Međimurske novine 1347

Page 1

Godina XXVI.

Broj 1347

Čakovec, PETAK, 9. srpnja 2021.

BOLTA JALŠOVEC o zaustavljanju kolone tenkova JNA u Murskom Središću

Blefom nagovorio komandanta da se povuku str. 14

Cijena 10 kuna

NOVI NAČELNIK Matija Ladić zbraja nove pronevjere novca u Općini Pribislavec str. 3

Nestalo je i oko 1,3 milijuna kuna keša?! TEMA BROJA

ŠTO ĆE NAJMOĆNIJI međimurski političari učiniti za Međimurje u naredne četiri godine

BURNO U HODOŠANU: Glasom Snježane Pongrac HDZ dobio predsjednika OV Općine Donji Kraljevec

Zoran Strahija (SDP): Prevarila nas je! str. 3 ŠTO SE DOGAĐA s vlč. Brankom Sajkovićem nakon bure u Župi Strahoninec

Otišao na godišnji, uskoro dolazi novi župnik str. 2 PREDSTAVLJAMO Službu za ginekologiju, porodništvo i neonatologiju županijske bolnice

Kada se rađa novi život, oni su uvijek tu str. 24,33 MAJSTORSKE DIPLOME su na cijeni

Novih 40 majstora svog zanata str. 13

Zahtjevi koje će morati riješiti Raskopane ceste oštećuju Posavec, Kolarek i Srpak str. 4-5 naše automobile POZVALI SU NAS mještani Vratišinca

str. 21

POLICIJA pronašla počinitelje koji su uzrokovali neviđenu vatrenu stihiju u Čakovcu str. 8

Biramo najbolju međimursku baku!

Djeca izazvala veliki požar drvenih baraka

PRIJAVI SVOJU BAKU! VESNA MLINAREC (54) iz Čehovca:

Dali bi joj barem 15 godina manje!

str. 22-23

Ona je baka za 10!

VERONIKA VESELI (90) iz Šenkovca:

ODLIKAŠI

Odlični učenici iz OŠ Goričan, Pribislavec, Sv. Juraj na Bregu i Tehničke škole Čakovec str. 48

www.teamgradjenje.hr str. 45


2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŠTO SE DOGAĐA s vlč. Brankom Sajkovićem nakon bure u Župi Strahoninec

9. srpnja 2021.

Krajem kolovoza stiže novi župnik Župljani Strahoninca ostali su u čudu kad su ovog tjedna na misi umjesto dugogodišnjeg vlč. Branka Sajkovića ugledali vlč. Vladimira Kolarića, inače župnika iz Šenkovca. Na misi je župljanima kratko rekao da ne smije govoriti o Sajkoviću niti o detaljima gdje se nalazi. U međuvremenu doznajemo kako je vlč. Sajković na godišnjem odmoru, a uskoro napušta Župu Marije Pomoćnice u Strahonincu. Pitali smo Varaždinsku biskupiju o razlogu odlaska vlč. Sajkovića. Odgovor su obećali, ali ga nisu uspjeli dati zbog kratkog roka do završetka ovog broja. Kad odgovor stigne, o tome ćemo obavijestiti čitatelje. Sve ovo uopće ne bi bilo sporno, jer su smjene u župama uobičajene, da se vlč. Sajković nije zamjerio svojim župljanima proteklih mjeseci. Podsjetimo da je vlč. Sajković posuđivao novac od mještana, ali ga nije vratio na vrijeme kako je obećao. Zato se i našao na “linču” javnosti. I sam je rekao za Međimurske novine kako se boji da se zaletio i na kraju ispao naivan, jer posuđeni novac nije mogao vratiti kako je

Župnik Sajković na odlasku je iz Župe Strahoninec

obećao, jer ga ni on nije dobio natrag na vrijeme. Dodao je kako se nije okoristio ni s jednom lipom. Kako nadalje doznajemo, Varaždinska biskupija već je u veljači ove godine počela s pripremama za razmještaj župnika u Međimurju. Tako da smjena u Strahonincu neće biti jedina, no tko će kamo na novu službu, doznat ćemo sredinom kolovoza kada će biti poznata službena odluka Varaždinske biskupije. (Dora Vadlja, foto: Zlatko Vrzan)

RADNI SASTANAK pročelnika Grada Čakovca i Međimurske županije

Napokon suradnja Grada i Županije na projektima Grad Čakovec bio je domaćin na prvom radnom sastanku pročelnika Grada Čakovca i Međimurske županije kojem su prisustvovali i čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini, međimurski župan Matija Posavec, predstavnici Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA-e, Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje, Međimurje, investicije, nekretnine – MIN-a i Razvojne agencije Grada Čakovca. Gradonačelnica Cividini je istaknula kako će novo šestogodišnje europsko financijsko razdoblje, koje Hrvatskoj na raspolaganje daje 165 milijardi kuna, svakako biti iskorišteno i za napredak Grada Čakovca te Međimurske županije. Među najhitnijim realizacijama je pronala-

zak natječaja za financiranje izgradnje Centra za odgoj i obrazovanje, a tema sastanka bila je i izgradnja 4. osnovne škole u Čakovcu, revitalizacija Perivoja Zrinskih, uređenje gradskog središta, širenje gospodarskih zona, poboljšanje uvjeta u gradskim vrtićima. S druge strane Međimurska županija podsjetila je na aktualne projekte obnove sportskih terena kod Graditeljske te Ekonomske škole, zatim dogradnju zgrade Gimnazije „Josip Slavenski“, izgradnju Regionalnog centra kompetentnosti u strojarstvu Tehničke škole Čakovec, obnovu sportske dvorane Graditeljske škole Čakovec te energetske obnove Županijske bolnice Čakovec. (dv)

Uzjahao bicikl da ne “terši” svoju kobilu Ni pješke ni na leđima kobile, nego na biciklu Darko Blažona vodi svoju kobilu Santa Bety, bijelu kao Snjeguljica i lijepu kao princeza.

FOTO

tjedna

PRVA županijska skupština u novom mandatu u atmosferi okršaja vijećnika HDZ-a Vjerana Vrbanca i župana Matije Posavca

Što je nama HDZ dao!? Vijećnik HDZ-a ukazao je na poslovnu zonu prema Pribislavcu koja zjapi prazna i pri tome si zabio autogol. Spominjući tko je predao vrijedne nekretnine Županiji na području bivše vojarne i vojnog poligona u Čakovcu, rekao je da je to učinio HDZ, a ne hrvatska Vlada. Prva skupština Međimurske županije obilježena je okršajem vijećnika HDZ-a i župana Matije Posavca. Fajt je otpočeo Igor Ivković usporedivši nezakonitu smjenu bivšeg ravnatelja Roberta Grudića u Međimurskoj županiji s onom na Srebrnjaku u Zagrebu. Išao je tako daleko da je povukao

direktnu paralelu između stranke Bandić Milan 365 sa strankom Matije Posavca- NL. - Slučaj u Zagrebu i Čakovcu razlikuju se samo u imenu ravnatelja, imenu predsjednice Upravnog vijeća i nazivu stranke, kazao je Ivković. Tamo je Bandić Milan 365, a kod nas Matija Posavec - NL. U svemu ostalom slučajevi su isti. - Župane, očekujete li sličnu akciju Uskoka i kod nas vezano uz ovaj predmet, pitao je župana Ivković. Posavec je odgovorio da su u bolnici bile sve moguće inspekcije i da nisu nađene nepravilnosti. Andreja Marić (SDP) također se osvrnula

Vijećnici složni oko važnosti modernizacije pruge do Zagreba Najkonstruktivniji dio sjednice bilo je prihvaćanje inicijative vijećnika Željka Pavlica (MDS) čiji prijedlog zaključka su svi vijećnici prihvatili. Njime se radi svojevrsni politički pritisak prema vladi i resornom ministarstvu da ubrzaju modernizaciju pruge od Kotoribe do Zagreba.

Ministarstvu mora prometa i infrastrukture predlaže se da u programske i proračunske dokumente uvrsti projekt i osigura sredstva obnove, modernizacije i elektrifikacije cijele dionice pruge KotoribaČakovec- Varaždin - Novi Marof - Zagreb. (BMO)

Vjeran Vrbanec, vijećnik HDZ-a uprskao željenu poruku

na smjenu bivšeg ravnatelja Grudića. - Nemam problem s tim iz koje stranke dolazi ravnatelj, važno mi je da pošteno radi svoj posao, kazala je, ali i dodala da je Grudićeva smjena radi postavljanja novog ravnatelja bila loš eksperiment. Napomenula je da je minus u poslovanju bolnice s 35 povećan na 72 milijuna kuna, a međuljudski odnosi narušeni, dodala je. Moramo priznati što je bilo loše u prošlosti da bismo se okrenuli budućnosti, rekla je i pozvala na zajedništvo jer se priprema reforma zdravstva kako naša bolnica ne bi ostala bez pojedinih djelatnosti. Župan je odgovorio da to neće dozvoliti te pozvao da svaki u svom djelokrugu, a ona u Saboru, rade na boljoj budućnosti za našu bolnicu. No tu kritička propitivanja od

strane oporbenih vijećnika nisu stala. Vijećnik Vjeran Vrbanec osvrnuo se na netom održani sastanak čelnika Međimurske županije i Grada Čakovca. - HDZ je darovao te nekretnine Međimurskoj županiji, poručio je Vrbanec. Župan Posavec ga je dočekao s oštricom: - Vi mislite da je država HDZ? Ako tako mislite, onda neće biti dobro, poručio mu je. Prijedlog vijećnika Vrbanca da za ciljane investitore smanje cijenu kvadrata u spomenutoj poslovnoj zoni barem na pola i uz istodobno oslobađanje komunalnog doprinosa, župan mu je odgovorio: - Ne definiramo mi cijenu. To se tako ne radi, jer u protivnom se ide u zatvor. Moramo je odrediti prema sudskoj procjeni. (BMO)


9. srpnja 2021.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MATIJA LADIĆ kao novi načelnik Općine Pribislavec nastavlja zbrajati milijunske pronevjere općinskog novca

VIJEST(I) TJEDNA

Što će najmoćniji međimurski političari učiniti za Međimurje?

Nestalo je i oko 1,3 milijuna kuna gotovine?! - Postoji gro plaćenih uplatnica za komunalnu naknadu, a ljudi se vode kao dužnici (oko 500.000 kuna). Također se podizala gotovina s bankomata (oko 800.000 kuna), kaže novi načelnik Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

I dvije godine nakon saznanja o milijunskoj pronevjeri općinskog novca u Općini Pribislavec, strasti se ne smiruju. Svakim vađenjem registratora iz ormara otkrivaju se novosti vezane uz dodatno mažnjavanje općinskog novca.

Već ranije je otkrivena krađa oko 6,7 milijuna kuna koja se događala godinama. Policija i DORH još uvijek se nisu oglasili o svemu

Novi načelnik Ma�ja Ladić otkrio je nove nestale basnoslovne iznose gotovine

Kako je na održanoj sjednici Općinskog vijeća Pribislavec rekao načelnik Matija Ladić (Demokrati), koji je ovu funkciju preuzeo od bivše načelnice Višnje Ivačić, osim prijavljenih 6,7 milijuna kuna, oko čega se i dalje vodi istraga, otkriveno je i da u općinskoj blagajni nedostaje gotovine.

Nestala gotovina s bankomata i blagajne

- Oko 800 tisuća kuna se podizalo s bankomata i to je prijavljeno prema županijskom odvjetništvu. To se knjižilo na neke čudne načine. Uz sve to prije 15 mjeseci

je uočen nestanak gotovine, ali to do dana današnjeg nije prijavljeno policiji. Stupanjem na dužnost načelnika sam to htio odmah prijaviti, ali sam odlučio dati malo vremena da utvrdimo iznos o kojem se radi. Postoji gro plaćenih uplatnica za komunalnu naknadu, a ljudi se vode kao dužnici. To znači da se direktno kralo od mještana, kaže. Kako nastavlja načelnik Ladić, komunalna naknada se plaćala gore na Općini. Postoje kopije uplatnica koje nisu polagane na račun. - Trenutno ne možemo reći točni iznos jer se on još utvrđuje. Sigurno je više od

500 tisuća kuna, ali ima toga još. Teško je to točno još utvrditi, naša računovotkinja još kompletira dokumentaciju. Predstoji policijska prijava što ćemo napraviti u skoro vrijeme, kazao je načelnik. Prema tome policija već vodi istragu za nestalih 7,5 milijuna kuna i taj iznos je prijavljen te je kriminalističko istraživanje u tijeku.

Istraga traje i traje!?

Pitali smo načelnika ima li neku povratnu informaciju od strane policije ili DORH-a. - Istraga je tajna, podatak o tome što oni rade i poduzimaju ne možemo doznati.

Koliko god pitamo, povratnu informaciju nemamo zbog istrage. Po mojem mišljenju je to nepovratna šteta, kaže. - Pribislavec �inancijski funkcionira besprijekorno, ističe načelnik. U pozitivnom su saldu u iznosu od milijun i 200 tisuća kuna. Kako je to uopće moguće, Ladić objašnjava: - Jedna je priča knjigovodstveni dio, a drugi uplate na žiro račun. Knjigovodstveno se to sve knjižilo pod reprezentaciju, troškove, kanalizaciju smo knjigovodstveno preplatili 3 milijuna i slično. Složeno je tako da je sve štimalo, rekao je na kraju.

BURNO U HODOŠANU i cijeloj Općini Donji Kraljevec nakon što je glasom Snježane Pongrac HDZ dobio predsjednika Općinskog vijeća

Zoran Strahija (SDP): Prevarila nas je! Piše: Josip Šimunko

Druga sjednica Općinskog vijeća Donji Kraljevec, održana 29. lipnja, bila je svojevrsni burni nastavak prve konstituirajuće sjednice, na kojoj je za predsjednika vijeća izabran Mladen Taradi (HDZ), iako je nominalno većinu imala lista koju je predvodio načelnik Miljenko Horvat (NL Matije Posavca i partneri). Naime, Snježana Pongrac, izabrana vijećnica s liste Miljenka Horvat, priklonila se kandidatu HDZ-a za predsjednika Vijeća i tako se politička situacija jako zaoštrila. I ne samo to, nego su se uzburkali seoski duhovi, posebice u Hodošanu otkud dolazi vijećnica Pongrac.

“Glavna zvijezda prijelaznog roka” Zoran Strahija (SDP-ov vijećnik iz Hodošana) dostavio je svoje izlaganje na istu temu i u pisanom obliku, kako bi se unijelo u zapisnik. - Čestitke Taradiju na nezasluženom izboru za predsjednika OV-a uz pomoć žetončića po imenu Snježana Pongrac. Glavna zvijezda "prijelaznog roka" je upravo Snježana Pongrac. Za napraviti nekaj takvoga moraš biti stvarno posebna sorta. U nastavku je citirao navodne poruke mještana Hodošana koji su mu se javili nakon ovog sramotnog poteza Snježane Pongrac u kojima pogrdno govore o njezinom činu i njoj kao osobi.

- Meni osobno je zastrašujuća pomisao da je ona sa svojim izabranim kolegama s liste sjedila do zadnjeg trenutka prije vijeća i dogovarala rad i organizaciju vijeća da bi samo nekoliko minuta poslije toga izdala sve svoje kolege, otkrila svoju laž i nečasne namjere. Posebno zastrašujuća je bila rečenica koju je izrekla nakon toga, a ona je glasila: "Pa nebreju stalno jedni te isti voditi Općinu, nek ve malo oni delaju (misleći na kolege iz HDZ-a)!" Analizirajući tu rečenicu, lako se da zaključiti kako je Snježana Pongrac izvrnula volju birača koji su dali povjerenje listi na kojoj je bila i svojim tumačenjem toga povjerenja jednostavno oba-

3

Posljednji lokalni izbori iznjedrili su Matiju Posavca, Ljubomira Kolareka i Dražena Srpaka kao najjače međimurske političare, što im uvelike podiže ljestvicu odgovornosti za rješavanje međimurskih problema. Do narednih lokalnih izbora imaju četiri godine, od toga tri bez ikakvih izbora. Time im je otvoren prostor za bavljenje sadržajima. Što je zajedničko Matiji Posavcu, Ljubomiru Kolareku i Draženu Srpaku? Koje zamke moraju izbjeći da izbjegnu sindrom Bandića i koje krupne međimurske probleme trebaju riješiti, pročitajte u temi broja na str. 4.-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Iako imam tvrtku, ne mogu se zamisliti bez zemlje Jedan od mladih poljoprivrednih romantičara, ako se tako može nazvati, je i Dario Grabant iz Otoka, koji na svojem obiteljskom gospodarstvu proizvodi isključivo za tržište. O sebi kaže: - Bavim se drugim poslom, imam tvrtku za instalaterske i vodovodne radove s četiri zaposlena. No nepojmljivo je da živim u Otoku i da nemam svoj vlastiti komad zemlje. Imam deset hektara zemlje i još ponešto obrađujem u zakupu, a proizvodim za tržište pšenicu, kukuruz, suncokret, tikve i drugo. Više pročitajte na str. 18.

Nestalo je i oko 1,3 milijuna kuna gotovine?! Snježana Pongrac, vijećnica iz Hodošana, bila je na lis� Ma�je Posavca, ali se priklonila HDZ-u

SDP-ov vijećnik iz Hodošana Zoran Strahija optužio je Snježanu Pongrac za sramotni potez

vila veliku ..... na mještane i njihovu volju. Podsjećam da lista na kojoj je bila Snježana Pongrac ima apsolutno pravo na mjesto predsjednika vijeća, i to pravo je ona svojom laži i prevarom toj listi odnosno njezinim biračima i ukrala. Ali ujedinila ju je u osudi za njezine postupke i mještani Hodošana i općine su glasno poručili: Sramota!, poručio je općinski vijećnik SDP-a iz Hodošana.

Snježana Pongrac: Glasovala sam po savjesti Snježana Pongrac objašnjava da ona ne mrzi nikoga, niti nije nikog izdala. - Nisam ništa primila, k meni može doći DORH i vidjeti svu imovinu, poručila je. Što se tiče glasovanja o predsjedniku Općinskog vijeća, kazala je da je glasovala po svojoj savjesti.

I dvije godine nakon saznanja o milijunskoj pronevjeri općinskog novca u Općini Pribislavec, strasti se ne smiruju. Svakim vađenjem registratora iz ormara otkrivaju se novosti vezane uz dodatno mažnjavanje Općinskog novca. Kako je na održanoj sjednici općinskog vijeća Pribislavec rekao načelnik Matija Ladić (Demokrati), koji je ovu funkciju preuzeo od bivše načelnice Višnje Ivačić, osim prijavljenih 6,7 milijuna kuna, oko čega se i dalje vodi istraga, otkriveno je i da fali gotovine. Cijeli članak pročitajte na str. 3.


4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9. srpnja 2021.

ŠTO ĆE NAJMOĆNIJI međimurski političari učiniti za Međimurje u predstojeće četiri g

Zahtjevi građana koje će morati riješiti Matija Posavec, Ljubomir Kolarek i Dražen Srpak TEMA BROJA Posljednji lokalni izbori iznjedrili su Matiju Posavca, Ljubomira Kolareka i Dražena Srpaka kao najjače međimurske političare, što im uvelike podiže ljestvicu odgovornosti za rješavanje međimurskih problema Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

L

okalni izbori su dva mjeseca iza nas i kao građani u naredne tri godine nećemo izlaziti na birališta. Do narednih lokalnih izbora još i više, četiri godine. Time je otvoren prostor za bavljenje sadržajima, a ne borbama tko će se održati na vlasti, a tko na nju popeti. Sadržaj lokalne politike, kao i kvaliteta lokalnih političara, je iznimno važna, jer problemi se rješavaju tu gdje živimo. Pitanje što je važnije, parlamentarni ili lokalni izbori, jednako je onom što je prije, kokoš ili jaje? Lokalni političari su servis i poveznica sa središnjom hrvatskom vlasti pa i dalje do Bruxellesa radi Europskih fondova iz kojih se crpe sredstva za regionalni razvoj. Novci koje danas vrte općine, gradovi i Županija u odnosu na razdoblje prije ulaska u Europsku uniju su neusporedivo veći. A s novcem ide i moć.

Od vremena kada su građani počeli birati načelnike, gradonačelnike i župana direktnim putem, oni svoju moć temelje na dvije poluge. Jedna je politički kredit koji im na izborima daju građani. Time su osobno snažniji i neovisniji od svojih stranaka. Druga poluga je stranačka mašinerija koja stoji iza njih pa što je veća stranka, to je veća i moć.

Što je zajedničko Posavcu, Kolareku i Srpaku?

U Međimurskoj županiji posljednji lokalni izbori nametnuli su tri političara kao najmoćnije. To su župan Matija Posavec te dva gradonačelnika, Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga, i Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća. Što im je zajedničko? Sva trojica započeli su treći uzastopni mandat na vlasti. Što samo po sebi govori o njihovu političkom kredibilitetu kod građana. Sva trojica su jednom nogom ili s obje u Saboru. Ma-

tija Posavec je dva puta biran u Sabor i oba puta je tamo poslao svoje zamjene, preko kojih i te kako odlučuje. Dražen Srpak bio je zamjena stranačkom kolegi i ministru Darku Horvatu, a iduće godine ponovno bi trebao sjesti u saborske klupe umjesto sadašnjeg zastupnika Ljubomira Kolareka. Oni dijele mandat koji je osvojio njihov stranački kolega Darko Horvat koji je prešao na ministarsku poziciju u Vladu. No tu dodirnim točkama naših političkih moćnika nije kraj. Sva trojica su shvatila važnost širenja koncentričnih krugova političke moći izvan svojih formalnih područja. Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, prvi je počeo s praksom funkcionalne suradnje s okolnim općinama. Mekim pristupom podiže političku snagu gornjeg Međimurja. Gradonačelnik Dražen Srpak privukao je u mnoge zajedničke projekte i okolne općine Sveti Martin na Muri, Selnicu i Vratišinec. I to baš na zajedničkom rješavanju istovjetnih problema

građana. Tako je zajedničkim nastupom riješeno pitanje hitne, ponovnog vađenja krvi u ambulanti u Murskom Središću, zbrinjavanja otpada kroz suvlasništvo svih općina i Grada u Murs-Ekomu. Povezivanjem šetnice uz Muru od Murskog Središća do Svetog Martina na Muri Mursko Središće se nadovezao na turistički razvijeniji Sveti Martin na Muri stvarajući tako proširenu turističku destinaciju. Dražen Srpak je lucidno shvatio da je ključ u funkcionalnom povezivanju, a ne administrativnom prekrajanju granica općina i u tom smislu može postati “pilot projekt” na kojemu i njegova stranka može krojiti svoju regionalnu politiku. Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga, sinonim je za lidera donjeg dijela Međimurja i međimurske “gospodarske mačke”. Razvojni put Preloga doduše nije počeo s Kolarekom, ali njegova je snaga u tome što je trasirani put znao nastaviti. Prepoznao je važnost gospodarske zone i

kontinuiranog otvaranja novih radnih mjesta u Prelogu. Stvoren je brend Preloga u koji ljudi ne dolaze samo na posao, već i zbog njega doseljavaju. Prelog zbog tih razloga postaje grad koji treba poticanu stambenu gradnju u višestambenim zgradama. Prelog je centar donjeg Međimurja u administrativnom i kulturnom smislu zbog brojnih državnih i javnih službi te društvenih sadržaja koje nudi. Ali za razliku od Murskog Središća manje je funkcionalno povezan s okolnim općinama. Ono što povezuje Srpaka i Kolareka je i to da svoju stranačku pripadnost HDZ-u građanima ne nabijaju na nos. Da nije tako, vjerojatno se ni ne bi uspjeli po podršci građana uzdići iznad svoje stranke. Matija Posavec je posebna politička priča. Do savršenstva je izgradio status narodnog župana. U tri politička izborna kruga naprosto je svim političkim opcijama bilo jasno ako se on kandidira za župana, drugi kandidati se moraju pomiriti s uzrečicom da je važno sudjelovati. Njegova moć izvire iz omiljenosti među građanima koji ne propuštaju izbore. Na neki način utjelovljuje prototip međimurskog političara po volji biračkog tijela. Elokventan u nastupu, dobrog izgleda i izra-

ženi lokalpatriot, ali pristupačan svakome u komunikaciji. Iznimno je vješt u političkom preživljavanju. Dvije stranke čiji je ranije bio član praktički su nestale s političke scene, ali njegova politička moć time nije umanjena. Znao je izabrati pravi trenutak i izmigoljiti iz stranaka koje su tonule (HSS-a i HNS-a), a istodobno je vješto plivao između dviju velikih političkih grupacija HDZ-a i SDP-a, čuvajući se da ga politički ne marginaliziraju. Na zadnjim lokalnim izborima, na kojima je svojim imenom stvorio stranku, pobjedničke liste je formirao poput političkog pačvorka od “restlina” centrističkih stranaka. I u većini mjesta gdje se osim županije pojavio sa svojom listom, uspio je dobiti izbore. Dakako, politički najjači potez je dobivanje Čakovca, bez osobne kandidature po vlastitom već prokušanom modelu za Sabor. Nije se kandidirao za gradonačelnika Čakovca, ali je podržao Ljerku Cividini, čelnicu HNS-a, stranke iz koje je Matija Posavec izašao, ali nikad se s bivšim članovima stranke u Međimurju nije razišao. Na krilima političke snage Matije Posavca i Ljerka Cividini je dobila izbore u drugom krugu i time okončala dugogodišnju vlast SDP-a u Čakovcu.


9. srpnja 2021.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

godine svog mandata?

Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga

Dražen Srpak, gradonačelnik Čakovca

Ma�ja Posavec, međimurski župan

Politička moć se u Međimurju decentralizirala Čakovec je u posljednjim godinama izgubio liderski status u Međimurju. Politička moć se decentralizirala. Politički su ojačala dva manja grada i vlast u Međimurskoj županiji. Ključno je pitanje što će trenutno najmoćniji međimurski političari sa svojom snagom učiniti i što će građani imati od toga. No nekritička podrška i omiljenost kod građana ima čudnu moć. Može opiti političare i dati im osjećaj da je sve dozvoljeno. Odvesti ih u Bandićevštinu. Što na kraju nije dobro završilo ni za pokojnog političara, koji je dao ime spomenutoj političkoj pojavi, ni za građane, koji će skupo iz svog džepa platiti naraslu hobotnicu glavnog grada. Odnos građana prema političarima može biti jednako tako licemjeran kao i odnos političara prema građanima. Razmjena uzajamnih simpatija uvijek je opasna. Građani vole kad im se “daje”, a političari iznad svega vole ulogu dobrotvora. Ta pojava uzela je maha i u međimurskom političkom prostoru u vidu primanja i davanja raznih povlastica pojedinim građanima i grupacijama.

Umjetnost politike je da zna procijeniti zdravu razinu razmjene. Vrag je u detaljima. Proračun nipošto ne smije biti vreća s poklonima Djeda Mraza. Druga zamka koju političari također trebaju savladati je odnos prema investitorima i ulagačima. I tu moraju znati plesati na tankoj žici da se odnos ne pretvori u pogodovanje. Otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje politički je popularno, ali ne smije biti alibi za sve i pod svaku cijenu. U protivnom cijena je devastacija prostora, onečišćenje okoliša i nekritičko prihvaćanje svakoga tko dođe. U Međimurju nismo toliko svjedoci dovođenja prljave industrije koliko je devastiran urbanizam posljednjih desetljeća. I kod nas je kapital odnio pobjedu nad kvalitetnim urbanizmom i arhitekturom. Izgled kvartova postao je manje važan od dobra utrška pri prodaji stambenih kvadrata. Ovo nije pitanje savjesti poduzetnika, već toga što im je dozvoljeno od politike. Nedavno sam gledala emisiju o preuređenju kuće u Velikoj Britaniji koje je mjesecima zaustavljeno, jer je lokalni urbanistički ured odbio izdati suglasnost na vanjsko preuređenje kuće po ideji arhitekta koje se nije uklapalo u naselje. Gdje smo mi do toga? Kod nas je investitor zakon, a u službi

njegove investicije su i arhitekti i urbanisti te nadležne službe u gradu ili županiji koji im izdaju suglasnosti.

Opasnost od Bandićeva poučka

Tako je u Zagrebu stvorena bandićevština. Investitorima se pogodovalo, a glasovi građana kupovali davanjem raznih socijalnih povlastica. Svako je u okviru svojih apetita bio zadovoljen, a gradonačelnik dobivao glasove, dok sustav nije puknuo. Od te bolesti trebaju se čuvati naši najmoćniji političari. Župan je na verbalnoj razini odmah nakon ovih izbora govorio o toj svojoj većoj odgovornosti jer u Gradu Čakovcu njegova lista i formalno kontrolira izvršnu vlast - gradonačelnicu. Time je njegova odgovornost za budući razvoj Međimurja znatno veća nego prije pa su i očekivanja građana dakako veća. Već za četiri godine građani će honorirati rezultate. Čakovec je značajni dio županijskog biračkog tijela, ali i političkog kapitala. Neće biti teško izmjeriti hoće li odskočiti u razvoju, postati lokomotiva i kao najveći među “braćom gradovima” uzor manjim gradovima. Ono što Međimurju nedostaje je nit vodilja razvoja. Što je to što mi želimo postati za 30 godina. To je možda puno

u životu čovjeka, ali je kratko razdoblje u životu zajednice. Hoćemo li i dalje svaštariti po modelu svatko svoj mali gazda? Hoćemo li se funkcionalno gospodarski udruživati i graditi gospodarski brend? Politika je udarila temelje istraživačkim institucijama na području vojarne, no još je u zraku njihovo funkcionalno urastanje u tkivo međimurskog gospodarstva. Želimo li biti mala regija za ugodni odmor, predgrađe i spavaonica Zagreba? Ako iduće godine padne Schengen, pozicija Međimurja se strateški mijenja, kako ćemo ju iskoristiti? Treba razjasniti kako povlačenje europskih sredstva u projekte za poboljšanje infrastrukture i socijalne programe nisu vizija niti rješenje. To su samo vještine transferiranja novca iz velikog europskog proračuna u naše svakodnevne potrebe. Međutim, ključno je pitanje kako zadržati gospodarsku i društvenu i demografsku vitalnost Međimurja?

Kako nadoknaditi gubitak stanovnika i savladati strah od stranaca?

Brige građana su druge od onih koje brinu političare koji se iz mandata u mandat moraju potvrđivati od strane građana.

Glavna boljka Međimurja je da stari, da ostaje bez najvitalnijeg dijela stanovništva i da se ne pretvori u zemlju za starce, čija djeca u okolnim zemljama bolje zarađuju za sebe, ali i za njihove umirovljenike. Kao noćna mora uskoro bi se pred lokalnim proračunima mogla pojaviti golema stavka briga za starije. Ne samo što su mirovine hrvatskih umirovljenika mizerne i sam mirovinski sustav je pred pucanjem. Briga za umirovljenike već se na mala vrata uvukla u proračune preko simboličnih darova za Uskrs i Božić. To su samo vjesnici koji najavljuju ozbiljnije probleme. Domovi za starije riješit će tek probleme povratnika s inozemnim mirovinama. Domaći neće u njih moći stupiti nogom, jer neće biti platežno sposobni za to. I to nije jedini problem Međimurja koji se valja na prag međimurskim političarima. Međimurje u narednim desetljećima nema dobru demografsku perspektivu. Prema službenim podacima, u inozemstvo je iz Međimurja 2018. i 2019. godine iselilo više od 2300 stanovnika, a uz njih više od tisuću u druge županije. Projekcije demografa Anđelka Akrapa s Katedre za demogra�iju pokazuju konstantni pad stanovništva u Međimurskoj

županiji od 2011. godine i nastavak negativnog trenda sve do 2051. godine kada će broj stanovnika u Međimurju pasti ispod 95.000 građana. Radi se o razdoblju od 30 godina, u kojem će ključno pitanje postati tko će puniti naše mirovinske i zdravstvene fondove. Sadašnji ustav solidarnosti zamišljen za prošla stoljeća naprosto neće biti održiv. Jednostavno će trebati druge porezne prihode preusmjeriti na brigu za starije. Stoga je jasno kako će međimurski političari morati ozbiljno promišljati ne samo o zadržavanju postojećeg stanovništva već i o privlačenju stanovnika izvana. Međimurci pak će morati naučiti živjeti s ljudima drugih kultura, drugih navika i to samo pod uvjetom da će oni uopće htjeti živjeti u Međimurju. Bit će praznih kuća i potrebe za stranim radnicima. Na političarima će biti zadaća da osmisle okvir kako da ih uklope u život našeg kraja. Na tome procesu privlačenja i izgradnje sustava uklapanja može se izgraditi cijela nova gospodarska aktivnost. Privlačnost nekom kraju za život daje visoka kultura i standard življenja, uz privlačna radna mjesta. Nema li toga, kraj umire. A mi smo već na raskrsnici na kojoj treba odlučiti kojim putem krenuti.


6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GOSPODARSKA ŠKOLA Čakovec najbolja je strukovna škola u Hrvatskoj

9. srpnja 2021.

Učenici i učitelji educiraju se po Europi, ali i njima dolaze na edukacije Gospodarska škola je nagrađena za napore uložene u internacionalizaciju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u okviru programa Erasmus+ Piše: Božena Malekoci-Oletić

G

ospodarska škola Čakovec najbolja je strukovna škola u Hrvatskoj i dobitnica nagrade Šegrt Hlapić za 2021. godinu. Nagradu im je dodijelilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na prijedlog Obrtničke komore Međimurja na svečanosti u Zagrebu. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ovu nagradu dodjeljuje najboljoj školi, najboljem majstoru – mentoru i najboljem učeniku. Kriteriji za izbor najbolje škole bili su broj nastavnih programa i programa za zanimanja iz sustava vezanih obrta, sudjelovanje i uspjeh učenika na državnim natjecanjima znanja i vještina, prosječan uspjeh učenika, broj manifestacija na kojima je škola prezentirala zanimanja u sustavu vezanih obrta te programi u kojima sudjeluje škola, a koji su sufinancirani europskim sredstvima. Gospodarska škola Čakovec osnovana je 1993. godine, a provode programe u području prometa i logistike, tekstila i kože, poljoprivrede, prehrane i veterine te usluga zaštite i osobnih usluga. Danas broje oko 350 učenika, a škola već niz godina uspješno provodi razne EU projekte, što je 2015. godine potvrđeno dodjelom Erasmus+ povelje za mobilnost

POGLED ODOZDO

u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Tom je poveljom Gospodarska škola nagrađena za napore uložene u internacionalizaciju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u okviru programa Erasmus+. - Trenutno imamo otvoreno sedam projekata u području Erasmusa u vrijednosti od preko milijun eura. To uključuje slanje učenika na praksu u inozemstvo, a nastavnika na edukacije u inozemstvo, što doprinosi da se učenici i nastavnici vraćaju s novim iskustvima i znanjima, a i predodžbom kakav je naš obrazovni sustav u odnosu na druge.

U Gospodarskoj školi na razmjeni bili učenici iz Španjolske, Portugala i Francuske

- I mi imamo što ponuditi drugima, kazao je ravnatelj Vinko, jer su u Gospodarsku školu počeli pojačano dolaziti učenici i njihovi učitelji iz europskih zemalja na dodatne edukacije. Prije dva tjedna s razmjene se u Španjolsku vratila grupa učenika koji su tri mjeseca bili u Međimurju. U Gospodarskoj školi su organizirali praktičnu nastavu učenicima iz IT sektora koji su pomogli tehničaru e-škole i informatičarima osuvremeniti informatičku opremu škole.Učenici iz poljoprivrednog sektora ovdje su stjecali iskustva na

Boris Lukovnjak, predsjednik Obrtničke komore MŽ, koja je kandidirala školu za nagradu, Renato Vinko s priznanjem i Matija Posavec, župan, koji je priredio javno predstavljanje dobivenog priznanja Gospodarskoj školi

našem voćarstvu. Učenici iz Francuske i Portugala došli su na razmjenu iz tekstila i obućarstva. Osim suradnje s Francuskom, Portugalom i Španjolskom, Gospodarska škola okreće se suradnji sa zemljama zapadnog Balkana koje će uvoditi u sustav Erasmusa. Mi ćemo im biti pomoć u time. Mi smo zaduženi za Kosovo, a naši drugi partneri za okolne zemlje, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. Važnost Gospodarske škole Čakovec prepoznata je i na europskoj razini te je škola 2019. godine dobila nagradu Njemačko-hrvatske industrij-

ske i trgovinske komore za najbolju školu u Hrvatskoj u području strukovnog obrazovanja, a državna nagrada Šegrt Hlapić još jedna je potvrda kvalitete međimurskog obrazovanja.

Slijedi obnova škole vrijedna 10 milijuna kuna

- Naš rad i trud koji smo uložili unatrag posljednjih pet godina sada je prepoznat, no važno je naglasiti da to nije rezultat rada pojedinaca, već uspjeh cijelog sustava, od naših djelatnika, profesora, mentora i učenika, do potpornih ustanova,

Pecanje novca na taštinu

F

lasterom protiv debljine, ma, mora da se šalite. Jasno, ako ga priljepite preko usta, kilogrami se tope. Ali lovci na naš novac iz novčanika ne nude flaster preko usta, nego preko sala. Pecaju nam novac na taštinu. Treba biti poduzetan i domišljat. Kreme, gelovi, pojasevi i čarobne tajice za kritična mjesta, već su isfurani i više ne prolaze. Svaka sezona ima novi hit za brzu, ljetnu zaradu. Odmori su počeli. U novom badiću

ili ljetnoj haljini poželjno je izgledati kao iz kataloga, a ogledalo otkriva narušene proporcije. Put do isklesanog tijela je dug i vodi preko znojenja u teretani i odricanja na jelovniku. Ali, ono neracionalno u nama traži hitno rješenje. Nešto nalik dobitku na lotu, iznenadnom nasljedstvu dalekog rođaka i slično. Rješenje koje godi našoj urođenoj lijenosti i sklonosti k dobitku bez truda. Flaster koji topi

suvišne kilograme je kao stvoren za to. Na tržištu će trajati jedno ljeto, ali će netko na brzinu zgrnuti grdne pare. Nikad nećemo saznati koliko, jer svi koji su ga naručili neće ni pod koju cijenu priznati da im je poštar u paketu kući donio čarobni flaster. Ako rješenje s flasterom upali, vidjet će se na figuri, ako ne, nikom ni riječi. U pitanju je sujeta i pri tome ne pomaže ni obrazovanje, znanje, zdrava logika

niti pamet. Ego je veći od svega toga. Tako je to kod žudnje za lakim dobitkom. Ljudi će se dati navući, na fantomske dobitke koje nude nepoznati pošiljatelji putem e-mail poruke. Lakomisleni u trenu ostanu bez novca, a druga strana koja računa na tuđu lakomislenost brzo će zaraditi. Ima i drugih oblika iskorištavanja ljudske slabosti prema brzoj zaradi. Tu su ulaganja u kriptovalute za početnike ili razni

a posebno moramo zahvaliti Međimurskoj županiji i Obrtničkoj komori Međimurja na dosadašnjoj suradnji. Ova nagrada nam je dodatan poticaj za rad, ali i za još snažnije povezivanje obrazovanja i obrtništva na dobrobit naših učenika, poručio je Renato Vinko, ravnatelj Gospodarske škole Čakovec. Čestitke na prestižnoj nagradi uputio je župan Međimurske županije Matija Posavec: - Ovaj uspjeh je iznimno vrijedan. Dodao je da Međimurska županija nastavlja i s ulaganjima u obrazovanje te da je projektna dokumenta-

financijski inženjerinzi u koje se upuštaju ljudi kojima je najveći domet financijske pismenosti držati minus na računu pod kontrolom. Lakog smo morala kad su u pitanju zarade na brzinu. Sve je samo pitanje osobnog apetita. Nekome je dovoljno da ručnikom uzurpira dio plaže na pomorskom dobru, a drugima s većim apetitom bespravna gradnja na pomorskom dobru ili ograđivanje. U osnovi je isti grijeh, samo je apetit grešnika veći.

cija za obnovu Gospodarske škole Čakovec spremna za prijavu na natječaj Mehanizma za oporavak. Natječaj na koji bi aplicirali obnovu škole trebao bi biti otvoren do kraja godine. A u obnovu škole i krovišta uložilo bi se 10 milijuna kuna.Obrtnička komora Međimurja već dugi niz godina uspješno surađuje s Gospodarskom školom Čakovec te nam je iznimno drago što je Ministarstvo prepoznalo kvalitetu i doprinos koji Gospodarska škola Čakovec daje razvoju obrtničkih zanimanja, istaknuo je Boris Lukovnjak, predsjednik Obrtničke komore. Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr


9. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gospodarstvo

GRADITELJSKA ŠKOLA Čakovec

Vanjska obnova najveće sportske dvorane Graditeljska škola Čakovec prošle je godine energetski obnovila svoju školsku zgradu, a prije toga i Učenički dom. Tijekom ljetnih mjeseci obnovit će se vanjski izgled jednog od najvećih sportskih objekata u Međimurju, koji pored učenika srednjih škola koriste i mnoge sportske udruge i klubovi te je i mjesto brojnih sportskih natjecanja. Iz tog razloga, Međimurska županija kao osnivač Graditeljske škole Čakovec �inancijski se

uključila u obnovu te je u svom proračunu predvidjela sredstva za uređenje fasade. Početak radova obišli su župan Međimurske županije Matija Posavec, ravnatelj Graditeljske škole Čakovec Damir Srnec, direktor MIN – Međimurje, investicije, nekretnine Ivan Vinković i pročelnica UO za poslove župana MŽ Anita Strniščak. U planu je i obnova vanjskih sportskih terena za koje će se izraditi idejni projekt i čekati natječaji za �inanciranje iz EU fondova. (dv)

Obnavlja se vanjski izgled sportske dvorane poznate kao GOC

7

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN


8

Crna Kronika

PROMETNA NESREĆA između Nedelišća i Pušćina

Teretnim autom naletio na biciklista U utorak, 6. srpnja 2021. oko 15 sati na raskrižju državne ceste između Nedelišća i Pušćina te prilazne ceste tvrtke, 36-godišnji vozač teretnog automobila čakovečkih registarskih oznaka s područja grada Čakovca krećući se prilaznom cestom te dolaskom do raskrižja s državnom cestom, koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, ušao je u raskrižje, a da nije propustio sva vozila koja se kreću tom cestom. Zbog toga je vozilom udario u bicikl kojim je dr-

žavnom cestom upravljao 67-godišnjak s područja grada Čakovca, a koji se vozilom nije kretao biciklističkom stazom. Vozač bicikla je vozilom hitne pomoći prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je utvrđeno da je u prometnoj nesreći zadobio teške tjelesne ozljede te je zadržan na liječenju. Protiv 36-godišnjeg vozača će se podnijeti kaznena prijava zbog počinjenja kaznenog djela Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu nadležnom državnom odvjetniku. (sh)

KRAĐE ČAKOVEC

Traktorom napravili dar-mar U nedjelju, 4. srpnja u večernjim satima u Čakovcu, Ulici Aleksandra Schulteissa, nepoznati počinitelji su načinili otvor na žičanoj ogradi ograđenog parkirališta tvrtke. Potom su na parkiralištu ušli u otključani parkirani traktor, stavili ga u pogon s ključem koji se nalazio u kontakt bravi te vožnjom unatrag

traktorom na kojemu je sa stražnje strane bio montiran priključak, oštetili su dva vozila, dvije prikolice te porušili deponiranu traktorsku prskalicu i stroj za usitnjavanje granja. Protiv počinitelja kaznenih djela podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

MURSKO SREDIŠĆE

Provala u obiteljsku kuću U nedjelju, 4. srpnja u večernjim satima u Čakovcu, Ulici Aleksandra Schulteissa, nepoznati počinitelji su načinili otvor na žičanoj ogradi ograđenog parkirališta tvrtke. Potom su na parkiralištu ušli u otključani parkirani traktor, stavili ga u pogon s ključem koji se nalazio u kontakt bravi te vožnjom unatrag

traktorom na kojemu je sa stražnje strane bio montiran priključak, oštetili su dva vozila, dvije prikolice te porušili deponiranu traktorsku prskalicu i stroj za usitnjavanje granja. Protiv počinitelja kaznenih djela podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

U razdoblju od 1. do 3. srpnja u Murskom Središću, Frankopanskoj ulici, nepoznati počinitelj je

provalio u garažu te ukrao akumulator. Materijalna šteta se procjenjuje na nekoliko tisuća kuna. (sh)

Ukrao akumulator iz garaže

VRATIŠINEC

Iz tvrtke nestali kablovi U razdoblju od 1. do 4. srpnja u Vratišincu, Ulici Franje Debana, nepoznati počinitelj je iz nezaključane prostorije bivše tvrtke

ukrao električne kablove. Materijalna šteta se procjenjuje na više tisuća kuna. (sh)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9. srpnja 2021.

POŽAR na trgovini u Štefancu izazvao rashladni uređaj

Mještani i štefanski vatrogasci spasili gorući dućan Od rashladnog sustava požar se proširio na čitavo vanjsko skladište, u kojem se nalazio deponirani otpad, te na dio objekta. Piše: Sanja Heric

Mještani Štefanca podigli su se na noge u ponedjeljak, 5. srpnja oko 13 sati kada je u Ulici Zrinskih došlo je do požara mjesne trgovine. Na ulice su izašli brojni mještani i djelatnice trgovine, vladala je kaotična situacija. Brzom reakcijom mještana koji su uočili požar i lokalnih vatrogasaca požar je ugašen te se spriječilo daljnje širenje na trgovinu. Požar je ugašen u 13:45, a poduzetim kriminalističkim istraživanjima i izvršenim očevidom u prisustvu inspektora za zaštitu od požara i eksploziva utvrđeno je da je do požara došlo u vanjskom ograđenom skladištu trgovine. Uzrok požara bio je tehnički kvar jedinice rashladnog sustava, nakon čega se požar proširio na čitavo vanjsko skladište, u kojem se nalazio deponirani otpad, te dio objekta.

Predsjednik DVD-a Štefanec: Hvala svima koji su reagirali!

U gašenju požara sudjelovalo je osam vatrogasaca Javne vatrogasne postrojbe grada Čakovca te članovi mje-

U svega 45 minuta vatrogasci su zajedničkom snagom pogasili požar

snih vatrogasnih društava, u prvom redu DVD-a Štefanec i DVD-a Mala Subotica. - Zahvalio bih svim mještanima koji su reagirali na požar. Veliko hvala JVP-u Čakovec, svim članovima DVD-a Mala Subotica i DVDa Štefanec te svima koji su pomogli u brzoj intervenciji gašenja požara lokalne trgovine. Brzom intervencijom spriječena je veća šteta i izbjegnute posljedice još većeg širenja požara na okolne objekte, istaknuo je predsjednik DVD-a Štefanec Branimir Mihalic. Vatrogasci DVD-a Štefanec prvi su došli na mjesto požara. Sreća je

bila što preko trgovine živi jedan od vatrogasaca te je u tom trenutku bio doma i prvi je reagirao. Među štefanskim vatrogascima koji su gasili požar bili su: Tomica Mihalic, Danijel Mihalic potpredsjednik, Santino Janković, Darijo Mesarić zapovjednik i djelatnik JVP-a, Denis Klinec, Željko Krčmar zamjenik zapovjednika, Rajka Kocijan i Ivana Mihalic. Štefanski vatrogasci napravili su početno gašenje, a zatim im se priključio čakovečki JVP. Predsjednik Mihalic u nastavku se osvrnuo i na stanje lokalnog DVD-a. - Naš mjesni odbor trebao bi biti svjestan da se

treba uložiti u lokalni DVD. Upravo ovaj primjer požara ukazuje koliko smo potrebni u selu. Za tri godine proslavit ćemo 100 godina našeg djelovanja, a još nemamo ni svoje prostorije, očajno je zavapio predsjednik štefanskog DVD-a.

Materijalna šteta još nije poznata

Iz međimurske policije rakli su nam da će se materijalna šteta utvrditi po zaprimanju odštetnog zahtjeva, a o požaru će se podnijeti posebno izvješće nadležnom državnom odvjetniku.

POLICIJA RAZRIJEŠILA kako je došlo do velikog požara u Čakovcu

Djeca zapalila drvene barake! - Za dva djeteta podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetniku za mladež, rekli su iz PU međimurske U nešto manje od tjedan dana policija je otkrila kako je došlo do velikog požara u Čakovcu u utorak, 29. lipnja 2021., u Ulici dr. Ivana Novaka na drvenim barakama u vlasništvu tvrtki Čakovečki mlinovi i Promming.

Osumnjičeni za teška kaznena djela protiv opće sigurnosti

- Dovršenim kriminalističkim istraživanjima nad dva djeteta s područja Međimurske županije sumnja se da su počinili kazneno djelo teška kaznena djela protiv opće sigurnosti. Za dva djeteta podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetniku za mladež, izvije-

stili su iz PU međimurske ne otkrivajući previše detalja ni na naš naknadni upit. Podsjetimo, dan i pol nakon požara izvršen je očevid na mjestu požara uz prisustvo inspektora za zaštitu od požara i eksploziva te je konkretno utvrđeno da je uzrok požara otvoreni plamen, odnosno poduzeta ljudska radnja, u drvenoj građevini. Nakon toga požar se proširio na drveni objekt i metalno skladište tvrtke sa sjedištem u Čakovcu te drveni objekt sa sušenom drvenom građom, raznom metalnom robom, pogonskom linijom za plastifikaciju tvrtke sa sjedištem u Čakovcu. Drveni objekti su u potpunosti izgorjeli, kao i inventar metalnog skladišta.

Nakon što je požar u potpunosti ugašen, požarište su okupirali policija i inspektori

Što je sve stradalo u požaru? Od intenziteta plamena nagorjeli su i susjedni objekti. U Proizvodnom pogonu tvrtke sa sjedištem u Nedelišću došlo je do eksplozija plinskog ormarića. Također, na proizvodnom pogonu tvrtke sa sjedištem u Čakovcu rastopile su se rolete, popucala su prozorska stakla te je oštećeno dostavno vozilo. U požaru je nagorjela i cerada

natkrivene terase u vlasništvo ugostiteljskog obrta, a na još jednoj tvrtki nagorjeli su i informativni panoi. Prozorska stakla popucala su na još jednom ugostiteljskom objektu te su im ujedno izgorjeli i sanduci u skladištu. Ukupna materijalna šteta još nije poznate te će se ona, kako kažu iz međimurske policiji, utvrditi po zaprimanju odštetnih zahtjeva. (sh)


9. srpnja 2021.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE

GLOBALNO I LOKALNO

9

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Ima li sanjara u Značaj prekograničnog rezervata našem kraju? DEVETA OBLJETNICA

biosfere Mura – Drava – Dunav

- Nadam se da za stotinjak godina neće biti potrebno prirodu štititi zakonom, već da će ta svijest biti tako razvijena da će se to podrazumijevati, ističe Siniša Golub Piše: Roberta Radović Foto: Davorin Mance

Prije dva desetljeća, 18. travnja 2001. godine, zagovaranjem ekoudruga i struke proglašen je Značajni krajobraz rijeke Mure. Zaštićeno područje proglasila je Skupština Međimurske županije 2001. godine. Tim je činom prvi put u Međimurju pod zaštitu stavljeno prostrano, cjelovito i očuvano prirodno područje velike ekološke i estetske vrijednosti. Deset godina kasnije nad istim je područjem 2011. godine Vlada Republike Hrvatske proglasila Regionalni park Mura – Drava. Time je ovo područje postalo prvi regionalni park u Hrvatskoj. Zaštićeni prostor Parka uključuje naplavnu ravan i riječne nizine, poplavne šume, vlažne travnjake, meandre, sprudove, odronjene obale i mrtvice.

UNESCO potvrda

Globalni značaj Regionalnog parka Mura-Drava prepoznao je i UNESCO čime je priroda Međimurja 2012. godine dobila dodatnu potvrdu vrijednosti na svjetskoj razini. Naime, Regionalni park Mura-Drava postaje dio područja Republike Hrvatske koje je UNESCO 11. srpnja 2012. proglasio Prekograničnim rezervatom biosfere Mura – Drava – Dunav u Hrvatskoj i Mađarskoj. Prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav je drugi hrvatski rezervat biosfere (planina Velebit postala je dijelom ove svjetske mreže 1977. godine) i pod okriljem UNESCO-a postaje prvi pentalateralni rezervat biosfere na planetu Zemlji.

Rezervat biosfere ne dodaje strožu zaštitu u postojeće parkove, već potiče aktivnosti koje se međusobno nadopunjuju: očuvanje prirodnih vrijednosti, poticanje održivog razvoja te omogućavanje znanstvenog rada, monitoringa, obrazovanja i razmjene informacija među dionicima.

Korist stanovništvu

Odgovor na pitanje kakvu korist ima lokalno stanovništvo od zaštićenih područja daje Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove Međimurska priroda: - Određeno zaštićeno područje je ‘živo’ onoliko

I mrtvice su dio zaš�ćenog područja koliko ga lokalna zajednica mogu nametnuti volju za očuprihvaća i čuva kao svoje. vanjem ako lokalni ljudi ne Nikakav zakon ili uredba ne shvate da je priroda koja se štiti, zapravo, njihova vrijedna ‘herbija’, nešto najvrednije što će ostaviti svojim potomcima u zalog. Naša je misija stalna edukacija javnosti o problemima koji proizlaze ili će tek proizaći iz nemarnog odnosa čovjeka prema prirodi, kako bi se onda lokalne zajednice smislenije odredile prema budućnosti, primjerice, kroz prostorno planiranje ili poštivanje normi dobrog vladanja u zajedničkom prostoru življenja. Bene�ite će konzumirati tek generacije koje dolaze iza nas, jer zaštita prirode je djelatnost s dugoročno vidljivim efektom.

N

eželjena i potom prizivana tvornica automobila doći će u Međimurje na sasvim drugi način nego se očekivalo. Prije dvadesetak godina mjerodavni su odbili dati vjetar u leđa za tvornicu automobila u Međimurju s obrazloženjem da se to ne isplati jer su - premale plaće, tada se spominjala Slovačka. Takva je u to vrijeme bila razvojna politika. Kad se za par godina vidjelo da se pogriješilo, više je puta plasirana vijest da se pregovara s ozbiljnim automobilskim tvrtkama radi investiranja u Međimurju. No do toga nikad nije došlo. Prije nekoliko godina uvidjelo se da tvrtka Rimac lijepo napreduje, a pojedini načelnici općina u Međimurju ponudili su svoje zemljište Rimcu za izgradnju pogona u našem kraju. Prema onome što se uspjelo saznati, Međimurje je naprosto predaleko od Zagreba da bi se o njemu promišljalo kao o opciji za tvornicu automobila, ili pak nije bilo adekvatnog zemljišta. Županijska poslovna zona između Male Subotice i Orehovice nije zaživjela. Tako je i taj pokušaj pojedinih općina, konkretno Donjeg Kraljevca, ostao samo na ideji. Danas, nakon spektakularnog spajanja Rimac automobila i svjetski poznate marke Bugatti, svima je postalo jasno da je Mate Rimac uspio napraviti ono o čemu su sanjale generacije mladih obrazovanih ljudi i u našem kraju.

Kako se čini, Rimac je za gospodarstvo Hrvatske uspio napraviti više nego naša nogometna reprezentacija. Prema mišljenju komunikacijskih stručnjaka, uspjeh Rimca je globalan, Hrvatsku će svijet sad povezivati s brzim automobilima, što će reći inovacijama, a možda i boljom poslovnošću nego je to bilo do sada. To znači da bi za desetak godina u Hrvatskoj moglo postojati desetak ili više tvrtki koje će se baviti automobilima ili djelovima. Dakako da je to šansa za Međimurje, jer se tako može naći u prvoj liniji svjetske tehnologije u sektoru skupih automobila. Drugo je pitanje prepoznaje li netko tu šansu, premalo je upornih sanjara u našem kraju. Usput, Mate Rimac za kojega se slobodno može reći da je genijalac i naš kraj slažu se u jednom. Kako je poznato Mate Rimac ne jede ni meso ni ribu, hrani se organskom hranom. Ne znamo je li ikad bio u Centru Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu koji je sad postao nacionalni centar za biodinamičku proizvodnju hrane, no sigurno je da postoje dodirne točke, barem kad je riječ o hrani.

Moderna elektronička komunikacija s korisnicima vodnih usluga Međimurskih voda d.o.o. e-Građani Stanovanje i okoliš (3) Vodne usluge Međimurskih voda Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra - ZIS OSS Komunalne usluge i naknade Koristite elektroničku uslugu. Prijavom u sustav e-Građani omogućen je pristup portalu na kojem građani mogu za svoja potrošna mjesta imati uvid u pregled zaduženja i uplata, pregled upisanih stanja vodomjera, te ispis računa za razdoblje do godinu dana unatrag. Ujedno možete od Međimurskih voda d.o.o. zatražiti ukidanje slanja papirnatih računa. Elektroničkom uslugom unapređujemo odnos s potrošačima!


10

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LEA ŠPRAJC I JANJA KOVAČ pjesmom i riječju o “Štreki” Kotoriba-Čakovec-Macinec

9. srpnja 2021.

Velki šporhet vleče velkoga ormara! 2021. godina proglašena je Europskom godinom željeznice. Suvremeno društvo potiče se više koristiti željeznički putnički prijevoz što bi utjecalo na smanjenje onečišćenja okoliša zbog prekomjernog putničkog prijevoza automobilima. Autorski projekt “Štreka” idealno se uklopio u promoviranje željeznice kao odlične alternative prijevoza putnika Piše: Roberta Radović

E

tnologinje Lea Šprajc i Janja Kovač zajedno djeluju gotovo dvije godine. Najprije su pokrenule mjesto za društvo i kulturu “Ve” na Facebook društvenoj mreži, a kasnije i web stranicu istoimenog naziva “Ve”, što na međimurskom znači “sad”. Pišu o temama koje su vezane uz povijest Međimurja, tradiciju i kulturu. Nakon tih dviju platformi s vremenom su poželjele stepenicu više i krenule su osmišljavati tematska predavanja. Prvo je glazbeno, a nazvale su ga “Štreka - metalna kralježnica Međimurja”. Program je premijerno izveden u rujnu 2020. godine u sklopu projekta “Nove prakse – sudioničko upravljanje zgradom Scheier” u Čakovcu što je bio njihov prvi zajednički javni nastup. Gotovo godinu dana kasnije predstavljen je publici u

Centru Med dvemi vodami u Križovcu. Više o projektu i radu autorica saznajte na njihovoj stranici izpera. com. “Ve. Iz pera znatiželjnih umova”

Donja Dubrava protiv “črnog vraga”

Posjetitelje su riječju i pjesmom posljednjeg dana lipnja odvele u vrijeme kad je „cug mašina fučnula” u Međimurju. Emotivnim i poučnim kolažem autorice su publiku teleportirale u vrijeme dolaska željeznice u Međimurje. Prema kazivanjima, starija djeca su ovo tehnološko čudo komentirala: – Mama, mama videl sam kak’ velki šporhet vleče velkoga ormara! Ideju za “štreku” kao lajtmotiv predavanja dala je Janja. Čitajući jednu knjigu o povijesti putovanja željeznicom europskim područjima rodila se inspiracija i želja da

Novi programi na jesen

Program u Centru za posjetitelje Med dvemi vodami je izabran za izvedbu u ovoj godini temeljem Natječaja za društveno-kulturni i umjetnički program na temu „Priroda Hrvatske‟. Provela ga je Javna usta-

nova Međimurska priroda koja je i bila domaćin događaja. Serijal kulturnih programa, kojima je fokus priroda i njezina zaštita Međimurska priroda, nastavlja se u rujnu.

se pozabave temom željeznice u Međimurju. - Knjiga mi je ukazala na neke momente koje sam prepoznala i kod nas u okolišu. Dogodila se velika promjena u društvu. Ljudi su se bojali vlaka, bilo im je zlo u vlaku, zvuk “mašine” bio je jako bučan za razliku od kočija koje su tada bila popularne. Nama je to danas možda teško razumjeti jer nam je vlak danas ne samo normalna stvar nego čak i malo “demode”. Možda bi danas pojavu željeznice mogli usporediti sa svemirskim brodom. Kad je prvi vlak prošao, tadašnjem stanovništvu to je izgledalo kao što bi vjerojatno nama bilo da projuri ogroman nepoznati leteći objekt, ističe Janja. Publiku su podsjetile i na 24. travnja 1860. godine kada je prvi vlak hrvatskim područjem prošao upravo dionicom Kotoriba-ČakovecMacinec koja i jest najstarija hrvatska pruga. Ali i opiranje stanovništva Donje Dubrave koje nikako nije htjelo “mašinu” u svom mjestu. - Ljudi iz Donje Dubrave pričali su nam kako su se oni rukama i nogama borili da željeznica ne prođe kroz Donju Dubravu, nego da ide što dalje od njih. Za željeznicu se uzimala zemlja. A zemlja je njima bila nešto najvrjednije i

DANE LIPE u Gornjem Mihaljevcu obilježilo i sportsko druženje

Nakon “Štreke” autorice Lea Šprajc i Janja Kovač najavljuju nove programe

nisu je htjeli dati ni pod koju cijenu. Ljudi su govorili za željeznicu da je “črni vrag”. To već puno govori o tome kako je sve to za njih bilo novo i strašno. I tako je željeznica donijela napredak Kotoribi, ističu autorice.

“Vugnite se ljudi, cug ide”

Istražile smo zapise i popevke tog vremena i shvatile koliko ima elemenata poveznica sa željeznicom. Ta brzina od 16 km/sat! je ljude fascinirala. U pjesmama se pojavljuju stihovi kao “cug mašina doletela”. Uspoređivali su je s onim što su poznavali, pa je ona došla, fučnula… kao da ima

ljudske osobine. Međimurska pjesma pohranila je sjećanja Međimuraca na vlak. Posebice pjesme iz vremena Prvog svjetskog rata imaju često motive željeznice zbog povijesne činjenice jer su mladi ljudi na bojišta odlazili upravo vlakom. U pjesmama ima dosta scena ispraćaja mladića i njihovih obitelji. Tad se govorilo: - Vugnite se ljudi, cug ide. U predavanju autorice govore o gradnji željeznice, što je ona značila za gospodarstvo, o utjecaju na jezik. Dotakle su se i štrekara i zbirke u Dunjkovcu. Završile su predavanje s pričom u 21. stoljeću jer željeznica i dalje postoji kao

prijevozno sredstvo na jedan način, a na drugi kao industrijska baština. Danas željeznica nije primarno sredstvo prijevoza, nego postaje više dio baštine.Lea i Janja osmišljavaju i nove projekte. Rade na konceptu online predavanja. Znaju da imaju publiku za svoj sadržaj i vesele se novim stvarima s kojima kreću na jesen jer će ljetne dane ipak iskoristiti za odmor i kreativnu regeneraciju. Žele osmisliti interaktivan sadržaj kako bi povezale ljude s područja Međimurja, ali i šire, razvile dijalog oko tema koje su Međimurcima interesantne. Time žele doprinijeti očuvanju baštine i tradicije te umjetnosti i kulturi.

Prvo mjesto osvojila ekipa iz Vugrišinca U sklopu općinskog praznika Dani Lipe i pod pokroviteljstvom Općine Gornji Mihaljevec održan je malonogometni Turnir MO.

Organizator je NK Dubravčan- Veterani iz Gornje Dubrave gdje se ujedno turnir i održao. Sudionici su bili mještani iz mjesta gdje žive ili su

Predaja pehara kapetanu pobjedničke ekipe

živjeli najmanje pet godina u tom mjestu. Bio je to prvi turnir takve vrste koji planiraju održati svake godine povodom općinskog praznika. Mogli su igrati igrači od 7 do 77 godina, tako je najmlađi igrač imao 13, a najstariji 66 godina. Sudjelovalo je više ekipa, ali spomenut ćemo tri najbolje plasirane. Prvo mjesto ekipa MO Vugrišinec, drugo mjesto ekipa Gornje Dubrave i treće mjesto ekipa Martinuševca. Organizator zahvaljuje svim ekipama na fer i korektnoj igri te se nadaju druženju i iduće godine. (dv)

Pobjednička ekipa MO Vugrišinca


9. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Život u Međimurju 11

RIZNICA MEĐIMURJA

Muzej nematerijalne baštine Foto: TZ Međimurske županije

O

d postanka svijeta pa sve do danas, na prostoru između rijeka Mure i Drave živo pulsira Međimurje. Čine ga plodna i minijaturna polja, šume, livade, pašnjaci, vinorodni brežuljci i stotinjak naselja u kojima žive topli, srdačni i marni ljudi. Od pradavnih dana međimurskim selima, dolovima i bregima razliježe se međimurska popevka, piše se, sklada, stvara, oslikava, kinči, igra i pleše. Prolaskom vremena, za dana i blagdana,

nastajale su iznimne baštinske vrednote utisnute u kulturni kod duha, uma i srca Međimurja. Prikupljene sa svih strana zemlje med dvemi vodami, našle su svoj jedinstveni dom u Muzeju nematerijalne baštine „Riznica Međimurja” u okrilju revitalizirane fortifikacije Staroga grada u Čakovcu.

Ljudstvo moje međimursko, imaš blaga i bogatstva Prebogato kulturno nasljeđe Međimurja pod oznakom nematerijalna kulturna

Posjetite, upoznajte i istražite riznicu Međimurja

Neprocjenjivo kulturno nasljeđe Međimurja izloženo je na 2.426 m2 ekstra atraktivnog, multimedijalnog i interaktivnog postava muzeja. Na nekoliko muzejskih razina dočekuju vas burna

povijest Međimurja, impresivna graditeljska, plemićka i kulturna ostavština obitelji Zrinski, tamnice, zlatarenje, međimurska popevka, nevjerojatne priče i legende o tunelima, pozoju i tajne stoljetne utvrde Staroga grada.

Muzej nematerijalne baštine RIZNICA MEĐIMURJA Gdje prošlost poprima novu dimenziju

baština prije se nazivalo duhovnom baštinom, pučkim predajama, vjerovanjima, narodnim mudrostima i tradicijskim obrtima. Prikupljenim predmetima, materijalnom izričaju kulture, dodani su važni i zanimljivi podaci o njihovom postanku, izrađivaču, načinu izrade, uporabi i posebnostima koje su ga pratile. Nematerijalna baština Međimurja predstavlja esencijalnu nadogradnju dugogodišnjeg rada svih kustosa u Etnografskom odjelu Muzeja Međimurja Čakovec od pedesetih godina XX. stoljeća do danas. Građu dopunjuju dokumentarno-popularni filmovi u visokokvalitetnoj produkciji koji povezuju prikupljena znanja s ljudima, nositeljima vještina na terenu. Sveukupnost iznimne kulturne vrijednosti predstavlja nematerijalnu baštinu, bogatstvo koje je istovremeno obično i neobično široj nacionalnoj i internacionalnoj publici.

Ovaj članak proizveden je uz financijsku pomoć Europske unije. Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost TZ Međimurske županije i ni pod kojim uvjetima ne održava stav Europske unije i/ili Upravljačkog tijela.


12

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9. srpnja 2021.

Stanari su se Martanu požalili i tvrde da je ventilacijski sustav na južnoj strani zgrade postavljen bespravno

IVAN MARTAN (HDSS) prijavio dva problema koji more Čakovčance

Je li ventilacijski sustav na zgradi u centru grada bespravno postavljen? - Pozivam nadležna državna tijela kao što su Konzervatorski odjel Varaždin, građevinska i sanitarna inspekcija da izađu na lice mjesta i utvrde izvode li se radovi protiv propisa Županijski vijećnik i predsjednik HDSS-a Ivan Martan obratio se u našu redakciju s dva problema koji more naše građane. Prvi se odnosi na novu čakovečku tržnicu, točnije na stakleni prostor gdje se prodaju mliječni proizvodi. Kako je Martan istaknuo, i sam se uvjerio kako je jako nelogično složen ulaz. Sve je u staklenoj stijeni i nigdje nije označen ulaz, ljudi pipaju po staklu da bi našli način da uđu. Sve bi se to riješilo trakama koje bi istaknule ulaz. Drugi se problem tiče stanovnika strogog centra grada. - Kao novoizabranom županijskom vijećniku i predsjedniku Hrvatsko demokratske seljačke stranke obratilo mi se više suvlasnika zgrade u Čakovcu, Kralja Tomislava 14, sa zamolbom da se od nadležnih tijela Grada Čakovca zatražim objašnjenje u svezi postavljanja ventilacijskog sustava više m3, na južnoj strani fasade za koji građani smatraju da je postavljen bespravno. Postavljen je bez suglasnosti Zavoda za zaštitu spomenika i bez odobrenja nadležnih državnih tijela kao i bez suglasnosti suvlasnika, iako je takva suglasnost bila potrebna. Radi se o radovima na fasadi zgrade,

Gradski puhački orkestar prošle je godine proslavio veliku 125. obljetnicu osnutka

GRADSKI PUHAČKI ORKESTAR Čakovec proslavio 125. obljetnicu

Teško je zamisliti bilo koju manifestaciju bez puhača! Gradski puhački orkestar najstarija je udruga na području Čakovca. Još 1895. godine je prvi puta spominjano da su se neki instrumenti kupovali, što znači da je zapravo orkestar postojao i prije Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Ivan Martan

kao i zajedničkom dijelu zgrade, ističe Martan. Građani su zabrinuti da se protupravnim postavljanjem ventilacijskog sistema pokušava protupravno promijeniti i namjena poslovnog prostora iz kafića u pečenjarnicu kojoj s obzirom da se radi o strogom centru grada u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini grada uopće nije mjesto, dodaje vijećnik. - S tim u vezi pozivam nadležna državna tijela kao što su Konzervatorski odjel Varaždin, građevinska i sanitarna inspekcija da izađu na lice mjesta i utvrde izvode li se radovi na promjeni namjene poslovnog prostora u skladu s propisima te da o tome obavijeste javnost, zaključuje. (dv, foto: zv)

Limena glazba tradicija je u našem kraju. Kad se zbroje na županijskim smotrama, ispada da svaka općina ima svoj puhački orkestar. Jedan od njih je i Gradski puhački orkestar Čakovec koji glazbenu tradiciju njeguje već 126 godina. Godišnja nagrada iz područja umjetnosti i kulture još je u svibnju pripala Gradskom puhačkom orkestru Čakovec. Orkestar je prošle godine proslavio 125. obljetnicu postojanja te je do sada dva puta mijenjao ime.

Od amatera do profesionalaca Danas ga čini 30-ak članova, od amaterskih do akademskih glazbenika, a od 1994. godine vodi ga Ivan Belovari., prof. Orkestar broji brojne nastupe u zemlji i inozemstvu, od kojih su mnogi tradicionalni. Mnogi od tih nastupa, kao što su Međimursko proštenje u Zagrebu, Poljoprivredni sajam u Gornjoj Radgoni, Festivali puhačkih orkestara u Sigetvaru i Šopronu, postali su zapravo i svojevrsna tradicija.

Bez Gradskog puhačkog orkestra nezamisliva je i proslava uz Dan Grada Čakovca. Nagradu je primio predsjednik orkestra Gabrijel Kovačić. Kako nam je u razgovoru rekao predsjednik orkestra, nagrada ih je baš obradovala, jer zapravo niti nisu znali da ćemo ju dobiti. No, sve je to povezano s našom velikom obljetnicom koju smo imali prošle godine, ali ju zbog korone nismo mogli obilježiti na adekvatan način, rekao nam je na početku razgovora predsjednik Kovačić. Gradski puhački orkestar najstarija je udruga na području Čakovca. Još 1895. godine je prvi puta spominjano da su se neki instrumenti kupovali, što znači da je zapravo orkestar postojao i prije, ali prema očuvanoj dokumentaciji ta se godina vodi kao početak. - Na početku je orkestar djelovao u sklopu vatrogasaca. Ne postoji točan podatak kad su se razdvojili, ali je bilo zapisano da je orkestar dva puta mijenjao ime. Prvi put se zvao Sindikalna glazba Čakovec, a nakon toga Gradski puhački orkestar kako se zovemo i danas, rekao je predsjednik.

U orkestru djeluje oko 30 do 35 članova. Neki od njih su stariji članovi, amateri koji sviraju iz svojeg gušta. Manji dio je djece. Prije je više djece bilo uključeno u Gradski orkestar, jer Umjetnička škola Miroslav Magdalenić nije imala svoj. Tako su svi koji su u školi svirali puhački instrument morali ići u čakovečki orkestar kako bi od dirigenta dobili potvrdu. - Ima nas oko 30-ak koji već godinama dolazimo na probe. To je nešto što je potrebno voljeti i gledati kroz prizmu društva i okupljanja kao i glazbe, rekao je. Probe se odviju na tjednoj razini, a pojačanog su intenziteta uoči određenih nastupa. Zapravo je nezamisliva bilo kakva gradska ili općinska manifestacija bez puhača. U orkestru ima i glazbenih amatera koji su stasali u ozbiljne glazbenike.

Članovi od 7 do 77 godina - Najmlađi članovi su osnovnoškolci koji su tek u svojim počecima. Drago nam je da još ima zainteresirane djece za puhačke

Ivan Belovari dirigent Čakovečkog puhačkog orkestra

orkestre. Svi su dobrodošli, kazao je Kovačić. Svaki instrument iziskuje puno rada i truda. Pa tako uz svakodnevne školske obaveze potrebno je naći vremena i za instrument. Naravno to nije problem ako se radi iz ljubavi prema glazbi. - Činjenica je nažalost da djeca više nisu u prevelikom intenzitetu zainteresirana za puhački orkestar. Potrebna je i neka druga motivacija osim same glazbe. Primjerice kroz razne nastupe i putovanja, druženja i slično. Nadamo se da ćemo sve to moći ostvariti kad prođe ova korona, kaže Kovačić.


9. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 13

Marljive mažoretkinje Nedelišća nagrađene su za svoj plesni rad

MAŽORETKINJE NEDELIŠĆA

Na online turniru osvojile zlata i srebra U subotu, 26. lipnja 2021. održan je Online mažoret turnir Mažoret saveza Hrvatske na kojem su sudjelovale i Mažoretkinje Nedelišća. Tridesetak članica iz mažoret vrtića, dječjeg sastava i mlađih kadetkinja Mažoretkinja Nedelišća otplesalo je unaprijed zadane koreogra�ije u solo i formacijskoj kategoriji, a prijenos uživo je organiziran iz Do-

ma kulture u Pretetincu. Suci Mažoret saveza Hrvatske su vrednovali koreogra�ije preko aplikacije Zoom, kakva je praksa uvedena već prošle godine s obzirom na epidemiološke mjere. Usprkos otežanim uvjetima treniranja posljednjih godinu dana, članice Mažoretkinja Nedelišća su uvježbale svoje koreogra�ije te osvojile odlične rezultate. U mini formacijama osvo-

jile su četiri bronce i jedno srebro, a u solo kategoriji jednu broncu, tri srebra i dva zlata koja su pripala Lari Krizman i Tanji Braniša iz mlađih kadetkinja. Mažoret turnir ovakve vrste organizira se već nekoliko godina, a namijenjen je najmlađim članicama te početnicama, a kako bi se mažoretkinje pripremile za buduća “prava” natjecanja državne razine na kakvima

sudjeluju stariji sastavi Mažoretkinja Nedelišća. A ovogodišnji domaćin Državnog natjecanja Mažoret saveza Hrvatske, koje će se održati u studenom, su upravo Mažoretkinje Nedelišća koje nakon kratke ljetne stanke kreću s pripremama, a ovim putem najavljujemo i njihov najpoznatiji projekt, Mažoret kamp Nedelišće 2021., za posljednji tjedan kolovoza. (dv)

OBRTNIČKA KOMORA Međimurske županije promovirala dobitnike majstorskih diploma

Majstorske diplome su na cijeni U tri ispitna roka u prosincu prošle godine te veljači i svibnju ove godine majstorski ispit položila su 33 kandidata i ukupno stekli 38 diploma. Nije usamljen slučaj da se pojedini majstori odlučuju na stjecanje dviju majstorskih diploma. U ovoj podjeli njih pet. U Obrtničkoj komori Međimurske županije majstorske ispite polažu i kandidati iz drugih županija. Tako je bilo ovaj put. Iz Međimurske županije bilo je 22 kandidata. Iz su-

sjedne, Varaždinske županije 9 kandidata. Jedan kandidat je bio iz Koprivničko-križevačke županije, a jedan iz Njemačke. Obrtnička komora Međimurske županije organizira polaganje majstorskih ispita od 1996. godine. Od toga vremena na ovamo ispite je uspješno položilo 772 majstora. Interes za obrtništvo se ne smanjuje, dobar znak je i interes za polaganje majstorskih ispita.

Martin Širok želi se osamostaliti kao majstor

Ponos stjecanjem diplome Martin Širok iz Peklenice pokazao je i maskom na kojoj je dao otisnuti Majstor Martin. Na stjecanje diplome odlučio se jer razmišlja o pokretanju vlastitog posla. Do sada je radio u jednoj autokući. Put do majstorske diplome nije bio težak, trebalo je samo uložiti malo truda i vremena da se pripremi za ispit i dođe do Majstor Mar�n Širok majstorske diplome.

Majstorske diplome na posljednje tri ispitna roka stekli su: Robert Goričanec, autolimar. Zoran Čekunec i Martin Širok, autolakireri. Karlo Filipan, automehaničar. Josip Pavlović i Neven Ivković, bravari. Božidar Vočanec, Kristijan Krnjak i Sven Kiš, elektromehaničari. Ante Baković, Nikola Novoselec, Boris Vrbanec i Jurica Stanko, fasaderi. Jurica Stanko je stekao i diplomu soboslikar-ličilac, kao i Boris Vrbanec i Nikola Novoselec. Darko Trubelja diplomu majstora limara. Filip Baković, Andreas Bubek i Željko Horvat, natkonobara. Kornelija Papa za pedikera. Matija Vusić Barlek, Miroslav Štampar i Robert Ferenc za plinoinstalatere. Robert Ferenc položio je majstorski ispit i za vodoinstalatera, instalatera grijanja i klimatizacije. Uz njega tu diplomu stekli su i Nenad Perčić, Kristijan Burjek, Nikola Herman. Diplome stolara stekli su Rok Munđar, Dejan Purić i Ivan Špiranec. Goran Kralj i Nikola Hrustek stekli su diplome strojobravara. Marko Martan diplomu tokara. Josip

Majstori s diplomom Hižman diplomu tesara. Josip Hižman diplomu za zidara i tesara, a samo za zidara Zdravko Kolarić. Za vodoinstalatera Krunoslav Sambolec. Svečanu dodjelu diploma u zgradi Scheier upriličila je Obrtnička komora Međimurske županije, uz nazočnost Borisa Lukovnjaka, predsjednika Obrtničke komore Međimurske županije, župana Matije Posavca i gradonačelnice Čakovca Ljerke Cividini.

ČAKOVEČKI MLINOVI d.d.

Obavijest o otkupu žitarica roda 2021. Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec obavještavaju poljoprivredne proizvođače da će od petka 9. srpnja 2021. godine u silosu u Čakovcu primati na prodaju i polog pšenicu i raž roda 2021. Pšenica se prima svakim danom od 6:00 do 21:00 sati. Raž se prima od ponedjeljka do petka od 7:00 do 14:00 sati, uz posebnu napomenu da ista treba biti suha – raž s vlagom iznad 13,5% neće se primati. Otkup će trajati do popunjenja silosnih kapaciteta, a najkasnije do 15. kolovoza 2021. Otkup će se obavljati sukladno uvjetima otkupa koji su javno objavljeni na otkupnom mjestu u silosu Čakovec (mjesto isporuke) i na web stranicama Čakovečkih mlinova, a koji se temelje na Pravilniku o ugovornim odnosima pri otkupu pšenice Ministarstva poljoprivrede od 26. lipnja 2019. Cijena za Premium klasu je 1,50 kn, za 1. klasu 1,40 kn, za 2. klasu 1,31 kn, za 3. klasu 1,25 kn i za 4. klasu 1,20 kn dok je cijena za raž 1,20 kn uz odbitak 1% ulaznog kala. U cijenu je uračunat i prijevoz do silosa Čakovec. Neće se primati pšenica s proteinom manjim od 9,0%, vlagom iznad 21%, hektolitarskom masom manjom od 70 kg/hl, niti s primjesama iznad 6%. Također se ne primaju tritikal (pšenoraž), ječam i zob. Pšenica ili raž koja se prima mora biti zdrava, mikrobiološki ispravna, nezaražena biljnim bolestima ili štetnicima, podobna za uporabu u mlinskoj industriji za proizvodnju ljudske hrane. Isplata za prodanu pšenicu i raž je u roku od 2 radna dana po predaji žitarica u silos (odnosno 2 radna dana od dana izdavanja otkupnog bloka ili primitka fakture Vlasnika žitarica). Gore navedeni uvjeti otkupa su važeći za sve vlasnike žitarica - trgovačka društva, obrte i zadruge registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, te seljačka ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Vlasnici žitarica prilikom predaje žitarica obavezni su dati na uvid: • Broj računa za isplatu u IBAN formatu • Knjižicu pologa u slučaju predaje na polog • Potvrdu Porezne uprave ukoliko imaju status obveznika po PDV-u Za vrijeme prihvata pšenice privremeno će se regulirati i promet oko mlina u Čakovcu. Dostavni traktori i kamioni dolaze ulicom Žrtava fašizma (od strane Elektre) prema Mlinskoj ulici te će na parkiralištu uzduž navedene ulice formirati kolona. Iz Gajeve i Novakove ulice neće se moći ulaziti u kolonu niti na istovar pšenice. U mlinu će se za vrijeme žetve moći besplatno dobiti vlažna pljeva. Svi zainteresirani se mogu javiti g. Hunjadi Mladenu radi dogovora. Predsjednik Uprave: Nino Varga


14

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UKRATKO iz Murskog Središća

9. srpnja 2021.

Javni poziv za studente i srednjoškolce Grad Mursko Središće prikuplja popis redovitih studenata sa svog područja radi dodjele jednokratne novčane pomoći u iznosu od 500 kuna. Novčanu pomoć će isplatiti početkom studentske godine. Pravo na dobivanje jednokratne novčane pomoći ostvaruju studenti koji su upisani kao redoviti studenti u akademskoj godini 2020./2021. i imaju prebivalište na području grada Mursko Središće. Studenti koji ispunjavaju uvjete mogu na propisanom obrascu dostaviti prijavnicu za dodjelu jednokratne novčane pomoći do 15. listopada 2021. godine na adresu Grad Mursko Središće, Trg braće Radića 4, 40315 Mursko Središće ili e-mail: grad@mursko-sredisce.hr.

Uz obrazac za dodjelu jednokratne novčane pomoći studenti su dužni priložiti uvjerenje o upisu u akademsku godinu 2020./2021. kao redoviti studenti, presliku važeće osobne iskaznice i presliku kartice bankovnog računa. Jednako kao studenti i učenici srednjih škola s područja Grada imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć za potrebe školovanja. Visina jednokratne pomoći je 400 kuna, a isplatit će se početkom školske godine. Pozivaju se podnositelji prijava da u što kraćem roku dostave prijavnicu na gore navedene adrese, jer će se prva isplata novčane pomoći obaviti najkasnije do kraja kolovoza, dok će se druga isplata obaviti najkasnije do kraja rujna 2021. (BMO)

Na predstave Kerekesh Teatra s ulaznicama S obzirom na otkazane velike koncerte koji su se morali održati u sklopu tradicionalne manifestacije Ljeto uz Muru, Grad Mursko Središće će od 20. do 22. srpnja organizirati tri predstave Kerekesh Teatra. Predstave će biti na parkiralištu uz šetnicu uz rijeku Muru. Prostor će biti ograđen, a broj posjetitelja ograničen sukladno preporukama i mjerama HZJZ. Podjela ulaznica počinje u utorak, 6. srpnja na blagajni Centra za kulturu Rudar, a završava u subotu, 10. srpnja podjelom ulaznica od 9 do 11 sati. Organi-

zator je obvezan imati popis svih nazočnih, a svaka će osoba moći podići najviše četiri ulaznice za svaku predstavu, uz navođenje imena, prezimena i broja telefona svih posjetitelja koji namjeravaju prisustvovati. Osim predstava Kerekesh Teatra, Grad Mursko Središće organizirat će još nekoliko događaja u formatu koji načelno zadovoljavaju mjere i preporuke HZJZ-a, kako bi Ljeto uz Muru, u drugačijem formatu nego u normalnim okolnostima, ipak bilo održano. Raspored ostalih planiranih događaja objavit će naknadno. (BMO)

Uz prekograničnu suradnju do parka rudarstva i naftaštva Mursko Središće uz pomoć prekogranične suradnje gura svoj projekt pretvaranja bivšeg separatora ugljena u interpretacijski centar rudarstva i dodatni razvoj interpretacijskog parka naftaštva u Peklenici. Time će Mursko Središće biti obogaćeno za vrijedan turistički proizvod. Osim uređenja navedenih destinacija, Grad Mursko Središće izdat će i prateću monografiju koja će obraditi problematiku naftaštva i rudarstva, te će biti dio biciklističke rute od Lentija do Murskog Središća. Projekt prekogranične suradnje započeo je s provedbom 1. rujna 2020. godine. Ukupna vrijednost projekta je 762.094 eura, dok je

udio koji otpada na Mursko Središće 294.150 eura. Od ukupne vrijednosti 85% je financirano europskim sredstvima, dok 15% partneri financiraju sami. U multimedijalnoj dvorani Centra za kulturu Rudar u utorak je gradonačelnik Dražen Srpak sa suradnicima i konzultantima ugostio je mađarske partnere i održao sastanak na temu provedbe projekta Energy tour. Osim predstavnika Grada Murskog Središća, sudjelovali su i predstavnici Općine Lovászi kao vodećeg partnera, predstavnici Grada Lenti i Općine Gosztole kao partnera na projektu te predstavnici županijskih tijela Zaladske županije. (BMO)

Petsto ljudi stalo pred tenkove

KAKO JE spriječeno krvoproliće u Murskom Središću kad su se građani usprotivili tenkovima, ispričao je Bolta Jalšovec, ovlašteni mirovni pregovarač Ministarstva obrane

Komandanta blefom nagovorio na povlačenje - Sreća da je s druge strane komandant tenkovske kolone bio međimurski zet kome se baš nije išlo u rat, rekao je naš sugovornik Piše: Božena Malekoci-Oletić

Trideset godina poslije, kad živimo u miru i u ovo doba godine razmišljamo kamo na godišnji odmor, teško je zamisliti situaciju da ugledate tenkovsku kolonu u gradskoj ulici, a još teže što je natjeralo ljude da stanu pred te čelične grdosije koje su ih, da je samo netko dao naredbu, mogle pregaziti. Mogli su ispaliti granatu. Mogla je teći krv. Srećom, rat u Hrvatskoj još se nije zahuktao, još se kakotako pregovaralo i kupovalo vrijeme. Bolta Jalšovec iz Štrukovca, tadašnji saborski zastupnik, sudjelovao je u pregovorima s oficirima na čelu tenkovske kolone.

U koloni su bili naši regruti kao janjičari

- To je doživljaj koji se ne zaboravlja. Tu masu većinom golorukih i nekolicinu naoružanih građana koji su stali pred tenkove. Sreća je da su u tenkovskoj koloni JNA kao nekada turska vojska imali “janjičare”, naše dečke. Bili su to mladi vojnici, regruti, počinje sjećanje na događaj Bolta Jalšovec i objašnjava kako se našao u toj igri. - Vratio sam se iz Sabora iz Zagreba. Iza ručka zove me zamjenik ministra obrane Slavko Degoricija i kaže: Bolta, Mursko Središće, to su tvoji, mi još nismo službeno u ratu s JNA, idi napravi što možeš. Sada si naš izaslanik Ministarstva obrane, kazao mi je. Nastav-

lja: - Pozvao sam službeno pukovnika Resanovića, komandanta tenkovske kolone, na pregovore koji su se održavali u jednoj privatnoj kući. Dolazeći na pregovore, pred mene je došao neki drugi oficir, koji se pravio da je glavni. Nisam mu mogao utvrditi čin, jer su prikrivali činove po starom vojnom triku kad se ide u ratni pohod. Pitao me tko si ti, što tražiš i što će ti Resanović. Odgovorio sam mu da sam izaslanik Ministarstva obrane, da su pregovori i da se vojska mora vratiti u vojarne. Odgovorio mi je: Ja još ništa ne znam. Pitao sam ga, a tko si ti? Inzistirao sam na tome da mi da pukovnika Resanovića, tako da sam uspio doći do njega. Srećom, on je bio međimurski zet i nije mu se baš išlo u rat. S njim smo dogovorili da se, dok ne dobije potvrdu da se s tenkovima vrati u vojarnu, skloni iz Murskog Središće na “parking- plac” Inine platforme kod Sitnica i tamo čeka. Nama je samo bilo važno da se povuku iz centra Murskog Središća, kazao je Bolta.

Ultimatum do 17 “časova”

Teško je reći što je prelomilo da je komandant pristao tenkovsku kolonu povući iz centra Murskog Središća. Poslužio sam se blefom, kad sam Resanoviću rekao da je postignut sporazum o povratku tenkova u vojarnu u Varaždinu

Bolta Jalšovec iz Štrukovca, saborski zastupnik u više mandata i prvi međimurski potpredsjednik i pregovarač s komandantom tenkovske kolone

odakle su došli. Bila je to s moje strane čista laž, kazao je Bolta. Dodao je: - Sreća da sam s druge strane imao pregovarača kojemu se baš i nije išlo u rat. No istodobno dao nam je i ultimatum da ako se građani do 17 “časova” ne povuku s ceste, da će nakon toga ispaliti tenkovske granate. Da se prijetnja zaista ostvarila, bilo bi strašno. Ne zaboravimo da je preko granice bila aktivna rafinerija Nafta, da su na mostu bile postavljene cisterne s naftom. No manje je poznato da su po dvorištima i kod građana pri ruci bili spremni i Molotovljevi kokteli. Bili su skriveni po dvorištima uz cestu kojom se kretala kolona, a i mjesne žene su u fortofima skrivale ta zapaljiva sredstva kućne izra-

de. Bolta nam je otkrio da je Sirek (Stjepan Tarandek iz Peklenice) bio kolovođa njihove izrade. Otkrio nam je da je taj Pekleničar pripremio stotine tih koktela. To je vrlo efikasno sredstvo u obrani od tenkova. Pogodiš li zadnji dio na motora, zapali se. To zna svatko tko je služio vojsku, kazao je Bolta. U tom iznimno napetom trenutku nitko nije mislio na strah i posljedice. Da si na to mislio, bio bi bježao kao da te vrag goni, iskreno kaže danas. U to doba bili su to dani zanosa, premda je poslije bilo svačega, kazao je Bolta Jalšovec, tadašnji viđeniji član HSLS-a, međimurski saborski zastupnik u više mandata i prvi potpredsjednik Sabora iz Međimurja.


9. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 15

ŠTO O NOVOJ LJEKARNI u Gornjem Mihaljevcu misle mještani

Sada odmah možemo podići svoje lijekove! Mještani Gornjeg Mihaljevca i okolnih mjesta zadovoljni su što napokon više ne moraju po lijekove u susjedne općine Piše: Sanja Heric

Mještani Gornjeg Mihaljevca napokon su dobili dugo priželjkivanu ljekarnu. Nova ljekarna nalazi se odmah do stomatološke ordinacije i liječničke ambulante u obnovljenim prostorijama bivše zgrade Poljoprivredne zadruge u Gornjem Mihaljevcu.

Jelena Novak Bais iz Martinuševca

SVETI URBAN

Nježna strana vinarije Kneht-Medenjak U kušaonici vina vinarije Kocijan susreli smo predstavnice vinarije KnehtelMedenjak koja se priključila manifestaciji GO v GOrice. Mama Zdenka i kći Vlatka pozivaju vas da dođete kod njih i kušate njihova odlična

Radno vrijeme nove ljekarne

S radom je započela prije dva tjedna te je usklađena s radnim vremenom tamošnje ambulante. Parnim datumima radi od 7 do 14:30, a neparnim od 12 do 19:30. Ljekarna je otvorena i svake četvrte subote u mjesecu te tada radi od 8 do 13 sati. Prostor veličine 90 metara kvadratnih u kojem je ljekarna smještena u vlasništvu je Općine te je u potpunosti obnovljen i prilagođen osobama s invaliditetom. - Kada se pročulo po medijima da je otvorena nova ljekarna, imali smo veći promet. Dolaze nam prvenstveno mještani Gornjeg Mihaljevca, ali i susjednih mjesta, ispriča-

Mama Zdenka i kći Vlatka iz vinarije Knehtl-Medenjak

vina i domaće plate. Iako se ovog vikenda iznimno zbog privatnih razloga manifestacija neće održati u njihovoj vinari, možete do njihovog podruma navratiti od 5. do 7. kolovoza te 3. i 4. rujna. (sh)

ŽELEZNA GORA

Djelatnica ljekarne Ivana Tarandek, mag. farmacije, povela nas je u razgled nove ljekarne la nam je djelatnica ljekarne Ivana Tarandek, magistra farmacije, koja inače dolazi iz Murskog Središća. Ljekarna Gornji Mihaljevec inače je jedanaesta ljekarnička jedinica županijske ustanove Ljekarne Čakovec te je u nju uloženo ukupno 200.000 kuna za adekvatnu opremu nove ljekarničke jedinice. - Inače smo iz druge općine, samo hodamo ovdje kod doktorice. Sada smo, nakon doktora, i odmah bili ovdje u ljekarni tako da je jako kori-

Franjo Kovačić iz Vukanovca

sno što se ljekarna otvorila, rekla nam je Jelena Kralj iz Lopatinca koju smo susreli prilikom izlaska iz nove ljekarne.

Mještani zadovoljni novom zdravstvenom uslugom Odmah iza nje susreli smo i Jelenu Novak Bais iz Martinuševca, koja je dan prije stradala prilikom rada te je ozlijedila nogu. Stala je na željezne grablje te je došla na pregled doktoru, a odmah potom i do ljekarne.

Josip Cmrečnjak iz Vukanovca

- Ljekarna nam puno znači, pogotovo jer je usklađena s doktoricom. Tako da ako nešto trebaš, odmah to možeš i podignuti. Prije smo morali hodati po lijekove u Macinec ili u Štrigovu. Unutra radi jako pristojna cura i sve mi je lijepo objasnila. Super je uređeno i praktično je za invalide i starije osobe, ispričala nam je Jelena Novak Bais. Da je nova ljekarna odlična, rekao nam je i Josip Cmrečnjak te Franjo Kovačić iz Vukanovca. - Sve što se napravi je na korist mještana. Nisam još bio u njoj, ali namjeravam prvom prilikom kada ću nešto zatrebati ja ili netko iz moje obitelji, istaknuo je mještanin Cmrečnjak. - Ljekarna dobro dođe, pogotovo radi starijih ljudi koji često odlaze kod liječnika i moraju podignuti lijekove. Prije smo uvijek hodali u Štrigovu. Pored je i ambulanta, ovaj tjedan ići ću prvi put jer moram podignuti tablete za tlak, dodao je sumještanin Franjo Kovačić.

Zmajev vrt ugošćuje opernu zvijezdu Evelin Novak Obitelj Valkaj iz Železne Gore ponovno priređuje koncert za pamćenje u svom poznatom Zmajevom vrtu. Koncert se organizira u četvrtak, 5. kolovoza s početkom u

18:30. Ovogodišnji gosti bit će: sopranistica Evelin Novak, mezzosopranistica Martina Menegoni, tenor Matej Predojević Petrić i bariton Matija Meić. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

Po stazi meda i vina Društvo potrošača Međimurja povodom održavanja godišnjeg sabora međimurskih potrošača organizira u nedjelju, 11. srpnja hodnju Potrošačkom stazom meda i vina. Start je zakazan kod Društvenog doma u Vukanovcu s početkom u 9 sati, no samoj hodnji možete se priključiti na bilo kojoj točki. Cilj se predviđa na startnom

ŠTRIGOVA

mjestu. Nakon hodnje u 13 sati započet će godišnji sabor međimurskih potrošača na kojem će nazočiti međimurski župan i predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Za sve sudionike i posjetitelje organizira se druženje uz tamburaše KUD-a Mura te prigodni domjenak. (sh)

Otvorenje Doma kulture Iako još nije službeno otvoren, novoobnovljeni i dograđeni Dom kulture u Štrigovi napokon je oživio. U njemu je u sklopu Umjetničke kolonije održana prva pred-

BREŽNA PRIČAONICA

stava, izložba slika i koncert Borisa Rogoznice. Službeno otvorenje planira se za Dan općine Štrigova, sredinom srpnja. (sh) Piše: Sanja Heric

Tko bi gori, eto je doli!

N

ekada su najobrazovaniji ljudi u selu bili učitelj, svećenik i doktor. Oni su slovili za najpametnije i kod njih se išlo po savjete. Imali su ugled u društvu i njihova je riječ bila zadnja. Posebice se cijenilo doktore. Kako i ne bi, kad oni spašavaju živote, a bolesne liječe i ublažavaju im bolove. Zbog toga su ljudi osjećali posebno poštovanje prema

njima i gledali ih pa može se reći kao na bogove. Osjećali su poštovanje prema njima, a kao zahvalu za usluge uvijek se u bolnice i ambulante nosilo svakojakve poklone. Dobro se sjećam jedne anegdote koju mi je ispričao stric nakon što je radio kod jednog doktora. U svojoj kući imao je jednu sobu koja je služila kao skladište za sve dobivene poklone od svo-

jih pacijenata. Kada je stric završio sa svim radovima u kući koje su imali ugovorene, liječnik mu je na odlasku dao jednu od vrećica koje su stajale u sobi. Stric je uzeo vrećicu, a kada je došao kući i uzeo van bocu žestine, vidio je da se nutra nalazi i kuverta. Otvorio ju je i našao novce koje je liječniku dao netko od pacijenata, a ovaj nije ni znao. Valjda naviknut na poklone,

samo ih je odložio u svoju skladišnu sobu. Ono što sam htjela reći ovom pričom jest kako su sami građani stvorili liječnike da se na njih gleda vrlo visoko. Zbog takvog tretmana neki od njih postali su vrlo umišljeni jer su oni ipak doktori. Doktori koji su uz to dobro plaćeni za svoj posao i ne bi ih trebalo ni sa čime “podmazivati” da obave svoj

posao. Poznati su Gundulićevi stihovi “tko bi gori, eto je doli”, a oni se mogu primijeniti na tu struku. Vremena se mijenjaju i liječnici više nisu najobrazovaniji u društvu. Danas puno ljudi upisuje i završava fakultete te imaju isti stupanj obrazovanja kao i liječnici. Uz to ljudi se napokon počeli propitivati kako se obavlja posao, posebice struke koje su plaćene iz dr-

žavnog proračuna u koji građani uplaćuju mnogo novaca.


16

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9. srpnja 2021.

Organizatori i sudionici ovogodišnjeg Lova na labuđe pero

JOŠ JEDAN ZANIMLJIV i uspješan 21. Lov na labuđe pero na Marini Prelog

Pobjednici Branko Ivančić i Miroslav Horvat Utrka starih čamaca Lov na labuđe pero, koju tradicionalno organizira Nautički klub Labud iz Preloga, ove je godine dio projekta Aqua Adventures. Sama je utrka zakoračila u treće desetljeće, sve je započelo prije 21 godinu. Kao i svake godine natjecanje je održano u Sportsko rekreacijskoj zoni Marina u Prelogu. U utrci starim čunovima pobijedila je posada u sastavu Branko Ivančić i Miroslav Horvat, članovi Nautičkog kluba „Flojsar“ iz Donje Dubrave, drugi su bili

prošlogodišnji pobjednici Denis Malek i Miroslav Vrzan, a treći Josip Višnjić i Ivan Višnjić. Ukupno je u utrci sudjelovalo jedanaest posada. Iako je prijetila kiša, na sreću nije pala. Uz tu najvažniju utrku održane su i utrke kajakom za dvoje, tradicionalno pračkanje kao i turnir u odbojci na vodi. Na otvorenju manifestacije Labuđe pero našli su se uz domaćine, članove Nautičkog kluba Labud, i brojni javni djelatnici. Željko Medved, predsjednik Zajednice tehnič-

ke kulture Međimurja, koji je zahvalio Prleogu i pozvao publiku na završetak Dana tehničke kulture i izložbe u hangaru kluba „Rode“, a za dobru organizaciju zahvalio je i predsjednik tehničke kulture Hrvatske Mario Šipraga. Dožupan Međimurske županije Josip Grivec pohvalio je cijelu manifestaciju, a bio je nazočan i Dragutin Glavina, predsjednik Županijske skupštine Međimurske županije. Gradonačelnik Ljubomir Kolarek zahvalio je brojnoj pu-

NOVOSTI IZ CENTRA DR. RUDOLFA STEINERA

blici na dolasku te istaknuo da su nakon korone svi željni zabave i druženja, što se vidjelo i po posjetu kazališnim predstavama Kerekesh teatra u večernjim satima. Za dobru glazbu pobrinuli su se članovi Music Box Banda. Kako i priliči ljetnoj manifestaciji, sve je prošlo u ležernom tonu, uz pljesak za pobjednike, koji su kao i svake godine na dar dobili pehare, a svi natjecatelji i vreću mrkve, nek se nađe. (jš, foto: zv)

Žestoka borba na vodi

Veliki interes za biodinamički uzgoj na zagrebačkim gradskim vrtovima U

organizaciji Grada Zagreba i Centra dr. Rudolfa Steinera u petak, 2. srpnja 2021. godine u popodnevnim satima održana je edukativna radionica o biodinamičkom uzgoju, primjeni biodi-namičkih pripravaka i principima proizvodnje na poljoprivrednim površinama. Na radionici je prisustvovalo 100-tinjak korisnika zagrebačkih gradskih vrtova kojima je podijeljen i sveučilišni priručnik „Urbano bio-vrtlarstvo“ o urbanom vrtlarenju te ekološki uzgojene presadnice. Zbog velikog interesa i podosta pitanja, planirana je nova radionica na jesen i to izrade biodinamičkog komposta na nekom od zagrebačkih gradskih vrtova.

Hrvati iz Mađarske u Donjem Kraljevcu

Centar dr. Rudolfa Steinera u srijedu, 6. srpnja posjetili su Hrvati koji žive van granica RH u Mađarskoj. Posjet je najavljen u sklopu međunarodnog projekta pod nazivom „Po staza naših starih“ kojeg provode Matica hrvatska Sopron,

U Zagrebu je bio velik odaziv na eduka�vnu radionicu o biodinamičkom uzgoju

Čakavska katedra Šopron, Društvo Hrvati, Državi ured za hrvate izvan RH, Savez Hrvata u Slovačkoj, HKD u Gradišću i drugi. Provedba projekta obuhvaća pet država, stoga nam je drago da su na svom višednevnom putovanju posjetili rodno mjesto dr. Rudolfa Steinera kako bi mu svojim dolaskom odali počast u sklopu 160. obljetnice njegova rođenja.

Europsko dizajnersko zlato rovinjskom kreativnom studiju za ambalažu premium biodinamičkog vina Biodinamička vina su zbog svoje osebujnosti i zanimljivosti pridobila poseban status. Takvo je i premium organic vino Šuran, prirodno vino spravljeno po biodinamičkim načelima poljoprivrede. Za potrebe ovog proizvođača, Rovinjca Rina

Šurana, potpuno je promijenjen dizajn proizvoda te smo ga prilagodili ovom posebnom pristupu proizvodnje vina, kaže svjetski poznati dizajner Anselmo Tumpić. Biodinamička načela poljoprivrede još prije sto godina postavio je dr. Rudolf Steiner, austrijski �ilozof i utemeljitelj antropozo�ije. U biodinamičkoj proizvodnji dobiva se vino od grožđa koje se ne tretira nikakvim kemikalijama, herbicidima i

pesticidima. Za obogaćivanje tla i zdrav, prirodni rast vinove loze vinogradari prema Steinerovim načelima biodinamike izrađuju posebne prirodne pripravke. Da bi se dočarao nevidljivi proces povećane aktivnosti tla pod utjecajem mikroorganizama, tekst je maksimalno smanjen tako da je nevidljiv golom oku. Kako bi ukazali na njegovu zanimljivost i važnost, potrošaču su ponudili "pomagalo" - povećalo

integrirano u poklopac posebno dizajnirane ambalaže u kojoj se boca nalazi. Na poklopcu pakiranja nalazi se tekst koji potrošača upućuje da koristi povećalo. Tako poklopac kutije u trenu postaje jednostavan alat koji potrošača poziva na interakciju i pretvara ga u znatiželjnog istraživača kojemu se pred očima jasno otkrivaju važne, uzbudljive, ali i skrivene istine i vrijednosti biodinamičkog uzgoja.


9. srpnja 2021.

Donje Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR s načelnikom Marijanom Vargom uz Dan općine Donja Dubrava

Prašina i neasfaltirane ulice još samo do jeseni - Aglomeracija je sada u stanju dovršenosti od oko 80 %, postavljanje priključnih okana oko 40 %, a u tijeku su i poslovi zamjene cijevi za vodoopskrbu. Prema planu sve bi trebalo biti gotovo do svibnja iduće godine, kaže načelnik Marijan Varga, načelnik Općine Donja Dubrava Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

S

voj Dan općina Donja Dubrava vezala je uz zaštitnicu tamošnje župe, svetu Margaretu čiji se blagdan obilježava 13. srpnja. Napokon smo dočekali, kaže načelnik Marijan Varga, da se Dan općine slavi u znaku izgradnje dugo priželjkivanog projekta Aglomeracije. Samim time cijelo naselje je veliko gradilište. A Dan općine ove se godine doista i slavi, za razliku od lanjske, i to višednevnim kulturno-umjetničkim i sportskim događanjima i tradicionalnom regatom rijekom Dravom do Iloka. Dan općine je i prilika da se s načelnikom, koji je na nedavnim lokalnim izborima izborio svoj peti mandat, prisjetimo minulog jednogodišnjeg razdoblja te najavimo što mještane očekuje u novom razdoblju. - Prošlo je godinu dana. Mnogo toga se promijenilo, održani su izbori, nastavila se korona-kriza. Što reći za tu minulu godinu? - Protekla godina bila je podosta dinamična, uz početak izgradnje kanalizacijskog sustava, tj. Aglomeracije Donja Dubrava, pa je na dijelu niz projekata koji su vezani uz kanalizaciju. Tako da se obnavlja kompletni kolnički zastor na dijelu DC D20, grade se pješačko-biciklističke staze, odvodnja oborinskih voda, a taj dio se provlači i na dio cesta unutar mjesta. Danas, nakon godinu dana stanje s koronavirusom bitno je drugačije, nema više početnog “ludila” zbog pandemije, no ljudi se

i dalje drže na pristojnoj udaljenosti i pridržavaju se propisanih mjera. - Promijenio se sastav Općinskog vijeća, hoće li s mladim snagama biti lakše raditi, bez trzavica? - Pa eto, vidljivo je s obzirom na to da se sve sjednice snimaju, da je prva radna sjednica u ovom sazivu prošla iznimno korektno, odluke su donesene jednoglasno, tek jedan vijećnik dva puta je suzdržan. Za sada su vijećnička pitanja konkretna uz poštivanje načela parlamentarne diskusije. Mogu reći da je sve bilo onako kako to nalažu demokratska načela komuniciranja. - Dan općine koristi se i za rekapitulaciju jednogodišnjeg rada. Napomenuli ste kako se dosta napravilo. Pa koji su se to projekti realizirali? - Unazad godinu dana podosta se napravilo, od plino�ikacije u gospodarskoj zoni, uređenje mrtvačnice, izgradnja teniskog terena, obnova prostora NK Du-

bravčan, imovinsko-pravni poslovi s poljoprivrednim zemljištem, UPU gospodarske zone sa zamjenom građevinskih čestica… - Velika investicija Aglomeracija u kojoj je fazi? - Aglomeracije je sada u stanju dovršenosti od oko 80 %, dok je postavljanje priključnih okana oko 40 %, a u tijeku su i poslovi zamjene cijevi za vodoopskrbu. Uz rečeno počeli su i radovi na izgradnji pročistača. Radovi na Aglomeraciji, prema planu, trebali bi biti gotovi do svibnja iduće godine. - Što mještane čeka u narednom razdoblju? - Mještane u narednom razdoblju čeka dovršenje kanalizacije i rješavanje oborinske odvodnje na dijelu ulica, prije svega Krbulje. Tu je do sada najveći izazov bio zadržavanje oborinske vode nakon kiša i snijega. To znači kako će mještani još neko vrijeme trpjeti prašinu i neasfaltirane prometnice. No i to će proći jer na jesen ide prvo asfaltiranje.

- Što je s udrugama, kako rade u ovo doba korona-krize? - Na području općine djeluje dvadesetak udruga. Naravno, najteže je onima koje se bave kulturom, posebno folklorom i glazbom. Svi one rade pod COVID uvjetima i u posljednje vrijeme počinje se više uvježbavati i družiti, ali mjere se i dalje poštuju. Evidentan je zastoj, ali i iznimno velika želja za nastavak normalnih društvenih aktivnosti. Godinama smo razvijali manifestacije koje su privlačile mnogo publike poput Dana ljuka, Dravske regate i evo, ove godine barem ćemo dio njih i održati. Nadam se kako će se pandemija smiriti, iako znam da ništa neće biti opušteno kao prije. - Briga o mladima, kako im se pomaže? - Konkretne pomoći za mlade Općina iskazuje kroz poticanu stanogradnju gdje se mladima daje 20.000 kuna za obnavljanje stare ili izgradnju nove ne-

kretnine, tu su i poticaji za novorođene te 70 % plaćanja dječjeg vrtića od strane Općine, kao i novčana pomoć studentima. Učenicima pomažemo u podmirenju troškova školovanja, a podmirujemo i troškove prijevoza srednjoškolaca. Prema potrebi, dajemo i jednokratne novčane pomoći, a uskačemo i na druge načine. No ovaj saziv Općinskog vijeća formirat će na jesen i savjet mladih. Uz mlade, pomažemo i našim sumještanima kroz više oblika socijalne pomoći poput podmirenja troškova ogrijeva. - Kako se gospodarstvo nosi s izazovima današnjice? - Gospodarstvo, osim ugostiteljskog dijela, nije pretrpjelo veće štete, kao i po drugom kraju Međimurja. Nedostaje radnika, tako da u mjestu već imamo oko 10-ak njih stranih. Neke tvrtke su proširile proizvodnju, neke dovršavaju projektnu dokumentaciju za nove hale, tako da

se osjeća jedna žilavost u njihovoj organizaciji. - Puno se priča i govori o razvoja turizma i u ovom dijelu Međimurja i Donja Dubrava ima tu velikih planova. - Kad je riječ o razvoju turizma, urbanistički planovi nam stoje zbog Zakona o vodama, čekamo da se to promijeni pa da i mi možemo nastaviti sa svojim planovima. Prije svega, to se odnosi na projekt turističkog centra na rijeci Dravi. Imamo prirodne predispozicije za turistički centar kao nijedna druga općina, sutok starog toka Drave i derivacijskog kanala. Izgradnju Centra potaknuli su članovi naše udruge ZEUS. Projekt je već dobio i međunarodnu potporu zainteresiranih i to iz Slovenije, Austrije i Mađarske. Naime, rijeka Drava u svojoj dužini od 740 kilometara u prolasku kroz 5 država nema ovakvog turističkog lokaliteta kao mi u Donjoj Dubravi.

svim mještanima Općine Donja Dubrava

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće


18

Poljodjelstvo

9. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI za poljoprivrednike

Utjecaj visokih temperatura na biljke Utjecaj ljudske aktivnosti kroz razne vidove gospodarske djelatnosti, među kojima je i poljoprivredna, uzrokuje ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu. Znanstvenici su računalnim modelima potvrdili utjecaj stakleničkih plinova na rast prosječne temperature na Zemlji. Predviđa se da će do 2025. godine globalna temperatura biti viša za 1 °C, dok će do 2100. godine temperatura prosječno porasti za 3 °C. Rastom broja stanovništva na Zemlji raste i potražnja za hranom. Poljoprivredne kulture ne mogu migrirati i na taj način izbjeći nepovoljne vremenske prilike, već se im trebaju prilagoditi ili će nestati. Valja napomenuti da za razliku od toplokrvnih životinja i ljudi koji imaju izvrsne mehanizme regulacije tjelesne temperature, temperatura uzgajane biljne vrste ovisna je o okolišu. Stoga će najveću štetu na usjevima uzrokovati blagi pomaci u okolišnoj temperaturi koji će se događati u najosjetljivijim fazama razvoja biljke. Visoke temperature imaju utjecaj na različite procese koji se odvijaju u biljkama. Prvi od tih procesa je fotosinteza te visoke temperature utječu na fotosintetski kapacitet C3 i C4 biljaka. Sve biljka koriste atmosferski ugljični dioksid koji pretvaraju u šećere i škrob kroz fotosintezu, ali to rade na različite načine (Calvin Cycle). Ove reakcije se odvijaju unutar svake biljke, utječu na broj i vrstu molekula ugljika koje biljka stvara, mjesta na kojima se te molekule skladište u biljci te sposobnost biljke da izdrži višu temperaturu, smanjenu količinu vode i dušika. U C3 biljke spadaju (95 % biljaka): pšenica, riža, soja, raž, ječam, krumpir, špinat, rajčica, jabuka, breskva itd., dok u C4 biljke (1 % biljaka) spadaju: kukuruz, sirak, šećerna trska itd. Toplinski stres smanjuje količinu fotosintetskih pigmenata u biljci. Promjene od 1-2 °C u prosječnoj okolišnoj temperaturi neće utjecati na fotosintezu, no izrazito visoke temperature uzrokuju usporavanje fotosinteze. Tako je npr. kod riže pri toplinskom šoku (33 °C, 5 dana) smanjena brzina odvijanja fotosinteze za 16 %. Visoke temperature nepovoljno utječu na stvaranje škroba i saharoze, zbog smanjene aktivnosti enzima. Brzina respiracije također raste s porastom temperature do određene vrijednosti (udvostručava se na temperaturi za 10 °C

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić većoj od optimalne ako su drugi utjecaji povoljni). Prilikom porasta respiracije biljka će na visokim temperaturama trošiti više energije nego što je uspije proizvesti, stoga se neće dovoljno brzo razvijati. Reproduktivni elementi biljke su najosjetljiviji na toplinski šok. Kratki temperaturni šok u vrijeme cvatnje može uzrokovati naglo odbacivanje cvjetova. Visoke temperature u cvatnji soje mogu uzrokovati smanjenu vitalnost peluda, dok kod cvatnje i oplodnje kukuruza uz smanjenu količinu oborina dovode do cvatnje metlice i svile u različito vrijeme i smanjene oplodnje. Temperature veće za 1-2 °C od optimalnih kod žitarica skraćuju period punjenja zrna (dovode do prisilnog dozrijevanja i šturih zrna). U pokusima pod kontroliranim uvjetima na temperaturama od 25 do 35 °C prosječna težina zrna pšenice se smanjila za 16 % na svakih 5 °C temperaturnog povećanja (Asana i Williams, 1965). Smanjena težina zrna uzrokovana toplinskim šokom može se objasniti skraćenjem perioda rasta zrna. Kako su temperature rasle od 15/10 °C do 21/16 °C, period punjenja zrna se skraćivao sa 60 na 36 dana. Za svaki rast temperature od 1 °C smanjio se prinos zrna pšenice za 8 to 10 %. Na rast gomolja krumpira veliki utjecaj imaju noćne temperature, koje su idealne ako iznose 10-14 °C. U slučaju da se noćne temperature popnu iznad 20 °C, gomolj se ne formira. Osim svega navedenog visoke temperature utječu na korištenje hraniva, njihovu dostupnost biljci i potrošnju istih. Primjenom adekvatnih i pravovremenih agrotehničkih mjera, promjenom datuma sjetve, izborom otpornijeg sortimenta, navodnjavanjem i drugim načinima može se barem djelomično smanjiti utjecaj visokih temperatura na poljoprivrednu proizvodnju.

Dario Grabant: Mi smo sudbinski vezani uz zemlju i naša polja

DARIO GRABANT iz Otoka o poljoprivredi kao drugoj obiteljskoj djelatnosti

Iako imam tvrtku, ne mogu se zamisliti bez zemlje

-- Nepojmljivo je da živim u Otoku i da nemam svoj vlastiti komad zemlje, sjećam se djeda i bake i njihove ljubavi prema zemlji. Tako sam se i ja počeo baviti i poljoprivredom, a svake godine kombiniram što saditi, rekao je naš sugovornik Prema službenim podacima iz europskih zemalja, poljoprivredom se bavi tek nekoliko postotaka stanovništva, u Francuskoj primjerice oko osam posto, a u Njemačkoj manje. Hrvatska je također na tom tragu, poljoprivredom se bavi sve manji broj stanovnika. U Međimurju se u ovom trenutku nekoliko tisuća poljoprivrednika izdvojilo i specijaliziralo. Kako je Međimurje oduvijek bilo poljoprivredni kraj, gotovo da i nema obitelji, pogotovo na selu, koje ne posjeduje neko zemljište. Tu je oduvijek bilo „kućica, moja salobodica“ i veći ili manji komad zemlje za život, a svakako još u vrijeme naših djedova i baka.

Novi poljoprivredni romantičari

Jedan od mladih poljoprivrednih romantičara, ako se tako može nazvati, je i Dario Grabant iz Otoka, koji na svojem obiteljskom gospodarstvu proizvodi isključivo za tržište.

O sebi kaže: - Živim u Otoku, to je poljoprivredni kraj. Bavim se drugim poslom, imam tvrtku za instalaterske i vodovodne radove s četiri zaposlena. No nepojmljivo je da živim u Otoku i da nemam svoj vlastiti komad zemlje, sjećam se djeda i bake i njihove ljubavi prema zemlji. Tako sam se počeo baviti i poljoprivredom. Rad na polju me odmara od svakodnevnih poslovnih obveza. Imam deset hektara zemlje i još ponešto obrađujem u zakupu, a proizvodim za tržište pšenicu, kukuruz, suncokret, tikve i drugo. Kupio bih još zemlje jer mi treba za održavanje plodoreda, no već je i srednje dobra zemlja prilično skupa, do 4 eura po klaftru. Osim toga rijetko se tko od vlasnika odlučuje prodati svoj komad zemlje, takvi smo mi Međimurci. Po nekoj računici, spadam u srednje velike poljoprivrednike, no za Europu sam mali. Prema mojoj osobnoj računici, trebao bih još oko 15 hektara zemljišta ukoliko bi obitelj ži-

AGRO ARCA 2021. održana u Prelogu

vjela samo od poljoprivrede no to više nije nužno. Zbog toga je nas koji ostvarujemo drugi dohodak od poljoprivrede sve više u našem kraju, radimo svoj posao u tvrtci, a popodne se bavimo poljoprivredom jer volimo zemlju i polje. To je danas moguće jer se gotovo sve radi strojno. Imam traktor i svu potrebnu opremu, nešto mehanizacije nabavio sam uz pomoć europskih fondova, čak ponekad radim usluge i drugima. Zbog toga što se bavim drugim poslovom mogu obitelji pružiti solidan standard života, ne oskudjevamo ni u čemu, a istodobno se ne odričem poljoprivrede niti zemlje. Kad s posla dođem kući, čekaju me Ivana i djeca, Sino, Janja i Dina, onda zajedno planiramo što ćemo raditi popodne.

Tržište i zemlja odlučuju što će saditi

Polje je, kako kažu, tvornica na otvorenom i zbilja je tako, ne zna se što godina

nosi. Uskoro će žetva pšenice, očekujem dobre prinose, barem se nadam ako ne bude problema, tako se ukazuje, no ne znam što će biti s kvalitetom. Suncokret i tikve jako iscrpe zemlju, zato pšenicu i kukuruz sadim radi plodoreda, da se zemlja oporavi. - Zapravo svake godine iznova kombiniram što zasaditi, tržište i zemlja odlučuju. Danas čovjek koji se bavi poljoprivredom mora biti u najmanju ruku agronom ili toliko poznavati zemlju, a mora biti i ekonomist da bi ostvario dobit, nije to lako. Ne mogu na primjer proizvoditi intenzivne kulture, povrće i drugo, za to trebaju posebni uvjeti, radna snaga i navodnjavanje i tržište i zbog toga se bavim ratarstvom. Zadovoljan sam, rad u polju me odmara od svakodnevnih briga i obveza. Zarada od poljoprivrede nije bajna, niske su otkupne cijene. Ipak se isplati, oism toga, nema ljepšega nego otići i odmoriti se u polju. (J. Šimunko)

Predstavljena najnovija dostignuća u poljoprivredi Od 2. do 4. srpnja Prelog i DG Sport bili su domaćin Međunarodnog sajma inovacija u poljoprivredi Agro Arca 2021. I to ne samo ove godine već i u iduće dvije. Sajam je održan u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske i Grada Preloga. – Međimurje i Prelog imaju tri izuzetno jaka inovativna poduzeća i to Tehnix iz Donjeg Kraljevca, Bernarda d.o.o. iz Pušćina te Šestan Busch iz Preloga pa je i ne-

kako bilo logično da se Sajam održi i u tom dijelu Hrvatske, rekao je prilikom otvorenja Miljenko Šimpraga, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske. Sajam se naime seli i u principu se svake godine održava u drugom gradu. Ove godine se na Sajmu predstavlja značajan broj inovacija koje su rezultat stvaralaštva pojedinaca, timova u tvrtkama, akademske zajednice, mladih iz obrazovnog

Miljenko Šimpraga, predsjednik organizatora Udruge inovatora Hrvatske

sustava, i drugih struktura društva. Inovacije u poljoprivredi pridonose unaprjeđenju konkurentnosti proizvodnje i prerade poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i okolišno prihvatljivoj i energetski učinkovitoj ovoj grani. Osim toga na sajmu su se predstavila i lokalna obiteljska i poljoprivredna gospodarstva iz Međimurja i okolice sa svojim proizvodima. (vv)


9. srpnja 2021.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Impresivna ponuda ovogodišnjeg sezonskog povrća Ponudom domaće paprike, rajčice, krastavaca ali i ostalog sezonskog povrća naša gradska tržnica nimalo ne zaostaje za puno većim i jačim tržnicama diljem Lijepe Naše. Naši povrćari kao da se natječu tko će donijeti i izložiti veće, krupnije i teže plodove kako bi namamili kupce na svoj štand. A s obzirom na stanje naših vrtova, kupaca i te kako ima jer ni cijene nisu već toliko paprene. Na ponudu se ne mogu požaliti ni ljubitelji voća jer su u rod stigle sve vrste bobica. I to ribiz, kako crveni tako i crni, tu su i jagode, maline te borovnice. Još se samo čekaju kupine. Cijena mjerice je i dalje deset kuna, ali mjerice su se nekako smanjile i gotovo su duplo manje od onih od prije nekoliko godina. Veće posudice, naravno, imaju i višu cijenu koja se kreće i do 25 kuna za borovnice. Svem tom obilju još treba dodati i ponudu rezanog cvijeća gdje su primat preuzele kale uz ljiljane. (vv)

CIJENE NA TRŽNICI

Krupne plodove paprike svakodnevno nudi i povrtlarka Sanja sa svog gospodarstva Krebs iz Celina

Mahune:

25 kn/kg

Paprika:

15 kn/kg

Rajčica:

15-20 kn/kg

Krastavci:

10-15 kn/kg

Tikvice:

20 kn/kg

Grašak:

15 kn/kg

Krumpir:

6 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Salata:

15 kn/kg

Brokula:

20 kn/kg

Cvjetača:

20 kn/kg

Špinat:

5 kn/hrpica

Blitva:

5 kn/vezica

Zelje:

8 kn/kg

Kelj:

10 kn/kg

Borovnice:

20-25 kn/mjer.

Ribiz:

10 kn/mjerica

Maline:

10 kn/mjerica

Višnje:

15 kn/kg

Marelice:

20 kn/kg

Presadnice povrća: 1 kn nadalje Buketi cvijeća:

10-20 kn

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 i nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Svinjsko meso, svinjetina odlikuje se posebnim karakteristikama i kao proizvod i kao namirnica, jer se klanjem svinja osim mesa dobiva i svinjska mast. Odnos u kojem će se ove dvije različite namirnice javiti zavisi od količine mišićnog i masnog tkiva u trupu svinje. Na taj odnos utječe nasljeđe, način proizvodnje, a najznačajniji je način ishrane. Današnja svinja potječe od dva varijeteta divlje svinje, europske divlje svinje (Sus scrofa ferus) i azijsko kineske divlje svinje (Sus vittatus). Divlje svinje pripitomljene su na više lokaliteta u središnjoj i jugoistočnoj Aziji, sjevernoj Africi i Europi. Najstariji tip domaće svinje je keltska svinja. Prema odnosu mesa i masti svinje se dijele na mesnati tip, masni tip i prelazni tip. Svinjsko meso koje se danas proizvodi nije jednako onome mesu koje se proizvodilo jučer, niti je jednako mesu koje će se proizvoditi sutra. Proizvodnja svinjskog

mesa stalno evoluira i razvija se. U prošlosti su se uzgajale svinje čije je meso, a naročito mast, služilo u prehrani tijekom cijele godine. Količina i sastav masti u takvom mesu bila je u uskoj vezi s načinom života. Danas se u svim industrijaliziranim zemljama zbiva drastična promjena načina života, a taj se način odrazio i na nutritivne potrebe čovjeka današnjice. Jedna od najvećih promjena nastupila je smanjenjem energetskih potreba čovjeka, jer se on danas znatno manje bavi teškim fizičkim radovima kao što je to bio slučaj u prošlosti. Svinje koje se danas uzgajaju daju visoko nutritivno meso, s manjim sadržajem masti i prilagođeno prehrambenim potrebama modernog načina života. Općenito vlada mišljenje da je svinjetina masna, bogata kolesterolom i nezdrava za ljudski organizam, ali zbog ugodnog okusa svinjetina predstavlja jednu od najvažnijih namirnica i vrlo značajnu sirovinu za industrijsku preradu kao što su suhomesnati proizvodi, konzerve, kobasice, a dobiva se i niz dodatnih

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

Svinjetina Piše: Ljubica Kugelman-Mate, dr. vet. med.

ČAKOVEC

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475 proizvoda koji također služe za hranu, kao npr. iznutrice. Svinjetina ima veliku nutritivnu vrijednost jer je bogata bjelančevinama, esencijalnim aminokiselinama, masnim kiselinama i vitaminima Bkompleksa. Glavna je karakteristika svinjetine kao mesa da je mišićno tkivo prilično posno, da se dobro odvaja i razlikuje od masnog tkiva i u sebi ima malo vezivnog tkiva. Budući da sadrži esencijalne aminokiseline, spada u skupinu funkcionalne hrane, hrane koja osigurava uravnotežen metabolizam i pravilnu fiziologiju stanica. U svinjetini je u većim količinama prisutna aminokiselina arginin, koja sudjeluje u čitavom nizu biokemijskih procesa i ulazi u

sastav važnih struktura u tijelu. Današnje meso svinja odlikuje se visokim sadržajem željeza, cinka, kroma i selena i to u obliku organskih spojeva koji se lako upijaju u krv. Svinjetina sadrži i spoj karnitin koji ima utjecaja na povećanje tjelesne izdržljivosti. Svinjsko meso dobiveno proizvodnjom u kontroliranom uzgoju smatra se sigurnom, kvalitativno i kvantitativno visoko vrijednom namirnicom za prehranu stanovništva. Korištena literatura za tekst: Plivazdravlje-Prehrana, prof. dr. sc. Donatella Verbanac, dipl. ing. medicinske biokemije, znanstvena savjetnica i Podravka.hr/ namirnica/190/svinjetina/.

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati


20

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

9. srpnja 2021.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Prerada mlijeka i pečenje kruha Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Crna malina (Rubus idaeus occidentalis) Crna malina (Rubus idaeus occidentalis) bobičasto je voće porijeklom sa sjevernoameričkog kontinenta. U našim krajevima nije toliko poznata i na tržištu se može naći posljednjih 5 godina. Njeno kultiviranje počelo je u posljednjim desetljećima prošlog stoljeća i do sada se već prilično proširila po cijelom svijetu, tako da vjerujem da će i kod nas uskoro biti sve poznatija. Crna malina je po svojim karakteristikama slična i crvenoj malini, ali i kupini. Naime, bujnijeg je rasta i razmnožava se ukopavanjem vrhova mladih grana, a tako možemo razmnožavati i kupine. Također ima i bodlje, zato isprva nije bila zanimljiva uzgajivačima. Rodi na prošlogodišnjim rodnim granama, koje se nakon što rode posuše te ih trebamo nakon berbe orezati, a istovremeno već tjera i nove izbojke koji će roditi iduće godine. Cvate relativno kasno, pa je otporna na kasne proljetne mrazeve. Cvjetovi jako privlače pčele i ostale oprašivače. Plodovi dozrijevaju samo jednom u godini, i to u kontinentalnoj Hrvatskoj krajem lipnja i u prvoj polovici srpnja. Plodovi su prvo zeleni, pa jarko roza boje i zreli su kad postanu potpuno crni. Plodovi su okruglastog oblika, jako ukusni. Okus pomalo podsjeća na mješa-

Sočne crne maline

vinu okusa kupine i maline, a meni osobno ovo su po okusu najukusnije vrste malina. Plodovi su odlični za izradu kolača, sokova, pekmeza… A možete ih i zamrzavati te koristiti za zelene sokove i sl. Crna malina smatra se antikancerogenim voćem jer je bogata antocijaninima, vrstom �lavonoida koja može pomoći u borbi protiv raka. Studija o tome je objavljena u siječnju 2009. godine u časopisu Cancer Prevention Research. Ljekovita je zapravo od sjemena do ploda, a u ljekovite svrhe koristi se čak i njeno lišće. Crna malina je i po rastu puno otpornija od svog srodnika crvene maline – puno bolje podnosi gljivične bolesti i obolijeva od njih u puno manjem intenzitetu. Za rast najviše voli blago kiselo tlo, vlažno i dobro drenirano, a po mom iskustvu, dobro podnosi i sušu. Može rasti i na direktnom suncu i u blagoj polusjeni. Uzgajam ju bez ikakvih potpornja za rast, ali možete joj ih napraviti, dovoljno ju je privezati uz žicu. U svakom slučaju, radi bogatog nutritivnog sastava, jako ukusnih plodova i vrlo nezahtjevnog rasta, svakako preporučujem da nađete kutak u svom vrtu za posaditi ovo bobičasto voće. Posljednjih nekoliko godina može se naći u vrtnim centrima i rasadnicima diljem Hrvatske.

9. srpnja - Dan cvijeta Počeo je period presadnje i odlično vrijeme je za rad s pčelama i košnju. Sijemo faceliju ili hajdinu za kasnu pčelinju ispašu. 10. srpnja - Dan cvijeta Za ubiranje i preradu bobičastog voća preporučujemo Dane cvijeta i ploda. Ako plodove beremo u �m danima, trebat će od 25 do 30 posto manje šećera. Marmelade će bi� bolje i postojanije. 11. srpnja - Dan lista 11. i 12. srpnja provodimo mjere pro�v puževa i prskamo škropivo D8 pro�v puževa. 12. srpnja - Dan lista do 11 sa� Preporučujemo da kod izrade maslaca i sireva izbjegavate dane koji su u kalendaru označeni. Mlijeko muženo u dane toplina/plod sadrži najviše masti. To vrijedi i za dane u kojima postoji vjerojatnost oluje. Kada je Mjesec blizu Zemlji (PG), dani za preradu mlijeka gotovo su uvijek loši pa ni jogurt ne uspijeva. Kulture koje pripremamo u takvim uvjetima se u pravilu vole

VRTLARICA

raspadati, stoga preporučujemo u takvim uvjetima da dan prije toga pripremimo dvostruku količinu. Mlijeku najbolje odgovaraju dani svjetlosti i topline, a vodeni dani, Dani lista su nepogodni. Kruh kao i pecivo uspjet će najbolje na Dane cvijeta ili ploda. Usporedite kruh koji ste pekli kada je Mjesec putovao pred zviježđem Ovna. Nevjerojatna razlika!

Sijemo i presađujemo kupusnjače, sijemo endiviju, kopar, kolerabu... 13. srpnja - Dan ploda Sijemo mahune i njegujemo biljke ploda. 14. srpnja - Dan ploda Nastavljamo s njegom biljaka ploda. 15. srpnja - Dan korijena Spremamo rani krumpir i eventualno nova sadnja krumpira, brinemo se za prazne površine.

U VRTU Zdenke Juršić iz Podturna

Domaće povrće je domaće Domaćica Zdenka Juršić iz Podturna prije se bavila poljoprivredom, a trenutno dane mirovine koristi za obrađivanje vrta i uzgajanje povrća. Od povrća u svom vrtu uzgaja kelj, kupus, krumpir, brokulu, grah, krastavce, a uz sve to uzgaja i cvijeće. Trenutno je sezona mrkve, paprike, rajčice i cikle. Za grube radove oko vrta zadužen je suprug Franjo koji

uvijek rado pomogne. Vrt treba obrađivati na vrijeme kako bi on uvijek bio uredan i kako bi biljke imale mjesta za rast i razvoj. U ovim vrućim danima posebno je važno biljkama omogućiti puno vode. Povrću u svom vrtu pridajem puno pažnje jer volim jesti domaće i znati kako je ta hrana tretirana, ispričala je Zdenka Juršić iz Podturna. (ln)

Zdenka Juršić slobodno vrijeme voli provodi� u vrtu


9. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 21

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 ŠTO VAS ŽULJA ČITATELJICA JAVLJA o velikim problemima koji nastaju zbog radova u Ulici Vinka Karlovića u Nedelišću

Stvaraju se ogromne rupe, a nikoga nije briga! U prošlom smo broju Međimurskih novina pisali o radovima u Ulici Vinka Karlovića u Nedelišću koja je već mjesecima raskopana. Stanovnicima ulice obećano je bilo da će radovi biti gotovi već u svibnju, no to obećanje nije održano. Radovi se i dalje izvode te će prema riječima novog načelnika Nikole Novaka biti gotovi najkasnije do kraja kolovoza. No, to nije utješno stanovnicima ove ulice koji se svakodnevno susreću s problemima. Kako nam je rekla čitateljica koja svoj identitet nije željela obznaniti javnosti, kako radovi odmiču, stvaraju se sve veće grabe. U nastavku donosimo pismo koje je poslala u redakciju: - Radovi se izvode bez ikakvog reda, morate čak paziti kamo stajete da ne slomite nogu, a kamoli vozite, jer osim što su nam auti prašnati, što je najmanji problem, lako ćete završiti s jednim kotačem u grabi ili tko zna gdje. Ništa nije označeno niti zaštićeno. Kuće su oštećene zbog vibracija, radovi "ne zna se do

Radovi u ovoj ulici stvaraju probleme stanovnicima koji jedva čekaju njihov završetak kad će trajati". Organizacija ali to nije dalo rezultata jer a moram negdje ostaviti auto. je nula jer iako to nije moje su nam ovlasti premale/ni- Onda se preobuvam u staru područje, znam da se mogu kakve - nitko ništa. Svi peru obuću da bih iz auta mogla izvoditi i na način da budu i ruke. Nikog nije briga. I tako do kuće bez da sam prljava brže gotovi i kvalitetniji, ali već dva tri mjeseca. Na rubu do koljena i da se ne izgreživaca smo. nije nikoga briga. bem. Nisam mogla snimati ili Sve je prijavljivano izvoNa primjer, jučer sam se slikati jer me znaju radnici, a đačima, Općini (ako kažu da vratila doma oko 22 sata i po noći se nisam ni usudila da nije, lažu, ja kao službena oso- skoro završila autom u grabi, se ne ozlijedim, jer ne možete ba sam pisala svima), institu- jer uopće nisam vidjela kuda niti vidjeti što se događa po cija u kojoj radim je reagirala vozim uz susjedovu ogradu. cesti bez opasnosti, napisala u okviru svojih nadležnosti, Ne mogu u vlastito dvorište, je čitateljica iz Nedelišća. (dv)

POZVANI SMO od strane mještane Vratišinca

Raskopane ceste oštećuju naše automobile U redakciju naših Međimurskih novina javila se izrazito nezadovoljna čitateljica iz Vratišinca. Najprije je istaknula da razumije da je cesta iskopana zbog radova na kanalizaciji i da se ti radovi moraju napraviti, ali s druge strane, ne može razumjeti zašto se barem velike “grabe” ne mogu zavoziti nakon što padne kiša. - Puno osoba mi se požalilo što moraju voziti auto na popravak. Mještani ne mogu normalno u svoja dvorišta. Ili je s jedne strane navoženo toliko šljunka da izgleda kao da je postavljen ležeći policijac ili pak s druge strane postoje tako velike rupe da u njih stane cijeli kotač auta. To nije normalno, rekla nam je čitateljica iz Vratišinca, koja se nada da će uskoro konačno asfaltirati cestu ili barem zavoziti rupe da promet može koliko-toliko opet normalno funkcionirati. (sh)

ŽELJKO TOMAŠIĆ, Udruga Veteran, Društvo branitelja Domovinskog rata

Općina Gornji Mihaljevec ima načelnika profesionalca 1. srpnja 2021. na službenim mrežnim stranicama Općine Gornji Mihaljevec je objavljena Odluka kojom je načelnik Općine, prema svojoj odluci da će raditi profesionalno, zaposlen s 1. 7. 2021. godine te tako od toga dana Općina Gornji Mihaljevec ima načelnika profesionalca. Ne ulazimo u obrazloženje Odluke, dapače stav Društva Veteran je da se dužnost načelnika Općine ne može kvalitetno obavljati volonterski, ali smatramo da načelnik kontinuirano ignorira pozitivne hrvatske propise ili, recimo to blaže, “ide po rubu zakona“. Naime, Statut Općine Gornji Mihaljevec određuje da je „rad Općinskog vijeća, općinskog načelnika i Jedinstvenog upravnog odjela Općine javan“, nadalje definira da se „javnost rada općinskog Načelnika osigurava održavanjem redovnih mjesečnih konferencija za medije te objavljivanjem općih i drugih akata općinskog Načelnika u službenom glasilu Međimurske županije i na internetskim stranicama Općine“. Općinski Načelnik odlučuje hoće li dužnost na koju je izabran obavljati profesionalno. Riječ je o diskrecijskoj odluci koja predstavlja izraz osobne volje, ali je načelnik općine dužan u roku od 8 dana od stupanja na dužnost nadležnom upravnom tijelu općine dostaviti pisanu obavijest o tome na koji će način obnašati dužnost. Ako ne postupi na taj način, predmnijeva se da dužnost obavlja volonterski. ZLP(R)S dopušta da se tijekom mandata promijeni način obavljanja dužnosti. Da bi se to učinilo, potrebno je dostaviti pisanu obavijest o promjeni načina obavljanja dužnosti nadležnom upravnom tijelu jedinice, s naznakom dana početka novog obavljanja dužnosti. Valja zapaziti da je cijeli proces odluke o načinu rada općinskog načelnika pored toga definiran odredbama: Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o lokalnim izborima, Zakona o postupku primopredaje vlasti, Zakona o radu (ako je Načelnik za-

poslen) i nekoliko Odluka i Pravilnika. Kako je načelnik vjerojatno dao otkaz u svojoj firmi u kojoj je, poslije plaćanja kazne zbog sukoba interesa, prebacio vlasništvo navodno na ženu, ali i dalje je on dogovarao poslove, za očekivati je da više neće dogovarati poslove za td „Aquila d.o.o“ Gornji Mihaljevec, pa će imati više vremena za posvetiti se radu za dobrobit Općine. Ustvari, sve to je u nadležnosti institucija sistema da provjere i donesu pravorijek. Mi smatramo jako spornim što je načelnik Općine Gornji Mihaljevec cijeli proces svojeg prelaska iz volonterskog u profesionalni status proveo u tajnosti. Bio je red da je na Konstituirajućoj sjednici Općinskog vijeća obavijestio Vijeće o svojoj odluci te se obratio i javnosti (biračima) i upoznao ih sa svojom odlukom i razlozima, jer načelnik je javna osoba. Ništa od toga nije urađeno, već su naši aktivisti sasvim slučajno iz kruga načelnikove Nezavisne liste dobili informaciju da se načelnik odlučio profesionalizirati te smo pokrenuli radnje provjere informacije. To je natjeralo načelnika da je 1. 7. 2021. naložio da se Odluka o njegovom zapošljavanju objavi na mrežnim stranicama. No i to opet nije transparentno jer je ta Odluka morala biti javno vidljiva čim se otvori stranica, a mi predlažemo zainteresiranima da pokušaju naći Odluku na mrežnim stranicama Općine Gornji Mihaljevec. Zanimljivo je da je Odluka napisana 4. 6. 2021. i do 1. 7. 2021. nije javno objavljena i ne bi bila ni sada da nismo postavili pitanje. Zato javno pitamo: Imaju li mještani općine Gornji Mihaljevec, birači i Općinsko vijeće, kojem je načelnik odgovoran za svoj rad, pravo znati obnaša li načelnik dužnost volonterski ili profesionalno? Te imaju li mještani pravo znati za koliku plaću će načelnik raditi na mjestu na kojem su ga izabrali?

VETERAN – Društvo branitelja Domovinskog rata umirovljeni pukovnik Željko Tomašić, mag. ing. aedif. – predsjednik

OPASKA

Ovako izgledaju rupe nasred ceste u Vratišincu

Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.


22

Nagradni natječaj

Baka Veronika Veseli (90) iz Šenkovca

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9. srpnja 2021.

UPOZNAJTE NAJBOLJE

Unuka Martina Hanžeković, prabaka Veronika Veseli koju je za naš natječaj prijavila unuka, praunučica Maša i kći Elizabeta Trbuhović

(Pra)baka kojoj bi sigurno dali barem 15 godina manje! Zanimljivo je kako je praunučicu Mašu dobila baš na svoj 80. rođendan. Tako baka Veronika i Maša ove godine zajedno slave 100 godina Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

N

a naš nagradni natječaj Moja najbolja baka stigla je i prijava za (pra)baku Veroniku Veseli iz Šenkovca. Prijavila ju je unuka Martina Hanžeković koja kaže kako je baš njezina baka Veronika najbolja. Kako

bismo saznali razlog uputili smo se na Ksajpu u Šenkovec gdje na istom “gruntu” žive čak četiri generacije. Prabaka Veronika u ovoj kući živi već 70 godina od kad je kao 20-godišnja djevojka došla za snahu i napustila svoj rodni Mali Mihaljevec. Iako ima 90 godina, nitko joj toliko godina ne bi dao jer izgleda barem

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA nagrađuje sve sudionice natječaja Moja najbolja baka

Sve prijavljene bake nagrađujemo izletom! Međimurska županija pridružila se natječaju jer i sama prepoznaje važnost dostojnog i zadovoljnog života svojih građana seniora. Zahvaljujući njima sve sudinice našeg nagradnog natječaja povest ćemo na zajednički izlet. Za najbolju baku, koju će izabrati naš stručni žiri sastavljen od profesionalnih novinara i marketinških stručnjaka, pripremili smo i posebnu nagradu.

15 godina mlađe. Ne samo da izgleda mlađe, nego se i tako i ponaša. Do prije par godina je vozila bicikl, a ove ljetne dane najviše voli provoditi u sjednici.

35 godina radila je u Čateksu

Najveći dio radnog vijeka radila je u Čateksu. Prisjetila se kako je to izgledalo u njenoj mladosti. - Radila sam u Čateksu 35 godina. Kao djevojka sam radila u Poljoprivrednoj zadruzi gdje sam sadila cvijeće. Dok se ide prema groblju u Mihovljanu, ono debelo drveće sam ja posadila. Davno je to bilo, započela je svoju životnu priču. Uz svakodnevne obaveze na poslu i kućanstvu baka Veronika uvijek ja našla vremena za unuke, a danas i praunuke. Zanimljivo je kako je praunučicu Mašu dobila baš na svoj 80. rođendan. Tako baka Veronika i Maša već deset godina zajedno slave rođendane 28. rujna. Ove godine zajedno slave 100 godina. - To mi je bio najljepši mogući poklon. Koja je to slučajnost da se rodila baš na moj rođendan. I još su

mi dali čestitku na radiju da me pozdravlja unučica Maša, emotivno se prisjećala. Baka Veronika voli pratiti nogomet, Volim Hrvatsku, gleda vijesti, a ne propušta ni Potjeru. Skoro je cijeli životni vijek kuhala za svoju obitelj, dok danas oni kuhaju za nju. Od hobija je najviše voljela heklati. - Ja sam gljivarica. Svaki slobodni trenutak sam iskoristila za branje gljiva i dugi niz godina sam ih uz povrće prodavala na čakovečkom placu, kaže baka Veronika.

Vrsna je gljivarica, a brala je sve osim “ludih” gljiva

Od gljiva je brala vrganje, bobijače, sivače, sivičke, crne trube, topolovce, sve samo ne lude gljive, našalila se. Svoje je znanje o gljivarstvu prenijela na mlađe generacije.

Do nedavno je bez problema vozila bicikl

Čak je i do nedavno išla u šumu sa svojim unucima i praunucima, a želju je izrazila

Veronika Veseli, Šenkovec i za ovu jesen. Unuka Martina rado će je odvesti u macinsku šumu gdje je ravni teren. Osim gljiva baka Veronika obožava i cvijeće. Čak je pet godina u svojem radnom vijeku radila u cvjećari. Vrt je obrađivala do prije par godina. Sad joj je zbog otežanog hodanja to ipak problem. Preboljela je i rak dojke. - Lijepo mi je što su me unuci prijavili na ovaj natječaj, ali mi nisu rekli pa sam malo zatečena. Mislim da sam uvijek bila prema njima kak treba biti, a sad vidim da se

i njima to dopalo, kaže baka. Veronika Veseli udovica je 37 godina. Sa svojim je suprugom stvorila veliku obitelj. Ima 11 unuka i 19 praunuka. - Sve sam stigla. Imala sam petero djece, doma sam imala troje staraca. Stigla sam sve jer sam uvijek bila u trku. Kad se hoće, sve se može. Ako pogledam sve skupa, mogu reći da sam proživjela lijep život. Mislim da zapravo sad imam najljepši život, ništa mi ne fali, kaže ova vedra 90-godišnjakinja.


9. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

E MEĐIMURSKE BAKE

Nagradni natječaj 23 BAKA VESNA MLINAREC (54) iz Čehovca

Velika obitelj na okupu: Mateo i mala Lu, baka Vesna s najmlađim Makom, kći Ines i najstariji unuk Robert

Ma ljudi moji, ona je baka za 10 - Baka peče najbolju gibanicu sa sirom na svijetu, hvali baku unuk Mateo. I uvijek stavi puno cveba. Isto tako, kuha i najbolju domaću kokošju juhu Piše: Vlasta Vugrinec

Z

ašto je naša baka najbolja? O tome bih mogla pisat danima. Ona je baka četvero unučadi. Najstariji Robert ima 17,5 godina, Mateo 15 godina, unučica godinu i pol i najmlađi Mak tek 5 mjeseci. Za baku imamo samo riječi hvale, uvijek je tu kad treba, brine se o svojim unucima te ih mazi i pazi. Uz posao koji radi stigne i oko kuće sve napraviti, pa je sve u cvijeću koje obožava.

Još uvijek radi u čakovečkoj bolnici i Ambulanti u Prelogu, brine se o svojoj okućnici pa je čak dva puta pobijedila na nagradnom natječaju grada Preloga Čiji je vrt najljepši te je redoviti darivatelj krvi

u bakinom krilu i slušati njeno tepanje. Uostalom, on sa sestrom Lu i roditeljima živi u istoj kući s bakom.

Velika sretna obitelj

Kako i ne bi naša baka bila najbolja! Ma ljudi moji, ona je baka za 10. Volimo te, bako. Kratka je ovo najava kojom je kći Ines na naš nagradni natječaj za Najbolju međimursku baku prijavila svoju majku Vesnu Mlinarec (54) iz Čehovca i, naravno, baku njenih sinova Roberta i Matea.

Kod bake je sloboda narodu

Baka Vesna je, slažu se i unuci Robert i Mateo, baka za deset. Jer ona još uvijek radi u čakovečkoj bolnici i Ambulanti u Prelogu, brine se o svojoj okućnici, pa je čak dva puta pobijedila na nagradnom natječaju grada Preloga Čiji je vrt najljepši. Ona je i redoviti darivatelj krvi, kuha im omiljena jela, a i priprema najbolje kolače. - Baka peče najbolju gibanicu sa sirom na svijetu, hvali baku unuk Mateo. I uvijek stavi puno cveba. Isto tako, kuha i najbolju domaću kokošju juhu. Sretni su što je njihova baka tek nekoliko kuća dalje od njihovog obiteljskog doma, pa mogu svakodnevno doći do nje. Jer kod bake nema

Vesna Mlinarec, Čehovec te stege i discipline, ona im sve dopušta. Istina, zna malo i podviknuti kad su glasni i prepiru se, ali ništa strašno. Kako su već veliki, rado joj pomažu. - Djed radi u Austriji, pa joj pomažemo pokositi dvorište, a tu i tamo pospremimo kad nas zamoli, posebno za malom Lu, kažu Mateo i Robert. Mala Lu, kći sina Igora koji također radi u Austriji, donedavno je bila miljenica cijele velike obitelji. S postolja nju je skinuo Mak kojem je tek pet mjeseci i koji još nije svjestan svega što se zbiva oko njega. No ipak nekako najviše voli biti

Kad svi skupa sjednu za stol, bude ih deset i sve njih treba namiriti, smiriti i zadovoljiti što baki Vesni uvijek uspijeva. Nasmijana, puna elana skače oko svakog unuka, posebno najmlađih. Za njih se uvijek nađe slatkiš, sladoled, ali i mokra krpa kojom ih briše jer se rado umrljaju. Ne smetaju joj otisci čokoladom uprljanih prstića po stolu, kauču, kuhinjskim ormarićima. Baka je još mlada i bez problema potrči za Lu, igra se s njom, vozi ju na biciklu, a i njihaljka je njihovo omiljeno mjesto kako za zabavu tako i za zanimljive priče kojih je baka prava riznica. - Moja obitelj je moja sreća, moje zadovoljstvo, ističe naša ovotjedna kandidatkinja. Sretna sam što smo svi na okupu, dobro se slažemo, pomažemo si, premda se koji put i pokečkamo. Ali sve to brzo prođe i ne vrijedi se nervirati zbog kojekavih sitnica. Puna životnih mudrosti dio toga pokušava usaditi i u svoje unuke koji, srećom, rado to upijaju.

Salon ljepote Perla jedinstven je po bogatoj ponudi tretmana

SALON LJEPOTE Perla Čakovec nagrađuje

Najbolja baka osvaja makeover Međimurske novine pokrenule su nagradni natječaj Moja najbolja baka za koji smo pripremili odlične nagrade (vidi i mali okvir). Natječaj je započeo 25. lipnja, a trajat će do rujna, ovisno o broju prijava. Salon ljepote Perla iz Čakovca najbolju baku nagrađuje kompletnim makeoverom, koji uključuje frizuru, šminku, tretman lica i uređivanje noktiju. Najboljoj baki posvetit će se tim od 4 vrhunske kozmetičarke iz Perle, koji u Čakovcu na adresi Franje Punčec 2 postoji već više od 6 godina.

Kristina Perčić, vlasnica Salona ljepote Perla

Tim iz Perle pobrinut će se da najbolja baka, pobjednica ovog natječaja, dobije upravo ono što zaslužuje, a to je kompletni makeover i vrijeme posvećeno samo njoj.


24

Čuvari našeg zdravlja

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PREDSTAVLJAMO Županijsku bolnicu Čakovec, Službu za ginekologiju, porodništvo i neonatologiju

9. srpnja 2021.

Oni su tu kada se rađa n se za zdravlje žena i nov Služba za ginekologiju, opstetriciju i neonatologiju u brojkama: Liječnici:

9 4

specijalista ginekologa

subspecijalista iz fetalne medicine i opstetricije

1

subspecijalist iz ginekološke urologije

1

subspecijalist iz humane reprodukcije

1

neonatolog -subspecijalist

2

specijalizanta iz ginekologije

2

specijalizanta iz neonatologije

1

specijalizant iz Doma zdravlja obavlja dio staža na Odjelu

Broj usluge u poliklinici: 2019. godine: 18.813 2020. godine: 15.945

Prosječni broj dana ležanja na Odjelu:

2019. godine: 4,08 dana 2020. godine: 4,30 dana (podatak zadovoljava europske standarde)

Broj hospitaliziranih pacijen�ca: 2019. godine: 2945 2020. godine: 2824

Trudnička ambulanta, broj pregleda: 2019. godine: 5037 2020. godine: 4759

Ginekologija i opstetricija broj pregleda: 2019. godine 1646 2020. godine 1486

Jednodnevna kirurgija, broj postupaka: 2019. godine 488 2020. godine 368

Ginekološki UZV:

Medicinske seste:

2019. godine: 2842 pregleda 2020. godine: 1948 pregleda

magistre sestrinstva i za koji dan magistra primaljstva

BROJ KREVETA

2 7

prvostupnica sestrinstva ( 2 nemaju prizna� status)

5

prvostupnica primaljstva ( 2 nemaju prizna� status)

15

primalja (SSS) - 1 mušku primalja u trudničkoj ambulan� 13 medicinskih sestara (SSS)

Odjel za ginekologiju s poliklinikom: 10

Dnevna bolnica:

Svi djelatnici odjela

- Unatrag godinu dana bilježimo povećani broj rodilja iz drugih županija, jer smo za cijelo vrijeme pandemije omogućili prisustvo bliske osobe na porodu, zbog povoljnih uvjeta u rađaonici i testiranja pratnje prije ulaska u rađaonicu, kaže pročelnica dr. Topličanec Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

S

lužba za ginekologiju, porodništvo i neonatologiju jedna je

5

Rodilište s rađaonicom: 11

Patologija trudnoće: 4

Odjel neonatologije: 15

Praćenje trudnice pri porodu

od većih službi u sklopu Županijske bolnice Čakovec i ima tri odjela. Odjel za ginekologiju s poliklinikom i dnevnom bolnicom, Odjel Rodilišta s rađaonom i pa-

tologijom trudnoće i Odjel neonatologije. Od svih dijelova bolnice za ovaj su mnogi Međimurci emotivno najviše vezani. Tu su se rodili oni, njihova djeca ili unuci. U osnivanju Odjela veliku važnost imali su prim. dr. Srećko Franin i pokojni prim. dr. Dragutin Roža sa suradnicima. - Bila mi je čast i velika sreća da sam imala njih za učitelje, ističe Sanja Topličanec, pročelnica Službe za ginekologiju, porodništvo i neonatologiju. Odjel neonatologije kao posebnu priču predstavljali smo zasebno. Odjel rodilišta je 12. svibnja 1998. godine dobio prestižni status Rodilišteprijatelj djece koji se svake 4 godine obnavlja. Kada je 2008. godine bio obnovljen, napravljen je Odjel s velikim komforom za babinjače, tako da boravak na Odjelu nakon poroda bude što ugodniji, kao i ugodna radna sredina

za osoblje. Na Odjelu rodilišta je 12 dvokrevetnih soba sa zajedničkom kupaonicom za dvije sobe i 2 apartmana koji se naplaćuju.

Godišnje obave 1100 do 1200 poroda

U rađaonici se godišnje obavi oko 1100 do 1200 poroda. - Unatrag godinu dana bilježimo povećani broj rodilja iz drugih županija, jer smo za cijelo vrijeme pandemije Covid-19 omogućili prisustvo bliske osobe na porodu, zbog povoljnih uvjeta u rađaonici i testiranja pratnje prije ulaska u rađaonicu, kaže pročelnica dr. Topličanec. Rađaonica je kompletno renovirana 2017. godine, ali i dalje operacijska sala za carske rezove nije u funkciji. U našoj bolnici postoji mogućnosti prisustva jedne bliske osobe na porodu, a to može biti suprug, partner, majka, sestra, prijateljica ili


Angelina Švidkih iz Čakovca lice je novog spota Znam da ti si ta Foto: Zlatko Vrzan


media

2

VIKEND VODIČ

petak petak 9. srpnja 9. srpnja ČAKOVEC

ČAKOVEC Centar za kulturu

Kazalište GK Zorin dom

Centar za kulturu A.jmo P.robat ČEHOV.a Kazalište 21:00 GK Zorin dom A.jmo P.robat ČEHOV.a, Pivovara Lepi Dečki 21:00 Koncert z++ 20:30

Pivovara Lepi Dečki Koncert z++, 20:30 Riznica Muzeja Međimurja Noć i vikend riznice

Riznica 21:00 doMuzeja 00:00 Međimurja Noć i vikend riznice VARAŽDIN 21:00 do 0:0 Vila Bedeković VARAŽDIN Koncert Nine Badrić Vila Bedeković 21:00 Koncert Nine Badrić 21:00

subota 10. srpnja

subota,

ČAKOVEC Riznica Muzeja Međimurja Noć i vikend riznice 10. do srpnja 10:00 14:00

ČAKOVEC

Pivovara Lepi Dečki

Riznica HladnoMuzeja pivo Međimurja Noć i vikend riznice 21:00 10:00 do 14:00 Fox after party

OREHOVICA OREHOVICA

Orehijada Orehijada Festival oreha i sega ka kcoj Festival oreha i sega ka kcoj ide ide Kod nogometnog igrališta Kod nogometnog igrališta 15 15sati sati ČAKOVEC VARAŽDIN

Vila Bedeković Pivovara Lepi Dečki Koncertpivo, Vatra21:00 Hladno 21:00

Fox after party ŽABNIK

VARAŽDIN Kerekesh Teatar Vila Bedeković 20:00 Koncert Vatra, 21:00 ŠTRIGOVA GO!VGOrice ŽABNIK Više detalja u najavi

Kerekesh Teatar, 20:00 TURČIŠĆE

GO!VGOrice Memorijalni turnir Više detalja u najavi 14:00 TURČIŠĆE Memorijalni turnir, 14:00

nedjelja 11. srpnja

nedjelja, JUROVEC Seoski turnir – NK Bratstvo 11. srpnja 13:00

JUROVEC ŠTRIGOVA Seoski turnir – NK Bratstvo 13:00 GO!VGOrice Više detalja u najavi GO!VGOrice Više detalja u najavi ČAKOVEC ČAKOVEC Riznica Muzeja Međimurja Noć i vikend riznice Riznica Muzeja Međimurja Noć i vikend riznice 10:00 do 14:00

9. 2. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend TRUCK SHOW MEĐIMURJE 10. srpnja u Čakovcu

Zanimljiva će biti ekipna vuča kamiona!

RASPORED:

U subotu, 10. srpnja u Čakovcu na prostoru BP Adria Oil, južna obilaznica Čakovca, održat će se tradicionalni 10. susret profesionalnih vozača Truck Show Of Međimurje. Organizatori pozivaju sve koji žele sudjelovati da dođu sa svojim kamionima bez prikolica, za njih su osigurali bonove za konzumaciju. Za sve ostale posjetitelje osiguran je besplatan grah. Susret je sportsko-zabavnog karaktera. Održat će se i sportska natjecanja u obaranju ruku za pojedince s početkom oko 17 sati te u vuči kamiona za tročlane ekipe, početak oko 16 sati. Prijave za natjecanja bit će moguća do 15 sati, a prijaviti se mogu svi koji se žele natjecati. Za sve sudionike organizatori su osigurali plakete, a za pobjednike medalje i vrijedne nagrade.

• Od 12 do 15 sati Prijave za natjecanja • Od 16 do 17 sati Natjecanje u vuči kamiona, ekipno • Od 17 do 18 sati Natjecanje u obaranju ruke

Ovako su se kamioni vukli 2017. godine

Očekuje se dolazak tegljača gotovo svih marki, Scania, Mercedes, Volvo, MAN, DAF i brojnih drugih, a više od impozantnih dimenzija vozila pažnju će sigurno plijeniti raznorazna dodatna oprema za vizualni tuning, uređenje unutrašnjosti kabina, kao i maštovite slikarije na kamionima. Truck Show Of Međimurje počinje u 12 sati na prostoru BP Adria OIL, južna obilaznica Čakovca, Ulica dr. Tome Bratkovića 1b. (dv, foto: Mario Golenko)

NOĆ i VIKEND RIZNICE Međimurja u Čakovcu

LJETNA POZORNICA Lepi Dečki Brewery

Novi muzej otvara svoja vrata!

Rock vikend uz Hladno Pivo i z++

Nakon opsežnih građevinskih radova na obnovi, a potom i radova na opremanju interijera na veselje svih nas približava nam se dan otvorenja novog muzejskog postava nove muzejske jedinice Muzeja Međimurja Čakovec pod imenom Riznica Međimurja. - Priliku da građani vide nove stalne postave produžili smo maksimalno na čitav vikend, pa su tako postavi u petak nakon službenog otvorenja otvoreni za razgled građanima čak tri sata, a u subotu i nedjelju dodatnih četiri sata po danu. Zbog epidemioloških mjera ograničen je broj posjetitelja koji istovremeno mogu biti u prostorima muzeja pa kako ne bismo bespotrebno radili nekontrolirane gužve na ulazu, molimo građane da se najave za svoj termin posjeta i podignu ulaznicu na kojoj će točno pisati dan i vrijeme ulaska u muzej. Svoje mjesto osigurajte na vrijeme.

LJETNE NOĆI PRELOG

HODOGRAM: • petak, 9. srpnja 2021. od 21 sat do ponoć Ulaznice se podižu na recepciji Muzeja Međimurja Čakovec u srijedu i četvrtak od 8 do 18 sati te petak od 8 do 15 sati. Grupa od 30 posjetitelja ulazi svakih pola sata. Grupe se formiraju prema redoslijedu prijave. Zadnja grupa ulazi u 23:30.

• subota, 10. srpnja i nedjelja, 11. srpnja od 10 do 14 sati Isto kao i prethodni dan potrebne su ulaznice koje se podižu na recepciji Muzeja Međimurja Čakovec u srijedu i četvrtak od 8 do 18 sati te petak od 8 do 15 sati. Grupa od 30 posjetitelja ulazi svakih pola sata. Grupe se formiraju prema redoslijedu prijave. Zadnja grupa ulazi u 13:30.

Zabava uz Klapu Intrade, Belfast food i Duška Lokina Nogometni klub Mladost Komet iz Preloga organizira 40. tradicionalni Malonogometni noćni turnir te usporedo s njim Ljetne noći Grada Preloga. I ove godine priprema se bogat zabavni program uz koncerte Tomislava Bralića i Klape Intrade 15. srpnja, Duška Lokina 16. srpnja i Belfast Fooda 17. srpnja. Ove će se godine turnir održati u skraćenom obliku. Igrat će se od utorka do nedjelje, od 13. do 18. srpnja. Nogometni dio turnira ove će se godine igrati kroz kategoriju Med vulicama i u mlađim dobnim kategorijama. Pozivaju se ekipe koje se žele prijaviti i dobro zabaviti da se prijave na broj telefona 099/528-4761. Uz turnir Med vulicama igrat će i limači rođeni 2013. i mlađi, mlađi pioniri rođeni 2010. i mlađi i stariji pioniri rođeni 2006. godine i mlađi. Kotizacija nema ni u jednoj kategoriji. U svakoj konkurenciji nagra-

đuju se najbolji golman, igrač i strijelac. Ekipe se mogu prijaviti svakodnevno do 12. srpnja u City baru u Prelogu ili na broj telefona 099/528-4761, gdje se mogu dobiti i sve potrebne informacije. Izvlačenje je predviđeno za ponedjeljak, 11. srpnja u Parku Mladosti u Prelogu. Uz mali nogomet i ove će se godine organizirati turnir u odbojci na pijesku. Radi se o amaterskom turniru gdje je uz pokazivanje odbojkaškog znanja najvažnije druženje i dobra zabava. Ovdje je prijava za ekipu sto kuna u muškoj i ženskoj konkurenciji, a prijave su moguće na broj telefona 099/528-4761. Svakodnevno sve posjetitelje očekuje bogata ponuda jela i pića te, naravno, puno dobre glazbe. Dođite i uživajte u vrućim ljetnim noćima, mali nogomet i odbojku na pijesku u Prelogu, u Parku Mladosti od 13. do 18. srpnja. (dv)

Rokerska ljetna atmosfera nastavlja se na Ljetnoj pozornici Lepi Dečki u Mihovljanu. U petak je koncert z++ s početkom u 20:30, a subota je rezervirana za planetarno popularno Hladno pivo. (dv)

FORESTLAND se vraća u Brezje od 23. do 25. srpnja

U Međimurje prvi puta dolazi Senidah! Za dva tjedna očekuje nas 9. Forestland. 40 DJ-eva iz cijelog svijeta dolazi u šumicu gdje će se partijati pod novim normalnim uvjetima. Party će biti 48 sati pod novim mjerama što znači za sve koji posjeduju COVID putovnicu. No, to ne znači da morate biti cijepljeni ili preboljeti koronu, dovoljan je antigenski test, koji će biti dostupni na ulazu festivala. - Sve su to nova pravila koja moramo poštovati ako se želimo zabavljati, stoga se nadamo da će ih se svi i pridržavati, rekao je jedan od organizatora Krešo Biškup. Na Forestland dolaze velike zvijezde kao i regionalna kraljica hip-hopa i trapa Senidah. Prvi put dolazi u Međimurje, a tek je nekoliko puta nastupala u Hrvatskoj i ne sumnjamo da će biti Radnim danom: 16-22h

veliki hit u subotu na Forestlandu. Vraća se i velika zvijezda Matroda. Od ostalih imena nastupat će Umek, Nusha, Mark sixma, Yakka, Timo g, Corti organ, Tea Vučković, Ebase, Salkin, Lawrence apaga i Nelson dior. (dv)

Vikend i pRaznik: 9-22h

Vinarija Štampar na Mađerkinom bregu


9. srpnja 2021.

www.mnovine.hr www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 040323 323601 601

Najavite događaj!Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

33

MJESEČNI MJESEČNI VODIČ VODIČ

petak, petak 17. 17. srpnja srpnja

ŽABNIK ŽABNIK Tribute Đorđe Balašević Tribute Đorđe Balašević Neki novi Neki noviklinci klinci, 20:00 20:00

20. do do 22. 22. srpnja srpnja 20. MURSKO SREDIŠĆE

MURSKO SREDIŠĆE Šetnica uz Muru Šetnica uz Muru Dani Kerekesh teatra Dani Kerekeš teatra

subota subota, 24. srpnja 24. srpnja ŽABNIK Predstavnici međimurskih vinarija koje sudjeluju u manifestaciji

MANIFESTACIJA GO!VGOrice počinje već ovog vikenda!

Vinarija Cmrečnjak Sv. Urban 273, Štrigova T. +385 40 830 103 M. +385 98 295 206 vinarijacmrecnjak@gmail.com www.cmrecnjak.hr

Datum: 9. i 10. srpnja 2021. Radno vrijeme: 9. srpnja (16:00 – 22:00) 10. srpnja (12:00 – 22:00) Ponuda vina: • sva vina iz ponude vinarije Ponuda jela: • hladni naresci

Šest vinarija otvara vrata svojih podruma U ponedjeljak, 5. srpnja, u kušaoni vina Vinarije Kocijan u Štrigovi predstavljen je program manifestacije GO!VGOrice. GO!VGOrice je manifestacija koja će se održati jednom mjesečno u srpnju, kolovozu i rujnu s ciljem približavanja vinarija i vina zaljubljenicima u vinsku kapljicu i �inu hranu. – Ove godine uspjeli smo održati Otvorene podrume koji su bili veoma uspješni. Samim time rodila se ideja da nastavimo s manifestacijom GO!VGOrice s ciljem da se oživi Vinska cesta. Sami ste

svjedoci da je dosta vinara otvorilo nove vinoteke, podrume i raznih vrsta ugostiteljske ponude, rekao je predsjednik Udruge Hortus Croatiae David Štampar. Manifestacija GO!VGOrice održat će se 9. i 10. srpnja, 5.-7. kolovoza te 3. i 4. rujna. U manifestaciji sudjeluje šest vinarija: Vinarija Cmrečnjak, Vinarija DK Dvanajščak – Kozol, Izletište Vinska kuća Hažić, Vinarija Kocijan i Vinarija Štampar. Ovog vikenda iznimno zbog privatnih razloga manifestacija se neće održavati u Vinariji Knehtl-Medenjak. (sh)

DONOSIMO DETALJAN PROGRAM za Dane turizma u Svetom Martinu na Muri u srpnju

Čekaju vas koncerti Murska dekla i Neki novi klinci Dani turizma u Svetom Martinu na Muri započeli su koncertom mariacha iz glazbenog sastava El Combo u subotu, 3. srpnja. Događanja se nastavljaju i ovog vikenda. U subotu, 10. srpnja u Žabniku s početkom u 20 sati Kerekesh teatar izvodi predstavu Imovina. Sljedećeg dana, 11. srpnja održava se seoski nogometni turnir na igralištu NK Bratstvo u Jurovcu s početkom u 13 sati. U subotu, 17. srpnja s početkom u 20 sati održava se koncert Tribute benda Đorđe Ba-

laševića Neki novi klinci. Proštenje svete Margarete slavi se u 11 sati u kapelici svete Margarete. Zadnjeg vikenda u srpnju, 24. srpnja u Žabniku se održava koncet Podium brass kvinteta i stand up show Bolja polovica Vlatka Štampara u 19 sati. Sljedećeg dana, 25. srpnja održava se koncert Murska dekla Dominika Padarića i gostiju s početkom u 19 sati. U subotu, 31. srpnja u Žabniku se održava Murakon – Festival suvremene poezije s početkom u 20 sati. (sh)

Vinarija DK Dvanajščak – Kozol Dragoslavec 81, Lopatinec T. +385 40 857 438 M. +385 99 407 1192 vinska.kuca.dvanajscak.kozol@gmail.com www.vina-dvanajscak.hr

Datum: 9. i 10. srpnja 2021. Radno vrijeme: 9. srpnja (15:00 – 20:00) 10. srpnja (12:00 – 20:00) Ponuda vina: • sva vina iz ponude vinarije Ponuda jela: LJETNI DK MENI + 3 ČAŠE VINA • Juha od kaše i povrća • Traminac mirisavi • Pileće prsa rolana sa špekom, povrće i pirovi trganci sa vrhnjem, sezonska salata • Pinot bijeli • Međimurska prosta zlevanka • Muškat žu� Napomena: obavezna najava za jelo

Izletište Vinska kuća Hažić Jurovčak 72, Sv. Martin na Muri M. +385 99 219 94 11 info@opg-hazic.com www.opg-hazic.com

Datum: 9. i 10. srpnja 2021. Radno vrijeme:

9. srpnja (15:00 – 21:00) 10. srpnja (10:00 – 20:00) Ponuda vina: • Kokteli na bazi pjenušca, Protagonista Tonija, Vice šampiona na IWC u Slovačkoj Ponuda jela: • za prigriznut slano – Međimurski sendviči • za prigriznu� slatko – Zlevanke i pogače Dodatni program: Prikladna glazba

Vinarija Kocijan Štrigova 131, Štrigova M. +385 98 1826118 vinarstvo1@gmail.com

Datum: 9. i 10. srpnja 2021. Radno vrijeme: 12:00 – 20:00 Ponuda vina: • Pušipel classic, Sauvignon, Rajnski rizling, Anno Bona, Traminac mirisavi i Cabernet sauvignon Napomena: pra�te nas na našem facebooku ili instagram stranicama i saznajte sve o našoj ponudi za GO!VGOrice

Vinarija Štampar

Sv. Urban 2, Štrigova M. +385 91 276 70 58 david@vinarija-stampar.hr www.vinarija-stampar.hr

Mjesto: Vidikovac Mađerkin breg, Robadje bb Datum: 9. i 10. srpnja 2021. Radno vrijeme: 9. srpnja (14:00 – 00:00) 10. srpnja (12:00 – 00:00) Ponuda vina: • sva vina iz ponude vinarije Ponuda jela: PONUDA JELA BY MARKO PALFI • Smokey double D burger • Truffle deluxe burger • Pileća tor�lja • Pommes frites • Nachos s umakom od sira

LJETO U GRADU ZRINSKIH završava ovog vikenda

U petak kazališni spektakl A.jmo P.robat ČEHOV.a U petak, 9. i subotu, 10. srpnja završnica je poznate čakovečke manifestacije Ljeto u gradu Zrinskih koja je trajala od 25. lipnja. Iza nas su brojna kulturno-zabavna događanja, a u tom će se tonu nastaviti i u samoj završnici. U petak, 9. srpnja u Dvorani Centra za

kulturu Čakovec s početkom u 21 sat održat će se kazališni spektakl A.jmo P.robat ČEHOV.a GK Zorin dom. Subota, 10. srpnja je rezervirana za Ex Yu Rock slušaonu u Foxu i izložbu Miss Stray Cat u klubu Prostor. (dv)

Vlatko Štampar ŽABNIK 19:00 Štampar, 19:00 Vlatko

nedjelja nedjelja 25. srpnja 25. srpnja ŽABNIK

ŽABNIK Koncert Murska dekla Koncert 19:00 dekla, 19:00 Murska

23. do do 25. 25. srpnja srpnja 23. BREZJE

BREZJE Forestland Forestland

subota subota, 31. srpnja 31. srpnja ŽABNIK

Murakon suvremene poezije ŽABNIK 20:00 Murakon suvremene poezije, 20:00

KOLOVOZ

četvrtak, subota, 19. kolovoza 7. kolovoza

STARI GRAD VARAŽDIN ŽABNIK, Mlin na Muri Vinski grad, 17:00 Koncert Klasika uz Muru četvrtak, 19. kolovoza

subota, četvrtak 7. kolovoza 19. kolovoza

ŽABNIK, Mlin na Muri STARI GRAD VARAŽDIN Vinski gradKlasika uz Muru Koncert 17:00

petak, petak

27. kolovoza kolovoza 27.

MAĐERKIN BREG MAĐERKIN BREG Jazz uuvinogradu Jazz vinogradu, 16:00 16:00

subota, subota 28. kolovoza 28. kolovoza

MAĐERKIN BREG MAĐERKIN BREG Jazz vinogradu, 16:00 Jazz uuvinogradu 16:00

Najavite događaj! Najavite dogaaj! Sve informacije Sve informacije šaljite na e-mail: šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr vikend@mnovine.hr


4

media

9. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

događaj tjedna

Dvojac iz Krankšvestera Davor Miletić i Hrvoje Marjanović uz koncert su iskoristili priliku da pogledaju i pogon Pivovare Lepih Dečki

Goran Bare kao i obično u svom filmu

BRUTALAN ROCK VIKEND na Ljetnoj pozornici u Pivovari Lepi Dečki u Mihovljanu

Krankšvester i Bare u Čakovec vratili pravu rockersku scenu Publika je u dva dana uživala u dobrom rocku koji je prodrmao novu pozornicu koja postaje sve popularnije mjesto za izlaske Piše: Dora Vadlja Foto: Mario Golenko

L

jetna pozornica u Pivovari Lepi Dečki u Mihovljanu sad je već i službeno postalo mjesto dobre rock scene koju je Međimurje već jedva i čekalo. Čakovec i inače slovi kao grad koji obožava rock scenu pa tako ne čudi da su ovog vikenda dva

jaka koncerta Krankšvester i Bare i Majke bili rasprodani u rekordnom roku. Intimna, a odlična atmosfera u sklopu nove Ljetne pozornice svaki vikend privlači zaljubljenike u dobru svirku. Nova se pozornica otvorila na početku ljeta, a svi se koncerti održavaju uz poštivanje svih mjera. Iako je to nekad i jako teško s obzirom da znamo da

Prvi redovi u delirijumu na koncertu Krankšvestera

dobar rock ponesene. Inače se pozornica nalazi tik do Pivovare gdje nastaju pive Lepih Dečki.

Davor Miletić i Hrvoje Marjanović “zapalili” publiku

Plesalo se u Baretovim ritmovima

Momci nisu propustili odličan koncert Bare i Majke

Ako bi u nekoliko riječi morali opisati Krankšvester onda bi ta riječ bila provokacija. Krankšvester je hrvatski hip hop sastav iz Osijeka kojeg čine Davor Miletić i Hrvoje Marjanović. Poznati su po

namjerno vulgarnim, provokativnim, satiričnim i sarkastičnim tekstovima, najčešće o seksu. Najveći uspjeh su postigli s underground hitom Gaber iz 2017. godine. U petak su tako fanovi uživali u mnogobrojnim hitovima poput: Kruti, Ćerka, Nova Zaraza, Retardirana, Dubail, Zatresi Guz i mnogi drugi.

Bare i Majke dobro raspalili po rocku

Subota je bila rezervirana za dobro znanog Gorana Bareta i Majke. Ovaj vinkovački rock sastav popeo se na ljetnu pozornicu i raspalio po rocku. Publiku su počastili svojim legendarnim hitovima Teške boje, Ljubav krvari, Rođen za suze, Noćas prelazim rijeku i druge. Odlična reakcija publike te svirka dokaz su da je rock i više nego dobrodošao u Čakovec i Međimurje. Za to i više nego dovoljno imaju Lepi Dečki koji već ovaj vikend dovode Hladno pivo na Ljetnu pozornicu.

Lica dovoljno govore o fantastičnoj atmosferi koju je priredio Krankšvester

Koncert Bareta se snimio i za kasniju uspomenu


9. srpnja 2021.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

intervju

Ekipa koja je sudjelovala u izradi nove pjesme i spota: Željko Posavec,Tihomir Slamek, Zlatko Pepsi Nedeljko, Žan Novosel, Dominik Žganec, Ivana Tkalec i Angelina Švidkih

ANGELINA ŠVIDKIH lice je novog spota i pjesme Genadešusa Znam da ti si ta

Uz Pepsijevu dobru energiju trema je pala u drugi plan Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Energična Angelina odlično se snašla u novoj ulozi

Zlatko Pepsi Nedeljko snimio je novu pjesmu i spot Znam da ti si ta. Time nastavlja svoj autorski niz nakon hitova Međimurje tak mi fališ, Jes mala, Šef nas hroni. Pepsi je autor stihova, glazbe i aranžmana.

Do suradnje je došlo spontano, baš kako je i najbolje

Uz pjesmu je snimljen i spot, glavno lice utjelovila je lijepa 29-godišnja Čakovčanka Angelina Švidkih. Kako nam se u nekoliko rečenica predstavila, voli putovati sa svojim dvama sinovima, istraživati nova mjesta. Voli prirodu i životinje, a slobodno vrijeme uvijek provode aktivno. Do suradnje u spotu je došlo spontano i brzo. Kako nam je rekla Angelina, Pepsi joj se javio u inbox preko društvenih mreža. - Napisao je da snima spot za svoju novu pjesmu Znam da ti si ta i da on vjeruje da sam prava osoba za taj spot.

Kreator i autor pjesme Zlatko Pepsi Nedeljko

Pogledala sam njegove prošle pjesme koje je snimio te sam bez puno razmišljanja pristala. Ovo je bilo moje prvo ovakvo iskustvo te mi se jako svidjelo sudjelovati u ovom projektu. Iako sam imala ogromnu tremu prije samog snimanja, čim smo počeli, sve se odvijalo lagano, opušteno i uz puno smijeha i zabave, podijelila je svoje iskustvo snimanja spota mlada Angelina. Tematika pjesme je ljubav kao vodilja kroz život, ljubav kao nada. Kad nam sve uzmu,

ostaje nam samo ljubav, nada i pogled u daljinu, poetski se izrazio Pepsi. - Jako sam zadovoljan kako je ispao spot, baš onako kako sam to zamislio. Angelina se super snašla u ovoj ulozi i nadamo se budućim suradnjama, rekao nam je autor pjesme. U projektu su uz Pepsija i Angelinu sudjelovali Ivana Tkalec, Magdalena Kočila, Snješka Doničar Zadravec, Marinko Hodić, Dominik Žganec, Posavec Željko Pižo, Benjamin Fabić te Tihomir Slamek.

Kadrovi u Podturnu i Miklavcu uz Muru Pjesma je snimana u Studiju Ivana Mikulića u Belici. Spot je sniman u Međimurju te u Varaždinu. U Međimurju se snimalo u Miklavcu i Podturnu uz rijeku Muru. Pepsi je dobro znan po svojem obožavanju Mure, pa zapravo ne čudi da su kadrovi nastali baš uz ovu rijeku u njegovom rodnom kraju. Žan Novosel potpisuje snimanje i montiranje spota, dok je scenarij i režiju odradio Pepsi kao autor cijelog projekta.

Simpatična umjetnica Nada Gorupić čije radove možete razgledati u Scheierici

NADA GORUPIĆ u zgradi Scheier otvorila izložbu koju možete razgledati do 19. srpnja

Umjetnička djela stvara inspirirana duhovnošću U čakovečkoj zgradi Scheier u ponedjeljak je otvorena izložba umjetnice Nade Gorupić. Izložena su 42. rada u raznim tehnikama, a izložbu možete pogledati do 19. srpnja 2021. godine. Nada Gorupić već dugi niz godina stvara slike i djeluje aktivno prije u Likovnom udruženju Međimurja kako i sada u Likovnom udruženju Čakovec. Tijekom tih godina Nada sudjeluje u svim aktivnostima od sudjelovanja na likovnim kolonijama, organizaciji izložbi i kreativnim radionicama za djecu u Otoku. – Likovnom umjetnošću se bavim od 1989. godine. Radim sve tehnike akvarel, akrilik, enkaustika i “Ebru” slikanje na vodi. Dio slika na ovoj izložbi su napravljene u „ebru” tehnici što znači tehnikom slikanja na vodi. U posljednje vrijeme istražujem i slikam na duhovnoj osnovi, odnosno nemam određeni ciljani motiv nego slikam iz duše. Ova je tehnika kako se to kaže „bogom dana” za moj način slikanja. Kao što je dr. Rudolf Steiner da su boje živa bića, te da se kreću po svojim zakonitostima i

ako se stavljaju na mokre ili vodene površine one u kombinaciji umjetničkog pozitivnog impulsa stvaraju slike. One u vodi dobivaju stopostotnu slobodu, ali ne miješaju s drugim bojama. U kombinaciji s goveđom žuči stvaraju neobične kombinacije, o svom radu kaže slikarica. Slikala je i izlagala na skupnim i samostalnim izložbama diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu od Mađarske do Njemačke. U organizaciji izložbe potporu joj je dao LUČ Čakovec. Postav izložbe potpisuju uz autoricu i Dubravka Novak, a grafičko oblikovanje kataloga Toni Fažon koji u ime LUČ-a o njezinim djelima ističe: – U želji da nađe svoje savršenstvo Nada ne priznaje granice linije i plohe, njezine slike u sebi isprepliću strast i izvorni krajolik. Svojim strastvenim potezima i dugogodišnjem istraživanjem savršenstva nastaju slike koje imaju svoju dubinu i svakim ponovnim promatranjem dobivaju neku novu dimenziju, kazala je. (Mario Golenko)


6

media

9. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura KRISTINKA MAČEK BLAŽEKA održala prvu samostalnu izložbu u zgradi Scheier VODE VAS U KINO

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ISKLJUČIVO OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA, ZAKLJUČNO S DATUMOM 07.SRPNJA 2021. U CINESTARU VARAŽDIN.

DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film “Dok nas smrt ne rastavi” (projekcija u Varaždinu) Ulaznice za film “Dok nas smrt ne rastavi” dobila je:

Ivana Vlahović

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine. hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Plemkinja na platnu posebno “upada” u oko Motivi se kao i tehnike razlikuju. Tako prevladavaju slikarska pejzažna djela, mrtva Kristinka Maček Blažeka održala je svoju prvu samostalnu slikarsku izložbu u Čakovcu. U zgradi Scheier izložila je svoje radove. Otvorenje je bilo u petak, 25. lipnja, a uvodno je slovo podnijela Marta Horvat. Na izložbi je postavljeno oko 20 slika u različitim tehnikama. Autorica je trenutno polaznica slikarske škole u Zagrebu, a ujedno je i članica LUČ-a. Inače radi kao profesorica od 1988. godine u Tehničkoj školi Čakovec, do prije dvije godine u punom radnom vremenu, a trenutno samo djelomično u Čakovcu, a drugi dio norme u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića u Zagrebu. Zaposlena je na radnom mjestu nastavnice strukovnih predmeta iz računalstva, gdje je ove školske godine stekla

i najviši mogući status za nastavnika, status izvrsnog savjetnika. Uza sve to bavi se i slikarstvom. Tako je i dio svojih radova nastalih u proteklih dvije godine odlučila prikazati i zainteresiranoj javnosti putem svoje prve samostalne izložbe radova. Motivi se kao i tehnike razlikuju. Tako prevladavaju slikarska pejzažna djela, kao i mrtve prirode, ali i portreti. U oko su nam na izložbi posebno zapeli portreti Homera i Plemkinje. Od tehnika Kristinka koristi suhi pastel, temperu, akvarel, ugljen, kredu i gra�it. Ova slikarica zainteresirane posjetitelje je privukla svojim radovima te već sad čekaju, u neko skorije vrijeme, novo izdanje izložbe. (Dora Vadlja)

Kristinka Maček Blažeka pokraj svoje Plemkinje

ZORAN LISJAK iz Turčišća izdao je svoj treći roman Izbrisani

Muška knjiga koju treba pročitati svaka žena

Zoran Lisjak autor je novog romana Izbrisani

Zoran Lisjak iz Turčišća poduzetnik je koji slobodno vrijeme koristi za pisanje knjiga. Nedavno je izdao svoj treći roman Izbrisani koji je uredio književni kritičar Božidar Alajbegović. Pisac nam u romanu omogućuje sagledavanje rata iz perspektive emotivnog borca koji u ratnim akcijama ne zaboravlja vrijednost ljudskog života i ratuje protiv rata.

HENA COM nagrađuje

Dobitnik iz broja 1346 je Goran Holcinger iz Čakovca (ROMY HAUSMANN: Drago dijete). Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

LEONARDO PADURA: Zbogom, Hemingway

Ime i prezime:

kupon br. 1347

poklanja knjigu

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

- Djelo Izbrisani kriminalistički je roman napisan i lektoriran još 2019. godine i samo je čekao pravo vrijeme da ugleda svjetlo dana. Napisan je u roku od 6 mjeseci. Tekst je od 2019. do sada uređen puno puta što potvrđuje činjenica da ukupno ima oko 6000 stranica ručnih korekcija romana, ističe Zoran Lisjak. Poruka knjige, kaže autor, je da jedna mala grupa

ljudi može napraviti veliki pomak, samo ne smijemo odustati kada smo sigurni da smo u pravu i moramo ići do svog cilja. Od samog početka do kraja knjiga se svodi na unutarnje sukobe likova. - To je muška knjiga koju bi trebala pročitati svaka žena, uz osmijeh je naglasio autor. Uskoro je u planu i promocija knjige. (ln, foto: zv)

LEONARDO PADURA: Zbogom, Hemingway Kubanski istražitelj Mario Conde napustio je službu nakon godina rješavanja zahtjevnih slučajeva i odlučio se posvetiti pisanju. Jedan je od njegovih književnih uzora i Ernest Hemingway, prema kojemu gaji i divljenje i prezir – poglavito zbog raskalašenosti, pretjerana mačizma i odnosa spram drugih ljudi, a naročito Kubanaca. Jednoga dana na Hemingwayevu kubanskom imanju velika kiša na vidjelo izbaci ostatke tijela stare oko 40 godina, taman iz vremena piščeva boravka na Kubi.


9. srpnja 2021.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

scena i moda

MARINA PRELOG za vikend bila mjesto dobre zabave

Predstave Kerekesh teatra pratilo preko tisuću gledatelja Najvažnije je da je ljetna pozornica na Marini Prelog zaživjela uz kazališne predstave punim sjajem, a to je i svojevrsni putokaz organizatorima Piše: Josip Šimunko

U

z manifestaciju Lov na labuđe pero, koja dobiva sve zaokruženiji karakter, u večernjim satima održane su u petak, subotu i nedjelju na Marini Prelog i tri kazališne predstave u izvođenju Kerekesh teatra iz Varaždina. Već u petak na predstavu Ringišpil došla je pomalo neočekivano brojna publika, da bi kulminiralo u subotu. Predstavu Imovina pratilo je preko tisuću ljudi, a to se ponovilo i treću večer s predstavom Dimnjačar, što je gotovo nestvarno za kazališnu predstavu čak i na otvorenom. Za kazališne predstave uređena je ljetna pozornica neposredno uz kafić Marina. Ulaz na sve predstave bio je

Brojni gledatelji očito su bili željni kazališta na otvorenom

besplatan, što je zasigurno pogodovalo velikom broju posjetitelja od kojih je veliki dio stajao. Znatan broj publike došao je i s druge strane Drave, iz Podravine. Bio je to u tri dana pravi festival smijeha. Predstava Ringišpil govori o ocu i sinu, a glumili su Ljubomir Kerešek i sin Jan Kerekeš, o njihovim odnosima i odgoju, a sama je predstava autobiografska. Predstavu Imovina, održanu u subotu, kao redatelj potpisuje Jan Kerekeš, a glumili su Mirna Medaković Stepinac, Jan Kerekeš, Zoran

Detalj s predstave Imovina

KAMO SUTRA

L

jetno doba volimo iz više razloga. Osim što ne moramo nositi kapute, štrample i čizme, slobodno vrijeme možemo iskoristiti u prirodi. Iako je priroda lijepa u svako godišnje doba, vrtovi i cvjetnjaci poseban štih imaju upravo u rano ljeto. Ne zovu Međimurje bezveze Hrvatski cvjetnjak. Taj je naziv zaslu-

Pribičević i Luka Petrušić, u alternaciji Matko Knešaurek. Tema predstave Imovina je raspodjela imovine nakon smrti oca među sinovima, svađe i podmetanja, ali i pregovori o imovini kad je s druge strane atraktivna ljepotica i zavođenje. Predstava Dimnjačar, odigrana je u nedjelju, inače je najgledanija predstava Kerekesh teatra, a tako je bilo i u nedjelju. Prema tekstu koji je napisao Mirko Kelek, glumac Ljubomir Kerekeš glumi dimnjačara Štefa koje je ujedno i redatelj predstave. U Hrvatskoj je predstava izvođena jako dugo, a u Pre-

logu je to bila, prema nekim računicama, čak 1321., što je sam po sebi svojevrsni rekord. Dimnjačarske dogodovštine ispričane su jezikom malog čovjeka na način Ljubomira Kerekeša koji svakako zna dobro nasmijati publiku, ali i dotaknuti mnoge svakodnevne frustracije. Najvažnije je da je ljetna pozornica na Marini Prelog zaživjela uz kazališne predstave punim sjajem, a to je i svojevrsni putokaz organizatorima i Gradu Prelogu kako spojiti kulturu i zabavu te dovesti publiku na Marinu.

Međimurski cvjetnjaci u punom su cvatu! žen mukotrpnim i strpljivim dugogodišnjim radom naših sugrađana. Upravo zato je i nastao naš nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši koji svakog ljeta iznijedri nove ljepote međimurskih vrtova. Novinarski posao donosi svakakve priče i ljude. Sudbine su različite. No, ono što me posebno veseli

raditi je upravo ovaj nagradni natječaj. U njemu se vidi sav marljivi rad nastao od međimurskih vrijednih ruku. Uvijek se trudimo da okućnice i vrtovi prolaznicima i susjedima privlače pogled. Dio toga je nastao i od našeg “austrijskog” mentaliteta. Činjenica je kako su naši ljudi unatrag 50 godina

otišli u strani svijet trbuhom za kruhom. Otišli su pronaći svoju priliku. S time su stekli razna iskustva. Najbliže zemlje su nam Slovenija, Austrija i Njemačka. Svaka od tih zemalja u našim je ljudima potaknula ono dobro što su kasnije prenijeli i na okućnice u našem Međimurju. Tako u svakom međimurskom selu

kad se vozite možete vidjeti cvijećem okupane okućnice. Bilo to u modernom ili starinskom štihu. Cvijeće je uvijek lijepo. Upravo ta prirodna ljepota u nama budi pozitivu i osjećaj mirnoće. Zelenilo nas smiruje. Sjediti ispod starinske kruške ili jabuke daje nam posebnu energiju koja nas puni za svakodnevne izazove.

Piše: Dora Vadlja


8

media

9. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica

Foto: Zlatko Vrzan Piše: Dora Vadlja Supružnici Hrešć znaju kako njegovati brak

Obitelj Karničnik na čakovečkoj špici

Ivana i Niko u ležernoj ljetnoj šetnji Marko i Magda prošetali gradom

Točkice su uvijek in

Obitelj Kolar u prekrasnom ljetnom izdanju

Gordana Šoltić Siladi u divnoj cvjetnoj kombinaciji


9. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

novi život i brinu vorođenčadi

Čuvari našeg zdravlja

33

Pročelnica Službe za ginekologiju, porodništvo i neonatologiju: Sanja Topličanec, spec. ginekologije i opstetricije, subspecijalist iz fetalne medicine i opstetricije Nakon završetka Medicinskog fakulteta 1982. godine je započela staž u Medicinskom centru Čakovec. Nakon staža, 1983. godine zaposlila se na Odjelu ginekologije gdje radi sve do danas. Godine 1988. položila je specijalistički ispit, a 2018. postala subspecijalist fetalne medicine i opstetricije. Od 1995. godine je voditelj Odsjeka rodilišta i rađaonice do 2017., kada rodilište i rađaonica

dobivaju status odjela i od tada je voditelj odjela. Od srpnja 2019. godine je pročelnik Službe za ginekologiju, porodništvo i neonatologiju. - Cilj mi je, ako mi zdravlje dopusti, nastaviti dalje raditi ako bude postojala potreba. Ponosna sam na sina Hrvoja, snahu Ivu, koji isto rade u zdravstvu i ponosna sam baka Roka i Freje te u iščekivanju treće unuke, rekla je.

Glavna sestra Službe za ginekologiju, porodništvo i neonatologiju: Nevenka Horvat, dipl. med. techn.

doule. Nakon dugogodišnje prakse smatram da je podrška bliske osobe važna na sam tijek i ishod poroda, ističe dr. Topličanec. Nastavlja: - Među prvima u hrvatskim rodilištima počeli smo koristiti rajski plin za smanjivanje bolova tijekom poroda, poštujemo plan poroda sve do trenutka kada isti može ugroziti ili dovesti do nepovoljnog ishoda za majku ili dijete. Promjene koje su se događale u rađaonici tijekom mog radnog vijeka su značajne, a sve skupa su rezultat zajedničkog rada i truda, angažmana liječnika i primalja i svega osoblja. Ali i dalje će se raditi na poboljšanju kako bi naše pacijentice bile zadovoljne te da im trenutak rađanja, kao najvažniji trenutak u životu, ostaje usprkos boli u lijepom sjećanju, istaknula je. Odjel ginekologije od izgradnje bolnice 1973. godine nikada nije bio obnovljeni i sada pod hitno treba obnovu kako bi se poboljšali uvjeti tijekom hospitalizacije. Danas u službi radi 9 specijalista ginekologa, od toga je njih 6 subspecijalista, 4 iz fetalne medicine i

opstetricije, 1 iz ginekološke urologije, 1 iz humane reprodukcije, 1 neonatolog-subspecijalist, 2 specijalizanta iz ginekologije, 2 iz neonatologije. Uz to jedan specijalizant iz Doma zdravlja obavlja dio staža na Odjelu. Poliklinika ima opću ambulantu za ginekologiju i opstetriciju, subspecijalističke ambulante za humanu reprodukciju, uroginekologiju, fetalnu medicinu, neonatologiju, ultrazvučnu ambulantu za ginekologiju, UZV za neonatologiju, jednodnevnu kirurgiju, dnevnu bolnicu. - U tijeku pandemije koronavirusom naša služba radila je u punom opsegu barem što se tiče rađaonice, jer porod se ne može odgoditi kao niti kontrola trudnice, liječenje onkoloških pacijenata i svih hitnih stanja, ističe dr. Topličanec. Rad u poliklinici nije bio smanjen, osim perioda lockdowna od 15. ožujka do 30. svibnja kada se hladni program, operacije i mali zahvati nisu odrađivali. - Premda je Odjel kadrovski među mlađima,

ipak nam je cilj zaposliti još 3 specijalizanta, povećati broj subspecijalista, posebno nam nedostaje onkolog, kaže dr. Topličanec. Dodaje: Nažalost, u posljednjih nekoliko godina vrlo teško se mladi liječnici odlučuju za specijalizaciju iz ginekologije zbog velikog opterećenja od eventualnih tužbi, pa ima i situacija da se na natječaj ne javi ni jedan kandidat. Opseg posla je velik, od izuzetno zahtjevnog rada u rađaonici, operacijskoj sali, Odjelu neonatologije i ginekološkoj poliklinici, jednodnevnoj kirurgiji, dnevnoj bolnici. Veliki dio patologije se zbrinjava na Odjelu, ali jedan manji dio ipak zahtijeva liječenje u klinikama.

Uvijek u nabavi nove opreme

Opreme nikad dosta. Prošle, 2020. godine dobili smo 3 histeroskopa: 2 radna i jedan dijagnostički, rađaonski krevet, 1 ctg aparat, 1 UZV aparat za Polikliniku, instrumentarij za laparoskopiju za opera-

tivne sale, instrumentarij za jednodnevnu kirurgiju, krevet za operacijsku salu, kazala je. Iskoristila je priliku da zahvali donatorima na njihovim donacijama. Trenutno smo u postupku nabave novog ultrazvuka za rađaonicu, jer do početka godine smo imali stari, rashodovani aparat, a prema standardima rada u rađaonici UZV aparat je obavezan i bez njega je vođenje poroda u nekim slučajevima od izuzetne važnosti za povoljan ishod za majku i dijete. U budućnosti treba zaposliti nove kadrove kako liječnika tako i primalje, nedostatak primaljskog/ sestrinskog/kadra u radu hitne ambulante, potrebno je inzistirati na trajnoj edukaciji svog medicinskog osoblja, uvođenju novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka, obnoviti opremu i nabavljati novu, ali sve to ide u skladu s financijskim mogućnostima usprkos našim htijenjima. Napominjem da imamo dobru suradnju s kolegama iz primarne zdravstvene zaštite.

Srednju Medicinsku školu u Varaždinu završila je 1987. godine, a studij za medicinske sestre i tehničare na Medicinskom fakultetu u Rijeci 1989. godine. Pripravnički staž odradila je u Županijskoj bolnici Čakovec, nakon čega je bila na raznim dužnostima. Od 2013. do 2015. bila je glavna sestra bolnice, a od 2015. do 2016. godine pomoćnica ravnatelja

za sestrinstvo – glavna sestra bolnice. Od 2010. do 2013. godine studira na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Kliničko sestrinstvo na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Glavna sestra Službe za ginekologiju, porodništvo i neonatologiju i glavna sestra Odjela za ginekologiju s poliklinikom i dnevnom bolnicom postala je 2016. godine.

Glavna primalja: Karmen Cecarko-Vidović, završava magisterij primaljstva Od 1995. do danas radi u Županijskoj bolnici Čakovec, Odjel rađaonice i rodilište. Od 2008. godine bila je aktivna članica Hrvatske udruge za promicanje primaljstva, a od 2016. godine izvršna direktorica. 2020. je ponovno izabrana na drugi mandat. Od 2009. godine je u vijeću Hrvatske komore primalja i predsjednica područnog

vijeća Međimurske županije Hrvatske komore primalja. Od 2017. godine je glavna primalja Odjela rodilišta s rađaonicom i patologijom trudnoće. Treću godinu je provoditeljica stručnog nadzora u Hrvatskoj komori primalja. Pri kraju je Sveučilišnog diplomskog studija primaljstva, gdje mora samo još obraniti diplomski rad ovih dana.


34

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

9. srpnja 2021.

JER…

ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage)

Pra�te nas na facebook stranici

NOVA PROLJETNA KOLEKCIJA

Naša vjerna čitateljica Ana Horvat i ljubazna prodavačica Barbara Krpić

TRGOVINA METSS u Šenkovcu

Ana Horvat: Naravno da čitam Međimurske! Ovaj tjedan posjetili smo METSS trgovinu broj 236 u Šenkovcu, ulica Josipa Bedekovića. U kupovini smo zatekli Anu Horvat koja sva-

kog petka obavezno kupi i čita naše novine. Njezinu vjernost nagradili smo našom platnenom vrećicom. Ljubazna prodavačica Bar-

bara Krpić također svakog petka pročita naše novine, a njoj i njezinoj kolegici također smo poklonili naše crvene vrećice. (mk)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Donosimo drugi kupon 76. kola Novo, 76. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u našem prošlom broju. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,

3

trebate skupiti tri kupona koja objavljujemo u ovom i u naredna tri broja. Džokerkuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 16. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 27. srpnja. Sretnog dobitnika 76. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. srpnja. (mk)

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime:

BROJ KUPONA

Adresa: Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 27.7. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

DJEČJI VRTIĆ CVRČAK oprostio se od dugogodišnjih odgojiteljica

Anđelka Kvakan, Mirjana Lisjak i Danica Stipetich odlaze u mirovinu Dječji vrtić Cvrčak se oprostio od kolegica i suradnica koje čeka jedno novo razdoblje. – Drage naše kolegice, Anđelka Kvakan, Mirjana Lisjak i Danica Stipetich, zahvaljujemo Vam na svim Vašim poklonjenim lijepim trenucima, zajedničkim razgovorima, Vašoj kreativnosti i idejama da riješimo nerješivo. Neka Vam je dug i sretan staž, rekla je ravnateljica Lidija Varošanec. Odlazak u mirovinu bolan je zato što se rastajemo od mnoštvo lijepih uspomena, navika, kolega, prijatelja, suradnika. No, odlazak u mirovinu je i

Bebe 2021.

Omiljene odgojiteljice odlaze u zasluženu mirovinu dobitak. Trenutak je to kad u mirovinu je samo jedno nozastanemo na raskršću, ako vo skretanje u životu bogato znamo put kojim ćemo krenu- novim iskustvima, navikama ti, a prati nas zdravlje. Odlazak i prijateljstvima. (dv)

Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina

Međimurske novine i BluKids vas daruju Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Elena Mesarek; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Vjesnik d.d., Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr




18. svibnja 2018.

KUGLANJE

NOGOMET

ODLIČAN REZULTAT mladih kuglača čakovečkog Željezničara na državnom prvenstvu za parove u konkurenciji mlađih juniora

Vikert-Igrec osvojili naslov viceprvaka Hrvatske

Naš uigrani par izvrsno je iskoristio tešku domaću kuglanu za druge igrače i s ukupno 1016 srušenih čunjeva zauzeo je odlično drugo mjesto Piše: Igor Maček

Čakovečka kuglana prošle je nedjelje ugostila osam parova mlađih juniora iz cijele Hrvatske. Međimursko kuglanje predstavljao je jedan par čakovečkog Željezničara koji je zabilježio odličan uspjeh. Već uigrani par Konrad Vikert (533) i Leon Igrec (483) izvrsno je iskoristio tešku čakovečku kuglanu i s ukupno 1016 srušenih čunjeva zauzeo je odlično drugo mjesto. Mladi Željezničari otvorili su ovo prvenstvo, a vodeću poziciju su ispustili tek u posljednjem bloku u kojem ih je uspio prestići tek jedan par. Naime, par zagrebačkih Ponikvi s ukupno 1111 srušenih čunjeva u sastavu Dorian Mezak (546) i Fran Hećimović (565) došli do naslova prvaka. Inače, Fran je dobitnik nagrade za najboljeg juniora za 2020. godinu. Treće mjesto pripalo je paru Goranina iz Delnica s ukupno 1012 srušenih čunjeva, a nastupili su Karlo Petranović (554) i Matej Mrle (458). - Još prije početka prvenstva vjerovao sam da naši dečki mogu do medalje, jer su ipak igrali na domaćoj kuglani koja je jako zahtjevna i znao sam da će se tu drugi 20 parovi teško snaći. Konrad je dobro odigrao, makar je

Leon Igrec (lijevo) i Konrad Vikert (desno) s trenerom Bojanom Košakom

bilo nekih grešaka, a Leon nešto više od godinu dana na konkurenciji u kojoj su bili jeje mogao puno bolje, ali ja kadetskom prvenstvu parova dan od najmlađih parova samo sam prezadovoljan srebr- pomeo konkurenciju za zlatnu je dokaz dobrog rada s mlanom medaljom. Ova medalja medalju, a srebrna medalja u dima u našem Željezničaru. će im sigurno biti poticaj za budućnost u kojoj mogu samo EKIPNO PRVENSTVO RH u konkurenciji U23 napredovati, rekao je trener Bojan Košak nakon osvojene medalje svojih mladića. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 6. rujna 2019. Treba još spomenuti da je ovaj isti par Željezničara prije Juniori čakovečkog ŽeDečki su odigrali dosta ljezničara, dobitnici titule za dobro, s obzirom da nisu punajmomčad Međimurja za no trenirali prije ovog prvenprošlu godinu, nastupili su stva. Bruno je odigrao nešto na ekipnom Prvenstvu Hrvat- slabije od ostalih, ali zato je ske koje se održalo u Kutini. to odlično pokrio Konrad sa Nakon prošlosezonskog povi- svojim novim rekordom. Luka jesnog uspjeha kada su bili 2., je možda mogao malo više ovaj put s istim sastavom nisu pokazati, možda čak i pokriti uspjeli ponoviti taj uspjeh, već razliku koja nam je trebala za su završili na 5. mjestu od medalju, ali što je tu je, peto ukupno 9 momčadi. mjesto i nije tako loše – osvrNaši mladi kuglači sruši- nuo se trener Košak na ekipno li su ukupno 2249 čunjeva, juniorsko prvenstvo. a medalja im je izmakla za Pobjednička momčad svega 28 čunjeva. Najbolji u ponovno je bila Zanatlija iz Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće sastavu Željezničara očekiva- Slavonskog Broda koja je tel: +385 (0)40 821 990 - centrala no je bio Luka Požega (595), srušila ukupno 2368 čunjeodličan je bio i najmlađi u sa- va, drugo mjesto osvojili su fax: +385 (0)40 373 456 stavu – Konrad Vikert (583), juniori zagrebačke Grmoščiwww.sgc-aton.hr a nastupili su još Manuel Ko- ce s ukupno 2287 čunjeva, a rent (549) i Bruno Halabarec treće mjesto osvojio je Osijek e-mail: info@sgc-aton.hr (522). s ukupno 2277 čunjeva. (im)

Dobro je znati

Juniori Željezničara peti na ekipnom Prvenstvu Hrvatske

PRIJAVLJIVANJE za novu sezonu 4. NL Čakovec-Varaždin u drugi plan stavilo završetak prvenstva

Tko će od međimurskih klubova igrati novu sezonu!? Sljedeće sezone 4. NL Čakovec-Varaždin imati će po svemu sudeći drastično drugačiji sastav. Naime nakon što je završio rok za prijavu klubova od sadašnjih devet međimurskih klubova prijavila su se samo tri, Dinamo Domašinec, Mladost Komet iz Preloga i Mladost iz Svete Marije. Tada je intervenirao Međimurski nogometni savez i dodatnim rokom pozvao da se za natjecanje u 4. NL mogu prijaviti svi zainteresirani klubovima iz 1. MNL. Prijave su do predviđenog roka u Varaždinski nogometni savez koji vodi natjecanje poslali: Draškovec, Naprijed, Galeb, Kraljevčan, Sloga Štrigova i Hodošan. Nakon toga su prema neslužbenim informacijama učinili i svi drugi sadašnji četvrtoligaši, ali su prema trenutnom stanju stvari izgleda zakasnili. Tako se u 1. MNL vraćaju: Dinamo Palovec, Centrometal Macinec, Omladinac Novo Selo Rok, Nedelišće, Međimurec Dunjkovec - Pretetinec i Sloga Čakovec. Konačnu odluku o sastavu lige za sljedeću sezonu donijeti će Varaždinski županijski savez koji vodi natjecanje. Tako je završnica prvenstva koje se oteglo duboko u ljeto pala u sasvim drugi plan. Inače, pretposljednje kolo obilježili su uglavnom preokreti i izuzetno velik broj golova, palo ih je čak 54 na osam utakmica, što je skoro 7 golova po utakmici. Na promociji prvaka u Beletincu Mladost iz Svete Marije malo je pokvarila slavlje domaćoj Bednji. Pogotovo kada su nakon vodstva domaćina od 2:0 u nastavku autogolom i s dva pogotka Gašparića došli do pobjede koja ih je odvela na visoko peto mjesto. Centrometal je nezaustavljiv u proljetnom dijelu sezone, a nova žrtva bio je domašinečki Dinamo.I u utakmici Zelengaja i Međimurca preokret nakon vodstva domaćina 2:1 u poluvremenu. U nastavku posebno je bio raspoložen

TABLICA 1. BEDNJA

28 21 6

1

69

2. MEĐIMUREC

28 15 7

6

52

3. IVANČICA

28 16 1

11 49

4. NEDELJANEC

28 14 6

8

48

5. OMLADINAC (NSR) 28 12 11

5

47

6. MLADOST (SM)

28 13 6

9

45

7. NEDELIŠĆE

28 13 6

9

45 43

8. DINAMO (D)

28 12 7

9

9. CENTROMETAL

28 11 5

12 38

10. MLADOST KOMET 28 10 7

11 37

11. DINAMO (P)

28 11 4

13 37

12. ZELENGAJ

28 10 3

15 33

13. JALŽABET

28 9

2

17 29

14. DUBR.-ZAGORAC

28 7

3

18 24

15. PLITVICA

28 4

7

17 19

16. SLOGA (Č)

28 4

3

21 15

Marsel Štrukelj sa tri postignuta gola, a pridružio mu se Noah Lukovnjak koji se u dva navrata upisuje u strijelce. Palovski Dinamo vraća se kući s tri boda iz Turčina nakon što su na poluvremenu gubili 2:0. U drugom dijelu s čak pet golova napunili su mrežu domaćina. U Preloga je domaćin slomio posljednju ekipu lige, čakovečku Slogu u drugom dijelu, iako je imala vodstvo u dva navrata. Još jedna utakmica, treća u ovom kolu, završila je istovjetnim rezultatom 5:2. U Nedeljancu Omladinac nije uspio zadržati dva gola prednosti i na kraju (pre)visoko izgubio. Razigralo se Nedelišće u �inišu sezone i bez muke savladalo predzadnju Plitvicu iz Gojanca. Iako se posljednje kolo trebalo igrati u isto vrijeme vodstvo natjecanja dozvolilo je klubovima da dogovore i drukčije termine, tako da se ovo 30. kolo igra od petka do nedjelje Rezultati, 29. kola: Mladost Komet - Sloga 5:2, Zelengaj - Međimurec 3:5, Nedelišće - Plitvica 6:1, Nedeljanec - Omladinac 5:2, Centrometal - Dinamo (D) 4:1, Dubravka Zagorac - Dinamo (P) 2:5, Ivančica - Jalžabet 7:1, Bednja - Mladost (SM) 2:3. Raspored 30. kola, 18 sati: petak: Omladinac - Nedelišće; subota: Dinamo (P) - Centrometal, Mladost (SM) - Mladost Komet, Sloga - Ivančica, Dinamo (D) - Nedeljanec, Međimurec - Bednja; nedjelja: Jalžabet - Dubravka/Zagorac, Plitvica - Zelengaj. (d)




9. srpnja 2021.

KOŠARKA

RUKOMET

Novi trener našeg rukometnog prvoligaša je Vladimir Canjuga

MRK ČAKOVEC želi ulazak u Premijer HRL

Vladimir Canjuga preuzeo trenersko kormilo Na novinarskoj konferenciji održanoj u srijedu MRK Čakovec je predstavio novog trenera i planove za novu sezonu. U uvodnoj riječi predsjednik kluba Davor Varošanec je kazao da okreću novu stranicu u klubu i najavio ambicioznu predstojeću sezonu u kojoj će klub napasti vrh tablice Prve HRL Sjever i ulazak u Premijer HRL. Vezano uz iste predstavio je novog trenera na čakovečkoj klupi, poznato trenersko ime, Vladimira Canjugu. Canjuga je već 25 godina na prvoligaškoj sceni i u svojoj karijeri je postigao značajne rezultate. Bio je trener EKOL Ivančici, Varteksu, kao i u našem Pipo-IPC-u. Bio je izbornik ženske rukometne reprezentacije, a posljednjih šest godina vodio je varaždinskog ženskog prvoligaša Koku. Osim što je u velikom dijelu označio zlatne godine ivanečkog rukometa kada su bili prvoligaši, najviše uspjeha imao je s čakovečkim PIPO IPC-om u vremenu kada su bili u samom vrhu Prve lige i borili se sa Zagrebom za naslov prvaka. - Bio je to iskorak u mojoj karijeri kada sam 2005. godine prešao u Pipo IPC. Tri godine zaredom bili smo ili na drugom ili na trećem mjestu u poretku te igrali �inale Kupa. Bio je to predivan period moje karijere, napomenuo je Canjuga i nastavio.

+18

- Iznimna mi je čast i zadovoljstvo što sam ponovo, nakon 13 godina u Čakovcu. Odlazak iz Koke najavio sam još u ožujku, a tada sam mislio kako ću jedno vrijeme odmoriti od rukometa. S predsjednikom sam se čuo u nekoliko navrata, a nakon trećeg sastanka shvatio sam kako je klub dovoljno posložen za moje ambicije. Moj uvjet prije dolaska bio je samo jedan. Želim da sve sile Međimurja upregnu da se MRK Čakovec sljedeće sezone plasira u Premijer ligu. Dvije najjače momčadi su otišle u ligu više, a sada nam se pruža prilika budući da prvak odlazi direktno u Premijer ligu dok drugoplasirani igra kvali�ikacije. Potrebno je posložiti ekipu, a s pripremama krećemo 2. kolovoza. Od svih igrača očekujem da na pripreme dođu što spremniji te da godišnje odmore iskoriste u srpnju kako bi mogli konstantno trenirati tijekom pripremnog razdoblja, kazao je Canjuga u uvodu. Također je spomenuto da će uz trenera Canjugu biti trener vratara Mario Posarić i novi tehnički direktor Nikola Petek, dosadašnji aktivni igrač. Za sad još nisu najavljena pojačanja, a kako je spomenuo predsjednik kluba Varošanec o tome će biti riječi na narednoj konferenciji za novinare. Prvenstvo u 1. HNL Sjever počinje 18. rujna. (md, foto: Igor Kralj/ PIXSELL)

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

Ekipa D. Kraljevca koja je s�gla do naslova prvaka

ZAVRŠILA TREĆA LIGA SJEVER koja je brzinski odigrana u skraćenom obliku

Donji Kraljevec osvojio naslov prvaka Završila je 3. košarkaška liga Sjever koja je započela i igrala se nakon popuštanja mjera i završila pobjedom Donjeg Kraljevca. Ova košarkaška sezona je zbog svima nam

znanih razloga bila itekako turbulentna. Ipak, najvažnije od svega je da su se gotovo sve lige u nekom obliku odigrale i da se održao kontinuitet “loptanja pod obručima”.

Tako je bilo i s 3. ligom Sjever u kojoj se natjecalo 6 klubova iz međimurske i varaždinske županije (KK Varteks, KK Mladost Ivanovec, KK Dubravčan, KK Kotoriba, KK

ZAVRŠNICA državnog prvenstva predkadeta U15 odigrana je u Zagrebu

Vinica i KK Donji Kraljevec). Kraljevčan je uspio skupiti dobru ekipu i tako još jednom dokazao da se dobro radi u klubu za zasluženi naslov prvaka. (nl)

MVP NASLOV za čakovečku košarkašicu

Međimurje i Rudar ispali od kasnijih finalista Nika Rodek Mlađi kadeti Rudara iz Murskog Središća i Međimurja iz Čakovca uspjeli su se plasirati među 8 najboljih sastava Lijepe naše. Tu je njihov natjecateljski put i završio za ovu sezonu. Rudar je izgubio od �inalista natjecanja Cibone rezultatom 70:91, dok je Međimurje očekivano izgubilo od Zadra te kasnijeg prvaka Hrvatske sa 43:96. Što se tiče oba dvije utakmice u “zagrebačkom derbiju” između Cibone i zagrebačkih igrača koji igraju za Rudar iz M. Središća bilo je dosta dugo neizvjesno, ali

STOLNI TENIS

onda su mladići najpoznatijeg zagrebačkog susreta ipak prelomili susret u svoju korist i na kraju (pre) visoko pobijedili. U drugoj utakmici dana Međimurje je igralo s kasnijim pobjednikom Zadrom koji u ovom kategoriji ima daleko �izičku najmoćniju momčad s nekoliko dvometraša u svojim redovima. Zadrani su se pokazali superiorni u prve dvije četvrtine kad su naši bili impresionirani s protivnikom koji bez problema zakucava, ali onda kad su se opustili pružili su odličan otpor i zadnje dvije četvrtine

Rezultati Rudar - Cibona 70:91 (15:22, 23:26, 22:19, 10:24) RUDAR: Gerovac 13, Popović 6, Bandov 18, Kustura 24, Perić 4, Trtanj 2, Palokaj 3; Međimurje - Zadar 43:96 (6.22, 5:33, 22:22, 10:19) MEĐIMURJE: Novak 15, Balent 2, Hren 8, Kranjčec 12, Beuk 4, Džerdži 2, Rodek, Šarić, Zaspan, Zember i Šimunić.

odigrali ravnopravno. Dobar je to zalog za budućnost jer ukoliko dobijemo dva visoka centra u svojim redovima što nije nemoguće, mogli bi se u kadetskoj kategoriji “potući” sa svima u zemlji. (bh, dz)

KVALIFIKACIJE za Superligu muški

najbolja igračica kadetske lige U �inalu kadetskog prvenstva Hrvatske Trešnjevka je svladala Akademiju Žane Lelas iz Splita s uvjerljivih 79:56. Veliki obol pobjedi dala je međimurska košarkašica Nika Rodek, rodom iz Čakovca, koja je maestralno vodila svoju ekipu sa pozicije playa. Uz 14 poena, 5 skokova, 5 asistencija imala je i 8 ukradenih lopti od kojih su neke bile izuzetno važne kada se lomio susret. Uz nagradu za najbolju igračicu prvenstva, Nika je dobila mjesto i u najboljoj petorki lige. (nl)

MSTC Čakovec dobio prvu utakmicu

MEĐUNARODNI TURNIR za igrače s invaliditetom

Međimurski stolni tenis na dobrom je putu da konačno dobije u najboljoj hrvatskoj stolnoteniskoj ligi - Superligi za muške. U svim nastalim okolnostima igraju se kvali�ikacije za najjaču Superligu i to dvije utakmice između Mladosti iz Petrinje i našeg MSTC Čakovca. Prva utakmica već je odigrana u subotu, a zbog poznate situacije s potresom favorizirani Petrinjci su bili domaćini u dvorani Dragutin Šurbek u Zagrebu. Prvi korak su, međutim, pobjedom od 4:2 napravili igrači Samira Kučevića, od kojih je dvije pobjede upisao Matija Barić, jednu oporavljenik od operacije Filip Godina i jednu par Barić i Filip Panić, koji je unatoč dobroj igri obje svoje partije izgubio. No, time još

Na stolnoteniskom turniru za osobe s invaliditetom u češkoj Ostravi na kojima je sudjelovalo 17 država iz cijelog svijeta našla se i hrvatska reprezentacije. Hrvatsku je predstavljalo troje natjecatelja, a među njima je bio i Nino Baša. Nino je u svojoj kategoriji osvojio odlično treće mjesto. Nakon dva početna poraza od Srbina Čirića (28. igrača svijeta) i Čeha Svatoša (29. igrača svijeta) uslijedile su dvije pobjede, protiv Talijana Bagga (67. igrača svijeta) i Čeha Holika (44. igrača svijeta) što je bilo dovoljno za broncu. U neizvjesnom meču protiv Talijana Nino je gubio 2:0 u setovima, ali skupio je snage i rezultat je na kraju otišao na stranu hrvatskog reprezentativca. U direktnom dvoboju za broncu, Nino je pobijedio puno iskusnijeg Čeha s 3:1 u setovima i u Hrvatsku donosi još jednu medalju s međunarodnih natjecanja. (nl)

Ma�ja Barić odigrao je sjajan meč i osigurao tri poena nisu napravili sve već saRezulta�: mo prvi korak ka velikom Mladost – MSTC Čakovec 2:4 uspjehu, a za drugi će im (Anušić – Barić 2:3 /-5, -3, 8, 8, -4/, još trebati mnogo truda i Majstorović – Panić 3:1 /5, -10, 9, 7/, Runjić – Godina 1:3 /6, -8, -9, dobar rezultat u uzvratu -10/, Majstorović/Runjić – Barić/ koji se igra u subotu u 19 Panić 2:3 /-11, 8, -9, 7, -6/, Anušić sati u čakovečkoj dvorani – Panić 3:2 /7, -9, -5, 12, 7/, Runjić 3. osnovne škole. – Barić 1:3 /5, -8, -16, -7/). (ff)

Baši još jedna medalja




9. srpnja 2021.

BADMINTON

BADMINTON KLUB Međimurje

Nova predsjednica Emilija Talan U prostorijama dvorane II. OŠ u Čakovcu održana je 9. izborna skupština Badminton kluba Međimurje na kojoj je izabrana nova klupska predsjednica. To je donedavno uspješna igračica i trener u klubu Emilija Talan. Nova predsjednica zahvalila je na ukazanom povjerenju te predložila novi IO kluba u sastavu: Tomislav Grubić, Filip Vadlja, Filip Mikolaj, Danijel Zadravec i Emilija Talan koja je i predsjednica IO prema Statutu. Skupština je jednoglasno potvrdila članove IO. Predsjednica je predložila iz redova IO kluba za novog dopredsjednika kluba Tomislava Grubića, a za tajnika Danijela Zadravca. Skupština kluba ih je jednoglasno prihvatila. Predsjednica kluba Emilija Talan predočila je novi četverogodšnji plan rada te financijski plan kluba, koji je Skupština jednoglasno prihvatila. U klubu djeluje seniorska, veteranska (+35,+45 i +55), juniorska (U19 i U17), kadetska (U15 i U13), ekipa limača U11 i ekipe početnika. Selekcije kluba redovito su nastupale na turnirima HK-a, PH, EPH te na međunarodnim turnirima.

Stručni rad ostvaren je iz vlastitog trenerskog kadra pod vodstvom glavnih klupskih trenera: Danijela Zadravca i Emilije Talan te trenera i voditelja Škole badmintona Tomislava Grubića, kao i pomoćnih trenera. Informativno-promidžbeni zadaci obavljeni su odlično u izvještajima tajnika o radu kluba i badmintonskim vijestima u svim domaćim medijima. U protekle četiri godine ostvareni su najbolji športski rezultati u povijesti na domaćim i međunarodnim natjecanjima, a klub je iznjedrio nekoliko reprezentativaca Hrvatske koji su imali niz nastupa u reprezentativnom dresu. Treba istaknuti nastup Borne Vadlje za reprezentaciju Hrvatske na ekipnom i pojedinačnom EP u Pragu (Češka) za mlađe juniore 2017. godine, nastup juniora Luke Grubića za juniorsku reprezentaciju U19 Hrvatske 2018. godine na EP u Tallinu (Estonija), nastup Ivana Grubića i Luke Črepa na ekipnom i pojedinačnom EP za mlađe juniore 2019. godine u Gnieznu (Poljska) i nastup Borne Vadlje i Luke Črepa za juniorsku U19 reprezentaciju na EP u Lahtiju (Finska) 2020. godine.

Emilija Talan, nova predsjednica BK Međimurje Uprava kluba djelovala je na vrlo dobar način, pogotovo tajnik te su održavani redoviti tjedni sastanci. Održano je ukupno 18 sjednica IO kluba. Uprava je osigurala dovoljan broj termina za treninge, sportske rekvizite i sportske opreme kao i financijska sredstava za nesmetani rad kluba. BK Međimurje bio je organizator čak 32 turnira. Nakon izlaganja predsjednika i tajnika o izvještajima Skupština te ih je jednoglasno prihvatila. (tg)


38

Dobro je znati

9. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

METSS NEDELIŠĆE, MARŠALA TITA 62 radno vrijeme: radnim danom 7-21 sati nedjeljom i praznikom 7- 21 sati Metss

KRUH SENDVIČ zlatni 400 g 5,99 kn

(1kg=14,98 kn)

29,99 kn (1kg = 15,38 kn)

JUBILARNA KAVA FRANCK 250g 17,99 kn

SLADOLED 4 YOU 1650 ml

(1kg= 71,96 kn)

CROISSANT 50g 1,49 kn

STUDENA 4+2 gratis (6x1,5l) 19,96 kn

(1l=2,22 kn)

(1 kg= 29,80 kn)

TRAJNO MLIJEKO 2l 10,99 kn

1l= 5,50 kn

FAKS 4,55 kg , 70 pranja 69,99 kn

(1kg = 15,38 kn)

Metss SAJMIŠTE Čakovec,S. Radića 22 radno vrijeme radnim danom 7-20 sati nedjeljom i praznikom 7-11 sati


Sport i rekreacija 

9. srpnja 2021.

BICIKLIZAM

KRISTINA KOTER iz Murskog Središća ostvarila uspon u Železnoj Gori kao na Mount Everest popevši se biciklom 84 puta uzastopno na vrh

Testirala sam granice vlastite mogućnosti i uspjela - Everesting nije natjecanje, već postavljanje viših ciljeva. Osjećaj da ništa nije nepremostivo kad to savladaš, kazala je Kristina Piše: Božena Malekoci-Oletić

K

ristina Koter iz Murskog Središća, strastvena biciklistkinja rekreativka, odlučila se i ostvarila posebnu vrstu testiranja vlastite tjelesne i mentalne izdržljivosti. Izazov koji je uspješno položila zove se Everesting. To je vožnja biciklom gore i dolje istim usponom dok biciklirajući ne dosegnete nadmorsku visinu Mount Everesta odnosno 8848 metara. Uspon može biti kratak ili dug i bilo kojeg nagiba, ali sve to će utjecati na to koliko dugo i u koliko ponavljanja ćete ga savladati. Tijekom ovog izazova postoji samo jedno pravilo, nema spavanja. Vremenskog ograničenja nema. Svaki biciklist sam bira svoj termin i uspon na kojem će voziti Everesting, uz uvjet da se radi o konstantnom penjanju. Spust se također broji u ukupnu duljinu pothvata i nužno ga je također odvoziti na biciklu.

Želja za izazovom prati je godinama

- Ovaj izazov i želja da ga ostvarim prate me već nekoliko godina. Nakon uspješno odvoženog maratona u talijanskim Dolomitima 2019. godine i 24-satne grupne vožnje Fleche 2020. tražila sam novi izazov za 2021. godinu, kazala je. Dodaje: - Everesting se tako sam nametnuo, pa je mjesec dana prije samog pothvata počela razmišljati o idealnom vremenu za njega.

- Nisam htjela voziti po ljetnoj vrućini, ali sam htjela odabrati kasno proljeće zbog ranog izlaska sunca i dugog trajanja dana. Znala sam da me čeka više od 15 sati vožnje na biciklu i da ću to lakše podnijeti za danjeg svjetla, objasnila je. Nije imala nekih posebnih priprema, osim uobičajenih kraćih vožnji u tjednu i malo dužih tijekom vikenda. U pripremama joj je savjetima puno pomogla prijateljica Majda Horvat koja je taj isti izazov uspješno odvozila prošle godine, također početkom lipnja, ali u Austriji, u Tirolu. Osim detaljnijeg servisa bicikla, trebalo je pripremiti dovoljno hrane, izotoničnih napitaka i rezervne odjeće. Svoje mjesto izazova je odabrala još prošle godine, jer poznaje taj uspon, vozeći ga na tjednim vožnjama uzduž i poprijeko. Uspon iz Grabrovnika na Železnu Goru je sporedna, slabo prometna cesta duga 1,45 kilometara sa 106 metara uspona. - Očekivalo me 84 penjanja kako bih skupila preko 8848 metara uspona na nešto više od 240 kilometara ukupne dužine, izračunala je Kristina. Iako je činjenica da se ovdje uz fizičku spremu više radi o mentalnoj snazi, odlučila sam svoju odluku o ovom izazovu podijeliti samo s obitelji. Pretpostavljam da će mi neki kolege zamjeriti što im nisam javila da radim Everesting, no u meni je sve do kraja postojalo zrno sumnje da ipak nisam dorasla tom izazovu i da nisam psihički i fi-

zički spremna. Ukratko – nisam htjela razočarati nikoga pa sam radije u sve to krenula sama. - Naravno da bez podrške supruga Boštjana ovo ne bi bilo nikako moguće, jer osim što je sa mnom odvozio trećinu ukupne udaljenosti (30 uspona i spusta), bio je glavni serviser, motivator i kapetan moje male baze na vrhu uspona gdje smo spremili svu opremu i gdje me spremno čekao na kraju svakog uspona, kazala je. Osim njega, tijekom popodnevnih sati na vrhu uspona dočekala su je nasmijana lica roditelja, sestre i nećaka koji su napravili transparente i veselo navijali za nju. Tijekom prijepodneva su igrom slučaja njezinim usponom biciklima prošli prijatelji Tihana i Dubravko, koji se također pripremaju za maraton u Dolomitima, pa su se uz Kristinu za društvo nekoliko puta popeli na Železnu Goru. Svoj Everesting Kristina Koter, članica biciklističkog kluba Ocean Orchids iz Slovenije, započela je 12. lipnja u 5 sati ujutro i nakon 17 sati i 30 minuta, odnosno 16 sati i 15 minuta vožnje, uz 1 sat i 15 minuta odmora, došla na vrh svijeta, na Mt. Everest, ovdje, u Međimurju, na Železnoj Gori. - O količini sreće i adrenalinu dovoljno govori to da te noći nisam mogla zaspati, a o krevetu sam razmišljala od kako se počelo mračiti, dok me čekalo još 15-ak uspona na Železnu Goru, rekla je.

Na cilju nakon 16 sati i 15 minuta vožnje

Uspješno testiranje vlastith mogućnosti Nakon uspješno odvoženog Everestinga trebalo je još samo prijaviti rezultat na službene stranice udruge Hells500, grupe zaljubljenika u ekstremne izazove iz cijelog svijeta, i čekati potvrdu o prihvaćenom izazovu. Popis svih službeno prihvaćenih Everesting uspona može se pronaći na web stranici everesting.cc. Zanimljivo je spomenuti da je u Hrvatskoj dosad samo

17 osoba uspješno odvozilo Everesting biciklom, iako je to nekima uspjelo i u više navrata! - Od žena smo za sada na Zidu slave samo Zagrepčanka Maja Bonačić i Kristina Koter, dok je Međimurka Majda Horvat pribrojana u kategoriju Austrije, jer je svoj Everesting odvozila tamo. Everesting nije natjecanje, već testiranje vlastitih mogućnosti i postavljanje viših ciljeva. Osjećaj da ništa nije nepremostivo kad to savladaš, kazala je Kristina. Uz to ovaj je izazov na neki

način posvetila kolegi biciklistu, tragično preminulom Matiji. Ispričala nam je da joj se pri kraju uspona dogodio neobičan doživljaj. Već na izmaku snaga počeli su se oko Gore gomilati kišni oblaci za koje se činilo da idu ravno na nju. Međutim, kad je već mislila da će je zalijevati kiša, oblaci su se razdvojili i obišli Goru. - Pomislila sam: Matija ih je razmaknuo za mene, s puno emocija ispričala je Kristina kako je savladala zadani izazov.


40

Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9. srpnja 2021.

TEST Renault Clio E-Tech 140 Hibrid Edition

Sportski nastrojen štedljivko

Iako više nema dizelskih motora, novi Clio dolazi u uvjerljivoj E-Tech hibrid izvedbi koja nudi maksimalnu snagu sustava od 140 KS, a koji je kombiniran s automatskim mjenjačem, što čini ovakvu izvedbu Clija prilično brzom, a istovremeno je riječ i o iznimno štedljivom modelu koji nam je u prosjeku trošio 5,4 litara Piše: Tomislav Novak Foto: Zlatko Vrzan

Renault je petu generaciju Clija predstavio prije dvije godine na Salonu automobila u Ženevi, a iako je u startu bio dostupan i s dizel motorima, oni se trenutno ne mogu naručiti i pitanje je kada će se i hoće li se uopće moći više dobiti u ovom modelu. No u Renaultu su mislili i na to, pa se Clio nudi u nekoliko izvedbi. Najbogatija ponuda je klasičnih atmosferskih i turbo benzinaca, a u ponudu je uvrštena i LPG izvedba s tvornički ugrađenom plinskom instalacijom, ali i hibridni pogon prvi put dobavljiv na ovom modelu. Clio E-Tech hibrid, kako je puno ime ove izvedbe, nije plug-in izvedba, već je riječ o samopunjivom hibridu. To znači da se ne trebate brinuti o punionicama ni o tome koliko je baterija napunjena. Clio bateriju puni svaki put prilikom kočenja

ili vožnje bez pritiska papučice gasa te automatski pali i gasi benzinski motor, ovisno o trenutnim potrebama vozača. Hibridni se sklop sastoji od atmosferskog benzinca obujma 1,6 litre koji razvija maksimalnu snagu od 67 kW, odnosno 91 KS, a koji je uparen s elektromotorom od 36 kW, odnosno 49 KS i dolazimo do ukupne snage sustava od 140 KS. Tu je i starter-generator od 15 kW i baterija od 1,2 kWh. Sustav je uparen s MultiMode automatskim mjenjačem koji radi na isti način kao i na bolidu Formule 1. A kako sve to funkcionira? Prema našim iskustvima, jako dobro. Motor rijetko kada ostaje bez daha, osim pri višim brzinama na autocesti, a kašnjenje na pritisak gasa je minimalno i zanemarivo pogotovo u sportskom modu. Službena mjerenja govore kako ovako motoriziranom Cliju za ubrzanje od 0 do 100 km/h treba 9,9 sekundi, a maksimalna mu je brzina 180

#UživajteUŽivotu

km/h. Za jedan gradski model riječ je i više nego o dobrim karakteristikama. Jedino bismo napomenuli kako pri punom pritisku noge na papučicu gasa okretaji znaju skočiti prilično visoko, a tada to bude popraćeno i privremeno povećanom bukom koja iz predjela motora. No standardno tijekom vožnje, Clio je prilično tih pa i gotovo bešuman u EV modu vožnje. A kakva je naposljetku potrošnja? Pa zadovoljavajuće niska. Prosječno smo trošili 5,4 litara, a pritom smo se vozili više u sportskom režimu nego u klasičnom gradskom i prigradskom. Kako ovako motoriziran Clio ide prilično dobro, jednostavno vas vuče da pritisnete papučicu gasa malo jače. Kad smo bili usredotočeni na vožnju i vozili se u skladu s ostatkom prometa, potrošnja je padala i na 5 litara. Za jednog benzinca odličan rezultat. Doduše, pri vožnji autocestom potrošnja je nešto viša i kreće se od 7 do

Ne propustite jedinstvenu priliku

Novi Kia Stonic već od

104.999 kn

ili od

Novi Kia XCeed već od

959 kn/mjesečno*

135.999 kn

ili od

1.239 kn/mjesečno*

Novi Kia Sportage već od

142.999 kn

ili od

1.379 kn/mjesečno*

Vrijedi samo za vozila sa zalihe! DINAMIC TRADE d.o.o., Braće Graner 6, 40000 Čakovec, 040 329 123 Slike su simbolične. Prosječna kombinirana potrošnja: 3,9 – 7,4 l/100 km. Emisije CO2: 90 – 149 g/km. Ponuda je informativnog karaktera, a istaknute cijene vrijede prilikom korištenja KIA Standard financiranja te iste već uključuju popust za Kia Standard financiranje. Istaknute cijene odnose se na modele KIA STONIC 1,2 GAS LX FUN M/T, KIA SPORTAGE 1,6 GDi LX ACTIVE M/T 2WD, KIA XCEED 1,0 T-GDI HP ISG LX JOY M/T prilikom korištenja KIA Standard financiranja uz kupnju na financijski leasing. Cijene uključuju sve navedene popuste i uštede, ali ne uključuje trošak metalik boje i pripreme vozila. Popusti i uštede se međusobno isključuju. Posebni uvjeti za financiranje vozila putem financijskog i operativnog leasinga u suradnji su s UniCredit Leasing Croatia d.o.o. Reprezentativni primjer ugovora o financijskom leasingu sa potrošačem sukladno Zakonu o potrošačkom kreditiranju: U slučaju kada cijena vozila iznosi 20.000 EUR, učešće je u iznosu od 4.000 EUR, a iznos financiranja je 16.000 EUR. Za financiranje putem financijskog leasinga na period od 60 mjeseci godišnja fiksna kamatna stopa vezana za EUR iznosi 5,50%, trošak obrade iznosi 190 EUR, leasing rata iznosi 302,72 EUR, otkupna vrijednost iznosi 200 EUR, a EKS iznosi 6,09%. Leasing rata je mjesečna, s PDV-om, izražava se u EUR i plaća do datuma dospijeća u HRK prema prodajnom tečaju Zagrebačke banke d.d. na dan izdavanja računa. Ukupan iznos koji primatelj leasinga mora platiti iznosi 22.553,20 EUR. Slike su simbolične. Količine su ograničene, a ponuda vrijedi do isteka zalihe. Za tiskarske greške ne odgovaramo. Dodatne informacije potražite na www. kia.hr ili kod ovlaštenih Kia zastupnika.

7 GODINA JAMSTVA

DOKAZ KVALITETE

8 litara, a razlog je što se tada Clio pokreće tek pomoću svog atmosferskog motora, jer se baterija pri takvom načinu vožnje brzo potroši, a teško napuni. Baterija je smještena u podnicu prtljažnog prostora, tako da u kabini ima mjesta kao i u svakom drugom Cliju, no prtljažnik je zato nešto manji i ima obujam od 301 litre. Po potrebi možete i preklopiti stražnji naslon, a tada korisni prtljažni obujam raste na sasvim solidnih, za ovu klasu automobila, 1.146 litara. Ono što bi moglo zasmetati buduće vlasnike je visok utovarni prag i niža podnica, koja se ne može podešavati po visini, pa će svaki predmet morati dići oko 15-ak centimetara kako bi ga izvadili iz prtljažnog prostora. A kad smo već kod unutrašnjosti, moramo priznati kako je novi Clio jako napredovao u uređenju interijera. Naime, u Renaultu su odlučili koristiti mekšu plastiku, više kombinacija boja, kvalitetnije materijale te su posvetili više pažnje detaljima. Osim toga, Clio ima i djelomično digitalnu instrument ploču, a središnji multimedijski zaslon dolazi u dvije veličine, od 7 i 9 inča, a testni model je imao veći zaslon. No osim novog zaslona tu je i potpuno novi softver koji je u odnosu na prethodnika pregledniji, ljepši, ali i puno brži u radu, a to je i najvažnija stvar. I sami znate koliko zna biti frustrirajuće kada želite na mobitelu otvoriti neku aplikaciju, pa trebate čekati nekoliko sekundi da se ona pokrene. Toga više u Cliju nema, ili ga nismo dovoljno puno mučili. Osim toga, kod testnog modela, bijeli umetci mu daju i pomalo elegantan izgled,

E-tech Hybrid oznaka na stražnjem dijelu i plavi detalji upućuju da se za pogon koristi i električna energija

Prepoznatljiva njuškica sa strane uokvirena C svjetlima

Preklapanjem stražnjih sjedala obujam od 301 litre prtljažnika povećava se na 1.146 litara. No za utovar je nezgodan visoki prag prtljažnika. no budući vlasnici trebaju imati na umu da će morati redovito čistiti sve te bijele površine kako se prljavština ne bi ''upekla'' u njih, pa će se naknadno teško skidati. No kad padne mrak i

kada se upale svjetla iza ručki na vratima i oko desnog ruba konzole mjenjača, Clio ostavlja još bolji dojam. Vozačka pozicija je dobra, s dovoljnom mogućnosti


9. srpnja 2021.

Automobilizam 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kromirani rubovi vrata odlično izgledaju

Unutrašnjost odaje dojam više klase nego što stvarno je

Antena u obliku peraje odlično dopunjuje vizuru Clia

Straga očekivano nema mnogo mjesta

Suživot 1,6-litarskog atmosferskog benzinca od 91 KS i elektromotora od 49 KS pokazao se vrlo uspješnim

podešavanja volana i sjedala, pa će se ugodno smjestiti bilo koji vozač. I suvozač ima i više nego dovoljno prostora, dok će straga, kao i kod konkurencije, jedino uživati djeca. Šteta je samo što straga nema nikakvog priključka za punjenje gadgeta, a za ovu bi klasu bila dovoljna i 12V utičnica. Neki konkurenti

prethodna generacija još uvijek djeluje svježe, a kako je novi Clio više evolucija nego revolucija dizajna, nije ni čudo da se svima sviđa. Uz to, serijski sve izvedbe dolaze s LED prednjim i stražnjim svjetlima, uključujući i C oblik LED dnevnih svjetala. Bočna linija najviše podsjeća na prethodnu

su na testnom modelu, mu odlično stoje. Renault Clio E-Tech 140 Edition s dodatnom opremom košta 180.717 kuna. Od dodatne je opreme imao biserno bijelu boju (4.500 kn), BOSE paket (3.000 kn), 17-inčne aluminijske naplatke (3.000 kn) i paket Zima (3.400 kn).

nude i USB priključke, no kao ni konkurencija, ni Clio nema ventilacijske otvore za stražnja sjedala. Što se tiče vanjskog dizajna, još nismo sreli osobu koja je rekla da mu Clio nije lijep ili da mu nije „sjeo“, što znači kako su dizajneri dobro obavili svoj posao. Doduše i

generaciju, a donosi pomalo coupeovski izgled zahvaljujući sakrivenoj ručici za otvaranje stražnjih vratiju, kao i donjoj liniji prozora koja se pri kraju počinje naglo uzdizati. Detalji su novi kromirani donji rubovi vrata na što se dobro nadovezuje novi izgled aluminijskih naplataka, a 17-inčni, kakvi

Serijska je oprema i više nego bogata, a cijena za E-Tech Edition modela bez dodatne opreme tako starta od 164.900 kuna. Najpovoljniji hibridni Clio pak dolazi s opremom Zen po cijeni od 139.900 kuna, a dobavljiv je i u srednjem paketu opreme Intens po cijeni od 150.900 kuna.


42

Informacije

Imendani i proštenja kroz tjedan

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

Čakovec dr. Karmela Matjan – Bogdan A.K. Miošića 16, tel. 040/395-286 dr. Jana Vrbanec - zamjena Kristina Hutinec I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308 dr. Brigita Haubrich Hrandek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340 dr. Renata Hranjec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

Donja Dubrava dr. Božidar Poljak Trg Republike 1, tel. 040/688-914 Goričan dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538 Lopatinec dr. Bošnjak Željka Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subotica dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220 Mursko Središće dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578 Podturen dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040 Prelog dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856 Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065 Sveti Martin na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177 Šenkovec dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svaku nedjelju i u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

od 6. do 15. srpnja 2021.

Matični uredi Matični ured Čakovec

tel. 374-176

Matični ured Prelog

tel. 645-125

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 384-333

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1

tel. 310-651

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

TAXI

tel. 313-619

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

1212 za ČK birati 8

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara

Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Školska medicina

tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Gradovi i općine Grad Čakovec

tel. 314-920

tel: 310-595

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

tel. 371-700

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402 tel. 849-488

371-600

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

tel. 390-859

Općina Domašinec

tel. 863-240

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

Komunalni redar za grad Čakovec

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

GKP Čakom, Mihovljanska 74 - odvoz otpada

tel. 372-466

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

P S

S

9 Bl. Marija Petković; Leticija; Nikola Pik 10 Amalija; Ljubica; Rufina; Klanjanje Kotoriba 11 15. KROZ GOD. Benedikt op.; Benko; Olga; Proštenje Dragoslavec 12 Mohor, Ivan Gualberti; Mislav 13 MAJKA BOŽJA BISTRIČKA; Titular Donja Dubrava 14 Kamilo de Lellis, Angelina, Gašpar

Č

15 Presveti Otkupitelj; Dobriša

N P U

Sretan Vam imendan!

Zdravstvene ustanove

Općina Dekanovec

- pogrebne usluge 0 - 24 h

DEŽURNA DENTALNA ORDINACIJA radi svaku nedjelju i blagdan u vremenskom razdoblju od 8 do 18 sati na lokaciji ambulante u Nedelišću uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/866-033

tel. 112

Autobusni kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 10. srpnja

9. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Općina Vratišinec

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

tel. 866-469, 866-966

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI: Toma Šele, Sin Nikoline i Davorina Patrik Balog, Sin Jasmine i Siniše Petar Horvatić, Sin Nine i Igora Dora Radiković, Kći Tihane i Matije Liam Logožar, Sin Ana Marije i Jasmina Adam Varga, Sin Tanje i Vinka Arija Varga, Kći Ivane i Darka Luka Horvat, Sin Lare i Benjamina Luka Kovačić, Sin Marije i Matije Leo Horvat, Sin Petre i Nikole David Cirkvenčić, Sin Lane i Daria Karlo Domjanić, Sin Apolonije i Nevena Teo Žmuk, Sin Renate i Kristijana Stella Bogdan, Kći Josipe i Ivana Petar Držanić, Sin Andreje i Ivana Alina Vrhar, Kći Patricije i Nikole Marla Zamuda, Kći Sare i Patrika Freja Polanec, Kći Diane i Denija (Čakovec)

VJENČANI: Sandra Novak i Marijan Topić (Čakovec) Katarina Žilavec i Krešimir Novak (Čakovec) Tena Bais i Denis Košak (Čakovec) Maja Deban i Jurica Đuran (Čakovec) Martina Babić i Dejvid-ivan Lovrenčić (Čakovec) Ksenija Vidović i Aleksandar Horvat (Mala Subotica) Goran Šimunić i Petra Mesarić (Nedelišće) Filip Zadravec i Lara Bratković (Nedelišće) Mladena Plavljanić i Tomislav Židov (Štrigova) Petra Kenđel i Miran Hunjadi (Prelog) Anamarija Kramar i Josip Ilijaš (Prelog) UMRLI: Franjo Mihalic R. 1938. (Čakovec) Gordan Novak R. 1971. (Čakovec) Štefanija Škrget R. Marciuš R. 1943. (Čakovec) Ivan Žvorc R. 1957. (Čakovec) Josip Halabarec R. 1962. (Čakovec) Katarina Frančić R. Turk R. 1944. (Čakovec) Marija Sontor R. Jalušić R. 1927. (Čakovec) Mijo Strahija R. 1938. (Čakovec) Stjepan Ilijaš R. 1949. (Čakovec) Rudolf Felker R. 1968. (Čakovec) Josip Strbad R. 1961. (Čakovec) Jelka Novak R. Bahat R. 1949. (Čakovec) Anđela Mikulan R. Puklavec R. 1930. (Čakovec) Roza Zadravec R. Novak R. 1938. (Čakovec) Vladimir Rebok R. 1935. (Čakovec) Stjepan Šoltić R. 1945. (Čakovec) Stjepan Kelčec R. 1937. (Čakovec) Jelena Crnčec R. 1943. (Čakovec) Franjo Koštarić R. 1949. (Čakovec) Ljubica Vuk R. 1958. (Čakovec) Josip Vlah R. 1932. (Čakovec) Đuro Leček R. 1942. (Dekanovec) Josip Ferenc R. 1959. (Dekanovec) Franjo Vugrač R. 1942. (Kotoriba) Stjepan Mihoček R. 1959. (Mala Subotica) Dragica Jalšovec R. Patafta R. 1934. (Mala Subotica) Magdalena Hatlak R. Premuš R. 1933. (Mala Subotica) Michael Mutvar I Marinela Radiković (Mursko Središće) Elizabeta Tišljarić R. 1942. (Mursko Središće) Darinka Novak R. Tkalec R. 1964. (Štrigova) Sabina Kolonić R. Kovač R. 1938. (Prelog)


9. srpnja 2021.

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj

PREDRAG JURČEC 10.7.1991.-10.7.2021.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

DRAGUTIN KODBA

15.7.1992. - 15.7.2021.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Mijo Dornik iz Donje Dubrave

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

ZORAN ŠEGOVIĆ 13.7.1992. - 13.7.2021.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

Vuk Ivanka iz Preloga

OBAVIJEST O SMRTI

Novak Jelka iz Preloga preminula u 73. godini života

TUŽNO SJEĆANJE Elizabeta Percač r. Horvat 14.7.2008. - 14.7.2021.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe Tvoja obitelj

Sveta misa je 13.7.2021. u 18:30 u crkvi sv. Nikole Biskupa

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Šoltić rođ. Šoltić iz Savske Vesi preminula u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Ciglarić iz Novog Sela Rok preminuo 5. srpnja u 85. godini života

Pintarić Ivan iz Goričana

OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI

Informacije 43

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Katarina Lovrenčić rođ. Antalašić iz Čakovca preminula u 97. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Sabina Kolonić rođ. Kovač iz Goričana preminula u 83. godini života

OBJAVITE zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 70 kuna

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Jankaš rođ. Jeđud iz Čakovca preminula 6. srpnja u 62. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Smolić rođ. Štrukelj iz Šenkovca preminula u 74. godini života

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec


44

Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 20.7. 2. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži m/ž računovođu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: zeljka.jesenovic@ ac-jesenovic.hr do 28.7. 3. Agro Kocijan d.o.o., Zebanec Selo 118, traži 1 m/ž konobara na neodređeno, info na mob: 098 9369 599 do 16.7., više na www.hzz.hr 4. AG PROJEKT PLUS j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž glavnog projektanta u građevini i arhitekturi na neodređeno, javiti se na email: info.agprojekt@ gmail.com do 29.7. 5. ALUPLASTIK obrt za proizvodnju, M. Subotica, traži 2 m/ž radnika na izradi i montaži aluminijske i pvc stolarije na neodređeno, javiti se na email: aluplastik.pintar@gmail.com do 14.7. 6. AQUA-INSTALACIJE d.o.o., traži 5 m/ž montera centralnog grijanja, vodovoda i ventilacije i 10 m/ž električara - elektroinstalatera na određeno, javiti se na tel. 040 361 037 ili mob. 098 190 5489 ili pismena zamolba na adresu ili na email: andrejas@aqua-instalacije. hr do 31.7. 7. ARNO d.o.o., Čakovec, Športska 6, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na email: transporti.arno@ ck.t-com.hr do 31.7. 8. ASFALT-GRADNJA d.o.o. ŽABNIK, traži 3 m/ž radnika niskogradnje i rukovatelja građevinskim strojevima na neodređeno, informacije na mob: 098 241 323 do 2.8., više info na: www.hzz.hr 9. Atlantik komerc d.o.o., Peklenica, traži 1 m/ž vozača teretnog vozila C i E kat. na neodređeno, zamolbu poslati na mail: atlantik.hrvatska@gmail.com do 14.8., više info na: www.hzz.hr 10. Autoprijevoznik Željko Meglić, Čakovec, traži m/ž kv vozača na neodređeno, javiti se na mob. 098 846 138 ili na email: meglic@email.t-com. hr do 15.7. 11. Bali d.o.o., Trg Republike 3, D. Dubrava, traži 10 m/ž šivača, 2 m/ž predradnika u proizvodnji tekstilnih proizvoda, m/ž tekstilna tehnologa i 2 m/ž inženjera tekstilne tehnologije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 688 511 ili mob. 098 802 286 ili pismena zamolba na adresu ili na email: infobalidoo@gmail.com do 31.7. 12. Bernarda d.o.o., Pušćine, traži m/ž vozača, 2 m/ž stolara, 2 m/ž tesara i m/ž vatrogasnog tehničara na neodređeno, javiti se na email: bernarda@bernarda.hr do 31.7. 13. Beauty VIVA j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž frizerku na neodređeno, javiti se na email: beautyviva.ck@gmail.com do 30.7. 14. BILIĆ-ERLIĆ d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž zaštitara na određeno, javiti se na email: ljudski.potencijali@bilic-eric. hr do 30.7. 15. BLAŽEKA AGRO d.o.o., D. Kraljevec, Gornji kraj 109, traži m/ž vozača C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 513 6415 do 15.7. 16. B&O Prelog d.o.o., Hrupine 10, Prelog, traži 3 m/ž vodoinstalatera, 3 m/ž keramičara i 5 m/ž montera prefabriciranih kupaonica na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 648 024 ili na email: boprelog@boprelog.hr do 25.7.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

17. B.TEX d.o.o., B. Radić 48, Belica traži 8 m/ž šivača, m/ž pomoćna radnika u doradi i m/ž skladišnog radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: gliber@btex.hr do 1.8. 18. BOA COMIDA j.d.o.o., Čakovec, Park R.Kropeka 1, traži m/ž kuhara i 2 m/ž konobara na mjesto rada Central Park Čakovec neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 395 207 ili na mob. 091 638 2176 ili na email: ivana.fodor84@gmail.com do 14.7. 19. BOGDAN-TRADE j.d.o.o., traži m/ž radnika na montaži roleta za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 098 977 9697 ili na email: info@bogdantrade.hr do 31.8. 20. B-P održavanje i upravljanje d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistačicu na određeno (12 sati tjedno), javiti se na mob. 091 400 7742 do 19.7. 21. Bujan tim d.o.o., Pretetinec 96, traži m/ž zidara, m/ž tesara - krovopokrivača i m/ž građevinskog radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 974 5950 ili pismena zamolba na adresu ili na email: bu.jan.tim@gmail.com do 15.7. 22. Bukal elektronika d.o.o., N. Pavića 4, Čakovec Jug, traži 4 m/ž prodavača za rad u Čakovcu i Prelogu na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 363 396 ili na mob. 095 9400 502 ili na email: zarko@bukal. hr do 31.7. 23. Chaky trgovina d.o.o., Varaždinska 11-13, Nedelišće, traži m/ž vozača u tuzemnom prijevozu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marija.patafta@chaky.hr do 9.7. 24. City projekt d.o.o. Čakovec, traži m/ž pomoćnog kuhara, m/ž konobara i m/ž recepcionera za rad u hotelu Castellum na neodređeno, javiti se na email: humanresources@castellumcakovec.com do 18.7. 25. CROMATIC d.o.o., Prelog, traži m/ž referenta nabave na neodređeno, javiti se na email: nk@cromatic. hr do 30.7. 26. ČALOPEK STROJARSTVO d.o.o. Pušćine, Čakovečka 136, traži m/ž voditelja proizvodnje, m/ž bravara - zavarivača, m/ž lakirera i m/ž konstruktora na neodređeno javiti se osobno na adresu ili na mail: info@ strojarstvo-calopek.hr do 31.7. 27. Čakovečki mlinovi d.d., Mlinska 17, D. Kraljevec traži m/ž pomoćnika voditelja smjene, m/ž električara i m/ž radnika u proizvodnji na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: ivanka.okostel@cak-mlinovi. hr do 31.7. 28. DG SPORT d.o.o., Prelog, traži m/ž kuhara na određeno, javiti se na email: info@dg-sport.com do 14.7. 29. Dinamic trade d.o.o., B. Graner 6, Čakovec, traži m/ž perača vozila i m/ž djelatnika na prijemu servisa na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: barbara.z@dinamic-trade. hr do 17.7.

30. DOBRANIĆ d.o.o., Mursko Središće, traži 1 m/ž disponenta u međunarodnom prijevozu na određeno, zamolbu poslati na mail: marija.dobranic@silo-dobranic.hr ili na mob. 098 493 250, više info na: www.hzz.hr 31. Dom za starije i nemoćne Japa, traži m/ž medicinsku sestru, m/ž kuhara i m/ž njegovatelja za mjesto rada Mursko Središće na neodređeno, javiti se na mob. 098 259 865 ili 040 333 933 ili na email: mursko.sredisce@japa.com.hr do 28.7. 32. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, Hodošan, traži m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 368 ili na mob. 098 242 319 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: dom@strahija.com do 31.7. 33. Dom za starije i teško bolesne odrasle osobe Zlatne godine, Praporčan, ul. Zrinskih 42, traži 1 m/ž njegovatelja ili med. tehničara ili sestru na neodređeno, nazvati na mob. 099 199 4041 ili mail: loncaricsonja2605@ gmail.com ili osobno do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 34. Dom za starije i nemoćne osobe Stubičar, Kolodvorska 32, M. Središće, traži 2 m/ž njegovatelja na određeno. Javiti se osobno ili poštom na gornju adresu ili na mob 098 989 7674 ili na email: stubicardom@gmail.com do 31.7. 35. DpDt montaža j.d.o.o. Šenkovec, traži 3 m/ž konobara za mjesto rada u Caffe baru A6, javiti se na mob. 095 9019 468 do 22.7., te tražimo 5 m/ž električara za mjesto rada Njemačka na neodređeno. Javiti se na mob. 095 8766 127 ili na email: dpdtmontaza@ gmail.com do 31.7. 36. Drvni centar FILO, Čakovec, traži m/ž montera namještaja i m/ž prodajnog savjetnika na neodređeno, javiti se na email: posao@filo.hr do 30.7. 37. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, Čakovec, traži m/ž osobnog asistenta za mjesto rada u Turčišću na određeno 20 sati tjedno, javiti se na mob. 098 9606 523 ili na email: info@dmsmz.hr do 17.7. 38. DT PROM d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 1391 672 ili na email: danijelb0910@gmail.com do 24.7. 39. FERROMONT-KR d.o.o. Čakovec, traži m/ž zavarivača i m/ž industrijskog mehaničara za Njemačku, m/ž elektromontera i m/ž projektnog voditelja za Austriju, te m/ž voditelja gradilišta (industrijska montaža), m/ž elektromontera i m/ž cjevara, m/ž vozač motornih vozila za Švedsku na određeno. Prijave na email: jobs.kr@fmt.biz do 31.7.2021. 40. Ferro-Preis d.o.o., T. Bratkovića 2, Čakovec, traži m/ž operatera na automatskoj liniji, m/ž operatera lijevanja i m/ž operatera elektropeći na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: hr.croatia@preisgroup.com ili putem linka: https://forms.gle/ Jd392BBZp8KBPVyv6 do 31.7.

41. ECON d.o.o.o., Hrupine 10, Prelog, traži 2 m/ž zavarivača mig-mag postupkom, 5 m/ž bravara i 5 m/ž pomoćnih bravara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: econ@econ.hr do 31.7. 42. Ekos-Pekarnica d.o.o., D. Kraljevec, Čakovečka 33c, traži 10 m/ž radnika u proizvodnji na određeno, javiti se na mob. 098 220 158, pismena zamolba na adresu ili na mail: komercijala.dkraljevec@ekos-pekarnica.hr do 15.7.

55. IVEK-NAMJEŠTAJ, Vučetinec 100a, traži m/ž stolara na neodređeno, javiti se na mob. 098 546 209 do 31.7. 56. Klasika d.o.o., Domašinec, Glavna 44, traži 3 m/ž soboslikara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 900 2692 do 31.8. 57. Kavran grupa d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u proizvodnji stakla - kitanje izo stakla i m/ž cnc operatera na neodređeno, javiti se na email: info@kavran.hr do 18.7.

43. ELIMEA d.o.o., Prelog, K.P. Krešimira IV 26, traži m/ž bravara i m/ž montera grijanja i klimatizacije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 168 7042 ili na email: drazenko@elimea.hr do 18.7.

58. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zaštitara i 3 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se na email: zaposljavanje@klemmsecurity.hr ili na mob. 099 802 3299 do 31.7.

44. EKO-TERRA d.o.o., Pušćine, traži m/ž prodavača poljoprivrednih strojeva na određeno, javiti se na email: aleksandra.horvat@ekoterra.hr do 31.7.

59. Kraljevske slastice, Čakovečka 82, Pušćine, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda za mjesto rada Donji Kraljevec, 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji za mjesto rada Donji Vidovec, m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji i m/ž pekara za mjesto rada Pušćine. Javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 419 457 ili na email: vjekoslav@ cvek.hr do 31.7.

45. GP PRE-KOM d.o.o., Prelog, Hrupine 7b, traži m/ž dimnjačara na neodređeno (rok prijave 6.9.); 4 m/ž komunalna radnika za vozila, sortirnicu i održavanje, m/ž strojara i m/ž kv stolara na neodređeno (rok prijave 13.7.). Javiti se na tel. 040 645 458 ili na mob. 099 3344 451 ili pismena zamolba na adresu ili na email: marina@pre-kom.hr

60. KOVAČ-METAL d.o.o., Čakovec, traži m/ž strojobravara - zavarivača na neodređeno, javiti se na email: office@kovac-metal.com do 12.7.

46. GP EKOM d.o.o., Športska 2, Čakovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu do 12.7.; više info na: www.hzz.hr

61. Krojački salon Ružica d.o.o., Trg Republike 6, Čakovec, traži m/ž djelatnika za rad u fast foodu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 503 2857 do 31.7.

47. Galivet d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 51, traži m/ž peradarskog radnika na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 645 422 ili na mob. 098 491 649 do 31.7.

62. KROTON d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača na određeno u butiku Absolut, javiti se na email: kroton. ck@gmail.com do 10.7.

48. Hilding Anders d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38, traži m/ž radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika u proizvodnji podnica i 2 m/ž radnika u pogonu madraca na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 650 043 ili na mob. 099 390 7520 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: lucija.horvat@hildinganders. com do 10.7. 49. INPIRIO d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž bravara na neodređeno, javiti se na tel. 040 360 888 ili na mob. 095 906 8025 ili pismena zamolba na adresu ili na email: inpirio@inpirio. com do 10.7. 50. INTERIJERI ŽIVKOVIĆ j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž kv stolara, 5 m/ž parketara, 10 m/ž radnik na postavljanju knaufa i 5 m/ž stolara za rad u Austriji i Njemačkoj na neodređeno. Javiti se na mob. 098 984 1949 ili na mail: interijerizivkovic@gmail.com do 15.7. 51. ISKOPI NESTIĆ d.o.o., R. Končara 26, D. Vidovec, traži m/ž rukovatelja samohodnih strojeva na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 811 9995 do 10.7. 52. Jezgra d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž građevinskog radnika, m/ž rukovatelja građ. strojevima, m/ž zidara i 4 m/ž tesara na neodređeno, javiti se na tel. 040 341 117 ili na mob. 098 211 771 do 30.7. 53. JB-MODELARIJA-BLAŽEKA d.o.o., Čehovec 194, traži m/ž cnc operatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 646 545 ili na email: dijana.strahija@jb-modelarija.hr do 9.7. 54. JVM metalik d.o.o., Ivanovec, traži 3 m/ž djelatnika na brušenju i kitanju na neodređeno, Javiti se na mob. 098 160 2237 ili na email: info@ jvm-metalik.hr do 31.7.

63. KTC d.d., Prelog, traži m/ž pomoćnog kuhara na određeno, javiti se na email: irena.tuksa@ktc.hr do 17.7. 64. LTH Alucast d.o.o., Čakovec, traži m/ž transportna radnika - viličaristu na određeno (rok prijave 11.7.), m/ž operatera u mjernoj stanici, 6 m/ž operatera u strojnoj obradi, m/ž kontrolora u proizvodnji II, 2 m/ž operatera ćelije za lijevanje, 3 m/ž radnika na održavanju strojeva, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili email: info.alucast@lthcastings.com do 15.7. 65. Ljekarna Vjera Štefan, Čakovec, traži m/ž magistru farmacije na neodređeno, javiti se na tel. 040 363 799 ili na mob. 091 508 1699 do 15.8.

9. srpnja 2021.

Otvoreni 69. Međimurska hiža j.d.o.o. Čakovec, Gajeva 35, traži m/ž konobara, m/ž dostavljača hrane i m/ž pomoćnog kuhara na neodređeno, javiti se osobno ili pismeno na gornju adresu ili na email: info@medjimurska-hiza.com ili mob. 098 9580 727 do 31.7. 70. METAL – EURO d.o.o., Goričica 1, Nedelišće, traži 2 m/ž brusača metalnih pozicija, m/ž zavarivača mig-mag i 2 m/ž samostalna bravara na neo dređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 9951 559 ili na email: posao@metal-euro.hr do 26.7. 71. METSS d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesto rada Štefanec, Čakovec, Orehovica, Palovec i Novo Selo Rok, te m/ž vozača na neodređeno, javiti se na email: kadrovska@ metss.hr do 31.7. 72. MIGRA KONZALTING j.d.o.o., Martićeva 67, Zagreb, traži 2 m/ž tesara, 4 m/ž zidara i 3 m/ž armirača na neodređeno, javiti se na mob. 099 245 9505 ili email: migra.konzalting@ gmail.com do 27.7. 73. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara i m/ž prodavača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: mobenz92@gmail.com do 21.7. 74. Moharić Commerce d.o.o., Čakovečka 119, Nedelišće, traži m/ž prodavača naftnih derivata na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 822 588 do 31.7. 75. MODRI VAL d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača poslovnog prostora (10 sati tjedno) na određeno, javiti se na tel. 01 379 4859 ili na mob. 099 4707 400 ili na email: info@modri-val.com do 11.7. 76. MONTIS ugradnja stolarije, Nedelišće, Đ. Đakovića 6, traži m/ž stolara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 615 4040 ili na email: darko.krikovic@gmail.com do 28.7. 77. Montage tehnik d.o.o., Zagrebačka 99, Čakovec, traži 10 m/ž zavarivača tig i mag postupkom-samostalnog bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 507 5353 ili na email: info@montagetehnik.com do 31.8. 78. Mura-metal d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž tokara, m/ž cnc operatera i m/ž bravara na ne određeno, javiti se na tel. 040 682 130 ili na email: info@mura-metal. hr do 2.7.

66. L&P tehnologije d.o.o., Prelog, Hrupine 4, traži m/ž help desk analitičara, 4 cnc operatera, m/ž poslovođu u strojogradnji, 15 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž radnik na održavanju proizvodnih pogona, 2 m/ž radnika na montaži (mehatroničara - strojobravara), te 3 m/ž radnika u bravariji na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao.lpt@leggett.com do 31.8.

79. Marketing, Trgovina, Konzalting, Žarkovice 15, traži 3 m/ž ručna pa kirera na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 822 250 ili na email: mtk@ck.t-com.hr do 9.7.

67. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži m/ž mig-mag zavarivača, m/ž bravara - zavarivača, m/ž tig zavarivača, m/ž bravara i m/ž radnika na obradi drva na određeno (rok prijave 15.7.), te m/ž brusača (rok prijave 31.7.). Javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 630 730 ili na email: info@ marti.hr

81. NIT KOVAČ j.d.o.o., Draškovec, traži m/ž frizera na određeno, javiti se na mob. 098 9363 950 do 31.7.

68. MATKOVIĆ Engineering Technics d.o.o., Strahoninec, Čakovečka 118, traži 2 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača i m/ž cnc operatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 586 1464 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: m-tech@ m-tech.com.hr do 10.7.

80. Naranđa transport d.o.o., Hodošan, Prvomajska 14, traži m/ž vozača teretnog vozila u međunarodnom transportu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 458 ili na mob. 098 235 128 ili na mail: naranda.transport@ck.t-com.hr do 17.7.

82. NMP – PRODUKT d.o.o, Čakovec, dr. I. Novaka 46, traži 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 328 432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt. hr do 31.7. 83. NOVI FEROMONT d.o.o., Kolod vorska 80b, D. Kraljevec, traži 2 m/ž samostalna lakirera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 655 331 ili pismenom zamol bom na adresu ili na email: jkrznar@ noviferomont.hr do 9.7.


9. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Informacije 45

natječaji za zapošljavanje u Međimurskoj županiji 84. NOVI PROJEKTI j.d.o.o., Podturen, traže 1 m/ž kv/pkv bravara i 1 m/ž radnika na montaži na neodređeno, javiti se na tel. 095 844 2824 ili 040 500 920 do 31.7., više na www.hzz.hr 85. NOVI SILENUS j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara na neodređeno javiti se na mob. 095 200 4789 do 15.7. 86. NTT New Textile Technologies d.o.o., Savska Ves, traži 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 2 m/ž radnika na strojevima za fiksiranje, m/ž operatera na laseru i 5 m/ž radnika na pakiranju na određeno, javiti se na email: jelena.buhanec@ntt-hr.com do 15.7. 87. Obiteljski dom MARA, Otok, traži m/ž medicinsku sestru na neodređeno, javiti se na mob. 091 933 5666 do 31.7.

97. PROMMING d.o.o., dr.I. Novaka 48, traži m/ž skladištara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@promming.hr do 31.7. 98. POLYCAN AEROSOLS d.o.o., Gospodarska 13, Vrhovljan traži 1 m/ž radnika u proizvodnom pogonu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: job@polycan.eu do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 99. Pozamanterija –materijali, trake, čipke d.o.o., Mursko Središće, Josipa Broza 88, traži 1 m/ž komercijalnog službenika na određeno, javiti se na mail: posao@pmtc.hr do 31.7., više info na www.hzz.hr 100. SJAJ METAL d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na mob. 099 7211 626 do 5.8.

88. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe vl. Nena Puklek, Goričan, traži medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno, javiti se na mob. 099 862 6045 do 31.7.

101. SKOKO obrt za pranje i čišćenje, traži m/ž čistača na određeno, javiti se na mob. 098 167 2980 ili na email: skoko85@gmail.com do 15.7.

89. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž dipl.inž. rudarstva, m/ž inž. građevine, m/ž inž. rudarstva, m/ž voditelja asfalterske grupe, 4 m/ž rukovatelja samohod. građ. strojevima, m/ž rukovatelja strojem - finišerom, m/ž poslovođu na gradilištu, 2 m/ž armirača, 3 m/ž asfaltera, 2 m/ž bravara, 3 m/ž zidara, 3 m/ž radnika niskogradnje, 3 m/ž tesara, 3 m/ž električara, 3 m/ž autoelektričara, 2 m/ž građevinska tehničara i m/ž vozača kamiona na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 525 do 20.7.

103. STAKLO DOM GRUPA d.o.o., Čakovec, traži m/ž terenskog komercijalistu na neodređeno, javiti se na email: staklodomgrupa.posao@gmail.com do 31.7.

90. Peradarstvo, uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, D. Pustakovec, traži 5 m/ž radnika na pakiranju, rasijecanju i klaonici i 2 m/ž vozača B kategorije - radnika na pakiranju mesa na određeno, javiti se na mob. 098 282 147 do 31.7. 91. PLODINE d.o.o., Prelog, traži 4 m/ž skladišno-transportna radnika, 5 m/ž prodavača, m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa, m/ž voditelja odjela pekare, m/ž voditelja na odjelu delikatesa, m/ž voditelja odjela mliječnog odjela, m/ž gastro odjela, m/ž voditelja odjela mesnice i m/ž voditelja odjela voća i povrća za mjesto rada Prelog, te m/ž skladišno-transportnog radnika i m/ž mesara za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 16.7. 92. Podrum Štrigova d.o.o., Štrigova, traži 5 m/ž sezonskih radnika u vinogradarstvu na određeno, javiti se na mob. 099 380 4662 do 31.7. 93. Pokretna trgovina Zlatko Topolnjak, Čakovec, traži m/ž prodavača na štandu na neodređeno javiti se na mob. 092 102 3082 do 31.7. 94. Perutnina PTUJ – PIPO d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž radnika na izradi predsmjese PCTSH, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištara - viličaristu, 9 m/ž radnika u proizvodnji mesa, m/ž radnika na istovaru i transportiranju sirovina i utovaru krmne smjese i m/ž održavatelja postrojenja na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina. hr do 31.7. 95. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, traži m/ž cnc glodača i m/ž cnc tokara na neodređeno, javiti se na mob. 099 676 2864 ili na email: prometal.ck@gmail. com do 21.7. 96. PRIMA NAMJEŠTAJ d.o.o., Zagreb,V. Škorpika 22, traži m/ž logističara u maloprodaji - montera za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ibarisic@prima-namjestaj.hr do 11.7.

102. Silo transporti Ivica Sačar d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača teretnog vozila C i E kat. na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 041 ili na email: ivica. sacar@gmail.com do 13.7.

104. SPAR Hrvatska d.o.o., Čakvoec, traži m/ž prodavača na odjelu delikatesa na određeno, javiti se na email: posao@spar.hr do 11.7. 105. SUMMA-CON d.o.o., Prelog, Hrupine 7B, traži 5 m/ž bravara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 633 777 ili na mob. 099 655 4618 ili na email: info@summa-con.hr do 28.7. 106. SVAM-LIM d.o.o., Novo Selo Rok, I.L. Ribara 31, traži 2 m/ž limara-tesara-krovopokrivača i 2 m/ž radnika za radove na visini na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 853 813 ili na mob. 091 5722 091 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: svamlim1@gmail.com do 30.7. 107. TMT d.o.o., Čakovec, traži m/ž inž. strojarstva - strojarskog tehničara na neodređeno, javiti se na email: zamolbe@tmt.hr do 9.7. 108. Trans-Kukovec d.o.o., Strahoninec, Dravska 59d, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 352 7030 do 11.7. 109. TE-PRO d.o.o. Vrhovljan, Gospodarska 7, traži m/ž konstruktora alata, 3 m/ž tokara, 3 m/ž glodača, m/ž iwe međunarodnog inž. zavarivanja, 3 m/ž zavarivača i m/ž montera metalnih formi i konstrukcija na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom ili na tel. 040 500 849 ili 040 500 831 ili mailom: office@te-pro.net do 31.7. 110. Tkalec trans d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila hladnjače na neodređeno, javiti se na tel. 040 384 822 ili na mob. 091 424 1707 ili na email. info@tkalectrans. hr do 20.7. 111. TONI d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž djelatnika na održavanju sušare - mehaničara i m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na email: info@toni-marodi.hr do 31.7. 112. Toplice Sveti Martin d.o.o., Toplice Sveti Martin, Izvorska 3, traže 3 m/ž sobara, 2 m/ž spasioca, 4 m/ž konobara, 3 m/ž pizza majstora, 4 m/ž kuhara, 3 m/ž radnika na održavanju sportskih terena i okoliša, 1 m/ž kućnog majstora - električara na određeno, javiti se na mob 099 439 5018 ili mail: posao@ termesvetimartin.com do 31.7.

113. Tremak d.o.o. Domašinec, traži 2 m/ž elektroinstalatera, 5 m/ž djelatnika na montažama kuća, 2 m/ž izolatera ravnih krovova i 2 m/ž keramičara za mjesto rada Domašinec te 2 m/ž pomoćna bravara za mjesto rada Turčišće na neodređeno, javiti se na tel. 040 863 920 ili na email: posao@tremak.eu do 10.7.

115. Stolaraska radionica Dario j.d.o.o., Nedelišće, Dravska 4a, traži 2 m/ž stolarska radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 385 2322 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: stolarija.dario@gmail.com do 30.9.

114. Trgovina Panda PEK-SNACK, K. Tomislava 18, Čakovec, traži m/ž prodavača za prodaju fornet peciva na neodređeno, javiti se na mob. 099 6699 660 do 25.8.

117. UNION d.d., Čakovec, Zrinskofrankopanska 14, traži m/ž recepcionera na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 733 4598 ili na email: direktor@hotelpark.hr do 31.7.

116. UO VENERA, Pleškovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na tel. 040 855 260 ili na mob. 098 242 898 do 1.8.

118. ZMAJ d.o.o., V. Nazora 10, Lopatinec, traži m/ž traktoristu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 550 602 ili na mob. 091 333 7130 ili na mob. 091 320 7778 do 10.7., te tražimo m/ž konobara za mjesto rada Čakovec, javiti se na mjesto rada u Čakovcu, Zagrebačka 87, do 17.7. 119. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži m/ž montera centralnog grijanja, m/ž operatera, m/ž keramičara, m/ž montera vodovodnih instalacija, m/ž bravara, m/ž montera ventilacije, 3 m/ž montera centralnog grijanja,

2 m/ž zavarivača tig ili autogenim postupkom na određeno, m/ž inž. za strojarske instalacije, m/ž cjevara – izometričara za mjesto rada Njemačka, m/ž električara na određeno, m/ž voditelja gradilišta strojarskih instalacija, m/ž montera centralnog grijanja i m/ž montera vodovodnih instalacija za mjesto rada Austrija te 1 m/ž rukovatelja samohodnih strojeva - strojara - bageristu za mjesto rada Nedelišće. Javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 341 004 ili mob. 095 112 3469 ili 095 541 8886 ili na mail: zgradarskatehnika@gmail.com do 15.7.


46

Oglasnik

9. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec Kupon mora bi� izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sa�. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe. Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnos� (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priloži� sljedeće podatke: ime i prezime/ ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su naves� energetski cer�fikat.

Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za is�nitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa.

U suprotnom nećemo objavi� vaš oglas.

MOTORNA VOZILA PRODAJE SE ORANICA od 600 čhv, između Gornjeg PRODAJE SE MB E220 CDI Hrašćana i Pretetinca. Info 2007.g., avang. automatik, na mob. 091/4822-122 odličan i MB B 200 CDI auto- PRODAJEM PLUG dvije brazma�k 2008.g., te autoprikoli- de Olt i okretač sijena Panoca za prijevoz automobila ki- nija. Mob. 097/728-9476. perica, info na mob 098/241PRODAJEM DVIJE INOX BA569 ČVE Le�na od 100 i 130 litaKUPUJEM TOMOS MOPEDE ra. tel. 098/915-0044 SVIH VRSTA - ISPLATA ODMAH! info na mob. 098 9656 PRODAJE SE RAKIJA kvalitetna viljamovka, šljiva i 624 smokva, jačina 47-49 posto PRODAJEM PEUGEOT 307 alkohola. Tel. 857-065 HDI dizel 2003. god., registr. do 7/21., 260tkm, odličan, kli- PRODAJU SE SADNICE agama, podizači stakla, povoljna cije, javora,jasena, graba i cijena 11.000 kn. Upitati na bukve, cijena sadnica je od 1,00-1,50 kn, popust za veću tel. 095/757-2320 količinu kupljenih sadnica, PRODAJEM dva krovna trege- info na mob: 099/683-9984 ra i rezervne dijelove za VW ili 099/808-7586. kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODAJEM traktorsku prikolicu 1-osovinku kiper, koPRODAJU SE GUME Sava silicu za travu MTD-B-10 sa 205/55 R16 (4 kom), cije- manjim kvarom, povoljno. na po komadu 100 kn, god. Info na mob. 098/170-5311 proizvodnje 2016., info PRODAJE SE čekičar-krunjač, na:099/808-7586 drvena bačva za vino od 200 lit. i preša za grožđe. Tel. 682POLJOPRIVREDA 175 PRODAJE SE ŽELJEZNI KUKUPRODAJEM ELEVATOR za RUŽNJAK i rakija viljamovka, kukuruz (9m nova traka) šljiva (49% alk.), info na tel. i trebljačicu za kukuruz s 853-469 novim valjcima. info na tel. PRODAJEM CRNO vino, povoljno info. 098-942-7646 099/799-1086

PRODAJE SE VEĆA količina stajskog gnoja (dostajalog), povoljno. Info na mob. 098/171-3961

NEKRETNINE

PRODAJE SE KONJSKI GNOJ, info na mob. 098/927-1224

SMS NEKRETNINE

KUPUJEM BAČVE plas�čne od 60-80 lit., s obručom i poklopcom, od inoxa 100200 lit. Tel. 857-065 PRODAJE SE čekičar s 3-faznim motorom i kutijom, stroj izmir za prženje kave od 150 kg, mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570 POSAO

„MALA HIŽA“ MAČKOVEC

UPOŠLJAVAMO za stalno: POSLUŽITELJA hrane i pića i ŠANKERA - mlađeg, može i početnik.

Javi� se osobno u restoran, najava na 091 50 787 45 - poslije 10h.

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE KUĆA na odličnoj lokaciji u Čakovcu na Jugu, ul. Luje Bezeredija 59, EC/C. Info na mob. 098/973-1849 IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u stambenoj zgradi kraj hotela Park Čakovec. Telefon 091/593-3899

IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u kući, na katu, u Čk na Jugu, PRODAJE SE KUĆA u Donjoj wifi, perilica, EC/F. Info Dubravi od 115 m2 sa dvije 091/7237-999 gospodarske zgrade, vrtom i voćnjakom, na zemljištu IZNAJML JUJE SE NOVI površine 1158 m2. Info na NAMJEŠTEN STAN od 43m2 u Zagrebu, kvart tel. 095 869 6055 Malešnica, 300 eur, usePRODAJE SE GRAĐEVINSKO ljiv odmah, info na tel. ZEMLJIŠTE ukupne površine 098 912 7271 855 m2 kod južne obilaznice Čakovec, Martane-Zapad. IZNAJMLJUJEM SKLADIŠMob 091/410-1988 NO-POSLOVNI PROSTOR PRODA JE SE POSLOVNI od cca 150m2, omogućen PROSTOR U ČAKOVCU (ure- pristup kamionom, te đeno prizemlje od 125,95 skladište na otvorenom m2), kuća s podrumom i od 300-1000 m2 na jugu mog. uređenja potkrovlja. Čakovca. Mob. 091/7237Ulaz s ulične strane. Bočni 999 ulaz iz haustora s eventualnim parkiranjem odostraga IZNAJMLJUJEM DVOSOi malim dvorišnim vra�ma. BAN namješten stan u Čakovcu, info na tel. 310EC/F. Info: 098/214-107 108 PRODAJE SE POLA KUĆE u Ivanovcu na glavnoj cesti. ŽIVOTINJE Nazvati poslije 12 sati na mob. 098/552-813 TRAŽIM U NAJAM ILI KUPUJEM poljoprivredno zemlji- PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne šte. Tel: 091/428-617 . ljubimce - �grice i fišere. PRODAJE SE KUĆA KATNICA Tel: 098/944-3339 u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob. RAZNO 098/9422-821

MUŠKA OSOBA elektro struke traži posao u proizvodnji, stolarska radiona ili bilo što PRODAJE SE ORANICA od drugo, može i inozemstvo. 600 čhv, između Gornjeg Hrašćana i Prete�nca. Info Mob. 097/728-9476. na mob. 091/4822-122 MUŠKA OSOBA u mirovini PRODAJE SE KUĆA u gradu traži dodatni posao dostave Pagu, potpuno uređena od ili slično. Mob. 098/857-562 220 kvadrata s tri apartmana i terasama, te velikim POZNANSTVA dvorištem, cca. 150 metara od mora i hotela Pagus, u centru grada. ER/C, cijena eura. Više informaSLOBODAN MUŠK AR AC 280.000 cija na tel: 099/681-5389. (41g), zaposlen, ne pije, ne puši, traži ženu za ozbiljnu PRODAJE SE DRVENA KUĆA vezu. Molim da se javlja- u Merhatovcu od 117 m2, ju samo ozbiljne. Mobitel: pogodna za stanovanje ili 098/9334-291 turizam, sa okolnim građevinskim zemljištem od MUŠKARAC (50g.) traži že- 11.000 m2. ER/C, čisto vlanu nižeg rasta i mršaviju, za sništvo 1/1. Može i zamjena vezu ili brak. Tel: 097/738- za novi stan. Info: 098/2144072 107

TRAŽIM 10 smeđih azbestnih ploča. mob 098 944 333 9 PRODAJEM NOVU KUTNU GARNITURU, manje dimenzije, veoma povoljno. Info na mob. 091/881-3569 PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, širina š�tnika 35 mm, dužina š�tnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467 PRODAJEM MASTER 100 (grijač zraka) za 1700 kn. mob. 091/503-4863 PRODA JE SE POTPUNO OČUVANI KAUČ. Tel. 312783 ili 098/546-031

PRODAJE SE elektr. bojler Ariston od 80 lit. (300 kn); nova kuhinjska peć na drva, nekorištena, dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije neispravne kosilice (100 kn/ kom); dvije el. pumpe za vodu, jedan novi stolni el. gril, el. kuh. peć Gorenje (neispravni šalter) sa staklokeramičkom površinom za kuhanje (200 kn). Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 SPRAVA za vježbanje trbušnih mišića i termoakumulaciona peć. Tel. 682175 PRODAJEM dva kompleta kuhinjskih noževa i tri tacne s pozlaćenim okvirima. Info na mob. 098/1760256 PRODAJE SE nova kada s tuš kabinom, cijena po dogovoru. i Info na mob 099/404-7517 KUPUJEM DIONICE Božjakovine, Eko-Međimurja, Čateksa, Agromeđimurja, Tvornice stočne hrane Čakovec, Koke i druge. 01 386 33 83 Prodaje se SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob. :091/761-3467

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841


9. srpnja 2021.

Oglasnik 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Deny

ima 9 godina. U skloništu je 8. I on je jedan od onih za koje volimo reći da su naši posebnići. Došao je silno preplašen i branio se glasnim lavežom pa tako i danas odaje dojam oštrog psa. Ali kad ga malo upoznate, kad mu pristupite s osmijehom na licu i gricama u rukama, u Denyju možete vidje� jednu dragu dušu. A svi smo mi nekad posebni. Ako i nismo, željeli bismo bi� Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

Marty

je rođen u ožujku 2014., a život ga uopće nije mazio. Imao je te neke kao svoje ljude, ali ga očito nisu ni voljeli, a ni� marili za njega.. Živio je na kratkom lancu, zapušten, tužan.A on je ustvari jako veseo pas i nije uopće imao priliku to pokaza�. Nije imao priliku živje�. Nije imao priliku istraživa�, njuška�, ni� ganja� lop�ce koje tako voli.. Želimo mu, tako mu želimo da dobije novu priliku, novi dom, novu obitelj.Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

Puki

je rođen u srpnju 2016., visok je skoro 60 cm. I on bi vrlo rado svoje azilsko dvorište mijenjao za neko veliko, zeleno, samo njegovo dvorište, toplu kućicu, društvo, igranje i šetnje sa svojom ljudskom obitelji. Puki je vrlo ak�van i zaigran dečko pa tražimo i takve ljude za njega, da se mogu nadopunjava� u ludarijama.Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

Thor i Lady,

Ovo su Thor i Lady, on ima 4 godine, a ona 6. Traže novi dom. Ne vole mačke, a on je i malo problema�čan s muškim psima. Jedno prema drugome su super, odrasli su zajedno, i zajedno se udomljavaju.Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA ŠTRIGOVA KLASA: 350-02/20-01/02 URBROJ: 2109/18-01/1-21/1 Štrigova, 07. srpnja 2021.

Nositelj izrade Jedinstveni upravni odjel Općine Štrigova temeljem članka 96. i članka 104. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) objavljuje,

JAVNU RASPRAVU

1347

o Prijedlogu III. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Štrigova (u daljnjem tekstu Prijedlog plana) Javni uvid o Prijedlogu plana trajat će od 12. do 30. srpnja 2021. godine. Javno izlaganje o Prijedlogu plana održat će se 21. srpnja (srijeda) 2021. godine u 18:00 sati, u Domu kulture u Štrigovi (Štrigova 103, 40312 Štrigova). Izloženi materijal može se vidjeti radnim danom od 08:00 do 14:00 sati u prostorijama Općine Štrigova – ured općine (Štrigova 87, Štrigova) te na mrežnim stranicama Općine Štrigova (www.opcinastrigova.hr) i Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije (www.zavod.hr). Poziva se javnost - sudionici u javnoj raspravi, da temeljem izlaganja i uvida u izloženi materijal svoje prijedloge i primjedbe na Prijedlog Plana, osim na javnom izlaganju, bilo upisom u knjigu javnog uvida ili u pisanom obliku, dostave najkasnije do 30. srpnja 2021. na adresu Općine Štrigova (Štrigova 87, 40 312 Štrigova). Primjedbe koje nisu čitko potpisane s adresom predlagatelja ili su dostavljene poslije zakazanog roka, neće se razmatrati.

Provoditelj Javne rasprave Jedinstveni upravni odjel Načelnik Općine: Stanislav Rebernik, v.r.

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.


48

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9. srpnja 2021.

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2020./2021.

OSNOVNE ŠKOLE OSNOVNA ŠKOLA GORIČAN 1. razred - Razrednica: Draženka Žvorc Učenici:Matija Baksa, Lea Cvija, Josipa Dominik, Marta Dominik, Lucija Gosarić, Ivan Horvat, Lena Jakšić, Mia Magdalenić, Teodor Moharić, Niko Slaviček, Josip Šercer, Gregor Vražić, Vito Žbulj 2. razred - Razrednica: Marija Horvat Učenici: Lorena Čavlek, Melisa Gosarić, Ema Katanec, Robert Krčmar, Franka Moharić, Vanja Strahija, David Šarić, Sara Vadlja, Bono Varošanec, Stjepan Vugrinec, Karlo Žvorc 3. a razred - Razrednica: Adela Dobranić Učenici: Karlo Bašnec, Nika Horvat, Natalija Krčmar, Vivien Marđetko, Ena Mesarić, Ema Petric, David Pongrac, Marko Vuk, Teo Žbulj 3. b razred - Razrednica: Rebeka Šavora Učenici: Tiana Baksa, Jana Bašnec, Kristina Krznar, Dino Mati, Leonarda Petrov, Matija Purgar, Stella Ružić 4. a razred - Razrednik: Ivan Karol Učenici: Tena Bašnec, Elena Bergovec, Nikola Gosarić, Matija Gudlin, Mia Kocijan, Emma Vadlja, Leon Vadlja, Josip Ladašić, Lea Varošanec, Adam Vražić, Roko Vražić 4. b razred - Razrednica: Kristina Sisek Učenici: Anja Baksa, Karlo Bergovec, Dominik Dominik, Ivona Horvat, Rafael Jakšić, Lana Kolenko, Sara Posavec, Nika Slaviček, Gabriel Šercer 5. a razred - Razrednica: Ana Novak Učenici: Iva Bašnec, Izak Medvar, Ivano Mesarić, Leopold Mesarić, Vita Mikloška, Teo Sisek 5. b razred - Razrednica: Andreja Šopar Pilić Učenici: Lana Andročec, Luka Andročec, Lucija Blagus, Emily Ivanović, Noa Pahek, Iva Vugrinec 6. a razred - Razrednik: Darko Varga Učenici: Gabriel Pongrac, Luka Vadlja, Dora Vugrinec, Niko Zorko 6. b razred - Razrednica: Sanja Crnčec Učenici: Ivona Gotal, Mihael Makaj, Leo Pahek, Edi Vugrinec 7. razred - Razrednica: Zorana Makaj Učenici: Manuela Brodarić, Nikolina Kos, Izabela Marđetko, Karlo Pongrac, Hana Purgar, Ema Vargek 8. razred - Razrednica: Melita Sečan Hrastić

Učenici: Katarina Blažek, Filip Golenja, Andrej Kos, Roko Lesinger, Eva Pahek, Andreas Pongrac, Vilim Sokač

OŠ VLADIMIRA NAZORA PRIBISLAVEC 1.A - razrednica: Ivana Mihalic Učenici: Hana Balog, Aurora Dolović, Tia Gabaj, Amela Horvat, Anamarija Horvat, Dorjan Ignac, Jona Kozjak, Tristan Lehkec, Ema Magdalenić, Ivano Merc, Andreas Novak, Asja Novak, David Pavić, Ilan Pintarić, Neo Tišić, Zara Vrbanec 1.B - razrednica: Maja Okreša Učenici: Tea Bogdan, Vanesa Horvat, Marin Ignac, Robert Ignac, Justina Oršoš 1.C - razrednica: Monika Vibovec Krizman Učenici: Karla Ignac i Karlo Kalanjoš 2.A - razrednica: Marina Ninić Učenici: Karlo Balog, Mauro Gajnik, Jana Horvat, Nadja Kovač, Zara Kranjec, Ivan Marciuš, Jan Obadić, Martin Pejanović, Mila Prstec, Hana Tkalčec, Lovro Tomašić, Roko Tomšić, Ebril Veselko Đebi, Fabijan Žvorc 2.B - razrednica: Milica Vadlja Učenici: Denis Balog, Dijana Flujhar, Karla Kičmanović, Marijana Oršoš, Amela Oršuš, Petra Oršuš 2.C - razrednica: Katarina Mihalic Učenici: Dolores Oršoš, Doroteo Oršuš 3.A - razrednik: Nikolina Košir Učenici: Franko Balog, Marta Brlek, Rea Dovečer, Bruna Horvat, Stella Makar, Niko Novak Miković 3.B - razrednica: Darinka Trajkova Vuković Učenici: Tibor Horvat, Mina Misha Jerković, Annela Ješarević, Zara Juričan, Deni Moslavac, Nela Obadić, Enola Pintarić 3.C - razrednica: Valentina Lesjak Učenici: Marijana Ignac, Elena Oršoš, Enis Oršoš, Lorena Oršuš 4.A - razrednica: Jasmina Ramušćak Učenici: Emanuel Bertovich, Ino Gelo, Nives Horvat, Vita Ivković, Andrej Okreša 4.B - razrednica: Kristina Mesarić Učenici: Karlo Bogdan, Aleks Hum, David Ignac, Viktorija Kalanjoš, Leonardo Kičmanović, Sandi Oršoš, Viktorija Oršoš 5.A - razrednica: Željka Obadić Učenici: Jakov Brlek, Vita Ivanović, Nela Kozjak, Tara Lesjak, Žanet Novak, Sara Palfi, Fran Stamenković, Ervin Šoltić, Mia Štrukelj, Lina Li Tarandek 5.B - razrednica: Kristina Pleh Učenici: Jakov Hižman, Vanja Dovečer, Marta Masten, Danijela Juras

6.A - razrednica: Jasmina Borko Horvat Učenici: Matija Balog, Kasia Gajnik, Kjara Okreša, Lora Okreša, Roko Okreša, Vilim Okreša, Lana Palfi 6.B - razrednica: Dunja Sabol Učenici: JKaja Horvat, Marin Kovač, Vita Lesjak, Sebastijan Levačić, Zita Tomšić, Lorena Vrbanec 7.A - razrednik: Jurica Benčik Učenici: Ivan Fabijanić, Borna Juričan, Luka Novak, Karlo Palfi, Maja Štrukelj 8.A - razrednica: Željka Pintarić Učenici: Niko Krištofić, Antonija Oršuš, Jakov Pejanović

OŠ IVANA GORANA KOVAČIĆA SVETI JURAJ NA BREGU 1.A - razrednica: Vera Moharić Učenici: Ela Dragojević, Teo Goričanec, Rina Guterman, Greta Košak, Jan Lepen, Noa Pintarić, Vida Tomašić, Leon Trupković, Mirko Vrbanec, Eva Zadravec, Karlo Zeman 1.B - razrednica: Jelena Dokleja Učenici: Teo Bistrović, Leona Fic, Dora Gregorinčić, Dina Jurišić, Gabrijela Kovačić, Nika Pergar, Emilija Živko, David Krznar, Luka Škrobar, Emily Hižman, Fran Klobučarić, Mirko Nemet 2.A - razrednica: Sonja Rodinger Učenici: Zara Bestijanić, Andrija Bistrović, Kiara Crnčec, Matej Haček, Karlo Katanec, Saša Medved, Jan Mezga, Gabriel Novak, Simon Novak, Jakov Pavlic, Mila Pavlic, Niko Šimunković, Tena Špancer, Ana Turk, Petra Vabec, Marta Vidra, Ivan Vuk 2.B - razrednica: Željka Kutnjak Učenici: Kim Blažeka Mezga, Ivan Franković, Karlo Gregorinčić, Roko Hergotić, Maria Elena Horvat, Eva Kamenar, Greta Kocijan, Karla Kralj, Laura Kralj, Helena Levec, Mila Mesarić, Ana Novak, Ivona Novak, Mijo Okreša, Petar Perhoč, Mirta Perko, Ana Pintarić, Marina Radiković, Leon Rebernik, Karlo Sutnjak, Tena Škrobar, Ella Škvorc, Jan Tomašić, Niko Zlatarek 3.A - razrednica: Sanja Kovač Učenici: Lukas Fic, Leo Fučec, Tena Gotal, Ilija Horvat, Helena Karlovčec, Eva Korunić, Luka Kos, Nina Nemet, Dina Novak, Marko Novak, Jana Perko, Adela Petričević, Amarie Ribarić, Gabriel Enrique Rodrigues, Lara Senčar 3.B - razrednica: Vanja Horvat Učenici: Rina Dragojević, David Ivanović, Lena Jambrović, Domagoj Janušić, Ivan Jurčević, Sonja Jurišić, Matilda Ključarić, Kristian Kunčić, Rino Oreški, Ivona Šafarić 4.A - razrednica: Tatjana Golub Učenici: Ivan Bregović, Paula

Dominić, Vanja Glavina, Leon Gregorinčić, Ema Horvat, Ivana Horvat, David Kolar, Eva Kušar, Klara Miljančić, Antonio Novak, Ian Novak, Mia Perko, Lara Piškor, Ena Posavec, Ivan Tkalec, Abel Trupković, Melina Vugrinec 4.B - razrednica: Gordana Kolarić Učenici: Luka Benković, Horvat Bruno, Ivančok Jan, Jambrošić Matej, Karlovčec Bruna, Levačić Tkalec Victoria, Mesarić Nela , Novak Fran, Petričević Marta, Novak Karlo, Pintarić Dunja, Pintarić Ela, Radiković Lovro, Sabolčec Ema, Šafarić Dina 5.A - razrednik: Željko Kraljić Učenici: Dora Čonda, Maja Dominić, Fran Đaković, Kevin Hajdari, Lea Lepen, Ivan Levačić, Lora Lisjak, Filip Moharić, Gabrijela Salaj, Domagoj Šoštarić, Taša Tkalec 5.B - razrednica: Marijana Kneklin Učenici: Noa Fic, Meri Fujs, Leon Herman, Lana Janušić, Ema Maria Lacko, Vito Novak, Mia Zanjko 5.C - razrednica: Marijana Belko Učenici: Filip Alija, Kyara Dunjko, Gabriel Juršić, Vinko Košak, Ivona Košir, Dora Novak, Elena Perko, Kira Petričević, Fran Špancer, Jakov Šprajc, Antonija Vinković 6.A - razrednica: Ivana Varga Učenici: Niko Bistrović, Katarina Hamonajec, Magdalena Janušić, Filip Kerman, Ana Paola Murk, Iva Mustač, Lorena Novak, David Oreški, Grgur Pavlic, Simon Petričević, Kaja Topličanec 6.B - razrednik: Igor Jaušovec Učenici: Ema Bistrović, Noa Glavina, Barbara Horvat, Krsto Dominić, Luka Tkalec, Matija Žganec, Ela Leko, Lovro Hoblaj, Petar Pintarić 6.C - razrednica: Martina Oršić Učenici: Marinela Benkovič, Borna Čakalo, Luka Hergotić, Nika Kernjak, Noa Kovačić, David Novak, David Rodinger, Taša Vuković 7.A - razrednica: Jelena Grubić Učenici: Marta Doležaj, Ema Makovec, Antonija Matoša, Karlo Mesarić, Hana Novak 7.B - razrednica: Ružica Šikić Učenici: Leon Bistrović, Helena Janušić, David Jambrošić, Karlo Novak, Lucija Trupković, Anesa Vršić 8.A - razrednica: Milana Gašparović Učenici: Anja Farkaš, Hana Horvat, Mirta Radiković, Aleksandar Šafarić, Katja Kočar, Magdalena Telebar 8.B - razrednik: Domagoj Zoričić Učenici: Barbara Novak, Barbara Sklepić, Ena Vrančić, Marta Varga, Jakov Toma, Antonio Le-

vec, Jakov Žganec

PŠ ZASADBREG 1.C - razrednica: Mirna Vajda Učenici: Mateo Bakač, Dora Hatlak, Franka Kniplić, Petra Kovačić, Fran Levačić, Lorena Makovec, Lana Matoša, Patrik Novak, Jakov Sakač, Patrik Salaj, Melanie Srpak, Rebeka Šafarić 2.C - razrednica: Marija Jambrović Učenici: Teo Hatlak, Simon Horvatić, Tena Jakopić, Nino Lesjak, Izabela Salaj, Leon Šimunković, Lorena Vinković 3.C - razrednica: Jasmina Patafta Učenici: Luka Bakač, Roko Boj, Viktor Kneklin, Lovro Lisjak, Gabriel Šafarić, Lana Šoštarić, Luka Šparavec, Noa Talan, Karla Vrbanec, Luka Vrbanec 4.C - razrednica: Zrinka Kapustić Učenici: Vanesa Alija, Eva Horvatić, Teo Kamenar, Lovro Kniplić, Anabella Mesarić, Suri PosavecKocijan, Marko Raić SREDNJE ŠKOLE TEHNIČKA ŠKOLA ČAKOVEC 1GM - razrednica: Mateja Šafarić Novak Učenici: Jakša Bogdan, Florijan Gotal 1MT - razrednik: Anđelko Borković Učenici: Gabriel Kontrec, David Zadravec 1RT - razrednica: Valerija Poljanec Učenici: Vinko Bel, Jakov Biškup, David Blažeka, Antonio Ivanović, Vito List, Ivan Magdalenić, Bruno Miklin, Lucijan Novak, Dante Rašperger, Noel Špoljarić, Ivor Trstenjak, Noa Turk 1ST - razrednica: Dijana Savić Učenici: Emanuel Medved, Antonio Srpak, Denis Toplek, Domagoj Tota, Niko Trstenjak 1S3 - razrednica: Anja Žvorc Učenici: Niko Branilović, David Bratinščak, Dominik Novak 1S4 - razrednica: Ana Palfi Učenici: Andrijana Marija Bobičanec 2ET - razrednik: Dražen Janžek Učenici: ITeo Senčar, Gabriel Šajnović 2GM - razrednica: Renata Turk Učenici: David Bogdan, Luka Čonkaš, Ana Filipović, Lucija Grabar, Nikša Jurišić, Fran Krsto Pilić, Lana Tuksar, Lucija Žagar 2MT - razrednik: Marko Markulija Učenik: Karlo Kontrec 2RT - razrednica: Dragica Vugrin Učenici: Lukas Kraljić, Sven Rešetar, Leo Stričak, David Trstenjak, Matija Trstenjak

2ST - razrednik: Marijan Murković Učenici: Erik Horvat, Lovro Horvat, Erik Krznar, Petar Mlinarić 2S3 - razrednica: Mirjana Olčar Mateo Moslavac 2S4 - razrednica: Veljka Žugec Učenici: Andreas Antonović 2S5 - razrednica: Jelena Horvat Učenici: Andrija Borović, Fabijan Šupljika 3ET - razrednica: Vlatka Peharda Niko Karlovčec, Marin Mlinarić 3MT - razrednica: Jasminka Jelačić Učenici: Maksim Erdelji, Jan Haček, Jakša Miholček, Gabriel Šimeg 3RT - razrednica: Sanja Loparić Učenici: Erik Kranjec, Filip Novak 3ST - razrednik: Mario Pinc Učenici: Filip Komar, Noa Petek 3TG - razrednica: Tamara Rihtarec Učenici: Filip Balent, Lovro Balent, Fran Bistrović, Marko Fundak, Jurica Galić, Vito Kozjak, Jan Mađar, Nikola Mihalic, Deni Pečarko, Marin Vabec, Lovro Vincek, Fran Želežnjak 3.E1 - razrednik: Siniša Baksa Učenik: Karlo Sabolek 3.S1 - razrednica: Emilija Rodinger Učenik: Patrik Kuhar 3.S3 - razrednik: Silvio Štefanac Učenik: Patrick Vargek 4.ET - razrednica: Jagoda Smolek-Grgić Učenik: Krešo Vurušić 4.MT - razrednica: Sandra Štampar Učenik: Ivo Maček 4.RT - razrednica: Anica Antolek Hrgar Učenici: Petra Hajdarović, Julijana Kolarić, Luka Ladić, Leon Tišljarić, Leo Žižek 4.ST - razrednica: Sanja Borko Učenici: Fran Ivan Novak, Marija Sakač 4.TG - razrednica: Nataša Lončarić Učenici: Mihael Baranašić, Ilija Biškup, Vinko Brkić, Valentino Bukal, Karlo Grabant, Fran Meglić, Patrick Mesarek, Marko Mihoci, Mario Olčar, Ivan Skok, Marin Šalaj, Antonija Vrtarić, Benjamin Zadravec Svim odlikašima Međimurske novine čestitaju na postignutom uspjehu! U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.


9. srpnja 2021.

Mozaik 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i TZ Međimurske županije - Čiji je vrt najljepši? Uz drvored već se na ulazu na imanje nalaze grmolike ruže, hibiskusi i juka

Prijavite se i predstavite čaroliju svoje okućnice

VRT USRED POLJA u Mihovljanu dugi niz godina obrađuju marljive ruke Danijele Vadlja iz Čakovca

Raskošan cvjetnjak koji pažnju plijeni od proljeća do jeseni imaju i nekoliko cvjetnjaka koji se savršeno uklapaju u rije više od 10 godina ovaj ambijent. Cvijeće vas prati supružnici Stjepan i Da- duž cijelog imanja. U svako nijela Vadlja iz Čakovca godišnje doba, osim naravno odlučili su napraviti pravu oa- zimskih mjeseci, raste razno zu usred polja u Mihovljanu. cvijeće i bilje. - Na imanju rado proNekadašnje polje pretvorili su vodim vrijeme u mirovini. u prekrasno imanje koje im služi za odmor i dušu. Tako Iako ovakav vrt, povrtnjak i osim povrtnjaka i voćnjaka cvjetnjak iziskuje puno truda, vremena i ljubavi, istovremeno me takav rad sa zemljom opušta. Ovdje stalno ima posla. Nema tog trenutka u godini kad se nema što čupkati, rekla nam je Danijela Vadlja. Danijela Vadlja uz starinske narančaste ljiljane dok u naručju drži svoju miljenicu Sivku Uz drvored već se na ulazu na imanje nalaze grmolike za nagradni natječaj nismo krasnog vrta. Vrt je okružen jedinstven opuštajuć miris. velikim čempresima, lavandi- Lavanda se svake godine beruže, hibiskusi i juka. Dola- imali prilike snimiti. Na ulasku u vrt nalazi se nom i lavandom. re i suši, a kasnije se pakira skom u središnji dio nalaze se tulipani koji cvatu u proljeće, ljubičasta glicinija. U samom U planu je i sadnja špa- u male vrećice za božićne Raskošne hortenzije pa ih tako u vrijeme prijave vrtu se nalazi veliki kamenjar njolske lavande koja ima poklone. u punom cvatu prekriven fotinijom, proljetnim prekrivačima i pustinjskom ružom. - Uz to se nalaze katruže u raznim bojama, narcise, perunike, starinsko srčeko, različak, mačji brk, starinske ljiljane, žuti neveni, proljetni cvjetni pokrivači raznih boja, pustinjske ruže, rozi i crveni ljetni hibiskus, đurđice, hortenzije, kamelija japonika, ukrasni čempres, ukrasni zvončić, ljubičice, uresnice, nabrojila je vlasnica ovog pre- Ljubičas� zvončić u Danijelinom kamenjaru Bijela juka nalazi se na samom ulasku u vrt Piše: Sanja Heric

P

V R T L A R I J A

V I J ENA C

d.o.o.

telefon: 095/ 815 52 58 Strahoninec - Poleve, Dravska 70

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

SVE ZA MOJ DOM

h�ps://vrtnicentariva.hr

Planirate sadnju? POZIVAMO VAS NA DANE OTVORENIH VRATA

I ove godine MEĐIMURSKE NOVINE nastavljaju s tradicijom biranja najljepših okućnica u natječaju “Čiji je vrt najljepši”. Akciju i ove godine provodimo u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije. Naš natječaj prilagođujemo novim trendovima. Primijetili smo da Međimurci sve više uređuju zelene, minimalističke, lijepo uređene oaze koje služe za odmor na terasama, balkonima ili dijelu dvorišta za odmor. Budući da se nagradni natječaj zove Čiji je vrt najljepši?, mnogi svoje male zelene oaze nisu prijavili, pogrešno misleći da njihova minimalistička rješenja nisu vrijedna prijave. Međutim, nije tako. Svaki trud koji ste uložili u uređenje okoliša svog doma je vrijedan prijave. Stoga prijavite svoj vrt ili okućnicu, ali isto vrijedi i za mali obiteljski otok za opuštanje.Pokažite svoje cvjetne ideje i inspirirajte druge. Prijavite svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje ili rođake na naš nagradni natječaj: na marketing@mnovine.hr ili telefon: 323 600. Obavezno navedite adresu osobe čiji vrt prijavljujete i ostavite kontakt telefona kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo. Prijave su već krenule i traju sve do ponedjeljka, 23. kolovoza. I ove godine očekuju vas vrijedne nagrade za vaš trud. Imamo šest nagrada u sklopu natječaja Čiji je vrt najljepši. (BMO)

Sponzori su osigurali: • BAT: 1. nagrada bon 1000 kn 2. nagrada bon 500 kn 3. nagrada bon 300 kn.

• Međimurka BS: vrtna pumpa Inox 800 (vrijednost oko 600 kn) - za najoriginalniji ručno rađeni vrtni ukras. • Vrtni centar Iva: poklon-bon 500 kn - za najljepši cvijet vrta. • Vrtlarija Vijenac: poklon-bon 500 kn - za najegzotičniju biljku vrta. • Osim toga svi koji sudjeluju bit će nagrađeni priznanjima TZ Međimurske županije.


50

Savjeti

9. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

projekt ‘’Muzej za Pogled’’. To je projekt Muzeja Međimurja Čakovec koji nastaje u suradnji s Udrugom za autizam Pogled i mojim Psihologijskim centrom. Erika Nađ-Jerković, muzejska savjetnica likovnih zbirki u Muzeju Međimurja Čakovec, i ja, klinička psihologinja, autorice smo ovoga projekta u kojem svake godine priređujemo novu koncepciju rada s djecom iz Udruge Pogled. Ove godine održana je likovno-psihološka radionica pod nazivom “Pogledaj me”. Pogled je u autizmu dijagnostički znak, kontakt očima je elementarni kriterij ljudskog postojanja, gledanjem potvrđujemo da doživljavamo svijet oko sebe. Koliko svi mi skupa gledamo, vidimo li, kako vidimo? Živimo u malom gradu, primjećujemo li kako on izgleda? Kako nam je pandemija suzila stvarnost, zatvorila nas i zamutila nam pogled? Ove smo godine nas dvije autorice odlučile izvesti djecu iz muzeja i prošetati našim gradom. 18-ero djece u dobi od 8 do 18 godina primjenom načela

Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Piše Ivona Orlović, dr. med., specijalizantica psihijatrije

Psihološka strana alkoholizma

Kad se male ruke slože... Klinička psihologija je u osnovi samozatajna profesija, tihi i od očiju javnosti odvojen rad na proučavanju, razumijevanju i tretmanu najrazličitijih aberantnih oblika čovjekovog psihičkog života. U toj profesiji nastojimo pomoći pojedincu da kvalitetnije živi svoj život, sa što manje psihičke patnje, u što većem skladu sa samim sobom i svijetom koji ga okružuje. To je veliki, težak zadatak, a klinička psihologija je mlada profesija koja se u praksi razvija vrlo brzo jer ima ogromno područje djelovanja. U beskraju čovjekovog psihičkog života u kojemu postoje mnoge tamne i neugodne mogućnosti klinički psiholozi pokušavaju se kretati njegovom svjetlijom i zdravijom stranom, istraživati i ostvariti mogućnosti da to kretanje bude sigurnije, jednostavnije i ugodnije. Jedno od mojih takvih iskustava već se godinama veže uz prisutnost u životu brojnih obitelji s djecom koja imaju autistični poremećaj, najprije kroz rad sa roditeljima, a zatim kroz neposredni rad s djecom uključenom u

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam

koja je u svom radu koristio suvremeni američki umjetnik Christo (1935-2020) napravila su privremenu promjenu na 5 javnih skulptura čakovečkog kipara Luje Bezeredija (1898-1979). Drago nam je da se naš projekt odvija pod pokroviteljstvom Grada Čakovca - prijatelja djece i da nas je podržala čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini, koja je 24. lipnja otvorila ovu neuobičajenu izložbu. Svi su se u protekla dva tjedna pitali što se to dogodilo sa skulpturama uz prometnu žilu kucavicu čakovečkog centra grada. P(r)ogledali smo?! 6. srpnja je održana završna radionica na kojoj su djeca sve skulpture vratila u prvobitno stanje. Ovaj mali izlet u područje konceptualne umjetnosti nama autoricama, a djeci još više, donio je veliko veselje. Zajednički rad na instalaciji ojačao je njihov osjećaj povezanosti i pripadnosti. Što ljepše smo mogli doživjeti nego na kraju radionice čuti iz usta jednog dječaka riječi: “Svi za jednoga - jedan za sve!”

Psihološki uzroci, ali i psihološke posljedice sastavne su komponente dugotrajne konzumacije alkohola, a prema tome i razvoja ovisnosti o alkoholu. Često je kod razvijene ovisnosti nepoznato što je uzrok, a što posljedica jer se psihološki faktori isprepliću. S psihološke strane, ovisnost se smatra naučenim ponašanjem koje je potkrijepljeno mislima i uvjerenjima, a u podlozi „čuči“ razvojna zrelost osobe, odnosno nezrelost. Tome svakako doprinose neke od karakteristika ličnosti ovisnika o alkoholu poput emocionalne nestabilnosti, smanjenog samopouzdanja i toleriranja frustracija, impulzivnost te visoka razina neprijateljstva. Naravno, ništa se ne odvija bez za ovisnost povoljnih socijalnih čimbenika. Alkohol može služiti kao sredstvo za suočavanje s neugodnim osjećajima ili stresom, može služiti samoliječenju i poboljšanju raspoloženja te nošenju s anksioznošću. U okviru okoline pomaže postizanju osjećaja društvene prihvaćenosti. Alkohol je mehanizam za suočavanje i premda je kratkoročno djelotvoran, dugoročne posljedice mogu biti značajne. S alkoholom se zaboravljaju problemi, a problema uvijek ima, uskoro i pijenje razvojem tolerancije

postaje najveći od njih. Što osoba više pije i upornija je u tome, to je tolerancija veća i treba veća količina alkohola da bi se postigao željeni početni učinak. Psihološki učinci alkohola podrazumijevaju smanjenje inhibicija, nemogućnost koncentracije, opuštanje i smanjenje napetosti, poteškoće pamćenja te narušavanje koordinacije, refleksnih pokreta i vida. Put u ovisnost dobrim dijelom čini razvoj psihološke ovisnosti, kada alkohol služi za suočavanje s prvotno većim, a potom i svim vrstama stresa, kada se koristi za izbjegavanje uznemirujućih osjećaja te se teško uključuje u društvo bez njega. Razvojem ovisnosti o alkoholu koja sama po sebi predstavlja psihološku posljedicu nastupaju i drugi poremećaji psihičkog zdravlja, problemi sa spavanjem, problemi s učenjem i pamćenjem te pad u funkcioniranju kod kuće, u školi, na poslu. Ličnost osobe ovisne o alkoholu se mijenja, ne postaje bolja osoba, već je promjenjivog raspoloženja, pojačano razdražljiva, neugodnija, lošije prosudbe, kognitivno propada, zanemaruje bliske odnose i druge sastavnice vlastitog života. Treba imati na umu da sredstvo preuzima vodstvo. Bilo kakva prijetnja izvana potaknut će poricanje kao

obrambeni mehanizam. Ovisnik se opravdava, prebacuje krivnju na nekog drugog ili umanjuje težinu ovisnosti. Ima jedan jedini cilj, očuvati fizičke i psihološke potrebe nastavka pijenja. Osim psihološke komponente, socijalne posljedice i psihološki utjecaj na članove obitelji ili druge bliske osobe čine još značajniji, veći dio kolača. Narušeno je povjerenje, članovi obitelji ili prijatelji se osjećaju zanemarenima, iscrpljuju se financije te je rizik izloženosti emocionalnom i fizičkom nasilju visok. Nije uzalud navedeno da je alkoholizam bolest cijele obitelji i psihološki čini obitelji značajnu štetu. Moguće je isto sagledati i s druge strane, alkoholizam jednog člana kao znak da su interpersonalni odnosi bliskih članova i ranije bili narušeni. Stvoriti obiteljski uvid u alkoholizam korak je u prihvaćanju ovisnosti što olakšava uvid u ponavljajuće obrasce i ponašanje svakog člana ponaosob, podržavao on pijenje ili ne. Teško je izaći iz vlastitog kruga brojnih emocija poput ljutnje, krivnje, razočaranja, no takve emocije se mogu naučiti izražavati na zdravije načine. Podršku u procesu oporavka mogu pružiti osobe s iskustvom prolaženja kroz ovisnost i oporavak.

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE sa uključenom poštarinom MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

NARUČITE PRETPLATU

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

NOVO U PONUDI Poliranje vozila, farova. Čišćenje tvrdokorne nečistoće laka vozila. Odstranjivanje manjih oštećenja laka te čišćenje kožnih sjedala vozila.

AUTOWELLNESS ČAKOVEC JUŽNA ZAOBILAZNICA Tel. 097/651-8668


VATROGASCI MEĐIMURJA

9. srpnja 2021.

51

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Članice ženske B ekipe Mali Mihaljevec otkrile su nam zašto pos�žu nevjerojatne rezultate

ŽENSKA B EKIPA DVD-a Mali Mihaljevec najveći je ponos sela zahvaljujući dosadašnjim izvanrednim rezultatima na vatrogasnim natjecanjima

Želimo ići na svjetsko natjecanje - Olimpijadu! Slavica Slaviček, Melita Trupković, Nataša Đurasek, Jovanka Mikulaj, Karmen Klobučarić, Ana Hamer, Kornelija Mesarić, Dubravka Mesarić, Blaženka Novak i zapovjednica Senka Posavec posjeduju borbeni duh zbog kojeg nikad ne odustaju na natjecanjima Piše: Sanja Heric

O

ne su brze. One su neustrašive. One posjeduju strašan borbeni duh koji ih tjera da ostvaruju izvanredne rezultate na vatrogasnim natjecanjima u državi i izvan nje. Odličnu uhodanu žensku B ekipu DVD-a Mali Mihaljevec koja se priprema za Državno vatrogasno natjecanje, koje se ove godine održava u susjednom Varaždinu, čine: Slavica Slaviček, Melita

Trupković, Nataša Đurasek, Jovanka Mikulaj, Karmen Klobučarić, Ana Hamer, Kornelija Mesarić, Dubravka Mesarić, Blaženka Novak i zapovjednica Senka Posavec. Ženska B ekipa osnovana je 2009. godine na poticaj tadašnjeg predsjednika DVD-a Mali Mihaljevec Damira Novaka, koji je i danas njihov trener i mentor. Susreli smo se s njima na nogometnom igralištu u Malom Mihaljevcu gdje su nam demonstrirale vježbe i ispričale zašto su se priključile ekipi i zbog čega

postižu tako velike rezultate na koje je ponosno njihovo čitavo selo.

Ana Hamer i Slava Slaviček, najstarije članice ekipe

Speci�ičnost ove grupe je što imaju nekoliko članica koje broje iznad 67 godina. Tako se među najstarijim članicama našla i Slava Slaviček. Ima 67 godina, ali usprkos tome neumorno bježi i vježba s ovom ženskom B ekipom te je članica vatrogasnih veterana.

Senka Posavec, zapovjednica ženske B ekipe Senka Posavec počela se baviti vatrogastvom 1982. kada se priključila ženskoj A ekipi u Savskoj Vesi. Nakon preseljenja u Mali Mihaljevec nastavila je u istom tonu te se priključila lokalnom DVD-u. - U normalnim uvjetima vježba ponekad dva puta, nekad tri puta, a dogodi se da vježbamo i četiri puta na tjedan. Ovisi kako se uskladimo. To je ponekad teško organizirati s obzirom na

to da dio članica radi, ispričala nam je zapovjednica Posavec. - Vatrogascima sam se najprije pridružila radi društva i jako mi je lijepo biti dio ekipe. Privlači me taj natjecateljski duh, volim društvo. Bila sam s DVD-om Savska Ves na dvije Olimpijade, u Francuskoj i Varaždinu. Plasiranje na Olimpijadu priželjkujemo ove godine, otkrila nam je u nastavku vatrogaskinja Posavec.

Zapovjednica Senka Posavec

67-godišnja Slava Slaviček

70-godišnja Ana Hamer

- Vježbam otkad sam imala 18 godina. Tada smo isto tako imali žensku ekipu i ja sam se njima priključila. Nakon toga sam otišla u Eko i tamo bila članica njihove ekipe. Tamo sam bila i dočasnica. Nakon odlaska u penziju priključila sam se ovoj ekipi, ispričala nam još uvijek puna životnog elana Slava Slaviček. - Uvijek sam trčala štafetu, no prije tri mjeseci imala sam moždani udar i malo se sada moram primiriti. Kada se sve to dogodilo, nisam vježbala, ali sada sam se priključila nazad, dodaje Slava, koja uživa u druženju s ekipom. Njezina kolegica Ana Hamer tri je godine starija od nje, ali isto tako se nikad

ne predaje. Nije joj teško ni trčati, ni vježbati, a a za svoju ekipu uvijek ostavlja srce na terenu. - Kao omladinka počela sam još vježbati 1967. godine. Tada sam polagala i tečaj, no u međuvremenu su došla djeca i više se nisam toliko mogla posvetiti vatrogastvu. Ponovno sam se priključila u rad DVD-a nakon što je osnovana ženska B ekipa, ispričala nam je nasmiješena Ana Hamer. - Lijepo nam je, jako me zanima ovo i muž Juraj je vatrogasac. Bila sam na operaciji, imala sam potrganu i jednu i drugu ruku, osteoporozu u kralježnici, ali nedamo se. Popijemo tablete protiv

bolova i idemo, dodaje u nastavku. Nadaju se da će osvojiti prvo mjesto na državnom natjecanju i otići na Olimpijadu. Pobjeda im je izmakla već dva puta te navode kako su ih u Puli zakinuli zbog tehničkih problema. Bile su dva sata proglašene prvima, a nakon toga rekli su im da ipak nisu. Bile su jako tužne zbog toga te bi zato ove godine htjele konačno osvojiti prvo mjesto koje će ih plasirati na Olimpijadu.

Uspjeh postignut zbog predanog rada i zajedništva u ekipi

Ženska B ekipa na terenu djeluje kao jedno. Usklađene su i uvijek znaju što koja u kojem trenutku treba učiniti. To je rezultat predane vježbe i rada, ali i visokog morala koji svaka od članica posjeduje. - Takav uspjeh je postignut zbog zajedništva, međusobne suradnje, podrške, neumornog rada i predanosti, zaključio je njihov trener Damir Novak, prijašnji predsjednik DVDa Mali Mihaljevec.


52

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9. srpnja 2021.

Piše:Roberta Radović Foto:Zlatko Vrzan

MEĐIMURSKA KUHARICA

Sastojci:

- juneći odrezak - sezamovo ulje - papar - nudl rezanci Salata: - mladi luk - rotkvice - kineski kupus - mrkva Dresing: - đumbir - sezamovo ulje - soja sos - žličica šećera - rižin ocat

Juneći odrezak na kineski način Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Kavana “Stari krov” u Donjem Kraljevcu u svojoj raskošnoj lepezi jela s prizvukom internacionalne, autohtone i vegetarijanske kuhinje može udovoljiti gotovo svim gurmanima. Ugodan ambijent ove kavane također je pozivnica za poslovni objed, večeru, obiteljsko okupljanje i svaki

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

drugi oblik proslava. Za ove ljetne dane osoblje ovog ugostiteljskog objekta odabralo je recept za pripremu jela s internacionalnim bojama odrezak na kineski način. Jelo nam je predstavio i tanjur s ponosom u ruci drži Rajko Gavez, a jelo je pripremio kuhar Milenko Mikec. “Naoružajte se” dobrom voljom i krenite i vi u čarobni svijet gastronomije. Evo recepta. Sušeni juneći odrezak

začinimo sezamovim uljem i paprom te stavimo 24 sata u hladnjak. Dobro je znati kako je sezamovo ulje vrlo hranjivo ulje. Posebice ako je dobiveno hladnim tiještenjem sjemenki sezama kojima brojni zdravi sastojci iz samih sjemenki ulaze u sastav ulja. Najčešće se koristi u pripremi jela, gdje se često miješa sa suncokretovim uljem. Koristi se i kao dresing za različite salate jer

RECEPT PLUS

osim što je ukusno, ono i dugo zadržava svježinu salate. Jedan sat prije pečenja odrezak izvadimo iz hladnjaka i pečemo ga sa svake strane na visokoj temperaturi. U međuvremenu pripremimo dresing. Kupljeni preljevi i umaci za salate često sadrže neželjene masnoće i dodane šećere, stoga uvijek birajte niskokalorične varijante ili, još bolje, napravite ih sami. Kuhar Mikec izdvaja jednostavan recept

za dresing: Nariba se đumbir, doda sezamovo ulje, soja sos, žličica šećera i rižin ocat. Sve se lagano promiješa i prelije po salati. Pripremimo i narežemo salatu za koju koristimo mladi luk, rotkvicu, kineski kupus i mrkvu. Salatu začinimo već prije spomenutim dresingom, dodamo meso i poslužimo. Dobar tek vam želi Milenko Mikec, Rajko Gavez i djelatnici kavane “Stari krov”!

VINO TJEDNA

Monte torta Sastojci:

Kolutići od kukuruznog brašna Priprema: Umijesite glatko tijesto i razvaljajte. Čašom vadite pune krugove i krugove na kojima u sredini izrežete van manji krug. Kolačiće ispecite i premažite marmeladom tako da slijepite pune krugove i one s rupicama. Rubove umočite u čokoladnu glazuru.

- marmelada za nadjev - čokoladna glazura Tijesto: - 25 dkg margarina - 10 dkg šećera - 1/2 praška za pecivo - 10 dkg kukuruznog brašna Čakovečkih mlinova - 20 dkg glatkog brašna Čakovečkih mlinova - 1 jaje - 1 vanilin šećer

Oguljene i prepečene lješnjake istučemo na komadiće. U posudi miksamo bjelanjke. Kad je snijeg čvrst, dodamo šećer i još miksamo. Na kraju lagano umiješamo brašno. Kalup za torte obloži se papirom za pečenje, premaže maslacem i posipa brašnom. Na to se dodaju usitnjeni lješnjaci i bjelanjak te se stavi peći 10 minuta na 180 stupnjeva. Ohladi se u hladnjaku. Ohlađeni biskvit se okrene tako da biskvit bude dolje, lješnjaci gore. Osam decilitara mlijeka zagrije se s vanili šećerom. U to se dodaju žumanjci sa šećerom, dva pudinga od vanilije, dvije žlice brašna i dva decilitra mlijeka. Ukuhati kao puding. Margarin se izmiksa sa šećerom i doda u hladnu kremu. Čokolada se otopi na pari i doda u polovicu kreme. Nutella se rastopi i njome se namažu lješnjaci. Smrvljene kekse treba rasporediti po Nutelli, a na kekse staviti žutu kremu. Na kraju se doda šlag. (rr)

Sastojci:

Biskvit: - 15 dkg lješnjaka - 6 bjelanjaka - 6 žlica šećera - 6 žlica brašna Krema I: - 6 žumanjaka - 10 dag šećera - 2 pudinga od vanilije - 1 l mlijeka - 2 žlice brašna - 25 dag maslaca - 10 dag šećera u prahu Krema II: - 20 dag Nutelle - 15 dag pe�t keksa - 10 dag čokolade za kuhanje - 1 šlag

Rajnski rizling vinarije Cmrečnjak Konobar Bruno Novak uz juneći odrezak na kineski način preporučuje servirati Rajnski rizling proizveden i odnjegovan u obiteljskoj vinariji Cmrečnjak. Radi se o vrhunskom bijelom vinu žutozelenkaste boje (13,4 % alk.), koje ima osebujan miris i okus. Odlično će se sljubiti s ovotjednom preporukom jela. Svakako kušajte. Živjeli! (rr, zv)


9. srpnja 2021.

Narodna kuharica 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

MARIJA JAMBROŠIĆ iz Podturna za naše čitatelje pripremila tradicionalno ljetno jelo

Punjene paprike kao simbol ljeta Ovo ukusno jušno jelo najčešće pripremamo ljeti u sezoni paprika, a recept je sasvim jednostavan, ispričala je naša kuharica tjedna Piše: Lea Novaković

Punjena paprika jelo je često u mnogim kuhinjama. Sastoji se od šuplje ili prepolovljene paprike punjene bilo kojim od različitih nadjeva, često uključujući meso, povrće, sir, rižu ili umak. Jelo se obično sastavlja punjenjem šupljina paprike, a zatim kuhanjem.

Tradicionalno ljetno jelo

Ovo jednostavno i tradicionalno ljetno jelo priprema se u mnogim domaćin-

stvima i kuhinjama diljem svijeta. - Punjena paprika može se pripremati i ljeti i zimi, ali obično zimi punjene paprike zamjenimo sarmom. Ovo zasitno jelo sprema se najviše u sezoni kad stižu domaće paprike i paradajz. Pune se mješavinom junećeg i svinjskog mljevenog mesa ili pak u “light verziji” s pilećim ili purećim mljevenim mesom, kaže naša sugovornica. Marija Jambrošić umirovljenica je iz Podturna kojoj je kuhanje samo jedan od mnogih hobija.

- U svojim mlađim danima mjesec ili dva polazila sam tečaj kuhanja pa sam i tamo dosta toga naučila. Uvijek na ručku rado ugostim svoje drage prijatelje ili obitelj. Volim kuhati sve vrste hrane, od glavnih jela do deserta. Kulinarske emisije koje gledam potiču me na isprobavanje novih recepata, završila je Marija Jambrošić.

Ivan Benjak sa svojim grahom za prste polizati

Priprema punjenih paprika

Mljeveno meso najprije treba propirjati na luku

Sastojci

Punjena paprika jelo je koje obično pripremamo u ljetnom periodu

- paprika - mljeveno meso - 1 jaje - papar - sol - Vegeta - kopar - luk - slanina ili kobasica - umak od rajčice ili kečap - riža - lovorov list - mljevena crvena paprika

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Marija Jambrošić voli gledati kulinarske emisije i isprobavati razne recepte, a s nama je podijelila recept za punjene paprike

i nakon što se to ohladi smjesa se začini se šakom riže, koprom, Vegetom, soli, paprom, crvenom paprikom i jednim jajem. Može se dodati i slanina ili narezana kobasica kako bi smjesa imala jači okus. To se sve zajedno promiješa i ostavi malo stajati. U međuvremenu se izdubi paprika i prelije vrelom vodom da paprika omekša i da nema gorak okus. Nakon što se paprika ohladi, napuni se prethodno

navedenom smjesom i stavi u lonac. Lonac napunimo vodom koju posolimo, stavimo lovorov list, papar i luk. Sve zajedno stavi se na kuhanje. Nakon što se sve to skuha unutra stavimo zapršku, rajčicu ili kečap. Papriku umjesto kuhanja možemo staviti u tepsiju i prelijati vrhnjem i sve zajedno zapeći u pećnici. Kao prilog punjenim paprikama obično pripremimo pire krumpir.

Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji. Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela. S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji s Optikom Briljant - Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

pregled koji poklanjamo je utorak, 13. srpnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 16. srpnja. Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Mirjana Lisjak iz Čakovca

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

br. 1347 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 13. srpnja 2021. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 16. srpnja.


54

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Nećete popustiti pred trivijalnostima ili tračevima. . Pokazat će se da ste bili u pravu. Ona osoba koju sad osvojite znat će da su vaše namjere ozbiljne. Stoga ćete se zbližiti samo s onima koji isto to očekuju. Držite se onog što ste zamislili i provedite to u djelo. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Ovih dana vjerojatno će mnogi od vas početi pretjerivati u hedonizmu ili obratno, u asketizmu. Ili ćete svaki tren željeti biti s voljenom osobom ili ćete težiti potpunoj samoći. Sjetite se pravila zlatne sredine i nađite ravnotežu. Zaposleni u uslužnim djelatnostima vjerojatno će morati raditi prekovremeno. LAV (23.7. - 23.8.)

Oslobodite se prevelikih ljubavnih očekivanja, jer vam pozicija planeta u tom smislu donosi manje atrakcija i poneku provokaciju. Zato budite mudri i staloženi koliko god možete. Ako vas partner povrijedi, ne uzimajte to previše k srcu. Proći će. Vaš poslovni interes polako se preusmjerava na istraživanja.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Vaši osobni odnosi postepeno će se poboljšavati, ali ne toliko koliko možda očekujete. Bit ćete opušteniji i sretniji što je tako. Sve ono što vas je mučilo nekako će olabaviti, pa će vam se činiti kao da ničega nije ni bilo. Svoj poslovni interes polako ćete prebacivati na proširivanje znanja. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Nije loše pričati, ali nemojte pričati previše jer bi cijeloj stvari mogli oduzeti na spontanosti. Pustite neka se vaša ljubavna priča razvija prirodno i bez previše analiza. Za njih će uvijek biti vremena kasnije. Činit će vam se da je sve u rukama drugih. VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Činit će vam se da vam svako malo ljubav izmiče iz ruku. To će vas živcirati i rastužiti. Trebate shvatiti da nije sve u vašem nastupu, nego da i druga strana ima neka svoja prava. Nitko ne voli da ga se tlači, pa tako ni vaša ljubavna meta. Riješite se svojih velikih dvojbi.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Bit ćete sigurni u svoje osjećaje i bez obzira na vanjske okolnosti nećete dati da vas ništa skrene s vašeg ljubavnog puta. Osvajači će osvajati s velikim samopouzdanjem, a oni u vezama poticat će partnera na pozitivan stav. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja. RAK (22.6. - 22.7.)

Možda ste očekivali nešto drugo od onog što živite i osjećate, no to je samo privremena i prolazna zbrka s kojom se trebate suočiti na vješt način. Još uvijek imate dovoljno energije da sve dovedete u red. Uz malo takta, uspjet ćete. Bit će dana kad ćete se zateći u iskušenju samodopadnosti. DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Izazovna pozicija ljubavnih planeta u odnosu na vaš znaku učinit će vam ove dane zahtjevnim za ljubav. Mnogi će prepoznati svoj ideal koji su tražili ili će ga tražiti po pravim kriterijima. Iako će vaši suradnici pokazivati određenu naklonost prema vama, teško ćete nalaziti zajednički jezik. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Vjerojatno će vam jednako važno biti kako organizirati zajednički život, ali i to kako se dobro zabaviti. Neki će utješiti voljenu osobu i uveseljavati je eliminirajući tako njene probleme. Zaigranost i vještina ophođenja s drugima bit će vaše glavne osobine koje ćete pokazivati na radnom mjestu. JARAC (22.12. - 20.1.)

Šarm i energičnost bit će vaši aduti za uspješno zavođenje osoba suprotnog spola. Ponekad ćete za druge biti neuhvatljivi. Ljubav je sve bliže. Nađite u sebi snage da postavite bolje kriterije u poslu i da obavite ono što morate obaviti. RIBE (20.2. - 20.3.)

Kombinirat ćete diskreciju i nastupe. Tako ćete jedan dan živjeti poput krotke osobe vezane za svoj dom i vrline, dok ćete već drugi dan biti prava zvijezda noći na nekom od zanimljivih tuluma. Riješili ste veće poslovne dvojbe i sad smjelije idete naprijed.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1346

9. srpnja 2021.

Pišu: Dejan Zrna i Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica

Otvorenje Riznice Međimurja Priliku da građani vide nove stalne postave produžili smo maksimalno na čitav vikend, pa su tako postavi u petak nakon službenog otvorenja otvoreni za razgled građanima čak 3 sata, a u subotu i nedjelju dodatnih 4 sata po danu

N

akon opsežnih građevinskih radova na obnovi, a potom i radova na opremanju interijera, na veselje svih nas približava nam se dan otvorenja novog muzejskog postava nove muzejske jedinice Muzeja Međimurja Čakovec pod imenom: Riznica Međimurja. Službeno otvorenje je u petak 9. srpnja u 19 sati.

Besplatni razgled postave Riznice Međimurja Priliku da građani vide nove stalne postave produžili smo maksimalno na čitav vikend, pa su tako postavi u petak nakon službenog otvorenja otvoreni za razgled građanima čak 3 sata, a u subotu i nedjelju dodatnih 4 sata po danu. Zbog epidemioloških mjera uslijed Covida – 19 ograničen je broj posjetitelja koji istovremeno mogu biti u prostorima muzeja pa kako ne bismo bespotrebno radili nekontrolirane gužve na ulazu, molimo građane da se najave za svoj termin posjeta i podignu ulaznicu na kojoj će točno pisati dan i vrijeme ulaska u muzej. Svoje mjesto osigurajte na vrijeme. Zahvaljujemo unaprijed na razumijevanju, ističu iz Muzeja. Posjetitelji će se osim priča o velikim povijesnim ličnostima poput obitelji Zrinskih i drugih moći upoznati i s umijećem izrade tradicijskih božićnih jaslica i tradicijskog nakita. Moći će

vidjeti repliku čardaka na rijeci Muri, dravske šajke, a na vrlo atraktivan način upoznat će se i s legendom o zmaju Pozoju itd. Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine najvrjedniji je i financijski najteži projekt ulaganja u kulturnu baštinu na području Međimurske županije, ali i projekt koji se suočavao s mnogim izazovima u obnovi i uređenju cijele vanjske i unutarnje fortifikacije u muzejski prostor. Odrađena je kompletna statička sanacija vanjskog kompleksa koji se sastoji od središnjeg bastiona sa zvonikom, manjeg kutnog bastiona i jednokatne zgrade koja ih spaja. Sanirani su temelji bedema te je dograđena replika barokne jednokatnice koja je porušena krajem 1970-ih. Muzej Međimurja danas ima preko 6000 eksponata, a zahvaljujući ovom projektu, bit će prikazane mnoge dosad neispričane priče, legende i tradicija Međimurja

Devet muzejskih jedinica U obnovljenu fortifikaciju smjestit će se prostor Riznice Međimurja s 9 muzejskih jedinica: demografija, školstvo, jezik i glazba, ples i glazbeni sastavi, zanati vezani za nematerijalnu baštinu, međimurski mitovi i legende, zatvorenici u fortifikaciji kroz različita Hiper realistični lik turskog age, kao i još deset drugih bit će među povijesna razdoblja, progoni najvećim atrakcijama novog muzeja

Noć i Vikend Riznice Muzeja • Noć Riznice Muzeja; PETAK 9. srpnja od 21 – 00 sati.

• Grupa od 30 posjetitelja ulazi svakih pola sata. Grupe se formiraju prema redoslijedu prijave. • Zadnja grupa ulazi u 23:30.

• Vikend Riznice Muzeja; SUBOTA 10. srpnja i NEDJELJA 11. srpnja od 10 – 14 sati. • Grupa od 30 posjetitelja ulazi svakih pola sata. Grupe se formiraju prema redoslijedu prijave. • Zadnja grupa ulazi u 13:30.

BESPLATAN ULAZ UZ PRETHODNU NAJAVU I PODIZANJE ULAZNICE U MUZEJU MEĐIMURJA ČAKOVEC (mail: info@riznica.hr; tel: 313 – 499; adresa: Stari grad Zrinskih, Trg Republike 5) Ulaznice se podižu na recepciji Muzeja Međimurja Čakovec u srijedu i četvrtak 8 – 18 sati te petak od 8 do 15 sati.

vještica, obrambeni sustav. U muzeju će također biti suvenirnica, edukativni sadržaji koji se vežu uz očuvanje nematerijalne kulturne baštine i uređeni kafić. Vrhunska kulturno-turistička atrakcija Riznica Međimurja sa svojim će popratnim sadržajima i odgovarajućom strategijom marketinških komunikacija odgovoriti na potrebe svih ciljnih skupina i tako doprinijeti pozicioniranju i boljoj posjećenosti domaćih i stranih gostiju Međimurja kao turističke destinacije. Ovaj projekt vrijedan 45 milijuna kuna najveće

je ikad ulaganje u Stari grad Čakovec i u kulturnu baštinu Međimurja. MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 1. listopada Ponedjeljak – petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.


9. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Za vikend malo svježije VREMENSKA SLIKA: Početkom prošlog tjedna opet smo se zagrijali preko 35°C, a lokalni pljuskovi i osvježenje stigli su u četvrtak. Do kraja tjedna smo onda lakše disali, ali u ovom tjednu došao je još jedan val vrućine! Od utorka do četvrtka temperatura je naglo narasla, a onda bi se za vikend ponovno moglo malo ohladiti. Mogući su i lokal-

ni grmljavinski pljuskovi u nekim danima. Opširnije o prognozi za sljedećih sedam dana u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: I u petak vruće, ali nestabilnije pa uz jači razvoj oblaka mjestimice može biti grmljavinskog pljuska. Već ujutro, ali i poslijepodne, kako gdje uhvati. Nadajmo se da neće biti nevremena. Temperatura

još uvijek 30-33°C. Krajem dana svježije uz prodor sjevernog vjetra. Subota bi trebala biti ugodnija uz nižu temperaturu. Povremeno više oblaka uz malu mogućnost za lokalni pljusak, ali ipak će dan proći uglavnom suho. Uz sjeverni vjetar temperatura će se malo sniziti, možda neće ni preko 30°C, a ujutro će biti ugodno

friško.Za nedjelju prognoza pokazuje djelomično sunčano i ugodno toplo vrijeme. Mogućnost za pljusak i dalje postoji, nešto je veća nego u subotu, a temperatura će biti blizu 30°C. Dakle, nije loše, ali imajte na umu da su mogući lokalni pljuskovi.U ponedjeljak i utorak se čini dominacija sunčanog i uglavnom suhog vremena. Noći i jutra ugodni,

Pučka meteorologija Motika u srpnju puni bačve u listopadu a dnevna temperatura bi ponovno mogla narasti preko 30 Celzijevih stupnjeva, možda čak i do 35°C! Potkraj utorka može biti pljuskova. Oko srijede se opet pojavljuje veća mogućnost za kakav lokalni pljusak s grmljavinom, a temperatura bi se trebala sniziti. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u

odnosu na ovu prognozu. Preporučujemo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz �iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 8.7.)

METEOROLOŠKI KALENDAR • 15. srpnja 1841. godine jaka tuča je u Bistri kod Zagreba ozlijedila mnogo seljaka na polju

IZLAZI

7.6. u 05:03 h 11.6. u 05:02 h

SKANDINAVKA MEĐIMURSKA SPISATELJICA

Autor: MILAN ĐURIĆ, Nedelišće

6

VELIKA BOJNI SERIJA OTROV TEKSTOVA U PLIKAVAC NOVINAMA (MN.)

VRPCE

“INTERNAT. OTOK KOD ZADRA THEATRE INSTITUTE”

Četiri pješaka Ž.IME

ARAPSKI POLUOTOK

Vozila plavuša auto i zgazila četiri pješaka. Došao policajac i govori plavuši: “Gospođo - vozili ste 150 km/h, a dozvoljeno je 70! “Plavuša ponizno gleda u pod. Nastavi policajac:”Gospođo - 2 promila u krvi, a dopušteno je 0.5!” Plavuša ponizno gleda u pod. “Gospođo - ubili ste 4 osobe!!!” Plavuša tužno podiže okice i tihim glasom pita: “A koliko je dozvoljeno?”

LIJEČNIK KIRURG

POJEDINI KOMAD ŽARA PJEVAČICA BANFIĆ

Punica

HOMEROV EP

ODRIČNI OBLIK GLAGOLA BITI

MEĐUDRŽAVNI SAVEZ JEZERO U FINSKOJ

“ALBANSKA TELEGRAF. AGENCIJA”

RASTAVNI VEZNIK LUČKI GRAD U JEMENU

AUSTRIJA

PODMIHRVATSKA SPORTAŠ RENJE ŽITNICA “KRALJICE NEKOG SPORTOVA” TRAŽENJA

ŽENSKI PJEVAČKI GLAS ZMAJEVI, AŽDAJE

OTOK U JADRANU ŠIITSKA MILICIJA U LIBANONU

ODLOMAK, PASUS

UNIFORMA MASLINE

GLUMICA VILENICA

LANTAN

LJETOVALIŠTE U ISTRI

“ENERGIJA” FRANC. FILOZOF, DENIS (1713-1784) KLIJET

PRIPADNIK POLITIČKA STRANKE U CARSKOJ RUSIJI BILO KAKO KUTINA

AM.PTICA KUKAVICA

MREŽASTA TKANIN

ČOKOT “LITRA”

“OBJECT-ORIENTED TESTING”

“DA” KOD KAJKAVACA

RUKOMETAŠ ČUPIĆ NOGOMETAŠ TOMEČAK

ARTHUR OD MILJA TITANIJ NAPJEV

DIO BILJKE S LATICAMA

SLOVO S CRTICOM

6

- Koja je razlika između komarca i punice? - Komarac pije krv samo noću.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

PJEVAČICA BAČIĆ

“METAR”

7.6. u 20:39 h 11.6. u 20:41 h

• 16. srpnja 1940. godine orkansko nevrijeme je poharalo Slavoniju

VICOTEKA

DOMAĆA KRUPNA ŠLJIVA

GRMOLIKA BILJKA, VRIJES

ZALAZI

FILMSKA ZVIJEZDA


56

Aktualno

SPORTSKI VIKEND MRKBOGATI ČAKOVEC najavio ambiu dvorani cioznu sezonu -Graditeljske želi ulazak u škole Čakovec Premijer HRL

ODIGRANO PRETKOLO ODLIČAN REZULTAT mladih www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Hrvatskog nogometnog kuglača čakovečkog Željezničara kupa na državnom prvenstvu

Vladimir Canjuga preuzeo trenersko kormilo

Vikert-Igrec osvojili naslov viceprvaka Hrvatske

PRIJAVLJIVANJE za novu seTRADICIONALNI teniski turnir završen zonu 4. NLPunčec Čakovec-Varaždin 11.Open svibnja 2018. je u Čakovcu donijelo preokret

Tko će od međimurskih klubova igrati novu sezonu!?

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Nesam siguren da Tonča ima praf?

E

vropsko labodoritaško prvenstvo ide dale makar so naši Vatreni več zdavnja doma, a hajdi je oni šteri so več i pozabili da so naši tam igrali. Ne bodete veruvali, ali hajdi je oni šteri so srečni kaj so naši odišli dimo sam kaj se nej pripetilo kak je to bilo pred tri leti dok so došli dimo z Rusije z srebrnom želencijom, pak je naše labodoritaše v belom Zagreb grado dočakalo skorom milijon ljudi. Neje to bila nejvekša nevola kaj so jiv dočakali neg kaj so popevali Tomsonove pesme… A nejbole je te šteri još živijo v onoj negdašjoj državi , a čije ime ne spominjem brez velike nevole, muočilo to kaj je naša publika skupa z labodoritašima popevala pesmo Lijepa li si… i dok so tretji – štri ili peti pot hapili popevati to lepo pesmo nekoga je to tak vpičilo v jugo srce kaj je ištekal strujo na razglaso. Nebrete veruvati kakše vupeše imajo te šterima smeta se dobro kaj mi v Lepoj našoj i za Lepo POD VUROM

našo napravimo. I ne sam to, več so minule tri leti od toga kak je srebrna labodoritaška želencija došla z Rusije k nam i još se je ne uspelo zazvediti što je itak toga lepoga i vročega pondelka ištekal strujo? No, kaj se tu tre čuditi kaj se je ne zazvedilo šteri protivnik Lepe naše, očem reči boljševik, je vgasnol lektriko posle Rusije, pred tri leti ak smo još ne zazvedili što je nacrtal svastiko v Splito, na Poljudo, pred šest let dok so naši labodoritaši igrali protiv Talijanov. Ondašnji minister policije i policajov, Ranko Ostojič, je več zdavnja v političkoj penziji, a svastika je još ne našla niti svojega japo, a niti pak svojo mamo. Kak bilo da bilo svastika bode odišla na otpad tak da se tua istina nigdar ne bode zazvedila. Morem vam reči da so Englezi skoristili priliko jerbo se pol evropskoga prvenstva igra v Londono i okoli Londona pak so došli do �inala čim so naši Vatreni odišli dimo. Tak je to, dok se jenomo smrači, očem reči, padne mrak na oči drugomo presveti labodoritaško sonce. EU labodoritaški oci so sprobavali kak je to dok se labodoritaško prvenstvo

prvo prvenstvo na šteromo je prvič igral i VAR. I to kak je igral? Bil je ne nejbolši nek nejglavneši igrač celoga prvenstva. Kak to mislim? Pak neje nikaj bilo gotovo na igrališčo dok je VAR ne rekel da je gotovo. A kaj reči, VAR se je nejveč pot preseraval dok je ofsajd bil v pitanjo. Napriliko nešterni so labodoritaši bili v ofsajdo sam zato kaj so si ne nofte zrezali predi tekmi ili ono kaj se je prepetilo našemo Tončeko Rebičo kaj je furt bilo v ofsajdo jerbo si je obul kopačke jen broj prevelike. Dok je on to zazvedil, dok mo je došlo z riti v glavo i dok si je zmenil kopačke več je odišla baba z kolači, a Tonček i naši Vatreni so se vrnuli dimo. Da ga ne bilo VAR-a najbrž bi još naši labodoritaši bili v Engleskoj. Dok so se oči vprte v evropski labodoritaški svet v našemo belomo Zagreb grado se je tre�il gej prejd ili kak se to lepo po štacunski veli: kolona ponosa. Dok sam to spomenul teci Franci malo je obesila čobo, zbočki me pogledala i unda je zgombala: pak kakši je to ponos dok se jeden moški mota okoli smrdlive i kosmate riti drugoga moškoga, a puce

se igrajo z mačkicama ili pak školjkicama štere so jim se zapovale med nogami. No, ne igra se saka z svojom nek si igračke posojavlejo jena drugoj. Velijo da je navek ljucka igračka bolša i vredneša. Ne znati zakaj se moški motajo okoli teh kosmatih riti svojih pajdašov? Tonča je rekel kak ga je toga bilo čuda meje dok so si žene i puce ne počele kositi svoje zaraščene bregece. No, nesam siguren da Tonča ima praf? Moški se motajo okoli kosmati moški riti, ženske okoli podbritih ženski bregecov i mačkici, a mi se čudimo kaj ga v zabavištima se meje i meje dece. Dva moški, a niti pak dve ženske, so još nigdar ne dobili deco, a kuliko se ja razmem vu te stvari niti nigdar ne bodo. Ak se ne zmešajo med sobom! Još nekaj mi nejde vu to mojo sero glavo! Poglečte, ovi policaji i jivi šegrti šteri pazijo te geje i lezbijke stojijo polek trtara i držijo one svoje rigle prema publiki kaj ne bi što nekoga napal ili pak nekaj drugo napravil. Ne sam mogel zdržati pak sam jim rekel: Dečki, pak na krivo stran držite te rigle, nikša nevola vam ne bode doletela

z publike, vaše riti bi mogle nastradati jerbo oni šteri imajo radi kosmate moške riti vam se špancerajo za vašim hrptima. Najbrž so me ne razmeli i dale so trmeli kak da se to jiv ne dotikavle. Đura je več zdavnja rekel: Den ženi je osmi tretjega, a den pederov je drugi prvoga! To je najbrž točno jerbo med temi geji je brzčas i nešterni peder – rekla je i teca Franca. Friško zebrani zagrebečki graonačelnik Tomislav Tomaševič se je ruon tak španceral v peršeciji ponosa i na se zadje je rekel: „Zagreb je otprti grad za se i poštuvle se razlike. Nišči nesme biti meje vreden i šikaneran sam zato kaj je drugačeši i to bo bilo kakšoj osnovi.“ To vredi za se, mlade, stare, bele, črne, čololadne, športaše, labodoritaše, geje, lezbijke, ali dok dojdo naši branitelji šteri so štiri leti ratuvali za Lepo našo v HOS-.ovim majcama i to v onim istim majcama v šterima so ratuvali ne mine pol vure i več so v Petrinskoj ili pak v Remetinco! Kuliko vidimo bole biti gej, nego Hosovac!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Ima li ove godine manje komaraca? Međimurske općine i gradovi već nekoliko godina uzastopno koriste metodu zamagljivanja kako bi se smanjili komarci. Krvožedni, dosadni komarci noćna su mora pogotovo u večernjim satima kad se sjedi na terasi. Pitali smo građane jesu li osjetili da je ove godine manje komaraca i pomaže li zamagljivanje. (dv, zv)

igra po celoj Evropi, os severa do juga, od istoka do zapada i to vu vreme dok još korona hercuvle z celim svetom pak tak i z Evropom. Kajkaj toga smo se nagledali: bilo je tekmi de ga ne opče bilo publike, onda pak so se igrale tekme z jako malo publike, a oni labodoritaši šteri so meli srečo kaj so igrali v Pešti tam ga bilo nejveč publike. Kak so pred mađarskim precednikom Viktorom Orbanom si strahom ne sam v Evropi nek i na sveto, tak se i korona v Hungariji šepuri nekak skrivečki i jako teško dojde prek ograde štero je Orban postavil okoli cele Hungarije. Niti je Evropsko labodoritaško prvenstvo ne uspelo dokazati što ima prav? Je li je to solo igrač Orban ili pak so EU institucije, štere vedrijo i oblačijo z celom Evropom z Brisela? Šteli mi to priznati ili ne, ali ovo labodoritaško prvenstvo bode ostalo poznato po tomo kaj se je hajdi autogolov zabivalo, kaj se hajdi penalov strelalo kak za vreme tekme tak i posle produžetkov, kaj so evropski i svecki prvaki, skupa z Vatrenima, odišli dimo z drugim cugom. No, još nekaj je tu tre reči, to je

Marija Kranjec, Prekopa - Inače smo u Njemačkoj tako ne boravimo prečesto u Međimurju, ali mogu reći da sad u ovih par dana nisam vidjela komarce. Nekad ih je znalo biti toliko da nismo mogli navečer sjediti na terasi.

Ivan Medved, Čakovec - Osjeti se da je manje komaraca. Živim u Čakovcu i mogu reći da nisam baš primjetio da ih ima. Očito to zamagljivanje pomaže. Inače ih je znalo biti puno više.

mi prodiremo dublje

Tomislav Sršan, Čakovec - Nema ih. Ja ih uopće nisam primjetio ove godine. Barem ih nema tamo u mojem kraju, Istarskom naselju u Čakovcu. Očito zamagljivanje pomaže protiv komaraca.

Mateja Jalšovec, Čakovec - Pa i ne baš. I dalje ih ima puno i pikaju. Ne koristimo neka posebna sredstva protiv komaraca, jedino zaštitimo dijete. Makar i preko toga ga znaju izgristi. U kuću jako ulaze, meni je svake godine isto.

www.teamgradjenje.hr

Branko Grabar, Čakovec - Pa ja opće nisam primjetio komarce tu u Čakovcu. U park često hodam i opće ih nisam vidio. Tako je već jedno duže vrijeme. Bilo je razdoblje kad je bilo nepodnošljivo, ali evo očito tretiranje pomaže.


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.