VINARIJA ŠTAMPAR
Koji noviteti stižu iz poznate vinarije
VINARIJA CMREČNJAK
Jedna od najboljih berbi ikad
NARODNI OBIČAJI
Zašto se slavi Martinje u Međimurju
NAJBOLJE MARTINJSKE FEŠTE
Gdje možete proslaviti Martinje
MARTINJSKI VINSKI GULAŠ
Gulašijada u Svetom Martinu na Muri se ne propušta
Opet nam je došlo Martinje, jedan od najveselijih društvenih običaja vezan za proizvodnju vinove loze i pijenje vina
Piše: Josip Šimunko
Danas se krštenje mošta ponajprije vezuje za Križevačke štatute. Čini se ipak da je običaj krštenja vina stariji i da potječe iz vremena početne proizvodnje vinove loze, dok su običaji krštenja vina u vrijeme novog mošta kao veseli dio vinskih svečanosti nastajali lokalno.
Zapravo vjerojatno nikad nećemo kako su i kad nastali običaji krštenja mošta. Moguća je i takozvana generativna hipoteza, da su običaji krštenja mošta nastali zbog mnogih nevolja u pretvaranju mladog mošta u vino, pa je zazivanje Božje pomoći bilo važno i presudno. Naime, nekad su vjerovanja bila mnogo čvršća i čovjek je jače bio povezan s prirodom.
Tako bi se od prvotnih molitvi ili zazivanja božje pomoći postupno događala kulturizacija u vidu posebnog obreda. Prijašnje zazivanje božje pomoći u puku pretvaralo se tako postupno u šaljivi obred, a „nastradao“ je biskup Martin, čiji su se datumi poklapali s krštenjem mošta. U današnje doba običaji Martinja se vezuju i za razne druge legende. Za nas u Međimurju je posebno zanimljiv podatak da se kod prvog spomena katoličkih župa u Međimurju 1334. godine spominju i četiri župe Svetog Martina i to u gornjem dijelu Međimurja. To je intrigantan podatak, koji još nije dovoljno rasvijetljen nod strane povjesničara i etnologa.
U Svetom Martinu na Muri koji ima jednu od najstarijih crkvi posvećenih Svetom Martinu i danas žive legende i vitezovima templarima i ivanovcima. Tako i danas u Svetom Martinu postoji legenda da su kroz njega proputovali vitezovi Okruglog stola i glavom i brdom – kralj Artur. Čini se da je riječ o spojenoj legendi od više vremenskih razdoblja, a u Svetom Martinu na Muri danas imamo i „prave“ Rimljane, a kao spomen na povijest mjesta.
Legende o Svetom Martinu potječu iz franačkog doba
Četiri gornjomeđimurske župe, za koje se kaže da su prastare, posvećene
Krštenje mošta vrhunac je svakog
Martinja, kad se mošt pretvara u vino
„Došel je došel, Sveti Martin” su stihovi Josipa Kerestutija iz Štrigove
su Svetom Martinu. On je bio najveći franački svetac, što znači da se često spominjao na našim prostorima još od osmog stoljeća. Osim toga, etnologinja Antonija Zaradija Kiš spominje da je možda opat Martin bio prvi hrvatski biskup u ranom sedmom stoljeću. Danas pedesetak župa u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji nosi ime po Sveti Martinu i to sigurno nije slučajno.
Prava je nepoznanica kako je kult Svetog Martina spojen s vinom, a to se dogodilo čini se upravo u našim krajevima. Naime, Sveti Martin je u europskim zemljama, posebno Francuskoj, bilo slavljen kao istinski svetac. Antonija Zaradija Kiš zaključuje da je veza Svetog Martina i vina prastari hrvatski običaj te zaključuje: - Aktualni hrvatski Sveti Martin konstantno gubi na svojem prvotnom značenju i iskonskoj svetosti, utapajući se u sofisticiranom folklornom nasljeđu krštenja mladoga vina te izgrađujući tako tradiciju pijančevanja uz šarolike pučke inovacije koje ga transformiraju u hedonističkog i raskalašenog sveca...“ Božja pomoć zbog mnogih loših pretvorbi mošta u vino
Očito je u životu ljudi našega kraja i susjednih kajkavskih krajeva vino značilo toliko mnogo da ga je trebalo”krstiti”, to jest umilostiviti sile prirode da se mošt pretvori u vino, što može biti i
reakcija na mnoge loše pretvorbe mošta u vino. Po tome bi se dalo zaključiti da je kult Svetog Martina pogodovao širenju vina, a isto je tako moguće da je katolička crkva u Hrvata i zbog pokrštavanja (misno vino) širila ideju vina i putem kulta Svetog Martina, a kako bi se zaboravila medovina i stari hrvatski običaji i mitovi stare vjere.
Kultura medovine gotovo nestala zbog vina
Nije čudo da se kultura pijenja vina širila kao požar u Europi i po Hrvatskoj.
Kultura medovine kao podsjećanje na davnu prošlost ipak nije zaboravljena, medovina se do danas pije na našim proščenjima i kupuju slastice od meda.
Prema dr. Vitomiru Belaju, današnje Martinje je u davna vremena spojeno s nekadašnjim pastirskim blagdanom prije pokrštavanja 1. studenog, kad su se pastiri vraćali sa stadima u naseobine, za njih bi se onda pripremila svečanost i čašćenje. S tim bi datum počeo zimski dio godine, poznato je da su naši stari poznavali samo zimski i ljetni dio godine te slavili samo dva godišnja doba.
Od Bakhusa do Svetog Martina
Naša najstarija očuvana i zapisana tradicija krštenja mošta očuvana je u
Križevačkim štatutima. Prema legendi došlo je do sukoba „plemića šljivara“ koji su pomogli kralju Beli i građana Križevčana, pa je prilikom mirenja organizirana velika svečanost uz rituale krštenja mošta. To je dakako još jedna legenda. Nije do kraja jasno zašto se parodira baš crkvena svečanost, no običaji krštenja mošta koji postaje vino imaju svoje „stroge“ rituale. Zanimljivo je da se u nedalekom Virju mošt
"Sveti Martin na Muri ima jednu od najstarijih crkvi posvećenih Svetom Martinu
„krstio“ i uz pomoć boga Bakhusa, govorilo se: - Tako mi pomogao otec vina vinski bog Bakus, krstitelj vina Sveti Martin i podrumar Sveti vinski Vincek.“ Prema etnologinji Dragici Cvetan obred krštenja započinje dolaskom Svetog Martina kad se pjeva: „Došel je došel, Sveti Martin, vince po krstil, ja ga bum pil. Kumek moj dragi, daj se napi, dugo nas nebu, daj se ga vži.“
To su stihovi Josipa Keresturija iz Štrigove s početka devetnaestog stoljeća, je li ih on samo prenio ili napisao, ne zna se. Danas se pjesma „Nikaj na svetu lepšega ni“ smatra himnom Martinja. U suvremeno doba kultura krštenja mošta u vino seli se iz privatne sfere u javnu, danas gotovo svaki kafić organizira krštenje mošta na svoj način, njegujući time davni veseli dionizijski kult. Više se i ne zna je li običaj Martinja parodija, povratak poganskih dionizijskih običaja ili šaljiva estradna veselica, dok je prvotni smisao zazivanja božje pomoći ostao u sasvim drugom planu. Kad bi bilo po starim pravilima, bilo bi još više opijanja, jer bi oni koji su krstili mošt morali probati - baš svaki mošt koji je trebao postati vino. Danas su to organizirana veselja radi zabave i druženja u lokalima i kletima na koja rado dolaze i mlađi i stariji.
Sveti Martin (Martinje)
l ovo smo leto,
Dok je biv Martin Sveti, Krstili mošta, V Štefovi kleti.
Biškup je moliv, vinske litanije.
A mi smo mu odgovorjali, Na te jegove huncutarije.
Biškup je moliv kaj bi ljudi, vek veseli bili,
Dok bodo v Štefovi kleti, dobro domaće vino pili. Dobroga novuka nam je biškup dovav, Kak moramo poslušni biti.
Ako nemamo vodu pre roki, Si moremo i čisto vino spiti. Rekev je, kaj punice i svekrve, moraju dobre biti, Snehama moraju kavicu skuhati, z zetima pak dobre gemište natočiti.
Biškup je moliv kaj bi se može, lepe puce rade mele.
Zabiv je kaj bi i žene, Lepe dečke meti štele.
Išče je rekev biskup, da se treba bojati, Proznoga kebelora.
Ali išče se bole treba bojati, ovih naših političara. Šteri se po novinama, Samo naslikovljejo.
Čudaj pripovedajo i obečovljejo, Nikaj ne delajo, niti nam kaj dovljejo.
Dej nam vinček jokosti svoje, kaj zobimo na se nevole.
Okrepi nas, kaj bomo veseli, kaj nam bode drugo leto bole.
Nej tvoje kaplice, razveselidu celi svet, Kaj bomo si veseli i zdravi, i živimo srečno jezero let!
Đurini mustači
Ovo vam je bilo v “Štefovi kleti”, dok se je slaviv biškup, Martin Sveti. Mi penzioneri - bilo nas je dosta, v Štefovi smo kleti krstili mošta.
Z nami je biv i Đura,
On vam lepe mustoče ima.
Lepo mu stojidu,
I joko se z jimi štima. Biškupa smo zbrali, biv je Franc Čoski. Šteri je dorasev, toj preveljkoj časti. Makar je biv malo, mršavi i mali, Biškupovu botu, smo mu v roke doli.
I Đura je štev, Domištrant biti.
I on je štev, belo kiklu nositi.
Koli biškupa je hodiv, za kiklu ga navločiv, A biškup veli: “Nebre biti, domištrant z mustoči!”
I tak je biv, za domištranta, Mesto Đurija zebroni, svetođurski Mata.
Biskup je mošta okrstiv, Mlado vino smo pili.
Lepo smo si zaplesali, si smo veseli bili.
Samo je Đura gombav, neje štev nikaj piti.
Zato kaj je ne mogev, biškupu domištrant biti. Mi smo mu rekli, nej se ne srdi
More on domištrant biti.
Samo si drugo leto, mora mustoče podbriti. Đura se obrnuv, grdo nas pogledav i kaj budu si čuli rekev: “Niti za deset domištranti, Svoje mustoče nedam!”
Štefanija Sabol, Palinovec
ČESTITKA ŽUPANA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Matije Posavca
ljudi međimurskoj zemlji
Blagdan svetog Martina, kojega slavimo 11. studenoga, donosi nam svojom simbolikom dašak radosti u svakodnevicu. Ovaj dan označava skori kraj jeseni i predstavlja vrijeme kada se naši vinogradari osvrću na trud koji su uložili tijekom godine, osluškujući šapat vina koje je od berbe zrelo u podrumima. To je trenutak kada slavimo plodove predanosti naših ljudi međimurskoj zemlji. Naši vinari i vinogradari, čije su vrijedne ruke neiscrpan izvor kvalitete, zaslužuju našu zahvalnost. Strašću i znanjem stvaraju najbolja vina na svijetu, održavaju našu tradiciju živom, te enološku ponudu kraja čine vrhunskom. Zbog toga s ponosom ističemo da je međimurska vinska cesta, okićena renomiranim svjetskim nagradama za vrhunska vina, prepoznata kao jedna od najboljih u Europi.
Naša mala, ponosna regija, sa 600 hektara vinograda, samo ove godine osvojila je čak 29 medalja na prestižnom međunarodnom natjecanju Decanter World Wine Awards u Londonu, te što potvrđuje kontinuitet kvalitete i izvrsnost naših vina.
Martinje nije samo prilika za uživanje u dobrom vinu, već i za isticanje ljepota Međimurja i bogate tradicije koju njegujemo. Pozivam vas da se i ovog Martinja okupite s obitelji i prijateljima, da nazdravite čašom međimurskog vina. Naši vinari s radošću će otvoriti vrata svojih podruma
i toplo vas ugostiti. Na putovanju međimurskom vinskom cestom otvorite oči i srca te uživajte u bajkovitom krajoliku zavičaja. S Mađerkinog brega pruža se nezaboravan pogled na našu zelenu oazu, koja je postala omiljena destinacija brojnim posjetiteljima.
Neka nam i ovaj blagdan probudi nadahnuće za buduće uspjehe. Sretan blagdan svetoga Martina!
Župan Međimurske županije Matija Posavec, mag. ing.
KAMO JOŠ NA MARTINJE?
MARTINJE UZ MESNICE KIŠ
Međimurske vinarije pripremaju poseban doživljaj za sve ljubitelje vina i dobre hrane
Vinarija Cmrečnjak nudi bogat program u svojoj vinoteci u subotu, 9. studenoga, s radnim vremenom od 8:00 do ponoći. Posjetitelji će moći uživati u svim vinima iz ponude, plati mesa s tiblice i siru, a posebna atrakcija bit će promocija mladog Rizvanca berbe 2024. Od 18:00 atmosfera će se zagrijati uz Tamburaški sastav Kumovi, a dodatno se nude pečenice s dinstanim zeljem te neizostavna međimurska gibanica.
Vinarija Knehtl Medenjak poziva ljubitelje vina na opušteno subotnje popodne uz degustaciju mladog vina i hladne plate.
Vinarija Kocijan i ove godine tradicionalno organizira proslavu Martinja uz tamburaše! Pozivaju vas da 8. studenoga od 19:00 uživate u čarima vinorodnih brega, zvucima tamburaškog sastava Podrumari, te ukusnoj hrani koju priprema Škartoc ljubavi. Čašica vrhunskog
vina, dobra glazba i društvo su pravi recept za nezaboravan provod.
Vinska kuća Hažić poziva vas na posebno Martinje uz mlado vino, pečene kestene i ukusne domaće deserte u toploj atmosferi pokraj vanjskog ognjišta. Oba dana posjetitelje će zabavljati Srećko Krišto�ić uz gitaru. U petak, 8. 11., Martinje će se obilježavati od 15:00 do 20:00, a u subotu, 9. 11. od 12:00 do 21:00.
Vinarija Jakopić i Restoran Terbotz pripremaju pravu gurmansku poslasticu za Martinje! U subotu, 9. studenoga, od 18 sati uživajte u posebnom martinjskom meniju s tradicionalnim specijalitetima poput purice, čurki, mlincima i kiselom zelju. Iz vinskog podruma izlaze mlada vina koja će biti blagoslovljena u sklopu svečanog obreda krštenja mošta, a za atmosferu će se pobrinuti tamburaški sastav Podrumari.
Pripremate se za Martinje? Ove godine neka bude posebno. Mesnice Kiš vas pozivaju da doživite pravu simfoniju okusa, pa neka tradicija i kvaliteta ove godine dođu i na vaš stol. Uz čašu vina, ponuda mesnih delicija pretvorit će vaše Martinje u pravu gozbu uz krvavice – bijele i crne, te sočne pečenice koje će biti pravi hit na svakom slavlju.
S više od 69 godina vlastite prerade, znamo što znači dobar zalogaj, pa smo postali sinonim za vrhunsko meso i domaće specijalitete, izrađene prema starim, provjerenim receptima. U ponudi možete naći sve – od mesnih narezaka, kobasica i krvavica, do svježeg mesa i mesnih proizvoda koji će oduševiti i najprobirljivije nepce.
Kontrolirana proizvodnja, recepti koji se prenose iz generacije u generaciju i 100 posto domaće meso jamči svježinu i kvalitetu. - Svaki komad mesa nosi našu obiteljsku strast i posvećenost, kažu iz mesnica Kiš.
Na vrijeme se opskrbite i posjetite mesnice u Donjem Kraljevcu, Prelogu, Čakovcu (Jug i centar), Domašincu i Murskom Središću. Bilo da slavite Martinje ili planirate neko drugo okupljanje, Kišovo meso ostaje vaš pouzdani partner za najbolje mesne proizvode.
Kiš mesnice – mjesto gdje tradicija susreće vrhunsku kvalitetu. Doživite savršenstvo u svakom zalogaju!
Jer, prava tradicija nikada ne izlazi iz mode.
Mesnice Kiš
VINARIJA ŠTAMPAR iz Svetog Urbana
Vinogradar i vinar David Štampar otkrio nam je kako vinarija prati trendove, usklađuje se s klimatskim promjenama i donosi dva nova vina koja će oduševiti ljubitelje vinske kapljice
Piše: Sanja Heric
Vinarija Štampar iz Svetog Urbana, iako ima uhodanu ponudu, ne prestaje nas iznenađivati novim vinima iz svog podruma, ali i eventima koji su sve popularniji na Mađerkinom bregu. O tome smo razgovarali s Davidom Štamparom, vlasnikom istoimene vinogradarske kuće ususret Martinju.
- Kakve ste novitete pripremili za sve zahtjevnije tržište vina i osjetljiva nepca vaših kupaca?
- Predstavljamo dva nova vina u svojoj ponudi s položaja Mađerkin breg. To je Pušipel Classic berba 2023., a s istog položaja uskoro stiže i crno vino, berbe 2021. Riječ je o kupaži Cabernet Sauvignona, Merlota i Cabernet Franca.
Ponosni smo što možemo predstaviti ova dva nova vina, izjavio nam je David Štampar i nastavio. Pušipel Classic je vino iznimne kvalitete, a crno vino s Mađerkinog brega je naša prva kupaža. Vjerujemo da će oba vina oduševiti ljubitelje vina.
U studenome vinarija planiramo promociju novih vina i naše vinarije u Zagrebu, gdje će posjetitelji imati priliku kušati i naša druga popularna vina.
"Imali smo dvije uzastopne iznimno dobre godine, 2023. i 2024., što je prava rijetkost u vinogradarstvu pa će i ovogodišnja vina biti ekstra dobra
- Kako biste opisali ovogodišnju berbu s obzirom na to da smo bili pogođeni iznimnim vrućinama tijekom ljetnih mjeseci?
- Zbog visokih temperatura, u berbu smo kretali ujutro te je završavali do podneva. Bilo je to nešto zahtjevnije, ali smo se uspješno prilagodili onome što je situacija zahtijevala. Zbog suše znatno su manji prinosi, čak trideset posto u odnosu na neki prosjek. No unatoč tome, ili možda i zahvaljujući tome, kvaliteta grožđa je izvrsna, što obećava vrhunska vina.
Imali smo dvije uzastopne iznimno dobre godine, 2023. i 2024., što
je prava rijetkost u vinogradarstvu pa će i ovogodišnja vina biti ekstra dobra.
Ovakve vremenske prilike zahtijevaju prilagodbu i inovativna rješenja, dodaje. U budućnosti ćemo se još više morati usmjeriti na prilagodbu klimatskim promjenama kako bismo osigurali konstantnu kvalitetu vina.
- Znači li to da će sljedeća godina podbaciti te da će biti manjka vina u našim podrumima?
- Da, to može značiti da će s nekim sortama vina biti vrlo oskudno. Kooperanti su nam ove godine vozili manje grožđa, a jednom kada započne berba, teško je pronaći dodatno grožđe. Na primjer, teško smo ove godine mogli naći dodatnog grožđa sorte sauvignon jer je već sve bilo prodano. U našoj vinariji imamo neku zalihu, pa ćemo možda kombinirati s tim kako bismo zadovoljili potražnju.
To znači da će neka vina morati brže izaći na tržište.
- Kakvi su trenutno trendovi u vinskom svijetu?
- U vinskom svijetu i dalje dominira trend uživanja u svježim vinima, kakva upravo mi proizvodimo u Međimurju. Ovaj trend sve više dobiva na značaju, a vinogorje Međimurja postaje sve važnije. U Dalmaciji su također počeli ranije brati grožđe kako bi dobili lakša vina, dok su na istoku Hrvatske, uključujući Baranju, berbe započele već početkom kolovoza. Na primjer, graševina se brala 15. kolovoza, dok je prije deset godina to bilo u listopadu. Očigledno je da svi žele uhvatiti taj trend svježih vina, iako im je izazov postići isti omjer šećera i kiselina kao što mi imamo ovdje u Međimurju.
Isto, tako predviđam da ćemo u budućnosti moći proizvesti još bolja crna vina. Sada nam klima kod proizvodnje crnih vina ide u korist.
Također, primjetan je porast potrošnje pjenušaca, što dodatno obogaćuje vinsku scenu. Potrošači postaju sve svjesniji kvalitete i raznolikosti vina, a to nas potiče da se prilagodimo i unaprijedimo našu ponudu kako bismo zadovoljili njihove želje.
David Štampar predstavio nam je novi Pušipel Classic s Mađerkinog brega
VINARIJA ŠTAMPAR
Sveti Urban 2, 40312 Štrigova
T: +385 91 276 70 58
M: stampar@vinarija-stampar.hr www.vinarija-stampar.hr
- Mađerkin breg postaje sve popularniji i popularniji. Vaš ugostiteljski objekt jedna je od bitnih karika da je tome tako. Kakve sve događaje pripremate na najljepšem vidikovcu u Međimurju?
U vinskom svijetu i dalje dominira trend uživanja u svježim vinima, kakva upravo mi proizvodimo u Međimurju
- Na Mađerkinom bregu organiziramo razne događaje poput Otvorenih podruma, Dočeka ljeta i Jazza u vinogradu. Ponekad ugostimo i poznate kuhare koji obogaćuju našu ponudu tijekom ljetnih mjeseca. Tijekom lijepih vikenda, naš objekt je pun posjetitelja, dok se zimi zatvaramo kako bismo se pripremili za sljedeću sezonu. Do tada slobodno navratite u našu vinariju!
Martinjske veselice možete posjetiti u Štrigovi, Murskom
Središću, Svetom Martinu na Muri i Selnici
Ovog studenoga ljubitelji vina, gastronomije i tradicije ponovno će imati priliku doživjeti čaroliju Martinja na Međimurskoj vinskoj cesti. U organizaciji Turističke zajednice Općine Štrigova, Turističke zajednice Općine Sveti Martin na Muri i Turističke zajednice područja Mura i gorice, a pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice, ovogodišnje obilježavanje blagdana svetog Martina donosi bogat program koji traje od petka, 8. studenoga do ponedjeljka, 11. studenog. Međimurski vinari predstavljaju mlado vino u Štrigovi
Već tradicionalno, u Štrigovi će se u petak, 8. studenoga održati festival mladog vina - MLADO Međimurje. Od 18 sati, Dom kulture Štrigova postat će središte uživanja u mladim vinima deset renomiranih vinarija: Cmrečnjak, Horvat, Jakopić, Knehtl-Medenjak, Kocijan, Kovač, Kunčić, Novak, Preiner i Štampar.
Mlado vino, poznato po nježnoj svježini i živahnim okusima, donijet će radost svakom nepcu, dok će posjetitelji moći uživati u prigodnom kulturnom programu i pravom eno-gastronomskom doživljaju. U sklopu večeri, održat će se nastup Folklorne skupina KUD-a “Sv. Jeronim” Štrigova, kao i kazališna predstava “Don Quijote od Hrvatske”, koju će izvesti poznati glumci Igor Baksa i Sven Jakir, a glazbeni program zaokružit će sjajna Tamara Korunek Lesar i bend The Players. Uz bogat glazbeno-scenski doživljaj, posjetitelji će moći uživati i u tradicionalnim delicijama s martinjskog tanjura i ponudi lokalnih OPG-ova.
Martinje u gradu rudara
Mursko Središće također se pridružuje proslavi s manifestacijom ”Martinje u gradu rudara”. U petak, 8. studenoga, na Šetnici sv. Barbare od 16:30 održat će se krštenje mošta uz tamburaški sastav “Taubeki”. Posjetitelji će moći uživati u besplatnoj degustaciji vina, uz domaće
specijalitete poput kobasica, langoša, kestena, kuhanog vina i čaja.
Tradicionalna svetomartinska gulašijada U subotu, 9. studenoga, Sveti Martin na Muri priprema tradicionalnu gulašijadu! Ova eno-gastronomska manifestacija, koja okuplja više od 60 ekipa, održat će se kod Skelarske kuće na desnoj obali rijeke Mure. Ekipe će se natjecati u pripremi najboljeg vinskog gulaša, a ocjenjivanje i proglašenje pobjednika očekuje se oko 15:00 dok se gulaši kuhaju od 11:00, a posjetitelji će moći uživati u proizvodima lokalnih OPG-ova, nastupu svetomartinskih
Program traje od petka 8. studenoga do ponedjeljka 11. studenoga
Vina z brajdi u Selnici Vikend prepun vina, delicija i kulture zaokružit će se u nedjelju, 10. studenoga u Selnici, gdje će se u Domu kulture od 16 sati održati krštenje mošta. Tamburaški sastav “Frikovi” osigurat će dobru atmosferu, uz besplatnu degustaciju vina “Z brajdi” i bogatu gastronomsku ponudu. Pozivamo vas da nam se pridružite u ovom nezaboravnom slavlju Martinja na Međimurskoj vinskoj cesti koje tijekom četiri dana postaje nezaobilazan dio jesenske turističke ponude ovog kraja.
VINARIJA CMREČNJAK
Iako su nepovoljni vremenski uvjeti, poput proljetnog mraza, smanjili prinos i do 30 posto, pažljivo vođena berba i selekcija sorti omogućili su stvaranje vrhunskih vina
Piše: Snježana Zorković
Vinarija Cmrečnjak iz Svetog Urbana bilježi uspješnu godinu, unatoč izazovima s kojima se suočila. Iako su nepovoljni vremenski uvjeti smanjili prinos, pažljivo vođena berba i selekcija sorti omogućili su stvaranje vrhunskih vina koja odražavaju bogatstvo međimurskog terroira. Inovacije u podrumu i prilagodba suvremenim vinskim trendovima, poput novih etiketa i proširenog asortimana, dodatno su osnažili reputaciju vinarije, čineći njezina vina traženima među domaćim i stranim potrošačima.Više o postignućima i planovima Vinarije Cmrečnjak saznali smo u razgovoru s Markom Cmrečnjakom.
- Kako biste ocijenili ovogodišnju berbu i kvalitetu grožđa i koji su ove godine glavni aduti u vašem podrumu te je li neka sorta posebno dominirala u kvaliteti ili prinosu?
- Ovogodišnja berba je bila jedna od najboljih ikada, što potvrđuju naša mlada vina u podrumu. Količine su bile dosta manje, čak do 30 posto čemu je najveći krivac mraz na proljeće. Od sorti koje bih izdvojio po kvaliteti ove godine su sauvignon i posebno pušipel koji je nakupio visoke šećere u grožđu. Uglavnom sve sorte su dale maksimalnu kvalitetu, pa trenutno u podrumu nema vina slabije kvalitete.
- Često se govori o novitetima u svijetu vina. Imate li ove godine neko novo vino ili posebnu seriju butelja koje biste posebno istaknuli?
- Prije par mjeseci predstavili smo Traminac Crveni macerirani 14 dana iz naše nove serije vina CMR. To je ozbiljno orange vino jačeg tijela s višim alkoholi-
Marko Cmrečnjak izuzetno je zadovoljan ovogodišnjom berbom
Vinarija Cmrečnjak od 2006. godine proizvodi Rizvanac kao mlado vino koji je ove godine iznimne kvalitete
ma, naravno suho, otkriva Cmrečnjak. U pripremi su još neka vina iz serije CMR, a uskoro stiže i Chardonnay barrique.
Starinski š�h podruma skriva najbolja vina
- Poznata su već vaša mlada vina, a kakva je potražnja za njima ove godine?
- Prije par dana krenula je prodaja mladog Rizvanca, iznimne kvalitete. Vi-
narija Cmrečnjak ga proizvodi od 2006. godine, a prije nekoliko godina uključili smo se i u projekt Mlado Međimurje, kaže Cmrečnjak. Potrošnja mladog vina raste, iako tržište još uvijek treba dodatnu edukaciju o tom tipu vina.
- Vinogradarstvo i podrumarstvo nisu samo proizvodnja, već su
Vinoteka vinarije Cmrečnjak Sv. Urban 273, 40312 Štrigova T: +385 98 295 206 www.cmrecnjak.hr
dio tradicije i kulture. Se u vinariji Cmrečnjak doživljava Martinje i planirate li proslavu ove godine? -Oko vina i vinske kulture ima mnogo tradicije, uglavnom vesele, pa je naravno i praznik sv. Martina dio toga. Ove godine ćemo ga proslaviti s vinskim prijateljima u našoj vinoteci. Bit će veselo u subotu 9. studenoga, jer će naše goste zabavljati tamburaški sastav Kumovi. Tada ćemo uz standardnu ponudu koju nudi naša Vinoteka ponuditi martinjsku ponudu hrane. Moći ćete uživati u pečenicama i dinstanom zelju te se zasladiti uz međimursku gibanicu. Naravno sve to ćemo upotpuniti s mladim vinom sorte Rizvanac.
Inovacije u podrumu te prilagodba suvremenim vinskim trendovima, uključujući nove etikete i prošireni asortiman, dodatno su osnažili reputaciju vinarije
- Kako se kreće potražnja za vašim vinima na domaćem i stranom tržištu? Primjećujete li neke trendove ili promjene u preferencijama kupaca i kako im se prilagođavate? -Srećom po nas, potrošnja kvalitetnih vina već je na zavidnom nivou i još ubrzano raste. Kako smo mi sve kvalitetniji, tako privlačimo i kvalitetnije potrošače koji prepoznaju naš trud i napredak iz godine u godinu. Tako da se mogu pohvaliti da se vinarstvo dobro razvija. Ali... budućnost vinogradarstva pa time i vinarstava postaje sve neizvjesnija zbog velikih promjena. Bolesti u vinogradima, posebice zlatna žutica koja ne popušta sa zarazom, male je vinograde već desetkovala, ali još je neizvjesno kako će završiti borba protiv nje.
No sve u svemu, za to vrijeme možemo uživati u sve kvalitetnijim vinima, pa se ponekad i prepustiti samo sretnim mislima baš kao za Martinje.
10:30SVETAMISAZAHVALNICAZA PLODOVEZEMLJEIZALOVCEPOVODOM DANASVETOGHUBERTA (ZAŠTITNIKLOVACA) KAPELICASV.MARGARETE(KAPELŠČAK) NEDJELJA 10.11.
8.11.
16:00OCJENJIVANJEIODABIRMLADIH VINAUVVPSVETIMARTINNAMURI IZLETIŠTEGORIČANEC
18:00SVETAMISAIMARTINSKAPROCESIJA SALAMPIONIMA,RIMLJANIMAISVETIM MARTINOMNAKONJU CRKVASV.MARTINABISKUPA (SVETIMARTINNAMURI)
KAVANAICATERINGARKA 08.11.-11.11. – PRIGODNIMARTINSKIMENU
RESTORAN POTRTIKOTAČ 08.11.-11.11. – PRIGODNIMARTINSKIMENU 09.11.OD19SATI-CEREMONIJAKRŠTENJA MOŠTAUZBOGATIMARTINSKIMENUIŽIVU GLAZBU
RESTORAN „HALICANUM“ 08.11.-11.11. – PRIGODNIMARTINSKIMENU(UZ REZERVACIJU)
BISTRO „JASTREB
08.11.-10.11.. – PRIGODNIMARTINSKIMENU
IZLETIŠTEGORIČANEC
08.11.-10.11.. – CJELODNEVNE DEGUSTACIJE MLADOGVINAUZPRIGODNIMARTINSKIMENU
11:00NATJECANJEUKUHANJU SVETOMARTINSKOGVINSKOGGULAŠA
11:00-16:00SAJAMIPREZENTACIJAPROIZVODALOKALNIHOPG-OVA
15:00PODJELAVINSKOGGULAŠA
15:30NASTUPSVETOMARTINSKIHMAŽORETKINJA
15:45PROGLAŠENJENAJBOLJIHMLADIHVINAUVVP SVETIMARTINNAMURI
16:00PROGLAŠENJENAJBOLJEGGULAŠAICEREMONIJA KRŠTENJAVINAPOOBIČAJIMA
ZABAVLJAVAS:GRUPAPRIVATTBAND LOKACIJA:SKELARSKAKUĆA VODITELJMANIFESTACIJE:SVETOMARTINSKIVAJNČEK
14:00BESPLATNAVOŽNJATURISTIČKIM VLAKIĆEMODTERMISVETIMARTINDO SVETOG MARTINANAMURI (POVRATAKU16H)
IZLETIŠTEVINSKAKUĆAHAŽIĆ
08.11.(15:00-20:00) 09.11.(12:00-21:00)
DEGUSTACIJAMLADIHVINAUZPRIGODNI MARTINSKIVINSKIMENUIGLAZBENIPROGRAM
PUBPOTKOVA
08.11.-10.11.MARTINSKIVIKENDUZ PONUDUPRILAGOĐENUMARTINJU
CAFFEBARMURA
08.11.-11.11.-PONUDAPRILAGOĐENAMARTINJU
CAFFEBARARIES
08.11.-11.11.-MARTINSKAVESELICA
CAFFEBARBAZZA 08.11.-GEMIŠTPARTY 09.11.-MARTINJEPARTY
CAFFEBARMALIPARIS
08.11.-11.11. – PONUDAPRILAGOĐENAMARTINJU
07:30SVETAMISA 10:30SVETAMISA CRKVASV.MARTINABISKUPA (SVETIMARTINNAMURI) NEDJELJA
17:00GODIŠNJALIKOVNAIZLOŽBA ČLANOVALIKOVNEREPUBLIKE GALERIJAIKONGRESNADVORANA OPĆINESVETIMARTINNAMURI
18:00KONCERT ŽENSKEVOKALNESKUPINEKALIOPE OŠSVETIMARTINNAMURI
19:00KAZALIŠNAPREDSTAVA "GLOBINA"UIZVEDBIDSKUD-AMURA OŠSVETIMARTINNAMURI
11.11. PONEDJELJAK
08:00SVETAMISA PODJELABESPLATNIHKESTENAI PEČENEGUSKE 08:45BLAGOSLOVVINA
11:00SVEČANASVETAMISAPOVODOM ZAŠTITNIKAMJESTAIBLAGDANASV. MARTINABISKUPA PODJELABESPLATNIHKESTENA IPEČENEGUSKE
17:00SVETAMISA, CRKVASV.MARTINABISKUPA
