Međimurske novine 1544

OBITELJ Spajić iz Svetog Martina

str. 4-5

djece u sedam godina, ali tu ne staju...

STRES NAJVEĆI

BLAGDAN bez stresa i tihe meše za stolom

PROMJENE U Županijskoj bolnici među glavnim odjelnim sestrama

2

Smijenili glavne sestre i tehničare i postavili svoje

USKRSNI INTERVJU s Ivanom Hercegom, župnikom u Nedelišću i dekanom Štrigovskog dekanata

Uskrs oslobađa čovjeka smrti, a jaje simbolizira rađanje

NE NASJEDAJTE na lažne vijesti

BRANKU KACUNU I RENATI HORVATOVIĆ iz Okruglog Vrha već se šest automobila zabilo u ogradu

Bojimo se unuke pustiti na cestu!

NIJE SE POMIRIO S RAZVODOM

Prijetio da će pred djecom ispiti sredstvo za odštopavanje odvoda

OPTUŽNICA protiv 39-godišnjaka koji je pijan usmrtio dijete S dva promila i 104 na sat udario dvoje djece na pješačkom

ANKETA POD VUROM FOTO tjedna

Kako slavimo Uskrs?

Uskrs je jedan od najvažnijih i najradosnijih blagdana, duboko ukorijenjen u našu tradiciju i obiteljski život. I dok se stolovi pune šunkom, jajima i kolačima, a domovi ukrašavaju proljetnim bojama, zanimalo nas je koliko Međimurci i dalje njeguju običaje svojih predaka. U novoj anketi pitali smo

vas nekoliko jednostavnih, ali značajnih pitanja: nosite li hranu na posvećivanje, bojate li pisanice te palite li vuzmenku, starinski običaj koji se još ponegdje održao. Vaši odgovori otkrivaju koliko su ti običaji i dalje živi i što nam Uskrs doista znači. (Natalie Vurušić, Foto: Benjamin Jakopić)

Margita Martan, ČakovecViše ne nosim hranu na posvećenje, ni� bojim pisanice kao prije. Bila sam i na vuzmenkama, ali sad smatram da je ipak došao red na mlađe da njeguju te lijepe običaje. Godine čine svoje, ali lijepo je gleda� kako se tradicija ipak prenosi dalje, kroz mlađe generacije. Sada je to na njima da održavaju.

Damira Grahovec, Mačkovec - Oduvijek nosim korpicu na posvećenje – u njoj su jaja, šunka, hren, luk, kruh, sol, a ponekad i komad kolača. Jaja bojamo, i to ne umjetnim bojama, već s korom luka, to je najprirodnije. Njegujemo tu tradiciju jer je djeci to jako zabavno. Nažalost, više nemamo vuzmenku, a sve je manje i po okolici.

Spomenka Horvat, Vuče�nec - Na posvećenje nosim sve što se nosi: šunku, jaja, luk, hren, kolač – sve pripremimo kao nekad. Jaja osobno ne bojim, ali to s veseljem rade moje unuke kad dođu kod nas pa se tako tradicija nastavlja putem njih. Vuzmenku nažalost nemamo kod kuće, ali zato odemo kod susjeda i zajedno se družimo uz vatru.

Miljenko Veber, ŠandorovecNosimo hranu na posvećenje, obično šunku, hren, jaja, a zna bi� i koji par kobasica – što god mi žena pripremi. Jaja uvijek bojimo, to je tradicija. Bojimo ih kupljenim bojama, ali mogu se boja� i lukovom korom. Nemamo vlastitu vuzmenku, ali selo ima zajedničku. Tamo se okupljamo, pečemo kobasice i družimo uz kavu i gemište.

Zlatko Galović, Pribislavec - Moja supruga nosi hranu na posvećenje, a ja osobno ni ne bojim jaja. Ono što radim je sudjelujem u pripremi vuzmenke – to je običaj koji njegujem. I ove godine se spremam izgradi� vuzmenku. Vjera mi puno znači, vjerujem da je Krist spasitelj i da u njemu leži rješenje za svakog od nas, bez obzira na sve oko nas.

Zasjeda protiv virusa na granici

Stari granični prijelaz preuzela je vojska, policija i civilna zaštita. Jake snage države u zaštitnim odijelima došle su

nas Međimurce i sve Hrvate obraniti od oku nevidljivog virusa slinavke i šapa. Neumorno će prati i dezin�icirati

SMJENE U Županijskoj bolnici Čakovec među glavnim odjelnim sestrama

Tko su nove

glavne sestre i tehničari

Nove glavne odjelne sestre su Tina Novak, Mihaela Munđar, Gordana Tot i Matija Ladić, glavni tehničar kirurške službe i na odjelu traumatologije

U Županijskoj bolnici Čakovec nakon dolaska nove uprave imenovani su novi šefovi pojedinih odjela što je izazvalo krizu i odlazak pola kirurga iz bolnice.

Nakon smjene pojedinih liječnika, na čelu odjela uslijedila je i smjena pojedinih glavnih sestara odnosno tehničara u bolnici.

Za novu glavnu sestru na Poliklinici internističke djelatnosti postavljena je Tina Novak, umjesto dosadašnjeg Gorana Topleka.

Na odjelu �izioterapije za glavnu prvostupnicu �izioterapije postavljena je Mihaela Munđar, umjesto prijašnje Jelene Podgorelec.

Nas Odjelu pedijatrije za glavnu sestru postavljena je Gordana Tot umjesto dosadašnje Dijane Farkaš.

Na mjesto glavnog medicinskog tehničara Odjela traumatologije postavljen je Matija Ladić, umjesto dosadašnje glavne sestre Štefanije Knok.

Matija Ladić postavljen je i za glavnog medicinskog

Ma�ja Ladić, glavni medicinski tehničar Službe kirurških djelatnos� i odjela traumatologije

tehničara Službe kirurških djelatnosti umjesto Julije Nestić, koja je otišla na novo radno mjesto.

Informaciju o postavljanju novih glavnih sestara i tehničara tražili smo preko službenih kanala od ravnatelja bolnice Nikole Hrena, međutim, u traženom roku nam nije odgovorio niti reagirao na pozive i poruke, zbog čega smo do informacije došli putem svojih kanala istraživanja. (BMO)

sve mađarske cisterne s mlijekom. I sve bi to bilo lijepo da cijela ta parada nije puna rupa. Gdje odlazi otpadna voda, je li

uništen virus, što je s ostalim vozilima iz Mađarske, nije li se virus već negdje drugdje zaustavio i slično. (vv)

USKRSNA ČESTITKA Matije Posavca, međimurskog župana

Duh Uskrsa

u Međimurju živi u zajedništvu

Drage građanke i građani Međimurske županije, Uskrs nas i ove godine podsjeća na važnost nade, međusobne brige i bliskosti s ljudima oko nas. Taj duh posebno se osjeća u našem Međimurju, gdje se svakodnevno potvrđuje kroz konkretna djela – solidarnost, susretljivost i spremnost da jedni drugima budemo podrška. Za kršćane, Uskrs je blagdan duhovne snage i humanosti. A upravo takvu zajednicu i gradimo – onu koja ne ostaje na riječima, već kroz stvarne, promišljene mjere i potpore brine za svakog pojedinca. U Međimurskoj županiji trudimo se da nitko ne ostane po strani, jer vjerujemo u zajednicu koja stoji zajedno, osobito kada je najteže.

ljudi

Suvremeni izazovi traže više od čekanja – traže djelovanje. Naš odgovor je rad, stvaranje, ustrajnost. Vjerujemo u budućnost koju ne zamišljamo, nego gradimo – dan po dan, projekt po projekt, kroz djela koja ostavljaju trag. Snaga naše zajednice je u ljudima i prenosimo je s generacije na generaciju. Neka nam i ovaj Uskrs donese novu snagu i inspiraciju da u vremenu pred nama još odlučnije kročimo naprijed – s osjećajem za one kojima je najpotrebnije, i s vjerom da možemo stvoriti društvo koje ostaje bolje i pravednije za sve. Od srca vam želim sretan i miran Uskrs. Provedite ga u zdravlju, radosti i uz one koji vam najviše znače. ŽUPAN Matija Posavec, mag. ing

NA SVEČANOSTI obilježavanja osnivanja međimurskog HDZ-a predstavljeni kandidati za načelnike, gradonačelnike, županicu i zamjenicu

HDZ nema svog kandidata za međimurskog župana

Podržavaju Karolinu Juzbašić (HNS), a kao zamjenicu dali svoju mladu Simonu Srnec

Međimurski HDZ je svoje kandidate za načelnike, gradonačelnike i županicu predstavio u utorak u Srednjoj školi Čakovec gdje su slavili 35. obljetnicu osnutka međimurskog HDZ-a. Na proslavu je došao i predsjednik stranke i predsjednik Vlade Andrej Plenković s ministrima Tomom Medvedom i Goranom Grlićem Radmanom.

Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a

HDZ na ovim izborima neće imati svog stranačkog kandidata za župana, već samo kandidatkinju za zamjenicu županice. Odabrali su Simonu Srnec, dopredsjednicu mladeži HDZ-a za zamjenicu, a podržali HNS-ovu kandidatkinju Karolinu Juzbašić za županicu. HNS je koalicijski partner HDZ-a na državnoj razini.

Mlade nade HDZ-a

Lovro Horvat i Simona Srnec

U Čakovcu idu sa stranačkim HDZ-ovim kandidatima za gradonačelnika i zamjenika. Goran Kozjak kandidat za zamjenika, a Lovro Horvat kandidat za čakovečkog gradonačelnika Lovro Horvat također dolazi iz mladeži HDZ-a, a bio je i najmlađi čakovečki gradski vijećnik u tek završenom mandatu.

Ljubomir Kolarek, predsjednik međimurskog HDZ-a, predstavio je i kandidate za

načelnike općina i gradonačelnike Preloga i Murskog Središća.

Martin Srša se uzrujao: - Nisam kandidat HDZ-a, samo me podržavaju

U Prelogu će po četvrti mandat u izbornu utrku ići Ljubomir Kolarek, u Murskom Središću Dražen Srpak. U utrku za načelnike ulaze

Ivan Hajdarović za Dekanovec, Damir Vidović za Donju Dubravu, Branko Međimurec za Donji Kraljevec, Josip Matulin za Donji Vidovec, Emanuel Sinković za Goričan, Valentino Škvorc za Malu Suboticu, Perica Hajdarović za Podturen, Ervin Vičević za Selnicu, Franjo Lehkec za Strahoninec, Martin Srša za Sveti Martin na Muri. Nedugo zatim u redakciju nam se javio načelnik Martin Srša koji je demantirao navedeno. – Mi na izborima nastupamo kao nezavisni

Srnec (HDZ) kandidatkinja za zamjenicu župana i Karolina Juzbašić (HNS) kandidatkinja za županicu

kandidati, a ne članovi HDZ-a. HDZ će nam na predstojećim izborima samo dati podršku, kazao je Srša. Na dolasku u Čakovec, pitali smo predsjednik Andreja Plenkovića što očekuje od međimurskih kandidata. – Očekujem odličnu utakmicu, zalaganje za sve naše općine i gradove i cijelu županiju. Mislim da smo napravili dobar

tim u suradnji s HNSom. Imamo dva mlada kandidata za Čakovec i dva iskusna za Prelog i Mursko Središće, rekao je Plenković. Na potpitanje da će HDZ-u biti jako teško u Međimurju, predsjednik Plenković je odgovorio: – Pa dobro, ali mi radimo za Međimurje jako puno pa treba objektivno sagledati stvar. (BMO)

VLADA U ponedjeljak na telefonskoj sjednici donijela odluku o raspisivanju lokalnih izbora

Župana, gradonačelnike i načelnike biramo

18. svibnja

Od srijede 16. travnja političke stranke i birači mogu nadležnim izbornim povjerenstvima podnositi kandidacijske liste za izbor članova općinskih i gradskih vijeća i Županijske skupštine te kandidature za izbor načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika.

Prijedlozi kandidacijskih lista i kandidatura moraju nadležnom povjerenstvu prispjeti do 29. travnja u ponoć. U roku 48 sati od isteka roka za kandidiranje, dakle do 1. svibnja u ponoć, nadležna općinska, gradska i županijska izborna povjerenstva trebaju sastaviti i objaviti sve pravovaljano predložene kandidacijske liste i kandidature i zbirne liste kandidacijskih lista i kandidatura.

Danom objave zbirne liste počinje izborna promidžba koja službeno traje do ponoći 16. svibnja.

Danom stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora prestaje mandat svih vijećnika u općinskim i gradskim vijećima i Županijskoj skupštini i povjerenika u Općini Šenkovec. (BMO)

Simona

Piše: Vlasta Vugrinec

Isuse Bože, već je Uskrs, kad već?! A još ne znam

što ću kuhati, koje kolače ispeći, nisam bila u kupovini, šunkica je još u mesnici. Prozori i zavjese nisu oprani, nisam bila ni kod frizera ni manikera, majko Božja kad ću sve to stići. Pitanja su to koja su početkom ovoga tjedna mučile brojne žene, majke, bake koje su glavne u pripremama za najveći kršćanski blagdan, blagdan Uskrsa.

Nema sile, posao neće pobjeći - Ma, više se uopće ne opterećujem time jesu li prozori čisti k’o sunce, mirišu li zavjese na svježe oprano, je li dvorište pokošeno, radim koliko mogu i što stignem, kaže Ljubica Goričanec iz Štefanca te dodaje da ne dolazi sani-

tarna inspekcija. Ljubica je zaposlena u Rasadniku Iva i kaže da se dosta naradi tamo i nema onda volje još se ubijati i doma. Jer kaže: - Uskrs bude došel i prošel bez obzira na sve. Jednostavno, čovjek s godinama nauči što mu je važno i tome se posveti, ne zamara se s trivijalnim stvarima.

- Najvažniji mi je mir u kući, opuštena atmosfera za uskrsnim stolom, a što će biti na njemu, manje je bitno. Istina, neće biti prežgane juhe, već prave domaće juhe, pečeni odojak ili teletina, mlinci, salata i naravno kolači. Danas su ljudi puni svega, nisu željni ni toliko te šunke i jaja, koliko mira i zadovoljstva za zajedničkim stolom te ugodnog druženja u obiteljskom okruženju.

Upravo taj trenutak opuštenog druženja svih članova obitelji za zajedničkim stolom

Stres je ubojica blagdana

Uskrs kao i Božić za mnoge je ljude čarobno i posebno vrijeme u godini. Tome doprinose i idealistične reklame i �ilmovi. U želji da se i u vlastitom domu napravi blagdanska čarolija, često puta sve krene naopako pa znaju izbiti svađe, atmosfera je napeta i užurbana pa svi jedva čekaju da se život vrati u normalu. No, ne mora to biti tako ako se stvari dobro organiziraju i isplaniraju. A evo i nekoliko savjeta:

1. Ne morate sve sami učiniti. Činite to s obitelji, naročito djecom koja obožavaju biti u vašem društvu. Napravite ono što vas čini sretnim, ono u čemu ćete uživati sa svojom obitelji. I to je sasvim dovoljno.

2. Ne treba vam još jedna vrsta kolača, mesa, priloga ili salate. Sasvim je dovoljno ono što ste već pripremili jer danas više nitko nije ničega željan.

3. Biti zadovoljna mama, baka, supruga ili partnerica važnije je od iskrižane liste obveza.

4. Kad znamo da će stresno vrijeme uskoro početi, ono što je uvijek korisno raditi jest planiranje unaprijed koliko god možete. Planiranje unaprijed pomaže u ublažavanju tjeskobe jer znate da imate stvari pod kontrolom.

5. Očistite svoj prostorblagdansko vrijeme je savršeno vrijeme da pregledate svoje stvari i raščistite svoj dom. Tako ćete se riješiti nepo-

je ono što svima fali. Nekad je toga bilo, ali nije bilo današnjeg obilja.

Obitelji su puno manje, često razasute po svijetu, a ako su i doma svakodnevne obveze ne dozvoljavaju im mirna druženja.

U pripremi za Uskrs, Ljubici pomažu članovi obitelji koliko stignu, najviše snaha.

- Doduše, sin Goran radi u Austriji, a kako imaju troje djece osnovnoškolske dobi, snaha se dogovorila za noćne smjene. Znam da ni njoj nije lako, ali nekako se dogovorimo, pomognemo jedni drugima. I to je bit blagdana, naročito Uskrsa, a ne obilje i tiha meša za stolom.

- Mislim da su danas svi previše zauzeti ni sami ne znaju čime i sve se manje i manje posvećuju njegovanju zdravih međuljudskih odnosa. Međutim, mi smo uspjeli zadržati i izvući ono najvažnije od blagdana, a to je zajedništvo obitelji i sve snage upiremo u to.

trebnih stvari i napraviti prostor za nove. I ulovit ćete sve prednosti minimalnog življenja i čišćeg, urednijeg i pojednostavljenog doma!

6. Pojednostavite svoje obveze - Blagdansko vrijeme često znači mnogo obaveza i događaja na koje treba ili želite ići. Ako imate mnogo obveza, zapitajte se trebate li ih i želite li ih ispuniti. Hoće li oni doprinijeti vašoj sreći ili će se osjećati kao teret?

7. Ne opterećujte se blagdanskim tradicijama

8. Uskrs je uistinu poseban blagdan koji odiše bogatom tradicijom. Međutim, ako neki običaji ne izazivaju radost za vas i vašu obitelj, pojednostavite ih i provedite minimalistički Uskrs. Radite stvari na svoj način, a ne zato što su ljudi koje poznajete navikli to raditi i mogli bi očekivati da učinite isto.

9. Odvojite vrijeme za sebe i usporite- Bez obzira na to koliko stvari treba obaviti prije blagdana, zapamtite da ga treba provesti ugodno i mirno. Ako se o svemu brinete, ako kuća izgleda pomalo neuredno i ako niste ostvarili sve što ste htjeli učiniti ove godine, u redu je. Nitko nije savršen i ne treba kriviti sebe. Uskrs je vrijeme za obitelj, toplu i prisnu atmosferu i ukućani vam sigurno neće zamjeriti. Uživajte u blagdanu i nagradite se sitnim zadovoljstvima.

Unuci su samo jedanput mali i prebrzo će odrasti tako da želi što više vremena posvetiti njima uz posao, unuke, kuhinju ima i malo „gazdinstvo” od 20-ak kokica dok pak se suprug posvetio uzgoju zečeva.

I kad sve to napravi i obavi, mrtva je umorna i ne želi još po kući letjeti s krpom i metlom.

No, to ne znači da te mrske stvari u potpunosti zanemaruje.

- Ali ne tako kak je to nekad bilo, čistilo se i pralo cijeli tjedan, glancalo se kako bi se sve svijetlilo.

U biti s pripremama je počela početkom tjedna i to nabavkom svega potrebnoga iz trgovine jer je željela izbjeći najveće gužve.

- Srećom, na Veliki petak radimo skraćeno dok smo na Veliku subotu doma tako da se stignem baviti unucima i dovršiti sve što nisam stigla tijekom tjedna.

Samim time, bit će vremena da i složi košaricu za posvećenje što je njezin dio posla.

Veliko trodnevlje

Ušli smo u Veliki tjedan, tjedan koji završava najvećim i najvažnijim kršćanskim blagdanom Uskrsom ili uskrsnućem Gospodinovim. Cijeli tjedan prisjećamo se osjećaja i Isusove patnje. Vrijeme je to kršćanske ozbiljnosti, sabranosti i promišljanja o svetosti vremena i događanja u njemu. Uskrsnuće Isusa Krista čin je koji simbolizira pobjedu života nad smrću, pobjeda nad grijehom i smrću i temelj je kršćanske vjere.

Uskrsu prethodi četrdeset dana korizme, tijekom koje se vjernici pozivaju na molitvu i post. Najprije se slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća slavi se samo jedan-

Ljubica Goričanec ne žuri ni u čemu

NAJVEĆI KRŠĆANSKI BLAGDAN bez stresa i tihe

Sam pomalem, dohaja Vuzem, sanitarna

- Ma, više se uopće ne opterećujem s time jesu li prozori čisti k’o sunce, mirišu li zavjese na svježe oprano, je li dvorište pokošeno, radim koliko mogu i što stignem, kaže Ljubica Goričanec iz Štefanca

put na godinu. I dok drugi po redu veliki blagdan, blagdan Božić, ima stalan datum, 25. prosinca, Uskrs je pomični blagdan i svake se godine obilježava na drugi nadnevak, točnije, nakon prvog proljetnog punog mjeseca, između 21. ožujka i 25. travnja. No, ne slave svi kršćani

Uskrs u isto vrijeme. Naime, zbog razlike u upotrebi gregorijanskog i julijanskog kalendara, zapadne i istočne crkve imaju različite datume slavljenja Uskrsa, koji se nekad i poklope. Ove godine mi ga slavimo 20. travnja, a istočne crkve tjedan dana kasnije, 27. travnja.

Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashi. Zato su u uskrsnoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak Izraelaca iz egipatskog ropstva i prelazak preko Crvenog mora. Za taj najveći kršćanski blagdan ljudi su se oduvijek

tihe meše za stolom

pomalem, Vuzem, a ne inspekcija

pomno pripremali, kako izvana tako i iznutra. Kad se misli izvana, onda je to spremanje kuće i priprema blagdanske gozbe, dok se unutarnja priprema odnosi na pokoru, post, molitve, svetu ispovijed. Isto tako vjernici se od Velikog četvrtka ostavljaju svih težačkih poslova koji nisu nužni te da se na takav način i tijelo i duša skrušenije saživi s Kristovom patnjom. Međutim, u današnjem užurbanom tempu života, teško je sve to uskladiti. Posao, svakodnevne obveze, rekli

TEMA BROJA

postale svjesne da ipak ne mora sve biti tako. Posvećenje uskrsne košarice

S posebnom pažnjom priprema uskrsnu košaricu koja se u Štefancu nosi na posvećenje u subotu navečer. Nije slučajno da se jelo blagoslivlja na poseban način o Uskrsu. Kao prvo, kršćanin redovito blagoslivlja Boga prije svakog objeda, zahvaljujući mu za darove koji su mu udijeljeni. Kada je uskrsni obrok u pitanju, razumljivo je da on ima posebno značenje jer dolazi nakon korizmenog posta. Budući da je taj obrok i bolji i obilniji, tim je više čovjek pozvan zahvaljivati za hranu koju može svečano i u radosti blagovati. Još se jedan razlog čini osobito znakovitim. Isus je svojim uskrsnućem preobrazio svakoga čovjeka, ali je preobrazio i svojim spasenjem prožeo cijeli svijet, sav svemir, sve stvoreno. Snaga i blagoslov Krista Uskrsloga očituje se, dakle, i u hrani koju blagujemo upravo toga dana kada na poseban način slavimo Kristovu pobjedu nad smrću.

- Na posvećenje korpicu nosi moja snaha, kaže. No, pravilo je da se posvećena hrana ne jede te subote, već se čeka nedjeljno jutro, dakle sam Uskrs kad se svi okupimo oko stola i u miru jedemo.

Blagoslovljena hrana prvo je jelo koje na Uskrs svi u obitelji moraju blagovati pa se pazi da svaki član obitelji dobije posvećeni komad.

Simbolika

Uskrsa

Uskrs kao blagdan sa sobom donosi radost za vjernike, kao i različite simbole koji ukazuju na buđenje i početak novog života. Istina, danas se na blagdanskom stolu, a govorimo o doručku nakon jutarnje mise, bili mi na njoj ili ne, nalazi puno više od onoga što se nekad jelo i što je bila simbolika Uskrsa. Naravno, vrijeme nosi svoje pa su šunki, hrenu i jajima dodani mladi luk, rotkvice, razni sireve, a nekako je u svemu tome obavezna i francuska salata.

su dio međimurske tradicije

Uz Vuzmenke veseli se

Kako se danas sve okrenulo na glavu, čovjek nije više siguran ni u što. Ono što je nekad bilo sasvim normalno, danas to više nije. Pa su se tako na meti našle i naše, tradicionalne vuzmenke. Vuzmenke koje su okupljale i okupljaju pola sela uz pečeni jeger, jaja i naravno dobru kapljicu. Granje se prikupljalo od orezivanja trsa i voćaka isto kao i sada. I sada se zbog nekakve

pola sela

odluke ono više ne smije spaljivati već ga treba reciklirati.

Može, ali ono što ostane od vuzmenke jer one postoje od davna i ljudi se trude održati ih. Tek što su se ponovno počeli družiti i izlaziti iz svojih kuća nakon korone, sada bi ih „neki činovnik” lišio tog zadovoljstva. Stoga će vuzmenke gorjeti u Štefancu, i to ne samo jedna, isto kao i diljem Međimurja.

bi po domaćem djeca, kuća i posao, ostavlja ženama vrlo malo vremena za temeljitu pripremu da sve bude onako tip-top. Drugim riječima, žena trči na sve strane, lomi se, premda i ima pomoć. Postaje svjesna da neće sve stići pa je nervozna i živčana, a to prenosi i na ostale članove obitelji pa se zna dogoditi da umjesto mirnog i blagoslovljenog Uskrsa za stolom vlada „tiha meša”. Svi jedva čekaju da ustanu od stola, razbježe se, a žena, glavna domaćica i kuharica, samo želi da ju svi

ostave na miru i da se konačno dobro odmori i naspava. - Točno je tako, najljepše mi je kad završi ručak, sve pospremimo i onda se zavalim na kauč, dodaje. Još je ljepše kad se sjetim da je blagdan i u ponedjeljak pa imam još jedan dan odmora. No, kod nas nema tihe meše jer smo vesela i glasna obitelj. U cijeloj toj strci, o onoj drugoj, duhovnoj pripremi, nisu ni stigle razmišljati, a kamoli ići u crkvi, na veliku ispovijed i slično. Išlo je to tako godinama, dok i one nisu

- Prazno je bez francuske, sve ostalo je nekako suho i ta salata dođe baš onako da poveže šunku i jaja, da im ono nešto posebno, naglašava naša sugovornica.

Ipak, nije zgorega da se podsjetimo na simbolične znakove, stvari i namirnice koje su kako nekad, tako i danas, okosnica predstojećeg blagdana.

Jaje: simbolika jaja može se svesti na novi život i vjerovanje da je Isus uskrsnućem započeo vječni život. Jaja su oduvijek simbolizirala novi život, rođenje, plodnost, obilje i proljeće, a već su stari Egipćani, Perzijanci, Grci i Rimljani međusobno darivali jaja kao simbol novog života koji stiže nakon zime.

Zec: Iako zec nema baš nikakve veze s Uskrsom ipak djeci darove donosi Uskrsni Zeko. Tradicija dolazi iz Njemačke gdje je uskrsni zec ili Osterhase prosuđivao ponašanje djece i u skladu s tim odlučivao hoće li im ostaviti hrpu obojenih jaja na poklon. Druga legenda kaže da se zeca označava kao simbol uskrsnuća zbog svoje dlake, koja može mijenjati boju prema godišnjim dobima, pa se zec doživljava kao obnova života jer je ta životinja posebno plodna. Danas je u cijeloj Europi uskrsni zec Uskrsni Zec.

Hren: Ljuti hren koji frflja u nosu i izaziva suze podsjet-

Za najveći kršćanski blagdan ljudi su se oduvijek pomno pripremali, kako izvana tako i iznutra. Kad se misli izvana, onda je to spremanje kuće i priprema blagdanske gozbe, dok se unutarnja priprema odnosi na pokoru, post, molitve, svetu ispovijed

nik je da nema slasti bez muke i gorčine. Šunka: Šunka se za Uskrs jede u novije vrijeme. Tradicija je bila da se u početku jela janjetina, i to kao dio večere. Ta je tradicija stara više od 3000 godina, a potječe od židovskog blagdana Pashe, koji slavi oslobođenje Izraelaca i njihov egzodus iz Egipta. Žrtveno janje uvijek je bilo sastavni dio Pashe, od kosti koljenice do pečenja na stolu za večeru. Međutim, kako je tijekom Drugog svjetskog rata vuna postala vrlo popularna tkanina, ubijalo se sve manje janjadi, a time je postalo dostupno i mnogo manje mesa za Uskrs nego u prošlosti. I upravo tu na njeno mjesto stupa šunka, današnji simbol Uskrsa.

Naime, tijekom stoljeća farmeri su razvili način konzerviranja mesa tijekom zimskih mjeseci, a do dolaska Uskrsa i proljeća, ono je bilo spremno za jelo.

Ostali simboli su svijeća koja daje svjetlo i rasvjetljuje tamu, grančice palme i masline kao simbol mira, kruh i vino kao znak sjećanja na Isusovu žrtvu, križ koji nas podsjeća na Isusovu smrt na križu nakon koje je treći dan uskrsnuo.

Vuzmenke

Snežana Babić iz Bioins�tuta Čakovec prozore pere i doma i na poslu

POSTANI POSLOVOĐA U GRAĐEVINARSTVU!

Tvrtka Međimurje graditeljstvo d.o.o. raspisuje natječaj za zapošljavanje kvalificiranih (KV) i visokokvalificiranih (VKV) građevinskih radnika koji se planiraju vratiti iz Njemačke i zainteresirani su za rad i stručno usavršavanje u Republici Hrvatskoj.

Tražimo mo�virane i odgovorne kandidate voljne dodatno se educira� za poslove poslovođe na gradilištu, s ciljem dugoročnog zaposlenja i profesionalnog razvoja unutar naše tvrtke.

Nudimo:

• Mogućnost stalnog zaposlenja u stabilnom i stručnom radnom okruženju

• Organiziranu edukaciju i usmjereno osposobljavanje za vođenje gradilišta

• Priliku za osobni i profesionalni rast u sektoru visokogradnje

Prijave:

• osobno na adresi: Zagrebačka 42A, Čakovec

• T: +385 40 379 111

• E: kadrovska@m-g.hr

rukovoditelju kadrovske službe Mariji Naranđa

Pridružite se našem �mu i postanite dio priče o uspjehu hrvatskog graditeljstva!

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN 40 godina s Vama

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Na

ZNEZAPOSLENOST U

ožujku

pala ispod dvije tisuće

U Međimurju 1961 nezaposlena osoba

Poslodavci su prijavili potrebe za 675 radnika, od čega 260 djelatnika za rad u prerađivačkoj industriji

Piše: Božena Malekoci- Oletić

Krajem ožujka bila je evidentirana 1961 nezaposlena osoba, što je smanjenje nezaposlenosti u odnosu na ožujak 2024. godine za 7,8 %, a za veljaču ove godine za 2,3 %.

Zaposleno je 44.513 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti za ožujak je iznosila 4,2 %.

Tijekom ožujka iz evidencije nezaposlenih izašlo je 335 osoba, što je 20,1 % više nego u veljači. Zbog zaposlenja, evidenciju je napustilo 240 osoba, od čega na temelju radnog odnosa 217 osoba, dok su 23 osobe zaposlene na temelju drugih poslovnih aktivnosti kao što je registriranje trgovačkog društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima, itd.

Prerađivači uspjeli naći 47, od traženih 260 radnika

Tijekom ožujka poslodavci su prijavili potrebe za 675 radnika. Potrebe su daleko

najvećim udjelom iskazane u prerađivačkoj industriji koja je tražila 260 djelatnika. Slijedi djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi koja je tražila 105 djelatnika, građevinarstvo 71 djelatnika. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti tražile su 64 djelatnika. Najviše je djelatnika uspjela zaposliti prerađivačka industrija i to 47 osoba, građevinarstvo 36 osoba, trgovina na veliko i malo 21 osoba, smještaj te priprema i usluživanje hrane 20 osoba.

Osim izlazaka zbog zaposlenja, iz evidencije je iz ostalih razloga brisano 95 osoba.

Izravno s radnog mjesta na burzu došlo 186 osoba

U ožujku je u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno 289 osoba. Izravno iz radnog odnosa na burzu rada došlo je 186 osoba.

Nadalje, 94 osobe evidentirane su iz neaktivnosti i 9 osoba direktno iz redovnog školovanja.

Zapošljavanje uz potpore

Tijekom 2025. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja na novo je uključeno 927 osoba, i to pretežito u mjeru za zadržavanje radnih mjesta u prerađivačkoj industriji (571 osoba). U većem opsegu zatim slijedi obrazovanje nezaposlenih (229 osoba), gdje se pretežito

radi o obrazovanju za stjecanje kow mpetencija za rad putem vaučera (211 osoba). Preostale osobe uključene su u sljedeće mjere: potpore za zapošljavanje (56 osoba); potpore za pripravništvo i mlade (56 osoba) i potpore za samozapošljavanje (15 osoba).

lokalnim izborima je ključno tko, a ne što govori

a otprilike mjesec dana izlazimo na zadnje izbore u izbornom nizu. Ovaj put birat ćemo najbližu vlast: načelnike, načelnice, gradonačelnike, gradonačelnice, župana ili županicu.

To su ljudi koji su nam najdostupniji i koje ćemo najprije povući za rukav i požaliti im se ako nam nešto ne paše. Ujedno su i političari s najdužim rokom

trajanja. Broj mandata nije ograničen, pa ako baš jako ne zeznu, birači im na izborima daju prolaz za novi mandat.

Puno teže se probiti novim kandidatima za lokalne čelnike, jer birači programe ne čitaju. Listiće sa šarenim obećanjima koje u vrijeme izbora nalazimo u kaslićima u pravilu ne čitamo, nego samo pogledamo tko je faca na slici. Na lokalnim izbori-

ma je ključno tko, a ne što govori. Svi govore manje više isto. Od slatkoće njihovih riječi postoji opasnost da dobijete šećernu bolest. Ali ćete na reklamnim panoima pogledati tko se nudi na izborima. Ono što se pritom komentira je: tko je tko, odakle dolazi, što posjeduje, kako izgleda. Ako mu posao ne ide, tada slijedi komentar, sad bi u općinu da se osigura, a ako

Pet najtraženijih zanimanja u ožujku

1. Radnik na proizvodnoj liniji 51

2. Medicinska sestra / medicinski tehničar opće njege 27

3. Zavarivač 25

4. Kožarski radnik 24

5. Bravar 21

S obzirom na djelatnost prethodnog zaposlenja, izravno iz radnog odnosa najviše osoba evidentirano je iz sljedećih djelatnosti: prerađivačka industrija 49 osoba, prijevoz i skladištenje 28 osoba, građevinarstvo 22 osobe, trgovina na veliko i malo 21 osoba.

Najviše nezaposlenih, njih 997, srednje je dobi

U ukupnom broju nezaposlenih je 1016 žena i 945 nezaposlenih muškaraca.

U dobi do 24 godine je 377 nezaposlenih osoba, srednje dobi je 997, a preostalih 587 nezaposlenih su osobe starije od 50 godina.

Imajući u vidu razinu obrazovanja, prevladavaju osobe na svim razinama srednjoškolskog obrazovanja 851 osoba i osobe s de�icitom obrazovanja, bez ili sa svega završenom osnovnom školom, 897 njih. Preostalih 213 osoba ima više ili visoko obrazovanje.

Na zaposlenje duže od godinu dana čeka 700 nezaposlenih osoba, od čega 316 muškaraca i 384 žena. Prvi put posao je tražilo 531 osoba nezaposlenih osoba.

Pad nezaposlenosti zabilježen je u svim ispostavama u odnosu na veljaču, i to 1,8 % u Ispostavi Prelog, 1,9 % u Ispostavi Čakovec,te nešto izraženiji u Ispostavi Mursko Središće za 5,1 %.

Korisnici novčane naknade U ožujku 2025. godine novčanu naknadu koristila je 431 nezaposlena osoba ili 22,0 % od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Novčanu naknadu za nezaposlene koristi 241 žena i 190 muškaraca.

je poslovno uspješan, tada se sumnja da želi povećati bogatstvo. Teško je reći što točno privlači birače. Nisu skloni bahatima, no ne vole ni čistunce. Vole markantne osobe, kandidate koji su magnet za druge. Ne vole moralne propovjednike, draži su im oni koji priređuju narodne fešte, koncerte, kotlove za narod. Besplatna zabava je među narodom itekako

na cijeni, skužili su to svi lokalni čelnici. Građani također vole da im se kojekakve naknade stavljaju u džep. Žmire na jedno oko na to što su im taj novac uzeli iz lijevog džepa i tutnuli u desni džep. To nisu potpore, nego novac koji kruži od građana u proračun i iz proračuna na malu pipu ponovno kapne građanima u novčanik. Građani vole igrati tu igru s političarima.

POGLED ODOZDO Piše:

Radnici u proizvodnji su najtraženiji

Radnici u proizvodnji su najtraženiji

Zahvaljujući oslobođenju

živimo u matičnoj zemlji i govorimo svojim jezikom

Međimurci su se kroz povijest, u više razdoblja, snažno odupirali prisilnoj mađarizaciji

Međimurje je u svojoj povijesti često bilo izvan matične zemlje pod tuđinskom vlašću, Zadnji put u vrijeme Drugog svjetskog rata kada je bilo pod nacističkom okupacijom i mađarskom vlašću koja je uključivala prisilnu mađarizaciju i obrazovanje djece na mađarskom jeziku.

Prije osamdeset godina, 6. travnja 1945., Međimurje je ponovno postalo dio slobodne domovine i sastavni dio matice zemlje. U znak sjećanja, u petak, 11. travnja, diljem županije svečano je obilježena obljetnica oslobođenja

Međimurja.

Borbe za oslobođenje

Međimurja započele su 1. i 2. travnja, da bi 4. travnja bio oslobođen Prelog, potom 6. travnja i Čakovec. Zadnji otpor u Međimurju njemačke nacističke snage su pružale u okolici Štrigove, gdje su konačno pobijeđeni i protjerani 12. travnja, nakon bitke na Štrigovčaku. Iz tog datumskog niza, 6. travnja je odabran kao Dan oslobođenja Međimurja od mađarske okupacije te ponovnog pripojenja matičnoj zemlji.

Antifašisti pridonijeli

kraju fašizma

Povjesničar Vladimir Kalšan iznio je pregled povijesnih događaja koji su obilježili četverogodišnju okupaciju Međimurja i mađarizaciju kao i događaje koji su prethodili konačnom oslobođenju, s naglaskom na ulozi antifašista ovoga kraja koji su pridonijeli krahu fašizma: - Žrtve i stradanja Međimuraca naš su prilog antifašizmu kao svjetskom demokratskom pokretu. Bio je to i ostao civilizacijski odgovor na opasnost od zločinačkog fašizma i zato, uz antifašiste, ne smijemo zaboraviti ni one protiv kojih su se borili, da bi se u jasnom svjetlu sagledala težina tadašnje situacije i prijetnje koja se nadvila nad čovječanstvom, umjesto relativiziranja važnosti antifašističke borbe.

Protiv sila zla u Drugom svjetskom ratu je utemeljena velika antifašistička koalicija kojoj je pristupio i kojom se ponosi cijeli slobodoljubivi svijet, istaknuo je Vladimir Kalšan, podsjetivši u osvrtu da su fašisti u Međimurju, 1944. godine, izbrisali gotovo cijelu, naprednu i bogatu, židovsku zajednicu.

Svečana akademija u zgradi Scheier, vijenci i svijeće za antifašiste

Središnji dio obilježavanja bila je svečana akademija u zgradi Scheier, gdje je brojne uzvanike pozdravio Miljenko Zorko, istaknuvši važnost podsjećanja na trenutak koji je značio ponovno oslobođenje Međimurja od mađarskog okupatora te njemačkih nacista, ali i isticanje svijesti koju je međimurski narod tada pokazao izabravši pravu stranu u tom povijesnom trenutku. - Oslobođenje Međimurja veliki je dan naše povijesti. To je oslobođenje od fašizma, najvećeg zla koje je zaprijetilo čovječanstvu u prošlome stoljeću. U tom turbulentnom i teškom razdoblju, Međimurci su ponovno pokazali visoku svijest odabravši najteži, ali jedini ispravan put – borbu za slobodu i autonomiju, borbu za vlastiti dom, svoju zemlju i svoj identitet, rekao je župan Matija Posavec te istaknuo da se na temeljima svijesti o vlastitim snagama i pravu na slobodu razvija i suvremeno Međimurje, jedna od najrazvijenijih regija Hrvatske.Na slavnoj povijesti gradimo bolju budućnost, razvijamo se i njegujemo vrijednosti duboko ukorijenjene u narodu – vrijednosti koje nas određuju kao ljude ponosne na svoje porijeklo i zaslužne za vlastiti razvitak. To je najvažniji dar koji predajemo novim generacijama, kazao je, te dodao da smo dužni njegovati uspomenu na ljude koji su nam baštinili te vrijednosti, a kroz obljetnice poput ove podsjećati na njih kako nikada ne bi pali u zaborav – od Zrinskih i Frankopana do hrvatskih branitelja.

- U borbu protiv fašizma utkane su temeljne, najviše

vrijednosti koje krase jedan narod. Međimurci su se kroz povijest, u više razdoblja, snažno odupirali prisilnoj mađarizaciji. Čuvali su svoj jezik, kulturu i identitet, i zahvaljujući toj svijesti, blaga naših predaka koja nas identitetski određuju ostala su nam u nasljeđe, rekao je, naglasivši važnost očuvanja kulturne baštine. Dodao je da zato danas toliko držimo do svoje baštine. Zato smo proglasili Dan međimurske popevke – da poruku o čuvanju identiteta i njegovih ključnih obilježja prenesemo u budućnost. Koliko je to važno, govori i činjenica da gotovo svaki čovjek koji se na ovim prostorima rodio u 20. stoljeću i poživio prosječan ljudski vijek, nije i umro u istoj državi u kojoj je rođen, zaključio je Posavec.

Dio obilježavanja oslobođenja Međimurja je bilo i odavanje počasti antifašističkim borcima kod spomen-ploče na ulazu u Stari grad, spomenika na Trgu Eugena Kvaternika i na gradskom groblju u Čakovcu, kao i na spomen-groblju u Svetom Jurju u Trnju. Počast su odali župan Međimurske županije Matija Posavec sa zamjenikom Josipom Grivecom i predsjednikom županijske Skupštine Dragutinom Glavinom, zatim gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, načelnik Općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat te izaslanstvo Udruge antifašističkih boraca i antifašista Međimurja na čelu s predsjednikom Miljenkom Zorkom, a među uzvanicima bio je i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić. Stjepan Mesić naglasio je da je ovo dan koji se mora proslaviti: - Moramo biti svjesni svoje snage, moramo biti svjesni da treba podržati ono što su nam ostavili ljudi koji su 1945. izvojevali slobodu

GLOBALNO I LOKALNO

Oaza

Hrvatska

Zbog političkih silnica zadnjih mjeseci i rata u Ukrajini, a sad i trgovinskog rata carinama između SAD i Kine i potencijalnoj recesiji, kao glavnoj svjetskoj temi, neka pitanja prolaze gotovo nezapaženo. Stari je trgovinski sustav iza nas, barem tako izgleda, uz nametanje samovolje i bilateralnih sporazuma na djelu. S druge strane, potrošači, ali i proizvođači, postaju sve nesigurniji kako dalje, psihološka su očekivanja različita, no svi se jedino slažu da je svijet postao nesigurniji.

na ovim prostorima i to vlastitim snagama. Toga osobito trebamo osvijestiti u ovom turbulentnom vremenu u kakvom trenutno živimo, rekao je među ostalim Stjepan Mesić. Govoreći o događajima iz 1945. godine, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini naglasila je da borba nikada ne završava: - Potvrdilo se to i tijekom 90-ih godina kada smo ponovo branili nacionalnu nezavisnost, ali i naše pravo da odlučujemo s kime i kako želimo živjeti, rekla je gradonačelnica.

Svečanu akademiju pratio je također veliki broj uzvanika, među kojima i predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Josip Varga, izaslanica predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Anica Desnica, načelnici brojnih međimurskih općina, ravnatelji i direktori javnih ustanove te pročelnici županijskih upravnih odjela. Prigodni program uveličali su glazbenici Tamara Korunek Lesar i Marko Žerjav. (BMO)

Više nije teorijsko već praktično pitanje hoće li Europa platiti ceh carinskog rata dvije velike sile, no važno je i na koji način. Kriza je dakako i mogućnost i šansa za Europsku uniju.

Tu je i psihološka barijera koju nameće Trump svojim javnim ponižavanjem Europske unije i ponašanjem prema drugima koji više pripadaju krčmi, nego diplomatskom govoru državnika.

Uostalom, EU je već uvela Americi protucarine, doduše kao upozorenje da je dosta nasilništva.

U neko mirnije vrijeme ako takvo postoji, Europa bi bila spona između dvije velesile koje su u trgovinskom ratu, uz sporazume s jednima i drugima.

Danas to izgleda kao nemoguća misija, tim više što je EU kolijevka Zapada te pod kišobranom NATO-a. U ovom trenutku svjetske povijesti EU mo-

ra pronaći najbolji put za sebe, što neće biti lako. Na dnevnom redu pregovora između SAD-a i Europe, bit će mnogo skrivenih mina. Mnogo će toga ovisiti i o samom trgovinskom ratu između dvije velesile, što će rat biti grublji i bespoštedniji, to će rasti pritisak na saveznike.

Jedno od pitanja koje može ostati po strani itekako se tiče Hrvatske. Prema našim zakonima Hrvatska je postala ekološka oaza.

Naime, veći broj zemalja u EU-u prihvatio je novi naziv genetski modificirane hrane poznatoj kao GMO, novi naziv je NGT – nove genomske tehnologije.

Ukratko, njemački „Bayer“, koji je vlasnik nekadašnjeg „Monsanta“, ujedno je vlasnik svih GMO patenata i kao i svaka multinacionalka želi zaraditi te prodavati svoje modificirano sjeme. Koplja se sad u EU-u lome oko toga treba li takozvana NGT hrana biti posebno označena. Hrvatska već godinama tu ima svoj stav: GMO hrana mora biti označena, pa je na potrošačima izbor. No što ako europska birokracija misli drugačije, tko će to zaustaviti?

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Uzvanici svečane akademije u zgradi Scheier

MIKROZAJMOVI

do 25.000 eura

Pola zajma?

Može i to – ako ste

mladi, žena ili tek počinjete

Poduzetništvo nikad nije bilo dostupnije ranjivim i podzastupljenim skupinama zahvaljujući novim �inancijskim instrumentima HAMAG-BICRO-a. Žene, mladi i početnici mogu računati na značajnu podršku pri pokretanju i razvoju poslovanja.

Od 31. ožujka 2025. dostupni su mikrozajmovi za rast i uključenost do 25.000 eura, a uskoro se očekuje i otvaranje posebnog programa zajmova za žene poduzetnice i mlade do 100.000 eura. Oba programa nude ne samo povoljne uvjete �inanciranja, već i mogućnost otpisa dijela glavnice do čak 50 %!

Mikrozajmovi za rast i uključenost

Trenutno su dostupni mikrozajmovi za rast i uključenost, namijenjeni tvrtkama koje su u vlasništvu mladih poduzetnika do 3 godine poslovanja, osoba s invaliditetom, starijih od 55 godina, onih bez srednje škole ili mladih do 29 godina. Ako korisnik ovog zajma zaposli osobu iz jedne od navedenih skupina, može ostvariti otpis do 30 % glavnice što znači da vraća manje nego što je posudio.

Sredstva iz ovog zajma nije moguće koristiti za otplatu postojećih dugova, bilo da je riječ o re�inanciranju kredita ili povratu već podmirenih troškova. Također, nije dopušteno pred�inancirati ili dvostruko �inancirati projekte koji već imaju osigurana bespovratna sredstva. Kupnja vrijednosnih papira, vlasničkih udjela ili imovine od povezanih osoba također spada među zabranjene namjene.

Zajmom se ne mogu �inancirati ulaganja koja su osobne prirode, kao ni ona koja su već završena. Isključena su i ulaganja u razvoj novih proizvoda i usluga, kao i kupnju ili adaptaciju nekretnina, što je posebno važno za one koji planiraju širenje poslovnog prostora. Dodatno, postoje i ograničenja prema vrsti djelatnosti kojom se poduzetnik bavi.

Magdalena Dovečer, mag.iur.

Financiranje nije moguće za poslove vezane uz fosilna goriva, primarnu poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, �inancijske usluge, trgovinu nekretninama, prijevoz i skladištenje, pružanje smještaja, najam i leasing.

Zajmovi za žene i mlade – uskoro dostupni

Uskoro se očekuje još jedan program. Zajmovi za žene poduzetnice i mlade s mogućnošću otpisa do čak 50 % glavnice. Žene poduzetnice moraju biti vlasnice poduzeća najmanje 2 godine prije podnošenja zahtjeva i imati minimalno 51 % udjela u poduzeću. 10 % glavnice otpisuje se za svaku novozaposlenu osobu, a 15 % ako se zaposli žena ili mlada osoba do 30 godina. To je sjajna prilika za sve koji žele ulagati u strojeve, opremu, prostor, digitalizaciju, vozila ili im je zajam potreban za pokriće potrošnog materijala, režijskih troškova i plaća. Bit će moguće nabaviti i rabljenu opremu, što do sada nije bio slučaj. Kamatna stopa iznosit će 0,5 %.

Jednostavno do prijave

Cijeli postupak prijave odvija se on-line, a sve što vam treba su osnovni podaci o poslovanju i planiranom ulaganju, te osnovna dokumentacija. Proces je digitaliziran, bez naknada za obradu i s vrlo pristupačnim uvjetima otplate. Ako imate dobru ideju, plan i viziju, sada je pravi trenutak da je pretočite u stvarnost.

Svi koji trebate stručnu pomoć u izradi poslovnog plana možete se obratiti poduzeću NORD Consulting d.o.o., kontakt osoba je Magdalena Dovečer, a dostupna je na broju mobitela 095 558 0199 ili putem e-maila na adresu info@nord-consulting.hr.

LJILJANA CEROVEČKI iz Male Subotice nam se obratila

Odbila sam ići u prijevremenu mirovinu, pa sam dobila otkaz

U našu redakciju stiglo je pismo naše čitateljice Ljiljane Cerovečki koja vodi spor s Općinom Mala Subotica zbog, kako navodi, neopravdanog otkaza. Razočarana postupanjem zaposlenika, odlučila je sve dati u javnost. Njezino pismo prenosimo u cijelosti.

„Marljivo i savjesno sam radila 31 godinu u Općini Mala Subotica. Počela sam raditi davne 1992. u tadašnjoj Mjesnoj zajednici, a od 1994. započela sam svoj rad u Općini Mala Subotica. Općina je tada imala 9 naselja i skoro 9000 stanovnika. Promijenila sam 4 načelnika, ukupno 8 mandata po 4 godine. Na moj rad nije bilo nikakvih prigovora niti primjedbi od načelnika, mještana, vijećnika, a niti od raznih inspekcijskih službi koje su godinama uredno dolazile u Općinu. Svake sam godine odlukom pročelnika i v.d. pročelnice dobivala ocjenu odličan za svoj rad. Umjesto nagrade za dugogodišnji rad, dobila sam otkaz.

Načelnik Općine Mala Subotica je za vrijeme svog mandata zaposlio 7 djelatnika, uglavnom rodbinu, kumove i prijatelje, te mu je ponestalo slobodnih radnih mjesta pa se odlučio riješiti mene kao najstarije djelatnice u Općini.

Otkaz nakon 30 godina rada

Nakon više od 30 godina rada u Općini Mala Subotica dobila sam otkaz, odnosno, postala sam višak, te sam rješenjem načelnika stavljena na raspolaganje čime mi je i prestao radni odnos i trenutačno se nalazim na Zavodu za zapošljavanje. Također moram napomenuti da su u periodu od kad je službenica koja je iz Općine Orehovica došla u našu općinu bili maltretirani svi stariji djelatnici koji su njenim postupcima bili potaknuti da čim prije odu u mirovinu, čemu je i načelnik svjedočio (komunalni redar, komunalni radnik i djelatnik na održavanju).

U više sam se navrata obraćala načelniku sa zahtjevom za zaštitu mene kao službenice Općine Mala Subotica, odnosno otkad tra-

je ovo intenzivno napadanje, omalovažavanje i podmetanje lažnim optužbama općinske službenice. Takvo ponašanje dotične službenice započeto još kada je obavljala poslove v.d. pročelnice JUO-a, sa SSS, a za navedene poslove potrebna je VSS, te joj je rješenjem Ministarstva uprave od 8. veljače 2023. izdana mjera zabrane rada kao pročelnice Općine, a maltretiranje mene se i dalje provodilo te se intenziviralo 2022. godine od kada su se i vodili razni postupci protiv mene. Načelnik je dopustio da se dotična službenica iživljava na meni te da se na temelju lažnih očitovanja protiv mene pokrene i više postupaka radi teške povrede službene dužnosti. Štoviše, jedan od postupaka je pokrenut jer sam se radi obrane svog dostojanstva i osiguranja neometanih uvjeta za rad usudila zatražiti pomoć Općinskog vijeća. Ne samo da pomoć nisam dobila, nego sam zaradila dvije lažne prijave protiv mene Službeničkom sudu u Međimurskoj županiji, a nova pročelnica JUO-a je u rješenju, kojim se pokreće postupak, navela neistine da se radi o tajnim dokumentima i postupcima u tijeku, iako Općina uopće nema tajne dokumente niti je ikakav postupak bio u tijeku. Načelnik je isto čak i tvrdio na 11. sjednici Općinskog vijeća te zabranio vijećnicima da raspravljaju o toj temi, a meni javno na spomenutoj sjednici prijetio kaznenom prijavom jer sam navodno otkrila „tajne dokumente“ . Proizvoljno me i bez ikakvih dokaza o tome optužila da sam skrivila ukidanje minusa s njenog tekućeg računa, zamislite, optužila me da sam je odgovorna za nečije nekontrolirano trošenje novaca, te da sam vijećnicima dostavila tajne dokumente. Njena prijava protiv mene o ukidanju minusa navodno mojom krivnjom, uslijedila je nekoliko dana nakon što sam putem Sindikata od načelnika zatražila da mi se zaštiti dostojanstvo zbog grubog vrijeđanja službenice kojem sam bila izložena.

Sve to nije bilo dovoljno, već me se optužilo i da sam

napustila radno mjesto dva uzastopna dana u trajanju od po 1 sat, a da prethodno nisam nikoga obavijestila (a prije samog izlaska obavijestila sam načelnika), a sve zbog toga što sam se usudila požaliti predsjedniku OV-a, te se protiv mene Rješenjem pročelnice pokrenuo postupak, dok općinski djelatnici nesmetano svakodnevno sjede po lokalnim ka�ićima i ispijaju kavice i alkohol bez straha da će im se nešto dogoditi.

Stara baba, smrdljivica, lažljivica, neradnik

Čak je na internetskim stranicama Općine Mala Subotica objavljen tekst gdje me se javno blati i pozivani su vijećnici da protiv mene izvrše prijavu načelniku. Sporni tekst je stajao više od godinu dana na internetskim stranicama Općine. Na taj se način i načelnik priključio uznemiravanju s ciljem povrede mog dostojanstva i stvaranja neprijateljskog i ugrožavajućeg okruženja za mene u Općini, umjesto da to spriječi.

Od njenog uznemiravanja mi u Općini nije pružena zaštita, već joj je omogućeno da me lažno optuži, te me u više navrata vrijeđa (usmeno i u pisanoj komunikaciji), pri čemu me nazivala starom babom, smrdljivicom, lažljivicom, neradnikom, da se ne znam služiti WC-om, nazivala me je FUJ FUJ, razne druge uvrede, čak je i tražila novčanu satisfakciju za ukinuti minus u banci. Svemu tome je nazočio i jedan djelatnik Općine. Također se protiv mene provodila i diskriminacija u vremenu dok sam se nalazila na bolovanju, slalo me se na godišnji odmor, a da me se o tome obavijestilo samo dva dana ranije i u vremenu kada sam imala otvoreno bolovanje. Po povratku s bolovanja 2. 4. 2024. doslovno sam izbačena iz ureda i od tada mi je onemogućeno obavljanje poslova i radnih zadataka koje sam do tada obavljala. Ukinuti su mi svi certi�ikati, računalo i dosadašnji mail. Načelnik op-

ćine mi je napomenuo da moram snositi posljedice budući da sam proglašena krivom na Službeničkom sudu, jer podaci Općine nikako nisu smjeli ići van ureda općine iako je znao da nema pravomoćnu presudu jer sam uložila žalbu Višem sudu u Zagrebu. Vii sud u Zagrebu poništio rješenja Službeničkog suda u Međimurju

Također mi je pročelnica u nazočnosti načelnika i dvaju vijećnika rekla da moram ići u prijevremenu mirovinu jer da će u protivnom opet protiv mene pokrenuti sudske postupke.

Odlukom Višeg službeničkog suda u Zagrebu od 9. 7. 2024. poništena su rješenja Službeničkog suda u Međimurskoj županiji od 6. 2. 2024. i od 8. 2. 2024., a kojima sam bila oglašena odgovornom za povrede službene dužnosti. Moram napomenuti da su me osudili bez dokaza i za povredu koja uopće nije propisana nijednim Zakonom. Nakon poništenja presude načelnik je 24. 7. 2024. izmijenio Pravilnik o unutarnjem redu JUO-a Općine Mala Subotica i ukinuo moje radno mjesto jer mu je to jedino preostalo kako bi se me riješio jer sam odbila ići u prijevremenu mirovinu sa svega 34 godine radnog staža. Na kraju je sve to rezultiralo rješenjem o stavljanju na raspolaganje, što je očito jedini način da me se makne iz Ureda Općine. Smatram da me se navedenim postupcima diskriminira na temelju moje starije životne dobi i šikanira te su navedeni postupci osvetničko ponašanje prema meni, jer sam izvršila prijavu zbog zaštite svog dostojanstva i jer sam pritom članovima Općinskog vijeća ukazala na nepravilnosti u radu Općine koje je utvrdila Upravna inspekcija. Moram napomenuti da je Općina na odvjetničke troškove za sporove koje je vodila protiv mene potrošila preko 11.000 eura, a sve s namjerom da me se riješi i zaposli podobna osoba.

Ljiljana Cerovečki

USKRSNI INTERVJU s Ivanom Hercegom, župnikom Župe Presvetog Trojstva u Nedelišću i dekanom Štrigovskog dekanata

Uskrs „oslobađa” čovjeka iz smrti, a jaje simbolizira rađanje

- Svećenik je onaj koji služi Kristu, a onda i ljudima, na razne načine, posebno u podjeljivanju sakramenata i navještaju Božje Riječi. To je prva naša zadaća. Važno je uvijek biti blizu čovjeka i za čovjeka, ističe župnik Ivan Herceg

- Pred nama je Uskrs, koju poruku ili pouku biste željeli prenijeti vjernicima i čitateljima uoči Uskrsa?

- Uskrs je za nas kršćane najveći blagdan. „Hrabro samo! Ja sam! Ne bojte se!” Riječi su to koje je Isus uputio svojim prestrašenim učenicima na uzburkanom moru, pune božanske ohrabrujuće snage i za naše suvremene strahove, uzrokovane iznenađujućom količinom nasilja nad čovjekom, ratovima, ubijanjima i razaranjima.

Isus nas i ovog Uskrsa uvjerava da je on pobjednik nad zlom i smrću, naša sigurnost, oslonac i nada. Jako lijepo nam opisuje Katekizam katoličke crkve što je za nas vjernike Uskrs. Piše o Uskrsu kao o povijesnom i nadnaravnom događaju!

Otajstvo Kristova uskrsnuća zbiljski je događaj s povijesno ustanovljenim očitovanjima, kako svjedoči Novi zavjet. „Što tražite Živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu!” U okviru događaja uskrsnuća, prvo što susrećemo jest prazan grob. Prazan grob bitan je znak za sve. Kad su ga otkrili, bio je učenicima prvi korak k spoznaji činjenice uskrsnuća. To je ponajprije slučaj svetih žena, zatim i Petrov. Učenik „kojega je Isus ljubio” tvrdi da je, ušavši u prazni grob i otkrivši „povoje gdje leže”, vidio i povjerovao.

- Kako bi vjernici trebali slaviti Uskrs?

- Svaki vjernik bi trebao proslaviti Uskrs najprije u Božjoj prisutnosti u sakramentima svete ispovijedi i euharistije. Kako slaviti Boga bez Njegove prisutnosti u sakramentima? Stoga je važno koliko je god to moguće sudjelovati u vazmenom trodnevlju, i onda svečano proslaviti Uskrs, uz razne običaje koji mogu pomoći.

- Kako se Uskrs nekada slavio u vašoj obitelji?

- U mojoj obitelji Uskrs se najprije slavio u crkvi. Prije Uskrsa svi smo išli na svetu ispovijed. Zajedno smo bili prisutni na vazmenom

trodnevlju, a vrhunac je bio u vazmenom bdijenju, kada je započelo samo slavlje Uskrsa, i naravno, u nedjelju na sam dan svi smo išli na svetu misu. U mojem selu Zalužju bio je i uskrsni blagoslov hrane. Hrana je bila domaća jer smo sve doma sami uzgajali. Tu je uz blagoslov hrane uvijek do izražaja došao i uskrsni pucanj. Danas u mojoj rodnoj župi postoji i udruga „Prva kubura“ koja uvijek na Uskrs poslije svete mise ima počasni pucanj u čast pobjede Krista Uskrsloga. Bili su i dva puta gosti ovdje u Župi Nedelišće. Poslije mise vazmenog bdijenja palila se Vuzmenka, odnosno uskrsna vatra, što je znak pobjede svjetla nad tamom. Uvijek je bila važna molitva prije blagovanja hrane, molili smo uvijek Oče naš, Zdravo Marijo i Slava Ocu… - Zašto se jelo nosi na blagoslov, kakvu simboliku ima košarica i sva hrana u njoj?

- Uskrsni blagoslov hrane uvijek je lijepi dio proslave Uskrsa, iako ne najvažniji. Svaki kršćanin bi trebao blagoslivljati hranu prije blagovanja, a uskrsni blagoslov hrane posebno je značajan jer dolazi nakon posta i nakon korizme. Snaga i blagoslov Krista uskrsloga očituje se, dakle, i u hrani koju blagujemo upravo toga dana kada na poseban način slavimo Kristovu pobjedu nad smrću. Mi zahvaljujemo Bogu za hranu koju smo donijeli na blagoslov, ali i da naš cijeli život bude hvala Bogu. Također se tijekom blagoslova moli da hranu podijelimo s potrebnima. Posebnu simboliku imaju uskrsna jaja. Uskrs „oslobađa” čovjeka iz smrti, kao što jaje simbolizira rađanje, stvaranje živog iz neživog.

- Kako je danas biti svećenik?

- Svećenik je onaj koji služi Kristu, a onda i ljudima, na razne načine, posebno u podjeljivanju sakramenata i navještaju Božje Riječi. To je prva naša zadaća. Važno je uvijek biti blizu čovjeka i za čovjeka.

dočanstva, svećenik sa svojim temama, tu je rad u grupama, ispovijed, mise, igre za mlade… U župi tečaj za krizmanike traje tri dana, a za odrasle četiri dana. Sljedeći termin za odrasle imamo početkom listopada ove godine.

Imamo u župi raznih aktivnosti gdje se vjernici mogu angažirati, a onda i oni koji su možda manje aktivni mogu se uključiti. To je pjevanje, čitanje, ministriranje, caritas, biblijska grupa, prijateljska zajednica kursilja.

Svaki svećenik treba biti svjestan da je Krist izvor službe u Crkvi. On ju je ustanovio, on joj je dao vlast i poslanje, usmjerenje i svrhu. Svećenik je u službi Krista. Od njega biskupi i prezbiteri primaju poslanje i pravo („svetu vlast”) da djeluju u osobi Krista Glave, a đakoni snagu da Božjem narodu služe u „dijakoniji” liturgije, riječi i ljubavi, u zajedništvu s biskupom i njegovim prezbiterijem. Tu službu, u kojoj Kristovi poslanici po Božjem daru čine i daju što ne mogu činiti i davati sami po sebi, crkvena predaja naziva „sakramentom”.

Sa sakramentalnom naravi crkvene službe iznutra je povezan značaj njezina služenja. Službenici, potpuno ovisni o Kristu, koji im daje poslanje i vlast, doista su „sluge Krista Isusa”, slični su Kristu koji je za nas dragovoljno uzeo „lik sluge”. Budući da riječ i milost kojima služe nisu njihove, nego Kristove koji ih je njima povjerio za druge, dragovoljno će svima biti sluge.

- Kako dopirete do svojih vjernika?

- Mislim da je važno u svakoj župi izgrađivati jezgru koja onda djeluje i na ostale. To pokušavao na razne načine, a u protekle dvije godine to pokušavamo posebno kroz „Kursiljo“. Do sada smo imali dva termina za odrasle i tri termina za krizmanike. Neki su bili i na Krapnju kod Šibenika na tečaju koji traje sedam dana. U Kursilju aktivno sudjeluju vjernici laici kroz razna svje-

Važno je u župi izgrađivati zajedništvo, a tu pomažu i mnogobrojna hodočašća. Proštenja u župnoj crkvi i ostalim kapelama posebno su bogatstvo.

Još bih istaknuo molitvu krunice prije svetih misa, posebno nedjeljom prije poldanje svete mise kada krunicu predmole obitelji sa svojom djecom. To je dobro svjedočanstvo zajedništva u obitelji. Pravo zajedništvo se izgrađuje preko molitve.

Važna je uloga župnog pastoralnog vijeća gdje svi zajedno promišljamo kako bi župa trebala duhovno rasti i što svaki od nas može za to učiniti.

Jednom mjesečno imamo cjelodnevno euharistijsko klanjanje, a svaki tjedan u četvrtak prije večernje svete mise. Uza sve naše darove ne smijemo zaboraviti da bez Njega (Boga) ne možemo učiniti ništa. Sam Isus je rekao: „Tko ostaje u meni, i ja u njemu, on donosi mnogo roda, jer bez mene ne možete učiniti ništa.”

- A kako do mladih?

- Naša biskupija organizira tečajeve za župne animatore za mlade, tako je i jedna cura iz naše župe završila taj tečaj. Ona je ujedno aktivna i u kursilju. To su mali koraci kako mladi mogu posvjedočiti mladima da se može živjeti po kršćanskim načelima. Neki su aktivni u molitvenoj zajednici „Totus Tus“, a onda i u župi pomažu.

U organizaciji molitvene zajednice „Totus Tus“ organiziraju se kampovi za cure i dečke Osnovne škole. Na te kampove se uključuju i članovi naše župne zajednice.

Draga braćo i sestre, Uskrs nam govori velike stvari u malim znakovima. Jedan od tih znakova svakako je miris. Na putu Isusove muke neki žele poslati snažnu poruku Isusu upravo kroz miris – pomazanje. Miris uvijek šalje poruku. On govori puno o samoj osobi, ali i o odnosu prema drugima. Evanđelja nam donose nekoliko snažnih prizora u kojima miris ima posebno značenje: Isusov put prema muci započinje pomazanjem u Betaniji. Isusu ljubav iskazuje žena iz Betanije. Izlijeva po Njegovoj glavi i nogama „nardovu pomast“ - dragocjeni miomiris… U toj iskazanoj ljubavi već klija sjeme vjere da je On Pomazanik. Pred ukop, dvojica potajnih Isusovih učenika, Nikodem i Josip Arimatejac, obilnom količinom dragocjenog miomirisa pomazuju njegovo mrtvo tijelo.

Ujutro nakon „subote“, žene dolaze na grob s nakanom pomazati Isusovo mrtvo tijelo.

Zašto evanđelja toliko naglašavaju ovaj naizgled nevažan detalj? Zašto miris baš u vrijeme muke i smrti? Ima li ovaj trenutak neku dublju, uskrsnu poruku za nas? Čini se da upravo u njemu leži nešto osobito lijepo – poruka koja plete jedinstvene niti značenja.

Zanimljivo je spomenuti da riječ Krist, koja dolazi od hebrejskog Mesija (mašiakh), znači Pomazanik. No, mogli bismo se usuditi prevesti je i kao Namirisani ili – Onaj koji miriše.

U Kristu značenje mirisa doseže puninu i svoj najviši izraz upravo u vazmenom otajstvu.

U posljednjem procesu, pred najvišim židovskim tijelom pitaju ga: „Jesi li ti Krist?“ Očito ne znaju kako Bog miriše. Isus Krist je onaj dobar miris koji Otac voli, i koji vjernici žele neprestano osjećati. On je miris koji je došao proširiti se svijetom i učiniti ga boljim i ljepšim.

No, vratimo se onima koji dolaze na grob – tamo gdje je bilo puno truleži, zamirisala je Božja ljubav. Iz groba se širi poseban miris, miris života. Žene i učenici osjetili su božanski miris u Isusovu novom disanju. Osjetili su ljepotu živoga Boga, čija je dobrota dala poseban miris zemlji. Na Kristovu grobu rađaju se kršćani (grč. Christianoi )– oni koji pripadaju Kristu – koji mirišu Kristom, izvorom najljepšeg mirisa. Ali danas? Mirišu li kršćani Kristom? Uskrs je jedinstvena prilika da Krist ponovno dotakne živote onih koji nisu samo uronjeni u vodu krštenja, nego su u krštenju i potvrdi – namirisani – pomazani –i… Kristom mirišu (Usp. 2 Kor 2, 14-15).

Dragi vjernici, pođimo na Kristov prazan grob, na grob koji miriše životom. Neka nas zahvati njegov miomiris. I budimo ono što nam ime kaže – kršćani –oni koji mirišu Kristom i šire njegov miris u svijetu! Sretan vam Uskrs!

Bože Radoš, varaždinski biskup

Piše: Sanja Heric

Ivan Herceg već je pet godina župnik u Nedelišću, a prethodno je svoju službu

20 godina obavljao u Svetom Martinu na Muri

USKRSNA ČESTITKA mons. Bože Radoša

Bože Radoš, varaždinski biskup

POTPOMOGNUTA SREĆA

rulet od 2531 euro

Davor (38) iz Čakovca osuđen je za prijevaru nakon što je lukavim potezom prevario automat klub „Stars" u Čakovcu i nezakonito došao do više od 2500 eura.

Prošlog prosinca, Đunđuš je ušao u automat klub u Ulici Eugena Kvaternika gdje je iskoristio trenutak nepažnje zaposlenice i dočepao se službenog ključa za navijanje automata. Vješto je, koristeći svoje znanje tehničara elektronike, na stanici ruleta „simulirao" uplatu od čak 3270 eura, a da je stvarno nije uložio nijedan euro.

Nakon manipulacije aparatom, Đunđuš je s uvjerljivim izrazom lica zatražio isplatu „dobitaka" od 2531 euro. Zaposlenica, ne sumnjajući u prijevaru, isplatila

mu je traženi iznos misleći da je legitimno osvojio novac.

Cijela prijevara otkrivena je tek kasnije tijekom rutinske kontrole snimki nadzornih kamera gdje je jasno zabilježena cijela operacija – od krađe ključa do manipulacije ruletom. Vlasnici kluba odmah su alarmirali policiju koja je brzo identi�icirala počinitelja.

Općinski sud u Čakovcu brzo je reagirao i već početkom ožujka proglasio Davora krivim za prijevaru. Međutim, zanimljivo je da u dostupnim sudskim dokumentima nije navedeno koju je kaznu dobio, što ostavlja prostor za nagađanja o mogućoj nagodbi s tužiteljstvom. (ik)

Vrijeđali policajca pa zaradili kaznu od 700 eura

Objava na društvenoj mreži skupo je koštala dvojicu mladića iz Čakovca. Zbog uvredljivih komentara upućenih policajcu, morat će platiti kaznu od 700 eura.

Naime, dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad dvojicom mladića u dobi od 24 i 26 godina utvrđeno je kako je počinili prekršaj iz članka Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Okrivljeni je dvojac u subotu, 22. ožujka, u kasnim

večernjim satima narušavao javni red i mir. S pomoću mobilnog uređaja, putem komentara vezano za članak lokalnog internetskog portala objavljenog na jednoj od društvenih mreža (praćenje policijskih aktivnosti povodom akcije "Četiri ubojice u prometu"), vrijeđali i omalovažavali policijskog službenika Postaje prometne policije Čakovec, raznim pogrdnim riječima. (sh)

Ovo joj je bila druga nesreća u sat vremena

SAZNAO ZA RAZVOD pa se nije mogao pomiriti s tim

Muškarac prijetio ispijanjem sredstva za odčepljivanje

odvoda pred djecom

Općinski sud u Čakovcu izrekao je novčanu kaznu od 300 eura muškarcu koji je u obiteljskom domu zastrašivao suprugu nakon što je saznao da je podnijela zahtjev za razvod braka.

Prema presudi, 30. siječnja 2025. godine oko 17 sati, muškarac s prebivalištem u Međimurskoj županiji, vratio se neočekivano s posla u Austriji nakon što je saznao da mu je supruga podnijela zahtjev za razvod. Po dolasku je, prema svjedočenju njegove supruge, uzeo sredstvo za odčepljivanje odvoda i neidenti�iciranu tekućinu iz garaže te izjavio da će ih popiti ako dođe do razvoda.

NESREĆA u Štefancu

Tijekom svađe bila su prisutna i njihova djeca, rođena 2014. i 2016. godine, koja su se vrlo uznemirila. Incident je trajao nekoliko sati, a u jednom trenutku počinitelj je iskopčao bojler u kući i tako ukućanima onemogućio korištenje tople vode.

Piće ili batine?

U jednom trenutku, nakon što je prijateljica odvela djecu da gledaju utakmicu, muškarac je supruzi postavio ultimatum: „Hoćeš li popiti piće sa mnom ili želiš dobiti batine?”

Sud je također utvrdio da je tijekom spora muška-

rac postavio jastuke za svoju suprugu i djecu, inzistirajući na obiteljskom razgovoru tijekom kojeg je ponovno prijetio da će popiti tekućinu. Prema svjedočenju, bacao se na koljena pred djecom, plakao i potom ispitivao kćer voli li ga.

Poseban aspekt slučaja dogodio se i nekoliko dana nakon što je sud izrekao mjeru opreza zabrane približavanja žrtvi, kada je počinitelj poslao nestajuću poruku na mobilni telefon žrtve. Kasnije je otišao u Sloveniju na njezino radno mjesto kako bi zamijenio automobil kojim se koristila, tvrdeći da mjera zabrane

približavanja ne vrijedi u Sloveniji.

Žrtva i djeca su nakon incidenta smješteni u Sigurnu kuću, a počinitelj je prema sudskoj dokumentaciji kasnije potražio psihijatrijsku pomoć.

Sud je naposljetku ukinuo mjeru opreza, nakon što je okrivljenik pokazao da je potražio stručnu medicinsku pomoć i što se žrtva nije protivila ukidanju mjere, izrazivši želju da okrivljenik i djeca mogu normalno komunicirati.

Novčana kazna izrečena počinitelju umanjena je za vrijeme provedeno u pritvoru te iznosi 220,36 eura. (ik)

Pokosio prometni znak i živicu

Piše: Benjamin Jakopić

U utorak u popodnevnim satima došlo je do prometne nesreće na križanju kod Vrtnog centra Iva u Štefancu. Vozač automobila marke Fiat Punto kretao se nepropisnom brzinom zbog čega nije mogao usporiti na vrijeme te je pritom pokosio prometni znak i završio u živici. Vozač nije ozlijeđen, a nastala je samo materijalna šteta.

Neslužbeno doznajemo kako je do nesreće došlo nakon što je vozačica u crnom BMW-u oduzela prednost vozaču Fiata koji je potom bio prisiljen skrenuti s ceste. Vozačica je zatim pobjegla s mjesta događaja, a iz policije su vozaču Fiata rekli kako se vozačicu BMW-a ne može teretiti za nesreću jer nije došlo do kontakta između dvaju vozila. (bj) Auto je završio u živici

U četvrtak, 10. travnja, u ranim jutarnjim satima, Čakovec je bio svjedokom niza događaja na cestama koje su završile materijalnom štetom, a za koje je osumnjičena 43-godišnja vozačica. Tijekom samo sat vremena, ona je skrivila dvije prometne nesreće, a sumnja se i na prisutnost droge u organizmu.

Prva nesreća dogodila se oko 7:30 sati na raskrižju Ulice hrvatskih branitelja i Planinarskog puta. Vozačica, upravljajući osobnim automobilom čakovečkih

registarskih oznaka, nije prilagodila brzinu uvjetima na raskrižju te je izletjela izvan kolnika i udarila u prometni znak. Sat kasnije, na raskrižju ulica Otokara Keršovanija i dr. Ivana Novaka, dogodila se druga nesreća. Vozačica se nije kretala sredinom prometne trake, a prelaskom raskrižja automobil je sišao izvan kolnika i udario u metalni stup javne rasvjete. Preliminarni testovi pokazali su sumnju na prisutnost amfetamina. (sh) Vozačica (43)

Općinski sud u Čakovcu osudio je danas 28-godišnjeg Samira na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine zbog dvije teške krađe počinjene tijekom 2020. godine. Radi se o višestrukom povratniku koji je već tri puta ranije bio osuđivan za slična kaznena djela. Kradljivca su otkrili nakon što je policija provela pretragu njegovog doma u Donjem Vidovcu, gdje su pronašli ukradene predmete. Posebno je zanimljiv detalj da je kod jedne od provala na balkonskim vratima kuće pronađen otisak rukavice s uzorkom paralelnih valovitih linija u prašini. Također, jedan

od oštećenika prilikom policijskog prepoznavanja sa sigurnošću je identi�icirao svoj ukradeni pribor za jelo marke „Bachmayer" po središnjem pozlaćenom dijelu s uzorcima linija. Samir je pokušao opravdati posjedovanje ukradenih stvari tvrdnjom da je pribor za jelo dobio od svoje punice, a ukradeni akumulator kupio od poznanika za 100 kuna. Međutim, oba svjedoka opovrgnula su njegove tvrdnje – punica je izjavila da se ne sjeća da mu je ikad dala zapakirani novi set pribora za jelo, dok je poznanik kategorički zanijekao da mu je prodao bilo kakav akumulator. Tijekom sudskog postupka, obrana okrivljenika bila

je nedosljedna – najprije je tvrdio da je kupio akumulator marke „Ciak", a kasnije da je bio marke „Varta" s crvenom naljepnicom. Također, kada ga je sud pitao zašto je navodno kupljeni akumulator držao u kući umjesto u automobilu, Samir je odgovorio da ga je izvadio iz auta jer nije bio ispravan, što je sud ocijenio nelogičnim. Prema presudi, Samir je između 10. srpnja i 7. rujna 2020. provalio u obiteljsku kuću u Donjem Vidovcu popevši se na balkon i nasilno otvorivši balkonska vrata. Iz kuće je ukrao kartonsku kutiju s priborom za jelo marke „Bachmayer", set noževa marke „Zepter", električnu grijalicu marke „Kiwi" i bijeli kanistar

s oko 5 litara benzina. U drugoj provali, počinjenoj između 1. i 2. prosinca 2020. u vikend kući nedaleko Donjeg Vidovca, nasilno je otvorio prozor i iz objekta otuđio akumulator marke „Ciak starter", više boca alkoholnih pića uključujući pelinkovac, konjak i viski, te pet butelja bijelog vina različitih proizvođača. Sud je u obrazloženju presude naglasio da su ranije izrečene zatvorske kazne bile nedovoljne da odvrate okrivljenika od kriminalnog ponašanja te da on pokazuje „visoki stupanj kriminalne volje i upornost u činjenju kaznenih djela protiv imovine". (ik)

DOLIJAO serijski kradljivac iz Donjeg Vidovca

Bojimo se unuke pustiti na cestu!

- Ovo je prevršilo svaku mjeru. Nemamo više ni koga zvati da nam slaže ogradu. Čovjek koji je to inače radio nam je rekao: „Naj me s tim glupostima”

Piše: Benjamin Jakopić

Često možemo svjedočiti brojnim vozačima koji nikako da poštuju kontrolu brzine, pa tako znaju čak i u naseljenim područjima voziti duplo više od ograničenja. Branko Kacun i Renata Horvatović, koji žive na samom ulazu u Okrugli Vrh iz smjera Slakovca, imaju prilike takve vozače gledati svaki dan. Tako im je u zadnjih pet godina čak šest vozila sletjelo u ogradu ili jarak.

- Prva nesreća je bila prije jedno pet godina, baš onda kada je bio potres u Petrinji. Auto je odnio jedno dvadesetak metara ograde i bio je u totalki, a i sami valjda znate kakva brzina mora biti da auto završi u totalki. I od onda, može se reći, svako malo jedna nesreća. Evo, sad u zadnjih devet mjeseci dvije. Uzrok je stalno isti – prevelika brzina. Odmah nakon naše farme je duga ravnica, i naravno da tu svi vole stisnuti po gasu.

Zadnja nesreća je bila prije par dana i mora da su vozili debelo preko sto. Da je izletjela malo prije u ogradu, ne znam ako bi osoba živa ostala. Svi su dosad, na sreću, živi ostali, ali imali su više sreće nego pameti, ispričao nam je Branko.

Nitko ne brine o brzini

Nesreće se događaju uglavnom kada automobili dojure iz smjera Slakovca, i po toj ravnici svako malo netko sleti u jarak. Trenutno je cesta još donekle pregledna, ali uskoro će izrasti kukuruz i vozači će slabo vidjeti što se nalazi u idućem zavoju.

- To je sada postala prometna cesta jer se ovaj dio od ribnjaka prema Gornjem Mihaljevcu asfaltirao i sad se tu svi voze jer je prečica do gornjeg Međimurja. K tome, ljudi znaju da to nije glavna cesta, znači da nema policije, tako da onda znaju da za brzinu ne moraju brinuti. I nitko ne brine, niti malo. Evo prije dvije godine sam šetao tu i frajer s kamionom me

sa špiglom udario u rame.

I nije on stao, valjda nije ni primijetio da me udario, samo je išao dalje, rekao je Branko.

Boje se djecu pustiti na cestu

Renata i Branko imaju male unuke i strah ih je pustiti ih na cestu. Svaki dan voze djecu na autobusno stajalište koje je udaljeno 400 metara, a isto rade i susjedi koji žive tik uz stajalište.

- Motoristi pak su još i gori – oni tu prelete dvjesto! Samo je pitanje vremena kad bude netko stradao. Mi ih znamo čuti gore s brega kad prolaze, i onda samo čekaš „bum”. I onda kad prođe, kažeš „Fala Bogu”. Pa to su sve redom djeca, rekla je Renata, inače bivša teta u vrtiću.

Ogradu nam

više nitko ne želi popravljati

Prilikom skoro svake nesreće stradala im je ograda. Prvo jedan ulaz slomljen, zatim drugi, zatim je otišlo dvadeset metara ograde kod jednog ulaza, pa još petnaest metara kod drugog ulaza. Ispočetka su popravljali ogradu, ali sada više nema zainteresiranih za popravak.

- Nemamo više ni koga zvati da nam slaže ogradu. Čovjek koji je to inače radio nam je rekao: „Naj me s tim glupostima”. Nemaju volje više, jer ti novci koje dobijemo od osiguranja nisu dosta za štetu. Jedni su nam rekli da osiguramo ogradu, ali imamo je preko 200 metara. Evo,

PODIGNUTA OPTUŽNICA

protiv 39-godišnjaka koji je pijan usmrtio dijete na pješačkom prijelazu

S 2 promila i 104 na sat udario dvoje djece na pješačkom

Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu protiv 39-godišnjeg hrvatskog državljanina zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu sa smrtnom posljedicom. Optužnicom se tereti da je u siječnju ove godine u Čakovcu, u preloškoj ulici, pod utjecajem alkohola od preko 2,0 promila, vozio brzinom većom od 104 km/h te na obilježenom pješačkom prijelazu udario dvoje djece.

Jedno dijete zadobilo je teške ozljede, dok je drugo dijete zbog osobito teških ozljeda glave preminulo u bolnici 4. veljače 2025.

Državno odvjetništvo je u optužnici predložilo produljenje istražnog zatvora za okrivljenika zbog

na jednom mjestu smo posadili drvo da zaštitimo taj dio ograde, rekao je Branko. Koje je rješenje?

- Rješenje trebamo pod hitno. Ili ležeći policajac, ili kamera, bilo što. Iz Općine su rekli da rade na tome, ali za sad još nema rezultata. Mi kao pojedinci ne možemo ništa napraviti, mi jedino možemo predstaviti problem i Općina je ta koja mora reagirati. Policija ako dođe, oni budu tu mjesec-dva i onda dalje. Trebamo trajno rješenje. Još je dobro za sada dok je samo materijalna šteta, ali prije ili kasnije će nečiji život stradati, upozorili su Branko i Renata.

Glede najboljeg rješenja za ovu situaciju smo kontaktirali Općinu Sveti Juraj na Bregu. - Dobro smo upoznati sa situacijom i nastojimo je riješiti te razmatramo koje bi bilo najbolje rješenje. Ideja je da se postavi otok na ulazu u selo, koji bi prisilio vozače iz smjera Slakovca da uspore. Naravno, cilj nam je riješiti to čim prije, ali ne možemo to učiniti preko noći, rekli su na Općini.

U međuvremenu, Renata šalje apel svim vozačima: - Malo stanite na loptu i sjetite se da je život samo jedan! Malo smanjite brzinu i to je to! Ali nažalost, mnogima to ide kroz jedno uho unutra i kroz drugo van.

opasnosti od ponavljanja kaznenih djela. Istražni zatvor za osumnjičenika određen je odmah nakon nesreće koja se dogodila 31. siječnja oko 17 sati, kada je vozio pod utjecajem alkohola te udario dvoje jedanaestogodišnjaka koji su prelazili cestu na pješačkom prijelazu. Prvobitno je bio osumnjičen za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, no nakon smrti dječaka, kvali�ikacija djela je promijenjena.

Prema Kaznenom zakonu, za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu sa smrtnom posljedicom predviđena je kazna zatvora od 3 do 15 godina. (ik)

POTRAGE u Gornjem i Donjem Međimurju

Dva nestanka

u tri dana

U srijedu, 16. travnja, policiji je bio prijavljen nestanak 64-godišnje Julijane Podvez iz Železne Gore. Julijana se udaljila u nepoznatom smjeru s adrese boravišta u Železnoj Gori, a u potrazi su sudjelovali članovi PU međimurske u suradnji s pripadnicima HGSS-a i DVD-a Železna Gora. Potraga je imala sretan kraj, te je Julijana pronađena u četvrtak oko

11 sati na području Plešivice, živa i bez ozljeda. U ponedjeljak, 14. travnja, policija je zajedno s članovima HGSS-a i DVD-a Donji Vidovec tragala za nestalim muškarcem u Donjem Vidovcu. Potraga je započela oko 19:30 sati, također je imala sretan kraj te je muškarac uspješno pronađen oko 20:30 sati. (bj)

NESREĆA NA RADU u Kuršancu

U utorak, 15. travnja, oko 14 sati u Kuršancu, u pogonu za proizvodnju betona na Čakovečkoj ulici, dogodila se teška nesreća na radu.

Vozačica tegljača s poluprikolicom zagrebačkih registarskih oznaka istovarivala je pijesak na betonskoj rampi. Nakon što je podigla kutiju poluprikolice hidrauličkim cilindrom,

vozilo se prevrnulo na lijevu stranu, a vozačica je ozlijeđena unutar kabine. Hitna pomoć je na mjestu utvrdila teške ozljede opasne po život te je ženu helikopterom prevezla u Zagreb na daljnje liječenje. O nesreći je obaviješten državni inspektorat, a izvješće će biti dostavljeno državnom odvjetništvu. (sh)

BRANKU KACUNU I RENATI HORVATOVIĆ iz Okruglog Vrha već šest auta završilo u ogradi

Dijelovi ograde ostali su uništeni jer ju nitko ne želi popravi�

Svako malo mogu svjedoči� autu u jarku ili ogradi

USKRSNA ČESTITKA gradonačelnice Ljerke Cividini

Uskrs nam treba biti snažan podsjetnik na ljudskost koja nas

ujedinjuje

Poštovane Čakovčanke i Čakovčani, drage Međimurke i Međimurci!

S radošću dočekujemo Uskrs, najveći kršćanski blagdan, koji nas iznova vraća temeljnim ljudskim vrijednostima i podsjeća na važnost brige za pojedince, ali i cijelu zajednicu.

Uskrs nam donosi zajedništvo i obnovu duha, vrijeme ispunjeno obiteljskim okupljanjima, tradicijom i običajima, ali i snagu duhovnosti i vjere.

Naš grad napreduje upravo zahvaljujući raznolikosti svojih ljudi i bogatstvu svojih tradicija. Bez obzira na naša osobna uvjerenja, Uskrs nam treba biti snažan podsjetnik na zajedničku ljudskost koja nas sve ujedinjuje.

Spoznajući ove vrijednosti, shvaćamo koliko je važno darivati i biti dobar prema drugima bez očekivanja, a

upravo to ispunjenje čini naš život bogatijim. Uskrs je uvijek bio i blagdan novog početka te pobjede dobroga nad zlim i zato u ovo vrijeme radosti, ispunjeno optimizmom te osnaženi upravo uskrsnom svjetlošću nastavimo u zajedništvu graditi bolju budućnost za sve. U tom duhu, sa željom da ovaj blagdan provedete u miru, a njegovu radost podijelite sa svojim bližnjima, sretan vam Uskrs!

Gradonačelnica

Grada Čakovca

Ljerka Cividini, mag. ing.traff./univ.spec.oec.

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

GRAD ČAKOVEC

Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec., Klasa: 940-04/24-01/4, Urbroj: 2109-2-01-01-25-09 od dana 14.04.2025., objavljuje se

OBAVIJEST

O PONIŠTENJU JAVNOG NATJEČAJA

OBJAVLJENOG DANA 04.04.2025.

1. Poništava se Javni natječaj za prodaju građevinskog zemljišta – arondacijska površina kčbr. 5479/3 k.o. Čakovec raspisan temeljem Zaključka Gradonačelnice Klasa: 940-04/24-01/4, Urbroj: 2109-2-01-01-25-08 od dana 24.03.2025. i objavljen na službenoj Internet stranici Grada Čakovca kao potpun tekst i kao Obavijest u lokalnom tjedniku Međimurske novine dana 04.04.2025.

2. Javni natječaj iz toč. 1. poništava se zbog pogreške navedene u naslovu Obavijesti objavljene u lokalnom tjedniku Međimurske novine od dana 04.04.2025. Umjesto „Javni natječaj za prodaju građevinskog zemljišta u Mihovljanu“ potrebno je bilo navesti „Javni natječaj za prodaju građevinskog zemljišta u Čakovcu“. Gradonačelnica

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec., Klasa: 940-04/24-01/4, Urbroj: 2109-2-01-01-25-10 od dana 14.04.2025., objavljuje se JAVNI NATJEČAJ ZA PRODAJU GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U ČAKOVCU

1. Dana 25.04.2025. održat će se javno nadmetanje s početkom u 12:00 sati, na licu mjesta, na zemljištu u Čakovcu, upisano u: zk.ul.br. 8304 k.o. Čakovec - čest.br. 1230/2 DR. A. STARČEVIĆA, UREĐENO ZEMLJIŠTE, površine 82 m² (ident. s. kčbr. 5479/3 k.o. iste), u vlasništvu Grada Čakovca.

2. Početna cijena za zemljište iznosi 10.100,00 EUR (slovima: deset tisuća sto eura). Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr

Gradonačelnica

LJERKA CIVIDINI ide po još jedan mandat gradonačelnice

Nezavisna sam kandidatkinja uz

potporu NPS-a Matije Posavca

Piše: Vlasta Vugrinec

U srijedu, 16. travnja, čakovečka gradonačelnica javno je najavila kako traži povjerenje Čakovčanaca za još jedan gradonačelnički mandat. Ovoga puta na izbore ide kao nezavisna kandidatkinja uz potporu Nezavisne Platforme Sjever Matije Posavca.

- Čast mi je i zadovoljstvo najaviti kako nakon četiri godine vođenja, nama najljepšeg grada na svijetu, mogu najaviti da se za naš Čakovec nastavljamo boriti i dalje,

riječi su kojima je najavila svoju novu kandidaturu.

U nastavku je dodala kako vjeruje da su pokazali znanje, volje i iskustva za vođenje ovakvog upravljanja gradskom upravom te da njihova vizija i upornost znače boljitak za sve Čakovčance.

Svaki projekt koji je odrađen nosio je u sebi pozitivu i bolju budućnost za sve građane.

- Znam da možemo dalje, imamo pet dobrih ciljeva o kojima ćemo razgovarati u predizbornoj kampanji, ali

i pet ciljeva koji će Čakovec nositi dalje.

Pojasnila je da su marljivost, ustrajnost i pozitiva u svakoj ideji koja se stvara, tu je razvoj prometne infrastrukture u samom gradu i šire.

- Zajedno sa Županijom želi izgraditi toliko potreban i neophodan Dom za starije i nemoćne osobe, dodala je. Naravno, u promišljaju je i izgradnja podzemne garaže, ali i sve one nove pozicije koje smo u posljednje vrijeme otvorili. Kako na izbore izlazi uz potporu

NPS-a, navodi da će se suradnja Čakovca i Županije i dalje nastaviti i razvijati. Što se pak tiče mogućih koalicijskih partnera, o suradnji se još uvijek raspravlja kao i o zamjenicima. Više o tome, javnost će doznati već idućeg tjedna. Treba napomenuti kako će protiv sebe imati dosta kandidata među kojima su Lovro Horvat, Bojan Perhoč, Boris Bistrović, a svoju zadnju još nije rekao SDP pa ni Stjepan Kovač. Doduše, možda nas još netko iznenadi.

Predstavnici sportskih klubova na potpisivanju ugovora u čakovečkoj vijećnici s gradonačelnicom Cividini

PUTEM javnog

Uz gradske potpore lakše se trenira

Preko javnog poziva za sportaše iz čakovečkih sportskih klubova iz čakovečkog gradskog proračuna osigurana su sredstva u vrijednosti od 433.500 eura. Na javni poziv prijavila se 41 udruga, sve članice sportskih udruga Grada Čakovca u pet prioritetnih područja. – Ukupno je za sport i rekreaciju na području Čakovca u proračunu za 2025. godinu osigurano 1.190.363 eura, kazala je gradonačelnica Cividini. Dodala je: - U taj iznos ne ulaze sredstva za održavanje i obnavljanje i gradnju sportskih objekata i borilišta, kao ni sredstva koja se za sportske i rekreacijske udruge isplaćuju putem Javnog poziva za mjesnu samoupravu za što je 2025. godini izdvojeno 153.263 eura. - Sigurna sam da će

U blagdanskom duhu i uz želju za zajedništvom, Grad Čakovec i gradske udruge pozivaju sve sugrađane na tradicionalnu podjelu besplatnih prženih srdela koja će se održati na Veliki petak, 18.

i ove godine naši sportski ambasadori svojim trudom i uspjesima opravdati svaki euro na ovaj način uloženih javnih sredstava, uvjerena je gradonačelnica Ljerka Cividini.

U gradskoj vijećnici Čakovca uz nazočnost gradonačelnice Ljerke Cividini predstavnici sportskih klubova potpisali su ugovore za sredstva dobivena putem javnih poziva.

Na potpisivanju je bilo 13 klubova

Na potpisivanju ugovora s gradonačelnicom bili su Kuglački klub Željezničar, STK Mihovljan, ŽNK Međimurje, ŠSK Čakovec, ŽRK Zrinski, NK Međimurje, Nogometna škola Sloga, Judo klub Zrinski, MRK Čakovec, GK Marijan Zadravec Macan, Čakovečki

plivački klub, Teniski klub Franjo Punčec i Košarkaški klub Međimurje.

Ulaganja u sportska borilišta

Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca, tom prilikom nabrojila je i aktualna ulaganja u sportske objekte: - Osim ulaganja u klubove grada, znatna sredstva ulažemo u obnavljanje i rekonstrukciju sportskih borilišta i pratećih prostora po mjesnim odborima. U suradnji sa sportskim klubovima i pojedincima izgrađena je balon dvorana i dvorana za squash.

Završili smo izgradnju vanjskih bazena, počeli s energetskom obnovom prostora Sloge i rekonstrukcijom čakovečke streljane, gdje će se izgraditi dvorana za borilačke sportove te novo strelište.

Na jesen će završiti izgradnja RERC-a u sklopu kojeg će biti nova dvodijelna sportska dvorana i otvoreni sportski tereni. Do kraja godine počet će izgradnja Područne škole Sjever, gdje će se također nalaziti dvodijelna dvorana, a za još jednu, onu kod Osnovne škole Kuršanec, dobili smo pozitivno mišljenje i 100 postotno financiranje resornog ministarstva.

Spreman je i projekt Regionalnog teniskog centra Čakovec, a planiramo i rekonstrukciju čakovečkog stadiona, gdje će se ispod novih tribina urediti dvorana za atletiku. Zaključila je: - Sve to pokazuje da je sport jedan od prioriteta Grada te da naše sportašice i sportaši u narednom razdoblju mogu očekivati potporu kakvu zaslužuju. (BMO)

ugodnom i prijateljskom ozračju, a i ove godine priprema se čak tisuću porcija svježe prženih srdela.

Dođite, uživajte u ukusnom zalogaju i dobrom društvu! (sb) travnja, od 10 do 12 sati na Trgu Republike. Ova već

dobro poznata manifestacija okuplja brojne građane u

Potpisan ugovor vrijedan

5,7 milijuna

eura

- Vrtić će imati deset vrtićkih skupina, a uz to ćemo pokušati napraviti jednu ili više skupina po programu katoličkog odgoja, izjavio je Novak

Piše: Benjamin Jakopić

U utorak je u konferencijskoj dvorani Sport Huba u Nedelišću svečano potpisan ugovor za izgradnju matičnog objekta Dječjeg vrtića „Zvončić” u Nedelišću. Potpisivanju su prisustvovali načelnik

Općine Nedelišće Nikola Novak, direktor tvrtke Hidroing d.o.o. Danijel Risek i župnik Župe Presvetog trojstva u Nedelišću Ivan Herceg. Vrijednost ugovora je 5,7 milijuna eura. Od toga je iz NPPO-a �inancirano 1,9 milijuna eura, a ostatak sredstava će biti

SALON VJENČANICA LIDIJA u Čakovcu

osiguran s pomoću kredita koji će uzeti Općina Nedelišća, a za koji je odlučeno na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća u ovom mandatu. - Želio bih se posebno zahvaliti župniku i biskupu, koji su nam dali pravo građenja na 99 godina, i smatram da je

to jedna jako dobra sinergija crkve i zajednice. Ovaj vrtić će imati deset vrtićkih skupina, a uz to ćemo pokušati napraviti jednu ili više skupina po programu katoličkog odgoja, izjavio je Novak. (bj)

NEDELIŠĆE

Potpora za 43 novorođenčadi

U multimedijskoj dvorani MESAP-a održana je svečana podjela bonova od 300 eura roditeljima 43 novorođenčadi s područja Općine Nedelišće. Ova jednokratna pomoć dio je dugogodišnje demografske politike kojom Općina nastoji pružiti podršku mladim obiteljima. Tijekom 2023. godine pomoć je ostvarilo 73 djece, a u 2024. godini njih 86. Općina provodi i druge mjere: su�inancira kamate na stambene kredite,

ŠENKOVEC

daje poticaje za kupnju i uređenje nekretnina te stipendije studentima, a ulaže i u vrtiće i škole. - Ovakvi trenuci uvijek nas podsjete na ono najvažnije – da svako dijete donosi novu nadu i razlog više da gradimo zajednicu po mjeri čovjeka. Znamo da su prvi mjeseci roditeljstva izazovni, a želimo da roditelji osjete da nisu sami. Ovo je naš način da im kažemo: uz vas smo, poručio je načelnik Nikola Novak. (bj)

Četiri ulice zablistat će za 552.791 eura

Započeli su radovi asfaltiranja u sklopu projekta Radovi rekonstrukcije ulica: Prvomajska, Vrtna, Cvjetna, dr. Vinka Žganca i Ive Lole Ribara u Šenkovcu. U tijeku je

Neka tvoja bajka započne u Lidiji

Salon vjenčanica Lidija jedno je od najprepoznatljivijih mjesta za buduće mladenke u Međimurju, s tradicijom dugom više od 35 godina. Ovaj du-

govječni salon nedavno je dobio novu vlasnicu – Renatu Kraljić iz Savske Vesi, koja s puno entuzijazma, ljubavi i poštovanja nastavlja priču koja je uljepšala tisuće posebnih trenutaka.

Renata donosi svježinu, novu energiju i još bogatiju ponudu, ali i čuva sve ono po čemu je salon poznat – profesionalnost, toplu atmosferu i individualni pristup svakoj klijentici. Kako bi svaka žena dobila potpunu pažnju i opuštenost, preporučuie dolazak u salon uz prethodnu najavu. U intimnoj i ugodnoj atmosferi buduće mladenke mogu isprobavati različite modele, tražiti savjete, sve dok ne pronađu haljinu svojih snova.

Dostupno u svim veličinama

Salon se ponosi velikim izborom novih vjenčanica, dostupnih u svim veličinama – što ga čini jedinstvenim u široj regiji. Zahvaljujući tome, klijentice dolaze ne samo iz Međimurja i okolnih županija, već i iz Slovenije, gdje je salon također poznat po svojoj ponudi i kvaliteti usluge. Svaka haljina može se dodatno prilagoditi, primjerice, duljina se kroji prema osobi koja je nosi, što osigurava savršeno pristajanje. Osim vjenčanica, u ponudi su i svečane haljine za razne prigode svadbe, krizme, krštenja i ostale svečanosti, koje se također

mogu iznajmiti. No, haljina je tek početak. Buduća mlada u salonu može pronaći i dobiti sve potrebne dodatke za svoj izgled iz snova: nakit za kosu, šlajer, veste, bunde, pokrivala za ramena, detalje za haljinu pa čak i romantične kišobrane od čipke. Svaki detalj pažljivo je odabran kako bi stvorio savršenu i usklađenu cjelinu.

Plaćanje je moguće gotovinom, karticama ili na rate, što svakako olakšava planiranje budžeta uoči velikog dana.

U ponudi su i elegantna muška odijela renomiranih brendova Varteks i Galileo, idealna za mladoženje, kumove i goste, ali i za mlade koji obilježavaju važne trenutke poput prve pričesti ili krizme.

Radno vrijeme salona prilagođeno je potrebama suvremenih mladenki i njihovih rasporeda. Otvoreni su ponedjeljkom i petkom od 8 do 15 sati, utorkom, srijedom i četvrtkom od 12 do 19 sati, dok je subota rezervirana za termine po dogovoru.

Salon vjenčanica Lidija i dalje ostaje mjesto gdje snovi postaju stvarnost. Spoj tradicije i modernog pristupa

postavljanje grubog sloja asfalta u ulicama Vrtna, Cvjetna i dr. Vinka Žganca. Ukupna vrijednost cijelog projekta iznosi 552.791,50 eura s uključenim PDV-om. (sh)

čini ga idealnim izborom za sve žene koje žele zablistati u svom najvažnijem danu s osmijehom, sigurnošću i haljinom iz snova.

Info: Salon vjenčanica Lidija Čakovec, I.G. Kovačića

Nova vlasnica Renata Kraljić pokazuje nam jedan od traženijih modela vjenčanica

Haljina od satena odiše elegancijom i pra� liniju �jela

NOVI VRTIĆ niče u Nedelišću

Ugovor je potpisan u prisustvu župnika Ivana Hercega

Grad ČAKOVEC

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

sretan i blagoslovljen Uskrs

Grad MURSKO SREDIŠĆE

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

sretan i blagoslovljen Uskrs

Grad PRELOG

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina SELNICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina GORIČAN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina OREHOVICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina SV. MARTIN NA MURI

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina BELICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina KOTORIBA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina STRAHONINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina NEDELIŠĆE

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina DONJA DUBRAVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina DEKANOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina MALA SUBOTICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina DOMAŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina ŠENKOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

GORNJI MIHALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina SV. JURAJ NA BREGU

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina DONJI KRALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina VRATIŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina DONJI VIDOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina ŠTRIGOVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina

RAZGOVOR S NAČELNIKOM ANĐELKOM NAGRAJSALOVIĆEM povodom Dana općine Sveti Juraj na Bregu

Svu djecu upisivat ćemo bez problema u vrtić

Piše: Benjamin Jakopić

Još jedna godina, još jedno Jurjevo je tu. Vrijeme je to kada mještani, ali i posjetitelji iz cijelog Međimurja i Hrvatske, mogu uživati u bogatom programu koji uključuje predstave, utrke, natjecanja i koncerte. Povodom tih dana razgovarali smo s načelnikom Općine Sveti Juraj na Bregu Anđelkom Nagrajsalovićem, koji se osvrnuo na prošlost, sadašnjost i budućnost Općine koju vodi već dugih šesnaest godina.

- Kako ove godine slavite Jurjevo?

- Prva događanja povodom ovogodišnjeg Jurjeva su već počela. U subotu, 19. travnja, održat će se šahovski turnir u organizaciji Šahovskog kluba Goran, a na Uskrsni ponedjeljak, 21. travnja, biciklisti će imati prilike prolaziti kroz našu općinu povodom BIMEP-a 2025.

Sam Dan Općine je 23. travnja, tada bude održana svečana koncelebrirana Misa, a 25. travnja će se održati i Svečana sjednica Općinskog vijeća. Uz to bude održan i turnir mještana u stolnom tenisu, u Domu mladeži u Lopatincu. 26. travnja imamo C2C gravel biciklističku utrku, čiji start će biti u Sportskom centru u Brezju. Prema podacima organizatora, imamo negdje 150 prijavljenih biciklista. Isti taj dan će se u sportskoj dvorani Pleškovec održati predstava HIT teatra pod nazivom „Udavače”.

Dolazi nam i prvi maj te nas tu čeka sada već tradicionalna grahijada u Forestland parku. Prošle godine je bilo šezdesetak ekipa i oko pet tisuća ljudi, a ove godine bi trebalo biti i više. Tamo smo od jutra do večeri, i svi su dobrodošli.

U subotu, 3. svibnja, vatrogasci imaju piknik od 10 do 15 sati, dok vas navečer čeka koncert grupa Vigor i Leteći odred, sve to u Forestland parku. Isti dan će se održati Vinski pohod s početkom u 9 sati, a u sklopu kojega će sudionici posjetiti Ranch Curek, Vina Dvanajščak Kozol i Seoski turizam Turk, a nakon završetka rute u Forestland parku sudionike čeka zakuska.

Za kraj, 10. svibnja, u Domu kulture Zasadbreg će biti održana predstava Godišnjica u izvedbi KUU-a Lipa Gornji Mihaljevec, s početkom u 19 sati. Detaljan program Jurjeva možete vidjeti na našoj web-stranici.

- Što je sve učinjeno u proteklih godinu dana? Kako je općina napredovala?

Završena je katastarska izmjera katastarske općine Zasadbreg, dakle za naselja Brezje, Mali Mihaljevec i Zasadbreg, a vrijednost tih poslova bila je otprilike 1,5 milijuna eura. Obnovljena je i područna škola u Zasadbregu, čime je omogućen prijelaz na jednosmjensku nastavu i produženi boravak. Završen je projekt PRŠI, to jest širenje optičke mreže za pristup Internetu. Nastavljena je gradnja sustava odvodnje otpadnih voda u naselju Lopatinec, a nabavili smo i navalno vatrogasno vozilo Mercedes Actros za DVD Lopatinec. Također, formirali smo TZP Srce Međimurja zajedno s četiri druge općine.

Dajemo tisuću eura potpore za novorođenčad, su�inanciramo dječje vrtiće, dajemo stipendije studentima i stipendije za de�icitarna obrtnička zanimanja. Od događaja, održali smo Jurjevo, prvomajsku grahijadu, Forestland, US Car picnic, Hog race utrku

I za ovogodišnje Jurjevo čeka vas bogat program, uključujući koncert grupa Vigor i Leteći Odred

u Malom Mihaljevcu, Coast 2 Coast Gravel biciklijadu, 3. Međimurski rally, kros utrku u Frkanovcu.

Izdali smo monogra�iju Općine Sveti Juraj na Bregu, prešli smo na nove web stranice koje su prilagođene i za mobilne uređaje, te digitaliziramo poslovanje kroz platformu HR city. Također, novom indeksacijom Općina je svrstana u VI. skupinu razvoja RH, što je veliki uspjeh za nas i potvrda našeg kvalitetnog rada.

- Koje bi bile neke prednosti vaše općine, a koji bi bili nedostaci?

- Po onome što vidimo, općina je postala jako zanimljiva, vidimo da se broj djece u vrtićima i u školi povećava, što

je jako dobro. Zapravo pokušavamo koliko god je moguće mladim obiteljima omogućiti da im bude čim lakše imati djecu. Evo, sad kad bude dovršen novi vrtić, liste čekanja bi trebale biti ukinute, pa bi se djeca bez problema trebala upisati u jaslice i vrtić.

Položaj općine je takav da smo blizu Čakovca, s dobro uređenom komunalnom infrastrukturom, a ono što nam ostaje za riješiti je izgradnja kanalizacijske mreže. Otprilike 40 posto općine nema ugrađenu kanalizacijsku mrežu, a u tim dijelovima su i loše prometnice. Tako da bi to bio najveći �inancijski izdatak u budućnosti. Dakle, imamo najviši vrh Međimurja, lijepi

su pogledi s bregova, tako da je već problem naći neko novo gradilište po pristojnoj cijeni. Trenutno smo u postupku izmjene prostornog plana, pa ćemo tako još neke dodatne prostore osloboditi za gradnju. Ima dosta interesa za razvoj turizma. Sad smo zajedno s još četiri općine osnovali Turističku zajednicu područja Srce Međimurja, i vjerujem da će to doprinijeti poboljšanju kvalitete turističke ponude. Kad smo kod turizma, što sve posjetitelji mogu iskusiti prilikom posjeta vašoj općini? - Mi nažalost nemamo neku točku koja bi bila fokus za turiste, kao što je primjerice Mađerkin breg u Štrigovi, ali imamo neke druge atrakcije. Primjerice, imamo puno pješačkih i biciklističkih staza. Kada je bila korona, ljudi su otkrili te pješačke staze jer nisu mogli daleko putovati, te ih koriste još i danas. Imamo puno turističkih točaka, a kroz turističku zajednicu bi trebalo nekako povezati sve te točke. Imamo jedan od najboljih adrenalinskih centara u Hrvatskoj, Accredo, zatim imamo PG Geler, restoran Kneja, Matulov grunt, izletište Bajkovite šume… A sad bi kroz turističku zajednicu trebalo složiti neki program da se čim više toga nudi, pogotovo od iznajmljivača. Trenutno se više bavimo događanjima kao što su Forestland, Dani Općine, US Car picnic…

- Koji su sve projekti u tijeku? Kakvi su planovi za budućnost?

- Trenutno dakle širimo dječji vrtić u Brezju – imat će četiri nove skupine te će s Dječjim vrtićem Lopatinec imati kapacitet za 250 djece. Završavamo kanalizaciju u dvije ulice u Lopatincu, a u planu imamo i izgradnju Tu-

rističkog centra u Pleškovcu koji bi ponudio brojne sadržaje turistima. Imamo već neke stvari riješene, a tijekom ove godine Ministarstvo turizma će raspisati natječaj gdje ćemo to prijaviti, ali još nije sigurno ako ćemo proći. Također, u planu je razvoj gospodarske zone u Brezju. Zona sada ima nekih deset parcela, a s otkupom zemljišta bismo dobili još desetak parcela. Bitna stavka je katastarska izmjera katastarske općine Lopatinec. Prije smo riješili katastarsku općinu Zasadbreg, vrijednost tih poslova je bila otprilike 1,5 milijuna eura, a sad bi tu bila uključena i ostala naselja, čija bi ukupna vrijednost poslova bila, ne mogu za sada još točno reći, otprilike 2,5 milijuna eura. Još ide i ograda na općinskom groblju, pješačke staze…

- Hoćete li se kandidirati za novi mandat?

- Hoću. Evo, načelnik sam četiri mandata, od 2009. godine, a ideja još uvijek ima puno, volje također ne nedostaje. Vjerujem da općina ide u dobrom smjeru, vidi se napredak, a sada kako završava mandat treba napraviti neku analizu svega što je napravljeno u zadnje četiri godine, pa će se tek onda vidjeti i sumirati sve što je napravljeno. Planova ima dovoljno i nadam se da će se putem fondova barem do 2029. godine moći još neke stvari napraviti. Htjeli bismo u idućem mandatu napraviti još barem 20 do 30 posto kanalizacije, koliko god bude moguće. Bitno nam je da broj stanovnika ostane stabilan, ili da se čak povećava. Svake godine nam se rodi oko pedeset djece, vrtimo se oko pet tisuća stanovnika, i dobar je osjećaj da sve što napraviš, da će to budući naraštaji moći koristiti i razvijati dalje.

Na posljednje održanoj sjednici Općinskog vijeća donesene su odluke o dodjeli priznanja. Dobitnik Zlatnika „Grb Općine Sveti Juraj na Bregu” je Mladen Tomašić, a dobitnici Godišnje nagrade Općine Sveti Juraj na Bregu su: Anamarija Turk za iznimno djelovanje u području

sporta i tehničke kulture, Tamburaška sekcija KUU-a Zasadbreg za iznimno djelovanje u području umjetnosti i kulture te Panex AGM d.o.o. za iznimno djelovanje u području gospodarstva. Također je odlučeno da će Krešimir Biškup biti proglašen Počasnim građaninom Općine Sveti Juraj na Bregu.

svim mještanima

Općine Sveti Juraj na Bregu

Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Anđelko Nagrajsalović, načelnik Općine Sve� Juraj na Bregu

Dražen Srpak

USKRŠNJA ČESTITKA gradonačelnika Dražena Srpaka Neka nam Uskrs donese snagu da širimo ljubav

Drage sugrađanke i sugrađani, Uskrs je najveći kršćanski blagdan, blagdan vjere, nade, ljubavi i obitelji, ali i poziv na razumijevanje i zajedništvo. To je blagdan koji slavi pobjedu života nad smrću, jer kroz Kristovo uskrsnuće primamo obećanje vječnog života. Neka nam Uskrs donese snagu da širimo ljubav, oprost i pravdu, a naša srca neka uvijek gaje mir i solidarnost.

Neka ovaj blagdan bude prilika da se podsjetimo na važnost zajedništva, međusobnog poštovanja i pomaganja onima kojima je pomoć najpotrebnija. U ozračju nade i ljubavi, želim svima vama, drage građanke i građani, te vašim najbližima, sretan i blagoslovljen Uskrs! Provedite ga u miru, radosti i toplini, okruženi ljubavlju svoje obitelji. Sretan Uskrs!

Vaš gradonačelnik Dražen Srpak

GRAD VRAĆA komunalni doprinos mladima

Poguranac za kupnju stana

Riječ je o okvirnom iznosu od 1500 do 3000 eura, ovisno o veličini stana

Mursko Središće čini sve što je u moći grada da mlade obitelji zadrži na svom području.

Uz već postojeće poticaje za rušenje, adaptaciju, kupnju i gradnju nekretnine, su�inanciranje kamata za stambene kredite za prvu nekretninu te oslobođenje od plaćanja komunalnog doprinosa kod gradnje prve nekretnine, a zbog potrebe izjednačavanja primatelja poticaja, Grad je pred donošenjem odluke da se mladim

obiteljima kod kupnje stana na području Grada Mursko Središće kao prve nekretnine vraća obračunati iznos komunalnog doprinosa.

Radi se o povratu koji je Gradu Mursko Središće uplatio investitor. Ova odluka bila bi dodatna mjera za lakše stjecanje prve nekretnine za mlade obitelji. Riječ je o okvirnom iznosu od 1500 do 3000 eura, a točan iznos dobit će se izračunom koji ovisi o veličini stana. (BMO)

NOVA SKELA pred isplovljavanjem U pripremi vozni red skele Križovec

Skela u Križovcu uskoro će biti spremna za isplovljavanje. Vrijeme i način prometovanja skela dogovorit

će savjetnik za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove s Mjesnim odborom Križovec, SRD-om „Verk“ Križovec i Javnom ustanovom Međimurska priroda.

I dok nova skela samo što nije isplovila, stara koja je izvađena iz Mure nakon što se nasukala kod Novakovca u vrijeme poplave, trebala bi dobiti novu funkciju kraj gradske lučice u Murskom Središću. Služila bi kao ugostiteljska terasa na Muri nakon ishođenja potrebnih dozvola za postavljanje korita Mure. (BMO)

PRIJEDLOZI ZA nagrade Grada Mursko Središće

Lendavski župan

Janez Magyar, počasni građanin Murskog Središća

Grad Mursko Središće

Dan grada slavi 27. lipnja, na blagdan svog zaštitnika svetog Ladislava. Na svečanoj sjednici tim povodom dodijelit će se nagrade zaslužnima. Na kolegiju je gradonačelnik Srpak, na temelju javnog poziva za dodjelu javnih priznanja, predložio kandidate za nagrade.

Janez Magyar, župan

Občine Lendava, predložen je za počasnog građanina Grada Mursko Središće. Za to priznanje predložen je zbog iznimnog doprinosa jačanju prijateljskih i partnerskih odnosa između Grada Mursko Središće i Občine Lendava. Zajedničkom inicijativom gradonačelnika i župana Občine Lendava potpisan je

Za Povelju Lapornik predloženi su firma Quadro, Antun Šimunić te Božena i Krešo Levačić

sporazum o suradnji koja se ostvaruje na prijavi i realizaciji zajedničkih projekata iz sfere kulture, sporta, turizma, prometa. Lendavski župan Janez Magyar daje snažnu podršku za realizaciju projekta izgradnje zaobilaznice i novog mosta na Muri te iskazuje brigu za Hrvate koji žive u Lendavi.

Više je kandidata za Povelju Lapornik. Za ovo visoko gradsko priznanje predložena je tvrtka Quadro, koja slavi 60 godina od osnutka. Priznanje će dobiti Antun Šimunić, prvi načelnik Općine od demokratskih promjena i Božena i Krešo Levačić za 27 godina u službi zvonara u crkvi Marije Kraljice i sv. Ladislava.

Javna priznanja gradonačelnika za promicanje ugleda grada Mursko Središće prema odluci gradonačelnika dodijelit će se: USR-u Sport za sve Mursko Središće, DVD-u Peklenica, SRD-u Verk Križovec, tvrtki Inter-viličari, NK-u Mura Hlapičina, NK-u Rudar Mursko Središće, Društvu žena Mursko Središće, Serjojnskim mamama i be-

bama, Antunu Mezgi, Mirjani Mošmondor, Rudolfu Mesariću, Josipu Vidoviću, Stanku Kolariću, Stjepanu Zadravcu, Jasminki Levačić, Dramskoj sekcija KUD-a Mura Mursko Središće, Društvu žena Hlapičina i MS-u Jiu-Jitsu. Svi pristigli prijedlozi nagrada uputit će se Gradskom vijeću na usvajanje. (BMO)

Predstava Globina je članove KUD-a Mura “odvela” na Festival kazališta u Vodice

DONACIJE I POTPORE udrugama

Grad časti KUD Mura

autobusom za Vodice

Odobreno im je 1000 eura za prijevoz i troškovi za smještaj i prehranu na Festivalu kazališta u Vodicama

Kulturno-umjetničko društvo „Mura“ Mursko Središće nedavno je s predstavom Globina osvojilo odlazak na državnu smotru u Vodice. Grad Mursko Središće pomoći će im pokrivanjem troškova odlaska na festival kazališta u Vodice, 24. travnja. Odobreno im je su�inanciranje troškova autobusnog prijevoza u iznosu od 1000 eura te troškova smještaja i prehrane za sudjelovanje na festivalu.

Gimnastičkom klub Flik Šenkovec grad je odobrio pokroviteljstvo za sudjelovanje na prvenstvu Balkana iz akrobatike u iznosu od 250 eura

za članice s područja Grada Mursko Središće. Udruzi mažoretkinja Mursko Središće odobreno je pokroviteljstvo za sudjelovanje mažoretkinja na Državnom prvenstvu u Makarskoj. DVD Mursko Središće primit će iznos od 3000 eura za redovnu djelatnost društva.

Grad Mursko Središće preuzet će troškove u vidu pokroviteljstva za obilježavanje 100. obljetnice od osnutka DVD-a Peklenica koje će se obilježiti 30. kolovoza ove godine.

(BMO, foto: studio Vipro)

POTRAGA ZA uskrsnim jajima u Parku naftaštva u Peklenici

Zabava za djecu

Potraga za jajima i dječja vuzmenka održat će se u subotu, 19. travnja, s početkom u 15 sati

Mjesni odbor Peklenica, DVD Peklenica, Društvo „Naša djeca” Mursko Središće i Grad Mursko Središće pozivaju svu djecu i njihove roditelje na uskrsnu potragu za jajima i dječju vuzmenku.

Potraga za jajima i dječja vuzmenka održat će se u subotu, 19. travnja, s početkom u 15 sati u Parku naftaštva u Peklenici.

Za male tragače i njihove obitelji pripremljen

MALA ULAGANJA

je bogat program koji uključuje ples mažoretkinja Murskog Središća, oslikavanje lica, igru s uskrsnim zecom, napuhanac, kokice i pečenje hrenovki. Osigurani su hrana i piće za sve sudionike.

Pozivamo sve roditelje da djeci ponesu košarice za prikupljanje jaja te da provedu veselo popodne puno igre, smijeha i uskrsnog duha. (BMO)

Teniski tereni u Murskom Središću dobit će rasvjetu za noćno igranje. Rasvijetlit će ih �irma Magić Co iz Ludbrega, a Grad će to koštati 11.871,68 eura s uključenim PDV-om.

U Zavrtnoj ulici u Peklenici radi sigurnosti su-

dionika u prometu postavit će se prometno ogledalo na tom pravcu. Savjetnik za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove zadužen je za izradu elaborata za postavljanje prometnog ogledala. (BMO)

Janez Magyar, lendavski župan

OBITELJ Spajić iz Svetog Martina krstila šesto dijete

Šest djece u sedam

godina, ali tu ne staju...

Trebalo mi je puno hrabrosti da napravim taj potez, i smatram da bez Boga to ne bi bilo moguće. I doista se sve super posložilo, rekao je Miro

Piše: Benjamin Jakopić

Samo oni malo stariji među nama se sjećaju da je nekada bilo posve uobičajeno vidjeti obitelji s pet, šest, pa čak i sedam djece, a mnoge obitelji imale su i puno više od toga. Takva vremena su iza nas, ali to ne znači da tako velike obitelji više ne postoje.

Miro i Karla Spajić iz Svetog Martina na Muri primjer su da ovako velike obitelji uz dobar odgoj te vjeru i pouzdanje u Boga mogu postojati i u današnjim modernim vremenima. Miro (40) je inače rodom iz Hercegovine, a Karlu (31) koja je rodom iz Vrhovljana, upoznao je u Zagrebu. Zajedno imaju šestero djece - Martu (7), Antuna (6), Pavla (4 i pol), Davida (2 i pol), Iliju (godina i pol) i Mariju koja je stara samo šest tjedana, i koju je nedavno krstio sam biskup.

Nemaju TV ni telefone

- Ne volimo gledati televiziju jer smatramo da je to gubitak vremena. Mobitele također rijetko koristimo. Današnja djeca su previše ovisna o tome, koliko imamo prilike vidjeti i čuti, i mi nastojimo to izbjeći. Primjećujemo da su naša djeca tako puno kreativnija. Umjesto da gledaju u mobitel, vole se igrati LEGO kockama, gledati slikovnice, igrati se vani… Jedni drugima pomažu, i samim time uče jedni od drugih i grade međusobne odnose. Marta voli crtati, a dečki vole kada radim neke kućanske poslove, pa im onda dam da nešto zašarafe ili da zabiju čavao. Vole i kada im se čitaju knjige, ispričao nam je otac Miro. - Marta i Antun su već ministranti, a uz to i pjevaju u zboru. Svi zajedno redovito

Miris žegja koji opija

Uz blagdan Uskrsa urezala su mi se u sjećanje dva običaja još iz djetinjstva, koja su mu i danas najdraža. Prije svega, nošenje košarice s uskrsnom hranom na blagoslov, koji je uvijek bio poseban trenutak. Košaricu smo nosili do male kapelice na nekom od naših brega –najčešće na Slamek ili u Prekopu, ovisno o tome koliko smo brzo uspjeli pripremiti sve za blagoslov.

U subotu ujutro kuhala se šunka i kobasice, a jaja su se pažljivo pripremala za bojanje. Dok se šunka polako kuhala, vani smo po travi tražili zanimljive biljke i trave koje bi nam ostavile najljepše uzorke na pisanicama. Nakon što bismo ih pažljivo položili na jaja, omotavali bismo ih najlonkama i čvrsto vezali. Potom su jaja završavala u vodi u kojoj su bile lupine luka. Najljepši dio bio je miris kuhane šunke i

sudjelujemo u aktivnostima Župe. U crkvi se lijepo osjećamo, pa bismo se posebno htjeli zahvaliti župnoj zajednici i župniku Mladenu Gorupiću, i naravno načelniku Martinu Srši, rekla je majka Karla.

Kako vam izgleda život sa šestero tako male djece?

- Naravno, nije sve savršeno. Zna biti dosta kaotično, znamo se malo i posvađati, ali to su izazovi s kojima se suočava svaka obitelj, pa i naša. Jedno vrijeme sam radio u Austriji gdje sam dobro zarađivao, ali onda sam odlučio da je bolje za našu obitelj da provodim čim više vremena doma, tako da sada samo dva dana radim u Austriji, a ostatak vremena provodim sa svojom obitelji ili na našem OPG-u gdje uzgajamo jagode. Trebalo mi je

puno hrabrosti da napravim taj potez, i smatram da bez Boga to ne bi bilo moguće. I doista se sve super posložilo, rekao je Miro.

- Majčinstvo je nešto prekrasno i to je neopisiv blagoslov za mene. Odlučila sam da ću biti doma s njima još i prije negoli smo dobili prvo dijete, te djecu ne šaljemo u vrtić, osim u malu školu koja je obavezna. Stvarno uživam u vremenu koje provodim s njima i cijenim svaki trenutak, a i puno više cijeniš vrijeme koje imaš, rekla je Karla.

- Planirate li imati još djece?

- Svakako to planiramo, jer vidimo da nam Bog sa svakim djetetom donosi sve više blagoslova, i smatramo da, kako mi odgajamo našu djecu, tako i Bog odgaja nas. Mi smo nesavršeni, ali radosni!

Dužina asfal�rane prometnice je 160 metara

LOPATINEC

Friški asfalt u Ulici

Marka Kovača

Nedavno su završeni radovi na asfaltiranju Ulice Marka Kovača u Lopatincu. Vrijednost radova

je 35.000 eura, a dužina asfaltirane prometnice je 160 metara. (bj)

Načelnik Stanislav Rebernik i Matej Ščavničar, predsjednik KUD-a Sve� Jeronim

ŠTRIGOVA Udruge mogu nastaviti s radom

Općina Štrigova prošli je tjedan održala potpisivanje Ugovora o dodjeli �inancijskih sredstava udrugama i organizacijama civilnog društva koja djeluju na području Općine Štrigova.

Potpisivanje je održano u prostoru Doma kulture Štrigova, a ukupna vrijednost natječaja je 70.000 eura. Ugovore su potpisali predstavnici dvanaest udruga, među kojima su i KUD Sveti Jeronim, LD Fazan, Matica umirovljenika i Udruga studenata Međimurja. Dodijeljeni novac će pomoći udrugama i društvima da nastave sa svojim radom u 2025. godini.

- Bez udruga i društava ne možemo ni zamisliti život u našoj općini. Treba svakako cijeniti njihov rad, jer oni sve to rade dobrovoljno i iz vlastite želje. Ovo je naravno samo dio ulaganja u njihov rad, a ostala ulaganja se vrše kada udruge organiziraju neke manifestacije, događaje i slično, izjavio je Stanislav Rebernik, načelnik Općine Štrigova, te im poželio puno uspjeha u daljnjem radu. Potpisivanje ovih ugovora predstavlja važan korak prema jačanju suradnje između lokalne uprave i civilnog društva te pruža konkretne poticaje za razvoj lokalne zajednice u Štrigovi. (bj)

kobasica koji se širio cijelom kućom, budio pravu glad za uskrsnim delicijama. Kada bi košarica bila spremna, ukrašena posebnim stolnjakom s uskrsnim motivima i okićena proljetnim cvijećem, krenuli bismo na žegen. Miris hrane i proljetnog zraka opijao nas je cijelim putem, a vrhunac je bio trenutak kada bi svećenik dimom tamjana obavio naše košarice. To je bila i prilika za susret s rodbinom

i susjedima koje nismo dugo vidjeli.

Drugi jednako lijep običaj bio je paljenje vuzmenke, koje je nekada okupljalo cijelo selo. U vremenu kada je život tekao sporije, vatra je bila središte okupljanja, a danas se uglavnom okuplja obitelj i nekoliko susjeda. Dok nas je topla vatra obasjavala, pekao se jeger na šibi, a sve to zalilo se našim štrigovskim gemištom. Naravno, iz sjećanja su se izvlačile sve naše seoske

dogodovštine i koje nas uvijek onako od srca nasmiju. Upravo u tim trenucima krije se prava čarolija Uskrsa. Nisu to samo okusi i mirisi, niti stari običaji, već ljudi i trenuci koji nas povezuju, iz godine u godinu, iz generacije u generaciju. I zato, svaki put kad osjetim miris šunke i kobasica ili vidim plamen vuzmenke, u meni se probudi onaj isti mir i radost iz djetinjstva. Tada znam – Uskrs je stvarno stigao.

Piše: Sanja Heric

sanja@mnovine.hr

Marta je prije šest tjedana konačno dobila i sestru Mariju

USKRSNA ČESTITKA gradonačelnika Ljubomira Kolareka

Sve možemo promijeniti čineći dobro

Poštovane sugrađanke i sugrađani!

Pred nama je blagdan Uskrsa. Blagdan koji nam dolazi nakon vremena korizme. Grijeh, optužbe, smrt, pokora, molitva. A nakon svega toga milost, ljubav. „Jedan od najljepših darova što ih je Isus Krist donio svojim apostolima nakon slavnog uskrsnuća, bio je bez sumnje dar mira. Ako smo ikada osjećali vrijednost ovoga dara, to ga osjećamo danas, kad je čitav svijet nalik strahovitom uzburkanom oceanu, na kojem pojedinačni ljudski životi, a i čitavi narodi, postadoše igračka razbješnjelih valova strasti“. Ovako je 1941. godine na blagdan Uskrsa govorio blaženi Alojzije Stepinac. Te riječi kao da se ponavljaju ovih dana. A sve to možemo promijeniti ako se za početak okrenemo jedni prema drugima, čineći dobro. Osmijehom i lijepom riječi, rukom pomoći. Svakoga dana.

I ove, kao i prošle godine, poklon bonove u vrijed-

PRELOG

nosti od 30 eura, podijelili smo svim umirovljenicima s područja Grada Preloga. Na taj način podijeljeno je preko 1700 bonova. I ove je godine donijeta uobičajena Odluka o isplati jednokratne naknade korisnicima zajamčene minimalne naknade, socijalno ugroženim građanima te mnogočlanim obiteljima. Njima se isto tako utvrđuje pravo na isplatu naknade u visini od 30 eura dok se mnogočlanim obiteljima osigurava iznos od 60 eura. Ukupno je ove godine na taj način podijeljeno 54. 000,00 eura. Naravno, kroz cijelu godinu, naša su vrata otvorena za sve obitelji i pojedince u nevolji.

Svim stanovnicima

Grada Preloga, svim ljudima dobre volje želim sretan i blagoslovljen Uskrs. Želim Vam svima da Vas Uskrs obdari radošću i mirom u srcu!

Ljubomir Kolarek, dr.med.vet., gradonačelnik Grada Preloga

Prelog želi u Udrugu

europskih gradova sporta

Ovih dana u Prelogu su predstavnici sportskih udruga potpisali ugovore s tamošnjom Zajednicom sportskih udruga. Ugovore je potpisao i uručio Dejan Naranđa, predsjednik Zajednice sportskih udruga. Naime, Zajednica je početkom 2025. godine raspisala Natječaj za �inanciranje javnih potreba u sportu Grada Preloga. Na temelju pristiglih prijava, koje zadovoljavaju uvjete natječaja, donesena je odluka o dodjeli �inancijskih sredstava u iznosu od 160.000,00 eura. Odo-

Streljana će biti mamac za strane turiste

Streljana vrijedna oko 50.000 eura nije napravljena samo kao mjesto za pucanje na glinene golubove, jer ju lovci žele pretvoriti u turističko-streljački biznis koji će privlačiti goste iz cijele zemlje

Piše: Vlasta Vugrinec

Minule subote na terenima Lovačkog društva Fazan Draškovec prigodnom svečanošću otvorena je olimpijska streljana za gađanje glinenih golubova. Istina, nije riječ o prvoj takvoj u Međimurju jer već one postoje u Čakovcu i Maloj Subotici. Međutim, ova u Draškovcu napravljena je po novom modelu i strijelcima pruža vrhunske uvjete. Naime, lovci su se pohvalili kako će se već iduće godine na njoj održati Hrvatski kup na najvišem nivou, a nije isključeno da na njoj treniraju i hrvatski reprezentativci.

San pokojnog Đure Horvata

breno je ukupno četrdeset i devet projekata kroz četiri prioritetna područja. Predsjednik Naranđa upoznao je sve predstavnike udruga sa samim natječajem, ali i s novostima vezanim uz �inanciranje sporta. Najavio je tako osnivanje udruge koja će okupljati europske gradove sporta, a dio koje će biti i Grad Prelog sa svojom Zajednicom sportskih udruga. Na taj način omogućit će se i dodatne mogućnosti za �inanciranje sportskih aktivnosti na području Grada Preloga. (vv)

Olimpijska streljana u Draškovcu napravljena je uz puno truda te brojnih donacija te prijatelja i naravno, uz pomoć Grada Preloga. Riječ je o dugogodišnjem snu tamošnjih lovaca.

- Nastavili smo put koji nam je na neki način zacrtao naš vizionar i bivši predsjednik, nažalost pokojni, Đuro Horvat. Bila je to njegova želja, ali i želja svih nas, naglasio je Vladimir Balent, predsjednik LD-a Fazan Draškovec.

Nova olimpijska streljana za gađanje glinenih golubova ima 15 mašina koje izbacuju leteće mete za 5 strijelaca.

Društvo danas broji 55 članova od kojih je 14 strijelaca

i oni se natječu u Međimurskoj ligi i pucaju Hrvatski kup. Olimpijci i svjetski prvaci isprobali streljanu

Olimpijska streljana vrijedna oko 50.000 eura nije napravljena samo kao mjesto za pucanje na glinene golubove. Naime, lovci ju žele pretvoriti u turističko-streljački biznis koji će privlačiti goste iz cijele zemlje ali i šire.

- Na streljanu će dolaziti strijelci i natjecatelji iz šire regije, tu će spavati i jesti, odnosno boravit će nekoliko

dana, pohvalio se Ljubomir Kolarek, preloški gradonačelnik dodajući kako je tu riječ o lijepoj priči koja će se širiti dalje. Posao još nije završen jer cijeli prostor treba dodatno ušminkati. Prije svega to se odnosi na uređenje parkirališta. Koliko su ovakve moderne streljane potrebne svjedoče i gosti među kojima su se našli vrsni strijelci.

- Mogu reći da su dečki odradili odličan posao, dobri su uvjeti za pucanje, pohvalio je trud lovaca Francesco

Ravalico iz Streljačkog društva Gusar Novigrad, hrvatski reprezentativac u letećim metama.

Iako nikad nije ni čuo za Draškovec, na otvorenje je došao i Josip Glasnović, olimpijski prvak iz 2016. godine u Rio De Jaineru u disciplini trap, svjetski rekorder iz 2019. godine s još pregršt pojedinačnih i ekipnih medalja s europskih i svjetskih prvenstava i kupova.

- Znao sam doći u Čakovec, no nikad nisam bio u Draškovcu, naglasio je olimpijski prvak te dodao da danas-sutra postoji mogućnost da se hrvatski reprezentativci dođu pripremati tu za neka predstojeća natjecanja.

Uz njih, tu je bio i zatim Željko Vađić, dugogodišnji trener i vođa hrvatske reprezentacije u streljaštvu, koji je nastupao na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine te Valter Cernogoraz, najuspješniji hrvatski trener u ovom sportu u 2024. godini. Nakon otvorenja, streljana je i službeno stavljena u pogon. Naime, održano je cjelodnevno natjecanje u disciplini trap koje je okupilo četrdesetak natjecatelja.

Što se samog natjecanja tiče, u A kategoriji prvo je mjesto osvojio Francesco Ravalico, ispred Josipa Glasnovića i Mateja Špoljarca. U B kategoriji najbolji su bili Radovan Požgaj,

OTVORENA OLIMPIJSKA STRELJANA u Draškovcu

Mario Baršić i Tomica Simun.

Kvalitetu streljane isprobali su i olimpijac Josip Glasnović te hrvatski reprezenta�vac Francesco Ravalico

Lovci s predsjednikom Vladimirom Balentom iznad izbacivača glinenih golubova

Stanovnicima Međimurske županije

želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

župan Ma�ja Posavec zamjenik župana Josip Grivec predsjednik Skupš�ne MŽ Dragu�n Glavina

Općina SVETA MARIJA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina PRIBISLAVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Ljekarna Petek

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

BRANITELJI ZAJEDNO reagirali na obilježavanje 80. obljetnice Međimurja 1945., koje je organizirala Međimurska županija

Smatramo potrebnim upozoriti javnost na buđenje aveti totalitarnih režima

Zajednica Branitelji zajedno oglasila se priopćenjem za javnost povodom obilježavanja 80. obljetnice oslobođenja Međimurja 1945. godine, koje je organizirala Međimurska županija.

U priopćenju su izrazili što njih zabrinjava te istaknuli da smatraju potrebnim upozoriti javnost na buđenje aveti totalitarnih režima.

U nastavku donosimo njihovo priopćenje za javnost. – Zabrinjava što svojim manipulacijama i lažima ljudi koji su bili na značajnim mjestima u totalitarnom režimu uspijevaju privući mlade ljudi, koji nemaju istinite informacije o zbivanjima iz toga vremena, te im se plasira iskrivljena slika međimurske i hrvatske povijesti, i to čak od ljudi koji nose znanstvene titule.

Cijeloj toj sviti nije na srcu Hrvatska, već nešto sasvim drugo, totalitarno i nezamislivo u suvremenim demokratskim tijekovima.

Tek po oslobođenju Međimurja od strane Crvene armije, partizani su se spustili s Kalnika

Kosti nevinih žrtava cvile pod zemljom zbog veličanja njihovih krvnika. U Međimurju nikada nije bilo niti ustaša, niti partizana. Bilo je avanturista koji su se sakrili među partizane, a jako malo onih koji su im pristupili iz političkog uvjerenja. Tek po oslobođenju Međimurja od

zapovjedništvom partizani spalili selo Španovica u rujnu 1942. godine

strane postrojbi Crvene armije, partizani su se spustili s Kalnika „uspostaviti narodnu vlast“ u Međimurju, koja je Međimurcima uskratila temeljno ljudsko pravo na život, tj. otvorili hajku na one koji su im bili ideološki nepodobni. Onaj tko ih je pobio više bio bi postavljen na više mjesto u političkoj hijerarhiji.

Po svim raspoloživim dokumentima te izjavama svjedoka, pokolji koje su počinili ti „oslobodioci“ bili su počinjeni planski, da se uništi biološki potencijal hrvatskog naroda, u čemu su nažalost u znatnom dijelu uspjeli.

Takvo Međimurje i Međimursku županiju hrvatski branitelji nisu stvarali. Na svim, pa i ovom zadnjem derneku aveti iskrivljene prošlosti, nema nazočnih hrvatskih

branitelja. Pa čije oslobođenje i tko to onda slavi?

Paljenje svijeća Karlu Mrazoviću Gašparu je pljuska hrvatskom narodu

Najfrapantniji primjer je paljenje svijeća kod spomenika Karlu Mrazoviću – Gašparu. To je pljuska hrvatskom narodu. Naime Karlo Mrazović – Gašpar je bio zapovjednik Prvog slavonskog partizanskog odreda u II. svjetskom ratu koji je zapovjedio i osobno vodio uništavanje sela Španovica kod Pakraca.

Do II. svjetskog rata Španovicu su nastavali Hrvati, doseljeni oko 1865., pretežito iz Ravne Gore u Gorskom kotaru. Stanovnici su ponajviše bili šumski radnici te manjim dijelom poljodjelci i stočari. Okolna manja sela bila su

nastanjena stanovnicima uglavnom srpske etničke pripadnosti.

Selo su u rujnu 1942. godine spalili partizani pod zapovjedništvo Karla Mrazovića – Gašpara, pri čemu su 142 stanovnika (od njih oko 1300) pobili i spalili 227 kuća, a sve preostale protjerali. Komunističke vlasti nisu dopustile da se to selo obnovi ni nakon dovršetka II. svjetskog rata. Nakon Drugog svjetskog rata na području Španovice je ostalo nešto etničkih Srba u okolnim zaselcima, a doseljeno je na to područje i 50-ak Srba iz Bosne i Hercegovine.

Zbog tih povijesnih činjenica Međimurci bi se trebali sramiti Karla Mrazovića Gašpara, a ne mu držati opijela, kititi grob cvijećem i paliti svijeće.

Dijelili su nas onda, a to pokušavaju i sada, ali ako se detaljnije pogleda zapis, događanje medijski i nije baš popraćeno, a nazočila mu je nekolicina „neosviještenih“ i političara koji žele prikupiti još koji glas pred predstojeće izbore.

Zajednica Branitelji zajedno izražava ponos i divljenje hrvatskim braniteljima koji su se očigledno ogradili od ovog vampirizma, a vjerujemo i da će „sudionike“ znati nagraditi na predstojećim lokalnim izborima.

Domovini vjerni! Branitelji zajedno

Na temelju Procedure upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Općine Podturen KLASA: 401-01/20-01/11, URBROJ: 2109-13-02-21-01, Općina Podturen objavljuje da je raspisan

JAVNI NATJEČAJ ZA

OŠASNE IMOVINE U VLASNIŠTVU OPĆINE PODTUREN

Prodaju se slijedeće nekretnine u vlasništvu Općine Podturen:

Red.br.k.č.br. kat.općinazk.uloznaka zemljištapovršinavlasnički diocijena (€)

1.719 Sivica342/B/25

Kuća, dvije gospodarske zgrade, dvorište i oranica 21273/10 5.100,00

2.545, 546, 547Ferketinec724/1Kuća, dvor i oranica27262/4 6.150,00

3.1881/3Podturen158/1/3 Stambena zgrada, dvorište 17634865/1333820.000,00

Najviša ponuđena cijena smatrat će se najpovoljnijom ponudom. Prema važećoj prostorno planskoj dokumentaciji (SGMŽ 12/05, 6/15, 9/19 i 19/24) nekretnine se nalaze unutar granica građevinskog područja.

Rok za podnošenje ponuda za kupnju nekretnina izloženih na prodaju u ovom Javnom natječaju je 15 dana, a počinje se računati od početka sljedećeg dana od dana objave teksta natječaja u novinama.

Cjelokupni tekst javnog natječaja objavljen je na mrežnim stranicama Općine Podturen www.opcinapodturen.hr i na oglasnoj ploči Općine Podturen, Ivana Grščića 5. Za sve ostale upite vezane uz provođenje ovog Javnog natječaja, zainteresirani se mogu obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Podturen, na adresi: Ivana Grščića 5, na tel. 040/847-004 ili putem elektroničke pošte: procelnica@opcina-podturen.hr Općina Podturen

NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI

Uskrsne košarice

za 10,8 i 5 posto

I ove godine mnoge će obitelji Uskrs dočekati s povećanom zabrinutošću, nastojeći, unatoč rastu troškova života, zadržati dostojanstvo i obilježiti blagdane u skladu s običajima. Iako službeni podatci pokazuju da inflacija u Hrvatskoj usporava, u ožujku 2025. iznosila je 3,2 %, dok cijene hrane i dalje rastu iznad prosjeka i zabilježen je njihov godišnji porast od 4,7 %. Hrana je i dalje najznačajniji izdatak u strukturi potrošnje kućanstava te iznosi 27 %, dok u kućanstvima s nižim prihodima taj udio doseže visokih 40 %, za neke i više. Hrana je postala glavni izvor financijskog pritiska, a Hrvatska je već prešla prosjek EU-a po razini cijena hrane. Nezavisni hrvatski sindikati sadržaj blagdanskog stola prate od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka, a potrošačku košaricu dijele na tri kategorije: skromnu, srednju i bogatiju, kako bi prikazali razlike u mogućnostima uz uvažavanje potrebe građana da imaju primjeren blagdanski stol, u skladu s tradicijom, koji se ipak razlikuje od onog uobičajenog, koji imaju tijekom godine.

Sadržaj blagdanskih košarica razlikuje se po vrsti mesa i ribe te uvrštenosti i količini pojedinih kategorija proizvoda, kao što su vrste kolača, slatkiši, grickalice i pića, ali i po kvaliteti i podrijetlu. U bogatiju košaricu uvrštene su skuplje namirnice kao što su bakalar, teletina, janjetina i kuhana šunka, u srednjoj su košarici jeftiniji oslić, odojak i rolana šunka, dok se u skromnoj nalaze jeftiniji dijelovi svinjetine te najjeftinija vrsta ribe, točnije srdela i sušena lopatica.

Isto tako, za juhu su u bogatijoj košarici predviđeni skuplji, a time i kvalitetniji dijelovi junetine, u srednjoj jeftiniji dijelovi junetine koji se uobičajeno koriste za juhu, dok se u skromnoj za tu svrhu nalazi samo kokoš. Skromna košarica ne predviđa proizvode kao što su slatkiši, grickalice i razna pića te se isključivo temelji na osnovnim namirnicama potrebnim za promatrane dane blagdana i vrlo skromnom piću. Bogatija košarica ove godine iznosi 435,12 € (lani 395,55), srednja košarica iznosi 256,47 € (lani 237,47 €), a skromna košarica iznosi 122,76 € (lani 116,60 €). Tako je bogatija košarica ove godine skuplja za 10 %, srednja za 8 %, a skromna za 5 %. Nezavisni hrvatski sindikati Predsjednik, Darije Hanzalek v. r.

OPASKA

Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja

E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1543

Karla Mrazovića Gašpara kojemu „Branitelji zajedno” spočitavaju da su pod njegovim

OBAVEZNA DEZINFEKCIJA mađarskih cisterni s mlijekom Goričan je zadnja linija

obrane od slinavke i šapa

Stari granični prijelaz Goričan u utorak, 15. travnja, zauzela je vojska, policija, civilna zaštita i carina, a sve u želji da se spriječi ulaz virusa slinavke i šapa u Hrvatsku.

Goričan nije slučajno odabran jer je uz bivši granični prijelaz Duboševica, odabran kao jedna od dvije kontrolne postaje, kroz koje jedino u Hrvatsku mogu ući cestovna vozila koja prevoze sirovo mlijeko iz Mađarske i Slovačke koje potječe izvan zona ograničenja te cestovna vozila s pošiljkama živih životinja u provozu kroz Mađarsku i Slovačku, na kojima će se obavljati dezinfekcija. To znači, kompletna dezinfekcija cisterna o čemu je upravo u Goričanu govorio ministar poljoprivrede David Vlajčić

Naime, tog je dana na snagu stupila nova Naredba o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja slinavke i šapa te kuge malih preživača u RH.

I dalje ostaje na snazi zabrana unosa živih životinja prijemljivih na slinavku i šap (goveda, ovce, koze, svinje i drugi papkari) koje su, pri-

je otpreme u Republiku Hrvatsku, držane na području država Mađarske i Slovačke.

Također je određena obvezna mjera čišćenja, pranja i dezinfekcije za prazna cestovna vozila za prijevoz živih životinja prijemljivih na slinavku i šap te za prazna cestovna vozila kojima se prevozi sirovo, prije ulaska na područje Republike Hrvatske o čemu vozači moraju posjedovati službenu potvrdu te istu predočiti na zahtjev službenih osoba.

Međimurci su ostali vjerni pelargonijama

- Riječ je o vrlo jednostavnoj i najmanje zahtjevnoj biljci naročito na ovim paklenim vrućinama koje nas prate. Koliko god je danas trend kombinacija, odnosno mix različitih cvjetnih vrsta, ipak su pelargonije glavne, kaže Željka Toplek

Piše: Vlasta Vugrinec

Međimurci su nadaleko poznati po svojim lijepo uređenim dvorištima, balkonima i prozorskim daskama. Kao

da se međusobno natječu tko će imati više cvijeća, čije će ljepše i bogatije cvjetati. A upravo je travanj vrijeme kada kreće glavnina sadnje i presadnje sezonskog cvijeća. Stoga i naši vrtni centri svoje proizvode tempiraju baš za to vrijeme kada običavaju organizirati i dane otvorenih vrata. Trenutačno svoja vrata širom otvorena drži Vrtlarija Vijenac iz Poleva. Navala na sezonsko cvijeće

- Najaktualnije je sada sezonsko cvijeće, kaže Željka Toplek, direktorica i manager prodaje u Vrtlariji Vijenac, dodajući kako najviše idu duple pelargonije, jagode i dendrološko bilje.

Shodno tome, može se reći kako Međimurci, odnosno Međimurske, ostaju i dalje vjerni pelargonijama. Eventualno samo iz godine u godinu, odluče se za promjenu boje cvijeta.

- Riječ je o vrlo jednostavnoj i najmanje zahtjevnoj biljci, naročito na ovim paklenim vrućinama koje nas prate, kaže. Koliko god je danas trend kombinacija, odnosno mix različitih cvjetnih vrsta, ipak su pelargonije glavne.

Međutim, kako bi se sve to posadilo i uspijevalo, treba imati žardinjere odgovarajuće dubine i širine, pogodnu zemlju, a i teško je takav nasad održati tijekom cijele sezone. Svaka biljka ima svoje speci�ične zahtjeve za vodom i suncem te naravno prehranom.

- Sve je to lijepo na prvi mah dok se zasadi i aranžira, ali ako želimo da tako bude i cijelo ljeto treba puno truda, brige i znanja.

Kod posjete Vrtlariji ima kupaca koji znaju što hoće i koji su došli točno po određenu biljku, pojedini dođu s papirićem na blagajnu i ne žele dalje ni prošetati, neki trebaju pomoć dok pak ima i onih koji biraju svoje biljke na temelju prvog dojma.

Ovogodišnji novitet su jagode mjesečarke i to s tamno crvenim cvjetovima. Riječ je o novom varijetetu kojeg odlikuje krupni plod. Međutim, kako su malo ekskluzivnije, cijena im je i viša od običnih sadnica.

Kad već govorimo o novinama, svako treba spomenuti i bogatu ponudu aromatičnog bilja. Tako se može nabaviti lavanda, ružmarin te razne vrste čili papričica koje su vrlo popularne u Međimurju posljednjih godina.

Dendrologija

zamjenjuje cvjetnice

Kako biljke, posebno cvjetnice traže puno brige i njege da bi opstale, u današnjem užurbanom svijetu sve se više odustaje od njih i zamjenjuje ih se trajnicama. Istina, malo tko više i ima gredice s cvijećem jer su dvorišta uglavnom pod tlakovcima s tu i tamo pokojim zelenim otokom usred kojeg raste drvo ili grm.

Grmlje ili stabla, naime, ne traže čestu brigu i lakše se održavaju. Istina, jesu u startu skuplja, ali su dugoročni isplativija. Pa se tako traže cedrovi, zeleni, srebrni ili zlatni, kriptomerije, razne cimpreze i ostala crnogorica. Istina, to je ujedno i bilje koje odlikuje duboki korijen pa samim time lakše podnosi

velike vrućine. Od cvatućeg grmlja, popularni su rododendroni, indijski jorgovani, glicinije, hibiskusi, vajgele... Nije rijetkost i da se kupuju voćne sadnice jer više se ne proizvode one velikih i širokih krošanja. U novije vrijeme mogu se nabaviti čak i one za uzgoj u tegli na balkonu poput stupastih ili patuljastih oblika.

Egzotično bilje

Uz standardno cvijeće, grmlje i drveće za naše podneblje, kako se klima mijenja, a više toga je i dostupno, popularne su i tzv. egzotične biljke. Pa su u našim dvorištima zasađene palme, agave, banane, judino drvo, eukaliptusi… Riječ je biljkama koje više nije potrebno zimi štiti od smrzavanja, pa raste želja za novim egzotama.

- Često znamo kupcima napomenuti kako pojedina egzota ne voli zimu, odnosno da ju treba skloniti na sigurno, međutim ne obaziru se na to jer im je biljka lijepa i žele ju svom silom.

Prije svega riječ je o bugenvilijama, citrusima, četkovcu i slično.

Najveći problem je ističe to što bi svi uglavnom htjeli neku biljku ili drvo koje će cvjetati cijelu godinu, od travnja pa do listopada. Naravno, teško je naći takvu biljke jer sve one imaju svoj prirodni proces života od cvatnje do stvaranja sjemenki. Takvima pak se preporučuje kombinacija više njih, od kojih svaka cvate u određeno vrijeme pa se može stvoriti dojam cvjetnog raja.

Ministar David Vlajčić u Goričanu

DANI OTVORENIH VRATA Vrtlarije Vijenac u Polevama

Željka Toplek okružena rascvjetalim pelargonijama

Navala na hren, mladi luk i jaja

CIJENE PLAC

Mlado zelje (kg) 2,50 €

Blitva (hrpica): 1,00 €

Luk (kg): 2,00 €

Hren (kg): 6,00 €

Grincajg (pušlek): 1,00 €

Paprika (kg): 6,00 €

Rajčica (kg): 5,00 €

Krastavci (kg): 5,00 €

Presadnice: do 1,00 €

Pelargonije: 2,00 €

Šparoge (pušlek): 3,00 €

Jagode mjesečarke: 1,50 €

BIOINSTITUT

Povijest Uskrsa – Uskrsni simboli i

tradicije

Piše: dr. sc. Gordana Hajduk, dipl. ing. preh. tehn.

Uskrs je kršćanski blagdan koji slavi vjeru u uskrsnuće Isusa Krista. Prema Novom zavjetu to se dogodilo tri dana nakon što su Rimljani razapeli Isusa. Ovim praznikom završava se „Kristova muka", niz događaja i praznika koji započinju korizmom – razdoblje od 40 dana posta, molitve i žrtve – i završava Svetim tjednom, koji uključuje Veliki četvrtak (proslava Isusove posljednje večere sa svojih 12 apostola), Veliki petak (na koji se obilježava Isusovo raspeće) i Uskrsna nedjelja.

CIJENE SAJAM

Zelje (kg): 1,00 €

Krumpir (10 kg): 5,00 €

Luk (pušlek): 1,00 €

Hren (kg): 6,00 €

Jaja (10 kom.): 3,00 €

Mrkva (kg): 1,50 €

Orasi (kg): 12,00 €

Salata (kg): 3,00 €

Presadnice salate: 0,30 €

Pelargonije: 2,00 €

Maćuhice: 0,06 €

Košarice: 10,50 €

Pregledavale su se, ali i kupovale pletene košarice čija je cijena ovisila o veličini, pa se tako za one male tražilo 10, a za najveće 50 eura. (vv)

Ovu srijedu, čakovečki sajam i plac karakterizirala je prava predblagdanska potrošačka groznica. Drugim riječima, gužve su bile posvuda, od prilazne ceste sajmu, preko parkirališta do samog sajmenog prostora. Gledajući pak registarske pločice automobila po uskrsne potrepštine došli su Slovenci, Mađari, a o broju tablice s austrijskim i njemačkim registracijama da se i ne govori. Svi od reda muvali su se oko štandova sa suhim mesom, pa čak i mađarskim, zatim onim s domaćim sirevima, mladim lukom, rotkvicama, jajima i zelenom salatom. U odnosu na prošli tjedan, pojedini proizvođači ipak su malo podigli cijene, prije svega zelene salate i to za pola eura. Istina, gužvali su se kupci i oko cvijeća, prvenstveno sezonskog, gdje su pelargonije i dalje najpopularnije. Nešto manje interesa ove je srijede bilo za presadnice povrća, a razlog može biti i veliko trodnevlje kada se ipak više pažnje posvećuje uređenju kuće, a manje poslovima u vrtu.

Uskrsna nedjelja te povezani blagdani, poput Pepelnice i Cvjetnice, smatraju se „pomičnim blagdanima“, iako u zapadnom kršćanstvu, koje slijedi gregorijanski kalendar, Uskrs uvijek pada u nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja. Uskrs obično pada prvu nedjelju nakon prvog punog mjeseca na ili nakon proljetne ravnodnevnice. U istočnom kršćanstvu, koje se drži julijanskog kalendara, Uskrs svake godine pada u nedjelju između 4. travnja i 8. svibnja. Uskrs je povezan i sa židovskim blagdanom Pashe, kao i egzodusom Židova iz Egipta, kako je opisano u Starom zavjetu. Te se poveznice jasno vide na Posljednjoj večeri koja se dogodila noć prije Isusova uhićenja i patnji koje je Isus pretrpio nakon uhićenja. Posljednja večera zapravo je bila slavlje za blagdan Pashe. Međutim, u Novom Zavjetu opisano je kako mu je Isus dao novo značenje: matzu (ili kruh) koju je podijelio sa svojih 12 apostola prepoznao je kao svoje „tijelo“, a šalicu vina koju su popili kao njegovu „krv“. Ti rituali simboliziraju žrtvu koju je trebao podnijeti u smrti i postali su temelj kršćanskog rituala svete pričesti, koji ostaje temeljni dio kršćanskih vjerskih službi. U zapadnom kršćanstvu razdoblje prije Uskrsa ima posebno značenje. Ovo razdoblje posta i pokore naziva se korizma. Počinje na Pepelnicu, a traje 40 dana (ne uključujući nedjelju). Nedjelja neposredno prije Uskrsa naziva se Cvjetnica i obilježava Isusov dolazak u Jeruzalem, kada su sljedbenici palminim lišćem prekrili cestu da ga pozdrave. Mnoge crkve započinju uskrsno obilježavanje u kasnim satima Velike subote misom zvanom Uskrsno bdijenje. U istočnom

kršćanstvu uskrsni rituali započinju Velikom korizmom, koja započinje na Čisti ponedjeljak (40 dana prije Uskrsa, ne uključujući nedjelju). Posljednji tjedan Velike korizme naziva se Cvjetnim tjednom, a završava Lazarevom subotom, danom prije Cvjetnice. Cvjetnica pak označava početak Velikog tjedna, koji završava na Uskrs. Bez obzira na vjersko značenje, mnoge uskrsne tradicije potječu iz nekršćanskih, pa čak i poganskih ili nereligioznih proslava. Jaje, drevni simbol novog života, povezano je s poganskim festivalima koji slave proljeće. Iz kršćanske perspektive uskršnja jaja predstavljaju Isusov izlazak iz groba i uskrsnuće. Ukrašavanje jaja za Uskrs tradicija je koja datira čak iz 13. stoljeća. Jedno od objašnjenja ovog običaja je da su jaja u vrijeme korizme bila zabranjena hrana, pa bi ih ljudi slikali i ukrašavali kako bi obilježili kraj razdoblja pokore i posta, a zatim bi ih jeli na Uskrs kao proslavu. U istočnom kršćanstvu jaja se boje u crveno kako bi predstavljala Isusovu krv. Nadalje, možemo reći da priča o zečevima koji donose jaja nema puno logičnog smisla. No, baš kao što Djed Božićnjak nema kršćansko značenje za Božić, ni uskrsni zeko nema stvarne veze s ovim svetim danom. Podrijetlo uskrsnog zeca datira još iz

pretkršćanske Njemačke, gdje je bio simbol poganske božice proljeća i plodnosti. Kako se kršćanstvo širilo Europom, poganske tradicije miješale su se s kršćanskim blagdanima, pa tako danas uskrsni zeko donosi šarena jaja za dobru djecu. U našim će krajevima blagdanske stolove tradicionalno krasiti šunka, janjetina, mladi luk, jaja i pinca. Sva hrana koju tradicionalno konzumiramo na Uskrs nosi svoja simbolička obilježja. U kršćanskoj religiji, uskršnja janjetina predstavlja žrtvu, odnosno čin Božjeg žrtvovanja vlastitog sina te se, prema vjerovanju, servirala na Posljednjoj večeri. Stoga ova gastronomska delicija ima svoju dvojaku simboliku, kao spomen na Posljednju večeru i simbol žrtve koju je Bog učinio za čovječanstvo. Još jedno tradicionalno jelo, uskrsna šunka, kao najsnažniji dio životinje, simbolizira snagu i obilje, a košara sa šunkom i drugim uskršnjim delicijama tradicionalno se nosi na blagoslov na Veliku subotu. Naravno, razlog zbog kojeg upravo ove namirnice krase naš blagdanski stol ima i svoju praktičnu stranu – ponuda janjetine najbolja je upravo na proljeće te je, baš kao i šunka, dovoljno velika da nahrani cijelu obitelj. Stoga možemo reći kako je uskršnja gastronomska tradicija nastala iz praktičnih, ali i simboličkih vjerskih razloga.

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Gordana Špoljarić iz Pušćina na placu je nudila povrće sa svog gospodarstva

Marija Zadravec iz Novog Sela Rok na sajmu je prodavala i mladi luk te hren

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor, www.biovrt.com

Vlastita hrana kroz

Pozivamo vas na predavanje „Kako imati vlastitu hranu dostupnu cijele godine" i razmjenu sjemenja koje će se održati u Šenkovcu u četvrtak, 24. 4. 2025., s početkom u 19:00 sati. Ovaj događaj organizira Knjižnica i čitaonica Šenkovec, na adresi Josipa Bedekovića 11, Šenkovec, 40000 Čakovec.

Na predavanju će vam predavačica Silvija Kolar-Fodor otkriti kako u vlastitom vrtu možete uzgajati i imati vlastitu hranu dostupnu tijekom cijele sezone. Saznat ćete brojne korisne informacije o tome kako produžiti vrtlarsku sezonu određenim vrstama, što možete uzgajati na vrtu i tijekom zimskih dana, što možete sijati i više puta u godini te koje kulture pohraniti na najbolji način da su vam dostupne u vrijeme i kad ne rastu na vrtu. Saznat ćete i brojne trikove na koje sve načine možemo spremiti voće i povrće, te trikove kojima možemo značajno produžiti trajanje određenom povrću i voću.

A na kraju predavanja svaki sudionik/sudionica predavanja dobiva na poklon paketić sjemena iz Biovrta.

Ovo predavanje dio je programa udruge Biovrt „Podržimo lokalni, sezonski i organski uzgoj hrane" kojim želimo osvijestiti javnost o hrani koju jedemo te inspirirati kako uzgajati vlastitu hranu."

Na razmjene sjemenja se pozivaju posjetitelji predavanja koji čuvaju ili žele čuvati domaće sjeme u svojim vrtovima i da razmijene

U VRTU ROZALIJE Novak iz Štefanca

Mlada salata stasa uz lanjski peršin

Tek zasađena proljetna salata treba punu brigu. Prije svega svakodnevno zalijevanje te zaštitu od ptica

Piše: Vlasta Vugrinec

Mali, ali skladni vrt obitelji Novak iz Štefanca već polako dobiva nove kulture. Presađena je proljetna salata, mladi grašak već kljucaju ptice, luk je spreman za jelo, a jagode su pune cvjetova. Ostalo sjeme i presadnice pak čekaju slobodni trenutak kako bi i završili u toploj zemlji.

sjeme s udrugom Biovrt i na taj način doprinesu očuvanju naše biološke raznolikosti.

O predavačici: Silvija Kolar–Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom.

Autorica je knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom« i edukativnog portala www. biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima.

Predsjednica je udruge „Biovrt – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom u osnovne škole.

Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije. Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija, te nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.

Srdačno ste pozvani na predavanje, dođite se inspirirati za najbolji početak nove vrtlarske sezone i osigurajte vlastitu samodostatnost uzgojem vlastite hrane.

Vrt se nalazi praktički u polju, nastao je tek prije godinu-dvije i tek sada dobiva svoje prave obrise. Na sredini male parcele smjestio se i mali plastenik koji je trenutačno još uvijek prazan. Istina, zemlja je spremna za sadnju i fale još samo presadnice.

I ono što je danas najvažnije, tu se nalazi i veliki spremnik za vodu od 1000 litara. Jer tek presađenu salatu treba svaki dan zalijevati kako bi se primila. A kad zapeku one prave tropske temperature da se i ne govori. Istina, vrt nije smješten tako da je na udaru punog sunca, već je omeđen s drvećem i gos-

Rozalija Novak uz gredice tek presađene salate podarskim zgradama koje mu daju izvjesnu hladovinu.

Lani je zahvaljujući toj hladovini vrt preživio onu ljetnu pripeku i obitelj je brala obilne količine rajčice i paprike.

Lanjski peršin i mrkva

No, nije to jedino što se zeleni u njihovom vrtu. Zahvaljujući blagoj zimi mrkva i peršin su preživjeli i u punoj su kondiciji.

- Istina, peršin smo sijale početkom jeseni i sad je tek onaj pravi, kaže Rozalija Novak. I doista, grmovi peršina su bujni, prepuni listova koji kroz zimi nisu ni nestali. To znači da Novaki nisu morali u trgovinu po svježi peršin.

Svi koji imaju peršin u vrtu, uglavnom ga koriste za juhu, uz pečenu ribu te još pokoje jelo. Međutim, peršin je zbog svoje nutritivne

vrijednosti te blagodati za ljudsko tijelo itekako cijenjenja namirnica koju bi trebali konzumirati puno više.

Naime, osim već spomenutih jela, peršin paše uz krumpir, rižu, umak od rajčice, jela od peradi, jela od jaja itd.

Osim toga, od njega se rade čajevi i sokovi, a svježi listovi mogu se dodati i u jutarnji smoothie. Dio je i raznih namaza te umaka kao što je pesto (zajedno s bosiljkom ili umjesto njega). Uz, lanjski peršin i lanjska mrkva se ne da. - Srećom, nisu na nju navalili štetnici pa nije načeta, a kamoli pojedena, dodaje naša vrtlarica.

Nažalost, mrkva i peršin spadaju u dvogodišnje biljke koje prve godine daju ukusne plodove, tj. korijen, a sljedeće pak sjeme. Dolaskom lijepog vremena obje vrste će procvjetati i osjemeniti se što znači da će im korijen odrveniti, a listovi nestati na uštrb sjemena. Samim time, za predstojeću zimu morat će ih ponovno sijati.

Ptice navalile na grašak

Poznato je kako su mlade biljčice neodoljive pticama,

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sa� (ljetno od 9-17 sa�), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sa�.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�.

prije svega vrapcima. Tek nikle, izuzetno su slatke pa se vrtlari moraju uhvatiti u koštac s njima. Najjednostavnije bi bilo povrće posaditi u plastenik ili pak vrt prekriti mrežom protiv ptica. Uz to, kod nas su vrlo popularna i razna strašila.

- Objesili smo tu šarenu loptu koja bi trebala tjerati vrapce, kaže Rozalija te dodaje kako ne zna plaše li se ptice ili pak se ljuljaju i odmaraju na njoj. Za svaki slučaj, mladi grašak ostao je pokriven akrilnom folijom. Naime, sadili su ga dosta rano, kako se grašak ustvari i sadi, te su ga prekrili kako bi što prije niknuo. Sada pak im je žao maknuti akril jer grašak samo što nije počeo cvjetati.

- Ako ptice navale, gotov je, dodaje naša vrtlarica. Istina, ne u doslovnom smislu jer će ptice pokljucati slatke vršne dijelove, dijelove koji bi trebali dati prvi rod. I onda će potrajati dok ne potjeraju novi vrhovi i novi cvjetovi.

- A mladi grašak, i to onaj prvi, ipak svi jedva čekamo jer je najbolji, �ini, slatki i cijela kuća miriše dok se kuha, bilo u juhi ili pak dinstani, kaže Rozalija.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�. Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Plaši li lopta p�ce ili se na njoj njišu?

Lanjski peršin sad je u punoj snazi

OBILJEŽEN SVJETSKI dan Roma u Čakovcu

Romi po prvi put biraju svog zamjenika župana

Uz zamjenika župana, Romi će na svibanjskim izborima birati i 17 vijećnika u općinskim i gradskim vijećima

Piše: Vlasta Vugrinec

U Čakovcu je ovih dana obilježen Svjetski dan Roma ili kako je tom prilikom rečeno dan ponosa, identiteta, kulture i borbe, ali i dan nade u bolje sutra.

Povijesni iskorak

Romi su se okupili na svečanoj sjednici Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije koju je predvodio predsjednik Matjaš Oršuš.

U svom obraćanju naglasio je kako je Međimurska županija oduvijek bila ponosna na svoju multikulturalnost, a danas stoji pred važnim povijesnim iskorakom.

- Po prvi put od osamostaljenja Republike Hrvatske, na predstojećim lokalnim izborima, romska zajednica će imati priliku izabrati zamjenika župana iz svojih redova. Dodao je kako je to veliko priznanje, ali još veća odgovornost.

- Vjerujem da to neće biti simboličan čin, već konkretan korak prema uključivanju, ravnopravnosti i stvaranju bolje budućnosti za sve pripadnike romske zajednice. No, ne smiju se zatvarati oči pred stvarnim i ozbiljnim problemima, dodao je. Naime, u Međimurju mnogi pripadnici romske zajednice i dalje žive na marginama društva, u getoiziranim naseljima bez

osnovne komunalne infrastrukture. Iako je ona tako često nadohvat ruke, mnogi Romi mogu samo izdaleka gledati u mreže struje i vode što se, naglašava Oršuš, mora promijeniti. U tom kontekstu, funkcija zamjenika župana iz redova romske zajednice mora postati most između institucija i građana, između stvarnih potreba i konkretnih rješenja.

Ta osoba, ističe, mora biti autentičan glas romske zajednice, ali i kreator javnih politika koje unapređuju životni standard, osiguravaju ravnopravnost i brišu granice isključenosti.

A u središtu svega mora biti povjerenje. Ono se

ne stječe preko noći, ali se gradi svakim susretom, svakom odlukom koja poštuje dostojanstvo svakog čovjeka, svakim primjerom koji razbija predrasude i potiče razumijevanje.

Birat će i 17 vijećnika

Shodno broju stanovnika, odnosno postotku pripadnika njihove nacionalne manjine uz zamjenika župana, Romi će na svibanjskim izborima birati i 17 vijećnika u općinskim i gradskim vijećima.

Tako će svog zamjenika načelnika imati, kao i do sada, u Orehovici i Pribislavcu, a od ove godine i u Općini Mala Subotica.

Povećat će se i broj vijećnika koji će ravnopravno participirati u predstavničkim tijelima pojedinih općina.

Shodno tome, općinsko vijeće Mala Subotica imat će 2 biti pripadnika romske nacionalne manjine, Pribislavec 3, Podturen 1, Orehovica 4, Nedelišće 2, Kotoriba 1, Domašinec 1 te Grad Mursko Središće 1.

Shodno tome, povećat će se i broj vijećnika, pa će Domašinec imati 9, Nedelišće 15, a svi ostali 13.

NE NASJEDAJTE na lažne vijesti

Vuzmenke

se smiju paliti

Paljenje vuzmenki je stara narodna tradicija, kao što je u sjevernoj Europi paljenje Ivanjskog krijesa. Odlukom Međimurske županije iz 2017. upravo zbog očuvanja tradicije, uskršnja vatra vuzmenka izuzeta je iz odluke o zabrani paljenja vatre na otvorenom, dakako, uz poduzete mjere opreza.

BIMEP

Do lagane pomutnje doveo je novi zakon smiju li se ili ne smiju paliti vuzmenke, a vezano uz odredbe o zabrani paljenja vatre na otvorenom, ali ih i po zakonu mogu organizirati pojedinci uz zaštitne mjere koje mogu provjeriti komunalci. Da zaključimo, vuzmenke ostaju, jer bolje da umre selo, nego običaji. (BMO)

Najveći dan za međimurske bicikliste

Ovogodišnji BIMEP bit će održan 21. travnja, na Uskrsni ponedjeljak. Kao i svake godine, start je u 9 sati i traje do 18 sati. Biciklisti će

imati prilike prolaziti kroz 19 punktova diljem Međimurja, a startati je moguće s bilo kojeg punkta. (bj)

USKRS

Raspjevani Vuzem u Selnici se vraća

Na Uskrsni ponedjeljak vraća se „Raspjevani Vuzem u Selnici” s početkom u 19 sati. Nastupaju: Mirko Švenda Žiga, Blanka Tkalčić, Filip Hozjak, Juraj Vičević, Martina Sabljak, Lidija Bauk, TS Frikovi, Anita Huđek, Antonio Tkalec, ŽVS Sv. Marko, KUD Selnica, Chriztel Renae Aceveda, Etno duo Goga i Željko, Viktoria Brezarić, Fra Miroslav Petras, uz pratnju orkestra Tonija Eterovića. Urednik i glazbeni producent je Toni Eterović, a dobrodošli su svi. (bj)

Matjaš Oršuš, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije

Mladi sastav Romske duše svojim je nastupom oboga�o svečanu sjednicu

Čeka vas veliki broj izvođača

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo sretan

i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Reciklažno dvorište

DANI

PONEDJELJAK, 21. travnja

cijeli dan BIMEP, diljem Međimurja

09:00-13:00 Plovidba rijekom Murom - povodom obilježavanja Dana rijeke Mure, Centar za posjetitelje Med dvemi vodami, Križovec

10:00-18:00 Dan otvorenih vrata, Centar za posjetitelje Med dvemi vodami, Križovec

10:00 Svjetski dan kreativnosti - radionice, dvorana Riznice Međimurja, Čakovec UTORAK, 22. travnja

14:00 Ruža međimurska, Srednja škola Čakovec

18:00 Predavanje Kornelije Benyovsky Šoštarić, Biološka zaštita vrtnih biljaka s osvrtom na očuvanje pčela, Zgrada Scheier, Čakovec

SRIJEDA, 23. travnja

9:00 - 12:00 Radionica: Osnovna informatička znanja, Tehnološko-inovacijski centar, Čakovec

10:00-13:00 Predstavljanje projekta ESINERGY, Centar znanja, Čakovec

10:00 Radionice za vrtićarce i učenike “Navrh jezika”, dvorana Riznice Međimurja, Čakovec

18:00 Prezentacija provedenih istraživanja za monografiju Međimurja, Zgrada Scheier, Čakovec

ČETVRTAK, 24. travnja

09:00-12:00 Radionica: Osnovna informatička znanja, Tehnološko-inovacijski centar, Čakovec

10:00-13:00 Predstavljanje projekta ESINERGY, Centar znanja, Čakovec

10:30-12:00 Dan Učiteljskog fakulteta, Učiteljski fakultet, Čakovec

13:00-19:00 Dani predškolskog odgoja “Zajedno rastemo”, Terme Sv. Martin

17:00 Promocija zbirke pjesama “Kao huia kao voda kao stablo” Emilije Kovač, Zgrada Scheier, Čakovec

18:00 Promocija knjige “Slikovnica” i otvorenje izložbe povodom 50 godina likovnog stvaralaštva Franje Mustača Medarova, Zgrada Scheier, Čakovec

PETAK, 25. travnja

cijeli dan City Nature Challenge 2025. - znanstveno natjecanje u zajednici za dokumentiranje urbane bioraznolikosti, Prelog

9:00-18:00 Dani predškolskog odgoja “Zajedno rastemo”, Terme Sv. Martin

10:00 Otvorenje izložbe “Florijan i ja”, dom kulture Dekanovec

11:00 TRIVIA kviz s umirovljenicima, Knjižnica i čitaonica "Nikola Zrinski" Čakovec

17:00 Sajam cvijeća, Prelog 18:00 Glazbene svečanosti Josip Vrhovski, Črečan

18:00-19:00 Poučna prirodoslovna šetnja Perivojem Zrinskih, Perivoj Zrinskih, Čakovec

19:00 Popularna predavanja petkom, dvorana Riznice Međimurja, Čakovec cijeli dan Izložba povodom 50 godina likovnog stvaralaštva Franje Mustača Medarova, Zgrada Scheier, Čakovec SUBOTA, 26. travnja

cijeli dan City Nature Challenge 2025.- znanstveno natjecanje u zajednici za dokumentiranje urbane bioraznolikosti, Prelog 9:00 Mimohod povijesnih postrojbi, Trg Republike Čakovec 9:30 Postrojavanje na Franjevačkom trgu

10:00 Misno slavlje u župnoj crkvi svetog Nikole biskupa 11:15 Mimohod povijesnih postrojbi i postrojavanje s prijavkom županu, Trg Republike

ŽUPANIJE

NEDJELJA, 27. travnja

cijeli dan City Nature Challenge 2025.- znanstveno natjecanje u zajednici za dokumentiranje urbane bioraznolikosti, Prelog 9:00 Polumaraton Zrinskih, ulicama grada Čakovca

09:00-16:00 Streličarski turnir za Veliki pehar Nikole Zrinskoga, pod zidinama Staroga grada, Čakovec

11:00 24. Smotra međimurskog folklora i 18. Smotra koreografiranog folklora, Donja Dubrava

11:00 Program kod spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu, Bečko Novo Mjesto

12:30 Misno slavlje, katedrala, Bečko Novo Mjesto

14:00-18:00 Dan otvorenih vrata na Matulovom gruntu, Frkanovec cijeli dan Sajam cvijeća, Prelog cijeli dan Izložba povodom 50 godina likovnog stvaralaštva Franje Mustača Medarova, Zgrada Scheier, Čakovec PONEDJELJAK 28. travnja

cijeli dan City Nature Challenge 2025.- znanstveno natjecanje u zajednici za dokumentiranje urbane bioraznolikosti, Prelog 09:00-12:00 “Informatička radionica za aktivno građanstvo”, Tehnološko-inovacijski centar, Čakovec

17:00 Dodjela Nagrade “Zvonimir Bartolić”, Zgrada Scheier, Čakovec cijeli dan Izložba povodom 50 godina likovnog stvaralaštva Franje Mustača Medarova, Zgrada Scheier, Čakovec

UTORAK, 29. travnja

09:00-12:00 “Napredna informatička znanja” - radionica, Tehnološko-inovacijski centar, Čakovec

11:45 Polaganje vijenaca kod spomenika poginulim i nestalim braniteljima iz Domovinskog rata, Perivoj Zrinskih, Čakovec 12:15 Prigodni program kod spomenika Oproštaj, Stari grad, Čakovec

9:00-11:00 Oldtimer vozila, parkiralište Muzeja Međimurja, Čakovec

9:00-13:00 Sajam poljoprivrednih proizvoda, Trg Republike Čakovec

10:00-16:00 Dan otvorenih vrata, Muzej Međimurja Čakovec

10:00 C2C gravel biciklistička utrka, SRC Brezje

13:00 Dani lovnoga kulinarstva, pod zidinama Staroga grada, Čakovec

15:00 Otvorenje zgrade HGSS-a, Čakovec

15:00 24. Smotra međimurskog folklora i 18. Smotra koreografiranog folklora, Donja Dubrava

19:00 Predstava HIT teatra “Udavače”, sportska dvorana OŠ I. G. Kovačića, Pleškovec

cijeli dan Sajam cvijeća, Prelog

cijeli dan Izložba povodom 50 godina likovnog stvaralaštva Franje Mustača Medarova, Zgrada Scheier, Čakovec

14:00 Promocija zbirke priča za djecu “Kako se raste” Vere Zemunić, Zgrada Scheier, Čakovec

17:00 Koncert nagrađenih učenika Umjetničke škole Miroslav Magdalenić, Zgrada Scheier, Čakovec

cijeli dan Izložba povodom 50 godina likovnog stvaralaštva Franje Mustača Medarova, Zgrada Scheier, Čakovec

SRIJEDA, 30. travnja

09:00-12:00 “Napredna informatička znanja" - radionica, Tehnološko-inovacijski centar, Čakovec

10:00 Radionice za vrtićarce i učenike “Navrh jezika”, dvorana Riznice Međimurja, Čakovec

11:00 Polaganje vijenaca kod spomen-obilježja poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata Međimurske županije, Perivoj Zrinskih, Čakovec

12:00 SVEČANA SJEDNICA SKUPŠTINE

MEĐIMURSKE ŽUPANIJE, Centar za kulturu Čakovec

15:00 Sportske igre mladih, Park mladosti, Prelog cijeli dan Izložba povodom 50 godina likovnog stvaralaštva Franje Mustača Medarova, Zgrada Scheier, Čakovec ČETVRTAK, 1. svibnja

10:00 Utrka Svetomartinska Mura Mlin na Muri, Žabnik PETAK, 2. svibnja

10:00 Radionica za vrtićarce “Jezik nije matematika”, Knjižnica čitaonica "Nikola Zrinski" Čakovec 18:00 Otvorenje izložbe “Matuljov peh” Josipa Horvata - Majzeka, Zgrada Scheier, Čakovec

SUBOTA, 3. svibnja

9:00 2. Vinski pohod svetoga Jurja, Sveti Juraj na Bregu

20:00 Koncert sastava Vigor i Leteći odred, Forestland park, Brezje cijeli dan Izložba “Matuljov peh” Josipa Horvata - Majzeka, Zgrada Scheier, Čakovec NEDJELJA, 4. svibnja

10:00-18:00 Florjanovo na Trgu međimurske prirode, Križovec

17:00 16. Dječja smotra međimurskih popevki, kongresna dvorana Termi Sveti Martin

cijeli dan Izložba “Matuljov peh”

Josipa Horvata - Majzeka, Zgrada Scheier, Čakovec

21. travnja - 11. svibnja

PONEDJELJAK, 5. svibnja

Tjedan festivala znanosti u MMČ-u, tema: “Mreže” - predavanja, radionice, izložba, dvorana Riznice Međimurja, Čakovec 10:00 Potpisivanje sporazuma i primanje Međimurja u članstvo svjetskih bioregija, Zgrada Scheier, Čakovec 10:00 Festival znanosti - Mreža cesta od sela Preseka do sela Sveti Martin na Muri, dvorana Riznice Međimurja, Čakovec 17:00 Dodjela Nagrade “Dragutin Feletar”, Dvorana Rudolfa Kropeka, Čakovec cijeli dan Izložba “Matuljov peh” Josipa Horvata - Majzeka, Zgrada Scheier, Čakovec UTORAK, 6. svibnja

Tjedan festivala znanosti u MMČ-u, tema: “Mreže” - predavanja, radionice, izložba, dvorana Riznice Međimurja, Čakovec 10:00 “100. obljetnica stolnoteniske sekcije ČŠK-a - prvi ping-pong u Hrvatskoj”, dvorana Riznice Međimurja, Čakovec 17:00 Promocija zbirke pjesama “Stakleni snovi” Gregora Kraljića, Zgrada Scheier, Čakovec 19:00 Otvorenje izložbe fotografija “Fotosofia”, dvorana Riznice Međimurja, Čakovec cijeli dan Izložba “Matuljov peh” Josipa Horvata - Majzeka, Zgrada Scheier, Čakovec SRIJEDA, 7. svibnja

Tjedan festivala znanosti u MMČ-u, tema: “Mreže” - predavanja, radionice, izložba, dvorana Riznice Međimurja, Čakovec 10:00 Otvorenje izložbe dječjih radova pristiglih na edukativno-kreativni natječaj “Mreža”, dvorana Riznice Međimurja, Čakovec 11:00-15:00 Majski muzički memorijal - koncert studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, Zgrada Scheier, Čakovec 19:00 “Rječnik štrigovske skupine govora” Đure Blažeke i Dragutina Lovrenčića, promocija knjige, dom kulture, Štrigova cijeli dan Izložba “Matuljov peh” Josipa Horvata - Majzeka, Zgrada Scheier, Čakovec ČETVRTAK, 8. svibnja Tjedan festivala znanosti u MMČ-u, tema: “Mreže” - predavanja, radionice, izložba, dvorana Riznice Međimurja, Čakovec 10:00 “Tajne uspješnog razvoja jezika i pismenosti kod djece”, predavanje, dvorana Riznice Međimurja, Čakovec 10:00 Modna revija korisnika Doma za starije, Dom za starije i nemoćne Čakovec

18:00-22:00 Majski muzički memorijal - Večer laureata, Zgrada Scheier, Čakovec 20:00 Pub kviz povodom Dana Europe, Meta bar, Čakovec cijeli dan Izložba “Matuljov peh” Josipa Horvata - Majzeka, Zgrada Scheier, Čakovec PETAK, 9. svibnja

Tjedan festivala znanosti u MMČ-u, tema: “Mreže” - predavanja, radionice, izložba, dvorana Riznice Međimurja, Čakovec 09:00-14:00 STEAM festival za učenike osnovnih škola, Centar znanja, Čakovec

SUBOTA, 10. svibnja

10:00 “Frazeološka mreža”, dvorana Riznice Međimurja, Čakovec 10:00 Čitanjem do zvijezda, Srednja škola Čakovec 10:00 Predavanje za učenike viših razreda OŠ i SŠ “Međimurski dijalekt”, dvorana Riznice Međimurja, Čakovec 11:00 Europski vrt zajedništva, dvorište Riznice Međimurja, Čakovec cijeli dan Izložba “Matuljov peh” Josipa Horvata - Majzeka, Zgrada Scheier, Čakovec

10:00-13:00 STEAM festival znanosti, Centar znanja, Čakovec 10:00-13:00 Dan tehničke kulture, Centar znanja, Čakovec 17:00 29. Smotra tamburaških sastava i orkestara, dom kulture, Belica

NEDJELJA, 11. svibnja

7:00 10. Međunarodna smotra dječjeg folklornog stvaralaštva “Majci na dar”, Donji Vidovec

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen

Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo sretan i blagoslovljen Uskrs

VUZMENA IZLOŽBA u Podturnu oživjela blagdan Uskrsa

Od šarenih pisanica do maštovitih figura

Dječji su radovi posebno oduševili posjetitelje, jer predanost i posvećenost likovnoj umjetnosti već od rane dobi, nagovještaj je dobrog razvoja ove udruge i čuvanja baštine rodnog kraja

Piše: Aleksandra Sklepić

Posebna čarolija proljeća i uskrsnih običaja oživjela je u

Sabina Zadravec sa svojim pisanicama i zečićima heklanim od konca

onalna manifestacija, održana u subotu 12. travnja u društvenom domu, donijela je raskoš boja, motiva i emocija koje

Svoje je prigodne radove

Dječji su radovi posebno

danost i posvećenost likovnoj umjetnosti već od rane dobi nagovještaj je dobrog razvoja ove udruge i čuvanja baštine rodnog kraja.

iz prirode, a posebno voli životinje i likove iz crtića.

Tena Vugrinec iz Podtur-

Kaja Tkalec, također iz Podturna, ima deset godina, a svoje slobodno vrijeme najradije provodi uz crtanje i slikanje. Obje su članice Udruge „Mura” te se rado odazivaju na sve izložbe i događaje koje ova udruga organizira. Podrška roditelja nijednoj ne nedostaje, pa se tako mladi talent nesmetano razvija i raste.

ukrasa – božićnih i uskrsnih. Općina Podturen bez iznimke podupire rad ove udruge, a

rović dolazi na svaku izložbu i

Slikarica

Kaja Tkalec s malom sestricom Evom

Na temelju članka 27. Izjave o osnivanju ŠTRIKOM d.o.o. i odluke Uprave Društva br. 1/2023, raspisuje se sljedeći

JAVNI NATJEČAJ

ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA KORIŠTENJE

POSLOVNIH PROSTORA

PREDMET JAVNOG POZIVA SU POSLOVNI PROSTORI: Poslovni prostor na 1. katu (pored teretane), k.č.br. 3217/3 k.o. Štrigova, z.k.u. 95, Štrigova, k.č. 110/2/B/2/1/2

R.B.NASELJEPOVRŠINAOBJEKT

1.Štrigova 126B120,00 m2

POČETNA MJESEČNA NAKNADA

Poslovni prostor na 1. katu 350,00 EUR

PRIHVATLJIVI PONUDITELJI: Pravne i fizičke osobe koje imaju registrirani obrt ili obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, s područja Općine Štrigova ROK ZA PODNOŠENJE PONUDA: 25. travnja 2025. do 15:00 na adresu: ŠTRIKOM d.o.o., Štrigova 87, HR-40312 Štrigova, s naznakom: „PONUDA ZA SUDJELOVANJE U JAVNOM NATJEČAJU - NE OTVARATI”“

Ponuda se sastoji od Obrasca 1 (Ponuda za zakup poslovnog prostora). Obrazac se može preuzeti na internet stranicama Općine Štrigova. Cjelokupni tekst javnog natječaja te popratna dokumentacija je objavljena na internet stranicama Općine Štrigova www.opcinastrigova.hr.

Za sve ostale upite vezane uz provođenje ovog Javnog natječaja, zainteresirani se mogu obratiti ŠTRIKOM d.o.o., koji se nalazi na adresi: Štrigova 87 ili zatražiti objašnjenje ili informaciju putem tel.br. 099 696 6105.

Čitajte nas i putem naše web stranice

Katarina Petrović, Ivan Zrna, Ljubica Kerhač, Rudolf

Tena Vugrinec sa svojom tek rođenom sekom

Predsjednica Udruge Nevenka Zrna za svaku se izložbu posebno potrudi okupiti što veći broj izlagača, a i sama je aktivna i vrlo kreativna, te održava i mnoge radionice izrade

Na temelju članka 27. Izjave o osnivanju ŠTRIKOM d.o.o. i odluke Uprave Društva br. 1/2023, raspisuje se sljedeći

JAVNI NATJEČAJ

ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA KORIŠTENJE POSLOVNIH PROSTORA

PREDMET JAVNOG POZIVA SU POSLOVNI PROSTORI: Montažni objekti (kod Vidikovca), k.č.br. 468/6 k.o. Robadje, z.k.u. 532, IV Brežni kotar, k.č. 9/B/12/2

R.B.NASELJEPOVRŠINAOBJEKT

1.ROBADJE 919,00 m2

2.ROBADJE 9112,00 m2

POČETNA MJESEČNA NAKNADA

Montažni objekt (sajamska kućica) 300,00 EUR

Montažni objekt (sajamska kućica) 400,00 EUR

PRIHVATLJIVI PONUDITELJI: Pravne i fizičke osobe koje imaju registrirani obrt ili obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, s područja Općine Štrigova PRIHVATLJIVE DJELATNOSTI: prodaja robe na malo (prihvatljiv asortiman predstavljaju autohtoni proizvodi s područja Općine Štrigova); ugostiteljske usluge; ROK ZA PODNOŠENJE PONUDA: 25. travnja 2025. do 15:00 na adresu: ŠTRIKOM d.o.o., Štrigova 87, HR-40312 Štrigova, s naznakom: „PONUDA ZA SUDJELOVANJE U JAVNOM NATJEČAJU - NE OTVARATI”“

Ponuda se sastoji od Obrasca 1 (Ponuda za zakup poslovnog prostora) i Obrasca 2 (Popis asortimana robe predviđen za prodaju (općina mora dati suglasnost) i ostalih usluga). Obrasci se mogu preuzeti na internet stranicama Općine Štrigova.

Cjelokupni tekst javnog natječaja te popratna dokumentacija je objavljena na internet stranicama Općine Štrigova www.opcinastrigova.hr.

Za sve ostale upite vezane uz provođenje ovog Javnog natječaja, zainteresirani se mogu obratiti ŠTRIKOM d.o.o., koji se nalazi na adresi: Štrigova 87 ili zatražiti objašnjenje ili informaciju putem tel.br. 099 696 6105. www.mnovine.hr

Dobro je

Vladimir Novaković, Nevenka Zrna, Ljubica Ribić, Sabina Zadravec, Vesna Vinković,

TRGOVINA KRK Križovec

Zdravka Goričanca zanima

sve od rata do sporta

Platnenu poklon-vrećicu s logom Međimurskih novina ovaj tjedan darovali smo u Križovcu. U ranojutarnju kupovinu u Trgovinu Krk u Križovcu došao je Zdravko Goričanec pa je bio ovotjedni dobitnik poklon-vrećice, a za uzvrat nam je otkrio koje teme ga zanimaju. - Volim znati sve što se zbiva od rata u svijetu, događaja u Međimurju. Pratim sve što se događa pa i sport, kazao je Zdravko. Fotogra�irali smo ga s prodavačicom Dijanom Vičar. (BMO) Zdravko Goričanec

Ružica Jambrešić iz Svete

Marije odabrala svoje naočale

Najviše sreće u izvlačenju

120. kola nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi” imala je Ružica Jambrešić iz Svete Marije. Svoje je naočale preuzela u petak u Optici Briljant. Naša je sretna dobitnica bila jako iznenađena kad je u novinama pročitala da je osvojila naočale, a uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrala je naočale koje će joj savršeno pristajati. Ostat će i dalje čitateljica naših novina i klijentica Briljanta.

Joker kupon

120. kola

Novo, 120. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava u ovom broju. I u travnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri

trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 11. travnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor po-

kraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka 22. travnja. Sretnog dobitnika 120. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 25. travnja. (mk, foto: mg)

Suvremeni spomenik

Vladimira

Gašparića Gape

Simbolistički spomenik djelo je plodnog autora Vladimira Gašparića Gape, varaždinskog autora međimurskih korijena koji je rođen 25. kolovoza 1951. u Hodošanu. Apstraktna bakrena skulptura postavljena je u travnju 1997. na istočnom ulazu u Perivoj Zrinskih bliže rotoru kod hotela Park, a sastavljena je od bakrenih ploha i visoka oko 170 cm. Skulptura predstavlja prolaznost vremena i prostora, a sastavljena je od pozitivnih i negativnih sfera koje se isprepliću dok kuka na sredini skulpture simbolizira stari sat. Ali kako se radi o simbolizmu, ako netko želi vidjeti u skulpturi vjevericu, može i to, dapače. Postavljena je direktno na beton i vrlo je uočljiva. (mg) Spomenik koji budi razne interpretacije

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić; Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr), Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr);

GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji

bez odobrenja Media Novina d.o o.

drugi način iskorištavati

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Jug Mall , ul. Tomaša Goričanca 1, 4000 0 , Čak ovec

Magdalena i Suzana Noemi iz Briljanta sa sretnom dobitnicom Ružicom Jambrešić

s prodavačicom Dijanom Vičar

U svijetu tamburaša i narodnjaka, Veni Vidi Whiskey donosi osvježenje – autentičan country-rock iz Međimurja. Bend koji spaja međimursku tradiciju i country

COUNTRY-ROCK BEND iz Kotoribe Dođoh, vidjeh, whiskey!

zvuk u glazbeni fenomen, nastao usred pandemije, danas stvara glazbu koja je više od note – ona je emocija. Kroz originalne pjesme, inspiraciju iz „tekuće” kreativnosti i neodoljiv šarm, Veni Vidi Whiskey nas vodi na putovanje prema zvuku koji ne poznaje granice. Cijeli intervju pročitajte na 3. str. Medije. (sb)

Petak, 18. travnja

9:00

Podjela ribica

Parkiralište kod župne crkve u Nedelišću

10:00

Podjela besplatnih

prženih srdela

Trg Republike Čakovec

Subota, 19. travnja

10:00

Zečja posla

Centar Čakovca

10:00

Uskrsna potraga za jajima

Perivoj Zrinskih – Jezero, Čakovec

15:00

Potraga za uskrsnim jajima

Društveni dom u Zasadbregu

16:00

Velika uskršnja potraga

Okrugli Vrh

21:00

Vuzmenka

Reciklažno dvorište Murs-ekoma

Nedjelja, 20. travnja

20:00

Paljenje uskrsnog krijesa Žabnik kod stare Mure

Ponedjeljak, 21. travnja

9:00

Plovidba rijekom Murom

Centar Med dvemi vodami

Križovec

9:00

BIMEP

10:00

Radionice povodom Svjetskog

dana krea�vnos�

Dvorana Riznice

Međimurja Čakovec

MEĐUNARODNO GUDAČKO NATJECANJE Rudolf Matz

Gudački virtuozi iz cijeloga svijeta stižu u Čakovec

Čakovec će i ove godine biti domaćin jedinstvene glazbene manifestacije – 20. Međunarodnog gudačkog natjecanja Rudolf Matz, koje će se održati od 22. do 24. travnja u Centru za kulturu Čakovec i Umjetničkoj školi Miroslav Magdalenić.

Natjecanje Rudolf Matz okuplja mlade gudače iz cijeloga svijeta te najuglednije hrvatske i međunarodne glazbenike i pedagoge kao

članove ocjenjivačkog suda. Jedinstveno je po svojim propozicijama – violinisti, violisti, violončelisti i kontrabasisti natječu se u istoj konkurenciji, čime se naglasak stavlja na muzikalnost, umjetnički izraz i talent, a ne isključivo na tehničke vještine. Umjesto dobnih kategorija, sudionici su raspoređeni prema godinama učenja instrumenta. Nakon svake kategorije članovi stručnog žirija održat će radionice sa

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

svim zainteresiranim natjecateljima.

Ova glazbena tradicija započela je još 1981. godine kao natjecanje za mlade violončeliste, a tijekom godina je prerasla u međunarodni događaj koji od 2013. godine svoje stalno mjesto nalazi u Čakovcu. Od 2016. godine uključuje i kontrabasiste. Tijekom natjecanja koje se održava u sedam kategorija u maloj koncertnoj dvorani škole, publika će imati priliku

Tko upravlja novim svjetskim poretkom?

Na Popularnim predavanjima petkom Muzeja Međimurja Čakovec gostuje mr. sc. Karino Hromin Sturm u petak, 25. travnja 2025. u 19 sati u multimedijskoj dvorani Riznice Međimurja. Tema njegova predavanja je „Novi svjetski poredak - Novus ordo seklorum“, na kojem među ostalim odgovara na pitanja „Što je Novi svjet-

PALINOVEC

ski poredak?“, „Tko njime upravlja?“, „Kako upravljaju svijetom?“

Hromin Sturm poznati je hrvatski ekonomist, publicist, diplomat i politolog. Bio je voditelj Ureda Republike Hrvatske u Moskvi početkom 1992. godine, gdje je radio na priznanju Hrvatske i uspostavi diplomatskih odnosa s Rusijom i drugim

državama bivšeg SSSR-a. Godine 1995. otvorio je Veleposlanstvo RH u Kazahstanu i bio veleposlanik do 1998. godine. Također je poznat kao autor "Političke Biblije 1" i "Strategije razvoja Republike Hrvatske" te kao predsjednik ekonomskog pokreta "Zajedno". Javno je istupao kao kritičar neoliberalizma i Europske unije. (sh)

Predstavljanje zbirke pjesama

Stefanije (Štefice) Sabol

Na Uskrsni ponedjeljak u Palinovcu će u Društvenom domu s početkom u 17 sati biti predstavljena zbirka pjesama Štefanije (Šte�ice) Sabol „Lepe moje međimurske senokoše“, zebrane pesme. Štefanija (Šte�ica) Sabol je iz Palinovca i rođena je 1941. godine. Svojedobno ju je kao pjesnikinju otkrila učiteljica u Palinovcu Anđela Vincek. Članica je Književnog kruga Prelog od prvih dana te objavljuje svoje pjesme u

zbornicima, a svojedobno je objavljena i njezina prva zbirka, no u rukopisnom izdanju. Zbirka pjesama na srednjemeđimurskoj kajkavštini sastoji se od stotinjak pjesama, koje su podijeljene na cikluse. Zbirku je uredio za tisak novinar i publicist Josip Šimunko koji u pogovoru ističe vrijednost kajkavskih pjesama, posebno u ciklusu pod nazivom „Paljnoske balade“. (jš)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: JAMES McBRIDE: DUĆAN NEBO I ZEMLJA

Dobitnik knjige Poslovna biblija opako sposobne objavljene u prošlom broju je Marija Gluhak. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

kupon br. 1544

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Broj telefona:

i poštanski broj:

KNJIGU

James McBride: Dućan Nebo i zemlja

10 dana od objave dobitnika.

Godine 1972., građevinski su radnici raskopali zemljište u Ulici Hayes kako bi napravili mjesta za gradnju novih kuća. Ni u snu se nisu nadali da će pritom na dnu starog bunara pronaći kostur. O čijem se �jelu radi i kako se žrtva tamo našla dvije su najdugovječnije tajne koje su među sobom držali stanovnici Kokošjeg brijega, siromašnog susjedstva gdje su imigran� Židovi i Afroamerikanci živjeli rame uz rame, dijeleći ambicije, tugu i radost…

Prodan je u više od milijun primjeraka, a knjigom godine, među ostalima, proglasili su ga časopisi Washington Post, The New Yorker i Time, Barack Obama te Amazon. Po izboru čitatelja New York Timesa, našao se na popisu 100 najboljih knjiga 21. stoljeća.

uživati i u dvama besplatnim koncertima u Centru za kulturu Čakovec – 22. travnja u 20 sati: Otvorenje natjecanja i koncert prošlogodišnje apsolutne pobjednice Ane Labazan Brajša (violina) uz klavirsku pratnju Ane Granik i 24. travnja u 20 sati: Završni koncert laureata ovogodišnjeg natjecanja i svečano zatvaranje. Ulaz na sva događanja je besplatan, a pokrovitelj natjecanja je Grad Čakovec. (sb)

KULTURNO UZDIZANJE

Koje izložbe

možete posjetiti?

• 21.3. do 4.5.

Drugi svjetski rat u Fundusu Muzeja Međimurja

Mul�medijalna dvorana Riznice Međimurja

• 20.3. do 4.5.

Izložba slika i skulptura

Branka Lepena pod nazivom Radovi 2013. – 2025. Centar za kulturu Čakovec

Stefanija (Štefica) Sabol predstavlja „Lepe moje međimurske senokoše“, zebrane pesme

Povijesni roman Dućan Nebo i Zemlja prepun je empatije, ljubaznosti, i priči o suživotu jedne zajednice Na mjestima je knjiga srceparajuća, a posebno me dirnula Chonina sudbina i Dodina nevolja.

10:00

Dan otvorenih vrata

Centar za posje�telje Med dvemi vodami Križovec

11:30

Blagoslov vozila Sve� Mar�n na Muri

13:00

Reč - naša dumača k’o srca utpira

Dom kulture Kotoriba i okolni park

15:00

Predstavljanje zbirke pjesama Stefanije Sabol

Društveni dom Palinovec 19:00

Raspjevani Vuzem OŠ Selnica

Utorak, 22. travnja

13:15

34 krunice za 34 godine Perivoj Zrinskih Čakovec 14:00

Ruža međimurska Srednja škola Čakovec 18:00

Besplatno predavanje: Utjecaj biodinamičke poljoprivredne prakse na bioraznolikost i pčele Zgrada Scheier 19:00

Predstava „Beba" Dvorana OŠ Selnica 20:00

• 4.4. do 4.5.

Izložba fotografa Damira Hoyke „Kvantni safari"

Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

• 3.5. do 4.5.

Izložba o Vatroslavu Mimici nastala iz gradiva pohranjenog u hrvatskoj kinoteci Hrvatskog državnog arhiva Dom kulture u Štrigovi

• 12.4. do 22.4.

Izložba studentskih radova dvaju pres�žnih arhitektonskih fakulteta: Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i Arhitektonskog fakulteta u Mariboru

Knjižnica „Nikola Zrinski” Čakovec

Međunarodno gudačko natjecanje „Rudolf Matz“ Centar za kulturu Čakovec

Srijeda, 23. travnja 9:00

Radionica: Osnovna informa�čka znanja Tehnološko-inovacijski centar Čakovec

10:00

Radionice za vr�ćarce i učenike „Navrh jezika" Dvorana Riznice

Međimurja Čakovec

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

VENI

intervju tjedna

Spajamo ono što je, na

prvi pogled, nespojivo!

- Kad su nam obrade već počele izlaziti kroz uši, odlučili smo uzeti stvar u svoje ruke. I tako, uz inspiraciju iz čašice whiskeya, možda i dvije, tko bi brojao – uhvatili smo olovke i krenuli pisati tekstove, kažu predstavnici benda Piše: Sania Bižupić

U zemlji poznatoj po tamburicama, klapama i narodnjacima, teško biste očekivali da će se iz Međimurja vinuti jedan autentični country-rock bend. Ipak, Veni Vidi Whiskey upravo to dokazuje. Petorka iz Kotoribe i Donjeg Mihaljevca ne nosi samo akustične gitare, usne harmonike i kaubojske šešire, već i snažnu glazbenu priču izraslu iz prijateljstva i zajedničke ljubavi prema glazbi.

Iz pandemije u glazbeni fenomen

Bend je osnovan 2020. godine – usred pandemije, kad su svi bili prisiljeni usporiti. Za tamburaše Krunu i Renata to je bio trenutak preokreta. - Tamburaški su se nastupi prorijedili pa Kruno i Renato polovicom te godine dolaze na ideju o osnivanju akustičnog dua, prisjeća se Damir Dolenec, učitelj iz Kotoribe i gitarist benda. Ubrzo im se pridružuje bivši pjevač Toni, a zatim i sam Damir. Bend poprima svoj današnji oblik, a ime Veni Vidi Whiskey spontano postaje zaštitni znak ove osebujne ekipe.

Ime nije slučajno. - Ime benda se samo iskristaliziralo nakon mnogih prijedloga, a „kuma“ ovog speci�ičnog

imena je supruga našeg bivšeg pjevača. Čini nam se da je ime originalno, prepoznatljivo i dobro opisuje duh countryja i naše glazbe. Kada se spomene country, možda nam je među prvim asocijacijama kauboj s čašicom whiskeya u ruci u kutku nekog zadimljenog saloona, dodaje Krunoslav Siladi, svirač berde za koju kaže kako ima posebnu dubinu zvuka koja, uz bubanj, drži bend na okupu. - Posebno mi je drago jer je izrađena 1976., godinu dana prije mog rođenja, pa kažem da smo skoro vršnjaci, govori Kruno kroz smijeh. Iako se na prvu čini da je spoj countryja i međimurske tradicije neuobičajen, ova grupa glazbenika itekako zna kako spojiti naizgled nespojivo.

Pjesma bez emocije je kao pizza bez sira Članove benda vežu različite glazbene prošlosti, ali zajednički entuzijazam. Renato Mikulan, solo gitarist i inženjer medicinske radiologije, kaže: - Ovo je moj prvi bend, kao i Damiru. Kruno je svirao bas u mladosti, a svi smo aktivni i u KUD-u Kotoriba.

Robert Bajkovec, pjevač benda, glazbom se bavi od školskih dana i kaže da mu je najvažnije prenijeti emociju. - Pjesma bez emocije je kao pizza bez sira – nešto fali. Kad pjevaš iz srca, ljudi

to osjete i tada nastaje ona posebna čarolija koja glazbu čini živom, otkriva Robert. Davor Mustač, bubnjar, najiskusniji je član s više od 30 godina glazbenog iskustva stečenog u Mustač bendu. U bend je ušao preko prijatelja Krune. - Ako je dobra vibra između članova benda, postiže se odlična sinergija te se stvara energija koju publika osjeti na koncertima, objašnjava iskusan bubnjar. Njegova energija na bubnjevima, spojena s country grooveom, blues senzibilitetom i rock dinamikom, dodatno zaokružuje zvuk Veni Vidi Whiskeyja.

Country s dušom Međimurja

Njihova glazba je miks countryja, rocka i bluesa, ali i mnogo više od toga. - Naša glazba evocira slike prašnjavih cesta, logorskih vatri i starih jukeboxa u zabačenim barovima, kaže Robert. Tekstovi su introspektivni, ponekad ironični, često ispričani poput kratkih priča. Iako su počeli s obradama, vrlo brzo su se okrenuli autorskom izrazu. - Kad su nam obrade već počele izlaziti kroz uši, odlučili smo uzeti stvar u svoje ruke. I tako, uz inspiraciju iz čašice whiskeya, možda i dvije, tko bi brojao, uhvatili smo olovke i krenuli pisati tekstove. Kažu

da kreativnost dolazi uz pravu dozu tekuće inspiracije, a mi smo to doslovno shvatili! Rezultat? Autorske pjesme koje nose naš osobni pečat... i možda blagi miris whiskeya, smije se Renato.

EP „Between the Rivers“ donosi autorske pjesme koje nose njihov osebujan potpis. Tu je i „Hej cug“, jedina na hrvatskom jeziku, posveta vlaku koji simbolizira mjesto iz kojeg dolaze. Kotoriba, poznata kao lokacija prve željezničke stanice u Hrvatskoj, ovjekovječena je i u pjesmi „Hear the Train Whistle“, obradi lokalne „himne” „F Kotoribi cug mašina fučnula“. - Akustične gitare bez problema možemo zamijeniti tamburama pa nam je nekako logično, a u isto vrijeme i izazovno, bilo povezati međimursku tradiciju s countryjem. Spajamo ono što je, na prvi pogled, nespojivo, govori Renato.

Bend je do sada nastupao na raznim lokacijama, ali posebno mjesto zauzima koncert u Komiži na otoku Visu. - U roku od nekoliko sati od našeg iskrcavanja u trajektnoj luci grada Visa cijeli otok je znao za jedan veseli kombi čakovečkih registarskih oznaka krcat ljudima dobre volje i kompletne opreme za koncert, prisjeća se Damir. Svirka na moto susretu, gostoljubivost domaćina i zimski šarm oto-

VODE VAS U KINO

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 30. 4. 2025. u CineStaru Varaždin.

Dobitnica ulaznica za film: Ina Modlic DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Kralj nad Kraljevima

ka stvorili su neizbrisive uspomene.

A što se događa kada se skinu kaubojski šeširi?

Iako ne žive od glazbe, članovi benda ne žive ni bez nje. Svatko od njih ima svoj „civilni“ posao. - Svi mi imamo normalne poslove kojima se bavimo kad skinemo kaubojske šešire. Robert će tako svoj šešir mijenjati za poslovno odijelo jer radi u uredu jedne privatne �irme. Renato će vam u bijelom bolničkom odijelu napraviti rendgensku snimku koljena, ako je zatrebate. Damir će svoj kaubojski šešir zamijeniti za ploču, kredu i e-dnevnik. U bendu imamo i jednog pravog „metalca“ tj. zaposlenog u metaloprerađivačkoj industriji, a to je Kruno. Moj posao u „civilu“ sastoji se od održavanja cesta, a mogu vam ispeći �ini domaći kruh jer sam vlasnik i malog pekarskog obrta, govori Davor. U bendu se njeguje i zajedništvo – povezuju ih tamburaška glazba, strast prema motorima, sport, ali i podrška njihovih obitelji. - Otac sam kćeri koja studira francuski i engleski jezik na fakultetu u Zadru, na što sam jako ponosan. Također, u sretnoj sam vezi sa ženom koja mi je ogroman oslonac i motivacija, kaže Krunoslav. Renato dodaje: - Najveća podrška

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

u svemu tome je, naravno, najstrpljivija zaručnica! Na pitanje koja pjesma najbolje opisuje bend, Kruno bez razmišljanja navodi stihove Willieja Nelsona: „The life I love is making music with my friends/And I can't wait to get on the road again.“ Jer upravo to, svirati s prijateljima, srž je Veni Vidi Whiskeyja. Glazba nije profesija, nego poziv. Ne ambicija, nego potreba. Ne scena, nego putovanje. A kako bi opisali svoj bend u tri riječi? „Dođoh, vidjeh, whiskey.“ I više vam ne treba.

VIDI WHISKEY

Krunoslav Siladi, Robert Bajkovec, Damir Dolenec, Davor Mustač i Renato Mikulan

Čakovečka špica

Foto: Mario Golenko Piše: Sanja Heric

Zagrljene Sara i Snježana

Lidija i Vesna

Ma�jino sportsko vikend izdanje

Ela, Nikola i Ana u šetnji gradom

Upečatljiva torba s poznatom Mona Lisom

Ljerka u proljetnom ou�itu

18. travnja 2025.

18. travnja 2025.

STANKO PADARIĆ s uskrsnim dekoracijama u svom dvorištu

Zec, kokoši i ovce – unikatne dekoracije oduševile Mortinščane

Piše: Sanja Heric

Samouki slikar Stanko Padarić (68) iz Vrhovljana kod Svetog Martina na Muri u mirovini nema ni trenutka mira. Stalno nešto slika, rezbari ili ukrašava. Tako je i za ove uskrsne blagdane upotpunio svoje veliko dvorište uskrsnim dekoracijama.

Domaće životinje koje se rijetko mogu vidjeti

Već ranijih godina mogli smo vidjeti divovsko jaje oslikano svetomartinskim motivima, različite simpatične zečeve, piliće i rode, a ove godine napravio je poseban kutak u kojem je postavio figurice domaćih životinja, nešto što se danas tek rijetko može vidjeti pojedinačno, a kamoli sve te životinje na jednom mjestu.

- Otprilike prije mjesec dana započeo sam raditi dekoracije. Napravio sam ovog puta dodatno domaće životinje: kokota, kravice, konja,

purana, ovce, kozu, Bambija… nešto što danas djeca još rijetko mogu vidjeti. Dio dekoracija djecu su i odnijela sebi kod kuće, tako da ih je

bilo još i više, prepričava nam Stanko dok nas vodi u razgled svojeg simpatičnog dvorišta. Njegove dekoracije plijene posebnu pažnju svim

prolaznicima, a posebno djeci pa se čak organiziraju skupni razgledi uskrsnih dekoracija tamošnjih vrtićaraca.

CENTAR MOHARIĆ Šenkovec vaš pouzdani partner već 30 godina

- Otprilike prije mjesec dana započeo sam raditi dekoracije. Napravio sam ovog puta dodatno domaće životinje: kokota, kravice, konja, purana, ovce, kozu, Bambija… nešto što danas djeca još rijetko mogu vidjeti, ispričao nam je naš sugovornik Stanko Padarić

Po zanimanju je inače soboslikar koji je izučio u srednjoj školi u Varaždinu, čime je stekao temeljne vještine za razvoj svojeg slikarskog stila. Okušao se do sada u mnogim slikarskim tehnikama – od ulja na staklu, zatim ulja na platnu, akvarela, akrila, fresko slikarstva pa sve do crtanja tušem. U svoj rad uvodi i novu tehniku – slikanje naive na pleksiglasu.

Slikanjem se bavi već više od četiri desetljeća, a sve je počelo na nagovor rođaka 1979. godine, kada je naslikao svoje prvo djelo Japičina hiža. Svoja djela po prvi put je izložio u javnosti 1982. godine na skupnoj izložbi u Lendavi. Od tada je izlagao na više od 200 skupnih i preko dvadeset samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.

Istražuje tehniku

slikanja na staklu

U javnosti je poznat kao predstavnik međimurske

naive. Njegovo slikarstvo odaje počast Muri, goricama, svetomartinskim običajima i rodnom kraju. U slikanju pejzaža naginje impresionizmu, u slikanju �igura priklonjen je načelima Hlebinske slikarske škole. Posljednjoj serijom Stanko se vraća svojim početnim koracima i istražuje tehniku slikanja na staklu, koristeći pleksiglas i akril. Time se ponovno povezuje s hrvatskih naivnim slikarima, koji su znatno utjecali na njegov stil.

Kroz slikarstvo u svojim radovima slavi prirodu i inspirira gledatelje da vrednuju svoje okruženje i povežu se sa svojim korijenima i vrate u neka starinska vremena. Ako želite evocirati ta stara vremena, imat ćete priliku razgledati Padarićeva djela na izložbi pod nazivom „Priroda običaji i tradicija u Lendavi”, koja se otvara 5. svibnja, a traje sve do 31. svibnja.

Prikolice europske kvalitete dostupne u Šenkovcu

Olakšavaju vaš transport te pomažu pri odabiru modela koji vam najviše odgovara

Piše: Snježana Zorković

Kada je riječ o pouzdanim, kvalitetnim i dugotrajnim autoprikolicama, mnogobrojni zadovoljni kupci već više od tri desetljeća preporučuju Centar Moharić iz Šenkovca. Osnovano 1994. godine, ovo poduzeće s domaćom adresom, ali europskim standardima, pro�iliralo se kao generalni uvoznik i predstavnik dvaju prestižnih proizvođača autoprikolica: francusko-poljske marke Neptun i njemačke marke Stema.

Info:

Centar Moharić d.o.o.

T: +385 40 343 560

M: +385 98 631 178

E: info@auto-prikolice.com

centar.moharic@gmail.com www.auto-prikolice.com

Neptun – francuski dizajn, europska kvaliteta

Prikolice robne marke Neptun, koje proizvodi tvrtka Sorelpol Sp. z o.o., članica poznate Trigano Grupe, odlikuju se čvrstoćom, suvremenim dizajnom i funkcionalnim rješenjima. Godišnje se proizvede više od 36.000 prikolica, a njihova pouzdanost i praktičnost čine ih jednim od vodećih izbora na europskom tržištu lakih prikolica. Namijenjene su kako privatnim, tako i profesionalnim korisnicima kojima je važna kvaliteta bez kompromisa.

Stema – njemačka preciznost od 1969. S druge strane, Stema GmbH predstavlja srce njemačke industrijske tradicije, a njihova proizvodnja seže još

u 1969. godinu. Danas ova tvrtka proizvodi čak 48.000 prikolica godišnje, a modeli nose poznatu oznaku "Made in Germany" – sinonim za dugotrajnost, sigurnost i vrhunske performanse. Idealne su za korisnike kojima

je važno da njihova prikolica podnese i najveće izazove. Centar Moharić posluje na adresi Maršala Tita 19a u Šenkovcu, svega kilometar udaljen od središta Čakovca, ali i u neposrednoj blizini Slovenije. U moderno uređenom

prodajnom prostoru površine 1200 m², kupci mogu pronaći širok spektar modela prikolica – od manjih za kućnu upotrebu, do većih i profesionalnih rješenja za obrtnike, poljoprivrednike i tvrtke.

Bilo da trebate privatno ili poslovno, u prodavaonici ćete dobiti i kompletno stručno savjetovanje kako bi kupljena prikolica odgovarala vašim speci�ičnim potrebama. Isto tako možete dogovoriti i nabavu dodatne opreme, a po potrebi će vam ju i dostaviti na željenu adresu.

Za sve prikolice daju dvogodišnje jamstvo proizvođača

Potražite ih svakodnevno, od ponedjeljka do petka u vremenu od 8 do 15 sati, subotom od 8 do 12 ili prema dogovoru. Za sve dodatne informacije i ponude, zainteresirani se mogu obratiti na broj telefona 040 343 550.

Poseban kutak čine domaće životinje

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

restoran & pansion

Varaždinske Toplice

GIMNASTIKA

SVJETSKI GIMNASTIČKI KUP u Osijeku i ove je godine ispunio sva očekivanja

Tijana Korent šesta, Marko Sambolec sedmi u finalu

- Malo nestvarno zvuči kad čujem da mi je ovo 12. finale u Osijeku, ali to pokazuje moju konstantu, rekla je nakon kvalifikacija Tijana Korent

Piše: Luka Pongračić

Foto: Marko Banić/Reroot

Od četvrtka do nedjelje osječka je dvorana Gradski vrt bila domaćin vrhunskog gimnastičkog spektakla – 16. izdanja DOBRO World Cupa. Na prestižno međunarodno natjecanje stiglo je više od 160 gimnastičara iz

36 zemalja, uključujući brojne nositelje olimpijskih, svjetskih i europskih medalja. Međimursku selekciju predvodili su Tijana Korent (na preskoku), Marko Sambolec i Filip Ude (na konju s hvataljkama), istaknuti članovi hrvatske gimnastičke elite, a samo natjecanje ponovno je potvrdilo Osijek i Hrvatsku kao važnu točku na svjetskoj gimnastičkoj karti.

Filip Ude završio 9. u polufinalu

Do samog kraja kvali�ikacija na konju s hvataljkama, sve do posljednja dva natjecatelja iz Armenije, napeto su čekali naši stručnjaci za ovu spravu – Filip Ude i Marko Sambolec, koji su prošle godine u Osijeku osvojili srebro i broncu. Na kraju je Marko uspio izboriti �inale s osvojenih 14.000 bodova, što mu je donijelo osmo mjesto. Filip je ostao prvi ispod crte, kao prva rezerva s ocjenom 13.966. Naposljetku, Ude nije bio nezadovoljan.

- Baš sam sretan što je Marko ušao u �inale. Zaslužio je. Ja sam napravio maksimum koji mogu u ovom trenutku. Nemam nikakvog razloga biti

tužan. Godinu dana nisam nastupao, imao sam zdravstvenih problema, ali uspio sam se oporaviti i doći u Osijek. Ova dva Armenca koja su me pretekla na kraju zajedno nemaju godina koliko imam ja, tri godine im fali, nasmiješen je bio Fićo nakon polu�inala. Sambolec je u �inale ušao kao osmi.

- Za dlaku sam se provukao. Do kraja sam se tresao hoću li ući ili ne. Žao mi je samo što i Filip nije sa mnom u �inalu, ali Armenci su napravili odlične vježbe, zasluženo su ispred nas. Bio bih zadovoljan i da nisam u �inalu, jer napravio sam vježbu super, svoju najbolju u životu, želio sam konačno dobiti tu 14-icu, po nju sam išao ovdje i evo uspio sam prvi put. Jako sam zahvalan na ovome. Prošle godine sam bio na postolju, ali ove je konkurencija puno jača, isticao je član GK-a Marijan Zadravec Macan.

Vječna klasa

Tijane Korent

Tijana Korent je u 16 godina održavanja Svjetskog kupa u Osijeku 11 puta bila u �inalu. Ova godina nije bila iznimka, pa je Korent u �inale ušla sa 6. kvali�ikacijskom ocjenom (13.133), a najbolju je dobila Kineskinja Linmin Yu (14.016). - Malo nestvarno zvuči kad čujem da mi je ovo 12. �inale u Osijeku, ali to pokazuje mogu konstantu i rad i trud koji ulažem svih ovih godina. Zadovoljna sam i ponosna na svoje odrađene skokove i na ulazak u �inale, pogotovo zbog

činjenice što je ovaj Svjetski kup zaista među najjačima ove godine. Prije nekoliko dana vratila sam se s priprema u Americi, ali nisam osjetila nikakve probleme zbog vremenske razlike, rekla je Tijana, puna sreće jer je u �inalu stigla grupa međimurskih navijača te ju bodrila do samog kraja.

Finalni dan popraćen žestokim navijanjem domaćih

Na konju s hvataljkama, prošlogodišnji osvajač bronce Marko Sambolec ovoga puta nije imao svoj dan. Zbog pada na saskoku završio je na sedmom mjestu s ocjenom 12.366. U iznimno jakoj konkurenciji, zlatnu medalju osvojio je svjetski juniorski prvak, Armenac Manukyan, s impresivnih 14.633, ostavivši iza sebe mnoga poznatija imena. Srebro je pripalo Kinezu Tianlongu Gao (14.400), dok je broncu uzeo Kazahstanac Nariman Kurbanov (14.233), nositelj olimpijskog srebra iz Pariza. Sambolec nije skrivao razočaranje nakon nastupa.

- Na žalost zeznuo sam. Nisam napravio saskok ka-

ko sam trebao. Išao sam ga ponavljati i opet nisam uspio. Nisam zadovoljan nastupom, ali bar sam u kvali�ikacijama bio super, po to smo i došli ovdje, dobio sam svoju najveću ocjenu ikada, 14.000 i eto, bar nešto lijepo. Uvijek me muči taj saskok, kod mene je to uvijek 50-50 hoću li ga odraditi. Na žalost danas je bila ova loša polovica. Trema me malo poljuljala i nije bio nedostatak snage na saskoku, zaključio je sjajni Marko. S druge strane,, Tijana Korent zauzela je šesto mjesto s ukupnom ocjenom 13.083 (12.666 i 13.100). Korent je nakon nastupa bila zadovoljna postignutim, ali i svjesna prostora za napredak. - Zadovoljna sam i sretna odrađenim skokovima, iako znam da mogu bolje. Ne mogu se žaliti, biti u 12. �inalu ovdje nešto je na što moram biti ponosna i stvarno zvuči nestvarno. Ponosna sam što sam i danas u ovako jakoj konkurenciji uspjela izboriti �inale i još biti šesta. Pogotovo je uvijek užitak nastupati pred domaćom publikom, dodala je Tijana Korent.

NOGOMET

U16 REPREZENTACIJA

Adriano Debelec dobio poziv izbornika Budimira

Velika nagrada stigla je za mladog međimurskog nogometaša. Adriano Debelec je preko ŠN Međimurec/Sloboda, a kasnije NŠ Međimurje-Čakovec došao do Varaždina gdje je stupio na HNL scenu. Njegove dobre igre primijetio je HNS pa je nakon reprezentativnog kampa, dobio poziv i u U16 reprezentaciju. Debelec će tako nositi dres hrvatske reprezentacije od 23. do 28. travnja u susretima protiv Litve, Izraela i Slovenije.

RUKOMET

- Mislim da je svakom nogometašu, pa tako i meni, velika čast i sreća dobiti poziv i igrati za repku. Poseban je i nezaboravan osjećaj kada odjeneš hrvatski dres kojim predstavljaš svoju državu. Uspomene koje sam stvorio potiču me iz dana u dan da postanem što bolji nogometaš te sam zahvalan svima koji su uz mene na mom nogometnom putu, kazao nam je Adriano. Ove sezone odigrao je 22 utakmice u 1. HNL za kadete. (nl)

8. KOLO Paket24 Premijer lige – Lige za prvaka Rukometaši Nexea uvjerljivi nad Čakovcem

Našičani su bili nadmoćni te lako svladali Leteće medvjede 42:27, brzo zaboravivši ispadanje u Kupu. Tom pobjedom Našičani i dalje ostaju najbliža pratnja Zagrebu i s njima će odlučivati o naslovu prvaka. Čakovcu pak do kraja prvenstva predstoje dvije teške utakmice. Naši su inače Nexeu došli bez dva jaka i važna aduta – Brune Levaka i Kaje Cikatića. Prvi je ozlijeđen, a drugi ima plavi karton iz prošlog kola i trenutačno je suspendiran dok čeka odluku disciplinskih organa HRS-a. Čakovčani su se dobro držali do 12. minute, kada su vodili, no tada kreće serija Nexea, predvođena Galom

ODBOJKA

Margučem s tri uzastopna gola, i domaćin preuzima vodstvo. Do kraja poluvremena gosti posustaju i na odmor odlaze s pet golova zaostatka (21:16). U nastavku Nexe u samo osam minuta zabija osam pogodaka, prima dva i praktički rješava pitanje pobjednika. Kod gostiju 10 pogodaka Tina Bakovića, najboljeg strijelca lige, koji je očito imao sve ovlasti jer mu je za to trebao 21 udarac. Čakovec je trenutno na 4. mjestu s 5 bodova, a do kraja prvenstva imaju se odigrati još dva kola. Ovaj vikend je pauza, a nakon toga u Čakovec dolazi višestruki prvak RK Zagreb i na kraju Sesvete u gostima. (md)

MALA ODBOJKA U13

Mladi Centrometala idu na državnu završnicu

U nedjelju je u Velikoj Gorici odigran završni turnir regionalnog natjecanja u maloj odbojci U-13. Mladi odbojkaši Centrometala su na prvom turniru ostvarili dvije pobjede i poraz. Ovog puta su poraženi od Daruvara i Čazme, ali su u odlučujućem susretu svladali domaću Goricu i osvojili treće mjesto u regiji. To ujedno znači da su se plasirali na državno prvenstvo koje će se od 25. do 27. travnja održati u Zadru. (nl)

Marko Sambolec nije bio najzadovoljniji ishodom

Filip

Ude put u Osijeku završio je u kvalifikacijama

Tijana Korent dokazuje da je još uvijek u gimnas�čkom vrhu

ODIGRANO JE vrlo bitno 23. kolo u 3. NL Sjever

U derbiju prvenstva Varteks srušio Polet

Pobjedu je zapečatio Kanceljak u 58. minuti te je time donio svojoj momčadi velika tri boda i odvajanje na vrhu tablice

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: NK Varteks

U derbiju dvaju prvoplasiranih klubova, Varteks je pobijedio Polet i tako povećao prednost na velikih pet bodova, što je značajna prednost pred samu završnicu sezone. Pitomača je upisala neugodan poraz u Đurđevcu, čime je ostala na istom broju bodova kao i Polet, a to je iskoristila Bilogora, koja je minimalnom pobjedom nad Domašincom skočila na drugu poziciju, zaostajući samo dva boda za vodećim Varaždinom. Uzbudljivo je bilo i na dnu ljestvice, gdje je Virovitica ostvarila veliku pobjedu u Murskom Središću protiv Rudara i povećala prednost nad Slatinom, koja je bodom ostala na samo jednoj utakmici razlike od Virovitice. I ovo kao i prošlo, bilo je neuspješno za međimurske klubove, od šest naših predstavnika pet ih je poraženo, a samo je Nedelišće izvuklo bod i to srećom.

Varteks se pobjedom učvrstio na prvom mjestu

U derbiju prvenstva u Varaždinu, u susretu prvog Varteksa i drugog Poleta pobjeda je otišla na stranu domaćina. U derbiju koji je pratilo preko 600 gledatelja na stadionu Slobode u prvom dijelu nije bilo golova. Zgoditak odluke pao je u nastavku kada Kanceljak u 58. minuti pogađa za 1:0 i donosi svojoj momčadi velika tri boda. Ovom pobjedom Varteks se odvojio na prvom mjestu s 50 bodova, dok treći Polet ima 45 bodova. Od prve minute Varteks je krenuo vrlo angažirano, agresivno, od prve do zadnje minute, bodren odličnom podrškom s tribina. Navijači su ponovno bili na visokoj razini, a igrači su to pratili na terenu požrtvovnom igrom i odličnim tempom. Tako je nakon šest i pol godina, pobijeđen Polet. - Dvije kvalitetne ekipe koje su pružile interesantnu

Rezultati 23. kola:

Nedelišće – Sla�na 0:0

Bilogora 91 – Dinamo (D) 1:0

Garić – Graničar (K) 1:0

Varteks – Polet 1:0

Graničar (Đ) – Pitomača 3:1

Podravina – Međimurje 2:0

Rudar – Virovi�ca 1:2

Dinamo (P) – Koprivnica 3:0

utakmicu u kojoj je Varteks bio s više prilika i više energije. Uz podršku navijača, rezultat je realan, bez obzira i na pokoju priliku Poleta. Utakmicu je odlučila lucidnost Kanceljaka, pa je i on moj prijedlog za igrača utakmice, zadovoljan nakon derbija bio je Dražen Besek trener Varteksa. - Prije svega, čestitam Varteksu na pobjedi. Utakmica odigrana u lijepom ambijentu, šteta jedino što loš teren nije dozvolio kvalitetniji nogomet. Ovako se utakmica svela na borbu, skokove, duele uz više-manje preskakanje igre. Varteks je u takvom raspletu događanja bio agresivniji tijekom prvog poluvremena, imao vratnicu nakon udarca izvana, dok su naše najbolje situacije završile u bloku i sjajnom obranom domaćeg vratara. Ostaje nam sedam kola u kojima moramo pokušati napraviti sve što je u našoj moći da do kraja ostanemo u borbi za najviša mjesta. Čestitam domaćinima na pobjedi, zahvaljujem im na gostoprimstvu i želim sreće u nastavku prvenstva, kao i u nastojanjima i željama da ostvare plasman u viši rang natjecanja, objektivan je bio trener Poleta Zoran Šardi

Rudar porazom neugodno iznenadio svoje navijače

Najveće iznenađenje, i to neugodno, priredio je Rudar koji je na svojoj “Šuderki” poražen od pretposljednje Virovitice 1:2. Nastavlja se tužno Rudarovo proljeće, na svom terenu od 4 odigrane utakmice doživio je tri poraza

24. kola: subota 19. travnja u 17

i jedan neriješeni rezultat. Gosti su iznenadili već u samom uvodu susreta i brzo poveli 0:2 golovima Augusta u 12. i Dijanešića u 18. minuti i tim rezultatom se odlazi na odmor. U nastavku ponajbolji igrač Rudara Roginić smanjuje u 54. minuti na 1:2. Do kraja igre pritisak domaćih, ali bez učinka i vrijedni bodovi odlaze u Viroviticu. Rudar se nakon ovog poraza spustio za jedno mjesto na prvenstvenoj ljestvici, pa je sad šesti a ispred njega je ekipa Podravine iz Ludbrega. U sljedećem 24. kolu Rudar gostuje kod Koprivnice. - Loše smo otvorili jučerašnju utakmicu, ušli smo nervozno i to nas je koštalo dva brza pogotka u ranoj fazi susreta. Bili smo previše pasivni i radili puno pogrešaka, kako u obrani, tako i u napadu, što je gostima omogućilo da stvore još nekoliko opasnih situacija u prvom dijelu, no srećom, obrana i golman su spriječili primanje i trećeg pogotka. Zadnjih petnaestak minuta prvog poluvremena konačno smo proigrali i stvorili nekoliko dobrih prilika, no nismo uspjeli smanjiti zaostatak. Do kraja utakmice pokušavali smo doći do izjednačenja, ali se gostujuća momčad povukla i otežala nam stvaranje prilika. Imali smo nekoliko dobrih ubačaja, no nismo uspjeli reagirati na pravi način. Nažalost, ovim porazom nastavljamo negativan niz na domaćem terenu, gdje smo u posljednje četiri utakmice osvojili samo jedan bod. Pred nama su sada dvije izuzetno važne gostujuće utakmice u koje moramo ući s puno više energije i odlučnosti kako bismo pokušali osvojiti maksimalan broj bodova, rekao je domaći trener Leonardo Novak.

Nedelišće s igračem manje do boda Nedelišće je kao domaćin, u Čakovcu gdje igra domaće utakmice, ugostilo posljednju Slatinu koja je dominirala cijelim tijekom utakmice. Gosti su imali nekoliko šansi koje nisu realizirali pa je na kraju završilo s nepopularnih 0:0. Na vratima Nedelišća briljirao je vratar Domagoj Kanižaj koji je otklonio sve opasnosti i najzaslužniji je za ovaj remi. Od 80. minute Nedelišće je bilo s igračem manje na terenu nakon što je zbog drugog žutog kartona isključen Fran Vibovec. Slijedi lokalni derbi protiv Dinama u Domašincu. - Nama je trenutačno, u ovoj situaciji i s problemima s igračkim kadrom, svaki bod uspjeh i svatko tko realno gleda na nogomet zna o čemu govorim. Gosti su danas bili bliže pobjedi, imali su nekoliko opasnih udaraca i stativu na samom kraju utakmice. Prati nas nesreća, jer smo zbog bizarne ozljede tijekom prvog poluvremena ostali bez još jednog igrača, a pred sam kraj utakmice dobili smo i crveni karton. Ipak, uspjeli smo sačuvati ovaj bod. Nažalost, trenutačno je teško očekivati da budemo ofenzivno na nekoj višoj razini, ali dečki daju sve od sebe u fazi obrane, a nedostatak iskustva i kvalitete nadoknađuju disciplinom i požrtvovnošću i zato im svi zajedno trebamo dati još veću podršku te im čestitam na tome. Gostima također želim puno sreće u borbi za ostanak, a mi ćemo se, unatoč istim problemima oko sastava, pripremati za sljedeću utakmicu u Domašincu, kazao je trener Nedelišća Ivan Habuš.

Dinamo(D) minimalno poražen od Bilogore 91 Minimalni poraz 1:0 doživio je domašinečki Dinamo u Grubišnom Polju od Bilogore. Jedini pogodak djelo je Morena iz 25. minuti. Treba spomenuti da domaći nisu iskoristili kazneni udarac u 41. minuti. Međutim Dinamovce najviše peče izgubljena kup utakmica protiv BSK-a u kojoj su Beličanci prošli dalje nakon lutrije penala. Tu se, vjerojatno, mogu tražiti i razlozi najavljenog rastanka s trenerom Daliborom Gorupićem na kraju sezone. Suradnja je trajala punih 5 godina, što je za naše prilike iznimno rijetko, ali vjerojatno je mladom i uspješnom treneru potreban novi izazov i rad u sredini koja ima još više ciljeve. S druge strane to se rijetko dešava i u klubovima višeg ranga da trener podnese ostavku i odradi posao do kraja sezone. Tako klub ima vremena da na miru odabere novog stratega na klupi. - Čestitam domaćinu na pobjedi. Iskoristili su našu individualnu pogrešku. Mislim da smo mi danas odigrali jednu jako dobru utakmicu, u najmanju ruku smo zaslužili bod. Malo sam se pribojavao današnje utakmice, u srijedu smo se �izički i psihički potrošili i ispraznili, tada je najteže igrati. Nastavit ćemo raditi, u preostalih sedam kola želimo osvojiti što više bodova i zaključiti ovu sezonu i jednu lijepu priču, rekao je trener Dinama Dalibor Gorupić.

Graničar(K) pokleknuo u Garešnici

Istim rezultatom 1:0 kao i Domašinčani poražen je i kotoripski Graničar koji je gostovao

u Garešnici. Gol odluke za Garić je postigao Sabljić u 67. minuti. U Kotoribi se, vjerojatno, još uvijek slavi plasman u polu�inale kupa, iako će se protiv Međimurca itekako morati pomučiti za prolaz u završnicu tog natjecanja. Graničar iz Kotoribe odradio je dobru jesen, pa ih osam osvojenih bodova u nastavku prvenstva drži čvrsto u sredini tablice.

- Što reći o utakmici u kojoj protivnik ne uputi udarac u okvir gola, a izgubiš 1:0? U prvih 20 minuta tri puta smo išli sami na golmana i nismo postigli pogodak. Treba istaknuti da je teren Garića loš i nekvalitetan, na tri četvrtine terena uopće nema trave. Tamo gdje je ima, nije pokošena. Ne znam kome je u interesu da se Treća NL, četvrti rang hrvatskog nogometa, igra na ovakvim terenima, ali ovo je jednostavno nedopustivo. Ne želim se vaditi na uvjete, ali stvarno je tragedija za nogomet igrati u ovakvim okolnostima. Mi se okrećemo Bilogori, koja je druga na tablici s razlogom. Morat ćemo se dobro pripremiti i popraviti realizaciju, kazao je trener Graničara Valentin Knap

Još jedan poraz

Međimurja, šesti uzastopni

Međimurje je već osam(?) kola bez postignutog gola. Ovaj puta su pokleknuli u Ludbregu od Podravine 2:0 golovima iz prvog dijela. Oba gola postigao je Mario Sačer, prvi u 29. i drugi u 39. minuti. Situacija u klubu nije dobra već duže vrijeme, igrački kadar je očito nekonkurentan za ovu ligu, a na klupi je već treći trener ove sezone. Osim toga njihovi konkurenti za ostanak u ligi Slatina i Virovitica igrački i rezultatski se dižu. Međimurje u ovom trenutku bježi Virovitici 8 bodova, no ako se neće skupljati bodovi prednost će se brzo istopiti. Za ostanak u ligi Međimurju bi u ovom trenutku trebalo barem 6 bodova, a prva prilika je ove subote kada su domaćin Graničaru iz Đurđevca. Nadamo se da bivši prvoligaš neće pasti na najniže grane od svog osnutka.

Raspored

Varteks drži prvo mjesto s 50 bodova

NOGOMET

1. HNL ZA ŽENE – Liga za prvakinje nastavlja biti vrijedno iskustvo za ŽNK Međimurje

Agram utrpao sedam komada u Čakovcu

- Porazi su dio sporta i najbolja lekcija. Glave gore, djevojke!, poručuju iz čakovečkog prvoligaša, koji danas ide na noge Hajduku

Piše: Miljenko Dovečer Foto: ŽNK Međimurje

U 1. HNL za žene vodeći zagrebački Agram protutnjao je Čakovcem i našim curama uvalio sedam golova. Dominantna ekipa koja će vjerojatno postati novi prvak već u prvom poluvremenu je riješila utakmicu postigavši tri pogotka. U nastavku rutiniranom igrom još četiri gola u mreži Međimurja.

MEĐIMURJE ČAKOVEC

– AGRAM 0:7 (0:3)

Strijelci: 0:1 Đoković (5), 0:2 Dujmović (18), 0:3 Lojna (44), 0:4 Dujmović (62), 0:5 Đoković (65), 0:6 Mazaly (74), 0:7 Mihić (89).

MEĐIMURJE ČAKOVEC: Vidrih (70. Bartolić), Fujio, Cutler (82. Fot), Korimova (19. Cirkvenčić), Damjanović, Hamamoto, Čurin, Škrlec, Kršljin (46. Katalenić), Varga, Tkalčec (30. Despot).Trener: Ivan Dizdar.

AGRAM: Sabo, Popović (79. Barunović), Joščak (73. Mihić), Nevrkla, Đoković, Dujmović, Bičanić (73. Andrić), Jakobašić (66. Mazaly), Lubina, Bulut, Lojna (66. Kolčić). Trener: Ivica Miković.

RUKOMET

- Daleko od rezultata kojem smo se nadali, ali jednostavno nije bio naš dan, a Zagrepčanke su odigrale zaista dobru utakmicu. U prvom dijelu primili smo tri pogotka, sva tri iz prekida, i tako na odmor otišli s tri gola zaostatka. Imali smo nekoliko izglednih prilika, no isto tako i Agram. U nastavku su naše djevojke preuzele inicijativu, bile bolje u prvih dvadesetak minuta drugog poluvremena i tražile put do smanjenja vodstva, no lopta jednostavno nije htjela u mrežu. Nakon tog razdoblja gošće postižu četvrti pogodak, a potom mirno privode utakmicu kraju, postigavši još tri gola za visoku i potpuno zasluženu pobjedu. Čestitamo Agramu na pobjedi, a mi se okrećemo pripremama za sljedeću utakmicu. Porazi su sastavni dio sporta i najbolja lekcija. Glave gore, djevojke!, poručuju iz čakovečkog prvoligaša. Slijede tri uzastopna gostovanja, a prvo je na rasporedu već danas kada u Splitu igraju s Hajdukom u 14:00 sati.

ŽNK Međimurje nije imao svoj dan

Međunarodna trenerska konferencija u Međimurju

U organizaciji Ženskog nogometnog kluba Međimurje-Čakovec, 12. i 13. travnja 2025. godine, na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu uspješno je održana međunarodna stručna konferencija za trenere u sklopu EU ERASMUS+ projekta „Soft Skills – ensuring professional performance of coaches“. Tijekom dvodnevnog programa, treneri iz Hrvatske, Mađarske i Rumunjske imali su priliku slušati vrhunske predavače iz područja sportske psihologije, komunikacije i sportske medicine. Fokus konferencije bio je na razvoju tzv. “mekih vještina” koje su ključne za profesionalni i osobni napredak trenera u svim sportovima. (md)

1. HRL ZA ŽENE nastavljena je nakon reprezentativne pauze, a Zrinskice će ipak tražiti bodove u narednim utakmicama

Lokomotiva nemilosrdna s 21 golom razlike

Jedino se Paula Posavec donekle nosila s gošćama postignuvši 9

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: ŽRK Zrinski

U dvorani Graditeljske

škole u Čakovcu u 22. kolu

1. HRL za žene odigranoj ove srijede, tek u nastavku Lokomotiva je slomila Zrinskice i pobijedila s visokih 22:43. U prvom poluvremenu domaće rukometašice dobro su parirale favoritkinjama iz Zagreba. Do 10. minute čak su imale vodstvo od gola do dva razlike. Do odlaska na odmor Lokomotiva diže gas i na poluvremenu je ima +4 (14:18). U nastavku totalni pad čakovečke ekipe, Zagrepčanke iz minute u minutu povećavaju vodstvo. Budući da su Lokosice drugi dio započele s tri pogotka u nizu, praktički su već nakon četvrte minute riješile pitanje pobjednika, ako je netko uopće dvojio oko toga.

Izvanredno šesto mjesto za mlade

Zrinskice na prvenstvu države

U Poreču je proteklog vikenda održana završnica Prve hrvatske rukometne lige U17 za djevojke, na kojoj je nastupilo 16 najboljih ekipa, među njima i ŽRK Zrinski iz Čakovca kao prvak Regije sjever. Pod vodstvom trenera Dubravka Hozjaka, mlade Čakovčanke osvojile su šesto mjesto u Hrvatskoj, što je izvrstan uspjeh unatoč ozljedama ključnih igračica. U dramatičnoj borbi za peto mjesto, Zrinskice su vodile 13:10 minutu i pol prije kraja, no utakmica je završila izjednačeno i odlučena je

sedmercima. Unatoč borbenosti, nesporazumima s pravilima i poništenom prvim penalom, Zrinski je na kraju zauzeo šesto mjesto. Za Zrinski U17 pod vodstvom trenera Dubravka Hozjaka su nastupale: Kristina Goričanec, Ela Blagus (1), Viktorija Novak (11), Tare Marciuš (4), Simona Rubin (4), Rahela Varga (33), Mia Ciglar, Michelle Požgaj, Hana Vidović (34), Anja Milivojević (6), Ivona Košir (1), Tijana Čavlek (33), Ena Novak, Dora Sermek i Nika Marciuš (1). (md)

Gostovanje u Osijeku narednog vikenda

Tako susret završava pobjedom Lokomotive od čak 21 gola razlike (22:43). Jedino se Paula Posavec donekle nosila s gošćama postignuvši 9 pogodaka, isto koliko je dala i najbolja u

Zrinski: Potočnjak (3+1), Makarova (5+0), P. Posavec 9(2), Gudelj, Javorić 4, Janković, Varga, Zrnić 2, Ivančić 1, Vidović 1, Rumek, Milivojević 1, Ljubić, Franušić 4, Robida. Trener: Neven Hrupec

u Osijeku. Samo da spomenemo da je hrvatska reprezentacija nakon pobje-

de 27:26 u Koprivnici poražena u Španjolskoj 23:17 i tako će nažalost

pogodaka, isto koliko je dala i najbolja u redovima Lokomotive Ana Malec

redovima Lokomotive Ana Malec. Ovo kolo odigrano je ranije zbog Uskršnjih praznika, a sljedeće se igra na-

redni vikend, kada Zrinskice gostuju

propustiti to natjecanje.

Zrinskice su se teško nosile sa Zagrepčankama

NOGOMET NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Draškovec slavio u susjedskom derbiju

Bez pobjednika u Palovcu, Polet tricom otpratio Savsku Ves, trica Slobode u mreži Mladosti, Graničar bolji od Budućnosti, osmica Otoka

Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj Premier ligi, Draškovcu susjedski derbi. Stanko Štefok zabija za Kraljevčan 38 u 19. minuti. Za domaćine izjednačuje Renato Dos Santos u 38. minuti. Pobjedu Draškovčanima donosi Lucian Škoda u 50. minuti. Domaćinu je u 68. minuti isključen David Premec, zbog dvije opomene. Još jedan susjedski derbi u ovome kolu odigran je u Palovcu, gdje nije bilo pobjednika. Gosti su prvi poveli zgoditkom Roberta Skolibera u 21. minuti. Palovčanima je u 37. minuti isključen Krunoslav Gajnik zbog dvije opomene. Unatoč igraču manje na terenu za igru domaćini dolaze do boda zgoditkom „jokera” s klupe Antonija Dodleka u 88. minuti. Podturen bolji od Sloge. Nakon prvog dijela vodstvo domaćina zgoditkom Mihovila Balenovića. Početkom drugog dijela za Štrigovčane izjednačuje „joker” s klupe David Šoštarić. Za Podturen je u 77. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac. Siguran realizator bio je Igor Šegović. Četiri minute kasnije pobjedu „krvavih” potvrđuje Filip Bogdan. U posljednjoj minuti utakmice opravdano je dosuđen kazneni udarac za Slogu, koji ne uspijeva realizirati Goran Spasić, čiji udarac promašuje cijeli okvir domaćih vratiju. Bez zgoditaka u derbiju začelja. Igrači Bratstva i Dubravčana nisu pronašli put do protivničke mreže te je susret završen sa početnih 0-0. U Maloj Subotici Venera PMP slavila je protiv Spartaka rezultatom 3:2. Domaćin je poveo u 11. minuti golom Slavena Šokčevića, a gosti iz Donje Dubrave izjednačili su preko Jana Šimunića. U nastavku Šenji i Bečeheli donose prednost gostima, dok Šegović ublažava poraz domaćih. Gosti su susret završili s igračem manje nakon isključenja Vladimira Meseca u 41. minuti. U Gornjem Mihaljevcu domaća Mladost Komet svladala je Jedinstvo 2:1. Perišić je doveo domaće u vodstvo, Bubek poravnao odmah na početku nastavka, a pobjedu je donio Kolarić sjajnim pogotkom u 68. minuti. Općinski derbi pripao je Međimurcu koji je

slavio protiv Centrometala 4:2. Kršlak je doveo goste u vodstvo, a De Amorim i Mraz preokrenuli su rezultat za Međimurec. De Amorim je zabio i drugi gol, a pobjedu je potvrdio Meglić u sudačkoj nadoknadi.

Rezultati: Draškovec – Kraljevčan 38 2-1 (Dos Santos, Škoda ; Štefok), Dinamo (P) – BSK 1-1 (A.Dodlek ; Skoliber), Podturen – Sloga (Š) 3-1 (Balenović, Šegović, Bogdan ; Šoštarić), Bratstvo (J) – Dubravčan 0-0, Spartak – Venera PMP 2-3 (Šokčević, S.Šegović ; Šimunić, Šenji, Bečeheli), Jedinstvo (GM) – Mladost Komet 2-1 (Bubek, Kolarić ; Perišić), Međimurec – Centrometal 3-2 (2x De Amorim, Mraz ; Kršlak, Meglić).

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Podturen – Draškovec, Centrometal – Jedinstvo (GM) u 15 sati, Mladost Komet – Spartak, Venera PMP – Bratstvo (J) Nedjelja: Sloga (Š) – Međimurec, Dubravčan – Dinamo (P), BSK – Kraljevčan 38. Utakmice se igraju s početkom u 16:30 sati.

I. MEĐIMURSKA LIGA

U I. međimurskoj ligi, derbi kola Poletu. Pribislavčani dolaze u vodstvo zgoditkom Dominika Gašparića u 25. minuti. U prvom dijelu spomenimo još izglednu priliku za domaćine, kada Dominik Kamenić pogađa gredu gostujućih vratiju. Bratstvu je u 48. minuti isključen Dalibor Frančić, nakon pretrpljenog prekršaja od strane domaćeg igrača Vedrana Vrbanića koji je bio opomenut zbog preoštre igre udara domaćeg igrača Dominika Kamenića laktom u tijelo. Vodstvo Poleta povisuje Nikola Munđar u 64. minuti. Svojim drugim zgoditkom na susretu, Gašparić u 71. minuti postavlja konačan rezultat. Preokret Pušćina u sudačkoj nadoknadi vremena. U 22. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za Zasadbreg 77. Siguran realizator bio je Bruno Šimunković. Za domaćine izjednačuje Robert Malnar u 63. minuti. Pobjedu Pušćinama donosi Renato Punčec u petoj minuti sudačke nadoknade. Trice Sloge u Hodošanu. Mrežu

domaćina redom su pogađali Krešimir Jelić, Leonard Vuk i Filip Filipović. Mladosti derbi začelja. Posljednjeplasirana momčad iz Svete Marije dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Marka Zeljka u 30. minuti. Za Plave u 42. minuti dosuđen kazneni udarac, kojeg ne uspijeva realizirati Yuya Morii, odnosno njegov udarac brani gostujući vratar Nikola Paradžik. Za Svetomarčane je u 57. minuti, opravdano dosuđen kazneni udarac. Siguran s 11 metara bio je Zeljko. Poraz Pekleničana ublažio je Robert Jezernik u 65. minuti. U vrlo nervoznom susretu u Cirkovljanu (pet žutih kartona na obje strane), Naprijed je bio bolji u prvom dijelu, ali nije iskoristio veliku priliku. Kazna stiže u 74. minuti preko gostujućeg džokera Benjamina Horvata. Bod domaćima donosi Petar Horvat u 86. minuti – 1:1. Sokol je do boda kod Trnave stigao u sudačkoj nadoknadi. Trnava je vodila 2:0 pogocima Špoljara i Bistrovića, a gosti su se vraćali preko Habeka, Mesarića i konačno Škvorca za konačnih 3:3.U Orehovici bez pogodaka – Strahoninec i Croatia podijelili bodove odigravši 0:0.

Rezultati: Polet (P) – Bratstvo (SV) 3-0 (2x Gašparić, Munđar), Pušćine – Zasadbreg 77 2-1 (Malnar, Re.Punčec ; Šimunković), Hodošan – Sloga (Č) 0-3 (Jelić, Vuk, Filipović), Plavi – Mladost (SM) 1-2 (Jezernik ; 2x Zeljko), Naprijed – Omladinac (NSR) 1-1 (P. Horvat ; B.Horvat), Trnava –Sokol 3-3 (2x Bistrović, Špoljar ; Habek, Mesarić, Škvorc), Strahoninec – Croatia 0-0

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Croatia – Plavi, Sloga (Č) – Pušćine, Bratstvo (SV) – Trnava u 15,30 sati, Strahoninec –Naprijed. Nedjelja: Mladost (SM) – Hodošan, Zasadbreg 77 – Polet (P), Sokol – Omladinac (NSR). Utakmice se igraju s početkom u 16:30 sati.

II. MEĐIMURSKA LIGA

U II. međimurskoj ligi, trica Slobode. Mrežu Mladosti iz Dekanovca, redom su pogađali Marko Ilievski, Leonardo Krampek i Niko Jalušić. Mura slavila u Trnovcu. Gostujuća momčad dolazi u vodstvo zgoditkom Nikole Šoltića u 49. minuti. Za domaćine izjednačuje Danijel Košak u 57. minuti. Mura ponovno vodi u 67. minuti, strijelac Marko Šoltić. U 87. minuti, svojim

drugim zgoditkom na susretu Nikola Šoltić potvrđuje pobjedu svoje momčadi. Preokret Vidovčana. Jadran dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Mateusa Christova u 7. minuti. Samo tri minute kasnije za domaćine izjednačuje Matija Herman. Za potpuni preokret Vidovčana pobrinuo se Patrik Strbad u 28. minuti. Sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta riješio je Sebastian Legin u 52. minuti. Petarda Borca PMP. Tri puta je mrežu Pobjede pogađao Jan Jančec, dok su još po zgoditak postigli Ivan Drk i Josip Fažon. Drava slavila u Malom Mihaljevcu. U 58. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za gostujuću momčad. Siguran sa bijele točke bio je kapetan Marko Zavrtnik. Isti igrač pet minuta kasnije povisuje vodstvo svoje momčadi. Počasni zgoditak za domaćine postigao je Yuri Ramos u 73. minuti. Ivanovčanima derbi začelja. Pobjednički zgoditak Mladosti djelo je Marka Dokleje u 10. minuti. Hajduku je u 56. minuti isključen kapetan Davor Buhanec, zbog pregrubog prekršaja. Istim rezultatom ČSK je bio bolji od Budućnosti. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se već u 4. minuti. Tada zgoditak vrijedan tri boda postiže Thiago Pereira Lopes. Rezultati: Sloboda (S)- Mladost (D) 3-0 (Ilievski, Krampek, Jalušić), Trnovec – Mura 1-3 (Košak ; 2x N.Šoltić, M.Šoltić), Borac PMP – Pobjeda 5-0 (3x Jančec, Drk, Fažon), Mali Mihaljevec –Drava (K) 1-2 (Yuri ; 2x Zavrtnik), Mladost (I) – Hajduk (B) 1-0 (Dokleja), ČSK – Budućnost (M) 1-0 (Pereira), Vidovčan – Jadran 3-1 (Herman, Strbad, S.Legin ; Christovo)

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Trnovec – Borac PMP, Mura – Vidovčan, Hajduk (B) – Mali Mihaljevec, Drava (K) – Pobjeda. Nedjelja: Jadran – Sloboda (S), Mladost (D) – ČSK, Budućnost (M) – Mladost (I). Utakmice se igraju s početkom u 16:30 sati.

III MEĐIMURSKA

LIGA - A

U III. međimurskoj ligi skupina A, Graničar bolji od Budućnosti. Novakovčani su poveli u 35. minuti zgoditkom Josipa Barbarića. Vodstvo domaćina povisuje Jožek Blagus tri minute kasnije. Poraz gostiju ublažio je kapetan Gianluca Halić u 61. minuti. Omladincu derbi kola. Nakon 36 minuta

igre vodstvo Jedinstva 2-0 zgodicima Petra Krizmana i Josipa Bajkovca. U pretposljednjoj minuti prvog dijela susreta za domaćine zabija Sandi Magdalenić. Početkom drugog dijela za 2-2 zgoditak postiže Marko Jakšić. Pobjedu Omladincu donosi Nikola Talan u 61. minuti. Gostima je u 70. minuti isključen Luka Kregar zbog pregrubog starta. Bez zgoditaka u Gardinovcu. Tijekom 90 minuta igre u susretu između Radničkog i Borca nije bilo zgoditaka te je završilo sa nepopularnih 0-0. Osmica Otoka u Oporovcu. Čak pet puta u listu strijelaca za goste upisao se Filip Reif. Dvostruki strijelac bio je David Mihoci, dok je jedan zgoditak postigao Patrik Tkalec. Počasni zgoditak za Galeb postigao je David Granatir.

Rezultati: Graničar (N) –Budućnost (P) 2-1 (J.Barbarić, Blagus ; Halić), Omladinac (DS) – Jedinstvo (NSnD) 3-2 (Magdalenić, Jakšić, Talan ; Krizman, Bajkovec), Radnički – Borac (DH) 0-0, Galeb –Otok 1-8 (Granatir ; 5x Reif, 2x Mihoci, Tkalec)

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Otok – Radnički. Nedjelja: Jedinstvo (NSnD) –Graničar (N), Budućnost (P) – Galeb, Borac (DH) – Omladinac (DS). Utakmice se igraju s početkom u 16:30 sati.

III. MEĐIMURSKA

LIGA - B

U III. međimurskoj ligi skupina B, Sloboda je s devet komada u mreži ispratila kući Parag. Trostruki strijelci za Mihovljančane bili su kapetan Krešo Kovač i Igor Mihalic, dok su po jednom gostujuću mrežu pogađali David Posavec, Marcel Vindiš i Dario Kukovec. Hajduk bolji od Šenkovca. Štrukovčani dolaze u vodstvo zgoditkom Karla Šardija u 60. minuti. Svojim drugim zgoditkom na susretu domaći napadač potvrđuje pobjedu svoje momčadi u pretposljednjoj minuti. Bratstvo slavilo u Donjem Koncovčaku. U 80. minuti, domaćini ne uspijevaju realizirati opravdano dosuđeni kazneni udarac. Taj promašaj kažnjavaju gosti zgoditkom Bojana Novaka za tri boda u 85. minuti. Dubrava uvjerljiva u lokalnom derbiju. Hat-trick je za Sivičane upisao Neven Vidaček, dok su po jednom mrežu Napretka pogađali Mario Hajdarović, Dino Vabec i Mihael Telebuh.

Rezultati: Sloboda (M) –Parag 9-0 (3x Kovač, 3x Mihalic, Posavec, Vindiš, Kukovec), Hajduk (Š) – Šenkovec 2-0 (2x Šardi), Donji Koncovčak – Bratstvo (P) 0-1 (B.Novak), Dubrava – Napredak 6-0 (3x Vidaček, Hajdarović, Vabec, Telebuh) Omladinac (M) je bio slobodan. U sljedećem kolu sastaju se: Parag – Bratstvo (P) u Žiškovcu, Šenkovec – Donji Koncovčak, Napredak – Omladinac (M), Sloboda (M) – Dubrava. Hajduk (Š) je slobodan. Utakmice se igraju u subotu s početkom u 16:30 sati.

DRŽAVNI TURNIR u Kutini I Rijeci

Mladi Željezničari još jednom odlični

Nakon tri regionalna turnira preko kojih su se plasirali na državni turnir koji se održava u Kutini i Rijeci. Svoj prvi nastup u Kutini odigrala su šestorica mladića iz Željezničara. U svim kategorijama očekivanja su bila velika s obzirom na trenutačnu formu, a dečki ni ovaj put nisu razočarali.

Vjeko Vrček na čunj do prvog mjesta

Prvi su na staze izašli oni najmlađi (U11). Jakov Šardi (423) nakon odlične prve polovice, malo popušta u drugih 40 hica, te zauzima trenutačno 11. mjesto. Roko Juričan (428) malo lošije ulazi u igru što ga je koštalo za nešto više od trenutačno 8.

USKRSNI TURNIR na SRC-u Mladost

mjesta. Zalan Hegedus (456) da se malo manje ljuti vjerojatno bi imao i koji čunj više, međutim ujednačenom igrom dolazi do 4. mjesta (samo 4 čunja do 3. mjesta). Najviše se očekivalo od prvaka Hrvatske u starijoj kategoriji (U13) Vjeke Vrčeka (476) koji i ovog puta kugla vrlo dobro te zauzima 2. mjesto, te je tek jedan čunj do

prvoplasiranog Ivana Ruppe (477) iz Skrada. Jakov Kolenko prvi, Borna Murić treći U kategoriji U13 imali smo vice prvaka Hrvatske Jakova Kolenka (520) koji je ovaj put odigrao malo slabije nego u svojim prethodnim nastupima, no i dalje dovoljno dobro za trenutačno prvo mjesto.

I na kraju u najstarijoj kategoriji (U15) imali smo reprezentativnog kandidata Bornu Murića (556) koji zauzima trenutačno treće mjesto, a za još kvalitetniji rezultat i približavanje reprezentaciji ipak treba malo smanjiti „ribice” (8). Drugi nastup i borbu za odličja naši dečki imaju prvog vikenda u petom mjesecu na kuglani Mlaka u Rijeci. (nt)

Šenkovčani oborili 326 čunjeva

Na kuglani SRC-a Mladost održan je sad već tradicionalni Uskrsni kuglački turnir koji organizira KK Željezničar. Igralo se „narodnim načinom” po 5 igrača u ekipi, a nastupilo je čak 11 ekipa. Bilo je tu šarolikih ekipa sastavljenih od aktivnih igrača, rekreativnih ekipa, ekipa sastavljenih od obitelji igrača, te čak jedna međunarodna sastavljena od Slovenca, Mađara, Rusa, Hrvata i Međimurca.

Isti scenarij kao i za Božić

Na prepunoj kuglani u odličnoj prijateljsko natjecateljskoj atmosferi rezultati nisu bili na prvom mjestu, no spomenimo one najbolje. Prvo mjesto osvojila je kao i na Božićnom turniru ekipa novih prvoligaša Željezničara iz Varaždina s 350 čunjeva, druga je bila ekipa „Šenkovec reunion” sastavljena

Najbolja trojka s Uskrsnog turnira: drugo mjesto „Šenkovec reunion" (lijevo), prvo mjesto Željo Varaždin (sredina), klinci „Fjučrs stars" (desno) sa igračima koji žive ili su živjeli u Šenkovcu s 326 oborenih čunjeva, a treća

je bila ekipa „Murija” s 304 srušena čunja, sastavljena od obitelji Murić i pojača-

njem u vidu reprezentativca Luke Požege. Prigodne nagrade dodijeljene su i

najmlađima iz kuglačke škole Željezničara. (nt)

NOVOOSNOVANA

LIGA u šaranskom ribolovu krenula je s natjecanjima

Nedelišćanci ulovili šarana od 13,73 kg

Šaranski ribolov posljednjih je godina doživio veliki porast popularnosti među sportskim ribolovcima, pa sve više njih odabire upravo ovu disciplinu kao svoj primarni oblik natjecateljskog ribolova. Na inicijativu nekoliko ribolovnih društava iz Međimurja, Savez SRD Međimurske županije uveo je od ove godine novu disciplinu – natjecanja u lovu šarana. Premijerno 1. kolo Međimurske lige u šaranskom ribolovu održano je od petka do nedjelje, uz sudjelovanje šest ekipa iz klubova koji su i pokrenuli ovu inicijativu: Amur Nedelišće, Bjelka Domašinec, Linjak Ivanovec, Ostriž Cirkovljan i Smuđ Goričan. Goričanci odnijeli pobjedu

Pobjedu u prvom kolu odnijela je ekipa Smuđa iz Goričana, u sastavu Željko Purgar i Darko Makaj, s impresivnim ulovom od 167,56 kilograma šarana i amura. Drugo mjesto zauzela je ekipa Amura Nedelišće (Goran Novak i Ivan Trupković), s ulovljenih 164,58 kg ribe, dok su treći bili Linjak 1 Ivanovec, koje su predstavljali Mario Zelić i Miroslav Korunek, s 146,60 kg. Četvrto mjesto pripalo je ekipi Ostriž Cirkovljan (Samir Horvat i Darko Vukoja) s 63,00 kg, peti su bili Linjak 2 Ivanovec (Dražen Đuričković i Dario Kapelari) s 50,72 kg, a šestu poziciju zauzela je ekipa Bjelke iz Domašinca (Damir Kovač i Nino Erić) s 46,38 kg ulovljene ribe. Ulovljeno više od 600 kila ribe Ukupno je u ovom kolu natjecanja ulovljeno čak 638,84 kilograma ribe, a titulu najveće ribe ponijela je ekipa Amura iz Nedelišća, koja je ulovila kapitalnog šarana teškog čak 13,73 kilograma. (lp)

Drugu godinu za redom mali košarkaši KK-a Čakovca rođeni 2014. i mlađi osvajaju ligu regije Sjever za svoj uzrast. Lani su to učinili njihovi suigrači – dječaci rođeni 2013., a sada i godinu dana mlađi. Turnir 4 najbolja sastava sjevera Hrvatske započeli su prvim polufinalnim dvobojem Čakovec i Vedi iz Bjelovara. Prva četvrtina je pripala bjelovarskim dječacima, no druga i svaka sljedeća bila je premoćno na strani Čakovca. Na kraju pobjeda rezultatom 39:17 i slavlje jer se ovom pobjedom izborila završnica državnog prvenstva u Pazinu gdje će razigravati 10 najboljih klubova u Hrvatskoj. Drugu polufinalnu

utakmicu igrali su Međimurje iz Čakovca i Radnik iz Križevaca. Tu je pobjednika odlučila jedna lopta koja je na žalost Međimurja otišla Radniku za njihovo veliko slavlje i pobjedu od 50:48. Tako se Radnik priključio Čakovcu u odlasku u Pazin – isto kao i lani! Nakon polufinalnih utakmica i olakšanja zbog spoznaje koja dva kluba idu na završnicu, igrale su se športske igre, a tamo je u natjecanju šuta iz slobodnih bacanja pobijedio Jako Novak iz KK-a Međimurja. Utakmica za treće mjesto, koja se igrala praktički ni za što, pripala je Međimurju pobjedom 34:32 nad Vedijem. Finalna utakmica između Čakovca i Radnika bila

REZULTATI, KOŠEVI

Čakovec - Vedi 39:17 (4:10, 13:2, 14:2, 8:3)

ČAKOVEC: Haramija 11, Vabec 4, Patafta 12, Dovečer 1, Naglić A 7, Zaspan 2, Angel 2. Trener Hrkač B. Radnik - Međimurje 50:48 (18:9, 6:22, 10:8, 16:9)

MEĐIMURJE: Jančec 6, Sorić 6, Biševaca 2, Novak 19, Frančić 5, Barić 5, Grgić 1, Radek 4. Treneri Novak Marek i Sorić

Utakmica za 3. mjesto:

Vedi - Međimurje 32:34 (12:10,6:3, 6:14, 8:7)

MEĐIMURJE: Jančec 14, Sorić 4, Novak 13, Frančić 1, Barić 2. Treneri Novak Marek i Sorić

Finale: Čakovec - Radnik 53:31 (6:13, 18:6, 16:6, 13:6)

ČAKOVEC: Haramija 10, Vabec 16, Patafta 14, Dovečer 1, Naglić A 7, Angel 5. Trener Hrkač B.

je preslika prve utakmice Čakovca, jer je Radnik bio dominantan u prvoj, a Čakovec u sve preostale četvrtine i uvjerljivo slavio rezultatom 53:31 i osvo-

jio zlatnu medalju. Za najboljeg

KK Čakovec pobjednik je lige dječaka U-11: Prvi red: Petković, Herenčić, Dominić, Pleh, Naglić I, Haramija, Lajtman; Drugi red: Zaspan, Patafta, Dovečer, Golubić, Vabec, Naglić A, Angel, trener Hrkač

igrača cijeloga natjecanja proglašen je Roko Vabec iz KK-a Čakovca, a društvo u najboljoj petorki mu pravi suigrač iz klu-

ba Abel Haramija, Jako Novak iz KK-a Međimurja, Kašik iz Radnika i Mihalinec iz Vedija. Državna završnica u Pazinu se igra od 9. do 11. svibnja! (bh)

RIBOLOV

STOLNI TENIS

ODIGRANO JE 18. KOLO Međimurskih stolnoteniskih liga „Međimurske novine“

Šenkovec, Putjane i Hodošan na čelu prve lige

U Hodošanu nije bilo dileme – domaćin je nadigrao STK Putjane Pinky-S, a nezaustavljivi su bili Paula Markati i Davor Vidović s tricama

Piše i foto: Denis Tratnjak

U posljednjem kolu 1. Međimurske lige STK Mihovljan potvrdio je odličnu formu uvjerljivom pobjedom nad ekipom STK Kos-Kotoriba 1, a posebno su se istaknuli Ivor Colev s tri pojedinačne pobjede i Matija Volf, koji nije izgubio niti jedan svoj nastup. Ekipa ZEN-Šenkovec 2 gostovala je kod Goričana i upisala sigurnu pobjedu. Ključan doprinos dao je Filip Godina, koji je ostvario maksimalan učinak. STK Putjane Restart bio je uspješan domaćin protiv STK Zasadbreg 1. U redovima Putjana posebno su se istaknuli Eugen Šimon i Boris Preksavec, koji su obojica ostvarili sve tri pobjede. U Hodošanu nije bilo dileme – domaćin je nadigrao STK Putjane Pinky-S, a nezaustavljivi su bili Paula Markati i Davor Vidović, koji su svaki upisali tricu. Za kraj kola, Mihovljan 3 Primabiro slavio je protiv ekipe HE-DRA 1 Draškovec. Naje�ikasniji igrač susreta bio je Robert Mikac, koji je upisao sve tri pojedinačne pobjede. ZEN-Šenkovec 2 je prvak, na drugome mjestu je STK Putjane Restart, dok su do pehara došli i STK Hodošan 1. Iz lige sele u niži rang STK Zasadbreg 1 i STK Kos-Kotoriba 1.

1. Međimurska liga

Rezultati 18. kola: STK Mihovljan - STK Kos-Kotoriba 1 9:1, STK Goričan 1 - ZENŠenkovec 2 2:8, STK Putjane Restart - STK Zasadbreg 1 8:2, STK Hodošan 1 - STK Putjane Pinky-S 9:1, Mihovljan 3 Primabiro - HE-DRA 1 Draškovec 6:4.

1. MEĐIMURSKA LIGA

1. ZEN-Šenkovec 2 1818 00 150-3036

2. STK Putjane Restart 1814 13 124-5629

3. STK Hodošan 1 1812 33 112-6827

4. Mihovljan 3 Primabiro 18 945 107-7322

5. STK Mihovljan 18 918 87-9319

6. STK Goričan 1 18 61 1174-10613

7. STK Putjane Pinky-S 18 53 1086-9413

8. HE-DRA 1 Draškovec 18 43 1174-10611

9. STK Zasadbreg 1 18 42 1266-11410

10. STK Kos-Kotoriba 1 18 00 1820-160 0

2. Međimurska liga

Rezultati 18. kola: Čakovec 1 - USTA Belica 1 Angry Moose 7:3, Nedelišće 1 - Mala Subotica 1 7:3, Lopatinec 1 - STK Hodošan 2 6:4, ŠŠK ČAK Čakovec - Lopatinec 2

9:1, Čakovec 3 - STK Donji Kraljevec 2 2:8.

2. MEĐIMURSKA LIGA

1. Nedelišće 1 1816 11 124-5633

2. Čakovec 1 1814 22 127-5330

3. Belica 1 Angry Moose 1811 34 111-6925

4. ŠŠK ČAK Čakovec 1810 35 111-6923

5. STK Donji Kraljevec 2 1810 35 107-7323

6. Lopatinec 1 18 558 83-9715

7. Lopatinec 2 18 61 1175-10513

8. Čakovec 3 18 31 1454-126 7

9. STK Hodošan 2 18 22 1458-122 6 10. Mala Subotica 1 18 21 1550-130 5

Skor igrača: Matija Barić (29-2), Filip Godina (45-5), Boris Preksavec (46-6), Zoran Vidović (34-8), Robert Mikac (36-11), Paula Markati (41-13), Eugen Šimon (41-13), Davor Vidović (39-15), Filip Panić (28-11), Karlo Jambor (36-17), Nedjeljko Ogresta (20-10), Matija Volf (30-16), Arien Kovačić (27-15), Nikola Mikac (34-19), Matija Strbat (29-22), Dario Grd (30-24), Tomislav Repalust (24-25), Robert Lehkec (26-28), Tomislav Koprivec (24-28), Damir Rožman (2327), Dean Lajtman (23-27)… Nedelišće 1 i Čakovec 1 sele u prvu ligu, dok je do pehara za treće mjesto stigla ekipa USTA Belica 1. U treću ligu sele STK Hodošan 2 i Mala Subotica 1. U susretu između Čakovca 1 i USTA Belica 1 Angry Moose, domaćin je došao do pobjede, a poraz gostiju je ublažio Miljenko Vračar s maksimalnim učinkom od tri pojedinačne pobjede. Nedelišće 1 završilo je sezonu u odličnom tonu svladavši ekipu Male Subotice. Siniša Mesarić i Krešimir Tkalčec bili su naje�ikasniji igrači susreta, ostvarivši po tri pobjede svaki. Ekipa Lopatinca 1 upisala je vrijedna dva boda protiv Hodošana 2. Junak susreta bio je Karlo Šoltić, koji je ostao neporažen u svim svojim mečevima. U visokoj pobjedi ŠŠK ČAK Čakovec protiv Lopatinca 2, istaknuli su se Ivan Fileš i Nino Bašek, obojica s tricom. Drugu gostujuću pobjedu kola upisao je STK Donji Kraljevec 2 na terenu Čakovca 3. Najistaknutiji igrači u redovima pobjedničke ekipe bili su Mario Glavak i Dominik Filipašić, svaki s tri pojedinačne pobjede.

3. Međimurska liga

Rezultati 18. kola: ZENŠenkovec 3 - Čakovec 4 2:8, HE-DRA 3 Draškovec - Čakovec 2 Euroland 1:9, USTA Be-

lica 2 - HE-DRA 2 Draškovec 4:6, Goričan 5 - STK Putjane 3 9:1, Šenkovec 5 - Goričan 3 5:5.

3. MEĐIMURSKA LIGA

1. Goričan 5 1812 51 112-68 29 2. Goričan 3 1813 32 117-63 29 3. HE-DRA 2 Draškovec 1813 32 123-57 29 4. Čakovec 2 Euroland 1811 25 114-66 24 5. HE-DRA 3 Draškovec 18 738 82-98 17

Trojac na vrhu s istim brojem bodova, ali u međusobnim susretima najviše bodova osvaja ekipa Goričan 5 kojoj čestitamo na prvome mjestu, na drugome mjestu je Goričan 3 koji također seli u drugu ligu, dok se samo s peharom mora zadovoljiti ekipa HEDRA 2 Draškovec. Iz lige sele u četvrtu ZEN-Šenkovec 3 i STK Putjane 3. U okršaju između ZEN-Šenkovca 3 i Čakovca 4, gosti su pokazali bolju igru i zasluženo slavili. U redovima Čakovčana posebno su se istaknuli Krešimir Marđetko i Stanko Novoselec, svaki s tri pojedinačne pobjede, donijevši važan doprinos ukupnom rezultatu. Čakovec 2 Euroland odradio je uvjerljiv gostujući nastup kod HE-DRA 3 Draškovec. Petra Babić Gašparlin i Vladimir Rapaić ostali su neporaženi u susretu, potvrdili formu i doprinijeli visokoj pobjedi. Susret između USTA Belice 2 i HE-DRA 2 Draškovec pripao je gostima, kod kojih se istaknuo Marko Tota i odigrao vrhunski te ostvario sve tri pojedinačne pobjede. Goričan 5 uvjerljivo je nadigrao STK Putjane 3, a domaćini su rasporedili odgovornost – Rafael i Gabriel Dominik te Filip Blažek svaki su upisali po dvije pobjede, čime su zasluženo zapečatili ekipni trijumf. U najizjednačenijem dvoboju kola, Šenkovec 5 i Goričan 3 podijelili su bodove, te su gosti ispustili prvo mjesto mlađoj klupskoj ekipi. U gostujućim redovima istaknuo se Siniša Dvorski, koji je došao do sve tri pobjede u pojedinačnim mečevima.

4. Međimurska liga

Rezultati 18. kola: STK Kos-Kotoriba 2 - Nedelišće 2 5:5, Sveta Marija 1 - Mihovljan 4 4:6, GSTK Prelog 2 - Dragoslavec Breg 1 8:2, HE-DRA 4

Draškovec - Lopatinec 3 3:7, STK Kos-Kotoriba 3 - Donji Vidovec 1 3:7.

4. MEĐIMURSKA LIGA

1. Mihovljan 4 1812 33 107-7327

2. Lopatinec 3 18 963 104-7624

3. STK Kos-Kotoriba 3 1810 26 105-7522

4. Nedelišće 2 18 765 93-8720

5. Sveta Marija 1 18 765 100-8020

6. Donji Vidovec 1 18 837 89-9119

7. GSTK Prelog 2 18 738 94-8617

8. STK Kos-Kotoriba 2 18 477 81-9915

9. Dragoslavec Breg 1 18 558 80-10015

10. HE-DRA 4 Draškovec 18 01 1747-133 1

Mihovljan 4 zasluženo prvak, Lopatinec dočekao kiks Kotoribe i završio na drugome mjestu i seli u treću ligu, dok pehar još osvaja ekipa STK Kos-Kotoriba 3. U 5 ligu seli ekipa HE-DRA 4 Draškovec i Dragoslavec Breg, koji s 15 bodova ima slabiji međusobni omjer od ekipe STK Kos-Kotoriba 2. U susretu između Kos-Kotoribe 2 i Nedelišća 2 nije bilo pobjednika – ekipe su podijelile bodove u ravnopravnom dvoboju koji je obilovao neizvjesnim partijama, i bod vrijedan ostanka u petoj ligi. Mihovljan 4 zaključio je sezonu pobjedom u Svetoj Mariji, a u gostujućim redovima posebno se istaknula mlada Hana Zadravec s tri pojedinačne pobjede, još jednom

stigla još i ekipa STK Donji Kraljevec 1 za treće mjesto. U šestu ligu seli ekipa STK Putjane 4, te STK Pribislavec VIDA koja je odustala od natjecanja. U susretu između STK Pribislavec 2022 i Donjeg Vidovca 2 domaćini su upisali zasluženu pobjedu. Posebno se istaknuo Siniša Legin, koji je s tri pojedinačne pobjede zaključio sezonu u odličnoj formi. Donji Kraljevec 1 potvrdio je visoku razinu igre u posljednjem kolu svladavši Joka-Čakovec. U pobjedničkom sastavu Igor Jasnić i Marko Šupljika bili su naje�ikasniji, svaki s maksimalnim učinkom u svojim nastupima. STK Hodošan 3 na gostovanju kod Putjana 4 nije prepustio ni bod domaćinima. Čista desetka i timski učinak, označili su dominaciju u ovom dvoboju. U dvoboju između STK Pribislavca i USTA Belice 3 domaća momčad zaključila je sezonu s uvjerljivom pobjedom. Ian Tepšić i Jurai Vidović upisali su po tri pojedinačne pobjede, dok je Saša Kneklin pridodao dvije sigurne partije.

6. liga razigravanje

1. – 6. mjesto

Rezultati 20. kola: Šenkovec 6 - GSTK Prelog 3 2:8, STK Zasadbreg 3 - Dragoslavec Breg 2 6:4, Mala Subotica 2 - Sveta Marija 2 5:5.

potvrdivši svoj veliki potencijal. GSTK Prelog 2 je u odličnom ritmu zaključio sezonu, svladavši Dragoslavec Breg 1. Dubravko Hozjak upisao je „triput potpis“ s maksimalnim učinkom u pojedinačnim mečevima. Lopatinec 3 je do pobjede stigao na gostovanju kod HE-DRA 4 Draškovec, a glavnu ulogu u tom uspjehu imao je Mario Šte�ičar, koji je ostvario tri uvjerljive pobjede, te gosti sele u treću ligu.Donji Vidovec 1 završio je sezonu u pozitivnom tonu pobjedom protiv Kos-Kotoribe 3. U redovima gostiju ponovno se istaknuo Zoran Matulin, koji je i ovog puta bio nepobjediv u svoja tri nastupa.

5. Međimurska liga

Rezultati 18. kola: STK Pribislavec 2022 - Donji Vidovec 2 7:3, Joka-ČakovecSTK Donji Kraljevec 1 2:8, STK Putjane 4 - STK Hodošan 3 0:10, STK Pribislavec - USTA Belica 3 8:2, STK Pribislavec VIDA - Goričan 2 0:10. STK Pribislavec i Goričan 2 s istim brojem bodova na vrhu i sele u četvrtu ligu, ali Pribislavec bolji u međusobnom ogledu, do pehara je

GSTK Prelog 3 prvak dok ga sljedi ekipa Dragoslavec Breg 2 koja s njima ima promociju u petu ligu. Na trećem mjestu za pohvalu je mlada ekipa STK Zasadbreg 3 koja je osvojila pehar.

6. liga razigravanje

7. – 13. mjesto

Rezultati 20. kola: STK P1367 “Grupa TNT” - Nedelišće 3 0:10, STK Zasadbreg 2 - Sveta Marija 3, USTA Belica 4 - Goričan 4 5:5.

Još za gušt i druženje je ostalo 6

Vladimir Rapaić iz STK-a Čakovec Euroland

Sretan i blagoslovljen Uskrs

ZELENA INFRASTRUKTURA SMJEŠTAJA U MEĐIMURJU

Na energentima štedimo i do 30 posto godišnje

David Gregoraš: Pametnim rješenjima godišnje na energentima štedimo i do 30 posto. Hlađenje i grijanje soba u Panorami je kontrolirano putem centralne jedinice koja sama pali i gasi grijanje, do zadane temperature, ovisno o potrebama

UMeđimurju su nikle i rastu neke od najpozitivnijih turističkih priča u Hrvatskoj, poput one Termi Sveti Martin i Hotela Panorama u Prelogu. Oba su objekta regionalni lideri održivog turizma, i to ne samo zbog svog odnosa prema prirodi, već i zbog pametnog korištenja zelene energije koja im dugoročno donosi i �inancijsku prednost. Ovi objekti pokazuju da održivost nije tek prolazni trend, već smjer u kojem ide cijeli svijet – pa i turizam. Oba su hotela primjer implementacije zelenih standarda u hotelskim objektima. Tako Terme Sveti Martin koriste isključivo električnu energiju iz obnovljivih izvora, potvrđenu HEP-ovim certi�ikatom ZelEn, što im omogućuje gotovo potpunu neovisnost o fosilnim gorivima. Solarni kolektori na krovovima koriste snagu sunca za grijanje vode, a napred-

ni sustavi grijanja i hlađenja automatski se prilagođavaju stvarnim uvjetima, optimizirajući potrošnju. Jednakim se sustavom koristi i Hotel Panorama, što znači da imaju „pametne sobe“. Sustav prepoznaje upisani termin dolaska gosta, zagrije mu ili rashladi prostor na ugodnu temperaturu, što je bene�it ne samo za ekologiju i hotel, nego i po zdravlje gosta. Uz isključivo LED rasvjetu oba se hotela, također, koriste i direktnim zamolbama svojih gostiju da budu racionalni pa, primjerice, ne inzistiraju, nije li im to zaista nužno, na svakodnevnom mijenjanju ručnika, a čime se iznova, zahvaljujući manjoj potrebi za pranjem, štedi energija. Na pranje idu samo ručnici ostavljeni na podu, što gosti u održivim objektima dobro znaju, ali na recepciji će ovakve, dobre i zelene prakse, osim ekološkoj dobrobiti, vode

i do konkretnih ušteda – nižih troškova električne energije, vode i grijanja te dugoročnog smanjenja operativnih troškova. S druge strane, gostiju koji traže održive destinacije sve je više – osobito iz zapadne Europe, gdje su ekološki certi�ikati već postali standard pri odabiru hotela.

Trošimo obnovljive izvore

Sustav gašenja svjetala i TV-a nekoliko minuta nakon što se izvuče kartica iz „držača“ pored vrata, u velikim je hotelima uobičajeni standard, ali ima ga i Panorama, s 56 soba.

Ni jedan turistički objekt nije premalen niti predaleko da bi se uključio u globalnu borbu za čišći planet

- Tek sve zajedno, uštede pametnim rješenjima, a ne na štetu gosta, ima smisla. Sustav kontroliranja grijanja i hlađenja uveli smo još 2012. godine, konkretno, već smo pri gradnji gradili objekt na „pametnoj bazi“. Hlađenje i grijanje soba kontrolirano je preko jedne centralne jedinice koja sama pali i gasi grijanje, do zadane temperature, ovisno o potrebama. Dok soba nije zauzeta, ne grije se ili hladi, kao ni kad je otvoren prozor. Dakle, otvo-

ri li gost i sam prozor, grijanje će se ugasiti. Jer, ima gostiju koji žele da im je u sobi toplo, ali istovremeno bi i otvorene prozore, uostalom kao i neki ljudi kod kuće, no to je apsolutno rasipanje energije, koje se na ovaj način sprječava. Na slavinama i tuševima imamo rozete koje smanjuju protok vode da se ne troši nepotrebno, kaže David Gregoraš, voditelj Hotela Panorama, ujedno i suvlasnik. Objekt je u vlasništvu njegove obitelji, na mjestu voditelja naslijedio je majku, a entuzijazma i volje mu ne manjka. Štoviše, nadograđuje pametne sustave koje su njegovi roditelji pionirski započeli. Krov Panorame prekriven je solarnim elektranama, 120 kW, za struju i za toplu vodu. – Namjera nam je što više smanjiti potrošnju korištenjem „normalnih“ izvora energije, ali još je uvijek niz faktora koji to priječe, od

infrastrukturnih do birokratskih. Jasno je da sve to nisu male investicije, ali sve se kasnije isplati, uštedom energije na godišnjoj razini imamo 30ak posto �inancijskog troška manje, kaže David Gregoraš. Primjeri iz Međimurja stoje rame uz rame s nekim od najnaprednijih svjetskih praksi, poput Six Senses Resorta, luksuznih lanaca u Aziji, na Bliskom istoku i u Europi koji rade po „zero” principu, koriste solarnu energiju, recikliraju vodu i proizvode vlastitu hranu, a što prakticiraju i Terme Sveti Martin te Hotel Panorama. Ne koriste li vlastiti uzgoj povrća i mesa, po njega neće daleko – dobavljaju isključivo sa susjednih im OPG-ova. Uzori hotelskog smještaja po jednakom principu su i švicarski Whitepod Eco-Luxury Hotel, planinski resort u kojem se koristi minimalna energija, a dolazak sanjkama i vlakom

potiče ekološki prihvatno putovanje. Ove se godine otvara i Svart Hotel u Norveškoj koji će biti prvi energetski pozitivni hotel na svijetu, proizvodit će više energije nego što troši, koristeći geotermalnu, hidro i solarnu energiju. Hrvatska je od toga još daleko, ali Međimurje joj velikom koracima utire put. U vremenu kada je održivost postala ključno pitanje, Terme Sveti Martin i Hotel Panorama pokazuju da nijedan turistički objekt nije premalen niti predalek da bi se uključio u globalnu borbu za čišći planet. Njihovi koraci – od energetske učinkovitosti do društvene odgovornosti – ne donose koristi samo okolišu, već i gostima, zaposlenicima i lokalnoj zajednici. Upravo zato Međimurje danas ne nudi samo toplice, wellness i prirodu – nego i jasnu poruku: moguće je poslovati pametno, održivo i uspješno.

Soba Termi Sve� Mar�n

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Sretan i blagoslovljen Uskrs

MARCIUŠ TEAM vaš partner kroz osiguranja Ugovorite osiguranje po vašoj mjeri

NAKON POBJEDE u našem natječaju Vrtionica, u Bambiju održana sadnja

Djeca bila uzbuđena što mogu saditi zajedno s „velikima”

U srijedu, 16. travnja, održana je velika sadnja biljaka u vrtićkom dvorištu, a u sadnju su uključeni i roditelji koji su se angažirali u bojanje igrala te klupica i ograde dvorišta

Vrtni centar Iva, Rasadnik Iva i Međimurske novine i ove su godine organizirali nagradni natječaj pod nazivom Vrtionica, a pobjednik je Dječji vrtić Bambi, područni odjel Dječjeg vrtića Cipelica iz Čakovca. Ravnateljica Eleonora Glavina, odgajateljice iz vrtića te Karmela Radošević iz Gospodarske škole i njezini učenici iz učeničke zadruge „Jabuka”, prema idejama djece, zajedničkim su snagama osmislili

plan sadnje kojim će mališani dobiti novo uređeno dvorište.

Veliki dan za vrtić, male vrtlare i njihove roditelje

Kao nagrada, u srijedu, 16. travnja, u PO Bambi stigle su sadnice biljaka iz Vrtnog centra Iva. Pripremljene su povišene gredice i posađeno je povrće koje će mališani uz pomoć odgajatelja održavati i ubirati plodove. Također, za-

sađeno je i bobičasto voće, maline i ribizl, a pripremljeno je i mjesto za stablo jabuke i kruške koje će se saditi u jesen. Plodovi posađenih biljaka koristit će se za međuobrok ili za preradu u �ine džemove i pekmeze, kompote i kolače. I što je najvažnije, djeca će se brinuti o njihovom rastu i moći će ih sama brati što djeca danas rijetko imaju priliku. Posađeno je nekoliko stabala javora i bukve koja će u

budućnosti ponovno pružati hladovinu i ugodan prostor za igru i boravak.

Sadnji su se pridružili i učenici Gospodarske škole Čakovec – 3. razred smjer cvjećar, sa svojom voditeljicom Karmelom Radošević. Djeca su bila uzbuđena i ponosna što mogu saditi zajedno s „velikima”, a atmosfera je bila vesela, šarena i prepuna pozitivne energije.

Planovi za bolje i ljepše dvorište

U obnovu dvorišta uključili su se i roditelji pa je vrtić Bambi dobio friško obojena igrala, klupice, ogradu i još mnogo toga.

Roditelji i odgojiteljice sanjaju još i više: više penjalica, ljuljački, parking, budući da se vrtić nalazi uz vrlo prometnu cestu. U realizaciji svih planova kao i do sada sudjelovat će i Grad Čakovec.

Pobjeda u natječaju Vrtionica nije samo donijela sadnice – već i dodatni vjetar u leđa svima uključenima. Djeca PO-a Bambi pokazala su da i mali mogu biti glasni, hrabri i puni ideja, a sad im se osmijeh ne skida s lica dok s ponosom zalijevaju svoje prve biljke i igraju se na igralima koje su obojali njihovi roditelji. (Foto: Mario Golenko)

Odgajatelji, djeca i roditelji vr�ća Bambi

TEST Renault Captur E-Tech Hybrid 145 Techno

Atraktivniji nego prije

Miljenik kupaca ove klase, Captur, s novim licem izgleda atraktivnije nego ikad prije, a hibridni pogonski sklop se ponovno pokazao kako je idealan izbor za ovaj model jer nudi solidne performanse, a pritom je prosječna potrošnja niska.

Prije dvanaest godina je javnost prvi put čula za Captur, novi model u B SUV klasi automobila koja je tada činila tek nekoliko modela, no danas je riječ o potpuno napućenoj klasi automobila gdje gotovo svaki proizvođač koji prodaje automobile u Europi ima svojeg predstavnika, pa je borba za kupca svakim danom sve teža. Stoga je bilo vrijeme i za promjene na drugoj generaciji Captura, koji je na tržištu od 2019. godine, stoga je Renault napravio malo opsežniji facelift koji je Capturu donio i potpuno novi izgled sprijeda, koji je sada dizajniran u stilu ostalih najnovijih modela i dolazi s novim dizajnerskim potpisom LED prednjih svjetala.

Vjerovali ili ne, ali sprijeda su promijenjeni svi dijelovi, a posebno do izražaja dolaze nova svjetla koja su sada tanja, oštrih linija i izduženija, a u kombinaciji s novim branikom, i dojam koji Captur daje je puno bolji nego rani-

je. Osim toga, sad je i maska motora zatvorena, a na nju je postavljen novi logo. Nov je i dizajn 18-inčnih aluminijskih naplataka, a gledajući Captur straga, promjene su puno manje. Svjetla su ostala ista, samo su sada postavljena pod

prozirnu plastiku, a dorađen je branik. Doduše, iako nam se Captur dizajnerski sviđa, malo nam neskladno djeluju oštre linije prednjeg dijela i mekše i zaobljene linije stražnjeg dijela. No prepuštamo odluku na vama.

Unutrašnjost je moderna, i dolazi sa svim novim sustavima pomoći u vožnji i svime što je potrebno, a već nakon desetak minuta za upravljačem već znate što se gdje nalazi i kako time upravljati. Prednja sjedala su dovoljno velika i

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV) 4239 x 1797 x 1575 mm

Osovinski razmak 2639 mm

Masa vozila/dopuštena nosivost 1522 kg/ 378 kg

Veličina prtljažnika 326/1149 litara

Vrsta motora/broj cilindara Hibridni/4 Pogon Prednji kotači

Mjenjač Automatski

Snaga 105 kW / 143 KS

Okretni moment 205 Nm

Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h 170 km/h / 9,9 s

Potrošnja (prosječna l/100 km) 5,2

CO2 emisija 105 g/km

Cijena

Oprema

32.080 eur

10-inčni instrumen�, 10,4-inčni mul�medijski sustav, automatski klima-uređaj, Mul�-Sense sustav, LED svjetla, senzor za kišu, adap�vni tempomat, bežični punjač, kar�ca slobodne ruke, naslon za ruke sprijeda, 18-inčni aluminijski naplatci, panoramski krov s otvaranjem, dvobojna karoserija...

udobna uz dobre mogućnosti podešavanja. Ispred vozača se nalazi 10-inčni instrumenti, dok je multimedijski zaslon dijagonale 10,4 inča i dolazi s najnovijim softverom i Google uslugama. Uvijek dobro dođe i središnji naslon za ruke sprijeda, no radi manje širine i on je manjih dimenzija, pa je dostatan samo za jednu osobu. Podešavanje klimatizacije se vrši putem �izičkih tipki koje su smještene podno zaslona, a uvijek dobro dođu dva USB priključka, kao i polica za mobitel s bežičnim punjačem.

Putnike na stražnjim sjedalima dočekuju ventilacijski otvori, dva USB priključka za punjenje te jedna 12V utičnica. Prostora je na razini klase, što znači da će se djeca i odrasle osobe prosječne visine udobno smjestiti, dok će višima ili nedostajati mjesta za glavu ili za noge, ovisno o položaju sjedenja.

Testni Captur je pokretao dobro poznati hibridni pogonski sustav koji se koristi u mnogobrojnim modelima

koncerna, a koji se sastoji od atmosferskog benzinskog motora obujma 1,6 litre koji razvija maksimalnu snagu od 70 kW/93 KS, koji je uparen s elektromotorom koji razvija maksimalnu snagu od 36 kW/ 49 KS, te starter-generator od 15 kW, pa tako dolazimo do ukupne snage sustava od 105 kW/143 KS. Ugrađena baterija ima kapacitet 1,2 kWh, a čitav sustav je uparen s MultiMode automatskim mjenjačem koji radi na isti način kao i na bolidu Formule 1. Naravno, riječ je o samopunjivoj bateriji, pa nema potrebe za punjenjem putem kabla. Uostalom, prosječna nam je potrošnja bila tek 5,2 litre, što je odličan rezultat u ovoj klasi, pa je hibridni Captur i među najštedljivijima u klasi.

Captur i dalje ima puno toga za ponuditi, a čak je i cijena dobro odmjerena. Konkurencija mu je sve veća, no i dalje ima za ponuditi neke sitnice koja konkurencija i dalje ne nudi, a to mu je dodatni plus i zato je i dalje čest odabir kupaca.

Tekst i foto: Igor Rudež

Captur i straga ima atrak�van izgled

10-inčni instrumen� imaju velike brojke i slova, pa je čitljivost odlična

Hibridna izvedba nudi nešto manji prtljažnik, no i dalje je riječ o sasvim dobroj iskoris�vos�

Jednostavno i moderno - najkraći opis unutrašnjos� Captura

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 18. do 24. travnja 2025.

P 18 VELIKI PETAK; Euzebije; Anastazije

S 19 VELIKA SUBOTA; Konrad; Ema; Rastislav; Marta

N 20 USKRS. Marcijan, Teo�m, Vilim; Klanjanje Nedelišće

P 21 Uskrsni Ponedjeljak; Anzelmo; Goran

U 22 Soter i Kajo; Teodor

S 23 Juraj; Đuro; Đurđica; Adalbert; Proštenje Sve� Juraj na Bregu (Jurjevo), Sve� Juraj u Trnju

Č 24 Fidel Sigmaringen; Vjera; Klanjanje Čakovec (sv. Antun)

Sretan Vam imendan!

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 19. TRAVNJA

dr. Marta Domljanović

Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777

dr. Franjo Carović

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

dr. Verica Grkavec-Mađarić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

dr. Dora Goričanec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

dr. Petra Murković

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

Donji Kraljevec dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Donji Vidovec

dr. Marija Haramija Strbad R. Končara 7, tel. 040/615-006

Kotoriba dr. Snježana Permozer Hajdarović K. Tomislava 119a, tel. 040/682-059

Macinec

Dom zdravlja-Tim bez nositelja Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475

Mala Subo�ca dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

Mursko Središće dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Prelog

dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Ilija Čavlek, sin Petre i Daniela

Vanja Kano�, sin Bojane i Ivana

Ian Krznar, sin Nine i Adriana

Noa Mustač, sin Marijane i Ivice

Leon Bogar, sin Patricije i Željka

Mauro Bobičanec, sin Dolores i Nikole

Nela Drk, kći Ivane i Igora

Ela Mlinarić, kći Rebeke i Marina

Fran Kvakan, sin Simone i Romana

Minea Levačić, kći Novele i Stjepana

Lias Horvat, sin Pauline i Leona

VJENČANI

Čakovec:

Dolores Juras i Belmir Hazirović

Prelog:

Viktorija Stanko i Marko Jurčec

Ivana Bakač i Gabriel Bartolić

UMRLI

Čakovec:

Tomislav Logožar r. 1949.

Marijan Jambrošić r. 1963.

Marija Bajs r. Rodek r. 1954.

Vlasta Horvat r. Majcenić r. 1958.

Franjo Tilošanec r. 1948.

Milena Železnjak r. Kraljić r. 1964.

Stjepan Borković r. 1956.

Sabina Eva Novak r. Plevnjak r. 1932.

Darko Novak r. 1973.

Zdravko Podsečki r. 1939.

Zvonimir Blešć r. 1953.

Đurđica Drk r. Šimunić r. 1961.

Kotoriba:

Ivan Sabočanec r. 1944.

Marija Mravljek r. 1951.

Mursko Središće:

Bruno Rihtarec r. 1938.

Tražimo suradnike

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec

Bolnica Čakovec

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

17.4. četvrtak

Četvrtak 17.4.

10:00 Snjeguljica

13:30 Minecraft film 17:00 Kralj nad kraljevima -Prem. 20:00 Grešnici -Prem.

18.4. petak

10:00 Kralj nad kraljevima 13:30 Snjeguljica

17:00 Minecraft film 20:00 Amater

19.4. subota

10:00 Kralj nad kraljevima

13:30 Minecraft film

17:00 Minecraft film 20:00 Grešnici

21.4. ponedjeljak

10:00 Minecraft film

13:30 Kralj nad kraljevima

17:00 Snjeguljica 20:00 Grešnici

22.4. utorak

17:00 Minecraft film 20:00 Amater

20.4. nedjelja

PETAK 18.4. SUBOTA 19.4. NEDJELJA 20.4.

Ne radimo

23.4. srijeda

PONEDJELJAK 21.4. UTORAK 22.4. SRIJEDA 23.4.

17:00 Kralj nad kraljevima 20:00 Grešnici

Nada Rodi rođ. Horvat

iz Čakovca preminula 15. travnja u 78. godini života

Terezija Golub –Mihajlović

iz Donjeg Budačkog preminula 11. travnja u 88. godini života

Juraj Šafarić

iz Novakovca preminuo 11. travnja u 82. godini života

Marija Žganjar rođ. Kerovec

iz Novakovca preminula 15. travnja u 87. godini života

Marija Kramar

iz Donjeg Kraljevca preminula u 92. godini života

Sabina Tomašek

iz Novakovca preminula u 88. godini života

Andrija Vlah

iz Draškovca preminuo 8. travnja u 79. godini života

Franciska Križarić

rođ. Car

iz Šenkovca preminula 14. travnja u 92. godini života

Matija

Sabol

iz Palovca preminuo 13. travnja u 73. godini života

Dragutin Novak

iz Pušćina preminuo 13. travnja u 73. godini života

Marija Hajdinjak rođ. Ptiček

iz Preloga preminula 15. travnja u 87. godini života

Ljudevit Čižmešija

iz Donje Dubrave preminuo u 96. godini života

Vladimir Posavec

iz Gornjeg Hrašćana preminuo 15. travnja u 76. godini života

Rozalija Šafarić rođ. Vurušić

iz Pleškovca preminula 10. travnja u 76. godini života

Željko Šprem

iz Mačkovca preminuo 14. travnja u 47. godini života Petar Čeh

iz Zagreba preminuo 11. travnja u 99. godini života

Vlasta Horvat rođ. Majcenić

iz Nedelišća preminula 5. travnja u 67. godini života

Margareta Vidović

iz Donje Dubrave preminula u 79. godini života

Ljudevit Fundak

preminuo u 79. godini života života

Stjepan Reich

iz Pušćina preminuo 14. travnja u 83. godini života

Veronika Vuri rođ. Rob

iz Murskog Središća preminula u 96. godini života

77. OKNO d.o.o., Čakovečka 107, Pušćine, traži m�ž voditelja montaže alu stolarije i 2 m�ž radnika na izradi i montaži alu stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040�821-666 ili na mob. 098�242-629 ili na email: info@ okno.hr do 31.5.

78. Ordinacija opće medicine Tamara Sokač dr. med., Pribislavec, traži medicinsku sestru ili tehničara, javi� se na mob. 099/4855-660 ili na email: opcaordinacija.pribislavec@gmail. com do 30.4.

79. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, Donji Kraljevec, traži 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom, m/ž operatera na asfaltnoj bazi i m/ž voditelja gradilišta, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/6655-508 do 30.4.

80. PERADARSTVO uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača C kat., javi� se na mob. 098/282-147 do 24.4.

81. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, traži m�ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m�ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m�ž održavatelja u industriji mesa, m�ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m�ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m�ž skladištara - viličaristu, m�ž radnika u klaonici, m�ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m�ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž vozača C+E kategorije, m/ž administratora u tvornici stočne hrane i m/ž voditelja skladišta u tvornici stočne hrane, javiti se na email: ljudski.resursi@perutnina.hr a više informacija na linku: https:// burzarada.hzz.hr/Posloprimac_ RadnaMjesta.aspx.

82. Pekara Čakovec, Šenkovec, M. Tita 11, traži m�ž prodavača u pekari, javiti se na mob. 098�973-1033 do 31.5.

83. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, traži 2 m�ž programera na cnc plazmi i m�ž djelatnika odjela informatike, javiti se na email: pib-extra@pib-extra.hr do 30.4.

84. PLASTOMETALIK d.o.o., Mala Subo�ca, traži m/ž radnika u proizvodnji, m/ž alatničara, m/ž elektromontera i m/ž električara, javiti se na mob. 098/706-106 do 21.4.

85. PROMMING d.o.o., I. Novaka 48, Čakovec, traži 2 m/ž skladištara, m/ž radnika na robotu za zavarivanje i m/ž radnika na pakiranju plastificiranih metalnih pozicija, javi� se osobno na adresu ili na email: posao@promming. hr do 25.4.

86. PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 2 m�ž lakirera, 5 m�ž pomoćnog bravara, 3 m�ž bravara, 2 m�ž zavarivača tig, m�ž lansera, m�ž cnc operatera na plazmi i laseru i 2 m�ž zavarivača mig-mag, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040�396-553 ili na mob. 099�5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr do 30.4.

87. PRO-MASIVA j.do.o., Slemenice, traži m/ž stolara, javiti se na mob. 099/599-3993 do 30.4.

88. Poljoprivredni obrt Lukinović, Marčani 76, traži m/ž voditelja peradarske farme, javi� se na mob. 098/296-082 do 30.4.

89. Poljoprivredni proizvođač Zlatko Vinković, Belica, Nikole Šubića Zrinskog 20, traži m/ž komercijalnog menadžera, javi� se na email: info@vinkovic.biz do 26.4.

90. Podrum Štrigova d.o.o., Štrigova, traži m�ž administratora u vinariji i m�ž enologa, javiti se na mob. 098�600-140 ili na email: info@podrum-strigova.hr do 13.4.

91. RUDI-EXPRESS d.o.o., Zapadna 2, Čakovec, traži m/ž vozača autobusa, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/386-467 ili na mob. 091/313-7600 ili na email: davor@rudi-express.hr do 30.6.

92. SANITAS Gebaudetechnik d.o.o., traži m/ž zavarivača �g-autogeno, m/ž vodoinstalatera i m/ž montera centralnog grijanja za mjesto rada Njemačka, javi� se na mob. 098/678-092 ili na email: info@sanitas-info.com do 9.5.

93. Soboslikar Mihalic - obrt za soboslikarske i ličilačke radove vl. Mladen Mihalic, Mala Subotica, Glavna 143, traži m/ž soboslikara, javi� se na mob. 095/531-2902 do 30.4.

94. Specijalist Interijera d.o.o., traži 5 m/ž zidara i m/ž tesara za mjesto rada Njemačka, javiti se na email: s.interijera@gmail.com do 9.5.

95. STOL j.d.o.o., Belica, traži m/ž stolara - montera, javi� se na tel. 040/845-351 ili na mob: 098/197-5455 ili na email: stoljdoo@gmail.com do 30.4.

96. SOLEKTRA d.o.o, Čakovec, traži m�ž samostalnog računovođu - knjigovođu, javiti se na email: lara.klovar@solektra. hr do 20.4.

97. SILVER FOR YOU d.o.o., Čakovec traži m�ž prodavača, javiti se na email: zaposljavanje@silver-for-you.hr do 21.4.

98. SUMMA-CON d.o.o., Hrupine 22, Prelog, traži m/ž zavarivača tig, m/ž zavarivača mag i m/ž knjigovođu, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: office@ summa-con.hr do 15.5.

99. SVAM-LIM d.o.o., I. L. Ribara 31, traži m/ž radnika na visini, m/ž limara-krovopokrivača, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/853-813 ili na mob. 091/5722-091 ili na email: svamlim1@ gmail.com do 30.4.

100. ŠERCER d.o.o., D. Kraljevec, Murska 33, traži m/ž prodavača-blagajnika, m/ž slas�čara i m/ž pomoćnog radnika u pekari, javi� se na mob. 098/173-6941 do 30.4.

101. ŠESTAK-M d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž montera ven�lacije i klima�zacije, javiti se na mob. 095/2140-600 ili na email: info@sestak-m.hr do 30.5.

102. TEHNIX d.o.o., Ludbreška 93, Donji Kraljevec, traži m/ž kuhara, m/ž konobara i m/ž vozača teretnog vozila, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/650-172 ili 099/310-9413 ili na email: hotelkralj@ tehnix.com do 30.4.

103. Trans-Kukovec d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva, m/ž pomoćnog radnika u radioni i m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/241673 ili na mob: 091/352-7030 ili na email: racunovodstvo@transkukovec.hr do 15.5.

104. TRANSPORTI KLIČEK, Šandorovec, Prvomajska 6, traži 2 m�ž vozača C+E kategorija, javiti se osobni dolazak na adresu ili na mob. 098/426-949 do 30.4.

105. TRATTORIA RUSTICA d.o.o., I. G. Kovačića 6, Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika u kuhinji i m/ž konobara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/201-6015 ili na email: sonja@ tra�oria-rus�ca.hr do 30.4.

106. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m�ž vozača teretnog vozila, m�ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m�ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Palinovec, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Celine, Pribislavec, Mačkovec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vratišinec, Vularija, Mursko Središće i Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 30.4.

107. Tra�oria Rus�ca d.o.o., I. G. Kovačića 6, Čakovec, traži m/ž pizza pekara, m/ž kuhara i m/ž konobara u restoranu, javi� se osobno na adresu ili na email: sonja@tra�oria-rus�ca.hr do 30.4.

108. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Zavnoh-a 45, Čakovec, traži medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobno na adresu ili na email: denisvaal@gmail.com do 30.4.

109. UNIMER d.o.o., Čakovec, R. Steinera 3, traži m�ž vozača kamiona s kranom i 2 m�ž autogena rezača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040�390500 ili na mob. 091�369-2010 ili na email: branko.gregur@unimer.hr do 30.4.

110. Ustanova za zdravstvenu njegu Strahija, Čakovečka 6, Hodošan, traži medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobno na adresu ili na email: rahela. bregovic@gmail.com do 30.4.

111. UO Kavana Braco, Čakovec, Novakova 46, traži m�ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099�738-2010 ili na email: info@braco. hr do 30.4.

112. UO COBRA, Podturen, Čakovečka 18, traži m/ž konobara, m/ž kuhara, m/ž čistača i m/ž pizza majstora, javi� se na email: kavana.cobra@gmail.com ili putem linka: h�ps://www.facebook.com/ kavanacobra/ do 30.5.

113. VARGA ELEKTRONIK d.o.o., Draškovićeva 12, Draškovec, traži m/ž referenta prodaje i nabave - prodajnog predstavnika, javi� se osobno na adresu ili na email: direktor@varga-elektronik.hr do 31.5.

114. VEDIN d.o.o., Čakovec, traži 3 m�ž dostavljača, javiti se na mob. 097�6036035 do 20.4.

115. Zajednički obrt autolimarija i lakiranje “Kovač”, Prvomajska 14, Nedelišće, traži m/ž autolimara-autolakirera, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/971-9125 do 30.4.

116. ZT-Zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži 20 m/ž montera centralnog grijanja i m/ž tig zavarivača za radno mjesto Austrija, 2 m/ž keramičara, 3 m/ž montera centralnog grijanja i 2 m/ž tig zavarivača za mjesto rada Njemačka, nazvati na mob: 099/535-9717 ili posla� pismenu zamolbu na adresu: Oliver Mar�njaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 30.4.

107. Županijska bolnica Čakovec, I. G. Kovačića 1e, traži 4 m/ž doktora medicine, javi� se pismenom zamolbom na adresu do 15.4.

traži

Kalkulanta za građevinske radove (m/ž)

Prijava do: 15. 5. 2025.

Lokacija rada: Čakovec

Opis posla

• izrada građevinskih knjiga i građevinskog dnevnika

• obrada dokumentacije

• praćenje troškovnika izvođenja projekta

• vođenje dokumentacije

• rad na terenu

Ključne odgovornosti:

• pisanje završnih izvješća - izrada građevinskih knjiga i građevinskih dnevnika

• praćenje organizacije i rada na gradilištu (nadziranje kvalitete i količine izvršenog posla, način izvođenja radova...)

• definiranje količine opreme, materijala koji će se utroši� na pojedinom gradilištu, praćenje troškova gradilišta

• komunikacija sa svim sudionicima procesa građenja

• vođenje sve potrebne gradilišne dokumentacije od uvođenja u posao do tehničkog pregleda (usklađenost gradnje s ugovornom dokumentacijom i propisima ugovora, izrada atestne dokumentacije i protupožarnih elaborata)

• koordinacija s voditeljem radova, dobavljačima i ostalim službama u svrhu dobivanja potrebnih ponuda, podataka i priloga ponudi

• definiranje količine opreme, materijala, načina izvedbe i ostalih podataka potrebnih za kalkuliranje i obradu ponude

• prikupljanje ponuda od dobavljača opreme i podizvođača potrebnih za izradu ponude

• izrada ponude, ispunjavanje natječajne dokumentacije i komple�ranje ponude s potrebnim prilozima

• sudjelovanje u praćenju naručene opreme i prateće dokumentacije, pisanje narudžbenica

Vrsta posla: stalni radni odnos

Potrebno obrazovanje, znanja i vještine

• minimalno SSS ili VŠS / Prvostupnik / VSS / Magistar/ Stručni specijalist (građevinski smjer), mogućnost zapošljavanja umirovljenika

• poznavanje rada na računalu (AutoCAD, MS Excel, MS Office, MS Outlook)

• tehnička znanja u domeni građevine, specifično završni radovi i fasaderski radovi

• potrebna vozačka dozvola B kategorije

• sposobnost samostalnog rješavanja problema i proak�vnost

• fleksibilnost i odgovornost, spremnost na terenski rad

Stručna sprema: Srednja stručna sprema, Visoka stručna sprema, Magisterij, Stručni prvostupnik, Magistar struke, Stručni specijalist, Sveučilišni prvostupnik

Minimalne godine radnog iskustva: 4

Info: E-mail: info@gipsmont-m.hr, Mob: 099 168 3425

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM DACIA DUSTER

prestige 1.5 blue DCI 115 2018. god., cijena 13.000 eur. Info na mob. 099/639-1739

PRODAJEM focus karavan 13/14 godina, reg do iduće godine, uredno održavan, garažiran, dosta opreme, novi akumulator, nove gume + ljetni set, moguća zamjena za manji auto, povoljno. info na mob 097/600-6038

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upita� na telefon 091/3960-505

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

KUPUJEM AUTO I TRAKTOR ispravan, neispravan, karamboliran, neregistriran ili registriran. info na mob. 098/777095

KUPUJEM TOMOS mopede sve vrste i modele sa i bez papira za dijelove - isplata odmah. Info na mob. 098 9656 624

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

PRODAJEM FORD FOCUS STregistriran. Tel. 095 8581502.

PRODAJE SE potpuno nova registrirana auto prikolica, dimenzije sanduka 210 x 114 cm sa arnjevima, cijena 779 EUR. info na mob. 099/4045-455

POLJOPRIVREDA

PRODAJU SE INOX bačve za vino od 250 lit. (2 kom). Upita� na tel. 040/364-354

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJEM 2-brazdni plug 12 cola, traktorska šprica od 350 lit i čekičar Olt Osijek od 20 lit., sve ispravno. info na tel. 845-679

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086

PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH

CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima� zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

POZNANSTVA

MUŠKARAC srednjih godina, visok, vitak, slobodan, traži gospođu za poznanstvo i druženje, može i kontakt sms-om. Mob 095/816-5206

NEKRETNINE

SNIŽENA CIJENA -

PRODAJEM STARIJU KUĆU u Čakovcu od 75 m2 (preko puta Općinskog suda), sa tri kancelarije, arhiva, kuhinja, kupaona. Pogodno za odvjetnički ured, javnog bilježnika, ordinaciju i slično. U dvorištu se nalaze još dvije kancelarije od 31 i 40 m2, EC/G. Info na mob. 098/426-021

PRODAJE SE NOVA STAMBENA ZGRADA s 4 stana od 82 m2 može ili samo stan, izvedba srednji roh bau od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone) i u izgradnji stanovi od 40 m2 mogućnost spajanja u veći, ulica F. Kuharića 14 i 16 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija, novi dio naselja. Info na mob. 095 858 15 02

TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099

KUPUJE SE KUĆA u Čakovcu ili jednosobni stan ili garsonjera. Info na mob. 098/749-131

PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988

DAJEM U NAJAM namješteni 3-sobni stan u centru Čakovca, 1. kat, EC/E. Info na mob. 098/426-021

DAJE SE U DUGOROČNI NAJAM nenamješteni dvosobni stan u Martanama (novogradnja), 2. kat (li�). info na mob. 098/465-490

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU GARSONJERU u Čakovcu - povoljno. info na mob. 092/1465716

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

KUPUJEM voćnjak/vinograd/ vikendicu u bregima. Info: 095 505 27 60

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 17 m2 na Jugu Čakovca. Info na mob. 095/9099-158

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

U VARAŽDINU IZNAJMLJUJEM GARSONJERU za jednu mladu zaposlenu osobu, centralno, parking, kod Varteksa. Cijena 180 eura/mj. Zvati na mob. 099/414-5002

PRODAJEM STARIJU KUĆU u Čakovcu, kod Općinskog suda, veoma povoljno, EC/G. Info na mob. 098/426-021

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

ŽIVOTINJE

AKVARIJ osmerokutni s ribicama, puževima čistačima, živo bilje koje daje kisik, 40 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675

RAZNO

PRODAJEM na groblju Mihovljan grobno mjesto (Đuranec) polje 16, red 6, broj groba 0010. Info na mob. 098/426444

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

PRODAJEM: vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje dim. 210 x 160 i 100, 200 x 95, 140, 160 cm, tap.gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, novi bide s armaturom, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, flex bušilicu, rodlin, bicikl i još puno toga kvalitetnog iz kuće. Mob. 091 57 27 670

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Lucidusa, Tehnomonta, Eko-Međimurja, Jadran galenskog laboratorija, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Aminessa, Božjakovine i druge dionice. mob. 098 905 1011

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

ELEKTRODE ZA VARENJE, nove, 2 ku�je, 10 eura ku�ja. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, info na mob. 091/9240-293

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PANK-RADNI STOL, željezni, čvrs�, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675.

KUPUJEM STRIPOVE I IGRE ZA KONZOLE. Mob. 098 92 190 92

BAKRENI KOTLIĆ ZA GULAŠ, paprikaš, ajvar, sa mješalicom na struju, tronožac sa lancem, 150 eura. Zagreb-Utrina, 098/9084-675

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

ŠATOR ZA TRI OSOBE s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 150 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, 2 veličine, 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom) i pokretna aluminijska skela na kotačima. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM NOVI KREVET dim. 90x200 cm s podnicom i novi madrac, samo 60 eura. info na mob. 098/1760-242

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

NOVI NAGRADNI natječaj

Likovni

i literarni natječaj „U iščekivanju

Uskrsa”

Povodom blagdana Uskrsa koji nam se približava, otvorili smo novi likovni i literarni natječaj pod nazivom „U iščekivanju Uskrsa“.

Želja nam je da svojim crtežima ili literarnim radovima dočarate kako se u vašoj obitelji slavi Uskrs, te što on predstavlja za vas i vaše najmilije.

Možete nam opisati, naslikati ili nacrtati: običaje u vašoj obitelji, grančice koje nosite u crkvu na Cvjetnicu, uskršnje košarice i pisanice ili vuzmenku u vašem kraju.

Radovi se kao i do sada šalju e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske no-

vine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje sada, a otvoren je do 22. travnja ove godine.Najbolje radove birat ćemo po kriterijima:

• držanje zadane teme

• što uspješnije dočaravanje doživljaja Uskrsa

• kvaliteta ukupnog literarnog ili estetskog doživljaja (originalnost, urednost, maštovitost).

Za autore najboljih radova pripremili smo i lijepe nagrade. Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici 25. travnja.

Radujemo se vašem sudjelovanju u još jednom našem natječaju i s nestrpljenjem očekujemo vaše prekrasne radove.

Vuzem

Vuzem je, jajci se forbaju. Deva se veseliju malome “zajčeku” kaj bu im doneso čokoladne jajci. V nedelo se ide na posvečaje!

Dok se vrnemo s posvečaja, deši mi mladi luk, kuhane jajci

šunka i domači kruh.

To je najbolši zajtrek v celi leti!

Isus je vuskrsno!

SREČEN VUZEM SEMAJ!

Mia Branda, 5. b, OŠ Mursko Središće

Učiteljica Sonja Vršić

Naš Vuzem

Za Vuzem je gozba, to je svetek leta, prvo k meši, pa doma, tak do večeri.

Den predi se razidemo, na subotu, žene k meši, a muški na vuzmenku.

Na Vuzem je cela familija skup i to pogodite de?

Pre babici, de pak drugdi! I to vam je naš Vuzem.

Kaja Hozjan, 5.b, OŠ Mursko Središće

Učiteljica: Sonja Vršić

Učenici produženog boravka OŠ Hodošan uz mentorstvo učiteljice Mar�ne Tota poslali su nam nam fotografiju svog školskog pa-

Vuzem je tu Vuzem je tu, moram forbati pisanice. Šunka se krčka hren se mora naribati, ali ni na mladi luk ne smim pozabiti. Zutra moram navečer iti k meši, a posle vuzmenku glet.

Već je tulku vur?

Jeh, moram več iti spot. Vuzem je tu!

Jurica Medvar, 5. b, OŠ Mursko Središće

Učiteljica Sonja Vršić

noa na temu Uskrsa gdje se mogu vidje� pisanice koje su učenici izrađivali kao mozaik trganjem manjih komada papira u boji.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Tena Vugrinec, 7 razred, Podturen

Vesela pisanica, Doris Vuk, 1. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Vesela Pisanica, Sofija Kacun, 1. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Vesela pisanica Stella Božić, 1. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Ida Cerovec 3.b, l.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Niva Feifarek, 3. b, l. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Ana Lara Čajić, 3. b, l. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Učenici produženog boravka OŠ Hodošan

mag.

Uloga zahvalnosti u blagostanju

Subjektivna dobrobit, koja se može opisati kao osjećaj blagostanja, rezultat je genetskih datosti, životnih okolnosti i vlastitih aktivnosti. Dok genetske i neke životne okolnosti ne možemo u velikoj mjeri izravno mijenjati, slobodni smo sami oblikovati vlastite aktivnosti i na tako smanjiti ili povećati osjećaj blagostanja. Jedan od načina je njegovanje zahvalnosti.

Obra�te nam se s povjerenjem. Usluge psihologa su besplatne i pružaju se bez liječničke uputnice. Dom zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1 e, Djelatnost za psihologiju

Ambulanta u Čakovcu

T: +385 40 372 390

E: psihologija@dzck.hr

Naručivanje: od ponedjeljka do petka između 13 i 15 sa�

Ambulanta u Prelogu

T: +385 40 321 390

E: psihologija.prelog@dzck.hr.

Naručivanje: od ponedjeljka do petka između 13:30 i 14:30 sa�

Zahvalnost omekšava granice uspostavljene prema drugima, pospješuje recipročno davanje, produbljuje i učvršćuje odnose

Zahvalnost je složen skup emocija koje se javljaju pri procjeni primanja neke dobrobiti (pažnje, pomoći u obliku usluge, materijalnog dobrog). De�inira se i kao stanje i kao osobina, kao moralna vrijednost, stav, vještina suočavanja sa stresom. Prisutna je u svim civilizacijama, različitim kulturama i okruženjima. Ljudi mogu biti zahvalni na ljudima u svom životu, svojim ili tuđim kvalitetama, različitim situacijama koje im je život donio, na onom što su primili, iskusili ili naučili, na budućim iskustvima. Mogu osjetiti i zahvalnost prema životu, prirodi ili višoj sili, pa takvo iskustvo postaje i transcendentno. Iz tog razloga, zahvalnost je dio duhovne prakse u svim religijama. Zahvalnost omekšava granice uspostavljene prema drugima, pospješuje recipročno davanje, produbljuje i učvršćuje odnose. Djeluje poticajno u romantičnim odnosima. Zahvalnost iz zajedničkih interakcija koje su partneri doživjeli tijekom dana, povećava povezanost i zadovoljstvo odnosom sljedeći dan – i za onog koji je zahvalan za primljenu dobrobit, i za onog koji je drugom učinio dobro. Pojedinci koji se osjećaju više cijenjenim od strane svojih romantičnih partnera, izjavljuju da i sami više cijene svoje partnere. Oni koji više cijene svoje partnere, navode da i više reagiraju na njihove potrebe, predaniji su odnosu i vjerojatnije je da će tijekom vremena ostati u svojim vezama. Oni koji su u ponašanju vođeni isključivo svojim motivima i interesima, imaju partnere koji osjećaju manju zahvalnost, ali i manje zadovoljstvo odnosom, od onih koji su usmjereni i na partnerove potrebe. Zahvalnost, uz neke druge vrijednosti u

romantičnom odnosu, umanjuje emocionalnu bol nakon različitih emocionalnih povreda u odnosu. Zahvalnost ima svoju ulogu i u procesu tugovanja, i nakon najtežih životnih gubitaka, kao što je smrt bliske osobe. Ogroman gubitak utječe na tijelo, spoznaju, emocije, duhovnost osobe, na njene odnose s drugima. Osobe koje pronalaze zahvalnost vrednujući pozitivne aspekte odnosa s osobom koju su izgubile, otpornije su na negativne aspekte tugovanja, a mogu i prepoznati važnost unutarnje snage koja im pomaže da žive s ogromnom boli, kao i cijeniti život na jedan dublji način. Neke okolnosti ranog emocionalnog razvoja, kao i osobine ličnosti, djelomično uvjetuju razvoj zahvalnosti. Ipak, pokazuje se da se zahvalnost može „trenirati’’ i u odrasloj dobi. Roditelji uče djecu reći „hvala’’ kako bi se prilagodila društvenim normama i lakše snalazila u društvu. Takva pravila imaju svoju dobru funkciju, ali ovdje je riječ o autentičnoj zahvalnosti, koju čovjek iskazuje kada ju je osjetio. Kako bi osjetio zahvalnost, treba biti pozoran i prepoznati dobrobit koju je primio, i trud onoga koji je tu dobrobit dao. Usmjeravanje pozornosti na pozitivne stvari koje donose drugi, bilo da je riječ o nepoznatom prolazniku, prijatelju ili članu obitelji, mijenja pogled na život. Jednostavnom vježbom, upisivanjem stvari na kojima ste zahvalni proteklog dana, mozak razvija usredotočenost na brojne aspekte koji potiču osjećaj zahvalnosti. Na tim se činjenicama temelje i različite religijske prakse izvođenja povezanih rituala kao što je molitva. Ljudi koji se češće zapitkuju i o čudima svijeta, osjećaju veću zahvalnost. Dobro je podsjećati se na prolaznost materijalnih stvari, ali i vlastitu prolaznost, kako bi osjetili zahvalnost, lakše prepoznali svoj smisao i živjeli svrhoviti život. Zato zahvalnost nije pasivno prepuštanje sudbini, već ona potiče pojedinca na prepoznavanje svoje svrhe, preuzimanje odgovornosti za svoj život i na aktivno rješavanje problema.

Važnost

traženja stručne pomoći za ovisnost o alkoholu

ko prolaziti detoksikaciju bez stručnog vođenja i praćenja. Boravak u stacionarnoj ustanovi znači da pacijenti imaju stalan pristup pomoći za te simptome i da im se mogu dati lijekovi za olakšavanje detoksikacije.

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Ovisnost o alkoholu uzima težak danak, ne samo ovisniku, već i njegovoj obitelji i odnosima s drugima, radnom učinku, novčaniku i ukupnom blagostanju. Uz ovisnost dolaze značajni problemi u svakodnevici (gubljenje stvari, svađe s drugima...), time da ovisnici za te sve probleme okrivljuju druge. Često negiraju svoju ovisnost i tvrde kako ne samo da nisu ovisni, već mogu prestati piti kad god požele.

No u nekom trenutku, ponekad, ovisnik sam dođe do spoznaje da bi bilo dobra da prestane piti. Ipak, na ozbiljno razmatranje prestanka pijenja češće će ovisnika potaknuti neki izvanjski događaj, npr. suočavanje s težim zdravstvenim posljedicama, ili prijetnja supružnika da će ga / ju napustiti ili prijetnja otkazom na poslu. Tada često tvrde da se mogu od pijenja odviknuti sami, umjesto da potraže profesionalno liječenje. Najčešći razlozi otpora prema traženju stručne pomoći su strah od osude i stid – za oba razloga odgovorna je stigmatizacija ovisnika, vrlo rasprostranjena u društvu – pa su ti osjećaji i razlozi otpora razumljivi. Važno je istaknuti da nitko nije odabrao postati ovisan o alkoholu, ali s druge strane, ovisnik može odabrati učiniti nešto u vezi s tim.

Najčešći razlozi otpora prema traženju stručne pomoći su strah od osude i stid, a za oba razloga odgovorna je stigmatizacija ovisnika, vrlo rasprostranjena u društvu, pa su ti osjećaji i razlozi otpora razumljivi

Ne preporučuje se pokušati dobiti bitku protiv ovisnosti o alkoholu bez pomoći, vodstva i podrške obučenog stručnjaka za ovisnosti. Postoji opcija izvanbolničkog liječenja ovisnosti o alkoholu. To se odnosi na tretman koji omogućuje ovisniku da se liječi dok istovremeno živi kod kuće i živi svoju obiteljsku i radnu svakodnevicu. Izvanbolnički program uključuje određen raspored psihoterapije i savjetovanja, kako individualno tako i obiteljsko, uz uzimanje lijekova, i to može biti vrlo učinkovita opcija. Intenzivna opcija liječenja je bolnički rehabilitacijski program. Bolničko liječenje ovisnosti osigurava brigu tokom 24 sata dnevno. Jedna od prednosti bolničke rehabilitacije je ta što pruža sigurno mjesto za detoksikaciju gdje medicinski stručnjaci mogu pratiti vitalne funkcije i ublažiti neke od neugodnih simptoma. Naime, tijekom detoksikacije od alkohola može se doživjeti drhtanje, osjećaje depresije i tjeskobe, razdražljivost, slabost, znojenje, probavne tegobe, glavobolje, poremećaj sna i drugo. Pokušaj detoksikacije na svoju ruku je opasan nije preporučljiv, i krajnje je teš-

Važan aspekt programa liječenja ovisnosti o alkoholu je individualna terapija s obučenim kliničarom ili psihoterapeutom ili stručnim savjetnikom. Individualna terapija omogućuje poboljšanje emocionalne regulacije, razvijanje zdravijih mehanizama suočavanja sa svakodnevnim izazovima, uspostavu socijalnog sustava podrške, shvaćanje temeljnog uzroka ovisnosti i ponovnu izgradnju odnosa s drugima. Također je važno provoditi i savjetovanje s obitelji radi reuspostave odnosa i de�iniranja uloga u obitelji.

Put do oporavka ne izgleda isto za svakog. Svaka životna priča, okolnosti i genetika su jedinstveni, i ovisnici su različitih razina ovisnosti, pa će tako i osobni tretman biti drugačiji od osobe do osobe. Jedna od najučinkovitijih strategija u programu liječenja ovisnosti o alkoholu je grupna terapija koja pruža neusporedivu podršku i značajnu vezu s drugima koji prolaze kroz slične probleme.

Tijekom liječenja moguć je i recidiv. No osoba koja je u programu profesionalnog liječenja od ovisnosti o alkoholu uči o alatima i strategijama koje su potrebne za uspješno nošenje sa žudnjom. Činjenica je da mnogi pokušavaju sami započeti proces odvikavanja, a rijetki, vrlo rijetki uspiju u tome. Neuspjeh samo može dodatno negativno utjecati na mentalno zdravlje. I kao što je već navedeno, pokušaji samodetoksikacije mogu dodatno ugroziti tjelesno zdravlje. Zašto je teško sam prestati piti? Alkoholizam je bolest koja mijenja strukturu mozga i način na koji on funkcionira. Pored toga, ovisnost je složeni problem mentalnog zdravlja koji donosi promjene u psihičkom funkcioniranju i u socijalnom pogledu. Zbog tih promjena je teško kontrolirati svoju naviku pijenja. Od trenutka kada pojedinac odluči potražiti liječenje, priprema se proći kroz veliku promjenu u svom životu. Iako je ova promjena nabolje, dolazi s nizom izazova s kojima se treba suočiti, počevši od detoksikacije. Stoga je potražiti stručnu pomoć za ovisnost o alkoholu najbolje što ovisnik može učiniti za sebe, svoje voljene i svoju budućnost.

Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja

Josipa Perhoč Mrla,

psych., univ. spec. clin. psych.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan

i

Vatrogasna zajednica Međimurske županije

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

sretan i

blagoslovljen Uskrs

blagoslovljen Uskrs

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

ČRNA PISANICA, više od ukrasa

Rukama predaka, čuvanje za budućnost

Pripremila:

Anamarija Horvat Šantl

Od brojnih običaja koji prethode ili se prakticiraju u određeno doba, možda su upravo uskrsni običaji oni koji svojim značenjem i simbolikom snažno utječu ne samo na pojedinca već i na cijelu zajednicu.

Za kršćane, Uskrs je najvažniji blagdan jer je to vrijeme radosti i nade, radovanja

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

novom životu. Okuplja se obitelj, prijatelji, blaguje se. Tada se među ostalim boje pisanice, običaj koji je izrazito očuvan i još se predano njeguje. Jaja se u nas ukrašavaju na razne načine, često prirodnim bojilima kao što su ljuske luka. Motivi su raznoliki, od jednostavnih likova, �loralnih ili geometrijskih uzoraka. Posebno se ističu crne pisanice, zbog boje i upadljivosti. Iako crna boja može imati negativne konotacije, kad je riječ o pisanici, ona predstavlja vječnost, no prvenstveno podlogu za naglašavanje ljepote i složenosti

ukrasa i vještinu onoga tko je ukrašava. Upravo ta crna boja stvara prepoznatljiv vizualni identitet poznate međimurske črne pisanice. Osim boje odnosno crne podloge, posebnost su i motivi koji su mahom cvjetni, eventualno uz popratni tekst. Črne pisanice karakteristične su za donje Međimurje.

Postupak izrade pisanice počinje iscrtavanjem kontura voskom na ljusci jajeta. Konture se iscrtavaju pomoću drvenog štapića na čiji je vrh namotan komad bakrene žice oblikovan kao kljun – „kičice“. „Kičica“ se nadnosi nad svijeću, zagrijava i umače se u komad pčelinjega voska koji po ljusci ostavlja crni trag. Iscrtavaju se motivi i vertikalno se ispisuje tekst. Polja unutar iscrtanih kontura se zatim ukrašavaju �lomasterima i pune se voskom što se naziva „čoskanje“. Iscrtana pisanica se oboji u crnu boju potapanjem jajeta u vodu u kojoj se prokuhala čađa – sađa i boja za tkanine. Vosak se nakon

toga briše toplom pamučnom krpom, a ispod ostaje vidljiva izvorna boja ljuske ili šarene boje koje su se nanijele �lomasterima. Izrada črne pisanice je delikatna jer se jaje može oštetiti pa postupak treba početi iznova. Upravo zato su črne pisanice izrađivale mahom vještije žene od kojih su se onda pisanice ili otkupile ili mijenjala za jaja. Danas ih u cjelovitom obliku izrađuje tek jedna obitelj iz Donje Dubrave, a djelomično još samo nekoliko pojedinaca u Međimurju. Svaka „črna pisanica“ je minuciozno izrađeni unikat.

HOROSKOP

Crne pisanice u Podravini i Međimurju Muzej grada Koprivnice i Muzej Međimurja Čakovec realizirali su izložbu „Crne pisanice u Podravini i Međimurju“ postavljenu u Galeriji Koprivnica, Zrinski trg 9. Autorice izložbe su viša kustosica Muzeja Međimurja Čakovec Janja Kovač i viša kustosica Gradskog muzeja Koprivnica Vesna Peršić Kovač. Na izložbi u Koprivnici izloženo je gotovo osamdeset izložaka iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec od kojih je najstarija pisanica iz 90-ih godina prošloga stoljeća, te Muzeja grada Koprivnice. Izložbu prati bogat katalog s fotogra�ijama, opisima tog umijeća te poviješću. Naglasak izložbe je na nositeljima vještine koji i dan danas svoja

LJUBAV: Premda ćete objek�vno ima� dobar vjetar u leđa u ljubavi, svako malo činit ćete greške u koracima. O vama i vašoj sposobnos� samokontrole ovisit će i uspjeh u vašem privatnom životu. Potrudite se. Moguće je nešto prelijepo.

KARIJERA: Umjetnici pred publikom, sportaši, kao i oni koji rade s mladima dobit će veliku priliku u svom radu. Neki će se zbog toga zaletje� i poče� gradi� kule u zraku. Prilika jest tu, ali je tu zato da se pametno iskoris�. Treba osta� na zemlji.

ZDRAVLJE&SAVJET: Volite sebe kao i druge.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Lijep razvoj ljubavnih događaja ohrabrit će vas da organizirate zajednički izlet ili odlazak na neko zanimljivo mjesto za sebe i voljenu osobu. Bit će to melem kako za vas, tako i za drugu stranu. Oni koji su još sami na putu sreću ljubav.

KARIJERA: Pres�ž koji vam toliko znači bit će vam nadohvat ruke, ali kad malo bolje razmislite, primije�t ćete da svemu tome nedostaje pravi sadržaj. Oni zreliji među vama bit će tužni, ali i potaknu� da razmisle malo dublje.

ZDRAVLJE&SAVJET: Nije zlato

sve što sja.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Utjecaj ljubavnih planeta na vaš privatni život bit će uglavnom zanemariv, kao da će vas ljubav mimoilazi�. Premda će vam se u jedan čas čini� da je moguće baš sve, već idući tren uvidjet ćete da nije moguće ništa. Ono što imate čuvajte, a sve ostalo izdržite.

KARIJERA: Vjerojatan je krupniji materijalni dobitak koji će vas osnaži� i potaći da još predanije radite dalje. Cijenite svačiji trud, ali ono što se ovaj put pos�glo smatrat ćete prije svega svojom zaslugom.

ZDRAVLJE&SAVJET: Jednaka pravila trebaju vrijedi� za sve.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Ugodan ambijent, vaša otvorenost i spremnost da izrazite ono što osjećate te naklonost druge strane, učinit će vam ove dane ugodnim. Oni koji još traže srodnu dušu lako će se približi� svakoj osobi suprotnog spola.

KARIJERA: Ne oklijevajte ako treba nešto mijenja�. Učinite to na način koji je miran i postepen. Ako vas budu kri�zirali, ne odgovarajte na to, nego samo radite dalje. Važno je da imate jasan plan i da ga dosljedno slijedite. Uspjeh neće izosta�.

ZDRAVLJE&SAVJET: Pričajte s ljudima.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Bit ćete pozivani na putovanja ili na društvena okupljanja van mjesta boravka, a baš tako biste mogli sres� osobu koja će vas zaintrigira�. Zato prihva�te pozive i budite otvoreni za ljubav. Oni u vezama bit će opušteni i zadovoljni.

KARIJERA: Privilegije kojim ste se nadali bit će tu, ali vi sami nećete bi� sigurni kako ih iskoris��. Više će to izgleda� kao da vam se nešto nudi jer je to nečija dužnost ili jer su takva pravila. Oni pametniji zanemarit će takav stav.

ZDRAVLJE&SAVJET: Napravite zabavu za prijatelje.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Vaš privatni život ovih će se dana vrtje� oko kretanja ili posje�telja koji vam dolaze u goste. Kao da ćete zaboravi� da se može bi� i udvoje. Potpuno ćete se predava� svojim gos�ma ili svojim prometalima. Vaša najdraža osoba mogla bi vam to zamjeri�.

KARIJERA: Kako tjedan bude prolazio, sve ćete više želje� poći na godišnji odmor. Oni koji to još ne mogu, vjerojatno će se mora� angažirati oko nekih zaostalih poslova za koje su već odavna mislili da su gotovi.

ZDRAVLJE&SAVJET: Strpljen, spašen. U svakom slučaju.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Bit ćete poduzetni i ak�vni u traženju svoje srodne duše ako ste još sami. Neće vam bi� teško o�ći na kraj svijeta da nađete ono što tražite. Oni koji već jesu u vezama iznenađivat će voljenu osobu prijedlozima punim ak�vnos� i dinamike.

KARIJERA: Na radnom mjestu svakako ćete malo pokaziva� borbeni stav, pa nećete bi� ugodni kolegama. Pokušajte na sve gleda� mirnije i ne skačite na svaki postavljeni izazov. Vaš trud i upornost mogu se primijeni� i na diskretniji način.

ZDRAVLJE&SAVJET: Usvojite vježbe disanja.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Postajat će vam sve jasnije da volite i da vas vole. Jedino što se pitate dokle će to tako traja�. Ovo pitanje sada je suvišno, a vaše brige samo opterećuju sklad koji možete živje�. O vama ovisi hoćete li se okrenu� prema svjetlu ili tami.

KARIJERA: Na radnom mjestu događaju se sve značajnije stvari, a poslovi dobivaju na težini. To je nešto što naprosto obožavate, pa ćete se poslu preda� bez zadrške i bez ikakve rezerve. Jasno je da ćete izgara�, a ni rezulta� neće izosta�.

ZDRAVLJE&SAVJET: Bit će nemirnih snova.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Šarenilo zabava i brojnost izlazaka na atrak�vna mjesta bit će rijetko viđena i doživljena kao kod vas ovih dana. Uživajte punim plućima, ali ne zaboravite i na one male pažnje koje ljudima znače. Posebno prema vama dragoj osobi.

KARIJERA: Iz velikih ideja i ambicija vi ćete se �jekom ovog tjedna polako spušta� na zemlju. Bit će sve manje sanjarenja, a sve više prizemljenog posla, no ni taj vam neće bi� neugodan. Radit ćete i dalje dobro, a na radnom mjestu će vlada� ugodno ozračje.

ZDRAVLJE&SAVJET: Preispitajte svoje prioritete.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Neki će poći na kraći put ili izlet s voljenom osobom, a is� bi im mogao osta� u nezaboravnom sjećanju po lijepom.

Drugi će dočeka� rođake koji će ih poveza� s osobom za koju će se iskreno zainteresira�. Svi će bi� među ljudima.

KARIJERA: Kako tjedan bude odmicao, postajat će sve jasnije da vi imate znanja i stručnost koja se sada traži. Mnogi će pokaza� na vas i reći kako ste baš vi osoba koju treba angažira�. Ali taj angažman neće doći glatko jer će treba� proći još neke testove.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite strpljivi.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

znanja nesebično prenose na nove generacije. Uskrsno vrijeme u Međimurju neodvojivo je od crne pisanice koju mnogi smatraju jedinstvenim remek-djelom tradicijske umjetnosti i koja se još uvijek njeguje u ovom dijelu Hrvatske. Prepoznala je to i stručna zajednica dodjelom svojstva nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske koje obvezuje nositelje, ustanove te lokalnu zajednicu na njegovo čuvanje, prezentiranje i prenošenje novim generacijama. Izložba je realizirana uz �inancijsku pomoć Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Međimurske županije, Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice, a ostaje otvorena do 24. 5. 2025. godine.

LJUBAV: Kad ste se istrenirali da vam sve bude ravno, opet se budi ljubav. Malo ste zatečeni novonastalom situacijom, ali prilagodit ćete se. Svakome je draže bi� s nekim, nego sam. Ipak, ne prigovarajte čak ni onda kad osjećate da biste morali. Izostavite to.

KARIJERA: Dobro ćete kormilari� sa zahtjevnijim i značajnijim temama. Neki će bi� promaknu� ili će pred njih bi� postavljeni veći zadaci. U financijskom smislu trebali biste ostvari� dobre rezultate, a zbog toga ćete možda i slavi�. ZDRAVLJE&SAVJET: Neki će otputova� u rodni kraj. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Vi se nalazite u fazi vrlo bogatog društvenog života, ali će vaši novonastali privatni odnosi bi� uglavnom površnog karaktera. Ipak, to ne znači da se kasnije neće razvi� nešto dublje. Zato budite otvoreni. Vezani će pojača� distancu.

KARIJERA: Rado biste pokazali što znate, ali osjećate da nije još vrijeme za to. U pravu ste. Neke stvari doći će bolje do izražaja ako pričekate još samo malo. Zato ih zasad ostavite skrivenim, pa makar otrpjeli i poneku frustraciju.

ZDRAVLJE&SAVJET: Dolaze još bolja vremena. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

Đena je moj uskrsni zeko koji mi donosi sreću i ljubav

Piše: Aleksandra Sklepić

Ljiljana Žilavec iz Murskog Središća najviše vremena voli provoditi u igri i zabavi sa svojim ljubimcima: zečicom Đenom, koja je patuljasti kućni zečić pasmine lavlja glava, i papigama Mrvicom i Mrvićem. Naziv pasmine lavljoglavi zečić dolazi od dugačkog krzna oko glave i vrata koje ovom patuljastom stvorenju daje lavlji izgled. Ovi su zečići jako radoznali, ali imaju potrebu nešto vremena provoditi i u samoći. Zbog toga se Ljiljana i Đena odlično slažu, jer osim zajedničkog, svaka od njih ima i svoj život. Đena je stigla kao poklon za rođendan

Uskrs je pred vratima, pa je Đena ovih dana poput pravog malog uskrsnog zeke koji svima donosi sreću i ljubav i zbog toga smo je odlučili predstaviti.

- Đenu volim najviše na svijetu, rekla nam je Ljiljana. Imam je već skoro četiri godine i svaki dan je s njom poseban. Dobila sam je kao poklon za rođendan. Volim brinuti o njoj, čistiti joj kavez, hraniti je i igrati se s njom.

Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i, priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

Đenin kavez Ljiljana čisti četiri puta dnevno, iako Đena uglavnom boravi u sobi, slobodna. U svoj kavez, točnije sanduk, ova luckasta zečica odlazi samo kad je vrijeme za spavanje. Hrani se posebnim žitaricama za kuniće, za ručak dobije jednu tanku šnitu bijelog kruha koji Ljiljana posebno suši samo za nju, a za večeru, nakon žitarica, ponekad

dobije i kakvu poslasticu, najčešće jabuku. Zečići smiju jesti samo suhu hranu, ispričala nam je Ljiljana, a posebno je važno da imaju svoje specijalno sijeno na kojem bruse zubiće koji bi, da previše narastu, mogli oštetiti njihove usnice, jer im zubi rastu cijeli život. Majka i brat uskaču u pomoć kad zatreba Ljiljana ima 41 godinu i živi s mamom Nadom i bratom Juricom. Iako većinu vremena sama brine o svojim ljubimcima, ponekad uskaču brat i mama. Zna se dogoditi da Ljiljana ode nekamo; članica je Udruge sport za sve iz Murskog Središća gdje redovito odlazi na rekreaciju, a rado ode i na uljepšavanje ili na kavu k prijateljici. Tada je mirna kad zna da o njezinoj Đeni brinu članovi obitelji koji je jednako vole.

- Đenu ne ostavljamo samu predugo, rekla nam je Ljiljana, iako ne napravi nikakvu štetu. Kad je prvi put bila sama cijeli dan, bojali smo se da ćemo, kad se vratimo, pronaći nered u stanu, ali to se nije dogodilo. Đena je jako mirna, nježna i dra-

Kad Ljiljana sjedne za stol kako bi jela, papige tako dugo viču dok im ona ne zahvali – na taj joj način žele dobar tek

Ljiljana sa svojom voljenom zečicom Đenom

ga, pa s njom nema nikakvih problema.

Papige Mrvić i Mrvica imaju tri godine. Mrvić je plavo-bijele boje, a Mrvica je žućkasto-zelena. Uglavnom borave u svom kavezu, ali imaju također svoje osobnosti. Zanimljivo je da kad Ljiljana sjedne za stol kako bi jela, oni tako dugo viču, dok im ona ne zahvali – na taj joj način, rekla nam je, žele dobar tek. Zečica Đena i papige obožavaju slušati muziku i gledati televiziju, a vole i ljudsko društvo. Svako jutro započinje pozdravljanjem životinja

Ljiljana se ponekad ujutro diže već oko šest i pomaže u kući – mama ima frizerski salon pa joj je tu od velike pomoći, ponekad ode u dućan ili čisti te pomaže u pripremi ručka, a čim završi poslove, odmah započinje svoju najdražu aktivnost – ručno vezenje svakojakih vezova ukrasnim koncem. Ukrašava jastučnice, stolnjake, nadstolnjake i slično, a Đena, Mrvica i Mrvić česti su joj motivi. Šablone za svoje radove pronalazi na internetu, uz bratovu pomoć, a ima i knjigu koju joj je poklonila prijateljica, iz koje uzima ideje za svoje vezove. Radove uglavnom poklanja prijateljima ili obitelji, a neki i krase njezinu sobu – malo carstvo u kojem je najljepše biti s Đenom.

- Ujutro, kad još spavam, Đena obavezno skoči na moj krevet i pokušava me probu-

diti, ispričala nam je Ljiljana. Tako je dugo uporna, dok se ne dignem i dam joj jesti. Tad se sklupča uz mene i onda još malo zajedno odspavamo. Isto je i navečer. Svojom me njuškicom provjerava jesam li već zaspala i kad je sigurna da spavam, onda ode u svoj krevet.

Svako jutro obavezan je pozdrav svim životinjama: “Dobro jutro, Đena, dobro jutro Mrvica i Mrvić, rekli su nam Ljiljanini ukućani, a kad nekamo odlazi, obavezno je „Doviđenja” za sve ljubimce. Oni joj uzvraćaju, svaki na svoj način, a prijateljstvo i ljubav koju osjećaju jedni za druge, nemjerljivi su. Osim brige za pravilnu prehranu ljubimaca, tu su i obveze odlaženja k veterinaru ako je potrebno, u čemu također rado pomognu mama i brat.

Đena se voli zabavljati s gazdaricom i igrati skrivača Najdraža igra koju se dnevno više puta Ljiljana i Đena igraju je igra skrivača. Đena se najčešće sakrije pod krevet, a Ljiljana je mora tražiti. Igraju se i s igračkama, a vole se i samo maziti i odmarati u tišini sobe. Kad Ljiljane nema, Đena njuška dekicu na kojoj one zajedno sjede ili leže i nemirna je sve dok se gazdarica ne vrati kući. Još od djetinjstva, Ljiljana je voljela životinje i njihovo društvo. Tada su to bile uglavnom mačke, a sada su tu Đena, Mrvić i Mrvica. Cijeli je svoj dan Ljiljana posvetila ovim dragim životinjama koje su joj zaista privržene i koje joj pružaju toliko sreće i ljubavi, da je cijelo njeno srce ispunjeno samo njima.

Mrvica i Mrvić svako jutro gazdarici zažele dobar tek

Đena na najdražem mjestu, Ljiljaninom krevetu

U KUHINJI s Aleks

Uskrsni doručak simbol

je zajedništva i ljubavi

U pripremi uskrsnog doručka sudjeluje cijela obitelj: otac nabavlja šunku i kopa hren, djeca ukrašavaju pisanice, a majka priprema košaru u kojoj će se sva hrana nositi na blagoslov

Piše: Aleksandra Sklepić

Uskrsni doručak jedan je od najljepših svečanih obroka koji se veže uz slavlje Uskrsa. Cjelogodišnje iščekivanje uživanja u okusima koji se u njemu isprepliću, na uskrsno se jutro okruni zajedničkim doručkom svih ukućana, pa se na taj način započne slavlje ovog lijepog blagdana.

Međimurska je tradicija da se na stol tog dana iznose šunka, kuhana jaja, hren i mladi luk, a poneki dodaju i rotkvice, te domaću slatku pletenicu (bider ili slatki kruh) koja se odlično slaže i sa šunkom i s jajima. U pripremi uskrsnog doručka sudjeluje cijela obitelj: otac

nabavlja šunku i kopa hren, djeca ukrašavaju pisanice, a majka priprema košaru u kojoj će se sva hrana nositi na blagoslov.

Običaj je da se hrana koja je namijenjena za uskrsni doručak odnosi u crkvu na blagoslov na Veliki petak navečer, odnosno na Veliku subotu rano ujutro, pa čekanje gazdarice kuće, da

se vrati s mise na kojoj je blagoslov, pojačava radost čekanja doručka. Ovaj je zajednički doručak lijepa prilika da se ukućani okupe i zajedno zahvale za radost što su i ovog Uskrsa svi zajedno za bogatim stolom, jer sreća je ljubav i zajedništvo, što ovaj doručak upravo predstavlja.

Recept za slatku pletenicu

SASTOJCI:

• 1 kg glatkog brašna

• 2 dl mlijeka ili po potrebi malo više

• 1 žličica šećera

• 1 žličica soli

• 1 dl ulja

• 1 kvasac

• 1 do 2 jaja

PRIPREMA:

Kvasac otopiti u malo

toplog mlijeka te mu dodati

šećer. Ostaviti kvasac da se digne te ga nakon toga s

mlijekom uliti u posudu gdje je brašno. Dobro promiješati te dodati jedno ili dva jaja, ovisno o tome želite li da vam kruh bude jako žut ili ne, te od svega umijesiti tijesto. Tijesto mora biti mekano, ali se ne smije loviti za prste. U slučaju da je tijesto pretvrdo, može se dodati malo mlijeka. Kad se zamijesi, tijesto ostaviti na toplom da se digne. Nakon jednog sata, kad se tijesto udvostruči, formirati ga

u tri jednake trake koje razvaljamo u oblik što dužeg valjka, te od te tri trake ispletemo pletenicu. U namašćen okrugli kalup, najbolje za kuglof, smjestimo tu pletenicu, u krug, te je prije pečenja premažemo razmućenim jajem. Pletenica se peče u pećnici na 180 stupnjeva, oko jednog sata. Kad dobije crvenkastu boju, izvadimo je iz pećnice i umotamo u krpu, jer će tako lijepo omekšati.

Ledena Graševina za svečane trenutke

Posebni događaji i blagdani zaslužuju posebna vina, a Graševina ledeno vino iz 2012. godine Vinarije Cmrečnjak iz Svetog Urbana jedno je od takvih. Ovo vino nastalo je od smrznutih bobica grožđa ubranih 13. prosinca na temperaturi od -12 °C, a prerađeno tijekom dana na -5 °C, što mu daje iznimnu kakvoću.

Njegova zlatno-žuta do jantarna boja, miris mednih nota i pun, bogat okus s aromama koje podsjećaju na

suhe marelice čine ga pravim izborom za svečane trenutke. Uz ovakvo vino najbolje pristaju deserti na bazi voća i orašastih plodova, poput slastica od kestena, kolača s kruškama, palačinki s voćnim nadjevom ili slastica s medom. Izvrsno se slaže i s voćnim tortama te dobro dozrelim i plemenitim sirevima, osobito plavim sirevima, gdje njegova slatkoća i svježina naglašavaju bogatstvo okusa sira. Graševina ledeno vino može se poslužiti

i kao samostalan desert, kao završni užitak na kraju obroka, zahvaljujući svojoj kremoznosti i slojevitosti okusa. (sh)

VINO TJEDNA

Nada sa svojim prelijepim domaćim štrucama u svečanoj košarici

Uskrsni doručak u Međimurju: kuhana šunka, jaja, mladi luk i hren

Slatka uskrsna pletenica odlično paše uz šunku i kuhana jaja

Uskrs je nezamisliv bez domaćih zdiganih štruca s orasima i makom

Tradicija pečenja štruca s orasima seže u davnu prošlost, a one su se nekada smatrale bogatim kolačem koji se pekao samo za velike blagdane

Piše: Aleksandra Sklepić

Nada Farkaš iz Krištanovca umjetnica je u izradi svih vrsta kolača – kremastih, raznih pita, domaćih pogača i kolača od dizanog tijesta. Dolazi Uskrs, a na bogatom stolu u Međimurju se, uz �ino pečenje, pečeno pile ili patku, obavezno moraju naći i štruce domaće izrade. Nada je s nama podijelila svoj recept, a da će štruce po njemu uspjeti, garantira nam Nadino iskustvo i brojne nagrade koje je osvojila sudjelujući u na raznim gastro manifestacijama. U većini obitelji recept se prenosi s generacije na generaciju i tako ostaje u obitelji, jer svaka domaćica ima neki svoj „tajni" dodatak koji se ne otkriva.

Tradicija pečenja štruca s orasima seže u davnu prošlost, a one su se nekada, kad se živjelo teže i siromašnije, smatrale bogatim kolačem koji su pekao samo za velike blagdane.

Nakon dugog posta prije Uskrsa, štruca je ujedno i prvo pravo slatko jelo, zbog toga je još atraktivnija i ukusnija.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Recept za uskrsni slatki kruh s grožđicama

SASTOJCI:

• 1 kg glatkog brašna

• 3 cijela jaja i jedan žumanjak

• 20 do 25 dag šećera

• 1 vanilin šećer

• 2 ribane korice limuna

• 2 ribane korice naranče

• 1 cijeli svježi kvasac

• 25 dag margarina ili ulja

• 5 dl mlakog mlijeka

• grožđice

SASTOJCI ZA TIJESTO:

• 300 ml mlijeka

• 3 žlice šećera

• 30 grama svježeg kvasca

• 500 grama glatkog brašna

• 1 mala žličica soli

• limunova korica

IZRADA TIJESTA: Kvasac rastopiti u toplom mlijeku u koje smo dodali šećer. Ostaviti da se kvasac digne, te od ostalih sastojaka umijesiti tijesto. Ostaviti tijesto na toplom da se digne. Kad je spremno, tijesto podijeliti na dva dijela i razvaljati u oblik pravokutnika duljine pleha u kojem će se štruce peći. Tijesto premazati nadjevom (orasima ili makom) i zarolati u oblik rolade. U jedan pleh mogu se staviti dvije štruce, a pleh

se mora namastiti i posipati brašnom prije stavljanja štruce u njega. Ostaviti gotove štruce da se još jednom dignu u plehu. Na tijesto ispod nadjeva može se staviti marmelada, pa su štruce bogatije okusom.

Osim nadjeva od oraha i maka mogu se staviti i drugi nadjevi, primjerice marmelada ili rogač, ali u Međimurju se tradicionalno peku štruce s orasima i makom.

Kad je štruca spremna za pečenje, prije stavljanja u pećnicu treba je izbosti čačkalicom. Peče se na 180 stupnjeva oko pedeset minuta, dok se lijepo zacrveni i napravi se korica.

PRIPREMA NADJEVA

OD MAKA:

SASTOJCI:

• 200 grama mljevenog maka

• šećer - količina po želji

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda, 23. travnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 25. travnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

na

Sanja tradicionalno peče uskrsni slatki kruh za svoju obitelj

PRIPREMA:

Sve sastojke zamijesiti i ostaviti da se slatki kruh digne. Oblikovati ga u željeni oblik slatkog kruha (pince) i peći u pećnici na 180 do 200 stupnjeva oko 40 minuta. Sanja Novak iz Robadja poslala nam je recept i fotogra�iju svog uskrsnog slatkog kruha koji tradicionalno peče za Uskrs.

Recept za domaće zdigane štruce s orasima i makom

• malo vrućeg mlijekada nadjev ne bude previše tekuć

• malo ruma

• korica limuna

Mak preliti vrućim mlijekom, dodati šećer, malo naribane limunove korice i pomiješati.

PRIPREMA NADJEVA OD ORAHA: SASTOJCI:

• 200 grama mljevenih oraha

• šećer - količina po želji

• malo vrućeg mlijeka - da nadjev ne bude previše tekuć

• malo ruma

• korica limuna Orahe preliti vrućim mlijekom, dodati šećer, malo naribane limunove korice i pomiješati.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

br. 1544

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled”

adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 23. travnja 2025. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 25. travnja 2025.

HUMOR & SATIRA

Pripremio: Dražen Jergović

HUMORESKA

COREGA

Kad si zdrav, onda život teče savršeno bez većih problema. Kad se pojavi neka bolest, onda tek shvatiš kako je bilo prije toga bezbrižno živjeti. Još više se zakomplicira kad u svojoj zemlji ne možeš pronaći rješenje ili lijek za ozdravljenje. Tako je bilo i sa mnom godine 2000. Tumor na mozgu dobroćudan, ali inoperabilan, radi mjesta na kojem se tumor nalazi. I počinje utrka za zdravljem, potraga, skupljanje informacija i mišljenja drugih, koji su imali slične tegobe.

I tako saznam da u Njemačkoj u gradu Münchenu ima klinika gdje s gama zrakama operiraju takve tumore. Naravno da veoma brzo treba skupiti novce, pošto se mora platiti, i što brže tamo doći. Dogovorila sam sve, dobila najbrži mogući termin i krenuli smo na put. Pošto sam se u kliniku morala prijaviti rano ujutro, krenuli smo moj suprug i ja dan prije i radi toga smo trebali negdje prenoćiti. Prijatelj nam je dao adresu od svojeg dobroga prijatelja. Imao je stan u centru grada, blizu same klinike, i bili smo jako dobro primljeni. Jako lijepo su nas ugostili. Jedini problem je bio taj što se pred zgradom nije smjelo duže parkirati, pa je naš domaćin zajedno sa mojim suprugom otišao pokazati mjesto gdje auto može biti parkiran preko noći. Kad su se vratili, donijeli su i našu prtljagu. Uskoro smo otišli na spavanje uz dogovor da ćemo ujutro rano otići u kliniku bez da se domaćini bude. Ujutro smo se probudili i polako ušuljali u kupaonu. Tuširanje, umivanje, ali... bez, ali ne ide. Tražim mali koferić u kojem je kozmetika, četkica i pasta za zube, ali ne mogu ga naći. Pitam supruga i on zaključi da ga nije sinoć uzeo iz auta. Auto je na parkiralištu 15 minuta hoda. Jasno mi je da nemamo tako puno vremena, a i ne bismo htjeli raditi buku. Domaćini i njihova djeca su još spavali. Razmišljam „sto na sat“ i otvaram ormarić, uzimam pastu za zube i stavljam si na prst. Nije da sam prvi puta u životu oprala zube prstom. Nanosim pastu na zube i počinjem trljati, ali ne mogu odvojiti prst od zubi. Ipak sam to uspjela, panično pogledam u pastu i pročitam „COREGA“. U tih par sekundi su mi se i usnice za zube zalijepile. „Neka jaka Corega“, izustih. Odlazimo iz kupaone i iz stana, žurimo prema autu da stignemo na vrijeme u kliniku. Ja i dalje pokušavam osloboditi usnice i zube. Uspijevam to samo djelomično učiniti, a na nekoliko mjesta su mi usnice prokrvarile. U klinici me doktor gleda i moje krvave usnice, hrabri me da se ne bojim, da je sve bezbolno i da će sve biti u redu. Poslije dok sam ja bila na tretmanu gama zrakama, on šapuće sestrama da sam se toliko uplašila i od nervoze izgrizla usne. Poslije gama tretmana mi priđe jedna ljubazna medicinska sestra i u ruke mi gurne jednu kremicu. „Evo namažite si usnice, pa će i one brzo zacijeliti i lijepo sa suprugom na ručak i ne više papati usnice!“

I ja se smješkam sretna što nisu razotkrili moje jutarnje pranje zubi, a isto i radi toga što još nisam morala upoznati razliku između Corege i paste za zube.

Ana Jakopanec

EPIGRAM

FARIZEJI

Ni mrava zgazili nisu, redovito idu na Misu. Ali se ne libe tuđe prisvojiti, do cilja preko leševa gaziti.

Slavko Kenđelić

AFORIZMI

Stare cure su prvo žalili, onda su im se rugali, sada im zavide. Slavni su slavni zato što su slavni.

Uvijek budi otmjen, pogotovo kad ne znaš što radiš i što treba reći.

Ako ništa ne gubiš, onda budi za.

Najviše prigovaraju oni koji za stvar nisu dali ni trunku. Političari imaju netočni odgovor na svako točno pitanje. Šteta i popravak imaju obrnuto srazmjerno vrijeme.

Bojim se da je moje objektivno mišljenje samo prihvaćanje općeg mišljenja.

Ako nekog ili nešto voliš, ne idi u dubinu.

Prava ideja ti ne bi sinula da nisi stisnuo send na mail uredniku.

Jadranka Gö�licher

KOZERIJA

SPORT I HRANA

Može li bik u koridi isto proći pod „špikana“ govedina?

Dražen Jergović

Povoljan uskrsni vikend

VREMENSKA SLIKA: Južina

će obilježava i veći dio ovog tjedna pa je relativno toplo, ali i promjenjivo uz malo kiše u nekim danima. Od subote do ponedjeljka bi nas trebalo pratiti ljepše vrijeme, a onda su novi pljuskovi mogući od utorka pa nadalje. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA:

Toplo, ali promjenjivo vrijeme bi se trebalo nastaviti i u petak. Kiše neće biti ni puno ni svugdje, ali ne smije nas iznenaditi pokoji kraći proljetni pljusak, možda i zagrmi. Puhat će južina uz temperaturu zraka do 20 Celzijevih stupnjeva.

Prognoza za Uskrsne blagdane još nije posve precizna i pouzdana, ali prema svemu sudeći nastavit će se toplo proljetno vrijeme.

Subota će biti djelomično sunčana i uglavnom suha sa svježim jutrom i ugodno toplim danom. U nedjelju nastavak suhog i pretežno sunčanog vremena. Temperatura zraka bit će dva-tri stupnja viša nego u subotu. Lijep i topao proljetni Uskrs s najvišom temperaturom i do 23 stupnja.

Čini se da i Uskrsni ponedjeljak obećava puno sunca i topline uz jačanje južine. Temperatura bi se ponovno mogla popeti na 25 Celzijevih stupnjeva. Od utorka opet ulazimo u malo promjenjivije razdoblje. Svaki dan bi trebalo biti nešto sunca, ali postojat će mogućnost za nalet kiše ili kraće lokalne pljuskove uz koje može biti i grmljavine. Ostalo bi ugodno pa će se dnevna temperatura i dalje

Suh travanj znači lošu godinu, a tihe kiše u travnju znače rodnu godinu.

držati uglavnom između 17 i 22 Celzijeva stupnja.

Svim čitateljima želimo sretan Uskrs.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu

na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 17.4.2025.)

• 18. travnja 1991. godine bura, ledena kiša i snijeg u Gorskom kotaru uništili mnoge dalekovode

• 22. travnja – Dan planeta Zemlje

• 24. travnja 1968. godine u Osijeku i Slavonskom Brodu izmjeren 31 Celzijus

VICOTEKA

Zeko

Koja vrsta zečeva ne može skočiti? - Čokoladni zeko.

Minus

- Kako je nastao minus?

- Plus se oduzeo.

Lovac i vrata

Zašto lovac nosi pušku u kupovinu i straši kupce?

- Zato što na vratima piše “Vuci”.

Bijeg

- Gospodine, jedan ludi čovjek je pobjegao iz bolnice.

Mršav je i ima 200 kila.

- Pa kako to?

- Je l' vam kažem da je lud!

Škola

Mali Huso pao u prvom razredu osnovne škole.

Mujo ljutito gleda maloga i kaže:

- Što misliš, Fato, da mi njega upišemo u specijalnu školu?

- Daj, bolan, ne glupiraj se. Ne može da završi ni ovu običnu, a ne specijalnu, odgovori Fata.

Jogurt

Zašto plavuša pije jogurt u trgovini?

- Zato sto na njemu piše “Ovdje otvoriti”.

Autor: Mladen Mrčela

SKANDINAVKA

Rješenje tematskih pojmova križaljke iz prošlog broja: Ljubica Fleten, Snaga sutona

Nek se zna kuliko nas političari koštajo?! V Korizmi, očem reči, pred Vuzem, nejvekši naš katolički svetek, i naši penzioneri dojdejo na svoje. V zadje vreme je nekak postalo normalno kaj se opčine, si gradi davlejo svojim penzičima i vuzmeneke kaj bodo i onima šteri imajo nejmenša primanja vuzmeni svetki lepši, a stol malo puneši i kredneši. Znate kak je to, ak nešči ima nejmenšo penzijo, cirka 400 ili pak 500 ojerov unda je to ne dosti kaj bi na stolo za Vuzem bilo se ono na kaj so naši ljudi navčeni. Med penzionerima ga i hajdi oni šteri ne delajo stisko v cirkvi, pak niti ne nesejo vuzmene oblizeke v korpici ili cekero na posvečaje, ali je niti jeden ne odbil vuzmenko. Dok so si penzioneri zdigli svoje vuzmenke novinari so donesli pred nas ono kaj so zazvedili dok se respituvali o tomo kuliko šteri naš načelnik opčine služi, očem reči, kuliko mo ojerov padne v žep saki mesec i kuliko nas oni koštajo? Morem vam reči da so to ne mali penezi, a ruon tak so niti posli štere oni delajo ne tak mali i ne tak prosti. Ne znam komo je to palo na pamet kaj je zračunal kuliko saki naš građanin, saki naš opčinar plača svojega (grado)načelnika ili pak (grado)načelnico. Do ve se navek prinas računalo to što bode kak veliko plačo mel ili kuliko bode zaslužil po tomo kuliko je delal i kuliko je hasna donesel gazdi ili pak onom što ga plača.

Posli sih načelnikov so isti ili pak slični, Najme kaj, nešterni več delajo, a nešterni pak meje. Nešterni imajo vekše opčine ili pak grade, a drugi pak menše. Prinas v Međimorjo je nejvekša opčina Nedelišče, očem reči, ona ima nejveč stanovnikov, a nejvekša je po teritorijo Sveti Juraj na Brego, ona ima nejveč grabi i bregov, nejveč goric i sadovjakov. Ali ne bodemo o tomo jerbo nigdar ne bodemo došli na kraj. Zazvedili smo kak imamo dve vrste načelnikov, jeni so profesionalci i zaposleni so v opčinama kak težaki, a drugi so volonteri i delajo po opčinama i za opčine odvečer, v petek i svetek, dok dojdejo z posla. Prvi dobav-

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Vuzem nam je pred vrati

ljajo plače, a drugi pak nagrade. I morem vam reči kak seposod to čistam dobro klapa jerbo naši ljudi jene i druge načelnike zbirajo drugi ili pak treči pot.

O tomo nišči nikaj ne pripoveda

Dobro kaj teca Franca zalukavle dok ja i moj pajdaš Jožek pišemo ova premišlavanja jerbo joj navek nekaj padne na pamet i to nekaj kaj meni zbegne. Tak je bilo i ve pak me je zapitala je li naši međimorski načelniki dobavljajo božičnice, vuzmenke, cipelarino, gablece, regresline za dopuste i dodatke za minulo delo? Morem vam reči da sam postal i nesam znal kaj reči. Još sam si nikaj ne pregruntal, a teca me zapitala je li so te si stroški štere naši načelniki dobavljajo zračunani vu ove iznose šteri so pred nami ili pak još ido kcoj? Kaj bi došel k sebi moral sam si cugnuti jenoga slivinoga frakleca jerbo brez dopinga je teško odgovoriti na sa ona pitanja štera teca Franca postavlja. Morem vam reči da brzčas načelniki i načelnice dobavljajo se te stroške jerbo ak dobavljajo si naši težaki vu fabrikama, a ruon tak i tažaki po opčinama unda dobavljajo i načelniki. A dok se to dene kcoj k ovim plačama unda je kupček penez šteri saki mesec padne v žepe naših lokalnih političarov hajdi vekši. Napriliko najbrž ne meje od jene penzije!

A zakaj jiv znova zbirajo?

Znate več kakši so novinari pak hajdi toga zvedajo, a pitajo se ono kaj bi mi šteri čitamo šteli znati, pak so tak i pitali načelnika štrigoske opčine, šteri se je kandideral za svoj peti mandat, zakaj Štrigovčanci ruon jega znova zbirajo za svojega načelnika? On je priznal kak je to zato kaj ljudi jemo verjejo, verjejo mo dok je dopolne v školi kak ravnatelj, a verjejo mo i dok odvečer drži cugle vlasti vu štrigoskoj opčini. To je tak lepo dok ljudi jeni drugima verjejo i zbirajo ga znova jerbo so se privčili na jega ,a on i se ono kaj obeča napravi ili pak proba naprajti. Nekaj drugo vam mene gvinta, a zakaj naši ljudi zbirajo znova i one šteri sam obečuvlejo i nigdar ne napravijo ono kaj obečajo. Brzčas naši ljudi pozabijo kaj jim je bilo obečano pred štiri leti pak ve znova poslušajo se kaj bode se naprajlo pak unda dajo čoveko još jeno priliko. I tak vam to ide

od izborov do izborov, a oni šteri se kandiderajo računajo na to kaj bode biračko telo pozabilo kaj je bilo pred štiri ili pak nekaj vejč let. Tak vam je napriliko v belom Zagreb grado, tam se saki pot pred izbore počne delati novi stadion Dinama, tak je delal Bandič skorom dvajsti let, a taki ve dela i Tomek Tomaševičov. Bandič je dobavljal izbore, a Tomek bode videl drugi mesec kuliko mo ljudi verjejo. Ak dragi Božek da unda bodo jempot i Dinamovci dobili novoga stadiona.

A kaj bode z Prilokom?

Da je Prilok najbole vređeni grad v našemo Međimorjo, da ga tam ne nezaposleni nek v Prilok dohajajo delat i težaki z Čakovca i da se kaj Priločanci zaprdnejo jim jiv gradonačelnik Ljubo Kolarekov napravi. To več i vrapci po našim međimorskim i ne sam međimorskim krovima, znajo. I ne sam to, ve smo zazvedili kak Ljubo za Prilok dela zabadav, a saki pot dok dojdem v Prilok najdem ga v na gradonačelničkomo poslo. Kuliko sam mel za čuti Priločanci se skrivečki dogovarjajo, pripoveda se kak so Cirkovljančani nejglasneši, kak bi ga zmenili i zebrali nekoga drugoga, očem reči, nekšega "bolšega", bolši ga najbrž ne, a za faleše kaj se ne bodemo spominali. Priločanci bi kruha polek pogače.

A kaj je z našim županom?

Ne zanti što je i de zmogel to plačo župana? Nebrem veruvati da naš župan ima nejmenšo plačo na našemo hataro i da so ga prestigli skorom si načelniki. Po tomo kak so naši novinari zrečunali saki od nas v Međimorjo davle za župana sam tri centa. Ak tak malo davlemo unda nebremo i nekaj preveč očekivati od jega. Pak se unda bode on dim de se pripoveda kak bode naš župan išel za čakoskoga gradonačelnika pretvoril v ogej jerbo je gracki kupček penez čuda vekši, i to duplo, od županiskoga!

Pred nami je nejvekši katolički svetek Vuzem, sima vama mojim i naši čitateljima želim srečnoga i blagoslovljenoga Vuzma uz obilje mira, zdravja, veselja i zadovoljstva vam i vašim familijama. Pazite na oblizeke na vuzmenomo stolo kaj vam ne bode preveč masnoči ostalo vu krvi, očem reči, najte pozabiti na hren i mladi luk, a tu i tam treba i premočiti.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Jasenka Štimec (47) već 11 godina pleše u KUD-u Seljačka sloga u Nedelišću. Njezin angažman u ovom kulturno-umjetničkom društvu nije samo hobi, već je izraz osobne predanosti, ljubavi prema tradicionalnom plesu i važnom načinu čuvanja kulturne baštine. Ples u kulturno-umjetničkom društvu je veseli i omogućuje joj putovanja i upoznavanje drugih ljudi. Na večeri pjesme i plesa s guštom je plesala i huškala u dvije točke. - Nadam se da budem dugo plesala i družila se s ljudima, rekla nam je Jasenka. (mg)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak