POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA
PEDIJATAR ROKO Munđar iz Županijske bolnice Čakovec Spavanje je preduvjet za normalan rast i razvoj djeteta
ŠTO SNOVI PORUČUJU Koje je tumačenje najčešćih snova
BERNARDA kreveti i madraci Znamo napraviti krevete za dobar san
PEDIJATAR ROKO MUNĐAR objasnio je što remeti dječji san
Spavanje je biološko stanje svih kompleksnijih živih bića u kojem se organizam, osobito mozak, odmara i obnavlja. Tijekom spavanja mišići se opuštaju, smanjena je mogućnost odgovora na vanjska zbivanja, pada krvni tlak, usporava se srčani rad, krvotok, disanje i metabolizam. Smatra se da spavanje podupire sposobnost mozga za obradu informacija. Spavanje je ritmički organizirano, u ciklusima koji se izmjenjuju tijekom noći, sastoji se od REM spavanja i non-REM spavanja. Smatra se da NREM spavanje ima opuštajuću i obnavljajuću funkciju, moždana aktivnost je snižena, za razliku od REM spavanja, kada je moždana aktivnost povećana. REM faza spavanja ima ulogu u utvrđivanju i integriranju pamćenja te razvoja središnjeg živčanog sustava.
Već u novorođenačkoj dobi potreba za snom kreće se u vrlo širokom rasponu, do čak 20 sati na dan, a san može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Za razliku od novorođenčadi i mlađe dojenčadi, djeca predškolske dobi trebaju imati utvrđen obrazac spavanja, s karakteristikama spavanja sličnim odraslima.
Djeca u dobi od jedne do dvije godine spavaju 12 do 16 sati dnevno, a djeca u dobi od tri do pet godina spavaju od 8 do 14 sati dnevno. Noću spavaju u prosjeku do 12 sati, bez buđenja, a danju spavaju kratko u 1 ili 2 navrata – ovisno o dobi.
Potreba za duljinom spavanja opada s dobi, a kvaliteta spavanja često ovisi o dnevnim aktivnostima, ponekad i o temperamentu djeteta.
Adekvatno spavanje u djece osnovni je preduvjet za normalan rast i razvoj djeteta, dobrobit majke i obitelji, značajan prediktor zdravlja u odrasloj dobi.
Poremećaji spavanja kod djece
Svi poremećaji spavanja su vezani uz određenu razvojnu dob djeteta i obično prestaju kako dijete bude starije. Javljaju
se češće u nepovoljnim okolišnim uvjetima, u obiteljima s poremećenim odnosima roditelja, kod preseljenja, rođenja mlađeg djeteta, promjeni kreveta, promjeni dnevnog ritma, izloženosti neprikladnog sadržaja na televiziji ili mobilnom telefonu. Češći su kod djece s neurološkim rizicima, kod djece s poremećajem iz autističnim spektra, kod djece s akutnim ili kroničnim bolestima, poremećajima prehrane i sl.
Unatoč visokoj učestalosti javljanja (gotovo kod trećine djece) poremećaji spavanja nisu opasni za dijete, neugodniji su roditeljima. Brojne su vrste poremećaja spavanja, neki su češći u djece, neki u odraslih. Dijele se u dvije velike grupe. U prvoj grupi su tzv. disomnije, to su poremećaji vezan uz duljinu, kvalitetu ili vrijeme spavanja.
U drugoj grupi su parasomnije, to su raznolika događanja tijekom spavanja: noćni strahovi, noćne more, škripanje zubima – bruksizam, pričanje u snu, mjesečarenje, enureza ili noćno mokrenje i mnogi drugi.
U prvoj grupi poremećaja spavanja (disomnije) su poteškoće usnivanja, odgađanje spavanja, strah od spavanja i neadekvatne navike spavanja. Prava nesanica je rijetka u manje djece, češća je u adolescenata i odraslih.
Druga grupa poremećaja spavanja (parasomnije) dijele se na poremećaje vezane uz određene stadije spavanja. U sporim stadijima spavanja (non REM) javljaju se noćni strahovi, mjesečarenje i enureza – mokrenje u spavanju, a u REM stadiju javljaju se npr. noćne more, mjesečarenje i drugo.
Poremećaj ritmičkih pokreta ili motoričke stereotipije (ponavljajući jednoliki pokreti) pojavljuju se od 4. – 6. mjeseca i obično prestaju do četvrte godine, rijetko se zadržavaju u odrasloj dobi. Aktivnosti tipa njihanja ili udaranja glavom te njihanja cijelog tijela događaju se obično neposredno prije uspavljivanja ili tijekom non-REM spavanja, mogu se javiti i kratkotrajni trzaji rukama ili nogama – mioklonizmi prilikom uspavljivanja. To
su najčešće bezazlena, prolazna događanja prije spavanja. Potrebno je osigurati uvjete da se dijete ne može ozlijediti u krevetu, nježno ga zagrliti ili možda pustiti laganu glazbu pravilnog ritma.
Poteškoće usnivanja i strah od spavanja javljaju se u drugoj godini. Tada se javljaju i drugi razvojni strahovi (od nepoznatih osoba, od odvajanja, od mraka...). Odlazak u krevet dijete doživljava kao odvajanja od roditelja uslijed čega se javlja separacijska tjeskoba koju dodatno može otežati i roditeljska zabrinutost ili osjećaj krivnje zbog odvajanje od djeteta. To se danas češće javlja zbog sve većeg izbivanja roditelja iz kuće i kraćeg vremena provedenog s djetetom. Dijete zbog toga teže usniva, nosi ga se, ljulja, pjeva mu se, a na prestanak ovih radnji snažno protestira.
Pedijatar Roko Munđar
Noćni strahovi počinju se javljati nakon navršenih 18 mjeseci, najčešći su od 4. do 12. godine kada uglavnom prestaju. Noćni strah nastupa u prvoj trećini noći. Dijete se naglo budi iz sna, ustaje ili sjedne u krevetu, otvorenih očiju gleda u određenom pravcu, uznemireno je i počinje vrištati. Može imati ubrzan ritam disanja ili otkucaje srca, znoji se, tresu mu se ruke, ima zacrvenjeno lice. Dijete čak može odbijati da ga se zagrli ili utješi. Važno je da roditelji ostanu smireni i pokušaju zagrliti dijete, da ono osjeti umirujući dodir, nije ga potrebno razbuđivati. Može se dati djetetu omiljena igračka u ruke ili položiti je pored djeteta. Dijete se po buđenju ne sjeća tih događaja.
"Starija djeca odlaze roditeljima u krevet, igraju se po noći kao da je dan, gledaju televizor ili ekran mobilnog telefona, traže čitanje i sl. Buđenja uz konfuziju javljaju se obično već u dojenačkoj dobi, spontano prestanu do 5. godine. Otprilike 2 do 3 sata nakon usnivanja dijete se naglo probudi iz sna, sjedi u krevetu, djeluje zbunjeno, može plakati, čak i govoriti u snu, ponekad se ne želi dati zagrliti. Cijela epizoda traje od 5 do 30 minuta nakon čega dijete zaspi i sljedeće jutro se ne sjeća događaja. Ponekad epizode nalikuju noćnim strahovima, no obično nema ubrzanog disanja, znojenja ili lupanja srca.
Noćni strah nastupa u prvoj trećini noći. Dijete se naglo budi iz sna, ustaje ili sjedne u krevetu, otvorenih očiju gleda u određenom pravcu, uznemireno je i počinje vrištati. Važno je da roditelji ostanu smireni i pokušaju zagrliti dijete, da ono osjeti umirujući dodir, nije ga potrebno razbuđivati.
Noćne more ili “ružni snovi” javljaju se od 3. do 6. godina starosti djeteta, u barem 50 % djece, barem jednom, obično ujutro prije buđenja. Noćna mora je san koji uzrokuje veliki strah, osjećaj boli ili patnje i budi spavača. Ovi snovi mogu biti vezani uz neki �izički uzrok (npr. bolest s povišenom temperaturom ili neka tjelesna ozljeda) ili psihički stres u životu djeteta, no mogu se pojavljivati i bez jasnog uzroka. Dijete se budi jako uznemireno i nije u stanju odmah se vratiti na spavanje. Potrebno je dijete utješiti, upaliti lampicu, dati omiljenu igračku, naravno, uz topli zagrljaj. Dijete će se ponekad prisjetiti dijelova noćne more i ako se one ponavljaju može se tijekom dana i porazgovarati s djetetom o tome.
Noćni strah javlja se na početku ciklusa spavanja (non REM stadij), a noćna mora pri kraju (REM stadij). Kod noćnog straha dijete se ne razbuđuje potpuno, dok se nakon noćne more samo probudi.
Mjesečarenje se javlja između 8. – 12. godine
Mjesečarenje ili hodanje u snu je složeni poremećaj spavanja koji se javlja u
ranoj školskoj dobi, najčešće od 8. – 12. godini no može se javiti i ranije i perzistirati u odraslu dob.
Dijete ustane iz kreveta i krene polako hodati s otvorenim očima, ponekad se javljaju uznemirenija ponašanja kao što su trčanje, skakanje ili neka druga neprikladna ponašanja kao na primjer mokrenje u ormar i sl.
Stanje svijesti je suženo, dijete može čak i odgovarati na pitanja, ali nije budno i ujutro se najčešće ne sjeća događaja. Epizode obično spontano završavaju buđenjem djeteta, ono se samo vrati u krevet bez incidenta i nastavi spavati.
Važno je pratiti dijete kako mu se ne bi nešto dogodilo, kako se ne bi ozlijedilo prilikom pada ili udarca i tihim glasom ga uputiti natrag u sobu. Ako je dijete već hodalo u snu, potrebno je osigurati sigurne uvjete u kući i tako izbjegnuti neželjene događaje.
Ako su gore navedeni problemi učestaliji i dugotrajniji, traju duže od 3 mjeseca i dovode do poteškoća u svakodnevnom funkcioniranju djeteta ili do zabrinutosti roditelja, potrebno je potražiti stručnu pomoć (pedijatar, neuropedijatar, dječji psihijatar ili dječji psiholog).
Poremećaj spavanja i mogućnosti liječenja
S obzirom na to da su poremećaji spavanja mnogobrojni i vrlo različiti, za uspješan tretman potrebno je najprije postaviti točnu dijagnozu poremećaja. U postavljanju dijagnoze bitan je razgovor s roditeljima koji se vodi u pogledu učestalosti, vrsti i trajanju noćnih događanja.
Roditeljima se savjetuje da snime video događaja tijekom spavanja, a može se voditi i dnevnik spavanja. Potrebno je učiniti neurološki pregled djeteta uz procjenu neurorazvoja. U sklopu obrade, prema potrebi,liječnik može uputiti dijete na EEG snimanje u budnosti i spavanju, kojim se može razlikovati bezazlena noćna
događanja od epileptičkih napadaja, a može se učiniti i polisomnografsko EEG snimanje.
Tom pretragom se dobiva uvid u funkcioniranje djeteta tijekom spavanja, mogu se odrediti stadiji spavanja i može se dijagnosticirati apneja – nemogućnosti disanja pri spavanju. Prekid disanja od desetak sekundi je uobičajen i ne smatra se poremećajem. Većina poremećaja može se uspješno tretirati pravilnim postupcima roditelja ili promjenom okolinskih uvjeta, a mnoge poremećaje djeca jednostavno “prerastu”.
Liječenje lijekovima uglavnom nije potrebno. Kod djece koja imaju druge zdravstvene probleme, liječi se osnovna bolest te se time obično poboljšava i poremećaj spavanja.
Noćne more i strahovi
Strahovi mogu biti izazvani vanjskim okolnostima koje se mogu otkloniti (stavljati dijete na spavanje uvijek u određeno vrijeme, izbjegavati da bude preumorno), potrebno je izbjegavati neke situacije koje dijete mogu dodatno uplašiti, izbjegavati da dijete bez nadzora gleda televiziju ili se uspavljuje pomoću mobilnog telefona. Gledanje televizije ili ekran mobilnog telefona neposredno prije spavanja povezano je s odbijanjem odlaska u krevet, teškoćama usnivanja, anksioznošću prije spavanja te s manjom ukupnom količinom sna.
Nepravilnosti sna, poznato je, povezane su s čestim promjenama raspoloženja, problemima u ponašanju, a mogu utjecati i na djetetovu sposobnost učenja u školi.
Djeca u dobi od jedne do dvije
godine spavaju
12 do 16 sati dnevno, a djeca u dobi od tri do pet godina spavaju od 8 do 14 sati dnevno. Noću spavaju u prosjeku do 12 sati, bez buđenja, a danju spavaju kratko u 1 ili 2 navrata –ovisno o dobi.
Osnovni preduvjet za zdrav san je da se dijete osjeća sigurno i zaštićeno. Djeca u svima aktivnostima trebaju određene i sigurne granice da bi na taj način postupno izgradili svoje samopouzdanje. To se očekuje da im pruže roditelji ili osoba koja skrbi za dijete veći dio dana, spavanje je samo dio toga. Tijekom dana trebalo bi se baviti sa svojom djecom i držati ih �izički aktivnima, a kako se približava noć, atmosfera oko djeteta trebala bi biti tiša, mirnija.
Vrijeme polaska na spavanje svaki dan treba biti približno isto, a soba u kojoj dijete spava tiha, zatamnjena i bez vanjske buke, kako se djetetov san ne bi prekidao. U mlađoj dobi pri usnivanju mogu pomoći određeni predmet sigurnosti – prijelazni objekti kao što su dekice ili plišane igračke. Poželjno je prakticirati neku rutinu prije spavanja koja se odvija u sobi u kojoj dijete spava (čitanje priče, pjevanje, slušanje glazbe i sl.).
ZAŠTO SU snovi važni i kakve nam poruke šalju Sanjajući
- Osobe koje su sanjale zadatak ili rješenje zadatka do deset puta su bolje u pronalasku rješenja u odnosu na one koji o zadatku samo razmišljaju
Zašto sanjamo i što snovi znače? Svi sanjamo, ali rijetko koje snove i zapamtimo. Obično ako se nakon nekog sna probudimo, sadržaj zapamtimo do jutra. Tada u glavi prevrćemo što nam san poručuje.
Sigmund Freud postavio je tezu da su snovi koje sanjamo, uključujući i noćne more, odraz naših svakodnevnih događanja. Snovi imaju simbolična značenja i prikazuju naše podsvjesne želje. Rezultati istraživanja iz 2010. godine su pokazali da su osobe koje su sanjale zadatak ili rješenje zadatka, bile i do deset puta bolje u pronalasku rješenja u odnosu na osobe koje su o zadatku samo razmišljale.
Stručnjaci tvrde da ljudi prosječno sanjaju 5 snova tijekom noćnog spavanja. Jedan san traje u prosjeku između 15 i 40 minuta što znači da neki ljudi provedu i 2 sata sanjajući, što je iznenađujuće, jer nam se čini kao da san traje znatno kraće. Istraživanja su pokazala kako postoji 10 snova s kojima se svi susrećemo kroz život, bez obzira na to u kakvoj okolini živimo, na koji način razmišljamo, kakvi nas problemi muče. Naša nas podsvijest kroz snove pokušava natjerati da nešto promijenimo. U nastavku donosimo najčešće snove i što oni znače.
Ispadanje zubi - Zubi u snovima odražavaju komplekse vezane za �izički izgled te način na koji vas drugi ljudi percipiraju. To se može odnositi na strah od odbijanja zbog osjećaja manje vrijednosti. Budući da zubi služe za odgrizanje i žvakanje, snovi u kojima ih gubite tumače se i kao gubitak moći koji doživljavate zbog manjka samopouzdanja. Također, može ukazivati na probleme s komunikacijom ili žaljenje za nečim što ste izgovorili, a niste trebali.
Biti proganjan u snovima
Situacija kada vas nešto ili netko progoni u snu simbolizira vaš strah od nekog problema u stvarnom životu. Takvi snovi ukazuju na to da imate tendenciju bježati od vaših strahova i problema umjesto da se suočite s njima i rješavate ih. U većini slučajeva biti progonjen u snu znači da ste svjesni kako će suočavanje s određenim problemom donijet bol i tugu ili povrijediti
Premda se tumačenje snova vezuje uz proricanje, ono se spominje i u Bibliji. Bog je na Adama pustio “tvrdi san” kako bi iz njega “izvukao” partnericu Evu. A isti takav “tvrdi san” pada i na Abrahama prilikom sklapanja saveza s Bogom. U ovim “tvrdim snovima” nije bitan sadržaj sna, već sama dubina koja govori o nekim izvanrednim događajima koji su za smrtnike toliko snažni da ih normalna, budna svijest, izgleda, ne može izdržati. U Bibliji nailazimo i na konkretne sadržaje određenih snova. Zabilježeni snovi jesu najčešće upozorenja od Boga. Oni su poput vizija, proročanstva; daju znanje ili spoznaju o nekom ili nečem. Oni su sredstvo kojima se Bog služi kako bi pomogao pojedincu ili skupini.
U Matejevu evanđelju opisana su četiri Josipova sna. Prvi, kad se nije znao kako se postaviti prema čudesnom Marijinu majčinstvu, kada ga je uvjerio da
ostanu uz nju. U drugom snu anđeo Gospodnji Josipu u snu i poručio da uzme dijete i njegovu majku i bježi u Egipat i bude ondje dok mu se opet ne objavi da Herod be ubije dijete Isusa.' Nakon smrti kralja Heroda, anđeo se Gospodnji opet se javio svetom Josipu u snu s važnom egzistencijalnom porukom: da se vrati u zemlju izraelsku, jer su umrli oni koji su htjeli ubiti dijete. S Isusom i Marijom otišao je u izraelsku zemlju, ali kada je čuo da u Judeji vlada kralj Arhelaj, Herodov sin, poboja se ostati u njoj. I opet primi opomenu od Boga da ode i nastani se Nazaretu, da bi se ispunilo što su rekli proroci:Zvat će ga Nazarećanin. Josip je u snovima dobi rješenja za nezavidne situacije u kojima se našao sa svojom svetom obitelji. Psihologija uči da san posjeduje ozdravljajuće, korisno i ljekovito značenje za čovjeka, kao što su bila rješenja koja je dobio sveti Josip, prem pisanju evanđelja. (BMO)
nekoga do koga vam je stalo i zbog toga odgađate rješavanje istog.
Izgubljeno mjesto
Ako ne možete pronaći određeno mjesto u snu za koje znate da treba biti “tamo negdje”, to može značiti da imate problema s izražavanjem vlastitih potreba. Isto tako može značiti da sami uvijek stavljate tuđe potrebe i zahtjeve ispred svojih. Takvi snovi najčešće će vas proganjati u onim periodima kada se suočavate s nedostatkom vremena za sebe i za rješavanje svojih problema. Bez odjeće u javnosti
Biti pogrešno ili nepravedno osuđivan najčešći je povod ovakvih snova. U slučaju kada sanjate da je neka druga osoba koju ne želite gledati, koja vam se gadi bez odjeće to znači da se bojite razotkrivanja te osobe.
Biti nepripremljen za ispit
Zbog toga što su ispiti većini ljudi dio svakodnevice i nešto potpuno poznato, ponekad se iz ovog sna budimo uvjereni da je bio stvaran. Snovi u kojima na ispit dolazimo nespremni odraz su nedostatka samopouzdanja. Mogu označavati i osjećaj nemoći u namjeri da napredujemo u životu, a najčešće su povezani s problemima na poslu.
Gubljenje ravnoteže prilikom letenja
U snu možete letjeti i sve je super dok ne počnete gubiti ravnotežu. To može značiti da vas netko ili nešto sprječava u napretku i vuče prema nazad. Strah od letenja ukazuje na to da se bojite postaviti visoko svoje životne ciljeve. Ako ne možete poletjeti, to vjerojatno znači da nemate dovoljno samopouzdanja.
Padanje
Preplavljuje vas strah, osjećaj nesigurnosti i zabrinutost i zbog toga sanjate da padate. Gotovo da ne postoji osoba koja nikad nije sanjala da pada. Ponekad padanje u snu ima i pozitivan predznak. Može označavati da ste pustili nešto što vas je zadržavalo. Također, prilikom pada u snu možete i uživati što se tumači kao izostanak straha od promjena. Gubljenje kontrole nad vozilom
Vožnja automobila (ili nekog drugog vozila) u snu predstavlja vašu vožnju kroz život. Ako u snu izgubite kontrolu nad vozilom to može značiti da vas vaša podsvijest upozorava kako ste u stvarnom životu krivo skrenuli, pogrešno izabrali te da se trebate vratiti na pravi put. Pronalaženje prostorije koja se nikad ne koristi
Jeste li ikad sanjali kako u svojoj vlastitoj kući otvarate vrata prostorije za koju niste uopće znali da postoji? Nova prostorija označava otvaranje novih vidika, novih mogućnosti i otkrivanje novih sposobnosti. Ako prostorija koju ste pronašli ima bijele zidove, znači da ste spremni za novi početak.
Kašnjenje
Kašnjenje u snu je zapravo odraz brige i nervoze zbog poduzimanja novog koraka ili mijenjanja smjera u kojem ćete ići. Isto tako može značiti da pokušavate nešto obaviti, ali da vam nedostaje vremena. (BMO)
