Međimurske novine prilog 1490 Zasadite svoj zdravi vrt

SAVJETI O SADNJI SILVIJE KOLAR FODOR iz Udruge Biovrt

Zašto sjeme nije niknulo?

VRTNI CENTAR IVA IZ ŠTEFANCA:

Našim biljkama stvorite raj u vlastitom dvorištu

VRTLARIJA VIJENAC IZ POLEVA:

Dođite na Dane otvorenih vrata

od 11. do 20. travnja

CENTAR DR. RUDOLFA STEINERA:

Kako koristiti sjetveni priručnik?

POSEBAN PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

Zašto sjeme nije niknulo?

Uskoro krećemo s glavninom sjetve i sadnje na našim povrtnjacima. Uzgoj biljaka iz sjemenja vrlo je zanimljivo, i uzbudljivo je pratiti napredak male biljčice iz sjemenke do plodova. Također je puno jeftinija opcija nego kupovati gotove sadnice/ biljke. Međutim, kada uzgajate biljke iz sjemenja, računajte i na to da vam neće uvijek sve savršeno niknuti i da neće baš iz svake posijane sjemenke uspješno narasti biljke. Ponekad se jednostavno zna dogoditi da posijano ne nikne. Iako svi na prvu loptu odmah krive kvalitetu i klijavost sjemenja, često na klijavost utječu drugi faktori i zna se dogoditi da i sasvim dobro sjeme ne nikne.

Sedam razloga za loše klijanje:

1. STARO SJEME –ISTEK ROKA

TRAJANJA SJEMENA

Svako sjeme ima svoj rok trajanja, a on je različit od vrste do vrste. Ako kupujete sjeme, rok trajanja označen je na dnu vrećice i uobičajeno traje 2 godine. Često klije i

"Glavno pravilo kod sjetve na otvoreno je mudrost naših baka: na otvoreno je idealno vrijeme za sjetvu tek kad se tlo toliko ugrije da možemo sjesti na njega. To znači i da će sve biljke imati dobru klijavost i dobro napredovati nakon nicanja.

nakon tog razdoblja, ali u smanjenom postotku – nikne samo dio. Dakle ne trebate jedne godine posijati baš cijelu vrećicu sjemenja, nego se može dio ostaviti i za iduće godine. Najkraći rok trajanja od 2 godine imaju mahunarke, luk i mrkva, dok najduži imaju tikve – i preko 5 godina. I rajčice i paprike dugo zadržavaju klijavost – oko 5 godina. Naravno, to važi ako je sjeme pohranjeno u dobrim uvjetima – na suhom i ne pretoplom. Uvijek si prilikom spremanja vlastitog sjemenja označite koje godine ste ga skupili kako biste znali otprilike računati na njegovo trajanje.

2. RAZLIČIT ROK

KLIJANJA PO

VRSTAMA

Biljke imaju rok nicanja po vrstama – paprika do 30 dana, rajčica do 7 dana (iako ponekad i paprika zna niknuti već

za tjedan dana). Stoga ako nestrpljivo čekate da nešto nikne, računajte i na to da nekim biljkama treba više vremena. Najduže od svih povrtnih kultura klije peršin, nekih 30 dana. Stoga ga nemojte samo tako otpisati ako čekate da nikne. Međutim, sve što nije niknulo preko 30 dana, vrlo vjerojatno niti neće, pa treba ponoviti sjetvu.

3. PROBLEMI NICANJA U ZATVORENOM

Ako vam dio posijanog u teglicama nije niknulo, malo pokopajte prstima i provjerite stanje zemlje:

• ako je prevlažno sjeme može istruliti, stavite odmah nekamo na toplije da se supstrat prosuši

• ako je presuho sjeme neće početi nicati, lagano zalijte supstrat

• ako su se pojavili mali bijeli crvići u zemlji (ličinke šampinjonske mušice i sl.), ponovite sjetvu u novi supstrat – nabavite i drugi supstrat ako vam se je ovo dogodilo u svim teglama.

Idealna temperatura za klijanje je 18 – 22 stupnja – na nepovoljnim uvjetima klije duže.

4. NEPOGODNI VREMENSKI

UVJETI NA OTVORENOM

Ponekad se dogodi da i sjeme sasvim dobre klijavosti ne nikne. Razlog tome najčešće može biti prevlažno i prehladno vrijeme. Naime, ako sijete na otvoreno u prehladnu zemlju, a nakontoga još i padnu obilne proljetne kiše, to može uvelike smanjiti postotak klijanja. I vrijeme klijanja određenih kultura je

u takvim situacijama puno duže, dok recimo mahunarke i prehladnim i premokrim uvjetima čak i mogu istruliti umjesto da niknu. Niti suša ne pogoduje nicanju sjemenja – ako je tlo presuho i prevruće, neće biti dobre klijavosti. U takvim je uvjetima preporučljivo sjeme namočiti prije sjetve. Stoga nemojte žuriti sa sjetvom na otvoreno na proljeće, radije pričekajte da se tlo malo zagrije. Prehladno tlo ima jako velik utjecaj na (ne) klijanje biljki iz obitelji mahunarki i tikvenjača. Također, nemojte sijati u pretoplu zemlju tijekom ljeta, nego pričekajte da se malo ohladi.

5. “LOPOVI“ ODNOSE SJEME

Lopovi su u ovom slučaju najčešće mravi i ptice. Mnogi se žale da kako siju, tako mravi odnose sjeme salate, cvijeća i sl. Trik koji navodno pomaže je namočiti sjeme (nisam probala) – jer mravi ne skupljaju mokro sjeme.

Osim mrava, jedni od češćih lopova rano posijanih kultura, najviše graška i kukuruza, su ptice. U svojim počecima sam griješila kod sjetve graška – prekopala bih samo tamo gdje sam stavila sjeme – nakon mene je došla ptičica, znala točno gdje je sjeme i sve odnijela. Nakon toga sjeme sijem na način da prekopam šire gornji sloj, da ne bi odmah bilo lako naći sjeme.

6. PUŽEVI (I DRUGI

NAMETNICI) JEDU

MLADE BILJČICE

Mnogi neplanirani “gosti“ na vrtu nam znaju promrsiti planove i pojesti

Piše i foto: Silvija Kolar - Fodor

mlade biljčice. One su jako privlačne puževima, pa u vrijeme nicanja budite posebno na oprezu. Znala sam doživjeti da bi mi mlade biljčice jedan dan niknule – a drugi dan potpuno nestale. Čak mi se je dogodilo da su mi puževi potamanili flance tikvenjača koje sam imala uzgojene u teglicama i čuvala ih pred kućom – i tu su preko noći došli puževi i sve pojeli. Ako ne pratite redovito vrt pa ne primijetite da su biljčice nikle, možete samo zaključiti da nisu nikle ako ih u međuvremenu potamane puževi. Ili naiđete samo na ostatke mladih biljaka. Dobre strategije kod pojave puževa na proljeće su zamke s pivom, “hranilišta“, a suhom palentom ili pak uvelim biljkama, skupljanje, ekološki limacidi na bazi željeznog fosfata kojim nećete istovremeno ubiti mačke, pse, ježeve i otrovati sebe kao što to možete s konvencionalnim otrovnim pužomorom – nije vrijedno toga kad postoje učinkovita ekološka sredstva koja su dostupna u mnogim trgovinama. Više o ekološkim mjerama suzbijanja puževa pročitajte na www. biovrt.com. I voluharice jako vole određene biljke pa ih znaju potegnuti za korijenje u tlo i cijele pojesti. Za razliku od njih, krtice znaju previše razrahliti zemlju i sve podići prema površini, pa tako sjeme uslijed nepovoljnih uvjeta ne nikne.

Datumi iz katoličkog kalendara od 11. do 15. 5. nazvani su ledeni, zamrznuti sveci i svojim nazivom jasno ukazuju na mogući pad temperature i pojavu mraza

svakako povećavate šansu da jedna od tih sjetvi bude uspješna.

RADOVI U TRAVNJU:

Travanj je često jako promjenjiv mjesec. Tijekom godina, kako se bavim vrtlarenjem, ponekih godina jako kišni i hladan, ponekih godina pretopli. A često se dogodi da sam jedan dan u travnju kratkih rukava, par dana nakon toga u jakni. Dakle sve je moguće – pa nažalost i kasni mraz u travnju koji je 2016. godine uništio mnoge voćnjake diljem Hrvatske, odnosno urod. O vremenskim prilikama u travnju jako ovise radovi na vrtu. Ako je početak travnja hladni i kišni – pričekajte za glavninu sjetve drugu polovicu travnja. U pravilu na proljeće ne treba žuriti s radovima, pogotovo ako još nije toplo ili je prekišovito, jer u travnju dok zemlja zatopli sve puno ljepše niče i često preraste sve posijano u ožujku. Stoga tijekom travnja, dok dovoljno zatopli i zemlja je dovoljno zagrijana, možete početi s glavninom radova u povrtnjaku. Malo pratite prognoze i pričekajte da prođe nekoliko kišnih dana ako su u prognozi – da te kiše ne bi previše nabile netom obrađene i posijane gredice, i možete krenuti sa sjetvom.

SJETVA NA OTVORENOM

NAUČITE VIŠE O VRTLARENJU

Silvija Kolar-Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica, a kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom.

7. NEMOJTE POČUPATI

KRIVE BILJKE

Događa se i to. Ponekad ljudi zamjene biljke za određene vrste korova i počupaju ih u zabludi. Stoga dobro naučite kako koje mlade biljke izgledaju prilikom nicanja. Pogotovo je česta zabuna između mladih kadifica i ambrozije, ali i jedne vrste uresnice (Cosmos sulphureus) i ambrozije.

Ako vam se bilo što od ovog dogodi, ne očajavajte, sjetvu uvijek možete ponoviti – samo zato u vrijeme klijanja pojačano pratite stanje na vrtu kako bi mogli na vrijeme ponoviti sjetvu. Zato uvijek preporučujem sijati isto sjeme na više načina – u zatvorenom i u otvorenom (npr. razno cvijeće), ili u više navrata, i nikada ne prerano. Tako

Mlade biljke jako su privlačne puževima, pa u vrijeme nicanja budite posebno na oprezu

Osnovni preduvjet za uzgoj salate na otvorenom je dobro i kvalitetno tlo, bogato humusom i koje dobro zadržava vlagu, s obzirom da salata ima plitak korijen

Tijekom travnja sijemo (i sadimo): krumpir, kukuruz, ciklu, grašak, bijeli korijen, ciklu, rotkvice, mrkvu, peršin, salatu, rotkvice, špinat, luk, pastrnjak, cvijeće te začinsko i ljekovito bilje. U drugoj polovici travnja ja sijem i kupusnjače za rasad direktno na otvoreno. Ako sve to posijete i početkom svibnja – neće biti prekasno i rodit će do jeseni. Ako uzgajate dio biljaka u plasteniku – tamo je moguća i nešto ranija sjetva. U pravilu, sve se polako može sijati – osim većine mahunarki i tikvenjača. Njih sijem krajem travnja samo po jednu gredicu i to zovem “oportunistička sjetva“ na otvoreno, jer posijati ove vrste već u travnju pomalo je lutrija. Ako će biti nadalje lijepo vrijeme – imat ćete rani urod. Ako će naglo zahladiti, presadnice i mlade biljke mogu biti uništene. Sve biljke iz obitelji pomoćnica također su prilično osjetljive na mraz – rajčica, paprika, krumpir, patlidžan... Ako baš želite rani urod ovih vrsti i ako ste ipak odlučili posaditi sve na otvoreno, računajte da će ove vrste uslijed potencijalnog naglog zahlađenja

Autorica je knjige “Vrtlarenje u skladu s prirodom« i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima.

Predsjednica je udruge “Biovrt – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom u osnovne škole.

Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije. Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine. Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija te nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.

NAUČITE VIŠE O

VRTLARENJU UZ

www.biovrt.com

Na web stranici www.biovrt.com Silvije Kolar-Fodor je do danas objavila preko 1000 članaka o vrtlarenju. Sve što trebate znati o vrtlarenju u skladu s prirodom naći ćete na ovim strani-

trebati zaštititi od smrzavanja malčem i agrotekstilom. A osim mraza, za ove vrste jako su opasni i hladni vjetrovi. Zato za većinu mahunarki, tikvenjača i sadnju presadnica na otvoreno čekam svibanj.

KADA SADIMO PRESADNICE PAPRIKA I RAJČICA NA VRT?

Iako je trenutno prekrasno vrijeme, na vrtu još uvijek moramo biti jako oprezni. Naime, svašta se još može dogoditi do polovice svibnja – kad je zadnja mogućnost za mraz u našim krajevima. Zanimljivo je kako puno stvari iz pučke predaje imaju veze s vrtlarenjem i kako su doista svake godine aktualne i primjenjive. Pa tako su i datumi iz ka-

cama – mnoštvo opisa biljaka, radova o vrtu, o bolestima, nametnicima, pomagačima u vrtu, radovima u vrtu… uz prekrasne autorske fotografije autorice iz njenih vrtova i voćnjaka.

KNJIGA “VRTLARENJE U

SKLADU S PRIRODOM“

Knjiga “Vrtlarenje u skladu s prirodom” Silvije Kolar-Fodor jedina je knjiga koja će vam trebati kako bi od početnika postali iskusni vrtlar ili vrtlarica i kako bi uzgojili obilje svoje zdrave hrane.

U ovoj knjizi sažeto je njeno bogato iskustvo biovrtlarenja koje već godinama nesebično dijeli vrtlarskoj zajednici preko web-stranice www. biovrt.com, na predavanjima i radionicama diljem Hrvatske.

Na 176 stranica knjige bogate fotografijama i savjetima saznat ćete mnoge tajne biovrtlarenja koje će vam olakšati uzgoj zdrave hrane za sebe i svoju obitelj. Uz ovu knjigu naučit ćete zašto sve počinje od zdravog tla, osnove o biljkama koje uzgajamo u vrtu, na koji način možemo pripremiti tlo, o dobrim i lošim susjedima, plodoredu, osnove o bolestima, nametnicima i korovima u vrtu – te najbitnije, kako sve može biti puno lakše, uz manje borbe i s više radosti u vrtu. Vrtlarenje u skladu s prirodom nam daje nemjerljivu radost, a prije svega daje nam mogućnost da uzgojimo strpljivije, zahvalnije i zdravije – sebe. Knjigu možete naručiti na www. biovrt.com.

toličkog kalendara od 11. do 15. svibnja nazvani ledeni, zamrznuti sveci i svojim nazivom jasno ukazuju na mogući pad temperature i pojavu mraza. Zadnjih nekoliko godina upravo u to vrijeme imali smo pad temperature i puno kiše, što je uzrokovalo čak i truljenje posijanog sjemenja mahunarki i tikvenjača. Zato ja uvijek krajem travnja presadnim manji dio presadnica paprika, rajčica i patlidžana na otvoreno, kao i posijem dio graha, mahuna, tikvica i krastavaca – no za glavninu sjetve pratim dugoročne prognoze i to planiram nakon 15. 5. Osobno sam i doživjela proljetni mraz 18. 5. 2012. – kad su mnoge biljke u međimurskim vrtovima bile uništene nakon toplog i prekrasnog travnja. Zato – opreza nikad dosta u svijetu vrtlarenja.

VLASTITI VRT postaje prioritet

Povrće iz vlastitog povrtnjaka je velika blagodat

Vrt nudi vlastito, domaće povrće, razgibavanje i boravak na svježem zraku i što je još važnije, uštedu kupovanja sve skupljeg voća i povrća

Usvjetlu današnje inflacije te velikog poskupljenja voća i povrća, zdrava logika jednostavno nalaže da je vrijeme da se čovjek pobrine za vlastiti vrt. Doda li se tomu i povlačenje pojedinih proizvoda iz trgovina zbog tretiranja nedozvoljenim sredstvima za zaštitu bilja, tim je veća potreba za vlastitim gredicama. I ne moraju to biti one “kilometarske”, već je dovoljan komadić zemlje i to dobro iskorišten. Zdravstvena i ekonomska strana vrta

Osim toga, ljudi su danas posvećeni i tzv. zdravom načinu života koji podrazumijevanje konzumaciju što više povrća, po mogućnosti iz organskom iliti ekološkog uzgoja, ali i puno kretanja. A vlastiti vrt upravo sve to nudi u kompletu, rekli bismo “dva u jedan” pa čak i “tri u jedan”, uzme li se u obzir i ekonomska strana. Jer vrećica sjemena stoji oko eura dok primjerice kilogram zelene salate oko 3 eura. Jedna pak vrećica sjemena daje salate za “cijelu ulicu”. To isto se može preslikati i na mrkvu, peršin, krastavce, papriku, rajčicu i ostalo povrće. Da se ne spominje, danas tako popularno začinsko bilje koje guraju razne kulinarske emisije. Vlasac ili origano iz trgovačkog lanca mirisom tog istog bilja s domaće gredice nije ni do gležnja. Stoga se isplati potruditi, makar u prvoj godini i ne rodi sve onako kako je to na slici, ali Bože moj, ni Rim nije izgrađen preko noći. Pored toga, poslovica kaže da se najbolje uči na vlastitim greškama. No, ni jedan poznati vrtlar nije se rodio sa sadašnjim znanjem nego su i oni učili, rasli i razvijali se kao i njihove biljke. Pa ako su mogli oni, tako može i svaki drugi čovjek, samo treba htjeti.

Istina, naša su dvorišta velikim dijelom pretvorena u njegovane travnjake ili u prave male parkove s raskošnim grmljem, topijarima, umjetnim jezercima, cvjetnim instalacijama ispresijecanim stazama i stazicama od tlakovaca, lomljenog kamena ili pak običnog šljunka. Naime, nakon napornog radnog dana, rijetko tko želi savijati leđa u vrtu već se odmarati u što udobnijoj ležaljci, sjedalici ili stolici u dubokoj hladovini sojenica i vrtnih kućica koje izgledaju kao prave male vikendice.

Vrećica sjemena stoji oko 1 euro po kilogramu, a zelene salate oko 3 eura. Jedna vrećica sjemena daje salate za “cijelu ulicu”

Vrt ne mora izgledati kao autocesta

Nema prepreke

za vlastiti vrt

Srećom, nisu svi zapustili svoje vrtove. Štoviše, svoje su parcele nadogradili novim vrstama povrća, začinskog i ljekovitog bilja i cvijeća, a sve kako bi bili što više u skladu s prirodom. Stoga su nastali ali i nastaju biodinamički vrtovi, organski, eko-vrtovi, permakulturni ali i konvencionalni gdje se još uvijek primjenjuje kemija.

Ima i onih koji tek prekopavaju svoje travnjake, rade gredice i već su zasadili prve lukovice luka, češnjaka, pustili prvo sjeme graška u zemlju.

Nabavili su eventualno nekoliko sadnica jagoda, grm ili dva malina, kupina... Idu polako jer tek uče a posla pred njima je na pretek.

Mlade obitelji, posebno one s malom djecom žele raditi domaće sokove, smootije, zimnicu, pekmeze, žele svog potomka hraniti povrćem za kojeg znaju gdje je raslo, je li prskano i što je još važnije, ubrano tik prije stavljanja u lonac.

"Pravila nema, ni ograničenja jer je za vlastiti vrt sve dopušteno, osim naravno kemije, odnosno herbicida, insekticida i fungicida

pa i cvijeća. Što je veći nered, to je bolji suživot bilja u vrtu. I ne samo njih, već i korisnih te štetnih kukaca.

Čas će prevladati jedni, čas drugi, doduše više puta oni štetni, no i to se da prevenirati. Može se primjerice u vrt postaviti hotel za kukce, u lov na puževe pustiti patke… Dakle, pravila nema, nema ograničenja jer je za vlastiti vrt sve dopušteno, osim naravno kemije, odnosno herbicida, insekticida i fungicida. Jer želimo jesti zdravo, a za kemijske pesticide postoji niz zamjena na bazi prirodnih pripravaka.

izradi takvih gredica i ne treba puno novaca već je najvažnija mašta. Naravno, najlakše je kupiti daske u trgovini no možda imate stare trupce koje čekaju bolja vremena da se ispile, možda vaši susjedi ili prijatelji ne znaju kud s njima. Pregledajte svoje podrume i druge prostorije i svašta se može pronaći. Stari ormari, prozori, vrata, drvene ili limene bačve, sve to dobro dođe. Drenažu također ne treba kupovati. Šljunak, stare cigle, granje, pokošena trava, stari papir, samo nebo je granica.

Začinsko bilje vrlo je popularno i svugdje se može zasaditi

Puno puta smo naglašavali da vrt i vrtlarstvo ne mora biti izvor stresa i teškog fizičkog rada. Naprotiv, vrtlarstvo bi ljude trebalo rješavati stresa i napetosti, vrt bi trebao biti oaza mira i spokoja. Danas je to moguće jer se propagira što manja intervencija u samu zemlju. Dakle, nema štihanja kako se ne bi “ubio” podzemni svijet, korov se rješava malčiranjem, a malč služi i kao prekrivač tla koji štiti biljke i zemlju od isušivanja i pregrijavanja. No, on štiti i zemlju od vjetra i gubitka plodnog dijela tla.

Dakle, sve je već posloženo i lagano je da lakše ne može biti. Čovjek se čak ne mora truditi ni sijati jer se i sve presadnice mogu kupiti.

Ostaje mu jedino da planira što će gdje zasaditi/zasijati, kojim redoslijedom i jedino na što mora pripaziti je na dobre i loše susjede. Kako više nisu “in” gredice nalik na autoceste, sve je dopušteno. Štoviše, mogu se miješati pojedine vrste povrća, začinskog bilja

Najvažnije je ne odustati i biti uporan

Malo dvorište također ne mora biti ograničavajući faktor za izradu vrta. Danas su vrlo popularne tzv. povišene gredice koje koriste mnogi vrtlari i u puno većim vrtovima. Takve gredice imaju višestruke koristi. Od toga da sprečavaju “prodor” krtica i voluharica, olakšavaju obradu jer se ne treba saginjati pa nema bolova u leđima do toga da povrće dolaze u puno raniji rod. U

Pokošena trava i malo zemlje oko voćke također se može iskoristiti kao medij za vrt. Što više voćaka veći je vrt. Naravno, nemaju svi te sreće da posjeduju vlastiti vrt, odnosno da žive u obiteljskoj kući s dvorištem. Znamo da su danas stanovi vrlo popularni, naročito za mlade. Međutim, ni to ne mora biti prepreka. Mogu primjerice u okolici unajmiti komadić zemlje ili se koncentrirati na vlastiti balkon i prozorske daske. Nekoliko većih tegli bit će dovoljno za rajčicu i papriku. Umjesto puzajućih cvjetnih biljaka, u posude se mogu zasaditi krastavci koje će ujedno praviti hladovinu na balkonu i štiti od znatiželjnih susjeda. Salata se također može sijati u tegli kao i začinsko bilje poput vlasca koji će sa svojim cvjetovima biti izvrsna dekoracija, ali i fini začin. U nedostatku balkona, začinsko bilje može se krasiti prozorske daske – bosiljak, vlasac, origano, timijan i peršin ne traže puno prostora, a itekako će promijeniti okus hrane i obogatiti svako jelo.

Piše: Vlasta Vugrinec

Bez obzira jeste li početnik ili iskusni vrtlar, u Vrtnom centru Iva pronaći ćete sve što vam je potrebno za uređenje okućnice

Proljeće je doba obnove, rađanja novog života i buđenja prirode iz zimskog sna. Upravo sada je pravo vrijeme da osvježite svoju okućnicu novim zelenilom i cvjetnim ljepotama. Ako se pitate koje biljke odabrati za ovu sezonu, Vrtni centar Iva ima odgovor! Smješten u Štefancu, Koprivnici i Dugom Selu, centar nudi najširi izbor biljaka i savjeta stručnih vrtlara kako biste stvorili rajski vrt upravo u vašem dvorištu.

"Stručni djelatnici iz Ive preporučit će vam najbolje biljke za vašu okućnicu i pružiti vam korisne savjete o pravilnoj sadnji i njegovanju

Obogatite vaš vrt raznovrsnim biljkama koje će unijeti boje, teksture i živosti

Stvorite raj u vlastitom dvorištu

Zaljubljenici u biljke u Vrtnom centru Iva pronaći će raj! Bogata ponuda uključuje širok spektar sezonskih cvjetnica, ukrasnog bilja, voćaka, povrtnica i egzotičnih biljnih vrsta. Također, nabavite i gnojiva u Vrtnom centru Iva i savjetujte se koja su najbolja za vaše biljke. U Vrtnom centru Iva možete odabrati i vrtni alat vodećih proizvođača kao i tegle. Nemojte zaboravi� na redovitu dohranu biljaka

Oživite vaš vrt raznolikošću i ljepotom biljkama koje preporučuju iz Vrtnog centra Iva Širok asortiman biljaka i vrtnog pomagala

Dođite u Vrtni centar Iva u Štefancu svakim radnim danom od 8 do 17 sati i subotom od 8 do 13 sati. Za sve informacije možete nas nazvati na broj 040/337-741 ili posjetiti web shop www.vrtnicentariva.hr i pogledati svu ponudu. Sve proizvode šalju poštom.

Koje biljke zasaditi ovog proljeća?

Cedar

Simpa�čna djelatnica Iva rado će vam pomoći pri odabiru biljaka

Poznat po svom elegantnom izgledu i prepoznatljivom mirisu, izvrstan je izbor za dodavanje visine i strukture u vaš vrt. Ove izdržljive i atraktivne četinjače odlikuje brzo rastuće zelenilo koje će osigurati prekrasan kontrast u vašem pejzažu. Također, vrlo je prilagodljiv i otporan na vremenske uvjete. Postoji mnogo vrsta cedra, a najpoznatiji su atlaski, ciparski, libanonski i himalajski.

Photinia

Zimzelena biljka ima atraktivne crvene mlade listiće koji se postupno mijenjaju u zelenu boju. Ova biljka je savršen izbor za stvaranje živopisnih živih ograda ili pojedinačnih ukrasnih grmova u vrtu. Voli sunčane položaje, stoga ako je posadite u sjenu njezini listovi neće imati tako lijepo intenzivnu crvenu boju. Iako podnosi niske temperature, bilo bi je dobro malo zaštiti tijekom izrazito hladnih zima. Zahtijevaju plodno, dobro ocjedito tlo.

Rhododendron

Rhododendroni su omiljeni zbog svojih bujnih cvatova koji stvaraju spektakularan prikaz boja u proljetnim mjesecima. Ovi zimzeleni grmovi dolaze u različitim sortama boja i veličina,

pružajući vam beskrajne mogućnosti za uređenje vašeg vrta. Cvjetovi mogu biti bijeli, ružičasti, crveni, ljubičasti. Biljka naraste do 1 m visine u grmolikom obliku.

Cryptomeria

Cryptomeria, elegantan je četinar s mekim, igličastim lišćem koje nudi osvježavajući dodir zelenila. Ova biljka je izdržljiva i jednostavna za održavanje, čineći je savršenim izborom za vaš vrt. Uspravnog je rasta, naraste do 70 m visine, krošnja je gusta, konusna ili piramidalna. Brzo raste, odgovaraju joj dobro drenirana, plodna, vlažna i duboka tla, ne podnosi siromašna, vapnenačka zemljišta i hladnu klimu. Mraz ga može oštetiti.

u svaki vrt, pružajući spektakularan prikaz boja tijekom cijele godine. Sporog su rasta, što ih čini idealnima za manje vrtove, a mogu rasti i u teglama. Iako su otporni na niske temperature, najbolje uspijevaju na mjestu zaštićenom od jakih vjetrova. Otporni su na bolesti i štetnike i nemaju posebne zahtjeve za vodom.

Japanska trešnja

Japanske trešnje su simbol proljeća i ljepote. Njihovi čarobni cvjetovi donose osjećaj nježnosti i romantike u vaš vrt, stvarajući prekrasan ambijent za uživanje u toplijim mjesecima. Manje je ukrasno drvo čiji cvjetovi su bijeli i ružičasti. Imaju ugodan miris i vole kiselo tlo. Vrlo je otporna i ne voli položaj u sjeni.

Mini Četinjače

Japanski javor

Japanski javor je jedno od najatraktivnijih i najomiljenijih ukrasnih stabala. Njegovi delikatni listovi predivnih jesenskih boja donose elegantan šarm

Mini četinjače su četinjače koje dolaze u različitim oblicima i veličinama. Njihova kompaktna veličina čini ih idealnim za sadnju u manjim vrtovima ili kao ukrasne detalje na terasama ili balkonima. Izvrsno pokrivaju tlo, čime sputavaju rast i širenje korova.

Vrtni centar Iva iz Štefanca

Kako koristiti Sjetveni priručnik?

Sjetveni priručnik Marie Thun najstariji je priručnik za poljoprivrednike, vrtlare i pčelare

U2024. godini obilježava se 100. obljetnica biodinamičkog načina uzgoja hrane u kojem se koriste metode i prakse koje štite tlo i okoliš i prihvatljive su prirodi. Naime 1924. godine skupina poljoprivrednih proizvođača primijetila je porast bolesti i smanjenu otpornost kod životinja i kod biljaka. Paralelno s time, postojala je zabrinutost zbog negativnih učinaka agroindustrijskih praksi i kemijskih gnojiva koja su se tek počela koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji. Obratili su se dr. Rudolfu Steineru, uvjereni da mora postojati bolji način za poljodjelstvo i rad s prirodom. Bio je to početak biodinamičkog uzgoja, serije od osam predavanja koje je održao dr. Rudolf Steiner 1924., objavljen kasnije pod naslovom Poljoprivredi tečaj. Tijekom ovih sto godina taj impuls je prenesen s jednog mjesta na cijeli svijet, od prve skupine do stotina grupa, od srednjoeuropskog konteksta do mnogih kulturnih regija svijeta. Od tog trenutka nadalje, pokret je nastavio rasti i samo u posljednjem desetljeću biodinamički hektari porasli su za 57 posto, dosegnuvši 255 000 hektara u 2022. godini o kojima se brine više od 7 tisuća poljoprivrednika diljem svijeta.

Biodinamička poljoprivreda često igra ulogu oglednog izloga kada se radi o demonstriraju poljoprivredne proizvodnje prihvatljive prirodi. Njemačko ministarstvo za hranu i poljoprivredu odabralo je nekoliko biodinamičkih farmi kao primjer najbolje ekološke prakse, dok je biodinamička farma Tablehurst u Ujedinjenom Kraljevstvu proglašena najboljim proizvođačem hrane prema BBC-ovim nagradama za hranu i uzgoj.

Vrt je kao živi organizam

Biodinamičari na svoj vrt ili imanje gledaju kao na živući organizam. Ideja je stvoriti raznolik ekosustav, koji sam po sebi stvara otpornost te vratiti ekosustavu više nego što od njega uzimate.

Rezultat se očituje u povećanoj količini hranjivih tvari u hrani, poboljšanom okusu i duljem roku trajanja namirnica.

Jedno od osnovnih pomoći koje koriste biodinamički proizvođači jest Sjetveni priručnik kojeg je prije 62 godine utemeljila danas već legendarna Maria Thun koja je na temelju učenja dr. Rudolfa

Biodinamičari na svoj vrt ili imanje gledaju kao na živući organizam.

Steinera i vlastita istraživanja, objavila svoj prvi Sjetveni priručnik 1961. godine. Sjetveni priručnik koriste poljoprivrednici, vrtlari i pčelari diljem svijeta, a u njemu su navedeni povoljni i nepovoljni dani za sjetvu, presadnju, njegu i spremanje biljaka te rad s pčelama temeljeni na suodnosu rasta biljaka i životinja te planetarnih ritmova.

Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera kao referentni centar za biodinamičku poljoprivredu u Hrvatskoj redovito provodi edukacije i radionice. Potrebne dodatne informacije i literaturu te Sjetveni priručnik Marie Thun koji izlazi za svaku godinu možete nabaviti u ustanovi Centar dr. Rudolfa Steinera, Prvomajska 4, Donji Kraljevec ili na tel.: 040 655 612.

Kroz svoja 60-godišnja istraživanja otkrila je da je svaki dio biljke povezan s određenim elementom (4 elementa: zemlja, svjetlost ili zrak, voda, toplina) kroz koji Mjesec prenosi na Zemlju impuls koji blagotvorno utječe na rast biljaka kroz ove elemente tijekom svog 27-dnevnog putovanja i to: Element zemlje potiče rast korijena, element svjetlosti ili zraka utječu na razvoj cvijeća i eteričnih ulja, element vode razvija lišće i stabljike, element topline ubrzava razvoj voća i sjemena.

Podjela biljaka u četiri skupine

Na osnovu ovih opažanja podijelila je biljke u četiri skupine:

• Biljke korijena – sve vrste korjenastih biljaka, gomolja i lukovice (krumpir, mrkva, repa, luk, rotkva, cikla, celer i peršin korjenaš, itd.).

• Biljke lista – biljke čiji nam listovi ili stabljike služe kao hrana (sve vrste zelene salate, kupusnjače, celer i peršin listaš, matovilac, cikorija, začinsko bilje ono koje ne sadrži eterična ulja itd.).

• Biljke ploda – plodovito voće i povrće (krastavci, paprika, rajčice, tikvice, grah, jagode, bobičasto voće, voćke itd.).

• Biljke cvijeta – biljke koje uzgajamo radi cvijeta (suncokret, aromatično bilje, sve vrste cvijeća, kao i lan, brokula, cvjetača itd.).

Na osnovi dosad iznesenog, preporučuje se rad s biljkama (sjetva, presađivanje, okopavanje, gnojenje i berba) u dane koji su povoljni za određenu navedenu skupinu što se vrlo lako iščita iz Sjetvenog priručnika. U biodinamičkom načinu uzgoja, posebice ako se radi o vrtu, a ne o velikim parcelama, preporučuje se rad u

skladu s kozmičkim ritmom dana, što znači da su prijepodne gornji dijelovi biljaka puni sokova, a poslijepodne ti sokovi streme u donji dio biljke.

Kako isplanirati presađivanje, okopavanje ili berbu?

Stoga ćemo prema tome planirati rad u vrtu na način da nam je berba: biljaka ploda i lista – prijepodne; biljaka korijena – popodne; biljaka cvijeta - cvijet i list prijepodne, korijenje za čajeve i ljekovito bilje popodne.

Presađivanje u skladu s dnevnim ritmom: biljke iz zemlje vadimo ujutro, presadimo ih na novo mjesto uvečer.

Okapanje u skladu s dnevnim ritmom: ako je zemlja previše vlažna okapamo ujutro, ako je presuha – popodne.

Postoje ritmovi u mjesecu koje su pratili i za koje još i danas znaju naši stari poljoprivrednici. Što znači da za rastućeg Mjeseca dok je svjetlost sve veća, posijte i presadite cvjetnice i druge biljke kratkog vijeka s kojih ćete ubrati lišće, sjemenke, cvijeće ili plodove. Također, povećani protok vlage u trajnim biljkama čini dobar trenutak za vrijeme rastućeg Mjeseca za cijepljenje grmlja i drveća.

"U posljednjem desetljeću biodinamički hektari porasli su za 57 posto, dosegnuvši 255 000 hektara u 2022. godini, a o njima se brine više od 7 tisuća poljoprivrednika diljem svijeta.

Dok za vrijeme silaznog Mjeseca, dok se svjetlost smanjuje, sijte biljke koje ovise o snažnom korijenskom sustavu kao što su korjenasti usjevi i trajnice. Orezivanje se također može završiti tijekom Mjeseca u opadanju, u periodima mirovanja, kada je protok soka smanjen.

Ukratko ono što je važno u biodinamičkom načinu uzgoja je prije svega priprema tla koristeći biodinamičke preparate koji ne iscrpljuju već oživljuju tlo koje ostaje trajno plodno. Preporučuje se upotreba komposta, poštivanje plodoreda, plitka obrada tla s podrivačem te očuvanje starih sorti.

Na radionicama koje organizira ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera možete naučiti sve o izradi i korištenju biodinamičkih preparata i kompostu te u suorganizaciji s udrugom Duga možete razmijeniti stare sorte sjemenja.

Sadite sami ili želite da mi posadimo za vas?

Izaberite prvoklasne sadnice vanjskog i sobnog bilja iz VLASTITA uzgoja:

● vrhunske cvjetne presadnice

● gotovi vrtići od sobnog bilja

● cvjetne dekoracije

● gotovi vrtići za dvorišta i okućnice

● velika ponuda vrtnog alata, gnojiva i ukrasnih tegli

● kombiniramo i sadimo prema vašim željama i mogućnostima

Orhideje već od 4,80 €

● ogrozd Popust na sve sobno bilje!

Bobičasto voće:

● maline

● kupine

● borovnice

● ribiz

● brusnice

● jagode

● aronija

● goji

Za kupnju iznad 100 eura: zemlja 25 L GRATIS

Presadnice povrća: Mini voćke:

● salata

● paprika

● rajčica

● zeljarice

● začinsko bilje

● jabuka

● trešnja

● marelica

● breskva

● kruška

● duo stabla: pola breskva, pola marelica

SR I J E D A, 3. t r a vnj a

18:00 Humanitarna izložba za K atružu „Vuprem oči“, Centar za kulturu Čakovec

19:00 Koncer t Međimurske zaklade solidarnosti K atru „Međimurje v src u – prijatelji za K atružu“, Centar za kulturu Čakovec

CETV R T A K, 4. t r a v n j a

PE T A K , 5. t r a v n j a

19:00 D odjela Nagrade “ Zvonimir B ar tolić ” , zgrada Scheier

16:00 Festival k azališnih amatera Međimurja, D om kulture Prelog

18:00 O t vorenje izložbe „Likovna baština Ž idovske općine Zagreb“, izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

SU B O T A , 6. tr a v n j a

14:00 Festival k azališnih amatera Međimurja, D om kulture Prelog

N E D J E LJ A, 7 . t r a v n j a

13:30 Festival k azališnih amatera Međimurja, D om kulture Prelog

17:00 Koncer t Bijela nedjelja˝, Mala S ubotic a, društ veni dom Mala S ubotica

PO N E D J EL JA K , 8. t r a v n j a

od 9:00 Informatičke radionice za međimurske poduzetnike, informa tička učionica Tehnološko-inovac ijskog centra Međimurje ( TICM3)

UTOR A K , 9. t r a vnj a

9:00 TRIVIA kviz s umirovljenicima, Knjižnica Nikola Z rinski Čakovec

12:00 Najava manifestacije „Urbanovo“

CETV R T A K, 11. t r a v n j a

13:00 Promocija knjige “Apostoli insulani - č akovečki pavlinski samostan (1376. - 1786.)” Marijane Korunek-Medved, pavlinski samostan sveta Jelena, Šenkovec

PE T A K , 12. t r a v n j a

12:00 Promocija novog brenda Turističke zajednice Međimurske županije, park Centra znanja Međimurske županije

20:00 K azališna predstava, monodrama „ Ana K atarina“ u iz vedbi Ane Vilenice, multimedijska dvorana R iznice Međimurja

SU B O T A , 13. t r a vnj a Muzej Međimurja Čakovec: Dan ot vorenih vrata

od 10:00 SPORTSKI DAN, Trg Republike Čakovec

N E D J E LJ A, 1 4 . t r a v n j a

PO N E D J EL JA K , 15. t r a vnj a

17:00 Promocija zbirki aforizma i poezije pjesnik a Ivana G rahovc a, zgrada S cheier

14:00 R adionic a „Mala škola slik arst va“ s Rusom Trajkovom, Muzejsko-informa tivni centar MIC 19:00 Promocija knjige „D ravski mlinovi i virovi“ autora Petra Hor vata,

UTOR A K , 16. t r a vnj a

od 9:00 Informatičke radionice za međimurske poduzetnike, informa tička učionica Tehnološko-inovac ijskog centra Međimurje ( TICM3) 18:00 Promocija knjige Stipe B ožić a "Penjačevi zapisi", zgrada Scheier

C E T VR T A K, 18. tr a v n j a

13:30 Umrežavanje međimurskih centara za posjetitelje, Frkanovec, Matu ov grunt

P E T A K , 19. t r a vnj a

17:00 Ruža Međimursk a, dom kulture D onji Vidovec

18:00 Promocija knjige za djec u “ Z rinski ” autorice G alie Z inko, multimedijska dvorana R iznice Međimurja

SU B O T A, 20. tr a vnj a 10:00 C2C biciklističk a utrk a, Ranč Curek , diljem Međimurja

10:00 Moćni noćni letači- prirodoslovna radionic a, Muzejsko-informa tivni centar MIC

od 10:00 Volonterske akcije povodom Dana planeta Zemlje, diljem Međimurja

od 10:00 Dani ot vorenih vrata Centra za posjetitelje Mlin na Muri 11:00 R adionic a „Medič arst vo“ (uzrasti 7+), multimedijska dvorana R iznice Međimurja

17:00 G lazbene sveč anosti Josip Vrhovski , Črečan

N E D JE L J A, 21. t r a v n j a

9:00 7. POLUMAR ATON ZRINSKIH, ulicama grada Čakovca

17:00 Promocija knjige "50 godina S motre D onja D ubrava", dom kulture Zalan D onja Dubrava

PON E DJE L J A K , 22. tr a v n j a

od 9:00 Informatičke radionice za međimurske poduzetnike, informa tička učionica Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje ( TICM3)

9:30 R adionic a "Heklice poklanjaju"

D ječ i vr tić Pčelice Ivanovec / Bibliobus

10:00 Tjedan Festivala znanosti u Muzeju, Muzejsko-informa tivni centar MIC

UTO RA K , 23. tr a vnj a

10:00 Tjedan Festivala znanosti u Muzeju, Muzejsko-informa tivni centar MIC

S R IJE DA, 24. tr a vnj a

10:00 Tjedan Festivala znanosti u Muzeju, Muzejsko-informa tivni centar MIC

SU B O T A , 2 7 . tr a vnj a

07:00 P tice na Svetomar tinskoj Muri - poučna šetnja – ptič arenje, Sveti

od 9:00 S ajam c vijeća Prelog

9:20 Mimohod povijesnih postrojbi, Trg Republike Čakovec

10:00 Tjedan Festivala znanosti u Muzeju, Muzejsko-informa tivni centar MIC

10:00 Sveč ano misno slavlje, crkva sv Nikole biskupa Čakovec

11:20 Postrojavanje povijesnih postrojbi , Trg Republike Čakovec

13:00 Lovački savez Međimurja: podjela besplatnog lovačkog gulaša, podno Starog grada Čakovec

15:00 23 Smotra međimurskog folklora i 17. S m

19:00 B oll FIM Speedway G rand Prix of Croatia, D onji Kraljevec, Stadion Milenium

21:00 Luk a B asi koncer t, park Forestland

N ED J E LJ A , 28. tr a vnj a

od 9:00 S ajam c vijeć a Prelog

od 9:00 B iciklima međimurskim putevima - BIMEP 2024 , diljem Međimurja

od 10:00 Dan ot vorenih vrata Centra za posjetitelje Med dvemi vodami, Križovec, Trg međimurske prirode 1

10:30 Polaganje vijenac a kod spomenik a Petru Z rinskom i Franu Krsti Frankopanu, B ečki Novigrad

15:00 23 Smotra međimurskog folklora i 17. S motra

17:00 Kulturno -umjetnički program KUD -a S elnic a i gostiju, školska spor tska dvorana OŠ Selnica

13:00 Koncer t - B ig bend Čakovec, ispred Centra za kulturu Čakovec

PON E DJ E LJ A K , 29. tr a vnj a

19:00 Promocija knjige “Antologija međimurske popijevke” Stjepana Hranjec a i B ranimira Magdalenića, O granak Ma tice hr va tske Čakovec

10:00 Predavanje "Kuharice i bilježnice naših bak a", D om za starije i nemoćne Š čavničar, S elnica / Bibliobus

18:00 Promocija knjige „Tko je tko u obitelji Z rinski“, multimedijska dvorana R iznice Međimurja

C E T VR T A K, 25. t r a v n j a

10:00 Tjedan Festivala znanosti u Muzeju, Muzejsko-informa tivni centar MIC

11:00 Dan O dsjek a Učiteljskog fakulteta, Uč iteljski fakultet

18:00 O t vorenje izložbe “Svjedoci rata”, multimedijska dvorana R iznice Međimurja

P E T A K , 26. tr a v n j a

Tjedan Festivala znanosti u Muzeju, Muzejsko-informa tivni centar MIC

od 9:00 Informatičke radionice za međimurske poduzetnike, informa tička uč ionica Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje ( TICM3)

10:00 Dan G raditeljske škole Čakovec

19:00 B regu i G ornji Mihaljevec "Pod zaštitom svetog J urja i svete K atarine" M irne Ladašić Turk i Zorana Turk a

UTO RAK , 30.t r a vnj a

11:00 SVEČ ANA SJEDNIC A SKUPŠTINE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE , Raz vojno- edukac ijski centar za metalsku industriju - Metalska jezgra Čakovec

S RI JE DA ,1. s vi b n j a

10:00 Najsjevernija hr vatsk a utrk a “Svetomar tinsk a Mura”, Mlin na Mur Žabnik

SU B O T A , 4. s vi b nj a

11:00 Svetomar tinsk a grahijada uz sajam c vijeć a i sajam domaćih proiz voda , Skelarska kuća Sveti Mar tin na Muri

Školski projekt "Florijan i ja", ot vorenje izložbe likovnih, literarnih i tehničkih radova, dom kulture D ekanovec

17:00 S ajam c vijeć a Prelog - ot vorenje, prostor iza gradske uprave

18:00 P tice u Perivoju Z rinskih - poučna šetnja – ptičarenje, Perivoj Z rinsk h

Predavanja petkom u Muzeju, tema: „Progoni vještic a u Hr vatskoj u srednjem i ranom novom vijeku“, predavač dr.sc D eniver Vukelić

20:00 Predstava S usjedi, Kerekesh teatar, spor tska dvorana Osnovne škole Selnica

N ED J E LJ A , 5. s vi b nj a

17:00 15. Dječja smotra međimurskih popevki, Sveti Mar tin na Mur

C E T VR T AK , 9. s vi b nj a

20:00 PUB K VIZ povodom Dana Europe,

P E T A K , 10. s vi b nj a

od 10:00 STEAM festival - izložbe i radionice namijenjene polaznicima dječjih vr tića, osnovnoškolcima i srednjoškolcima, Centar znanja Međimurske županije

SU B O T A ,11. s vi b n j a

od 10:00 STEAM festival i Dan tehničke kulture - izložbe i radionice, Centar znanja Međimurske županije

N ED J E LJ A ,12. s vi b nj a

28 Smotra tamburaških sastava i orkestara, Mačkovec

uža

rja