Međimurske novine 1235

Godina XXIV.

Čakovec, PETAK, 17. svibnja 2019.

Broj 1235.

Cijena 8 kuna

ZBOG RADOVA otežano prometovanje nadvožnjakom Kalničkom ulicom u Čakovcu

TUŽITELJSTVO NA MUKAMA u stravičnom slučaju ubojstva u Palovcu

Imaju li čvrstih dokaza da je Smiljana Srnec usmrtila sestru?

str. 8

Upoznajte sve međimurske kandidate za EU parlament

ŠVERCER LJUDI iz Srbije sletio s ceste u Železnoj Gori

Ozlijeđeno 10 Pakistanaca koje je vozio kao krumpire I U KOTORIBI tim za spašavanje života vikendom

Dobili Hitnu od petka navečer do ponedjeljka ujutro POSJETILI SMO PRIVREMENI preloški vrtić u Otoku

Foto: Vjeran Žganec Rogulja/PIXELL

str. 8

Usporedili smo hrvatski i njemački model brige za starije

str. 4-5

KOJA SU DOBRA RJEŠENJA pomoći i njege osoba treće životne dobi

POSEBNI PRILOG: NAJBOLJI VODIČ ZA EU IZBORE

str. 19 str. 2

str. 2

Izbjegavajte vožnju nadvožnjakom prema Savskoj Vesi

Nije idealno za roditelje, ali srećom neće dugo potrajati

VLAHKO računovodstvo knjigovodstvo savjetovanje Već od 350,00 kn (+pdv) mjesečno

str. 49

Besplatni info telefon 0800 1507 Franje Punčeca 2, Čakovec (Aurora)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNIČKI osvrt

17. svibnja 2019.

IZ TJEDNA u tjedan

Mogu li EU izbori ispremiješati stvari na političkoj pozornici?

mjesto da uoči predstojećih EU izbora stranke nude konkretna rješenja za promjene zbog kojih vrijedi ostati u svojoj zemlji, naši političari i svi drugi koji su blizu javnog sektora i stečenih privilegija još više potiču obične ljude, koji ne žele ništa drugo nego normalno živjeti od svog znanja i rada, da kažu “dosta” - idem u Njemačku ili Irsku i ja i moja obitelj. Vodeći hrvatski političari i stranke na čelu s vladajućim HDZ-om i oporbenim SDP-om totalno su se otuđili od naroda i nesposobni su proizvoditi bilo kakve brze i kvalitetne promjene.Nada umire posljednja, pa tako i ona da će se konačno već za ovih nadolazećih EU izbora izmiješati karte na našoj političkoj sceni. Optimističan je to scenarij s obzirom da ankete prognoziraju “da se neće promijeniti ništa”. I dalje nema promjena jer vodeće stranke i političari ne žele prepustiti uzde vladavine i upravljanja sposobnima i dokazanima koji će se zauzeti za brze i efikasne promjene. Postavljaju svoje “stručnjake” ili ljude koji imaju stranačku iskaznicu. Umjesto da stranke u ovoj, nimalo bajnoj, situaciji budu politički korektiv kako se istinski stručnjaci ne bi previše zaigrali, oni i dalje postavljaju svoje ljude sve po svuda.Uglavnom, ne odlaze ljudi iz naše zemlje samo zbog bolje i veće plaće, kao i uvjeta rada, već je kao što istraživanja pokazuju uvijek na prvom mjestu - nepravda. na se kod nas očituje na svakom koraku. I onda kada u državne i sve druge službe dođu oni koji nisu kompetentni, koji ne rade “od srca” svoj posao već smatraju da je to njihovo mjesto jer su se učlanili “u pravu stranku”, tada situacija postaje gora i kompliciranija. Kad je sustav posložen tako da nitko ne može odgovarati ni za što, onda nije čudno da sve to generira niz svakodnevnih manjih i većih nepravdi koje se događaju svakom malom čovjeku koji se suočava s takvom “hobotnicom”. Upravo u tom dijelu politika treba poduzeti drastične rezove gdje tisuće ljudi u javnom sektoru bi trebali dobiti otkaze, posebice na izmišljenim šefovskim pozicijama kojih ponegdje ima više nego običnih službenika (prvi su se to usudili nedavno javno kazati sindikalisti u Mirovinskom osiguranje, gdje “šalterski službenik” radi za oko 4.000 kuna i sve ih je manje, a šefova sve više). Mnogi od njih bi bez problema popunili rupe u privatnom, da nauče raditi s modernim tehnologijama, da primaju zarađenu plaću, a ne zbog toga što se samo trebaju pojaviti na poslu. U njemu trebaju ostati, odnosno doći samo oni koji to zaslužuju, koji su spremni prilagoditi se kako

Rezanjem vrpce, svečano je otvorena Ispostava hitne medicinske službe u Kotoribi

U KOTORIBI tim za spašavanje života vikendom Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

bi se radilo efikasnije i učinkovitije za iste ili manje plaće. akođer, konačno trebamo mi ovdje na Sjeveru reći dosta onima koji u većem dijelu Hrvatske ne žele promjene, već se i dalje prilagođavaju sredini u kojoj (ne)rade svoj posao. Posljednji primjer je to odvajanja otpada gdje smo to radili u Međimurju, dok županijama takvo što nije padalo na pamet pa sad moramo plaćati kazne, dok će drugi dobivati značajna sredstva da uopće učine prve korake po tom pitanju. To je samo jedan slučaj koji je aktualno izbio u javnost. Međutim, takvih slučajeva ima “mali milijun”.Normalno da čovjek, koji živi pošteno, koji plaća poreze i doprinose i time što uplaćuje u proračun dokazuje svoje domoljublje, ispada budala kada vidi što se oko nas događa. Što se nekome drugome tolerira samo zato jer živi u nekoj drugoj županiji, gradu ili općini, gdje ne vrijedi zakoni, odnosno traže se rupe kako se ne bi trebalo nešto provoditi. Jedino možemo naprijed kada se počinju primjenjivati zakoni, da vrijede isto za sve, da se ujednači praksa njihovog provođenja u cijeloj zemlji. Za tako nešto uopće nam ne treba politička volja, treba nam samo dobra volja onih koji provode zakone, odnosno, bolje rečeno, trebali bi ih provoditi, ali to ne rade. amo promjenom paradigme, u kojem će oni koji su na vlasti konačno početi pomagati većini, a ne nekome određenome ili nekolicini, u kojem će biti više pobjednika od gubitnika, može se probuditi nada u našu bolju budućnost. Trebamo konsenzus i zajedništvo ne samo tamo gdje se ono podrazumijeva, kada je primjerice neka naša reprezentacija u pitanju, već tamo gdje su potrebne promjene koje će se dogoditi u korist poboljšanja hrvatskog društva u cjelini, a ne prosperiteta samo odabranih. Tada bi dobili svoju šansu i nadu. Ona je još uvijek tu, ali sve više kopni jer se ne događaju promjene. Ali ne promjene radi promjena, već one koje nam istinski kako bismo izgradili bolje i pravednije društvo.

Dobili bližu Hitnu od petka navečer do ponedjeljka ujutro USUSRET USKRSUpovodom Dana Međimurske županije SVEČANA SJEDNICA

Od 60-tih pa do 90-tih godina prošlog stoljeća Kotoriba je imala stacionirano vozilo “crvenog križa” koje je iz ovog kraja prevozilo pacijente do Čakovca i bolnice, a sada ima opet od petka do ponedjeljka Piše: Vlasta Vugrinec Nakon Preloga i Murskog Središća, svoju ispostavu Zavoda za hitnu medicinu, dobila je i naša najistočnija općina Kotoriba, kao i susjedne općine. Istina, kako se moglo čuti, Hitna se ponovno vratila u Kotoribu. Naime, od 60-tih pa do 90-tih godina prošlog stoljeća, Kotoriba je imala stacionirano vozilo hitne koje je u ovom kraju prevozilo pacijente do Čakovca i bolnice. - Moja kćer se rodila 1964. godine i tada je njenu majku Hitna vozila u preloško rodilište, prisjetio se tadašnje Hitne, odnosno vozilo crvenog križa kako se nekada zvao taj hitni prijevoz bolesnika, Ludvig Sabolić iz Kotoribe koji je došao na ovotjedno svečano otvorenje Ispostave. Uz dvije ordinacije primarne zdravstvene zaštite te tri stomatološke i laboratorij za vađenje krvi, u Dom zdravlja gdje je bio i jedan neiskorišteni prostor, sada je uselila i Hitna služba. Troškove adaptacije i opremanja prostora koji su iznosili oko

450.000 kuna pokrila je Općina, 750.000 kuna dao je Zavod za hitnu medicinu za opremu i vozilo, dok je Županija snosila troškove ljudskog rada s oko 60.000 kuna. - Zamisao je da Hitna pokriva područje Općina Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec i Sveta Marija, naglasio je župan Matija Posavec. No, za sada smo postigli sporazum s Kotoribom i D. Vidovcem koji su pristali sudjelovati u sufinanciranju

troškova. Postigne li se sporazum i s te dvije općine, trošak za svaku od njih 4 bio bi oko 12.000 kuna.

Hitna dostupna preko vikenda

Ispostava će za sada imati samo tim T2, što znači jednog medicinskog tehničara i jednog vozača koji će građanima biti dostupni samo kroz vikend. - Kroz tjedan te svake druge subote građani su po-

Lijepo je da se Hitna vraća, to znači da se znamo izboriti, kazao je Ludvig Sabolić iz Kotoribe prisjetivši se da je nekada vozilo “crvenog križa” već bilo ovdje

kriveni kroz rad dvije ordinacije primarne zdravstvene zaštite, rekla nam je doktorica Snježana Permozer Hajdarović. Problem je bio vikend kada su se građani morali osloniti na Prelog, odnosno Čakovec. Sada će im to biti dostupno u samom mjestu. Hitna u Kotoribi, prvenstveno će skratiti vrijeme potrebno za hitnu intervenciju gdje je svaka sekunda i minuta bitna, a i skratit će put do Čakovca dug 40-tak kilometara. - Tim T2 vjerojatno će biti povezan i s Čakovcem pa će moći procijeniti radi li se o hitnom slučaju koji se može riješiti u jednoj od dežurnih ambulanti ili čakovečkoj bolnici ili pak treba bolesnika voziti u Zagreb, napominje doktorica.Takav režim rada trebao bi potrajati do kraja ove godine. Naime, tada slijedi izrada nove mreže Hitne službe pa se Kotoripčani nadaju kako će dobiti tim na koji mogu računati tijekom cijelog tjedna. Naravno, najzadovoljniji bi bili kada bi se u sve to, uklopio i liječnik.

ZBOG POČETKA SANACIJE NADVOŽNJAKA gužve na izlazu iz Čakovca prema rotoru kod Savske Vesi

Izbjegavajte vožnju u tom dijelu grada Počela je dugoočekivana sanacija čakovečkog nadvožnjaka, a promet se pomoću semafora odvija jednim trakom. Ona bi trebala trajati oko pet mjeseci, odnosno dvije faze koje su u tijeku trebale bi završiti negdje početkom listopada. Ozbiljan početak radova donio je gužve u tom dijelu Čakovca, nažalost i veliku nervozu vozača, pa ako možete taj dio grada što se tiče vožnje automobilom izbjegnite.

U tijeku je sanacija kolničke ploče na čakovečkom nadvožnjaku Semafor je postavljen sa svake strane početka nadvožnjaka, od raskrižja ulice Vladimira Nazora i Vukovarske ulice, te s druge strane od Kalničke ulice. Također ne

može se koristiti skretač ulijevo koji vodi iz centra grada gore na nadvožnjak, pa treba koristiti alternativne pravce. - Trenutno se freza asfalt i radi sanacija kolničke ploče,

te pješačke staze. Sanirat će se i pješačka zaštitna ograda, rekao te Anđelko Lepušić jedan od predstavnika izvođača radova, te najavio da postoji mogućnosti i obustave cijelog prometa. Projekt sanacije nadvožnjaka vrijednosti je 4.948.411,25 kuna, a njime je predviđena sanacija naglavnih greda stupova i pripadajućih dijelova glavnih nosača i upornjaka, te jedne strane kolnika nadvožnjaka. (dv, foto: zv)

17. svibnja 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIJEST(I) TJEDNA

ODLIČNE VIJESTI STIŽU iz Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje

Vrhunski stručnjaci u Čakovcu razvijaju softver za Porsche Surađivali su i do sada s velikim proizvođačima, no kupnja od strane Porschea dodatna je potvrda njihovog dobrog smjera CET – Cutting Edge Technologies d.o.o. koji već pet godina uspješno posluje u poslovnom inkubatoru Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje (TICM) u Čakovcu, kupljen je od strane njemačkog CETITEC GmbH i postao dio te grupacije. Poslovanje poduzeća u 2014. godini pokrenuo je Bojan Kolmanić, razvojni inženjer s bogatim iskustvom u razvoju ugradbenog softvera i elektroničkih komponenti za autoindustriju i jedan od suosnivača CET-a. Ovaj poduzetni Međimurac svoju je karijeru izgradio u Njemačkoj gdje i dalje radi, ali u Čakovcu je također osnovao tvrtku i okupio tim vrhunskih inženjera koji rade na razvoju komunikacijskog softvera ponajprije za njemačku autoindustriju. Jedan od motivatora koji ih tjera naprijed činjenica da sof-

tver koji se proizvodi i razvija u Hrvatskoj pokreće automobile koji se voze diljem svijeta. Počeli su u TICM-u s četvero ljudi, a trenutno imaju trinaest zaposlenih s tendencijama širenja u bližoj budućnosti. Tvrtka stavlja veliki naglasak na ljude koje zapošljava i konstantno ulaže u njih jer oni predstavljaju dobar temelj za daljnje širenje i preuzimanje većih i zahtjevnijih projekata. Upravo je zato otvoren još jedan ured u Zagrebu, gdje žele privući još više ljudi i samim time ostvarivati svoje dugoročne ciljeve. Budući da su njihova znanja i vještine specifični, ulažu i u razvijanje lokalne zajednice. Žele mladim ljudima pokazati veliki potencijal koji leži u STEM područjima i žele ih zainteresirati za njih. To nastoje ostvariti radionicama u kojima predstavljaju tehnolo-

Dio CETITEC tima koji radi na razvoju softvera za Porsche gije kojima se bave i proizvo- još zanimljivije je da je istode koje razvijaju, a aktivno su vremeno većinski vlasnik čise uključili i u rad s mladim tave CETITEC grupe postao fizičarima u okviru Instituta njemački Porsche. Surađivali sinergije znanosti i društva su i do sada s velikim proikoji isto djeluje u TICM-u. zvođačima, no ova akvizicija Uspješnost poslovanja od strane Porschea dodatna rezultirala je i nominacijom je potvrda njihovog dobrog za Zlatnu kunu za rezultate smjera. poslovanja u 2018. godini u Iako dio globalno poznate kategoriji Post Startup. Kva- grupacije, CETITEC će i dalje litetu vodstva i razvojnog djelovati iz TICM-ovog inkutima prepoznala je CETITEC batora. Akvizicija je dokaz da grupa koja je kupila CET. No, se rezultati njihovog preda-

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA prigodno okupila i nagradila naše sjajne studente

nog rada u razvoju automobilskog softwarea cijene na globalnoj razini. Na taj način razvoj ugradbenog softvera, vjerojatno najzahtjevnije komponente u autoindustriji, za renomiranog svjetskog proizvođača Porsche radit će Međimurci u TICM-u. Planiraju i dalje širiti i jačati svoj čakovečki tim, a kao i do sada, u svojem će radu imati punu podršku TICM-a. (sh)

Imamo 20 dobitnika Rektorove nagrade samo u Zagrebu - Ovi naši mladi ljudi primjer su svima u zajednici da imamo dobru budućnost naše zemlje i da se ulaganje u obrazovanje uvijek isplati, rekao je na prijamu župan Posavec Lana Agejev, Luka Buljan, Marin Drabić, Jurica Jurasić Kapun, Lucija Kanižaj, Klara Kirić, Sven Knechtl, Karolina Matjašec, Laura Petković, Lara Poljak, Ivana Tarandek, Josip Tarandek, Lovro Tkalčec, Tea Tompoš, Mislav Bošnjak, Rahela Crkvenčić, Petra Furdi, Melani Kečkeš, Nives Kosalec i Petra Krhač – imena su dvadesetero mladih, ambicioznih i perspektivnih ljudi čiji je rad prepoznao čelnik najviše akademske institucije u Zagrebu. Autori su to najboljih studentskih radova, znanstvenog ili stručnog, odnosno umjetničkog ostvarenja, a rektor zagrebačkog Sveuči-

Klara Kirić iz Macinca napisala je rad pod nazivom Utjecaj adventa u Zagrebu na turizam grada Zagreba

lišta nagradu dodjeljuje radi promicanja studentskog stvaralaštva.

Županija brine za naše studente

Zbog toga je Međimurska županija upriličila svečani prijem u zgradi Scheier za dvadeset studenata, dobitnika Rektorove nagrade iz Međimurja. Župan Matija Posavec istaknuo je da mu je čast upriličiti prijem za mlade ljude koji svojim primjerom pokazuju važnost obrazovanja kao temelja za društveni i gospodarski razvoj. - Međimurska županija brine za svoje učenike i studente, za mlade ljude od najranije dobi, što govore sve brojke i pokazatelji. Od školske infrastrukture do brojnih projekata u obrazovanju, ulaganje u obrazovni sustav vraća nam se ovim rezultatima kojima svakodnevno svjedočimo u našoj Županiji, istaknuo je Posavec. Čestitao je studentima te im dodijelio 1000 kuna nagrade i uručio fotomonografiju Josipa Horvata Majzeka „Međimursko je,“, kao i mali buket cvijeća. - Naši mladi su državni prvaci, uspješni studenti i primjer zajednici u kojima

Uspoređujemo hrvatski i njemački model brige za starije Nastalu demografsku situaciju s odljevom mladih i naglim starenjem stanovništava Hrvatska je dočekala nespremna. Međimurje dijeli tu sudbinu i snalazi se kako zna. U domova za starije i nemoćne osobe na području Međimurske županije ukupno ima mjesta za oko 1300 korisnika. Ali, ni ti ograničeni kapaciteti nisu dostupni samo starijim međimurskim građanima. Sve više mjesta u tim domovima popunjavaju slovenski umirovljenici. Dolazak umirovljenika iz susjedstva ponukao nas je da istražimo kakva je po tom pitanju situacija kod nas, a kakva u Njemačkoj i što bi državna i lokalna vlast trebala poduzeti kako starost ne bi bila muka, umjesto uživanja pod stare dane. Više u temi broja na str. 4-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Tri dana uživanja uz najbolja međimurska vina Ovog vikenda svi putevi vode prema štrigovskom kraju gdje se održava jubilarno 20. Urbanovo i 11. Festival pušipela. U petak, 17. svibnja, u 13:00 zakazano je otvorenje Festivala u sportskoj dvorani OŠ Štrigova uz nastup ŽVS Stridonne. Uz sajam vinarske i vinogradarske opreme i ponudu OPG-ova, posjetitelji će tri dana do 19:00 moći degustirati sva vina u glavnoj festivalskoj dvorani. Od 19:00 slijedi zabavni program u centru Štrigove u lokalnim ugostiteljskim objektima. Najavu lijepe priče vikenda donosimo na str. 7.

Smiljana Srnec u lipnju izlazi iz istražnog zatvora? Dio ovogodišnjih dobitnika Rektorove nagrade koji su prisustvovali svečanom prijemu u Scheierici imamo pravu budućnost na- istraživački rad i pisanje koji je primio Rektorovu naše zemlje, rekao je Posavec i svog prvog znanstvenog ra- gradu za rad na polju umjetdodao kako se Županija tru- da, kazala nam je jedna od ne inteligencije, s naglaskom di stvoriti uvjete ne samo za dobitnica Rektorove nagrade na duboko učenje. kvalitetno obrazovanje, već i Klara Kirić iz Macinca. Klara - Lijepo je živjeti u Žuza kvalitetan život. studira na Prirodoslovno- paniji koja prepoznaje i naPrijemu su, uz obitelj i pri- matematičkom fakultetu građuje naš trud, znanje i jatelje nagrađenih studenata, Sveučilišta u Zagrebu te je sposobnosti te se na tome nazočili i zamjenica župana napisala rad pod nazivom zahvaljujemo, kazao je Marin Sandra Herman, pročelnica Utjecaj adventa u Zagrebu te je istaknuo da im je podršUpravnog odjela za obrazova- na turizam grada Zagreba. ka od strane Međimurske žunje, kulturu i sport Blaženka Dobivanje Rektorove na- panije poslužila kao vjetar u Novak, ravnateljica Gimnazi- grade dalo joj je velik poticaj leđa da još više rade i ulažu u ja Josipa Slavenskog Sandra i motivaciju za nastavak bav- svoj osobni razvoj te boljitak Breka-Ovčar te ravnatelj Teh- ljenja znanstveno-istraživač- zajednice. ničke škole Čakovec Dražen kim radom. U kulturno-umjetničkom Blažeka. U ime svih dobitnika dijelu programa nastupili Rektorove nagrade i novčane su učenici Gimnazije Josipa Rektorova nagrada pomoći od Županije prisutni- Slavenskog, članovi benda kao veliki poticaj ma se obratio Marin Drabić iz Poetikon, a na samom kraju - Rektorova nagrada je Strahoninca, student Fakulte- uslijedilo je neformalno druveliko priznanje za trud kota elektrotehnike i računar- ženje uz zakusku. (Sanja Heric) ji sam uložila u samostalni stva Sveučilišta u Zagrebu

Smiljana Srnec (45) iz Palovca još će samo mjesec dana provesti u varaždinskom zatvoru zbog opasnosti da bi mogla ponoviti kazneno djelo. Odlučila je to u srijedu ujutro sutkinja istrage varaždinskog Županijskog suda odbivši prijedlog tužiteljstva da se pritvor produlji za maksimalna tri mjeseca, do sredine kolovoza. Time je jasno dato do znanja DORH-u da ima još samo 30 dana da okonča istragu i podigne optužnicu. Hoće li u lipnju sestra ubijene Jasmine Dominić izaći iz istražnog zatvora jer tužiteljstvo za sada nema dovoljno jakih dokaza da je može optužiti za ubojstvo? Priču o tome što je novoga u ovom stravičnom slučaju imamo na str. 8.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BRIGA ZA NAŠE SUGRAĐANE TREĆE DOBI veliki je izazov i posao za naredno desetljeće

10. svibnja 2019.

Gerontodomaćice su najjef oblik pomaganja starijima Smještaj u domu je skupi i nedostupni, a i ne žele svi živjeti u njima Piše: Božena Malekoci - Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Nastalu demografsku situaciju s odljevom mladih i naglim starenjem stanovništva Hrvatska je dočekala nespremna. Međimurje dijeli tu sudbinu i snalazi se kako zna. U domovima za starije i nemoćne osobe na području Međimurske županije ukupno ima mjesta za oko 1300 korisnika. Ali, ni ti ograničeni kapaciteti nisu dostupni samo starijim međimurskim građanima. Sve više mjesta u tim domovima popunjavaju slovenski umirovljenici.

Domovi sve nedostupniji našim umirovljenicima S njihovim mirovinama naši su im domovi puno povoljniji, otkrila nam je Franciska Ćetković koja jako dobro poznaje problematiku naših umirovljenika kao umirovljena socijalna radnica i edukatorica za gerontodomaćice na Pučkom učilištu. - Cijena smještaja u domovima za starije u Sloveniji kreće se prosječno oko 1000 eura, a kod nas se pristojan smještaj u privatnom domu može naći unutar cijene

od 500 do 700 eura. Uz to, slovenski umirovljenici koji su udovci ili udovice za razliku od naših pravo na zasluženu mirovinu imaju po obiteljskom zakonu po pokojnom suprugu ili supruzi, čime im država ojačava socijalnu sigurnost pod stare dane. Kod nas umirovljenik udovac nastavlja živjeti s prihodima samo jedna mirovine. Trenutno je aktualno govoriti o tome da je 67 godina za umirovljenje previše, međutim problem je u visini naših mirovina, kazala je Franciska koja smatra kako bi se dio problema mogao riješiti gledajući slovenski

model zbrinjavanja starijih i nemoćnih. Podsjetila je da je Hrvatska stranka umirovljenika nedavno predlagala izmjenu zakona u tom pravcu, ali bez uspjeha. Naime, kad umirovljenik ostane sam u domaćinstvu, gubitkom partnera i mirovine kod nas pada u zonu siromaštva. Dok su druge države uvidjele taj problem, koji zapravo ne povećava broj umirovljenika nego čuva dostojanstvo starijih u mirovini, naša se bavi zaštitom povlaštenih mirovina, a reže izričito one normalne mirovine, zarađene dugogodišnjim rad-

NJEMAČKI MODEL

O starosti razmišljaju i brinu se već u mladosti Smještaj u domu za starije košta između 2600 - 3800 eura i posve je jasno bez obzira što njemačka država sufinancira smještaj, zašto se naši gastarbajteri koji imaju za naše pojmove pristojne mirovine oko 1000 eura dolaze pod stare dane živjeti u rodni kraj

Njemačka je za mnoge naše građane obećana zemlja. Zemlja u kojoj vlada red i disciplina, zemlja u kojoj primanja garantiraju normalan život bez životarenja od mjeseca do mjeseca te mirovine dostatne za dostojanstvenu i sigurnu jesen života. Prema onome što vidimo i s čime nas bombardiraju iseljeni sugrađani, to i jest tako, ali.. Svaki građanin u Njemačkoj na neki način preuzima odgovornost na sebe odmah nakon srednje škole. Mladi nakon što navrše 18-19 godina uglavnom su izloženi pritisku da se počinju sami brinuti o sebi. Paralelno tome, najvećem broju njemačkih roditelja ne pada na pamet, primjerice, da ne izdvajaju nešto za stare dane, bez obzira kakvu plaću imali pa da umjesto toga kupuju na kredit skupe aute, stanove koji nisu u skladu s njihovom mogućnosti ili pak pomažu svoju djecu. Umjesto toga, brinu od mladosti kako će živjeti u starosti. Možda malo sebično i previše disciplinirano za naše pojmove, ali to je tako. Marta Gatewood koja već 30-tak godina živi i radi u Krombachu, gradiću nedale-

ko Frankfurta objašnjava što je tamo bruto, a što neto plaća i koliko izdvaja “za starost”. - Porez na dohodak ne plaćamo svi isto, već po visini primanja pa tako postoje 5 razreda. Na isti način plaća se zdravstveno te mirovinsko osiguranje, objašnjava nam Marta. Konkretno, kako bi plastičnije objasnili, uzeli smo peti razred u koji spadaju radnici s najnižim primanjima, kakva uostalom ima i velik dio našim sugrađana koji stižu u Njemačku u potrazi za boljim životom. - Ako je primjerice bruto primanje 1900 eura, od 250280 eura plaća se zdravstveno osiguranje, oko 200 eura mirovinsko, odnosno buduću penziju, a otprilike 100 eura ide za tzv. njegu. Kad se sve to zbroji, ispada da je neto plaća oko 1100 eura. I to su obvezna davanja koja se svaki mjesec “skidaju” s plaće. No, velik dio tamošnjeg stanovništva, dobrovoljno i dodatno plaća privatno zdravstveno osiguranje i naravno, privatnu penziju. U redovnu mirovinu ide se sa 67 godina života ili 45 godina radnog staža. Narav-

no, može se i prije, no tada se plaća penalizacija. Preračunaju li se svi navedeni iznosi, ispada kako će mirovina radniku biti oko 700-800 eura koliko je “uštedio” obveznim skidanjem s plaće. Zavisno od uplata za privatnu mirovinu taj iznos se povećava, ali uglavnom kada je njemačka minimalna bruto plaća u pitanju i mjesečno dodatno izdvajanje od 150 eura taj konačan iznos se kreće oko 1100-1200 eura. Dostatno za normalan život u starosti: i da i ne. - Umirovljenici svoj kućni budžet mogu podebljati dodatnim radom, ali samo do 450 eura mjesečno. Naime, do tog iznosa ne dira im se mirovina, a sve preko, smanjuje mjesečni iznos.

Smještaj u domu korisnicima subvencionira država

Kad starost pokuca na vrata, velik dio takvih umirovljenika teško da si može priuštiti smještaj u domove za starije. Naime, cijena privatnih domova kreće se od 2600-3800 eura, dok su domovi čiji su osnivači vjerske zajednice jeftiniji za 500 eura.

Uz obvezno, u Njemačkoj svi izdvajaju i za privatno zdravstveno osiguranje te privatnu mirovinu, ističe Marta Gatewood

- S 1100-1200 eura teško je doći do doma, kaže Marta. No, na taj iznos država, odnosno zdravstveno osiguranje dodaje još od 1100-1500 eura. Ako i to nije dovoljno, uključuju se djeca ili rodbina, a može se rasprodati stečena imovina. Ukoliko ni onda stariji nisu u mogućnosti plaćati, jednostavno vrijedi pravilo, snađi se kako znaš. Treba spomenuti kako i u Njemačkoj postoje liste čekanja za dom na čijem spisku se u prosjeku nalazi 50-60 osoba. S druge strane, ukoliko se radi o osobi bez ikakvih primanja ili s nedostatnim primanjima koja nema nikoga svoga, uključuje se socijalno koje plaća smještaj. No, to

je za klasu niži smještaj, u višekrevetnoj sobi. Naravno, ne žele svi u dom za starije, već su radije u starosti i bolesti uz svoju obitelj. Nemoćnu i bolesnu osobu tada obilaze tzv. mobilni timovi, nekoliko puta tjedno ujutro, u podne i navečer koji obavljaju njegu i liječničku skrb poput mjerenja tlaka, šećera, vađenja krvi, davanja lijekova, injekcija i slično. I sve to ide na teret zdravstvenog osiguranja. Poznato je kako mnoge žene, ali i muškarci iz Hrvatske odlaze u Njemačku, Austriju i ostale bogatije zemlje EU kao njegovatelji starijih i bolesnih osoba. - To su poslovi koje stanovnici Njemačke jednostavno ne žele raditi, valjda im je ispod časti, kaže Marta. Stoga su njegovateljice i gerontodomaćice najčešće Poljakinje koje 24-satnu njegu naplaćuju oko 1000 eura. I to je sve na privatnoj inicijativi, odnosno obitelj privatno plaća njegovateljicu bez ikakve pomoći države. Njegovateljica živi u obitelji, brine se o potrebitom članu, dobiva stan i hranu besplatno te uz to može zaraditi otprilike tisuću eura mjesečno. (Vlasta Vugrinec)

Gerontodomaćica Kristina Golub, po nim stažom. Uvažavanjem tog principa samo bi se naši umirovljenici izjednačili s ostalim europskim umirovljenicima.

Briga za starije kao gospodarska grana sadašnjosti i budućnosti

Potreba za brigom za starije nezaustavljivo raste ne samo kod nas, već u susjednim zemljama, pa će se domovi za starije puniti po sistemu ponude i potražnje, a cijene u privatnim domovima rasti zbog pritiska korisnika iz okruženja na naše domove. Država bi trebala uvidjeti i iskoristiti pitanje zbrinjavanja starijih i nemoćnih u okviru gospodarske grane, ali tako da to postane poslovna djelatnost. Zašto govoriti samo o zdravstvenom turizmu, a ne o udomljavaju europskih umirovljenika u našem podneblju s obzirom na potražnju, ali isto tako, zasebno, urediti sustav zbrinjavanja naših starijih gra-

10. svibnja 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ftiniji i najhumaniji

DOBRO RJEŠENJE

Pomoć i njega za naše starije u njihovom domu Gerontodomaćice u za sada najjeftiniji oblik briga za starije. Ostvaruju pravo na minimalnu plaću, obilaze u pravilu oko pet, šest ili više korisnika. Pomažu im u održavanju higijene, nabavi, pa i kuhanju. Obilaze ih, održavaju vezu sa zajednicom, znaju što se s njima zbiva. pružaju im sigurnost i daju savjete kako se zaštiti od uljeza. I što je najvažnije omogućavaju im da žive u svom

domu gdje se mnogi stariji najugodnije osjećaju. Takav oblik zbrinjavanja starijih je dvostruko koristan, zapošljava i na jeftin način brine o starijima. ne zahtijeva ulaganje u gradnju ustanova, niti njihova održavanje. Uz to za gerontodomaćice nije potrebno skupo ni dugotrajno školovanje, već samo namjenska edukacija i povremeno usavršavanje. (BMO)

SELIDBA STARIJIH ZAPADNJAKA

Njemački umirovljenici sele na istok i jug Europe i dalje Prema procjeni njemačkog Ureda za statistiku više od 400 tisuća starijih državljana ne može plaćati umirovljenički dom u bogatoj Njemačkoj. Godine 2011. više od 7 tisuća umirovljenika živjelo je u umirovljeničkim domovima u Mađarskoj, oko 3 tisuće u Češkoj, 600 u Slovačkoj, a odlazi se i u Grčku, Španjolsku, Ukrajinu i Tajland. Jedan od razloga je i taj što je cijena umirovljeničkih domova u Njemačkoj mjesečno iznosi između 2600 i 3800 eura. Od zapada do istoka umirovljenički život nije lagan. Za usporedbu pronašli smo podatak da boravak je u sarajevskom Gerontološ-

omaganje starijima sve je traženija usluga

Franciska Ćetković, umirovljena socijalna radnica i edukatorica za gerontodomaćice đana. Pitanje odvajanja zbrinjavanja naših i stranih umirovljenika država treba hitno početi rješavati, jer će našim građanima uz svoje mirovine, pogotovo ako nemaju dodat-

nu mirovinu iz neke europske zemlje, domaći domovi biti još nedostupniji i dalekosežniji. Treba znati da čak i njemački umirovljenici, pri čemu ne mislim na povratnike iz Njemačke, pune naše domove uz obalu kao što je Opatija. Ako bi imali dostatne kapacitete, a nemamo, dio umirovljenika ipak ne želi živjeti u domovima pa bi i o njihovim željama trebalo voditi računa, ukazala nam je Franciska Ćetković, sugovornica u našoj temi. - Za mnoge osobe dobro rješenje bilo bi nastaviti kontinuitet pružanja usluga gerontodomaćica koji se sada financira i iz EU socijalnog fonda kao što je projekt Zaželi. Do sada je na području Međimurske županije i uz pomoć socijalnog fonda osposobljeno 50-tak gerontodomaćica. To su žene u dobi od pedesetak godina koje su ostale bez posla, uglavnom iz propalih tekstilnih firmi s djelomično ostvarenim rad-

nim stažom. Ovo im je prilika da odrade staž potreban za umirovljenje. To je odlična početna baza uz educirani kadar da gradovi, općine i Županija pronađu način da se projekt održi i zaživi nakon što sadašnje financiranje iz EU socijalnog fonda, nakon trajanja od dvije godine, prestane. - Ne mogu ni zamisliti što će biti s tim starijim osobama, ako se ta vrsta pomoći njima iznenadno prekine, kaže naša sugovornica. Ima drastičnih primjera s kojima se susreću gerontodomaćice u kontaktu s korisnicima. Neki su zbog života u samoći gotovo zaboravili govoriti zbog dugotrajnog nedostatka komunikacije s drugima. Ima ih napuštenih, nemoćnih, osamljenih staraca kojima su gerontodomaćice jedine osobe kojima se mogu povjeriti. Osim toga, gerontodomaćice su postale osobe koje imaju najdublji uvid u stanje na terenu te mogu sta-

rijim osobama biti poveznica prema zdravstvenim ili socijalnim ustanovama i pomagati im u ostvarivanju njihovih prava, a ne samo u obavljanju kućanskih poslova. Na jednu gerontodomaćicu otpada različit broj korisnika, ovisno o udaljenostima koju mora prevaliti od jednog do drugog korisnika, ovisno vode li brigu o korisnicima raštrkanim po raznim naseljima ili u jednom kvartu, odnosno naselju, ali i ovisno o potrebama pojedinih korisnika. Često korisnici traže da im se posveti vrijeme na razgovor. - Gerontodomaćicama u takvim situacijama savjetujemo da sjednu i razgovaraju s njima, jer je to često važnije od namještanja zavjese ili opranog prozora, kaže.

Sve veći broj siromašnih starijih prepušten sudbini

Određeni broj građana Međimurja, njih oko 2000,

ostvaruje pravo na doplatak za pomoć i njegu u kući, u iznosu od 400 do 700 kuna po osnovi zakona o socijalnoj skrbi. Međutim, cenzusi za ostvarenje tog prava su jako niski kada su pitanju primanja pa ispada da se kod nas može bez doplatka normalno živjeti “s nekoliko stotina kuna prihoda” gdje rijetko tko može ostvariti to pravo na teret države. A mnogi ne mogu tu uslugu, ako im je i neophodna, plaćati iz svog džepa. Pravo na taj dodatak gube prilikom smještaja u domu i time ostaju bez značajnih prihoda. Za razliku od naših, slovenskim umirovljenicima to pravo ostaje i u slučaju kad su smješteni u naše domove u Hrvatskoj. I to našim umirovljenicima dodatno umanjuje šanse za dostupnost naših domova. Briga slovenske države za svoje starije građane ide dotle da slovensko tijelo za vještačenje invalidnosti dolazi na teren u

kom centru, pokretne osobe iznosi košta 407 maraka (KM), za polupokretne i nepokretne 627 maraka te je za jednokrevetne sobe 700 maraka. Iznose prepolovite da bi ste dobili iznos u eurima. No i tamo su cijene u domovina ovisno o gradu i vrsti usluge penju i preko 900 konvertibilnih maraka (KM). U BIH 70 posto, umirovljenika preživljava s mirovinom nižom od 348 KM, dok je prosječna mirovina nešto niža od 400 maraka. Ima li zainteresiranih građana Hrvatske za seljenje u tamošnje domove nismo da sada čuli. Možda u područjima u granicu, iz Međimurja zasigurno ne. (BMO) hrvatske domove u kojima se nalaze slovenski umirovljenici kao korisnici da bi ih tu vještačili, ne mučeći nepokretne osobe odvlačenjem na vještačenje u Sloveniju. Naši umirovljenici s pravom na dodatak za tuđu njegu i pomoć s danom smještaja u dom moraju to odmah moraju javiti Centru za socijalnu skrb da Centar izda rješenje za prestanak prava na doplatak, čime im se automatski smanjuju ionako skromna primanja. Kakva je to Europa jednakih šansi, kad se naši umirovljenici ne mogu mjeriti ni sa susjednim slovenskim umirovljenicima, komentira Franciska Ćetković. Iz ovih nekoliko primjera je razvidno da bi se malim pomacima koje ne iziskuju milijarde mogla podići kvaliteta brige za starije, jer mi, nažalost kao zapadni umirovljenici nemamo svoj “istok” kamo bi otišli da se pod stare dane brinu o nama.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVE VEĆA POTRAŽNJA za smještajem donosi nove poduzetničke inicijative

17. svibnja 2019.

Uskoro i prvi hostel u donjem Međimurju - Imamo velike potrebe za smještajnim kapacitetima. Tu prije svega mislim na smještaj radnika koji dolaze na teren u Međimurje, ali i prenoćište za strane turiste u tranzitu, objasnila nam je Kristina Kalinić Horvat, vlasnica budućeg hostela u Donjem Vidovcu Međimurska županija na svom putu razvoja kontinentalnog turizma, posljednjih godina ulaže velike napore i poprilično sredstava u otvaranju smještajnih kapaciteta. Stoga se u velikoj mjeri vikendice pretvaraju u kuće za odmor, privatni investitori otvaraju manje hotele, pišu se projekti za otvaranje kampova itd. No, sve je to uglavnom inicijativa koja se realizira u gornjem

dijelu Međimurja dok donji dio uvelike zaostaje po tom pitanju. Naime, niže od Preloga, smještajnih kapaciteta gotovo da i nema ili se svode tek na nekoliko ležajeva. Potrebe pak za prenoćištem itekako su velike, naročito dolaskom stranih radnika koji se zadržavaju oko gospodarskih zona Preloga, Donjeg Kraljevca i Kotoribe.

- Otvaramo hostel jer za takvu vrstu smještaja veliko zanimanje, objasnila je razloge prenamjene kuće u hostel Kristina Kalinić Horvat prilikom potpisivanja ugovora s Županijom

BESPOVRATNE TURISTIČKE POTPORE

Svjesni te velike potražnje, obitelj Kalinić iz Donjeg Vidovca aplicirala je prema Županiji projekt prenamjene svoje kuće koja je poznata i kao ugostiteljski objekt, u hostel, prvi objekt takve vrste u tom dijelu Međimurja.

Planiraju napraviti četiri sobe i smještaj za 18 gostiju

- Imamo velike potrebe za smještajnim kapacitetima, objasnila nam je Kristina Kalinić Horvat, vlasnica budućeg hostela. Tu prije svega mislim na smještaj radnika koji dolaze na teren u Međimurje, ali i prenoćište za strane turiste u tranzitu. Dolaze nam i brojni lovci kako strani tako i iz drugih krajeva zemlje, a tu su i drugi, posebice mlađi gosti, kojima također treba smještaj za noć-dvije. Kristina i njena obitelj vlasnici su poveće kuće na ulazu u Donji Vidovec, uz sa-

Poznati ugostiteljski objekt koji se nalazi u sklopu obiteljske kuće, u gornjem dijelu, rekonstruirat će se u hostel mu državnu cestu što će reći kako se smjestila na idealnom potezu prema Kotoribi i Donjoj Dubravi. U prizemlju već godinama djeluje ugostiteljski objekt Madona što je također dodatni, olakotni moment. Dobivenim sredstvima, a radi se o 25.000 ku-

na, te vlastitim, preuredit će se drugi kat kuće i potkrovlje čime se dobivaju smještajni kapacitet za 18 osoba-gostiju. - Planiramo napraviti 4 sobe, dnevni boravak te dvije kupaone, kaže Kristina i dodaje kako su radovi na preuređenju pomno isplanirani i

Od 25 prijava 16 odabrano za sufinanciranje U Accredo centru u Zasadbregu potpisana je nova tranša ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za turističke projekte u Međimurskoj županiji. Ove godine, na natječaj Županije pristiglo je 25 prijava od čega je njih 16 odabrano za sufinanciranje ukupne vrijednosti od 300.000 kuna. Projekt dodjele bespovratne potpore u turizmu provodi se već osmu godinu, a dosad je u turističke projekte uloženo

više od 2 milijuna kuna, rezultat čega su 84 nova turistička proizvoda na tržištu. Projekti su se uglavnom odnosili na proširenje postojeće turističke ponude, aktiviranje neiskorištenih turističkih potencijala, stvaranje novih turističkih proizvoda te promoviranje Međimurja kao poželjne turističke destinacije. Najveći iznos potpore od 50 tisuća kuna dodijeljen je Toplicama Sveti Martin, gene-

16 korisnika bespovratnih potpora potpisalo je ugovore vrijedne 300.000 kuna ratoru kontinentalnog turizma Aquaparku. Među dobitnicima širenjem kapaciteta kuhinje“ u Međimurskoj županiji, ali i ši- potpora su i projekt „Jačanja DG Sporta Prelog, prenamjena re, za izgradnju novih atrakcija u enogastronomske ponude pro- Hostela Madona u Donjem

nadaju se kako će prvi gosti u njihovom hostelu prespavati već ove godine. Istina, tih 25.000 kuna samo je kap u moru troškova, no kaže, bolje išta nego ništa. Drugim riječima, veći dio troškova pokrit će vlastitim sredstvima. (Vlasta Vugrinec)

Vidovcu, drvene kućice za odmor u adrenalinskom parku PG Geler u Lopatincu, unapređenje ponude hotela Park uređenjem fitness kutka i trim kabineta, uređenje terase ugostiteljskog objekta s popratnim sadržajima na Marini Prelog, ulaganje u razvoj i unapređenje ponude hotela Castellum, nekoliko projekata vezanih uz smještajne ponude obiteljskih domaćinstava i OPG-ova, kao i Accredo centru koji je po drugi puta korisnik turističkih potpora.

POGLED ODOZDO

Pedagoška pljuska pretočena u potpise za peticu

irovine su bile kap koja je prelila strpljenje građana i potakla ih da se u impresivnom broju odazovu na protestno potpisivanje sindikalnog referenduma uperenog prema Vladi. Preko 600.000 građana potpisalo je referendum; 67 je previše. Iz aviona se vidi da su građani u prvom redu željeli poručiti Vladi prevršili ste svaku mjeru. I nije glavna fora bila u tih dvije godine, koje same po sebi ne garantira veću mirovi-

nu. Nego se u davanje potpisa sublimiralo iskazivanje nezadovoljstva Vladi što se ne bavi istinskim reformama, nego dijeli društvo na povlaštene i ovce za šišanje. no što izuzetno iritira ljude da i sa 67 godina kad pošteno odrade svoj radni vijek, neće biti u rangu s onima koji ostvaruju povlaštene mirovine, a i proračun i mirovinski fond punili su i za njih. Naprotiv, oni koji su cijeli život radili za prosječne međimurske

plaće, da ne govorimo o masu onih s ispodprosječnim plaćama nakon 40 godina staža mogu očekivati da će im mirovine biti u rangu socijalne naknade. kao da to nije dovoljno poniženje, u politici se rodila ideja o državnim mirovinama za one koji dođu u određenu starosnu dob, a da nikada nisu ostvarili ni dan radnog staža. ni koji cijeli život rade, pitaju se u smislu pa tko je tu budala? Ima li smisla raditi kad je vrijednost

rada u tolikoj mjeri obescijenjena, a oni koji rade poduzetnici i radnici nebrojeno puta poniženi. to i zato tih više od 600.000 protestnih potpisa Vladi. Oni sada smišljaju kako da ih ignoriraju. Toliko blesavi nisu da ne bi shvatili da poanta poruke nije u tih dvije godine duže ili kraće, već u tome da su u omalovažavaju građanske pameti prevršili svaku mjeru. ko svi moramo dijeliti sudbinu, onda se ta sudbina odnosi i na povla-

štene mirovine, a ne da nakon svake revizije iz torbe ispadnu još deseci tisuća novih povlaštenih kandidata. Ali tako da se u smanjuju prava onima koji mirovinu stječu po nepovlaštenim uvjetima. otpisi su sada na stolu Vlade kao vruć kesten. Vlada ih mora primiti u ruku, ali paziti da se ne opeče. Račun uvijek dođe na naplatu, iako i sa zakašnjenjem. Postavlja se samo pitanje koliko su građani spremni puta opaliti pedagošku mjeru onima koji se olako poigravaju njihovim povjerenjem i novcem.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

17. svibnja 2019.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OD PETKA DO NEDJELJE FESTIVAL PUŠIPELA u sportskoj dvorani u Štrigovi

POSAO I NOVAC: pitanja i odgovori

U tri dana kušajte najbolja međimurska vina! Izvoz kao najbolji Tri dana za ovaj vikend od 12 do 19 sati možete degustirati vina međimurskih vinara iz Društva Hortus Croatiae, kao i tradicionalne međimurske specijalitete te razgledati generator sajam vinogradarske opreme gospodarskog rasta D

Ovog vikenda svi putevi vode prema štrigovskom kraju gdje se održava jubilarno 20. Urbanovo i 11. Festival pušipela. U petak, 17. svibnja, u 13:00 zakazano je otvorenje Festivala u sportskoj dvorani OŠ Štrigova uz nastup ŽVS Stridonne. Uz sajam vinarske i vinogradarske opreme i ponudu OPG-ova, posjetitelji će do 19:00 moći degustirati sva vina u glavnoj festivalskoj dvorani. U 14:00 održat će se svečana dodjela diploma s Međunarodnog ocjenjivanja

GURMAN TJEDAN

Tri slijeda jela za 125 kuna

Ove godine u vikendu od 17. do 19. svibnja kao uvertira prazniku međimurskih vina Turistička zajednica Međimurske županije u suradnji s Društvom međimurskih vinara Hortus Croatiae i ponajboljim međimurskim restoranima organiziraju „Urbanovo – Gurman tjedan“. U restoranima: Barok, The Garden Bar & Kitchen, Le Batat – Toplice Sveti Martin, Le Martin, Mala hiža, Mamica, Panorama i Terbotz možete uz promotivnu cijenu od 125 kuna uživati u meniju koji uključuje tri slijeda (predjelo, glavno jelo, desert) i 3 degustacije vina. (sh)

Izvrsna vina i odlično raspoloženje su zagarantirani vina Pušipel/Šipon/Furmint i ostalih sorata. Od 19:00 slijedi zabavni program u centru Štrigove u lokalnim ugostiteljskim objektima. U istom tonu nastavljaju se događaji u subotu, 18. svibnja. Posjetitelji će moći degustirati vina od 12:00 do 19:00. U 14:30 organizira se vinska radionica na Mađerkinom bregu s Ericom Zwiebelom (Francuski Master Sommelier). Tema radionice bit će Francuska vina vs. Međimurska vina. Informacije o prodaji i rezervaciji mjesta pronađite na adresi info@urbanovo.hr ili teadvanajscak@gmail. com. Polazak na Mađerkin breg je organiziran mini autobusom, okupljanje je ispred dvorane u Štrigovi u 14:00. Od 19:00 slijedi zabavni program u centru Štri-

gove u lokalnim ugostiteljskim objektima. Nedjeljom, 19. svibnja od 12:00 do 19:00 možete degustirati sva vina u glavnoj festivalskoj, a navečer od 19:00 slijedi zabavni program u centru Štrigove – ŠTRIGOVA by NIGHT. U radno vrijeme festivala u centru Štrigove sve posjetitelje očekuje bogata ugostiteljska ponuda i zabavni program. Cijena dnevne ulaznice Festivala pušipela iznosi 100 kuna, u što su uključeni čaša “Urbanovo” i programska knjižica gratis. Ulaznica možete kupiti ispred ulaza u dvoranu u petak 17.svibnja, subotu 18.svibnja i nedjelju 19.svibnja. U vikendu iza 24. i 25. svibnja, vinari otvaraju vrata svojih podruma gdje ćete moći degu-

stirati njihova vina, ponešto pojesti i dobro se zabaviti. U petak, 24. svibnja, u poslijepodnevnim satima možete posjetiti: Vinariju Cmrečnjak na Mađerkinom bregu, Vinariju DvanajščakKozol u Dragoslavcu, Vinariju Hažić u Jurovčaku, Vinariju Preiner u Svetom Urbanu, Vinariju Štampar u Svetom Urbanu, Vinariju Munđarov breg u Frkanovcu, Vinariju Solum u Vugrišincu, Vinariju Turk u Vučetincu te Vinariju Agromeđimurje – Podrum Štrigova.

Dani otvorenih podruma 24. i 25. svibnja

Subotom, 25. svibnja možete pohoditi sljedeće vinarije: Vinariju Cmrečnjak na Mađerkinom bregu, Vinariju Dvanajščak-Kozol u Dragoslavcu, Vinariju DGA Pjenušci iz Banfija, Vinariju Novak u Banfiju, Vinariju Knehtl – Medenjak u Svetom Urbanu, Vinariju Tomšić u Železnoj Gori, Vinariju Hažić u Jurovčaku, Vinariju Kerman u Nedelišću, Vinariju Kocijan u Štrigovi, Vinariju Kunčić u Banfiju, Vinariju Horvat u Svetom Urbanu, Vinariju Kossi u Štrigovi, Vinariju Munđarov breg u Frkanovcu te Vinariju Solum u Vugrišincu. Informacije za točnu satnicu svake od vinarije i dodatan program pogledajte na stranici www.urbanovo.hr. (Sanja Heric)

NEZAPOSLENOST U MEĐIMURJU pala na najniže zabilježenu razinu na 2096 nezaposlenih

Može li još niže, u travnju svega 4,9 posto Krajem travnja 2019. godine u evidenciji je bilo 2.096 nezaposlenih osoba, a broj nezaposlenih smanjen u odnosu na travanj 2018. godine za 15,2 posto i u odnosu na prethodni mjesec 2,4 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima za travanj je 4,9 posto, izvijestili su iz Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Čakovec. Ukupno su tijekom travnja iz evidencije nezaposlenih izašle 364 osobe Zbog zaposlenja evidenciju su napustile 293 osobe. Od toga na temelju radnog odnosa 251 osoba, dok su 42 osobe zaposlene na temelju drugih poslovnih aktivnosti: stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranja trgovačkog društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima, itd. Zapošljavanje na temelju radnog odnosa najčešće se realiziralo u: prerađivačkoj

industriji – 61 osoba, javnoj upravi i obrani – 38 osoba, ugostiteljstvu – 29 osoba, trgovini – 19 osoba, zdravstvenoj zaštiti i socijalne skrbi – 19 osoba. Osim zbog zaposlenja iz evidencije je iz ostalih razloga brisana 71 osoba. Tijekom travnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 312 osoba. Najviše ih je došlo direktno iz radnog odnosa – 190 osoba. Nadalje, 108 osoba evidentirano je iz neaktivnosti, 10 osoba direktno iz redovnog školovanja, a preostale 4 osobe ušle su u evidenciju iz nekog drugog oblika rada. S obzirom na djelatnost prethodnog zaposlenja direktno iz radnog odnosa najviše osoba evidentirano je iz djelatnosti, koje su ujedno i najviše zapošljavale, a to su prerađivačka industrija, trgovina, uslužne djelatnosti, zdravstveno socijalna skrb, ugostiteljstvo.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Među nezaposlenima prevladavaju žene, kojih je 56,5%, odnosno 1.184 među nezaposlenima. Muškaraca je 43,5% odnosno 912 među nezaposlenima. U travnju 2018. godine struktura je bila sljedeća: udio osoba do 24 godine bio je 19,3%, srednje dobi 47,1%, dok se preostali udio od 33,6% odnosio na starije od 50 godina. Na zaposlenje duže od 1 godinu dana čeka 706 osoba. Promatrano prema ispostavama odnosno teritorijalno, najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba evidentiran je u Ispostavi Čakovec – 1.519 osoba ili 72,5% ukupne nezaposlenosti u Županiji. Grad Čakovec s pripadajućim naseljima bilježi 603 nezaposlene osobe, a zatim slijede Općina Nedelišće (307), Općina Pribislavec (98),

Općina Mala Subotica (90) i Općina Sveti Juraj na Bregu (77). U Ispostavi Prelog evidentirano je 335 nezaposlenih osoba, od čega je na području Grada Preloga evidentirano 86 nezaposlenih osoba od ukupnog broja nezaposlenih u Ispostavi. Najmanje nezaposlenih evidentirano je u Ispostavi Mursko Središće – 242 osobe , od čega 133 osobe su s područja Grada Mursko Središće, dok su ostali s području koja gravitiraju toj Ispostavi U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih smanjen je u svim ispostavama: Mursko Središće 7,3 postotna boda, Ispostava Čakovec 1,9 posto te Ispostava Prelog 1,2 posto. Značajni pad nezaposlenosti zabilježen je u svim ispostavama u Murskom Središću za 27,5 posto, Prelogu za 23,2 posto i Čakovcu za 10,8 posto. (BMO)

a bismo povećali gospodarski rast trebali bismo u mnogome prvo promijeniti sami sebe. Otarasiti se nekih ustaljenih loših navika, povećati produktivnost, naučiti slijediti pravila i propise, riješiti se zabluda i populizma, prestati djelovati samo vođeni trenutnim emocijama koje nas često u različitim euforijama znaju ponijeti, ali najviše od svega prestati misliti da će se ekonomski rast početi razvijati po nekoj većoj stopi nego što je ona današnja ako ćemo uvoditi nova ograničenja i zabrane, postrožavati pravila i limite, te povećavati nečije beneficije i troškove države koje ona financira od nameta koje naplaćuje privatnom sektoru. konomija nikada neće rasti zbog politike, nego zbog samog djelovanja građana i to najviše poduzetnika, onih malih i srednjih. Među njima pak se posebno ističu poduzetnici izvoznici koji sa svojom vizijom i poduzetnošću ruše ustaljene barijere i probijaju se na stranim tržištima i za naše gospodarstvo daju najviše koristi, budući da samo izvoz može dugoročnije jamčiti održiv gospodarski rast. Izvoz pak i samim poduzetnicima otvara brojna nova vrata i tržišta kojih niti nema u državi popust naše, čime se potiče konkurentnost i povećava sposobnost samih poduzetnika u natjecanju na domaćem tržištu. Turizam sa svojim privlačenjem građana drugih zemalja (stranaca) da dođu u našu državu i ovdje kod nas koriste tj. razmjenjuju svoje devize također ima efekt sličan izvozu. udući da je naše unutrašnje tržište izuzetno slabo i malo, ovdje mnogi poduzetnici nemaju mogućnost za neki konkretan potencijal rasta, stoga su se mnogi odmah u početku okrenuli što jačoj prodaji proizvoda i usluga na stranim tržištima. Najuspješniji međimurski poduzetnici upravo to i rade, te posluju na tržištima najviše u Europskoj uniji. Zapošljavajući naše građane ili angažirajući druge poduzetnike kao kooperante u nekim poslovnim ili proizvodnim ciklusima, izvoznici pridonose boljoj ekonomskoj slici cijele naše županije, budući da izvozne tvrtke mnogo brže rastu i jačaju, a mnoge i daju iznadprosječne plaće svojim radnicima. a poticanje što jačeg poslovanja s inozemstvom u smislu izvoza, država bi najviše od svega trebala poboljšati poduzetničku klimu

Piše: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. i usmjeriti se na donošenje onih mjera i propisa koji pomažu izvoznicima, poput poreznog rasterećenja, uvođenja reda u državnu administraciju stvaranje sigurnijeg poslovnog okruženja. Potpora države ili njezinih struktura koje će im omogućiti sudjelovanje u različitim poslovnim seminarima, kongresima i savezima u drugim državama, kako bi im se osigurala logistička potpora na drugim tržištima, izvoznicima može biti od velikog značaja. Gospodarska diplomacija i njezino djelovanje i rezultati bi također trebali biti preispitani, jer je dojam da je ona mogla za naše poduzetnike učiniti mnogo više nego što jest, te da je trebala biti prodornija, efikasnija i raditi više na usluzi samim poduzetnicima, nego na promociji same sebe. akođer je za poticanje izvoza potrebna i što bolja i jača međusobna suradnja između samih naših domaćih poduzetnika i obrtnika, kako bi ne samo razmjenom informacija već i dogovaranjem zajedničkih poslova postajali konkurentniji na stranih tržištima. Danas je u Hrvatskoj tek 15 posto poduzeća orijentirano izvozno, no ta poduzeća zapošljavaju više od polovice zaposlenih u svim poduzećima. Prema tome je vidljivo da potencijal za rast izvozno orijentiranih poduzeća doista postoji. No, da bi se on pojačao, potrebno nam je više zakonodavne i političke stabilnosti, posebno manje promjena zakona i propisa. Uz sve ostale mjere, potrebno je i poticati poticanje učenike i mlade da se školuju za ona zanimanja s kojima će kasnije moći raditi u visokoprofitabilnim djelatnostima koje se bave izvozom i koje će im osiguravati željene iznose plaća zbog čega će se u konačnici i smanjiti iseljavanje stanovništva.

Crna kronika

INSAJDERSKI POSAO zaposlenice čakovečkog casina i pljačkaša

Izmanipulirali razbojništvo da se dočepaju novca Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je 11. svibnja provelo prvo ispitivanje uhićenih hrvatskih državljana (1960. i 1975.) i donijelo rješenje o provođenju istrage protiv muške i ženske osobe zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela razbojništva. - Postoji osnovana sumnja da su okrivljenici 2. svibnja 2019. u automat klubu u Čakovcu, djelujući zajednički temeljem prethodnog dogovora; u cilju da se domognu većeg iznosa novca iz automat kluba; počinili razbojništvo na način da je 44-godišnjakinja kao zaposlenica kluba prethodno dala 59-godišnjaku informacije i upute o mogućnosti ulaska u prostorije kluba i o mjestu gdje se nalazi novac, a zatim je 59-godišnjak oko 5:45 utrčao u klub maskiran crnom tkaninom preko lica

ČAKOVEC

i kapuljačom preko glave u vrijeme kad su tamo bile 44-godišnjakinja i još jedna zaposlenica. Osnovano se sumnja da je uperio pištolj kojeg je imao u ruci prema drugoj zaposlenici kluba i odgurao ju prema blagajni, dok je 44-godišnjakinja pritom glumila iznenađenje i ustrašenost, pa je 59-godišnjak uzeo sa stola novac u iznosu od većem od 60.000 kuna, koji je nakon počinjenja djela podijelio zajedno sa 44-godišnjakinjom objavio je DORH. Sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu prihvatila je prijedlog državnog odvjetnika i odredila okrivljenicima istražni zatvor, i to 59-godišnjaku zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela, a 44-godišnjakinji zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke u istrazi i zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela. (sh)

Totalno pijan skrenuo na prugu umjesto u ulicu Slučaj za rubriku vjerovali ili ne dogodio se početkom ovog tjedna u Čakovcu. Naime, u ponedjeljak, 6. svibnja oko 22 sata u Čakovcu u Ulici dr. Ante Starčevića, kod prijelaza ceste preko željezničke pruge (stanica Buzovec), vozač osobnog automobila čakovečkih registarskih oznaka, 42-godišnjak s područja grada Čakovca, upravljajući dok je u krvi imao prisutno 1,68 g/kg alkohola, s vozilom je umjesto u ulicu skrenuo na na željezničku

GORNJA DUBRAVA

prugu u smjeru M. Subotice. Kotačem je zaglavio između šine i praga doznali smo u PU međimurskoj. Vozač je osim što je “napuhao” i skrenuo “u krivu ulicu”, zaboravio produžiti i važenje vozačke dozvole. Vozilo je brzo maknuto s pruge, tako da nije došlo do nekakvih težih posljedica. Vozač je također uhićen jer je imao više od 1,5 g/kg i odveden je na triježnjenje, a dobio je i prekršajnu prijavu. (dv)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17. svibnja 2019.

TUŽITELJSTVO NA MUKAMA Smiljani Srnec sutkinja produžila istražni zatvor na još mjesec dana

Ima li dovoljno dokaza da je Smiljana ubila sestru Jasminu? Sutkinja je ovim rokom od mjesec dana jasno dala do znanja tužiteljstvu da moraju u idućih 30 dana ili ranije, okončati intrigantni zločin koji je šokirao hrvatsku javnost Sutkinja istrage varaždinskog Županijskog suda odbila je prijedlog tužiteljstva da se pritvor okrivljenice Smiljane Srnec za ubojstvo sestre Jasmine Dominić produlji za maksimalna tri mjeseca. Tako je Smiljani produžen istražni zatvor još mjesec dana, točnije do 15. lipnja. Unutar tih mjesec dana tužiteljstvo prikuplja zadnje dokaze koji će odlučiti hoće li se protiv Smiljane Srnec podignuti optužnica ili će izaći iz istražnog zatvora na slobodu. U slučaju manjka dokaza obustavlja se proces, te se Smiljana smatra nevinom. Sutkinja je ovim rokom od mjesec dana jasno dala do znanja tužiteljstvu da moraju u idućih 30 dana ili ranije, okončati intrigantni zločin koji je šokirao hrvatsku javnost. Istraga se službeno provodi od 20. veljače, a sve je počelo šokantnim pronalaskom tijela mlade Ja-

sminine Dominić u subotu, 16. veljače u obiteljskoj kući na adresi Nova ulica 2 u Palovcu. Od njezinog ubojstva, tada 21-godišnje studentice Fakulteta političkih znanosti prošlo je gotovo 19 godina. 45-godišnju Smiljanu Srnec sestru ubijene Jasmine Dominić pravosudna policija odvela je na ročište na varaždinski Županijski sud gdje joj je produžen pritvor na mjesec dana. Glasnogovornik varaždinskog Županijskog suda Igor Pavlic rekao je kako je sutkinja produljila pritvor jer i dalje postoji opasnost od ponavljanja kaznenog djela. -Ovo je faza istrage koja prethodi optuženju. Tužiteljstvo prikuplja finalne dokaze i materijale prema kojima smatraju da postoji osnova optužnica protiv Smiljane Srnec. Također treba napomenuti da više ne postoji mogućnost utjecaja na svjedoke, jer su u ovom periodu

U pratnji pravosudne policije Smiljana Srnec odvedena je pred sutkinju koja je produžila istražni zatvor na mjesec dana od veljače svi ispitani, rekao je Igor Pavlic. Pavlic je potvrdio kako su po dozvoli suda u pritvoru Smiljanu posjetili članovi obitelji, njezina majka Katarina koja je do prije otkrivanja stravičnog zločina bila u Njemačkoj, suprug Ivica, te tri kćeri od kojih su dvije maloljetne.

Hoće li protiv Smiljane Srnec biti podignuta optužnica ili će zbog nedostatka dokaza i svjedoka biti puštena iz pritvora saznat ćemo najvjerojatnije već krajem svibnja ili početkom lipnja. (Dora Vadlja, foto: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL)

U provali uzeli alat U noći s 14. na 15. svibnja u Gornjoj Dubravi, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću gdje je ispremetao stvari. Potom je u dvorištu kuće provalio u gospodarske prostorije odakle je ukrao

NOVO SELO ROK

razni alat, ručna kolica, motorne pile i druge stvari. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Vrijedan plijen iz trgovine U noći s 12. na 13. svibnja u Novom Selu Rok, Ulici maršala Tita, nepoznati počinitelj provalio je u trgovinu mješovitom robom

KOTORIBA

odakle je ukrao nekoliko desetaka tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetniku. (sh)

Provala u nogometni klub U noći s 11. na 12. svibnja, u Kotoribi, Ulici Nikole Zrinskog, nepoznati počinitelj provalio je u prostorije nogometnog kluba odakle je ukrao razne suhomesnate proizvode te alkoholna i

bezalkoholna pića. Materijalna šteta utvrdit će se po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetniku. (sh)

U ovom vozilo prevozio je 10 imigranata za unaprijed dogovoreni iznos

ŽELEZNA GORA Srbijanac sletio s ceste kombijem punim ilegalnim migranata

Uhvaćeni Pakistanci bit će prebačeni u Tovarnik Dovršenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da je u teretnom automobilu slovenskih nacionalnih oznaka, koji je sudjelovao u prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak , 14. svibnja oko 6.40 sati, u Železnoj Gori, upravljao 51-godišnji vozač, državljanin Republike Srbi-

je koji je iz koristoljublja, za unaprijed dogovoreni novčani iznos, prevozio 10 migranata, državljana Pakistana, u namjeri da im omogući da ilegalno izađu s teritorija Republike Hrvatske i uđu na teritorij Republike Slovenije. Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela protuzakoni-

to ulaženje, kretanje i boravak u RH, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma osumnjičeni 51-godišnjak je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske i uz kaznenu prijavu bit će doveden nadležnom državnom odvjetništvu.

Nad migrantima koji su nezakonito ušli u Republiku Hrvatsku provodi se upravni postupak te će tijekom dana biti prepraćeni u Tranzitni prihvatni centar za strance u Tovarniku, izvijestili su iz Policijske uprave međimurske. (sh)

COOLIJADA

Birajte svoje favorite putem glasačkih listića!

Ante Paragi, 3. g

Benjamin Janušić, David Kovačić, 3. g 4. b

Nina Podgorelec, 3.VO

Antun Bagarić, 4. c

Lucija Pintarić, 4. PT

Luka Laptoš, 4. ur

Hrvoje Varošanec, Jan Rošić Novak, 4. a 4. d

Natan Dajč, 4. c

Luka Mikolaj, 4. ht

Šafarić David, 4. d

Stjepan Kirić, 4. CP

Paula Petrić, 4. d

Tena Murk, 3. KC

Silvestar Pofuk, 4. a

Manuela Gašparić, Marina Baranašić, 3. t 3. ad

Lovro Šoltić, 3. S3

Ema Plevnjak, 4. c

Biserka Ignac, 3. KC

Molimo ubaciti glasački listić u kutije koje se nalaze u srednjim školama.

TEHNIČKA ŠKOLA ČAKOVEC

Luka Bister, 4.RT

Tin Hrgović, 4. b

Marsel Purić, 3. t

Antonio Balent, Benjamin Ujlaki, Damjan Pintarić, 3. E1 3. S1 4.ST

Luka Kirec, 3. E1

Maja Mauko, 3. S2

Mario Švenda, 3. S3

Ema Gunc 4. RT

David Tkalčić, 3. S5

Matej Hudiček, 4. TG

Matija Marciuš, 3. S4

Karlo Kranjec, 4. b

Magdalena Maček, Margareta Doležaj, Maria Paula Požgaj, Martina Ignac, 3. e 4. b 4. d 5. c

Dalia Ružman, Danijela Kovačić, 3. FK 3. KO

Tina Čatlaić, 4. b

Marta Sokač, 4. ur

, Ivan Oršoš, 3. h

Josip Kovač, 3. e

Karlo Jambrović, 3. e

Emanuel Fileš, 3. VO

Filip Makšadi, 3. KO

Anna Braniša, 4. c

Antonio Novak, 4. e

David Grabant, 4. f

Vinka Holjevac, 4. a

Nicole Šparavec, Nikola Gregorinčić, 4. k 4. k

100

Barbara Stojko, 4. ht

Sven Kraljić, 4. g

101

Ena Ladika, 4. a

Vida Novak, 4. g

102

Ivan Gašparić, 3. S2

Patrik Patafta, 4. MT

Pavao Sklepić, 4. ET

Patrik Novak, 5. c

Kevin Vurušić, 3. i

Leo Vurušić, 3. f

Gabriela Novak, 4. g

Lorena Habjan, 3. FK

Lucija Košak, 4. CP

Ivana Jarni, 4. f

Filip Godina, 4. a

Tamara Lukša, 4. a

David Košić, 4. g

Florian Štefić, 4. MT

Ivan Cirkvenčić, Izabela Bručić, 3. CVO 3. CVO

Julija Šupljika, 4. a

Iva Blažona, 4. b

Filip Matjačić, 4. a

Viktor Mesarić, 4. PT

GRADITELJSKA ŠKOLA ČAKOVEC

Vilim Čituš, 4. ST

Mateja Pristav, Stiven Šimunković, 4. d 3. f

Luka Grubić, 4. d

Leon Šopar, 4. TG

Petar Kostanjević, 4. ET

Leon Sakač, 3. S1

Glasački listić

Napomena: Svog favorita (jednog najmaturanta ili najmaturanticu) označite sa X

EKONOMSKA I TRGOVAČKA ŠKOLA ČAKOVEC

Karlo Žerjav, 3. S4

GOSPODARSKA ŠKOLA ČAKOVEC

SREDNJA ŠKOLA ČAKOVEC

Josip Novak, 3. S5

mo označite samo jedan od brojeva za najmaturanta i samo jedan od brojeva za najmaturantice koji se nalaze uz njihove fotografije te ih ubacite u posebno pripremljene kutije koje se nalaze u svim međimurskim srednjim školama. Isto tako za najmaturanta i najmaturanticu možete glasovati i putem našeg web portala www. mnovine.hr.

GIMNAZIJA JOSIPA SLAVENSKOG ČAKOVEC

I u ovogodišnjoj akciji Coolijada 2019. s kojom obilježavamo maturantske dane u Međimurju, imamo glasačke listiće za izbor najmaturanta i najmaturantice srednjih škola Međimurske županije. Fotografije najmaturanata i glasačke listiće objavljujemo u naša tri broja. Glasanje za najmaturante počinje 29. travnja, a traje do 21. svibnja Glasovanje se odvija tako da na kuponu koji objavljuje-

MATURANTSKA

COOLIJADA 2019. - putem kupona glasajte za najmaturanta i najmaturanticu naših srednjih škola

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Katarina Jančec, 4. e

Filip Golub, 3. ad

Iva Rob, 4.b

Vito Pikl, 4. b

SREDNJA ŠKOLA PRELOG

17. svibnja 2019.

103

Adriana Kolarek, 4. g

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

Amos Novak, 3. KU

Andromeda Šlibar, 3.SK

Barbara Jurak, 3. KU

Ervin Škvorc, 3. SK

Kristian Kolar, 4. EK

Madlen Glavina, Marta Dobranić, 3. PKS 4. THK

Matija Šafarić, Mihael Srša 3. PKS Karlovčec, 4. G

Mišo Pfeifer, 4. THK

Tena Treska, 4. EK

Život u Međimurju Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

Trebaju li nam čuvari šuma?

Murščaku je ovog proljeća ukraden hrast lužnjak promjera dva metra, visine četrdeset metara, star nekoliko stoljeća, sličan međimurskom legendarnom hrastu Adamu koji je posječen prije sto godina. io je to jedan od najljepših hrastova u Murščaku, a vlasnik iz Čakovca ga je čuvao za unuke i ljepotu šume i radovao se prirodi svakog proljeća kad bi došao u Murščak. Ovog proljeća je stigavši u svoju šumu zanijemio – hrasta miljenika više nije bilo, ostao je samo ogroman panj i granje. Od tuge i jada razbolio se, gotovo je završio u bolnici. Pamtit će tu šumsku tragediju cijelog života, više se i ne usuđuje ući u šumu da se opet ne bi razočarao. Lopove je prijavio policiji, no teško da će ona moći nešto učiniti jer dokaza nema niti se zna kad je hrast nestao. ije to usamljen slučaj, ljudi prodaju svoje hrastove šume upravo zbog krađa, koje su postale toliko česte da im se ne zna broja. Posebno stradaju privatne šume, no i one državne su na meti šumske mafije. Računa se da se u privatnim šumama krađe dešavaju deset puta češće jer jednostavno nema čuvara. To mali i veliki lopovi znaju i koriste. Murščaku, a tako je i drugim šumama, vrlo se često vide kamioni natovareni hrastovima. Ne zna se kamo ih odvoze i gdje ih sijeku. Hrvatske šume krađama pokušavaju doskočiti postavljanjem kamera. ostoje barem dva načina organizacije čuvanja

U P

Traži se

MEĐUNARODNI DAN sestrinstva obilježen u Međimurskoj županiji

17. svibnja 2019.

Sedam Međimurki nagrađene za 40 godina brige o pacijentima Ivanka Mesarić, Irmica Marciuš, Ivanka Fodor, Mirjana Podvezanec, Irena Ladić, Bernarda Kovačić Somođi i Miljenka Toplek su medicinske sestre s impresivnih 4 desetljeća staža

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

šuma. Prvi je da vlasnici šuma formiraju svoju čuvarsku i šumarsku službu. Međutim šumske površine u Međimurju su rascjepkane, vlasnici neorganizirani, mahom polupoznati ili nepoznati, pitanje je kako se organizirati. Danas su dostupne i moderne tehnologije, no nitko se ne bavi tim pitanjima. rugi način čuvanja privatnih šuma možda je jednostavniji i efikasniji. Svaka općina u Međimurju ima komunalnog redara koji bi mogao oformiti vlastitu čuvarsku službu za čuvanje polja i šuma na svojem području koja bi se plaćala iz općinske blagajne. Ne bi morali biti u stalnom radnom odnosu, a ima i mlađih umirovljenika. To također može biti i nova domaća zadaća za ekološke udruge, lovce i ljubitelje prirode ako se tako dogovori i ako ima interesa. ednostavno, dosta je krađa, one izazivaju moralnu eroziju cijelog sustava života po selima i našim gradovima, a ljudi u žalosti i vlastitoj nemoći vjeruju da se ništa ne može učiniti. Dakako da nije tako, samo se treba organizirati.

Svake godine 12. svibnja, na dan rođenja Florence Nightingale, utemeljiteljice i začetnice modernog sestrinstva, diljem svijeta obilježava se Međunarodni dan sestrinstva. Međimurske medicinske sestre nizom aktivnosti obilježile su dan sestrinstva. Na Trgu Republike u Čakovcu u organizaciji Hrvatske komore medicinskih sestara Podružnice Međimurske županije održana je javnozdravstvena akcija tijekom koje su građani mogli izmjeriti šećer u kapilarnoj krvi i krvni tlak, ali i podsjetiti se kako mogu spasiti život na radionici Crvenog križa. Svi zainteresirani mogli su dobiti pokoji koristan nutricionistički savjet, a dijeljeni su i promotivni materijali. Aktivnosti su provedene uz pomoć medicinskih sestara iz Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, Doma zdravlja Čakovec, Županijske bolnice Čakovec, Zavoda za hitnu medicinu, Ustanove za zdravstvenu njegu u kući, Crvenog križa, Medicol-a te učenika Srednje škole Čakovec. Prema posljednjim relevantnim podacima iz 2017. godine Međimurska županija okuplja 750 medicinskih sestara, a danas je ta brojka još i veća. – Naša Međimurska županija na sreću nije tako kritična što se tiče broja medicinskih sestara, makar

OCULUS d.o.o. za elektroinstalacije i montažu P. Zrinskog 1, Hrašćica, 42200 Varaždin

električar

(m/ž) – više izvršitelja

Uvjeti • iskustvo za električare: najmanje 2 godine radnog staža • poznavanje čitanja nacrta i spajanja ormara • marljiv rad i stručno obavljanje posla • poželjno poznavanje njemačkog jezika Potrebne godine iskustva: 2 Što nudimo? • mogućnost napredovanja • kvalitetnu i redovitu plaću po EU standardima Vrsta zaposlenja: na određeno vrijeme, stalni radni odnos Mjesto rada: EU Radimo s pouzdanim partnerima. Prijave: 042 320 065 info@okulus-elektrotehnik.com

Dio nagrađenih medicinskih sestara za dugovječan i požrtvovan rad kojima su uručena priznanja

Priznanje za 30 godina rada Ružici Mustač, za 20 godina Kristini Premuš, Ireni Mađarić Tuksar i Dijani Farkaš manjka naravno ima. Sve se to rješava, imamo permanentne tečajeve i natječaje gdje se sestre mogu javiti na radno mjesto, kaže sestra Prekupec, te dodaje kako nisu samo kod nas sestre iz Međimurja, već i iz susjedne Varaždinske županije. Svečanost obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva održana je u restoranu Županijske bolnice Čakovec. Uručene su zahvalnice medicinskim sestrama s dugogodišnjim stažem. Ivanka Mesarić, Irmica Marciuš, Ivanka Fodor, Mirjana Podvezanec, Irena Ladić, Bernarda Kovačić Somođi, Miljenka Toplek

medicinske su sestre sa 40 godina staža, a za predanost radu zahvalnicu su im uručili predsjednica čakovečke podružnice Hrvatske udruge medicinskih sestara Božena Kapitarić i župan Međimurske županije Matija Posavec. Priznanje za 30 godina radnog staža uručeno je Ružici Mustač, dok su Kristina Premuš, Irena Mađarić Tuksar i Dijana Farkaš djelatnice s 20 godina radnog staža. Predsjednica Božena Kapitarić podsjetila je da je Hrvatske udruga medicinskih sestara, podružnica ŽB Čakovec prošle godine proslavila 50 godina djelovanja te dodala kako će na svečanoj sjednici grada Čakovca biti nagrađena Godišnjom nagradom Grada Čakovca u području zdravstva i socijalne skrbi. Da medicinske sestre nisu samo predane svom

poslu već i vrlo kreativne, potvrdila je izložba rukotvorina i umjetničkih radova čime se bave u slobodno vrijeme. Svečanost su kulturno-umjetničkim programom uveličali učenici Srednje škole Čakovec te Vokalna skupina Hrvatske komore medicinskih sestara – Podružnica Međimurske županije. Svečanosti su nazočili brojni medicinski djelatnici i ravnatelji zdravstvenih ustanova Međimurske županije te pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Sonja Tošić-Grlač. Za bogat program obilježavanja Dana sestrinstva koji je sudjelovanjem medicinskih sestara na utrci Wings for Life u Zadru započeo 5. svibnja, zaslužne su Hrvatska komora medicinskih sestara Podružnica Međimurske županije te čakovečka podružnica Hrvatske udruge medicinskih sestara. (dv)

VLAŽNE MARAMICE SU NEPRIJATELJ KANALIZACIJE

Nerazgradive su i zato Vas molimo da ih ne bacate u wc školjku, već u koš za smeće

17. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Život u Međimurju 11

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRAD ČAKOVEC izglasao dobitnike javnih priznanja, sporna kandidatura DVD-a Šandorovec?!

10. svibnja 2019.

Josip Varga: Dejan Tomašić je sam sebe predložio za kandidaturu! Olujni vjetar napravio je veliku štetu u čakovečkom parku

NAKON 14 GODINA olujni vjetar ponovno poharao čakovečki park

Srušeno šest stabala, stradali i mladunci ptica! Olujni vjetar popraćen jakim nevremenom poharao je čakovečki park, te uzrokovao štetu. Unutar parka srušeno je šest stabala, a vjetar je otkinuo i brojne grane. Jedno je stablo srušeno i u Preloškoj ulici. Zadnja oluja prema statistika još i jačih omjera bila je 2005. godine kad je oštećena velika površina Perivoja Zrinskih.

Nakon terenskog obilaska zaštićenog područja Perivoja Zrinskih od strane djelatnika Međimurske prirode i ČAKOM-a utvrđeno je kako je u potpunosti vjetrom uništena sitnolisna lipa, poljski jasen i žljezdasti pajasen. U nevremenu stradale su i jedinke mladih ptica koje su zbog siline vjetra ispale iz gnijezda. (dv)

Zbog jakog vjetra i kiše nošene vjetrom vatrogasci su diljem Međimurja imali značajniji posao raščišćavanja srušenih stabala i ispumpavanje vode. Na terenu je bila potrebna intervencija pa su se srušena stabla čistila na području Gornje Dubrave, Male Subotice, Brezja, Vratišinca, Čakovca, Krištanovca,

Strahoninca, Kotoribe, Donje Dubrave. U Murskom Središću se spašavao šator nošen vjetrom, u Čakovcu su vatrogasci spasili mačku s krova obiteljske kuće, a DVD Slakovec je ispumpavao začepljeni kanal. U Gornjem Koncovčaku potrebno je bilo ukloniti stablo s prometnice. (Dora Vadlja)

Međimurski vatrogasci uklanjali stabla s ceste, ispumpavali vodu iz kanala

Gradonačelnik Kovač poručio je kako mu je žao što vijećnik Varga nije predložio nekoga iz svog mjesta za kandidaturu, jer se radi o javnom pozivu I ove će godine na svečanoj sjednici Gradskog vijeća biti uručena javna priznanja. Gradski vijećnici su se sastali na izvanrednoj sjednici kako bi donijeli odluku o dodjeli javnih priznanja Grada. Sjednici je prije nekoliko dana prethodio sastanak Komisije za javna priznanja na kojem su predloženi dobitnici ovogodišnjih nagrada. Vijećnici su sve predložene dobitnike potvrdili jednoglasno. Prije samog donošenja odluke otvorena je rasprava vijećnika, a Josip Varga (HNS) uputio je primjedbu procedure kandidiranja za dodjelu javnih priznanja. - Prvi puta imamo priliku vidjeti da je netko predložio samog sebe. Vijeće mjesnog

Vijećnik Dejan Tomašić (SDP)

odbora Šandorovec, gdje je predsjednik Dejan Tomašić koji je prelaže DVD Šandorovec, čiji je opet on predsjednik. Ovo govorim iz još jednog razloga, da je za očekivati da će iduću godinu kandidaturu za nagradu Grada Čakovca iz područja gospodarstva dobiti tvrtka Vatrosigurnost kojoj je direktor i vlasnik Dejan Tomašić koja uspješno posluje s JVP-om i Gradom Čakovcem, rekao je vijećnik Varga. Gradonačelnik Stjepan Kovač odgovorio je što se tiče kandidature, DVD Šandorovec ima rezultate i zavrjeđuje ovu nagradu. -DVD Šandorovec ima 91 godinu neprestanog djelovanja, aktivnog rada, dobrovoljno društvo koje je okosnica društvenog života u mjestu, okuplja veliki broj mladih, ekipu koja je osvojila plasman u Hrvatskoj na Vatrogasnu olimpijadu u Švicarskoj, to su rezultati koji zavrjeđuju ovakvu nagradu, rekao je gradonačelnik, te dodao kako vijećnik Varga mora znati da mjesni odbor ne čini predsjednik, nego odbor i svi vatrogasci. Kovač je Vargi poručio kako je njemu žao što on nije predložio nekoga iz svog mjesta za kandidaturu, jer se radi o javnom pozivu. - Volio bih da je više kandidatura pa da o njima tu

raspravljamo, da komisija predloži više njih, pa da vidimo tko je bolji i tko je zavrijedio kandidaturu. Nitko ne predlaže od vas, ali uvijek imate primjedbu na neku od kandidature, kaže Kovač. Josip Varga poručio je kako će HNS podržati kandidaturu DVD-a Šandorovec. O kandidaturi DVD-a Šandorovec oglasio se i sam vijećnik Dejan Tomašić. - Ja kao predsjednik mjesnog odbora samo pot-

pisujem odluke koje se donose na našim sjednicama, članovi DVD-a Šandorovec mi već 20 godina koji me predlažu i podržavaju u radu, te koji su mi suradnici. Volio bih da ovdje ima i više kandidatura pogotovo za dobrovoljna vatrogasna društva koji rade ovaj plemeniti posao, poručio je Tomašić, te zaključio kako njegova tvrtka ne posluje s Gradom Čakovcem. (Dora Vadlja)

Dobitnici javnih priznanja Grada Čakovca za 2019. godinu Nagradu Grada Čakovca za životno djelo, te za dugogodišnji značajan doprinos razvoju i promicanju ugleda i interesa Grada Čakovca, primit će čakovečka likovna umjetnica Priska Kulčar, a posmrtno, ista će nagrada biti dodijeljena i odgajateljici Nevenki Holetić. ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec primit će Zlatnik Grb Grada Čakovca, a potvrđeni su i dobitnici šest godišnjih nagrada iz raznih područja. Tako je u području sporta i tehničke kulture odlučeno da će se nagraditi Streličarski klub Katarina Zrinski, a u području umjetnosti i kulture Županijski tamburaški or-

kestar Stjepan Bujan Stipić. U području znanosti, odgoja i obrazovanja, nagradu će primiti dekanica Međimurskog veleučilišta doc.dr.sc. Nevenka Breslauer, prof., a u području gospodarstva nagrada će se dodijeliti Hotelu Castellum. Čakovečkoj podružnici Hrvatske udruge medicinskih sestara dodijelit će se nagrada u području zdravstva i socijalne skrbi, dok će DVD Šandorovec primiti nagradu u području rada udruga. Svim će dobitnicima nagrade biti uručene na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom Dana Grada Čakovca, 29. svibnja 2019. godine u 12 sati.

Mali vatrogasci su ozbiljno prionuli „gašenju” požara

NA TRGU u Čakovcu

Vatrogasci izložili opremu i vatrogasna kola Sveti Florijan zaštitnik od požara slavi se 4. svibnja, pa je čitav peti mjesec u vatrogasnim postajama u znaku raznih aktivnosti kojima se djelatnosti hrvatskih vatrogasaca približavaju javnosti, a posebice najmlađima. Tako je protekle subote na Trgu Republike u Čakovcu organizirano predstavljanje DVD-a Čakovec. Izloženo je nekoliko vatrogasnih vozila

i oprema te su za najmlađe organizirane simulacije gašenja požara. Voditelji ove promo akcije bili su predsjednik DVD-a Čakovec Branimir Grabar i tajnik Nikola Besedić, a predstavljanje čakovečkih vatrogasaca obišli su Mario Medved, predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije i VZ Grada Čakovca te gradonačelnik Stjepan Kovač. (rr)

Tradicionalna zajednička proslava dana sv. Florijana vatrogasaca iz Ivanovca, Štefanaca i Gornjeg Vidovca započela je misnim slavljem u filijalnoj crkvi Svete obitelji u Štefancu

DAN SV. FLORIJANA

U Štefancu vatrogasci slavili svojeg zaštitnika Svetim misama diljem Međimurja mnogobrojni su vatrogasci proslavili dan svojeg nebeskog zaštitnika Sv. Florijana. Tako je bilo i u crkvi Svete obitelji u Štefancu, gdje su se, sada već tradicionalno

okupili vatrogasci iz dva mjesta i tri različita DVDa. Gornji Vidovec, Ivanovec i Štefanec dobrovoljna su vatrogasna društva čiji članovi zajedno slave ovaj dan, izmjenjujući se svake godine kao domaćini.

Za ovu su priliku odjenuli su svečane odore, a povorku su predvodili zastavnici noseći barjake sva tri vatrogasna društva. Nakon mise, koju je predvodio ivanovečki župnik vlč. Danijel Bistrović, nastavljeno

je neformalno druženje u dvorani Društvenog doma u Štefancu, gdje su svoje kolege i prijatelje vatrogasce iz DVD-a Ivanovec i DVD-a Gornji Vidovec ugostili ovogodišnji domaćini, vatrogasci iz Štefanca.(so)

17 . svibnja 2019.

Središnje Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR SA SAŠOM HORVATOM, načelnikom Općine Šenkovec povodom Dana općine

Još više podižemo ljestvicu razvoja i životnog boljitka Radi se i dalje kvalitetno, no proteklih godinu dana nije bilo nekakve realizacije kapitalnih objekata s obzirom na to kako se zapravo i štedjelo za dogradnju vrtića Vrapčić i izgradnju pješačko-biciklističke staze prema Knezovcu Piše: Siniša Obadić

Idućeg tjedna u Šenkovcu bit će osobito svečano. Naime, slavi se Dan općine Šenkovec, a ujedno i blagdan zaštitnice svete Jelene Križarice. Načelnik Saša Horvat, ovom je prigodom kazao kako svake godine podižu ljestvicu vezanu uz razvoj općine i boljitak života svih mještana jako visoko.

Šparalo se za dogradnju vrtića - Radi se i dalje kvalitetno, no proteklih godinu dana nije bilo nekakve realizacije kapitalnih objekata s obzirom na to kako se zapravo i štedjelo za dogradnju vrtića Vrapčić i izgradnju pješačko-biciklističke staze prema Knezovcu. U sklopu tog projekta nadogradnje vrtića tako će se dobiti prostor za još dvije vrtićke skupine, opremiti vrtić, ali i rekonstruirati sanitarni čvor, kotlovnica, prostorija za izolaciju i terasa. Vrijednost investicije nakon javne nabave iznosila je oko 2.800.000 kuna, od čega je 973.327 izdvojilo Ministarstvo za demografiju, obitelj i socijalnu politiku i mlade. Ostatak od toga treba isfinancirati Općina, za što će biti potrebno i bankovno zaduženje. Isto tako dobivena je i građevinska dozvola za izgradnju pješačko biciklističke staze u Knezovcu, koja kreće u realizaciju nakon projekta uz suradnji s Hrvatskim vo-

dama i Županijskom upravom za ceste Međimurske županije, visina projekta je u iznosu od oko 1,8 milijuna kuna. Odrađene su dakle, možda to pod navodnicima možemo reći, one manje stvari kao što su obnova dječjih igrališta, nabava novih igrala, kao i dodatna oprema za dvoranu na Gorčici. Općina je sudjelovala i u nabavci tableta i informatičke opreme u iznosi od 50.000 kuna za osnovnu školu dok je za potrebe crkve i vjersku zajednicu izdvojeno oko 100.000 kuna, kaže načelnik. Sljedeća, ali ne manje važna stvar je ta što je Općina Šenkovec rangirana u 7. skupinu (od osam) jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave, odnosno 66. općina u Hrvatskoj. - Na to smo ponosni. No, s druge strane imamo probleme jer svi kandidirani projekti često ne prolaze jer smo među razvijenijima. Iako je vodstvo Općine do sada bilo koncentrirano prije svega na financiranje većih projekata putem fondova i natječaja ministarstava, kako bi se sredstva proračuna ostavila za ostale projekte i modernizaciju naselja, smatram kako smo dovoljno sposobni da pronađemo rješenja kojima ćemo namaknuti financijska sredstva za sve one pro-

Trodnevni program proslave Dana općine Svečano obilježavanje ovogodišnjih Dana općine započinje u srijedu 22. svibnja u 11 sati svetom misom u župnoj crkvi sv. Jelene Križarice u Šenkovcu koju će predvoditi vlč. Vladimir Kolarić. U 12.30 sati slijedi polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod Spomen obilježja poginulim braniteljima (uz zgradu Općine Šenkovec). Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine

Šenkovec biti će održana u sportskoj dvorani Gorčica u 13 sati. Zabavni dio programa za sve mještane i goste održati će se za vikend na prostoru SRC-a Gorčica, gdje će u petak 24. svibnja sve okupljene zabavljati grupe Vigor i Tragovi, dok će sljedećeg dana, u subotu 25. svibnja, svoj nastup imati Crvena jabuka i TS Žice. (so)

jekte koje smo si zacrtali u ovom mandatu unatoč ovom "hendikepu zbog razvijenosti". U ovom slučaju moram pohvaliti Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, koje je raspisalo natječaj za vrtiće na kojem su se mogle kandidirati sve općine, a prema indeksu razvijenosti odobrava od 30 do 80 posto sredstava, kazao je načelnik. Horvat ističe kako su posebno ponosni što su nakon Goričana druga općina u Međimurju koja je svojim mještanima, koji su to željeli, omogućila besplatan priključak optičkog interneta. Taj projekt bio je vrijedan oko milijun kuna.

Brinu od onih najmlađih do umirovljenika Općina brine o svojim najmlađim mještanima, pa se tako roditeljima daje nagrada za novorođenčad od 2000 kuna, sufinancira se boravak djece u vrtiću u omjeru 60 posto Općina, 40 posto roditelji, a za treće, i svako sljedeće dijete tu su još dodatne pogodnosti. - Poznato je kako Općina Šenkovec iz proračuna svake godine izdvaja minimalno 50 tisuća kuna za opremanje osnovne škole, odnosno kao pomoć u osuvremenjivanju nastavnog programa, sufinanciranje udžbenika za sve školarce,produženog boravka u školi s pedeset posto, a u suradnji s Međimurskom županijom sufinancira se i prijevoz učenika. Općina sufinanci-

Načelnik Saša Horvat

ra i program produženog boravka u školi. Program produženog boravka provode djelatnici školskih ustanova koji ispunjavaju uvjete za odgojno-obrazovni rad s učenicima u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i drugim propisima od čega Općina Šenkovec za to sufinancira 50% iznosa, dok ostalo podmiruju roditelji učenika. U kasnijoj dobi stipendiju dobivaju svi studenti s područja općine bez obzira na ocjene ili imovinsko stanje roditelja. Jedini uvjet je završena prva godina fakulteta u za sljedeću upisanu akademsku godinu za što se iz proračuna izdvaja oko 340.000 kuna. Također, uz najmlađe, tu je na visokoj razini briga o potrebitim mještanima i onima u zlatnoj dobi, o čemu brine Socijalno vijeće. Za te se potrebe iz općinskog proračuna izdvaja oko 12 % sredstava, čime se želi dati do znanja mještanima da Općina stoji i uz njih. I dalje smo jedna od općina koja plaća tople obroke socijalno najugroženijim osobama, a s tom praksom nastavit ćemo i u budućnosti. Sve do sada navedeno, kada je u pitanju socijalni program financira se gotovo jednom trećinom općinskog proračuna.

Već godinama postoji velika zainteresiranost mladih obitelji za život u našoj općini, ističe Horvat. Jedan od razloga osim sređene infrastrukture je zasigurno i blizina Čakovca. Pred završetkom je naime izrada Urbanističkog plana područja "Pitomača", gdje je na početku Horvatova prvog mandata bila pokrenuta inicijativa za izgradnju POS-vih stanova, tako da ima mjesta za nove stanovnike u Šenkovcu. Svi oni novi, ali i sadašnji mještani svoje sportske aktivnosti mogu provoditi na kvalitetnih sportskim igralištima na Sportskorekreacijskom centru "Gorčica". - Zbog ukazane potrebe razmišljali smo kako bi bilo dobro dograditi i povećati prostor za sportske aktivnosti na "Gorčici". Stoga idemo u realizaciju idejnog projekta koji će biti kandidiran prema EU fondovima u suradnji s Hrvatskim vodama. U planu je tako dogradnja dvorane s dva squash terena, zatim teniski tereni i vanjsko tipizirano asfaltirano igralište za više sportova, te poligon za street workout (fizički trening na otvorenom). Svjesni smo i svoje kulturne baštine, kapele sv. Jelene, koja je spomenik nulte kategorije te kao takva od iznimne važnosti u Međimurskoj županiji. Stoga je zamišljen i projekt

“Putovima Zrinskih”, čime se Općina Šenkovec ucrtala i na turističku kartu Međimurske županije. U planu je i izrada projektne dokumentacije za izgradnju spremišta za DVD Šenkovec u sklopu kojeg će se garažirati i općinska komunalna oprema za održavanje.

Što ugodniji život svima

Na samom kraju načelnik Horvat istaknuo je kako vjeruje da je u proteklom razdoblju odrađeno više od 80 posto infrastrukturnih projekta za osnovne životne potrebe, a sada se radi na tome da život ljudima na području Općine Šenkovec bude što ugodniji. - Na dosadašnjim svečanim sjednicama uz Dan općine kada imam priliku izvijestiti mještane o tomu što se napravilo tijekom godine, uvijek podsjećam kako nisam ja, Saša Horvat, sve to ostvario kao pojedinac, nego da iza toga stoji tim ljudi koji brinu o svemu, uključujući i općinsko vijeće u kojem sjede ljudi iz različitih stranaka i gdje je do sada, ako zanemarimo neke sitne iznimke i povišene tonova sve odrađeno gotovo jednoglasno, na dobrobit svih onih koji žive u Šenkovcu i Knezovcu i kojima želimo zajednički život učiniti boljim i kvalitetnijim.

svim mještanima Općine Šenkovec

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Središnje Međimurje

17. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Priznanja općine dobili su istaknuti mještani Sven i Laura Strahija, Nada Tomašek i Ljubica Đurki

SVEČANOM sjednicom u Dekanovcu proslavljen 22. rođendan općine

Javnim priznanjima nagrađeni Sven i Laura Strahija, Nada Tomašek i Ljubica Đurkin! Josip Sabol posjetiteljima je nudio popularni namaz od medvjeđeg luka, čips od jabuke, kao i sirup od bazge

Sven i Laura uspješni su mladi karatisti koji osvajaju brojne čak i međunarodne medalje, dok su Nada i Ljubica glavne promotorice i čuvarice kulturne baštine Dekanovca

REGIONALNI PLAC u Nedelišću

U Domu kulture u Dekanovcu održana je svečana sjednica kojoj se ujedno proslavio 22. rođendan općine. Svečanost su otvorili članovi Limene glazbe Dekanovec himnom, a nakon toga je prikazan kratki film koji je sažeo glavne povijesne, kao i aktualne teme iz Dekanovca. Suzana Petak predsjednica Općinskog vijeća održala je svoj govor i pritom pozdravila goste, načelnike i gradonačelnike Međimurske županije i župana Matiju Posavca, mještane, gospodarstvenike i članove udruga. -Danas kada slavimo 22. rođendan Općine Dekanovec, želim zahvaliti svima na suradnji, te istaknuti da smo složnim i nesebičnim radom svakog pojedinca uvelike obogatili i unaprijedili život u našem mjestu. Dokaz tome je

Najzdravije se hraniti sezonski! Nakon što je uspješno realiziran prvi, održao se i 2. Regionalni plac na prostorima MESAP-a u Nedelišću.Na jednom mjestu okupilo se više od 90 izlagača iz Međimurske, Varaždinske, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske i Virovitičko-podravske županije te se nadmašila brojka od pedesetak obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava koliko ih je sudjelovalo na prvom izdanju. Sa svojim domaćim i svježim proizvodima na Mesapu se predstavio i drugi puta Josip Sabol iz Donje Dubrave koji je ekološki proizvođač više od 20 godina. - Nudimo proizvode koji su ostali od ove sezone, to su kaša, zimnice, ajvari,

namaz od medvjeđeg luka, razni sokovi, čips od jabuke, a trenutno je najpopularniji sirup od bazge, kaže Josip Sabol, te dodaje kako je najzdravije jesti sezonsku hranu. Županija-partner ovog je puta bila i Virovitičkopodravska županija. Također stigli su i gosti izlagači iz Mađarske i Slovenije, uz različite dodatne sadržaje. - Funkcija regionalnog placa je promocija OPG-ova, obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava, njihovih domaćih i svježih proizvoda. Nakon ova dva uspješna izdanja slijedi treće u lipnju, pa je nakon toga pauza do rujna, rekla je Tonka Mlinarić, stručna suradnica za organizaciju sajmova na Mesapu. (Dora Vadlja)

PROLJETNA BICIKLIJADA

Okupila više od 200 zaljubljenika u bicikliranje Proljetna biciklijada u Nedelišću ponovno je okupila brojne ljubitelje sporta i rekreacije. Okupljanje i registracija sudionika vršila se već od 9 sati, dok je start biciklijade bio u 10 iz dvorišta Lovačkog doma. Biciklijadi se odazvalo oko 200 biciklista iz općine Nedelišće, ali i puno šire. Sudionicima su na raspolaganju bile dvije staze u duljini od 22 km (kraća) i 42 km (duža) tako da je svatko prema svojim sposobnostima odabrao željenu stazu. Prva okrjepa je bila organizirana na

ribnjaku u Črečanu (domaćin OPG Kirić), a druga u Pušćinama (NK Pušćine) gdje su članice Udruge žena Pušćine sve sudionike poslužile prirodnim sokom od jabuke sponzora Agromeđimurje d.d. Za evidentiranje sudionika i podjelu okrijepe na punktovima pobrinule su se članice Udruge mažoretkinja Nedelišća i članovi KUU Seljačka Sloga. Sudionike biciklijade su na dužoj stazi vodili Članovi Biciklističkog kluba Mura Avantura, dok je kraću vodio načelnik Darko Dania. (dv)

vjerno čuvanje tradicije, kulturnih običaja, prirodnih ljepota, glazbenih talenata, ali i promicanje političkih, moralnih i društvenih vrijednosti, te posebice ulaganja u djecu i mlade naraštaje, želeći im dati dobar primjer djelovanja i osigurati im dobre uvjete života, poručila je predsjednica OV Dekanovec Suzana Petak. Nakon govora učenici PŠ Florijan Andrašec – mlađa folklorna skupina nastupili su s pjesmama Tam pre našoj staroj Muri i Žena ide v goste. Svima prisutnima u govoru se obratio načelnik Ivan Hajdarović koji je istaknuo važnost Projekta ljudi. -Prioritet nam je uređenje zgrade u kojoj bi se nalazio Dom zdravlja s ambulantom, stomatološkom ordinacijom i ljekarnom koja je potrebna svim mještanima Dekanovca,

poručio je načelnik, te dodao kako ih očekuju investicije ukupne vrijednosti oko 15 milijuna kuna. Na svečanosti su sve prisutne razdragali i nasmijali učenici 5., 6. i 7. razreda OŠ Domašinec dramskom igrom Regica, nastala po istoimenoj pjesmi Florijana Andrašeca. Nastupili su i KUU Florijan Andrašec s tri kola prema originalnim koracima kakvima je Andrašec učio svoje plesače. Na svečanosti su se podijelila i javna priznanja istaknutim mještanima Dekanovca.Javno priznanje Svenu Strahiji uručili su Suzana Petak i načelnik Ivan Hajdarović za izvrsne rezultate u karateu, kao i Lauri Strahiji. Od bezbroj osvojenih medalja i pehara, Sven Strahija je 2017. godine na državnom prvenstvu Hr-

OŠ „PETAR ZRINSKI” ŠENKOVEC prvi put u programu Erasmus

vatske osvojio prvo mjesto u kategoriji učenik, u starijem uzrastu treće mjesto, a na svjetskom kupu u Umagu 5. mjesto. Ove godine Sven je državni prvak u kategoriji učenik, a u starijem uzrastu treći. Njegova sestra Laura Strahija ove je godine viceprvakinja Hrvatska u kategoriji učenica. 2018. godine bila je dvostruka prvakinja Hrvatske u svojem i starijem uzrastu, na Balkanskom prvenstvu u Beogradu osvojila je 3. mjesto, a u Umagu na svjetskom kupu također 3. mjesto. Nakon njih nagrađene su Nada Tomašek i Ljubica Đurkin za nesebičan rad u području kulture i promoviranju Dekanovca, odnosno njegovanju tradicijske ostavštine kantora Florijana Andrašeca. (Dora Vadlja)

Ugostili 16 profesora i 18 djece iz pet europskih zemalja Povodom dolaska Erasmus gostiju Osnovna škola „Petar Zrinski” Šenkovec organizirala je program dobrodošlice u Domu sindikata. Ravnatelj škole Vladimir Novak u pozdravnom je govoru istaknuo ponos što je njihova škola po prvi put uključena u Erasmus+ „Listen, look and take part in! This is our cultural heritage”. Učiteljica i koordinator projekta u Hrvatskoj Dunja Novak naglasila je kako je cilj ovog projekta upoznati kulturu drugih naroda te prikazati svoju, a glavni naglasak je na tradicionalnoj glazbi i plesu. U projekt je uključeno šest zemalja: Španjolska, Italija, Portugal, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Hrvatska. Šenkovečka osnovna škola ugostila je tako unutar ovog projekta 16 profesora i 18

Goste su dočekali pjesmom i plesom djece. Za goste su pripremi- će biti izvješeni ovog ljeta na li zborski nastup pjevačkog Porcijunkulovom, izrađivali zbora osnovne škole, splet licitarska srca te upoznali tradicionalnih igara koje su dio međimurske prirodne izveli mali folkloraši KUD-a baštine kroz izleta na Muru Mačkovec, a nastupila je i i Žabnik. American Dollar studentica Lea Šprajc, bivša bar ustupio je terasu atrija za radionice izrade cekera i učenica ove škole. Tijekom gostovanja u Me- međimurskog kinča. Članiđimurju Erasmus gosti učili ce udruge žena iz Nedelišća su kako se izrađuju cekeri, poučavala su goste kako učeoslikavali su kišobrane i koji nike tako i njihove učitelje,

tehnikama izrade cekera od komušine. Članice kulturnoumjetničke udruge “Florijan Andrašec” iz Dekanovca Nada Tomašek i Ljubica Đurkin prezentirale su tehnike izrade ukrasa od krep papira zvanog kinč. Učenici i učitelji uživali u stjecanju novih vještina i upoznavanje međimurske tradicije. (Roberta Radović)

17. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 15

POVODOM Dana općine Orehovica razgovarali smo s načelnikom Franjom Bukalom

I dalje stvaramo uvjete za bolji život u sva tri općinska naselja Piše: Siniša Obadić • Godinu dana je brzo prošlo, što je potrebno istaknuti kao najvažnije realizirane projekte? — Kroz godinu dana provedeno je niz važnijih građevinskih projekata.Najvažniji je svakako bio završetak radova nakon dugih 12 godina i svečano otvorenje Školske sportske dvorane u Orehovici, s aneksom od 6 učionica, čime je omogućeno da se u OŠ Orehovica provodi jednosmjenska nastava. Sportska dvorana je bogato opremljena, sa sređenom tribinom i uređenim vanjskim igralištima. Ukupna vrijednost investicije iznosila je 15 milijuna kuna. Općina je u 2018. godini za završetak radova na školskoj sportskoj dvorani osigurala 455.000 kuna, te za nabavu opreme za dodatne 6 učionice u sklopu dvorane još dodatnih 247.857,50 kuna. Među najvažnijima projektima je i projekt uspostave energetski učinkovitije javne rasvjete po svim naseljima. Projekt je proveden u tri faze. Tako je u prvoj fazi postavljeno ukupno 229 svjetiljaka snage 28W te 188 svjetiljaka snage 35 W. Ukupna vrijednost prve faze iznosila je 586.056,25 kuna. U drugoj fazi proširena je javna rasvjeta na mjestima za koja je utvrđeno da nedostaju rasvjetni stupovi, odnosno da je preslaba osvijetljenost. Bilo je potrebno proširiti mrežu javne rasvjete, tako je u dru-

goj fazi postavljeno ukupno 33 rasvjetnih stupova, 51 LED svjetiljka snage 35W, te 35 komada LED svjetiljki snage 28W. Ukupna vrijednost druge faze modernizacije javne rasvjete iznosila je 451.708,75 kuna. Uređen je okoliš oko Doma kulture i Crkve u Podbrestu. Izgrađena su ukupno 47 parkirna mjesta, od čega su 3 mjesta predviđena za osobe s težom pokretljivošću. Sva parkirna mjesta međusobno su povezana pješačkom stazom, a uz staze su postavljene klupice te je cijeli prostor hortikulturno uređen. Izgrađena je također spojna cesta koja spaja županijsku cestu s Ulicom kralja Zvonimira gdje se nalazi Župna crkva. Uz spojnu cestu uspostavljena je javna rasvjeta te su izgrađena parkirna mjesta. Provedbom ovog projekta nastojalo se olakšati pristup župnoj crkvu te izbjegavanje prometnog kolapsa u vrijeme održavanja misa. Uređeno je i parkiralište kod groblja u Orehovici te prilaz groblju iz smjera Vularije. Postavljena je nova ograda na nogometnom igralištu u Orehovici, uz ogradu je postavljena i staza od tlakovca. Također su za potrebe kluba NK Croatia nabavljene klupice za rezervne igrače i delegate. I u Podbrestu je bilo investicijskih zahvata kod igrališta NK Budućnost, te u Dravskoj ulici. Uređena su i nova dva dječja igrališta.

18. svibnja bogati program proslave Prigodni program ove godine odvija se povodom Dana općine, ali i 45. godišnjice ponovnog osnutka NK Budućnosti

Podbrest, 18. svibnja, u Društvenom domu u Podbrestu, a poslijepodne slijedi tradicionalna Orehijada u Orehovici.

PROGRAM (Podbrest) Društveni dom

• 9:30-10 sati - doček i okupljanje gostiju • 10 sati - svečana sjednica Općinskog vijeća • 10:45 - svečana sjednica NK Budućnost • 11:30 - domjenak

PROGRAM (Orehovica) Orehijada

• 14-17:30 - prodajna izložba proizvoda i ručnih radova OPG-ova, udruga i pojedinaca • 17:30 - mimohod izvođača • 18 sati - Međunarodni susret folklornih društava • 19:30 - Druženje i zabava (Mirko Švenda-Žiga)

Osim redovnog financiranja vatrogastva, za potrebe DVD Vularija, nabavljeno je navalno vatrogasno vozilo, opremljeno s visokotlačnim sklopom i 2 brza vitla, a za potrebe DVD Orehovica nabavljeno je kombi vozilo Ford Transit sa svjetlosnom i zvučnom signalizacijom. Svim svojim udrugama općina je izgradila i ustupila kvalitetne prostore, pa stoga mogu djelovati i kroz priredbe i proslave tijekom cijele godine pokazati svoje kvalitete. • Puno se očito radilo, ima li uopće stvari koje su bile predviđene, a niste ih uspjeli realizirati? — Predviđeno je bilo da se komunalno opremanje Gospodarske zone Podbrest, sufinancira iz sredstava EU fondova. Projekt izgradnje prometnice s oborinskom odvodnjom i uspostavom javne rasvjete, čija je procijenjena vrijednost krajem 2017. godine iznosila 6.650.363,78 kn, bio je prijavljen na mjeru 7.2.2. Međutim, isti projekt nije podržan od strane Agencije za plaćanje u poljoprivredi. Također je predviđena i izgradnja društvenog doma u romskom naselju u Orehovici, te je projekt bio apliciran na raspisan javni natječaj za Mjeru 7.4.1., koji je također raspisala Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Prema raspisanom natječaju, i utvrđenim kriterijima, projekt nije ostvario dovoljan broj bodova da bi isti bio odobren i sufinanciran iz sredstava Eu fondova. • Kada je riječ o planovima i projektima za ovu godinu koje su najvažnije stvari za izdvojiti ? — Predviđena je izgradnja nadstrešnice na grobnoj kući u Podbrestu, čija je procijenjena vrijednost iznosi

Franjo Bukal, načelnik Orehovice 310.000 kn. Projekt je blizu početka realizacije. Isto tako, predviđena je i rekonstrukcija oborinske odvodnje dijela Ulice Zrinskih, Frankopanske i Dravske ulice u Orehovici. Krenut će se u realizaciju opremanja Gospodarske zone Podbrest, te je u pripremi postupak javne nabave male vrijednosti za izgradnju uličnog koridora. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2.250.000 kn. Radovi će se izvršavati fazno, prema mogućnostima općine. Na raspisani javni natječaj Agencije za plaćanje u poljoprivredi, na mjeru 7.4.1. ponovno je prijavljen projekt Izgradnje objekta društvenog sadržaja u romskom naselju u Orehovici. Slijedi administrativne provjera prijavljenih projekata, te se nadamo pozitivnom ishodu. O prijavljenom projektu obaviješteni su i saborski zastupnici, jer bi provedba ovog projekta imala znatan utjecaj na romsku zajednicu u Orehovici. Kao što postoje društveni domovi po ostalim naseljima, bilo bi poželjno da i u romskom naselju bude izgrađen objekt s namjenom korištenja u svrhe druženja, društvenog razvoja, kulturnog uzdizanja i njegovanja običaja i kulturne baštine. • Kakva je financijska situacija u Općini Orehovica, posebice nakon što je lokalna samouprava dobila

više sredstava od poreza od dohotka? — Općina Orehovica trenutno raspolaže s iznosom od 2.800.000 kuna, tako da postoje osigurana sredstva za sve projekte koji se trenutno provode. Svim izvođačima koji rade na provedbi projekata, računi odnosno situacije isplaćuju se u roku, bez odgode. • U Hrvatskoj je veliki problem demografija i odlazak mladih, što Općina poduzima ili može poduzeti vezano uz taj problem, odnosno može li se zadržati mlade da ne odlaze? — Općinsko vijeće Općine Orehovica usvojilo je Odluku o poticanju uređenja nekretnina u svrhu stanovanja, kako bi se krenulo s projektom pomaganja mladim obiteljima prilikom uređenja nekretnina. Od 5. veljače 2019. godine na web stranici Općine objavljen je javni natječaj za dodjelu poticaja za uređenje nekretnina u svrhu stanovanja na području općine. Prijavljenim osobama, koje će zadovoljiti uvjete iz natječaja, Općina Orehovica isplatiti će jednokratnu novčanu pomoć od 20.000 kuna uz uvjete propisane odlukom i natječajem. Trenutno se na raspisani javni natječaj prijavilo 6 osoba, a u Proračunu su osigurana sredstva u iznosu od 100.000 kuna. Općina trenutno sufinancira vrtić za 70 djece. Za 10

satni program boravka djeteta u vrtiću izdvaja se 600 kuna mjesečno, a za 5 satni boravak izdvaja se 500 kuna mjesečno po djetetu, što ukupno iznosi oko 400.000 kuna. Također se sufinanciraju brojni drugi projekti za učenike i studente. • Ono što se veže uz Orehovicu također je jedna odlična manifestacija, sada već tradicionalna Orehijada... — 18. svibnja održat će se 6. po redu Orehijada. Kroz ovu manifestaciju omogućena je prezentacija proizvoda lokalnih OPG-ova, izbor najljepšeg i najboljeg kolača, izbor najboljeg orehovca, prikupljanje starih recepata i narodnih običaja, izložba starih fotografija. Vrhunac je međunarodni susret folklornih društva koji započinje mimohodom kroz Orehovicu. Svake godine je posjećenost sve veća, pa se nadamo da će tako biti i ove godine. Ove godine mijenja se lokacija održavanja Orehijade, tako da će se Orehijada održati u novoj dvorani OŠ Orehovica, u Školskoj ulici. Nastupi KUDova će se održati u Dvorani, a preostali program kod Sportsko- vatrogasnog objekta u Orehovici, uz novost da će u ponudi biti nešto što ovih godina nismo imali, a to je vol na ražnju. Stoga pozivam sve da posjete ovogodišnju Orehijadu, jer zabava i ugodno druženje je zagarantirana.

svim mještanima Općine Orehovica

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Gornje Međimurje

Klupica je na šetnicu stigla na inicijativu Udruge Serjojnske mame i bebe

KLUPICA ZA dojenje i prematanje u Murskom Središću

Kad se beba oglasi mama ne mora doma Na dječjem igralištu na šetnici uz rijeku Muru u Murskom Središću postavljena je i klupica za dojenje i prematanje beba. Kad se beba oglasi, tražeći hranjenje ili prematanje mame će lako obaviti ono što bebi treba na prilagođenom prostoru na otvorenom. Klupica je na šetnicu stigla na inicijativu Udruge Serjojnske

mame i bebe. Klupicu je izradila tvrtka Deban dizajn iz Murskog Središća, a naručio grad. Službeno je otvorena za korištenje u subotu. Članice udruge Serjojnske mame i bebe na otvorenju klupice dijelile su balone mališanima te poklanjale dude varalice kojima mogu umiriti svoje bebe, kad ih nahrane. (BMO)

TERMIN KINO PREDSTAVA

Subotom i nedjeljom u 20 sati Centar za kulturu Rudar nakon obnove je multifunkcionalni prostor koji omogućuje različite vrste kulturnih sadržaja u novije vrijeme i kino predstave subotom. Za ljubitelje filmova podsjećamo da je termin kino predstava u mjesecima od travnja do 1. studenog u subotu i nedjelju u 20 sati. Cijene karata su 25 kuna za standardne filmove,

20 kuna za dječje filmove te 15 kuna za škole i vrtiće. Karte za kino predstave prodaju se na blagajni kina Rudar na dan predstave, dva sata prije početka kino predstave odnosno od 18 do 20 sati. Ulazak u dvoranu moguć je 20 minuta prije početka kino predstave. (BMO)

KRIŽOVEC

Koji su vatrogasci oslobođeni komunalne naknade Dobrovoljno vatrogasno društvo Križovec napravilo je popis svojih članova za oslobađanje plaćanja komunalne naknade. Te obveze oslobađaju se sljedeći

vatrogasci iz Križovca: Josip Kostanjević, Danijel Korbelj, Marko Strojko, Josip Frančić, Zdravko Strojko, Rudolf Novak i Mihael Vinković. (BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Žiri kuša kotlić koji je skuhala ekipa iz MO Sitnica

17. svibnja 2019.

Ekipa iz Križovca osvojila nas je Seljačkom juhom

BILO JE TEŠKO ODLUČITI koja ekipa mjesnog odbora je skuhala najfinijeg kotlića

Međimurski čobanac iz Hlapičine osvojio nepca žirija Kaj smo i kak kuhamo pokazale su ekipe mjesnih odbora Hlapičina, Križovec, Mursko Središće, Peklenica, Sitnice i Štrukovec na tradicionalni manifestaciji koja se održava sredinom svibnja na šetnici uz Muru. Dok su ekipe kuhale, građani su željno iščekivali dovršetak jela i proglašenja pobjednika. Sve što se skuhalo se podijelilo građanima u besplatnim porcijama. Ove godine pobijedila je ekipa Mjesnog odbora Hlapičina s jelom koje su nazvali međimurski čobanac. Osim što je bio ukusan, na svom stolu su nudili i domaće kolače i atraktivne trešnje iz doline Neretve. U međimurski čobanac stavili su tri vrste mesa; junetinu, srnetinu i jelenje meso. U čobancu da zavrijedi izvorno slavonsko ime bila je slavonska paprika, ljuta i slatka, sol, malo masti, luk, biber, naribane jabuke i specijalni sastojak, međimurski žličnjaci koje su ručno izradile ženske članice ekipe iz Hlapičine. - Svi sastojci i začini su bili prirodni, bez ikakvih umjetnih dodataka jelu. Trešnje kao "mamac " za ljepši stol, teškom mukom nabavili smo iz doline Neretve, pohvalio se Dragutin Stojko ponosni predsjednik MO Hlapičina. Premda je ekipa mjesnog odbora Hlapičina bila pobjednik ovogodišnjeg natjecanja, nije bilo lako odlučiti koje je jelo najbolje.

Dio pobjedničke ekipe iz Hlapičine s jelom koje su nazvali međimurski čobanac Mi smo za Međimurske novine po svom izboru izdvojili još neka jela i sastojke koji su u njima upotrebljeni, a učinili su nam se primamljivima. Mjesni odbor Štrukovec odlučio se za vinsku gulaš, čiji sastojci su bili crno vino, bijela voda, meso i pravi vrganji. Ekipa mjesnog odbora Mursko Središće pripremila je lovački gulaš s tri vrste mesa pri čemu je meso divljači glavni sastojak uz junetinu. Omjer i sastav začina ostala je tajna glavnog kuhara Juraka, kojemu su ostali članovi asistirali. S pri-

premama su počeli dan ranije, a ujutro od šest sati u subotu su krenuli s kuhanjem da bi jelo bilo na vrijeme gotovo, kazao je Ivan Novak iz MO Mursko Središće. Mjesni odbor Križovec skuhao je Seljačku juhu otkrila nam je Gordana Šoltić. Za ovu juhu je potrebno puno povrća, meso svinjskog buta i lopatice, narezano na male komade. Ali tajna je u kuhanju bez dodatka masti. U juhu se nasjecka luk, poriluk, korijen celera, paprika. Posoli se začini i dinsta s mesom koje pri dinstanju otpusti potrebnu

DRAMSKA SEKCIJA KUD-a Mura gostovala u Peklenici

masnoću. Pri kraju kuhanja doda se još i grašak i mrkva i kuhana hajdinska kašu u jedinstvenu krepku juhu. Uz to se pri kraju kuhanja mrvicu zakiselili s vinom i dodali čili papričicu za pikantan okus. Možda vas koje od ovih jela inspirira što kuhati idući tjedan. Skuhate li veću količinu može vam potrajati i dva dana, ako lonac ostavite na hladnom. Svi koji vole cvijeće, na šetnici su mogli razgledati ili kupiti cvjetne sadnice na ovogodišnjem nešto skromnijem sajmu cvijeća. (BMO)

Ugodno popodne uz dramski humor U Istarskom naselju uređena je zelena površina i zasađena trava

ISTARSKO NASELJE

Uređen prostor kako bi se djeca igrala vani Djeci treba igra na otvorenom, a opremanje i uređenje dječjih igrališta im omogućuje igru na otvorenom. Sredinom 2017. godine postavljena su nova dječja igrala u Istarskom naselju u Murskom Središću. Ovih je dana dovezena zemlja koja se razgrnula, povaljala te se posadila trava, a sve kako da bi djeca imala veći i ljepši prostor za igru. Da bi djeca i roditelji bili što bezbrižniji

uskoro će biti postavljena rasvjeta za druženje u večernjim satima. Na dječjem igralištu koje je smješteno kraj šetnice uz Muru postavit će se antistres podloge kako bi mjesta gdje djeca poskakuju bila što sigurnija za njih. Travnate podloge postavit će se uz postavljene Street workout sprave za vježbanje u neposrednoj blizini zvonika sv. Barbare. (BMO)

Dramska sekcija KUD-a Mura s predstavom Seks i grad u nedjelju popodne gostovala je u društvenom domu Peklenica. Predstava s puno svakodnevnog životnog humora na domaćem kajkavskom središćanskom narječju, odlično je sjela publici. Radnja se zbiva u lokalnom kafiću u kojemu prijateljice pijuckaju i tračaju sve živo smatrajući to svojom životnom misijom. Ne osjećaju pri tome ni trunčicu grižnje savjesti, jer pretresaju samo ono, što im život u maloj zajednici s ljudskim slabostima nudi na pladnju. Jednostavan scenarij u kojemu se svatko lako nađe, blizak životu osvojio je i publiku u Peklenici. (BMO)

Predstava Seks i grad u Peklenici

17. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 17 GORNJI MIHALJEVEC

Poznati iznosi za udruge građana

Odlukom načelnika Gorana Lovreca sljedeći su programi udruga građana dobili financijska sredstva iz općinskog proračuna: Udruga slijepih Međimurske županije za projekt Korak naprijed 1500 kuna, Udruga Vukanovčar za projekt Međimurski info centar 4000 kuna, Podružnica umirovljenika Općine Gornji Mihaljevec za nabavu prijenosnog računala i printera 4480 kuna te za projekt Sretniji, bolji i kvalitetniji život ljudi treće životne dobi 14.000 kuna, Udruga sportske rekreacije

ŽABARI, mještani Žabnika u velikoj zajedničkoj akciji

Očistili šikaru i uredili novo igralište!

SELNICA

Prije nekih tridesetak godina postojalo je igralište uz stari tok Mure u Žabniku, gdje su generacije i generacije odrasle uz sportske aktivnosti i druženja. Zadnjih desetak godina igralište je bilo potpuno zapušteno jer se nije održavalo, stoga je nekolicina mještana, koji se nazivaju Žabari, došla na ideju da ponovno urede igralište.

Od 2. svibnja na snagu je stupila zabrana spaljivanja smeća, korova, suhe trave i drugih poljoprivrednih i šumskih otpadaka i

Na mjestu gdje se sada nalazi igralište prošle je godine stajala šikara zarasla preko dva metara koju je grupa entuzijastičnih mještana Žabnika počistila i nakon toga uredila u nogometno igralište. - Bilo je tu potrebno puno rada i znoja, krčenja i sječe. Jedni su pomogli posuđivanjem raznih alata, dok su nam

drugi posudili traktor. Snalazili smo se kako smo znali, ispričali su nam mještani koji nikog posebno nisu htjeli isticati jer su, kako su kazali, svi jednako zaslužni za uređenje igrališta. Oko igrališta je postavljena visoka ograda, a uz igralište su postavljena dva drvena stola s klupicama te dječja igrala koja su nekad bila postavljena kod

tamošnje škole. Igralište izgleda zaista lijepo, a posebna su vesela djeca koja sada imaju napokon svoj kutak za igru. Mještani Žabnika proslavili su otvorenje igrališta paljenjem uskrsnog krijesa na kojem se okupio velik broj mještana, te se nadaju da će u istom tonu nastaviti druženja i u narednom razdoblju. (sh)

Sport za sve Dragoslavec Breg za rekreacijske aktivnosti 2500 kuna, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske-Podružnica Međimurske Županije Ogranak Gornji Mihaljevec za Sportska natjecanja i obilježavanje obljetnica 2020 kuna te Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske Županije za Pružanje usluga osobama s invaliditetom, starijim i teško pokretnim osobama s područja Općine Gornji Mihaljevec 1500 kuna. (sh)

Zabrana spaljivanja ostataka biljaka nakon žetve i berbe te loženje vatre u šumama i blizini šume. Zabrana traje do 1. listopada 2019. godine. (sh)

ZASADBREG

Za KUU-u 55 tisuća kuna KUU-i Zasadbreg je prema odluci o dodjeli sredstava za financiranje projekata u 2019. godini odobreno ukupno 55 tisuća kuna, od čega 10.000 kuna za organiziranje fašnika u Zasadbregu te prezentaciji tradicijskih maski Mukavca i Copmica u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj, 24.000 kuna za

izdavanje monografije povodom 20-te godišnjice udruge te 21.000 kuna za sudjelovanje na smotrama i festivalima, nabavu opreme za udrugu, putne troškove za odlaske na nastupe i smotre, kao i za rad s djecom, mladima i odraslima radi očuvanja i širenja međimurske kulturne baštine. (sh)

ŠTRIGOVA

Prijavljen projekt vidikovca

Općina Štrigova uspjela je nakon početnih zavrzlama prijaviti projekt Vidikovca na Mađerkinom bregu na natječaj Interreg Hrvatska-Mađarska. Projekt je prijavljen u suradnji s mađarskim Miljenko Bakač i Ivan Marđetko pripremili su vrlo ukusan bograč

Velik broj mještana okupio se ispred Društvenog doma u Praporčanu na proslavi za Dan mjesta

DAN PRAPORČANA

Malo ali složno mjesto obilježilo svoj dan Malo mjesto Praporčan u sklopu Općine Selnica koja broji prema posljednjim popisu stanovništva oko 180 stanovnika proslavilo je po drugi put Dan mjesta. Prošle godine dobili su Društveni dom koji je postao okupljalište mještana, a ove godine organizirali su u subotu, 11. svibnja, proslavu koja

će svima njima ostati u dugom sjećanju. Slavlje je krenulo svetom misom koju je predvodio velečasni Tomislav Leskovar. Nakon svete mise, dramska skupina KUU društva žena Gornji Kraljevec pod vodstvom Štefanije Jambrošić odigrala je predstavu “Odlazak udruge na izlet”,koja je nasmijala sve prisutne.

Načelnik općine Ervin Vičević u ime predsjednika vijeća MO Praporčan, Antuna Škvorca i svih mještana zahvalio se svima na pomoći u organizaciji obilježavanja dana Praporčana, a posebnu zahvalu uputio je svima koji su novčano pomogli izgradnji poklonca Sv. Leopolda Bogdana Mandića. Ujedno se

zahvalio i obitelji Stojko koji su mještanima Praporčana poklonili stara kola koja su postala novi ukras ispred društvenog doma. Nakon “službenog” dijela proslave, slavlje se nastavilo uz selničke tamburaše. Za sve prisutne pripremljen je bograč, a vrijedne domaćice ispekle su domaće kolače. (sh)

Školujemo ih da bi potom otišli van!

ječ samo o pojedinim strukama, već o doslovno svim strukama. Od učitelja, medicinara, pa do strojara, ferovaca i svih ostalih. Znači prvo ih školujemo u vlastitoj zemlji, a potom ih zbog načina funkcioniranja cijeloga sustava, jednostavno otjeramo van. Svake godine ta je brojka sve veća i veća te je pitanje hoće li se odljev mozgova moći zaustaviti. veučilište u Zagrebu će na jesen u novu školsku godinu broj upisanih mjesta povećati

BREŽNA PRIČAONICA

vijek sam za to da se nagradi trud i zalaganja, posebice ako se njima postižu izvanredni rezultati. Lijepo je kada znaš da netko to primijeti i vrednuje, a osjećaš se i motiviranije da radiš i dalje na tome što te ispunjava i čemu posvećuje dobar dio svog dana. posljednjih nekoliko godina to je prepoznala i Međimurska županija koja na-

građuje međimurske studente dobitnike Rektorove nagrade s novčanim iznosom od 1000 kuna. Nije puno, ali barem pokrije neke od troškova studentskog života. Studentima će nagrada zasigurno ostati u sjećanju jer od svoje krovne institucije nisu dobili ništa osim hvale. Kako kažu, nema Sveučilište u Zagrebu za to novaca. Hmm, moš mislit, da zaista imaju želje izmakli bi ih

negdje. To opet pokazuje da im u fokusu interesa nisu znanje i studenti, već politika i osobni probitak, kao i neadekvatno upravljanje sustavom školstva koje je zaostao još negdje duboko u prošlom sustavu. Čemu se za sad ne nazire kraj. takvom društvo ovi naši izvrsni studenti s početka priče nakon školovanja odlaze raditi u inozemstvo. Nije tu ri-

gradom Nagykanisza te vrijedi 1,7 milijuna eura. Ako prođe na natječaju, Štrigova će dobiti oko milijun eura iz EU fondova, a ostatak će morati financirati iz općinskog proračuna. (sh)

Dvije gerontodomaćice Na području Općine Štrigova rade je dvije gerontodomaćice Monika Rusak i Marija Trstenjak. Gerontodomaćice pružaju pomoć i njegu

u kućama starijih i nemoćnih osoba u njihovom obiteljskom domu u štrigovskom kraju te dostavljaju tople obroke u kuće korisnika. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Traži se referent i pročelnik Općina Sveti Martin na Muri raspisala je javni natječaj za prijem u službu referenta za opće i upravne poslove, te društvene i komunalne djelat-

nosti. Isto tako, općinski je načelnik Dražen Crnčec raspisao natječaj za imenovanje pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela Općine. (sh) Piše: Sanja Heric

za 1171. Najveći porast bit će na Ekonomskom fakultetu gdje planiraju upisati čak 935 studenata više, a ukupno 2545 studenata. Prema pisanju Jutarnjeg lista, uz njih, planira se u novu akademsku godinu upisati još 6000 društvenjaka, što je porast od 1043 mjesta u odnosu na lani, oko 3400 stručnjaka tehničkih znanosti, što je porast od samo 75 mjesta, te nešto više od 800 stručnjaka iz biomedicine i zdravstva, što je pad za sedam mjesta. Ako se samo pogleda

statistika Zavoda za zapošljavanje i koja su zanimanja najtraženija danas, ne možeš da se ne pitaš tko je tu lud?

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U GORIČANU nakon šest godina izgradnje i opremanja završena i svečano otvorena dugo željena sportska dvorana

17. svibnja 2019.

Zabijeni prvi koševi i golovi

S puno veselja, plesa, pjesme i recitacije svečano je otvorena dugoočekivana sportska dvorana u Goričanu. Osnovana davne 1856. godine, tamošnja osnovna škola danas broji 178 učenika unutar 11 razrednih odjela i 33 djelatnika, a nakon što su dobili dvoranu, školu sada čeka kompletna obnova i rekonstrukcija. Čast da prerežu vrpcu i tako službeno otvore dvoranu pripala je učenicima Leu Varošancu i Leoni Vadlja. Sportska dvorana bila je dugo vremena velika želja kako učenika i djelatnika osnovne škole, tako i mještana. Naime, jedno od najvećih mjesta u donjem Međimurju nekada je uz nogometne klubove imalo i dru-

ge kao što su muški košarkaški i ženski rukometni. - Dugo su igrali i trenirali na vanjskim terenima, ali nažalost nedostatak dvorane bio je jedan od važnih razloga što tih klubova više nema u mjestu, rekao nam je jedan od mještana koji se sa sjetom prisjetio dana kada je sve vrvjelo od velikog broja sportaša na asfaltnom terenu rukomet i košarku, odnosno na travnjaku NK Trnave. Možda je ovo prilika za njihovu revitalizaciju uz sadašnje sportske udruge koje će ih odmah početi koristiti te naravno rekreativce. – Dočekali smo dan kada možemo reći da imamo modernu školsku sportsku dvoranu. Njenom izgradnjom dobivamo

Učenici napokon imaju dvoranu za tjelesni

svi, a ponajviše oni koji su svojim trudom i upornošću osvajali europska i svjetska odličja u do sada skromnim i neprimjerenim uvjetima – mažoretkinje Goričana, oni koji predstavljaju Goričan kroz mnogobrojne sportske udruge i klubove, djeca koja će izrasti u dobre sportaše i ljude, ali i svi mještani za okupljanje na velikim kulturnim i zabavnim manifestacijama, ponosno je poručio načelnik Općine Mario Moharić i istaknuo da dvorana ne bi bila dovršena da nije bilo odlične suradnje Općine i Županije kroz ovaj, ali i mnoge druge projekte poput općinske ambulante, uspostave hitne pomoći i obnove škole. - Ponosimo se našim učenicima, djelatnicima i našim aktivnostima, posebice činjenicom što svake godine imamo nekolicinu učenika na državnim natjecanjima. Kod svakog učenika potičemo razvoj pojedinačnih sposobnosti, radilo se to o matematici, jezicima, pjevanju, čitanje, sportu ili plesu, rekao je ravnatelj Zlatko Varošanec. Gradnja dvorane započela je 2013. godine, a ukupna vrijednost investicije je 13.663.455,47 kuna koje su zajedno osigurali Međimurska županija i Općina Goričan. - Predivno je vidjeti sinergiju Općine, Županije i škole te je Goričan primjer da se u

KOTORIBA, 25. i 26. svibnja opet će biti u znaku gastronomije i dobre zabave

Na 16. Danima šibe i ribe za svakoga ponešto Tradicionalna manifestacija Dani šibe i ribe po šesnaesti put održat će se u danima vikenda 25. i 26. svibnja. U subotu 25. svibnja program započinje Ribijadom u 14 sati. Kotoripske udruge kuhaju fiš i pripremaj pečenu ribu uz besplatnu degustaciju za posjetitelje. Tijekom ribijade nastupit će Cure iz Centra. Od 14 do 19 sati posjetitelji će moći razgledati izložbu ručnih radova i slika članica Društva

žena Kotoriba za Udrugu za sindrom Down. U 15 sati kreće ženski odbojkaški turnir (u sportskoj dvorani). Organizirat će se i prezentacija pletenja korpi od šibe, a navečer slijedi nastup sastava Cure iz centra i koncert Dražena Zečića. Programi se nastavljaju u nedjelju 26. svibnja u 11 sati uz izložbeno prodajni sajam predmeta od šibe, rukotvorina i licitarskih i autohtonih proizvoda. Zabavni program

NASTAVLJENA TRADICIJA

bit će uz nastup grupe Globus band. Od 14 do 19 sati posjetitelji će moći razgledati izložbu povijesnih vozila Oldtimer kluba Međimurje. U 18 sati slijedi nastup grupe Globus band. U nedjelju se također organizira besplatni vlak na relaciji Varaždin – Kotoriba. Polazak iz Varaždina je u 12 sati uz zaustavljanje na svim usputnim stanicama. Dolazak u Kotoribu je u 13 sati. Povratak iz Kotoribe je u 18:18, 21:45 i 22:31. (rr)

Održan 9. mimohod vatrogasnih vozila 2010. godine Vatrogasna zajednica područja općina Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Sveta Marija krenula je s realizacijom zanimljive ideje-mimohodom vatrogasnih vozila,

točnije smotrom voznog parka. Naime, uz Dan vatrogasca, tamošnji DVD-i iz svojih garaža na prometnice donjeg Međimurja izvoze vozila koja posjeduju. Ove godine mimohod je krenuo

iz Donje Dubrave pa kroz Kotoribu, Donji Vidovec i Svetu Mariju do Donjeg Mihaljevca gdje je bilo konačno odredište. Uz 12 vozila, ulicama donjeg Međimurja prošla su i 2 čamca. (vv)

SVETA MARIJA

Stižu novci za kulturno turistički centar Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja dodijelilo je 269.000 kuna Općini Sveta Marija za rekonstrukciju i nadogradnju postojeće zgrade javne i društvene namjene za potrebe Kulturno turističkog centra. Plan je nadograditi potkrovlje neto

površine 163,18 m2 koje će se koristiti kao Kulturno turistički centar, a sastojat će se od informativnog pulta, spremišta, turističkog ureda centra, multimedijske/konferencijske dvorane i izložbenih prostora u kojem će se uz prezentaciju i izrađivati Svetomar-

ska čipka kako bi se očuvala bogata nematerijalna baština koja je upisana u Registar zaštićenih kulturnih dobara. Prizemni dio zgrade rekonstruirao bi se radi osiguravanja pristupa potkrovlju te energetske učinkovitosti cijele zgrade. (vv)

Vrpcu su svečano prerezali učenici Lea Varošanec i Leon Vadlja uz pratnju ravnatelja Zlatka Varošanca, pomoćnice ministrice Lidiju Kralj, župana Matiju Posavca i načelnika Marija Moharića svakom mjestu može ostvariti takav trenutak. Toliko ste dugo vo sportsko događanje u dvorasan i kako se radi zajedno za isti čekali tu dvoranu da je bilo čak ni, rukomet, košarku i nogomet. cilj. Želimo i moramo djeci pru- i malo nepovjerenja, no vaše Bogati program moderižiti priliku da napreduju, da se puno srce i iskrena želja da Go- rale su Aleksandra Ličanin i razvijaju, da isprobavaju nove ričan ima sportsku dvoranu ko- Monika Kos, a otvorio ga je tehnologije, sportske aktivnosti, načno se ostvarilo, istaknuo je zbor OŠ Goričan himnom uz a ova dvorana omogućava da se župan Matija Posavec te dodao pratnju školskih tamburaša. djeca razvijaju u najrazličitijim kako ovime priča ne završava, Nadalje predstavili su se Dječsmjerovima, naglasila je pomoć- jer uskoro će krenuti i obnova ji vrtić Ružica, Mažoretkinje nica ministrice Lidija Kralj, dok škole. Goričana, Lea Markan i Marija Novu dvoranu blagoslovio Blažek, Bernard Barač impreje predsjednik Skupštine Mladen Novak čestitao na uspješno je Varaždinski biskup mons. sivnim twirling koreografijama, završenom projektu i poželio Josip Mrzljak u pratnji župnika Lara Jakšić, 3. A razred, crkveni Goričankama i Goričancima Josipa Drvoderića. Posebno je zbor i KUD Goričan. Ispred nove dvorane s finim da što više koriste dvoranu. - upečatljiv bio kraj programa Najljepši je osjećaj kada učinite u kojem su župan Posavec, po- kolačima sve posjetitelje počanešto što u drugima izazove moćnica ministrice Lidija Kralj, stile su članice KUD-a Goričan i osmijeh, zahvalnost ili sreću. načelnik Moharić i ravnatelj Va- žene iz Umirovljenika Goričan. (Dora Vadlja) Imam dojam da je ovo upravo rošanec s učenicima odigrali pr-

17. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 19

POSJETILI SMO kako izgleda boravak vrtićaraca na novoj lokaciji nakon urušavanja stropa u preloškoj dvorani gdje su također privremeno boravili

Do kraja lipnja u Otoku, a onda povratak u OŠ Prelog

Prijevoz djece naročito ako roditelji imaju više njih nije lako organizirati. Naime, ima slučajeva gdje je jedno dijete u preloškoj školi, a drugo treba voziti u Otok, stoga su i zbog toga neki od roditelja odlučili da će djeca do rujna, kada bi trebao opet u funkciji obnovljeni preloški vrtić, ostati doma Deset dana nakon urušavanja stropa u preloškoj osnovnoj školi u prostoru WC, dvije skupine vrtićkih mališana preseljene su u ponedjeljak, 13. svibnja u prostore Društvenog doma u Otoku. Kako su neki od roditelja koji su nam se javili izrazili zabrinutost zbog cijele ove situacije naša ekipa posjetila je privremeni dom vrtićara. Naime, kako je već poznato, zbog dogradnje i obnove matičnog vrtića Fijolica, djeca privremeno borave u prostorima tamošnje osnovne škole. Strop se urušio u petak, 3. svibnja u večernjim satima kada u školi više nije bilo nikoga pa srećom nije bilo težih posljedica. Vijest o nemilom događaju “procurila” je u javnost tek u srijedu, 8. svibnja, dakle pet dana kasnije kada je krenula i lavina događanja. Roditelji su tada zamoljeni da djecu, skupine Vjeverice i Leptirići u četvrtak i petak ne dovode u vrtić.

Vrtić samo privremeno na dvije lokacije

Istina, bilo je roditelja koji nisu imali kud s djecom pa su ih ipak doveli u vrtić i

mališani su bili raspoređeni po ostalim grupama. - U četvrtak smo se preselili u Dom u Otoku u petak su odgajatelji sve posložili, dezinficirali i uredili za prihvat djece, istaknula je ravnateljica vrtića Brankica Mezga. Nova privremena lokacija, sastoji se od velike dvorane, ima kuhinju u kojoj se priprema doručak i užina, a ručak se djeci vozi iz preloške škole. Iako je Otok nadomak Preloga, ipak nije tako jednostavno organizirati prijevoz djece naročito ako roditelji imaju više njih. Naime, ima slučajeva gdje je jedno dijete u preloškoj školi, a drugo treba voziti u Otok. - Imam troje djece, dvoje vrtićke dobi i jednog školarca. Jedno vozim u vrtić u Prelog, a drugog u Otok, ispričao nam je Mihael Kolar iz Preloga koji je trenutno na bolovanju i lako mu se prilagoditi novom režimu. Situacija je takva kakva je i strpit ćemo se tih mjesec dana. I dok se većina njih posložila, ima pojedinaca čija će djeca do rujna biti doma. Mališani bi u Otoku trebali boraviti do lipnja kada se ponovno vraćaju u prelošku školu.

PRELOG

Kamera za mjerenje brzine u Čakovečkoj Jedna od najavljenih nadzornih kamera Policijske uprave međimurske, postavljena je i u Prelogu. Kamere će ponajprije služiti za mjerenje brzine, ali se može vidjeti i (ne) koristi li se sigurnosni pojas te mobitel za vrijeme vožnje. Na području Međimurske županije biti će postavljene četiri kamere, koje će rotirati na osam lokacija. U Prelogu je kamera postavljena u Čakovečkoj ulici kod kućnog broja 64. (vv)

Povećava se broj gradilišta na Jugu

- Kaj sad možemo, strpit ćemo se i prilagoditi tih mjesec dana, poručio je tata Mihael Kolar koji jedno dijete vodi u Prelog a drugo u vrtić u Otoku - Sedmi i osmi mjesec bit ćemo ponovno u školskim prostorima jer nam predškolci odlaze pa onda imamo na raspolaganju dva razreda, dolje u prizemlju gdje se ništa ne može dogoditi, rekla je za naše novine ravnateljica vrtića, Brankica Mezga. Uz to, to je i vrijeme školskih praznika pa nema ni školaraca.

S prvim devetim ili koji dan kasnije, kaže njihov obnovljeni i dograđeni vrtić trebao bi biti gotov.

Otkazane dogovorene veselice

I dok su se roditelji kolikotoliko pomirili s novonastalom situacijom oko preseljenja djece, nova lokacija vrtića, stvori-

la je probleme u nekim drugim segmentima života Otočanaca. Naime, kako su nam rekli neki od njih, tamošnji Dom bio je mjesecima unaprijed rezerviran za brojne fešte i veselice koje su sada, jednostavno preko noći, morale biti otkazane. Djeca ipak opravdano, imaju prednost. (Vlasta Vugrinec, foto: Zlatko Vrzan)

Upravni odjel za gospodarstvo i financije Grada Preloga kreće u izradu III. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela naselja Jug u Prelogu. Naime, zbog velikog interesa građana za indivudualnom stambenom izgradnjom želi se povećati broj gradilišta i to na uštrb još neizgrađenih površina planiranih za druge namjene. Radi se o djelu Grada koji se proteže južno od tamošnjeg vrtića. Preporuka je i da se preispita mogućnost smještaja i gradnje i višestambenih građevina. (vv)

SPORTSKE IGRE MLADIH

Trčanje na 60m i graničari

Mladi puhači nastavljaju dugu tradiciju priločke limene glazbe

GLAZBENA SUBOTA

Rođendanski koncert Puhačkog orkestra Šest godina svojeg rada obilježili su minule subote, članovi Puhačkog orkestra Grada Preloga. Već tradicionalno, svoj su rođendanski koncert održali gradskom Domu kulture.

Ispunjena dvorana uživala je u sjajno pripremljenom programu mladih puhača, predvođenih njihovim voditeljem od prvoga dana postojanja Igorom Hrustekom.

Orkestar je osnovan 21. studenog 2013. godine, a u to doba okupio je uglavnom mlade glazbenike, tada učenike osnovne škole. Ovo još uvijek mlado glazbeno društvo, na-

stavlja dugu tradiciju priločkih limenih glazbi. Prva je tako limena glazba u Prelogu, u sklopu tadašnjeg Dobrovoljnog vatrogasnog društva osnovana 1905. godine. Sve one koji se žele bavi-

ti glazbom te biti dio ove sjajne mlade ekipe glazbenika, oni i dalje zovu da im se pridruže. Njihov gost na koncertu bio je komičar Saša Turković. (vv, foto: Vipro Prelog)

U petak 17. svibnja, u preloškom sportskom centru Mladosti otvaraju se Sportske igre mladih u kojima će sudjelovati djeca iz tamošnjih osnovnih škola. Osnovnoškolci će snage odmjeriti u trčanju na 60m te graničarima. Pobjednici odlaze na državnu završnicu Plazma Sportskih igara mladih gdje će četiri dana besplatno uživati u čarima Savudrije i druženju s klincima iz cijele Hrvatske. Sportsko-zabavni dan završava velikim i besplatnim koncertom Miroslava Škore s početkom u 20 sati. (vv)

Poljodjelstvo

17. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POSJETILI SMO BERBU prefinog i zdravog crvenog voća u jagodnjaku Zorana Lovreka iz Vratišinca

Dobar prinos i još izvrsnija kvaliteta međimurskih jagoda

- Pola kilograma prodaje se između 12 i 15 kn. Ako na kraju proizvođačka cijena bude u prosjeku oko 17 kuna za kilogram mi ćemo biti zadovoljni, ističe naš uzgajivač ovog bobičastog voća Piše: Vlasta Vugrinec Ovih dana, krenula je berba jagoda u Međimurju. Jagode su prvo ovosezonsko voće, voće koje svojim crvenim, krupnim sočnim plodovima plijeni pažnju i izaziva pozornost djece, odraslih, zaljubljenih, pjesnika, slikara, ali i kuhara. Radi se o voćki koja se može

jesti sirova, s ili bez dodatka šećera, šlaga, čokolade, ali i papra te može se kuhati u pekmeze,džemove, kompote i sokove, a izvrsno odgovaraju i slanijim jelima. Doduše, s obzirom na vremenske prilike, ne u onom intenzitetu kao što je to bilo uobičajeno posljednjih godina. Kiša i loše

Uzgoj jagoda na otvorenom, bez plastenika nije isplativ

vrijeme, naime, donekle su usporile njihov rast u našem kraju.

Berba počela prema planu Veće uzgajivače prvog ovogodišnjeg voća u Međimurju. možemo nabrojiti tek na prste jedne ruke. Među rijetkima koji je godinama u ozbiljnom poslu s jagodama je Zoran Lovrek s kojim smo jagode brali u njegovom jagodnjaku u Vratišincu koji se proteže na oko četvrtini hektara. - Vremenski uvjeti prvih mjeseci ove godine bili su povoljni za rast i razvoj jagoda, istaknuo je naš domaćin, Zoran Lovrek i dodao: - Nismo imali velikih negativnih temperatura koje bi napravile štete od smrzavanja pa mogu reći da smo za sada, zadovoljni prinosom, bez obzira na aktualno vrijeme koje nije idealno za njihovu zriobu. Zoran je jagode zasadio u srpnju prošle godine s time da ih je u ožujku natkrio folijom pa se proizvodnja vodi kao plastenička. - Sadnice su uvozne jer se u Hrvatskoj nitko ne bavi njihovom proizvodnjom. Sadimo frigo sadnice, odnosno sadnice koje

Ako za uzgoj jagoda dobije sve što treba, proizvodni rezultati ne mogu izostati, objašnjava Zoran Lovrek koji je zadovoljan svojim urodom

su izvađene iz rasadnika i potom su čuvane više mjeseci u hladnjači.

Dovoljno jagoda za domaće tržište Prema podacima, u našoj je zemlji zasađeno oko 4 milijuna sadnica jagoda, od čega se 95% odnosi na frigo sadnice i svega 5% na zelene sadnice. Najviše jagoda sadi se na području Vrgorca, zagrebačkog prstena, Podravine te Vukovarsko-srijemske županije. - Cijena naših jagoda kreće se od 12-15 kuna za posudicu od pola kilograma. Cijenu jagode, kao i svemu drugome, određuje tržište, tj. ponuda i potražnja. Ako na kraju proizvođačka cijena bude u prosjeku oko 17 kuna za kilogram, mi ćemo biti zadovoljni. 20 kuna je inače

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

dosta dobra cijena za proizvođača, ali nju baš nije tako jednostavno i ostvariti. Sva je poljoprivredna proizvodnja, ukoliko se žele vrhunski rezultati, kompleksna pa je tako i s uzgojem jagoda. To je proces u koji treba uložiti puno znanja i energije i ako se napravi sve što treba, proizvodni rezultati ne mogu izostati. Druga stvar su financijski rezultati koji, kaže, nisu svake godine isti, budući da ovise o tržištu Ranijih godina sadili su nove sadnice svake 2-3 godine no od ove sezone kreću u sadnju novih svake godine. Naime, stare sadnice daju nešto manje i sitnije plodove, a kako je berba veliki trošak odlučili su odustati od dosadašnje prakse.

Međimurje pogodno za uzgoj Proizvodnja jagoda u našoj zemlji povećava se iz godine u godinu pa je tako posljednjih 10 godina dostigla stupanj samodostatnosti i postala je ozbiljan potencijal za izvoz. No, kako to već biva kod nas i našem tržištu, proizvođači su neorganizirani i svaki radi za sebe te se na jednom mjestu ne mogu prikupiti dostatne količine. O povećanju površina pod jagodama za sada Lovrek ne razmišlja. Razlog su visoki troškovi proizvodnje, nesređeni otkup većih količina, odnosno cijene na tržištu. Što se pak tiče uzgoja jagoda u Međimurju, navodi kako Međimurje ima agroekološke uvjete i puno površina na kojima se mogu uzgajati.

Mnogocvjetni grah – Phaseolus coccineus Mnogocvjetni grah – lat Phaseolus coccineus je specifična vrsta graha koja cvate u skupinama cvjetova, a tako i rodi – mahune su u skupinama. Prekrasan je za ukrasne svrhe i odličan za jelo. Poseban je po mnogo toga: cvate jarko crveno i bijelo, a zrna su ogromna, te se mogu pojaviti u više boja: bijela, ljubičasta, smeđa, prošarana... Unutar same vrste postoji više varijeteta, pa tako su neki bolji za zrno, neki za mahune, ili oboje. Radi veličine sjemenja ova specifična vrsta s fotografije u Međimurju

se naziva “bajs”, u Zagorju “žohar” .... Uzgaja se kao i sve ostale vrste graha, sjetvom direktno na otvoreno sredinom svibnja u kontinentalnim dijelovima RH, u južnijim krajevima i prije. Za rast treba potpornje za penjanje – moja je preporuka bambusovi kolci visoki oko 2 metra povezani na vrtu u „šator“ ili kukuruz. Ne voli vrućine, pa dok temperatura naraste iznad 30 stupnja nema zametanja plodova unatoč obilnoj cvatnji. Ako je jako topla go-

Poziv na predavanje 18.05. u Čakovcu

Agacija - Udruga pčelara Međimurske županije u suradnji s udrugom Biovrt – u skladu s prirodom pozivaju vas na obilježavanje međunarodnog dana pčela i predavanje o očuvanju oprašivača 18.05.2019. (subota) u zgradi Scheier u centru Čakovca. Program počinje u 9:00 sati i traje do 12:00 sati. U sklopu programa u prizemlju zgrade članovi udruge Agacija predstaviti će svoj rad i svoje proizvode, a udruga Biovrt svoje edukativne programe s ciljem očuvanja

oprašivača. U gornjem dijelu zgrade Scheier očekuju vas zanimljiva predavanja: U 9:30 Željko Trupković, predsjednik udruge Agacija službeno će otvoriti događaj, prezentirati će rad udruge Agacija i objasniti zašto obilježavamo svjetski dan pčela. U 10:00 Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge Biovrt održati će predavanje: Očuvajmo pčele i ostale oprašivače – 5 stvari koje svatko od nas može napraviti. Više na www.biovrt.com

dina tek u rano ljeti i najesen dok padnu temperature, tek onda bude u punom rodu. Odgovaraju mu hladnija kiš-

na ljeta, za takvih godina je prekrasan i jako rodni. Dok sve vrste graha na jesen već završe s vegetacijom, ova

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

vrsta jako bujno raste i rodi sve do prvih mrazeva. Bolje podnosi hladnoće od američkih vrsti graha. Ako na jesen nema većih mrazeva u prognozi, probajte ga zaštititi od hladnoća da mu produljite sezonu. Cvate bijelo, jarko crveno te u kombinacijama od bijele prema crvenoj boji. Zrna mu isto tako mogu biti različita – bijelo zrno ima bijeli cvijet,

smeđe na pola crveno-bijelo, dok tamna i ljubičasta zrna budu jarko crvenog cvijeta. Može se konzumirati i kao mahune dok su mlade i hrskave, kao svježe zrno i kao suho zrno. Neke vrste bolje su za berbu mahuna (npr. mnogocvjetni grah runner), neke za zrno. Okus zrna mnogi uspoređuju s okusom kestena, a npr u Austriji je jako cijenjeni grah za salate.

17. svibnja 2019.

Poljodjelstvo 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Obilje mladog povrća iz domaćih plastenika Tzv. mlado povrće iz domaćih plastenika sve je prisutnije u ponudi na našoj tržnici. Uz ovogodišnji krumpir, na klupe je stigao i grašak, a pojavile su se i jagode. Naravno, prve kulture samim time imaju i svoju cijenu, sve, kako kažu, u skladu s ponudom i potražnjom. Prema tome se grašak nudi po 40 kuna za kilogram, krumpir 30 kuna koliko stoji i kilogram jagoda iz međimurskog jagodnjaka. Kako će ponuda rasti, cijene će se i spuštati kao što je slučaj sa salatama čija se cijena napokon spustila na deset kuna. S obzirom na vremenske prilike, odnosno neprilike na velikoj muci su prodavači presadnica, prije svega paprike i rajčice budući da se slabo kupuju, a one rastu iz dana u dan. Proda se tek nešto malo za priručne plastenike. U nešto povoljnijem položaju su proizvođači cvijeća, jer njihove presadnice idu nešto

ČAKOVEČKA TRŽNICA Mladi grašak:

40 kn/kg

35 kn/kg

20-25 kn/kg

Rajčica:

20 kn/kg

Paprika:

35 kn/kg

Paprika:

30 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Mrkva:

8-10 kn/kg

Celer:

15 kn/kg

Celer:

12-15 kn/kg

Tikvice:

20 kn/kg

Tikvice:

20 kn/kg

Patliđan:

20 kn/kg

Patliđan:

20 kn/kg

Salate:

10 kn/kg

Salate:

Mlado zelje:

12 kn/kg

Mlado zelje:

Mladi kelj:

12 kn/kg

Mladi kelj:

10-12 kn/kg

Mladi luk:

10 kn/kg

Mladi luk:

8-10 kn/kg

Poriluk:

15 kn/kg

Poriluk:

8 kn/kg 10 kn/kg

15 kn/kg

Šparoge:

15 kn/500 g

Šparoge:

15 kn/500 g

Mladi krumpir:

10-15 kn/kg

Mladi krumpir:

10-12 kn/kg

Špinat: Rotkvice:

Mladi grašak sazrio je u plasteniku Ivana Trupkovića iz Šenkovca

Mladi grašak:

Rajčica:

Šampinjoni:

bolje jer se tegle mogu staviti i u zaštićena mjesta. (vv)

VARAŽDINSKA TRŽNICA

Rabarbara:

22 kn/kg 5 kn/kupček 5 kn/vezica 10 kn/vezica

Grah:

25 kn/kg

Jaja:

1.5 kn

Jabuka:

5-8 kn/kg

Jagode:

15 kn/500 g

šampinjoni: Špinat: Rotkvice: Rabarbara:

22 kn/kg 5 kn/kupček 5 kn/vezica 10 kn/vezica

Grah:

25 kn/kg

Jaja:

1.5 kn

Jabuka:

5-8 kn/kg

Jagode:

10-15 kn/500 g

Nektarina:

30 kn/kg

Nektarine:

30 kn/kg

Kivi:

20 kn/kg

Kivi:

20 kn/kg

Limun:

20 kn/kg

Limun:

20 kn/kg

Presad povrća: NAPOMENA

0.7-5 kn cijena pala

Presad povrća: cijena rasla

0.7-5 kn cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati;

Piše: mr.sc. Bojan Božović, dr. vet. med., Voditelj službe veterinarskih pregleda i kontrola

Afrička svinjska kuga najveća je prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske te populaciji divljih svinja i okolišu, a veliki je problem i cijeloj Europskoj uniji zbog činjenice da se bolest nezaustavljivo širi Europom. Tijekom 2018. godine prijavljeno je 5.403 slučajeva afričke svinjske kuge kod divljih svinja te već 600 novih slučajeva u divljih svinja u ovoj godini. Afrička svinjska kuga (ASK) je vrlo kontagiozna virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100%. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, nego isključivo za svinje, domaće i divlje. Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae. Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim usmrćivanja.

ASK se iskorjenjuje u uzgojima domaćih svinja usmrćivanjem svinja na zaraženom gospodarstvu, a u zonama (u krugu od 3 i 10 km) uspostavljaju se vrlo rigorozne mjere poput zabrane prometa u najkraćem trajanju od 45 dana. Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području. U slučaju pojave ASK u domaćih svinja, sve svinje se usmrćuju bez iznimke, a na teret državnog proračuna. Prema Europskom sustavu za prijavu bolesti životinja (ADNS) u Europskoj uniji, uključujući Ukrajinu, u 2018. godini bilo je 1.449 izbijanja ASK u domaćih svinja, dok je u 2017. godini bilo prijavljeno samo 265 izbijanja. Od kada traje epidemija, od 2014. godine, zahvaćeno je više od 500 000 domaćih svinja, dok je ukupan broj i veći zbog preventivnog usmrćivanja domaćih svinja u zaraženoj zoni. Primjerice, u Rumunjskoj je zbog pojave ASK usmrćeno više od 361.000 svinja, a u Belgiji 5.222 svinja na 22 gospodarstva u zaraženom području gdje je ASK potvrđena

samo u divljih svinja. U većini zaraženih država članica bolest je prisutna u populaciji domaćih i divljih svinja (Bugarska, Italija, Litva, Latvija, Poljska, Rumunjska, Estonija) dok je u Belgiji, Češkoj i Mađarskoj potvrđena samo u populaciji divljih svinja i nije se proširila na domaće svinje. Samo u Rumunjskoj prijavljeno je 1163 izbijanja u 2018. te u 2019. godini 44 nova izbijanja u populaciji domaćih svinja. U Rusiji je 2018. zabilježeno preko 250 epidemija ASK kod domaćih svinja, usmrćeno je oko 250.000 svinja. Ukupno, od prvog izbijanja bolesti 2007. godine u Rusiji, usmrćeno je oko 8 milijuna svinja te su zabilježeni gubici u svinjogojskom sektoru u iznosu od 507 milijuna eura. U Kini se i dalje prijavljuju novi slučajevi ASK-a. Od početka kolovoza prošle godine došlo je do 90 izbijanja u 22 provincije. Više od 630.000 svinja moralo je biti uništeno kao mjera opreza. To je utjecalo uglavnom na male farme, ali i na komercijalna gospodarstva i dvije klaonice.

Situacija u Hrvatskoj

ASK nije zabilježena na području Hrvatske pa su

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Afrička svinjska kuga

ČAKOVEC

dosadašnje aktivnosti Ministarstva poljoprivrede usmjerene na prevenciju i nadzor populacije domaćih i divljih svinja. Jedina učinkovita mjera zaštite od unosa virusa ASK je visoka razina biosigurnosti na farmama i lovištima, zato smo posjednike svinja i lovce informirali o svim rizicima i pozvali na savjesno pridržavanje svih preporuka i mjera. Sukladno Nacionalnom kriznom planu za ASK 2018. godine potrebno je poduzeti odgovarajuće preventivne mjere kako bi RH što duže zadržala status države slobodne od ASK, odnosno otkrivanje virusa u ranoj fazi kada je moguće pravovremenim aktivnostima zadržati infekciju u ograničenom području. Iz tih razloga Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Naredbu o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Hrvatske, kako bi cijeli sektor svinjogojstva u Hrvatskoj (proizvodnja, prerada, prodaja svježeg svinjskog mesa) sačuvali od pojave ove zarazne bolesti. Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za Veterinarstvo i sigurnost hrane

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

VAŠ VRT

17. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kinčiju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Međimurja!

BERNARDIN VRT

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Kompost

Vrtne bonsai i topiary forme Baš smo se trudili prošli tjedan od preraslih grmova napraviti višestabalne forme. Ako sad I vrhove nastalih stabala prikratimo I formiramo na kraju grana “oblake” ili neke druge forme onda je to sljedeći stupanj oblikovanja. Međimurski su vrtlari uvijek u trendu. Nije da kupujemo skupe bonsaije, ali se škarama i orezivanjem u vrtu dobro služimo da bismo pustili mašti na volju i izrazili svoju kreativnost. Sve češće se u našim vrtovima ali i javnim površinama mogu vidjeti simpatične žive umjetničke kreacije raznih oblika. Obično počinje kao orezivanje preraslih biljaka koje zaklanjaju pogled ili smetaju u prolazu. A onda kad se pravi čovjek primi pravog posla nastane umjetnina. Svaka je unikatna, i vjerujte, jako puno znači svom tvorcu. Već je više puta u toku naših vrtnih razgovora rečeno da je bonsai biljka + posuda. Ako nema posude, jer je biljka u zemlji, to nije bonsai nego niwaki. Niwaki naziv nije baš europljanima simpatičan, pak i većinu vrtnih oblikovanih kreacija nazivamo bonsaiijem, ili vrtnim bonsaijem pod uvjetom da su zadovoljena bar neka pravila oblikovanja bonsaia. Orezivanje biljaka u stroge geometrijske forme (kugla, stožac, spirala, kugla na stablu ili piramida) ili u oblike životinja, ljudi ili stvari, nije bonsai nego topiary umjetnost. Topiary se obično radi od vrsta koje imaju sitne zimzelene listove (Buxus, Ilex crenata, Thuja, Cupressus ili Taxus). Topiary se nakon početnog oblikovanja dalje oblikuje I održava šišanjem vrtnim škarama za živicu. Zato

se koriste biljke sitnijeg lista jer one krupnjieg trebaju više vremena da se oporave od prerezivanja lista koji im na mjestu reza posmeđi. Kod šišanja i održavanja treba voditi računa o svim pravilima kao i kod šišanja živice. Topiary se također ljeti šiša za oblačnog vremena, zato što mu rezanjem odstranjujemo gornje listove koji su navikli na jako sunce, i izlažemo donje koji su do tad bili u sjeni pa bi ih sunce moglo spržiti. Od svih topiary oblika meni se najviše sviđa kugla. Kugla je simbol savršenosti, zatvoreni krug, povezanost svega sa svime, obilje. Kod ulaza u zgradu, kuću ili ured, jedna ili, bolje, dvije kugle punog zelenila djeluju stabilno i obečavajuće. Jedan od oblika koji se u posljednje vrijeme sve češće traži, za minimalističke moderne vrtove, jest uspravno postavljeni kvadar (mi bismo, međimurci krivo reklo kocka). Koristi se kao samostalna skulptura ili kao pregrada i zaklon tamo gdje ne želimo klasičnu živicu. Stavi se nekoliko kvadrova frontalno ili malo ukošeno i efekat zaklanjanja ili odvlačenja pažnje od nepoželjnih prizora iz pozadine je potpun. Talijani koriste naziv pon-pon za oblikovane biljke po sistemu – pola topiary pola bonsai. Pon-pon jest oblikovano stablo (bonsai), ali centralno stablo mu je ravno (što kod bonsaija nikad nije) a iz njega vire grane (opet ravne) na kojima su veće ili manje pravilne kugle (topiary stil). Srdačni pozdravi iz Vrtnog centra IVA!

17. svibnja - Dan korijena do 15 sati, od 15 sati povoljno vrijeme za biljke cvijeta Spravljanje komposta nailazi na sve veći odziv, ima sve više prijatelja i nisu tek prazne riječi da je kompost “zlato vrta”. Ovo je raznih postupaka koji se preporučuju za dobivanje komposta. Jednom je to prethodno kompostiranje otpadaka, zatim dodavanje glista, konačno se nude skupe posude za njegovu pripravu. Mi već godinama primjenjujemo vrlo jeftin postupak koji se pokazao prikladnim i praktičnim. Potrebna su nam četiri kolca (za rajčice) i neimpregnirane letve za krovišta dužine 1.25 m(ako su duže od 2.5 m, treba ih raspiliti). Kolce ćemo zabiti u četverokut na sjenovitom mjestu u vrtu. Od letava napravimo ogradu tako da ih unutar četvorine u parovima slažemo u križ. Na zemlju treba staviti nešto staroga komposta kako bi se proces truljenja ubrzao. Ovakav način kompostiranja primjenjujemo već desetljećima: četiri kolca za rajčice zabijemo u zemlju u uglove četverokuta. Udaljenost kolaca iznosi oko 1m. Važno je da mjesto

bude sjenovito. Zatim položimo krovne letve (daske) od 1.25 m dužine užom stranom između kolaca. Nešto starog komposta stavimo na zemlju kao najdonji sloj, zatim dolaze dobro izmiješani organski otpaci koje uvijek odmah pokrivamo. S vremena na vrijeme preko te hrpe posipamo po šaku brašna od kostiju ili roga ili grana. Kako humak raste, tako s letvama povisujemo vanjske zidove. Truljenje se ubrzava ako jedanput mjesečno sve prelijemo pripravkom od kravlje balege po M. Thun. Kad je kompostni humak dosegao visinu od pola metra, dodajemo pripravke za kompost. Od velike je važnosti da je humak uvijek dobro navlažen.

Biljke okopavamo na za njih tipičan dan te ih tako potičemo da oblikuju onaj dio koji ćemo upotrijebiti kao hranu 18. svibnja - Dan ploda do 11 sati, od 11 sati povoljno vrijeme za biljke cvijeta

Biološko dinamički preparati su dozreli u zemlji te ih izvadimo i pospremimo. Preparatom 501 rano ujutro prskamo voćke i žitarice 19. svibnja - nepovoljan dan za rad s biljkama te 19.5. i 20.5. Upepeljavamo rovce za izradu škropiva 20. svibnja - dan lista

Sijemo i sadimo biljke lista. Konstelacija Sunce pred zviježđem Bika i Mjesec pred zviježđem Škorpiona je najbolje za suzbijanje rovaca: znači rovce palimo te izradimo vlastito škropivo D8. Prskamo tri dana za redom navečer, a ako rovaca ima puno više prskat ćemo jednom tjedno. Škropivo je upotrebljivo više godina. 21. svibnja - Dan ploda do 12 sati i iza 19 sati.

U vrijeme ploda presađujemo rajčicu, papriku i druge biljke ploda 22. svibnja - Dan ploda

Do 17 sati još sijemo i njegujemo druge plodonosne biljke 23. svibnja - Dan ploda

U vrijeme ploda njegujemo biljke za dobivanje vlastitog sjemena. Ako za vrijeme oko punog mjeseca (18. svibnja) pada kiša biljke preventivno prskamo čajem od poljske preslice.

VRTLARICA

U DVORIŠTU OBITELJI Mustač iz Svete Marije

Limun je jedan od najkorisnijih citrusa našeg planeta Poznato je kako Međimurci vole limun i to ne samo u čaju, limunadi ili kolačima, već i njegovo stablo u svojim dvorištima i balkonima. Među obožavateljima te citrusne biljke je i Ivan Mustač iz Svete Marije čija obitelj godinama uživa u njenim sočnim plodovima. Kako se radi o biljci koja voli sunce i toplinu, limun u našoj klimi

treba obavezno zimi unijeti u zaštićeni prostor. Kako su zimski uvjeti napustili naš kraj(?), Ivan je ovih dana iznio svoju biljku van u dvorište. Kako kaže, najprije ju je stavio u laganu hladovinu kako joj sunce ne bi spržilo listove. Tek kad se privikne, limun ide na direktno sunce sve do najave prvih mrazeva. (vv)

Brali smo limune cijele zime i još ih podosta ima, pohvalio se Ivan Mustač svojom mediteranskom biljkom

10. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 23

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 TRIBINA Hrvatskih suverenista u Čakovcu

INICIJATIVA ZA REFERENDUM “67 je previše” predstavila rezultate za našu županiju

U Međimurju prikupljeno čak 22.336 potpisa potpore U subotu, 11. svibnja 2019. godine, nešto poslije 21 sat zatvoren je i posljednji štand na području Međimurske županije, onaj u Čakovcu na Trgu Republike, za prikupljanje potpisa za referendum “67 je previše”, čime je završena vrlo uspješna akcija. - Od srca zahvaljujemo svim Međimurkama i Međimurcima na iskazanoj solidarnosti i podršci koju su pružali našoj inicijativi tijekom prikupljanja potpisa. Upravo na tragu 22.336 prikupljenih potpisa podrške, više je nego jasno da je Međimurje za referendum, ističu u Koordinacijskom odboru „Inicijative „67 je previše“ za Međimursku županiju. Nadalje napominju, kako 22.336 prikupljena potpisa građana ustvari predstavlja potporu skoro 25% građana Međimurja s pravom glasovanja ili drugim riječima: svaki četvrti žitelj Međimurske županije je ZA REFERENDUM! Neposredno prije subotnjeg završetka prikupljanja potpisa, na štandu u Čakov-

cu, na Trgu Republike ispred Doma sindikata, okupio se dio volontera i aktivista građanske inicijative „67 je previše“ s područja Međimurske županije te zajedničkom fotografijom ovjekovječili „svečani završetak“ prikupljanja potpisa u Međimurju, uz prigodnu zahvalu otisnutu na plakatu: „HVALA VAM DRAGE MEĐIMURKE I MEĐIMURCI“ Članovi Koordinacijskog odbora inicijative „67 je previše“ za Međimursku županiju i ovom prilikom zahvaljuju svim volonterima i aktivistima koji su svojim nesebičnim radom i aktivnostima doprinijeli ostvarenju zajedničkog nam cilja. Naravno, zahvalu upućujemo i svim medijima u Međimurju, koji su svojim objavama vijesti o događanjima u organizaciji inicijative „67 je previše“ pokucali na vrata svakog doma i informacije učinili dostupnima svima nama. Hvala Vam! – ističe u svojoj zahvali Koordinacijski odbor inicijative „67 je previše“ za Međimursku županiju.

JAVILI STE NAM

Referendumsko pitanje napisano je u obliku zakonskog prijedloga. Ako referendum bude uspješan, to znači da će građani svojim glasanjem izravno usvojiti novi zakon. Referendumsko pitanje, bude li usvojeno, postavit će dob za odlazak u mirovinu na 65 godina. Drugim riječima, poništit će planirano podizanje uvjeta za odlazak u mirovinu na 67 godina starosti. Time će se i prijelazno razdoblje za stjecanje prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene produljiti do 2029. godine. Referendumsko pitanje, bude li usvojeno, ublažit će trajno umanjenje (tzv. penalizaciju) prijevremenih mirovina. Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, umanjenje će biti samo 0,2 posto. Drugim riječima, najveće umanjenje prijevremene mirovine, u slučaju odlaska u mirovinu pet godina ranije, više neće biti 18 posto nego 12 posto. Sindikalna inicijativa "67 je previše" 27. travnja počela je, podsjetimo, pri-

kupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina. Ministarstvo uprave utvrdilo je da je u registru birača 27. travnja 2019. bilo upisano ukupno 3.735.680 birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj te da je za raspisivanje sindikalnog referenduma "67 je previše" potrebno skupiti najmanje 373.568 potpisa. Organizatori sindikalne inicijative "67 je previše" u subotu u ponoć objavili su kako su prikupili više od 600.000 potpisa za raspisivanje referenduma kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina. Prvi su to neslužbeni rezultati, a točan broj potpisa znat će se ovih dan. Bilo kako bilo, brojka od oko 373.568 potpisa, bez obzira što će biti nevažećih, debelo je nadmašena, tako da nakon što se utvrdi njihov točan slijedi daljnja procedura za raspisivanje referenduma.

“Snažne vrijednosti, snažni narodi, snažna Europa” U utorak, 14. svibnja u palači Scheier u Čakovcu održana je tribina Hrvatskih suverenista pod nazivom "Snažne vrijednosti, snažni narodi, snažna Europa". Ladislav Ilčić, predsjednik stranke Hrast, na početku je istaknuo da povijest jasno pokazuje da nijedno društvo nije napredovalo bez jasnog identiteta i sustava vrijednosti te da jednako tako nijedna politička opcija koja ne brine o sustavu vrijednosti ne može biti učinkovita. Leo van Duisburg, međunarodni tajnik Europskog kršćanskog političkog pokreta (ECPM) ponovio je riječi osnivača Europske unije Roberta Schumana: „Europa treba biti duboko zasađena na kršćanskim korijenima. Ako ne bude, pretvorit će se ili u anarhiju ili u diktaturu. Kristina Gogić, međunarodna stručnjakinja za ljudska prava pokazala je kako je lustracija pozitivno utjecala na ekonomiju zemalja koje su je provele, a general Željko Sačić prokazao je licemjerstvo HDZ-a koji pod vodstvom Andreja Plenkovića ugrožava vrijednosti koje temeljno određuju hrvatski narod: "Baš kao što smo i govorili, Istanbulska konvencija nije nimalo smanjila nasilje nad ženama, ali želi mijenjati hrvatski mentalitet. Jednako je štetan Marakeški sporazum koji je vrlo štetan i opasan za hrvatsko društvo jer pogrešno pristupa pitanju migracijama". Hrvoje Zekanović, saborski zastupnik Hrasta prokazao je neautentičnost Plenkovićevog HDZ-a i pasivan odnos sadašnje Vlade

ZLATNI PIR proslavili Nada i Ladislav Novak iz Mačkovca

Za kvalitetan brak bitno je obostrano razumijevanje S misom zahvalnicom u crkvi Sv.Petra i Pavla koju je predvodio župnik Josip Blažon, bračni par Nada i Ladislav Novak iz Mačkovca, proslavili su 50 godina braka. Obiteljsko druženje i veselje uz obilježavanje zlatnog pira održano je u restoranu Zlatni breg u Za-

sadbregu. Uz drage ljude druženje je proteklo uz prisjećanje na protekle zajedničke godine braka. Supružnici Nada i Ladislav Novak poručili su da kvalitetan brak može uspjeti samo uz obostrano razumijevanje, poštivanje i strpljenje. (so)

Nada i Ladislav Novak proslavili su zlatni pir u krugu najbližih u Zlatnom bregu u Zasadbregu

prema Srbiji i pitanju migracija te objasnio zašto se Hrvatski suverenisti protive uvođenju Eura: „Svi ekonomski pokazatelji govore da bi uvođenje Eura bilo loše za Hrvatsku. Osim toga, kad jednom uđete u Euro, ne možete izaći. Italija i Grčka, čijim je ekonomijama Euro nanio veliku štetu, pokušale su izići, ali nisu mogle“. Najaktivnija hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić pokazala je kroz konkretan primjer svojeg izvješća o plavoj ribi kako se mogu pozitivno i učinkovito zastupati hrvatski interesi u Europskom parlamentu. Hrvatski suverenisti odgovorili su i na brojna pitanja sudionika o pitanju Roma u Međimurju. Smatraju da hrvatsku socijalnu politiku treba mijenjati jer ona sad demotivira ljude da rade, a treba biti upravo suprotno. Također, Hrvatska treba u svim svojim krajevima osigurati jednak osjećaj sigurnosti. Kao i u svim drugim temama, Hrvatski suverenisti pitanju Roma pristupaju otvoreno i realno, a ne zatvarajući oči zbog „političke korektnosti“ poput drugih političara. Brojni posjetitelji su u odličnoj atmosferi izrazili punu podršku Hrvatskim suverenistima i zaželjeli im odličan rezultat na europskim izborima. mr.sc. Hrvoje Šlezak, predsjednik Međimurske podružnice stranke Hrast - Pokret za uspješnu Hrvatsku

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Mozaik

17. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

VOLIM JER… 7 (Stari ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 2019. Bebepassage)

Ovog tjedna našu praktičnu šoping vrećicu poklonili smo Franji i Nini

BluKids vas daruje

Damir Mlinarić (36) i Vilma Zadravec (31) iz Čakovca dobili su sina kojemu su dali ime Franko, rođenog 5. svibnja. Stariji Jakob ima 6 godina.

FOTKAJMO

TRGOVINA Metss-a u Čakovcu

skih novina. Franjo je redovni čitatelj naših novina, a najviše ga zanimaju aktualni događaji. Ljubazna prodavačica Nina Škvorc također nas prati i obavezno prelista novine svakog petka odmah kad stignu. I ona je dobila naš mali poklon. (mk)

NAJMLAĐE

bolnici ili Pofotkajte se u grafije to fo e it lj a š o p nam na e-mail

Franju Šantla ugodno iznenadili u jutarnjoj kupnji Franjo Šantl ovog je tjedna obavljao jutarnju kupnju u METSS-u koja se nalazi, u jednom u posljednje vrijeme omiljenih kvartova za kupovinu novog stana, na starom čakovečkom sajmištu. Ugodno smo ga iznenadili malim poklonom, platnenom eko šoping vrećicom Međimur-

t Žemlić (32) iz Donjeg Miroslav Žemlić (38) i Ana Marija Balen ja. Imaju i Mihaela svibn 3. nog rođe ijela Gabr Vidovca dobili su starog 3,5 godine.

ovine.hr zlatko.vrzan@mn ili .hr urednik@mnovine

Mario Novak (33) i Maja Radek (29) iz Pribi slavca dobili su sina kojemu su dali ime Šime, rođenog 4. svibn ja. Imaju Stellu (7,5) i Nellu (4,5).

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas • NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i Optike Briljant

kupona skupi Treći kupon jubilarnog 50. kola i naočale poku pi Ime i prezime: BROJ KUPONA

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 21.5. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

I ovo jubilarno 50. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi”, polako, ulazi u samu završnicu. I u svibnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u

nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon tri redovna, u našem sljedećem broju, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 17. svibnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca,

Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 50. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 31. svibnja. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: vadlja.dora@gmail.com), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

IVANA KIŠČINAL IZ OREHOVICE U mjesec dana nacrtala 75 crteža potrebom ilustriranja knjige 46. MAJSKI MUZIČKI MEMORIJAL Splićanka Mirela Ivičević drugi put primila Nagradu Grada Čakovca „Josip Štolcer Slavenski“

Bajka o suncu otkriva tajnu zašto sunce svima sja! MAlo KAzalište MUrsko Središće ovih dana priprema izvedbu nove predstave Bajka o suncu. Temelji se na narodnoj priči iz Urugvaja i otkriva tajnu od kada i zašto sunce sja svim narodima svijeta. Tko glumi, zašto se u predstavi koriste koplja od drveta i drugi prirodni materijali, saznajte u nastavku Medije. (rr)

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

vikend vodič

17. svibnja 2019.

petak

17. svibnja ŠTRIGOVA XI. Festival Pušipela 12:00 – 19:00 degustacije vina u glavnoj festivalskoj dvorani 13:00 Svečanost otvorenja, Nastup ŽVS iz Štrigove „Stridone“ 14:00 Dodjela diploma s Međunarodnog ocjenjivanja vina 19:00 Zabavni program u centru Štrigove – Štrigova by night 20:00 Masterclass s Ericom Zwiebel i chefom Igorom Jagodicem

PRELOG Sportski centar Mladost od 15:00 Plazma sportske igre mladih navečer koncert Miroslav Škoro

subota

18. svibnja ČAKOVEC Zgrada Scheier Međunarodni dan pčela 9:30 predavanje – rad Udruge Agacija ( Željko Trupković) 10:00 predavanje Očuvajmo pčele i ostale oprašivače (Silvija Kolar-Fodor) Klub Prostor 18:00 Urban Dictionary VOL. 5

PRELOG Trg slobode 9:00 Festival jagoda

OREHOVICA od 13:00 Orehijada 2019. - Festival Oreha I Sega Ka Kcoj Ide””

Bez pčela nema nam života. Naučimo kako ih očuvati

OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG DANA PČELA, Čakovec, zgrada Scheier, subota, 18. svibnja, od 9 do 12 sati

Predavanje o očuvanju oprašivača Znate li da su pčele zaslužne za 1/3 hrane koju jedemo? Da osim pčela medarica postoje i ostali brojni oprašivači, poput bumbara, leptira i ostalih vrsta pčela, poput solitarnih pčela? Suradnja s prirodom i bioraznolikost jako su bitni u uzgoju zdrave hrane, ali i opstanku čovječanstva. Upoznajte dio tog živog svijeta oko nas i naučite kako mu svi mi možemo pomoći u opstanku na predavanju koje organizira Agacija Udruga pčelara Međimurske županije u suradnji s udrugom Biovrt – u skladu s prirodom. Program je organiziran povodom obilježavanja međunarodnog dana pčela i donosi predavanje o očuvanju oprašivača u subotu, 18. svibnja u zgradi Scheier u centru Čakovca. Program počinje u 9 sati i traje do 12 sati. U sklopu programa u prizemlju zgrade članovi udruga Agacija predstavit

će svoj rad i svoje proizvode, a udruga Biovrt svoje edukativne programe s ciljem očuvanja oprašivača. U gornjem dijelu zgrade Scheier očekuju vas zanimljiva predavanja. U 9:30 Željko Trupković, predsjednik udruge Akacija službeno će otvoriti događaj, prezentirat će rad udruge Agacija i objasniti zašto obilježavamo svjetski dan pčela. U 10:00 Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge Biovrt održat će predavanje: Očuvajmo pčele i ostale oprašivače – 5 stvari koje svatko od nas može napraviti. Predavačica Silvija Kolar-Fodor otkriti će 5 stvari koje svaki pojedinac može napraviti za očuvanje oprašivača i tako doprinijeti očuvanju bioraznolikosti za nas i buduće generacije. Između ostalog, prezentirat će kako napraviti hotel za solitarne pčele koje su odlični oprašivači u voćnjacima i povećavaju prinose. (rr)

nedjelja 19. svibanj PRELOG Dom kulture 18:00 Koncert pjevačkog zbora udruge umirovljenika Prelog

ŠTRIGOVA XI. Festival Pušipela 12:00 – 19:00 degustacije vina u glavnoj festivalskoj dvorani od 19:00 Zabavni program u centru Štrigove – Štrigova by night

TERME SVETI MARTIN 10:00 Halicanum maraton 2019

ŽABNIK 14:00 – 17:00 Dan otvorenih vrata na Ergeli međimurskog konja

ŠTRIGOVA, od 17. do 19 svibnja

Ovog vikenda krenite na Festival Pušipela Stigao je i vikend održavanja Festival Pušipela. Održava se od 17. do 19. svibnja u Štrigovi. Dani vina u Međimurskoj županiji podijeljeni su u tri dijela: Festival Pušipela (sajam vina, vinarske i vinogradarske opreme),

Dani otvorenih podruma te blagdan Svetog Urbana uz Vinski bal. Vikend nakon toga, od 24. do 25. svibnja, rezervirajte za otvorene podrume. Tradicionalni Vinski bal u restoranu Terbotz zakazan je za 31. svibnja. (sh)

OREHOVICA, subota, 18. svibnja

“Orehijada – fes oreha i sega ka U subotu, 18. svibnja 2019. kod igrališta NK Croatia u Orehovici održat će se 6. „Orehijada – festival oreha i sega ka kcoj ide“. „Orehijada“ je zajednički projekt Kulturno umjetničkog društva Fijolica i Općine Orehovica koji je započeo 2014. godine. Svrha projekta je okupiti gospodarstvenike, OPG-ove, udruge i pojedince s područja općine kako bi se prezentirali na jednom mjestu i uspostavili nove suradnje. Već je prva „Orehijada“ prepoznata van područja općine. Sudjelovali su OPG-ovi s područja županije, kao i kulturno-umjetnička društva iz cijele države i susjednih zemalja. Bogat program je osmišljen na način da zadovolji potrebe svakog posjetitelja. Od prezentacije proizvoda gospodarstvenika i OPG-ova, preko prodajnih izložbi radova udruga do kulturno-umjetničkog programa koji je već prve godine postao međunarodni susret folklornih društava. Već je prva „Orehijada“ okupila nekoliko stotina posjetitelja, na zadovoljstvo organizatora i izlagača. Svake godine na „Orehijadu“ sudjeluje veći broj izlagača i više od tisuću posjetitelja. Kvaliteta manifestacije prepoznata je na lokalnoj i regionalnoj razini, čemu svjedoči njezino uvrštavanje u službeni program obilježavanja Dana županije u prve tri godine održavanja i uvrštavanje na turističku

kartu Međimurja. Od 2017. godine „Orehijada“ se održava u sklopu obilježavanja Dana općine Orehovica kako bi se na taj način doprinijelo prepoznatljivosti općine Orehovica u regiji. Ove godine po prvi put posebna ponuda „Pečenje vola na ražnju“. U sklopu manifestacije održat će se sljedeće aktivnosti: prezentacija i izbor najboljeg orehovca (autohtono piće od oraha), najboljeg i najljepšeg kolača i najdebljeg oraha, prezentacija proizvoda lokalnih proizvođača (sir, bučino ulje, rakija, sirevi, med, vino, proizvodi od keramike i drva), prezentacija namještaja i predmeta od drva oraha, predstavljanje udruga koje se bave izradom ručnih radova (prodajne izložbe), izložba starih fotografija, prikupljanje starih recepata i narodnih običaja, kulturno-umjetnički program – Međunarodni susret folklornih društava (Kulturno-umjetničko društvo Fijolica, dječja folklorna sekcija; Kulturno-umjetničko društvo Tančec, Jalševen Nartski, Rugvica; Ženska vokalna skupina Sveti Marko, Selnica; Hrvatsko kulturno društvo Pomurje, Lendava; Zlatna Korita; Kulturno-umjetničko društvo Elizabeta, Jalžabet; Kulturno-umjetničko društvo Belica: Društvo izvornog folklora Koprivnički Ivanec) i zabava s živom glazbom pod šatorom ( Mirko Švenda-Žiga i Bandisti).

17. svibnja 2019.

stivala kcoj ide!”

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

ČAKOVEC, Knjižnica "Nikola Zrinski" Čakovec, 20. svibnja, 18 sati

Psihološki ponedjeljak: Portret suvremenog muškarca: od uspjeha do raspadanja Tko je suvremeni muškarac? Što ga čini zadovoljnim? S kojim se problemima današnji muškarac susreće? Što od muškarca očekuje suvremeno društvo, a što je njegova istinska bit? Zašto muškarcima šteti ako ih pretvaramo u prinčeve na bijelom konju i zbog čega psihološke studije upozoravaju da se suvremeni muškarac ''iznutra raspada''. Sve su to teme koje će biti na programu

tribine psihološki ponedjeljak, 20 svibnja u Knjižnici "Nikola Zrinski" Čakovec u 18 sati.Tribinu uređuje i vodi Josipa Mrla, magistra psihologije. Tribina ''Portret suvremenog muškarca: od uspjeha do raspadanja'' posljednji je dio trilogije o međuljudskim (muško-ženskim) odnosima kojoj je cilj proniknuti u, kako ga nazivaju, ''vječiti problem između žena i muškaraca'', ovaj puta analizirajući portret

muškarca. Tijekom tribine problematizirat će se i način na koje je ''muško-žensko'' pitanje postavljeno, te ponuditi načine njegova razrješenja, s ciljem da se u suvremenim vremenima krize identiteta i potrage za našim ulogama, uspostavi dijalog muškaraca i žena baziran na pravednosti, ravnopravnosti i međusobnoj prilagodbi, međusobni odnos u kojem ima mjesta za različitost i sličnost, za vlastiti razvoj i zadovoljenje svojih potreba, kao i za zadovoljenje međusobnih potreba jednog za drugim na obostrano zadovoljavajući način. Josipa Mrla, magistra psihologije, diplomirala je 2016. godine na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zaposlena je u području kliničke psihologije, na Odjelu psihijatrije u Županijskoj bolnici Čakovec. Članica je Društva psihologa Varaždin, koje okuplja psihologe Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije, obuhvaćajući i aktivnosti Psihološkog savjetovališta “Psiheraj”, predavanja i radionice za široko zainteresiranu javnost. Članica je i Hrvatske psihološke komore, Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije.

PRELOG, Dom kulture, nedjelja 19. svibnja, 18 sati

Koncert pjevačkog zbora udruge umirovljenika Prelog U prigodi Majčinog dana, koncert pod nazivom „Hvala Mama“, organizira Pjevački zbor Udruge umirovljenika Prelog. Pišući pisma političarima, gospodarstvenicima, svećenicima i ženskim

udrugama. Već 1909. majke su u 45 država SAD slavile Majčin dan. Gosti koncerta bit će Pjevački zbor „Bistričko zvono“ Udruge umirovljenika Marija Bistrica, učenica Umjetničke škole Miroslav

Magdalenić iz Čakovca, Greta Mikeca na saksofonu, a organizator najavljuje i goste iznenađenja. Početak koncerta je u nedjelju, 19. svibnja u 18 sati, u Domu kulture Grada Preloga.

PRELOG, petak 17. svibnja, Sportski centar Mladost, od 15 sati

Plazma sportske igre mladih i koncert Miroslava Škore Veliko sportsko-edukativno događanje Turneja radosti Plazma Sportskih igara mladih održat će se 17. svibnja s početkom u 15 sati u sportskom centru Mladost. Prelogom će zavladati sportski duh, smijeh, radost i glasno navijanje, a sve građane očekuje i večernji koncert Miroslava Škore. Program će započeti zajedničkim paljenjem plamena Turneje radosti koji će zapaliti Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga i predstavnici Plazma Sportskih Igara mladih. U sportskom dijelu programa sudjelovat će djeca iz osnovnih škola s područja Preloga koja će

se natjecati u turnirima u graničaru i utrci na 60 metara. Pobjednici će se plasirati na državnu završnicu Plazma Sportskih igara mladih koja će se održati u krajem lipnja, a gdje će u četiri dana imati priliku besplatno uživati u čarima Savudrije i druženju s klincima iz cijele Hrvatske. Pobjednici finalnih turnira, sudjelovat će na Međudržavnoj završnici gdje će odmjeriti snage s djecom iz Bosne i Hercegovine i Srbije u Splitu u kolovozu. Na nogometnim terenima, najbolji malonogometaši Međimurske županije borit će se za plasman na državnu završnicu Coca- Cola

PRELOG, Trg slobode, subota 18. svibnja, od 9 sati

Festival sočnih jagoda Već tradicionalno, Turistička zajednica Grada Preloga organizira Festival jagoda te će Prelog biti ukrašen živahnim voćnim proljetnim ruhom i mirisati na jagode.

Ovogodišnji će se Festival jagoda održati u subotu, 18. svibnja, od 9 sati na Trgu Slobode ispred Doma kulture u Prelogu. Za glazbenu kulisu ovog događanja pobrinut će

Cupa koja će se održati krajem srpnja u Splitu. Osim sportskog dijela natjecanja sve okupljene čekaju mnogobrojna iznenađenja te edukativne aktivnosti u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova i Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa. Sve okupljene čeka okrjepa u Coca- Cola Cup corneru, izbor za najboljeg sportaša Hrvatske, te HPB i Hrvatska pošta korneri. Sportsko- zabavni dan završit će velikim koncertom Miroslava Škore s početkom u 20 sati, darom Grada Preloga i Plazma Sportskih igara mladih. (foto: zv)

se sjajni glazbenici Krunoslav Lajtman i Martina Sabljak. Pozivaju se svi ljubitelje jagoda te sladokusci koji će posebno uživati u proizvodima od jagode i drugim slatkim iznenađenjima, koja će nas, bar na kratko, udaljiti od svakodnevice i uljepšati vam dan.

mjesečni vodič

ponedjeljak 20. svibnja ČAKOVEC

Knjižnica “Nikola Zrinski” 18:00 tribina Psihološki ponedjeljak: Portret suvremenog muškarca: od uspjeha do raspadanja Dvorana Zrinski/zgrada Scheier 18:00 Predavanje bolesti disanja u spavanju i srčane bolest

petak

24. svibnja ŠENKOVEC

Dani općine Nogometno igralište Gorčica Grupa Vigor, Tragovi

subota

25. svibnja ČAKOVEC

9:30 Smotra mažoretkinja i proslava 25 godina Čakovečkih mažoretkinja

ŠENKOVEC

Dani općine Nogometno igralište Gorčica Crvena jabuka TS Žice

KOTORIBA

16. Dani šibe i ribe

VARAŽDIN

Kupalište Drava 19:00 Varaždin Rocks Lačni Franz Neki to vole vruće Atomsko sklonište i Metessi & Zvijezde (ulaz slobodan)

nedjelja 26. svibnja ČAKOVEC

Casa Latina 10:00 – 17:00 Sajam vinila Centar za kulturu 16:00 premijera predstave KD Pinklec Vuka se ne bojim ja KOTORIBA 16. Dani šibe i ribe

petak 31. svibnja Vinski bal Terbotz

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

17. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura 46. MAJSKI MUZIČKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

Skladateljica Mirela Ivičević drugi put laureatkinja Memorijala Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan, rr

Mališani očuvali od zaborava međimursku popevku

DVANAESTA DJEČJA SMOTRA MEĐIMURSKE POPEVKE

Dvjestotinjak malih čuvara narodne baštine u Svetom Martinu na Muri Dvanaesta dječja smotra međimurskih popevki održana je u nedjelju, 12. svibnja u kongresnoj dvorani hotela Golfer u Termama Sveti Martin u organizaciji HKUU Sveti Martin i Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije. Ovog su se puta sudionici predstavili s ukupno čak 24 izvedbi, a prema mišljenju stručne komisije uočena je veća koncentracija dobrih izvođača, istaknut je porast kvalitete rada u dječjim vrtićima te su pohvaljeni svi koji su sudjelovali na smotri, a posebno njihovi voditelji. Na dječjoj smotri sudjelovalo je ukupno dvjestotinjak malih čuvara narodne baštine.

Posebno su bili pohvaljeni: Kristina Kelkedi iz KUD-a Mačkovec te dječja pjevačka skupina HKUU Sveti Martin. Od strane stručne komisije na centralnu smotru Međimurske popevke u Nedelišće upućuju se: Dječja pjevačka skupina PO Stonoga iz Novog Sela Rok s pjesmom Ftiček veli, Sabina Taradi, Jelena Pongrac i Klara Pongrac iz KUD-a Sveta Jelena iz Šenkovca s pjesmom Lepi moj vrtić ograjen, Matej Mađarić iz KUD-a Šandorovec s pjesmom Kukuvača kukuvala, Tena Panić s pjesmom Dej mi, Bože, joči sokolove iz KUD-a Donji Vidovec te Kristina Kočila i Marta Tkalec iz KUD-a Selnica s pjesmom Regica. (sh, Foto: Terca art)

Majski muzički memorijal posvećen je istaknutom skladatelju rođenom u Čakovcu Josipu Štolceru Slavenskom, a u domaćinstvu Centra za kulturu Čakovec. Memorijalu se organiziraju tribine, izložbe i koncerti i tako već četrdeset i šest godina. Ovoproljetni programi započeli su otvorenjem izložbe „Istovremenost zvuka, niti” autora Andrije Večenaja i Lucije Berdin u galerijskom prostoru Centra za kulturu Čakovec. Izložba se može razgledati do 26. svibnja. Koncertne programe otvorio je kvartet Sebastian i bariton Leon Košavić u dvo-

rani Zrinski zgrade Scheier gdje su održani svi glazbeni programi. Drugi dan Memorijala oplemenili su studenti Muzičke akademije Zagreb i Gudački komorni orkestar Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Uz studente i profesore koncertu se odazvao lijep broj publike s obzirom na to da je održan u prijepodnevnim satima. Vrhunac trodnevnih zbivanja bila je Večer laureata. Dobitnica Nagrade Grada Čakovca „Josip Štolcer Slavenski“ je Mirela Ivičević. Njezina skladba Case White je ocijenjena kao najbolje djelo hrvatskog skladatelja praizvedeno u prošloj godini. Nagradu prema tradiciji uručuje gradonačelnik, ali

- Ponosna sam što sam po drugi put u Čakovcu kao dobitnica nagrade vašeg grada, kazala je Mirela Ivičević

MEĐUNARODNO PLESNO NATJECANJE: IBFF World Championship

Plesačice Vivone pripremaju se ovih dana i za Ulični ples

Na koncertu „Studenti studentima” sudjelovali su i međimurski glazbenici studenti Lana Lucija Horvatić (violončelo) i Karlo Čeh (kontrabas)

kako je zbog obaveza gradonačelnik Stjepan Kovač bio spriječen doći na svečanost, čast uručiti Nagradu pripala je Davidu Vugrincu pročelniku Upravnog odjela za društvene, protokolarne i europske poslove Grada Čakovca. Mireli Ivičević ovo je već druga Nagrada Grada Čakovca „Josip Štolcer Slavenski“. Prvu je osvojila za najbolje glazbeno djelo 2013. godine za glazbeno scensku suitu Planet, tako da sada u svojoj kolekciji nagrada ima već dvije statue Memorijala koje je dizajnirao i oblikovao Čakovčanin Robert Wrana. Skladateljica Mirela Ivičević je iz Splita. Većina njezinih djela je konceptualna i interdisciplinarna i bavi se ulogom zvuka u socijalnom i politič-

kom kontekstu. Djela su joj izvođena po Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi. Zbog vremenske dužine trajanja umjesto nagrađene skladbe Case White publika je na koncertu imala priliku čuti suvremene ritmove Black Page Orchestra iz Beča. U svom glazbenom nastupu koriste elektroniku, video i različite tehnologije u umjetničkom kontekstu. Mlađe generacije prigrlile su neobične zvukove i koncept koncerta, a stariji su uz osmijeh komentirali: - Kaj je suvremeno, suvremeno je. Vremena su nas pregazila.” Ovim je programom ujedno i završila proljetna sezona Tribine “Čakovec četvrtkom”.

Članice Flika Šenkovec i njihove trenerice Tatjana Stojiljković i Tijana Tkalčec

Vivona se okitila s pet zlata

Plesačice Flika svjetske prvakinje

Na Međunarodnom plesnom natjecanju International DANCE OPEN Zagreb Plesni studio Vivona sudjelovao je sa stotinu plesača, pet skupina i osvojio svih pet zlata. Privukao ih je veliki broj učesnika, stilova, profesional-

U Zagrebu su plesačice Flika iz Šenkovca zauzele tri postolja. Naslov svjetskih prvakinja u formaciji Acrodance discipline kategorije djeca, s koreografijom „Toruk“ osvojile su: Leni Novak, Marta Novak, Mia Legin, Anela Go-

na organizacija, tri pozornice u tri dvorane. Jedan je to od najvećih događaja u Europi. Voditeljica Karmen Kovačević Jambor ističe da su uspjesi rezultat predanosti u radu kako plesača tako i njihovih trenerica. Pored toga na na-

stupima i natjecanjima imaju stalnu priliku učiti od drugih te se i na taj način usavršavati. U Vivoni teku pripreme za veliki plesni spektakl pod nazivom 6. Dance streetform 15. lipnja u centru grada Čakovca. (dv)

lubović, Mia Goričanec, Leona Kajmović, Kiara Vugrinec, Lara Podvezanec, Idora Gogić, Jana Magdalenić, Viktoria Vrbanec, Saša Matić i Eva Varga. Djevojkama je na postolju prvaka zasvirala i hrvatska himna, što ih je učinilo vrlo

ponosnim. Flikov duo, kojeg čine Leona Kajmović i Kiara Vugrinec, kući je donio srebro u disciplini duo acrodance, kategorija djeca, s koreografijom „Kiona“. U kategoriji Mini kids, solistica Flika Marta Novak osvojila je treće mjesto.

17. svibnja 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena

Probe se održavaju i na pozornici dvorane “Rudar”

Glavni likovi SUKA TU (Kristina Veren) i ZUNGA (Marsel Bedi)

BAJKA O SUNCU nova je predstava koju postavlja dječji kazališni ansambl MAKAMUS iz Murskog Središća

"Očem sunce, nečem kmicu!" Premijerna izvedba bit će u nedjelju, 2. lipnja u Centru za kulturu "Rudar" s početkom u 19 sati. Režiju potpisuje Ivan Goričanec, a za glazbu su zaduženi Slavko Bregović i Maasej Kovačević Piše: Roberta Radović Foto: arhiva MAKAMUS "Kad SUKA TU, djevojka iz zemlje svjetlosti ugleda mladog lovca, silno mu se obradova, ali ju i silno začudi predmet s kojim se ZUNGA pojavio ... Zlotna čonta! To je najvekša svetinja našega plemena." izvadak je iz teksta Bajke o suncu nove predstave koju ovih dana s puno strasti priprema MAKAMUS, MAlo KAzalište MUrsko Središće. Bajka o suncu je narodna priča iz Urugvaja. Adaptaciju bajke za MAKAMUS priredio je Ivan Goričanec, a ansambl se okupio sredinom ožujka. Nakon dvije verzije predstava „Betlehem” i predstave „Kaos prije premijere”, zašto je četvrta predstava inspirirana baš suncem, redatelj Goričanec nam je kazao: - Bajka o suncu otkriva tajnu od kada to sunce sije svim narodima svijeta. Posredno - bajka predstavlja lik Zunge, slavnog lovca iz črnog plemena čiji je karakter pomalo dvojben. Zašto to ističem? Male i mlade poučavamo plemenitosti i pravičnosti kojom treba ići kroz život. U predstavi mladi Zunga u ispravnoj brizi za svoj narod krade sunce drugom

plemenu ne razmišljajući kako glumi čak dvadeset i šestero tim činom ugrožava blagosta- djece i mladih, od vrtićke dobi nje i sreću plemena svoje budu- do srednjoškolskog uzrasta. S će žene. Kad to spozna odlazi nama su i romska djeca! Propo savjet poglavici. Zunga traži be se održavaju jednom tjedno. savjet! Tu je ključ karaktera i Goričanec je, osim inicijativnoodgovornosti koji je prevažan sti i redateljskih zadaća i kazau odrastanju djece, naših ma- lišni pedagog. Kako ističe, kalih glumaca. Poglavica mudro zalište odgaja cjelovite osobe. zaključuje kako netko tko je Djeca u predstavama pjevaju, govore, urlaju, plešu, jednom vidio sunce bez njesmiju se, plaču, ga više ne može živjeti uče usvojiti i savjetuje Zungu neki drugi neka ode objesiti Tko je jednom identitet sunce na najviši ugledao sunce, ...Probe se vrh kako bi sjalo više nikada ne može održavaju svima. Otada ono živjeti u mraku na različisja svima bez obtim mjestizira na rasu, vjeru, ma - u pizzeriji različitosti ... Iako Vuri, na livadi, u smo radnju postavili šumi, na obali Mure, unazad npr. pet šest tisuća godina, problematika ljudskog na autobusnoj stanici. Najveća vrijednost stvaranja kazališnih karaktera je bezvremenska. priča jesu probe i druženja na U predstavi sudjeluje probama koje, naravno, kulčak 26 mladih miniraju izvedbama pred pukazalištaraca! blikom. Glavni likovi jesu SUKA TU "Redatelju, pa kad bu najljepša djevojka u plemenu proba?" Alba (Kristina Veren) i ZUNDjeci želim približiti vriGA najbolji i najslavniji lovac u plemenu Oniks (Marsel Bedi). jednost i važnost ljudske osobe, Od prvog dana postojanja ovog a osobito prirodu. Zato u ovoj neobičnog i entuzijastičnog ka- predstavi gotovo da i nema zališnog ansambla imponira tehnoloških pomagala. Scenonjegova brojnost. U predstavi grafija i kostimi su minimali-

“

Na probama je uvijek odlična atmosfera

stički. Koristimo drvo i prirodne materijale. Relikvija predstave "zlotna čonta" je zapravo bedrena kost od krave koju sam našao doma na gruntu. Koplja i instrumente napravili smo sami odlazeći u šumu tražeći suharke. Nismo posjekli ni jedno živo drvo, već su djeca od suharaka oblikovala predmete za predstavu. Uživaju u toj igri. Iznenadio sam se kad je ove godine u predstavu došlo čak desetero novih glumaca. Našao sam uloge za sve. Nestrpljivo čekaju kad ćemo uvježbavati role. Zovu i pitaju: - Redatelju, pa kad bu proba?, govori Goričanec o atmosferi na probama koju svjedoče i roditelji hvaleći druženje, spontanost i radost, ali i odgovornost s kojom ovi mali kazalištarci pristupaju kod učenja teksta predstave i vježbajući svoje uloge. U postavljanju predstave uz mnoge roditelje značajnu potporu daju asistentice redatelja Janja Kontrec i Petra Matuza Tkalec te glazbeni asistenti Slavko Bregović i Maasej Kovačević. Svi s nestrpljenjem iščekuju 2. lipnja i premijernu izvedbu uz song iz predstave: „Nebo je žuto, a sunce je blu. Se bi bilo lepše da je Suka tu."

Bez obzira na godine svi glumci sjajno se nadopunjuju

U predstavi Bajka o suncu igraju: BIJELO (ALBA) PLEME: SUKA TU - najljepša djevojka u plemenu - Kristina Veren MEGULA - naj prijateljica, djevojka bijelog plemena - Dora Tkalec MUNA - prijateljica, djevojka bijelog plemena - Lorena Klobučarić TIGA - prijateljica, djevojka bijelog plemena - Katarina Grubić ZULA - prijateljica, djevojka bijelog plemena - Lena Hrženjak SULICA - poglavica - Eva Končić DRUMA - plemenska bubnjarica - Karla Hren BUGA - plemenska sportašica - Ruta Kontrec KONA - plemenska stilistica - Matija Mikolaj KLAGEN - plemenski mudrac - Boris Jug KULER - plemenski stražar - David Lebar ALBA - pripovjedačica bijelog plemena - Ema Horvat CRNO (ONIKS) PLEME: ZUNGA - najbolji i najslavniji lovac - Marsel Bedi ČIMBU - lovac - Fran Horvat MUH - lovac - Stiven Oršuš JAPAČ - poglavica - Erik Tuksar BRUSA - poglavičina žena - Maja Ignac MURAČ - glasnik - David Pahor CIRUSA - plemenski meteorolog - Josipa Kovačić BULDUR - plemenski mudrac - Mladen Ignac OPALA - dobri duh plemena - Melita Jug ČOBA - vječito gunđalo - Matej Fućak SRNA HNT - Izak Lebar HALDER - kopač - Joakim Kontrec DRUMER - Emanuel Kontrec ONIKSA - pripovjedačica crnog plemena - Veronika Kontrec

U stankama djeca igraju društvene igre

media

17. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Svi planirani projekti odvijat će se prema planu. Time će vam se otvoriti dodatno slobodno vrijeme. Iskoristite ga na najbolji mogući način. Posvetite se učenju i usvajanju novih vještina. U emotivnim odnosima uložite dodatni napor za očuvanje postojeće veze. Slobodni pripadnici ovog znaka neka krenu na popularna mjesta okupljanja. Dobrog ste zdravlja. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Marljivi ste i sve poslovne obveze uspijevat ćete riješiti na vrijeme. Nadređeni će znati nagraditi vaš trud i poslovne ideje. Dobro će se razvijati komunikacija i poslovi s inozemstvom. U danima vikenda možda ćete osjećati pojačani umor pa se pobrinite da svome tijelu priuštite dovoljno sna. Na svoj način dovedite svoje tijelo u formu. LAV (23.7. - 23.8.)

Svakodnevno nailaziti na različite prepreke na putu do ostvarenja vlastitih želja. Malo povoljniji vjetrovi bit će u emotivnim odnosima. Ako ste u vezi, s partnerom ćete provesti ugodne dane vikenda. Ako imate djece, provedite više vremena u zajedničkoj igri. Samcima zvijezde ukazuju na mogućnost upoznavanja potencijalnog partnera. VAGA (24.9. - 23.10.)

Izdvojite dovoljno vremena za organizaciju projekata koji će vam biti korisni za vlastiti napredak. Ovih dana moći ćete se oslanjati na svoga partnera u donošenju značajnih odluka. U romantičnim odnosima vladat će harmonija i razumijevanje. Ako ste sami, ne očajavajte. Na vidiku su pozitivne promjene koje će unijeti velike promjene u vaš život. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Ako ste pred potpisivanjem nekog poslovnog ugovora, dobro proučite sve stavke, kako kasnije ne biste požalili. Ovih dana vaš će ljubavni partner imati dovoljno razumijevanja za vaše povremene izljeve ljubomore. Opustite se. Sve je u redu. Samci mogu biti mirni. Uskoro će se pojaviti osoba koja će privući njihovu pozornost. Moguć je i poziv iz inozemstva od osobe koja vam je draga. VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Proljetno doba je uvijek vaše doba. U poslovnim komunikacijama ići će vam sve od ruke. Ovih se dana posebno posvetite svom izgledu. Uspije li vas voljena osoba nagovoriti, počet ćete se i spremati na putovanje. Bit će vam lijepo i ugodno. Samci će malo više pozornosti pokloniti mogućim susretima sa zanimljivim osobama.

ČAKOVČANIN DEJAN LEVAČIĆ ima najveći parfem na svijetu BIK (21.4. - 20.5.)

Neke odluke vezane uz posao prebacite za lipanj. Tada ćete imati jasniji uvid u sve bitne činjenice koje će vam olakšati procjenu. U danima vikenda do izražaja će doći potreba za bliskošću i želja da što više vremena provedete s voljenom osobom. Ovih ćete dana intenzivno promišljati o ljubavnim odnosima. Ne opterećujte se previše. Vrijeme će vam dati odgovore. RAK (22.6. - 22.7.)

U ovom razdoblju pokazujete visok stupanj profesionalnosti, a vaša kreativnost omogućit će vam da krajem mjeseca budete broj jedan u svemu čega se dotaknete. Dobro ćete surađivati i s partnerima iz inozemstva. Božica ljubavi je također na vašoj strani. Uživajte u skladnim odnosima, iznenadnim avanturama i svemu onom što vas usrećuje. DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Ako ste u potrazi za poslom ovih dana primit ćete nekoliko zanimljivih ponuda. Odaberite najbolju i krenite u svijet rada. Isplatit će vam se. Ljubavni život će sve do kraja svibnja biti na sporednom kolosijeku. Ne paničarite. S početkom lipnja dolazi vaše vrijeme romantike, zavođenja i strastvenih odnosa. Budite spremni i za istinsku avanturu života. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Svi poslovni projekti koji su u tijeku ili ste ih započeli idu svojim tijekom. Moguća je i dodatna zarada.U danima vikenda posvetite se voljenoj osobi i sve slobodne trenutke provedite zajedno. Ako niste u vezi ili partnerskom odnosu, pobrinite se da s prijateljima odete na neko od mondenih mjesta zabave. Bit će vam lijepo i ugodno. Što više boravite u prirodi.

Bočica sa 616 litara parfema ušla u Guinnessovu knjigu rekorda! Nakon službenog pokušaja obaranja rekorda koji se održao u Čakovcu, prikupljeni su svi dokazi koji su verificirani, te je najveći parfem na svijetu uvršten u Guinnessovu knjigu rekorda a nosioc rekorda je Čakovčanin Dejan Levačić. Prema službenom mjerenju najveći parfem na svijetu zapremnine je 616 litara.Tako ovaj entuzijastički kreator parfema nastavlja svoj autorski niz inovacija i uspjeha u području parfemske industrije. Spomenimo kako je Levačić autor prvog festivalskog parfema. Kreirao ga je za Međimurski festival zabavne glazbe MEF, 2015. godine. Osmislio je potom parfem od meda, parfem od kopriva, parfem od bučinog ulja i oraha. Svoju unikatnu paletu mirisa sada nastavlja i svjetskom potvrdom najveće bočice parfema na svijetu koja je ušla u Guinnessovu knjigu. Za najveću bočicu parfema odabran je parfem Gold. Levačić ističe razloge: - Jedinstvena kulturna baština ispiranja zlata u donjem Međimurju, spomen na najstarijeg zlatara iz Donjeg Vidovca i svjetska turistička promocija, tri su najvažnija čimbenika koja su me ponukala da kreiram parfem Gold. San o stvaranju najveće parfemske bočice na svijetu započeo je još 2016. godine. Proces kreiranja parfema

Poseban primjerak parfema Gold Levačić će uručiti svjetskoj zvijezdi sljedećeg mjeseca u Dubrovniku. Ime sretnice zasad još ne otkriva

Gold, temelji se na jedinstvenoj kulturnoj baštini ispiranju zlata na rijeci Dravi. Parfem je bio uronjen na skrivena mjesta u rijeci Dravi, proces sazrijevanja trajao je dvije godine. Određena dubina, stroge kontrole, provjere parfema, čista i netaknuta međimurska priroda podarila je parfem Gold, kojeg je rijeka Drava ispirala sitnim

česticama zlata. Glavna nota parfema Gold je šarfan s 24 karatnim zlatnim listićima. Parfem je kreiran na bazi od 30% esencija.

Parfumer Levačić priprema i nova iznenađenja

- Završio sam kreiranje parfema Victory kojeg ću predstaviti na izložbi u New

Yorku. Za ovogodišnje Porcijunkulovo pripremam nešto posebno za sve posjetitelje manifestacije. Privode se kraju radovi za otvaranje izložbenog prostora posvećenom najvećem parfemu na svijetu. Također, prvi primjerak parfema od maka spreman je za ovogodišnju Miss Međimurja. (rr, Vjeran Žganec Rogulja)

JARAC (22.12. - 20.1.)

Dobro ćete se slagati s vašim poslovnim suradnicima. Moguće da ćete ovih dana potpisati značajan ugovor koji će vam donijeti financijsku stabilnost i lijepu zaradu. Duhovne aktivnosti mogu vam otvoriti sasvim neku novu dimenziju. Pronađite dovoljno vremena da u samoći možete promišljati o svim koracima i planovima za budućnost. U dnevni ritam uvedite redovitu tjelovježbu. RIBE (20.2. - 20.3.)

U danima vikenda se dobro odmorite jer će u tjednu koji dolazi biti poslovnih obveza i zadataka i više nego što ste planirali. Dobrom organizacijom i timskim radom sve ćete stići završiti na vrijeme. Ipak pripazite da vaša izdržljivost i koncentracija ne popusti u posljednjem trenutku. Samci će biti spremni za strastvenu avanturu.

NOVO U ČAKOVCU S. OLIVER BLACK LABEL MEN Kralja Tomislava 22, Čakovec Prestižnu liniju s.Oliver BLACK LABEL MEN odlikuju izvrsni materijali i elegantni krojevi. Namijenjena je poslovnim muškarcima koji drže do elegancije i kvalitete. Odjeća je napravljena od visoko kvalitetnih materijala, a posebna pozornost posvećena je izradi i detaljima. Osim odjeće za poslovne i svečane prigode u ponudi je i ležerna, sportsko-elegantna odjeća. Linija godišnje ima 12 kolekcija te je u korak s modnim trendovima. Kolekcije prate jedna drugu tako da svoju garderobu možete lako nadopunjavati i uvijek biti u trendu.

EU IZBORI

2019.

Što trebamo znati o izborima za EU parlament? Građani će u Međimurskoj županiji moći glasovati na ukupno 156 biračkih mjesta koja se u nedjelju, 26. svibnja 2019. otvaraju u 7:00, a zatvaraju u 19:00

nedjelju, 26. svibnja održat će se izbori zastupnika u Europski parlament iz Republike Hrvatske. Izbori se provode na biračkim mjestima na području cijele naše zemlje, a u inozemstvu na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske. Na izborima za Europski parlament, natjecat će se čak 33 kandidacijske liste, dvije neovisne i 31 stranačka, odnosno koalicijska. Prije pet godina za mjesto u Europskom parlamentu natjecalo 25 listi, osam manje nego ove godine. Birači će birati između među 396 kandidata, što je stotinjak više nego prije pet godina. Nije čudno da bi mnogi u našoj zemlji vrlo rado primali pet godina plaću oko 5.000 eura neto mjesečno uz brojne druge beneficije koje se dobivaju izborom u EU parlament. Birači u zemljama Europske unije na izbore izlaze od 23. do 26. svibnja i biraju zastupnike koji će ih u EP predstavljati sljedećih pet godina. Izbori 12 zastupni-

Milko Sambolek, predsjednik Županijskog izbornog povjerenstva

ka u Europski parlament u Hrvatskoj se održavaju 26. svibnja. Međutim, još nije sigurno hoćemo li i kada imati 11 ili 12 zastupnika. To ovisi o tome kada će Velika Britanija izaći iz EU. Za sada će u EU parlament 11 hrvatskih zastupnika, jer će i Britanci morati na ove izbore. Birači na glasačkom mjestu zaokružuju samo jednu listu i (li) njihovog kandidata. S obzirom da je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica na osnovu palih glasova i dobivenog postotka određivat će se broj zastupnika prema D'Hondtovoj metodi. Izborni prag za ulazak kandidata s liste u EU parlament u Hrvatskoj je 5%, ali moguće je da on bude nešto viši.

U MEĐIMURJE ĆE BITI OTVORENO 156 BIRAČKIH MJESTA

Predsjednik Županijskog izbornog povjerenstva Milko Sambolek pojasnio je za naše čitatelje još neke tehničke detalje vezano uz glasovanje. • Gdje i kada će građani u Međimurskoj županiji moći glasovati na EU izborima? - Građani će u Međimurskoj županiji moći glasovati na ukupno 156 biračkih mjesta koja se u nedjelju 26. svibnja 2019. otvaraju u 7:00, a zatvaraju u 19:00. Biračima koji zbog teže bolesti, nemoći ili s obzirom na postojanje invaliditeta ne mogu pristupiti na biračko mjesto (jer su bolesni kod kuće, osobe s invaliditetom ili nepokretne osobe i sl.), a izraze želju glasovati, birački odbor će omogućiti

Kao i na prvim izborima za EU parlament 2014. godine i ovog puta 26. svibnja na izborima za EU parlament očekuje nas veliki glasački listić glasovanje u mjestu gdje se ti birači nalaze, ako o tome obavijeste nadležno izborno povjerenstvo najranije tri dana prije dana održavanja izbora ili birački odbor do 12:00 na dan održavanja izbora. Iznimno, kada je birački odbor nakon 12:00 na dan izbora obaviješten da birač koji ne može pristupiti biračkom mjestu želi glasovati, tom će biraču birački odbor omogućiti glasovanje ako ocijeni da će takvo glasovanje moći provesti bez ometanja glasovanja na biračkom mjestu. • Kako se glasa na EU izborima - koji će listići biti važeći, a kad je listić nevažeći? - Glasuje se tako da se zaokruži redni broj ispred naziva kandidacijske liste i takav

listić je važeći za listu. Ako pak birač želi pojedinom kandidatu na toj kandidacijskoj listi dati preferirani glas zaokružuje i redni broj ispred imena i prezimena kandidata kojemu daje preferirani glas, a takav listić je važeći kako za listu, tako i za kandidata na toj listi. Nevažeći glasački listić je neispunjeni glasački listić; glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za koju je kandidacijsku listu glasovao; glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista odnosno glasački listić na kojem je birač glasovao za kandidate s različitih kandidacijskih lista, a nije zaokružio jednu od kandidacijskih lista. (dz)

KAKO ISPRAVNO GLASOVATI Glasuje se tako da se zaokruži redni broj ispred naziva kandidacijske liste i takav listić je važeći za listu. Ako pak birač želi pojedinom kandidatu na toj kandidacijskoj listi dati preferirani glas zaokružuje i redni broj ispred imena i prezimena kandidata kojemu daje taj glas, a takav listić je važeći kako za listu, tako i za kandidata na toj listi

nedjelju, 26. svibnja održat će se izbori članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske. Izbori se provode na biračkim mjestima na području cijele naše zemlje, a u inozemstvu na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske. Na izborima za Europski parlament, natjecat će se čak 33 kandidacijske liste, dvije neovisne i 31 stranačka, odnosno koalicijska. Toliko ih je predano Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) do kraja utorka kada je bio rok za predaju. Prije pet godine za mjesto u Europskom parlamentu natjecalo 25 listi, osam manje nego ove godine. Birači će birati između među 396 kandidata, što je stotinjak više nego prije pet godina.

Nije čudno da bi mnogi u našoj zemlji vrlo rado primali plaću oko 5.000 eura neto mjesečno uz brojne druge beneficije koje se dobivaju izborom u EU parlament. Birač i u zem lja ma Europske unije na izbore izlaze od 23. do 26. svibnja i biraju zastupnike koji će ih u EP predstavljati sljedećih pet godina. Izbori za 12 zastupnika u Europski parlament u Hrvatskoj se održavaju 26. svibnja. Birači će zaokruživati samo jednu listu ili kandidata. S obzirom da je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica na osnovu palih glasova i dobivenog postotka određivat će se broj zastupnika. Izborni prag za ulazak kandidata s liste u EU parlament u Hrvatskoj je 5%, ali moguće je da on bude nešto viši.

SUČELJAVANJE KANDIDATA stranaka i lista za EU parlamentarne izbore u Hrvatskoj

Što su odgovorili kandidati na pitanja koje žele znati gradani?

oči predstojećih izbora za EU parlament koji se u našoj zemlji održavaju 26. svibnja 2019. sučelili smo međimurske kandidate stranaka i lista na teme koje zanimaju naše građane. 11 kandidata iz Međimurja nalazi se na deset lista od ukupno 33 koje sudjeluju na ovim izborima. Po redoslijedu koje će liste imati na glasačkom listiću, to izgleda ovako kada su međimurski kandidati u pitanju: • na listi br. 3 Blokirani nalaze se dva kandidata. Na 9. mjestu liste pozicioniran je Ivica Smolić iz Šenkovca, a na 10. Ivan Hegeduš iz Čehovca • na listi br. 9 HDZ nalazi se Sunčana Glavak iz Čakovca, pod br. 5 • na listi br. 10 HDS nalazi se Miljenko Cmrečak iz Murskog Središća, pod br. 4 • na listi br. 11 HNS nalazi se Matija Posavec iz Čakovca koji je ujedno nositelj liste pod br. 1 • na listi br. 12 HSS, Glas, Demokrati itd., nalazi se Marina Gradišer iz Čakovca pod br. 6 • na listi br. 13 HSLS, nalazi se Blaženka Zvošec iz Kotoribe, pod br. 6 • na listi br. 19 NS Reformisti, nalazi se Ervin Vičević iz Praporčana, pod br. 3

• na listi br. 26 SH, nalazi se Gorkić Taradi iz Čakovca, pod br. 5 • na listi br. 28 SDP, nalazi se Mladen Novak iz Slakovca, pod br. 9 • na listi br. 33 Živi zid, nalazi se Branimir Bunjac iz Mihovljana, pod br. 5. Deset od jedanaest međimurskih kandidata poslalo je odgovore na naša pitanja i uključilo se u sučeljavanje. Osam njih odgovorili su osobno na naša pitanja, dok su dva kandidata jedne od lista odgovorila zajednički. Odgovore na naša pitanja donosimo prema rednom broju koji će lista imati na glasačkom listiću. Međimurskim kandidatima stranaka i lista postavili smo sljedeća pitanja: 1. Za što će se zalagati ako uđete u EU parlament kako bi se poboljšala kvaliteta života građana u RH? 2. Predstavite ukratko svoj program u tri točke? 3. Recite našim čitateljima zbog čega vi osobno želite biti zastupnik u Europskom parlamentu? Odgovore donosimo pod rednim brojevima pod kojima su postavljena pitanja i slijede u nastavku. Donosimo ih u redoslijedu od najmanjeg prema najvećem rednom broju kojeg lista zauzima na glasačkom listiću. (dz, tn)

3. BLOKIRANI - Ivica Smolić i Ivan Hegeduš

Ivan Hegeduš

Ivica Smolić

Našasnažnaporuka, uključuje puno više od deblokade privatnih računa. Znači deblokadu medija, prava, ekonomije, socijale, ravnopravnosti pred sudom, zdravstva, obrazovanja, etike u društvu, i snažno štiti privatno vlasništvo i pravo na život dostojan čovjeka. Naši kandidati su pravi ljudi koji se zalažu za uspostavu društva jednakih pravila, mogućnosti i pravde za sve, s ciljem prosperiteta i dobrobiti svih sastavnica.

Smatramo da se u EU parlamentu mogu puno bolje zastupati interese malog “običnog” čovjeka koji je nažalost često puta u svojoj lokalnog sredini neshvaćen i ponižen. Svakodnevno smo svjedoci da taj mali “običan” čovjek nema gotovo nikakva prava i da je puno puta u nemilosti zbog naših zakona koji su ponekad nedorečeni ili su u interesu “krupnog” kapitala. U EU parlamentu ću puno bolje moći štititi nacionalne interese RH, a posebno ćemo se zalagati sa prosperitet i boljitak lijepog našeg Međimurja. Smatramo da se ne može više tolerirati iživljavanje moćnika nad osiromašenim stanovništvom, uništenim malim poduzetništvom, obrtnicima, poljoprivrednicima, zdravstvenim i obrazovnim sektorom, osobito ne nad nemoćnima, djecom, starijim našim sugrađanima. Promičemo ideju da se porezni, ovršni, inspekcijski, izborni sustav u Hrvatskoj mora temeljiti na načelu pravednosti i poštivanju ljudskih prava, i možemo to jamčiti sa pozicije Europskog zastupnika jer europsko je pravo, presude europskog suda, snažnije su od nacionalnih presuda. Imat ćemo mehanizam u rukama da prisilimo Vladu RH da u hrvatsko zakonodavstvo uvrsti pozitivne presude europskih sudova, što je njihova moralna i politička dužnost. Time ćemo našim sugrađanima osigurati miran život i prosperitet. Naš je program u cijelosti usmjeren na popravak pravosuđa u Hrvatskoj. Umanjenje neravnopravnosti građana pred zakonom i sudovima.

1. 3.

Promičemo ideju da se porezni, ovršni, inspekcijski, izborni sustav u Hrvatskoj mora temeljiti na načelu pravednosti i poštivanju ljudskih prava, i možemo to jamčiti s pozicije Europskog zastupnika jer europsko je pravo, presude europskog suda, snažnije od nacionalnih presuda Jamčimo život u Hrvatskoj bez masovnih blokada privatnih računa, prečesto neosnovanih i teških doživotnih kazni, zaštićeno do 600 EUR-a mjesečnih primanja, te zabrana ovrhe nad jedinim domom. Socijalno ugroženim, bolesnim, umirovljenicima i radnicima s nedostatnim primanjima osigurat ćemo sve socijalne i pravne zaštite kakve danas imaju svi građani EU. Najmanja mirov ina (tzv staračka) iznosit će najmanje 600 EUR-a i bit će zajamčena svim umirovljenicima, od 65. godine nadalje.

17. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

EU IZBORI

2019.

9. HDZ - sunčana glavak 10. HDs - miljenko cmrečak

Niz je tema koje su do sada bile u središtu mog političkog djelovanja, a na sličnoj će platformi biti i moj rad u Europskom parlamentu. Poseban naglasak usmjerila bih na pitanja i probleme s kojima su suočeni stanovnici mog Međimurja ali i drugih krajeva Hrvatske. Europska unija je jaka koliko je jaka svaka od njenih država članica i svaka od županija u državama članicama. Međimurje, iako osjeća brojne koristi od punopravnog članstva i jedna je od najrazvijenijih županija, nažalost ima vrlo niske plaće i to se mora i može promijeniti. Vlada je osmislila projekt Slavonija, Baranja i Srijem koji je dobio sve pohvale u Uniji. Župani sjevernih županija iznijeli su inicijativu za realizaciju sličnog projekta, no ostali su samo na riječima. Sa stručnjacima i u dogovoru s Vladom Republike Hrvatske želim napraviti konkretan projekt „ZA SJEVER“, koji će doprinijeti povoljnijim uvjetima korištenja europskih fondova, jednostavnije europske mehanizme jačanja konkurentnosti, prije svega kroz dodjelu bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata za proizvodne investicije malog i srednjeg poduzetništva te poboljšanju životnog standarda građana. Posebno je važno da se u idućih pet godina, odnosno sedam godina kad je riječ o sljedećem proračunskom okviru EU, pokuša u području onih politika koje se odnose na ravnomjerniji razvoj svih članica, upozoriti da je u nekim članicama nužno potrebna demografska revitalizacija. Ako budem izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu, zajedno s kolegama s liste, posebno ću inzistirati na ovoj temi koja je ključna za Republiku Hrvatsku, jer bez naroda nema domovine. Ukoliko budem izabrana, posvetit ću se i području kulture i medija. Smatram da su unutar Europske unije, u kojoj smo punopravna i ravnopravna članica,upravo kultura i baština ključ očuvanja našeg nacionalnog identiteta.

Sunčana Glavak

Svoje političko znanje i iskustvo st av it ću u slu žbu zastupanja interesa hrvatskih građana u Europskom parlamentu i zauzimati se za razvijenu i konkurentnu Hrvatsku koja koristi sve mogućnosti članstva u Europskoj uniji. Posebno bih naglasila: 1.Projekt „ZA SJEVER“; 2. Zaštitu hrvatskih kulturnih i prirodnih bogatstava (promocija posebnosti Međimurja); 3. Zaštitu nacionalnih interesa i promicanje vrijednosti domovinskoga rata te demokršćanski solidarnu Europu.

Biti na listi, a onda i izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu iznimna je čast i smatram to priznanjem mom dosadašnjem radu. U Hrvatskoj demokratskoj zajednici s ponosom gledamo na ono što smo do sada ostvarili ali nam je to inspiracija, nadahnuće i snaga za budućnost. Europski propisi primjenjuju se na nacionalnoj ili lokalnoj razini i izravno utječu na život svih hrvatskih građana. Ponudili smo program za izbore za Europski parlament „Hrvatska za generacije“ koji je sveobuhvatna i stabilna platforma pozicioniranja Hrvatske u Europskoj uniji te bi mi bila čast i obveza zajedno s kolegama s liste, a u suradnji s našom HDZovom državnom vlasti zastupati strateške hrvatske nacionalne interese. Europa je promijenila vizure naše zemlja na bolje. Kao društvo napravili smo velike iskorake, no kako bismo u potpunosti iskoristili potencijal članstva moramo biti aktivniji i još glasniji u borbi za prioritete naše zemlje te uključeniji u zajedničko stvaranje europskih politika.

Hrvatski demok r š ć a n i Hrvatsku u Europi v ide kao suverenu državu u savezu s ravnopravnim državama, bez podjela na „razrede” A i B. Zagovaramo mekost granica, ali zagovaramo i očuvanje etničkih i političkih granica, čuvajući na taj način našu kulturu, običaje, naš kršćanski način života, poštujući pritom druge i njihove vrijednosti.

Rezolut no tražimo da se Hrvatskoj prizna poseban status, zovemo ga LEX CROATIA. Hrvatska je jedina netom ratom opustošena i raseljena zemlja, zato u i od EU tražimo solidarnost u gospodarskoj, infrastrukturnoj i socijalnoj obnovi. Zahtijevamo da zapadne države koje „kradu“ mozgove i mlade, gotove obrazovane ljude, imaju odgovornost i obavezu prema našoj zemlji. Te države moraju ulagati u naše škole, ulagati u industrijske pogone, a ne zaobilaziti Hrvatsku. Tražimo da se u Hrvatskoj otvaraju razvojni i drugi pogoni i institucije Europske unije. Do danas nemamo niti jedne. Svoj rad u EU parlamentu vidim i podrediti ću ga čuvanju dostojanstva ljudske osobe i solidarnosti te biti onaj koji će povezivati i poticati zajednički nastup sa zemljama koje dobro razumijemo. To su Austrija, Italija, Mađarska i Slovenija, a s njima imati smislen i aktivan pristup otvorenim pitanjima. Naša snaga su hrvatski ljudi u tim zemljama koji mogu bitno pomoći u strateškim i nacionalnim interesima kako Hrvatske, tako i domicilne zemlje. Ne vidim prioritet za proširenje EU na Srbiju i Crnu Goru sve dok se ne ispune uvjeti hrvatskih branitelja, dok se ne utvrde nestali, dok se ne povrate kulturna blaga, arhivi, ratne reparacije i naravno, dok ne ispune sva pristupna Poglavlja. Moj su prioritet na

Miljenko Cmrečak zapadnom Balkanu naša hrvatska nacionalna manjina, a u BiH Hrvati kao konstitutivni narod. Schengenski protokol i SVI troškovi oko njega moraju se financirati iz proračuna EU, niti slučajno ne pristajemo ni na kakva financiranja ili povećanja plaća policajcima i sigurnosnim službama iz našeg proračuna. Snažno i beskompromisno ću zagovarati socijalno tržišno gospodarstvo, s osobitim naglaskom na ravnomjernom razvoju gospodarstva i socijalnih prava unutar EU. Tu želim biti lider i u tim odborima zastupati najsiromašnije, najpotlačenije, najranjivije. U poljoprivredi ću zastupati organsku i „prijateljsku” proizvodnju, odgovornost prema šumama, dobrobiti životinja, odgovornost prema smeću, želim bitno povećati sredstva za energetsku obnovu kuća i zgrada. Migracije su dovele do podjela u Europi, a Hrvatska ih nikada nije poticala niti proizvodila. Zaboravlja se da se kultura smrti (Europa ne želi i/ili/ ne zna sačuvati život) duboko ugradila u vrijednosne orijentire EU. Nužno je i neodgodivo zaštiti život. U imigracijskoj i integracijskoj politici želim zagovarati odgovornost i načela pravne države.

Razumijem i iskustveno sam vezan uz EU fondove, razumijem rad EU parlamenta. Odbori u EU parlamentu u kojima želim sudjelovati su odbori za ljudska prava, socijalna pitanja, okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.

17. svibnja 2019.

EU IZBORI

2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

10. hns - matija posavec 12. HSS, IDS, Glas, Demokrati... 19. narodna stranka

L i s t a koju pr e d vo d i m svojim politikama i odnosom želi doprinijeti mijenjanju naše zemlje kako bi se istinskim promjenama zaustavio migracijski pritisak i kako bismo započeli s povratkom naše mladosti, generacije kojoj uostalom pripadaju sve moje kolegice i kolege s liste. Upravo tu se naslanja i moj program. Europa nije samo zajednica jednakih država, nego Europa mora postati i zajednica jednakih građana, a to možemo jedino ako europski standard života dovedemo u Hrvatsku. Mladi napuštaju Hrvatsku jer ne vjeruju da je društvo zrelo za promjene. Izgubili su povjerenje u vlast za koju smatraju da ne radi u njihovom interesu. Nažalost, promjene se odvijaju presporo, a svakodnevno svjedočimo događanjima koja će i najoptimističnijima poljuljati vjeru da se procesi kreću nabolje. Kao mladi roditelj želim živjeti u europskoj Hrvatskoj, pravednoj i uređenoj zemlji koja ima perspektivu, u kojoj mladi imaju posao za koji su se školovali, za koji su dobro plaćeni, da imaju lijep i ispunjen život, da mogu zasnivati obitelji, a da Njemačku posjećuju kao turisti, a ne trbuhom za kruhom. Europska unija, premda nastala kroz ekonomske interese njezinih članica, od svojih je početaka zamišljena kao zajednica vrijednosti, i to primarno onih političkih. Njihovo je prihvaćanje omogućilo politički okvir u kojemu se mogu ostvarivati ne samo ekonomski interesi već i politički, socijalni i kulturni. U tom je smislu “Jednakost u različitostima” dobro osmišljen slogan za ono što bi Europa trebala biti. Europska unija je dobro zamišljen okvir u kojemu još ima puno toga što se mora urediti.

Vjerujemo da je adekvatna plaća za rad najbolja, ako ne je d i n a stvarna demografska mjera. U fokusu mi je i poticanje ravnomjernog regionalnog razvoja, značajnije korištenje europskih fondova, kreativne industrije i inovacije, jačanje malih i srednjih poduzeća koja su motor zapošljavanja. Promoviram ono što zovem

- Marina gradišer

Matija Posavec međimurski model razvoja koji je jednadžba sastavljena od jako puno rada, razumijevanja i tolerancije i nimalo ideologije. To želim preslikati na čitavu Hrvatsku. Što se europske politike tiče interes je da Europa bude zajednica ravnopravnih država članica, da se smanjuju razlike između razvijenih i manje razvijenih, da europske integracije nisu sinonim za migracije mladih i obrazovanih, da Europa brine o zajedničkoj zaštiti svojih vanjskih granica, da ona znači jednakost građana i na policama trgovačkih centara, da naša Europa ima širokopojasni internet i brze vlakove i u Hrvatskoj, da se poštuje europski uhidbeni nalog i da bude uređena zajednica ograničene birokratiziranosti.

Sadašnje stanje u državi i politici na svim razinama, ali i stanje u Europskoj uniji zahtijeva drugačiji pristup politici. Našim građanima je dosta ideoloških podjela, priča o prošlosti. Ljudi žele bolji život za sebe i svoje obitelji. I upravo sam se zato odlučio, zajedno s novim ljudima, neopterećenim prošlim događanjima i pogreškama, boriti za istinske demokratske vrijednosti otvorenosti i tolerantnosti kakva treba našoj Hrvatskoj, ali i u Europskoj uniji kao zajednici zemalja članica. Takva politika koja podrazumijeva jasnu viziju, kvalitetnu strategiju i konkretne rezultate već radim u Međimurju. Imam zacrtane ciljeve koje nastojim provesti u djelo, rezultate, energiju i volju a tako ću nastaviti i na svakoj poziciji na kojoj budem izabran. Ideal politike prema mome shvaćanju jest boljitak svih naših građana, a nikako puko i isprazno ideološko sukobljavanje i izazivanje raznoraznih sukoba i kriza koji su sami sebi svrha.

Zalažem se za Europu jednakih šansi u kojoj ćemo svi imati jednake šanse za uspjeh bez obzira iz koje države, naroda ili područja dolazili. To je moja poruka građanima. Mi jesmo dio Europske unije, ali moramo postati u stvarnom smislu punopravna članica i iskoristiti sve potencijale koje nam Europska unija pruža. Lista broj 12, predstavlja lice napredne Hrvatske, koje ne dijeli svoje građane prema spolu, rasi, vjeroispovijesti, seksualnoj orijentaciji, već lice koje potiče svoje građane da iskoriste sve svoje potencijale i doprinose društvu. Posebno ću se zalagati za povećana ulaganja u obrazovanje i znanost kroz programe Horizon, Europe, Erasmus, besplatan prijevoz djece u vrtiće i škole te dostupnost vrtića i škola, uključujući smjenski rad, digitalizaciju, jače poticanje strukovnog obrazovanja i statusa stručnjaka te jaču mobilnost učenika, studenata i znanstvenika. U Hrvatskoj moramo početi cijeniti izvrsnost, sposobnosti i znanje po uzoru na zapadne zemlje EU, gdje naši mladi masovno odlaze.

Marina Gradišer poboljšanja kvalitete života. Učenje i stvaranje okruženja u kojem će se to znanje cijeniti. Znanje ispred stranačkih iskaznica, to je jedina nada za Hrvatsku. Puno nam je sredstava iz Europske unije na raspolaganju, ali reforma obrazovanja nisu laptopi i pametne ploče, reforma obrazovanja je ulaganje u ljude, poticanje na postizanje vrhunskih rezultata. Kultura je sve ono što čini dušu jedne zajednice, od najmanjeg mjesta, do unije država s 500 milijuna ljudi. Hrvatska kultura je europska kultura. Borimo se za očuvanje vlastite tradicije kojom doprinosimo europskoj i svjetskoj kulturi, ali i stvaranje nove, moderne hrvatske kulture koja će ići u korak s razvijenim državama Europe. To je jedini način da dugoročno postanemo dio velike europske zajednice, a istovremeno očuvamo vlastiti identitet.

2. 3.

Iz naše bolnice u Čakovcu otišlo je 22 liječnik a u protekle dvije godine i želim to zaustaviti. Želim stvoriti uvjete za ostanak naših liječnika, stvoriti uvjeti izvrsnosti. To je moja misija i cilj! Od čakovečke bolnice treba napraviti centar izvrsnosti s regionalizacijom sveučilišta, kako bi se ljudi poticali na usavršavanje. Puno je sredstava u Europskoj uniji dostupno za to, mi ih moramo iskoristiti. Najbolji nam kadrovi odlaze van, dali smo ih drugima na srebrnom pladnju, a nisu u njih uložili ni centa. To su vrsni stručnjaci, no razočarani jer su izgubili su vjeru u sustav i to moramo prekinuti. Znanje treba postati jedan od glavnih pokretača društvenog razvoja i

Više ne želim biti tiha većina, koja šuti i ne poduzima ništa dok im djeca i prijatelji odlaze iz države. Želim svojim primjerom pokazati da se vrijedi boriti. Trebaju nam sposobni, mladi, visokoobrazovani, energični ljudi koji će ići u Europu i znati se izboriti za promjene. Sigurno ne biste htjeli čuti od liječnika da je odustao i digao ruke od vas pa tako nemojte to napraviti od Hrvatske. Ne dižite ruke od svoje zemlje, ne samo radi sebe, nego i zbog budućih generacija koje dolaze. Želim otići u Europski parlament, preuzeti odgovornost i pokazati kako je moguće stvari promijeniti na bolje.

reformisti - ervin vičević

Temeljna por u k a na še liste je da je politika mjerljiva disciplina i građani ne bi trebali birati ljude koje se tek trebaju dokazivati, nego one kandidate iza kojih stoje konkretna djela i rezultati. Hrvatska, kao zemlja, nema preveliki utjecaj u Europskom parlamentu i zbog toga bi je tamo trebale zastupati jake ličnosti, ljudi sa stavom, vizijom, znanjem i sposobnošću, kako bi svojim autoritetom nametnuli teme i rješenja koja su od interesa za našu zemlju, a posebno za hrvatski Sjever.

Ervin Vičević krucijalne važnosti za daljnji prosperitet naše zemlje. To su stvari koje se mogu rješavati jedino kroz Europsku uniju, s obzirom da se radi o projektima koji su s 80 posto financirani iz europskih sredstava.

2. 3.

NS Reformisti u EU parlamentu zastupat će stavove usmjerene jačanju uloge regija, što je posebno značajno u odnosu na štetnu i opasnu razinu centralizacije koja je prisutna u Hrvatskoj. Centralna vlast u Hrvatskoj raspolaže s 90 posto ukupnih poreznih prihoda, a dosadašnja iskustva pokazuju da, bez obzira jesu li vladali lijevi ili desni, nitko nije vodio računa o našim potrebama na sjeveru. Zadaća Reformista kao pozicionirano regionalne stranke je da štitimo naše interese, interese sjevera, koji su ujedno i interesi cijele naše države. Naša je zadaća da Međimurju i Međimurcima prenesemo sve koristi koje Europa nudi, što se posebno odnosi na novac koji možemo povlačiti iz EU fondova, a za to imamo znanja i kapacitete. Fokusirat ćemo se na jačanje kohezijskih fondova i njihovu realizaciju kroz regije te jačanje politika usmjerenih društvu jednakih šansi, jer u Europskoj uniji u cjelini, i u Hrvatskoj posebno, građani uspješnih i bogatih urbanih prostora ne prepoznaju probleme izvan njih. Kao stranka također se zauzimamo za visoke ekološke standarda. Mi smatramo da su čista energija, zdravi okoliš i zdrava hrana neke od temeljnih vrijednosti za koje se trebamo snažno zalagati. U hrvatskom zgradarstvu danas se gubi 40 posto energije i zato su projekti energetske učinkovitosti i oni vezani uz obnovljive izvore energije od

Uz sve navedene odrednice našeg prog rama, smatram da je iza mene dovoljno iskustva i postignuća koja pokazuju da bih Hrvatsku i Međimurje mogao uspješno zastupati u Europskom parlamentu. Projekti koje sam dosada proveo u Općini Selnica, gdje sam načelnik, način na koji smo izašli iz naslijeđenih dubioza, pokazuje da dobro znam kojim putem trebamo ići, baš kao što Reformisti to potvrđuju konkretnim rezultatima na svim razinama gdje sudjeluju u izvršnoj vlasti. Danas s ponosom mogu reći da smo uspješno riješili najveći dio naših problema u Općini Selnica, između ostalog i zbog toga što spadamo u red uspješnijih općina u Republici Hrvatskoj kada je u pitanju povlačenje europskih sredstava. Dosada smo predali 5 projekata na EU fondove, a vrijednost tih projekata je osam puta veća od izvornog proračuna Općine Selnica. Nedavno smo otvorili cestu u Bukovcu čija je izgradnja, u vrijednosti od 2 milijuna kuna, u potpunosti financirana iz EU fondova, a planiramo izgradnju kampa na ribnjaku u Selnici, u vrijednosti od 3 milijuna kuna, pri čemu ćemo financijsku konstrukciju zatvoriti europskim novcem. Sva ova ostvarenja pokazuju da, baš kao i moji stranački kolege, spadam među one o čijem radu dovoljno govore postignuti rezultati. Nisam od političara kojima su puna usta obećanja, nego povjerenje građana tražim isključivo na temelju ostvarenih rezultata.

Gorkić Taradi nje, potaknuti OPG-ove na biodinamičku proizvodnju, vodu proglasiti temeljnim ljudskim pravom, provesti sekularnost i u praksi itd.

Naš program se bazirao na inzistiranju pozit iv nih rješenja koja postoje diljem EU po pitanju isplate plaće na ruke, ovršnog zakona, javnobilježničke djelatnosti, poljoprivrede, školovanja kod kuće, etičnih banaka... Ali odustali smo od tog programa i sada propagiramo samo domoljublje, demokršćanstvo i vjerodostojnost.

Želim dobiti mogućnost da smiješno velika osobna primanja uložim u javno izlaganje političkog kriminala, korupcije, nepotizma, ovršne mafije... I u tome imam podršku udruge Ovršni, kao i mnogih drugih udruga koje rade odlične stvari na području Međimurja. Osim toga, kao ugostiteljski djelatnik želim dobiti priliku posluživati gospodina Junckera, da se osobno uvjerim može li prva osoba EU stvarno popiti više od očuha prvog čovjeka na listi HDZ-a. Želim i preko EU parlamenta smanjiti broj hodočašća u Međugorje bez povratne karte, želim da se u cijeloj EU kategoriziraju zločini univerzalno jer trenutno nešto što je u EU teški zločin kod nas je osnova za dodjelu priznanja i materijalnih dobara kao nagrada, istina samo u određenim krugovima, ali to treba spriječiti. Želim izjednačiti brojevne sustave u EU i kod nas da ne bude više kod nas beskonačnost broj za jedan manji od broja uhljebničkih mjesta koje vladajući mogu izmisliti. Želim da se kazaljke na satu više ne pomiču, ali da vrijeme konačno počne teći iz kamenih gena u gene napretka i razvoja.

EU IZBORI

28. sdp - mladen novak 33. živi zid - Branimir bunjac

Mi šljenja sam kako samo ravnomjerno razv ijena Hrvatska može biti konkurentna i ravnopravna ostalim zemljama članicama Europske unije. Zbog toga se zalažem za razvijanje projekata koji se mogu financirati sredstvima Europske unije koja su za to namijenjena, a koji će poticati razvoj poduzeća i stvaranje gotovih proizvoda te na taj način u našem društvu stvarati dodane vrijednosti za što imamo potrebno znanje, iskustvo, volju i resurse.

Kao jedan od kandidata SDPove liste za Europsk i parlament zalažem se prije svega za ravnopravnu Hrvatsku, tj. Hrvatsku sa jednakim plaćama i mirovinama onima ostalih članica zemalja Europske unije. Također, zauzimam se za kvalitetan obrazovni sustav u kojem će svi njegovi dionici imati ravnopravne šanse za učenje te razvoj svojih potencijala te iz kojega će izaći kao osnaženi pojedinci koji će kasnije imati perspektive za ostanak i rad u Hrvatskoj. Zalažem se i za zapošljavanja hrvatskih građanki i građana temeljem njihovih kompetencija s velikim naglaskom na potrebu povećanja plaća radnika u svim dijelovima Hrvatske koje se moraju približiti prosjeku plaća u Europskoj uniji. S obzirom da sam jedan od osnivača “Međimurskog kluba 1000” koji okuplja te potiče poduzetnike i poduzeća

Mladen Novak na isplatu prosječne plaće od 1000 eura, iznimno mi je drago da dosadašnja iskustva mogu prenijeti i na višu razinu. Na razini Europske unije zajedno s ostalim našim zastupnicima zalagat ću se za određivanje minimalne europske plaće kao i da minimalna mirovina u Hrvatskoj za puni radni staž iznosi 75% prosječne plaće, koja će našim građankama i građanima omogućiti sigurniju i sretniju treću životnu dob.

Izrav nim kont a ktom i razgovorom s ljudima svakodnevno ukazujem na važnost ovih izbora i odabira prave opcije. Izbori za EU parlament su izuzetno važni jer se dvije trećine zakona donosi u Bruxellesu. Naši dosadašnji EU parlamentarci Tonino Picula i Biljana Borzan dokazali su da se mogu nametnuti teme koje su bitne i nama u Hrvatskoj. Odabir kandidata iz Međimurja predstavlja veliko priznanje našemu radu i doprinosu koji dajemo te prvenstveno svoju kandidaturu gledam u tom kontekstu. Međimurje mora postati europska regija u punom smislu te riječi, a ne samo deklarativno jer to zaista zaslužujemo.

EU IZBORI

2019.

26. SH - GORKIĆ TARADI Za čvršću i stabilniju vladavinu HDZa. Nakon tri godine postojanja i više stotina akcija protiv njih i njihovih jataka napokon smo svjesni da ne možemo protiv njihovog sustava podrške koji čine SDP, DORH, Ustavni sud, APIS... Stoga smo osmislili kampanju “Parodijom protiv lakrdije”, u sklopu koje obilazimo HDZ i njegove neslužbene podržavatelje inzistirajući na tome da HDZ dobije minimalno 99% glasova na ovim izborima. Dakle, sasvim konkretno, nakon ulaska u Europarlament ćemo na lošem engleskom tražiti “itrnal rejn of HaDeZe (vječnu vladavinu HDZ-a). Vrijednosti , znanje i vjera u Hrvatsku tri su razlike između HDZ-a i ostalih, poručio je nedavno mali Kessler i to je istina. U svom vlasništvu imaju sve vrijedno, zna se kako su do toga došli i vjeruju da će im Hrvatska još toga dati! Da nisu europski nego hrvatski izbori onda bih rekao da treba ukinuti javne bilježnike, ne vjeronauk nego religiju izbaciti iz škola, revidirati Vatikanske ugovore, smanjiti broj općina, gradova i županija, hitno napraviti reformu školstva i novi kurikulum, očistiti sudstvo, legalizirati pobačaj, dozvoliti homoseksualnim parovima posvajanje djece, priziv savjesti riješiti odmah kod zapošljavanja i dati prednost onima koji su spremni raditi ono za što im je država, odnosno porezni obveznici, platila školovanje, potaknuti OPG-ove na biodinamičku proizvodnju, vodu proglasiti temeljnim ljudskim pravom, provesti sekularnost i u praksi itd., ali su ipak EU izbori pa kažem da treba preko EU potaknuti i napraviti pravne temelje da možemo ukinuti javne bilježnike, ne vjeronauk nego religiju izbaciti iz škola, revidirati Vatikanske ugovore, smanjiti broj općina, gradova i županija, hitno napraviti reformu školstva i novi kurikulum, očistiti sudstvo, legalizirati pobačaj, dozvoliti homoseksualnim parovima posvajanje djece, priziv savjesti riješiti odmah kod zapošljavanja i dati prednost onima koji su spremni raditi ono za što im je država, odnosno porezni obveznici, platila školova-

17. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

2019.

Naš program usklađen je s programima srodnih stranaka na području Europske unije i sadrži deset glavnih točaka. Kad uđemo u EU parlament osnovat ćemo novi, nadideološki, klub zastupnika.

2. 3.

Osnovne s mj e r n i c e naše zajedničke platforme su razvoj direktne demokracije, veće uvažavanje posebnosti svake države, proizvodnja vlastite hrane, sustava briga za mlade, dostupno javno zdravstvo, borba protiv korupcije i kriminala. Treba promijeniti stanje u kojem Hrvatska plaća više sredstava EU nego što ih povlači iz strukturnih fondova. Također, ovdje treba otvarati dobro plaćena radna mjesta, a ne stvarati situaciju da se hrvatski građani moraju masovno iseljavati kako zbog malih primanja tako zbog nepravde općenito.

Branimir Bunjac

Volio bih otići u Europski p a rl a ment kako bih tamo izložio stvarne hrvatske probleme i započeo rad na njihovom rješavanju. Htio bih malo razdrmati europsku birokraciju na jednak način kao što smo to učinili i u hrvatskom Saboru. Štoviše, vjerujem da je Živi zid jedini u stanju takvo nešto i napraviti, preokrenuti trendove, otvoriti nove horizonte, unaprijediti svijest ljudi. Kako se kaže dovoljna je jedna ruka da upali svjetlo u cijeloj kući.

DRUGI PUT biramo svoje zastupnike u EU parlament

Znamo li za kakvu Europu će se oni boriti? Posljednji izbori za članove u Europski parlament održani su 25. svibnja 2014. godine. Bilo je to nepunih godinu dana nakon što smo 1. srpnja 2013. godinu ušli u EU. Članovi u Europski parlament biraju se na petogodišnji mandat. Europski parlament ima 751 člana izabranih u 28 država članica Europske unije. Mjesta u Europskom parlamentu određuju se prema broju stanovnika svake države članice Europske unije. Članovi u Europskom parlamentu organizirani su prema svojoj političkoj pripadnosti, a ne prema nacionalnosti, odnosno državi iz koje dolaze, te djeluju unutar klubova zastupnika. Europarlamentarci iz Hrvatske koji se biraju na izborima za Europski parlament ne mogu tamo djelovali zajedno kao zastu-

pnici Hrvatske već mogu djelovati unutar klubova zastupnika sukladno sličnosti političkih stranka Hrvatske sa sličnim iz drugih zemalja EU U Europskom parlamentu, trenutno djeluje osam klubova zastupnika i to: Klub zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati), Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, Klub zastupnika Europskih konzervativaca i reformista, Klub zastupnika Saveza liberala i demokrata za Europu, Konfederalni klub zastupnika Ujedinjene europske ljevice-Nordijske zelene ljevice, Klub zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza, Klub zastupnika Europe slobode i demokracije i Europa nacija i sloboda. (BMO)

17. svibnja 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Bratski zagrljaj Martina i Magde

Plava modna kombinacija usklađena prugastom majicom

Tea Raguž u ljetnoj cvjetnoj haljini i traper jakni Odlična haljina košulja točkastog uzorka

Ima li ljepšeg od veselog društva na špici?

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 do 23 sata

17. svibnja 2019.

SVIJET TEHNOLOGIJA

MODELARSKA LIGA 2019.

„Danas mali, sutra veliki majstor”

Bjelovarski Slavuji i Fakini Prošlonedjeljnu večer za dobro raspoloženje u zabavno-glazbenoj emisiji “Fio show” bili su zaduženi glazbeni gosti Bjelovarski Slavuji i Fakini. Tijekom

emisije emitirane su i fotografije predstavljanja novog vina vinarije Šafran. “Fio show” gledaju svi - gledajte i vi! (rr, foto: Pepi 007)

Petak 17.5. Omer i Džihan uznemireni su zbog toga. Omer se boji da bi se Gulru opet mogla odlučiti osvetiti i tako si opet naštetiti pa daje sve od sebe kako bi je odvratio od toga.

Utorak 20.5. Omer je napravio scenu na večernjoj aukciji koja je Gulru bila vrlo važna. Gulfem se tako osvetila Tibetu i Gulru.

Rat ruža

NOVA TV pon-pet 15:05

Ponedjeljak 13.5. Gulfem proživljava najteže trenutke u životu, ali ne preostaje joj ništa dugo nego da se pribere. Osvetit će se Tibetu i Gulru te opet izazvati sukob između Omera i Gulru.

TV PREPORUKA

Srijeda 21.5. Omer slijedi Gulru u stopu, što ostavlja traga na njezinu emocionalnom, ali i poslovnom životu. Četvrtak 22.5. Dok se Gulru i Gulfem nastavljaju nemilosrdno nadmetati, Džihan je saznao istinu vezanu uz Gulfem. To ga je potreslo.

HRT – HTV1, subota, 18. svibanj, 21 sat

U subotu, 11. svibnja u III. OŠ Čakovec, deveti put zaredom Društvo pedagoga tehničke kulture Međimurske županije je organiziralo godišnje županijsko natjecanje „Danas mali, sutra veliki majstor – Modelarska liga 2019“. Natjecalo se sedamnaest timova iz redovnih osnovnih škola i četiri tima učenika s posebnim potrebama. Tim su činila dva učenika od 5. do 8. razreda i njihov mentor. Natjecali su se učenici iz Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec, III. OŠ Čakovec, osnovnih škola iz Donjeg Kraljevca, Macinca, Orehovice, Kuršanca, Kotoribe, Nedelišća, Selnice, Svetog Martina na Muri i Vratišinca. Ravnateljica škole domaćina, Nataša Hajdinjak uputila je riječi dobrodošlice natjecateljima, mentorima, sucima i gostima. Predsjednik Zajednice tehničke kulture Međimurske županije Željko Medved ohrabrio je natjecatelje uz poruku neka pobijede najbolji, koji će nas predstavljati na Državnom natjecanju Modelarske lige u Nacionalnom centru tehničke kulture u Kraljevici od 24. – 26. svibnja. Za propisane i optimalne uvjete za rad natjecatelja, potreban materijal, pribor, alat i strojeve pobrinuli su se učitelj tehničke kulture u školi domaćina Zvonko Ljubić, predsjednica Društva Jelena Tuksar i predsjednik Zajednice tehničke kulture Međimurske županije Željko Medved. Društvo pedagoga tehničke kulture grada Zagreba u sklopu suradnje dvaju društava uputilo je svoje

Predstavnici pobjednika iz OŠ Selnice i Centra za odgoj i obrazovanje

članove Dragana Vlajinića i Svjetlanu Seljanec Savković da budu ocjenjivačko povjerenstvo. Natjecanje je otvorio Vito Križaić, ovogodišnji državni prvak iz područja Elektrotehnika.

Najuspješniji tim OŠ Selnica i I. tim COO Čakovec Nakon trosatnog rada u izradi tehničke tvorevine, suci su proglasili da je najuspješniji tim iz OŠ Selnica i to Luka Bodulica (7.r.) i Gabrijel Kontrec (7.r.), mentorica Dubravka Žignić Resman. Drugi su Ana Pintarić (7.r.) i Samuel Šarić (7.)

Izbor za pjesmu Eurovizije 2019. finale Glasujte za svoje favorite u ovom najvećem glazbenom televizijskom događaju na svijetu i uživajte u raznolikosti i posebnosti brojnih izvedbi. Velika završnica ovogodišnjeg 64. natjecanja za pjesmu Eurovizije održava se, kao i poluzavršnice, u areni Expo Tel Aviv, a voditelji su: Erez Tal i Assi Azar, te Lucy Ayoub i supermodel Bar Refaeli. Za pobjedu na Eurosongu bori se 20 zemalja koje su svoj nastup izborile u poluzavršnica-

ma, zatim zemlja domaćin, Izrael, koja je to osigurala lanjskom pobjedom, kao i pet zemalja koje su u završnici izravno: Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka i Španjolska. Večer će otvoriti pobjednica Eurosonga 1998. Dana International, a u show programu nastupa jedna od najvećih svjetskih pop zvijezda – Madonna.Podatke kako glasovati potražite na ttx stranicama 422 i 423. Prijenos će komentirati Duško Ćurlić.

Detalj natjecateljske atmosfere

iz OŠ Vratišinec, mentorica Mihaela Novak, a treći tim iz OŠ Selnica, Karlo Kontrec (8.r.) i Rafael Lajtman (8.r.), mentorica Dubravka Žignić Resman. Prema pravilima natjecanja za učenike s posebnim potrebama, prvo mjesto je osvojio 1. tim Centra za odgoj i obrazovanja Čakovec u sastavu Nikola Bukovčak (8.r.) i Petar Novak (8.r.), mentor Vedran Vurušić. Drugi su bili Dora Hren (6.r.) i Leon Bakač (6.r.) učenici s posebnim potrebama integrirani u OŠ Selnica. Mentorica im je Dubravka Žignić Resman, a asistentica Ivana Živčec Želežnjak. Treće mjesto je osvojio II. tim Centra za odgoj i obrazovanje koji su činili Bisera Topčagić (OOS 10). i Martina Horvat (8.r.) s mentorom Josipom Gečekom. Za vrijeme trajanja rada natjecatelja suradnjom Hrvatskog saveza pedagoga tehničke kulture i Društva pedagoga tehničke kulture Međimurske županije Damir Ereš, prof. je održao predavanje za članove Društva i prezentaciju mogućnosti i sigurnog rada na strojevima Unimat. Potom je o trošku Saveza

napravio servis i zamjenu dijelova strojeva koje su članovi Društva donijeli iz svojih škola. Nakon ručka, dok je ocjenjivačko povjerenstvo ocjenjivalo „radove“ sudionici natjecanja su pogledali film koji je Fotokino klub Ivanovec snimio za vrijeme ovogodišnjeg Zimskog kampa tehničke kulture, te njihove nove uratke. Za sve sudionike natjecanja izdavačke kuće „Alfa“, „Profil Klett“ i „Školska knjiga“ osigurale su prigodne poklone, a za najbolje timove nagrade. U organizaciji i provođenju cjelokupnog natjecanja „Danas mali sutra veliki majstor - Modelarska liga 2019.“ Društvu su pomogli III. osnovna škola Čakovec, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Zajednica tehničke kulture Međimurske županije, Zajednica tehničke kulture grada Čakovca i Grad Čakovec prihvaćanjem sufinanciranja ovog projekta iz Javnog poziva projektima i programima namijenjenim zadovoljavanju javnih potreba u društvenim djelatnostima grada Čakovca za 2019. godinu. ( Željko Medved)

17. svibnja 2019.

PETAK,17.5 08:00 08:15

09:15 10:00 10:40 11:40 12:40 13:00 13:15 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:00 16:15 16:45 17:15 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:00 21:15

Yoga&Pilates Dječja TV

TV prodaja Oko umjetnosti (r) TV prodaja Bujica (r) Dom 2 (r) TV prodaja TV Jukebox TV prodaja TV Jukebox Privredni. Hr (r) TV prodaja Dječja TV Vijesti TV prodaja Kultura 21 (r) TV prodaja Kratki rezovi (r) Riječ života (r) TV prodaja Vijesti dana Medene slastice Obadva, oba su pala Auto - servis Vijesti Zdrava jabuka

PETAK, 17.5 06:55 Najava

SUBOTA, 18.5 07:30

Dječja TV