Međimurske novine 1416 prilog Martinje

Martinje

POSEBAN PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

ZAŠTO SLAVIMO MARTINJE?

Biskup Martin uveo ceremoniju krštenja VINARIJA CMREČNJAK

Izvozimo u Bordeaux, najpoznatiji svjetski vinski kraj

NAJVEĆE MARTINJSKE FEŠTE

Kamo za Martinje u Međimurju?

VINARIJA ŠTAMPAR PRVA U REGIJI PROIZVELA

Sauvignon okićen zlatom

Vinari Marko Cmrečnjak i David Štampar (foto: Z. Vrzan)

2

Martinje

4. studenoga 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POVIJESNI I KULTURNI KORIJENI MA

Kako su spojene legend svetom Martinu i kršten Piše: Josip Šimunko

N

a prijelazu iz jeseni u zimu jedan od najvažnijih kajkavskih običaja je Martinje, krštenje mošta, koji se slavi na dan svetog Martina, 11. studenog.

Uobičajeno je da se dan krštenja mošta koji time postaje vino obilježava pjesmom, šalama, veselom gozbom i vinskim pjesmama.

Običaj krštenja mošta do nas je dospio iz Hrvatskog zagorja i sjeverozapadne Hrvatske pa se može smatrati da

je tu pradomovina tog običaja u Hrvatskoj. Prema pojedinim istraživačima kulturnih korijena Martinja, moguće da su običaj producirali sitni feudalci.

LEGENDA O KRALJU ARTURU U SVETOM MARTINU NA MURI Za nas u Međimurju je posebno zanimljiv podatak da se kod prvog spomena katoličkih župa u Međimurju 1334. godine spominju i četiri župe svetog Martina i to u gornjem dijelu Međimurja.

To je intrigantan podatak, koji povjesničari i etnolozi

još nisu dovoljno rasvijetlili. U Svetom Martinu na Muri koji ima jednu od najstarijih crkvi posvećenih svetom Martinu i danas žive legende i vitezovima templarima i ivanovcima. Tako i danas u Svetom Martinu postoji legenda da su kroz njega proputovali vitezovi Okruglog stola te glavom i bradom – kralj Artur. Naime, sveti Martin se kao svetac veže za vitezove templare.

No, povjesničar i predsjednik Ogranka Čakovec Matice hrvatske Zoran Turk smatra da nema dovoljno dokaza o viteškim redovima u Međimurju, legende koje

NAJFINIJE IZ MESNICA OLETIĆ • VEPAR ZA GULAŠ 83,90 kn/kg ( 11,14 eura/kg) • SRNA ZA GULAŠ 110,00 kn/kg (14,60 eura/kg) • JELEN ZA GULAŠ 83,90 kn/kg (11,14 eura/kg) • KOBASICA JELENA/ VEPRA 99,00 kn/kg (13,14 eura/kg) • PRŠUT VEPRA 250,00 kn/kg (33,18 eura/kg) • SUĐUK JELENA 80 kn/kg (10,62 eura/kg) Mesnice: Šenkovec, Maršala Tita 19 A, 040/ 343-660 Varaždin, Zagrebačka 39, 042/ 212-750

• čurke (črne i bele) • domaće kobasice • pečenice • meso z tiblice • slanine • bunceki • svježe meso divljači: srna, jelen, vepar Prerada mesa: Stane�nec 37a, 040/ 584-138

govore možda su tek dijelom istinite. Gornje Međimurje i Prekmurje bilo je u u doba europskih viteških redova u kasnom dvanaestom i trinaestom stoljeću jedinstven prostor i iz tog vremena ostalo je mnogo legendi.

Te legende koje su došle do nas možda imaju svoje lokalno utemeljenje upravo u četirima župama svetog Martina u gornjem Međimurju.

Kako se spominju u 13. stoljeću, one su sigurno nastale ranije. Prema nekim analizama, moguće je da je riječ doista o vitezovima, no daleko je to od vitezova templara. Čini se da je jedan ugarskih kraljeva, Andrija II., pozvao vitezove da čuvaju granicu u gornjem Međimurju, ili su dobili posjede u Međimurju po zasluzi zbog križarskog pohoda.

Tome u prilog ide nedovoljno zapažen podatak koji iznosi Zoran Turk, da je Međimurjem u trinaestom stoljeću vladao plemeniti rod Haholda.

Naime, to su dobro poznata prva međimurska vlastela Buzad (osnivač Buzovca), Čak (osnivač Čakovca), ali i Tristan i Lankret koji se spominju u listinama. Zoran Turk smatra mogućim da je zapravo riječ o imenu Lancelot, a ne Lanukret ili Lankret.

Kako su Tristan i Lancelot doista bili legendarni vitezovi kralja Artura, čini se da je najmanje dvoje plemića iz roda Haholda dobilo imena upravo po njima, a legenda je na neki način spojena. Moguće je da je i samim Haholdima imponirala usporedba s vitezovima Okruglog stola kralja Artura, pa su je na svoj način i podržavali. Kako god bilo, legenda o kralju Arturu i danas je živa u svetom Martinu. Čini se da je riječ o spojenoj legendi od više vremenskih razdoblja.

To bi na određen način objasnilo zbog čega su četiri gornjomeđimurske župe, za koje se kaže da su prastare, posvećene svetom Martinu.

On je bio najveći franački svetac, što znači da se često spominjao na našim prostorima još od osmog stoljeća.

Osim toga, etnologinja Antonija Zaradija Kiš spominje da je možda opat Martin bio prvi hrvatski biskup u ranom sedmom stoljeću. Danas pedesetak župa u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji nosi ime po svetom Martinu i to sigurno nije slučajno.

Prava je nepoznanica kako je kult svetog Martina spojen s vinom, a to se dogodilo, čini se, upravo u našim krajevima. Naime, sveti Martin je u europskim zemljama, posebno Francuskoj, bilo slavljen kao istinski svetac.

Antonija Zaradija Kiš zbog toga zaključuje: “Aktualni hrvatski sv. Martin konstantno gubi na svojem prvobitnom značenju i iskonskoj svetosti, utapajući se u so�isticiranom folklornom nasljeđu krštenja mladoga vina te izgrađujući tako tradiciju pijančevanja uz šarolike pučke inovacije koje ga transformiraju u hedonističkog i raskalašenog sveca, što je daleko od one stvarnosti koju čuvaju povijest, a posebice umjetnost.”

PRI KRŠTENJU VINA POMAŽE BOG Očito je u životu ljudi našega kraja i susjednih kajkavskih krajeva vino značilo toliko mnogo da ga je trebalo "krstiti", to jest umilostiviti sile prirode da se mošt pretvori u vino, što može biti i reakcija na mnoge loše pretvorbe mošta u vino. Po tome bi se dalo zaključiti da je kult svetog Martina pogodovao širenju vina, a isto je tako moguće da je katolička crkva u Hrvata i zbog pokrštavanja (misno vino) širila ideju vina i putem kulta svetog Martina, a kako bi se zaboravila medovina i stari običaji i mitovi.

U Hrvatskoj je pokrštavanje prema nekim autorima trajalo sve do 16. stoljeća. Od ranog sedmog stoljeća pa do zrelog srednjeg vijeka postojalo je takozvano „dvojevjerje“, o čemu više pišu Vitomir Belaj i Radoslav Katičić, a u najnovije vrijeme i Lidija Bajuk i drugi autori. Konačno, i Josip Belostenec u djelu Natale solum u osamnaestom stoljeću cijelo jedno poglavlje

Zašto g raca ili o

Običaj je da se za Martinje na stolu nađe i pečena guska. Na pitanje zašto baš guska nije nimalo lako odgovoriti, pa se počesto poseže i za ranom legendom da su guske spasile Rim od požara. Međutim, s obzirom na dostupnost guski i peradi u Hrvatskom zagorju, guska za Martinje mogla je zapravo biti uobičajeno i dostupno jelo.

posvećuje starim bogovima Hrvata. Zapravo, jedino se na taj način može tumačiti tako mnogo starih pretkršćanskih običaja sačuvanih do danas.

Jedino nije jasno što su davni preci mislili; koji je bog pomagao pri krštenju vina, kršćanski ili pretkršćanski, koji je trebao umilostiviti sile prirode.

Naši pradavni preci nisu poznavali vinovu lozu i krštenje mošta, no poznavali su dobro medovinu kao biće ljudi i bogova. Nimalo slučajno, pčele se u starih Slavena, a tako i južnih Slavena pa onda i starih Hrvata, nalaze na stablu svijeta u sredini stabla.

Značaj medovine kod naših starih bio je posebno važan kod rituala i godišnjih svečanosti.

Prema etnologu Ivanu Šestanu, u Dalmaciji i na današnjem jugu Hrvati su prihvatili grčki niski način uzgoja trsa, a na sjeveru rimski način proizvodnje vina na brajdama i kolcima. Odjednom je svatko tko je posjedovao komad zemlje mogao imati novo božansko piće zvano vino, kao zamjenu za nekadašnju medovinu koja je bila teže dostupna. Nije čudo da se kultura pijenja vina širila kao požar u Europi i po Hrvatskoj.

Kultura medovine kao podsjećanje na davnu prošlost ipak nije zaboravljena, me-

4. studenoga 2022.

Martinje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

ARTINJA

de o kralju Arturu, nju mošta

guska, a ne odojak?

Zapravo, nije se čulo da se za Martinje služi na primjer odojak ili šunka, to je očito bilo ostavljeno za najveće blagdane. Za racu se to ne može reći, pa je možda ponekad poslužila i kao zamjena za gusku.

Martinje se većinom slavi u kletima u goricama ili pak u restoranima, a manje okupljanjima u obiteljskim kućama. Za Martinje je nagla-

sak na prijateljima. Pjevaju se martinjske pjesme kao što je ova:

dovina se do danas pije na našim prošćenjima i kupuju slastice od meda.

Prema dr. Vitomiru Belaju, današnje Martinje je u davna vremena spojeno s nekadašnjim pastirskim blagdanom prije pokrštavanja 1. studenog, kad su se pastiri vraćali sa stadima u naseobine, za njih bi se onda pripremila svečanost i čašće-

nje. S tim bi datumom počeo zimski dio godine, poznato je da su naši stari poznavali samo zimski i ljetni dio godine te slavili samo dva godišnja doba. Tamo gdje je postojala keltska tradicija slavili su se 1. svibnja i 1. studenog kao razdjelnice ljeta i zime, a u kršćanskoj Europi 23. travnja, odnosno Jurjevo i 26. listopada kad se slavio

Prišev je prišev sveti Martin, On bu ga krstil, ja ga bum pil, Hej, kumek moj dragi, daj se napi, Dugo nas nebu, daj se ga vži...

(Tako je davno pjevao Gus� Novak iz Rimščak kraj Svetog Urbana, prema zapisu dr. Stjepana Hranjeca)

sveti Dimitrije. Zanimljivo je da je papa Grgur VIII. u šesnaestom stoljeću svojom reformom kalendara dodatno „zakomplicirao“ datume, pa su se 1. studenog počeli slaviti Svi sveti, 2. studenog Dušni dan, a 11. studenog Martinje, koje je tako postalo „pomični“ blagdan.

OD PARODIJE DO VESELICE Naša najstarija očuvana tradicija krštenja mošta očuvana je u Križevačkim statutima. Prema legendi došlo je do sukoba „plemiča šljivara“, koji su pomogli kralju Beli, i građana Križevčana, pa je prilikom mirenja organizirana velika svečanost uz rituale krštenja mošta.

To je dakako još jedna legenda. Nije do kraja jasno zašto se parodira baš crkvena svečanost, no običaji krštenja mošta koji postaje vino imaju svoje „stroge“ rituale.

Zanimljivo je da se u nedalekom Virju mošt „krstio“ i uz pomoć boga Bakhusa, govorilo se: - Tako mi pomogao otec vina vinski bog Bakus, krstitelj vina sveti Martin i podrumar sveti vinski Vin-

cek.“ Prema etnologinji Dragici Cvetan obred krštenja započinje dolaskom svetog Martina kad se pjeva: „Došel je došel, sveti Martin, vince po krstil, ja ga bum pil. Kumek moj dragi, daj se napij, dugo na nebu da se navžij.” “ To su međutim stihovi Josipa Keresturija iz Štrigove s početka devetnaestog stoljeća, je li ih on samo prenio ili napisao, ne zna se. Danas je pjesma „Nikaj na svetu lepšega ni“ smatra himnom Martinja.

U suvremeno doba kultura krštenja mošta u vino seli se iz privatne sfere u javnu, danas gotovo svaki ka�ić organizira krštenje mošta na svoj način, njegujući time davni veseli dionizijski kult.

Više se i ne zna je li običaj Martinja parodija, povratak poganskih dionizijskih običaja ili šaljiva estradna veselica.

Najvažnije je da se slavi jedan lijep prirodni proces i gotovo narodni običaj.

Kad bi bilo po starim pravilima, bilo bi još više veselja i opijanja, jer bi oni koji su krstili mošt morali probati – baš svaki mošt koji je trebao postati vino.

Martinjska guska Sastojci: - 1 guska

- 2 žemljice - 2 dcl mlijeka - 1 guščja jetra - 1 žlica mas� - 15-20 kuhanih, oguljenih kestena - 3 jaja

Žemljice namočite u mlijeko, dobro ocijedite, dodajte jetra i sve zajedno smeljite.

Mljevenu masu popržite na zagrijanoj masti.

Kuhane, oguljene kestene narežite i dodajte žemlji i jetri, pa kratko popržite.

Skinite s vatre, ohladite i dodajte jaja.

Sve dobro pomiješajte.

Gusku dobro očistite i operite. Izvana je posolite i popaprite. Nadjenite je smjesom od kestena i jetri, pa otvor sašijte koncem ili pričvrstite čačkalicama.

Gusku stavite peći u pećnicu i pecite dok meso ne

postane mekano, a guska rumena i hrskava. Ostavite da se malo ohladi, pa nareži-

te na komade i poslužite uz pečeni ili reštani krumpir, mlince, te razne salate.

ČESTITKA ŽUPANA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Matije Posavca

Drage Međimurke i Međimurci, dragi ljubitelji dobre kapljice!

T

radicija već stoljećima nalaže da se 11. studenog, na blagdan svetog Martina, održava ceremonija krštenja mladog vina, odnosno blagoslov vinograda. Njegovanje tog običaja obično ne prolazi bez dobre kapljice i bogate trpeze, no on za nas Međimurce predstavlja mnogo više od tradicionalnog pučkog obreda i veselog druženja.

Dan je to kada slavimo svoje vinare, vinogradare i njihova međimurska vina koja su posljednjih godina, s razlogom, sve prepoznatljivija u svijetu.

Potvrda tome je i rekordnih 25 medalja koje su ove godine stigle s najvećeg i najutjecajnijeg vinskog ocjenjivanja na svijetu, Decantera, koji je ponovno potvrdio vrhunsku kvalitetu vina iz Međimurske županije. Posebno veseli što su je naša autohtona sorta vina pušipel nagrađena trima Decanterima. Vinovu lozu na pitomim međimurskim brežuljcima zasadili su još stari Rimljani, a danas se vinogradi u Međimurju prostiru na više od 600 hektara. Udruga koja okuplja međimurske vinare i vinogradare Hortus Croatiae ove je godine obilježila 30 godina postojanja, a međimurska vinska cesta već je 2007. godine proglašena najboljim turističkim proizvodom kontinentalne Hrvatske.

Posljednjih se godina mnogo uložilo u razvoj enogastronomskog turizma što potvrđuju čak tri nagrade Europske destinacije izvrsnosti (EDEN) po čemu je Međimurje je-

dinstveno u cijeloj Europi, a ujedno je i najuspješnija destinacija kontinentalne Hrvatske prema ocjeni HTZ-a, dok nam je nedavno stigla i nagrada za najbolju destinaciju održivog turizma u Hrvatskoj.

Sva spomenuta priznanja rezultat su truda, odricanja i ulaganja naših vrijednih ljudi, a na nama svima je da zajedno i dalje promoviramo svoj prekrasan kraj i iskoristimo potencijale Međimurja.

Za međimurska vina već se sada daleko čuje, no moramo još jače raditi na tome da turistima usadimo svijest o kvaliteti međimurskih vina.

Stoga, nazdravite i ovog Martinja čašom međimurskog vina jer naši će vam vinari i vinogradari velikim gostoprimstvom otvoriti vrata svojih podruma, no osvijestite i ljepote koje se kriju u vašoj neposrednoj blizini – bacite pogled s novootvorenog vidikovca na Mađerkinu bregu, uživajte u prekrasnim zelenim brežuljcima i kraju „med Murom i Dravom“.

Mir i dobro nek s vinčekom bude da na ljubav i slogu snubi ljude. Živeli! ŽUPAN Matija Posavec

4

Martinje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

4. studenoga 2022.

4. studenoga 2022.

Martinje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

MARTINJE u Hotelu Panorama u Prelogu • PLATA ZA 2 OSOBE Gulaschsuppe (pikantna juneća gulaš juha) Slane štrukle sa sirom Mlado vino 0,5

Cijena: 220,00 kuna

11. i 12.studenoga Živa muzika 11. i 12.11.2022.

Rezervacije na broj: 040/648-090 *** Krvavice, pečenice, kuhani buncek Kiseli kupus s domaćim špekom Restani krumpir s čipsom od batata Domaći trganci zapečeni na kosanoj masti ***

POSJETITE FESTIVAL mladog vina u Čakovcu

Ovog petka i subote predstavlja se vino Mlado Međimurje!

Deset međimurskih vinarija je i ove godine na tržište izbacilo Mlado Međimurje, novo mlado vino iz berbe 2022. Mlado Međimurje je nježno, živahno i atraktivno vino. Karakterizira ga lagani okus, niski alkohol, vrlo intenzivan i privlačan miris te lepršava svježina.

U petak 4. studenog od 20:00 do 24:00 sata te u subotu 5. studenog od 17:00 do 24:00 sata posjetite Festival mladog vina u „Starom pasažu“ u Čakovcu. Svoja mlada vina će predstaviti obitelji Cmrečnjak, DK – Dvanajščak-Kozol, Horvat,

Jakopić, Kocijan, Kunčić, Medenjak, Munđarov breg, Preiner i Štampar.

Osim vrhunskih vina očekuje vas zabavni glazbeni program te slatko-slane delicije.

Projekt Mlado Međimurje pokrenuli su mladi međimurski vinari koji su, prvi u Hrvatskoj, odlučili kupcima ponuditi mlada vina.

Na taj su se način pridružili svjetskim vinskim regijama, posebice onima u Austriji i Francuskoj gdje se odabrana mlada, buteljirana vina nude na tržištu samo od dva do tri mjeseca nakon berbe.

Speci�ičnost ovog projekta su i sami autori vina koji su redom mladi i ambiciozni pripadnici druge generacije vinara koji uspješno nastavljaju obiteljsku tradiciju proizvodnje vina.

Posjetite Festival mladog vina jer će mlada vina osvježiti vašu svakodnevicu!

DG SPORT d.o.o.

Ma�je Gupca 102 40323 Prelog Tel: 385(0) 40 648 090 email: panorama@dg-sport.com info@dg-sport.com

U MURSKOM SREDIŠĆU Na Šetnici sv. Barbare u četvrtak 10. studenog

Martinje u gradu rudara

U gradu rudara proslava povodom Martinja ove godine održat će se u četvrtak 10. studenog s početkom u 17,00 sati na Šetnici sv. Barbare. Kao i prethodnih godina posjetitelji će moći uživati u besplatnoj degustaciji vrhunskih vina međimurskih vinara, kolačima koje će pripremiti članice

Restoran ATLANTIK u Nedelišću

Društva žena Mursko Središće, pečenim kestenima, kuhanom vinu, pečenim kobasicama te langošima koje će pripremiti Društvo žena Hlapičina.

Naravno, da bi posjetitelji

Tradicionalna martinjska jela po povoljnim cijenama Restoran Atlantik ne treba posebno predstavljanje, barem ako se Međimurce pita. Zlatko Kračun se s obitelji već 30 godina brine o našim gladnim trbusima i to na najbolji mogući način: svježim i kvalitetnim namirnicama i jelima po povoljnim cijenama.

U restoranskoj ponudi zaista možete pronaći sve – gablece, jela a la cart, domaća jela

INFO: Restoran Atlan�k Varaždinska ulica 65 40 305 Nedelišće T: +385 40 821 928 E: kracun.zlatko@gmail.com www.restoranatlan�k.com

poput mesa ‘z tiblice i slično, a najveća njihova posebnost jesu riblja jela. Obitelj posjeduje svoje ribnjake u kojima uzgaja ribu kako bi ista bila uvijek svježa za njihove goste.

U ponudi se mogu naći šaran, som, štuka, pastrva, ali i škarpina, brancin, lignje, hobotnica i ostala morska stvorenja dobra za roštilj, peku, juhu ili salatu.

U svakodnevnoj ponudi nikada ne izostaju bograč i �ileki, a šaran na rašljama nudi se svakoga petka i redovito puni kapacitet restorana.

Osim ribnjaka, obitelj Kračun na svom imanju posjeduje i plastenike i krave pa i ne čudi što su namirnice svježe,

domaće i ukusne. Zato i ne treba “razbijati glavu” o tome kamo da okrenete na martinjski ručak ili večeru – Restoran Atlantik ima sve što možete poželjeti.

U posebnoj martinjskoj ponudi naći će se tradicionalna martinjska jela poput dimljenog bunceka ili krvavica s pri-

logom po specijalnim cijenama.

Ljubitelji ribljih jela moći će uživati i u sočnom šaranu na rašljama, a mjesta ima za sve.

Restoran prima 150 gostiju i pogodan je za sve vrste druženja – privatnih ili poslovnih, kao i za proslave rođendana, vjenčanja i sl. Posjetite ih u Nedelišću i uvjerite se sami!

dodatno uživali u svemu pripremljenom pobrinuti će se tamburaški sastav „Podrumari“, a održat će se i tradicionalna ceremonija krštenja mošta.

Dođite i zabavite se!

6

Martinje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 11. studeni - martinjski party uz mlado vino, - mamine delicije i DJ Denko SUBOTA, 12. studeni - trash martinje uz mlado vino, pečene kestene, mamine delicije i glazbu iz 90.-ih Radno vrijeme od 15 do 21 sati

4. studenoga 2022.

4. studenoga 2022.

Martinje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

U VINARIJI ŠTAMPAR sve je spremno za novu vinsku sezonu

Prvi u regiji okićeni Decanterovim zlatom za sauvignon - Zlato za sauvignon nije dobio nitko u ovoj trećoj regiji koja obuhvaća austrijski i slovenski Steiermark, Međimurje, Zagorje i Plešivicu, gdje inače nastaju najbolji sauvignoni na svijetu. To je jako veliki uspjeh za nas, naglasio je David Štampar

- Zlato za sauvignon nije dobio nitko u ovoj trećoj regiji koja obuhvaća austrijski i slovenski Steiermark, Međimurje, Zagorje i Plešivicu, gdje inače nastaju najbolji sauvignoni na svijetu. To je jako veliki uspjeh za nas i pitanje je kad će se to ponoviti, govori nam mladi David, iznimno sretan što im je to pošlo za rukom.

Da bi dobio takvo vino vrhunskih kvaliteta, uložio je puno truda i svog znanja koje je nadograđivao posljednjih nekoliko godina.

- Prije svega, lanjska godina bila je top za vinogradare. Između ostalog, to je bio osnovni preduvjet za dobivanje vina sa zlatnim karakteristikama, govori nam vinski maher Štampar.

- U našoj obitelji sauvignon tradicionalno radimo tako da ga najprije beremo u trima različitim vremenskim odmacima. Prva je ona dok je još zeleni, druga je neka sredina, a na kraju slijedi berba malo prezrelog grožđa. Nakon toga svaku berbu posebno vini�iciramo, a u siječnju ili veljači nastalo vino pomiješamo skupa.

Svake godine nastojimo dati sve od sebe da to bude najbolje što možemo ponuditi našim kupcima, objašnjava u nastavku.

Zlato za sauvignon im je ukupno 15. medalja s Decantera i po broju medalja s tog prestižnog natjecanja prvaci su u Međimurju, što ih posebno veseli i izdvaja

Dotaknuli smo se u razgovoru i naše autohtone međimurske sorte pušipela, koji sve više i više kotira i na nacionalnoj razini.

- Zaista smo a�irmirali pušipel classic. Kamo god dođemo, svi su čuli za naš pušipel, restorani i sommelieri su čuli za njega i puno je lakše prodati ga nekom ozbiljnijem restoranu.

Naravno, treba spomenuti i pjenušce jer oni daju top rezultate. Pušipel ima svoju

pozitivnu putanju prema gore. Ima svoju bocu, a ima i svoju čašu, napominje naš sugovornik.

- Naručili smo čaše i već ih imaju pojedine vinarije, naglašava Štampar dodajući da su na taj način zaokružili priču s pušipelom i da to je jedan veliki plus za cijeli međimurski vinorodni kraj. Sada im samo preostaje raditi dalje na još većoj kvaliteti i boljem plasmanu pušipela.

PIŠE: Sanja Heric FOTO: Zlatko Vrzan

U

užurbanom tempu u Vinariji Štampar u Svetom Urbanu ugostio nas je domaćin David. Iako ima pune ruke posla jer je berba završila te su u tijeku završne radnje za izlazak mladog vina na tržište, podijelio je s nama novosti iz svojeg podruma.

Ove su godine posebno ponosni na zlato za sauvignon, inače prvo zlato za sauvignon u Hrvatskoj, koje su osvojili na Decanteru u Londonu, na najvećem i najutjecajnijem svjetskom vinskom natjecanju.

UKUPNO OSVOJILI 15 MEDALJA S DECANTERA

Pušipel nakon boce dobiva i svoju čašu

od ostalih vinogradara.

Osim toga prvi, - Ove smo godine osvojili šest medalja. Godine 2017. prvi smo put poslali uzorke na natjecanje i dobili broncu, lani srebro i sada zlato za sauvignon. To je veliki uspjeh za redovnu berbu koja ide u prodaju, ističe u nastavku Štampar, koji je i ekološki osviješten pa tako prelazi na papirnate poklon-vrećice s dosadašnjih plastičnih vrećica.

MLADI ZELENI SILVANAC SPREMAN JE ZA PRODAJU

Zaliha u podrumu nema jer je, kao i kod ostalih vinara, sve vino rasprodano. Nikada dosad nije bila takva potražnja za vinima, kako nam kaže David, kao što je to bilo od Uskrsa ove godine pa do sada.

Nastavljaju i s projektom Mlado Međimurje, koji ide već petu godinu zaredom. Za tu prigodu u butelje pune silvanac zeleni.

- Službeno s prodajom mladog vina počinjemo 3. studenog. S vinogradarima smo razgovarali hoćemo li iduće godine početi ranije s prodajom mladog vina.

Primjerice, u Austriji su već 25. listopada počeli s prodajom mladog vina, a zanimljivo je to da su berbu imali dva ili tri tjedna kasnije i već idu van na tržište s mladim vinom, govori nam Štampar, koji je ujedno i predsjednik Društva Hortus Croatiae, koje okuplja međimurske vinogradare i vinare.

Kao što Vincekovo označava početak vinogradarske godine, Martinje je kruna svega onoga što se te godine proizvelo u vinogradu i podrumima te da se to popije i degustira.

David Štampar najavljuje novu vinsku godinu i odličan start uz silvanac zeleni

“

Za Martinje u butelje pune mlado vino silvanac zeleni - Ako bude lijepo vrijeme, otvorit ćemo svoj ugostiteljski objekt na Mađerkinu bregu. Ponudit ćemo svoj asortiman vina s naglaskom na mlado vino silvanac zeleni. Dakako, uz ponudu naših poznatih plata, najavljuje Štampar.

OSVOJILI TRŽIŠTE U BEOGRADU

Ove godine posebnu pozornost usmjerili su i prema osvajanjima novih tržišta.

Osim u Zagreb, južnu Dalmaciju i Kvarner, Vinarija Štampar izvozi svoja vina u Njemačku i Švicarsku.

- Otvaramo tržište u Beogradu. Prijavili smo se

projektom na EU natječaj koji nam je na našu sreću prošao. Tako smo ove godine u sedmom mjesecu započeli s aktivnostima. Cilj je kroz dvije godine a�irmirati se na njihovu tržištu, ispromovirati svoja vina, ali i Međimurje, govori nam Štampar.

- U trima navratima u posjet će nam dolaziti tamošnji novinari i ugostitelji.

Već su jedanput bili kod nas pa smo ih vozili na vidikovac, u čakovečki novi muzej Riznicu Međimurja i Centar za posjetitelje Med dvemi vodami. Želimo im dočarati naše Međimurje našim običajima. Vozili smo ih i u stari grad u restoran i Međimursku hižu da dožive i našu gastronomiju, prepričava nam govoreći da im je cilj iduće godine ući i na tržište Crne Gore.

U nastavku dodaje: - Ono što je zanimljivo, svi su znali

za međimursku gibanicu i svi su si kasnije v Pinklecu kupovali naše črno olje.

U PLANU RENOVACIJA NASADA

Govoreći o planovima za dalje, Štampar je istaknuo da imaju gotove projekte za renovaciju nasada i da čekaju dobru priliku da se prijave na EU natječaj. Spreman im je i projekt za dovršetak i opremu podruma, te isto tako čekaju novi EU fond kako bi išli u daljnje investicije.

- Kapaciteti su se pojačali i stvarno postoji potreba za proširenjem podruma, od inoksica do tehnologije. Sve da bismo mogli lakše, i na kraju krajeva, i bolje raditi, istaknuo je domaćin i pozvao sve zainteresirane da ovih martinjskih dana navrate do Mađerke i isprobaju njihova mlada vina, ali i sve njihove ostale etikete.

8

Martinje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

4. studenoga 2022.

4. studenoga 2022.

Martinje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

VINARIJA CMREČNJAK ususret Martinju

Pušipel izvozimo u Bordeaux, najpoznatiji svjetski vinski kraj!

- Francuzi ne žele ništa drugo, već samo pušipel. Sve ostalo već imaju, a naš pušipel im je nešto novo. Pun pogodak im je i flaša jer je drugačija od svih ostalih, rekao nam je vinski virtuoz Marko Cmrečnjak

Marko Cmrečnjak poziva vas da ih posjetite povodom Martinja

PIŠE: Sanja Heric

S

vaki put kada dođemo k obitelji Cmrečnjak u Svetom Urbanu, iznova se iznenadimo novim postignutim uspjesima te međimurske vinarije.

Ovaj nas je put iznenadila činjenica da se vinarija uspjela probiti na francusko tržište, odnosno pokrajinu Bordeaux, koja slovi za najpoznatiji svjetski vinski kraj.

NAŠA AUTOHTONA SORTA ODUŠEVILA FRANCUZE

Ogroman je to uspjeh za Vinariju Cmrečnjak, kao i za cijeli međimurski vinorodni kraj, jer svi znamo da se probiti na tržište najveće kontrolirane vinogradarske regije u Francuskoj, gdje je dom više

od 10.000 proizvođača i majstora vina, nije nimalo lako. Tim više je taj uspjeh značajniji.

- Naše glavno tržište je Zagreb, ali izvozimo svoja vina i u Francusku, Njemačku i Austriju. Posebno bih se pohvalio da u pokrajinu Bordeaux izvozimo svoj pušipel. Ne žele ništa drugo, već samo pušipel. Sve ostalo već imaju, a naš pušipel im je nešto novo. Pun pogodak im je i �laša jer je drugačija, govori nam nasmiješena lica vinski virtuoz Marko Cmrečnjak, kojeg smo uspjeli uloviti usred posla u podrumu.

To dakako nije bilo lako jer je u podrumu, ususret Martinju, najviše posla. Kako nam kaže vinogradar i vinar Marko, podrumi su gotovo prazni, a vinoljupci s nestr-

Ako želiš biti frajer, pravi vino od rizlinga

Poznavatelji vina rajnski rizling nazivaju najplemenitijom vinskom sortom i kraljem bijelih vina, no kod nas je zapostavljen.

- Rizling je totalno zapostavljen, a kod nas vrhunski uspijeva, naglašava Marko.

- Problem je što na tržištu njime nećeš puno

zaraditi. Inače, rizling se pio dok nije bilo francuskih novih sorata, sauvignona ili pinota.

No, ako želiš biti frajer, moraš imati rizling u svom podrumu. To je Rolls Royce među vinima, ispričao nam je Marko dajući mig na čemu posebno radi.

pljenjem čekaju kada će na tržište izbaciti mlado vino.

RIZVANAC SPREMAN ZA MARTINJE

- Za Martinje pripremamo sortu rizvanac. Inače smo ga već od 2006. godine punili pod mlado vino po uzoru na Austrijance. To je bijela sorta grožđa Müller-Thurgau, u našem prijevodu rizvanac, križanac rizlinga rajnskog i silvanca zelenog, opisuje nam Marko, kojem pravljenje vina nije posao, nego strast.

- Vino je izuzetno svježe, laganog tijela i lijepe strukture. On se od svih sorti prvi bere i zato je kao mlado vino uvijek spreman, dodaje u nastavku.

U posljednjih nekoliko godina vidi se povećan trend konzumacije vina, posebno je to vidljivo kod mladih ljudi.

Iako je sada već dobro udomaćeno mlado vino, gledajući cijelu godinu, najprodavanija sorta u Vinariji Cmrečnjak je pušipel, zatim dolazi sauvignon i na trećem mjestu je muškat.

- Pušipel i sauvignon naše su najpoznatije sorte i nisu se bezveze tu dobro udomaćile. Svake godine ispadnu savršeno, tu nema greške.

Muškat je slatko vino pa je ono primamljivo i ženskom dijelu i onima koji tek započinju kušanje vina, dodaje u nastavku naš sugovornik.

S druge strane, kod nas još nema navike pijenja pjenušaca, ali i to se mijenja, samo ide jako, jako sporo.

- S pjenušcima treba imati puno strpljenja. Sve je to ručna proizvodnja pa samim time nema ni većih količina, a zbog toga je i cijena veća. Inače, ujutro bi se za razbuđivanje umjesto kave morao piti pjenušac, kao u hotelima s pet zvjezdica, prepričava nam vinski znalac Marko, koji na svoje pjenušce obraća puno pažnje.

NOVITET NARANČASTO VINO

Ono što je također novo u Vinariji Cmrečnjak jest da sljedeće godine pripremaju drugu generaciju pušipel X², narančasto vino.

- Sljedeće godine na tržište ćemo pustiti drugu generaciju pušipela X², to je speci�ično orange vino.

Vino je to s maceracijom koja traje oko šest mjeseci. Ili najjednostavnije objašnjeno, to je bijelo vino napravljeno na principu crnog vina.

Tako se i dobije oranžna, narančasta boja. Nakon maceracije od šest mjeseci vino ide na odležavanje u drvene bačve. Postupak traje minimalno dvije godine, objašnjava nam Marko princip na temelju kojeg će napraviti to speci�ično vino.

Ovogodišnjom berbom vrlo je zadovoljan pa vjeruje da će nova vina biti na tragu lanjskih, a lani je bila jedna od izrazito boljih godina.

- Svake godine vidi se napredak i u crnim vinima, ona su sve bolja i bolja. To je vjerojatno zbog klimatskih promjena, a i potražnja za kontinentalnim vinima sve je veća, dodaje u nastavku.

Uspoređujući općenito vina u Međimurju otprije desetak godina i danas, razlike su i više nego očigledne, naglašava vinar Cmrečnjak.

Ponajprije, velika je razlika u kvaliteti vina, podrumi su moderno opremljeni, a i tu su nova znanja i spoznaje koje su naši vinogradari naučili na stručnim putovanjima.

Ono na čemu će u nastavku morati poraditi jest smanjenje sortimenta.

- Naša vinarija ima nekih 18 etiketa, ali to ćemo morati smanjiti. Već smo počeli, pa tako graševinu više uopće ne buteljirano. Osim toga, na etikete ćemo staviti i imena položaja vinograda. Primjerice, to smo već počeli raditi s linijom Mađerka.

Na naše pitanje, kako se slavi Martinje kod Cmrečnjakovih, Marko nam je odgovorio da obvezno naprave jednu temeljitu degustaciju vina, naravno uz prigodna martinjska jela. Svi ste pozvani pridružiti im se u petak i subotu, 11. i 12 studenog.

Martinje u Vinariji Cmrečnjak PETAK, 11.

STUDENOG 2022.

• Radno vrijeme vinoteke: 8 – 19 sati • Standardna ponuda vinoteke • (sva vina iz ponude vinoteke, plate mesa s tiblice te plata sireva) • Promocija mladog vina rizvanac berbe 2022.

• Dodatna ponuda jela: pečeni buncek, pečenice i dinstano zelje

SUBOTA, 12.

STUDENOG 2022.

• Radno vrijeme vinoteke: 8 – 21 sat • Standardna ponuda vinoteke • (sva vina iz ponude vinoteke, plate mesa s tiblice te plata sireva) • Promocija mladog vina rizvanac berbe 2022.

• Dodatna ponuda jela: pečeni buncek, pečenice i dinstano zelje • Od 15 sati zabavljat će vas Tamburaški sastav DOREMU

10 Martinje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

4. studenoga 2022.

4. studenoga 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ŠTRIGOVA vas poziva

Martinje na Međimurskoj vinskoj cesti 2022.

I ove godine Martinje je na Međimurskoj vinskoj cesti od 11. do 13. studenog. Na samo Martinje, u petak 11. studenog, u Domu kulture Štrigova od 18 sati očekuje vas Mlado Međimurje gdje ćete biti u mogućnosti degustirati mlada vina vinara Međimurske vinske ceste, točnije vinarija Cmrečnjak, DK - Dvanajščak Kozol, Horvat, Jakopić, Kocijan, Kunčić, Medenjak, Munđarov Breg, Preiner i Štampar. Također, tijekom cijele večeri ponudu će upotpuniti OPG-ovi sa svojim domaćim proizvodima. U 18:30 u velikoj dvorani Doma kulture odigrat će se predstava KUD-a Gruntovec „Odpiranje ambulante v Gruntovcu“. Program se nakon toga nastavlja uz Dixieland band iz Čakovca i posebnog gosta Mišu Kovača z Gruntovca koji će se pobrinuti za martinjske špelancije.

• Ponuda: Standardna ponuda vinoteke i mlado vino uz pečeni buncek, pečenice i dinstano zelje • TS DOREMU od 15 sati

• petak, 11.11., radno vrijeme: 8 – 19 sati • Ponuda: Standardna ponuda vinoteke i mlado vino Rizvanac berbe 2022. uz plate mesa s tiblice i sireva.

• Subota, 12.11., radno vrijeme: 8 – 21 sati

Vinarija Kocijan

Vinoteka Cmrečnjak

Vinarija DvanajščakKozol

• petak 11. i subota 12.11. od 12 do 20 sati i nedjelja 13.11. od 9 do 13 sati • Ponuda: Degustacija mladog vina sorte Pinot bijeli uz domaće delicije kao što su meso s tiblice, slanine, kravlji sir s vrhnjem, polutvrdi sirevi, međimurski sir, sezonska salata, bučino ulje i domaći kruh.

Vinarija Knehtl Medenjak

• subota 12.11. od 12 do 20 sati • Ponuda: Degustacija mladog vina i meso s tiblice.

• petak 11.11. od 19 sati • Ponuda: Degustacija mladog vina i standardna ponuda vinarije uz ponudu jela • TS Frikovi

Vinarija Štampar, Mađerkin breg • petak 11.11. od 16 sati, subota 12.11. i nedjelja 13.11. od 10 sati • Ponuda: Mlado vino uz ostala vina iz asortimana te mesne i sirne plate

Restoran Terbotz

• petak, 11.11. od 18 sati • Ponuda: Bistra juha s povrćem i mesnim žličnjacima, domaće črne čurke, pačji batak-zabatak, dinstano kiselo zelje, mlinci, popečci od krumpira uz lisnatu salatu i ciklu s bučinim uljem, cheesecake u čaši od grožđa „Izabela“ i pogačice od čvaraka • TS Podrumari • Krštenje mošta uz čašu mladog vina.

• Dodatne informacije pronađite na www.strigova.info.

Provedite i ovo Martinje na Međimurskoj vinskoj cesti gdje dobrog vina i odlične atmosfere neće nedostajati.

Martinje 11

12 Martinje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

4. studenoga 2022.