Međimurske novine 1419 prilog Kolinje

25. studenoga 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kolinje 1

POSEBAN PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

Međimursko kolinje MEĐIMURSKO KOLINJE bez svinje u svinjcu:

Kako napraviti kolinje bez krvi i masnih posuda?

Powered by:

BIOINSTITUT:

Kako su izgledale koline nekad, a kako danas?

DONOSIMO

Tradicionalne kolinjske recepte!

SAZNAJEMO

Kakve su cijene u mesnicama

Foto: Carlos Mora, dreams�me.com

2 Kolinje

25. studenoga 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKO KOLINJE bez svinje u svinjcu

Kolinje bez krvi i masn Ako danas poželimo imati vlastito meso, kupimo svinju, odvezemo ju kod mesara i čekamo da odradi svoj posao. A mogu se kupiti i obrađeni komadi mesa Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

M

jesec studeni i prosinac, prije tridesetak i više godina, bili su mjeseci u kojima su se tradicionalno u našem kraju odvijale koline ili kolinje, ovisno u kojem kraju Međimurja su se svinje klale. Bio je to za jedne pravi praznik i fešta, dok je za druge to značilo tjedan dana posla, posuda na svim stranama kuće, masnih kvaki i jurnjave. Jer tek što je mesar otišao, počeo je pravi posao spremanja mesa, pravljenja kobasica, krvavica, prezvuršta, masti i slanina.

Ovisno o veličini obitelji klale su se jedna, dvije ili više svinja. Svinjetina je tada bila osnovna mesna namirnica ispred kokoši, pilića, patki i guski. Svaki Međimurec koji je držao do sebe želio je čuti kako mu “svinja cvili na gruntu”.

Ipak, najveći pokolj svinja odvijao se tijekom državnog praznika, 28. ili 29. studeno-

ga, jer se nije radilo pa su glave obitelji bile doma. Gazda je svog mesara, a u pravilu se radilo o priučenom meštru, odnosno susjedu, prijatelju ili članu šire, tj. dalje rodbine, dočekao već u 6 sati ujutro s kropom. Drugim riječima, ustao je puno ranije kako bi naložio vatru u kotlenki da bi voda ključala do dolaska mesara. Naravno, prije nego što se otišlo do svinjca, malo su se domaćom rakijicom ili kojom drugom žesticom zagrijale ruke, grlo i želudac ili, kako se znalo reći, trebalo je osigurati bolju cirkulaciju jer je bilo poprilično hladno, a i pred njima je bio dug dan.

Dakle, sve je počelo od ranog jutra dok je zima štipala uši i nos, a ruke su se crvenjele od hladne vode.

Dobro se znao red i tko što radi. Klanje, pa haranje, svinju na galge, guljenje kože i komadanje mesa kod čega je bilo neophodno prisustvo gazdarice. Ona je mesaru asistirala i govorila kako velike komade kojeg mesa treba, kako narezati vratinu, želi li krmenadlu s lokotima ili bez, koliko će se mesa ostaviti za

kobasice, koji dio glave ide u prezvuršt, a koji u krvavice…

Istina, gazdarica je bila i kod klanja kako bi držala zdjelu u koju je skupljala krv za krvavice.

Crijeva za kobasice i krvavice te za prezvuršt nisu se kupovala, eventualno u nedostatku domaćih koje je mesar sam čistio.

Dok su muški vani ili u komorama, sobicama, garažama, škednjima ili gdje su se već smjestili radili kobasice, krvavice i prezvuršt, žene su se posvetile špeku. Dio se rezao na kockice kako bi se rastopio za mast i čvarke, dok pak se onaj ljepši posebno kuhao za kosanu mast, tj. slanine. Cijeli dan je bilo posla s mesarom, ali i nakon njegova odlaska. Kobasice je trebalo odnijeti na selhanje, odabrati komade za rasol koji će nakon tri tjedna također u selh, a potom dio na tavan, a dio u tiblice. Ostatak mesa pak se spremao u zamrzivač.

Pakirali su se u vrećice veći i ljepši komade za nedjeljno pečenje, rezali šnicli, pa komadići za gulaš, nešto se ga sameljelo za sarmu, punjenu papriku ili faširano meso…

O količni prljavog suđa, lonaca, plastičnih posuda i ostalog pribora ne treba posebno govoriti.

Danas više nitko ne želi masne podove i kvake

Miris domaćih prerađevina ne može se mjeriti s kupovnim

Takve prizore oni stariji danas mogu samo prizivati u sjećanju, dok mlađe generacije ne znaju za taj običaj niti pak si mogu zamisliti kako se nekad moglo uživati u kolinju, kako su se mogle svinje klati, držati posuda i skupljati krv.

Radije bi bili gladni ili nikad ne jeli meso, samo da ne moraju gledati takve prizor ili, ne daj Bože, uzeti nož u ruke.

Istina, danas kada se svinje prodaju preko razno raznih oglasa više se ni ne govori da su svinje za klanje već svinje za obradu. Međutim, htjeli mi to priznati ili ne, taj se posao i danas radi i radit će se. Uostalom, svinje se uzgajaju i tove upravo za ljudsku prehranu. Čovjek je svejed i jede meso, ribu, voće i povrće, sviđalo se to nekome ili ne.

Dakle, imali li mi koline u dvorištu ili u ovlaštenoj

Obradom svježeg špeka dobiva se mast i čvarci klaonici, sve se svodi na isto.

Jedina je razlika u tome što klaonica odrađuje onaj prljaviji dio posla, a mi samo pokupimo “vrhnje”, čisto meso i prerađevine i spremimo ih u zamrzivač.

Razlika je i u vremenu u kojem danas živimo. Prije je svinjetina bila glavna namirnica dok je se danas klonimo k’o vrag tamjana. Em crveno meso nije zdravo za čestu konzumacija, em slanine treba dozirano jesti itd.

S druge strane, sve većim zapošljavanjem žena, dostupnosti svega i svačega u trgovačkim lancima, “nestala” je potreba za hranjenjem svinja doma. Rušili su se svinjci jer uz dnevni tempo života više nitko nije imao vremena ili nije želio imati te zalaziti među svinje i hraniti ih.

Novo doba i ubrzani tempo života nisu baš pogodni za dugotrajno stajanje kraj štednjaka i kuhanje takve složenije i kompliciranije hrane, već se sve svelo na nešto na brzinu. Ako pak je i netko poželio imati vlastito meso,

kupio je svinju, odveo je kod mesara koji ju je u svom domu obradio, eventualno napravio osnovne prerađevine, a mi smo samo došli s posudama po gotovo, narezano meso. Neki put nismo svinju ni vozili, već ju je vlasnik sam dopremio do mesara, a mi smo samo iskeširali potrebni iznos.

Bilo je i slučajeva da su se dvije obitelji dogovorile za polovice jedne svinje, no opet bez masnih kvaka u vlastitom domu.

Domaće je domaće No, kako to obično biva u životu, sve se mijenja pa su se ljudi opet zaželjeli mirisa domaćih kobasica, domaće šunkice, krvavica, a da se o čvarcima i domaćim slaninama i ne govori.

O domaćoj hladetini pak dovoljno govori navala na raznim jesenskim i zimskim manifestacijama te na stolovima u novogodišnjoj noći. Želja za domaćom hranom, često povlačenje mesa

25. studenoga 2022.

Powered by:

nih posuda na. Tada su koline, onako po starinski.

A po starinski se i meso sprema. Dio je u zamrzivaču, dio završi u prerađevinama, a dio u rasolu, pa selhu i na kraju se suši na tavanu. Međutim, danas zime nisu ono što su nekad bile pa šunka ne dočeka Uskrs na tavanu, već se zbog toplog vremena mora već krajem siječnja ili u veljači, ovisno o temperaturi, spremiti u zamrzivač. Za selh iliti dimljenje također treba imati prijatelja, poznanika ili pak nekoga tko to radi uslužno, uz plaćanje. Među tim sušenim komadima uz kobasice, špek, kare je svakako i oveća šunka za uskršnji stol. Naime, neka se nitko ne uvrijedi, ali miris domaće šunke je poseban i nijedna kupljena ne može se mjeriti s njom. Jer se ipak dimi danima, polako i uz određenu vrsta drva.

Obrada polovice svinje

s polica trgovačkih lanaca, negativne konotacije o uvozu mesa i cijene koje lete u nebo nekako su preokrenuli naše prioritete pa se meso i mesne delicije sve češće spremaju doma. Nisu to više kolinje uz cviljenje životinja jer smo ipak danas puno humaniji i civiliziraniji te govorimo o etičnijem načinu postupanju sa životinjama. Dakle više se svinje ne kolju nego obrađuju.

Kupovina cijele svinje

Kako se danas gotovo više nikome ne isplati hraniti svinje za vlastite potrebe bez odgovarajućih količina obradivih površina i mehanizacije, velike obitelji najčešće se odlučuju na kupnju svinje ili više njih kod uzgajivača svinja. Bilo da je riječ o većim ili manjim koji tov tempiraju upravo u ovo zimsko vrijeme. Stalni kupci uglavnom već imaju svoje stalne uzgajivače, dok oni povremeni životinje traže preko oglasa, poznanika ili pak mesara koji već ima svoje dobro znane izvore. Uzgajivači

Kolinje 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

koji nude svoje životinje na tržištu omogućuju čak i klanje svinje na svom domaćinstvu, a nerijetko i obradu. Druga je mogućnost, kupnja svinje, dogovor s ovlaštenim mesarom koje ode po nju, odveze ju u svoju klaonicu te ju obradi, napravi prerađevine i gazda samo s posudama dođe po svoje i plati. Čist račun, duga ljubav, nema puno posla, nema ostataka dlake, svinjske kože i ostalih dijelova svinje koje vam ne trebaju, a mora ih se zbrinuti na za to odgovarajući način.

Drugim riječima, kupite samo ono što želite. Nema ni nošenja mesa na trihineloskopski pregled i čekanje nalaza. Sve to mesar napravi umjesto vas. Vaš je zadatak samo objasniti što želite od svinje.

Doduše, ima i onih koji svinju kupe i kolju ju doma.

Naravno ne sami, već unajmljeni mesar. Bilo da je to licencirani kod kojeg se treba tjednima ranije naručiti ili pak je to priučeni susjed, prijatelj, kum, bližnja ili daljnja rodbi-

Međutim, danas su velike obitelji rijetkost, a i svinjetina nije svakodnevno na stolu pa se velika većina obitelji odlučuje za kupnju samo polovice svinje. I sve je češći slučaj da se dvije obitelji dogovore pa kupe cijelu svinju koju daju mesaru i onda podijele i troškove i meso. Mesar im osim toga prema želji napravi i prerađevine. Toga su svjesne mesnice i trgovački lanci koji također nude svinjske polovice po tzv. popularnim cijenama. A svaka iole vještija osoba zna polovicu raskomadati prema vlastitim željama. Samo se prati meso, kosti i zglobovi. U stvari, ne mora ni to jer trgovine nude i komadanje mesa pa čak i mljevenje. Drugim riječima, posla ni nema puno. Eventualno ako se koji komad mesa želi posušiti, odnosno dimiti i ostaviti da se prirodno osuši.

Kupnja obrađenih komada

Ovisno o željama i prioritetima obitelji ili pak samačkih kućanstava kojima ne treba ni polovica svinja, u mesnicama i trgovačkim centrima mogu se kupiti i tzv. obrađeni komadi. Riječ je o većim ili manjim šunkama, lopaticama, vratini, kareu, špeku.

Komadi mesa su oblikovani i upravo se oni kupuju za rasol i dimljenje. Tek nešto malo da se nađe, onako za želju ili pak veće blagdane.

Rekli bismo da se čovjek vrati

SVJEŽE MESO: Svinjsko carsko meso, kg Svinjska polovica klasična, kg Svinjska polovica EWG obrada Svinjska lopatica s kosti Svinjski vrat s kosti/svinjska lopatica bez kosti Svinjski kare s kosti i kožom/svinjski kare i vrat s kosti i kožom Svinjski but s kosti ravni rez Svinjski but s kosti dalmatinska obrada manji Svinjski but sk dalmatinska obrada veći Slanina (čvrsto masno tkivo), kg nogice IZNUTRICE: jetra bubreg srce jezik kožice

OSTALO: Heljdina kaša, kg

Postoji i mogućnost kolinja samo uz izradu prerađevina. Drugim riječima, kupi se svježe meso i onda se doma, u kuhinji po isprobanim receptima rade delicije. Kuleni, kulenova seka, kobasice, prezvuršt.

Naime, mogu se kupiti i svinjske nogice, kožice, srce, bubrezi. Jedino su problem krvavice jer je svježu krv teško nabaviti. No, zato su tu bijele krvavice s prosenom kašom i bez krvi. Čak ni meso ne mora ići u njih, već je dovoljna samo svinjska mast.

Kad smo već kod masti, i ona se sve češće radi kod kuće.

27,90 kn / 3,70 eur 22,90 kn / 3,04 eur 26,90 kn / 3,57 eur 27,90 kn / 3,70 eur 18,90 kn / 2,51 eur 6,90 kn / 0,92 eur

7,90 kn / 1,05 eur

OVITCI: Svinjska crijeva 10m 32/34 Kolageno crijevo 45mm Kolageno crijevo 55mm Ovitak za tlačenicu 90/50 rezano/vezano

Svježe meso za prerađevine

24,90 kn / 3,30 eur 19,90 kn / 2,64 eur 20,90 kn / 2,77 eur 22,90 kn / 3,04 eur 24,99 kn / 3,32 eur

9,90 kn / 1,31 eur 7,90 kn / 1,05 eur 14,90 kn / 1,98 eur 21,90 kn / 2,91 eur

želuci pluća *količine iznutrica su ograničene

u ono doba domaćih kolina i domaćih delicija.

Cijena

9,90 kn / 1,31 eur 5,90 kn / 0,78 eur

15,90 kn / 2,11 eur 1,90 kn / 0,25 eur 2,29 kn / 0,30 eur 4,90 kn / 0,65 eur 26,90 kn / 3,57 eur

“

Danas nisu to više kolinje uz cviljenje životinja jer smo ipak puno humaniji i civiliziraniji te govorimo o etičnijem načinu postupanju sa životinjama.

Dakle više se svinje ne kolju nego obrađuju

Oglasi su prepuni svježeg špeka koji se bez problema može kupiti i u trgovinama.

Nusproizvod masti su naravno, prefini čvarci. Međutim, tko nije navikao na njih, teško se odlučuje na njihovu konzumaciju jer su masni i prepuni kolesterola. No, onako za gricnuti pokoji, tu i tamo, nije preveliki grijeh. Ista je stvar i sa svinjetinom i mesnim prerađevinama. Stvar je samo u umjerenosti i onda nema razloga da se hladetina ne nađe na novogodišnjem stolu, da se kobasice ne pojedu koji put za ručak kao i krvavice te dimljeno meso.

A pravo domaće može imati svatko, bez masnih kvaki, krvi i cviljenja svinja.

Jer danas se svinje ne kolju, već se obrađuju.

4 Kolinje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. studenoga 2022.

25. studenoga 2022.

Kolinje 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIOINSTITUT d.o.o. Čakovec Nekad je kolinje trajalo od dva do tri dana, dok je danas gotovo već za sat i pol

Koline (nekad) i kolinje (danas) Piše: Sandro Korent, DVM, sveučilišni magistar hiologije

E

to, stigao je i taj studeni mjesec, mjesec u kojem se nekad, ne tako davno, prije 25 – 30 godina tradicionalno klalo svinje u seoskim dvorištima.

Kako i sam živim na selu i nekad smo uzgajali krmače, odojke, tovljenike, tako ću se pokušati prisjetiti i prenijeti mladim generacijama kako je to nekad bilo. Ostala su mi u lijepom sjećanju ta druženja, okupljanja susjeda, kumova, rodbine na sam dan kolinja, koji je započeo vrlo rano, oko 6 sati ujutro. Prvo bi se dogovorilo s mesarom hoće li se svinja šuriti ili će se guliti koža; u većini slučaja se svinja šurila (harala), tako da se moralo pripremiti vruće vode (krop), koji se kuhao vani na dvorištu u alfi (kotlenki), a kad je krop bio pri kraju, onda je mesar zaklao svinju i često uzeo krv u posudu s malo soli kojom bi se kasnije

koristili za pravljenje krvavica (čurki). Gazda je morao pripremiti kadu za haranje svinje, a ako nije imao svoju, u selu ih je bilo barem 20 komada (obično su to bile dvije limene bačve, prerezane na pola i duljim polovicama zavarene i ojačane, s malo modificiranim ručkama za lakšu manipulaciju), u tu kadu su se stavila dva lanca i na njih se položila svinja (jedan lanac iza prednjih nogu, jedan ispred stražnjih nogu), a dvojica pomagača pri klanju su okretali svinju lancima, a jedan je po svinji polijevao krop, tako dugo dok ne bi skoro sve dlake i čekinja bile sastrugane posebnim alatom za haranje svinja. Nakon toga se svinja izvadila iz te kade i objesila na galge, oprala se vodom i do kraja ju je mesar oštrim nožem očistio od zaostalih dlaka. Zatim je izvadio iznutrice, jetra bi se odmah svježa s češnjakom ispekla za doručak, a crijeva i želudac bi obično bake čistile, prale, strugale i pripremale za upotrebu u izradi kobasica, krvavica (čurki), prezvuršta, a da mi mlađi da ne bismo bili previše dosadni i smetali mesaru, nama su bile dodijeljene svinjske nogice i glava da ih temeljito očistimo od ostataka dlaka i da bi se mogle nogice iskoristiti u izradi hladnetine. Glava se kuhala i iz nje se radio domaći prezvuršt (tlačenica). Kad je

Smjesa za črne čurke radila se u velikim količinama mesar izvadio unutarnje organe i presjekao svinju po pola, uzeo je uzorak ošita za pretragu na Trichinellu (često nazvanu i "svinjski crv"): to je parazitarna bolest zoonoza koja se uobičajeno prenosi s životinje na čovjeka. Parazit se prenosi konzumacijom ne-

dovoljno termički obrađenog i sirovog mesa. Nakon toga se trup svinje oprao hladnom vodom i ostavio par minuta da se ocijedi, a to je bila prilika da se i mesaru malo osvježi grlo hladnim gemištom. Poslije te male pauze mesar je komadao (pandlao)

svinju i rezao komade mesa, pripremao ih za škrinju, odvajao špek od kože za pripremu slanine ili kosane masti i za cvrenje i dobivanje bijele masti i čvaraka za potrebe kućanstva, a sve to prema volji i želji gazdarice. Uvijek je prilikom pandlanja ostalo puno komadića mesa koje je mesar stavljao sa strane i koji su služili kasnije (drugi dan) u pripremi kobasica, čvarka, krvavica… Cijeli taj događaj je u ono doba trajao minimalno dva cijela dana i odvijao se u nekakvim garažama, nadstrešnicama, "svinjskim kuhinjama" i uvijek je za tim ostala hrpa masnih posuda, noževa, tanjura i ostalog pribora. Dvorište je izgledalo kao da ga je izorao traktor (puno blata, zgnječene trave, plivalo je u vodi), ali da, tako je nekad izgledalo tradicionalno kolinje na selu. Danas je, nažalost, to sasvim druga priča, sela se prazne, većina mladih ljudi radi, malo ih ostaje doma na poljoprivredi, stariji ljudi sve manje hrane svinje za svoje potrebe, velika je dostupnost svih vrsta proizvoda od svinjskog mesa u mnogim trgovačkim lancima, tako da postajemo komotni otići u bilo koje doba dana u dućan ili mesnicu i kupiti ono što želimo.

Danas kolinje (ono malo što se kolje doma) traje najduže jedan i pol sat, samo klasično klanje, pandlanje i većina

mesa se sprema u škrinju, nešto malo se radi kobasica, a krvavice i tlačenice se gotovo više i ne rade u kućnim radinostima, već se kupuju gotovi u raznim trgovačkim centrima ili mesnicama.

Nadalje, sve svinje u Republici Hrvatskoj moraju biti označene ušnim markicama ili tetoviranim brojem te je obavezna pretraga na Trichinellu spiralis u ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji. Isto tako, klanje svinja na gospodarstvima koja su prilikom kategorizacije dobila ocijenu 1, a čije je meso namijenjeno za osobnu uporabu u kućanstvu, potrebno je prijaviti veterinarskoj organizaciji najkasnije 24 sata prije klanja, nužno je provođenje svih potrebnih preventivnih mjera radi ranog otkrivanja i sprečavanja unosa virusa afričke svinjske kuge u RH. Prema Uredbi o zdravlju životinja 2016/ 429, sve lokacije, odnosno farme i gospodarstva na kojima se drže svinje, bez obzira na njihov broj, moraju se registrirati.

Kontakt: BIOINSTITUT d.o.o.

Rudolfa Steinera 7

T. + 385 40 391 480 F. + 385 40 391 488

6 Kolinje

25. studenoga 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kolinjski recepti

Powered by:

ČRNE ČURKE OD HAJDINSKE KAŠE

SVJEŽA SVINJSKA JETRICA NA NAGLO Sastojci: - svježa svinjska jetrica - luk, češnjak, sol i papar.

Priprema: Iznutrice je važno pripremati svježe, pa je kolinje idealno za pripremu ove delicije.

Tradicionalna je priprema svinjskih jetrica pirjanih na luku. Jetra imaju jak okus pa je najbolje narezati je na tanke kriške i marinirati kratko u mlijeku kako bi

Sastojci: - svinjski špek od potrbušine ili sala (ako ne radite slanine, može i špek skinut s leđnog dijela svinje).

se izgubila gorčina. U tavici prvo pirjate luk, dok se ne karamelizira. Izvadite luk sa strane pa na ulje dodate jetrica. Pecite ih kratko dok površina ne postane smeđa, dodajte tanke ploškice češnjaka, izmiješajte s karameliziranim lukom i na kraju posolite i popaprite.

Po želji, jetru se prije pirjanja može uvaljati u malo brašna.

Kilogram svinjske jetre stoji 9,90 kuna.

CVIRKI

Priprema: Domaći svinjski špek koji nismo izdvojili za slanine, dakle, onaj nešto manje kvalitete, obično od potrbušine i sala, narežite na kockice i pecite u prikladnoj posudi na laganoj vatri tako dugo dok čvarci ne porumene. Kada su čvarci pečeni, dodajte malo mlijeka, stisnite ih prešom za čvarke.

Stisnute čvarke posolite dok su još topli. Ako ih jače stisnete, čvarci će biti tanji i hrskaviji. Za kilogram čvaraka, ovisno koliko su stisnuti, treba od 8 do 10 kilograma špeka.

Drugim riječima, kilogram čvaraka stajat će od 112 do 140 kuna jer se špek prodaje po 18,90 kuna za kilogram.

Sastojci: - 2 kg heljdine (hajdinjske) kaše - 2,5 l svinjske krvi - polovica svinjske glave - 1 svinjska pluća - 300 g luka - mljevena crvena paprika - 1 žlica masti - 100 g začina za krvavice (čurke)

te još krvi prema potrebi.

Dobro sve promiješajte i punite crijeva. Oblikujte kolutove željene veličine i crijeva dobro vežite tankim konopcem.

Krvavice kuhajte u vreloj vodi oko 10 minuta i ohladite. Prije posluživanja pecite 20 minuta u pećnici zagrijanoj na 170 stupnje-

Priprema: Glavu i pluća kuhajte s lovorom.

Nakon što se skuha, ohladite i sameljite. Heljdinu kašu operite i na nju ocijedite vodu u kojoj se kuhalo meso.

Kaša treba dobro nabubriti. U međuvremenu, luk popržite na masti. Kada je sve pripremljeno, u veću posudu stavite kašu, meso, luk i pola količine krvi te sve dobro promiješajte. Dodajte začin za krvavice, sol, papar po želji

va. Poslužite uz dinstano (pirjano) kiselo zelje i restani krumpir.

Za črne čurke treba 54 kune za kašu, 10 kune za polovicu glave, 6 kune za kilogram pluća, 15,90 kn za deset metara crijeva, dakle 86 kuna. Kako Vajda ne drži krv, za taj dio trebate se snaći sami.

BELE ČURKE Sastojci: - 1 kg prosene kaše - 4 luka - pileća mast - sol i papar po potrebi - 1 glavica češnjaka - crijeva.

Priprema: Kašu skuhajte, dodajte pečeni luk, sitno sjeckani češnjak, sol, papar te pileću mast. Izmiješajte i napunite crijeva, a zatim ih prokuhajte pet minuta i ohladite. Prije posluživanja ispecite ih u pećnici ili na tavi.

Kilogram prosene kaše stoji 25 kuna.

Sastojci: - 8 kg svinjetine: but, lopatica te sitniji dijelovi mesa ostali od rezanja i oblikovanja pojedinih komada mesa i špek - 2 kg govedine, obično se radi o junečoj lopatici - 30 dag soli - 5 dag papra - 5 dag crvene paprike - 4 glavice češnjaka.

DOMAĆE KOBASICE

Priprema: Meso sameljite na krupnijim šajbama. Nakon toga sve sastojke dobro zamijesite i začinite te napunite svinjska crijeva dobivenom smjesom.

Kada napunite crijeva, vežite ih na dužinu oko 10 cm. Nakon toga ih stavite dimiti 2-3 dana.

Kada ih izvadite iz dima, možete ih malo prepeći te dobro ohlađene staviti u tiblicu. Ako ih želite jesti kuhane, kuhajte ih oko 15 minuta.

Napomena: Dan prije nego ćete spremati kobasice, 4 glavice češnjaka kuhajte u 1 litri vode dok ne omekša te kroz gazu procijedite sav sok. Za kobasice će vam trebati 220 kuna za svinjetinu, 130 kuna za juneću lopaticu i još 50-ak kuna za crijeva u koje idu kobasice. Sve skupa je oko 400 kuna.

25. studenoga 2022.

Kolinje 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HLADNETINA Sastojci: - 1 kg sušenog bunceka - 1 kg ostalog mesa poput svinjskih nogica, kožica, svinjskog repa, otprilike u stim omjerima - voda - 4 lovorova lista - 2 glavica luka - 3-4 češnja češnjaka - 4 žličice soli - 1 žličica papra u zrnu, Vegeta.

Priprema: U veći lonac stavite nasječene nogice, buncek, kožice i sve ostale sastojke.

Zalijte hladnom vodom koja mora dobro prekriti meso i posolite.

Juhu kuhajte na laganoj vatri oko 4 sata sve dok nogice i meso dobro ne omekšaju. Kožice izvadite iz juhe.

Kada je meso kuhano, izvadite ga iz juhe i rasporedite u zdjelice. Juhu ostavite u loncu pola sata da se slegne kako bi ostala bistra.

Preko cjedila nalijevajte juhu na meso.

Računamo li cijenu mesa, dakle, kilogram bunceka je 27,90 kn, dok su ostali komadi po 8 kuna, samo za meso treba izdvojiti 38ak kuna.

Sastojci: - svinjski želudac - 5 kg svinjskog mesa od glave - 20-25 dkg svježi špek - 20-25 dkg masne i nemasne kožice - papar, crvena mljevena paprika (i slatka i malo ljuta po želji) - sol po potrebi.

SLANINE (kosana mast)

PRIPREMA: Svježi svinjski špek, i to onaj najkvalitetniji odnosno najtvrđi odvojenom od leđa svinje, narežite na komade i kuhajte zajedno s kožom. Kada je kuhan, odstranite kožu i dobro ohladite. Nakon toga špek sameljite što sitnije. Mljevenom špeku dodajte sol i dobro promijesite. (Sol se može dodati i prije samog

mljevenja i to tako da se dvije strane komada lagano uvaljaju u sol i potom se stavljaju u mašinu za mljevenje).

Napomena: Potrebno je dodati 2 % soli na količinu kuhanog špeka.

Kilogram špeka stoji 18,90 kn pa sve zavisi koliko želite slanina, toliko ćete kupiti i potrošiti za špek.

Priprema: Svinjski želudac i meso stavite u rasol na 2-3 dana. Za jedan svinjski želudac potreban je nadjev od otprilike 5 kg mesa (i masniji i manje masni dio), špeka i kožice.

Ako će biti više kožica, prezvušt će se ljepše stisnuti. Sve sastojke narežite na rezance, dodajte papar, sol, crvenu slatku i ljutu mljevenu papriku - sve po želji.

Sve dobro promiješajte i napunite svinjski želudac, a krajeve čvrsto zavežite špagom. Špagu možete zavezati tako da želudac stavite na štap na kojem će se kuhati, zato što želudac mora visjeti

PREZVURŠT

u vodi, a ne smije biti na dnu.

Kuhajte na laganoj vatri sat i pol do dva sata.

Na nekoliko mjesta želudac probodite iglom kako bi izašao zrak te tako provjerite je li prezvušt kuhan. Kada

je kuhan, izvadite ga, stavite na ravnu površinu, pokrijte čistom daskom te na njega stavite kamen.

Pritom pazite da kamen ne bude pretežak jer bi prezvušt mogao puknuti. Kada se

dobro stisne, sušite ga na dimu najmanje 24 sata.

Cijena: Svinjska glava stoji 50 kuna, oko 5 kune špek, kožice oko 3 kune, dakle, za meso treba oko 56 kuna.

MESO Z TIBLICE - RASOL Sastojci: - svinjsko meso: but, vratina, kare, lopatica - svježi svinjski špek s kožom - sol, papar, češnjak.

Priprema: Meso natrljajte solju i paprom. Pripremite rasol: voda, sol, malo octa. Stavite meso u rasol te ga svaki dan polijevajte i okrećite. To radite do deset dana. Nakon toga maknite rasol. Natrljajte meso češnjakom i ostavite tijekom noći.

Ujutro na meso nalijte hladnu vodu i ostavite nekoliko sati.

Nakon toga ga dobro obrišite i stavite sušiti. Sušenje traje 3-4 dana. Nakon što je sušenje završeno, u vrućoj vodi

opere se meso te se stavi peći u pećnicu. Meso se nakon toga ohladi i tako ohlađeno spremi u tiblicu.

Ovisno koji komad mesa odaberete i naravno koju

količinu, tako će na kraju ispasti i računica. Uglavnom, svinjski vrat kilogram stoji 24,99 kuna, lopatica bez kosti 24,99 kuna, but 27,90 kuna, slabina 26,90 kn.

8 Kolinje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. studenoga 2022.