Međimurske novine 1534

8kirurga odlazi

Godina XXX Broj 1534

Cijena 1,50 eur

Čakovec, PETAK, 7. veljače 2025.

ANKETA POD VUROM

Pečete li kolače kod kuće ili ih kupujete?

Ovih dana cijene su u vrtoglavom porastu, pa tako za neke namirnice koje koristimo svakodnevno plaćamo puno veće iznose nego što je to bio slučaj prije samo par godina, ali ista stvar vrijedi i za gotove proizvode poput kolača. Inspirirani nedavnim bojkotom, odlučili smo naše

NEMA SMJENE na Međimurskom veleučilištu

Igor Klopotan i dalje na poziciji dekana

Igor Klopotan ostaje dekan Međimurskog veleučilišta, tako je odlučeno na ovotjednoj sjednici Upravnog vijeća.

Međimurce pitati što oni misle o pečenju kolača kod kuće, rade li uopće kolače kod kuće ili ih samo kupuju te isplati li se više kupovati ili ih raditi u udobnosti svoga doma. Kakve smo odgovore dobili, saznajte u nastavku naše Ankete pod vurom. (Benjamin Jakopić, Foto: Mario Golenko)

Nada Sabol, Čakovec - Pečem, ali dosta i kupujem, a uglavnom se tu radi o kiflicama, vanilin kiflicama, išlerima i slično. Tu i tamo složim gibanicu, ali to je par puta na godinu. Pitanje ako se ispla� je ovisno o vremenu. Za familiju se bolje ispla� doma, znam što oni žele pa im to složim i to se pojede. Ovako količinski dok kupite, čini vam se da je skupo, ali sve to ima svoj razlog.

Marina Hajdarović, BelicaManje-više kupujem, a ako radim nešto kod kuće onda je to uglavnom dizano �jesto. Ja i suprug smo sami, tako da se nama ne ispla� kod kuće radi�, pa nam se više ispla� kupi�. Da nas je više kod kuće, onda bi se možda ispla�lo. Prije par godina, još za vrijeme korone, nas je bilo pet kod kuće pa se ispla�lo doma radi�.

Suzana Mar�njaš, Čakovec - Ovisi kako kad. Klipići se doma rade, a kremšnite, šampite kupim. Doduše doma se po meni više ispla� peći, jer onda je to ipak domaće i � si to sam napravio. Doma živim sama, ali kad pečem kolače, klipiće i slično onda to radim za cijelu familiju.

Miroslav Makar, Čakovec - Kolače uglavnom peče supruga, i tu se radi o svakakvim – kremas�m, dizanim, suhim. Jako rijetko kupujemo kolače, jer domaće je ipak domaće i ništa ne se može mjeri� s �me. Domaći kolači možda jesu skuplji, ali su puno zdraviji, nemaju �h raznih emulgatora i sličnih stvari u sebi.

Lidija Mesarić, Čakovec - Jako malo ih kupujem, volim sve doma peći. Tu se radi o suhim, malim, božićnim, uskrsnim, dizanim, sve pečem. Ne ispla� se previše naspram kupovini, ali domaće je ipak domaće. Doma živimo ja i muž, ali pečem i za djecu kad dođu pa si onda odnesu doma i bezbrižni su što se toga �če.

Jednoglasna odluka o ostanku dekana

- Upravno vijeće je zaključilo da u organizaciji rada veleučilišta postoje određene manjkavosti koje daju prostora daljnjim poboljšanjima u komunikaciji tijela veleučilišta, zaposlenika i dekana, ali da iste manjkavosti nisu takve naravi da bi bile osnovan razlog za razrješenje dekana. Posljedično, Upravno vijeće Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, čiji su članovi i predstavnik radnika veleučilišta i predstavnik Vijeća veleučilišta, donijelo je jednoglasnu odluku da je Prijedlog za pokretanje postupka razrješenja dekana Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, nasl. izv. prof. dr. sc. Igora Klopotana, v. pred., neosnovan, stoji u priopćenju predsjednice Upravnog vijeća Dijana Mandić.

Prijedlog za razrješenje podnijelo je sedam članova vijeća MEV-a

Postupak za razrješenje dekana Igora Klopotana, piše dalje, podnijelo je sedam od dvadeset i dvoje članova Vijeća Veleučilišta Međimurskog veleučilišta.

Upravno vijeće na sjednici održanoj dana 5. veljače 2025. g. razmotrilo je Prijedlog kao i usmeno očitovanje dekana koje je potkrijepio odgovarajućim pisanim dokazima.

Ustvrdilo je da je dekan poštivao opće akte veleučilišta, osobito one koje se tiču evidencije radnog vremena,

Prof. dr. sc. Igor Klopotan, dekan Međimurskog veleučilišta

da je sazivao sastanke zaposlenika, da nije ignorirao zahtjev sindikalnog povjerenika za održavanjem skupa radnika, da je odgovarao na pritužbe i predstavke zaposlenika te da je svojim postupcima usmjeren na ostvarivanje misije i vizije Veleučilišta.

Upravno vijeće stoga poziva cijeli kolektiv Veleučilišta da zajedničkim snagama i međusobnim uvažavanjem, poštivanjem tijela Veleučilišta, kao i uvažavanjem i poštivanjem odgovorne osobe Veleučilišta – dekana nasl. izv. prof. dr. sc. Igora Klopotana, v. pred., u konstruktivnom dijalogu razriješe eventualna pitanja koja uzrokuju nezadovoljstvo dijela kolektiva, te da djeluju na razvoju novih i unaprjeđenju postojećih studijskih programa čime osiguravaju opstojnost i razvoj Veleučilišta u pozitivnom akademskom ozračju, u cilju osiguranja i povećanja broja studenata i kvalitete studijskih programa Veleučilišta te jačanja uloge samog Veleučilišta u široj društvenoj zajednici. (vv)

KREĆE SANACIJA Uske ulice u Čakovcu

Zatvara se područje od Varteksa do staračkog doma

Za 10-ak dana kreću radovi na rekonstrukciji Uske ulice u Čakovcu te na sanaciji i obnovi pješačkih staza i parkirališta.

- Riječ je na potezu od Strossmayerove ulice, Otokara Keršovanija kroz čitavu Ljepoticu prema Domu za starije i nemoćne, odnosno prema središnjem parku koji se trenutačno uređuje, istaknula je Ljerka Cividini, čakovečka gradonačelnica.

Vrijednost investicije je 538.000 eura, a rok za izvođenje radova je 120 dana.

Stotka na leđima

Blaža Brljaka

Doživjeti stotu, poznata je pjesma o čijim riječima mnogima sanjaju. Blaž Brljak ju baš i nije slušao, ali je i bez nje ovih dana proslavio stoti rođendan.

Prvih 100 je prošlo, a dalje “kak Bog da” – veli Blaž. Blaž je sa suprugom Veronom dobio troje djece koji su mu podarili šest unuka, a najveća radost mu je troje praunuka. (vv)

Prema riječima Dražena Igreca, predstavnika čakovečke tvrtke Gradax d.o.o. skinut će se postojeća kolnička i pješačka konstrukcija te urediti i sva parkirališta sa 78 parkirnih mjesta.

Osim toga, napravit će se nova oborinska odvodnja na cijelom tom prostoru.

- Na pješačke staze položit će se opločnici kao i na dva parkirališta dok će preostala dva biti asfaltirana, objasnio je Dražen Igrec te dodao da će se na jednom od parkirališta

Uska ulica u potpunos� će se obnovi�

urediti i zelena oaza s klupicama za sjedenje. Kad radovi jednom krenu, odvijat će se konstantno. Radove bi eventualno mogli omesti arheolozi ako nešto nađu.

Cesta će biti zatvorena

kao ni kod zgrade Ljepotice. (vv)

za promet, osim za stanare. Stoga svi koji dolaze u Grad, neće više moći parkirati ni iza Privredne banke, ni iza Doma za starije i nemoćne

KAMO VODI rasap kirurgije u Županijskoj bolnici Čakovec

Odlazak polovice kirurga unazadit će bolnicu za 20 godina

- Je li nečiji smišljeni plan da kirurgiju u Županijskoj bolnici Čakovec sroza i marginalizira radi nekih drugih pozadinskih interesa?

Sav trud u osuvremenjivanje bolnice, nabavu opreme i iznad svega kadrovsko ekipiranje, otkazima gotovo polovice od 19 kirurga, pao je u vodu. Proliveno je mlijeko koje smo marljivo skupljali zadnjih 20 godina, a pojam „pacijent” je sasvim nestao iz reforme zdravstva.

Međimurci su zadnjih desetljeća uložili znatne napore u podizanje razine obrazovanja i zdravlja. Odricanjem od svojih osobnih dohodaka, samodoprinosom su podizali škole, ambulante i gradili Bolnicu. Različite politike u različitim razdobljima Međimurcima su osporavale pravo na regionalnu bolnicu vodeći se zastrajelim teorijama da ne treba bolnica u svakoj regiji. Pri čemu se Međi-

murcima guralo pod nos da im je „na 15 kilometara”

Varaždinska bolnica i to ne samo u bivšoj državi, već i u našoj Hrvatskoj. Šire gledano takva politika „da sve nije potrebno svakom selu” dovela je do demografskog sloma, zbog toga što se građane dijeli na one u provinciji, kojima „ne treba” i one u centru kojima treba. Porez pak državi plaćaju svi jednako.

Početkom 70ih bolnica je građena i kao strateška, nakon upada vojne sile u Čehoslovačku

Županijska bolnica Čakovec kakvu danas poznajemo građena je samodoprinosima Međimuraca ranih 60, a potom i ranih sedamdesetih. Drugi put nakon međunarodne političke drame, upada vojne

sile Varšavskog pakta u tadašnju Čehoslovačku, 1968. godine. Tadašnji mudriji lokalni političari shvatili su zdravstvenu strahotu koja bi se dogodila ako bi se podrušili mostovi na Dravi i Muri. Skupa s bolničkim liječnicima pokrenuli su gradnju nove modernije bolnice u Čakovcu. Ona je tada geopolitički bila i ratna bolnica u potencijalno opasnoj situaciji. Te su ugroze danas još i aktualnije, posebice ako imamo na umu i klimatske promjene.

Niti tada, a danas još manje, bolnica bez ozbiljne kirurgije nije prava bolnica. Zbog toga se mora postaviti pitanje je li u pitanju samo igra nečijeg ega ili pak per�idnije smišljeni plan da se kirurgiju u Županijskoj bolnici Čakovec sroza. Je li marginalizacija isforsirana radi nekih drugih pozadinskih interesa, jer umjesto da se odmah zvalo na uzbunu, tvrdilo se kako sve funkcionira?

Rješenje je potrebno odmah

godina kirurškog iskustva, koji suvereno može upravljati operacijama.

Ako je polovica kirurga iz čakovečke kirurgije izvan pogona, postavlja se pitanje kako su kirurški pacijenti zbrinuti preko vikenda, jer je ravnatelj Hren tražio pomoć susjednih upravo za te dane. Uz kirurge u tim ulaze i medicinske sestre i anesteziolozi. Što je sada s njima? Kirurzi surađuju i s drugim odjelima. Njihov izostanak po tome utječe i na rad drugih bolničkih odjela. Teško je opisati koliko su kirurzi važna sastavnica mikrosvijeta bolnice.

Ma što iz uprave pričali, ako nema polovice kirurga, kirurški pogon ne radi normalno, a to će se odraziti i na bolničke �inancije, jer ako nema usluga, nema ni ispostavljanja računa HZZO-u. U nastavku pak će to utjecati i na ugovaranje usluga za iduću godinu.

borskom zastupniku iz vladajuće većine, koji bi u Saboru trebo zastupati interese građana Međimurja: Tko će platiti račun za srozavanje zdravstvene zaštite u Međimurju?

Sven Pal, specijalist dječje kirurgije, prvi je revoltiran napustio čakovečku bolnicu nakon početka krize na kirurgiji. Iako se pričalo da odlazi u inozemstvo ipak ostaje u Čakovcu i to na Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Međimurske županije. Ravnateljica Zavoda za hitnu objavila je kako je nakon provedenog natječaja Sven Pal, dr. med., mr. sc., specijalist dječje kirurgije zaposlen na neodređeno vrijeme. Iz ŽB-a Čakovec na hitnu odlazi i Karla Posavec, dr. med., koja je dosad radila na OHBP-u, koja će tamo biti zaposlena na određeno vrijeme.

Tu se postavlja i pitanje diskriminacije pacijenata jer nam je sada uskraćena garantirana razina zdravstvene zaštite. Pitanje je zašto ravnatelj Nikola Hren tako olako pušta nepodobnu polovicu kirurga da odu iz bolnice?

Javno je nekoliko puta izjavio da će osigurati kirurge iz drugih bolnice pa čak i iz inozemstva. No u stvarnosti su naši ozbiljniji pacijenti samo odgađani ili prebacivani u Varaždinsku bolnicu.

Viška kirurga na tržištu nema, posebno ne onih koji su u punom profesionalnom naponu s petnaestak i više

Hoće li naša bolnica zbog toga dobiti niži status? Je li u pozadini nečija agenda o funkcionalnom spajanju sa susjednom varaždinskom bolnicom ili otvaranje prostora nečijoj privatnoj inicijativi?

Pacijentima iz

Kotoribe nije 15 km do Varaždina

Dakako da pacijenti iz Kotoribe, Preloga ili Štrigove nisu 15 kilometara udaljeni od varaždinske bolnice, nego i više od 50 kilometra. Samo su bolničke zgrade, na 15 kilometara udaljenosti jedna od druge, a ne i pacijenti.

Međimurskim pacijentima će te bolničke usluge učiniti udaljenim i nedostupnim, budu li morali u varaždinsku bolnicu.

Što će se potom dogoditi s praznim kirurškim salama i opremom u našoj bolnici? Hoće li ih zakupljivati privatnici kako bi u njima obavljali kirurške zahvate? Priprema li se možda privatizacija na mala vrata? U ovom trenutku znamo samo da je rasap kirurgije otpočeo. Do sada je bolnicu napustilo četiri kirurga, a još četiri ih je u postupku, ovisno o tome koliko tko ima godišnjeg, radnog staža, itd.

No to nije završetak krize. To je ustvari tek početak. Ako se hitno ne pronađe razumno rješenje, to će našu kirurgiju vratiti dva desetljeća unatrag, jer toliko traje školovanje i usavršavanje kirurga. Uz to, bit će potrebno još barem 15 godina da dođemo na sadašnje grane. To znaju u Ministarstvu zdravstva pa se postavlja pitanje je li to ustvari bila agenda reforme zdravstva?

Za subotu opet najavljen prosvjedni skup građana Političari se rado hvastaju sa svojim zaslugama, ali nikako odgovornošću. Sad je država vlasnik bolnice, a ne županija. Pitanje Ljubomiru Kolareku, sa-

Građanima Međimurja je stalo do bolnice i ne mire se samo tako odlaskom kirurga. Za subotu je, kako smo doznali upitom Policijskoj upravi međimurskoj, opet najavljen prosvjedni skup za 10 sati u Čakovcu.

Onaj održan minule subote bio je najveći prosvjed Međimuraca dosad od osamostaljenja Hrvatske. Na njemu se okupilo preko tisuću građana. Po nekim najavama, nadolazeći bi po brojnosti prosvjednika mogao i nadmašiti subotnji. Tko i u ime čega ignorira građane?

Jedina svjetla točka u ovoj priči je da Hrvatski zavod za hitnu medicinu Međimurske županije koji prihvaća kirurge iz Županijske bolnice.

Pacijenti će tako dobiti kvalitetniju uslugu u životno opasnim situacijama, ali kirurzima je ipak mjesto u kirurškim dvoranama.

Piše:

Božena Malekoci Oletić

Preko �suću ljudi okupilo se na mirnom prosvjedu u znak podrške kirurzima prošle subote

Kirurzi Ma�ja Branilović i Tomislav Novinščak na dan potpisivanja otkaza

Piše i foto: Sanja Heric

Aktualni bojkot trgovina potaknuo je mnoge od nas na razmišljanje o tome kako smo toliko postali ovisni o potrošačkoj kulturi i kako to da danas više ne možemo bez trgovina. „Nekada smo sve imali doma, a danas za svaku sitnicu letimo u trgovinu”, često sam čula ovu rečenicu u svom okruženju, a to nije daleko od istine.

Naši bake i djedovi, majke i očevi, nekada su imali sve što nam je bilo potrebno od hrane u vlastitom domu, a sada, s razvojem modernog društva i potrošačke kulture, gotovo da za svaku sitnicu posjećujemo trgovine. Nedostaje nam usred kuhanja, mlijeko – pravac u trgovinu. Sfali nam origano za pizzu –odmah u trgovinu, jer nam je nadomak ruke. Uključimo auto i za 10 minuta na stolu imamo željenu namirnicu.

Nekada smo u trgovinu išli jedanput na mjesec

Irmica Bogdan iz Železne Gore, koja je rođena sada već davne 1942. godine, pamti život potpuno drukčiji od ovoga danas. Zajedno s obitelji imali su veliko gospodarstvo sa svinjama i kravama, a u trgovinu su išli jedanput na mjesec, kako kaže, samo po šećer i sol.

- Doma smo klali svinje, bilo je mesa, i mogli smo si skuhati sve kaj smo htjeli. Kuhali smo gulaše, trgance k tome ili tjesteninu. Imali smo i vina, jaja, kokoši, pure, race, njih sam još imala prije par godina, prisjeća se Irmica. - Za zajtrk se često jela juha ajnprenovica. To je bilo obavezno. Zafrig se spekel, nutra dolijala voda, stavilo se i tijesto tko je htio. Tjesteninu smo sve radili doma, od rezanaca do mlinci. Imali smo kravlje mlijeko, radili smo sireve i vrhnje. To je bilo pre�ino. Dok nam nije bilo za kuhati ili je bio petak, onda smo jeli sir s vrhnjem, govori nam dalje Irmica. Kruh su isto tako pekli doma u velikoj peći. Današnji kruh iz pekare ne može se ni približno mjeriti s tim domaćim kruhom od nekada. - Danas onaj kruh iz trgovine nije dobar nakon tri dana, a onaj je trajao po tjedan dana i više. Skladištili smo ga u pihnici. Kako se obrok pojeo, tako se kruh nosio nazad u pihnicu. Ja sam pekla non- stop kruh, sve do kad je bio moj suprug živ. Sada nemam volje, a ne uspijemo ni pojesti sve to, govori nam dalje. Ni u čemu nisu oskudijevali. Često su se radili i trganci za glavni objed. Kuhali su se i

žganci s mlijekom, sa zobilom ili s vrhnjem. Selhali su i meso doma, to je bila prava divota.

Osim njive na kojoj su uzgajali pšenicu, kukuruz, krumpir, repu i ciklu, uglavnom za životinje koje su imali doma, imali su i veliki vlastiti vrt. Čak nekoliko njih.

- Na vrtu smo imali vugorke, salate sve vrste, niski grah, paradajza, paprike, radili smo zimnicu, zaključuje naša sugovornica.

Nekada smo sve imali doma, a danas za svaku sitnicu letimo u trgovinu

Naravno, treba imati na umu da se svijet od tada drastično promijenio. Žene su danas uglavnom zaposlene i više ne provode toliko vremena kod kuće kao nekadašnje domaćice koje su bile okosnica svakog kućanstva. Ipak, priče poput ove podsjećaju nas na jednostavniji način života u kojem su ljudi bili manje ovisni o trgovinama i više povezani s prirodom te vlastitim trudom proizvodili ono što im je potrebno. Nije bilo ni društvenih mreža ni interneta koji bi nam nepotrebno odvlačili pažnju i krali nam vrijeme.

Možda nas aktualni bojkot trgovina može inspirirati da barem djelomično vratimo te vrijednosti, odnosno da uzgojimo nešto svoje u vrtu ili pronađemo neko drugo rješenje za to kako ostaviti što manje novaca u trgovinama s obzirom na to da su nam plaće takve kakve jesu.

Kako što manje potrošiti u trgovinama?

Glavno je pitanje kako onda organizirati sebe u ovom današnjem užurbanom svijetu gdje svakodnevno balansiramo između privatnog i poslovnog života i pritom uštedjeti, ili barem manje potrošiti? Kako da prilikom kupnje ostavimo što manje novaca, a ipak kupimo sve ono što nam je potrebno? Znači li to da moramo promijeniti svoj pristup i stil života?

Takozvani meal prep postaje sve popularnija metoda organizacije prehrane. I ne samo da štedi vrijeme, već i pomaže u održavanju zdrave prehrane

Univerzalni recept ne postoji, ali postoje neke cake koje nam mogu olakšati i naš budžet i naše dragocjeno vrijeme. Jedna od opcija koje nam se nude je planiranje obroka unaprijed kako biste iskoristili sve što ste kupili, smanjili otpad i izbjegli impulzivnu kupovinu. Isto tako, kreiranjem jelovnika možete planirati kupovinu namirnica koje su na sniženju, poput sezonskog povrća ili određenih vrsta mesa.

Takozvani meal prep postaje sve popularnija metoda organizacije prehrane. I ne samo da štedi vrijeme, već i pomaže u održavanju zdrave prehrane.

- Imam jednu kolegicu koja doma funkcionira na temelju pripremanja obroka tjedan dana unaprijed. Znači, unaprijed za svaki dan isplaniraju što će kuhati i onda na temelju tog popisa odlaze u trgovinu u nabavku. Tako ne kupuju gluposti. Većinom kuhaju za dva dana, pogotovo kada su u pitanju variva, safti, umaci i tjestenine. Tako i uštede na vremenu utrošenom za kuhanje, govori nam jedna od čitateljica iz Štefanca.

Ono što je još korisno jest da svakako prije odlaska u trgovinu provjerite što već imate kod kuće kako biste izbjegli kupnju duplikata. Preporuča se i kupovina većih pakiranja proizvoda koji se često koriste. To je svakako isplativije jer je cijena po jedinici često niža. No, pripazite da ne kupite previše da se hrana ne pokvari. Isto tako, smrznuto voće i povrće može biti jeftinije i trajati duže od svježeg. Nije na odmet ni da proučite reklamne letke i akcije u trgovinama prije odlaska u kupovinu, koliko god nam to išlo na živce. Mnoge trgovine nude kartice vjernosti koje omogućuju dodatne popuste. Isto tako, srijeda je često dan kada se preklapaju rasprodaje iz prethodnog i sljedećeg tjedna, što može povećati šanse za pronalazak dobrih ponuda.

Dobar savjet je i da steknite naviku provjeravanja cijena svakog proizvoda koji stavljate u košaricu. Nije na odmet ni da na mobitelu uključujte kalkulator, zbrajate cijene i tako se držite zacrtanog budžeta i izbjegnete euro šokove na blagajni. I psihologija ima važnu ulogu prilikom kupovina. A ona kaže: Ne kupujte gladni! Naime, psihološka istraživanja su pokazala da gladni ljudi kupuju više i nepotrebne stvari. Isto tako, potrebno je podsjetiti da ljudi trebaju izbjegavati proizvode koji se nalaze na policama na razini očiju. Pokazalo se da su proizvodi koji su postavljeni u visini očiju

Irmica Bogdan (83) ispričala nam je da su nekada u trgovinu išli jedanput na mjesec, samo po šećer i sol

TEMA BROJA

se jelo

a danas

Iako se mnogima čini kompliciranim, uz dobru organizaciju vrt ne oduzima previše vremena, a za prosječnu obitelj optimalno je imati oko 40 četvornih metara vrta

često skuplji, stoga potražite bolje ponude na višim ili nižim policama. Trgovci često strateški postavljaju skuplje proizvode na vidljiva mjesta, stoga se usredotočite na ono što vam je stvarno potrebno.

Kako si olakšati kuhanje i uštedjeti na vremenu?

Uz novac, vrijeme je de�initivno naš drugi najdragocjeniji resurs koji imamo u životu. Jer znamo da ono stihijski curi i ama baš ništa ga ne može vratiti unatrag. I zato su bili kakvi savjeti kako uštedjeti prilikom kuhanja itekako vrijedni.

- Pileći saft s integralnom tjesteninom sam skuhala za dva dana i za to mi je trebalo sat i pol i to smo imali dva dana, kaže nam naša sugovornica iz Štefanca, i dodaje da njezina obitelj uglavnom tako funkcionira tijekom tjedna.

- U šoping odlazim jedanput na tjedan i to petkom. Ne trošim ni puno vremena na to. Znam što trebam i ciljano kupujem. Tu dosta štedim i na vremenu pa tako za tjednu nabavku trošimo najviše oko 15 minuta. Kupujem u jednoj te istoj trgovini i već znam unaprijed gdje se nalaze ti određeni artikli koje kupujem, priča nam naša sugovornica.

Srećom, moderna tehnologija nudi brojne inovativne uređaje koji nam olakšavaju svakodnevni život, posebice u kuhinji. Dva aparata posebno se ističu kao neizostavni saveznici u borbi protiv kroničnog nedostatka vremena: pekač kruha i friteza na vrući zrak.

U zadnje vrijeme sve su popularniji pekači kruha, pretvaraju pripremu svježeg kruha u jednostavan i automatiziran proces bez odlaska u kupovinu. Iako će sada zazvučati kao reklama, dovoljno je ubaciti sastojke, odabrati željeni program, a pekač će obaviti sav posao – od miješanja tijesta do pečenja savršeno pečenog kruha. Funkcija timera omogućuje da se sastojci pripreme navečer, a ujutro vas dočeka miris svježeg kruha.

Osim uštede vremena, pekač kruha omogućuje kontrolu nad sastojcima i izradu puno zdravije verzije kruha po vlastitom ukusu, bez aditiva i konzervansa.

Drugi vrlo koristan aparat je friteza na vrući zrak koja je izvrsna zamjena za tradicionalno prženje u dubokom ulju koje oduzima puno vremena, zahtijeva puno ulja i rezultira masnim jelima. Tehnologija ove friteze koristi vrući zrak za cirkuliranje oko hrane, stvarajući hrskavu koricu bez potrebe

Vlastiti vrt –

najbolje rješenje?

Najbolji savjet, složit će se u tome svi vrtlari, jest taj da ako želite jesti i zdravo, domaće i pri tome uštedjeti i u novčaniku, da se de�initivno isplati raditi vrt. Naši izračuni kada smo radili priloge o vrtu, pokazali su da je za jednu prosječnu obitelj optimalno imati 40 kvadrata vrta. I ne, nije to toliko komplicirano i ne oduzima toliko vremena ako si organiziran vrtlar.

U prilog tome govorila nam je i 34-godišnja mlada majka Zvjezdana Kovačić iz Železne Gore. Majka je dvoje djece, Zite koja će na proljeće napuniti šest godina te malenoga Tea koji ima 9 mjeseci, i s kojim je trenutno na porodiljnom.

Ona je uz vlastiti posao, brigu oko djece, svakodnevnog kuhanja i pospremanja, uz dobru organizaciju uspjela pronaći vremena i za uzgoj vlastitog povrća. Prioritet joj je domaće i zdravo povrće, bez pesticida i nekakvih drugih kemikalija. A uz to, još se bave i proizvodnjom borovnica i aronije. Dakle, kad se hoće, sve se može!

- Već sam kao mala pomagala mami Gabrijeli na vrtu. Živjeli smo na selu u Macincu i to je bilo normalno. Uvijek sam joj pomagala okapati vrt. Normalno je bilo da svatko ima svoj vrt u selu i nismo ništa morali kupovati osim dok je bila tuča, priča nam Zvjezdana dok obilazimo njihovu njivu i nasade.

- Najprije sam radila neke jednostavne poslove, a onda dok sam bila veća sam radila i neke zahtjevnije poslove. Uvijek nam je bilo bitno da je to naše domaće, a sada kada cijene namirnica idu gore tim više nam je bit-

za velikom količinom ulja. Rezultat su brzi, zdraviji i jednako ukusni obroci. U njoj možete peći sve, od krumpirića i pilećih krilca do povrća i kolača.

Najbolji savjet, složit će se u tome svi vrtlari, jest taj da ako želite jesti i zdravo, domaće i pri tome uštedjeti i u novčaniku, da se definitivno isplati raditi vrt

nije. Kada imamo domaće, barem znamo što jedemo, a ovo što se kupuje iz uvoza je uvijek pod upitnikom. Sreća što živimo tu gdje živimo i da nam priroda omogućuje da imamo vlastiti vrt, dodaje Zvjezdana i napominje da je uz angažman oko vlastitog imanja počela i više proučavati zdravu prehranu.

- Kada sam se oženila, tu praksu stvaranja vlastitog vrta nastojim prenijeti i na svoju obitelj. Na velikome ne sadim, samo za nas, ono što najviše volimo jesti i da imamo povrće za zimnicu: paprike i rajčice uglavnom za safte umake, krastavce, mrkvicu, salatu, zelje, tikvice, cvjetaču, luk, grašak i grah. Sve što trebamo, i to u malim količinama, nastavlja dalje. Na pitanje koliko vremena troši na vrt, Zvjezdana odgovara: - Dok se posadi, nije tako veliki problem, više onda održavanje i zalijevanje kad su suše. Onda treba svaki dan zalijevati. To je dosta, pa dolazi okopavanje, ali nije to neka zahtjevna briga, ako imaš na malo. No ako hoćeš da ne bude u draču, onda moraš ići barem svaki drugi dan u vrt, no kada biljke porastu i dobiju svoje prve plodove, onda nema više toliko posla.

Zvjezdana je živi dokaz da je moguće imati vrt uz djecu, obitelj i posao. - Organizacija je pola posla. Kak se veli, vreme se još i najde, samo ako je volja, kaže nam naša simpatična sugovornica.

- Mislim da ćemo u budućnosti svi biti prisiljeni imati vlastite vrtove. Sve će poskupjeti, voće će valjda koštati kao i meso, zaključuje Zvjezdana.

A možete ju koristiti i kao mikrovalnu pećnicu za grijanje hrane. Odlično, zar ne? I ovo zadnje se valjda većini neće sviđati. Jutarnja kava u ka�ićima prije posla je ritual kojeg se mnogi ne odriču. No, taj odlazak u ka�ić može oduzeti dragocjene minute, a u zadnje vrijeme nisu baš te kave ni jeftine. Ušteda vremena je očita, a kvaliteta i okus kave su optimalni, a ako koristite original kapsule i jednake onima u ka�ićima, ponekad i bolji od njih. Iako svi ovi aparati traže početno ulaganje, na kraju kada se se sve zbroji i oduzme, oni ispadnu isplativi.

Zvjezdana Kovačić (34) na proljeće će radi� vrt za svoju četveročlanu obitelj jer smatra da je domaće najbolje i najje�inije

Trgovine otvorene ove nedjelje, 9. veljače

Trgovine KRK

• Čakovec, T. Goričanca 6

• Čakovec, V. Morandinija 21

• D. Vidovec, Glavna 45

• Draškovec, Draškovićeva 13

• Hlapičina 172

• Hodošan, Cvjetna ulica 1

• Kotoriba, Sajmišna 2a

• Križovec 17

• Mihovljan, Prvomajska 92

• Nedelišće, M. Viljevca 2

• Palovec, Glavna 43

• Podbrest, M. Kovača 42

• Prelog, Trg Slobode 1

• Sveti Urban 33

• Šenkovec, Pavlinska 5

• Žiškovec, Glavna 72 Ostale trgovine

• EUROSPIN Čakovec (8-20 h)

• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)

• JUG MALL Čakovec (8-16 h)

• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)

• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)

• PEK-TONI, Čakovec (7-13 h)

• STUDENAC, Cirkovljan (8-14 h)

• STUDENAC, Donja Dubrava (8-20 h)

• SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)

SUSRET PODUZETNIKA u Lendavi

Susjedi nisu samo konkurencija

U petak, 31. siječnja, u graničnoj je slovenskoj Općini Lendava održan susret poduzetnika i gospodarstvenika, koji je okupio sudionike s obje strane granice Mure. Susretu su uz gradonačelnika Dražena Srpaka prisustvovali i poduzetnici s područja Murskog Središća Franjo Sobočan i Damir Frančić, koji su podijelili svoja iskustva i uspješne poslovne modele sa svojim kolegama iz Lendave. (BMO)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN

ŠTO ĆE ostati od Varteksa

Hoće li Varteksovo ime čuvati svečane vojne odore

Na skupštini vjerovnika, 30. siječnja dogovoreno da rade maloprodaja i da se s Ministarstvom obrane pregovara o šivanju svečanih odora

Nekadašnji tekstilni div, ponos Varaždina, koji je u zlatnim vremenima zapošljavao i 10.000 djelatnika, završio je sredinom srpnja prošle godine u stečaju.

No i nakon pokretanja stečaja Varteks nije u potpunosti otpisan. Vjerovnici i stečajni upravitelj Tomislav Đuričin i dalje raspravljaju u sudbini posrnulog diva.

Na skupštini održanoj 30. siječnja odlučivali su vjerovnici s ukupnim tražbinama od 22,49 milijuna eura.

Vjerovnici Varteksa u stečaju većinom glasova odlučili su da se proizvodnja neće nastaviti, ali i da se nastavlja poslovanje u dijelu prodaje robe i održavanja hladnog pogona, navodi se

u zapisniku objavljenom na sudskoj elektronskoj oglasnoj ploči.

Za nastavak proizvodnje glasali su uglavnom bivši radnici Varteksa, kojima je �irma u stečaju dužnik, ali su ostali u manjini. Ukupan zbroj njihovih tražbina iznosi 1,61 milijuna eura.

S druge strane, za nastavak poslovanja koji se odnosi na prodaju robe i zadržavanje hladnog pogona glasovali su vjerovnici s više od 90 posto utvrđenih tražbina. Stečajni upravitelj Tomislav Đuričin predložio je da se nastave poslovi vezani uz prodaju robe u trgovinama koji ostvaruju prihode te da bi bilo racionalno da se nastavi prodaja zaliha do kraja travnja.

PROMJENE u vlasničkoj strukturi

Stečajni upravitelj zagovara poslovanje s Ministarstvom obrane

S druge strane, stečajni upravitelj Tomislav Đuričina određenu perspektivu Varteksa u stečaju vidi u uspostavi poslovanja Varteksa s Ministarstvom obrane u proizvodnji službenih i svečanih odora.

Vjerovnici su izglasali odluku kojom se daje suglasnost stečajnom upravitelju za poduzimanje pripremnih radnji radi istraživanja i pripreme ponude Ministarstvu obrane s time da će se za konačnu odluku o podnošenju ponude i sklapanju ugovora o javnoj nabavi službenih i svečanih odora glasovati na

sljedećoj skupštini zakazanoj za 12. veljače.

Kompleks zgrada ima status kulturnog dobra

Varteks je osnovan 1918. godine i ima i zgrade koje je Ministarstvo kulture rješenjem od 26. lipnja 2024. godine utvrdilo: „Da sklop povijesnih industrijskih građevina na području kompleksa Varteksa ima svojstvo kulturnog dobra”. No prije ili kasnije tom prostoru će se morati udahnuti novi život. Namjenu prostora određuje Generalni urbanistički plan grada Varaždina, dok će se detaljnija namjena prostora odrediti detaljnim urbanističkim planom koji grad Varaždin tek treba donijeti. (BMO)

Siščani i formalno postali većinski vlasnici Čakovečkih mlinova

Sisačka kompanija Mlin i pekare d.o.o. službeno je stekla većinski udio u Čakovečkim mlinovima d.d., pokazuju dokumenti objavljeni na Zagrebačkoj burzi. Njihov udio povećan je s dosadašnjih 31,18 % na 51,84 % nakon provedene dokapitalizacije vrijedne 7,6 milijuna eura, a ta je tvrtka svoj status najvećeg pojedinačnog dioničara „unaprijedila” u status vlasnika većinskog paketa dionica. Podsjetimo, dokapitalizacija je provedena izdavanjem

Ljudi pucaju kao truli čirevi

to je Gimnazija Josipa Slavenskog ili Ekonomska i trgovačka škola, njezini učenici ili djelatnici po tzv. islamistima “skrivili Allahu” da su došli na metu prijeteće islamističke poruke školi. Svijet je zaista postao veliko selo u kojem agresivci ne biraju žrtve. Nemoćni da se suoče s moćnicima na metu stavljaju nedužne. Skrivaju se po lažnim pro�ilima, nastoje sijati nered i uznemiravati.

Dok policija ne otkrije pošiljatelja poruka na više adresa hrvatskih škola, možemo samo razmišljati kome je to palo na pamet. Da pošiljatelj zametne trag, lako je moguće da se sakrio iza krinke islamista, a u stvarnosti je možda neki čovječuljak, koji bi htio biti veći od svoje plašljive sjene. Netko tko nije osobno realiziran i ovime bi si htio dati na važnosti.

Živimo u vremenu u kojemu nema mjesta za prosječ-

nost, već je ona podcijenjena i omalovažena. Svi su pod pritiskom izvrsnosti. Ističe je se kao jedinu vrijednu vrlinu, a zaboravlja na druge vrijednosti: empatija, solidarnost, poštovanje, uvažavanje drugih.

Nije čudno da svijet puca po šavovima zbog tog pritiska da se postigne izvrsnost. To je nemoguće. Ako bi svi bili izvrsni u stvarnosti to nije nitko.

Ljudi su različiti i zbog toga bi na cijeni više trebala biti suradnja od bespoštedne

5,73 milijuna novih dionica Čakovečkih mlinova, čime je temeljni kapital društva povećan s 13,66 milijuna na 21,26 milijuna eura.

Transakcija je realizirana unosom poslovnih udjela u društvu NewMip d.o.o. iz Siska te dionica Zagrebačke pekarne Klara.

Promjene u vlasničkoj strukturi značajno su utjecale na pozicije mirovinskih fondova koji su dosad bili među najvećim dioničarima.

Udio fondova pod upravom Allianz ZB-a pao je s

33,75 % na 21,7 %, dok je udio PBZ Croatia osiguranja smanjen s 24,8 % na 15,93 %.

Trgovački sud u Varaždinu upisao je promjene u sudski registar 31. siječnja 2025. godine. Time je završen proces konsolidacije vlasništva u jednom od najznačajnijih hrvatskih proizvođača brašna i pekarskih proizvoda, čija povijest seže do 1893. godine.

Preuzimanjem većinskog udjela u Čakovečkim mlinovima, sisačka kom-

panija dodatno jača svoju poziciju na hrvatskom tržištu prehrambene industrije, a ova transakcija ujedinila je dva značajna proizvodna sustava u sjevernom i središnjem dijelu Hrvatske. Čakovečki mlinovi, osim proizvodnje brašna i pekarskih proizvoda, u svom portfelju imaju i trgovačke lance Metss i Trgostil, a bave se i drugim djelatnostima u prehrambenoj industriji, uključujući uzgoj i preradu poljoprivrednih proizvoda. (ik)

konkurencije u kojoj cilj ne bira sredstvo. Pritisak počinje već od ranog djetinjstva. Time djeci oduzimamo i ono dragocjeno vrijeme kad je njihova zadaća biti samo djeca.

Nije čudno da ljudi pucaju kao truli čirevi, a gnoj iz njih se širi se u zajednicu, među države po cijelom svijetu. Svjedoci smo pojačane agresivnosti kamo god pogledamo. Ne ljudska prava, već pravo jačega postaje univerzalna vrijednost.

To nametanje volje slabijima od strane jačih trenutačno najjače dolazi iz SAD-a. Njihov predsjednik bi milom ili silom kupovao tuđe teritorije kako mu se prohtije, kao da nije predsjednik zemlje koja ima najveću odgovornost za sudbinu svijeta. Naprotiv, njemu se sviđa uloga šefa velike korporacije koja si uzima za pravo preuzimati tuđe teritorije kao da je u pitanju biznis u kojemu veće �irme preuzimaju manje.

Ivan je rado zaplesao i sa svojom unukom Marijom

IVAN ROB vitalan je unatoč visokim godinama

U 93. godini pleše kao i na svadbi

Unatoč godinama, Ivan ostaje u pokretu

Prošlog petka, 31. siječnja, u Bajzovim dvorima u Dekanovcu se održala rođendanska proslava na kojoj je Ivan Rob proslavio svoj 93. rođendan okružen obitelji i najmilijima. S više od devet desetljeća iza sebe, Ivan je proživio bogat i ispunjen život, prepun rada, ljubavi i posvećenosti obitelji. Ivan je rođen i odrastao u Dekanovcu, a svoj životni

put započeo je u poljoprivredi. No, kako to često biva kod nas u Međimurju, život ga je odveo i izvan granica Hrvatske – u Austriju, gdje je proveo 15 godina radeći u tvornici sve do mirovine. No, ni odlazak u mirovinu nije za njega značio kraj rada. Baš suprotno. Po povratku u rodni Dekanovec, vratio se onome što je oduvijek najviše volio – poljoprivredi. Nastavio je obrađivati zemlju, saditi kukuruz i pšenicu te brinuti o vinogradu.

U braku skoro sedam desetljeća

Sa suprugom Anom, koja danas ima 88 godina, u braku je nevjerojatnih 69 godina. Ana je rodom iz Domašinca, a danas zajedno sa suprugom živi u Dekanovcu. Tijekom života radila je na polju, kuhala na svadbama te se brinula o kućanstvu.

Njihova obitelj danas broji sinove Antuna i Zlatka, snahe Vesnu i Ljubicu, te četvero unučadi – Mariju, Igora, Dejana i Josipa. Ponosni su i na svoje praunuke Tima i Vita, koji donose posebnu radost u njihov dom.

Unatoč godinama, Ivan je još uvijek pokretan i većinu poslova u kući obavlja sam, dok Ana bez problema odlazi u trgovinu. Jedino kada je riječ o lijekovima, obitelj im

SAMOZAPOŠLJAVANJE

Želite li postati poduzetnik u 2025.?

pomaže kako bi im olakšala svakodnevicu.

Vjera mu važan oslonac u životu

Osim rada, Ivan je kroz život gajio ljubav prema čitanju, a posebno ga zanimaju svete knjige. Donedavno je redovito odlazio na misu, no u posljednje vrijeme, zbog starosti, više ne može. Ipak, vjera mu ostaje važan oslonac u životu.

Njegov 93. rođendan nije samo proslava dugovječnosti, već i simbol života ispunjenog trudom, ljubavlju i obiteljskim vrijednostima koje su mu oduvijek bile na prvom mjestu.

Na rođendanskoj fešti Ivan je i zaplesao sa svojom suprugom Anom te je pritom pokazao energičnost i spretnost na kojoj bi mu zavidjeli i oni mnogo, mnogo mlađi od njega.

IGRALIŠTA na području Murskog Središća pod rasvjetom

Zadržati mlade na dobrim nogometnim terenima

Zelena ledina za igranje nogometa nije dovoljna

Sela bez udruga, sportskih terena, dućana, vrtića i škola odumiru. Toga su itekako svjesni na području Murskog Središća. - Sada je borba za svakog stanovnika da se prostor ne isprazni, kaže gradonačelnik Srpak. Jedan od načina da se život mladima na ovom području učini privlačnim je i Škola nogometa Rudar koja okuplja stotinjak djece i mladih od vrtićkog uzrasta do U19.

To je baza budućih igrača nogometnih klubova na području Grada Mursko Središće kako klubovi ne bi odumrli, nego da i dalje svako mjesto održi svoj nogometni klub. Imati nove generacije nogometaša je iznimno važno za društveni život mjesta, ali ne manje važno je i stvoriti suvremene uvjete na nogometnim terenima. Vremena

su takva da mladi žele svjetske standarde u kvaliteti života, u protivnom iseljavaju, pa je bitka za ostanak svakog čovjeka sve kompleksnija. Grad Mursko Središće oprema sve terene boljim uvjetima, od navodnjavanja terena do izgradnje rasvjete na igralištima i druge prateće infrastrukture. Ugradnjom rasvjete na nogometnim igralištima u Hlapičini i

Samozapošljavanje je sve popularnija opcija za mnoge nezaposlene osobe koje žele preuze� kontrolu nad svojom karijerom i pokrenu� vlas�� posao. Od 1. siječnja 2025. godine, Hrvatski zavod za zapošljavanje nudi financijske potpore za samozapošljavanje, čiji iznos ovisi o vrs� djelatnos� i organizacijskom obliku poslovnog subjekta. Ove mjere namijenjene su nezaposlenim osobama prijavljenima na evidenciju HZZ-a, koje žele registrira� obrt, trgovačko društvo, samostalnu djelatnost ili ustanovu. Najmanji iznos bespovratnih sredstava je 7000 eura, a najveći 20.000 eura.

Zanimanja koja imaju pravo na potporu

U građevinskom sektoru potpore do 15.000 eura mogu ostvari� zidari, tesari, armirači, keramičari, fasaderi, soboslikari, vodoinstalateri i električari. Metalna i strojarska industrija uključuje CNC operatere, tokare, bravare, zavarivače i alatničare. Autoindustrija obuhvaća automehaničare, autoelektričare, vulkanizere i servisere vozila. Frizeri, kozme�čari, maseri ostvaruju potpore do 7000 eura za otvaranje salona.

Zdravstveni i sportski stručnjaci, uključujući fizioterapeute, nutricioniste i osobne trenere, također su obuhvaćeni programom. U sektoru obrazovanja, potpore su dostupne za edukatore, poslovne konzultante i stručnjake za individualne treninge. To uključuje prevoditelje i učitelje stranih jezika.

Digitalna radna mjesta

IT sektor ima poseban status, pa programeri, web developeri, dizajneri i stručnjaci za digitalni marke�ng mogu dobi� do 20.000 eura za digitalnu tranziciju.

Zelena radna mjesta

Posebne potpore dostupne su i za poduzetnike koji razvijaju projekte vezane uz obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i reciklažu otpada. Tako stručnjaci za solarnu energiju i ekološki savjetnici mogu ostvari� potpore do 20.000 eura. Također, sve veći naglasak stavlja se na održivi turizam i ekološku poljoprivredu, što otvara mogućnos� za one koji žele pokrenu� poslovanje u �m sektorima. Koje djelatnosti ne mogu ostvariti potporu?

Iako je spektar zanimanja širok, određene djelatnos� ne mogu koris�� ovu potporu. To uključuje trgovinu na veliko i malo, prijevoz i skladištenje, smještaj i ugos�teljske usluge, financijske djelatnos� te poslovanje nekretninama. Do kada i kako se prijaviti?

Prijave su otvorene do 30. rujna 2025. godine, a za uspješan ishod potrebno je izradi� poslovni plan i dokaza� da je poslovna ideja financijski održiva. Zavod za zapošljavanje procjenjuje zahtjeve prema jasno definiranim kriterijima, pri čemu je naglasak na radnom iskustvu, obrazovanju i realnos� poslovnog plana. Stručnu pomoć pri izradi poslovnog plana i prijavi možete dobi� putem NORD consul�ng d.o.o. na info@nord-consul�ng.hr ili 095/5580-199. Ne čekajte posljednji trenutak –iskoris�te ovu priliku i pokrenite vlas�� posao uz financijsku podršku!

UGOVORE O zakupu poljoprivrednog zemljišta u Murskom Središću potpisalo pet velikih OPG-ova

Poljoprivrednici

zakupili

zemlju na 25 godina

Štrukovcu završava ciklus postavljanja rasvjete na igralištima. Onu pak na igralištu NK Rudaru će trebati obnoviti jer već zastarijeva, jer je postavljena je pred desetak godina. Pojedini tereni na nogometnim igralištima se navodnjavaju, u doglednoj budućnosti bit će potrebna i umjetna trava zbog klimatskih promjena. (BMO)

Grad Mursko Središće završio je postupak javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, na temelju kojega je gradonačelnik Dražen Srpak potpisao ugovore s najpovoljnijim ponuđačima. Ugovore o zakupu poljoprivrednog zemljišta sklopili su: OPG Aleks Šopar, OPG Matija Balaž, OPG Ivica Varga, OPG Miljenko Zobić i OPG

Leon Zobić. Svi ugovori su sklopljeni na najduži rok od 25 godina, što im jamči dugoročnu sigurnost i stabilnost. Poljoprivrednici su dobili u zakup zemljišta u katastarskim općinama Hlapičina, Križovec, Mursko Središće, Peklenica i Štrukovec. Pojedinom korisniku moglo se dodijeliti najviše 20 hektara poljoprivrednog zemljišta. (BMO)

Magdalena Dovečer, mag.iur.

Piše: Benjamin Jakopić

Ana i Ivan su na rođendanu bez problema i zaplesali

Ivan je s osmijehom na licu proslavio rođendan sa svojom obitelji

Pudlice i tigrovi ili Trumpova dilema

Za svijet je dobro što je Amerika napokon razumjela da više nije sama u geopolitičkoj stvarnosti, dosad je to bilo više-manje deklarativno.

Glavni ekonomski i geopolitički konkurent SAD-a je Kina, zadnji slučaj dogodio se ovih dana zbog umjetne inteligencije, no tu je i nadolazeća Indija u budućnosti.

To zapravo znači da Amerika mora sama sebe razumjeti da više nije svjetski policajac, što prije shvati novu geopolitičku realnost svijeta i pozicionira se, to bolje.

Zbog toga danas, a i u budućim godinama, glavno pitanje američke politike postaje pitanje saveznika, usprkos sadašnjem zatvaranju i carinskim barijerama, a nakon određenih globalizacijskih zabluda.

Jedna od tih globalizacijskih zabluda je da Amerika treba slabu Europu, što je potpuno pogrešno razumijevanje geopolitičkih odnosa. Upravo suprotno, Amerika treba jaku Europu, ne samo vojnu, već i ekonomski, ako želi biti najvažniji geopolitički igrač u svijetu. Jer, što će joj slaba Europa kojoj treba pomagati?

Jednostavno, SAD treba jake saveznike, a Europska unija to potencijalno jest, uostalom, ima više stanovnika nego SAD. No postoji još jedan mnogo važniji geopolitički razlog: jaka Europa oslabit će suradnju Rusije i Kine, što je u interesu slabije strane, odnosno Rusije, koja je pogrešnom američkom politikom gurnuta u zagrljaj Kine. Američki konzervativni krugovi već su pronašli djelomično rješenje sadašnje europske krize, barem kao ideju. Smatra se da bi SAD trebao postati vlasnikom plinovoda „Sjeverni tok

2“. To je zapravo slično njemačkom stavu, prema njemačkom zakonu, dobavljač plina ne smije biti i vlasnik plinovoda. To pak znači da će prije ili kasnije kao argument pregovora i mira u Ukrajini, biti i tema plinovoda. Drugim riječima, ako će SAD biti vlasnik plinovoda, nestat će straha o ovisnosti od ruskog plina i ruske politike u Europi jer se količine plina lako mogu kontrolirati uz dugoročne ugovore. Istovremeno bi njemačka i europska industrija dobila zamah jeftinijim ruskim plinom za izlazak iz krize.

To je danas i najveća Trumpova dilema, želi li svojeg najačeg saveznika Europu kao pudlicu sa skupljim američkim LNG plinom ili kao tigra. Tu se ipak nešto pita i Europu. Tome u prilog govori i žurba u Ukrajini, predsjednik Zelenski zna da je sada na vrhuncu popularnosti i zbog toga traži načine da se održe izbori, usprkos ratnim zakonima. Čim počnu pregovori, njegova će uloga biti bitno manje važna. No sam izborni proces u Ukrajini je problematičan zbog rata, mnogi strahuju od nestabilnosti.

Slijedi pitanje o pudlicama i tigrovima: može li biti jake Europe bez jake Ukrajine?

LAŽNA

DOJAVA o podmetanju bombe ETŠ-u i Gimnaziji J. Slavenskog u Čakovcu

Uznemiravanje islamističkim porukama

- Naslov maila s nepoznate adrese bio je: “Izvukli smo mačeve”

U četvrtak je prekinuta nastava u dvije čakovečke srednje škole: Gimnaziji Josipa Slavenskog i Ekonomske i trgovačke škole zbog maila koji je stigao na službene elektroničke adrese tih škola o postavljenim bombama. Nas teren je odmah izašla policija, koja je nakon pregleda utvrdila da je dojava bila lažna, a kojom se upozorava o postavljenim bombama bile su islamističkog sadržaja na hrvatskom jeziku, ali kao da je tekst pisane uz pomoć umjetne inteligencije, kazala nam je Sandra Breka Ovčar, ravnateljica Gimnazije J. Slavenskog.

Učenici i djelatnici škola su odmah evakuirani. U dogovoru s osnivačem - Međimurskom

KURŠANEC

Što je radio sa sovjetskim kalašnjikovom?

U petak, 31. siječnja, u poslijepodnevnim satima u Kuršancu, na temelju naloga Županijskog suda u Varaždinu, čakovečki policajci pretražili su prostorije obiteljske kuće kojima se koristi 38-godišnjak. Tijekom pretrage pronađena je automatska puška s preklopnim kundakom marke Zastava M 70 AB2, kalibra 7,62 mm s pripadajućim spremnikom, što je jedna varijanta sovjetskog Kalašnjikova.

Automatska puška je oduzeta, dok je 38-godišnjak uhićen te priveden na kriminalističko istraživanje zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela nedozvoljenog posjedovanja, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 38-godišnjak počinio kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari te će se protiv njega podnijeti kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Učenici su pušteni s nastave, a policija pregledala škole

županijom, nastave u ovim školama nije bilo ni u podnevnoj smjeni.

- Mail je stigao u 5.35 sati s nepoznate adrese. Uočila ga je i otvorila tajnica po dolasku

u školu, kazala nam je ravnateljica Gimnazije, a naslov maila bio je: “Izvukli smo mačeve”.

Lažna dojava o postavljenim bombama imala je namjeru poremetiti nastavu u

OKRŠAJ ISPRED Doma zdravlja

školama i izazvati uznemiravanje javnosti. Policija se nakon pregleda škola usmjerila na otkrivanje tko stoji iza adrese i poruke koja je poslana školama. (BMO)

(23) paprenim sprejem

Uznemirujući incident dogodio se u srijedu oko 18 sati ispred ulaza u Dom zdravlja u Čakovcu. Dvadesettrogodišnji mladić je poprskao sprejem i nasrnuo na dvije žene. Mladićev napad vidjeli su iz Doma zdravlja te su pozvali policiju. Da odmah račistimo, nije se radilo o (nezadovoljnom) pacijentu Doma zdravlja, a ni sukob nema veze s Domom zdravlja. Kako nam je rekao Nenad Risek, glasnogovornik policije: - Mladić je od ranije bio u sukobu s dvjema ženama, a na prostoru ispred doma ih je pošpricao s paprenim sprejem i nasrnuo na njih. Ulaz ispred Doma zdravlja je bilo samo mjesto sukoba, kazao je.

- Zbog osobito drskog narušavanja reda i mira policija je nakon dojave privela mladića i protiv njega podnijela prekršajnu prijavu, rekao je Risek. Iz Doma zdravlja Čakovec su preventivno zatražili od Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije da utvrdi da se ne radi o kakvom škodljivom plinu, kazala nam

OPĆINSKI SUD u Čakovcu

Autocestom jurila

Općinski sud u Čakovcu izrekao je minimalnu novčanu kaznu od 250 eura vozačici koja je na autocesti A4 vozila 204 kilometra na sat, što je čak 74 km/h iznad dopuštene brzine od 130 km/h. Za ovakav prekršaj zakon propisuje kaznu od 660 do 1990 eura i privremeno oduzimanje vozačke dozvole, no sud je zbog olakotnih okolnosti odredio značajno niži iznos.

Incident se dogodio 4. kolovoza 2024. godine u 8:51 sati na dionici autoceste u blizini Orehovice.

Vozačica je u svojoj obrani navela da je žurila na misu zadušnicu koja se održavala

u Goričanu za njenog supruga koji je preminuo prije godinu dana. Zbog neplanirano oduženih obaveza, krenula je kasnije na put te je žurila kako ne bi zakasnila na misu. Iako je tužiteljstvo tražilo zabranu upravljanja vozilom

B kategorije, sud je odlučio ne oduzeti vozačku dozvolu. U obrazloženju se navodi da je vozačici automobil neophodan za egzistenciju jer ga koristi za odlazak na posao i prijevoz maloljetnog djeteta u školu. Sud je također uzeo u obzir tešku financijsku situaciju okrivljenice, koja nakon smrti supruga sama otplaćuje stambeni kredit i bila je ne-

je Vlatka Pleh, ravnateljica te dodala da su djelatnici Zavoda ubrzo utvrdili da se ne radi o ničem škodljivom za sve one koji su se zatekli na tom prostoru. Glasnogovornik Risek iz PUM-e pak nam je kazao da se radi o pepper spreju (paprenom spreju), kakav se koristi za samoobranu. (BMO)

koliko mjeseci bez posla zbog promjene radnog mjesta. Pri odmjeravanju kazne, sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir priznanje prekršaja, činjenicu da vozačica nije bila prethodno prekršajno kažnjavana te da prekršajem nisu nastupile štetne posljedice. Vozačica je dužna platiti izrečenu kaznu u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude, uz mogućnost plaćanja dvije trećine iznosa ako uplatu izvrši u zadanom roku. Uz novčanu kaznu, određeno je i plaćanje troškova prekršajnog postupka u iznosu od 30 eura. Presuda je objavljena 5. veljače ove godine. (ik)

Piše: Josip

Uznemirujući incident dogodio

VELIKA TUGA zbog nesreće u Preloškoj ulici u Čakovcu u kojoj je život izgubio 10-godišnji dječak

Počivaj u miru, mali anđele!

Naknadno su nam se u redakciju javili iz II. osnovne škole Čakovec s molbom da napišemo sljedeće. - Luka je u trenutku nesreće gurnuo sestru s namjerom da je spasi od jurećeg auta. Luka je ustvari mali heroj, ispričala nam je jedna od učiteljica

Piše: Sanja Heric

- Luka, volimo te i zauvijek ćeš biti u našim srcima. Hvala ti što si bio dio naše škole, naše obitelji, našega života. Počivaj u miru, mali anđele! Tim su se riječima od malenog dječaka, koji je preminuo u utorak, 4. veljače, oprostile njegove školske kolege i djelatnici II. OŠ Čakovec. Obitelj, prijatelji i rodbina oprostit će se od njega na posljednjem ispraćaju u petak, 7. veljače, u 14 sati, na mihovljanskom groblju.

Luka spasio sestru Lanu

Prometna nesreća dogodila se u petak, 31. siječnja nešto prije 18 sati u Čakovcu u Preloškoj ulici, u trenutku kada je 39-godišnjak, pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 1,61 g/kg, upravljao osobnim automobilom, čakovečkih registarskih oznaka.

Alkoholizirani vozač se obilježenom pješačkom prijelazu nije približavao sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake, odnosno tako da može zaustaviti svoje vozilo kako bi propustio pješake koji su već stupili na pješački prijelaz, izvijestili su

Preminuli

10-godišnji

dječak Luka

Topličanec

Zapaljeni lampaši na mjestu gdje se dogodila nesreća

u policijskom izvješću. Uslijed opisane situacije prednjim bočnim dijelom automobila udario je u djecu pješake koja su pješačkim prijelazom prelazila kolnik Preloške ulice. Ozlijeđena djeca vozilom hitne medicinske pomoći prevezena su u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je utvrđeno da je jedno dijete u nesreći zadobilo teške ozljede opasne po život, dok je drugo dijete teško ozlijeđeno. Zbog težine ozljeda dječak je bio hitno premješten u KBC Zagreb, gdje je preminuo.

Pijani vozač (39) u istražnom zatvoru

O prometnoj nesreći oglasilo se i Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu koje je na dan nesreće uz sudjelovanje policijskih službenika i prometnog vještaka, provelo očevid na mjestu događaja, a 2. veljače 2025. provelo prvo ispitivanje uhićenog hrvatskog državljanina (1986.) zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu.

Postoji osnovana sumnja da je okrivljeni 39-godišnjak 31. siječnja 2025. oko 17 sati u Čakovcu upravljao osobnim automobilom pod znatnim utjecajem alkohola, od preko 1,6 promila, zbog

čega je vozio prevelikom brzinom, koja nije bila prilagođena nailasku na obilježeni pješački prijelaz, kojim je kolnik prelazilo dvoje djece (2014.), pa je na samom pješačkom prijelazu udario vozilom u djecu, uslijed čega je 11-godišnjak zadobio osobito teške ozljede glave, a 11-godišnjakinja teške ozljede.

Državno odvjetništvo podnijelo je prijedlog da se protiv okrivljenika odredi istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela, kojeg je sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu prihvatila i odredila okrivljeniku istražni zatvor.

POVIJEST se ponavlja?

Prije 13 godina stradala djevojčica (7)

Prometna nesreća sa smrtnim posljedicama u Preloškoj ulici u Čakovcu nije jedina koja se dogodila na toj relaciji. Prije 13 godina, u prometnoj nesreći 10. siječnja 2012. godine na raskrižju državne ceste D3 i Preloške ulice, stradala je sedmogodišnja djevojčica iz Čakovca. Podsjetimo, tada je vozač (70) sportskog Mercedesa pretječući naletio na tri pješakinje –baku i njezine dvije unuke blizanke, rođene 2004. godine. Sve tri prevezene su u Županijsku bolnicu Čakovec. Liječnici su se danima

Naknadno su nam se u redakciju javili iz II. osnovne škole Čakovec s molbom da napišemo sljedeće.

- Luka je u trenutku nesreće gurnuo sestru s namjerom da je spasi od jurećeg auta. Luka je ustvari mali heroj, ispričala nam je jedna od učiteljica.

Kaznena prijava protiv vozača Vozač je uhićen i priveden u policijsku postaju, dok je automobil prevezen u dvorište Policijske upra-

NAPAD NA SUCA Igrač NK Paraga zaradio kaznu

od 700 eura

Općinski sud u Čakovcu izrekao je novčanu kaznu od 700 eura igraču NK-a Parag zbog fizičkog napada na nogometnog suca. Incident se dogodio 22. rujna 2024. godine u 18:20 sati u Gornjem Kraljevcu, neposredno nakon završetka nogometne utakmice.

Prema presudi, okrivljenik je na centru igrališta svojim prsima udario suca u rame, izbacivši ga iz ravnoteže zbog čega je sudac pao na tlo. Okrivljenik, 23-godišnji

nogometaš, priznao je prekršaj na sudu, navodeći da je svjestan svoje odgovornosti. Sud mu je izrekao minimalnu propisanu kaznu, uzevši u obzir njegovo priznanje te činjenicu da je nezaposlen i lošeg imovnog stanja. Zbog financijske situacije oslobođen je plaćanja troškova prekršajnog postupka. Kaznu je dužan platiti u roku od 60 dana od pravomoćnosti presude koja je objavljena 17. siječnja ove godine. (ik)

ALKOHOLIZIRANI 31-GODIŠNJAK uznemiravao stanare Ulice Tome Masaryka Policajca nogom u trbuh, policajku ugrizao za nadlakticu

borili za život djevojčice, no ozljede glave bile su preteške. U bolnici je završio i vozač koji je tijekom vožnje doživio moždani udar, zbog čega je izgubio nadzor nad vozilom i udario pješakinje. Građani, inače, Prelošku ulicu opisuju kao “ruski rulet” za pješake, s obzirom na to da jedna strana ulice uopće nema rasvjete. Uvođenje boljeg osvjetljenja, postavljanje prometnih znakova, veće kontrole i povećanje svijesti vozača zasigurno bi doprinijelo tome da se takvo što više nikad ne ponovi.

ve međimurska kako bi se obavio izvanredni tehnički pregled. Zbog obavljanja očevida od 18:15 sati do 23:15 sati dio Preloške ulice bio je zatvoren za sav promet koji se odvijao okolnim ulicama. Protiv 39-godišnjeg vozača osobnog automobila zbog počinjenja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu te će se predati pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske.

U utorak, 4. veljače 2025. godine, oko 15:40 sati u Čakovcu, u Ulici Tome Masaryka, javni red i mir pod vidnim utjecajem alkohola narušavao je 31-godišnjak tako da je u stanu vikao i galamio te takvim svojim ponašanjem uznemiravao druge stanare. Policijske službenike koji su uredovali po tom događaju bez ikakvog povoda je vrijeđao pogrdnim riječima te je uhićen uz uporabu tjelesne snage, no kod primjene sredstva za vezivanje muškarac je desnom nogom udario u trbuh policijskog službenika dok je policijsku službenicu ugrizao za nadlakticu. Budući da je uhićenik i dalje nastavio pružati

NESVAKIDAŠNJI

aktivni otpor pokušavajući se osloboditi iz zahvata, u pomoć su pristigli dodatni policijski službenici te je izgrednik stavljen pod nadzor policije. Policijski službenici zatražili su pregled u Županijskoj bolnici Čakovec gdje je utvrđeno da je službenica zadobila ozljedu u vidu ugriza desne nadlaktice, dok službenik kontuziju desne šake i ručnog zgloba. Protiv muškarca slijedi optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te kaznena prijava zbog kaznenog djela prisila prema službenoj osobi nadležnom državnom odvjetniku. (sh)

INCIDENT kod Hotela Park

Pijana i ozlijeđena vrijeđala policajce koji su joj došli pomoći

U nesvakidašnjem incidentu koji se odigrao u ranim jutarnjim satima u Hotelu Park, 41-godišnja žena prvo je zadobila ozljede u fizičkom sukobu s nepoznatim muškarcem da bi zatim, pod vidnim utjecajem alkohola, vrijeđala policajce koji su pokušavali utvrditi što se dogodilo.

Incident se dogodio u ranim jutarnjim satima 18. siječnja prošle godine. Policijski službenici intervenirali su oko 7:30 sati nakon dojave o narušavanju javnog reda i mira između okrivljenice i neidentificirane muške osobe. Kada su policajci stigli na mjesto događaja, ispostavilo se da je optuženica, zbog ozljeda zadobivenih u sukobu, već prevezena na Hitni bolnički prijem Županijske bolnice.

Prema iskazu policijske službenice, okrivljenica je bila pod vidnim utjecajem

alkohola, no odbila je alkotestiranje. Prilikom pokušaja uzimanja izjave, optuženica je odbijala suradnju i policijskim službenicima dobacivala: "Od***ite, od***ite od mene, pustite me na miru!"

Prema svjedočenju policijske službenice, radi se o ovisnici o opijatima koja često mijenja mjesto boravka, a formalno je prijavljena na adresi Zavoda za socijalni rad Čakovec.

Sud je okrivljenici, uzevši u obzir njezinu raniju prekršajnu evidenciju, odredio minimalnu zakonsku kaznu od 700 eura. Uz to mora platiti i 30 eura sudskih troškova. Do izricanja kazne došlo je u odsutnosti optuženice, koja se nije pojavljivala na ročištima i nije preuzimala sudske pozive na prijavljenim adresama. Presuda objavljena 5. veljače još uvijek je nepravomoćna. (ik)

GRAD ČAKOVEC

Zatvorena je Masarykova ulica

Kako je bilo i najavljeno, gradnja kružnog toga

Masarykove ulice do Ulice Ivana Gundulića odvija se po etapama kako bi se što manje ometao promet. U tijeku treće faza izgradnje, u utorak 4. veljače, za sav promet za-

tvorena je Masarykova ulica. Samim time, na snazi je nova privremena regulacija prometa koja ga usmjerava u Ulicu ZAVNOH-a i Ivana Gundulića.

Vozači se pozivaju na strpljenje i oprez. (vv)

REAKCIJA GRADA Čakovca na tekst Vlaste Vugrinec

Pojašnjenje Grada Čakovca o Urbanističkom planu “Globetka-istok”

Iz Grada Čakovca reagirali su na tekst objavljen u Međimurskim novinama, broj 1532 od 24. siječnja 2025. godine na stranama 10 i 11 pod nazivom „50 godina se čuvalo zemljište za bolnicu i sada se daje privatniku“, novinarke Vlaste Vugrinec.

Prema odredbama Zakona o medijima zatražili su da objavimo ispravak netočne informacije te u cijelosti prenosimo njihovo reagiranje.

privatnom vlasništvu koji su sadašnjim i prostornim planovima bili predviđeni za zdravstvenu namjenu. Županijska bolnica Čakovec nikad nije pokrenula inicijativu za otkupom tog zemljišta niti od Grada zatražila da pokrene postupak izvlaštenja.

Ljerka Cividini i Zvonko Pavlic potpisuju ugovor o sanaciji cesta

Idući tjedan kreće sanacija cesta u Globetki

Piše: Vlasta Vugrinec

Grad Čakovec nastavlja s radovima na obnovi prometnica na svom području. Shodno tome, ovoga tjedna potpisana su dva nova ugovora o izvođenju radova i to na području Globetke, odnosno iza Hotela Park te na jugu.

- Radi se o ulicama Jože Požgaja, braće Weiss, J. Š. Slavenskog, Florijana Andrašeca, Mirka Kolarića, Miroslava Magdalenića, dakle riječ je o kvartu koji je građen 60-ih godina prošlog stoljeća, kaže Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca.

U tom dijelu do sad je izmijenjena kompletna infrastruktura i nakon provedenog postupka javne nabave na kojem je izabrana tvrtka Pavlic asfalt beton iz Donjeg Kraljevca trebali bi krenuti radovi na rekonstrukciji prometnica.

- Uz same prometnice i proširenje kolnika, napravit će se i rekonstrukcija nogostupa i eventualno pokojih raskrižja kako bi se povećala sigurnost i protočnost prometa.

Investicija je vrijedna 601.000 eura s PDV-om. Rok izvođenja radova je 120 radnih dana s time da bi prvi radovi krenuli već idućeg tjedna. Drugi pak potpisani

ugovor odnosi se na Ulicu Dragutina Tadijanovića koja se nalazi na čakovečkom jugu. U toj ulici završila je naime stambena izgradnja, ali stanovnici još uvijek imaju makadamski kolnik.

Ulica će se dakle asfaltirati u dužini od 100-tinjak metara, a vrijednost radova je 37.000 eura. Oni bi također trebali početi već idućeg tjedna.

Spremno je još cestovnih projekata

Kako gotovo sve čakovečke prometnice vape za obnovom, prema riječima gradonačelnice Cividini, u tijeku je postupak izrade projektne dokumentacije za prometnice iza općinskog suda, uskoro će očekuje potpisivanje ugovora za pješačke staze i rekonstrukciju prometnice u Uskoj ulici, dovršavaju se projektni zadaci za rekonstrukciju ulice od Krištanovca prema Slemenicama, sve je spremno za gradnju kružnog raskrižja na Globetki i samo se čekaju Hrvatske ceste da raspišu javnu nabavu.

Paralelno s tim predana je građevinska dozvola za izgradnju pješačko-biciklističke staze i autobusnog stajališta od Štefanca prema Ivanovcu što je također u nadležnosti Hrvatskih cesta.

Tekst je izvještaj s Javnog izlaganja o prijedlogu Urbanističkog plana uređenja „Globetka-istok“. Kao oprema teksta objavljene su četiri fotogra�ije sudionika rasprave, a ispod uz jednu je postavljen dio karte iz prijedloga Urbanističkog plana uređenja s dodanim tekstualnim objašnjenjem.

U tom tekstualnom objašnjenju na dio parcele za koju se predlaže da se iz zdravstvene prenamijeni za zdravstveno-socijalne namjene, označen je crvenom bojom uz opis da je to „zemljište koje je oduzeto bolnici, gdje bi se gradio Dom za starije i nemoćne“. Taj podatak ne odgovara istini iz nekoliko razloga.

Prvo, to zemljište nije oduzeto bolnici jer nikad nije ni bilo u njenom vlasništvu. Riječ je o parcelama u

Drugo, investitor koji se navodi u tekstu i koji je inicirao izmjene i dopune, nema namjeru graditi isključivo Dom za starije i nemoćne osobe nego će u sklopu eventualne investicije pružati i zdravstvene usluge, konkretno iz područja palijativne skrbi.

I treće, susjedna parcela na istoj karti označena je kao „zemljište koje ostaje bolnici“, što također nije točno, jer ono također nikad nije bilo u vlasništvu Županijske bolnice Čakovec ili bilo koje zdravstvene ustanove koja djeluje na čakovečkom području.

Na taj su se način čitatelji Međimurskih novina doveli u zabludu da je Grad Čakovec na inicijativu privatnog investitora otuđio dio imovine Županijske bolnice Čakovec (ili druge javne zdravstvene ustanove koja djeluje na području kompleksa bolnice), njemu ga prodao i darovao s ciljem da se na njemu izgradi Dom za starije i nemoćne osobe te tako onemogući

daljnji razvoj javnog zdravstvenog sustava u Čakovcu. Tekst je napisan na način da se može zaključiti da je u raspravi sudjelovala nekolicina, „uglavnom oporbenjaka u čakovečkom gradskom vijeću koji su došli na javni uvid“. Ni prvo ni drugo ne odgovara istini, jer je u raspravi, za razliku od navedenog u tekstu, sudjelovalo dvadesetak osoba. Nadalje, riječ je o prijedlogu Urbanističkog plana uređenja tog područja u kojem je navedeno da se i dalje većina tog prostora predviđa isključivo za zdravstvenu namjenu, odnosno „čuva“ za eventualno proširenje bolničkog kompleksa. Napominjemo da ni jedna zdravstvena ustanova do današnjeg dana nije izrazila namjeru za širenjem na taj prostor niti je stupila u kontakt s bilo kojim vlasnikom zemljišta na tom području. Stoga, čitatelj iz teksta može zaključiti samo jedno – radi se o namjeri Grada da ugrozi razvoj javnog zdravstva te pogoduje privatnom investitoru.

Stvarno stanje suprotno je navedenom. Prijedlog UPU-a Globetka-istok izrađen je na inicijativu investitora, što je uobičajena praksa predviđena zakonom. U njemu se i dalje, unatoč činjenici da ni jedna javna

HORTIKULTURNO UREĐENJE središnjeg čakovečkog parka

zdravstvena ustanova nije iskazala interes za širenjem, najveći dio prostora čuva za zdravstvenu namjenu. Na parceli za koju se predlaže promjena namjene, a koja nema direktnog doticaja sa sadašnjim bolničkim kompleksom, predviđa se dvojna socijalno-zdravstvena namjena, odnosno bez obzira kakav objekt će se tamo graditi, dio mora biti namijenjen za zdravstvene potrebe. Oporbeni vijećnici u raspravi nisu sudjelovali zbog javnog interesa, već zbog politike, što je naravno dopušteno i legitimno, no to bi iz teksta trebalo biti jasno. U izdvojenom dijelu teksta prenosi se priopćenje gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, u kojem, među ostalim stoji, da Grad u „proteklom razdoblju nije prodavao zemljište“ te da je za isključivo zdravstvenu namjenu planirana površina od 2,43 ha, a za socijalno-zdravstvenu namjenu prostor površina od 1.17 ha, što znači da je razvoj zdravstvene usluge planirano 3,11 ha. I na kraju, riječ je o prijedlogu koji bi nakon javne rasprave zaprimljenih primjedbi i možebitnih izmjena, trebao biti upućen Gradskom vijeću Grada Čakovca. Pročelnik David Vugrinec

Sjedit će se u hladovini krošnji lipe i javora

Središnji čakovečki park iza Doma za starije i nemoćne već poprima svoje prave vizure.

Do sada su napravljene opločene površine, odnosno staze, postavljene su klupe, koševi za smeće, stalci za bicikle te pergola s klupama za druženje.

I dok se s jedne strane završava prilazni put prema Domu, s druge strane započelo je hortikulturno uređenje. Zasađena su stabla koje će raditi sjenu i to uglavnom autohtona poput javora i lipe.

Grmljem su se zazelenile i površine uz zgrade. Završni dio odnosi se na uređenje travnjaka, odnosno navoz zemlje i dodatnu sadnju sadnica. Prema ugovoru, radovi bi trebali biti gotovi tijekom travnja.

(vv) Ovoga tjedna u parku se sadilo punom parom

Zbog radova na kružnom toku, cesta je do daljnjega zatvorena

FOLKLORNI KONCERT u Orehovici

Ples spojio Beličance i Rehovčane

- Za sada je to zamišljeno kao dvodijelni događaj, dakle prvi dio se održao u Belici i drugi, sada u Orehovici. No, rado ćemo se odazvati na poziv bilo koje druge naše lokalne sredine, ističe Branko Sušec

Vlasta Vugrinec

Nakon Belice, domaćin jedinstvene folklorne manifestacije Korak po korak, ruku pod ruku, ove nedjelje bila je Orehovica. Riječ je o folklornom susretu ili bolje rečeno folklornom koncertu dvaju KUD-ova, iz Belice i Orehovice.

Druženje spontano preraslo u zajedničke koncerte

- Korak po korak, ruku pod ruku je naziv je našeg zajedničkog projekta kao rezultat dugogodišnje međusobne suradnje, naglasio je Branko Sušec, predsjednik KUD-a Fijolica iz Orehovice.

Spontana suradnja i druženje, dodao je, prešla je u jaču i čvršću organiziranost pa su tako i nastali ovi zajednički koncerti. Treba reći da, za razliku od smotri, tu nije bilo žirija i strogog ocjenjivanja, već je na pozornici vladala opuštenost pa su plesači i svirači bez dodatnog opterećenja „odradili” lavovski posao.

- Za sada je to zamišljeno kao dvodijelni događaj, dakle prvi dio se održao u Belici i drugi, sada u Orehovici, ističe Sušec.

No, to ne znači da je s koncertima gotovo. Naime, rado će se odazvati na poziv bilo koje druge naše lokalne sredine, odnosno drugog KUD-a.

Koncert je donio jednosatno uživanje u pjesmi i plesu. KUD-ovi su između ostaloga, otplesali po tri kola iz triju različitih hrvatskih regija s time da su jedno međimursko kolo otplesali zajednički.

Pri tome nisu bili zaboravljeni ni oni najmlađi pa su se publici, koja je do posljednjeg mjesta napunila dvoranu

Osnovne škole, predstavili iz mališani iz DV-a Medo Orehovica te tamošnji školarci.

KUD-ove muči odlazak članova u inozemstvo

Ovakvi koncerti, osim užitka za publiku i plesače, služi i za eventualno privlačenje novih članova. Naime, nije tajna da dosta KUD-ova kuburi s nedostatkom kako svirača tako i plesača. S jedne je to strane nezainteresiranost novih generacija za tradiciju dok s druge strane, odlazak članstva u inozemstvo.

- Najveći je problem odlazak aktivnih članova u inozemstvo, napominje predsjednik Sušec. Uz to, problem je i s mladima koji upišu srednju školu ili fakultet i koji se vraćaju tek kad završe školovanje.

Srećom, dodaje KUD Fijolica, za sada nema tih problema. Štoviše, kaže da mu se čini kako se opet “zagrijava” čuvanje kulturne baštine.

Mališani učili plesti cekere

Umijeće izrade uporabnih predmeta od komušine, odnosno ljuščinja, na području Međimurja osamnaesto je nematerijalno dobro na ovom području koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske sa statusom trajne zaštite. Naime, kod nas su kroz povijest cekeri bili svakodnevna uporabna stvar. No, kako to biva, s vremenom su iz uporabe potisnuli drugi materijali pa je i njihova izrada pala u zaborav. No, u posljednje vrijeme ponovno su u fokusu, nose se sve više pa čak i kao modni dodatak. Među najpoznatijim promotoricama cekera, ali i njiho-

ve izrade, članice su Udruge žena Nedelišće. One su ovih dana posjetile područni odjel Vjeverica Dječjeg vrtića Cipelica i to u sklopu provedbe projekta „Upoznajmo svoj zavičaj 2“. Naime, mališani u vrtiću uče o kulturnoj baštini svog kraja pa su im žene rado pokazale svoje umijeće. Vrijedne ruke Dušanke Medved, Dragice Medlobi i Branke Fegeš pred njima su uzele ljuščinje i prihvatile se posla, a usput im ispričale što je sve potrebno da bi mogli isplesti jedan ceker, od čega se plete ceker te koliko vremena je potrebno da se isplete ceker te kako su one naučile plesti. Ovom prilikom starija

Djeca su s velikim interesom pra�la pletenje cekera

su se i sama okušala u vještini pletenja cekera, dok su ona najmlađa djeca upijala iskustva promatranjem i slušanjem. (vv)

OREHOVICA DAJE sredstva za uređenje nekretnine

Uvjet za poticaj je

zaposlenje u RH

Općina Orehovica raspisala je javni natječaj za dodjelu bespovratnih novčanih sredstava �izičkim osobama za rekonstrukciju ili adaptaciju postojeće građevine, odnosno izgradnju nove građevine u svrhu rješavanja stambenog pitanja.

Iznos pojedinačnog poticaja iznosi 2700 eura, uz uvjet da korisnik uloži još barem toliko svojih sredstava.

Pojedini korisnik može ostvariti samo jedan poticaj, a ista je stvar i s ne-

kretninom. Dakle, može se dobiti samo jedan poticaj. Rok za prijave na natječaj je u tijeku, a završava 31. prosinca ove godine. Podnositelj zahtjeva za poticaj, između ostaloga, mora biti mlađi od 40 godina, mora biti zaposlen neprekidno 3 ili s prekidima 5 godina na području Republike Hrvatske, zatim da nema nikakva dugovanja spram općine, ali i spram RH. I naravno, ne smije imati blokirani račun. (vv)

NEDELIŠĆE RASPISALO

obilje javnih poziva

Šerek natječaji,

pa birajte

U svim našim gradovima i općinama u tijeku su brojni natječaji za razne udruge, �izičke i pravne osobe itd. Općina Nedelišće je to napravila vrlo inovativno. Na svojim Facebook stranicama pobrojala je sve natječaje i sad je svi zainteresirani samo moraju odabrati svoju grupu i naravno, javiti se.

A natječaji za �izičke osobe su za dodjelu poticaja za kupnju i uređenje nekretnina na području Općine Nedelišće, zatim za rušenje dotrajalih i zapuštenih stambenih objekata.

Što se udruga tiče na njih se odnose natječaji za prijavu programa/ projekata organizacija

MALA SUBOTICA

civilnog društva za �inanciranje iz proračuna Općine Nedelišće za 2025. godinu, zatim za prijavu programa/projekata organizacija civilnog društva za �inanciranje u okviru Plana zelenog djelovanja – Zelena agenda. Tu su i javni pozivi za kapitalna ulaganja u vatrogasne i lovačke udruge na području Općine Nedelišće u 2025. godini.

Iz općine pozivaju sve zainteresirane da se prijave na odgovarajuće natječaje i pozive sukladno uvjetima propisanim u objavljenim dokumentima. Detalji, uvjeti prijave i obrasci dostupni su na službenim stranicama Općine Nedelišće. (vv)

Lovci aktivno štite divljač

od američkog metilja

Lovci Lovačkog društva Prepelica Mala Subotica još su 2022. godine složili prvi stol za hranu koja pogoduje liječenju jelenske divljači od američkog metilja, a ovih dana provodili su radnu akciju izrade stolova.

Lovci su ozbiljno shvatili preventivu kako bi očuvali srneću divljač u svojem lovištu!

Voditelj projekta u Međimurju za liječenje metilja je doktor veterinarske medicine, Strahoninčanin Miljenko Bujanić iz Veterinarskog fakulteta Sveu-

čilišta u Zagrebu. U lipnju prošle godine potvrđen je prvi slučaj prisutnosti metilja u Međimurju. Doktor Bujanić pronašao je jednog mladog metilja u jetri običnoga jelena u lovištu kod Donje Dubrave. Obični jelen prilagodio se bolje od ostale divljači te preživljava i s više od 200 metilja u jetri, dok je jedan metilj dovoljan da ubije srneću divljač, uzrokujući oštećenja jetrenog tkiva s obilnim krvarenjima.

Piše:

Nastup KUD-a Belica

Nastup KUD-a Fijolica

Branko Sušec, predsjednik KUD-a Fijolica Orehovica

UDRUGA ŽENA Nedelišće posjetila PO Vjeverica DV-a Cipelica

Gornje Međimurje

Marsel Bedi, novoizabrani tajnik i Jelena Moharić, predsjednica KUD-a Mura

KUD MURA ima novog tajnika

Marsel Bedi, glumac, voditelj i tajnik

Marsel Bedi, je novoizabrani tajnik KUD-a Mura. Tako je odlučila nedavno održana Skupština društva. KUD Mura sastoji se od četiri sekcije, a čine ju Mješoviti pjevački zbor, Dramska sekcija, Folklorna sekcija i Tamburaši.

Publika koja redovito dolazi na programe KUD-a Mura poznaje Marsela Bedija kao glumca i voditelja, a sada se prihvatio i odgovorne dužnosti tajnika.

Marsel Bedi je maturant Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, a glumu je zavolio u glumačkoj družini Maksimus, pod vodstvom Ivana Goričanca.

- On me tamo zapazio i pozvao u Dramsku sekciju KUD-a Mura. Volim glumu i volim voditeljski posao na kulturnim manifestacijama. Nadam se da ću svojom angažmnom potaknuti i više mladih na ulazak u KUD Mura.

Preda mnom je studij, želim upisati studij građevine po mogućnosti u Zagrebu, ali ljubav prema glumi i voditeljskom poslu ostaje. Kao tajnik, mislim da ću moći pisati programe za KUD Mura i spojiti studij, kazao nam je mladi tajnik, koga smo već upoznali na kazališnim daskama. (BMO)

RIBIČKO DRUŠTVO Verk iz Križovca

Predsjednik Ivan Zadravec:

Volimo loviti, ali ne i hvaliti se

Ribičko društvo Verk iz Križovca okuplja čak 77 članova, od čega pedesetak odraslih u oko 20 djece. Križovec je oduvijek živjelo uz Muru. Ribolov je bio omiljena rekreacija, a nekada i izbor hrane i vremena kad se živjelo siromašnije nego danas.

Predsjednik društva Ivan Zadravec kazao nam je da se njihovi članovi ribolovci ne vole hvaliti svojim ulovom, većinom se bave sportskim ribolovom, ali da među svojim članovima imaju i ribiče koji su se spe-

cijalizirali i za lov somova kakav je Zvonko Pevec koji nerijetko ulovi i soma od 50 kila.

Dobrim rezultatima ribičko društvo je ušlo u prvu međimursku ligu. Ovaj uspjeh predstavlja velik korak naprijed za ribičko društvo koje se već nekoliko godina ističe svojim angažmanom i postignućima u ovom sportu. Ujedno, član ribičkog društva Damir Vrančić primio je prošle godine nagradu grada za najrekreativca. (BMO)

TRKAČKI KLUB RUDAR – jednima za zdrav život drugima za kondiciju na poslu Trčanje vole vatrogasci

i medicinske sestre

Trkački klub Rudar osnovan je 2019. godine i okuplja dvadesetak članova koji trče rekreativno, ali barem jednom godišnje sudjeluju i na velikim humanitarnim utrkama.

Najčešća tura im je po šetnici uz Muru, gdje iskusniji trkači istrče i po 12 do 15 kilometara u komadu, otkrio nam je Damir Perhoč, član kluba i prijašnji tajnik. Klub je tijekom svog djelovanja izgradio snažnu zajednicu trkača te organizirao brojne trkačke lige, od

MATIČNA OŠ Mursko Središće priprema se za cjelodnevnu nastavu u jednoj smjeni, ali ne za svu djecu

Učenici PŠ Peklenica i dalje u dvije smjene

Božena Malekoci-Oletić

Uskoro bi trebala početi dogradnja zgrade Osnovne škole Mursko Središće kako bi mogla prijeći na cjelodnevnu nastavu. To znači da bi se nastava za sve učenike odvijala u jednoj smjeni, k tome bi sve slobodne aktivnosti i zadaće teoretski učenici odradili u školi i nakon izlaska iz škole bili slobodni od školskih obveza. Osnovna škola Mursko Središće osim matične škole ima u svom sastavu i dvije područne škole: PŠ Hlapičina i PŠ Peklenica. Iz demografskih razloga, malog broja djece, PŠ Hlapičina već radi u jednog smjeni, jer su djeca podijeljena u dva kombinirana razreda. Područnu školu Peklenica pak polaze deca iz dva susjedna naselja: Križovca i Peklenice i tamo se u dvije učionice nastava za ukupno 44 djece u četiri razredna odjeljenja odvija u dvije smjene.

U sadašnjim okolnostima nema uvjeta za prelazak na cjelodnevnu u jednoj smjeni u Područnoj školi Peklenica.

Matična škola pred dogradnjom

Zbog toga, kad matična škola bude dograđena, Osnov-

kojih je najpoznatija upravo Liga Rudar.

Zanimljivo da su u članovi kluba iz dva potpuno različita miljea. Ima članova kojima je �izička kondicija jako važna u poslu pa ju nabijaju i kroz trčanje kao što to čine poznati vatrogasci Miljenko Palnec i Damir Perhoč, ali i medicinske sestre kao što su Martina Bezek i Andriana Kolman. Međutim među članovima ima i onih koji cijeli dan rade sjedilačke poslove za kompjuterom pa im je kondicija važna za zdravlje. (BMO)

na škola Mursko Središće neće raditi na ujednačeni način, već će djeca iz Križovca i Peklenice koja do četvrtog razreda polaze Područnu školu u Peklenici i dalje jedan tjedan nastavu polaziti prije podne, a drugi tjedan popodne po starom školskom režimu.

O tome smo razgovarali s Elvisom Šarićem, ravnateljem škole Mursko Središće. Pitali smo ga u kojem smjeru razmišlja on kao ravnatelj? Što bi bilo najbolje rješenje, premda će konačnu rješenje morati donijeti Međimurska županija, koja je osnivač OŠ Mursko Središće i pripadajuće Područne škole u Peklenici.

nastavu

Pješaci se drže bankine, jer staze nema

Duž najprometnije prometnice kroz Peklenicu, tzv. Mursku magistralu, koja vodi kroz naselje, već je velikim dijelom izgrađena pješačko-biciklistička staza. Radi se o prometnoj cesti koja iz pravca

Murskog Središća kroz Peklenicu vodi prema Hodošanu. U Peklenici nedostaje dionica staze od nogometnog igrališta do izlaza prema Križovcu. Grad Mursko Središće kojemu pripada naselje

Peklenica traži način kako da iz vanjskih izvora is�inancira preostali dio pješačko-biciklističke staze. Nadaju se da će projekt proći na jednom od otvorenih natječaja iz sredstva fondova Europske unije. Do tada su pješaci izuzetno oprezni, kao i naš pješak Marijan Mesarić na slici, i kreću se bankinom i zelenom površinom uz cestu, držeći se podalje od jurećih automobila. (BMO)

Za sada o tom problemu razgovaramo, ali de�iniranog rješenja nema. Postoje samo razmišljanja kako to riješiti, kazao je ravnatelj Šarić.

Zgrada Područne škole u Peklenici je otvorena ranih devedesetih i građena je sredstvima samodoprinosa mještana. U zgradi se pod jednim krovom nalaze Područni odjel gradskog Dječjeg vrtića Maslačak i škola. Ustanove imaju zasebne energente i mogu funkcionirati neovisno. Peklenici je potrebno oboje, i vrtić i škola.

U PŠ Peklenica vrtić i škola pod jednim krovom

Najbolje rješenje bi bilo da postoje dvije odvojene zgrade: vrtić i škola, tada bi se i jedni i drugi mogli prostorno raskomotiti.

Područna škola bi se mogla proširiti malom dogradnjom pod uvjetom da se nađe novi prostor za vrtić što je jedna opcija, a druga opcija je dogradnja sadašnje školske zgrade na još jednu etažu.

Idealno rješenje bi bila i nova mala škola na drugoj lokaciji, ali to je za sada samo pusta želja i nije u ingerenciji

škole i ravnatelja, već osnivača Međimurske županije. Područna škola Peklenica nije na najsretnijoj lokaciji, s obzirom na to da malu djecu najnižeg školskog uzrasta autobus ostavlja na stajalištu na glavnoj cesti koju moraju prelaziti i 200 metara od stajališta uz nju ići do škole. Naime, autobus se ne može okrenuti kod škole i tamo ukucati i iskrcati djecu što bi bilo idealno. Zbog toga roditelji ili bliski članovi obitelji najmlađe učenike voze u školu ili dolaze po njih. Ne bi bilo dobro ni da se djecu iz vrtića u Peklenici preseli u matični u Mursko Središće, čak i pod uvjetom da tamo bude mjesta za njih. Time bi roditelji bili dovedeni u nezavidnu situaciju da djecu moraju voziti u tri kilometra udaljeni vrtić, prije nego odu na posao. Rješenje i za učenike Područne škole Peklenica i za one u vrtiću pod istim krovom, bit će potrebno naći hitno, jer im u sadašnjem prostoru postaje sve više tijesno. Standardi u školstvu se mijenjaju pa nije u redu da djeca u matičnoj školi dobiju znatno bolje uvjete za rad i učenje od onih u Područnoj školi Peklenica koju pohađa 44 djece.

Piše:

Ma�čna škola vrlo skoro ide u dogradnju

PŠ Peklenica Područni odjel DV-a Maslačak su pod jednim krovom što komplicira prijelaz na cjelodnevnu

Marijan Mesarić drži se bankine, što je sigurno je sigurno

Elvis Šarić, ravnatelj OŠ Mursko Središće: Za sada o tom problemu razgovaramo, ali definiranog rješenja nema

NJEMAČKI PAR iz Ulma pronašao dom među vinogradima u Železnoj Gori

Tražili smo mir i doselili se u Lohovec

LAPŠINA

Nova garaža i nadstrešnica za

vatrogasce

Selina i Daniel, par iz Njemačke, odlučili su napustiti gradski život u Ulmu i potražiti mir među vinogradima štrigovskog kraja

Piše: Sanja Heric

Podno Orehovčaka u Železnoj Gori smjestio se zaseok Lohovec. Iako se njegovo ime ne nalazi na modernim prometnim znakovima, može se pronaći na starim kartama, a stariji mještani Železne Gore dobro znaju gdje je taj Lohovec, posebno poznat kao lohovska graba.

Ako bismo ga opisali u nekoliko riječi, to bi bile: mir, priroda, zvukovi životinja, jutarnje cvrčanje ptičica i podvečernje glasanje srna. Upravo je ta idilična slika privukla mladi par, Selinu Angerer (32) i Danijela Stevicu (44) iz Njemačke. Doselili su se iz grada Ulma u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg, poznatom kao sveučilišni grad i rodnom mjestu Alberta Einsteina, jednog od najvećih �izičara svih vremena.

- Doselili smo se negdje prije godinu dana. Tražili smo mirno mjesto, ali da ima dobru infrastrukturu. Ovdje smo našli sve to. Sve nam je blizu. I jako nam se sviđalo među vinogradima. Mir i tišina. I trebali smo mjesta za tri konja, dva psa i tri mačke, ispričao nam je Daniel i dodao da su sve to našli smo na imanju u Lohovcu.

Ovdje im se sviđa mir, priroda i vrijeme Daniel je inače rođen u gradu Ulmu i tamo je cijelo vrijeme živio, ali ima hrvatske i bosanske korijene. Otac mu je iz Bosne, a majka Hrvatica.

Zbog toga i jako dobro govori hrvatski.

- Moji roditelji u Njemačku su se doselili krajem 60ih godina prošlog stoljeća. Ja sam tamo rođen, a kod kuće smo pričali miješano. Tako da znam hrvatski jezik, no vjerojatno vi mene bolje razumijete nego ja vas, govori nam u nastavku Daniel.

- Predajemo i dajemo instrukcije. Ja podučavam matematiku i statistiku, sve preko interneta. Zato nam je bio važan dobar signal, to nam je je bio jedan od ključnih uvjeta da bismo se doselili ovdje, govori nam Daniel, a u razgovor se uključila i Selina.

- Ja sam socijalna pedagoginja, govori nam Selina, koja govori njemački, ali polako uči preko tečaja i hrvatski jezik. - Malo nas muči štrigovski jezik. Većinom svi nas razumiju, a mi neke riječi teže, kaže nam nasmijani Daniel, što

nam nije teško za povjerovati.

- Najviše nam se sviđaju vinogradi za jahanje. I srne u vinogradima. Priroda je super. Ljudi su simpatični, govori nam ovaj simpatičan par.

- I puno nam je bolje vrijeme ovdje. Manje je kiše, dodaje u razgovoru Selina.

- Bili smo iznenađeni kada smo došli koliko su nam svi pomagali. Ako nešto nismo znali, uvijek su nas usmjeravali - bilo na Općini u Štrigovi ili policiji, ispričao nam je Daniel na naše pitanje o eventualnim neugodnostima prilikom dolaska u ovaj kraj.

- Načelnik nas je prvo pitao kako smo s putom do kuće. Odmah su ga posložili, kaže nam Danijel i dodaje da i danas dobro drži.

Velika ljubav su im konji

Jako vole životinje, a posebno konje. Drže ih za svoj

Kako na kraj lažnim dojavama i pozivima?

Uviše od 100 škola diljem Hrvatske, uključujući dvije čakovečke, stigle su dojave o bombama. Od jutra policija, pirotehničari i njihovi psi intenzivno pretražuju školske zgrade, dok je većina učenika poslana kućama. Svi mailovi upućeni na adrese stotina srednjih škola, potječu s iste adrese, a server se nalazi u Africi. U prijetećim porukama navodno se spominju islamistički motivi.

Unatoč lažnoj uzbuni, hitna reakcija bila je neizbježna. No, razmislimo o resursima koji su aktivirani: policijske snage iz svih pogođenih područja, evakuirano školsko osoblje koje je izgubilo radni dan te učenici koji su propustili nastavu. Sve to zbog anonimnih hakera iz Afrike, kojima vjerojatno nikada neće ući u trag i koji za svoje djelo neće odgovarati. Ne smijemo zanemariti

ni stres i nelagodu koje su pretrpjeli svi uključeni, kao i njihove obitelji, suočeni sa strahom od potencijalne eksplozije.

No, tu nije kraj. Građani su neprestano zasuti pozivima nepoznatih osoba koje nude primamljive investicije u dionice, kriptovalute i slično. Kada odbijete ponudu, pozivi ne prestaju. Osobno sam imala dnevno po dvadesetak takvih poziva,

Do kraja veljače očekuje se završetak radova na garaži za vatrogasno vozilo i nadstrešnici koja će biti smještena uz Društveni dom u Lapšini, gdje djeluje DVD Lapšina. Ovaj projekt će unaprijediti uvjete rada vatrogasaca i omogućiti bolju zaštitu vozila. Osim toga, DVD Lapšina će svoj vozni park obogatiti novim navalnim vozilom

vrijednim 30.000 eura, koje bi trebalo stići u ožujku.Općina će �inancirati 26.000 eura, a ostatak vatrogasci iz svojeg proračuna, rekao nam je načelnik Martin Srša i dodao da je ovo važno ulaganje u lokalni DVD. Naime, vatrogasci su uvijek prvi tu kada se u selu dogodi prometna nesreća ili pak nekakva elementarna nepogoda ili kada izbije požar. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Trebate isprazniti septičku jamu?

Međimurske vode svima s područja Općine Sveti Martin na Muri koji nemaju kanalizacijski sustav odvoze sa svojom vlastitom cisternom fekalne vode iz dvorišta mještana.

ŠTRIGOVA

gušt, a na svojem imanju su postavili i pastir kako im ne bi pobjegli.

- Kada smo tek došli nekoliko puta su nam pobjegli, no sada su se prilagodili na promjenu. Nabavili smo i psa koji ih čuva. Za sada nemamo u planu da nudimo jahanje, no vidjet ćemo kako će se pokazati. Jedan se da jahati, drugi na pola, a treći bi vas odbacio u šumu, priča nam Daniel sa smiješkom na licu.

Nakon godinu dana u Lohovcu su se udomaćili, a u tijeku je renoviranje kuće koju su kupili, a za što su dobili i potporu od Općine Štrigova za uređenje nekretnina. Čini se da priroda, mir i uređena komunalna infrastruktura čine idealan recept za privlačenje stranaca u naš kraj te je osiguranje da domaći stanovnici ostanu ovdje.

- Dakle, ako imate septičke jame, prijavite se za odvoz i plaća se po istoj cijeni kao i oni koji imaju sustav. Mislim da je oko 49 centi s PDV-om po kubiku trošak, rekao nam je načelnik Martin Srša. (sh)

Dodijelili 55.200 eura poticaja

U Domu kulture u Štrigovi u utorak je održano svečano potpisivanje ugovora za dodjelu poticaja za uređenje nekretnine. Financijska sredstva dodijelila su se sljedećim mještanima: Vito Novak, Monika Štampat, Željko Sitar, Saša Pufek, Ines Rešetar, Emanuel Pintarić, Ivana Vuković Drk, Tomislav Srša, Ana Semenič, Kristina Krišto�ić, Selina Angerer, Helena Rainer, Darko Herjavec, Karolina Hižman, Josipa Markuš i Mario Kovačić. Riječ je o iznosima od 2200, 3000 te 4400 eura. Općina Štrigova je ukupno za ovu mjeru izdvojila 55.200 eura iz općinskog proračuna.

- Ovo je jedan od najljepših susreta u Općini. Imamo

lepezu mjera otkako smo ušli u priču s plinom, vrlo brzo smo odlučili da te novce preusmjerimo u mjere koje smo nazvali Od rođenja do zaposlenja. Možda su to za današnje vrijeme mali iznosi, ali kada se sve zbroji i stavi na kup, onda je to jedan lijepi dio kolača koji mi zovemo općinski proračun, naglasio je načelnik Stanislav Rebernik, najavivši ujedno i novu značajnu investiciju u Štrigovi. To je gradnja novog vrtića koja bi sredinom godine trebala započeti.

- U trećem mjesecu raspisujemo javnu nabavu, a vrtić treba biti gotov sljedeće godine do lipnja, rekao je Rebernik.

najprije sa stranih brojeva, dok su sada već ”nabavili” i hrvatske. Poklopiš im nakon jednog poziva, slijedi u istoj sekundi odmah drugi, pa treći i tako unedogled. Prvi put kada sam se s tim suočila zaprijetila sam ih da ću ih prijaviti policiji pa je nastao mir, ali ne zadugo. Nakon dva mjeseca uporno maltretiranje se nastavilo, a onda sam išla dalje da vidim dokle će to ići. Kako

više nisu mogli na kraj sa mnom i mojim inzistiranjem da mi daju neki svoj osobni dokument da se uvjerim da sve to nije lažno, na kraju sam dobila nedoličnu sliku muških spolnih organa. No ni tu nije prestalo. Još zovu svako malo. Preostaje mi jedino promijeniti broj. Eto, to su prijetnje novih vjetrova, s kojima još ne znamo kako se boriti, ni mi sami, a kamoli naše institucije.

Piše: Sanja Heric

sanja@mnovine.hr

(sh)

Selina i Daniel udomaćili su se u Železnoj Gori, a postali su i ljubitelji štrigovskih vina

PRELOG

Traže se zlatni i dijamantni parovi

Preloška Udruga umirovljenika polako se sprema za svoju godišnju Skupštinu. Uz pregled dosadašnjih te najavu budućih aktivnosti, sastavni dio Skupštine je i dodjela priznanja parovima koji su obilježili zlatni ili dijamantni pir.

Kako bi to mogli i ove godine, pozivaju parove iz svojih redova koji su u razdoblju od 21. ožujka 2024. pa do 22. ožujka 2025. godine proslavili 50, 60 i 70 godina braka. Krajnji rok za prijavu je 15. veljača. (vv)

PRELOG PRELOG

Donirajte knjigu za male kućice

Mreža Malih slobodnih knjižnica opet je u akciji pa se aktivirala i preloška Knjižnica i čitaonica. Shodno tome, pozivaju sve zainteresirane donatore, ljubitelje pisane riječi, da im doniraju knjige koje su pročitali ili koje im eventualno smetaju. Primaju svaku donaciju za male kućice za knjige! Kako bi mogli i dalje puniti 8+

kućica na području grada, ali i šire, mole sugrađane i sve zainteresirane da u knjižnicu donesu svoje romane i slikovnice pa i stripove koji su im viška, a u dobrom su stanju. Sva građa će se kroz cijelu 2025. distribuirati po malim slobodnim knjižnicama na veselje i radost svih čitatelja. (vv)

50.000 eura za udruge civilnog društva

Krajem mjeseca rujna 2024. godine Grad Prelog je raspisao natječaj �inanciranje javnih potreba u 2025. godini u dijelu koji se odnosi na udruge civilnog društva prema određenim prioritetnim područjima. Na temelju pristiglih prijava koje zadovoljavaju uvjete natječaja izvršen je pregled i donesena je odluka o dodjeli �inancijskih sredstava. Udruge kojima su sredstva odobrena dužne su sklopiti Ugovor o dodjeli �inancijskih sredstava kojim se de�inira iznos, uvjeti i način korištenja dobivenih sredstava.

TRADICIJSKO KOLINJE u Čukovcu

Pozivaju se ovlašteni predstavnici udruga u četvrtak, 13. veljače 2025. godine, u prostorije Uprave Grada Preloga na potpisivanje Ugovora o dodjeli �inancijskih sredstava u 14:30 sati. Pozivaju se predstavnici udruga da sa sobom obavezno ponesu pečat Udruge. Grad je za sve njih u svom proračunu osigurao 50.000 eura, no isplatit će 46.836 eura.

Tako će udruge iz sfere kulture dobiti 31.000 eura, iz tehničke kulture 4000 eura, udruge osoba s invaliditetom 2000 eura te ostale udruge 10.550 eura. (vv)

Masti je bilo na sve strane, a najviše oko usta

- Rade se pečenice, čurke i cvirki, poručio je Dominik Mihoci, predsjednik MO-a Čukovec te dodao kako se sve to moglo probati za simboličnih 4 eura, tek toliko da se pokriju troškovi

Piše: Vlasta Vugrinec

Sportsko-rekreacijski centar Ekološke udruge Hrast u Čukovcu minulog je vikenda bio mjesto okupljanja mještana uz tradicionalno međimursko kolinje. Kao i do sada, organizator gastronomske manifestacije bio je tamošnji Mjesni odbor uz pomoć Eko Udruge Hrast i TZ-a Grada Preloga.

Već od ranog jutra mesar sa svojim pomoćnicima primio se posla i to od klanja pa do

Težila je impresivnih 170 kilograma.

Kako to i biva, prvo su se pekla jetra, pa se čekalo meso za roštilj i gulaš, a onda su na red došle mesne prerađevine. - Rade se pečenice, čurke i cvirki, poručio je Dominik Mihoci, predsjednik MO-a Čukovec te dodao kako se sve to moglo probati za simboličnih 4 eura, tek toliko da se pokriju troškovi. Čukofske žene pobrinule su se da se uz meso nađe i prilog. A što drugo bolje paše od domaćeg restanog krumpira.

Domaćini su za djecu pripremili i pileće ražnjiće.

Marko Mihoci bio je glavni mesar, a u radu mu je pomagao Dražen Orehovec

Dominik Mihoci, predsjednik MO-a Čukovec bio je zadužen za

Helena Vlah i Margareta Rusak pripremale su jetra, samo umočena u brašno i potom u vrelo ulje

Samo malo vode i ništa drugo, kaže Terezija Lehki koja je othranila svinju i bila je zadužena za pripremu cvirki

Najviše posla bilo je s rezanjem špeka za cvirke i mesa za kobasice, gulaš, ražnjiće

Mesar Marko bio je zadužen i za kuhanje pluća koja su završila u čurkama

Kućice bi trebalo popuni�

KUGA MALIH PREŽIVAČA nadomak Međimurja

Zaraza izbila u županiji Zala

Iz Ministarstva poljoprivrede obavijestili su kako su mađarske vlasti potvrdile dva nova izbijanja kuge malih preživača u administrativnoj jedinici Zala. Zaraženi objekti imali su kontakt s prvim potvrđenim slučajem, a kao mjera suzbijanja bolesti provedeno je usmrćivanje životinja.

Jedan od novozaraženih objekata nalazi se izvan prvotno de�inirane zone ograničenja, zbog čega je zona proširena. Uz to, nadležno tijelo Mađarske uvelo je dodatne mjere kontrole, uključujući: zabranu kretanja malih preživača unutar cijele administrativne jedinice Zala, obustavu izložbi i sajmova na kojima sudjeluju mali preživači, provođenje dodatnih testiranja.

Mjere imaju za cilj suzbijanje širenja bolesti i zaštitu zdravlja životinja u pogođenom području.

Kuga malih preživača je akutna do subakut-

na virusna bolest ovaca, osobito koza, koju karakterizira iznenadna pojava groznice, iscjedak iz nosa, znakovi oboljenja dišnog i probavnog sustava. Bolest može imati i letalan ishod (uglavnom u koza). Bolest uzrokuje virus iz porodice Paramyxoviridae, antigenski blizak virusu goveđe kuge. Goveda i svinje mogu oboljeti, no najčešće ne razvijaju klinički vidljivu bolest. Bolest se primarno prenosi izravnim kontaktom između životinja, ali je virus moguće prenijeti i neizravnim putem, kontaminiranim predmetima i prijevoznim sredstvima. Budući da se bolest brzo širi, potreban je pojačani oprez na objektima koji drže ovce i koze uz obveznu prijavu ovlaštenom veterinaru, svake promjene zdravstvenog stanja, pobačaja ili uginuća ovaca i koza. (vv)

PROLJETNA SADNJA voćaka

Još nije kasno za presadnju bilja

Mlade voćne sadnice, znaju svi, mogu se presađivati od kasne jeseni do ranog proljeća. Iako se svi slažu kako je taj posao najbolje napraviti u jesen, još uvijek nije kasno ni sada. Tim više što se dosta sadnica može nabaviti u kontejniranom obliku pa se mogu presađivati u bilo koje godišnje doba.

Istina, u praksi se mlade voćke kao i bobičasto voće uglavnom nabavljaju golog korijena pa im je samim time, trenutačno još uvijek idealno vrijeme za presadnju na stalno mjesto. Naime, biljke još nisu počele s intenzivnim tjeranjem pupova, a i zemlja nije toliko smrznuta da ju se ne bi moglo kopati.

Stoga ni ne čudi da su vrtni centri, sajmovi i placevi te pojedini trgovački centri prepuni raznog sadnog ma-

terijala. Tako ima sadnica voćaka svih vrsta i veličina, odnosno starosti, tu su i dendrološki predstavnici i itd. Kao i u jesen, važno je pridržavati se osnovnih pravila sadnje. A to je da sadna graba mora biti duplo veća od korijenja, dno grabe mora se prekopati kako bi korijenje lakše prodrlo u dublje slojeve. Sadnica se stavi u sredinu i zatrpa se i na kraju joj se doda kolac kao oslonac. Dobro bi bilo na dno grabe staviti i komadiće stakla budući da korijenje mladih biljaka vole grickati voluharice. Naravno, doda se i sloj humusa ili pak stajskog gnoja te se obilno zalije. I ne manje važno, treba dobro poznavati odlike sadnice kako bi se presadila na adekvatno mjesto gdje neće svojim rastom nikome i ničemu smetati. (vv)

OBITELJ GRUBIĆ iz Leskovca

Ova pasmina krava najveći

je hit u Francuskoj, Belgiji, Švicarskoj… i Leskovcu!

Zlatko i Danijela prvi u Međimurju imaju salers pasminu. Karakterizira ih tamnocrvena dlaka i dugački, uvijeni rogovi, a poznate su po tome da mogu živjeti i do osamnaest godina te dati od 12 do 14 teladi tijekom svog života

Piše: Benjamin Jakopić

U Leskovcu, nedaleko od Mađerkinog brega i granice sa Slovenijom, obitelj Grubić može se pohvaliti da su prvi – i zasad jedini – u Međimurju s kravama pasmine salers. Riječ je o pasmini koja potječe iz Francuske, ali se danas može pronaći na svim kontinentima te bilježi najveći porast uzgoja. Njihova otpornost, izdržljivost i dugovječnost čini ih idealnim za uzgoj u raznim uvjetima. Karakterizira ih tamnocrvena dlaka i dugački, uvijeni rogovi, a poznate su po tome da mogu živjeti i do osamnaest godina te dati od 12 do 14 teladi tijekom svog života.

Iako su se u Hrvatskoj pojavile još 2010. godine, obitelj Grubić ih je u Međimurje dovela prije dvije godine. Veliku zahvalnost duguju Mirku Devčiću, predsjedniku Udruge Salers, koji ih je prvotno zainteresirao za uzgoj ove pasmine. Trenutno na farmi imaju pedesetak mliječnih krava pasmine holstein koje polako planiraju u potpunosti

zamijeniti salers kravama. Već su stigli do broja od 48 Salers krava i nadaju se da će uskoro doseći cilj od pedesetak majki uz pomladak.

- Ženska telad ostaje za rasplod, muški bikovi se biraju za licenciranje, a ostali idu u prodaju. Dva bika smo već licencirali, jednog u Istru, a drugog u Slavoniju. Iako se smatraju najisplativijim kravama, u početku je njihov uzgoj prilično skup. Neki tvrde da su salers krave za lijenčine jer nema toliko puno posla s njima, pa čak i da ti ne treba ni traktor za njih, ali istina je

da sve treba pripremiti jednako kao i za „obične” krave, priča nam Danijela Grubić, koja vjerno pomaže suprugu Zlatku u svim poslovima na farmi.

Dugogodišnja tradicija

Obitelj Grubić bavi se poljoprivredom već pet generacija, a Zlatko je od malih nogu provodio dane čuvajući krave na paši. Njegovi roditelji su, uz pomoć njega i Danijele, vodili obiteljsko gospodarstvo do 2013. godine i pritom uzgajali krave pasmine holstein, a nakon 2013. godine Zlatko i Danijela su preuzeli potpunu brigu o farmi. Njihove kćeri Ivona i Gloria im povremeno pomažu kada zatreba te dobro vide koliko se roditelji nadelaju svaki dan.

Više od 50 hektara zemlje

S obzirom da se ovim poslom bave već jako dugo vremena, pitali smo ih i kako se poljoprivreda promijenila u posljednjih nekoliko desetljeća, te jesu li stvari otišle na bolje.

- Kao općenito u svijetu, i u poljoprivredi se puno toga promijenilo. Puno je više mehanizacije, traktora i naprednih tehnologija, i logično je da je lakše nego nekada. Problem je što nekad nismo imali vremena, a isto tako ga nemamo ni danas, tvrdi Danijela. Osim posla s kravama, obitelj Grubić obrađuje oko 55 hektara zemlje, što uključuje pašnjake te polja kukuruza i pšenice. Nedavno su dobili i posebnu gestu od svojih prijatelja – Zlatko je proslavio 50. rođendan, a prijatelji su mu poklonili salers junicu te mu ukrasili balu sijena kraj ceste, koja još uvijek krasi Leskovec.

Zlatko: Poljoprivreda je dobar posao

Prije nekoliko dana na farmi su dobili i teliće blizance, koje su nazvali po prijateljima. Inače, imaju praksu da u šali telad nazivaju po ljudima koji im pomažu na farmi, što je postala simpatična tradicija.

S obzirom na planove za budućnost, svjesni su da bi, ako žele održati farmu i dalje razvijati uzgoj salers pasmine, morali dodatno modernizirati poslovanje i povećati stado. Njihovo salers stado trenutno boravi u obližnjoj šumi, gdje imaju i zaklon.

Na pitanje bi li preporučili mladim generacijama da se počnu baviti poljoprivredom, Zlatko kratko odgovara: - Dobro je to, zašto ne bi bilo dobro? Samo, nitko to neće raditi.

Zlatko i Danijela svakodnevno brinu o predivnim salers kravama

Mali telići ovih dana mogu uživa� na suncu

Prijatelji su Zlatku za 50. rođendan ukrasili balu koja se još uvijek može vidje� �jekom vožnje kroz Leskovec

Virusna bolest najčešće pogađa koze

BIOINSTITUT

Kupcima su najdraža domaća peciva i sirutka

Iako hladno jutro nije bilo obećavajuće za čakovečki sajam, zubato sunce ipak je izmamilo iz toplih domova i prodavače i kupce te šetače. S pravom se može reći da se nudilo doista sve i svašta. Od povrća i voća, presadnica, voćnih sadnica, stare krame, tekstila, drvenarije do kokoši i zečeva.

I ponovno su se kupci vrtili oko štandova s jagodama, istina, više su se im čudili nego kupovali. Osim jagoda, prodavalo se i grožđe, smokve, nar, mandarine, jabuke. Ponuda povrća već je standardna kao i hrana za životinje.

Sreli smo i poznatu obitelj Borović koja je kupce iznenadila domaćim klipićima i kolačima i naravno mliječnim proizvodima. Tim više što je sin Bruno zet Fučecovih iz Ivanovca koji drže jednu od

PLAC

Kiselo zelje (kg): 3,2 €

Blitva (hrpica): 1 €

Matovilac (hrpica): 1,5 €

Turska tikva (kg): 4 €

Grah (kg): 7 €

Mrkva (kg): 1,5 €

Kelj (kg): 3 €

Rotkvice (pušlek): 1 €

Med (flašica): 10 €

Orasi (kg): 14 €

Jabuke (kg): od 1 €

Jaglaci: 1,5 €

najmodernijih farmi krava. Shodno tome, u ponudi je imao sireve pa čak i sirutku za kojom vlada veliki interes. Mogli su se kupiti i domaći suhomesnati proizvodi, pa jaja, domaći kruh, pecivo. Što pak se placa tiče, nema nikakvih promjena u odnosu na tjedan ranije.

Zelje (kg): 1 €

Krumpir (10 kg): 6 €

Pastrnjak (kg): 2 €

Salata (kg): 3 €

Jagode (500 g) 5 €

Mrkva (kg): 1,5 €

Peršin (kg): 4 €

Šampinjoni (kg): 4 €

Med (flašica): 8 €

Šrot (25 kg): 10 €

Kukuruz (100 kg): 32 €

Sijeno (bala): 6 €

Četiri ili pet standardnih poljoprivrednih proizvođača i dalje su jedini koji dolaze “na posao”.

Med, jabuke, krumpir, tjestenina te povrće iz vlastitih zaliha, odnosno vlastitih plastenika, bila je ovotjedna ponuda.

(vv)

Šuga kod svinja

uga je jedna od najvažnijih nametničkih bolesti svinja uzrokovana grinjama iz porodice Sarcoptidae koje parazitiraju na površini kože i u epidermi. Bolest se očituje promjenama na koži i pojavom svrbeža. Uzročnik šuge može kod ljudi koji su došli u kontakt s invadiranom svinjom uzrokovati osip praćen jakim svrbežom. Od šuge obolijevaju i ostale vrste životinja, a najveće štete nastaju kod ovaca zbog oštećenja vune. Bolest nanosi indirektne štete u vidu slabije konzumacije hrane uslijed nemira i svrbeža koji se javljaju kao simptomi bolesti.

Šugarci su obligatni paraziti i njihov se životni ciklus odvija isključivo na domaćinu i traje od jednog do tri tjedna. Razvoj se odvija od jajeta, preko larvi i nim�i, do konačnog odraslog oblika. Razvoj promjena na koži i vidljivi znaci bolesti ovise o otpornosti organizma. Kod životinja koje imaju solidan imunitet šugarci teško ispoljavaju svoj patogeni efekt i dolazi do spontanog izlječenja, a kod životinja s oslabljenim imunitetom šuga se javlja u kliničkom obliku. Prenosi se i neposrednim kontaktom s invadiranom svinjom ili neizravno preko kontaminiranog pribora, alata. Vrlo su često prenositelji šuge invadirani nerastovi koji se koriste za prirodni pripust. Prasad se invadira preko krmače nakon prašenja. Nakon invazije uzročnik buši kanale u koži uzrokujući pritom jaku iri-

taciju kože praćenu češanjem i trljanjem životinje o okolne predmete. Nakon nekoliko tjedana dolazi do alergijske preosjetljivosti koja je praćena intenzivnim svrbežom. Promjene na koži prvo se primijete u okolini uški, oko očiju i rila, te se postupno šire i na ostale dijelove tijela. Koža je zacrvenjena, a dlaka neuredna. Svinje slabije jedu hranu, a posljedično tome i slabije rastu.

Dijagnoza šuge može se postaviti na osnovu promjena na koži i simptoma pojačanog svrbeža i nemira svinja, a potvrđuje se mikroskopskim dokazom parazita u kožnim promjenama.

Za liječenje šuge koriste se akaricidna sredstva, i to prvenstveno za vanjsku upotrebu.

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Ovisno o vrsti šuge, broju i vrsti životinja, godišnjem dobu i drugim uvjetima potrebnima za liječenje, primjenjuju se sljedeće metode tretiranja životinja: kupanje, prskanje, kvašenje, trljanje cijelog tijela ili djelomična obrada pojedinih dijelova tijela otopinama, suspenzijama ili emulzijama akaricidnih sredstava. Rasplodne životinje trebalo bi tretirati 7 - 14 dana prije prasenja, a nerastove dva puta godišnje. Uz liječenje životinja potrebno je istodobno tretirati i pribor, opremu i objekt. Kontrolu šuge treba usmjeriti na novonabavljene životinje kojima se često u uzgoj koji nikada nije imao problem sa šugom vrlo lako unese uzročnik.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

Piše: Mihael Kacun, dvm

CIJENE

CIJENE SAJAM

Terezija Zadravec iz Novog Sela Rok na placu svakog dana prodaje svoje povrće

Obitelj Borović na sajmu je nudila domaće proizvode

Ako želite uspješno uzgojiti obilje vlastite hrane na organski način, ali nemate za to dovoljno znanja niti iskustva, moja Škola Vrtlarenja 2025 vam može pomoći da to promijenite.

mo svaki dan. I bitno je da ta hrana treba biti uzgojena na organski način ako njome želimo osigurati zdravlje za sebe i za vlastitu obitelj. A uzgajati hranu možemo posvud – pa čak i na balkonima i terasama.

će se preklapati ovisno o sezoni i životnom ciklusu biovrta.

www.mnovine.hr

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VeteRiNARsk A AmBUl ANtA JUg ČAkOvEc, N. PAvićA 1, tEL: 040/363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

VeteRiNARsk A AmBUl ANtA mR. kvAk AN ČAkOvEc, v. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno. Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Moje ime je Silvija Kolar-Fodor i ja sam biovrtlarka, autorica, aktivistica i velika zaljubljenica u prirodu. Posljednjih 19 godina učim vrtlare/ice i one koji žele postati više kako na jednostavan način, a uz puno radosti, mogu uzgojiti obilje zdrave hrane. Do sada sam pomogla stotinama vrtlara u kreiranju i održavanju njihovim vrtova. Svoje iskustvo od 19 godina biovrtlarenja pretočila sam u ovaj program koji ću ovog proljeća podijeliti s vama.

Zašto? Nikada kao sada nije bilo jasnije da je uzgoj vlastite hrane put do samodostatnosti. Zatvaranja zadnjih godina, kriza, inflacija i velika poskupljenja te sve nekvalitetnija hrana na tržištu, govore nam da se moramo vratiti uzgoju vlastite hrane i da si na neki način osiguramo sigurnost – jer jesti mora-

Online “Škola vrtlarenja 2025” je program gdje ću vas voditi kroz vrtlarsku avanturu i gdje u jednoj sezoni možete naučiti sve što trebate znati kako biste i sami mogli nadalje bez puno muke uspješno uzgojiti obilje vlastite hrane. Svo znanje koje je stjecala godinama na svom vrtu prenijet će vam na sažet i praktičan način – pa vi nećete trebati godine rada, promatranja, pokušaja i pogrešaka kao što sam to ja trebala, nego u jednoj sezoni naučiti kako to napraviti na najbolji način. Sudionici/ce online Škole vrtlarenja 2025 imat će prilike naučiti sve potrebno kako bi mogli sami kreirati svoj biovrt i uspješno uzgojiti obilje povrća na vrtu s minimalno napora. Škola je zamišljena i za početnike i za postojeće vrtlare, neovisno o predznanju. Teme edukacija

NEPRAVEDNO ZABORAVLJENI ljekoviti korijen Pastrnjak odlično

regulira probavu

U našim vrtovima danas se pastrnjak može vrlo rijetko pronaći premda se u svijetu često koristi kako zbog svojih hranjivih tako i ljekovitih svojstava. A kasna jesen i ovo zimsko vrijeme idealno su vrijeme za njegovu konzumacija jer tada on postiže svoju punu zrelost. Povrtna i ljekovita biljka svakom je-

lu, a posebno juhi, varivima i gulašima dat će neodoljivi okus i miris. Slatkasti korijen može se jesti sirov, kuhan, pečen ili pržen. Pastrnjak je odličan i za zdravlje probave, a pomaže i kod visoke temperature. Temperaturu uspješno smanjuje tako što potiče znojenje tijela. (vv)

Ukratko, moći ćete naučit kreirati uspješan organski vrt, i to od mentorice/edukatorice s dokazanim uspjesima i znanjem u svom području. Uz 10 online vrtlarskih radionica koje pratite putem računala ili mobitela iz udobnosti vašeg doma, gdje nemate troškove prijevoza i gubitak vremena na putovanje na edukacije, bit će vam dostupne i snimke s edukacije za vrijeme trajanja programa, sudjelujete u mentorskoj zatvorenoj grupi za vrtlarski potporu, napravit ću analizu plana vašeg vrta, a na poklon dobivate i moju knjigu, veliki poklon komplet sjemenja i 3 dodatna webinara i 3 online predavanja. Još više detalja o ovom programu pročitate na biovrt.com Započnimo zajedno vašu najbolju vrtlarsku sezonu!

Od pastrnjaka se spravljaju

džemovi i pekmezi, a u Britaniji i Irskoj čak i vino i pivo

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

 komercijala3@medjimurje-plin.hr

 dijana@medjimurje-plin.hr

REAKCIJA na objavu o javnoj raspravi UPU Globetka - istok

Prostorna analiza ili pogodovanje privatnom interesu

Dana 21.01.2025. u Gradskoj vijećnici sam sudjelovao u raspravi u okviru javnog izlaganja o prijedlogu Urbanističkog plana uređenja Globetka – istok (UPU).

Kao arhitekt koji se već 30 godina bavi projektiranjem i prostornim planiranjem smatram da imam i pravo i moralnu obavezu reagirati na postupke Gradske uprave Čakovca za koje smatram da neposredno štete razvoju i grada Čakovca ali i Međimurske županije. Osobno, samo u Međimurju imam preko 50 realiziranih građevina od kojih su neke postale brend Međimurja, Čakovca ili drugih međimurskih općina. U njih se ubrajaju vidikovac na Mađerkinom bregu, rekonstrukcija spomenika poginulim i nestalim međimurskim braniteljima u Perivoju Zrinskih, robna kuća Beteks (danas Mall jug), općinski centri u Strahonincu i Maloj Subotici i mnoge druge.

Reagiram na činjenicu da je jedna od mojih primjedbi s javnog izlaganja izvučena iz konteksta i citirana u članku Međimurskih novina u okviru lokalnog političkog prepucavanja, te radi interesa da javnost bude ispravno informirana želim pobliže objasniti zašto sam kao stručna osoba, ovlašteni arhitekt i ovlašteni urbanist, te kao građanin Čakovca odlučio reagirati na prema mom stručnom mišljenju očito kršenje zakona i drugih propisa iz domene urbanističkog planiranja, a sve radi sumnje na moguće pogodovanje privatnom interesu na površinama od javnog interesa za zdravstvo Međimurske županije. Uz novinarski izvještaj s javnog izlaganja o UPU Globetka – istok objavljen je i odgovor gradonačelnice Cividini. Gradonačelnica osobno nije prisustvovala javnom izlaganju o predmetnom UPU, pa je najvjerojatnije i sama krivo informirana, postupke za koje smatram da su protuzakoniti i nestručni, pokušala opravdati tumačenjem o općem funkcioniranju prostorno-planerske prakse i stava struke, a koji su u ovom slučaju grubo kršeni. Argumenti koje sam iznio u javnoj raspravi su slijedeći : 1. U obuhvatu spomenutog UPU-a nalazi se prostor koji se 50 godina (od prvog modrenog GUP-a Čakovca iz 1976.) kontinuirano čuvao kao prostor javnog zdravstva i to upravo za potrebe dugoročnog razvoja Županijske bolnice.

2. Odluka o izradi UPU-a u Globetka – istok, u kojoj Odluci se predviđa prenamjene zdravstvene namjene u socijalnu, donijeta je na Gradskom vijeću u rujnu 2021., protivno Generalnom urbanističkom planu u kojem je površina predviđena za socijalnu namjenu bila predviđena za zdravstvenu namjenu, točnije za širenje Županjske bolnice. Kao povod donošenju Odluke o spornoj prenamjeni u istoj je navedeno da postoji inicijativa da se uz zdravstvene sadržaje predvide i socijalni sadržaji. U samoj Odluci nije navedeno da se radi o privatnoj inicijativi. Također nije navedeno da se socijalni sadržaji predviđaju na površini rezerviranoj za širenje Županijske bolnice, dapače, iz Odluke je moguće shvatiti da će se socijalni sadržaji predvidjeti na drugim površinama, a ne na površinama rezerviranim za širenje Županijske bolnice. Prema mom stručnom mišljenju time su Vijećnici koji su digli ruku za ovakvu Odluku obmanuti jer im se od strane nadležnog Upravnog odjela nisu prezentirale sve činjenice. 3. Odluka o izradi VII. izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Čakovca (GUP) donijeta je u travnju 2022. Prema Zakonu o prostornom uređenju potrebno je da se svaka promjena namjene, a posebno javne namjene, provodi najprije pokretanjem Odluke o izmjeni plana višeg reda (GUP-a), a tek nakon toga ili istovremeno pokretanjem Odluke o izradi UPU, i to između ostalog radi sprječavanja mešetarenje građevinskim zemljištem i trgovanja povlaštenim informacijama. Ovdje je sporno da je inicijator izrade UPU prethodno kupio zemljište planirano u javnoj zdravstvenoj namjeni, pa zatim inicirao izradu UPU, a kad se shvatilo da GUP takvu prenamjenu sprečava, Gradska uprava pokreće izmjene GUP- a kako mu urbanističko rješenje UPU-a koje privatni inicijator traži, ne bi bio suprotno.

4. Stručni izrađivač prostornog plana nije kvalificiran da bez specijalističke stručne podloge za razvoj zdravstva, po svom nahođenju daje rješenje o ukidanju namjene predviđene za razvoj Županijske bolnice, već je dužan od Nositelja izrade, što je uvijek

Upravni odjel za prostorno uređenje, tražiti da mu se takva studija dostavi kao Stručna podloga za izradu prostornog, odnosno urbanističkog rješenja. Ono što Gradonačelnica očigledno ne zna, a netko ju je od njenih „stručnih“ savjetnika morao informirati, da je i u Odluci o VII. izmjenama i dopunama GUP-a bila uvjetovana izrada stručnih podloga i analiza kompatibilnosti socijalne i zdravstvene namjene i niz drugih analiza, a i u tom slučaju nigdje nije spomenuto da bi se prostor 50 godina rezerviran za razvoj Županijske bolnice smanjivao.

5. Na moje višekratno pitanje u okviru javnog izlaganja predstavnicima Upravnog odjela Grada za prostorno planiranje (Šipoš, Ilić) kao Nositeljima izrade UPU-a da li su te stručne analize o učincima smanjenja površine za razvoj Županijske bolnice, i to još na inicijativu privatnog investitora, napravljene nisam dobio odgovor da bilo kakve studije i analize s takvim sadržajem postoje.

6. To znači da su VII. izmjene i dopune GUP-a donijete protivno Odluci o njihovoj izradi u kojoj stoji da ih treba izraditi. I u ovom slučaju su Vijećnici Čakovca dovedeni u situaciju da su donijeli Odluku o donošenju VII. izmjena i dopuna GUP-a bez kompletnih informacija o negativnim učincima na javno zdravstvo Međimurske županije, prenamjenom prostora rezerviranog za širenje Županijske bolnice u drugu namjenu, a radi privatnog interesa.

7. Potrebno je objasniti da je zakonski predviđen i poseban sustav stručne kontrole dokumenata koje stižu na odlučivanje Predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave. U ovom slučaju je to Odbor za prostorno planiranje Gradskog vijeća Grada Čakovca koji nije smio dozvoliti da na taj način vođene procedure i takvi prijedlozi urbanističkih planova (GUP i UPU) uopće daju Gradskom vijeću na donošenje. Odbor za prostorno planiranje Gradskog vijeća grada Čakovca u ovom slučaju je suodgovoran s Nositeljem odluka i planova.

8. Sve navedeno događa se u mandatu Gradonačelnice koja je, za razliku od ostalih

gradonačelnika, s Udruženjem arhitekata Međimurja sklopila posebni sporazum o stručnom savjetovanju, za što je u Udruženju oformljena posebna Radna grupa koju većinski čine sadašnji i bivši djelatnici Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije. Aktualna predsjednica Udruženja arhitekata zaposlena je u Županijskom zavodu za prostorno uređenje i bila je prisutna na javnom izlaganju UPU-a Globetka – istok.

Sve navedeno izaziva sumnju na pogodovanje privatnom investitoru kojeg su predstavnici gradskih službi zaduženi za prostorno uređenje već na početku trebali upozoriti da ne kupuje zemljište za privatnu investiciju u socijalnom sektoru na površini rezerviranoj za razvoj javnih zdravstvenih kapaciteta Županijske bolnice, a ne prihvatiti njegovu inicijativu za smanjenje površine namijenjene za javni zdravstveni sektor, te tu inicijativu provesti kršenjem propisa koji reguliraju prostorno planiranje.

Još je gore da su u tome sudjelovali i prostorni planeri, Odbor za prostorno planiranje Gradskog vijeća i stručno savjetodavno tijelo gradonačelnice - Radna grupa Udruženja arhitekata.

Moram napomenuti da je slučajnost da ovo reagiranje o kršenju Zakona i propisa koji reguliraju prostorno planiranje te stručnih prostorno-planerskih principa objavljujem u vrijeme političkih prepucavanja oko Županijske bolnice, ali se poklapa s pokrenutom javnom raspravom i vjerojatnom namjerom Grada da se UPU Globetka - istok donese na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća u ovom mandatu.

Ograđujem se od bilo kakvih političkih interpretacija svojih primjedbi, tim više što svojim reagiranjem nastojim da se upravo i zbog aktualne situacije u vezi s Bolnicom ne dogodi i zloupotreba javnim prostorom na štetu javnog zdravstva u Međimurskoj županiji i na štetu svih stanovnika Županije.

Što se tiče drugog dijela UPU-a Globetka – istok koji se odnosi na stambene sadržaje, obzirom na važnost teme kojom se bavim, nemam primjedbe.

S poštovanjem građanin Bojan Perhoč dipl.ing.arh

ŽUPANIJSKA LIGA protiv raka Čakovec se zahvalila na donacijama za oboljele od raka grkljana

Donacijama prikupljeno

1071,15

eura u korist oboljelih

U ponedjeljak, na dan sv. Blaža, sveca zaštitnika zdravlja grla, u holu Županijske bolnice Čakovec, održana je edukativno-humanitarna akcija Kluba laringektomiranih.

Uz to što je predstavljen njihov rad, izložene su i rukotvorine članova Kluba. Svi posjetitelji bolnice mogli su tijekom akcije donirati sredstva za odlazak članova kluba na intenzivni semi-

nar govorne rehabilitacije i psihoonkološke terapije. Po završetku akcije Irena Šestak, dipl. psiholog, savjetnik i tajnica Županijske lige za borbu protiv raka Čakovec izvijestila je da je donacijama prikupljeno 1071,15 eura. Zahvalila je svima koji su dali podršku Klubu laringektomiranih (osobama oboljelima od raka grkljana) i najljepše se zahvalila na donacijama. (BMO)

UDRUGA U ime obitelji

Osigurajte anonimni porod

i gnijezda za bebe

Udruga U ime obitelji kao nositelj Hoda za život Hrvatska ovaj je tjedan ponovila svoj zahtjev ministrici zdravstva gđi doc. dr. sc. Ireni Hrstić, dr. med. da se u saborsku proceduru uputi prijedlog zakona kojim će se trudnicama omogućiti anoniman porod u bolnicama, kao i uvođenje hitne zakonske novele kojom bi se bolnice u Hrvatskoj obvezale na otvaranje posebnih punktova, tzv. gnijezda za bebe, gdje će roditelji moći ostaviti svoju tek rođenu djecu za koju se ne mogu ili ne žele skrbiti.

Udruga U ime obitelji skrenula je pozornost ministrici Hrstić na hvalevrijednu činjenicu da je, unatoč ograničenim resursima, udruga Betlehem prošli tjedan otvorila „Prozor života“, odnosno „gnijezdo za bebe“ u Mošćeničkoj ulici 3 u Zagrebu. Time su očajnim majkama osigurali mogućnost da anonimno ostave svoje dijete u sigurnim uvjetima, povjeravajući ga brizi države. Ovaj je zahtjev potaknut događajem iz svibnja 2024. kada je u Zaprešiću pronađeno novorođenče staro sat do dva. Mali Ivan pronađen je u kanti za smeće, pothlađen. Život mu je spašen zahvaljujući odgovornoj reakciji dvojice mladića te brzoj iprofesionalnoj intervenciji zdravstvenog osoblja.

U ime obitelji zatražila je od Ministarstva zdravstva da po modelu najboljih iskustava Austrije, Švicarske i drugih država poduzme sve korake kako bi se u svim bolnica-

ma RH omogućio anoniman porod i kako bi se u sklopu bolnica otvorila tzv. gnijezda za bebe.

„Opravdanost ovakvog zahtjeva dokazuje primjer Republike Austrije koja je instituciju anonimnog poroda uvela još 2001. godine. Od tada do 2019., tijekom 18 godina, u Austriji je zabilježeno 606 anonimnih poroda. Gotovo 35 anonimnih poroda godišnje. Time su ta djeca spašena od sudbina nalik onoj koju je doživio novorođeni dječak u Zaprešiću. Premda se ovakvom regulativom djelomično krše prava djece da saznaju svoje podrijetlo, podaci da se u Austriji od uvođenja mogućnosti anonimnog poroda znatno smanjio postotak smrtnosti novorođenčadi te da istraživanja nisu zabilježila poteškoće u razvoju djece rođene u anonimnom porodu, ukazuju na nužnost implementacije ovih mjera i u Hrvatskoj“, naglasila je izvršna direktorica U ime obitelji. U ime obitelji podsjetila je ministricu Hrstić da prema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i Ustavu Republike Hrvatske svatko ima pravo na život, a dužnost je države, društva i svakog pojedinca zaštititi svakog čovjeka, neovisno o njegovoj dobi i fazi razvoja. Implementacijom predloženih odredbi dodatno bi se zaštitila jedna od najranjivijih društvenih skupina – majke i novorođena djeca.

Skulptura svetog Jeronima smještena je na samom ulazu u Perivoj Zrinskih ispred Starog grada. Kamenu skulpturu izradio je poznati štajerski kasnobarokni majstor Veit Königer.

Skulptura je smještena u parku desno od ulaza u Stari grad, na račvanju dviju staza, simetrično postavljena između triju stabala.

To je vrtna barokna plastika (jedna od rijetkih sačuvanih u Hrvatskoj), koju su naručili grofovi Althani u vrijeme barokizacije Starog grada, nakon potresa 1738. godine. Althani su se kretali u najvišim krugovima bečkog dvora i na taj način povezali Međimurje kulturno s Bečom i ostalom Austrijom.

Skulpturu sv. Jeronima Althani su naručili od majstora Veit Königera koji je djelovao u Beču, Grazu, sjevernoj Štajerskoj, Sloveniji i Hrvatskoj. Zbog �inoće izrade ovaj spomenik kvalitetom odskače od ostalih međimurskih javnih spomenika.

Skulptura je izrađena od kamena pješčara i nalazi se na tlocrtno pravokutnom postamentu s bočno zaobljenim plohama, spomenik je u novije vrijeme povišen stepenastim betonskim postamentom. Na prednjoj plohi postamenta je kartuša s rokoko motivima i grbom grofova Althana koji se sad već jedva vide.

Čakovec

U Centru za kulturu Čakovec održana je zimska plesna produkcija Plesnog studija Vivona, kojom je ovaj renomirani studio proslavio 40 godina postojanja.

Pod sloganom „40 godina plesa u Čakovcu”, na sceni su se izmjenjivali talentirani plesači svih generacija, pružajući publici subotnje popodne ispunjeno strašću, kreativnošću i plesnom umjetnošću.

Uz članove Plesnog studija Vivona, u programu su nastupili i njihovi gosti. Najmlađi sudionici iz DV-a Dječja mašta svojim su razigranim i simpatičnim nastupima raznježili publiku, dok su mladi breakdanceri David Pahor i Tino Oskomić donijeli eksploziju energije na pozornicu svojim akrobatskim i dinamičnim izvedbama.

Publika je s velikim oduševljenjem pratila svaku koreogra�iju, a svaki završetak nastupa bio je nagrađen gromoglasnim pljeskom. Bilo je

NA HODNJU uz Muru stiglo 500 hodača

Jeronim

Sv. Jeronim ispred Staroga grada

U uglovima plohe označena je godina 1766. Vitka �igura sv. Jeronima patetično nagnute glave širokom gestom lijeve ruke podržava bogato nabran plašt i knjigu, a desnom rukom udara se kamenom po prsima.

U osamdesetim godinama prošlog stoljeća skulptura je bila bez desne ruke, a 1990. godine restaurirao ju je prema dogovoru sa službom zaštite spomenika akademski kipar restaurator Stjepan Jerković. Investitor obnove bio je Muzej Međimurja Čakovec. (mg)

Privukla domaće i hodače iz triju susjednih zemalja

- Pristigli su iz Slovenije, Austrije, Mađarske, Međimurske županije i ostalih krajeva Lijepe Naše

Više od 500 sudionika odazvalo se Hodnji uz Muru u Murskom Središću.

- Čuvajmo vlažna staništa za našu budućnost – bio je slogan ovogodišnje međunarodne Hodnje uz Muru održane u Murskom Središću u nedjelju 2. veljače, priopćili su iz Međimurske prirode - Javne ustanove za zaštitu prirode u Križovcu.

Hodnja je održana na dan obilježavanja Svjetskog dana močvarnih (vlažnih) staništa. Prvi Pohod uz Muru s ciljem očuvanja njezine bioraznolikosti i sprječavanja gradnje hidroelektrane na njezinom toku organiziran je 1999. godine.

Hodači su pristigli iz Slovenije, Austrije, Mađarske, Međimurske županije i ostalih krajeva Lijepe Naše. Hodali su stazom uz krajolik rijeke

Mure u dužini od 12 kilometara. Pritom su se upoznali s djelićem osobitosti rijeke

Mure, vlažnih staništa, obišli halde i doživjeli dio prirodne baštine ovog kraja.

Krenuli sa Zalešća u Murskom Središću

jekta LIFE RESTORE for MDD koji u fokusu ima očuvanje i obnovu poplavnih staništa duž rijeke Mure, Drave i Dunava o čemu je govorila Lisa Wolf iz Austrije.

O potrebi očuvanja, zaštite i povećanja brojnosti ugroženih zajednica divljih oprašivača i medonosne pčele govorio je Gregor Domanjko, iz Javnog zavoda Krajinski park Goričko ujedno predstavljajući projekt BEE(A) WARE.

predivno vidjeti kako mlade plesačice i plesači s puno strasti i predanosti prenose ljubav prema plesu, pokazujući godine truda, rada i umjetničkog izražavanja. (mg)

Početna i završna točka Hodnje bilo je ŠRC Zalešće u Murskom Središću, gdje je organizirana odlična okrjepa u organizaciji ŠRD-a Mura Mursko Središće.

Na startu Hodnje, o značaju obilježavanja Svjetskog dana močvarnih staništa, govorili su Monika Cindrić, ravnateljica Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode, Dražen Srpak – gradonačelnik Grada Mursko Središće, Franc Žižek iz Društva Tabrih i Stanka Dešnik iz Javnog zavoda Krajinski park Goričko. Domaći OPG-ovi predstavili su svoje tradicionalne proizvode, a sudionici su kući ponijeli edukativne publikacije na temu zaštite prirode. Hodnju su osiguravali članovi Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanica Čakovec.

Uvertira u Hodnju bila je prilika i za predstavljanje pro-

Iz Austrije došla dva autobusa hodača

Na Hodnji je sudjelovao i bio govornik Bernard Wieser iz Austrije, koji već tradicio-

6. FESTIVAL PJEVAČKIH ZBOROVA „Vincekova zipka” u Vratišincu

nalno sudjeluje na ovom događanju. Koliko su Austrijanci svjesni važnosit očuvanje prirode govori i podatak da je iz te zemlje stiglo čak dva autobusa odlično raspoloženih hodača.

Tehničke upute o hodnji šetačima uz Muru dao je Velimir Bašek, glavni čuvar međimurske prirode. Domaćin ovogodišnjeg Hodnje uz rijeku Muru bila je Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, a kao odličan suorganizator sudjelovala je Turistička zajednica područja Mura i gorice te Grad Mursko Središće. (BMO, foto: Roberta Radović)

Cilj ovog festivala je očuvanje međimurskih tradicijskih pjesama koje je prikupio, zapisao i obradio poznati Vratišinčan Vinko Žganec, čije ime s ponosom nosi organizator festivala

U subotu 25. siječnja 2025. u 18 sati u Društvenom domu u Vratišincu održan je 6. po redu Festival pjevačkih zborova „Vincekova zipka" koji organizira Mješoviti pjevački zbor Dr. Vinko Žganec iz Vratišinca. Cilj ovog festivala je očuvanje međimurskih tradicijskih pjesama koje je prikupio, zapisao i obradio poznati Vratišinčan Vinko Žganec, čije ime s ponosom nosi organizator festivala. Vratišinec je u cijelom Međimurju poznat po entuzijazmu i njegovanju ostavštine Vinka Žganca, pa ne čudi što i ovaj festival nosi njegovo ime. Simbolika zipke dodatno naglašava vječnu povezanost Međimuraca s glazbom, od samog rođenja, pa do kraja života.

Uz domaćine, na festivalu su nastupili i Mješoviti pjevački zbor Podravina iz Ludbrega, vokalna skupina Lindau iz Lendave i Mješoviti pjevački zbor Vitez iz Konjščine. Svaki je zbor otpjevao nekoliko pjesama, a raznovrsni krajevi iz kojeg su stigli sudionici festivala, dokaz

su da je Međimurska popevka važna i čuvana i u brojnim drugim krajevima Hrvatske, pa i u Sloveniji. Na kraju festivala, nazočnima se u ime organizatora obratio mladi voditelj priredbe Samuel Šarić, koji je također vrlo aktivan u svim

područjima kulturnog i društvenog života Vratišinca te se zahvalio na dolasku, s nadom da će se tradicija ovog lijepog festivala nastaviti. Svi su izvođači, što je bilo posebno dirljivo, zajedno, za kraj, otpjevali pjesmu Međimurje, kak si lepo zeleno. (as)

Pjevači Mješovitog pjevačkog zbora

Vinko Žganec iz Vratišinca organizirali su i svojim nastupom otvorili

Slika za sjećanje uz mjerno mjesto vodostaja Mure koja je već dva puta probijala rekorde

Osnivačica Plesnog studia Vivona Karmen Kovačević-Jambor

DRAGUTIN PAVLEKOVIĆ iz Savske Vesi posvjedočio je da rak grkljana nije bauk i da se i uz pomoć proteze za govor živi kvalitetno

Boljelo me uho, a imao sam rak larinksa

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Mario Golenko

Dragutin Pavleković iz

Savske Vesi se s rakom larinksa susreo 2021. godine kada je bio i na operaciji.Počelo je tako što me boljelo uho, kazao je. Nastavlja: - Otišao sam svom obiteljskom liječniku, a on me poslao na otorinu. Tamo su me odmah poslali na izvadak i odmah u Zagreb. Za nekoliko mjeseci uslijedila je operacija i mogu reći da je operacija dobro prošla. Dijagnoza je bila rak larinksa, kazao nam je Dragutin.

Iskreno je priznao da je prije toga puno pušio, kutiju cigareta dnevno i to dvadeset i više godina.

- Kad su mi rekli dijagnozu, malo sam bio iznenađen, ali dobro je prošlo. Doktor u Zagrebu mi je sve lijepo objasnio, da imam tumor, pitao me želim li na operaciju ili ne želim, ispričao nam je.

Dodaje: - Ja sam njega pitao trebam li ili ne trebam. Ako treba, onda dobro, operirat ću se, kazao je.

- Odmah poslije operacije postavili su mi protezu za govor i uz pomoć logopeda naučio sam govoriti. Pomoć logopeda kao i zubara dobio sam odmah. Svaki mjesec uz to sam morao iz Čakovca na kontrolu u Zagreb. U početku mi nije bilo lako. Treba se priviknuti na protezu i na vježbe kod logopeda, kaže.

Dr. Renata Kutnjak Kiš: Osobe koje su prošle put laringektomiranih mogu unutar Kluba pomoći drugima

Prisjeća se: - U početku me ljudi nisu razumjeli što želim reći, morao sam pisati, dok nisam uvježbao govor.

Dragutin sad odlično govori, nakon nekoliko minuta razgovora zaboravite da govori uz pomoć proteze, zbog koje je u prvi mah govor laringektomiranih malo specifičan.

Nakon operacije

Dragutin je promijenio stil života

Dragutin kaže da se brzo prilagodio novonastaloj situaciji i da mu je sada super. Zrači optimizmom koji mu zrači iz očiju, koje poručuju: - Ako vam se i dogodi što se dogodilo meni, ne bojte

NOĆ MUZEJA pokazala se kao pun pogodak

se, sve se uz dobru volju može savladati.

Osim što se morao priviknuti na govor uz pomoć proteze, drugih teškoća nema, ali je odmah nakon operacije promijenio način života. Prestao je pušiti. - Vjerujem da nije samo pušenje problem, nego i ishrana. Volio sam jaku, ljutu, „žarku” hranu, ispričao je.

Ističe: - Treba promijeniti i stil života, kretati se. Mi koji smo prebrodili ovu bolest možemo s punim pravom reći što je potrebno da se ona ne dogodi i kako se s njom nositi poslije operacije. Osobno se držim pravila zdravijeg načina života.

Odmah poslije operacije postavili su mi protezu za govor, a uz pomoć logopeda naučio sam ponovno govoriti

Svaki dan i pješačim oko sat vremena, jedem blažu hranu i polako radim razne poslove oko kuće, kaže ovaj pozitivni 66-godišnjak, koji je podijelio svoju životnu priču kako bi ohrabrio druge, da se i nakon ove operacije može kvalitetno živjeti, a izazovi koje bolest donosi uspješno prebroditi.

Susreli smo ga na edukativno-humanitarnoj akciji Kluba laringektomiranih u ponedjeljak u holu Županijske bolnice Čakovec. Pokrenuli su je da bi drugi znali da postoje, da su među nama i da oni koji se susretnu s tom dijagnozom znaju kome se obratiti za savjet i podršku.

Klub laringektomiranih okuplja stotinu oboljelih

Do sada je u klub učlanjeno 117 osoba, 101 oboljeli od zloćudnog tumora grkljana, a 17 osoba su članovi obitelji i stručni suradnici, kazala je doktorica Renata Kutnjak Kiš iz Zavoda za javno zdravstva Međimurske županije.

Klub laringektomiranih je prvi klub koji je osnovan u okrilju Županijske lige protiv raka Čakovec, prije više od 25 godina. U tom razdoblju je u Međimurskoj županiji od raka larinksa oboljelo oko 220 osoba. U najvećem broju obolijevaju muškarci. U rad Kluba se uključuje oko polovica obo-

ljelih. Članovi kluba sastaju se jednom mjesečno, svake prve srijede u mjesecu, između 9 i 10 sati u prostorijama Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije. - Klub djeluje zato što želimo unaprijediti kvalitetu života oboljelih od raka larinksa, naglasila je dr. Kutnjak Kiš. Nastavlja: - Ako je bolest uznapredovala, tada se oboljelom odstranjuje larinks u kojemu se nalazi govorni aparat i osoba kojoj je on operacijom odstranjen ima puno izazova u daljnjem životu i mora naučiti jako puno novih vještina kako bi sačuvala kvalitetu života. U tome im mogu pomoći osobe koje su taj put prošle prije njih, zato je ta razmjena iskustava unutar kluba važna, kazala je dr. Renata Kutnjak Kiš.

Ljudi oboljeli do raka grla, koji nakon operacije dobivaju ortopedsko pomagalo, uz pomoć njega nakon rehabilitacije mogu govoriti, pa čak i pjevati. Na inicijativu i pod vodstvom magistre sestrinstva Marije Prekupec, stručne suradnice Kluba i Antuna Zadravca, ondašnjeg predsjednika Kluba, početkom 2013. godine na redovitim sastancima kluba počelo se s vježbama pjevanja, a nakon toga su zboraši nastupili i na brojnim javnim nastupima. Akcija kojom su se članovi Kluba laringektomiranih predstavili u holu bolnice važna je ne samo zbog podrške laringektomiranim osobama, već i zbog poticanja na brigu o zdravlju i prevenciji raka grla.

Noć muzeja u Međimurju iz godine u godinu sve se više širi, a što je još važnije, dobiva i svoju publiku. Od skromnog počeka došlo se do toga da gotovo svaka sredina ima neku svoju etnozbirku, centar za posjetitelje ili jednostavni kutak koji čuva tradiciju mjesta.

Pa su tako minulog petka od 18 sati pa do ponoći Međimurci uživali u povijesti, kulturnoj baštini i tradiciji od Čakovca i Male Subotice, preko Preloga, Svetog Martina na Muri, Selnice, Murskog Središća, pa sve do Donjeg

Vidovca i Goričana. Svaka etnozbirka i muzejski postav pronašli su svoju publiku koja je uz to uživala i u popratnom programu dok su za djecu bile organizirane prigodne radionice. Noć muzeja stoga ostat će upamćena kao noć ispunjena znatiželjom, učenjem i ljepotom zajedničkog otkrivanja povijesti. Ovogodišnja tema, kojom se svraća pažnja na ulogu baštinskih ustanova u čuvanju identiteta kraja, bila je Muzeji – vidljivi i nevidljivi. (vv; mg)

U Noći muzeja bilo je mjesta i za najmlađe posjetitelje

Dragutin Pavleković brzo je naučio govor uz pomoć proteze i logopeda nakon operacije

I Ukrajinci čitaju Međimurske

Platnenu vrećicu s logom Međimurskih novina darovali smo Aleksandru i Andriiju Tylukha, Ukrajincima iz Kijeva koji žive u Nedelišću. Sin Andrii i tata Aleksandar došli su u popodnevnu kupnju u Kanastu u Nedelišću, pa kad smo pitali bi li se fotogra�irali za novine, Andrii je s oduševljenjem pristao i nagovorio tatu. Zauzvrat smo ga zamolili da nam otkrije što ga zanima čitati, na što nam je odgovorio sin Andrii koji hrvatski govori tako dobro

da uopće nismo zamijetili na početku razgovora da nije iz Nedelišća. - Čitamo što se događa u Nedelišću i okolici, kaže Andrii. Već sam tri godine u Osnovnoj školi u Nedelišću i idem u četvrti razred. Kad smo došli u Nedelišće već sam za tri mjeseca razumio i govorio, a nakon šest mjeseci sam gotovo potpuno savladao hrvatski jezik. Mama Tatjana radi u školi u Nedelišću, a brat Denis je učenik 2. razreda. Tata Aleksandar je pomorac i radi

na trgovačkim brodovima. Kako kažu, u Nedelišću im je jako lijepo i ne vjeruju da će mijenjati Nedelišće za Kijev. U trgovini smo zatekli i Ivu Vidović rodom iz Nedelišća, koja već dvadeset godina živi u Šenkovcu. Iva uglavnom, kao i svi mladi, vijesti najčešće čita na web-portalu i FB-u, a kad uhvati vremena prolista i novine. Najrađe pročita karikaturu, viceve, crnu kroniku i špicu, jer kako kaže, radi svaku subotu pa pogleda kako je bilo u gradu. (sz)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

040 323 601

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Dragutin Herman iz Belice odabrao naočale

Najviše sreće u izvlačenju 117. kola nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imao je Dragutin Herman iz Belice. Svoje je naočale preuzeo u ponedjeljak u Optici Briljant.

Naš je sretni dobitnik bio jako iznenađen kad je u novinama pročitao da je osvojio naočale, a uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrao je naočale koje će mu savršeno pristajati. Ostat će i dalje či-

tatelj naših novina i klijent Briljanta.

Drugi kupon 118. kola

Novo, 118. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti

kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u veljači, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. veljače možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s

naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka 25. veljače. Sretnog dobitnika 118. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. veljače. (mk)

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr);

GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media

Novina d.o o.

Jug Mall , ul. Tomaša Goričanca 1, 4000 0 , Čak ovec

Ljubazne Magdalena i Iva iz Briljanta s Dragu�nom Hermanom, sretnim dobitnikom naših naočala

TRGOVINA Kanasta, Nedelišće

Andrii je s oduševljenjem pozirao za novine, pa je pristao i tata Aleksandar, a pridružila im se i djelatnica Kanaste Iva Vidović

Tanji je glazba strast

Osim jazz glazbe, Tanja i njezin suradnik Marko nude raznovrsne glazbene programe koji uključuju i etno elemente, stvarajući jedinstvenu atmosferu na svojim koncertima. Njihov pristup glazbi ne uključuje rutinske izvedbe, već se fokusiraju na inovativne aranžmane i autentične

interpretacije. Tanja je također sudjelovala u raznim glazbenim projektima i suradnjama, uključujući Cabaret Espirit de Paris i Zagreb Klezmer band. Kao izvođačica, Tanja Pongrac se trudi izbjeći klišeje i pružiti publici jedinstveno iskustvo kroz svoje nastupe. (mg)

najave

Petak,

7. veljače

10:30

Susret mama i beba

Knjižnica „Nikola Zrinski" Čakovec

18:00

Predavanje uz

Dan crvenih haljina

Mul�medijalna dvorana

Muzeja Croata insulanus

Grada Preloga

18:30

Putopisno predavanje

Himalaja Island Peack

CZK Rudar Mursko Središće

19:00

Komična monodrama „Kontrabas"

Dom kulture Grada Preloga

20:00

Friday night live: Tamara

Korunek Lesar i 4 four Jazz

Mamas&Tapas bar Čakovec

20:00

Quiz Night

Klub Prostor CeZam

Subota,

8. veljače

13:00

1. Zimski kup DVD-a Palinovec u spajanju usisnog voda

Društveni dom Donji Pustakovec

14:30

23. Podturenski fašnik

Društveni dom Podturen

15:00

Nadoknada 3. kola

Polarne kros lige HE Dubrava

16:00

Valen�novo sa Selničkim mažoretkinjama

Sportska dvorana OŠ Selnica

18:00

Dan dobravske baš�ne Vatrogasni dom Donja Dubrava

21:00

Nastupi Dead Dog Summera, Emphasisa i Stepped Outa Klub Prostor CeZam

ZA NAJMLAĐE i njihove mame Susret mama i

beba

u čakovečkoj knjižnici

Ovaj petak, 7. veljače, od 10:30 do 12 sati, u Dječjem odjelu knjižnice Nikola Zrinski Čakovec održat će se susret mama i beba. Okupljanje će se održati u igraonici, a događaj je organiziran u suradnji s grupom za potporu dojenju i Patronažnom službom Doma zdravlja Čakovec. Pozivaju se sve mame s bebama da se pridruže ovom korisnom i ugodnom susretu. (sb)

23. PODTURENSKI FAŠNIK

Ponesite najbolju masku

Ove će subote Podturen ponovno biti u punom šarenilu i veselju povodom 23. Podturenskog fašnika. Organizatori, Općina Podturen i KUD Podturen, pripremili su bogat program koji počinje povorkom maškara u 14:30 sati od ribičkog doma. Maškare će prošetati do Društvenog doma, gdje će oko 15 sati početi predstavljanje na pozornici. Uživajte u glazbenim nastupima, veseloj atmosferi, krafnama, čaju i dobroj zabavi koju će svojim nastupom začiniti Dominant band. (sb)

JAZZ, sopran i vrhunski ugođaj

Tamara Korunek

Lesar i 4 Four Jazz stižu u Mamas&Tapas

Ovog petka, 7. veljače 2025. od 20 sati, Mamas&Tapas poziva sve ljubitelje jazza na nezaboravnu glazbenu večer! Ugošćuju sjajnu sopranisticu Tamaru Korunek Lesar koja će se pridružiti talentiranom kvartetu 4 Four Jazz.

Sastav 4 Four Jazz, poznat po izvođenju jazz standarda i autorskih kompozicija, stilski vuče korijene iz straight ahead jazza, uz utjecaje drugih glazbenih žanrova. Ovaj spoj energije i strasti, uz Tamarin prepoznatljiv vokal, obećava fantastičnu večer u Mamas&Tapasu. (sb)

VALENTINOVO sa Selničkim mažoretkinjama

Doživite romantiku kroz ples!

KUD Općine Selnica, sekcija Selničke mažoretkinje, pozivaju vas na posebnu plesnu reviju “Valentinovo sa Selničkim mažoretkinjama”. U subotu 8. veljače, u 16 sati, sportska dvorana OŠ Selnica bit će ispunjena plesom i glazbom. Selničke mažoretkinje, uz gostujuće mažoretkinje iz

JASEN BOKO: KAKO JE NEVICA KUPOVALA KRUH

Dobitnik knjige Lijepo je živjeti dvaput objavljene u prošlom broju je Ratko Čuček iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1534

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

susjednih općina i gradova, priredit će spektakularnu reviju koja će obuhvatiti sve od tradicionalnih mažoret plesova do modernih koreogra�ija. Očekuje vas bogat program, vesela atmosfera i nezaboravna zabava, a ulaz na reviju je besplatan. (sb)

DEAD DOG Summer, Emphasis i Stepped Out

Posljednja žestoka večer u Prostoru!

Posljednji AJMO! koncert u Prostoru donosi žestoku glazbenu večer s Dead Dog Summerom, Emphasisom i splitskim Stepped Outom! Dead Dog Summer se vraća točno godinu dana nakon svog posljednjeg nastupa u Čakovcu, a s njima će na pozornicu stati i Emphasis, koji se nakon više

od godinu dana vraća pred domaću publiku. Stepped Out po prvi put donose splitsku hardcore energiju. Pripremite se za nevjerojatnu atmosferu i zvukove post-hardcorea, hardcore punka i metal melodija. Ova večer bit će prava poslastica za sve ljubitelje žestokih zvukova. (sb)

Nedjelja, 9. veljače

16:00

Predstava Luckas� klaunovi Centar za kulturu Čakovec MJESEČNI VODIČ

Utorak, 11. veljače 10:00

Svjetski dan bolesnika Županijska bolnica Čakovec

17:00

Predavanje “Roditeljstvo i odgoj - kako djetetu pravilno postavi� granice?” Mul�medijalna dvorana Knjižnice “Nikola Zrinski” Čakovec

19:00

Putopisno predavanje Vikijeva Himalaja CZK Rudar Mursko Središće Srijeda, 12. veljače 20:00

Dani ljubavi s Frajlama Centar za kulturu Čakovec Petak, 14. veljače 18:00

Dani poljskog filma Centar za kulturu Čakovec 18:00

Predstava „Bajka o zlatnoj ribici“ Dom kulture Grada Preloga 19:00

Predstava „Sve o muškarcima“ CZK Rudar Mursko Središće Subota, 15. veljače 9:00

Razmjena sjemena Zgrada Scheier u Čakovcu

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Jasen Boko: Kako je Nevica kupovala kruh

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI

Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Dok se roditelji svađaju oko toga tko je trebao kupi� kruh, Nevica im odluči pokaza� da je samostalna i da to može sama. Malo se ohrabri razgovorom sa svojom lutkom Tonkicom, spremi novce i zaveže vezice na cipelama, jer to velike djevojčice znaju, pa krene u potragu za pekarnicom. Na putu upoznaje neobičnog dječaka Luku koji dobro poznaje grad jer njime svaki dan luta. U toj će se avanturi malo nadmudriva� i pravi� važni, pomagat će jedno drugom, zajedno će pojes� slasne kolače, a na kraju i posta� dobri prijatelji.

Poznatom putopiscu Jasenu

Boki ovo je prva ilustrirana slikovnica, a nagrađivana ilustratorica

Vanda Čižmek sjajno je dočarala ovu dinamičnu priču.

Ovo je nježna priča o dječjem prijateljstvu koje ne poznaje ograničenja, o odnosima roditelja i djece, jednoj ozbiljnoj avanturi, a malo i o kruhu.

POKLANJA KNJIGU

Podturenski fašnik obećava veselu povorku, sjajnu zabavu uz glazbu i mnogo smijeha

TANJA PONGRAC, pjevačica romantičnog glasa

Izvodeći međimurske pjesme najviše se osjećam svoja

Piše i foto: Mario Golenko

Tanja Pongrac, jazz pjevačica porijeklom iz Donje Dubrave, podijelila je s nama svoju priču. Njezina glazbena priča započela je na neobičan način – na šanku blagovaonice gdje je kao trogodišnjakinja iznenadila obitelj svojim glasom.

- Imala sam oko tri godine, tata me podigao i stavio me na šank u blagavaoni, gdje sam otpjevala neku pjesmu sa svim riječima. Netko iz obitelji je nakon toga rekao da znam pjevati jer je to jako dobro zvučalo, prisjetila se naša sugovornica Tanja priča iz svoje obitelji. Iako se ne sjeća tog trenutka, on predstavlja početak njezine strastvene veze s muzikom koja traje do danas.

Glazba joj je u životu od rane mladosti

Kako je odrastala, Tanja se redovito prijavljivala i nastupala na školskom festivalu "Radost u pjesmi", gdje je tijekom osnovne škole

nastupila čak tri puta i svaki put osvajala visoke nagrade. Njezin prvi bend osnovala je nakon maturalca u sedmom razredu, zajedno s dvojicom dečki iz razreda. Njihov projekt trajao je samo tri dana, tijekom kojih su imali tri probe i izvodili pjesmu "Krivo je more".

- Glazba je nekako oduvijek prisutna u mom životu. Od malena sam voljela pjevati i plesati i govorila sam da budem pjevačica ili zubarka, naglasila je Tanja

Zatim je uslijedila pauza i fokus na školovanje, a u svojim maturantskim danima započela je suradnju s već postojećim bendom Red Dwarf, s dečkima iz Draškovca: braćom Bojanom i Marijem Krušecom, Tomislavom Berljakom i Tihomirom Kovačem. S njima je nastupila nekoliko puta u lokalnim ka�ićima, što joj je pružilo prvi pravi osjećaj sličan onome što je zamišljala i željela. Također je shvatila da pjevanje nije samo "deranje"; postalo joj je jasno da u glazbi postoji mnogo više od samog izvođenja.

Iz Tanje izvire doza romantizma

- foto: Ognjen Karabegović

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 19.2.2025. u CineStaru Varaždin.

otvorenih vrata. Tamo se dogodila prava sreća kada je na Facebooku saznala za nagradnu igru za početni tečaj gitare, koji je osvojila. Tako je započela školu gitare, a prije nego što je tečaj završio, već se raspitala o upisu na tečaj pjevanja. Na njezino opće veselje, odmah prvi sat stigao je odgovor na njezino pitanje da pjevanje nije samo deranje, čime je započela svoj akademski put pjevanja.

Ubrzo je shvatila da ju zanima i teorija glazbe, osobito note vezane uz jazz. Pohađala je pripremne satove dvije godine kako bi položila ispit i upisala srednju školu za popularnu, jazz i rock glazbu, koju je uspješno završila 2020. godine. Tijekom tog razdoblja sudjelovala je u raznim radionicama pjevanja, uključujući tjedan Velenje Jazz Clinic u susjednoj Sloveniji.

Njezina želja i put doveli su ju do poznate Rock akademije u Zagrebu, koju je istraživala i pohađala dane

Počela je pjevati u duu s kolegom Alanom te svirati po obali s kolegama Filipom Mileševićem iz Siska i Filipom

Horvatom iz Svete Marije. Također se pridružila ženskom bendu Le Chicks, s kojima su nastupali po Istri tri ljeta zaredom. Razvijali su razne projekte suradnje sa zagrebačkom �ilharmonijom na projektu Salsa Filarmonica te sa židovskom zajednicom u glazbeno-plesno-literarnom projektu "Živim ponovo". Pjevala je i u cabareu kazališta Komedija "Espirit do Paris" Mire Ungara te došla do svog omiljenog gitarista Marka Kanceljaka s kojim ima duo i rade na proširenju kvinteta pod imenom Timpeti.

Ispunjava ju istraživanje raznih žanrova

Inspiraciju pronalazi u svojoj želji za napredovanjem kroz različite žanrove glazbe. Iako se trudila maknuti iz Međimurja prema Zagrebu zbog svih mogućnosti koje nudi, sve ju to dovelo natrag do rodnog mjesta Donje Dubrave. Međimurske pjesme oduvijek su joj bile drage jer ih je često pjevala s bakom kod kuće. Baka Terezija voljela je te pjesme i često ih pjevala bez srama i s veseljem. Festival međimurskih popevki posvećen teti Lizi inspirirao ju je da također pjeva. Na popisu pjesama koje želi izvoditi bile su i međimurske pjesme, uključujući "Vuprem oči", za koju Marko Kanceljak napravio prekrasan aranžman.

Osjećaj nakon prvog nastupa bio je nevjerojatan, a kasnije su zajedno sklepali kvartet za svadbe. - I tak mi sad razvijamo naš međimurski repertoar. Mamas i Tapas iz Čakovca su nam velika podršku i daju nam je svaki put kad nas zovu u goste i dali su meni osobno iskustvo da se doma izvodeći međimurske osjećam najviše svoja. Bez nekog truda, magija je tu, kaže oduševljena Tanja.

Smatra da je obrazovanje važno

U svom obrazovanju završila je Opću gimnaziju Varaždin i upisala Filozofski fakultet u Zagrebu, smjer anglistika i portugalski. Nakon godine i pol odlučila se potpuno posvetiti glazbi jer su joj druge stvari postale distrakcija. Neki od najdražih trenutaka u njezinoj karijeri uključuju prvu probu s Markom gdje su se oboje pogledali nakon odsvirane pjesme i shvatili da su postigli nešto posebno. Uživanje tijekom nastupa kada se publika stopi s njima smatra neprocjenjivim iskustvom.

Balansiranje između privatnog života i karijere ne vidi kao izazov; smatra da su to sve dijelovi nje same. Njezini glazbeni uzori uključuju Stinga zbog njegove sposobnosti transformacije kroz glazbu te raznolikosti koju donosi.

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! VODE VAS U KINO

Dobitnica ulaznica za film: Sanja Odniković DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Tetovirani

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Najveći izazovi bili su samosabotirajući obrasci i misli o nedovoljnoj dobroti koje su ju često navodile na razmišljanje o smislu svog rada. No uz podršku bliskih ljudi naučila se zauzeti za sebe. Njezini planovi uključuju želju za radom s cijelim orkestrom te istraživanje latino glazbe, etna, jazza i improvizacija. Također napominje da je završila četverogodišnju školu za tjelesno-orijentiranu psihoterapiju koja joj pomaže u razumijevanju vlastitog pjevanja i identiteta.

Tanja i Marko u žaru izvedbe

Čakovečka špica

Piše: Sanja Heric Foto: Ana Toplek

Najslađa špicerica ovog tjedna

Baš je lijepo kada me mama i tata voze u kolicima

Uz romobil obavezno ide i kaciga koja glavu čuva

Baka, baka, koje su to p�ce?

Potrgane trapke i dalje su u modi

Tri mlade dame spremno nam poziraju

RUKOMET

VITO HORVAT, mladi 20-godišnji vratar MRK-a Čakovec postao je prava internetska senzacija

Vitine bravure imaju milijune pregleda

- Kontaktirali su me ljudi iz zemalja gdje rukomet nije popularan, iz SAD-a, Kine, Japana i Engleske i oni su oduševljeni, ističe Horvat.

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: MRK Čakovec

Vito Horvat svoje snimke obrana objavljuje na TikToku, a u ožujku 2020. godine objavio je video koji je do danas pregledan preko tri milijuna puta. Drugi najgledaniji video ima 1,6 milijuna pregleda, a može se slobodno reći da je popularizirao hrvatsku ligu u svijetu.

25 tisuća pratitelja na TikToku

- Pred par godina onako iz radoznalosti sam odlučio da objavim svoje obrane na golu MRK Čakovca na TikToku. Ni u snu nisam očekivao da ću toliko zainteresirati ljubitelje rukometa i ostale da pogledaju snimke mojih obrana. Kad sam vidio da je to interesantno i proširila se gledanost, ozbiljno sam shvatio da ima nešto od toga pa sam dodavao i pjesme. Istina je da imam puno pregleda, no mene ne zanima samopromocija niti bilo kakva zarada, rekao je u uvodu Vito i nastavio.

- Euforija traje i dalje, imam i imao sam puno poziva, zvali su me iz dosta portala i novina, prepoznaju me mlađe generacije, dečki iz ekipa s kojima igramo u ligi. Ja uglavnom promoviram sport, a ne sebe. Prate me praktično iz cijelog svijeta, kontaktirali su me ljudi iz zemalja gdje rukomet nije popularan, iz SAD-a, Kine, Japana i Engleske i oni su oduševljeni, jer ne prate sport toliko kao mi. Imao sam priliku igrati rukomet na pijesku u San Diegu kad sam turistički išao u SAD. Tamo su me prepoznali i nekoliko dana sam trenirao s igračima iz Švedske, Španjolske, Kine i još nekih zemalja. Bavim se videosnimanjima i gra�ičkim dizajnom iako sam

završio Ekonomsku školu. To mi je lakše raditi pa tako stignem onda i trenirati rukomet, kazao je TikToker Vito Horvat. Nekad srednji vanjski, a danas vratar

- Pa je, krenuo sam u polju i na toj poziciji sam igrao pet godina, negdje do svoje 12. godine. Nakon završetka sezone te godine igrao sam rukomet na pijesku i tada sam prvi put stao na gol. Pitao sam tatu što misli, a on je bio oduševljen i sretan što me to zanima jer je i on bio rukometni golman. Kroz ljeto sam trenirao s tatom, a na jesen sam se priključio ekipi, ali sada kao golman. Bio sam najniži u generaciji, ali sam rano došao u seniorske vode. Analizirao sam protivničke igrače, naučio sam čitati igru, gledao sam kako se kreće protivnik da znam kako mogu reagirati i kompenzirati svoju visinu. Kasnije kad su se snimale utakmice analizirao sam koliko izlazim van, koliko navlačim igrača da puca gdje želim i

tako ispravljao nedostatke, opisao je Vito svoje početke u rukometu. Vito Horvat je dio ekipe koja je u zadnjih godinu i pol dana istinska senzacija na hrvatskom rukometnom nebu.

Imamo šanse

za Europu

- Pa da, 1. HRL Sjever ekspresno smo pregazili, a sada smo, siguran sam, najugodnije i najpozitivnije iznenađenje u najvišem rangu hrvatskog rukometa. U Premier ligi plasirali smo se u Ligu za prvaka gdje igra šest najboljih ekipa. Peto mjesto donosi izlazak u Europu i smatram da imamo šanse da se domognemo najmanje te pozicije. Ekipa je odlična, sad smo se pojačali još na mjestu pivota i mislim da smo spremni baciti se u koštac s najjačim hrvatskim ekipama. Još da spomenem da je puno veći gušt braniti u Premier ligi gdje ima više izazova, igra više profesionalaca. Igra se čvršće, brže nego u 1. HRL i moram reći da je tu potrebna stalna koncentracija. Spomenuo bih

nekoliko utakmica gdje sam dobro branio, pogotovo kod Spačve i Moslavine u gostima te s Goricom doma gdje sam skinuo par odlučujućih zicera. To mi treba biti nit vodilja.

Na vratima se mijenja s Kubancem Martinezom

- Mislim da smo idealna kombinacija, ja mlad, on iskusan, ja niži, on viši i dobro se nadopunjavamo. Izvan terena smo pravi prijatelji, odličan je, korektan, dobar prema meni i imamo super komunikaciju. Moram reći – kliknuli smo Adan Martinez i ja. S druge strane, on mi je i uzor, da bih ga stigao moram još napornije trenirati, raditi na �izičkoj spremi. Želim biti još brži, agilniji i eksplozivniji. Dosta sam mlad i koliko pratim golmani bolje brane u kasnim godinama. Uskoro počinje nastavak prvenstva, tj. natjecanje u Ligi za prvaka. Ozljeda koljena i individualni treninzi

- Na moju žalost neću biti na raspolaganju treneru Joži Borkoviću na početku ove lige. Naime zadobio sam ozljedu koljena, hodam na terapije i vježbam individualno i u teretani. Čekam nalaz liječnika i polako se priključujem ekipi. Po meni za mjesec dana bih trebao biti na dispoziciji treneru. Umjesto mene trener ima na raspolaganju Nikolu Marcijuša i naravno prvog vratara Martineza. Vjerujem u ekipu i nadam se dobrom startu iako nas ždrijeb nije mazio, jer poslije dvaju gostovanja dočekujemo jako Nexe, zaključuje sjajni Vito Horvat.

RUKOMET

MRK ČAKOVEC

Večeras teško gostovanje kod Nexea

Danas Letećim medvjedima počinje službena sezona. Gostuju u Našicama kod Nexea, u utakmici 1/8 �inala Kupa HRS-a. U generalki pred nastavak sezone Čakovčani su pred oko 300 gledatelja ugostili susjedni Varaždin i doživjeli poraz 27:32(10:17).

Greške i puno promašaja

Po rezultatu očito je da generalka nije uspjela, a posebno je loše bilo prvo poluvrijeme kad su olako primali golove, griješili u napadu i promašili puno zicera. Gosti su igrali brzo u napadu, čvrsto u obrani, iznenadili domaćine i na odmor otišli s velikom prednošću od sedam golova (10:17). U drugom poluvremenu domaći su zaigrali nešto

RUKOMET

bolje i odgovornije, par su puta došli na četiri gola razlike, no više nisu mogli. Razlika iz prvog dijela susreta bila je previsoka za eventualno bolji rezultati, pa su gosti koje vodi proslavljeni Slavko Goluža, bivši reprezentativac i izbornik Hrvatske, na kraju zasluženo slavili.

Bliži se Liga za prvaka U nastavku sezone Varaždin 1930 igrati će u Ligi za opstanak, dok će puleni Jože Borkovića, neopterećeni ispadanjem igrati u Ligi za prvaka. Prvu utakmicu igraju 16. veljače u gostima kod Poreča, dok danas u 19:00 sati igraju protiv favorita, ekipe Nexe u Našicama osminu �inala Kupa. (md)

ŽRK ZRINSKI

Nastavak loše forme u prvenstvu

Zrinskice su upisale peti uzastopni poraz, a ovaj put pokleknule su kod kuće od Splita 2010. Nakon pomalo iznenađujućeg poraza od Bjelovara u prošlom kolu, Split 2010 je slavljem u Čakovcu ostao u priključku za sam vrh. S druge strane Čakovčanke su u negativnom nizu već pet kola za redom. Splićanke su odnijele pobjedu rezultatom 26:28 (11:13).

Izjednačena utakmica

Prvih 20-ak minuta pripalo je domaćem sastavu. Uglavnom je to bila minimalna ili prednost od dvaju pogotka razlike. Splićanke su povele u 21. minuti i na kraju prvog dijela uspjele sačuvati dva pogotka viška (11:13). Velika borba viđena je u nastavku. Splićanke su i dalje imale prednost, ali ona nije bila takva da bi se mogla sasvim opustiti. Nakon 40 minuta igre bile su na plus četiri (16:20). Domaći sastav

ubrzo je uhvatio priključak i stigao na minus jedan. Ali nije uspio sasvim okrenuti rezultat na svoju stranu i morao je priznati poraz. A to im je već peti u nizu, čime su došle u zonu ugroženih sa samo osam bodova. Po šest pogodaka dale su Paula Posavec i Bruna Zrnić. Nisko 11. mjesto Unatoč porazu, na utakmici se istaknula nova igračica u ekipi, Lea Franušić, koja je prvi put nastupila za Zrinski prošli tjedan. Ovime je završen prvi dio prvenstva, Zrinskice su na niskom 11. mjestu, a plasman će probati popraviti već ovaj petak. U nastavku prvenstva rukometašice Zrinskog ponovo su domaćin kada ugošćuju već u petak 7. veljače ekipu Sinja. Utakmica se igra u 19:30 sati u dvorani Graditeljske škole Čakovec. Dvorana je zauzeta u subotu i nedjelju pa je to razlog odigravanja utakmice u petak. (md)

Vito Horvat popularizirao je hrvatsku ligu

Horvat iz tjedna u tjedan diže publiku na noge

STOLNI TENIS

ČETVRTFINALE Međimurskog kupa Borba do

Četvrtfinalni dvoboji 2. Međimurskog kupa donijeli su napetu atmosferu, uzbudljive susrete i fantastične pojedinačne izvedbe. Igrači su ostavili srce na stolovima, a mečevi su bili prava poslastica za ljubitelje stolnog tenisa.

STK MihovljanZEN-Šen. 2 (4:6)

Dvoboj između mlade ekipe Mihovljana i ZEN-Šenkovca 2 bio je prava bitka, u kojoj su gosti odnijeli tijesnu pobjedu 6:4. Iako je Matija Barić briljirao uvjerljivom tricom, to zaustavio da Mihovljan preokrene susret. ZEN-Šenkovec 2 iskoristio je ključne trenutke i iskusno osigurao prolazak u polufinale.

STK Putjane Restart - ŠK ČAK (7:3)

Putjane Restart kao favorit pokazao je snagu i s uvjerljivih 7:3 izborio mjesto među četiri najbolje ekipe. Boris Preksavec i Eugen Šimon bili su nezaustavljivi, ostvarivši trice. Unatoč borbenosti ŠŠK ČAK Čakovca, Putjane Restart držao je konce igre i zasluženo slavio.

STK Putjane Pinky-S - Mihovljan 3

Primabiro (4:6)

Napet dvoboj završio je u korist gostiju iz Mihovljan

MALI NOGOMET

3 Primabiro, koji je sa 6:4 osigurao prolazak dalje. Nikola Mikac bio je ključni igrač za svoju ekipu, ostvarivši tricu. Putjane PinkyS borio se do posljednjeg poena u pripetavanjima, ali Mihovljan 3 Primabiro bio je odlučniji u završnici i ugrabio pobjedu.

STK Hodošan 1 - HE-DRA 1

Draškovec (7:3)

Prošlogodišnji finalist Hodošan 1 nije dozvolio iznenađenje i s 7:3 prošao dalje u polufinale. Davor Vidović i Paula Markati dominirali su tricama za stolom. Ekipa HE-DRA 1 Draškovec dala je sve od sebe, ali Hodošan 1 bio je jednostavno prejak i zasluženo slavio.

Tko ide do kraja?

Četvrtfinala su pokazala da u 2. Međimurskom kupu nema lakih protivnika! ZENŠenkovec 2 i STK Putjane Restart su prvi polufinalni par dok su Mihovljan 3

Primabiro i STK Hodošan 1 drugi polufinalni par koji su izborili plasman među četiri najbolje ekipe i sada im slijedi borba za finale, a domaćini u susretima će se odrediti još ždrijebom. (dt)

ŠN DINAMo – ZELENKo

Turnir u pet dobnih kategorija

Proteklog vikenda u Domašincu je održan turnir u organizaciji ŠN Dinamo – Zelenko, na kojem su se natjecali mladi nogometaši i nogometašice u pet dobnih kategorija.

Dominacija Rudara

U najmlađoj kategoriji U7, zlato je osvojila NŠ Sloga 2, dok je u U9 najbolji bio Slaven Belupo bijeli. U kategoriji U11 slavila je ekipa ŠN Donje Međimurje, a u U13 najbolji su bili mladi nogometaši ŠN Rudar 2. Najsta-

riju kategoriju U15 obilježila je dominacija Rudara, čije su ekipe zauzele prva dva mjesta, dok je broncu osvojio ŠN Dinamo – Zelenko.

Najbolji igrači turnira

Najbolji pojedinci turnira istaknuli su se sjajnim igrama, a među njima su Šimun Papec (U7), Ivano Bogdan (U9), Oliver Matulin (U11), Ilija Horvat (U13) i David Šimunić (U15) koji su proglašeni najboljim igračima svojih kategorija. (nl)

JUDO

PRVENSTVo HRVATSKE za kadete u judu

Judaši Zrinskog ekipni viceprvaci Hrvatske

- Imati četiri polufinalista, od čega tri finalista, zaista je fantastično. ovo je izniman uspjeh za naš klub, govori trener Šeketa

Piše: Luka Pongračić Foto: Judo klub Zrinski

U subotu, 1. veljače, u zagrebačkoj dvorani Sutinska vrela održano je Prvenstvo Hrvatske za kadete, na kojem je sudjelovalo 252 judaša iz 48 klubova. Među njima su bili i judaši Judo kluba Zrinski, koji su ostvarili izvanredan rezultat i osvojili ekipno drugo mjesto u Hrvatskoj.

Dominacija u kategoriji do 55 kg

Judo klub Zrinski predstavljalo je pet judaša: Nikola Jalšovec, Leon Resman, Jona Žvorc, Petar Balunović i Iker Novak. Trojica su nastupila u kategoriji do 55 kg, dok su preostali nastupili u kategorijama do 66 kg i 81 kg. S čak tri finala i četiri polufinala, mladi borci Zrinskog osigurali su klubu titulu ekipnih viceprvaka Hrvatske.

NOGOMET

U kategoriji do 55 kg, u konkurenciji 22 natjecatelja, judaši Zrinskog pokazali su apsolutnu dominaciju. Iker Novak izborio je polufinale s trima pobjedama, dok je Jona Žvorc, nakon slobodnog prvog kola, upisao dvije pobjede i također stigao do polufinala. S druge strane ždrijeba, Petar Balunović je s četirima uzastopnim pobjedama osigurao mjesto u finalu. Klupski derbi u polufinalu

U polufinalu su se sastali klupski kolege Žvorc i Novak, a pobjedu je gušenjem odnio Žvorc, osiguravši finale protiv

Balunovića. Novak je u borbi za broncu bio uvjerljiv i pobijedio judaša iz Dugopolja, osiguravši treće mjesto. Finalna borba između Žvorca i Balunovića bila je vrhunac natjecanja – obojica su demonstrirala tehničku i taktičku superiornost, no Žvorc je polugom osigurao pobjedu i naslov prvaka Hrvatske, dok je Balunović ponio titulu viceprvaka.

- Ovo je izniman uspjeh za naše dečke i naš klub! Pokazali su nevjerojatnu hrabrost, srčanost i tehničku spremu. Imati četiri polufinalista, od čega tri finalista, zaista je fantastično. Čestitam im na odlično odrađe-

nim borbama i sjajnim rezultatima!, govori trener Filip Šeketa.

Srebro

Leona Resmana

U kategoriji do 66 kg, među 26 judaša, nastupio je Leon Resman i ostvario impresivan niz pobjeda. S četirima dominantnim borbama, u kojima je izvodio vrhunska bacanja i poluge, plasirao se u finale. U odlučujućem meču pružio je snažan otpor, no poražen je gušenjem te osvojio srebrnu medalju. Iako Nikola Jalšovec ovaj put nije uspio doći do plasmana, ostali judaši Zrinskog osigurali su klubu fantastičan ekipni uspjeh.

3. NL SJEVER uskoro započinje, a međimurski klubovi ovog tjedna bili su efikasni

Kotoripčani napunili mrežu Mađara

U Čakovcu su igrane dvije utakmice

gdje su domaćini

bili prvo Rudar

BSK-u i kasnije

Međimurje Slogi(Š)

Piše: Miljenko Dovečer

Nogometaši Rudara iz Murskog Središća odigrali su drugu pripremnu utakmicu pod vodstvom novog trenera

Damira Zeljka i upisali drugu pobjedu. Na SRC Mladost u Čakovcu svladali su BSK Belicu s uvjerljivih 3:0, a strijelci su bili Vinko, Malenović i Radiković. Rudar je bio dominantan tijekom cijele utakmice, a BSK je nastupio u oslabljenom sastavu. Trener Zeljko pružio je priliku svim raspoloživim igračima, uključujući kadete i juniore. Klub je potvrdio da će mu u radu pomagati Leonardo Novak, koji će biti upisan kao glavni trener zbog posjedovanja PRO licence. Zeljko je donio odluku o prekidu igračke karijere kako bi se u potpunosti posvetio trenerskom poslu, s ciljem razvoja domaćih mladih igrača. Rudar u subotu igra generalku protiv Ljutomera, a tjedan kasnije slijedi zaostali prvenstveni susret s Nedelišćem.

Međimurje efikasno protiv štrigovske Sloge

U susretu Međimurja i štrigovske Sloge čakovečki nogometaši bili su raspoloženiji te su nakon 90 minuta igre slavili sa 6:2. Dva pogotka postigao je Matheus, a jednom su mrežu Sloge gađali Čavlek, Sergios, Jurčić i Šemper. Kod Sloge su strijelci bili Šoštarić i Pukšec. Ovih dana Dominik Drk, dosadašnji kapetan NK Međimurje napustio je klub i potpisao zaa slovenskog drugoligaša ND Beltinci. Sutra, u

subotu Čakovčani imaju najzahtjevniji test u pripremama kada ugošćuju drugoligaša Radnik iz Križevaca.

Graničar(K) uvalio

Mađarima osmicu

Na terenu s umjetnom travom u sklopu kompleksa ZTE u Zalaegerszegu slavili su protiv Andráshida Torna Egylet s 1:8. Ekipa Graničara pokošena je virozom, gripom i sitnim ozljedama te je otišla na put desetkovana, a ni domaćini nisu bili u punom sastavu. Za ekipu Graničara tri puta je pogodio Nikola Golenja, dok su po dva zabili

Filip Štritar i Vilim Kos, uz još jedan autogol domaćina. Sutra imaju zahtjevniji test od ovog kad će im s druge strane biti ekipa Tehničara iz Cvetkovca. Polet bez problema s Jurovcem

Polet je trebao igrati utakmicu protiv Nedelišća koja je odgođena zbog nedovoljnog broja igrača Nedelišća. Lider na tablici 3.NL Sjever, domaći Polet bio je bolji i pobijedio 4:1. Do nastavka prvenstva imaju još dvije kontrolne utakmice, prvo sutra s slovenskim Odrancima, a tjedan dana kasnije protiv Jedinstva iz Gornjeg Mihaljevca. Domašinčani odradili pripreme na moru

U posljednjih par godina trećeligaš Dinamo dio zimskih priprema provodi na moru, točnije u Biogradu na Moru. Dinamo je u prvoj utakmici protiv trećeligaša Hrvatskog Viteza iz Posedarja upisao remi (1:1). Nakon toga upisali su dvije pobjede, prvo protiv Polače 1:0 i na kraju su s 2:0 pobijedili Vodice člana 3.NL Jug. Prva pripremna kod kuće je na rasporedu u subotu kada igraju protiv ekipe ČŠK iz Čehovca. Od svih međimurskih trećeligaša, jedino Nedelišće do sada nije igralo pripremnu utakmicu.

Utakmica Poleta (SMnM) i Rudara, iz arhive

Petar Balunović, Jona Žvorc, Petar Jalšovec i Iker Novak

MATULIN (19) iz Donjeg Vidovca jedna je od najboljih u benchu do 57 kilograma na Starom kontinentu

Zabranili joj sport, a danas ruši rekorde u benchu

Piše: Luka Pongračić

Foto: Melisa Matulin

Melisa Matulin, 19-godišnja powerlifterica iz Donjeg Vidovca, jedno je od najvećih imena međimurskog bench pressa. Iako visoka i vitka, sa samo 55 kilograma, 2024. godine je na europskom prvenstvu u Istanbulu osvojila brončanu medalju podignuvši impresivnih 85 kilograma, čime je postavila i novi hrvatski rekord u kategoriji juniorki do 57 kg. Sport joj je oduvijek bio sastavni dio života – bavila se atletikom, trenirajući bacanje koplja i trčanje, no zbog ozljede koljena morala je odustati. Tada je otkrila trening u teretani i zaljubila se u bench press, u kojem je danas među najboljima u Europi.

Doktori zabranili bavljenje sportom

- Imala sam ozljedu koljena, doktori nisu znali koji je problem i zabranili su mi bavljenje sportom, točnije svim sportovima osim plivanja i bicikliranja. To me nije pretjerano interesiralo pa mi je doktor predložio da se upišem u teretanu i ojačam mišiće koljena. Krenula sam zajedno s dva prijatelja i to je, moram reći, bilo pomalo tragikomično. S vremenom sam postajala sve bolja, bench press mi je išao sjajno i prije nego sam se uopće upisala u klub digla

sam hrvatski rekord, započinje Melisa. Goran Karamarković i Powerlifting klub Pozoj imali su velik utjecaj na Melisin brzi skok prema vrhu.

- Bila sam dosta sramežljiva i sjećam se kako sam prije prvog razgovora s trenerom Goranom Karamarkovićem imala veliku tremu i čak si prije pripremila što ću reći. Ispričala sam mu kako sam redovita u teretani, spomenula i rekord, a tad smo dogovorili da idemo u teretanu i pogledamo kakva je situacija. Sve je ispalo super, ubrzo sam išla na natjecanje na kojem sam i digla taj rekord, ističe Melisa. Kako izgleda trening jednog powerliftera?

- Trener Karamarković mi slaže treninge. U powerliftingu

- Ja sam tip osobe koja mrzi trenirati noge, što je vrlo atipično za žene. Primjerice, ja obožavam raditi biceps, govori Melisa.

inače postoje dvije discipline. Bench only i full power, koja se sastoji od čučnja, bencha i mrtvog dizanja. Meni je glavna disciplina bench only, ali uvijek se natječem i u full powerliftingu. Imam šest treninga tjedno, od kojih su četiri za powerlifting te dva s fokusom na volumen, točnije na čim više ponavljanja. Primjerice, bench radim četiri puta tjedno, otprilike deset serija, što traje oko dva sata. Maksimalnu težinu dižem nekoliko tjedana prije natjecanja kako bih bila sigurna da „imam to u sebi“. Radim dosta i čučanj i mrtvo dizanje, a tu su i vježbe za leđa koje su krucijalne kad se radi o benchu jer kralježnica igra veliku ulogu u cijelom pokretu. Bitno je imati čim bolju tehni-

ku generalno, govori Melisa. Bench press je vježba za koju je potrebno podosta vremena kako bi se savladala. Od pozicije dlana, glave, pa sve do takozvanog mosta, kojim štitite ramena i skraćujete opseg pokreta. Matulin je također imala poteškoće sa savladavanjem pravilnog načina izvođenja vježbe.

- Mostom skraćujete putanje šipke, a powerlifteri imaju razne tehnike da si olakšaju pokret, nužno je da vježba bude pravilno odrađena. Lakat mora biti u ravnini s ramenom, morate se gurati nogama u isto vrijeme kad dižete šipku, a i sama šipka treba ići praktički dijagonalno gore. S druge strane, kako tvrdi Melisa, mrtvo dizanje i čučanj nisu joj najomiljenija stvar na svijetu! - Iako ih ne volim kao bench press, 2024. godine strašno sam napredovala na čučnju, čak 18,5 kilograma. Sa 112,5 došla sam na 130 kilograma i to me maksimalno motivira. Mrtvo dizanje je jako teško, tehnika je komplicirana, ali ide mi super. Primjerice, ja sam tip osobe koja mrzi trenirati noge, što je vrlo atipično za žene. Ja obožavam raditi biceps. Tako mi je od početka, pojašnjava Donjovidovčanka. Izbjegavam nezdravo, ali ne pratim kalorije - Nemam problem s unosom kalorija pa iskreno, ni ne pratim brojke. Imate razne apli-

Melisu Matulin uvijek pra� osmijeh na licu

kacije, poput My�itnesspala, no smatram kako ne treba raditi znanstvenu fantastiku iz tih stvari jer to te mentalno uništi. Meni osobno nije imalo smisla, ali ako nekome odgovara, može biti odličan alat. Izbjegavam nezdravu hranu, ponekad se počastim s kaloričnim obrokom, no uvijek se trudim biti na 58 ili 59 kilograma tjedan uoči natjecanja. Tada malo kontroliram prehranu i spustim se ispod 57 da sam u svojoj kategoriji, dodaje Melisa. U powerliftingu, prehrana igra ključnu ulogu u postizanju maksimalne snage i optimalne tjelesne kompozicije. Zbog toga natjecatelji često angažiraju nutricioniste koji im pomažu u kreiranju prilagođenih planova prehrane, a cilj je osigurati dovoljan unos kalorija, proteina, ugljikohidrata i masti kako bi se podržao oporavak, rast mišića i snaga. Također, nutricionisti pomažu u strategijama rezanja kilograma prije natjecanja kako bi sportaši ostali unutar svoje težinske kategorije, a da pritom ne izgube snagu. Kako kaže sama Melisa, pravilna prehrana može biti presudna za vrhunske rezultate na platformi. Čarape su „ključ uspjeha“ - Uvijek kad sam na benchu moram nositi svoje sretne čarape. Moja kombinacija za natjecanje je crna boja odjeće s roza detaljima i nekako mi se poklopilo da su mi do sad do-

nosile sreću. Nadam se da neće biti ozljeda i da će me sreća i dalje pratiti. Iako, preko ljeta sam istegla vrat i nisam uopće mogla gledati u stranu. Bilo me strah, nisam se ni usudila reći treneru. Slično je bilo i na čučnju, kad sam glavu stavila u krivi položaj pod krivim kutem. Tu je i česta bol u leđima, koja je normalna pojava kod nas. Sve dok nije nešto što me sprječava u svakodnevnom životu, mogu podnijeti, priča Melisa. Kakva je konkurencija u ženskom powerliftingu?

- U bench only kategoriji držim vodstvo, dok u powerliftingu zna biti nepredvidivo. Imam sjajnu kolegicu iz Zagreba te se uvijek izmijenjujemo. Primjerice, na posljednjem natjecanju izgubila sam za 2,5 kilograma. Konkurencija je odlična stvar, gura vas naprijed da budete čim bolji. Malo je cura u klubu, možda četvero ili petero.

Prijelaz u višu kategoriju

- Od ove godine planiram i početi snimati videe o treningu kako bih se čim bolje pripremila na karijeru nakon faksa. Voljela bih postati �itness trenerica, mislim da bih se odlično snašla jer oduvijek sam bila dobra u više sportova. Što se tiče powerliftinga, s vremenom planiram prijeći u višu kategoriju i dići brojke u svim disciplinama, zaključuje Melisa Matulin.

MELISA

Melisa kaže da je tehniku mrtvog dizanja teško savlada�

KOŠARKA

DRUGA LIGA SJEVER

Bez iznenađenja u Križevcima!

Neporaženom Radniku u Križevce je pohodilo čakovečko Međimurje i nije se dobro provelo - prema očekivanju favorizirani domaćin je slavio rezultatom 90:68. Prva i treća četvrtina loše su odigrane od strane Međimurja i tu treba tražiti uzroke ovoga ipak realnoga ishoda. Međimurje svoje šanse za bodove ipak treba tražiti protiv drugih ekipa. Na primjer, u sljedećem kolu doma protiv Petra Zrinskoga iz Vrbovca koji ima

TREĆA LIGA

REZULTATI I KOŠEVI

Ivančica - Podravac 82:77

Petar Zrinski - Mladost 85:62

Virka - Varaždin 52:81

Grafičar - Koprivnica 77:55

Radnik - Međimurje 90:68

(28:17, 14:13, 24:14, 24:24)

MEĐIMURJE: Šarić 11, Hren 20,

Gašparić 4, Kranjčec 11, Palić 14, Balent 2, Pongrac 6. Trener Novak S

jednu pobjedu manje od čakovečkog drugoligaša (Međimurje šest, a Petar Zrinski pet pobjeda, uz osam poraza). (bh)

Odigrane dvije utakmice!

U devetom kolu Treće lige nedorasli Rudar je doživio još jedan težak poraz, ovaj put egzekutor je bio Čakovec, a rezultat 88:39! U drugoj odigranoj je Vinica očekivano izgubila od Varteksa sa 17 koševa razlike. (bh)

REZULTATI I KOŠEVI

Rudar - Čakovec 39:88 (8:21, 11:25, 11:21, 9:13)

RUDAR: Tuksar 7, Božić 2, Murković 2, Radiković 5, Bogdan 17, Žganec 2, Zobić 4

ČAKOVEC: Levačić 9, Capek 5, Marković 9, Novak Mat 15, Novak Man 18, Radek 2, Šopar 6, Jelenić 4, Podvezanec 9, Novak D 6, Stanić 5 Vinica - Varteks 60:77

SPORTSKI RIBOLOV

TABLICA

1. Čakovec 9 7 2 16/130

2. Varteks 9 7 2 16/100

3. D. Kraljevec 9 6 3 15/96

4. Nedelišće 8 6 2 14/113

5. Kotoriba 8 4 4 12/28

6. Vinica 9 3 6 12/-38

7. Rudar 9 2 7 11/-249

KOŠARKAŠKI VIKEND VODIČ

DRUGA LIGA SJEVER

Međimurje - Petar Zrinski, utorak 11. veljače, u 21 sat, IOŠČK

TREĆA LIGA

Čakovec - Nedelišće, subota 8. veljače, u 19:30 sati, IOŠČK

Kotoriba - Vinica, subota 8. veljače, u 18 sati, OŠ Kotoriba

ŠRD GLAVATICA održalo godišnju skupštinu Dolazak mladih najveća je pobjeda

U Hotelu Panorama u Prelogu održana je 113. redovna godišnja skupština Športsko-ribolovnog društva Glavatica. Skupštinom je predsjedao Željko Bubanić, koji je podnio izvješće o radu i predstavio planove za naredno razdoblje, a prihvaćena su i financijska te izvješća Nadzornog odbora.

Aktivna godina za članove

Prošla godina bila je iznimno aktivna za članove društva, koji su sudjelovali na manifestacijama poput Dana dravske ribe i Dana kruha te organizirali Malu školu ribolova.

Održano je i tradicionalno druženje sa slovenskim društvom Paloma Sladki Vrh te prestižno natjecanje “Feeder Kup Hrvatske” na kanalu HE Čakovec, koje je poslužilo kao priprema za Svjetsko prvenstvo 2026. godine. Također, održano je i obiteljsko natjecanje “Roditelji, djeca”, a predsjednik

NOGOMET

ŽNK Međimurje nastavlja s pripremama

ŽNK MEĐIMURJE nastavlja s pripremama za proljeće

Međimurke remizirale protiv Sturma

Čakovečke prvoligašice nastavljaju s treninzima i kontrolnim utakmicama uoči nastavka prvenstva u 1.HNL za žene. Prošle subote su na SK Sturm trening centru Messendorf u Grazu odigrale međunarodnu kontrolnu utakmicu protiv austrijskih prvoligašica, ekipe SK Sturm Graz. Bila je ovo vrlo dobra provjera za trenera Dizdara i njegove igračice, koje su pokazale da mogu ravnopravno igrati protiv ekipe koja spada među četiri najbolje u austrijskoj ligi. Prije samo tjedan

dana ekipa Sturma slavila je u Sloveniji protiv NŠ Mure rezultatom 1:3. Prekrasni pogodak Mazuchove Iako su Austrijanke imale nešto veći posjed lopte, naše djevojke bile su daleko opasnije po njihov gol kroz nekoliko uspješnih kontranapada koji su, nažalost, ostali nerealizirani. Ipak, do vodstva Čakovčanke dolaze prekrasnim pogotkom Mazúchove iz slobodnog udarca. U drugom dijelu

utakmice domaća ekipa pojačala je pritisak, ali bez izraženih prilika, što je uvelike zasluga naših igračica koje su odlično ispunjavale taktičke zahtjeve i igrale na visokoj razini. Nažalost, u samoj završnici utakmice domaće igračice uspijevaju izjednačiti, postavivši konačnih 1:1. Vrijedi istaknuti da su naše djevojke tek u drugom tjednu pripremnog razdoblja, dok je za FC Sturm Graz ovo bila generalna proba uoči nastavka službenih natjecanja.

KUGLANJE PRVA HRVATSKA kuglačka liga – Sjever

Željezničar slavio, Zanatlija

i Prosvjetar bez bodova

Utakmicu je u zadnjem bloku mirno priveo kraju najbolji igrač domaćina Denis Košak (628) s još jednim izvrsnim rezultatom.

Piše: Nikola Turk

ŠRD-a izrazito je zadovoljan godinom.

Roditelji prepoznaju važnost ribolova

- Sve planove smo ostvarili, pa čak i više od željenog. Natjecateljski ribolov digli smo na višu razinu, imali nekoliko uspješnih škola ribolova, a ono najvažnije je da roditelji prepoznaju važnost bavljenja sportom. Najmlađi član ima nam šest godina, dok je najstariji u 80-ima i još je aktivan! Iskusni ribolovci ovdje igraju važnu ulogu jer najbolje znaju kako prenijeti mlađima ljubav prema ribolovu. Klincima je dosta zabavno, pogotovo kad ulove prvu ribu, ističe predsjednik ŠRD-a Glavatica, Željko Bubinić. ŠRD Glavatica uspješno se natjecala na županijskoj i državnoj razini – kadeti su nastupili na Kupu mladeži, seniori su zauzeli drugo mjesto u 2. međimurskoj ligi, dok su u 2. hrvatskoj ligi završili na šestom mjestu. (lp)

U 15. kolu 1. HKLS Željezničar je ugostio Zanatliju iz Slavonskog Broda te došao do pobjede od 6-2 i 146 čunja prednosti. Bila je to konačno utakmica bez velikih stresova gdje je polovica ekipe odigrala odlično, a polovica prosječno. Denis Košak riješio dvoboj

Utakmica je tek u prvom bloku igrača donijela neku neizvjesnost gdje konačno na razini odigrava Goran Vrček

Nakon uvjerljivih pobjeda u prvom kolu nastavka prvenstva, za Zanatliju i Željezničar 2 došli su i uvjerljivi porazi u ovom kolu. Zanatlija je u petak gostovala u Koprivnici kod Graničara iz Đurđevca, te izgubila 6-2 i minus 153 čunja. Nekompletna Zanatlija odigrala je sasvim prosječnu utakmicu (3225), a kad protivnik odigra najbolju domaću utakmicu ove sezone, ništa više od poraza se ne može niti očekivat. Kakva takva izjednačenost je bila u prva dva bloka gdje poene osvajaju Bojan Plevnjak (573) i

(587) i osvaja poen, a Predrag Turk (547) ga gubi, te je rezultat nakon prvog bloka 1-1 i +2 čunja. Nakon prvog bloka sve dalje ide u korist Željezničara. Dva poena i veliku zalihu čunjeva u drugom bloku osiguravaju Franjo Gosarić (606), te Bojan Košak (567). Utakmicu je u zadnjem bloku mirno priveo kraju najbolji igrač domaćina Denis Košak (628) s još jednim izvrsnim rezultatom, a Luka Štrukelj (254) i zamjena mu Igor Ružić (283) će u narednim kolima trebati igrati puno bolje.

TABLICA 1. HKLS

1. Frozy Zabok 1511 31 25

2. Nove nade 1510 14 21

3. Željezničar Čk 15 915 19

4. Fortuna 15 816 17

5. Zrinski-Pivovara 15 807 16

6. Zanatlija Sk 15 807 16

7. Zanatlija SB 15 717 15

8. Pakrac-Papuk 15 627 14

9. Belina-Novska 15 618 13

10. Ciglenica 15 519 11

11. Novska 15 41 10 9

12. Željezničar Bel 15 20 13 4

Željezničaru stiže Ceglenica

Nakon 15 odigranih kola ekipa se nalazi na trećem mjestu, a prilika za nova dva boda bit će ove subote od 13 sati na kuglani SRCa Mladost Čakovec protiv Ciglenice.

DRUGA HRVATSKA kuglačka liga - Sjever

Jurica Petković (552), ali razlika u čunjevima je već debelo bila na strani domaćina (-64). U zadnjem bloku ta je razlika samo rasla do konačnih -153. Poštari odigrali najbolju partiju sezone

Skoro pa identično se provela druga ekipa Željezničara kod Poštara u Bjelovaru. Naj-

bolja domaća utakmica Poštara ove sezone, te sasvim prosječna Željezničara (3241). No nije sve tako loše izgledalo na početku utakmice. Za Željezničar u prvom bloku poene osvajaju Bojan Košak (567) i Goran Vrček (530), dok ga najmlađi Borna Murić (552) nesretno gubi za 2 čunja. U tom trenutku je rezultat još bio u pozitivi (2-1 +22 čunja).

Dolazak Nuše Vidrih Nakon nekoliko dolazaka, bilježimo odlazak slovenske igračice, vratarke Neže Forštnarič, koja je upisala ukupno 10 službenih nastupa za čakovečku ekipu. Svojim radom i doprinosom bila je važan dio momčadi, a sada nastavlja karijeru u Sloveniji. Na njeno mjesto dolazi Nuša Vidrih, mlada i talentirana vratarka koja dolazi iz Slovenije i već se dokazala na visokoj razini, kako na klupskom, tako i na reprezentativnom planu. (md)

TREĆA

HRVATSKA kuglačka liga - VŽ

Težak poraz

Prosvjetara

U 3. HKLS-VŽ Prosvjetar je doživio još jedan težak poraz na gostovanju kod ekipe Željezničara iz Koprivnice od 7-1 i -259 čunja. Tako težak poraz ne treba čuditi kad su tek 2 igrača uspjela prebaciti 500 čunja. Stjepan Blažek (522) je jedini kolko tolko parirao svom protivniku, dok je utješni poen osvojio Stjepan Čuček (448) zbog još lošije igre domaćeg igrača.

Derbi začelja na SRC-u

Dubravčan je u ovom kolu bio slobodan, a u zadnjem kolu naše ekipe će u petak od 18 sati na SRC-u Mladost igrati međusobno u derbiju začelja.

Međutim drugi blok naših igrača nije mogao parirat raspoloženim domaćinima, te se razlika povećava iz seta u set da bi se zaustavila na ravnih 100 čunja.

Dolazi posljednja momčad lige Priliku za nove bodove u narednom kolu, naše ekipe će tražiti na domaćim stazama. Zanatlija će u subotu od 17 sati ugostiti Poštar iz Bjelovara, a Željezničar u nedjelju od 10 sati Lepoglavu.

NOĆ MUZEJA u Podturnu

Katarina plete cekere od rogoza još od svoje rane mladosti

U društvenom domu u Podturnu posjetitelji su mogli vidjeti cijeli spektar nekadašnjih običaja, alata, starinske hrane, rukotvorina, umjetnina i pisarskih antikviteta Piše: Aleksandra Sklepić

Petrović Katarina iz Podturna cijeli se svoj život, još od rane mladosti, bavi pletenjem cekera od rogoza. Katarina ima već osamdeset godina, ali još uvijek uživa u ovoj zanimljivoj, ali teškoj umjetničkoj vještini.

Jedan ceker isplete u jedno prijepodne - Rogoz, berem uz rijeku Muru, raste otkako pamtim. Reže se u kolovozu te se mora sušiti dva tjedna. Pletenje cekera naučila sam u mladosti, kad je u Društvenom domu bilo organizirano učenje ple-

tenja za sve zainteresirane. Moji su cekeri podstavljeni platnenom podstavom, koju također šivam sama. Žene su jako zainteresirane za moje cekere koje ukrašavam i pletem na različite načine, a izrađujem i velike i male. Nažalost, sve je manje rogoza, pa niti ne mogu isplesti ono-

liko cekera koliko bih mogla i kakva je potražnja. Da se jedan ceker isplete od početka do kraja, Katarini je potrebno cijelo prijepodne, otkrila nam je, ali barem si nekako ispunjava dane. Katarinu smo susreli u sklopu Noći muzeja koja se u petak 31. siječnja održavala u cijeloj Hrvatskoj, Udruga slobodnih umjetnika Mura Podturen organizirala je drugu po redu izložbu "Stari alati, stari zanati". U društvenom domu u Podturnu posjetitelji su mogli vidjeti cijeli spektar nekadašnjih običaja, alata, starinske hrane, rukotvorina, umjetnina i pisarskih antikviteta.

Stari alati, stari zanati

Ove su godine izložili stare alate i uređaje, glineno i limeno posuđe, pisarski pribor, stare časopise i razne antikvitete, kao i rukotvorine koje u slobodno vrijeme izrađuju stanovnici Podturna i okolnih sela Općine Podturen, kao što su cvijeće i tradicionalni ukrasi izrađeni od

krep-papira, suveniri od drveta (minijature alata) te čuvena “podturenska čaplja”.

Za �ino jelo pobrinule su se članice Udruge umjetnika te Udruge žena Podturen, Miklavec, Ferketinec i Sivica, koje su pripremile stol prepun nekadašnjih međimurskih specijaliteta.

Lijepo raspoloženje brojne je goste vratilo u davne dane međimurske prošlosti i mnogi su od njih ostali na dugom, ugodnom druženju.

Izložbu su posjetili i putnici s organiziranog obilaska autobusom koji je kružio selima i gradovima Međimurja, po dogovorenim destinacijama na kojima se organizirala neka izložba.

Katarina Petrović vješta je u izradi unikatnih cekera od rogoza

Vjerne čuvarice tradicije i ovaj su se put uključile u organizaciju Noći muzeja

Voljeli bi da je naše dvorište

mali botanički vrt

Kako bi prikazali svoju viziju, djeca starije skupine Vjeverice uz pomoć odgojitelja izradila su maketu željenog dvorišta

Piše: Sania Bižupić

Dječji vrtić Mura iz Goričana, iako mlad vrtić koji broji tek godinu dana, već je postao mjesto gdje djeca uče, rastu i razvijaju ljubav prema prirodi. Njihov san je urediti dvorište i pretvoriti ga u mali botanički vrt, obogaćen biljkama, ukrasnim grmljem i voćkama.

San o zelenom dvorištu

Novoizgrađene prostorije vrtića donijele su djeci udobnost, no dvorište još uvijek nije u potpunosti dovršeno. Djeca i odgojitelji sanjaju o prostoru ispunjenom biljkama, hladovini stabala te voćnjaku u kojem će moći aktivno sudjelovati.

Svakodnevna briga o biljkama pomogla bi mališanima u usvajanju radnih navika, razvijanju osjećaja odgovornosti, ali i poboljšanju prehrambenih navika.

Da bi ta igra bila još ugodnija i bogatija, dvorište bi se uredilo biljkama, ukrasnim grmljem i drvcima koja bi djeci pružila ugodnu hladovinu tijekom ljetnih mjeseci,

omogućujući im nastavak igre u sjeni krošanja. Vizija vrtića je stvoriti mali botanički vrt, voćnjak i eko-vrt u kojem bi djeca svakodnevno brinula o biljkama - zalijevala ih i plijevila te tako učila o rastu voća i povrća, ali i razvila ljubav prema plodovima koje su sami uzgojili.

Dio dvorišta još uvijek nije uređen, a planira se oplemeniti hortikulturom, ukrasnim grmljem i drugim biljkama koje će pružiti hladovinu te djeci omogućiti vlastiti “posao” u vidu brige o zelenilu. Osim estetske vrijednosti, ovakav prostor omogućio bi vrtiću provođenje životno-praktičnih aktivnosti koje su sastavni dio plana i programa vrtića.

Priroda je neiscrpan izvor znanja i poticajno okruženje za dječji razvoj. U dvorištu vrtića Mura, osim brige o biljkama, mališani bi imali priliku promatrati i istraživati razne životinje - kukce, ptice i druge male stanovnike vrta. Poznato je da se upravo u vrtovima, među biljkama i u grmlju, često zadržavaju razne vrste leptira, bubamara, pčela i ptičica koje će djeca

moći promatrati, istraživati njihovo ponašanje te učiti o njihovoj ulozi u ekosustavu. Proces izrade makete

Kako bi prikazali svoju viziju, djeca starije skupine Vjeverice uz pomoć odgojitelja izradila su maketu željenog dvorišta. Maketa je nastala kroz mali projekt u kojem su djeca aktivno sudjelovala, izražavajući vlastite ideje i zamisli. „Mi bismo htjeli klupicu! Mi bismo htjeli vrt!”, bile su neke od želja koje su mališani iznosili tijekom rada na maketi. Ravnateljica vrtića objasnila je kako je nastajala maketa. - Sama maketa je

zapravo krenula tako da smo djeci predstavili koji je naš zadatak. Djeca su bila ispitana o tome što bi oni željeli u svom dvorištu, kako bi željeli da dvorište izgleda budući da su svi puni ideja i baš maštaju o tome kako bi trebalo izgledati njihovo buduće dvorište. Sjetili su se povrtnjaka. Oni bi to voljeli imati u novom vrtiću. Izrazili su želje o biljkama koje će rasti, što bi oni uzgajali, kako bi se oni o tome brinuli i kako je koja ideja došla, tako smo se dogovarali što ćemo raditi, od kakvog bi materijala to bilo dobro napraviti, pa se nabavljao materijal - razni štapići, spužva, plastelin i razne umjetne trave. Sve je zapravo

krenulo od djece koja su dosta pridonijela tome. Dosta je bilo njihovih ideja. Odgojitelj je zatim to malo doradio i tako je nastala naša maketa. Sudjelovali su svi koji su bili u skupini, svatko je sudjelovao u nečemu. Netko je izrađivao klupicu, drvo, a netko je bojao. Svi su to zajedno napravili, a sam projekt je trajao dva do tri tjedna.

Dan u vrtiću Mura

Dječji vrtić Mura organiziran je prema uobičajenom rasporedu, ali s posebnim naglaskom na boravak u prirodi. - Kada vrijeme to dozvoljava, idemo u šetnju. Zime zaista nisu hladne zime, nema snije-

ga, nema leda, a ni toliko kiše, tako da smo skoro svaki dan u šetnji. U slučaju da kiši, imamo školsku dvoranu u kojoj provode vrijeme, istaknula je ravnateljica.

Nakon jutarnjeg okupljanja i doručka, djeca sudjeluju u raznim aktivnostima - pjesmicama, likovnim radionicama, tjelesnim aktivnostima i šetnjama. Kako je riječ o predškolskoj skupini, poslijepodne je rezervirano za pripreme za školu, a dan završava slobodnom igrom i odlaskom kući. Nada u pobjedu

Dio dvorišta još uvijek nije uređen, a upravo sudjelovanje u natječaju Vrtionica pruža priliku da se taj prostor obogati hortikulturom, pružajući djeci hladovinu i priliku za učenje kroz brigu o biljkama. - Bilo bi nam drago da naša maketa bude odabrana, ne samo zbog toga što je to zaista potreba, već da se uvaži dječji rad i trud i mislim da je njima svima to važno i da će svi nestrpljivo čekati proglašenje. Kako bilo, veselimo se i nadamo se najboljem, zaključila je ravnateljica. Bez obzira na ishod natječaja, mališani iz vrtića Mura već su pobjednici jer su pokazali kreativnost, timski rad i ljubav prema prirodi. No, ostaje nada da će upravo njihov san o zelenom dvorištu uskoro postati stvarnost.

DJEČJI VRTIĆ Mura Goričan

Svoje dvorište žele uredi� biljkama, grmljem, drvcima i eko-vrtom

Maketu željenog dvorišta s puno truda izradila je skupina predškolaca Vjeverice

Slavko Štefan najaktivniji je operativni vatrogasac u prošloj godini

Bernard Lesić lani je bio drugi po operativnoj aktivnosti

Željko Ladika lani je bio treći vatrogasac po operativnoj aktivnosti

Đuro Bednjać dobio je priznanje kao najaktivniji član u kategoriji ostali članovi

GODIŠNJA SKUPŠTINA DVD-a Prelog, najstarijeg društva u Međimurju

Svečanost uz podjelu spomenica i zahvalnica

Piše:

Vlasta Vugrinec

Foto: studio VIPRO

Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Prelog u petak, 31. siječnja, održali su svoju 150. godišnju skupštinu. To znači da djeluju već punih 150 godina čime su i najstarije društvo u Međimurju. Naime, osnovano je na isti dan 1875. godine na istom mjestu na kojem se i danas nalazi Vatrogasni dom, u Sajmišnoj ulici.

- Purgeri trgovišća Prelog, uvidjevši od kolike je

hasne vatrogasno društvo i pokeh dob je mnogo i več trpeti moralo ovo mesto radi neurednog gašenja ognja, radi toga, da svim stanovnikom imetak i život kaj lepše obraniti more ustrojili su leta 1875. 31. januara, stoji u originalnim zapisima društva. Društvo prekaljenih volontera u humanom radu

Danas je društvo središnja vatrogasna postrojba Grada Preloga. Pod zapovjedništvom Božidara Golomboša

DVD GORNJI Mihaljevec

i predsjednika Slavka Štefana nalazi se 20-ak operativnih vatrogasaca, sve prekaljenih ljudi iza kojih su desetljeća članstva u vatrogastvu. Samim time, ti su ljudi vidjeli ono što mnogi nikad neće niti pak to žele. Izvlačili su utopljenike, mrtve iz smrskanih vozila, gasili vatru na obiteljskim kućama i gospodarskim zgradama, ali su i skidali mačke sa stabla i slično. Iako je sve to ostavilo traga na njima, s druge ih je strane ojačalo kako bi spremno ulazili u nove izazove. A njih nikad

Dejan Mlinarec dobio je Spomenicu za 30 godina članstva u DVD-u Prelog

Po prvi put dodijeljeno je i Priznanje najaktivnijem članu DVD-a Prelog u kategoriji ostali članovi, koje je primio Đuro Bednjać

ne manjka niti pak se mogu uvijek predvidjeti koliko god se pazilo i upozoravalo. Kako to već biva, na Skupštini su podnijeta izvješća o radu Društva, a usvojeni su i plan i program rada za tekuću godinu.

Spomenice i zahvalnice

zaslužnim članovima

Skupština je bila i prilika za dodjelu spomenica, zahvalnica i nagrada zaslužnim vatrogascima kao i donatorima. Tako su spomeni-

cu za 30 godina članstva u Dobrovoljnom društvu Prelog primili Mladen Kanižaj i Dejan Mlinarec, a za 10 godina Dino Golomboš i Tin Ladić. Uvjerenja o osposobljenosti za zvanje Vatrogasac primili su Anamarija Režek i Niko Glavina, a za zvanje Vatrogasac I. klase Željko Ladika, Luka Sinković i Emanuel Mišić. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za vatrogasce s posebnim ovlastima i odgovornostima primio je Božidar Golomboš. Uručena su i priznanja

najaktivnijim operativnim vatrogascima u prošloj godini. Tako je priznanje za treće mjesto dobio Željko Ladika, za drugo Bernard Lesić, dok je za najaktivnijeg vatrogasca proglašen Slavko Štefan. Po prvi put dodijeljeno je i Priznanje najaktivnijem članu DVDa Prelog u kategoriji ostali članovi, koje je primio Đuro Bednjač. Zahvalnice za potporu radu DVD-a dobili su Štefanija Vulić, Ana i Mihajlo Ljubisavljević i Ljubomir Kolarek.

Prijeko nam je potreban novi vatrogasni dom

Društvo trenutno djeluje u starom i dotrajalom vatrogasnom domu, izgrađenom prije više od 40 godina

Piše: Sania Bižupić

Dobrovoljno vatrogasno društvo Gornji Mihaljevec i dalje predano radi na pružanju vatrogasnih usluga i promociji vatrogastva unatoč mnogim izazovima s kojima se suočava. Društvo se ponosi svojom dugogodišnjom tradicijom, ali u isto vrijeme ukazuje na potrebu za obnovom infrastrukture i jačanjem svojih redova, osobito među mladima.

DVD bez ijednog mladog člana

Osnovni ciljevi DVD-a su, prema riječima predsjednika Mišela Šafarića, pružanje vatrogasnih usluga te promocija vatrogastva kao važnog

društvenog segmenta. - Pružanje vatrogasne djelatnosti te promocija vatrogastva i izgradnja pomlatka, koji nam nedostaje, naglašava Šafarić. Društvo trenutno broji tri punoljetne ženske članice i 33 muška člana, ali nažalost nema nijednog mladog člana, što je problem s kojim se sve više vatrogasnih društava suočava.

Najstariji član DVD-a ima 81 godinu, dok je najmlađi član star 19 godina, što pokazuje potrebu za većim uključivanjem mladih u rad Društva.

Najčešće intervencije u šumovitim područjima

Društvo pokriva sedam sela, a s obzirom na to da

se ta sela nalaze u jednoj od najšumovitijih općina u Međimurju, velik dio intervencija odnosi se na tehničke intervencije poput uklanjanja prepreka s cesta koje velikom površinom prolaze kroz šume. - Najčešće intervencije su nastale zbog vremenskih neprilika posljednjih godina. Također ima puno požara otvorenog prostora te požara dimnjaka i slično, otkriva predsjednik.

Oprema je vječiti nedostatak

Nedostatak resursa i opreme predstavlja ozbiljan izazov za Društvo. - Oprema će uvijek biti nedostatak jer je to �inancijski nedostižno na-

šem Društvu. Ali trenutačno nam je prijeko potreban novi, adekvatniji vatrogasni dom jer trenutačno se nalazimo u dotrajalom vatrogasnom domu, koji je sagrađen prije više od 40 godina te se sastoji od dvije manje garaže, male sobe za sastanke, bez sanitarnog čvora te premalo mjesta za opremu koju posjedujemo, ističe Šafarić.

Unatoč svim poteškoćama, Dobrovoljno vatrogasno društvo Gornji Mihaljevec nastavlja pružati pomoć svojoj zajednici te se nada boljoj podršci u rješavanju problema s infrastrukturom i resursima, kako bi još e�ikasnije ispunjavalo svoju važnu ulogu u društvu.

Trenutni dom više nije adekvatan za potrebe vatrogasaca Gornjeg Mihaljevca (Foto: Sanja Heric)

TEST Nissan Qashqai N-Design e-Power 190

Novo lice miljenika kupaca

Nedavni redizajn Nissan Qashqaija donio mu je još moderniji izgled, ali je ujedno i elegantniji, pa ovaj model nikad nije izgledao otmjenije, a uz poseban e-Power hibridni pogonski sustav Qashqai ide poprilično dobra, a pritom troši malo kao dizel.

Tekst i foto: Igor Rudež

Prije dvadeset i jednu godinu, na Ženevskom je sajmu automobila Nissan predstavio koncept novog kompaktnog SUV-a, a zbog pozitivnih dojmova publike i novinara, serijska izvedba je predstavljena krajem 2006. godine i dobila je ime Qashqai, a sve ostalo je povijest! Naime, tijekom prvih par godina prodaje, potražnja je bila toliko velika da su se naručeni automobili čekali i do godinu dana! Ali da, tada konkurencije nije ni bilo za

izvedbe s prednjim pogonom, a tržište je počinjalo biti „gladno“ za novim trendom SUVova koji traje još i danas. A što se promijenilo kod Qashqaija? Pa puno toga. On je sada već u trećoj generaciji, a nedavno je podvrgnut i faceliftu, pa smo dobili nešto sasvim novo.

To je posebice vidljivo sprijeda gdje je gotovo sve potpuno novo. Maska je povećana i stapa se s novim prednjim svjetlima, što donosi sportskom i elegantnom izgledu, a nanovo je dizajniran i prednji branik. Sve to diže ljestvicu više u izgledu, te bi

Unutrašnjost je moderna, a sada dolazi i s puno boljim materijalima

sada i Qashqai lako mogao proći kao premium. Straga su promjene manje, no i tu je nov dizajn branika, a svjetla su dobila ljepšu gra�iku. Nanovo su dizajnirani i aluminijski naplatci, a testni model je došao s onima veličine 20 inča.

No Nissan je puno pažnje posvetio uređenju unutrašnjosti koja je sada, vjerovali ili ne, kao u premium automobilima. Gornja obloga na prednjim vratima je mekana, obloge na vratima su presvučene mekim materijalom s površinom

konzolu. Ispred suvozača je na središnjoj konzoli isti materijal, a tek donji dio konzole dolazi s tvrdom plastikom. No isto je i kod premium modela koji koštaju 50 posto i više u odnosu na Qashqai. Također, završna obrada je na visokoj razini i sve je čvrsto i ne klima se, a svi �izički gumbi i tipke daju dobru povratnu informaciju, pa je lako i upravljanje mnogim funkcijama a da ne mičete pogled s ceste. Ispred vozača se nalaze 12,3-inčni digitalni instrumenti, ali i 10,8-inčni head-up zaslon, pa sve važne funkcije kao što je trenutačna brzina ili dozvoljena brzina vidite bez micanja pogleda s ceste. Središnji multimedijski zaslon je također dijagonale 12,3 inča, a brz je u radu i prilično pregledan, a tik ispod zaslona su i �izičke tipke za određene funkcije koje su osvijetljene, no središnji gumb za glasnoću izgleda brušene kože, a meki su i nasloni na vratima. Istim je materijalom presvučen i središnji naslon za ruke sprijeda, koji je mrvicu prekratak, a i središnji dio između sjedala je presvučen pa sada više ne žulja kada naslonite koljeno na

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV) 4425 x 1835 x 1625 mm

Osovinski razmak 2665 mm

Masa vozila/dopuštena nosivost 1699 kg/ 481 kg

Veličina prtljažnika 455/1415 litara

Vrsta motora/broj cilindara Hibridni/3

Pogon Prednji kotači

Mjenjač Automatski, Mul�-Mode

Snaga 140 kW / 190 KS

Okretni moment 330 Nm

Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h 170 km/h / 7,9 s

Potrošnja (prosječna l/100 km) 6,8 CO2 emisija 116 g/km

Cijena 44.664 eur

12,3-inčni mul�medijski sustav, 10,8-inčni headup zaslon, 12,3-inčni mul�medijski zaslon, automatski dvozonski

Oprema

Qashqai nudi mnogo fizičkih �pki i gumbi što olakšava podešavanje �jekom vožnje

Qashqai je popularizirao ovu klasu automobila u Europi

Zahvaljujući novoj grafici, stražnja svjetla sada izgledaju modernije i elegantnije

dio obloga prednjih vratiju je mekan

20-inčni dvobojni aluminijski naplatci dolaze serijski

i gašenje, odnosno paljenje zaslona nisu osvijetljeni!? Za pohvalu su i komande dvozonskog klima uređaja koje dolaze s fizičkim tipkama, pa je podešavanje jednostavno i brzo. Prostranost sprijeda je na visokoj razini, iako će oni preko 1,90 često zapinjati s glavom za vozačko sjenilo za sunce, koje je postavljeno nešto niže radi staklenog krova. No zato prostranost u širinu i duljinu nije nikakav problem. Ni na stražnjim sjedalima neće ništa nedostajati, pa su tamo ventilacijski otvori, dva USB priključka i naslon za ruke. Prostora ima dovoljno i za više putnike, a čak ni sa staklenim krovom ne nedostaje prostora za glavu. Isto tako je dovoljno prostora i u prtljažniku koji u osnovi zaprima 455 litre i ima praktičnu podnicu dvostrukog dna koju možete postaviti okomito, kako sitnije stvari ne bi „šetale“ po prtljažniku. Preklapanjem stražnjeg naslona dobiva se obujam od 1415 litara.

Testni model je bio opremljen e-Power hibridnim sustavom, no ne standardnim, već potpuno drugačijim. Naime, ugrađeni elektromotor pokreće pogonske kotače, dok ugrađeni benzinski motor služi isključivo za proizvodnju struje i nikada ne pokreće kotače! Qashqai se

vozi kao električni automobil s instant odzivom na pritisak papučice gasa, a također nudi iskustvo međuubrzanja električnog automobila. Doduše, malo je čudno čuti benzinca kako radi, no ako potreba za električnom energijom nije velika, on se gasi i Qashqai postaje tipičan električan automobil – iznimno tih. Nissan

u Japanu već niz godina nudi ovakav pogon, koji je premijeru imao još u Noteu treće generacije, koji se više nije nudio u Europi.

Sustav e-POWER se sastoji od baterije kapaciteta 1,8 kWh koja je povezana s 1,5-litrenim trocilindarskim benzinskim turbomotorom snage 116 kW/158 KS s

varijabilnim kompresijskim omjerom, generatorom, inverterom i 140 kW/190 KS snažnim električnim motorom. Sve navedeno omogućuje ubrzanje od 0 do 100 km/h za 7,9 sekundi, dok je maksimalna brzina elektronski ograničena na 170 km/h. A u svemu tome je prosječna potrošnja benzina svega 6,8 litara!

Naravno, pritom u gradskoj vožnji troši najmanje, ispod 6 litara, jer se ne vozi brzo i dosta se struje dobiva regenerativnim kočenjem, dok je potrošnja viša, oko 7-8 litara, ako odete na autocestu. No ono što je najvažnije, pritom ne morate razmišljati gdje je sljedeća punionica i koliko ćete trebati čekati svoj red. Također, Nissan nije predvi-

dio da kod kuće dopunjavate bateriju, pa tako ne postoji nikakva dodatna utičnica, već samo otvor za punjenje goriva. Jednostavnije stvarno ne može!

Osim toga, Qashqai je sada još tiši u vožnji, a ovjes je podešen na udobnu vožnju, čak i kada ga stavite u Sport način rada. Buka je prilično niska i pri 140 km/h, što omogućuje i višebrzinske prosjeke uz i dalje nisku potrošnju. A da ne morate često stajati na benzinskim postajama brine se i spremnik goriva koji omogućuje autonomiju od oko 700 km. Ovako bogato opremljeni Qashqai e-Power N-Design košta 44.664 eura, no cijene s ovim motorom kreću od 39.500 eura s N-Connecta paketom opreme.

Gornji

na dodir

455 litara je osnovni obujam prtljažnika, a tu je i dvostruko dno

e-Power je hibridni sustav koji radi na drugačiji način, a donosi uštede u potrošnji goriva

S boka se izgled gotovo i nije promijenio

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 7. do 13. veljače 2025.

P 7 BI. Pio IX. papa; Rikard; Držislav

S 8 Jeronim Emil.; Jozefina Bak.; Klanjanje Draškovec

N 9 5. KROZ GOD. Skolastika; Apolonija; Sunčana

P 10 STEPINČEVO; Proštenje Ivanovec

U 11 GOSPA LURDSKA; Dan bolesnih; Proštenje Nedelišće, Oporovec

S 12 Eulalija; Melecije, Zvonimir

Č 13 Katarina Ricci, Božidara

Sretan Vam imendan!

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE

OVU SUBOTU 8. VELJAČE

dr. Karmela Matjan-Bogdan

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320

dr. Renata Hranjec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

dr. Jana Vrbanec

I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

dr. Brigita Haubrich

Hrandek

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

Donja Dubrava

dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Goričan

dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538

Lopa�nec

dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subo�ca dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Podturen

dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847040

Prelog dr. Emina Kovačević Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342

Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688065

Sve� Mar�n na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177

Šenkovec dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Fran Grozdek, sin Adele i Dominika

Andi Škvorc, sin Patricije i Ma�je

Zita Lepen, kći Jane i Nevena

Rea Horvat, kći Maje i Ivana

Michell Ignac, sin Ljiljane i Anđelka

Jasmin Balog, sin Đurđice i Jasmina

Mael Brisar, sin Idis i Patrika

Toma Štefić, sin Lucije i Emila

Petar Kovačević, sin Mar�ne i Abela

Jakov Balog, sin Monike i Gordana

Priska Novinić, kći Lane i Mihaela

Teo Gunc, sin Sanje i Darka

Noel Sabol, sin Suzane i Denisa

VJENČANI nema

UMRLI

Čakovec:

Marija Vamplin r. Kere�ć r. 1944.

Stjepan Toplek r. 1960.

Katarina Branda r. Marčec r. 1942.

Vera Tolj r. Belović r. 1935.

Katarina Bes�janić r. Domjanić r. 1936.

Borislav Vrbanec r. 1940.

Katarina Grabant r. Posavec r. 1940.

Marija Carević r. Horvat r. 1945.

Ivan Jalušić r. 1945.

Marija Pajnogač r. Tušek r. 1942.

Josip Logožar r. 1950.

Dragu�n Habjan r. 1962.

Katarina Marčec r. Črnčec r. 1930.

Ivan Frančić r. 1958.

Julijana Perhoč r. Srnec r. 1951.

Franjo Novak r. 1955.

Ivan Trstenjak r. 1951.

Danica Srnec r. Kukolić r. 1956.

Ana Vidra r. Kovačić r. 1956.

Branka Dicandia Paspalj r. Dinić r. 1944.

Mursko Središće:

Amalija Novak r. Žganec r. 1942.

Ksenija Jagar r. Celec r. 1950.

Prelog:

Nada Vuk r. 1957.

Vladimir Kipke r.1937.

Nikola Fleten r. 1950.

Stjepan Purić r. 1943.

Štrigova:

Ana Oreški r. Kirić r. 1929.

Tražimo suradnike

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

6.2. Četvrtak

17:00 Čovpas - prem. 20:00 Ljubav boli - prem.

7.2. Petak

17:00 Čovpas 20:00 Pratnja

8.2. Subota

10:00 Čovpas 13:30 Čovpas 17:00 Medvjedić Paddington u džungli 20:00 Ljubav boli

9.2. Nedjelja

10:00 Čovpas 13:30 Medvjedić Paddington u džungli 17:00 Čovpas 20:00 Pratnja

10.2. Ponedjeljak

17:00 Medvjedić Paddington u džungli 20:00 Ljubav boli

11.2. Utorak

17:00 Mali Allan 20:00 Pratnja

12.2. Srijeda

17:00 Čovpas 20:00 Ljubav boli

ZAHVALA U beskrajnoj boli i tuzi povodom smrti voljenog

FRANJE

NOVAKA

iz Dunjkovca preminulog dana 25. siječnja u 70. godini života

NAJISKRENIJE ZAHVALJUJEMO svim prisutnima na ispraćaju dragog nam oca, tasta, djeda i brata, položenim vijencima i svijećama.

Velika hvala svima

Ožalošćene kćeri Nadina, Ivana i Narda s obiteljima

Marija Vugrinec rođ. Štefok

iz Čakovca preminula 4. veljače u 88. godini života

Marta Bajs iz Čakovca preminula 2. veljače u 102. godini života

Nada Premuš rođ. Novak

iz Belice preminula 4. veljače u 81. godini života

Nikola PosavecMiki

hrvatski branitelj iz Preloga preminuo 1. veljače u 75. godini života

Katarina Turk rođ. Janušić

iz Pleškovca preminula 3. veljače u 54. godini života

Povodom smrti dragog i voljenog supruga

FRANJE

NOVAKA

iz Dunjkovca preminulog dana 25. siječnja u 70. godini života

NAJISKRENIJE ZAHVALJUJEM rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su u teškim trenucima bili uz nas, izrazili sućut te svojim prisustvom, cvijećem i svijećama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćena supruga Dragica

Ana Kozar rođ. Štampar iz Čakovca preminula 3. veljače u 81. godini života

Ksenija Jagar

rođ. Celec

iz Čakovca preminula 29. siječnja u 75. godini života

Petar

Barić

iz Turčišća preminuo 3. veljače u 87. godini života

Branko KovačCarinik

iz Macinca preminuo 30. siječnja u 70. godini života

Barbara Celinger

iz Dragoslavca preminula 2. veljače u 96. godini života

TUŽNO SJEĆANJE

8.2.2023. - 8.2.2025. Julijana

Antun Kontrec – Tonča iz Čakovca preminuo 2. veljače u 97. godini života

Jelena Pigac rođ. Novosel iz Čehovca preminula 5. veljače u 83. godini života

Silvija Poljak

iz Svete Marije preminula u 49. godini života

Stjepan Čemerika

iz Novakovca preminuo 3. veljače u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dušanka Bursać

iz Donjeg Vidovca preminula u 72. godini života

Branka Haramija

iz Donje Dubrave preminula u 74. godini života

Antun Novak

iz Donjeg Hrašćana preminuo u 83. godini života

Nada Kolarić iz Hodošana preminula u 74. godini života

Željko Sršan iz Štrukovca preminuo u 64. godini života

Zlatko Tomašek iz Dekanovca preminuo 30. siječnja u 55. godini života

Marija Orehovec

iz Svete Marije preminula u 87. godini života

ZAHVALA

Mali OGLASNIK

POŠALJI

besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM FIAT PUNTO 1.2 8v 2002. god., reg. do 3. mj/2025, 161 000 km. Tel. 040 360 214, 091 5727 670.

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

PRODAJEM 4 gume “SAVA” ESKIMO M+S 195/65 R 15 sa čeličnim felgama 5 rupa (45 €/ kom), 4 gume “FALKEN” EU-

ROWINTER HS 439 255/55 R18 109 V alu Felge, bile na BMW X5 (60 €/kom). Tel. 091 611 36 05

TOMOS MOPEDE KUPUJEM sve vrste i modele, sa i bez papira za dijelove - isplata odmah. tel 098 9656 624

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

LANCI ZA SNIJEG, univerzalni, brza montaža, prodajem za 30 eura. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

KUPUJEM aute ili traktoreispravne, neispravne, karambolirane. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM CIRKULAR na kardan i uljni plamenik. info na mob. 091/164-8472

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086

PRODAJEM motokultivator

F360 s frezom (500 eur); vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ventili različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM KRUMPIR nešpricani, orahovo ulje, drvene bačve i orahe u rastu. Info: 095 505 27 60

USLUGE

KROVIŠTA! Tesar-krovopokrivač - izrada i sanacija krovišta, prekrivanje, krovna limarija, krovni prozori, CEGLEC d.o.o., mob. 099/410 01 37

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

SVI GRAĐEVINSKI RADOVImože i po sistemu “ključ u ruke”. Tesarsko-zidarska radnja Ceglec d.o.o., Strahoninec, mob. 099/410 01 37

PRODAJEM STARIJU KUĆU u Čakovcu od 75 m2 (preko puta Općinskog suda), sa tri kancelarije, arhiva, kuhinja, kupaona. Pogodno za odvjetnički ured, javnog bilježnika, ordinaciju i slično. U dvorištu se nalaze još dvije kancelarije od 31 i 40 m2. Info na mob. 098/426-021

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima� zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

PRIJEVOZ - VRLO POVOLJNO: šljunak, sipina, drenaža, pijesak, odvoz šute, ostali građevni materijal od 1-20 m3. CEGLEC d.o.o., Mob. 099/410 01 37

POSAO

MUŠKARAC TRAŽI POSAOmože pomoćni poslovi, sitni popravci ili bilo što drugo. Mob. 097/728-9476

NEKRETNINE

PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988

TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099

KUPUJEM PARCELU/VINOGRAD/VOĆNJAK u gornjem Međimurju. Info: 095 505 27 60

PRODAJE SE NOVA STAMBENA ZGRADA sa 4 stana od 82 m2 može i samo stan, izvedba srednji roh bau u Pribislavcu od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone) i u izgradnji stanovi od 40 m2 mogućnost spajanja u veći, ulica F. Kuharića 14 i 16 Pribislavcu ugodna i mirna lokacija novi dio naselja, Mob. 095 858 15 02

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

VOĆNJAK - brajde - zemlja obradiva, 5918 čhv, šuma, voda, kućica, baraka, ograda i dr. info na tel. 040/310-972

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

ŽIVOTINJE

AKVARIJ 20 litara, s ribicama, puževima čistačima, živo bilje koje daje kisik, kompletno uređen, 40 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293

RAZNO

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM: vrlo povoljno očuvane- nove francuske ležaje dimenzija 210, 200 x 90, 95, 140, 160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, novi bide s armaturom, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, fl ex, bušilicu, sobni orbi-trex, rodlin za plin.boce, bicikl, samohodnu vrtnu kosilicu i još puno toga iz kuće. Mob. 091 57 27 670

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM NOVI SMART-TV Telefunken 109 cm Android, orig. zapakirano, račun i jamstvo 24 mj. Mob 098/723-160

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

PANK-RADNI STOL, željezni, čvrs�, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA

UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur) i pokretna aluminijska skela na kotačima. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

APARAT ZA VARENJE s elektrodama i maskom, Einhell, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb Utrina, 098/9084-675

040/311-214, 099/5311-214 mail: info@priora.hr

Adresa: S. Radića 2, Čakovec

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, 2 veličine 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675.

KUPUJEM stripove, Nintendo, Sega i Playstation igrice i konzole. Ponude na mob. 098/921-9092

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom) i aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (100 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

BAKRENI KOTLIĆ ZA GULAŠ, paprikaš, ajvar, sa mješalicom na struju, tronožac sa lancem, 100 eura. Šaljem slike. Novi ZagrebUtrina, 098/9084-675.

PRODAJEM dječji kreve�ć s madracem (89 €), dječji kreve�ć prijenosni (40 €), dječja kolica (50 €), dječji bicikl “Frozen”II s pomoćnim kotačima(60 €), fotelja (40€), ploca el. ugradbenog štednjaka (30 €). Tel. 091 611 36 05

Učenici iz dječjeg boravka Osnovne škole Hodošan s učiteljicom Martinom Tota poslali su nam prekrasne radove – zimske crteže snjegovića. Obilježili su i Valentinovo koje je pred vratima, pa su nam poslali sliku svog valentinovskog panoa koji su zajedno ukrasili lijepim crtežima i porukama.

Artem Chubei, 2.h., OŠ Hodošan Jan Barić, 2.h., OŠ Hodošan

Kaj je veselje?

Kaj je veselje?

Veselje je v školu iti, lepe črlene petice dobiti, a još je vekše posle škole z pajdašima vum na igro diti.

Veselje je z dedijom i bakom po jivom dvorišču se nagajati, a z tatijom i mamom na morje bar jampot na leto se dpelati. Jaaaj, kak je unda velko veselje v globokomu morju zaplavati!

Ali ron ve mje najvekše veselje denes tu z vami biti, i pesmicu ovu, pesmicu novu z srčeka pred sima povedati.

Čuda toga veseloga more biti sam si moramo somi tak složiti.

Zato, ljudi, veseli bodite i črnih se misli fletno oslobodite!

Nikol Klobučarić, 8. r., OŠ Orehovica

Mentorica: Ivanka Novak

Balent 2.h., OŠ Hodošan

Kolarić, 4. razred, PŠ Gardinovec, učiteljica Lidija Hertarić

Tak malo za sreču treba

Tak malo za sreču treba, zraka sunca, kaplica rose, jedan mali zagrljaj.

Tak malo za sreču treba, smeh deteta, miris kruha, jedan prijatel da te čuva.

Nek cvetek v travi raste, nek ftiček popeva glasno. Srce čistam malo išče da bi mu bilo krasno!

Lukas Varga, 5. a. OŠ Ivanovec, učiteljica

Dijana Kozjak

Usvakom se od nas

skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve

one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Alex Bogdan, 2. h., OŠ Hodošan

Andreja

Katarina

Ema Toplek, 4. razred, PŠ Gardinovec, učiteljica Lidija Hertarić

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI

CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

je ljubav?

Ljubav je odnos

između dvoje koji se vole. To je odnos koji traje u vremenu i stabilan je bez stalno prisutnih osjećaja ili ponašanja koji dokazuju ljubav

Osobni sustav vjerovanja o tome što je ljubav ne nastaje slučajno, plod je speci�ičnih uvjeta u kojima smo odrastali i oblikovali pogled na sebe i svijet u kojem živimo. Kada se uzme u obzir razina opće kulturne misti�ikacije ljubavi i medijska mitologija koja nas zasipa sa svih strana, mala je mogućnost da u mladosti oblikujemo funkcionalna uvjerenja o ljubavi. Prva zaljubljivanja i ljubavne veze uglavnom su opterećena nerealnim stavovima i infantilnim idealizacijama, a s vremenom, kad ostvarimo kvalitetnije ljubavne veze, smiješne su nam te mladenačke zablude koje smo nadrasli i kojih se s dozom nostalgije sjećamo. Taj spontani proces je kod većine nas sastavni dio odrastanja. Sazrijevamo kroz neuspješne ljubavne veze i nesretna zaljubljivanja, analiziramo svoju ljubavnu patnju, pričamo s bliskim osobama i konzultiramo literaturu da bi proniknuli tajnu ljubavi, pa tako korak po korak dolazimo do zrelijih pogleda na ljubavne odnose. Početnička lutanja po teritoriju ljubavi vode nas prema stvaranju kvalitetnijih veza. A što ako nije tako? Neki se ljudi neprestano razočaravaju u ljubavi i ne odustaju od svojih adolescentnih fantazija o idealnom partneru ili savršenom odnosu. Neki su nepokolebljivo uvjereni u ispravnost svojih koncepcija ljubavi i ustraju u njima iako se na taj način mogu za čitav život onesposobiti u stvaranju trajnijeg ljubavnog odnosa, kontinuirano radeći iste greške. Osobe koje se izgube na prostranom ljubavnom teritoriju mogu se kroz duge godine lutanja iscrpiti obuzdavajući svoju potrebu da vole i da budu voljeni, jer se boje razočaranja i neuspjeha. Iscrpit će se i oni koji se pretjerano zaletavaju i ulijeću u ljubavne veze. Ili mislite da su ljudi to sretniji što su više puta bili u ljubavnoj vezi i imali veći broj partnera? Ponovno su pronašli najveću ljubav, nakon puno veza, brakova, ljubavni-

c(k)a i hrpe djece s različitim partnerima, kao što čitate u tabloidima. Ljubav je sve ono što ljudi vjeruju da je ljubav i odatle takvo šarenilo, nerijetko i kaos. Mnogi zbog svojih vjerovanja pate i zapadaju u nezdrava stanja, pa se javlja potreba da progovore savjetnici u području mentalnog zdravlja. Dakle, što je ljubav? To nije ni osjećaj, ni stanje, ni leptirići u trbuhu, ni ponašanje koje nas povezuje s nekom drugom osobom, iako može uključivati sve spomenuto i još nepoznat broj drugih sastojaka. Što je ljubav?

Ljubav je odnos između dvoje koji se vole. To je odnos koji traje u vremenu i stabilan je bez stalno prisutnih osjećaja ili ponašanja koji dokazuju ljubav. U ljubavnom odnosu ima mjesta i za osjećaje različite od osjećaja ljubavi i za druga ponašanja osim onih kojima se izražava ljubav. Moglo bi se reći da je ljubavni odnos primarno zasnovan na osjećaju ljubavi i ponašanja kojima se izražava ljubav, ali u njemu ima puno mjesta i za druge osjećaje i ponašanja koja dvije osobe međusobno dijele. Odnos ljubavi je dovoljno širok da obuhvati različite situacije i transakcije između partnera, a da to ne dovede u pitanje njegovo postojanje. Riječ je o korelaciji između dviju osoba koje su u stanju živjeti svoju ljubav u kojoj su istovremeno i objekti i subjekti, što znači da oboje određuju sudbinu ljubavnog odnosa. Kao preporuku za pronalaženje ljubavi mogu vam tek sugerirati da tražite nekoga tko ljubav vidi i cijeni onako kako se vama sviđa, tražite osobu s vama kompatibilnim shvaćanjem ljubavi. Pri tome vodite računa o tome koliko su vaše vlastite postavke funkcionalne, a očekivanja realna, jer samo tako je moguć razvoj kvalitetnog ljubavnog odnosa. Zanemarite leptiriće u trbuhu, njih ne mora biti, a ako ih ima s vremenom će svakako odletjeti i ljubav će opstati (ili možda neće) bez njih... Ma nemojte mi reći da to niste znali.

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja

U

ženskom

mjesecu o ženskom alkoholizmu

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Žene najčešće intenzivnije piju u dobi od 25-30 godina, a na liječenje se javljaju relativno kasno, iza 45. godine života, nakon što nastupe brojna oštećenja tjelesnog i duševnog zdravlja

Ona dolazi liječniku pristojna, ostavljajući dojam nesigurne, vidljivo napete osobe, ali pomalo nametljive i odlučne da riješi zdravstveni problem nekoga iz svoje obitelji. Obavijena jakim mirisom parfema, u ustima obavezna žvakaća guma, a na licu debeli sloj pudera koji prikriva crvenilo i proširene žilice na nosu i oko njega. Pravu istinu pokazuju vrat i dekolte koji se obično ne prekrivaju šminkom. Kao i pogled na ruke koje drži čvrsto stisnute kako bi sakrila podrhtavanje koje je sve očiglednije što duže razgovaramo. Danas joj se ipak nije činilo prikladnim popiti „punu dozu“ alkohola koja joj omogućava da uđe u dan bez svih neugodnih znakova apstinencijske krize. Što dan duže odmiče, sve je teže pa već polako izražava nervozu zbog čekanja na red, kao i zbog razgovora koji ide u pravcu koji joj se ne sviđa. A „spas“ ju čeka u prvom dućanu, ili prvom ka�iću u kojem će kupiti i popiti nešto “kratko“, samo za prvu pomoć. Jučer je opet pila do omamljenosti koja joj je omogućila da potisne sve obaveze, brige i probleme i utone u san koji je bio više košmar i mučenje, nego pravi odmor. Svaki dan započinje skrivanjem tragova od prošle večeri i dana pijenja, nakon toga slijedi pomnjivo šminkanje i skrivanje tragova višegodišnjeg pijanstva na sebi i traženje trenutka u kojem je sama i nitko ju ne vidi, kako bi mogla popiti barem nešto čime će smiriti bol u glavi i želucu, a i to izdajničko drhtanje ruku. Glas podrhtava, zamuckuje, sve teže joj se koncentrirati i „izrecitirati“ ono što je odlučila reći, misli bježe na sve snažniju potrebu za alkoholom. Svjesna je da sve češće zaboravlja na obaveze, svima je u kući krivac za sve i gubi i ono malo autoriteta pred djecom i drugim članovima obitelji. Teško joj je, sve teže, ali još uvijek ne želi otvoriti oči i priznati sebi gdje je najveći problem, jer joj i sama pomisao na odvikavanje od alkohola izaziva mučninu i znojenje. I tako iz dana u dan pokušava sakriti svoj problem od drugih, nesvjesna da će iskusno oko veoma brzo prepoznati na njoj znakove ženskog alkoholizma, čak i u situacijama kada je trijezna. Kao i toga da svi oko nje zamjećuju njene propuste i neobična ponašanja pod utjecajem alkohola. Tipična je ovo slika žene ovisnice o alkoholu. Alkoholizam je, kao jedna od najčešćih bolesti ovisnosti,

još u nedavnoj prošlosti bio smatran muškim problemom. Šezdesetih godina prošlog stoljeća omjer između žena i muškaraca alkoholičara bio je 1:10, a danas procjenjujemo da je taj omjer 1:3,4. Ova se promjena pripisuje promijenjenom funkcioniranju žene u društvu, njenom izlaženju iz čahure majke i domaćice i prihvaćanju brojnih drugih profesionalnih izazova, kao i mijenjanju društvenih normi u kojima izlaženje, provod i pijenje alkohola nije više namijenjeno samo muškarcima. Mnoge su žene zadržale svoju vodeću ulogu u obavezama u domaćinstvu, uz to što su prihvatile i angažman na poslu, što je značajno povećalo obaveze i odgovornosti i donijelo brojna nova opterećenja. Žene najčešće intenzivnije piju u dobi od 25-30 godina, a na liječenje se javljaju relativno kasno, iza 45. godine života, nakon što nastupe brojna oštećenja tjelesnog i duševnog zdravlja. Posebno rizični momenti za razvoj alkoholizma su zlouporaba alkohola u adolescenciji, kao i u periodu nakon menopauze. Postoji više obrazaca razvoja alkoholizma u žena, a jedan je naročito čest. Žene naime često piju same, zbog osjećaja usamljenosti, napuštenosti i nerealiziranosti. To je zastupljenije u periodu oko i nakon pedesete godine života koji je povezan s gubitkom reproduktivne moći, odlaskom u mirovinu ili gubitkom posla, odvajanjem djece iz primarne obitelji te neslaganjem i udaljenošću od partnera. Nezadovoljstvo svojim izgledom, strah od starenja, javljanje nekih kroničnih bolesti i stanja mogu rezultirati uznemirenošću, bezvoljnošću i nesanicom što žene pokušavaju riješiti čašom vina ili nekog drugog alkoholnog pića. U početku će to polučiti željeni rezultat, ali veoma kratko. Ubrzo će trebati sve veća količina alkohola, razvit će se navika, nakon nje i ovisnost, uz sve druge manifestacije tjelesnih i duševnih oštećenja koje alkoholizam donosi. Ne pomaže pokušavati probleme rješavati čašom. Korisnije je razgovarati s bliskim osobama iz obitelji, prijateljicama i onima koji su vam skloni i podijeliti barem dio tereta koji nosite. Važno je reći kako se osjećate i što vas najviše muči. Ako vaš problem nadilazi moći prijateljskog „ramena za plakanje“, potražite pomoć stručnjaka iz područja zaštite mentalnog zdravlja koji će vas znati ohrabriti i usmjeriti ka rješavanju vašeg problema.

25 godina povjerenja

Zbog velike ljubavi prema svojim psima obitelj je otvorila registriranu uzgajivačnicu, te se bave uzgojem prekrasnih američkih akita

Ljubimci nam mijenjaju život nabolje, društvo su nam u danima kad smo usamljeni, a zbog svojih nestašluka često su jedini koji nas, nakon teškog dana ili životnih nevolja, uspijevaju oraspoložiti i izmamiti nam osmijeh na lice. Često su nam, samim svojim postojanjem, terapija u bolesti, jer oni ne znaju što je odustajanje, te nas svojim pozitivnim pristupom životu tjeraju da učimo od njih o ljepoti življenja. Priču o troje veselih i razigranih četveronožnih čovjekovih prijatelja ispričala nam je Valentina Novak iz Vukanovca koja se bori s neizlječivom autoimunom bolesti, i koju su upravo njezine američke akite, Kala, Kan i Kim, natjerale da se lakše uhvati u koštac sa svim teškoćama koje joj bolest nosi.

- U naš je dom prva stigla Kala koju smo kupili kao kućnog ljubimca. Sad ima dvije godine i sedam mjeseci. Nažalost, u međuvremenu sam oboljela i bolest me natjerala da budem doma jer ne mogu raditi svoj posao. Po struci sam prodavač i radila sam deset godina u privatnom dućanu u Železnoj Gori. Jako sam voljela raditi svoj posao, ali sam ga zbog bolesti morala napustiti. Sad ne radim, nego se bavim psima svakodnevno i to mi jako pomaže, rekla nam je Valentina.

Zbog velike ljubavi prema psima registrirali vlastitu uzgajivačnicu Nakon što su shvatili koliko im je Kala uljepšala život, svi su članovi obitelji Novak jednoglasno odlučili da će nabaviti još jednog psa iste pasmine, te

je tako stigao Kan. Kan sada ima devet mjeseci, a u obitelj je stigao s dva mjeseca. Nakon njega stigla je još jedna mala prinova, Kim, koja je nova članica obitelji. Ima tri mjeseca te iako je u Vukanovcu tek mjesec dana, odlično se uklopila, kao da je oduvijek s njima. Kala i Kim stigli su iz registrirane uzgajivačnice iz Belišća, a Kan iz Donje Pušće, također iz registrirane uzgajivačnice. Naša sugovornica Valentina ispričala nam je da je i ona, zbog velike ljubavi prema svojim psima, odlučila otvoriti registriranu uzgajivačnicu te se baviti uzgojem ovih prekrasnih pasa. - Nisam uopće planirala imati uzgajivačnicu, no nažalost bolest me natjerala da budem doma. Kako sam imala svoju Kalu i vidjela koliko mi je zbog nje život ljepši i bogatiji, kupili smo još jednog mužjaka i jednu ženku. Nije mi bitno zarađivati na njima (još nismo imali leglo), već me vodi samo ljubav prema njima. Oni su jednostavno moja najbolja i najuspješnija terapija u mojoj bolesti.

Svaki je pas posebno drag na svoj način

Američka akita je, doznali smo, tvrdoglava pasmina, treba s njima puno raditi,

SVALENTINA NOVAK iz Vukanovca

Američke akite Kala, Kan i Kim moja su najbolja terapija

Idemo brzo u šetnju!

dresure, ring dresure, pa na kraju i izložbe, ako vlasnik ima registriranu uzgajivačnicu. Jedu kuhanu hranu, meso, povrće, pasje brikete K9, specijalnu hranu iz konzervi Select gold. Potrebna im je i dopuna prehrani, kao i pripravci koji služe za očuvanje zdravlja: tabletice za jačanje kostiju, tablete protiv nametnika, cijepljenja te redoviti pregledi kod veterinara.

- Kala, Kan i Kim jako su pametni psi, druželjubivi su, zaštitnički nastrojeni i vole djecu. Svaki dan s njima doživimo neku od šaljivih zgoda, posebno kad su još mali. Kala je, kad je bila štene, izgrizla ključ od auta, daljinski uprav-

uživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka, i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istoj planeti. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije, te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

ljač za radio i redovito je čupala cvijeće s gredica i lončanica. Kad je ona porasla, stigao je Kan koji je vjerno nastavio Kalinu tradiciju, ispričala nam je Valentina. Jako volim cvijeće, a on mi je počupao skoro sve, sredio je i sve zelenilo koje sam imala oko sjenice na dvorištu te je uredio dvorište prema vlastitom ukusu. Ostavio mi je samo nekoliko listova, a najmanja, Kim, kreće iznova. Obožavaju čupati cvijeće, kopaju rupe po dvorištu i tako svaki dan s njima doživimo nešto novo. Učim ih da se to ne smije, u čemu nekad uspijem, a nekad baš i ne, za sada. Svakog od njih posebno volim. Nema razlike među njima, ljubavi imam za svakoga puno i jednako. Spavaju u grijanim boksovima, a ljeti uživaju u klimatiziranoj sobi

Da bi psi bili zdravi i sretni, potrebne su im šetnje koje su obavezne svaki dan. Imaju i

veliko ograđeno dvorište za igru i trčanje, idu i na izlete, šetnje kraj Mure, izložbe i kamo god može, vlasnica Valentina vodi ih sa sobom. Zimi spavaju u grijanim boksovima, a ljeti borave u klimatiziranoj sobi. Svaki od njih zna koji je njegov boks, pa se navečer uredno razvrstavaju, svaki na svoje mjesto. Valentinin sin Dino, kćer Lana i partner Leo, zajedno s Valentinom obožavaju svoj predivni pasji tim i bez njih im je svima život nezamisliv.

- Promijenili su mi život sto posto. Ljubav koju oni pružaju je neopisiva. Ne mogu zamisliti dan više bez njih, oni su moja terapija svaki dan. Čim dođem van i ugledaju me, trče brzo prema meni i bore se koji će me prvi doseći. Moram se dobro pripremiti da me ne bace na pod, ispričala nam je na kraju Valentina i dodala da iako ova ekipa traži mnogo rada, truda i vremena, sve se na kraju isplati zbog ljubavi i veselja koje oni u život donose.

Piše: Aleksandra Sklepić

Foto: Sanja Heric

Valentina, sin Dino i kćer Lana svaki slobodan trenutak provode u društvu Kale, Kana i Kim

Kanov pogled pun ljubavi i povjerenja kojem je nemoguće odoljeti

Međimurska kuharica

MEĐIMURSKA KUHARICA

Varivo od poriluka za pozitivne prehrambene promjene

Piše: Aleksandra Sklepić

Na dnu škrinje s bakinim receptima, pronašli smo zanimljivo jednostavno jelo - varivo od poriluka. Ovo je varivo blagog okusa, jednostavno je za pripremu, a odličan je izbor za zdrav ručak koji tijelu daje puno energije i jača imunitet.

Iako nije baš omiljen i nemamo ga naviku jesti, posebno mladi, poriluk je iznimno bogat vitaminom B i C, te zbog svog sastava jača imunitet, regulira razinu šećera u krvi, odličan je za zdravu probavu, snižava kolesterol u krvi i djeluje povoljno na krvni tlak. Za pripremu variva od poriluka potrebno je samo oko pola sata i nekoliko jednostavnih sastojaka, a rezultat je zdrav obrok kojim činimo uslugu svom tijelu, posebno kad želimo unijeti pozitivne promjene u svoje prehrambene navike.

Priprema variva od poriluka:

Poriluk, luk, mrkvu, češnjak i krumpir očistite i nasjeckajte. Pod mlazom vode operite poriluk i pripazite da isperete ostatke zemlje koji se ponekad skrivaju među listovima. Nekoliko minuta luk dinstati na malo ulja, a potom dodati mrkvu i krumpir. Sve zajedno dinstati desetak minuta uz povremeno dodavanje vode.

U lonac ubaciti poriluk kojeg ste prethodno nasjeckali na kolutove. Pustiti da se dinsta 2 – 3 minute i dolijte vodu koje mora biti dovoljno da prekrije sve sastojke.

Dodati začine: sol i crvenu papriku, i pustiti da se varivo kuha oko pola sata. Provjeriti je li krumpir kuhan te na kraju dodati sitno nasjeckan češnjak i malo papra. Češnjak u varivo od poriluka dodajemo na kraju kako bi zadržao visoku

Sastojci za varivo od poriluka:

- 2 – 3 komada poriluka

- 4 mrkve

- 3 mlada krumpira

- 1 luk

- 2 – 3 režnja češnjaka

- Začini: crvena paprika, sol, papar

razinu vitamina i ljekovita svojstva.

Uz varivo od poriluka savršeno paše i žlica vrhnja, a možete ga poslužiti uz peciva ili kruh sa sjemenkama. Kod serviranja, u tanjur se mogu, za ljepši izgled, dodati kolutovi svježeg poriluka.

Silvanac zeleni

Vinarije Jakopić

Silvanac zeleni Vinarije Jakopić iz Železne Gore uzgajan je na na ilovasto-pjeskovitom tlu i njegovan metodom jednokrakog guyota. Odležava u inox posudama te zrije u drvenoj hrastovoj bačvi. Rezultat je vrlo živo vino u kojem dominira svježina, popraćena mineralnošću i herbalnim notama.

Sočnog i voćnog karaktera, u modernom stilu, ovo

Recept plus Pileći medaljoni i heljdina kaša u aceto balsamicu

Pileći medaljoni i heljdina kaša idealna su kombinacija za ljubitelje lagane prehrane i biranih namirnica. Kako bi ova kombinacija dobila “moderniji štih” te egzotičan okus, preporučamo da jelo, nakon serviranja, lagano prelijete aromatičnim octom (aceto balsamico).

Priprema heljdine kaše: U loncu zavrijemo vodu i stavimo jušni temeljac, zatim stavimo heljdinu kašu koju smo prethodno isprali od nečistoća. Preporučeno je koristiti dvije šalice vode na jednu šalicu heljdine kaše. Kad se heljdina kaša

Sastojci:

- 1 do 2 komada pilećih prsa

- heljdina kaša

- 2 glavice luka

- bijelo vino

- jušni temeljac

- maslinovo ulje

- maslac

- začini: mljevena crvena paprika, ružmarin, papar, sol, mljeveni češnjak

- aceto balsamico

skuha, sklonimo ju s vatre. U maloj tavi ili posudi posebno izdinstamo osoljeni luk te ga podlijemo bijelim vinom dok ne ispari. Na dinstani luk istresemo prethodno skuhanu kašu, dodamo žličicu mljevene crvene paprike i sol po potrebi te rastopimo kockicu maslaca za kremoznost. Priprema piletine: Pileća prsa operemo pod vodom i narežemo na medaljone. Mariniramo kombinacijom začina (mljevena crvena paprika, ružmarin, papar, sol, mljeveni češnjak), dok u tavi na malo maslinovog ulja rastopimo kockicu maslaca. Pileća prsa zatim ispečemo na naglo i ostavimo sa strane da odmori. Serviranje: Na tanjuru napravimo podlogu od heljdine kaše, na nju složimo pečene pileće medaljone i prelijemo aceto balsamicom.

dinamično vino idealno se sljubljuje uz hladne salate s morskim plodovima ili laganijim mesima, umjereno začinjenim limunovim sokom ili domaćim vinskim octom, svježim koprom s povrćem poput krastavaca i ukiseljenim tikvicama (bez luka!). Poslužite ga rashlađenog na 10 – 12°C i prepustite se čarima ovog dragulja od 0,75 l. (sh)

Zelena tjestenina najčešće je rezultat dodatka špinata ili koprive. Zelena tjestenina s dodatkom je koprive koja joj daje lijepu zelenu boju, ali i zanimljiv okus. Mljeveno meso sa zelenom tjesteninom zahvalna je kombinacija objeda ili večere koja se može pripremiti brzo i jednostavno. Potrebno je mljeveno meso (najbolje pola junetina, pola svinjetina), a jelo se kreće

pripremati u visokoj tavi na kojoj smo ugrijali malo ulja (suncokretovo ili maslinovo). Na ugrijano ulje stavimo sitno nasjeckan luk koji dinstamo dok ne poprimi staklast izgled. Tada dodamo mljeveno meso da se na jačoj vatri prepeče. Meso dinstamo u vlastitom soku. Kad je napola pečeno, dodamo naribanu mrkvu, celer i peršin i začinimo po volji (sol, papar). Prema

Sastojci:

- zelena tjestenina s koprivom

- mljeveno meso (pola junetina, pola svinjetina)

- maslinovo ili suncokretovo ulje (1 žlica)

- glavica luka

- korijen mrkve, celera, peršina

potrebi u mljeveno meso dolijemo jušni povrtni temeljac. U međuvremenu tjesteninu kuhamo u kipućoj slanoj vodi (al dente). Na tanjuru serviramo zelenu tjesteninu s koprivom, mljeveno meso te jelo po želji posipamo naribanim tvrdim sirom (primjerice parmezan). Jelo možemo ukrasiti sitno sjeckanim svježim peršinom. U slast! (rr)

VINO TJEDNA

Zdravo, domaće jelo blagotvorno djeluje na naš organizam

Atraktivan obrok spremljen od domaćih, naoko običnih namirnica

Piše: Aleksandra Sklepić

Licitarsko srce simbol je prave ljubavi

Dobiti od svog dragog licitarsko srce na poklon bio je znak prave ljubavi i poštovanja, a ova lijepa tradicija još je uvijek atraktivna među sentimentalnim i romantičnim ljudima

Piše: Aleksandra Sklepić

U vrijeme kad još Valentinovo nije bilo samo prilika za kupnju slatkih poklona, skupih parfema i velikih cvjetnih buketa, ljubav se u našem kraju pokazivala licitarskim srcima. Dobiti od svog dragog licitarsko srce na poklon bio je znak prave ljubavi i poštovanja te se s nestrpljenjem iščekivao dolazak Valentinova ili povratak s nekog izleta ili proštenja, kad se obavezno poklanjalo licitar-

Recept za licitarsko srce

Sastojci:

- 1 kilogram šećera cca 70 dag glatkog

brašna

- 6 dag vode

- 0,3 dag licitarskog kvasca

Za ukrašavanje:

- Žela�na

- Bjelanjak

- Šećer u prahu

- Boje po želji

- Trakice ili uzice za objesi� ukras

Priprema i izrada:

Šećer i vodu skuhati, ohladiti i u nju dodati licitarski kvasac. Dodati brašno, oko 70 dag, odnosno koliko je potrebno da smjesa ne bude pretvrda, ali niti

previše tekuća, slično kao kod pripreme krafni. Tijesto ostaviti da odmori na sobnoj temperaturi barem jedan sat. Kad tijesto odmori, razvaljati ga na željenu debljinu te s pomoću kalupa rezati na željene oblike, na primjer srce. Staviti peći u zagrijanu pećnicu na 220 stupnjeva, dok se srca ne zarumene. Kad su licitarska srca pečena, probosti ih iglom i vezati trakicu ili uzicu ako želimo da ih se može objesiti.

Za ukrašavanje se koristi želatina ili smjesa bjelanjaka i šećera u prahu. Licitarska srca oboje se jestivim bojama, a prema vlastitoj želji ukrašavaju se raznim natpisima, cvjetićima, ogledalcima i slično.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje SNJEŽANA MEKOVEC - ČRNČEC iz Malog Mihaljevca

Snježana sa svojim licitarskim srcem

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

sko srce svojoj voljenoj ili svom voljenom.

Ova lijepa tradicija još je uvijek atraktivna među sentimentalnim i romantičnim ljudima, kao i onima koji cijene ovu prelijepu vještinu, pa nam je drago što smo u Međimurju uspjeli razgovarati s jednom od samo triju preostala međimurska licitara.

Snježana Mekovec - Črnčec (52) iz Malog Mihaljevca izradom licitarskih ukrasa bavi se već od 1994. godine.

- Treća sam generacija licitara u obitelji, ispričala nam je Snježana. Prva je bila Josipa Mekovec, svekrva moje majke, koja je nju naučila izrađivati i pripremati sve licitarske

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

ukrase. Moja mama, Anica Mekovec, tada je svoje znanje prenijela na mene i od svoje se rane mladosti bavim time i istinski uživam u pečenju i ukrašavanju.

Licitarska srca dio su bogate tradicije Međimurja, a u doba naših mama i baka, mnogo su se više cijenila nego sada kad su dostupni razni komercijalni pokloni kojima se iskazuje ljubav, rekla nam je Snježana. Ipak, iz vlastitog iskustva možemo reći da uvijek zastanemo pred ljepotom licitarskih ukrasa čijoj je originalnosti teško odoljeti. Snježana i njezin suprug Marijan uživaju u izradi ovih ukrasa, ali veliki troškovi obrta oduzimaju im, nažalost, moti-

vaciju, pa nisu sigurni hoće li još dugo ostati u ovom poslu. Doznali smo da im je žao što svoju vještinu i obiteljsku tradiciju nemaju na koga prenijeti, jer mišljenja su da su licitarski ukrasi neprocjenjiv dragulj i tradicija koja ne bi smjela izumrijeti.

Osim licitarskih srdaca, izrađuju i svakojake druge tradicijske ukrase: konjiće, medenjake, bebice, krunice i slično. Nadamo se da će recept koji donosimo motivirati naše čitatelje da se i sami upuste u ovu lijepu pustolovinu nastajanja nezamjenjivih licitarskih ukrasa, kako bismo je zajedno pokušali otrgnuti od nezasluženog zaborava.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda, 12. veljače do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 14. veljače. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

na

br. 1534

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled”

adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 12. veljače 2025. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 14. veljače 2025.

Dobitnik: Zvonko Horvatić iz Čakovca

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

OD DONACIJE DO ZBIRKE

Zbirka Angele Bek

Piše: Marta Horvat, kustosica Likovne galerije

UMUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

đete li u Likovnu galeriju Muzeja Međimurja, prva prostorija u koju ćete skrenuti posvećena je Zbirci Angele Bek. U uskom prostoru s lijeve strane, u staklenoj vitrini, njezini božeki gledaju u nebo, dok se na desnom zidu pruža izbor njezinih imaginarnih pejzaža. Ova samouka i osebujna umjetnica, rođena 1906. u štrigovskom naselju Ban�i, svoj umjetnički izraz otkriva tek u zrelim godinama, oko 1950. Inspiraciju pronalazi u religijskim motivima i pejzažima. Iako su podaci o njezinim umjetničkim počecima oskudni, sama ističe da je bila nadahnuta višom silom, Ponukala me je neka viša sila da ih stvaram i da se time ne bavim, ne znam kako bih mogla živjeti. Radim za svoje veselje, a da bih što prodala, došlo bi mi kao grijeh. Zbirku čine skulpture i relje�i svetaca izrađeni od sušene i obojene gline, kao i radovi na papiru i kartonu, izvedeni tehnikama akvarela i gvaša. Uz svetačke likove, prevladavaju motivi imaginarnog, apstrahiranog

krajolika. Likovi svetaca, s velikim, naglašenim bademastim očima uperenim u nebo, odlikuju se jednostavnošću, plošnošću i određenim nedostatkom tehničke vještine, ali istovremeno odišu autentičnošću. Njihova izražajnost proizašla je iz naivnog, gotovo dječjeg zanesenjaštva, kojim je umjetnica nastojala otkriti njihovu duhovnu dimenziju. Upravo te karakteristike svrstavaju njezino stvaralaštvo u okvire domaće naivne umjetnosti.

Ja još nikad nisam izlagala svoje radove, iako ih je puna kuća. Sve to delam iz zemlje pa farbam i da se s time ne za-

nimam, ne znam kak bi mogla dalje živjeti, izjavila je jednom prilikom.

Angelu Bek otkrio je kolekcionar i novinar Gerhard Ledić 1970. godine, nakon čega počinje izlagati. Tri godine kasnije, na izložbi Seljačka buna 1573. u djelima naivnih umjetnika u Hrvatskom povijesnom muzeju, u postav su uvršteni i neki njezini radovi. Isto je učinjeno i 1974. u animirano-dokumentarnom �ilmu Gubecziana u režiji Dušana Vukotića. Godine 1972. Bekovu zamjećuje i povjesničar umjetnosti Vladimir Maleković navodeći da je njena umjetnost poseban slučaj unutar izvorne umjetnosti, te izlaže njezine slike 1978. godine na izložbi Fantastika u izvornom slikarstvu zagorskog kruga u galeriji Mirko Virius u Zagrebu. S ostalim naivnim umjetnicima bivše Jugoslavije izlagala je 1975. u Austriji (Graz, Eisenstadt i Beč). Iste godine, zbog bolesti, prestaje s modeliranjem i slikanjem. Kada je 1984. godine bila smještena u Dom umirovljenika u Čakovcu, njezin je opus pohranjen u Muzeju Međimurja.

HOROSKOP

Majka Božja

U izložbenom salonu Muzeja Međimurja, od lipnja do kolovoza 1986., održana je izložba njezinih radova. Tri godine kasnije, 1989., umjetnica ih je darovala Muzeju, čime je stvorena Zbirka Angele Bek, koja danas broji 167 radova.

LJUBAV: Kad ste se već navikli da vam sve bude ravno, opet se budi ljubav. Malo ste iznenađeni novom situacijom, ali prilagodit ćete se. Svakome je draže bi� s nekim nego sam. Ipak, ne prigovarajte čak ni onda kad osjećate da biste morali.

KARIJERA: Idućih dana posao će vjerojatno pas� u drugi plan.

Razmišljat ćete o duhovnom svijetu ili ćete u svoj dom želje� uves� neke novine. Na radnom mjestu ćete funkcionira� ru�nski. Odradit ćete ono što morate, a bit ćete odsutni duhom.

ZDRAVLJE&SAVJET: Istraživat ćete nešto nepoznato.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Ovih dana pra�t će vas kvalitetne ljubavne prilike. Iskoris�te to da uživate ili da nekom izrazite ljubav. Neki će povremeno osjeća� nedostatak atrakcija, pa će rado smišlja� događaje koji nemaju realno uporište.

KARIJERA: Vjerojatno će se pokrenu� poslovi povezani s mladima ili zabavom. Neki će doseći rješenja koja su dugo bila nemoguća. Bit ćete zadovoljni materijalnim pos�gnućima, ali svijet slavnih i dalje će vam bi� izazov kojem ne možete odolje�.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idite za svojom intuicijom.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: U idućim danima vi ćete najvjerojatnije bi� sretni i zadovoljni. Nekima će se čini� kao da imaju krila. S voljenom osobom bit će spremni dijeli� ama baš sve. Male brige bit će zanemarive. Oni koji su još sami neka izlaze što češće mogu.

KARIJERA: Privilegije kojima ste se nadali bit će blizu, ali vi sami nećete bi� u najboljoj formi da ih iskoris�te. Više će to izgleda� kao da vam se nešto nudi jer je to nečija dužnost ili jer su takva pravila. Zanemarite sve to i pokažite što znate. Uspjet ćete. ZDRAVLJE&SAVJET: Budite ono što jeste.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Dani koji slijede svako malo će vam donosi� prilike da poboljšate odnose s ljudima oko sebe. Ipak, vaša distanciranost katkada će osuje�� moguća zbližavanja. Uz više otvorenos� sve će ispas� bolje. Na vama je da se potrudite.

KARIJERA: Osje�t ćete nervozu kad će treba� surađiva� s drugima. Najviše zato što s njihove strane neće sve izgleda� profesionalno. Shva�te da nisu svi toliko uporni kao vi i da ponekad nekom treba progleda� kroz prste. ZDRAVLJE&SAVJET: Ublažite svoje zahtjeve.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Vaš šarm i sposobnost prilagodbe učinit će da vas mnogi požele u svom društvu. Neki će se pokaza� koliko mogu bi� zabavni. Izlazaka neće nedostaja�. Oni u vezama mnogo će se kreta� među ljudima, a voljena osoba će ih slijedi�.

KARIJERA: Ako nešto treba mijenja�, mijenjajte. Učinite to na način koji je miran i postepen. Ako vas budu kri�zirali, ne odgovarajte ne to, nego samo radite dalje. Važno je da imate jasan plan i da ga dosljedno slijedite. Uspjeh je pred vra�ma.

ZDRAVLJE&SAVJET: Surađujte na diplomatski način.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Pred vama su dani dobrih, ali ne toliko značajnih ljubavnih prilika. Iskoris�te ih tako da ojačate povjerenje između vas i partnera. Također je potrebno primijeni� samokontrolu jer ćete povremeno reagira� kako ne treba. Razmislite o svemu.

KARIJERA: Na radnom mjestu svako ćete malo pokaziva� borbeni stav, pa nećete bi� ugodni kolegama. Pokušajte na sve gleda� mirnije i ne skačite na svaki postavljeni izazov. Vaš trud i upornost mogu se primijeni� i na diskretniji način. ZDRAVLJE&SAVJET: Gledajte gore, a ne dolje.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Sve će se više ljudi skuplja� oko vas. Jednostavno će volje� bi� u vašem društvu. Ako već jeste u vezi, više ćete vremena provodi� s ekipom poznanika i partnerom, nego sami s partnerom. Nitko vam doduše neće prigovori�, ali ponekad budite samo vas dvoje.

KARIJERA: Prepreke koje vi vidite objek�vno su manje nego što vam se čine. Nadilazit ćete ih svojom maštom i sposobnošću prilagodbe. Pokazat ćete svoju krea�vnu crtu. To što će uz sve to ići i određeni napori, očekivano je.

ZDRAVLJE&SAVJET: Imate dovoljno snage za sva poduzimanja.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

LJUBAV: Idućih dana neće doći do značajnijeg pomaka u vašim privatnim odnosima. Imat ćete doduše dovoljno energije, a posebno za komunikaciju, pa će mnogi riječima nadoknađiva� ono što im u emo�vnom smislu nedostaje. U tome će i uspje�.

KARIJERA: Volite rad s ljudima, ali sada cijenite prije svega poslove koji su sigurni. Stabilnost je tema o kojoj ćete rado disku�ra� s kolegama. Svoje poslovne interese usmjerivat ćete prema spomenutom kriteriju. Postajete realniji. ZDRAVLJE&SAVJET: Tko može, neka ode na plivanje.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Većinu ovog tjedna vladat će opuštenost između vas i voljene osobe. Ništa više neće bi� isforsirano, a dani će vam spontano donosi� prilike za ljubav. Vaše osobno neraspoloženje dolazit će iz drugih područja života, pa to zanemarite.

KARIJERA: Vjerojatno će se mjeri� vaša pos�gnuća u radu. Budite spremni na to. Neki će gleda� da vam iščačkaju neku staru manu ili grešku koja je zaboravljena. Nemojte tome pridava� značaj, jer je mnogo više dobrog, nego lošeg. Is�na će izaći na vidjelo.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite ono što jeste.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

LJUBAV: Dobre društvene okolnos� i zanimljivi događaji pra�t će vas većinu tjedna. Zato dajte sve od sebe da osigurate kvalitetan odnos s osobom do koje vam je stalo. Bit će malih nervoza i nesporazuma, ali oni su zanemarivi u usporedbi s dobrim utjecajima.

KARIJERA: Dobro ćete kormilari� sa zahtjevnijim i značajnijim temama. Neki će bi� promaknu� ili će pred njih bi� postavljeni veći zadaci. U financijskom smislu trebali biste ostvari� dobre rezultate. Neki će troši� više od planiranog. ZDRAVLJE&SAVJET: Krećite se više na zraku i po suncu.

Godine 2016. u Studiju Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama postavljena je izložba Angela Bek – Kata Vizvari u sklopu projekta osmišljenog da povezuje slikarske i kiparske osobnosti naivne umjetnosti.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4 NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Rak, Lav, Vaga

LJUBAV: Bit ćete spremni na mnoge ljubavne pustolovine. Oni koji već jesu u duljim vezama izlazit će na neka atrak�vna mjesta. Zajedničko vrijeme će vam proletje� i osim prolaznih verbalnih nesporazuma, sve će teći sasvim dobro.

KARIJERA: Ako vam se učini da je pred vama dug put, prihva�te to s veseljem, jer je is� dobar. Ono što se pokrenulo, nastavit će se razvija� dalje. Na vama je da se prilagodite i uklopite u cijelu situaciju što bolje možete.

ZDRAVLJE&SAVJET: Pročitajte kvalitetnu knjigu. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

LJUBAV: Pri�sak koji će dolazi� iz drugih područja života povremeno će vam i dalje narušava� inače solidne osobne odnose. Ako pokušate nešto objasni�, nećete se snaći najbolje. Stoga budite �hi i jednostavno volite. KARIJERA: Umjetnici pred publikom, sportaši, kao i oni koji rade s mladima dobit će veliku priliku u svom radu. Neki će se zbog toga zaletje� i poče� gradi� kule u zraku. Prilika je tu, ali treba osta� na zemlji i bi� realan. Slava je uvijek prolazna. ZDRAVLJE&SAVJET: Razgibajte svoje zglobove.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

Akvarel XXIV.

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Većinom suho i hladno

VREMENSKA SLIKA: Prema kraju prošlog tjedna temperatura je polagano imala silaznu putanju pa je tijekom ovog tjedna ponovno vrijeme bilo primjerenije dobu godine. Solidni noćni minusi, a dnevne temperature u plusu uz obilje sunca. Sljedećih dana će biti nešto oblačnije, ali i dalje uglavnom suho vrijeme. Ostat će prohladno, primjereno za

veljaču. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I petak nam nosi prohladno vrijeme primjereno dobu godine pa bi se ujutro temperatura trebala naći malo ispod nule, a dnevna temperatura će biti oko +5 °C. Čini se da bi trebalo biti uglavnom suho uz povremeno više oblaka, ali moguće je i malo sunca

uz dobru i zdravu biometeorološku situaciju. I subotu će obilježiti oblačnije i prohladno vrijeme. Uglavnom je u gorskom dijelu Hrvatske moguće vrlo malo slabih oborina, ovdje kod nas bi se trebalo zadržati većinom suho vrijeme. Puhat će sjeveroistočni vjetar pa ostaje prohladno sa sličnom temperaturom kao u petak.

U nedjelju se prognozira suho i djelomično sunčano vrijeme. Ostat će nam zimska temperatura – noću malo ispod, a danju koji stupanj iznad nule. Puhat će umjeren sjeveroistočni vjetar koji će dodatno dati osjećaj prohladnog vremena.

Novi tjedan nastavljamo sa starim vremenom. I dalje suho uz kombinaciju oblaka i

Veljača prevrtača. Veljača premetača.

sunca. Ujutro će u ponedjeljak biti i mraza s temperaturom do -4 °C, ali bi danju uz sunčana razdoblja trebalo ugrijati do 6 stupnjeva u plusu. I dalje uz umjeren sjeveroistočni vjetar. Slično vrijeme će ostati i tijekom utorka i srijede. Hladne noći, mrazna jutra, ali dani će biti djelomično sunčani i suhi. Temperatura će se u popodnevnim satima i dalje zadržavati u rasponu od 5 do 8 Celzijevih stupnjeva. Sve u svemu, zdravo zimsko vrijeme uz povoljnu biometeorološku situaciju. Naznake su da bi i u četvrtak vrijeme ostalo bez neke veće promjene.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 6. 2. 2025.)

• 10. 2. 1956. godine bura kraj Senja potopila brod i usmrtila 10 osoba

• 12. 2. 1929. godine počelo je desetodnevno zaleđenje rijeke Save kraj Zagreba u ekstremno oštroj zimi 1928./1929.

• 14. 2. 1892. godine u Osijeku rođen meteorolog Miroslav Neumann

• 16. 2. 1852. godine počela raditi prva meteorološka postaja u Zagrebu

SKANDINAVKA VICOTEKA

Poruka

- Žena mi je ostavila poruku na frižideru:

- Ovo više ne funkcionira, preselila sam kod svojih!!!

- A ja sam otvorio frižider. Svjetlo radi, pivo je hladno… Ne razumijem, što to ne funkcionira???

U pekari

- Susjede, zašto si slabe volje?

- Ma ostavila me žena, otišla s drugim.

- I što ćeš sad???

- Burek sa sirom i dva kroasana.

Igra

- Cura mi je rekla da se želi igrati doktora.

- Eno je u hodniku, čeka već tri sata!

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma

Rokometaši dopelali i Thompsona

Nekaj vejč od šest let je minulo otkak so naši labodoritaši, naši Vatreni, napunili zagrebečki Jelačič plac dok so došli z Rusije z srebrnom želencijom posle kak so postali viceprvaki sveta vu labodoritanjo. Verjem da se zmislite kak je celi Zagreb, očem reči, cela Lepa Naša bila na vulicama Zagreba, kak so Luka Modrič i jegovi pajdaši ujedinili nas Hrvate i celo Lepo Našo. Zmislite se kak je cela Lepa Naša dihala skupa z našim labodoritašima, skupa s Zlatkijom Daličom, kak smo uživali posle sake pobjede v Rusiji, a bili tožni i pili na srce dok so nas vu �inalo pobedili Francozi.

Kaj so napravili labodoritaši 2018. leta to isto so nam naprajli i naši rokometaši ovo leto, očem reči, zimo. Neje bilo tak zdavnja da smo ispali na Evropskomo prvenstvo v prvomo krugo, a ve pred tjeden dni smo odišli do kraja i osvojili srebrno medaljo zlatnoga sjaja i to na Sveckomo prvenstvo. Kaj vam to govori? Mi moremo se sam dok očemo. Našim rokometašima smo dopelali stranjskoga trenera, Dagura Sigursona z Islanda, kaj napravi reda vu našemo rokometo, med našim rokometašima. Makar je ne tak zgledalo dok je došel, ali je to tak dobro posložil kaj so i jega iznenadili. I jemo so pobegle suze dok smo pobedili jegovoga Islanda. Posle smo dimo poslalil naše prve sosede Janeze, a unda i druge sosede Mađare tak da smo vu polu�inalo došli na Francoze šteri so nam, več na leta, delali probleme vu rokometaškim dvoranama. Morem vam reči da je tua Francuska došla na vrh glave našim dečkima i te Francozov jim je bil pun kufer, pak so protiv jiv igrali kak nigdar do ve i prek jiv odišli vu �inale, a Francozima je ostala borba za brončano želencijo. Kak zgledi preveč smo se potrošili protiv Francozov tak da smo vu �inalo ne meli šanse. Moramo priznati da so Danci bili bolši i da so zaslužili zlatno želencijo. Makar nebrem reči, naši dečki so dali se od sebe, ali dale od srebra je ne išlo.

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Ak ne znaš kaj je bilo…

Kak sam več rekel, dečki so dali se od sebe i zato je naša srebrna želencija zlatnoga sjaja.

Domagoj Duvnjak je igral po jeni nogi

Svecko rokometno prvenstvo se je igralo prinas v Lepoj Našoj, v Danskoj i Norveškoj. Mi smo nejbole pratili kaj se odigravle v zagrebečkoj Areni jerbo so tam igrali naši dečki, naši Kockasti. Se je dobro genulo, pobedili smo Bahrein, a unda i Argentino, ali smo se poškliznoli na Egipto. Morete si pregruntati kak je to strašno bilo da je moja žena kričala na televizor, a teca Franca je molila krunico. Kak bilo da bilo v drugi krug smo prenesli sam dva bode, ali smo ostali bez sredjih igračov i to bez kapetana Duvnjaka i Luke Cindriča. Trener Sigurson je pozval Karačiča, ali niti on je ne bil v nejbolši formi tak da je silom prilika na sredjemo igral naš glavni golgeter Ivek Martinovičov. Kak zgledi se je došlo na svoje dok smo došli v drugi krug, pobeđivali smo po redo, a naši golmani Dominik Kuzmanović i Ivan Pešić so obranili se kaj je išlo v gol i još vejč od toga. To nam je pomoglo kaj smo uspeli dojti do �inala, a pomogla je i publika štera je bila na sakoj utakmici sedmi igrač. Ve se je vidlo da i rokometaši morejo napuniti zagrebečko Areno i to dva tjedne sploh, a ne sam Lepa Brena i jena sneha Prijovička.

Dočakali smo

jiv kak heroje

Dok so se naši rokometaši vrnuli z Norveške z srebrnim želencijama dočakal jiv je pun Jelačič plac. Bilo je tu cirka pedeset – šezdeset jezer ljudi i to od nejmlajših do nejstareših, ali ak ste dobro gledali unda ste vidli da ga bilo nejveč mladih. Dok so naši rokometaši putuvali prema Zagrebo pripovedalo se kak bode na Jelačič placo popeval i naš nejglasneši pevač Marko Perkovič Thompson jerbo so si jega zebrali naši srebrni, a jegova pesma „Ako ne znaš šta je bilo“ jim je bila kak himna za vreme celoga prvenstva. No, stiha se šepetujilo je li bode Thompson prvazaprav došel, je li ga bodo zagrebečki gracki oci pustili jerbo znamo kak je Thompson ne baš dobrodošel v beli Zagreb grad. Na

se zadje je ipak Thompson dobil grackoga viziperta (čitaj: dozvolo) i popeval je z dečkima, a žnjimi so popevali i si šteri so došli, a mladi so bili nejglasneši.

Kaj reči, špot je i sramota kaj se moramo boriti kaj nam bode Hrvat Thompson popeval v Zagrebo glavnomo grado Lepe Naše, a Lepa Brena, jena sneha i kaj ne bodem dale nabrajal, morejo dojti da očejo.

Si šteri so došli pozdraviti rokometaše, zafalili so jim za se dneve vu šterima so uživali v rokometo, a posebno so jim zafalili: - Dragi rokometaši, neste nam donesli zlato v Zagreb, ali ste naprajli čuda vejč, dopelali ste nam Thompsona na Jelačič plac…

Stigla je i zahvala našim rokometašima od tvornice lekova Belupo z Koprivnice: - Za vreme Sveckoga prvenstva prodali smo NORMABEL prahe za smirenje vejč nek inače prodamo celo leto. Fala vam!

Ne hodam več v petek v štacun Najgerek sam, jako sam najgerek je li bode kaj od toga kaj mi ne hodamo v petek po štacunima (čitaj: bojkota), očem reči, je li bodo štacunari zmenšali cene? A to bi morali naprajti čuda �letneše nek so jiv pomalem, mic po mic, zdiguvali. Morem vam reči da so cene besramno zrasle i da smo mi potrošači pre dugo to magadili, kupuvali smo ono kaj smo nucali i to tuliko sega kuliko smo penez meli. Nekaj si gruntam da se bode to kaj mi ne hodamo v petek v štacune štacunarima fest poznalo jerbo nam je blizo i Mađarska, a i Dežela, a tam je, kak velijo oni šteri hodajo, se faleše i to ne malo. Poglednite, prosim vas lepo, ak odidemo v Deželo unda si bodemo kupili i se drugo kaj nam treba, očem reči, celoga fasonga tak da ne bodemo morali prinas nikaj drugo kupuvati nek sam kruha i mleko, a od toga štacunari ne bodo mogli preživeti. To je kaj se štacunarov dotikavle, ali od čega bode živela naša država ak bodemo mi nosili penez prek meje k sosedima? Moral bode premjer nekaj drugo zmisliti ak oče kaj bodemo si meli od čega živeti. Nek se ve pokaže kuliko zna on, a kuliko pak jegovi ministri!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Nikolina Mihalic-Kozar je iz Pribislavca, a dućan joj se nalazi u centru Čakovca. Vlasnica dućana torbica i kožne galanterije vrlo je srdačna i rado pomaže svim svojim kupcima. Ljubav prema letenju jedan je od najzanimljivijih aspekata Nikolininog života. Kako kaže, letenje joj donosi osjećaj slobode i avanture te ju motivira da neprestano pomiče granice svojih mogućnosti. Osim toga, Nikolina se ističe svojim kreativnim projektima i aktivnostima unutar zajednice. (mg)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak