Management Plan for the Klis Fort

naručitelj Splitsko-dalmatinska županija Domovinskog rata 2 21 000 Split za naručitelja

izvođač Karzen i Karzen d.o.o.

Liješće 35 10040 Zagreb stručni tim plan upravljanja tvrđavom klis dr.sc. Jadran Antolović, Hadrian d.o.o. ključni stručnjak mr.sc. Mirna Karzen, Karzen i Karzen d.o.o. dr.sc. Irma Huić, izrada procjene troškova za ključne aktivnosti marketinški plan Marko Baus Petra Paulić analiza troškova i koristi (cba) Hrvojka Skoković Harašić, Prvi korak poduzetnički centar d.o.o.

Kristina Gaća, Prvi korak poduzetnički centar d.o.o.

Ozren Hudina, Prvi korak poduzetnički centar d.o.o. oblikovanje Matej Žižanović, Boris Munk, Modra nit d.o.o.

Split, 30.09.2016.

tvrtka karzen i karzen d.o.o.

PLAN UPRAVLJANJA TVRĐAVOM KLIS

split, 30.09.2016.

I. Sadržaj I. O STRATEŠKOM I AKCIJSKOM PLANU...................................... 10 1. Sažetak................................................................................................................................12 2. Svrha plana.........................................................................................................................14 3. Tvrđava Klis - analiza lokaliteta........................................................................................... 16 3.1. Opis i povijest tvrđave Klis...................................................................................................................... 17 3.1.1. Status, lokacija i međe lokaliteta............................................................................................................18 3.1.2. Vlasništvo..................................................................................................................................................19 3.1.3. Opis tvrđave..............................................................................................................................................19 3.1.3.1. Ulaz u prvi obzid................................................................................................................................. 20 3.1.3.2. Ulaz u drugi obzid............................................................................................................................... 21 3.1.3.3. Ulaz u treći obzid................................................................................................................................22

3.1.4. Kratki povijesni pregled ......................................................................................................................25 3.1.4.1. Etimologija...........................................................................................................................................25 3.1.4.2. Položaj i značenje...............................................................................................................................25 3.1.4.3. Kronološki pregled............................................................................................................................. 26

3.2. Stanje, stupanj dokumentiranosti i istraženosti Tvrđave................................................................. 30 3.2.1. Stanje i radovi na očuvanju................................................................................................................... 30 3.2.1.1. Inventura dosadašnjih radova – dodati prema izvješću Konzervatorskog ureda u Splitu....... 30 3.2.1.2. Stanje pojedinih prostora u Tvrđavi................................................................................................. 31 3.2.1.3. Stanje ziđa i šetnica ...........................................................................................................................33 3.2.2. Stupanj dokumentiranosti i istraženosti...............................................................................................33 3.2.3. Stanje infrastrukture...............................................................................................................................33 3.3.1. Kulturno povijesna vrijednost................................................................................................................34 3.3.2. Konzervatorski uvjeti i ograničenja.......................................................................................................34 3.3.3. Društvena i gospodarska vrijednost ......................................................................................................35 3.3.3.1. Ekonomsko vrednovanje................................................................................................................... 36 3.3.3.1.1. Obnova...................................................................................................................................... 36 3.3.3.1.2. Upravljanje ............................................................................................................................. 36 3.3.3.1.3. Revitalizacija.............................................................................................................................37 3.3.3.1.4. Turizam.................................................................................................................................... 38 3.3.3.2. Analiza mogućih funkcionalnosti i sadržaja.................................................................................. 39 3.3.3.3. Prihvatni kapacitet Tvrđave.............................................................................................................. 40 3.3.3.3.1. Zatečena razina posjeta Tvrđavi............................................................................................ 40 3.3.3.3.2. Režim posjećivanja Tvrđave...................................................................................................42 3.3.3.3.3. Prihvatni kapacitet nakon uspostave novog režima posjećivanja....................................43 3.3.3.3.4. Prihvatni kapacitet za posebne programe u prostoru Tvrđave.........................................45 3.3.3.3.5. Ekološki aspekt prihvatnog kapaciteta................................................................................ 46

4

3.3.3.3.6. Društveni aspekt prihvatnog kapaciteta..............................................................................47 3.3.3.3.7. Indikatori za praćenje promjena.......................................................................................... 48 3.3.3.3.8. Prijedlozi za upravljanje prihvatnim kapacitetom ........................................................... 49

4. Problemi u upravljanju Tvrđavom....................................................................................... 50 4.1. Postojeći način upravljanja..................................................................................................................... 51 4.2. Održavanje lokaliteta.............................................................................................................................. 51 4.3. Infrastruktura.......................................................................................................................................... 51 4.4. Dostupnost i pristup............................................................................................................................... 51 4.5. Nadzor i sigurnost...................................................................................................................................53 5. Relevantne europske, nacionalne, regionalne i lokalne strateške smjernice i planovi ............................................................................................. 54 5.1. Europske smjernice i strategije .............................................................................................................55 5.2. Nacionalne smjernice i strategije ........................................................................................................ 56 5.3. Regionalne i lokalne smjernice i strategije .........................................................................................57 6. SWOT - analiza...................................................................................................................60 7. Vizija ................................................................................................................................ 64 8. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere.......................................................................................66 8.1. Strateški cilj 1. Obnoviti temeljni fenomen tvrđave kao fortifikacijske baštine od nacionalnog značaja.....................................................................................67 8.2. Strateški cilj 2. Razviti tvrđavu Klis kao ključnog čimbenika kulturnog i gospodarskog razvoja srednje Dalmacije ....................................................................... 68 8.3. Strateški cilj 3. Razviti tvrđavu Klis kao vrhunsku svjetsku i europsku turističku atrakciju.............................................................................................. 69 9. Akcijski plan očuvanja i revitalizacije Tvrđave..................................................................... 70 9.1. Određivanje upravljačke strukture........................................................................................................ 71 9.1.1. Organizacija sastanka ključnih dionika ................................................................................................. 71 9.1.2. Definiranje optimalne strukture upravljanja........................................................................................ 71 9.1.3. Razrješavanje ugovornih odnosa među dionicima.............................................................................. 71 9.1.4. Pokretanje pravne osobe prema odluci dionika ................................................................................. 71

9.2. Obnova temeljnog fenomena tvrđave ................................................................................................. 72 9.2.1. Prijedlog održivog korištenja tvrđave....................................................................................................72 9.2.2. Prostori Tvrđave i njihova temeljna namjena......................................................................................72 9.2.3. Hitne mjere zaštite.................................................................................................................................73 9.2.4. Čišćenje zidova i raščišćavanje dijelova tvrđave ..................................................................................73 9.2.5. Popravak i konzerviranje zidova ...........................................................................................................73 9.2.6. Uređenje šetnica i popravak stepeništa................................................................................................73

5

9.2.7. Rekonstrukcija svih vrata na Tvrđavi......................................................................................................74 9.2.8. Procjena ulaganja u hitne mjere zaštite...............................................................................................74

9.3. Radovi na infrastrukturi.........................................................................................................................74 9.3.1. Elektro-energetska infrastruktura.........................................................................................................74 9.3.2. Vodovod i kanalizacija............................................................................................................................75 9.3.3. IT infrastruktura......................................................................................................................................75 9.3.4. Procjena ulaganja u infrastrukturu Tvrđave.........................................................................................75

9.4. Konzervatorsko-restauratorska istraživanja i izrada konzervatorske podloge...............................75 9.4.1. Konzervatorska istraživanja i izrada konzervatorske podloge............................................................75 9.4.2. Arheološka istraživanja..........................................................................................................................75 9.4.3. Procjena ulaganja u konzervatorsko-restauratorska istraživanja..................................................... 76

9.5. Prezentacija tvrđave................................................................................................................................76 9.5.1. Obnova i rekonstrukcija Topničke vojarne........................................................................................... 76 9.5.2. Rekonstrukcija Pješačke vojarne........................................................................................................... 76 9.5.3. Obnova građevina na ulazu u treći prsten Tvrđave.............................................................................. 77 9.5.4. Procjena godišnjih troškova održavanja............................................................................................... 77

9.6. Dinamika realizacije akcijskog plana.................................................................................................... 77 9.6.1. Prva godina provedbe neposredno nakon donošenja Plana upravljanja...........................................78 9.6.2. Druga godina provedbe......................................................................................................................... 79 9.6.3. Treća godina provedbe.......................................................................................................................... 79 9.6.4. Četvrta godina provedbe......................................................................................................................80 9.6.5. Peta godina provedbe............................................................................................................................80

10. Posebni ciljevi upravljanja................................................................................................. 84 10.1. Osiguravanje veće dostupnosti........................................................................................................... 85 10.2. Interpretacija i prezentacija tvrđave kao kulturnog dobra............................................................. 85 10.2.1. Temeljna načela..................................................................................................................................... 85 10.2.2. Interpretacija tvrđave........................................................................................................................... 86 10.2.2.1. Interpretacijski plan........................................................................................................................86 10.2.3. Prezentacija tvrđave............................................................................................................................. 86 10.2.3.1. Interpretacijska infrastruktura........................................................................................................87 10.2.3.1.1. Interpretacijski centar...........................................................................................................87 10.2.3.1.2. Informacijske ploče...............................................................................................................87 10.2.3.2. Oživljena povijest (living history) ..................................................................................................87 10.2.3.3. Vodstva tvrđavom.............................................................................................................................87 10.2.3.4. Audio vodiči..................................................................................................................................... 88 10.2.3.5. Digitalna interpretacija................................................................................................................... 88 10.2.3.5.1. Prije i nakon posjeta............................................................................................................ 88 10.2.3.5.2. Za vrijeme posjeta................................................................................................................ 88

6

10.3. Uvođenje suvremenog načina upravljanja........................................................................................ 89 10.4. Uspostava samoodrživog načina financiranja.................................................................................. 89 11. Prijedlog modela upravljanja Tvrđavom.............................................................................90 11.1. Primjeri dobre prakse.............................................................................................................................91 11.1.1. Hohensalzburg, Republika Austrija...................................................................................................... 92 11.1.2. Besancon, Republika Francuska........................................................................................................... 93 11.1.3. Blaye, Republika Francuska................................................................................................................... 94 11.1.4. Monostor, Republika Mađarska............................................................................................................ 95 11.1.5. Fredriksten, Kraljevina Norveška.........................................................................................................96

11.2. Prijedlog modela upravljanja Tvrđavom.............................................................................................97 11.2.1. Upravljačko tijelo .................................................................................................................................. 97 11.2.2. Mogući pravni oblici i međuorganizacijske hipoteze......................................................................... 98 11.2.3. Upravljanje očuvanjem i revitalizacijom Tvrđave...............................................................................99

II. MARKETINŠKI PLAN ZA TVRĐAVU KLIS............................... 102 12. Uvod ...............................................................................................................................104 12.1. Cilj marketinške strategije...................................................................................................................105 13. Analiza stanja................................................................................................................. 106 13.1. Analiza trenutnog stanja tvrđave Klis................................................................................................107 13.1.1. Odnosi sa sličnim lokalitetima u okolici ............................................................................................107 13.2.1. Analiza turističkog tržišta................................................................................................................... 109 13.2.2. Analiza turističkog tržišta u Hrvatskoj ...............................................................................................113

13.3. Analiza ciljne skupine...........................................................................................................................117 13.3.1. Razlikovanje gostiju prema interesima...............................................................................................117 13.3.2. Socio-demografska analiza tipičnog turista kulture......................................................................... 118

13.4. Analiza konkurencije...........................................................................................................................120 13.5. Analiza primjera dobre prakse........................................................................................................... 123 14. Postavljanje osnova za brendiranje Tvrđave...................................................................... 126 14.1. Pozicioniranje brenda...........................................................................................................................127 14.2. Definiranje ključnih vrijednosti i atributa brenda.......................................................................... 128 14.3. Definiranje arhitekture brenda.......................................................................................................... 129 15. Definiranje proizvoda i usluga..........................................................................................130 15.1. Definiranje proizvoda i usluga.............................................................................................................131 15.2 Definiranje cjenovne strategije........................................................................................................... 136 16. Komunikacija................................................................................................................... 138 16.1. Definiranje komunikacijske strategije............................................................................................... 139

7

17. Detaljni primjeri dobre prakse..........................................................................................140

III. ANALIZA TROŠKOVA I KORISTI (CBA)...................................154 18. Analiza troškova i koristi (CBA).........................................................................................156 18.1. Identifikacija alternativa.......................................................................................................................157 18.1.1. Što su alternative.................................................................................................................................. 157 18.1.1.1. Analiza investicijskih troškova Alternativa....................................................................................159 18.1.1.2. Analiza operativnih troškova i troškova održavanja Alternativa ............................................. 160 18.1.1.3. Analiza kapaciteta alternativa u odnosu na ciljne skupine....................................................... 160 18.1.1.4. Analiza utjecaja alternativa projekta na okoliš .......................................................................... 161 18.1.1.5. Analiza ekonomskih koristi i troškovi alternativa ...................................................................... 161 18.1.1.6. Analiza tehnološkog napretka Alternativa .................................................................................. 162

18.2. Analiza izvedivosti............................................................................................................................... 162 18.2.1. Analiza potražnje (sadašnja i planirana)............................................................................................ 162

18.3. Raspoloživa tehnološka rješenja........................................................................................................ 162 18.3.1. Uređenje javne komunalne infrastrukture za turizam .................................................................... 162 18.3.2. Tehničke mjere zaštite na radu tijekom izvedbe objekta.................................................................163

18.4. Plan proizvodnje (uključujući iskorištenje infrastrukture) ........................................................... 163 18.4.1. Cijene ...................................................................................................................................................165 18.4.2. Prodajni kanali i marketing ........................................................................................................... 166

18.5. Kadrovi.................................................................................................................................................. 167 18.6. Obim projekta...................................................................................................................................... 167 18.6.1. Lokacija................................................................................................................................................. 167 18.6.2. Materijalni ulazi................................................................................................................................168

18.7. Socijalna - društvena analiza utjecaja projekta...............................................................................169 18.8. Implementacija projekta.....................................................................................................................172 18.8.1. Vremenski plan s implementacijom.................................................................................................. 172 18.8.2. Financijski plan projekta ................................................................................................................... 172 18.8.3. Utjecaj na okoliš.................................................................................................................................. 172

18.9. Izbor opcije........................................................................................................................................... 176 19. Financijska analiza.......................................................................................................... 180 19.1. Pretpostavke financijske analize........................................................................................................ 181 19.1.1. Valuta - cijene koje su korištene u analizi.......................................................................................... 181 19.1.2. Razdoblje financijske analize.............................................................................................................. 182 19.1.3. Procjena prihoda i rashoda................................................................................................................. 182 19.1.4. Diskontna stopa................................................................................................................................... 182

19.2. Visina investicije.................................................................................................................................. 182 19.2.1. Materijalni troškovi.............................................................................................................................. 182

8

19.2.2. Nematerijalni troškovi........................................................................................................................184

19.3. Operativni prihodi i rashodi............................................................................................................... 185 19.4. Financijski povrat investicije (FNPV(C) i FRR(C)).............................................................................. 192 19.5. Izvori financiranja ............................................................................................................................... 192 19.6. Financijska održivost.......................................................................................................................... 193 20. Ekonomska analiza......................................................................................................... 196 20.1. Konverzija tržišnih u ekonomske cijene........................................................................................... 197 20.1.1. Primijenjeni konverzijski faktori........................................................................................................ 197 20.1.2. Iskrivljenost plaća u sjeni (eng. shadow wages)................................................................................198 20.1.3. Fiskalne korekcije.................................................................................................................................198

20.2. Troškovi - Smanjenje kvalitete i vrijednosti kulturne baštine zbog investicije...........................198 20.2.1. Koristi - Povećanje prihoda od turizma u Općini Klis zbog povećanja posjete i broja turista i rasta potrošnje ...........................................................................................199 20.2.2. Koristi - Povećanje investicija u smještajne kapacitete i porezi iz tih investicija.........................200 20.2.3. Koristi - Društvene koristi zbog povećanja zapošljavanja..............................................................200

20.3. Ostali neizravni učinci.......................................................................................................................200 20.4. Diskontiranje procijenjenih troškova i koristi.................................................................................201 20.5. Indikatori ekonomskih učinaka (Ekonomska stopa povrata ili neto sadašnja vrijednost projekta u monetarnim uvjetima)..........................................................................................202 21. Procjena rizika................................................................................................................ 206 21.1. Definiranje kritičnih varijabli primjenom analize osjetljivosti......................................................207 21.2. Simulacija rizika po metodi Montecarlo...........................................................................................210 21.3. Simulacija najboljeg i najgoreg scenarija..........................................................................................210 21.4. Procjena rizika.......................................................................................................................................211 21.5. Mjere smanjenja rizika pada mrežnih i neizravnih prihoda.......................................................... 214 22. Kratice i oznake............................................................................................................... 216 23. Stručni tim....................................................................................................................... 218 24. Prilozi.............................................................................................................................. 222 Prilog 1. - LITERATURA VEZANA UZ ANALIZU LOKALITETA I POVIJESNI DIO TVRĐAVE KLIS.......................... 223 Prilog 2. - LITERATURA VEZANA UZ CBA..............................................................................................................226 Prilog 3. - RADNI MATERIJAL S RADIONICA......................................................................................................... 227 Prilog 4. - REZULTATI ANKETE - TVRĐAVA KLIS........................................................................................229

9

I

O STRATEÅ KOM I AKCIJSKOM PLANU

10

1. Sažetak 2. Svrha plana 3.

Tvrđava Klis - analiza lokaliteta

4. Problemi u upravljanju Tvrđavom 5.

Relevantne europske, nacionalne, regionalne i lokalne strateške smjernice i planovi

6. SWOT - analiza 7.

Vizija

8.

Strateški ciljevi, prioriteti i mjere

9. Akcijski plan očuvanja i revitalizacije Tvrđave 10. Posebni ciljevi upravljanja 11. Prijedlog modela upravljanja Tvrđavom 11

1

12

SaĹžetak

Izrada Plana upravljanja tvrđavom Klis dio je aktivnosti u okviru projekta HERA –turizam jadranske baštine (HERA Adriatic) koji je financiran od strane EU fonda IPA Adriatic.

Opći cilj projekta HERA Adriatic, je razviti zajedničku prekograničnu platformu u jadranskom području za razvoj održivog turizma, sa svrhom provedbe novih modela upravljanja održivim turizmom kao motorom razvoja u jadranskom bazenu i smanjenja sezonalnosti turizma kroz promidžbu prirodnih i kulturnih potencijala. Dio aktivnosti u sklopu projekta odnosi se na kapitalizaciju prethodno provedenih projekata na Jadranskom području, a projekt predviđa i stvaranje registriranog zaštitnog znaka za destinaciju jadranskog kulturnog turizma kao i definiranje zajedničkih metodologija i procedura za dobivanje istog. Izvodivost definirane metodologije, odnosno postupaka, dodjele oznake HERA Trademark ispitat će se provedbom pilot projekata na područjima iz kojih dolaze projektni partneri. Pomoću HERA projekta nastoji se također produbiti prekogranične partnerske odnose, koji će kroz turističku i kulturnu suradnju rezultirati novim modelima upravljanja održivim jadranskim turizmom.

U sklopu HERA projekta investicije su osim na izradu prekograničnih smjernica i planova, također velikim dijelom bile usmjerene i na pilot projekte kao što su obnova zadarskih bedema, posjetiteljskih centara i slično.

Kao takav pilot projekt, na području Splitsko-dalmatinske županije izabrana je upravo tvrđava Klis kroz izradu kulturno-turističke rute, investiciju u obnovu i uređenje zapadnog krila Providurovog stana na Tvrđavi Klis te izradu Plana upravljanja Tvrđavom Klis. Konkretno, svrha je ovog projekta izrada strateškog planskog dokumenta za tvrđavu Klis kojim će se definirati koncept najbolje uporabe kao i Plan upravljanja tvrđavom, što će posredno pružiti i temelje za suradnju među partnerima.

U prvom dijelu plana izrađena je detaljna Analiza lokaliteta sa opisom povijesnog značaja i vrijednosti tvrđave, stanjem i opisom dosadašnje dokumentiranosti i istraženosti kao i stanjem infrastrukture što je od posebnog značaja za daljnju obnovu same tvrđave. U okviru procesa izrade Plana upravljanja, posebnu se je pozornost dalo na uključivanje ključnih dionika te je održano niz radionica, pojedinačnih razgovora, fokusnih grupa i slično koji su upotpunili sliku stanja i mogućih koraka u daljnjoj valorizaciji, obnovni i promociji tvrđave odnosno u uspostavljanju optimalnog modela upravljanja. Na temelju radionica strateškog planiranja, izrađene su strateške smjernice sa strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama kao i detaljan akcijski plan koji osim konkretnih koraka također nudi i procjenu troškova pojedinih ulaganja. Također su objašnjeni posebni ciljevi upravljanja kao i prijedlog nekoliko mogućih modela upravljanja tvrđavom kao ključni dio ovog dokumenta.

U okviru Plana također je izrađen Marketinški plan (drugi dio dokumenta) koji osim analize trenutne i moguće ponude također nudi detaljan prikaz turističkih proizvoda te analizu ciljanih skupina.

U trećem dijelu Plana upravljanja izrađena je inicijalna Analiza troškova i koristi (CBA) koja je pokazala je li izvodljivost projekta realna, odnosno u kojoj je mjeri odabrano ulaganje optimalan odabir u usporedbi s alternativnim mogućnostima ulaganja.

Bitno je napomenuti da CBA daje inicijalnu analizu troškova i koristi budući da autorima CBA prilikom izrade nisu bile dostupne detaljnije informacije o troškovima investicije i tekućim operativnim prihodima i rashodima Tvrđave Klis. Razlog tome je nedostatak jedinstvenog upravljačkog tijela koje bi u trenutku izrade CBA imalo stvarnu nadležnost nad upravljanjem Tvrđavom, a koje bi kako takvo moglo pripremiti detaljnu statistiku prihoda i rashoda dosadašnjeg rada Tvrđave Klis. Radi navedenog, autori su prilikom izrade projekcija osim troškova koji su prikupljeni od strane Splitsko-dalmatinske županije i općine Klis koristili i drugim usporedivim troškovnicima za slične lokalitete.

13

2

14

Svrha plana

Tvrđava Klis jedan je od najznačajnijih primjera fortifikacijsko-obrambene arhitekture u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Zbog svog povijesnog značaja te očuvanosti baštine predstavlja potencijalno izuzetno vrijedan kulturno-turistički resurs. I geografski položaj tvrđave nadomak Splita, kao važnog turističkog odredišta u kojemu je tijekom 2014. zabilježeno više od milijun turističkih noćenja, dodatno potvrđuju veliki turistički potencijal tvrđave.

Kao nepokretno pojedinačno kulturno dobro, tvrđava Klis upisana je i u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske što predstavlja njezin kulturni i povijesni značaj, a upisana je i u Popis turističkih cjelina (lokaliteta) na području Splitsko-dalmatinske županije, kojega je donijelo Ministarstvo turizma Republike Hrvatske (NN 76/08) čime opravdava i svoj turistički značaj. Pored same Tvrđave, tu je i cijeli niz drugih turističkih resursa i atrakcija koje se nalaze u općini Klis, a upisane su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Turska česma, prijemna zgrada na željezničkoj postaji Klis, inventar zbirke oružja Udruge „Povijesna postrojba Kliški uskoci“ kao i brojne crkve i arheološka nalazišta koja se nalaze u neposrednoj blizini tvrđave).

Sve to povećava turistički potencijal lokaliteta. Osim toga, Plan razvoja kulturnog turizma Splitsko-dalmatinske županije navodi da tvrđava Klis ima potencijal prerastanja u jedan od primarnih generatora potražnje za kulturnim turizmom na području Splitsko-dalmatinske županije.

Unatoč vidljivom potencijalu, tvrđava Klis trenutno nije na zadovoljavajući način turistički i tržišno valorizirana te zasada ne može na odgovarajući način i u potpunosti udovoljiti visokim standardima suvremenog turističkog tržišta. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, kulturni turizam prepoznaje kao jedan od najvažnijih i najperspektivnijih segmenata hrvatske turističke ponude pa je nužno tvrđavu Klis zbog njenih izraženih turističkih potencijala značajnije pozicionirati kao kulturno-turistički resurs Županije, ali i šire.

Stoga je svrha ovog Plana prikazati trenutno stanje, ključne izazove i mogućnosti te dati realnu sliku sa konkretnim prijedlozima kako u domeni upravljanja tako i promociji ovog turističkog lokaliteta kroz nove i unaprjeđene proizvode i sadržaje. Uz tvrđavu u užu lokaciju svakako treba uvrstiti prostor Megdana i povijesnog podgrađa Klisa, dok u širu lokaciju koja također treba imati utjecaj na budući razvoj kliške tvrđave treba uvrstiti i antički lokalitet Salone odnosno Splita i drugih gradova u okolici radi povezivanja u širu lokalnu odnosno potencijalno, europsku kulturno-turističku rutu. Imajući u vidu užu i širu lokaciju ovaj plan obuhvatit će aktivnosti koje je nužno provesti kako bi sama tvrđava bila što potpunije prezentirana kao nacionalno značajno nepokretno kulturno dobro.

Prema viziji Konzervatorskog ureda u Splitu koji je na tvrđavi vodio dugogodišnja ispitivanja, istraživanja te sudjelovao u samoj revitalizaciji pojedinih dijelova tvrđave, obnova tvrđave od najstarijih njenih djelova prema najmlađim treba biti početak aktiviranja lokaliteta kao povijesnog središta srednjovjekovne Hrvatske države.

Država Hrvatska ovo mjesto treba imati kao potencijalnu rezidenciju za sklapanje važnih međunarodnih ugovora, sastanaka i ceremonija. Županija treba održavati rezidenciju kao najstarije sačuvano sjedište hrvatskog župana, a njoj i lokalnoj zajednici treba to mjesto aktivirati za održavanje skupova, seminara i drugih društvenih aktivnosti. Edukativni aspekt tvrđave silno je značajan i treba ga provoditi među svim uzrastima, od osnovnog obrazovanja nadalje. Izleti, posjete svih školskih uzrata, polaganje vijenaca i proslava obljetnica čine velik dio svakodnevnog budućeg života kulturnog dobra. Turistička prezentacija tvrđave je značajna za održiv razvitak Klisa i treba je planirati u skladu s turističkom politikom lokalne zajednice.

Kako bi ova vizija i Plan mogli biti realizirani, potrebna je zajednička volja i interes svih ključnih dionika za uključivanje, prvenstveno Općine Klis i Splitsko-dalmatinske županije koje su do sada najviše ulagale u tvrđave, ali i trenutnog vlasnika tvrđave, Republiku Hrvatsku odnosno Državni ured za upravljanje državnom imovinom.

15

3

16

Tvrđava Klis – analiza lokaliteta

„Uto bljesne pred nama, na kraju pogleda, visoko na strmoj planini, praskava bjelina.

Ima nešto silno živo u toj bjelini, u grobnoj tišini ukočena prostora. Maše ta bjelina kao sam život. To je Klis, tvrđava što zatvara dolinu.“ Hermann Bahr, Dalmatinsko putovanje (1909)

Klis, naselje u zaleđu Splita, na prijevoju između Mosora i Kozjaka, 9 kilometara sjeveroistočno od Splita. Gospodarska osnova Klisa je poljodjelstvo, voćarstvo, povrtlarstvo. Tvrđava Klis je smještena na teško pristupačnoj hridi (oko 360m/nm) na prijevoju koji dijeli Mosor i Kozjak. Njen smještaj na najlakšem mjestu prijelaza s ovog dijela obale u unutrašnjost uvjetovala je izrazito burna prošlost ovog mjesta.

Klimatske posebnosti: U ocjeni klimatskih prilika područja općine Klis značajna je podjela prostora na priobalni i zaobalni (zagorski) dio. Priobalni dio se nalazi u zoni mediteranske klime “jadranskog tipa” čija su obilježja vruća i suha ljeta te blage i vlažne zime s velikim brojem sunčanih sati (oko 2700 sati godišnje) te vrlo izraženom vjetrovitošću (106 dana s jakim i 34 dana s olujnim vjetrom godišnje, pretežito bura i jugo). Temperaturni režim je usko je povezan s bogatom insolacijom te utjecajem mora koje je u svim godišnjim dobima osim ljeta toplije od zraka. Srednja temperatura u siječnju je između 7 i 8 stupnjeva, u srpnju oko 25 stupnjeva, a srednja godišnja temperatura je 16,2 stupnja. Broj studenih i hladnih dana je zanemariv, a srednje dnevne temperature iznad 15 stupnjeva traju i više od šest mjeseci. Oborinski režim ima sve karakteristike maritimnog mediteranskog tipa klime koji se ističe po tome što u zimskoj polovici godine (jesen/zima) padne gotovo 2/3 oborina tako da ljetni dio godine oskudijeva kišom što izaziva česte suše. Količina kiše raste idući od obale prema planinskim grebenima, a prosjek Solina se kreće oko 1000 mm oborina godišnje.1

3.1. Opis i povijest tvrđave Klis Važnost Klisa ističe već Konstantin Porfirogenet u X st., iako je vrlo vjerojatno obzirom na arheološke nalaze kako se na tom mjestu nalazi i prapovijesna gradina, rimsko i kasno antičko utvrđenje, kao i rano srednjevjekovna utvrda koju treba tražiti na najvišem tvrđavskom platou. Od IX. stoljeća sjedište je hrvatskih knezova i kraljeva Trpimirovića. Knez Trpimir spominje Klis u povelji iz 852. kao svoj dvor (in curtis nostra). Nakon razdoblja narodnih vladara kliška tvrđava i okolni posjedi pripadaju raznim hrvastkim feudalcima kao kraljevsko leno.

Turska vojska osvaja Klis 1537. Kao sjedište sanđaka Turci ga utvrđuju i grade đamiju s minaretom. U vrijeme Kandijskog rata 1648. osvajaju Klis Mlečani i utvrđuju po suvremenim strateškim načelima, a đamiju pretvaraju u crkvu.

1 Strategija razvoja općine Klis 2014.–2020., Stranica 11

17

slika 1. - pogled na klis s juga , 1668. , g. santini, muzej grada splita

Današnji izgled Klisa potječe iz vremena posljednje mletačke obnove.

3.1.1. Status, lokacija i međe lokaliteta Temeljem rješenja Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu br. 148/9-6 od 9.12.1963. tvrđava Klis na katastarskoj čestici br. 4434/1 zaštićena je kao spomenik kulture. Na temelju rješenja Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Splitu od 18.01.2007. uspostavljena je preventivna zaštita nad tvrđavom Klis (k.č.br. 4434/1) i arheološkim lokalitetom (k.č.br. 4414/5), a 16.07.2009. pravomoćnim rješenjem Ministarstva kulture2 za isti lokalitet utvrđeno je svojstvo kulturnog dobra, te je upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Prostorne međe tvrđave Klis utvrđene su po međama katastarskih čestica 4414/5 i 4434/1 katastarske općine Klis, na način kako je to prikazano na slici. slika 2. – preris katastarskog plana sa ucrtanim međama zaštite kliške tvrđave

2 Prilog: rješenje Ministarstva kulture, Uprave za kulturnu baštinu UP/I-612-08/09-06/00177; ur.broj: 532-04-01-01/4-09-2 od 16.07.2015.

18

Uz tvrđavu u užu lokaciju svakako treba uvrstiti prostor Megdana i povijesnog podgrađa Klisa, dok u širu lokaciju koja također treba imati utjecaj na budući razvoj kliške tvrđave treba uvrstiti i antički lokalitet Salone. Imajući u vidu užu i širu lokaciju ovaj plan obuhvatit će aktivnosti koje je nužno provesti kako bi sama tvrđava bila što potpunije prezentirana kao nacionalno značajno nepokretno kulturno dobro.

3.1.2. Vlasništvo Prema verificiranom zemljišno-knjižnom ulošku Općinskog suda u Splitu vlasnik Tvrđave Klis je Republika Hrvatska. slika 3. - izvod iz zemljišno-knjižnog izvadka

3.1.3. Opis tvrđave Utvrda je podignuta na stjenovitoj klisuri koja se pruža u smjeru sjeveroistok-jugozapad i izdaleka je gotovo nemoguće razaznati da se radi o građevini, tim više što su zidine koje se kaskadno uzdižu u tri pojasa izgrađene od vapnenačkih blokova na vapnenačkim stijenama. Nedostupna je s čak tri strane – jedini prilaz nalazi se na sjeverozapadnoj strani. Sjeverna strana izuzetno je strma, dok se s južne strane teren spušta u nešto blažem padu. Ta su obilježja definitivno utjecala na popriličan broj neuspjelih pokušaja osvajanja utvrde. Ključna pozicija za napade topništva bila je uzvisina Greben sjeverno od same utvrde. Utvrda je tlocrtno izdužena i uska, što je dovelo do toga da su nadogradnje uništile dio ranijih slojeva. Na mjestu utvrde postojala je još u antici ilirska gradina.

Veći dio današnjeg izgleda potječe iz razdoblja mletačke i austrijske uprave kada je utvrda bila osuvremenjena.

Tijekom osmanskog perioda nije bilo nikakvih pregradnji fortifikacija. Dijelovi utvrde koji potječu iz razdoblja osmanske uprave (1536-1648) su džamija, danas Crkva svetog Vida, i česma.

19

Slika 4. - Tlocrt tvrđave sa nazivima prostora

Većina danas vidljivih građevina na tvrđavi su iz vremena mletačkih i austrijskih obnova tvrđave izvedenih od 17. do 19. stoljeća, izuzev Oprah kule koja datira još iz 14. i 15. stoljeća i crkve sv. Vida koja je zapravo turska džamija iz prve polovice 16. stoljeća nastala na mjestu srednjevjekovne i starohrvatske crkve.

Površina tvrđave iznosi oko 8840 m2. Utvrda slijedi izduženu hrid i ima džinu oko 305 metara, a njezina najveća širina iznosi 53 metra.

S obzirom na raspodjelu i organizaciju prostora radi se o složenom tipu fortifikacije koji se zapravo sastoji od tri međusobno odvojene utvrde od kojih svaka ima svoj ulaz i može funkcionirati samostalno što je izuzetno bitno za faznu kao i cjelovitu obnovu tvrđave. Unutar tvrđave nalazi se i veći broj cisterni za vodu.

3.1.3.1. Ulaz u prvi obzid Glavni se ulaz u tvrđavu nalazi na zapadnoj strani gdje je premješten sa sjeverne strane. Iz plana iz 1708. vidi se da je tada ulaz već premješten na sadašnji položaj. Nakon velikih izmjena sredinom 18. stoljeća čitav taj dio pretrpio je velike izmjene te je sagrađen novi ulaz na istome mjestu. Pretpostavlja se da je pred ulazom bio jarak s mostom za dizanje, ali mu više nema vidljivih tragova zbog brojnih preinaka koje su se poslije ovdje dogodile. Današnji izgled potječe iz vremena Austrije. Na zapadnoj je strani portal s vratnicama u neorenesansnome stilu. Otvor završava polukružnim lukom. Okolni je pročelni zid sagrađen od opeke i ožbukan. Pristup su frontalno branila dva topa s položaja Avanzato, a neposredno ispred i sa strane pješaci puščanom vatrom raspoređeni iza parapeta.

Bastion Foscalo Nalazio se je na zapadnoj strani tvrđave, ali više ne postoji. Imao je u blizini malu zgradu za stražu. Sagradili su ga Mlečani da bi zaštitili najugroženiji dio tvrđave, ali su ga zbog sigurnosnih nedostataka ubrzo porušili. Danas mu nema vidljivih tragova. Otprilike na njegovu mjestu ostaci su zidova i pod betonske prizemnice koju je vojska podigla u drugome svjetskom ratu.

Položaj Avanzato To je izbočeni zašiljeni dio tvrđave prema zapadu. Na tom je mjestu prije bila samo slaba ograda pa je, radi bolje zaštite ulaza i tvrđave s te strane, sredinom 18. st. sagrađena jaka moderna fortifikacija s tenaljom i kazamatima. Sredinom 19. st. naoružan je dvama topovima.

20

3.1.3.2. Ulaz u drugi obzid Do njega se stiže strmim zavojitim putem. Građen je u obliku kratka prolaza. Iznad je poluvaljkast svod ozidan opekom. Svod je ojačan sredinom 18. st. Kao bi mogao odoljeti topovskim zrnima. Ispred, sa zapadne strane, malo je obrambeno dvorište čiji su zidovi poslije porušeni. Ulazna je građevina postojala još za Mlečana ali joj je današnji izgled iz doba Austrije. Na zapadnoj je strani portal koji završava polukružnim lukom. Čelni zid i dovratnici građeni su opekom i prežbukani. Na žbuci su urezane široke fuge koje imitiraju kamene klesance. Oblici su historistički, neorenesansni. Istočno od pokrivenog puta, tj. tunela bila je manja zgrada u kojoj je boravila straža tih vrata. Te zgrade više nema, te se pretpostavlja da je porušena u vrijeme probijanja puta prema kuli Oprah.

Oprah kula Visoka okrugla kula debelih okruglih zidova. Nalazi se na zapadnome dijelu drugog obzida. Prema obliku i skošenoj skarpi u donjem dijelu, moglo bi se zaključiti da je sagrađena negdje u 15.st. Mlečani i Austrijanci zvali su je Toretta, a prije nego je u blizini izveden položaj Avanzato bila je glavni oslonac obrane tvrđave sa zapada. U doba Austrije bila je naoružana jednim topom.

Spomen-ploča Nalazi se u prvom obzidu uz pristupni put za drugi obzid. Ugrađena je na vertikalnoj litici na uspomenu Petru Kružiću godine 1938.

Položaj Mezzo Uzdignuti pravokutni plato u drugom obzidu. Izdignut je i izbočen prema jugu. Ograđen je niskim kamenim parapetom. Postojao je još u mletačko vrijeme. S istočne strane kontrolirao je prvi obzid. U doba Austrije nije bio zaposjednut topovima.

Položaj Scala Manji prostor nepravilna oblika uza sjeverni bedem u drugom obzidu. Do njega se dolazi stubištem s juga. Zidovi su mu razmjerno tanki. S istočne ga strane nadvisuje položaj Bembo. Postojao je još za Mlečana. Austrijanci su tu postavili jednu haubicu3 topovsko oružje kraće cijevi i velikoga kalibra; kosom putanjom (nagiba do +75°) može gađati ciljeve u zaklonu i na otvorenom.. Danas se na tom prostoru nalazi sanitarni čvor koji čine dvije kabine.

Položaj Madonna Istaknut je na južnom bedemu drugog obzida. Postojao je u mletačko vrijeme. Tu su bila vrata zvana Porta nuova ili Porta della Sortita. U prošlom ga je stoljeću branio jedan top ostraguša.

Položaj Malipiero Poravnan zemljani plato na sjevernoj strani. Sa tri je strane okružen vrlo debelim zidovima na kojima su otvori za topove. Sagrađen je u mletačko vrijeme i to u najranijoj fazi ojačanja tvrđave. U drugoj polovici 19.st. naoružan je dvama topovima. Jedan je bio usmjeren na sjeveroistok, a drugi na sjeverozapad.

Dvorište Nalazi se s južne strane tvrđave u drugom obzidu. Nastalo je djelomice rušenjem skladišta municije za koje se zna da su tu bila u 17.st. i 18.st. na njegovom istočnom kraju je cisterna za vodu.

Stražarnica Nalazila se odmah iza glavnog ulaza u tvrđavu s lijeve strane prislonjena uz liticu. Prema Ferrarijevom planu, na tom je mjestu od sredine 18.st., kada je čitav zapadni kraj tvrđave ojačan.

To je bila mala zgrada za boravak straže. Više ne postoji, niti nema vidljivih ostataka. Srušena je vjerojatno tridesetih godina ovog stoljeća prilikom uređivanja tvrđave za turističke svrhe. Prvi je put u blizini naznačena neka stražarnica na Coronellijevu planu iz druge polovice 17.st., ali budući da je crtež rađen vrlo površno, teško je iz njega nešto određenije zaključiti.

3 haubica (njem. iz češ.), topovsko oružje kraće cijevi i velikoga kalibra; kosom putanjom (nagiba do +75°) može gađati ciljeve u zaklonu i na otvorenom, Hrvatski leksikon 2015. godine, http://www.hrleksikon.info/definicija/haubica.html

21

Topnička vojarna Nalazi se u drugom obzidu. Sagradili su je Austrijanci, jer u starijim planovima nije ucrtana. Porušeni su joj četverostrešni krov i prvi kat, tako da je samo ostalo prizemlje. Nad njim je izvedena ravna terasa koja se sastoji od armiranobetonske ploče na poprečnim podvlakama. Nasred južnog glavnog pročelja jest ulaz, a sa svake strane po dva prozora simetrično raspoređena. Sjevernim je dijelom ukopana u teren. Zidovi su od kamena, izvana i iznutra ožbukani. Prozori i vrata imaju obične kamene okvire. Zgrada nema završnog vijenca. Bez ikakvih je stilskih oznaka. U posljednje je vrijeme služila kao ugostiteljski objekt. Sada je potpuno zapuštena i bez korisnika.

Ispred zgrade s njezine južne strane poveći je ravni plato s kojeg je lijep pogled.

Pješačka vojarna Također je bila u drugom obzidu, ali više ne postoji. Početkom 18.st. tu je bilo nekoliko manjih zgrada za stanovanje. Veća izdužena zgrada podignuta je 1716. godine u doba generalnog providura Dalmacije Anzula Dieda. U nju je smještena mletačka milicija. U doba Austrije služila je za stanovanje pješaka, a mogla je primiti 100 ljudi. Bila je pokrivena kosim krovom, ali je on na nekim crtežima dvostrešan, a na drugim četverostrešan. U tu je zgradu, nakon temeljitog popravka 1992. godine uselilo gimnastičko društvo „Sokol“ i tu je ostalo do 1938. Tada je izbio požar pa su ostaci zgrade porušeni. Prema sačuvanoj fotografiji iz novijeg doba, to je bila jednostavna jednokatnica bez ukrasa. Imala je dvostrešan krov prekriven crijepom. Glavno južno pročelje imalo je dva niza malih prozora. Ulaz je bio usred uskog zapadnog pročelja. Sada je na tome mjestu samo betonski plato. Do zgrade s istočne strane dvije su cisterne za vodu. Njihova je gornja naplavna površina sada prekrivene cementnim namazom. Nad cisternama su dva četvrtasta otvora za zahvaćanje vode okolo obzidana novijim parapetima od opeke. Cisterne su postojale još u mletačko vrijeme. Ucrtane su u planu Santinija, a sredinom 18.st. bile su očišćene i uređene.

3.1.3.3. Ulaz u treći obzid Najznačajniji dio tvrđave nalazi se iza trećeg obrambenog zida. Radi se o najvišem i najbolje utvrđenom dijelu tvrđave (položaj Maggiore) u koji se ulazilo kroz kulama utvrđen ulaza preko pokretnog mosta, bastionima Malipiero i Bembo koji su posljednja točka obrane te istovremeno središte tvrđave.

Zgrada na ulazu u treći obzid Ulaz u treći obzid u drugoj polovici 17.st. bio je na mjestu gdje je i sada. No, prema Santiniju, to je obični portal na zidu s južne strane. Koliko se može utvrditi iz Justerova plana, prvih godina 18.st. vide se tu neke promjene.

Ulaz je još uvijek na južnoj strani, a zgrade nema. Čak je pred ulazom bio mali pomični most. Ovo, prvo rješenje tek je približno naznačeno u navedenim planovima pa ga treba dokumentirati istraživanjima na terenu. Tek u drugoj polovici 18.st. došlo je do temeljitijih promjena koje su pristup učinile logičnijim, a obranu sigurnijom.

Takva je situacija uglavnom do danas.

Prema tom najnovijem rješenju u najgornji dio tvrđave pristupa se sa zapada blagim kamenim stubama do ulazne jednokatnice. To je jedna od rijetkih građevina u tvrđavi koja ima stilske, i to barokne elemente. Pred njom je malo obrambeno dvorište (cvinger) na čijim su ogradnim zidovima puškarnice. Na zapadnome, glavnom pročelju ulazni je portal s polukružnim završetkom. Oko njega je okvir od pravilno obrađenih klesanaca širokih sljubnica s naglašenim ključnim kamenom u tjemenu. Iza ulaza je kraći prolaz s polukružnim bačvastim svodom kojim se prolazi u glavni dio tvrđave. Pod je tunela kamena kaldrma. Na prvom je katu te zgrade prostorije u koju se ulazi vanjskim stubištem otraga. Natkrivena je svodom. Ona na zapadnom zidu iznad portala ima dva otvora za topove koji su vatrom branili prilaz. Na tom je pročelju i ploča na kojoj je u ovalnom okviru bio neki natpis, ali je naknadno otučen. To je učinjeno vjerojatno po nalogu mletačkog senata. Iznad prvog kata ravna je terasa koja okolo ima parapet s puškarnicama i toparnicom. Zgrada je dobro očuvana.

22

Slika 5. - Prostor tvrđave iza trećeg obrambenog zida (označen bojom)

Odmah sjeveroistočno uz tu zgradu nadzemna je cisterna s polukružnim svodom. Postojala je još u 17.st. Zidovi su joj debeli, a u malteru kojim su vezani zemlja je crvenica radi vodonepropusnosti. Iznutra je obložena debelim slojem žbuke od smjese vapna, pijeska i zemlje crvenice. Iznad je terasa sa niskom kamenom ogradom okolo. Pod terase je sada premazan cementnim malterom. Gore, bliže istočnoj strani, otvor je za zahvaćanje vode.

U jugoistočnom je kutu ulazne zgrade kazamat. To je prizemna prostorija slobodna sa svih strana. Zidovi su joj kameni, bez žbuke izvana i iznutra. Ima polukružni svod od sedre iznad kojega je terasa s malom okruglom kućicom na jugoistoku za zaklon stražara. Ulaz je sa sjevera. Ima običan kameni okvir. Na sredini ostalih triju zidova po jedan je otvor za top čije se strane šire prema van, a iznad je segmentni luk. Pod je od zemlje. Zgrada nema posebnih stilskih obilježja, ali je i ona iz mletačkog vremena. U doba Austrije prema zapadu je postavljen u njoj jedan top koji je branio pristup u treći obzid.

Zgradica u trećem obzidu Nalazi se sa sjeverne strane prislonjena uz ulaznu zgradu. To je mala, visoko na stijeni uzdignuta prizemnica.

Proteže se u smjeru istok-zapad i ima samo jednu prostoriju. Zidovi su izvana od dobro obrađena kamena.

Unutrašnji je sloj zidova slab, na više mjesta krpan opekom i neožbukan. Ulaz je na sredini južnoga izduženog pročelja s dva prozora sa strana. Na sjeveru i zapadu je po jedan mali prozor s običnim okvirom četvrtasta presjeka. Krov je dvostrešan, prekriven kupom kanalicom. Nema vijenca niti drugih ukrasnih obrada po kojima bi se moglo procijeniti vrijeme kada je građena, ali postojala je već za Venecije. U doba Austrije služila je za stanovanje, a neko vrijeme u njoj je bilo zapovjedništvo topništva.

Džamija Izgrađena je u trećem obzidu tvrđave. To je mala i jednostavna građevina. Tlocrtni joj je oblik kvadrat iznad kojega je na plitkom tamburu kupola oslonjena na prijelaznim trompama. Rješenje je tipično za osmansko graditeljstvo 15.st. u Bosni i u Hrvatskoj. Vrijednost joj je prije svega u tome što je to jedan od rijetkih turskih spomenika sačuvanih u Dalmaciji. Danas je prekrivena plitkom osmostranim krovom na kojemu je crijep. No u svim grafičkim prikazima iz turskog doba, a i u nekim iz kasnijeg vremena, nacrtana je izvana vidljiva kalota kupole. Vjerojatno su je tek Mlečani naknadno prekrili pa bi ovo trebalo naknadno provjeriti na licu mjesta.

Također je u starim vedutama ucrtan minaret s jednim šerefom kojeg su vjerojatno porušili Mlečani. Prema tim prikazima, možda je bio sa zapadne strane. Polukružno je nadsvođen ulaz s juga, što nije uobičajeno za ovu vrstu građevina. Trebat će istražiti jesu li vrata izvorna bila na zapadu, kakvo je bilo pravilo. Očevidom se to sada

23

nije moglo utvrditi. Vanjština je džamije vrlo jednostavna. Pred glavnim pročeljem nema trijema, koji je također bio glavno obilježje osmanske arhitekture. To su tek, po sredini, vrata s dva mala pravokutna prozora sa strana koji su obrubljeni kamenim okvirima bez ikakve profilacije ili ornametike.

Do džamije, s njezine istočne strane, prislonjena je mala cisterna koja je možda iz turskog vremena i služila je za ritualno pranje umjesto šedrvana kod vjerskih obreda. Nakon što su Mlečani osvojili Klis, pretvorili su džamiju u crkvu posvećenu Sv. Vidu. Izmijenili su joj unutrašnjost postavljajući oltare. Izvana s istočne strane dodali su joj nadsvođenu sakristiju vratima spojenu s džamijom.

Početkom 18. st. crkva u tvrđavi je još uvijek u sakralnoj funkciji. U njoj su tri oltara od kojih je glavni bio posvećen Sv. Vidu. Crkveni je krov u to vrijeme propuštao vodu kada je kišilo pa je nadbiskup Cupilli preporučio da se popravi, i ako je moguće, prekrije kupama. Možda bi se ovo moglo tumačiti kao da je do taka kupola bivše džamije bila izvana još uvijek vidljiva. Još jedna njegova napomena privlači pozornost. Nabrajajući crkveni inventar, Cupilli je spomenuo i jedno zvono na zvoniku. Tu nema pobližeg objašnjenja o čemu se radi, ali bi se moglo pomisliti da je taj zvonik prijašnji minaret. Nadbiskup je također naredio da se zidovi pročelja očiste od trave koja raste iz njih, a ponovno na njihovo mjesto ugrade kameni blokovi koji su ispali. Iz svega se zaključuje da je crkva u to vrijeme bila u lošem stanju i da su uslijedili opsežniji građevinski radovi koji su dosta promijenili njezin izgled. I zaista, godine 1746. Ferrari navodi da je crkva javne namjene i da je u potpunosti obnovljena. U doba Austrije služila je kao topničko skladište.

Položaj Bembo Veliki nasuti plato uza sjeverni dio tvrđave u trećem obzidu, zapadno od džamije. Sjeverni poduži i kraći zapadni bedem vrlo su mu debeli. Uredili su ga Mlečani prije godine 1668. I na njega smjestili topništvo. Pravac im je djelovanja prema sjeveru frontalno ispred tvrđave te prema zapadu bočno radi zaštite prvog i drugog obzida. U drugoj polovici prošlog stoljeća bila su tri topa.

Položaj Maggiore Prostrani nasuti plato na sjevernoj strani tvrđave. Sagrađen je u drugoj polovici 17. st. i to proširenjem tvrđavnog prostora. Bedem mu ima veliku debljinu i na njemu su toparnice. U 19. st. tu su samo dva topa usmjerena na sjeveroistok. U ovom je prostoru prema planovima iz kraja 17. st. i 18. st. bila stambena zgrada za policiju. Poslije je srušena pa je nešto sjevernije, prislonjeno uz bedem, sagrađeno novo skladište streljiva.

Zgrada providura Vrlo izdužena zgrada u smjeru istok-zapad. Tlocrt joj je nepravilan, lomi se po dužini. Zbog strma terena južni kraj joj je na litici, a sjeverni ukopan. Ima prizemlje i kat. Građena je od loše obrađena i složena kamena. Poprijeko su zidovi koji ju dijele na više prostorija. Izvana je ožbukana. Glavno južno pročelje ima dva reda običnih prostora donekle nepravilno raspoređenih od kojih su neki naknadno zatvoreni. Glavni je ulaz na zapadnom uskom pročelju. Tu su vrata uokvirena četvrtastim dovratnicima koji gore prelaze u polukružni luk. Na ležištima luka i na tjemenima istaknutiji su blokovi koji upućuju na baroknu maniru. Sjeverno izduženo pročelje diže se iznad razine položaja Maggiore samo za jednu etažu i tu su dva ulaza. Zgrada je u mletačko doba služila za stan providura, a u vrijeme Austrije za smještaj zapovjedništva i inžinjerije.

Nova barutana Nalazi se na položaju Malipero. To je prizemna građevina, vrlo debelih zidova. Sagrađena je u vrijeme Austrije jer je u dotadašnjim planovima nema, a u planovima iz toga doba spominje se kao novo skladište praha. Ulaz joj je s južne strane kroz mali trijem. Sjevernim i zapadnim zidom prislonjena je na bedeme. Zidovi su od pravilno obrađena kamena.

Skladište Nalazi se u trećem obzidu s južne strane tvrđave. Zgrada je postojala u Mletačko doba. Služila je kao skladište streljiva, baruta i vojne opreme. Sredinom 18. st. promijenjene su joj kupe na krovu. U vrijeme Austrije tu je bilo spremište topovskih lafeta. Zgrada je prizemna, a pristup joj je sa zapadne strane. Sačuvani su joj zidovi, ali bez krova. Nekada je bila prekrivena kosim četverostrešnim krovom što se da zaključiti iz starih planova. Uz tu zgradu, s njezine istočne strane bila je za Mlečana prislonjena joj jedna, nešto manja zgrada. Služila je također za spremanje streljiva, a poslije i hrane. Više ne postoji, ali još uvijek se na zidu prve zgrade vidi gdje je bio njihov spoj.

24

Stara barutana Također je u trećem obzidu u istočnome dijelu tvrđave. Da bi se sagradila, bilo je nužno zasjeći kameni strmi teren.

Tako je s tri strane okolni strmi prostor zaštićen od posljedica eventualne eksplozije. Podignuta je potkraj mletačkog razdoblja. U njoj je samo jedna prostorija. Zidovi su joj od pravilno klesanih kamenih blokova, neožbukani.

Položaj Speron Uski izduženi prostor na krajnjem istočnom dijelu tvrđave. Blago se sužava prema istaknutom vrhu koji je prelomljen. Danas je ograđen niskim parapetom male debljine u kojemu su otvori puškarnica. Početkom 18.st. planirano je zidanje njezina južnog prsobrana. Uz taj je položaj sa zapadne strane cisterna koja je postojala već u 17.st. tu je u doba Austrije bila baterija od dva merzera za izbacivanje bombi. slika 6. - situacija tvrđave klis u mjerilu

3.1.4. Kratki povijesni pregled 3.1.4.1. Etimologija Zbog strategijske važnosti na Klisu je već u prapovijesti, a potom i u antici postojalo kao uporište međutim prije srednjega vijeka nemamo zapisa o njegovu nazivu. Prvi put se Klis spominje kao dvor i posjed hrvatskoga kneza Trpimira u latinskom tekstu njegove povelje iz 852: curtis quae Clusan dicitur. Toponim „Clusan“, iz kojeg se razvio kasniji latinski oblik Clissa (Clisa) i hrvatski Klis, Petar Skok opravdano smatra dalmato-romanskim toponomastičkim reliktom s brojnim varijantama u mletačkom, toskanskom i furlanskom govoru, a u značenju „zapreke“, „ključa“ što svakako odgovara njegovu položaju. Skok paralelu nalazi i u srednjogrčkom „kleisoura“ od „kleio“ (zatvaram) koja je po njemu u grčki došla vjerojatno kao romanska posuđenica. U grčko-bizantskom obliku „Kleisa“ sa sličnim tumačenjem značenja, Klis spominje i car pisac Konstantin Porfirogenet u prvoj polovici 10. stoljeća. Odatle hrvatska, srpska i bugarska riječ „klisura“ u značenju klanca, ždrijela, hridi i vrleti.

3.1.4.2. Položaj i značenje Tvrđava-grad Klis nalazi se na stjenovitoj i strmoj litici (360 m) u klancu podno prijevoja između planina Kozjak (istočno) i Mosor (zapadno). Današnji tlocrt trostrukog obzida tvrđave iz mletačkog doba (druga polovica 17. st.) uzdužno prati rub uskog i duguljastog grebena položenoga od sjeveroistoka (najviša točka) prema jugozapadu (prirodni prilaz). Povijesno podgrađe i naselje Klis bilo je smješteno s jugozapadne strane klisure te je u srednjem vijeku bilo opasano dvostrukim ziđem s brojnim kućama i gospodarskim objektima.

Od najranijih vremena do kasnog 19. stoljeća prošlost Klisa bila je obilježena dominantnim strategijskim i vojnim značenjem. Preko kliškog grla stoljećima se protezao glavni prometni pravac koji je povezivao priobalje s kontinentom, Dalmaciju s Bosnom i Panonijom, Salonu, a potom Split i Trogir sa zaleđem. Klis je bio glavno uporište za

25

obranu solinskog, splitskog, kaštelanskog i trogirskog areala i obližnjih otoka. S Klisa se lako mogla kontrolirati glavna prometnica ali i čitava srednja Dalmacija. Od vlasti nad Klisom u velikoj mjeri ovisilo je gospodarstvo Trogira, Splita, Omiša i neposrednog zaleđa pa je povijest tih dalmatinskih komuna u srednjem i ranom novom vijeku bila neraskidivo povezana s kliškom utvrdom i njezinim gospodarima. Po broju, važnosti i intenzitetu sukoba koji su se oko Klisa stoljećima vodili ne može se mjeriti nijedna druga fortifikacija na istočnojadranskoj obali.

3.1.4.3. Kronološki pregled Strategijska važnost prirodne utvrde, prapovijesne delmatske gradina na Klisu, rasla je tijekom 1. st. pr. K. paralelno s razvojem rimske Salone i njezina agera. Kao rimska kolonija, glavna luka i središte Provincije, Salona je pomorskim putem bila povezana s Rimom, a na njenom se području križala mreža cesta prema sjeveru (Andetrium, Tilurium i dalje prema Panonija) i u pravcu jugoistoka, zaleđem prema Naroni i Epidauru, sve do Via Egnatia najvažnijeg rimskog pravca zapad-istok. Čvorište tih pravaca kontroliralo se u kliškom klancu, a na najvišoj točki klisure vjerojatno je podignut kastrum. Klis je postao važno mjesto za obranu Salone tijekom prvih naleta Gota i drugih skupina na početku seobe naroda.

Prvi indirektni spomen: U djelu Gotski rat bizantskoga povjesničara Prokopija (prva polovica 6. st.) navodi se da je vojskovođa Konstancijan, u doba cara Justinijana, tijekom borbi s Istočnim Gotima oko Salone (535-536) dao nalog da se zaposjedne klanac ispred grada Salone. Pretpostavlja se da je riječ o Klisu.

Porfirogenetovi podaci: Pišući o padu Salone bizantski car pisac iz prve polovice 10. stoljeća Konstantin Porfirogenet, u 29. poglavlju djela O upravljanju carstvom4, spominje i osvajanje Klisa (Kleisa) koji je bio salonitansko uporište u borbi protiv Avara i Slavena. Prema njegovom pripovijedanju, Rimljani su iz Klisa kretali u napade na avarsko-slavenska područja pa su najposlije Avari i Slaveni lukavstvom zauzeli utvrdu na Klisu, nakon čega je uslijedilo i osvajanje Salone (svakako prije 640)5.

Hrvatski vladari: Podjela nekadašnjeg salonitanskog polja između Romana i Hrvata, a kasnije Splićana i gospodara Klisa, postavljala se kao problem tijekom čitavoga srednjega vijeka. U razdoblju hrvatskih kneževa naselje Klis postaje središte Primorske župe nadomak romanskog Splita pod vlašću Bizanta. Riječ je o području između Cetine i Krke na kojemu je dominirao rod iz kojega se razvila prva hrvatska dinastija Trpimirovića. Klis se prvi put spominje u povelji kneza Trpimira datiranoj 852. u Bijaćima, a u kojoj svome kumu, splitskom nadbiskupu Petru, između ostaloga jamči desetinu prihoda s kneževskog imanja u Klisu (curtis quae Clusan dicitur). U ispravi se spominje da je istu obvezu imao i Trpimirov prethodnik knez Mislav. Dakle Klis je u 9. stoljeću sjedište župe i „curtis nostra“, jedan od posjeda i dvorova hrvatskih kneževa. U povelji kneza Mutimira iz 892. jedan od svjedoka je i kliški župan Leledrag (Leledrago iupano Clisse). Iz tog doba potječu i vladarske zadužbine u Klisu, Kliškom polju i okolici. Iz godine 1090. sačuvana je isprava o jednom zemljišnom sporu u kojem presuđuje kliški sudac (vjerojatno i župan) Volen. U Kliškom je polju oko 1058. pokopan i hrvatski kralj Stjepan, otac kralja Petra Krešimira IV. koji to spominje u svojoj povelji iz 1069.

Nelipići, Šubići i dalmatinski gradovi u političkim nadmetanjima, mongolska opsada, Klis pod zadnjim Arpadovićima i pobjeda kralja Ludovika: Nakon što su 1102. ugarski kraljevi zadobili i hrvatsku krunu, Split se priklanja Bizantu a Klis kao kraljevska utvrda i posjed ostaje pod ugarsko-hrvatskim vladarima. Ekspanzionistička politika cara Emanuela Komnena (1168-1180) prouzročila je 1171. sukob između Splita i Klisa. Iste godine sklopljena je detaljna nagodba o miru iz koje doznajemo mnoštvo podataka. U ime Klisa mir sklapaju župan Saracen, sudac Bratočaj i 150 građana što govori o veličini naselja u tvrđavi (castrum) i podgrađu (suburbium). Župan Saracen pripadao je rodovskom plemstvu Nelipića. Uz Šubiće, Kurjakoviće i Kačiće, Nelipići su spadali među najmoćnije rodove u staroj hrvatskoj državi. Čitavo 13. i 14. stoljeće obilježeno je međusobnim rivalstvom tih velikaških kuća i njihovim sukobima i savezima s dalmatinskim gradovima kao i njihovim kolebljivim odnosom prema udaljenim vladarima. Moćni je kliški (primorski) župan Saracen ujedno bio i šibenski knez, a na toj ga je časti početkom 13. st. naslijedio ambiciozni sin Domald koji je ubrzo preuzeo kneštvo u bližem Splitu. Kralj Andrija II. dodijelio mu je župu Cetinu s Triljem pa je postao jedan od najmoćnijih velikaša u Hrvatskoj. Na odlasku u Svetu Zemlju 1217. Andrija je Klis ostavio Templarima ali je Domaldu, uz pomoć Splićana, 1221. uspjelo da s vitezovima zamijeni svoju šibensku tvrđavu i dođe u posjed Klisa. To ga je dovelo u sukob s kraljem, a ubrzo su mu i Spli4 https://www.ffst.unist.hr/_download/repository/DAI_29-36_hr_Tomasic_(2003).pdf 5 Porfirogenet, priča o prevari

26

ćani oduzeli kneštvo. Kralj Andrija mu je 1223. oduzeo ranije dodijeljene zemlje i okrenuo se Šubićima. Nestalni Domaldovi odnosi sa Splitom nastavili su se tijekom njegova dugogodišnjeg sukoba sa Šubićima kada se vraćao i bivao svrgavan s kneževske časti. Promjenljiva ratna sreća na kraju se okrenula protiv Nelipića koji je 1239. bio poražen. Braća Stipko i Jakov Šubić preoteli su Klis i vratili ga pod kraljevu vlast, a Domald je bio zarobljen te je pod ponižavajućim uvjetima, ošišan i na magarcu, napustio Klis6.

Godine 1241. Mongoli pustoše Panoniju. Nakon poraza na rijeci Šaju ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. (1206-1270) s kraljicom Marijom, djecom i čitavim dvorom bježi u Hrvatsku. Utočište nalazi na Klisu, a potom u Trogiru.

Mongoli ga slijede i 1242. opsjedaju i napadaju Klis. Nakon žestoke borbe koja se vodila na samoj utvrdi, napadači su odbijeni, a ubrzo su se potpuno povukli doznavši za smrt Džingis kana. Iste godine kraljevski par je ponovo u sigurnom Klisu. Tu umiru dvije mlade princeze Margita i Katarina, a kralj Bela izdaje povelju kojom potvrđuje povlastice zadarskoj komuni7.

Tijekom 13. stoljeća Klis je važno upravno i vojno središte ugarsko-hrvatskih vladara. Iskustva mongolskog napada potvrdila su važnost kliške utvrde pa tu borave vojne posada pod zapovjedništvom kraljevskih kaštelana.

Međutim, kraljevski zapovjednici Klisa upliću se u feudalne sukobe sa Splitom i Trogirom, a jača i protukraljevska struja među okolnim velikašima. Tako Splićani kao saveznici bosanskoga bana Mateja Ninoslava 1244. napadaju Klis i Trogir. Sukob okončava hrvatski ban Dionizije koji je s Klišanima i Trogiranima pokorio Splićane. Zbog ponovnog rata sa Splićanima na Klisu je 1261. kraljica Marija koja im je nametnula teške uvjete mira. Koristeći dinastičke sukobe posljednjih Arpadovića s Mlečanima i Anžuvincima potkraj 13. stoljeća u Hrvatskoj se uzdigao rod Šubića. Godine 1293. Pavao Šubić (1272-1312) s braćom Mladenom i Jurjem dobio je od kralja Andrije III. hrvatsku bansku titulu u nasljedno leno te su Šubići praktično postali samostalni vladari priobalne Hrvatske, gradova i zaleđa, a vlast na Klisu omogućila im je zaposjedanje velikih dijelova Bosne i Huma. Kao Knez Nina, Šibenika, Trogira i Omiša Mladen Šubić II. (oko 1270-oko 1343) za svoje je sijelo izabrao upravo Klis gdje su datirane i njegove isprave iz 1294. i 1303. Nakon smrti Andrije III. Šubići se okreću Anžuvincima pa Mladenov brat Juraj I. 1300. iz Napulja u Split dovodi Karla Roberta koji je iduće godine okrunjen za ugarsko-hrvatskog kralja. Juraja I. kao knez dalmatinskih gradova i gospodar Klisa 1303. nasljeđuje nećak Juraj II. čiju vlast primorski gradovi teško podnose, a njegovi Omišani nanose velike štete Mlečanima. Godine 1322. pod mletačkom zaštitom započinje dugotrajni otpor gradskih komuna protiv Jurja II. koji je, neposredno prije smrti 1328, morao popustiti i povući prometne zabrane i druge dadžbine koje im je nametnuo. Njegov sin Mladen III. (oko 1315-1348) nosi jednostavni naslov kneza Klisa, Skradina i Omiša. Tad se ponovno uzdižu Nelipići, ljuti neprijatelji Šubića, koji se udružuju sa Splitom, Trogirom i Šibenikom tada već pod mletačkom vlašću. Nelipići čak podižu i vlastitu utvrdu na klisuri Greben nadomak Klisa. Mladen je za ustuk Nelipića 1333. morao dopustiti slobodnu trgovinu kroz Kliški klanac, a u otporu prema kraljevoj vlasti zajedno s Pavlom II. politički se povezao s Mlečanima.

Godine 1342. na vlast stupa moćni kralj Ludovik I. Anžuvinac (1326-1382). Redom pokorava hrvatske velikaše i započinje obračun s Mlečanima kojima je Mladen kao gospodar Klisa ostao jedina uzdanica. Tražeći saveznika Šubić na Klisu udaje svoju sestru Katarinu za Vladislava Kotromanića, brata bosanskoga bana Stjepana, svog brata Pavla III. ženi za mletačku plemkinju Katarinu Dandolo, a sam vjenčava Jelenu, sestru srpskog cara Dušana. U jeku priprema za obranu 1348. Mladen III. Šubić umire na Klisu 1348. vjerojatno od kuge. Pokopan je u trogirskoj katedrali. (ZANIMLJIVI MLADENOV LATINSKI EPITAF MOŽE SE ISKORISTITI) Netom kralj Ludovik sklapa primirje s Mlečanima, a Klis ostaje u rukama Mladenove udovice Jelene. Započinje borba triju Šubićevih nevjesta i triju država za Klis. Mlečani nude Jeleni velike svote da im prepusti utvrdu no nakon kratkotrajnog boravka vojske njezina brata Dušana, u jesen 1355, Klis je početkom 1356 u ime kralja Ludovika zauzeo hrvatski ban. U ratu s Mlečanima koji se potom rasplamsao Klis je postao važno kraljevo uporište.

Ban Ivan Ćuz s Klisa je poduzimao pohode na područje Splita i Trogira te su građani ubrzo zbacili mletačku vlast i 1357. predali mu gradske ključeve. Iduće 1358. godine sklopljen je Zadarski mir kojim je Venecija čitavu istočnojadransku obalu od Kvarnera do Drača ustupila kralju Ludoviku. Četvrtstoljetni sukobi hrvatskog plemstva, Nelipići ponovo na Klisu, slom Anžuvinaca i prevaga Mlečana, Talovci i kraljevska vlast: Novo razdoblje dinastičkih borbi u kojima je Klis imao značajnu ulogu započelo je nakon Ludovikove smrti. Jaki savez hrvatskog plemstva protiv Ludovikove kćeri Marije te zeta i nasljednika na prijestolju 6 Priča o Domaldovu poniženju, popis literature u prilogu 7 Priča o prodoru Mongola i bijegu Bele IV, popis literature u prilogu

27

Sigismunda pokušali su iskoristiti drugi pretendenti, Anžuvinci Karlo Drački i Ladislav Napuljski. Bio je to početak dvadesetpetogodišnjeg dinastičkog sukoba u kojemu je hrvatsko plemstvo vodilo glavnu riječ. Veliki utjecaj zadobio je bosanski ban Tvrtko, koji se 1377. okrunio za kralja. Zbog njegove snage i krvne veze sa Šubićima (bio je on nećak Mladena III. Šubića, sin njegove sestre Katarine), Klišani su 1387. izabrali tri izaslanika koja su mu predala grad, a kralj im je posebnom poveljom potvrdio sve povlastice i slobode iz vremena Šubića. U Klisu otad stoluje Tvrtkov saveznik ban Hrvatske i Dalmacije i prior ivanovaca Ivan Paližna. Banske i bosanske trupe s Klisa smjesta su žestoko napadale gradove koji su podržavali Sigismunda. Godine 1389. Sigismundova vojska ipak je doživjela kratkotrajni uspjeh osvojivši Klis jer su banove i kraljeve trupe tada pohitale u pomoć srpskoj vojsci na Kosovu. Već u prosincu iste godine Klis je vraćen pod Tvrtkovu vlast, a bosanskome kralju morali su se 1390. pokoriti i gradovi Split, Trogir i Šibenik te srednjodalmatinski otoci. No, već 1391. umiru i kralj Tvrtko i ban Ivan Paližna, a u nastavku dinastičkog rata kralj Sigismund sa svojim banom Nikolom Gorjanskim do 1394. uspio je poraziti većinu oponenata. Kraljev je uspjeh ovaj put bio kratkotrajan. Pristaše Ladislava Napuljskog predvođene bosanskim kraljem Stjepanom Ostojom i velikim vojvodom Hrvojem Vukčićem Hrvatinićem započele su novi obračun. Uz Hrvoja je stao njegov šurjak cetinski knez Ivaniš Nelipić. Kao potomak starih gospodara Klisa, Saracena i Domalda, Ivaniš je 1401. u Hrvojevo ime zauzeo klišku utvrdu. Iduće godine Hrvoju su se potčinili Trogir, Šibenik i Split pa je Ladislav 1403. u Zadru bio okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije. Bio je to samo početak novog ratnog zapleta i političkog obrata. Nakon Sigismundove velike pobjede nad bosanskim kraljem i plemstvom kod Dobora, kliški knez Ivaniš, a potom i sam Hrvoje, prinuđeni su u Budimu moliti kraljevu milost. U situaciji u kojoj je trebao ojačati svoju vlast kralj je poštedio uglednike s juga obojici potvrdivši goleme posjede. Njihov primjer 1409. slijedili su svi dalmatinski gradovi osim Ladislavova uporišta Zadra. Slom anžuvinske istočnojadranske politike okončan je Ladislavovom prodajom dalmatinskih gradova i krunskih prava nad Dalmacijom Mlečanima za cijenu od sto tisuća dukata.

Godine 1416. i Ivaniš je proširio vlast dobivši od sestre, Hrvojeve udovice Jelene, Omiš i Krajinu. Iste godine Omišanima je na Klisu izdao povelju kojom im je potvrdio prijašnje povlastice. Između mletačkih gradova i Bosne u zaleđu kliški je knez sve do smrti 1434. gospodario ostacima primorske Hrvatske od Velebita do nadomak Neretve. U tom je razdoblju predstavljao posljednju branu venecijanskom širenju u Dalmaciji. Unatoč potpori koju im je Ivaniš kao gradski knez davao, Mlecima je 1412. podlegao Šibenik, a 1420. Split, Trogir, otoci i čitava obala do Kotora (osim Dubrovnika). Unatoč mletačkoj opasnosti unutarnje borbe među kraljem i plemstvom su se nastavile. Ivaniš nije imao muških potomaka pa ga je naslijedio zet, hrvatsko-dalmatinski ban Anž Frankopan prema kojemu je kralj Sigismund bio podozriv te mu je oduzeo ženinu baštinu. Na Klis i druge njegove gradove i posjede kralj je poslao slavonskog bana Matka Talovca koji ih je i zauzeo nakon Anžove smrti 1437. Na Klisu otada pa do smrti 1453. gospodari Matkov brat Petar Talovac koji postaje hrvatsko-dalmatinskim banom.

Smjene gospodara u razdoblju osmanskih osvajanja: Zbog sve veće opasnosti od Osmanlija, Klis je, osim za ugarsko-hrvatske vladare, postao važan za sve okolne gospodare. Borbe za dominaciju nad Klisom u drugoj polovici 15. stoljeća najjasnije ukazuju na nejedinstvo i neorganiziranost kršćanskih vladara i država u otporu prema turskim osvajačima. U međusobnim sukobima Klisom su nastojali zagospodariti kralj Stjepan Tomaš i bosanska vlastela napose herceg Stjepan Vukčić Kosača, knezovi Celjski koji su širili svoje posjede u ostacima primorske Hrvatske te osobito Mlečani kao gospodari priobalnih gradova. Tako je nakon banove smrti i pregovora s Mlečanima (1454. i 1456.), kaštelan Klisa Pavao Kiš za godišnju nagradu od 150 dukata stavio grad pod zaštitu Serenissime. U međuvremenu, kralj Matijaš Korvin predao je Talovčevu baštinu banu Pavlu Spirančiću koji je tvrđavu zaposjeo tek 1460. U vrijeme sloma Bosanskoga Kraljevstva 1463. i sam je Spirančić pao u tursko ropstvo pa je njegova udovica 1466. predala grad kraljevskoj vlasti i banu Ivanu Tuzu. No već se iduće 1467. na Klisu spominje humski knez Žarko Vlatković koji se titulira kao „ban Klisa i Primorja sve do rijeke Neretve“. Čini se da pritisnut Osmanlijama Vlatković zanemario suverenitet kralja Matijaša tražeći podršku njemačkoga cara Fridricha III. pa je Klis ponovo došao u ruke banovca Pavla Tara. On se ubrzo zapleo u sukobe s Mlečanima uz koje je stao poljički knez Žarko Dražojević koji je osvojio Klis, a Tara su Mlečani na prevaru ubili. Potkraj 15. stoljeća tvrđava je ponovo u kraljevskim rukama, a poslije poraza hrvatskoga plemstva u Krbavskoj bitki 1493. njezina važnost postaje sve veća.

Junaštvo Petra Kružića, pad Klisa 1537. i Klis pod Osmanlijama: Početkom 16. stoljeća hrvatski ban Petar Berislavić usporava napredovanje Osmanlija ali se nakon njegove pogibije 1520. obrana dalmatinske Hrvatske počinje nezaustavljivo osipati. Godine 1522. Turci osvajaju Knin i Skradin, 1523. Ostrovicu, a 1527. Obrovac. Klis postaje ključ obrane kraljevskih ali i mletačkih posjeda pa se otada oko njega vode stalne borbe. Već godine 1498. tursko je konjaništvo izvelo prvi u nizu neuspješnih napada na klišku tvrđavu. Godine 1513. na Klisu se prvi put spominje Petar Kružić (1491-1537), pripadnik nižeg hrvatskog plemstva rodom iz Nebljuha (mjesto Krug) u Lapačkoj županiji. Zahvaljujući

28

vojničkim vrlinama i sposobnostima Kružić ubrzo postaje kapetan Klisa (1520) i Senja (1522). Na Klisu okuplja prve Uskoke, vojno organizirane prebjege pred Turcima, koji s domaćim stanovništvom i Poljičanima postaju glavna snaga obrane posljednje utvrde na jugu Hrvatskog Kraljevstva. U tom je razdoblju Klis pod stalnim udarima, a Turci su već 1515. osvojili slabo utvrđeno podgrađe koje je oslobođeno 1519. Godine 1522. Osmalije su pod Husrevbegom započeli dugotrajnu opsadu Klisa koju je Kružić uspješno razbio 1524. U okolnostima sloma Kraljevstva i dinastičkih borbi nakon Mohačke bitke 1526. Kružić nije mogao dobiti izdašniju pomoć, a zbog razaranja i pljački brojnih sukobljenih skupina s hrvatske, osmanske i mletačke strane, čitava je okolica bila opustošena.

Godine 1527. na prijestolje stupa Ferdinand Habsburški kojemu se Kružić priklonio nadajući se pomoći. Klis tada ulazi u fokus europske politike i o njegovoj se obrani raspravlja na petom Lateranskom saboru. Međutim, jedina izdašnija pomoć za ojačavanje utvrda dolazila je od pape Leon X. (1513-1521) koji je na obranu Klisa pozvao zapadne vladare, a bulom iz 1519. udijelio je oprost vjernicima koji daju milostinju kliškoj crkvi Blažene Djevice Marije u svrhu obrane. Slično je postupao i papa Klement VII (1523-1534). U teškim okolnostima Kružić je uspio ojačati utvrdu i organizirati uspješnu obranu i tijekom novih turskih opsada 1527. i 1530. Nakon toga Osmanlije mijenjaju taktiku i već 1531. na solinskim ruševinama grade novu tvrđavu sa svrhom odsjecanja komunikacije s lukom i prekidanja opskrbe Klisa hranom i streljivom. Istodobno, u sukob su se umiješali i Mlečani čiji je podanik Alvise Gritti, inače miljenik Sulejmana Veličanstvenog, od sultana dobio „tapiju“ na Poljica i Klis. U Kružićevoj odsutnosti Grittijev pouzdanik Nicolo Querini zaposjeo je Poljica i s iscrpljenom kliškom posadom dogovorio zauzimanje utvrde zauzvrat obećavši da će Turci porušiti utvrdu u Solinu. Kružić je preduhitrio mletačku intrigu te je veoma brzo protjerao Querinija i Poljičane. Potom je 1532. s malim pojačanjem napao i porušio tursku utvrdu u Solinu što je snažno odjeknulo u kršćanskom svijetu. Nakon još jednog neuspjelog napada 1536. Turci su s čak tri nove utvrde u Solinu, Ozrinju i Kučinama „opkolili“ i odsjekli Klis. Započela je presudna opsada. S tri tisuće habsburških i 700 papinih vojnika i sa svojim Senjanima i Uskocima Kružić je 1537. iz solinske luke krenuo u probijanje opsade. Uspio je uništiti dvije turske utvrde nadomak Klisu kada je došlo do preokreta. Šibenski poturica Muradbeg razbio je glavninu habsburške i papinske vojske koja se u panici počela povlačiti prema solinskoj luci. Kružić je poginuo u žestokoj borbi na samoj lađi koja nije mogla isploviti. S njegovom glavom Muradbeg je došao pod Klis čija se posada predala 12. ožujka 1537. Padom Klisa nestalo je posljednje uporište Hrvatskoga Kraljevstva južno od Velebita, a Osmanlije su zavladale čitavim područjem osim uskog mletačkog limesa uza samu obalu (acquisto vecchio). Odmah po osvajanju Klis je postao središte osmanskog sandžaka koji je obuhvaćao srednju Dalmaciju sa širim zaleđem. Tijekom stoljetne vlasti Turaka (1357-1646) Kliška tvrđava nije doživjela bitnije preinake osim što je bila znatno gušće naseljena. Imala je tri obzida, a istočni i zapadni dio s kulom Oprah koja je dominirala drugim obzidom bili su povezani prolazom. U Klisu kao sjedištu sandžakbegova, dizdara i kadija izgrađena je kupolasta džamija s minaretom, a u podgrađu prostrani han i groblje. Na mjestu porušene franjevačke crkve posvećene Trima kraljevima Turci su izgradili poznatu česmu. Mletačko-osmanski sukobi oko Klisa i u Splitskom polju nastavljeni su i u idućim desetljećima, a kulminirali su tijekom Ciparskoga rata (1570-1573) koji na našem području nije donio bitne promjene granica. Prema kraju stoljeća uslijedilo je mirno razdoblje koje je donijelo trgovačku i gospodarsku konjunkturu Klisa kao glavnog prilaza obali i Splita kao novoosnovane skele za trgovački tranzit roba iz unutrašnjosti i sredozemnih luka.

Junački pothvat osloboditelja i ponovni pad, Klis kao žrtva mletačke politike 1596: Za razliku od Mlečana Uskoci nisu odustajali od osvajanja Klisa. Uz potporu Habsburškoga dvora i pape to im je skoro i uspjelo u pokušaju 1583. godine. Unatoč pomoći domaćeg stanovništva i dijela posade u tvrđavi, a zbog nejedinstva i borbe za prestiž među uskocima, taj napad Jurja Daničića nije uspio. U Dalmatinskim gradovima, napose u Splitu i Trogiru, djelovale su i legitimističke protuosmanske struje koje su politički oslonac tražile u oživljavanju veza s Habsburgovcima kao baštinicima hrvatske i ugarske krune. Idući se pokušaj, nakon turskog poraza pod Siskom 1593. uklapao u znatno širi plan pape Klementa VIII i cara Rudolfa II. Osvajanje Klisa 1596. bilo je zamišljeno kao početak rekonkviste.

Protagonisti same akcije bili su splitski građani predvođeni dijelom klera i plemstva na čelu s Ivanom Albertijem i Nikolom Cindrom, a pridružili su im se senjski uskoci, Kaštelani i Poljičani. Lukavstvom i hrabrošću Alberti je 6. travnja 1596. s malim brojem ljudi prodro u tvrđavu, svladao posadu i na njoj razvio carski barjak. Glas o osvajanju Klisa snažno je odjeknuo u kršćanskim zemljama ali su se osvajanju žestoko oprli Mlečani koji su željeli izbjeći rat s Osmalijama pri čemu im je smetala uključenost domaćega puk i plemstva u Habsburšku vojnu kampanju. Osvajanje se dogodio bez mletačkog znanja i odobrenja pa su oni na sve načine opstruirali položaj branitelja otvoreno se stavljajući na stranu Turaka koji su ubrzo okupili desetak tisuća vojnika za blokadu i opsadu utvrde. Na Klisu je ubrzo zavladala oskudica vode i hrane, a stanje se donekle popravilo potkraj svibnja dolaskom carskog pojačanja pod zapovjedništvom generala Juraja Lenkovića. U žestokim borbama potkraj svibnja uskočke i carske snage bile su

29

nadomak pobjede ali su se zbog pljačke rasule omogućavajući Turcima pregrupiranje i ponovni napad u kojemu su bile razbijene. U tim borbama junački su poginuli i vođe osvajanja Ivan Alberti i Nikola Cindro te još nekoliko splitskih plemića i kanonika. Nakon toga, 31. svibnja 1596. posada Klisa pod časnim uvjetima predala je utvrdu Turcima.

Do njihova konačnog protjerivanja s Klisa trebalo je proteči još pola stoljeća.

Turski poraza 1648. Mletačka vlast na Klisu i gubitak vojne važnosti pod austrijom: Kandijski rat (1645-1669) konačno je Mlečanima i hrvatskom puku donio velike uspjehe u Dalmaciji. Tako je potkraj ožujka 1648. pod zapovjedništvom Leonarda Foscola mletačka vojska zahvaljujući jakom topništvu s uzvisine Greben i ojačana Poljičanima, Primorcima i morlacima, osvojila Klis. Tijekom rata kliška je utvrda pod jakom posadom i mletačkim providurom bila prvo popravljena, potom u nekoliko navrata ojačavana, dograđivana i proširivana, a džamija je preuređena u crkvu sv. Vida. U opsežnim fortifikacijskim zahvatima prilagođenim suvremenom ratovanju, gotovo su nestali tragovi srednjovjekovne utvrde. Novi barokni tlocrt bilo je teško prilagoditi uskom terenu litice pa su neka obilježja iz starijih razdoblja ipak zadržana. Tri obruča bedema djelomično su ojačana protutopničkom terrapienom, topničkim kulama, bastionima i zgradama različite namjene kako se vidi na nacrtima inženjera Giuseppea Santinija iz 1688. Nakon rata granica je pomaknuta sjevernje pa je za idućeg Morejskog rata (1684-1699) Klis poslužio kao baza za prodor prema unutrašnjosti. Mirom u Srijemskim Karlovcima nova su osvajanja utvrđena granicom koja se protezala od Knina preko Vrlike i Sinja do Vrgorca i Gabele na Neretvi. Tijekom Maloga rata (1714-1718) Turci su neuspješno opsjeli Sinj, a po posljednji put napali su i Klis. Mirom u Požarevcu utvrđena je nova granica kojom je konačno zaokružen mletački posjed u Dalmaciji (acquisto nuovissimo) prema osmanskoj Bosni i Hercegovini. Razvojem vojne tehnologije otada je Klis gubio na važnosti, a s obzirom na nove teritorijalne i strategijske okolnosti važan je postao dotada zanemarivani sjeveroistočni plašt tvrđave kojega je trebalo ojačati i proširiti. Brojnim zahvatima Venecija je to i učinila, zadržavši posadu i providura na kliškoj tvrđavi do samoga sloma 1797.

Nakon pada Venecije Klis je dijelio sudbinu Dalmacije, najprije pod tzv. prvom austrijskom upravom (1797-1805), potom kratkotrajno pod Francuzima (1805-1813) i najzad pod drugom, stoljetnom vlašću Austrije (1813-1918). Posljednje borbe za Klis vodile su se tijekom francusko-austrijskih ratova 1809. i 1813. kada su tvrđavu držale francuske postrojbe.

Austrijanci su još desetljećima zadržali posadu na tvrđavi, učinivši neke dogradnje i pregradnje. No nakon austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. tvrđava je u potpunosti izgubila strategijski i vojni značaj. Nakon što su 1898. i posljednji topovi preneseni su u Pulu Klis i ipak sve do sloma monarhije 1918. zadržao ulogu vojarne.

3.2. Stanje, stupanj dokumentiranosti i istraženosti Tvrđave 3.2.1. Stanje i radovi na očuvanju Stanje Tvrđave svjedoči probleme u upravljanju, jer dok se na jednoj strani vrlo kvalitetno rekonstruira, obnavlja i oprema Providurov stan drugim prostorima vide se posljedice zapuštanja. Kako bismo predočili zatečeno stanje dat ćemo kratki prikaz po najvažnijim prostorima Tvrđave.

3.2.1.1. Inventura dosadašnjih radova – dodati prema izvješću Konzervatorskog ureda u Splitu Ministarstvo kulture kroz redovni program zaštitnih radova u kulturi već više desetljeća kontinuirano radi na tvrđavi Klis. Radove je vodila ustanova Gradskog zavoda za zaštitu kulturne baštine iz Splita, te zatim Konzervatorski odjel u Splitu. Radove je sufinancirala Općina Klis, a tijekom rekonstrukcije Providurovog stana uključila se i Županija splitsko-dalmatinska. Radovi su se do sada na tvrđavi odvijali na slijedećim lokacijama: • Sanacija glavnog ulaza u tvrđavu, te prezentacija prostora nad glavnim ulazom • R ekonstrukcija recepcije uz glavni ulaz, rekonstrukcija stuba koje vode do glavnog ulaza i položaja Avanzato • Sanacija pristupne rampe koja vodi od glavnog ulaza do II. ulaza u tvrđavu • Arheološko istraživanje položaja Avanzato na kojem su pronađeni artiljerijski položaji, uz sanaciju sjevernog zida uz položaj Avanzato • S anacija II. ulaza u tvrđavu (pročelje, svodna konstrukcija, bočni zidovi, popločanje), arheološko istraživanje na prostoru iznad II. ulaza

30

• Sanacija zidova na položaju Mezzo • M jestimični popravci južnog obrambenog zida (iznad i pod položajem Madona, te zapadno od položaja Mezzo), te tijekom godina kontinuirani popravci najoštećenijih dijelova ziđa • Arheološka istraživanja u crkvi sv. Vida, te zapadno i istočno od crkve • Sanacija crkve sv. Vida i istočnog prostora uz crkvu, kao i sjevernog prolaza prema obrambenom zidu • A rheološko istraživanje prostora Providurovog stana, te prostora zapadno od providurovog stana (nalaz kule), kao i ulaza pred providurovim stanom • Rekonstrukcija Providurovog stana, prvo istočnog, pa zapadnog dijela građevine • R ekonstrukcija oružarne, uz arheološka istraživanja u prostoru oružarne (nalaz gustirne) i prostora istočno od oružarne • Prezentacija arhitektonskih ostataka na prostoru istočno od oružarne • Istraživanja u prostoru III. ulaza, sanacija i prezentacija kamenog popločanja • Sanacija stare barutane • Sanacija gustirne pred starom barutanom • Arheološko istraživanje prostora u II. ulazu, između Providurovog stana i nove barutane • Arheološko istraživanje položaja Šperun 3.2.1.2. Stanje pojedinih prostora u Tvrđavi U tablici koja slijedi prikazani su prostori Tvrđave u tri cjeline i to: prostore iza prvog obrambenog ziđa, prostore iza drugog obrambenog zida i trećeg obrambenog zida. Prostori kod kojih nije naznačena potreba za intervencijom obnovljeni su i ne traže dodatne intervencije, već isključivo redovno održavanje. Kod ostalih zatvorenih prostora ocijenili smo potrebu za tri moguća tipa intervencije, a to su: 1. u ređenje – što kod postojećih građevina obuhvaća i potrebu za obnovom unutrašnjeg prostora uz prilagodbu za moguću novu namjenu; 2. rekonstrukcija – u slučaju opravdanosti rekonstrukcije dijela Tvrđave radi daljnje prezentacije Tvrđave; te 3. p renamjena – samo kod prostora cisterni koje vrlo vjerojatno neće biti u svojoj izvornoj funkciji te ih je stoga moguće koristiti za infrastrukturne prostore.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti prostorima Tvrđave kao što su prostor ulaznog utvrđenja i/ili prostor bastiona Bembo koji su zapušteni, te se koriste kao «privremena skladišta» građevinskog materijala. Takvu sudbinu imaju i neki zatvoreni prostori poput prostora nove barutane ili malog kavalira.

31

OTVORENIZATVORENI

POTREBNA INTERVENCIJA

GLAVNI ULAZ

zatvoreni

Uređenje

2

PROSTOR BLAGAJNE

zatvoreni

Uređenje

3

PLATO NAKON ULAZA

Otvoreni

Uređenje

4

POLOŽAJ AVANZATO/PREDSTRAŽA

Otvoreni

Uređenje

5

ULAZNO UTVRĐENJE

Otvoreni

Uređenje

6

DRUGI ULAZ

zatvoreni

uređenje

7

OPRAH KULA

Otvoreni

uređenje - rekonstrukcija

8

PLATO ISPRED OPRAH KULE

Otvoreni

uređenje

9

TOPNIČKA VOJARNA

zatvoreni

rekonstrukcija - dogradnja kata?

10

PLATO I POLOŽAJ MEZZO - POBOČNE KULE

Otvoreni

uređenje

11

POLOŽAJ SCALA

Otvoreni

uređenje - rekonstrukcija kule

12

MJESTO PJEŠAČKE VOJARNE

otvoreni - zatvoreni?

rekonstrukcija vojrane

13

POLOŽAJ MADONNA

Otvoreni

uređenje

14

CISTERNE - dvostruka

zatvoreni

prenamjena

#

PROSTOR TVRĐAVE

1

NAJSTARIJI DIO TVRĐAVE - MUZEJSKI DIO

32

15

TREĆI ULAZ

zatvoreni

uređenje

16

KULA IZNAD TREĆEG ULAZA

zatvoreni

uređenje

17

MALI KVARTIR

zatvoreni

uređenje

18

BOČNA KULA

zatvoreni

uređenje

19

CISTERNA

zatvoreni

prenamjena

20

SPREMIŠTE ORUŽJA

zatvoreni

/

21

PLATO IZA SPREMIŠTA

Otvoreni

/

22

STARA BARUTANA

zatvoreni

uređenje

23

PROLAZ PREMA MAGGIORE

Tunel

/

24

POLOŽAJ MAGGIORE

Otvoreni

uređenje

25

PROVIDUROV STAN - UREĐENO

zatvoreni

/

26

PROVIDUROV STAN - U RADU

zatvoreni

uređuje se

27

CISTERNA

zatvoreni

/

28

POLOŽAJ ŠPERUN

Otvoreni

uređenje

29

NOVA BARUTANA

zatvoreni

uređenje

30

BASTION MALIPIREO

Otvoreni

uređenje

31

CISTERNA

zatvoreni

uređenje

32

CRKVA SV. VIDA

zatvoreni

/

33

BASTION BEMBO

Otvoreni

uređenje

3.2.1.3. Stanje ziđa i šetnica Već smo konstatirali kako su dijelovi ziđa Tvrđave zapušteni i to se očituje uglavnom kroz sljedeće probleme, a to su: prisutnost velike količine zelenila u strukturi ziđa i urušavanje dijelova ziđa. Iako se ne radi najčešće o velikim oštećenjima radi se o vrlo ozbiljnom problemu, jer je prisutan na brojnim mjestima u Tvrđavi. Stoga će upravo ovaj tip čišćenja i sanacije morati biti u prioritetima kod utvrđivanja daljnjih aktivnosti na očuvanju Tvrđave8.

Prvi neposredni susret posjetitelja sa Tvrđavom je na njezinim ulaznim vratima. U tom prvom doživljaju stječe se pomisao o otpornosti i snazi, tako da kada se susretnemo odmah na samom početku sa «slabim vratima» prvi utisci mogu potaknuti razočaranje. Stoga je sadašnje stanje glavnog ulaza teško prihvatljivo i razočaravajuće. To uključuje i prostor same blagajne i njezina okruženja.

Ni prostori drugog i trećeg ulaza nisu u boljem stanju, jer su zbog nedostatka vrata pretvoreni u prolaze te posjetitelj nema osjećaj da postoje tri dijela Tvrđave ukoliko ga netko na to posebno ne upozori. Trenutno nema info punktova ili vodiča koji bi posjetitelje posebno uputili na povijesne ili druge značajke tvrđave tako da takve bitne karakteristike prolaze nezamjećene. I ti ulazi ne odaju «moć» koja je u povijesti potvrđena kroz neosvojivost Tvrđave u slučaju napada vojnom silom.

Osim ulaza poseban problem su šetnice i to osobito na mjestima gdje se nalaze stepeništa koja su zbog neodržavanja čak mjestimično postala i teško prohodna, pa čak i opasna za posjetitelje Tvrđave. Tako pojedine šetnice, poput šetnice uz kortinu prema Megdanu nemaju nikakvo osiguranje uz unutrašnji rub šetnice prema Tvrđavi, a sama šetnica je dosta uska. Ili stepenište koje iz središta Tvrđave vodi prema položaju Scala u izuzetno je lošem stanju. Šetnice kroz bastion Bembo nestale su u zelenilu i odloženom građevinskom materijalu. Šetnica kroz prostor na položaju Madonna danas se osigurava košenjem prostora pri čemu se kosi samo dio prostora što ne samo daje ružnu sliku posjetitelju već i nelagodu kada se kreće po prostoru koji nije uređen, jer se kod brojnih posjetitelja pojavljuje osjećaj nelagode ili straha od mogućih «opasnosti» iz nepokošenih površina.

Svi navedeni problemi morat će naći rješenje kroz hitne mjere zaštite kako bi se moglo i dalje organizirati posjećivanje Tvrđave.

3.2.2. Stupanj dokumentiranosti i istraženosti Prostor Tvrđave, kao i prostori koji ju neposredno okružuju trebaju i nadalje ostati otvoreni za moguća istraživanja. Pri tome osobito mislimo na konzervatorska i arheološka istraživanja kako bi se na znanstvenim osnovama stekle spoznaje o povijesti vezanoj za Tvrđavu i njezino okruženje.

Stoga će ovaj Plan upravljanja obuhvatiti planski pristup daljnjim istraživanjima koja trebaju teći usporedo sa svim drugim aktivnostima na očuvanju i prezentaciji Tvrđave kao nacionalno važnog kulturnog dobra. Upravo takav pristup otvoriti će potrebu imenovanja odgovorne osobe od strane nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture koja će voditi daljnja sustavna dokumentiranja i istraživanja vezana uz Tvrđavu.

Posebno će biti planirana i organizirana daljnja arheološka istraživanja koja se trebaju sustavno provesti na tri područja, a to su: svi otvoreni prostori koji se nalaze unutar trećeg obrambenog zida, prostor podgrađa – varoša, te prostor Megdana. Posebno je važno i prioritetno provesti arheološka istraživanja svih otvorenih prostora koji se nalaze unutar trećeg obrambenog zida, a u tom prostoru prioritet imaju bastion Bembo i položaj Šperun.

3.2.3. Stanje infrastrukture Jedan od najsloženijih problema na Tvrđavi su elektroenergetske instalacije, osobito nevješto postavljenih rasvjetnih reflektora, kao i napajanja antenskog stupa Odašiljača i veza.

Stanje infrastrukture zadovoljava jedino u obnovljenim prostorima Providurova stana, što samo znači da će prije započimanja uvođenja novih namjena u prostore Tvrđave, osobito one zatvorene biti potrebno projektirati 8 Detaljnije objašnjeno u Akcijskom planu

33

i izvesti kompletnu infrastrukturu koja će uključivati elektroenergetsko rješenje, vodoopskrbu, kanalizaciju i odvodnju za prostor cijele Tvrđave.

3.3. Značaj i vrijednost Tvrđave 3.3.1. Kulturno povijesna vrijednost Kliška tvrđava je imala presudnu ulogu u ukupnoj prošlosti Dalmacije stoga joj je povijesna, ali i današnja vrijednost izuzetna. Ona je materijalno svjedočanstvo stoljetnih borbi i previranja koja su se događala u ovome kraju. Zbog položaja na istaknutoj točki i teškome terenu, prostorno je razigrana i dojmljiva u široj okolici, a sa svojom prilagodbom funkciji i reljefu djeluje slikovito u krajoliku. U vojno-obrambenom smislu također je izuzetno jaka. No zbog posebnih okolnosti, imala je funkcionalnih nedostataka koji su posebno izraženi u kasnijoj fazi. Naime, stara srednjovjekovna tvrđava nije se mogla u potpunosti prilagoditi novoj taktici obrane u doba uvođenja topništva. Uz prije spominjane nedostatke, slabo je riješeno flankiranje vatrom u slučaju neposrednog napada, a i komunikacije branitelja duž bedema bile su dosta otežane.

Tvrđava nije nastala planski ni odjednom. Rasla je i mijenjala se prema sve složenijim zahtjevima i tehničkim inovacijama, pri čemu su postojeće stanje i skučene mogućnosti bili ograničavajući čimbenik. Raspored građevina u odnosu na njihovu uporabu i sigurnost nije najsvrhovitiji jer je uvjetovan prethodnim stanjem i konfiguracijom terena. Njezina istraživanja sa stajališta teorije fortifikacija tek predstoje.

Pri povijesnoj, funkcionalnoj i estetskoj ocjeni, kao temelju politike budućeg odnosa prema tvrđavi treba imati u vidu ove osnovne činjenice. Ta politika mora obuhvatiti ukupnost kulturoloških, edukativnih, rekreacijskih i gospodarskih aspekata.

3.3.2. Konzervatorski uvjeti i ograničenja U provedenim usmenim konzultacijama sa nadležnim Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture u Splitu (u daljnjem tekstu: Konzervatorski odjel) dobivene su osnovne smjernice na temelju kojih će se utvrditi konzervatorski uvjeti za daljnje aktivnosti na očuvanju kliške tvrđave. Kao najvažniju smjernicu Konzervatorski odjel je definirao izuzetnu vrijednost svih prostora unutar trećeg obrambenog zida, te će taj prostor biti rekonstruiran i restauriran u muzejsko konzervatorskom smislu, te zbog toga u tom prostoru neće biti dopuštene suvremene intervencije. U tom prostoru svi sadržaji trebaju prvenstveno biti usmjereni na prezentaciju povijesti tvrđave, te je to i prioritetna namjena tog prostora. Unutar toga prostora Konzervatorski odjel razmotriti će jedan izuzetak za prostor Nove barutane gdje bi bila omogućeno smještanje manjeg kafića sa suvenirnicom. Kako se upravo u tom prostoru nalazi bespravno postavljen antenski sustav Odašiljača i veza jedan od obaveznih konzervatorskih zahtjeva je potpuno uklanjanje tog antenskog sustava iz prostora tvrđave.

Kao hitne mjere zaštite i očuvanja koje treba provoditi pod nadzorom Konzervatorskog odjela, a koje će detaljnije biti obrađene u nastavku ovog dijela Plana upravljanja su sljedeće: • čišćenje svih zidova od zelenila, • popravak i konzerviranje zidova osobito na mjestima gdje je već došlo do oštećivanja, • raščišćavanje pojedinih zapuštenih dijelova tvrđave poput bastiona Bembo, • p opravak svih stepeništa unutar tvrđave i uređenje staza kako bi se osigurala dostatna razina sigurnosti za posjetitelje, • kao i izrada (rekonstrukcija) i montaža svih vrata na tvrđavi.

Svi navedeni radovi kao hitne mjere zaštite mogu se provoditi samo uz prethodnu suglasnost i nadzor Konzervatorskog odjela.

U pogledu uspostave odgovarajuće infrastrukture, a pri tome osobito kanalizacije, vodovoda i elektroinstalacija Konzervatorski odjel utvrdit će posebne uvjete kako bi se mogla naručiti projektna dokumentacija. Pri tome je osnovna sugestija Konzervatorskog odjela da se riješenje potraži u kroz vertikalnu poveznicu kroz stijenu na

34

strani Megdana kako bi se izbjeglo prokopavanje kroz tvrđavu. Takva vertikalna poveznica omogućila bi i izgradnju lifta čime bi se znatno povećala dostupnost prostora tvrđave za starije slabo pokretne osobe i invalide.

Ujedno Konzervatorski odjel sugerira da se novi toaleti (barem četiri ženske kabine, tri muške i četiri pisoara) osiguraju kroz rekonstrukciju pojedinih građevina u prostoru drugog obzida tvrđave (topnička i/ili pješačka vojarna).

Na položaju Scala prema stavu Konzervatorskog odjela treba doći do rekonstrukcije kule koja je tamo postojala, te o tome treba voditi računa u planu upravljanja.

Konzervatorski odjel razmotrit će mogućnost rekonstrukcije nekadašnjih vojarni. Radi se o nadogradnji topničke vojarne sa još jednim katom kako je ona izvorno i izgledala sve do 1930. kada je uz suglasnost konzervatora srušen prvi kat, te je u prizemlju otvoren restoran 1931. jer je tada tvrđava bila turistička atrakcija Splita i okolice.

Isto tako Konzervatorski odjel razmotrit će mogućnost rekonstrukcije Pješačke vojarne na njezinom izvornom mjestu i to po originalnim nacrtima po kojima je bila i izgrađena. Rekonstrukcija pješačke vojarne omogućila bi odvijanje određenih sadržaja za vrijeme lošijeg vremena.

3.3.3. Društvena i gospodarska vrijednost Tvrđava Klis je baština od izuzetnog nacionalnog značaja i stoga bi bilo logično očekivati da je njezina društvena, a potom o gospodarska vrijednost na toj razini. Međutim, tome nije tako, što potvrđuju dvije činjenice, a to je zapuštenost Tvrđave i izuzetno mali broj posjetitelja iako se nalazi u blizini vrlo posjećene Dioklecijanove palače i trogirske Katedrale, lokaliteta upisanih na Listi UNESCO-a.

U zadnjih sto godina u nekoliko vrlo ozbiljnih navrata pokušane su aktivnosti usmjerene na obnovu i revitalizaciju, ali nažalost cjeloviti uspjeh nije postignut. U većini pokušaja nedostajalo je sustavno ulaganje i odlučnost vlasnika.

Najveći entuzijasti u tom procesu bili su samo stanovnici Klisa, koji su još u tridesetim godinama prošlog stoljeća plaćali Općini povećana davanja i u brojnim pokušajima besplatno radili na poslovima obnove. I danas se situacija nije bitnije promijenila, Republika Hrvatska je vlasnik koji je vrlo sporadično i premalo ulagao, Općina Klis putem Turističke zajednice omogućava posjećivanje, a Županija u zadnje vrijeme osigurava ulaganja u obnovu pojedinih dijelova Tvrđave. Nasuprot tome imamo udruge građana poput Povijesne postrojbe Kliških uskoka i Hrvatskog društva Trpimir koji u vrlo skromnim uvjetima iskazuju baštinsku skrb o Tvrđavi i njezinoj prezentaciji.

Tri su ključna čimbenika koja bitno određuju razinu gospodarske vrijednosti Tvrđave, a to su: • z astarijevanje koje se očituje kao: fizičko i konstrukcijsko propadanje i oštećivanje; izmjene u namjeni i u okruženju Tvrđave; • sustavno održavanje Tvrđave od strane njezina vlasnika ili korisnika; te • obnova i revitalizacija kada sustavno održavanje ne daje željene rezultate.

S aspekta zastarijevanja jasno je kako Tvrđava više nema vojno stratešku ulogu, niti će je više ikad imati. Međutim, njezina vojna povijest je toliko značajna i važna za Hrvatsku, državu i povijest, da svaka eventualna prenamjena mora biti usklađena sa njezinim povijesnim i kulturnim značajem. Stoga ćemo njezinu društvenu i gospodarsku vrijednost promatrati prioritetno kao nacionalno važnu baštinu koju je potrebno sačuvati - obnavljati i revitalizirati zbog budućih naraštaja, a tek potom kao turističku atrakciju koja može vratiti uložene investicije.

No potrebno je naglasiti da je ulaganja u obnovu Tvrđave potrebno promatrati kao dugoročan, a ne kratkoročan projekt jer će svaki pokušaj zarade bez dugoročnog planiranja ostati bez rezultata. Ono što je preostalo je upravo sustavna obnova i revitalizacija kao put očuvanja i zaštite svih vrijednosti Tvrđave.

Društvena vrijednost ogleda se kroz potrošnju dobra, bilo onu izravnu koja se može ostvariti samo u direktnom kontaktu za Tvrđavom ili onu neizravnu koja proizlazi već iz same spoznaje o njezinu postojanju. Kako živimo u tržišnoj ekonomiji jasno je kako potrošnja ovisi o našoj spretnosti u promociji proizvoda i usluga, što samo znači da će budući broj posjetitelja Tvrđave ovisiti o tri bitna čimbenika, a to su ulaganja u ljudske resurse, proizvode i usluge vezane za Tvrđavu i njezine prostore, te ulaganja u marketing tih proizvoda i usluga, odnosno Tvrđave.

35

3.3.3.1. Ekonomsko vrednovanje Ekonomska vrijednost kliške tvrđave može se analizirati na više načina. Često korištene metode su: analiza troškova i koristi, analiza troškova i učinkovitosti, višekriterijska analiza te analiza regionalnog utjecaja. Svaka od navedenih metoda ima svoje prednosti i nedostatke u primjeni na različite vrste baštine. Specifičnost fortifikacijske baštine koja više nema svoju temeljnu ulogu zahtjeva odgovarajući izbor i prilagođavanje izabrane metode s kojom će se procijeniti ekonomska vrijednost Tvrđave kombinacijom analize troškova i koristi i analizom regionalnog utjecaja.

Naime, Tvrđavu se u ovoj analizi može promatrati kao malu „tvrtku“ koja zbog svojih posebnosti uživa određeni monopol, te koja će sa dobrim upravljanjem imati značajan ekonomski utjecaj na područje županije i šire.

Kao važne sastavnice ekonomske vrijednosti Tvrđave mogu se stoga analizirati sljedeće ekonomske aktivnosti: • obnova; • upravljanje; • revitalizacija; • te turizam.

Svaka od navedenih aktivnosti povlači za sobom određene troškove i koristi, a kao najvažnije koristi može se sagledati otvaranje novih poslova, stvaranje prihoda, dodane vrijednosti, te utjecaj na povećanje poreznih prihoda.

Ekonomske koristi manifestiraju se u tri pojavna oblika kao izravni, neizravni i inducirani učinci.

Slika 7. - Baštinska kocka ekonomske vrijednosti

3.3.3.1.1. Obnova Većina poslova na očuvanju Tvrđave mogla se je odraditi kroz sustavno održavanje, što bi zasigurno bilo financijski povoljnije od sadašnje situacije koja zahtjeva ulaganja u gotovo sve sastavnice Tvrđave. Ekonomski gledano uvijek je bolje održavati nego obnavljati, obnavljati nego rekonstruirati. Održavanje, obnova ili čak rekonstrukcija neizbježne su aktivnosti u očuvanju baštine, osobito graditeljske, te ih stoga nije moguće izbjeći ni kod kliške tvrđave. Tvrđava, zbog svoje veličine i povijesnog značaja zahtjeva kontinuiranu skrb o stanju svake građevine ili sklopa, što samim tim otvara kontinuiranu potrebu za održavanjem. Samim time se postavlja i pitanje strukture zapošljavanja koji je detaljnije obrađen u dijelu Analize izvodljivosti i mogućnosti (CBA). Upravitelj Tvrđave će odlučiti hoće li se za te radove angažirati vanjske tvrtke ili će Tvrđava imati svoj tim zaposlenika koji će većinu radova obaviti kroz sustav redovitog održavanja. U CBA je predložena struktura zaposlenih od minimalno tri stalno zaposlene osobe te vanjskih izvođača koji mogu između ostalog obavljati i poslove održavanja.

3.3.3.1.2. Upravljanje Već smo konstatirali kako je Tvrđavu zahvatio problem zapuštanja nakon gubitka njezine vojno strateške uloge, kada je i došlo do promjene u stilu upravljanja. Vojni način upravljanja zamijenjen je civilnim što se pokazalo znatno nepovoljnije za Tvrđavu. Nisu ni sva vojna razdoblja bila ista. Neposredno nakon Prvog svjetskog rata kada je Tvrđava bila predana srpskom vojnom zapovjedništvu, prostor i građevine pretrpjele su velike devastacije. Upravo ovo povijesno iskustvo poučava nas kako će najbolje sa Tvrđavom upravljati vojska (npr. povijesne ili svečane postrojbe) koja Tvrđavu smatra svojom baštinom, a time i svojim „ponosom“. To potvrđuju i brojna inozemna iskustva navedena u nastavku dokumenta gdje su najčešće fortifikacije ostale u vlasništvu vojske ili države, kako bi se u njima zadržao odgovarajući način upravljanja, te njihovi prostori otvorili za posjećivanje. Čak i u slučajevima kada je upravljanje predano agencijama ili lokalnoj samoupravi najčešće je zadržana prisutnost vojske, osobito povijesnih ili svečanih postrojbi koje svojom prisutnošću potvrđuju vojni karakter fortifikacijskih

36

prostora. Na tvrđavi Klis tako djeluje udruga Povijesna postrojba kliških Uskoka9 koja aktivno djeluje u provedbi raznih aktivnosti, od uprizorenja povijesnih bitaka do team buildinga i povremenog održavanja Tvrđave. Udruga djeluje kao neprofitna organizacija čiji su članovi većinom umirovljeni branitelji koji sve aktivnosti vezane uz klišku tvrđavu obavljaju volonterski. Međutim, zbog njihovog značajnog interesa, dosadašnjeg aktivnog djelovanja i ulaganja u klišku tvrđavu, idealna su „posada“ Tvrđave koja uz pomoć odgovarajućeg načina upravljanja može sustavno i kontinuirano obavljati svakodnevne poslove te djelovati kao „domaćin“ Tvrđave. Time će biti ujedno ispunjen prvi uvjet za «oživljavanje povijesti» u prostorima Tvrđave. U nastavku dokumentac navedena je lista članova udruge sa stručnim kvalifikacijama10.

Analizirajući današnje potrebe, kao i procjenjujući potrebe koje bi uslijedile nakon obnove svih dijelova Tvrđave i stavljanja u odgovarajuću funkciju trebalo bi osigurati izvršitelje za sljedeće poslove. U Analizi izvodljivosti i mogućnosti (CBA) navodi se predložena struktura zaposlenih koja uključuje minimalno tri zaposlene osobe što je s obzirom na današnju situaciju (nula zaposlenih i neriješena upravljačka struktura) realan prijedlog. U dole navedenoj tablici navodi se struktura koja pretpostavlja poželjnu strukturu „posade“ koja osim zaposlenih osoba također uključuje i Kliške Uskoke kao stalne vanjske izvođače. Ova tablica ne definira odnos stalno zaposlenih i vanjskih izvođača budući da je to detaljno predloženo u CBA dijelu Plana.

Tablica 1. - Struktura posade Tvrđave sukladno funkcionalnim potrebama

POSLOVI

POSADA TVRĐAVE DANAS

NAKON OBNOVE

Voditelj lokaliteta

1

1

Prodavači ulaznica i suvenira

2

5

Provedba programa, održavanje, vodiči...- Uskoci

4

10

Voditelj tehničkog održavanja

1

1

Održavanje čistoće

2

4

Tehničko održavanje

3

9

UKUPNO

13

30

U okviru prikazane strukture poslova nisu prikazani poslovi pružanja ugostiteljskih usluga obzirom da danas ne postoje prostori u kojima bi se takve usluge mogle pružati niti pravni subjekt koji bi bio registriran za obavljanje ugostiteljskih djelatnosti. Dakako, da je moguće u strukturi obuhvatiti i te poslove pod uvjetom da je poslodavac registriran za te djelatnosti.

3.3.3.1.3. Revitalizacija Proces revitalizacije jedini je put kojim se Tvrđava može uklopiti u suvremeni život na način koji će donijeti dobrobit svima. Baštinici će na taj način promovirati svoju baštinu i određenim prihodima povratiti ulaganja u očuvanje Tvrđave, dok će posjetitelji Tvrđave dobiti prigodu za upoznavanjem autentičnih baštinskih vrijednosti kao i poseban doživljaj «oživljene povijesti».

Revitalizaciju Tvrđave moguće je provesti odgovarajućim programima koji će se dešavati u prostorima Tvrđave ili u neposrednom okruženju ali jasno vezanim uz Tvrđavu. Revitalizacija može, ali i ne mora biti vezana sa građevinskom obnovom Tvrđave. Međutim, upravo revitalizacija može bitno utjecati na ekonomsku vrijednost Tvrđave. Organiziranje «Uskočkog boja za Klis» dobar je primjer revitalizacije, odnosno „oživljene povijesti“ koji pokazuje koliko takvi programi mogu bitno utjecati na doživljaj Tvrđave i spoznaju o njezinoj ulozi u povijesti.

Naime, revitalizacijski programi kojima povezujemo autohtonu materijalnu i nematerijalnu baštinu uvijek stvaraju jedinstven i autentičan doživljaj što je od presudne važnosti za njegov uspjeh u turizmu.

9 http://www.kliskiuskoci.hr/ 10 Stranica 93 ovog Plana

37

slika 8. - ulaznica za posjet tvrđavi , travanj 2015.

slika 9. ulaznica nakon srpnja 2015

Stoga je jedan od prijedloga ovog Plana upravljanja, sustavno i plansko uključivanje Kliških Uskoka kao glavnih aktera u oživljavanju svakodnevnog života u Tvrđavi, a u jednom od predloženih modela upravljanja i u upravljanju kliškom tvrđavom.

Na koji način revitalizacijski programi utječu na ekonomsku vrijednost lako je uočiti iz promjene cijene ulaznice koja je još početkom srpnja 2015. za redovni posjet Tvrđavi iznosila svega 20,00 kuna, dok je nakon prve radionice o izradi Plana upravljanja porasla za 100% na iznos od 40,00 kuna, a za «Uskočki boj za Klis» iznosila je od 35,00 do 199,00 kuna za VIP mjesta.

Povećanje cijena međutim nije opravdano ukoliko ne dođe do barem minimalnih zahvata u obnovu i uređenje tvrđave te dodatne sadržaje. O strukturi cijena možete vidjeti u Marketinškom planu te Analizi izvodljivosti i mogućnosti.

3.3.3.1.4. Turizam Turizam doživljaja često uključuje posjećivanje baštine, kako one kulturne tako i prirodne. Statistike kontinuirano potvrđuju važnost baštine za turistički razvoj što potvrđuje i statistika turizma Splitsko-dalmatinske županije prepoznavajući lokalitete upisane u UNESCO-vu listu kao najposjećenije11. Tako se u Planu razvoja kulturnog turizma Splitsko-dalmatinske županije navodi da je „pored Splita i Trogira, oba na popisu svjetske baštine UNESCO-a, od primarnog turističkog značaja grad Hvar, obilježen renesansom i visoko razvijenim kulturnim životom“. Ekonomska vrijednost koju ima baština, a ostvaruje se kroz turizam najlakše se uočava i prepoznaje. Međutim, vrlo često se previđa kako sama baština nije dostatna, već mora biti na odgovarajućoj razini očuvanosti i interpretacije, kako bi posjetitelju prenijela «priču» koja će njegov posjet pretvoriti u doživljaj. Kako bismo ukazali na ekonomsku vrijednost koja potencijalno leži u Tvrđavi kao turističkoj atrakciji prikazat ćemo to kroz vrlo pojednostavljenu računicu u kojoj ćemo ukazati na prihode koje može ostvariti Tvrđava organiziranjem tri vrste programa za posjetitelje-turiste. tablica 2. - potencijalni prihodi tvrđave od ulaznica za posjet

CIJENA ULAZNICE KUNE

GODIŠNJI MAKSIMALNI BROJ POSJETITELJA

MOGUĆI PRIHOD KUNE

Organizirani obilazaka Tvrđave

40,00

412.500

16.500.000,00

Organizirani obilazak i omogućeni ugostiteljski sadržaji

50,00

379.500

18.975.000,00

Organizirani obilazak uz interaktivne programe i ugostiteljske sadržaje

70,00

330.000

23.100.000,00

VRSTA POSJETA

U navedenoj procijeni nisu prikazani mogući prihodi od ugostiteljskih usluga, prodaje suvenira, kao i posjetu i participaciji u posebnim programima. Ako znamo da je 2014. Tvrđavu posjetilo samo 12.000 posjetitelja, a da je iste godine kroz Splitsko-dalmatinsku županiju prošlo oko 2,250.000 turista, tada je jasno kako za turističku afirmaciju Tvrđave postoje velike, danas neiskorištene, mogućnosti.

Napominjemo da ovaj broj posjetitelja predstavlja prikaz maksimalnih kapaciteta prihvata posjetitelja koje 11 Plan razvoja kulturnog turizma, Splitsko-dalmatinske županije, Prvi dio, Institut za turizam, svibanj 2009, str. 19.

38

Tvrđava pruža. Broj je prikaz povećanja u idealnim okolnostima obnove Tvrđave (infrastrukturnog uređenja/ rekonstrukcije i unaprjeđenja turističkih proizvoda). U Analizi izvodljivosti i mogućnosti daje se realan prikaz povećanja broja posjetitelja s obzirom na sadašnje stanje i moguća buduća ulaganja što ne isključuje daljnje povećanje proporcionalno ulaganjima i jačanju vidljivosti Tvrđave kao turistički prepoznate destinacije.

3.3.3.2. Analiza mogućih funkcionalnosti i sadržaja Da se povijest ponavlja, barem na neki način, možemo uočiti iz članka Stanka Piplovića «Povijesno-prostorni razvitak tvrđave Klis»12 u koje navodi kako je još 1930. godine Centralni ured za propagandu Jadrana u Splitu u sporazumu s Općinom Klis odlučio urediti tvrđavu kako bi mogla služiti u turističke svrhe. «U tom smislu je podnesena opširna predstavka Banskoj upravi u Splitu. U tvrđavi se namjeravao urediti muzej hrvatskih starina s restoranom i konačištem.»

Restoran je otvoren u prostoru prizemlja topničke vojarne 19. srpnja 1931. godine. Nažalost, prigodom radova na uređenju Tvrđave srušen je kat na topničkoj vojarni, jer je po tadašnjem mišljenju tu vojarnu trebalo srušiti kako ne bi smetala jasnom pogledu posjetitelja na konfiguraciju Tvrđave. Zahvaljujući Centralnom uredu za propagandu iz Splita sačuvano je prizemlje upravo kao prostor budućeg restorana.

Ideja o osnivanju muzeja u prostorima Tvrđave također se ponavljala tijekom vremena, tako je neposredno nakon drugog svjetskog rata vođena rasprava o novom sjedištu za Muzej hrvatskih starina da se iz Knina preseli u prostore kliške tvrđave. Projekt muzejskog prostora u Tvrđavi 1946. izradio je arhitekt Neven Šegvić.

Nakon što je 1961. osnovan Zavod za zaštitu spomenika kulture u Splitu ponovno je pokrenuta inicijativa za obnovu i revitalizaciju Tvrđave. Tako su 1966. izrađeni elaborati za muzej i ugostiteljski objekt. Muzej je bio otvoren, ali kratka vijeka. Tada su se javile i ideje da se otvoreni prostori Tvrđave koriste kao pozornice za predstave koje bi pripremao HNK Split.

Splitski studenti 1968. željeli su u prostorima Tvrđave realizirati «grad mladih», te je za tu namjenu bio tada izrađen i projekt obnove i revitalizacije. Tim projektom bilo je predviđeno niz novih sadržaja: muzej, društvene prostorije, disco-klub i ugostiteljski objekt.

U provedbi analize mogućih funkcionalnosti i sadržaja u prostorima Tvrđave, jednako kao i naši prethodnici, krenulo se je od potrebe naglašavanja njezinog značaja kao nacionalno važnog kulturnog dobra, te rukovodeći se primjerima dobre prakse novim sadržajima prezentiranja Tvrđave kroz doživljaj «oživljene povijesti». Iz tog će se razloga nastojati najstariji dio Tvrđave učiniti interkativnim muzejskim prostorom, dok će se za sve ostale sadržaje turističke infrastrukture tražiti prostor u drugim dijelovima Tvrđave.

Tvrđava je vojno-stambeni kompleks, jer uz svoju vojno stratešku ulogu istovremeno funkcionira kao naselje u kojem živi njezina „vojna posada“. Primjeri dobre prakse pokazuju nam kako je nužno kao preduvjet za buduće funkcionalnosti i sadržaje kao prvo u Tvrđavi uspostaviti „posadu“ koja tu ne mora stalno boraviti, ali će svakodnevno održavati sve prostore Tvrđave, te time omogućiti sve njezine funkcionalnosti. Iako posada Tvrđave danas neće imati vojni karakter, već će biti «radno-funkcionalni čuvar baštine» najprimjerenije i povijesno najlogičnije rješenje je kao što smo naveli u prethodnom dijelu dokumenta (1.3.3.1.2. Upravljanje) da se taj posao povjeri Povijesnoj postrojbi Kliških uskoka koja se je do sada kroz svoj entuzijazam, realizaciju raznih aktivnosti i druga ulaganja (srednjevjekovni sajam, bitka za Klis, tabori sudionika i drugi) pokazala kao ključni dionik daljnjeg oživljavanja Tvrđave. U nastavku navodimo neke primjere sadašnjih sadržaja koje provode kliški Uskoci. Više o turističkim proizvodima i nadogradnji na sadašnju ponudu navodi se u Marketinškom planu.

Srednjovjekovni sajam Viteški turniri u mačevanju, turniri u streličarstvu, žongliranje s vatrama, arhaični pučki napjevi, zvuci dipala, gajdi, bubnjeva i gusala uživo, orijentalna glazba s programima trbušnih plesačica, iluzionisti... Sve to u ambijentu sajma starih obrta i zanata, izvornih jela i pića, autentičnih rukotvorina, autohtonih suvenira i ostalih proizvoda mediteranskog podneblja, s brojnim okupljenim izlagačima iz Dalmacije i cijele Hrvatske.

12 Godišnjak zaštite spomenika kulture RH 20/1994 i 21/1995.

39

Bitka Kao središnji događaj izdvaja se rekonstrukcija povijesne bitke između uskoka i osmanlijske vojske. Scene opsade, navale, pregovora, osvajanja, obrane, probijanja, pojedinačnih i skupnih borbi u koreografskoj i dramskoj izvedbi oko 250 kostimiranih sudionika, članova 24 povijesne postrojbe iz raznih krajeva Hrvatske te skupina iz Slovačke, Slovenije i Mađarske, dvije će večeri, u oko sat i pol programa ispuniti zidine Tvrđave. Dakako uz pucanje iz topova, pušaka i kubura, borbe mačevima, kopljima, buzdovanima i nadžacima, plotune iz katapulta, hitce zapaljivim strijelama, razni oklopi, srednjovjekovni štitovi, pješaštvo, konjička potpora...

Tabori Tabori sudionika postavljeni u sjevernom podnožju tvrđave s prikazom života ratnika, različitim školama i radionicama.

Ovo se navodi upravo zato kako bi se naglasila potreba izrade novih sadržaja i funkcionalnosti na kao nadogradnja na svim kvalitetnim sadržajima i kroz uključivanje svih dionika koji već danas na primjeren način veličaju spomen na povijest i značaj Tvrđave i njezinih branitelja.

U tablici 3. navodimo pojedine prostore Tvrđave sa njihovom sadašnjom i prijedlogom moguće namjene.

Međutim, istovremeno smo provodili anketiranje na radionicama i putem računala kako bismo dobili nove prijedloge za sadržaje i funkcionalnosti primjerene novom vremenu i potrebama. Svi ti prijedlozi biti će razmotreni i analizirani kako bismo dobili najprimjerenije rješeni (Prilog XX Plana upravljanja, Rezultati ankete).

3.3.3.3. Prihvatni kapacitet Tvrđave Metoda utvrđivanja održivog prihvatnog kapaciteta za nepokretno kulturno dobro (Heritage Sustainable Carrying Capacity) polazi od očuvanja spomeničkih vrijednosti kulturnog dobra zbog kojih uživa zaštitu te omogućava one aktivnosti, pa tako i posjećivanje na način na koji neće ugroziti zaštićeno dobro odnosno spomeničke vrijednosti. Metoda nema cilj zabranjivati posjećivanje ili ograničavati aktivnosti posjetitelja, već prilagoditi posjećivanje i sve aktivnosti vezane uz posjetitelje i održavanje kulturnog dobra njegovu očuvanju i zaštiti spomeničkih vrijednosti.

Dakle, pod prihvatnim kapacitetom smatramo maksimalni broj posjetitelja ili drugih čimbenika kod kojih nema rizika od degradacije zaštićenog kulturnog dobra i njegova okruženja, kao i negativnih utjecaja na doživljaj trenutnih posjetitelja.

Prihvatni kapacitet možemo sagledavati sa tri gledišta; fizički, ekološki i društveni.

3.3.3.3.1. Zatečena razina posjeta Tvrđavi Prema podacima dobivenim iz Turističke zajednice općine Klis Tvrđavu godišnje posjeti 12.000 posjetitelja, s naglaskom da se ti podaci odnose na razdoblje od svibnja do listopada 2014. što znači da je dnevni prosjek nešto manji od 80 posjetitelja. Individualni posjetitelji najčešće dolaze osobnim vozilima, taksijem, a tek rijetki javnim prijevozom.

Evidentan je problem parkirališnog prostora budući da kružno parkiralište pored tvrđave ima kapacitet od maksimalno 20 osobnih automobila ili maksimalno 3-4 autobusa. Problem parkirališta je jedna od prioritetnih značajki koja ima prioritet u rješavanju ukoliko se želi povećati broj posjetitelja u budućnosti. Naime, svi posjetitelji moraju doći do Klisa nekim prijevoznim sredstvom; pri tome se misli na osobne automobile i organizirane autobuse s obzirom da je javni prijevoz vrlo rijedak (autobusi npr. ne voze vikendom do Klisa) te njime danas može doći samo mali broj posjetitelja. U osnovi razlikujemo dvije vrste posjetitelja: individualni posjetitelji i grupni posjetitelji.

Individualni posjetitelji najčešće dolaze kao obitelji ili manje grupe koje čine od tri-šest pojedinaca, a vrlo rijetko su to pojedinci. Međutim kako oni dolaze u različita vremena oni teško mogu važnije utjecati na promjene u režimu posjećivanja niti izazvati veće probleme oko prihvata posjetitelja.

Za razliku od individualnih posjetitelja koji najčešće sami obilaze Tvrđavu, grupni posjeti mogu koristiti vodiča što omogućava da posjetitelji saznaju najvažnije informacije o Tvrđavi. Iako je grupno posjećivanje ono koje može u pojedinim situacijama i okolnostima stvoriti probleme koji se mogu manifestirati kao gužve ili okolnosti koje će smanjiti ugodu doživljaja trenutnim posjetiteljima Tvrđave današnja razina grupnih posjeta ne uzrokuje takve probleme. Unatoč tome na svakom koraku u Tvrđavi vidljivi su problemi nastali zbog neodržavanja prostora.

40

Tablica 3. - Prostori Tvrđave i njihova sadašnja i moguća namjena

NAMJENA

OTVORENIZATVORENI

SADAŠNJA

MOGUĆA

GLAVNI ULAZ

zatvoreni

glavna ulazna vrata

glavna ulazna vrata

2

PROSTOR BLAGAJNE

zatvoreni

blagajna

blagajna

3

PLATO NAKON ULAZA - INFO 2

otvoreni

gledalište

info točka 2 - gledalište

4

POLOŽAJ AVANZATO/PREDSTRAŽA - INFO 3

otvoreni

/

info-točka A2 - mjesto ponude

5

ULAZNO UTVRĐENJE

otvoreni

/

šetnica

6

DRUGI ULAZ

zatvoreni

prolaz

vrata

7

OPRAH KULA

otvoreni

dio šetnice

info-točka B1 - mjesto ponude

8

PLATO ISPRED OPRAH KULE - INFO 4

otvoreni

/

odmorište - vidikovac

9

TOPNIČKA VOJARNA

zatvoreni

/

restoran

10

PLATO I POLOŽAJ MEZZO POBOČNE KULE

otvoreni

/

terasa restorana

11

POLOŽAJ SCALA - INFO 5

otvoreni

WC

info-točka B2

12

MJESTO PJEŠAČKE VOJARNE - INFO 6

otvoreni zatvoreni?

/

info-točka C - mjesto ponude

13

POLOŽAJ MADONNA - INFO 7

otvoreni

/

mjesto ponude

14

CISTERNE - dvostruka

zatvoreni

dve cisterne

WC - spremište

#

PROSTOR TVRĐAVE

1

NAJSTARIJI DIO TVRĐAVE - MUZEJSKI DIO 15

TREĆI ULAZ

zatvoreni

prolaz

vrata

16

KULA IZNAD TREĆEG ULAZA

zatvoreni

/

?

17

MALI KVARTIR

zatvoreni

/

mjesto ponude

18

BOČNA KULA

zatvoreni

/

mjesto ponude

19

CISTERNA

zatvoreni

cisterna

WC - spremište

20

SPREMIŠTE ORUŽJA - INFO 8

zatvoreni

Uskoci - oružarnica

Uskoci - oružarnica

21

PLATO IZA SPREMIŠTA

otvoreni

/

Uskoci-program

22

STARA BARUTANA

zatvoreni

info-punkt

mjesto ponude - Uskoci

23

PROLAZ PREMA MAGGIORE

tunel

prolaz

prolaz

24

POLOŽAJ MAGGIORE INFO 9

otvoreni

/

terasa kafića - gledalište

25

PROVIDUROV STAN - UREĐENO

zatvoreni

prostori župana

"živi" muzej

26

PROVIDUROV STAN - U RADU

zatvoreni

/

dvorana

27

CISTERNA

zatvoreni

cisterna

?

28

POLOŽAJ ŠPERUN

otvoreni

šetnica

info-točka D2 - vidikovac

29

NOVA BARUTANA

zatvoreni

spremište

kafić - suvenirnica

30

BASTION MALIPIREO

otvoreni

antenski sustav

mjesto ponude

31

CISTERNA

zatvoreni

/

spremište

32

CRKVA SV. VIDA

zatvoreni

crkva

crkva

33

BASTION BEMBO - INFO 10

otvoreni

spremište materijala

info-točka E - vidikovac i gledalište

41

Posjetitelji se u prosjeku zadržavaju oko sat vremena u obilasku Tvrđave. Ovakvo relativno kratko prosječno vrijeme zadržavanja posljedica je izostanka informacija o povijesti i značaju Tvrđave, te nedostatak drugih sadržaja zbog kojih bi se posjetitelji zadržavali u prostoru Tvrđave.

3.3.3.3.2. Režim posjećivanja Tvrđave Tvrđava Klis može se posjećivati svakim danom (osim ponedjeljkom) u vremenu od 09-19 sati. Posjećivanje Tvrđave trenutno nije organizirano na što upućuje činjenica da nema grupnih ulaznica niti popusta za grupe ili druge skupine posjetitelja.

Na samom ulazu u Tvrđavu gdje se prodaju ulaznice nedostaje infopult gdje bi se trebale dobiti informacije o Tvrđavi, ali i o kulturnoj baštini šireg područja Klisa. Nedostaje mapa Tvrđave kako bi posjetitelj mogao odrediti smjer svoga kretanja po Tvrđavi budući da u prostoru ne postoje oznake kretanja posjetitelja.

Trenutno ne postoji nikakvo ograničavanje posjeta Tvrđavi. Također, nisu uređene niti aktivnosti posjetitelja niti su dana ikakva ograničenja za vrijeme posjete.

Prostori unutar Tvrđave koji su uređeni i koji se mogu posjećivati su Džamija, odnosno Crkva sv. Vida koja je obnovljena nedavnim restauratorskim zahvatima, Uskočka oružarnica i Knežev dvor odnosno Providurov stan.

Ostali zatvoreni prostori na Tvrđavi nisu uređeni i zatvoreni su za posjećivanje.

Fizičke karakteristike prostora Tvrđave koje utječu na prihvatni kapacitet Svaki prostor ima svoja ograničenja i to za prihvat posjetitelja koji se ogleda kao broj stajaćih ili/i sjedećih mjesta, što je vidljivo iz tablice.

KAPACITET ZA STAJANJE

KAPACITET ZA SJEDENJE

GLAVNI ULAZ

/

/

2

PROSTOR BLAGAJNE

/

1

3

PLATO NAKON ULAZA - INFO 2

150

120

4

POLOŽAJ AVANZATO/PREDSTRAŽA - INFO 3

60

50

5

ULAZNO UTVRĐENJE

30

/

6

DRUGI ULAZ

/

/

7

OPRAH KULA

50

/

8

PLATO ISPRED OPRAH KULE - INFO 4

9

TOPNIČKA VOJARNA

10

#

PROSTOR TVRĐAVE

1

/ /

20

PLATO I POLOŽAJ MEZZO - POBOČNE KULE

80

50

11

POLOŽAJ SCALA - INFO 5

50

/

12

MJESTO PJEŠAČKE VOJARNE - INFO 6

150

120

13

POLOŽAJ MADONNA - INFO 7

250

180

14

CISTERNE - dvostruka

/

/

NAJSTARIJI DIO TVRĐAVE - MUZEJSKI DIO 15

TREĆI ULAZ

/

/

16

KULA IZNAD TREĆEG ULAZA

/

/

17

MALI KVARTIR

?

?

42

KAPACITET ZA STAJANJE

KAPACITET ZA SJEDENJE

BOČNA KULA

?

?

19

CISTERNA

?

?

20

SPREMIŠTE ORUŽJA - INFO 8

50

/

21

PLATO IZA SPREMIŠTA

22

STARA BARUTANA

10

/

23

PROLAZ PREMA MAGGIORE

/

/

24

POLOŽAJ MAGGIORE - INFO 9

150

120

25

PROVIDUROV STAN - UREĐENO

/

12

26

PROVIDUROV STAN - U RADU

/

60

27

CISTERNA

/

/

28

POLOŽAJ ŠPERUN

30

/

29

NOVA BARUTANA

40

20

30

BASTION MALIPIREO

/

/

31

CISTERNA

/

/

32

CRKVA SV. VIDA

30

20

33

BASTION BEMBO - INFO 10

150

120

#

PROSTOR TVRĐAVE

18

30

Obzirom da se posjetiteljima prigodom posjeta trebaju prenositi informacije kako bi se njihov posjet oblikovao u edukacijsko-doživljajno iskustvo potrebno je u određenim prostorima Tvrđave uspostaviti info-točke (moguće lokacije navedene u gornjoj tablici).

3.3.3.3.3. Prihvatni kapacitet nakon uspostave novog režima posjećivanja Posjetitelji se u pravilu žele informirati o prostoru i njegovoj važnosti stoga je nužno uspostaviti određenu primjerenu razinu informiranja. Pri tome treba razlikovati informacije o lokalitetu od informacija o drugim interesantnim sadržajima namijenjenim posjetiteljima. Kvalitetno informiranje posjetitelja zasigurno će povećati ugodu kod posjetitelja i njihov doživljaj lokaliteta.

Jednako je važno uspostaviti upozoravajuće i sigurnosne znakove koji bi trebali informirati posjetitelje o potencijalnim opasnostima, npr. od mogućeg pada ili opasnosti od naginjana preko zidina kako bismo poboljšali sigurnost tijekom posjeta. Ova vrsta signalizacije pretpostavka je za uvođenje primjerenog režima posjećivanja.

Uspostava novog režima posjećivanja Tvrđave zahtjeva uspostavu info-točaka. Na info točkama će se transferirati informacije individualnim i grupnim posjetiteljima. Način na koji će se prenositi informacija posjetiteljima odredit će vrijeme zadržavanja na info točki. Primjerice; zadržavanje uz vodiča procjenjuje se na 9 - 15 minuta.

Ukoliko bi se posjetiteljima omogućilo korištenje audio-vodiča ili bi se informacije prenosile putem njihovih pametnih telefona vrijeme zadržavanja može se procijeniti na 5 - 7 minuta na pojedinoj info-točki. Izbor načina na koji će biti prenošene informacije bitno će utjecati na dnevni prihvatni kapacitet. Stoga će se u daljnjem izračunu kapaciteta pretpostaviti kako će se koristiti klasični vodiči za grupne posjete, dok će se individualne posjetitelje informirati tekstovima koje će dobiti uz ulaznicu za posjet.

43

Mjesta na Tvrđavi gdje su predviđene info točke: • Info-točka 1: prije prvog ulaza, ujedno i jedina info-točka koja nije u tvrđavi • Info-točka 2: na platou nakon prvog ulaza • Info-točka 3: na položaj Avanzato • Info-točka 4: pored Oprah kula • Info-točka 5: na položaju Scala • Info-točka 6: na mjestu pješačke vojarne • Info-točka 7: na platou ispred bočne kule • Info-točka 8: pored spremišta oružja • Info-točka 9: na položaju Maggiore • Info-točka 10: pored bastiona Bempo slika 10. - smjer kretanja organiziranih posjetitelja i informativne točke na prostoru tvrđave

Na svakoj info točki može se okupiti grupa od 30-50 posjetitelja. Uz pretpostavku je da se na svakoj info točki grupa u prosjeku zadržava 10 minuta kada im vodič daje objašnjenje tada za obilazak Tvrđave sa vodičem treba 120 minuta. Ako se toj računici pridoda i 30 minuta slobodnog vremena, u kojem bi se posjetitelji pri izlasku iz Tvrđave slobodno zadržali na mjestima vlastita interesa tada bi obilazak Tvrđave za jednu grupu posjetitelja trajao oko 150 minuta, odnosno 2,5 sata.

Ukoliko bi se ponuda prema posjetiteljima proširila ugostiteljskim uslugama i suvenirnicom tada se može očekivati kako će vrijeme zadržavanja posjetitelja porasti u prosjeku za daljnjih 20-30 minuta, dakle tada se može računati sa prosječnim vremenom posjeta od 3 sata. Daljnje produženje vremena zadržavanja moguće je samo uvođenjem interaktivnih sadržaja i programa u kojime će posjetitelji moći aktivno sudjelovati.

44

Ako je Tvrđava otvorena za posjećivanje od 9,00-19,00 sati, isto kao i danas, te ukoliko se uspostave info točke za organizirani obilazak Tvrđave, uz već navedene pretpostavke tada bi dnevni prihvatni kapacitet Tvrđave bio: • za organizirani obilazak Tvrđave 1250 posjetitelja; • za organizirani obilazak Tvrđave nakon što se uspostave ugostiteljski sadržaji i suvenirnica/e 1150 posjetitelja; • z a organizirani obilazak Tvrđave kada se uz ugostiteljske sadržaje, te suvenirnice, organiziraju i interaktivni sadržaji i programi u kojima posjetitelji mogu aktivno sudjelovati 1100 posjetitelja.

Važno je naglasiti kako je prihvatni kapacitet izračunat na temelju organiziranog posjećivanja pri čemu veličina grupe ne smije prelaziti 50 osoba, te grupe u prostore Tvrđave ulaze u intervalima od 20 minuta. To znači da istovremeno na prostoru Tvrđave ne bi smjelo biti više od 400 posjetitelja. Ako se podsjetimo da smo uspostavili 10 info točaka tada uočavamo da bi u svakom trenutku dvije info točke trebale biti slobodne, što znači da nismo maksimalizirali izračun. Razlozi za takav pristup su osiguravanje doživljaja za svakog posjetitelja. Kao što smo prije i napomenuli, ove su pretpostavke u idealnim uvjetima sa predviđenim ulaganjima u obnovu Tvrđave.

Prihvatni kapacitet za posjećivanje Tvrđave možemo prikazati i na sljedeći način: VRSTA POSJETA

PRIHVATNI KAPACITET DNEVNI

MJESEČNI

GODIŠNJI

Organizirani obilazaka

1.250

37.500

412.500

Organizirani obilazak i ugostiteljski sadržaji

1.150

34.500

379.500

Organizirani obilazak uz interaktivne i ugostiteljske sadržaje

1.100

33.000

363.000

Mjesečni kapacitet definiran je kao vremensko razdoblje od 30 dana, dok je godišnji kapacitet definiran na bazi 11 mjeseci imajući u vidu kako Tvrđava zbog operativno logističkih razloga ne može biti otvorena za posjete tijekom svih dana u godini.

3.3.3.3.4. Prihvatni kapacitet za posebne programe u prostoru Tvrđave Prostori tvrđave u kojima bi se mogli održavati glazbeno scenski programi podijeljeni su na prostore koji imaju 80-120 odnosno 30-60 sjedećih mjesta. Ovi prostori ne moraju nužno biti sa sjedenjem, već mogu biti sa stajanjem ili sjedenjem na tlu (što može ovisiti o kulturnom programu).

Otvoreni prostori koji su ocjenjeni kako pogodni za glazbeno-scenske programe sa 80-120 sjedećih mjesta su: • plato nakon prvog ulaza, • položaj Madona, • mjesto pješačke vojarne, • Bastion Bempo, te • Položaj Maggiore.

Otvoreni prostori koji su ocjenjeni kako pogodni za glazbeno-scenske programe sa 30-60 sjedećih mjesta su: • položaj Avanzato, • mjesto ispred bočne kule,, • mjesto ispred spremišta oružja, te • položaj Šeprun.

45

slika 11. - prostori podobni za glazbeno-scenske programe

Kapaciteti sjedećih mjesta u pojedinim prostorima Tvrđave zbrojeno mogu dosegnuti oko 800 sjedećih mjesta.

U ovom formatu korištenja prostora Tvrđave bilo bi ograničeno posjećivanje te u tom razdoblju prihvatni kapacitet bio bi određen programom i mjestom njegova događanja.

Postojeće iskustvo iz velikih događanja, osobito iz dugogodišnjeg organiziranja «Uskočkog boja za Klis» pokazuje kako je složeno organizirati događanja na svekolikom prostoru Tvrđave, kao posjećenost takovih događanja. Cilj ovog dokumenta nije analiza posjećenosti Uskočkog boja odnosno pitanje je li posjećenost tih događanja mogla biti veća, već ćemo ukazati na mogućnosti prihvata posjetitelja u prostoru Tvrđave prigodom takvih programa.

Međutim, jasno je kako pri takvim programima nije moguće sve prostore koristiti za smještaj posjetitelja jer dio tih prostora mora ostati na raspolaganju kao mjesto izvođenja programa. Stoga će se prihvatni kapacitet za posebne programe utvrđivati pojedinačno, od slučaja do slučaja, jasno razdvajajući prostor za izvođače i gledatelje. U slučajevima kada to programski nije moguće ili se želi izmiješati publiku sa izvođačima programa ukupni prostori Tvrđave procjenjuje se da mogu primiti oko 1500-1700 osoba.

3.3.3.3.5. Ekološki aspekt prihvatnog kapaciteta Posjećivanje prostora zahtjeva određenu infrastrukturu koja će osigurati prostor od zagađenja ili bilo kakve druge promjene koja bi mogla ugroziti spomenička svojstva i vrijednosti ili dovesti u pitanje doživljaj posjetitelja.

Dvije su bitne sastavnice te infrastrukture, a to je zbrinjavanje otpada koji stvaraju posjetitelji i odgovarajući kapacitet sanitarnih prostora.

Zbrinjavanje otpada danas je riješeno malim uličnim/parkovnim kutijama za odlaganje smeća koje stoje na stalcima uz šetnica Tvrđave. Ovakav pristup zbrinjavanju otpada može biti dostatan za sadašnju razinu posjećenosti ali predstavlja ozbiljan problem ukoliko dođe do povećanja broja posjetitelja, kao i pri organizaciji većih događanja.

Na cijelom prostoru Tvrđave posjetiteljima je dostupan sanitarni prostor (WC) samo na jednom mjestu. Sanitarne prostore čine dvije kabine WC-a koje se nalaze na položaju Scala. Ne samo da su kapaciteti sanitarnog prostora premali, već se isti nalazi na vrhu Tvrđave, gdje bi po prirodi stvari trebao biti vidikovac, odnosno mjesto s kojeg se može doživjeti veličina Tvrđave na njezinim nižim razinama. I ova okolnost ozbiljna je prepreka povećavanju broja posjetitelja. Kako se je pri izračunu utvrdilo da se u prostoru Tvrđave, prilikom posjete ne bi trebalo nalaziti više od 400 posjetitelja, smatramo da kapaciteti sanitarnih prostora trebaju biti minimalno dostatni za oko 1000 osoba. Prema normativima za ugostiteljstvo za više od 550 osoba potrebno je imati sanitarne prostore

46

sa minimalno četiri kabine za žene, tri kabine za muškarce i četiri pisoara. Stoga smatramo da će među prvim aktivnostima na obnovi i uređenju Tvrđave biti nužno pronaći odgovarajuće rješenje za uspostavu sanitarnih čvorova i kvalitetno zbrinjavanje otpada.

3.3.3.3.6. Društveni aspekt prihvatnog kapaciteta Pri razmatranju društvenog aspekta prihvatnog kapaciteta Tvrđave potrebno je usuglasiti interese dvije skupine osoba. Prva skupina su starosjedioci u koje ubrajamo stanovnike Klisa i posadu koja obavlja sve poslove za Tvrđavu i u prostorima Tvrđave, dok drugu skupinu čine posjetitelji Tvrđave.

U odnosu na starosjedioce smatramo kako ne treba širiti kapacitete Tvrđave preko iskazanih mogućnosti same Tvrđave, kako ne bismo utjecali na promjene kojima bi se nepovratno mijenjalo okruženje i stanovništvo ometalo u svakodnevnom životu. Ujedno smatramo nužnim na svim poslovima oko Tvrđave i u samoj Tvrđavi što više angažirati same stanovnike Klisa kako bi unapređenje Tvrđave neposredno utjecalo na standard stanovnika Klisa.

Osobito pri tome smatramo važnim na svim poslovima održavanja i prezentacije angažirati Udrugu Kliških uskoka, kao već dokazane čuvare Tvrđave.

Za drugu skupinu koju čine posjetitelji potrebno je osigurati uz odgovarajuću infrastrukturu pružanje ugostiteljskih i drugih turističkih sadržaja i to ne samo na prostoru Tvrđave, već i u samom mjestu Klis, osobito na prilazima Tvrđavi uključujući i odgovarajuće parkirališne i druge prostore i sadržaje. slika 12. - prostori za ugostiteljsku ponudu

Stvaranje ugođaja za posjetitelje - kapaciteti za pružanje ugostiteljskih usluga Veličina Tvrđavskih prostora, kao i zadržavanje posjetitelja u posjetu Tvrđavi zahtjeva uspostavu primjerene ugostiteljske ponude. Obilaskom Tvrđavskih prostora, te stvaranjem koncepta njezina posjećivanja dva su se prostora nametnula kao moguće i vrlo primjerene prostore za oblikovanje ugostiteljskih sadržaja.

47

48 Sva mjesta za odlaganje smeća i otpada tijekom cijelog dana moraju imati dostatne prostore za odlaganje – ne smije biti smeća u drugim prostorima Tvrđave Uredni i čisti sanitarni prostori Uredno ziđe i oprema u svim prostorima Tvrđave Anketiranje posjetitelja sa zahtjevom za ocijenu doživljaja i prijedloge

Količinu smeća i otpada kojeg se dnevno zbrinjava sa prostora Tvrđave

Urednost i čistoću sanitarnih prostora

Aktivnosti posjetitelja kojima se može oštetiti ziđe ili oprema Tvrđave

Zadovoljstvo ili nezadovoljstvo posjetitelja

Zbrinjavanje smeća i otpada na prostoru Tvrđave

Urednost i čistoća sanitarnih prostora

Neprimjereno ponašanje posjetitelja kojima se oštećuje ili može oštetiti ziđe ili oprema Tvrđave (npr. grafiti, vandalizam)

Zadovoljstvo posjetitelja

Otklanjaju se razlozi nezadovoljstva na koje su ukazali posjetitelji, kad god je to moguće

Nadzor nad posjetiteljima, osobito u zatvorenim prostorima Tvrđave, sprječavanje i zabrana štetnih aktivnosti

Osiguravamo kontinuirano održavanje sanitarnih prostora

Po potrebi organizira se monitoring nad posjetiteljima

U 19,00 sati obavezno se prazne sva mjesta na kojima se odlaže otpad, a po potrebi i tijekom dana

Obustavljamo prodaju ulaznica i prijam posjetitelja, sve dok se za to ne stvore uvjeti

Istovremeno u Tvrđavi može biti do 400 posjetitelja, a u danu ne više od 1.250 posjetitelja

Broj posjetitelja koji istovremeno posjećuju Tvrđavu, broj posjetitelja u danu

Broj organiziranih posjetitelja Tvrđave

Pojavu vegetacije na građevinskim strukturama

Vegetacija na građevinskim strukturama Tvrđave

Po potrebi se otklanjaju urušavanja ili druge devastacije na građevinskim strukturama Uklanjanje vegetacije

Uredne i konzervirane građevinske strukture

Očuvanost svih građevinskih struktura Tvrđave

Građevinska devastacija

MJERE KOJE PODUZIMAMO U SLUČAJU PROMJENA

Građevinske strukture bez vegetacije

STANDARDNA VRIJEDNOST

PROMJENE KOJE PRATIMO

INDIKATOR

Tablica 4. - Indikatori za praćenje promjena i upravljanje prihvatnim kapacitetom Tvrđave

Određivanje prihvatnog kapaciteta ne iscrpljuje se u optimiziranju posjetitelja, već i u sprječavanju neželjenih promjena, a osobito onih koji bi ugrozili spomenička svojstava Tvrđave. Da bi se mogla ocijeniti prihvatljivost promjena koji nastaju kroz vrijeme bilo kao rezultat posjećivanja ili održavanja nužno je odrediti indikatore kojima ćemo pratiti one promjene koje mogu imati utjecaj na zaštićene vrijednosti.

3.3.3.3.7. Indikatori za praćenje promjena

vojarna dobije nadogradnju kata, što bi značilo proširenje ugostiteljske ponude osobito za dio godine kada nije moguće koristiti vanjske prostore.

Prvi i veći prostor je Topnička vojarna i prostor ispred nje u kojima bi se moglo smjestiti konobu ili sličan ugostiteljski objekt pod uvjetom da se uklapa u autentičnu ponudu Tvrđave. Drugi prostor nalazi se u najstarijem dijelu Tvrđave, a to je prostor nove barutane koji bi mogao postati kafić sa suvenirnicom. Ovakva dva prostora bila bi za početak dostatna za očekivano povećani broj posjetitelja. U daljnjem razdoblju poželjno je da Topnička

Nakon uspostavljanja ugostiteljskih i interaktivnih sadržaja bit će nužno utvrditi indikatore kojim će se osigurati njihov kvalitetni doprinos posjećivanju Tvrđave te poboljšanje kvalitete ponude s obzirom na potražnju.

3.3.3.3.8. Prijedlozi za upravljanje prihvatnim kapacitetom Iako Tvrđava još nema potrebe provoditi aktivnosti kojima bi održavala prihvatni kapacitet na optimumu na kraju se želi naglasiti kako će i to u određenom trenutku biti potrebno u trenutku kada će se broj posjetitelja približiti maksimalnom i kada će se poduzimati aktivnosti nužne za kvalitetno upravljanje posjetiteljima, a sve u svrhu očuvanja lokaliteta i njegovih vrijednosti.

Moguće aktivnosti u uređivanju posjećivanja su: • o graničavanje vremena u kojem se tvrđava može posjećivati – radno vrijeme, odnosno vrijeme kada je moguće posjetiti tvrđavu (za individualne i grupne posjetitelje) • ograničavanje vremena za određene vrste posjećivanja ili stvaranje poticajnih uvjeta za posjećivanje u određenim vremenskim razdobljima; • proširenje ponude pratećih usluga za posjetitelje, kao npr. mjesta gdje bi bili postavljeni štandovi sa suvenirima i autohtonim proizvodima, tradicijskim zanatima (kovači, gađanje lukom i strijelom, sokolarenje i sl. ) • zabrana određenih aktivnosti uz nadzor nad posjetiteljima itd.

Iako je danas prihvatni kapacitet Tvrđave iskorišten sa svega 8% bilo bi važno zbog daljnjeg razvoja lokaliteta što prije započeti upravljanje s posjećivanjem kao danas najvažnijom prihodovnom aktivnosti.

49

4

50

Problemi u upravljanju Tvrđavom

Analizom lokaliteta tvrđave utvrđeni su problemi u upravljanju posljedice kojih se ogledaju u njenoj zapuštenosti, nedostatnoj infrastrukturi, slaboj dostupnosti i posjećenosti te naposljetku, čak i nedovoljnoj sigurnosti za posjetitelje. Rješavanje ovih problema preduvjet je njene buduće cjelovite obnove i revitalizacije. Ključni problem jest nepostojanje odgovornog upravljačkog tijela te sustava upravljanja što onemogućuje očuvanje tvrđave te iskorištavanje njenog ekonomskog i društvenog potencijala.

4.1. Postojeći način upravljanja Postojeći način upravljanja pati od posvemašnjeg nedostatka sustava. Štoviše, ne može se niti govoriti o upravljanju Tvrđavom kao cjelinom jer ne postoji odgovorno upravljačko tijelo. Nepostojanje upravljačkog tijela tvrđave onemogućilo je i planski pristup njenom korištenju i očuvanju. To je naposljetku dovelo do potrebe za obnovom i revitalizacijom koje, bez odgovornog tijela, također nije moguće artikulirati kao jedinstveni projekt.

Tvrđava se tako nalazi u situaciji u kojoj Općina Klis omogućava njeno posjećivanje, udruge građana „Povijesna postrojba Kliški uskoci“ te „Hrvatsko društvo Trpimir“ brinu o njenoj prezentaciji i organizaciji događanja, Županija ulaže u obnovu, no tek u neke dijelove tvrđave, a stvarni vlasnik, Republika Hrvatska, ne čini ništa. Takvo upravljanje rezultira stanjem u kojem niti jedan aspekt brige o tvrđavi kao kulturnom dobru nije na zadovoljavajućoj razini. Više o pojedinačnim ulaganjima navedeno je u Analizi izvodljivosti i mogućnosti (CBA).

4.2. Održavanje lokaliteta Na tvrđavi se ne provodi sustavno održavanje, već se čine sporadične/selektivne intervencije na pojedinim objektima poput Providurova stana ili volonterske akcije čišćenja u organizaciji Kliških uskoka. Rezultat takvog pristupa jest zapuštenost tvrđave, a ponegdje su primjetna i ozbiljna oštećenja. Naime, tvrđava je obrasla vegetacijom, dijelovi ziđa su oštećeni, a mjestimično se i urušavaju. Šetnice su također u lošem stanju, ponegdje su neprohodne, a na mjestima čak i opasne za posjetitelje.

4.3. Infrastruktura Sadašnja infrastruktura također odražava nesustavnu i necjelovitu brigu za tvrđavu. Jedini prostor u kojem je pitanje infrastrukture riješeno na neki način jest Providurov stan, dok je u ostalim dijelovima tvrđave ili nepostojeća ili neprimjerena kao u slučaju rasvjetnih reflektora i napajanja antenskog stupa Odašiljača i veza. Dakle, izuzevši Providurov stan, potrebno je projektirati i izvesti kompletnu infrastrukturu tvrđave koja treba obuhvatiti: elektro energetski sustav, vodoopskrbu, odvodnju i kanalizaciju, te IT infrastrukturu.

4.4. Dostupnost i pristup Jedan od čimbenika koji znatno utječe na slabu posjećenost Tvrđave jest njena slaba dostupnost. Naime, radilo se o individualnim posjetiteljima koji dolaze osobnim automobilom, ili o grupnim posjetiteljima koji dolaze autobusom, sadašnji prihvatni kapacitet vozila jest nedostatan ukoliko se želi povećavati broj posjetitelja u budućnosti. Podno tvrđave nalazi se kružno parkiralište kapaciteta od maksimalno 20 osobnih automobila ili maksimalno 3-4 autobusa.

Nadalje, linije javnog prijevoza od Splita do Klisa su rijetke i zapravo su namijenjene odlasku stanovnika Klisa na posao u Split. Stanovnicima Splita posjet je tvrđavi otežan i činjenicom da vikendom nema redovnih linija javnog prijevoza prema Klisu, pogotovo u svijetlu činjenice da se na posjet kulturnim znamenitostima obitelji i pojedinci mahom odlučuju vikendom. Posjet Tvrđavi također je sporadično uključen u izletničku ponudu lokalnih turističkih agencija što predstavlja propuštenu priliku, uzme li se u obzir velik broj stranih posjetitelja Splitsko-dalmatinske županije tijekom cijele godine, a osobito u ljetnoj sezoni.

51

Dostupna infrastruktura Prometne mreže Cestovni promet je isključivi način povezivanja Općine Klis. Ključne prometnice koje prolaze općinom i povezuju je sa Splitom (cca 15 km), Solinom (cca 10 km) i mjestima u zaleđu su: • Državna cesta Zagreb-Split-Dubrovnik • Brza cesta Solin-Klis • Manje državne, županijske i lokalne ceste Autobusna povezanost Klis je javnim autobusnim prijevozom povezan sa Splitom linijama prijevoznika Prometa Split i to linijom broj 34: Split-Klis (Megdan) i linijom broj 22: Klis Megdan-G. Rupotina-HNK-Klis Megdan.

Linija 34 prometuje redovno po sljedećem rasporedu13: tablica 5. - Vozni red linije 34 Split – Klis – Split

SPLIT - KLIS

KLIS - SPLIT

Radni dan:

Subota

Nedjelja

Radni dan:

Subota

Nedjelja

5:00

10:30

10:30

5:00

5:00

5:55

6:30

12:15

14:30

6:00

6:00

11:30

10:15

14:30

18:00

7:00

11:30

15:30

14:30

14:30

15:15

19:00

18:30

18:30

Linija 22 Klis Megdan-G.Rupotina-HNK-Klis Megdan prometuje redovno po sljedećem rasporedu14: tablica 6. - Vozni red linije 22 - Klis Megdan-G.Rupotina-HNK-Klis Megdan

5:00

14:30

6:00

15:50

7:00

17:20

8:50

18:50

10:20

20:20

1140

21:50

13:00

22:00

Subota

Nedjelja

NE PROMETUJE

Radni dan:

NE PROMETUJE

KLIS - SPLIT

Također, prijevoznik „Clissa Bus“ u sklopu redovne svakodnevne linije Zagreb-Split staje u Klisu i vozi do Splita i obrnuo od Slita prema Klisu, po sljedećem voznom redu15:

13 Vozni red preuzet stranice Prometa Split d.o.o. http://www.promet-split.hr/ - http://www.promet-split.hr/sadrzaj/linije/ Promet%20Split%20-%20Vozni%20red.pdf 14 Vozni red preuzet stranice Prometa Split d.o.o. http://www.promet-split.hr/ - http://www.promet-split.hr/sadrzaj/linije/ Promet%20Split%20-%20Vozni%20red.pdf 15 Preuzeto sa: http://www.putovnica.net/prijevoz/autobus-zagreb-prgomet-klis-split-clissa-bus

52

1-7

1-7

↓ POSTAJA ↑

1-7

1-7

13:45

22:30

Klis

11:05

15:50

14:05

23:00

Split

10:30

15:30

Luke Klis se nalazi u zaobalnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije. Najbliže pomorske luke su Luka u Splitu (cca 15 km) i Solinu (cca 10 km) s kojima je općina Klis cestovno povezana. Željeznica Nema izravne željezničke povezanosti. Najbliži željeznički kolodvor je u Splitu, od kuda se može do općine Klis stići cestovnim vezama.

Zračne veze Najbliža zračna luka je u Splitu (cca 15 km) i cestovno je dobro prometno povezana.

4.5. Nadzor i sigurnost Nekoliko čimbenika čine Tvrđavu ne samo nedostatno sigurnom, već i opasnom za posjetitelje. Tome su uzrok zapuštenost Tvrđave, nedostatak profesionalnog osoblja koje bi nadziralo posjetitelje te potpuni nedostatak sigurnosne signalizacije koja bi informirala posjetitelje o potencijalnim opasnostima. Naime, loše stanje stepeništa i šetnica mogu uzrokovati padove, pogotovo starijih posjetitelja i djece, a nedostatak nadzora i signalizacije mogu čak dovesti do fatalnih padova posjetitelja sa zidina. Među sigurnosnim problemima za posjetitelje treba ubrojati i neredovito košenje travnatih dijelova u prostoru tvrđave što posjetiteljima može stvarati neugodu i strah prilikom obilaska Tvrđave.

Poseban sigurnosni problem predstavljaju otvorene elektroinstalacije koje su postavljene u svrhu osvjetljavanja tvrđave.

53

5

54

Relevantne europske, nacionalne, regionalne i lokalne strateĹĄke smjernice i planovi

5.1. Europske smjernice i strategije Osnovna su načela održivog razvoja prema smjernicama EU-a: • poticanje konkurentnosti – prepoznavanje razvojnih potencijala i centara razvoja • t eritorijalna kohezija – posebni pristupi područjima koja zaostaju u razvoju s ciljem ujednačenog regionalnog razvoja • Integrirane aktivnosti – kroz pripremu integriranih strategija.

Glavni su ciljevi održivog urbanog razvoja prema smjernicama EU-a: • Prepoznavanje specifičnih razvojnih potreba svakog prostora • O mogućavanje jednakih razvojnih prilika područjima koja zaostaju u razvoju te područjima s posebnim razvojnim potrebama.

Temelj za provedbu održivog urbanog razvoja upravo su strategije koje predviđaju integrirane mjere za suočavanje s ekonomskim, okolišnim, klimatskim, demografskim i socijalnim izazovima koji pogađaju urbana područja, istodobno uzimajući u obzir potrebu za promicanjem urbano-ruralnih veza.

Prema tom ključnom dokumentu ovaj je Plan moguće je vezati uz neke od sljedećih specifičnih ciljeva Europskih strukturnih i investicijskih fondova odnosno mogućnosti financiranja: a. „Kulturna baština“ - natječaj Europskog fonda za regionalni razvoj, koji se objavljuje u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“, Prioritetne osi 6. „Zaštita okoliša i održivost resursa“, Investicijskog prioriteta 6c „Očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine“, Specifičnog cilja 6c1 „Povećanje zapošljavanja i turističkih izdataka kroz unaprjeđenje kulturne baštine“. b. I ntegrirani pristup teritorijalnom razvoju – ITU mehanizam - ITU je novi mehanizam, kako u EU tako i u RH, uveden u financijskom razdoblju 2014. – 2020. u svrhu jačanja uloge najvećih gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Urbanim područjima u RH na raspolaganju je 345 milijuna eura bespovratnih sredstava Europske unije za provedbu specifičnih ciljeva ITU mehanizma za 2014.-2020.

Budući da se u okviru urbane aglomeracije koja uključuje 11 gradova i općina nalazi i Klis, postoji velika mogućnost za daljnju provedbu Plana upravljanja i realizaciju pojedinih aktivnosti. c. Programi teritorijalne suradnje u okviru ESI i. Prekogranična suradnja Kroz jačanje prekogranične suradnje u pograničnim područjima pridonosi se sveukupnom razvoju teritorijalne suradnje, povećanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih pograničnih regija, smanjenju društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i ujednačavanju njihova razvoja.

Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014.-2020. Program prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014.- 2020. značajna je novost u odnosu na prethodno programsko razdoblje jer se suradnja dviju država odvijala uglavnom u kontekstu multilateralnog IPA programa Jadranska prekogranična suradnja te programa transnacionalne suradnje Mediteran i Jugoistočna Europa. ii. Transnacionalna suradnja • Program transnacionalne suradnje INTERREG V-B Mediteran 2014.-2020.

Program transnacionalne suradnje Mediteran 2014.-2020. nastavak je transnacionalne suradnje bez većih izmjena prihvatljivog područja iz prethodnog razdoblja, osnaživanja postojećih i izgradnje novih partnerstva, nadogradnje postignutih rezultata i daljnje razmjene iskustava između država sudionica programa. U Programu sudjeluje deset država članica EU: Hrvatska, Slovenija, Cipar, Malta, Grčka, određene regije Francuske, Italije, Portugala, Španjolske i Velika Britanije te tri države nečlanice: Albanija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Ulogu Upravljačkog tijela obavljat će kao i u prethodnom razdoblju Regija Provence-Alpes-Côte-d’Azur, Francuska.

55

• INTERREG V-B Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje 2014.-2020.

U Jadransko-jonskom programu transnacionalne suradnje sudjeluju četiri države članice Europske unije: Slovenija, Italija, Grčka i Hrvatska te četiri IPA države: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Albanija. Upravljačko tijelo Programa je Regija Emilia-Romagna, Italija.

5.2. Nacionalne smjernice i strategije Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. navodi kao glavni cilj razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine povećanje njegove atraktivnosti i konkurentnosti, što će rezultirati ulaskom u vodećih 20 turističkih destinacija u svijetu po kriteriju konkurentnosti. Strategija predviđa 5 operativnih strategija: Marketing, Razvoj turističke ponude, Investicije, Razvoj ljudskih potencijala i Upravljanje procesima.

Plan upravljanja tvrđavom Klis izravno se povezuje s tri operativne strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020.: • S trategija razvoja turističke ponude podupire unapređenje smještajnih kapaciteta jer im otvara prilike za investicije u gradu koji ima uređenu javnu infrastrukturu i time povećava efikasnost kapitala; pored toga podupire razvoj ostale turističke ponude, gdje izravno razvija uvjete za turističke događaje i dopunu turističke ponude, razvoja šetnice i pristupa informacijama o ponudi te otvara vrata kulturno-muzejskim i povijesnim ustanovama za lakši pristup korisnicima, dok u okviru razvoja turističkih proizvoda izravno razvija dio ponude kulturnog turizma kroz razvoj kulturnih sadržaja i razvija prilike, odnosno infrastrukturu za manifestacije.

• U okviru Investicijske strategije projekt podupire postizanje investicije u dopunu turističkoj infrastrukturi kroz razvoj kulturnih objekata, šetnica, muzeja i slično, gdje Hrvatska očekuje investicije čak u visini 1,5 mlrd. EUR. • U strategiji upravljanja procesima u turizmu projekt potiče daljnje povezivanje lokalne i regionalne uprave, kulturnih i turističkih djelatnika kako u Općini Klis tako i u području „trokuta“ ( s malim i srednjim poduzećima kako bi zajedno planirali i provodili planirane aktivnosti.

U kontekstu Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine Klis možemo uvrstiti u kategoriju selektivnog turizma pod kulturni turizam, koji zbog svoje lokacije i sadržaja dopunjava proizvod Gastronomija i enologija. Danas su po analizama te strategije ti oblici turizma u Hrvatskoj postigli visoku atraktivnost, ali su se, imajući u vidu svjetske trendove, sposobni još razviti i u pravcu konkurentnosti. Pored toga Plan dopunjava proizvod Pustolovni i Cikloturizam koji se mogu dalje razvijati i nadograđivati radi povećanja konkurentnosti.

Strategija razvoja turizma RH do 2020. izdvaja kulturni turizam kao jednu od posebno važnih grupa proizvoda, pri čemu se Klis osobito uklapa u prijedlogu „nove izgradnje objekata namijenjenih kulturnom turizmu koji se odnose na prenamjenu i/ili adaptaciju različitih trenutačno neiskorištenih industrijskih objekata“ (2013: 40). U okviru kulturnog turizma prepoznati su različiti oblici, uključujući turizam baštine, događanja te kreativni turizam (2013: 35).

Prema Strategiji turizma kulturni turizam u tom dijelu Hrvatske najatraktivniji je i postiže dosta visoku konkurentnost koju je potrebno još razvijati. Pored njega Klis nudi lokaciju za povezivanje na ruralni turizam, koji uz razvoj šire destinacije povezuje proizvod srednje Dalmacije u kvalitetnu ponudu.

To su primarni proizvodi tog dijela Hrvatske, pa je iz tog razloga potrebna investicija u projekt koji se predlaže.

U okviru te proizvodne grupe očekivana su prioritetna ulaganja u prepoznatljivost niza visokoatraktivnih, pojedinačnih kulturnih atrakcija (npr. arheološki nalazi, dvorci, kurije, tvrđe), uspostava suvremenih centara za posjetitelje uz ključne atrakcije, identifikacija mogućnosti razvoja novih događanja s potencijalom međunarodne prepoznatljivosti i gradnje imidža destinacija, poticanje razvoja kulturnih tematskih cesta i putova (npr. povijesne ceste, vjerski putovi), a što podrazumijeva i jasne razvojne kriterije i sustave upravljanja.

Prema studiji Europske komisije 20% turista koji posjećuju Europu motivirani su kulturom, dok 60% europskih turista pokazuje interes za kulturnu ponudu tijekom turističkih putovanja. U brojnim europskim poveljama i dokumentima kulturni je turizam prepoznat kao jedan od ključnih pokretača europskog ekonomskog rasta i razvoja. On igra vitalnu ulogu u jačanju većeg razumijevanja bogatstva i raznolikosti regionalnih kultura Europe

56

i dubljeg poštovanja zajedničke nam europske baštine. Kulturni je turizam jedan od najznačajnijih izraza kulturne razmjene među ljudima u Europskoj uniji i jedan od najvrednijih instrumenata interkulturnog dijaloga.

5.3. Regionalne i lokalne smjernice i strategije Plan razvoja kulturnog turizma Splitsko-dalmatinske županije U Planu se navodi potencijal tvrđave Klis kao jedna od najimpresivnijih tvrđava koja je kontinuirano građena i proširivana od starohrvatskog doba do novog vijeka. Kako se navodi u Planu, „ovi resursi potencijalno bi mogli postati primarni kulturno-turistički proizvod županije koji bi apelirao širokom tržišnom spektru te uvezao cijelo projektno područje zanimljivim turama i itinererima kada bi se sustavno prezentirao kao dio ratne povijesti“16. Dodatno se navodi da je važan resurs priča o uskocima s Klisa i njihovoj herojskoj obrani koja bi, interpretirana na odgovarajući način, upotpunila turistički doživljaj i atraktivnost utvrde. Tvrđava Klis je u Planu navedena kao jedan od regionalnih dragulja županije17 i jedna od najbolje očuvanih i gotovo tržišno spremnih fortifikacija. U Planu se navodi da je lokaciju potrebno unaprijediti interpretativno-doživljajnom komponentom kako bi bila centralna točka za interpretaciju kulturno-povijesnih događanja vezanih za vojnu povijest te centar s kojeg bi se potražnja disperzirala na različite tematske rute (npr. Tvrđave rijeke Cetine, Putovima fortificiranih crkvi, Najljepše fortifikacije Dalmacije i sl.). Cilj ovog projekata, prema analizi iz Plana razvoja kulturnog turizma je sljedeći18: • unaprijediti prezentaciju i cjelokupni kulturno-turistički doživljaj utvrde Klis uvođenjem cjelovite i slojevite interpretacije (prva linija obrane, život u nesigurnim vremenima, otpor osvajačima, bitke, društveni ustroj oblikovan pod vojnim prijetnjama, bijeg pred opasnostima, vjerski život u turbulentnim vremenima, tehnologija ratovanja) • uspostaviti kvalitetan i maštovit interpretativni centar s izložbenim, informativnim i trgovačkim sadržajima • osmisliti program događanja i kostimiranih obilazaka • poticati razvijanje tematskih tura na obali i otocima posvećenih vojnoj povijesti (mogućnost rotiranja izložbenih sadržaja Neke od aktivnosti koje se navode u okviru ovog projekta su: • Uspostaviti partnerstvo • Razviti tematski interpretativni okvir i sustav interpretacije (info-ploče, kostimirani vodiči, tematske vođene ture) • Obrazovati vodiče, definirati sustav obilaska i raspored vođenja • Razviti tematske rute i itinerere te unaprijediti postojeće • Uključiti Klis u promotivne programe za međunarodno tržište • Pripremiti projektnu dokumentaciju za izgradnju interpretativnog centra • Uspostaviti interpretativni centar – realizacija završne faze Prema Planu razvoja kulturnog turizma SDŽ, projekt Klis također je komplementaran projektu vojnih i gusarskih pohoda kao temelju za interpretaciju materijalne i nematerijalne baštine vezane uz ovu tematiku, kao i izradu tematskih itinerara i kulturno turističkih ruta.

16 Plan razvoja kulturnog turizma Splitsko-dalmatinske županije, Prvi dio, Polazište za razvoj-analiza stanja, Institut za turizam, svibanj 2009. godine, str. 23 17 Plan razvoja kulturnog turizma Splitsko-dalmatinske županije, Drugi dio, Strategija razvoja, Institut za turizam, svibanj 2009. godine, str. 13 18 Ibid, str. 33-34

57

Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije iz 2015. godine19 navodi prioritizaciju proizvoda prema posebnim interesima kao jednog od ključnih čimbenika provođenja plana konkurentnosti. Konkretno to se odnosi na odmor temeljen na vođenim turama koje su motivirane specifičnim interesima poput raznih događaja, te posjet arheološkim lokacijama i lokacijama posebnog naslijeđa i dr. Tvrđava Klis se posebno ne ističe u ovom planu razvoja turizma.

Prema Strategiji razvitka kulture grada Splita (2015 – 2025)20 naglašena je potreba sinergije grada Splita sa ostalim gradovima okolnog pentapolisa i općinama zajedničkog metropolitanskog područja (pod koji spada općina Klis) u svrhu zajedničke kulturne promocije.

Strategija razvoja općine Klis 2014-2020 Plan upravljanja tvrđavom Klis je u skladu sa smjernicama Strategije razvoja općine Klis koja također navodi nedovoljnu iskorištenost i promociju tvrđave Klis kao i potencijale te povezanost kulturnog turizma i turizma baštine sa drugim oblicima turizma (cikloturizam, ruralni i dr.). Konkretno, u Strategiji se navodi sljedeće: „Iako je Kliška tvrđava nukleus oko kojega počinju pretpostavke za razvoj turizma, postoji još dosta drugih potencijala u okolici I zagorskom dijelu općine (primjerice na području općine postoji prirodni rezervat Gornji tok rijeke Jadro), od agroturizma, razvoj eko-etno sela, adrenalinskih parkova, biciklističkih staza, planiranih športskih centara na području općine (u Konjskom prema prostornom planu SDŽ) i slično koje treba turistički valorizirati i uključiti u ukupnu destinacijsku ponudu21. Također se navodi da te sadržaje treba staviti u funkciju i povezati s „osnovnim turističkim proizvodom“ – Kliškom tvrđavom, njenom poviješću te značenjem Klisa kroz povijest za hrvatski i europski prostor22. Također se dodaje da „svakako treba proraditi na marketingu tvrđave kao brenda ovog kraja oko kojeg bi trebalo razviti svekoliku turističku ponudu, od gastronomske, preko avanturističke i kulturne“. Vezano uz ispod-prosječnu posjećenost tvrđavi Klis (u 2011. godini tvrđavu Klis posjetilo je 10 691 ljudi), u Strategiji se navodi da je mogući razlog relativno niskoj posjećenosti neadekvatna uključenost Kliške tvrđave u ponudu destinacije. Naime, na web stranicama Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, www.dalmata.hr nema gotovo nikakvih informacija o Kliškoj tvrđavi - jedino se spominje Klis česma23.

Plan je sukladan Strateškom cilju 1. Razvoj gospodarstva i moderne komunalne infrastrukture uz održivo upravljanje okolišem; Prioritet 3. Razviti ponudu ruralnog turizma temeljenog na tradicionalnim proizvodima i kulturnoj baštini; Mjera 3.1 Revitalizacija i turistička valorizacija tvrđave Klis. Projekt koji se navodi u okviru ove mjere je: obnova, sanacija i turistička valorizacija Kliške tvrđave (predviđena vrijednost investicije: 35.000.000,00 kn)24.

19 Glavni plan razvoja turizma splitsko-dalmatinske županije, Horwath Consulting Zagreb, 2015 god.

20 Nacrt Strategija razvitka kulture grada Splita 2015./2025 (za javnu raspravu), 21 Strategija razvoja općine Klis 2014-2020, str. 24 22 ibid 23 ibid 24 Ibid, str. 38

58

6

60

SWOT analiza

SWOT analizom utvrđuju se i ocjenjuju snage i slabosti te prilike i prijetnje bitne za izradu plana upravljanja tvrđavom Klis. Tijekom interkativnih radionica sa ključnim dionicima koje su održane u periodu od srpnja do listopada 2015. godine, izrađena je SWOT analiza koja je služila za utvrđivanje ključnih čimbenika upravljanja Tvrđavom, potencijala za održivo korištenje, ali i ograničenja vezana uz očuvanje baštine te pripremu smjernice za definiranje vizije. Temeljem SWOT analize odredila se je i oblikovala vizija upravljanja Tvrđavom. Potom su definirani strateški ciljevi i razvojni prioriteti, kao i mjere odnosno aktivnosti od važnosti za njihovo ostvarivanje.

Na prvoj radionici koja je održana 9. i 10. srpnja u prostorijama Općine Klis, sudionici su izradili SWOT analizu koja je uključila sljedeće snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje vezane uz obnovu i ponovno oživljavanje tvrđave, ali i šireg lokaliteta Klisa. U nastavku dajemo sažetak SWOT analize, dok se radni materijali nalaze u prilogu ovog Plana.

SWOT 1 SNAGE

SLABOSTI

• Geostrateški položaj

• Loša infrastruktura; nesigurni zidovi (1)

• Lokacija – točka spajanja primorja i zagore (prijevoj)(1)

• Nepostojanje sadržaja (postav...muzej) (2)

• Povijesno nasljeđe; hrvatski kraljevi, turski period – uskoci (2)

• Turist. Informacija: parkiranje, radno vrijeme, cijene ulaznica, invalidi, način plaćanja (3)

• Blizina velikih turističkih središta (3)

• Nelegalne građevine (repetitori, antene, dostupnost) (4)

• Uključenost mladih u projekte (4)

• Needuciranost i nezainteresiranost mještana (5)

• Prometna povezanost – zračna luka, pomorske luke i autoput (5)

• Smještajni kapaciteti

• Biološka raznolikost – klima • Igre prijestolja • Baštinski potencijal (graditeljski, arhitektura, turska česma), nematerijalna baština (ojkavka, napjevi starih pivača) • Jedinstveni ambijent za glazbeno – scenske manifestacije • Znanje (edukacija za poduzetnike, lokalno stanovništvo, ugostitelji , EU fondovi) • Biciklističke staze – priključivanje na druge staze (Dugopolje) • Dosad učinjeni koraci u obnovi Tvrđave

• Pristup, parking, zelenilo po zidinama (kante, smeće, klupe?; povezanost autobusnim linijama sa Splitom) (1) • Marketing?? (nepovezanost s turističkim agencijama, TZ susjednih gradova, općina) (2) • WC na tvrđavi -1 (nedovoljno), WC u samom centru mjestima?? (3) • Čistoća – tabla suvenirnica? - koje nema (4) • Rasvjeta – reflektori – smetaju turistima (npr. ispred glavnog ulaza); bijelo plave cijevi postavljene 2014.g. (WC?!) (5) • Web – Kliška tvrđava – radno vrijeme? (9-12h ljeti?)

• Tabla radno vrijeme – rani srednji vijek • Nedefinirani vlasnički odnosi • Infrastruktura neadekvatna modernom vremenu • Tehnički problemi obnove (komunikacija) • Neorganizirano upravljanje • Opće stanje tvrđave

61

PRILIKE • Posebni oblici turizma (1) • Zajednički tržišni nastup sa ostalim atrakcijama u regiji (povezivanje ponuda županije) – Trogir, Šibenik, Knin, Peovica (Omiš), Zrmanja, Cetina (2)

• Zakonodavstvo: tromo, neriješeni pravno – imovinski odnosi • Često mijenjanje zakonodavstva • Lokalno stanovništvo nesklono promjenama

• Mogućnosti: elitni turizam (Providurov stan) >VIP gosti (3)

• Birokracija (državna)

• Vjenčanja – crkvica sv. Vida, svečane večere

• Nesposobnost, neznanje.... (na radionicama nas ima nekoliko – zašto?, kasno pozivi)

• Dječjji turizam, vjerski turizam • Kulturne rute, rimske ceste, povezivanje s Ramom , Senjom • Kliško polje -> ruralni turizam • Zagora: ekstremni turizam (slobodno penjanje – Marulianus, Vanja Šiljak; padobransko letenje)

• Nedovoljan interes šire zajednice (lokalne i ostalih) • Trivijalizacija / komercijalizacija bez mjere • Način uvođenja infrastrukture • Neadekvatni sadržaji (telekomunikacija)

• Gastro turizam, eno turizam (oživljavanje)

• Neadekvatan odnos prema lokalnoj zajednici (pristup, ulaznice, vlasništvo)

• Lovački turizam

• Preveliki broj posjetelja i manifestacija

• Trekking turizam, biciklističke staze • Ostalo – županija sredstva, državna sredstva, EU fondovi (1) • Vlastita sredstva za sitnice – pr. web stranica,tabla na ulazu; općina Klis, TZ Klis (2) • Spoj gastronomskih vrijednosti Klisa sa tvrđavom i kulturno-zabavnim sadržajima • Isticanje nacionalnog i europskog značaja, prezentacija narativa lokacije, stvaranje ikone i priče • Povezivanje sa starohrvatskim lokalitetima u Solinu (Salona+Split) • Razvoj konzervatorske stuke, razvoj arheološke struke (suradnja, razmjene, nove metode, pristup prezentaciji) • Istražiti analogne (EU) primjere • Gospodarski razvoj JSL i njezinih stanovnika, povezivanje s lokalnom gastronomijom

62

PRIJETNJE

Na temelju definirane SWOT analize, sudionici su izlistali i prioritetne snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje.

SNAGE • Lokacija – točka spajanja primorja i zagore (prijevoj)(1) • Povijesno nasljeđe; hrvatski kraljevi, turski period – uskoci (2)

SLABOSTI • Loša infrastruktura; nesigurni i ne-sanirani zidovi; neadekvatan parking; neadekvatna povezanost sa Splitom (1)

• Uključenost mladih u projekte (4)

• Nepostojanje sadržaja (postav...muzej); nedovoljna vidljivost (nepovezanost s turističkim agencijama, TZ susjednih gradova, općina) (2)

• Prometna povezanost – zračna luka, pomorske luke i autoput (5)

• Turist. Informacija: parkiranje, radno vrijeme, cijene ulaznica, invalidi, način plaćanja (3)

• Blizina velikih turističkih središta (3)

• Nelegalne građevine (repetitori, antene, dostupnost); nema suvenirnice (4) • Rasvjeta – reflektori – smetaju turistima (npr. ispred glavnog ulaza); bijelo plave cijevi postavljene 2014.g. (5) MOGUĆNOSTI • Posebni oblici turizma (1) • EU fondovi • Vlastita sredstva za sitnice – pr. web stranica,tabla na ulazu; općina Klis, TZ Klis (2) • Zajednički tržišni nastup sa ostalim atrakcijama u regiji (povezivanje ponuda županije) – Trogir, Šibenik, Knin, Peovica (Omiš), Zrmanja, Cetina (2) • Elitni turizam, vjenčanja, Providurov stan (VIP gosti)

PRIJETNJE • Zakonodavstvo: tromo, neriješeni pravno – imovinski odnosi • Lokalno stanovništvo nesklono promjenama • Nedovoljan interes šire zajednice (lokalne i ostalih) • Trivijalizacija / komercijalizacija bez mjere • Neadekvatan odnos prema lokalnoj zajednici (pristup, ulaznice, vlasništvo) • Preveliki broj posjetelja i manifestacija

• Isticanje nacionalnog i europskog značaja, prezentacija narativa lokacije, stvaranje ikone i priče

63

7

64

Vizija

Sudionici prve radionice koja je održana na Klisu 9. i 10. srpnja 2015. godine, definirali su ključne riječi i izradili radnu verziju Vizije tvrđave Klis:

Tvrđava Klis je neizostavna europska edukativna i turistička postaja, kolijevka hrvatske državnosti i ključ gospodarskog razvoja općine Klis i Splitsko-dalmatinske županije.

Obnova tvrđave od najstarijih njenih djelova prema najmlađim treba biti početak aktiviranja lokaliteta kao povijesnog središta srednjovjekovne Hrvatske države. Država Hrvatska ovo mjesto treba imati kao potencijalnu rezidenciju za sklapanje važnih međunarodnih ugovora, sastanaka i ceremonija. Županija treba održavati rezidenciju kao najsatrije sačuvano sjedište hrvatskog župana, a njoj i lokalnoj zajednici treba to mjesto aktivirati za održavanje skupova, seminara i drugih društvenih aktivnosti. Edukativni aspekt tvrđave silno je značajan i treba ga provoditi među svim uzrastima, od osnovnog obrazovanja nadalje. Izleti, posjete svih školskih uzrata, polaganje vijenaca i proslava obljetnica čine velik dio svakodnevnog budućeg života kulturnog dobra. Turistička prezentacija tvrđave je značajna za održiv razvitak Klisa i treba je planirati u skladu s turističkom politikom lokalne zajednice.

Ključne riječi: • Povijest, USKOK, boj, hrabrost, junaštvo, odvažnost, domoljublje, oživljena povijest – interpretacija, eksperimentalna arheologija, prijestolnica, ključ Dalmacije - Europe • Vizija prije: Teško Klisu što je na kamenu i kamenu što je Klis na njemu.

• Vizija danas → sutra: centar, ključ, vrata...

• Ključ (clissa lat.; cleisa gr.)

• Vrata → za Salonu i Split • Kolijevka hrvatske državnosti i europske opstojnosti → neizostavna turistička postaja (pregled akvatorija) • Preziđe kršćanstva - Antemurale Christianitatis • Traženje identiteta • Interpretacija kroz oživljenu povijest • Zapošljavanje ljudi • Team building • Bio je centar u kojem dobijete ključ za krenuti dalje • Bogatstvo baštinskih elemenata

65

8

66

StrateĹĄki ciljevi, prioriteti i mjere

Sukladno analizi lokaliteta, SWOT analizi koja je izrađena sa ključnim dionicima vezanim uz tvrđavu Klis i okolne lokalitete, te potencijalima koje Tvrđava Klis pruža, a koji su navedeni i u regionalnim odnosno lokalnim strategijama i planovima, mogu se definirati sljedeći strateški ciljevi.

8.1. Strateški cilj 1. Obnoviti temeljni fenomen tvrđave kao fortifikacijske baštine od nacionalnog značaja Kao što je navedeno u analizi lokaliteta kao i u drugim relevantnim strategijama i planovima, na Tvrđavi se trenutno nalazi veliki broj ozbiljnih oštećenja koja ne samo da doprinose riziku dugoročnog oštećenja i urušavanja Tvrđave, već i trenutnoj sigurnosti za posjetitelje. Upravo stoga je kao najvažniji strateški cilj definiran cilj osiguranja zaštite i očuvanja Tvrđave kao fortifikacijske baštine i najvećeg nacionalnog prioriteta. Čišćenje i sanacija te uspostavljanje mjera sigurnosti na Tvrđavi su prioritet kod utvrđivanja daljnjih aktivnosti na očuvanju Tvrđave.

PRIORITET 1. USPOSTAVITI ODRŽIVI SUSTAV UPRAVLJANJA TVRĐAVOM KIS Mjera 1.

Postizanje konsenzusa o strukturi za upravljanje Tvrđavom zaključenjem sporazuma između ključnih dionika (Republike Hrvatske, Županije i Općine)

Mjera 2.

Uspostava dogovorenog modela upravljanja

Mjera 3.

Uspostava posade u tvrđavi (Povijesna postrojba Kliških uskoka) koja će održavati i prezentirati tvrđavu Klis

Mjera 4.

Uspostava odgovarajućeg sustava održavanja Tvrđave PRIORITET 2. OSIGURATI HITNE I NUŽNE MJERE ZAŠTITE I OČUVANJA TVRĐAVE KLIS

Mjera 1.

Osiguranje čišćenja i sanacije zidina u okviru i uz nadzor Konzervatorskog odjela u Splitu

Mjera 2.

Sanacija i uspostava sistema stalnog održavanja šetnica i stepeništa

Mjera 3.

Uspostava signalizacije i mjera sigurnosti na svim otvorenim prostorima PRIORITET 3. OMOGUĆITI RADOVE NA SANACIJI I OČUVANJU TVRĐAVE

Mjera 1.

Uređenje kompletne infrastrukture (elektroenergetsko rješenje, vodoopskrba, kanalizacija i odvodnja za prostor cijele Tvrđave, sanitarni čvor)

Mjera 2.

Rekonstrukcija tri ulaza Tvrđave Klis (glavni ulaz kod blagajne, drugi i treći ulaz)

Mjera 3.

Utvrđivanje mogućnosti rekonstrukcije i održavanja pojedinih dijelova Tvrđave (npr, rekonstrukcija kule, nekadašnje topničke vojarne, pješačke vojarne)

67

8.2. Strateški cilj 2. Razviti tvrđavu Klis kao ključnog čimbenika kulturnog i gospodarskog razvoja srednje Dalmacije U okviru ovog strateškog cilja, planski će se pristupiti razvoju i revitalizaciji Tvrđave Klis kao ključnog čimbenika kulturnog i gospodarskog razvoja srednje Dalmacije. Ovaj će strateški cilj uključiti niz prioriteta i mjera koji se odnose na daljnja sustavna arheološka dokumentiranja i istraživanja vezana uz pojedine dijelove Tvrđave - svi otvoreni prostori koji se nalaze unutar trećeg obrambenog zida, prostor podgrađa – varoša, te prostor Megdana kao i otvorenih prostora koji se nalaze unutar najznačajnijeg dijela Tvrđave, trećeg obrambenog zida (bastion Bembo, Mali Bembo i položaj Šperun). Sukladno istraživanjima i dokumentiranju pojedinih dijelova Tvrđave, utvrdit će se i njihova namjena u dogovoru s nadležnim Konzervatorskim odjelom u Splitu (npr. otvoreni, zatvoreni prostori, arheološki lokaliteti na kojima će se nastaviti daljnja istraživanja). Za svaki dio Tvrđave utvrdit će se moguća obnova u skladu s konzervatorskim ograničenjima a s ciljem daljnjeg razvoja sadržaja i ponude odnosno povećanju prihodovnih aktivnosti u okviru Tvrđave i drugih lokaliteta vezanih uz Tvrđavu Klis.

PRIORITET 1. DEFINIRATI I PROVESTI DALJNJA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA I DOKUMENTIRANJA Mjera 1.

Definiranje potrebe za daljnjim arheološkim istraživanjima i dokumentiranjem Tvrđave Klis

Mjera 2.

Provedba arheoloških ispitivanja i istraživanja

PRIORITET 2. IZRADITI I PROVESTI INTEGRIRANI PROGRAMA REVITALIZACIJE TVRĐAVE KLIS Mjera 1.

Utvrđivanje namjene i mogućih sadržaja pojedinih dijelova Tvrđave

Mjera 2.

Utvrđivanje korisnika i mogućih korisnika

Mjera 3.

Uspostavljanje sustava za kontrolu prihvata posjetitelja ovisno o programu

Mjera 4.

Razvijanje revitalizacijskih programa kojima se povezuje autohtona materijalna i nematerijalna baština PRIORITET 3. USPOSTAVITI MJERE PODRŠKE LOKALNIM PODUZETNICIMA ZA RAD NA REVITALIZACIJI TVRĐAVE KLIS

Mjera 1.

Uspostavljanje mjera sustavnog informiranja i educiranja poduzetnika o mogućnostima vezanim uz revitalizaciju Tvrđave Klis

Mjera 2.

Uspostavljanje boljih mjera suradnje između kulturnih i turističkih djelatnika i poduzetnika u općini Klis i SDŽ PRIORITET 4. USPOSTAVITI CENTAR ZA POVIJESNE POSTROJBE REPUBLIKE HRVATSKE

Mjera 1.

U sporazumu sa Hrvatskom vojskom uspostaviti u prostorima tvrđave Klis (u rekonstruiranoj pješačkoj vojarni) Centar za povijesne postrojbe Republike Hrvatske

Mjera 2.

Uspostaviti znastvenu i stručnu suradnju između povijesnih postrojbi Hrvatske, država Europske unije i šire u cilju izučavanja vojne povijesti

68

8.3. Strateški cilj 3. Razviti tvrđavu Klis kao vrhunsku svjetsku i europsku turističku atrakciju Sukladno navedenim strategijama i planovima, uz dodatnu obnovu, hitne i druge mjere zaštite te dodatne sadržaje, zbog svojeg povijesnog značaja Tvrđava Klis ima ogroman potencijal za pretvaranje u europsku i svjetsku turističku atrakciju. Ovaj će strateški cilj uključiti niz priorita i mjera koje su usmjerene na razvoj integrirane turističke ponude, izradu novih ili unaprjeđenje trenutnih turističkih sadržaja (npr, Uskočki boj) kao i na povezivanje raznih oblika ponude u integrirane pakete. Potrebno je također razmišljati na inovativan način, kroz uključivanje digitalnih sadržaja te digitalnu interpretaciju kulturne baštine kao nadopunu glazbeno scenskim, muzejskim, galerijsko-izložbenim i drugim sadržajima. Također je potrebno uspostaviti strukturu za upravljanje i postizanje održivosti kulturno-turističkim programima, uspostavljanje suradnje sa drugim okolnim lokalitetima i jačanje kapaciteta kulturnih i turističkih djelatnika.

PRIORITET 1. RAZVITI INTEGRIRANU TURISTIČKU PONUDU I NOVE KULTURNO TURISTIČKE PROIZVODE Mjera 1.

Razvijanje nove kulturno turističke rute vezane uz tvrđavu Klis te osiguranje HERA oznake (HERA TM)

Mjera 2.

Razvijanje kapaciteta dionika u turizmu i kulturi za izradu i provedbu novih sadržaja (ugostiteljski, muzejski, glazbeno-scenski, digitalni i dr.)

Mjera 3.

Sustavno razvijanje i promodžba digitalne interpretacije kulturne baštine vezane uz Tvrđavu Klis PRIORITET 2. SUSTAVNO DJELOVATI NA RAZVOJU BRENDA I PROMOCIJI TVRĐAVE KLIS

Mjera 1.

Uspostavljanje sustavnog sistema informiranja, promocije i razvijanja vidljivosti Tvrđave Klis

Mjera 2.

Razvijanje kapaciteta dionika za promociju i marketinške djelatnosti

69

9

70

Akcijski plan očuvanja i revitalizacije Tvrđave

Akcijski plan očuvanja i revitalizacije Tvrđave razvijen je na predloženom konceptu održivog korištenja na način da se prioritetno ostvaruju strateški ciljevi postavljeni ovim planom upravljanja, te fazno provode planirane mjere i aktivnosti. Stoga akcijski plan čine sljedeće cjeline: • prijedlog o definiranju upravljačke strukture i razrješenju odnosa među ključnim dionicima • prijedlog održivog korištenja Tvrđave • hitne mjere zaštite koje treba provesti kako bi se spriječila daljnja degradacija prostora Tvrđave i omogućilo njezino nesmetano korištenje, • plan konzervatorsko-restauratorskih istraživanja vezanih uz Tvrđavu, • radove na daljnjoj sanaciji i očuvanju Tvrđave, te • procjena godišnjeg troška održavanja.

9.1. Određivanje upravljačke strukture 9.1.1. Organizacija sastanka ključnih dionika U ovoj će se fazi organizirati sastanak svih ključnih dionika navedenih u dijelu teksta pod nazivom „Prijedlog modela upravljanja tvrđavom“, a koji uključuju predstavnike/ce: • ministarstva nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturne baštine – jer je tvrđava kulturno dobro od nacionalnog značaja; Min kulture • ministarstva nadležnog za obranu – jer u prostorima tvrđave – predlaže se Centar za povijesne postrojbe Republike Hrvatske; • Splitsko-dalmatinske županije – jer se tvrđava nalazi na njezinom području i dosadašnji je ulagač u njezinu obnovu i očuvanje; • Općine Klis – jer je tvrđava sastavnica naselja Klis te obzirom na infrastrukturnu i komunalnu povezanost tvrđave sa naseljem Klis općina je neminovni logistički centar na koji se mora osloniti svak organizacija kojoj će biti povjereno operativno upravljanje; • Povijesne postrojbe kliških uskoka – kao danas prisutnog slijednika povijesnih kliških postrojbi koje su obitavale u tvrđavi.

Sastanak je izuzetno bitan za definiranje interesa, položaja, potencijalne uloge u održavanju i upravljanju tvrđavom Klis odnosno udjela u strukturi upravljanja, financiranja i vođenja pravnom osobom koja će biti osnovana i koja će upravljati tvrđavom Klis.

9.1.2. Definiranje optimalne strukture upravljanja Kroz stručno vođenu radionicu, prezentirat će se različiti modeli strukture upravljanja, primjeri dobre prakse kod nas i u Europi te definirati optimalna struktura upravljanja. Modeli i primjeri su prezentirati u dijelu pod nazivom „Prijedlozi modela upravljanja tvrđavom“ u okviru ovog Plana.

9.1.3. Razrješavanje ugovornih odnosa među dionicima Kroz stručno vođen sastanak, ugovorne strane će definirati svoje pravne odnose, udio u strukturi pravne osobe koja je definirana u gore navedenoj radionici te ulogu pojedinih dionika u vođenju i financiranju te pravne osobe.

9.1.4. Pokretanje pravne osobe prema odluci dionika S ciljem pokretanja pravne osobe, izradit će se osnivački akt i drugi relevantni pravni dokumenti koji će definirati optimalni model upravljanja i daljnjeg rada na tvrđavi.

71

9.2. Obnova temeljnog fenomena tvrđave 9.2.1. Prijedlog održivog korištenja tvrđave Pretpostavka za uspostavu održivog korištenja Tvrđave svakako je uspostavljanje jasnog sustava upravljanja kojim će se osigurati obavljanje svih poslova vezanih uz korištenje Tvrđave, kako onih upravljačkih tako i svih operativnih koji se moraju obavljati svakodnevno. Stoga se treba naglasiti da je očuvanje, a pogotovo revitalizacija Tvrđave neprovediva ukoliko se u Tvrđavu ne vrati “posada” koja će obavljati najveći dio poslova vezanih za njezino korištenje i održavanje. Već je ranije istaknuto kako su pripadnici udruge Povijesne postrojbe kliških uskoka upravo ta posada koja može najbolje odgovoriti potrebama osiguravanja sustava očuvanja i prezentacije Tvrđave.

Uvođenje posade u Tvrđavu omogućava dvije izuzetno važne mogućnosti, a to su: • usporedno izvođenje radova na zaštiti i očuvanju uz osiguravanje kontinuirane otvorenosti Tvrđave za posjetitelje; • izvođenje većeg dijela radova kroz sustav održavanja čime će se izbjeći investicijski pristup u kojem treba osiguravati znatno veće financijske resurse za njihovu realizaciju; • kontinuirana mogućnost razvoja novih programa i sadržaja usmjerenih na revitalizaciju Tvrđave.

Posada Tvrđave tako postaje osnovni nositelj svih aktivnosti bitnih za ostvarenje strateških ciljeva zacrtanih planom upravljanja.

9.2.2. Prostori Tvrđave i njihova temeljna namjena Kao i do sada prostori Tvrđave dijele se u tri cjeline i to: prostori iza prvog obrambenog ziđa, prostori iza drugog obrambenog zida i trećeg obrambenog zida. I nadalje će se koristiti isti pristup uvažavajući osobito konzervatorske stavove o vrijednosti svakog pojedinog tvrđavskog sklopa. Tako će prostori iza trećeg obrambenog zida kao najvažniji prostori Tvrđave biti prezentirani kroz muzejsko-konzervatorski koncept, dok će u drugim prostorima Tvrđave biti razvijeni svi drugi sadržaji važni za kvalitetno funkcioniranje posade Tvrđave i sadržaji važni za posjetitelje Tvrđave, kao što su razni vidovi ugostiteljsko-turističke ponude.

Slika 13. - Tlocrt tvrđave sa nazivima prostora

72

Među prostorima tvrđave koji bi trebalo provesti veće promjene svakako treba izdvojiti objekt Topničke vojarne i mjesto nekadašnje Pješačke vojarne.

Topničkoj vojarni trebao bi biti vraćen izvorni izgled što znači dogradnju kata koji je srušen 30-tih godina prošlog stoljeća i u tim prostorima uspostava ugostiteljske djelatnosti kako bi se na lokalitetu Tvrđave posjetiteljima mogle pružati potrebne ugostiteljske usluge. Topnička vojarna po svom položaju u Tvrđavi je idealno mjesto jer sa položajem Mezo ostvaruje cjelinu i ujedno tako locirana ne predstavlja prepreku obilasku Tvrđave od strane drugih posjetitelja.

Kako je već konstatirano da u Tvrđavu treba vratiti “posadu” predlaže se također obnova vojarne kao njihovog sjedišta za što treba planirati rekonstrukciju Pješačke vojarne. Rekonstrukcijom Pješačke vojarne dobilo bi se prostor u kojem bi mogao djelovati Centar za povijesne postrojbe Hrvatske sa manjim smještajnim kapacitetom dostatnim za smještaj gostujućih povijesnih postrojbi. U kombinaciji sa prostorima Providurova stana dobila bi se jedna cjelinu koja bi omogućavala dodatnu namjenu prostorima Tvrđave. Naime na ovaj bi se način uz turističku dobila i edukacijsko-znanstvena dimenzija koja otvara nove mogućnosti kako u smislu međunarodnih događanja i susreta tako i u novim mogućnostima financiranja (natječaji koji financiraju multifunkcionalne lokalitete i sadržaje).

9.2.3. Hitne mjere zaštite Kao hitne mjere zaštite koje bi trebalo provesti što je moguće prije mogu se izdvojiti sljedeće aktivnosti: • čišćenje zidova i raščišćavanje dijelova Tvrđave, • popravak oštećenog ziđa i konzerviranje zidova Tvrđave, • uređenje šetnica i stepeništa na prostoru Tvrđave, te • rekonstrukcija glavnih ulaznih vrata kao i vrata na ulazima u drugi i treći obzid Tvrđave.

9.2.4. Čišćenje zidova i raščišćavanje dijelova tvrđave Iako je čišćenje zidova od zelenila i raščišćavanje pojedinih prostora Tvrđave moguće provesti kroz organizirane dobrovoljne radne akcije čime bi se ne samo ostvarile uštede već bi se popularizirala Tvrđava i potreba njezina očuvanja. Bastion Bembo je primjer prostora za raščišćavanje.

Kako su u proteklom vremenu izvođeni građevinski radovi na obnovi pojedinih dijelova Tvrđave potrebno je provjeriti obveze izvođača radova kako bi nakon obavljenih radova uklonili i na odgovarajuća mjesta pospremili korištene materijale te uklonili otpad iz prostora Tvrđave koji je povezan sa njihovim radovima.

Ove aktivnosti provodit će se pod nadzorom nadležnog Konzervatorskog odjela.

9.2.5. Popravak i konzerviranje zidova Već je ranije konstatirano kako su dijelovi ziđa Tvrđave oštećeni, a mjestimično se i urušavaju. Iako to najčešće nisu velika oštećenja, radi se o vrlo ozbiljnom problemu, budući da je prisutan na brojnim mjestima u Tvrđavi.

Stoga će upravo ovaj tip sanacije morati biti prioritetan kod utvrđivanja daljnjih aktivnosti na očuvanju Tvrđave.

Uz popravak zidova i potrebno je zidove i konzervirati.

9.2.6. Uređenje šetnica i popravak stepeništa Poseban problem su šetnice i to osobito na mjestima gdje se nalaze stepeništa koja su zbog neodržavanja čak mjestimično postala i teško prohodna, te opasna za posjetitelje Tvrđave. Tako pojedine šetnice, poput šetnice uz kortinu prema Megdanu nemaju nikakvo osiguranje uz unutrašnji rub šetnice prema Tvrđavi, a sama šetnica je dosta uska. Isto tako stepenište koje iz središta Tvrđave vodi prema položaju Scala je u izuzetno lošem stanju. Šetnice kroz bastion Bembo nestale su u zelenilu i odloženom građevinskom materijalu.

73

Šetnica kroz prostor na položaju Madonna danas se osigurava košenjem prostora pri čemu se kosi samo dio prostora što kod posjetitelja stvara lošu sliku i budi nelagodu kod brojnih posjetitelja i strah od mogućih «opasnosti» iz nepokošenih površina.

9.2.7. Rekonstrukcija svih vrata na Tvrđavi Prvi neposredni susret posjetitelja sa Tvrđavom je na njezinim ulaznim vratima. U tom prvom doživljaju stječe se pomisao o otpornosti i snazi, tako da kada se susretnemo odmah na samom početku sa «slabim vratima» prvi utisci mogu potaknuti razočaranje. Stoga je sadašnje stanje glavnog ulaza teško prihvatljivo, uključujući u to prostor same blagajne i njezina okruženja.

Ni prostori ulaznih vrata u drugi i treći obzid Tvrđave nisu u boljem stanju, jer su zbog nedostatka vrata pretvoreni u prolaze te posjetitelj nema osjećaj da postoje tri dijela Tvrđave.

Uz rekonstrukciju svih ulaznih vrata potrebno je urediti i pripadajuće prostore uz njih kako bi se jasno prikazala njihova uloga u obrambenoj filozofiji Tvrđave, te otvorila mogućnost da se u tim prostorima smjeste odgovarajući sadržaji važni za prezentaciju Tvrđave. Blagajna za kupovinu ili kontrolu već kupljenih ulaznica odmah uz glavna ulazna vrata, dok uz vrata na ulazu u drugi i treći obzid Tvrđave mogu biti smještene male suvenirnice i informacijske točke.

9.2.8. Procjena ulaganja u hitne mjere zaštite 1.

HITNE MJERE ZAŠTITE Čiščenje zidova i raščišćavanje dijelova Tvrđave

1.1.

1.2.

74.000,00

Zidine drugog prstena (cca 450m)

340.000,00

Zidine trećeg prstena (cca 550m)

296.000,00

Popravak i konzerviranje zidova

1.456.320,00

Zidine prvog prstena

151.700,00

Zidine drugog prstena

697.820,00

Zidine trećeg prstena

606.800,00 1.642.000,00

Šetnice prvog prstena

148.000,00

Šetnice drugog prstena

680.000,00

Šetnice trećeg prstena

814.000,00

Rekonstrukcija ulaznih vrata na Tvrđavi 1.4.

710.000,00

Zidine prvog prstena (cca 100m)

Uređenje šetnica i popravak stepeništa 1.3.

5.449.200,00

1.640.880,00

Glavni ulaz u tvrđavu - prvi ulaz

670.880,00

Ulaz u drugi prsten Tvrđave

970.000,00

9.3. Radovi na infrastrukturi Stanje infrastrukture zadovoljava jedino u obnovljenim prostorima Providurova stana, što samo znači da će prije uvođenja novih namjena u prostore Tvrđave, osobito one zatvorene biti potrebno projektirati i izvesti kompletnu infrastrukturu koja će uključivati elektroenergetsko rješenje, vodoopskrbu, kanalizaciju i odvodnju za prostor cijele Tvrđave.

9.3.1. Elektro-energetska infrastruktura Nova elektroenergetska infrastruktura mora omogučiti korištenje električne energije u svim prostrima Tvrđave, kako onim zatvorenim tako i otvorenim, kako bi se osigurali uvjeti za multifunkcionalno korištenje svih prostora. Ujedno elektro-energetska infrastruktura mora imati dostatne kapacitete za priključivanje osvjetljenja

74

same tvrđave, svih pojedinačnih prostora, te kapacitete nužne za zagrijavanje i klimatizaciju zatvorenih prostora.

Kapaciteti trebaju također biti prilagođeni prostorima koji će se kroz vrijeme obnoviti, odnosno rekonstruirati, kao što je to prvi kat na Topničkoj vojarni ili prostori buduće Pješačke vojarne, građevina na ulazu u treći prsten Tvrđave itd. Otvoreni prostori, osobito oni koji mogu biti namjenjeni za organiziranje glazbeno-scenskih aktivnosti trebaju imati priključke za elektroenergetsku infrastrukturu, kao i priključke na IT infrastrukturu.

9.3.2. Vodovod i kanalizacija Sustav vodoopskrbe i kanalizacije treba omogućiti povezivanje svih zatvorenih prostora kako bi se sukladno potrebama I politici upravljanja u tim prostorima mogle organizirati dogovarajuće djelatnosti i aktivnosti.

9.3.3. IT infrastruktura Suvremena prezentacija baštine gotovo da danas nije moguća bez snažne potpore IT tehnologije što zahtjeva uspostavu tehničkog sustava, odnosno odgovarajuće infrastructure, kako bi se osigurao žičani i bežićni pristup Internetu. Prostor cijele Tvrđave treba biti Wifi zona koja će ne samo omogućiti posjetiteljima konzumaciju aplikacija povezanih sa Tvrđavom, već će im omogućiti da svoje fotografije utiske ili druge informacije dijele sa svima u svijetu. Time će se ostavriti najintenzivnija i najjeftinija promidžba.

9.3.4. Procjena ulaganja u infrastrukturu Tvrđave 2.

ULAGANJA U INFRASTRUKTURU TVRĐAVE Projektiranje i izvedba infrastructure Izrada projektne dokumentacije za infrastrukturu

2.1.

17.733.450,00 17.733.450,00 844.450,00

Elektroenergetska infrastruktura

6.755.600,00

Vodovod i kanalizacija

3.377.800,00

IT infrastruktura

6.755.600,00

9.4. Konzervatorsko-restauratorska istraživanja i izrada konzervatorske podloge Prostor Tvrđave, kao i prostori koji ju neposredno okružuju trebaju i nadalje ostati otvoreni za moguća istraživanja. Pri tome osobito mislimo na konzervatorska i arheološka istraživanja kako bi se na znanstvenim osnovama stekle spoznaje o povijesti vezanoj za Tvrđavu i njezino okruženje.

9.4.1. Konzervatorska istraživanja i izrada konzervatorske podloge Kako do danas nije sačinjena cijelovita konzervatorska podloga za Tvrđavu i povijesno važne prostore koji ukružuju, poput podgrađa i Megdana, jasno je kako treba intenzivirati istraživanja i to prije nego li se prostupi ozbiljnijim zahvatima obnove ili rekonstrukcije. Naravno da će istraživanja prioritetno zahvatit prostore Tvrđave, a tek kada oni budu dostatno istraženi organizirat će se istraživanja u okruženju.

9.4.2. Arheološka istraživanja Posebno će biti planirana i organizirana daljnja arheološka istraživanja koja se trebaju sustavno provesti na tri područja, a to su: svi otvoreni prostori koji se nalaze unutar trećeg obrambenog zida, prostor podgrađa – varoša, te prostor Megdana. Posebno je važno i prioritetno provesti arheološka istraživanja svih otvorenih prostora koji se nalaze unutar trećeg obrambenog zida, a u tom prostoru prioritet imaju bastion Bembo i položaj Šperun.

75

9.4.3. Procjena ulaganja u konzervatorsko-restauratorska istraživanja 3.

KONZERVATORSKA ISTRAŽIVANJA

3.1.

Konzervatorsko-restauratorska istraživanja

3.2.

10.050.000,00 550.000,00

Arheološka istraživanja

9.500.000,00

Arheološka istraživanja na prostoru Tvrđave

2.300.000,00

Arheološka istraživanja na prostoru podgrađa

2.000.000,00

Arheološka istraživanja na prostoru Megdana

2.000.000,00

Prezentacija mogućih arheoloških nalaza

3.200.000,00

9.5. Prezentacija tvrđave Kako bismo definirali potrebne radove na zaštiti i očuvanju Tvrđave kod pojedinih prostora naznačiti ćemo potrebu da budu uključeni u akcijski plan na odgovarajući način kroz tri moguća tipa intervencije, a to su: • uređenje – što kod postojećih građevina obuhvaća i potrebu za obnovom unutrašnjeg prostora i po potrebi opremanjem; • rekonstrukcija – kada smatramo da bi bilo opravdano rekonstruirati dio Tvrđave koji bi istovremeno bio nužan u daljnjem «životu» Tvrđave; te • uvođenje nove namjene – koja je sukladna ostvarivanju strateških ciljeva postavljenih ovim planom.

9.5.1. Obnova i rekonstrukcija Topničke vojarne Topnička vojarna od koje danas postoji samo prizemlje, dok je prvi kat namjerno srušen tridesetih godina prošlog stoljeća, zapušten je prostor, te prizemlje treba obnoviti, a prvi kat restaurirati.

Obnova i rekonstrukcija omogućila bi da se u tom prostoru, kao i tridesetih godina prošlog stoljeća, obavlja ugostiteljska djelatnost, kako bi se posjet tvrđavi učinio ugodnijim i raznovrsnijim.

Procjena obuhvaća samo građevinsku obnovu prostora bez opreme.

PROCJENA ULAGANJA U OBNOVU I REKONSTRUKCIJU Obnova i rekonstrukcija Topničke vojarane Izrada projektne dokumentacije Građevinski i obrtnički radovi Nadzor

2.363.200,00 159.451,00 2.164.500,00 39.249,00

9.5.2. Rekonstrukcija Pješačke vojarne Pješačka vojarna bila je u drugom obzidu, ali više ne postoji. Početkom 18. st. tu je bilo nekoliko manjih zgrada za stanovanje. Veća izdužena zgrada podignuta je 1716. godine u doba generalnog providura Dalmacije Anzula Dieda.

U nju je smještena mletačka milicija. U doba Austrije služila je za stanovanje pješaka, a mogla je primiti 100 ljudi.

Bila je pokrivena kosim krovom, ali je on na nekim crtežima dvostrešan, a na drugim četverostrešan. U tu je zgradu, nakon temeljitog popravka uselilo gimnastičko društvo „Sokol“ i tu je ostalo do 1938. Tada je izbio požar pa su ostaci zgrade porušeni. Prema sačuvanoj fotografiji iz novijeg doba, to je bila jednostavna jednokatnica bez ukrasa.

Imala je dvostrešan krov prekriven crijepom. Glavno južno pročelje imalo je dva niza malih prozora. Ulaz je bio usred uskog zapadnog pročelja. Sada je na tome mjestu samo betonski plato. Do zgrade s istočne strane dvije su cisterne za vodu. Njihova je gornja naplavna površina sada prekrivene cementnim namazom. Nad cisternama su dva četvrtasta otvora za zahvaćanje vode okolo obzidana novijim parapetima od opeke. Cisterne su postojale još u mletačko vrijeme. Ucrtane su u planu Santinija, a sredinom 18. st. bile su očišćene i uređene.

76

Rekonstrukcijom Pješačke vojarne kao prvo bi se dobila mogućnost prezentacije tipičnog vojnog prostora uz istovremeno omogućavanje da taj prostor koristi Centar za povijesne postrojbe Hrvatske, kao i prostor za smještaj do dvadesetak osoba (manje povijesne postrojbe) koja bi gostovala na određenim događanjima u Tvrđavi.

Procjena obuhvaća samo građevinsku obnovu prostora bez opreme.

PROCJENA ULAGANJA U REKONSTRUKCIJU Rekonstrukcija Pješačke vojarane

3.199.409,00

Izrada projektne dokumentacije

215.872,00

Građevinski i obrtnički radovi

2.930.400,00

Nadzor

53.137,00

9.5.3. Obnova građevina na ulazu u treći prsten Tvrđave Prostor u građevinama na ulazu u treći prsten sada je zapušten, čak i djelomično ruševan što traži njegovu obnovu. Ovim planom upravljanja ne predlaže se neka nova namjena za te prostore, ali sigurno važno iste obnoviti kako zbog vansjkog dojma, tako i otvoriti mogućnost odgovarajuće namjene zatvorenih prostora. Upravljanje će zahtjevati osiguranje prostora u kojima će se moći smjestiti dio nužne administracije, kao i smjestiti sva oprema i uređaji potrebni za svakdnevne aktivnosti. Procjena obuhvaća samo građevinsku obnovu prostora bez opreme.

PROCJENA ULAGANJA U OBNOVU Obnova građevina na ulazu u treći prsten Izrada projektne dokumentacije Građevinski i obrtnički radovi Nadzor

1.955.820,00 144.300,00 1.776.000,00 35.520,00

9.5.4. Procjena godišnjih troškova održavanja Uspostava sustava održavanja izuzteno je važna mjera koja u osnovi osigurava očuvanje Tvrđave i njezinih prostora u primjernenom stanju čime osigurava stjecanje odgovarajućih prihoda od posjećivanja i uspostavu samoodrživog načina financiranja. Troškovi održavanja na godišnjoj razini procjenjeni su pod pretpostavkom da će biti u Tvrđavi uspostavljena posada i to sa Povijesnom postrojbom Kliških uskoka, te da će članovi postrojbe kao zaposlenici obavljati najveći dio poslova na održavanju kroz svakdnevni rad na Tvrđavi.

U protivnom, kada bismo svake godine za te poslove angažirali vanjske tvrtke tada bi troškovi održavanja porasli i vrlo teško bismo osigurali kontinuirano održavanje što je važan preduvjet za razvoj turističkih posjeta.

PROCJENA GODIŠNJEG TROŠKA ODRŽAVANJA

765.752,00

Šetnice na prostoru Tvrđave

407.000,00

Zidine

246.420,00

Građevine na ulazu u treći prsten - nakon obnove

44.400,00

Topnička vojarna - nakon rekonstrukcije

28.860,00

Pješačka vojarna - nakon rekonstrukcije

39.072,00

9.6. Dinamika realizacije akcijskog plana Obnavljanje i rekonstrukcija ovako složenog fortifikacijskog zdanja složen je dugotrajan posao kojem obavezno prethode istraživanja te faza pripreme potrebne dokumentacije koja se najvećim dijelom odnosi na izradu kon-

77

zervatorske podloge i projektiranje građevinske obnove. Uprava ta složenost zahtjeva da se prije svega uspostavi suvremeni sustav upravljanja tvrđavom, kao garanta za učinkovitu provedbu akcijskog plana.

Stoga je ovaj akcijski plan sačinjen na sljedećim pretpostavkama: • d a će odmah po usvajanju ovog Plana upravljanja tri najvažnija dionika, Republika Hrvatska, Splitsko-dalmatinska županija i Općina Klis zaključiti sporazum o načinu upravljanja tvrđavom Klis kojim će urediti prava i obveze nužne za očuvanje tvrđave kao kulturnog dobra; • da će tijekom prve godine od usvajanja ovog Plana uz provedbu sporazuma o načinu upravljanja Tvrđavom osigurati sredstva za provedbu hitnih mjera zaštite, te potaknuti izradu projekta daljnje obnove i revitalizacije koji će kandidrati na EU izvore financiranja.

Provedba akcijskog plana razrađena je na razdoblje od pet godina i tijekom cijele provedbe tvrđava bi trebala ostati dostupna za posjećivanje.

9.6.1. Prva godina provedbe neposredno nakon donošenja Plana upravljanja 1. GODINA

8.003.101,00

HITNE MJERE ZAŠTITE

5.449.200,00

Čiščenje zidova i raščišćavanje dijelova Tvrđave

710.000,00

Popravak i konzerviranje zidova

1.456.320,00

Uređenje šetnica i popravak stepeništa

1.642.000,00

Rekonstrukcija ulaznih vrata na Tvrđavi

1.640.880,00

ULAGANJA U INFRASTRUKTURU TVRĐAVE Izrada projektne dokumentacije za infrastrukturu

KONZERVATORSKA ISTRAŽIVANJA Konzervatorsko-restauratorska istraživanja Arheološka istraživanja na prostoru Tvrđave

ULAGANJA U SANACIJU I OČUVANJE TVRĐAVE Izrada projektne dokumentacije za Topničku vojarnu

78

844.450,00 844.450,00

1.550.000,00 550.000,00 1.000.000,00

159.451,00 159.451,00

9.6.2. Druga godina provedbe 2. GODINA

20.186.720,00

ODRŽAVANJE

653.420,00

Održavanje prostora Tvrđave

653.420,00

ULAGANJA U INFRASTRUKTURU TVRĐAVE

16.889.000,00

Elektroenergetska infrastruktura

6.755.600,00

Vodovod i kanalizacija

3.377.800,00

IT infrastruktura

6.755.600,00

KONZERVATORSKA ISTRAŽIVANJA

2.500.000,00

Arheološka istraživanja na prostoru Tvrđave

1.300.000,00

Prezentacija mogućih arheoloških nalaza

1.200.000,00

ULAGANJA U SANACIJU I OČUVANJE TVRĐAVE Izrada projektne dokumentacije za građevne na ulazu u treći prsten

144.300,00 144.300,00

9.6.3. Treća godina provedbe 3. GODINA

6.073.041,00

ODRŽAVANJE

653.420,00

Održavanje prostora u Tvrđavi

653.420,00

KONZERVATORSKA ISTRAŽIVANJA

3.000.000,00

Arheološka istraživanja na prostoru podgrađa

2.000.000,00

Prezentacija mogućih arheoloških nalaza

1.000.000,00

ULAGANJA U SANACIJU I OČUVANJE TVRĐAVE Izrada projektne dokumentacije za Pješačku vojarnu Rekonstrukcija Topničke vojarane

2.419.621,00 215.872,00 2.203.749,00

79

9.6.4. Četvrta godina provedbe 4. GODINA

4.493.800,00

ODRŽAVANJE

682.280,00

Održavanje prostora u Tvrđavi

682.280,00

KONZERVATORSKA ISTRAŽIVANJA

2.000.000,00

Arheološka istraživanja na prostoru Megdana

2.000.000,00

Prezentacija mogućih arheoloških nalaza

1.000.000,00

ULAGANJA U SANACIJU I OČUVANJE TVRĐAVE Obnova građevina na ulazu u treći prsten

1.811.520,00 1.811.520,00

9.6.5. Peta godina provedbe 5. GODINA

4.710.217,00

ODRŽAVANJE

726.680,00

Održavanje prostora u Tvrđavi

726.680,00

KONZERVATORSKA ISTRAŽIVANJA

1.000.000,00

Prezentacija mogućih arheoloških nalaza

1.000.000,00

Prezentacija mogućih arheoloških nalaza

1.000.000,00

ULAGANJA U SANACIJU I OČUVANJE TVRĐAVE Rekonstrukcija Pješačke vojarne

80

2.983.537,00 2.983.537,00

STRATEŠKI CILJ 1. OBNOVITI TEMELJNI FENOMEN TVRĐAVE KAO FORTIFIKACIJSKE BAŠTINE OD NACIONALNOG ZNAČAJA MJERE

AKTIVNOSTI

VREMENSKI PERIOD

PRIORITET 1. USPOSTAVITI ODRŽIVI SUSTAV UPRAVLJANJA TVRĐAVOM KLIS Mjera 1. Određivanje upravljačke strukture

• Organizacija sastanka ključnih dionika • Definiranje optimalne strukture i modela upravljanja

20162017

• Razrješavanje ugovornih odnosa među dionicima • Pokretanje pravne osobe prema odluci dionika

Mjera 2. Uspostava „posade“ u tvrđavi koja će održavati i prezentirati tvrđavu Klis

• U okviru pravne osobe uspostaviti strukturu zaposlenih/vanjskih suradnika koji će voditi tvrđavu.

(Ključnu ulogu imat će Povijesna postrojba Kliških uskoka za prezentaciju i održavanje tvrđave)

2017

Mjera 3. Uspostava odgovarajućeg sustava održavanja Tvrđave

• Definirati odgovarajuću strukturu i model održavanja tvrđave u okviru pravne osobe.

2017

• Izraditi financijski plan i plan održavanja PRIORITET 2. OSIGURATI HITNE I NUŽNE MJERE ZAŠTITE I OČUVANJA TVRĐAVE KLIS Mjera 1. Osiguranje čišćenja i sanacije zidina u okviru i uz nadzor Konzervatorskog odjela u Splitu Mjera 2. Sanacija i uspostava sistema stalnog održavanja šetnica i stepeništa

• Čišćenje zidova i raščišćavanje dijelova tvrđave

2017

• Popravak i konzerviranje zidova • Uređenje šetnica i popravak stepeništa • Rekonstrukcija svih vrata na Tvrđavi

Mjera 3. Uspostava signalizacije i mjera sigurnosti na svim otvorenim prostorima PRIORITET 3. OMOGUĆITI RADOVE NA SANACIJI I OČUVANJU TVRĐAVE Mjera 1. Uređenje kompletne infrastrukture (elektroenergetsko rješenje, vodoopskrba, kanalizacija i odvodnja za prostor cijele Tvrđave, sanitarni čvor)

• Elektro-energetska infrastruktura

Mjera 2. Rekonstrukcija tri ulaza Tvrđave Klis (glavni ulaz kod blagajne, drugi i treći ulaz)

• Obnova i rekonstrukcija Topničke vojarne

Mjera 3. Utvrđivanje mogućnosti rekonstrukcije i održavanja pojedinih dijelova Tvrđave

• Priprema projektne i tehničke dokumentacije za sljedeće projekte:

2017-2018

• Vodovod i kanalizacija • IT infrastruktura

2018-2020

• Rekonstrukcija Pješačke vojarne • Obnova građevina na ulazu u treći prsten Tvrđave 2018-2020

• rekonstrukcija kule • rekonstrukcija nekadašnje topničke vojarne • rekonstrukcija pješačke vojarne

81

STRATEŠKI CILJ 2. RAZVITI TVRĐAVU KLIS KAO KLJUČNOG ČIMBENIKA KULTURNOG I GOSPODARSKOG RAZVOJA SREDNJE DALMACIJE MJERE

AKTIVNOSTI

VREMENSKI PERIOD

PRIORITET 1. DEFINIRATI I PROVESTI DALJNJA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA I DOKUMENTIRANJA Mjera 1. Definiranje potrebe za daljnjim arheološkim istraživanjima i dokumentiranjem Tvrđave Klis

• Provedba konzervatorskih istraživanja

Mjera 2. Provedba arheoloških ispitivanja i istraživanja

• Arheološka istraživanja:

2017

• Izrada konzervatorske podloge kontinuirano

• na području tvrđave • na području podgrađa • na području Megdana • Prezentacija mogućih arheoloških nalaza

PRIORITET 2. IZRADITI I PROVESTI INTEGRIRANI PROGRAMA REVITALIZACIJE TVRĐAVE KLIS Mjera 1. Utvrđivanje namjene i mogućih sadržaja pojedinih dijelova Tvrđave

• Istraživanje i analize

Mjera 2. Utvrđivanje korisnika i mogućih korisnika

• Sastanci i radionice sa korisnicima – participativni način utvrđivanja sadržaja

2017-2018

• Definiranje sadržaja • Provedba 2017-2018

• Definiranje korisnika i strukture uključivanja • Provedba Mjera 3. Uspostavljanje sustava za kontrolu prihvata posjetitelja ovisno o programu

• Analiza sustava

Mjera 4. Razvijanje revitalizacijskih programa kojima se povezuje autohtona materijalna i nematerijalna baština

• Istraživanje

2018-2019

• Provedba 2018

• Analiza i participativno planiranje s dionicima • Definiranje programa i sadržaja • Provedba

PRIORITET 3. USPOSTAVITI MJERE PODRŠKE LOKALNIM PODUZETNICIMA ZA RAD NA REVITALIZACIJI TVRĐAVE KLIS Mjera 1. Uspostavljanje mjera sustavnog informiranja i educiranja poduzetnika o mogućnostima vezanim uz revitalizaciju Tvrđave Klis

• Izrada plana informiranja i educiranja poduzetnika

Mjera 2. Uspostavljanje boljih mjera suradnje između kulturnih i turističkih djelatnika i poduzetnika u općini Klis i SDŽ

• Provedba zajedničkih radionica i izrada plana suradnja

82

2017-2018

• Definiranje mogućih modela

• Definiranje zajedničkih projekata i modela suradnje • Provedba

2017-2018

PRIORITET 4. USPOSTAVITI CENTAR ZA POVIJESNE POSTROJBE REPUBLIKE HRVATSKE Mjera 1. U sporazumu sa Hrvatskom vojskom uspostaviti u prostorima tvrđave Klis (u rekonstruiranoj pješačkoj vojarni) Centar za povijesne postrojbe Republike Hrvatske

• Inicijalni dogovori

Mjera 2. Uspostaviti znastvenu i stručnu suradnju između povijesnih postrojbi Hrvatske, država Europske unije i šire u cilju izučavanja vojne povijesti

• Definiranje modela suradnje

2018-2019

• Definiranje optimalnog modela Centra • Definiranje strukture upravljanja, načina vođenja i održivosti • Izrada strateškog i financijskog plana • Osnivanje i opremanje Centra 2018-2020

• Definiranje zajedničkih projekata • Provedba

STRATEŠKI CILJ 3. RAZVITI TVRĐAVU KLIS KAO VRHUNSKU SVJETSKU I EUROPSKU TURISTIČKU ATRAKCIJU MJERE

AKTIVNOSTI

VREMENSKI PERIOD

PRIORITET 1. RAZVITI INTEGRIRANU TURISTIČKU PONUDU I NOVE KULTURNO TURISTIČKE PROIZVODE Mjera 1. Razvijanje nove kulturno turističke rute vezane uz tvrđavu Klis te osiguranje HERA oznake (HERA TM)

• Participativno planiranje i izrada kulturne rute (definiranje zajedničke teme, dionika, storytelling)

Mjera 2. Razvijanje kapaciteta dionika u turizmu i kulturi za izradu i provedbu novih sadržaja (ugostiteljski, muzejski, glazbeno-scenski, digitalni i dr.)

• Edukativne aktivnosti (radionice, seminari, konferencije)

Mjera 3. Sustavno razvijanje i promodžba digitalne interpretacije kulturne baštine vezane uz Tvrđavu Klis

• Izrada plana komunikacije i operativnog dijela marketinškog plana

2018

• Izrada regionalne/EU kulturne rute • Prijava za HERA zaštitini znak 2018-kontinurirano

• Priprema baze projekata i novih proizvoda • Brendiranje proizvoda 2018-kontinuirano

• Provedba operativnog dijela marketinškog plana

PRIORITET 2. SUSTAVNO DJELOVATI NA RAZVOJU BRENDA I PROMOCIJI TVRĐAVE KLIS Mjera 1. Uspostavljanje sustavnog sistema informiranja, promocije i razvijanja vidljivosti Tvrđave Klis

• Definiranje optimalnog načina informiranja, promocije i jačanja vidljivosti tvrđave Klis

2018-2020

• Uspostavljanje posjetiteljskog centra • Provedba

Mjera 2. Razvijanje kapaciteta dionika za promociju i marketinške djelatnosti

• Edukativne aktivnosti na području promocije, brendiranja, marketinga

2018-kontinuirano

• Plasman novih proizvoda vezanih uz tvrđavu na regionalno i Europsko tržište

83

10

84

Posebni ciljevi upravljanja

Posebni ciljevi upravljanja temeljeni su na prethodno utvrđenim i već navedenim problemima u upravljanju koji onemogućavaju razvoj kliške tvrđave u prvorazrednu atrakciju kulturnog turizma. Ovi su ciljevi usmjereni na odgovarajuću prezentaciju tvrđave, osiguravanje veće dostupnosti i povećanja broja posjetitelja te, što je najvažnije, uvođenje suvremenog načina upravljanja. Suvremeni način upravljanja tvrđavu će učiniti financijski samoodrživim entitetom koji tako, ne samo da neće predstavljati teret za državu, već će biti generator kulturnih aktivnosti te turističke potražnje i njome povezanih ekonomskih aktivnosti.

10.1. Osiguravanje veće dostupnosti Kako bi se osigurala veća dostupnost, potrebno je prije svega povećati prihvatni kapacitet vozila, prilagoditi linije javnog prijevoza potrebama posjetitelja Klisa te uvrstiti posjet Klisu u izletničku ponudu lokalnih turističkih agencija.

Dakle, potrebno je povećati parkiralište podno tvrđave kako bi moglo primiti veći broj autobusa i osobnih vozila.

Nadalje, potrebno je povećati broj autobusa na linijama javnog prijevoza od Splita do Klisa što se posebno odnosi na vikende kojima autobusi zasad uopće ne prometuju, u svrhu omogućavanja posjeta Klisu stanovnicima Splita.

Također, potrebno je uvesti dodatnu liniju od Splita do Klisa u doba visoke sezone kako bi se omogućio posjet brojnim inozemnim turistima koji ljeti borave u Splitu. Budući da se Klis nalazi u blizini dva lokaliteta sa UNESCO-ve liste svjetske baštine (Split, Trogir) te jednog značajnog kasnoantičkog arheološkog lokaliteta (Salona), nudi se prilika da se u suradnji sa turističkim poslovnim subjektima organizira objedinjen obilazak spomenutih lokaliteta i Klisa putem Hop on – Hop off autobusa. Što se tiče perioda izvan visoke sezone, potrebno je pojačati suradnju sa školama u području u svrhu organiziranih grupnih posjeta jer oni predstavljaju značajan dio prihoda muzeja i lokaliteta.

10.2. Interpretacija i prezentacija tvrđave kao kulturnog dobra Kako bi tvrđava iskoristila svoj puni ekonomski i društveni potencijal, nužno mora biti planski i sveobuhvatno interpretirana i prezentirana. Suvremena interpretacija i prezentacija posjet pretvaraju u doživljaj, stvaraju vezu između posjetitelja i dobra, produžuju boravak posjetitelja na lokalitetu, povećavaju njihov broj, potiču potrošnju, potiču njihov ponovni posjet te stvaraju kod njih zadovoljstvo potičući ih na usmeno prenošenje pozitivnih iskustava sa lokaliteta što je jedan od najsnažnijih marketinških alata. Upravo ih to čini ključnim sredstvom u ostvarivanju prihoda jer glavnina prihoda kulturnog dobra dolazi od naplate posjeta te su stoga i primarni čimbenik u ostvarivanju njegove samoodrživosti.

Interpretacija i prezentacija također su esencijalni dio šireg procesa konzervacije tvrđave jer posjetiteljima komuniciraju njeno značenje i značaj te tako podižu svijest o potrebi njenog očuvanja i osiguravaju javnu podršku aktivnostima koje se provode u tu svrhu. Odgovarajuća interpretacija i prezentacija mogu iskoristiti i snažan edukativni potencijal tvrđave, na dobrobit lokalnih škola, ali i onih iz čitave države, imajući u vidu njen nacionalni značaj.

10.2.1. Temeljna načela Interpretaciju i prezentaciju kliške tvrđave potrebno je temeljiti na načelima ključnog dokumenta o interpretaciji i prezentaciji kulturne baštine, ICOMOS-ove (International Council On Monuments And Sites) „Povelje o interpretaciji i prezentaciji lokaliteta kulturne baštine“, tzv. Ename povelje te na smjernicama Vijeća Europe oblikovanim u Faro povelji.

ICOMOS-ova Ename povelja iz 2008. godine ističe sedam načela na kojima se treba temeljiti interpretacija i prezentacija kulturnog dobra: 1. Dostupnost i razumljivost: interpretacijski i prezentacijski program treba olakšati fizički i intelektualni pristup javnosti lokalitetu, olakšati njegovo razumijevanje i uvažavanje te podizati svijest i angažman javnosti u svrhu njegove zaštite i očuvanja.

2. Informacijski izvori: značenje lokaliteta treba se komunicirati putem interpretacije i prezentacije na temelju dokaza prikupljenih putem prihvaćenih akademskih i znanstvenih metoda, ali i iz živuće kulturne tradicije.

3. Kontekst i okruženje: Interpretaciju i prezentaciju lokaliteta treba se povezati sa širim društvenim, kulturnim, povijesnim i prirodnim kontekstom i okruženjem.

85

4. Autentičnost: Interpretacija i prezentacija lokaliteta treba poštovati temeljne postavke autentičnosti u duhu Nara dokumenta (1994.), komunicirati značaj svog povijesnog tkiva i kulturnih vrijednosti, štititi od štetnog utjecaja nametljive infrastrukture, negativnog utjecaja posjetitelja i netočne ili neprikladne interpretacije, te čuvati materijalne i nematerijalne vrijednosti lokaliteta.

5. Održivost: Interpretacijski plan mora biti obazriv prema svom prirodnom i kulturnom okolišu i promicati javno razumijevanje i sudjelovanje u tekućim naporima za njegovo očuvanje.

6. Uključivost: Interpretacija i prezentacija lokaliteta mora biti rezultat smislene suradnje baštinskih stručnjaka, lokalne i obližnjih zajednica te drugih dionika.

7. Istraživanje, edukacija i evaluacija: Kontinuirano istraživanje, edukacija i evaluacija su presudne komponente interpretacije lokaliteta.

10.2.2. Interpretacija tvrđave Interpretacija tvrđave mora biti plod pomnog planiranja. Ona se mora temeljiti na istraživanju i analizi lokaliteta i resursa (kulturnih, prirodnih, itd.), mora biti plod suradnje više aktera (osoblje tvrđave, konzervatori, povjesničari, povjesničari umjetnosti, etnolozi, lokalna zajednica itd.). Potrebno ju je također temeljiti na statističkim podacima kako bi mogli odrediti ciljne skupine kojima će biti prezentirana. Mora biti jednostavna, zanimljiva i svima razumljiva, no mora biti i uslojena (eng. layered), odnosno nuditi različitu razinu informiranja za različite tipove posjetitelja. Može biti prezentirana kroz čitav spektar medija, te mora biti inkorporirana u promotivne aktivnosti koje prethode posjetu.

Interpretacija ne završava postavljanjem interpretacijske infrastrukture jer mora uzeti u obzir rezultate kontinuiranog istraživanja te stoga biti podložna promjenama uslijed pojave novih spoznaja. Upravo zato, ključno je da interpretacisjki programi i infrastruktura budu biti oblikovani na način koji dozvoljava naknadnu reviziju i proširenje.

10.2.2.1. Interpretacijski plan Interpretacija tvrđave mora biti rezultat detaljnog interpretacijskog plana. Nužnost interpretacijskog plana, pogotovo za obiman lokalitet poput kliške tvrđave, proizlazi iz potrebe za jedinstvenom interpretacijom koja najbolje izražava značaj kulturnog dobra. Čitava interpretacija mora biti sumirana u jednu jednostavnu zvučnu poruku koja intrigira i poziva na daljnje otkrivanje. Na nju se referiraju i podupiru je podteme, odnosno ostali interpretativni sadržaji te služi kao lajtmotiv čitavog posjeta. Središnja poruka treba se temeljiti na značaju tvrđave za nacionalnu i europsku povijest te na njenom geostrateškom značaju još od antičkog doba, a pogotovo u doba turskih ratova. Njen geostrateški značaj kroz povijest izvrsno upotpunjava pretpostavljena etimologija njegova imena prema Petru Skoku, „zapreka“ ili „ključ“, što nosi snažan interpretacijski i marketinški potencijal. Važno je ne vrednovati samo nacionalni element povijesti tvrđave, već poštovati značaj i doprinos ostalih gospodara države. Također, u interpretaciju mora biti uključena i percepcija lokalnog stanovništva, njihove priče, mitovi i legende te živa kulturna tradicija.

Neke od mogućih podtema interpretacije kliške tvrđave su prva linija obrane, život u nesigurnim vremenima, otpor osvajačima, bitke, društveni ustroj oblikovan pod vojnim prijetnjama, bijeg pred opasnostima, vjerski život u turbulentnim vremenima i tehnologija ratovanja. Podteme je potrebno prezentirati na način da budu osobne, da sadrže živopisne povijesne ličnosti poput kneza Trpimira, Bele IV ili Petra Kružića te dramatične događaje poput bitke za Klis iz 1537. Naposljetku, važno ih je učiniti specifičnim i jedinstvenim za Klis, ali istaknuti njihove karakteristike univerzalne čovječanstvu te ih tako povezati sa životom posjetitelja i njihovim iskustvom, bez obzira na njihovu kulturnu pozadinu.

10.2.3. Prezentacija tvrđave Potrebno je uspostaviti čitav sustav prezentacije interpretativnog sadržaja. Počevši sa interpretacijskim centrom gdje će posjetiteljima biti pružena dobrodošlica te dane informacije o tvrđavi i njenom društvenom i prirodnom kontekstu, preko pomno isplaniranih staza i smjera kretanja posjetitelja, vođenih tura, informacijskih ploča i multimedijskih prikaza, organiziranih participativnih aktivnosti, sve do muzejskih prostora unutar trećeg obzida.

86

10.2.3.1. Interpretacijska infrastruktura 10.2.3.1.1. Interpretacijski centar Intepretacijska infrastruktura tvrđave, kako je i predviđeno Planom razvoja kulturnog turizma Splitsko-dalmatinske županije, mora sadržavati i interpretacijski centar koji će sadržavati izložbeni, informativno-edukacijski te komercijalni sadržaj. I u fizičkom i u intelektualnom smislu, ovaj će centar biti mjesto dobrodošlice te polazišna točka otkrivanja tvrđave i njenog konteksta, uključujući interpretaciju svih relevantnih kulturnih i prirodnih resursa, ne samo tvrđave, već i okolnog područja. Ovaj će centar tako nuditi, uz ključne informacije o tvrđavi, i informacije vezane uz lokalnu kulturu i tradiciju te uz krajobraz u kojem je tvrđava smještena. Usto, posjetiteljima će se ukazati i na mogućnost posjeta obližnjim kulturnim i prirodnim atrakcijama, te tako pružiti važan doprinos intergriranom doživljaju čitavog područja. U interpretacijskom centru posjetitelji će moći kupiti ulaznice, tiskane brošure, publikacije vezane uz tvrđavu, mape, vodiče i audiovodiče. U njemu će biti smješteni i komercijalni turistički sadržaji poput restorana i bara, suvenirnice sa lokalnim proizvodima te proizvodima vezanim uz samu tvrđavu.

10.2.3.1.2. Informacijske ploče Informacijske ploče moraju biti multilingualne, suvremeno i kvalitetno dizajnirane uz upotrebu i fotografija i crteža, ne smiju sadržavati preveliku količinu teksta, informacije moraju biti slojevite (layered), odnosno nuditi nekoliko razina kompleksnosti kako bi zadovoljile različite profile posjetitelja te, iz konzervacijskog aspekta, moraju biti dizajnirane tako da ne utječu negativno na tkivo tvrđave, ne kvare vizualni doživljaj tvrđave, ali da budu lako uočljive i svima dostupne, uključujući posjetitelje s posebnim potrebama.

Informacijske ploče potrebno je smjestiti na samom ulazu u tvrđavu, na info-točkama, uz značajne pojedine objekte, na mjestima znamenitih događaja, na mjestima arheoloških istraživanja te na mjestima gdje se odvijaju konzervacijske intervencije. Uz informacijske ploče interpretacijskog sadržaja, potrebno je postaviti orijentacijske ploče.

10.2.3.2. Oživljena povijest (living history) Poučeni iskustvom primjera dobre prakse, u prezentaciji Tvrđave koristiti će se interpretacijska metoda «oživljene povijesti». Ovom će metodom osoblje posade Kliških uskoka odjeveno u povijesne kostime predočiti značajne događaje, povijesne osobe, obrte, kulinarstvo te ostale svakodnevne poslove i vojne aktivnosti vezane za klišku tvrđavu. Sve aktivnosti „oživljene povijesti“moraju biti utemeljene na autentičnim artefaktima, dokumentima i zapisima. Prednost ove metode jest što nudi posjetiteljima aktivnu participaciju u čitavom nizu aktivnosti te im omogućava slobodno korištenje replika povijesnih artefakata, od oružja do kuhinjskih pomagala. Članovi Udruge povijesne postrojbe Kliški uskoci više su od pukih glumaca, budući da su njeni članove bivši vojnici, veterani Domovinskog rata, sada aktivno uključeni u različite aktivnosti zaštite i oživljavanja povijesti kliške Tvrđave. Lokalno podrijetlo Kliških uskoka odgovara principima Ename povelje koji nalažu da interpretacija uključuje lokalnu percepciju dobra te da vodiči po mogućnosti potječu iz lokalne zajednice25. Jednako tako, ono odgovara želji suvermenog turista da uroni u autentična lokalna iskustva.

10.2.3.3. Vodstva tvrđavom Vodstva tvrđavom odvijat će se putem nekoliko ruta, osmišljenih tako da se tvrđavom paralelno može kretati nekoliko grupa. Grupe će se zaustavljati na 10 info točaka raspoređenih širom tvrđave uz koje će se vezati odgo25 Ename povelja, http://www.enamecharter.org/principles_0.html 2.2 Interpretation should be based on a well researched, multidisciplinary study of the site and its surroundings, but should also acknowledge that meaningful interpretation also necessarily includes reflection on alternative historical hypotheses, local myths, and stories.

2.3 At cultural heritage sites where traditional storytelling or memories of historical participants provide an important source of information about the significance of the site, interpretive programmes should incorporate these oral testimonies—either indirectly, through the facilities of the interpretive infrastructure, or directly, through the active participation of members of associated communities as on-site interpreters.

87

varajući interpretativni sadržaji. Logičan izbor nositelja interpretativnih aktivnosti na vodstvima tvrđavom biti će „posada“ tvrđave, Kliški uskoci. Vodstva će se također preplitati sa metodom „oživljene povijesti“ kroz mogućnost kostimiranih vodstava te kroz aktivnu participaciju koja osigurava snažniji doživljaj.

10.2.3.4. Audio vodiči Prije razvoja IT tehnologije, audio-vodiči su, uz informacijske ploče i tiskane brošure i vodiče bili primarni izvor informacija individualnim posjetiteljima. Njihove se prednosti sastoje u tome što nude multilingualnost, što mogu na kreativan način, korištenjem glazbe, dijaloga i zvučnih efekata zadržati pažnju posjetitelja i pružiti više od tiskanih vodiča i brošura. I razvojem digitalne interpretacije nisu izgubili značaj, već se inkorporiraju u novu tehnologiju. Na raspolaganju su dvije mogućnosti: iznajmljivanje uređaja te skidanje zvučnog zapisa u MP3 formatu na smartphone posjetitelja. Skidanje zvučnog zapisa višestruko je jeftinije te lakše za održavanje i ažuriranje.

10.2.3.5. Digitalna interpretacija U današnje „digitalno doba“, digitalna je interpretacija (u daljnjem tekstu: DI) očekivana i nužna za svaki lokalitet ovolikog značaja. Budući da nudi brojne, svakodnevno rastuće mogućnosti, ali i brojne rizike te zahtijeva visoka ulaganja, potrebno joj je posvetiti posebnu pažnju u upravljanju tvrđavom. Financijskim rizicima potrebno je dodati i njeno sve brže zastarijevanje te opasnost da postane sama sebi svrhom i ometa autentično iskustvo. Ipak, možemo reći da je ova tehnologija nadrasla prve korake te da može bitno doprinijeti doživljaju lokaliteta i zadovoljstvu posjetitelja. Također, izvjestan je njen kontinuirani razvoj, posebice u svjetlu sve većih ulaganja IT divova poput Microsofta, Intela, Facebooka i Googlea u proširenu (Augmented Reality – AR) i virtualnu (Virtual Reality – VR) stvarnost (Oculus, Magic Leap). Ako se pomno promotre prethodna iskustva te odabere odgovarajuća tehnologija, digitalna interpretacija može biti važan čimbenik primamljivosti tvrđave.

Budući da mjere EU potiču istraživanje i inovacije te umreživanje (networking) i razmjenu znanja, u stvaranju DI menadžment tvrđave može surađivati sa menadžmentom drugih lokaliteta i muzeja, sveučilištima, konzervatorima i ostalim stručnjacima i poslovnim subjektima iz baštinskog sektora širom EU. Udruživanjem snaga na temelju zajedničkih potreba, europski lokaliteti mogu ublažiti financijski i kadrovski teret razvoja i implementacije ove tehnologije.

DI se dijeli u tri faze. Prva faza služi informiranju posjetitelja na mreži pred sam posjet, pruža inicijalni uvid u lokalitet te služi kao marketinški alat. Druga je faza DI na samom lokalitetu, nakon koje slijedi treća faza, vraćanje sadržaju na mreži radi daljnjeg informiranja ili dijeljenja iskustva.

10.2.3.5.1. Prije i nakon posjeta Za obje ove faze ključni su isti elementi te se one provode kreiranjem web stranice te uspostavljanjem prisutnosti tvrđave na socijalnim mrežama (Facebook, Twitter, Flickr i sl.) putem kojih privlači nove posjetitelje, ali komunicira aktualna istraživanja i rezultate, spoznaje, aktivnosti i događanja lokalnoj zajednici, turistima, znanstvenicima, kulturnim i prosvjetnim radnicima te studentima i učenicima. Nakon posjeta, u posljednjoj fazi digitalne interpretacije, posjetitelj se vraća ovim sredstvima kako bi produbio svoje znanje o lokalitetu ili podijelio svoja iskustva.

10.2.3.5.2. Za vrijeme posjeta Za potrebe planiranja i implementacije DI, nužno je angažirati vanjske stručnjake specijalizirane za DI koji bi u suradnji sa osobljem tvrđave odabrali odgovarajuću tehnologiju te prilagodili interpretativne sadržaje novim medijima.

U procesu planiranja DI, potrebno je razmotriti nekoliko ključnih točaka poput hardvera, softvera i mreže i dati odgovore na nekoliko pitanja koji će odrediti daljnji smjer razvoja DI tvrđave. Primjerice, hoće li se sadržaj pružati putem iznajmljenih uređaja ili vlastitih uređaja posjetitelja (pametnih telefona, tableta)? Rast broja korisnika smartphonea te činjenica da je mobilno surfanje internetom preteklo desktop-surfanje, omogućavaju implementaciju DI čak i bez ulaganja u uređaje na kojima će posjetitelji primati interpretativni sadržaj. Čak je i inovativan interpretativni sadržaj poput proširene stvarnosti koji se donedavno pružao putem nepraktične i skupe opreme (npr. ARCHEOGUIDE u Olimpji) postao dostupan putem pametnih

88

telefona posjetitelja. Hoće li se sadržaj prenositi putem wi-fi mreže ili putem NFC-a (Near Field Communication – Komunikacija bliskog polja; dometa do 10cm) ili Bluetootha (dometa do 100m)? Dalje, ukoliko je potrebna, hoće li se posjetiteljima osigurati besplatna internetska veza, hoće li se nuditi uz nadoplatu ili će posjetitelji biti prepušteni vlastitoj mobilnoj vezi? Iako bolja pokrivenost i razvoj podatkovnih mobilnih mreža (3G, 4G) te niže cijene mobilnog interneta i roaminga uklanjaju granice koje su donedavno stajale između posjetitelja i digitalnog interpretativnog sadržaja, osiguravanje besplatne internetske veze za posjetitelje zasigurno nudi pristup većem broju ljudi i olakšava DI. Odgovori na ova pitanja i njihova implementacija u nedavnoj su prošlosti u pravilu završavali visokim ulaganjima, ali razvoj tehnologije urodio je rješenjima koja više nisu basnoslovno skupa (poput platforme za sudjelovanje i aktivaciju posjetitelja iBeaken), a njihovo planiranje i implementaciju mogu olakšati brojne mjere EU u svrhu poticanja istraživanja i inovacija, implementacije novih tehnologija te umreživanja stručnjaka u svrhu razmjene znanja i iskustva.

10.3. Uvođenje suvremenog načina upravljanja Suvremen način upravljanja mora biti oblikovan u svrhu strateškog dugoročnog očuvanja i prezentacije tvrđave kao kulturnog dobra. On se mora bazirati na temeljitom planu te iskustvima i znanju upravljačkih tijela brojnih europskih lokaliteta. Važno je od samih začetaka aktivno tražiti suradnju sa znanstvenim, gospodarskim, turističkim i prosvjetnim sektorom te blisko surađivati sa lokalnim, regionalnim i državnim vlastima. Potrebno je učiniti Tvrđavu dijelom lokalne zajednice, poticati njenu aktivnu participaciju i u procesima upravljanja. Osoblje Tvrđave mora kontinuirano razvijati nove stručne vještine.

10.4. Uspostava samoodrživog načina financiranja Tvrđava može postati financijski samoodrživa jedino ako privuče dovoljan broj posjetitelja, a to može postići tek nakon uvođenja upravljačkog sustava, primarnih konzervatorskih zahvata, postavljanja infrastrukture (elektroenergetska, vodoopskrbna, otpadna, telekomunikacijska, interpretacijska), razvoja interpretativnog sadržaja i marketinga tvrđave, kreativnijim nastupom na tržištu u suradnji sa lokalnim atrakcijama poput Splita, Trogira, Solina itd., uspostavljanja snažnije suradnje sa školama u regiji i državi te sa kulturnim institucijama i organizacijama koje bi na tvrđavi mogle organizirati događanja. Treba biti pažljiv i ne umanjiti baštinsku vrijednost Tvrđave banalnim manifestacijama i neprimjerenim ugostiteljskim sadržajima. Svi sadržaji na Tvrđavi moraju biti u službi samog dobra, odnosno njegove zaštite, prezentacije i održivosti te u službi lokalne zajednice i posjetitelja. Tvrđava ne smije biti tek zasebni spomenik, već mora biti integrirana u širi kulturni krajolik putem kulturnih ruta, povezivanjem sa sadržajima vezanim uz turizam u prirodi (outdoor turizam – biciklizam, trail running/trekking) i sl.

89

11

90

Prijedlog modela upravljanja Tvrđavom

Predlaganje modela upravljanja za bilo koji lokalitet zahtjeva dvije važne predradnje, a to je detaljno poznavanje lokaliteta kao i poznavanje dobre prakse u upravljanju sličnim lokalitetima u svijetu. Stoga ni kliška tvrđava nije izuzetak od toga pravila, osobito jer je cilj ovog Plana predložiti održiv i učinkovit model koji treba biti prilagođen specifičnostima kliške tvrđave, kao i dionicima koji vezano uz Tvrđavu pojavljuju kao vlasnici, korisnici ili pak stanovnici iz neposrednog okruženja. Kako se je u prijašnjim dijelovima ovoga Plana analiziralo brojne aspekte tvrđave od njezine povijesne uloge sve do današnje situacije prvi u nastavku se najprije daje osvrt na primjere dobre prakse.

11.1. Primjeri dobre prakse Kako bi uvažili dobra iskustva u upravljanju sličnim lokalitetima razmotren je veći broj spomeničkih lokaliteta uz poseban osvrt na način upravljanja, kao i na nove funkcije koje su posljedica obnove i/ili revitalizacije. Razmatrali smo brojne primjere utvrda iz Republike Austrije, Republike Češke, Kraljevine Danske, Finske, Republike Francuske, Republike Mađarske, Kraljevine Nizozemske, Kraljevine Norveške, Portugalske Republike, Ruske Federacije, Republike Slovačke, Republike Slovenije, Kraljevine Španjolske, te Kraljevine Švedske. U nastavku nećemo prikazati sve analizirane primjere, već samo one koji mogu svojim rješenjima doprinijeti izboru modela upravljanja za tvrđavu Klis.

Raznoliki analizirani primjeri iako vrlo teško usporedivi sa kliškom tvrđavom u ovom stanju ukazuju na nužnost uspostavljanja osmišljenog načina upravljanja koje mora osigurati vlasnik spomeničkog lokaliteta, kao preduvjet za uspješno upravljanje lokalitetom. I u slučajevima kada država nije vlasnik spomeničkog lokaliteta ona u pravilu sudjeluje u upravljanju uvažavajući na taj način potrebu očuvanja kulturne baštine. Kako se u ovom slučaju radi o fortifikacijskoj arhitekturi, u nekim promatranim slučajevima vlasnik je državno ministarstvo obrane iako se objekti više ne koriste ili se samo djelomično koriste u vojne svrhe. I u takvim primjerima uspostavljena je suradnja sa ministarstvom nadležnim za zaštitu baštine, te se provode mjere zaštite i očuvanja.

Među promatranim primjerima nalazi se i određen broj lokaliteta upisanih u UNESCO-vu listu svjetske kulturne i prirodne baštine kako bi se uočila eventualna razlika u načinu upravljanja. Međutim, mora se istaknuti kako su detaljniji podaci o financijskim i poslovnim pokazateljima za promatrane lokalitete bili nedostupni te nije bilo u mogućnosti provesti analizu uspješnosti tog aspekta upravljanja.

Posebno valja uočiti kako većina obrađenih primjera ukazuje na potrebu uspostavljanja tijela nadležnog za upravljanje, što je u većini slučajeva povjereno specijaliziranoj agenciji koja upravlja lokalitetom ili s nekoliko lokaliteta. Ujedno takva agencija osigurava obavljanje poslova na očuvanju bilo da te poslove obavlja sama ili za to angažira specijalizirane tvrtke. Kako su promatrani primjeri iz različitih država, što samim time znači da djeluju u različitim pravnim i ekonomskim okruženjima, njihova sličnost u smislu modela upravljanja još je važnija, jer ukazuje na postojanje dobre prakse.

Većina promatranih lokaliteta predstavlja i turističku atrakciju. Tako se iz dostupnih podataka može zaključiti kako ostvaruju primjerenu posjećenost što istovremeno donosi i odgovarajuću razinu prihoda. Može se ukazati na primjer tvrđave Monostor u Republici Mađarskoj gdje je u cilju provedbe dugoročnog koncepta razvoja, obnove i investicije od oko 20 bilijuna HUF, mađarska Vlada zajedno sa gradom Komaroma i županijom Komorom-Esztergom, osnovala Fort Monostori Centre of Military Culture Monument Real Estate Development and Utilisation Public Company sa registriranim kapitalom od 23 miliona HUF. Cilj tvrtke je sistem utvrda (nominiran za listu svjetske baštine) pretvoriti u kulturno-turistički centar na europskoj razini kroz obnovu sa višegodišnjim trajanjem.

Od analiziranih primjera mogu se izdvojiti sljedeće utvrde: • Hohensalzburg, Republika Austrija; • Besancon, Republika Francuska; • Blaye, Republika Francuska; • Belle Ill, Le Palais, Republika Francuska; • Monostor, Republika Mađarska; • Fredriksten, Kraljevina Norveška

91

11.1.1. Hohensalzburg, Republika Austrija NAZIV LOKALITETA

DRŽAVA

LISTA SVJETSKE BAŠTINE

IZVORI PODATAKA

Hohensalzburg

Republika Austrija

DA

www.salzburg-burgen.at

Vlasništvo lokaliteta

Tvrđava je u vlasništvu države (federal ownership) ali je dana na upravljanje regiji Salzburg (province of Salzburg) odnosno agenciji SBSB

Upravljanje lokalitetom

Lokalitetom upravlja agencija SBSB (Salzburg Burgen und Schlosser Betriebsfurhung).

Osim tvrđavom Hohensalzburg, organizacija upravlja sa još nekoliko dvoraca na području Salzburga. Organizaciju je osnivala vlada 1993 godine s ciljem upravlja povijesnim građevinama na području Salzburške regije. Budžet Agencije na godišnjoj razini iznosi 6 milijuna.

Namjena prostora na lokalitetu

Prostor na lokalitetu namijenjen je za muzej, suvenirnicu i restoran.

Korisnici prostora

Korisnici prostora su domaći i strani turisti, lokalno stanovništvo, muzej, suvenirnica te restoran.

Turizam na lokalitetu

Turističku ponudu lokalitete čine individualno ili organizirano razgledavanja dvorca, organizirani događaji kao što su kazališne predstave za djecu, baletne predstave, plesanje starih tradicionalnih plesova, organiziranje srednjovjekovnih turnira i sl. Postoji mogućnost i organiziranja vjenčanja unutar tvrđave. Prema posljednjim podacima Tvrđavu je 2010 godine posjetilo 910. 000 posjetitelja.

Financiranje (ili podaci koji na to ukazuju)

Financijska sredstva osigurava Agencija SBSB. Izvori financiranja su prodaja ulaznica, suvenira, iznajmljivanje prostora za vjenčanja, kulturne i slične događaje te sklapanjem partnerstva i uz pomoć sponzorskih donacija.

Drugi podaci koji mogu biti relevantni za analizu upravljanja lokalitetom

Tvrđava se smjestila u samom centru grada Salzburga, što je čini dostupnom turistima i lokalnom stanovništvu. Površina Tvrđave iznosi oko 14 000 kvadratnih metara.

92

11.1.2. Besancon, Republika Francuska NAZIV LOKALITETA

DRŽAVA

LISTA SVJETSKE BAŠTINE

IZVORI PODATAKA

Besancon

Republika Francuska

DA

www.unesco.org www.besancon.fr www.sites-vauban.org

Vlasništvo lokaliteta

Lokalitet je u vlasništvu općine, toranj Rivotte je u vlasništvu Ministarstva prostornog uređenja (Ministry of Town Planning)

Upravljanje lokalitetom

Lokalitetom upravlja općina kao vlasnik, dok je toranj Rivotte u vlasništvu Ministarstva prostornog uređenja u kojem je smješten Odjel za plovne putove. Općina želi preuzeti i taj dio tvrđave te u njega smjestiti kulturnu ponudu, a na prostoru između tornja Rivotte i Bergile smjestiti bi kulturni centar. Općina je donijela plan razvoja, zaštite i upravljana za razdoblje od 2007-2013.

Namjena prostora na lokalitetu

Fortifikacijski sustav Besancona sastoji se od tri djela. Citadela ima turističku namjenu, dok je prostor na druga dva fortifikacijska dijela namijenjen muzejima, hotelu, sakralnim objektima, stanovanju, turističkom razgledavanju te državnoj i lokalnoj upravi.

Korisnici prostora

Domaći i strani turisti, stanovnici grada, Ministarstvo prostornog uređenja, muzeji, ugostiteljski objekti, sakralni objekti te hotel.

Turizam na lokalitetu

Turističku ponudu fortifikacijskog grada čine individualna ili organizirana razgledavanja grada i fortifikacijskog sustava pješice, biciklom, malim vlakićem, riječnim brodom ili sportskim zrakoplovom uz pratnju vodiča. Turistička ponuda sastoji se i od raznih kulturnih i edukativnih manifestacija namijenjenih za djecu čime ih se educira o Vaubanovim utvrdama. Kao turističku ponudu lokacije možemo navesti 3 muzeja (unutar fortifikacijskog sustava), hotel, restorane, kafiće te festivale. Određenim turističkim sadržajima upravlja turistička zajednica, a određenima privatnici.

Financiranje (ili podaci koji na to ukazuju)

Izvori financiranja Tvrđave su regionalne i državne subvencije, financijska sredstva osigurana preko organizacije mreža Vaubanovih utvrda te od turističkih djelatnosti.

Drugi podaci koji mogu biti relevantni za analizu upravljanja lokalitetom

Glavni kustos upravlja trima muzejima koji se nalaze unutar Tvrđave te nadzire rad 71 zaposlenika. Poslove održavanja lokaliteta obavlja gradska tehnička služba. Fortifikacijski sustav Tvrđave sastoji se od tri dijela kojega čine citadela, the Boucle te Battant ( u Sl. Brodu je to Hornverk) u kojem se nalazi utvrda Griffin. Prema planu od 2007 do 2013 godine u obnovu i zaštitu fortifikacijskog sustava uložiti će se 9.9 milijuna eura, većina financijskih sredstava biti će dodijeljena od strane grada, regije i države (vlade). Ukupna veličina lokaliteta iznosi 195 ha.

93

11.1.3. Blaye, Republika Francuska NAZIV LOKALITETA

DRŽAVA

LISTA SVJETSKE BAŠTINE

IZVORI PODATAKA

BLAYE

Republika Francuska

DA

www.tourisme-blaye.com www.sites-vauban.org www.unesco.org

Vlasništvo lokaliteta

Fortifikacijski sustav se sastoji od tri dijela; Blayea i Medoca koji su u vlasništvu općine te tvrđave Pate koja je u privatnom vlasništvu.

Upravljanje lokalitetom

Prema podacima iz 2007 godine, plan upravljanja lokalitetom je u izradi.

Namjena prostora na lokalitetu

Fortifikacijski sustav čine tri tvrđave; Blaye, Medoca i Pate. Prostor na lokaciji tvrđave Blaye, namijenjen je muzeju, turističkoj agenciji, hotelu, umjetnicima i majstorima određenih zanata te turističkom razgledavanju. Tvrđave Medoca i Pate nemaju nikakvu namjenu.

Korisnici prostora

Domaći i strani stanovnici, lokalno stanovništvo, turistička agencija, hotel, muzej, umjetnici i zanatlije.

Turizam na lokalitetu

Turističku ponudu fortifikacijskog sustava čine individualno razgledavanja tvrđave Blaye, povijesni i arheološki muzeja mjesta Blaye koji se smjestio u nekadašnjem zatvoru tvrđave, radionica umjetnika i majstora određenih zanata koje su otvorene za javnost, hotela te turističkog ureda mjesta Blaye. Tvrđava Blaye otvorena je za posjetitelje sedam dana u tjednu i ulaz je besplatan. Tvrđave Medoca i Pate nemaju nikakvu turističku ponudu.

Financiranje (ili podaci koji na to ukazuju)

Izvori financijskih sredstava su općina, regionalne i državne subvencije te financijska pomoć organizacije mreža Vaubanovih utvrda.

Drugi podaci koji mogu biti relevantni za analizu upravljanja lokalitetom

Fortifikacijski sustav čine tri tvrđave, od kojih je Blaye najveća te je u vlasništvu istoimene općine. Tvrđava Medoce druga je po veličini te se nalazi na suprotnoj obali od tvrđave Blaye. Na sredini rijeke se nalazi otočić Ile Pate, na kojem se nalazi treća, ujedno i najmanja fortifikacijska tvrđava koja je u privatnom vlasništvu.

94

11.1.4. Monostor, Republika Mađarska NAZIV LOKALITETA

DRŽAVA

LISTA SVJETSKE BAŠTINE

IZVORI PODATAKA

Utvrda Monostor

Republika Mađarska

NE (Tentativna lista)

www.fortmonostor.hu

Vlasništvo lokaliteta

Republika Mađarska

Upravljanje lokalitetom

Lokalitetom upravlja „Fort Monostor“ Military Cultural Center Non-profit Company for Restorationa Maintenance & Property Management. Organizaciju su osnovali 2000. godine: Ministarstvo za kulturnu baštinu, Ministarstvo obrane i Ministarstvo financija/ odjel za upravljanje imovinom, Grad Komarom te Županija Komarnom-Esztergom. Početni kapital iznosio je 23 milijuna HUF-a. Omjer temeljnog kapitala po osnivaču: 65,39% Ministarstvo kulture, 17,09% Ministarstvo obrane, 0,43% Ministarstvo financija, 4,27% Županija Komárom-Esztergom, 12,82% Grad Komárom

Namjena prostora na lokalitetu

Prostor na lokalitetu namjenjen je vojno-kulturnom tematskom parku, muzeju te restoranu.

Korisnici prostora

Korisnici prostora su domaći i strani turisti, organizacija koja upravlja Tvrđavom i ugostiteljski objekt.

Turizam na lokalitetu

Turističku ponudu Tvrđave čine vojno-kulturni tematski park, povijesni muzej grada i okolice (koji je otvoren u suradnji sa povijesnim institutom i povijesnim muzejom iz Budimpešte), muzej kruha (muzejsku građu čine unikatni primjeri povijesno-kolekcije koja je spašena iz uništenih i devastiranih zgrada), kulturne i zabavne manifestacije, edukacijski treninzi, tečajevi te kongresni turizam. Danas najveći broj posjetitelja čine srednjoškolci i studenti.

Nakon što se Tvrđava u potpunosti revitalizira, očekuje se rast posjetitelja na godišnjoj razini. Prema posljednjim podacima broj posjeta Tvrđavi po godinama kretao se 1999. godine bilo je 16.000 posjeta, 2004. godine 80.000 posjeta, a 2005. godine 100.000 posjeta.

Financiranje (ili podaci koji na to ukazuju)

Glavni izvori financiranja su prihodi od aktivnosti koje organizira Udruga, putem sklapanja poslovnih ugovora, javno-privatnog partnerstva te raznih natječaja koji se sklapaju na nacionalnoj i međunarodnoj razini, privatnim ulaganjima te od strane sponzora. Prema posljednjim podacima, proračun Tvrđave u 2004. godini iznosio je 192 milijuna HUF ( 770. 000 eura). Neki od davatelja subvencija su Nokia, National Cultural Foundation, Coca-Cola, Algida, DORKEN, FESTO-AM i obitelj Lesko. Svaka fizička i pravna osoba može postati sponzor utvrde Monostor.

95

11.1.5. Fredriksten, Kraljevina Norveška NAZIV LOKALITETA

DRŽAVA

LISTA SVJETSKE BAŠTINE

IZVORI PODATAKA

Fredriksten

Kraljevina Norveška

NE

www.verneplaner.no

Vlasništvo lokaliteta

Država, Ministarstvo obrane

Upravljanje lokalitetom

Upravlja lokalitetom Agencija Ministarstva obrane. U ime agencije na lokalitetu rade menadžer i dva specijalizirana domara. Agencija je osnovana od strane države kako bi vodila brigu o vojnim objektima koji više nisu u upotrebi, a dio su kulturne baštine.

Namjena prostora na lokalitetu

Prostor na lokalitetu namijenjen je turizmu (muzeji, hotel, kongresni turizam), ugostiteljstvu (restorani) te kulturno-zabavnim manifestacijama (koncerti, izložbe).

Korisnici prostora

Domaći i strani turisti, lokalno stanovništvo

Turizam na lokalitetu

Turističku ponudu na lokalitetu čine različite vrste kulturnih manifestacija ( koncerti, izložbe automobila, opere i sl.), restorani, informativni centar sa multimedijalnim programom, organizirano turističko razgledavanje tvrđave, muzeji (povijesni muzej Tvrđave, povijesni muzej grada i okolice, muzej pekare, muzej pivovare), hotel konferencijski turizam te otvorena pozornica.

Financiranje (ili podaci koji na to ukazuju)

Financijska sredstva osigurava država, grad te Nacionalna Udruga za zaštitu tvrđava koja upravlja Tvrđavom. Prema posljednjim podacima, Tvrđavu je u 2011 godini posjetilo 300.000 gostiju. Cijena ulaznice u muzeje iznosi za odrasle osobe 60 NOK, a za djecu 30 NOK.

Drugi podaci koji mogu biti relevantni za analizu upravljanja lokalitetom

Fredriksten je Norveška najpoznatija i najvažnija granična Tvrđava.

96

11.2. Prijedlog modela upravljanja Tvrđavom Pri definiranju prijedloga modela upravljanja osnovno polazište je prepoznati najvažnije dionike ključne za učinkovito upravljanje tvrđavom. Već je više puta konstantirano kako se u slučaju kliške tvrđave radi o četiri ključna subjekta: • Republika Hrvatska – kao vlasnik tvrđave; • Ministarstvo kulture • Splitsko-dalmatinska županija – kao dosadašnji ulagač u očuvanje Tvrđave; • te Općina Klis – kao ulagač, čuvar i korisnik Tvrđave, što je logična posljedica njezine lokacije.

Upravo navedene tri dionika ključna su za budućnost tvrđave, odnosno za njezinu zaštitu i očuvanje kao kulturnog dobra. Pri tome treba imati na umu kako je tvrđava kulturno dobro od nacionalnog značaja što za sobom povlači potrebu prisutnost države kako u nadzoru nad upravljanjem tvrđavom, tako i u financiranju njezine zaštite i očuvanja.

Treba naglasiti da do sada nije uspostavljen formalan okvir za upravljanje tvrđavom, već u praksi postoji dvojnost u upravljanju jer se kao upravljači pojavljuju Općina i Županija, dok se izvorni vlasnik do sada nije očitovao. Stoga će se u nastavku ukazati na model prema kojem bi trebalo osnovati upravljačko tijelo koje će ne samo preuzeti odgovornost upravljanja, već i definirati optimalan pravni oblik i organizaciju koja će preuzeti operativno upravljanje Tvrđavom. U ovom je trenutku izuzetno teško i neodrživo predložiti optimalan model (npr. javna ustanova ili privatna tvrtka) zbog neriješenog odnosa gore navedena tri subjekta koji još nisu došli do sporazumnog rješenja.

Kako je nedvojbeno tvrđava u vlasništvu Republike Hrvatske, a iz prikazanih primjera dobre prakse vidjeli smo kako nije rijetkost za vojne utvrde da su u državnom vlasništvu, ta je okolnost i polazišna točka u odlučivanju o modelu upravljanja.

11.2.1. Upravljačko tijelo Središnje upravljačko tijelo trebao bi imenovati vlasnik tvrđave uvažavajući nužnost osiguravanja učinkovitog i samoodrživog upravljanja sa ciljem zaštite i očuvanja tvrđave kao kulturnog dobra od nacionalnog značaja. Slijedom te potrebe smatramo kako bi u upravljačkom tijelu trebali biti zastupljeni po jedan predstavnik/ca: • ministarstva nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturne baštine – jer je tvrđava kulturno dobro od nacionalnog značaja; Min kulture • ministarstva nadležnog za obranu – jer u prostorima tvrđave – predlaže se Centar za povijesne postrojbe Republike Hrvatske; • Splitsko-dalmatinske županije – jer se tvrđava nalazi na njezinom području i dosadašnji je ulagač u njezinu obnovu i očuvanje; • Općine Klis – jer je tvrđava sastavnica naselja Klis te obzirom na infrastrukturnu i komunalnu povezanost tvrđave sa naseljem Klis općina je neminovni logistički centar na koji se mora osloniti svak organizacija kojoj će biti povjereno operativno upravljanje; • Povijesne postrojbe kliških uskoka – kao danas prisutnog slijednika povijesnih kliških postrojbi koje su obitavale u tvrđavi.

Temeljne zadaće tako formiranog upravljačkog tijela bile bi predložiti Vladi Republike Hrvatske organizaciju i način operativnog upravljanja tvrđavom u cilju njezine zaštite i očuvanja kao kulturnog dobra, utemeljenoj u suradnji Županije i Općine uz uvjet da se predloženim načinom upravljanja ostvari financijska samoodrživost.

Upravljačko tijelo nastojat će osigurati uvjete za realizaciju strateških ciljeva, kao i posebnih ciljeva upravljanja, utvrđenih ovim Planom upravljanja.

97

11.2.2. Mogući pravni oblici i međuorganizacijske hipoteze Mogući pravni oblici mogu se sagledati kroz tri modela: 1. Poduzetnički model - profitabilni model u kojim se osniva društvo kapitala. Društvo kapitala može biti osnovano kao društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo.

2. Jamstveni model – javni model prema kojem se od strane Splitsko-dalmatinske županije/Općine Klis osniva institucija koja ima ograničeno autonomno upravljanje (ustanova ili javno poduzeće).

3. Ugovorni model – javno-privatni model koji zahtjeva povjeravanje određenih aktivnosti trećim osobama s ciljem da maksimalnog povećanja društvenog utjecaja javnih službi, uvažavajući ekonomsku i proračunsku ravnotežu. U ovom slučaju može doći do osnivanje Agencije – udruživanja/sudjelovanja svih ugovornih strana. Kod ugovornog modela način organizacije i upravljanja može biti: strukturni, sustavni i mješoviti.

Strukturni – najjednostavniji model koji uspostavlja odnos između Agencije i komercijalnih operatora na poštivanje ugovornih normi najma i rukovođenja prostorima, najvažniji kriterij za dodjelu koncesije ekonomska ponuda.

ZA

PROTIV

Organizacijska jednostavnost

Teže postizanje manifestacije jedinstvenog projekta

Jednostavniji način davanja prostora u koncesiju

Lako prevladavaju profitabilne aktivnosti

Ugovorna jasnoća sa koncesionarom

Negativna percepcija od strane korisnika usluga Pojedine grupe korisnika mogle bi ostati izvan ponude pojedinih servisa

Sustavni – složeni organizacijski model u kojem se Agencija, kao glavni nositelj, i komercijalni operateri međusobno povezuju u cilju ostvarivanja strateških ciljeva Tvrđave što zahtjeva zajedničko planiranje i suradnju u ostvarivanju zajednički zacrtane vizije.

ZA

PROTIV

Poštivanje utvrđene misije i vizije

Organizacijska složenost

Mogućnost vođenja komunikacije (potpuno i bez prekida)

Poteškoće u pronalaženju subjekata koji će prihvatiti takav način suradnje

Kulturni i ekonomski razvoj cijelog područja

Ugovorna dvosmislenost sa koncesionarima Potreba za stalnom koordinacijom između svih strana

Mješoviti – to je model koji predstavlja spoj prethodnih modela te koji je ostvariv i bez zajedničkog planiranja, jer se ostvaruje kroz intenzivniju suradnju svih dionika.

ZA

PROTIV

Smanjenje odgovornosti Agencije za ostvarenje vizije

Moguće prevladavanje komercijalnih interesa

Mogućnost slobodnijeg obavljanja djelatnosti koncesionara što može pozitivno utjecati na broj posjetitelja

Koncesionari bi mogli isključiti pružanje određenih usluga/ proizvoda

98

Dodatno možemo navesti i neke modele koji uključuju i aktivnije uključivanje organizacija civilnog društva u suosnivanju/suupravljanju (u ovom slučaju Povijesne postrojbe kliških uskoka) koji mogu biti: • Model hibridizacije – partnerstvo javnog i civilnog sektora u suosnivanju i suupravljanju novom zajedničkom institucijom koja preuzima ulogu upravljanja javnim resursom.

• Model zajedničkog upravljanja – formiranje zajedničkog tijela upravljanja javnim resursom u kojemu je jednak broj predstavnika javnog i civilnog sektora.

• Model suradničkog upravljanja – partnerstvo javne ustanove s određenim brojem organizacija civilnog društva u svrhu zajedničkog upravljanja korištenjem prostora u javnoj infrastrukturi koja je u nadležnosti javne ustanove.

• Model proširene suradnje – suradnja javnog i civilnog sektora uspostavljena je isključivo na razini davanja javnog resursa civilnom sektoru na upravljanje i korištenje na određeno vrijeme bez naknade uz obavezu javnog sektora da pokriva dio materijalnih troškova korištenja insfrastrukture, a civilni sektor osigurava javnu namje¬nu (kulturnu i društvenu) prostornog resursa.

• Model nove javne kulture – transformacija postojećeg centraliziranog modela upravljanja javnim kulturnim ustanovama prema uspostavljanju demokratizirane strukture upravljanja. Uključivanjem predstavnika organiziranog civilnog društva i građana u članstvo upravnih vijeća osiguralo bi se sudjelovanje različitih dionika u upravljačkoj strukturi26.

11.2.3. Upravljanje očuvanjem i revitalizacijom Tvrđave U više navrata je naglašena potreba da se za učinkovitu provedbu zaštite i očuvanja, kao i prezentaciju tvrđave, vrati u nju “posada”. Također je predloženo i naglašeno da se ta zadaća povjeri upravo Povijesnoj postrojbi kliških uskoka koji i sada oživljavaju priču Klisa. To konkretno znači da pripadnici ove postrojbe mogu na sebe preuzeti velik broj zadaća i to sljedeće poslove: • tekućeg održavanja građevina i opreme na prostoru tvrđave, • administrativne poslove vezane uz upravljanje, • vezane za pružanje usluga posjetiteljima (prodaja suvenira, ulaznica, vodiča i dr.)

• provedba interaktivnih i edukacijskih programa za posjetitelje (streličarstvo, mačevanje, borilačke vještine i sl.)

• organizacije različitih događanja (Kliški boj, predstave, koncerti, i sl.)

• radionice (obrtničke, team building i sl.)

26 iz radne bilježnice Zaklada Kultura Nova, studeni 2015, http://kulturanova.hr/file/ckeDocument/files/Radna_biljeznica.pdf

99

Kako bi se ukazalo na kompetencije koje imaju članovi Povijesne postrojbe kliških uskoka za uspješno obavljanje navedenih poslova, u sljedećoj tablici daje se pregled njihovih vještina i znanja: #

IME I PREZIME

ZAVRŠENA STRUČNA SPREMA

1.

DAMIR ŽURA

SSS (mehaničar, umirovljeni dočasnik HV)

2.

ANTE MEŠTROVIĆ

SSS

3.

ANDI JANKOV

SSS (umirovljeni dočasnik HV)

u mirovini, student ; prošao tečaj mačevanja ; poznaje osnove streličarstva ; poznaje borilačke tehnike ; obučen za glasno pucanje

4.

ŠPIRO GLAVINA

SSS (umirovljeni časnik HV)

u mirovini ; poznaje osnove streličarstva ; proizvodi likere i slične napitke ; obučen za glasno pucanje

5.

JOZO VALENTA

SSS (umirovljeni dočasnik HV)

u mirovini ; poznaje osnove streličarstva ; poznaje rad u poljoprivredi ; obučen za glasno pucanje

6.

MILE BARIĆ

SSS

zaposlen ; poznaje osnove streličarstva ; prošao tečaj mačevanja; poznaje rad u poljoprivredi ; poznaje rad na računalu, zaštitarska licenca

7.

KREŠIMIR GLAVINA

VSS (prof. povijesti)

8.

IVAN BABIĆ

SSS (umirovljeni dočasnik HV)

9.

FILIP NINČEVIĆ

VSS (dipl.ing. strojoarstva)

10.

MIJO ODŽA

VSS (ing. elektrotehnike)

11.

IVICA ODŽA

SSS (umirovljeni dočasnik HV)

u mirovini ; poznaje osnove streličarstva ; poznaje rad u građevini, te željezom ; obučen za glasno pucanje

12.

IVICA RADIĆ

SSS (mehaničar, umirovljeni dočasnik HV)

u mirovini ; poznaje osnove streličarstva ; poznaje rad s drvetom i željezom ; poznaje rad u građevini ; obučen za glasno pucanje

13.

IVAN DELIĆ

SSS (umirovljeni dočasnik HV)

u mirovini ; poznaje osnove streličarstva ; poznaje rad u građevini ; obučen za glasno pucanje

14.

DARIJO DELIĆ

SSS (umirovljeni dočasnik HV)

u mirovini ; poznaje osnove streličarstva ; zna kuhati ; obučen za glasno pucanje

100

TRENUTNI STATUS, ZNANJA I VJEŠTINA u mirovini ; prošao tečaj mačevanja ; poznaje osnove streličarstva ; poznaje rad s drvetom, željezom ; poznaje rad u građevini ; obučen za glasno pucanje ; prošao tečaj jahanja; poznaje rad na računalu u mirovini ; kolekcijonar ; ima prostor za manje zabave (konoba)

zaposlen (autoprijevoznik), vlastita firma ; poznaje rad na računalu u mirovini ; poznaje osnove streličarstva ; poznaje borilačke tehnike ; poznaje rad u građevini ; obučen za glasno pucanje zaposlen ; prošao tečaj mačevanja ; poznaje osnove streličarstva ; poznaje rad na strojevima i izradi bravarije, željezarije, te rad s drvetom ; izrađuje lukove i strijele ; obučen za glasno pucanje ; poznaje rad na računalu zaposlen ; poznaje osnove streličarstva ; poznaje rad s strujom ; zna svirati destak tradicijskih instrumenata ; poznaje rad na računalu

#

IME I PREZIME

ZAVRŠENA STRUČNA SPREMA

TRENUTNI STATUS, ZNANJA I VJEŠTINA

15.

STIPE SMODLAKA

SSS (zdravstvena škola)

student ; prošao tečaj mačevanja ; poznaje osnove streličarstva ; obučen za glasno pucanje ; poznaje rad na računalu

16.

ANTE SMODLAKA

SSS (djelatnik MUPa)

zaposlen ; završena škola za glasno pucanje ; prošao tečaj mačevanja ; poznaje osnove streličarstva ; poznaje borilačke tehnike ; poznaje rad na računalu

17.

NENO GUSIĆ

VSS (plastičar)

zaposlen ; prošao tečaj mačevanja ; poznaje osnove streličarstva ; obučen za glasno pucanje ; poznaje rad na računalu

18.

ANTE IVANKOVIĆ

SSS (Tehničar za strojarstvo)

zaposlen ; završena škola za glasno pucanje ; prošao tečaj mačevanja ; poznaje osnove streličarstva ; poznaje rad na strojevima i izradi bravarije, željezarije, te rad s drvetom ; bavi se pčelarstvom ; poznaje rad na računalu

19.

MIHOVIL GLAVINA

SSS (III. gimnazija)

student ; prošao tečaj mačevanja ; poznaje osnove streličarstva ; obučen za glasno pucanje ; poznaje rad na računalu

20.

JAKOV VUKA

SSS (brodomonter)

zaposlen ; poznaje osnove streličarstva ; poznaje rad s željezom ; zna svirati instrument (diple) ; zna pjevati

Kako je u okviru teksta o ekonomskom vrednovanju analizirana potrebna struktura posade (3.3.3.1.2. Upravljanje) koja ukazuje upravo na mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, ali i angažman vanjskih izvođača, vidljivo je kako se na svim potrebnim poslovima vezanim uz Tvrđavu može aktivirati cijela postrojbu. Pri tome treba napomenuti kako mnogi lokaliteti u Europi i svijetu u takvim situacijama koriste «glumce» kao vojnu posadu, koja posjetiteljima stvara vojni ugođaj, dok bi u ovom slučaju to bili istinski bivši vojnici koji bi obavljali svoje poslove u prostoru tvrđave čime se daje autentičnost cijelom doživljaju.

101

II

MARKETINŠKI PLAN ZA TVRĐAVU KLIS

102

12. Uvod 13. Analiza stanja 14. Postavljanje osnova za brendiranje Tvrđave 15. Definiranje proizvoda i usluga 16. Komunikacija 17. Detaljni primjeri dobre prakse

103

12

104

Uvod

12.1. Cilj marketinške strategije Glavni cilj marketinške strategije je osmišljavanje i promoviranje palete proizvoda u svrhu povećavanja turističke ponude tvrđave Klis. Sastavni dio strategije je i strateško pozicioniranje s definiranjem brenda. Ovaj dokument predstavlja temelj za izradu verbalnog i vizualnog identiteta brenda.

Proizvodi su koncipirani na temelju kulturno-povijesne važnosti tvrđave Klis, s izraženim osobinama razlikovanja s obzirom na druge slične lokalitete. Cilj proizvoda je stvaranje doživljaja - jedinstvenog iskustva posjetitelja kroz interakciju s opipljivim i neopipljivim aspektima tvrđave.

Aktivnosti koje proizlaze iz ove strategije uključuju analizu tržišta, strateško pozicioniranje s obzirom na ostale sadržaje u blizini, razvoj koncepta proizvoda s obzirom na tematizaciju, te naposljetku prijedlog tržišne komunikacije.

Marketinška strategija sastoji se od četiri glavne cjeline: 1. A naliza stanja. Prvi dio sastavljen je s namjerom da pruži detaljnu analizu trenutnog stanja tvrđave Klis, u kojem je odnosu s lokalitetima u okolici te na koji način je tvrđava viđena kao potencijal razvoja turizma u strateškim planovima Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Također je analizirano turističko tržište Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije te pojedine ciljne skupine kako bi se odredilo pozicioniranje i potencijali tvrđave na turističkom tržištu, a s obzirom na ciljane skupine turista i njihove preferencije. Kao završni dio analizirana je i konkurencija, te su prikazani primjeri dobre prakse.

2. P ostavljanje osnova za brendiranje Tvrđave. Drugi dio strategije odnosi se na postavljanje osnova za brendiranje tvrđave Klis i to kroz strateško pozicioniranje tvrđave te definiranje ključnih vrijednosti i atributa. Strateško pozicioniranje rađeno je isključivo temeljem prethodne analize potencijala tvrđave i lokalnog stanovništva te turističkog tržišta u regiji. Sa svrhom kreiranja snažnog brenda za uspješnu buduću promidžbu i prodaju definirani su komunikacijski standardi koji se koriste kroz sliku i riječ u svrhu komunikacije s ciljnim skupinama. Također je kreirana arhitektura brenda kojim se definira odnos između krovnog brenda tvrđave Klis i drugih brendova.

3. D efiniranje proizvoda i usluga. Nakon analize i definiranja brenda definirani su i proizvodi i usluge koji su temeljeni na prethodnim cjelinama. Proizvodi su koncipirani prema mogućnostima produkcije, preferencijama gostiju te samim trendovima na turističkom tržištu. U sklopu definiranja proizvoda i usluga definirane su i najbolje cjenovne strategije a s obzirom na analiziranu konkurenciju i ciljanu skupinu turista.

4. D efiniranje komunikacijskih aktivnosti. Kao završni dio ove Strategije definirane su optimalne komunikacijske aktivnosti u svrhu prenošenja željenih porukama ciljnim skupinama.

Ova strategija napisana je na primjenom temeljnih načela uključivosti i održivosti. Pritom ta načela obuhvaćaju radionice i konzultacije sa svim lokalnim dionicima koji uključuju nositelje turističkog, gospodarskog, društvenog i kulturnog sektora općine Klis i Splitsko-dalmatinske županije, te predstavnike javne vlasti i institucija. Izrađivači ovog Marketinškog plana također su obišli lokalitet i njegove atrakcije s ciljem upoznavanja s infrastrukturom kako bi se njegove komponente pravilno koristile prilikom brendiranja i kreiranja turističkih proizvoda. Ovim aktivnostima osigurana je održivost cijelog projekta kroz pravilan pristup uključivanja svih bitnih dimenzija.

105

13

106

ANALIZA STANJA

13.1. Analiza trenutnog stanja tvrđave Klis Kratki opis tvrđave Klis Zbog potreba analize stanja i daljnje izrade proizvoda i usluga te lakšeg korištenja informacija, neki će se podaci ovdje ponavljati. Međutim ti će se podaci koristiti s drugog aspekta te primijeniti u izradi nove turističke ponude odnosno marketinškom oživljavanju tvrđave Klis.

Tvrđava Klis nalazi se unutar Općine Klis koja zauzima površinu od 148,70 km2. Čini dio Splitsko-dalmatinske županije, te je jedna od najvećih općina u županiji. Općina broji čak 9 naselja koja uključuju Brštanovo, Dugobabe, Veliki Broćanac, Mali Broćanac, Konjsko, Korušce, Klis, Nisko Prugovo i Vučevica. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina broji 4801 stanovnika.

Turizam Prema službenim informacijama Turističke zajednice općine Klis, tvrđavu godišnje posjeti oko 12 000 turista. Uspoređujući je s drugim sličnim povijesnim lokalitetima u okolici to je ispod prosječan broj posjetitelja. Jedan od mnogih razloga je i neadekvatna promocija tvrđave, poput službenih stranica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije gdje nema gotovo nikakvih informacija o tvrđavi.

Do tvrđave se može doći osobnim vozilom, taksijem ili javnim prijevozom što tek rijetki koriste. Kapacitet parkirališta tvrđave ne dozvoljava veliki broj osobnih vozila i turističkih autobusa.

Kao što je i navedeno u prethodnom dijelu Plana upravljanja, turisti se u tvrđavi zadržavaju u prosjeku sat vremena, što se pripisuje nedovoljnoj prezentaciji tvrđave kao i nedostatku popratnih sadržaja i aktivnosti. Prostori koji su uređeni za posjet su Džamija odnosno Crkva sv. Vida koja je nedavno obnovljena, Uskočka oružarnica i Knežev dvor odnosno Providurov stan koji je sada u tijeku s radovima.

Financijska struktura i lokalna vlast Splitsko-dalmatinska županija za 2016. godini usvojila je proračun u iznosu od 813,2 milijuna kuna, dok općina Klis godišnje raspolaže u prosjeku s otprilike desetak milijuna kuna. Sve općine i gradovi Županije izdvajaju između 8 do 10 posto ukupnog godišnjeg budžeta za sektor kulture odnosno na kulturne djelatnosti i očuvanje kulturnih dobara. Taj iznos je tipičan za financiranje u kulturi od strane financiranja javnih institucija.27 Splitsko-dalmatinska županija u okviru HERA projekta je naručitelj Plana upravljanja odnosno Marketinške strategije kao njegovog dijela. Također, kroz projekte EU fondova obnovljen je Providurov stan.

Kliška tvrđava prepoznata je kao vrlo važna u kulturnom smislu ali i kao potencijal u doprinosu društveno-ekonomskom razvoju općine i regije. U tom smislu ne sagledava se samo u okviru potrošnje javnog proračuna, već kao dugoročna investicija koja će doprinijeti revitalizaciji turističke ponude i borbi protiv negativnog trenda nezaposlenosti općine Klis i Splitsko-dalmatinske županije.

13.1.1. Odnosi sa sličnim lokalitetima u okolici Tvrđava Klis smatra se jednom od najimpresivnijih povijesnih građevina u Županiji28 , no svakako nije jedini lokalitet koji može koristiti potencijal svoje kulturno-povijesne važnosti. Prostorno orijentiranje tvrđave Klis s obzirom na druge lokalitete područja, prije svega sa Splitom i Salonom, povezani su u prostornu organizaciju s principima programske koncepcije. Organizirani su u jedinstvenom kulturno-turističkom proizvodu, s opisanim aktivnostima koje treba provesti kako bi se proizvod adekvatno kreirao i plasirao na tržište u skladu s suvremenim trendovima.

Prema Strategiji razvoja kulturnog turizma Splitsko-dalmatinske županije detektirane su ikone i regionalni dragulji kulturnog turizma u Županiju koji imaju snagu i prepoznatljivost na međunarodnom turističkom tržištu. Kao ikone Županije detektirani su sljedeći lokaliteti temeljem kojih će se postojeća potražnja također prenijeti u ostale destinacije županije: Dioklecijanova palača, gradska jezgra Trogira i Fortica u Hvaru. S 27 Plan razvoja kulturnog turizma SDŽ, prvi dio, 49 str 28 Prema Strategiji razvoja razvoja kulturnog turizma 2009., Institut za turizam

107

obzirom na tržišnu spremnost i privlačnosti lokaliteta izražene su mogućnosti povezivanja s ostalim atrakcijama poput pustinje Blaca, Starigradsko polje i dr. U nastavku su tablicom prikazani lokaliteti koji su izdvojeni kao potencijalni u smislu stvaranja zajedničke turističke ponude. U kreiranju zajedničkog kulturno- turističkog proizvoda uzeti će se samo one lokacije koje se blizinom i karakterom mogu uklopiti u funkcionalni proizvod.

Tablica 7. - Prikazuje slične lokalitete s obzirom na udaljenost

PODRUČJE LOKALITETA NASPRAM TVRĐAVE KLIS Neposredna okolica do 10 km

• Prostor Megdan • Povijesno podgrađe Klis • Antički lokalitet Salona

Šire područje od 10 do 30 km

• Split – Dioklecijanova palača • Tvrđava Kamerlengo i stara gradska jezgra u Trogiru • Kašteli Kaštelanskog zaljeva • Tvrđava Mirabela u Omišu • Utvrda Kamičak u Sinju

Regionalno područje od 30 do 70 km

• Fortica s obrambenim bedemima u Hvaru • Šibenske utvrde: Mihovil, sv. Nikola, sv. Ivana, Barone • Tvrđava Topana u Imotskom • Prozor kod Vrlike • Utvrde oko Cetine

Mapiranje područja sagledavat će se u užem, širem i regionalnom smislu. U užem smislu, kako je već navedeno Planom upravljanja, osim same tvrđave obuhvaćat će prostor Megdana i povijesno podgrađe Klisa. U nešto širem smislu prilikom razvoja obuhvaćat će područja koja se nalaze do 15 minuta vožnje, poput Solina odnosno Salone. Logika ovakvog mapiranja jest da je turistima iz tog područja Kliška tvrđava izuzetno lako dostupna te se prema tome trebaju stvarati zajednički turistički proizvodi (ture, izleti i sl.) koji objedinjuju navedene lokalitete. U regionalnom smislu navedeni lokaliteti trebaju se sagledati kao moguća tržišta. Naime, turiste koji posjećuju Šibenske utvrde treba zainteresirati i za slične lokalitete na udaljenosti do sat vremena vožnje osobnim automobilom, poput tvrđave Klis.

Slika 14. Prikaz lokaliteta kulture i znamenitosti s obzirom na poziciju u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Izvor: http://www.dalmatia.hr/hr/kultura-i-zanimljivosti?limitstart=200

108

Ova slika prikazuje ukupan broj kulturnih znamenitosti prema prikazanom području. Prema tome je vidljivo kako su kulturne znamenitosti locirane uglavnom na području do 30 kilometara od Kliške tvrđave, čak njih 107.

Iako su prethodnim mapiranjem prezentirane samo nekoliko njih, nikako se ne treba zanemariti izniman potencijal ostalih lokaliteta. Takva visoka koncentracija kulturnih znamenitosti na relativno malom području može se sagledati kroz negativan i pozitivan aspekt. Pozitivan se očituje kroz mogućnost povezivanja znamenitosti u jedinstvenu kulturno turističku ponudu. Negativan aspekt je mogućnost zasićenja turista mnogobrojnom ponudom. Kako bi se to izbjeglo, potrebno je pametno upravljanje i kreativno isticanje na tržištu kroz pomno kreirane proizvode i usluge.

13.2.1. Analiza turističkog tržišta Turizam Općine Klis Općina Klis je prema podacima Turističke zajednice SDŽ u 2015. godini imala ukupno 388 dolazaka, od kojih su 20 domaća a 368 dolazaka stranih turista. S obzirom na podatke iz godine prije koji govore da je ukupno bilo 156 dolazaka, od koji je 1 domaći a 155 strana porast dolazaka iznosi 149%. Što se tiče noćenja, općina Klis u 2015. godini bilježi ukupno 2245 noćenja (38 domaćih i 2207 stranih turista). S obzirom na prethodnu godinu, to je porast od 88% ukupnog broja noćenja turista.29 Iako u postotku govorimo o visokom porastu udjela noćenja i dolazaka turista s obzirom na prethodnu godinu, ipak brojke turista treba gledati u cjelini. Prema tome, s obzirom na potencijal možemo zaključiti kako je turizam u općini Klis još uvijek nedovoljno razvijen, i kako je područje relativno slabo posjećeno. U općini Klis registrirano je 99 poslovnih subjekata od kojih je 12 registrirano kao turističko-ugostiteljski objekti. Od njih 12 čak su 7 barova, 3 su restorani, 1 je hotel i 1 je odmaralište. S obzirom na relativno malu površinu općine i ne tako veliku posjećenost možemo zaključiti kako je udio poslovnih subjekata orijentiranih zadovoljavaju turističke potražnje destinacije adekvatan. U samom mjestu Klis nalaze se čak tri restorana, dva bara i hotel što je izuzetno bitno za pružanje ugostiteljskih i hotelijerskih usluga turistima koji će posjećivati destinaciju zbog tvrđave Klis.30 Turizam Splitsko-dalmatinske županije Strategija razvoja kulturnog turizma Splitsko-dalmatinske županije iz 2009. godine definirala je planski okvir kojim se potiče svijest stanovnika o kulturnim subjektima regije s ciljem poticanja razumijevanja, vrednovanja i stvaranja partnerstva između kulturnih institucija i subjekata poslovnog i turističkog sektora. Glavni cilj navedene Strategije je potaknuti strateški razvoj kulturnog turizma što se podrazumijeva kao prioritet u smislu kreiranja različitosti turističke ponude, kako bi se turizam od primarno 'sunce i more' ponude usmjerio i prema drugim potencijalima i netaknutim resursima Županije, a samim time i produljila sezona. Turizam u Županiji predstavlja jednu od najvažnijih gospodarskih grana koja ima visoki potencijal za daljnji razvoj, ponajprije zbog nedovoljno iskorištenih resursa. Nedovoljna iskorištenost ponajprije se očituje u razmjerno nekvalitetnoj hotelijerskoj ponudi, slaboj izvansezonskoj ponudi i još uvijek nedovoljno razvijenih selektivnih oblika turizma, poput kulturnog turizma.31 Tržište kulturnog turizma predstavlja onu skupinu turista koji su djelomično ili potpuno motivirani prilikom putovanja zadovoljavanju kulturnih potreba. Sukladno Master planu turizma Splitsko-dalmatinske županije, kultura i kulturno-povijesna baština županije treba biti fokus u kreiranju turističke ponude i potražnje jer prikazuje autentični identitet destinacije. Preduvjet za razvoj kulturnog turizma očituje se prije svega u već poznatim UNESCO zaštićenim područjima: Dioklecijanova palača, stara gradska jezgra Trogira i Starigradsko polje na Hvaru. Tvrđava Klis, iako nije na UNESCO listi, jednako je impozantna i važna za razvoj destinacije. Tu su i mnogi drugi lokaliteti, muzeji i galerije, zaštićene urbane i ruralne cjeline i brojna kulturno-umjetnička društva koja njeguju bogatu nematerijalnu baštinu ovog kraja od kojih je za tvrđavu Klis najvažnija Povijesna postrojba kliških Uskoka sa svojim uprizorenjima povijesti Klisa kao što je i detaljno predstavljeno u ranijem dijelu Plana upravljanja.

Prema prostornom orijentiru, glavnom turističkom atrakcijom Županije smatra se potez između Splita i Trogira.

Dionici u turizmu Županije koriste privlačnost tih atrakcija, s ciljem stvaranja nezaobilazne destinacije turizma baštine na međunarodnom tržištu. Istodobno, cilj prema navedenoj Strategiji, a i Master planu je smanjenje pri29 Izvor: Državni zavod za statistiku 30 Svi podaci o registriranim poslovnim subjektima u općini Klis su preuzeti iz registra poslovnih subjekat Županijske gospodarske komore Split 31 Izvor: Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske županije 2011. – 2013.

109

tiska na UNESCO lokalitete uspostavom ravnoteže s obzirom na održivost pojedinog lokaliteta ali i cijele regije.

Vizija razvoja turizma Županije prema Strategiji razvoja kulturnog turizma je stvoriti prepoznatu kulturno-turističku destinaciju temeljem nekoliko izabranih atrakcija poput tvrđave Klis, namijenjenih širokoj paleti posjetitelja. Tvrđava Klis tako je u strateškim dokumentima za razvoj turizma Županije prepoznata kao potencijal postizanja disperzije turističkih žarišta i turista.

Smještajni kapaciteti S obzirom na to da tvrđava Klis u ovom trenutku nije internacionalno prepoznata tj. nije razlog dolaska gostiju u Splitsko dalmatinsku županiju, prema turističkom tržištu Županije se odnosimo kao prema primarnom emitivnom tržištu, odnosno tržištu Hrvatske kao sekundarnom. Prema veličini, vrsti i udjelu smještajnih kapaciteta mogu se donijeti zaključci o tipu gostiju koji najčešće borave u Županiji te na osnovu toga koncipirati proizvode i promociju Tvrđave.

Prema podacima iz 2014. godine Županija broji 195.588 kreveta, od kojih je 22.844 broj kreveta u hotelima što je u odnosu na prethodnu godinu rast za 1,5%.32 Hoteli: manji kapacitet s obzirom na privatni smještaj. U boljem su položaju u odnosu na privatni smještaj zbog kvalitete usluge i intenzivnog ulaganja. Splitsko-dalmatinska županija ima ukupno 135 hotela. Od kojih je 3 hotela s 5* a 56 hotela s 4*. Najviše ima hotela s 3*, njih 61. 3 hotela u Županiji su kategorizirana kao Hotel Baština.

Također ima 9 aparthotela i 25 objekata kategorizirana kao Turističko naselje i Turistički apartmani.

Gosti hotela su turisti koji većinom iskazuju interes za kulturnim sadržajem destinacije u kojoj borave, s većom dnevnom potrošnjom od prosjeka otvaraju prostor za plasman kompleksnijih proizvoda tvrđave Klis poput scenskih uprizorenja Kliških uskoka i digitalnih prezentacijskih centara.

Hosteli: čine skupinu prihvatnog objekta izuzetno popularnog među mlađim generacijama. U RH hosteli su unatrag nekoliko godina doživjeli izuzetno visoku potražnju među turistima, posebice onih koji preferiraju kraća zadržavanja u destinaciji. Splitsko-dalmatinska županija je u 2014. godini raspolagala s 963 kreveta u 28 objekata.

Bilježe 37.961 dolazak, i 87.232 noćenja.

Gosti hostela su uglavnom dinamična mlađa populacija, s čestim posjetima kulturnim znamenitostima. U Klis bi ih svakako mogla privući impozantnost tvrđave kao i interpretacijski centri s najsuvremenijom tehnologijom.

Društvene mreže su najbolji kanal za ovakve goste.

Privatni smještaj33: veći kapacitet naspram hotela. Ukupno je Splitsko-dalmatinska županija raspolagala sa 129.729 kreveta u 2014. godini, što je za 12,9% više u odnosu na prethodnu godinu. Ovakav oblik smještaja je najpopularniji među turistima, pa čini čak 66% udjela u ukupnom smještajnom kapacitetu Županije. Zabilježili su 906.805 dolazaka u 2014. godini.

Privatni smještaj koriste uglavnom obiteljski gosti srednje i niže platežne moći s relativno slabom vanpansionskom potrošnjom. Zbog prostorne disperznosti i smanjenog interesa za dodatne sadržaje pristup ovoj skupini je otežan no zbog brojnosti, nikako je se ne smije zanemariti. Kontakt s ovom skupinom se ostvaruje na mjestima masovnog okupljanja poput plaža i gradskih centara. Za ovu skupinu će biti atraktivne obiteljske ulaznice te jednostavniji, cjenovno dostupniji proizvodi.

Kampovi: Županija je u kampovima i prostorima za kampiranje 2014. godine raspolagala s kapacitetom od 27 objekata, koji zajedno imaju kapacitet za 13 991 osobu. Prema kategorizaciji razvrstani su: 4 kampa kategorije 4*, 3 kampa kategorije 3*, 15 kampova kategorije 2* i 5 kampova kategorije 1* Kamperi su specifični gosti koji razvijaju poseban odnos prema prirodi, skloniji su avanturama i rado se upoznaju s prirodnim ljepotama destinacije u kojoj borave. Kampovi u Splitsko dalmatinskoj županiji su dominantno niže cjenovne kategorije tako da će gosti biti cjenovno osjetljivi. Osim proizvoda koji su i za goste privatnog 32 Izvor: http://www.mint.hr/UserDocsImages/150701_Turizam014.pdf 33 Objekti koji uključuju: sobe za iznajmljivanje, apartmani, studio-apartmani, kuće za odmor

110

smještaja kamperima se može ponuditi i atraktivna prirodna dimenzija Tvrđave s avanturističkim proizvodima poput zip-linea, trail runninga/trekkinga, biciklizma, slobodnog penjanja i sl.

Turističke agencije Turističke agencije predstavljaju potencijalne partnere u kreiranju i prodaji proizvoda Kliške tvrđave. U Splitsko-dalmatinskoj županiji registrirano je 465 turističkih agencija , koje se uglavnom nalaze na području splitske i makarske rivijere. Primarna djelatnost tih agencija usmjerena je na iznajmljivanje privatnog smještaja i nautičkih plovila, dok je dodatna djelatnost organiziranje izleta i aranžman-putovanja u inozemstvu i školskih putovanja. Istraživanja pokazuju da čak oko 60 posto ljetnih turista županije smatra da je ponuda izleta i posjeta atrakcijama skromna, te izražavaju nizak stupanj zadovoljstva takvom ponudom, što otvara veliki prostor u kreiranju novih izletničkih doživljaja. U tom smislu poželjno je sklopiti partnerske odnose s određenim brojem agencija ciljano disperziranih po ključnim lokalitetima županije te tako pokriti tržište proizvodima tvrđave Klis.

Obilježja turističke potražnje u Splitsko-dalmatinskoj županiji Turistički promet prema zemljama pripadnosti u 2015. godini pokazuje kako je Češka u prosjeku od 12,9% vodeća u broju noćenja. Slijede ju Njemačka sa 12,7% i Poljska sa 12,1%, zatim Slovačka sa 6,1%, BiH sa 5,1% i Slovenija sa 4,8%. graf 1. Zemlje sa najviše noćenja u 2015. godini

12% 11%

26%

Češka Njemačka Poljska

25%

26%

BiH Slovačka

Što se tiče statistike dolazaka prema zemljama pripadnosti vodeća je Njemačka sa 237.318 dolazaka. Nešto manje dolazaka od 232.285 ima Češka, a slijede ih Poljska sa 223.320 dolazaka, Ujedinjena Kraljevina sa 126.592, BiH sa 125.777 i Slovačka sa 110.937 dolazaka34. graf 2. Zemlje prema dolascima u 2015. godini

13%

25%

Njemačka Češka

13%

Poljska

24%

25%

UK BiH

34 Izvor: statistički podaci Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, http://www.dalmatia.hr/hr/statistike

111

Prema tome možemo zaključiti kako Njemačka, Češka, Poljska i BiH zemlje s najviše broja dolazaka i noćenja u Županiji i s toga predstavljaju strukturu turista koji preferiraju duge odmore u jednoj destinaciji. Dok turiste iz Slovačke i Slovenije također možemo smatrati pripadnicima iste skupine turista koji preferiraju dulji boravak, one iz Ujedinjenog Kraljevstva možemo opisati kao turiste s češćim dolascima ali kratkog boravka te prosječno većom dnevnom potrošnjom. graf 3. Zemlje sa najvećim porastom dolazaka 2015/2014

15%

Lihtenštajn

19%

Jordan Indija

16%

18%

16%

Letonija Hong Kong, Kina

16%

Oman

graf 4. Zemlje sa najvećim porastom noćenja 2014/2015

Lihtenštajn

14%

21%

14%

Letonija Katar

19%

15%

Indija Hong Kong

17%

Ostale zemlje Oceanije*

*Odnosi se na sve zemlje Oceanije osim Novog Zelanda i Australije S obzirom na 2014. godinu postoji veliki broj tržišta sa, u postotku, značajnim rastom, međutim njihova zastupljenost u ukupnom broju dolazaka je malena te za Tvrđavu Klis zbog potrebe značajnog ulaganja u marketing ne predstavljaju značajan potencijal.

U ukupnom turističkom prometu RH Splitsko-dalmatinska županija nalazi se na trećem mjestu u dolascima i noćenjima, odmah iza Istarske i Primorsko-goranske županije.

Ova analiza turizma Splitsko-dalmatinske županije rađena je s ciljem detektiranja potencijala pozicioniranja tvrđave Klis naspram ostalih turističkih lokaliteta u Županiji. Županijski turizam prema strateškim dokumentima i turističkoj zajednici Županije planski radi na disperziji turista s pojedinih lokaliteta potencirajući iskoristivost i drugih resursa Županije osim već poznatih UNESCO lokacija i 'Sunca i mora'. U tome se ističe kulturna baština kao temelj za razvijanje kulturnog turizma koji je zbog svojih karakteristika, poput toga da je to izvansezonski oblik turizma, posebice zanimljiv.

112

Prema službenim brojkama vidljiva je rastuća potražnja u turizmu Županije, što svakako znači i potencijal za veću potražnju posjećivanja Kliškoj tvrđavi zbog postojećih, rastućih tržišta. Ta emitivna tržišta u najvišem broju su europska tržišta koja su zabilježena kao stabilna tržišta s obzirom na konstantnost njihove potražnje.

Lagana promjena je u duljini boravka koji je nešto kraći s obzirom na prethodne godine, što može predstavljati izazov za Klišku tvrđavu kao destinaciju koja još uvijek nije primarni razlog dolaska turista u Županiju. U tom smislu zbog nedovoljno vremena turist može odlučiti ne posjetiti Klišku tvrđavu. Zbog toga je bitno pametno i održivo planiranje i promoviranje proizvoda i usluga tako da Tvrđava postane nezaobilazna destinacija velikog broja dolazećih turista, kako na lokalnoj tako i na regionalnoj razini.

13.2.2. Analiza turističkog tržišta u Hrvatskoj Posljednjih godina Hrvatska kao turistička destinacija postaje sve prepoznatljivija i privlačnija te s nastojanjem Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice da se proširi ponuda dodatnim sadržajima i proizvodima, osim dominantnog «more i sunce», otvara se mogućnost Tvrđavi Klis da sa svojom specifičnom ponudom sudjeluje u kreiranju novog imagea hrvatskog turizma te da iskoristi novu komunikacijsku platformu – «Full of life» za vlastitu promociju na emitivnim tržištima.

Ovaj promotivni potencijal je posebno značajan uzmu li se u obzir najnoviji trendovi kreirani globalnim promjenama u socio-ekonomskoj i političkoj sceni: • Porast interesa i putovanja u bliske, susjedne zemlje • Porast putovanja unutar zemalja (domaćih putovanja) • Smanjenje sveukupne turističke potrošnje i skraćivanje trajanja putovanja • Porast putovanja potaknutih posebnim interesima i motivima poput kulture, sporta, zabave i sl.

• Individualizirana putovanja, često u samostalnoj organizaciji • Prednost i prepoznatost kvalitetne ponude • Porast first i last minute bookinga kao potražnja za najpovoljnijom ponudom • Visok udio porasta financiranja u promociju destinacije • Partnerstva između javnog i privatnog sektora u kreiranju jedinstvenih destinacija i alokaciji resursa Obilježja turističke potražnje u Hrvatskoj S obzirom na marketinšku snagu tvrđave Klis tj. nemogućnost da se u značajnoj mjeri samostalno promovira na emitivnim tržištima punu pažnju usmjeravamo na goste koji su već došli u Hrvatsku. Kako bismo pravilno koncipirali promotivne aktivnosti u idućih nekoliko pasusa donosimo kratak profil gostiju.

Analizom turističke potražnje prema emitivnim tržištima možemo zaključiti kako su dominantna tržišta u smislu potražnje još uvijek Njemačka, Slovenija, Austrija, Italija i ostale, uglavnom europske zemlje. Činjenica da su te zemlje i emitivna tržišta Splitsko-dalmatinske županije, olakšat će nam promociju u smislu da ćemo identičnim porukama pokrivati lokalni i nacionalni nivo.

Potražnja turista prema turističkim područjima pokazuje da je Istra sa 29,4% najpoželjnija destinacija, a slijede ju Kvarner (18,4%) i Splitsko dalmatinska županija (18,3%). Iako na dnu tablice vodećih turističkih destinacija u 2014. godini, grad Split bilježi pozitivnu stopu rasta noćenja od čak 21.4% s obzirom na prethodnu godinu.

Porast vidljivosti grada Splita ide direktno u prilog nastojanjima da se tvrđava Klis etablira kao turistička destinacija te preporučujemo snažno promoviranje na trenutnim i budućim komunikacijskim platformama grada Splita kao i Županije. Prvenstveno se misli na porast prisutnosti na internetskim stranicama i portalima kao i na društvenim mrežama.

U iduće dvije tablice donosimo pregled broja noćenja prema vrsti dolaska i odabranom smještaju. Navedenim podacima možemo definirati grupe gostiju prema ponašanju te procijeniti potencijale posjeta tvrđavi Klis u vremenskom i materijalnom smislu.

113

Tablica 8. - Podaci noćenja turista prema načinu dolaska (u 000) u 2014.35

Domaći Strani Ukupno

INDIVIDUALNO

ORGANIZIRANO

UKUPNO

3.511

1.649

5.160

40.143

21.180

61.323

43.654

22.829

66.483

Prema Tablici 8. možemo zaključiti kako u prosjeku duplo više turista preferira individualno organiziran dolazak u destinaciju u pravilu vlastitim prijevoznim sredstvima.

Tablica 9. - Dolasci turista prema vrsti objekta (u 000) 2014.

DOLASCI TURISTA

STRUKTURA (U%)

5.043

38,4

Turistička naselja

420

3,2

Turistički apartmani

217

1,7

Kampovi i kampirališta

2.433

18,5

Privatne sobe

3.535

26,9

Hosteli

285

2,2

Ostalo

1.195

9,1

13.128

100,0

Hoteli i aparthoteli

Ukupno

Prema navedenim podacima turisti uglavnom preferiraju hotele i aparthotele. Nešto manja potražnja ali još uvijek visoka je za privatnim smještajem a slijede kampovi i kampirališta. No podaci također pokazuju kako gosti koji borave u hotelu u prosjeku ostaju 3,3 dana, dok čak 6,8 dana borave u kampovima i privatnim sobama.

Trend noćenja prema vrsti objekta gotovo je jednak kod stranih i domaćih turista.

Gosti koji dolaze u RH po prvi put su rijetki, tek njih 17,5% dok je učestalost dolazaka stalnih gostiju visokih 69%.

Navedeni podaci pokazuju opravdanost ulaganja u promociju tvrđave Klis u turističkim centrima diljem obale te njezino etabliranje kao opcije za idući dolazak. U tom smislu blizina Splita dodatno ojačava poziciju i atraktivnost Tvrđave.

Demografske i psihografske karakteristike sadašnjih i potencijalnih posjetitelja tvrđave Klis Kroz anketu o posjećenosti tvrđave Klis i stavovima posjetitelja (i onih budućih)36 dobiven je uvid u postojeće stanje turističke ponude i sadržaja na tvrđavi Klis kao i konkretne preporuke za daljnje unapređenje turističke ponude. Anketom je obuhvaćen uzorak od 168 ispitanika od kojih većinu čine žene (66%), starosti u prosjeku od 25 do 34 godine sa stalnim zanimanjem ili studentskim statusom. Ispitanici žive u velikim hrvatskim gradovima, i to ponajviše u Zagrebu (48,2%).

Većina ispitanika (preko 50%) putuje više puta godišnje, te na svojim putovanjima gotovo uvijek posjećuje kulturne znamenitosti. Iako je preko 90% njih čulo za tvrđavu Klis, manje od polovice ih je posjetilo istoimeni lokalitet.

Postojeći posjetitelji Razlog posjete Klisu uglavnom je turistički, i to u samostalnom angažmanu, ili poslovni. Ispitanici koji su Klis doista i posjetili, za tvrđavu su saznali samostalnim istraživanjem ili putem preporuke prijatelja i obitelji, a preko 70% ispitanih posjetitelja na Klis se uputilo iz grada Splita.

35 Podaci iz: http://www.mint.hr/UserDocsImages/150701_Turizam014.pdf 36 Rezultati ankete koja je rađena za potrebe izrade Plana upravljanja je u prilogu 4.

114

Gotovo 90% posjetitelja vlastitim je automobilom stiglo na lokalitet, dok je manje od 8% njih stiglo organiziranim prijevozom od strane turističke agencije ili sličnog pružatelja usluge.

Prosječno vrijeme zadržavanja posjetitelja jest od jedan do tri sata (50% ispitanih), a najčešće dolaze u pratnji jedne do dvije punoljetne osobe, vrlo rijetko djeteta ili maloljetnika.

Različite su razlozi posjeta tvrđavi, no većina ispitanih posjetitelja u prvi izbor svrstat će povijesni značaj, pogled s tvrđave i atraktivan izgled lokaliteta. Kod razloga posjeta vidljivo je kako ispitanici bolje vrednuju vidljive (opipljive) atribute turističkog lokaliteta, od onih skrivenih (neopipljivih) kao što su gostoljubivost, zabava i rekreacija, kulturni sadržaj i dr. Ovakvi rezultati ukazuju na nepostojanje ili lošu kvalitetu dodanih vrijednosti lokalitetu u obliku popratnih sadržaja i ukupnog doživljaja. Od aktivnosti i sadržaja kojeg Klis nudi posjetitelji se gotovo uvijek ograničavaju samo na razgledavanje.

Kod ocjenjivanja pojedinih karakteristika tvrđave, ispitanici su najbolju ocjenu dodijelili izgledu zidina. Dobre ocjene dane su signalizaciji,sigurnosnim uvjetima, pruženim informacijama, uređenim prolazima i šetnicama, suvenirnici, cijeni ulaznice i načinu zbrinjavanja otpada. Najlošije ocijenjeni aspekti jesu ugostiteljski sadržaj, sanitarni čvor i zabavni sadržaj.

Prilikom posjete tvrđavi posjetitelje se najviše dojmio povijesni značaj i priče vezane za tvrđavu, pogled i fizičke karakteristike lokaliteta. Razina očuvanosti i obnove (zapuštenost), nedostatak sadržaja i nedovoljno informacija posjetitelji su naglasili kao važne negativne aspekte turističke ponude. Uz navedeno, sanitarni čvor, sustav odlaganja otpada i loš ostatak infrastrukture (rasvjeta, kablovi i dr.) također je umanjio doživljaj posjetitelja. Kod važnijih preporuka za poboljšanje turističke ponude posjetitelji ističu sljedeće: povećanje broja događanja i sadržaja, detaljniju signalizaciju, informiranje i educirano osoblje, uređenje infrastrukture i okoliša te unapređenje aktivnosti promidžbe lokaliteta.

Potencijalni posjetitelji Od 60% ispitanika koji nisu niti jednom posjetili tvrđavu Klis, njih 90% posjetilo Split ili ga učestalo posjećuje.

U sklopu posjete Splitu samo 16% ispitanika nije posjetilo Dioklecijanovu palaču iako njih polovica samostalno istražuje turistički atraktivna mjesta u okolici Splita.

Mediji, internet i word of mouth najzastupljeniji su oblik informiranja o tvrđavi Klis, a iznenađuje kako niti jedan ispitanik hrvatskog govornog porijekla nije saznao za tvrđavu putem popularne tv serije Igra prijestolja.

Ipak, svi ispitani voljeli bi posjetiti tvrđavu. Informacije koje primaju o tvrđavi povijesnog su karaktera (38,5%) ili geografskog značaja – atraktivna lokacija (15,4%).

Kad je riječ o saznanjima koja bi ispitanike osobno nagnala na posjet tvrđavi ispitane su sljedeće karakteristike, atributi i atrakcije: Klis – ''kolijevka Hrvata'', ''tvrđava kliških Uskoka'', set snimanja Igre prijestolja, tvrđava povijesnih vojnih postrojbi, zbirka povijesnog oružja, 3D interpretacija povijesti, kliška škola mačevanja, sokolarenje na tvrđavi, prikaz povijesnih borbi.

Najveći interes pobudila je 3D interpretacija povijesti, a najmanje asocijacija s tvrđavom ispitanici povezuju s Igrom prijestolja. Rezultati pokazuju snažnu potrebu za postojanjem sadržaja na tvrđavi koji bi privukao posjetitelje.

Demografske i psihografske karakteristike turista u Hrvatskoj Najomiljenija je aktivnost gostiju još uvijek plivanje/kupanje dok razgledavanje znamenitosti slijedi tek nakon kafića/slastičarnica i šetnje/prirode. Prema ocjenama zadovoljstva sadržajem gosti su najmanje zadovoljni ponudom kulture i zabave, te prilagođenosti destinacija osobama s posebnim potrebama. Pozitivan trend bilježi se i u prosječnom dnevnom izdatku gostiju na 66 eura po osobi, što je za 14% više u odnosu na 2010. godinu.

Prema aktivnostima turista u destinaciji njih preko 70% voli neaktivan odmor s kratkim šetnjama, sunčanjem i kupanjem te obilazak lokalnih ugostiteljskih jedinica. Između 50-70% odlazi u kupovinu, razgledava znamenitosti i odlazi na samostalno organizirane izlete. Njih 30-50% je najaktivnije. Posjećuju nacionalne parkove, odlaze na vožnju s biciklima, odlaze na lokalne zabave, bave se sportom i posjećuju koncerte, muzeje i izložbe.

115

Također, povećana je potražnja za posjetom muzeja i izložbe te posjet koncertima. Prema stupnju zadovoljstva turisti su vrlo pozitivno ocijenili cjelokupnu turističku ponudu Hrvatske kao destinacije, no pojedini elementi ponude su loše ocijenjeni. Tako su turisti izrazili nezadovoljstvo raznolikošću kulturnim manifestacijama i bogatstva sadržaja za zabavu , što se poklapa s anketiranim posjetiteljima tvrđave Klis koji su upravo nedostatak dodatnih sadržaja naveli kao jednu od najvećih mana turističke ponude Tvrđave.

Sukladno navedenim podacima potrebno je razvijati ponudu Kliške tvrđave, diverzificirati ponudu prema potražnji suvremenog turista koje traži aktivniji odmor, s elementima kulture i lokalne autentičnosti.

Interesi stranih tržišta Turisti iz Italije preferiraju destinacije uz more i prirodu te koje imaju i kulturne znamenitosti. Turisti iz germanskog područja preferiraju odmorišni turizam koji je baziran na destinacije uz plažu. Dok za turiste iz UK more nije toliko bitno pri odabiru destinacije, vole lijepo vrijeme i krajolike, a preferiraju specifične destinacije.

Prema daljnjem istraživanju najveći dio ispitanika, njih 51% , izjavilo je da odabiru kraći odmor baziran na kulturi i glazbi, a njih 35% vole i ture odnosno itinerere čija se ponuda bazira na kulturi i glazbi. Sunce i plaža s ponudom koja se bazira na udobnosti i opuštenosti odabire njih 30%, lijepo vrijeme 27%, a ruralni odmor baziran na prirodi te udobnosti i opuštenosti odabire njih 28%.

Karakteristike destinacije koje se preferiraju, kada se ide na odmor tipa sunce i plaža, su ljepota krajolika i kvaliteta smještaja. Od turističkog kadra očekuje se gostoljubivost, sigurnost i čistoća, a cijenjene vrijednosti destinacije su autentičnost i zaštita okoliša. Ljepota krajolika i nedirnuta / nenapučeno mjesto navedene su kao glavne karakteristike za idealnu touring destinaciju, jednako tako očekuje se visoka razina gostoljubivosti te autentične vrijednosti i jedinstvenost destinacije. Gastronomija i profesionalnost su navedene kao sporedne karakteristike pri touring destinaciji.

Top pet stvari koje su turisti naveli kao najvažnije motive za tip odmora itinereri / ture su: otkrivanje/ istraživanje (69%), učenje za osobni razvoj (34%), doživjeti nešto novo (33%), opuštanje (27%) i odmak od svakodnevice (23%). Kao najvažnije karakteristike za ruralni odmor 70% ispitanika navodi ljepotu prirode, prirodnost i očuvanost prirode. Za više od 50% turista za kratki odmor im je najbitnije da destinacija odlikuje ljepotom krajolika, sa gostoljubivim kadrom i jedinstvenošću.

Pozitivna kretanja u turizmu u RH vidljiva su iz dane analize, što je svakako bitno i kao prilika za razvoj Kliške tvrđave kao top destinacije kako prema stranom a tako i domaćem tržištu. Promjene koju se izražene s obzirom na prethodne godine poput preferencije specifičnih destinacija, kraćih odmora temeljenih na kulturnoj ponudi te povećanje aktivnosti turista u destinaciji pogoduju za pozitivno pozicioniranje Kliške tvrđave na nacionalnoj turističkoj mapi.

Informiranost o destinaciji Sve manje turista (njih 20%) informira se o turističkim putovanjima i destinaciji putem «klasičnih» medija (brošure, članci, radio i TV). U porastu je oslanjanje na preporuke drugih turista (27%), dok informiranost preko interneta stagnira (30%) ali još uvijek kotira visoko. Najviše turista koji dolaze u destinaciju zapravo su stalni gosti koji su povučeni prijašnjim pozitivnim iskustvom posjetili nanovo istu destinaciju (njih 35%). U najmanjem postotku su turisti privučeni posjetu zemlji informirajući se preko turističkih sajmova i izložbi (12%) a još manje preporukom turističkih agencija i klubova (10%).

Internet kao vodeći medij informiranosti u svemu, i visoko kotirajući u turizmu predstavlja privlačan i neophodan prostor za sve medijske kampanje i marketing turističkih destinacija. Čak 51% turista koristi internet kao izvor informacija o smještajnim objektima. Očekivano visoko se koriste društveni mediji (39%) poput Facebooka, Twittera i sl. Visoki postotak gostiju (37%) koristi stranice hrvatskih turističkih zajednica i ureda kao izvor informacija, a njih 34% online turističke agencije.

Turisti sve češće koriste medije na internetu gdje dijele svoje informacije s putovanja, i neposredno promoviraju destinaciju putem svojih privatnih profila. Pa tako oko 40% turista učitava fotografije s putovanja na društvenim medijima poput Facebooka, Instagrama, Flickra i sl. Ažuriranje statusa s opisima putovanja na društvenim medijima učestalo radi oko 27% turista. U manjoj mjeri (5%) ažuriraju sadržaje na blogu s detaljima putovanja, njih 4% učitava videa sadržajem destinacije na internet a 3% ih piše recenzije na mrežnim mjestima poput TripAdvisora.

116

U skladu s navedenim informacijama u promoviranju tvrđave Klis predlažemo snažno oslanjanje na digitalne platforme te na društvene mreže, geolokacijski ciljano na Splitsko dalmatinsku županiju te na druge velike turističke centre u Hrvatskoj. Više o temi promocije se nalazi u poglavlju Komunikacija.

13.3. Analiza ciljne skupine 13.3.1. Razlikovanje gostiju prema interesima Razlikovanje gostiju prema interesima izvedena je prema analizi postojećih turista, lokalnih i inozemnih.

Temeljem te analize utvrđene su ciljne skupine, odnosno one skupine koje za motiv dolaska imaju kulturu, posjećivanje kulturnih atrakcija i događaja, zabavu, aktivan odmor koji uključuje i izlete. Prema određivanju ciljnog tržišta definirat će se cjelokupna turistička ponuda tvrđave Klis, brendiranje tvrđave i komuniciranje prema detektiranim tržištima.

Interes stranih turista je uglavnom za pasivnim provođenjem odmora i opuštanja (76,7%). Tek 9% turista motivirani su upoznavanjem kulturnih znamenitosti. Visoki broj turista motivirano je novim iskustvima (26%), zabavom (36%) i gastronomijom (29%). Prema nacionalnosti interes za kulturnom ponudom najviše pokazuju Rusi, Francuzi, Mađari i Britanci. Najmanji interes pokazuju turisti iz BiH i Češke. Glavna emitivna tržišta s obzirom na ulogu u turizmu Splitsko-dalmatinske županije i prema interesu tih tržišta za kulturne znamenitosti i događanja su po redu: Francuska, Njemačka, Italija, Poljska i Mađarska koje zajedno ostvaruju 30% dolazaka u Županiji.

Prema interesu domaćeg tržišta turisti u najvećem postotku (20,89%) posjećuju kulturno povijesne znamenitosti (dvorci, vile, ljetnikovci, utvrde). U nešto manjem obujmu (14,73%) posjećuju muzeje, galerije i izložbe. Slijede koncerti popularne glazbe (14,20%), kazališne predstave (10,26%), tradicijski festivali (9,33%) i ostalo. Hrvatsku uglavnom posjećuju turisti s članovima obitelji (48,5%) a najmanje turista dolazi samo (4,5). S partnerima dolazi trećina (33,4%) turista a neki dolaze s prijateljima (13,6%). U Splitsko-dalmatinskoj županiji još uvijek je dominantan dolazak turista s obitelji (52%), iako je to pad od 6% s obzirom na prethodno razdoblje. Visok je i dolazak turista a partnerom (26%), dok oni koji dolaze s prijateljima ima 16%, što je iznadprosječno s obzirom na druge županije.

S obzirom na to da tvrđava Klis cilja na goste u koji su posjetu Splitsko dalmatinskoj županiji, prema navedenim podacima za pretpostaviti je da će oko 10% gostiju biti zainteresirano za kulturne proizvode Tvrđave dok ih se jednu trećinu može dosegnuti s promoviranjem novih iskustava i zabave. Također pri koncipiranju proizvoda treba se voditi računa o dominantnom obiteljskom dolasku te će trebati pripremiti i promovirati sadržaje koji su atraktivni i djeci.

Psihografska segmentacija Potrošnja turista u Hrvatskoj prosječno iznosi 66 eura po danu. Od tog iznosa 36,22 eura potroši na smještaj, na hranu 12,18 eura, na kupnju 9,49 eura. Na kulturu prosječno turist potroši tek 0,93 eura. A na sport i zabavu, izlete i ostalo ukupno troši 7,55 eura.

Turisti u Splitsko-dalmatinskoj županiji prosječno troše nešto više od državnog prosjeka (69,64 eura). Najviše troše na smještaj 35,48 eura, na hranu troši u prosjeku 14,78 eura po danu i na kupovinu 10,18 eura. Na kulturne sadržaje troši tek 0,97 eura dnevno, dok na zabavu troši 4 eura. Prema zemlji porijekla turista najviše troše Britanci (122 eura), zatim Rusi (99 eura), Francuzi (95 eura), Austrijanci (72 eura), Talijani (66 eura), Nizozemci (65 eura), Mađari (63 eura), Nijemci (62 eura) i Poljaci (62 eura). S obzirom na prijašnje razdoblje turisti troše čak 14% više u dnevnim izdacima. Najviši je porast potrošnje za kupnju od 20% i za ostale usluge od 19%.

Usprkos polaganoj promjeni trenda očigledno je da je Hrvatska kao i Splitsko dalmatinska županija i dalje destinacija s cjenovno osjetljivim gostima. Cjenovna pristupačnost će biti ključna u određivanju atraktivnosti proizvodima tvrđave te se o njoj mora voditi računa pogotovo kod obiteljskih gostiju. Predlaže se strukturiranje proizvoda na osnovne i dodatne te uvođenje obiteljskih i grupnih ulaznica.

117

13.3.2. Socio-demografska analiza tipičnog turista kulture Kulturni turist detektiran je kao primarni turist kojem će se ovaj Marketinški plan obraćati. Kako je Kliška tvrđava zaštićeno kulturno dobro, potrebno joj je i u turističkom smislu pristupiti strateški, razvijajući njoj podoban oblik turizma koji ne podrazumijeva masovne dolaske.

Kulturni turizam možemo definirati kao turizam koji „označava kretanje ljudi uzrokovano kulturnim atrakcijama izvan njihova mjesta stanovanja s namjerom prikupljanja novih informacija i iskustva kako bi zadovoljili svoje kulturne potrebe“37 . Znači možemo reći kako kulturni turizam podrazumijeva posjet destinacijama s motivom upoznavanja lokalne kulture. No pritom se kultura ne gleda samo u njenom materijalnom obliku, već i duhovnom, odnosno nematerijalnom obliku.

Prema navedenoj definiciji možemo zaključiti kako je kulturni turist onaj koji posjećuje destinaciju primarno motiviran zadovoljavanju svojeg kulturnog apetita. No time se isključuju i oni turisti koji su, iako ne primarno, 'konzumirali' kulturnu ponudu destinacije te pritom obnašali funkciju kulturnog turista. Sukladno, kulturne turiste možemo definirati prema stupnju motivacije za kulturno putovanje na primarno, usputno i slučajno.

Primarna motivacija kulturnog turista obilježava želja za posjetom destinacije isključivo zbog njene kulturne ponude koje najčešće uključuju odlazak na koncerte, izložbe, predstave i sl. Pri usputnoj motivaciji podrazmijeva se da je turist primarno motiviran posjetom destinacije iz drugih apetita, no onih kulturnih, ali prilikom boravka u destinaciji posjeti neki kulturno dobro, obiđe izložbu i sl. Slučajna motivacija podrazumijeva kad turist prilikom putovanja u destinaciju nema namjeru sudjelovati u kulturi destinacije ali neposrednim kontaktom s lokalnom kulturom kroz svakodnevne susrete s lokalnim stanovništvom, njihovim jezikom i načinom života, zapravo upoznaje njihovu kulturu.

Osim prema motivaciji za putovanje kulturnog turista možemo razlikovati i prema odabiru destinacije odnosno njegovom interesu na specifičan i nespecifičan kulturni interes. Specifičan kulturni interes turista je interes koji je ciljano vezan uz određeni oblik kulture. To je turist koji je ciljano posjetio destinaciju ili lokalitet kako bi sudjelovao u nekom kulturnom događaju poput koncerta, izložbe i sl.

Nespecifičan kulturni interes identificiran je kod turista koji nisu zainteresirani samo za određeni oblik kulture već za šire kulturno područje.

Slično tome razlikujemo i kulturne turiste prema stupnju interesa za određeni oblik kulture razlikujemo opći i specijalizirani kulturni turist.

Karakteristike općeg kulturnog turista: • Sudjeluje u raznim oblicima kulturnog života • Često je njegova karijera vezana za akumuliranje novih znanja i iskustva • Želja za upoznavanjem stranih kultura • Interaktivno uči o stranim kulturama: uči kako se uklopiti u lokalitet kroz razvijanje odnosa s lokalnim ljudima i sudjelovanjem u svakodnevnim aktivnostima • Prije posjeta destinaciji već je dobro informiran o lokalnoj povijesti, kulturi, umjetnosti i životnom stilu, a putovanjem širi i nadograđuje postojeće znanje Karakteristike specijaliziranog kulturnog turista: • Više puta posjećuje jednu destinaciju koja se sastoji od jednog ili više broja malih lokaliteta koji su kulturno povezani ili • Posjećuje različite destinacije u potrazi za određenim oblikom kulture, odnosno primjerima određene vrste umjetnosti (festivali, muzeji i sl.)

• Ima za cilj proširiti svoje znanje upotpunjavanjem kulturnom razumijevanja određenog oblika kulture kroz pomno upoznavanje određene destinacije ili vrste umjetnosti

37 Greg Richards 1999: 17

118

Važna prednost kulturnog turizma je što nije sezonski orijentiran, već je disperziran tijekom cijele godine. Dob turista također ima ulogu pri odabiru kulturnog sadržaja, pa tako turisti mlađi do 30 godina često putuju radi zabave, na festivale i karnevale, dok nešto stariji turisti više posjećuju znamenita povijesna mjesta. Motivacija kulturnog turista sve je više izražena kroz interes za zanimljive, specifične oblike kulture koje uspješno spajaju proizvod s iskustvom. Takav oblik spajanja iskustva i turističkog proizvoda karakteristika je kreativnog turizma.

Kreativan turizam zapravo je dio kulturnog turizma koji se kao selektivni oblik turizma pojavljuje u novije vrijeme.

Specifičnosti kreativnog turizma se očituju u većoj aktivnosti turista u mjestu, interaktivno upoznavanje s lokalnom kulturom i običajima, a sudjelujući u kreativnim aktivnostima prilikom čega se stvara autentično iskustvo i atmosfera.

Kako smo u prethodnim analizama detektirali primarne kulturne turiste u manje od 10% dolazaka jasno je kako uspjeh tvrđave Klis kao turističke destinacije leži u aktiviranju potencijala koji leži u usputnim kulturnim turistima. U tom smislu potrebno je koncipirati paletu turističkih proizvoda koje nudi Tvrđava u rasponu od proizvoda namijenjenih specijaliziranim krugovima turista, npr. ljubitelji povijesti, preko specifičnih događanja poput koncerata i kazališnih predstava do općih kulturnih proizvoda vezanih za lokalnu gastronomiju i običaje. Također, proizvodi će se koncipirati na zabavan i atraktivan način kako bismo lakše privukli širu publiku.

Određivanje tipologije turista prema motivaciji dolaska u tvrđavu Klis Razumijevanje tipologije turista ciljne skupine potrebno je za sve buduće aktivnosti razvijanja turizma područja Kliške tvrđave i okolice. Prema analizi turističkog tržišta vidljivo je koja su to postojeća emitivna tržišta koja posjećuju šire područje, odnosno Splitsko-dalmatinsku županiju. Fokusirajući se na ta i druga navedena rastuća tržišta stvarat će se turistička ponuda. Proizvodi i usluge moraju zadovoljavati kulturne apetite turista kroz inovativne proizvode koji spajaju aktivno učenje i sudjelovanje u stvaranju doživljaja.

Prema ranije navedenim analizama detektirana su 4 profila gostiju prema motivaciji dolaska u tvrđavu Klis.

Podjela posjetitelja s obzirom na motivaciju i područje dolaska PROFIL GOSTA

TIP GOSTA PREMA PSIHOGRAFSKIM KARAKTREISTIKAMA

1) Slučajni Podrazumijeva se da je turist primarno motiviran posjetom destinacije iz drugih razloga ali prilikom prolaska, privučen promotivnim akcijama, odluči posjetiti Tvrđavu.

• Obiteljski turisti

2) Planirani Podrazumijeva se želja za posjetom Tvrđave isključivo zbog njene specifične kulturne ponude koja uključuje odlazak na koncerte, predstave, kostimirane događaje, predavanja i dr.

• Obiteljski turisti

3) Znalci i entuzijasti Predstavljaju segment turista koji imaju razvijen specijaliziran kulturni ili profesionalni interes koji je ciljano vezan uz tvrđavu Klis.

• Zaljubljenici (u povijest, fantasy, tvrđave, digitalnu tehnologiju ...)

4) Poslovni i edukativni Predstavljaju segment turista koji koriste proizvode tvrđave kao poligon za tim building ili u edukativne svrhe.

• Menadžment i zaposlenici srednjih i velikih poduzeća

PODRUČJE S KOJEGA GOST DOLAZI U KLIS Lokalno (do 10 km)

• Mladi pojedinci, parovi i grupe

• Mladi pojedinci, parovi i grupe

Lokalno Regionalno (10-50 km)

• Eno i gastro turisti • Pratitelji lokalne kulturne scene

Nacionalno Europsko

• Povijesna društva • Profesionalci (povjesničari, arheolozi, konzervatori, inženjeri digitalnih tehnologija ...

Nacionalno Europsko

• Učenici osnovnih i srednjih škola • Studenti (povijesti, arheologije ...)

119

Za svaku od tipiziranih skupina posjetitelja razvijat će se proizvodi Tvrđave te će se razlikovati u kompleksnosti, vremenu trajanja i cijeni.

13.4. Analiza konkurencije Kulturni turizam prema WTO (World tourist organization) godišnje raste čak 15%. Kulturni turisti su poželjna skupina turista koju karakterizira visoko obrazovanje, visoki prihodi i potrošnja, te dugi boravak u destinaciji i to izvansezonski. Prema tome kulturni turizam smatra se tržištem visoke kvalitete i potrošnje, no i visokom konkurencijom posebice između europskih zemalja. Europa 2015. godine bilježi rekordne uspjehe u turizmu na čelu sa Španjolskom, kao najposjećenijom destinacijom. Slijede ju Francuska, Italija, Njemačka, Austrija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Najveći porast u turizmu u noćenjima imale su Rumunjska s rekordnim porastom od 15,9%, a slijede Slovačka, Češka, Hrvatska, Slovenija i Poljska. Europa, u smisli konkurentnosti na svjetskom tržištu kulturnog turizma zauzima sami vrh zahvaljujući neusporedivoj kulturnoj baštini koja uključuje muzeje, arheološka nalazišta, povijesne gradove, kazališta, industrijsku baštinu, tradiciju, muziku, gastronomiju itd.

Svaki četvrti turist Europe odabire destinaciju prema njezinoj kulturnoj ponudi.

Indirektna konkurencija Mediteranske zemlje Iako su zemlje Mediterana uglavnom bile destinacije masovnog turizma, neke od njih predstavljaju dominantna tržišta kulturnog turizma. Italija je na primjer, uz masovni turizam koncentriran na obalama razvijala i kulturni turizam. Uz već poznate kulturne destinacije poput Rima, Firenze, Verone i Venecije, Italija je sustavno radila na disperziji turista prema drugim kulturnim atrakcijama. Italija je uz navedene atrakcije nezaobilazna ruta kulturnog turizma, no visoke cijene i pad kvalitete utjecao je i na gubitak turista. Španjolska i Portugal također su sustavno radile na diverzifikaciji turističke ponude, koja je bila usmjerena i prema promociji kulturne ponude.

Kulturni turizam u ovim zemljama bazira se uglavnom na modernijoj ponudi i to specifičnoj arhitekturi i dizajnu, ali i na starim tradicijskim vrijednostima poput obrta, običaja i gastronomije. Francuska je na primjer zemlja koja se u potpunosti može smatrati kulturnom destinacijom. Njezina kulturna ponuda je raznolika, od gradskog turizma prepunog arhitekture, muzeja i modne industrije razvijenog u Parizu, do vinskih cesta i ruralnog turizma baziranog na tradicijskoj baštini. Nezaobilazne su i mnoge rute koje uključuju kulturno-povijesne građevine poput mnogobrojnih dvoraca i utvrda. Stara dama kulturnih destinacija svakako je Grčka zbog svoje duge kulturne povijesti. Osim koncentriranosti kulturnih turista na gradove poput Atene i lokaliteta poput Delfija, Grčki turizam zadnji godina promovira vinski i ruralni turizam. Proizvodi koji se prodaju uz vina su i razne gastronomske delicije te manufakture lokalnih obrtnika. Uslijed trenutne političke situacije Grčka bilježi pad u turističkim dolascima, no još uvijek visoko kotira kao konkurentska destinacija Hrvatskoj. Tu spada i Turska, kao konkurentna zemlja Hrvatskoj no ona bilježi drastičan pad posjeta i potražnje s obzirom na nestabilnu situaciji u zemlji.

Zemlje Zapadne Europe Zemlje Zapadne Europe su razvijale turizam sukladno postojećim resursima. Kako nemaju sunce i more, njihova se ponuda temelji na kulturnim atrakcijama i zanimljivostima. Također imaju visoko razvijeni poslovni odnosno kongresni turizam, a često spajaju ta dva oblika turizma kroz zajedničke itinerere. Od zemalja zapadne Europe ističe se Velika Britanija u promoviranju svoje kulturne baštine kao turistički resurs. Njemački turizam oslanja se na materijalnim oblicima kulture, ističući pojedine gradove kao i povijesnu baštinu poput mnogobrojnih dvoraca. No pravi resurs njemačkog turizma je u pametno osmišljenim i kreiranim kulturnim itinererima koji povezuju zabavu i druge elemente kulture. Tako se npr. ističu razni muzički festivali koji se odvijaju u velikim, kulturno već poznatim gradovima. I drugi europski gradovi svoju ponudu baziraju na preklapanju nekoliko elemenata kulture u zajedničku ponudu poput Beča, Graza, Amsterdama, Pariza, Bruxellesa i sl.

Prednost Klisa je prije svega u njegovoj neposrednoj blizini grada Splita, splitskoj rivijeri i otocima koji kao zajedničko tržište imaju visoki broj stalnih turista i svjetsku prepoznatljivost. Također na relativno malom geografskom prostoru, koje je dostupno svim prometnim sredstvima, razvijaju se gotovo svi oblici turizma. Takvom širokom ponudom na malom prostoru otvara se veliki prostor za konkurentnost i među turističkim zemljama Europe.

120

Direktna konkurencija Dubrovačke zidine U 2015. godini Dubrovnik je posjetilo rekordnih 932,000 turista. Najviše gostiju bilo je domaćih turista i turista iz BiH. Zatim iz Slovenije, Koreje, Japana, Albanije, Ujedinjenog Kraljevstva, Srbije i Njemačke. Uz navedene zemlje, ključna tržišta čine još i turisti iz SAD koji bilježe rast od 23% a ukupno ih je posjetilo 76 913 turista. Uz SAD tu su i Irska, Francuska, Španjolska, skandinavske zemlje, Nizozemska i Belgija.

Profil turista Tipični dubrovački turist ima 41 godinu, visoko je obrazovan i mjesečna su mu primanja po kućanstvu između 2 i 3 tisuće eura. Uglavnom se putuje s partnerom, a nešto manje s obitelji. Turisti koji uglavnom putuju s partnerom su iz SAD-a, Irske, Skandinavije, Belgije. Za razliku od prosjeka Hrvatske, turisti koji dolaze u Dubrovnik uglavnom ga posjećuju prvi ili drugi put u životu. Motivi putovanja uz zabavu je gastronomija, nova iskustva i događaji te kulturne znamenitosti. Najviše turista stiže zrakoplovom, i nešto manje automobilom. Dnevna potrošnja u Dubrovniku je visokih 144 eura. Emitivna tržišta koja najviše troše u destinaciji su redom Belgija, SAD, Irska, Skandinavija, Španjolska, Velika Britanija, Rusija, Francuska, Njemačka.

Prodaja ulaznica vrši se na ulazima i putem interneta. Direktna prodaja: postoji 4 pozicije prodaja ulaznica u zidinama, od kojih 3 pozicije djeluju i kao kontrola ulaznica. Uz te pozicije postoji i jedna na kojoj se samo prodaju ulaznice, jedna na kojoj se kontroliraju ulaznice i glavni ured. Prihod od prodaje ulaznica iznosi oko 70 milijuna godišnje, koji se po odbitku PDV-a dijeli ne jednaka dva dijela između Grada i DPSD-a.

Proizvodi Suveniri se baziraju na autentičnoj dubrovačkoj i hrvatskoj kulturnoj baštini. TZ grada Dubrovnika tako je 2015. godine osigurala obilježavanje svih prodavaonica koje prodaju autentične proizvode lokalnih obrtnika i umjetnika. Sve takve prodavaonice nose oznaku „Authentically Croatian“ (Izvorno hrvatsko). Na internetu je dostupna i karta s obilježenim lokacijama tih trgovina, galerija i studija. Od Kulturnih događaja značajna je Fešta sv. Vlaha, sveca zaštitnika Dubrovnika. Zatim Dubrovačke ljetne igre koje se održavaju već 63. godine, Festival komorne glazbe Jullian Rachlin & Friends, Libertas Film Festival, Festival rane glazbe, maškare, operne gala večeri, razni likovni događaji. Zanimljiv je i Good Food festival koji se održava već tri godine, putem kojeg se promovira lokalna gastronomija, a uz pomoć Sweet Tooth Map-a se promoviraju i lokalne slastice.

Cijene su različite s obzirom na skupine.

Cijene pojedinačnih ulaznica: odrasli 120,00 kuna, djeca i mladi 8-15 godina 30,00 kuna (ulaznica vrijedi i za tvrđavu Lovrijenac), studenti, novinari, vojnici HV, policajci, invalidi 30,00 kuna, žitelji Dubrovačko-neretvanske županije 30,00 kuna. Cijene grupnih ulaznica: odrasli 120,00 kuna, djeca i mladi 30,00 kuna. Besplatne ulaznice imaju učenici i kadar svih škola Dubrovačko-neretvanske županije uz najavu.

Pozicioniranje: Dubrovnik je pretežno ljetna destinacija turista, koji dolaze u Dubrovnik primarno motivirani kulturnim znamenitostima, ali i suncem i morem. Možemo reći kako se Dubrovnik pozicionira kao destinacija kulturnog turizma, a u zadnje vrijeme se profilira i kao City Break destinacija čemu pogoduje povezanost zračnim prometom kroz cijelu godinu s dalekim emitivnim tržištima. Zadnjih godina Dubrovnik sve više razvija aktivnosti tijekom cijele godine, poput Dubrovačkog zimskog festivala, kako bi se održala izvansezonska ponuda i privuklo sve više turista tijekom cijele godine. Sukladno razvijala se u hotelska i ugostiteljska ponuda, koja se bazira na visokoj kvaliteti i luksuznoj ponudi. Hoteli također imaju uglavnom i wellness i spa ponudu, a postali su i visoko razvijeno poslovna odnosno kongresna destinacija. Također, već spomenuti cruising turizam visoko je razvijen.

Oglašavanje i promocija, koriste se svi oblici oglašavanja. Od medija promovira se najčešće putem internet portala i društvenih mreža Facebook, Flickr, YouTube, Instagram, Blogger i Twitter. Promoviraju se i na vodećim sajmovima turizma poput New York Times Travel Show. Od portala najznačajnija je promocija na Yahoo!Travelu, zatim globalnim magazinima za putovanja poput Conde Nast Traveller, Forbes. Strani novinski mediji doprinijeli su promocijom dubrovačkih zidina i gradu poput BBC, The Guardian, The Independent, Der Spiegel, Pariz Match i dr. Turistička zajednica grada Dubrovnika sustavno prezentira Dubrovnik kao destinaciju pozivanjem stranih medija iz Kine, Indije, Brazila, Novog Zelanda, Kanada, Afganistana, SAD-a, Velika Britanija, Irska, Francuska, Španjolska, Japan, Skandinavske zemlje, Njemačka, Nizozemska, Belgija. HBO produkcijska

121

kuća, s kojom u suradnji se u starom gradu snima popularni serijal Game of Thrones, u svrhu promocije iste serije organizirala je putovanje devetnaest inozemnih medija u Dubrovnik.

Upravljanje: Gradskim zidinama upravlja Društvo prijatelja dubrovačke starine koje je odgovorno za zaštitu, rekonstrukciju, konzerviranje i restituciju gradskih zidina. Društvo se sastoji od upravnih tijela Velikog i Malog vijeća kojima predsjedava i koje zastupa predsjednik Društva. Također postoji i Nadzorni odbor od pet članova koji nadzire zakonitosti rada Društva kao i financijsko-materijalno poslovanje. Sve aktivnosti Društva su javne.

Financiraju se od članarina, prodaje ulaznica (ravnomjerno se dijeli s Gradom), prihoda najamnina, zakupnina i sl., dotacijama i dobrovoljnim prilozima.

Prednosti i nedostaci s obzirom na tvrđavu Klis Dubrovačke zidine opasuju stari grad koji datira iz 8 st., i nalazi se na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.

Duge su 1940 metara, a sastoje se od gradskog zida, 16 kula, 3 tvrđave, 6 bastiona, ugaona i kantonata. Zidine i stari grad koji omeđuju jezgra su suvremenog grada Dubrovnika, što je velika prednost s obzirom na dostupnost svim turistima koji posjećuju Dubrovnik. Turist se jednostavno može prošetati do zidina. Negativan aspekt te blizine gradu očituje se u ljetnim mjesecima kada Dubrovnik bilježi oko 165 000 dolazaka mjesečno. Visoki broj posjetitelja dnevno koji stižu kruzerima na pola dana posjećuju zidine, stvarajući goleme gužve u cijelom starom dijelu grada. Taj problem već je identificiran kao glavni problem zidina, i postavlja se pitanje održivosti zidina i grada kao kulturnog dobra. Dubrovnik je dostupan avionom, motornim vozilima i brodovima, dok je tvrđava Klis dostupna automobilom i javnim prijevozom iz Splita. Obje destinacije, Dubrovačke zidine i tvrđava Klis, tržišno se pozicioniraju kao destinacije kulturnog turizma u čemu se očituje njihova direktna konkurentnost. No, za razliku od drugih oblika turizma koje Dubrovnik razvoja poput kongresnog, wellness i cruising, općina Klis razvija seoski, eko i aktivni turizam. Dok je Dubrovnik svjetski poznata destinacija zbog svoje povijesti i prepoznatljivosti, tvrđava Klis tek treba ući na mapu poželjnih destinacija.

Tvrđava Knin Kninska tvrđava nalazi se iznad grada Knina, u Šibensko-kninskoj županiji. Datira iz 9.st. kada je prvotno izgrađena kao utvrda, a kasnijim dograđivanjem kroz srednji vijek poprima današnji izgled. Najveća je fortifikacijska utvrda u Dalmaciji i druga u Europi, a kao zaštićena urbanistička cjelina upisana je u registar Kulturne baštine RH kao spomenik nulte kategorije.38 Proizvodi U sklopu tvrđave nalazi se muzej, izložbeni prostor i restoran. U stalnom postavu muzeja je izložena etnografska zbirka, arheološka i kulturno-povijesna građa, te geološko-paleontološka građa. U tvrđavi se održavaju manifestacije poput Zvonimirovi dani, Festival mladi, program Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja popraćen raznim i kulturnim sadržajima poput smotre folklora.

Cijene ulaznica Razgled tvrđave je besplatan. Posjet muzeju odrasli plaćaju 20 kuna, dok učenici, studenti, umirovljenici i grupe plaćaju 10 kuna. U slučaju najave grupe cijena je 200 kuna uz stručno vodstvo. Besplatni ulaz imaju članovi ICOMa, HMDa, hrvatski branitelji, djeca mlađa od 12 godina i osobe s prebivalištem u Kninu.

Pozicioniranje Kninska tvrđava glavni je brend turističke destinacije koju čine grad Knin i okolna prirodna u kulturna područja.

Ima poseban značaj za lokalno stanovništvo kao simbol obrane i oslobođenje grada 5. Kolovoza 1995. Na turističkom tržištu kninska tvrđava s toga se pozicionirala kao kulturna destinacija posebnog značaja. S obzirom na šire područje gdje su se razvili aktivni oblici turizma poput planinarenja, jahanja, lova, biciklizma, kanuinga, off-roada i sl. tvrđava doprinosi diverzifikaciji turističke ponude cijele destinacije.

Upravljanje Tvrđava je pod nadležnošću grada Knina koji je zadatak za upravljanjem tvrđavom dodijelio Kninskom muzeju. Muzej zapošljava 17 djelatnika, od koji je trećina stručnih djelatnika, a ostali tehničko-administrativni zaposlenici. Pristup tvrđavi za turiste s autom je omogućen, kao i parking. Posjet tvrđavi nije osposobljen za osobe s invaliditetom.

38 http://www.kninskimuzej.hr/

122

Prednosti i nedostaci s obzirom na tvrđavu Klis Tvrđava Klis u prednosti je s obzirom na razvijanje turističkog tržišta zbog neposredne blizine visoko razvijenim turističkim središtima. Sličnost je u tome što obje lokalne uprave, grad Knin i Općina Klis, imaju viziju razvijanja specifičnih oblika turizma koji se bazira na aktivnoj ponudi, i promociji tradicionalnih vrijednosti područja.

Slično kao i Kninsku tvrđavu, tvrđavu Klis posjećuju uglavnom domaći turisti, međutim zbog svoje blizine Splitu veliki potencijal tvrđave Klis leži u dostupnosti velikom broju stranih gostiju.

Tvrđava Nehaj Simbol grada Senja, tvrđava Nehaj izgrađena je sredinom 16.st. za potrebe obrane od Turaka. Građena je od materijala dobivenog razrušenim crkvama, samostanima i kuća koje su se nalazile u okolici današnje tvrđave.

Kockastog je oblika, pravilno orijentirana prema stranama svijeta. Ima prizemlje, prvi i drugi kat te 'terasu' odnosno osmatračnice na samome vrhu.

Profil turista Područje grada Senja i okolice uključujući tvrđavu Nehaj uglavnom posjećuju turisti srednje životne dobi koji dolaze u pratnji obitelji. Najviše turista je srednjoškolskog obrazovanja, i uglavnom su to stalni turisti koji dolaze i po nekoliko puta u destinaciju i koji preferiraju aktivan odmor. Čak polovica je zainteresirana i tijekom svojeg boravka obilazi kulturno-povijesne znamenitosti, a neki obilaze i muzeje i izložbe. Tvrđavu Nehaj godišnje posjeti oko 35 do 40 tisuća posjetitelja. Uglavnom su to organizirane grupe, dok samo trećina posjetitelja dolazi individualno.

Proizvodi U tvrđavi je postavljena stalna izložba odnosno zbirka koja prikazuje elemente života Senjskih uskoka i neke njihove vrijednosti. Postavljena je i zbirka Senjske primorske kapetanije, stalna izložba Senjske crkve kroz povijest te Gradski i plemićki grbovi Senja. Na ulazu se prodaju autentične suvenire i knjige.

Cijene ulaznica su različite prema skupinama. Individualne ulaznice za odrasle su 20,00 kuna, a za djecu 10,00 kuna. Za grupne posjete iznad 20 posjetitelja odrasli plaćaju 15,00 kuna a djeca 7,00 kuna. Za organizirane posjete organizirano je i stručno vođenje po tvrđavi Nehaj i gradski muzej za cijenu od 100,00 kuna za učenike i 150,00 kuna za odrasle. Tvrđava nije otvorena kroz cijelu godinu, već od svibnja do listopada.

Pozicioniranje Kao kulturno-povijesna atrakcija uz grad Senj čini glavnu kulturnu ponudu destinacije. Zajedno sa NP Sjevernim Velebitom, obližnjim otocima, Memorijalnim centrom 'Nikola Tesla' čini jedinstvenu turističku ponudu cijele regije. Ta turistička ponuda bazirana je na prirodnoj, kulturno-povijesnoj i sakralnoj baštini kao glavnim resursima u privlačenju turista.

Upravljanje: tvrđavom upravlja Gradski muzej Senj koji broji 6 zaposlenih.

Prednosti i nedostaci s obzirom na tvrđavu Klis Blizina Sjevernog Velebita. Objedinjavanje tvrđave Nehaj, Parka Nehaj i grada Senja u jedinstvenu turističku cjelinu – na relaciji turističke 'rute' Lika-Karlovac. Turistička ponuda se bazira na prirodnim ljepotama, krša i zelenila prema unutrašnjosti i plavo more. Posjetitelji su uglavnom inozemni gosti, kao i na tvrđavi Klis. Visoka je koncentracija na ljetne mjesece čak i s obzirom na široku ponudu poput bicikliranja i planinarenja u NP Sjevernom Velebitu i PP Velebitu. Do tvrđave Nehaj može se doći pješke šetnicom parkom Nehaj iz Senja za 10-tak minuta, što je u prednosti s obzirom na Klišku tvrđavu do koje se od obale mora doći prijevoznim sredstvom.

Uskoci se uglavnom vežu za Senj, a ne za izvorni Klis.

13.5. Analiza primjera dobre prakse U ovom dijelu Strategije analizirat će se tri primjera dobre prakse u komercijalizaciji sličnih lokaliteta u Europi i Hrvatskoj. Analiza se provodila s ciljem detektiranja čimbenika uspjeha odnosno inovativnih proizvoda i usluga zaslužnih za privlačenje velikog broja posjetitelja. Pri izradi ovog Marketinškog plana bitno je osloniti se na primjere dobre prakse kako bi se detektirale sve nijanse karaktera Tvrđave Klis, a koje je moguće prezentirati u autentičnom i aktivnom kontekstu. Prilikom biranja primjera dobre prakse vodilo se je računa o kompatibilnosti s tvrđavom Klis u smislu kulturnih, ekonomskih i društvenih karakteristika.

123

Primjer 1.39

NAZIV LOKALITETA

DRŽAVA

LISTA SVJETSKE BAŠTINE

Slot Loevestein

Nizozemska

Ne

TURISTIČKA PONUDA Ponuda se sastoji od više elemenata od kojih su neki materijalnog a neki nematerijalnog oblika. Pa tako se ponuda prije svega bazira na intrigantnoj mješavini različitih oblika pripovijedanja, popularno nazvano „Storytelling“. Priče o vitezovima, vojnicima i zatvorenicima su oživjela kroz cijeli lokalitet. Tako se izvan tvrđave nalazi mjesto igra pucanja iz puške kombinirana sa zabavnim povijesnim podacima. Unutar dvorca ponuda se bazira na interaktivnosti posjetitelja i dvorca. Posjetitelj se može upustiti u pustolovinu otkrića tamnog potkrovlja punog 'bivših' stanovnika do miješanja baruta u prahu na tornju. Cjelokupna turistička ponuda ocijenjena je sa Zlatnom Green key39 oznakom.

Primjer 2.

NAZIV LOKALITETA

DRŽAVA

LISTA SVJETSKE BAŠTINE

Dvorac Cardiff

Wales, UK

Ne

TURISTIČKA PONUDA Turistička ponuda sastoji se od tura koje su organizirane za djecu i odrasle, za grupe i individualce. Ponuda je uglavnom usmjerena na obitelji s djecom kao ciljnom skupinom a sastoji se od specijalnih događanja i radionica tijekom cijele godine, prateći školske praznike. Uz obiteljski orijentiranu ponudu također postoji i ponuda za poslovne oblike turizma – sastanke i radionice. Veliki dio posjetitelja čine lokalni stanovnici. Uz navedeno u sklopu dvorca nalaze se i suvenirnica i kafić. Nema restorana unutar područja dvorca.

Primjer 3.

NAZIV LOKALITETA

DRŽAVA

LISTA SVJETSKE BAŠTINE

Tvrđava Mihovil

Hrvatska

Ne

TURISTIČKA PONUDA Obnova tvrđave rađena je prije svega s ciljem očuvanja kulturnog spomenika, i promocije kulturne baštine.

Većina evenata, iz tog razloga, su kulturnog karaktera poput mnogobrojnih koncerata. Uz navedeno ponuda se sastoji i od zadovoljavanja potreba poslovnog turizma: za to je predviđeno pet ekskluzivnih prostora koji prikladni za organizaciju događaja kongresnog, poslovnog, ali i privatnog karaktera. Prostore je moguće rezervirati samo za određenu skupinu ljudi da bude zatvorenog karaktera, prema zahtjevu i preferencijama gosta. Također se cijela tvrđava može ustupiti, prema zahtjevima događaja, u najam. Prostorije su opskrbljene za potrebe organizacije glazbenog programa, cateringa, dekoraciju prostora, razglas, rasvjetu, binu te sve popratne usluge

39 Radi se internacionalnom rangiranju ekoloških i održivih oblika poslovnih operacija u turizmu i odmorišnoj industriji.

Postoje tri razine ocjenjivanja: brončana, srebrna i zlatna.

124

14

126

Postavljanje osnova za brendiranje Tvrđave

Brend je jedinstven znak, simbol, dizajn, ime ili kombinacija navedenih elemenata kreirana u svrhu stvaranja slike koja identificira proizvod i razlikuje ga od konkurenata. Tijekom vremena, brend se povezuje s razinom vjerodostojnosti, kvalitete i zadovoljstva gosta.

14.1. Pozicioniranje brenda Cilj strateškog pozicioniranja je, kod gostiju, stvaranje jedinstvene i prepoznatljive slike Tvrđave te njezino razlikovanje od sličnih lokacija i proizvoda. Prema tome pozicioniranje se provodi u odnosu na domaće i strane goste te na konkurenciju tako da maksimalno istakne vlastite proizvode.

Ciljna skupina na koju se prirodno referiramo su kulturni turisti. U prethodno provedenoj analizi (poglavlje 2.3.

Tablica 1.) prema motivu dolaska, podijelili smo ciljnu skupinu na četiri karakteristična tipa. S obzirom na očekivano ponašanje najatraktivniji segment gostiju nam je broj 3. Znalci i entuzijasti. Iako u konačnici oni možda neće proizvesti najveći ekonomski učinak, Znalci i entuzijasti su nam interesantni zbog najmanje tri razloga: • konzumiraju najskuplji i najkompleksniji proizvod • imaju sposobnost pokretanja trenda • često preko društvenih mreža i interneta recenziraju destinacije i proizvode te ih tako populariziraju.

Navedeni razlozi pokazuju opravdanost postavljanja segmenta Znalci i entuzijasti kao ciljanog u pozicioniranju brenda tvrđave Klis. U tom smislu pozicija spram Znalaca i entuzijasta predstavlja najviši zajednički nazivnik, tj. zahtjevi ostalih segmenata su uključeni.

S druge strane, stanje i ponuda konkurentskih lokacija je takva da nas prisiljava na stvaranje dodatnih vrijednosti jer po značaju i poznatosti se ne možemo nositi sa spomeničkom baštinom velikih dalmatinskih gradova, pogotovo Splita, Trogira i Šibenika.

Arheološki lokalitet Salona nam, zbog blizine i sličnog karaktera lokaliteta više predstavlja partnera u razvoju proizvoda, nego ozbiljnu prijetnju.

Sve gore navedeno nas vodi do zaključka da u definiranju pozicije brenda prvenstveno vodimo računa o zahtjevnijim gostima te da se fokusiramo na dodatne segmente u kreiranju turističkog proizvoda poput scenskih prikaza povijesnih događaja ili digitalne interpretacije povijesnih razdoblja tvrđave. Ovakvim pristupom, također, u potpunosti podržavamo jedan od glavnih ciljeva i zaključaka Plana upravljanja da je održiv razvoj Tvrđave moguć jedino kroz stalnu živu posadu.

Stoga, poziciju brenda tvrđave Klis možemo opisati jednom rečenicom: tvrđava klis, iskustvo oživljene povijesti fortress klis, experience of living history

127

14.2. Definiranje ključnih vrijednosti i atributa brenda Ključne vrijednosti predstavljaju odabrane vrijednosti kojima jasno opisujemo iskustvo koje će gost doživjeti.

Dovode poziciju brenda u korelaciju s stavovima i očekivanjima, stoga je važno da su odabrane vrijednosti relevantne ciljnoj skupini.

Povezanost temeljnih vrijednosti brenda s iskustvom gostiju VRIJEDNOST

ISKUSTVO

Oživljena povijest

Naši gosti će uroniti u život davnih ratnika kroz sudjelovanje u kostimiranim igranim prikazima bitaka i drugih scena vezanih za život u tvrđavi. Moći će se koristiti starim oružjem te uvježbavati davno zaboravljene vještine.

Autentični ambijent

Istraživanjem nataloženih slojeva povijesti moguće je pratiti genezu Europe od ranog srednjeg vijeka do turskih ratova.

Digitalni imaginarij

Otkrivanje pune veličine tvrđave kroz najsuvremeniju tehnologiju proširene i virtualne stvarnosti podrazumijeva rekonstrukciju izvornih izgleda kao i prikaze velikih bitaka (s Turcima).

Atributi brenda su skupina karakteristika koje opisuju funkcije ili značajke proizvoda brenda te su vezani za koristi koje dobivaju gosti. Atributima se služimo pri opisivanju proizvoda u promotivnim materijalima te nam je bitno da se poklapaju s očekivanjima gostiju. Kako nam glavninu atrakcija predstavlja kombinacija autentičnog prostora s kostimiranim scenskim nastupima i digitalnim intervencijama većina atributa će se fokusirati na opise navedenih sadržaja.

Povezanost temeljnih vrijednosti brenda s atributima proizvoda VRIJEDNOST

Oživljena povijest

ISKUSTVO Nastup u živo Oživljena tvrđava Grupne kostimirane scene Vjerne rekonstrukcije odjeće i oružja Funkcionalne replike oružja

Autentični ambijent

Arheološki lokalitet Vrata Dalmacije Srednjovjekovna tvrđava Staro oružje i oprema Vidikovac

Digitalni imaginarij

Rekonstruirana tvrđava Prikaz života na dvoru hrvatskih kraljeva Prikaz velike turske opsade Interaktivna sučelja Suvremene tehnologije

Komunikacijski standardi Komunikacijski standardi predstavljaju standardizirano prenošenje vrijednosti i atribute brenda i proizvoda tvrđave i kao takvi se dosljedno primjenjuju u svim promotivnim materijalima. Predstavljaju temelj za daljnje razvijanje identiteta brenda. Komunikacijskim standardima definiramo teme i stil fotografija i teksta.

Ton i stil fotografija: Sve fotografije moraju biti profesionalne kvalitete, u autentičnom ambijentu tvrđave ili okoline s pogledom na tvrđavu. Ton fotografija je dominantno svijetao, ljetni. Ljudi dominiraju na fotografijama te su nasmijani i dobro raspoloženi. Stil fotografija je suvremen, filmski i dinamičan, kada god se može na fotografijama je prikaz akcije.

Nije predviđeno korištenje ilustracija i crteža osim u situacijama opisa arheoloških nalazišta, digitalnih prikaza prostora tvrđave ili plana tvrđave.

128

Teme: 1. Uskok u boju 2. Hrvatski kraljevski dvor 3. Grupne scene bitaka 4. Koncert ili predstava s publikom 5. Pogled na tvrđavu i s tvrđave 6. Digitalna rekonstrukcija tvrđave Ton i stil teksta: Tekst je bitan čimbenik u kreiranju identiteta brenda stoga je potrebno posvetiti odgovarajuću pažnju pisanju teksta. Svaki tekst mora zadovoljiti 3 osnovna uvjeta: • • da ciljna publika shvaća poruku koja se šalje • • da se kod ciljne publike pobuđuju emocije • • da se potiče na dolazak Ton teksta treba biti pozitivan i poticajan, gostu se uvijek obraćati izravno. Treba izbjegavati sleng ali i pretjerano formalni tekst. Tekst je pisan jednostavno s jasno izraženim koristima i iskustvima koja se očekuju. Vrlo je bitno da tekst prenosi istinu tj. da se prenesu samo ona očekivanja koja se mogu ispuniti. Tekst mora biti jasno strukturiran s ključnim porukama na početku te treba imati logičan slijed.

14.3. Definiranje arhitekture brenda Arhitektura brenda je struktura koja opisuje odnose različitih segmenata ili proizvoda međusobno kao i u odnosu na glavni brend. Postoji nekoliko opće prihvaćenih modela npr. krovni (umbrella), podržavajući (endorsed) ili individualni brendovi. Krovni brend podrazumijeva da se sve aktivnosti i proizvodi stave pod istu kapu kako je npr. kod čokolada Milka. Po ovom modelu, svi proizvodi tvrđave bi se brendirali pod imenom i znakom Tvrđava Klis. Prednost je u koncentriranju snage na promoviranje jedne poruke, što pogotovo ima smisla kod ograničenih marketinških budžeta, međutim priroda proizvoda i aktivnosti u Tvrđavi je takva da nam ne odgovara ovako čvrsta struktura. S druge strane podržavajući brend nam otvara prostor za dodatne situacije poput koncesionara npr. Restoran kralj Tomislav ili uključivanje već poznatih brendova poput povijesne postrojbe Kliški uskoci itd…

Stoga predlažemo razvijanje hibridnog modela u kojemu ćemo glavninu poruka slati pod brendom Tvrđava Klis a iznimno dopuštati prostor dodatnom brendu. Tako bi se spomenuti uskoci prezentirali kao Kliški uskoci/Tvrđava Klis ili Restoran kralj Tomislav/Tvrđava Klis.

Model Individualnih brendova nam ne odgovara jer podrazumijeva isticanje svakog proizvoda posebno a u tom slučaju u potpunosti gubimo Tvrđavu kao cjelinu.

Primjer odnosa krovnog brenda i proizvoda

Primjer odnosa podržavajućeg brenda i proizvoda

129

15

130

Definiranje proizvoda i usluga

131

3) Znalci i entuzijasti

2) Planirani

1) Slučajni

PROFIL GOSTA

Kupovina ulaznice, razgledavanje tvrđave, samostalni obilazak, kratko zadržavanje na info punktovima, muzeju i prezentacijskom centru. Trajanje boravka do 90 min.

Kupovina ulaznice, kratko razgledavanje tvrđave, konzumiranje jela i pića Trajanje boravka do 120 min.

Kupovina ulaznice, razgledavanje tvrđave, samostalni obilazak, Djelomično korištenje digitalnih prikaza. Trajanje boravka do 180 min.

Kupnja suvenira na odlasku.

Kupovina ulaznice, konzumiranje kulturno-umjetničkog programa. Trajanje boravka vezano za trajanje programa cca do 240 min.

Kupovina ulaznice, konzumiranje dodatnih aktivnosti. Trajanje boravka vezano za trajanje aktivnosti cca do 240 min.

Kupovina ulaznice, konzumiranje jela i pića Trajanje boravka do 120 min.

Kupovina ulaznice, Detaljno korištenje digitalnih prikaza. Trajanje boravka do 180 min.

Kupovina paket aranžmana, sudjelovanje u kreiranju kulturno umjetničkog programa, korištenje dodatnih aktivnosti, spavanje u šatorima. Trajanje boravka 2-3 dana

Kupovina paket aranžmana, sudjelovanje u kreiranju znanstvenog programa. Spavanje u hotelima u blizini. Trajanje boravka 2-3 dana.

Eno-gastro

Obilazak s digitalnim prikazima

Suvenir

Kulturno-umjetnički program

Dodatne aktivnosti: mačevanje, gađanje lukom i strijelama…

Eno-gastro

Obilazak s digitalnim prikazima

Višednevni kulturnoumjetnički program

Višednevni znanstveni program

OPIS OČEKIVANOG PONAŠANJA GOSTIJU

Razgledavanje

VRSTA PROIZVODA

Prikaz proizvoda razvrstanih po profilu gostiju, kompleksnosti te očekivanom ponašanju gostiju.

1.250.000

Udio gostiju 10% Prosječna potrošnja 500 kn

cca 1.562.500

Udio gostiju 50% Prosječna potrošnja 125,00 kn

cca 375.000,00

Udio gostiju 20% Prosječna potrošnja 75,00 kn

PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA (PRETPOSTAVLJA PUNU FUNKCIONALNOST PROIZVODA NA BAZI 25.000 DOLAZAKA)

Pri realiziranju proizvoda vrlo je bitno voditi se pristupom Iskustva korisnika (User experience) tj. sve aktivnosti se trebaju promatrati iz perspektive gosta, što će doživjeti, kako će se ponašati itd. Tako će se predvidjeti sve funkcije proizvoda tj. odgovore na očekivanja gostiju.

Proizvodi (i usluge) tvrđave Klis za zadatak imaju generiranje potražnje za profiliranim kulturnim sadržajem. Temelje se na samoj baštinskoj vrijednosti Tvrđave kao i na seriji suvremenih koncepata turističkih proizvoda. Podjednaka pažnja se obraća domaćim i stranim gostima te se koncept proizvoda naslanja na provedenu analizu i stratešku poziciju brenda.

15.1. Definiranje proizvoda i usluga

132

Kupovina grupne ulaznice, stručni obilazak uz korištenje digitalnih prikaza. Trajanje do 1 dana

Kupovina grupne ulaznice, stručni obilazak uz korištenje digitalnih prikaza. Trajanje do 1 dana

Kupnja suvenira na odlasku.

Stručni obilazak s digitalnim prikazima

Suvenir

Kupovina grupnog paket aranžmana. Sudjelovanje u kreiranju kulturno umjetničkog programa, dodatne aktivnosti, spavanje u šatoru (ili u hotelima u blizini). Trajanje 2-3 dana.

Team building

Školski obilazak s digitalnim prikazima

Kupovina ulaznice, detaljan stručni obilazak. Trajanje boravka do 1 dan.

Tematski stručni obilazak

cca 175.000 kn

Udio gostiju 8% Prosječna potrošnja 75 kn

Udio gostiju 2% Prosječna potrošnja 750 kn cca 375.000

Razgledavanje

VRSTA PROIZVODA

OPIS PROIZVODA

• Info-točka 10: pored bastiona Bembo

• Info-točka 9: na položaju Maggiore

• Info-točka 8: pored spremišta oružja

• Info-točka 7: na platou ispred bočne kule

• Info-točka 6: na mjestu pješačke vojarne

• Info-točka 5: na položaju Scala

• Info-točka 4: pored Oprah kula

• Info-točka 3: na položaj Avanzato

• Info-točka 2: na platou nakon prvog ulaza

• Info-točka 1: prije prvog ulaza, ujedno i jedina info-točka koja nije u tvrđavi

Razgledavanje tvrđave šetnicama i info pultovima.

Mjesta na Tvrđavi gdje su predviđene info točke:

Slijedi detaljniji opis proizvoda:

• Blagajnik

• Uspostavljanje fiskalne blagajne

• Opremanje 10 info točaka

AKTIVNOSTI

U tablici su navedeni pretpostavljeni oblici ponašanja gostiju a izvedeni su prema tipiziranom ponašanju pojedinih grupa turista. Svrha ove podjele je lakše definiranje strukture proizvoda, no u praksi se očekuju djelomična odstupanja.

4) Poslovni i edukativni

Kupovina ulaznice, najam kostima i opreme, korištenje dodatnih aktivnosti. Trajanje boravka do 1 dan.

Dodatne aktivnosti, radionice, predavanja.

133

Detaljan obilazak za grupe uz pratnju vodiča, uključuje posjet digitalnim prezentacijskim centrima.

Detaljan obilazak za grupe uz pratnju vodiča, uključuje digitalne prezentacijske centre.

Proširena stvarnost koja je besplatno dostupna svima preko vlastitih uređaja te tako služi kao dodatna atrakcija u obilasku.

Stručni obilazak

Školski obilazak s digitalnim prezentacijskim centrima.

Digitalni prikazi

Digitalni prezentacijski centri

Vezan je uz ugostiteljski objekt. Važno je da kvaliteta hrane, pića i posluge bude na nivou cijelog brenda.

Eno-gastro

• život na dvoru hrvatskih kraljeva.

Prezentacijski centri predstavlja snažnu tehničku i kulturnu atrakciju.

• život u utvrdama i bitke

Prezentacijski centri se baziraju na kombinaciji izloženih artefakata i digitalnog okružja koje se bazira na virtualnoj stvarnosti.

Nalaze se na najmanje 2 lokacije i potpuno su tematizirani tj. predstavljaju cjelovitu priču, npr.:

Autentični suvenir vezan za život u tvrđavi, stare obrte ili eno i gastro specijalitete.

Suvenir

Tvrđava je centar povijesnih postrojbi – Kliških uskoka, koji u maniri “živog muzeja” kostimirani borave u tvrđavi izvodeći dnevne zadatke.

• 2 vodiča

• Blagajnik

• Uspostavljanje fiskalne blagajne

• Održavanje sustava

• Izrada digitalnih prikaza virtualne stvarnosti

• Osmišljavanje, uređenje i opremanje prezentacijskih centara na min. 2 lokacije

• Održavanje softvera

• Izrada digitalnih prikaza proširene stvarnosti

• Edukacija min. 5. stručnih vodiča (dio uskočke posade)

• Nabava namirnica

• 3 Konobara

• 3 Kuhara

• Uređenje restorana s kuhinjom i 25 stolova,

• Blagajnik

• Uspostavljanje fiskalne blagajne

• Izrada ili nabava suvenira

• Uređenje suvenirnice

• Osmišljeni dnevni protokoli npr. dizanje i spuštanje zastave, smjena straže…

• Uređen i organiziran dnevni smještaj

• Min 20 kompleta uskočke opreme

• Uspostavljanje stalne posade min. 20 uskoka

134

Znanstveni program vezan uz Tvrđavu, rad na lokalitetu, predavanja, radionice itd.

Višednevni znanstveni program

Tim building

Grupni programi obuke za Kliškog uskoka, učenje mačevanja, gađanja iz luka i strijele, jahanja, pucanja iz kubura… Trajanje 2-3 dana.

Razne vrste edukativnih radionica vezanih za izradu oružja, opreme, nakita itd…

Dodatne aktivnosti: radionice, predavanja…

Višednevni kulturni program

Kratke aktivnosti do 15 min.

Povremeni koncerti ili drugi događaji.

Tematski glazbeni ili drugi festivali.

Program iz partnerske suradnje s kazališnim trupama, izvođenje postojećeg repertoara u festivalskoj formi ili pojedinačno.

Dodatne aktivnosti: gađanje lukom i strijelama, gađanje potkovama i druge stare igre …

Kulturno-umjetnički program

Program iz domene oživljene povijesti predstavlja igrane kostimirane predstave bazirane na Kliškim uskocima. Program dijelimo na svakodnevni, tjedni i povremeni te je prema tome i razne veličine od 10 do 500 sudionika u trajanju od 45 minuta do nekoliko dana.

• Osmišljavanje paketa proizvoda sastavljenog od gore navedenih proizvoda

• Voditelj radionica

• Nabava materijala i alata

• Osmišljavanje i provođenje radionica

• Trener

• Blagajnik

• Uspostavljanje fiskalne blagajne

• Opremanje prostora za aktivnosti

• Izvođenje gotovih produkcija

• Osmišljavanje sezone

• Povremeno uvježbavanje velikih grupnih scena s partnerima

• Gostovanja na manifestacijama sa sličnim povijesnim društvima u Hrvatskoj i Europi

• Izvođenje programa, min. 10 glumaca po izvedbi

• Uvježbavanje nekoliko scenarija, min. 50 glumaca.

• Educiranje min. 10 trenera za rad s gostima (uskočka posada)

• Nabavljanje kostima i opreme

• Osmišljavanje programa

135

Hop in hop out bus na relaciji Salona, Dioklecijanova palača Split, tvrđava Klis. Ova usluga pretpostavlja kontinuirano cjelodnevno izvođenje programa u zadanom rasporedu.

Izvanredni javni prijevoz koji u sezoni ciklički povezuje lokacije kulturne rute.

Vozni red se određuje prema sezoni.

• Povezati lokalne događaje s europskim kontekstom

• Sadržaj je prilagođen osnovnoškolskom kurikulumu

• Narativ je jasan i jednostavan za praćenje cijeloj obitelji

• Na arheološkim lokalitetima intervenirati digitalnim tehnologijama kao i živim scenskim uprizorenjima.

1. Salona: kroz prikaz svakodnevnog gradskog života ispričati priču o veličini i značaju salone za istočnu obalu Jadrana

• Koristeći najsuvremenija prezentacijska sredstva i vještine prikazati povijesna razdoblja Starog, Srednjeg i Novog vijeka na prostoru Salone, Splita i Klisa.

Turistička kulturna tura „Oživljena povijest od Starog do Novog vijeka” uključuje Salonu, Dioklecijanovu palaču u Splitu i tvrđavu Klis.

• Najam autobusa i vozača

• Organiziranje izvanrednog javnog prijevoza

• prikaz turske kulture, opreme i vojnih običaja

• prikaz turske opsade, pad Klisa

• živi muzej - opis života vojne posade, oprema oružje - Kliški uskoci

• Europa u kasnom srednjem i novome vijeku, do kraja 17 st.

• interaktivne mape - Europa u ranom srednjem vijeku, do dolaska Tatara

• život na dvoru hrvatskih vladara,

• Prezentacijski centar - narodna loza hrvatskih vladara

3. Klis Opisati dolazak Hrvata i nastajanje hrvatske države te njezin razvoj do turskih ratova tj. formiranja današnje granice prema BiH.

• rani srednji vijek - dolazak Hrvata

• opisati nastajanje grada iz palače

• organizacija i funkcija palače

• interaktivne mape - rimsko carstvo, podjela, pad

• organizirati živi muzej - car i njegova svita

2. Split - Dioklecijanova palača: prikazati život na dvoru rimskog cara

• pad Salone

• opisati nastajanje kršćanstva - ranokršćanske zajednice

• multikulturalnost Salone

• trgovina - istočni Jadran - centralna magistrala starog vijeka

• osmisliti i postaviti interaktivne mape –

• organizirati živi muzej/prezentacijski centar - kuća sa žiteljima

AKTIVNOSTI

OPIS PROIZVODA

VRSTA PROIZVODA

Kako bi se iskoristio puni potencijal kliške tvrđave te njenu poziciju predlaže se formiranje kulturne rute s susjednim lokacijama u cijelodnevni doživljaj.

15.2 Definiranje cjenovne strategije Cjenovna strategija je određena procjenom kupovne moći gostiju te ukupnim operativnim troškom. S obzirom na rezultate analiza ciljnih skupina predlažemo strategiju naplate prema korištenju tj. sa startnom cijenom ulaznice za osnovni paket proizvoda i dodatnim naplatama prema želji. Cjenovno pozicioniranje je u višem srednjem razredu u odnosu na prosječnu potrošnju turista u Hrvatskoj.

VRSTA PROIZVODA

CIJENA

Razgledavanje

Pojedinačna ulaznica 50,00 kn, Obiteljska ulaznica 100,00 kn, Grupna ulaznica min 20 gostiju: 40,00 kn

Suvenir

Od 35,00 – 150,00 kn

Kulturno-umjetnički program

Uskočki boj: 150,00 kn, Ostali događaji u ovisnosti o produkciji od 75,00-150,00 kn

Dodatne aktivnosti

Pet strijela: 25,00 kn Mačevanje - trener i najam opreme: 100,00 kn/sat

Obilazak digitalnih prezentacijskih centara

Najam opreme: 50,00 kn, vrijedi za oba centra.

Višednevni kulturno-umjetnički program

Paket aranžman 2 noćenja: do 1500,00 kn

Višednevni znanstveni program

Paket aranžman 2 noćenja: do 1500,00 kn.

Dodatne aktivnosti, radionice i predavanja.

Ulaznica i najam opreme: 150,00 kn/dan

Tematski stručni obilazak

Ulaznica i najam opreme: 150,00 kn/dan

Team building

Paket aranžman 2 noćenja: do 2000,00 kn.

Grupni školski obilazak s digitalnim prikazima

Grupna ulaznica, najam opreme: 50,00 kn

Grupni stručni obilazak s digitalnim prikazima

Grupna ulaznica, najam opreme: 75,00 kn

136

16

138

Komunikacija

16.1. Definiranje komunikacijske strategije Komunikacijska strategija predstavlja temelj u kreiranju promotivnih kampanja. Povezuje profile gostiju s promotivnim alatima i godišnjim budžetom.

PROFIL GOSTA

PROMOCIJA

PREPORUČENI GODIŠNJI BUDŽET

Lokalna outdoor kampanja predviđa 15 billboard plakatnih mjesta uz značajne prometnice i autoput u krugu 30 km od Klisa tijekom 4 mjeseca sezone = 160.000,00 kn

1) Slučajni

• Lokalna outdoor kampanja • Lokalna digitalna kampanja • Prezentacija u turističkim centrima u blizini

Prezentacija u turističkim centrima u blizini: ciklički prolazak i zadržavanje na ključnim mjestima 2-3 uskoka.

Dijeljenje letaka i poziv na gledanje bitke ili drugih događaja.

Svakodnevno na najmanje 5 ključnih lokacija tijekom sezone (90 dana): 50.000,00 kn

2) Planirani

3) Znalci i entuzijasti

4) Poslovni i edukativni

Ukupno

Lokalna i nacionalna digitalna kampanja: geolokacija oglasa na tražilicama i portalima te objava na društvenim mrežama, u 4 mjeseca sezone: 150.000,00 kn

• PR u domaćim i internacionalnim znanstvenim i popularno-znanstvenim publikacijama • Prezentiranje tvrđave na specijaliziranim domaćim i internacionalnim događajima, sajmovima i konferencijama.

• Direktni marketing na donositelje odluka

PR u domaćim i internacionalnim stručnim medijima 4 emitivna tržišta u periodu od studenog do svibnja: 175.000,00 kn

Prezentacija na najmanje 8 sajmova i događanja u 4 emitivna tržišta: 150.000,00 kn

Direktna prezentacija i prodaja u ciljanim tvrtkama i školama, regionalna obrada: 75.000,00 kn 760.000,00 kn

139

17

140

Detaljni primjeri dobre prakse

Primjer 1.

NAZIV LOKALITETA

Slot Loevestein

DRŽAVA

Nizozemska

LISTA SVJETSKE BAŠTINE

IZVORI PODATAKA

NE

http://www.tinker.nl/en/ work/revitalisation-of-loevestein-castle http://www.slotloevestein.nl

O tvrđavi Tvrđavu je sagradio vitez Dirk Loef između 1357. i 1397. godine. Izgrađena je strateški u središtu Nizozemske na ušću rijeka Waal i Maas. Prvotno je to bila jednostavna četvrtasta struktura, sagrađena od cigli koja se koristila za naplatu cestarina od trgovačkih brodova koji su plovili rijekama. U 16. stoljeću građevina je proširena u veću tvrđavu koja se sastojala od zemljanih utvrda s dva, kasnije tri, bastiona na sjevernoj strani, omeđena s dva jarka, arsenalom i stambenim dijelom za zapovjednika i vojnike. Tvrđava je također dio Hollandic Watter Line (svojevrsna obrambena vodena granica koja se sastoji od nekoliko obrambenih nastambi smišljeno od strane Maurice Nassau u 17. stoljeću), obrambena taktika osmišljena u svrhu potpunog transformiranja Nizozemske u otok u slučaju potrebe drastične obrane od neprijatelja. Tijekom povijesti tvrđava je mijenjala vlasnike od Nizozemaca i Španjolaca. U 17.stoljeću dvorac je postao zatvor za političke zatvorenike od koji je najpoznatiji bio Hugo de Groot. Hugo de Groot često je predstavljen kao 'otac modernog međunarodnog prava', a iz zatvora je uspio pobjeći na lukav način sakrivši se u škrinju s knjigama. Danas se tvrđava nalazi pod općinom Zaltbommel.

Projekt revitalizacije Na 650-tu godišnjicu gradnje dvorca započeta je rekonstrukcija 2010. godine. Plan je bio ispričati priče, stvoriti i obogatiti iskustva i aktivnosti, te bolje iskoristiti cjelokupnu infrastrukturu tvrđave, koja današnji izgled nije mijenjala od 19-tog stoljeća. Osim toga lokalitet je zahtijevao i izgradnju kvalitetnih ugostiteljskih sadržaja, koji su koordinirani do detalja s vladinim propisima koje je provodio Odjel za obnovu, zadužen za obnovu tvrđave.

Turistička ponuda Ponuda se sastoji od puno elemenata od kojih su neki materijalnog a neki nematerijalnog oblika. Pa tako se ponuda prije svega bazira na intrigantnoj mješavini različitih oblika pripovijedanja, popularno nazvano „Storytelling“. Priče o vitezovima, vojnicima i zatvorenicima su oživjela kroz cijeli lokalitet. Tako se izvan tvrđave nalazi mjesto igra pucanja

141

iz puške kombinirana sa zabavnim povijesnim podacima. Unutar dvorca ponuda se bazira na interaktivnosti posjetitelja i dvorca. Posjetitelj se može upustiti u pustolovinu otkrića tamnog potkrovlja punog 'bivših' stanovnika do miješanja baruta u prahu na tornju. Cijelokupni turistička ponuda ocijenjena je sa Zlatnom Green key40 oznakom.

Proizvodi • Ugostiteljska ponuda: restoran „Tavern“ uz obroke ponuda se sastoji i od toplih i hladnih pića. Specifičnost restorana je što nudi lokalne specijalitete i tako promovira lokalnu gastronomiju.

Dvorac je moguće unajmiti za razne prigode: • V jenčanja: u dogovoru s lokalnim vlastima tvrđava Loevestein je postala i službeno mjesto vjenčanja parova iz cijele općine Zaltbommel. Crkvena vjenčanja se održavaju u kapelici tvrđave, ukrašenoj svijećama, koja je u sklopu renoviranja dobila i grijani pod pa je postalo i popularno mjesto za vjenčanja izvan ljetne sezone. Cijena vjenčanje u kapelici je 950 Eur, cijena koja uključuje PDV. Moguće je i organiziranje fotografiranja u vrijednosti od 85 do 115 Eur. • Poslovne sastanke: moguće je organizirati i druge oblike prijama poput onih poslovnih, poslovnih prezentacija, večera i sl. Kapacitet prijamnog dijela tvrđave je do tisuću gostiju. U tu svrhu moguće je birati od 11 soba koje su sve u potpunosti tehnološki opremljene projektorima, ozvučenjem, mikrofonom i zvučnicima i besplatnim bežičnim internetom.

• Kao dopuna uz sastanke nudi se i 'Teambuilding' koji uključuje: streličarstvo, mačevanje, ovčarstvo, abseiling i traganje za hranom, a sve popraćeno bogatom ugostiteljskom ponudom.

• Romantičnu noć: moguće je organizirati romantičnu noć za dvoje koja uključuje noćenje u jednom od prilagođenih apartmana i doručak. Kao alternativa sobi par se može odlučiti i za noćenje u šatoru koji sami podignu. Cijene aranžman za dvoje se kreće između 130 do 210 Eur. U sklopu s lokalnom turističkom ponudom moguće je i organizirati večeru u jednom od mnogih restorana u okolici, do kojih se dolazi brodom rijekom Waal.

• Dječje proslave: dvorac nudi široku paleta izbora za dječje proslave, kroz koje djeca u prilagođenim programima upoznavaju tvrđavu i njenu povijest. Nude se čak 5 opcija proslava: Vitezovi i Dame, Boot camp (kamp obuke), Arheološka radionica, Traganje za hranom i Srednjovjekovna moć žena.

• Ture za posjetitelje: sve ture za posjetitelje interaktivne su i sastoje se od istraživanja, igranja, gledanja, slušanja i učenja. Primjer je tura 1001 Bombs&Grenades (1001 bomba i granata) uči djecu o 17. stoljeću i ulozi tvrđave u Hollandic Water Line (vojno utvrđena linija obrane) na zabavan i inspirativan način. Službene ture s vodičem dostupne su na zahtjev, čak i izvan radnog vremena • Izgrađen parking za posjetitelje. Ukupno 100 parkirnih mjesta, s mogućnošću organiziranog parkiranja za specijalne evente u kojem slučaju je kapacitet parkinga i do 350 mjesta. Do tvrđave je moguće doći i brodom Waal rijekom za što je osiguran mol s privezima.

• Biciklističke staze koje su povezane s lokalnim i regionalnim biciklističkim stazama koje su ucrtane na specijalne brošure i lako dostupne na svom info turističkim postajama i internetu.

40 Radi se internacionalnom rangiranju ekoloških i održivih oblika poslovnih operacija u turizmu i odmorišnoj industriji.

Postoje tri razine ocjenjivanja: brončana, srebrna i zlatna.

142

Muzej Svaki posjetitelj prilikom posjeta muzeju dobiva poseban, personaliziran Ključ koji mu omogućava na jedinstveni način istražiti tvrđavu njezine priče. Šetnja kroz muzej sastoji se od velikog broja izložbi i priča, odnosno interpretacija povijesti tvrđave. Folderi koji sadrže detaljne informacije nalaze se u svakoj prostoriji. Razgled muzeja prilagođen je uzrastu, pa tako najmlađi mogu slušati priču Hugo4Kids (Hugo za djecu) i mogu se, poput Huga, zavući u škrinju knjiga poput one pomoću koje je Hugo nekoć pobjegao iz dvorca. Također je moguće se obući poput viteza ili dvorskih dama u podrumu dvorca. U sklopu muzeja nalazi se i muzej sa suvenirima.

Izložbe u dvorcu su interaktivnog oblika, poput Unearthed! Izložba koja se sastoji od posjeta arheološkim iskopinama tvrđave popraćenog 'stvarnim' stanovnicima prošlih stoljeća koji pričaju događaje iz povijesti.

143

Dodana vrijednost Ruralno okruženje dvorca - Tvrđava se sastoji na ušću rijeka Waal i Maas, koje stvaraju močvarno podruje koje okružuje tvrđavu. Ove močvare su idealne za sve vrste flore i faune, tvoreći idilično stanište za široki raspon biljaka i životinja. Posjetiteljima je, besplatno, omogućena šetnja oko cijele tvrđave. Posjet se sastoji i od uživanja u pogledu na Konik pasmine konja i Rode Geus pasmine goveda koji slobodno šeću Munnikenland pašnjacima u neposrednoj blizini tvrđave. Moguć je i obilazak okolice biciklom i brodom koji se mogu unajmiti.41 Upravljanje U dvorcu i muzeju radi 20 zaposlenika i čak 80 volontera svaki dan, dočekujući oko 120,000 posjetitelja godišnje.

Loevestein dvorac je registriran kao Organizacija za javnu dobit42. Organizacija upravljanja izuzetno je profesionalna i usklađena sa svim kriterijima kvalitete usluga sličnih muzeja i turističkih atrakcija. Pružaju široki spektar već navedenih usluga koje ovaj kompleks čine vodećim igračem na području kulturnog poduzetništva, sa samogenerirajućim prihodom od 110%. Zaklada muzej i dvorac Loevestein43 ima jednog člana odbora koji također djeluje kao ravnatelj, a kao član upravnog odjela ne prima nikakvu naknadu. Uz izvršni odbor Zaklada također ima i nadzorni odbor. Članovi osoblja, uključujući i ravnatelja, plaćeni su sukladno plaćama određenim Kolektivnim sporazumom o plaćama javno privatnih muzeja (Verzelfstandigde Rijksmusea).

Ostali podaci Tvrđava je otvorena kroz cijelu godinu za posjetitelje, svaki dan od 11:00 do 17:00 sati. Cijena ulaznica: 12,50 Eur za odrasle, Djeca (4-18 godina) 8,50 Eur, Djeca (0-3 godine) imaju besplatan ulaz. Ulaznica za muzej je besplatna.

Popust na grupe je 1 Eur. Ulaznica za školske grupe ponedjeljkom je 6,50 Eur. Parking je besplatan. Uz klasičan posjet tvrđavi i dvorcu moguće je određenim danima posjetiti samo dvorac uz popust na cijenu. Tura je skraćena i nije popraćena dodatnim sadržajima poput specijalnog ključa. Takva vrsta posjete zove se u prijevodu 'Brzi posjet dvorcu'. Također može se posjetiti samo tvrđava, jednako bez popratnog sadržaja i uz popust na ulaznicu (6.50 Eur) sa besplatnim ulazom u muzej.

41 Sve fotografije preuzete su sa web stranica: http://www.slotloevestein.nl i www.tinker.nl/en/work/revitalisation-of-loevestein-castle 42 U Nizozemskoj takva organizacija djelatnosti poznata je kao ANBI 43 Nizozemski: Stichting Museum Slot Loevestein

144

Primjer 2.

NAZIV LOKALITETA

DRŽAVA

LISTA SVJETSKE BAŠTINE

IZVORI PODATAKA

Dvorac Cardiff

Wales, UK

NE

www.cardiffcastle.com

O dvorcu Cardiff dvorac predstavlja jednu od vodeći atrakcija Walesa. Smješten je u samom središtu grada okružen lijepim parkovima, omeđen zidinama i tornjevima, a povijest mu je dugačka preko 2,000 godina. Gradnja dvorca započeta je još za vrijeme Rimljana, 50-tih godina poslije Krista. Rimljani su izgradili četiri utvrde na tom području, jedna od kojih je temelje današnjeg dvorca. Arheološki ostaci tog razdoblja mogu se i danas posjetiti. Nakon Normanskog osvajanja sagrađena je kula dvorca, što je omogućilo nanovo korištenje dvorca. Njegovo korištenje potaknulo je i izgradnju srednjovjekovnih utvrda i nastambi u njegovom neposrednom okruženju. Stoljećima je dvorac bio u vlasništvu mnogih obitelji, dok je 1766. Pao u ruke Bute obitelji koja je zaslužna za okretanje Cardiffa u najveću svjetsku izvoznu luku ugljena. Time se Bute obitelj obogatila i navodno je Markiz Bute 1860tih godina bio najbogatiji čovjek na svijetu. U 19. Stoljeću dvorac je transformiran u receptivni objekt, ukrašen gotičkim tornjevima, bogatih interijera, freskama i obojenog stakla, mramora, pozlate itd. Svaka soba posebne je tematike, uključujući i mediteranski vrt, a znatan je i utjecaj arapske i talijanske kulture u ukrasima. Poslije 30-tih godina 19 stoljeća, dvorac i park dani su gradu Cardiffu. 25 godina dvorac je bio dom Nacionalnog koledža glazbe i drame, a 1974. Godine postao je popularna atrakcija za posjetitelje.

Projekt revitalizacije Dvorac je obnovljen još u 19 stoljeću od strane IV. Markiza Butea, uključujući i obnovu rimskom zida.

Turistička ponuda Turistička ponuda sastoji se od tura koje su organizirane za djecu i odrasle, za grupe i individualce. Ponuda je uglavnom usmjerena na Obitelji s djecom kao ciljnom skupinom a sastoji se od specijalnih događanja i radionica tijekom cijele godine, prateći školske praznike. Uz obiteljski orijentiranu ponudu također postoji i ponuda za poslovne oblike turizma –sastanke i radionice. Veliki dio posjetitelja čine lokalni stanovnici. Uz navedeno u sklopu dvorca nalaze se i suvenirnica i kafić. Nema restorana unutar područja dvorca.

145

Proizvodi Specijalne turističke ture • Razgled kuće: uključuje 50 minuta obilaska Kuće sa stručnim vodstvom. Obilaze se apartmani dvorca uključujući Zimsku prostoriju za pušače, vrtić, spavaću sobu Lorda Butea i krovnog vrta. Cijena je 3£ • Connoisseur tura: odnosno tura specijalna za znalce kreirana je kao ekskluzivan privatan posjet apartmanima dvorca sa stručnim vodstvom koji daje detaljne informacije o dekoraciji dvorca i snažnim ličnostima koji su utjecali na transformaciju dvorca u 19. Stoljeću. Također se razgledavaju spektakularne sobe na Sat tornja. Razgled traje sat i pol, a cijena je 25£, a osim razgleda uključuje i čaj ili kavu, i obavezno velški kolač nakon razgleda.

• Iza scene tura: približava tajne dvorca posjetiteljima otkrivajući sve prostorije i priče inače nedostupne za javnost. Cijena je 12,50£ po osobi.

• Tura s kustosom: ovaj razgled je samo za grupe s kustosom dvorca Matthew Williamsom, koji je stručnjak za Cardiff dvorac i pruža grupi jedinstvenu perspektivu na dvorac. Priče su vezane za povijest dvorca, njegove ukrase i utjecaju lorda Butea i arhitekta Williama Burgesa na izgradnju dvorca. Obilazak traje 2 sata a cijena je 30£ po osobi, a uključuje i čaj ili kavu, i obavezni velški kolač.

• Razgled Tornja sa satom: Toranj je jedan od najprepoznatljivijih znamenitosti u Cardiffu. Unutar tornja se nalaze najljepše sobe dvorca, do kojih se dolazi spiralnim stubištem gdje se nalaze i povijesne prostorije Zimska i Ljetna pušiona. Traje oko 30 minuta a cijena je 4£ po osobi.

• Razgled filmskih lokacija: tu su snimane poznate BBC TV serije poput Doktor Who, Sherlock, Torchwood i The Sarah Jane Adventures i mnogi drugi filmovi. Ovom turom razgledavaju se sva mjesta snimanja, popraćene raznim pričama vezanih za te uratke. Obilazak traje 40 minuta s cijenom od 4£ po osobi.

• Razgled gradskih zidina: stručnim vodstvom razgledavaju se gradske srednjovjekovne zidine. Tura počinje u dvorcu, a uključuje i samostan.

• Tura Duhovi dvorca: ova tura pruža istraživanje dvorca kroz priče o njegovim duhovima i ostalim sablastima iz prošlosti. Tura se provodi sa stručnim vodstvom pričajući istinite priče, praćene bakljama i obilazeći mjesta gdje su svjedoci vidjeli i osjetili neobjašnjive stvari.

Obitelj i zabava • Obiteljski trag: je proizvod u obliku pitalice/upitnika za cijelu obitelj. Napravljena je u obliku karte i slijede se točke obilježene na toj karti a od kojih svaka ima pitanje. Odgovarajući na pitanja zapravo se uči o likovima dvorca.

• Putnik kroz vrijeme: aplikacija koja kroz povijesne likove priča priču o pojedinim povijesnim razdobljima. Radi se o digitalnoj aplikaciji, koja sadrži informacije ali i interaktivne igre za učenje. Pri odgovaranju na razna pitanja pomaže im Gwen, keltska djevojčica, Marcius, rimski vojnik i mnogi drugi likovi iz prošlosti, a kroz aplikaciju Cardiff dvorac i/ili audio vodiča.

• V jenčanja i druga događanja: u sklopu dvorca postoje mnoge prostorije koje su namijenjene za najam, savršena za vjenčanja, korporativna okupljanja, gala večere, privatne zabave, poslovne sastanke i zabave svih vrsta.

Obrazovni programi za djecu Postoji nekoliko edukativnih programa za djecu, prilagođenih njihovom uzrastu. Kroz te programe uči se o 2000 godina povijesti dvorca, ali s naglaskom da su programi interaktivni. Djeca sudjeluju u rekonstrukciji bitaka, uče o oružju, životu u raznim razdobljima i kako su se obitelji skrivala u skloništima dvorca tijekom drugog svjetskog rata.

Aplikacija za pametne telefone Prije samog posjeta dvorcu moguće je skinuti službenu aplikaciju dvorca Cardiff, kako bi se posjetitelji pravovremeno mogli putem aplikacije informirati o dvorcu i njegovoj ponudi. Aplikacija se može skinuti i dolaskom u dvorac. Sadrži audio sadržaj koji pomaže pri razgledu dvorca, fotografije znamenitosti sa popratnim informacijama i svi drugi podaci potrebni za plan posjeta poput dostupnosti dvorca, radnog vremena i sl. Postoji i dječja verzija aplikacije.

146

Interaktivna karta Digitalna karta koja se nalazi na službenoj internet stranici dvorca (zadnja fotografija). Posjetitelji i mogući posjetitelji putem interaktivne karte mogu dobiti uvid u prostorno uređenje dvorca, i klikajući na pojedine dijelove dvorca i okolice mogu dobiti osnovne informacije o njima.

Muzej U dvorcu se nalaze muzej dvorca koji ima izložbu primjeraka iz dvorca, i izložbu Velškog vojnika – koja prikazuje ratnu opremu vojnika.

Dodana vrijednost U sklopu dvorca postoji i interpretacijski centar koji kroz film pruža svakom posjetitelju osnovne informacije o dvorcu.

Upravljanje Nema informacija Ostali podaci Cijene za posjetitelje dvorca su različite prema starosti i vrsti obilaska, odnosno uključuje li posjet i dodatne ture. Cijene za obilazak dvorca uključuju: audio vodič, posjet dekorativnim sobama u Kući, posjet skloništima II. Svjetskog rata, Rimske zidine, muzej Velškog vojnika, interpretacijski centar i izložbu.

147

148

149

NAZIV LOKALITETA

DRŽAVA

LISTA SVJETSKE BAŠTINE

IZVORI PODATAKA

Tvrđava Mihovil

Hrvatska

NE

www.svmihovil.sibenik.hr

O tvrđavi Tvrđava sv. Mihovila danas je prepoznatljivi simbol grada Šibenika od iznimnog kulturno povijesnog značaja za Hrvatsku. Prvi put spominje se u povijesnim dokumentima na prijelazu iz 11. u 12. Stoljeće kao baza za gusarenje. Obilježava ju snažan prirodan položaj pa ju ni Mlečani 1378. godine ne uspijevaju osvojiti, iako su uspjeli ući u grad koji su i zapalili. Kako su 38 mjeseci grad bio pod opsadom, 1412. godine ipak padaju pod vlast Mletačke Republike pod čijem sastavu ostaju 4 stoljeća. Za to vrijeme tvrđava je bila dograđivana dodatnim elementima poput dvostrukih bedema.

Kako je rasla opasnost od Osmanlija u to vrijeme, izgradile su se i druge tri tvrđave (sv. Nikole, sv. Ivana, Barone) koje su uspješno odolijevale njihovim napadima. Tvrđava sv. Mihovila pomalo je bila zapuštena, posebice nakon eksplozija skladišta baruta 1663. i 1752. Tek 1832. godine austrijska uprava obnavlja veći dio tvrđave i gradskih zidina.

Projekt revitalizacije Projektom revitalizacije obuhvaćeni su infrastrukturni radovi izgradnje i uređenja ljetne pozornice s 1077 mjesta i uređenje podzemnog dijela tvrđave. Uz infrastrukturne radove izrađeni su i nekoliko studija i planova poput Kulturni brand grada Šibenika, Plan upravljanja kulturnim dobrima i Plan razvoja programa tvrđave sv. Mihovil.

Osim navedenog organizirana su i 4 edukativna programa s više od stotinu polaznika. Promotivni materijali o projektu također su bili dijelom revitalizacije, koji su izrađeni na šest jezika a uključivali su i promotivni video te multimedijalnu prezentaciju. Postavljeni su i panoramski teleskopi na kulama, izrađene replike srednjovjekovnog oružja i dvadeset srednjovjekovnih kostima za osoblje tvrđave.

Turistička ponuda Obnova tvrđave rađena je prije svega s ciljem očuvanja kulturnog spomenika, i promocije kulturne baštine.

Većina evenata, iz tog razloga, su kulturnog karaktera poput mnogobrojnih koncerata. Uz navedeno ponuda se sastoji i od zadovoljavanja potreba poslovnog turizma: za to je predviđeno pet ekskluzivnih prostora koji prikladni za organizaciju događaja kongresnog, poslovnog, ali i privatnog karaktera. Prostore je moguće rezervirati samo za određenu skupinu ljudi da bude zatvorenog karaktera, prema zahtjevu i preferencijama gosta. Također

150

se cijela tvrđava može ustupiti, prema zahtjevima događaja, u najam. Prostorije su opskrbljene za potrebe organizacije glazbenog programa, cateringa, dekoraciju prostora, razglas, rasvjetu, binu te sve popratne usluge.

Proizvodi Najistaknutiji proizvod, kao rezultat revitalizacije objekta je ljetna otvorena pozornica s pogledom na grad i šibenski arhipelag. Osposobljena je za prihvat 1077 posjetitelja, te zadovoljava tehničke uvjete za sve vrste događanja.

Na službenoj web stranici nalazi se dokument koji daje tehničke podatke o pozornici na uvid svim zainteresiranim stranama koji se bave organizacijom koncerata, predstava i dr. Otvorena je u lipnju 2014. Godine kada ju je posjetilo više od 250 000 posjetitelja kroz 43 večernja događanja. Iste godine proglašena je i Kulturnom atrakcijom godine.

Kako je već navedeno, Tvrđavu je moguće unajmiti odnosno fizički zatvoriti za određene grupe u dnevnoj varijanti, i u sklopu večerašnjih događanja poput VIP terase. Prilikom takvog vrsta najma Tvrđava se može unajmiti u potpunosti, odnosno cjelokupni prostor tvrđave ili pojedinih prostora. Pojedini prostori podijeljeni su prema namjeni i površini: • Prostor ispod glavne pozornice – pogodan je za afterpartyje, kao i vjenčanja i sl.

• Informativno-izložbena prostorija I. koja se nalazi u podzemnom dijelu Tvrđave kapaciteta s direktnim izlazom na plato i na pozornicu, • Informativno-izložbena prostorija II. koja je otvorenog karaktera a nalazi se ispod kaštela, • Vanjski bedem Tvrđave (istok, jug zapad pogled) koji je naravno vanjski dio pogodan za večernja događanja sa spektakularnim pogledom na Šibenik i okolicu, i • VIP sektor na jugozapadnoj unutrašnjoj kuli pogodan za manje skupine 10-20 sudionika, također s pogledom na Šibenik i okolicu.

Tvrđavu je moguće posjetiti individualno i grupno uz stručno vodstvo, na hrvatskom i engleskom jeziku. Moguće je i organizirati edukativne radionice za djecu školske dobi.

Klub prijatelja tvrđave – je program omogućen svim zainteresiranima da se učlane plaćanjem članarine od 50 kuna. Prihod od članstva se višenamjenski koristi, sa svrhom očuvanja i prezentiranja tvrđave. Članovi imaju specijalne pogodnosti poput cjelogodišnjeg dnevnog obilaska i popusta na cijene ulaznica za večernja događanja u organizaciji Tvrđave.

Muzej Tvrđava nema muzej, ali se organiziraju izložbe u za to predviđenim prostorima.

Dodana vrijednost Osiguran je pristup za osobe s invaliditetom na plato pod tvrđavom. U podzemnoj razini nalazi se i lift koji je povezan s gornjom razinom tj pozornicom. Sanitarni čvor također je prilagođen osobama s invaliditetom.

Upravljanje Upravljanje Tvrđavom je pod nadležnošću Muzeja grada Šibenika.

Ostali podaci Prodaja ulaznica vrši se preko interneta, na ulazu u Tvrđavu ili u Muzeju grada Šibenika. Cijene za odrasle su 35 kuna, za djecu (5-18 godina) 20 kuna. Za organizirane grupe djece i studenata od min 10 pax cijena je 15 kuna, a za odrasle 25 kuna. Slobodan ulaz ostvaruju djeca do 5 godina i članovi ICOM-a.

151

152

III

ANALIZA TROÅ KOVA I KORISTI (CBA)

154

18. Analiza troĹĄkova i koristi (CBA) 19. Financijska analiza 20. Ekonomska analiza 21. Procjena rizika 22. Kratice i oznake 23. StruÄ?ni tim

155

18

156

Analiza troĹĄkova i koristi (CBA)

U ovom poglavlju potrebno je pokazati je li izvodljivost projekta realna. Jednako tako značajno je razmotriti u kojoj je mjeri odabrano ulaganje optimalan odabir u usporedbi s alternativnim mogućnostima ulaganja.

Bitno je napomenuti da Analiza izvodljivosti i koristi (CBA - Cost Benefit Analysis) daje inicijalnu analizu troškova i koristi budući da autorima CBA prilikom izrade nisu bile dostupne detaljnije informacije o troškovima investicije i tekućim operativnim prihodima i rashodima Tvrđave Klis. Razlog tome je nedostatak jedinstvenog upravljačkog tijela koje bi u trenutku izrade CBA imalo stvarnu nadležnost nad upravljanjem Tvrđavom, a koje bi kako takvo moglo pripremiti detaljnu statistiku prihoda i rashoda dosadašnjeg rada Tvrđave Klis. Radi navedenog, autori su prilikom izrade projekcija osim troškova koji su prikupljeni od strane Splitsko-dalmatinske županije i Općine Klis koristili i drugim usporedivim troškovnicima za slične lokalitete.

Unatoč nedostatnim podacima, tvrtka Prvi korak poduzetnički centar d.o.o u potpunosti stoji iza ove Analize te smatra da su prikazane realne projekcije prihoda i rashoda i općenito isplativosti ulaganja u projekt. Ukoliko se ne pojave neki veći nepredvidljivi prihodi ili rashodi, te ukoliko sve ostale okolnosti projekta ostanu iste (pretpostavka ceteris paribus), prema mišljenju tvrtke, dane projekcije u CBA od budućih ostvarenih rezultata mogu odstupati u manjem postotku.

18.1. Identifikacija alternativa Nakon definiranja socioekonomskog okvira te snimke zatečenog stanja, potreba i procjene budućih trendova, prijavitelj projekta opravdanost sufinanciranja projekta temeljit će na rezultatima analize mogućih opcija ulaganja.

Glavni cilj ove analize je identificirati i odabrati najperspektivniju strukturu Plana upravljanja koja može postići postavljene ciljeve s obzirom na niz relevantnih kriterija. U skladu s praksom i preporukama razmatrane su 3 ključne opcije: „ne činiti ništa“ (do nothing), „učiniti minimalno“ (do minimum) i „učiniti nešto“ (do something) koje su detaljnije razrađene u obliku pojednostavljene CBA. Nastavno, izvršena je gruba procjena odabranih opcija (uži izbor) kako bi se iste moglo rangirati i time generirati odabir najoptimalnije opcije projekta obnove u zadanim parametrima i ulagačkom okruženju.

Navedene opcije analizirane su i ocijenjene prema sljedećim kvantitativnim i kvalitativnim kriterijima: investicijski troškovi, operativni troškovi i troškovi održavanja, kapacitet, utjecaj na okoliš, ekonomski troškovi i koristi te nova tehnološka rješenja.

Na temelju kvantitativne i kvalitativne procjene, prijavitelj projekta može utvrditi koja je tehnološka opcija poželjna. U idealnom slučaju preferirana opcija je ona koja postiže ciljeve projekta na najučinkovitiji način.

Opcije predloženog rješenja se promatraju unutar ostvarivanja istih socioekonomskih ciljeva, odnosno, ne promatraju se izvan ostvarenja postavljenih razvojnih ciljeva.

Alternative koje će se razmatrati u ovoj analizi izvodljivosti su: • Alternativa A.1 “Do nothing” (bez projekta) – scenarij u kojem se na predmetnoj lokaciji ništa ne investira; • Alternativa A.2 “Make minimum changes“ (minimalne promjene) – provedba minimalnih mjera zaštite prostora i posjetitelja; • Alternativa A.3 “Do something” (s projektom) – scenarij u kojem se planirana investicija u cijelosti ostvaruje.

18.1.1. Što su alternative Alternativa A.1 “Do nothing” (bez projekta) Alternativa bez projekta tj. scenarij “Do nothing” (ne učiniti ništa) znači da će se postojeće usluge na predmetnoj lokaciji nastaviti bez dodatnih kapitalnih investicija. Ovaj se slučaj naziva još i „poslovanje kao do sada“ (BAU – Business as usual).

U slučaju odustajanja od projekta, Splitsko-dalmatinska županija će izgubiti mogućnost obogaćivanja svoje

157

kulturne i turističke ponude reprezentativnom građevinom (tvrđavom) smještenom u zaleđu, ali ipak u samoj blizini gradova Splita i Solina te drugih mjesta orijentiranih na more, a koja bi mogla značajno poboljšati ponudu i promociju kulturnih vrijednosti i znamenitosti Županije.

Izostalo bi i povezivanje svih zainteresiranih institucija, poduzetnika i predstavnika lokalnih vlasti koje bi trebalo uroditi aktivnostima afirmacije aktivnog i kulturnog turizma. Alternativom “Do nothing” ne ostvaruju se potencijalni prihodi i projekt kao takav nema nikakvu dodanu vrijednost (razvoj poduzetništva, novo zapošljavanje, zapošljavanje nezaposlenih osoba, razvoj Općine Klis,...). Također bi izostali rezultati u boljem plasmanu smještajnih kapaciteta i vezane ugostiteljske ponude.

Odustajanjem od projekta obnove tvrđave Klis gubi se prilika jednokratne sveobuhvatne obnove koja bi zamijenila neophodna, ali manja nužna korektivna ulaganja rekonstrukcije i obnove na godišnjoj razini.

Alternativa A.2 “Make minimum changes“ (minimalne promjene) Redukcije planiranih projekata su česte. Do istih dolazi najčešće radi nedostatka financijskih sredstava, te troškova koji često čak prouzroče i potpuno odustajanje od projekta.

Projekt revitalizacije tvrđave Klis sastoji se od nekoliko faza kao što su: • Hitne mjere sanacije • Radovi na infrastrukturi • Konzervatorsko-restauratorska istraživanja • Radovi na sanaciji, uređenju i održavanju objekata.

Kao opcija učiniti minimalno izdvaja se mogućnost obavljanja samo hitnih mjera sanacije koje obuhvaćaju: • čišćenje zidova i raščišćavanje dijelova Tvrđave, • popravak oštećenog zida i konzerviranje zidova Tvrđave, • uređenje šetnjica i stepeništa na prostoru Tvrđave, te • rekonstrukciju glavnih ulaznih vrata kao i vrata na ulazima u drugi i treći obzid Tvrđave.

Prema vrijednosti projekta, učiniti minimalno opcija znači investirati cca 5,5 mil. kn od ukupno potrebnih 40,1 mil. kn koliko iznosi procijenjeni ukupni trošak projekta ulaganja u cjelovitu obnovu tvrđave Klis.

Provedba ovih investicija nužan je preduvjet za nastavak rada tvrđave Klis (turističko-gospodarska namjena primanja posjetitelja) s obzirom da trenutno stanje Tvrđave nije u skladu s minimalnim standardima sigurnosti ili pak gospodarsko-turističke namjene te je na nekim dijelovima posjet Tvrđavi čak i opasan za sigurnost osoblja ili posjetitelja.

Alternativa A.3 “Do something” (s projektom obnove) Razvoj turizma i uz njega vezanih usluga jedan je od ključnih prioriteta Splitsko-dalmatinske županije. Općina Klis prepoznala je važnost tvrđave Klis u kulturnom smislu, ali i njegov potencijal u doprinosu društveno ekonomskom razvoju Općine i regije. U tom smislu investicija u tvrđavu Klis se sagledava kao dugoročna investicija koja će doprinijeti revitalizaciji turističke ponude Općine Klis i Županije sukladno Nacionalnoj strategiji razvoja kulturnog turizma, ali i sveopćeg razvoja kliškoga kraja.

Općina i Županija su se odlučile ovaj projekt odrediti prioritetnim vođeni idejom da se turistički afirmira prepoznatljiv kulturni lokalitet oko kojeg će se razvijati nova, obogaćena turistička ponuda. Također bi se obnovom tvrđave djelovalo i na rasterećenje postojećih kulturnih prostora i znamenitosti u Županiji koji tijekom glavne turističke sezone često budu prekapacitirani.

Prema vrijednosti projekta, potrebno je investirati 40,1 mil. kn koliko iznosi procijenjeni ukupni trošak projekta ulaganja u cjelovitu obnovu tvrđave Klis.

158

18.1.1.1. Analiza investicijskih troškova Alternativa a) Alternativa A.1 – “Do nothing” (bez projekta) Alternativa bez projekta, tj. scenarij „Do nothing“, znači da će se postojeće stanje na predmetnoj lokaciji nastaviti bez investicijskog troška. Ova alternativa za posljedicu bi imala da Tvrđava Klis nastavlja rad na dosadašnji način, onemogućio bi se daljnji razvoj odnosno zaustavilo bi se daljnje investiranje i novo zapošljavanje, a prijetilo bi propadanje lokaliteta. Ova alternativa uključuje postojeće operativne prihode i troškove poslovanja Tvrđave Klis kao i troškove tekućeg i investicijskog održavanja iste. Navedena alternativa dovodi do mogućnosti potpunog zatvaranja tvrđave za posjetitelje u skoroj budućnosti radi opasnosti uzrokovanih lošim stanjem pojedinih dijelova Tvrđave.

Sa stanovišta investicijskih troškova ova Alternativa dobiva 100% bodova. b) Alternativa A.2 – „Do minimum“ – Hitne mjere zaštite Ova alternativa uključuje provođenje hitnih mjera zaštite kojima se omogućava nastavak sigurnog rada Tvrđave Klis. Navedenim se osigurava sigurnost budućim posjetiteljima za vrijeme obilaska Tvrđave, provode se potrebne radnje čišćenja Tvrđave te nužne obnove zidina i šetnjica (stepeništa).

Tablica 10. - Predviđene aktivnosti i troškovi provođenja hitnih mjera zaštite (u kunama)

Čišćenje zidova i raščišćavanje dijelova Tvrđave

710.000,00

Popravak i konzerviranje zidova

1.456.320,00

Uređenje šetnjica i popravak stepeništa

1.642.000,00

Rekonstrukcija ulaznih vrata u Tvrđavu

1.640.880,00

Ukupno

5.449.200,00

Ciljane skupine provođenjem ove alternative dobivaju mogućnost daljnjeg sigurnog obilaska Tvrđave koja bi nastavila s pružanjem usluga u približno istom obimu kao i danas.

Sa stanovišta investicijskih troškova ova Alternativa dobiva 80% bodova. c) Alternativa A.3 – „Do something“ – obnova Tvrđave, infrastrukture i konzervatorski radovi Ova opcija uključuje širu obnovu Tvrđave (obnovu i rekonstrukciju pojedinih objekata unutar Tvrđave, infrastrukturno opremanje te konzervatorska istraživanja). Time ciljne skupine dobivaju mogućnost normalnog poslovanja, razvoja poslovanja te početka novih poduzetničkih aktivnosti.

Tablica 11. - Predviđene aktivnosti i troškovi provođenja projekta šire obnove Tvrđave (u kunama)

Hitne mjere zaštite

5.449.200,00

Ulaganja u infrastrukturu

17.733.450,00

Konzervatorska istraživanja Radovi na sanaciji i očuvanju Ukupno

10.050.000,00 7.518.429,00 40.751.079,00

Ova alternativa bi omogućila razvoj i aktivaciju cijelog prostora Tvrđave i mogućnost organiziranja većeg broja manifestacija i događaja te bi se budućim posjetiteljima omogućio znatno kvalitetniji uvid u nekadašnje stanje Tvrđave uz ponudu mnoštva sadržaja, što bi lokaciju učinilo atraktivnijom u pogledu kulturne baštine, ali i razvoja gospodarskih djelatnosti povezanih istom.

Sa stanovišta investicijskih troškova ova Alternativa dobiva 10% bodova.

159

18.1.1.2. Analiza operativnih troškova i troškova održavanja Alternativa a) Alternativa A.1 – „Ne činiti ništa ili Nema promjena – Do nothing - Business as usual“ Kao što je navedeno u prethodnim poglavljima, iako alternativa “Do nothing” nema nikakvog investicijskog ulaganja, ista podrazumijeva određene operativne troškove i troškove održavanja. Procijenjeni godišnji troškovi pogona i održavanja utvrđeni su temeljem sadašnjih troškova poslovanja. Prema dobivenim podacima Općine Klis, u proteklih nekoliko godina prosječno je za tekuće troškove vezane uz Tvrđavu i osnovno održavanje Tvrđave izdvajano prosječno 500.000,00 kn na godišnjoj razini (bruto iznos). Navedeni troškovi su uključivali troškove zaposlenika, troškove održavanja površina te izvanredne manje zahvate na Tvrđavi.

Predviđeni troškovi u promatranom vremenskom horizontu projekta od 15 godina svedeni su na neto sadašnju vrijednost (NPV) i kao takvi će se koristiti u usporedbi s drugim alternativama. Procijenjeni troškovi pogona i održavanja Alternative A.1 iznose 500.000,00 kn godišnje u 1. operativnoj godini dok bi procijenjeni troškovi pogona i održavanja za promatrani vremenski horizont projekta od 15 godina svedeni na neto sadašnju vrijednost uz diskontnu stopu od 5% iznosili 5.367.088,00 kn.

Sa stanovišta troškova pogona i održavanja ova Alternativa dobiva 100% bodova. b) Alternativa A.2 – „Do minimum“ – Hitne mjere zaštite Troškovi održavanja procijenjeni su temeljem sadašnjeg poslovanja i iskustava na izradi sličnih projekata. Troškovi održavanja odnose se na obuhvat ove alternative projekta i uključuju troškove zaposlenika, troškove održavanja Tvrđave, troškove manjih izvanrednih radova na Tvrđavi te troškove vanjskih usluga. Procijenjeni troškovi Alternative A.2 iznose 750.000 kn godišnje, dok bi procijenjeni troškovi za promatrani vremenski horizont projekta od 15 godina svedeni na neto sadašnju vrijednost uz diskontnu stopu od 5% iznosili 8.050.632,00 kn.

Sa stanovišta troškova pogona i održavanja ova Alternativa dobiva 80% bodova. c) Alternativa A.3 – „Do something“ – obnova Tvrđave, infrastruktura i konzervatorski radovi Troškovi pogona i održavanja procijenjeni su temeljem sadašnjeg poslovanja i iskustava na izradi sličnih projekata.

Troškovi pogona i održavanja odnose se na obuhvat ove alternative projekta i uključuju troškove zaposlenika, troškove održavanja Tvrđave, troškove električne energije, troškove održavanja prometnica, sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda te troškove vanjskih usluga. Procijenjeni troškovi pogona i održavanja Alternative A.3 iznose 1.500.000 kn godišnje, dok bi procijenjeni troškovi pogona i održavanja za promatrani vremenski horizont projekta od 15 godina svedeni na neto sadašnju vrijednost uz diskontnu stopu od 5% iznosili 16.101.263,00 kn.

Sa stanovišta troškova pogona i održavanja ova Alternativa dobiva 20% bodova.

18.1.1.3. Analiza kapaciteta alternativa u odnosu na ciljne skupine a) Alternativa A.1 – „Ne činiti ništa ili Nema promjena – Do nothing - Business as usual“ Uspoređujući navedene alternative evidentno je da Alternativa A.1 ima ograničeni kapacitet u odnosu na ciljane skupine, a dovodi u pitanje i mogućnost nastavka poslovanja s obzirom na činjenicu da su trenutno određeni dijelovi Tvrđave opasni i za osoblje i za posjetitelje.

S obzirom na kapacitet ova Alternativa dobiva 10% bodova. b) Alternativa A.2 – „Do minimum“ – Hitne mjere zaštite Ova alternativa omogućava nastavak poslovanja Tvrđave i otvorenost iste za posjetitelje. Samim time očekuje se zapošljavanje jedne (1) osobe koja će aktivno brinuti o radu Tvrđave (ulaznice, praćenje stanja pojedinih objekata i obavještavanje upravljačke strukture o potrebnim radnjama na obnovi i održavanju). Navedena Alternativa A.2 omogućuje djelomično povećanje kapaciteta.

S obzirom na kapacitet ova Alternativa dobiva 30% bodova

160

c) Alternativa A.3 – „Do something“ – obnova Tvrđave, infrastrukture i konzervatorski radovi Alternativa obuhvaća gotovo kompletnu obnovu Tvrđave, infrastrukturno opremanje i konzervatorske radove na Tvrđavi.

Predložena Alternativa A.3 osigurava optimalno korištenje kapaciteta Tvrđave. Realno se očekuje rast broja posjetitelja za 100% u odnosu na trenutni broj posjetitelja već u prvoj godini po izvršenom ulaganju te dodatni rast broje posjetitelja za 5% godišnje. Očekuje se potreba za zapošljavanjem 3 djelatnika koji će brinuti o radu Tvrđave već u prvoj godini projekta.

S obzirom na kapacitet ova Alternativa dobiva 100% bodova.

18.1.1.4. Analiza utjecaja alternativa projekta na okoliš a) Alternativa A.1 – „Ne činiti ništa ili Nema promjena – Do nothing - Business as usual“ Realizacijom Alternative A.1 nema dodatnog negativnog utjecaja na okoliš uzrokovanog gradnjom, ali ova Alternativa ne osigurava minimalne uvjete za održiv razvoj Tvrđave, jer nisu riješena pitanja kvalitetne opskrbe vodom, odvodnje otpadnih voda te upravljanje otpadom.

Stoga, s gledišta zaštite okoliša ova Alternativa dobiva 20% bodova. b) Alternativa A.2 – „Do minimum“ – Hitne mjere zaštite Realizacijom Alternative A.2 nema negativnog utjecaja na okoliš uzrokovanog gradnjom, ali ova alternativa također ne osigurava minimalne uvjete za održivi razvoj Tvrđave, jer tekođer nisu riješena pitanja kvalitetne opskrbe vodom, odvodnje otpadnih voda te upravljanja otpadom.

Stoga, s gledišta zaštite okoliša ova Alternativa dobiva 20% bodova. c) Alternativa A.3 – „Do something“ – obnova Tvrđave, infrastrukture i konzervatorski radovi Realizacijom Alternative A.3 se očekuje manji utjecaj na okoliš vezan poglavito uz infrastrukturne radove i obnovu dijela objekata Tvrđave, međutim ova alternativa osigurava uvjete za održivi razvoj cijele Tvrđave izgradnjom kompletne infrastrukture koja rješava pitanja kvalitetne opskrbe vodom, odvodnje otpadnih voda te upravljanja otpadom.

Stoga, s gledišta zaštite okoliša ova Alternativa u odnosu na prethodne dobiva 80% bodova.

18.1.1.5. Analiza ekonomskih koristi i troškovi alternativa a) Alternativa A.1 – „Ne činiti ništa ili Nema promjena – Do nothing - Business as usual“ Realizacijom Alternative A.1 javlja se mogućnost zatvaranja Tvrđave za posjetitelje.

S gledišta ekonomskih koristi i troškova ova Alternativa dobiva 0% bodova. b) Alternativa A.2 – „Do minimum“ – Hitne mjere zaštite Realizacijom Alternative A.2 ostvaruju se određene ekonomske koristi i troškovi koji se ostvaruju i u trenutnom načinu poslovanja, no isto osigurava nastavak poslovanja.

Ekonomske koristi: • Pozitivne tržišne i netržišne koristi za pojedinca, organizacija i društvo u cjelini.

Ekonomski troškovi: investicijski troškovi, operativni troškovi.

S gledišta ekonomskih koristi i troškova ova Alternativa dobiva 50% bodova. c) Alternativa A.3 – „Do something“ – obnova Tvrđave, infrastrukture i konzervatorski radovi Realizacijom Alternative A.3 ostvaruju se značajne ekonomske koristi i troškovi u vidu potencijalnog osjetnog povećanja broja posjetitelja radi unaprjeđenja infrastrukture i sadržaja ponude Tvrđave. U odnosu na druge alternative, ovom Alternativom povećavaju se ekonomske tržišne i netržišne koristi za pojedinca, organizaciju i društvo u cjelini radi povećanja gospodarske aktivnosti i novog zapošljavanja.

S gledišta ekonomskih koristi i troškova ova Alternativa dobiva 100% bodova.

161

18.1.1.6. Analiza tehnološkog napretka Alternativa a) Alternativa A.1 – „Ne činiti ništa ili Nema promjena – Do nothing - Business as usual“ Uspoređujući navedene alternative evidentno je da Alternativa A.1 ne pridonosi tehnološkom napretku.

S gledišta tehnološkog napretka ova Alternativa nosi 0% bodova. b) Alternativa A.2 – „Do minimum“ – Hitne mjere zaštite Uspoređujući navedene alternative evidentno je da Alternativa A.2 također ne pridonosi tehnološkom napretku.

S gledišta tehnološkog napretka ova Alternativa nosi 0% bodova. c) Alternativa A.3 – „Do something“ – obnova Tvrđave, infrastrukture i konzervatorski radovi Realizacijom Alternative A.3 predviđa se izgradnja tehnološki napredne infrastrukture u cijeloj Tvrđavi. Tehnološki napredak planira se postići instalacijom optimalne elektroenergetske, vodovodno-kanalizacijske i IKT infrastrukture.

Radi navedenog, ova Alternativa dobiva 100% bodova.

18.2. Analiza izvedivosti 18.2.1. Analiza potražnje (sadašnja i planirana) Za analizu potražnje referirat ćemo se na analizu koja je provedena u okviru Marketinškog plana (str. 100-110) a u kojem je navedeno stanje u domeni razvoja turizma, broja posjetitelja, struktura gostiju i trendovi te ostale karakteristike trenutne potražnje koje će poslužiti u daljnjoj procijeni troškova i koristi. Iz tog razloga te informacije i podatke ovdje nećemo ponavljati.

18.3. Raspoloživa tehnološka rješenja 18.3.1. Uređenje javne komunalne infrastrukture za turizam Tehnička rješenja obnove i revitalizacije tvrđave Klis obrađena su dijelu dokumenta „Plan upravljanja Kliškom tvrđavom“44 izrađenom od strane tima stručnjaka predvođenih dr.sc. Jadranom Antolovićem45. S obzirom da se u ovom projektu radi već o postojećoj građevini koja se dodatno uređuje, a koja pripada u kategoriju spomenika 1. kategorije, prilikom izrade projekta poštivani su svi uvjeti nadležnog konzervatorskog odjela (Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Splitu). Sukladno Akcijskom planu očuvanja i revitalizacije Tvrđave46 planirana rekonstrukcija tvrđave Klis predviđa sljedeće mjere: Tablica 12. - Mjere obnove tvrđave Klis

DIO PROJEKTA Hitne mjere zaštite

OPIS Hitne mjere zaštite: • čišćenje zidova i raščišćavanje dijelova Tvrđave, • popravak oštećenog ziđa i konzerviranje zidova Tvrđave, • uređenje šetnica i stepeništa na prostoru Tvrđave, te • rekonstrukciju glavnih ulaznih vrata kao i vrata na ulazima u drugi i treći obzid Tvrđave. u drugi i treći obzid Tvrđave mogu biti smještene male suvenirnice i informacijske točke.

44 vidi poglavlje 9. Akcijski plan očuvanja i revitalizacije Tvrđave Plana upravljanja Kliškom tvrđavom 45 Dr. sc. Jadran Antolović, voditelj je stručnog studija Menadžment u kulturi na Veleučilištu Baltazar Zaprešić gdje predaje kao profesor visoke škole u trajnom zvanju na stručnom studiju kolegije: Menadžment u kulturi, Organizacija kulturnih djelatnosti, Zakonodavstvo u kulturi, te na specijalističkom studiju Projektnog menadžmenta kolegije: Hrvatska javna uprava i Europska unija, Menadžment javnog sektora i Projekti u Europskoj uniji. Od 2001. godine ekspert je UNESCO-a za pravna i ekonomska pitanja zaštite i očuvanja kulturne baštine. Kao ekspert UNESCO-a sudjelovao je u edukacijama u Rumunjskoj i Mađarskoj o pravnim standardima zaštite i očuvanja kulturne baštine.

46 vidi poglavlje 9. Akcijski plan očuvanja i revitalizacije Tvrđave Plana upravljanja Kliškom tvrđavom

162

DIO PROJEKTA Radovi na infrastrukturi

OPIS Struktura planiranih infrastrukturnih radova: • Izrada projektne dokumentacije za infrastrukturu • Elektroenergetska infrastruktura • Vodovod i kanalizacija • IT infrastruktura.

Konzervatorska i arheološka istraživanja

Kako nikada nije sačinjena cjelovita konzervatorska podloga za Tvrđavu i povijesno važne prostore koji okružuju, poput podgrađa i Megdana, treba intenzivirati istraživanja prije nego li se pristupi ozbiljnijim zahvatima obnove ili rekonstrukcije. Istraživanja će prioritetno zahvatit prostore Tvrđave, a tek kada oni budu dostatno istraženi organizirat će se istraživanja u okruženju.

Posebno će biti planirana i organizirana daljnja arheološka istraživanja koja se trebaju sustavno provesti na tri područja, a to su: svi otvoreni prostori koji se nalaze unutar trećeg obrambenog zida, prostor podgrađa – varoša, te prostor Megdana.

Radovi na sanaciji i očuvanju

Planirani radovi na sanaciji se odnose na sljedeće objekte unutar Tvrđave Klis: • Obnova i rekonstrukcija topničke vojarne • Rekonstrukcija Pješačke vojarne • Obnova građevina na ulazu u treći prsten Tvrđave • Redovno godišnje održavanje

18.3.2. Tehničke mjere zaštite na radu tijekom izvedbe objekta Oprema gradilišta, osiguranje uređaja, strojeva i ljudi moraju zadovoljavati odredbe Zakona o zaštiti na radu.

Pri izvođenju radova potrebno je koristiti ispravan alat za rad, zaštitnu kacigu, radno odijelo, zaštitne rukavice i cipele, opasač za rad na visinama, ljestve, vitla i dizalicu te ostalu mehanizaciju.

Po završetku radova potrebno je urediti okoliš, prilagoditi ga prirodnom izgledu odnosno uvjetima izgradnje objekta. Nakon puštanja objekta u probni rad potrebno je provesti odgovarajuća mjerenja, izdati ateste i napraviti tehnički pregled objekta.

Kontrolu tehničkih mjera zaštite na radu provode rukovoditelj gradilišta, nadzorno tijelo te ovlašteno tijelo u ime jedinice lokalne/regionalne samouprave ili Republike Hrvatske.

18.4. Plan proizvodnje (uključujući iskorištenje infrastrukture) Postupak za povećanje broja posjetitelja U poslovanju Tvrđave Klis treba se voditi sljedećim smjernicama: • Planirati konkurentne cijene ulaznica i drugih popratnih sadržaja koje neće djelovati odbojno na posjetitelje; • Iskoristiti u marketinškom planu blizinu mora, te ciljati na posjetitelje velikih gradova Splita i Solina odnosno UNESCO-vih lokaliteta (Split, Trogir); • Iskoristiti u marketinškom planu blizinu sličnih lokaliteta koji se mogu promovirati skupno; • Iskoristiti dobru prometnu povezanost i blizinu značajnih cestovnih pravaca; • Osmisliti ponudu dodatnih sadržaja prilagođenu ciljanim skupinama posjetitelja.

163

Marketinški plan za tvrđavu47 dao je sljedeću projekciju strukture posjetitelja, odnosno identificirao je sljedeće profile potencijalnih skupina gostiju: 1. Slučajni gost; 2. Planirani gost; 3. Znalci i entuzijasti; 4. Poslovni i edukativni gosti.

Isti marketinški plan za navedene skupine gostiju predviđa sljedeće osnovne usluge i proizvode48: 1. Samostalno razgledavanje 2. Autohtoni suveniri 3. Eno-gastro ponuda unutar Tvrđave 4. Stručni vođeni obilazak Tvrđave 5. Školski obilazak Tvrđave s digitalnim prezentacijskim centrima 6. Digitalni prikazi 7. Digitalni prezentacijski centri 8. Kulturno-umjetnički program 9. Dodatne aktivnosti: gađanje lukom i strijelama, gađanje potkovama i druge stare igre 10. Dodatne aktivnosti: radionice, predavanja…

11. Višednevni znanstveni program 12. Višednevni kulturni program 13. Tim building usluge Za puno iskorištenje svih potencijala Kliške tvrđave predloženo je i formiranje zajedničkih kulturnih ruta sa susjednim lokacijama koje bi turistu omogućile jedinstveni cjelodnevni kulturno-povijesni doživljaj. Predložena turistička kulturna tura ujedinila bi Salonu, Dioklecijanovu palaču u Splitu i tvrđavu Klis u program „Oživljena povijest - od Starog do Novog vijeka”. Povezana aktivnost uz ovo opisano predviđa „Hop-in, hop-out“ autobusnu liniju na relaciji Salona - Dioklecijanova palača Split - tvrđava Klis.

Marketinški plan49 ovako spaja profile gostiju s iskorištavanjem dostupne infrastrukture, odnosno s korištenjem ponuđenih proizvoda i usluga, te predviđa sljedeće ponašanje gostiju vezano uz posjet Kliškoj tvrđavi: Tablica 13. - Profili gostiju, njihovo očekivano ponašanje i povezanost s korištenjem proizvoda50

PROFIL GOSTA

VRSTA PROIZVODA

OPIS OČEKIVANOG PONAŠANJA GOSTIJU

1) Slučajni

Samostalno razgledavanje

Kupovina ulaznice, razgledavanje Tvrđave, samostalni obilazak, kratko zadržavanje na info punktovima, muzeju i prezentacijskom centru.

Trajanje boravka do 90 min.

Eno-gastro usluga

Kupovina ulaznice, kratko razgledavanje Tvrđave, konzumiranje jela i pića.

Trajanje boravka do 120 min.

Obilazak s digitalnim prikazima

Kupovina ulaznice, razgledavanje Tvrđave, samostalni obilazak, Djelomično korištenje digitalnih prikaza.

Trajanje boravka do 180 min.

Suvenir

Kupnja suvenira na odlasku.

47 vidi poglavlje 12. Marketinški plan za tvrđavu Plana upravljanja Kliškom tvrđavom 48 Za detaljni opis proizvoda i usluga vidi poglavlje 12. Marketinški plan Plana upravljanja Kliškom tvrđavom 49 vidi poglavlje 12. Marketinški plan za tvrđavu Plana upravljanja Kliškom tvrđavom 50 Izvor: Marketinški plan za tvrđavu Plana upravljanja Kliškom tvrđavom

164

PROFIL GOSTA

VRSTA PROIZVODA

OPIS OČEKIVANOG PONAŠANJA GOSTIJU

2) Planirani

Kulturnoumjetnički program

Kupovina ulaznice, konzumiranje kulturno-umjetničkog programa.

Trajanje boravka vezano za trajanje programa cca do 240 min.

Dodatne aktivnosti: mačevanje, gađanje lukom i strijelama…

Kupovina ulaznice, konzumiranje dodatnih aktivnosti.

Trajanje boravka vezano za trajanje aktivnosti cca do 240 min.

Eno-gastro

Kupovina ulaznice, konzumiranje jela i pića.

Trajanje boravka do 120 min.

Obilazak s digitalnim prikazima

Kupovina ulaznice, detaljno korištenje digitalnih prikaza.

Trajanje boravka do 180 min.

Suvenir

Kupnja suvenira na odlasku.

Višednevni kulturno-umjetnički program

Kupovina paket aranžmana, sudjelovanje u kreiranju kulturno umjetničkog programa, korištenje dodatnih aktivnosti, spavanje u šatorima.

Trajanje boravka 2-3 dana

Višednevni znanstveni program

Kupovina paket aranžmana, sudjelovanje u kreiranju znanstvenog programa. Spavanje u hotelima u blizini.

Trajanje boravka 2-3 dana.

Dodatne aktivnosti, radionice, predavanja.

Kupovina ulaznice, najam kostima i opreme, korištenje dodatnih aktivnosti.

Trajanje boravka do 1 dan.

Tematski stručni obilazak

Kupovina ulaznice, detaljan stručni obilazak.

Trajanje boravka do 1 dan.

Team building

Kupovina grupnog paket aranžmana. Sudjelovanje u kreiranju kulturno umjetničkog programa, dodatne aktivnosti, spavanje u šatoru (ili u hotelima u blizini).

Trajanje 2-3 dana.

Školski obilazak s digitalnim prikazima

Kupovina grupne ulaznice, stručni obilazak uz korištenje digitalnih prikaza.

Trajanje do 1 dana

Stručni obilazak s digitalnim prikazima

Kupovina grupne ulaznice, stručni obilazak uz korištenje digitalnih prikaza.

Trajanje do 1 dana

Suvenir

Kupnja suvenira na odlasku.

3) Znalci i entuzijasti

4) Poslovni i edukativni

18.4.1. Cijene Cjenovna strategija je određena procjenom kupovne moći gostiju te ukupnim operativnim troškovima. S obzirom na rezultate analiza ciljnih skupina51 predlaže se strategiju naplate prema korištenju tj. sa startnom cijenom ulaznice za osnovni paket proizvoda i dodatnim naplatama prema želji. Cjenovno pozicioniranje lokaliteta je u višem srednjem razredu u odnosu na prosječnu potrošnju turista u Hrvatskoj.

Tablica 14. - Proizvodi i projekcije cijene (u kunama)52

VRSTA PROIZVODA

CIJENA

Razgledavanje

Pojedinačna ulaznica 50,00 kn, Obiteljska ulaznica 100,00 kn, Grupna ulaznica po posjetitelju (minimalno 20 gostiju): 40,00 kn

Suvenir

Razni autohtoni suveniri u cjenovnom opsegu od 35,00 – 150,00 kn

51 vidi poglavlje 12. Marketinški plan za tvrđavu Plana upravljanja Kliškom tvrđavom 52 Izvor: Marketinški plan za tvrđavu Plana upravljanja Kliškom tvrđavom

165

VRSTA PROIZVODA

CIJENA

Kulturno-umjetnički program

Uskočki boj: 150,00 kn Ostali događaji u ovisnosti o produkciji od 75,00-150,00 kn

Dodatne aktivnosti

Pet strijela: 25,00 kn Mačevanje - trener i najam opreme: 100,00 kn/sat

Obilazak digitalnih prezentacijskih centara

Najam opreme za oba centra: 50,00 kn

Višednevni kulturnoumjetnički program

Paket aranžman 2 noćenja: do 1.500,00 kn

Višednevni znanstveni program

Paket aranžman 2 noćenja: do 1.500,00 kn.

Dodatne aktivnosti, radionice i predavanja.

Ulaznica i najam opreme: 150,00 kn/dan

Tematski stručni obilazak

Ulaznica i najam opreme: 150,00 kn/dan

Team building

Paket aranžman 2 noćenja: do 2.000,00 kn.

Grupni školski obilazak s digitalnim prikazima

Grupna ulaznica, najam opreme: 50,00 kn

Grupni stručni obilazak s digitalnim prikazima

Grupna ulaznica, najam opreme: 75,00 kn

18.4.2. Prodajni kanali i marketing Marketinškim planom53 definiran je plan promocije usmjeren na pojedine profile posjetitelja, za koji je godišnje projiciran potreban budžet od 760.000,00 kuna.

Plan promocije uključuje ciljanu outdoor kampanju, digitalnu kampanju, održavanje prezentacija, sudjelovanje na specijaliziranim sajmovima i konferencijama, PR objave te direktni marketing.

Tablica 15. - Ciljana promocija prema profilu gostiju uz projekcije cijena (u kunama)54

PROFIL GOSTA 1) Slučajni 2) Planirani

3) Znalci i entuzijasti

4) Poslovni i edukativni

PROMOCIJA

PREPORUČENI GODIŠNJI BUDŽET

• Lokalna outdoor kampanja

160.000,00 kn

• Lokalna digitalna kampanja

150.000,00 kn

• Prezentacija u turističkim centrima u blizini

50.000,00 kn

• PR u domaćim i internacionalnim publikacijama

175.000,00 kn

• Prezentiranje tvrđave na specijaliziranim domaćim i internacionalnim događajima, sajmovima i konferencijama.

150.000,00 kn

• Direktni marketing na donositelje odluka

75.000,00 kn

Ukupno

53 vidi poglavlje II. Marketinški plan za tvrđavu Plana upravljanja Kliškom tvrđavom 54 Izvor: Marketinški plan za tvrđavu Plana upravljanja Kliškom tvrđavom

166

760.000,00 kn

18.5. Kadrovi Nakon što je upravljanje tvrđavom Klis prešao s vojnog na civilni sektor, započelo je nepovoljno razdoblje za dugoročni razvoj i opstojnost Tvrđave.

Kako bi se osigurala dugoročna održivost, preporuča se da Tvrđava zaposli tročlani tim koji može, uz odgovarajući način upravljanja, obavljati svakodnevne poslove potrebne za normalno funkcioniranje Tvrđave. Time će ujedno biti ispunjen prvi uvjet za „oživljavanje povijesti“ u prostorima Tvrđave.

Analizirajući današnje potrebe kao i procjenjujući potrebe koje bi uslijedile nakon obnove svih dijelova Tvrđave i stavljanja istih u odgovarajuću funkciju, preporuča se minimalno osigurati izvršitelje za sljedeće poslove: Tablica 16. - Struktura zaposlenika Tvrđave sukladno funkcionalnim potrebama

ZAPOSLENICI TVRĐAVE DANAS

NAKON OBNOVE

Voditelj lokaliteta – muzejski kustos

0

1

Prodavači ulaznica i suvenira

0

1

Tehničko održavanje

0

1

UKUPNO

0

3

U okviru prikazane strukture poslova nisu prikazani poslovi pružanja ugostiteljskih usluga s obzirom da trenutno ne postoje prostori u kojima bi se takve usluge mogle pružati, niti je pravni subjekt registriran za obavljanje ugostiteljskih djelatnosti. Dakako da je moguće u budućoj strukturi obuhvatiti i te poslove pod uvjetom da je poslodavac registriran za navedene djelatnosti. Napominje se da je poslovanje moguće organizirati na više načina, primjerice, osnivanjem posebne tvrtke ili ustanove ili davanjem Tvrđave u koncesiju.

Također je važno napomenuti da već nekoliko proteklih godina u samo održavanje Tvrđave i organizaciju manifestacija na Tvrđavi uključeni i članovi udruge „Kliški uskoci“, no oni djeluju kao volonteri prema potrebi te nisu uključeni u strukturu zaposlenika.

18.6. Obim projekta 18.6.1. Lokacija

Općina Klis je naselje u zaleđu Splita na prijevoju između Mosora i Kozjaka, devet kilometara sjeveroistočno od grada Splita. Gospodarsku osnovu Općine Klis čine poljodjelstvo, voćarstvo i povrtlarstvo.

Slika 15: Kartografski prikaz lokacije Općine Klis

167

Tvrđava Klis je smještena u istoimenoj Općini Klis, na teško pristupačnoj hridi (oko 360 m/nm), na prijevoju koji dijeli Mosor i Kozjak. Njezin smještaj na najlakšem mjestu prijelaza s ovog dijela dalmatinske obale prema unutrašnjosti uvjetovala je izrazito burna prošlost same lokacije.

Veličina i lokacija: Općina Klis smješrena je u Splitsko-dalmatinskoj županiji i prostire se na 176,10 km² . U sastavu općine nalazi se devet naselja: Broćanac, Brštanovo, Dugobabe, Klis, Konjsko, Korušce, Nisko, Prugovo i Vučevica. Tvrđava Klis je smještena na teško pristupačnoj hridi, na oko 360m/nm, na prijevoju koji dijeli Mosor i Kozjak. Površina tvrđave iznosi oko 8.840 m². Utvrda slijedi izduženu hrid i ima džinu oko 305 metara, a njezina najveća širina iznosi 53 metra.

Za sve podatke i detaljan lokacijski kao i povijesni opis same tvrđave pogledajte prvi dio Plana upravljanja.

Komunalna infrastruktura Struja Iako veći dio općine predstavlja područje manje razvijenosti, elektroenergetski gledano općina Klis je centar sustava elektroopskrbe južnog dijela Hrvatske (Konjsko), i u elektrodistribucijskom pogledu ima visoki elektroenergetski standard od 2,7 kW po stanovniku.

Opskrba vodom Vodoopskrba područja općine Klis rješava se s dva vodoopskrbna sustava: (i) vodoopskrbnim sustavom s izvorišta rijeke Rude i (ii) vodoopskrbnim sustavom s rijeke Jadro. U skladu s tim, na području općine Klis nema jednog jedinstvenog lokalnog vodoopskrbnog sustava, već su dijelovi područja općine sastavni dio širih regionalnih vodoopskrbnih sustava. Vodoopskrba zagorskog dijela općine rješava se regionalnim vodoopskrbnim sustavom rijeke Rude u skladu s dugoročnim planom vodoopskrbe bivšeg zagorskog dijela općine Split. Ovim vodoopskrbnim sustavom koji koristi vodu izvorišta rijeke Rude rješava se vodoopskrba svih područja općine Klis, osim naselja Klis i radne zone Klis. Naselje Klis i šire područje opskrbljuje se vodom s izvorišta rijeke Jadro, kao sastavni dio jedinstvenog regionalnog vodoopskrbnog sustava izvorišta Jadro.

Otpadne vode Kanalizacijski podsustav Dugopolje–Klis koji treba pridonijeti kvalitetnom razvoju Općine Klis pušten je u rad 2011. godine. Važnost tog kanalizacijskog podsustava ogleda se ne samo kroz budući gospodarski razvitak Općine Klis, već i kroz zaštitu rijeke Jadro koja pitkom vodom opskrbljuje samu Općinu Klis i gradove Split, Solin, Kaštela i Trogir.

Telekomunikacije Cijelo područje pokriveno je mrežom mobilne telefonije i TK infrastrukture.

Obrada otpada Prostornim planom SDŽ kao jedna od lokacija za zbrinjavanje i oporabu neopasnog građevinskog otpada predviđena je u općini, u području uz eksploatacijsko polje 10.

18.6.2. Materijalni ulazi Materijalne ulaze u projekt čine: 1. Zemljište i izgrađena tvrđava u naravi veličine 8.840 m2 2. Infrastruktura Ovim je projektom predviđene su hitne mjere sanacije, izgradnja komunalne infrastrukture u Tvrđavi Klis i obnova i rekonstrukcija pojedinih dijelova iste odnosno: • Hitne mjere sanacije • Elektroenergetska infrastruktura • Vodovodne infrastrukture • IT infrastruktura • Arheološki i konzervatorski radovi.

168

Tablica 17. - Predviđeni infrastrukturni radovi i projekcije troškova (u kunama)55

HITNE MJERE ZAŠTITE Čišćenje zidova i raščišćavanje dijelova Tvrđave

5.449.200,00 710.000,00

Popravak i konzerviranje zidova

1.456.320,00

Uređenje šetnica i popravak stepeništa

1.642.000,00

Rekonstrukcija ulaznih vrata na Tvrđavi

1.640.880,00

ULAGANJA U INFRASTRUKTURU Izrada projektne dokumentacije za infrastrukturu

17.733.450,00 844.450,00

Elektroenergetska infrastruktura

6.755.600,00

Vodovod i kalnalizacija

3.377.800,00

IT infrastruktura

6.755.600,00

KONZERVATORSKA ISTRAŽIVANJA Konzervatorsko-restauratorska istraživanja Arheološka istraživanja RADOVI NA SANACIJI I OČUVANJU

10.050.000,00 550.000,00 9.500.000,00 7.518.429,00

Obnova i rekonstrukcija Topničke vojarne

2.363.200,00

Rekonstrukcija Pješačke vojarne

3.199.409,00

Obnova građevina na ulazu u treći prsten

1.955.820,00

Ukupno

40.751.079,00

Materijal i energija Tijekom operativne faze projekta planirani su troškovi materijala i energije koji su uključeni u ukupne troškove materijalnih ulaganja.

18.7. Socijalna – društvena analiza utjecaja projekta Tvrđava Klis jedan je od najznačajnijih primjera fortifikacijsko-obrambene arhitekture u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Zbog svog povijesnog značaja te očuvanosti baštine ista predstavlja potencijalno izuzetno vrijedan kulturno-turistički resurs. Geografski položaj tvrđave nadomak grada Splita kao važnog turističkog odredišta u kojemu je tijekom 2014. zabilježeno više od milijun turističkih noćenja, dodatno potvrđuje veliki turistički potencijal tvrđave Klis.

Kao nepokretno pojedinačno kulturno dobro, tvrđava Klis upisana je i u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske što predstavlja njezin kulturni i povijesni značaj, a upisana je i u Popis turističkih cjelina (lokaliteta) na području Splitsko-dalmatinske županije, kojega je donijelo Ministarstvo turizma Republike Hrvatske (NN 76/08) čime opravdava i svoj turistički značaj.

Pored same Tvrđave, tu je i cijeli niz drugih turističkih resursa i atrakcija koje se nalaze u općini Klis, a upisane su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Turska česma, prijemna zgrada na željezničkoj postaji Klis, inventar zbirke oružja Udruge „Povijesna postrojba Kliški uskoci“ kao i brojne crkve i arheološka nalazišta koja se nalaze u neposrednoj blizini tvrđave) što povećava turistički potencijal lokaliteta.

Osim toga, Plan razvoja kulturnog turizma Splitsko-dalmatinske županije navodi da tvrđava Klis ima potencijal prerastanja u jedan od primarnih generatora potražnje za kulturnim turizmom na području Splitsko-dalmatinske županije.

55 vidi poglavlje 9. Akcijski plan očuvanja i revitalizacije Tvrđave Plana upravljanja Kliškom tvrđavom

169

Unatoč vidnom potencijalu, trenutno tvrđava Klis nije na zadovoljavajući način turistički i tržišno valorizirana te za sada ne može na odgovarajući način i u potpunosti udovoljiti visokim standardima suvremenog turističkog tržišta. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, kulturni turizam prepoznaje kao jedan od najvažnijih i najperspektivnijih segmenata hrvatske turističke ponude, pa je nužno tvrđavu Klis, zbog njezinih izraženih turističkih potencijala, značajnije pozicionirati kao kulturno-turistički resurs SDŽ, ali i šire.

Dio ovog potencijala prepoznala je i Europska unija koja je kroz projekt „HERA turizam jadranske kulturne baštine“ (HERA Adriatic), sufinancirala zajedničke prekogranične platforme u jadranskom području za razvoj održivog turizma, sa svrhom provedbe novih modela upravljanja održivim turizmom, kao motorom razvoja u jadranskom bazenu i smanjenja sezonalnosti turizma kroz promidžbu prirodnih i kulturnih potencijala. Dio aktivnosti u sklopu projekta odnosi se na kapitalizaciju prethodno provedenih projekata na Jadranskom području, a projekt predviđa i stvaranje registriranog zaštitnog znaka za destinaciju jadranskog kulturnog turizma kao i definiranje zajedničkih metodologija i procedura za dobivanje istog.

Pilot projekt projekta HERA Adriatic na području Splitsko-dalmatinske županije odnosi se na uklapanje Kliške tvrđave u rutu kulturnog turizma, gdje je jedna od predloženih ruta i ruta „Života unutar vojnih utvrda“, što se ogleda i u investiciji u obnovu i uređenje zapadnog i istočnog krila Providurovog stana na Tvrđavi Klis te izradu Plana upravljanja Kliškom tvrđavom tj. izrada strateškog planskog dokumenta za tvrđavu Klis kojim će se definirati koncept najbolje uporabe kao i Plan upravljanja tvrđavom.

Ciljne skupine navedenog projekta koje će imati najveću kratkoročnu i dugoročnu korist od projekta su: • stanovnici koji žive na području na kojem se provodi projekt, • kulturni i turistički djelatnici, • turisti koji su željni novih doživljaja u neotkrivenim turističkim odredištima i koji će tako koristiti resurse HERA mreže i posredno provoditi promociju po svijetu, • turistički vodiči i voditelji turističkih agencija koji će dobiti osnovne informacije o kulturnoj baštini HERA mreže i rezultatima projekta, te koji će to uključiti u svoju turističku ponudu, • stanovnici programskog područja koji predstavljaju potencijalne nositelje poduzetničkih inicijativa i resursa, • pružatelji i korisnici ugostiteljskih i smještajnih kapaciteta tog područja, • članovi mreže kulturnih, obrazovnih, turističkih i drugih organizacija.

170

171

Projekt će imati pozitivan utjecaj na posjetitelje kad budu završeni svi radovi. Cijelom projektu će, naravno, biti potrebno prilagoditi i sadržaj.

Projekt će imati pozitivan utjecaj na lokalne gospodarske subjekte, posebno u okviru uređenosti okoliša koji će povećati vrijednost onih djelatnosti koje su vezane na Tvrđavu te pokretanja novih djelatnosti (ugostiteljstvo i sl.).

Projekt će imati pozitivan utjecaj, jer omogućava definiranje upravljačke strukture i time povećava transparentnost poslovanja i razvoja, te razmjenu informacija i znanja između institucija i građana.

Posjetitelji u Tvrđavi

Lokalni gospodarski subjekti

Općina Klis i SDŽ zajedno s upravnim odjelima te uključena tijela državne uprave

Pozitivan utjecaj

Negativan utjecaj

Pružanje usluga izvan ustaljenog radnog vremena u javnom sektoru može imati negativan utjecaj na zaposlene, pa je tome potrebno pridati posebnu pažnju i pripremiti zaposlene na moguće promjene radnog vremena.

Razvojne učinke projekta potrebno je dugoročno iskoristiti i za naselja van lokaliteta Tvrđave.

Poslije obnove potrebno je razviti djelatnosti koje imaju sadržaj i za posjetitelje te time povećati prepoznatljivost i zanimljivost Općine i Tvrđave.

Stanovnici općine su oni koji grade socijalnu mrežu općine, stoga će nadležna tijela i poslije završetka projekta nastaviti s informiranjem građana i organizacijom događaja kako bi se povećao učinak društvene kohezije kojeg projekt omogućava.

DUGOROČNO UPRAVLJANJE

Djelomično pozitivan utjecaj

U poslovanju javnih ustanova potrebno je dobro upravljati procesima javne rasprave i dogovaranja kako bi na taj način došlo do pozitivnih procesa suradnje i kreativnosti u razvoju Općine i SDŽ. Čitavo vrijeme potrebno je u proces uključivati sve društvene skupine posebice one s posebnim potrebama.

U razvoju djelatnosti koje su vezane na javne nekretnine i javne usluge koje nudi/iznajmljuje SDŽ, potrebno je pratiti realne tržišne cijene najma i upravljati s visinom komunalne naknade kako razvoj infrastrukture ne bi i suviše utjecao na troškove poslovanja.

U vrijeme gradnje će ponekad biti ometen obilazak Tvrđave pa je posjetitelje dobro obavijestiti o većim radovima. Dobro je organizirati prezentaciju obavljenih radova i postignutih rezultata i financiranja projekta.

U vrijeme obnove će ponekad biti ometan promet u Klisu te je stanovništvo potrebno dobro obavijestiti o većim radovima, a u vrijeme radova i organizirati prezentaciju obavljenih radova i postignutih rezultata.

MJERE OPREZA ILI PROMJENE PROJEKTA

Projekt nema negativnih utjecaja na ciljane skupine, uz pozitivan utjecaj na neke ciljane skupine, kako je prikazano u tablici 18. Osobe zadužene za provedbu projekta upravljat će projektom uz maksimalnu pozornost kako bi se smanjila mogućnost negativnog utjecaja na neke društvenih skupine. Uz navedeno, u drugim će se projektima pratiti mogućnosti sinergijskog učinka bi se povećao pozitivan utjecaj projekata na ciljane skupine i dionike.

Projekt će pozitivno utjecati na građane u okruženju Tvrđave jer će se kroz projekt urediti ključna kulturna znamenitost općine Klis što će dovesti veći broj turista i pozitivno utjecati na gospodarstvo Općine.

UTJECAJ PROJEKTA NA SKUPINU

Stanovnici Klisa

CILJANA SKUPINA ODNOSNO ANALIZIRANA SKUPINA

Tablica 18. - Analiza utjecaja projekta na ciljane skupine i mjere opreza i upravljanja

18.8. Implementacija projekta 18.8.1. Vremenski plan s implementacijom Shema 1. - Vremenski plan s implementacijom

OPIS

2015

2016

2017

2018

2019

2020

1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4

Kvartal Izrada studija i projekta Ishodovanje dozvola Prijave za sufinanciranje Hitne mjere zaštite Ulaganja u infrastrukturu Konzervatorski i arheološki radovi Radovi u sanaciji, uređenju i održavanju objekata 18.8.2. Financijski plan projekta

Tablica 20. - Elementi projekta i financijski plan

ELEMENT PROJEKTA Gradnja i nadzor gradnje Promidžba i vidljivost (godišnje) Upravljanje projektom i administracija

FINANCIJSKI DIO PROJEKTA HRK BEZ PDV U TEKUĆIM CIJENAMA 40.751.079,00 760.000,00 5.550.000,00

18.8.3. Utjecaj na okoliš S obzirom na namjenu Tvrđave, na građevnoj čestici isključene su djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama.

Obnova tvrđave Klis je projektirana tako da ne ugrožava pouzdanost i mehaničku stabilnost susjednih građevina i tla na okolnom zemljištu. Isto tako, projektima su propisane mjere zaštite okoliša zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćenja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl. Objekt udovoljava zdravstvenim i higijenskim uvjetima i ne ugrožava ljude i okoliš, a posebna će se pažnja usmjeriti na osiguranje od oslobađanja opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari u smislu onečišćenja zraka i sl., opasnog zračenja, onečišćenja voda i tla, neodgovarajuće odvodnje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekućeg otpada, nepropisnog postupanja s krutim otpadom, te skupljanja vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine.

Odvodnja oborinskih voda biti će riješena na način da se ne ugrožavaju okolna zemljišta i građevine te je sastavni dio Plana izvedbe. Mjere zaštite tla provode se osiguravanjem čistoće i sprječavanjem zagađenja te planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada. Mjere zaštite zraka provoditi se upotrebom prihvatljivog energenta za grijanje i hlađenje te određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena na građevnoj čestici.

Mjere zaštite od buke provode se u skladu s odredbama posebnih propisa.

172

173

Nadzemne i podzemne vode

Tlo

Zrak

SEGMENT OKOLIŠA

Uz dobru organizaciju gradilišta (preuzimanje zaštitnih mjera za nesreće i planiranjem lokacija za privremeno skladištenje materijala i otpada na gradilištu) taj se utjecaj može svesti na razinu neznačajnog utjecaja.

Navedeni utjecaj će biti privremenog značaja, jer će nestati sa završetkom građevinskih radova.

S obzirom na to da će se priprema gradnje obavljati van grada, tijekom izvođenja građevinskih radova moglo bi doći do zagađenja podzemnih voda s građevinskim materijalom, prašinom ili opasnim otpadom (gorivo, ulja građevinske mehanizacije).

Područje izvođenja građevinskih radova je ograničeno na površinu postojećih zgrada i terena te negativnog utjecaja na tlo neće biti (uz poštivanje važećeg zakonodavstva i standarda).

U slučaju loše provedbe gradnje moglo bi doći do gubitka poljoprivrednih zemljišta zbog odlaganja materijala van grada. Taj gubitak je potrebno smanjiti najvećim mogućim korištenjem već postojećih deponijskih prostora i dobrim upravljanjem gradnjom.

Objekti će biti priključeni na svu potrebnu javnu infrastrukturu i imati uređen sustav odvoza otpada, zbog čega utjecaja na kvalitetu nadzemnih i podzemnih voda (uz poštivanje važećeg zakonodavstva i standarda) neće biti.

Doći će do povećanog nastajanja otpadnih voda.

Doći će do povećanja potrebe za pitkom vodom.

Izvođenje aktivnosti (uz poštivanje važećeg zakonodavstva i standarda) neće imati negativnog utjecaja na tlo.

Navedeni utjecaj već postoji u ovom prostoru te se smatra, uzevši u obzir planirani broj posjetitelja, da i klasičan transport posjetitelja autobusima i/ ili osobnim vozilima neće predstavljati značajno povećanje opterećenja za okoliš.

Zbog izvođenja građevinskih radova povremeno će doći do povećanja zagađenja zraka prašinom.

Svi navedeni utjecaji će biti privremenog značaja, jer će nestati sa završetkom građevinskih radova. Dobrom organizacijom gradilišta (pristup za teretnjake i građevinsku mehanizaciju po sjevernom dostupnom putu, prekrivanje teretnjaka materijalom koji se praši) utjecaj se može svesti na razinu neznačajnog utjecaja.

Doći će do manjeg povećanja zagađenja zraka zbog povećanja broja posjetitelja ukoliko se ne osigura organizirani transport s odgovarajućim eko-standardima.

UTJECAJ NAKON OBNOVE

Doći će do povećanja zagađenja zraka s ispušnim plinovima vozila i mehanizacije zbog povećanog prometa povezanog s transportom radnika i materijala na gradilišta, odvoza građevinskog otpada s gradilišta i rada građevinske mehanizacije.

UTJECAJ ZA VRIJEME OBNOVE

Tablica 21. - Utjecaj na okoliš za vrijeme i nakon projekta obnove Tvrđave

174

Buka

Kulturna baština

Prirodni resursi

Priroda

SEGMENT OKOLIŠA

Predviđene djelatnosti se uklapaju u djelatnosti koje već postoje u ovom prostoru zbog čega utjecaja buke neće znatno rasti, posebice po završetku svih predviđenih radova.

Buku bi malo mogla povećati veća posjeta, ali je taj utjecaj neznačajan.

Navedeni utjecaj bit će privremenog značaja jer će nestati sa završetkom građevinskih radova. Dobrom organizacijom gradilišta (izvođenje radova kojima se proizvodi najviše buke tijekom dana, poštivanje lokalnih običaja) utjecaj se može svesti na razinu neznačajnog utjecaja.

Sama obnova i izvođenje djelatnosti u objektima, koje će osigurati njihovo održavanje znači opstanak jako bitne jedinice kulturne baštine koja je trenutno u lošem stanju. Obnovi i gradnji potrebno je pristupiti na osnovu konzervatorskog nacrta koji će osigurati kvalitetnu obnovu objekata.

Doći će do povećanja buke zbog povećanog prometa povezanog s transportom radnika i materijala na gradilište, odvoza građevinskog otpada s gradilišta i rada građevinske mehanizacije.

U slučaju da će se izvođači građevinskih radova pridržavati zahtjeva i ograničenja sa strane ustanova koje se brinu o zaštiti kulturne baštine, do negativnih utjecaja neće doći. U tom će procesu od velikog značaja biti i organizacija gradilišta na lokaciji s kojom se može spriječiti negativan utjecaj.

S obnovom objekata i izvođenjem djelatnosti doći će do pozitivnog utjecaja na jedinice kulturne baštine. S povećanim brojem posjetitelja i produkcijom proizvoda će se isto tako povećati pozitivan utjecaj na kulturnu baštinu.

Zbog povećanog broja posjetitelja doći će do povećane potrošnje pitke vode, ali taj utjecaj ne predstavlja neprihvatljivo opterećenje.

Na raspolaganju je dovoljno pitke vode pa će taj utjecaj biti od malog i vremenski kratkog značaja.

S obnovom objekata, doći će do pozitivnog utjecaja na kulturnu baštinu.

Doći će do povećanja potrebe za pitkom vodom.

S obzirom na to da se područje ne svrstava u zaštićena područja prirode, a radi se o već postojećim objektima kojima će se vratiti djelatnosti ili nadomjesnim objektima, do negativnog utjecaja na prirodu neće doći.

UTJECAJ NAKON OBNOVE

Doći će do povećane potrošnje građevinskog materijala i pitke vode.

S obzirom na to da se područje ne svrstava u zaštićena područja prirode, a radi se o već postojećim objektima kojima će se vratiti djelatnosti ili nadomjesnim objektima, do utjecaja na prirodu neće doći ako se u vrijeme gradnje primjene pravila dobre građevinske prakse i zaštiti postojeća vegetacija.

Područje se ne svrstava u zaštićena područja prirode, a samo ograničenje prostora gradilišta na najmanji mogući prostor oko mjesta gradnje osigurat će najmanji mogući utjecaj na prirodu. Do utjecaja na prirodu može doći na području pripreme gradnje gdje postoje zarasle površine s vegetacijom.

UTJECAJ ZA VRIJEME OBNOVE

175

Zdravlje

Otpad

SEGMENT OKOLIŠA

Svi navedeni utjecaji bit će privremenog značaja, jer će nestati sa završetkom građevinskih radova. Kvalitetnom organizacijom gradilišta i izvođenjem radova utjecaj se može svesti na razinu neznačajnog utjecaja.

Povećanje prometa.

Povećano zagađenje zraka.

Povećana buka.

Sustav odvoza i deponiranja otpadnog materijala na području grada i županije uređen je tako da većeg negativnog utjecaja (uz poštivanje važećeg zakonodavstva i standarda) neće biti.

Doći će do nastanka otpadnog građevinskog materijala.

UTJECAJ ZA VRIJEME OBNOVE

Pozitivni utjecaji bit će veći od negativnih, osobito ako će projekt podržati i društveno povezivanje i kulturnu produkciju. Nove uređene površine i poboljšan pristup uslugama poboljšat će životne uvjete u Općini Klis.

Povećano zagađenje zraka.

Povećana buka.

Podignuta kvaliteta životne sredine zbog obnove objekta i izvođenja predviđenih djelatnosti.

Sustav odvoza i deponiranja otpadnog materijala na području Općine Klis i SDŽ adekvatno je uređen i zbog toga neće biti negativnog utjecaja (uz poštivanje važećeg zakonodavstva i standarda).

UTJECAJ NAKON OBNOVE

176 Predloženi kapaciteti i stanje objekata u Tvrđavi ne zadovoljavaju potrebe korisnika.

Projekt pozitivno utječe na politiku razvoja turizma i zapošljavanje što se vidi u broju novih radnih mjesta i proširenju prilika za povezivanje turističkog proizvoda.

Projekt ima negativan utjecaj koji se može odmah vidjeti u potencijalnoj zabrani pristupa Tvrđavi.

Nema utjecaja

Nema utjecaja

Nepoželjna

Utjecaj na ciljeve projekta

Utjecaj na ciljeve politike

Utjecaj na društvene skupine

Potrebna i izvediva

Potrebna i izvediva uz veća ulaganja iz EU sredstava.

Veliki utjecaj na lokalno stanovništvo zbog novog zapošljavanja te promicanja i razvoja turizma Općine Klis.

Veliki utjecaj na lokalno stanovništvo zbog novog zapošljavanja te promicanja i razvoja turizma Općine Klis.

Kapaciteti projekta se povećanjem kvalitete i obima usluga povećavaju već u prvoj godini, te se nastavlja rast broja posjetitelja i u narednom razdoblju.

Projekt je odrađen u cijelosti te je korisnicima /posjetiteljima ponuđena cjelovita usluga i doživljaj Tvrđave.

Prostor projekta je definiran kroz lokaciju Tvrđave dok je u provedbi projekta potrebno paziti na kulturno povijesno nasljeđe.

OPCIJA /ALTERNATIVA A.3 – S PROJEKTOM

Treća alternativa obuhvaća provedbu projekta u cjelokupnom obuhvatu koji se sastoji od hitnih mjera sanacije, infrastrukturnih radova, obnove većeg dijela objekata unutar

Druga alternativa je učiniti minimalne promjene, tj. provesti samo hitne mjere sanacije koje obuhvaćaju čišćenje zidova i raščišćavanje dijelova Tvrđave, popravak oštećenog ziđa i konzerviranje zidova Tvrđave, uređenje šetnica i stepeništa na prostoru Tvrđave te rekonstrukcija glavnih ulaznih vrata kao i vrata na ulazima u drugi i treći obzid Tvrđave.

Provedba ovih investicija je uopće preduvjet za nastavak rada tvrđave Klis (pružanja usluga za posjetitelje) s obzirom da je trenutno stanje tvrđave neadekvatno za ikakav obilazak posjetitelja, a u nekim dijelovima čak i opasno po sigurnost posjetitelja.

Osnovna alternativa Projektu je ona „Bez projekta“ ili „Ne učini ništa – BAU“. Ova opcija u dužem razdoblju rezultira izostankom ekonomskih koristi (izostanak povećanja broja noćenja i vezane ugostiteljske ponude, nema povećanja broja posjetitelja, nema direktnog i indirektnog zapošljavanja, izostaje unaprjeđenje sektora malog gospodarstva, obogaćivanje postojeće turističke ponude te poboljšanje konkurentnosti) te izostankom očekivanih prihoda od organiziranja kulturnih događanja, koncesija, najma prostora.

Potrebna i izvediva

Ima pozitivan utjecaj uz nekoliko srednjih manje poželjnih utjecaja koji su uz pravo upravljanje prihvatljivi.

Dovoljno korisnika za predložene kapacitete pa je potrebno povećati kvalitetu i time razviti prilike za razvoj.

Kvaliteta usluge za korisnike je loša i ne zadovoljava moderne standarde, onemogućen je daljnji razvoj.

Kvaliteta usluge korisnicima

Prostor projekta je definiran kroz lokaciju Tvrđave dok je u provedbi projekta potrebno paziti na kulturno povijesno nasljeđe.

OPCIJA /ALTERNATIVA A.2 – MINIMALNE PROMJENE

Prostor projekta je definiran kroz lokaciju Tvrđave Klis dok je u provedbi projekta potrebno paziti na kulturno- povijesno nasljeđe.

OPCIJA /ALTERNATIVA A.1 – BEZ PROJEKTA

Prostorna – lokacija

IZVEDIVOST

Tablica 22. - Pregled izvedivosti opcija

18.9. Izbor opcije

Tvrđave te konzervatorske i arheološke radove. Provedbom projekta otvaraju se nova radna mjesta, proširuje ponuda kulturnog turizma i znatno unapređuje turistička ponuda općine Klis i Splitsko-dalmatinske županije.

Za odabir najbolje (najučinkovitije) alternative kojom bi se zadovoljili predloženi ciljevi projekta opisani u prethodnim poglavljima, korištene su preporuke JASPERS-a (Project Preparation and CBA of Projects in RDI Sector) kao i „Guide to COST-BENEFIT ANALYSIS of investment projects 2014.“. EU propisi zahtijevaju da predlagatelj projekta napraviti opcijsku analizu kao obvezni element studije izvodljivosti temeljenu na usporedbi alternativnih rješenja. Glavni cilj takve analize je identificirati optimalnu opciju projekta koja može postići ciljeve projekta.

Odabir optimalne varijante (alternative) u ovoj studiji temelji se na preporukama JASPERS-a, koji predlažu da se predložene alternative za ovakav tip projekta analiziraju kroz nekoliko predloženih kriterija. Svakoj alternativi za svaki kriterij zasebno se dodjeljuju bodovi od 0-10 (10 = maksimalna vrijednost najbolje varijante).

Bitno je naglasiti da svaki od predloženih kriterija ima drugačiju težinu. Dodavanjem težinskih vrijednosti pojedini kriteriji dobivaju manju ili veću važnost u odnosu na ostale kriterije. Za svaki kriterij je određena težinska vrijednost koja se zatim množi s brojem bodova svake alternative. Optimalna je ona varijanta koja prema opisanom modelu skupi najviše bodova.

Za opcijsku analizu alternativnih rješenja ove studije predloženi kriteriji s njihovim težinama kao i rezultati analize prikazani su u sljedećim tablicama: Tablica 23. - Kriteriji za odabir optimalne varijante prema preporukama JASPERS-a

KRITERIJI 1

Investicijski troškovi

25%

2

Troškovi pogona i održavanja

15%

3

Kapacitet projekta u odnosu na ciljane grupe

20%

4

Utjecaj na okoliš

10%

5

Ekonomske koristi i troškovi

20%

6

Tehnološki napredak

10%

UKUPNO

100%

Tablica 24. - Broj bodova pojedine alternative po primijenjenim kriterijima

BODOVI PO POJEDINOM KRITERIJU

A.1

A.2

A.3

1

Investicijski troškovi

10

8

1

2

Troškovi pogona i održavanja

10

8

2

3

Kapacitet projekta u odnosu na ciljane grupe

1

3

10

4

Utjecaj na okoliš

2

2

8

5

Ekonomske koristi i troškovi

0

5

10

6

Tehnološki napredak

0

0

10

177

Tablica 25. - Ukupan broj bodova pojedine Alternative

KRITERIJI

TEŽINA KRITERIJA

A.1

A.2

A.3

1

Investicijski troškovi

25%

2.50

2.00

0.25

2

Troškovi pogona i održavanja

15%

1.50

1.20

0.30

3

Kapacitet projekta u odnosu na ciljane grupe

20%

0.20

0.60

2.00

4

Utjecaj na okoliš

10%

0.20

0.20

0.80

5

Ekonomske koristi i troškovi

20%

0.00

1.00

2.00

6

Tehnološki napredak

10%

0.00

0.00

1.00

100%

4.40

5.00

6.35

UKUPNO

Dakle, primjenom preporučene metodologije, odnosno analizom tri odabrane opcije sa stanovišta investicijskih troškova, operativnih troškova, kapaciteta, utjecaja na okoliš, tehnološkog aspekta i ekonomske koristi kao optimalna alternativa / opcija odabrana je: ALTERNATIVA A.3 – S PROJEKTOM „DO SOMETHING“ te će se navedena alternativa detaljno analizirati u daljnjem dijelu ove studije. Kako je navedeno, ova alternativa je zasnovana na hitnim sanacijskim radovima, te temeljitoj obnovi infrastrukture i većeg dijela objekata unutar tvrđave Klis.

Ulaganjem 40.751.079,00 kuna u temeljitu obnovu Tvrđave stvorit će se uvjeti za otvaranje 3 nova radna mjesta i znatno povećanje posjećenosti Tvrđave te unaprjeđenje kulturnog turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

178

19

180

Financijska analiza

Financijska analiza provjerava financijske povrate projekta iz pozicije nositelja projekta odgovornog za upravljanje tvrđavom Klis. Analiza je izvedena sukladno preporukama iz Vodiča za CBA investicijskih projekata za strukturne, kohezijske i predpristupne programe, izdanog 2008. godine56 (s obzirom da Vodič za CBA investicijskih projekata za strukturne, kohezijske i predpristupne programe, izdanog u prosincu 2014. godine posebno ne obrađuje sektor muzeja i kulture, autori su za razdoblje financijske analize navedenog sektora koristili preporuke iz Vodiča za cost-benefit analizu investicijskih projekata za strukturne, kohezijske i predpristupne programe, izdanog u srpnju 2008.).

19.1. Pretpostavke financijske analize Financijska analiza provjerava financijsku održivost projekta s pozicije Nositelja projekta odgovornog za obnovu i poslovanje. Da bi se provela financijska procjena izračunava se novčani tok investicije (cash-flow) po tržišnim cijenama. Financijski izračuni ovise o financijski procijenjenim indikatorima i to prema neto sadašnjoj vrijednosti (Net Present Value - NPV), internoj stopi povrata (Internal Rate of Return - IRR), te pokazatelju udjela koristi prema troškovima (Benefit over Cost ratio - B/C). Budući tokovi troškova i prihoda su svedeni na sadašnju vrijednost tako da financijska diskontna stopa odražava povoljnu cijenu kapitala i prema njoj je izvedena neto sadašnja vrijednost koja je apsolutna mjera profitabilnosti. Pozitivna (ili negativna) neto sadašnja vrijednost (NPV) pokazuje da projekt donosi profit (ili gubitak) i stoga bi trebao biti prihvaćen (ili odbijen) na financijskoj osnovi. Interna stopa povrata (IRR) pokazuje prosječnu godišnju stopu profitabilnosti projekta. IRR veća (ili niža) od financijske diskontne stope pokazuje da projekt donosi profit (ili gubitak) i stoga bi trebao biti prihvaćen (ili odbijen) na financijskoj osnovi. I najzad, indikator udjela troškova prema koristima (B/C) pokazuje kako se prihodi mogu dobiti proširenjem projekta po jedinici troška.

Financijska analiza provodi se također procjenom novčanih tokova te izračunom indikatora neto povrata. U fokusu su indikatori financijske neto sadašnje vrijednosti (FNPV) i financijska interna stopa povrata (FRR) koje se provode analizom povrata prema investicijskom trošku, te povrati na nacionalni kapital FNPV(C) i FRR(C) koji su odnos investicijskog troška i nacionalnog kapitala uloženog u projekt.

Analiza se izvodi po metodi diskontinuiranih novčanih tokova (DCF). To metodološki znači: • da se u analizu ne uključuje amortizacija, rezerve ili druge knjigovodstvene stavke koje ne odgovaraju stvarnim novčanim tokovima razdoblja; • određivanje novčanog toka provodi se prema inkrementalnom pristupu, dakle na bazi scenarija bez projekta (investicije) i s projektom (investicijom); • pri analizi se koristi jedinstvena financijska diskontna stopa za izračun sadašnjih vrijednosti budućih novčanih tokova.

Osnovu za ekonomsku ocjenu predstavlja tok troškova i koristi u petnaestogodišnjem razdoblju (horizont 15 godina). Na ovaj način dobiveni ekonomski tok koristi u petnaestogodišnjem razdoblju, kao i troškovi obnove predstavljaju osnovu za određenje društveno-ekonomske opravdanosti investicijskih ulaganja. Suvremene metode ocjene temelje se na računu s diskontiranim vrijednostima, što doprinosi realnosti ocjene, odnosno uzimanju vremenskih preferencija u obzir. Metodom sadašnje vrijednosti ocjenjuje se rentabilnost investicija prema veličini sadašnje vrijednosti i investicijskih ulaganja. Sadašnja vrijednost investicije koja se promatra u prvoj godini eksploatacije definira se kao razlika svih koristi i troškova u toku vijeka trajanja investicije, svedena na prvu godinu eksploatacije projekta. Interna stopa povrata definira se kao stopa koja svodi sadašnje vrijednosti projekta na nulu (0), odnosno izjednačuje sadašnju vrijednost investicijskih ulaganja na sadašnju vrijednost buduće koristi.

19.1.1. Valuta – cijene koje su korištene u analizi Primijenjena valuta je HRK i EUR (tečaj 1 EUR=7,6 HRK), a cijene su sukladne sastavljenom troškovniku od strane stručnjaka.

56 Vodič kroz Analizu troškova i koristi investicijskih projekata, Europska komisija (2008) dostupan na sljedećoj poveznici: http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/guides/cost/guide2008_en.pdf

181

19.1.2. Razdoblje financijske analize Referentno razdoblje ili vijek projekta je broj godina za koje se u Analizi troškova i koristi rade prognoze. Projektne prognoze bi trebale obuhvaćati razdoblje koje odgovara njegovom ekonomski korisnom vijeku i koje je dovoljno dugo da obuhvati njegove vjerojatne dugoročne učinke. Vijek varira ovisno o prirodi ulaganja. S obzirom da Vodič za CBA investicijskih projekata za strukturne, kohezijske i predpristupne programe, izdanog u prosincu 2014. godine posebno ne obrađuje sektor muzeja i kulture, autori su za razdoblje financijske analize navedenog sektora koristili preporuke iz Vodiča za cost-benefit analizu investicijskih projekata za strukturne, kohezijske i predpristupne programe, izdanog 2008. godine.

U nastavku se navodi referentni vremenski horizont korišten u ovoj studiji, a koji je utemeljen na međunarodno prihvaćenoj praksi i preporučeni od strane EU, prema EU smjernicama 200857: Muzeji i kultura (vremenski vijek projekta 10-15 godina) Kako projekt obnove Tvrđave Klis najviše odgovara sektoru muzeja i kulture za vremenski horizont/ekonomski vijek projekta u financijskoj analizi uzeto je razdoblje od 15 godina. Unutar tog razdoblja će se pokušati predvidjeti sve prednosti i nedostatci ovog projekta i njegov učinak na okolinu.

19.1.3. Procjena prihoda i rashoda Prema projekcijama, već nakon provedbe hitnih mjera sanacije koje su planirane u prvoj godini projekta, očekuje se ostvarenje prihoda na razini cca 2,4 mil. kn. Daljnjom provedbom projekta planiran je rast broja posjetitelja za cca 5 % godišnje, a samim time i prihoda za cca 3% godišnje, sukladno projekcijama.

Rashodi se nakon provedbe projekta odnose na troškove redovnog održavanja Tvrđave. Procjena je da će se isti kretati na godišnjoj razini od cca 765.000,00 kn, troškovi djelatnika na razini 410.000,00 kn, troškovi marketinga 760.000,00 kn i troškovi energenata 235.000,0 kn.

19.1.4. Diskontna stopa Primijenjena diskontna stopa, prema preporukama Europske komisije za razdoblje 2014. – 2020. godina, iznosi 5,00%.

19.2. Visina investicije Ukupna vrijednost investicijskih ulaganja temelji se na verificiranoj projektnoj i drugoj investicijskoj dokumentaciji koju je većim dijelom pripremio dr.sc. Jadran Antolović u poglavlju 9. Akcijski plan očuvanja i revitalizacije tvrđave „Plana upravljanja Kliškom tvrđavom“ .

Ukupna ulaganja u dugotrajnu imovinu iznose 40.751.079,00 HRK po tekućim cijenama, bez PDV-a, odnosno 5.361.984,08 EUR. U ukupna ulaganja u dugotrajnu imovinu uključen je i trošak nadzora i kontrole nad građenjem te izrada provedbenih dokumenta gradnje.

19.2.1. Materijalni troškovi Visina ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu prikazana su u narednoj tablici:

57 Vodič kroz Analizu troškova i koristi investicijskih projekata, Europska komisija (2008) dostupan na sljedećoj poveznici: http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/guides/cost/guide2008_en.pdf

182

Tablica 26. - Pregled ulaganja po aktivnostima i po godinama (iznosi u kunama)

OPIS

1. GODINA

HITNE MJERE ZAŠTITE

5.449.200,00

čišćenje zidova i raščišćavanje dijelova Tvrđave

0,00

844.450,00 16.889.000,00

0,00

0,00

0,00

710.000,00

1.642.000,00

rekonstrukcija ulaznih vrata Tvrđave

1.640.880,00

844.450,00

eleketroenergetska infrastruktura

6.755.600,00

vodovod i kanalizacija

3.377.800,00

IT infrastruktura

6.755.600,00

konzervatorski-restauratorski radovi arheološka istraživanja

1.555.000,00 2.500.000,00 3.000.000,00 2.000.000,00 1.000.000,00 550.000,00 1.000.000,00

ULAGANJA U SANACIJU TVRĐAVE

159.451,00

izrada projektne dokumentacije za Topničku vojarnu

159.451,00

izrada projektne dokumentacije za ulaz u treći prsten

1.300.000,00 2.000.000,00 1.200.000,00 1.000.000,00 2.000.000,00 1.000.000,00

144.300,00

2.419.621,00

215.872,00

rekonstrukcija Ropničke vojarne

2.203.749,00

rekonstrukcija Pješačke vojarne

1.811.520,00

2.983.537,00

144.300,00

izrada projektne dokumentacije za Pješačku vojarnu obnova ulaza u treći prsten

5. GODINA

0,00

uređenje šetnica i stepeništa

KONZERVATORKA ISTRAŽIVANJA

4. GODINA

0,00

1.456.320,00

izrada projekte dokumentacije

3. GODINA

0,00

popravak i konzerviranje zidova

ULAGANJE U INFRASTRUKTURU

2. GODINA

1.811.520,00 2.983.537,00

Za potrebe izračunavanja EU stope sufinanciranja izvršeno je definiranje podjela troškova na prihvatljive i neprihvatljive. U neprihvatljive troškove uključeni su troškovi pripreme projektne dokumentacije i ishođenja dozvola te pripreme studija nastale u pripremnoj fazi projekta, prije potpisivanja ugovora o darovnici te isti nisu iskazani u tablici prihvatljivih troškova.

183

Tablica 27. - Struktura ukupnih prihvatljivih investicijskih troškova (iznosi u kunama)

OPIS

PRIHVATLJIVI TROŠKOVI

Hitne mjere zaštite

5.449.200,00

Ulaganja u infrastrukturu

17.733.450,00

Konzervatorska istraživanja

10.050.000,00

Ulaganja u sanaciju Tvrđave

7.518.429,00 5.550.000,00

Troškovi upravljanja projektom (opisano u nematerijalnim troškovima)

2.037.554,00

Ostale usluge (5% ukupne investicije u DI)

48.338.633,00

UKUPNO Troškovi amortizacije Troškovi amortizacije infrastrukture obračunat će se linearnom metodom na sljedeći način: Infrastruktura

životni vijek 20 godina

stopa 5%

te je na osnovu navedenih troškova izračunata preostala vrijednost imovine.

Tablica 28. - Projekcija troškova amortizacije i preostala vrijednost

VRIJEDNOST (U KUNAMA)

STAVKA Infrastruktura

29.991.079,00

ŽIVOTNI VIJEK (GODINA)

GODINA U UPOTREBI U GODINI 15

20

10

PREOSTALA VRIJEDNOST U GODINI 15 (U KUNAMA) 7.497.769,75

SVEUKUPNO

7.497.769,75

19.2.2. Nematerijalni troškovi Troškovi pripreme projektne dokumentacije i izrade studija koji su nastali prije prijave projekta smatraju se neprihvatljivima i nisu uključeni u izračune financijskih i ekonomskih indikatora povrata.

U okviru projekta planirani su tzv. start-up troškovi koji uključuju troškove plaća, putne troškove i troškove ostalih usluga (publikacije, tehnička pomoć, vidljivost i komunikacija, tijekom implementacijske faze projekta).

Tablica 29. - Troškovi upravljanja projektom (u kunama)

OPIS

1. GODINA

2. GODINA

3. GODINA

4. GODINA

5. GODINA

Plaće projektnog tima

410.000,00

410.000,00

410.000,00

410.000,00

410.000,00

Vidljivost i marketing

760.000,00

760.000,00

760.000,00

760.000,00

760.000,00

407.511,00

407.511,00

407.511,00

407.511,00

407.511,00

1.577.511,00

1.577.511,00

1.577.511,00

1.577.511,00

1.577.511,00

Ostale usluge UKUPNO

184

Tablica 30. - truktura troškova vidljivosti58

PROFIL GOSTA

PROMOCIJA

PREPORUČENI GODIŠNJI BUDŽET

• Lokalna outdoor kampanja

1) Slučajni

• Lokalna digitalna kampanja • Prezentacija u turističkim centrima u blizini 2) Planirani

Lokalna outdoor kampanja pretpostavlja 15 billboard plakatnih mjesta uz značajne prometnice i autoput u krugu 30 km od Klisa tijekom 4 mjeseca sezone = 160.000,00 kn Lokalna i nacionalna digitalna kampanja: geolokacija oglasa na tražilicama i portalima te objava na društvenim mrežama, u 4 mjeseca sezone: 150.000,00 kn Prezentacija u turističkim centrima u blizini: ciklički prolazak i zadržavanje na ključnim mjestima 2-3 uskoka. Dijeljenje letaka i poziv na gledanja bitke. Svakodnevno na najmanje 5 ključnih lokacija tijekom sezone (90 dana): 50.000,00 kn

3) Znalci i entuzijasti

4) Poslovni i edukativni

• PR u domaćim i internacionalnim znanstvenim i popularno-znanstvenim publikacijama

PR u domaćim i internacionalnim stručnim medijima 4 emitivna tržišta u periodu od studenog do svibnja: 175.000,00 kn

• Prezentiranje tvrđave na specijaliziranim domaćim i internacionalnim događajima, sajmovima i konferencijama.

Prezentacija na najmanje 8 sajmova i događanja u 4 emitivna tržišta: 150.000,00 kn

• Direktni marketing na donositelje odluka

Direktna prezentacija i prodaja u ciljanim tvrtkama i školama, regionalna obrada: 75.000,00 kn

Ukupno

760.000,00 kn

Troškovi ostalih usluga planirani su kao 5% ukupne investicije podijeljeno kroz 5 godina trajanja investicije.

19.3. Operativni prihodi i rashodi Prihodi su najvećim dijelom planirani temeljem očekivanog broja posjetitelja i planiranim prosječnim cijenama ulaznica u tvrđavu Klis. Također, prihodi se očekuju od najma prostora za ugostiteljstvo te dijelom iz prihoda iz proračuna.

Cjenovna strategija je određena procjenom kupovne moći gostiju te ukupnim operativnim troškom. S obzirom na rezultate analiza ciljnih skupina predlažemo strategiju naplate prema korištenju tj. sa startnom cijenom ulaznice za osnovni paket proizvoda i dodatnim naplatama prema želji. Cjenovno pozicioniranje je u višem srednjem razredu u odnosu na prosječnu potrošnju turista u Hrvatskoj.

Tablica 31. - Vrste mogućih proizvoda/usluga

VRSTA PROIZVODA

CIJENA

Razgledavanje

Pojedinačna ulaznica 50,00 kn, Obiteljska ulaznica 100,00 kn, Grupna ulaznica min 20 gostiju: 40,00 kn

Suvenir

Od 35,00 - 150,00 kn

Kulturno-umjetnički program

Uskočki boj: 150,00 kn, Ostali događaji u ovisnosti o produkciji od 75,00-150,00 kn

58 Izvor: Marketinški plan za tvrđavu Plana upravljanja Kliškom tvrđavom

185

VRSTA PROIZVODA

CIJENA

Dodatne aktivnosti

Pet strijela: 25,00 kn Mačevanje - trener i najam opreme: 100,00 kn/sat

Obilazak digitalnih prezentacijskih centara

Najam opreme: 50,00 kn, vrijedi za oba centra.

Višednevni kulturno-umjetnički program

Paket aranžman 2 noćenja: do 1.500,00 kn

Višednevni znanstveni program

Paket aranžman 2 noćenja: do 1.500,00 kn.

Dodatne aktivnosti, radionice i predavanja.

Ulaznica i najam opreme: 150,00 kn/dan

Tematski stručni obilazak

Ulaznica i najam opreme: 150,00 kn/dan

Team building

Paket aranžman 2 noćenja: do 2.000,00 kn.

Grupni školski obilazak s digitalnim prikazima

Grupna ulaznica, najam opreme: 50,00 kn

Grupni stručni obilazak s digitalnim prikazima

Grupna ulaznica, najam opreme: 75,00 kn

Projekcija prihoda iskazuje se temeljem ranije navedenih izvora prihoda. Prema procjenama, u prosjeku bi se od svakog posjetitelja moglo prihodovati cca 75,00 kn van sezone i 100,00 kn u vrijeme sezone što bi uključivalo cijenu ulaznice, suvenira i neke od dodatnih aktivnosti i programa. Projekcija je rađena na temelju deset (10) mjeseci rada Tvrđave iako je trenutno ista otvorena i nešto duže, no zbog povećanja posjeta očekuje se da će svake godine biti potrebna nešto veća angažiranost oko generalne obnove i održavanja. Isto je planirano da se obavlja tijekom prosinca i siječnja mjeseca kada bi Tvrđava bila najvećim dijelom zatvorena (izuzev eventualnih grupnih posjeta). Dodatno su prikazani prihodi od najma prostora na mjesečnoj razini. U projekciji nisu prikazani prihodi iz proračuna budući da isti nisu definirani već će isti biti prikazani u projekcijama kao minimalni iznos za pokriće troškova i ostvarenje pozitivnog poslovanja.

Projekcija prihoda nakon provedbe radova planiranih za 1. godinu projekta: Tablica 32. - Projekcija prihoda u prvoj godini (iznosi u kunama)

MJESEC

BROJ GOSTIJU PO DANU

BROJ GOSTIJU MJESEČNO

PROSJEČNI PRIHOD PO GOSTU

PLANIRANI PRIHOD

MJESEC

PRIHOD OD NAJMA - UGOSTITELJSTVO

siječanj

0

0

0,00

0,00

siječanj

2.000,00

veljača

10

300

75,00

22.500,00

veljača

5.000,00

ožujak

20

600

75,00

45.000,00

ožujak

5.000,00

travanj

40

1.200

75,00

90.000,00

travanj

5.000,00

svibanj

50

1.500

100,00

150.000,00

svibanj

5.000,00

lipanj

100

3.000

100,00

300.000,00

lipanj

5.000,00

srpanj

250

7.500

100,00

750.000,00

srpanj

5.000,00

kolovoz

250

7.500

100,00

750.000,00

kolovoz

5.000,00

rujan

80

2.400

75,00

180.000,00

rujan

5.000,00

listopad

40

1.200

75,00

90.000,00

listopad

5.000,00

studeni

20

600

75,00

45.000,00

studeni

5.000,00

prosinac

0

0

75,00

0,00

prosinac

2.000,00

UKUPNO

186

25.800

2.422.500,00

UKUPNO

54.000,00

Tablica 33. - Projekcija prihoda u kroz 15 godina (iznosi u kunama)

1. GODINA

2. GODINA

3. GODINA

4. GODINA

5. GODINA

BROJ POSJETITELJA

25.800

27.090

28.445

29.867

31.360

OČEKIVANI PRIHODI

2.422.500,00

2.495.175,00

2.570.030,25

2.647.131,16

2.726.545,09

6. GODINA

7. GODINA

8. GODINA

9. GODINA

10. GODINA

BROJ POSJETITELJA

32.928

34.574

36.303

38.118

40.024

OČEKIVANI PRIHODI

2.808.341,44

2.892.591,69

2.979.369,44

3.068.750,52

3.160.813,04

11. GODINA

12. GODINA

13. GODINA

14. GODINA

15. GODINA

BROJ POSJETITELJA

42.025

44.127

46.333

48.650

51.082

OČEKIVANI PRIHODI

3.255.637,43

3.353.306,55

2.453.905,75

3.557.522,92

3.664.248,61

Iz projekcije prihoda za sljedećih 15 godina razvidno je da se planirani godišnji porast broja posjetitelja kreće na razini 5% godišnje, a rast prihoda na razini 3% godišnje, što predstavlja oprezne i realne projekcije.

Projicirani rashodi se sastoje od: • Troškova održavanja infrastrukture • Troškova zaposlenika • Troškova marketinga • Operativnih troškova materijala za poslove održavanja i energije (materijalni troškovi, električna energija, potrošnja vode) Operativni rashodi (inkrementalni) tvrđave Klis izračunati su na temelju projekcija i podataka dobivenih od strane Općine Klis. Iz izračuna operativnih rashoda izuzeti su troškovi koji nemaju utjecaj na novčani tijek kao što su troškovi amortizacije, rezervacije i sl.

187

188 120,000.00 653,420.00 20,000.00 50,000.00 10,000.00 10,000.00 15,000.00

2. Trošak vanjskih usluga

3. Investicijsko održavanje

4. Voda (opskrba cisternom)

5. El. Energija

7. Telefon i internet

8. Trošak osiguranja posjetitelja centra

9. Materijalni troškovi (kancelarijski i potrošni materijal)

765,752.00 27,057.23 67,643.06 21,435.89 13,528.61 23,217.16

3. Investicijsko održavanje

4. Voda (opskrba cisternom)

5. El. Energija

7. Telefon i internet

8. Trošak osiguranja posjetitelja centra

9. Materijalni troškovi (kancelarijski i potrošni materijal)

UKUPNO OPERATIVNI RASHODI

11. razni nespecificirani troškovi 2,405,182.82

21,435.89

760,000.00

185,737.26

2. Trošak vanjskih usluga

10. Troškovi promidžbe

519,375.73

9. GODINA

OPERATIVNI RASHODI

1. Plać

2,058,420.00

10,000.00

UKUPNO OPERATIVNI RASHODI

11. razni nespecificirani troškovi

760,000.00

410,000.00

1. Plaće

10. Troškovi promidžbe

1. GODINA

OPERATIVNI RASHODI

Tablica 34. - Operativni rashodi po godinama (u kunama)

2,438,745.86

23,579.48

760,000.00

24,378.01

13,934.47

23,579.48

69,672.35

27,868.94

765,752.00

195,024.12

534,957.01

10. GODINA

2,094,220.00

11,000.00

760,000.00

16,500.00

11,000.00

11,000.00

55,000.00

22,000.00

653,420.00

132,000.00

422,300.00

2. GODINA

2,473,824.84

25,937.42

760,000.00

25,596.92

14,352.51

25,937.42

71,762.53

28,705.01

765,752.00

204,775.32

551,005.72

11. GODINA

2,119,154.00

12,100.00

760,000.00

17,325.00

11,330.00

12,100.00

56,650.00

22,660.00

653,420.00

138,600.00

434,969.00

3. GODINA

2,510,505.71

28,531.17

760,000.00

26,876.76

14,783.08

28,531.17

73,915.40

29,566.16

765,752.00

215,014.09

567,535.89

12. GODINA

2,173,998.52

13,310.00

760,000.00

18,191.25

11,669.90

13,310.00

58,349.50

23,339.80

682,280.00

145,530.00

448,018.07

4. GODINA

2,548,880.51

31,384.28

760,000.00

28,220.60

15,226.57

31,384.28

76,132.86

30,453.15

765,752.00

225,764.80

584,561.96

13. GODINA

2,245,487.90

14,641.00

760,000.00

19,100.81

12,020.00

14,641.00

60,099.99

24,039.99

726,680.00

152,806.50

461,458.61

5. GODINA

2,589,047.87

34,522.71

760,000.00

29,631.63

15,683.37

34,522.71

78,416.85

31,366.74

765,752.00

237,053.04

602,098.82

14. GODINA

2,312,812.02

16,105.10

760,000.00

20,055.85

12,380.60

16,105.10

61,902.98

24,761.19

765,752.00

160,446.83

475,302.37

6. GODINA

2,631,113.62

37,974.98

760,000.00

31,113.21

16,153.87

37,974.98

80,769.35

32,307.74

765,752.00

248,905.69

620,161.79

15. GODINA

2,342,288.59

17,715.61

760,000.00

21,058.65

12,752.01

17,715.61

63,760.07

25,504.03

765,752.00

168,469.17

489,561.44

7. GODINA

2,373,055.43

19,487.17

760,000.00

22,111.58

13,134.58

19,487.17

65,672.88

26,269.15

765,752.00

176,892.62

504,248.28

8. GODINA

189

1,794,947 2,405,183

Nematerijalni troškovi

UKUPNO

67,643

Indirektni materijalni troškovi 2,438,746

1,809,738

69,672

24,378

1,903,789

534,957

10. GODINA

2,094,220

1,600,420

55,000

16,500

1,671,920

422,300

2. GODINA

2,473,825

1,825,460

71,763

25,597

1,922,819

551,006

11. GODINA

2,119,154

1,610,210

56,650

17,325

1,684,185

434,969

3. GODINA

2,510,506

1,842,178

73,915

26,877

1,942,970

567,536

12. GODINA

2,173,998

1,649,440

58,350

18,191

1,725,980

448,018

4. GODINA

2,548,881

1,859,965

76,133

28,221

1,964,319

584,562

13. GODINA

2,245,488

1,704,828

60,100

19,101

1,784,029

461,459

5. GODINA

2,589,048

1,878,901

78,417

29,632

1,986,949

602,099

14. GODINA

2,312,812

1,755,551

61,903

20,056

1,837,510

475,302

6. GODINA

2,631,114

1,899,069

80,769

31,113

2,010,952

620,162

15. GODINA

2,342,288

1,767,908

63,760

21,059

1,852,727

489,561

7. GODINA

2,373,055

1,781,023

65,673

22,112

1,868,807

504,248

8. GODINA

1

Tehničko održavanje 3

1

Prodavači ulaznica i suvenira

UKUPNO

1

Voditelj lokaliteta – muzejski kustos

BROJ NOVO ZAPOSLENIH

Tablica 36. - Troškovi zaposlenika (u kunama)

410.000,00

98.000,00

72.000,00

240.000,00

GODIŠNJA BRUTO PLAĆA

Procjenom potrebe za radnom snagom utvrđena je potreba za zapošljavanje tri nova radnika. Masa plaća od 410.000,00 kn iskazana je na temelju prosječnih plaća na propisanim osnovicama i koeficijentima za složenost radnog mjesta i stručnu spremu (prosječne plaće za VSS i SSS djelatnike). Trošak plaća u projekcijama povećava se na razini 3% godišnje. Osim novozaposlenih radnika u radu Tvrđave koristit će se po mogućnosti i usluge putem student servisa.

Troškovi zaposlenih

3

23,217

1,885,807

Materijalni troškovi

2

Direktni materijalni troškovi

519,376

Troškovi zaposlenika

9. GODINA

2,058,420

UKUPNO

VRSTA TROŠKA

1,583,420

Nematerijalni troškovi

50,000

Indirektni materijalni troškovi

1

3

15,000

1,648,420

Materijalni troškovi

2

Direktni materijalni troškovi

410,000

Troškovi zaposlenika

1. GODINA

1

VRSTA TROŠKA

Tablica 35. - Operativni rashodi po vrstama troškova, po godinama (u kunama)

Troškovi vanjskih usluga U troškovima vanjskih usluga obuhvaćeni su troškovi informatičkih usluga, usluga student servisa i usluge čišćenja. Troškovi informatičkih usluga obuhvaćaju održavanje internet stranica, održavanje fiskalne kase i uredskih računala. Rad studenata koristiti će se kao nadopuna za radnike u frekventnijim mjesecima rada Tvrđave i za vrijeme održavanja raznih manifestacija. Osim usluga student servisa predviđen je i trošak usluga zaštitarskih službi za vrijeme organiziranja raznih događanja. Prve godine poslovanja Tvrđave kao ukupni trošak vanjskih usluga iskazan je iznos od 120.000,00 kn, a svake naredne godine promatranog perioda trošak je uvećavan za 10% Investicijsko održavanje Trošak investicijskog održavanja predviđen je planom održavanja. Trošak tog održavanja predviđen je u svakoj godini poslovanja, jer održavanje srednjovjekovne tvrđave zahtjeva konstantno održavanje, povremene restauratorske zahvate, a i postavljena multimedijalna oprema i postavi izložbi iziskivat će konstantno održavanje.

Napominjemo da se kod ovog troška ne radi o troškovima amortizacije koji ne utječu na novčani tijek nego se radi o predviđenim troškovima održavanja koji će rezultirati odljevom novčanih sredstava.

Troškovi vode Troškovi vode temeljeni su na podacima o prosječnoj potrošnji na sličnim lokacijama (npr. Medvedgrad) te je u obzir uzeta povećana potrošnja zbog porasta broja gostiju. Trošak za prvu godinu poslovanja predviđen je u visini od 20.000,00 kn. Svake naredne godine poslovanja trošak je korigiran za 10% radi porasta broja gostiju svake godine.

Troškovi električne energije Troškovi električne energije temeljeni su na podacima o prosječnoj potrošnji na sličnim lokacijama (npr.utvrdi Medvedgrad i Sv. Mihovil) te je u obzir uzeta povećana potrošnja zbog porasta broja gostiju i proširenja broja trošila (rasvjeta, multimedijalna oprema, i sl.). Trošak za prvu godinu poslovanja predviđen je u visini od 50.000,00 kn.

Svake sljedeće godine poslovanja trošak je korigiran za 10% radi predviđenog godišnjeg porasta broja gostiju.

Troškovi telefona i interneta Troškovi telefona i interneta temeljeni su na podacima o procijenjenoj potrošnji za potrebe poslovanja. Trošak za prvu godinu poslovanja predviđen je u visini od 10.000 kn. Svake naredne godine poslovanja trošak je korigiran za 10% radi godišnjeg porasta broja gostiju. Naime, porastom aktivnosti i broja gostiju procijenjeno je da će se povećavati i korištenje telefona i interneta.

Troškovi osiguranja posjetitelja Troškovi osiguranja posjetitelja spadaju u standardne troškove ovakvih (turističkih i kulturnih) ustanova i procijenjeni su prema cijeni osiguranja trenutačno na tržištu i projiciranom broju posjetitelja. Trošak za prvu godinu poslovanja predviđen je u visini od 10.000,00 kn. Svake naredne godine poslovanja trošak je korigiran za 10% što odgovara predviđenom porastu broja gostiju svake godine.

Materijalni troškovi Materijalni troškovi predstavljaju troškove za uredski materijal (za registratore, papir za ispise i kopiranje, olovke, tonere za printere i sl. ) te razni potrošni materijal (toaletni papir, toaletni ručnici, sapuni i sl. ). Trošak za prvu godinu poslovanja predviđen je u visini od 15.000,00 kn. Svake naredne godine promatranog perioda trošak je uvećavan za koeficijent rasta od 10% budući da se potrošnja povećava uvećanom aktivnošću.

Troškovi promidžbe Troškovi promidžbe su definirani planom marketinških aktivnosti i približno godišnje iznose 760.000,00 kn.

Struktura i namjena sredstava iskazana je ranije u dokumentu.

190

191

2,405,182.82

663,567.70

UKUPNO OPERATIVNI RASHODI

DOBIT

graf 5. - kretanje operativne dobiti po godinama (u kunama)

3,068,750.52

UKUPNO OPERATIVNI PRIHODI

9. GODINA

364,080.00

DOBIT

364,080.00

2,058,420.00

UKUPNO OPERATIVNI RASHODI

DOBIT

2,422,500.00

UKUPNO OPERATIVNI PRIHODI

1. GODINA

tablica 37. - kretanje operativne dobiti po godinama (u kunama)

Kretanje operativne dobiti kroz razdoblje

400,955.00

722,067.18

2,438,745.86

3,160,813.04

10. GODINA

400,955.00

2,094,220.00

2,495,175.00

2. GODINA

450,876.25

781,812.58

2,473,824.84

3,255,637.43

11. GODINA

450,876.25

2,119,154.00

2,570,030.25

3. GODINA

473,132.64

842,800.84

2,510,505.71

3,353,306.55

12. GODINA

473,132.64

2,173,998.52

2,647,131.16

4. GODINA

481,057.19

905,025.24

2,548,880.51

3,453,905.75

13. GODINA

481,057.19

2,245,487.90

2,726,545.09

5. GODINA

495,529.42

968,475.05

2,589,047.87

3,557,522.92

14. GODINA

495,529.42

2,312,812.02

2,808,341.44

6. GODINA

550,303.10

1,033,134.99

2,631,113.62

3,664,248.61

15. GODINA

550,303.10

2,342,288.59

2,892,591.69

7. GODINA

606,314.01

606,314.01

2,373,055.43

2,979,369.44

8. GODINA

19.4. Financijski povrat investicije (FNPV(C) i FRR(C)) Podloge izračuna naznačene su u narednoj tablici. Izračuni su izvedeni uz različite diskontne stope, pri čemu je preporučeni izračun onaj dobiven uz preporučenu diskontnu stopu Europske komisije od 5,00%. Kod izračuna financijske profitabilnosti na nacionalni kapital (FNPV/K i FRR/K) kao vrijednost izdataka za kapitalna ulaganja uzeli smo u obzir ukupna financijska sredstva umanjena za EU darovnicu.

Tablica 38. - Pokazatelji financijskog povrata investicije

POKAZATELJ

IZRAČUN

Financijska stopa povrata na investiciju - FRR ( C )

-15,99

Financijska neto sadašnja vrijednost investicije - FNPV ( C )

-24.756.082

Primijenjena diskonta stopa:

5%

Financijski povrat investicije provjerava se izračunavanjem Financijske neto sadašnje vrijednosti (FNPV/C) i Financijske stope povrata na investiciju (FRR/C). Ovi indikatori pokazuju kapacitet neto prihoda da nadoknade troškove ulaganja, bez obzira na izvore financiranja. Financijska neto sadašnja vrijednost predstavlja apsolutnu mjeru financijske održivosti i predstavlja zbroj diskontiranog neto novčanog priljeva tijekom vremenskog razdoblja projekta od 15 godina, diskontiranih po diskontnoj stopi od 5 %.

U ovom projektu FNPV (C) iznosi - 24.756.082 kn dok FRR (C) iznosi – 15,99 %.

Negativna FNPV (C) ili/i FRR (C) projekta nije iznimka kod ove vrste ulaganja i ukazuje da projekt nije financijski isplativ i zahtijeva financijsku potporu.

S obzirom na to da projekt nije financijski isplativ, za njegovu realizaciju neophodno je sufinanciranje od strane EU.

19.5. Izvori financiranja Pregled planiranih izvora financiranja kroz financijski horizont projekta daje se u nastavku: Tablica 39. - Planirani izvori financiranja kroz financijski horizont projekta

SREDSTVA IZ

HRK

U%

1. Javni poziv (EU ili neki drugi)

90,00

2. Nositelj projekta

10,00

3. Ostali izvori UKUPNO

0,00 100,00

Planirani izvori financiranja uključuju sredstva iz europskih fondova. Vlastita sredstva za sufinanciranje inicijalnih troškova projekta Općina Klis i Splitsko-dalmatinska županija će osigurati najvećim dijelom iz svojih proračuna te je po potrebi moguće osiguranje iz kredita poslovne banke.

192

Tablica 40. - Kretanje operativne dobiti po godinama (u kunama)

1. GOD.

2. GOD.

3. GOD.

4. GOD.

5. GOD.

NACIONALNI FINANCIJSKI DOPRINOS

800,310

1,953,330

541,962

381,152

398,354

Općina Klis

400,155

976,665

270,981

190,576

199,177

Županja Splitsko-dalmatinska

400,155

976,665

270,981

190,576

199,177

B.

EU FINANCIRANJE / darovnica

7,202,791

17,579,970

4,877,659

3,430,368

3,585,183

C.

UKUPAN DOPRINOS

8,003,101

19,533,300

5,419,621

3,811,520

A.

3,983,537

19.6. Financijska održivost Financijska analiza je alat koji se koristi da bi se precizno predvidjela sredstva za pokrivanje investicijskih troškova i koristi se od strane investitora ili nositelja projekta kako bi se utvrdila financijska održivost projekta tijekom vremenskog razdoblja projekta. Financijska održivost projekta potvrđena je ako je kumulativni neto novčani tok pozitivan tijekom cijelog referentnog perioda.

U okviru izračuna neto novčanog toka za ovu svrhu uzeli smo u obzir investicijske troškove, sve izvore financiranja (nacionalne i EU) te neto prihode.

Sukladno preporučenoj metodologiji financijska održivost projekta promatra se samo sa stanovišta scenarija alternative A.3 „s projektom“.

193

194

364,080.00

-9,219,021

KUMULATIVNI NOVČANI TOK

KUMULATIVNI NOVČANI TOK

NETO NOVČANI TOK

-38,834,964

1,217,568

-2,405,183

0

Otplata kredita

UKUPNI IZDACI

0

Kamata na kredit

-2,405,183

0

Troškovi zamjene

Operativni troškovi

0

3,622,751

0

Ukupni investicijski troškovi

UKUPNI PRIMICI

Doprinos Općina - za otplatu kredita

-37,558,897

1,276,067

-2,438,746

0

0

-2,438,746

0

0

3,714,813

0

3,714,813

-36,223,085

1,335,812

-2,473,825

0

0

-2,473,825

0

0

3,809,637

0

3,809,637

11. GODINA

-35,433,811 473,132.64

12. GODINA

-39,318,199

-33,876,284

2,346,801

-2,510,506

0

0

-2,510,506

0

0

4,857,307

0

3,907,307

3,622,751

450,876.25

-3,884,388

-7,085,519

0

0

-2,173,999

0

-4,911,520

3,201,131

0

3,201,131

4. GODINA

Ukupni operativni prihodi

10. GODINA

-29,919,066

-5,514,745

-8,638,775

0

0

-2,119,154

0

-6,519,621

3,124,030

0

3,124,030

3. GODINA

950,000

400,955.00

-20,700,045

-22,715,220

0

0

-2,081,920

0

-20,633,300

2,015,175

2,015,175

2. GODINA

Ukupna financijska sredstva

9. GODINA

-9,219,021

NETO NOVČANI TOK

DOBIT

-11,161,521

0

Otplata kredita

UKUPNI IZDACI

0

-2,058,420

0

-9,103,101

1,942,500

1,942,500

1. GODINA

Kamata na kredit

Operativni troškovi

Troškovi zamjene

Ukupni investicijski troškovi

UKUPNI PRIMICI

Doprinos Općina - za otplatu kredita

Ukupni operativni prihodi

Ukupna financijska sredstva

Tablica 41. - Financijska održivost (u kunama)

481,057.19

-32,417,260

1,459,025

-2,548,881

0

0

-2,548,881

0

0

4,007,906

0

4,007,906

13. GODINA

-43,366,679

-4,048,480

-7,329,025

0

0

-2,245,488

0

-5,083,537

3,280,545

0

3,280,545

5. GODINA

495,529.42

-30,894,785

1,522,475

-2,589,048

0

0

-2,589,048

0

0

4,111,523

0

4,111,523

14. GODINA

-42,317,149

1,049,529

-2,312,812

0

0

-2,312,812

0

0

3,362,341

0

3,362,341

6. GODINA

550,303.10

-29,414,376

1,480,409

-2,631,114

0

0

-2,631,114

0

0

4,111,523

0

4,111,523

15. GODINA

-41,212,846

1,104,303

-2,342,289

0

0

-2,342,289

0

0

3,446,592

0

3,446,592

7. GODINA

606,314.01

-40,052,532

1,160,314

-2,373,055

0

0

-2,373,055

0

0

3,533,369

0

3,533,369

8. GODINA

195

0 0

Kamata na kredit

Otplata kredita

0 0 0

Nacionalni doprinos

Kamata na kredit

Otplata kredita 237,567

FINANCIJSKA STOPA POVRATA NA KAPITAL FRR/K

NETO NOVČANI TOK

-2,405,183

0

Troškovi zamjene opreme

UKUPNI IZDACI

-2,405,183

2,642,751

0

2,642,751

9. GODINA

-115,920

Ukupni operativni troškovi

UKUPNI PRIMICI

Preostala vrijednost

Ukupni operativni prihodi

NETO NOVČANI TOK

DOBIT

364,080.00

0

Nacionalni doprinos

-2,058,420

0

Troškovi zamjene opreme

UKUPNI IZDACI

-2,058,420

1,942,500

0

1,942,500

Ukupni operativni troškovi

UKUPNI PRIMICI

Preostala vrijednost

Ukupni operativni prihodi

1. GODINA

Tablica 42. - Financijski povrat kapitala (u kunama)

400,955.00

38.82%

296,067

-2,438,746

0

0

0

0

-2,438,746

2,734,813

0

2,734,813

10. GODINA

-79,045

-2,094,220

0

0

0

0

-2,094,220

2,015,175

0

2,015,175

2. GODINA

450,876.25

301,812

-2,473,825

0

0

0

0

-2,473,825

2,775,637

0

2,775,637

11. GODINA

24,876

-2,119,154

0

0

0

0

-2,119,154

2,144,030

0

2,144,030

3. GODINA

416,801

-2,510,506

0

0

0

0

-2,510,506

2,927,307

0

2,927,307

12. GODINA

47,133 481,057.19

479,025

-2,548,881

0

0

0

0

-2,548,881

3,027,906

0

3,027,906

13. GODINA

55,057

-2,245,488

0

0

0

0

-2,245,488

2,300,545

0

2,300,545

5. GODINA

495,529.42

542,475

-2,589,048

0

0

0

0

-2,589,048

3,131,523

0

3,131,523

14. GODINA

69,530

-2,312,812

0

0

0

0

-2,312,812

2,382,341

0

2,382,341

6. GODINA

550,303.10

607,135

-2,631,114

0

0

0

0

-2,631,114

3,238,249

0

3,238,249

15. GODINA

124,304

-2,342,288

0

0

0

0

-2,342,288

2,466,592

0

2,466,592

7. GODINA

FINANCIJSKA NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST NA KAPITAL - FNPV/K

473,132.64

-2,173,998

0

0

0

0

-2,173,998

2,221,131

0

2,221,131

4. GODINA

606,314.01

1,747,093

180,314

-2,373,055

0

0

0

0

-2,373,055

2,553,369

0

2,553,369

8. GODINA

20

196

Ekonomska analiza

Smisao ekonomske analize je poticanje ulaganja u projekte koji promoviraju najbolju upotrebu nacionalnih i europskih resursa. To ne mora biti isto što i ulaganje u projekte s najvećim financijskim povratima. Financijski povrati temelje se na financijskim cijenama, a ekonomski povrati temelje se na ekonomskim cijenama. Razlike ekonomskih i financijskih cijena imaju brojne korijene, a analiza razloga metodološki obuhvaća pet koraka: • Konverzija tržišnih u ekonomske cijene; • Monetizacija ne-tržišnih utjecaja; • Uključivanje dodatnih indirektnih učinaka; • Diskontiranje procijenjenih troškova i dobiti; • Izračun ekonomskih indikatora (ekonomske neto sadašnje vrijednosti (ENPV), ekonomske interne stope povrata (EIRR); te omjer dobitaka/troškova (B/C)).

Kada tržišne cijene ne iskazuju društvene oportunitetne troškove ulaza i izlaza uobičajen je postupak njihove konverzije u obračunske/ekonomske cijene uz primjenu odgovarajućih konverzijskih faktora.

Monetizacija netržišnih utjecaja obuhvaća ekonomske analize kojim se valoriziraju troškovi i dobici koji se izravno ne iskazuju tržišnim cijenama. Socijalni, ekološki, zdravstveni i slični učinci spadaju u tu skupinu. U tim slučajevima treba različitim tehnikama monetizirati netržišne vrijednosti. Pri tome CBA „novca“ nema financijske implikacije, ali ima društveno-ekonomski značaj.

Konačno, investicijski projekti često proizvode neizravne društvene učinke (pozitivne i negativne) koji se sa sastajališta investitora ne moraju prepoznati, a društveno su relevantni. To posebno vrijedi za infrastrukturne projekte koji mijenjaju poslovne ili životne prilike okruženja (npr. turistička infrastruktura razvija poslove sektora malog poduzetništva; poslovne zone pokreću lanac poslovnih aktivnosti, prometnice mijenjaju uvjete života poslovanja i slično).

Razdoblje ekonomske procjene preuzeto je prema preporukama Europske komisije iz Vodiča za CBA investicijskih projekata za strukturne, kohezijske i pretpristupne programe, izdanog u prosincu 2014. godine, a ono za područje Muzeji i kulture iznosi 15 godina.

Ukupno procijenjene buduće društvene koristi i troškovi diskontiraju se na sadašnju vrijednost upotrebljavajući socijalnu diskontnu stopu (SDR) koja odražava društveno najpovoljniju cijenu kapitala i prema tome je izvedena neto sadašnja vrijednost (NPV) koja je apsolutna mjera ekonomskih koristi nacionalne ekonomije. Primijenjena je preporučena SDR u od 5,50%. Pored toga razmotreni su i scenariji uz primjenu SDR od 4,50% i 6,50%.

20.1. Konverzija tržišnih u ekonomske cijene Različito se pristupa razmjenjivim (međunarodno razmjenjivim) i nerazmjenjivim (nacionalno formiranim) cijenama.

U slučaju razmjenjivih roba konverzija se svodi na problem distorzija cijena koje proizvodi nerealan tečaj (precijenjen ili podcijenjen) ili carinske zaštite. U slučaju nerazmjenjivih roba/usluga problem se grana od standardnih konverzijskih faktora (SCF) do sektorskim konverzijskim faktorima, konverzijskim faktorima za rad ili složenijim izračunima marginalnih troškova odnosno spremnosti da se plati (producers surplus as one measure of social welfare concept).

20.1.1. Primijenjeni konverzijski faktori Dubina analize distorzije cijena povezana je s veličinom projekta. U slučaju malih projekata koji ne mijenjaju odnose ponude i potražnje na tržištu analiza se reducira na primjenu standardnog konverzijskog faktora (SCF) te njemu komplementarne ekonomske (shadow) tečajne stope (SER). Standardni konverzijski faktor utvrđuje se po metodologiji koja bazno polazi od odnosa uvoza, izvoza, uvoznih i izvoznih pristojbi. Ovisno o navedenom izračunava se bazni SCF. Na konačnu vrijednost utječu dodatni faktori od kojih u hrvatskim prilikama treba napomenuti održivost vanjsko-trgovinskog deficita. Naime, ekonomskim politikama RH i EU se nastoji održavati vanjsko-trgovinske deficite i proračunske deficite unutar upravljivih, održivih okvira. Kretanja izvan održivih uvjeta povećavaju poslovne rizike, a time utječu i na standardni konverzijski faktor. U Hrvatskoj se SCF službeno ne objavljuje. Kako se u protekle dvije-tri godine događaju značajne promjene u novčanim tokovima sa svijetom, SCF se mijenja između 0,80-0,85. U ovom projektu se koristi najčešće korištena vrijednost SCF=0,80 koja odražava i izloženost hrvatskih novčanih tokova.

197

20.1.2. Iskrivljenost plaća u sjeni (eng. shadow wages) Teme ekonomije rada treba razmatrati unutar prostora SDŽ pa i šire, jer se radi o prostoru koji je u suvremenom smislu tržišta rada jedinstven. Tržište rada u županiji se bitno ne razlikuje od prosječnih hrvatskih prilika, bez obzira na neke specifične karakteristike SDŽ.

Ključni input za mnoge investicijske projekte je rad. U principu, plaće trebaju odražavati društvenu vrijednost radnog vremena i truda, tj. granične vrijednosti proizvoda jedinice rada za društvo. Trenutne plaće su iskrivljeni društveni pokazatelj oportunitetnog troška radne snage, jer je tržište rada u Hrvatskoj nesavršeno te postoje makroekonomske neravnoteže (visoka nezaposlenost, dualizam i segmentacija uvjeta rada – velika je prisutnost neformalnog ili ilegalnog gospodarstva).

Zbog navedenih razloga proveden je ispravak promatranih plaća i korištenje konverzijskih faktora za računanje obračunskih „plaća u sjeni“. Iskrivljenost tržišta rada (minimalne plaće, naknade za nezaposlene, itd.) obično rezultira činjenicom da financijska plaća bude viša od oportunitetnog troška rada za nekvalificirane radnike te u tim uvjetima treba uzeti u obzir obračunsku plaću/plaću u sjeni (shadow wage). U našoj analizi primijenili smo „plaću u sjeni“ na tržištu rada s visokom prisilnom stopom nezaposlenosti.

20.1.3. Fiskalne korekcije Fiskalne korekcije se provode s ciljem da se pri izračunu investicijskih troškova isključe transferi prema državi ili lokalnoj samoupravi. Na taj način se sa stajališta društvenog interesa promatraju odljevi prema tržištu, ali ne i prema javnom sektoru.

Faktor konverzije za rad izračunat oduzimanjem poreza na dohodak (oko 15%), i doprinosa (oko 20%) od iznosa plaće koji predstavljaju socijalne transfere jer ne povećavaju ekonomski trošak ukupnog gospodarstva. Prihvaćeni faktor konverzije za rad je 0,65.

Do konverzijskog faktora za vrijednost opreme došlo se pod pretpostavkom da uvezena komponenta čini kao i domaća 50%.

Konverzijski faktor za nematerijalnu imovinu je isti kao i za rad, budući da se ista i sastoji od proizvoda direktnog rada.

Tržišne cijene uključuju poreze i subvencije kao i druga transferna plaćanja koja imaju utjecaj na relativne cijene. S društvenog stajališta, izravni i neizravni porezi i ostali socijalni transferi predstavljaju distribucijsku akciju i nemaju ekonomski utjecaj. Kao rezultat, porezi ne koreliraju direktno s korištenjem resursa i ne trebaju biti uključeni u projektne troškove.

Vezano uz navedeno primijenili smo sljedeće metode: • Sve cijene primitaka i izdataka u ekonomskoj analizi razmatrane su bez PDV-a i drugih indirektnih poreza S obzirom na to da sve cijene u Financijskoj analizi uključuju PDV (investicijski i operativni troškovi), a da niti Općina Klis niti SDŽ kao potencijalni nositelji projekta nisu u sustavu PDV-a i nemaju pravo na obračun i povrat pretporeza, u ekonomskoj analizi PDV predstavlja transferno plaćanje i izostavljen je iz ekonomskih troškova te je korišten konverzijski faktor CF = 0,8 • K od cijene rada razina direktnih poreza je uzeta u obzir u izračunu na način da su korišteni bruto iznosi uključujući i bruto plaće.

20.2. Troškovi - Smanjenje kvalitete i vrijednosti kulturne baštine zbog investicije Kao svaka obnova na kulturnoj baštini i ova može imati negativan utjecaj na okoliš i samu kulturnu baštinu koja za Tvrđava Klis predstavlja najznačajniju prednost za razvoj. Kako bi se taj negativni utjecaj smanjio, određene su preventivne mjere (stalna prisutnost konzervatora na terenu) koje se moraju poštivati u vrijeme izvođenja radova.

198

Kako je poznato da mjere opreza i prevencije ponekad ne mogu ukloniti sve negativne utjecaje gradnje i obnove, kao mogućnost je ostavljena nenamjerna šteta koja će biti izazvana na kulturnoj baštini (fizičko oštećenje, premještanje, gubitak). Taj rizik računa se na razini 3% cjelokupne vrijednosti investicije.

Tablica 43. - Negativni utjecaj projekta na okoliš

Negativni utjecaj na kulturnu baštinu i okoliš iz gradnje 3% vrijednosti investicije

1.222.532,37

20.2.1. Koristi - Povećanje prihoda od turizma u Općini Klis zbog povećanja posjete i broja turista i rasta potrošnje Provedbom projekta očekuje se značajno povećanje broja turista (kulturni turizam) koji će posjetiti Tvrđavu Klis, a samim time i Općinu Klis.

U Hrvatskoj kulturni turizam dobiva sve veću pozornost turističke, ali i kulturne djelatnosti. Pritom turistički sektor vidi kulturu kao temelj obogaćenja turističke ponude i sredstvo prevladavanja strukturnog problema hrvatskog turizma, poput masovnog turizma i izražene sezonalnosti. Uz to, kulturni sektor u turizmu prepoznaje sredstvo komuniciranja s kulturnim, ali i širim tržištem koje će svojim financijskim doprinosom osigurati dugoročnost i održivost svih oblika kulture u RH. Primarnu motivaciju kulturnog turista obilježava želja za posjetom destinaciji radi njezine ponude, koja najčešće uključuje odlazak na koncerte, izložbe, predstave, muzeje i slično, a sekundarno isti na destinaciji posjeti neko kulturno dobro, izložbu i slično.

Opće karakteristike kulturnog turista (sukladno izrađenom marketinškom planu u sklopu Plana upravljanja Kliškom tvrđavom): • Sudjeluje u raznim oblicima kulturnog života • Često je njegova/zina karijera vezana za akumuliranje novih znanja i iskustava • Želja za upoznavanjem stranih kultura • Interaktivno uči o stranim kulturama: uči kako se uklopiti u lokalitet kroz razvijanje odnosa s lokalnim ljudima i sudjelovanjem u svakodnevnim aktivnostima • Prije posjeta destinaciji već je dobro informiran/a o lokalnoj povijesti, kulturi, umjetnosti i životnom stilu, a putovanjem širi i nadograđuje postojeće znanje • Više puta posjećuje jednu destinaciju koja se sastoji od jednog ili više broja malih lokaliteta koji su kulturno povezani ili • Posjećuje različite destinacije u potrazi za određenim oblikom kulture, odnosno primjerima određene vrste umjetnosti (festivali, muzeji i sl.)

• Ima za cilj proširiti svoje znanje upotpunjavanjem razumijevanja određenog oblika kulture kroz pomno upoznavanje određene destinacije ili vrste umjetnosti • Motiviran/a je kulturnom i kulturnom ponudom destinacije • Veće je platežne moći • Visokog obrazovanja • Dugi boravak u destinaciji • Preferira aktivan odmor • Izražen individualizam u organizaciji putovanja • Potražuje autentičnu kulturu i baštinu • Preferira putovanja izvan glavne sezone • Potražuje kvalitetniji smještaj koji posluje kroz cijelu godinu • Starosti je između 30-45 godina • Žene čine važan udio ovog tržišta.

Tržište prema kojem će se turistička ponuda tvrđave Klis orijentirati čine turisti srednje dobi i visokog obrazovanja koji dolaze s partnerima ili članovima obitelji. U prilog razvoju turizma u Općini Klis, s tvrđavom kao dominantnom znamenitošću, u prilog ide povećanje broja turista koji su motivirani kulturnom ponudom destinacije.

199

Prema analizi ciljne skupine „kulturnih turista“ razvidno je da ta skupina ne mora primarno biti motivirana kulturom za posjet destinaciji, ali ista svakako ima veliki značaj u odabiru destinacije. Razvijanjem Tvrđave Klis kao kulturnog proizvoda doprinijet će se produljenju sezone, značaju destinacije i diversifikaciji turističke ponude SDŽ i Općine Klis.

20.2.2. Koristi - Povećanje investicija u smještajne kapacitete i porezi iz tih investicija Poslije uređenja Tvrđave Klis i sve potrebne infrastrukture očekuju se investicije u smještajne kapacitete prvenstveno od strane malih lokalnih iznajmljivača, u lokalnoj zajednici.

Dodatno se povećanjem broja posjetitelja veće kupovne moći stvara potreba i za hotelskim smještajem te je izvjesno da će se pojaviti interes kod lokalnih i vanjskih investitora za ulaganjem u 1-2 manja obiteljska hotela.

Tablica 44. - Projekcije potencijalnog broja novih ležajeva

1. GODINA

2. GODINA

Hotelski kapaciteti

3. GODINA

4. GODINA

20

5. GODINA

40

Privatni kapaciteti

10

20

10

10

20

UKUPNO

10

40

10

50

20

Uz pretpostavku da će investicije u tvrđavu Klis biti provedene, navedeni će projekt biti temelj za motiv poduzetničkog ulaganja na području Općine Klis.

20.2.3. Koristi - Društvene koristi zbog povećanja zapošljavanja Zbog novih radnih mjesta u tvrđavi Klis i prihoda iz doprinosa, koristi će imati i država i društvo. Broj očekivanih novih radnih mjesta izračunat je na osnovi podataka o povećanju posjeta u tvrđavi Klis i povećanju broja radnih mjesta kao rezultat investicija koje će se na lokalitetu provesti. Pored toga je dio koristi izračunat i iz povećanja prihoda ponuditelja usluga i proizvoda koji su posredno vezani na Tvrđavu (ugostitelji, smještajni kapaciteti u općini, suvenirnice i sl.).

Tablica 45. - Nova radna mjesta

1. GODINA

2. GODINA

3. GODINA

4. GODINA

5. GODINA

25.800

27.090

28.445

29.867

31.360

Djelatnici u tvrđavi Klis

3

0

0

1

0

Ugostiteljstvo

2

0

0

4

4

Smještajni kapaciteti

2

2

1

1

1

Suvenirnice

4

0

0

1

1

UKUPNO

14

2

1

7

6

Očekivani broj posjetitelja godišnje

Broj zaposlenih povećava se zbog povećanja turističkih posjeta i zbog novih investicija tj. otvaranjem novih radnih mjesta radi proširenja turističke djelatnosti. Dio povećanja broja radnih mjesta dogodit će se i kod ponuditelja usluga i proizvoda vezanih na Tvrđavu Klis, no, isto je u ovom trenutku teško predvidjeti s obzirom na dostupnost informacija te se navedeno ne uzima u obzir kod projekcija zapošljavanja u pogledu koristi od projekta.

20.3. Ostali neizravni učinci Projekt ostvaruje i društvene učinke čija kvantifikacija izostaje bilo iz nesigurnih indikativnih informacija ili radi objektivno teške financijske kvantifikacije. U prilogu su navedeni najznačajniji neizravni učinci:

200

• Održavanje kulturne materijalne i nematerijalne baštine nije moguće izračunati jer predstavlja nemjerljivu vrijednost. Projekt će izravno smanjiti rizik uništenja kulturno-povijesne baštine u Tvrđavi Klis pa je i iz tog razloga bitno da se provede; • Pozitivan utjecaj na društvene skupine i povezanost pogotovo na povezanost i uključenost umirovljenih branitelja i nezaposlenih (koji kroz uključivanje u programe dobivaju prostor izražavanja što može imati povoljan utjecaj s raznih socijalnih aspekata - od inicijativa za vlastite projekte do pozitivnih učinaka ohrabrenja i samosvijesti radi uključivanja u raznovrsne sadržaje); • Koristi za ciljane skupine – Projektom obnove otvara se dodatni prostor za djelovanje i razvoj raznih udruga – prvenstveno za udrugu Kliški uskoci, ali i za lokalne djelatnike u turizmu (iznajmljivače kuća i apatrmana, ugostitelje, OPG-ovi i sl.); • Općina Klis i Tvrđava Klis dobivaju prepoznatljivost koja potiče komunikaciju i stvara razvojno povoljniji ambijent. Staranje prepoznatljivih kulturnih vrijednosti pomoći će i u samom razvoju Općine; • Iskustva u provedbi ovog projekta dio su kompleksnog osposobljavanja djelatnika Splitsko-dalmatinske županije i Općine Klis u vođenju složenih projekata prema procedurama Europske unije.

20.4. Diskontiranje procijenjenih troškova i koristi Za svođenje procijenjenih ekonomskih troškova i koristi primijenjena je referentna ekonomska diskontna stopa od 5 % (EU preporučena stopa za kohezijske zemlje).

Tablica 46. - Diskontiranje troškova i vrijednosti (u kunama)

OSNOVNI ELEMENTI I PARAMETRI

VRIJEDNOST

VRIJEDNOST

NEDISKONTIRANO

DISKONTIRANO (NPV)

1

Referentni period (godine)

15 godina

2

Financijska diskontna stopa

5%

3

Ukupni investicijski troškovi ( u HRK, nediskontirano)

4

Ukupni investicijski troškovi ( u HRK, diskontirano)

5

Preostala vrijednost ( u HRK, nediskontirano)

6

Preostala vrijednost ( u HRK, diskontirano)

7

Prihodi ( u HRK, diskontirano)

25,799,124

8

Operativni troškovi ( u HRK, diskontirano)

24,052,031

9

Neto prihodi = prihodi - operativni troškovi + preostala vrijednost u HRK, diskontirano) = (7) – (8) + (6)

1,747,093

10

Prihvatljivi rashodi (Članaka 55 (2)) =investicijski troškovi - neto prihodi(u HRK, diskontirano) = (4) – (9)

17,345,969

11

Stopa nedostajućih sredstava (%) = (10) / (4)

46,251,079 19,093,063 0 0

90.85% VRIJEDNOST

12

Prihvatljivi troškovi (u HRK, nediskontirani)

13

Stopa nedostajućih sredstava (%) = (11)

14

Utvrđeni iznos "iznos na koji se primjenjuje stopa sufinanciranja prioritetne osi" = (12)*(13)

15

Stopa sufinanciranja prioritetne osi (%)

16

Doprinos zajednice (EU) (u HRK) = (14)*(15)

46,251,079 90.85% 42,018,916 95% 39,917,971

201

20.5. Indikatori ekonomskih učinaka (Ekonomska stopa povrata ili neto sadašnja vrijednost projekta u monetarnim uvjetima) Prezentirani pokazatelji govore o ekonomskim povratima koji opravdavaju projekt.

Tablica 47. - Pokazatelji ekonomskog učinka

POKAZATELJ

IZRAČUN

Ekonomska interna stopa povrata (EIRR)

25,03%

Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV)

6.458.161

Odnos koristi i troškova (B/C)

1,27

Za razliku od financijske analize, koja je pokazala financijsku neodrživost projekta, ekonomska analiza pokazala je društvenu korist od projekta. EIRR se kreće u vrijednosti iznad nule u svim scenarijima i diskontne stope u obzir, kao i neto sadašnje vrijednosti, dok je omjer B/C veći od 1. Sva tri pokazatelja jasno ukazuju na to da ovaj projekt ima značajan utjecaj na širu društvenu zajednicu.

Ekonomska NPV za ovaj projekt iznosi 7.286.714 kn, a ukazuje na to da je projekt koristan s ekonomskog stajališta, jer stvara znatnu ekonomsku dobrobit za regiju.

202

203

2,497,667 -5,435,706 -2,938,040

UKUPNE EKONOMSKI PRIMICI

UKUPNI EKONOMSKI IZDACI

NETO NOVČANI TOK

0

Negativan utjecaj na okoliš

0

-531,000

0

0.8

-266,112

Gubitak poljoprivrednog zemljišta

Negativni vanjski utjecaji

Materijalni troškovi

Zaposlenici

1

0

Preostala vrijednost

Start up troškovi (visokoobrazovano osoblje)

0

Nadzor

-5,435,706

0.6792

Izgradnja infrastrukture

-1,318,736 -5,435,706

0.8

-410,000

0

166,667

0

Ukupni investicijski troškovi

Materijalni troškovi

Zaposlenici

Ukupni operativni troškovi

EKONOMSKI TROŠKOVI

Ekonomska korist od uštede energije

Ekonomska korist od zapošljavanja

166,667

1,942,500

Pozitivni vanjski utjecaji

1

1

1. GODINA

388,500

CF

Lokacijska prednost

Netržišni utjecaji za korisnike

Ukupni operativni prihodi

EKONOMSKE KORISTI

Tablica 48. - Tablica ekonomske analize

-104,075

-2,705,618

2,601,543

0

0

0

-472,800

-266,112

0

0

-2,705,618

-2,705,618

-1,337,536

-422,300

0

183,333

0

183,333

403,035

2,015,175

2. GODINA

829,479

-1,789,207

2,618,686

-6,890

-7,656

-6,890

0

0

0

0

0

-1,347,348

-434,969

-1,782,317

56,650

0

56,650

418,006

2,144,030

3. GODINA

870,483

-1,842,424

2,712,907

-13,622

-177

-13,622

0

0

0

0

0

-1,380,784

-448,018

-1,828,802

58,350

0

58,350

433,426

2,221,131

4. GODINA

887,179

-1,922,775

2,809,954

-34,093

22,569

-34,093

0

0

0

0

0

-1,427,223

-461,459

-1,888,682

60,100

0

60,100

449,309

2,300,545

5. GODINA

930,510

-1,979,403

2,909,913

-34,093

22,569

-34,093

0

0

0

0

0

-1,470,008

-475,302

-1,945,310

61,903

0

61,903

465,668

2,382,341

6. GODINA

1,007,034

-2,005,836

3,012,870

-34,093

22,569

-34,093

0

0

0

0

0

-1,482,182

-489,561

-1,971,743

63,760

0

63,760

482,518

2,466,592

7. GODINA

1,085,530

-2,033,387

3,118,916

-34,093

22,569

-34,093

0

0

0

0

0

-1,495,046

-504,248

-1,999,294

65,673

0

65,673

499,874

2,553,369

8. GODINA

204 0 0 0

Nadzor

Preostala vrijednost

Start up troškovi (visokoobrazovano osoblje)

22,569 -34,093 3,228,144 -2,062,115 1,166,029

Gubitak poljoprivrednog zemljišta

Negativan utjecaj na okoliš

UKUPNE EKONOMSKI PRIMICI

UKUPNI EKONOMSKI IZDACI

NETO NOVČANI TOK

Negativni vanjski utjecaji

Materijalni troškovi -34,093

0

Izgradnja infrastrukture

Zaposlenici

0

-1,508,646

-519,376

-2,028,022

67,643

Ukupni investicijski troškovi

Materijalni troškovi

Zaposlenici

Ukupni operativni troškovi

EKONOMSKI TROŠKOVI

Ekonomska korist od uštede energije

0

67,643

Pozitivni vanjski utjecaji

Ekonomska korist od zapošljavanja

517,750

2,642,751

Lokacijska prednost

Netržišni utjecaji za korisnike

Ukupni operativni prihodi

EKONOMSKE KORISTI

9. GODINA

1,248,567

-2,092,081

3,340,648

-34,093

22,569

-34,093

0

0

0

0

0

-1,523,031

-534,957

-2,057,988

69,672

0

69,672

536,163

2,734,813

10. GODINA

1,279,173

-2,123,354

3,402,527

-34,093

22,569

-34,093

0

0

0

0

0

-1,538,255

-551,006

-2,089,261

71,763

0

71,763

555,127

2,775,637

11. GODINA

1,419,879

-2,156,005

3,575,883

-34,093

22,569

-34,093

0

0

0

0

0

-1,554,376

-567,536

-2,121,912

73,915

0

73,915

574,661

2,927,307

12. GODINA

1,508,710

-2,190,110

3,698,820

-34,093

22,569

-34,093

0

0

0

0

0

-1,571,455

-584,562

-2,156,017

76,133

0

76,133

594,781

3,027,906

13. GODINA

1,599,693

-2,225,751

3,825,444

-34,093

22,569

-34,093

0

0

0

0

0

-1,589,559

-602,099

-2,191,658

78,417

0

78,417

615,505

3,131,523

14. GODINA

1,692,851

-2,263,016

3,955,868

-34,093

22,569

-34,093

0

0

0

0

0

-1,608,761

-620,162

-2,228,923

80,769

0

80,769

636,850

3,238,249

15. GODINA

Ekonomska Neto Sadašnja Vrijednost (ENPV)

6,458,161

Ekonomska Stopa Povrata (ERR)

25.03%

Odnos Koristi i Troškova (B/C)

1.27

205

21

206

Procjena rizika

21.1. Definiranje kritičnih varijabli primjenom analize osjetljivosti Analiza rizika koristi se kako bi odredili vjerojatnost i varijabilnost projekta koji pruža željeni povrat na investiciju. Osnovna svrha upravljanja rizicima je poboljšanje performansi projekta putem sustavne identifikacije, procjene, upravljanja i kontrole projekata i sustavnih rizika i rizičnih događaja i situacija koje mogu imati negativne efekte za ostvarenje ciljeva projekta.

Cilj upravljanja rizicima je svesti rizike projekta na prihvatljivu razinu, provodeći mjere kako bi ublažili vjerojatnost pojave rizika, utjecaja realizacije rizika ili oboje u isto vrijeme. Za navedeno je ključno shvatiti da su rizici prirodni dio svakodnevnih aktivnosti te ih se ne može izbjeći, ali se može njima upravljati. Rezultati financijske i ekonomske analize uglavnom predstavljaju vrijednosti koje definiranju financijsku i ekonomsku održivost projekta. Međutim, standardna analiza ne uzima u obzir neke neočekivane promjene koje bi mogle imati značajan utjecaj na stvarnu financijsku ili ekonomsku održivost provedenih projekata. Ovo poglavlje uključuje analizu rizika i pokazuje u kojoj mjeri su rezultati obavljenih analiza osjetljivi na neočekivane promjene ulaznih podataka (kapitalni troškovi, operativni prihodi, operativni troškovi, diskontna stopa).

Rezultati financijske i ekonomske analize uglavnom definiraju financijsku i ekonomsku održivost projekta.

Međutim, standardna analiza ne uzima u obzir neke neočekivane promjene koje bi mogle imati značajan utjecaj na stvarnu financijsku ili ekonomsku isplativost provedenih projekata. Ovo poglavlje obuhvaća analizu nekih pretpostavljenih promjena u odnosu na obavljene analize i pokazuje u kojoj mjeri su rezultati obavljenih analiza osjetljivi na neočekivane promjene ulaznih podataka, kao što su promjene u cijenama, promjene stvarne vrijednosti kapitalnih rashoda, promjene troškova poslovanja, itd.

Vrijednosti koje su bile predmet analize osjetljivosti s obzirom na određene ulazne podatke su sljedeće: • NPV projekta (bez bespovratnih sredstava) - neto sadašnja vrijednost projekta sa stajališta samog projekta • IRR projekta (bez bespovratnih sredstava) – interna stopa rentabilnosti • NPV projekta uključujući i bespovratna sredstva - neto sadašnja vrijednost projekta sa stajališta samog projekta • IRR projekta uključujući i bespovratna sredstva - interna stopa rentabilnosti (uzimajući u obzir bespovratna sredstva) • NPV projekta na temelju vlastitog kapitala - neto sadašnja vrijednost projekta s aspekta nositelja projekta • IRR projekta na temelju vlastitog kapitala - interna stopa rentabilnosti na temelju vlastitog kapitala od nositelja projekta • ENPV projekta- neto sadašnja vrijednost projekta s ekonomskog stajališta • EIRR - interna stopa rentabilnosti s ekonomskog stajališta • BCR - indikator koji mjeri omjer ekonomskih koristi u odnosu na ekonomske troškove.

Financijska analiza osjetljivosti je proforma, jer se radi o scenarijima koji ne opravdavaju ulaganja. Za potrebe analize studije napravljene su sljedeće analize osjetljivosti: • Promjena diskontne stope +/- 1% i +/- 2% • Promjena vrijednosti prihoda +/-10% • Promjena vrijednosti investicije +/-20% .

Analizom omjera postotka pada ENPV prema postotku promjene promatrane varijable (indikator se naziva indikator osjetljivosti – SI) dobiva se niz vrijednosti koje govore kako postotak promjene varijable mijenja ENPV. Vrijednosti iznad 1 govore da se ENPV brže mijenja od promjene varijable. Što je indikator osjetljivosti veći to je osjetljivost veća.

Varijable koje su analizirane u okviru Analize osjetljivosti su: • Varijable ponude i potražnje; • Varijable outputa; • Ljudski resursi;

207

• Varijable vremena i izvedbe; • Financijske varijable; • Ekonomske varijable.

Varijable ponude / potražnje Kao što je utvrđeno u Analizi ponude i potražnje ključni faktori koji bi mogli negativno utjecati na potražnju su negativni gospodarski i demografski trendovi.

Varijable outputa Kao ključne outpute Projekta utvrdili smo izgradnju prometne, komunalne i energetske infrastrukture te razvijene usluge za investitore. Značajne varijacije u ostvarenju navedenih outputa imale bi značajan utjecaj na uspješnost projekta (ostvarenje planiranih indikatora uspješnosti projekta). Navedene moguće varijacije varijabli outputa i utjecaj istih analizirat će se i kvantificirati u okviru analize financijskih i ekonomskih varijabli.

Ljudski resursi Ljudski resursi predstavljaju ključni faktor uspješnosti upravljanja Tvrđavom. Kvaliteta osoblja i njihova motiviranost pretpostavka su uspješnog sustava. Planiran je angažman ukupno 3 djelatnika na poslovima upravljanja Tvrđavom Klis. Značajne varijacije u broju i kvaliteti ljudskih resursa imale bi značajan utjecaj na uspješnost projekta te ostvarenje planiranih indikatora uspješnosti projekta.

Varijable vremena i izvedbe Planirani životni vijek projekta iznosi 15 godina od čega period implementacije projekta iznosi 5 godine, a operativni period 10 godina. Značajne varijacije varijable vremena i izvedbe, odnosno značajno produženje rokova izvedbe radova te neodgovarajuća kvaliteta radova mogu imati značajan utjecaj na uspješnost projekta.

Navedene moguće varijacije vezane uz varijable vremena i izvedbe analizirat će se i kvantificirati u okviru analize financijskih i ekonomskih varijabli.

Financijske i ekonomske varijable Rezultati financijske i ekonomske analize uglavnom predstavljaju vrijednosti koje definiranju financijsku i ekonomsku održivost projekta. Međutim, standardna analiza ne uzima u obzir neke neočekivane promjene koje bi mogle imati značajan utjecaj na stvarnu financijsku ili ekonomsku održivost provedenih projekata. Ovo poglavlje uključuje prikaz rezultata analize tj. u kojoj mjeri su rezultati obavljenih analiza osjetljivi na neočekivane promjene ulaznih podataka (kapitalni troškovi, operativni prihodi, operativni troškovi, ekonomske koristi i troškovi).

Tablica 49. - Osjetljivost na neočekivane promjene prihoda

NETO PRIHODI FNPV na investiciju (NPV/C)

SMANJENJE VRIJEDNOSTI 20%

10%

1%

BAZNI SCENARIO

POVEĆANJE VRIJEDNOSTI 1%

20%

-39,642,654 -39,467,945 -39,310,707 -39,293,236 -39,275,765 -39,118,526 -38,943,817

IRR na investiciju (%) NPV na nacionalni kapital (NPV/K)

10%

-22.57%

-21.92%

1,397,675

1,572,384

1,729,622

1,747,093

1,764,564

1,921,803

2,096,512

38.82%

38.82%

38.82%

38.82%

38.82%

38.82%

38.82%

6,128,615

6,293,388

6,441,684

6,458,161

6,474,638

6,622,934

6,787,707

ERR (%)

24.72%

24.87%

25.01%

25.03%

25.04%

25.18%

25.32%

BCR

1.2501

1.2586

1.2663

1.2672

1.2680

1.2759

1.2847

IRR na nacionalni kapital (%) ENPV

208

Tablica 50. - Osjetljivost na kombinirane neočekivane promjene (prihoda i investicijskih troškova)

KOMBINIRANE PROMJENE - INVESTICIJSKI TROŠKOVI I NETO PRIHODI FNPV na investiciju (NPV/C)

SMANJENJE VRIJEDNOSTI 20%

10%

1%

1%

10%

20%

-31,746,645 -35,519,940 -38,945,007 -39,293,236 -39,670,565 -43,066,531 -46,839,827

IRR na investiciju (%)

-20.90%

-22.13%

NPV na nacionalni kapital (NPV/K)

6,557,499

4,152,296

IRR na nacionalni kapital (%) ENPV

POVEĆANJE VRIJEDNOSTI

BAZNI SCENARIO

1,987,614

1,747,093

1,506,573

-658,110

49.50%

38.82%

31.07%

-2.67%

-3,063,313

11,244,807

8,851,484

6,697,493

6,458,161

6,218,829

4,064,838

1,671,515

ERR (%)

53.34%

36.27%

25.99%

25.03%

24.09%

16.66%

9.81%

BCR

1.5800

1.4064

1.2798

1.2672

1.2547

1.1530

1.0577

Tablica 51. - Osjetljivost na neočekivane promjene investicijskih troškova

INVESTICIJSKI TROŠKOVI FNPV na investiciju (NPV/C)

SMANJENJE VRIJEDNOSTI 20%

1%

10%

20%

-21.61%

-22.50%

1,456,083

1,601,588

1,732,543

1,747,093

1,761,644

1,892,598

2,038,103

7.75%

38.90%

5.02%

38.82%

38.81%

38.75%

38.70%

7,974,801

7,216,481

6,533,993

6,458,161

6,382,329

5,699,841

4,941,522

42.22%

31.61%

25.57%

25.03%

24.50%

20.45%

17.02%

2.48

2.28

2.12

1.27

1.26

1.23

1.19

IRR na nacionalni kapital (%) ENPV

1%

-31,085,170 -35,189,203 -38,882,832 -39,293,236 -39,703,639 -43,397,269 -47,501,302

IRR na investiciju (%) NPV na nacionalni kapital (NPV/K)

10%

POVEĆANJE VRIJEDNOSTI

BAZNI SCENARIO

ERR (%) BCR

Tablica 52. - Analiza osjetljivosti na promjene diskontne stope

SMANJENJE VRIJEDNOSTI 2% FNPV na investiciju (NPV/C)

1%

BAZNI SCENARIO

POVEĆANJE VRIJEDNOSTI 1%

2%

-40,788,125

-40,036,569

-39,293,236

-38,560,098

-37,838,695

NPV na nacionalni kapital (NPV/K)

2,214,003

1,965,663

1,747,093

1,554,395

1,384,219

ENPV

8,210,597

7,283,708

6,458,161

5,721,508

5,062,985

209

21.2. Simulacija rizika po metodi Montecarlo slika 16: simulacija rizika po metodi montecarlo

„Monte Carlo“ simulacija rizika prikazuje da je vjerojatnost da će biti ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) negativna apsolutno sigurna. Vjerojatnost da bi se ta vrijednost približila 0 je mala odnosno manja od 0,01 vjerojatnosti.

Simulacija također prikazuje da je velika vjerojatnost da će ENPV biti blizu onoga izračunatoga u izračunima iz studije izvedivosti. Naime, Monte Carlo simulacija prikazuje da je najveća vjerojatnost da će ENPV biti od -11,4 do -13,7, što upućuje na zaključak da su izračuni napravljeni pravilno i realno, te da su sve procjene realno utemeljene.

Monte Carlo simulacija također prikazuje da će biti financijska neto sadašnja vrijednost investicije uz dane pretpostavke i vrijednosti u svakom slučaju negativna.

Međutim Monte Carlo simulacija zaključuje da postoji najveća vjerojatnost da će neto sadašnja financijska vrijednost investicije biti između -65,8 mil. HRK i -70,6 mil. HRK, što opet upućuje na zaključak da su financijski izračuni kao podloga ove studije izvedivosti temeljeni na realnim pretpostavkama i okolnostima.

21.3. Simulacija najboljeg i najgoreg scenarija Nastavljajući analizu osjetljivosti vidljivo je da je za projekt najbolja opcija provedba istoga. Poslovni život rijetko pruža priliku da se slobodno bira između potencijalno mogućih opcija. Analiza scenarija daje podlogu za racionaliziranje potencijalnih rizika koji prate projekt.

Dosadašnje analize govore o postojanju ekonomske osjetljivosti projekta na rast investicijskog troška što sugerira kako investicija ima smisla. Sa stajališta ugovornih odnosa, međutim, produženje trajanja investicijske faze ili ne osiguranje izvora financiranja prekoračenja otvaraju pitanja kvalitete vođenja projekta te rizik povlačenja iz projekta nekog od investitora. U tom kontekstu ekonomska osjetljivost ne umanjuje rizike održivosti financiranja radi ispunjenja rokova.

Oba slučaja nepovoljnih zbivanja podjednako su rizična za projekt te se mora govoriti o scenariju djelovanja kojim će se odstupanja od planiranog kontrolirati i na taj način osigurati izvršenje projekta.

210

Tablica 53. - Simulacije scenarija

PESIMISTIČAN

UMJERENO PESIMISTIČAN

BAZNI SCENARIO

UMJERENO OPTIMISTIČAN

OPTIMISTIČAN

Diskontna stopa

% promjene

2

1

-1

-2

Neto prihodi

% promjene

20

10

-10

-20

Investicijski troškovi

% promjene

20

10

-10

-20

Vanjske ekonomske koristi

% promjene

-20

-10

10

20

-18.79%

-14.90%

FRR (C) FRR (K)

-2.67%

38.82%

FNPV (C)

-48,976,563

-44,351,821

-39,293,236

-33,741,608

-27,627,790

FNPV (K)

-2,811,110

-689,239

1,747,093

4,550,101

7,781,448

9.35%

16.39%

25.03%

36.78%

55.03%

4,197,431

9,217,290

6,458,161

21,121,136

28,190,456

1.0245

1.1349

1.2672

1.4286

1.6299

ERR (C) ENPV (C) BCR

Iz analize je vidljivo da planirani projekt i u „Pesimističnom scenariju“ u slučaju kombinacije svih negativnih promjena ključnih varijabli (povećanje diskontne stope za 2%, povećanje investicijskih troškova za 20%, smanjenje neto prihoda za 20% te smanjenje vanjskih ekonomskih koristi za 20%) stvara značajnu društvenu korist.

21.4. Procjena rizika Proces procjene rizika u okviru ovog projekta uključuje prepoznavanje i ocjenu pitanja ili događaja koji utječu na realizaciju projektnih aktivnosti i utjecaj na ostvarivanju zadanih ciljeva.

Preliminarna procjena rizika u okviru ove studije temelji se na dva pokazatelja: • vjerojatnost događaja određenog rizika • utjecaj rizika, tj. učinak ili posljedice koje proizlaze iz materijalizacije određenog rizika.

Pružajući vlastitu procjenu vjerojatnosti i utjecaja identificiranog rizika predložili smo mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se smanjila vjerojatnost događanja rizičnog događaja, odnosno smanjile posljedice rizičnog događaja, kao i plan aktivnosti koje ćemo poduzeti ukoliko se rizičan događaj ipak dogodi.

Procjena utjecaja rizika Utjecaj rizika definira se kao percepcija organizacijske osjetljivosti na posljedice rizičnog događaja. Kako bi se procijenio utjecaj rizika procjeni su mogući gubici u slučaju ostvarenja rizičnog događaja.

Procjena vjerojatnosti rizika Procjena vjerojatnosti rizika predstavlja procjenu šansi da će se određeni rizik pojaviti u promatranom organizacijskom procesu. U praktičnom smislu, proces identifikacije rizika i procjena rizika (na temelju procjene utjecaja na rizik i procjene vjerojatnosti rizika) odražava ukupni rizik rezultata događaja.

U okviru ove analize posebna pažnja je posvećena samo rizicima koji svojim utjecajem ili vjerojatnošću događanja imaju srednji do visoki utjecaj na projekt dok rizici koji imaju neznatan ili mali utjecaj na projekt nisu dodatno razmatrani.

211

Najveći rizici povezani su s problemima neizgrađenog postupka javne nabave u Hrvatskoj, sporosti rješavanja žalbenih postupaka kada do njih dođe. Da bi se izbjegli ovi rizici, odlučujuće je obaviti kvalitetne pripreme nabavnog procesa kojim treba izbjeći formalne pogreške te osigurati fokus na bitne natječajne uvjete.

Tehničke rizike izvršenja građevinskih radova smatra se vrlo umjerenim. Radi se o poslovima koji su unutar iskustva građevinske operative i prijavitelja projekta.

Nešto veći rizici povezani su s uspješnim rješavanjem kompleksnih pitanja same gradnje na terenu kako bi se izbjegli veći problemi u Tvrđavi i Općini Klis te potencijalni problemi produžetka arheološkog istraživanja.

Tablica 54. - Analiza rizika

RIZIK

VJEROJATNOST

UTJECAJ

MJERE IZBJEGAVANJA ILI UBLAŽAVANJA RIZIKA

1. Problemi u organizaciji gradnje u vrijeme radova

Srednji

Srednji

U vrijeme gradnje funkcioniranje Tvrđave i organizacija turističke posjete bit će poremećeni pa je potrebno tome obratiti veliku pažnju.

2. Problemi u javnoj nabavi

Srednji

Srednji

U procesu javne nabave doći će do terminskih promjena zbog mogućih žalbi i slično. Voditelj projekta pravodobno će planirati aktivnosti kako bi sve dijelove projekta na vrijeme proveli.

3. Kašnjenje zbog arheoloških iskapanja i pronalaženja vrijednih sadržaja

Srednja

Visok

Pravodobna arheološka iskapanja planirana su kao dio projekta. Time se uklanja rizik kašnjenja radova, jedino bi mogli vremenski uvjeti biti problematični.

4. Loš interes lokalnih stanovnika i poduzetnika za razvoj novih sadržaja

Srednja

Nizak

Općina aktivno radi u smjeru razvoja Tvrđave Klis i povezivanja sadržaja kako bi se tamo pokrenulo nove razvojne procese. Projekt želi ojačati infrastrukturne prilike za razvoj zapošljavanja, zajedničkih proizvoda, promocije i ponude.

5. Probijanje vremenskog plana u izvedbi radova

Srednja

Srednji

Pravodobno planiranje javnih nabavi i radova imajući u vidu vremenske i sezonske uvjete.

Takav scenarij ne bi doveo u pitanje ni projekt niti njegove ekonomske povrate. Voditelj projekta će projektom upravljati stalno i od početka provjeravati cijene na tržištu kako bi takve promjene smanjio na minimum.

Građevinski nadzor i nadzor investitora, kontrola kvalitete ugrađenih materijala i kontrola postupaka će smanjiti rizik.

6. Prekoračenja investicije

Srednji

Srednji

7. Loša izgradnja

Niska

Srednji

8. Financijska i kadrovska nestabilnost izvođača radova

Niska

Srednji

Ovaj rizik će biti izbjegnut kroz jasno definiranje kriterija u procesu javne nabave za izvedbu radova.

9. Manjak ljudskih resursa

Nizak

Srednji

Specijalizirane radove (nadzor, projekti, promidžba) i nadzor će raditi vanjski stručnjaci.

10. Financijsko opterećenje u vrijeme provedbe projekta

Srednja

Nizak

Te rizike će rješavati kroz planiranje proračunske potrošnje i pravovremenu provedbu javnih nabava kako bi se proračun mogao pravodobno planirati.

Niska

Nizak

U projektu će biti uspostavljen sustav određivanja zadataka tako, da taj bude usmjeren u postizanje ciljeva projekta.

11. Stabilnost odluka

212

12. Nedovršena ili slaba projektna dokumentacija

Niska

Investitori imaju dosta iskustva, a pripremom dokumentacije i specifikacija radova i opreme tako da tu ne bi smjelo doći do problema. Uspostavljene su sve mjere kontrola i ugovornih odgovornosti.

Nizak

Izračun rizičnosti projekta u skladu s metodologijom za procjenu rizika EU projekata u Hrvatskoj (prema „PIU Operational guide“) Vrijednosti općeg rizičnog faktora u gornjoj tablici temelje se na metodologiji opisanoj u nastavku. Riječ je o metodologiji temeljenoj na EU metodologiji koja se koristi za procjenu rizika opisanoj u dokumentu "PIU operational guide - H - Risk Assessment". tablica 55. - Vjerojatnost nastanka rizika

Vjerojatnost nastanka

Visoka

3

6

9

Srednja

2

4

6

Niska

1

2

3

Nizak

Srednji

Visok

Utjecaj Tablica 56. - Izračun rizičnosti projekta

RIZIK

VJEROJATNOST NASTANKA

UTJECAJ

UKUPNO BODOVA

1

2

2

4

2

2

2

4

3

2

3

6

4

2

1

2

5

2

2

4

6

2

2

4

7

1

2

2

8

1

2

2

9

1

2

2

10

2

1

2

11

1

1

1

12

1

1

2 ZBROJ BODOVA 35

Total = 35/12 = 2,91 je prosječna ocjena = projekt je NISKO DO SREDNJE rizičan

213

Kao što je iz gornjih tablica vidljivo ključni rizici vezani su uz fazu izgradnje i operativnu fazu projekta. U fazi izgradnje ključni rizici vezani su uz nekvalitetnu izvedbu, probijanje rokova izvedbe te povećanje investicijskih troškova. S obzirom na to da navedeni rizici imaju visok utjecaj na projekt potrebno je poduzeti odgovarajuće preporučene radnje izbjegavanja mogućnosti ostvarenja navedenih događanja te minimiziranje štete ukoliko se navedeni događaji ipak dogode. Izrada kvalitetne projektne dokumentacije (izvedbeni projekti i troškovnici), osiguranje postizanja visoke kvalitete izvođača radova kroz postupak javne nabave (visoka poslovna, financijska i tehnička sposobnost ponuditelja), kvalitetan nadzor radova te kvalitetna osiguranja u vidu bankovnih jamstava za kvalitetu izvedenog posla i poštovanje rokova svesti će rizike vezane uz izgradnju na minimum.

Kao što je vidljivo u operativnoj fazi ključni rizici vezani su uz nedovoljnu potražnju, nepovoljan utjecaj gospodarske krize na potražnju i ispunjavanje ugovornih obveza investitora, kao i neodgovarajuće upravljanje Tvrđavom Klis.

21.5. Mjere smanjenja rizika pada mrežnih i neizravnih prihoda Ovisno o značaju rizika, tolerancije menadžmenta na rizik i stav prema rizicima (neki rizici mogu se prihvatiti, drugi ne ili samo do određene razine) razmatrano je nekoliko mogućih strategija za ublažavanje rizika kao odgovor na rizike: • Izbjegavanje - poduzete su mjere prekida ili modifikacije rizičnih aktivnosti. Rizici se mogu izbjeći promjenom opsega, dizajna i / ili tehnologije; • Transfer - poduzete su akcije kako bi se smanjila vjerojatnost ili utjecaj rizika prebacivanjem ili podjelom rizika na treće strane; • Smanjenje – razmatrane su akcije kako bi se smanjila vjerojatnost i utjecaja rizika unaprjeđenjem operativnih postupaka, unaprjeđenjem kontrole i dobivanjem više informacija kroz ovu studiju; • Prihvaćanje – u situacijama kada se uočena razina rizika može prihvatiti ili kada je trošak smanjenja rizika veći od mogućih oštećenja rizik će biti prihvaćen.

Konsolidacija rizika i određivanje prihvatljive razine rizika Kao što je već objašnjeno, u upravljanju rizicima u obzir su uzeti i unutarnji čimbenici organizacije kao i vanjski čimbenici. U fazi konsolidacije rizika utvrđena je prihvatljiva razina rizika, slijedom popisa odgovora na rizike, završnih rokova za aktivnosti ublažavanja i identificiranja odgovornih osoba. Općenito, rizik s malim utjecajem te male vjerojatnosti pojave nije detaljnije razmatran, dok rizici s visokim učinkom i visokom vjerojatnošću zahtijevaju prioritet i jasan plan djelovanja.

Odgovor na rizike Provedba odgovora na rizike znači usvajanje odgovarajućih mjera s ciljem ublažavanja vjerojatnosti i utjecaja rizičnog događaja u smjeru nula (0).

Preporučuje se u okviru izrade Plana upravljanja projektom izraditi i Plan upravljanja rizicima koji treba uključivati sljedeće: • Detaljan opis razmatranih rizika; • Detaljan opis postupaka / mjera koje će se poduzeti; • Osobe zadužene za provođenje aktivnosti / mjera; • Rokove za svaku fazu projekta i krajnji datum realizacije; • Resurse potrebne za provedbu plana; • Opis kako će se pratiti provedba plana.

Prevencija rizika Postoji sustavna tendencija za nositelje projekta i procjenitelje troškova (projektante) da budu pretjerano optimistični te je kao rezultat toga često prekoračenje troškova i/ili smanjeni prihodi. Neodgovarajuće planiranje i upravljanje projektom, nestandardne tehnologije, promjene u opsegu i ambicijama projekta, te neplanirana događanja često dovode u pitanje uspješnost projekta. Kako bi smanjili tendenciju „pretjeranog optimizma“ detaljno su analizirani i procijenjeni troškovi, koristi, trajanje projekta te su uspoređeni sa sličnim projektima u zemlji i inozemstvu, uz prilagodbe vezano uz specifičnosti predmetnog projekta.

214

Izgradnjom kvalitetne infrastrukture, razvojem usluga za investitore te kvalitetnim i intenzivnim marketinškim aktivnostima razumno je očekivati da će slijediti rast broja posjetitelja. Jasnim definiranjem prava i odgovornosti investitora, uključujući jasno utvrđene rokove ulaganja i zapošljavanja te ishođenjem odgovarajućih jamstava za preuzete obveze, rizik od neaktivnosti poduzetnika se može minimalizirati. Uspostavom odgovarajuće upravljačke strukture te provođenjem intenzivnog ciljanog trening programa vezano uz razvoj i upravljanje Tvrđavom i rizik od neodgovarajućeg upravljanja će se minimalizirati.

Uspjeh projekta značajno ovisi o provođenju investicijskih aktivnosti i uspješnoj provedbi poslova javne nabave, građenja, tehničke izvedbe. Za uspjeh je potrebno dobro i planirano vođenje projekta te uspješno izvođenje projekta obnove.

U nastavku se daje pregled ključnih implementacijskih faza i mjera na koje treba usmjeriti pažnju: • Priprema građana i organizacija koje su u Tvrđavi odgovorne za radove, informiranje i priprema plana funkcioniranja Tvrđave u vrijeme radova pogotovo u vrijeme loših vremenskih uvjeta i turističke sezone; • Provođenje javne nabave – dobra priprema i dinamika aktivnosti i pravodoban pristup pripremi javne nabave i njenoj provedbi; • Građevinski radovi – dobro regulirati ugovorom rokove, odgovornost izvođača i uvjete gradnje te odgovornosti za rokove; • Kvaliteta radova – u natječaju tražiti odnos „ključ u ruke“, a ugovorom definirati nužni skup funkcionalnosti bez kojih se planirani sadržaji ne mogu ostvariti i potvrditi; • Cjelovitost radova – u ugovoru precizirati odgovornost izvođača za puštanje u probni rad i testiranje objekta i sustava; • Stabilnost odluka u vrijeme provedbe projekta - na vrijeme pribaviti ugovore i potrebne odluke; • Suradnja lokalnih faktora u vođenju i razvoju projekta – koordiniran utjecaj općinskih i županijskih vlasti, utvrđivanje nositelja odgovornosti za pojedine poslove, koordinacija, organizacija, standardi kvalitete i monitoring kvalitete; • Financijske poteškoće u proračunu – graditi što širu mrežu potpora i suradnje za projekt.

215

22

216

Kratice i oznake

* - zvjezdice u kategorizaciji smještaja turističkih objekata B/C - pokazatelj udjela koristi prema troškovima (eng: Benefit over Cost ratio) CBA - Analiza troškova i koristi (eng.:Cost Benefit Analysis) DCF - diskontinuirani novčani tokovi DPDS - Društvo prijatelja dubrovačkih starina DZS - Državni zavod za statistiku EIRR - ekonomska interna stopa povrata ENPV - ekonomska neto sadašnja vrijednost FNPV - financijska neto sadašnja vrijednost FNPV(C) - povrat na nacionalni kapital FRR - financijska interna stopa povrata FRR(C) - odnos investicijskog troška i nacionalnog kapitala HNB - Hrvatska narodna banka ICOM - Međunarodni savjet za muzeje (eng.: International Council of Museums) IRR - interna stopa povrata (eng: Internal Rate of Return) mil. - milijun/a NP - nacionalni park NPV - neto sadašnja vrijednosti (eng: Net Present Value) PP - park prirode PR - odnosi s javnošću (eng: public relations) SCF - standardni konverzijski faktor SDR - socijalna diskontna stopa SDŽ - Splitsko-dalmatinska županija SER - ekonomska (shadow) tečajna stopa SI - indikator osjetljivosti st. - stoljeće TZ - turistička zajednica UNESCO - Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization) WTO - Svjetska turistička organizacija ( eng.: World Tourist Organization)

217

23

218

StruÄ?ni tim

Za izradu Plana upravljnja tvrđavom Klis angažiran je tim komplementarnih stručnjaka za pojedine aktivnosti/ korake, konkretno iz područja strateškog planiranja, analize troškova i koristi, te brendiranja i marketinga, a čija je zadaća pružanje podrške ključnom stručnjaku čime će se osigurati kontinuirana i učinkovita realizacija ugovorenih usluga te samih outputa projektnih aktivnosti.

Stručni tim čine sljedeći stručnjaci/kinje: Ključni stručnjak S ciljem uspješnog izvršenja svih aktivnosti te posebice ciljeva i planiranih rezultata, pružatelj usluge angažirao je ključnog stručnjaka – gospodina dr. sc. Jadrana Antolovića koji posjeduje odgovarajuće vještine i iskustvo sukladno traženim kvalifikacijama i referencama potrebnim za mjesto ključnog stručnjaka kako je navedeno u dokumentaciji pod HERA/SER/04/20015 USLUGE IZRADE PLANA UPRAVLJANJA KLIČKOM TVRĐAVOM u sklopu provedbe projekta HERA. Dr. sc. Jadran Antolović, voditelj je stručnog studija Menadžment u kulturi na Veleučilištu Baltazar Zaprešić gdje predaje kao profesor visoke škole u trajnom zvanju na stručnom studiju kolegije: Menadžment u kulturi, Organizacija kulturnih djelatnosti, Zakonodavstvo u kulturi, te na specijalističkom studiju Projektnog menadžmenta kolegije: Hrvatska javna uprava i Europska unija, Menadžment javnog sektora i Projekti u Europskoj uniji.

Od 2009., kao direktor tvrtke Hadrian vodi i radi na brojnim projektima i poslovima od kojih izdvajamo izradu: Strategije razvoja Općine Brdovec, Poslovni plan Javnog golf vježbališta grada Novigrada, Strateški plan razvoja HNK Varaždin, Elaborat o uvođenju glazbeno-scenske djelatbnosti u HNK Varaždin, Strateški plan razvoja Gradskog kazališta Kerempuh Zagreb, Projekt revitalizacije dijela bedema zu kaštel u Osoru, Studija sanacije, obnove i revitalizacije djela bedema zu kaštel u Osoru.

Kao pomoćnik Pomoćnik ministra kulture u Upravi za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture (1998-2004) i državni tajnik Ministarstva kulture (2004) godine, sudjeluje aktivno u realizaciji brojnih projekata od kojih izdvajamo: • izgradnju Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, • organizaciju brojnih arheoloških istraživanja u okviru izgradnje autocesta RH, • izgradnju i opremanje posjetiteljskih centara u nacionalnim parkovima i parkovima prirode RH, • osnivanje i izgradnju Arheološkog muzeja Narona u Vidu, Arheološkog muzeja u Osijeku i Muzeja antičkog stakla u Zadru, • Projekt obnove i revitalizacije arheološkog lokaliteta Vučedol, obnove kulturne baštine Iloka i Vukovara, • priprema projekta održivog razvoja NP Brijuni, osnivanje Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru (pod pokroviteljstvom UNESCO-a) kao i brojni manji projekti.

Od 2001. godine ekspert je UNESCO-a za pravna i ekonomska pitanja zaštite i očuvanja kulturne baštine. Kao ekspert UNESCO-a sudjelovao je u edukacijama u Rumunjskoj i Mađarskoj o pravnim standardima zaštite i očuvanja kulturne baštine.

Gosp. Antolović bio je zadužen za sve aktivnosti vezane uz: • analizu lokaliteta • analizu tržišnih trendova s područja kulturnog turizma te ispitivanje i demonstriranje turističkih potencijala tvrđave Klis, • analizu i definiranje najprimjerenije prostorno-funkcionalne organizacije lokaliteta, • analizu i opis upravljačke strukture • strateško i akcijsko planiranje • izradu finalnog Strateškog planskog dokumenta s konceptom najbolje uporabe i Plan upravljanja tvrđavom Klis

219

Stručnjakinja 1 Mirna Karzen, M.I.A., direktorica Karzen i Karzen d.o.o. – stručnjakinja za strateško planiranje i pripremu projekata za EU fondove s posebnim naglaskom na projekte kulturne baštine i kulturnog turizma. Gđa. Karzen trenutno djeluje kao suradnica voditeljici radne grupe Kulturna baština u sklopu HERA Adriatic projekta. U okviru ovog projekta zadužena je za pripremu Tematskog akcijskog plana, izradu prijedloga kulturnih ruta i izradu standardnih specifikacija na temelju kojih će izabrane kulturne rute imati mogućnost procjene i dobivanja zaštitnog znaka HERA TM. Osim višegodišnjeg iskustva na području međunarodnog, regionalnog i lokalnog razvoja, predložena stručnjakinja posjeduje i specifično znanje koje se odnosi na izradu strategija i akcijskih planova usklađenih sa EU, nacionalnim, regionalnim i lokalnim smjernicama i zakonodavstvom. Gospođa Karzen također posjeduje izuzetno bogato iskustvo u izradi strategija i akcijskih planova kao i pripremi, provedbi i evaluaciji EU projekata vezanih uz kulturni turizam i interpretaciju kulturne baštine. Stručnjakinja posjeduje iznimne vještine u moderiranju i facilitaciji multisektorskih radionica, iskusna je predavačica i trenerica koja je pripremila i provela preko 300 radionica i individualne tehničke pomoći za mikro, male i srednje poduzetnike, jedinice lokalne i regionalne samouprave, organizacije civilnog društva i druge sudionike na razne teme od Upravljanja projektnim ciklusom (PCM) do strateškog i poslovnog planiranja, organizacijskog razvoja, međusektorske suradnje, prekogranične suradnje i slično.

Gđa. Karzen bila je zadužena za koordinaciju projekta u smislu provedbe svih pojedinih aktivnosti navedenih u ovom planu, podršku ključnom stručnjaku u provedbi ključnih aktivnosti te osiguranje kvalitete provedbe te participativnosti kroz uključivanje lokalne zajednice i ključnih dionika. Također je koordinirala sve administrativne i logističke aktivnosti kao što su organizacija i provedba radionica u suradnji s naručiteljem, Splitsko-dalmatinskom županijom.

Stručnjakinja 2 Hrvojka Skoković Harašić, MBA Public governance, direktorica Prvi korak poduzetnički centar d.o.o. – stručnjakinja za pripremu i provedbu projekta financiranih iz donorskih izvora, uključujući fondove Europske unije.

Tijekom protekle 4 godine Hrvojka je izravno sudjelovala u ishođenju više od 17,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava kako iz fondova EU-a, tako i iz nacionalnih izvora za privatni sektor, te više od 26 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz fondova EU-a za korisnike iz javnog sektora, a u svojstvu eksperta sudjelovala je na 10-tak projekata tehničke pomoći financiranih iz EU izvora u Republici Hrvatskoj.

220

Hrvojka je održala i preko 50 radionica usmjerenih ka jačanju kapaciteta predstavnika javnog i privatnog sektora za korištenje sredstava iz fondova EU-a iz područja pripreme i provedbe EU projekata, uključujući i edukativne radionice čija je tema izrada Studija izvodljivosti s Analizom troškova i koristi u Hrvatskoj, Austriji i Velikoj Britaniji. Hrvojka je u protekle 2 godine sudjelovala u izradi 10 Studija izvodljivosti s analizom troškova i koristi za infrastrukturne projekte, namijenjene prijavi za sufinanciranje iz fondova Europske unije u Hrvatskoj.

Hrvojka je bila zadužena za pripremu, izradu i isporuku kompletne Analize troškova i koristi za Tvrđavu Klis sukladno predloženom sadržaju „CBA“ analiza koju daje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te sukladno Vodiču kroz Analizu troškova i koristi investicijskih projekata, Europska komisija (Guide to Cost-Benefit Analysis of investment projects, DG Regio, 2008), Vodiču kroz Analizu troškova i koristi investicijskih projekata, Europska komisija (Guide to Cost-Benefit Analysis of investment projects, DG Regio, 2014) i vodiču JASPERS-a, Knowledge Economy and Energy Division - Staff Working Papers, Project preparation and CBA of Projects in Culture Sector.

Stručnjak 3 Marko Baus, stručnjak za izradu strateških marketinških planova, brendiranje i izradu turističkih proizvoda.

Suosnivač je Kreativne agencije za brendiranje i dizajn Parabureau, nagrađene za projekt brendiranja grada Pule pod sloganom "Pula je više" i znakom Pula+. Nagradu "Creativity+Commerce Award" za 2011. godinu dobili su od prestižnog američkog Printa, jednog od najpoznatijih svjetskih časopisa o dizajnu. Prije toga projekt Parabureaua je već nagrađen najvećom svjetskom nagradom za brendiranje "2010 Rebrand 100 Global Award".

Među značajnim projektima su: • Izrada bidding book-a za kandidaturu Grada Pule na Europsku prijestolnicu culture. EPK Pula 2020.

• U suradnji s Institutom za razvoj i međunarodnu odnose, izradio marketinšku strategiju za razvoj zdravstvenog turizma grada Buzeta, brendiranje i izradu turističkih proizvoda.

• Za grad Kutjevo, radio na marketinškoj strategiji i razvoju proizvoda vezanih za vino, voće i med, brendiranju i turističkoj promociji.

Marko je bio zadužen za analizu stanja tržišta i trenutne ponude na tvrđavi Klis te izradu sveobuhvatnog Marketinškog plana.

221

24

222

Prilozi

Prilog 1.

LITERATURA VEZANA UZ ANALIZU LOKALITETA I POVIJESNI DIO TVRĐAVE KLIS Alduk, Ivan. »Razmišljanja o Klisu u antici.« Tusculum 7 (2014): 51-65.

Bracewell, Catherine Wendy. Senjski uskoci. Zagreb: Barbat, 1997.

Duplančić, Arsen. »Građa za poznavanje kliške tvrđave do 19. stoljeća.« Godišnjak zaštite spomenika kulture 17 (1991): 193-214.

Firić, Valter. Tvrđava Klis. Klis: Hrvatsko društvo Trpimir, 1996.

Fisković, Cvito. »Doprinos upoznavanju kliške tvrđave.« Napredak kalendar (posebni otisak) (1940): 3-21.

Jurković, Ivan. »„Veliki i osobiti razbojnik“ u službi pape – Petar Kružić, kapetan najjužnijeg dijela protuosmanskog obrambenog položaja Hrvatske.« Zbornik Odsjeka povijesnih znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU 25 (2007): 153-181.

Karaman, Ljubo. Oko drevne kliške tvrđave. Split: Posebno izdanje 'Bihaća' Hrvatskog društva za istraživanje domaće povijesti u Splitu, 1933.

Katić, Lovre. »Veze primorske Dalmacije kroz kliški prolaz od prethistorije do pada Venecije.« Starine JAZU 51 (1962): 267-432.

Katić, Miroslav. »Prethistorijske gradine solinskoga i kliškoga područja.« Tusculum 3 (2010): 7-19. ( Oslobođenje Klisa godine 1596. Radovi sa znanstvenog skupa održanog na Klisu 1996. godine. Split: Književni krug (poseban otisak iz časopisa Mogućnosti 4-6 2000), 2000.

Perojević, Marko. Petar Kružić kapetan i knez grada Klisa. Zagreb: Matica hrvatska, 1931.

Perojević, Marko. Klis u turskoj vlasti. Sarajevo: 'Nova tiskara' Vrček i dr., 1936.

Rapanić, Željko. Klis hrvatska srednjovjekovna utvrda. Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 1996.

Piplović, Stanko. »Povijesno-prostorni razvitak tvrđave Klis.« Godišnjak zaštite spomenika kulture 20/21 (1994-1995) Žmegač, Andrej. Bastioni jadranske Hrvatske. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti i Školska knjiga, 2009.

S. Gunjača, »Radovi na crkvi i groblju Svetog Spasa na vrelu Cetine«, Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti za godine 1946-1948., br. 55, Zagreb 1949. »Starohrvatska crkva i groblje na Lopuškoj glavici u Biskupiji kod Knina«, Starohrvatska prosvjeta (= SHP): III. serija, sv. 3, Split 1954. »Četvrta starohrvatska crkva u Biskupiji kod Knina i groblje oko nje«, SHP: III. serija, sv. 2, Split 1952. »Ostaci starohrvatske crkve sv. Cecilije na stupovima u Biskupiji kod Knina«, SHP: III. serija, sv. 5, Split 1956.

2 Vizitacija splitskog nadbiskupa S. Cupillija iz 1718., Nadbiskupski arhiv u Splitu, S 66, 46-48v, u: L. Katić, »Prilike u splitskoj okolici poslije odlaska Turaka«, Starine, 47, Zagreb 1957.

I. M. Zdravković, »Džamija i česma na Klisu«, Naše starine IV, Sarajevo 1957.

223

A. Duplančić, »Građa za poznavanje kliške tvrđave«, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 17, Zagreb 1991.

S. Piplović, »Povijesno prostorni razvitak tvrđave Klis«, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske Zagreb 1994.

V. Firić, »Prošlost Klisa«, u: Tvrđava Klis. 350. obljetnica oslobođenja Klisa od Turaka, Split 1998.

V. Delonga, Latinski epigrafički spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj, Split 1996.

F. Rački, Documenta historiae chroaticae periodum antiquam illustrantia, Zagrabiae 1877.

Lj. Karaman, Otkriće kraljevskog samostana XI. vijeka, Izdanje »Bihaća« hrvatskog društva za istraživanje domaće povijesti, Split 1931.

E. Dyggve, »Oltarna pregrada u krunidbenoj crkvi kralja Zvonimira«, Abramićev zbornik, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 56-59, Split, 1954.- 1957.

K. Prijatelj, »Skulpture s ljudskim likom iz starohrvatskog doba«, SHP, serija III, sv. 3, Split 1954., str. 71-72; I. Petricioli, Pojava romaničke skulpture u Dalmaciji, Zagreb 1960.

K. Prijatelj, »Reliefs de l’église Salonitaine de St-Pierre«, Disputationes Salonitanae I, Split 1975., str. 113; isti, Tragom srednjovjekovnih umjetnika, Zagreb 1983.

A. Piteša, u: Grupa autora, Starohrvatski Solin, ur. E. Marin, Split 1992.

I. Fisković, Reljef kralja Petra Krešimira IV., Split 2002.

T. Burić, »Pluteji oplate splitske krstionice, vrijeme i okolnosti nastanka«, Zbornik Tomislava Marasovića, Split 2002., str. 310, cf 48. »Notizie riguardanti le rovine di Salona«, Bullettino di Archeologia e Storia Dalamata XIX, Split 1896., str. 174.

I. Petricioli, »Skulpture iz XI. st u Zadru, Splitu i Solinu«, Tragom srednjovjekovnih umjetnika, C. Gaberscek, Scultura in Friuli, Il romanico, Pordenone 1981.

M. Abramić, »Quelques reliefs d’origine ou d’ influence byzantine en Dalmatie«, Recueil Uspenskij II, Paris 1932.

Lj. Karaman, Živa starina, Zagreb 1943.

K. Prijatelj, »Skulptura s ljudskim likom iz starohrvatskog doba«, SHP, ser. III, sv. 3, Zagreb 1954.

N. Jakšić, »Romanička klesarska radionica iz Knina«, Peristil, 24, Zagreb 1981.

I. Babić, »Starokršćanski ulomci u Trogiru«, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 26 (=PPUD), 25, Split 1985.

I. Babić, »Dva međašna natpisa namjesnika Publija Kornelija Dolabele iz Trogirske zagore«, Arheološki radovi i rasprave: Acta et dissertations archaeologicae, 12, Zagreb 1996.

P. Andreis, Povijest grada Trogira, Split 1977.

C. Fisković, »Trogirska romanička Gospa«, PPUD, 20, Split 1975.

224

T. Smičiklas, Codex diplomaticus regni Croatie, Dalmatiae et Slavoniae, IV, Zagreb 1906.

K. Stošić, Sela Šibenskog kotara, Šibenik 1941.

A. Škobalj, Obredne gomile, Sveti Križ na Čiovu, 1970.

T. Burić, »Srednjovjekovni spomenici villae de Blisoy«, SHP, ser. III, sv. 17, Split 1987, N. Gabrić, »Neobjavljeni starohrvatski spomenici u Arheološkoj zbirci Franjevačkog samostana u Sinju«, Kačić, 6, Sinj 1974., R. Bužančić, »Nalaz Gospine crkve iz starohrvatskog doba na groblju sela Blizna Gornja«, Vartal, 1-2, Trogir 2001.

V. Kovačić, »Blizna Gornja − crkva sv. Marije«, Hrvatski arheološki godišnjak, 2, Zagreb 2005.

V. Kovačić, »Prilozi za ranokršćansku topografiju Trogira«, Diadora, sv. 15, Zadar 1993.

V. Kovačić, »Zabat s formulom zagovora iz Trogira«, Petriciolijev zbornik I, PPUD, 35 V. Delonga, »Pismenost karolinškog doba i njeni hrvatski odjeci − latinska epigrafička baština u hrvatskim krajevima«, Arhitektura, skulptura i epigrafika karolinškog doba u Hrvatskoj, Split 2001.

V. Gvozdanović, »Two Early Croatian Mausolea«, Peristil, 18-19, Zagreb 1975./1976., V. Gvozdanović, »Značaj starohrvatske arhitekture za opću povijest evropske predromanike«, u: T. Marasović, V. Gvozdanović, S. Sekulić-Gvozdanović, A. Mohorovičić, Prilozi istraživanju starohrvatske arhitekture, Split 1978.

V. Goss, Early Croatian Archirecture. A Study of Pre-Romanesque, London 1987.

V. P. Goss, »The ‘Croatian Westwork’ Revisited«, Ars, 43, 2010.

M. Jurković, »Crkve s westwerkom na istočnom Jadranu«, PPUD , 26, Split 1986.-1987., M. Jurković, Od Knina do Nina, katalog izložbe, Zagreb 1992.

M. Jurković, »Sv. Spas na vrelu Cetine i problem westwerka u hrvatskoj predromanici«, SHP, ser. III, sv. 22, Split 1995.

M. Jurković, »L’église et l’état en Croatie au IXe siècle − le problème du massif occidental carolingien« (Church and State in 9th Century Croatia − the Problem of the Carolingian Westwerk), Hortus Artium Medievalium, 3, Zagreb−Motovun 1997.

T. Marasović, »Carolingian Influence in the Early Medieval Architecture in Dalmatia«, Actes du XIXe Congrés international d’histoire de l’art, Paris 1959.

T. Marasović, Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994.

T. Marasović, »Carolingian ‘westwerk corps’ on the Early Croatian Pre-romanesque Churches«, u: Orbis romanus christianus que ab Diocletiani aetate usque ad Heraclium: Travaux sur l’ Antiquité tardive rassembles autour des recherches de Noël Duval, Paris 1995.

I. Petricioli, »Prilog diskusiji o starohrvatskim crkvama s oblim kontraforima«, Izdanje Hrvatskog arheološkog društva, 8, Split 1984.

225

I. Petriciolli »Oko datiranja umjetničkih spomenika ranog srednjeg vijeka«, Gunjačin zbornik, Zagreb 1990., str. 117.

P. Skok, »Curtis«, SHP, N. S. II, Split−Knin 1928.

M. Ančić, »Od vladarske curtis do gradskog kotara. Bijaći i crkva sv. Marte od početka 9. do početka 13. stoljeća«, SHP, III. serija, sv. 26, Split 1999.

F. Piuzzi, »Identificazione delle strutture protofeudali dei castelli del Friuli (IX-XII secolo)«, L’incastellamento nel Nord-est italiano. Quaderni del Museo archeologico medioevale di Attimis, 2, Attimis (Udine) 1999.

L. Katić, Saksonac Gottschalk na dvoru kneza Trpimira, Zagreb 1932.

D. M. Grmek, »Dva filozofa, Gottschalk i Hasdai Ibn Šaprut, o Hrvatima u vrijeme narodnih vladara«, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, godište XX, br. 1-2 (39-40), Zagreb 1994.

Trpimirova darovnica; usp. M. Kostrenčić, J. Stipišić i M. Šamšalović, Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, Zagreb 1967.

I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb 1985.

Du Cange, Glossarium mediae et infimae latinitatis II, Paris 1883.

Prilog 2.

LITERATURA VEZANA UZ CBA Strategije: • Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast, Europska komisija, 2010.

• Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020.

• Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (NN 55/13) • Strategija razvoja kulturnog turizma Republike Hrvatske (2003.)

• Akcijski plan razvoja kulturnog turizma (2015.)

• Strateški plan Ministarstva turizma za razdoblje 2014.-2016.

• Razvojna strategija Splitsko-Dalmatinske županije 2011. - 2013.

• Plan razvoja kulturnog turizma Splitsko-dalmatinske županije (I., II. i III. dio) • Strategija razvoja Općine Klis 2014. – 2020.

Istraživanja: • Institut za Turizam Zagreb(2013): “TOMAS 2012 ZAGREB: Istraživanje o stavovima i potrošnji turista”, Zagreb • UNWTO (2012), Annual Report, World Tourism Organization 2011.

Dokumenti • Vodič kroz Analizu troškova i koristi investicijskih projekata, Europska komisija (Guide to Cost-Benefit Analysis of investment projects, DG Regio) (2008) • Vodič kroz Analizu troškova i koristi investicijskih projekata, Europska komisija (Guide to Cost-Benefit Analysis of investment projects, DG Regio) (2014) • JASPERS Knowledge Economy and Energy Division - Staff Working Papers, Project preparation and CBA of Projects in Culture Sector • PIU Operational Guide • Economic Analysis of Investments in Cultural Heritage: Insights from Environmental Economics: Pagiola, Stefano; Environment Department, World Bank, June 1996

226

• Turizam u brojkama 2014., Republika Hrvatska, Izdanje 2015. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske www.mint.hr

Prilog 3.

RADNI MATERIJAL S RADIONICA SWOT 1 SNAGE • Lokacija – točka spajanja primorja i zagore (prijevoj)(1) • Povijesno nasljeđe; hrvatski kraljevi, turski period – uskoci (2) • Blizina velikih turističkih središta (3) • Uključenost mladih u projekte (4) • Prometna povezanost – zračna luka, pomorske luke i autoput (5)

SLABOSTI • Loša infrastruktura; nesigurni zidovi (1) • Nepostojanje sadržaja (postav...muzej) (2) • Turist. Informacija: parkiranje, radno vrijeme, cijene ulaznica, invalidi, način plaćanja (3) • Nelegalne građevine (repetitori, antene, dostupnost) (4) • Needuciranost i nezainteresiranost mještana (5) • Smještajni kapaciteti

• Biološka raznolikost – klima • Igre prijestolja • Baštinski potencijal (graditeljski, arhitektura, turska česma), nematerijalna baština (ojkavka, napjevi starih pivača) • Jedinstveni ambijent za glazbeno – scenske manifestacije • Znanje (edukacija za poduzetnike, lokalno stanovništvo, ugostitelji , EU fondovi) • Biciklističke staze – priključivanje na druge staze (Dugopolje) PRILIKE • Posebni oblici turizma (1) • Zajednički tržišni nastup sa ostalim atrakcijama u regiji (povezivanje ponuda županije) – Trogir, Šibenik, Knin, Peovica (Omiš), Zrmanja, Cetina (2)

PRIJETNJE • Zakonodavstvo: tromo, neriješeni pravno – imovinski odnosi • Često mijenjanje zakonodavstva • Lokalno stanovništvo nesklono promjenama

• Mogućnosti: elitni turizam (Providurov stan) >VIP gosti (3) • Vjenčanja – crkvica sv. Vida, svečane večere • Dječjji turizam, vjerski turizam • Kulturne rute, rimske ceste, povezivanje s Ramom , Senjom • Kliško polje -> ruralni turizam • Zagora: ekstremni turizam (slobodno penjanje – Marulianus, Vanja Šiljak; padobransko letenje) • Gastro turizam, eno turizam (oživljavanje) • Lovački turizam • Trekking turizam, biciklističke staze

227

SWOT 2 SNAGE • Samo pametni i sposobni pojedici –udruge • Povijesni značaj ukupnog lokaliteta • Geostrateški položaj

SLABOSTI • Pristup, parking, zelenilo po zidinama (kante, smeće, klupe?; povezanost autobusnim linijama sa Splitom) (1) • Marketing?? (nepovezanost s turističkim agencijama, TZ susjednih gradova, općina) (2) • WC na tvrđavi -1 (nedovoljno), WC u samom centru mjestima?? (3) • Čistoća – tabla suvenirnica? - koje nema (4) • Rasvjeta – reflektori – smetaju turistima (npr. ispred glavnog ulaza); bijelo plave cijevi postavljene 2014.g. (WC?!) (5) • Web – Kliška tvrđava – radno vrijeme? (9-12h ljeti?)

• Tabla radno vrijeme – rani srednji vijek

PRILIKE • Ostalo – županija sredstva, državna sredstva, EU fondovi (1) • Vlastita sredstva za sitnice – pr. web stranica,tabla na ulazu; općina Klis, TZ Klis (2) • Spoj gastronomskih vrijednosti Klisa sa tvrđavom i kulturno-zabavnim sadržajima

PRIJETNJE • Birokracija (državna) • Nesposobnost, neznanje.... (na radionicama nas ima nekoliko – zašto?, kasno pozivi) • Nedovoljan interes šire zajednice (lokalne i ostalih)

SWOT 3 SNAGE

SLABOSTI

• Lokalitet par excellance

• Nedefinirani vlasnički odnosi

• Dosad učinjeni koraci u obnovi tvrđave

• Infrastruktura neadekvatna modernom vremenu

• Lokacija (strateška)

• Tehnički problemi obnove (komunikacija)

• Živa baština, interes lokalnog stanovništva (Uskoci)

• Neorganizirano upravljanje • Opće stanje tvrđave • Skromna turistička vidljivost

MOGUĆNOSTI • Isticanje nacionalnog i europskog značaja, prezentacija narativa lokacije, stvaranje ikone i priče • Povezivanje sa starohrvatskim lokalitetima u Solinu (Salona+Split) • Razvoj konzervatorske stuke, razvoj arheološke struke (suradnja, razmjene, nove metode, pristup prezentaciji) • Istražiti analogne (EU) primjere • Gospodarski razvoj JSL i njezinih stanovnika, povezivanje s lokalnom gastronomijom

228

PRIJETNJE • Trivijalizacija / komercijalizacija bez mjere • Način uvođenja infrastrukture • Neadekvatni sadržaji (telekomunikacija) • Neadekvatan odnos prema lokalnoj zajednici (pristup, ulaznice, vlasništvo) • Preveliki broj posjetelja i manifestacija

Prilog 4.

REZULTATI ANKETE - TVRĐAVA KLIS Cilj ankete o posjećenosti tvrđave Klis i stavovima posjetitelja (i onih budućih) jest dobiti uvid u postojeće stanje turističke ponude i sadržaja na tvrđavi Klis kao i konkretne preporuke za izradu plana upravljanja istom. Anketom je obuhvaćen uzorak od 168 ispitanika od kojih većinu čine žene (66%), starosti u prosjeku od 25 do 34 godine sa stalnim zanimanjem ili studentskim statusom. Ispitanici žive u velikim hrvatskim gradovima, i to ponajviše u Zagrebu (48,2%)

Spol?

32.7%

Muško

55

37.2%

Žensko

112

66.7%

Ne želim se izjasniti

1

0.6%

Do 15

0

0%

Od 15 do 24

47

28%

Od 25 do 34

77

45.8%

Od 35 do 44

31

18.5%

Od 45 do 54

10

6%

Od 55 do 64

2

1.2%

65 i više

1

0.6%

66.7%

U koju dobnu skupinu spadate?

28%

18.5%

45.8%

229

Molim vas naznačite koja se od slijedećih kategorija odnosi na vas:

49.4%

zaposlen

83

49.4%

student

63

37.5%

učenik

1

0.6%

nezaposlen

11

6.5%

umirovljenik

3

1.8%

nešto drugo

7

4.2%

Osijek

20

12.2%

Zagreb

79

48.2%

Rijeka

2

1.2%

Zadar

2

1.2%

Šibenik

3

1.8%

Split

20

12.2%

Dubrovnik

1

0.6%

Ne živim u RH

4

2.4%

Other

33

20.1%

37.5%

Ako živite u RH, u kojem gradu / mjestu živite?

20.1%

48.2%

Većina ispitanika (preko 50%) putuje više puta godišnje, te na svojim putovanjima gotovo uvijek posjećuje kulturne znamenitosti. Iako je preko 90% njih čulo za tvrđavu Klis, manje od polovice ih je posjetilo istoimeni lokalitet.

Posjećujete li kulturne znamenitosti na svojim putovanjima?

54.2%

39.3% 230

Da,uvijek ih posjećujem

91

54.2%

Nekada ih posjećujem

66

39.3%

Niti ih posjećujem, niti ne posjećujem

4

2.4%

Rijetko ih posjećujem

7

4.2%

Koliko često putujete izvan mjesta gdje živite ( privatno ili poslovno )?

42.9%

Jednom u nekoliko godina

2

1.2%

Jednom godišnje

7

4.2%

Više puta godišnje

86

51.2%

Putujem na mjesečnoj ili dnevnoj razini

72

42.9%

Ne znam

1

0.6%

Da, jednom

34

20.2%

Da, više puta

25

14.9%

Često dolazim na tvrđavu Klis

5

3%

102

60.7%

2

1.2%

51.2%

Jeste li čuli za tvrđavu Klis?

94.6%

Da

159

94.6%

Ne

7

4.2%

Ne znam

2

1.2%

Jeste li ikada posjetili tvrđavu Klis?

60.7%

Ne, niti jednom Ne znam

20.2% 14.9% Anketa za ispitanike koji nisu posjetili tvrđavu Klis: Od 60& ispitanika koji nisu niti jednom posjetili tvrđavu klis, njih 90% posjetilo Split ili ga učestalo posjećuje. U sklopu posjete Splitu samo 16% ispitanika nije posjetilo Dioklecijanovu palaču iako njih polovica samostalno istražuje turistički atraktivna mjesta u okolici Splita.

231

Jeste li posjetili grad Split?

78.8%

14.4%

Živim u Splitu ili okolici

0

0%

Da, često posjećujem Split

7

6.7%

Da, jednom ili više puta sam posjetio/la Split

82

78.8%

Ne, nikada nisam bio/la u Splitu

15

14.4%

Ne znam

0

0%

Jesam, više puta

38

36.5%

Jesam, jednom

36

34.6%

Nisam, niti jednom

17

16.3%

Ne znam

0

0%

Nikada nisam bio u Splitu

13

12.5%

Ako ste barem jednom posjetili Split, jeste li posjetili Dioklecianovu palaču?

12.5% 16.3%

36.5%

34.6%

Jeste li ikada istraživali atraktivna mjesta za posjetu blizu Splita ili u Splitsko Dalmatinskoj županij?

Mediji, internet i word of mouth najzastupljeniji su oblik informiranja o tvrđavi Klis, a iznenađuje kako niti jedan ispitanik hrvatskog govornog porijekla nije saznao za tvrđavu putem popularne tv serije Igra prijestolja. Ipak, svi ispitani voljeli bi posjetiti tvrđavu. Informacije koje primaju o tvrđavi povijesnog su karaktera (38,5%) ili geografskog značaja – atraktivna lokacija (15,4%).

232

Kako ste saznali za tvrđavu Klis?

32%

Preko medija ( televizija, radio, novine)

22

21.4%

Na internetu

11

10.7%

Rekao mi je prijatelj / prolaznik / rodbina

17

16.5%

Sam sam istraživao

14

13.6%

Preko serije Igra prijestolja

0

0%

Nisam nikada čuo za tvrđavu Klis

6

5.8%

Ne znam kako sam saznao za tvrđavu Klis

33

32%

Nikako ju nebi posjetio/la?

0

0%

Ne

1

1%

Možda

8

7.7%

Da

43

41.3%

Svakako bi ju posjetio

52

50%

Lokaciju

16

15.4%

Izgled

11

10.6%

Povjesni značaj tvrđave

40

38.5%

Kliške Uskoke

9

8.7%

Snimanje serije Igra prijestolja

7

6.7%

Nemam niti jednu informaciju o tvrđavi

18

17.3%

Other

3

2.9%

21.4%

10.7% 13.6%

16.5%

Biste li posjetili tvrđavu Klis?

41.3% 50%

Informacije koje znate o tvrđavi Klis većinom su vezane za:

17.3%

15.4% 10.6%

38.5%

233

Kad je riječ o saznanjima koja bi ispitanike osobno nagnala na posjet tvrđavi ispitane su sljedeće karakteristike, atributi i atrakcije: Klis – ''kolijevka Hrvata'', ''tvrđava kliških Uskoka'', set snimanja Igre prijestolja, tvrđava povijesnih vojnih postrojbi, zbirka povijesnog oružja, 3D interpretacija povijesti, kliška škola mačevanja, sokolarenje na tvrđavi, prikaz povijesnih borbi.

Rezultati pokazuju kako bi bilo koja od navedenih atrakcija značajno utjecala na posjećenost tvrđavi. Najveći interes pobudila je 3D interpretacija povijesti, a najmanje asocijacija s tvđavom ispitanici povezuju s Igrom prijestolja. (Zanimljivo je kako inozemni turisti Klis posjećuju upravo iz tog razloga!) Rezultati pokazuju snažnu potrebu za postojanjem sadržaja na tvrđavi koji bi privukao posjetitelje.

Koljevka Hrvata (Koliko bi sljedeća saznanja utjecala na to da posjetite tvrđavu?)

19.2%

Nikako ne bi utjecalo

10

9.6%

Ne bi utjecalo

9

8.7%

Niti bi utjecalo, niti ne bi

26

25%

Utjecalo bi

39

37.5%

Svakako bi utjecalo

20

19.2%

Nikako ne bi utjecalo

5

4.8%

Ne bi utjecalo

15

14.4%

Niti bi utjecalo, niti ne bi

28

26.9%

Utjecalo bi

43

41.3%

Svakako bi utjecalo

13

12.5%

25% 37.5%

Tvrđava Kliških Uskoka (Koliko bi sljedeća saznanja utjecala na to da posjetite tvrđavu?)

12.5%

41.3%

234

14.4%

26.9%

Set snimanja serije Igra prijestolja (Koliko bi sljedeća saznanja utjecala na to da posjetite tvrđavu?)

12.5%

22.1%

27.9%

Nikako ne bi utjecalo

23

22.1%

Ne bi utjecalo

23

22.1%

Niti bi utjecalo, niti ne bi

16

15.4%

Utjecalo bi

29

27.9%

Svakako bi utjecalo

13

12.5%

22.1% 15.4% Tvrđava povijesnih vojnih postrojbi (Koliko bi sljedeća saznanja utjecala na to da posjetite tvrđavu?)

13.5%

43.3%

10.6%

Nikako ne bi utjecalo

7

6.7%

Ne bi utjecalo

11

10.6%

Niti bi utjecalo, niti ne bi

27

26%

Utjecalo bi

45

43.3%

Svakako bi utjecalo

14

13.5%

26%

Zbirka povijesnog oružja (Koliko bi sljedeća saznanja utjecala na to da posjetite tvrđavu?)

20.2% 18.3%

Nikako ne bi utjecalo

7

6.7%

Ne bi utjecalo

9

8.7%

Niti bi utjecalo, niti ne bi

19

18.3%

Utjecalo bi

48

46.2%

Svakako bi utjecalo

21

20.2%

46.2%

235

3d Interpretacija povijesti (Koliko bi sljedeća saznanja utjecala na to da posjetite tvrđavu?)

32.7%

12.5%

Nikako ne bi utjecalo

5

4.8%

Ne bi utjecalo

4

3.8%

Niti bi utjecalo, niti ne bi

13

12.5%

Utjecalo bi

48

46.2%

Svakako bi utjecalo

34

32.7%

Nikako ne bi utjecalo

6

5.8%

Ne bi utjecalo

10

9.6%

Niti bi utjecalo, niti ne bi

27

26%

Utjecalo bi

44

42.3%

Svakako bi utjecalo

17

16.3%

Nikako ne bi utjecalo

7

6.7%

Ne bi utjecalo

9

8.7%

Niti bi utjecalo, niti ne bi

20

19.2%

Utjecalo bi

45

43.3%

Svakako bi utjecalo

23

22.1%

46.2%

Kliška Škola mačevanja (koliko bi sljedeća saznanja utjecala na to da posjetite tvrđavu?)

16.3%

26% 42.3%

Sokolarenje na tvrđavi (Koliko bi sljedeća saznanja utjecala na to da posjetite tvrđavu?)

22.1% 19.2% 43.3%

236

Prikaz povjesnih borbi (Koliko bi sljedeća saznanja utjecala na to da posjetite tvrđavu?)

22.1% 18.3%

Nikako ne bi utjecalo

2

1.9%

Ne bi utjecalo

7

6.7%

Niti bi utjecalo, niti ne bi

19

18.3%

Utjecalo bi

53

51%

Svakako bi utjecalo

23

22.1%

51% Ispitanici koriste internet kao najvjerodostojniji izvor prilikom pretraživanja infomacija o vlastitim turističkim angažmanima.

Kako najčešće saznajete za turistička mjesta koja želite posjetiti i aktivnosti kojima ćete se baviti u slobodno vrijeme?

11.5%

Preko medija ( televizija, radio, novine )

10

9.6%

Na internetu

73

70.2%

Pitam prijatelje / poznanike / rodbinu

12

11.5%

Nešto drugo

9

8.7%

70.2% Anketa za ispitanike koji su posjetili tvrđavu Klis Razlog posjete Klisu uglavnom je turistički, i to u samostalnom angažmanu, ili poslovni. Ispitanici koji su Klis doista i posjetili, za tvđavu su saznali samostalnim istraživanjem ili putem preporuke prijatelja i obitelji, a preko 70% ispitanih posjetitelja na Klis se uputilo iz grada Splita. Gotovo 90% posjetitelja vlastitim je automobilom stiglo na lokalitet, dok je manje od 8% njih stiglo organiziranim prijevozom od strane turističke agencije ili sličnog pružatelja usluge.

237

Prilikom posjete tvrđavi, u kojoj od navedenih skupina ste bili ili ako ste više puta dolazili u kojoj ste ulozi najčešće:

14.1%

15.6%

23.4% 34.4%

Lokalni stanovnik

10

15.6%

Turist na samostalnom odmoru

22

34.4%

Turist na organiziranom odmoru

4

6.3%

U posjeti prijateljima / rodbini

4

6.3%

Posao

15

23.4%

Drugo

9

14.1%

Preko medija (televizija, radio, novine)

2

3.1%

Na internetu

2

3.1%

Preko prijatelja/poznanika/ rodbine

24

37.5%

Sam/a sam istraživao/la

20

31.3%

Preko turističkih djelatnika

2

3.1%

Preko serije Igra prijestolja

0

0%

Ne znam gdje sam čuo/la za tvrđavu Klis

14

21.9%

Kako ste saznali za tvrđavu?

21.9% 37.5%

31.3%

Koje je mjesto prethodilo posjeti tvrđavi Klis ili ako ste više puta dolazili iz kojeg mjesta najčešće dolazite?

12.5%

70.3% 238

10.9%

Osijek

3

4.7%

Zagreb

7

10.9%

Rijeka

0

0%

Zadar

0

0%

Šibenik

1

1.6%

Split

45

70.3%

Dubrovnik

0

0%

Other

8

12.5%

Kako ste došli ili kako najčešće dolazite do tvrđave?

Osobnim automobilom

56

87.5%

Lokalnim autobusom

2

3.1%

Organiziranim autobusom (npr od turističke agencije)

5

7.8%

Taksijem

0

0%

Other

1

1.6%

87.5%

Prosječno vrijeme zadržavanja posjetelja jest od jedan do tri sata (50% ispitanih), a najčešće dolaze u pratnji jedne do dvije punoljetne osobe, vrlo rijetko djeteta ili maloljetnika.

Koliko dugo ste se zadržali ili koliko dugo se najčešće zadržavate na tvrđavi prilikom posjeta?

28.1%

Manje od jednog sata

18

28.1%

Između jednog i tri sata

32

50%

Više od tri sata

7

10.9%

Više od jednog dana

7

10.9%

50% Koliko je osoba iznad 15 godina bilo u vašem neposrednom društvu (ili najčešće je), prilikom posjete tvrđavi?

25%

23.4%

1 ili 2

31

48.4%

3 ili 4

16

25%

5 ili više

15

23.4%

Niti jedna

2

3.1%

48.4% 239

Koliko je osoba ispod 15 godina bilo u vašem neposrednom društvu (ili najčešće je), prilikom posjete tvrđavi?

26.6%

54.7%

1 ili 2

17

26.6%

3 ili 4

5

7.8%

5 ili više

7

10.9%

Niti jedna

35

54.7%

10.9%

Različite su razlozi posjeta tvrđavi, no većina ispitanih posjetitelja u prvi izbor svrstati će povijesni značaj, pogled s tvrđave i atraktivan izgled lokaliteta. Kod razloga posjeta vidljivo je kako ispitanici bolje vrednuju vidljive (opipljive) atribute turističkog lokaliteta, od onih skrivenih (neopipljivih) kao što su gostoljubivost, zabava i rekreacija, kulturni sadržaj i dr.

Ovakvi rezulati ukazuju na nepostojanje ili lošu kvalitetu dodanih vrijednosti lokalitetu u obliku popratnih sadržaja i ukupnog doživljaja. Od aktivnosti i sadržaja kojeg Klis nudi posjetitelji se gotovo uvijek ograničavaju samo na razgledavanje.

Naznačite top tri karakteristike tvrđave zbog kojih ste odličili posjetiti baš tvrđavu Klis?

Dostupnost

10

15.6%

Povijesni značaj

48

75%

Mir i tišina

11

17.2%

Zabava i rekreacija

7

10.9%

Kvaliteta smještaja

1

1.6%

Izgled lokaliteta

37

57.8%

Pogled

34

53.1%

Određene aktivnosti

5

7.8%

Gostoljubivost/pristupačnost

1

1.6%

Posjeta prijateljima i rodbini

1

1.6%

Samo prolazim ovim putem

2

3.1%

Specifične atrakcije

4

6.3%

Filmski set (Game of Thrones)

5

7.8%

Kulturni sadržaj

7

10.9%

Uskočki boj

18

28.1%

Posao

9

14.1%

Nešto drugo

3

4.7%

0

240

10

20

30

40

50

60

70

Koju od navedenih aktivnosti ste najčešće radili prilikom posjete tvrđavi?

67.2%

10.9% 10.9%

Razgledavanje

43

67.2%

Posjeta muzeju

0

0%

Predstava

6

9.4%

Penjanje

1

1.6%

Šetnja

7

10.9%

Nešto drugo

7

10.9%

Sigurnost (Molimo vas da ocjenite pojedini aspekt tvrđave s ocjenom 1 do 5)

14.1% 15.6%

1 (nezadovoljavajuće)

6

9.4%

2 (dovoljno)

10

15.6%

3 (dobro)

20

31.3%

4 (vrlo dobro)

19

29.7%

5 (odlično)

9

14.1%

1 (nezadovoljavajuće)

2

3.1%

2 (dovoljno)

9

14.1%

3 (dobro)

12

18.8%

4 (vrlo dobro)

15

23.4%

5 (odlično)

26

40.6%

29.7% 31.3%

Zidine (Molimo vas da ocjenite pojedini aspekt tvrđave s ocjenom 1 do 5)

40.6%

14.1% 18.8%

23.4% 241

Pružene informacije (Molimo vas da ocjenite pojedini aspekt tvrđave s ocjenom 1 do 5)

12.5% 25%

25%

1 (nezadovoljavajuće)

7

10.9%

2 (dovoljno)

16

25%

3 (dobro)

17

26.6%

4 (vrlo dobro)

16

25%

5 (odlično)

8

12.5%

1 (nezadovoljavajuće)

9

14.1%

2 (dovoljno)

16

25%

3 (dobro)

26

40.6%

4 (vrlo dobro)

8

12.5%

5 (odlično)

5

7.8%

1 (nezadovoljavajuće)

16

25%

2 (dovoljno)

21

32.8%

3 (dobro)

16

25%

4 (vrlo dobro)

8

12.5%

5 (odlično)

3

4.7%

26.6%

Signalizacja (Molimo vas da ocjenite pojedini aspekt tvrđave s ocjenom 1 do 5)

14.1% 12.5% 25% 40.6%

Sanitarni čvor (Molimo vas da ocjenite pojedini aspekt tvrđave s ocjenom 1 do 5)

12.5%

25%

25% 32.8%

242

Ugostiteljski sadržaj (Molimo vas da ocjenite pojedini aspekt tvrđave s ocjenom 1 do 5)

17.2%

25%

1 (nezadovoljavajuće)

16

25%

2 (dovoljno)

22

34.4%

3 (dobro)

12

18.8%

4 (vrlo dobro)

11

17.2%

5 (odlično)

3

4.7%

1 (nezadovoljavajuće)

2

3.1%

2 (dovoljno)

7

10.9%

3 (dobro)

23

35.9%

4 (vrlo dobro)

20

31.3%

5 (odlično)

12

18.8%

1 (nezadovoljavajuće)

12

18.8%

2 (dovoljno)

9

14.1%

3 (dobro)

28

43.8%

4 (vrlo dobro)

9

14.1%

5 (odlično)

6

9.4%

18.8% 34.4%

Prolazi i šetnjice (Molimo vas da ocjenite pojedini aspekt tvrđave s ocjenom 1 do 5)

18.8%

31.3%

10.9%

35.9%

Suvenirnica (Molimo vas da ocjenite pojedini aspekt tvrđave s ocjenom 1 do 5)

18.8% 14.1% 14.1% 43.8%

243

Zabavni sadržaj (Molimo vas da ocjenite pojedini aspekt tvrđave s ocjenom 1 do 5)

12.5%

20.3%

14.1%

1 (nezadovoljavajuće)

13

20.3%

2 (dovoljno)

19

29.7%

3 (dobro)

15

23.4%

4 (vrlo dobro)

9

14.1%

5 (odlično)

8

12.5%

29.7%

23.4%

Zbrinjavanje otpada (Molimo vas da ocjenite pojedini aspekt tvrđave s ocjenom 1 do 5)

12.5% 23.4%

23.4%

1 (nezadovoljavajuće)

8

12.5%

2 (dovoljno)

15

23.4%

3 (dobro)

21

32.8%

4 (vrlo dobro)

15

23.4%

5 (odlično)

5

7.8%

1 (nezadovoljavajuće)

3

4.7%

2 (dovoljno)

4

6.3%

3 (dobro)

30

46.9%

4 (vrlo dobro)

19

29.7%

5 (odlično)

8

12.5%

32.8%

Cijena ulaznice (molimo vas da ocjenite pojedini aspekt tvrđave s ocjenom 1 do 5)

12.5%

29.7%

46.9%

Bez obzira na spomenute nedostatke, svi ispitanici će se rado vratiti na tvrđavu, te bi je preporučili kao lokaciju vrijednu posjete.

244

Kolika je vjerojatnost da ćete se vratiti na tvrđavu Klis u budućnosti?

18.8%

Vrlo vjerojatno

46

71.9%

Vjerojatno

12

18.8%

Ne znam

4

6.3%

Ne vjerujem

2

3.1%

Nikako

0

0%

Vrlo vjerojatno

42

65.6%

Vjerojatno

16

25%

Ne znam

4

6.3%

Ne vjerujem

2

3.1%

Nikako

0

0%

71.9%

Biste li tvrđavu Klis preporučili prijateljima za posjetu?

25%

65.6%

245