Međimurske novine 1237

Godina XXIV.

Broj 1237.

Čakovec, PETAK, 31. svibnja 2019.

Cijena 8 kuna

STRUČNJACI TVRDE: SAMOZAPALJENJEM je došlo do požara na smetlištu u Totovcu

Božja iskra?

Hoćemo li ikad znati je li goruća plastika naštetila zdravlju Otrovni dioksin koji najviše šteti zdravlju kod nas se ni ne ispituje

str. 9

Izgorjelo je 3000 tona plastike za čije bi zbrinjavanje ČAKOM i građani trebali platiti oko 3.000.000 kuna

ISTRAŽILI SMO Kakva je situacija sa stanovima za najam u Čakovcu i drugdje u Međimurju

str. 4-5

Foto: Jurinec/Pixell

PRELOG pred raskidanjem zakupa s Agromeđimurjem

Kolarek ne da potpis na koncesiju za voćnjak Cirkovljan

str. 6 Unaprijedili proizvodnju i povećali kapacitete

Uz znanstvene titule i politika mu dala vjetar u leđa

str. 49

UKIDANJE Policijske postaje Štri gova post-festum uzburkalo duhove

Boje se da će doći do povećanja kriminala

str. 17

Nevin proveo u zatvoru dvije i pol godine

Bez iznenađenja: Ravnatelj Tomislav Novinščak

ČAKOVEČKA VAJDA završila veliki investicijski ciklus vrijedan 50 milijuna kuna

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE dobilo novog dekana Igora Klopotana iz Varaždina

str. 3

MARKO TARADI nepravomoćno oslobođen da je pucao na Nikolinu Babić i njezinog sina

str. 19

str. 8

ŽUPANIJSKA BOLNICA Čakovec

str. 3

Sve manje stanova i sve veće stanarine

Aktualno

UREDNIČKI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZ TJEDNA u tjedan

Rješenja postoje, vrijeme je da se počinju primjenjivati

rugi su petnaestak godina šutjeli, dok smo mi pisali i upozoravali na problem koji se dugo godina “trpao pod tepih”. Nečinjenje je godinama odgovaralo mnogima, dok nije došlo na naplatu. U međuvremenu su pokrenuti neki pozitivni procesi u romskoj zajednici (obrazovanje, zapošljavanje…), ali nastavili se i negativni, posebice što se tiče kriminalnih, ali i drugih nepoželjnih aktivnosti poput zlouporabe socijalnih naknada. S obzirom da nema adekvatnih sankcija posebice kada su u pitanju recedivisti kako bi se uvidjelo “da se kriminal i zlouporabe ne isplate” povjerenje između većinskog i manjinskog stanovništva nikako da bude izgrađeno. Štoviše, eksplozijom elektronskih medija i društvenih mreža koji (ne) svjesno rade na bildanju problema bez da se sagleda širi kontekst, odnosno raspravlja o provedivim rješenjima, nemila situacija se dodatno zakuhala. toga ne čudi da danas imamo prosvjed i pritisak na ulici, iako nije do kraja poznato što se zapravo time želi postići. Naime, na društvenim mrežama, kao i za šankom krčme ili kad se popije malo više u društvu, lako se viče sve i svašta, nude radikalne mjere. Međutim, kada se strasti ohlade, “stane na loptu”, onda se vidi da za ovaj problem, kao i za mnoge druge u našoj zemlji najzapravo već postoje rješenja. Ali ona se jednostavno ne provode. Problem je prvenstveno u inertnosti državnih i pravosudnih institucija, kao i u brojnim drugim područjima života. Uglavnom, tu smo gdje smo. Posljednjih 15 godina manjinska romska populacija iskoristila je situaciju u kojoj je hrvatska država pokušala popraviti demografsku situaciju državnim subvencijama bez da je uspostavila mehanizme kontrole. Tu su i mnoge druge socijalne beneficije onima koji su na rubu, a to su kod nas ponajviše Romi. S obzirom na teške životne okolnosti u kojima si mladi većinskog hrvatskog stanovništva svih ovih godina teško mogu priuštiti troje, četvero ili više djece, bez obzira na socijalna prava koja su na raspolaganju “hrvatskoj majci“, tu situaciju najbolje je iskoristila ipak manjinska romska populacija. ajčešći izgovori za nedostatak kontrole trošenja socijalne pomoći pomalo su smiješni u 21. stoljeću, poput toga da nema umreženosti, da se ne zna tko što može i mora kontrolirati i slično. Dobri izgovori kada su državne

31. svibnja 2019.

ANALIZA REZULTATA izbora za Europski parlament koji su održani u nedjelju 26. svibnja

Bez međimurskih političkih predstavnika u Bruxellesu Od 11 kandidata na različitim listama, najbliže prolasku bila je Sunčana Glavak koja je bila 5. na listi HDZ-a, ali je na kraju ostala “kratka” za oko 1400 glasova

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

institucije u pitanju i dalje “zlata vrijede”. eđutim, primjeri u drugim zemljama govore posve drugačije. Primjerice, zbog povećanja kriminala romskih skupina u francuskim ili danskim gradovima, izazvan je također veliki revolt domaćeg stanovništva, pa je uslijedila i žestoka represija države. Puno neprimjerenija i žešća nego se to ikad dogodila kod nas, gdje se i te kako “pažljivo“ postupa u sličnim ili još gorim primjerima deliktnog ponašanja. Iako su i tamo nevladine udruge žestoko protestirale, ali vlast se nije dala smesti i poručila je da se kriminal neće i ne može tolerirati, bez obzira tko bio u pitanju. I kad je tako, onda našim građanima nije jasno kako to mogu Francuska i Danska, a ne može Hrvatska. Može se prvenstveno i zbog toga jer u pitanju često nisu francuski i danski državljani, već rumunjski, srpski ili primjerice naši hrvatski, pa se osim visokih zatvorskih kazni, bez problema može napraviti deportacija. Kod nas nevolje rade nažalost naši državljani. I to ponajviše boli naše građane, jer moraju za bolji život čak i iseljavati, napustiti rodnu grudu, dok oni koji žive pored njih ne moraju odlaziti, jer dobivaju brojne socijalne povlastice bez obzira kako se ponašali. dje je rješenje? Zbog specifičnog načina života romske zajednice, nikad neće sve biti idealno, ali u ovom trenutku kada se naziru neki pozitivni pomaci posebice što se tiče predškolskog odgoja, obrazovanja i zapošljavanja ne treba generalizirati i lomiti neke stvari preko koljena. Pritisak prvenstveno treba ići prema onim pojedincima koji nikako ne žele poštovati zakone, a tu prvenstveno najvažniju ulogu imaju pravosuđe i državne institucije. Na njima je zapravo odgovornost da se umjesto prosvjeda i protuprosvjeda počinje adekvatno kažnjavaju one koji krše zakone i da se konačno počinje graditi za početak barem minimalno međusobno povjerenje.

U ponedjeljak 27. svibnja Državno izborno povjerenstvo objavilo je službene rezultate izbora za hrvatske članove u Europskom parlamentu koji su održani dan ranije u nedjelju 26. svibnja. Od ukupno 3.696.907 birača, glasovalo je (prema glasačkim listićima) 1.103.551 birača, odnosno 29,85%. Važećih glasačkih listića utvrđeno je 1.073.954, odnosno 97,32%. Nevažećih glasačkih listića utvrđeno je 29.597, odnosno 2,68%. U Međimurju je od 95.610 birača glasovalo 26.849, odnosno 28,08%. Nevažećih listića bio je sličan broj kao i na nacionalnoj razini. Kao što je već poznato, HDZ je dobio 4 EU zastupnika, SDP također 4, dok su po 1 mandat dobili: Suverenisti, Lista Mislava Kolakušića, Živi zid i Amsterdamska koalicija. Za sada u Bruxelles putuje 11 hrvatskih članova EU parlamenta: Karlo Ressler, Dubrava Šuica, Tomislav Sokol i Željana Zovko (HDZ), Biljana Borzan,

Tonino Picula i Fred Matić (SDP), Ruža Tomašić (Suverenisti), Mislav Kolakušić (njegova lista), Ivan Velibor Sinčić (Živi zid) i Valter Flego (Amsterdamska koalicija), dok će 12. SDPovka Romana Jerković ući u trenutku kada Velika Britanija izađe iz EU. Međimurski župan Matija Posavec koji je predvodio listu HNS-a nije uspio postići priželjkivani rezultat od barem 4 posto i približiti se prolasku u Bruxelles. Njegova lista osvojila je tek 2,80 posto glasova. Posavec može biti zadovoljan tek podrškom u Međimurju gdje je opet uvjerljivo nadmašio sve političke protivnike, s 30,82% osvojenih glasova HNS-a i 7309 preferencijalnih glasova. HDZ je proživio najdramatičniju izbornu noć. Nakon što je bio na granici između 4 i 5 mandata na kraju je ostao bez priželjkivanog rezultata. Ne samo da do jutra nije uspio povratiti 5. mandat, nego je na kraju pao ispod 23% dobivenih glasova (22,72%), što je njihov

SUNČANA GLAVAK (HDZ)

Ostajem zastupati interese Međimurja u Saboru Zahvaljujem svima koji su prepoznali moj rad i ukazali mi povjerenje s gotovo 9600 preferencijalnih glasova. Kao i dosad nastavit ću predano raditi u Hrvatskom saboru, uvijek u dobroj vjeri zastupajući interese Međimurja i potreba našeg kraja. Sukladno dogovoru sa sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća ostaje nam detaljna analiza izbornih rezultata svih Županijskih odbora. (BMO)

Sunčana Glavak

MLADEN NOVAK (SDP)

Vjetar u leđa za predstojeće izbore - S malo sreće, izuzetno dobrom kampanjom i kandidatima na listi došli smo i do 4. mandata. Što se tiče Međimurja, obzirom da sam bio na listi postavio sam si određene ciljeve. Nisam vodio preferencijalnu kampanju, ali smatrao sam uspjehom prijeđem li 1000 glasova u Međimurju, jer otprilike toliko imamo članova stranke. I to je ostvareno, a s glasovima na nivou Hrvatske još i više.Tako da i kao onaj tko je bio na listi, sam zadovoljan svojim rezultatom. (BMO)

Mladen Novak

MATIJA POSAVEC (HNS)

Ne isključujem izlazak iz stranke - Nakon izbornih rezultata dojmovi su mi podijeljeni. Zadovoljan sam postignutim rezultatima u Međimurju. Djelomično sam zadovoljan s rezultatima u Varaždinskoj županiji, ali nisam zadovoljan s rezultatima u ostatku Hrvatske. Tu su rezultati daleko ispod mojih očekivanja i očekivanja stranke. Razgovarat ćemo unutra stranke o mom daljenjen osobnom smjeru i zašto se su rezultati podbacili i da li mi je stranka bila uteg na izborima. Sve je otvoreno, a ni izlazak iz stranke nije isključen, kazao je Matija Posavec, (BMO)

najlošiji rezultat. Istini za volju ovog puta su išli sami na izbore, bez koalicijskih partnera, ali zasigurno će ovaj rezultat za kojeg je savjetnik premijera Plenkovića rekao da je efekt “crnog labuda” uzdrmati njegovu poziciju unutar stranke. Crta se zaustavila na 4 mandata, upravo kod brojke 5 na kojoj je bila Čakovčanka Sunčana Glavak koja je bila najbliža od svih međimurskih kandidata za ulazak u EU parlament. Ostala je bez mandata za oko 1400 glasova. HDZ je bez partnera loše prošao i u Međimurju i zabilježio također slab rezultat od 13,61%. I dok HDZ-u po svemu sudeći tek slijede stranačke turbulencije, Davor Bernardić je listom za EU izbore očito pomirio stranačke redove SDP-a, što je donijelo za njih više od očekivanja – 4 mandata i veliko slavlje. U anketama su više padali, nego rasli, ali na kraju mogu biti više nego zadovoljni s 18,71%. Sigurno je za ovo dobra startna osnova posebice za nadolazeće za predsjedničke izbore, a onda nakon toga i parlamentarne. Predsjednik međimurske organizacije Mladen Novak bio je na 9. mjestu i s obzirom da je jedan od onih koji je podržao Bernardića kad je bio meta oštrih kritika očito je dobro izabrao što mu je donijelo i mjesto na listi. Drugi su po broju broju glasova s 21,83% u našem kraju. Od ostalih lista koje imaju svojeg EU parlamentarca dvije koje analitičari deklariraju kao “protestne” Mislava Kolakušića (6,72%), te Živi zid (7,05%) dobile su više od 5% glasova i u Međimurju, što pokazuje da i naši ljudi nisu zadovoljni s glavnim strankama i njihovim politikama. Živi zid kroz

Matija Posavec Branimira Bunjca i stvorenu stranačku mrežu ima već određenu prepoznatljivost u našem kraju, ali će očito morati poraditi po pitanju komunikacije prema javnosti, jer se čini kao da im ponestaje novih ideja za pridobivanje simpatija građana. Što se tiče Amsterdamske koalicije koja je također dobila 1 mandat, nju je iz našeg kraja predstavljala predstavnica Demokrata Marina Gradišer, ali u Međimurju nisu dobili značajniji broj glasova. Desne stranke i liste kod nas i dalje ne mogu računati na veći broj glasova. HRAST koji je bio dio Suverenista najetabiliraniji je od tih konzervatno-desnih snaga u Međimurju i to je bilo dovoljno za solidnih 3,13%. Desna lista koju je predvodila Bruna Esih kod nas i dalje nije prepoznata, dok MOST u Međimurju bez obzira na saborske zastupnike, kod nas nije ozbiljno ni zaživio nakon što je ranije na izborima dobio određeni broj glasova razočaranih birača. Bivša HSS-ovka Marijana Petir također u Međimurju ima svojih simpatizera, vjerojatno ponajviše među onima koji su još uvijek i nominalno u HSS-u, pa stoga ne čudi više od 500 glasova za nju. HSS-ovci su vjerojatno čak više glasovali za nju nego za Amsterdamsku koaliciju čiji su bili član i dobila tek neznatno veći broj glasova od Petirke. Čačićevi Reformisti bez obzira na terensku aktivnost i dalje su u padu i određenu političku težinu koju sada imaju očito mogu zadržati tek uz koaliranje, iako rezultat u Međimurju od 475 dobivenih glasova, ne djeluje ohrabrujuće za njihovu političku budućnost. (dz)

31. svibnja 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE nakon dva mandata dekanice Nevenke Breslauer, dobilo novog dekana Igora Klopotana sa Sveučilišta Sjever

Kamo će odvesti Međimursko veleučilište novi dekan!? - Sam program rada je nastao u suradnji s desetak nastavnika i kolega, zaposlenih na Veleučilištu, te je dobio veliki broj glasova na sjednici Stručnog vijeća, istaknuo je novi dekan Igor Klopotan u izjavi za Međimurske novine Dosadašnjoj dekanici dr.sc, Nevenki Breslauer na kraju ove akademske godine ističe drugi mandat i ona se više ne može kandidirati za dekanicu Međimurskog veleučilišta. Po proceduri novi dekan mora se izabrati najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata prethodno izabranog dekana. Taj postupak je završen u ponedjeljak, kada je doc. dr. sc. Igor Klopotan sa Sveučilišta Sjever iz Varaždina na sjednici Upravnog vijeća izabran za novog dekana na mandat od pet godina.

U užem izboru protukandidat bio mu je dr. sc. Mihael Kukec, prodekan na Međimurskom veleučilištu, ali se Upravno vijeće priklonilo izboru Igora Klopotana. Upravno vijeće ima 5 članova od toga 3 člana predstavnika Ministarstva znanosti i 2 člana predstavnika ustanove, Međimurskog veleučilišta, čime praktički ministarstvo unaprijed sebi osigurava većinu pri izboru dekana. Nakon donošenja odluke o raspisivanju javnog natječaja kreće postupak izbora koji se odvija u više

Životopis novog dekana doc. dr. sc. Igora Klopotana

Doc. dr. sc. Igor Klopotan rođen je 9. studenog 1973. godine u Varaždinu, gdje započinje i završava svoje osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. Magisterij završava u Sloveniji 2010. godine. Doktorirao je na Fakultetu za komercijalna i poslovna znanja u Celju, Slovenija, na temu Utjecaj komunikacije društvene odgovornosti putem web stranica i društvenih mreža na reputaciju poduzeća (2016). U znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području društvenih znanosti – polje ekonomije, bira se 10. ožujka 2017. godine na prijedlog Ekonom-

skog fakulteta Sveučilišta u Osijeku. U znanstveno nastavno zvanje docent i odgovarajuće radno mjesto bira ga Senat Sveučilišta Sjever dana 26. listopada 2018. godine. Naveo je da je njegovo područje istraživanja menadžment i poduzetništvo, društveno odgovorno poslovanje i informacijskokomunikacijske tehnologije. Služi se engleskim i njemačkim jezikom. Uz 7 godina radnog staža u visokom obrazovanju i znanosti ima i više od 10 godina radnog iskustva u privatnom sektoru na rukovodećim pozicijama. Oženjen je i otac je troje djece. (Božena Malekoci - Oletić, foto: Z. Vrzan)

koraka. Upravno vijeće imenuje Povjerenstvo u kojem većinu čine kandidati koje je predložilo Stručno vijeće Međimurskog veleučilišta. Njihova je zadaća bila je da od kandidata koji su se javili na natječaj, na osnovi izloženog programa i intrervjua najmanje dva kandidata predložiti na izbor Upravnom vijeću koje donosi konačnu odluku. Njemu su na odabir poslana dva kandidata s najviše bodova u prethodnom postupku, u ovom slučaju Mihael Kukec i Igor Klopotan, a izabran je Klopotan.

Novom dekanu u fokusu studiji Računarstva i Održivog razvoja

Novoizabranog dekana Igora Klopotana pitali smo za izjavu oko toga što će biti u fokusu nakon njegovog imenovanja na Međimurskom veleučilištu. Evo što nam je odgovorio: - Članovi Stručnog vijeća Međimurskog veleučilišta su prepoznali potrebu i trenutak za novim smjerom razvoja koji sam predstavio u programu rada. Sam program rada je nastao u suradnji s desetak nastavnika i kolega, zaposlenih na Veleučilištu, te je dobio veliki broj glasova na sjednici Stručnog vijeća u postupku izbora za novog dekana. Postavili smo realne i ostvarive ciljeve i okupili tim ljudi koji žele i mogu podići našu instituciju

na jednu višu razinu. Prvo i osnovno što želim naglasiti da ću posebnu pažnju posvetiti izgradnji boljih međuljudskih odnosa na Veleučilištu, o čemu se zadnjih godina nije vodila dovoljna briga. Odmah krećemo s razvojem specijalističkih diplomskih studija Računarstvo i Održivi razvoj, te s jačom suradnjom s gospodarstvom i međunarodnom suradnjom. U mom mandatu će Međimursko veleučilište postati znanstvena institucija, za što će biti potrebno ispuniti više uvjeta, od broja doktora znanosti zaposlenih na instituciji do redefiniranja Zbornika radova MEV-a, u čije ćemo uredništvo pozvati renomirane znanstvenike. Sufinancirat će se svi doktorati i izbori u znanstvena zvanja naših zaposlenika, kao i odlasci na stručna usavršavanja i znanstvene konferencije.

Stranački aktivan u HNS-u

Odabrani Igor Klopotan inače stranački je aktivan u HNS-u (prije u Reformistima), što nije zanemariva činjenica kada su kod nas u pitanju imenovanja, bez obzira na njegovu nesporni znanstveni životopis i stručne reference. Na službenim stranicama Hrvatske narodne stranke, Igor Klopotan se promovira kao predsjednik interesnog odbora za znanost HNS-a Varaždinske županije. U fokusu

Novi dekan u obilasku Međimurskog veleučilišta: Odmah krećemo s razvojem specijalističkih diplomskih studija Računarstvo i Održivi razvoj, te s jačom suradnjom s gospodarstvom i međunarodnom suradnjom tog interesnog odbora je i obrazovanje na sjeverozapadu Hrvatske. Kako je i ministrica znanosti Blaženka Divjak iz Varaždina i u koalicijsku vladu došla iz kvote HNS-a, izbor Igora Klopotana i njegove veze s HNS-om teško da mogu biti slučajne. Bit će zanimljivo vidjeti u kojem će pravcu budući dekan Igor Klopotan voditi Međimursko veleučilište. Hoće li se ono utopiti u Sveučilište Sjever ili će i dalje samostalno jačati na korist međimurskog gospodarstva. Spomenimo da se na natječaj javilo ukupno pet kandidata: doc. dr. sc. Igor Klopotan, mr. sc. Željko Knok, v. pred. dr. sc. Mihael Kukec, prof. v. š., izv. prof. dr. sc. Nikola Sakač i doc. dr. sc. Matija Varga. (BMO, foto: Z. Vrzan)

ŽUPANIJSKA BOLNICA Čakovec i službeno dobila čelnog čovjeka ustanove

Dr. sc. Tomislav Novinščak novi je ravnatelj bolnice Upravno vijeće Županijske bolnice Čakovec u utorak, 28. svibnja, sastalo se radi izbora ravnatelja bolnice. Nakon smjene Roberta Grudića za v.d. ravnatelja imenovan je dr. sc. Tomislav Novinščak, te je nakon toga raspisan natječaj za novog ravnatelja. Na natječaj za ravnatelja javila su se dva kandidata, Andreja Marić i Tomislav Novinščak. Oba su imali uvjete za ravnatelja, prošli su intervjue i predočili programe. Nakon svega, Upravno vijeće na sjednici

je u utorak većinom glasova 3:2 izabralo Tomislava Novinščaka za novog ravnatelja bolnice. Njegov izbor od ukupno pet članova Upravnog vijeća podržala su dva predstavnika osnivača Međimurske županije i jedan predstavnik radnika. Izbor novog ravnatelja nisu podržala dva člana Upravnog vijeća: jedan iz redova osnivača i jedan predstavnik Stručnog vijeća bolnice. Mandatno razdoblje traje ravnatelja četiri godine. Na dužnost vršitelja ravnatelja bolnice Novinščak je

došao 4. ožujka nakon što je do kraja veljače obnašao dužnost vršitelja dužnosti ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije. Prijašnji ravnatelj Robert Grudić smijenjen je uslijed mandata i to iz razloga koje je uime osnivača župan Posavec sveo na odlaske liječnika i loše međuljudske odnose, kao i atmosferu u bolnici. Hoće li novi ravnatelj ispuniti očekivanja očekivanja osnivača, ali i zaposlenika, pokazati će vrijeme. (BMO)

Dr. sc. Tomislav Novinščak više nije v.d. nego i službeno ravnatelj bolnice na mandat od četiri godine

VIJEST(I) TJEDNA

Dobar stan za najam sve teže naći u Čakovcu Sanja i Manuel Marčec mladi su bračni par iz Nedelišća. Već su mjesec dana u potrazi za stanom u Čakovcu, kako bi im posao bio bliže, ali i kako bi se osamostalili i uživali svoju privatnost. Mislili su kako im neće biti problem pronaći stan u Čakovcu, te da će čak moći birati lokaciju i mjesečnu razinu najma. Ali, uskoro se pokazalo da to nije nimalo jednostavan zadatak. Sve o najmanju stanova i ono što ga prati donosimo u temi broja na str. 4-5.Dolazak umirovljenika iz susjedstva ponukao nas je da istražimo kakva je po tom pitanju situacija kod nas, a kakva u Njemačkoj i što bi državna i lokalna vlast trebala poduzeti kako starost ne bi bila muka, umjesto uživanja pod stare dane. Više u temi broja na str. 4-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Čakovečka Vajda uložila 50 milijuna kn u modernizaciju Jedna od najsuvremenijih klaonica u Hrvatskoj i regiji svečano je otvorena u Mesnoj industriji Vajda u sastavu Grupe Pivac. Time je obilježen završetak više od 50 milijuna kuna vrijednog investicijskog projekta tehnološke modernizacije koji je obuhvatio dogradnju, rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnog pogona, nabavku strojeva i opreme za proizvodnju, proširenje skladišnih i ekspeditivnih kapaciteta te modernizaciju rashladnog sustava. Veliku reportažu donosimo na str. 6.

Požar na smetlištu kraj Totovca katastrofa ili... Sreća u nesreći ili pak imali smo više sreće nego pameti, krilatice su koje se mogu primijeniti na veliki, odnosno najveći i najduži požar na našem odlagalištu neopasnog otpada u Totovcu. Ljudskih žrtava nije bilo. Nitko od vatrogasaca ili drugih sudionika gašenja vatre niti pak mještana Totovca nije zatražio liječničku pomoć, odnosno nije se požalio na tegobe zbog respiratornih smetnji. Pored toga, nije izgorio ni jedan čvrsti objekt niti je oštećen koji drugi dio imovine odlagališta. Kako se dogodio jedan od najvećih požara u Međimurju i je li baš sve prošlo bez posljedica donosimo na str. 9.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. svibnja 2019.

ZAŠTO je problem pronaći stan u najam u Čakovcu i Međimurju

Sve manje stanova i najma uz nepovjeren Javlja se paradoks, s jedne strane vlasnici ne žele iznajmiti stan zbog loših iskustava drugih, a s druge strane na tržištu se javljaju oni koji stan kupe, preurede i iznajme pa tako vraćaju ratu kredita Piše i foto: Dora Vadlja

anja i Manuel Marčec mladi su bračni par iz Nedelišća. Već su mjesec dana u potrazi za stanom u Čakovcu, kako bi im posao bio bliže, ali i kako bi se osamostalili i uživali svoju privatnost. Mislili su kako im neće biti problem pronaći stan u Čakovcu, te da će čak moći birati lokaciju i mjesečnu razinu najma. Realnost ih je brzo spustila na zemlju. Potraga je krenula preko internet oglasnika njuškala. Stanova za najam bilo je svega manje od 10, a većina je bila s visokim mjesečnim najmom oko 3500 tisuće kuna za 50 kvadrata u većinom starim zgradama sa zastarjelim namještajem. Priključili su se Facebook grupama koje na području Čakovca i Međimurja objavljuju iznajmljivanje stanova. Došli su do zaključka da se nekretnine uglavnom prodaju, pogotovo kuće, a stanova za najam je na kapaljku. Nimalo jednostavno iznajmiti stan po želji - Mjesec dana intenzivno tražimo normalan i pristojan stan, a do sad nismo pogledali niti jedan. Svi koji i jesu u ponudi mogu se pogledati tek od 1. lipnja, kaže Sanja. U prva dva tjedna nisu pronašli niti jedan stan. Obratila se agenciji koja je rekla kako već postoji lista osoba koje svakodnevno zovu za najam, a stanova nema kolika je potražnja. Preko oglasnika u novinama po redu je kontaktirala vlasnike stanove. Sanja i njezin suprug krenuli su s idejom o dvosobnom stanu, koji cjenovno ne prelazi 3000 kuna mjesečno. Pripremili su

kaparu i čak tri rate unaprijed kako bi najmodavci bili sigurni da odgovorni i spremni na dobar odnos. Ipak, uz sve uvjete koje mogu zadovoljiti problem je njihov pas. Većina je preko oglasnika odmah rekla kako životinje ne dolaze u obzir. Kad su shvatili da pronalazak stana i neće biti tako jednostavan pothvat kriteriji su počeli padati. Čak su pristali i na stan u Šenkovcu. Čim je vlasniku rekla da ima malenog psa koji je naviknut životu u kući, rekao je kako ne voli životinje. - Postali smo već očajni. Naravno da razumijemo da iznajmljivaču nije svejedno koga će pustiti u svoj stan, ali mislim da je preko telefona teško objasniti da si normalna i uredna osoba koja će se za taj stan brinuti kao da je vlastiti, rekla je Sanja. No nije problem samo imati psa, stanodavci se interesiraju kakva je situacija mladog para s djecom. - Kad sam konačno našla kontakt žene koja mi je rekla kako ima stan za najam, prvo me pitala imam li djecu, te planiram li ih imati. Ona želi mir, ali meni je to bilo neumjesno pitanje. Nije to bila jedina osoba koja me pitala imam li dijete. Na početku mi nije bilo jasno zašto bi nekome to bilo važno, jer sam svima napomenula kako im želim platiti čak tri rate unaprijed i kaparu, govori naša sugovornica. Sanja je nakon svega stvar uzela do kraja u svoje ruke. Nakon mjesec dana traganja za dvosobnim stanom čije bi sve kriterije mogla zadovoljiti, na papire je ručno napisala da traži stan i zalijepila ih po zgradama. - Jednostavno više nismo znali što napraviti. Uzela sam običan papir na njega napisala da tražim stan i zalijepila ih s izolir

Najam stana od 1300 do 4000 kuna mjesečno S obzirom da je najam stanova još uvijek pomalo siva zona teško je doći do konkretnih brojka koliko je kuća i stanova trenutno raspoloživo u Čakovcu i okolici. Prema istraživanju saznali smo da se cijene stanova kreću od 1300 do 4000 kuna. U nižu cije-

trakom po zgradama u Čakovcu. To je urodilo plodom, te me vlasnica jednog stana povratno nazvala da možemo doći pogledati stan. Ali ni to još nije sto posto sigurno, jer dolazimo tek do prve faze, razgledavanje stana i dogovaranja uvjeta. Lokacija nam se jako sviđa, samo još moramo napomenuti da imamo malog psa koji se kod većine uspostavio kao problem, kaže Sanja.

Velika potražnja donosi sve veće cijene Cijene stanova u Čakovcu također su se više približile onima u Zagrebu. Kreiraju ih vlasnici stanova. Postoje garsonijere koje se iznajmljuju oko 1300

nu spadaju manji stanovi od 35 do 40 kvadrata, a stanovi od 100 kvadrata nude se po cijeni od 3000 do 4000 kune. Nažalost cijene ne prate i uređenje ili luksuz stanova, a često su u pitanju nenamješteni ili polunamješteni stanovi samo s kuhinjom i kupaonicom.

kuna do 2000 kuna, ali i stanovi od 60 do 100 kvadrata za 3500 do 4000 kuna. Ne postoji jedinstvena cijena, a u ponudi su većinom stariji stanovi ne baš u sjajnom izdanju. Događa se situacija u kojoj nema adekvatne konkurencije. Malo je stanova, potražnja je velika, pa ljudi niti nemaju potrebe ulagati u izgled, jer će se stan sigurno iznajmiti. Uz to događa se da najmodavci koji imaju stanare već i više godina su digli najamninu upravo zbog toga jer su shvatili da mogu i više zaraditi, a oni koji žele stan baš i nemaju izbora. Mali stanovi od 30 do 40 kvadrata iznajmljuju se do 2000 kuna mjesečno plus režije. Preko oglasnika postoje stanovi u Čakovcu

O čemu treba voditi računa kod traženja stana? Lana Vojvoda koja se bavi prodajom i najmom nekretnina kaže kako je prije svega potrebna dobra komunikacija između najmodavca i najmoprimca stana ili kuće. Glavni problem koji je istaknut je loše prijašnje iskustvo vlasnika stana, te stanara koji su kasnili

s režijama ili napravili štetu u stanu ili kući. Kod traženja stana važno je uspostaviti dobar odnos između jedne i druge strane kako bi se izbjegli svi mogući konflikti koji dovode do sve većeg nepovjerenja vlasnika stanova prema novim stanarima.

i do sto kvadrata čija je cijena 3300 kuna plus režije. No, takvi su rijetkost. Problem je i taj što je većina stanova prazna, pa se od najmoprimca očekuje da si sam namjesti stan. U Čakovcu je sve teže iznajmiti stan i zbog toga jer je grad zadnjih godina postao i pun studenata, pa samim time ima i veću potražnju za najmom. Događa se i to da najmodavci preko ljeta studentima ‘’čuvaju’’ stan, pa je tako puno stanova koji preko ljeta zjape prazni, jer čekaju da se njihovi stanari vrate početkom jeseni. Studentima je lakše, jer stan dijele s cimerima, pa se trošak stana dijeli na tri ili dva dijela zajedno s režijama. Postoji još jedan problem o kojem se uglavnom govori potiho.

Garsonijera u starijoj zgradi iznajmljuje se za 2000 kuna bez režija, stan od 50 kvadrata košta oko 3000 kuna mjesečno - Ljudi koji traže stan u najam u dosta slučajeva nalaze su određenim životnim, pa i financijskim situacijama, kaže otvoreno naša druga sugovornica Lana Vojvoda vlasnica agencije za nekretnine Luria koja je dobila puno upita vezano uz najam stanova, upravo zato vlada i određeno nepovjerenje prema tražiteljima stana u najam. Zbog ove situacije, agencije na područja grada Čakovca više su orijentirane na prodaju stanova, nego najam. - Stanova ako ima za najam, čak i prihvatljivih što se tiče omjera kvadrature i cijene, oni se odmah

iznajme. Ljudi me svakodnevno zovu da im pronađem stan, ali na tržištu je jako malo slobodnih, kaže agentica za nekretnine Luria. Najmodavci, čak i oni koji se prvi puta susreću s iznajmljivanjem stana često su obeshrabreni iskustvima drugih. Priča ima svakakvih. Svaki vlasnik stana, bez obzira ako stan iznajmljuje na svoju ruku ili preko agencije, mora sastaviti ugovor s najmoprimcem. - Sastavljeni ugovor na kraju cijele priče više štiti najmoprimca, nego najmodavca. Ako je u stanu obitelj s djecom, koja zbog određene situacije ne plaća stanarinu i(ili) režije, najmodavac se nalazi pred zidom. Lako dođe do dramatičnih situacijama u kojima vlasnik ne može izmjestiti iz vlastite nekretnine, iako se oni ne pridržavaju ugovora.

Najveći broj stanova i dalje uglavnom za prodaju Ako se osvrnemo oko sebe, u Čakovcu se stalno gradi. No, većina tih stanovi već su unaprijed rasprodani. Puno se ljudi odluči za stambeni kredit, prema kojem im rata kredita ispada slična mjesečnom najmu stana. To nije situacija onih koji čim brže žele unajmiti stan. - Stanova još uvijek ima na prodaju, ali to je većinom novogradnja čiji je kvadrat veći od 1300 eura. Ljudi traže i jeftinije, starije zgrade i stanove čija bi cijena bila prihvatljivija, ali takvih nema puno na prodaju, ispričala je. Postoje i oni koji su ‘’nanjušili’’ situaciju problematike najmova stanova koja se događa u Čakovcu. Potražnja za najmom je velika, ljudi sve manje imaju

31. svibnja 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

sve veće cijene nje prema stanarima

Sanja Marčec, stan u najam, pokušava pronaći i preko agencije za nekretnine Luria čija je vlasnica Lana Vojvoda

mogućnost odabira stanova ili kuća. Na tržištu su se pojavili oni koji stan kupe, malo ga srede, a potom iznajme. Naravno, to su oni koji imaju višak novca ili mogućnost dizanja kredita, te onda ratu vraćaju najmom stana. Na kraju priče on je u njihovom vlasništu, te se kasnije ponovno može prodati. Sugovornica Lana Vojvoda ističe kako se s tim situacijama sve više susreće, te da su ljudi rekli kako je to dobra ideja i dobar način zarade. Tako s jedne strane imamo one koji se s

najmom stanova žele baviti, te u tome vide priliku za zaradu, dok ima onih koji zbog vlastitih loših iskustava, ili priča sa strane, nemaju volje i energije upuštati se u iznajmljivanje stanova. - Imala sam situacije u kojima su vlasnici kuća ili stanova meni predali ključeve i rekli da se ja s tim bavim u njihovo ime. Neki jednostavno ne žele imati previše posla s novim stanarima. Ponovno se vraćamo na to da su najmodavci postali skeptični, pa nažalost sigurno ima stanova za najam, ali se ljudi s tim ne

žele baviti, kaže vlasnica agencije za nekretnine. Na Zapadu najam stana normalna cjeloživotna situacija

Tako je kod nas, dok je vani, u zapadnim zemlja-

ma, sasvim drugačije, tamo je puno normalnija zapravo obrnuta situacija u kojoj se puno više stanova traži u najam, nego u vlasništvo. Upravo zbog toga trebalo bi razmisliti i u

modelima koje koriste neke zemlje poput Nizozemske u kojima postoje čitavi kvartovi u kojima se stanovi iznajmljuju zavisno od financijskih mogućnosti unajmljivača stana.

Zbog toga bi primjerice “unajmljivanja” cijelih zgrada trebalo zaživjeti i kod nas, bez obzira što još uvijek u našem društvu vlada deviza “da nisi uspio u životu, ako nemaš vlastitu kuću ili stan”.

Sve veća potreba za smještajem stranih radnika U Međimurje je stigla i strana radna snaga, a svi oni moraju negdje živjeti. Poslodavci im tako žele osigurati smještaj, a idealne su kuće za najam

gdje im može čim više živjeti. Lana Vojvoda ističe kako se susreće s poslodavcima koji u kratkom vremenu moraju pronaći adekvatnu kuću ili stan

za radnike. - Nažalost to je ponovno problem. Vlasnici kuća čim čuju da će doći živjeti radnici promjene priču. Misle da su neuredni pa im je

to problem. Ponovno se vraćamo na priču odnosa i povjerenja, kaže vlasnica agencije za nekretnine Luria Lana Vojvoda.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prerada mesa u ćevapčiće u Vajdi radi se u strogo kontroliranim uvjetima

31. svibnja 2019.

Potpredsjednik Vlade sa zanimanjem se upoznao s najboljim Vajdinim proizvodima

U MESNOJ INDUSTRIJI VAJDA svečano obilježen završetak 50 milijuna kuna vrijedne tehnološke modernizacije

U dvije godine tri i pol puta povećali kooperaciju Grupa Pivac u Čakovcu je izgradila najsuvremeniju klaonicu i modernizirala proizvodne pogone Piše: Božena Malekoci Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Alen Kajmović, predsjednik Uprave najavio je daljnje povećanje proizvodnje, ali i kooperacije

Jedna od najsuvremenijih klaonica u Hrvatskoj i regiji svečano je otvorena u Mesnoj industriji Vajda u sastavu Grupe Pivac. Time je obilježen završetak više od 50 milijuna kuna vrijednog investicijskog projekta tehnološke modernizacije koji je obuhvatio dogradnju, rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnog pogona, nabavku strojeva i opreme za proizvodnju, proširenje skladišnih i ekspeditivnih kapaciteta te modernizaciju rashladnog sustava.

Investicija od 50 milijuna kuna za povećanje proizvodnje

Svečano otvorenje Vajdine investicije okupilo je brojne uzvanike, među kojima su bili potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, župan Međimurske županije Matija Posavec, zamjenik gradonačelnika grada Čakovca Zoran Vidović, zamjenik ravnateljice Agencije za plaćanja u poljoprivredi, Neven Pivac, suvlasnik Pivca ribarstvu i ruralnom razvoju također je došao na otvorenje Antun Vujić, potpredsjednik i diskretno pratio cijeli događaj Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Čakovec Mladen Križaić, županijski i gradski pročelnici te brojni gosti iz javnog života Međimurske županije i Čakovca, kao i sektora poljoprivredne proizvodnje te prehrambene industrije. Na otvorenje pogona došao je i Neven Pivac iz obitelji vlasnika Pivac Grupe. Od 50 milijuna kuna Tomislav Tolušić, izrazio uloženih u investiciju 22,6 je posebno zadovoljstvo milijuna kuna je iz fondova Europske unije, dok su ostalo zbog Vajdinog cilja 100 vlastita sredstva. posto hrvatsko

U posjetu novoj Vajdinoj klaonici: Alen Kajmović, predsjednik Uprave Vajde, Neven Pivac, suvlasnik Pivca, potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić i Vilim Simon, član uprave Vajde moguće, kazao je Alen Kaj- nama učiniti puno više kako korištenje domaće sirovine u mović. Stoga je bilo sasvim bi motivirala ljude da se vrate svim tvrtkama Grupe Pivac, Vajdin cilj je da logično da se grupacija Pivac primarnoj proizvodnji. To je čime kupcima omogućujemo proizvodi budu preorijentirala prema Slavo- jedini način za zaustavljanje kvalitetan, domaći i cijenom sinonim za 100 niji. U Slavoniji se dogodio negativnih trendova, ista- konkurentni proizvod proiposto hrvatsko, pozitivan pomak, da su ljude knuo je Kajmović. zveden u Hrvatskoj, a ujedno odnosno da se upravo zbog ugovora koje dajemo doprinos ruralnom Snažna revitalizacija za proizvodnju imaju potpisane s Vajdom, domaće svinjogojske razvoju i čitavom hrvatskom i preradu mesa odnosno grupacijom Pivac gospodarstvu, istaknuo je proizvodnje koriste hrvatske odlučili ostati, što znači da Miljak. Tomislav Tolušić, potProjekt revitalizacije svi- predsjednik Vlade i ministar oni ugodno žive od svog rada sirovine njogojske proizvodnje kroz poljoprivrede koji je došao s Vajdom. Grupa Pivac koristi mak- Vajdinu kooperaciju i proši- na otvorenje novog pogona Alen Kajmović, predsjednik uprave Vajde istaknuo je simalno raspoloživi udio renje klaoničkog kapaciteta kazao je: Mislim da je bilo tu na otvorenju: - S prostorima domaće sirovine, no ističu omogućio je maksimalno dosta sumnjičavih kada su bikoji su izgrađeni unaprije- da je nedostatnost domaće korištenje domaće sirovine u li u pitanju novi vlasnici, ali se dila se proizvodnja radi po- sirovine problem koji mo- svim tvrtkama Grupe Pivac. pokazao da je to novi zaokret u - Planiramo daljnje jačanje proizvodnji i što je meni osobjačanja kapaciteta, što nam že riješiti jedino dugoročna je bio glavni cilj. Planiramo kvalitetna strategija razvoja vlastitog uzgoja, nastavak ula- no kao ministru poljoprivrede povećanje kooperacije, jer poljoprivredne proizvodnje. ganja u proizvodne kapacitete važno i zaokret u kooperaciji. smo povećali proizvodnju s - Činjenica da je Hrvatska i razvoj kvalitetnih proizvo- Znači ova tvrtka na sve veže 40.500 svinja u dvije godine početkom 90-ih uzgajala 2 da, zadovoljne zaposlenike te niz malih kooperanata koji na 150.000. Naravno, mimo milijuna svinja, ali i primjeri otvaranje novih radnih mjesta proizvode svinje za njih, koji toga bilo nam je ključno po- zemalja koje se danas mogu kroz širenje maloprodaje i rast su zadovoljni redovito i uredno boljšati uvjete radnicima koji pohvaliti odličnim rezulta- proizvodnje plaćeni i koji ostvaruju dobar su dostojni 21. stoljeća da se tima, kao što je Danska, u prihod da mogu normalno žiosjećaju komotno. Od 90 ko- kojoj broj godišnje uzgojenih Od 90 vjeti od toga što kooperiraju i operanata njih 35 je iz Međi- svinja dvostruko premašuje kooperanata njih prodaju svinje za Vajdu, odnomurja. Vajdina kooperacija broj stanovnika, govore nam 35 je iz Međimurja sno grupaciju Pivac. Rast proije uvijek bila usko vezana uz da je samodostatnost i za nas zvodnje s 40.500 na 150.000, a poručio je Igor Miljak, uskoro i na 200.000 govori da Međimurje, međutim od ula- moguća. Cilj nam je da Vajdiska u grupaciju Pivac se poni proizvodi budu sinonim za predstavnik Grupe Pivac i sve ovo ima smisla, istaknuo gled prebacio na i Slavoniju, 100 posto hrvatsko, odnosno predsjednik Uprave PPK karlo- je Tolušić. Projekt revitalizaiz sasvim praktičnih razloga, da u potpunosti budemo sa- vačke mesne industrije. Pritom cije svinjogojske proizvodnje a to je prostor. U Međimurju modostatni u osiguravanju je ključno da je projekt revita- kroz Vajdinu kooperaciju i nigdje nije moguće napraviti hrvatske sirovine u svih 270 lizacije svinjogojske proizvod- proširenje klaoničkog kapacidovoljno velike farme koje maloprodajnih mjesta diljem nje kroz Vajdinu kooperaciju i teta omogućilo je maksimalno mogu primiti veću količi- Hrvatske. Uvjeren sam kako proširenje klaoničkog kapaci- korištenje domaće sirovine u nu svinja. A u Slavoniji je to će i država u vremenu pred teta omogućio maksimalno svim tvrtkama Grupe Pivac.

31. svibnja 2019.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POTROŠAČKI KOMPAS potrosac@mnovine.hr ili 323-601

Zatražite pomoć i savjet u zaštiti potrošačkih prava Imate li kao potrošač neku primjedbu na kupljeni proizvod ili pruženu uslugu? Želite saznati što više o svojim potrošačkim pravima? Kome i kako napisati prigovor u slučaju povrede istih?

Za sve prije nabrojeno u suradnji s udrugom “Vukanovčar” - društvo za zaštitu potrošača Međimurja, u Međimurskim novinama otvaramo novu rubriku Potrošački kompas u

kojoj će se svaki drugi tjedan obraditi i objaviti teme koje se tiču potrošačkih prava, donositi odgovore stručnjaka koji se bave ovim područjem u Savjetovalištu potrošača Međimurske

županija i objavljivati savjete u kolumni Željka Tomašića. Najvažniji dio ove rubrike ste vi - čitatelji i potrošači. Bez vašeg glasa ništa se neće promijeniti. Stoga pokušajte u suradnji s nama pronaći odgovore i rješenja ako su vam ugrožena potrošačka prava. Javite se sa svojim pitanjima ako su vam ugrožena potrošačka prava na email potrosac@ mnovine.hr ili na telefon 040 323-601. (mn)

VAŠ SAVJETNIK

Moraju li jedinice lokalne samouprave štititi prava potrošača? Jedna od obveza iz Zakona o zaštiti potrošača je da JLS na svom području moraju poduzimati mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti u području zaštite potrošača, a posebno: (1) informirati i provoditi izobrazbu potrošača, (2) organizirati savjetovanje potrošača, (3) inicirati i podupirati projekte udruga koji unapređuju i promiču prava potrošača i (4.) sudjelovati u provedbi Nacionalnog programa zaštite potrošača na lokalnoj razini. Nijedna JLS u Hrvatskoj, a time i u Međimurju, nema čak ni Plan provedbe NPZP, pa je jasno da nema ni Izvješće o provedbi, drugim riječima JLS ne izvršavaju ovu zakonsku obvezu.

U Međimurskoj županiji samo Županija objavljuje Javni natječaj za sufinanciranje udruga za zaštitu potrošača, a tek jedna JLS u Javnom natječaju za sufinanciranje projekta udruga ima prioritetno područje „zaštita potrošača”. U 11 JLS udruge za zaštitu potrošača mogu se javiti na Javne natječaje u prioritetno područje „ostalo”. Neupitno je da je ovo pokazatelj kako JLS „brinu” za potrošače (stanovnike, građane, birače, kako god želimo) što im je osim Zakona o zaštiti potrošača, obveza i po Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Nepoznanica je zašto resorno ministarstvo (Ministarstvo gospodarstva, poduzet-

ništva i obrta) i Ministarstvo uprave ne nadziru provedbu Zakona. Činjenica je da je resor zaštite potrošača u MINGPO izraziti i nedvojbeni sukob interesa, jer tim rješenjem trgovci u Hrvatskoj određuju prava potrošača i sveli su potrošača na „slabiju stranu na tržištu” kako ga definira aktualni Nacionalni program zaštite , a činjenica je da su u suvremenom demokratskom društvu potrošači „regulatori tržišta”. Posljedica takvog stanja je da potrošači u Hrvatskoj nemaju ista prava kao ostali potrošači u EU, te nemaju efikasne instrumente zaštite svojih prava, a potrošačka sudska praksa ne postoji. Po

Piše: Željko Tomašić svim istraživanjima i izvješćima Eurobarometra hrvatski potrošači su najnezaštićeniji u Europskoj uniji.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

POGLED ODOZDO

Uspjeh Zelenih i požar u Totovcu su i te kako povezani K

akve veze ima uspjeh Zelenih na EU parlamentu s požarom u Totovcu. Naizgled nikakve, jer nisu mali Zeleni zapalili plastiku na Totovcu. spjeh Zelenih u EU parlamentu samo podcrtava razliku između građana razvijenih i nerazvijenih članica Europske unije. Dok se istok bori s egzistencijalnim problemima i korupcijom, zapadni građani se bave kvalitetom života. i, istočnjaci, s mukom spajamo kraj s krajem. Hoćemo li imati dovoljno novaca da cijeli mjesec imamo što staviti na stol, a zapadnjaci kakva je kvaliteta onoga što će stavljati na stol. Zato političke opcije Zelenih kod nas ne bi prošle izborni prag.

ožar u Totovcu je iznio na vidjelo da u našoj zemlji ni u pravilnicima nemamo mjerenje svih parametara koji zagađuju, vodu, zrak i tlo, pa ih ni ne mjerimo. Kad ne mjerimo, kako ćemo znati razinu zagađenja? Dakle, mi ne znamo koliko smo zagađeni i to ne samo prouzročeno ovim zadnjim požarom plastike, nego ni ostalim zagađivačima koji dospijevaju u tlo i vodu, a sadrže kancerogene tvari. o sada građanima kao potrošačima na pamet nije palo da se zapitaju u kakvoj nam ambalaži proizvođači prodaju svoje proizvode i koliko nam kao otpad štete za zdravlje. Lakomisleno prepuštamo da nam u njima serviraju namirnice, nekritički prihvaćajući serviranu

ambalažu kojom trujemo sami sebe. potrebom sredstava za suzbijanje korova koji sadrže kancerogene tvari također trujemo sami sebe. Razmislite o tome kad ćete sljedeći put posegnete za špricom da ubijete svaku travku koja se probila između betonskih opločnika u vašem dvorištu. Na njima se možda igraju vaša djeca ili unuci, a vi ste svojom rukom prosuli kancerogene tvari na podlogu na koju će oni pasti, sjesti ili je dirati rukama pa potom unijeti u usta. dgovorni za zaštitu okoliša ne znaju kamo u Hrvatskoj s nerazgradivom plastikom, osim što građani trebaju plaćati njezino micanje s jednog mjesta na drugo. Zašto umjesto toga ne

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

ograniče njezinu upotrebu i ne obvežu proizvođače da brinu gdje će završiti ambalaža koja je nerazgradivi otpad. Zeleni na zapadu o tome brinu i zbog toga imaju uspjeh kod građana, koji razumiju da je to ključno pitanje njihovog zdravlja i kvalitete života.

POSAO I NOVAC: pitanja i odgovori

Potičemo li doista žensko poduzetništvo? I

ako je žena u Hrvatskoj u natpolovičnoj većini po broju stanovnika, njihova prava su često umanjena ili na neki način oslabljena. Za žene je, budući da su biološki predodređene za majčinstvo, normalno da funkcioniraju drukčije od muškaraca, koji počesto svojim dokazivanjem i potrebom za isticanjem poslovnih uspjeha zarobljavaju svijet u svoje okvire. Žene su zapravo poznate po sposobnosti multitaskinga, tj. istovremenog obavljanja više različitih zadataka, pa mnoge žele istovremeno biti i majke i poduzetnice, što je prilično stresno kada su djeca mala. posljednjih nekoliko godina broj žena poduzetnica se u Hrvatskoj povećao na četvrtinu od ukupnog broja poduzetnika. Ipak, od svih postojećih, prva prepreka daljnjem uspješnom razvoju ženskog poduzetništva u Hrvatskoj je financijska nesigurnost i teškoće u pribavljanju početnog kapitala za poslovne projekte. U tom cijelom zbiru želje, vizije, volje, predanosti, ali i velikog straha od neuspjeha i stresa kojeg svaki poduzetnik prolazi, posebno u svojim počecima, s početkom ove godine država je ponovno svojim propisima dodatno zakomplicirala priču, a o čemu se premalo govori. Riječ je o ženama koje su svoju egzistenciju uzele u vlastite ruke i koje se bore za opstanak na tržištu. Ništa im ne pada s neba, a uz svoj vlastiti posao su i majke. Iako su nove izmjene Zakona o doprinosima od 01. siječnja 2019. godine pogodile sve direktore (i muške i ženske), ovaj problem možemo pogledati konkretno i sa strane žena poduzetnica, koje su uz to i majke, te vidjeti kako takvi loši zakoni utječu upravo na nepoticanje, tj. oni zatiru žensko poduzetništvo. ako je izmjenom Zakona o doprinosima od 01.01.2019. propisana obvezna minimalna godišnja osnovica za obračun doprinosa za direktora - zaposlenog člana uprave, bez obzira da li on radio puno ili radno vrijeme. Problem za mlade žene poduzetnice je u tome što mnoge zbog majčinstva ne mogu ili ne žele raditi puno radno vrijeme, no zbog ovog zakona obveza za doprinose im je određe-

Piše: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec.

na kao da rade puno radno vrijeme, te iznosi mjesečno oko 2.000 kuna. Jedino trenutno rješenje kako si one mogu pomoći i smanjiti te mjesečne troškove je u otvaranju paušalnog obrta koji ima manji iznos obveznih doprinosa, no država je ovim potezom dokazala da, umjesto da bude pomoć i potpora ambicijama i poduzetničkom duhu svih, pa tako i mladih majki, ipak joj je bitnije da bude apsolutni i kruti vladar našim životima. odjela između privatnog života i posla je za žene poduzetnice suluda zamisao, budući da je u praksi to neizvedivo, stoga je najbolja varijanta da svaka žena sukladno svojim obiteljskim i poslovnim obavezama nađe svoju formulu raspodjele dnevnog vremena, ili da čak i spoji u isto vrijeme svoje uloge majke i poduzetnice maksimalno koliko može. Svaka žena koja je i majka, teško bez podrške obitelji ili države kroz različite institucije ili ustanove, može slobodno razvijati svoj biznis. Vlasnica-poduzetnica si ne može nikako dozvoliti da ode na porodiljni dopust i da je nema godinu dana, posebno ako se radi o pokretanju nekih novih poslova ili projekata. U poduzetništvu, žene su ogromni neiskorišteni potencijal koji prvenstveno traži slobodu mogućnosti i odlučivanja. Zbog toga bi i poduzetništvo trebalo maksimalno osloboditi bilo kakvih zabrana ili predrasuda, kako bi se i potencijal ženskog poduzetništva mogao što bolje razvijati. Nažalost, naša država još uvijek nije svjesna potencijala ženskog poduzetništva, zbog čega antipoduzetničku klimu kakva je kod nas prisutna, osjećaju najviše upravo žene.

Crna kronika

U busu prevozio djecu pod 0.98 promila

PRIBISLAVEC

vozača utvrđeno je kako je upravljao pod utjecajem alkohola od 0,98 promila. Vozač je isključen iz prometa te je prekršajno sankcioniran zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Kako doznajemo u tvrtki za koju je vozio dobio je otkaz.

Neslavni rekord: Napuhao 4,27 promila U nedjelju, 26. svibnja oko 20 sati u Pribislavcu, 58-godišnjak pod utjecajem alkohola od 4,27 promila gurao je bicikl Ulicom braće Radić. U jednom trenutku izgubio je ravnotežu i pao na kolnik. Vozilom

KRAĐE

hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje je utvrđeno da je lakše ozlijeđen. Nakon ukazane pomoći samovoljno je napustio bolnicu, priopćili su iz Policijske uprave međimurske. (sh)

ČAKOVEC

“Počastila” se s vrijednom kozmetikom Dovršenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da je 41-godišnjakinja s područja općine Dekanovec, počinila kazneno djelo krađe. U ponedjeljak, 29. travnja 2019. godine u specijaliziranoj trgovini kozmetičkim proizvodima u centru Čakovca, s prodajnih polica ukrala je dvadesetak raznih kozmetičkih proizvoda, od krema do maskara.

GRKAVEŠČAK

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Dio ukradenih predmeta oduzet je od osumnjičene i vraćen predstavniku oštećenog poduzeća. Protiv osumnjičene 41-godišnjakinje podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljene kaznene prijave protiv nepoznatog počinitelja. (dv)

Provala u obiteljsku kuću

Između 2. i 25. svibnja 2019. godine u Grkaveščaku, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, odakle je ukrao razno posuđe i pokućstvo te

ČAKOVEC

električnu bušilicu. Materijalna šteta procjenjuje na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetniku. (sh)

Ukradeni radijatori U noćnim satima s 21. na 22. svibnja 2019. godine u Čakovcu, nepoznati počinitelj provalio je u ograđeno dvorište privatnog poduzeća, odakle je ukrao nekoliko stotina članaka

radijatora. Materijalna šteta procjenjuje se na desetak tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetniku. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Iz obiteljske kuće ukraden televizor U noćnim satima s 20. na 21. svibnja 2019. godine u Svetom Martinu na Muri, nepoznati počinitelj provalio je u prostorije obiteljske kuće, odakle je ukrao

31. svibnja 2019.

TKO JE PUCAO na poznatu čakovečku poduzetnicu Nikolinu Babić nakon što je optuženi oslobođen krivnje

LOPATINEC

Policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec, jučer (28. svibnja 2019.) u Lopatincu u 12:05, prilikom redovne kontrole prometa zaustavili su autobus, čakovečkih registarskih oznaka, koji je upravljao 55-godišnji vozač, a prevozio je školsku djecu. Alkotestiranjem

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TV prijemnik. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetniku. (sh)

Marko Taradi nevin dvije i pol godine u zatvoru U presudi stoji da je organizator i naručitelj napada pištoljem u svibnju 2008. bio Miljenko Crnčec koji je 2014. počinio samoubojstvo Novi zaplet u slučaju pucanja na poznatu poduzetnicu i aktualnu predsjednicu Hrvatskog teniskog saveza Nikolinu Babić. Naime, 34-godišnji Marko Taradi iz Oporovca u ponedjeljak, 27. svibnja, na Županijskom sudu u Varaždinu nepravomoćno je oslobođen optužbe za pokušaj ubojstva Nikoline Babić (45) te dovođenja u opasnost njezina sina u svibnju 2008. godine. Tko je pucao s obzirom da je Taradi oslobođen, ostaje pitanje? Županijski sud je ocijenio da se s velikom sigurnošću može zaključiti da je iza svega stajao Miljenko Crnčec koji je počinio samoubojstvo u lipnju 2014. godine nedaleko od kuće Nikoline Babić, napisavši poruku: "Ostavio sam smeće da živi da nemate problema u životu. Pusa". Naime, na pištolju koji je nađen tjedan dana nakon pucnjave pronađen je DNA Marka Taradija, no ti su se otisci mogli na pištolju naći i zbog toga što je Taradi za Crnčeca obavljao razne poslove, a i sam Crnčec je prije smrti supruzi navodno rekao da Taradi nema ništa s pucnjavom. Taradi se nije pojavio na izricanju presude u ponedjeljak, kao ni Nikolina Babić.

RAZBOJNIŠTVO

Marko Taradi u ponovnom sudskom procesu nepravomoćno je oslobođen optužbe za pokušaj ubojstva (Foto: Pixsell) Podsjetimo da je Taradi 2016. godine bio nepravomoćno osuđen na pet godina i dva mjeseca zatvora, no Vrhovni sud je vratio suđenje na početak. U zatvoru je bio od uhićenja, 12. lipnja 2014. godine, pa do 24. studenog 2016. godine, što je ukupno oko 2,5 godine. Sada u ponovljenom postupku sudsko vijeće zaključilo da se ipak ne može uspostaviti jasna i nedvojbena veza između Taradija i pokušaja ubojstva. U obrazloženju stoji da se Marko Taradi zbog toga

oslobađa optužbe da je 4. svibnja 2008. oko 22:00 u Čakovcu, u ulici Mate Lovraka, nakon što je Miljenko Crnčec pribavio neregistrirani poluautomatski pištolj marke "Crvena zastava" te zatražio od Marka Taradija da tim pištoljem ubije Nikolinu Babić, pucao na njezin automobil. Prema optužnici napadač je najprije pucao s udaljenosti od oko 1 metra od automobila marke BMW, reg. oznake ČK PANA, kojim je upravljala Babić. U automobilu se nalazio i nje-

BANFI

zin sin rođen 2005. godine na stražnjem sjedalu. Tom prilikom je zrno razbilo staklo na vozačevim vratima i okrznulo desni rukav trenirke Nikoline Babić te prošlo kroz donji dio suvozačevih vrata. Nakon što je ona bježeći od napadača, nastavila vožnju kroz ulicu Mate Lovraka i ušla u Marofsku ulicu, ovaj je prečicom dotrčao u istu i prema Nikolini Babić s udaljenosti od oko 9 metara ispalio još dva hica iz pištolja, pri čemu je jedno zrno pogodilo prednji lijevi blatobran automobila i ugrozilo njezinog sina. Taradi je tako oslobođen krivnje za ovaj napad, ali nema odgovora je li preminuli Crnčec, osim što je organizirao, možda i osobno izvršio napad ili je to bio netko treći. Za komentar oslobađajuće presude upitali smo odvjetnika Marija Sokača, jednog od branitelja optuženika, ali je kazao da će cijeli slučaj prokomentirati kada presuda bude pravomoćna. Presuda u pismenom obliku sada se treba dostaviti svim stranama u postupku, a nakon toga nezadovoljna strana ima pravo 15 dana na žalbu koja ide na Vrhovni sud, koji će potom odlučiti o žalbi na presudu. (sh, foto: Marko Jurinec/PIXSELL)

Uhićen trojac u blizini Kuršanca

U policijskoj potjeri ulovljen Srbijanac

Policijski službenici Policijske postaje Čakovec dovršenim kriminalističkim istraživanje osnovano sumnjaju da su dvojica maloljetnika s područja Međimurske županije i 21-godišnjak sa šireg područja grada Čakovca počinili kazneno djelo razbojništva. Naime, kako smo već ranije izvijestili osumnjičeni trojac u ponedjeljak, 27. svibnja 2019. godine u kasnim večernjim satima na poljskom putu nedaleko Kuršanca počinio je razbojništvo nad 60-godišnjakom. U trenutku kada je oštećeni upravljao biciklom u smjeru Gornjeg Kuršanca, automobilom su mu prišli s leđa. Potom je jedan od osumnjičenih upravljajući automobilom na kojem su

U srijedu, 29. svibnja 2019, oko 4 sata u Grabrovniku, policijski službenici policijske postaje Mursko Središće prilikom nadzora državne granice uočili su osobni automobil zagrebačkih registarskih oznaka te posumnjali da se radi o nezakonitim migrantima, izvijestila je PU međimurska. Uz upaljena rotacijska svjetla krenuli su u potjeru za vozilom. Tijekom potjere odbjegli vozač velikom brzinom u pretjecanju prošao je pored drugog policijskog vozila, kojom prilikom je udario u retrovizor navedenog vozila. Policijski službenici nastavili su potjeru za odbjeglim vozačem, koji je zbog neprilagođene brzi-

bila ugašena svjetla, branikom udario u stražnji kotač bicikla te srušio 60-godišnjaka na tlo. Trojica napadača iskoristila su nastalu situaciju te fizički nasrnula na oštećenog, a nakon što su ga svladali, ukrali su mu novčanik s novcem i dokumentima te mobitel. Prilikom bijega s mjesta događaja osumnjičeni su ispustili zrak iz guma bicikla i bacili ga u obližnje polje. U opisanom događaju 60-godišnjak je lakše ozlijeđen te je oštećen za nekoliko tisuća kuna. Prema maloljetnim osumnjičenicima te protiv 21-godišnjaka podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)

ne nedaleko mjesta Banfi, u oštrom zavoju sletio s ceste i udario u zaštitnu ogradu. Dvadesetogodišnji vozač, državljanin Srbije nakon nesreće pokušao je pobjeći s mjesta događaja, ali je uz primjenu sredstava prisile svladan i priveden u Policijsku postaju Mursko Središće na kriminalističko istraživanje. Petorica stranih državljana, koji su se nalazili u osobnom automobilu vozilom hitne medicinske pomoći prevezeni su u čakovečku bolnicu, gdje je utvrđeno da su lakše ozlijeđeni. Trenutno se nad njima provodi postupak sukladno odredbama Zakona o strancima. Kriminalistička istraživanja se nastavljaju. (sh)

31. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Crna kronika

NA DEPONIJI U Totovcu izbio najveći požar u posljednje vrijeme zabilježen u Međimurju

Hoćemo li ikad saznati jesmo li se zatrovali? - Još uvijek nisu gotove sve analize koje bi pokazale sve posljedice požara na zrak, tlo i vode. Paradoksalno je da pravi razmjeri posljedica neće ni biti poznati jer pravilnicima po kojima se ispituju zrak, tlo i voda ne predviđaju ispitivanje najopasnijih dioksina Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Mario Golenko i Zlatko Vrzan Sreća u nesreći ili pak imali smo više sreće nego pameti, krilatice su koje se mogu primijeniti na veliki, odnosno najveći i najduži požar na našem odlagalištu neopasnog otpada u Totovcu. Ljudskih žrtava nije bilo. Nitko od vatrogasaca ili drugih sudionika gašenja vatre niti pak mještana Totovca nije zatražio liječničku pomoć, odnosno nije se požalio na tegobe zbog respiratornih smetnji. Pored toga, nije izgorio ni jedan čvrsti objekt niti je oštećen koji drugi dio imovine odlagališta. Stradala je i izgorjela jedino plastika koja nikome nije trebala, koju nitko nije želio

(?), a samom GKP ČAKOM predstavljala je veliki teret i financijsko opterećenje koje, kako se kalkulira u javnosti seže i do 3 milijuna kuna. Već je dobro poznato radi se o gotovo 3000 tona balirane plastike koja nije za materijalnu uporabu ali je jako skupa za zbrinjavanje. Treba reći da je to ona plastika koju je ČAKOM, po naredbi iz resornog ministarstva morao maknuti iz svog dvorišta. Kako je požar buknuo samozapaljenjem u jednom od dva jedina sunčana dana zadnjih tjedana, zahvaljujući čemu je dim sukljao izravno u nebo. Nakon toga pak je danima padala kiša, pa su odmah krenule ironične dosjetke kako je požar zapalila Božja iskra…

- Bilo bi dobro i da Grad Čakovec naruči analizu kakvoće povrća i voća, poručuje Mario Posedi, voditelj laboratorijskih djelatnosti u Bioinstitutu Čakovec

Analiza kakvoće zraka A što se sve danas mjeri prilikom analize kakvoće zraka svjedoče podaci iz laboratorija koji to obavlja u Totovcu. Laboratorij za mjerenje kvalitete zraka tvrtke Dvokut ECRO nalazi se od petka 24. 5. 2019 na odlagalištu Totovec i mjeri kvalitetu zraka. Zadnji podaci su od 18 sati 26.5.2019 i situacija je slijedeća: - Koncentracije benzena su niže od graničnih vrijednosti - Koncentracije NOx (dušični oksidi) su niže od graničnih vrijednosti

- Koncentracije amonijaka i CO su niže od graničnih vrijednosti za cijelo vrijeme trajanja požara. Također, od 16 sati 26. 5. 2019 mjerenja se paralelno odvijaju drugim laboratorijem za mjerenje kvalitete zraka smještenim u naselju Totovec. Ovaj laboratorij mjeri slijedeće parametre: SO2, O3, CO, NO, NO2, NOx, NH3, H2S, benzen, toluen, ksilen, merkaptani. Vrijednosti svih parametara su puno niže od graničnih vrijednosti.

Požar je popratio crni gusti dim koji se dizao u zrak, a apokaliptični prizor bio je vidljiv i iz susjedne Varaždinske županije

Kako se balirana plastika našla na vrhu “piramide” Direktor GKP ČAKOM Ivica Perhoč rekao je da je gorjela obrađena, selektirana i balirana plastika pripremljena za zbrinjavanje, tako da su službe u svakom trenutku znale što mogu očekivati. Naime, selektiranjem je izdvojena sva ona koja se mogla reciklirati ili zbrinuti na drugačiji način. Ostala je dakle ona, koja nije imala nikakvu uporabnu vrijednost i koja se do početka 2018. godine izvozila u Kinu. Kako je Kina zabranila njen uvoz, plastika koja se prikupljala unatrag nekoliko godina, u balama je godinu dana čekala “nova rješenja” najprije u reciklažnom dvorištu koja nije dočekala. U stvari došla su naredbom ministarstva da se mora ukloniti iz dvorišta no nije pisalo kamo. U ČAKOM-u je tada, kako bi se izbjegla kazna, odlučeno da se deponira na vrhu “piramide” i tu čeka neka “bolja vremena” odnosno korekciju cijene njenog zbrinjavanja. Odvoz u spalionica vani ili kod nas, jednostavno je za komunalna poduzeća prevelik financijski teret, koji bi se neminovno prelio na leđa krajnjih korisnika, dakle nas koji uredno prikupljamo i odvajamo otpad. - Totovec je odlagalište neopasnog otpada, tako da

osim nusprodukta gorenja plastike nije bilo nikakvih drugih plinskih emisija, smirivao je situaciju direktor Perhoč. Ne ulazeći u to je li se požar takvih razmjera mogao spriječiti da je plastika bila zakopana a ne samo odložena na vrh “piramide” neosporna je činjenica da njoj tamo nije bilo mjesto, ali da ni država ne nudi rješenje kamo s njom.

Više je benzena u dimu cigareta nego u plastici

Više od samog požara, kojeg je prema riječima, direktora Ivice Perhoča, nadzorna kamera snimila u subotu u 16:46 minuta, mještane Totovca i okolnih naselja brinuo je crni gusti dim koji se dizao u zrak a apokaliptični prizor bio je vidljiv i iz susjedne Varaždinske županije. Crni dim i emisija plinova koji eventualno mogu ugroziti ljudsko zdravlje i danas su predmet rasprave javnosti koja ne vjeruje rezultatima mjerenja koju su iznijeli članovi Stožera civilne zaštite Grada Čakovca na čelu sa Mariom Medvedem. - Prva mjerenja koja su napravljena odmah po izbijanju požara pokazala su kako su sve vrijednosti emisije plinova u graničnim vrijednostima (benzen, dušikovi oksidi, ugljični monoksid…), iznijela je podatke Lidija Vrbanec Me-

gla sa Zavoda za javno zdravstvo MŽ. Drugim riječima, rekla je kako nije bilo niti će biti opasnosti po zdravlje stanovnika Totovca. Mjerenja kvalitete zraka obavljala su se svaka 2-3 sata na samom odlagalištu a gradonačelnik Stjepan Kovač poručio je kako je naručio i mjerenje u samom Totovcu. Kako pak bi otklonili bilo kakvu sumnju u točnost rezultata mjerenja, naručena su ispitivanja nekoliko različitih akreditiranih laboratorija. Uz mjerenja kakvoće zraka, na zahtjev 4-5 vlasnika OPG, rekao je Ivica Perhoč, naručena su i mjerenja kvalitete tla. Za sada se još uvijek čekaju rezultati i sazivanje Zbora mještana Totovca kako bi im se sve transparentno predočilo.

Teško do konkretnih zaključaka

Glavna mjerenja eventualnog onečišćenja tla, kako na samom požarištu tako i okolnom poljoprivrednom zemljištu, provodi čakovečki Bioinstitut. - Teško mi je u ovom trenutku bilo što reći, jer analize još uvijek nisu gotove, naglasio je voditelj laboratorijskih djelatnosti, Mario Posedi. Kad budu gotove trebale bi pokazati koje je mjere potrebno provesti na samom odlagalištu. Drugim riječima, može li sve ostati tako kako je ili pak

treba otpad koji nije izgorio do kraja kao i zemlju punu čađe, odnosno punu raznih ugljikovodika odstraniti i odvesti na spaljivanje jer ne zadovoljava uvjetima odlagališta. Idućih dana trebali bi se uzeti i uzorci poljoprivrednog tla, no prema njegovim riječima, shodno postojećim Pravilnicima pratit će se samo pesticidi, teški metali. - Postojeći Pravilnik ne uključuje analizu specifičnih produkata gorenja otpada poput opasnih dioksina, ističe i dodaje: - Manjkavosti odnosno ograničenja postoje i kod analize podzemnih voda jer nisu propisane granične vrijednosti već se može samo ustanoviti pogoršanje stanja koje se nema s čime usporediti. Ovaj slučaj Totovec, navodi dalje, trebao bi zakonodavca potaknuti na izmjenu Pravilnika kojom bi se proširila analiza. Inače, postojeći Pravilnik o kakvoći voda, datira još od 2013. godine, iz vremena kada smo ušli u EU i preuzeli ga. A zna se da tehnologija i kemija idu naprijed gotovo pa na mjesečnoj bazi, kazao je Posedi Za kraj je kazao, kako bi bilo dobro i da Grad ČAkovec naruči analizu kakvoće povrća i voća jer nije nezanemariva količina čađe koja se ipak ne može jednostavno isprati vodom.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POLARIS

31. svibnja 2019.

Energija koja iscjeljuje i pomlađuje

Već odavno je potpuno jasno da smo mi bića elektromagnetske prirode. To je znanstveno dokazano, a znatan broj dijagnostičkih postupaka u klasičnoj medicini bazira se upravo na mjerenju naših elektromagnetskih parametara, pa se tako procjenjuje stupanj našeg fizičkog zdravlja ili funkcija pojedinih organa. Najpoznatije od tih metoda su: EKG, EEG, EMG, magnetska rezonancija i druge manje poznate. Apsurdno je u cijeloj priči to što takvu dijagnostiku ne prati odgovarajući način liječenja nego se sve svodi na primjenu farmakoloških proizvoda, čija učinkovitost dolazi sve više u pitanje, prvenstveno zbog strašnih nuspojava. Je li opravdano to da se neke bolesti proglašavaju neizlječivima i da se terapija istih

svodi na doživotnu ovisnost o lijekovima, ako se zna da su iste te bolesti bile uspješno liječene prije nekoliko desetljeća? Zadivljujući su rezultati koje su Georges Lakhovsky i Nikola Tesla postizali primjenom svojih visokofrekventnih oscilatora i vortex (vrtložnih) antena na velikom broju pacijenata s raznim zdravstvenim problemima. Slike 1, 2 i 3 govore same za sebe, a snimljene su 40-ih godina prošlog stoljeća. Ako se bolje zagledate u sliku 3, primijetit ćete, da ne samo da je nestala promjena s lica nego su se i bore izravnale, koža zategnula, kosa postala gušća. Osoba ne samo da je izliječena nego se značajno i vidno pomladila. Ako je to bilo moguće prije toliko godina, što je tek danas moguće, pitao bi se razuman čovjek.

SPECIFIČNA PRIMJENA POLARIS-A KOD:

Svih vrsta bolova, bolne kralježnice i zglobova, loše cirkulacije, opstipacije, problema s crijevima i želucem, hemoroida, ginekoloških i uroloških problema, PMS-a, klimakteričnih tegoba, neplodnosti, oslabljenog libida i potencije, uvećanja prostate, pretilosti, plućnih i srčanih problema, problema sa štitnjačom i sinusima, glavobolje, nesanice i lošeg raspoloženja...

O autoru :

Dr. Dino Tomić, spec. ginekologije i porodništva

Slika 1 – Prije

Slika 2 – Tijekom

Slika 3 – Poslije

(Fotografije su izvorne, preuzete s interneta.)

RAD S VIBRACIJSKIM UREĐAJIMA

Naručivanje putem telefona: Tel. 095 5155 446 Cijena: 295 kn + 32 kn poštarina E-mail: info@polarisdisk.hr www.polarisdisk.hr

Fasciniran cijelom ovom pričom, već godinama se s nekolicinom kolega liječnika i inženjera bavim ovom problematikom. Uspjeli smo nabaviti i napraviti većinu sustava i uređaja koji su i tada bili korišteni, nabavljali smo izvorne sheme uređaja iz Muzeja Nikole Tesle u Beogradu i sa svih strana svijeta, gdje god su bile dostupne. Rezultati koje smo dobivali upravo s tim sustavima bili su fascinantni.

Kod nekih problema, npr. s lokomotornim sustavom (kralježnica, zglobovi, tetive, ligamenti) koji su pacijente mučili godinama i uz sve bezuspješne klasične postupke, mi smo u svega nekoliko tretmana uspjevali postići velika poboljšanja. Neke od tzv. ''neizlječivih'' bolesti, kao što je hipotireoza (Hashimoto) uspjevali smo dovesti pod kontrolu isto kao i oni prije toliko godina. Međutim, od sve tehnike koju smo koristili, na mene je najveći, zapanjujući utisak ostavio energetski disk - POLARIS, koji bez

Preko 20 godina bavi se istraživanjem drugih mogućnosti liječenja izvan ograničenih domena klasične medicine: kvantnom i biorezonantnom medicinom, homeopatijom, akupunkturom i energetskim tehnikama.

ikakvog električnog napajanja postiže takve učinke i rezultate kod osobe koja ga koristi, zbog čega je vrijedan svake pažnje i divljenja. Suština svega je osigurati nesmetan dotok i protok svježe energije kroz tijelo i bolesti nestaju same od sebe. Sve to se upravo postiže primjenom POLARISA, i sada već imamo ogroman broj pozitivnih povratnih iskustava od korisnika POLARISA, od običnih ljudi pa do doktora medicine, čija svjedočanstva možete pročitati na našoj web-stranici.

31. svibnja 2019.

Život u Međimurju 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DAN SJEĆANJA na žrtve holokausta u Čakovcu i Međimurju

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Odlučno NE simbolima mržnje! Trnava, Mura, Drava, Dunav Svake zadnje nedjelje u svibnju na židovskom groblju u Čakovcu obilježava se Dan sjećanja na žrtve holokausta. Okupljaju se preživjeli tih strašnih događaja kao i članovi njihovih obitelji uz predstavnike židovskih općina. Židovska općina Čakovec na čelu s predsjednikom Andrejom Palom, obilježila je tako i ove godine 26. svibnja tužnu 75. godišnjicu odvođenja čakovečkih, kao i drugih dijelova Međimurja i Prekmurja u nacističke logore smrti. Međimurje je također tih ratnih četrdesetih godina prošlog stoljeća pogo-

Izvadak iz molitve koja poziva za zajednički suživot

Sjeti ih se, o Bože, pa im daj onu nagradu koju si odredio pravednicima Svojim, i daj, da svijetom zavlada duh sloge i ljubavi, pa da svi ljudi žive mirno i sretno, a s njima i mi, narod Tvoj!

GLOBALNO I LOKALNO

dila velika ljudska tragedija - holokaust. Za vrijeme 2. svjetskog rata najgori dan u Međimurju zasigurno je bio 28. travnja 1944. godine kada je 605 ljudi iz Čakovca transportirano većinom u najgori logor smrti Auschwitz. Već prije toga Gestapo je u Veliku Kanižu i kasnije u logore smrti otpremio prvih devet čakovečkih Židova. Krajem travnja uslijedio je pravi progon, jer je veliki dio njih odmah po dolasku u logor, poslan u plinske komore.

Podaci govore da je u Auschwitzu ubijeno 540 međimurskih Židova, u Jasenovcu ili Starog Gradiški 29, a desetak u ostalim logorima smrti. Stotinjak njih dočekali su živi oslobođenje u različitim logorima, odnosno sabirnim mjestima, nakon što su prisilno odvedeni iz svojih domova (neki podaci govore o 143 preživjela). Ovogodišnjoj komemoraciji na čakovečkom groblju uz ostale uzvanike i goste prisustvovali su: žu-

pan Međimurske županije Matija Posavec, dogradonačelnik Čakovca Zoran Vidović, Glavni Rabin u Republici Hrvatskoj Luciano Moše Prelević, predsjednik Koordinacije Židovskih općina Hrvatske prof. dr. Ognjen Kraus i dogradonačelnica Varaždina Sandra Malenica. Okupljenima su se obratili Andrej Pal, predsjednik Židovske općine Čakovec, te predsjednik Koordinacije Židovskih općina Hrvatske prof. dr. Ognjen Kraus,l a molitvu je izrekao Glavni Rabin u Republici Hrvatskoj Luciano Moše Prelević – Želja nam je građane Čakovca i Međimurja podsjetimo na te tragične dane naroda koji je trebao biti izbrisan s lica zemlje samo zato jer je drugačiji, a danas se ponovo pokazuju slični trendovi i veličanje negativnosti iz povijesti, jedinstvena je poruka koju su uputili govornici Pal i Kraus. (mg)

zajedno stvarali sredinu ugodnu za život i poslovanje. U nastavku mandata čeka nas mnogo posla u realizaciji brojnih projekata. Drago mi je da je kampanja za izbore za Europski parlament iskorištena kako bi se poslale poruke i nametnule teme koje su važne za Međimurje, kako bi se istaknule sve naše pozitivne karakteristike ali kako bi bolje promovirali naše vrijednosti, uspjehe i pojedince koji žive i rade u našem kraju. Niska izlaznost na izbore je i iskazivanje odnosa i prema

hrvatskoj politici ali i prema europskoj politici i Europskoj uniji. Dijelim nezadovoljstvo stanjem u kojem se nalazi i naša Hrvatska i Europska unija. Upravo sam se zato, zajedno sa svojim kolegicama i kolegama, redom novim, mladim i sposobnim ljudima koji su se dokazali u svojim sredinama, odlučio na ovaj korak i izlazak na izbore za Europski parlament. Niska izlaznost veliko je upozorenje svim političarima u Hrvatskoj u preispitivanju vlastite uloge, odgovornosti za stanje u kojem

s nalazi naša država, ali i svojevrsni znak odnosa naših građanki i građana prema položaju Hrvatske u Europskoj uniji. I zato još jedanput hvala svima. Nastavimo zajedno raditi na razvijanju našeg Međimurja ali i izgradnji Hrvatske u modernu i uređenu državu. Čestitam svim izabranim zastupnicama i zastupnicima iz Hrvatske uz poruku: radite na boljoj Hrvatskoj i boljoj Europi! Vaš Matija Posavec

Dan sjećanja na žrtve holokausta tradicionalno je i ove godine održana zadnje nedjelje u svibnju na čakovečkom groblju

MATIJA POSAVEC zahvaljuje biračima Poštovane Međimurke i Međimurci Zahvaljujem svim biračima koji su glasali na izborima za Europski parlament, a posebno se zahvaljujem građankama i građanima koji su glasali za listu koju sam predvodio. Rezultat koji je postignut daju mi snažni vjetar u leđa da nastavimo zajedno razvijati naše Međimurje, realizirati brojne projekte, ulagati u obrazovanje i zdravstvo ali i sva druga područja kako bi svi

ijest da je Dunav postao najzagađenija europska rijeka antibioticima gotovo nikog nije previše zabrinula, osim možda onih koji se time bave. Isto tako, na upozorenje naših znanstvenika da je Sava zagađena antibioticima zbog farmaceutske industrije kao da nikog nije dodirnula i gotovo smo je zaboravili. Kako da smo tim zaboravom postali imuni, a ljudi zbog bakterija umiru u bolnicama. ehanizam je veoma jednostavan: svi lijekovi koje ljudi dobivaju u bolnicama i od liječnika, dakako i životinje, na kraju završe u kanalizacijama i zatim u potocima i rijekama. Tu se antibiotici miješaju s produktima fekalija, a bakterije i mikrobi mogu se idealno razvijati i sticati otpornost koja prije ili kasnije stigne raznim kanalima do ljudi i bolnica kao sve veći javnozdravstveni problem. Za stručnjake je stanje alarmantno, pogotovo ako se zna da već neke afričke rijeke toliko zagađene antibioticima da više u njima ne mogu živjeti niti ribe. ini se da sindrom „ne u mom dvorištu“ na čudan način djeluje i našoj svijesti. To što je Dunav zagađen antibioticima za nas je tek je obična vijest. No ako je Dunav zagađen antibioticima, gotovo je sigurno da su antibioticima zagađene i pritoke Dunava, Mura i Drava, a to nas se već tiče. Već duže vri-

jeme ribiči govore da nema riba u Muri, opravdavajući to nemogućnošću mrijesta, jer je voda prebrza i nema nekadašnjih kanala i mrtvica. Dakako da u tome ima istine, no koliko je zagađenje Mure i Drave antibioticima, ne znamo, ne ispituje se previše. itko se više ne čudi što u međimurskim potocima, tako u Trnavi, Rakovnici i drugima ima premalo riba, a rakove treba tražiti svijećom. Zato ima bakterija i virusa svih vrsta. aime, za ispitivanje antibiotika u rijekama ne postoji zakonska regulativa, na postoje prihvaćene granične vrijednosti. Pa je sasvim svejedno kolika je koncentracija antibiotika u rijeci, može biti deset, a može biti i sto ili tisuću jedinica. A ribiči jedu ribu, zar ne? Dakako ugrožen je sav živi svijet u vodama, alge, račići, embriji, a da i ne vidimo što nam rade virusi i bakterije u povratnoj sprezi. Zašto od prirode činimo neprijatelja?

N N

VLAŽNE MARAMICE SU NEPRIJATELJ KANALIZACIJE

Nerazgradive su i zato Vas molimo da ih ne bacate u wc školjku, već u koš za smeće

www.mnovine.hr

facebook.com/MedimurskeNovine

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. svibnja 2019.

U akciji su sudjelovale i učenice Srednje škole čakovec

DAN PLAVE VRPCE

Kupnjom cvjetova irisa prikupljeno je 3680 kuna Članovi Županijske lige protiv raka Čakovec i kluba ILCO, u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i Srednjom školom Čakovec protekle su subote u središtu grada Čakovca proveli dobrotvornu akciju Dan plave vrpce. Tradicionalno se ova akcija organizira zadnje subote u mjesecu s ciljem prikupljanja donacija i upoznavanja građana s opasnostima i mogućnošću prevencije raka i ostalih bolesti debelog crijeva. Međimurci su ponovo pokazali svoje veliko srce i kupnjom cvjetova irisa prikupili 3680 kuna koji će se koristiti za rehabilitaciju članova klubova koji djeluju unutar Lige (vježbanje na bazenima pod stručnim vodstvom). Nastavak ove akcije slijedi na humanitarnoj akciji ”Zajedno protiv raka pjesmom, plesom i modnom

revijom 2019.”, a koja će se održati u četvrtak, 6. lipnja s početkom u 19 sati u Centru za kulturu Čakovec Hussein Saghir, dr. med., predsjednik Županijske lige protiv raka Čakovec podsjetio je zašto građanima dijele promotivni materijali o Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva. - Rak debelog crijeva je u Hrvatskoj drugi najčešći oblik raka u osoba oba spola, u žena iza raka dojke, a u muškaraca iza raka bronha i pluća. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske u našoj je zemlji 2016. godine bilo registrirano 3.575 novooboljelih osoba (među kojima i 100 osoba iz Međimurske županije), dok je 2017. godine od ovog sijela raka u Hrvatskoj umrlo 2.037 osoba (61 osoba bila je iz Međimurja). (rr, zv)

Svoje biljke zalijevam i gnojim otopinom uzdiglog običnog kuhinjskog kvasca

MALO PORCIJUNKULOVO povodom Dana grada Čakovca

Cvjetna rapsodija u čakovečkom centru Uz pelargonije i surfinije, najpoznatije vrste naših balkona, nudilo se i ostalo sezonsko cvijeće. Naravno, mnogi su tražili i trajnice među kojima posebno hortenzije ili pak božure, odnosno popularne katruže Više od stotinu izlagača, u odnosu na 30-tak prošlogodišnjih, ponudilo je svoje proizvode posjetiteljima trodnevnog Sajma cvijeća, jagoda i tradicije, organiziranom u sklopu Dana grada Čakovca. Među najbrojnijima, svakako su bili proizvođači cvijeća, ponajviše iz susjedne Koprivničko-križevačke te Varaždinske županije, odnosno ludbreškog kraja koji slovi kao svojevrsni bazen cvjećarske proizvodnje. Posjetiteljima i kupcima, bilo je svejedno čije je koje cvijeće dok su tražili svoju omiljenu vrstu ili vrstu koju već drugo traže i žele je u svom domu. Naravno, ključni moment je bila i cijena. Budući da pojedini

U ORGANIZACIJI UDRUGE ŽENA

Štefančari razgledali ljepotu austrijskih jezera Tridesetak mještana Štefanca, predvođenih tamošnjom Udrugom žena, minule se subote otisnulo put Austrije u razgledavanje prirodnih ljepota tamošnjih jezera. Četverosatno putovanje najprije ih je odvelo u Hallstatt, stari romantični gradić poznat po rudnicima soli. St. Wolfgang im Salzkammergut bio je druga destinacija

da bi izlet završio razgledavanjem carske vile u Bad Ischlu. Naravno, bilo je tu i

posjet carskoj slastičarnici s išlerima kao i licitarskoj manufakturi. (vv)

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Već tri godine moje jagode naručuju čakovečke osnovne škole, pohvalila nam se Katica Piljak iz Čukovca ludbreškog

facebook.com/MedimurskeNovine

proizvođači dolaze u Čakovec od prvog izdanja Sajma, rado su dijelili i savjete o njezi i uzgoju biljaka. - Ja svoje biljke redovno, jednom tjedno zalijevam, odnosno gnojim otopinom običnog kuhinjskog kvasca, doznali smo od Mirjane Lončarić iz Koprivnice dok nam je pokazivala svoje rascvjetane biljke. Točnije, kaže Mirjana, kvasac se pomiješa sa šećerom i stavi dizati. Potom se tako dobivena smjesa razrijedi s vodom i normalno se zalijeva. Dalje sve rade kvaščeve gljivice te šećer kojeg biljke naprosto obožavaju. Uz pelargonije i surfinije, najpoznatije vrste naših balkona, nudilo se i ostalo sezonsko cvijeće. Naravno, mnogi su tra-

žili i trajnice među kojima posebno hortenzije ili pak božure, odnosno popularne katruže. Bilo je tu i sukulenata, kaktusa, dendroloških primjeraka, jednom riječju, sve ono što se danas najčešće kupuje. Sajam cvijeća u Čakovcu prati i Sajam jagoda koji je bio nešto izdašniji od preloškog jer je više jagoda došlo u rod. No, ni tu se nije moglo izbrojiti više od 5 izlagača. Naravno, bez jagoda iz ludbreškog kraja, nije prošlo ni ovogodišnje izdanje. Među redovnim izlagačima je tako i Katica Piljak iz Čukovca, ali ludbreškog. - Mene su u Čakovcu već zeli pod svoju, s puno smijeha i dobre volje ispričala nam je Katica o međusobnoj “ljubavi”

između našeg grada i njezinih proizvoda. Naime, kako je dodala već treću godinu zaredom, čakovečke osnovne škole nabavljaju njezine jagode za svoje učenike. I ove ću im sezone isporučiti nešto više od 550 kg sočnih bobica. Katica uzgaja 10.000 sadnica jagoda na otvorenom bez prskanja. S jedne strane je to zbog nje, a s druge ne želi imati problema s inspekcijom jer jagode jedu osnovnoškolci te vrtićki mališani. Ukoliko i bolest dođe, primjerice botritis, radije trgaju zaražene plodove. Krupnim, sočnim plodovima, ali i popularnim cijenama teško se moglo odoljeti tako da su se i jako dobro prodavale. (Vlasta Vugrinec)

31. svibnja 2019.

Čakovec 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gradonačelnik Stjepan Kovač, dobitnici nagrada: Biljana Baranašić za hotel Castellum, Božena Kapitarić za Podružnicu medicinskih sestara, Dejan Tomašić za DVD Šandorovec, Marijan Ramušćak za Županijski tamburaški orkestar Stjepan Bujan Stipić, Mihael Štebih za Streličarski klub katarina Zrinski, dr.sc. Nevenka Breslauer, Vladimir Holetić posthumno za suprugu Nevenku, Aleksandra Hampamer za sklonište životinja Prijatelji i predsjednik Gradskog vijeća Jurica Horvat

GRAD ČAKOVEC u srijedu svečanom sjednicom Gradskog vijeća proslavio Dan grada

Dvije nagrade za životno djelo Priski Kulčar i posthumno Nevenki Holetić Čakovečka umjetnica Priska Kulčar nagradu je odbila, jer ne prima nagrade iz principjelnih razloga. Grad će za pripadajući novčani iznos nagrade kupiti jednu njezinu sliku u svoj fundus Grad Čakovec 29. svibnja svečanom sjednicom proslavio je Dan grada, na dan kada je 1579. dobio status grada koji mu je poveljom dodijelio Juraj IV Zrinski. Svečan sjednica održana je u Centru za kulturu Čakovec. Kako je u svom uvodnom govoru naglasio predsjednik Gradskog vijeća Čakovca Jurica Horvat, vijećnici su u proteklih godinu dana kroz konstruktivne rasprave surađivali u donošenju važnih odluka, a sve s ciljem boljitka u životu građana: - Čakovec i dalje slovi kao sredina koja se razvija i koja brojnim programima unapređuje život svojih stanovnika. Sadržaje koji su na raspolaganju našim sugrađanima, često nemaju sredine puno veće od naše. Bilo da se radi o obrazovanju, bilo o sportu ili kulturi, bilo o komunalnoj opremljenosti, imamo standard koji drugi često mogu samo poželjeti. A najvažnije je to da smo do njega došli sami, svojim snagama i idejama. To je karakteristika Čakovca i njegovih građana, istaknuo je Horvat.

- Unatoč negativnim demografskim kretanjima, u Čakovcu se broj stanovnika ne smanjuje, a škole i vrtići nemaju problema s manjim brojem polaznika rekao je čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač te dodao: - U europskim smo okvirima mali grad, no povezivanjem sa susjednim Varaždinom i Koprivnicom, stvorit ćemo urbano područje koje će se svojom veličinom moći nositi s najvećim hrvatskim gradovima, ali i biti prepoznatljivo u europskim okvirima. Projekti i programi koje ćemo na taj način provoditi, omogućit će našim građanima i gradovima nove sadržaje, međusobno povezivanje, naravno uz očuvanje svih specifičnosti. Čakovec je stoljećima gradska sredina, a mogućnosti koje ćemo svi dobiti međusobnim povezivanjem, iskoristit ćemo kako bismo i dobili sadržaje koje građani trebaju i zaslužuju. Svoje sugrađane prigodnim je govorom pozdravila i dječja gradonačelnica Dorja Vincek, a u ime delegacije brojnih izaslanstava obratio

se umaški gradonačelnik Vili Basanese. Najsvečaniji dio svake proslave Dana Grada je dodjela godišnjih nagrada i priznanja. - Kao prvi od današnjih čestitara, želim se zahvaliti ovogodišnjim dobitnicima na svemu što su učinili za svoj grad i građane ovog grada. Uvijek naglašavam da grad ne čine ulice i zgrade, već da je neka sredina uspješnija i bolja, koliko su to uspješni njegovi stanovnici, prije uručenja naglasio je gradonačelnik Stjepan Kovač prije uručenja nagrada dobitnicima. Nagrade i priznanja Nagradu za životno djelo koju je trebala primiti, čakovečka umjetnica Priska Kulčar je odbila jer ne prima nagrade iz principjelnih razloga, kako je navela u pismu: -Odluka Gradskog vijeća o dodjeli nagrade za životno djelo, na preporuku uglednih članova komisije za Javna priznanja, veliki je kompliment. Iz moje principijelne životne odluke da ne prihvatim nikakvu nagradu, slijedi da i ovaj puta odbijem tu čast, s puno poštovanja prema va-

šoj namjeri. Uzdam se u vašu cijenjenu empatiju!- napisala je Priska Kulčar. Grad će za pripadajući novčani iznos nagrade kupiti jednu njezinu sliku u svoj fundus. Vladimir Holetić, prezeo je Nagradu za životno djelo, koja je posthumno dodijeljena njegovoj supruzi Nevenki Holetić, poznatoj čakovečkoj odgajateljici. Zlatnik Grb Grada Čakovca dobila je Sklonište za napuštene životinje Prijatelji, a nagradu je primila Aleksandra Hampamer. Godišnje nagrade koje se dodjeljuju za različita područja djelovanja dobili su području gospodarstva Hotel Castellum, a preuzela ju je Biljana Baranašić, voditeljica hotela. Za područje zdravstva i socijale godišnja nagrada je dodijeljena Čakovečkoj podružnici Hrvatske udruge medicinskih sestara, a primila ju je Božena Kapitarić, DVD Šandorovec dobio je godišnju nagradu u području udruga, a primio ju je predsjednik Dejan Tomašić. U području sporta godišnju

Dobitnici godišnje nagrade Županijski tamburaški orkestar Stjepan Bujan Stipić na kraju svečanosti su i zasvirali

Gradonačelnik Stjepan Kovač: Grad ne čine ulice i zgrade, već da je neka sredina uspješnija i bolja, koliko su to uspješni njegovi stanovnici nagradu dobio je Streličarski klub Katarina Zrinski, a primio ju je osnivač i predsjednik Mihael Štebih. Godišnju nagradu u području kulture dobio je Županijski tamburaški orkestar Stjepan Bujan Stipić, a primio ju je Marijan Ramušćak. U području znanosti, odgoja i obrazovanja, nagradu je primila dekanica Međimurskog veleučilišta doc.dr.sc. Nevenka Breslauer, prof.,

U kulturno umjetničkom programu svečane sjednice, kojeg je vodio akademski glumac Matko Buvač, nastupili su Pjevački zbor Josip Štolcer Slavenski, solistica Samanta Grahovec, Pjevački zbor umirovljenika Čakovec i Županijski tamburaški orkestar Stjepan Bujan Stipić. Uz domaćine, na ovogodišnju su proslavu stigli i predstavnici gradova prijatelja Čakovca, predstavnici međimurskih općina i gradova, javnih tvrtki i ustanova te predstavnici vjerskog života i medija.Uoči sjednice svečano otkriven obnovljeni spomenik Nikoli Zrinskom Čakovečkom, popularni orao smješten na ulazu u Perivoj Zrinski. Spomenik je postavljen početkom prošlog stoljeća, a na inicijativu Druže braće hrvatskog zmaja, odnosno Marijana Ramuščaka, vraćen mu je stari sjaj. Prilikom otkrivanja, gradonačelnik Kovač je najavio i skoro uređenje glavnog gradskog trga, kao i uređenje okoliša spomenika i njegovo prigodno osvjetljenje. (BMO, foto: Z. Vrzan)

Središnje Međimurje

31. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR s načelnikom Marijom Tomašekom povodom Dana općine Domašinec

Jedva čekamo otvorenje sportskog doma NK Dinamo Želimo i školsku sportsku dvoranu, kao i dogradnju škole kako bi imali uvjete za jednosmjensku nastavu, a po potrebi i uvođenje dnevnog boravka za djecu Povodom Dana općine o aktualnostima razgovaramo s načelnikom Marijom Tomašekom. • Sportska dvorana NK Dinamo Domašinec važan je projekt za sve sportaše kao i mještane. U kojoj je fazi, te je li se riješila financijska zavrzlama oko sufinanciranja projekta? — Taj projekt je vrlo važan kako za NK DINAMO tako i za samu Općinu Domašinec jer je cijeli projekt izgradnje dvorane za trening i dvoranski nogomet te rekonstrukcija i dogradnja svlačionica, garderoba, prostorija za razne namjene te vanjskog terena bitan za sve udruge s područja Općine Domašinec, a i šire. Kod pokretanja samog projekta bili smo svjesni da će biti problema s financiranjem, jer nogometni klub kao udruga nema jaku financijsku povijest kakvu banke traže, a za povlačenje sredstava iz Fonda je potrebno prije napraviti predfinanciranje istih, te se je kasnilo s plaćanjem izvedenih radova u dogovoru s izvođačem. Dio investicije je plaćen te je zatražena prva rata povrata od Agencije za plaćanja koju očekujemo kroz dvadesetak dana. Radovi za sada napreduju sukladno terminskom planu te bi radovi morali biti gotovi do kraja mjeseca srpnja.

• Koje su ostale veće ili manje investicije na kojima radite? — Još uvijek se puno pitanja postavlja oko izgradnje školske sportske dvorane. Kad su započeli radovi na izgradnji dvorane NK Dinamo projekt školske dvorane smo malo preoblikovali u suradnji s osnivačem škole Međimurskom županijom i samom školom tako da cijeli projekt sada obuhvaća cjelovito rješenje cijele škole i rješava postojeće probleme grijanja, nedostatka učiona kabineta i same dvorane. Za isto je izrađen idejni projekt s detaljnim Projektnim zadatkom kojim se određuje rekonstrukcija postojeće kotlovnice da zadovoljava potrebe postojeće škole, dogradnje šest novih učionica i sportske dvorane. Postojeća kotlovnica nema kapacitet za grijanje dograđene škole devedesetih godina te djeca zimi kada su niske temperature nastavu provode u zimskoj odjeći. Samom dogradnjom škole želimo postići uvjete za jednosmjensku nastavu u školi, a po potrebi i uvođenje dnevnog boravka za djecu, a uređenjem vanjskog prostora oko škole osigurati primjerene uvjete za boravak djece u krugu škole. • Općinski proračun može se značajno povećati kroz projekte, kao što je primjerice sportski dom i

*Što sve pripremate povodom Dana općine Domašinec? - Svečana sjednica općinskog Vijeća povodom obilježavanja dana Općine Domašinec će se održati u 2. lipnja u nedjelju s početkom u 15 sati. Prije sjednice biti će doček gostiju uz pratnju Puhačkog orkestra Općine Domašinec, te će se položiti vijenac i svijeće u Spomen parku preko puta zgrade Općine Domašinec. Nakon toga prigodnim programom PUOD, nastupima učenika osnovne škole Domašinec, pjevačkog zbora Matice umirovljenika MŽ podružnice Domašinec i Mažor-

etkinja Općine Domašinec, te prigodnim govorima domaćina i gostiju u Domu kulture Općine Domašinec. Nakon svečane sjednice Općinskog Vijeća udruga umirovljenika MUMŽ podružnica Domašinec će održati svoje sportske igre Umirovljenika gdje očekuju oko 70-tak sudionika koje će na kraju počastiti prigodnim domjenkom i osvježenjem. Dan ranije, u subotu, 1. lipnja na Šoderici u Turčišću će ŠRD Ribica Turčišće održati sportsko natjecanje Kup Općine Domašinec u ribolovu sa štapom na plovak.

Svečana sjednica i bogati program u nedjelju

dvorana NK Dinamo Domašinec. Što se radi i planira po tom pitanju? — U svrhu uređenja Općine Domašinec i samih naselja kandidirali smo projekte na fondove i prema ministarstvima, te smo raspisali natječaj za uređenje parka u Centru Domašinca za što očekujemo 300.000 kuna iz LAG-a „MEĐIMURSKI BREGI I DOLI“ kojim se nekadašnji park „88 stabala…“ preuređuje u lijepu šetnicu s labirintom od lavande i rasvjetom u sklopu kojeg će se urediti i sam prilaz parku i postojećem dječjem igralištu te će se zacijeviti postojeći kanal oborinske odvodnje. Za društveni dom u Turčišću smo raspisali natječaj i ugovorili radove na obnovi istog za što smo dobili sredstva iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja u iznosu od 242.000 kuna. Uz glavnu prometnicu koja prolazi Turčišćem i Domašincem planiramo zamijeniti postojeću rasvjetu energetski i ekološki prihvatljivijom LED rasvjetom za što smo iz Ministarstva ruralnog razvoja i EU fondova dobili 250.000 kuna. • Turizam je isto postavljen kao jedan od važnih ciljeva u sadašnjosti i budućnosti? — Općina Domašinec ima puno turističkog potencijala od arheoloških

Veliki potencijal vidimo u rijeci Muri te krajoliku uz istu „Murščak“ te u suradnji s drugima radimo na razvoju turizma

Mario Tomašek, načelnik općine Domašinec nalazišta iz vremena ranog Postojeća poučna staza brončanog doba pa do ka- ima potencijala, ali nažalost snog Rimskog doba i sve do je relativno slabo iskorišten vremena Turskih osvajača. te radimo na tome da se s Veliki potencijal vidimo u ri- istom upoznaju škole barem jeci Muri te krajoliku uz istu s našeg područja, a kroz slje„Murščak“ te ćemo s nadlež- deće mjere i šire. nim institucijama raditi na U tu svrhu smo uložili razvoju specifičnog turizma puno napora da ponovno koji je sve traženiji u svijetu pokrenemo „spust Murskih pa tako i našem kraju, pod ladji“ koji se ove godine odrtime mislim izleti u prirodu, žava 15. i 16. lipnja po stašetnje, bicikliranje, kaja- rom programu sa startom king/kanuing, birdwatching u Austriji a završetkom u i slično. Domašincu u Vrbulji.

U sportu nam je perjanica nogomet te se oko nogometnih klubova i Nogometnoj školi cijela priča o sportu i sportskom turizmu i bazira, a kroz izgradnju sportskih objekata bi se ista i pojačala te omogućilo i aktiviranje drugih sportova kojima bi se žitelji htjeli baviti. Tu još postoji i lovno sportski turizam koji se isto polako vraća u naše krajeve te u skoroj budućnosti očekujemo povećanje istog. (Dora Vadlja)

Što treba znati o Općini Domašinec?

Općina Domašinec nalazi se u središnjem krajnjem sjeveroistočnom dijelu Međimurske županije, uz rijeku Muru. Funkciju načelnika Općine obnaša Mario Tomašek (HSS), dok je zamjenik načelnika Perica Remenar (HDZ). Predsjednik Općinskog vijeća je Goran Koren (HNS), a njegov zamjenik Danijel Tomašek (SDP). Osim njih, Vijeće čine: Nikola Krnjak (SDP), Silvija Žeželj (HDZ), Ivica Bister (HDZ), Kristijan Peras (HSS), Bojan Kolarić (HSS), Dragutin Lisjak (KLGB), Dragutin Furdi (KLGB), Ljubica Drvoderić (KLGB) i Ivan Tot (KLGB).

Posljednji popis iz 2011. godine na području Općine bilježi 2.251 stanovnika, a prostire se na površini od 35,33 km2. Prostor Općine Domašinec zanimljiv je zbog svojih zemljopisnih obilježja, vrijednih prirodnih resursa, graditeljske i prirodne baštine kao i gospodarskih djelatnosti. U povijesnim vrelima Domašinec se prvi puta spominje 1244. godine i plemić Petrina kao vlasnik posjeda imenom Damasa, odnosno Doma-sa. Današnje ime Domašinec (Domassi-necz) prvi puta se spominje 1478. godine.

Ovdje se nalazi poučna staza Murščak koja prolazi najvećim područjem uz Muru, bez naselja, a obuhvaća oko 1.500 hektara. Murščak je veliki kompleks višestoljetne hrastove šume uz rijeku Muru. Arheološki nazivi upućuju da je prostor oko Turčišća i Dvorišća naseljen mnogo godina prije Krista. Tako je u Močvarama, kod Dvorišća otkrivena nekropola iz vremena oko 700 g. pr. Kr., a nedaleko od tog nalazišta otkriveno je nalazište Gradišće iz XIII. do XI. st. pr. Kr. U povijesnim izvorima Domašinec se prvi put spominje 1244. godine.

svim mještanima Općine Domašinec

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

31. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 15 REZULTATI IZBORA za vijeća mjesnih odbora u tri općine

HDZ loše prošao, sve više nezavisnih lista Paralelno s izborima za zastupnike europskog parlamenta, minule nedjelje u tri naše općine, održani su izbori za novi sastav mjesnih odbora. Tako su svoje vijećnike birali stanovnici općine Domašinec, Mala Subotica i Šenkovec.

Općina Domašinec

Organizatori prosvjeda Alen Pancer i Tin Hrgović, te načelnica Višnja Ivačić i njezin zamjenik Kruno Kamenić

NA TRGU REPUBLIKE u Čakovcu 1. lipnja mirni prosvjed

Alen Pancer poziva na prosvjed: Želimo normalan život u Pribislavcu! Na prosvjedu će biti nekoliko govornika, a najavljen je i jedan od romskih čelnika iz Pribislavca Željko Balog

Alen Pancer iz Pribislavca glavni je organizator prosvjeda pod nazivom Želim normalan život koji je podržala i načelnica Pribislavca Višnja Ivačić. Mirni prosvjed održat će se 1. lipnja na Trgu Republike u Čakovcu. – Ovo nije prosvjed na osnovi nikakve segregacije i ponižavanja, nije nikakva podjela po nacionalnoj osnovi već mirni prosvjed protiv razbojnika i kršitelja zakona. Policija je bespomoćna, institucije pravosuđa i socijalne skrbi ne rade svoj posao, obrazlaže glavni organizator Alen Pancer inicijativu za prosvjed. Pancer koji živi u neposrednoj blizini romskog naselja u Pribislavcu, dodaje kako mu se dogodilo previše stvari, od provale u automobil, supruga mu je usred radnog dana opljačkana 150 metara od kuće, maloljetnici su mu ukrali psa i tražili otkupninu za njega. Zato je odlučio organizirati prosvjed.

Ured za ljudska prava osudio organizaciju prosvjeda U odnosu na medijske napise i upite koje je Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina primio u svezi protestnog skupa najavljenog za 1. lipnja u Čakovcu, Ured izražava veliku zabrinutost i ocjenjuje neprihvatljivim organiziranje skupova usmjerenih protiv određene skupine i koji bi predstavljali kršenje ljudskih prava i sloboda koja su zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i hrvatskim zakonodavstvom. U temeljnim odredbama Ustava Republike Hrvatske u članku 3. utvrđeno je da su sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

Oglasio se i Europski centar za prava Roma (ECCR) koji tvrdi kako “u jednoj multikulturalnoj, demokratskoj i antifašističkoj državi ne smijemo tolerirati prosvjede protiv čitavih skupina ljudi, osobito ako su one marginalizirane i potlačene manjine”. U pismu se također izražava želja da lokalne vlasti navedu jesu li podneseni službeni prigovori protiv romskih zajednica u Međimurju prije objave anti-romskog prosvjeda te kakav je bio njihov odgovor i rješenje, koju je metodologiju koristila lokalna policija kako bi procijenila potencijalne rizike prije nego što su odobrili prijedlog prosvjeda te koji je plan za rješavanje mogućih građanskih nemira i radikalizacija nakon prosvjeda. Maja Odrčić Mikulić, viša stručna savjetnica za nacionalne manjine, nije htjela komentirati događaj, ali je izjavila da ne podržava prosvjed. (dv)

PRETETINEC

Skup je prijavljen prema Zakonu o javnom okupljanju PU međimurskoj i oni će ga nadgledati. Prema podacima iz prijave prosvjeda očekuje se oko 1500 prosvjednika. - O vlastitom trošku osigurao sam zaštitare, njih 30 koliko je policija tražila s obzirom na broj ljudi koji se očekuje, te da je ocijenjeno da je u pitanju skup velikog rizika. Na prosvjedu mora biti vozilo Hitne službe kao i Javna vatrogasna postrojba Čakovec kaže Pancer. Govornici na prosvjedu bit će Alen Pancer kao organizator, Tin Hrgović, Višnja Ivačić načelnica Općine Pribislavec, Željko Knapić mještanin Pribislavca, Dragan Toljan predsjednik Udruge 1-a Satnije 113 brigade Šibenik, te načelnik Donje Dubrave Marijan Varga, ali i i Željko Balog jedan od čelnika romske nacionalne manjine u Pribislavcu. (Dora Vadlja)

Odlični rezultati na STEM natjecanjima Polaznici robotičkih radionica Udruge žena Pretetinec još jednu sezonu uspješno privode kraju. Ove školske godine ponovo su sudjelovali u natjecanju Croatian Makers Liga u organizaciji Instituta za razvoj i inovativnost mladih s dvije ekipe: mlađom i starijom dobnom skupinom. Još jednom su pokazali kako su volja i želja za učenjem jače od bilo čega, te su uz sve školske i druge izvanškolske obaveze, marljivim vježbanjem postigli odlične rezultate.Mlađa dobna skupina je u ukupnom poretku u regiji zasjela na odlično 3.

Dio uspješnih polaznika robotičkih radionica u Pretetincu mjesto, dok su stariji robotičari nancira EU pod nazivom STEM osvojili vrlo dobro 4. mjesto. Nji- revolucija u zajednici, kojemu je hova mentorica je i ove godine cilj da robotičari stariji od 12 bila prof. Mateja Šafarić Novak. godina svoje slobodno vrijeme Osim sudjelovanja u CM Ligi, ro- provedu podučavajući mlađe od botičari Udruge žena Pretetinec sebe i svojim volonterskim prisudjeluju i u projektu koji sufi- mjerom pokažu kako nikada ni-

je prerano uključiti se u ovakve projekte.Već se planiraju i jesenske aktivnosti. Uz sudjelovanje u CM Ligi, prošla je i prijava za MakeX robotičko natjecanje pa će tako robotičari Udruge žena Pretetinec odmjeriti snage s ostalih 80 timova, a možda i dobiti priliku otputovati u Kinu na svjetsko natjecanje. No, prije toga, valja se dobro odmoriti, napuniti baterije kako bi nova sezona krenula najbolje moguće. Tome će sigurno doprinijeti i završno druženje i nagrađivanje najboljih koje u Udruzi planiraju za svoje robotičare u lipnju. (Lidija Branilović)

Na području općine Domašinec na izbore su izašli samo mještani Turčišća te su u svoj mjesni odbor odabrali 3 kandidata s liste HNS-SDP te dva s liste HSS-a.

Općina Mala Subotica

Od 5 mjesnih odbora u općini Mala Subotica koja je tradicionalno HDZ-ova, stranka je osvojila većinu jedinu u MO Piškorovec gdje je i jedina istaknula listu. MO Sveti Križ dobila je s 3 mandata lista grupe

PRIBISLAVEC

birača Stjepana Pokrivača, dok su preostala dva pripala koaliciji SDP-HNS-u. Ista koalicija sa 6 mandata osvojilo je i Malu Suboticu, dok je HDZ dobio upola manje, dakle 3 mandata. U MO Palovec po dva mandata pripalo je HDZ i koaliciji SDP-HNS dok je relativni pobjednik s 3 vijećnika grupa birača Dragutina Srneca. Grupa birača Dejana Horvata osvojila je većinu, odnosno 6 mjesta u VMO Držimurec-Strelec, a prestalo 1 mjesto ide HDZ-u.

Općina Šenkovec

I u Općini Šenkovec izbori su održani u samo jednom naselju, i to u Knezovcu. Shodno rezultatima, u vijeće mjesnog odbora ulaze 4 s koalicijske liste HNS-HSU, 2 kandidata HDZ-a i 1 iz SDP-ea te 4 s koalicijske liste HNS-HSU. (vv)

165.000 kuna za izgradnju ceste do nove škole Objavljen je popis odabranih projekata općina i gradova za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda koje će Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja sufinancirati u 2019. godini. Na javni poziv Ministarstva koji je bio otvoren za prijave u razdoblju od 20. veljače do 22. ožujka 2019. prijavljena su 574 projektna prijedloga od kojih će Ministarstvo sufinancirati njih 181. Među njima nalazi se i projekt Općine Pribislavec za "Izgradnju ceste do škole – 2. faza", za što je Općini odobreno 165.000 kuna.

PODTUREN

Naime, Javni poziv za sufinanciranje projekata gradova i općina za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda u 2019. godini objavljen je s ciljem osiguranja financijske potpore za projekte jedinica lokalne samouprave koje potiče ili pridonose boljem obavljanju komunalnih djelatnosti i pružanju odnosno isporuci komunalnih usluga, kao i za aktivnosti na projektima koji će pridonijeti podizanju razine javnih usluga i većoj kvaliteti življenja stanovnika na području pojedine jedinice lokalne samouprave. (so)

Predložite kandidate za općinska priznanja Općina Podturen objavila je javni poziv za predlaganje kandidata za dodjelu javnih priznanja Općine Podturen za 2019. godinu. Javna priznanja Općine Podturen, utvrđena Statutom Općine Podturen i ovom odlukom su: Počasni građanin/građanka Općine Podturen,

Plaketa Općine Podturen “Grb Općine Podturen”, Pečat Općine Podturen i Zahvalnica. Pisani prijedlozi dostavljaju se Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Podturen osobno ili putem pošte, najkasnije do 10. lipnja 2019. godine (petak) do 15 sati. (dv)

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREĐUJU SE DVA GROBLJA na području grada MURSKO SREDIŠĆE

projekta WIFI4EU, a temeljem dobivenih sredstava putem vaučera. (BMO)

Žele od države PEKLENICA natrag staru sportsku dvoranu Stiže rasvjeta u Zavrtnu ulicu Ulaskom Hrvatske u EU granične službe preselile su na zajednički prostor k slovenskim graničnim službama, a špedicija prestaje s radom . Prostorije špedicije, kao i nekadašnja sportska dvorana naslonjena na granični prijelaz zjape prazne, a poznato je da nepuštene i nekorištene zgrade najbrže propadaju. Kako se te zgrade naslanjaju na centar grada, gradonačelnik Srpak je na stručnom kolegiju zadužio pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela za korespondenciju sa službom za granični prijelaz u Ministarstvu financija za dodjelu nekadašnjih špedicijskih prostora za potrebe Crvenog križa te za pribavljanje mišljenja za povrat stare sportske dvorane u vlasništvo Grada Mursko Središće. (BMO)

Za vrtić u Nardi 28.000 kuna

Odobrava se isplata novčanih sredstava u iznosu od 28.000 kuna pobratimljenoj općini Narda u Mađarskoj za adaptaciju dječjeg vrtića iz sredstava za međunarodne pomoći. (BMO)

K novom vrtiću i nova ulica

Paralelno s gradnjom nove zgrade vrtića Maslačka na Slatinama pokreće se i javne nabave za uređenje ulice Slatine. Uređenje ulice, a posebice zbog potreba novog dječjeg vrtića do procijenjene vrijednosti od 1,6 milijuna kuna + PDV. (BMO)

Tini Žerjav 2000 kuna za Rektorovu nagradu

Za dobivanje Rektorove nagrade s iznosom od 2000 kuna nagrađena je Tina Žerjav iz Murskog Središće, studentica Sveučilišta Sjever. Grad Mursko Središće izvrsnost svojih studenata nagrađuje novčanim nagradama. (BMO)

Tko će postavljati WIFI točke?

Pokreće se postupak jednostavne nabave za odabir tvrtke za postavljanje WIFI točaka u sklopu

Zavrtna ulica u Peklenici treba dobiti odgovarajuću javnu rasvjetu. Grad Mursko Središće pokreće postupak jednostavne nabave za postavljanje javne rasvjete u toj ulici, a rok je 60 dana. (BMO)

Još 200.000 kuna za društveni dom

Opremanje društvenog doma u Peklenici ulazi u završnu fazu. Pokreće se postupak jednostavne nabave za završetak unutarnje obnove i opremanje radova na dvorani društvenog doma s potrebnom tehnikom u iznosu do 200.000 kuna. Rok za provedbu Pozivnog natječaja je 30 dana. (BMO)

ŠTRUKOVEC

Za uređenje kapele i okoliša 20.000 kuna Lijepa kapela na brežuljku u Štrukovcu bit će još uređenija jer je iz proračuna Grada Mursko Središće odobreno 20.000 kuna za unutrašnjost i vanjski okoliš kapele Gospe Škapularske u Štrukovcu. Kapela pripada župi sv. Marka iz Selnica, a naselje Štrukovec Gradu Mursko Središće. (BMO)

PROJEKT AGLOMERACIJE

Zbor građana za otklanjanje nejasnoća Zbog pokretanja projekta aglomeracije u Murskom Središću te zbog mnogobrojnih nejasnoća koje postoje kod građanstva Grad Mursko Središće i Međimurske vode organiziraju Zbor građana. Pozivaju se građani iz svih naselja s područja grada Mursko Središće da prisustvuju Zboru, a naročito građani Murskog Središća, Peklenice i Hlapičine jer su ta naselja u obuhvatu aglomeracije koja slijedi. Zbor građana će se održati u srijedu, 19. lipnja ove godine (srijeda) s početkom u 17:30 u Centru za kulturu Rudar Mursko Središće. Predstavnici Međimurskih voda će na navedenom razjasniti sve tehničke i financijske aspekte glede aglomeracije. (BMO)

31. svibnja 2019.

U Murskom Središću zid za odlaganje 24 urne

Za realizacija ovog projekta u gradskom proračunu osigurano je 200 tisuća kuna, a sve bi trebalo biti gotovo do Svih svetih Zid urni na groblju u Murskom Središću trebao bi biti postavljen do Svih svetih. Do sada je izrađeno idejno rješenje, a slijedi sve ostalo kako bi se krenulo s realizacijom. U završnoj fazi slijedi postupak jednostavne nabave, odnosno početak radova, kako bi se do zadanog roka postavio zid. U zadnje vrijeme sve je veći trend pokapanja pokojnika putem urni i u našem kraju. Stoga je odlučeno da se na groblju u Murskom Središću uredi zid urni, a realizacija ovog projekta za koji je u gradskom proračunu osigurano 200 tisuća kuna trebalo bi biti gotovo do Svih svetih ove godine. U prvoj fazi uredio bi se zid za odlaganje 24 urne. Već prije, groblje u Mursko Središće u potpunosti je uređeno na način da su asfaltirane sve staze, napravljena nova ograda, obnovljena grobna kuća, uređena horti-

HLAPIČINA

Adaptacije grobne kuće Peklenica - Križovec kultura te križna drva, a groblje je i osvijetljeno.

Radovi i na groblju Peklenica - Križovec

Drugo gradsko groblje Peklenica – Križovec također je od ove godine prešlo pod upravljanje gradskog komunalnog poduzeća Murs ekom,

a prošle godine i na tom groblju započela je potpuna obnova grobne kuće u potpunosti izvana i iznutra te je uloženo oko 350 tisuća kuna. U potpunosti je obnovljeno krovište, izgrađena nadstrešnica za potrebe sprovoda i misa te još neki zahvati. Uskoro se nastavlja sa završetkom obnove, a pro-

cijenjena vrijednost radova je 330 tisuća kuna od čega su 92 tisuće dobivene kroz prijavu na natječaj Ministarstva graditeljstva. U potpunosti će se urediti interijer grobne kuće koji će biti klimatiziran, grijan, uredit će se dvije kuhinje, ugraditi akustika te u potpunosti obnoviti sanitarije. (BMO)

Čim je osnovano Društvo žena živnulo je i mjesto Hlapičina je jedno od najstarijih naselja u sastavu grada Mursko Središće gdje su u 12. i 13. stoljeću obitavali vitezovi Ivanovci, a za što postoje povijesni dokazi. Mjesto Hlapičina je najzapadnije smješteno također na samoj rijeci Muri, a u jednom zadnjem dužem periodu društveni život mjesta ostao je isključivo na zadnjoj aktivnoj udruzi u mjestu NK Muri. No nakon što je na inicijativu gradonačelnika osnovano je društvo žena Hlapičina, to se promijenilo, a želi se također obnoviti rad DVD-a Hlapičina. Obnovi društvenog života pomogla je i obnova društvenog doma Hlapičina koji je preko 20 godina stajao zapušten i prazan. Pretprošle godine obzirom na aktivnosti Društva žena prišlo se uređenju prvih prostora unutar

Društvo žena Hlapičina sudionice su svih manifestacije u gradu. Bile su sastavni dio pobjedničkog kulinarskog tima na natjecanju mjesnih odbora u kuhanju pred dva tjedna. društvenog doma za njihove potrebe, a u vrijeme Božića prošle godine društveni dom gotovo u potpunosti iznutra obnovljen otvorio je svoja vrata za mještane Hlapičine. Tako je dosad u društveni dom Hlapičina ulože-

no oko 350 tisuća kuna, a uskoro se raspisuje natječaj za još jednu fazu uređenja u iznosu do 200 tisuća kuna, a obuhvat radova biti će dogovoren s mjesnim odborom Hlapičina. Uz to potpisani je ugovor za granju pješačko bi-

ciklističke staze od Školske ulice do ulaska u mjesto, a nije se zaboravilo ni na Staru školu – Majur grofa Feštetića za koju su izrađeni projekti obnove te se i dalje traže izvori financiranja obnove. (BMO)

NOGOMETNI KLUB Rudar može računati na proračunska sredstva za uređenje stadiona

Za gledalište s pratećim sadržajima gradskih 550 tisuća kuna Nogometni klub Rudar jedna je od najstarijih i najmasovnijih udruga u Murskom Središću. Prije nekoliko godina, osnovali su školu nogometa Rudar u kojoj se natječe čak sedam mlađih kategorija, a seniorska ekipa član je Međužupanijske lige sa željom da se plasira u 3. HNL. Zbog masovnosti i potrebnih uvjeta za natjecanje klub je prije par godina sam financirao izradu projekata i građevinske

dozvole te djelomično sufinancirao dosadašnje dvije faze radova u iznosu od oko 600 tisuća kuna. Pokušalo se također s prijavom u EU fondove međutim zbog prioriteta kod drugih projekata za dječje vrtiće dobiven je premali broj bodova. U međuvremenu, vlasništvo nad svim nekretninama je s nogometnog kluba prebačeno na Grad Mursko Središće kako bi se mogli prijaviti u ministar-

stva za nacionalna sredstva. Ali, kako je grad na ljestvici razvijenosti iz treće skupine skočio na, višu, petu skupinu, tako se ove godine nisu mogli prijaviti ni za ta sredstva. Unatoč tome, gradnja gledališta s pratećim sadržajima ide dalje. U gradskom proračunu osigurano je 300 tisuća kuna, a još 250 tisuća kuna osigurat će se prvim rebalansom proračuna te su gradske

službe dobile nalog da provedu postupak jednostavne nabave. Plan je da se uz novi datum obilježavanja Dana grada 27. lipnja, otvore radovi na trećoj fazi gradnje gledališta s pratećim sadržajima u iznosu od 550 tisuća kuna, a time će isto doći u upotrebu. Za iduću godinu planira se završetak radova s nadom da će se otvoriti i neko drugo financiranje osim gradskog proračuna. (BMO)

31. svibnja 2019.

UKIDANJE Policijske postaje Štrigova post-festum uzburkalo duhove

Boje se da će doći do povećanja kriminala - Činjenica koja me najviše pogodila je da je u odluci pisalo da se na cijelom području Republike Hrvatske jedino ukida PP Štrigova, kazao je načelnik Rebernik Policijska postaja Štrigova u procesu je transformacije po kojoj bi se do kraja godine trebala ukinuti. Njezino postajno područje pripaja se Policijskoj postaji Mursko Središće, kamo su i raspoređeni djelatnici koji su radili do sada u Štrigovi.

Proces preustroja je započeo

Kako su nam kazali iz međimurske policije, u Štrigovi će se formirati teritorijalni sektor s vođom sektora i kontakt policijom koji će trajno obnašati dužnosti u dosadašnjem objektu Policijske postaje Štrigova. Policijska postaja Štrigova bit će otvorena samo u vrijeme radnog vremena, a ne i kroz noć kako je to bilo do sada. Ovakvim preustrojem obećano je da će se povećati broj policijskih službenika na terenu, a smanjiti upravljačka struktura koja se odnosi na načelnika, pomoćnika načelnika i šefova smjena. Proces preustroja već je započeo, no zabrinutost i nezadovoljstvo pokazala je lokalna samouprava. Izrazito nezadovoljstvo zatvaranjem PP Štrigova izrazili su načelnik Stanislav Rebernik i njegov zamjenik Damir Kovačić. - Činjenica koja me najviše pogodila je da je u odluci pisalo da se na cijelom po-

Damir Kovačić, zamjenik načelnika Općine Štrigova

dručju Republike Hrvatske jedino ukida PP Štrigova, ostale su se promijenile jedino u smislu ustrojstva. Ako se ukida u Štrigovi, onda bi se slične stanice trebale ukinuti i u sličnim mjestima u ostatku Hrvatske, istaknuo je načelnik Rebernik. Tradicija policijske stanice u Štrigovi je vrlo duga, čak i u bivšoj državi, a za to je postojao i razlog. Rebernik kaže da Štrigova nije područje bez ugroza, pogotovo što se tiče ilegalnih prijelaza granice. Prisutnosti policije je bio i razlog zašto je situacija po pitanju stope kriminaliteta bila dobra. - Mislim da zatvaranje neće riješiti probleme policije u Međimurju, pogotovo vezano uz romsku problematiku. Djelatnici koji su bili u Štrigovi

Stanislav Rebernik, načelnik Općine Štrigova

premješteni su u PP Mursko Središće. Dodao je u nastavku da neće biti iznenađen ako se sada dogodi i kontra efekt, odnosno da se zbog nepostojanja policije poveća kriminal, mada je sad obećano da će na ovom području još više patrolirati policijska vozila.

Smanjen osjećaj sigurnosti kod mještana?

Slično mišljenje dijeli i njegov zamjenik Damir Kovačić. Policija je živjela sa štrigovskim mještanima i uvijek je postojala dobra simbioza policije i mještana koji su zbog policije imali osjećaj sigurnosti. - Siguran sam da se na uštrp toga nisu postigle ni-

Nakon je što je smanjen projektni troškovnik, raspisan je treći natječaj koji je puno konkurentniji nego prijašnja dva. Naime, na adresu općine pristigle su čak tri ponude, od tvrtki: Đurkin, Tekeli projekt inženjering i Team građenje. Slijedi izbor najpogodnijeg izvođača. Radovi bi trebali početi najkasnije krajem ljeta. Ako neće biti žalbi, to bi moglo biti još i prije. (sh)

Od 1. lipnja do 2. lipnja održat će se manifestacija pod nazivom „Dani Zasadbrega“. Cilj manifestacije je druženje svih mještana Zasadbrega. Pripremljeno je nekoliko sportskih disciplina u kojima svoje umijeće mogu pokazati svi mještani bez obzira na godine, kao i sve udruge koje djeluju u naselju. Prijave za natjecanje u subotu započet će u 14:30, a početak natjecanja zakazan je za 15:00. Mještani će se moći natjecati u sljedećim natjecanjima: hodanje na štulama, košarka, krugovi, vođenje felge, nošenje jaja u žlici,

ružđenje kuruze. Isto tako bit će organizirano igranje stolnog tenisa na otvorenome za sve koji su zainteresirani. Uz natjecanje, posjetitelji će moći besplatno pojesti gulaš, grah, špek-fileke i langoše koje će pripremiti udruge. U 20:00 nastupit će KUD Lipa iz Gornjeg Mihaljevca s humorističnom predstavom Špek-fileki. U nedjelju se organizira turnir u stolnom tenisu za sve mještane Zasadbrega, a u 15:00 održava se putopisno predavanja Nenada Šajnovića pod nazivom “Putem svetog Jakova”. (sh)

kakve uštede. Htio bih vidjeti financijski izračun koja se to sad ušteda postigla. Ono što se sigurno postiglo je smanjen osjećaj sigurnosti kod ljudi jer ipak dok u svojem mjestu imaš policijsku postaju to je garancija da se može puno toga preventivno napraviti te brzo i efikasno intervenirati u svim situacijama, istaknuo je Kovačić. U nastavku je kazao da upravo zbog prisutnosti policije u Štrigovi postoji niska stopa kriminaliteta. U nastavku se osvrnuo i na granicu sa Slovenijom koja prolazi duž općine. - Sad je pod upitnikom koliko će se efikasno tu moći djelovati. Vrijeme će pokazati posljedice te odluke, zaključio je Kovačić. (Sanja Heric)

posjećenost kao što bi to neki tekst o teškoj prometnoj nesreći, požaru ili ubojstvu. U prilog tome nastala je i krilatica “If it bleeds, it leads” ili u prijevodu “ Ako ima krvi, ide prvo!” akva nam je psiha. Ljudi vole o strašnim stvarima slušati, gledati i čitati iz svojih toplih i udobnih naslonjača, to im ulijeva neku dozu sigurnosti.

Snimanje video spota za pjesmu „Selnica“, autora Ignaca Šardija, bit će organizirano u nedjelju, 2. lipnja i započet će u 10:00 kod crkve Sv. Marka. Zamisao video spota je napraviti isječke iz svih mjesta u općini uz pomoć udruga koje djeluju na području Općine Selnica. Tako se planira snimanje na ribnjaku, kod Pikača, na svim nogometnim te-

renima, na atletskoj stazi u Merhatovcu, u Bukovcu kod OPG Sršan-Gumač, u Plešivici na Trim stazi, u Praporčanu kod društvenog doma i Zaveščaku kod kapele BDM Kraljice mira. Dio sredstava za snimanje donirali su Vladimir Babić, vlasnik poduzeća Kreis i Lorand Klemenčić vlasnik, projektantskog ureda. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Kako teku radovi na Skelarskoj kući? Na Skelarskoj kući u Svetom Martinu na Muri završeni su keramičarski radovi, kao i 90 posto elektroinstalacija unutar objekta. Za tri mjeseca slijedi javna nabava za radove odobrene po 2. fazi izgrad-

nje Skelarske kuće. U toj će fazi slijediti unutarnje uređenje, odnosno postavljanje multimedije. U trećoj fazi na red dolazi uređenje okoliša, izgradnja staze te postavljanje klupica i stolova prema projektu. (sh)

Projekt proširenja ceste od rotora u Vrhovljanu prema Selnici do prvog zavoja s mostom trebao bi dobiti svoj zamah u šestom mjesecu. ŽUC je proveo javnu

nabavu te je za izvođača radova odabrana Tegra. Projekt je vrijedan ukupno 2,3 milijuna kuna, od čega općina sufinancira 350.000 kuna. (sh)

Proveden je postupak javne nabave za odvodnju oborinskih voda u dijelu Čakovečke ulice i Ulice hrvatskih branitelja u Svetom Martinu na Muri.

Ukupna vrijednost radova bez PDV-a iznosi 400.000 kuna. Za izvođača radova odabrana je Tegra, a radovi bi trebali započeti u šestom mjesecu. (sh)

Proširenje ceste od rotora prema Selnici

Odvodnja oborinskih voda u dvije ulice

Policijska postaja Štrigova jedina je u Hrvatskoj koja se ukida

Piše: Sanja Heric

Ako ima krvi, ide prvo!

ako to na glas ne žele priznati, ljudi vole čitati vijesti iz crne kronike. Što ima više krvi, tim je znatiželja veća. Pokazuju to statistike u svim medijima, od televizije, internetskih portala pa do tiskanih medija. Nažalost je tako, priznali mi to sebi ili ne. eško da će bilo koji afirmativni tekst ili neka gospodarski, važna tema doživjeti

Dani mjesta uz sport i predstavu

Snimanje pjesme Ignaca Šardija

BREŽNA PRIČAONICA

ZASADBREG

SELNICA

Na 3. natječaj za “Zadružni dom” čak tri ponude Završila je treća javna nabava za rekonstrukciju građevine koju svi znaju u Štrigovi kao Zadružni dom, o kojem se puno pričalo proteklih mjeseci. Naime, u pitanju je projekt multimedijskog centra, čija je izgradnja trebala koštati puno više nego su dobivena bespovratna sredstva u iznosu od 7,2 milijuna kuna. Tvrtka Đurkin je primjerice po prijašnjem natječaju bila jedini ponuditelj u iznosu od čak 11 milijuna kuna pred PDV-a.

Gornje Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Sretni su što da se to što vide na ekranima ili pročitaju u tisku ili na portalu nije dogodilo upravo njima. Nije to nikakva novost. Tako funkcioniraju mediji i ljudi oduvijek, samo je pitanje gdje je mjera u prikazivanju nasilja. ilm Noćne kronike koji se ovog tjedna prikazivao na HRT2 pokazuje samu srž ove

problematike te između redaka prikazuje što se događa kada novinari i njihovi urednici pređu tu mjeru. Novinari bi trebali biti ti koji su stup društva, koji ukazuju na društvene nepravilnosti, a ne oni koji pod utjecajem profita, budu lišeni bilo kakve empatije prema ljudima ili osjećaja za moral i pravednost. ijekom godina pokazalo se da takvi trendovi u novinarstvu uvijek dožive

ekstremnu razinu te se nakon toga stvari ponovno normaliziraju. Baš kao što je to bio slučaj s paparazzima i Lady Di. Pitanje je što će sada biti ta kap koja će preliti čašu? abrinjavajuća je i činjenica da zbog ovakvih vijesti sve manje ljudi ima povjerenja u medije, posebice mladi ljudi. Vlada opća nezainteresiranost za stvari koje se događaju oko njih, a to dovodi do toga da raste utjecaj margi-

nalnih grupacija koje populističkim metodama dolaze na vlast.

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. svibnja 2019.

OVOGODIŠNJI DANI ŠIBE I RIBE u Kotoribi s 10-tak tisuća posjetitelja nadmašili sve dosadašnje

Pojelo se više od 600 kg svih vrsta ribe Daske su sprhle i treba ih zamijeniti, rekao nam je Franjo režući pri tom daske ko od šale

DONJI MIHALJEVEC

Vitalni Franjo nema mira ni u mirovini Našim Međimurcima mirovanje očito teško pada jer su aktivni i u poznim godinama. Tako ni Franjo Horvat iz Donjeg Mihaljevca koji ulazi u 86-tu godinu života ne može u miru sjediti doma i gledati propale daske na njihovoj streljani. Franjo je naime, član tamošnje Udruge umirovljenika s kojom odlazi na natjecanja u pucanju zračnom puškom. - Napišite da sam jedini međimurski umirovljenik koji je osvojio dvije zlatne medalje

u kategoriji zračne puške, pohvalio nam se Franjo. Vitalnog umirovljenika sreli smo na tamošnjem igralištu s pilom u ruci kojom je manipulirao poput kakvog mladića. Naprhle daske s postolja za puške rezao je jednom za drugom poput šale. - Nebrem gledati kak te daske zgledaju. Osim toga i ja tu vježbam. Imam vremena pa sam odlučio pomoći i zamijeniti trule daske onim zdravima. (vv)

DONJA DUBRAVA

Gradi se dječje igralište

Na temelju raspisanog natječaja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Donjoj Dubravi prihvaćen je projekt Izgradnja dječjeg igrališta. Slijedom toga, s Ministarstvom je sklopljen Ugovor o sufinanciranju predmetnog projekta kojim se Općini dodjeljuje 150.000 kuna nepovratnih sredstava. Ograđeno

dječje igralište bit će izgrađeno pokraj dječjeg vrtića Klinčec na 500 m2 javne površine. Cilj je postojeću zelenu zonu oplemeniti dječjim igralištem koji ima definiranu ogradu radi dječje sigurnosti, pristupnu stazu, urbanu opremu, sprave za dječju igru te odgovarajuću antistres podlogu unutar manipulativne zone igre. (vv)

DONJI VIDOVEC

Na snazi zabrana spaljivanja i loženja u šumi Kako na njihovom području ima dosta šume i šumaraka iz Općine Donji Vidovec podsjećaju građane da je početkom svibnja na području cijele naše županije stupila na snagu odluka o zabrani spaljivanja smeća, korova, suhe trave, te

drugih poljoprivrednih i šumskih otpadaka, kao i ostataka biljaka nakon žetve i berbe, kao i loženje vatre u šumi i u blizini šume. Ova odredba vrijedi cijelo ljeto, sve do početka jeseni odnosno 1. listopada ove godine. (vv)

Pečeni amur, som, diver, mrena, šaran u rašljama, fiš, razne salate predvođene krumpirovom i grahovom, pomfrit te kolači, gotovo tona hrana pripremila se i besplatno nudila svim posjetiteljima. Dvodnevna tradicionalna manifestacija 16. Dani šibe i ribe, ove je godine doista opravdala svoje postojanja i s ponosom se može reći kako je privukla oko 10.000 posjetitelja kako domaćih tako i stranih. - Došli su nam gosti iz cijelog Međimurja, Zagreba, Slovenije, Austrije, Mađarske, pohvalio se načelnik Ljubomir Grgec.

U znaku ribljih specijaliteta

Subota je bila rezervirana za tzv. ribijadu, odnosno tamošnje udruge pripremale su ribe za sve goste i posjetitelje. Kao i do sada, Općina im je osigurala sredstva za kupnju potrebnih namirnica, a bilo je i onih koji ribu nisu kupovali već su potegli na obližnju Muru i upecali potrebne količine. Među njima bili su i članovi Udruge dobrovoljaca i veterana Domovinskog rata. - Ja sam strastveni ribič i za ribijadu sam nalovio frišku ribu iz Mure, rekao je Darko Matoš. Pa tako pripremamo šarana, amura, mrenu i divera, naravno po našoj tajnoj recepturi. Uz ribu, svima koji žele, nudimo i krumpir šalatu. Dragovoljci i veterani, bili su samo jedni od 20 udruga koji su se naprosto natjecali tko će svojim kulinarskim umijećem privući više posjetitelja za svoj štand. Naravno, bile su tu i druge vrste riba poput smuđa i soma a nije nedostajalo ni popular-

Posjetitelji su uživali u dobroj ribi, salatama, kolačima te bogatom popratnom programu nih papalina. Ribijada ni ovaj put nije prošla bez šarana u rašljama, a niti bez finog fiša. Vidljiv trud bio je i u ponudi salata jer svaki je stol imao barem nekoliko vrsta od onih osnovnih, krumpir i grah salate, pa sve do salate od sezonskog povrća, mahuna i graha, tjestenine te raznih kaša.

Udruge u čijim su redovima prevladavale žene, uz glavno jelo, nudile su i kolače. No, nije se svelo sve samo na jelo i pilo, već je bio organiziran i bogati popratni program. Bila je tu izložba ručnih

Darko Matoš (desno na slici), glavni kuhar kulinarske ekipe dragovoljaca i veterana

Male tajne pripreme riječne ribe

Općina zapošljavanja čistačicu vrijeme i na neodređeno vrijeme. Plaća za ovo radno mjesto je oko 5600 kn brutto (oko 4300 kn neto) uvećana za 0,5% za svaku godinu radnog staža. (vv)

LAG MURA-DRAVA

Održali Dane otvorenih vrata LAG Mura-Drava 16. i 17. svibnja organizirao je Treće dane otvorenih vrata. Sam naziv događaja “izLAGanje 3” govori kako su ova dva dana iskoristili da svima zainteresiranima po-

kažu što rade i na koji način su uključeni u zajednicu u kojoj se nalaze. Uz razgovor i obilazak prostora održane su i prezentacije o LAG-u, te projektima koje provode ili su provodili. (vv)

Kako bi što više posjetitelja moglo doći na manifestaciju, Općina je i ove godine osigurala besplatan vlak u nedjelju s polaskom iz Varaždina točno u podne. (Vlasta Vugrinec)

Za svakoga ponešto

DONJI KRALJEVEC Općina Donji Kraljevec pri kraju je izbora za radno mjesto čistačice. Natječaj je bio raspisan 7. svibnja i trajao je do 15. svibnja. Zapošljavanje se vrši na puno radno

radova i slika članica Društva žena za Udrugu za sindrom Down Međimurske županije, predmeti od šibe, pecanje u bazenu, zabavni park za djecu te veliki koncert Dražena Zečića. U sličnom tonu protekla je i nedjelja.

Kakva bi to bila “fešta od ribe”, da nije bilo izvrsnog fiša

Teškom mukom, dragovoljci i veterani otkrili su nam tajnu pripreme izvrsne riječne ribe. Tek ulovljena riba se očisti, posoli, pospe s češnjakom, biberom i vegetom te tako pusti da odstoji 24 sata, odnosno je-

dan dan u pacu prije pečenja. Dobro “napacana” riba, prije pečenja još se umota u kukuruzno brašno pomiješano s crvenom, mljevenom paprikom i tek tada ide u vruće ulje na 15-tak minuta.

GORIČAN

Ugovor za sufinanciranje opremanja dvorane Načelnik Općine Goričan Mario Moharić i zamjenik državne tajnice Krešimir Šamija potpisali su ugovor u vrijednosti 122.451 kuna za sportsko opremanje nove školske dvorane. Ukupna vrijednost

nabavljene opreme iznosit će 165.000 kuna od čega će Središnji državni ured za sport financirati 75%, a preostalih 25% financirati će Općina Goričan iz svojih vlastitih sredstava. Podsjeti-

mo, do sada je u kompletno opremanje dvorane uloženo ukupno 870.000 kuna. Potpisani ugovor temelji se na raspisanom natječaju o raspodjeli financijskih sredstava za sufinanciranje

izgradnje, građevinskog zahvata i opremanje sportskih građevina u 2019. godini na koji se javila Općina Goričan i tako osigurala potrebna financijska sredstva za nabavu neophodne opreme. (dv)

31. svibnja 2019.

Donje Međimurje 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRELOG SVE BLIŽI raskidanju dugogodišnjeg ugovora o zakupu državnog zemljišta s Agromeđimurjem

PROJEKT STANOGRADNJE u Prelogu dobro se razvija

20 mladih ozbiljno zainteresirano za POS stan

Ljubomir Kolarek protiv nastavka koncesije za voćnjak Cirkovljan - Na potezu je inspekcija koja treba potvrditi naše navode o kršenju ugovora od strane Agromeđimurja, odnosno sada tvrtke Voćnjak Čehovec kaže preloški gradonačelnik Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan Sudbina voćnjaka Čehovec mogla bi se razriješiti u narednim danima, odnosno trebalo bi se znati ostaje li i dalje važeća koncesija za zemljište koje je nekadašnje Agromeđimurje potpisalo s ministarstvom ili ide novi natječaj za zakup na koji bi se mogli javiti i preloški poljoprivrednici. Radi se o voćnjacima oko 140 hektara površine koji se proteže lijevo i desno uz cestu Prelog-Donji Kraljevec. Lijevo je voćnjak zvan Čehovec, a desno Cirkovljan. Upravo se voćnjak koji se prostire prema Cirkovljanu neprestano krči i već desetak godina se u njemu siju žitarice i ostale ratarske kulture, čime se krše odredbe ugovora o koncesiji, kažu u Prelogu. I to zemljište Grad Prelog sada hoće dati na natječaj za zakup, dok bi voćnjak kraj Čehovca za sada ostao dosadašnjem zakupcu. - To zemljište kraj Cirkovljana nam je nasušno potrebno. Ako Agromeđimurje koje ima koncesiju za voćnjake tamo sije žitarice i repicu, tada to mogu i naši ratari, naglasio je nedavno gradonačelnik Kolarek.

Gradonačelnik ne želi potpisati nastavak koncesije

Sporno zemljište proteže se na 80 hektara i prema najavama iz Grada ono bi zadovoljilo 6-7 tamošnjih ratara

- Na potezu je inspekcija ministarstva i nadam se da će ići u našu korist, naglašava preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek

i stočara. Naime, donje Međimurje, odnosno područje oko Grada Preloga, slovi kao jedno od jačih stočarskih sredina u našem kraju, ali nedostaje okrupljenog zemljišta. Situacija se počela zahuktavati ili rasplitati kada je gradonačelnik trebao staviti svoj potpis na dodijeljeno zemljište Agromeđimurju, odnosno tvrtkama koje su naslijedile poslovanje na tom zemljištu na kojem su se donedavno prostirali ogromni voćnjaci jabuka. Međutim, Kolarek isto nije učinio već je uputio pismo resornom ministarstvu za raskid ugovora, odnosno da vidi kakve su šanse i mogućnosti po pitanju povrata tog zemljišta, točnije voćnjaka Cirkovljan. - Ugovor o produženje koncesiju nisam potpisao za što sam dobio i odobrenje ministarstva, objasnio je Kolarek. Sada se samo čeka izvješće inspekcije koja bi trebala utvrditi radi li se doista

o kršenju odredbi ugovora o dodijeljenoj koncesiji od strane Agromeđimurja. Mi se svi nadamo pozitivnom rješenju i raskidu ugovora, kazao nam je ovih dana. U međuvremenu je ministarstvo ipak dalo suglasnost Voćnjaku Čehovec na prijenos koncesije sa bivšeg Agromeđimurja koje kao takvo već ne postoji već se rascijepilo na tri tvrtke: Agromeđimurje Podrum Štrigova, Voćnjak Nedelišće i Voćnjak Čehovec. S time se u Gradu Prelogu ne slažu i gradonačelnik Kolarek isto ne želi prihvatiti, ni potpisati.

Dio zemljišta koji je bio pod jabukama “odmara”

Što se tiče Agromeđimurja, kao što smo već pisali, predsjednik Uprave društva Agromeđimurje, Damir Cincar rekao je kako su proteklih nekoliko godina dio voćnjaka zbog starosti i nerentabilnosti

iskrčili i zemljište ostavili na odmoru, odnosno, prilikom odmora od dugogodišnjih nasada na predmetnom zemljištu uzgajaju se ratarske kulture. U poljoprivrednoj proizvodnji ovaj agrotehnički zahvat je uobičajen. U intenzivnoj voćarskoj proizvodnji optimalni rok za odmor zemljišta je oko tri godine. - U 2018. godini Agromeđimurje d.d. uložilo je značajna sredstva u voćarsku proizvodnju, od čega preko 50.000 eura u voćnjak Čehovec i Cirkovljan te oko 175.000 eura u voćnjak Nedelišće. Investicije se nastavljaju i u 2019. godini, a dugoročni plan gospodarenja predmetnim zemljištem je nadosadnja novim kvalitetnim sadnicama sorata koje su tražene na tržištu, napomenuli su također iz te tvrtke. U Prelogu imaju drugačije planove, barem što se tiče voćnjaka koji je djelomično iskrčen i uzgajaju se ratarske kulture.

Do 15. svibnja bio otvoren Javni poziv za iskaz interesa za kupnju stana iz Programa POS-a kojeg je objavio Grad Prelog. Kako je već poznato zbog sustavnog nedostatka parcela za individualnu stambenu izgradnju te sve većeg interesa za stanovima, gradonačelnik Ljubomir Kolarek najavio je i gradnju stambene zgrade na preloškom jugu sa 40-tak stanova. - Grad Prelog osigurao je zemljište, idejni i glavni projekt, katalog, parcelizaciju zemljišta, komunalije-struju, vodu, plin, kanalizaciju. Po zakonu, maksimalna je cijena stanova 1200 eura, no mi se odričemo dijela uloženog u infrastrukturu i idemo s 1100 eura, naravno, radi lakše prodaje, jer nam je to u interesu. Do sada je prema njegovim riječima, stiglo 20 ispunjenih upitnika s time da i sam Grad kupuje 4 stana u koje bi preselio stanare iz sta-

re zgrade u samom gradskog središtu. Zainteresiranih ima još pa iako je Javni poziv zatvoren, prijave, odnosno, ispunjeni upitnici mogu se i dalje slati. - Treba nam barem 30 prijavljenih kako bi predstavnici POS-a došli i organizirali javnu prezentaciju, ali i kako bi se krenulo sa sklapanjem predugovora, rekao je još gradonačelnik Kolarek. Što se tiče prijava, uglavnom se radi o mladim obiteljima, a u Gradu se nadaju kako će se u cijeli projekt uključiti i gospodarstvenici od kojih se očekuje da “beziciraju” stanove za svoje radnike, s obzirom na neprestano otvaranje novih radnih mjesta ali i nedostatak domaće radne snage pa radnici pristižu sa svih strana. Za samu gradnju, Grad bi uzeo kredit čime bi bio jedini vlasnik novogradnje. Naravno, tako dugo dok stanove ne rasproda ili pak iznajmi. (vv)

GOSPODARSKA ZONA SJEVER

8,5 milijuna kuna za daljnje uređenje Preloška gospodarska zona Sjever koja je proširena novim hektarima dokupljenog zemljišta dobila je novu financijsku injekciju. Naime, ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta odobrilo je projekt Izgradnje infrastrukture u zoni za što u Prelog stiže oko 8,5 milijuna kuna i to bespovratno. Taj iznos predstavlja 85% prihvatljivih troškova za ovaj projekt, odnosno najveći mogu iznos sufinanciranja prihvatljivih

troškova. Uz Prelog, odluke o financiranju gospodarskih zona uručene su Gradu Čakovcu te općinama Nedelišće i Kotoriba. Na poziv ministarstva stiglo je ukupno 66 projektnih prijedloga, a uvjete su zadovoljili njih 46. Ukupna vrijednost projekata iznosi 425,3 milijuna kuna, od čega je bespovratnih sredstava 268,6 milijuna kuna. Postupak dodjele provela je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU). (vv)

PROJEKT ZLATNE GODINE „Umjetnost i kultura 54+“

Kako kvalitetno provesti slobodno vrijeme? U okviru projekta „Zlatne godine“, koji Grad Prelog provodi od srpnja 2018. godine u sklopu Programa „Umjetnost i kultura 54+“, kreativni umirovljenici s područja Grada Preloga u Muzeju Croata

insulanus Grada Preloga, pod vodstvom prof. Mihaila Mihajlova, svakog tjedna otkrivaju nove likovne tehnike i stvaraju prava umjetnička djela. Likovne radionice „Dodaj boju životu“ krenule su u ožujku ove

godine, u sklopu njih će se na preloškoj Marini održati cjelodnevna likovna kolonija, a po završetku radionica i izložba radova na kojoj će korisnici predstaviti svoje radove. U okviru projekta održana su i

dva koncerta sudionika radionica pjevanja, i to dana 28. travnja i 19. svibnja 2019. godine. Brojni posjetitelji su tako mogli uživati u raznim tradicionalnim Međimurskim popevkama i napjevima te pjesmama

posvećenima majkama. Cilj projekta je uključiti osobe starije od 54 godine u kvalitetnije provođenje slobodnog vremena kroz organizirane kulturne i kreativne aktivnosti. Također se nastoji potaknuti njihovo aktivno sudjelovanje u društvenom životu te podići svijest o važnosti kulture i umjetnosti u prevenciji socijalne isključenosti. Projekt nudi različite kulturne i umjetničke aktivnosti u

koje je do sada uključeno oko 70 osoba starijih od 55 godina. Projekt je vrijedan 373.218,56 kuna, financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda i sredstvima Ministarstva kulture, a partneri na projektu su Društvo osoba s invaliditetom Međimurske županije, Čakovec te Knjižnica i čitaonica Grada Preloga. Ovaj sadržaj isključiva je odgovornost Grada Preloga!

Poljodjelstvo

31. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U GOSTIMA KOD ČAKOVČANKE TIJE MANCE u njezinom Malom gradskom vrtu

Koraljnu zvončiku dobila je od susjede Mici Kao djevojčica živjela je u stambenoj zgradi. Oduvijek je željela imati svoj vrt. Osmislila ga je i ostvarila inspirirana britanskim emisijama o vrtlarenju Piše: Roberta Radović jednu novu dimenziju skla-

Domaćica Tija Mance u proljeće organizira Dan otvorenih vrata pozivajući prijatelje i ljude dobre volje na druženje i prijateljsku riječ u ozračju svog Malog gradskog vrta. Kad se zakorači iz čakovečke gradske vreve i asfalta u sjenu zelene oaze obitelji Mance, ulazi se u sasvim

da i ugode prirode. Iskusili smo to i mi protekle subote, uvjerivši se s koliko strasti i ljubavi ova vrtlarica uređuje vrt i okućnicu. Pri tome ne zaboravlja potporu supruga Davorina i kćeri Mije. - Kad smo se 2005. godine doselili u staru bakinu kuću zatekli smo zapušten vrt i krenuli u obnovu. Sve su

Poput umjetnika Tija je stvorila svoju posebnu priču u kojoj čita, odmara, uživa...

Povišene gredice su hit u vrtlarstvu. U Tijinim ima svega - od blitve do salate

iskrčili osim višnje i hibiskusa. Počela sam uređivati vrt, a u tome mi s puno strpljenja pomaže i suprug Davorin, prisjeća se Tija svojih prvih vrtlarskih koraka. Kao djevojčica živjela je u stambenoj zgradi, a zanimljivosti iz BBC-ovih emisija o vrtlarstvu nametnule su joj mnoge ideje kako urediti vrt. - Moram spomenuti veliki utjecaj Monty Dona i Alana Titchmarsha i njihovo iskustvo iz britanskih vrtova. Potaknuta njihovim idejama krenula sam u izučavanje o biljkama. Saznala sam da je moguće vrt postaviti tako da kroz godinu uvijek nešto cvate. Prvo sam posadila kukurijek, visibabe i Koraljnu zvončiku. Nju sam dobila od susjede Mici. Danas je pod starom višnjom ugodan kutak prepun detalja. U njemu mir, zadovoljstvo i opuštanje pronalaze svi, obitelj i prijatelji. Na

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

svega 80m2 ima raznolikog voća, povrća, trajnica, cvijeća, grmova, a pronašlo se mjesto i za maleno jezerce. – U svom vrtu imam terasu za druženje, malo jezerce, fontanu, povišenu gredicu. 20-tak vrsta cvijeća, jorgovan, jasmin, jabuku, višnju, lozu sorte Kvinton, ribizle, grejp, kumkvat, rajčice, krastavce, tikvice, luk, češnjak, blitvu zelenu salatu, začinsko bilje. Uživam njegujući i održavati vrt. On je živo biće i stalno se mijenja, ističe Tija i poziva sve koji imaju priliku neka unesu u svoje domove i vrtove zelenilo.

Želja – imati staklenik

Malo dvorište traži neprestano održavanje i „kozmetičku” biljnu njegu. Ali kad se to radi s ljubavlju, ništa nije teško. - Često me pitaju da li mi vrt oduzima mnogo vremena. Osim sezonskih poslova,

ne previše, jer vrt je rađen za užitak, a ne za posao. Definitivno nije završen, jer ni jedan vrt to nije. Vrt raste i sazrijeva s vlasnikom. Želja mi je jednog dana napraviti staklenik i prodavati viškove iz vrta te tako postići samoodrživ vrt koji će sam sebe financirati. Vrtlarstvo je odlična psihoterapija, poručila je na kraju ugodnog druženja u njezinom Malom gradskom vrtu vrtlarica Tija.

Pomogla joj i Baka Bea

Tija ističe kako su joj mnogo u oblikovanju vrta značili i savjeti s cvjetnih foruma. Upoznala je kako kaže njezinu guruicu Anđelku Vidmar iz Zagreba, većini poznatijoj pod kodnim imenom Baka Bea. Ona joj je otvorila vrata u svijet trajnica. Tija je učila i od Zane Stowell koja ju je uvela u svijet britanskih vrtova čiji je veliki obožavatelj

Vučika - Lupinus Polyphyllus Vučika je otporna trajnica iz obitelji mahunarki. Porijeklom je iz sjeverne Amerike, ali se je kod nas toliko udomaćila da ju mnogi nazivaju starinskim cvijetom vrtova naših baka. Krase ju impresivni veliki cvjetovi koji izgledom podsjećaju na svijeće. Cvate u drugoj polovici svibnja i daje vrtu baš poseban izgled. Ako se podrezuju ocvali cvjetovi može se produljiti cvatnja, samo neće biti toliko obilna kao ova prva.

Vučika je otporna i nezahtjevna trajnica koja sama svojim korijenjem veže dušik u tlu i tako gnoji okolno tlo, pa zato i neizostavna biljka u svakom biovrtu. Uzgaja se iz sjemenja i tijekom godina se razraste u prilično veliki grm. Voli sunčanu poziciju i puno mjesta, te duboko, ilovasto i blago kiselo tlo. Mnogu ju nažalost pokušavaju uzgojiti bez uspjeha, pogotovo u primorskom kraju, dok kod mene u mom

međimurskom biovrtu raste odlično i sama se razmnožava i širi već godinama. Sijati se može u rano proljeće, direktno van u zemlju. Razvija dugi korijen i ne voli presađivanje. Sije se pojedinačno, samo jedna sjemenka po predviđenom mjestu – iako prve godine neće biti velika biljka i možda čak i neće cvasti prve godine ili tek u kasno ljeto iste, druge godine to će biti ogromna biljka. Od bolesti može se zaraziti pepelnicom krajem ljeta, ali to je samo znak smanjenog imuniteta biljke, većinom radi ljetnih vrućina i suše i ne mora biti kobna

za biljku. Od nametnika prilično ju vole voluharice, pa ukoliko primijetite izjedeno korijenje, to su najvjerojatnije bile one – i mogu potpuno uništiti velike stare grmove. Jako ju vole i puževi, pogotovo invazivna vrsta – španjolski puževi. Kontrolirajte ugrožene biljke. Vučika cvate u bezbroj nijansi, one se međusobno križaju, tako da dok se sama zasijava svake godine dobijete neke nove nijanse. Sjeme pobrano s jedne boje nikad neće dati samo identičnu boju kao u roditeljske biljke, nego nove biljke raznih boja. Stvara jako puno

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

sjemenja u obliku mahuna, ali prve mahune podrežite da bi ponovno cvala. Ostavite tek nekoliko cvjetova za sjeme, jer svaki grm stvara ogromnu količinu sjemenja – a nema potrebe za time. I ostavite da se dio sjemenja samo zasije, tako se i najbolje i najuspješnije razmnožava.

Vučika je otrovna biljka, ali ako ju ne pojedete ili ne mažete se njenim sokom, a što sigurno nećete, ne može vam biti ništa. Preporučam ju u svakom vrtu i radi činjenice da gnoji tlo dušikom, ali i radi prekrasnog izgleda i jer ju jako vole bumbari, korisni oprašivači u svakom vrtu.

31. svibnja 2019.

Poljodjelstvo 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Mladi krumpir traži se na sve strane

Povećanom ponudom, cijena mladog krumpira ipak pada iz tjedna u tjedan Ako nešto ne nedostaje na čakovečkoj tržnici, onda je to ponuda mladog domaćeg krumpira koji samim time bilježi daljnji pad cijene. Naime, s početnih 15 kuna, kilogram je pao na 10 kuna. Uz krumpir, pad cijene bilježi i ostalo, mlado ovosezonsko povrće poput mahuna, zelja, cvjetače i dr. S druge strane, voće se još uvijek drži i ne spušta se ispod 20 kuna.

Vremenske prilike, odnosno neprilike nisu idealne za naš vrt jer se mnoge gredice moraju ponovno zasijavati. Stoga se ovih dana najviše traže presadnice krastavaca čija se cijena čak kretala i desetak kuna. No, zato se presadnica rajčice ili paprike mogla kupiti za samo jednu kunu. Poprilično dostupno je i sezonsko cvijeće koje se može nabaviti i za svega 2 kune. Nešto skuplje je rezano pa se kale prodaju po 8 kuna, a buket katruža po 20 kn. (vv)

ČAKOVEČKA TRŽNICA

VARAŽDINSKA TRŽNICA

Krumpir:

10 kn/kg

Krumpir mladi: 10 kn/kg

Krastavci:

20 kn/kg

Krastavci:

12 kn/kg

Mahune:

30 kn/kg

Mahune:

25-30 kn/kg

Salate:

15 kn/kg

Salate:

10 kn/kg

Tikvice:

15 kn/kg

Tikvice:

12 kn/kg

Zelje:

10 kn/kg

Zelje:

10 kn/kg

Patlidžan:

15 kn/kg

Patlidžan:

15 kn/kg

Kelj:

12 kn/kg

Kelj:

10 kn/kg

Cvjetača:

20 kn/kg

Cvjetača:

20 kn/kg

Brokula:

20 kn/kg

Brokula:

20 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Češnjak:

50 kn/kg

Češnjak:

50 kn/kg

Grašak:

30 kn/kg

Grašak:

25 kn/kg

Šparoge:

10 kn/vezica

Šparoge:

10 kn/vezica

Rotkvica:

5 kn/vezica

Rotkvica:

5 kn/vezica

Luk:

5 kn/vezica

Luk:

5 kn/vezica

Špinat:

5 kn/hrpica

Špinat:

5 kn/hrpica

Blitva:

5 kn/vezica

Blitva:

5 kn/vezica

Rajčica:

15-25 kn/kg

Rajčica:

18 kn/kg

Paprika:

30 kn/kg

Paprika:

20-30 kn/kg

Jagoda:

24 kn/kg

Jagoda:

20 kn/kg

Jaja:

1.5 kn

Jaja:

1,5 kn

Marelica:

25 kn/kg

Marelica:

20 kn/kg

Nektarine:

15 kn/kg

Nektarine:

15 kn/kg

Presad povrća: 0.7-6 kn

Presad povrća: 0,5-6 kn

Presad cvijeća: 2 kn na dalje

Presad cvijeća: kn na dalje

NAPOMENA

cijena pala

cijena rasla

cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati;

Piše: dr. sc. Gordana Hajduk, dipl. ing. preh. tehn.

Mnogi članci u novinama i internet stranice upozoravaju nas na opasne kemikalije u našem domu i kuhinji te nas potiču da se što manje koriste. Problem je što je u ovom kontekstu riječ kemikalija pogrešno protumačena. Sve što koristimo su kemikalije, odnosno kemijski spojevi: obična kuhinjska sol (natrij klorid) pa čak i voda (dihidrogen oksid). Kemijski spojevi u našoj prehrani uglavnom se dijele u četiri kategorije: ugljikohidrati, proteini, masti i lipidi, te sve ostalo. Posljednja kategorija nije posebno definirana, u nju spadaju vitamini, minerali i stotine kemijskih spojeva u tragovima koje konzumiramo svakodnevno. Makronutrijenti Proteini, masti i ugljikohidrati poznati su kao makronutrijenti koji nas svakodnevno opskrbljuju energijom. Periodni su-

stav broji 118 elemenata, međutim, spojevi iz ove tri kategorije sastoje se od samo četiri elemenata, ugljika, vodika, kisika i dušika, uz ostale elemente u tragovima. Kemijski spojevi zvani aminokiseline povezuju se te tvore proteine. Najbogatiji izvor proteina su meso i jaja, ali značajne količine proteina se nalaze i u grahoricama, leguminozama i pšeničnom brašnu. Ugljikohidrati se sastoje samo od atoma ugljika, kisika i vodika povezanih na određene načine, a uključuju šećere, škrob i celulozu koji se probavljaju na različite načine.

Kao i ugljikohidrati i masti se sastoje od ugljika, kisika i vodika, ali probavom otpuštaju dva puta više energije od ugljikohidrata i proteina, zbog čega su na „lošem glasu“. Međutim, neke masti nužne su za zdravu prehranu. Kiseline i lužine Kiseline zvuče loše, međutim mnoge kiseline nalaze se u našim smočnicama i hladnjacima. U to spadaju razne vrste hrane i sokova koji su kiseli. Klasični primjer za koji često čujemo je da cola ima pH vrijednost od 3.2, što je dovoljno kiselo da ukloni hrđu s metala. To je i točno, zahvaljujući fosfornoj kiselini iz cole. Međutim, i u želučanoj kiselini nalaze se male količine fosforne kiseline (uz klorovodičnu kiselinu), čiji pH je još jače kiseli. Također, jabuke i naranče imaju sličnu pH vrijednost kao i cola. Suprotno tome, lužine imaju pH vrijednost veću od 7. Primjeri lužina u kuhinji su rjeđi, a uključuju jaja, kekse i sodu bikarbonu.

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Kemija u kuhinji

ČAKOVEC

Kuhanje je kemija I kuhanje samo po sebi zapravo je kemija. Zagrijavanje, smrzavanje i miksanje procesi su koji se koriste i u laboratoriju i u kuhinji. Pri kuhanju hrane, istovremeno se odvijaju različiti fizikalni i kemijski procesi kojima se mijenjaju kemijski spojevi, sastojci hrane. Zanimljiv primjer su ugljikohidrati. Jednostavni šećeri spajaju se s proteinima u Maillardovoj reakciji, zbog čega hrana posmeđi kad se kuha. Budući da različite namirnice sadrže različitu količinu reducirajućih šećera i aminokiselina, tako na kraju dobivaju i različite okuse. Nadalje, djelovanjem veće temperature dolazi do karamelizacije šećera. Slijedeći primjer je škrob koji tvori gel uslijed zagrijavanja praškastog škroba pomiješanog s vodom. Slijedeći put kad čujete nekog da kaže “Ne želim unositi kemikalije u svoje tijelo”, slobodno se nasmijte. Sve je napravljeno od kemikalija, odnosno kemijskih spojeva.

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ljeto pred nama

BERNARDIN VRT

31. svibnja 2019.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Životinjske štetočine - malo drugačije

Koliko nam hlada treba?(II) Dosta se ljudi žali na nagle promjene vremena. Osobno jako volim osjećaj ciklusnih kretanja u Prirodi. U proljeće se javljaju proljetnice, lista drveće, cvatu jorgovani, razlijevaju se maslačci, mirišu bagremi, kosimo travu, cvatu lipe, divljaju ljetne kiše i vode prema jeseni i mirisu izorane zemlje. Mraz tjera ratare na berbu plodova i cestare upozorava da se propreme na snijeg. Naše zimzelene biljke prate te cikluse ali to nije tako vidljivo kao listopadne. Današnji homoradiks se često izgubi u vremenu. Između propuštenih rokova, zahtjevnih šefova i minusa na računu malo je ljudi koji će propustiti konstatirati da je počelo proljeće kad ih zasipaju latice magnolije stelate. To su oni emocionalni atributi na strani listopadnih vrsta. Kako su terase kao dio vrta omiljena mjesta za ispijanje popodnevnih kavica i odmora nakon napornog radnog dana naših Međimuraca, jako je bitno što će ih, kakve biljke, okruživati. Na to smo posebno osjetljivi. Na terasi se traži hlad, zaklon od ljetnog prejakog sunca. Obično ne želimo da nam susjedi vide sve što se dešava na tom našem posvećenom mjestu. Zato želimo da nam je zeleni zid oko i na terasi što neprobojniji. Tako se ljudi često odlučuju na zimzelene biljke. Ima tu mali problemčić. Ako na takvu terasu, opkoljenu zimzelenim biljkama, želite sjesti u

rano proljeće kad ste se zaželjeli toplog proljetnog sunca, bit ćete jako razočarani. Na takvoj terasi ne možete naći ni jedno mjesto na koje biste postavili stolicu ili ležaljku i zavalili se u pozu za upijanje sunca. Ona je jednostavno hladna i sjenovita u toku cijele godine. Da ste u svoju kompoziciju ubacili nešto listopadno, ono bi vam sad bilo od velike pomoći da upijete nešto D vitamina. Slična je priča i s prozorima i balkonima. Naravno da volite da vam hladovina drveća smanjuje jaku insolaciju koja ljeti nemilosrdno diže temperaturu u našim kućama. Ali zimi takva hladovina može biti iritirajuća. Dakle, ljeti volimo hlad, a zimi tražimo sunce. Takvu nam kombinaciju daje listopadno bilje. Nije sve tako crno – bijelo. Zimzelene biljke i zimi daju određene prednosti okolišu. U vrijeme jakih zimskih oluja one nas štite od udara vjetra, daju zaklon životinjama od snijega i nama osjećaj živosti i napretka u sivim ranoproljetnim jutrima. Zaključak je, i opet po ne znam koji put da je najbolja kombinacija. Ako ste još i dobar matematičar, onda možete računati pod kojim će kutom na neku biljku padati nisko zimsko sunce i koliko mora biti visoka i široka krošnja koja će vašu terasu štititi od nemilosrdne ljetne žege. Uzmite u ubzir i to koliko brzo biljke rastu. Budite dobri , kombinirajte biljke.

31. svibanj - Dan ploda

Ako se upoznamo sa životinjskim štetočinama možemo s manjim promjenama načina dosadašnjeg rada i s našim možebitnim greškama smanjiti pritisak štetočina. Brazdasti hrušt je malen smeđocrni hrust koji leti na kasne kupusnjače kada su Mjesec i Sunce ispred zviježđa Bika. Voli gusto zasijane biljke gdje pojedina biljka nema dovoljno prostora za razvoj. Svoja jajašca položi u vrat biljke koji postane ličinki ovoj i zaštita. Ako zadebljanje prerežemo nađemo ličinku, a ona ugiba kada dođe na svijetlo. Ako su biljke na dan kada hrušt leti na svojem stalnom mjestu on ih pusti na miru. Biljke zaštitimo od hrušta također tako da u dane kada su Sunce i Mjesec ispred zviježđa Bika s kasnim

VRTLARICA

kupusnjačama pokrijemo agril folijom. Drugačije je kod zeljeve muhe. Također ona polaže jajašca u vrat biljke. Ličinke požderu sloj ovojnice kambija na donjem dijelu stabala i korijenje te biljka odumre. Zeljova muha polaže jajašca kada Sunce i Mjesec putuju pred zviježđem Ovna. zato je u opasnosti prije svega rano zelje, međutim ne one biljke koje već rastu u paletama ili u čašicama, nego one koje su nam svom zadnjem mjesta gdje će rasti i koje su preduboko posađene. Ako smo napad zeljove muhe opazili dovoljno rano, možemo si pomoći tako da tri puta poprskamo ugrožene biljke pelinovim čajem (10 grana na 10 litara vode kratko prokuhamo), po jednu žlicu zalijemo kod korijena svake biljke.

Žitarice i voćke prskamo preparatom odoljena (valerijane),. Izradimo vegetabilni kompostni preparat od kamilice 1. lipnja - Dan ploda

Sijemo, presađujemo i njegujemo biljke ploda 2. lipnja - Dan korijena

Sijemo i njegujemo biljke korijena 3. lipnja - Dan korijena od 10 sati

U vrijeme korijena, 2., 3. ili 4. Lipnja upepeljujemo krumpirovu zlaticu, varou i potkornjak za vlastito škropivo. 4. lipnja - Dan korijena

Kada su Sunce i Mjesec pred zviježđem bika vrijeme je za izradu sredstva protiv hitinskih kukaca kao što su potkornjak, zlatice, hruštevi, varoe i slično. Ove godine će to biti od 2. Do 4. Lipnja u vrijeme korijena. 5. lipnja - Dan cvijeta

5. i 6. Lipnja dobar je dan za umjetni uzgoj matica, odličan je dan za košnju, možda još sakupljamo maslačak. 6. lipnja - Dan cvijeta

Dobar je dan za izradu preparata od valerijane i velike pekuće koprive. Za spaljivanje i namakanje puževa iskoristit ćemo dane kada je Mjesec ispred zviježđa Raka, znači 6. I 7. Lipnja.

U VRTU OBITELJI Strbad iz Donjeg Vidovca

Belički krumpir odlično uspijeva i u donjem Međimurju Krumpir po našim poljima već polako zastire redove i pretvara parcele u kompaktne zelene površine. Osim po poljima, u sasvim je lijepoj kondiciji i po našim vrtovima. Naročito je to vidljivo u vrtu obitelji Strbad iz Donjeg Vidovca gdje nam je u krumpirištu pozirala mlada Jelena. Kako nam je rekla, zasađeno je sjeme nekoliko bijelih

sorata koje su nabavili u Belici. Krumpir se u njihovoj obitelji uzgaja godinama praktički na ekološki način. Drugim riječima, nema umjetnog gnojiva već se upotrebljava isključivo zreli stajski gnoj. I to ne samo za krumpir već i za ostalo povrće koje je također u vrlo naprednoj fazi rasta a posebno jesenski luk. (vv)

Krumpir obitelji Strbad već cvate i uskoro će biti spreman za prvu berbu

31. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 23

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 ŠTO VAS ŽULJA

PRIOPĆENJE JAVNOSTI Hrvoje Šlezaka, predsjednika Međimurske podružnice Hrasta

Zbog požara na odlagalištu otpada tražimo ostavke Perhoča i Kovača

Hrpa odbačenog krumpira

Pocrnjele konzerve

ČITATELJ DAMIR TOPLEK IZ IVANOVCA požalio nam se na divlje odlagalište smeća u samom središtu naselja

Umjesto dječjih igrala, preko puta škole odlaže se otpad Stara dječja kolica, opruge od starog madraca, otpadni krumpir, cigle, salonitne ploče, gume, staklo i još razni drugi otpad kojeg je tek djelomice “otkrila” opožarena površina nakon paljenja krijesa, dio je ekološke i komunalne nediscipline mještana koja se ne nalazi negdje kraj šumarka ili neke livade van naselja. Nažalost, livada i to nepokošena sa travom visine oko pola metra i svim tim otpadom, nalazi se svega par kilometara od središta Čakovca, u njegovom prigradskog naselju Ivanovec, preko puta tamošnje osnovne škole. Na cijeli taj “ekocid” upozorio nas je naš čitatelj, Damir Toplek, čija se obiteljska kuća nalazi tik do tog mjesta. - I škola je tu i vrtić, počelo je već i smrdjeti, rekao nam je Damir pokazujući, između ostaloga i na hrpu odbačenog krumpira. Ljudi tu jednostavno voze otpad kroz cijelu godinu premda je postavljen znak o zabrani odlaganja, kaže. Prema njegovim riječima, mještani se pravdaju kako dovoze samo granje za krijes no sam pogled na požarište sve to demantira. - Bilo je rečeno kako će se nakon krijesa nešto napravi-

Hrvoje Šlezak predsjednik Hrasta, poslao je priopćenje u kojem “traži hitne i neodgodive ostavke direktora Čakoma Ivice Perhoča i gradonačelnika Čakovca Stjepana Kovača zbog ekološke katastrofe prouzročene požarom na odlagalištu otpada u Totovcu”. Evo i ostatka priopćenja kojeg je poslao javnosti: – Informacije koje su tijekom jučerašnjeg dana izašle na svjetlo dana govore da Čakom koji uredno prikuplja plastiku kao sortirani otpad istu ne zbrinjava na primjeran način, već je balira i odlaže na odlagalištu u Totovcu. Obrazloženje za takav postupak odgovorni pronalaze u navodnoj skupoći adekvatnog zbrinjavanja plastičnog otpada. Ljudski životi i ljudsko zdravlje, međutim, nemaju cijenu. Ovaj događaj zorno pokazuje kako štednja na očuvanju okoliša na kraju postaje najskuplja varijanta. Zar je doista zbog nešto više cijene zbrinjavanja plastike trebalo doći do ova-

kve ekološke katastrofe? Gorenjem plastike u zrak se ispušta cijeli niz vrlo opasnih i štetnih kancerogenih tvari poput dioksina i furana. Nažalost, stanovnici Međimurja koji su bili izloženi direktnom utjecaju otrovnih plinova u dimu s Totovca u narednom će periodu zasigurno osjetiti posljedice za svoje zdravlje. Neodgovornost čelnih osoba Čakoma i nadređenih u Gradu Čakovcu koji nisu bili u stanju ukalkulirati ljudsko zdravlje u ekonomsku računicu zbrinjavanja otpada moraju hitno podnijeti ostavke. Istovremeno, od nadležnih institucija tražimo da ispitaju i kaznenu odgovornost za navedeni događaj. Ovakva ekološka katastrofa ne može i ne smije proći bez punog preuzimanja odgovornosti i kažnjavanja odgovornih za ugrožavanje zdravlja velikog broja stanovnika Međimurja. Hrvoje Šlezak, predsjednik Međimurske podružnice Hrasta

AKCIJA ZAJEDNICE ŽENA “Katarina Zrinske” Međimurske županije

Omogućili maturalnu večer za 46 maturanata - Ne dovozi se samo granje za krijes već i sav ostali otpad koji je već počeo i smrdjeti, žali se naš čitatelj, Damir Toplek iz Ivanovca

ti, govori nam dalje Damir no prošlo je već mjesec dana no ništa. Što više, čak ni dogorjelo granje i ostali poljoprivredni otpad koji nije izgorio do kraja nitko nije pokupio ili se potrudio naknadno, spaliti. A da nije gorjelo samo granje već i automobilske gume svjedoče ostaci metalnih žica, vide se i pocrnjele konzerve, nagorjeli pernati jastuci….

Stara dječja kolica i opruge madraca

Kontaktirao je i MO Ivanovec, no, kako kaže, nitko nije reagirao. Možda će nakon ove javne objave ipak netko ipak reagirati, govori, pokositi travu i očistiti teren do kraja te ga redovno održavati. - Zadnjih par godina taj teren nikad nije se uopće uređivao i čistio. Stvar je i u tome što se nitko neće s nikim svađati pa se ne prijavljuju osobe koje tu dovoze taj otpad, ne zapisuju

Ostaci salonitne ploče

registracije automobila. Međutim, vjerojatno se zna o kome se radi, ali nitko se ne želi zamjeriti. Meni ipak nije svejedno da mi pogled iz dvorišta “puca” na stare federe od madraca i ostali smrad, zaključuje Toplek. Uz nas, na divlju deponiju, požalio se Mjesnom odboru, međutim nije bilo reakcije, a sada je osim naše redakcije, na sve ovo upozorio Čakom, ali i gradskoj upravi. (vv)

Prije devet godina zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Zajednice žena HDZ-a „Katarina Zrinski“ Međimurske županije Sunčana Glavak pokrenula je akciju „SVI NA MATURALNI PLES“. Tom je gestom omogućena pomoć maturantima čakovečkih srednjih škola slabijeg imovinskog stanja da zajedno sa svojim vršnjacima obilježe završetak srednjoškolskog obrazovanja, tako je u devet godina zahvaljujući ovoj akciji za 750 maturanata osiguran novac. – Upravo u tjednu kada u Republici Hrvatskoj brojni mladi ulaze simbolično rečeno u svijet odraslih, s ponosom mogu reći da je naša akcija i inicijativa barem na simboličan način pomogla brojnim mladim ljudima“, rekla je na konfe-

renciji za medije Sunčana Glavak. Dodala je kako je ova gesta ono zbog čega vrijedi politički rad, jer najveća nagrada za ovaj uloženi trud jesu pozitivne reakcije i riječi zahvale onih kojima se na ovaj način pomoglo. Ove godine tako je uručena pomoć za odlazak na maturalnu večer i ples za 46 maturanata. U ime ravnatelja, roditelja i djece čakovečkih srednjih škola zahvalio je Zvonko Ladić, ravnatelj Graditeljske škole Čakovec. Konferenciji za medije nazočili su donatori Tvrtka Đurkin d.o.o., Sobočan interijeri d.o.o., Lepen d.o.o., Elkos d.o.o. i Grad Prelog, kao i brojni članovi stranke.

OPASKA

Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Mozaik

31. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

VOLIM JER… 7 (Stari ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 2019. Bebepassage)

BluKids vas daruje FOTKAJMO

NAJMLAĐE

bolnici ili Pofotkajte se u tografije fo e it lj a š o p m a n na e-mail ovine.hr zlatko.vrzan@mn ili mnovine.hr ik@ dn ure

Zoran (31) i Jelena (27 ) Pasler iz Hodošana dobili su kćerkicu Franku rođenu 24. svibnja.

Naše šoping vrećice poklonili smo djelatnicama Marianne Putarek iz Čakovca i Juliji Branilović iz Pretetinca

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas •

TRGOVINA METSS-a br. 10 u Nedelišću

ZAVRŠENO jubilarno 50. kolo nagradnog natječaja Briljanta i Međimurskih novina

Prilikom posjeta trgovini Metss br. 10 u Nedelišću prodavačice Marianne Putarek iz Čakovca i Julija Branilović iz Pretetinca odmah su se pohvalile da su naše vjerne čitateljice. Marianne Putarek najprije pogleda što se događa u gradu, što u vrtićima i školama, a često nađe i

lo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojemu je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu dioptrijske naočale u vrijednosti od 500 kn. U našu redakciju i ovog puta stiglo je puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno izrezivali kupone i slali ih za

Ljubazne prodavačice i naše Antun Patafta iz Nedelišća sretni dobitnik vrijednih naočala Završeno je još jedno ko- sudjelovanje u ovom našem vjerne čitateljice

fotografiju sina na nekim događanjima u gradu. Julija pak kreće od špice, a zatim sve po redu. Bile su zadovoljne što smo im poklonili našu praktičnu platnenu vrećicu i sa zadovoljstvom su prihvatile da će biti predstavljene u tiskanom izdanju Međimurskih novina. (sz)

tradicionalnom natječaju. Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imao je Antun Patafta iz Nedelišća. Dobitnika ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade. Novo 51. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. (mk)

Naše djelatnice izvukle su sretnog dobitnika jubilarnog 50. kola

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i Optike Briljant

kupona skupi Prvi kupon novog 51. kola i naočale poku pi Ime i prezime: BROJ KUPONA

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 24.6. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

Novo 51. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u lipnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate

skupiti tri kupona koja objavljujemo u ovom i u naredna tri broja. Džokerkuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 51. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 28. lipnja. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: vadlja.dora@gmail.com), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

DOKUMENTARNA IZLOŽBA Priča o uspjehu: Vizija Elemera Vajde koja živi više od stotinu godina” INTERVJU LJUDEVIT BOŠĆAK organizator Međimurske popevke, glumac, radijski voditelj, političar... Koja će ljepotica biti nova Miss Međimurja?

ANSAMBL LADO priredio nezaboravni koncert u Prelogu

I ove godine biramo najljepšu djevojku na događaju Miss Međimurje 2019. godine koje će se održati 2. lipnja od 17 do 19 sati u DG Sportu hotela Panorama Prelog. Pobjednica će Međimurje predstavljati na Miss Hrvatska 2019. godine. (dv, mg)

media

vikend vodič petak

31. svibnja ČAKOVEC Industrial bar Metalac 22:00 Like Father Like Son + Jagermeister Party

PRELOG Dom kulture 20:30 Šesnaesti festival Kre Mure i Drove

subota 1. lipnja ČAKOVEC Zgrada Scheier 10:00 Sajam poduzetnica „Žena sam. Poduzetnica sam.”

PRELOG Sportsko-rekreacijska zona “Marina” 8:30 - 14:00 Peti festival nordijskog hodanja i pješačenja

MURSKO SREDIŠĆE Centar za kulturu Rudar 20:00 kino predstava Stanlio & Olio

nedjelja

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

31. svibnja 2019.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC, petak, 7. lipnja, 19 sati

„Hommage prostor” izložb slikara Zorana Šimunovića Ako još niste čuli za perspektivnoga mladog slikara Zorana Šimunovića, vrijeme je da se upoznate s njegovim radom. Priliku da ga vidite uživo imat ćete u petak 7. lipnja kada se otvara njegova izložba Hommage prostoru u izložbenom salonu Muzeju Međimurja s početkom u 19 sati. Vrlo je plodan i tražen autor te mu je ova čakovečka izložba već treća u nizu, od planiranih šest u ovoj godini (pet samostalnih i jedna skupna međunarodna). Ove godine ima i samostalnu izložbu u Grazu. Na čakovečkoj izložbi Zoran izlaže samo pet ulja na platnu, ali velikih dimenzija. Koristi prepoznatljivu paletu boja, a među ostalima i ružičastu i svijetloplavu boju. O njegovim slikama povjesničarka umjetnosti Anita Ruso kaže: - Zoranovi se motivi kreću prema sredini, ostavljajući

gotovo uvijek rubove oslobođene detalja što kompozicije čini centripetalnima. Slojevi boje koji se slažu na pozadinski sloj prozračni su i lagani, ne talože se u teškim nanosima, dapače, površina im je mekano oblikovana što odgovara delikatnosti pastelnih boja koje Šimunović koristi. Zoran je rođen 4. veljače 1984. u Vinkovcima. Akademiju likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu upisao je 2008., a diplomirao 2013. g. u klasi prof. Antuna Borisa Švaljeka. Dobitnik je Rektorove nagrade za najboljega studenta u akademskoj 2010./2011. g. te dobitnik Prve nagrade za kratki film „Book“, Sony; BiH 2012. godine. Do sada je samostalno izlagao deset puta, a sudjelovao je i na 20 skupnih izložbi. Član je Motokluba Vukovar i strastveni je motociklist. Trenutno vozi Yamaha

drag star 1100 bobber, 2001. godište. Ovu retro preradu za njega su napravili kolege iz CPR custom garage u Vinkovcima koji se profesionalno bave preradom motocikala u vintage stilu. Zoran u skladu sa svojim hobijem njeguje moderni retrobajkerski stil uz obaveznu bradu. Radi kao kustos u Gradskom muzeju Vukovar i upoznat je i s drugom stranom bavljenja umjetnošću, s pozicije kustosa u instituciji, te je organizirao već mnoge izložbe za druge kolege umjetnike. Nedavno ga je poznati američki Regard Magazine u travanjskom broju uvrstio u prilog pod naslovom „Croatia full of life” u kojem su predstavljeni hrvatski ambasadori s naglaskom na dizajnere, glumce i jednoga jedinog umjetnika – njega. Izložba u Čakovcu moći će se razgledati do 28. lipnja.

2. lipnja

FESTIVAL KAZALIŠNE KREATIVNOSTI DJECE I MLADIH, Čakovec, 7. - 9. lipnja

ČAKOVEC

15 godina DADE i FAČUK program

Centar za kulturu 16:00 Plesokaz 2019. Studio suvremenog plesa Teuta

PRELOG DG Sport & Hotel Panorama 17:00 izbor Miss Međimurja 2019.

CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC, nedjelja, 2. lipnja, 16 sati

Teuta poziva na Plesokaz 2019. Studio suvremenog plesa Teuta i ove godine na pozornici Centra za kulturu Čakovec u nedjelju 2. lipnja okupiti ljubitelje plesa i pokreta u plesnom događaju "Plesokaz 2019."Nastupiti će Plesni studio Vindi Varaždin, Umjetnička organizacija Plesna radionica Ilijane Lončar Požega, Osnovna baletna škola Umjetničke škole Miroslav Magdalenić Čakovec, Plesna grupa Atomi Goričan, Plesno-gimnastički klub Flik Šenkovec i 3. razred Područne škole Novo Selo Rok. Ulaznice po cijeni od 25 kuna mogu se kupiti ili rezervirati na blagajni Centra za kulturu Čakovec. Program počinje u 16 sati. (rr)

Djevojke su odradile prvi probni casting u Prelogu za Miss Međimurja

DG Sport & Hotel Panorama Prelog, nedjelja 2. lipnja, 17 sati

Biramo Miss Međimurja 2019. godine! I ove godine biramo najljepšu djevojku na događaju Miss Međimurje 2019. godine koje će se održati 2. lipnja od 17 do 19 sati u DG Sportu hotela Panorama Prelog. Pobjednica će Međimurje predstavljati na Miss Hrvatska 2019. godine. Prošle godine na Miss Hrvatske nas je predstavljala Valentina Brzuhalski iz Belice, a koja će je ljepotica naslijediti saznat ćemo 2. lipnja u nedjelju. Prijavljeno je devet kandidatkinja za Mi-

ss Međimurje 2019. godine, one su Esmeralda Slaviček, 21. godinu iz Preloga, Monika Šajnović, 18 godina iz Zasadbrega, Manuela Divjak, 19. godina iz Varaždina, Sara Tomšić, 18. godina iz Svetog Martina na Muri, Emilija Kovač, 17. godina iz Domašinca, Samanta Mijić, 19. godina Novo Selo Rok, Stella Vanessa Jerković, 19. godina iz Pribislavca, Marta Gluhak, 19. godina iz Čakovca i Anastazija Banek, 20. godina iz Rasinja. (dv, mg)

Proteklih mjesec dana u Dramskom studiju DADA KD Pinklec atmosfera užurbana, radna, stresna… 9 različitih grupa revno je pripremalo i finaliziralo svoje kratke igrokaze i dramske igre. Ove godine po prvi puta godišnja produkcija uklopiti će se u Fačuk – festival kazališne kreativnosti djece i mladih. Da podsjetimo - Fačuk je festival koji su Dadači i Pinkleci pokrenuli prije 15 godina i do ove je godine doživio svojih 9 izdanja.

Ove godine, jubilarni 10. Fačuk predstaviti će 9 različitih predstava te jednu dokumentarnu reportažu. Cijeli program započet će premijerom predstave za mlade Kralj Lear. Petnaest godina čakovečkih dramskih pedagoga i njihovih polaznika predstavit će se i u jednom kratkom filmu.Autor je Žan Novosel a premijerno će biti prikazan prvog dana Fačuka. Nakon festivala bit će dostupan na web stranicama Kazališne družine Pinklec.

7.6. petak Centar za kulturu Čakovec 20:00 KRALJ LEAR Voditelj Davor Dokleja Mala Scena Vinko Lisjak 21:30 15 GODINA DADE Autor Žan Novosel (premijera kratkog dokumentarnog filma)

8.6. subota Centar za kulturu Čakovec 20:00 "Crvenkapica 2049" – voditeljica Tanja Novak „Cvilidreta“ – voditelj Bruno Kontrec „Spas za me“ – voditelj Alen Barbić „U.Z.O.P.“ – voditelj Neven Matoša Centar za kulturu Čakovec 16:00 „Dan koji nema kraja“ – voditeljica Jelena Dokleja „Čudnovate zgode sretne djece“ – voditeljica Jelena Dokleja „Crno&Bijelo“ – voditeljica Tasjenka Žnidar "Mačka i miš i više niš"

31. svibnja 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

mjesečni vodič

Srijeda

ba akademskog a

5. lipnja ČAKOVEC

Centar za kulturu Mala scena „Vinko Lijsjak” 19:00 Završna produkcija Ritam Percussion

CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC, četvrtak, 13. lipnja, 20 sati

„Adam” u Čakovcu

Šimunović je između ostalog i član Motokluba Vukovar i strastveni je motociklist

Kazališna predstava ADAM ostvarena je u koprodukciji JU Međimurska priroda i Kazališne družine Štolcer. Premijerno je odigrana u Prelogu na Festivalu kazališnih amatera gdje je odabrana za državnu smotru u Vodicama. Na državnoj smotri ubrala je nagradu za najbolju sporednu žensku ulogu . Osvojila ju je Kristina Štebih koja je ujedno i autorica dramskog teksta. Predstavu je režirao Dejan Buvač, glazbu napisao Bojan Miljančić, a u predstavi uz Štolcerov glumački ansambl sudjeluju i plesačice Studia suvremenog plesa Teuta koje je pripremila

voditeljica i koreografkinja Nikolina Mekovec. Predstava je igrana uz Dan zaštite prirode Republike Hrvatske 22. svibnja u dvorani „Rudar” u Murskom Središću. Predstava dojmljivo propitkuje odnos čovjeka i prirode kroz problematiku gigantskog hrasta iz šume Murščak oko kojeg nastaje sveopći grabež. Svi ga svojataju i žele ga prodajom unovčiti. Snažna je to predstava slojevitih likova i crtica obiteljskog života i suživota, koja odašilje jake ljudske poruke. Čakovečka publika može je pogledati u Centru za kulturu u četvrtak 13. lipnja s početkom u 20 sati. (rr)

Četvrtak 6. lipnja ČAKOVEC

Centar za kulturu 19:00 Modna revija - Liga za borbu protiv raka

petak 7. lipnja PRELOG

Dom kulture 20:00 koncert duo Alina Gubajdulina, violina i Julia Gubajdulina, klavir

NEDELIŠĆE

Mesap Nedelišće 20:00 Koncert Neda Ukraden

subota 8. lipnja

FESTIVAL „KRE MURE I DROVE”, Dom kulture Prelog, petak, 31. svibnja, 20:30

NEDELIŠĆE

16 autorskih pjesama na festivalu

35. Smotra međimurske popevke

Šesnaesti puta zaredom Prelog će ugostiti tradicionalni festival „Kre Mure i Drove“, u organizaciji radijske postaje Studio M. „Kre Mure i Drove“ festival je tamburaške i narodne autorske glazbe kajkavskog govornog područja. Sve je krenulo sada već daleke 2004. godine. Počelo je kao želja za očuvanjem naše tradicije i drage nam rečke 'kaj', a preraslo u tradiciju koja je okupila izvođače i vjernu publiku iz Međimurja, Podravine, Zagorja, Prigorja, a iznjedrila više stotina pjesama. Festival će se i ove godine održati na otvorenom, ispred Doma kulture Grada Preloga. Festival 31. svibnja u Domu kulture grada Preloga s početkom u 20:30. Ulaz je slobodan. Sve informacije o Festivalu i izvođačima možete čuti na frekvenciji Radia Studio M, 98,8 MHz ili na internet stranicama www.studiom.hr

1. Kre Mure i Drove - Bemian Duet 2. Spustite se zvezde k meni - Emina Božić 3. Spomen na japu - Ivana Tkalec 4. Zov Drove - TS Frikovi 5. Ljubav to si ti - Zlatko Bacinger 6. Gorice - TS Odabrani 7. Marica - Josip Sanjković-Mitrica 8. Idem k mici - Ivica Jurgec 9. Opet budem deda - Stjepan Jeršek-Štef 10. Međimurje - Ela Canjuga i ŽVS Kaliope 11. Sveti Martin - Mladen Kos 12. Šopala je gosko - Mario Mustač 13. Međimursko dvorišče - Božidar Brajković 14. Međimurje moj drogi je dom - Martin Srpak i Marija Vidović 15. Bože čuvaj Međimurje - Juraj Galina 16. Ote puce, ote sim - Mladen Medak-Gaga 17. Kanader - Kavaliri

SGC Aton

subota 15. lipnja SVETI IVAN ZELINA

MURSKO SREDIŠĆE, Centar za kulturu „Rudar”, 8. lipnja, 18 sati

Premijera predstave „Bajka o suncu” MAK AMUS, MAlo KAzalište MUrsko Središće za kraj školske godine pripremilo je novu dječju predstavu. Ovog puta riječ je o predstavi „Bajka o suncu”. Temeljena je na narodnoj priči iz Urugvaja. Adaptaciju bajke za MAKAMUS priredio je Ivan Goričanec koji potpisuje i režiju. Autori glazbe su

MURSKO SREDIŠĆE, Centar za kulturu “Rudar”, subota i nedjelja, 1. i 2 lipnja

Slavko Bregović i Maasej Kovačević. U predstavi sudjeluje čak 26 mladih kazalištaraca od vrtićke dobi do srednjoškolskog uzrasta. Asistentice redatelja su Janja Kontrec i Petra Matuza Tkalec. Premijerna izvedba bit će u subotu, 8. lipnja u Centru za kulturu "Rudar" s početkom u 18 sati. (rr)

Dvije kino predstave Stanlio i Olio i Tajni život mačaka

Ovog vikenda, 1. i 2. lipnja u Centru za kulturu Rudar u Murskom Središće prikazuju se dvije kino predstave i to u

subotu, 1. lipnja u 20 sati film Stanlio & Olio, a u nedjelju u 16 sati animirani film za djecu Tajni život mačaka – sinkronizira-

no. Stanlio & Olio je biografska drama. Po prvi puta na velikom ekranu oživljava istinita priča o najvećem holivudskom komičar-

skom duetu – Stanliju i Oliju. U nedjelju se prikazuje film Tajni život mačaka. Prodaja ulaznica na blagajni Centra za kulturu Rudar

od 18 do 20 sati, ulazak u dvoranu 20 minuta prije prikazivanja kino predstave. Cijena ulaznice: 25 kuna. (BMO)

od 8:00 Trinaesti međunarodni viteški turnir

nedjelja 16. lipnja PRIBISLAVEC

Fijolina za Luku Humanitarni koncert za Luku Lehkec 18 sati ispred Doma kulture Pribislavec

petak i subota 21. i 22. lipnja SV. MARTIN NA MURI 11. Trash&Burn

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

31. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura DOKUMENTARNA IZLOŽBA o najdugovječnijoj tvrtki Međimurja pobudila interes javnosti posebice djelatnika Vajde

Vizija Elemera Vajde živi više od stotinu godina Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Izložba je osmišljena kao zahvala osnivačima, ali i svim djelatnicima Vajde koji su pridonijeli da ova tvrtka uspješno posluje bez zastoja punih 107 godina. Donosi dokumentarističke i fotografske detalje njezine prošlosti od 1912. do 2019. godine koji mogu biti svima inspiracija za budućnost Poduzetnik Elemer Vajda promijenio je gospodarsku sliku sjevera Hrvatske

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i Alen Kajmović zajedno su razgledali izložbu

Izložba je otvorena još samo danas u petak 31. svibnja

Zanimljiv eksponat je i replika pjenušca Animo sec

Najvrjedniji eksponati izložbe „Priča o uspjehu: Vizija Elemera Vajde koja živi više od stotinu godina” koja je proteklog petka otvorena u galeriji Scheier u Čakovcu čuvaju se u MI Vajda, Muzeju Međimuja i Državnom arhivu za Međimurje. Izdvaja se originalni projekt izgradnje pogona Vajda iz 1924. godine izrađen rukom arhitekta Valenta Morandinija te kupoprodajni ugovor kojim je Vajda od Dragutina Komertzkog 2. listopada 1919. godine kupio zemljište kod glavnog čakovečkog kolodvora za izgradnju vlastite tvrtke. Istakla je to Maša Hrustek Sobočan ravnateljica Muzeja Međimurja koji je u suradnji s Vajdom d.d., Židovskom općinom Čakovec i Državnim arhivom organizirao povijesni presjek poslovanja najdugovječnije međimurske tvrtke. Vizija za 21. stoljeće Naša javnost premalo poznaje Elemera Vajdue kazao je na otvorenju izložbe aktualni predsjednik Uprave Vajde Alen Kajmović. Vajdin začetnik potječe iz židovske obitelji koja ja doselila iz Letenja u Čakovec. Do 1904. godine radio je u čakovečkom trgovačkom poduzeću „Braća Strahija” kao samostalni voditelj prodaje. Tada je u Beču osnovao vlastito obiteljsko poduzeće preuzevši licencu Samuela Bayera, tvrtke koja se bavila proizvodnjom peradi. Poslovanje prenosi u Čakovec koji je zbog zaliha u okolici bio pogodan za izvoz i promet divljači, peradi i jaja. Zanimljivost izložbe je i replika međimurskog

pjenušca Animo sec. Podsjetnik je na činjenicu kako je tvrtka Vajda 1920. godine uselila u prostor tvornice šampanjca Strahija i kompanjoni u blizini željezničkog kolodvora. Šampanjac se plasirao na međunarodna tržišta, a 1911. godine dobio je nagradu u Mađarskoj za najbolji pjenušac. Tvrtka za proizvodnju pjenušca prestaje s radom, ali vizija Elemera Vajde živi još i dan-danas. Jurica Cesar, ravnatelj Državnog arhiva za Međimurje naglasio je kako se u Štrigovi čuva fond povijesne građe Mesne industrije Vajda od njezinog osnutka pa sve do unazad trideset godina. A kroz izložbu se može vidjeti koliko je Vajda imala gospodarski značaj za ovaj kraj, ne samo za Međimurje nego i u okvirima Hrvatske.

Vajdine purice do Londona Već 1922. godine Elemer Vajda je u proces pakiranja i hlađenja proizvoda uveo tada najsuvremenije komore za hlađenje i izgradio vlastitu tvornicu leda. Smrznuto meso putovalo je uglavnom željeznicom i moglo je podnijeti put i na udaljene europske destinacije, pa čak i Engleske. Iz tadašnje Vajde za Božić su u London stizale smrznute purice. Poduzetnik Vajda promet jajima i peradi, širi na divljač, mast, maslac, vrganje, puževe, perje i ribe i time unaprjeđuje stočarsku, peradarsku i drugu proizvodnju ovog kraja. Viziju Elemera Vajde nakon njegove smrti (1882. - 1934.) nastavljaju supruga Mariana te sinovi Ivan i Petar. Peri-

od u kojem se prati daljini razvoj Vajde nakon smrti Elemera obilježen je mnogim događanjima. Kroz cijelo jedno stoljeće Elemerova tvrtka imala je veliko značenje u gospodarskom razvoju Čakovca, Međimurja, ali i sjeverozapadne Hrvatske. Zahvaljujući viziji Elemeru Vajde uspjela je opstati kao vodeća industrija u peradarstvu, a kasnije i stočarstvu s mnogim investicijama u modernizaciji pogona i opreme. Vajda je jedna od dvije čakovečke tvrt-

ke koja se može pohvaliti s dugim poslovanjem. Druga je firma Čateks koja posluje od 1874. godine. Vajda se održala kroz sve svjetske ratove, Domovinski rat, političke i gospodarske pretvorbe te uspjela održati kontinuitet proizvodnje sve do udruživanje u grupaciju Pivac. “Štiklece” te sjajne povijesti razgledajte još danas u petak 31. svibnja prijepodne od 10 do 12 sati te poslijepodne od 17 do 19 sati.

Tajana Vidović: - Djelatnici Vajde s puno emocija razgledavaju stare fotografije

Stare fotografije su hit Posjetitelji izložbe mogu razgledati i životne fotografije bivših djelatnika. Kustosica Muzeja Međimurja Tajana Vidović kazala je kako izložbu dolaze razgledati svi uzrasti, ali ponajviše stariji i to posebice bivši radnici Vajde koji na starim fotografijama pronalaze sebe i svoje suradnike. U razgledu izložbe zatekli smo i Kristinu Strniščak iz Merhatovca. Postav joj je zanimljiv. I dio njezine obitelji je radio upravo u Vajdi, a i

Posjetiteljica izložbe Kristina Strniščak

susjed joj je bivši dugogodišnji direktor Vajde Vladimir Mesarić.

31. svibnja 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena

Plesovi Hrvata iz Rame u BIH

Južnomoravski plesovi Hrvata

Bunjevački plesovi iz Vojvodine

LADO uz 70. obljetnicu u Prelogu oduševio plesnim umijećem i projektom: „Neka sjaji sunce svima“ umjetničkog voditelja Andrije Ivančana

Zbog glazbene teme „Preko Drave grmljavica“ ni muha se nije čula Izvedbom koreografije “Kaži, mi kaži od čega su gajde”nastalo je takvo raspoloženje u dvorani da bi plesači mogli plesati do jutra, uz podršku publike i gajda U sportskoj dvorani Osnovne škole Prelog protekle subote se tražilo mjesto više, gostovao je LADO, naš najbolji profesionalni folklorni umjetnički ansambl Izvedbom programa sa simboličnim naslovom „Neka sjaji sunce svima“, pjesama i plesova Hrvata izvan domovine, što je tema jedne bunjevačke budnice, drugi stih iste budnice glasi: „dok još našeg roda ima“. LADO je odao počast svim iseljenicima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji su očuvali svoj identitet i svoje plesove i pjesme u tuđini. Hrvati su se zbog vojnih djelovanja najviše iseljavali do 15. do 17. stoljeća, ali i kasnije, pa i danas. Nisu zaboravili svoje običaje i pjesme, no vidljivi su kulturološki utjecaji u mjestima doseljavanja, ali i to što im znači riječ stara domovina.

16 maestralnih koreografija

Bogat dvosatni program sastavljen je od 16 maestral-

no izvedenih koreografija, no svaka od njih sastoji se od niza plesova i kola, od kojih su mnoge pjesme i plesovi gotovo nepoznati, uz već prepoznatljive i dobro poznate hrvatske plesove. U prvom dijelu koncerta najprije su predstavljeni hrvatski plesovi s područja Rame iz BIH, redom sitan tanac, nimo kolo, kolanje i trusa. Predstavljeni su ženski bećarac „Milkin“, muška ganga „Andrijina“ kao najstariji način pjevanja dinarskih Hrvata, pjesme uz tepsiju, ženska ganga „Martina“, ženski bećarac „Katin“ i drugo. Slijedile su glazbene teme Hrvata iz Karaševa u Rumunjskoj, a zatim svadbeno veselje iz Bosanske Posavine, dovođenje mladenke u kuću, uz šargiju i violine. Već poznati dubrovački ples „Linđo“ ovaj put je izveden na način Hrvata u Hercegovini, na doista energično. Slijedile su pjesme i plesovi južnomoravskih Hrvata

iz Češke, koji su tu doselili bježeći pred Turcima. Pjesme su ljubavnog i vojnog sadržaja uz zanimljivu narodnu nošnju. Uz naslov koreografije „Veseli se kućni domaćine“ koju potpisuje Stjepan Perko, a glazbu Marko First, predstavljeni su plesovi iz Letnice, Kosovo. Iako malobrojni Hrvati iz Letnice očuvali su svoje pomalo tužne pjesme i plesove do danas, uz glazbeni spoj u kojemu dominira veliki bubanj. Prvi dio programa završen je uz gotovo frenetičan pljesak pune dvorane koreografijom Andrije Ivančana uz glazbu Marijana Makara „Kaži mi, kaži od čega su gajde“, pjesmama i plesovima Hrvata iz okolice Pečuha u Mađarskoj. Hrvati su u taj kraj doselili krajem 15. stoljeća predvođeni bosanskim franjevcima. Prikazani su plesovi „Romanska kolo“, „Na dvi strane“, „Tanac“, Pačići“ „Todore“ i „Kolo“.

59. FESTIVAL KAZALIŠNIH AMATERA u Vodicama

Svadbeni običaji Hrvata Nastalo je takvo raspoloženje u dvorani da bi plesači mogli plesati do jutra, uz podršku publike i gajda. U drugom dijelu programa najprije je prikazan fragment kola Bokeljske mornarice i plesovi Hrvata iz Crne Gore kao i bratovštine bokeljskih pomoraca. To su plesovi laganijih i ponosnih kretnji, no ima i brzih kola tako primjerice „Škaljarsko kolo“. Šokački plesovi Bačkog brega iz Vojvodine (naselja Bereg, Monoštor) prikazani su u raskošnom scenskom dojmu svjetlucavih narodnih nošnji i plesova naziva ranče, zavrzana, armari, todore i drugih. Koreografijom „Na Hati“ dr. sc. Ivana Ivančana, pjesme i plesovi Hrvata iz Sjevernog Gradišća u Austriji, prikazani su svadbeni običaji Hrvata koji su tu

opstali do danas. Nisu zaboravljeni običaji „speljavanja“, odlaska na zdenec, ples mladenke sa svim momcima, običaj zalijevanja tla vodom i plesanje tri plesa te pjevanje obredne pjesme „Va kolo Ivanjca“. Publiku je posebno oduševio ples „Hop skočit ne morem“, djevojke okreću momke, a oni visoko skaču u zrak i udaraju u sare čizama. Izvedba pjesme „Preko Drave grmljavica“ na trenutak je utišala pljesak, nije se čula ni muha u dvorani. U vedrom tonu nastavljeno je do kraja. Uslijedili su plesovi Podravskih Hrvata u Mađarskoj, koreografija Ivana A. Ivančana nosi naziv „Preko Drave“. Riječ je o brzom nadigravanju u kolu, momci plešu i izvode atraktivne figure udaranjem u sare čizama. Prije završne koreografije izvedena je pjesma moliških Hrvata iz Italije „Oj

djevojko rodna“, te pjesma „Pod pendžerom“ Hrvata iz Bačke. U završnoj slici prikazani su fragmenti običaja bačkih Hrvata iz Vojvodine u koreografiji Andrije Ivančana koja nosi naziv „Subotičke razglednice“, pjesme i plesovi Hrvata Bunjavaca koji su nastanjeni u okolici Baje u Mađarskoj te u Subotici i Somboru. Izvedeni su dobro poznati bunjevački plesovi i pjesme koje često slušamo na radiju kao što je“Rokoko“, „Malo kolo“, „Keleruja“, „Momačko“ (Šiško) kolo i drugi plesovi, koji su publiku digli na noge, uz dugotrajan pljesak isprekidan plesom i pozivanjem ne bis. Izlazeći iz dvorane OŠ Prelog, gledatelji dugo nisu mogli skinuti osmijeh s lica, a na koncertu su se našli i svi oni koji nešto znače u gradu kao i gradonačelnik Ljubomir Kolarek. (Josip Šimunko)

Nagrade glumcima amaterima Kristini Štebih i Dejanu Novaku Na 59. Festivalu kazališnih amatera u Vodicama u dva su vikenda izvedene čak 22 predstave najboljih amaterskih kazališta iz cijele Hrvatske. Međimurski glumački amaterizam predstavljale su predstave “Glumci” u izvedbi Priločke amaterske scene (PAS) te “Adam” Kazališne družine Štolcer iz Čakovca. Nastup na Festivalu naši su glumački ansambli izborili u konkurenciji od čak 167 prijavljenih skupi-

na iz cijele Hrvatske. Naši se glumački amateri kući vraćaju s dvije nagrade. Kristina Štebih iz Štolcera osvojila je nagradu za najbolju sporednu ulogu u predstavi “Adam”, a Dejan Novak nagradu za glavnu mušku ulogu u predstavi “Glumci”. Ostvarene su i dvije nominacije. Paula Novak bila je nominirana za najbolju sporednu ulogu i Božidar Glavina za najbolji dramski tekst. Festivalske predstave pratilo je

tročlano Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Mira Muhoberac, istaknuta teatrologinja i dramaturginja, Jasmin Novljaković, glumac i kazališni redatelj te glumac Vjekoslav Janković. Predstavu “Adam” nakon Murskog Središća i Vodica možete pogledati u četvrtak, 13. lipnja u Centru za kulturu u 20 sati. U predstavi plešu i članice Studia suvremenog plesa Teuta Čakovec. (rr, so)

Božidar Glavina, Kristina Štebih, Dejan Novak i Paula Novak

media

31. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Nemojte ulagati novac u nedovoljno razrađene projekte. Nekom je izrazito stalo da vam pogorša poslovnu situaciju. U ljubavi vas prevelika očekivanja mogu učiniti pretjerano sigurnim u sebe. Budite tolerantniji prema osobi koja vam je draga, bez obzira jeste li na početku veze, u braku ili zategnutim odnosima Moguć je bol u nozi. Ako potraje, potražite savjet liječnika. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Ako se želite uključiti u novi posao, nemojte se dvoumiti. Mnogi žele s vama aktivirati suradnju i vjerojatno će vas kontaktirati. Prihvatite ponude. Vaša plemenitost će vam donijeti simpatije suradnika. Moguća je veza s nekim koga poznajete u poslovnim krugovima. Ako ste tek započeli vezu, izgledan je povoljan razvoja situacije. LAV (23.7. - 23.8.)

Netko iz vaše poslovne okoline željet će se s vama pomiriti ili nastaviti suradnju. Veza koja je prekinuta mogla bi biti nastavljena. Vjerojatno ćete se potruditi da pokažete najbolji dio svoje prirode u vezi s nekim tko vam je izuzetno naklonjen i spreman mnogo učiniti za vas. Vaša nesigurnost u sebe može doći do izražaja ako vam se učini da ima razloga za ljubomoru. VAGA (24.9. - 23.10.)

Nastavite suradnju s osobama koje se bave umjetnošću. Može vam se pružiti prilika realizacije projekta koji bi mogao biti i više nego isplativ. U financijskom pogledu situacija će se stabilizirati. Raspored zvijezda pogoduje onima koji su u braku ili tajnoj vezi. Samci ne bi trebali olako ulaziti u vezu s nekim za koga nisu sigurni je li slobodan. Iskoristite vikend za boravak u prirodi. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Spremni ste naporno raditi i vjerojatno ćete pronaći honorarni posao koji će vam omogućiti dodatni prihod. Romantični odnosi mogu biti komplicirani. Moguća je veza s osobom koju poznajete iz poslovnih krugova. Ako ste u braku, posvetite se partneru i dane vikenda provedite u zajedničkom druženju. Isplatit će se jer će vam partner uzvratiti neočekivanim nježnostima. VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Došlo je vaših pet minuta. Ugovorit ćete nove poslove i dobiti priliku od nadležnih osoba pokazati što znate i koliko vrijedite. Imajte više samopouzdanja. U periodu ste preispitivanja svojih odluka, posebice ako ste dugo u vezi. Slobodni pripadnici znaka mogli bi stupiti u vezu s nekim tko se bavi sportom ili osobom koja zbog posla često putuje u inozemstvo.

MEĐUNARODNI DAN OBITELJI u Domu za starije i nemoćne osobe Čakovec BIK (21.4. - 20.5.)

Ovih vam je dana potreban oprez kod ulaganja novaca. Pripazite i kod potpisivanja dokumenata. Ako ste skloni tajnim ljubavima pripazite na okolinu. Nešto bi se moglo dogoditi što bi moglo napraviti veliku zbrku u vašem životu, Samci neka se više kreću u društvu.Nova ljubavna romansa je moguća s bliskom osobom. Dobro se osjećate i bit ćete vitalni. RAK (22.6. - 22.7.)

Na poslu ćete biti maksimalno efikasni i marljivi. Pokazat ćete dobru volju da projekt završite u roku. Odgovorni ste, iako mnogo toga zavisi i od osoba s kojima surađujete. Netko će vam ponuditi posao koji bi vam mogao donijeti izvrsne dodatne prihode. Pozivat će vas na razne skupove gdje ćete moći upoznati osobe koje će vas zainteresirati. Nova ljubavna romansa je na vidiku. DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Odlučite se za poslovnu ponudu o kojoj već duže vrijeme razmišljate, posebice ako se radi o mogućoj suradnji s inozemstvom. Ako nastojite započeti samostalni posao, bit će vam potrebna pomoć bliskog prijatelja. Tijekom vikenda možete doživjeti mnogo romantičnih trenutaka. Slobodni rakovi mogu se nadati ugodnom druženju s osobom koju su svojedobno upoznali na poslovnom putovanju. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Vrijeme koje dolazi posebice će odgovarati pripadnicima znaka koji se bave umjetničkim zanimanjima ili medijima. Oni koji rade s novcem trebali bi pripaziti na novčane transakcije i ugovore koje potpisuju. Nadolazeći tjedan mogao bi biti veoma romantičan. Posebice za one škorpione koji imaju sklonost zemljanim i vodenim znacima.

Program je oplemenio i pjevački zbor Doma

Korisnici Doma pjesmom slavili vrijednosti obitelji Međunarodni dan obitelji proglasili su Ujedinjeni narodi 1993.godine, a u svijetu je prvi put obilježen 15. svibnja 1994. godine pod sloganom „Obiteljski dom ne čini stvari, nego topli i bliski odnosi roditelja i djece”. Povodom Dana obitelji tradicionalno se u Domu za starije i nemoćne osobe organizira priredba. Današnji program započeo je pozdravnim govorom ravnateljice Doma Štefice Martinez koja je naglasila: - Svake se godine raznim događanjima obilježava ovaj dan, čime se prisjećamo da

je obitelj temelj današnjeg društva, da se u obitelji i obiteljskom okruženju stvaraju ljudi sa svojim karakterom, stavovima, vjerovanjima, koji grade neki budući svijet. U današnje vrijeme, kad obitelj vrlo često nema ni vremena ni uvjeta da se razvija u zajedništvu i toleranciji, važno je osvijestiti koliko je obitelj važna, koliko su nam važni naši roditelji, djeca, braća, sestre, bake, djedovi... Svi su oni dio svakog ljudskog bića, svi su oni važni u razvoju osobnosti pojedinca, te što kvalitetniju

obitelj imamo, veće su šanse da ćemo odgojiti kvalitetnije i povezanije društvo. Iako se ponekad i ljutimo na nju, imamo samo jednu obitelj, koja je bez obzira na sve, uvijek tu – za nas. Naši korisnici dio su obitelji i svih zaposlenika ove naše ustanove, koji svojim stručnim, nesebičnim, humanim radom, vaš boravak u Domu čine što boljim, ljepšim i kvalitetnijim, na zadovoljstvo sviju nas i koji vam danas poručuju „obitelj i prijatelji su životno blago, potražite ih i uživajte u njihovom bogatstvu.

Programu je nazočila i zamjenica župana Sandra Herman koja je korisnicima Doma poželjela da uz svoje primarne obitelji uživaju u danima koje provode ovdje u Domu uz svoju novu obitelj. U glazbenom programu sudjelovao je pjevački zbor Doma izvedbom pjesama „Moja mama”, „Zeleno lišće” i „Nema ljepše djevojke”. Korisnica Doma Vincens Nevenka pročitala je lirski tekst o Danu obitelji, a kao gost programa nastupio je Pjevački zbor učenika Srednje škole Čakovec. (rr, zv)

JARAC (22.12. - 20.1.)

Početkom nadolazećeg tjedna bit ćete skloni stresu, povremenoj ljutnji, ali i ambicioznim planovima. Psihičku stabilnost potražite kroz rad u samostalnom poslu, intelektualnim djelatnostima ili umjetničkim zanimanjima. Financijski dobici će biti iznad očekivanja. Partner je svjestan vaših problema, ali vam zamjera što dajete obećanja koje ne ispunjavate. RIBE (20.2. - 20.3.)

Trenutni položaj zvijezda učinit će vas veoma aktivnim i uspješnim ako se bavite psihologijom, alternativom i sportom. Za neke odluke trebat će vam više vremena jer će njihov ishod imati veliki značaj za vašu karijeru. U danima vikenda samci će upoznati osobu prema kojoj neće biti ravnodušni. Svi znakovi koji su u vezi bit će ljubomorni i posesivni.

Društvo Naša djeca pripremilo je veliko licitarsko srce za fotografiranje kojem su se odazvale i Čakovečke mažoretkinje

DRUŠTVO NAŠA DJECA ČAKOVEC

Ples, pjesma i fotografiranje za Dan obitelji Društvo Naša djeca Čakovec, ususret obilježavanju Međunarodnog dana obitelji (15. svibnja) organiziralo je prigodan program Održan je protekle subote ispred

Centra za kulturu Čakovec. Prigodne riječi okupljenim građanima uputila je dječja gradonačelnica Dorja Vincek, a potom je uslijedio nastup Pjevačkog zbora Čakovečki

mališani te prpošne plesne koreografije Studija suvremenog plesa Teuta, Plesnog centra Livi i Čakovečkih mažoretkinja. Ovogodišnji Dan obitelji bio je posvećen temi:

Obitelji i odgovor na klimatske promjene, a tema je fokusirana na 13. cilj Agende 2030 za održivi razvoj: Odgovor na klimatske promjene. (rr)

31. svibnja 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kupus mladi 1 kg 3,49 kn

Rajčica grapolo 1 kg 5,99 kn

Kruh bijeli specijal

Kulen cijeli 1kg

*4,99 (1kg=12,48kn)

79,99 kn

Kokošja pašteta 135g

Sir gauda 1kg

5,99 (1kg=44,37kn)

29,99 kn

VIKEND AKCIJA 31.5.-3.6.2019.

Princes krafne 200g

Valentova 1/2 Vajda

*18,99 kn (1kg=94,95kn)

49,99 kn

Pepsi limenka 0,33L *4,99 kn (1l=15,12kn)

Toaletni papir Zewa aquatube deluxe 24,99 kn

Pan radler limun 2L 16,99 kn (1l=8,50kn)

Ožujsko 0,5L limenka 7,99 kn (1l=15,98kn)

* Proizvod je dostupan samo u nekim prodavaonicama *stara cijena istaknuta kod akcijskog artikla na polici

media

Ovan

Prvi dani donose snažno naglašenu seksualnost, a strast vas vodi u dubine užitaka. No ubrzo kod kuće dolazi do potrebe za rješavanjem problema. Netko ne poštuje pravila pa nastojite objasniti što očekujete. Ipak, tvrdi i nepopustljivi stavovi izazivaju oštre sukobe: branjenje dogmatskih pozicija i usko razmišljanje vode u negativnu stranu, što može dovesti do pada plana. Svatko se drži svoje strane kao pijan plota i pretjeruje u nastupu. Nastojte smiriti tonove i naći rješenje.

NOVAC I POSAO U vrijeme Mladog Mjeseca (2.) osjećate se osnaženi - financijski i profesionalno.

Blizanci

Bik

21. 03. - 20. 04.

LJUBAV

31. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. 04. - 20. 05. Započinjete s novim idejama, a umni rad će biti u fokusu u lipnju. Sukob koji imate u domu možda je posljedica vašeg velikog angažmana na poslu pa nemate vremena za oboje ili neki autoritet nema razumijevanja za vaše privatne potrebe. Oko 27. možete doći do iznenadnog rješenja kroz inovativnu ideju i pokazivanje vaše originalnosti.

ZDRAVLJE

Duboko u sebi osjećate konfuziju i izgubljenost, dok nastojite stupiti u dodir sa svojom duhovnom stranom. Pojačajte suosjećajnost i nastojte kontrolirati agresivne nagone kroz smirivanje, meditaciju i spajanje realizma i idealizma. Pokažite više strpljivosti i suradnje.

LJUBAV

Vaša Venera vam nudi duboke ljubavne užitke i snažniju povezanost s partnerom (2.), iako ste ovaj mjesec najviše orijentirani na novčanu situaciju i komunikacije. Imat ćete puno toga za razgovarati s partnerom ili osobama koje vas interesiraju, no izgleda da se ne slažete oko najvažnijih pitanja. Volite da je sve po vašem, ali sada nailazite nekog tko čvrsto stoji pri svom stavu. Unesite više realizma u svoja razmišljanja i ne ulazite u sukobe.

NOVAC I POSAO

Mladi Mjesec (2.) označava novi financijski projekt; iako vam se sve čini povoljnim na početku, vaše ideje zahtije-

21. 05. - 21. 06. vaju manje idealizma i realniji pogled na financije, naročito oko dijeljenih resursa. Smanjite megalomaniju u planovima i budite konzervativniji u pristupu. Tvrdoglavo inzistiranje na dosadašnjem načinu razmišljanja može dovesti do gubitaka. Pun Mjesec (16.) donosi kulminaciju napetosti. Oko 23. ste skloni priuštiti si nešto skupo, ali budite oprezni. Djelujte na temelju nove, hrabre ideje (27.).

ZDRAVLJE

Mislite da ste sigurni u sve svoje planove, ali ipak vas muči nemir. Smirite neopravdani optimizam jer traženjem uspjeha u poslu nećete riješiti druge probleme pred kojima zatvarate oči. Ostanite prisebni.

LJUBAV

Rijetki su periodi kad morate zadržati dah i napraviti pauzu prije nego progovorite, ali sada vam strpljivost i smirenost nisu jača strana. Nije to lako, naročito ako vam partner povrijedi osjećaje grubim i hladnim nastupom, a vama će biti teško ne uzvratiti svojim kliještima, naročito 14.-19. Nastojte se smiriti i sve riješiti mirno; s druge strane, recite ono što se zaista mora reći, ali nemojte nastojati povrijediti drugu osobu. Nekim vezama je možda došao kraj.

NOVAC I POSAO Naravno, možda je riječ o odnosu na poslu, sa strogom i autoritativnom osobom. Sada ste vrlo energični i pojačanog

ega pa teže trpite loš tretman. Svoju kreativnu viziju možete ostvariti samo uz konstruktivan pristup i uporan trud i strpljivost. U vrijeme Punog Mjeseca (16.), neki poslovni projekt dolazi do kulminacije ili zbog neuspjeha počinje traženje krivca. Mentalne tenzije izazivaju sumnje i tajne, ali nemojte iznevjeriti povjerenje.

ZDRAVLJE

Mladi Mjesec (2.) u zoni psihologije traži da njegujete svoj duh i unutarnju stabilnost, a tih dana se prepuštate i strastvenim zagrljajima. Sukobi koji slijede emocionalno vas pogađaju, a oko 16. možete osjetiti i fizičku slabost. U krizi ostanite smireni.

Veliki m

horo

za li

Vaga

24. 09. - 23. 10.

LJUBAV

Možda je za sve kriva situacija na poslu, ali odnosi u domu opet pokazuju svoju grubu i tvrdu stranu. Nervozni ste i pod pritiskom pa mogu stradati i oni najbliži. Moguće je i da se netko u domu buni jer puno vremena provodite na poslu, a zaboravljate obaveze kod kuće. Sad ćete teško sačuvati svoju mirnoću i sklonost kompromisu, baš kada vam treba podrška najbližih. Ne ugrožavajte temelje svoje sigurnosti i sačuvajte mir bar u jednom važnom području života.

NOVAC I POSAO

Nešto vrije između vas i šefova na poslu, a sada je vrijeme da prestanete kuhati u

Strijelac

Škorpion

23. 11. - 21. 12.

24. 10. - 22. 11.

sebi i otvorite sve ventile - nešto što ne spada u vašu čuvenu diplomaciju. Od 14. do 19. ipak sačuvajte bar malo suzdržanosti dok oštro progovarate s nadređenima. Možda shvaćate da neke ljude nikad nije moguće zadovoljiti, ma koliko dobro radili. Ipak, budite sigurni da jasno vidite cijelu sliku i da je ono što kažete točno. Imate li priliku za promjenu, prihvatite je.

ZDRAVLJE Ovo nije vaš reprezentativni mjesec, a nagomilani stres traži prostor za izražavanje. Nemojte samo zadržavati u sebi jer tako prizivate bolest. Komunikacije su pune konfuzije, stoga pripazite. Neko iznenadno rješenje može donijeti napredak oko 27.

LJUBAV

Do 8. je sve još blistavo u ljubavi, a zatim imate velike prohtjeve za zadovoljenjem strasti. Ako ste slobodni, imat ćete prilike za biranje, no nemojte se upuštati u neprilične kontakte ako ste u vezi (ili druga osoba). U tom slučaju možete izazvati i ljubomorne ispade: od 14. do 19. pazite s kim flertate i kome što govorite. Moguće je i da se vi nađete iznenađeni nečijim statusom, nakon što ste sve gledali kroz ružičaste naočale iznenadne zaljubljenosti; ne dajte da vas netko financijski iskoristi.

NOVAC I POSAO

Tvrdi i nepopustljivi stavovi oko načina razmišljanja i dugo-

ročne životne vizije mogu izazvati probleme u partnerstvu, uz grube riječi koje se ne mogu više povući. Kreativni projekt možete realizirati raščistite li sve nejasnoće i onda, u spoju realizma i idealizma, strpljivo i odgovorno radite do ostvarenja cilja. Pazite na povezane troškove, jer izgleda da niste svjesni svih činjenica. Obratite pažnju na financijsko stanje partnera.

ZDRAVLJE

Volite stvari raditi po svom, nepopustljivo i dominantno. Ovaj put nečije suprotstavljanje može pokazati onu vašu tešku stranu, što dovodi do sukoba. Nastojte malo smiriti agresivne nagone i nađite kompromis oko važnih pitanja.

LJUBAV

Nakon 8., ljupka Venera donosi svoje šarmantne vibracije u zonu partnerstva, a vi se možete prepustiti omiljenom sportu flertanja. Samo nemojte da vam naraste ego jer biste se krajem mjeseca mogli razočarati, nakon pokazivanja previše emocija i prepuštanja samozadovoljstvu. Gledanje kroz naočale zaljubljenosti može zamagliti pravo stanje stvari. Zadržite mjeru i držite svoj dječji optimizam u sferi realnosti. U domu povremeno vlada konfuzija.

NOVAC I POSAO

Bez obzira na privatni život, najvažnija tema je financijska, a ona bi vas snažno mogla udariti

ovaj mjesec. Nakon dobrih vijesti oko 2., obveze traže podmirenje pa ćete morati naći načina za njihovo rješavanje, najbolje prije 16. Taj dan se pojavljuje Puni Mjesec, a vi shvaćate da se posvećujete svačijim problemima, dok zaboravljate na sebe. Shvatite da neke stvari nemaju vrijednost kakva vam se činila. Oko 27. neka iznenadna ideja može olakšati novčanu situaciju.

ZDRAVLJE

Vašu vedrinu može ugroziti samo gruba realnost materijalnog svijeta, pa je vrijeme da se koncentrirate na ono što je važno. Potražite dodatni posao, radite od kuće, ali ne zaboravite i svoju duhovnu stranu. Pažljivije birajte osobu za emocionalnu sreću.

31. svibnja 2019.

Rak

Lav

22. 06. - 22. 07.

LJUBAV

Društvo pouzdanih prijatelja će vas držati okupirane većinu mjeseca. Mogli biste i neočekivano upoznati nove osobe (8.), a jedna će vas možda i privući uz “strujni udar” (18.). Upravo taj dan pojavljuje se Pun Mjesec i pitate se koliko možete odvojiti na svoje užitke, bez društvenih obveza. Uspjet ćete sve dovesti u ravnotežu, ali pripremite se za nagle promjene u rasporedu; ostanite fleksibilni i sabrani. Nakon 15., Mars vam diže energiju, pa postajete neuobičajeno užurbani.

NOVAC I POSAO

Autoriteti na poslu i dalje imaju strog nastup u prvim danima mjeseca, no vaša po-

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Djevica

23. 07. - 23. 08. lagana strategija i nalaženje skrivenih rješenja brzo dovode stvari u red. Radni uspjeh je najizraženiji oko 9., a šefovi su vam tada posebno naklonjeni i puni pohvala; iskoristite tu navalu optimizma. Ako ste vođa tima, preuzmite kontrolu u svoje ruke i uz puno samopouzdanja donesite odluke.

ZDRAVLJE

Iako Mars donosi svoju aktivnost u vaš znak (15.), već pet dana kasnije Sunce i Merkur aktiviraju zonu privatnosti. Htjeli biste se odmoriti, uživati s prijateljima i lijepim emocijama, stoga nađite ravnotežu, a najviše mislite na svoje potrebe. Zadnji dani mjeseca pružaju sklad i podršku stabilnog partnera.

LJUBAV

Teški sukob planeta u vašoj zoni privatnosti i tajni može vas dovesti do odmicanja od barem jedne od važnih veza. Čak i ako je osoba dugo u vašem životu, treba vam vremena za proučiti jeste li dobri jedno za drugo. Odvojite vremena samo za sebe, naročito ako vam je netko uputio grube riječi. Okrenite se druženju s prijateljima, možda nekoj novoj grupi, a mogla bi se pojaviti i neka nova zainteresirana osoba. Samo pazite da ne pretjerate s troškovima na zabavu.

NOVAC I POSAO

Iako su prvi dani mjeseca nagovijestili dobar razvoj događaja u profesionalnom

24. 08. - 23. 09. životu, vjerojatno je teški sukob vezan uz posao, a neki autoritet se postavlja vrlo tvrdo i zahtjevno. Imate li mogućnost za drugi posao, možda je vrijeme za promjenu. Neka nova, hrabra ideja ili rješenje mogu vam pasti na pamet oko 27. Ipak, zadržite mir i prvo učinite sve što možete da smirite situaciju; moguće je da zbog velikih radnih obaveza reagirate preburno.

ZDRAVLJE

Iscrpljuju vas neželjene situacije na poslu, a u vama buja frustracija, sve do trenutka pucanja. Time štetite najviše sebi, stoga se odmarajte uz jogu ili meditaciju. Pun Mjesec (16.) dovodi do kulminacije neki kreativni projekt ili rješavate ljubavni odnos.

LJUBAV

Ljubavni odnosi ili onaj s djecom, pod velikim su pritiskom ovaj mjesec, najviše od 14. do 19. Neke stvari možda više nije moguće popraviti, stoga pustite i krenite dalje. Branite svoj položaj ako trebate, ali budite sigurni da ste u pravu. Moguće je i da s prijateljima imate napete odnose, pa morate napraviti neke rezove. Bez obzira o kome je riječ, očito je da imate drugačije ciljeve. Puno je toga nejasno, a vi ne volite kad partneru ne možete vjerovati.

NOVAC I POSAO

Možda je riječ o kreativnim naporima koji nailaze na velike prepreke koje ugrožavaju ostvarenje važnog plana. Krenuli ste u novi

profesionalni projekt (2.), ali u vrijeme Punog Mjeseca (16.) shvaćate da ciljeve možete ostvariti samo uz veliku promjenu i naporan rad. Smanjite megalomanske planove i ne vjerujte onome tko vam obećava sve i svašta, jer biste mogli biti žrtvom prevare. Ostanite optimistični, ali i oprezni.

ZDRAVLJE

S obzirom na sve ovomjesečne izazove, prvo izvršite sve obaveze koje imate, a onda nađite vremena za relaksaciju s osobama u čijem se društvu osjećate ugodno (21.-23.). Ostanite smireni u komunikacijama i držite živce pod kontrolom. Problema s članom obitelji riješite kroz kompromis.

mjesecni

oskop

ipanj

Jarac

Vodenjak

22. 12. - 20. 01.

LJUBAV

Do 8. još uživate u strastvenim zagrljajima, ali nakon toga se izgleda vraćate se na stare staze tvrdog i dominantnog ponašanja; ipak, ovaj put nailazite na energičan i emocionalno stresan odgovor. Netko više ne trpi vaše ponašanje ili se vi čvrsto držite svog stava na tuđi agresivni nastup. Pametno bi vam bilo što manje otvarati usta jer ćete vjerojatno kasnije požaliti. Radije prošećite dva kruga oko zgrade. Iznenadna prilika za rješenje dolazi 27. ili upoznajete novu osobu.

NOVAC I POSAO

Novi radni projekt ili posao kreće oko 2., no morate biti sigurni da nije riječ o nerealno

Ribe

21. 01. - 19. 02.

postavljenom cilju, a sve zbog traženja kraćeg puta. Zato će se možda tražiti krivac oko 16.; radije spojite svoje kreativne ideje sa stvarnim mogućnostima i budite konstruktivni, što vam je najbolja osobina. Atmosfera na poslu je dobra, ali se čuvajte taštine i samozadovoljstva. Poslovni partner može donijeti odličnu ideju krajem mjeseca.

ZDRAVLJE

Osjećate se izgubljeno oko 9. i ne nalazite prave načine izražavanja. Unutarnji lažni osjećaj da ste važniji nego što jeste, pokazat će se varljivim. Pažljivije analizirajte svoju psihu jer uz hladnu logiku možete doći do istine. Zadržite objektivnost.

LJUBAV

Od 8., dražesna Venera prolazi poljem ljubavi i time pojačava vaš šarm, dok privlačite poglede zainteresiranih osoba. Nemojte zbog toga odmah nosom parati oblake pri izlascima; radije kontrolirajte svoje ponašanje. Zadnji tjedan mjeseca prepuštate se lijenim užicima, možda i neumjereno, pa ne vidite one stvarne probleme. Zaljubljenost vas prožima, ali možda skriva pravu sliku o drugoj osobi. Na kraju biste se mogli razočarati u tu osobu ili nekog prijatelja.

NOVAC I POSAO

Pravi problemi leže na poslu, jer neka hitna situacija traži da dogodite sve druge

20. 02. - 20. 03. planove. Nepredviđene teškoće, one izvan vaše kontrole, zahtijevaju veliki angažman, pa imate manje vremena za zabavu. Oko prihoda od posla nije sve sasvim jasno, zato morate provjeriti sve podatke. Problem je naročito vidljiv 9. i 23., stoga bi bilo pametno štedjeti i dobro planirati izdatke. Budite odgovorni i pri izlasku ponesite manje novca sa sobom.

ZDRAVLJE

Želite se zabavljati i uživati, ali radni napori vas posebno umaraju. Psihički ste pod velikim pritiskom pa morate naći vremena za relaksaciju. To vam ostavlja manje vremena za prijatelje; neki od njih će vam zamjeriti ne javite li im na vrijeme promjenu planova.

LJUBAV

Brbljavi Merkur i strastveni Mars dižu temperaturu u vašoj zoni ljubavi (i djece) u lipnju, a možete očekivati pravi vatromet. Kojeg tipa - to može biti predmet diskusije, ali pripremite se i za vrlo agresivne i borbene tonove. Od 14. do 20. više ne možete zadržavati paru u sebi i u za vas rijetkom ispadu kažete sve što mislite. Možda je u pitanju neki prijatelj, cilj koji zahtijeva više vašeg angažmana ili vam je dijete “diglo tlak”. Sada su vam članovi obitelji veliki oslonac. Od 21., više ste fokusirani na ova pitanja.

NOVAC I POSAO

Ako je riječ o problemu s kreativnim projektom, možda

ste bili preoptimistični i nerealni. Cilj postavite u zdrave okvire i budite jasniji u razmišljanjima, što vam ovog mjeseca prepunog konfuzije neće biti lako. Ne donosite važne odluke u takvom stanju; sjednite i bacite novi pogled na posao: želje su jedno, a stvarnost nešto sasvim drugo. Zadržite pozitivan stav koliko možete, ali koristite i konstruktivne metode.

ZDRAVLJE Rijetko imate ovakve burne reakcije, no zapitajte se koliko je sve vaša odgovornost. S članovima obitelji ponekad ne nalazite dobar način izražavanja, pa ste malo izgubljeni. Više se odmarajte, uz glazbu i laganu vježbu.

media

31. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U ZAVIČAJNOM DRUŠTVU MEĐIMURJE

Promocija knjige „Međimursko je,” Josipa Horvata Majzeka U prostorima Zavičajnog društva Međimurje održala se proteklog petka promocija knjige “Međimursko je,“ autora Josipa Horvata Majzeka koji je nakon više od dvadeset godina istraživanja i rada po međimurskom terenu, te velikoj zbirci fotografija odlučio taj materijal probrati, selekcionirati te sve to skupa ukoričiti u novu knjigu koja će veličati kulturu i prirodu Međimurja. U punoj dvorani Zavičajnog društva Međimurja okupljenima su se obratili Branka Prišlić, v.d. predsjed-

nika ZDM-a i gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić. O kulturnom djelu knjige govorio je mons. prof. dr. sc. Juraj Kolarić, o prirodnim vrednotama Međimurja govorio prof. dr. sc. Mladen Kučinić s PMF-, dok je dr. sc. Gordan Lukač iz NP Paklenica publici približio biljni i životinjski svijet koji je zastupljen u knjizi. Na kraju se obratio i sam autor knjige Josip Horvat Majzek koji kaže : - Sama knjiga bazirana je na brojci 25. Ona sadrži 25 poglavlja, a svako poglavlje

ima 25 priča. Do te brojke 25 došao sam tako da sam unutar Međimurske županije izbrojio dvadeset dvije općine i tri grada. Sam naslov knjige “Međimursko je“, zasigurno će privući pažnju svih onih koje zanima Međimurje. U knjizi se nalazi više od 630 fotografija koje su opisane kratkim tekstovima. Osim knjige “Međimursko je“, do sada je Majzek napisao i objavio tri knjige: “Naše rode“, “Dabrova priča“ i “Vidrin revir“. (rr)

Autor Josip Horvat Majzek sa zagrebačkim govornicima

Sonja Tošić Grlač u društvu s glazbenicom Leom Šprajc

U ZAGREBU

„Mirisi i okusi međimurskog zavičaja u iseljeništvu” Čakovčanke i doktorice društvenih znanosti dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić i dr. sc. Sonja Tošić Grlač autorice su djela “Mirisi i okusi međimurskog zavičaja u iseljeništvu”. Knjigu su nakon Čakovca predstavile i zagrebačkoj javnosti. Na književnoj večeri u Zagrebu u Viteškoj dvorani Družbe “Braće Hrvatskog Zmaja” o projektu su osim autorica govorile i dr. sc. Marijana Borić s Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i dr. sc. Josip Lasić s Filozofskog fakulteta u Splitu. Moderatorica programa bila je Dragica Krpan,

Zmajica od Kruševa, Meštar protonotar. Knjiga u prvom dijelu donosi podatke o iseljavanju iz Međimurja i migracijama mirisa i okusa, potom slijede prikupljeni recepti međimurske kuhinje, poglavlje o međimurskim vinima te na kraju rječnik međimurske kuhinje. Djelo je financirano preko projekta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Lea Šprajc, međimurska kantautorica uljepšala je ovu večer izvevši nekoliko međimurskih pjesama. Nakon predstavljanja druženje se nastavilo uz okuse i pića Međimurskog zavičaja (rr, foto: Nevenka Šardi)

31. svibnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Bijela boja ističe vitku figuru

Za ruku na šetnju kroz glavnu čakovečku ulicu

Zbegecani i nasmiješeni

U rukama cvijeće, u vrećici jagode

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija SVIJET TEHNOLOGIJA

31. svibnja 2019.

SVIJET SVIJET RUKOTVORINA TEHNOLOGIJA

Kamere prepoznaju rak kože Sustav "bodystudio ATBM master" je medicinski sustav za skeniranje u dermatologiji koji prvi put omogućuje dermatoskopiju cijelog tijela. Za dijagnosticiranje i otkrivanje raka kože koristi umjetnu inteligenciju, a pomoću iznimno visoke rezolucije (50 megapiksela), polariziranih i posebno obrađenih fotografija cijelog tijela (format RAW), liječniRat ruža

NOVA TV pon-pet 15:05

Petak 31.5. Sevgi ne zna što da učini, ali ono što će Gulru učiniti neće proći bez posljedica. Njihov sukob na rubu je eskalacije. Ponedjeljak 3.6. Gulru je odlučila potisnuti svoje osjećaje prema Omeru koji je slijedi u stopu. Džihan se više ne može nositi s tajnom koju je saznao. Utorak 4.6. Gulru je saznala istinu i spremna je napasti Gulfem. TV PREPORUKA

ci na temelju kliničke slike mogu procijeniti strukturu madeža. Visokokvalitetni videodermatoskopi omogućuju čak i dublje vizualno putovanje u najmanje stanične strukture kože - uz uvećanje do 400 puta. Time se liječnicima omogućuje da na prvi pogled utvrde atipične madeže ili lezije, takozvane znakove „ružnog pačeta“. (izvor zimo.dnevnik.hr)

Ne želi da Džihan nešto posumnja i čeka pravi trenutak da krene u akciju. Srijeda 5.6. Gulfem je zabrinuta jer se susrela s posve novom i neočekivanom prijetnjom.

Iz Osnovne škole Belica stigli su mali zadrugari Ftičeki

UČENIČKE ZADRUGE u gradskom središtu

Jedanaest učeničkih zadruga predstavilo svoje proizvode Sve što su učeničke zadruge radile tijekom školske godine učenici i voditelji školskih zadruga predstavili su početkom tjedna na tradicionalnoj Smotri učeničkih zadruga. Održana je ulici Kralja Tomislava ispred Turističkog ureda Grada Čakovca te zbog kiše u haustoru American bar Dollar. Svojim se rukotvorinama, proizvodima,

idejama i umjetninama predstavilo 11 učeničkih zadruga s područja cijelog Međimurja, a najuspješnija među njima predstavit će se i na ovogodišnjoj Državnoj smotri. Male i velike zadrugare dočekala je Dragica Benčik, ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje, škole čija zadruga redovito postiže uspjehe na državnoj razini. Smotru

Četvrtak 6.6. Dok se Gulru igra s Gulfem kao mačka s mišem, Omeru je pružila potporu i pomogla mu da ne potone.

HRT – HTV1, petak, 31. svibnja, 20:05

Utrka, kanadskonjemačko-francuski film Biografski/sportski film o afroameričkom atletičaru Jesseju Owensu, koji je osvojio rekordne četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine. Jesse Owens (S. James), crni američki trkač koji puno obećava, studira na Državnom sveučilištu Ohio, usprkos tome što je ondje izložen rasnoj diskriminaciji i omalovažavanju bijelih atletičara. Privuče pozornost trenera Larryja Snydera (J. Sudeikis), koji je uvjeren da Owens ima golem potencijal...Uloge:

Čmelice iz III. Osnovne škole Čakovec

Zadrugarke iz Ekonomske i trgovačke škole Čakovec

su zajedno otvorili zamjenica međimurskog župana Sandra Herman i čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač koji je u društvu svojih zamjenika, Marija Medveda i Zorana Vidovića, obišao i razgledao smotru. Tom je prilikom učenicima i njihovim mentorima poručio kako Smotra odiše trudom i inovativnošću, predstavlja kvalitetne proi-

zvode koji mogu konkurirati na tržištu te otkriva buduće uspješne poduzetnike i gospodarstvenike. Na štandovima učeničkih zadruga mogli su se vidjeti brojni prehrambeni proizvodi, proizvodi od meda i voća, rukotvorine, nakit, uporabni i ukrasni predmeti. Program je organiziran unutar manifestacije obilježavanja Dana grada Čakovca. (rr, zv)

LIKOVNA KOLONIJA čakovečkih likovnih amatera

Čakovec kao vječna inspiracija

Stephan James, Jason Sudeikis, Jeremy Irons, William Hurt i Carice van Houten. Scenaristi su Joe Shrapnel i Anna Waterhouse, a redatelj Stephen Hopkins. Proizvodnja: 2016.

Protekle subote u hladovini Perivoja Zrinskih inspiraciju za slikanje pronašlo je nekoliko članova Likovnog udruženja Čakovec. Ostali su slikali u središtu grada te u Domu amatera. Najčešće teme bile su vizure čakovečke gradske vizure. Spomenka Marciuš, supružnici Božena i Dragutin Hajdarović, Lidija Jelena Jurčec, Franciska Horvat, Mirjana Klobučarić, Gabrijela

Binder, Neda Horvat, Toni Fažon, Dubravka Novak i Nada Gorpić dio su članova Likovnog udruženja Čakovec koji su sudjelovali na Likovnoj koloniji udruženja. Ova se kolonija tradicionalno održava unutar programa manifestacije obilježavanja Dana Grada Čakovca i svojim kolorima, slikama i umjetničkim idejama uveseljava prolaznike svih generacija. (rr, zv)

I dok je dio likovnjaka slikao u parku, Mihajlo Mihajlov slikao je i zabavljao izlagače u glavnoj čakovečkoj ulici

31. svibnja 2019.

PETAK,31.5 08:00 08:15

09:15 10:00 10:40 11:40 12:40 13:00 13:15 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:00 16:15 16:45 17:15 17:45 18:15 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:15 22:20 23:05

Yoga&Pilates Dječja TV

TV prodaja Oko umjetnosti (r) TV prodaja Bujica (r) Dom 2 (r) TV prodaja TV Jukebox TV prodaja TV Jukebox Privredni. Hr (r) TV prodaja Dječja TV Vijesti TV prodaja CMC festival (7) Kratki rezovi (r) Riječ života (r) TV podaja Vijesti dana CMC (r) Obadva, oba su pala Auto – servis Vijesti Zdrava jabuka Vijesti dana Zapisano u

PETAK, 31.5

SUBOTA, 1.6 07:30

Dječja TV