Međimurske novine 1535

STRANAČKA ČIZMA VAŽNIJA OD STRUKE

str. 4-5

str. 3

Posebni prilog

HDZ pobijedio u igrama moći u čakovečkoj bolnici

POSLJEDICE MJERA OGRANIČAVANJA cijena proizvoda u maloprodaji

PRIVEDEN nekadašnji rukovoditelj u ČAKOM-u

Saša Avirović završio u pritvoru

Na meti istražitelja i mladi čakovečki arhitekt?

PSI DOŠLI u susjedovo dvorište

Rotvajleri izgrizli

Pribislavčanina po rukama i nogama

ANKETA POD VUROM

Kako ste upoznali svojeg partnera?

Valentinovo je praznik koji izaziva različite reakcije: dok za neke predstavlja dan ispunjen romantičnim večerima i intimnim susretima, drugi ga percipiraju kao potrošački fenomen ili marketinški trik. Treći pak su se razočarali u ljubav i više ne vjeruju u nju. U potrazi za odgovorom na

pitanje postoji li prava ljubav i je li ikad uopće postojala, odlučili smo upitati naše Međimurce kako su oni upoznali svoje životne partnere te koliko su sretni u zajedničkom životu koji je proizašao iz tih prvih susreta.

(Benjamin Jakopić, Foto: Mario Golenko)

Josip Bočkaj, Čakovec - Upoznali smo se okrugle 1980. godine, bilo je to na jednoj seoskoj zabavi u Gardinovcu. Dakle ove godine će nam bi� 45 godina od upoznavanja i sve te zajedničke godine su nam jako sretne. Sve nam je super i zadovoljni smo. Imamo dvije kćeri, jednu je u Knegincu, a druga je u Gardinovcu, a imamo i unuke.

Zavidjela bi mu i Coco Chanel!

Načelnik Perica Hajdarović dokazao je da muškarcima nije strano biti ženstven kada se prerušio u �lapper djevojku na 23. po redu fašniku u Podturnu, s kojim su otvorena fašnička ludovanja u Međimurju. S čik zlatnom haljinom i biserima oko vrata, crvenim ružem i torbicom u jednoj ruci, pokazao je da se može nositi bilo kojom ulogom. (sh, mg)

Branka Mezga, DomašinecSa suprugom sam se upoznala u jednom kafiću u Novakovcu još 2004. godine, što je već više od dvadeset godina. Sretno smo oženjeni, nemam se što žali�, imamo i troje djece, a unuke za sada još nemamo. Sve u svemu, super nam je.

Verica Žerjav, DekanovecUdana sam, upoznali smo se u jednom kafiću dok sam još išla u srednju školu, još davne 1992. godine. Mogu reći da sam jako, jako sretna u braku. Imamo i troje djece – dva studiraju, a najmlađi ima deset godina.

Adela Voščak, GardinovecImam dečka, upoznali smo se u izlasku vani, u Paladinu. Bilo je to sad nedavno, prije mjesec dana, tako da je to još friška veza. Lijepo smo se upoznali i onda smo počeli razgovara� i završili smo skupa.

Nada Kocijan, Čakovec - Upoznali smo se na jednoj starinskoj feš�, kako je nekad bilo. Dakle ples, zabava… Nekad su se jako puno družili, nije bilo mobitela i gledali smo se i nagledali i onda smo prohodali. Bilo je to tu u jednom susjednom selu davne 1982. godine. Imamo krasnu djecu i jednu lijepu unučicu, i sretna sam i zadovoljna.

Saša Avirović završio u pritvoru

Saša Avirović, nekadašnji rukovoditelj u GKP-u Čakom, koji je tu tvrtku napustio 2019. godine, završio je u istražnom zatvoru. Naime, USKOK je na temelju policijskih prijava pokrenuo istragu u varaždinskom poduzeću Čistoći gdje je radio kao zamjenik direktora. Zajedno s njim priveden je i direktor

Zoran Svetec jer su navodno pogodovali tvrtkama u kojima su zaposleni 46-godišnjak i 51-godišnjak, a koji su ih na to potaknuli. USKOK naime sumnja da su Svetec i Avirović, od studenoga 2023. do rujna 2024. u Varaždinu i Zagrebu, na traženje 46-godišnjaka kao menadžera prodaje u jednoj tvrtki, dogovorili

BROJ OBOLJELIH od gripe i dalje raste

Gripa pokosila

857

Međimuraca

Gripa u Međimurju još nije dosegla svoj vrhunac. Prema riječima Višnje Smilović, rukovoditeljice Djelatnosti epidemiologije u Zavodu za javno zdravstvo, broj oboljelih i dalje raste.

- Do četvrtka, 13. veljače prijavljeno je 857 oboljelih osoba od kojih je 51 hospitalizirana, kaže dr. Smilović. Najviše oboljelih je predškolske i školske djece te radno aktivnog stanovništva, a najmanje je umirovljeničke populacije. Umirovljenici se naime i najviše cijepe protiv gripe. Što se pak cijepljenja tiče, navodi, ljudi to mogu još uvijek napraviti, no trebaju imati na umu kako su potom još barem dva tjedna nezaštićena.

- Ono što vidimo je da prevladava virus gripe tipa B koji

- Gripa još nije na vrhuncu, kaže Višnja Smilović, Zavodu za javno zdravstvo Međimurja

ima nešto teže simptome. Prije svega to je visoka temperatura od nekoliko dana te iscrpljenost organizma, dodaje. Tek kada broj oboljelih počinje opadati može se reći da je gripa došla do svog vrhunca. (vv)

da će Čistoća objaviti natječaj za javnu nabavu specijalnog komunalnog vozila za sakupljanje otpada putem �inancijskog leasinga u vrijednosti od 270.000 eura bez PDV-a, a čije će tehničke speci�ikacije odgovarati upravo kamionu tvrtke isporučitelja u kojoj je zaposlen 46-godišnjak. (vv)

Stanari mogu parkirati vozila na MTČ-u

U ponedjeljak,17. veljače 2025. godine, započinju radovi na sanaciji Uske ulice u Čakovcu.

S obzirom na to da će tijekom odvijanja radova parkiranje na parkiralištima Uske ulice biti onemogućeno, u dogovoru s upraviteljem

USKOK

u Čakovcu

U koordiniranoj akciji

USKOK-a, policije i Europola, u četvrtak su u više gradova diljem Hrvatske provedena uhićenja desetero osoba zbog sumnje na zločinačko udruženje i kaznena djela protiv okoliša te gospodarstva.

Dokazne radnje Služba općeg kriminaliteta Uprave kriminalističke policije Rav-

parkirališta, GKP Čakom Čakovec svim korisnicima mjesečnih, godišnjih i stanarskih parkirnih karata u Uskoj ulici, omogućit će se parkiranje vozila na parkiralištu Ulice Matice hrvatske (veliko parkiralište iza bivšeg MTČ-a). (vv)

nateljstva policije provela je i u Međimurju. Do zaključenja naših novina, Ravnateljstvo se nije oglasilo niti pak je htjelo dati bilo kakve konkretne informacije. No, kako saznajemo, policijski kombi tog je jutra bio parkiran na početku Boškovićeve ulice u Čakovcu i navodno su kriminalisti bili kod mladog arhitekta. (vv)

ZATVARA SE Uska ulica u Čakovcu

Saša Avirović

PACIJENTI ČAKOVEČKE BOLNICE na milosti politike

HDZ pobijedio u igri moći u čakovečkoj bolnici

Iako je izgubljeno povjerenje u liječnike i bolnicu, jer se pokazalo kako je u njoj politika jača od struke, HDZ može trljati ruke

Piše: Tomislav Novak

Ako se ne baviš politikom, onda se politika bavi tobom. Ovu izjavu, koja se pripisuje francuskom piscu i političaru Charlesu Forbesu de Montalembertu, na svojoj su koži mogli doživjeti kirurzi ŽB-a Čakovec. Oni su se digli protiv novoimenovanih voditelja na kirurgiji doslovno bježeći od politike (nitko nije u stranci), a javno su prokazani kao da su marionete župana Posavca. A to je jako daleko od istine. Štoviše, jedina politička stranka koja se njima bavi je HDZ i to najviše upravo preko liječnika članova stranke. Kada je 16. siječnja čak 14 kirurga od njih ukupno 19 istupilo pred kamere, možda su nedovoljno jasno artikulirali zbog čega to čine. Saznali smo kasnije i zašto. Jer su već bili frustrirani i šokirani ignoriranjem struke, činjenica i uzusa dobrog rukovođenja.

No ipak uz minimalni intelektualni napor svatko je mogao jasno iščitati kako kirurzi žele demokratski način biranja šefova unutar odjela, što je prijašnji ravnatelj rješavao postavljanjem voditelja koje je većina odobravala. Postavio bi šefa kirurgije koji je imao podršku većine odjela. No novi ravnatelj nametnuo im je dr. Roberta Grudića na dvije funkcije, čiji su karakter na osnovu prijašnjeg vlastitog iskustva s njim, svi redom opisivali neprimjeren za rukovođenje.

Privatni pacijenti dobili prednost

Također su previše nježno upozorili kako se ključne voditeljske funkcije daju kirurzima koji su povezani s privatnim sektorom. To automatski znači guranje pacijenata iz privatnih poliklinika na vrh listi čekanja za operaciju. I to su govorili iz vlastitog iskustva.

Kirurge je podržao i zamjenik ravnatelja dr. Ivan Žokalj, jer mu je bilo neprihvatljivo da tu gdje se doslovno drže ljudski životi u rukama, stranačka stega bude važnija od stručnosti i odgovornosti.

U UTORAK SVEČANOST inauguracije predsjednika Republike Hrvatske

Čast

da pjeva predsjedniku dobila je Chriztel Renae Aceveda

U utorak 18. veljače u Uredu predsjednika Republike Hrvatske održat će se svečanost inauguracije predsjednika Republike Hrvatske.

Kirurzi su dugo prije nego što su javno istupili mislili da će razum pobijediti te su pokušavali objasniti i ravnatelju Nikoli Hrenu i predsjedniku međimurskog HZD-a, Ljubomiru Kolareku, no zavlačilo ih se. Čak i obećavalo da će im se izaći u susret. Na kraju je ispalo da su samo kupovali vrijeme da dr. Grudiću istekne zakonski rok od mjesec dana, koliko mora proći između davanja ostavke na mjesto ravnatelja poliklinike Zdravlje do preuzimanja mjesta šefa kirurgije. Kad se napokon dogodilo upravo to na što su upozoravali, napravili su konferenciju za novinare i bili su uvjereni da će sada javnost čuti njihov apel i da će pod pritiskom javnosti razum pobijediti. O koliko li je naivnosti bilo u njima! Kako nisu imali zaleđe politike, nisu znali kako se ponašati s medijima, kako artikulirati stvari i postaviti cilj.

Kirurzi nisu mijenjali zahtjeve

Nikad nisu mijenjali svoje zahtjeve, kao što je ravnatelj Nikola Hren tvrdio. Već im je on nudio „rješenja“ koja to nisu. Pa je tako iako je Grudić podnio ostavku na mjesto šefa kirurgije, ostao voditelj operacijskih sala, pa im je onda ponuđeno da bude voditelj kirurške poliklinike, a istovremeno im je za šefa kirurgije dr. Gregurevića, kirurga pred mirovinom koji bespogovorno sluša Grudića. Na ništa od toga kirurzi nisu pristali, jer nisu to niti tražili. Oni su stalno tražili jedno te isto, te su na kraju nedovoljno podržani od javnosti (i ne-HDZ-ove politke) jednostavno odustali. Za razliku od njih, liječnici iz sastava HZD-a, suportirani samim HDZom i njihovim trolovima

na društvenim mrežama, počeli su medijskim smećem i šumom zagađivati komunikacijske kanale. Čak je napravljena Facebook grupa „Ne damo dr. Kozjaka“, kao da je ovog zagriženog HDZ-ovca netko dirao. A onda ga se prikazivalo kao „Kirurga koji je ostao u bolnici“, a ne kao kirurga zbog kojeg je osmero ponajboljih napustilo bolnicu. Njegovo licemjerno pozivanje „Kolega nek se vrate“, kao i Grudićevo „Ništa im ne zamjeram, kolege su bili zavedeni“, vjerojatno je i bila kap koja je prevagnula da svi napuste bolnicu. To je doslovno vrijeđanje i prikazivanje njih kao da su glupe lutke Matije Posavca, a ne kirurzi vrlo svjesni svoje odgovornosti. S toliko laži i dezinformiranja nisu se mogli nositi. Aktivna je bila i dr. Sandra Oslaković (poznatija kao HDZ-ova čakovečka gradska zastupnica) koja puno truda ulaže u njegovanje osobnog kon�likta s dr. Tomislavom Novinščakom. Ona je na kavama i sitnim razgovorima predano širila teoriju kako je upravo on organizator svega. Vrlo vješta u korištenju alternativnih kanala komunikacije bila je izuzetno uspješna. To je poprimilo tolike razmjere da je čak i mene osobno jedan meni dragi HDZ-ovac uvjeravao kako mi Novinščak piše tekstove. Pa hvala. Na uvredi. To je jednako pametno kao da netko kaže da u sali ustvari ja operiram umjesto njega.

Možda je u svemu najgore to što su građani izgubili povjerenje u Županijsku bolnicu Čakovec. Povjerenje koje se zadnjih godina napokon gradilo među ljudima, a ne uštogljenim liječnicima željnim strahopoštovanja, skrivenim iza parafa i institucionalnih pravila.

Čestitke HDZ-u

Treba priznati da je HDZ odradio odličan posao. Če-

stitke! Pregadili su cijelu priču građanima. A kako su majstori propagande, Hitler i Goebbels, još davno zaključili: Običnom je čovjeku lakše povjerovati u veliku laž nego malu. Naime, ljudi ne mogu zamisliti da bi netko imao hrabrosti izmisliti tako veliku neistinu. Kako i sami ponekad govore male laži, teško im je povjerovati da bi netko drugi lagao u tako velikom razmjeru. Eto, tako se dobiva rat!

Gdje je za to vrijeme bila politika? Izabrana, legalna međimurska politika? Micala se proć da ih se ne proziva politikantima od strane HDZ-ovih trolova na društvenim mrežama! Nevjerojatno. SDP umjesto da je organizirao autobuse ljudi da dođu na Trg i podrže kirurge, kukavički je stajao sa strane. Valjda jer je dr. Marić uz voditeljsku funkciju koju joj je dao Hren dobila i �laster preko usta?

Pazite, čak je i Hrvatska liječnička komora podržala čakovečke kirurge i Hrvatska udruga bolničkih liječnika ih je podržala. Žele da se takav način biranja voditelja u bolnicama, za koji su se založili čakovečki kirurzi, upotrijebi u cijeloj Hrvatskoj. A naši političari nasjeli na HDZ-ove optužbe kako iza svega stoji politika. Pa stoji. HDZ-ova. Ima li nekog da to još ne zna?

HDZ je svakako dobio ovu utakmicu. Riješili su se nepoćudnih kirurga koji ne žele da im politika i privatnici kroje pravila. Javnost su gotovo uvjerili kako je župan kirurge potaknuo na odlazak, a kraj svega toga političari koji su trebali kapitalizirati na HDZ-ovim boljševičkim upravljanju bolnicom ponašaju se kao da ih se sve to ne tiče.

Zoran Milanović po drugi put će prisegnuti za predsednika.

Među izvođačima na inauguraciji bit će i Chriztel Renae Aceveda koja će pjevati međimursku pjesmu „Dej mi Bože oči sokolove“.

Chriztel Renae Aceveda učenica je sedmog razreda Osnovne škole Sveti Martin na Muri koja se prije četiri godine doselila s Filipina i svoj novi dom pronašla u Hrvatskoj. Paralelno s osnovnom školom pohađa i Glazbenu školu u Varaždinu gdje se školuje za solo pjevanje u klasi mag. art. Blanke Tkalčić. Pjevanjem se počela baviti izvodeći tradicionalnu hrvatsku glazbu savladavši u rekordnom roku i

- Mlada Filipinka pjevat će međimursku pjesmu Dej mi Bože oči sokolove

hrvatski jezik. Svojim glasom i muzikalnošću osvojila je srca publike i glazbenih stručnjaka na natjecanju Supertalent 2023. godine. U obitelji se spremaju za taj događaj i zbog toga su sretni, ali ne žele davati nikakve druge izjave prije inauguracije, kazao je tata.

Himnu Republike Hrvatske „Lijepa naša domovino” izvest će Klapa HRM-a „Sveti Juraj“. (BMO)

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA uskočila gdje je zakazala država

Osigurali naknadu putnih troškova za liječenje

Po uvođenju besplatnog prijevoza vlakom stariji i bolesni izgubili pravo na putne troškove za liječenje u udaljenim bolnicama

Umirovljenici, ali i sve osobe starije od 65 godina, ostale su zatečene činjenicom da im Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, po uvođenju besplatnog prijevoza vlakom za tu kategoriju stanovništva, više ne priznaje pravo na naknadu putnih troškova nastalih putovanjima na liječenje u ustanove izvan mjesta stanovanja. Kako bi pomogla svojim umirovljenicima i starijim osobama da nesmetano koriste prava vezana uz zdravstvenu zaštitu, Međimurska županija preuzima taj trošak na sebe.

Visina naknade ovisi o udaljenosti mjesta liječenja od mjesta stanovanja i to: od 50 do 150 kilometara udaljenosti naknada iznosi 30 eura, za udaljenost od 151 kilometar do 300 kilometara isplaćuje se naknada od 60 eura, od 301 do 450 kilometara naknada je 90 eura te za 451 kilometar i više naknada je 120 eura.

Napominju da je pravo na naknadu putnih troškova potrebno prvo zatražiti u HZZO-u te se Međimurskoj županiji obratiti isključivo u slučajevima kada posjedujete negativno rješenje HZZO-a, uz koje je potrebno dostaviti i sljedeće dokumente: ispunjen obrazac zahtjeva (dostupan u zgradi Međimurske županije, u prizemlju, soba broj 1 ili putem internetskih stranica Županije); presliku osobne iskaznice, kao i presliku spomenutog negativnog rješenja HZZO-a.

Umirovljenici mlađi od 65 godina života trebaju priložiti i presliku rješenja o mirovini HZMO-a.

Zahtjev se podnosi osobno u prizemlju zgrade Međimurske županije, soba broj 1 ili poštom na adresu Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Međimurske županije, Ulica Ruđera Boškovića 2, 40 000 Čakovec. (BMO)

dr. Robert Grudić

dr. Sandra Oslaković

dr. Goran Kozjak

Piše: Vlasta Vugrinec

Znam da je ljudima teško, ali mislim da Vlada RH nema pravo donijeti takvu odluku. Mi ulažemo svoj novac, nije nam ga dala Vlada, svoju mehanizaciju, trud i znoj i onda se ministar zmisli i ograniči cijenu. Od naših pet proizvoda, tri najprodavanija su se našla u toj kategoriji, ogorčeno kaže Mihajela Flinčec, povrtlarka iz Totovca, dodajući da je riječ o mrkvi, kelju i zelju.

Mihajelino ogorčenje ograničavanjem cijena dijeli i niz drugih manjih proizvođača, naročito povrća, mesa, peradi. Kažu kako im je to, uz sve ostalo, dodatna omča oko vrata koja ih vodi k odustajanju od proizvodnje.

- To je čisti idiotizam, nek si zamrznu svoje plaće ili dođu u proizvodnju pa da vide što to znači krv pišati od mukotrpnog rada, kratko je poručio poznati međimurski peradar te dodao da što god on rekao ili mi napisali, situacija se neće promijeniti. Riječ je o najnovijem potezu Vlade koja je odlučila ograničiti cijenu 70 artikala u maloprodaji.

Zamrzavanje cijena je instrument kojim se ograničava cijena dobara ili usluga na slobodnom tržištu, a to se najčešće radi de�iniranjem minimalnih i maksimalnih granica cijena.

Međutim, to je mjera protiv tržišta jer ono počiva na privređivanju, a ne uzimanju. Vlada uzima poduzetnicima prihod, koji bi u normalnim fer tržišnim uvjetima ostvarili. Drugi pak je par rukava koliko je taj potez ustavan jer se krše načela slobodnog tržišta.

Naoko, slažu se kupci da je riječ o dobrom potezu.

Međutim, to je kratkotrajno gledanje jer posljedice takve odluke mogu biti itekako dalekosežne.

A one sežu od odustajanja od proizvodnje, posebno domaćih proizvođača mesa, voća i povrća pa sve do povlačenja tih proizvoda s polica dok je na snazi mjera. Naravno, proizvodi će biti opet na policama kasnije i to po puno većim cijenama što pak generira daljnju in�laciju.

- Mislim da Vlada ne radi dobro. Ako se već išla miješati u najslabiju kariku u Hrvatskoj, a to je proizvodnja hrane koju ne proizvodimo dovoljno, nama je samo uzela volju za daljnji rad i motivaciju općenito, kaže

Mihajela

Ograničavanje cijena pojedinim djelatnostima može donijeti ozbiljne probleme. Posebno se to sad odnosi na svinjogojce koje je najprije pogodila afrička svinjska kuga, pa koronavirus, da bi se na sada na to još nadovezala slinavka i šap, bolest zbog koje je Kina zabranila uvoz svinjetine iz EU-a pa se javljaju tržni viškovi. Zamrzavanje cijena svinjskog mesa samo dodatno obeshrabruje stočare pa su mogući poremećaji u lancima opskrbe svinjskim mesom. Činjenica je kako će se veliki trgovci lakše snaći i to podnijeti, nego oni mali kojima većina proizvoda s ograničenim cijenama čini okosnicu prodaje jer gubitke kao oni veliki neće moći toliko prebaciti na druge proizvode kojima će dignuti cijene.

70 proizvoda kojima su cijene zamrznute

Početnu listu od 30 proizvoda, Vlada RH sada je nadopunila s još 40 proizvoda s ograničenim cijenama. Sve je to s ciljem da građane zaštiti od visokih cijena u trgovinama.

Među tih 70 proizvoda nalaze se: kruh, palenta, zobene pahuljice, pecivo kajzerica, pšenična krupica griz, ječmena kaša, suhi keksi bez punjenja, piškote, dvopek, kukuruzne pahuljice i tjestenina. Nadalje, to su panceta, šunka u ovitku, čajna pašteta, tirolska kobasica, kranjska kobasica, smrznuti oslić, riblja konzerva u biljnom ulju, kiselo vrhnje, svježi kravlji sir, maslac i

Mislim da se Vlada tu ne treba mešati

Mihajela sa svojom obitelji povrće sije na oko 40 hektara. Uz već spomenuto crveno i bijelo zelje, kelj te mrkvu, uzgaja peršin i pastrnjak.

- Svoju robu ne prodajemo direktno ni jednom trgovačkom lancu, već sve predajemo posredniku, odnosno dobavljaču. Uglavnom je to poduzeće Enna Fruit sa sjedištem u Dugom Selu.

Osim toga, robu voze i u zagrebačku tvrtku Dodir prirode koja se bavi veleprodajom povrća i voća. Dobavljači su im s jedne strane povoljniji jer uzimaju veću količinu robe odjednom, no zato daju manju cijenu, za razliku od trgovačkih centara.

- Nikad nismo direktno surađivali s trgovačkim centrima jer i to ima svoje dobre i loše strane. Na primjer, naruče ti dvije palete zelja za Perušić. Prijevoz do tamo previše košta, odnosno prijevoz palete košta više nego što vrijedi roba na njoj.

Znači, kaže, ako je ograničena cijena zelja na 0.79 eura, mi budemo dobili svega 35 eventualno 40 centi, maksimalno.

Dok krene mlado zelje, ono se za tržište pakira u gajbe s time da u jednu stane najviše 10 kilograma. Preračuna li se to primjerice po najvišoj cijeni, ona po gajbi dobije najviše 4 eura s time da gajba stoji jedan euro. Dakle mora se snaći s tri eura. A to znači pokriti troškove goriva, platiti radnike, grijanje plastenika u fazi sijanja i stasanja presadnica, odvesti kontejnere na strojno sijanje u Jalžabet i to platiti i još niz toga.

- Mislim, kad se sve zbroji, da tu nema računice, tak da i mi razmišljamo hoćemo li više sijati ili ne naročito ostanu li ograničene cijene i dalje.

Smatra i da, ako bi zelje bilo jedan euro ili 1,2 eura, njima se to na 500 tona jako pozna za razliku od krajnjeg kupca.

- Mislim da se Vlada tu ne treba mešati, dodaje.

svinjska mast. Tu su i naranča u rinfuzi, suhe šljive bez koštica, crveni (žuti) luk u rinfuzi, kelj u rinfuzi, poriluk u rinfuzi, smrznuti grašak i mahune, kupus u rinfuzi, rezana cikla, jezgra oraha i voćni džem. Listu zaokružuju negazirani narančin nektar, mljevena kava, jabučni ocat, uvin čaj, deterdžent za strojno pranje rublja u prahu, tekući deterdžent za ručno pranje posuđa i kruti sapun.

Ako nestane neki od proizvoda s ograničenom cijenom, trgovina će morati drugi proizvod iz te kategorije ponuditi proizvođačima po ograničenoj cijeni.

Problem će biti i s trgovcima koji će ih, kaže, sigurno ucjenjivati uz riječi kako na polici ne mogu imati veću cijenu, svoju maržu će si uzeti, posrednik će napraviti isto, znači, nastradat će proizvođači. Oni će biti ti koji će snositi posljedice ograničenja, odnosno zamrzavanja cijena.

Lani, kaže, zelje nije imalo nikakvu cijenu.

- Istina, babica je na placu glavicu od 2,5 kilograma prodavala za 10 eura, dok smo mi istovremeno za zelje dobivali svega 40 centi po kilogramu koje je išlo u trgovačke centre. Dakle, od cijene proizvoda na policama trgovačkih lanaca mi dobije-

NE)POPULARNA MJERA OGRANIČAVANJA cijena proizvoda u maloprodaji

Zamrzavanje plaćaju proizvođači

- Od cijene naših proizvoda na policama trgovačkih lanaca mi dobijemo polovicu ili još i manje, takav je jednostavno omjer, naglašava Mihajela Flinčec

mo polovicu ili još i manje, takav je jednostavno omjer.

Nisu krivi trgovci, već Vlada

Međutim, smatra da u cijeloj toj priči oko ograničavanja cijena proizvoda u maloprodaji i nisu toliko krivi trgovački lanci, već je najveći krivac država. Ona ima velike apetite, veliki je PDV na sve.

- Ne znam, ne znam ustvari kaj bih rekla, nemoćno je slijegala s ramenima te dodala da obitelj razmišlja

ima li smisla i dalje sijati. Jednostavno kalkuliramo, a onda pak se s druge strane pitamo, a što raditi?

Lani je bila slična situacija samo što su se cijene zamrznule na kraju sezone pa su morali prodati ono što su posadili jer bi i to izgubili. Sada pak su cijene stale na početku, kad su zasijali samo dio planiranog asortimana. Istina, sezona je bila izuzetno loša, vrućina im je spržila velik dio uroda pa su slabo brali. Zaradu svake godine ulažu u nove strojeve i me-

hanizaciju kako bi unaprijedili proizvodnju i donekle si olakšali rad i onda na kraju uvijek nešto dođe. Stoga i nije čudno da iz godine u godinu ima sve manje proizvođača, odnosno uzgajivača povrća i voća, kako u Međimurju tako i u cijeloj našoj zemlji. - Mislim da Vlada ne radi dobro. Ako se već išla miješati u najslabiju kariku u Hrvatskoj, a to je proizvodnja hrane koju ne proizvodimo dovoljno, nama je samo uzela volju za daljnji rad i motivaciju općenito.

Mihajela Flinčec prije 15 dana zasijala je prve kupusnjače i dvoji ispla� li se sija� još

TEMA BROJA

Smatra da ima mjesta za sve na tržištu, samo ga treba posložiti. Povrće je roba za koju se ne može netko sjetiti i reći da će cijena cijelu godinu biti ta i ta.

To je roba ponude i potražnje. Cijena mu se primjerice u trgovačkim lancima dogovara na tjednoj bazi, a na burzama na dnevnoj bazi.

Najviša razina maloprodajnih cijena

- Kak je ponuda i potražnja, tak se i cijene kreću i mislim da su ovo što se sada događa čiste gluposti.

Odluka o ograničenju cijena određenih proizvoda i kategorija proizvoda u trgovini na malo, stupila je na snagu 7. veljače. Međutim, u njoj ne piše kolika će biti cijena od 70 određenih proizvoda, već samo koliko smije biti ona maksimalna.

u čašici i bočici od 180 do 200 grama po 0,49 eura, a polutvrdi sir Gouda, blok za narezivanje, do najviše 6,49 eura po kilogramu.

Za kilogram bijele riže dugog zrna najviša cijena je 2,29 eura kilogram, špageta od 500 grama do 1,09, a za 10 svježih jaja, razred M iz kaveznog uzgoja do 2,45 eura.

Nećemo ograničiti ponudu cijelog pileta već dajemo kupcima ono što traže, kaže Josip Herman

Zamrzavanje cijena proizvođači

Zelje na placu

stoji 3 eura

Obišli smo i čakovečki plac te sajam i razgovarali s poljoprivrednim proizvođačima o ograničenju cijena.

- Nama nitko ništa nije rekao, uglavnom su odgovori koje smo dobivali.

Drugim riječima, oni i dalje drže svoje cijene bez obzira na Vladinu odluku. Pa se tako zelje prodaje po 3 eura koliko stoji i kilogram kelja. Povrtlari se na sajmu ne zamaraju s ograničenjem

Razmišlja o pobuni, no ne zna gdje i kome se požaliti, ukazati na nelogičnosti. Reći jednostavno da to nije u redu jer se s jedne strane priča i kuka kako nema proizvođača, kako nema domaće robe. Niti imamo mesa, niti mlijeka, jedino imamo krumpira, i onda se rade takve stvari. To se ne radi tak. Proizvođačima, dodaje, je isto teško, ne mogu si naći radnu snagu, jer nitko ne želi raditi u polju, prljati ruke i savijati leđa.

Ako je i dobe moraju ju jako dobro platiti da ostane i radi pošteno.

Repromaterijal ide gore, sredstva za zaštitu bilja sve su ograničenija zbog direktive EU-a, a i klimatske promjene im zadaju velike muke.

- Mučimo se sami kako znamo i umijemo. Ne tražimo ničiju pomoć, a najmanje od Vlade.

Ako nam već ne želi pomoći, nek’ nam onda i ne odmaže. Najveća pomoć bila bi nam uređeno tržište koje će slobodno formirati cijene, pa onda tko ostane, ostane.

Podigli smo cijene batacima i bijelom mesu

- Cijena cijelog pileta je ograničena na 3,32 eura, pa smo zato podigli cijene pilećem rasjeku, konkretno batacima, zabatcima, bijelom mesu, kaže Josip Herman iz Donjeg Pustakovca koji se bavi uzgojem i prodajom domaćih pilića.

Ni on nije sretan tom mjerom i smatra da je Vlada prije svega, i kupcima i proizvođačima, trebala omogućiti druge stvari. To pak znači da sve cijene u životu lete u nebo, tako da ljudi uglavnom sav novac potroše na hranu i onda im ne ostaje “ni za što” drugo.

- Svoju ponudu nećemo mijenjati, odnosno nećemo smanjivati ponudu cijelog pileta jer smo mi ipak u svakodnevnom dodiru s kupcima koje želimo zadržati bez obzira na sve, dodaje.

Drugim riječima, dat će im ono što traže premda mu troškovi proizvodnje nisu u skladu s nametnutom cijenom cijelog pileta.

Štoviše, sve ide gore, od jaja za valenje koja se više ne proizvode u Hrvatskoj jer se nikome ne isplati držati matična jaja, pa do svih mo-

To znači da će trgovine, odnosno trgovački lanci, odlučivati hoće li se držati tih maksimuma ili će u svrhu privlačenja kupaca, cijene biti i niže. U svakom slučaju, nema jedinstvene cijene primjerice kilograma pšeničnog kruha, nego je samo određeno da mu najviša smije biti 1,5 eura. Shodno odluci, najviša razina maloprodajne cijene za suncokretovo ulje je 1,72 eura po litri, UHT mlijeko s 2,8 % mliječne mast 1,03 eura, bijeli kristalni šećer do 1,33 eura, brašno tip T-550 glatko do 0,80 eura te brašno tip T-400 oštro do 0,83 eura po litri.

Svinjsko mljeveno upakirano meso moći će se prodavati za najviše 4,11 eura po kilogramu, cijelo pile do 3,32 eura, jogurt

gućih papira i dozvola. - I tu ima najviše mjesta za Vladu ako je već htjela ići na ruku građanima, ali i domaćoj proizvodnji.

Ovako ispada da s jedne strane čašom vode gasi veliki požar koji hara i redom uništava cjelokupnu domaću proizvodnju.

Bojkot itekako utječe na prodaju

K svemu tome, sad je još tu i bojkot trgovina koji se, kako kaže Mihajela, itekako odražava na pad prodaje.

Bojkot je bio prvenstveno organiziran s mišlju da kupci ne kupuju proizvode po nerealno visokim cijenama. Međutim, pretvorio se u nešto sasvim drugo. Kompletni bojkot pojedinih trgovačkih lanaca.

No, cijene i dalje rastu, a Hrvatska bilježi najveću stopu in�lacije u eurozoni. Istovremeno, Vlada povećava porezne prihode od PDV-a, dok rast plaća dodatno potiče potrošnju.

Uz smanjenje domaće proizvodnje i rastuću ovisnost o uvozu, pitanje je hoće li poduzete mjere uopće donijeti konkretne rezultate.

Najviša cijena svinjskog vrata bez kosti bit će 5,49, hrenovki pilećih/ purećih do 2,69, te hamburger slanine do 6,99 eura po kilogramu.

Mrkva u rinfuzi moći će se prodavati za najviše 0,89 eura, šareni grah u rinfuzi 1,99 eura po kilogramu, pasirana rajčica, višeslojna ambalaža od 500 ml do 1,09 eura, limun u rinfuzi do 1,49 eura po kilogramu, a jabuka u pakiranju od dva kilograma do 2,19 eura.

Mliječna čokolada, tabla, bez dodataka, u pakiranju od 80 do 100 grama, prodavat će se za najviše 1,29 eura.

Najviša cijena pšeničnog nepakiranog kruha može biti 1,50 eura po kilogramu.

Povrće je roba ponude i potražnje. Cijena mu se primjerice u trgovačkim lancima dogovara na tjednoj bazi, a na burzama na dnevnoj bazi

- Sve se to bude opet odrazilo na nekoga i sve je to jedan veliki začarani krug koji će kad tad puknuti. Ako naprimjer, odustanemo i nećemo dalje saditi zelje, a možda i još nekoliko proizvođača razmišlja o takvom potezu jer nema računice, onda zelja uopće neće biti. I kaj onda? Police će popuniti uvozna roba. Međutim, tijekom ljeta problem je i s uvozom jer roba se dovozi po najvećim vrućinama i kad dođe do trgovine, više ne valja. A povrće brano doma stigne se ohladiti i ne mora prevaljivati daleki put. Međutim, kako kaže i ona i drugi poljoprivrednici, nitko ih ništa nije pitao, dekretom su cijene ograničene, s niti pak se mogu kome požaliti. Ostaje im, kako kaže, trpjeti i raditi ili pak staviti ključ u bravu. I kaj onda?

Cijena cijelog pileta je ograničena, ali su zato porasle cijene rasjeka

Trgovine otvorene ove nedjelje, 16. veljače

Trgovine KRK

• Čakovec, T. Goričanca 6

• Čakovec, V. Morandinija 21

• D. Vidovec, Glavna 45

• Draškovec, Draškovićeva 13

• Hlapičina 172

• Hodošan, Cvjetna ulica 1

• Križovec 17

• M. Subotica, Glavna 29a

• Mihovljan, Prvomajska 92

• Nedelišće, M. Viljevca 2

• Podbrest, M. Kovača 42

• Prelog, Trg Slobode 1

• Sveti Urban 33

• Šenkovec, Pavlinska 5

IN MEMORIAM

• Vratišinec, Brodec 49

• Žiškovec, Glavna 72 Ostale trgovine

• Green Park Varaždin (9-21 h)

• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)

• KONZUM, D. Dubrava (7-13 h)

• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)

• KONZUM, Mursko Središće (8-13 h)

• KONZUM, Prelog, K. Zvonimira 59 (7-13 h)

• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)

• LUMINI, Varaždin (9-21 h)

• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-20 h)

Iznenada preminuo Matija Grabar

Iznenada je preminuo Matija Grabar (37), varaždinski poduzetnik. Bio je većinski vlasnik IT tvrtke Cratis, osnovane 2014. godine, a 2023. godine otvorio je DC North, najveći i najmoderniji podatkovni centar u Hrvatskoj.

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

POGLED ODOZDO

Zašto ste me tako odgajali?

Uljudskoj džungli pravo jačega je prevladalo. I to otvoreno, drsko i bez srama. Poštenje, skromnost i solidarnost, onima koje krase te osobine, zapravo su im mane. Ako ste tako u duhu pravednika odgajali djecu, sigurno su vas barem jednom u životu suočili s optužujućim pitanjem: - Zašto ste me tako odgajali?

Što odgovoriti vlastitom djetetu na takvo pitanje? Da se te vrline isplate na dugi rok,

RASTE

ZAPOSLENOST, doznake iz inozemstva i inflacija

Potrošnjom pumpamo rast

Doznake koje šalju naši radnici iz inozemstva iznose oko 5 milijardi eura, povećavaju nam BDP, ali odlaze na potrošnju Što ne štima? Zaposlenost nikad veća, odnos zaposlenih i umirovljenih također najpovoljniji do sada, ali in�lacija ustrajno kvari zadovoljstvo.

Prema prvim podacima, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na dan 31. siječnja 2025. bilježi 1.705.216 osiguranika. Riječ je o povećanju broja osiguranika za 3,56 posto, odnosno 58.676 osiguranika više u odnosu na 31. siječnja 2024. te 6,3 posto, odnosno 101. 053 osiguranika više nego 31. siječnja 2023. U odnosu na 2022. godinu, bilježi se 8,69 posto osiguranika više nego u 2022., odnosno 136.289 osiguranika više.

Više zaposlenih u trgovini, nego proizvodnji

Najveći broj osiguranika prema djelatnostima na kraju siječnja 2025. evidentiran je u trgovini na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (251.317), prerađivačkoj industriji (249.597), građevinarstvu (152.367) i obrazovanju (131.289).

Sveukupni broj umirovljenika u Hrvatskoj iznosi 1.227.302, a broj mirovina bez međunarodnih ugovora 1.038.498., a 188.813 umirovljenika koristi međunarodne mirovine i ne opterećuje naš mirovinski fond.

Za ilustraciju krajem prosinca u Međimurskoj županiji bilo je 44.082 zaposlenih, još nisu stigli podaci za siječanj, a

Nisu problem cijene, nego što smo uništili proizvodnju

Ekonomist Ljubo Jurčić napominje da bojkot, iako usmjeren na trgovce, zbog rasta cijena, u suštini je usmjeren prema Vladi

stopa registrirane nezaposlenosti bila je 4,2 %, za 0,8 posto niža od državnog prosjeka. Već dugo kod nas je odnos zaposlenih i umirovljenika 1,72 u korist zaposlenika. A ako bi se iz tog broja izuzeli oni koji primaju inozemne mirovine taj omjer bi bio još povoljniji, jer ne koriste naš mirovinski fond.

Unatoč rastu mirovina, udio mirovine bio je 2013. godine 48,3 posto plaće, a 2024. godine je pao na 45,7 posto plaće.

Doznake iz inozemstva 7,3 posto BDP-a Podaci Eurostata za 2023. pokazuju da je udio doznaka u Hrvatskoj iznosio 7,3 posto, što je uvjerljivo najviše među članicama EU-a. Prva iza nas je Latvija koja ima udio doznaka od 2,9 posto u BDP-u. Najmanji udio ima Irska, od 0,1 posto BDP-a. Najviše doznaka u Hrvatsku dolazi iz Njemačke.

Iz najveće europske ekonomije u prvih devet mjeseci prošle godine stiglo je 1,8 milijardi eura, pa će prošla godina

koja nema ekonomsku politiku. - Nisu naš problem cijene, naš je problem što smo uništili proizvodnju, kazao je.

vjerojatno biti nešto bolja nego 2023. kad se u Hrvatsku slilo 2,1 milijarda eura.

U 2023. doznake iz Njemačke porasle su više od sedam posto, a iznosi novca koji naši radnici šalju iz Irske rastu po dvoznamenkastim stopama.

Još 2020. iz Irske stiglo je 270,5 milijuna eura, da bi taj iznos u 2023. porastao na 607,4 milijuna eura. U prva tri kvartala prošle godine naši radnici iz Irske su poslali 504,2 milijuna eura. Doznake iz Austrije i Slovenije rasle su nešto slabijim tempom. Iz obje zemlje je 2020. pristiglo oko 180 milijuna eura, a pretprošle godine iz Austrije je došlo 436,2 milijuna eura, a iz Slovenije 285 milijuna eura.

Doznake koje šalju naši radnici iz inozemstva povećavaju naš BDP, ali odlaze na potrošnju. Ako znamo da je domaća proizvodnja u padu, novac se preko potrošnje vraća tamo gdje je zarađen, u zemlje s jačom industrijskom potrošnjom od naše.

Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da se u prvih devet mjeseci 2024. u Hrvatsku slilo 4,64 milijarde

U trgovini

kad ni sami niste sigurni u to, premda već imate dugi rok trajanja.

Možda, u vječnosti, ali niste sigurni, jer odande se nitko nije javio i ni izjasnio o tome. Jedini odgovor na koji se možete osloniti je onaj u vama.

Onaj tihi glas koji vas vodi da budete takvi kakvi jeste s vrlinama koje su u ovom vremenu mane. Ne možete protiv sebe, a ni prema drugima biti zvijer koja proždire druge: materijalno, moralno i emotivno.

Neki drugi i drugačiji ljudi možda u sebi nemaju taj tih glas, kao što je vaš. Njima valjda govori nešto drugo, kao primjerice, liječnicima, kad bez srama uzimaju od bolesnika, pola ili više od njihovih mjesečnih prihoda, 200 ili čak 900 eura da bi ga uzeli preko reda. A što govori taj unutarnji glas onima koji daju da dođu preko reda?

Da dadu, jer su u podređenom položaju, manje vrijedni i da se zbog toga potčine svojem doktoru-vraču-spasitelju.

A onda ih preziru, ali šute tamo gdje su trebali dići glas. Ne dignu glas i kažu: - Slušaj, cijeli život sam plaćao zdravstveno osiguranje i tvoju plaću i sad kad trebam uslugu, još me žicaš!

Čudimo se kao picek glisti kad veliki moćnici otimaju manje zemlje. Nameću pravila. A svakodnevno dopuštamo da nam krv sišu nametljivci oko nas, gurajući se preko reda, grabeći privilegije, bolje poslove, pozicije, nekretnine.

Potezom olovke uz pomoć svojih pajdaša livade u prostornoj dokumentaciji pretvaraju u građevinska zemljišta. S danas na sutra postaju bogatiji za milijunske iznose. Poslujući s državom osiguravaju unosne poslove. Jesu li ih roditelji tako odgojili da ne poštuju druge? Naučeni su gaziti druge, jer misle da je to njihovo prirodno pravo. Ako ih i zadesi zlo, u spas im stiže četa spremnih odvjetnika.

eura doznaka koje središnja banka de�inira kao primitke koje su rezidenti jedne zemlje primili od nerezidentnih �izičkih osoba. S obzirom na to da je 2022. i 2023. ukupan iznos premašio pet milijardi eura, realno je očekivati da će tu brojku pokazati i statistika za cijelu 2024. godinu.

Cijena industrijskih proizvoda blago usporila

Ubrzavanju ukupne in�lacije u siječnju najviše je pridonijelo primjetno ubrzavanje in�lacije cijena energije (na 5,3 % s 2,4 % u prosincu), uglavnom zbog poskupljenja naftnih derivata i električne energije. Osim toga, znatno se ubrzala in�lacija cijena usluga (na 8,2 % sa 7,7 % u prosincu), dok se in�lacija cijena hrane tek blago ubrzala (na 5,4 % s 5,3 % u prosincu). Za razliku od toga, in�lacija cijena industrijskih proizvoda se u siječnju blago usporila (na 0,6 % s 0,8 % u prosincu). Unatoč usporavanju in�lacije cijena industrijskih proizvoda, temeljna in�lacija (koja isključuje cijene energije i usluga) se ubrzala s 4,6 % u prosincu na 4,7 % u siječnju kao rezultat daljnjeg ubrzavanja in�lacije cijena usluga koje i dalje nastavljaju biti komponenta s najvećim značajem za ukupna in�lacijska kretanja u Hrvatskoj. Ukupnoj in�laciji potrošačkih cijena od 5,0 % usluge pridonose s 2,6 postotnih bodova, a hrana s 1,6 postotnih bodova.

je najviše zaposlenih, a potrošnja pumpa BDP i inflaciju

Biramo najvalenta i najvalentinku Međimurja

Predsjednica Udruge Slava Varga

U holu bolnice polaznici Srednje škole Čakovec smjer medicinska sestra mjerili šećer i tlak

UZ SVJETSKI DAN bolesnika u bolnici

Buduće medicinske sestre i tehničari mjerili šećer i tlak

Mogu se pohvaliti brojnim parovima koji su se upoznali upravo na njihovim zabavama, a tu se radi o doista svakojakim parovima. Pa tako jedni žive skupa već 25 godina, drugi su se vjenčali i žive skupa u braku, treći žive skupa, a nisu se vjenčali…

Piše: Benjamin Jakopić

Kako samci slave Valentinovo? Ako se pita Udrugu međimurski samci i samice, odgovor je i više nego jednostavan – plesom i zabavom. Oni se druže svake nedjelje, a ova nedjelja je još posebnija upravo jer se slavi dan na koji samci imaju statistički najveće šanse da postanu dio para.

Ipak, iz Udruge se ne boje da će na ovaj način izgubiti članove, jer su na njihovim nedjeljnim okupljanjima dobrodošli baš svi, bili zauzeti ili slobodni, bili mladi ili stari.

Uspješni u pronalaženju parova

Udruga međimurski samci i samice ima dugu povijest druženja i nezaboravnih trenutaka. Osnovana je još 1996. godine, a na nedjeljnim okupljanjima redovito okuplja osamdesetak ljudi, a mnogi od njih i nisu članovi Udruge.

Mogu se pohvaliti brojnim parovima koji su se upoznali upravo na njihovim

zabavama, a tu se radi o doista svakojakim parovima. Pa tako jedni žive skupa već 25 godina i redovito dolaze na nedjeljne zabave na kojima su se i upoznali, drugi su se vjenčali i žive skupa u braku, treći žive skupa, a nisu se vjenčali… Kako fokus ne bi bio samo na romantičnim parovima, vrijedi spomenuti da su kroz godine ovdje započela i brojna prijateljstva koja traju i dan danas. Svi i dalje vole redovito dolaziti na zabave kako bi se malo opustili, zaplesali i družili.

- Na fešte često dolaze i oženjeni parovi koji su sretni jer imaju mjesto gdje mogu zaplesati jer nažalost nema puno takvih mjesta u Međimurju, priča nam Slava Varga, predsjednica Udruge međimurskih samaca i samica.

Valentinovo je samo jedan dan u godini, ali Udruga voli slaviti i skoro svaki drugi dan s jednakim žarom. Svi oni koji žele iskusiti taj žar slobodno se mogu učlaniti i postati dio Udruge. Jedini

uvjet je da imate barem 28 godina – i naravno, da nemate romantičnog partnera. Dobra vijest je i da gornja granica za dob ne postoji. Neki članovi su tako već blizu devedesete godine života, dok jedan član već i ima devedeset godina, ali usprkos tim godinama ostaje redovit u dolaženju na zabave gdje voli i zaplesati, a zanimljivo je da i dalje vozi auto!

Uz tjedne zabave, Udruga redovito organizira i izlete diljem Hrvatske, a svake godine sudjeluje u sportskim igrama sa sestrinskim udrugama iz Koprivnice i Varaždina. Svake godine jedan grad je domaćin, pa je tako ove godine na redu Koprivnica, a druge godine na red dolazi Čakovec.

Kako izgleda Valentinovo u Udruzi?

Uz druženje i ples koji su dio svakog okupljanja, na ovaj poseban dan odvija se jednako posebno i prikladno natjecanje koje uključuje biranje „najvalenta“ i „najva-

lentinke“. Osobe koje žele sudjelovati u natjecanju moraju se same prijaviti, a običaj je da nose crvene haljine i da se okite raznim ljubavnim ukrasima – muškarci, dakako, ne nose haljine.

Natjecatelji zatim sudjeluju u tematski prikladnom kvizu, a potom svi prisutni ocjenjuju tako dugo dok se ne dobije pobjednik. „Najvalentinka“ za nagradu dobiva krunu, lentu i zavidnu titulu „Najvalentinke Međimurja“, dok „Najvalent“ dobiva prikladan poklon – o kakvom je poklonu riječ, to je iznenađenje.

Udruga poziva sve samce i one koji se tako osjećaju da im se ove nedjelje, povodom Valentinova, pridruže na zabavi u Društvenom domu Mačkovec, s početkom u 17 sati. Upad je 5 eura, a dobar provod i fešta su zagarantirani!

Ako želite stupiti u kontakt s Udrugom, možete kontaktirati predsjednicu Udruge na sljedeći broj: 098 927 4529.

U utorak, na Svjetski dan bolesnika, članovi predsjedništva i predstavnici Klubova oboljelih od raka Županijske lige protiv raka Čakovec, učenici Srednje škole Čakovec i humanitarne grupe OŠ I. G. Kovačića Sveti Juraj na Bregu na nekoliko odjela Županijske bolnice Čakovec – Dnevnoj bolnici, Odjelu internističke hematologije s onkologijom te Odjelu vaskularne kirurgije, prigodnim poklonima darovali su bolesnike te im davali poruke ohrabrenja.

Učenici Srednje škole Čakovec u holu bolnice mjerili su šećer i krv svim zainteresiranima.

Kaja Horvatović iz Donjeg Kraljevca, učenica 5. razreda Srednje škole Čakovec smjer medicinska sestra, u holu bolnice mjerila je šećer i tlak svima koji su nam voljni dati priliku da se usavrše, ali i da se malo podruže s bolesnicima i daju podršku sad kad su u bolnici, kad

su uplašeni i kad se bore s raznim emocijama. Rekla je: - Pacijentima neki naši kolege s profesorima dijele paketiće i razne edukativne letke.

Štefan Bencik iz Murskog Središća kazao je da je iskoristio akciju mjerenja tlaka i šećera da si provjeri vrijednosti budući da je došao na terapiju u bolnicu. Kad već mjere, zašto ne provjeriti tlak i šećer. Alenka Novak, volonterka Crvenog križa Čakovec, kazala je da se, osim u holu Županijske bolnice Čakovec, akcija mjerenja tlaka i šećera održala i u Domašincu. - Akciji se odazvalo preko 100 građana. Odazivom sam zadovoljna, ali ne i rezultatima mjerenja je smo danas mnoge uputili k liječniku na daljnju obranu jer su im izmjerene vrijednosti bile iznad 13, kazala je. I to govori o važnosti ovakvih javnozdravstvenih akcija. (BMO foto: M. Golenko)

Osama u čakovečkom parku

SPOMENICI u gradu Čakovcu

Suvremeni spomenik Osama

Zatvorena kubična skulptura djelo je Tomislava Ostoje nastala 1983. godine. Postavljena je u parku 1990. godine ispred starog grada preblizu skulpturi sv. Jeronima i spomeniku hrvatskim braniteljima. Skulptura predstavlja osobu zgurenu u jastuke u duboko melankoličnom

raspoloženju. Metalna skulptura nalazi se na niskom betonskom kvadratnom postolju na kojem je samo natpis osama. Postavljena je među drvećem što sprječava njeno cjelovito sagledavanje. Trebalo bi ju postaviti na udaljeniju i osamljeniju poziciju u parku. (mg)

Skulptura

Predsjednica Udruge Slava Varga

Svaka nedjelja za njih je nezaboravna

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr GLOBALNO I LOKALNO

Američke carine i europski odgovor

Ekonomisti se slažu da su carinske barijere štetne za sve strane, pa i za zemlju koja ih uvodi. Zbog čega se onda poseže za carinama? Uvođenje carina dovest će u SAD povećanje cijena, što će ići u korist bogatih, dok će stradati najsiromašniji slojevi građana. Američki proizvođači će podizati cijene, ravnajući se po višim cijenama radi dobre zarade.

Uvođenjem carina Europskoj uniji, iako mu je jasno da je Europa saveznik, Trump prije svega misli poput pohlepnog bankara: rat u Ukrajini će završiti, no treba prodavati oružje i dalje, a Europa je dobar platiša, a nedovoljno je naoružana. To je i razlog njegova kockanja s čak 5 posto sredstava za obranu, jer zna da to nije prihvatljivo zemljama Europske unije, no tri posto bilo bi taman po želji Trumpa, dakako u zamjenu za smanjenje carina. Igre tvrde moći putem sile, što je očito Trumpovo prokletstvo, ne mogu dugo potrajati jer je realnost neumoljiva. U toj realnosti SAD gubi poziciju meke moći i prestiž u svijetu koji su do sada ostvarivale putem izvoza demokratskih normi i prava.

Primjer ukidanja pomoći USAID-u koji suzbija glad u svijetu je zapravo ponajviše upozoravajući za samog Trumpa, iako se tako ne čini ovog trenutka. Realnost je takva da Kina i Rusija jedva čekaju zauzeti mjesto SAD-a u svjetskim organizacijama.

Kad pak je riječ o tvrdoj vojnoj moći, SAD više ne može napasti niti Rusiju niti Kinu, jer imaju atomsko oružje, pa bi cijena bila previsoka. Treba se nadati da to znaju i Kina i Rusija. Kako njima ne može proda-

vati svoje oružje i energiju, koje je tvrda moć zajedno s vojnom silom, preostaju NATO i drugi saveznici. No ljudi ne žive od oružja. Europska unija nije bez šansi za dobar odgovor, pogotovo ako Trump pretjera i previše se zaigra na svoju štetu. Ima trgovinske sporazume s čak 78 zemalja svijeta, koje redom traže stabilnost i predvidljivost u ekonomiji, što se ne može reći za ponašanje Trumpa. To zapravo znači da EU ima tržište od 76 zemalja svijeta, gdje može rasti i tako smanjiti pritisak SAD-a. Primjerice, Europska unija ima trgovinske sporazume s Merkosourom, nedavno je zaključila sporazume sa Švicarskom, ozbiljno se pregovara s Meksikom i Malezijom i drugim azijskim zemljama.

To realno znači da Europska unija kao odgovor na Trumpovu silu i zapravo već zauzima položaj meke sile umjesto SAD-a u svijetu, usprkos svojim znanim problemima.

Svijet se ne plaši Europe, što je posljedica njezina dugoročnog ulaganja u sebe, makar dijelom na krivi način. Naime, udio Europske unije u svjetskoj trgovini pada već više od desetljeća i za to nije kriva sadašnja kriza. Čini se da se takozvani europski san, za razliku do američkog, ipak ostvaruje, no na čudan i zaobilazan način.

Rotvajleri izgrizli Pribislančanina po rukama i nogama

Piše: Hana Blagus

U ponedjeljak, 3. veljače oko 14:30 sati u Pribislavcu, troje pasa pasmine rotvajler izašli iz otvorenog dvorišta svojeg vlasnika i napali 68-godišnjeg susjeda A. Cara i njegovog dvogodišnjeg hrvatskog ovčara Belu koji su se spremali za šetnju. - Krv je bila posvuda, kaže supruga Cara. Srećom, Car je brzo reagirao i uspio razdvojiti pse, čime

je spriječio još teže posljedice. No, tijekom napada, Car i Bela zadobili su ozljede zbog kojih je objema bila pružena medicinska i veterinarska pomoć.

Iz PU Međimurske županije potvrdili su nam ovaj događaj i rekli da je troje rotvajlera ušla u spomenuto dvorište te je tako krenuo napad.

- Kada je pokušao otjerati pse, psi su ga ugrizli po rukama i nogama, rekli su nam iz policije.

Ovaj incident potaknuo je građane Pribislavca na razmišljanje o sigurnosti u njihovom mjestu. Ulica u kojoj se napad dogodio, popularna je šetnica školaraca koji idu u obližnju Osnovnu školu Vladimira Nazora, što dodatno povećava zabrinutost građana. Stanovnici Pribislavca žele potaknuti svoje sugrađane da odgovorno brinu o svojim kućnim ljubimcima i osiguraju njihovo adekvatno zatvaranje kako bi se izbjegli ovakvi incidenti u budućnosti. No, tu priča ne staje. U subotu, 8. veljače, naša redakcija primila je dojavu o ponovnom bijegu spomenutih rotvajlera. U Pribislavec je ponovno stigla policija i hitna, a psi koji su sudjelovali u prethodnom incidentu, ovoga su puta zbrinuti u Azilu Prijatelji životinja Čakovec. - Za daljnja postupanja bit će obaviještena nadležna veterinarska inspekcija, odnosno državni inspektorat, kaže

razumijevanje za vodoinstalatera iz Martinuševca

policijski službenik za odnose s javnošću MUP-a, Nenad Risek. Na mjesto napada psa u subotu je došla i Vesna Sobočanec, komunalni redar Općine Pribislavec, te Zoran Juričan, komunalni radnik Općine Pribislavec. Građani Pribislavca s pravom se pitaju što će se poduzeti da se ovakvi incidenti više ne ponove. Nužno je da se nadležne institucije uključe u rješavanje ovog problema i osiguraju sigurnost svih stanovnika.

- Želimo da se naši građani, a pogotovo djeca, osjećaju sigurno, kaže Vesna Sobočanec. Također se potiče rasprava o važnosti socijalizacije i dresure pasa, posebno onih pasmina koje se smatraju potencijalno opasnima. Mnogi stručnjaci ističu da je ključna odgovornost vlasnika da njihovi psi budu dobro socijalizirani i poslušni, kako ne bi predstavljali opasnost za okolinu.

Pao pijan s bicikla pa mu se sutkinja smilovala

Vodoinstalater iz Martinuševca izbjegao je novčanu kaznu od 290 eura nakon nesreće u kojoj je teško ozlijedio sam sebe. Općinski sud u Čakovcu pokazao je razumijevanje za nesretnog biciklista i umjesto kazne izrekao mu opomenu. Ne-

sreća se dogodila 25. listopada 2024. oko 10 sati ujutro kada se 52-godišnji vodoinstalater spuštao biciklom nizbrdicom u naselju Martinuševec. Na mokrom kolniku, u zavoju, izgubio je kontrolu nad biciklom, pao i licem udario u asfalt. Zadobio je tešku tjelesnu ozljedu, a oštećen je i njegov bicikl.- Nisam naštetio nikome osim sebi, rekao je na sudu nesretni biciklist, moleći za blagost s obzirom na to da je samohrani otac koji uzdržava dvoje djece. Sutkinja je prihvatila njegovu zamolbu, pogotovo jer do sada nije bio prekršajno kažnjavan, priznao je prekršaj, a i nije ugrozio druge sudionike u prometu. Ipak, nesretni biciklist morat će platiti troškove sudskog postupka u iznosu od 30 eura. (ik)

SIN IZ PAKLA

U strahu od sina kockara i alkoholičara roditelji se zaključavaju u podrum

Muškarac (34) iz okolice Čakovca osuđen je na 15 dana zatvora nakon što je krajem studenog prošle godine batom za meso porazbijao prozore na automobilu u kojem se skrivao njegov preplašeni otac.

Riječ je samo o posljednjem u nizu incidenata koji traju već 18 godina, zbog kojih se roditelji problematičnog sina iz straha moraju zaključavati u podrum vlastite kuće.

Kritične večeri sin je od oca tražio novac koji mu je potreban za kockanje u kafiću. Nakon što ga nije dobio, uzeo je bat za meso i razbio vjetrobransko staklo

i staklo na vratima očevog kombija. Uplašenog oca drugi sin pokušavao je zaštiti od nasilnog brata, ali otac je na kraju ipak morao pobjeći. Problemi traju od njegove 16. godine. Nekoliko puta je bio hospitaliziran zbog teških psihičkih poremećaja. Sretan sam kad mogu pobjeći od njega u podrum i zaključati se. I supruga ide sa mnom jer i njoj viče da je kurva, ispričao je otac na sudu, moleći da se njegov sin pošalje na liječenje. Psihijatrijsko vještačenje pokazalo je da okrivljenik boluje od teškog poremećaja ličnosti te ima problema s alkoholom i

kockanjem. Prestao je uzimati propisane lijekove, uzima samo vitamine, a vještak je ustanovio da ne pokazuje empatiju prema drugima i nema osjećaj odgovornosti.

Iako je vještačenje ukazalo na nužnost dosljednog psihijatrijskog liječenja, sud nije odredio mjeru obveznog liječenja. Nakon incidenta okrivljenik je proveo samo dva dana u psihijatrijskoj ustanovi gdje se javio dobrovoljno, a ovo nije prvi put da je osuđen zbog nasilničkog ponašanja prema članovima obitelji. Nepravomoćna presuda objavljena je 13. veljače. (ik)

SUD POKAZAO

NAPADI PASA u Pribislavcu

Policija i hitna u subotu prijepodne u Radničkoj ulici u Pribislavcu

Ruke A. Cara polijepljene flasterima nakon napada rotvajlera

Rotvajler koji je izašao iz dvorišta svog vlasnika

Unesrećen je helikopterom prevezen na liječenje u Zagreb

pri obnovi Doma kulture u Macincu

Radnik (23) iz

Preloga se oporavlja

Pukla je građevinska letva te je 23-godišnji djelatnik pao s visine od 9 metara na betonski pod unutrašnjosti doma koji se obnavlja

Nesreća na radu dogodila se u utorak, 11. veljače 2025., oko 13:30 sati u Macincu, u Glavnoj ulici, tijekom radova na krovištu Doma kulture. Pukla je građevinska letva zbog čega je 23-godišnji djelatnik pao s visine od devet metara na betonski pod unutrašnjosti.

Mladiću je na mjestu događaja pružena hitna medicinska pomoć tima Zavoda

za hitnu medicinu nakon čega je prevezen helikopterom hitne medicinske službe u Kliničku bolnicu Dubrava u Zagrebu gdje su utvrđene teške tjelesne ozljede (višestruki prijelomi).

O događaju je obaviješten inspektor rada koji je izašao na mjesto događaja i poduzeo mjere iz svoje nadležnosti te će se ujedno podnijeti i posebno izvje-

za kolinje

šće nadležnom državnom odvjetniku.

U četvrtak, na dan zaključenja Međimurskih novina nazvali smo Gorana Kneževića, direktora Međimurje graditeljstva i pitali kakvo je stanje radnika koji je pao na njihovu gradilištu u Macincu.

- Premda se ne radi o našem zaposleniku, nego našeg kooperanta koji je

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu podignulo je optužnicu protiv M. B. (25) zbog teškog ozljeđivanja Z. Š. u caffe baru Bulldog u Čakovcu, 8. veljače 2023. godine, oko 12 sati.

Alkotestiranje je pokazalo da je imao 1,61 promila alkohola u krvi

Sredovječni muškarac koji je sredinom veljače prošle godine par minuta prije ponoći ušao u ka�ić u Maloj Subotici, svoj izlazak dugo će pamtiti, baš kao i gosti koji su se te večeri zatekli tamo. Prema presudi Općinskog suda u Čakovcu, 15. veljače 2024. oko 23:45 sati u spomenuti ugostiteljski objekt ušetao je 50-godišnjak s nožem čija je oštrica virila iz džepa hlača, zbog čega su uznemireni gosti pozvali policiju.

- Kada smo stigli na intervenciju, zatekli smo okriv-

ljenika pod vidnim utjecajem alkohola. Kod njega smo pronašli nož koji nije bio preklopni, a prema mojoj procjeni radilo se o nožu za kolinje, izjavio je policajac koji je intervenirao te večeri. Nož je bio ukupne dužine 36 centimetara, od čega je oštrica bila 15 centimetara. Iako u trenutku dolaska policije oštrica nije virila iz džepa, gosti lokala su potvrdili policajcu da je ranije te večeri, dok je okrivljenik sjedio, nož virio iz džepa hlača, što ih je vidno uznemirilo.

Alkotestiranje je pokazalo da je imao 1,61 promila alkohola u krvi. Okrivljenik je uhićen u 00:15 sati i zadržan do 10:40 sljedećeg jutra. Kasnije nije došao na sud dati iskaz, iako mu je poziv poslan četiri puta, a ročište je zakazano i putem e-oglasne ploče. Sud je okrivljenika proglasio krivim za dva prekršaja: nošenje oružja pod utjecajem alkohola te uznemiravanje građana vidljivim nošenjem oružja na javnom mjestu. Za svaki prekršaj određena mu je kazna od

radio na našem gradilištu, interesirao sam se za njegovo stanje.

- Mladić iz Preloga zadobio je prijelome kosti, ali srećom nema ozljedu glave ni kralježnice i nije u životnoj opasnosti. Bolje je. Srećom je odmah helikopterom prevezen u Zagreb na liječenje i želimo mu brz oporavak, kazao je Goran Knežević. (sh, bmo)

Prema podignutoj optužnici, 25-godišnjaka se tereti da je žrtvi Z. Š. prišao s leđa te ga dva puta snažno udario u glavu zatvorenom šakom, uslijed čega je Z. Š. zadobio prijelom lijeve gornje čeljusti, prijelom lijeve jagodične kosti, prijelom koštanog ruba lijevog oka, krvni podljev područja lijevog oka te oguljotine lijeve jagodične regije, ozljede teške naravi. Time je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – teškom tjelesnom ozljedom – opisano i kažnjivo po članku 118. stavak 1. Kaznenog zakona.

Općinsko državno odvjetništvo traži da se M. B. za počinjeno kazneno djelo izrekne kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i dva mjeseca.

Kako se sve odigralo?

390 eura, što ukupno iznosi 780 eura.

Budući da je proveo određeno vrijeme u pritvoru, od ukupne kazne odbit će mu se 39,82 eura, pa će morati platiti 740,18 eura. Uz to, dužan je podmiriti i troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30 eura. Nož mu je trajno oduzet. Presuda objavljena 10. veljače još nije pravomoćna, a okrivljenik ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 dana. (ik)

Prilikom ispitivanja okrivljeni je priznao počinjenje inkriminiranog kaznenog djela. Naveo je da je prije kritične zgode u ugostiteljskom objektu Bulldog u prijepodnevnim satima, susreo žrtvu koji je sjedio za šankom i s kojim su on i njegov otac imali poslovnu suradnju koja nije završila dobro, a da je poslovne probleme njemu i njegovom ocu uzrokovao upravo Z. Š. Naveo je da kad je ugledao žrtvu, da je “pukao”, prišao mu te ga udario zatvorenom šakom u glavu i u tijelo i da je odmah otišao van. U ugostiteljskom objektu je

tada bio i jedan policijski službenik koji je odmah o tome obavijestio policiju pa je ubrzo nakon toga završio u policijskoj postaji. Žrtva je prilikom ispitivanja u svojstvu svjedoka, koje je provedeno na temelju europskog istražnog naloga izdanog Republici Austriji, naveo da je prije kritične zgode bio u ugostiteljskom objektu Bulldog u Čakovcu i da se sam događaj dogodio jako brzo i da se svega ne sjeća. Navodi da je čuo vrisak i osjetio udarac pepeljarom u glavu, u područje njegove lijeve jagodične kosti. Nije shvatio koja ga je osoba udarila, koliko puta i kako je napad završio. Naknadno je čuo da ga je udario okrivljeni, za kojeg zna da se bavi borilačkim sportovima. Pojasnio je kako je s okrivljenikom i njegovim ocem bio u poslovnom odnosu koji se prekinuo. Što kažu nalazi vještaka?

Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi kako je žrtva zadobila najmanje dva udarca u područje lijeve strane lica i to jedan udarac u području vanjskog ruba lijevog oka i jagodične kosti. Udarac je bio srednjeg do jakog intenziteta i uzrokovao je prijelom koštanog ruba lijevog oka i prijelom jagodične kosti. Drugi udarac bio je u područje gornje čeljusti koji je uzrokovao višedijelni prijelom gornje čeljusti. Oba udarca zadana su zatvorenom šakom, time da vještak ne isključuje mogućnost da bi prvi udarac bio zadan tako da je napadač u šaci držao neki tupotvrdi predmet. (sh)

OBRAČUN u čakovečkom kafiću Bulldog

Obračun se odigrao u caffe baru Bulldog koji je sada zatvoren

Mladić je pao s krova doma, s visine od 9 metara, na betonski pod unutrašnjos� doma NESREĆA NA RADU

TRAŽE SE SUCI porotnici Općinskog suda

Porasle naknade na 6,65 eura bruto po satu

Grad Čakovec raspisao je javni poziv za zainteresirane građane s prebivalištem na gradskom području za obavljanje dužnosti suca porotnika i suca porotnika za mladež.

Za suca porotnika može biti imenovan punoljetni hrvatski državljanin dostojan obnašanja dužnosti suca porotnika. Porotnici se imenuju na četiri godine i istekom roka mogu biti ponovno imenovani. Sudac ne smije biti član političke stranke, niti se baviti političkom djelatnošću. Isto tako ne smije obavljati odvjetničku ili javnobilježničku službu, poslove člana upravnog ili nadzornog odbora trgovačkog društva ili druge pravne osobe, kao i da ne smije obavljati drugu službu ili posao koji bi mogli utjecati na njegovu samostalnost, nepristranost

i neovisnost ili umanjiti njegov društveni ugled ili su inače nespojivi s obnašanjem sudačke dužnosti.

Suci porotnici za mladež imenuju se iz redova profesora, učitelja, odgojitelja i drugih osoba koje imaju radnog iskustva u stručnom odgojnom radu s mladim osobama.

Sucima porotnicima za obnašanje dužnosti pripada pravo na naknadu troškova i odgovarajuća nagrada. Sudac porotnik općinskog suda dobiva naknadu 6,65 eura bruto po satu dok sudac porotnik županijskog suda 8,00 eura bruto po satu.

Prijava i prilozi mogu se dostaviti osobno ili putem pošte na adresu: Grad Čakovec, Kralja Tomislava 15 ili na elektroničku poštu: info@cakovec.hr (vv)

RASPISAN NATJEČAJ za direktora EKOM-a

Nakon Cicija i opet Cico?!

Miodragu Cici Novoselu istekao je još jedan petogodišnji mandat na mjestu direktora GKP-a Ekom. Shodno tome, ovih je dana raspisan natječaj za novog direktora koji bi mogao biti i reizbor. Međutim, kako doznajemo, još ima pretendenata na to mjesto.

Miodrag Novosel Cico je naime do sada prvi i jedini direktor Ekoma koji je osnovan 1996. godine. Najprije je dvije godine bio v.d. direktora, a potom i službeni. - Javit ću se naravno na natječaj, poručio je

Miodrag Novosel Cico, na čelu Ekoma je već 29 godina

dosadašnji direktor na pitanje Međimurskih novina te dodao kako još uvijek nema uvjete za mirovinu. Svoje kandidature svi zainteresirani trebaju poslati u pisanom obliku zaključno do 24. veljače 2025. bez obzira na način dostave.

SJEĆANJE NA Željka Murka

Od

pogibije su prošle već 22 godine

Ovoga tjedna Međimurje se prisjetilo Željka Murka, policajca Policijske uprave Međimurske koji je ubijen na dužnosti 12. veljače 2003. godine. Kako je poznato, stradao je u blizini mosta u Gornjem Kuršancu, prilikom potjere za pljačkašem Marselom Budimirom koji je tog dana opljačkao poslovnicu tadašnje Varaždinske banke u Nedelišću.

Uz polaganje vijenca i paljenje svijeća u Mihovljanu na sam dan njegove pogibije, u subotu 15. veljače u 10 sati, organizira se i utrka u njegovu čast.

Utrku zajednički organiziraju PUM, policijska udruga IPA Međimurje - Čakovec, Udruga hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata –Čakovec i Općina Nedelišće u

suradnji s Atletskim klubom Nedelišće u Gornjem Kuršancu na obali rijeke Drave. Start i cilj su kod objekta UHVIDR-e kod jezera na rijeci Dravi u Gornjem Kuršancu, a staza je duga oko 5,2 km. Natjecatelji će biti kategorizirani u 4 kategorije i to policija, vojska, vatrogasci (Ž/M – apsolutno te građanstvo Ž/M – apsolutno. Servo per amikeco! (vv)

Ekipa Centra 112 u Čakovcu: Ladislav Söke, voditelj Službe CZ Čakovec, Marijan Pongrac, voditelj ŽC-a 112 Čakovec, Ksenija Anderlin, viši stručni savjetnik za koordinaciju djelovanja civilne zaš�te, Josip Vizir, voditelj dežurne smjene u ŽC-u 112 Čakovec, Sanja Horvat, tehničar civilne zaš�te, sjedi Željko Jagarinec, operater-anali�čar u ŽC-u 112

DAN EUROPSKOG BROJA

112

Međimurci jedinstveni

broj zovu 50 put na dan

U našoj zemlji uz žurni broj 112, ostali su i dalje žurni brojevi policije, vatrogasaca i hitne medicinske službe

Piše: Vlasta Vugrinec

Ove godine obilježava se 34. rođendan jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 u Europskoj uniji. Svrha njegovog uvođenja je bila omogućiti svima u Uniji, jednostavan, jednak, siguran i učinkovit pristup hitnim službama. Broj je uveden kako bi putnici u Europi mogli birati samo jedan broj umjesto da moraju pamtiti različite brojeve žurnih službi za svaku zemlju.

U Hrvatskoj su 4 žurna broja

U našoj zemlji broj je uveden 11. veljače 2005., dakle prije 20 godina.

- Time je uspostavljen jedinstveni sustav kojemu je osnovna zadaća prijem svih hitnih poziva na broj 112, na koji građani i strani turisti

mogu dojaviti ugrožavanje ljudskih života, imovine ili okoliša, neovisno od kuda zovu, naglasio je Ladislav Söke, voditelj Službe civilne zaštite Čakovec tijekom obilježavanja Dana europskog broja 112. Međutim, u našoj zemlji uz taj jedinstveni žurni broj 112, ostali su i dalje žurni brojevi policije, vatrogasaca i hitne medicinske službe. Drugim riječima, nije došlo do ujedinjavanja svih tih brojeva kako je bilo prvotno zamišljeno. Bilo je zamišljeno i da se sve te službe, barem telefonisti, nađu u istoj prostoriji, tamo gdje je danas Centar 112. Dakle, ostalo je sve isto, osim što smo dobili još jedan broj. Bitno je naglasiti da se u žurnoj situaciji može nazvati bilo koji od tih brojeva i potrebna pomoć će stići. Nije zgorega za spomenuti da Centar 112 ujedno služi

STEPINČEVO U IVANOVCU

kao svojevrsni �ilter poziva odvajajući nenamjenske od namjenskih poziva i time ostalim hitnim službama itekako pomaže u bržem djelovanju.

Iskoristivost broja

je 49,5 posto

Broj 112 treba zvati u svim hitnim situacijama kada su ugroženi ljudski životi, imovina i okoliš. Dostupan je 24 sata, a pozivi su besplatni sa svih javnih telefonskih govornica, mobilnih ili �iksnih priključaka. - Naš Centar �iltrira pozive pa su hitne službe rasterećene zlonamjernih, nenamjenskih ili višestrukih opetovanih poziva, kaže voditelj Söke te dodaje da ima slučajeva kada više ljudi prijavljuje isti hitni slučaj. U 2024. godini bilo je ukupno 18.438 poziva, od-

nosno 50 poziva na dan. Od toga je bilo 9131 ili 25 na dan namjenskih, zatim 9248 nenamjenskih te 59 zlonamjernih. Iskoristivost broja je 49,5 %. Pozivatelji su u 81 % poziva koristili mobilnu, a u 19 % �iksnu telefonsku mrežu.

U odnosu na 2023. godinu, u 2024. godini došlo je do smanjenja ukupnog broja poziva (za 3594 poziva), ali se povećala iskoristivost broja (za 9,5 %). Ove godine zabilježen je pad broja nenamjenskih poziva (za 3912 poziva), te porast broja namjenskih poziva (za 308 poziva).

U 2024. godini zabilježeno je 7205 događaja od kojih je 3385 (47 %) bilo medicinskih, 2846 (40 %) sigurnosnih, 783 (11 %) složenih i 191 (2 %) vatrogasnih.

Sjećanje na vjeru i život blaženog Alojzija Stepinca

Ivanovec jedini u Međimurju ima župu kojoj je zaštitnik blaženi Alojzije Stepinac te se stoga svake godine tamo blagdan Stepinčeva posebno svečano slavi.

Naime, sveci i blaženici Katoličke crkve slave se obično na dan njihove smrti jer se smatra da je to ujedno dan njihova rođenja za Nebo. Alojzije Stepinac umro je 10. veljače 1960. godine u Krašiću, gdje je proveo zadnjih 8 godina života. Euharistijsko slavlje u ivanovečkoj župnoj crkvi održano je točno na blagdan Stepinčeva. Ulaznu procesiju predslavio je vlč. Antun Štefan u koncelebraciji s domaćim župnikom vlč. Alojzijem Pakracom, vlč. Sinišom Preinerom, vlč. Vladimirom Kolarićem, dekanom Čako-

vlč.

večkog dekanata, vlč. Josipom Horvatom, svećenikom u miru, vlč. Markom Racom, vlč. Nikolom Markušićem, vlč. Ivanom Munđarom te o. Željkom Železnjakom OFM i o. Josipom Šoštarićem OFM. - Okupili smo se u ovom domu Gospodnjem kako bi zahvalili na daru života našeg blaženog Alojzija Stepinca, čovjeka koji je vjerovao kako se sve može promijeniti, osobito

promijeniti na bolje, naglasio je vlč. Štefan u uvodu u misno slavlje. Ako želimo pronaći primjer i svjedočanstvo osobe koja je prigrlila Gospodina u svoj život i svojim životom pokazala to ljudima oko sebe, onda je upravo to bl. Alojzije Stepinac, istaknuo je Štefan. Župa bl. Alojzija Stepinca osnovana je 1999. godine u Ivanovcu, tada izdvojenom iz župe sv. Nikole biskupa u

o.

Čakovcu, i u nju je uključeno mjesto Štefanec, koje je dotad pripadalo župi Mala Subotica. Dotadašnja �ilijalna crkva sv. Vida, kojom su upravljali franjevci iz samostana u Čakovcu, nikad nije bila posvećena, stoga je 10. veljače 2014. godine tadašnji varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak posvetio crkvu i oltar ugradivši u njega moći blaženoga Alojzija Stepinca. (vv)

Ubijeni policajac Željko Murk

Marko Rac, vlč. Vladimir Kolarić, vlč. J osip Horvat, vlč. Siniša Preiner, vlč. Antun Štefan,

Željko Železnjak i vlč. Alojzije Pakrac

JOSIP ZLATAREK, tamburaš, pjevač, sportaš i budući učitelj

Kao i prvu curu, prvu gažu

ne možeš zaboraviti!

U glazbene je vode, kako sam kaže, ušao na prevaru. Sada se u glazbu zaljubio, a kao i svakom glazbeniku želja mu je velika pozornica

Piše: Sanja Heric Visok, plav i stasit, i još k tome tamburaš i pjevač. Takav je 21-godišnji Josip Zlatarek iz Čakovca. Trenutno svira bas prim u Tamburaškom sastavu Podrumari, gdje i pjeva.

Uz kolegu Vinka Jakopića, on svojim svirkama i pjesmama oživljava vjenčanja u crkvama.

Ali prije nego što je postao poznat u glazbenim vodama, Josip je bio uspješan sportaš – dugogodišnji rukometaš i viceprvak Hrvatske u judu iz 2018. godine. Danas kao student Učiteljskog fakulteta u Čakovcu aktivno predstavlja svoj fakultet srednjim školama, dok istovremeno nastavlja živjeti svoje strasti za glazbom i sportom.

- Kako si ušao u glazbene vode?

- U glazbene vode ušao sam na prevaru. Zbog toga što sam ja igrao rukomet osam godina. Moj tata se bavio muzikom, i ajmo reći, imao je neostvarene snove koje je želio da ja ostavim. Jednog dana smo prolazili kraj audicija za glazbenu školu, pa mi je rekao da idemo pogledati. Došao sam unutra, došla je moja vrsta, rekao sam samo da neću morati pjevati jer mi to nije bilo po volji –htio sam samo svirati. Morao sam ipak otpjevati "na-na-na" kako bi vidjeli imam li barem osnovni sluh za glazbu. Želio sam svirati klavir, ali nije bilo mjesta za klavirsku klasu; sve ostalo je bilo dostupno pa sam izabrao gitaru. U trećem razredu glazbene škole morali smo izabrati dodatni predmet te su me privukle tamburaše sekcije. Naime, moj tata je svirao u

BELICA Folkloraši traže nove članove

KUD-u pod vodstvom Nikole Kraljića. Tako da sam tamo počeo svirati i to mi se dopalo jer je imalo smisla.

U Glazbenoj smo samo svirali klasiku, koja me ni danas pretjerano ne zanima. Završio sam glazbenu i bilo je šteta da ostavim to. Krenuo sam svirati brač, završio 8. razred škole, i što sad? I onda me Nikola potegnuo u Županijski tamburaški orkestar Stjepan Bujan-Stipić. Bio sam najmlađi, imao sam 15 godina.

- Uz orkestar počeo si svirati i u TS Podrumari? Kako je započela ta suradnja?

- U to vrijeme imao sam jednu curu iz Štrigove. Slučajno sam na storyju vidio da je stavila Timija i Kikija iz Podrumara kako zajedno sviraju. Pitao sam je može li me povezati s tim dečkima. Poslala im je poruku i za tjedan dana išao sam na

prvu probu Podrumara. Dečkima se sviđalo kako sviram, jer sam takoreći bio jedini koji sam bio glazbeno obrazovan. Oni su bili kudovski potkovani i prvi put su čuli kako je to svirati drugi glas.

- Kako je izgledala prva gaža?

- U srijedu je bila prva proba, a već u subotu sam imao svoju prvu gažu. I to je bilo to! Svirali smo 30. rođendan i to nikada neću zaboraviti u životu. Kao i prva cura u životu, prva gaža se ne zaboravlja.

Svirali smo na rođendanu u NK-u Sloga Štrigova. Bili smo još naivni i došli smo svirati u bijelim košuljama – danas znamo da su bijele košulje uglavnom rezervirane za svadbe!

- Što te je navelo da misliš da nisi dobar pjevač? I kako si prešao od pjevajućeg člana benda do glavnog vokala?

- Nikad mi nije bilo lijepo pjevati; kada sam se pridružio bendu, praktički nisam ništa pjevao. No kada nam je originalni pjevač otišao, netko je morao početi preuzimati tu ulogu. Tako smo Kiki i ja počeli zajedno pjevati, a sad skoro uvijek ja pjevam – gotovo u 90 posto slučajeva.

- Što slušaš u svoje privatno vrijeme?

- Najklasičnije tamburaše koji postoje. Dike, Tamburaši za dušu, Zlatni dukati i Zvonko Bogdan.

Nakon dva uspješna koncerta "Korak uz korak, ruku pod ruku" koje su zajedničkim snagama organizirali KUD Belica i KUD Fijolica iz Orehovice, Beličanci se okreću novim programima. Između ostaloga, i privlačenju novih članova. Stoga pozivaju sve zainteresirane da se pridruže radu folklornog ansambla. S aktivnim probama kreću idućeg petka 21. veljače pa im se potencijalni folkloraši mogu priključiti na probi od 20:30 sati u Domu kulture u Belici.

Ističu kako prethodno znanje nije potrebno, već je

dovoljna samo dobra volja. Svi koji žele mogu im se javiti putem Facebook stranice ili pak voditeljima: Martina Žišković Strahija (0981830160) i Tino Jelenić (0995764007). (vv)

Novo radno vrijeme ambulante

Zbog organizacije zamjena u Ambulanti Belica na dane 18., 19., 20., 21. i 28. veljače, pacijenti se obavještavaju da Ambulanta mijenja radno vrijeme.

- Je li netko drugi u tvojoj obitelji također aktivan u glazbi?

- Moj tata Nenad je svirao u Fortuna bandu na početku, kada je Fortuna tek krenula s postojanjem. Nije dugo svirao jer je otvorio krčmu i nije se mogao sa svime time baviti. Kasnije se pridružio KUD-u Šandorovec gdje je svirao dugi niz godina. Jedanput na tjedan je bila proba i vikendom su hodali na nastupe, tako da to nije bio problem. Njega pak je naučio svirati tetak Predrag koji je završio glazbenu školu; on je prepoznao da moj tata ima talent za muziku pa ga je krenuo učiti. Najstariji član naše obitelji koji se bavio glazbom bio je striček Franc; on je bio prvi Zlatarek koji je svirao harmoniku i imao prvi jazz sastav sjeverne Hrvatske. Nažalost, preminuo je prošle godine.

- Gdje se vidiš u budućnosti?

- De�initno je svakom glazbeniku želja velika pozornica. Za sad mi je ovo super, ali da, težim nečemu višem. Uz to, s tatom radim na novim pjesmama. Što se tiče edukacije, htio sam završiti Učiteljski fakultet, to me ispunjava, lijepo mi je raditi s djecom. Uz to vodim tamburašku sekciju u KUD-u Sveti Jeronim gdje vidjeti napredak djece predstavlja veliko zadovoljstvo za mene – ponosan sam na sebe i njihove uspjehe!

Normalno radno vrijeme Ambulante je parnim danima ujutro od 7 do 13:30 sati, a neparnim popodne od 13 do 19:30 sati, dok je

MALA SUBOTICA

radna i četvrta subota u mjesecu. No, 17. i 18. i 20. veljače ambulanta će raditi obrnuto odnosno popodne od 13 do 19.30 sati, dok će 19. i 21. veljače raditi ujutro od 7 do 13:30 sati umjesto popodne. Isto tako, 28. veljače umjesto ujutro ambulanta će raditi popodne od 13 do 19:30 sati. (vv)

Tamburaši pozivaju na nezaboravni glazbeni doživljaj

Tamburaški orkestar Kulturno-umjetničke udruge Zvon u nedjelju, 16. veljače, organizira svoj godišnji koncert. Koncert će se održati u tamošnjem Domu kulture u 17 sati. Uz iskusne tamburaše predstavit će se i tamburaši početnici, ženska vokalna skupina KUU-a Veseli Međimurci Čakovec

NEDELIŠĆE

dok će solistički nastupiti Antonija Jurinec, Denis Hajdarović, Danijel Škvorc i Tino Jelenić. Organizatori pozivaju sve zainteresirane da im se pridruže u nezaboravnom glazbenom popodnevu uz bogati program koji slavi ljepotu tamburaške glazbe i vokalnih izvedbi. (vv)

Kvizomanija o repki se nastavlja

Ekipa MESAP-a i Međimurske Sportske Mreže priprema treći nogometni kviz i to 20. ožujka. Ovog puta tema kviza bit će reprezentacija Hrvatske. Kviz će se održati u trima kategorijama, dvije dječje i jedna odrasla. Djeca će se natjecati u kategoriji od 1. do 4. razreda te od 5. do 8. Za njih je kotizacija 15 eura po ekipi u što je uključen sok i grickalice. Isti iznos je i za odrasle koji pak dobivaju grickalice.

Prve tri ekipe dobivaju vrijedne nagrade. Sami kviz održat će se u dvorani MESAP u Nedelišću u 19 sati, a na kvizu će biti samo pitanja o nogometnoj reprezentaciji Hrvatske. Prijave za ekipe su na mail adresu (u mailu napišite ime ekipe te imena i prezimena članova): mesap@mesap.hr ili na broj mob: 095 385 0716 (Ivica) 099 440 2093 (Nikola). Nakon kviza slijedi organizirano gledanje utakmice Hrvatska – Francuska. (vv)

JosipZlatarektrenutnosviraipjevauTS-uPodrumari

Tino Jelenić na nastupu uOrehovici

Radovi na dogradnji Dječjeg vr�ća Maslačak GRAĐEVINSKI RADOVI na više zgrada

Majstori na dvorani, vrtiću i Romskom centru

Mursko Središće ima trenutno otvorena tri gradilišta. Izvodi se energetska obnova sportske dvorane, nadograđuje se Dječji vrtić Maslačak i gradi se Romski multikulturni centar u naselju Sitnice.

Radovi na energetskoj obnovi sportske dvorane u Murskom Središću, vrijedni su 1,3 milijuna eura. Sanaciju dvorane Izvodi tvrtka

Team Građenje u iznosu od 1.173.941,34 eura s uključenim PDV-om. Obnova obuhvaća postavljanje novog krova, fasade, prozora, modernizaciju rasvjete, instalaciju solarnih panela, te ugradnju toplinskih pumpi.

Grad Mursko Središće je putem Ministarstva turizma i sporta osigurao 136.419,00 eura za novi parket u sportskoj dvorani, koji je stradao uslijed prokišnjavanja dvorane. Ovime se neće samo poboljšati energetska učinkovitost dvorane, već će se i omogućiti njena dugoročna funkcionalnost, što će sportsku dvoranu učiniti atraktivnijim mjestom za sportske događaje, treninge i natjecanja. Završetak radova i svečano otvorenje energetski obnovljene sportske dvorane planiran je za početak svibnja ove godine, a obilježit će se košarkaškom utakmicom.

Završetak Dječjeg vrtića u srpnju

Premda je Dječji vrtić Maslačak izgrađen prije nekoliko godina, i tada se znalo da je pretijesan za potrebe grada. Čekala se samo druga

prilika za su�inanciranje iz vanjskih izvora.

Ukupna vrijednost radova na dogradnji iznosi 1,7 milijuna eura. Od toga, 1,2 milijuna eura osigurano je iz državnog proračuna, dok preostalih 500 tisuća eura dolazi iz gradskog proračuna.

Dogradnjom će se povećati kapacitet vrtića za četiri nove odgojne skupine, čime će se omogućiti upis sve djece u vrtić.

Radove na dogradnji izvodi tvrtka Kontura iz

Varaždina, a opremit će ga tvrtka Novi godovi iz Čakovca. Završetkom ovog projekta planiran je za srpanj ove godine, pa će već na jesen biti još funkcionalniji i ugodniji za djecu.

Romski multikulturni centar do pod krov

U naselju Sitnice se gradi dugo očekivani Romski multikulturni centar. Ovaj projekt, vrijedan 566.564,63 eura, �inancira se iz državnog proračuna. Prva faza izgradnje, koja uključuje radove „do pod krov“, je u punom jeku. Multikulturni centar će biti važno okupljalište za romsku zajednicu, pružajući prostor za obrazovanje te kulturne i društvene aktivnosti. Svrha centra je obogatiti društveni život zajednice i potaknuti međusobno razumijevanje. Druga faza izgradnje, koja uključuje daljnje radove na dovršetku objekta, bit će �inancirana putem nacionalnih i europskih fondova. (BMO)

DOM ZA STARIJE u Hlapičini

Nije samo pusta želja

Premda na području Grada Mursko Središće djeluju dva doma za starije i nemoćne osobe, potrebe za zbrinjavanjem starijih i nemoćnih osoba ni izdaleka nisu zadovoljene. Priprema se teren za izgradnju trećeg doma. Grad je za tu potrebu otkupio zemljište u Hlapičini. Nazire se mogućnost kandidiranja takve vrste projekta na nacionalne i europske izvore sredstava i grad tu situaciju želi dočekati spremno. A to znači izrada projektne dokumentacije do ishođenja građevinske dozvole da im vlak ne pobjegne kad će se dijeliti sredstva. (BMO)

MURSKO SREDIŠĆE se ozbiljno priprema za ekstremne vremenske situacije

želimo da nas

olujno nevrijeme zatekne nespremne

- Iz EU fondova planiraju nabaviti dva velika šatora ukupne površine 550 metara četvornih, sklopive ležajeve, reflektore, zaštitna odijela za civilnu zaštitu i četiri pumpe za ispumpavanje vode

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Klimatske promjene s ekstremnim nepogodama su postale naša stvarnost, Izbjeći ih ne možemo, jedino što možemo jest pripremiti se kako bi se što je moguće bolje mogli nositi s posljedicama. Grad Mursko Središće je jedan od rijetkih gradova koji se priprema za to.

Mura je u nekoliko navrata zaprijetila stanovnicima ovog grada i, zahvaljujući silnim naporima i dobro organiziranoj obrani od poplave, spašeni su ljudi i njihova imovina.

- S rekordnim vodostajem smo se naučili nositi, a pouka koju smo izvukli iz zadnjeg rekordnog je taj da moramo podići protupoplavni zidić na šetnici, kazao je gradonačelnik Srpak. Građevinom zaštite od poplave zaštitit ćemo i Mursku ulicu koja je najugroženija od visokog vodostaja Mure.

Visoki vodostaj Mure je bio velika škola

Rekordni vodostaj Mure, 6. kolovoza 2023. godine, bio je 537 centimetara. - Tada nas je svega pola metra dijelilo od toga da se nabujala Mura prelije preko protupoplavnog zidića. Do prelijevanja nije došlo zahvaljujući tome što se Mura razlila uzvodno na slovenskoj

strani kad Hotize, kazao je gradonačelnik Srpak. Dodao je: - Za poplavu se moguće pripremiti prije jer se prati situacija uzvodno, ali nema e�ikasne obrane od nabujalih oborinskih voda ili orkanskog nevremena. Nema tih odvodnih kanala koji će progutati bujične poplave ako padne 100 litara kiše u sat vremena ili 400 litara u jednom danu. Dakako da je za ublažavanje posljedica potrebno čistiti kanale i održavati ih, naglasio je.

Od orkanskog vjetra su ravni krovovi bolja zaštita od raskrivanja kuća, nego što su kosi krovovi kakve ima većina naših kuća.

- Vidio sam kakve posljedice izaziva orkanski vjetar u kombinaciji s obilnim kišama u bratskom mjestu Narda u Mađarskoj, kad su orkanski vjetar i tuča i obilne oborine poharale to mjesto, kazao je Srpak.

Ono što se može je čim prije prići sanaciji posljedica. Mursko Središće je upravo iz tih razloga pristupilo na dva Interreg projekta sa slovenskim partnerima kako bi se što bolje pripremili za ekstremne situacije.

U sklopu jednog od dvaju projekta nabavili bi četiri pumpe za ispumpavanje vode: dvije izuzetno snažne traktorske crpke, kao i još dvije manje crpke,

čime bi se znatno poboljšala sposobnost obrane od poplava i povećala sigurnost svih naselja koja se nalaze uz rijeku Muru.

Drugi projekt odnosi se na nabavku specijalizirane opreme za civilnu zaštitu i HGSS. Grad Mursko Središće u sklopu projekta planira nabaviti dva velika šatora ukupne površine 550 metara četvornih, sklopive ležajeve, re�lektore i zaštitna odijela za civilnu zaštitu.

Šatorima i sklopivim ležajevima osigurao bi se brzinski smještaj bilo za ugrožene građane ili rad spasilačkih službi.

U izradi je Protokol postupanja u ekstremnim situacijama

No, to nije sve. Grad je od �irme Defenzor naručio izradu Protokola postupanja nakon velikih elementarnih nepogoda. Njime bi se utvrdilo što, tko i kada čini da bi se čim prije ublažile posljedice orkanskih vjetrova i velikih i naglih oborina.

Protokol postupanja je važan da se učinkovito i na što brži način zaštite ljudi i imovina. Njime bi se odredilo i koje �irme bi bile važne za sanaciju imovine nakon ekstremnih vremenskih nepogoda. Primjerice

zaštitu otkrivenih krovišta od prokišnjavanja.

Važno je unaprijed da se za situaciju, zlu ne trebalo, osigura zaštitna folija od vlage. Te da je uvijek u rezervi određena količina bilo u kućanstvima ili kod trgovaca.

Ovim protokolom bi se odredili izvođači za slučaj sanacije i trgovine koje bi uvijek u rezervi imale određene količine folije i zaštitne građe za ekstremne situacije.

Osim protokola postupanja za ekstremne situacije, spomenuta �irma radi i scenarij vježbe koja bi simulirala situaciju nakon ekstremne vremenske situacije. Vježba se planira za početak svibnja.

Cilj joj je prema što stvarnijem scenariju okupiti sve snage civilne zaštite i odvježbati kako postupati u takvim situacijama i vidjeti gdje su rupe u sustavu te ih nadograditi.

Moramo biti spremni jer se ne možemo zavaravati da će nas ekstremne situacije zaobilaziti. One se ne događaju samo drugima. Uzgred, zgrada OŠ Mursko Središće dva puta je ostala bez krova uslijed jakih vjetrova u vrijeme kad još nismo toliko kao sada osjećali posljedice klimatskih promjena.

Pumpe su bile ključne i za obranu od poplave Murskog Središća kad je Mura zaprije�la u kolovozu 2023.

Dražen Srpak, gradonačelnik: Početkom svibnja vježbat ćemo što poduze� nakon ekstremnih nepogoda

IZGRADNJA KANALIZACIJE I PROČISTAČA u Štrigovi

Ljudi me zovu hoće li se nekome srušiti kuća ili ograda?

Do sad su napravili već 1500 metara kanalizacije, dok je sveukupna predviđena dužina ukupno 8300 metara. Postavljeno je 46 revizionih okana (šahtova) od planiranih 266

Piše: Benjamin Jakopić

Buka, bageri, kamioni, raskopane ceste, semafori koji reguliraju promet… Sve su to stvari na koje Štrigovčanci nisu naviknuti, ali koje su im zadnjih nekoliko mjeseci postale svakodnevnica. Ipak, Štrigovčanci imaju strpljenja jer sve to znači da će do kraja godine konačno dobiti kanalizaciju.

- Ljudi su uglavnom uzbuđeni što im konačno dolazi kanalizacija, doduše neki ljudi negoduju jer će radovi uskoro doći do centra Štrigove, što će dovesti do zastoja u prometu. Također, neki ljudi su nam se javljali sa strahom da bi im se zbog brojnih iskopavanja moglo nešto dogoditi s kućama ili ogradama, ali naravno da im se ništa ne bi smjelo dogoditi, priča nam Stanislav

Rebernik, načelnik Općine Štrigova.

Usprkos zabrinutosti nekih građana, za sada sve ide po planu i bez problema. Do sad su napravili već 1500 metara, dok je sveukupna predviđena dužina ukupno 8300 metara. Postavljeno je 46 revizionih okana (šahtova) od planiranih 266. Dakle, napravljena je otprilike jedna petina posla, a kako je pred njima još skoro čitava godina i bolji vremenski uvjeti, izgledno je da će sve stići napraviti u roku. Iz Tegre napominju da im je još uvijek u planu sve napraviti na vrijeme, ali i da će još pojačati intenzitet ako zagusti. Također, do sada su spojili šest kućnih priključaka od planiranih 145. - Zadovoljni smo intenzitetom i kvalitetom njihovog rada, i mislimo da će sve stići napraviti u roku, naglašava

Iščekivanje ftičekovih

ekanje kada će ptičice doći po mlijeko, brašno i jaja, koje smo ostavili na prozorskoj klupi dan prije Valentinova, jedan je od najljepših običaja koje pamtim iz svog djetinjstva. A još je bilo ljepše kada smo drugi dan oko kuće tražili ftičekove kolačiće i kasnije ih slastili. Nikako mi nije bilo jasno kako će sad te slabašne ptičiće ispeći kolačiće, a u tome je bila ta čar. Je li to čarolija?

kolačića

Ono što je lijepo jest da danas još taj običaj njegujemo. A uvijek je bilo lijepo i kada idemo na vjenčanja i dobijemo ftičekove kolačiće pa ih onda bacamo kroz prozore auta djeci koja nestrpljivo čekaju na svoje paketiće.

Iako se naš lokalni običaj razlikuje od onih u svijetu, zanimljivo je vidjeti kako druge zemlje slave Dan zaljubljenih. Na primjer, u Japanu se Valentinovo dijeli

Antun Zadravec iz Općine Štrigova.

Radovi su započeli još u rujnu prošle godine, a predviđeni završetak gradnje kanalizacije je do kraja ove godine. Izvođač radova je tvrtka Tegra d.o.o. iz Čakovca koja trenutno ima tri različita tima koji rade na štrigovskoj kanalizaciji.

Uz kanalizaciju, radovi se izvode i na pročistaču, a izvodi ih Cestovno podjetje Ptuj. Plan je da bude dovršen nešto prije kanalizacije kako bi se onda kanalizacija mogla na vrijeme testirati. Posjetili smo i mjesto gdje se gradi pročistač, ali radnici ovih dana ne mogu puno toga napraviti jer je zemlja smrznuta.

Projekt kanalizacije u Štrigovi �inancira se putem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz Mehaniz-

ma za oporavak i otpornost, kroz aktivnosti Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO). Bespovratna sredstva pokrivaju 90 % troškova (EU 80 %, Hrvatske vode 10 %), dok preostalih 10 % osigurava Općina Štrigova. Planirani završetak radova je 31. prosinca 2025. godine. Vrijednost radova na kanalizaciji iznosi 3.306.869,24 eura. Od toga, obveza Općine iznosi 624.284,83 eura.

Pročistač se gradi po cijeni od 1.427.817,71 eura, pri čemu Općina treba osigurati 403.738,47 eura. Dakle, prema provedenoj javnoj nabavi i prihvaćenom troškovniku, Općina Štrigova u izgradnji kanalizacijske mreže i pročistača sudjeluje s ukupno 1.028.023,30 eura, bez PDV-a i mogućih dodatnih radova izvan troškovnika.

u dva dijela: žene daruju čokolade muškarcima 14. veljače, s razlikom između "Giri-choco" za kolege ili prijatelje te "Honmei-choco" za one koje vole, dok muškarci uzvraćaju poklonima mjesec dana kasnije na Bijeli dan.

Južna Koreja također ima poseban pristup s nizom praznika vezanih uz ljubav: osim Valentinova slave Bijeli dan 14. ožujka te Crni dan 14. travnja, gdje

samci koji nisu dobili poklone jedu crnu tjesteninu kao simbol usamljenosti. U Finskoj i Estoniji, pak, ističe se važnost prijateljstva nad romantikom slavivši Dan prijateljstva, odnosno "Ystävänpäivä" ili "Sõbrapäev".

Uz blagdan Valentinova, veže se sveti Valentin, kršćanski svećenik ili biskup koji je živio u 3. stoljeću, a poznat je kao zaštitnik zaljubljenih i zaručnika. Postoje

Čamac ima kapacitet od desetak osoba

OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI nabavila čamac vrijedan preko 10.000 eura

Za spašavanje putnika, ne daj Bože, i osiguranje

Piše: Benjamin Jakopić

Posljednjih godina sve češće možemo svjedočiti ekstremnim prirodnim uvjetima koji uključuju požare, potrese i poplave, a sjever Međimurja svakako nije iznimka u tome. Moramo se samo prisjetiti 2023. godine kada je rijeka Mura zbog velikih količina kiše dosegla najviši vodostaj u povijesti. S klimatskim promjenama koje će postati sve izraženije, mnogi mještani Svetog Martina na Muri ne znaju što im budućnost donosi. Kako bi se bolje pripremili za neizvjesnu budućnost, Općina Sveti Martin na Muri, uz potporu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, nabavila je motorni čamac za spašavanje koji će služiti za kontroliranje skela u Svetom Martinu na Muri i Žabniku. Vrijednost čamca iznosi 10.327,83 eura, pri čemu je Ministarstvo �inanciralo 90% troškova, dok je preostalih 10% pokrila Općina. Ova nabava značajno do-

BREZJE

skele!

prinosi sigurnosti putnika na skelama te povećava spremnost za intervencije u slučaju visokog vodostaja rijeke Mure.

- Do sada još nismo imali slučajeva da je trebalo spašavati putnike sa skela, ali bilo je već više slučajeva, pogotovo zadnjih godina, kada smo morali dodatno osigurati skele zbog visokih vodostaja rijeke Mure. Nažalost, mislimo da ćemo se i u budućnosti morati suočavati sa sličnim problemima, priča nam Martin Srša, načelnik Općine Sveti Martin na Muri.

- Na području općine imamo dovoljno ljudi koji su osposobljeni za rukovođenje čamcima, ali naravno trebat će ga prvo malo isprobati kako bi se bolje upoznali s ovim speci�ičnim čamcem, govori nam Damir Srša, zamjenik predsjednika Općinskog vijeća. Ovo je prvi ovakav čamac u Svetom Martinu na Muri, a identičan imaju i u Murskom Središću, gdje su ga nabavili još 2022. godine.

Na jesen novo ruho vrtića

Brezje će prije kraja godine imati nadograđeni dječji vrtić za svoje mališane. Naime, u tijeku je dogradnja Dječjeg vrtića Žibeki. Vrijednost radova procijenjena je na 2,4 milijuna eura. Građevinski dio bi trebao biti dovršen do ljeta, a zatim u ljetnim mjesecima sljedi opremljivanje vrtića s novim sadržajima. Otvorenje je u planu za rujan ove godine, javljaju iz Općine Sveti Juraj na Bregu. (bj)

različite legende o njegovom životu, ali većina se slaže da je pogubljen 269. godine tijekom vladavine cara Klaudija II. Car Klaudije II., koji je vjerovao da su samci bolji vojnici od onih sa ženama i obiteljima, zabranio je brakove mladih ljudi. Valentin se tome usprotivio tajno sklapajući brakove što ga je dovelo do progona i konačnog pogubljenja odsijecanjem glave na Flaminijskoj cesti kraj Rima.

Radnici Tegre su podijeljeni u tri ekipe

Piše: Sanja Heric E-mail:

Načelnik Stanislav Rebernik kaže da svakodnevno dobiva pozive mještana vezane za izgradnju kanalizacije

PRELOG

Prelog je obilježio 28 godina gradskog života

7. veljače 2025. godine obilježilo se 28 godina kako je Prelog dobio status grada. Naime, 17. siječnja 1997. godine Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio je Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Ta odluka i zakon objavljeni su u Narodnim novinama 30. siječnja te je zakon stupio na snagu 7. veljače 1997. godine. Prvi preloški gradonačelnik bio je Alojz Šestan.

Dobivanjem statusa grada, Prelog polako vraća svoje upravne funkcije koje mu po stvarnom gospodarskom i demografskom značaju pripadaju. Danas

Grad, uz Prelog, obuhvaća još 7 naselja. Prema popisu stanovništva iz 2021. ima 7027 stanovnika: Cirkovljan (694 stanovnika), Čehovec (634 stanovnika), Čukovec (257 stanovnika), Draškovec (539 stanovnika), Hemuševec (224 stanovnika), Oporovec (334 stanovnika), Otok (303 stanovnika) i Prelog (4042 stanovnika).

Grad Prelog oduvijek je bio društveno, kulturno, turističko i gospodarsko središte donjeg Međimurja. U posljednjih dvadesetak godina gospodarstvo Grada Preloga ponovno doživljava intenzivan razvoj. (vv)

Dan žena uz bogatu tombolu

Bliži se 8. mart,Međunarodni dan žena i već se mnogi pripremaju za prigodne zabave i proslave. Među njima je i Udruga Priločko srce koja organizira zajedničku zabavu. Naime, pridružit će im se i preloški umirovljenici. Početak zabave u tamošnjoj gradskoj kavani je u 18 sati, točno na Dan žena, dakle, 8. ožujka.

Cijena po osobi iznosi 18 eura u što je uključena večera i glazba, ali ne i piće. Kao i svih godina do sad, zabava je uz vrijednu tombolu i to u tamošnjoj gradskoj kavani. Pridružiti se mogu svi zainteresirani, posebno pripadnice ljepšeg spola, s time da se moraju prijaviti najkasnije do 28. veljače. (vv)

Park dobiva 467 stabala

Eto, bageri su napokon ušli u budući preloški gradski park na jugu. Park se nalazi na prostoru neposredno iza tamošnje Osnovne škole.

Radove vrijedne 616.712,31 eura provodi Zajednica ponuditelja (Team Građenje d.o.o. i Ambijenti d.o.o.). Gradu je inače lani iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobreno za tu namjenu 350.000 eura.

Projekt Prelog GoGreen II obuhvaća uređenje površine na k.č. br. 8090/181 k.o. Prelog predviđene kao dio gradskog parka Jug. Planirano je uređenje parka

sa zelenom površinom na kojoj će se posaditi 467 sadnica autohtonog bilja te uređenje šetnica kroz novouređeni park. Osim uređenja prostora parka projekt Prelog GoGreen II obuhvaća i radionice za djecu predškolske i školske dobi gdje će se djeci prezentirati važnost sadnje drveća i očuvanja biološke bioraznolikosti. U tijeku je prva faza radova na samoj izgradnji staza i popratnih sadržaja, dok će se u drugoj fazi uslijediti i sama sadnja drveća. Predviđeno trajanje projektnih aktivnosti je 24 mjeseci. (vv)

Intrigantna izložba u Knjižnici uz Valentinovo

Preloška knjižnica i čitaonica u valentinovskom je tjednu postavila intrigantnu izložbu pod nazivom „Od grofova do polugolih junaka". Izložbu je naravno motivirana Danom zaljubljenih pa je i prigodna za publiku od 16+.

Predstavljeno je 70 ljubavnih romana s ilustraci-

KRČME DONJE DUBRAVE – kamo se nekada izlazilo?

U kultnu Apoteku žene su muževima nosile večeru i jastuke

Kavane u Donjoj Dubravi bile su i ostale središta društvenog života

Piše: Sania Bižupić

Po deveti je put održan

Dan dobravske baštine, manifestacija posvećena očuvanju i promicanju bogate povijesti i tradicije Donje Dubrave, a ove je godine tema bila posvećena povijesti ugostiteljstva u mjestu.

Povijest kavana u Donjoj Dubravi Krčme nisu samo mjesto gdje se mještani nalaze i piju, nego mjesto javnog okupljanja i one su odraz građanskoga sloja. - Ako pogledate gdje su se razvile prve kavane, one su redovito po gradovima što znači da je to odlika i Donje Dubrave. Od polovice 19. stoljeća imamo zabilježeno postojanje legalnih kavana što znači da smo u to vrijeme bili daleko razvijenija sredina od ostalih u našoj okolici, istaknula je Janja Kovač. Ipak, u kavane se nije moglo ulaziti bez određene reputacije, a ženama je pristup bio zabranjen sve do kasnijih promjena uzrokovanih dolaskom kave i čaja. Kvas je također imao značajnu ulogu u omogućavanju ženama da posjećuju kavane. Naime, razvila se navika da žene odlaze po kvas u krčme prije fašnika, što je bila jedna od rijetkih prilika da im se omogući ulazak u ove prostore koji su dotad bili rezervirani uglavnom za muškarce. Kavane su često odražavale političku opredijeljenost mještana – različite frakcije okupljale su se u različitim lokalima.

Najstarije i najpoznatije kavane

Svojim podacima predavanje je oboga�o Slaven Ujlaki

Najstarija kavana u mjestu bila je Repaš, poznata po odličnim zabavama. Zabilježen je i krčmar Balent, koji je 1857. godine imao kavanu uz Dravu. Kasnije su postojale kavane poput Seifried Ludvig, Sayfried Lojska, Reisinger i Rusak, a u njima su se, između ostalog,

održavala i krštenja splavara. Značajna je bila i kavana Heimer Moor iz koje je kasnije nastao Prim, zatim Markušić Josip te legendarna Oštarija ili Menza, kasnije poznata kao Marcinjaš i Apoteka. Apoteka je bila kultno okupljalište gospodarstvenika i uglednih ljudi sve do zatvaranja početkom 1970-ih godina. Jedna od zanimljivosti vezanih uz Apoteku je piće Musolini, koje se sastojalo od malinovca i vode ili vina. Priča se da su neki gosti toliko vremena provodili u Apoteci da su im supruge donosile večeru i jastuke kako bi udobnije sjedili dok su kartali satima.

Zgode i nezgode

i Operu. Narodna predaja o nastanku te kavane govori kako su pred Operom pjevali i zavijali, što je dovelo do njezina imena. Restoran Izletište bio je vrlo popularan, a posjetitelji iz Čakovca dolazili su na pečene ribe, poznate po svojoj kvaliteti. Osim što se pilo, kartalo, plesalo i zabavljalo, u jednoj je krčmi, prema riječima mještana, policajac koji je popio previše, čak i zapucao. Zabava u San Marinu se pak svi rado prisjećaju. - Bio je ljetni party i žena nas je upitala kako se susjedi ne žale na buku, a susjedi su isto bili na partyju, podijelila je Janja.

jama koje vrlo jasno i slobodno prikazuju ljubavne motive. Izlošci se nalaze na odjelu za odrasle te će zasigurno privući pažnju svakom posjetitelju. Pripremljen je i popratni tekst koji daje uvid u razvoj dizajna i najpopularnije trendove u oblikovanju naslovnica od 1960. do danas. (vv)

Donja Dubrava imala je bogat društveni život vezan uz kavane. Tako je 1906. godine ugostitelj Židov Hajmer u svoju kavanu nabavio vergl – mehanički automat s četiri melodije, dok je Mijo Rusak 1908. godine donio još veći automat iz Graza s čak šest melodija. Gosti su za dva dinara mogli plesati punih sedam minuta. Zanimljiva tradicija bila su fašenjska događanja. Godine 1938. krčmar Mirko Bartolić organizirao je paradu s maskiranim glazbenicima na kolima kako bi obavijestio mještane o balu koji se održavao u njegovoj kavani. Prim, nazvan po bisernici, bio je poznat po tome što je jedan gospodin ondje imao sve svoje instrumente kako ne bi morao odlaziti kući. Gosti su uživali u piću i pečenim ribama. Bitno je spomenuti

Ilegalne i suvremene kavane Osim legalnih kavana, postojale su i ilegalne. Jedna od najpoznatijih bila je Vurmuharica, kojom je upravljala poluslijepa žena Jelka. Zlatni kutić bio je također vrlo popularan, a prema riječima jednog gosta, ondje su služili izvrsno crveno vino. Danas u Donjoj Dubravi djeluju četiri kavane – Mlin, Tehnodom, Autostop i Poljdi. Mlin, koji se nalazi na mjestu nekadašnjeg mlina na Bistrecu, i dalje zadržava funkciju gostionice. Poljdi, nazvan po svom osnivaču, najdugovječnija je aktivna kavana, a danas njome upravlja njegova kći. Zbog toga mještani i dalje govore „idemo k Poljdiju“, čime odaju počast njegovu osnivaču. Kavane u Donjoj Dubravi bile su i ostale središta društvenog života.

Krčma Mlin postoji i danas, naravno novoizgrađena

Kavana Rusak, jedna od najstarijih krčmi u Donjoj Dubravi

Predavanje je održala Janja Kovač

IZBORNA SKUPŠTINA

Udruge orača Međimurja

Stjepan Pokrivač novi-stari predsjednik

Minulog vikenda Udruga orača Međimurske županije održala je svoju redovnu godišnju Skupštinu koja je ujedno bila i izborna.

Što se samih izbora tiče, nije bilo nikakvih iznenađenja. Naime, dosadašnje predsjedništvo dobilo je povjerenje prisutnih članova te im je produžen mandat na iduće 4 godine. Drugim riječima, Stjepan Pokrivač i dalje će voditi međimurske orače.

Bilo je prisutno 25 članova te je komisija konstatirala da Skupština ima natpolovičnu većinu te da su sve donesene odluke pravovaljane.

- Imali smo tri natjecanja u oranju, 20. županijsko u Općini Goričan gdje se natjecalo 10 orača u dvije kategorije, rekao je između ostaloga, novi-stari predsjednik.

Prvoplasirani natjecatelji u Goričanu branili su boje Međimurja na Državnom natjecanju u Velikoj Gorici gdje je Fran Andrej Jalušić bio 3. u plugovima ravnjacima, a Valentino Šalković 7. u premetnjacima.

Udruga je lani organizirala i 4. revijalno u Savskoj

Stjepan Pokrivač i dalje će vodi� međimurske orače

Vesi. Pobijedili su orači iz Krapinsko-zagorske županije, Međimurci su bili drugi, Varaždinci treći, dok su predstavnici Koprivničko-križevačke županije osvojili 4. mjesto.

- Javili smo se na natječaj u Gradu Čakovcu za 21. županijsko natjecanje i čekamo odgovor, najavio je plan za ovogodišnje Županijsko natjecanje.

Kako to i zakon nalaže, predali su sve izvještaje za prošlu godinu za utrošena sredstva dobivena od Međimurske županije te grada Čakovca.

Lani su ostvarili prihod od 4300 eura, koliko su bili i rashodi. (vv)

Dođite po svoje sjeme

Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera i Društvo za biološko-dinamičko gospodarenje „DUGA” već po tradiciji uoči nove povrtlarske sezone, organiziraju razmjenu sjemena. Riječ je o domaćem sjemjenju koje su vrijedne članica udruga sakupljale cijelu godinu kako bi sačuvale stare domaće sorte, a i ponudile vrtlarima koji cijene takvo sjeme.

Razmjena će se održati u subotu, 15. veljače 2025. godine, od 9 do 13 sati u zgradi Scheier u Čakovcu. Uz sjeme, mali vrtlari i oni koji će to tek postati, mogu dobiti i vrijedne savjete kako zasijati te odnjegovati biljku. Na razmjeni će se moći nabaviti sjeme povrća i cvijeća, pokoja presadnica, domaći čajevi i sokovi. Naravno, neće izostati ni domaće delicije. (vv)

IZBORNA SKUPŠTINA UDRUGE pčelara Nektar

Pčelari žele napraviti mednu kuću

- Medna kuća bilo bi mjesto edukacije gdje bi se posjetitelji, a naročito djeca, upoznala s pčelama i medom, napravili bi svojevrsni pokazni pčelinjak, izložili svoj med koji bi se mogao degustirati, poručio je Ivan Mihoci

Piše: Vlasta Vugrinec

Svoju redovnu godišnju Skupštinu, koja je ujedno bila i izborna, održala je Udruga pčelara Nektar. Riječ je o drugoj, manjoj međimurskoj pčelarskoj udruzi koja ima sjedište u Gradu Prelogu.

Predsjedniku potvrđen još jedan mandat

No, iako je manja, to ne znači da i manje radi te da se za njene članove i njihov med ne čuje. Štoviše, vrlo su aktivni, a i povezani su s najvećom pčelarskom udrugom,

Udrugom Agacija koja pak stoluje u Gradu Čakovcu. Kako je to bila izborna Skupština, birano je novo vodstvo. Istina, velikih promjena nije bilo jer je dosadašnjem predsjedniku Ivici Balentu potvrđen još jedan mandat. Novina je da Ivan Mihoci više nije tajnik, nego je blagajnik dok pak je za tajnika izabran Nenad Režek.

U okviru izvješća o radu Udruge predsjednik je nabrojio brojne akcije te sudjelovanja na događanjima gdje članovi nastoje predstaviti svoj rad tijekom godine. Posebno su ponosni na manifestaciju

NAJAVA IZBORNE SKUPŠTINE

Udruge pčelara Agacija Željko Trupković

i dalje predsjednik?

Udruga pčelara Nektar održala je svoju redovnu godišnju, ujedno i izbornu Skupštinu, a članovi Udruge Agacija tek se pripremaju za nju. Naime, oni će svoje novostaro vodstvo birati u nedjelju 23. veljače. Skupština se neće održati na starom mjestu u Čakovcu jer restoran ne radi u nedjelju. Stoga je kao novo mjesto izabran restoran u Nedelišću.

- Mislim da velikih promjena u vodstvu neće biti, kaže Željko Trupković koji je u trenutku dok pišemo ovaj tekst jedini kandidat za novog, odnosno starog predsjednika.

No, dodao je kako će se ipak malo osvježiti prije svega Upravni odbor, a Udruga će dobiti i novog blagajnika.

Uz već standardne točke s raznim izvješćima, pčelare očekuje i zanimljivo predavanje djelatnika ustanove Međimurska priroda.

- Pričat će nam o tzv. invazivnim biljkama amor�i,

Željko Trupković za sada je jedini kandidat za predsjednika Udruge

zlatošipki i nedirku koje su nama vrlo vrijedne jer su jako medonosne, no za samu prirodu to nikako nisu, poručio je dalje.

Riječ je o samoniklim i nezahtjevnim biljkama koje su stoga dobro rasprostranjene naročito na vlažnim i pjeskovitim terenima uz rijeke i kanale. Problem s njima je što svojim nekontroliranim širenjem ubijaju, odnosno guše autohtone vrste. U Međimurju ih najviše ima uz rijeku Muru. Dakle, jedni su za istrebljenje tih biljaka, drugima itekako pašu, pa će Skupština biti prilika da se čuje kako pomiriti te dvije suprotnosti. (vv)

Dani meda koja se već godinama održava u Prelogu. Prilika je to da svojim sugrađanima predstave svoj rad i proizvode od meda, razne pripravke te delicije poput medenjaka i pita. Valja spomenuti i njihovu maskotu, veliku pčelicu koja oduševljava najmlađe.

Medeni dom Poznato je da Udruga organizira i niz edukativnih putovanja te susrete s kolegama iz drugih država. Na tim im je putovanjima, primjerice u Austriji i Sloveniji, za oko zapala i tzv. pčelarska kuća ili medena kuća pa su

njenu gradnju ugradili u svoj plan i program.

- Bila bi to edukacijska kuća gdje bi se posjetitelje, a naročito vrtićku i školsku djecu, upoznalo s pčelama i medom, napravili bi svojevrsni pokazni pčelinjak, izložili svoj med koji bi se mogao degustirati, poručio je Ivan Mihoci, blagajnik Udruge. Pčelari su već bacili oko na kuću na području Grada Preloga, konkretno nedaleko Čukovca, i čeka se rasplet. Oči su im uprte u gradonačelnika Ljubomira Kolareka i njegovu podršku u tom naumu.

Bračni par Marija i Franjo Ladić posebno su emo�vni na ovu veliku obljetnicu

DIJAMANTNI PIR

Marija i Franjo Ladić

proslavili 60 godina braka

Proslaviti 60 godina zajedničkog života rijedak je i poseban trenutak, ispunjen ljubavlju, uspomenama i nebrojenim zajedničkim izazovima. Marija i Franjo Ladić iz Bogdanovca vjenčali su se davne 1965. godine u Gornjem Mihaljevcu i dokaz su da prava ljubav traje kroz desetljeća, jača s vremenom

i ostavlja neizbrisiv trag u srcima onih koji ih okružuju. Cijeli život bavili su se poljoprivredom, pa se može reći da dijele i zajedničku ljubav spram zemlji. Želimo im još mnogo sretnih i ispunjenih godina, ispunjenih ljubavlju, zajedništvom i nezaboravnim trenucima. (sh)

24. RAZMJENA SJEMENA

Vodstvo Udruge: Ivica Balent, Nenad Režek i Ivan Mihoci

SAJAM

Zelje, kupite zelje!

Ove srijede baš i nije bilo vrijeme za posjet čakovečkom placu. Susnježica je stoga mnoge ostavila u toplini vlastitog doma pa gužve nije bilo. Rekli bi opet, došli su samo oni najuporniji. U skladu s time kretala se i ponuda. Ako treba nešto izdvojiti, onda su to jabuke koje su se nudile na svakom koraku i to već od jednog eura nadalje. Muku s prodajom mučili su i krumpiraši jer krumpira ima, a kupaca nema. U izobilju je bilo i zelja te tzv. južnog voća, od mandarina, šipka, grožđa do smokvi i jagoda koje ipak se spadaju u tu kategoriju.

Snijeg je pokrivao i rascvjetale jaglace, ciklame, presadnice salata te jagoda koje su se nudile u visećim posudama s prvim plodovima.

BIOINSTITUT

Osobitosti prehrane pasa i mačaka dijabetičara

DCIJENE PLAC

Kiselo zelje (kg): 3,2 €

Blitva (hrpica): 1 €

Matovilac (hrpica): 1,5 €

Zelje (kg): 3 €

Luk (kg): 2 €

Mrkva (kg):

Grincajg (pušlek):

CIJENE SAJAM

Zelje (kg):

(kg): 4 €

Med (flašica): 8 €

Šrot (25 kg): 10 €

Mandarine (kg): 1 €

Sijeno (bala): 6 €

Sve je više i voćnih sadnica. Nije izostala ni ponuda kokoši nesilica i domaćih kunića. Što se placa tiče i opet isto. Roba se nudila na 5 – 6 klupa. Pa se mogao kupiti med, domaća tjestenina, jaglaci i nešto malo povrća. Primjetna je ponuda mladog povrća, prije svega blitve, špinata, mladog luka i matovilca. I dok su se pušleki toga kao i grincajga nudili po euro i pol, primjerice za kilogram matovilca tražilo se 15 eura, za kilogram pupčara 5 eura, blitve 4 eura. (vv)

ijabetes je kronični endokrini poremećaj koji se javlja i u pasa i u mačaka. Uzrokovan je relativnom ili apsolutnom de�icijencijom hormona inzulina kojeg proizvode beta stanice gušterače. Inzulin stimulira transport glukoze i drugih hranjivih tvari preko stanične membrane za staničnu upotrebu. Nedostatak inzulina dovodi do povišene količine glukoze u krvi (hiperglikemija) i nesposobnosti tkiva da primaju glukozu. Primarni klinički znakovi dijabetesa su poliurija (učestalo mokrenje), polidipsija (povećano uzimanje vode) te gubitak tjelesne mase. U mačaka je najznačajniji rizični faktor nastanka dijabetesa starija dob. Između 70 i 90 % mačaka oboljelih od dijabetesa starije su od 7 godina. Ostali pogodovni faktori su: nedostatak kretanja, tumori gušterače te genetski čimbenici. Tip I dijabetesa ovisan je o inzulinu. Očituje se apsolutnim nedostatkom endogenog inzulina i on nije zabilježen u mačaka. Tip II neovisan je o inzulinu i očituje se oštećenom sekrecijom inzulina, rezistencijom na inzulin te amiloidnim taloženjem u otočićima gušterače. Rezistencija na inzulin nastaje kada su potrebne povišene koncentracije cirkulirajućeg hormona za održavanje količine glukoze u krvi i najčešći je oblik dijabetesa u mačaka. Pretpostavlja se da je mačka po svojoj prirodi rezistentna na inzulin u usporedbi s biljojedima ili svejedima. Od dijabetesa tipa II češće obolijevaju starije mačke koje se slabo kreću, koje konzumiraju hranu bogatu ugljikohidratima i koje su pretile. Dijabetes pogađa otprilike jednog od 200 pasa. Kao i kod mačaka glavni klinički znaci su polidipsija, poliurija i gubitak tjelesne mase. Bitan uvjet je netolerancija ugljikohidrata zbog nedostatka inzulina, što povećava količinu šećera u krvi i izlučivanje putem mokraće. U liječenju dijabetesa koristimo se uglavnom inzulinom iz humane medicine, a uz to osobito je važno u potpunosti kontrolirati prehranu. Otprilike jednu četvrtinu dnevnog unosa hrane treba davati prije injekcije inzulina, a hrana

se daje svakodnevno u isto vrijeme. Ostale 3/4 obroka psu se daju kada se inzulin počne maksimalno izlučivati. Mačke oboljele od dijabetesa trebalo bi hraniti visokokvalitetnim bjelančevinama u količini koja zadovoljava njihove dnevne potrebe. Unos masti kod oboljelih mačaka mora se umjereno ograničiti ako životinja ima prekomjernu tjelesnu masu. Hrana za pse i mačke oboljele od dijabetesa treba sadržavati manje količine masti, ali adekvatne količine esencijalnih masnih kiselina. Količina masti u kupovnim hranama namijenjenim za životinje oboljele od dijabetesa ne smije premašiti 20 % od metaboličke energije u hrani. Sadržaj ugljikohidrata u hrani za dijabetične životinje vrlo je važan jer ima veliki utjecaj na količinu glukoze u krvi nakon jela. Hrana koja smanjuje glikemični indeks je poželjna jer ublažava �luktuacije glukoze

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

u krvi što doprinosi boljoj kontroli dijabetesa. Općenito složeni ugljikohidrati imaju niži glikemični indeks od jednostavnih jer se sporije probavljaju i apsorbiraju. Ječam je izvrstan izvor škroba prikladan za prehranu životinja oboljelih od dijabetesa. Najveći glikemični indeks u hranidbi pasa ima riža stoga se u prehrani dijabetičara mora izbjegavati. Hranidba ječmom ili sirkom modulira odgovor glukoze i inzulina i zato je bolji izbor za životinje oboljele od dijabetesa od riže. Uloga sirove vlaknine u prehrani životinja oboljelih od dijabetesa također je vrlo značajna. Važno je naglasiti da je uz terapiju inzulinom ovakav režim ishrane kod dijabetičara doživotan i svako odstupanje može imati kobne posljedice za životinju, stoga je potrebna dobra suradnja između vlasnika i veterinara kliničara koji vodi liječenje pacijenta.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Piše: Ivan Taradi, univ. mag. vet. med.

Jasmina Groman Moharić, naša Influencerica ovoga tjedna preporučuje svježe zelje

Crveno i bijelo zelje na sajmu je nudila gospođa Ruža iz Nove Vesi

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Jeste

li svjesni

koliko je bitno na što stavljate svoj fokus?

„Ljepota koju vidiš u bilo čemu, odraz je ljepote u tebi” - arapska je poslovica.

Jedna podjela ljude svrstava ljude na pesimiste i na optimiste, gdje će vam pesimistični uvijek reći da je čaša na pola prazna, a optimisti da je na pola puna. A zanimljivo – čaša s polovicom vode uvijek je ista, ono što ju mijenja je naš stav o tome.

I zaista, u svakoj situaciji koja se dogodi, jedni vide smak svijeta, a drugi priliku i optimizam za bolje početke.

Ono što vidimo u svijetu i drugim ljudima, zapravo je odraz nas samih i naših uvjerenja. I dobra je stvar da svoj um možemo istrenirati da počne gledati dobro umjesto onog lošeg. Da možemo u svakoj situaciji, pa čak i u neuspjehu umjesto beznađa vidjeti priliku za rast, za učenje. Jer zaista, da bismo spoznali svjetlost, moramo upoznati i tamu. Da bismo znali što je uspjeh, moramo osjetiti i neuspjeh. Kada spoznamo da je moć u nama i kad postanemo zahvalni na svemu dobrome u životu, tada počinjemo i mijenjati svoj život na bolje. Zaista je moć u nama da se osjećamo

KELJ PUPČAR

Prokulica

Kelj pupčar ili prokulica, kako ga još zovu, pomalo je zapostavljeno povrće, što je prava šteta. Naime, u našim vrtovima može se brati i ovih dana, a slovi kao jedna od nutritivno najvrednijih namirnica. Oni koji ne vole kelj bilo zbog mirisa i okusa, mogu ga sasvim lijepo zamijeniti pupčarem čije su male glavice finije, da se ne kaže slađe.

i da živimo bolje. Stvarnost je zapravo naša subjektivna interpretacija svijeta oko nas pa ako morate birati između pakla ili raja – što biste radije odabrali?

Kad u nekim ljudima vidite samo ljepotu i ljubav, sjetite se možda da to nije možda uvijek sve ta osoba, nego da ste to i vi, ljepota koju gledate u svijetu. Pa kad vas i neka osoba razočara, sjetite se de se ne trebate ljutiti na tu osobu, nego zapravo samo na vlastita (nerealna) očekivanja prema toj osobi.

A kad osuđujemo, opet, vidimo svoje predrasude, ograničenja i nesigurnosti, a ne tuđe. Vidimo stvari s kojima se nismo do sad uhvatili u koštac ili ih još nismo priznali samo sebi.

Znate li što je mene najviše naučilo zahvalnosti i optimizmu i što mi je najviše promijenilo život? Moj biovrt. U mom vrtu sam zadnjih 19 godina osim mnoštva povrća i voća uzgojila i novu sebe. Puno smireniju, puno strpljiviju, puno zahvalniju. Sretnu i zahvalnu na jednostavnosti, na svakoj biljčici, na svakom cvijetu, na svakoj pčelici i na svakom mravu u vrtu.

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

U svemu što ne ide po planu ja ne vidim neuspjeh, nego priliku za rast. Uvijek u svakoj situaciji, ma kako se loša činila, tražim ono što je dobro u njoj, jer vjerujte mi, zaista može biti tako. Samo morate istrenirati um da tako počne gledati stvari. Najbolje mjesto za to je vrt i zahvalnost na svemu što dobro uspije.

Tako da ono što vam obećavam u novoj sezoni vrtlarenja, u mojim objavama, u mojim predavanjima i u mentorskom programu Škola vrtlarenja – bit će puno pozitive. Znam da je drama puno privlačnija na društvenim mrežama i da ljudi više reagiraju na to (isprobano i testirano :D ), no ipak i dalje želim ostati pozitivna i dalje će najveći fokus svega što radim ostati na pozitivi, zahvalnosti i ljepoti stvaranja.

Budite sa mnom promjena na bolje koju želite vidjeti u svijetu.

www.mnovine.hr

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VeteRiNARsk A AmBUl ANtA JUg ČAkOvEc, N. PAvićA 1, tEL: 040/363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

VeteRiNARsk A AmBUl ANtA mR. kvAk AN ČAkOvEc, v. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

I što je još važnije, mogu se pripremiti na “milijun” načina, od kuhanja na pari kao prilog, običnog variva, krem juhe do salate, zapečenih kuglica nadalje.

Za razliku od običnog kelja čija se glavica odreže i gotovo, pupčar ima puno plodova koji se mogu brati i brati. (vv) Kelj pupčar pun kuglica za branje

TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 ww w.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

 komercijala3@medjimurje-plin.hr

 dijana@medjimurje-plin.hr

REAKCIJA RAVNATELJSTVA čakovečke bolnice

Bolnica treba prostor za razvoj

Na tekst koji je objavljen u tiskanom izdanju Međimurskih novina broj 1534, pod naslovom "Pojašnjenje Grada Čakovca o Urbanističkom planu Globetka-Istok" reagirali su iz ravnateljstva čakovečke Županijske bolnice.

Tekst prenosimo u cijelosti.

Radi cjelovitog informiranja javnosti objavljujemo Primjedbe na prijedlog Urbanističkog plana uređenja „Globetka-istok“ koje smo dali u javnoj raspravi na javnom izlaganju izrađivača UPU, održanoj 21. 1. 2025. u prostorima Gradske vijećnice:

1. U postojećem prostoru Županijske bolnice Čakovec (k.č. 1038/1 k.o. Čakovec) nakon izvršenih nedavnih rekonstrukcija postojećih bolničkih zgrada više nema mjesta za proširenje ni jedne od sljedećih zdravstvenih ustanova: dnevna bolnica, jednodnevna kirurgija i radiološka dijagnostika. Ono što će uskoro biti neposredna potreba je proširenje kapaciteta dnevne bolnice koji se treba povećati s dosadašnjih 52 stolca/ kreveta na 104 (dvostruko), te već sada prostorni kapacitet ne zadovoljava. Stoga će biti nužno iznaći novo prostorno rješenje, koje uključuje širenje ili izgradnju nove zgrade. Jednako je i s kapacitetima jednodnevne kirurgije i radiološke dijagnostike. O potrebama sve tri navedene bolničke ustanove nužna je detaljna analiza zdravstvenih potreba, ali jasno je da se one više nemaju nikamo širiti unutar postojećeg kruga Županijske bolnice Čakovec.

Stav Bolnice je da nije moguće usvojiti prijedlog UPU-a kojim se utvrđuje površina za daljnji razvoj kapaciteta Bolnice bez odgovarajuće stručne analize potrebnih zdravstvenih sadržaja kao stručne podloge za prostorno planiranje. U pojašnjenju Grada Čakovca navodi se da su predviđene zdravstvene usluge iz područja palijativne skrbi, što je nejasno s obzirom na to da se Centar

palijativne skrbi planira graditi u bolničkom krugu, a što je u puno navrata komunicirano u javnosti i od strane ŽB-a Čakovec i od strane Međimurske županije.

2. Tražimo da se gra�ički i tekstualni dio UPU „Globetka istok“ uskladi s tekstualnim dijelom iz obrazloženja GUP-a, tj. da se za novi javni zdravstveni sadržaj za potrebe širenja bolničkog kompleksa (D3), sjeverno od k.č. 1038/1 k.o. Čakovec osigura dostatni prostor za proširenje čestice Bolnice, i to u najmanjoj površini od 3,85 ha. Također ističemo da je sadašnja k.č. 1038/1 k.o. Čakovec površine cca 6,46 ha, a GUP utvrđuje da ukupna površina za bolničku namjenu treba biti 8,76 ha, te predlažemo da se proširenje sadašnje površine za potrebe Županijske bolnice u UPU odredi tako da bude sukladno površinama iz GUP-a. Naime površina bolničkog kruga je već smanjena izgradnjom Doma zdravlja, tako da je stvarna površina manja od one koju GUP utvrđuje kao postojeću za Županijsku bolnicu za 2,3 ha.

3. Sam GUP ne obvezuje smještaj socijalnih sadržaja na površinu koja je VII. izmjenama i dopunama GUP-a za to namijenjena, odnosno socijalni sadržaji koji su GUP-om omogućeni se ne moraju nužno realizirati na toj lokaciji, već cijeli prostor i nadalje može biti u UPU namijenjen za zdravstvene sadržaje, odnosno za proširenje kapaciteta i poboljšanje usluga javnog zdravstva Županijske bolnice Čakovec. Stoga inzistiramo na tome da se uz zdravstvenu napravi i stručna analiza za potrebne socijalne sadržaje, a posebno ona koja se odnosi na potrebe Županijske bolnice, te da iste budu korištene kao stručna podloga za novo urbanističko rješenje predmetnog UPU-a.

4. Odluka o izradi UPU-a „Globetka istok“ donesena je na Gradskom vijeću 2021. kada je u

tada važećem GUP-u, u gra�ičkom dijelu GUP-a, na prostoru sadašnje zemljišne čestice Županijske bolnice Čakovec na kojem se nalaze zgrade, osim zgrade Psihijatrije, na prostoru zemljišne čestice Doma zdravlja i na prostoru sjeverno od zemljišta Županijske bolnice predviđala zdravstvena namjena (D3). Površine za Županijsku bolnicu bile su na isti način predviđene neizmijenjeno od usvajanja GUP-a 2005., ali se ista ta namjena planirala svim urbanističkim planovima Čakovca u zadnjih 50 godina. U spomenutoj Odluci o izradi UPU-a „Globetka istok“ je kao razlog za uvođenje dodatne zdravstveno - socijalne namjene (D2), koja u GUP-u 2021. uopće u obuhvatu UPU nije bila predviđena, navedena Inicijativa da se uz zdravstvene sadržaje predvide i socijalni sadržaji. U spomenutoj Odluci o izradi UPU- a nije navedeno ni da se radi o privatnoj inicijativi niti da se novi sadržaj treba smjestiti na površine GUP-om predviđene za zdravstvenu namjenu.

5. Odluka UPU-a „Globetka istok“ je na Gradskom vijeću donesena 2021., a da se vijećnike Gradskog vijeća nije informiralo da se radi o privatnoj inicijativi, niti da prenamjena ide na štetu površina planiranih za širenje javnog zdravstva i Županijske bolnice. Takva nejasnoća teksta Odluke se može smatrati manipuliranjem vijećnika GV Grada Čakovca. U urbanističkom rješenju Prijedloga UPU „Globetka-istok“ koji je na javnoj raspravi formirana je čestica od cca 1,1 ha koja koincidira s okrupnjenim privatnim vlasništvom nad zemljištem. Odluka o izradi VII. izmjene i dopune GUP-a grada Čakovca, temeljem koje je u gra�ičkom dijelu GUP-a smanjena površina za proširenje površine za javno zdravstvo (D3) donesena je od Gradskog vijeća 2022.,

cca 7 mjeseci kasnije od Odluke o izradi UPU „Globetka – istok“. Takva procedura nije u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju koji propisuje da Odluka o donošenju UPU treba biti u skladu s prostornim planovima širih područja i više razine, odnosno ukoliko se isti mijenjaju ili donose sa istim sadržajem da se to treba donijeti OBJEDINJENO, kao sadržaj iste odluke o izradi.

U ovom slučaju je privatni investitor unaprijed pokupovao parcele za koje je znao da su u javnoj zdravstvenoj namjeni, a Grad Čakovec mu spomenutim procedurama pokušava naknadno omogućiti prenamjenu prostora koja njemu odgovara što pokazuje da postoje elementi za sumnju o pogodovanju privatnim interesima. Bitno je reći da su u tom periodu za dugoročni razvoj Županijske bolnice bili zaduženi ljudi postavljeni od strane Međimurske županije. Da još jednom naglasimo Županijska bolnica ima i imat će zbog povećanja svakodnevnih potreba i povećanja zdravstvenog standarda potrebu osigurati mogućnost daljnjeg povećanja kapaciteta bolničkih sadržaja i na prostor koji je prostornim planovima u zadnjih 50 godina čuvan kao prostor za širenje javnih sadržaja Županijske bolnice iako je on u privatnom vlasništvu. Potrebno je da se napravi dugoročna stručna analiza potreba Županijske bolnice te da ista bude korištena kao stručna podloga za novo urbanističko rješenje predmetnog UPU. Očekujemo da se naše stručne Primjedbe na Prijedlog urbanističkog plana uređenja „Globetka-istok“ u Čakovcu najozbiljnije shvate i provedu u svrhu zaštite interesa javnog zdravstva Međimurske županije, a napose Županijske bolnice Čakovec.

Županijska bolnica Čakovec Ravnateljstvo

NAGRADNI NATJEČAJ Biramo najljepše božićne ukrase

Sanela Bogdan iz Lopatinca preuzela nagradu

Sanela Bogdan iz Lopatinca, preuzela je poklon-bon vrijedan 30 eura u trgovini Bima (Poklon trgovini “Jana” u Čakovcu), koji je osvojila u nagradnom natječaju Međimurskih novina Biramo najljepši božićni ukras. Tom prilikom nam je rekla: - Jako sam sretna

što sam osvojila nagradu. Ovo je potvrda da ono što radim je ljudima lijepo, a to mi je jako važno i poticaj za buduće kreacije. Sanela nas je oduševila kolekcijom božićnih dekoracija od makrame konca: lutke, anđeli, Sveta obitelj. (sz)

PAVO JAZVIĆ potaknut nesrećom u Preloškoj ulici u Čakovcu apelira:

Hitno je potrebno

riješiti

rasvjetu na pješačkim prijelazima

Ponukan zadnjom nedavnom prometnom nesrećom na čakovečkom Jugu moram reagirati, javio nam se Pavo Jazvić s čakovečkog juga. U petak 31.siječnja ponovila se nedavna povijest dok je 2012. godine smrtno stradala curica u šetnji s bakom. Sad je nedaleko tog mjesta pogibije, 31. siječnja, stradao dječak koji je nekoliko dana kasnije u bolnici u Zagrebu podlegao ozljedama.

- Mišljenja sam da bi hitno trebalo nešto poduzeti u toj ulici na čakovečkom

Jugu. Hitno je potrebno riješiti rasvjetu na pješačkim prijelazima u Preloškoj ulici. Po mojim informacijama građani navedene ulice pokrenuli su peticiju za bolju signalizaciju i rasvjetu u Preloškoj ulici. Preloška ulica nije jedina ulica u gradu koja nije osvijetljena, ali je jedna od dužih ulica na Jugu Čakovca i hitno treba nešto poduzeti po tom pitanju kako se u budućnosti više ne dogode prometne nesreće sa smrtnim posljedicama, poručio je Pavo Jazvić.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1534

Sanela je osvojila drugo mjesto dekoracijama od makrame konca

REKONSTRUKCIJA KURIJE ZICHY - TERBOCZ

Spoj tradicije i modernih turističkih trendova

Kurija je rekonstruirana uz nanciranje iz EU fondova

Foto: Denis Perčić, Reci DA

Povrh Međimurja, desetak kilometara od Čakovca, u Železnoj Gori, na samo desetak koraka od Restorana Terbotz stoji povijesna kurija Zichy –Terbocz. Već pune dvadeset i tri godine Restoran Terbotz je međimurski simbol kulinarske tradicije i mjesto na koje goste rado vraćaju ugodna sjećanja. Ohrabreni sjajnom restoranskom reputacijom, obitelj Jakopić se prije nekoliko godina odlučila na vrlo zahtjevnu i odgovornu rekonstrukciju povijesne kurije Zichy – Terbocz.

U sklopu projekta „Ulaganje u rekonstrukciju kurije Zichy - Terbocz i

prenamjena u hotel baština s izgradnjom prateće građevine i sadržaja“, isplanirana je obnova povijesne kurije te njezina prenamjena u hotel visoke kategorije, uz dodatne sadržaje poput wellness centra.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 4.931.504,48 EUR, od čega je 3.481.682,44 EUR osigurano iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru EU poziva „Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma“. Ovim ulaganjem, koje uključuje primjenu najviših ekoloških standarda i digitalnih inovacija, značajno će se pridonijeti razvoju održivog kontinen-

Chef Amos Novak

talnog turizma i smanjenju pritiska prekomjernog turizma u najrazvijenijim turističkim područjima Hrvatske. Rekonstrukcija kurije Zichy –Terbocz, koja nosi status zaštićenog kulturnog dobra, donosi inovativan pristup povezivanju tradicije i modernih turističkih trendova.

Novi hotel baština bit će prepoznatljiv po autentičnom ambijentu, visokoj ekološkoj učinkovitosti te ponudi

“

Kurija Zichy - Terbocz nosi status zaštićenog kulturnog dobra

koja će privući goste iz cijelog svijeta. Uz postojeću ugostiteljsku ponudu restorana Terbotz, ovaj projekt dodatno jača poziciju Međimurja kao vrhunske destinacije održivog i kulturnog turizma. Investicija potvrđuje predanost Obrta Jakopić očuvanju baštine i inovativnom razvoju turističkog sektora te značajno pridonosi gospodarskom rastu sjeverne Hrvatske i stvaranju novih radnih mjesta.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije putem Mehanizma za oporavak i otpornost.

Financira Europska unija – NextGenerationEU.

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Slavljenička večera vodećih chefova restorana Terbotz

Dvadesetak godina djelovanja restorana, prestižna postignuća chefova Novak & Horak te kapitalna investicija u rekonstrukciju kurije, bili su razlog za pripremu slavljeničke večere Silvije i Amosa za prijatelje, suradnike, graditelje i poslovne partnere, konzervatore, prve ljude županije, lokalne zajednice i medije.

Che ca Silvija Horak

Tanjure s jedinstvenim okusima

Međimurja od prvih dana kreira chefica Silvija Horak. Pripremaju se sezonske i svježe juhe, mesna i riblja jela, divljač, salate, maštoviti prilozi i vrhunski deserti koji nastaju od sastojaka iz vlastitog vrta, voćnjaka, imanja, okolnih šuma te Mure i Drave.

Dosezi i gastro umijeća chefice Horak priskrbili su restoranu i njoj osobno desetke najviših nacionalnih i europskih priznanja i nagrada. Izdvajamo tek prvo mjesto 2022. u večernjakovom izboru najboljih restorana „Večernjakova zvijezda”, trofej chefa tradicijske kuhinje u izboru Gault & Millau 2020., osvajanje drugog mjesta u izboru najboljih tradicionalnih restorana 2019., višestruko osvajanje Suncokreta, zlatne povelje u klasi „tradicijske ruralne gastronomije” te poziv u članstvo Chaine des rotisseurs.

Chef Amos Novak

U restoranu, a osobito u kuhinji, bitne su se promjene počele događati dolaskom mladog chefa Amosa Novaka. Amos je u vrlo kratkom vremenu nanizao uspjehe koji su unaprijedili i revolucionirali gotovo sva jela. S Amosom chefica Horak dobila je

svjež i mladenački prkosan oslonac, a restoran postojanost i mirnoću u servisu i najzahtjevnijih gostiju.

Chef Amos je u 2024. osvojio prvo mjesto na Croatia culinary cupu u Poreču, na IKA culinary olympics Stuttgart brončanu medalju, broncu u Osijeku na državnom prvenstvu kulinarstva, drugo mjesto u Chaine des rotisseurs natjecanju mladih kuhara do 27. godina, diplomu na svjetskom kulinarskom kupu timova u Luxemburgu.

Vina Jakopić

Vinarija Jakopić osvajač je platinaste, dviju velikih zlatnih, četiriju srebrnih i pet brončanih Decanter medalja.

Pušipel je prva odrednica vinograda i podruma, odmah iza stvaranje velikog crvenog vina, sjajnog sauvignona, silvanca zelenog, muškata žutog, lepršave graševine, nove stilistike rosea, rajnskog rizlinga i nezaobilaznog pjenušca Terbotz. Restoranska vinska karta osim vina Vinarije Jakopić sadrži i ponajbolja vina eminentnih vinara s Međimurske vinske ceste.

Chefovi Amos i Silvija pripremili su pet sljedova, a vinar i ugostitelj Branimir Jakopić sa sinovima i obitelji odabrali deset vina te stvorili pamtljiv ugođaj u kojem se večer odvijala, a sve okupljene u ležernom raspoloženju upoznavalo s dosezima kuhinje i novostima koje na gradilištu kuriju Zichy – Terbocz užurbano pretvaraju u hotel baština visoke kategorije s dopunom luksuznih sadržaja.

Palovec

S našom prepoznatljivom crvenom platnenom vrećicom ovoga tjedna zaustavili smo se u Palovcu. Tamo smo u redovnoj kupnji sreli mladu Blaženku Oršuš iz Piškorovca. Ne treba posebno spominjati njeno veselje nakon što smo joj darovali našu poklon-vrećicu koju je odmah iskoristila za spremanje kupljenih stvari. Blaženka prati redovno naš portal. Prije svega zbog vremenske prognoze pa crne

NAGRADNI NATJEČAJ

Treći kupon 118. kola

Novo 118. kolo našeg nagradnog natječaja Tri kupona skupi i naočale pokupi započelo je u pretprošlom broju. I u veljači, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. veljače možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj

kronike te sporta kojeg čita i njen partner. Tiskano izdanje obavezno prolista i djelatnica trgovine Štefanija Blagus iz Male Subotice koju smo također, kao vjernu čitateljicu nagradili poklon-vrećicom. (vv)

www.mnovine.hr

udruge u crvenome obilježile Dan crvenih haljina

SPORT ZA SVE Općine Donji Kraljevec Podižu svijest o opasnosti

USR „Sport za sve“ Općine Donji Kraljevec obilježila je 1. veljače 2025. godine drugu godinu za redom Dan crvenih haljina, akciju podizanja svijesti o opasnosti moždanog udara kod žena. U Centru dr. Rudolfa Steinera predavanje o moždanom udaru i važnosti tjelesne aktivnosti održala je dr. Petra Vlah Zrna, specijalistica epidemiologije iz Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije. Dr. Petra Vlah

Zrna dugogodišnja je članica i nova dopredsjednica USR-a

„Sport za sve“ Općine Donji Kraljevec, koja je zajedno s novoizabranom predsjednicom Irenom Srpak i tajnicom Ivanom Blažeka Sokač početkom ove godine preuzela vodstvo Udruge. Inicijatorica ovog događaja je Dubravka Mihoci, dugogodišnja članica Udruge, koja je istaknula kako je važno osvijestiti žene o prevenciji i posljedicama moždanog udara

te je naglasila kako crvena boja koju su nosile okupljene žene simbolizira njihovu snagu.

Također je sve prisutne pozvala na vježbanje svakog utorka i četvrtka od 19 do 20 sati u dvorani OŠ Donji Kraljevec, koje je prilagođeno svim dobnim skupinama. Nakon održanog predavanja za sve okupljene Udruga je organizirala prigodni domjenak i druženje. (sh)

Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka 25. veljače. Sretnog dobitnika 118. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. veljače. (mk)

Broj telefona:

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja

Media Novina d.o o.

Jug Mall , ul. Tomaša Goričanca 1, 4000 0 , Čak ovec

Blaženka Oršuš i Štefanija Blagus rado su pozirale sa svojom poklon-vrećicom

Članice

KARMEN KOVAČEVIĆ JAMBOR, osnivačica Plesnog studija Vivona

Najveći uspjeh su mi sretna djeca koja vole ples

Plesni studio Vivona proslavio je 40 godina postojanja u Centru za kulturu Čakovec. U ovom posebnom trenutku razgovarali smo s Karmen Kovačević Jambor, osnivačicom i voditeljicom studija. Ona nam otkriva priču o počecima studija, izazo-

vima koje su prevladali te uspjesima koji su ih dovele do nacionalne i međunarodne pozornice. Od spontanog početka u Klubu mladih do danas, Vivona je postala sinonim za kvalitetu i strast prema plesu. Više pročitajte na 3. stranici Medije. (sh, foto: at)

VIKEND VODIČ

Petak,

14. veljače

12:00

Promocija slikovnice

„Valen�novo – �ičeki se ženiju“

OŠ Sve� Mar�n

17:00

“Valen�novo s Čarlijem”

Knjižnica "Nikola Zrinski" Čakovec

18:00

Predavanje „Ars amatoriaPovijest ljubavnog umijeća“

Knjižnica i čitaonica Šenkovec

18:00

Dani poljskog filma Centar za kulturu Čakovec

18:00

Predstava

„Bajka o zlatnoj ribici“

Dom kulture Grada Preloga

19:00

Predstava

„Sve o muškarcima“

CZK Rudar Mursko Središće

Subota,

15. veljače

9:00

Razmjena sjemena Zgrada Scheier u Čakovcu

16:00

Teatar.002: Cicek i Micek Centar za kulturu Čakovec

18:00

Dani poljskog filma Centar za kulturu Čakovec

20:00

Valen�novske karaoke Klub Prostor CeZam

Nedjelja, 16. veljače

17:00

Godišnji koncert tamburaškog orkestra KUU-a Zvon Dom kulture Mala Subo�ca

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

najave

GODIŠNJI koncert KUU-a Zvon

Tamburaši spremaju spektakl

KUU Zvon iz Male Subotice ponosno najavljuje godišnji koncert tamburaškog orkestra, koji će se održati u nedjelju, 16. veljače, u 17 sati u Domu kulture u Maloj Subotici.

Pod umjetničkim vodstvom maestra Valentina Škvorca, orkestar je pripremio bogat i raznovrstan repertoar - od koncertnih tamburaških skladbi i su-

VALENTINOVO s Čarlijem Glazbena

nostalgija

za zaljubljene

Najljepše zimzelene ljubavne pjesme i ove će godine obilježiti Valentinovo u Knjižnici „Nikole Zrinski” Čakovec. Poznati radijski voditelj, urednik i strastveni kolekcionar glazbe Dragutin Molnar Čarli donosi duh retro zvuka i bezvremenskih ljubavnih hitova na glazbenu slušaonicu „Valentinovo s Čarlijem“, koja će se održati u petak, 14. veljače, u 17 sati u Auli Dječjeg odjela Knjižnice.

Posjetitelji će imati priliku uživati u evergreen klasicima, rock baladama i glazbenim uspomenama koje su obilježile generacije zaljubljenih. Ovaj glazbeni susret ujedno je i prvi u nizu slušaonica u sklopu programa „Čarlijeve večeri evergreena“, koje će se tijekom godine održavati u suradnji s Platformom za Društveni centar Čakovec. (sb)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: ISABEL CANAS: HACIJENDA

Dobitnik knjige Kako je Nevica kupovala kruh objavljene u prošlom broju je Rajka Radošević iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1535

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

POKLANJA KNJIGU

Isabel Canas: Hacijenda

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI

Tijekom svrgavanja meksičke vlade Beatrizin je dom uništen. Kada joj zgodni Rodolfo Solórzano predloži brak, Beatriz zanemaruje šaputanja o iznenadnoj smr� njegove prve supruge i odabire financijsku sigurnost.

No hacijenda San Isidro nije utočište kakvom se Beatriz nadala.

vremenih aranžmana inspiriranih folklornim motivima do bezvremenskih ljubavnih balada.

Poseban glazbeni doživljaj upotpunit će solisti tamburaš-

kog orkestra te gošće koncerta, ženska vokalna skupina KUU-a “Veseli Međimurci” iz Čakovca. (sb)

LJUBAV kroz stoljeća

Od strasti do tabua

Knjižnica i čitaonica Šenkovec povodom Valentinova organizira predavanje „Ars amatoria - Povijest ljubavnog umijeća“, koje će se održati ovog petka u 18 sati. Predavanje za odraslu publiku (18+) vodit će Darija Dunj-

ko Manhard, arheologinja i stručnjakinja za povijest društvenih običaja. Kroz intrigantne povijesne priče, otkrit ćemo kako su se ljubavni odnosi i običaji mijenjali od antičkih vremena do danas. (sb)

VALENTINOVSKE karaoke u Prostoru

Zapjevajte od srca!

Valentinovo je pred vratima, a to znači samo jedno – vrijeme je za tradicionalne Valentinovske karaoke u Prostoru. Provedite večer ispunjenu glazbom, ljubavlju i nezaboravnom zabavom, bilo da dolazite sa svojom boljom polovicom, prijateljima ili solo.

U subotu, 15. veljače, vrata se otvaraju u 20 sati, a karaoke počinju u 21 sat. Pripremite omiljene pjesme, uvježbajte glasnice i zapjevajte iz srca jer, kao i uvijek, dobra atmosfera i smijeh su zagarantirani. Ulaz je moguć uz minimalnu donaciju od 3 eura. (sb)

Ponedjeljak, 17. veljače

18:00

Dani poljskog filma Centar za kulturu Čakovec Četvrtak, 20. veljače 17:00

Program edukacije građana o sustavu civilne zaš�te Općina Kotoriba 20:00

Zagrebačko kazalište mladih (ZKM): Eichmann iz Jeruzalema Centar za kulturu Čakovec Petak, 21. veljače 10:30

Susret mama i beba Knjižnica „Nikola Zrinski" Čakovec 17:30

Promocija zbornika „Mudra knjiga smijeha"

Dvorana Scheier Čakovec 18:00

Dani poljskog filma Centar za kulturu Čakovec 19:00

Putopisno predavanje „Dom, najviši vrh Švicarske” CZK Rudar Mursko Središće

Subota, 22. veljače 14:00

Fašnik Hodošan 20:00

Superval Klub Prostor CeZam Nedjelja, 23. veljače 10:00

Fašnik

Gornji Mihaljevec 14:00

Fašnik

Sveta Marija 15:00

Maškarada Dekanovec

Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Rodolfo zbog posla otputuje u grad, a vizije i glasovi najednom preplavljuju Beatrizin san. Oči u tami prate svaki njezin korak. Rodolfova sestra Juana ruga se Beatrizinim strahovima, no zašto odbija ući u kuću noću? Zašto kuharica pali tamjan i oslikava vrata neobičnim simbolima? Što se uis�nu dogodilo prvoj Rodolfovoj supruzi?

Ova knjiga pisana je kao križanac Rebecce i meksičke gotike, koje sam volio iz različitih razloga i mislim da je ovo apsolutno točan opis priče. Također bih je preporučio svima koji vole Simone St James— ako volite njezine priče o duhovima, svidjet će vam se ova knjiga!

Ulaz je slobodan stoga ne propustite priliku za nezaboravnu glazbenu večer

Piše: Josip Šimunko Foto: Mario Golenko

Stare tradicijske fašničke maske Međimurja zadiru u nepreglednu starinu o kojoj ne znamo mnogo, ostali su samo tragovi. Najveća je vrijednost i povijesna sreća što su ljudi te stare maske u Međimurju sačuvali do danas, a time i njihove nazive, koji bi inače otišli u zaborav. Sačuvane su zato jer su našim precima bile važne, no danas sve manje znamo zašto su bile važne.

Grad Čakovec je svojim ranim početkom organizacije Međimurskog fašnika od 1964. godine, koji je upravo proslavio 60. obljetnicu, povijesno zaslužan za očuvanje tradicije i starih običaja u našem kraju. Da nema godišnjeg okupljanja maškara u Čakovcu, i manje fašničke priredbe po selima bi polako iščeznule zbog promjene načina života, jer su izgubile svoju prijašnju svrhu, a sela nemaju veće kapacitete organizacije.

Danas je „Međimurski fašnik“ u Čakovcu već impozantna manifestacija koja putem medija stiže u gotovo svaki dom, ne samo u Hrvatskoj, već i mnogo dalje. Postalo je samorazumljivo da je kulturni identitet važan dio zajednice, pa je sve više napora da se dio starih običaja, mitova i umijeća izrade sačuva za buduće generacije kao nematerijalna baština kraja. Nositelji maski nazivaju se maškuri, naphanci, baukači, mugači (krava muče), kugači, gotovo svako mjesto ima svoj naziv za „svoje maškure“. Maske su dakako najvažniji element maškara, no važan je i njegov izgled i priprema. Samo naziv maske diktira način oblačenja i ponašanja nositelja maske, kojeg zovemo maškur (od riječi maska) kao općom imenicom.

Osnovna podjela međimurskih fašničkih maski

Etnolozi međimurske maske po obliku i upotrebi najčešće dijele na tri vrste: antropomorfne, antropo-zoomorfne i zoomorfne. No ta je podjela univerzalna, u Međimurju su to zapravo redovi starih maski, no postoje važne maske i izvan te uvjetne podjele. Antropomorfne maske u našem kraju narod u Međimurju zove lafre ili larfe (obrazine), a predstavljaju ljudski muški ili ženski lik, poput maske babe i djeda, cigana ili ciganice u Turčiću, ili pak maske smrti. Drugu skupinu maski s antropomorfnim i zoomorfnim ljudskim i životinjskim dvojakim obilježjima narod zove lampe. Te su maske i najčešće. Te maske djelomično također imaju ljudski lik, no dodan im je gubec i rogovi. To su i najčešće drvene maske, najpoznatije su Lampa birkon i Lampa krava, Lampa koza, no u prošlosti je lampi bilo mnogo više vrsta. Tako su u zapisima poznate lampe: Lampa ćuk, Lampa žaba, Lampa svinja, Lampa ščuka, Lampa roda i Lampa raca. Maske lampe najčešće nose maškare naphanci ili jednostavno maškuri, koji se obuku u široku bijelu odjeću koja se prije punila slamom. Podvarijanta naphanci su maškuri koje etnolozi zovu medvedi s obrnjenim ovčjim kožusima, koji su također naphanci. Razlog za to je važna uloga medvjeda u mitologiji starih. Treća skupina međimurskih maski je po obliku zoomorfna sa životinjskim obilježjima, u tu skupinu spadaju maske čaplje i rode.

Sve te tri skupine maski u Međimurju su zapravo redovi maski. Tako lafri ima desetak vrsta, lampi možda i dvadesetak vrsta, a čaplji također desetak vrsta. Svi

USUSRET MEĐIMURSKOM FAŠNIKU 2025. GODINE

Posebni prilog

Maškare Međimurju donose zdravlje i proljeće

maskiranja za Fašnjak ili Fašnik se prenosi generacijama, a da se više točno ne zna zbog čega, osnovna svrha je već davno zaboravljena. Ostao je samo običaj koji polako iščezava kao i dobra zabava za gledatelje, odnosno predstava.

Lafre ili larfe (obrazine) predstavljaju ljudski muški ili ženski lik

Gorčka svadba nosi pečat davnina zbog svoje povezanosti s mitologijom

već znaju da su čaplje i štrki iz Podturna, a lampe, lafre i naphanci iz Turčišća, Domašinca Zasadbrega i drugih mjesta. Osim tih najčešćih rodova starih maski, postoje i stare sačuvane skupe i pojedinačne maske koje plijene svojom autentičnošću. Pojedinačne maske su na primjer selnički Pikač. Zapravo postoji veliki i mali Pikač i ženski oblik Pikača, što su novije varijante, dok je Sejnov Ded iz Svetog Martina na Muri gotovo već zaboravljen.

U suvremeno doba pojavljuje se i mnogo skupina maškara jer svako mjesto ima neke svoje varijante maskiranja. Tu treba razlikovati stare skupine, na primjer Gorčku svadbu koja nosi pečat davnina zbog svoje povezanosti s mitologijom, kao i slične druge skupine svadbi (Belička svadba, Nedelišćanska svadba, itd.) s više-manje istom tematikom. No mnogo češće su skupine maškara iz istog mjesta sastavljane od redova lampi, lafri i pojedinačnih vrsta maski. Iz Turčišća gotovo uvijek dolazi skupina maski, kako pojedinačnih, tako i skupnih, sa skrivenom mitološkom porukom, ali i dramatskom predstavom.

Danas je posjetitelju Fašnika ili Fašnjaka u Čakovcu već teško razlikovati koja

skupina nosi stariju ili noviju mitološku poruku, cilj je dobra zabava. U tom kaotičnom okružju, skupine maškara najčešće iz istog mjesta, iako s tradicionalnim maskama, više ne moraju nositi mitološku poruku, osim one osnovne: zaštite zdravlje od zlih duhova i dozivanja proljeća. Ustvari, riječ je o običaju maskiranja za Fašnjak ili Fašnik koji se prenosi generacijama, a da se više točno ne zna zbog čega, osnovna svrha je već davno zaboravljena. Ostao je samo običaj koji polako iščezava. Starost međimurskih maski Prva krava ili bik pripitomljeni su prije deset tisuća godina na Kreti. Domaće životinje značile su za onoga tko ih posjeduje pravo bogatstvo, pa je zaštitna funkcija za zdravlje životinje i ljudi bila važan dio obreda. Zanimljivo je da se nigdje u Međimurju ne spominje Lampa bik, već samo krava. Očito je da je krava bila mnogo važnija od bika jer je davala mlijeko, prvotno je svakako najvažnije bilo pripitomljeno govedo ili bik, sudeći po mnogim legendama o biku. Moguće je da je svetost s bika prešla na kravu u nekom kasnijem vremenu. Još i danas u Indiji štuju svete krave, dok o biku postoji

niz legendi, no ne i kod nas. Staroslavenski bog stoke i bogatstva bio je bog Volos ili Veles, ujedno i bog podzemnog svijeta, stalno u sukobu s Perunom, vrhovnim bogom starih Slavena.

Voljnjak i maska Pikač I pčela je domaća životinja, ako se pripitomi. Međimurska kajkavska riječ „volnjak“ koja znači pčelinjak, dolazi od vol, ili pak od imena boga Volosa ili Velesa, koji je staroslavenski bog bogatstva i stoke. Uostalom, pčele se nalaze u sredini staroslavenskog i starohrvatskog stabla svijeta. Strah od propasti svijeta

Stare drvene maske nisu se nosile za Fašnjak iz obijesti i zabave, već zbog dubokog straha od propasti svijeta za vrijeme takozvanih prekobrojnih dana u godini, u razlici lunarnog i sunčanog kalendara te radi zaštitne funkcije od zlih sila. Prekobrojni dani su vrijeme čaranja i raznih društvenih devijacija u starom rodovskom društvu, kad je stara godina odlazila, a nova još nije stigla. Mnogo ranije vjerovalo se da su se sve mrtve duše iz podzemnog svijeta u tih dvanaest ili trinaest prekobrojnih dana, okupljale kod

Običaj

Međimurski nazivi

PREKOBROJNIH DANA

U GODINI su:

• Vrteča sreda

• Tusti četrtek,

• Plantavi petek,

• Čokljava subota,

• Fešenska nedelja,

• Fašenski pondelek (Žene idu po kvasa, dan prije Fašnika).

Maškuri lampe birkoni s rekvizi�ma, a u sredini maškur vrag s lafrom, obrazinom i karakteris�čnim crvenim jezikom

svojih obitelji i rodova pod maskama, koje se nisu smjele skinuti. Razlog okupljanja i mrtvog dijela obitelji ili roda bio je jasan – što jača obitelj ili rod bili su nekad jako važni. Čini se da ni danas potreba za maskiranjem nije nestala, biti netko drugi danas u doba moderne tehnologije je gotovo uobičajeno.

Red maski lampi

• Lampa krava iz Turčišća

• Lampa birkon iz Turčišća (birkon je ovan)

• Dječja lampa birkon iz Turčišća

• Lampa birkon iz Domašinca

• Lampa krava iz Kvitrovca

• Lampa krava iz Dekanovca

• Lampa krava iz Zasadbrega

• Lampa birkon iz Podturna

• Lampa žaba iz Male Subotice i Svete Marije

• Lampa jelen iz Turčišća, Podturna, Dekanovca

• Lampa jelen iz Domašinca

• Lampa raca

• Lampa ščuka

• Lampa čuk iz Dekanovca

• Krave iz Novog Sela na Dravi (moderna verzija)

Red maski lafri

• Lafra Baba - Babja skopana lafra iz Turčišća

• Lafra Deda iz Turčišća

• Lafra Cigan

• Lafra Ciganica

• Smrt s kosom i zubima od repe (obojeno lice)

• Drvena lafra Smrt s kosom

• Lafra kanas

• Lafra vrag

Skupne maske iz

Turčišća i Međimurja

• Maškur lampa birkon s kozom (prije Deda s kozom s dugom bradom)

• Deda i Baba kao par

• Cigan i Ciganica s laframa kao par

• Dupli Ded/Baba

• Ded i Baba na kotaču

• Maškuri lampe s ornicama

• Deva s pratnjom

• Konj iz Turčišća

Red maski čaplji iz

Podturna

• Čaplja krava

• Čaplja birkon

• Čaplja koza

• Čaplja

• Čaplja jelen

• Dječja maska čaplja ili štrk (roda)

• Čaplja štrk

Pikači iz Selnice

• Veliki Pikač

• Mali Pikač

• Pikačica

Sejnov Ded iz Svetog Martina na Muri

• Odrasli Sejnov ded

• Mali Sejnov ded

Preokrenuti svati

• Gorčki svati (Svati iz Goričana)

• Belička svati (Svati iz Belice)

• Svati iz Podturna

• Dječji svati

Novije maske temeljem starih legendi

• Svetomarski Krampusi

• Pozoj iz Čakovca

• Pozoj iz Svetog Jurja na Bregu

• Pesjanek iz Preloga

• Cimeri iz Murskog Središća

• Krave iz Novog Sela na Dravi, moderna verzija

• Naphanci (napuhanci) iz Nedelišća

Novi načini maskiranja

• Umjetničke maske

• Zabavne i društvene maske

• Dječje maske

• Povijesna alegorijska kola raznih vrsta

Čaplje i štrki su iz Podturna

Maškuri lampe s ornicama zaoravaju brazdu oko sela kako bi se selo zaštitilo od nečistih sila i čaranja

Tko tu kome predaje vlast? Moderni simbol promjene godišnjeg ciklusa kad se godina mijenja, stara odlazi, a nova za koju još ne znamo kakva će biti tek dolazi je i danas svima pred očima, no više se ne zna što on zapravo znači. Riječ je o tome da se na početku Fašnjaka predaju ključevi grada maškarama. Drugim riječima, predaje se vlast maškarama i njihovim ludorijama. Tko tu kome predaje vlast? Danas je jasno, gradonačelnik grada predaje vlast meštru od maškara. No tko je zapravo gradonačelnik? Preneseno asocijativno, nitko drugi nego mitološki vrhovni staroslavenski bog Perun. Čak i današnji moderni ljudi na Fašnjaku samo ponavljaju predajom ključeva stvarnog grada nered umjesto reda, točnije staroslavenski mit iz davne prošlosti o kružnom tijeku godine. O tome kakva će biti godina ne može se odlučiti bez borbe Peruna i Velesa i ishoda magijskih i obrednih postupaka u vrijeme takozvanih prekobrojnih dana, nazivaju ih i divlji dani ili divlje noći, a traju dvanaest ili trinaest dana. Kršćanstvo ih je kasnije paci�iciralo i pretvorilo u takozvane svete dane, koji traju od Badnjaka do Tri kralja. No običaji su ostali do danas, nisu se mogli iskorijeniti.

I danas se za vrijeme fašničkih ophodnji u Međimurju pjeva: - Tu ze len, tu za len, tu za masno zelje, Fašnik se je oženil, Pepelnicu zaručil - uz želju za plodnost. Postavlja se pitanje tko je Fašnik, a tko Pepelnica i zašto odjednom spoj pretkršćanskog i kršćanskog?

Zašto bi se Fašnik ženio za Pepelnicu i je li na djelu skriveno pretkršćansko vjerovanje? Do danas se smatra da je riječ jednostavno o vremenskoj crti, Pepelnica dolazi iza Fašnjaka, no čini se da se iza toga krije dublji pretkršćanski sloj. Kršćanstvo nikako nije moglo pristati na osnovu stare vjere, preokretanje godine na način magijskih obreda. Zbog svoje tvrdokornosti elementi stare vjere postali su dijelom narodni običaji upravo zahvaljujući kršćanstvu. (tekst djelom prenesen iz knjige u rukopisu „Stare maske Međimurja“ istog autora)

ČAKOVEC, petak, subota i nedjelja, od 28. veljače do 2. ožujka Međimurski fašnik okupit će sve tradicionalne maske

Fašničko ludilo, Međimurski fašnik u Gradu Čakovcu, trajat će tri dana. Maškare će gradom zavladati već u petak 28. veljače i to za one najmlađe. Naime, u 16 sati u središtu grada održat će se mali jaslički fašnik. Drugi dan, u subotu u 10 sati, gradom će prodefilirati vrtićki mališani za koje se organizira i besplatno oslikavanje lica te fašnički plesnjak Rasplesane maske. Veliko finale događa se u nedjelju 2. ožujka u 15 sati kada se održava Tradicijski fašnik na kojem će se birati najbolje maskirana grupa, a navečer slijedi fašnička fešta Med maskama.

GARDINOVEC, subota, 15. veljače Povorka, kuhano vino i krafne

Gardinovec svoj fašnik organizira 15. veljače u 15 sati. Već po tradiciji, naseljem će prodefilirati fašnička povorka koju će u središtu naselja dočekati kuhano vino i krafne.

ZASADBREG, subota, 15. veljače Mimohod fašničkih grupa i bogata tombola

Fašnik u Zasadbregu održava se u subotu, 15. veljače, Mimohod fašničkih grupa pješice kreće u 16 sati, nakon kojeg vas očekuje ples, zabava i bogata tombola.

BELICA, subota, 22. veljače Fašniku će suditi za sve nevolje

U Belici će se fašnjak održati u subotu, 22. veljače u 15 sati. Najprije će kroz naselje proći fašnička povorka koja će se zaustaviti kod tamošnjeg društvenog doma. Tamo će se spaliti fašnik i nastavit će se zabava uz kuhano vino, čaj, krafne te TS Zrin.

HODOŠAN, subota, 22. veljače Najbolje maske osvajaju vrijedne nagrade

Fašnička povorka kreće 22. veljače 2025. g. u 14 sati s prostora „trokuta” na ulazu u Hodošan, na cesti Donji Kraljevec – Hodošan. U pratnji Puhačkog orkestra Općine D. Kraljevec, mimohod kreće Glavnom ulicom do stadiona gdje će biti centralni dio manifestacije. Sve prijavljene grupe bit će predstavljene na postavljenoj bini kako bi prosudbena komisija mogla izabrati najbolje maske. Za sve će sudionike biti osigurane krafne i topli napitci.

NEDELIŠĆE, subota, 22. veljače Izbor najboljih maski, a nakon toga ples

Nedelski fašnik održava se u subotu, 22. veljače. Okupljanje prijavljenih fašničkih grupa je u 14:30, a povorka kreće u 15 sati. Povorka ide od Trga Republike, ulicama Nedelišća do MESAP-a, a tada slijedi čitanje optužnice i spaljivanje Fašnika. Nakon predstavljanja maskiranih

FAŠNJAK MeđiM 2025.

FAŠNJAK U MEĐIMURJU 2025.

skupina, slijedi proglašenje najboljih, dodjela nagrada i ples pod maskama.

DEKANOVEC, nedjelja, 23. veljače Maškarada uz pjesme

Limene glazbe

U Dekanovcu će se u nedjelju, 23. veljače, održati tradicionalna maškarada. Program započinje u 15 sati, a sudionici će se okupiti ispred Doma kulture Dekanovec u 14:30, odakle će krenuti mimohod kroz naselje. Nakon povorke, posjetitelje očekuje druženje uz kuhano vino, krafne i nastup Limene glazbe Dekanovec.

GORNJI MIHALJEVEC, nedjelja, 23. ožujka Povorka dječjih maškara i druženje

Fašnik u Gornjem Mihaljevcu planiran je za nedjelju 23. veljače, s početkom u 10 sati. Riječ je o dječjem fašniku na kojem će sudjelovati vrtićarci te mažoretkinje Udruge Luna. Povorka će krenuti od Doma kulture pa sve do Parka Mladost, gdje su predviđeni nastupi klinaca i mažoretkinja te druženje.

SVETA MARIJA, nedjelja, 23. veljače Krafne i pečene ribice za sve

Okupljanjem u Donjem Mihaljevcu u nedjelju 23. veljače u 14 sati započinje fašnička fešta u Općini Sveta Marija. Povorka kreće potom prema Osnovnoj školi Sveta Marija i zaustavlja se ispred Doma kulture. Tamo pak se priprema čaj, kuhano vino, krafne te dodatna ponuda po-

put pečenih ribica. Spalit će se i fašnik te birati najljepša maska.

DOMAŠINEC, subota, 1. ožujka Lafre i ove godine preuzimaju ulice

U Domašincu će 1. ožujka započeti veseli fašnički program. Povorka kreće u 15 sati od groblja i završava kod Društvenog doma gdje će sudionici imati priliku predstaviti svoje maske prije ulaska. Nakon povorke slijedi zabava uz glazbu i druženje, a za odličnu atmosferu pobrinut će se Grupa Vulkan.

DRAGOSLAVEC, subota, 1. ožujka Povorka maškara na traktorima

Fašnik u Dragoslavcu održava se u subotu, 1. ožujka, s početkom u 13 sati. Maškare se okupljaju kod Doma kulture u Dragoslavcu. Povorka traktora i maškara kreće od Doma kulture i slijedi rutu kroz općinu.

KOTORIBA, subota, 1. ožujka Zabava za velike i malene

U subotu 1. ožujka u Kotoribi će se održati veliki fašnik za odrasle. Povorka kreće u 14 sati ispred stolnoteniske dvorane i prolazi kroz mjesto do tržnice, gdje će oko 15 sati maškare predstaviti svoje maske, te će biti proglašena najbolja maska. Fašničko veselje nastavlja se u nedjelju, 2. ožujka, kada će se od 16 sati u stolnoteniskoj dvorani održati dječji fašnik.

MALA SUBOTICA, subota, 1. ožujka Zabava uz općinske Puhače

Tradicionalna fašnička povorka formirat će se u subotu 1. ožujka u 15 sati i krenut će od Palovca do središnjeg trga u Maloj Subotici. Tamo će ih dočekati krafne, kuhano vino i slijedi zabava uz Puhački orkestar Općine.

MURSKO SREDIŠĆE, subota, 1. ožujka Velika i mala fašnička povorka i spaljivanje fašnika

Serjojnski fašnik u Murskom Središću održat će se u subotu, 1. ožujka. Fašnički mimohod počinju male maškare dječjim fašnikom u 13:30, a velika fašnička povorka kreće u 15 sati. Predstavljanje fašničkih skupina bit će na platou ispred zgrade gradske vijećnice, a nakon spaljivanja Fašnika, fašničko slavlje se nastavlja u Sokolskom domu.

PODBREST, petak, 1. ožujka Fašnička zabava uz ples srca

U Općini Orehovica po tradiciji Udruga mladih Podbrest organizira Fašničku zabavu 1. ožujka. Zabava će početi u 19 sati u Društvenom domu uz ples srca, zabavu i tombolu. Za glazbu i dobro raspoloženje pobrinut će se Fortuna bend.

STRAHONINEC, subota, 1. ožujka

Spaljivanje Fašnika i zabava uz ples

Strahoninski fašnik održava se u subotu, 1. ožujka. Početak povorke je u 13:45 ispred zgrade Općine. Nakon povorke slijedi spaljivanje Fašnika, a potom i fašnička zabava uz ples. Za sve sudionike su osigurane krafne, kobasice, hrenovke i piće.

DONJA DUBRAVA, nedjelja, 2. ožujka Vrabec će optužiti Fašnika

Fašnik se u Donjoj Dubravi održava u nedjelju, 2. ožujka 2025. godine, s početkom u 14 sati. Povorka kreće već tradicionalnom rutom, a u dvorište Zalan vraća se do 15:30 sati, gdje će se uz čitanje vrapca održati i spaljivanje „Fašenka“.

Okupljanje djece te biranje najljepše dječje maske održat će se u prostorijama KUD-a „Seljačka sloga“ u 14:30 sati. Nakon čitanja vrapca i spaljivanja fašenka, druženje se nastavlja u prostorijama NK-a Dubravčan uz jelo, piće i glazbu te su na druženje pozvani svi.

PRELOG, nedjelja, 2. ožujka Povorka maskiranih ide središtem grada

Fašnička povorka Prelogom će proći u nedjelju, 2. ožujka. Nakon fašničke povorke skupine će se predstaviti na Trgu Slobode ispred Doma kulture. Vrhunac manifestacije biti će suđenje Fašnjaku. Program počinje od 14 sati okupljanjem na Trgu Slobode kod Doma kulture Grada Preloga, a nastavlja se fašničkom povorkom ulicama Preloga.

ŠTRIGOVA, nedjelja, 2. ožujka Fašenska nedela uz kulturno-umjetnički program

Fašenska nedela održat će se, tradicionalno, 2. ožujka. U 14 sati zakazana je povorka od Društvenog doma do centra Štrigove, a nakon toga slijedi kulturno-umjetnički program. Kao i svake godine,

dijelit će se besplatne krafne, topli čaj i kuhano vino.

SELNICA, utorak, 4. ožujka Povorka školaraca i vrtićaraca

Održat će se u OŠ Selnica u utorak, 4. ožujka, a sudjelovat će osnovna škola, područne škole i dječji vrtići Leptirić i Selnički zvončići. Povorka kreće u 15 sati te ide kroz selo, mimo autobusne stanice i natrag do OŠ gdje će se održati ples pod maskama i kratki program za djecu. Predviđeno trajanje programa je sat i pol.

SVETI MARTIN NA MURI, utorak, 4. ožujka Dječja fašnička povorka uz krafne

U centru Svetog Martina na Muri održat će se prigodan fašnički program u utorak, 4. ožujka, s početkom u 12 sati. U fašničkom druženju sudjelovat će djeca iz OŠ Sveti Martin na Muri i mališani iz dječjih vrtića s područja općine. Dijelit će se krafne i topli čaj. Svi ste dobrodošli.

VRATIŠINEC, utorak, 4. ožujka Susret vrtićkih i školskih maškara

U Vratišincu će na sam Fašnik, u utorak 4. ožujka, u 14:30 sati učenici nižih razreda OŠ Dr. Vinka Žganca proći u fašničkoj povorci od škole do Dječjeg vrtića Srčeko. Tamo će se susresti s vrtićkim maškarama, a moći će ih pogledati mame, tate, tete, bake, djede i svi zainteresirani. Zajedno će se proveseliti uz krafne.

NEVENKA DOBRANIĆ iz Murskog Središća

Krafne pečem po starom, domaćem receptu koji sam naslijedila od bake

Da bi krafne savršeno izgledale i imale pravi, domaći okus i miris, potrebne su godine uvježbavanja i usavršavanja kako bi se postiglo željeno savršenstvo

Veljača je mjesec u kojem počinju dani karnevala i fašničkih veselica, a opće je poznato da nema pravog veselja bez �inih, domaćih krafni. Zbog toga mu se veselimo, ne samo zbog maski i veselih povorki, već i zbog slatkih mirisnih krafni koje s Fašnikom idu ruku pod ruku. Pečenje krafni nije jednostavno kako se na prvi pogled čini. Da bi one izgledale i imale pravi, domaći okus i miris, potrebne su godine uvježbavanja i usavršavanja, kako bi se postiglo savršenstvo. Tradicija konzumiranja krafni za Fašnik ima u Međimurju duboke korijene jer su krafne nekada bile simbol obilja. Razlog tome je što su sastojci potrebni za njihovu izradu bogati: brašno, šećer, jaja i maslac nekada su bili teško dostupni i ljudi su ih mogli nabaviti samo za posebne zgode kao što su blagdani.

Domaće krafne

Tradicija konzumiranja krafni za Fašnik ima u Međimurju duboke korijene jer su krafne nekada bile simbol obilja

SASTOJCI: PRIPREMA:

(za oko 30 komada krafni)

• 1 kg glatkog brašna

• 1 cijelo jaje

• 4 žumanjka

• ½ dl ruma

• 5 – 6 žlica šećera, po želji

• 1 vanilin šećer

• limunova korica

• 1 mala žličica soli

• 1 kvasac

• 4 dl mlijeka

• 75 g maslaca

• 1 l ulja za prženje

Krafne su, s druge strane, nagoviještale skoru korizmu i odricanje, pa je uživanje u njima pred samu korizmu predstavljalo svojevrsni oproštaj od gastronomskih užitaka za vrijeme koje će uslijediti. Najavljuju i kraj zime te početak proljeća koje nosi obilje i bogate plodove.

Tu za repu, tu za len, tu za masno zelje

U različitim krajevima Hrvatske, krafne se mogu nazvati i drugim imenima, kao što su "fritule" ili "pufnice", ovisno o regiji. U Slavoniji i Baranji, krafne su obavezne i na svakom kolinju kao desert nakon teškog rada po hladnom vremenu. Krafne su omiljene među svim generacijama, a tijekom Fašnika mnoge se kuharice često natječu u tome tko će napraviti najsočnije i najukusnije krafne.

Fašničke krafne često dolaze u različitim oblicima – od jednostavnih

okruglih, bez punjenja, do punjenih varijanti, poput onih s džemom, kremom ili čokoladom. U vrijeme naših baka, krafne su se pekle kao nagrada maškarama koje su obilazile kuće i pjevale tradicionalnu međimursku dječju pjesmicu - Tu za repu, tu za len, tu za masno zelje.

Krafne kao nagrada za male maškare

Običaj pečenja krafni stoga se već više od stoljeća održava, ne samo zbog konzumiranja ove nezaobilazne slastice, već i zbog obiteljskog okupljanja, posjećivanja rodbine i zbog slatkog iznenađenja u obliku malih maškara koje taj dan posjećuju svoje bake i djedove, tetke, stričeve ili kumove.

svaki dan nešto drugo, domaće, po obiteljskim receptima. Na našem se stolu često nađe bujta repa, razna variva od zelja i graha, zdigani kolači, pretepeni grah, zlevanke i sve što god ukućani požele. U istoj kući s nama živi i kćer sa svojom obitelji, pa nema bojazni da će nešto od hrane ostati, jer i unuke vole moja jela. To me raduje i zbog toga mi nije nikakav problem ostati uz štednjak koliko je god potrebno.

U manjoj posudi pomiješati kvasac s 1 dl toplog mlijeka i 1 žličicom šećera. Ostaviti da se kvasac digne. U posebnoj zdjeli izmiksati jaje, žumanjke, vanilin šećer i šećer. Dodati brašno, rum, limunovu koricu, sol i rastopljeni maslac. Zamijesiti i ostaviti na toplom da se tijesto diže oko jedan sat. Smjesa za krafne se mora udvostručiti. Tijesto zatim staviti na podlogu i razvaljati na debljinu od oko 1 centimetar. Pomoću takozvanog obruča za krafne ili obične čaše režu se okrugli oblici od tijesta. Na štednjaku pripremiti ulje koje mora dostići temperaturu od 170 stupnjeva. Količina ulja mora biti dovoljna da krafne u njoj plivaju, odnosno, da ne “sjednu” na dno posude. Kad krafne stavimo na ulje (obavezno provjeriti je li ulje dosta vruće - može se u njega uroniti kuhača i pratiti kad se oko nje nahvataju mjehurići ulja) treba posudu u kojoj se krafne peku poklopiti na dvije do tri minute. Posuda se poklapa kako bi krafne imale dovoljno topline da dobiju lijep volumen, jer će se u nedostatku topline spustiti. Kod stavljanja krafni na vruće ulje, važno je da se strana krafne koja je bila na podlozi na kojoj se krafna dizala, u ulju stavi s gornje strane, znači da se dosadašnje dno krafne prilikom pečenja ne uroni najprije u ulje, nego tek kod okretanja.

Nevenka Dobranić iz Murskog Središća za nas je pripremila upravo savršene, domaće krafne koje je naučila peći promatrajući i učeći od svoje bake i mame. Ispričala nam je i o običajima kojih se sjeća iz svog djetinjstva koje je provela u Svetom Martinu na Muri te kao su se krafne pekle i kada su se konzumirale.

Nakon što smo krafnu pekli par minuta, okrenemo je i pečemo još dvije do tri minute na drugoj strani. Kad je krafna crvenkasta, izvadimo je iz ulja i odložimo na papirnati ubrus kako bi se iscijedio višak masnoće.Hladne krafne posipati mljevenim šećerom, a po želji mogu se puniti pekmezom ili čokoladnim punjenjem.

- U mom djetinjstvu, ispričala nam je Nevenka, krafne se nisu pekle s maslacem, već sa svinjskom masti. Zbog toga su bile zabranjene na Pepelnicu kad je post najvažniji. Jeli smo ih samo na Fašnik, u utorak, i nismo ih se mogli dovoljno najesti. Otkako je maslac zamijenio svinjsku mast, krafne se mogu jesti stalno, pa je to mnogima donijelo olakšanje, u smijehu nam je rekla.

Nevenka je po struci frizerka i mnogi je ljudi poznaju iz frizerskog salona u sklopu Hotela Park u Čakovcu gdje je dugo radila. Sada je u mirovini već nekoliko godina i to joj daje priliku da se posveti obitelji pošto sada ima više slobodnog vremena.

- Moja obitelj jako voli sva domaća jela, pa zbog toga imam volje kuhati

Tajna je u sobnoj temperaturi, dovoljno toploj sobi i puno mjesta Kad su u pitanju krafne, kod Nevenke, ali i kod svih pravih međimurskih “gazdarica” nema mjesta za pogrešku. Svi sastojci moraju biti na sobnoj temperaturi, a soba mora biti dovoljno topla da se tijesto savršeno digne. Potrebno je i dovoljno mjesta, pa ukućani moraju otići iz kuće, kako bi kuhinja bila slobodna, da Nevenka dobije što više prostora za izradu svojih savršenih krafni. Kad su �ine, domaće krafne pečene, nestanu u tren oka, pa se nerijetko u veljači peku i nekoliko puta tjedno, da bi želja bila ispunjena, a glad za krafnama utažena. - U mojoj obitelji, ispričala nam je Nevenka na kraju, pridržavali smo se svih običaja, pa tako i onih u vrijeme poklada, odnosno Fašnika. U četvrtak se, nakon pepelnice, uvijek jelo “masno zelje”. Riječ je o zelju koje se kuhalo sa slaninama, a koje još i danas rado pripremam. Tradicija mi je važna i pokušavam je prenijeti na svoju kćer i unuke.

U slobodno vrijeme, Nevenka se rado posvećuje humanitarnom radu i pomaganju ljudima – aktivna je članica Caritasa u Murskom Središću, gdje provodi mnogo sati radeći ono što je ispunjava srećom. Kad se želi opustiti, najradije izađe u dvorište i vrt, a povrće koje uzgoji dovoljno je za cijelu njenu veliku obitelj.

Piše: Aleksandra Sklepić

Posebni prilog

Nevenka s domaćim krafnama koje priprema po obiteljskom receptu

RAZGOVOR S Karmen Kovačević Jambor, voditeljicom plesnog studija Vivona, povodom 40. rođendana

Ples teče mojim venama!

- Nakon što se Klub mladih ugasio, osjetila sam potrebu nastaviti plesni rad. Tako je 1993. godine nastao Plesni studio Vivona, s ciljem podučavanja modernog plesa za najmlađe polaznike, ispričala nam je Karmen

Piše: Ana Toplek

Plesni studio Vivona proslavio je četiri desetljeća postojanja i to 1. veljače u Centru za kulturu Čakovec. Tim povodom razgovarali smo s Karmen Kovačević Jambor, osnivačicom i voditeljicom studija, koja je podijelila priču o njegovim počecima, izazovima, uspjesima te planovima.

Danas Plesni studio Vivona okuplja više od stotinu plesača podijeljenih u dobne skupine. Trenerice su: Melani Novinić, Antea Božić, Karmen Kovačević Jambor, Nela Pečarko i Sara Kovačić

Od sporta do plesa

Karmen nam otkriva kako je njezin plesni put započeo potpuno spontano. - Oduvijek sam se bavila sportom. Dolazim iz sportske obitelji i trenirala sam rukomet. Kao mlada, redovito sam odlazila na plesnjake i bila članica

Plesne skupine Kluba mladih Čakovec koji je djelovao do 1992. godine. Sve je počelo u Klubu mladih pri Centru za kulturu, tada poznatom okupljalištu za mlade. Slični klubovi postojali su u nekoliko gradova i međusobno su surađivali, kaže nam Karmen.

Prijelomni trenutak dogodio se kada je Robert Tkalčec, tadašnji voditelj Kluba mladih, okupio tim suradnika za organizaciju kulturno-umjetničkog programa. Među njima se za ples javila i Karmen, zajedno s prijateljicama Žaklinom, Stankom, Tanjom i nekolicinom drugih. Skupina je za svoj prvi nastup uzela ime Štruklice, ali inicijalna ideja jednokratnog nastupa ubrzo se pretvorila u dugogodišnji projekt.

- Nakon što se Klub mladih ugasio, osjetila sam potrebu nastaviti plesni rad. Tako je 1993. godine nastao Plesni studio Vivona, s ciljem podučavanja modernog plesa za najmlađe polaznike, ističe naša sugovornica.

- Ples teče mojim venama! Još uvijek vodim tri plesne skupine tjedno i ne žalim

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 26.2.2025. u CineStaru Varaždin.

se. Uvijek sam optimistična i s punim srcem i ljubavlju idem dalje. Moja strast za plesom traje godinama i kroz trud, radionice i edukacije ostvarila sam rezultate koje sam si zacrtala, istaknula je Karmen.

- Još uvijek vodim tri plesne skupine tjedno i ne žalim se. Uvijek sam optimistična i s punim srcem i ljubavlju idem dalje, ističe Karmen

Kako bi unaprijedila svoje znanje, upisala je edukacije u Školi Ane Maletić u Zagrebu, završila program dječjeg plesnog stvaralaštva te sudjelovala na brojnim plesnim radionicama i seminarima raznih tehnika.

Vivona na nacionalnoj i međunarodnoj sceni

Danas je Vivona sinonim za uspjeh u plesnom svijetu. Nastupali su na brojnim televizijskim emisijama, kao i na festivalima i natjecanjima u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Slovačkoj, Mađarskoj i Italiji.

Ponosni su što su jedini plesni studio koji je sudjelovao na svim državnim susretima i najvažnijim plesnim festivalima u Hrvatskoj, uključujući TREPS.

- Sve osvojene nagrade i priznanja dokaz su predanog rada, ali najveći uspjeh su sretna djeca koja vole ples i stvaraju umjetničke predstave – zbog sebe, svojih roditelja i društva, dodaje. Veliku pomoć u radu Karmen ima od mladih trenerica pedagoškog usmjerenja, koje su često njezine bivše učenice. - Divno je surađivati i učiti od drugih. Organizirali smo brojne plesne radionice i edukacije s domaćim i stranim pedagozima. Posebno mi je draga suradnja s Editom Gorski, poznatom plesačicom iz Čakovca, koja je svoje prve plesne korake napravila upravo u Vivoni. Sada zajedno radimo na plesnim edukacijama, govori nam u nastavku. Osim natjecanja i nastupa, Vivona se istaknula i kroz humanitarne projekte, u kojima uvijek rado sudjeluju. Također, njihov rad imao je velik utjecaj na plesnu scenu u regiji, jer su pomogli u osnivanju Ča-

Uz moto „Daj sve od sebe u poslu kojeg voliš”, Karmen je uspjela zapečatiti čakovečku scenu brojnim nastupima i predstavama

kovečkih mažoretkinja, kao i mažoret sastava u Murskom Središću, Domašincu i Donjem Kraljevcu.

Osim natjecanja i nastupa, Vivona se istaknula i kroz humanitarne projekte, u kojima uvijek rado sudjeluju

- Već 40 godina radim s djecom koja se vole kreativno izražavati kroz ples i glazbu. Iako sam po struci pedagoginja, odlučila sam se u potpunosti posvetiti podučavanju plesa. Na tisuće djece je prošlo kroz našu školu, a prakticiramo i razne oblike treninga, ponekad i zajedničke treninge s roditeljima, kaže ova strastvena plesačica.

Četrdeset godina predanog rada

Obljetnica od četiri desetljeća za Vivonu nije samo brojka – ona predstavlja generacije djece i mladih, bezbroj osmišljenih koreogra�ija, tisuće izrađenih kostima i nebrojene sate provedene u dvorani.

VODE VAS U KINO KAKO DO

Dobitnik ulaznica za film: Mihael Marciuš DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

- Disciplina je uvijek bila prisutna u mom životu. Uz moto „Daj sve od sebe u poslu kojeg voliš”, uspjela sam zapečatiti čakovečku scenu brojnim nastupima i predstavama. Ova obljetnica nije kraj – to je samo još jedan korak u nastavku naše plesne priče, zaključuje Karmen.

S obzirom na energiju i predanost Karmen Kovačević Jambor, sasvim je jasno da Vivona ima svijetlu budućnost i da će još dugo inspirirati mlade generacije plesača.

Tetovirani

Karmen uz trenerice iz Plesnog studija Vivona, foto: Mario Golenko

Čakovečka špica

Rajka,

Malenoj Dijani je najljepše kad ju deda Toni

Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko

Zdenka u crvenom ukrala je svu pažnju na subotnjoj špici

nosi

Karla i Lorena

Dinka i Gizmo u šetnji

Kožna jakna i bordo boja izvrsno se slažu

Šarenim kišobranom pro�v sivila

NOGOMET

3. NL SJEVER nastavlja se odigravanjem zaostalih utakmica

Međimurski derbi otvara proljetni dio

Napomenimo da će i u proljetnom dijelu Nedelišće kao domaćin sve utakmice igrati u Čakovcu zbog radova na svojim Tratama

Piše: Miljenko Dovečer

U međimurskom derbiju u Čakovcu, Nedelišće je domaćin Rudaru, a u Domašincu Dinamo ugošćuje Pitomaču. Treći zaostali susret igraju u Varaždinu Varteks i Koprivnica. Nogometaši Rudara i u trećoj pripremnoj utakmici zabilježili su pobjedu. Ovaj put su bili uvjerljivi u gostima kod slovenskog trećeligaša Avto Rajh Ljutomera. S novim trenerom Damirom Zeljkom na terenu s umjetnom travom u Radencima, Rudar je izborio visoku i zasluženu pobjedu rezultatom 2:6 i bio apsolutno bolja momčad na terenu. Za Rudar sezona počinje ove subote kada u zaostaloj utakmici 15. kola 3NL Sjever gostuju u Čakovcu protiv ekipe Nedelišća. Napomenimo da će i u proljetnom nastavku Nedelišće kao domaćin sve utakmice igrati u Čakovcu zbog radova na svojim Tratama. Nogometaši Nedelišća u dvije pripremne utakmice odigrane prošli tjedan upisali su remi protiv Jedinstva (GM) i pobjedu protiv Sloge (Š). Utakmica između Nedelišća i Rudara iz Murskog Središća igra se u subotu 15. veljače na stadionu SRC-a Mladost u 14:30 sati.

Dinamo u Domašincu dočekuje Pitomaču Još jedan međimurski klub zbog loših uvjeta nije prošlu jesen odigrao utakmicu 15. kola, pa će to učiniti sutra. Dinamo je u Domašincu na Kokotovom vezu domaćin četvrtoplasiranoj Pitomači, jako iskusnoj ekipi. Nogometaši trenera Gorupića rano su počeli s pripremama za nastavak prvenstva, a jedan dio su odradili i na moru. U tadicionalnoj bazi u

KOŠARKA

TREĆA LIGA

Dvije pobjede Kotoribe!

Biogradu na Moru osim treninga odigrali su i tri kontrolne utakmice. Nažalost, u proljetni dio prvenstva idu bez bolesnog kapetana Filipa Petaka, što je u svakom slučaju veliki hendikep za ekipu Dinama. Nedostaje i ozlijeđeni pričuvni vratar Teo Krznar koji se oporavlja od operacije koljena. Domašinčani su prije nastavka prvenstva prošli vikend odigrali dvije posljednje pripremne utakmice. Prvo su u subotu s 3:1 bili bolji od ekipe ČSK Čehovec, da bi dan kasnije pobijedili imenjaka iz Palovca rezultatom 3:2. Utakmica u Domašincu između Dinama i Pitomače na rasporedu je sutra, 15. veljače u 14:30 sati.

Polet (SMnM) upisao pobjedu i poraz u kontrolnim utakmicama

Polet iz Svetog Martina na Muri, lider na tablici 3. NL Sjever, protekli tjedan odigrao je dvije pripremne utakmice te upisao pobjedu i poraz. U utakmici protiv juniora Varaždina, člana 1. hrvatske juniorske lige, nogometaši Poleta doživjeli su poraz 4:0 (2:0). No već u subotu, došli su do istovjetne 4:0 pobjede nad slovenskim ligašem, ekipom NK Odranci. Dvostruki strijelac bio je Erik Vincetić, a po jednom su

pogodili Mauro Benko i Mihael Novak. Do početka proljetnog dijela odigrat će još jednu kontrolnu utakmicu i to protiv Jedinstva iz Gornjeg Mihaljevca. Utakmica se igra sutra u Čakovcu na terenu s umjetnom travom u 12 sati.

Graničar (K) remizirao s Tehničarom iz

Cvetkovca

Graničar je u Sportskom Parku u Kotoribi remizirao u kontrolnoj utakmici s jakom ekipom Tehničara iz Cvetkovca. U vrlo dobrom i dinamičnom susretu gledatelji su vidjeli četiri pogotka, utakmica je završena 2:2, a svi golovi postignuti su u prvom poluvremenu. Strijelci za ekipu Graničara bili su Marko Knez i Damir Posavec. I u ovom susretu domaćin je bio desetkovan zbog bolesti i ozljeda. Bilo ih je svega 12, te je vratar Dino Vitković prvo poluvrijeme branio, a u drugome vrlo dobro odigrao kao desno krilo. Novi trener Valentin Knapić zadovoljan je igračima s kojima raspolaže, a u ovom prijelaznom roku u klub je stigao samo jedan novi igrač, 22-godišnji japanski igrač Tatsuto Sensui. Tatsuto stiže iz 2. Crnogorske lige, iz FK Lovćena. Japanski nogometaš pokriva napadačke i krilne pozicije

te igra i kao vezni igrač, a s njim se vraća i Kiyotaka Hosono, jedan od najboljih igrača Graničara ove jeseni.

Međimurje uvjerljivo poraženo od drugoligaša

Međimurje je doživjelo visok poraz od 0:5 u pripremnoj utakmici s drugoligašem iz Križevaca. Na igralištu s umjetnom travom u Čakovcu, nogometaši Međimurja u kontrolnoj pripremnoj utakmici ugostili su jaku ekipu drugoligaša Radnika iz Križevaca. Gosti su svoju moć pokazali već u prvom poluvremenu kada su postigli četiri pogotka, a po prilikama mogli su ih postići još više. U nastavku susreta Radnik je i dalje dominirao, Hozjan na vratima Međimurja spašavao i susret završava uvjerljivom pobjedom gostiju 0:5. Trostruki strijelac bio je Ocvirek, a po jedan su postigli De Nascimento i Medić. Nakon te utakmice klub je napustio francuski igrač Place Milan Edhil. Za osam dana slijedi nastavak prvenstva, a posljednju pripremnu utakmicu Međimurje igra ove subote, kada gostuje u Vratišincu kod Sokola.

Momčad Kotoribe je proteklih dana radila prekovremeno. Naime, u zaostaloj utakmici 9. kola je na teškom gostovanju kod Nedelišća iščupala pobjedu s 4 koša razlike, a onda u redovnom 10. kolu opušteno nadjačala slabašnu Vinicu s 15 koševa razlike. Težak vikend Nedelišća nastavio se i na gostovanju kod Čakovca – bilo je preko 30 koševa

REZULTATI I KOŠEVI

Nedelišće - Kotoriba 68:72 (19:15, 15:19, 13:19, 21:19)

NEDELIŠĆE: Kranjčec 24, Mikolaj 18, Horvat 7, Momčilović 2, Pintarić 8, Valkaj 1, Drvenkar 4, Marciuš 2, Kuhanec 2

KOTORIBA: Habuš 6, Ujlaki N 9, Ujlaki D 8, Fuš I 16, Fuš P 17, Zvošec 6, Miser 10 Čakovec - Nedelišće 80:47 (14:11, 19:11, 31:9, 16:16) ČAKOVEC: Levačić 9, Podvezanec 31, Capek 5, Novak Mat 15, Novak Man 10, Terek 5, Šopar 2, Jelenić 2

razlike za domaćina. Donji Kraljevec je gostovao kod jakoga Varteksa i očekivano lagano izgubio. (bh)

NEDELIŠĆE: Kranjčec 14, Horvat 12, Momčilović 8, Posedi 3, Valkaj 3, Ganzer 5, Kuhanec 2 Kotoriba - Vinica 87:72 (16:12, 21:26, 27:16, 23:18)

KOTORIBA: Habuš 7, Ujlaki N 2, Ujlaki D 19, Fuš 20, Zvošec 6, Špilak 2, Miser 8 Varteks - Donji Kraljevec 81:67 (21:16, 25:13, 17:23, 18:15)

DONJI KRALJEVEC: Lepen 10, Ivanović J 13, Švenda 5, Ivanović D 10, Trupković 19, Međimurec 8. Trener Balent N.

PRVA REGIONALNA LIGA SJEVER ZA DJEČAKE U-13 Čakovec prvi!

Od svih 6 momčadi koje igraju ovu regionalnu ligu za dječake rođene 2012. i mlađe, jedino je Čakovec odigrao svih 5 utakmica, što znači da ima mnogo zaostalih neodigranih susreta. (bh)

REZULTATI I KOŠEVI

Donji Kraljevec - Međimurje 44:51 (9:20, 12:16, 16:8, 7:7)

DONJI KRALJEVEC: Horvat 10, Gudlin 2, Križaj 10, Vlašić 20, Habuš 2. Trener Balent N.

MEĐIMURJE: Posavec 6, Štefičar 9, Novak 2, Tomašek 11, Smolković 23

TABLICA

Čakovec - Daruvar 87:36 (22:6, 23:6, 28:6, 14:18)

ČAKOVEC: Krčmar 4, Vabec 6, Novaković 8, Pesek 16, Kozar 2, Pleh 16, Naglić A. 4, Naglić P 17, Kramar 6, Novak 8. Trener Hrkač B.

LIGA U-15, SKUPINA 2 Težak poraz Nedelišća!

Iako su susjedi na tablici i obje momčadi imaju po 6 pobjeda, dvoboj Varteksa i Nedelišća bio je jednosmjerna ulica od početka (prva četvrtina 19:4) i uvjerljiva pobjeda Varteksa. (bh)

REZULTATI I KOŠEVI

Varteks - Nedelišće 52:25 (19:4, 15:10, 7:3, 11:8)

NEDELIŠĆE: Podvezanec 5, Gerenčer 4, Magić 6, Novak 2, Štefulj 2, Fegeš 4. Trener Bence

Ivančica - Rudar 64:32

RUDAR: Possedi 10, Augus�ć 2, Tomašić 12, Goričanec 6. Trener Damjanović B.

KOŠARKAŠKI VIKEND VODIČ

TREĆA LIGA

TABLICA

Međimurje 2- Kotoriba 70:49 (19:9, 17:7, 16:23, 18:10)

MEĐIMURJE 2: Posavec 4, Rubin 2, Špiranec 6, Brkinjač 11, Novak 4, Rubin D 5, Terek 23, Sobočan 7, Dobša 2, Korent 2, Horvat 2, Višnjić 2. Trener Novak M. KOTORIBA: Seličanec 7, Cenko 16, Dolenec 14, Friščić R 2, Friščić S 10.

Trener Zvošec F.

Međimurje – NK Rudar (MS), iz arhive

BADMINTON

Sedam medalja za međimurske veterane

Na Europskom karate prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore, održanom u poljskom gradu BielskoBiała, natjecatelji iz Karate kluba Globus Čakovec-Mala Subotica postigli su odlične rezultate. Najbolji plasman ostvario je Petar Slukić, osvojivši brončanu medalju u kategoriji -70 kg.

Jedan poraz na turniru Petar je do svoje prve europske medalje stigao s četirima pobjedama i jednim porazom. Svladao je predstavnike Kosova (4:3), Mađarske (2:1) i Crne Gore (3:1) za osvajanje poola.

ODBOJKA

Nakon poraza u Osijeku odbojkašima Centrometala utakmica protiv Splita bila je vrlo važna da zadrže poziciju pri vrhu tablice. Veliki hendikep bio je izostanak bolesnog kapetana Jurasa. No i bez njega Centrometal je dobro ušao u utakmicu. Poveli su s 8:3. U jednom trenutku su Splićani došli na minus jedan. Domaći su opet brzo napravili razliku i prvi set dobili uvjerljivo s 25:19. Split je poveo 7:4 u drugom setu.

Bolja završnica

Centrometala

Centrometal je to stigao i u većini tog seta ekipe su se izmjenjivale u vodstvu. U završnicu se ušlo s 21:21. Nju su bolje odigrali domaći i serijom 4:1 došli do prednosti od 2:0. U trećem setu opet su poveli Splićani. Ovog puta nije bilo preokreta. Trener Novak pokušavao je promjenama nešto uraditi ali to nije dalo rezulta-

U polu�inalu je poražen od predstavnika Bugarske 0:3. U borbi za broncu preokretom u posljednjim sekundama pobijedio je natjecatelja iz Azerbajdžana rezultatom 3:1.

Sven Strahija bez medalje

Od ostalih Globusovaca najuspješniji je bio Strahija. Sven je u kategoriji juniora -76 kg, nakon slobodnog prvog kola upisao dvije dominantne pobjede 7:0 i 9:1. Nažalost, u �inalu poola zaustavljen je od Grka rezultatom 1:3, koji je kasnije izgubio u polu�inalu, čime je Sven ostao bez prilike za borbu za broncu. (lp, foto: KK Globus)

U konkurenciji veterana +55, Filip Vadlja osvojio je srebrnu medalju, dok je Rajko Bel osvojio brončano odličje

Piše: Luka Pongračić Foto: BK Međimurje Čakovec

U subotu, 8. veljače 2025., u dvorani II. osnovne škole Čakovec održano je 32. Veteransko prvenstvo Hrvatske u badmintonu. Natjecanje je organizirao Badmintonski klub Međimurje Čakovec, a okupilo je 25 najboljih igrača i igračica iz sedam hrvatskih klubova. Vrhovna sutkinja natjecanja bila je Ivanka Pokorni iz Zagreba, dok je voditelj natjecanja bio Filip Mikolaj. Sudačke dužnosti obavljali su Luka i Ivan Grubić iz Čakovca.

PLIVANJE

ta. S laganih 25:18 Dalmatinci su smanjili na 2:1. Krenulo je vrlo izjednačeno. Na 12:12 Brčić ulazi na mjesto korektora. Centrometal je uglavnom imao malu prednost do završnice kad je opet neriješeno kod 20:20. Završnicu je opet bolje odigrao Centrometal, Brčić je prošao sve tri lopte i to je bilo ključno. Gledano cijelu utakmicu Fran Peterlin je bio igrač koji je najviše povukao da Međimurci stignu do nova dva boda.

Ostanak na trećem mjestu

Ovom pobjedom Centrometal je zadržao treće mjesto na tablici s dvama bodovima manje od Kaštela i četirima bodovima više od Murse i Marsonije. Upravo će Marsonia biti sljedeći protivnik Centrometalu. Utakmice se opet igra u Nedelišću u subotu 15. veljače uz prijenos na Sportskoj televiziji. (nl)

Mješoviti parovi donijeli zlato

Veteranska ekipa BK-a Međimurje Čakovec, pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca, ostvarila je uspjeh osvojivši ukupno sedam medalja. Najveći rezultat postigli su Nikola Šoštarić i Snježana Patafta, koji su u konkurenciji mješovitih parova veterana +45 osvojili naslov prvaka Hrvatske i zlatnu medalju. U konkurenciji veteranki +35, Željka Peras zaustavljena je u četvrt�inalu. U muškim pa-

rovima veterana +35, Rajko Bel i Filip Vadlja osvojili su brončanu medalju. Kristina Biškup i Snježana Patafta bile su uspješne u konkurenciji ženskih parova +35 te su osvojile srebrnu medalju. U mješovitim parovima +35, Nikola Šoštarić i Snježana Patafta osvojili su brončanu medalju, dok su Filip Vadlja i Željka Peras zaustavljeni u četvrt�inalu.

Srebro i bronca u istoj kategoriji U pojedinačnoj konkurenciji veterana +45, Nikola Šoštarić

nije uspio proći četvrt�inale. U muškim parovima +45, Nikola Šoštarić i Filip Vadlja osvojili su brončanu medalju, dok su Rajko Bel i Tomislav Grubić ispali u četvrt�inalu. U mješovitim parovima +45, Nikola Šoštarić i Snježana Patafta okrunili su se naslovom prvaka, dok su Rajko Bel i Kristina Biškup te Tomislav Grubić i Željka Peras zaustavljeni u četvrt�inalu. U konkurenciji veterana +55, Filip Vadlja osvojio je srebrnu medalju, dok je Rajko Bel u istoj kategoriji osvojio brončano odličje.

Piše: Luka Pongračić Foto: Čakovečki plivački klub

Na Regionalnom prvenstvu Hrvatske za Regiju 4 plivači Čakovečkog plivačkog kluba ostvarili su iznimne rezultate, osvajajući čak 32 medalje. U štafetnim utrkama mlađi kadeti (Martinec, Mikac, Pigac, Pintarić) osvojili su zlato na 4 x 50 m mješovito, dok su početnici (Braniša, Magić, Taradi, Brežnjak) slavili na 4 x 50 m slobodno i 4 x 50 m mješovito. Mlađi kadeti (Pigac, Mikac, Škvorc,

Martinec) također su bili najbolji na 4 x 50 m slobodno. Kadetska štafeta (Janušić, Levačić, Dolar, Mrazović) osvojila je broncu na 4 x 100 m slobodno mixed, a kadetkinje (Kovačević, Vinko, Levačić, Dolar) broncu na 4 x 50 m slobodno.

Zlata i u pojedinačnoj konkurenciji

U pojedinačnim utrkama istaknuli su se Luka Taradi i Eduardo Pigac. Taradi je osvojio zlato na 50 m leđno i 25 m leđno, srebro na 50 m

slobodno, 100 mješovito i 25 m leptir te broncu na 25 m slobodno. Pigac je briljirao s čak sedam zlatnih medalja – na 400 m slobodno, 100 m leptir, 50 m leđno, 100 m leđno, 100 m slobodno, 50 m slobodno i 50 m mješovito. Osvojio je i srebra na 50 m prsno, 50 m leptir i 100 m prsno. Timon Mrazović bio je prvi na 400 m slobodno, dok je na 100 m leptir, 200 mješovito i 50 m leptir zauzeo drugo mjesto. Hana Dolar osvojila je zlato na 50 m prsno i broncu na 100 m prsno.

Mihael Martinec je osvojio srebro na 50 m leđno i 50 m slobodno te broncu na 100 m prsno. Domagoj Janušić bio je drugi na 100 m slobodno. Timskog duha nije nedostajalo!

U štafetama na 4 x 100 m mješovito, kadeti (Janušić, Branilović, Mrazović, Urem) i kadetkinje (Kovačević, Dolar, Levačić i Vinko) osvojili su brončane medalje, čime je ČPK još jednom potvrdio svoju kvalitetu i sjajan timski duh.

Petar Slukić i trener Dejan Slukić

Natjecatelji Čakovečkog plivačkog kluba u Sisku

Veterani BK-a Međimurje Čakovec

RUKOMET

GORAN VUK stigao je u stožer MRK-a Čakovec te otada Čakovčani igraju puno tečnije i brže

stožer

Svi smo spremni za početak Lige za prvaka!

- I makar je i to više puta rečeno, ja ću opet ponoviti. Rukomet se vratio u Čakovec!, ponosno ističe kondicijski trener Goran Vuk

Piše: Miljenko Dovečer Foto: MRK Čakovec

Čakovečki kondicijski trener Goran Vuk u ljeto 2023. godine ušao je u stožer trenera Josipa Borkovića, iste godine kada se u klub vratio legendarni predsjednik Željko Kavran. Njegovim dolaskom i speci�ičnim radom ekipa je u sezoni 2023/24 u 1. HRL Sjever postala �izički potentna i brža.

Sinergija s puno povjerenja

- Joža (trener Borković) i ja brzo smo kliknuli, bili smo u sinergiji s puno povjerenja. Svaki je radio svoje, ali smo se dosta nadopunjavali i praktički smo te godine pregazili ligu i ušli u najviši rang rukometa u Hrvatskoj. Po mojim saznanjima i razgovoru s drugim stručnjacima smatram da kondicijski treneri najviše mogu dati u sportu kojeg su eventualno i igrali. Što se tiče mog rada preferiram vježbe kroz situacijske treninge, ne volim da igrači rade samo čistu snagu i izdržljivost. Cilj je bio prije svega da se ubrza

Prvo kolo u Ligi za prvaka u Poreču

Naši dečki ove nedjelje putuju u Poreč na prvu utakmicu, a ujedno i prvo gostovanje u Ligi za prvaka Paket24 Premijer lige kod RK-a Poreč. Iako ih muče ozljede, pripreme su u punom jeku, a momčad je odlučna odigrati disciplinirano i pokazati svoje najbolje izdanje. Utakmica je

igra pogotovo u napadu i na tome smo puno inzistirali što smo na kraju i napravili. U početku sam naišao na mali otpor, no dečki su brzo prihvatili moj način rada. Svi su dolazili na treninge, a oni koji nisu zbog nekih drugih obaveza doći, drugi dan su to nadoknađivali. Tako smo stvorili i zajedništvo što se odrazilo na rezultatu. U početku sam ih samo trenirao u tjednu, a kada su igrači tražili da ih pripremim i zagrijavam prije utakmice stalno sam s njima. Goran je stalno zaposlen u Aquili i na raspolaganju je rukometaši-

na rasporedu u nedjelju 16. veljače od 17:00 sati, a prijenos možete pratiti uživo putem Sportske televizije. U prvom susretu osmine �inala Kupa Hrvatske za rukometaše, Nexe je uvjerljivo pobijedilo Čakovec 35:20 i tako se plasiralo među osam najboljih klubova toga natjecanja.

ma Čakovca. Voli svoj posao i kaže da ga jako ispunjava, a za njega se odlučio tek u 30. godini života. - Da sam kao mlad krenuo u rukomet "krivi" su učitelji i treneri Peroš i Rosić jer sam zbog njih rukomet počeo trenirati u 1. OŠ Čakovec u 5. razredu. Krenuo sam ozbiljno, tu sam se dobro uklopio, igrao sam lijevo krilo za školsku ekipu. Za školu sam nastupao i u atletici, ali moja ljubav je bila rukomet. Kasnije sam igrao za Zrinski i Pipo IPC, današnje preteče MRK Čakovca. No za daljnji moj rukometni put spriječila me ozljeda gležnja i

s 20 godina prekinuo sam s ozbiljnim igranjem rukometa. Nešto malo sam igrao za lokalne klubove.

Osoba koja pršti optimizmom i energijom

Tako se sljedećih desetak godina Vuk maknuo iz rukometa da bi 2006. godine upisao Višu trenersku.

- Dosta kasno, navršio sam 30 godina života, upisao sam u Zagrebu Višu trenersku, smjer kondicijska priprema. Danas vidim da mi je to bila dobra odluka jer radim posao koji volim. Prvo sam krenuo s individualnim treninzima sportaša, a za vrijeme studija trebao sam odraditi praksu. Zamolio sam tadašnjeg trenera Zrinskica, pokojnog Željka Golika, da kod njega u Zrinskom to obavim. Ne samo da sam radio, već sam jako puno naučio od Golika i jako sam mu zahvalan na tome. Praktički, on je imao utjecaj na moj način rada, gdje je poanta na situacijskim treninzima. Tako sam ostao u Zrinskom i surađivao s još jednim velikim trenerom, Goranom

Goran Vuk 2023. godine stigao je u klub

Mrđenom, koji me digao na još viši nivo ukazavši mi kako podići energetske zahtjeve rukometaša. Obojica su jako utjecala na moje usavršavanje, a moram spomenuti i profesora Jukića s Kineziološkog fakulteta koji me upozorio da u svom radu nemoj dati sportašu da radi ono što ti nisi probao. Kada smo razgovarali s Goranom Vukom koji pršti od optimizma i vedrine spomenuo nam je da je zbog obiteljske tragedije (poginuo mu je 21-godišnji sin) prekinuo rad sa Zrinskicama 2022. godine. No kako sam kaže, ništa mu ne može nadoknaditi tu bol, no raditi se mora, pa je, kako smo u uvodu spomenuli, prihvatio poziv MRK-a Čakovec. I u Premijer ligi u prvom dijelu prvenstva nastavili su Čakovčani igrati svoj brzi i e�ikasni rukomet i postali iznenađenje prvenstva plasiravši se u Ligu za prvaka. Veći intenzitet treninga i prevencija od ozljeda

- Došli su novi dečki u klub koji se nisu do sada susretali s mojim načinom rada i pružali su mali otpor. Za kratko. Dobro smo se pripremili i pojačali rad u kondicijskim pripremama, jer je ovaj najviši rang dosta zahtjevniji od 1. lige. Prisutan sam bio svaki dan na treninzima i onima koje je vodio trener Josip Borković. U trenažnom procesu malo smo pojačali rad utorkom na jakosti, a četvrtkom na agilnosti. Neprimjetno smo povećali intenzitet treninga, a time povećali i prevenciju od ozljeda. Makar moram reći u Premier ligi se igra čvršće, protivnici su jači konstitucijski, grublje se igra pa dolazi i do više ozljeda. Naša ekipa nema visinu, ali zato to sve kompenziramo brzinom ne samo u napadu već i u obrani. Dečki imaju dobar pristup na

treninzima jer žele biti jači i čvršći. U nedjelju počinje Liga za prvaka, očekivanja su velika.

- Pa ono što ću reći prije mene ste sigurno već dosta puta čuli. Plasmanom u ovu ligu osigurali smo opstanak, pa se klub okreće mjestu koje će osigurati učešće u jednoj od europskih liga. Po mojem saznanju idealno bi bilo osvojiti barem treće mjesto (prvi i drugi će biti Zagreb i Nexe) gdje imaš sigurnih 6 utakmica (3 doma i 3 vani). Četvrto mjesto isto donosi Europu kroz kvali�ikacije, a za 5. mjesto nisam siguran da li će netko igrati zbog rejtinga naše lige.

Rukomet se na velika vrata vratio u Čakovec

- No ono što me posebno veseli, a nismo spomenuli je puna dvorana još od 1. HRL Sjever. Sada u Premijer ligi je još jače, kada pola sata prije utakmice, na zagrijavanju vidiš toliko navijača, dobivaš još veći motiv za igru i pobjedu. I makar je i to više puta rečeno i ja ću ponoviti. Rukomet se vratio u Čakovec! I za kraj iako je prošlo već desetak dana od velikog uspjeha naše reprezentacije, ima li Međimurje kakvog perspektivnog igrača za reprezentaciju?

- Prije svega još jedanput i s moje strane velike čestitke za ovaj fenomenalnu uspjeh naše reprezentacije. Kako smo krenuli, igrali toplo-hladno, malo tko je vjerovao u ovaj rezultat, pa i ja. Neke utakmice smo izvukli, pogotovo vratari Pešić i Kuzmanović i kasnije je išlo sve puno lakše. Što se tiče međimurskih rukometaša, imamo jednog reprezentativca u juniorima Hrvatske, mladog vratara Vitu Horvata, s kojim i ja malo radim. Dosta je perspektivan i tko zna, možda je on taj, zaključuje sjajni trener Goran Vuk.

Bruno Levak i ovog će proljeća biti ključna karika

RUKOMET

ŽRK ZRINSKI

Neven Hrupec novi je trener

Nakon šestog uzastopnog poraza rukometašica Zrinskog, trener Vladimir Vujović podnio je ostavku. U 14. kolu 1. HRL za žene Sinj je u Čakovcu slavio 32:30, iako su domaće rukometašice u prvom dijelu imale prednost. Presudila je serija gošći u završnici, a najbolja igračica susreta bila je Ivana Pletikosić s 12 pogodaka za Sinj.

Bivši trener Podravke

Neven Hrupec, dugogodišnji je stručnjak, koji je već u nekoliko navrata vodio najtrofejniji hrvatski rukometni klub Podravku Vegetu, donosi bogato iskustvo i visoki stručni profil. Njegova karijera obuhvaća i angažmane u inozemstvu, što mu omogućava širu perspektivu na razvoj ženskog rukometa.

Svoj profesionalni put Hrupec je počeo u Podravkinoj ško-

NOGOMET

ŽNK MEĐIMURJE

li rukometa, u više navrata vodio je seniorsku ekipu, a osim u najtrofejnijem ženskom rukometnom klubu u Hrvatskoj, trenerski posao obavljao je i u inozemstvu. Između ostaloga, dva puta sjedio je na klupi rumunjskih prvoligašica Dunaree Braile. Na rubu zone ispadanja

Pred Hrupecom je nimalo lak posao, jer su Zrinskice nakon šest uzastopnih poraza na rubu zone ispadanja. Ipak, kvalitetom svojih igračica ekipa sigurno vrijedi više, a posljednjih je dana dodatno pojačana. U klubu vjeruju da će Hrupec sa svojim 30-godišnjim iskustvom znati posložiti njihove redove i ekipu povesti prema sredini tablice. Debi na klupi imat će već u subotu u Labinu protiv Rudara, kada će njegova ekipa odigrati utakmicu u 18:30 sati. (md)

Nina Varga ponovo u reprezentaciji

Nina Varga iz ŽNK-a Međimurje će tako u sastavu ženske A reprezentacije Hrvatske sudjelovati u nadolazećim utakmicama

UEFA Lige nacija, javljaju iz njenog kluba. Prvi susret dolazi 21. veljače u Puli gdje će se reprezentacija Hrvatske suočiti sa reprezentacijom Češke. Druga utakmica slijedi 25. veljače u Elbasanu, protiv reprezentacije Ukrajine. Okupljanje reprezentacije na rasporedu je 17. veljače u Velikoj Gorici, a mi čestitamo Nini na ovom uspjehu i želimo joj puno sreće i uspjeha u nadolazećim utakmicama.

Kadetkinje i pionirke u Mađarskoj

Kombinirana ekipa kadetkinja i pionirki ŽNK-a Međimurje Čakovec proteklog je vikenda nastupila na iznimno jakom međunarodnom turniru u Pečuhu. Naše su djevojke bile u

Skupini B te su prvog dana igrale susrete protiv ekipa PSG-a, Agrama, Espanyola i domaćina PMFC-a. U prva tri susreta upisale su tri visoka poraza, dok su protiv domaćina odigrale svoju najbolju utakmicu. Ipak, unatoč dobroj igri, tijesno su poražene te nisu uspjele izboriti prolazak u četvrtfinale. S obzirom na plasman, u nedjelju su igrale utakmicu za 9. mjesto protiv NŠ Mure, koju su zasluženo pobijedile.

Vrijedno iskustvo igranja – Možda konačan plasman nije onakav kakav smo priželjkivali, no najvažnije je da su djevojke imale još jednu priliku igrati na visokoj razini te stekle vrijedno iskustvo koje će im zasigurno pomoći u daljnjem razvoju, poručili su iz ŽNK-a Međimurje. (md)

KUGLANJE

ODIGRANA su kola u 1. HKLS, 2. HKLS, 3. HKLS te prvenstvo regije u parovima

Željezničar s dva para na postolju

Visoko je letvicu u ranijem terminu postavio par Bjelovara s vrhunskih 1220 čunjeva

Piše: Nikola Turk

U 16. kolu 1. HKLS Željezničar je ugostio ekipu Ciglenica i bez problema je ispratio s 7-1 i ravnih 200 čunja prednosti. Već u prvom bloku igrači su dali do znanja gostima tko je gazda u ovoj utakmici, tako je odlično odigrao Luka Štrukelj (598), a nešto slabije Goran Vrček (546), ali opet dovoljno dobro za početnih 2-0 i 84 čunja prednosti.

Raspoloženi igrač Bohotke

Drugi blok igrača prepustio je jedini poen gostima, ali ne zbog loše igre Bojana Košaka (578), već zbog raspoloženog gostujućeg igrača Bohotke (604). Treći poen djelo je sve konstantnijeg na visokim brojkama Franje Gosarića (604) koji je još dodatno digao prednost na 127 čunja. Završni blok imao je za

2. HRVATSKA KUGLAČKA liga - Sjever

zadatak mirno privesti utakmicu kraju što su i učinile. Najbolji igrač Željezničara ponovo je bio Denis Košak (613), a ovaj put ga je odlično popratio Igor Ružić (587).

Bod do drugog mjesta

Ovom pobjedom Željezni

čar se približio na bod do

gog mjesta, a nove bodove će tražiti u subotu od 15 sati na

Međimurci s polovičnim uspjehom

12. kolo 2. HKLS donijelo nam je dvije jako uzbudljive utakmice naših predstavnika gdje je Zanatlija pobijedio Poštar iz Bjelovara, a druga ekipa Željezničara je izgubila od Lepoglave. Loš početak meča Za Zanatliju utakmica nikako nije dobro počela. U prvom bloku gube poen na protivnikovih 499, a drugi poen također odlazi na stranu gostiju unatoč solidnoj igri u trima setovima Igora Mačeka (547). Tako nakon prvog bloka gosti vode 2-0, ali s ne prevelikih 27 čunja.

Drugi blok Zanatlije preokreće rezultat u svoju korist. Vrlo dobro igraju Bojan Plevnjak (559) i Damir Grašić (566) te osvajaju oba poena, a i donose plus od 50 čunjeva prije posljednjeg blo-

ka. Tada slijedi prava drama, oba dvoboja mogla su otići na jednu i na drugu stranu sve do tri hica prije kraja. U tom trenutku Jurica Petković (535) daruje goste s dvama promašajima i gubitkom poena za 8 čunja, ali na svu sreću iskusni Rajmond Pokrivač (531) ruši 8-1-8 te osvaja treći poen za 4 čunja i osigurava pobjedu 5-3 i +46 čunja.

Dvostruki program Zanatlije

U ovom tjednu Zanatlija ima dvostruki program. Već u srijedu od 18 sati u kupu su domaćini superligašu Bjelovaru, a u subotu u redovnom kolu od 14 sati gostuju u Varaždinu kod Lepoglave. Sličnu utakmicu što se tiče drame odigrala je druga ekipa Željezničara. Praktički cije-

3. HRVATSKA KUGLAČKA liga - Sjever

Zadnje kolo 3. HKLS donijelo nam je derbi začelja u kojem su se sastali naši predstavnici

Prosvjetar i Dubravčan. U utakmici punoj promašaja (čak 110) bolji su bili Dubravčani s pobjedom od 6-2 i +161 čunja. Igrači prvog bloka ponudili su nam vrlo loše kuglanje, a poeni su podijeljeni. Za Prosvjetar ga

je sretno i spretno osvojio za 1 čunj Stjepan Blažek (502), a za Dubravčan Hrvoje Grotić (485).

Nedostižnih 3-1 i +151 čunj

Drugi blok nije bio puno bolji osim vrlo dobrog Tomislava Hrašćanca (551), a uz njega poen je uzeo i Mladen Ganžulić (507). U

PRVENSTVO REGIJE u parovima

U nedjelju se u Novskoj održavalo regionalno prvenstvo parova, a nastupila su i tri međimurska para. I to jedan Zanatlije i dva Željezničara. Visoko je letvicu u ranijem terminu postavio par Bjelovara s vrhunskih 1220 čunjeva te je titula prvaka bila već praktički u njihovim rukama.

Odličan

Bojan Plevnjak

Prvi na staze od naših izlazi par Zanatlije u kojem odlično odi-

grava Bojan Plevnjak (590), ali nije imao dovoljno dobru podršku Jurice Petkovića (503), te s 1093 čunja zauzimaju 9. mjesto. Nakon njih dolaze “Željezničari”, prvo se Bojan Košak (600) i Luka Štrukelj (561) probijaju na drugo mjesto, no već nakon njih za dva čunja bolje odigravaju Franjo Gosarić (573) i Denis Košak (590). Takav poredak je ostao do samog kraja natjecanja, te su se naši okitili s srebrom i broncom. Ovaj odličan rezultat donio je i za nagradu pla-

lu utakmicu Željezničar je bio u minusu s čunjevima. U prvom bloku odlično igra Goran Vrček (607) i osvaja poen, a Zvonimir Turk (543) to ne uspijeva usljed odlične igre Smontare (606). Nakon prvog bloka rezultat pokazuje 1-1 i -25 čunja. Dva ujednačena dvoboja smo gledali u drugom bloku, gdje Nikola Drožđek (541) osvaja poen, dok ga Borna Murić (538) nesretno gubi.

Dva ključna trenutka

S rezultatom 2-2 i -30 čunja ulazimo u treći blok gdje će se dogoditi dva ključna momenta koji su rezultirali porazom Željezničara. Prvi je bio nedisciplinirana igra Luke Hojskog (535) u drugom setu (5 promašaja!?), kad se uslijed slabe igre gostiju

Pakrac-Papuka.

2.

moglo odvojiti s čunjevima. A drugi ključni moment se dogodio 5 hica do kraja kad je “Željo” konačno došao u prednost, ali gosti u tom trenutku ruše tri vezane devetke i pobjeda od 5-3 i -9 čunja odlazi u Lepoglavu. Treba spomenuti da je u tom zadnjem bloku još jednu odličnu i borbenu utakmicu odigrao Božidar Igrec (558).

Lider prvenstva čeka

Nakon dva vezana poraza, Željezničar igra već u srijedu od 19 sati kod lidera prvenstva Željezničara iz Varaždina.

tom trenutku utakmica je bila praktički gotova jer je Dubravčan otišao na nedostižnih 3-1 i +151 čunj.

Završetak prvenstva

Zadnji blok je uspio popraviti ukupni dojam utakmice. Prvoligaški duel odigrali su Emil Horvat (583) i Ivan Harandi (604), a nisu puno zaostali ni Ivan Pigac (564) i Josip Čižmešija (553). Ovom utakmicom završilo je prvenstvo za naše trećeligaše pošto se nisu uspjeli plasirat u prve 4 ekipe koje se nastavljaju natjecati za titulu prvaka.

sman na državno prvenstvo koje se 9. ožujka održava u Zaprešiću. Mladići Željezničara na turniru

Za vikend se u Zagrebu održavao 3. regionalni turnir mladih gdje su nastupili i Željezničarovi mladići. U najmlađoj kategoriji, onoj do 11 godina nastupila su trojica. Vjeko Vrček (443) nakon niza pobjeda, ovaj puta osvaja 2. mjesto, Jakov Šardi (424) je 5., a Roko Juričan (412) zauzima 8. mjesto. Prvo mjesto u kategoriji do 13 godina opet dominantno osvaja Jakov Kolenko s seniorskim rezultatom od 561 čunj. Natjecanje se računalo i za Zagrebački turnir mladih, te su i tu uzeli tri medalje. Vjeko Vrček i Jakov Šardi za 1. i 2. mjesto u kategoriji do 11 godina, te Jakov Kolenko za 1. mjesto u kategoriji do 13 godina. Svi predstavnici kroz tri regionalna turnira plasirali su se na završni državni turnir koji će se održati u Kutini i Rijeci.

TABLICA

STOLNI TENIS

ODIGRANO JE 10. kolo Međimurskih liga „Međimurske novine“

Desetka Šenkovca protiv Kotoribe, Čakovec 1 uvjerljiv

Od 38 utakmica odigrana je 31. Domaćini su slavili 15 puta, gosti 13, a 3 susreta završila su neriješeno

Miljenkom Vračarom. Susret STK Hodošan 2 – Nedelišće 1 je odgođen.

U 1. Međimurskoj ligi, mlada ekipa STK Mihovljan je ulogu favorita prepustila iskusnijima i iznenadila svoju ekipu Mihovljan 3 Primabiro. Matija Volf i Arien Kovačić bili su nezaustavljivi s tricom. Hodošan nastavlja s dobrim igrama, a predvodnici ekipe, Davor Vidović i Paula Markati tricama, bili su u vrhunskoj formi te ponovili rezultat iz kupa protiv ekipe HE-DRA Draškovec. Najuvjerljiviju pobjedu kola ostvario je vodeći ZEN-Šenkovec 2, koji osakaćenoj ekipi ozljedama prepustio tek jedan set gostima iz Kotoribe. Zbog bolesti igrača, susret STK Zasadbreg 1 i STK Goričan 1 je odgođen te će se odigrati u novom terminu.

1. Međimurska liga Rezultati 10. kola: STK

Mihovljan - Mihovljan 3 Primabiro 8:2, HE-DRA 1 Draškovec - STK Hodošan 1 3:7, STK Putjane Pinky-S - STK Putjane Restart 3:7, ZEN-Šenkovec 2 - STK Kos-Kotoriba 1 10:0, STK Zasadbreg 1STK Goričan 1 odgoda zbog bolesti.

2.STKPutjaneRestart1081171-2917

3.STKHodošan11071264-3615

4.Mihovljan3Primabiro1053263-3713 5.STKMihovljan1050548-5210

Parovi 11. kola: STK KosKotoriba 1 - STK Zasadbreg 1, STK Goričan 1 - STK Putjane Pinky-S, STK Putjane Restart - HE-DRA 1 Draškovec, STK Hodošan 1 - Mihovljan 3 Primabiro igra se 25.2, ZEN-Šenkovec 2 - STK Mihovljan igra se 25.2.

2. Međimurska liga

Čakovec 1 uvjerljivo je slavio protiv Čakovca 3, uz neporažene Michella Čeha i Gorana Spahiju. Gosti su, oslabljeni ozljedama, bili bez šanse. Čakovec je minimalno pobijedio Donji Kraljevec, unatoč trici Dominika Filipašića. Lopatinec je podijelio bodove u klupskom derbiju, a Karlo Šoltić ostvario je tri pobjede. USTA Belica visoko je slavila u Maloj Subotici, predvođena

Rezultati 10. kola: Čakovec 1 - Čakovec 3 8:2, STK Donji Kraljevec 2 - ŠŠK ČAK Čakovec 4:6, Lopatinec 2 - Lopatinec 1 5:5, Mala Subotica 1 - USTA Belica 1 Angry Moose 2:8, STK Hodošan 2 - Nedelišće 1 odgoda zbog bolesti.

2. MEĐIMURSKA LIGA

1. Čakovec 1 1081173-2717

2. Nedelišće 1 980161-2916

3.Belica1AngryMoose1071265-3515

4.STKDonjiKraljevec21062259-4114

5. ŠŠK ČAK Čakovec 1061358-4213

6. Lopatinec 2 1031643-577

7. Lopatinec 1 1023548-527

8. Čakovec 3 1030733-676

9.STKHodošan2902724-662

10. Mala Subotica 1 1001926-741

Parovi 11. kola: Mala Subotica 1 - Čakovec 1, USTA Belica 1 Angry Moose - STK Hodošan 2, Nedelišće 1 - Lopatinec 2, Lopatinec 1 - STK Donji Kraljevec 2, ŠŠK ČAK Čakovec - Čakovec 3.

3. Međimurska liga

Šenkovec 5 nadigrao je klupske kolegice, a Ivan Hajdinjak ostvario je tri pobjede. Goričan 5 slavio je protiv Goričana 3 uz odlučujuću tricu Rafaela Dominika. USTA Belica pobijedila je Putjane, a Jurica Godina i Damir Sečan vodili su ekipu. Draškovec 2 i 3 podijelili su bodove, a Nikola Varga osigurao vrh tablice svojoj ekipi. Susret Čakovec 2 Euroland – Čakovec 4 odgođen je zbog bolesti igrača.

Rezultati 10. kola: ZENŠenkovec 3 - Šenkovec 5 2:8, Goričan 3 - Goričan 5 4:6, STK Putjane 3 - USTA Belica 2 2:8, HE-DRA 2 Draškovec - HEDRA 3 Draškovec 5:5, Čakovec 2 Euroland - Čakovec 4

3. MEĐIMURSKA LIGA

1.HE-DRA2Draškovec1082073-2718

2. Goričan 3 1072164-3616

3. Goričan 5 1054156-4414

4. Čakovec 2 Euroland 951354-3611

5.USTABelica21051454-4611

6.HE-DRA3Draškovec1043348-5211

7. Čakovec 4 931538-527

8.Šenkovec51023549-517

9.ZEN-Šenkovec31002829-712

10.STKPutjane31001925-751

odgoda zbog bolesti. Parovi 11. kola: Čakovec 2 Euroland - ZEN-Šenkovec 3, Čakovec 4 - HE-DRA 2 Draškovec, HE-DRA 3 Draškovec - STK Putjane 3, USTA Belica 2 - Goričan 3, Goričan 5 - Šenkovec 5.

4. Međimurska liga

Kos-Kotoriba 3 nadigrala je klupske kolege, uz tricu Stanislava Sovića. Donji Vidovec slavio je nad HE-DRA 4 zahvaljujući Mateju Šlibaru i Zoranu Matulinu. Lopatinec 3 minimalno je pobijedio GSTK Prelog, a Mihovljan 4 tijesno svladao Nedelišće 2.

4. MEĐIMURSKA LIGA

1.Mihovljan41073060-4017

2.DonjiVidovec11071257-4315

3.STKKos-Kotoriba31061359-4113

4. Nedelišće 2 1052356-4412

5. Lopatinec 3 1052358-4212

6.SvetaMarija11052357-4312

7.STKKos-Kotoriba21023543-577

8.GSTKPrelog21022644-566

9.DragoslavecBreg11022643-576 10.HE-DRA4Draškovec10001023-770

Rezultati 10. kola: STK Kos-Kotoriba 2 - STK Kos-Ko-

toriba 3 3:7, Donji Vidovec 1 - HE-DRA 4 Draškovec 7:3, Lopatinec 3 - GSTK Prelog 2 6:4, Dragoslavec Breg 1Sveta Marija 1 5:5, Mihovljan 4 - Nedelišće 2 6:4. Parovi 11. kola: Mihovljan 4 - STK Kos-Kotoriba 2, Nedelišće 2 - Dragoslavec Breg 1, Sveta Marija 1 - Lopatinec 3, GSTK Prelog 2 - Donji Vidovec 1, HE-DRA 4 Draškovec - STK Kos-Kotoriba 3.

5. Međimurska liga Pribislavec VIDA pobijedio je u Pribislavcu, uz tricu Damira Posavca. USTA Belica deklasirala je Putjane. Joka-Čakovec svladao je Donji Vidovec uz ključnu ulogu Marijana Sirca. Dva susreta su odgođena.

Rezultati 10. kola: STK Pribislavec 2022 - STK Pribislavec VIDA 4:6, USTA Belica 3 - STK Putjane 4 10:0, Joka-Čakovec - Donji Vidovec 2 6:4,STK Hodošan 3 - STK Donji Kraljevec 1 odgoda zbog bolesti, Goričan 2 - STK Pribislavec odgoda.

5. MEĐIMURSKA LIGA

1.STKPribislavec980165-2516

2. Goričan 2 971165-2515

3.STKPribislavec20221062263-3714

4.STKDonjiKraljevec1952254-3612

5. Joka-Čakovec 1051446-5411

6.STKHodošan3932449-418 7.USTABelica31040650-508 8.DonjiVidovec21023546-547

9.STKPribislavecVIDA1021724-765 10.STKPutjane410001018-820

Parovi 11. kola: JokaČakovec - STK Pribislavec 2022, Donji Vidovec 2 - STK Hodošan 3, STK Donji Kralje-

vec 1 - USTA Belica 3, STK Putjane 4 - Goričan 2, STK Pribislavec - STK Pribislavec VIDA.

6A. Međimurska liga Prelog 3 deklasirao je Knezovec. Sveta Marija 2 sigurno je slavila nad Zasadbregom 2, a GSTK Prelog 3 nastavio pobjednički niz u Pribislavcu. Dragoslavec Breg 2 uvjerljivo je nadigrao STK P1367 “Grupa TNT”.

Rezultati 10 kola: GSTK Prelog 3 - Udruga OKUS Knezovec 10:0, Goričan 4 - Sveta Marija 2 3:7, STK Zasadbreg 2 - STK P1367 “Grupa TNT” odgoda.

Rezultati 11. kola: Sveta Marija 2 - STK Zasadbreg 2 8:2, STK P1367 “Grupa TNT” - GSTK Prelog 3 0:10, Udruga OKUS Knezovec - Dragoslavec Breg 2 0:10.

6A. MEĐIMURSKA LIGA

1.GSTKPrelog3981072-1817

2.DragoslavecBreg21080276-2416

3.SvetaMarija2961256-3413

4.UdrugaOKUSKnezovec1023536-647

5.STKP1367"GrupaTNT"1031636-647

6.STKZasadbreg21021730-705

7. Goričan 4 1011834-663

Sljedeće kolo: Goričan 4 - GSTK Prelog 3, Sveta Marija 2 - Dragoslavec Breg 2, STK P1367 “Grupa TNT” - Udruga OKUS Knezovec.

6B. Međimurska liga Mala Subotica 2 pobijedila je USTA Belica 4, a Kristian Pintarić ostvario je tri pobjede. Šenkovec 6 nadigrao je Nedelišće, uz tricu Maje Trupković. Zasadbreg 3 dvaput je slavio predvođen Domagojem Hericom, dok je Sveta Marija 3 minimalno pobijedila Nedelišće 3. Rezultati 7. kola: Mala Subotica 2 - USTA Belica 4 7:3, Nedelišće 3 - Šenkovec 6 4:6, STK Zasadbreg 3 - Sveta Marija 3 7:3. Rezultati 8. kola: STK Zasadbreg 3 - USTA Belica 4 6:4, Sveta Marija 3 - Nedelišće 3 6:4, Šenkovec 6 - Mala Subotica 2 6:4.

6B. MEĐIMURSKA LIGA

1.Šenkovec6861149-3113

2. Mala Subotica 2 841346-349 3.STKZasadbreg3832338-428 4.SvetaMarija3832339-418 5.USTABelica4822436-446 6. Nedelišće 3 812532-484

Sljedeće kolo: Šenkovec 6 - USTA Belica 4, Mala Subotica 2 - Sveta Marija 3, Nedelišće 3 - STK Zasadbreg 3 .

Piše: Denis Tratnjak Foto: Mark Trbuhović

Rafael Dominik iz STK-a Goričan

NOVO na tržištu

Ljepotan u B segmentu: Alfa Romeo Junior

Najmanji Alfa Romeo SUV – Junior stigao je na tržište i zasigurno će zagorčati život konkurentima jer nudi snažne motore, najbolju voznu dinamiku u klasi, bogatu opremu i atraktivan izgled, a kasnije stiže i izvedba s pogonom na sve kotače, što je rijetkost u klasi.

Trebao je biti Milano, ali na kraju je Junior, no bez obzira na to riječ je o jako zanimljivom modelu koji će zasigurno povećati prodaju Alfa Romea. A sada je konačno stigao i na naše tržište gdje je dostupan u hibridnoj i električnoj izvedbi, a kupci mogu birati i između triju paketa opreme, pa će svatko moći lako odabrati omiljenu izvedbu.

Junior je gradski SUV koji je dug 4170 mm, širok 1780 mm i visok 1500 mm, a što se tiče dužine, smješten je u sredinu između bratskih mo-

dela. Tako je od modela Fiat 600 i Jeepa Avengera duži 86 mm, no od Peugeota 2008 je kraći za 134 mm. No dizajniran je u tipičnom Al�inom dizajnerskom izričaju, pa se izgledom ne može zamijeniti s braćom, a za pohvalu je i prtljažnik koji ima obujam od 400 litara kod električne izvedbe, odnosno 415 litara kod hibridne izvedbe.

Sportski dizajn je vidljiv iz svakog kuta, a tome u prilog idu kratki prevjesi, mišićavi blatobrani i „odsječen rep“, odnosno okomito odrezan

sam kraj vozila, a to je referenca na legendarnu Giuliju TZ. Sprijeda se ističe i nova maska motora koja je dostupna u izvedbi Leggenda i Progresso, ovisno o opremi, ali i 3+3 dnevnim LED svjetlima, kao i istim 3+3 LED svjetlima straga. Matrix LED svjetla su dostupna u opciji.

U kabini se osjeti sportski štih, pa je središnja konzola s 10,25-inčnim multimedijskim zaslonom zakrenuta prema vozaču, a iste su dijagonale i digitalni instrumenti. Svakako moramo istaknuti i pohvaliti

što su komande klimatizacije odvojene od zaslona i imaju �izičke tipke, a za razliku od braće, Junior dolazi s pro�iliranijim sjedalima.

Što se tiče motora, tržištu će posebno biti zanimljiva hibridna izvedba koja dolazi pod oznakom Junior Ibrida, a koju pokreće 1,2-litreni trocilindrični turbo benzinac s Millerovim ciklusom s turbo promjenjivom geometrijom i distribucijskim lancem za maksimalnu pouzdanost. Snaga ovog motora je 100 kW/136 KS. Električna komponenta

sastoji se od 48-voltne litij-ionske baterije i elektromotora od 21 kW ugrađenog u novi 6-stupanjski automatski mjenjač s dvostrukom spojkom, koji radi zajedno s inverterom i upravljačkom jedinicom prijenosa kako bi se osigurala maksimalna učinkovitost.

A upravo bi ta kombinacija trebala omogućiti do 50 % gradske vožnje samo na struju. Junior Ibrida ima maksimalnu brzinu od 206 km/h, dok za ubrzanje od 0 do 100 km/h treba 8,9 sekundi. Pritom je prosječna potrošnja 4,8 litara. U kon�iguraciji Ibrida, Junior će prvi u segmentu nuditi Q4 varijantu s pogonom na sva četiri kotača s automatiziranim električnim pogonom na stražnje kotače.

Što se tiče električnih izvedbi, ponuda starta izvedbom Elettrica koja dolazi s motorom snage 115 kW/156 KS i s baterijom kapaciteta 54 kWh, a autonomija ove izvedbe bi trebala biti 410 km u mješovitoj vožnji, odnosno 590 km u gradskoj vožnji. Izvedba Elettrica Veloce dolazi s elektromotorom snage 177 kW/240 KS s pogonom na prednje kotače, dok će kasnije stići i Q4 izvedba s pogonom na sve kotače. Osim toga, ova izvedba dolazi i s 25 mm nižim ovjesom.

Što se tiče performansi, ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 9 sekundi, dok je maksimalna brzina elektronski ograničena na 150 km/h, za slabiju izvedbu, odnosno 5,9

Legendarna Giulia TZ je bila inspiracija pri dizajnu stražnjeg dijela vozila

Moderno uređena unutrašnjost donosi reciklirane materijale

sekundi do stotke i 200 km/h maksimalne brzine za snažniju izvedbu. Pritom treba napomenuti i kako je prosječna potrošnja 15,1 kWh/100 km, odnosno 17,5 kWh za snažniju izvedbu.

Izrađen je tako da ima najnižu masu u segmentu i optimalnu raspodjelu težine. Naime, tim koji je koordinirao razvoj vozne dinamike isti je onaj koji je razvio Giuliju GTA u ispitnom centru Balocco u pokrajini Vercelli, s jasnim ciljem da novi Junior postigne najbolje držanje ceste u klasi, što je omogućeno specifičnim tehničkim rješenjima: ima najizravniji upravljač u segmentu (prijenosni omjer 14,6:1), posebno kalibrirana kako bi bio iznimno precizno

i kako bi se poboljšala njegova iznimna kvaliteta držanja ceste. U verziji Veloce serijski je i sportski ovjes spušten za 25 mm, prednji i stražnji stabilizatori su posebno sportski podešeni kako bi se osiguralo brzo skretanje uz visoku razinu prianjanja, kočni sustav ima prednje diskove promjera većeg od 380 mm s četveroklipnim monoblok čeljustima, dok Torsen diferencijal nudi najbolju moguću trakciju u svim uvjetima. Gume visokih performansi od 20” također su specifično razvijene za električna vozila i nude visoke razine prianjanja. Sve to čini osnovu jedinstvenog kompaktnog automobila s čistim, prepoznatljivim sportskim duhom Alfa Romea.

Junior također nudi Alfa

D.N.A. sustav. „Dinamički” način rada, djelomično omogućen posebno podešenim upravljačem i kalibracijom gasa, nudi najbolje performanse

i užitak u vožnji. U pažljivoj ravnoteži između performansi i udobnosti, model Natural dizajniran je za svakodnevnu upotrebu, dok je Advanced Efficiency optimizira postavke

pogona za maksimalnu energetsku učinkovitost i smanjenje potrošnje bez utjecaja na užitak u vožnji. Konačno, samo na Q4 hibridnoj verziji, postoji i četvrti način rada poznat kao Q4, osmišljen za uvjete slabog prianjanja. U ponudi su tri paketa opreme; Core, Speciale i Veloce, a posljednji je dostupan isključivo na najsnažnijoj električnoj izvedbi. Tu su i tri opcijska paketa: Techno koji donosi autonomnu vožnju 2. razine, električno pokretani poklopac prtljažnika, LED matrix prednja svjetla i povezana navigacija s virtualnim asistentom. Premium paket donosi unutrašnjost u kombinaciji eko-kože i tkanine, električno namjestivo

vozačevo sjedalo s funkcijom masaže, unutrašnje ambijentalno osvjetljenje te aluminijske papučice i kick pločica. Sport pak donosi naglašeni sportski duh sa Sabelt sjedalima, presvlakama i oblogama od alcantare i sportskim vanjskim značajkama. Cijene startaju od 28.490 za hibridnu izvedbu i Core paket opreme, no za svega 2000 eura doplate dobivate Speciale izvedbu koja uključuje još bogatiju opremu i koja nudi atraktivniji izgled. Električna izvedba starta od 37.890 eura za Core izvedbu, 39.890 za Speciale izvedbu, dok najsnažnija izvedba Veloce starta od 46.690 eur. Do kraja godine stiže i hibridna izvedba s pogonom na sve kotače.

Središnji multimedijski zaslon je zakrenut prema vozaču, kao nekada

18-inčni naplatci u paketu Speciale izgledaju odlično

Iako straga izgleda kratko, Junior nudi prtljažnik od 400 litara u električnoj izvedbi, odnosno 415 litara u hibridnoj izvedbi

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 14. do 20. veljače 2025.

P 14 Valen�novo; Valen�n; Zdravko; Titular Vra�šinec; Proštenje Sve� Juraj na Bregu, Donji Kraljevec

S 15 Klaudije K; Vitomir; Onezim

N 16 6. KROZ GOD. Julijana; Onezim; Miljenko; Proštenje Vratišinec (Valentinovo)

P 17 Sedam utemeljitelja Reda Slugu BDM; Darko

U 18 Šimun; Gizela; Bernardica

S 19 Konrad; Rajko; Ratko; Blago Č 20 Leon Čudotvor.; Eleuterije; kv.

Sretan

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 15. VELJAČE

dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777

dr. Franjo Carović

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

dr. Verica Grkavec-Mađarić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

dr. Dora Goričanec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

Donji Kraljevec dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Donji Vidovec

dr. Marija Haramija Strbad R. Končara 7, tel. 040/615-006

Macinec

Dom zdravljaTim bez nositelja Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475

Mala Subo�ca dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

Mursko Središće dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Prelog

dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Sve� Mar�n na Muri dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200

Sveta Marija dr. Marko Šrajbek P. Miškine 1, tel. 040/660-103

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Aleksej Novak, sin Doroteje i Stanislava

Matvii Lončarević, sin Valen�ne i Karla

Marta Kalanjoš, kći Jasmine i Mire

Jana Horvat, kći Jasne i Saše

Teo Mrazović, sin Paule i Karla

Borna Horvat, sin Marije i Leona

Leon Flojhar, sin Ane i Antonia

Josip Gal, sin Anje i Maria

Sven Mađarić, sin Veronike i Krune

Tena Ignac, kći Mateje i Tonija

VJENČANI nema

UMRLI

Čakovec:

Branka Haramija r. Stančić r. 1951.

Valen�na Nikić-Čakar r. Deanović r. 1973.

Marija Orehovec r. Mustač r. 1938.

Ivan Gašparić r. 1947.

Terezija Mar�n r. Ma�jašić r. 1942.

Branko Kovač r. 1955.

Katarina Žnidarić r. Šestan r. 1940.

Stjepan Čemerika r. 1943.

Marta Bajs r. 1924.

Marija Ovčar r. Sklepić r. 1943.

Franjo Berdin r. 1947.

Ivan Posel r. 1954.

Antun Novak r. 1942.

Željko Sršan r. 1961.

Mursko Središće:

Veronika Ole�ć r. Koraj r. 1951.

Josip Novinščak r. 1936.

Prelog:

Nada Kolarić r. Tišlerić r. 1951.

Nikola Posavec r. 1951.

Štrigova:

Nikola Grabar r. 1942.

Barbara Celinger r. Cailinger r. 1929.

Tražimo suradnike

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor

Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

Bolnica Čakovec

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

13.2. Četvrtak

17:00 Medvjedić Paddington u džungli 20:00 Bridget Jones: Luda za njim – premijera

Petak

Čovpas 20:00 Ljubav boli

Medvjedić Paddington

Dragutin Strahija

– Striko

iz Čakovca preminuo 11. veljače u 71. godini života

Mladen

Juranko iz Čakovca preminuo 10. veljače u 91. godini života

Damir

Toplek

iz Čakovca iznenada preminuo 7. veljače u 66. godini života

Marija Novak

iz Čakovca preminula 5. veljače u 93. godini života

Ana Frlin rođ. Cimerman iz Trnovca preminula 10. veljače u 85. godini života

Uršula Vrtarić rođ. Srpak iz Šenkovca preminula 7. veljače u 85. godini života

Milorad

Ristić

iz Čakovca preminuo 7. veljače u 63. godini života

Dragica Horvat rođ. Tuksar

iz Čakovca preminula 6. veljače u 88. godini života

Marija

Horvat

iz Nedelišća preminula 11. veljače u 88. godini života

Sabina

Đurđek iz Pribislavca preminula 8. veljače u 90. godini života

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr

MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

Đurđica Šulj

iz Svete Marije preminula u 89. godini života

Andrija Kopasić iz Zagreba preminuo u 85. godini života

Marija Švenda

iz Svetog Jurja U Trnju preminula 11. veljače u 103. godini života

Đuro Vladisavljević iz Čukovca preminuo 10. veljače u 73. godini života

Biserka Peršak

iz Kotoribe preminula u 79. godini života

Amalija Vidović rođ. Zajec iz Strahoninca preminula 5. veljače u 90. godini života

Branko Domijanić iz Zasadbrega preminuo 9. veljače u 77. godini života

Emilija Vinko rođ. Debelec iz Murskog Središća preminula u 85. godini života

Terezija Martin rođ. Matjašić iz Peklenice preminula u 83. godini života

Branka Haramija 07.05.1951. - 31.01.2025.

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu

Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni

mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM aute ili traktoreispravne, neispravne, karambolirane. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

TOMOS KUPUJEM! TOMOS MOPEDE! Sve vrste i modele, sa i bez papira za dijelove isplata odmah. tel 098 9656 624

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

KUPUJEM TRAKTOR IMT 533 ili Zetor 25 KS. Ponude na tel. 040/584-051

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086

PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJEM TRIMER Makita

mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM PLUG, dvije brazde, OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten. Mob. 097/728-9476

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

KROVIŠTA! Tesar-krovopokrivač - izrada i sanacija krovišta, prekrivanje, krovna limarija, krovni prozori, CEGLEC d.o.o., mob. 099/410 01 37

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

PRIJEVOZ - VRLO POVOLJNO: šljunak, sipina, drenaža, pijesak, odvoz šute, ostali građevni materijal od 1-20 m3. CEGLEC d.o.o., Mob. 099/410 01 37

INSTALACIJE I MONTAŽA - voda, grijanje, klima�zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

SVI GRAĐEVINSKI RADOVI - može i po sistemu “ključ u ruke”. Tesarsko-zidarska radnja Ceglec d.o.o., Strahoninec, mob. 099/410 01 37

POZNANSTVA

MUŠKARAC traži posao, može pomoćni poslovi, sitni popravci ili bilo što drugo. Mob. 097/7289476

GODIŠNJI NAJAM ili PRODAJA ILI ZAMJENA lijepe kuće u Dramlju s pogledom na more, 115 m2, dvorište 154 m2, 150 m do mora, za stan u Čakovcu uz nadoplatu razlike u površini, EC/C. Info na mob. 098/426-021

NEKRETNINE

TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099

PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martanezapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

ŽIVOTINJE

AKVARIJ KOCKA od 44 litre s ribicama, čistačima, živo bilje koje daje kisik, kompletno uređen, 70 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 098/9084-675.

RAZNO

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

APARAT ZA VARENJE s elektrodama i maskom, malo korišten, Einhell, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

BAKRENI KOTLIĆ ZA GULAŠ, pekmez, ajvar, sa mješalicom na struju, tronožac sa lancem, 100 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453

KUPUJEM stare stripove. Ponude na mob. 098/921-9092

PRODAJEM mobitel Huawei Nova, ispravan i uščuvan, star 3 godine, cijena 70 eura. Info na mob. 098/467-111

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

PANK-RADNI STOL, željezni, čvrs�, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084675

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA

UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), novu bijelu kuh. peć na kruta goriva i pokretna aluminijska skela na kotačima. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

LANCI ZA SNIJEG, univerzalni, brza montaža, prodajem za 30 eura. Šaljem slike, šaljem poštom. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084675

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

ŠATOR ZA TRI OSOBE s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 150 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

Adresa: S. Radića 2,

Roni Njegov je čovjek umro i on je ostao sam samcat. Hrane ga susjedi, ali to, naravno, nije dovoljno. Roni bi svoju obitelj. Sukladno njegovoj pasmini terijerčeka, ne voli mace, a ni koke. Živahan je, jako voli istraživati pa traži ljude koji su isto takvi. Cijepljen je i označen mikročipom broj 191035000175456, ima dvije i pol godine. Nalazi se u okolici Čakovca. Kontakt: 098 651 042.

Bobi treba novu obitelj! Njegova baka koja ga je spasila s ceste ide u dom, a on ne može s njom. Bobi ima 4 godine, super je s ljudima i ženskim psima, ali nije baš favorit muških pasa. Cijepljen je i čipiran, čip broj 191035000190453 i nalazi se u okolici Čakovca. Kontakt: 098 1733 104

Nero

Iako je već nabrojao godinice, Nero je veseo, razigran, živahan. Obožava loptice, i jako bi bio sretan kad bi imao svoje ljude, i kuću s velikim dvorištem u kojem bi mogao trčati, istraživati i ganjati loptice. Nero je cijepljen, čipiran (mikročip broj 191100000917637) i kastriran, nalazi se u Čakovcu i javlja se na 091 8988 004.

Usvakom se od nas

skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.

Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

VALENTINOVO

Voljeti nekoga najljepše je na svijetu

Ako imaš ljubav, ti si sretan

Lako se zaljubiti, a teško odljubiti

Eh, ta ljubav baš je teška

Naravno uvijek te netko voli

Tata, mama, brat, sestra

I uz njih baka i djed

Najljepša je ljubav

Ona koja je iskrena

Velika i

Odana

LJUBAV

Ljubav su mama i tata ljubav je kad me sestra dočeka s vrata

Ljubav su djed i baka kad sretno dočekaju svoga đaka

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Učenici od prvog do četvrtog razreda Područne škole Hlapičina bili su vrijedni i cijeli su tjedan pripremali i ukrašavali svoje učionice. Izradili su i poštanski sandučić u koji će ubacivati ljubavna pisma, kao i pisma za svoje prijatelje, mame, tate, bake, djedove…. jer sve je to ljubav.

Pomagale su im i učiteljice Martina Horvat i Lucija Horvat.

Dora Brez, 3. b, I. OŠ Čakovec

Ljubav je kad dobijem ljubavno pismo, ali ljubav nije kad prijatelji više nismo

Učiteljica Marija Toplek

Gabriel Majsan i Amela Ignac 4. r., PŠ Hlapičina Učiteljica Lucija Horvat

LJUBAVNA MUKA

Volim njegove plave oči, Ah, mislim na njega cijele noći.

Ljubav mi cijeli dan ne da mira, E, što li samo moje srce dira.

Ne mogu da u školi učim, Trudim se, ali se jako mučim.

Imam po cijele noći more, Ne znam je li danju bolje ili gore.

On je ušo u srce moje, Više ne prepoznajem tijelo svoje.

On je život i sunce moje.

Izabela Poljaković, 4. razred PŠ Sivica Učiteljica Dijana Bedi - Šela

VALENTINOVO

U kutu skrivena

Dok nitko ne gleda, Srce sam crveno

Za tebe obojila.

Kad raziđu se svi

I budeš sasvim sam

Tad dat ću ga tebi

Na ispruženi dlan.

Ne reci nikom to!

U tajni baš je stvar.

Za Valentinovo

Od mene tebi dar!

Mia Tomašić, 4. r.,

PŠ Peklenica

Učiteljica Lidija Škvorc

LJUBAV JE …

Ljubav je kao virus

Može se dogoditi bilo kome i u bilo koje vrijeme. Kada se dogodi

Ona te usrećuje. A zauzvrat nikad

Ništa ne očekuje.

U pravoj ljubavi

Ljepota se života krije. Zato se u ljubavi

Samo srce smije.

Prava ljubav je kao vjetar. Ne možeš je vidjeti, Ali je možeš osjetiti

Ona ti mami osmijeh na lice, Vedrinu i veselje

I u tebi budi

Najljepše želje.

Franka Živko, 4. razred PŠ Peklenica Učiteljica Lidija Škvorc

Učenici 4. razreda Područne škole Peklenica sa svojom učiteljicom Lidijom Škvorc obilježavaju sve važne datume u godini, a Valentinovo im je posebno drag dan. Svi oni nekoga vole i raduju se ljubavi, zbog toga su napisali nekoliko pjesama o ljubavi, a uredili su i svoj pano za Valentinovo, kako bi cijeli ovaj mjesec uživali u sjećanju na ljubav.

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

O ljubavi i zaljubljenosti

Zaljubljenost je jako afektivno stanje, a ljubav je odnos u kojem samo ponekad imamo jake osjećaje prema partneru, ali smo s njim čvrsto povezani razumijevanjem i povjerenjem

Dragi čitatelji, nakon 25 godina našega druženja u ovoj kolumni zamišljam vas kao srodne duše koje vole učiti i uče voljeti, poput mene, čitavoga života. Vjerujte mi, i nakon toliko godina, napisati nešto dovoljno stručno a kratko o ljubavi i zaljubljenosti, težak je zadatak. Mnogi te dvije riječi koriste kao sinonime i ne razlikuju te dvije pojave. Arhetipska slika ljubavne opijenosti ugrađena je u većinu naših subjektivnih teorija ljubavi i neprestano se provlači kroz svakodnevni govor. Mit o Erosu, jedan od temeljnih mitova zapadnog kulturnog kruga, ne razlikuje ljubav od zaljubljenosti. Engleski jezik, uz svoje leksičko bogatstvo, nema posebnu riječ za zaljubljenost nego koristi sintagmu „to fall in love”. Intenzivan doživljaj „padanja u ljubav” zapravo opisuje zaljubljivanje. Popularna kultura često preuveličava ulogu tog doživljaja u životu i zato mislim da je važno reći da zaljubljenost nije preduvjet za ljubav. Problem je što te dvije pojave koje nazivamo zaljubljenost i ljubav osjećamo na vrlo sličan način, nema velike razlike u kvaliteti prisutnih osjećaja, pa pribjegavamo razlikovanju prema intenzitetu i trajanju. Uobičajen je stav da je zaljubljenost intenzivniji osjećaj od ljubavi, ali kraće traje. Ponekad snažna i kratka zaljubljenost prethodi blagoj i dugoj ljubavi. Međutim, neki vole iako nisu bili zaljubljeni u početku, a drugi se pitaju zašto im se događaju intenzivna zaljubljivanja koja ne prerastu u ljubav, nego završe prekidom veze. Kontekst ljubavi različit je od konteksta zaljubljenosti i zato se samo intenzitetom i trajanjem ne mogu objasniti tako složene pojave. Zaljubljivanje počinje u trenutku kad se rađa osjećaj da nam je osoba odnekud poznata i bliska, a činjenica da zapravo ništa ne znamo o njoj ne može nas spriječiti da iz fragmenata njenog izgleda i ponašanja donosimo vrlo jake pozitivne

zaključke. Na stvarnu osobu projicira se zamišljena slika o pravom partneru kakvoga smo oduvijek željeli sresti. Nerado vam rušim iluzije na ovaj dan, ali u psihološkom smislu radi se o odnosu privida, jer onaj tko se zaljubi krivotvori osobu u koju se zaljubi. Točno je, to je jedan od najljepših osjećaja, zaljubljujemo se zapravo u ono što nam najviše treba i to pogrešno smještamo u osobu koja realno ne postoji. Zaljubljena osoba opsjednuta je vlastitim psihičkim doživljajem, po svojoj kvaliteti to je prisilno stanje zato što osoba ima dojam da se ne može oduprijeti nekoj jakoj sili. Iskrivljenje stvarnosti je suštinska razlika između zaljubljenosti i ljubavi. Zaljubljujemo se zato da bi svoj nezreli i neizgrađeni identitet upotpunili „savršenim” bićem koje prepoznajemo u drugoj osobi, dok u ljubavi vidimo realnu osobu jer smo dovoljno integrirani i prihvaćamo sebe i druge onakvima kakvi stvarno jesu. Subjektivni doživljaj vlastitog stanja bitna je razlika između zaljubljenosti i ljubavi. Onaj tko je zaljubljen vjeruje da ne može živjeti bez osobe u koju je zaljubljen i da mu ta osoba najbolje odgovara, a onaj tko stvarno voli zna da kraj sebe nema idealnog partnera i da bi mogao kvalitetno živjeti i na neki drugi način. U stvarnoj ljubavi osoba ima slobodnu volju i sposobnost donošenja odluka, nije usmjerena samo na partnera, već je on dio ukupne životne stvarnosti. Zaljubljenost je jako afektivno stanje, a ljubav je odnos u kojem samo ponekad imamo jake osjećaje prema partneru, ali smo s njim čvrsto povezani razumijevanjem i povjerenjem. I u ljubavi i u zaljubljenosti partner ima posebnu vrijednost, dragocjeniji je od drugih ljudi, ali ga u ljubavi ne krivotvorimo, vidimo ga onakvog kakav je. I što zaključiti, kratko i jasno, da dobro zapamtite? Zaljubljenost je kao pijanstvo, vjerojatno će vam pozliti kad pretjerate!

Barat, bacc. med. techn.

Isplativost prevencije

Istraživanja pokazuju da je ulaganje u prevenciju više od 4 puta isplativije, nego ulaganje u liječenje. Svaki euro uložen u preventivne mjere može donijeti uštedu u zdravstvenim i socijalnim troškovima, a ujedno i povećati poslovnu produktivnost. Iako je ta ekonomska komponenta vrlo bitna, prvenstveno je ideja prevencije spriječiti bolesti i poboljšati zdravlje populacije.

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Ulaganjem u prevenciju može se ubuduće smanjiti broj intervencija policajaca, manje će biti kaznenih djela, a samim time i manje sudskih troškova

Prevencija je skup aktivnosti i mjera usmjerenih na sprječavanje ili smanjenje rizika od nastanka i razvoja problema, teškoća ili negativnih događaja. Cilj prevencije je očuvati zdravlje, dobrobit i sigurnost pojedinaca ili zajednice. Prevenirati znači preduhitriti te određenom radnjom (u)činiti da se nešto izbjegne. Prevenciju možemo podijeliti na primarnu, sekundarnu i tercijarnu. Primarna je prevencija usmjerena na smanjivanje incidencije, odnosno, stope novooboljelih u zajednici. Npr. edukacije mladih u školama o štetnosti alkohola imaju cilj odvratiti ih od konzumiranja alkohola, što u budućnosti može rezultirati manjim brojem oboljelih od alkoholizma. Sekundarna prevencija uključuje mjere koje se provode kod onih ljudi koji su već počeli pokazivati rane znakove pojavljivanja problema, a cilj joj je skratiti trajanje bolesti ranim otkrivanjem i pravovremenim liječenjem. Primjer sekundarne prevencije je savjetovanje obitelji kod pojave prvih problema prekomjernog pijenja kod nekog od stručnjaka u zdravstvenom ili socijalnom sustavu. Tercijarnoj prevenciji pak je

cilj smanjiti štetne posljedice kod onih osoba koje već imaju razvijen problem. Primjeri su rehabilitacijski programi i terapijske zajednice. Jedan od najvažnijih razloga za ulaganje u prevenciju jest rasterećenje zdravstvenog sustava. Alkoholizam dovodi do brojnih zdravstvenih problema, uključujući cirozu jetre, srčane bolesti, povišeni krvni tlak, karcinome, mentalne poremećaje i dr. Liječenje ovih bolesti zahtjeva ogromne �inancijske resurse i dugotrajne medicinske intervencije. Osim zdravstvenih troškova, alkoholizam negativno utječe i na produktivnost radne snage. Alkoholičari često imaju problema na poslu zbog čestih izostanaka s posla, smanjene učinkovitosti i povećane sklonosti greškama. Dugoročno to može dovesti do gubitka posla ili prijevremene mirovine. Pravosudni troškovi su također značajni jer je alkohol čest faktor u prometnim nesrećama, nasilju u obitelji i raznim kriminalnim djelima. Ulaganjem u prevenciju može se ubuduće smanjiti broj intervencija policajaca, manje će biti kaznenih djela, a samim time i manje sudskih troškova. Poznato je i to da alkoholizam vrlo negativno utječe na obiteljske odnose. U obitelji alkoholičara često dolazi do rastava braka, nasilja i zanemarivanja djece. Djeca koja odrastaju u takvim obiteljima i sama su u većem riziku za narušeno mentalno zdravlje i lošije obrazovne ishode.

Prevencija se sve više prepoznaje kao ključan faktor u sprečavanju razvoja bolesti, a samim time kao odlično ulaganje u naše buduće naraštaje. Edukacije o štetnosti alkohola, ograničavanje oglašavanja alkohola, dostupnost besplatnih savjetovališta i sl. mogu dugoročno donijeti pozitivne rezultate. Savjetovalište za alkoholizam i alkoholom uzrokovane probleme Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije je primjer dobre prakse sekundarne i tercijarne prevencije jer pomaže kod problema uzrokovanih alkoholom, ali i pomaže da se spriječe potencijalni budući problemi. Svakako je preporuka da se što ranije jave oni koji zamjećuju prve znakove problema u obitelji, u školi ili na poslu, da bi se spriječili mogući veći problemi u budućnosti. Važno je i podizanje svijesti o tome da nikad nije prekasno za potražiti pomoć, jer nam može donijeti olakšanje, bolju kvalitetu života i priliku za novi početak.

Nikola

Čakovec,

25 godina povjerenja

DJEČJI VRTIĆ SMJEŠKO, Sveti Martin na Muri

Želimo urediti dvorište vrtića kao našu oazu zelenila

- Cilj nam je urediti dvorište vrtića kao oazu zelenila u centru Svetog Martina, zasaditi lovor višnju pokraj ograde, posaditi još nekoliko voćki, urediti cvjetnjak, vrt i visoke gredice kao utočište za stapanje s prirodom, ističu iz vrtića Smješko

Piše: Sanja Heric

Žuta zgrada koja viri iza crkve svetog Martina biskupa u centru Svetog Martina na Muri je mjesto dječje radosti, smijeha, puno igre, ali i učenja. U njoj je smješten Dječji vrtić Smješko koji je protekle godine proslavio okruglih 20 godina rada.

Velika je to brojka za osnivačice vrtića Isabelu Lisjak i Claudiu Baumgartner, djelatnice i generacije mališana koji su pohađali ovaj vrtić ili ga trenutno pohađaju. U svom su odgojno-obrazovnom radu izuzetno posvećeni humanitarnom i održivom-ekološkom projektnom konceptu.

U sklopu vrtića postoje četiri skupine: Leopardići, Tigrići, Pandice i Bubamarice. Leopardići su najstarija skupina vrtićaraca, Pandice srednja skupina, Tigrići mlađa skupina, a Bubamarice oni najmlađijasličari.

Posvećeni održivom-ekološkom projektnom konceptu

- Svakodnevno potičemo djecu na važnost održivog razvoja, odvajamo otpad, recikliramo staru odjeću u suradnji s Humanom Novom, skupljamo čepove od boca za Udrugu, stari papir u suradnji s Unimerom te se vodimo politikom Zero waste otpada hrane te Zero km nabave voća i povrća surađujući s lokalnim OPG dobavljačima, ističu iz vrtića Smješko. Uzgajaju i svoje povrće i bobičasto voće, a u malom voćnjaku imaju nekoliko voćki kako bi djeca mogla istražujući aktivno učiti i pratiti rast biljaka.

- Cilj nam je urediti dvorište vrtića kao oazu zelenila u centru Svetog Martina, zasaditi lovor višnju pokraj ograde, posaditi još nekoliko voćki, urediti cvjetnjak i vrt, visoke gredice kao utočište za stapanje s pri-

rodom. U dvorištu bi posadili još dva stabla javora jer želimo da u dvorištu vrtića osiguramo dom za razne kukce koji plijene dječju pažnju, ističu iz svetomartinskog vrtića Smješko.

Za naš nagradni natječaj Vrtionica izradili su maketu, kojom su pokazali kako bi željeli da njihovo dvorište izgleda u budućnosti. Samu maketu izrađivali su oko dva mjeseca i uz to što su pokazali svoju kreativnost, puno su naučili i o biljkama i otpadnom materijalu.

- Maketu smo izradili od otpadnog i neoblikovanog materijala koristeći pritom bilje koje smo dehidrirali, i pritom aktivno sudjelovali u STEM aktivnostima, koje su dio naše svakodnevice, rekla nam je odgajateljica Isabela Lisjak, dok nam je pokazivala maketu koju su izradili Leopardići. Ono po čemu je njihova maketa speci�ična jest da su u nju uključili i biljke. - Usput smo učili i što je listopadno drveće i zimzeleno drveće i kako ono reagira u dodiru s papirom. Kod zimzelenog papir nije promijenio svojstva, a kod listopadnog drveća papir je upio vodu i promijenio svojstvo, ispričala nam je odgajateljica Isabela dodajući da takav rad pomaže u razvoju njihovih kognitivnih sposobnosti te potiče na kritičko mišljenje i rješenje problema.

Vrtić kao dječja kuća

U Smješku njeguju koncept vrtića kao dječje kuće, gdje se stvara toplina i sigurnost koja je neophodna za optimalni razvoj svakog djeteta.

Izuzetno cijene i suradnju s roditeljima, jer zajednički rad omogućava bolje razumijevanje potreba djeteta. Tako često tijekom godine organiziraju radionice i dru-

ženja zajedno s roditeljima. Poseban projekt koji ističu jest ciklus radionica Kluba očeva Rastimo zajedno, koje se u vrtiću provode od 2021. godine kada je i osnovan Klub roditelja Rastimo zajedno kojeg čine svi roditelji koji su završili neki od programa Rastimo zajedno.

- Usmjereni smo na potrebe i interese svakog djeteta ponaosob te u vrtiću njegujemo koncept vrtića kao dječje kuće s izuzetnom suradnjom

s roditeljima, stoga se unaprijed zahvaljujemo na suradnji s vrtnim centrom Iva, dodaju u nastavku. Nagrada bi za vrtić

Smješko imala velik značaj jer bi omogućila stvaranje novog, uređenog dvorišta za vanjske aktivnosti koje će veseliti djecu, poboljšati njihove mogućnosti za igru i �izičku aktivnost te pridonijeti razvoju novih znanja i avantura.

Mališani su uz maketu izradili i svoj herbarij –zbirku prešanoga sušenog bilja

Hotel za kukce napravljen uz maketu vr�ća i dvorišta

Maketu su izradili od otpadnog i neoblikovanog materijala koristeći pritom bilje koje su dehidrirali

Skupina Leopardići s odgajateljicom Isabelom Lisjak pokazala nam je anketu dvorišta kakvog bi željeli ima�

Međimurska kuharica

MEĐIMURSKA KUHARICA

Juha od puretine s povrćem

žličnjacima od griza

Piše: Aleksandra Sklepić

Puretina je meso koje je pomalo zapostavljeno, a njegova hranjiva vrijednost i sastojci kojima obiluje prijeko su potrebni kako bi nam organizam bio zdrav i snažan. Puretina se posebno preporučuje kad je potrebna dijetalna prehrana, a još kad je tako kvalitetno meso u juhi, nema boljeg odabira.

U Međimurju, puretina je oduvijek prisutna namirnica, pa zbog toga donosimo recept za krepku juhu s povrćem i žličnjacima od griza koja će se dopasti i najprobirljivijim nepcima.

Priprema: Pureće meso (najbolji je file, ali mogu i ostali komadi, po želji) staviti u vodu te dodati

očišćenu mrkvu narezanu na kolutove, te cvjetove cvjetače i brokule. Začiniti solju, vegetom i biberom prema vlastitom ukusu.

Kuhati oko jedan sat (ako se kuhaju veći komadi mesa, kuhati dulje) na laganoj vatri, te dolijevati vodu prema potrebi. Ako se juha kuha duže, na laganoj vatri, bit će bistra. U manjoj zdjelici pomiješati gris, jaje i malo ulja. Ostaviti desetak minuta da se sastojci prožmu.

Kad je juha gotova (ako je meso i povrće kuhano), malom žlicom uzimamo smjesu za žličnjake i stavljamo ih u juhu koja vrije.

Po vlastitoj želji slažemo veličinu žličnjaka, mogu biti veći ili manji. Prilikom kuhanja oni se malo povećaju.

VINO TJEDNA

Sastojci:

Za juhu:

- pureći file

- 3 – 4 komada mrkve

- brokula

- cvjetača

- začini – sol, vegeta, biber

- peršin

Za žličnjake od griza:

- 2 – 3 žlice griza

- 1 cijelo jaje

- malo ulja – pola čajne žličice

Žličnjaci se moraju nekoliko minuta kuhati u juhi kako bi omekšali.

Urban red Vinarije Štampar

U ovoj rubrici predstavljamo Urban Red, izvanredno suho crveno vino iz

Vinarije Štampar iz Svetog Urbana. Ovo vino kombinira

Gamay i Cabernet Sauvignon sorte u omjeru 60 % prema 40 %, što rezultira živim i sočnim vinom voćnog karaktera s naglašenim začinskim notama.

Urban Red ima duboko tamnocrvenu boju s refleksima ljubičaste, što ga čini vizualno atraktivnim. Njegov miris je slojevit i kompleksan, gdje se isprepliću herbalne note poput paprati sa zrelim višnjama i primjesama tamne čokolade. Sve to začinjava blaga doza zadimljenosti, što dodaje vinu posebnu dubinu.

Recept plus

Okus je vrlo živ i slastan, a završetak ugodno gorkast. Kiseline su blago naglašene, a voćnost je lijepo prisutna te postojana kroz cijeli okusni profil. Ovo vino je stvoreno u modernom stilu i karakterizira ga dinamičan okus koji će zadovoljiti sve ljubitelje crnih vina.

Kada govorimo o sljubljivanju, Urban Red se savršeno slaže uz različita jela kao što su goveđi odresci s roštilja ili pečena patka ili guska. Također će biti odličan partner uz pečenja ili jela od divljači te uz odležane i dobro dozrele tvrđe sireve. Poslužite na temperaturi od 14 do 16 stupnjeva Celzijeva. (sh)

Sastojci:

- 500 g glatkog brašna

- 1 čvrsti jogurt

- 2.5 dl mlijeka

- 1 svježi kvasac

- 2 žličice soli (ako želimo slane krpice)

- 1 – 2 žličice šećera (ako želimo slatke krpice)

- 1 prašak za pecivo - 1 l ulja ili svinjske masti

- šećer u prahu za posipati

Krpice se peku od istih sastojaka kao krafne, a priprema je jednostavna i brza

Krpice, trešće ili “zdrapane gaće”

Krpice su zanimljiv domaći starinski kolač koji ima različite duhovite nazive, a sve zbog svog izgleda koji podsjeća na nepravilno narezane komadiće platna - krpe ili krpice.

Priprema se od sličnih sastojaka kao krafne, pa je aktualan u pokladno vrijeme.

U različitim dijelovima Hrvatske, ovaj kolač ima razne nazive - krpice, gaće, treske, trešća i slično, a kuharice ga rado pripremaju jer je priprema lagana, a sastoj-

ci nisu preskupi. Rezultat je ukusan, brzi desert lijepog i svečanog izgleda koji je u vrijeme kad je nastao imao glavnu namjenu da se nosi u goste ženama koje su tek rodile, kako bi se osladile i okrijepile ovom finom slasticom.

Priprema: Kvasac, malo šećera i malo brašna razmutiti u 2 dl mlakog mlijeka i ostaviti na toplom da se kvasac digne. Zamijesiti tijesto od svih sastojaka, dodati ra-

stopljen kvasac u mlijeku, te na pobrašnjenoj radnoj plohi razvaljati tijesto. Kad je tijesto razvaljano, narezati ga na pravokutnike, svaki pravokutnik razrezati po sredini, pokriti kuhinjskom krpom i ostaviti da se narezane krpice dignu. Ulje ili mast dobro ugrijati i pržiti krpice koje smo prethodno malo rastegnuli prstima, dok ne porumene. Pečene krpice poslagati na papirnati ubrus i kad se malo ohlade posipati mljevenim šećerom.

Sastojci:

Podloga:

- 250 g digestive keksa

- ½ žličice cimeta

- 80 g otopljenog maslaca

- 2 žlice smeđeg šećera

NEODOLJIVO FINO

Torta s jabukama i crumbleom

Ovaj tjedan predstavljamo vam jedan izuzetno ukusni i atraktivni recept za tortu s jabukama i crumbleom. Ova torta kombinira kremasti nadjev od sira, slatke i aromatične jabuke te hrskav crumble sloj, sve to na temelju od digestive keksa. Savršena je za zimske večere ili specijalne prilike.

Priprema:

1. Za podlogu sjedinite mljevene kekse, cimet i maslac. Dno kalupa promjera 18 –22 cm premažite maslacem i posipajte šećerom. Rasporedite smjesu keksa po dnu i stjenkama kalupa. Stavite kalup u pećnicu zagrijanu na 180 stupnjeva i pecite 5 minuta. Izvadite iz pećnice i smanjite pećnicu na 160 stupnjeva.

2. Za nadjev od sira miksajte krem sir, vrhnje, šećer, sok i koricu limuna oko 3 minute. Smanjite brzinu miksanja i dodajte jedno po jedno ja-

je, kratko miksajući nakon dodavanja svakog jaja. Izlijte smjesu na podlogu od keksa.

3. U većoj tavi rastopite maslac, dodajte jabuke, vanilin i smeđi šećer, cimet, sok i koricu limuna te pirjajte 10 minuta. U zdjelici pomiješajte vodu i gustin, dodajte u tavu i kuhajte 2 minute. Maknite s vatre i ostavite da se ohladi dok pripremate crumble.

4. Sjedinite brašno, zobene pahuljice i šećer, dodajte maslac i utrljajte smjesu rukama da dobijete mrvičastu strukturu.

5. Na sloj kreme od sira rasporedite nadjev od jabuka, posipajte crumbleom i stavite u pećnicu na 55 minuta. Pečeni cheesecake ostavite da se 2 sata hladi na sobnoj temperaturi, prebacite u hladnjak i ohladite minimalno 6 sati prije posluživanja. (sh)

Nadjev od sira:

- 500 g krem sira

- 100 g kiselog vrhnja

- 100 g šećera

- korica i sok 1/2 limuna

- 3 jaja

Nadjev od jabuka:

- 3 srednje jabuke, oguljene i narezane na listiće

- 1 žlica maslaca

- 2 vanilin šećera

- 3 žlice smeđeg šećera

- korica i sok 1/2 limuna

- 1 žličica cimeta

- 2 žlice gustina

- 70 ml vode

Crumble:

- 80 g oštrog brašna

- 50 g zobenih pahuljica

- 50 g smeđeg šećera

- 70 g otopljenog maslaca

Krepka pureća juha sa žličnjacima godit će svakom nepcu

Hlapičine

Ftičekovi kolačići se serviraju na prozorske klupčice

- Pekli su se djeci za Valentinovo kao kolačići koje su im ptičice ostavile na ftičekovoj svadbi jer se za Valentinovo u međimurskoj narodnoj tradiciji ftičeki ženiju

Recept za ftičekove kolače

Sastojci:

- pola kilograma brašna

- 2 žumanjka

- 1 velika žlica šećera

- 1 mala žličica soli

- 1 dl ulja

- 1 kvasac

- 2 dl mlijeka

- 1 vanilin šećer

- 1 limun za ribanje korice

Priprema i izrada:

U 2 dl mlakog mlijeka dodajte šećer, sol i kvasac da se digne. U posudu pripremi� pola kilograma brašna i u njega ulijte mlijeko s kvascem i promiješajte. Dodajte jedan žumanjak, vanilin šećer i naribanu koricu i od svih sastojaka umijesite �jesto.

Kuglu �jesta ostavite u posudi na pola sata na toplom da se digne. Kad se �jesto digne, izvadite ga iz posude premijesite i podijelite na če�ri djela. ostavite da se još malo digne. Nakon toga ga narežite na

tanke trakice dužine oko deset cen�metara. Prebacite trakicu preko prsta da se podijeli na dvije jednake dužine. Zavr�te ih da se smotaju jedna preko druge kao pletenica i nakon toga pletenicu smotajte u malu gomilicu da se dobije forma p�čice. Stavite ih u pleh i premažite drugim preostalim žumanjkom. Pećnica mora bi� zagrijana na 200 stupnjeva i kad se nakon pola sata kolačići zarumene, izvadite ih iz pećnice. Ako želite, premažite ih zašećerenom vodom da dobijete sjajne �ičekove kolače.

Ftičekovi kolačići su se izvorno pekli za svadbe, a posluživali su se onima koji su došli „glet svate”. To su bili sumještani koji nisu bili gosti na svadbi, već su došli pogledati svatove i mladence dok su išli na vjenčanje ili s vjenčanja. Njih su mladenci i domaćini svadbe nagradili svatovskim kolačićima koje su im dijelili da zajednički podijele radost svadbe. Tako su svatovski kolačići postali ftičekovi kolači koji su se dijelili djeci za Valentinovo, kao kolačići koje su im ptičice ostavile na ftičekovoj svadbi, jer su se za Valentinovo u narodnoj tradiciji ftičeki ženili.

To je divna međimurska tradicija koja se brižno njeguje i prenosi sa starije na mlađu generaciju. Kolačiće su bake i majke nastojale ispeći dok su djeca spavala, a ujutro su slale djecu u dvorište da potraže gdje su im ptice ostavile kolačiće.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Recepti iz domaće međimurske kuhinje KATARINA OLETIĆ iz

Taj događaj na Valentinovo bio je dan koji su djeca s veseljem iščekivala jer su se na taj dan osjećala posebno.

U toj tradiciji je odrasla i Katarina Oletić iz Hlapičine. Kao djevojčica uživala je u ftičekovim kolačima koje je tražila u dvorištu i na prozorskim klupčicama na Valentinovo.

Kao posebni doživljaj pamti kako su u susjedstvu djeci kolače odrasli bacali s tavana tako da je djeci izgledalo kao da kolačiće djeci ptičice bacaju s neba, dok lete u svadbenom letu.

Kolačiće su djeca nalazila svugdje: po travi, granju voćki u dvorištu i po prozorskim klupicama.

To su nezaboravni doživljaji iz djetinjstva jer ftičekovi kolači nisu bili i ni danas nisu obični, već kolačići s pričom. - Nikakvo Valentinovo koje je uvezeno iz Amerike s potrošačkim mentalitetom i čokoladnim i plišanim slatkišima ne može zamijeniti ftičekove kolače, kaže Katarina.

A sastojci ftičekovih kolača su jednostavni. Imala ih je svaka mama ili baka u svojoj smočnici. Potrebno je brašno, šećer, sol, mlijeko, kvasac, ulje i dva žumanjka. No, svaka domaćica ima i neke svoje sastojke po kojima su njezini drukčiji od susjednih. Katarina Oletić voli dodati vanilin šećer i naribanu koricu limuna. Tako su malo svečaniji. A i svaka domaćica ima i svoju tehniku izrade po kojoj su njezini ftičekovi kolačići unikatni, malo drugačiji od drugih.

Katarina Oletić otkrila nam je kako ona radi ftičekove kolače po starinskoj tehnici svatovskih kuharica. Kolačiće je počela peći još kao djevojčica s mamom. Pekla ih je svojoj djeci koja su ih voljela i kad su već bili tinejdžeri i studenti, jer su voljeli tradiciju branja ftičekovih kolačića na Valentinovo. A sada ih peče svojoj mezimici, unučici da i ona zavoli tradiciju ftičekovih kolačića na Valentinovo.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoje brojne obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelj. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu, čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda, 19. veljače do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 21. veljače. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnica: Nevenka Varga iz Čakovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

tri

na

br. 1535

Sakupljena

kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled”

adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 19. veljače 2025. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 21. veljače 2025.

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Katarina Ole�ć s �ičekovim kolačićima

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Starije željezno doba Međimurja

Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

Krajem kasnoga brončanog doba postupne promjene uzrokovane poznavanjem tehnoloških postupaka izrade željeznih predmeta, na jakim su temeljima kulture polja sa žarama utjecale na formiranje arheološkoga razdoblja koje je prema novo upotrebljavanoj kovini nazvano željezno doba. Razvoj metalurgije željeza uvjetovao je nastanak novih do tada nekorištenih oblika materijalne kulture, a uspon rudarstva i trgovine ubrzao je proces društvenoga raslojavanja započet još u brončano

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

doba te uvjetovao stvaranje vladajućega sloja ratnika i trgovaca. Njihovu moć i bogatstvo oslikavaju grobovi pod zemljanim humcima ili tumulima bogato opremljeni grobnim prilozima poput oružja, nakita, keramičkoga posuđa te konjske i konjaničke opreme.

Spomenute su novine na području gotovo čitave srednje te dijelu zapadne i južne Europe uvjetovale formiranje nadregionalnoga kulturnog kompleksa koji je prema glasovitom nalazištu Hallstatt u Austriji nazvan halštatska kultura. Spomenuta je kulturna pojava zbog razlika u brončanodobnom supstratu istočne i zapadne Europe podijeljena na zapadni i istočni halštatski krug, a obuhvaćala je cjelokupno starije željezno doba. Prostirala se i na području Hrvatske gdje su egzistirale kulturne grupe (Dalj, Budinjak, Kaptol, Japodi, Kolapijani) poznate pod skupnim nazivom istočna halštatska kultura. Otvorenost i prohodnost Panonske nizine pogodovala je brzom protoku dobara i ideja, pa je tako sjeverna Hrvatska bila sjecište kulturnih utjecaja iz susjednoga jugoistočnoalpskog i balkanskog, ali i uda-

LJUBAV: Činit će vam se da vam ljubav izmiče iz ruku za milimetar. To će vas živcira� i rastuži�. Trebate shva�� da nije sve u vašem nastupu, nego da i druga strana ima neka svoja prava. Nitko ne voli da ga se tlači, pa tako ni vaša ljubavna meta.

KARIJERA: Nekima će bi� ponuđeno da vode cijelu stvar i u tome bi se mogli snaći i više nego dobro. Zato ne oklijevajte, nego iskoris�te priliku koja je pred vama. Trebat će jedino još pripremi� neke detalje. Saberite se na vrijeme.

ZDRAVLJE&SAVJET: Vodite računa o kriterijima u svemu.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Pred vama su dani kad ćete ima� mnogo prilika za učvršćenje svoje veze. Svima vama porast će ljubavno samopouzdanje, a ako ste još sami, prema osobama suprotnog spola nastupat ćete vrlo sigurno. Ni rezulta� ne bi trebali izosta�.

KARIJERA: Vaš poslovni interes polako se preusmjerava na ulaganja. Ono što ste pos�gli, tu je, ali sad na dnevni red dolaze neke neispitane ili skrivene stvari. Neki će pokuša� doseći svoje snove na sasvim originalan način.

ZDRAVLJE&SAVJET: Opuštat će vas kupanje u kadi.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Imat ćete dobar vjetar u leđa kad se o ljubavi radi. Otvarat će vam se mnoga vrata lakše nego inače, bit ćete pozivani na zanimljiva okupljanja i još zanimljivija mjesta. Ako ste sami, prihva�te pozive i krenite među ljude. Oni vas čekaju.

KARIJERA: Suradnja s uglednim ili utjecajnim ljudima polako dolazi u prvi plan. Vi ćete bi� važna figura u cijeloj igri. Zato ne budite preskromni, nego dopus�te sebi da pokažete slobodnije svoje ambicije. Otvorite se i budite što jeste.

ZDRAVLJE&SAVJET: Povremeno predahnite.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Uživat ćete udvoje u miru i �šini pozna�h mjesta. Nećete se da� vidje� na društvenim okupljališ�ma, nego ćete radije boravi� u prirodi ili kod kuće. Oni koji još traže srodnu dušu također neće mnogo izlazi�, pa će najvjerojatnije osta� sami.

KARIJERA: Svoje poslovne planove polako ćete usmjerava� na širenje horizonata bilo u smislu novih sadržaja, bilo doslovno –preko granica. Sad će se ostvari� neki zakonski temelji da možete zavrtje� nešto u tom pravcu.

ZDRAVLJE&SAVJET: Prijatelji će vas dobro posavjetova�.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

ljenog kavkasko-pontskoga i donjopodunavskoga prostora te iz visoko razvijenih mediteranskih centara – Grčke, Etrurije i Italije. Razdoblje starijega željeznog doba međimurskoga međurječja obilježila je štajersko-panonska kulturna grupa kao predstavnica istočnoga

halštatskog kruga, a prostirala se na prostoru Štajerske, zatim od Savinjske doline na jugu do gornjega porječja Mure na sjeveru, na zapadu do Koralpa, dok je na istoku obuhvaćala panonske nizine uzduž rijeka Rabe, Mure i Drave. Karakterizirale su ju promjene vidljive u obrasci-

HOROSKOP

LJUBAV: Zasićenje izlascima usmjerit će vas na mir i povlačenje. Najbolje ćete se osjeća� u svom domu, a ako je voljena osoba uz vas, �m bolje. Oni koji su još sami ipak će više boravi� u društvu, ali istovremeno njihova mašta kao da neće ima� granice.

KARIJERA: Da biste popravili ono što radite, morate se otvori� i više surađiva� s drugima. Stav da je netko bogom dan nije dobar, a pogotovo kad to mislite za sebe. Poradite na vlas�toj analizi i sve će vam bi� jasnije, a onda i lakše.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idite na izlet u prirodu.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Uviđate da ne vrijedi mrzi� ni� se svađa� jer to ne vodi nikamo. Bolje je povući se i razmisli� u �šini, pa i onom što nam se sada ne sviđa. Potom sve to otpus�te i fokusirajte se na ono što je dobro u vašem privatnom životu. Naći ćete nešto. KARIJERA: Tehnika da se jednim udarcem ubiju dvije muhe ovaj put neće sasvim upali�, no vaša sposobnost da radite dvije stvari u isto vrijeme hoće. Zato se odlučite za ovo drugo. Poslovi u �šini su naglašeniji.

ZDRAVLJE&SAVJET: Naspavajte se. Treba vam.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

ma naseljavanja. Naime, veliki broj nizinskih naselja kulture polja sa žarama je napušten, a kao položaji novih naseobina izabrani su povišeni predjeli na uglavnom strateški važnim točkama. Veće su naseobine bile utvrđene zemljanim opkopima i nasipima s drvenim palisadama. Tijekom početne faze halštatske kulture nastala su i manja nizinska sela s nadzemnim kućama i zemunicama, bez obrambenih elemenata, pa je pretpostavljeno postojanje sinkretističkoga modela naseljavanja s naseljima središnjega tipa koja kontroliraju područje svoje okoline.

Religiozne odlike štajersko-panonske kulturne grupe vidljive su u paljevinskim pokopima ispod humaka, odnosno tumula, koji su pripadali višim slojevima zajednice. Imali su svrhu isticanja moći i položaja istaknutih članova društva, kao primjerice ratnika te rodovskih ili plemenskih vođa. Grobni ritual obuhvaćao je spaljivanje pokojnika obučenog u nošnju i opremljenog osobnim predmetima kojima se koristio za života, zatim pohranjivanje njegovih ostataka u urnu, koja je potom ukopavana u zemlju iznad koje je podignut humak. Veći su tu-

muli imali kamene ili drvene grobne komore pravokutnoga ili kvadratnoga oblika, a često je do grobne komore vodio posebno ograđen i popločan hodnik, odnosno dromos. Nerijetko su bili okruženi manjim tumulima te na taj način ukazivali na društvenu diferencijaciju. Grobu su prilagane keramičke posude u kojima se nalazila popudbina, ali i predmeti koje je pokojnik koristio za života te darovi za zagrobni život. Početna faza štajersko-panonske kulturne grupe na području Međimurja započela je sredinom 9. stoljeća pr. Kr., a dokumentirana je na nalazištu Gorica u Goričanu gdje su otkriveni ostatci naselja s poluukopanim objektima, datirani u sam početak starijega željeznog doba. Područje Goričana obiluje nalazištima s bogatom stariježeljeznodobnom baštinom, među kojima se ističe znamenito groblje ispod tumula na položajima Gmajna, Buci i Gorinka te naseobinska nalazišta na položajima Kota 143, Viko i Župnikov vrt. Stariježeljeznodobni tumuli otkriveni su i na nalazištu Močvare u Turčišću te u Donjem Mihaljevcu, dok su slučajni nalazi keramičkoga posuđa koji sugeriraju na postojanje naseobinskoga nalazišta ustanovljeni i na području Domašinca te Gradiščaka.

LJUBAV: Shva�t ćete da su ponekad dovoljni i mali koraci da bi došli do nečijeg srca. Tako ćete diskretno osvaja�. Bit ćete gotovo nevidljivi, a onda kad se pokažu rezulta�, drugoj strani postat će jasno da ste upravo vi osoba koju je tražila. Ustrajte.

KARIJERA: Možda će vam se čini� kao da vas pri�šću sa svih strana, no zapravo se radi o izazovima na koje treba odgovori� kako bi došli do boljih poslovnih rezultata. Pred vama je mala borba u kojoj trebate bi� borac.

ZDRAVLJE&SAVJET: Uživajte u životu i u ljubavi.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

LJUBAV: Premda emotivno nećete osjeća� ono ispunjenje koje ste očekivali, vaš pozi�van i vedar stav donosit će vam neke ljubavne bodove. Partner će razumje� vašu povećanu potrebu za društvenošću. Neki će tako par�ja� s poznanicima bez plana.

KARIJERA: Nakon što ste riješili jedan problem, od sada ćete radi� s manje napetos� i s više ugodnos�. Ipak, i dalje će se od vas traži� povećan angažman. Tako će bi� još ovaj tjedan.

ZDRAVLJE&SAVJET: Prošetajte prije spavanja.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Uspjet ćete odolje� svakom iskušenju. Vi znate što tražite i toga ćete se i drža�.

Pokazat će se da ste bili u pravu. Ona osoba koju sad osvojite znat će da su vaše namjere ozbiljne. Stoga ćete se zbliži� samo s onima koji isto to očekuju.

KARIJERA: Neki će se okrenu� nepoznatom i tajanstvenom. Drugi će gleda� da što više pomognu onima koji uče ili koji tek počinju u poslu. Treći će traži� mogućnost rada negdje sasvim daleko, ako može i na drugom kon�nentu.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite ono što jeste i slijedite svoj put.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Elokvencija i otvorenost bit će vaši adu� za zavođenje osoba suprotnog spola. Ponekad ćete za druge bi� neuhvatljivi. Ipak, predajte se onom kog volite, a najviše zato da kasnije ne bi zažalili. Ljubav je možda daleko, ali vi ste tu.

KARIJERA: Ključ uspjeha u poslu ovih dana nalazi se u suradnji i prihvaćanju ponekog kompromisa. Ne tjerajte po svom jer glavnu riječ zasad vode drugi. Budite otvoreni i koopera�vni, pa će sve krenu� u dobrom pravcu.

ZDRAVLJE&SAVJET: Eliminirajte frustracije kroz sport.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Izgledno je da će vam ići sve bolje i bolje. Pred vama su lijepe ljubavne prilike, susre� s dragim osobama, dobre zabave. Pokrenite se i idite među ljude, a pogotovo ako ste još sami. Budite mudri, otvoreni i staloženi kako samo vi znate bi�.

KARIJERA: Vaš poslovni interes polako se preusmjerava na financijska ulaganja. Ono što ste pos�gli, tu je, ali sad na dnevni red dolaze neke nove ili neispitane stvari. Možda ćete pokuša� doseći svoje snove kroz sasvim neobičan put.

ZDRAVLJE&SAVJET: Vjerujte svom šestom čulu.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

LJUBAV: Oni koji vole, voljet će intenzivno, a druga strana će im uzvraća� malo manje intenzivno. Ipak, neka prihvate ono što imaju, jer nismo svi u paru uvijek u istoj fazi. Samci će osvaja� brzo i lako. Dani su dobri za ljubav i društveni život.

KARIJERA: Pogledajte bolje oko sebe i naći ćete mnogo onih koji bi željeli surađiva� s vama. Potrebno je bolje se poveza� i osmisli� učinkovi�ji organizacijski plan. Kad to napravite, preostaje vam samo da isto slijedite. Vi to možete. ZDRAVLJE&SAVJET: Analizirajte svoje stavove.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Vaga, Bik, Ribe

Jantarna ogrlica otkrivena na nalazištu Gmajna nedaleko Goričana

BLAŽENKA I MLADEN KONTREC iz Zasadbrega

Da možemo, spasili bismo svaku napuštenu životinju

Svaka od pet udomljenih životinja ima svoju tužnu priču kojoj su Blaženka i Mladen napisali sretan kraj

Piše: Aleksandra Sklepić

Blaženka i Mladen Kontrec doselili su nedavno iz Murskog Središća u Zasadbreg, gdje u predivnoj, gotovo netaknutoj prirodi uživaju u miru i tišini. Oboje su umirovljenici, a zbog svoje velike ljubavi prema prirodi i životinjama odlučili su život u stanu zamijeniti životom u predivnoj kućici okruženoj zelenilom. Društvo im rade četiri mačke i jedna mala kujica, a o povratku na staro, u život u stanu iz kojeg su se preselili, ni ne pomišljaju.

Sve su životinje pronašli napuštene, pa su ih prigrlili

S ovim smo dragim, simpatičnim supružnicima razgovarali u njihovom domu, a imali smo priliku i neko vrijeme provesti s nestašnim mačkama i malom, mirnom kujicom, te smo se uvjerili koliko je život uz njih dinamičan i zabavan.

- Imamo četiri mačke: Mika, jedanaest godina, Maca, osam godina, Biba, 5 godina i najmlađa Cica koja ima tek jednu godinu. S njima se odlično slaže i mješanka Tara, kujica od 6 godina, ispričala nam je Blaženka. Svaka od njih ima svoju priču, kako je k nama stigla. Miku smo pronašli vani u dvorištu, kao

SBlaženka i Mladen sa svojim ljubimcima provode svaki slobodan trenutak

koja se ne odvaja od svoje gazdarice. Čak ide i u šetnje, kad Blaženka i Tara šeću po prirodi. Draga je i umiljata i pruža im mnogo sreće i lijepih trenutaka.

mlado mače. Upala je u rupu među drvima koja su bila na dvorištu i nije mogla izaći. Čuli smo je kako mijauče, pa nismo mogli ostati ravnodušni. Čini se da njezina majka nije mogla do nje, pa je bila prisiljena ostaviti je tu gdje je zapela. Prigrlili smo je i od tada je s nama, već jedanaest godina. U početku smo je, kao malu bebu, hranili na dudicu, svaka tri sata, jer je još bila premala da samostalno jede.

uživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka, i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istoj planeti. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije, te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

Svoju Miku jednom su prilikom pronašli povrijeđenu jer ju je netko, prema riječima veterinara, dobro “iscipelario”, rekli su nam. Imala je slomljenu bedrenu kost, pa je bila na teškoj operaciji koju su, naravno, morali financirati i pomoći jadnoj životinji u oporavku. Nisu požalili ni jednog trena, jer Mika im je važna kao da je član njihove obitelji. Maca ima svoju priču, koja također govori o okrutnosti ljudi prema životinjama. Blaženkin sin pronašao ju je u jednom kafiću u Murskom

Središću, gdje se, željna igre i pažnje, motala oko ljudi. Naišla je na pogrešne ljude koji su je naguravali i tukli, pa je mladić odlučio pomoći joj i odnio ju je kući, gdje je napokon našla svoj kutak i miran život,

zahvaljujući velikom Blaženkinom srcu.

- Maca je, kad je stigla k nama, bila potpuno zapuštena. Bila je puna buha, prljava i gladna. Jedva smo je nahranili i od tada je postala prava gurmanica – stalno je gladna, rekli su nam.

Biba je dolutala iz sela do njihove kuće i ostala. Doznali smo da je bila jako uporna, iako ju je kujica Tara na sve moguće načine pokušala otjerati. Čini se da je čvrsto odlučila da će Blaženka i Mladen biti “njeni ljudi” i od toga nije odustala. Uporno je sjedila na prozoru i gledala u kuću, sve dok nisu popustili i pozvali je u svoju obitelj. Od tada im je odana prijateljica

Najmlađu macu Cicu također je spasio Blaženkin sin, ovaj put iz Selnice. Kad ju je pronašao na terasi jednog lokala, bila je jako lošeg zdravstvenog stanja. Jedva je disala. Odvezli su je veterinaru koji je nakon brojnih pretraga utvrdio da je zaražena parazitima koji su joj se nastanili u plućima i zbog toga joj je srce bilo abnormalno povećano. Nakon mnogo truda i pažnje koji su zajednički uložili i supružnici Kontrec i veterinar, Cica se oporavila i sada je zdrava i sretna maca. Briga o životinjama zahtijeva mnogo ljubavi, vremena i novca

Sve su mačke i kujica sterilizirane jer Blaženka i Mladen ne žele da njihova nebriga rezultira novim tužnim sudbinama napuštenih životinja. Redovito ih vode na cijepljenja i na liječenje u slučaju potrebe, hrane ih kvalitetnom hranom, kupuju im ampule protiv krpelja te su cijeli svoj životni ritam prilagodili njima. Kako

su u mirovini, nemaju velika primanja, ali nije im teško, u prosjeku 100 do 150 eura mjesečno, izdvojiti za svoje životinje koje im svoju zahvalnost iskazuju uveseljavajući ih i dajući im svoju ljubav. U kući je kao na kolodvoru, netko stalno ide van, a netko unutra, rekli su nam. Mačke se bude već ujutro u pet i traže svoje. Kako su starije, mirnije su te samo traže topao, miran kutak gdje će odmoriti. Blaženka i Mladen im to rado pruže jer i one njima daju spokoj i smisao.

Brinući o njima, često i sami dožive neku nezgodu, pa je tako Blaženka, jednom prilikom kad je vozila mačku k veterinaru, imala prometnu nezgodu jer je pratila kako je mačka te na trenutak sklonila pogled s ceste. Završila je na operaciji kralježnice od koje se još i sada oporavlja.

- Kad sam se u bolnici oporavljala nakon operacije, svi liječnici i sestre, nakon što sam im ispričala kako je došlo do nezgode, najprije su pitali kako je mačka prošla, u smijehu nam je ispričala Blaženka. Više ih je zanimala ona, nego ja, čini se. To mi je i utjeha jer vidim da ima još ljudi koji, poput mene, brinu o dobrobiti životinja.

Blaženka je poznata humanitarka

Blaženka je, osim što spašava životinje, poznata humanitarka koja često nešto donira Odjelu pedijatrije u Županijskoj bolnici Čakovec. Strastvena je švelja, pa u svoje slobodno vrijeme šiva posteljinu za male bolesnike koju poklanja bolnici. Za svoj je trud već dobila brojna priznanja, ali ona nastavlja istom strašću i predanošću pomoći svima kome je pomoć najpotrebnija.

Ljubav prema životinjama, otkrila nam je na kraju, naslijedila je od svojih roditelja, a uspjela je prenijeti je i na svoju djecu, zbog čega je posebno sretna i zadovoljna.

Mika je najsretnija vani u dvorištu

Blaženka s Bibom koja se rado mazi

vrijeme večere sve su mace na okupu

HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović HUMORESKA

DRAGA SAVETA!

Kao i mnogi muškarci (a i žene) nisam imun od švrljanja u braku. Kad voda postane tiha na površini, postane i dosadna, pa je vele, treba malo uzburkati. Nisam to ja izmislio, to vuče korijene još od biblijske Sodome i Gomore. Istine radi tako sam i ja našao srodnu dušu za burkanje, a češće kao rame za plakanje. Nije da ne volim vlastitu ženu, dapače još je u formi, izvanredna majka kraljica, zna s novcem, odlična kuharica i puno ne pita kad se meni skita. Ali ima migrenu i to često, pa se mičem iz kuće kako bi joj bilo lakše. U tom micanju kao Bijeli kralj na nekoj šahovskoj ploči, štiteći neke vlastite nagone, napravih malu rohadu. Ali ne s Bijelom, već van svih pravila – s Crnom kraljicom. Ona je znala za Bijelu, a ja ni dan danas ne znam kada je Bijela kraljica saznala za Crnu.

I onda je došlo vrijeme maskenbala, a kakve sam ja sreće u ovoj velikoj dvorani nastao je mali bračni trokut. Naime, Bijela kraljica se maskirala u Crnu, a Crna se maskirala u Bijelu. Sada se masakriraju na podiju, a prisutni gosti žestoko navijaju.

Draga Saveta, što da radim? Emil Strniša

CINIZMI

Da imaju taj mentalni kapacitet, političari bi se zapitali zašto Ljubav je na selu ima veći odaziv od izbora. Kad su ti džepovi puni, ne boli te briga za vlastite obraze. Trgovački lanci igraju na naše najniže strasti, zašto stavljaju one male čokoladice blizu kondoma?

Put do trgovačkog lanca je popločan katalozima i najavama akcija. Put od trgovačkog lanca putuje se olakšanih džepova. Hoće li bojkot protiv trgovačkih lanaca uspjeti s obzirom na to kako manično tražimo trgovine koje rade nedjeljom?

Ivan Dermiček

HUMORESKICA

NAJ-VOZAČICA

Vozačica koja u više od 40 godina vozačkog staža nije napravila ni jedan prekršaj zbog prebrze vožnje dobila je nagradu od prometne policije. Svi oni koji su sve te godine vozili iza nje u koloni su joj čestitali uz nadu kako će ista odsada više koristiti taxi.

Nađan Dumanić

SATIRIČNA PJESMA

ODA SUDOPERU

Sudoperu, sudoperu, su-do-pe-ru zamisli, koju rimu ti pokloniti želim odmah ću priznati nije da se vrlo pranju suđa veselim svaki dan marenda, ručak, večera ako ne sredim, eto mi musava sudopera Sudoperu, volim da si prazan i čist iako nas, hvala Bogu ima što volimo jest treba nahraniti sva usta gladna ako je želudac prazan i narav postaje gadna pustiti vjetriće voli gu-za od praznine stola može poteći suza Imam i stroj za pranje bez greške ali mi je draže i brže pomalo rondžajuć, pješke Sudoperčiću, dobro te poznaju ove ruke moje što i koliko su oprale ne broje Koliko si progutao vode, deterdženta i ostataka hrane u ovu malu pjesmu sve to ne stane možda je ova pjesma donekle glupa nema veze, kad i dalje ćemo morati skupa Miljenka Koštro

KOZERIJA

NOVI REŽIM

Od ove godine u sanitarnom čvoru poduzeća uvedeno je pravilo upisa korisnika nužnika kao i vrijeme obavljanja minulog rada.

Dražen Jergović

Najprije oborine, zatim suho i hladno

VREMENSKA SLIKA: Veljača nam od svog početka donosi temperaturu primjerenu zimskom dijelu godine. Prošlih nekoliko dana bilo je oblačnije, ali i dalje uglavnom suho vrijeme. I u sljedećih tjedan dana ostat će hladno, a danas očekujemo i oborine. S obzirom na graničnu temperaturu mogući su i kiša i snijeg. Od subote uglavnom suho, ali uz zimsku temperaturu. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Hladna fronta s ciklonom utjecat će na vrijeme tijekom petka. Oblačno, vjetrovito i hladnije vrijeme s oborinama. U noći kiša, ali već ujutro s jačanjem oborina i snižavanjem temperature blizu nule

raste mogućnost i za mokar snijeg. Ovdje kod nas ga neće biti ni puno ni svugdje, ali u Gorskom kotaru i Lici će biti obilniji. Temperatura će se cijeli dan držati blizu nule, a oborine će poslijepodne oslabjeti i do večeri prestati. Subota nam nosi povoljnije vremenske prilike. Bit će suho i barem djelomice sunčano, ali hladno uz umjeren i pojačan sjeverni vjetar. Jutarnja temperatura stupanj-dva u minusu, a najviša dnevna samo koji stupanj u plusu. U nedjelju nešto više oblaka, ali izgleda uglavnom suho s povremeno umjerenim vjetrom sjevernih smjerova. Noćna temperatura u minusu, a ni danju neće ići u neki ozbiljniji plus.

Ako veljača ne veljuje, onda ožujak i veljuje i vraguje

Prvi dan novog tjedna trebao bi proći u izmjeni oblaka i sunčanih razdoblja. Nastavlja se hladno vrijeme, osobito u noći i ujutro kad se temperatura može spustiti i do -7 °C. Danju uz nešto sunca ipak prelazimo u blagu pozitivu. Čini se da u utorak i srijedu možemo računati na suho i hladno vrijeme. U slučaju vedrijih noći bit će jakoga mraza. Danju bi temperatura ipak trebala prelaziti u laganu pozitivu jer će biti i sunčanih razdoblja. Izgleda

da će i četvrtak proći suho i hladno uz dosta sunca. Zima se još ne predaje. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 13.2.2025.)

• 18. 2. 1885. godine rođen u Sarajevu hrvatski klimatolog Josip Goldberg

• Koliko je u veljači lijepih dana, toliko je do Jurjeva snjegova.

• 25. 2. 1621. godine na otoku Krku smrzavalo se vino u bačvama

VICOTEKA

Kapa

- Kapetane, kapetane, oprao sam kapu i sad mi je mala!

- Ma ništa, sad operi i glavu!

Voda

Pita Mama Hasu:

- Haso jesi li dao ribici svježe vode??

Na to će Haso:

- Nisam, mama nije ni popila onu što sam joj dao jučer.

Drhtavica

- Doktore, pomozite mi, drhte mi ruke.

- Pijete li mnogo?

- Ne, najviše mi se prolije!

Ćevapčići

- Konobar, već peti put naručujem ćevapčiće. - Zaista, gospodine? I još se niste najeli?

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje mozgalice objavljene u broju 1534. pronađite na stranici 19.

SKANDINAVKA

Kak zgledi nekaj se je genulo?

Još jeden petek je tu pred nami. Cela pajdašija je tu z menom v krčmi. Pomalem pijašimo, očem reči, pretačemo rundo za rundom (več je četrta na stolo) jerbo niti jeden od nas neče prvi genuti i oditi vu štacun po ono po kaj so nas žene poslale. Kak sam rekel niti jeden si neče privoščiti to sramoto kaj bo ga nešči videl kak je v petek ipak išel v štacun makar smo si zdigli roke (nešterni i po dve) da se bodemo držali bojkota. Kak se meni vidi v krčmi pre Juliki bodemo tak dugo dok ne pozabimo po kaj smo itak v Čakovec došli. A to kaj bodemo z praznaj rokaj dimo došli to nam ne bode prvič. Nekaj si drugo gruntam, kakši bode itak hasen od toga bojkota? Veli teca Franca da so štacunari več zmenšali nešterne cene, a za one druge glavneše jiv tiskajo premijer i Vlada. Dok to čujem unda se zmislim da smo tak delali negda dok smo bili vu socijalizmo, očem reči, v komunizmo, a ne denes dok smo se odsmickali v demokracijo i kapitalizam. Znuom ja, a tak velijo i oni šteri se v cene i ekonomijo bole razmijo od mene, da bi tržište moralo cene porihtati i to tak kaj ne bodo štacunari služili štiri pot vejč nek proizvođači. Velijo da bi to morali naprajti zakoni ponude i potražnje sam se si pitamo je li bodemo mi potrošači uspeli tak dugo zdržati dok tržište to napravi?

Ali na huje…

I neje to se, tržište bi još moglo, predi ili pak na se zadje, porihtati cene prehrambene ili pak druge robe po štacunima, ali vas pitam što bode porihtal cene uslugi? Ak nucate plinača, strujača, vodača, keramičara, zidara nebrete ga najti niti za lek, a dok pitate kuliko bode vam računal za posel šteri vam mora naprajti unda se več neče niti z vami spominati. Meštri denes nejrajši imajo, ak nam več dojdo delat, kaj nam napravijo ono kaj mi nucamo, a kaj jim mi platimo kuliko si zaračunajo. I još nekaj, nejte jiv, prosim vas kak Božeka, pitati za račun jerbo jiv unda več nigdar ne bodete vidli. A tu bormeš nebre reda naprajti niti tržište, a niti pak Vlada jerbo zakona ponude

Ak pravzaprav ne

znaš kaj je bilo

i potražnje ga tu nega. Kak nega?

Kak, pak z jene strane mi iščemo meštre, a z druge strane te isti meštri falijo tak da smo mi šteri jiv iščemo srečni kaj jiv najdemo i unda moramo platiti kuliko očejo ak očemo kaj jiv bodemo mogli zvati i drugoč. De je tomo kraj i da bode tu nešči reda napravil ak znuomo da se sa naša deca ili pak vnuki ravnajo na fakse, a šegrcke škole so prazne. Morem vam reči da mi je tu nikaj ne znala reči niti teca Franca. Dok sam rekel kaj nucamo vodača sam je rekla: Božek pomori i počela je moliti krunico!

Tramp prinas ne bi nikak prešel

Od prvoga dneva otkak je zel vu svoje znova zebrane precedničke roke cugle vlasti američki precednik Donald Tramp je počel delati i to onak kak je obečal. Kak Bnadič negda. No, morem vam reči da naši ljudi nikaj ne verjejo Trampo, oni bi šteli kaj bi se kaj je obečal napravil prvi tjeden, a čovek si je to resporedil na pet let na kuliko je zebrani. Nejpredi nikak nebrem razmeti kaj to sekera naše ljude, a posebno penzionere, kuliko bode i kak Tramp delal? Penzioneri se sekerajo kak da bi jim Tramp pošiljal penzijo. Če duže dale gruntam se sam sigurneši da Tramp prinas ne bi prešel na izborima, očem reči, prešel bi ruon tak kak je prešel i Dragan Primorac protiv Zokija Milanoviča. Nikaj to našim ljudima ne znači kaj je Tramp dok je bil zadji pot precednik Amerike zaposlil šest i pol milijonov ljudi, a ruon tak jim nikaj ne znači kaj je on veliki američki biznismen i da je jegovo imaje i imovina procjenjena na sedem milijardi dolarov. Pak se čovek nekaj razmi v biznis ak je uspel nazobačiti tulikše peneze? I ne sam to, več se je počel spominati i s Židovima, z Rusima, Ukrajinom, sosedima, a i reda dela po Ameriki. Skorom sam pozabil da je več započel i spominke z Kinezima. Hajdi toga je več započel tak da bode brzčas se napravil kaj je obečal. A naš novozebrani precednik Zoki si još navek zbira što mo bode popeval himno dok bode prisegel pre Božekom i ljudima za novih pet let na Pantovčako! Kaj je Mujo rekel dok je zazvedil da je Trampova žena Slovenka…?

Vidi, majke ti, Slovenci so dobili zeta, a neje Bosanec!

Što je na čijoj strani?

Ne znati kak bode itak dugo trajala ova zbrka okoli čakoske bolnice, očem reči, kirurgov v u čakoskoj bolnici. Naši ljudi so se podelili, jeni so na strani doktorov šteri delajo, a oni drugi so na drugoj strani, očem reči, na strani doktorov šteri so na bolovanjo. Kaj bom vam rekel, premalo znuom o doktorima i medicini kaj bi mogel nekaj presoditi. Najbrž i novi ravnatel bolnice zna premalo zato to zavrzlamo nebre tak dugo rešiti. Zazvedil sam da so kirurgi vu Varaždino na strani betežnikov i oni jiv čakajo vu Varaždino. Najgerek sam, jako sam najgerek, ak bode to vu Čakovco preveč dugo trajalo kaj ne bode i naša bolnica odišla za betežnikima vu Varaždin. Nigdar se ne zna. No, ne verjem da se novi ravnatel ne bi mogel dospomenuti z doktorima sam se treba žnjimi pospominati. Ali ne prek novin. Spominek bez novinarov i bez svedoka i na tomo zestanko morajo jeni drugima reči ili pak zbajati se kaj jiv muoči. Pak so doktori navek bili spametni ljudi!

Sosed me je ne mogel najti

Pred par dni je navečer došel sosed Tonča k meni na gemišt i požalil mi se je kak me je iskal odvečer, ali ga nikoga ne bilo doma pre naši hiži. To kaj je rekel je ne bilo, točno jerbo je on zvonil na hiži, a žena i ja smo bili na vrto. Vidim da ste najgerek kaj smo itak tam delali? Štihali smo vrta. Najme kaj, dospomenuli smo se kak bodemo znova delali vrta i zato smo išli zaštihati gredice kaj bode od jiv nekši hasen. Očemo kaj ne bodemo morali hodati vu štacun ili pak na pijac za sako šalato, mrkvo, petrožola, paradajza, papriko, kelja, zelje… Dosti smo penez znosili za grincajg i za se drugo, ali ve so pretirali kak ovi štacunari tak i žene na pijaco. Te cene rastejo kak da bi ja doma mel tiskaro za peneze. Znuom da ne bode ovo se na vrto več zutra zraslo, ali jempot bodem i ja došel na svoje. Morem vam reči da je i Tonča obečal kaj bode hitil v promet i svoje gredice, ali nesam tu ruon siguren jerbo je to bilo posle tretjega poliča.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

U Dječjem vrtiću Smješko u Svetom Martinu na Muri kuharica Nikolina Cimerman brine da djeca ne budu gladna. - Najviše vole jesti mliječno i špinat u svim varijacijama, s rižom i tjesteninom, rekla nam je ova simpatična kuharica, koju smo zatekli kako pažljivo reže povrće za varivo. Bravo za našu kuharicu! (sh)