Međimurske novine 1238

Godina XXIV.

Broj 1238.

Čakovec, PETAK, 7. lipnja 2019.

Cijena 8 kuna

ŠTO NAKON PROSVJEDA “Želim normalan život” koji se održao na glavnom čakovečkom trgu

Nismo mi rasisti, samo nam je dop*zdilo! str. 10 Hoće li se državne institucije konačno pokrenuti?!

7. lipnja 2019 .

MEĐIMURSKI MATURANTI

www.mnovine.hr • redakcija @mnovine.hr • 040 323 601

2019.

medimurski Matu ranti

MATURANTS KI GODIŠNJ AK MEĐIMU RSKIH SRED NJIH

ŠKOLA

VRDOLJAK SE POVLAČI s vrha HNS-a

2019. 1

Posebni prilog

Svi međimurski maturanti na jednom mjestu Maturantice 4.b iz Srednje

škole Čakove c, foto Z. Vrzan

GENERACIJA 2019.

Matija Posavec kalkulira isplati li se preuzeti stranku str. 2 ISTRAŽUJEMO Prevladajte duboku tugu gubitka bliske osobe

MEĐIMURSKI SUKOB u Živom zidu nema kraja

str. 2

Država postavila Sinišu Bogomolca, radnici ne daju svoju direktoricu

Kako je 8757 eura posvađalo Vladimiru Palfi i Branimira Bunjca?

CRNI VIKEND u Međimurju odnio dva života

str. 8

DRAMATIČNA SITUACIJA u velikoj obućarskoj tvrtki Meiso Goričan

str. 3

Foto: Luka Stanzl/Pixell

Poginulome u Gornjem Postoje načini kako naučiti Hrašćanu ukraden mobitel živjeti s gubitkom str. 4-5 Utopio se palinovski zvonar

VLAHKO računovodstvo knjigovodstvo savjetovanje Već od 350,00 kn (+pdv) mjesečno

str. 73

Besplatni info telefon 0800 1507 Franje Punčeca 2, Čakovec (Aurora)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNIČKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Hoće li čakovečki prosvjed donijeti nekakve promjene?

nogi koji znaju što radim, nisu u subotu i nedjelju odoljeli a da me ne pitaju: “kaj veliš”, “bude kaj od toga”, “kak je bilo”, uglavnom svi su željeli čuti što mislim hoće li prosvjed “Želim normalan život” polučiti kakve efekte, hoće li donijeti promjene kada je u pitanju devijantno ponašanje dijela romske nacionalne manjine zbog čega se ponajviše narušava sigurnost u Međimurju u zadnjih desetak godina. Sve sam ih morao razočarati, jer kao što to već objašnjavam neko vrijeme na ovim stupcima, kao i na obiteljskim okupljanjima i drugdje gdje se potegne ova tema, nema instant rješenja za ovu problematiku, posebice ne oni koji su populistički i neprovedivi.Zašto? Zato jer u posljednjih 20 godina državne službe i institucije, a to se uopće ne odnosi na policiju koja ipak nešto radi, nisu poduzimale ništa kako bi poslale poruku koju sam već spominjao u nekoliko navrata na ovom mjestu: “da se kriminal i zlouporaba socijalne pomoći ne isplate”. I sada sve te državne službe koje ne rade svoj posao, osim policije, mudro šute. Međimurci na ovom primjeru koji ih se izravno tiče, jer je narušena sigurnost, najbolje mogu vidjeti kakav je inertan sustav naša državna administracija. Ona je kod nas zakazala na ovom primjeru, a u ostatku zemlje zakazuje na brojnim drugima. I to je ono zbog čega cijela Hrvatske ne može naprijed, a ostale zapadne zemlje se mogu bez problema suočiti i rješavati probleme. rosvjed je tako završio, ali osim pozitivnih odjeka u Međimurju u kojem veliki dio stanovništva bespogovorno podržava većinu poruka s istoga, nažalost, nacionalni mediji nisu tako blagonakloni i često bez argumenata komentiraju da je uperen protiv svih Roma. Posebice mediji koji zagovaraju liberalno-ljevičarske stavove poput Index.hr ili Telegrama, pa i mnogi drugi, bez da su uopće bili na skupu, odnosno nisu uopće upoznati s cijelom problematikom, već su kao i obično “prepisivali od drugih i onda trolali kako im odgovara”, prosvjed otvoreno nazvali rasističkim. Nakon što to pročita, veliki broj Međimuraca je zbunjen i nije im jasno “zašto nam to rade”.Naim e, Međimurje je što se tiče nekog ideološkog obrasca, posebice u posljednjih 20 godina, jedan od najljevičarskijih i najotvorenijih krajeva u našoj zemlji, za razliku od primjerice Dalmacije koja je u Jugoslaviji bila “baš crvena”, a sada se iz razno-raznih razloga, ali uglavnom zbog toga da im se naudi rentijerskom načinu života i “sisanjem” države, naziva “plavom” ili čak “crnom”. Oni nas zovu ponekad upravo izrazom - “crveni”. Kad je to tako, mnogima nije jasno kako nas pojedini mediji uopće mogu nazvati “crnima”: rasistima i fašistima, a prati nas fama da smo ljevičari i liberali.

MEĐIMURSKI SUKOB u Živom zidu doveo do njihovog raskola

7. lipnja 2019.

Vladimira Palfi i Branimir Bunjac posvađali se zbog (ne)odlaska u EU parlament Živozidaško prljavo rublje iznio je saborski zastupnik iz Mihovljana koji rođenu Beličanku suprugu predsjednika stranke Ivana Vilibora Sinčića optužuje da o svemu odlučuje u stranci

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

to se tiče našeg odnosa prema Romima godinama unatrag plasira se “dojam iz Zagreba”. Međutim, također ne treba zanemariti i to kako se na društvenim mrežama i desničarskim portalima predstavljaju organizatori ovog prosvjeda. Zbog toga su isti neki automatski etiketirali kao ultradesničarski i s porukom da je u pitanju “prosvjed protiv Roma”, koji se onda doživljava kao rasistička, a u nekom širem kontekstu čak i fašistički. Naravno da velika većina na prosvjed u Čakovcu nisu došli zbog toga da “desničare”, već zaista žele samo da se konačno adekvatno kazni one koji ne poštuju zakone kada je u pitanju kriminal i zlouporabe socijalne pomoći i drugih naknada. Zbog toga se na kraju opet vraćam na početak i ponavljam pitanje na koje svi žele odgovor: Hoće li zahtjev o tome da zakoni trebaju vrijediti jednako za sve, doprijeti do nadležnih državnih službi i institucija? To zanima desetke tisuća Međimurce s početka priče, koji su također ogorčeni situacijom, a nisu baš tako napeti da idu prosvjedovati ili pak im se ne sviđaju organizatori i slično. S obzirom da se većina prozvanih institucija ovih dana uopće ne uključuje i ne žele očitovati o tome što (ne)rade po ovom pitanju, nekako mi se ne čini baš realnim da će krenuti u neku veliku akciju. Mi kad smo pisali, pokrenule su se neke stvari. Tako smo primjerice pred par mjeseci otkrili i poručili u našim Novinama, da vaučeri za socijalnu pomoć već postoje, ali se rijetko izdaju. Znate što se u međuvremenu promijenilo? Kad smo pisali izdano je bilo par vaučera, a u proteklih mjeseci ta brojka je narasla kako kaže župan Posavec na 24. Nešto se pokrenulo, ali puno premalo. glavnom, u državnoj administraciji sve ne ide baš tako lako, jer su otpori bilo kakvim promjenama ogromni. Nije to privatni sektor gdje se moraš prilagođavati novinama jer u protivnom nemaš šanse da napreduješ ili dobiješ veću plaću. I ne samo po ovom pitanju, već i po mnogim drugima u našoj zemlji, kako bi krenule neke promjene, trebalo bi prosvjedom prozvati konkretno sve one koji ne rade dobro svoj posao, jer u suprotnom protokom vremena, sve se razvodni i opet se ne mijenja ništa. Hoće li tako biti i u ovom slučaju?

Iz sata u sat kamen po kamen raspada se Živi zid i to preko Facebook statusa i video snimaka uživo. Napetosti su se rasplamsale nakon što je u utorak navečer predsjednik stranke Ivan Vilibor Sinčić sazvao press konferenciju na kojoj je obznanio da je stranka suspendirala jednog od svojih najistaknutijih članova, saborskog zastupnika iz Međimurja Branimira Bunjca.

Bunjac: ona kontrolira sve u stranci

Do sukoba je došlo, nakon što je Bunjac odbio svoje mjesto u Europskom parlamentu i plaću u bruto iznosu od kojih 8757 eura prepustiti Tihomiru Lukaniću, prvom s izborne liste Živog zida, ali tek trećem po broju preferencijalnih glasova, iza Sinčića i Bunjca. Sinčić je prethodno izjavio da ne odlazi u Europski parlament, ali Bunjac nije i došlo je do svađe. – U posljednje vrijeme Živi zid je postao privatno vlasništvo jedne osobe, a ta osoba je Vladimira Palfi koja u Živom zidu o svemu odlučuje neograničeno i samostalno. Vlast je koncentrirala potpuno u svojim rukama. Potpuno samostalno sastavlja izborne liste, daje naloge da se troši stranački novac, zabranila je obraćanje javnosti bez njene izričite dozvole i zabranila je bilo kakve unutarstranačke izbore. Svatko tko joj se usudi suprotstaviti dolazi istog trena na listu za odstrel, kazao je Bunjac između ostalog nakon što je ona zajedno sa suprugom zatražila od međimurskog zastupnika Živog zida da kao i Sinčić prepusti svoje mjesto u EU parlamentu Lukaniću.

Međimurci Branimir Bunjac i Vladimira Palfi glavni akteri u raskolu Živog zida Vladimira Palfi inače ima kontroverznu prošlost koja je vezana ne samo za lažno predstavljanje kao dipl.ing. građevine, već i priča koje su vezane još dok je živjela u Belici. Nakon što je odselila iz našeg kraja postala je politički aktivna na platformi “borbe protiv nepravde”, posebice kod deložacija, što je dovelo do nastanka Živog zida i uspjeha ove stranke. Međutim, s obzirom na kontroverze koje je prate nije nikad mogla biti u prvom planu, u koji su stigli Ivan Pernar i Ivan Velibor Sinčić, a nešto kasnije i saborski zastupnik Branimir Bunjac. Međutim, Vladimira nikad nije željela biti “domaćica” i bez obzira što je uglavnom bila “nevidljiva”, pretpostavljalo se da je ona neformalni šef Živog zida iz sjene. I to se ovih dana pokazalo točnim.

“Vladimira Palfi umrla je u mom srcu”

Novinari su inače u srijedu pitali Bunjca zašto nije

prije izašao u javnost ako je bio izložen ucjenama od strane Palfi. Bunjac je odgovorio na to da je htio riješiti probleme unutar stranke. – U Živom zidu postoji volja jedne osobe. Čak i kad je u pitanju odlazak na kavu. Gospođa Vladimira Palfi je umrla u mojem srcu. To je ona točka nakon koje nema povratka. U ovom trenutku je jedino je rješenje da svi daju mandat i raspisivanje unutarstranačkih izbora po principu jedan član jedan glas, dodao je u nastavku Bunjac. Na njegove optužbe u srijedu navečer oglasila se sama Vladimira Palfi koja je rekla da je ne zanima politika na način da idem u Sabor ili EU Parlament, već da ima obitelj, dvoje male djece i da želi biti uz predsjednika stranke Sinčića. Pernar joj je na to dao ultimatum, odnosno da ako do 10 sati u četvrtak ne da ostavku, iz stranke odlaze on i suspendirani Branimir Bunjac. Pošto se to nije do-

godilo, Pernar je kazao da Branimir Bunjac i on odlaze iz stranke. Druga stranka neće se zvati Živi zid, ali će predstavljat vrlo sličnu politiku. Dodao je da mu je rečeno da se uvijek može vratiti u Abecedu demokracije da bi potom rekao da je moguće da će Abeceda demokracije promijeniti ime i da će on biti njezin predsjednik. Na kraju je izjavio da je suludo da ide osnivati novu stranku, ako postoji mogućnost da postojeća stranaka promijeni ime te je najavio i mogućnost kandidature za predsjednika RH.

Sočna sapunica

Oprečne izjave i dramatična situacija više je nalik na sočnu sapunicu s puno prljavog rublja i svađa oko novaca, nego na tipična politička prepucavanja. Kako će se sve dalje odvijati preostaje nam za vidjeti, no ništa nas više ne može iznenaditi. (Sanja Heric, Foto: Luka Stanzl/PIXSELL)

HOĆE LI Hrvatska narodna stranka potonuti ili još jednom izaći kao feniks iz pepela

Matija Posavec kalkulira isplati li se preuzeti HNS Ivan Vrdoljak, aktualni predsjednik HNS-a nakon EU izbora i lošeg izbornog rezultata stranke od svega 2,6 posto glasova najavio je svoje povlačenje. Tvrdi da se na sljedećim unutarstranačkim izborima neće kandidirati za predsjednika HNS-a i da je vrijeme da mlađe snage trebaju restartaju tu stranku. Ali Vrdoljak je već odlazio i vraćao se. Izborni rezultat osvojen na ovim izborima bio je tanak,

premda nije Vrdoljak, nego Matija Posavec nosio listu, ali bez uspjeha u ostatku Hrvatske. Izuzev Međimurja i okolnih županija Posavec je loše prošao, što ga je također dosta razočaralo i poljuljalo vjeru da HNS ima političku težinu kao što je to bilo ranije. U izjavi nakon izbora za Međimurske novine Matija Posavec nije krio da mu je stranka možda čak bila uteg. Nije tajna da je on na distanci što se tiče svoje

stranke i njezinog koaliranja u Vladi. Tu se onda postavlja i pitanje kako bi se odnosio prema toja koaliciji ako bi preuzeo stranku, ali i ima li HNS nakon vrludanja lijevo desno politički potencijal za rast? Nakon izbornih rezultata za EU, koji je Matiji Posavcu bio i svojevrsni test rejtinga na nacionalnoj razini, on čak nije isključio ni izlazak iz stranke. S druge strane u dijelu hrvatske

javnosti on se percipira kao osoba koje bi trebala preuzeti kormilo HNS-a. No kako nam je rekao, još nije odlučio što će učiniti. Tako je otvoreno pitanje tko je nova nada HNS-a na koju je Vrdoljak računa. Priželjkuje li novi start s novim vodstvom kako bi se stranci omogućio političko preživljavanje kroz moguće u novo političko partnerstvo, u čemu su do sada u toj stranci bili majstori. (BMO)

7. lipnja 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIJEST(I) TJEDNA

DRAMATIČNA SITUACIJA u velikoj obućarskoj tvrtki Meiso Goričan

Kako prevladati bol zbog gubitka bliske osobe?

Država postavila Sinišu Bogomolca, radnici ne daju svoju direktoricu Složni djelatnici njih 380, ponovno su stali uz svoju direktoricu Snježanu Dominić i ne žele promjene na čelu tvrtke Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan U Goričanu i tamošnjem poduzeću Meiso koje se bavi proizvodnjom obuće za strane partnere, ovih se dana ponavlja situacija iz 2017. godine. Radi se o tvrtci koja je u većinskom državnom vlasništvu dok radnici drže svega 21%. Pred dvije godine, Centar za restrukturiranje i prodaju naprasno je smijenio tadašnju Upravu društvua i pokušao imenovati svoju. No, radnici su stali uz svoju direktoricu, Snježanu Dominić pa je ona i dalje ostala na svojoj poziciji do 31. svibnja ove godine kada joj je istekao mandat. Odlukom UV CERP-a, od 28. svibnja, nije joj produžen već je na mjesto direktora imenovan Siniša Bogomolec iz Preloga s 1. lipnjem. Bojeći se za svoju sudbinu, radnici su i ovaj put stali uz “svoju” direktoricu a njihovo

nezadovoljstvo doprlo je čak i do ušiju novoimenovanog direktora Bogomolca koji je navodno odustao od dodijeljene mu fotelje. Zvali smo ga na telefon koji glasi na njegovu tvrtku koju ima zajedno sa suprugom u Prelogu, da prokomentira cijelu situaciju, ali nije nam se javljao. Međutim, u CERP-u su nam potvrdili kako je Siniša Bogomolec za njih i dalje direktor i samo se čeka provedba odluke o imenovanju. Što to znači i koliko će potrajati, nisu nam znali reći.

Novi direktor nije se pojavio u tvrtki

Prema riječima direktorice Dominić, u poduzeće nije stigla nikakva službena obavijest o novom direktoru, niti pak se on pojavio na poslu. Stoga ona i dalje dolazi u Meiso kao da se ništa nije dogodilo. - 31. svibnja bio je moj posljednji rad dan i od tada

poduzeće funkcionira bez direktora, rekla nam je također dosadašnja direktorica i dodala: - Ja unatoč svemu dolazim na posao kako bi sačuvala mir jer proizvodnja i dalje mora normalno ići i moraju se ispoštovati svi dogovoreni rokovi prema našim inozemnim partnerima. - Firma je prije deset godina bila pred zatvarenjem, sa ogromnim dugovima i praznim kapacitetima, ponovio je povijest Franjo Kiš predsjednik sindikata radnika Meiso i član Nadzornog odbora društva i naglasio: - Sadašnja direktorica, Snježana Dominić, bez kune potpore od države, odnosno vlasnika, konsolidirala je redove, pokrenula proizvodnju, pronašla poslovne partnere iz inozemstva, počela redovito isplaćivati plaće i sve drugo. U ovih deset godina, državi smo platili porez u iznosi u 86 milijuna i to sve od pro-

Transparenti podrške dosadašnjoj direktorici na ogradi tvornice Meiso Goričan

- Mi smo čvrsto odlučili stati uz našu direktoricu, ističe Terezija Zadravec koja broji 35 godina staža u poduzeću daje naše robe na ino tržištu, kaže Kiš.

Transparenti podrške direktorici i pljuske politici

Glavni sindikalac ističe također da direktoricu žele smijeniti oni koju su nju prije deset godina i postavili na to mjesto. Novom direktoru ne vjeruju jer čovjek nije iz obućarske branše i kako su rekli, ne poznaje cipelu u dušu. - Nikome više ne vjerujemo, rekla pak je Terezija Zadravec, dopredsjednica Radničkog vijeća koja u poduzeću radi već 35 godina. - Mi svi mislimo da se naša direktorica dokazala te da zaslužuje ostati na svojoj poziciji, zaključuje. Za taj zahtjev, radnici su prikupljali potpise, povjesili transparente na ogradu Meiso-a uz poruku da se neće dati i odustati od svoje direktorice, uz poruku ministru Darku Horvatu da ih je u neku ruku izdao nakon što je donijeta odluka o novom direktoru. Poznato je i kako se Snježana Dominić protivila predstečajnoj nagodbi zbog duga prema državi koji se danas penje na 20-tak milijuna kuna. U jednom momentu

14. KONVENCIJA hrvatskih izvoznika donijele nove nagrade za međimurske tvrtke

čak je htjela i preko radnika preuzeti poduzeće no nije uspjela. Iako je konsolidirala poslovanje i redovne isplate plaća, dug prema državi, koja je i većinski vlasnik i dalje je njoj je ostao visjeti za vratom. S druge strane, država je cijelo to vrijeme poduzeće puštala vjetrometini tržišta da se samo snalazi kako zna. Nije pokretala prisilne naplate niti ga je blokirala.

Haix zainteresiran za preuzimanje?

Hoće li tome tako biti i dalje, vidjet će se 1. srpnja kada završava Javni poziv za dostavu obvezujućih ponuda za kupnju dionica. Drugim riječima, država prodaje svih 48.891 dionica, odnosno 78.86% po nominalnoj vrijednosti od oko 15 milijuna kuna po početnoj cijeni od 1 kune. Kako su nam rekli na licu mjesta u Goričanu, sve češće spominje se ime njemačke tvrtke HAIX, inače velikom partneru Meiso-a koji je čak zatražio i dubinsko snimanje poslovanja tvrtke i zbog kojeg je, kažu radnici, i prolongiran krajnji rok za dostavu prijava za kupnju dionica koji je prvotno bio 23. svibnja.

Tehnix najbolji srednji, a Tremak mali hrvatski izvoznik Međimursko gospodarstvo možete se ponositi sa svojim izvoznim rezultatima, a naše tvrtke često su i najbolje, odnosno u vrhu, što se tiče cijele zemlje u tom segmentu poslovanja. Tako je na 14. konvenciji hrvatskih izvoznika koja je u srijedu održana u Zagrebu među srednjim izvoznicima najbolja tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca, a među malim Tremak iz Domašinca. Na konvenciji je istaknuto je da Hrvatska bilježi rast od BDP-a od 3,9 posto, što je najviše u EU u prvom kvartalu, čemu je dobrano pridonio i izvoz – posebno na pet ključnih tržišta zapadne Europe i regije: Njemačku, Italiju, Sloveniju, BiH i Srbiju. Ukupno je lani izvezeno roba i usluga

u iznosu od 14,5 milijardi eura. U sklopu konvencije dodijeljene su po 12. put i nagrade Zlatni ključ kao priznanje izvrsnosti najuspješnijim hrvatskim izvoznicima. Tako je nagradu za najuspješnijeg velikog izvodnika dobio solinski AD Plastik dok je najbolji srednji izvoznik međimurski Tehnix, a mali također naš Tremak. Najinovativniji izvoznik je Altpro. Darinko Bago, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici, podsjetio je na vrlo složene uvjete na globalnom tržištu gdje uvoznici djeluju. Tu je prije svega istaknuo trend državnog protekcionizma i intervencionizma, a što us-

porava globalnu trgovinu i rast gospodarstva. - U Hrvatskoj imamo situaciju da nam od 2017. izvoz slijedi BDP, a što znači da slijedimo jedan dobar put, čime ne smijemo biti zadovoljni nego moramo ići dalje, kazao je između ostaloga u svojem obraćanju Bago. Na skup je stigla i jaka delegacije hrvatske Vlade na čelu s premijerom Plenkovićem koji je u svojem govoru napao bivšu Vladu SDP-a na čelu sa Zoranom Milanovićem kazavši da još uvijek ispravljaju njihove pogreške, a prvenstveno enormna zaduženja. - Ova Vlada je preokrenula trendove koji su bili karakteristični za bivše razdoblje te bilježimo suficite proračuna,

Nagradu je u ime Tehnixa primio Đ. Horvat, a Tremaka M. Gošćiej

a što onda utječe na povećanje plaća i mirovina. BDP smo od 2016. podigli 9,6 posto, a rast BDP-a u prvom kvartalu 2019. je i najbolji u EU. Lani je ostvareno višak proračuna od 758 milijuna kuna, a što bi bilo i više da nije bilo krize u Uljaniku i

isplata garancija zbog njega. Rasterećeno je gospodarstvo, a pojednostavljenjem regulative je ubrzano i pojeftinjeno poslovanje poduzetnicima, kazao je između ostaloga Plenković. (mn, foto: Marko Prpić/Pixsell)

U Međimurju je trenutno 100 umirućih osoba za koje u službi palijativne skrbi znamo, dok godišnje u Međimurju umire oko 1200 osoba. Svaka od njih ima oko sebe barem jednu, a zasigurno više bliskih osoba koje pate što će tu osobu izgubiti. Nakon gubitka drage osobe, bliskima ostaje bol s kojom se nije lako nositi. Bol u žalovanju u našem zdravstvenom sustavu nije nešto čemu se pridaje „stručna“ pažnja ni pruža organizirana pomoć. No i to se polako mijenja. Tu problematiku prepoznali su u okviru palijativne skrbi i započeli djelovati u individualnim susretima u kućnim posjetama te u organiziranim grupama za podršku u žalovanju. Cijelu temu broja čitajte na str. 4-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Čak 21 međimursko črno olje dobilo medalju Iza nas je 2. izložba Alpe – Adria i 9. izložba bučinih ulja sjeverozapadne Hrvatske koja je održana u Varaždinu. Iako je u međimurskoj javnosti izložba protekla nezapaženo, to se ne može reći i za naša ulja čije su uzorke “uljari” poslali na analizu. Naime, i ovoga puta u izuzetno jakoj konkurenciji od čak 184 uzoraka, naši proizvođači vratili su se punih ruku medalja. Predstavilo se 25 proizvođača iz Međimurja i čak za 21 ulje dobili su medalju. Međimurska ulja osvojila su tako 3 zlata, 16 srebra i 2 bronce. Impresivan rezultat koji dokazuje kako je međimursko bučino ulje i dalje nešto posebno. Više na str. 18.

Dubravko Žbulj šesta žrtva u prometu ove godine U nedjelju, 2. lipnja oko 17:35 u Gornjem Hrašćanu, u Čakovečkoj ulici, dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je 46-godišnji vozač teretnog automobila čakovečkih registarskih oznaka Dubravko Žbulj smrtno stradao. U nesreći je sudjelovao kombi teretno vozilo i nekoliko automobila. Nakon međusobnog sraza i udara kombija u betonsku banderu, pogled na to teretno vozilo izgledao je stravično. Prema izjavama nekih od svjedoka vozač je netom poslije udara bio još živ, ali očito su ozljede bile preteške i podlegao je njima na samom mjestu nesreće. Priču o ovom tragičnom događaju donosimo na str. 8.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. lipnja 2019.

ISTRAŽUJEMO: Kako prevladati duboku tugu u žalovanju zbog gubitk Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Međimurju je trenutno 100 umirućih osoba za koje u službi palijativne skrbi znamo, dok godišnje u Međimurju umire oko 1200 osoba. Svaka od njih ima oko sebe barem jednu, a zasigurno više bliskih osoba koje pate što će tu osobu izgubiti. Nakon gubitka drage osobe, bliskima ostaje bol s kojom se nije lako nositi. Bol u žalovanju u našem zdravstvenom sustavu nije nešto čemu se pridaje „stručna“ pažnja ni pruža organizirana pomoć. No i to se polako mijenja. Tu problematiku prepoznali su u okviru palijativne skrbi i započeli djelovati u individualnim susretima u kućnim posjetama te u organiziranim grupama za podršku u žalovanju. Udruga „Pomoć neizlječivima“ organizirala je Susrete sjećanja za osobe koje su izgubile članove svoje obitelji. Željeli su ljudima pokazati da vide da nisu sami te zajedničkim susretom približiti činjenicu da se ta velika bol i tuga ne događa samo njima nego i drugima. To je nova aktivnost Udruge kako bi se još više doprinijelo stvaranju kvalitete u pružanju cjelovite palijativne skrbi. - Na ovaj prvi Susret sjećanja pozvali smo ljude koji su već bili upoznati s palijativnom skrbi jer smo obilazili njihove neizlječivo bolesne članove obitelji. Željeli smo pokazati da smo svjesni da je obiteljima nakon odlaska bolesnika teško i da se netko lakše, a netko teže nosi s gubitkom, ovisno o mnogim faktorima, ispričala nam je Renata Marđetko Bermanec specijalistica palijativne skrbi. - Bili smo pažljivi u formiranju grupe. Ljudi koji dolaze trebaju imati povjerenje u one kojima se otvaraju, a nas već poznaju iz dolazaka u njihovu obitelj kroz brigu o palijativnom bolesniku. U rad s grupom uključena je psihologinja Zdenka Pantić iz Zagreba koja je i supervizor u palijativnoj skrbi. Prvi susret omogućio je ožalošćenima da se isplaču i izbace emocije. Jedna žena je nakon sastanka kazala da joj je do sada bilo strašno jer se pitala „Zašto meni?“ i osjećala da je samo njoj tako teško. „Sada sam u grupi shvatila da nije „strašno“ samo meni, nego i mnogima drugima“. Gubitak osobe koju smo voljeli, koje su jedna drugoj mnogo značile kroz život, bilo da su u pitanju partneri: muž, žena, roditelji ili ono najstrašnije gdje roditelji moraju sahraniti svoje dijete. A živjeti treba dalje. Pokušali smo ovim tekstom za

sve one koji nemaju snage otvoriti se drugima osvijestiti što im se događa. Bol im oduzeti ne možemo, ali možemo razjasniti da ona ima svoje faze kroz koje svi koji žaluju prolaze.

Vrijeme ne liječi rane Vrijeme ne liječi rane, samo prolaskom vremena naučite kako se nositi teretom tuge ili gubitkom. To smo saznali već na prvom koraku u kontaktu s majkom koja je pred više od 20 godina izgubila sina u maturantskoj dobi. Pokušali smo je nagovoriti na razgovor o tome kako se nosi sa svojim gubitkom, ali nas je zamolila da je poštedimo toga u ovo doba godine, koji je posebno težak za nju kad je vrijeme maturanata. - Naprosto ne mogu sada govoriti o svojoj boli, kazala je naša sugovornica koja je željela ostati anonimna, jer se baš u ovom trenutku ne želi izložiti javnosti. - Vrijeme ne smanjuje moju bol. Samo sada taj teret znam nositi. Bol nikad ne prestaje. Živim s njom. U vrijeme godišnjice najradije se zatvorim sa svojom boli, a onda je opet potisnem i nekako guram dalje. Molim Boga da se to nikome ne desi i da nitko ne mora osjetiti tu bol. Teško mi je prihvatiti i događaje koji su sretni, jer se uvijek pribojavam ne iza njih ne pojavi kakva velika tuga. Moja utjeha je unuk. U njegovu osmijehu ili kretnjama vidim podsjetnik na svog sina, kazala nam je majka koja se u ovo doba godine bori s bolnim osjećajima vezanim uz godišnjicu gubitka. Tada je bol najviše shrva, jer ni nakon od više od 20 godina ona nije nestala. - Ne mogu čuti tu rečenicu da vrijeme liječi rane, jer to nije istina i nije tako. Samo naučiš živjeti s tim teretom, ispričala nam je. Gubitak voljene osobe je velika bol. Fizički te pritišće u prsima i samo misliš gdje bi našao neko mjesto, neku rupu u koju bi se sakrio i gdje te neće boljeti, kazala nam je žena koja je izgubila voljenog muža.

Poricanje, ljutnja, depresija i prihvaćanje

Renata Marđetko Bermanec iz Palijativne skrbi pojasnila je da ožalošćeni sami sebi moraju ponavljati da je tuga normalni osjećaj i da ne ide bez toga. - To je najvažnije. Gubitak je bolan ako si nekoga volio. Za svaku osobu je drugačije i svaka se osoba s gubitkom nosi drugačije. Važno je da svatko tko prolazi tugu zbog gubitka voljene osobe zna da mora proći kroz određene faze i da se u tome može prepoznati, jer je čovjek u toj situaciji sam sebi čudan,

Bol od gubitka svatko liječi na svoj način

Pogrešno je vjerovanje da vrijeme liječi sve rane. Istina je da se s teretom gubitka i tugom može na

Bol nikad ne pre čovjek naučiti ži nenormalan. No nije, jer već odavno je dokazano da čovjek ide kroz faze žalovanje ulazi u njih, izlazi, vraća se u njih, kaže. Faze tugovanja su pomoć našem tijelu i duši da prebrodimo gubitak. - Da i to su poricanje, ljutnja, depresija, cjenkanje i prihvaćanje. Ne nužno tim redom. U početku ne prihvaćamo novonastalu stvarnost. Ponaša se kao da i dalje očekuje povratka voljene osobe, kao da ju čuje, vidi i osjeća se kao da će se ona vratiti. Jednostavno blokira osjećaj da je taj netko zauvijek otišao. Taj se obrambeni mehanizam može javiti i u

neprihvaćanju dijagnoze i prognoze, tek dok član obitelji oboli. Taj osjećaj onome koji tuguje pomaže da bi bar kratko „odgodio bol“. U žalovanju se često javljaju depresija i ljutnja. Kod nekih su prisutna oba osjećaja. Važno je znati da i depresija može biti dio procesa žalovanja, no nije svaka velika tuga nešto loše ili patološko. Zato je depresiji potrebno pridati važnost i vidjeti kako pomoći osobi. Ako se javi ljutnja, ona može biti usmjerena na samog sebe, na druge ljude, na „sustav“, profesionalce, Boga i drugo. Fazu cjenkanja ljudi doživljavaju i prije neizbježne

smrti voljene osobe, jer i žalovanje počinje i prije smrti, u trenutku kad svi u kući pa i umirući shvate realnost da je kraj neizbježan. Tada počinje cjenkanje u stilu: Bože, ozdravi mi ga, ako ga ozdraviš napravit ću to i to. Cjenkanje može biti usmjereno i prema nekim drugim subjektima, liječnicima. To su iracionalni osjećaji da se izbjegne vlastita tuga, ali osobi koja žaluje pomaže barem u trenutku dok se u mislima “cjenka” za život drage osobe, objasnila je. Posebno je teško u situaciji gubitka bliske mlade osobe. - Često se ni kod očiglednog približavanja kraja

stvarnost ne može vidjeti ni prihvatiti. Jer je to protiv svega što nam je „normalno“: ne umire se u mladosti! Puno je lakše prihvatiti gubitak osobe koje je dugo živjela i ostvarila puni život što daje osjećaj utjehe. Neki ljudi nakon smrti bliske osobe osjećaju i krivnju. Češće laici, ali i zdravstveni radnici nisu u mogućnosti realno vidjeti da kad bolesti uzme maha nema izgleda za drugačiji ishod, osim smrti, pa se muče s tisuću pitanja. Jesmo li napravili sve što smo mogli, jesmo li trebali ovo ili ono, je li netko drugi napravio nešto krivo ili nedovoljno? Često je takva grižnja savjesti

7. lipnja 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ka bliske osobe nja pomoći ožalošćenima za sada u Hrvatskoj sustavno ne postoji, osim kroz pojedine aktivnosti kao što je formiranje grupe u Međimurskoj županiji. I za naše ljude organizirano žalovanje je novost. Različito su reagirali na poziv na Susret sjećanja. - Jedna gospođa je odgovorila da joj je to preteško i to je za mene dovoljni razlog. U grupu smo pozvali ljude koji nas poznaju i imaju određeno povjerenje u nas. Povjerenje je bitno, jer su znali da smo im pomogli prije pa su taj poziv vidjeli kao nastavak naše brige za njih, ispričala je naša sugovornica. No jasno je istakla da se nikoga na prihvaćanje pomoći ne smije siliti. - Svima koje smo zvali objasnili smo da organiziramo susret na kojemu obilježavamo i dobre stvari koje slave život i zahvaljujemo što smo imali članove obitelji koje smo izgubili. I ako smatraju da bi im to koristilo, da nam im se jave i odazovu na susret, kaže Renata.

Nemojte ožalošćenom govoriti: Bude prošlo!

aučiti nositi, rekli su nam oni koji su podnijeli najteže gubitke bliskih osoba

estaje, ali ivjeti s njom neutemeljena te je najvažnija uloga profesionalaca u toj fazi da se pruži podrška u prihvaćanju da ishod ne može biti drugačiji ma što god bližnji napravili i da su napravili sve što je bilo u njihovoj moći, kazala je.

Pomažemo ljudima koliko možemo

Kako pomoći onima koji nose duboku tugu zbog gubitka bliske osobe. - Kao osoba te struke znam da je bi dio palijativne skrbi trebala biti i pomoć u žalovanju. Doktori i sestre koje su u palijativnom timu usmjereni su na ublažavanje zdravstvenih tegoba i po-

dršku obitelji u skrbi i jednostavno nas nema dovoljno da bi pružili svu pomoć koju palijativna skrb predstavlja i u žalovanju. Udruzi Pomoć neizlječivima ove se godine ukazala prilika da na tom području malo doprinesemo organiziranjem ovakvih susreta sjećanja. Neosporno je da je podrška ljudima potrebna, bilo da je dovoljna ono u okolini u kojoj živimo ili od strane profesionalaca, važno je da to ne zaniječemo. Ali da bi osigurali onu stručnu i profesionalnu, potrebno je imati i financijska sredstva. Sada smo ih osigurali u ograničenom obimu i odlučili smo provoditi tu

vrstu pomoći. Uključili smo u pružanje pomoći iznimno iskusnu psihologinju Zdenku Pantić koja je i podrška profesionalcima u palijativnoj skrbi kroz susrete supervizije. Htjeli smo kao udruga pomoći u tome da u stvarnim okolnostima ispitamo koliko to koristi ljudima i kako će Međimurci reagirati na ovakve susrete, premda kao stručnjaci vidimo i znamo da je to ljudima i te kako korisno. Vidimo koliko ljudima znači kad ih nakon smrti nazovemo i izrazimo im sućut ili s njima odemo na kavu ako smo s njima duže kontaktirali kroz bolest bliske osobe. Palijativna skrb u smislu pruža-

No treba reći da svatko tko tuguje može imati i nekog svog od povjerenja: susjeda, prijatelja, nekoga unutar šire obitelji. Svima njima i putem ovog članka nastojimo približiti kako na pravilan način pristupiti ožalošćenima. I okolina je gubitkom zatečena i zbunjena kako se postaviti. Neki se ne usude ništa pitati, drugi u dobroj namjeri govore pogrešne riječi, tješeći frazama, „bude prošlo“ i slično. Međutim i ako ste brižni susjed ili prijatelj, možete naučiti kako razgovarati s ožalošćenim. Renata Marđetko Bermanec savjetuje da se ožalošćenima jednostavno treba javiti i pitati kako su. Ne trebamo se bojati njegove reakcije. - Svima bih predložila da nikako ne koriste rečenice: bude bolje ili znam kak je tebi, jer ne znaš kako je toj osobi. Nikako ne smijemo umanjivati takvim savjetima nečiju teškoću, nego umjesto toga ga pitati što ti treba. Kažite ožalošćenom: - Ako se želiš razgovarati dođem, ako ne, nema veze. Zovite i pet puta ako treba i pitajte kako si, naravno, u nekom razumnom vremenskom razmaku. Budite uviđavni i ne uzimajte osobno, ako vas ožalošćeni odbije i kaže da nikoga u određenom trenutku ne žele vidjeli ili s nikim razgovarati. Ne morate zbog toga odustati, pokušajte bar još jednom, savjetuje gospođa Bermanec. S druge strane one koji trpe ne trebaju se libiti tražiti pomoć stručnjaka ako osjećate da vam je preteško samom.

Renata Marđetko Bermanec, specijalistica palijative: - Važno je da svatko tko prolazi tugu zbog gubitka voljene osobe zna da mora proći kroz određene faze Nekome će biti dovoljan razgovor, a nekome će kroz određeno vrijeme pomoći i određena vrsta terapije da ga malo primiri da počne funkcionirati normalno. Gubitak, kome je prethodila duga bolest fizički, psihički i emocionalno iscrpi obitelj, a nemalo puta i dodatno razdvoji. To je kod nas sve više i više vidljivo, tvrdi Renata. Obitelji su postale male i oni koji se brinu za bolesnike su često stariji ili briga padne na mali broj ljudi. I oni koji imaju želju brinuti o oboljelom do kraja života u jednom trenutku posustanu pod teretom kojemu ne vide kraja. - Na nama profesionalcima je da im približimo realnost i da ih u tom trenutku osnažimo da taj trenutak pregrme. Treba znati da se mnogi osjećaju loše zbog to-

ga što su oboljelog smjestili u dom ili bolnicu, nakon što su ga izgubili. Ne bi trebali jer ako su pružili ljubav i brigu svom članu i bili dovoljno prisutni u tome, mjesto nije važno. Uz to i koristan savjet za one obitelji koje bolest člana razdvoji. Netrpeljivosti i razdore dok je netko teško bolestan staviti po strani, jer sve to nije vrijedno da se i oni koji ostaju izgube. Ljudima je teško u takvim trenucima i svi postajemo jako osjetljivi i lako se posvađamo. Ali nije važno, obiteljima takva svađa ne bi trebala biti razloga da ponovno ne obnove dobre odnose. Život je prevrijedan i prekratak da bi izgubili živog brata i sestru, mamu ili tatu, na kraju je poručila Renata Marđetko Bermanec.

SAVJET STRUČNJAKA

Koje riječi ne govoriti osobi koja tuguje U susretu s osobom koja tuguje za bliskom osobom česti ni sami ne znamo kako bi joj pristupili. U najboljoj namjeri, griješimo i samo odmažemo umjesto da bi pomognemo. Evo primjera rečenica koje ne bismo trebali izgovarati nekome tko je izgubio nekog dragog: • Razumijem kako se osjećate • Smrt mu je došla kao blagoslov ili Spasio se • Još si uvijek mlad ili mlada, još je cijeli život pred tobom • Imaš još vremena imati drugu djecu ili naći novog partnera • Nazovi me kad budeš trebao pomoć • Vrijeme je da staviš to iza sebe • Budi jak ili jaka! • Da li ti je s vremenom, danas malo lakše ili još teže? Zašto?

Kojim riječima možete pomoći Svatko od nas ima potrebu tješiti. Evo nekoliko prijedloga što je primjerenije reći ožalošćenome reći: • Žao mi je što ti se to događa ili što prolaziš kroz to • Mogu li nešto učiniti za tebe? • Ako hoćeš, ja ću samo sjediti tu i slušati te • Što ti je najteži dio u svemu tome? • Nazvat ću sutra; u petak; sljedeći tjedan ako ti sada nije zgodno • Mogu samo zamisliti koliko to boli • Ja bih rado došao vidjeti te, mogu li?

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. lipnja 2019.

RAZGOVORI O GOSPODARSKOJ SURADNJI Međimurja s kineskom pokrajinom Shaanxi

Župan mami Kineze da ovdje rade električne aute - Pokrajina Shaanxi ima najveću proizvodnju električnih automobila za europsko tržište. Razgovori idu za tim da se jedan dio proizvodnje za te automobile preseli ovdje, kazao je Posavec

Tihana Novak iz Čakovca u društvu Borisa Lukovnjaka i Matije Posavca stekla je majstorsku diplomu pedikerke

PROMOCIJA NOVIH MAJSTORA obrtnika u Čakovcu

25 novih majstora obrtnika U čakovečkoj Obrtničkoj komori, organizirana je nova podjela majstorskih diploma i to za one koji su položili majstorske ispite u prosincu 2018. i u veljači ove godine. - Iako smo prostorno mala Županija, imamo najbolje obrtnike te ćemo podijeliti novih 38 majstorskih diploma. U proteklom razdoblju najzastupljenije su majstorske diplome bravara, elektromehaničara i strojobravara, rekao je prilikom dodjele, predsjednik Obrtničke komore Boris Lukovnjak. U protekle 24 godine dodijeljeno je ukupno 599 majstorskih diploma, a Međimurska županija kontinu-

irano, sukladno mogućnostima pomaže obrtnicima, poduzetnicima i gospodarstvenicima. - Dodjela majstorskih diploma izuzetno je važna za razvoj obrtništva i gospodarstva Međimurske županije koja već u ovoj godini u odnosu na 2018. godinu kada smo imali 1200 obrtnika bilježi porast broja novih obrtnika te ih sada imamo 1300. Potičemo deficitarna zanimanja kako bi naši ljudi ostali u Međimurju, pokušavamo detektirati što tržište traži kako bismo sa svojim proizvodima i uslugama bili što konkurentniji na domaćim ili stranim tržištima, pohvalio pak se župan Matija Posavec. (vv)

Majstorski ispit položili su: Ivan Mikulaj, Stjepan Đurkin, Mihajel Kontrec, Branko Krčmar, Nikola Pintarić, Dalibor Pokos, Dejan Srša, Zvijezdan Tuksar, Tomislav Bunić, Marko Jakuš, Damir Horvat, Dario Bubek, Mario Đurđek, Damir Mesarić, Ivan Vabec, Andrija Padarić, Leonardo Tuksar, Franka Posavec, Željka Jurak,

Martina Šlibar, Damir Vuk, Tanja Košpić, Taida Gomiunik, Tihana Novak, Mladen Habazin, Martin Topličanec, Kristijan Andrašić, Miroslav Petermanec, Davor Horvat, Tomislav Osterman, Josip Murković, Nikola Tkalčec, Denis Tkalec, Goran Vuković, Slavko Lazar, Drago Pajtak, Kristijan Zorković i Davor Vrbanec.

Tko su novi majstori zanata?

POGLED ODOZDO

U organizaciji Hrvatskokineskog društva prijateljstva, Međimurske županije i Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Čakovec, u ponedjeljak, 3. lipnja u Čakovcu, s ciljem daljnjeg unapređenja gospodarskih odnosa s NR Kinom, održana je Konferencija za promociju gospodarske i trgovinske suradnje te pojedinačni razgovori kineskih i hrvatskih tvrtki. Brojni gospodarstvenici iz Međimurske i drugih županija iskoristili su priliku da uspostave veze i kontakte, razmjene iskustava te razgovaraju o budućim investicijskim i promocijskim programima. Iduće godine u svibnju naši su poduzetnici i župani pozvani na 5. jubilarni međunarodnom sajam gospodarstva Put svile čiji je glavni organizator provincija Shaanxi. Zhu Lieke, potpredsjednik Provincije Shaanxi, naglasio je da Međimurska županija nije odabrana slučajno za ovaj posjet te istaknuo: - Imamo puno toga zajedničkog. Naš posjet je prvi korak i uvjeren sam da će upravo Međimurska županija biti važna točka na novom Putu svile, a s obzirom na izvrsne odnose naših dviju zemalja i izvrsna poveznica naše pokrajine s europskim regijama. - Regija Shaanxi ima godišnji gospodarski rast od 8%, prednjači u proizvodnji električnih automobila i s obzirom na izvrsne odnose naših dviju zemalja,

Zhu Lieke, potpredsjednik Provincije Shaanxi, Matija Posavec i Mladen Križaić

smatramo da je upravo Međimurska županija pogodna destinacija za daljnje unapređenje gospodarskih odnosa naših dviju zemalja, kazao je potpredsjednikom Narodne vlade provincije Shaanxi Zhu Lieke. Župan Posavec je zahvalio što je upravo Međimurska županija izabrana za posjet visoke političke i gospodarske delegacije provincije Shaanxi te naglasio da mi možemo pored izvrsnog geografskog položaja ponuditi i razvijenu infrastrukturu i industriju, ali je otvorena i za suradnju na području turizma, zdravstva i obrazovanja. - Brojkama se u bilo kojem pogledu ne možemo uspoređivati, ali s obzirom na geografski položaj i izvrsne odnose sa susjednim

zemljama zasigurno smo konkurentni i drago mi je ako ćemo biti poveznica Kine i Europe na novom Putu svile, kazao je Posavec. U provinciji Shaanxi provinciji, živi 37 milijuna stanovnika i BDP-om većim od 300 milijardi USD posebno ističe u razvoju sektora obrazovanja, znanosti i zdravstva što je bez obzira na veličinu sličnost s Međimurskom županijom. Na pitanje što bi malo Međimurje maglo ponuditi Kini koja ima suficit u trgovinskoj razmjeni s Hrvatskom, predsjednik hrvatsko-kineskog društva kazao je da je Međimurje malo po broju stanovnika, ali da u ovom trenutku gospodarstvo Međimurja vrlo jako, jer je ovdje stacioniran velik broj zdra-

vih tvrtki, uz spremnost župana da pripomogne kineskim investicijama. - Ovo nije prvi posjet kineskog izaslanstva, a konkretni rezultati su vidljivi. Rezultat zadnje posjete je sklapanje ugovora. Naveo je nekoliko firmi: Tehnix, Šestan-Busch, Ferro-Preis, vinari koji su plasirali svoja vina na kinesko tržište. Kinezi su također okrenuli strategiju. Prebacuju proizvodnju u zemlje EU. Zbog toga su zainteresirani i za gradnju željeznica kod nas. Uz to pokrajina Shaanxi ima najveću proizvodnju električnih automobila za europsko tržište. Razgovori idu za tim da se jedan dio proizvodnje za te automobile preseli ovdje, kazao je završno župan. (BMO)

Obrnuti put svile, Kina seli proizvodnju u Europu K

akav obrat. U praktički u nepuna dva desetljeća gotovo cijela proizvodnja iz Europe pa tako iz Hrvatske pokorena jeftinom, a mnogoljudnom radnom snagom preselila je u Kinu. A sada će obrnutim putem seliti u Europu. Kineska proizvodi bili su na početku sinonim za jeftino i drugorazredno, ali toliko jeftino da se pred njihovom konkurencijom robu široke potrošnje nikome drugome nije isplatilo proizvoditi. Bila je to iznimno promišljena politika mudre i stare kineske

civilizacije. Isprovocirali su seljenje proizvodnje sa zapada na istok. Zaposlili su mnogoljudnu radnu snagu, koristeći ljude kao najvrjedniji resurs koji je njihov najveći kapital. Platili su ceh kroz zagađenje, jer su se razvijali po iznimno visokim stopama rasta,ne mareći za zaštitu okoliša, ali pri tome i narasli u svim područjima; visokim tehnologijama, gradnji infrastrukture, financijski. ina je postala globalni igrač moćan na svoj mirni nenametljivi, ali uporni pronicljivi trgovački način. Oni su

tržište osvojili preko kineskih dućana, preko svojih sveprisutnih, ali praktički nevidljivih ljudi. Fascinantno mi je bilo pratiti još jedno izaslanstvo koje je ovih dana došlo u izvidnicu u Međimursku županiju. Njihovu komunikaciju, način govora, govor tijela. ovore tiše nego mi, u govoru nema nikakvog razmetanja niti afektiranja. U ponašanju nekakva nama strana skrušenost. Sigurno to proizlazi iz njihove samosvijesti o vlastitoj moći iz saznaj da će osvojiti , ali time ne žele zaplašiti druge. Kakva razlika

u ponašanju za razliku od od jednog Trumpa koji se razmeće: Amerika prva, a kao da ih mnogo veća Kina praktički veće ne gura s tog postolja. da se vratimo na početak priče. Kina je postala tvornica svega što se proizvodi. Samo se za različite brendove iz iste tvornica na kraju proizvodne trake prije otpreme na proizvode samo lijepe različite etikete. No do europskih tržišta dug je transport, kineska radna snaga je poskupjela, a zemlje puca po šavovima zbog zagađenje. Uz to Europa ima određene standarde u kvaliteti proizvoda

i ne pušta na svoje tržište sve štetne tvari ugrađene u njih. Došlo je vrijeme da se Marko Polo na svom putu svile vrati kući. Kinezi su se okrenuli novoj strategiji. Vraćaju proizvodnju u Europu. Istočne, nove članice EU idealno su mjesto za njihove tvornice. it će registrirana u zemljama kao što je Hrvatska čime im je širom otvoren put na europsko tržište. Pitanje radne snage, uopće nije nikakav problem. Hrvatska ionako uvozi radnu snagu. Kinezi će to riješiti jednostavno kao kod gradnje Pelješkog mosta.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

7. lipnja 2019.

U PRELOGU predstavljen projekt “Sve na jednom mjestu”

Klikom miša odmah do registracije poduzeća Stručnjaci Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta predstavili su mogućnosti različitih instrumenata unutarnjeg tržišta koji su besplatni i na usluzi građanima i poduzetnicima te povezani s javnom upravom. Ministarstvo gospodarstva i poduzetništva organiziralo je u Prelogu događanje pod nazivom “Sve na jednom mjestu”. Sve je to nastavak ciklusa informiranja građana, poduzetnika i javne uprave započeto dana 9. rujna 2017. godine u Zagrebu, te nastavljeno u Osijeku, Varaždinu, Rijeci i Splitu. Građani su tako mogli doznati više o svojim potrošačkim pravima prilikom prekogranične kupovine i kupovine u Hrvatskoj, alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, rješavanju prekograničnih potrošačkih pritužbi putem Europskog potrošačkog centra Hrvatska, kupnji putem Interneta, prednostima i uštedama koje donose e-račun i e-potpis, svojim pravima u drugim državama EU-a, rješavanju problema s administrativnim tijelima u drugim državama EU-a i dr. Poduzetnici pak su se mogli informirati o slobodnijem (prekograničnom) pristupu

tržištu usluga u nizu djelatnosti, stavljanju proizvoda na tržišta drugih država članica EU-a, sprečavanju prepreka za proizvode te pružanja usluga informacijskog društva, digitalnom gospodarstvu, prednostima i uštedama koje im donosi elektroničko fakturiranje, usluge povjerenja, elektronički potpisi, uspostava e-kontakata s javnom upravom, svojim pravima u drugim državama EU-a, rješavanju problema s administrativnim tijelima u drugim državama EU-a, svojim pravima i obvezama koje imaju u odnosu na potrošače i dr. - “Sve na jednom mjestu” je projekt koji će, između ostaloga, svim budućim poduzetnicima olakšati proces otvaranja tvrtke, rekao je pri tom ministar Darko Horvat i dodao: - Dakle, nećete više morati u 8 institucija ljude uvjeravati kako bi se htjeli nečime baviti već će biti dovoljan samo jedan klik mišom. Za 2-3 dana stići

VINSKI BAL u Terbotzu

- Više nećete morati u osam institucija ljude uvjeravati kako bi se htjeli nečime baviti već će biti dovoljan samo jedan klik, objasnio je smisao ovog projekta ministar Darko Horvat

će vam žiro račun poslovne banke i možete krenuti. Osim što takav način predstavlja jednu od najvećih antikorupcijskih mjera, kako kaže

međimurski ministar, neće više biti čekanja u redovima pred raznim šalterima raznih tijela državne i lokalne uprave. (Vlasta Vugrinec)

Vinari zdravicom pušipela zaključili Urbanovo Na tradicionalnom Vinskom balu u restoranu Terbotz u Železnoj Gori gosti su imali prilike uživati u atraktivnoj gastro večeri uz četiri slijeda jela popraćenoj vrhunskim međimurskim vinima. – Urbanovo dolaze posjetiti i vinski znalci, ljudi koji se bave turizmom i ugostiteljstvom, to nam je bio i cilj. Zahvaljujem svim našim sponzorima, općini i Međimurskoj županiji na potpori, a najviše našim vinarima koji su ove godine odnijeli najviše zlatnih odličja svojim domovima, kazao je David Štampar, predsjednik udruge Hortus Croatiae. – Upućujem našim vinarima pohvalu na kvalitetnim vinima, koja su glavni i temeljni proizvod koji promovira našu općinu i cijelu regiju, istaknula je predsjednica Općinskog vijeća Štrigove Blaženka Heric, a u ime Međimurske županije vinarima se na promoviranju Međimurja zahvalila zamjenica župana Sandra Herman.

Sandra Herman, David Štampar i Marko Cmrečnjak, koji je imao čast otvoriti bocu najboljeg pušipela iz 2018. godine Nezaboravni Vinski bal oplemenila je svečana vinska zdravica Petra Zrinskog prema prerađenom tekstu iz romana Eugena Kumičića, za

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobru zabavu bio je zadužen Band Globus. Marko Cmrečnjak otvorio je bocu pušipela

iz svoje vinarije iz 2018. godine kojom su svi prisutni nazdravili za Urbanovo. (sh)

POSAO I NOVAC: pitanja i odgovori

Jesmo li dobro izračunali svoje pravo na godišnji odmor?

akon višetjednih kiša, konačno nam je došlo ljeto vrijeme i prave ljetne temperature, pa u skladu s time i pripreme za godišnji odmor. S obzirom da je zakonom određena obveza poslodavca da donese raspored korištenja godišnjeg odmora do 30. lipnja za tekuću godinu, upravo sada je vrijeme da svatko odluči, organizira i s poslodavcem dogovori kada će i u kojem terminu ovo ljeto iskoristiti svoje pravo na godišnji odmor. Pri tome je bitno naglasiti da je ništetan sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, a za vrijeme godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. Samo u slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije koristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, a ona se utvrđuje razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora. adnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna (ako je radio cijele godine). Zakonom je određena samo ta donja granica trajanja godišnjeg odmora, dok je dulje trajanje regulirano najčešće kolektivnim ugovorom ili pak sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili samim ugovorom o radu. Zanimljivo je stoga da je kolektivnim ugovorom ugostiteljstva određeno da se broj dana godišnjeg odmora radniku u ugostiteljstvu može povećati za jedan do četiri radna dana s osnove složenosti poslova, s osnove radnog staža trajanje godišnjeg odmora povećava se za jedan dan na svakih šest godina radnog staža, a s osnove invalidnosti jedan radni dan, dok samohrani roditelj ima pravo još na dva dodatna radna dana za godišnji odmor. Kolektivni ugovor za graditeljstvo pak propisuje da se na osnovicu od četiri tjedna godišnjeg odmora trajanje godišnjeg odmora povećava za jedan radni dan za svake navršene četiri godine radnog staža, za pet radnih dana temeljem invalidnosti i za dva radna dana radniku s dvije ili više djece do sedam godina starosti. o, bitno je naglasiti da je zapravo najvažnije da se uvijek primjenjuje pravo koje je najpovoljnije za radnika, što znači da ako je poslodavac donio nekim drugim, dodatnim aktom odluku koja je za radnika povoljnija u korištenju godišnjeg odmora, čak i više nego što je to određeno kolektivnim ugovorom, tada se primjenjuje

Piše: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. to pravo. Osobe na stručnom osposobljavanju imaju pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, ali bez prava na naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora. a svakog radnika poslodavac je dužan izračunati njegovo pravo na godišnji odmor srazmjerno vremenu provedenom na poslu i dodatnim pravima koje on ima. Tu istu evidenciju najčešće vodi računovodstvo ili popratne administrativne službe poslodavca, stoga upravo njima predstoji razdoblje računanja prava pojedinog radnika na godišnji odmor. Forma u kojoj poslodavac mora obavijestiti radnika o korištenju godišnjeg odmora nije određena, pa ona može biti i u usmenom obliku. U praksi, kod otkazivanja ugovora o radu i korištenja godišnjeg odmora, često se zna postaviti pitanje da li otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora. Da, otkazni rok teče i za vrijeme godišnjeg odmora i godišnji odmor ne produljuje tijek otkaznog roka. oguće je i da otkazni rok istekne prije nego što je radnik iskoristio godišnji odmor, u kojem slučaju je poslodavac dužan za preostali dio godišnjeg odmora koji radnik nije iskoristio, isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Također, jedno od čestih zabluda je da radnici koji su sklopili ugovor o radu na nepuno radno vrijeme nemaju jednako pravo na godišnji odmor kao i radnici koji su sklopili ugovor o radu na puno radno vrijeme. Logika govori sama za sebe, jer ako netko radi četiri tjedna po primjerice četiri sata dnevno, tada ima pravo i na četiri tjedna godišnjeg odmora (dakle jednako kao i onaj koji radi puno radno vrijeme), ali s računanjem polovice od punog radnog vremena dnevno. S obzirom na to da nas već na kraju ovog mjeseca čekaju dva tjedna svaki sa svojim praznikom, za očekivati je da će mnogi radnici, a posebno oni u javnim i državnim službama, iskoristiti priliku i kreativnim spajanjem (već uhodanim, na hrvatski način) dobiti puna dva tjedna godišnjeg odmora na samom početku kalendarskog ljeta.

Crna kronika

UKRATKO

CRNI VIKEND u Međimurju odnio dva života

PARAG

STRAVIČNA NESREĆA u Gornjem Hrašćanu donijela šestu žrtvu na međimurskim cestama

Kod maloljetnika oružje penkala U Paragu kod maloljetnika u pretragi kuće pronađeno prikriveno oružje penkala. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da je maloljetnik s područja Međimurske županije počinio kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari, izvijestila je PU međimurska. Temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu početkom trav-

nja ove godine u Paragu pretražene su prostorije obiteljske kuće, vlasništvo 37-godišnjaka. Prilikom pretrage pronađeno je ručno izrađeno prikriveno oružje u vidu tako zvane penkale, kalibra 6 mm. Oružje je oduzeto, dok će se prema maloljetniku za kojeg se sumnja da je neovlašteno posjedovao prikriveno oružje, podnijeti kaznena nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)

PALOVEC - DONJI PUSTAKOVEC

Pijan motorom naletio na srnu Na državnoj cesti br. 3, između Palovca i Donjeg Pustakovca, 29-godišnji motociklist upravljajući Yamahom, čakovečkih registarskih oznaka, pod utjecajem alkohola od 1,77 promila, prednjim dijelom motocikla naletio je na srnu. Uslijed udara došlo je do prevrtanja

KRAĐE

motocikla i pada vozača na kolnik. U događaju motociklist nije ozlijeđen, dok je srna uginula. Motociklist je isključen iz prometa te je prekršajno sankcioniran zbog upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola. (dv)

TURČIŠĆE

Ukraden nakit i vrijedni predmeti Između 29. svibnja i 2. lipnja, u Turčišću, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću gdje je ispremetao stvari te

DEKANOVEC

ukrao razni nakit i druge predmete. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. (dv)

Nezaključani auto na meti lopova U noći s 31. svibnja do 1. lipnja u Dekanovcu, u Kalničkoj ulici, na parkiralištu ispred ugostiteljskog objekta nepoznati počinitelj je iz nezaključanog osobnog automobila čakovečkih registarskih oznaka ukrao ruksak u

kojem se nalazio novčanik s novcem i razne osobne stvari. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetniku. (dv)

U žestokom udaru u betonsku banderu život izgubio Dubravko Žbulj iz Čakovca 46-godišnji vozač teretnog automobila, nažalost, od zadobivenih ozljeda preminuo je na mjestu događaja, dok ostali sudionici prometne nesreće nisu ozlijeđeni U nedjelju, 2. lipnja oko 17:35 u Gornjem Hrašćanu, u Čakovečkoj ulici, dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je 46-godišnji vozač teretnog automobila čakovečkih registarskih oznaka Dubravko Žbulj iz Čakovca smrtno stradao. U nesreći je sudjelovao kombi teretno vozilo i nekoliko automobila. Nakon međusobnog sraza i udara kombija u betonsku banderu, pogled na to teretno vozilo izgledao je stravično. Prema izjavama nekih od svjedoka vozač je netom poslije udara bio još živ, ali očito su ozljede bile preteške i podlegao je njima na samom mjestu nesreće.

Kobno pretjecanje

Do prometne nesreće došlo je kako izvješćuje policija, na način da je spomenuti vozač teretnog automobila započeo pretjecati osobni automobil koji je već počeo pretjecati drugi osobni automobil ispred sebe, pa je došlo do udara prednje desne bočne strane teretnog vozila u lijevu bočnu stranu

Vozač kombija se na kraju zabio u električni stup i od siline udarca preminuo na mjestu događaja

osobnog automobila. Uslijed sudara je teretni automobil sišao s ceste u lijevu stranu, udario u parkirano vozilo, a zatim i u betonski stup električne mreže. Vozač teretnog vozila zadobio je ozljede uslijed kojih je preminuo na mjestu nesreće. Radi utvrđivanja uzroka prometne nesreće naložena je obdukcija stradale osobe i vještačenje alkoholiziranosti sudionika

Poginulom ukraden mobitel Nepoznati počinitelj neposredno nakon prometne nesreće u kojoj je smrtno stradao 46-godišnjak, iskoristio je trenutno nastalu situaciju te iz smrskanog kombija ukrao mobitel, vlasništvo unesrećenog. U trenutku počinjenja kaznenog djela na mjesto

događaja još uvijek nisu stigli policijski službenici, kao ni djelatnici hitne medicinske pomoći.Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

događaja, a poduzet će se i druge potrebne dokazne radnje i daljnji izvidi.

Vozač kombija mrtav, svi drugi neozlijeđeni

Na mjesto događaja izašla je ekipa hitne pomoći te utvrdila da je 46-godišnji vozač teretnog automobila, nažalost, od zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu događaja, dok ostali sudionici prometne nesreće ni-

su ozlijeđeni. Zbog obavljanja očevida prometne nesreće promet je bio zatvoren na nekoliko sati te se odvijao obilaznim prometnim pravcima. O prometnoj nesreći podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetniku. Preminuli vozač teretnog automobila šesta je žrtva na međimurskim prometnicama u ovoj godini. (sh, foto: mg)

Srbijanski državljanin ostaje u zatvoru

Pronađeni kradljivci aluminijskih ljestvi vatnog poduzeća, odakle su ukrali aluminijske ljestve. Materijalna šteta procjenjuje se na više stotina kuna. Protiv osumnjičenika podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljene kaznene prijave protiv nepoznatog počinitelja. (dv)

Jedan od automobila koji je sudjelovao u teškoj nesreći u Gornjem Hrašćanu

KRIJUMČAR LJUDIMA

PRIBISLAVEC

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da su 26-godišnjak i 27-godišnjak s područja općine Pribislavec, počinili kazneno djelo teške krađe, izvijestila je PU međimurska. U srijedu 29. svibnja 2019. godine u večernjim satima u Ulici Stanka Vraza, provalili su u skladište pri-

7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mjesto nesretnog slučaja gdje se utopio zvonar

PALINOVEC

75-godišnji zvonar utopio se na ribnjaku Zvonar iz Palinovca 75-godišnji Josip Horvat utopio se u ribnjaku SRD Šaran nakon što se neoprezno približio rubu obale i pao u vodu. Nesretnik se utopio kako doznajemo jer nije znao pli-

vati, a prilikom pada u vodu pao je u duboko područje vode. Pokušali su mu pomoći i ribiči, ali bilo je prekasno. Iz policije su poručili da se radi o tragičnom slučaju, pa nije trebala obdukcija. (dv)

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 30. svibnja provelo prvo ispitivanje uhićenog državljanina Republike Srbije (1999.) zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz čl. 326. st. 1. Kaznenog zakona. (3. 6. 2019.) Postoji osnovana sumnja da je 20-godišnjak 28. svibnja 2019. u Zagrebu, za unaprijed obećanu naknadu od 130 eura po osobi, preuzeo na prijevoz u osobni au-

tomobil radi ilegalnog prelaska u druge zemlje Europske unije državljane Turske koji nisu imali putne isprave, vizu niti odobren boravak unutar Republike Hrvatske ili Šengenskog prostora i uputio se prema granici s Republikom Slovenijom. No, idućeg su ga dana oko 4 sata u mjestu Banfi zaustavili policijski službenici i spriječili u daljnjem prijevozu. Sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu prihvatila je prijedlog državnog odvjetnika i odredila 20-godišnjaku istražni zatvor zbog opasnosti od bijega. (sh)

7. lipnja 2019.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

Traži se dobri duh države P

rvi se put u našoj sredini dogodio prosvjed protiv djela pripadnika romske nacionalne manjine koja izaziva probleme. Dok se većina slaže s prosvjedom kao upozorenjem, manjina smatra da je riječ o skretanju udesno, no to je tema za drugu raspravu. vrdnja da sedam posto građana romske nacionalne manjine počini čak 70 posto neželjenih događaja dotakla se i ministra policije koji je izjavio da će povećati broj policajaca u Međimurju. Ali je ipak prebacio lopticu odgovornosti na državu, društvo i obitelji, rekavši da rad policije nije glavni problem, već nedovoljno obrazovanje i prekidi školovanja mladih Roma. odaci govore da se u zadnjih deset godina u Međimurskoj županiji povećava broj romske djece u organiziranom sustavu školovanja. Broj djece u osnovnoj školi povećan je u zadnjih desetak godina za 55 posto, od 1048 na 1625 učenika 2018. godine. To je rezultat i povećanog obuhvata predškolskog obrazovanja romske djece. Najveći ali i nedovoljan proboj zabilježen je u srednjoškolskom obrazovanju, za čak 490 posto, no uz relativno male brojke, s 42 na 248 učenika u 2018. godini. rendovi koji su na djelu su vidljivi, povećanje broja romskih učenika u osnovnim školama, ali i smanjeni broj ponavljača. Razlog smanjenog broja ponavljača u osnovnim školama je pritisak

www.mnovine.hr

na nastavnike jer je osnovna škola obavezna, pa su ponekad skloni puštanju učenika bez dovoljno znanja u više razrede ili da završe osnovnu školu. stovremeno se događa i fenomen napuštanja školovanja koji raste, što se lijepo vidi po malom broju učenika Roma koji završavaju srednju školu u odnosu na cjelokupnu populaciju. Srednja škola je danas zlatni standard za samostalan život i za bilo kakav zanat, za koju godinu niti to više neće biti dovoljno. ako se za sada čini, veći pomak u obrazovanju mladih Roma može se dogoditi tek uvođenjem školske reforme i desetogodišnjeg obaveznog školovanja, ne prije. Izgubljena generacija ostat će i dalje teret društva i djelom izazivati probleme za koje pak ima sve manje razumijevanja, što pokazuje i nedavni prosvjed za normalan život. Hoće li dobri duh države kao zajednice građana biti dovoljan?

facebook.com/MedimurskeNovine

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŠTO NAKON PROSVJEDA Želim normalan život koji se održao na glavnom čakovečkom trgu

7. lipnja 2019.

Hoće li se konačno pokrenuti državne institucije?!

Transparentom s jasnom porukom građani su pokazali nezadovoljstvo trenutačnom situacijom

Pokazali smo nezadovoljstvo na ulici, a sad je red na institucije da krenu raditi svoj posao, zaključak je mirnog čakovečkog prosvjeda Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan - Odazvao sam se prosvjedu jer sam godinama svjedok narušavanja reda i mira u Pribislavcu. Tamo sam se rodio i cijela obitelj mi živi u Pribislavcu. Dvorište nam je spojeno s romskim naseljem i svakodnevno gledamo paljenje plastike i smeća. Dim nam prekriva cijelo dvorište, kavu je nemoguće popiti u miru, a krov nam od kamenovanja ima rupe veličine teniskih loptica. Došao sam na prosvjed i u prvom sam redu jer smatram da zakon mora za sve biti jednak, rekao je Nino Hatlak iz Pribislavca koji je bio jedan od tisuću prosvjednika koji je podržao miran prosvjed Želim normalan život na glavnom čakovečkom trgu. Prosvjednike je pozdravio glavni organizator Alen Pancer iz Pribislavca. Rekao je kako je dužnost drža-

ve i institucija da ponude konkretno rješavanje problema s kojim se Međimurje susreće. - Problem se 20 godina nije rješavao. To je sve produkt ne rada institucija. Problem smo pokušali riješiti na sve moguće načine, putem peticija i razgovora, a svi su upoznati s tim problemom. Sva ministarstva, Sabor, svi su upućeni i obaviješteni, ja ih pitam što su oni poduzimali svih ovih godina da na kraju mi moramo doći na ulicu i raditi posao za koji su oni plaćeni, poručio je s govornice organizator Pancer kojeg su prosvjednici podržali velikim pljeskom. Dodao je kako ovo nije govor mržnje, te samo žele da u 21. stoljeću imaju normalan život kakav svaki građanin Hrvatske zaslužuje. Načelnica općine Pribislavec Višnja Ivačić govorila je o statističkim podacima koji ukazuju na problem.

NAČELNIK policije Sokač nakon prosvjeda

Dobro da se uprlo prstom u sve institucije Nakon prosvjeda javnosti se obratio načelnik PU Međimurske Ivan Sokač. - Ljudi imaju pravo na javni prosvjed i iskazivanje nezadovoljstva. Nije bilo naznaka niti je bilo kakvog govora mržnje ili poticanja na rasnu, vjersku i nacionalnu netrpeljivost. Skup je prošao u redu, rekao je načelnik Sokač. Dodao je kako je policija upoznata sa svim problemima istaknutima na skupu.

- Policija zna kakvo je stanje sigurnosti, imamo statističke pokazatelje. Mogu reći kako sve što je rečeno je pretežno istina. 6 do 7 posto stanovništva čine 70 posto kaznenim dijela što nije dobro, te je sve više maloljetnih delikvenata. Smatram da su govornici izuzetno dobro uprli prstom u sve institucije, uključujući i policiju, rekao je načelnik policije Sokač. (dv)

- 70 posto kriminala počine pripadnici romske manjine, i to maloljetnici u dobi od 12 do 16 godina. Nenamjensko trošenje socijalne pomoći drugi je veliki problem, pa se tako ona koristi za kocku i alkohol, a ne za ono što je predviđena, rekla je načelnica Ivačić. Bilo je još nekoliko govornika koji su upozorili na istu stvar kao i Pancer, a među njima i predstavnika Roma iz Pribislavca Željko Balog s kojim je načelnica ovom slučaju surađivala, iako je poznato da ga je ranije prozivala “jer prima plaću kao zamjenik načelnika, a ne dolazi na posao”.

Traži se uključivanje u rješavanje pet ministarstava

Hoće li neka od poruka sa skupa doći do onih koji trebaju rješavati nagomilane probleme? Nitko od institucija koje se bave ovom problematikom: Centar za socijalni rad, DORH, sudovi, HZZO, HZZ i dr. nakon svega, nisu se oglasili. Svi šute, njih kao da se prozivke ne tiču. Dobro poznata situacija kada je u pitanju inertna državna birokracija. Opet su sve oči uprte u policiju, a kad je tako, teško je očekivati neke drastične promjene nabolje. Župan Međimurske županije Matija Posavec koji je i osobno pratio prosvjed, jedan je od rijetkih koji je već duže vrijeme “u akciji” po ovom pitanju, iako su njegovi mehanizmi konkretnog djelovanja dosta suženi. Pohvalio je ministra Božinovića koji je prvi i

gotovo pa jedini iz Vlade vrlo konkretno reagirao i posjetio naš kraj. Došao je i sada, kao i ranije već u dva navrata, iako nakon toga nije bilo pomaka. Hoće li ih biti sada, ostaje za vidjeti. Poručio je kako od ministra pravosuđa očekuje da podrži prijedloge oko zakonske regulative. – Od ministrice obrazovanja očekujem da sva djeca koja imaju otežano praćenje nastavnog plana i programa od treće godine budu u programu predškole do prvog razreda osnovne škole. Od ministrice demografije, socijalne politike i mladih očekujem da se kapacitira skrb i da se prate korisnici socijalne pomoći, troši li se ta pomoć namjenski ili nenamjenski. Ako se utvrdi da se troši nenamjenski da se sankcionira na način uvođenja vaučera i bonova. U ovome trenutku od 4 tisuće korisnika socijalne pomoći, samo njih dvadeset četiri dobiva vaučere. A to je jedini način da se usadi svijest da javni novac, ako je namijenjen za djecu i osnovne životne potrepštine mora se na taj način i koristiti, a ne da se novac nenamjenski troši kaže župan. Župan u nastavku očekuje sastanak i s ministrom rada i mirovinskog sustava oko planova zapošljavanja. - To je pet ministarstava, koje imaju ovlasti i mehanizam za rješavanje ovog problema, za razliku od lokalne i regionalne samouprave koja samo može apelirati i upozoravati, završno je poručio Posavec.

MINISTAR policije Božinović hitno stigao u Pribislavec

Potrebno je naći uzrok problema Ministar Davor Božinović stigao u posjet Policijskoj upravi međimurskoj na temu stanja sigurnosti na području policijske uprave i nezadovoljstva dijela građana s istim, nakon održanog subotnjeg prosvjeda u centru Čakovca. - Ovdje govorimo o integracije jedne etničke zajednice koja ima svoje specifičnosti. Ne želim teoretizirati nego da vidimo kako se ono što se radi na međunarodnoj razini može implementirati na razini romske zajednice koja živi ovdje u Međimurju, poručio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Što se tiče policije, ministar kaže kako je to represivni sustav koji u cijelom procesu dolazi na kraju, kad je već prekasno. Potrebno je naći uzrok problema, te ga na taj način i rješiti. – Desetak ljudi je već dobilo rješenja koja su podrijetlom iz ovog kraja da se vrate u Policijsku upravu međimursku. U 7. mjesecu će izaći nova generacija školovanih policijskih službenika, od kojih će 17 njih doći, dakle sve zajedno 27. U organizacijskom smislu uvest ćemo kontakt policajce koji će i nakon našeg odlaska ostati u Pribislavcu, kaže ministar. Uz policajce, kaže ministar ojačat će i neke druge segmente, u vidu ekipa za očevid. – Policija dolazi na kraju. Osnovni problem je to što se

Ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović najavio je više policajaca na terenu posebice u i oko romskih naselja, ali također kazao da se represijom ne može riješiti problem ovaj problem zanemarivao desetljećima koji je u međuvremenu eskalirao. Dobrim dijelom je on postao javno prezentan upravo zbog činjenice nije detektirao, ili se mislilo da će problem nestati, rekao je ministar, te dodao kako on smatra da je ključ rješavanja problema obrazovanje. - Moramo pronaći način kako da romsku zajednicu integriramo. Nitko ovdje ne govori o asimilaciji ili gubljenju identitata, ali moraju se uvažati standardi koji su godinama postignuti u okolini u kojoj žive. Ti standardi uključuju i formalno obrazovanje, zapošljavanje, kao i poštivanje zakona, zaključuje ministar. (dv)

7. lipnja 2019.

Čakovec 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VELIKI POŽAR na odlagalištu otpada - što nakon svega kažu mještani Totovca

Analize se još rade, mještani jambraju ali uglavnom potiho - Ja bih to zatvorila, rekla je ogorčena naša sugovornici Đurđica Komes i dodala da je unatrag par godina puno i previše karcinoma a među oboljelima je i ona sama Crni gusti dim koji se dizao s odlagališta neopasnog otpada u Totovcu otišao je nebu pod oblake i tamo se raspršio. Emisije plinova ostale su tamo negdje isto kao i pravo stanje stvari koje je ili će, eventualno, djelovati na zdravlje tamošnjih stanovnika ali i stanovnika okolnih naselja. Naime, Totovčani i dalje čekaju najavljeni zbor mještana te prezentaciju rezultata analize zraka, vode i tla. - U ovom trenutku, bespredmetno je sazivati zbor mještana jer analize još uvijek nisu gotove, rekao nam je Mario Medved, predsjednik Stožera civilne zaštite Grada Čakovca. Treba pričekati još 2-3 tjedna i onda ćemo sve dati u javnost bez ikakvog skrivanja i čuvanja tajni. Kako smo već pisali, zagrebački akreditirani laboratorij radi analizu zraka, a ča-

kovečki Bioinstitut ispitivanje vode i tla. - Smatram da će analiza tla prije pokazati eventualna onečišćenja nego plodovi voća ili povrća koje je kiša već oprala, poručio je Mario Medved. Teško je bilo ovih dana od mještana Totovca dobiti bilo kakvu izjavu. Uglavnom su svi, onako ispod glasa, spominjali najčešće korištene riječi u našoj zemlji poput: “sprega politike i kapitala”, “koga briga za malog čovjeka” i slično. Uglavnom, naviknuli su se na život uz odlagalište, ali to ne znači da nisu nezadovoljni.

“Tu živimo i nebremo pobeći”

- Već nam je to uobičajeno, sa odlagališta se dimi svako malo, rekla nam je Vesna Belović. Tu živimo i nebremo pobeći. Uostalom, bolesti su posvuda kao i smrti, a ne sa-

- U našoj je ulici gotovo svaka druga kuća prazna jer su ljudi umrli i to u najboljim godinama života kazala je Đurđica Komes

U projekt su bili uključeni: I. osnovna škola, III. osnovna škola, Osnovna škola Ivanovec i Osnovna škola Kuršanec

PROJEKT obrok za svu djecu

Za 564 djece besplatan školski obrok - Već nam je to uobičajeno, sa odlagališta se dimi svako malo, rekla nam je Vesna Belović mo u Totovcu. Vidli bumo kaj bu se od toga zišlo. Vesnu smo zatekli u njenom malom vrtu u kojem je povrće brala bez ikakvog straha od možebitnog onečišćenja. Prala je već i salatu i voda nije bila ništa prljavija od uobičajene. Sasvim drugog mišljenja pak je njena sumještanka samo ulicu dalje. - Ja bih to zatvorila, ogorčena rekla Đurđica Komes. Unatrag par godina puno i previše je karcinoma, a među oboljelima sam i ja. U našoj je ulici gotovo svaka druga kuća prazna jer su ljudi umrli i to mnogi od njih u najboljim godinama života, a svi se vade na to kako se ništa ne može konkretno dokazati što je uzrok tumoru ili nekoj drugoj teškoj bolesti. Obitelj Đurđice bavi se poljoprivredom, odnosno uz-

gojem povrća i boji se onečišćenja zbog vlastitog zdravlja ali i zdravlja svojih kupaca jer robu prodaje na tržištu. - Inspekcije mi dolaze barem dva-tri puta godišnje i pregledavaju zdravstvenu ispravnost povrća. Ne želim odgovarati za nešto za što nisam kriva, govori Đurđica. Upravo iz tog razloga, njena obitelj je jedna od onih poljoprivrednih proizvođača na čiji se zahtjev radi i analiza tla. Koliko pak su neki drugi mještani ipak opušteni vidi se i po tome što je njezina sestra trešnje jela direktno ubrane sa stabla bez ikakvog prethodnog pranja. Očito svatko ima svoje mišljenje o tome kakve su posljedice ovog najvećeg požara koji se dogodio na odlagalištu otpada u susjedstvu. (Vlasta Vugrinec)

Čakovečke mažoretkinje uskoro i na programu "Na dlanu jezeru"

U vijećnici Grada Čakovca održana konferencija za novinare na kojoj su direktorica Razvojne agencije ČAKRA Damira Vresk i pročelnik gradskog Upravnog odjela za društvene, međunarodne poslove i odnose s javnošću David Vugrinec, predstavili projekt pod nazivom „Obrok za svu djecu!“. Riječ je o projektu u koji su i ove godine Gradu Čakovcu, kao nositelju, kao partneri uključene četiri gradske škole: I. osnovna škola, III. osnovna škola, Osnovna škola Ivanovec i Osnovna škola Kuršanec. Njime se osigurao školski obrok za svu djecu iz socijalno ugroženih obitelji koja su u riziku od siromaštva, točnije njih 564. U III. osnovnoj školi tako je uključeno 48 djece, u OŠ Ivanovec 40 djece, u I. osnovnoj školi 161

dijete, dok ih je najviše, čak 315 djece uključeno u OŠ Kuršanec. Naime, škola u Kuršancu specifična je i po tome što u svom sastavu učenika broji čak 82 posto djece iz socijalno ugroženih, romskih obitelji. Broj djece uključene u projekt, prethodno je utvrđen prema zadanim kriterijima, a uz redovit i zdrav obrok za svako dijete, njegovom provedbom se doprinosi i smanjenju socijalne isključivosti djece iz socijalno osjetljivih skupina, omogućeno je aktivno i zdravo odrastanje sve djece u osnovnoškolskom obrazovanju te je senzibilizirana lokalna zajednica o potrebama djece koja su u riziku od siromaštva. Ukupna vrijednost projekta iznosi 573.551 kuna, a u stopostotnom iznosu se financira iz FEAD programa. (sh)

Smiljana Nedeljko trenerica je Čakovečkim mažoretkinjama punih 24 godine

ČAKOVEČKE MAŽORETKINJE PROSLAVILE 25. obljetnicu uspješnog djelovanja

Na proslavi rođendana više od 200 mažoretkinja

Udruga Čakovečke mažoretkinje ove godine obilježava 25. godišnjicu rada. Rođendan su proslavile protekle subote velikom Smotrom mažoretkinja na čakovečkom Trgu Republike. Program je započeo mimohodom kroz središte grada uz pratnju Gradskog puhačkog orkestra Grada Čakovca. Čakovečkim mažoretkinjama i njihovim trenericama rođendan je čestitao

i gradonačelnik Stjepan Kovač ističući kako ova udruga ostvaruje dobru suradnju s brojnim sportskim klubovima i udrugama na području Grada, redovito sudjeluje na smotrama i natjecanjima te se može pohvaliti zavidnim brojem odličja i priznanja. Trenerice Čakovečkih mažoretkinja su Iva Prprović, Leona Posavec i Smiljana Nedeljko koja je primila i

poseban poklon Turističke zajednice Grada Čakovca. Trenerica Nedeljko počela je mažoret plesati s 14 godina, a eto već gotovo četvrt stoljeća poučava mlađe naraštaje toj osobitoj plesnoj vještini. Inače je odgajateljica u Dječjem vrtiću Cvrčak područni odjel Stonoga Novo Selo Rok. Ponosna je na sve dosege Čakovečkih mažoretkinja:

- Priča počinje davne 1994. godine kad Čakovec postaje jedan od prvih desetak gradova u Hrvatskoj koji je osnovao svoju mažoret udrugu. Na inicijativu tadašnje pročelnice za kulturu dogovorena je suradnja s Karmen Kovačević Jambor koja je bila naša prva trenerica i svoje iskustvo u plesu nadograđivala vrtnjama štapom, plesom u formaciji, mažoret plesnim

koracima. Već nakon godinu dana krenulo se raditi s mlađim sastavom kojem sam ja postala voditeljica. I ta moja suradnja traje eto još danas.

Stigle i gošće iz Mađarske

Na smotri je zajedno s domaćinom Čakovečkim mažoretkinjama sudjelovalo više od 200 mažoretkinja iz Nedelišća, Goričana, Preloga,

Murskog Središća, Selnice Koprivnice i Nagykanizse. Naše mažoretkinje ponovo možemo vidjeti u programu "Na dlanu jezera" koji se ostvaruje suradnjom s Studijom suvremenog plesa Teuta i Tamburaškim orkestrom "Stjepan Bujan-Stipić". Novi termin održavanja programa bit će definiran ovisno o vremenskim prilikama. (Roberta Radović)

Središnje Međimurje

MAČKOVEC

Kamp engleskog jezika u Društvenom domu Kamp engleskog jezika već se tradicionalno održava svakog ljeta u Društvenom domu Mačkovec krajem školske godine u organizaciji Baptističke crkve Mačkovec. Program je namijenjen djeci osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta. Djeca kroz zabavni program uče jezik, zatim program upotpunjuju radionice plesa, glazbene, dramske i kreativne, te sportskih igara. Svakako ono čemu se djeca najviše

SAVSKA VES

vesele jest stvaranju lijepih i nezaboravnih uspomenama s voditeljima iz SAD-a s kojima imaju prilike iz godine u godinu još više produbljivati poznanstva i prijateljstva. - Pozivamo vas da nam se i ove godine pridružite na kampu od 17. do 21. lipnja 2019. godine u Društvenom domu u Mačkovcu od 9:00 do 12:00. Radujemo se vašem dolasku i s veseljem vas očekujemo, poručuju organizatori. (sh)

Žene učile prepoznati znakove osteoporoze Udruga žena Savska Ves za sve mještane Savske Vesi i okolice organizirala je predavanje povodom Majčinog dana na temu Osteoporoza – tiha epidemija. Predavanje je vodila mag. med. tech. Miljenka Igrec. Iako je to bolest oba spola na predavanje se odazvalo većinom ženska publika, oko četrdeset žena. Nakon završenog pre-

davanja vrijedne članice udruge pobrinule su se za mali domjenak te svaku prisutnu ženu darivale teglicom cvijeća. Udruga žena Savska Ves svima se zahvaljuje a posebna a posebice predavačici Igrec koja svake godine odvoji svoje vrijeme te svoje medicinsko iskustvo i znanje podijeli s članicama ove udruge. (rr)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NA OPĆINSKOM VIJEĆU NEDELIŠĆA pitali kako osigurati veću sigurnost u Čakovečkoj ulici gdje se grubo krše propisi

7. lipnja 2019.

Vozači često ignoriraju crveno na semaforu - Što se tiče policije oni kažu da je tamo često njihov kombi koji ima kamere i snima prekršitelje, te ih kažnjava. To nama ništa ne znači dok se dogodi nezgoda, odgovorio je načelnik Dania Na 16. sjednici općinskog vijeća u Nedelišću vijećnici su na aktualnom satu postavili niz pitanja vezanih uz neoprezan promet kroz Nedelišće na kojem se često događaju brojne prometne nesreće. Vijećnik Željko Ciglarić (MDS) postavio je pitanje vezano uz sigurnost prometa na cestama u Nedelišću. - Znamo da postoji semafor i pješački prijelaz na prometnoj Čakovečkoj ulici (kod restorana Martin op.a.) preko koje većina djeca ide do škole. Nekoliko puta su se događale prometne nesreće zbog nepoštivanja prometnih znakova i brzine. Nije postavljen prometni znak škole ili djece na ceste, pa je s toga moje pitanje postoji li mogućnost da se sigurnost poveća postavljanjem znaka da se u blizini nalazi škola?, pita vijećnik Ciglarić. Nezavisna vijećnica Dijana Posavec nadovezala

se na isto pitanje vijećnika Ciglarića te poručila kako je taj apel prema policiji potreban jer se na istom semaforu događa da vozači prelaze na crveno, te je ta prometna zona vrlo opasna za pješake i bicikliste. - U nekoliko navrata i saziva vijeća ukazali smo

da se ovaj problem riješi. Ne sjećam se kakav smo odgovor uopće i dobili od bilo koga. Vidljivo je samo da se problem se ne rješava i moje je pitanje zašto. U jednom sam danu svjedočila kako su se dva vozača prešla preko crvenog semafora, kaže vijećnica Posavec.

Općinske plakete Josipu Janušiću, DVD-u Dunjkovec i Črečan, te tvrtki Marodi I ove godine na svečanoj sjednici koja se održala 6. lipnja dodijelila su se javna priznanja Plakete Općine Nedelišće. Ova je odluka usvojena jednoglasno na sjednici općinskog vijeća Nedelišće. Dobitnici su Josip Jalušić

iz Nedelišća za uspješan i dugogodišnji rad i osobit doprinos u razvoju i promociji kulture. Dobrovoljno vatrogasno društvo Dunjkovec, Dobrovoljno vatrogasno društvo Črečan i Marodi d.o.o. iz Nedelišća. (dv)

Načelnik Darko Dania odgovorio je kako su zbog tog raskrižja reagirali prema Hrvatskim cestama i policiji. - Što se tiče policije oni kažu da je tamo često njihov kombi koji ima kamere i snima prekršitelje, te ih kažnjava. To nama ništa ne znači dok se dogodi nezgoda. Hrvatske ceste smo također molili da se postave usporivači prometa, ali oni to ne dozvoljavaju, odgovorio je načelnik. Načelnik Dania kaže da ne zna više kome da se obrati i kako da se to riješi, prije nego bude gotova obilaznica. Vijećnik Ivan Klekar (HDZ) apelirao je također da se postave ležeći policajci na frekventnu Prvomajsku ulicu. Načelnik je odgovorio kako će poraditi na tome, te da će odgovor dobiti uskoro. (Dora Vadlja)

u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije objavljuju

Kako se prijaviti: Prijave se šalju putem maila: suvenir@mnovine.hr Pismene prijave trebaju sadržavati: • podaci o autoru, opis i namjena suvenira, materijal izvedbe, obrazloženje ideje “međimursko” • fotografiju suvenira (šalje se mailom) • primjerak suvenira donosi se u redakciju Međimurskih novina na završetku natječaja a prije samog ocjenjivanja - o čemu ćemo naknadno obavijestiti sudionike) • izjava da je predloženi rad autorsko djelo uz potpis au tora (prilaže se kod dostavljanja suvenira) Prijaviti se mogu fizičke osobe, OPG, udruge, zadruge, obrti, domaća radinost Natječaj je otvoren od 7. lipnja 2019. i traje do 28. rujna 2019. godine

Ocjenjivačka komisija: • odabrat će najbolje suvenire • podijeliti markice TZ MŽ “Z Međimurja” - certifikat originalnog suvenira Međimurja Povodom 20. godina Turističke zajednice Međimurske županije napravit će se izložba svih prijavljenih suvenira. Turistička zajednica Međimurske županije prvoplasiranom sudioniku otkupiti će suvenire u vrijednosti od 3.000 kn; drugoplasiranom 2.000 kn, a trećeplasiranom u vrijednosti 1.000 kn

Podnositelji prijave pristaju da prispjelim prijedlozima Media novine d.o.o. raspolažu u svrhu objave ili izlaganja istih u javnosti putem promidžbenih materijajala u tiskanom i online izdanju Media novina (tjednik, web, društvene mreže)

POZIV za dostavu prijedloga originalnih suvenira Međimurja Suvenir (franc. souvenir: uspomena), predmet koji se »za uspomenu« kupuje na nekom putovanju; proizvodnja i prodaja suvenira važna je djelatnost u suvremenom turizmu. (Hrvatski leksikon) Suvenir je nešto tipično iz mjesta koje ste posjetili. Cilj: unaprijediti ponudu suvenira u turističkim destinacijama Međimurja. Suveniri moraju podsjećati posjetitelje na boravak u Međimurju i buditi želju za ponovnim dolaskom, preporukom prijateljima i obitelji na dolazak u “Cvetjak med dvemi vodami Murom i Dravom”

Suveniri trebaju obuhvatiti jedno od ovih područja: • modni dizajn u sinergiji s tradicijom • umjetnost i tradicija • gastro i eno ponuda • foto i video promocija

Kriteriji za vrednovanje suvenira:

• opis suvenira (po čemu je on međimurski) • uporabnost/korisnost - moguća primjenjivost u svakodnevnoj upotrebi • Izvornost i tradicionalno nasljeđe • uključeni segmenti ostavštine (povezanost s kulturno povijesnom i prirodnom baštinom) • inovativnost • maštovitost • kvaliteta izrade • originalna prezentacija • estetski standardi • poštivanje ekoloških načela • cjelovitost u postignutoj prepoznatljivosti • suvenir treba biti pogodan za izradu u većem broju izgledom potpuno jednakih primjeraka

7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 13

RAZGOVOR s načelnikom Darkom Danijom povodom Dana općine Nedelišće

Gradnja sjeverne obilaznice znatno će rasteretiti promet kroz Nedelišće! Ukupni dnevni promet na postojećoj cesti od Nedelišća prema Pušćinama je 11 do 15 tisuća vozila Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

ovodom Dana općine Nedelišće o aktualnostima razgovaramo s načelnikom Darkom Danijom. • Odmah na početku zapitali smo ga o gorućem problemu izmještanja prometa iz Nedelišća i Pušćina, odnosno dugo iščekivanje gradnje zaobilaznice. Kakva je situacija kada je u pitanju taj, ali i drugi projekti koji su vezani uz prometnu infrastrukturu? — Dio odgovora na postavljeno pitanje je u Planovima za Izgradnju prometne infrastrukture na području Općine Nedelišće za 2019/20. god. i gradnji stambenih zona, te pripadajuće komunalne i druge infrastrukture. Na području općine Nedelišće u narednom razdoblju potrebno je planirati izgradnju prometnica, pješačko biciklističkih staza, rekonstruirati raskrižja i dijelove državnih cesta koje prolaze naseljima i postaviti prometnu signalizaciju. Izgradnja obilaznice Nedelišća i Pušćina prometno uređenje državnih cesta DC3 i DC 208 i područja uz iste je od strateške važnosti za Općinu te niže navedeno predlažemo uvrštenje u Program Hrvatskih Cesta d. o. o. projekte gospodarska zona Goričica Nedelišće izgradnja skretača na

DC3, izgradnja pješačko biciklističkih staza nakon izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda u sklopu projekta Aglomeracija Čakovec, postava svjetlosno prometne signalizacije na državnoj cesti DC3 u Pušćinama i Gornjem Kuršancu, te rekonstrukcija raskrižja državne ceste DC3 i Trg Republike u Nedelišću. • Konkretno, možete li reći u kojem je stadiju izgradnja obilaznice Nedelišća i Pušćina? — Naš prioritet je izgradnja obilaznice Nedelišće i Pušćina u dužini od 6,34 kilometara. Izgradnja brze ceste Čakovec – Varaždin od interesa je Republike Hrvatske iz razloga kvalitetnog odvijanja prometa na državnoj cesti DC3 Granični prijelaz Goričan - granica s Republikom Mađarskom - Čakovec – Varaždin Breznički Hum – Zagreb - Karlovac-Rijeka, te od izuzetne važnosti zbog smanjenja ukupnog prometa a naročito tranzitnog prometa kroz Nedelišće i Pušćine na istoj. Gradnja sjeverne zaobilaznice Nedelišća uvjetovana je upravo tim velikim tranzitnim prometom koji se odvija po postojećoj državnoj cesti DC3 a prolazi kroz usko grlo u najužem centru Nedelišća, u kojem je nemoguće poboljšati ograničene prometne funkcije. Brza cesta Čakovec – Varaždin obilazi naselja Nedelišće i Pušćine, vodi

Besplatan koncert Nede Ukraden • Što sve pripremate povodom Dana općine Nedelišće? — Povodom dana Općine u nedjelju 2. lipnja 2019 s početkom u 19 sati održana je predstava Kulturno umjetničke udruge Seljačka sloga pod nazivom Svečana večera u

pogrebnom poduzeću. 6. lipnja održana je svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Nedelišće u 18 sati. U 19 sati 7. lipnja u petak održat će se nastup Nede Ukraden i grupe Globus, a u subotu 8. lipnja u 19 sati Međimurska popevka Nedelišće 2019. godine.

se u koridoru uz željezničku prugu Čakovec-Varaždin-Zagreb te prije naselja Gornji Kuršanec izlazi na državnu cestu DC3 i riješila bi sve te probleme. Naime, dnevni promet na postojećoj cesti je 11 do 15 tisuća vozila, što je zaista užasno puno. Stoga je izgradnju obilaznice Nedelišća potrebno planirati kao prioritetno u Programima i Planovima Hrvatskih cesta. Napominjemo da je Općina Nedelišće 2000. godine ishodila lokacijsku dozvolu za gradnju iste kao i rješenje o produženju važenja lokacijske dozvole 2002. godine. Elaborat cjelokupne kronologije dokumentacije za razdoblje od 1988. do 2007. godine, za gradnju Sjeverne obilaznice Nedelišće dostavili smo Ministarstvu mora, prometa, turizma i razvitka, Hrvatskim cestama d.o.o., skupštini Međimurske županije, županu i nadležnom uredu za gospodarstvo Međimurske županije u 2009. godini. Kao što sam već ranije isticao, potpuno smo svjesni da za sve postoji procedura i da ona traje, no nakon niza godina u kojima smo dobivali najave da će Hrvatske ceste obilaznicu uvrstiti u svoje programe rada, dok sada imamo dojam da su se stvari uistinu pokrenule s mrtve točke. Nadamo se da će biti ostvarene najave o početku projekta iduće 2020. godine.

• U kojoj su fazi energetske obnove sportskih domova u Macincu i Slakovcu? — Sportski domovi u Macincu i Slakovcu ubuduće će postizati uštede energije zahvaljujući energetskim obnovama sufinanciranima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, koje je odobrilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Ugovorena vrijednost energetske obnove zgrade Sportskog doma Macinec je 1.252.000,00 kuna, a sufinancira se s 463 tisuće kuna. Energetska obnova zgrade Sportskog doma Slakovec procijenjena je na 790 tisuća kuna, a iz EU fonda se sufinancira sa 662 tisuće kuna. Europski fond za regionalni razvoj i Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja odobrili su sufinanciranje projekta Energetske obnove zgrade općinske uprave u Nedelišću, u visini 370 tisuća kuna. Radovi su u prosincu ugovoreni na iznosu od milijun kuna. • Nedelišće je poznato po poduzetništvo, izgrađene su već dvije gospodarske zone, treća se gradi, kakva je situacija po tom pitanju? — Na području Općine Nedelišće izgrađene su tri poduzetničko poslovne zone, Privredna zona Nedelišće, Zona Male privrede Pušćine, Gospodarska zona Općine Nedelišće – istočno od Macinca. Gos-

Darko Dania, načelnik općine Nedelišće

podarska zona Goričica u fazi realizacije obzirom da su sve građevinske parcele u vlasništvu poduzetnika, također unutar stambenih dijelova naselja posluje cijeli niz poslovnih, obrtničkih, proizvodno poslovnih i proizvodno prerađivačke djelatnosti. Tako ukupno na području Općine djeluje oko 250 poslovnih subjekata. • Brojne udruge djeluju na području Nedelišća, kao i brojni sportski, te turistički sadržaji. Što je posebno važno posjetiti?

— Na području Općine Nedelišće djeluju 82 udruge. U Općini Nedelišće vrijedno je vidjeti sakralne objekte od kojih bi izdvojili crkvu Pohoda Blažene Djevice Marije u Macincu i crkvu Presvetog Trojstva u Nedelišću, zatim odmorišta na ciklo turističkim rutama kod Stare kovačnice u Gornjem Hrašćanu i kod Čige u Slakovcu te proći stazama – šetnicama u Slakovcu, provesti se biciklističkim stazama na području Općine, te probati nešto od enogastronomske ponude u ugostiteljskim objektima.

svim mještanima Općine Nedelišće

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U PEKLENICI pri kraju nova vrijedna investicija

7. lipnja 2019.

Društveni dom postaje mali centar za kulturu

Nakon adaptacije preostaje još samo uređenje fasade, a što će se pokušati učiniti kroz projekt energetske učinkovitosti

Branko Štelcer i Josip Rob brinu o čistoći šetnice

ŠETNICA uz Muru u Murskom Središću

Branko i Josip brinu da bude uredna i lijepa

Josip Rob i Branko Štelcer zaslužni su da je šetnica uz rijeku Muru u Murskom Središću uredno pometena i čista. Šetnica je omiljeno mjesto odmora i okupljanja građana Murskog Središća, ali i brojnih gostiju. Otkad je uređena, postala je gradski dnevni boravak na otvorenom. A tko ne voli da mu dnevno boravak blista! Josip Rob je djelatnik Murs-ekoma, a u slobodno

vrijeme i glumi u Dramskoj skupini KUD-a Mura. Branko Štelcer mu pomaže kao djelatnik na javnim radovima. - Ne ide mi se u prijevremenu mirovinu radi penalizacije. Draže mi je raditi. Na javnim radovima više zaradim i skupljam staž, a nedostaje mi godinu dana do starosne mirovine, kazao je Branko. Svaka čast Branku i Josipu. Uredna šetnica je ponos i ogledalo grada. (BMO)

Peklenica je iza Murskog Središća, najveće naselje na području grada, te je zadnjih godina iz gradskog proračuna uložilo više milijuna kuna, planiraju se i novi projekti. U potpunosti je obnovljena Čakovečka ulica, izgrađeni su nogostupi po naselju, asfaltirana Zavrtna ulica, uređen park u centru mjesta, uređen Spomen park naftaštva, uređuju se vjerski objekti. DVD je u potpunosti opremljen. Najveća investicija je adaptacija i dogradnja društvenog doma Peklenica koji postaje mali centar za kulturu te već sada svojom opremljenošću može zadovoljiti potrebe raznih događanja. U njegovo uređenje je do sada uloženo oko 2 milijuna kuna, a trećina toga novca dobivena je kroz pisanje projekata u nacionalna ministarstva. Na kolegiju gradonačelnika 22. svibnja dati je nalog gradskim službama da se

Najveća investicija je adaptacija i dogradnja društvenog doma Peklenica pokrenu postupak jedno- kulture. Preostaje još samo ulici, a i cijela Peklenica dobit stavne nabave za završno uređenje fasade, a što će se će novu led rasvjetu. unutarnje opremanje druš- pokušati učiniti kroz projekt Spomen park naftaštva tvenog doma u Peklenici u energetske učinkovitosti. kandidiran je u Interreg zaiznosu do 200 tisuća kuna Također uskoro kreće jedno s općinom Lovaszi iz čime će mještani dobiti pu- gradnja staze između Pe- Mađarske s iznosom od 100 nu kvalitetu za održavanje klenice i Križovca za koju je tisuća eura. Ukoliko prijava raznolikih sadržaja i manife- potpisan ugovor. Postavlja prođe bogatije će se i zanistacija u svom malom domu se javna rasvjeta u Zavrtnoj mljivije urediti. (BMO)

Grad Mursko Središće prijavljuje se na sve natječaje koji se raspisuju, gdje se mogu namaknuti sredstva bilo za poboljšanje infrastrukture ili obnovu zgrada na području grada. Jednako tako potiču i gradske udruge da se prijave na natječaje kada to ne može iz proceduralnih razloga ne može Grad. Jedna od uspješnih udruga je i DVD Mursko Središće kojoj je Grad pomogao kod prijave na

natječaj energetske učinkovitosti radi obnove njegove zgrade u kojoj su smještene i druge službe od javnog interesa: Upravni odjel policije, Zavod za mirovinsko osiguranje i Mjesni odbor Mursko Središće. Za obnovu zgrade odobreno je 283.000 kuna. Gradske službe se DVD-u pomoći oko procedure za izvođača radova, kako bi još jedna zgrada u centru grada dobila ljepše pročelje. (BMO)

OBNOVA ZGRADE DVD-a u Murskom Središću

Stiže 238.000 kuna za uređenje

Klupica je bila na meti vandala

FOTO KRITIKA

Što mu je klupica bila kriva Prošle godine Mursko Središće je dobilo unikatne lijepo oslikane klupice za odmor uz Muru. Ali nekome i ljepota smeta i imao je potrebu ostaviti svoj destruktivni potpis.

Potrgana je daska koja ostavlja ružnu sliku. Osim toga ona je dio oslikanog motiva koji je sada oštećen i ne može se samo tako zamijeniti običnom daskom. (BMO)

UKRATKO

Pokreće se procedura za proširenje gospodarske zone

Pripreme za uređenje ulice Matije Gupca Radi izdavanja građevinske dozvole i rekonstrukcije ulice Matije Gupca potrebno je završiti poslove oko sređivanja pravno imovinskih poslova kao i izraditi plan izmještanja ograda koje su u koridoru buduće ceste. (BMO)

Sve čestice u dosadašnjem obuhvatu zone Brezje su prodane. Radi njezina produženja zadužen je pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela za sve aktivnosti oko potrebne procedure proširenja Gospodarske zone Brezje. (BMO)

Centar za kulturu postat će javna ustanova

Proširuje se sportski park s atletskom stazom

Centra za kulturu postat će javna ustanova. U tijeku je provedbu upisa javne ustanove Centra za kulturu Rudar u registar ustanova Trgovačkog suda u Varaždinu te pripremu natječaja za ravnatelja za iduću sjednicu Gradskog vijeća. (BMO)

Proširuje se i sportski park (nogometni stadion) s atletskom stazom, zbog čega je potrebno otkupiti dodatno zemljište. Slijedi kontaktiranje vlasnika zemljišta radi kupnje parcela namijenjenih za sportski park s atletskom stazom. (BMO)

Na zgradi DVD-a obnovit će se fasada i uljepšati lice zgrade

OPĆINSKO VIJEĆE Vratišinec većinom glasova vladajućih odlučilo

Svakom redovnom studentu 400 kuna jednokratne nagrade Po prvi puta po uzoru na Međimursku županiju, ali i neke druge gradove i redovni studenti koji zadovoljavaju uvjete s područja općine Vratišinec dobit će jednokratnu nagradu u iznosu od 400 kuna. Prijedlog o dodjeli prihvaćen je većinom glasova vijećnika iz vladajuće koalicije. Oporbeni vijećnici SDP-a imali su o tome drugačije mišljenje. Jolanda Novak (SDP) zagovarala je uvođenje kriterija, jer da nema razloga da je primaju oni koji su na privatnim fakultetima. Ispostavilo se da nitko od vijećnika ne poznaje ni jednog studenta s

područja Vratišincu koji studira na privatnom fakultetu. Iz proračuna će se za tu namjenu izdvojiti oko 15.000 kuna, a ostaje za vidjeti koliko će potrošiti. Svi studenti koji se jave na javni poziv i zadovolje uvjete dobiti će tu nagradu. Sam iznos nije za SDP-ov vijećnike sporan, već politika uvođenja te nagrade “prigodničarski” ili kako je to Damir Perhoč (SDP) kazao: - To mi liči na odluku pred izbore. Vijeće je osim nagrade donijelo i odluku o stipendiranju studenata s područja općine Vratišinec. I tu je bilo različitih mišljenja vladajućih i oporbe.

Tako će općina u narednoj akademskoj godini nakon provedenog natječaja dodijeliti stipendije za 12 studenata. Mjesečni iznosi stipendija su 300 kuna za studij u Čakovcu, 400 kuna za studij u Varaždinu i 500 kuna za studij u Zagrebu i ostalim gradovima u Hrvatskoj ili inozemstvu. Odlukom vladajuće većine promijen je i Pravilnik o stipendiranju učenika i studenata na način da nakon odluke Vijeća o broju i visini stipendija i provedenog natječaja, općinska komisija na temelju pravilnika određuje tko dobiva stipendije te nakon toga

načelnik potpisuje ugovore. Tako da Vijeća ne odlučuje o imenima dobitnika stipendija. U oporbenom SDP-u su se usprotivili tome, smatrajući da se time Komisija stavlja iznad Vijeća i da mu se time oduzimaju ovlasti. Načelnik Mlinarić je kazao da se ne radi o tome jer vijeće određuje broj stipendija i iznose, već samo o praktičnim razlozima da se ugovori potpisu na vrijeme, kako studenti zbog dinamike sazivanja sjednica Vijeća, ne bi čekali na isplatu stipendija sa zakašnjem od tri mjeseca. (BMO)

7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŽABNIK ugostio predstavnike Svjetske turističke organizacije (UNWTO)

Turistički djelatnici iz 44 zemalja prepuni pozitivnih dojmova - Jako nam se sviđa ovdje, posebice kako predstavljate svoju povijest. Imate jako očuvani okoliš i prirodu, mir, što je pravi odmor za dušu kazala je Eliška Romanova iz Slovačke Žabnik kod Svetog Martina na Muri proteklog je tjedna ugostio delegaciju Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih naroda (UNWTO) koja je došla u turistički obilazak Mlina na Muri i Mlinarske kuće u sklopu svojeg višednevnog boravka u Hrvatskoj i sastanka Komisije za Europu (CEU) Svjetske turističke organizacije UNWTO.

STARI TOK MURE

Plaćanje računa bez naknade Mještani Štrigove dobili su mogućnost plaćanja računa koje izdaje Općina u tamošnjem poštanskom uredu bez naknade. Uz račune koje izdaje Općina

Općina Selnica je na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU prijavila izgradnju nerazvrstanih cesta. U programu održivog razvoja lokalne zajednice projekt je prihvaćen te je općini dodijeljeno 200.000 kuna.

Radovi na Domu kulture Turistički djelatnicima posebno se sviđala čista priroda uz Mlin na Muri - Jako nam se sviđa ovdje, Dražen Crnčec te djelatnici TuZaželjeli su im toplu dobroposebice kako predstavljate svo- rističke zajednice Sveti Martin došlicu te im ponudili domaće ju povijest. Imate jako očuvani na Muri. gastronomske specijalitete i piokoliš i prirodu. Cijela regija je ća, a potom su otišli u obilazak Razgledali muzej i dosta mirna, što je pravi odmor Mlinarske kuće i 4D muzeja. mlin za dušu. Ljudi su jako pristu– Svjetska turistička delapačni i ljubazni, kazala nam je - Dobrodošli u destinaciju gacija koja djeluje u Ujedinjenim Eliška Romanova koja dolazi iz aktivnog i kvalitetnog života narodima došla je u Hrvatsku s Slovačke. koji je temeljen na našem predstavnicima 44 zemalja sviPredstavnike UNWTO-a do- uspješnom gospodarstvu, jeta, što nam je jako važno za čekali su predsjednik Turističke lokalnim OPG-ovima i turi- razvoj turističke destinacije. Mi zajednice i župan Međimurske stičkom razvoju. Želim vam se kao turizam ne možemo mježupanije Matija Posavec, zamje- da u najsjevernijoj općini riti kao Jadran, ali treba jačati nica župana Međimurske župa- provedete ugodne trenutke i kontinentalni turizam jer i mi nije Sandra Herman, načelnik ponesete dobre dojmove, po- imamo što za pokazati, naglasio Općine Sveti Martin na Muri ručio je Crnčec. je župan Posavec. (Sanja Heric)

Gradnja potpornog zida za Dom kulture u centru Svetog Martina na Muri je u potpunosti završena te su preostali još radovi na dovozu šljunka. Nakon toga kreće u postavljanje pocinčane ogra-

de oko potpornog zida čija je ukupna vrijednost 60.000 kuna. Javna nabava je provedena te je za izvođača radova odabrana tvrtka Ferrum. Realizacija se očekuje u šestom mjesecu. (sh)

JUROVČAK

Rekonstrukcija ceste Na natječaju prema Programu održivog razvoja lokalne zajednice za nerazvrstanu cestu u Jurovčaku općina je dobila 200.000 kuna. Radovi su u punom zamahu, a

riječ je o cesti u dužini od 1 kilometra. Ovo je druga faza rekonstrukcije koja je započela prošle godine, a svoj nastavak dobit će i u obliku treće faze. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

Radovi na bivšoj zgradi PZ-a U tijeku su radovi na postavljanju stolarije na bivšoj zgradi PZ-a. U planu je i obnova fasade, a ukupni radovi koštat će oko 110 tisuća kuna.

Trenutno se u objektu nalazi frizerski salon te su dostupne prostorije za još dva poslovna prostora za koje je raspisan natječaj. (sh)

U izradi je projekt pješačko-biciklističke staze od centra Gornjeg Mihaljevca prema groblju. Riječ je o ot-

prilike 450 metara, a nova pješačka staza trebala bi povećati sigurnost pješaka u prometu. (sh)

Pješačka staza do groblja

Franjo Smej iz Marofa u ribolovu kod Mlinarske kuće

Piše: Sanja Heric

A što ako je to za vaše dobro?

tkada su postavljene kamere za mjerenje brzine, korištenje pojasa i mobitela na području Međimurja krenule su jadikovke poput: “Koji su to lopovi, sad će na nama puniti državni proračun!” i slično. U duhu našeg mentalita naravno, a zanimljivo je da kad smo u Austriji, Njemačkoj i Sloveniji tada se striktno pridržavamo

Općina Selnica će dodatno još uložiti 100.000 kuna te će se u toj fazi izgraditi dvije ceste u Zaveščaku (do obitelji Živko i Kelemenić), odvojak Ulice Trnje u Selnici te dvije ceste u Gornjem Zebancu (do obitelji Peras i Tkalec). (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

BREŽNA PRIČAONICA

Štrigova, u poštanskom uredu možete platiti i račune HEP-a, Croatia osiguranja i nekih drugih pružatelja usluga također bez naplate naknade. (sh)

Nove ceste u tri naselja

Franjo Smej u akciji spašavanja ribe iz plićaka S ribičkom štapom u ruci u Žabniku kod starog toka Mure nedaleko od Mlinarske kuće zatekli smo Franju Smeja. Kazao nam je da je u akciji spašavanje velike ribe koja je zalutala u plićak, u dio gdje se stari tok Mure prelijeva u današnje korito rijeke. Osim toga, u kanti pored sebe imao je i jednu malenu babušku. Franjo se inače ribolovom bavi već preko 35 godine te je član ribičkog društva Čikov iz Žabnika. Inače, Franju možete kod Mure vidjeti poprilično često, posebice kad je visoki vodostaj. Tada pomno prati što se događa s našom Murom. (sh)

ŠTRIGOVA

SELNICA

Međimurje kao primjer dobre prakse u turizmu

- U turizmu nije najvažnije ono što imate, već kako koristite proizvode i potencijale. U Međimurju se ti potencijali oplemenjuju na sve moguće načine. Primjer ste dobre prakse, a posebno nam se sviđa vaš identitet koji nikada ne smijete izgubiti, izjavio je jedan od članova UNWTO-a iz Norveške Christopher Imbsen. Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda je odabrala Međimursku županiju kao primjer dobre prakse u primjeni tehnoloških inovacija u interpretaciji prirodne i kulturne baštine. Za dojmove o Žabniku u samom Svetom Martinu na Muri upitali smo jednu od turističkih djelatnica WTO(UN)-a koja dolazi iz Slovačke.

Gornje Međimurje 15

njihovih pravila i ne pada nam napamet da bilo što kažemo. rotekle je godine na hrvatskim cestama poginulo 313 osoba. Pokušajte sad vizualizirati tih 313 mrtvih osoba, nije baš ugodno, zar ne? Brojka postane poprilično velika, a kad zamisliš da je mogao nastradati netko od tvojih bližnjih užas je još i veći.

nedjelju sam dosta vremena provela za volanom. Ujutro me na autocesti dočekala gadna prometna nesreća kod Novog Marofa. Auto u potpunosti smrskan stajao je okrenut naglavačke usred prometne trake, a sa strane uz zaštitnu ogradu stajao je naslonjen čovjek, sav zabrinut s rukama se držeći za glavu. Prizor od kojeg

se sav naježiš. U poslijepodnevnim satima naišla sam na prometnu kod Gornjeg Hrašćana gdje je smrtno stradala starija muška osoba. U jednom danu susrela sam se s dvije teške nesreće, a putem radio kanala čula sam da ih je bilo još nekoliko. Većina njih dogodila s zbog prevelike brzine. Strava. ato sljedeći put kada dobijete kaznu, umjesto da ste ljuti na tog policajca koji nije ništa kriv, zapitajte se da li se to

nije možda desilo za vaše dobro u budućnosti. Zamislite da vam policajac kaže: “ Heeej, ovdje sam da te upozorim da to više ne radiš. Ne vozi prebrzo. Imaš suprugu, djecu, mamu, tatu, braću i sestre. Zar stvarno želiš da tvoje dijete ostane bez tate dok je još maloljetno, da supruga nakon 10 godina braka ostane bez svog muža, tvoja mama bez sina ili kćerke?” Kada tako razmisliš, situacija se potpuno promijeni. Tada više nisi ljut na tog policaj-

ca, nego mu postaneš zahvalan za upozorenje.

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

STJEPAN BARAČ-STIPE, vratio se u dane mladosti

7. lipnja 2019.

Most na Muri pred 60 godina spojio sedam parova Srca čak sedam montera koji su 1960. godine gradili most kod Goričana, zarobile su “gorčke puce” Most na Muri na starom graničnom prijelazu Goričan već se dva mjeseca obnavlja i sanira pa je zbog toga, preko njega, zatvoren sav promet. Most je nakon nekoliko godina gradnje dovršen sada već davne 1962. godine, a radovi su bili povjereni poduzeću Đuro Đaković iz Slavonskog Broda. Obnovu pak ovih dana radi firma Sitolor, također iz Slavonskog Broda. Slučajno ili ne, ali most kod Goričana itekako je obilježio život Slavonaca, pa i Dalmatinaca. Naime, sedam montera koje je terenski rad iz Slavonskog Broda doveo u Međimurje i Goričan, više se nije vratilo u našu ravnicu. Zašto? Razlog je vrlo jednostavan - ljubav. Slavonce su očarale goričke puce, pa su se oženili, dobili djecu i postali međimurski zetovi. Među njima je i Stjepan-Stipe Barač kojeg je osvojila Katarina Slaviček. Ovih dana obišao je svoje kolege graditelje koji obnavljaju most, prisjećajući se sve onoga što se događalo 1960. godine. Rođeni Sinjanin prvi put je u Goričan došao 1957. godine na vađenje metalnih dijelova starog mosta koji je bio miniran po sredini. - Nakon odsluženog vojnog roka vratio sam se raditi u firmu i pitali su me da li želim ići na montažu mosta u Goričan, a ja kao mladić odmah sam prihvatio taj posao i uz volju i želju postao sam monter mosta. Kako smo bili smješteni u selu,

- Intencija je da se probudi inicijativa i znatiželje u vlastitom učenju, ističe ravnateljica škole Snježana Matoš

ZAVRŠETAK PROJEKTA Poduzetni učitelj za poduzetnog učenika u OŠ Jože Horvata u Kotoribi

Potaknuti učenike na inicijativu i jaču znatiželju za učenje

U sklopu projekta osmero djelatnika škole bilo je na stručnom usavršavanju u inozemstvu. Boravili su u Pragu, Firenci, Dublinu i Beču, a učili su o njegovanju poduzetničkog načina razmišljanja u obrazovanju, metodama u nastavi u kojima učenik ima aktivnu ulogu - Tu sam upoznao ženu Katarinu, rođenu Slaviček i s njom se oženio te ostao živjeti ovdje, kazao je Stipe ja sam tu upoznao ženu Katarinu, rođena Slaviček i s njom se oženio i ostao živjeti u Goričanu a imali smo dvoje djece Josipa i Jasminu. Kao svaki mladi i ja sam želio imati svoju kuću i bolje živjeti, djeci omogućiti bolji život, pa sam 1966. godine otišao raditi u Francusku, u glavni grad Pariz. Tamo je jedno vrijeme radila i supruga Katarina, ali nažalost nakon teške bolesti umrla je 1975. godine. Stipe je kazao da je radio u Francuskoj do 2002. godine i sada je u mirovini. - Družim se sa prijateljima i uživam u životu, pa eto pronašao sam vremena da obiđem i nekadašnje moje gradilište i prisjetim se lijepih dana u mladosti, kazao nam je na kraju. (Vlasta Vugrinec, foto: Tomislav Gudlin)

Obnova mosta gotova do kraja lipnja?

Sam most je u lošijem stanju nego se mislilo ali obnoviti će se sve što treba, da bi opet bio funkciji za duže vrijeme. 30-tak radnika trenutno ravna i armira postojeću metalnu ploča betonom, rade se slivnici i čelični rubnici, nova pješačka staza, stupovi rasvjete, hidroizolacija, novi sloj asfalta

a uz to se radi i pjeskarenje antikorozivne zaštite čelične konstrukcije mosta. Prema planu, radovi na mostu trebali bi trajati još dvadesetak dana, do kraja lipnja, jer bi od 1. srpnja opet trebao krenuti promet, ako sve bude odrađeno u predviđenom roku. (vv)

DONJI KRALJEVEC

1,3 milijuna kuna za socijalnu zaštitu U 2018. godini, Općina Donji Kraljevec za javne potrebe u socijalnoj zaštiti planirana je iznos od oko 1,3 milijuna kuna a utrošeno je oko 100.000 kuna više. Ciljevi koji su se financirali iz Proračuna bile su pomoći za podmirenje osnovnih

Za učitelje je ovakvo usavršavanje bio svojevrstan izlazak iz zone komfora i prava avantura

životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba koje one same ili uz pomoć članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti. (vv)

Završnom konferencijom, održanom 30. svibnja 2019., u Osnovnoj školi Jože Horvata Kotoriba obilježen je završetak dvogodišnjeg projekta Poduzetni učitelj za poduzetnog učenika. Projekt je u potpunosti bio financiran iz programa Erasmus+, najvećeg programa Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. Projekt je osmislilo školski Tim za kvalitetu želeći motivirajuće djelovati na učitelje i učenike u smjeru njihove veće poduzetnosti i korištenja svojih punih potencijala. Kao što je u uvodu konferencije rekla ravnateljica škole, Snježana Matoš, kod većine učenika je zamijećeno zadovoljstvo prosječnim postignućima i nedostatak inicijative i znatiželje u vlastitom učenju što djeluje ograničavajuće i na njihov osobni razvoj. Škola u svojoj viziji želi biti otvorena, pristupačna i poticajna za sve učenike te joj je namjera odgajati učenike željne novih znanja i osobnog razvoja koji će znati prepoznati i iskoristiti svoje dobre sposobnosti

i vještine. Tako se krenulo u projekt kroz koji se htjelo raditi na poticanju poduzetničke kompetencije učenika. U sklopu projekta osmero djelatnika škole bilo je na stručnom usavršavanju u inozemstvu. Boravili su u Pragu, Firenci, Dublinu i Beču, a učili su o njegovanju poduzetničkog načina razmišljanja u obrazovanju, metodama u nastavi u kojima učenik ima aktivnu ulogu, o IKT alatima kojima se može poticati poduzetnost i kreativnost učenika te o usredotočenoj svjesnosti, odnosno pozornosti u obrazovnim kontekstima.

Nova znanja primijenjena već u nastavi

Stečena znanja i vještine podijelili su s ostalim učiteljima škole te ih ove školske godine i primijenili u neposrednom radu s učenicima. Na završnoj konferenciji osvrnuli su se na svoja iskustva mobilnosti te iznijeli dojmove o radu s učenicima.

Za učitelje je ovakvo usavršavanje bio svojevrstan izlazak iz zone komfora i prava avantura, ali svakako pozitivno iskustvo koje bi opet ponovili i preporučili i drugima. Istaknuli su kako niti slabije korištenje engleskim jezikom ne bi trebalo biti prepreka, već prilika da poboljšaju svoje komunikacijske vještine na stranom jeziku. Opisali su neke projekte i iskustva u radu s učenicima koji su brzo prihvatili nov način rada, uspješno rješavali problemske zadatke i zadatke istraživačkog tipa, izvježbali se u javnom govoru i prezentacijskim vještinama, naučili raditi timski i pritom biti pozorni i kreativni. Kako se projekt bavio poduzetničkom kompetencijom, jedan od ciljeva bio je i unaprijediti rad Učeničke zadruge Mura. O novostima u Zadruzi, no-

vim idejama i proizvodima govorila je njena voditeljica Danijela Krobot i sama sudionica jedne od mobilnosti. Jedan od rezultata projekta je i nova sekcija Zadruge Mladi i poduzetni u kojoj učenici mogu steći poduzetnička znanja i vještine. Na kraju konferencije koordinatorica projekta Martina Katar, također sudionica mobilnosti, osvrnula se na rezultate projekta, odnosno na promjene koje su vidljive kako u poduzetnosti samih učitelja, tako i kod učenika koji pokazuju više interesa i angažiraniji su u vlastitom učenju. Škola namjerava nastaviti sustavno raditi sa svojim učenicima na ovom području kako bi postignuti rezultati bili dugoročni te i dalje osmišljavati projekte koji će doprinijeti njenoj kvaliteti. (Vlasta Vugrinec)

POMOĆ za mladu obitelj Sabol

Pri kraju nacrt za novu obiteljsku kuću Utvrđivanjem krivice i eventualne nadoknade štete, trenutno se bavi državno odvjetništvo Grad Prelog i obitelj Elvisa Sabola potpisali su Sporazum o korištenju sredstava prikupljenih tijekom humanitarne akcije za obitelj Sabol. Početkom godine, u nekoliko sati, ova je mlada obitelj vraćena na početak. Njihov novi dom progutala je vatra. Grad je početkom veljače pozvao sve građane da se uključe u Humanitarnu akciju za pomoć obitelji Sabol. Svoj prilog, svi dobri ljudi, mogli su uplatiti na poseban račun otvoren za ovu humanitarnu akciju. Ukupno je, na taj način, skupljeno 91.794,83 kune, u razdoblju od 4. veljače do 31. ožujka 2019. godine. Ovim se Sporazumom, obitelj Sabol obavezuje prikupljena sredstva koristiti isklju-

čivo u svrhu financiranja gradnje i uređenja kuće i dvorišta. Sporazum je potpisao gradonačelnik Ljubomir Kolarek, koji je rekao kako je Prelog i na druge načine pomogao obitelji Sabol te je istakao nadu da će obitelj Sabol što prije započeti sa gradnjom nove kuće. - Arhitekt je pri kraju s izradom nacrta za novu kuću a čekamo još i sve ostale dozvole kako bi počeli s gradnjom nove obiteljske kuće, rekao je za naše novine, Elvis Sabol. Kako je već poznato, o trošku Grada srušeni su ostaci kuće i ostali su goli temelji. No, kako su se uslijed topline oštetile i instalacijske cijevi unutar temeljne ploče, trebat će i nju razbiti te zamijeniti novom.

- Krećemo u izgradnju nove kuće i nadam se da će do kraja godine biti pod krovom, rekao je Elvis Sabol, zahvalan svima na pomoći

Stoga će od “stare kuće” ostati samo zidovi temelja. - Krene li sve po planu uskoro bi mogla početi i gradnja i nadam se kako bi do kraja godine, kuća mogla biti pod krovom, dodaje Elvis. Do tog vremena, kaže, nada se da će i završiti

cijeli spor oko nadoknade štete, odnosno utvrđivanja krivca za veliki požar. Naime, sva dokumentacija proslijeđena je državnom odvjetništvu i mlada obitelj čeka njihovo očitovanje. (Vlasta Vugrinec)

7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

USPJEŠNO 16. IZDANJE festivala Kraj Mure i Drove u Prelogu

Donje Međimurje 17 ZAPOŠLJAVANJE dugotrajno nezaposlenih

Hoće li koja pjesma zadobiti status popevke? Prelog potpisao nove Popularnost festivala najbolje se očituje u tome da ima svoju stalnu publiku, što se najbolje vidjelo do zadnjeg mjesta ispunjenom Domu kulture Piše: Josip Šimunko Festival Kre Mure i Drove održan prošlog petka u Prelogu u organizaciji radija Studio M i Grada Preloga odavno je prerastao lokalne okvire i sve se više pozicionira kao umjetnički festival novije tamburaške glazbe na kajkavkom jeziku i na tragu međimurske popevke.

Njegovanje kajkavske riječi i melodije

Kao i dosad, njegova uspješnost ovisi o izvođačima, autorima glazbe i stihova. Hoće li neka pjesma s festivala postati vječna melodija Međimurja (Podravne i Hrvatskog zagorja), i zadobiti status popevke, ostaje za vidjeti. Festival je izuzetno dragocjen upravo zbog toga što njeguje domaću kajkavsku riječ i melodije na tragu po-

Operna diva Marija Vidović oduševila je publiku

pevki koje pišu mlađi autori, iako to ne može biti istoznačnica, naprosto se radi o drugom vremenu nastanka. Važno je napomenuti da je festival važan i zbog mladih pjevača kajkavaca i autora, kojima daje šansu. Festival tradicionalno organizira Radio Studio M uz pomoć pokrovitelja i sponzora. Po prvi put je osim izravnog radijskog prijenosa išla i slika putem interneta. To znači da će festival uskoro imati dalekosežniji odjek i to ne samo u Hrvatskoj. Ne treba mu mnogo, samo jedan kajkavski hit. Ove godine zbog izvođenja u dvorani, zvuk je bio kompaktniji i čišći bez vanjskih utjecaja.

Izvođači dali sve od sebe

Festival je započeo pjesmom Kre Mure i Drave u izvođenju Bemian Dueta, a o Međimurskom dvorišću pjevao je poznati Božidar Brajković. Uz festivalski tamburaški sastav Frikovi popularni Josip Sanjković Mitrica izveo je pjesmu Marica u brzom ritmu. Zatim je roker od dravskog kamenja Mario Mustač tamburaškom pjesmom Šopala je gusku ostavio odličan dojam kao scenski izvođač. Pjesmu Ivice Pepelka Međimurje otpjevala je Ela Canjuga i ženska skupina Kaliope, a potom je tamburaški sastav Frikovi izveo pjesmu Zov Drave Branka Krušeca. Pjesmu Ljubav to si ti, emotivno i lirski je otpjevao Zlatko Bacinger. Emina Božić je pjesmom Spustite

ugovore za javne radove Temeljem Mjera aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Prelogu su potpisani Ugovori o javnim radovima sa dugotrajno nezaposlenim osobama s područja Grada. Javni rad je mjera čiji je program temeljen na društveno korisnom radu kojeg inicira lokalna zajednica ili organizacije civilnog društva.Cilj mjere je uključiti nezaposlene osobe

Mladen Medak Gaga, pojavio se na pozornici s vrećom krumpira

se zvezde k meni Željka Grahovca donijela još jednu lirsku pjesmu. Veselu pjesmu Idem k Mici koju je trebao pjevati najavljeni Ivica Jurgec no bio je spriječen, otpjevao je umjesto njega Mitrica, gotovo zaštitni znak festivala već dugi niz godina. Laganiju pjesmu Sveti Martin otpjevao je potom Mladen Kos. Mladi tamburaški sastav Odabrani izveli su uz tamburice i bubanj pjesmu Gorice, u kojoj je riječ o veselju u kleti. Lijepu pjesmu Spomen na japu otpjevala je mlada Ivana Tkalec, a Ivan Galina je pjesmom Bože čuvaj Međimurje, uz pratnju grupe pjevačica Zbora umirovljenika Prelog, zapalio publiku. Vrhunac večeri dogodio se pjesmom Međimurje moj dragi je dom, pjevali su doajen Martin Srpak i operna diva Marija Vidović te oduševili publiku. Šarmer i zabavljač ali i dobar pjevač Mladen Medak Gaga, pojavio se na pozornici s

vrećom krumpira pjesmom Ote puce ote sim, simpatičnom doskočicom o “trdom” krumpiru i nečem drugom. Stjepan Jeršek Štef otpjevao je pjesmu Opet budem deda, u stvarnosti je djed više unučadi, te zadobio simpatije publike. Na kraju je poznati sastav Kavaliri otpjevao pjesmu Kanader na svoj način i bednjanski govor, pjesma je bržeg i jednostavnog ritma.

Pohvale organizatoru

Gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek zahvalio je publici na dolasku, a župan Matija Posavec pohvalio je projekt festivala koji će još dugo uspješno živjeti te obitelji Švenda na organizaciji. Na interesu publike zahvalio je i predstavnik sponzora, tvrtke Kabelmont iz Domašinca. U drugom dijelu, Marija Vidović i drugi pjevači izveli su nekoliko dobro znanih međimurskih popijevki te oduševili publiku, uz zajedničku sliku na kraju.

SVETA MARIJA

Prijavite kandidate za priznanja Sveta Marija raspisala je Javni poziv kojim poziva mještane da predlože svoje kandidate za dodjelu najviših općinskih nagrada. Ove godine nagrade će se dijeliti za počasnog

DONJI VIDOVEC

Vatrogasci Donjeg Vidovca bore se sa omasovljenjem svog članstva. Naime, nikako da u svoje društvo privuku nove članove. Čak je organiziran radni sastanak kako

KOTORIBA

invaliditetom radi njihova lakšeg uključivanja na tržište rada kao i osnaživanje njihovih socijalnih, radno okupacijskih, psihomotoričkih, psihofizičkih, kreativnih i transverzalnih vještina. Organizacijom aktivnosti za nezaposlene osobe s invaliditetom povećava se njihova socijalna uključenost te potiće stjecanje znanja i navika potrebnih za zapošljavanje.

Uz vježbanje se provode još i edukativne radionice, kreativne

bi se barem skupila grupa od desetak ljudi koja bi odslušala predavanja i položila ispite za vatrogasce. No, ni to im nije uspjelo. (vv)

Problematičnih 50.000 kuna za izbore Načelnik Općine, Ljubomir Grgec nije baš sretan kako se organiziraju izbori za nacionalne manjine. Naime, ne sviđa mu se to što država raspisuje izbore a njihove troškove

Vježbanje uz nadzor kineziologa jekt vježbaju uz stručan nadzor i savjete Vladimira Belića, magistra kineziologije i osobnog trenera. Vježbe su prilagođene za održavanje i unapređenje psihofizičkog zdravlja polaznika, osoba s invaliditetom. Vježbanje se održava u dvorani centra DG Sport u Prelogu. Cilj projekta je jačanje stručnih znanja nezaposlenih osoba s

građanina kao i plakete, priznanja te zahvalnice Općine Sveta Marija. Natječaj je otvoren do 1. srpnja a nagrade će se dodijeliti uz Dan općine 15. kolovoza. (vv)

Sve manje interesa za vatrogastvo

DRUŠTVO OSOBA S TJELESNIM INVALIDITETOM Međimurske županije organizira

U sklopu projekta „RADI – SEBE IZGRADI“ financiranog iz Europskog socijalnog fonda, Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., kojeg provodi Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, kao jedna od aktivnosti održava se vježbanje pod vodstvom kineziologa. Jedanput tjedno članovi Društva uključeni u pro-

koje će u skladu s Programom obavljati poslove koji obuhvaćaju revitalizaciju javnih površina i gospodarenja otpadom. Javni radovi su postali jedna od traženijih mjera od širokog spektra državnih mjera za zapošljavanje pa se tako i Prelog na taj način uključuje u rješavanje problema nezaposlenosti koja je inače minimalna na svojem području. (vv)

radionice, radionice samostalnog življenja i terapijsko jahanje.

Partner na projektu je Međimurska županija.

moraju pokriti jedinice lokalne samouprave. Kotoriba je tako morala osigurati gotovo 50.000 kuna za izbore koji bilježe vrlo slabu izlaznost. (vv)

Poljodjelstvo

7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DRUGA izložba Alpe – Adria i 9. izložba bučinih ulja iz sjeverozapadne Hrvatske u Varaždinu

Međimursko “crno zlato” ponovno potvrdilo svoju kvalitetu

U snažnoj konkurenciji od čak 184 uzoraka ulja, 25 ih je bilo iz Međimurja i čak je 21 dobilo medalju. Međimurska ulja osvojila su tako 3 zlata, 16 srebra i 2 bronce Općinski načelnik Belice “domovine krumpira” Zvonimir Taradi, međimurski župan Matija Posavec i predsjednik naše udruge proizvođača krumpira Damir Mesarić

POKRENUT proces zaštite našeg poznatog brenda

Zaštićena robna marka “Međimurski kalamper” S obzirom na nedavne zloupotrebe i lažno reklamiranje krumpira pod nazivom međimurski krumpir, Međimurska županija pokrenula je inicijativu s ciljem zaštite jednog od najprepoznatljivijih međimurskih poljoprivrednih proizvoda. Kao što je poznato, u Međimurju se više od 800 poljoprivrednika bavi uzgojem krumpira, a najznačajniji tržišni proizvođači okupili su se 2000. godine u Udruzi međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira koja kontinuirano radi na razvijanju i unaprjeđivanju poljoprivredne proizvodnje, zaštiti i razvoju gospodarskih, socijalnih, kulturnih i ekoloških interesa proizvođača krumpira. - Kroz desetak dana pripremili smo teren kako bi robna marka zaživjela te je to bio jedini logičan korak konkretne zaštite međimurskog krumpira, njegovih proizvođača, ali i potrošača čije povjerenje moramo povratiti, istaknuo je pročelnik Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Darko Radanović na konferenciji za medije tijekom koje je potpisan Ugovor o korištenju čime su ovlasti za provođenje sustava robne marke „Međimurski kalamper“ dodijeljena Udruzi međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira koju je predstavljao predsjednik Damir Mesarić.

- Na oko 2500 hektara međimurskih polja godišnje se proizvede oko 60.000 tona krumpira što je dostatno za otprilike 70% potreba hrvatskih potrošača, a zahvaljujući svojoj kvaliteti međimurski krumpir postao je zaštitni znak poljoprivredne proizvodnje naše Županije. Hrvatsko domaćinstvo godišnje pojede 40 kilograma krumpira u prosjeku te je ovaj proizvod već davno trebalo ozbiljnije zaštiti od strane države, no uzeli smo stvari u svoje ruke. Robna marka „Međimurski kalamper“ u procesu je zaštite pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, a pravo na korištenje robne marke međimurskog krumpira dajemo onima koji se najviše bore i najzaslužniji su da je međimurski krumpir brend naše županije – proizvođačima merkantilnog krumpira kazao je župan Međimurske županije Matija Posavec te dodao da je bilo krajnje vrijeme da međimurski krumpir počnemo kvalitetno brendirati na način na koji to zaslužuje zahvaljujući svojoj kvaliteti. Postupak zaštite žiga za robnu marku „Međimurski kalamper“ pokrenula je Međimurska županija pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo te je žigom međimurski krumpir razlikovan od ostalih proizvoda u gospodarskom prometu. (vv)

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan Iza nas je 2. izložba Alpe – Adria i 9. izložba bučinih ulja sjeverozapadne Hrvatske koja je održana u Varaždinu. Iako je u međimurskoj javnosti izložba protekla nezapaženo, to se ne može reći i za naša ulja čije su uzorke “uljari” poslali na analizu. Naime, i ovoga puta u izuzetno jakoj konkurenciji od čak 184 uzoraka, naši proizvođači vratili su se punih ruku medalja. - Moram reći da je to bila najveća izložba bučinog ulja u Europi do sada, ističe Zvonko Just iz Vularije koji se okitio zlatom za hladno prešano te srebrom za toplo prešano ulje. Natjecali smo se u jakom međunarodnoj konkurenciji s međunarodnim kušačima i dokazali smo da ne zaostajemo puno za primjerice Austrijom, zemljom koja se može pohvaliti dugogodišnjom tradicijom proizvodnje ulja.

Nije bilo konja za kojim bi trčali

Međunarodna izložba i jaka konkurencija u svakom je slučaju dobro došla za naše uljare jer se diže kvaliteta proizvoda. - Dosadašnje izložbe već su postale pomalo dosadnjikave, ističe naš uljar. Uvijek su se pojavljivali jedni te isti proizvođači, svi smo se poznali i znali kako tko radi i kakvo ulje proizvodi. Nismo se imali s kime uspoređivati pa je ponestajalo i izazova. Ovako u jakoj međunarodnoj konkurenciji treba se više potruditi, poraditi na kvaliteti iako kvaliteta naših ulja nije upitna. Prema njegovim riječima, čak su se i Austrijanci čudili kvaliteti naših ulja. - Najveći napredak je na području kemijske analize, a najveći doprinos tome imao je porast broja bodova za netopljive nečistoće, što posebno veseli zato što sam lani ista-

- I Austrijanci su se divili kvaliteti međimurskih ulja, ističe Zvonko Just iz Vularije knuo upravo taj parametar kao - Mi smo dosegli optimalne - Premda uglavnom svi mi, mjesto za eventualni napredak, količine proizvodnje koju može- manje-više radimo na istom istaknuo je predsjednik Ocjenji- mo servisirati unutar obitelji, principu, ipak svaki od nas ima vačke komisije Nenad Martinec, govori dalje naš uljar iz Vula- svoju malu tajnu uspjeha koju voditelj Laboratorija za kemiju rije i dodaje: - Tikve sadimo na ni s kime ne želi podijeliti već hrane i POU u Bioinstitutu Ča- 5 hektara i jedini nam je posao je ljubomorno čuva za sebe, sa kovec. Senzorski su u prosjeku sada dizati kvalitetu ulja. smiješkom nam otkriva naš ulja također napredovala. Svi ti Kvaliteta pak ulja ovisi o sugovornik. pomaci doveli su do toga da je mnogim čimbenicima. Prije 2. Međunarodnu izložbu budodijeljeno ukupno 149 medalja. svega tu je kvalitetno sjeme činih ulja Alpe – Adria VaraždinDrugim riječima, prilikom pa se stoga uglavnom sadi ska županija organizirala je sa ocjenjivanja i dodjele nagrada, u Glaisdorfer sjeme uz primjenu Savezom Alpe – Adria, dok je 9. igri su bile nijanse. Shodno kva- potrebne agrotehnike. Bitna izložbu bučinog ulja sjeverozaliteti prijavljenih ulja, doznajemo stavka je i dobro očišćene, osu- padne Hrvatske organizirala s iduće će se godine malo pooštri- šene i skladištene sjemke za Međimurskom, Krapinsko-zati bodovni prag. ulje. I naravno, sama tehnologija gorskom i Zagrebačkom županijom te Gradom Zagrebom. Kvalitetnija promocija proizvodnje.

izvrsnog i zdravog ulja

- Sve imamo, ističe Zvonko Just, no premalo se radi na promidžbi. Previše smo samozatajni a imamo se čime pohvaliti i hvaliti. Naravno, dio krivice leži i u nama samima. I OPG Just, naime kao i većina naših proizvođača, svoje ulje uglavnom prodaje na kućnom pragu te sajmovima i izložbama. Ne žele ulaziti u trgovačke lance niti pak im se žuri preko granice jer im se onda automatski povećavaju troškovi.

Tri zlata za međimurske proizvođače bučinog ulja Na izložbu je pristiglo 184 uzoraka od čega 45 iz Slovenije, 14 iz Austrije, 8 iz Mađarske, 41 iz Varaždinske županije, 25 iz Međimurske, 20 iz Krapinskozagorske, 15 iz Zagrebačke, 5 iz Grada Zagreba, 4 iz Osječkobaranjske, 3 iz Bjelovarsko-bilogorske, 2 iz Sisačko-moslavačke te po 1 uzorak iz Karlovačke i Koprivničko-križevačke župani-

je. Kemijska analiza napravljena je u čakovečkom Bioinstitutu dok su kušači bili međunarodni. Na kraju je podijeljeno 149 medalja od čega 32 zlatne, 102 srebrne te 15 bronci. Osim Zvonka Justa, zlatnu medalju za kvalitetu dobilo je toplo prešano ulje Mirjane Jezernik te hladno prešano ulje Tamare Tkalec.

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

Coreopsis grandiflora – djevojačko oko Coreopsis grandiflora je otporna trajnica iz obitelji glavočika, Asteraceae. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike. Coreopsis je rod jednogodišnjih i v išegodišnjih biljaka, a sve su prilično slične u izgledu cvjetova. U prijevodu coreopsis znači carsko oko, ali za vrstu coreopsis grandiflora najčešće se koristi narodni naziv djevojačko oko, dok se naziv carsko oko najčešće koristi za coreopsis

tinctoriu, jednogodišnju biljku iz ove porodice. Coreopsis grandiflora je grmolikog rasta i izrazito voli sunce odnosno sunčanu gredicu. Postoje razni kultivari ove vrsta, a razlikuju se bilo po visini – od niskih grmolikih visine oko 20 cm do visokih koji su idealni kao rezano cvijeće, visine do 1 metar. Osim po visini, razlikuju se i po kom-

binacijama žute i smeđe boje, te po broju redova latica cvijeta – jednostruke i duple. Listovi su duguljasti i šiljati. Jako se brzo množi i svakih nekoliko godina ga je potrebno rasađivati ako mu odgovara mjesto gdje raste – ono obavezno mora biti sunčano. U hladu će biljka stagnirati s rastom. Nadzemni dio djevojačkog oka zimi odumire, te iznova raste svake godine. Vrlo rano na proljeće počinje s vegetacijom, a cvate počinje već krajem svibnja, te cvate sve do jačih mrazeva – prve slabije

mrazeve može “preživjeti”. Da bi obilnije cvao potrebno mu je redovito uklanjati ocvale cvjetove. Nije posebno zahtjevna biljka, može podnijeti i sušnija razdoblja. Razmnožava se podjelom odrasle biljke, ali vrlo uspješno i sjemenom. Nakon cvatnje cvijet se ponovo skupi, a dok se posuši, unutra se nalaze crne sjemenke. Iako se rasipa mnogo sjemenja, barem kod mene, ne niče masovno iduće godine i nije preinvazivna biljka. Sjeme klije na svjetlu, tako da se prilikom sjetve samo lagano

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

utisne u zemlju, najbolje u male teglice u “kontroliranim uvjetima”. Uzgojena iz sjemena može procvasti već iste godine. Radi svojeg dražesnog izgleda, djevojačko oko se jako dobro uklapa u svakakve

cvjetne gredice. Ne postaje invazivna vrsta, otporna je i nezahtjevna, a cvate neprekidno cijele godine – takve karakteristike biljke su san svakog vrtlara/ice. Kad bi barem sve trajnice bile tako “dobre” : )

7. lipnja 2019.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

U znaku presadnica krastavaca

Iako se već mogu kupiti prvi plodovi, presadnice krastavaca najtraženija su roba na placu Živnuo je napokon i naš, čakovečki plac. Ako ništa drugo onda barem što se tiče potrage za presadnicama krastavaca koji su inače cijenom poletjele u nebo. Loše vrijeme, jednostavno je spriječilo njihovo nicanje tako da mnogi ovih dana sjemenke stavljaju u zemlju drugi pa čak i treći puta. Ništa bolje sreće nisu ni poljoprivredni proizvođači kojima presadnice ne uspijevaju baš najbolje ni u plastenicima. No, s druge strane, na klu-

pe su stigli i prvi plodovi krastavaca iz naših plastenika koji su se nudili od 15-20 kuna za kilogram. Uz krastavce, nudi se već i naša paprika te rajčica čije su cijena niže od “uvoznih” plodova. Krumpir se trenutno zaustavio na 10 kuna, a u padu su cijene mladog graška, tikvica… Pad cijene bilježi i voće pa se tako kilogram jagoda prodaje po “svega” 20 kuna. U oči upadaju i buketi cvijeća, naročito katruža i prekrasnih kala. (vv)

ČAKOVEČKA TRŽNICA

VARAŽDINSKA TRŽNICA

Zelje:

10 kn/kg

8-10 kn/kg

Krastavci:

15-20 kn/kg

Krastavci:

15 kn/kg

Tikvice:

15-20 kn/kg

Tikvice:

15 kn/kg

25 kn/kg

Grašak:

20-25 kn/kg

Rikula:

Grašak:

5 kn/hrpica

Rikula:

5 kn/hrpica

Blitva:

5 kn/vezica

Blitva:

5 kn/vezica

Mladi luk:

5 kn/vezica

Mladi luk:

5 kn/vezica

Rotkvica:

5 kn/vezica

Rotkvica:

5 kn/vezica

Šparoge:

10 kn/vezica

Šparoge:

10 kn/vezica

Koleraba:

5 kn/kom

Koleraba:

5 kn/kom

Celer:

20 kn/kg

Celer:

Cikla:

7 kn/kg

Cikla:

20 kn/kg

Salate:

12 kn/kg

Salate:

Krumpir:

10 kn/kg

Krumpir:

Kelj:

12 kn/kg

Kelj:

12 kn/kg

Mahune:

40 kn/kg

Mahune:

40 kn/kg

Paprika:

20 kn/kg

Paprika:

20 kn/kg

Rajčica:

15-25 kn/kg

Rajčica:

15 kn/kg

7 kn /kg 8-10 kn7gk 10 kn/kg

Marelice:

20 kn/kg

Marelice:

20 kn/kg

Jagode:

20 kn/kg

Jagode:

20 kn/kg

Trešnje:

40 kn/kg

Trešnje:

35-40 kn/kg

Grožđe:

40 kn/kg

Grožđe:

40 kn/kg

Jaja:

1,5 kn

Jaja:

2 kn

Cvijet katruže:

2 kn

Presad povrća:

0.7-7 kn

Presad povrća:

0,5 na dalje

Presad krastavac:

7-10 kn

Presad krastavac:

cijena pala

cijena rasla

7-10 kn

cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati;

Toplotni udar kod životinja Meteorološki, nalazimo se na početku ljeta, u periodu u kojem se očekuje kako će temperature zraka dosezati vrijednosti iznad 30 ºC, što za svaku životinju predstavlja izuzetno velik stres, koji će se očitovati kroz manju konzumaciju hrane, većim potrebama za svježom pitkom vodom, te opadanjem proizvodnje mlijeka i slabijim prirastom kod životinja u tovu (perad, svinje, junad). Toplotni udar se javlja u trenutku kada organizam ne može odavati toplinu već je dodatno prima izvana (visoke vanjske temperature posebice uz visoki stupanj vlage). Ovom stanju još pridonosi naporan rad ili transport životinje pri visokim temperaturama. Vrlo često smo svjedoci kako se životinje drže u neadekvatnim objektima, čije manjkavosti upravo bivaju prepoznatljive najčešće u ljetnim mjesecima, kada su cjelodnevne tem-

perature izuzetno visoke, koje uz visoku vlagu i nedovoljnu ventilaciju u objektu dovode do toplotnog udara kod životinja. Do ovog stanja dolazi u uvjetima povišene vanjske temperature, visokog postotka relativne vlažnosti zraka i kod dugotrajnog mišićnog rada. Uslijed intenzivnog izlaganja organizma visokoj temperaturi dolazi do otkazivanja termo regulatornih mehanizama, i u takvim slučajevima tjelesna temperatura može naglo porasti. Razlika između normalne i smrtonosne tjelesne temperature je u rasponu od 15 do 25°C na hladnoći, a samo 3 do 6°C na vrućini. To pojašnjava zašto hladnoća nije toliki problem kao što je vrućina, te zašto produktivne životinje pokazuju visoku toleranciju na hladnoću, a malu na vrućinu. Više je vrsta ekonomskih gubitaka u stočarstvu kao rezultat vrućinom uzrokovanog stresa. Gubici u proizvodnji mesa, mlijeka i jaja, povećanoj smrtnosti i smanjenoj

stopi reprodukcije, samo su neki od gubitaka. Pokusima je dokazano da uslijed stresa od vrućine krave muzare jedu manje (od 16,5 do 20 kg/ dan), piju više vode (od 82 do 86 l/dan) i proizvode manje mlijeka (od 16,5 do 20 l/dan) od krava koje se nalaze u termalno neutralnom prostoru. Što se tiče kućnih ljubimaca, prije svega tu mislim na pse i mačke, psi češće dobijaju toplotni udar od mačaka, jako mlade i stare jedinke češće od jedinki u dobroj kondiciji. Psi se ne znoje i teško odaju višak topline. Jedini način na koji to mogu uraditi je dahtanjem i jednim djelom preko jastučića šapa. Neki psi teško prihvaćaju činjenicu da se tokom visokih vanjskih temperatura treba skloniti u hlad i izbjegavati fizičku aktivnost. Vlasnici su vrlo često direktni krivci za nastali problem ( šetnja tokom najtoplijeg djela dana, boravak u neklimatiziranim prostorijama duže vremena, boravak u zatvorenom automobilu (“samo 5 minuta”) ili čak i u automobilu sa otvore-

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Piše: Mihael Kacun

AMBULANTA ZA MALE

1,5 kn

Cvijet katruže:

NAPOMENA

ČAKOVEC

nim prozorima, boravak u dvorištu bez sjene).Vrijeme izlaganja visokoj temperaturi nemora biti dugo, a simptomi toplotnog udara nastaju brzo i mogu se završiti fatalno, u roku od dvadesetak minuta. Toplotni udar se može pojaviti iznenada, bez prethodnih simptoma iscrpljenosti vrućinom. Simptomi toplotnog udara su: visoka tjelesna temperatura(iznad 40 C), suha i vruća koža, otežano i ubrzano disanje, tahikardija (160-180 otkucaja srca u minuti), umor, i povraćanje(pas,mačka), grčevi, nesiguran hod, gubitak svijesti. Liječenje se sastoji u što bržem snižavanju tjelesne temperature (dislociranje oboljele životinje u hlad ili rashlađivanje prostorije ventilatorom,vlaženje kože hladnim oblozima ili hladnom vodom, nikako ne ledom). Potrebno je i hitno kontaktirati veterinara jer ponovimo još jednom, ovo stanje može uzrokovati smrt.

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ljeto pred nama

BERNARDIN VRT

7. lipnja 2019.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Životinjske štetočine - malo drugačije II

Koliko nam hlada treba?(III) Ostavih vas prošli tjedan u računanju. Računali ste kuteve padanja zraka zimskog i ljetnog sunca. Na taj način ćete najbolje napraviti raspored listopadnih i zimzelenih biljaka oko svoje terase ili ispred nekog, Vama važnog prozora. Možda je vrijeme da raspravimo još jednu često spominjanu “prednost” zimzelenog bilja, drveća. Kaže se da zimzeleno drveće ne odbacuje lišće, pa tako ne “prlja” naše pločnike, terase ili travnjake. To nije točno. Zimzeleno, ili modernije nazvano vazdazeleno drveće također odbacuje lišće (iglice, ljuskasto lišće i sl.) samo se to dešava kontinuirano u toku cijele godine. Listopadno se odbaci u jesen, pograbljamo, stavimo na kompost i to je to. Smreka ili bor rade to u toku godine pomalo, pa ne primjećujemo tako intenzivno. Na nekim je mjestima, kao na primjer u gradovima gdje je izgrađen sistem ulične odvodnje velika količina krupnog lišća u jesen prilično nezgodna. Za vrijeme većih kiša začepit će odvode u kanalizaciju pa može doći do lokalnih poplava. Tome doskačemo tako da na takvim mjestima sadimo listopadno drveće sitnijeg lišća kao što su jaseni, sofore, bagremi ili gledičije. Njihovo se sitno i tanko lišće nakon opadanja zgužva i bude još sitnije, ne pravi velike probleme. Ako ga nema previše, njega obično “pospremi” vjetar. Listopadne biljke su sve vrste biljaka koje gube svoje listove pred nastupa-

jući nepovoljni period, bez obzira da li se radi o zimi ili sušnom periodu, što zavisi od podneblja koje ta vrsta nastanjuje. Najprije njihovi listovi mijenjaju boju iz zelene u najčešće žutu, crvenkastu ili mrku, što se dešava zbog povlačenja pigmenta klorofil iz listova. U samoj lisnoj osnovi stvara se tkivo za odvajanje koje sprečava dalji dotok vode i korisnih supstanci u list, pa se on suši i otpada. Na tom mjestu na stablu ostaje lisni ožiljak. Odbacivanje lišća je višestruko značajno za biljke, jer one tada ne vrše proces transpiracije i na taj način ne gube vodu koju bi inače teško usvajale zbog fizičke ili fiziološke suše. Također, tokom zime, lišće bi se smrzlo, a i grane sa lišćem bi trpjele veći pritisak snijega. Postoji i pretpostavka da se na taj način biljke oslobađaju i štetnih produkata metabolizma koji su se nakupili u listu. Zašto ja volim listopadne? Takva šuma (vrt) se očito tijekom cijele godine mijenja. U proljeće je nježno zelena, u ljeto potpuno zelena, a u jesen počinje svečanost boja – žute, smeđe, crvene, crvenkaste i svih njihovih tonova. Zimi je takva šuma (vrt) gola i jedino je zimi moguće vidjeti pravi oblik grana i krošnje u cjelini. Ali to nije sve. Najvažnije i najljepše na listopadnim granama su pupovi. Pupovi koji obećavaju povratak i govore o trajanju. Budite dobri, kombinirajte biljke.

Protiv štetočina možemo upotrijebiti hohnemanov princip, dakle da se borimo jednako s jednakima. Rudolf Steiner preporučio je da se štetočine u vodi raspadnu, iza toga s vodom ili pepelom, ako štetočine spalimo, polijemo ili posipamo površine gdje nam štetnici rade štetu. Nekoliko primjera: kod rovaca spalimo nekoliko primjeraka životinja kada Sunce putuje ispred zviježđa Bika, Mjesec pred zviježđem Škorpiona. Pepeo jedan sat neprekidno dinamiziramo zatim ga sipamo u rovove. Iz pepela možemo načiniti osmu decimalnu potenciju i to razrijeđenje prskamo po vrtu i u rovove tri dana za redom. U tom primjeru je važno da spriječimo mogućnost razmnožavanja rovaca koje je za njih najbolje u previše suhim kompostnim kupovima. Krumpirovu zlaticu i ličinke spalimo kad Sunce i Mjesec putuju ispred zviježđa Bika. Pepeo jedan sat dinamiziramo i napravimo osmu homeopatsku potenciju D8. To razrijeđenje prskamo tri puta na zahvaćenim površi-

VRTLARICA

nama. Niže potencije možemo pospremiti, te ih potenciramo na potrebno D8 svaki mjesec kada Mjesec putuje ispred zviježđa Bika. Ujesen prskamo škropivo na one površine gdje budemo proizvodili krumpir slijedeće godine. Ako nam teškoće rade miševi ili ptice spalimo kožicu na dan kad Venera putuje ispred zviježđa Škorpiona. Mjesec ispred zviježđa Bika i pepeo posipavamo po zahvaćenim površinama. Kod teškoća s puževima naberemo približno 50 puževa, u vrijeme kad Mjesec putuje ispred zviježđa Raka, stavimo ih u kantu koju do ruba napunimo vodom te dobro zatvorimo. Kanta neka stoji četiri tjedna. Nastalom gnojnicom poprskamo zahvaćene površine. Možemo si pomoći i drugačije. Kremenov pripravak (501) djeluje sa svijetlom. Ako je pužja napst velika, stavimo kod mješanja pripravaka u vodu 20 puževa i pripravak uobičajeno miješamo jedan sat, te iza toga poprskamo po zemlji gdje nam puževi rade teškoće. To ponavljamo tri puta.

7. lipnja - Dan lsita do 12 sati, od 13 sati nepovoljno vrijeme za rad s biljkama

Prijepodne sijemo salatu, endiviju, radič, kelj pupčar, kelj i korabu 8. lipnja - nepovoljno vrijeme za rad s biljkama do 13 sati, od 13 sati povoljno vrijeme za biljke ploda

Poslijepodne sadimo grah, grašak, krastavce, tikve. Žitarice prskamo preparatom od valerijane. 9. lipnja - Dan ploda

9. I 10. lipnja do 15 sati njegujemo biljke za pridobivanje vlastitog sjemena, rad s pčelama poticat će ih k sakupljanju meda 10. lipnja - Dan ploda do 15 sati, od 16 sati povoljno vrijeme za biljke korijena

Izrađujemo vegetabilni kompostni preparat od maslačka. 11. lipnja - Dan korijena

Ako pada puno kiše i ako je toplo posebice za vrijeme punog mjeseca savjetujemo preventivno prskanje čajem od poljske preslice protiv gljivičnih bolesti. Voćke prskamo sumporasto vapnenastom juhom. Ne zanemarimo prskanje čajevima u poslijepodnevnim satima 12. lipnja - Dan korijena

Ako se na krumpiru pojavi krumpirova zlatica, poprskati ćemo je vlastitim sredstvom za prskanje protiv zlatice. 13. lipnja - Dan korijena

Njegujemo i okopavamo biljke korijena. Kod presađivanja biljaka na otvoreno, novo stanište prskamo preparatom 500

U VRTU OBITELJI Lukša iz Donjeg Vidovca

Lepe su, lepe Ivankine katruže Katruže ili božuri, tradicionalni je cvijet našeg kraja koji svu svoju raskoš pokazuje tijekom mjeseca svibnja. Kako pak zbog vremena, uglavnom sva priroda kasni oko 2 tjedna, tako se i prekrasni i mirisni cvjetovi mogu ovih dana vidjeti, paktički u svakom našem dvorištu. Cvjetovi tamno crvene, roze i bijele boje krase i dvorište Ivanke Lukše iz

Donjeg Vidovca. Pohvalila nam se kako se radi o mladim grmovima koji su tek ove godine, po prvi puta procvjetali. Šteta je jedino, kaže, što cvjetaju tako kratko vrijeme. Zato koristi svaki trenutak kako bi mogla uživati u njihovoj ljepoti i opojnom mirisu. Kako im je vrt u fazi preuređenja, na jesen će još nekoliko grmova naći svoje mjesto u njihovom cvjetnjaku. (vv)

- Šteta je samo to što grmovi katruža cvatu tako kratko vrijeme, kazala je naša vrtlarica Ivanka Lukša

7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 21

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 REAKCIJE

JAVILI STE NAM MARIJA I MARTIN Strnad iz Murskog Središća proslavili 60. godišnjicu braka

Dijamantni pir dočekali uz razumijevanje i poštovanje – Najvažnije u braku su strpljenje, opraštanje, dogovor kao i međusobno poštovanje, odali su tajnu dugovječnosti svoga braka Marica i Tinča Marija i Martin Strnad ili kako ih svi znaju Marica i Tinča, minule su subote proslavili dijamantni pir, 60 godina braka. Marija je rodom iz Štrukovca, a Martin iz Selnice. Uz obnovu bračnih zavjeta u Crkvi Marije Kraljice i sv. Ladislava u Murskom Središću i blagoslov župnika Tomislav Antekolovića, prisjetili su se vremena prije 60 godina kada je Martin u Karlovcu služio vojni rok, te su se tamo i vjenčali. Kraće vrijeme živjeli su u Štrukovcu, a potom su otišli na privremeni rad u Njemačku i ostali tamo 15 punih godine, a 80-te godine vratili u Međimurje. Martin se, nakon

povratka, nekoliko godina bavio taxi prijevozom, a Marija je bila kućanica uz bavljenje poljoprivredom. Imaju četvero djece: kći Katarinu sa suprugom Stjepanom, sina Ivana sa suprugom Biserkom, sina Josipa sa suprugom Snježanom, svi žive u Njemačkoj i Austriji. Najmlađa kći Mirjana sa suprugom Robertom živi u Štrukovcu. Strnadovi imaju devetero unuka, Kristina i Sabrina su Katarinine kćeri, Andreas i Mario su Ivanovi sinovi, Ilija i Benjamin su Josipovi sinovi, dok su Patricia, Rikardo i Veronika Mirjanina djeca koja živi u Štrukovcu. Marica i Tinča posebno se vesele praunucima, kojih je

Rodbina i prijatelji poželjeli su im dobro zdravlje i još puno godina sa svojim najdražima

Marija i Martin Strnad sa svojom djecom: Katarinom, Ivanom, Josipom i Mirjanom petero: Ben i Bella, Giuliana, Tiziano i Mila. U veseloj atmosferi u krugu obitelji i prijatelja prisjetili su se davnih dana kada su kao bračni par krenuli u zajednički život. Dijamantni pir dočekali su uz međusobno razumijevanje i toleranciju, vrijednosti koje su u njihovom braku imale osobito veliku ulogu. – Najvažnije u braku su strpljenje, opraštanje, dogovor kao i međusobno poštovanje, odali su tajnu dugovječnosti svoga braka Marica i Tinča.

Cijela obitelj je vesela, uvijek spremna na šalu i veselje, a i svi su vrsni plesači pa kad se skupe ne nedostaje pjesme i veselog druženja. Iako troje djece s obiteljima žive u inozemstvu, kad se skupe u Međimurju uvijek je veselo i zanimljivo. To je nešto što ih drži na okupu jer su jedni drugima potpora i međusobno razumijevanje. Svi okupljeni na proslavi u restorana KTC u Murskom Središću zaželjeli su im dobro zdravlje i da još puno godina provedu sa svojim najdražima. (N. Šardi)

OBLJETNICA BIVŠIH MATURANATA Ekonomske i trgovačke škole Čakovec

Nekadašnji 4F proslavio 40 godina mature Generacija učenika nekadašnjeg 4F Ekonomske i trgovačke škole Čakovec proslavila je 40 godina mature. Na generacijskom susretu okupilo ih se 13, a slavili su u hotelu Park. Pridružila im se i razrednica Jasenka Mikulek, koje je održala sat razrednika. Na istom je svatko od prisutnih kazao ponešto o sebi, obitelji i poslu, svemu onome što se događalo u proteklom vremenu, kao i danas, a prisjetili su se školskih dana i kolega kojih nije bilo ovom prilikom. Nakon što su završili druženje u školi, krenuo je onaj drugi opušteniji dio u kojem su se družili u odličnom raspoloženju dugo u noć i tako na najbolji mogući način iskoristili ovo jubilarno okupljanje koje je prošlo gotovo pa u trenu. (NŠ)

Na proslavu je stiglo 13 maturanata iz 4F ETŠ-a koji je srednjoškolske klupe napustio 1979. godine

JURICA HORVAT, predsjednik Gradskog vijeća Čakovec odbio zahtjev vijećnika Kočile u vezi požara na odlagalištu

Nema potrebe za hitnom sjednicom Jurica Horvat, predsjednik Gradskog vijeća Čakovca, odgovorio je vijećniku Predragu Kočili vezano uz njegov zahtjev za sazivanje sjednice Gradskog vijeća po hitnom postupku radi požara na odlagalištu otpada u Totovcu. Evo što stoji u odgovoru: - Najprije želim zahvaliti za brigu koju pokazujete za zdravlje naših sugrađanka i svih Međimuraca. Incidenti poput požara na odlagalištu otpada u Totovcu izazivaju pojačan interes kako građana tako i javnosti. No, Vaš prijedlog za zakazivanjem sjednice Gradskog vijeća Čakovca po hitnom postupku ne mogu prihvatiti. Kao prvo požar na Odlagalištu otpada u Totovcu ugašen je za 12 sati, te prema prvim mjerenjima, ali i mišljenjima stručnjaka nije došlo do zagađenja zraka, vode i tla. Kriminalističkim vještačenjem utvrđeno je da je uzrok požara samozapaljenje. Stožer Civilne zaštite Grada Čakovca, u kojem su pored predstavnika Grada Čakovca i predstavnici GKP Čakom, Policijske uprave međimurske, Centra 112, Međimurske županije, Međimurskih voda, Međimurje plina, Doma zdravlja Čakovec, Gradskog društva Crvenog križa i Hrvatske gorske službe spašavanja naručio je dodatna istraživanja kakvoće tla.Ti bi nalazi trebali doći za otprilike 15 dana. Smatram da je bez konkretnih pokazatelja o eventualnim posljedicama požara bespredmetno raspravljati o njegovu utjecaju na zdravlje ljudi i okoliš. Napominjem da uzorci nisu uzeti samo u neposrednoj blizini Odlagališta, već i u okolnim naseljima, posebno Totovcu. Drugo; sve dok nisu završena sva vještačenja vezana uz požar, analize

Jurica Horvat, predsjednik Gradskog vijeća Čakovec

onečišćenja zraka, vode i tla, kao i svi izvidi vezani uz uzroke te možebitne propuste nadležnih u GPK Čakom, sve komuniciranje prema javnosti obavlja Krizni stožer. U svojem prijedlogu za sazivanje sjednice Gradskog vijeća po kratkom postupku ne navodite u kojem bi smjeru zaključci išli. Sazivanje sjednice samo da bi se javnosti predočile informacije, smatram nepotrebnim, jer to trenutačno radi Stožer. Inače svakodnevno sam u kontaktu s predsjednikom Stožera civilne zaštite Grada Čakovca, koji me izvješćuje o situaciji. U slučaju da je bilo potrebe za sazivanjem sjednice Gradskog vijeća po hitnom postupku, već bih to učinio. Naravno da to ne znači da o ovome nećemo raspravljati na prvoj sljedećoj sjednici Gradskog vijeća Čakovca. Redovna sjednice planirana je za prvu polovicu srpnja, na njoj će svakako biti točka vezana uz požar na Odlagalištu otpada u Totovcu. Ukoliko bude potrebe, konkretno, ovisno o rezultatima mjerenja i istrage, sazvat ćemo tematsku sjednicu posvećenu isključivo ovom slučaju, odgovorio je vijećniku Predragu Kočili, predsjednik Gradskog vijeća Čakovca Jurica Horvat. OPASKA

Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. lipnja 2019.

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

VOLIM JER… 7 (Stariepassage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 2019.

Beb

BluKids vas daruje

Zvjezdana (29) i Damir Kovačić (39) iz Želez ne Gore dobili su Zitu rođenu 27. svibnja.

Naša čitateljica Biserka Lajtman i prodavačica Marija Babojević

TRGOVINA METSS br. 9 u Čakovcu

nca dobili su Hanu Mihael (23) i Desiree (22) Anderlin iz Štefa rođenu 30. svibnja.

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas •

Naša čitateljica Biserka: Dobitnik Antun Patafta odabrao dioptrijske naočale Najviše sreće u izvlače- dio svoje ime. Naočale mi Čitam sve po redu! nju jubilarnog 50. kola, imao baš dobro dođu i osvojio

Biserku Lajtman iz Čakovca sreli smo u popodnevnoj kupovini u prodavaonici Metss 9 u Čakovcu. Naša čitateljica rado čita Međimurske novine, a nema baš glavni fokus. Poručila je kako čita sve od prve do zadnje stranice.

S obzirom na to da je naša redovna čitateljica, poklonili smo joj promotivnu platnenu vrećicu kao svojevrsnu nagradu za vjernost. Ljubazna prodavačica Marija Babojelić Metssove prodavaonice također čita Međimurske novine, pa je zato i ona zaslužila promotivnu vrećicu. (dv)

je Antun Patafta iz Nedelišća koji je nagradu preuzeo u utorak u velikom Briljantu u Ulici Ruđera Boškovića. Antun je nagradu preuzeo u Briljantu uz pomoć ljubazne djelatnice koja mu je pomogla u izboru idealnih okvira. - Jako me iznenadilo kad sam u novinama vi-

sam ih baš u prigodno vrijeme. Hvala Briljantu i Međimurskim novinama. Tako je završilo ovo jubilarno kolo, a naš nagradni natječaj istim tempom nastavlja se dalje, stoga i dalje skupljajte kupone i šaljite ih u našu redakciju. (mk)

Antun Patafta ovaj tjedan preuzeo je nagradu 50. kola

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i Optike Briljant

kupona skupi Drugi kupon novog 51. kola i naočale poku pi Ime i prezime: BROJ KUPONA

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 21.6. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

Novo 51. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prethodnom broju. I u lipnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj

igri, trebate skupiti tri kupona koja objavljujemo u ovom i u naredna dva broja. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. svibnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja To-

mislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 51. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 28. lipnja. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: vadlja.dora@gmail.com), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

IZLOŽBE FOTOGRAFIJA U Centru za kulturu Čakovec „Čakovec nekoć – prosvjeta i kultura” U zgradi Scheier „Mladi kao pokretači društvenih promjena“ U ČAKOVCU predstavljen priručnik „Zdravstvena kineziologija” te zbirke pjesama: „Dvije donjodubravske rukopisne pjesmarice Matije Feletara” i “Zebrani versi”

Esmeralda Slaviček okrunjena titulom najljepše! 21-godišnja studentica psihologije Esmeralda Slaviček iz Preloga pobijedila je na izboru za Miss Međimurja 2019. godine. Druga pratilja je Marta Gluhak iz Čakovca, a prva pratilja Anastazija Banek iz Rasinja. Naša nova missica Esmeralda putuje na Mali Lošinj na izbor za Miss Hrvatske koji će se održati 31. kolovoza. (dv, zv)

media

vikend vodič petak 7. lipnja

ČAKOVEC Trg Republike 18:30 Trinaesta Utrka Grada Čakovca Izložbeni salon Muzej Međimurja 19:00 otvorenje izložba slika “Hommage prostoru” Zorana Šimunović Perivoj Zrinskih 20:00 Na dlanu jezera ŽT orkestar “Stjepan Bujan-Stipić”, Čakovečke mažoretkinje i Studio Teuta Centar za kulturu FAČUK 20:00 KRALJ LEAR Mala Scena Vinko Lisjak 21:30 15 GODINA DADE premijera kratkog dokumentarnog filma

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

7. lipnja 2019.

FORESTLAND 2019., Brezje, 19. 21. srpnja

Sedmi festival elektronske glazbe donosi uvodi trap i hip hop glazbu Za nešto više od mjesec dana, Brezje će preplaviti zaljubljenici u elektroničku glazbu iz svih krajeva svijeta, a pretežito oni iz susjedne nam Slovenije. Osim što je Slovenija poznata po svojim predivnim pejzažima, raznim kulturnim i povijesnim zanimljivostima, ona je donijela i mnoge artiste u čijim će zvukovima uživati posjetitelji Forestlanda. Jedan od njih je i onaj najveći - Mike Vale. On redovito osvaja glazbene ljestvice, uključen je u Beatportove „Hottest Tech-House Artists“

i „Ones To Watch“ liste, a može se pohvaliti i setovi po cijeloj kugli zemaljskoj te ugovorima s najvećim diskografskim kućama u igri. Njegovu glazbu podržavaju i neka od najvećih imena poput Jamie Jonesa, Marca Carola, Carla Coxa i Rogera Sancheza. Line-up će upotpuniti i Forestlandov resident DJ, miljenik publike, ali i onaj koji donosi energiju, emocije i ekstazu ritma - Timo G. Karakterističan po svom big room zvuku, ali i kao DJ koji zna pročitati publiku te se

prilagoditi svakom izazovu kojeg plesni podij stavi pred njega. Već je dijelio pozornicu s vrhunskim artistima kao što su DubVision, Sick Individuals, Vinai, Matroda, Plastik Funk i mnogi drugi, a u ovom trenutku osvaja Kinu sa svojom turnejom. Na glavnu pozornicu se vraća i Avadox. Energetičan slovenski DJ koji se lako poveže sa svakom publikom, ostavlja bez daha i tjera na plesne pokrete. Početci njegove karijere sežu još u 1992., a od onda je osvojio neke od najvećih festivala;

bio je zadužen za warmup jednom jedinom Will Smithu na MTV Summer Blastu, a nastupao je i na Ultra Music Festivalu, Ultra Europe, Ultra Japan, Ultra Singapore, Weekend Festivalu, Daydream Festivalu i Amsterdam Dance Eventu. Ovogodišnje izdanje Forestlanda začinit će i DJuraS koji je poznat po svojim trance setovima i po redovitom zatvaranju festivala, a ovoj postavi se pridružuju i David Nyx, Dino DZ, El Sam, Samo-Sim, SIBBJAG, Sid Cisse te Ted Funke.

PRELOG Dom kulture 20:00 koncert duo Alina Gubajdulina, violina i Julia Gubajdulina, klavir

#ForestLive koncept

NEDELIŠĆE Mesap Nedelišće 20:00 Koncert Neda Ukraden

subota 8. lipnja ČAKOVEC Centar za kulturu FAČUK 20:00 “Crvenkapica 2049” „Cvilidreta“ „Spas za me“ „U.Z.O.P.“

NEDELIŠĆE SGC ATON 19:00 Smotra Međimurske popevke Nedelišće 2019.

MURSKO SREDIŠĆE Centar za kulturu “Rudar” 18:00 premijera predstave Bajka o suncu dječjeg kazališta MaKaMUs

nedjelja 9. lipnja

Centar za kulturu FAČUK 16:00 „Dan koji nema kraja“ „Čudnovate zgode sretne djece“ „Crno&Bijelo“ “Mačka i miš i više niš”

ZAGREB Zagrebačka katedrala 10:00 Sveta misa od 11:45 Zrinjevac „Međimurska vulica”

Na glavnu pozornicu se vraća i slovenski DJ Avadox

DOM KULTURE GRADA PRELOGA, petak, 7. lipnja, 20 sati

Koncert dua violina i klavir U petak, 7. lipnja u Domu kulture Grada Preloga održati će se koncert Dua violine i klavira (Alina Gubajdulina, violina, i Julia Gubajdulina, klavir). Ulaz je slobodan, a koncert je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Početak koncerta je u 20 sati. Alina Gubajdulina (Kišinev, Moldavija) prvu poduku iz violine dobiva u dobi od pet godina, a kasnije upisuje Rachmaninov music lyceum u Kišinevu. Dobitnica je nagrada i diploma na državnim i međunarodnim natjecanjima. Posebno su zapaženi njeni nastupi s komornim i simfonijskim orkestrima. Od 1998. godine živi u Hrvatskoj.

Završila je srednju glazbenu školu „Josip Hatze“ u Splitu u klasi prof. V. Lovričevića. Pohađa seminare kod uglednih pedagoga kao što su S. Kouchner, A. Schoenfeld, L. Sorokow. Julia Gubajdullina (Kišinev, Moldavija) klavir je počela svirati sa četiri godine, a svoj prvi veći uspjeh postigla je kao dvanaestogodišnjakinja, nastupivši uz orkestar Moldavijske filharmonije. Julia je diplomirala summa cum laude na Glazbenoj Akademiji u Kišinevu te poslijediplomski studij završila u Moskvi 1999. godine, magistriravši na prestižnom Državnom konzervatoriju Petar Iljič Čajkovski.

I ovog ljeta očekuje se nekoliko tisuća žestokih partijanera

Osim elektroničkih, zelenu oazu glazbe će 20. srpnja preplaviti i trap / hip hop zvukovi pa je tako nastao i #ForestLive koncept kojeg će predvoditi slovenski trap majstori Matter. Oni su sa savršenim specijalitetima alternativne scene, nadrealističkim fragmentima riječi te duhovitim rimama, pronašli put do slušatelja. Tekstovi

PRELOG, Trg Slobode, od 8:30 do 11:30

Gastromanija Srednje škole Prelog U subotu, 4. svibnja ove godine Srednja škola Prelog organizira još jednu Gastromaniju. Radi se o gastro manifestaciji koja se organizira 6. godinu za redom, a na kojoj će učenici pripremati jela u kotlićima na otvorenom. Gastromanija će trajati od 8.30 sati do 11.30. sati, a održat će se na Trgu Slobo-

de u Prelogu (ispred Doma kulture). Ove godine 6 ekipa kuha bograč. Uz bograč, pripremat će i „Međimurske Zamotance“, palačinke, neobične napitke i kavice, šarene kolačiće, makovnjače, orehnjače…. sve po starinskim receptima. Pripremaju i malu tombolu za posjetitelje, predstavljanje

vježbovnih tvrtki škole, Zdravi kutak s pripravcima na bazi bilja, te razne druge aktivnosti. Svrha Gastromanije je promocija škole kroz njegovanje tradicije, te obogaćivanje turističke ponude Preloga kao i pružanje prilike učenicima da pred javnošću pokažu što znaju i umiju.

PETAK, 7. lipnja, 18:30

Konačno utrka Grada Čakovca! Nakon dvije odgode 13. Utrka Grada Čakovca održat će se ovog petka, 7. lipnja 2019. s početkom u 18:30. Prijave i podizanje startnih brojeva i dalje idu na Gradskim bazenima i TZ Čakovec, a na dan utrke i na štandu AK Međimurje prijepodne od 10-13 sati te poslije-

podne od 16 do početka utrke. Utrka nije natjecateljskog tipa a namijenjena je svim uzrastima, pa će u istoj utrci nastupiti mlađi i stariji, djeca, učenici, roditelji, djedovi i bake, a staza kroz čakovečki park moći će se svladavati trčanjem ili hodanjem.

Start za trkače bit će točno u 18:30 a u razmacima od jedne minute nakon trkača startat će natjecatelji u kolicima, nordijski hodači i hodači. Kotizacija za prijavu i kupnju startnog broja iznosi 20 kn za odrasle i 10 kn za djecu, učenike i studente, a sav prihod ide u humanitarne svrhe.

7. lipnja 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

mjesečni vodič

utorak, 11. lipnja ČAKOVEC

19:00 Kros liga Globetka

subota 15. lipnja DONJI KRALJEVEC Za ovogodišnju smotru Međimurske popevke u Nedelišću izabrane su 23 popijevke

SGC ATON Nedelišće, subota, 8. lipnja, 19 sati

35. smotra Međimurske popevke Nedelišće 2019.

Mike Vale jedna od najvećih zvijezda ovogodišnjeg Forestlanda

koji izlaze iz pera Dache i Tunje su riznica ideja za online memove i citate, a za sebe kažu da su majstori hvatanje trenutaka koje Levanael poprati elektroničkom, gotovo underground matricom. Na #ForestLive pozornici će ih podržati Josh Somen. Na sceni je već 13 godina te se može pohvaliti nastupima u nekim od najboljih

klubova u regiji kao što su porečki Byblos, zagrebačka Opera, dubrovački Revelin i ljubljanski Cirkus. Rezident je Supra Travela, a ove se godine ponovno vraća na Forestland. To je samo mali dio svega što posjetitelje čeka u šumici od 19. do 21. srpnja, a ulaznice za ovaj šumski spektakl su dostupne putem sustava Ticket2go.

PRIBISLAVEC, 16. lipanj Dom kulture u 18 sati

Humanitarni koncert za malenu Luku Lehkec u organizaciji Fijoline Trogodišnja djevojčica Luka Lehkec iz Pribislavec radosna je, nasmijana, na prvi pogled zdrava kao i svako dijete njezine dobi. Njezina upornost, borbenost, domišljatost i inteligencija je prema testiranjima psihologa u komunikacijskom smislu u kategoriji višeg prosjeka. No, iza te pozadine krije se bolest s kojom je Luka rođena. Lukini mišići od rođenja ne rade što bi trebali. Ne podržavaju ju, osobito u području trupa. Zato su se Lukina leđa iskrivila u skoliozu 45 stupnjeva po Cobbu, kukovi su joj iščašeni i svaki je pokret koji je djetetu prirodan, ona morala naučiti. Tek je s 13 mjeseci mogla sjesti, a propuzala je s 20. Još ne hoda, a hoće li hodati jednako je neizvjesno i nepoznato kao i njezina dijagnoza. Roditelji na nužno potrebne terapije mjesečno izdvajaju preko 4000 kuna. S obzirom da sve troškove terapija snose sami, financijski su se iscrpili u za-

dnje tri godine Lukina života dajući gotovo sve na njezine privatne fizikalne i druge terapije. U pomoć je uskočila glazbena humanitarna udruga Fijolina koja će uz Općinu Pribislavec održati koncert za Luku 16. lipnja 2019. godine u 18 sati. Pomognimo da mala Luka što lakše dobije novo odijelo koje joj svakodnevni život čini barem malo lakšim.Za Luku će 16. lipnja ispred Doma kulture Pribislavec pjevati i plesati Mažoretkinje Mursko Središće, Dječji zbor Mjuzikids Čakovec, Božidar Vadlja, Marija Jambrošić, Lea Šprajc, Mali folkloraši KUU Zasadbreg, Antonija Jurinec, Nenad Gavez, Mirjana Hudin, KUD Kaštel Pribislavec, ŽVC Ftičice Mursko Središće, Gabriela Hrženjak, TS Odabrani, Željko Pokupec Šero, Meri Šeparović, Rebecca Posavec, Kruno Kamenić, Vladimir Košir Tonka i TS Sinovi Međimurja. Ulaznica je dobrovoljan prilog. (Dora Vadlja)

Od 1971. godine kada je održana 1. smotra Međimurske popevke pa do danas za Smotru je prijavljeno više od 2600 popijevki, a na Smotrama izvedeno ih je više od 8500. Za ovogodišnju Smotru prijavljene su ukupno 92 popijevke koje su izvedene na Predsmotrama u Donjem Kraljevcu, Štrigovi, Sumartonu R. Mađarska te na Dječjoj smotri Međimurske popevke u Sv. Martinu na Muri. Stručna komisija u sastavu prof. emeritus dr.sc. Stjepan Hranjec, Dragica Šimunković prof., Branimir Magdalenić prof. i Miroslav Novak prof. izabrala je za ovogodišnju smotru Međimurske popevke u Nedelišću 23 popijevke, koje će izvesti više od 220 izvođača iz cijelog Međimurja, Varaždina, Slovenije te pomurski Hrvati iz R. Mađarske Unazad nekoliko godina uz domaće izvođače međimurskih popijevki na Smotri u Nedelišću imamo i gosta Smotre. Ove godine to je pjevač Đani Stipaničev zaposlen u kazalištu Komedija čija su posebna strast mjuzikli. Želja organizatora je da nam prikaže kako renomirani hrvatski pjevači izvode izvorne međimurske popijevke i na

SVETI IVAN ZELINA

od 8:00 Trinaesti međunarodni viteški turnir

nedjelja 16. lipnja

Izabrani izvođači:

PRIBISLAVEC

1. MEĐIMURJE KAK SI LEPO – MJPS KUD SUMARTON 2. ČAKOVEC GRAD SLAVNI - GABRIJELA HRŽENJAK I IVICA TOMAŠIĆ 3. V KOTORIBI CUG MAŠINA FUČNULA – MJPS KUD OPĆINE D. KRALJEVEC

Fijolina za Luku Humanitarni koncert za Luku Lehkec 18 sati ispred Doma kulture Pribislavec

4. KUPIL MI JE TO BALEDU BORŠUNJSKU – CECILIJA MERKAČ HUDOPISK DOMAŠINEC

5. OGLEDAM SE IZNENADA – MJPS KUD MURA NOVAKOVEC 6. PICIKA PIŠČENKA – MJPS PZ MATICEUMIROVLJENIKA MŽ POD. NEDELIŠĆE 7. ZRASLA MI JE RUŽA – IVAN MAĐARIĆ KUD ŠANDOROVEC

petak i subota

21. i 22. lipnja

9. LJEPO JE GLEDATI – IVAN BRLJAK KUD DONJA DUBRAVA

SV. MARTIN NA MURI

10. KAJ JE TEBI DRAGA MOJA – MPS KUD KATRUŽE IVANOVEC

8. LEPA BELA MARICA – MJPS KUD MAČKOVEC

11. Trash&Burn

11. DEJ MI BOŽE JOČI SOKOLOVE – TENA PANIĆ KUD DONJI VIDOVEC 12. KUKUVAČA KUKUVALA – MATEJ MAĐARIĆ KUD ŠANDOROVEC 13. REGICA - KRISTINA KOČILA I MARTA TKALEC KUU SELNICA 14. LEPI MOJ VRTIĆ OGRAJENI - DJPS KUD SVETA JELENA ŠENKOVEC 15. FTIČEK VELI – DJPS DV CVRČAK ČAKOVEC PO STONOGA NOVO SELO ROK 16. LJUBAVSE NE TRŽI – MPS KUU SELJAČKA SLOGA NEDELIŠĆE

17. MARA IŠLA V FERKETINEC – RENATA KRAMAR KUD MURA MURSKO SREDIŠĆE 18. PROTULETJE SE OTPIRA - MPS KUD MIHOVLJAN 19. NEZNAM TUŽNA DEVOJKO – ŽVS KUU VESELI MEĐIMURCI ČAKOVEC 20. DREMLE MI SE DREMLE – ŽVS SVETI MARKO SELNICA 21. DO POL NOČI BUM TE ČEKAL – KARLO ČEH KUD BELICA

nedjelja 16. lipnja SVETA MARIJA

Dom kulture 21. Smotra pjevačkih zborova i vokalnih sastava

nedjelja

22. PET JE KUMI V JEDNI KLETI - ŽPS KUU ZASADBREG

23. lipnja

23.SPREVAJAJ ME DRAGA, STAL SAM SE JA VJUTRO RANO, DORICA PLEŠE - MJVS

PODTUREN

taj način je prenose diljem Lijepe naše.

Gost popevke Đani Stipaničev

Međimurske popijevke od 2013. godine nalaze se na „Listi nematerijalnog dobra Republike Hrvatske“, a krajem 2018. godine ušle su i na UNESCO-vu li-

stu nematerijalne baštine čovječanstva. Posebni gosti su vrtićarci odjela “Ftičeki” iz Dječjeg vrtića Zvončić i Đani Stipaničev. Ovogodišnja 35. smotra „Međimurske popevke Nedelišće 2019.“ održat će se 8. lipnja s početkom u 19 sati u SGC ATON Nedelišće. Ulaz je slobodan.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC, petak, 7. lipnja, 19 sati

Izložba Zorana Šimunovića U petak, 7. lipnja u izložbenom salonu Muzeje Međimurja otvara se izložba Hommage prostoru akademskog slikara Zorana Šimunovića. Ova čakovečka izložba

Centar dr. Rudolfa Steinera 11:00 – 20:00 Druga znanstveno-stručna konferencija „Na sjeveru sa Steinerom”

već mu je treća u nizu, od planiranih šest u ovoj godini (pet samostalnih i jedna skupna međunarodna). Ove godine ima i samostalnu izložbu u Grazu. Na čakovečkoj

izložbi Zoran izlaže samo pet ulja na platnu, ali velikih dimenzija. Koristi prepoznatljivu paletu boja, a među ostalima i ružičastu i svijetloplavu boju.

Društveni dom 26. Smotra puhačkih orkestara i limenih glazbi

28. lipnja – 13. srpnja ČAKOVEC LJETO U GRADU ZRINSKIH

6. srpanj MALA SUBOTICA

18:30 Treća utrka Općine Mala Subotica (start kod OŠ Tomaša Goričanca)

19. - 21. srpanj BREZJE

FORESTLAND 2019

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura

Ivan Zvonar i Dragutin Feletar

KNJIŽEVNA VEČER

Dvije knjige iz pera obitelji Feletar U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Čakovec predstavljene su dvije knjige. Prva je “Dvije donjodubravske rukopisne pjesmarice Matije Feletara” autora Ivana Zvonara, a druga zbirka kajkavskih pjesama “Zebrani versi” autora Dragutina Feletara. Poveznica ovih knjiga je što povezuju obitelj Feletar odnosno djeda i unukam Matiju i Dragutina. Stoga je i sam program i književna večer nazvana “Dvije zbirke djeda i unuka z Dobrave”. Pjesničko druženje je moderirao Ivan Pranjić predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čakovec. Ivan Zvonar uredio je knjigu “Dvije donjodubravske rukopisne pjesmarice” Matije Feletara. Radi se o sta-

roj kajkavskoj pjesmarici odnosno rukopisnim pjesmaricama koje je zapisao Matija Feletar iz Donje Dubrave krajem 19. stoljeća. O zbirci pjesama “Zebrani versi” ” govorio recenzent i pisac pogovora Mario Kolar. Zbirka objedinjuje stihove iz nekoliko Feleterovih zbirki koje su objavljene 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća. Sve pjesme su pisane donjodubravskom kajkavštinom, a knjigu je ilustrirao Danilo Dučak. O akademiku Feletaru govorio i Ernest Fišer, kao njegov dugogodišnji poslovni suradnik, ali i osobni prijatelj. Na kraju je o zbirci “Zebrani versi – Drage popevke zmetane na kup” govorio i sam autor. (rr)

Mirjana Valjak danas i nekoć na fotografiji u stilu Davida Bowia

Plakati su izloženi u Knjižnici „Nikola Zrinski”

Daniel Hampamer inicijator izložbi „Čakovec nekoć”

FOTOGRAFIJE I PLAKATI iz 60,70,80 tih godina prošlog stoljeća

Prepoznajte osobe na izložbenom postavu “Čakovec nekoć” Najveća vrijednost svakog izdanje serijala izložbe nazvanog „Čakovec nekoć” je to što ljudi dolaze razgledati fotografije, prepoznati nekadašnju arhitekturu Čakovca, lica i osobe. To se događa i s trećim izdanjem koje se temelji na izboru tema „Čakovec nekoć – prosvjeta i kultura”. Fotografije krase izložbeni prostor Centra za kulturu. Na njoj je predstavljen izbor fotografija objavljenih u FB grupi

Čakovčanke i Čakovčanci a nastalih u periodu od 60-tih do 80-tih godina prošlog stoljeća. Kolaž donosi dokumentaristički prikaz života Čakovca kroz djelovanje Škole animiranog filma, KUD-a Veseli Međimurci, kazališne i rock scene. Dva panoa su posvećena prosvjeti, a na jednoj od fotografija je i likovna umjetnica Priska Kulčar ovogodišnja dobitnica Nagrade Grada Čakovca za životno djelo. Na otvorenju izložbe o doku-

mentarističkom postavu izložbe govorile su Marta Horvat i Maša Hrustek Sobočan. Daniel Hampamer Kiga inicijator ove izložbene priče ponovo je okupio na jednom mjestu poznate i nepoznate čakovečke autore fotografija. To su Emil Hudin, Tomislav Valjak, Milan Đurić, Mirko Banjeglav, Edo Lukman, Ivica Žišković, Miljenko Muršić, Bojan Damiš, Rajko Dobošić, Saša Budiša, Željko Megla, Duško Hajdinjak, Srećko Krištofić i

Vlado Horvat. Izložbu je otvorio gradonačelnik Stjepan Kovač s vjerom kako će ova ideja dobiti svoj nastavak i iduće godine na četvrtom izdanju. Osim u izložbenom prostoru Centra, dio izložbe postavljen je i na Općem odjelu Knjižnice “Nikola Zrinski” Čakovec gdje su prezentirani plakati Čakovec 80-tih s potpisom Čakovčanina Tomislava Valjka. Izložba je otvorena do 20. lipnja. (Roberta Radović)

Tea inspiraciju pronalazi u motivima svemira

GALERIJA SV. MARTIN NA MURI

Otvorenje izložbe slika Tee Mesarić U petak 7. lipnja u 19 sati u Galeriji Sv. Martin na Muri otvorit će se izložba slika autorice Tee Mesarić iz Nedelišća, članice Likovne republike. Tea Mesarić slikanjem se bavi svega godinu dana. Ovo joj je treća samostalna izložba. Nedavno je sudjelovala u skupnoj izložbi, te izlagala rame uz rame s kolegama iz Likovne republike u Svetom Martinu na Muri.

Njene su slike, zajedno s drvenim skulpturama bile izložene i u čakovečkoj Mundoaki. Puno se njezinih radova nalazi u osobnim zbirkama kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Radovi su putovali u Njemačku, Austriju, Veliku Britaniju i Sloveniju. Glavni izvor inspiracije je svemir koji nudi beskonačan spektar stvaranja. (rr)

Vinko Okreša, Ivan Čondor i mladi autori fotografija

NOVA IZLOŽBA U ZGRADI SCHEIER

Mladi autori fotografijama ukazali na društvene probleme Izložba fotografija „Mladi kao pokretači društvenih promjena“ u sklopu istoimenog projekta udruge Zora otvorena je dana u zgradi Scheier. Predstavlja 17 fotografija autora/ica, mladih i učenika srednjih škola koji su pod vodstvom voditelja Ivana Čondora (Graditeljska

škola Čakovec) prošli ciklus Radionica fotografskog aktivizma. Sudionici/ce su učili o fotografiranju (fotografskim tehnikama, pravilima kojih se dobro pridržavati, opremi koju koriste) i imali zadatak fotografirati na temu „Mladi kao pokretači društvenih promjena“. Mladi autori

pokazali su svoje poimanje uloge mladih u poticanju i pokretanju društvenih promjena. Na otvorenju izložbe govorili su Vinko Okreša u ime udruge Zora i Ivan Čondor voditelj radionica. Projekt „Mladi kao pokretači društvenih promjena“ provodi

Udruga Zora s partnerima Graditeljskom školom Čakovec, Srednjom školom Prelog i Udrugom mladih Efekt. Projekt financiraju Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Grad Čakovec. (rr)

7. lipnja 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena

Za titulu Miss Međimurja borilo se devet prekrasnih djevojaka

Esmeralda Slaviček okrunjena je titulom najljepše Međimurke u 2019. godini

21-godišnja studentica psihologije ESMERALDA SLAVIČEK iz Preloga nova je Miss Međimurja 2019. godine

Želim pokazati da djevojke mogu biti lijepe, pametne i samostalne! - Esmeralda je ‘’pojela pozornicu’’. Dominirala je u svakom pogledu, od samopouzdanja, šarma, hoda i prirodnom ljepotom, poručila je Maja Vračarić ispred Direkcije Miss Hrvatske Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

što god žele, rekla je Esmeralda.

“Pojela pozornicu”

U životu su joj najveća Završen je još jedan Mipodrška roditelji i dečko, a ss Međimurja 2019. godine. Krunu je od prošlogodišnje što su i pokazali na samom Miss Valentine Brzuhalski izboru u Prelogu. Miss Menaslijedila Esmeralda Slavi- đimurja je dobila poklon ček 21-godišnja ljepotica iz Zlatarne A&L, vikend za Preloga, studentica psihologi- dvije osobe u Toplicama Sveti je na Hrvatskom katoličkom Martin, te specijalno izrađen sveučilištu u Zagrebu. Druga parfem od maka Dejana Levačića. pratilja je Marta Gluhak iz Ča- Esmekovca, a prva pratilja Anaralda je stazija Banek iz Rasinja. Naša nova ‘’pojela - Volim pjevati, plemissica putuje na sati i crtati. U slobod- Mali Lošinj na izbor pozorno vrijeme pjevam u za Miss Hrvatske koji nic u’’. Dom izboru na Sveučilištu i će se održati 31. nirala je volontiram. Prvi nastup kolovoza u svakom sam imala s tri i pol godine pogledu, od pa se može reći da se već od samopouzdanja, onda bavim pjevanjem, porušarma, hoda i prirodnom čila je nova Miss Međimurja Esmeralda, te dodala kako od ljepotom, poručila je Maja pjevačica najviše voli Miley Vračarić ispred Direkcije Miss Hrvatske. Cyrus i Shakiru. Ovogodišnji Miss MeđiPobjedi se nadala, ali ju nije očekivala jer kaže murja održan je u DG Hotel kako su sve djevojke bile Panorama u Prelogu. Pokropredivne. Otkrila je i razlog vitelj je bio Grad Prelog, dok prijave na Miss Međimurja su izbor podržali Međimurska županija, Općina Selnica, 2019. godine. - Na natjecanje sam Sveti Martin na Muri, Sveti se prijavila iz dva razloga, Juraj na Bregu i Hotel Picok prvo zato što sam osoba Đurđevac. Kandidatkinje su uz pokoja je otvorena za nova bjednicu Esmeraldu Šajnoiskustva, te sam ovaj izbor vidjela kao priliku za jedno vić bile Monika Šajnović iz novo iskustvo i upoznava- Zasadbrega, Manuela Divjak nje ljudi. Ovo mi je bio novi iz Varaždina, Sara Tomšić izazov. Drugi je razlog taj iz Svetog Martina na Muri, što želim pokazati drugima Emilija Kovač iz Domašinca, da cure mogu biti dobrog Samanta Mijić iz Novog Sela izgleda, ali uz to pametne, Rok, Stella Vanessa Jerković samostalne i uz to postići iz Pribislavca, Marta Gluhak

“

iz Čakovca, Anastazija Banek iz Rasinja. Devet kandidatkinja u prvom je izlasku prošetalo u natjecateljskim dresovima ŽNK Međimurja koji nosi natpis Međimurske lepe puce. Djevojke su se pojedinačno predstavile sa svojim talentima, a bilo je svega od pjevanja, plesa, glume, sporta, istezanja i šminkanja. Esmeralda se predstavila pjevanjem. Na red su došla i pitanja ocjenjivačkog žirija u kojem su bili Dejan Levačić, Rajko Dobošić, Dragica Domjanić, Ivan Gradečak, Helena Strahija, Valentina Brzuhalski i Maja Vračević direktorica izbora za Miss Hrvatske. Frizure je na djevojkama pripremio frizerski salon Stil iz Goričana, a za make-up se pobrinula Daemy Martina Medvedar – Ivanović. Na

Esmeraldina najveća podrška u životu je obitelj

drugom izlasku kandidatkinje su nosile nakit iz obiteljskog obrta Galko. Na trećem izlasku djevojke su nosile odjeću online butika Azzurro Fashion&Style. Sve

Maja Vračarić Direktorica Direkcije Miss Hrvatske za Miss svijeta nije sakrila oduševljenje novom Miss Međimurja

natjecateljice ovogodišnjeg Miss Međimurja nagrađene su haljinama Azzurro Fashion&Style, poklon paketom Oriflama, te nakitom Ivančice Pahor.

Program su obogatile Mažoretkinje Grada Preloga, Martina Sabljak i Krunoslav Lajtman, Plesni studio D&D Varaždin i Nives Hadžić.

Lijepe djevojke bile su i u publici redom Maša Kocijan, Pia Erić i Lana Vojvoda

media

7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Velike su mogućnosti odlaska na službeni put, ali i važan susret sa poslovnim partnerima iz inozemstva. Pored redovnih primanja očekujte i novčani bonus. U emotivnim odnosima slijede mirni i skladni odnosi. Ipak, pripazite da se previše ne “uljuljate”. Samcima se preporučuje odlazak na popularna mjesta okupljanja. Nova ljubav je na vidiku. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Bez obzira na manje prepreke u komunikaciji s poslovnim suradnicima otvaraju se mogućnosti za realizaciju povoljnih projekata. Ulazak u bilo kakav partnerski odnos, prijateljski, emotivni ili poslovni, u nadolazećim danima rezultirati povoljnim ishodom. Pozitivne promjenei u ljubavi. Ući ćete u vezu s osobom koja će vas emotivno usrećiti i više nego što možete zamisliti. LAV (23.7. - 23.8.)

Godit će vam dani koji dolaze jer će vam sve ići od ruke. Okrećete se stabilnim vrijednostima i situacijama. Sve poslovne odluke donosite u skladu s budućim vremenima. Dobri su kontakti s inozemnim poslovnim suradnicima. Gdje god da se pojavite, na neki način ćete skretati pozornost na sebe. To će vam podići samopouzdanje i probuditi vaše najljepše osobine. VAGA (24.9. - 23.10.)

Aktualna zbivanja na radnom mjestu povoljno će utjecati na vašu financijsku situaciju. Možete očekivati novčane dobitke, koji neće biti preveliki, ali će vam biti dostatni za uobičajene životne troškove i čak malu ušteđevinu. Moguć je posjet drage osobe koju niste vidjeli godinama. Ako ste u vezi, promjenom odnosa prema partneru popravljat ćete odnose. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Ako ste u određenom trenutku imali dojam da sve oko vas ruši kao kula od karata, imajte na umu kako dolaze na red povoljniji vjetrovi i bolja vremena. Na poslovnom planu izvjesne su promjene koje će vam donijeti znatne novčane dobitke. U ljubavi ćete ući u stabilnu i trajnu vezu. Partneru pokažite koliko vam je stalo do njega i kako ste spremni investirati sebe u zajedničko kvalitetno druženje. VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Prepuni ste kreativnih ideja koje ćete ovih dana realizirati na najbolji mogući način. Za inovacije i marljivost bit ćete i odlično nagrađeni jer će nadređene osobe prepoznati vašu motivaciju. Pokrenite i ljubavni život. U blizini je osoba koja vas može ljubavno usrećiti. Upravo u njoj možete pronaći ljubav kakvu sanjate i priželjkujete. Vodite zdraviji život.

MOVE WEEK 2019. GODINE BIK (21.4. - 20.5.)

Sve do sredine lipnja imat ćete sve manje elana za poslovne obveze, a sve više ćete razmišljati o danima ljetnog odmora. Pri tome pripazite da privedete kraju bitne zadatke. Završite sve veće projekte kako vas rokovi ne bi kasnije “pritiskali”. U ljubavi je sve onako kako želite. Postojeće veze su skladne, a samci planiraju svojim neobičnim uletima šarmirati sve oko sebe. RAK (22.6. - 22.7.)

Ako očekujete promjene na radnom mjestu, možete očekivati povoljan razvoj događaja. Period je povoljan i za promjenu radnog mjesta, ali i za napredovanje. Nezaposleni pripadnici ovog znaka zaposlit će se u susjednom gradu. Nadolazeći tjedan omogućit će vam da se ponovno počnete baviti stvarima koje vas vesele. Redovna tjelovježba donijet će lijepe rezultate. DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Bit ćete pod dobrim utjecajima i što se tiče priljeva novca, stoga se ne morate brinuti za svoju financijsku budućnost. Ako uživate u klupskim aktivnostima, primjerice u nekoj plesnoj školi, upravo ćete na takvom mjestu moći sresti neku zanimljivu osobu. Osobe koje su u braku uživat će u zajedničkim obiteljskim trenucima. Ne zaboravite, za sreću je potrebno malo. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

U mislima vam se konstantno vrti jedna ideja za koju ste do nedavno mislili kako je neostvariva. Ipak ste pronašli način kako je realizirati. Od vas se jedino sada očekuje strpljenje i razumijevanje za potrebno uloženo vrijeme. U ljubavi se osjećate usamljenim pa se u mislima vraćate na stare ljubavi. Ako ste u braku, pomirite se s partnerom jer će vas to usrećiti i vratiti vam pozitivne emocije. JARAC (22.12. - 20.1.)

Poslovne obveze rješavat ćete s lakoćom. Imat ćete potporu poslovnih kolega. Ako ste u potrazi za poslom, ukazat će vam se vrlo povoljna prilika zapošljavanja u struci. U ljubavi sve okolnosti su na vašoj strani. Vaše pozitivno raspoloženje i optimizam blagotvorno će djelovati na bračnog ili ljubavnog partnera. Samci neka više izlaze. RIBE (20.2. - 20.3.)

Ovih ste dana posvećeni poslovnoj karijeri, poslovnim zadacima i projektima. Osobe iz vašega poslovnog okruženja pomoći će vam da dovršite neke vitalne projekte. U ljubavi je sve izgledno. Sreću ćete pronaći uz osobu iz susjednog mjesta koja će se iznenada pojaviti u vašem životu. Udvaranje će kod vas izazvati lijepe osjećaje.

- Kretanje je lijek, poručili su sudionici partnerskog sastanka

Priručnik „Zdravstvena kineziologija” predstavljen u Čakovcu U dvorani Zrinski u zgrade Scheier predstavljen je priručnik „Zdravstvena kineziologija”. Program je organiziran u sklopu obilježavanja MOVE Weeka 2019. godine, Na početku programa je prof. dr.sc. Stjepan Heimer predstavio priručnik „Zdravstvena kineziologija”. Ova knjiga znanstveno, stručno i organizacijski povezuje zdravstvo, medicinu i kineziologiju i nameće se kao nezamjenjivo suvreme-

no područje tijesne suradnje tih, na prvi pogled odvojenih i potpuno različitih područja. Nakon toga je Renata Kutnjak Kiš, dr.med., spec. epidemiolog predstavila rezultate istraživanja „Propisivanje tjelesne aktivnosti u ordinacijama liječnika obiteljske medicine u Međimurskoj županiji – istraživanje stavova, trenutne prakse i prepreka“. Predstavnici Atona, Aqilla fitnes centra, Fitnes

Priručnik nudi opsežan pregled znanja o pozitivnim učincima tjelesne aktivnosti na zdravlje

POLARIS

Preloga, SRC DG Sporta Prelog, Međimurski savez sportske rekreacije sport za sve predstavili su ukratko svoje sportsko-rekreativne programe. Moderator večeri bio je Tomica Jakopec. Organizator skupa je bio Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije uz suorganizaciju Zajednice sportskih udruga Čakovca i Podružnice Čakovec Koordinacije hrvatske obiteljske medicine. (rr)

(I.)

Energija koja iscjeljuje i pomlađuje Već sada imamo povratne informacije od velikog broja korisnika POLARISA: od zahvalnosti onih koji godinama nisu mogli spavati, s POLARISOM sada pored kreveta spavaju kao bebe, do onih koji su imali razne druge zdravstvene probleme, koje sada više nemaju. U okviru moje ginekološke prakse pokazao se fenomenalnim. Savjetovao sam pacijentice da dok piju kavu i razgovaraju s prijateljicom sjede na POLARIS-u. To je bilo sasvim dovoljno terapijsko vrijeme da se riješe raznih tegoba: od najbanalnijih vaginalnih infekcija do ozbiljnijih ginekoloških problema. Usput bi se riješile i upornih urinarnih tegoba ili recimo, dosadnih hemoroida. Istim postupkom, sjedenjem na disku ili držanjem između nogu u ležećem položaju, muškarci bi oporavili svoju prostatu, poboljšali libido, a samim tim i svoj seksualni život. Poznato nam je također da kod žena, smanjenjem ili prestankom hormonske aktivnosti jajnika dolazi do ubrzanog starenja i urušavanja zdravlja u vidu osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti itd. Tretiranjem doljnjeg dijela trbuha dolazi do stimulacije i revitalizacije jajnika, a samim tim i do uspostavljanja normalnog hormonskog statusa, te produženja vitalnosti i usporavanja starenja organizma. Stimulacijom drugih dijelova trbuha rješavaju se dugogodišnji problemi s probavom i opstipacijom ili se, s obzirom da dolazi do ubrzanja rada crijeva i cjelokupnog metabolizma, regulira tjelesna težina.

Naručivanje putem telefona: Tel. 095 5155 446 Cijena: 295 kn + 32 kn poštarina E-mail: info@polarisdisk.hr www.polarisdisk.hr

2019.

MEĐIMURSKI MATURANTI

MATURANTSKI GODIŠNJAK MEĐIMURSKIH SREDNJIH ŠKOLA

Maturantice 4.b iz Srednje škole Čakovec, foto Z. Vrzan

2 medimurski Maturanti 2019.

7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAKON MATURE UPIS NA FAKULTET KAO VELIKA ŽIVOTNA PREKRETNICA

odaberi studij koji garantira željeni posao! Odabir fakulteta utječe na tijek i smjer budućnosti, koliko ćete zarađivati, kako ćete živjeti i u konačnici hoćete li raditi posao koji zaista volite

ako odabrati pravi fakultet jedno je od najtežih pitanja s kojima se maturanti susreću pri kraju svog srednjoškolskog obrazovanja. Nekima je bitnije da upišu fakultet s kojim će nakon njegova završetka moći puno zarađivati, drugima je od interesa da studiraju ono što zaista vole bez obzira na to kakva je zapošljivost, trećima pak je na pameti da na tržištu rada postoji velika potražnja za njihovih smjerom ili strukom koju će odabrati i završiti. Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje među deset najtraženijih zanimanja prošle su godine bili sljedeći fakulteti: poslovna ekonomija, elektrotehnika i računarstvo, fizioterapija, strojarstvo, logopedija, farmacija, medicina, psihologija, kineziologija i anglistika. Slična situacija bila je pred lani, a prema prvim naznakama bit će i ove godine. Međimurci sve više upisuju fakultete te trenutno preko 2300 studenata pohađa neki od fakulteta na području Hrvatske, ali i inozemstva što se pokazalo kao trend posljednjih nekoliko godina. Blizina granice samo je jedan od faktora koji utječu na taj trend pa mnogi naši maturanti biraju Sloveniju, Austriju i Njemačku i Veliku Britaniju kao mjesto studiranja.

LUKA PLANIRA UPISATI STROJARSTVO

Koji fakultet odabrati pitanje je s kojima se mučio posljednjih nekoliko mjeseca Luka Hrženjak iz Štrukovca, maturant jezičnog smjera Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec. Polazio je razred u kojem su bili najbolji učenici u Međimurju pa mu je to s jedne

Želja maturanta Luke Hrženjaka iz Štrukovca je upisati strojarstvo strane predstavljalo i određeni pritisak. Društvo u razredu bilo mu je odlično pa će mu srednjoškolsko obrazovanje ostati u lijepom sjećanju. Sa svojim kolegama često je razgovarao posljednjih godinu dana što bi bilo najpametnije upisati, a da nakon završetka fakulteta možeš brzo pronaći posao i to dobro plaćen posao. - Dvoumio sam se između strojarstva i radiologije. Odluka je pala na strojarstvo. Velika je zainteresiranost za radiologiju, svi znaju da je benificirani radni staž pa ih to isto dosta privlači. Nisam bio siguran da ću upasti na to pa sam odabrao strojarstvo, kazao nam je maturant Luka. Prije nego što je odluka pala, dobro se raspitao o kakvom je fakultetu riječ te je pohodio Dane otvorenih vrata kako bi na licu mjesta vidio kako funkcionira fakultet te koje predmete mora položiti za upis.

MEĐIMURCI SVE VIŠE UPISUJU FAKULTETE TE TRENUTNO PREKO 2300 STUDENATA POHAĐA NEKI OD FAKULTETA ŠTO BI MIJENJAO U SREDNJOŠKOLSKOM SUSTAVU? Luka nam je kazao da može promijeniti nešto u svojem dosadašnjem obrazovanju to bi zasigurno bio broj predmeta koje moraju učiti. Ove je godine imao ukupno 16 predmeta, a prošle čak 17. Tolika brojka iziskuje puno rada i učenja pa su učenici premoreni. - Meni na primjer za daljnje školovanje neće trebati dosta tih dodatnih predmeta koje smo morali učiti, na primjer sociologija, logika i slično. Smatram da bi dodatne predmete trebali smanjiti na minimum i učiti samo ono što je doista važno. Izborne predmete trebali bi upisivati prema osobnim preferencijama učenika, napomenuo je naš sugovornik. Smatra isto tako da je nastavna godina zbijena u premalo mjeseci. Pobornik je toga da se skrate ljetni praznici na mjesec dana, i produži nastavna godina s tim da bi na dan polazili maksimalno 5 sati. Tako bi nastava bila puno kvalitetnija, a učenici produktivniji i odmorniji. Učitelji i profesori morali bi pokazati veću inicijativu i sami pokrenuti promjene za dobrobit budućih generacija.

-Na maturi polažem fiziku, matematiku višu razinu, engleski nižu razinu i hrvatski višu razinu. Fokusirao sam se na ono što mi je najbitnije za upis, ispričao nam je osamnaestogodišnji gimnazijalac.

SVOJU BUDUĆNOST VIDI U INOZEMSTVU

Svoje fakultetsko obrazovanje započet će bez prevelikih očekivanja da se ne razočara na kraju. Zna da je struka koju je odabrao jako teška te da će tijekom studiranja biti potrebno puno rada, truda i znoja. Napomenuo je da će mu posebno biti teško na početku pošto u gimnaziji nije imao stručne predmete koje će imati na fakultetu, kao što su to imali učenici koji su polazili strukovne škole. Iako nema tako veliku podlogu, trudit će se najbolje što može da uspije u svom naumu, a to je i najbitnije na fakultetu. Isto kao

i dobra organizacija vremena i plan učenja. Osim samog učenja, jako je bitno i stvaranje socijalnih veza, komunikacija s ljudima i snalaženje u životu kako znaš i umiješ. Danas jako puno mladih ljudi završi fakultete i konkurencija je stvarno velika pa se traži dodatan plus kod svakog zaposlenja. Na pitanje gdje se vidi u budućnosti, Luka je odgovorio da postoji mogućnost da svoj put nastavi u inozemstvu, točnije u susjednoj Sloveniji. No naravno, najprije mu je u planu završiti fakultet i steći diplomu. -U toj struci dobra je plaća čak i u Hrvatskoj, no ipak bih probao naći posao u Sloveniji. Živim blizu granice pa mi put do posla ne bi bio dalek stoga zašto ne iskoristiti tu prednost, kazao je Luka koji će nastojati svoje studentske dane iskoristi maksimalno. (Sanja Heric)

7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

medimurski Maturanti 2019. 3

ulaganje u obrazovanje, ulaganje je u budućnost! MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

eđimurska županija je u mnogim područjima lider, a ulaganjima u znanost, inovacije i obrazovanje zasigurno može poslužiti kao primjer na nacionalnoj razini. Poglavito kada je riječ o povezivanju gospodarskog sektora s obrazovnim sustavom. Upravo u tome dijelu Međimurje ima mnogo toga za pokazati. Za prvi znanstvenoistraživački centar Metalska jezgra Međimurska županija osigurala je 32 milijuna kuna, 50 milijuna kuna vrijedan je regionalni Centar kompetentnosti iz strojarstva u Tehničkoj školi Čakovec, dok je vrijednost Centra održivog razvoja 12 milijuna kuna. Utemeljen je Centar izvrsnosti iz informatike, obnovljene su brojne osnovne i srednje škole, izgrađene su školske sportske dvorane, u tijeku je obnova prostora Tehnološko-inovacijskog centra čija je vrijednost 12 milijuna kuna. Prostor bivše vojarne danas je centar znanja Međimurske županije. Ovdje su smješteni Međimursko veleučilište, Studentski dom vrijednosti više od 10 000 000 kuna, otvorena je nova studentska kuhinja, nalazi se Tehnološko-inovacijski centar Međimurja, razvojne agencije, ali i gospodarska zona. Cijeli taj prostor razvijamo kao spoj gospodarstva i obrazovanja. "Županija smo koja po svim istraživanjima i statistikama iz javnog proračuna najviše ulaže u obrazovanje, upravo zato što smatramo da je sinergija obrazovanja i gospodarstva hrvatska budućnost" kaže župan Matija Posavec. Najveći dio novca, oko milijun i 300 tisuća kuna godišnje, izdvaja se za jednokratne potpore redovnim studentima. One se isplaćuju jednom godišnje (po 600 kuna) svakom redovitom studentu koji se javi na javni poziv bez obzira na vrstu i razinu studija te studira li u zemlji ili inozemstvu. Godišnje se, u prosjeku, dodijeli oko 2.200 takvih potpora.

ZAKLADA DR. VINKO ŽGANEC

Jedina smo Županija u Hrvatskoj koja ima Međimur-

sku zakladu za obrazovanje dr. Vinko Žganec, a čiji je cilj povećanje broja visokoobrazovanih osoba u Međimurskoj županiji te se kroz samu Zakladu pomažu se nadareni i uspješni učenici, studenti, postdiplomanti, doktoranti, te se nagrađuje izvrsnost. U suradnji s Obrtničkom komorom, županija financira i stipendije učenicima koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanja. Svim srednjoškolcima u županiji prijevoz u školu i iz škole potpuno je besplatan. Iako Ministarstvo znanosti i obrazovanja osigurava velik dio novca, razliku do pune cijene karte trebali bi snositi roditelji. No za sve njih to čini Međimurska županija kako socijalni položaj obitelji ne bi utjecao na odluku o nastavku školovanja te da bi ono svim stanovnicima županije bilo besplatno do najviše razine koju pojedinac želi i može postići. Za prijevoz učenika tako se godišnje izdvaja dvadesetak milijuna kuna proračunskog novca. Županija u svakoj prilici, različitim aktivnostima, nagradama, primanjima, promocijama nastoji istaći dosege svojih najboljih učenika i studenata skrećući pozornost javnosti na njihove nagrade, priznanja i osvojena prva mjesta na natjecanjima. U suradnji s bankom, županija je razvila i sustav povoljnog kreditiranja svih svojih građana koji se školuju, tako da kredite za studij mogu dobiti redovni studenti bez obzira na to školuju li se u Hrvatskoj ili u inozemstvu te svi oni građani koji plaćaju školarine za studije na hrvatskim visokoškolskim ustanovama bez obzira na status i razinu studija – od preddiplomskog do doktorskog. Za čitavo vrijeme njihova studiranja i počeka otplate, sve troškove kredita snosi Međimurska županija koja i svim korisnicima kredita koji studij završe na vrijeme i s najvišim prosjecima ocjena te ostanu raditi i živjeti u Međimurskoj županiji, proračunskim sredstvima pomaže u otplati kreditnih obveza.

Ove godine imamo čak 20 dobitnika rektorovih nagrada: Lana Agejev, Luka Buljan, Marin Drabić, Jurica Jurasić Kapun, Lucija Kanižaj, Klara Kirić, Sven Knechtl, Karolina Matjašec, Laura Petković, Lara Poljak, Ivana Tarandek, Josip Tarandek, Lovro Tkalčec, Tea Tompoš, Mislav Bošnjak, Rahela Crkvenčić, Petra Furdi, Melani Kečkeš, Nives Kosalec i Petra Krhač

NAGRADE ZA NAJUSPJEŠNIJE STUDENTE Župan Međimurske županije Matija Posavec svake godine upriličuje prijem za studente, dobitnike Rektorove nagrade iz Međimurja te ih nagrađuje iznosom od 1.000,00 kuna. Ovogodišnji dobitnici Rektorovih nagrada su: Lana Agejev, Luka Buljan, Marin Drabić, Jurica Jurasić Kapun, Lucija Kanižaj, Klara Kirić, Sven Knechtl, Karolina Matjašec, Laura Petković, Lara Poljak, Ivana Tarandek, Josip Tarandek, Lovro Tkalčec, Tea Tompoš, Mislav Bošnjak, Rahela Crkvenčić, Petra Furdi, Melani Kečkeš, Nives Kosalec i Petra Krhač. Autori su to najboljih studentskih radova, znanstvenog ili stručnog, odnosno umjetničkog ostvarenja. Zahvaljujući ovim mjerama posljednjih se godina promijenila obrazovna struktura stanovnika županije te sve više njih stječe visokoškolsko obrazovanje. Najveći broj županijskih institucija zbog toga nema velikih problema u pronalaženju potrebnih stručnjaka iako su nekima potrebne i dodatne pogodnosti kako bi ih zadržali. Prije svega se to odnosi na ustanove u zdravstvu, ali i na dio gospodarskih subjekata kojima su potrebni deficitarni stručnjaci. Iako dio mladih visokoobrazo-

vanih stanovnika županije nije, posebice nakon poslijediplomskih studija, uspio naći zaposlenje u Međimurju, ostali su ovdje živjeti. Upravo su oni, njihovo obrazovanje i iskustvo koje stječu u drugim krajevima Hrvatske i u inozemstvu, nemjerljivo vrijedan potencijal na kojem se zasniva daljnji razvoj brojnih institucija i poboljšanje strukture lokalnoga gospodarstva. Sve to potvrđuje činjenicu da je ulaganje u obrazovanje najunosnija investicija.

LABORATORIJ ZA CENTAR ODRŽIVOG RAZVOJA

Međimursko veleučilište jedno je od najaktivnijih u Hrvatskoj u korištenju sredstava europskih fondova te nastavlja s razvojem vlastitih nastavnih, znanstvenih i stručnih kapaciteta provedbom projekta „Centar održivog razvoja“, kojemu je glavni cilj povećanje broja primjenjivih znanstveno – istraživačkih projekata. Zahvaljujući projektu biti osigurana istraživačko-razvojna infrastruktura, a biti će i provedeno obrazovanje na području biokemije okoliša, održive gradnje, primijenjene automatike i proširene stvarnosti, povećat će se istraživački projekti i pojačati suradnja između Međimurskog veleučilišta i drugih istraživačkih institucija i gospodarstva.

CENTAR IZVRSNOSTI IZ INFORMATIKE U suradnji s Tehnološko inovacijskim centrom Međimurje, udrugom Mladi informatičari Strahoninca i Međimurskim informatičkim klubom, Međimurska županija je kao jedan od partnera pokrenula Centar izvrsnosti iz informatike. Cilj Centra izvrsnosti je usmjeravanje i sustavno praćenje razvoja informatičkih vještina učenika osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta na području Međimurske županije, što znači da su osigurani materijalni i ljudski resursi za kontinuirani, individualni i grupni izvannastavni rad s darovitim, proaktivnim i visokomotiviranim učenicima s različitih informatičkih područja, a ti učenici već svega nakon nekoliko mjeseci mogu se pohvaliti sa vrhunskim rezultatima na državnoj razini.

REGIONALNI CENTAR KOMPETENTNOSTI U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU

Tehnička škola Čakovec odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja postala je regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju. Vrijednost ovog projekta je 50.000.000,00 kn te je tako na javnom pozi-

vu odabrana među strukovne škole koje će se slijedećih godina razvijati kao centri izvrsnosti.

RAZVOJNO EDUKACIJSKOG CENTRA ZA METALSKU INDUSTRIJU – METALSKA JEZGRA

Jedan od trenutno najvećih projekata u Međimurju je osnivanje – “Razvojno edukacijskog centra za metalsku industriju – Metalska jezgra” u iznosu od 31.290.223,12 kn, s ciljem uspostave istraživačke infrastrukture namijenjene znanstveno-istraživačkoj zajednici za provođenje vrhunskih istraživanja usmjerenih na jačanje znanstvene izvrsnosti, stvaranje društva znanja te povećanje kompetitivnosti metalske industrije na području Međimurske županije i sjeverozapadne Hrvatske. U ovom trenutku u Međimurskoj županiji u Čakovcu imamo Razvojno edukacijski centar za metalsku industrijuMetalska jezgra, Centar održivog razvoja, Centar izvrsnosti iz informatike, Regionalni Centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju, Poslovni inkubator Tehnološko – inovacijskog centra Međimurje, a jedna od kratkoročnih ciljeva jest da Srednja škola Prelog postane budući Centar izvrsnosti u ugostiteljstvu i turizmu.

medimurskiMaturanti Maturanti2019. 2019. 44 medimurski

7. lipnja 2019. 7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ž škola cakovec ž ekonomska i trgovAcka

4.A

Ena Ladika

nti najmatura

Filip Godina

Smjer: Ekonomisti / Razrednica: Tatjana Frančić Mikulić, dipl.oec. Učenici (abecednim redom): Bartolić Josipa, Blagus Nika, Bogdan Denis, Bogdan Nikolina, Fric Leon, Godina Filip, Horvat Mateo, Horvatić Ela, Ivanović Ivona, Klarić Erik, Kopjar Zoja, Kosir Lara, Krleža Ana, Ladika Ena, Lajtman Filip, Mađarić Katarina, Radek Paula, Somi Luka, Šprajc Abel, Trojko Franjo

ekonomska i trgovačka škola čakovec 4.B

Iva Rob

Smjer: Ekonomisti Razrednica: mr.sc. Ivana Miko Novaković Učenici (abecednim redom): Bogdan Željka, Cimerman Nikolina, Đuran Martina, Jakup Ivan, Jančec Anamarija, Kacun Maja, Kolman Helena, Kozar Sara, Krznar Emanuel, Lukša Tea, Pikl Vito, Pleh Barbara, Polanec Alen, Posavec Dajana, Požgaj Lidija, Rob Iva, Srša Ivana, Škvorc Karolina, Škvorc Rafael, Štefulj Dino, Žilavec Neven

nti najmatura

Vito Pikl

ž škola cakovec ž ekonomska i trgovAcka

4.G

Vida Novak

nti najmatura

Sven aljić Kr

Smjer: Ekonomska gimnazija / Razrednica: Ljiljana Zvonarek, dipl.inf. Učenici (abecednim redom): Bister Ivana, Bižupić Sania, Blagus Paula, Borak Lorena, Derk Ina, Drvoderić Ivana, Flac Nino, Furdi Laura, Grabar Paula, Horvat Luka, Kolarić David, Koščak Antonia, Kraljić Sven, Kranjčec Mislav, Lisjak Josip, Magdalenić Julia, Marković Lucija, Novak Staša, Novak Vida, Perčić Eva, Perković Ivana, Sabol Mihaela, Škoda Luka, Štajerec Nina, Tarandek Luka, Vrbanec Ivana, Žulić Ivana

7. lipnja 2019. 7. lipnja 2019.

medimurski medimurskiMaturanti Maturanti2019. 2019. 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ž škola cakovec ž ekonomska i tRgovacka

4.k

Nic ole Šparavec

najmatura

nti

Nik ola Gr gorinčić e

Smjer: Komercijalisti / Razrednica: Saša Kraljić, dipl.ing. Učenici (abecednim redom): Baček Anamarija, Cerovski Luka, Čeh Luka, Gregorinčić Nikola, Hegeduš Sabina, Hoblaj Paula, Horvat Jasna, Horvat Sara, Jambrošić Iva, Jazvić Luka, Kelenc Lana, Konc Matija, Kostel Jelena, Kovač Jana, Kralj Petra, Krčan Elena, Krznar Karla, Mati Veronika, Mihaljuš Lorena, Moharić Tihana, Novak Lucija, Novak Tena, Pajnogač Tonka, Šparavec Nicole, Topolnjak Bruna, Turk Patricia, Vugrin Lucija

ž škola žcakovec ekonomska i tRgovacka

4.Ht

Bar bara Stojko

nti najmatura

Smjer: Hotelijersko-turistički tehničari / Razrednica: Tina Kolarek, mag.educ.ital. Učenici (abecednim redom): Delost Marta, Gavez Anamarija, Golubić Eugen, Herman Antonella Lea, Horvatić Karla, Kovačić Ivona, Kraljić Mateja, Krčan Ana Maria, Lesar Lucio, Levačić Stela, Lovrenčić Vanessa, Malašić Dea, Mikolaj Luka, Miljančić Dorotea, Oreški Vinko, Stojko Barbara, Šoštar Mihaela, Tomšić Sara, Toplek Karmen, Toplek Mario, Tušek Nina, Vinković Luiza, Zadravec Bruno

Luk a Mikolaj

ž ekonomska i tRgovacka ž škola cakovec Mar ta Sokač

nt najmatura

Luka Laptoš

4.UR i

Smjer: Komercijalisti Razrednica: Ljerka Bogdan, dipl.iur. Učenici (abecednim redom): Bašnec Tea, Blažić Valentina, Bratuša Jasmina, Đud Gabriela, Fajs Karlo, Juršić Monika, Kocijan Tena, Kuzman Viktorija, Laptoš Luka, Malović Ines, Markaj Nikolina, Mesarić Anja, Mezga Luka, Novak Sara, Podvezanec Tatjana, Rok Noel, Sabolić Ivona, Sokač Marta, Srša Sanja, Šajnović Monika, Višnjić Ivana

medimurskiMaturanti Maturanti2019. 2019. 66 medimurski

7. lipnja 2019. 7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ekonomska i trgovacka ž škola cakovec ž 3.t

Ma nuela ašparić G

nt najmatura

Smjer: Prodavač Razrednik: Tihomir Blažeka, prof. Učenici (abecednim redom): Blažević Dina, Cilar Anamarija, Debelec Anna Maria, Ganzer Hana, Gašparić Manuela, Janušić Gordana, Leček Lana, Mesarić Ana, Miri Timotej, Nestić Josipa, Oršuš Jasmin, Oršuš Zvezdana, Purić Marsel, Slamek Melani, Šardi Melani, Štefulj Antea, Teić Violeta, Varga Ana

Mar sel Purić

ž ekonomska i trgovacka ž škola cakovec 3.AD

Ma rina Baranašić

Smjer: Administratori Razrednica: Dubravka Lisjak, prof. Učenici (abecednim redom): Balog Miro, Baranašić Marina, Golub Filip, Harča Marijana, Levačić Nikolina, Lisjak Domagoj, Senčar Filip, Šafarić David, Topolnjak Mika

n najmatura

Filip Golub

ž Gimnazija josipa SlAvenskoG cAkovec

Vin ka Holjevac

nt najmatura

Silv estar Pofuk

4.a

Smjer: Opća gimnazija / Razrednik: Miljenko Blažeka, prof. mentor Učenici (abecednim redom): Buhanec Klara, Čemerika Ema, Farkaš Tomislav, Frančić Barbara, Hlebec Karla, Holjevac Vinka, Kanižaj Domagoj, Kos Elena, Kozar Valentina, Krznarić Borna, Lovrec Monika, Marčec Lara, Milijančić Melani, Nemec Aron Luka, Ovčar Nikola, Pofuk Silvestar, Pongrac Ivona, Pongrac Leona, Strbad Sara, Zadravec Ivana, Žibek Tiara, Živčec Josip

7. lipnja 2019. 7. lipnja 2019.

medimurski medimurski Maturanti Maturanti 2019. 2019. 77

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gimnazija josipa ž SlavenskoG cakovec Tina tlaić Ča

nt najmatura

4.B

Smjer: Opća gimnazija Razrednica: Mirjana Vidović, prof. savjetnik Učenici (abecednim redom): Blažić Teuta, Brlečić Ivana, Ceilinger Laura, Čatlaić Tina, Činć Silvio, Dretar Viktorija, Farkaš Matija, Grošanić Klara, Horvat Tena, Hrgović Tin, Kalšan Klara, Križnik Dora, Kurunić Aleksandra, Lipović Doroteja, Martinjaš Mateo, Matić Ivan, Ovčar Pavla, Peti Lana, Siročić Katja, Slaviček Martin, Šegović Katarina, Šimunić Lora, Vugrinec Matija, Zadravec Rahela

Tin H ović rg

najmatura

Gimnazija josipa ž SlavenskoG cakovec 4.C

Ann a Braniša

nti najmatura

Smjer: Opća gimnazija Razrednik: Damir Rodiger, prof. savjetnik Učenici (abecednim redom): Braniša Anna, Bregović Berta, Bulat Nika, Cerovec Dora, Dajč Natan, Fric Neven, Herman Martin, Hodak Klara, Ivančić Filip, Klarić-Kukuz Rea, Lesinger Sara, Lovrek Marko, Mlinarić Lea, Murković Karlo, Nađ Lovro, Peršak Manuela, Režek Laura, Smrtić Ema, Vlah Lara, Vojvoda Veronika, Zadravec Ema, Žinić Jelena

Natan Dajč

ž Gimnazija josipa SlavenskoG cakovec

Paula trić Pe

n najmatura

Luka Grubić

4.D

Smjer: Opća gimnazija / Razrednik: Krešimir Trojko, prof. Učenici (abecednim redom): Babić Leon, Baranašić Petra, Bedi Margareta, Bulović Iva, Dobranić Franka, Gašparić Petar, Grubić Luka, Haček Kaja, Horvat Marina, Horvat Stella, Hren Antonio, Košak Nives, Kovač Gabrijela, Marciuš Iva, Marciuš Ivona, Novak Lana, Novak Višeslav, Novinščak Jana, Petrić Paula, Šatrak Nino, Vinko Ena, Zadravec Matija

medimurskiMaturanti Maturanti2019. 2019. 88 medimurski

7. lipnja 2019. 7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ž Gimnazija josipa SlavenskoG cakovec

4.e

Kat arina Jančec

nti najmatura

Smjer: Opća gimnazija / Razrednica: dr. sc. Zdravka Skok, prof. Učenici (abecednim redom): Branilović Stefani, Brkić Ivana, Fajić Luka, Frančić Kristina, Goričanec Franko, Jalušić Karlo, Jambrošić Klara, Jančec Katarina, Jankaš Lara, Karlovčec Karlo, Kelerajter Anja, Kolarić Nicole, Kovač Laura, Močnik Bruna, Novak Antonio, Oletić Ana, Paler Lara, Pintarić Eugen, Remenar Lorena, Srpak Doroteja, Srpak Korina, Škamo Izabela, Tot Lea, Vadas Sara

ž Gimnazija josipa SlavenskoG cakovec

Ivana Jarni

najmatura

Ant onio Novak

4.F

nti

Dav id Grabant

Smjer: Prirodoslovno-matematička gimnazija / Razrednica: Karmena Vadlja Rešetar, prof. savjetnik Učenici (abecednim redom): Ban Bruno, Čugalj Pongrac Vanja, Flinčec Bernarda, Grabant David, Gregorinčić Sanja, Horvat Ana, Horvat Laura, Jalšovec Luka, Jalšovec Noa, Jarni Ivana, Kekez Maja, Kerman David, Koprek Ana, Lukman Luka, Mesarek Karla, Mihalic Matej, Pepelko Lovro, Sabolčec Vinko, Srša Matija, Vinković Filip, Železnjak Petar, Žinić Fran

d najrazre

Gimnazija josipa SlavenskoG cakovec 4.G Smjer: Jezična gimnazija Razrednica: Lidija Kolar, prof. mentor Učenici (abecednim redom): Baranašić Tara, Bister Nika, Dvanajščak Daria, Fileš Iva, Fileš Jaka, Franković Izabela, Horvat Vedran, Hrženjak Luka, Kodba Stella, Košić David, Krumpić Zoja, Lajtman Greta, Lesjak Lucija, Margotić Gloria, Mihalković Ena, Mikulan Hana, Mlinarić Martina, Novak Gabriela, Novak Laura, Perša Rea, Radojčić Julia Magdalena, Sklepić Ivana, Topolnjak Matija, Treska Tea, Železnjak Martina

Gab riela Novak

najmatura

David ošić K

nti

7. lipnja 2019. 7. lipnja 2019.

medimurski medimurskiMaturanti Maturanti2019. 2019. 99

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ž gospodarska škola cakovec

4.cp

Luci ja Košak

ti najmaturan

Smjer: Tehničar cestovnog prometa / Razrednica: Cofek Danijela Učenici (abecednim redom): Baranić Florijan, Ceilinger Nikola, Fic Mihael, Kirić Stjepan, Košak Lucija, Ložnjak David, Maček Luka, Mihalec Patrik, Novak Leon, Oletić Viktorija, Perhoč Bruno, Petrlić Božica, Posavec Kristian, Rališ Leon, Verli David, Vidović Marko, Vršić Filip, Vugrinec Karla

Stjep an Kirić

ž gospodarska škola cakovec 4.Pt Luc ija Pintarić

Zanimanje: Poljoprivredni tehničar Razrednik: Siladi Zvonimir Učenici (abecednim redom): Balog Miro, Čeh Mihael, Čukulic David, Horvat Dominik, Kušter Dorijan, Medlobi Marta, Mesarić Viktor, Novak Mihael, Novak Pamela, Obadić David, Perčić Dario, Petković Luka, Pintarić Lucija, Srpak Juraj, Srša Patrik, Srša Tia

nti najmatura

Vik tor Mesarić

ž gospodarska škola cakovec 3.cVO Zanimanje: Cvjećar, vozač motornog vozila Razrednik: Novak Elvis Učenici (abecednim redom): Bručić Izabela, Halabarec Dijana, Herman Dorotea, Hamer Stjepan, Kolarić Karla, Mikec Andrea, Moharić Marija, Tomašek Monika, Cirkvenčić Ivan, Ignac Robert, Krištofić Sebastijan, Mađarić Benjamin, Posavec Denis, Setnik Dino, Šalković Denis

Izab ela Bručić

nt najmatura

Iva n Cirkvenčić

medimurskiMaturanti Maturanti2019. 2019. 10 medimurski 10

7.7.lipnja lipnja2019. 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ž gospodarska škola cakovec 3.FK Smjer: Frizer, kozmetičar Razrednica: Mihalic Željka Učenici (abecednim redom): Habjan Lorena, Kranjčec Paolina, Oršuš Ivana, Prugović Magdalena, Recek Lucija, Ružman Dalia, Taradi Paula, Turk Petra, Bezek Patricija, Ilijaš Laura, Marđetko Marta, Matjašec Marija, Medvar Lukrecija, Višnjić Lana

Lor ena Habjan

najmatura

nti

Dal ia Ružman

ž gospodarska škola cakovec 3.kC Bise rka Ignac

nt najmatura

Smjer: Pomoćni krojač, pomoćni cvjećar Razrednica: Škrobar Ljiljana Učenici (abecednim redom): Ignac Biserka, Novak Davor, Oršoš Marko, Balog Natalija, Hrastov Ladislava, Murk Tena, Oršuš Jadranka

Tena Murk

ž gospodarska škola cakovec

3.ko

Da nijela Kovačić

nt najmatura

Smjer: Krojač, obućar / Razrednica: Vlahek-Ivek Brankica Učenici (abecednim redom): Ignac Sanja, Kovačić Danijela, Sabol Melani, Sever Anna, Sever Lana, Zobić Sara, Baksa Sara, Balog Lidija, Balog Paulina, Balog Žaklina, Gavez Viktorija, Gregorinčić Katja, Ignac Leonardo, Košir Nikolina, Makšadi Filip, Međimurec Nikolina, Oršuš Davorka, Oršuš Zvjezdana

Filip Makšadi

7. lipnja 2019. 2019.

medimurski medimurskiMaturanti Maturanti2019. 2019. 11 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 323 040601 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040

ž gospodarska škola cakOvec 3.VO Nin a Podgorelec

Smjer: Vozač motornog vozila Razrednica: Murk Ivana Učenici (abecednim redom): Balog Romeo, Cerovec Ivan, Dokleja Kristian, Dominik Mihajel, Fileš Emanuel, Forko Matija, Horvat Benjamin, Hranjec Borna, Janušić Leon, Kalinić Josip, Katančić Stjepan, Novak Andrej, Podgorelec Nina, Vidović Damir, Vidović Dominik, Vrbanec Liam

nti najmatura

Em anuel Fileš

graditeljska škola žcakOvec 4.a Tam ara Lukša

Razrednik: Damir Srnec, mag.inf. Učenici (abecednim redom): Građevinski tehničar: Antanasov Luca, Bergovec Josip, Hranjec Hrvoje, Lenardić Luka, Matjačić Filip, Novak Filip, Podvezanec Antonio, Preložnjak Leon, Vrbanec Ivan, Vuk Vedran, Zrna Karlo Geodetski Tehničar: Čapalija Luka, Kaučić Mateo, Kregar Mihael, Lukša Tamara, Mikec Dominik, Patafta Antonio, Slamek Dominik, Šiptar Bartol, Tomašek Luka, Wertheim Karlo

nti najmatura

Filip Matjačić

graditeljska škola žcakOvec 4.B Smjer: Arhitektonski tehničar Razrednica: Srebrenka Pongrac, dipl.ing. Učenici (abecednim redom): Blažona Iva, Gudlin Veronika, Heđa Kerin, Kavran Helena, Keljar Petra, Kocen Lucijan, Kovačić David, Kovačić Tin, Magdalenić Marta, Matoša Karlo, Novak Mihael, Pleh Filip, Podvezanec Patrik, Pongračić Luka, Sokač Ivana, Šavora Sara, Škvorc Luka, Štetić Adrian, Vitanović Nebojša

Iva Bl žona a

najmatura

nti

Dav id Kovačić

medimurskiMaturanti Maturanti2019. 2019. 12 medimurski 12

7. lipnja 2019. 7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

graditeljska škola žcakovec 4.C Razrednik: Andrija Večenaj, mag. dizajna Učenici (abecednim redom): Dizajner keramike: Bagarić Antun, Bernardić Sara, Ceilinger Ivan Karlo, Dombaj Marija, Dominić Rahela, Mikulec Patricia, Plevnjak Ema, Pros Nikola, Srpak Viktorija, Topličanec Paula Dizajner unutrašnje arhitekture: Bujanić Valentina, Čretni Veronika, Golubić Petar, Hlišć Helena, Korunek Karla, Krička Aleksandar, Orejaš Ana Marija, Puklavec Graciela, Škvorc Sara, Špicar Anamarija

Ema Plevnjak

nti najmatura

Ant un Bagarić

graditeljska škola žcakovec

Mat eja Pristav

n najmatura

Dav id Šafarić

4.D

Razrednik: Rajko Jagar, mag.oec. Medijski tehničar: Antalašić Steven, Bajkovec Roberto, Bistrović Klara, Cerovec Doroteja, Flegar Marin, Joža-Koren Andrija, Marciuš Dorotea, Mićić Bojan, Režek Dominik, Šafarić David, Štimec Kristijan-Leonard, Vincetić Luka Web dizajner: Berzak Antonija, Grudić Danijela, Kučević Davor, Molnar Jelena, Novak Lea, Pašić Adela, Petković Leon, Pristav Mateja, Tarandek Matea, Toth Karlo Jan, Trstenjak Benjamin

graditeljska škola žcakovec 3.E Razrednica: Tatjana Vadas, dipl.ing. Monter suhe gradnje: Ignac Božidar, Ignac Josip, Kovač Josip, Lesar Allan, Novak Dino, Pintarić Novak Karlo Keramičar oblagač: Horvat Antonio, Ignac Dario, Kutnjak Matija, Mesarić Matija Tesar: Hergotić Karlo, Jambrović Karlo, Mavrek Luka

Ka rlo Jambrović

n najmatura

Josip Kovač

7. lipnja 2019. 7. lipnja 2019.

medimurski medimurskiMaturanti Maturanti2019. 2019. 13 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ž graditeljska škola cakovec

3.F

Sti ić ven Šimunkov

nt najmatura

Razrednik: Zlatko Bahun, dipl.ing.el. Stolar: Đuranec Toni, Kralj Arian, Medvar Benjamin, Pintarić Patrik, Šimunković Stiven, Šoštarić Antonio, Vurušić Leo Instalater grijanja i klimatizacije: Cmrečnjak Emilio, Čurin Matija, Dominik Antonio, Horvat Luka, Kos Filip, Lončarić Patrick, Setnik Mateo, Trupković Matija Vodoinstalater: Balog Sandi, Bašnec David, Crnčec Alen, Oršoš Kevin, Trupković Emil

Leo V ušić ur

ž graditeljska škola cakovec

3.G

Be njam anušić in J

nt najmatura

Ante ragi Pa

Razrednik: Krešimir Hlebec, akad. slikar-grafičar Autolakirer: Baksa Mihael, Farkaš Eduard, Janušić Benjamin Ličilac-soboslikar: Horvat Dančo, Huljak Patrik, Srpak Karlo Rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima: Bakač Manuel, Bogdan Marin, Golubić Marko, Hajdarović Antonijo, Matulin Leon, Paragi Ante, Telebuh Robert

ž graditeljska škola cakovec

3.H

Ivan Oršoš

nt najmatura

Zanimanje: Pomoćni soboslikar-ličilac / Razrednica: Zdenka Perić, prof. Popis učenika: Bakač Pavao, Ignac Damir, Križanac Tomislav, Oršoš Ivan, Oršuš Simon, Risović Sandro

medimurskiMaturanti Maturanti2019. 2019. 14 medimurski 14

7.7.lipnja lipnja2019. 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

graditeljska škola žcakovec 3.I Zanimanje: Pomoćni podopolagač Razrednik: Hrvoje Živković, mag.theol. Popis učenika: Bogdan Denis, Ignac Mihael, Sklepić Zdravko, Vurušić Kevin

Kev in Vurušić

nt najmatura

ž srednja škola cakovec 4.a Julij a Šupljika

najmatura

Smjer: Opća gimnazija / Razrednica: Maja Žvorc Učenici (abecednim redom): Tena Alijašević, Lana Benković, Lea Branilović, Tena Goričanec, Leonarda Horvat, Benjamin Jakopić, Martin Jakopić, Luka Jurkijević, Hana Kocijan, Anamarija Kovačec, Karolina Križaić, Janja Kvakan, Sara Magdalenić, Kristina Peras, Emina Pintarić, Jan Rošić Novak, Ivona Sabol, Kristina Škvorc, Ida Šoltić, Julija Šupljika, Marina Ter, Tomislav Tomašić, Lana Turk, Lucija Vugrin, Ana Vugrinec

nti

Jan Rošić Novak

ž srednja škola cakovec

4.B

najmaturan

tica

Ma gdale Maček na

nti najmatura

Smjer: Opća gimnazija / Razrednica: Kristina Trstenjak Učenici (abecednim redom): Claudia Andročec, David Bašek, Fran Cerovčec, Ana Đuran, Laura Horvat, Ana Kovač, Paula Kovač, Marta Kozjak, Karlo Kranjec, Magdalena Maček, Lana Mađar, Luka Mihalic, Maria Murković, Sara Senčar, Vida Senčar, Marta Sokač, Ena Srnec, Viktorija Šestak, Josipa Topolnjak, Mario Tot, Dalibor Valkaj, Martin Vargek, Dominik Vrbanec, Melani Vurušić, Maja Zrna, Josipa Žerjav, Simona Židov, Luna Hamer

Kar lo Kranjec

7. lipnja 2019. 7. lipnja 2019.

medimurski medimurskiMaturanti Maturanti2019. 2019. 15 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ž srednja škola cakovec 4.D Smjer: Fizioterapeutski tehničar/tehničarka Razrednik: Željko Domjanić Učenici (abecednim redom): Tena Blažek, Magdalena Cindrić, Daria Cirkvenčić, Marta Črep, Margareta Doležaj, Dino Drk, Elena Goričanec, Filip Juričan, Petra Knezić, Matej Kokolek, Leonita Lugarić, Robert Marciuš, Karla Barbara Mavrin, Jakov Mesarić, Laura Mučić, Sven Novak, Tea Paler, Marcela Sedmak, Maja Srnec, Lovro Šajnović, Denis Špoljarić, Klara Turk, Hrvoje Varošanec, Magdalena Žižek

Ma žaj rgar eta Dole

nti najmatura

Hr ec voje Varošan

ž srednja škola cakovec

5.C

Ma gaj ria P aula Pož

najmatura

nti

Patr ik Novak

Smjer: Medicinska sestra/tehničar opće njege / Razrednica: Dunja Gašparić Učenici (abecednim redom): Nikolina Cmrečnjak, Magdalena Doležaj, Nela Hančić, Franciska Hodak, Leonard Klujber, Sonja Kostel, Dijana Kraljić, Luka Kraljić, Melanie Lesar, Laura Lovrenčić, Valentina Marđetko, Patrik Novak, Romana Novak, Marta Oletić, Maria Paula Požgaj, Ivana Radiković, Filip Sanjković, Zvonimir Sedlar, Sara Strbad, Karlo Šafarić, Žana Vadlja, Lara Vinko, Klara Vugrinec, Klaudija Žganec, Vanessa Žužić, Josipa Žvorc, Sara Logožar

ž srednja škola cakovec 3.e Smjer: Njegovatelji Razrednica: Paula Borko Učenici (abecednim redom): Martina Ignac, Anamarija Novak, Aleksandra Oršuš, Danijel Oršuš

Mar tina Ignac

najmaturan

tiCa

medimurskiMaturanti Maturanti2019. 2019. 16 medimurski 16

7. lipnja 2019. 7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

srednja škola prelog

4.G

Ad riana Kolarek

najmatura

Smjer: Opća gimnazija / Razrednik: Dejan Ivanek Učenici (abecednim redom): Bašić Nika, Blažeković Dora, Dominić Martin, Ekart Valentina, Glavina Lovro, Halić Anja, Kalšan Jurica, Kolarek Adriana, Matijević Kristijan, Međimurec Petra, Mišić Monika, Perošić Antonela, Pilaš Martina, Polgar Matej, Radmanović Dora, Recek Marija, Srša Karlovčec Mihael, Vuk Klara

srednja škola prelog

Tena ska Tre

najmatura

nti

Mi ec hae l Srša Karlovč

4.EK

nti

Kri stian Kolar

Smjer: Ekonomist / Razrednica: Tanja Gregur Učenici (abecednim redom): Blažeka Dario, Branović Lorena, Dolenec Dora, Golubić Ena, Gorupić Monika, Horvat Petra, Kočiš Ivana, Kolar Kristian, Koprivec Nino, Matotek Filip, Mavrin Božidar, Mitrašinović Saša, Modlic Sara, Novak Dejan, Novak Tea, Ovčar Neven, Pianec Marija Tena, Sabol Isabell Erin, Šalamon Lucija, Treska Tena

srednja škola prelog 4.tHK Smjer: Turističko-hotelijerski komercijalist Razrednica: Đurđica Katanec Učenici (abecednim redom): Bajsić Viktor, Dobranić Marta, Đud Lovro, Gašparlin Dorian, Gregoraš David, Ivančić Lorena, Kerovec Sofija, Perhoč Martin, Petković Nikolina, Pfeifer Mišo, Pintarić Andreja, Posel Karlo, Radiković Benjamin, Sić Paula, Šafar Florijan, Vršić Paulina

Ma rta Dobranić

nti najmatura

Mišo ifer Pfe

7. lipnja 2019. 7. lipnja 2019.

medimurski medimurskiMaturanti Maturanti2019. 2019. 17 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

srednja škola prelog

3.kU

Bar bara Jurak

nti najmatura

Smjer: Kuhar / Razrednica: Jasminka Kalšan Učenici (abecednim redom): Beker Helena, Bohnec Sabina, Glavina Matija, Jurak Barbara, Kovačić Jakov, Krištofić Silvija, Logožar Leon, Mandlin Borna, Matušin Tristan Marvin, Mesarić Mihael, Namesnik Karlo, Novak Amos, Novak Antonio, Pavlic Damjan, Pintarić Karlo

Amo s Novak

srednja škola prelog 3.sK

An ar drom eda Šlib

najmatura

nti

Smjer: Slastičar i konobar Razrednica: Snježana Janković Učenici (abecednim redom): Balog Monika, Bestijanić Martina, Bistrović Darko, Galović Ines, Ignac Josipa, Klarić Laura, Mlinarić Karmen, Oršoš Dario, Rusak Mihael, Škvorc Ervin, Šlibar Andromeda, Šoltić Neven, Tadejević Nataša, Trstenjak Matej, Vidović Gabriela

Ervi n Škvorc

srednja škola prelog 3.pKS Smjer: Pomoćni kuhar i slastičar Razrednica: Slađana Herman Učenici (abecednim redom): Glavina Madlen, Horvat Đulijana, Janušić Mario, Oršoš Manuel, Šafarić Matija, Topolko Sandra

Ma dlen Glavina

najmatura

nti

Mat ija Šafarić

medimurskiMaturanti Maturanti2019. 2019. 18 medimurski 18

7. lipnja 2019. 7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ž škola cakovec ž tehnicka

4.Et

Pet ar Kostanjević

nti najmatura

Smjer: Elektrotehničar Razrednik: Marko Markulija, mag.elektrotehnike Učenici (abecednim redom): Andrašec Vilim, Arki Krunoslav, Baksa Kristijan, Bermanec David, Borović Matija, Denžić Florijan, Fric Filip, Herc Emanuel, Ivelić Branimir, Janković Kristijan, Kočila Eduard, Kostanjević Petar, Križaić Luka, Lesar Matija, Mezga Valentino, Pavić Matija, Rođak Karlo, Sklepić Pavao, Stojčević Josip, Tkalec Igor, Zrinić Luka, Židov Petar

ž škola cakovec ž tehnicka

Pat rik Patafta

n najmatura

Flor ian Štefić

Pav ao Sklepić

4.Mt

Smjer: Tehničar za mehatroniku Razrednik: Pišta Novak, dipl.ing.mašinstva Učenici (abecednim redom): Budiša Juraj, Črep Ivan, Drk Dominik, Furdi Alen, Gašparlin Neven, Habijan Karlo, Haček Tin, Horvat Lovro, Hozjan Leon, Ivanović Ivan, Jančec Karlo, Kolarić Mihael, Kovač Josip, Mikulan David, Munđar Karlo, Novak Ivan, Patafta Patrik, Radas Filip, Slana Lukas, Srnec Horvat Petar, Stojko Valentino, Štefić Florian, Vabec David, Vurušić Karlo

ž škola cakovec ž tehnicka

4.Rt

Ema Gunc

nt najmatura

Smjer: Tehničar za računalstvo / Razrednik: Krešimir Kočiš, mag. ing. računarstva Učenici (abecednim redom): Belović Tomislav, Bister Luka, Ciglar Matija, Dombaj Romeo, Gunc Ema, Jeđut Leon, Kanižaj Benjamin, Klobučarić Lovro, Kocijan Jakov, Kolenić Borna, Levačić Dino, Marđetko Goran, Medvar Gabriel, Murk Matija, Novak Lovro, Novak Niko, Obadić Jurica, Posavec Sven, Rodek Matija, Urem Antonio, Vukina Sebastijan, Žganec Robert

Luka ister B

7. lipnja 2019. 7. lipnja 2019.

medimurski Maturanti 2019. medimurski Maturanti 2019. 19 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ž tehnicka ž škola cakovec 4.St Smjer: Strojarski računalni tehničar Razrednik: Perica Hajdarović, mag. ing. strojarstva Učenici (abecednim redom): Balent Antonio, Blažon Luka, Čituš Vilim, Flac Lovro, Grabar Dominik, Hajdarović Mateo, Hrg Sebastijan, Kemec David, Kovačić Marko, Kuhar Tomislav, Kukovec Dominik, Malović Denis, Matić Mateo, Matotek Patrik, Mezga Mihael, Novak Tom Tomislav, Pianec Marko, Pongrac Karlo, Škoda Erwin, Tkalčec Karlo, Tomašić Damir, Tomšić Petar, Vadlja Filip, Vidović Fran, Vinko Jura

ž škola cakovec ž tehnicka

Ant onio Balent

najmatura

4.tG

Mat ej Hudiček

najmatura

Leon Šopar

nti

Smjer: Tehnička gimnazija / Razrednica: Dragica Vugrin, prof. Učenici (abecednim redom): Bakač Marko, Bašek Marko, Dežđek Roberto, Dolenec Andrija, Horvat Denis, Hozmec Lovro, Hranilović Lovro, Hudiček Matej, Jurinić Ivan, Lesar Petar, Murković Mateo, Okreša Marko, Peras Karlo, Šlezak Jakov, Šopar Leon, Toplek Domagoj, Tretnjak Domagoj, Vinko Patrik, Vinković Filip, Zadravec Leonardo

ž tehnicka ž škola cakovec 3.e1 Smjer: Autoelektričar, elektromehaničar, elektroinstalater Razrednik: Branislav Josić, dipl.ing. elektrotehnike Učenici (abecednim redom): Ambruš Teo, Barić Mišel, Bručić Dorian, Domislović Vedran, Dvanajščak Saša, Erdelji Benedikt, Grozdek Rikardo, Horvat David, Hrustek Darko, Jelinek Michael, Juretić Karlo, Kirec Luka, Lastavec Matteo, Mezga Filip, Mihoci David, Mikec Ivan, Pintarić Damjan, Pintarić Filip, Purić Tin, Srpak Kevin, Šoltić Antonio, Šoltić Denis, Tkalčec Dominik, Tomašić Dino, Zvonarek Matej, Žajdela Stjepan

Luka Kirec

najmatura

nti

Da mjan Pintarić

medimurskiMaturanti Maturanti2019. 2019. 20 medimurski 20

7.7.lipnja lipnja2019. 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ž tehnicka ž škola cakovec 3.S1

Leon Sakač

Smjer: CNC operater Razrednica: Dubravko Car, dipl.ing. brodogradnje Učenici (abecednim redom): Balent Jakov, Bergovec Stefan, Blagović Karlo, Branilović Luka, Cerovec Patrik, Dolar Danijel, Fabić Ivan, Ivanušec Manuel, Jeđud Nenad, Krumpić Sven, Lajtman Alen, Lesinger Luka, Lipić Dominik, Malek Leonardo, Mikec Nino, Pleh Sandi, Sakač Leon, Štefić Antonio, Ujlaki Benjamin, Zanjko Filip, Zdolec Patrik, Žajdela Karlo

najmatura

nti

Ben i jamin Ujlak

ž tehnicka ž škola cakovec 3.S2

Maja uko Ma

nti najmatura

Smjer: CNC operater Razrednica: Sanela Koltay Kovačić, prof. Učenici (abecednim redom): Čmrlec Tin, Detoni Franko, Gabaj Karlo, Gašparić Ivan, Golenko Kevin, Gudlin Bernard, Habjan Tomislav, Hatlek Tomi, Jakčin Bernard, Jančec Mihael, Kamerlin Anastazija, Katić Daniel, Kolarić Marko, Kovač Karlo, Kovačić Antonio, Leko Leon, Mauko Maja, Rodi Karlo, Rožman Ivan, Vinković Erik, Vuk Martin

Ivan Gašparić

ž škola cakovec ž tehnicka

3.S3

Lovr o Šoltić

nti najmatura

Smjer: Bravar / Razrednica: Danijela Bratuša-Sarić, dipl. ekonomist Učenici (abecednim redom): Barić Danijel, Bogdan Valentino, Cirkvenčić Patrik, Koraj Benedikt, Kosi Fran, Matjačić Borna, Mikulan Luka, Novak Emanuel, Oršuš Leonardo, Oršuš Nikola, Petak Patrik, Šoltić Lovro, Švenda Mario, Topolnjak Luka, Tot Marsel, Varga Mateo, Vugrinec Luka, Vuk Martin, Zorčec Stjepan

Mar io Švenda

7. lipnja 2019. 7. lipnja 2019.

medimurski medimurskiMaturanti Maturanti2019. 2019. 21 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ž tehnicka ž škola cakovec 3.S4

Ma tija Marciuš

Smjer: Strojobravar Razrednica: Vlatka Peharda, prof. Učenici (abecednim redom): Barić Rafael, Cirkvenčić Sandro, Golubić Marin, Goričanec Vanja, Horvat Dominik, Horvat Nikola, Jezernik David, Korent Filip, Kozar Nikola, Kranjčec Luka, Lehkec David, Marcijuš Fran, Marciuš Matija, Medlobi Borna, Mihaljković Karlo, Novak Kristijan, Novak Nikša, Pintarić Jan, Sakal Dino, Tasič Dominique, Zlatarek Leon, Žerjav Karlo

najmatura

nti

Karl o Žerjav

ž tehnicka ž škola cakovec 3.S5

Josip vak No

nti najmatura

Smjer: Autolimar, automehaničar, tokar Razrednica: Daniela Zadravec, prof. Učenici (abecednim redom): Balent Marko, Gašparić Nikola, Herman Leon, Hošnjak Marko, Janković Mihael, Jarni Teo, Kovač Patrik, Matoša Soni, Mesarić David, Mihalic Filip, Novak Josip, Omazić Igor, Pec Mateo, Radek Filip, Rodiger Luka, Sotler Karlo, Šantek Jakov, Tkalčić David, Vinković Mario, Vukšić Vedran

Dav id Tkalčić

AUTOŠKOLA BUDUĆNOST U PRELOGU

DRAGI MATURANTI POŽURITE I ISKORISTITE PRILIKU! A

utoškola Budućnost u Prelogu, istaknula se svojom kvalitetom i preporukom svojih bivših kandidata, kao dobra škola koja je dobar put do vaše vozačke dozvole. Novost u autoškoli je da svim kandidatima osiguravaju prijevoz na predavanja, a naravno kasnije i na satove vožnje. Polaznici ove autoškole imaju priliku predavanja slušati u suvremeno opremljenoj učionici, a za vožnju moderan vozni park, koji se nalazi odmah pokraj autoškole.

Autoškola Budućnost Prelog Zrinskih 40 (zgrada starog Beteksa) T: 040 629 809 FB: AutoskolaBuducnost instagram: autobuducnost CIJENE ZA B KATEGORIJU: 3965 kuna za jednokratno plaćanje 4100 kuna za plaćanje do 12 rata

Cijena B kategorije za sada još uvijek iznosi 3965 kuna za jednokratno plaćanje. Ukoliko želite platiti na rate, omogućeno je plaćanje do 12 rata. Tada cijena B kategorije iznosi 4100 kuna. Spomenute cijene uključuju 30 sati predavanja i 35 sati vožnje, a jedini uvjet za upis je obavljeni liječnički pregled i 17,5 godina i odmah ste na redu! Uz iskusne instruktore želja im je da njihovi kandidati nakon položenog ispita budu dobri i savjesni vozači koji će samostalno i sigurno upravljati vozilom.

22 medimurski Maturanti 2019.

7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

S MEV-a NA POSAO: STUDIJSKI PROGRAMI ZA TRŽIŠTE RADA

eđimursko veleučilište u Čakovcu već 11 godina uspješno provodi kvalitetno i učinkovito obrazovanje, a kroz njegova vrata je prošlo oko 2000 studenata iz najrazličitijih dijelova Hrvatske, ali i iz drugih zemalja. Nakon studiranja na MEV-u, neki studenti su svoje obrazovanje nastavili nadograđivati na drugim institucijama, neki su njegove dobrobiti već tijekom studiranja koristili u raznim studentskim poslovima te nakon studija nastavili raditi, a neki svoja znanja šire dalje na predavanjima i konferencijama te sudjelujući u raznim projektima. Studentima nudimo izbor od čak 3 preddiplomska stručna studija u redovitoj i izvanrednoj izvedbi, u trajanju od 3 godine: Računarstvo, Menadžment turizma i sporta i Održivi razvoj. Od 2014. otvoren je i specijalistički diplomski stručni studij Menadžment turizma i sporta.

PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA

• Što ću postati završetkom ovog studija? Završetkom ovog studija, studenti stječu naziv stručni prvostupnik/prvostupnica ekonomije, a ovisno o izboru smjera na studiju (Menadžment

KONTAKTI ZA VIŠE INFORMACIJA Služba za studentske poslove T: +385(0)40/396 999 E: referada@mev.hr www.mev.hr studomck.mev.hr turizma ili Menadžmenti sporta) mogu raditi na svim poslovima koji uključuju menadžment turizma i sporta, poslovima u hotelima i drugim smještajnim objektima, poslovnim sustavima kao što su turističke zajednice, udruženja i savezi za turizam i sport, sportskim društvima, zabavnim parkovima, sportskim dvoranama, poslovnim sustavima u području menadžmenta i organizacija različitih skupova i mnogim drugim organizacijama. • Tko može upisati studij i kako ga upisati? Preddiplomski stručni studij Menadžment turizma i sporta mogu upisati svi koji su završili srednju školu u Republici Hrvatskoj, odnosno odgovarajuću srednju školu u inozemstvu. Prije upisa potrebno je položiti državnu maturu i odabrati Međimursko veleučilište u Čakovcu, preddiplomski studij Menadžment turizma i sporta kao prvi odabir na portalu www.postani-student.hr. Za upis je važan uspjeh ostvaren na državnoj maturi i uspjeh tijekom srednje škole.

• Koliko dugo traje studij? Studij se izvodi kao redoviti i izvanredni, a traje 3 godine, odnosno 6 semestara, te se njegovim završetkom ostvaruje 180 ECTS bodova. • Gdje mogu nastaviti studij? Studij se može nastaviti na MEV-u upisom na specijalistički diplomski stručni studij Menadžment turizma i sporta, u trajanju od 2 godine, kojim se stječe naziv stručni specijalist/specijalistica ekonomije.

PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ RAČUNARSTVO

• Što ću postati završetkom ovog studija? Završetkom ovog studija, studenti stječu naziv stručni prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka računarstva, a ovisno o izboru smjera na studiju (Programsko inženjerstvo ili Inženjerstvo računalnih sustava i mreža), mogu raditi na poslovima programiranja, izrade i odr-

Što možete studi žavanja složenih aplikacija i programskih alata ili na poslovima projektiranja i održavanja računalnih sustava i mreža. • Tko može upisati studij i kako ga upisati? Preddiplomski stručni studij Računarstva mogu upisati svi koji su završili srednju školu u Republici Hrvatskoj, odnosno odgovarajuću srednju školu u inozemstvu. Prije upisa potrebno je položiti državnu maturu i odabrati Međimursko veleučilište u Čakovcu, preddiplomski studij Računarstvo kao prvi odabir na portalu www.postani-student.hr. Za upis je važan uspjeh ostvaren na državnoj maturi i uspjeh tijekom srednje škole. • Koliko dugo traje studij? Studij se izvodi kao redoviti i izvanredni, a traje 3 godine, odnosno 6 semestara, te se njegovim završetkom ostvaruje 180 ECTS bodova.

PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ ODRŽIVI RAZVOJ (U FAZI DOBIVANJA DOPUSNICE)

• Što ću postati završetkom ovog studija?

Završetkom ovog studija, studenti stječu naziv stručni prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka održivog razvoja, a ovisno o izboru smjera na studiju (Održiva gradnja, Termotehničko strojarstvo i Ekoinženjerstvo), mogu raditi u organizaciji građenja, sudjelovati u projektiranju i tehnološkim procesima izgradnje građevinskih objekata, na poslovima vođenja, održavanja i organizacije proizvodnje ili na poslovima u upravnim i komunalnim službama, na objektima očuvanja okoliša ili u organizacijama koje se bave zaštitom voda, zbrinjavanjem otpada i drugim sličnim organizacijama. • Tko može upisati studij i kako ga upisati? Preddiplomski stručni studij Održivog razvoja mogu upisati svi koji su završili srednju školu u Republici Hrvatskoj, odnosno odgovarajuću srednju školu u inozemstvu. Prije upisa potrebno je položiti državnu maturu i odabrati Međimursko veleučilište u Čakovcu, preddiplomski studij Održivi razvoj kao prvi odabir na portalu www.postani-student.hr. Za upis je važan uspjeh ostvaren na državnoj maturi i uspjeh tijekom srednje škole.

• Koliko dugo traje studij? Studij se izvodi kao redoviti i izvanredni, a traje 3 godine, odnosno 6 semestara, te se njegovim završetkom ostvaruje 180 ECTS bodova. • Kako je organizirana nastava? Nastava, u obliku predavanja, seminara i vježbi, izvodi se svakim danom od ponedjeljka do petka. • A što sa smještajem i prehranom? Nedavno otvoren Studentski dom Čakovec, u neposrednoj blizini MEV-a, omogućuje smještaj redovitim studentima koji žive izvan grada Čakovca, a za ostvarivanje subvencioniranog prava na smještaj, potrebno je javiti se na javni natječaj, koji se objavljuje na stranicama studomck. mev.hr i www.mev.hr. Natječaj za slijedeću akademsku godinu objaviti će se krajem lipnja 2019. godine. Osim smještaja, studentima je dostupan i restoran, u kojem uz upotrebu x-ice, mogu ostvariti pravo na subvencioniranu prehranu. • Mogu li tijekom studija boraviti u inozemstvu? MEV potiče svoje studente na studentske razmjene, stalno radi na širenju mogućnosti sklapanjem Erasmus+

7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

medimurski Maturanti 2019. 23

ŠTO KAŽU SADAŠNJI I BIVŠI STUDENTI O MEV-U?

irati na MEV-u?

Ana Turk, studentica 3. godine prediplomskog studija Menadžment turizma i sporta te aktivna rukometašica u RK Podravka Vegeta Ana je iz Vukovara, a već 5 godina živi u Koprivnici kamo je stigla zbog bavljenja rukometom. Trenutno je 3. godina Menadžmenta turizma i sporta te uspješno spaja studentski život, sportsku karijeru koju gradu u RK Podravka Vegeta i majčinstvo. Članica je seniorske reprezentacije s kojom je nedavno sudjelovala na Europskom prvenstvu u Francuskoj. Uz taj, u sportskoj je karijeri nanizala još nekoliko uspjeha sa svojim ekipama: 3 puta bila je prvakinja države, 2 puta osvojila Kup Hrvatske te osvojila 6. mjesto na juniorskom svjetskom prvenstvu. Da je profesionalno bavljenje sportom zahtjevno, potvrdila je i Ana. „Za obavljanje svih obaveza, što studentskih, što fakultetskih, potrebna je dobra organizacija.“ Upravo zato, puno joj znači mogućnost korištenja kategorizacije sportaša, suradnje koju

bilateralnih sporazuma, kojima omogućuje razmjenu u 29 različitih institucija diljem Europske unije i svijeta. Studenti mogu birati opciju studijskog boravka ili studentske prakse. Osim što studenti s MEV-a odlaze u svijet, na MEV rado i dolaze, najčešće studenti iz Portugala i Turske. S tom svrhom, Veleučilište nudi MEV buddy opciju, odnosno studenta prijatelja koji dolaznim studentima pomaže u snalaženju u Čakovcu i studiranju na Veleučilištu.

U KOJE SE SVE AKTIVNOSTI MOGU UKLJUČITI TIJEKOM STUDIJA? STUDENTSKI ZBOR

ISKUSTVA STUDENATA S RAZMJENE Rober t R adikov ić , student preddiplomskog stručnog studija Menadžment turizma i sporta Robert je svoj Erasmus+ studijski boravak proveo u gradiću Brežice u Sloveniji. Svjestan da mu studentski dani brzo protječu i da će se uskoro naći na tržištu rada te se tamo susresti s konkurencijom i zahtjevnim poslodavcima, odlučio je uložiti svoje vrijeme u poboljšanje osobnih vještina i kompetencija. Osim toga, u razmjeni je vidio i dobru priliku da upozna obrazovni sustav u nekoj drugoj državi. „Stekao sam mnoga znanja o turizmu koja prije nisam imao, a koja će mi u velikoj mjeri olakšati pisanje završnog rada. Era-

smus+ je obogatio moj život za sva vremena kroz razna praktična iskustva. Životom u Sloveniji stekao sam određenu samostalnost, ali i razna poznanstva koja mi dobro mogu doći u privatnom i u poslovnom životu.“ Valentino Kelemenić, student preddiplomskog stručnog studija Održivi razvoj Valentino je već 2 puta bio na studentskoj razmjeni u trajanju od 6 mjeseci, prvo u Mađarskoj pa u Izraelu, a jednom na studentskoj praksi u Poljskoj u trajanju od 3 mjeseca. Njegova je želja za razmjenom tinjala dugo, no na nju se konačno odlučio kada je počeo studirati i shvatio da mu treba odmak

iz njegove komfor zone – one u kojoj je „24 godine živio na istom mjestu, pod istim krovom.“ Svojih je prvih 5 mjeseci proveo u gradu Baja u Mađarskoj gdje je pronašao smjer najbliži onom koji studira na MEV-u. Drugu razmjenu od 6 mjeseci proveo je u izraelskom gradu Baršeba jer je Međimursko veleučilište omogućilo tu opciju, a znajući kakvo je Erasmus+ razmjena neprocjenjivo iskustvo, zaključio je da Izrael mora biti prava avantura. „Nakon što sam izašao iz komfor zone i vratio se s prve razmjene, bio sam siguran da želim ponovno na razmjenu. Čim sam saznao za opciju Izraela, nije bilo dvojbi.“

Studenti se mogu aktivno uključiti u rad MEV-a sudjelo-

MEV ima s Hrvatskim nacionalnim odborom radi školovanja vrhunskih sportaša. U sklopu te suradnje, Veleučilištu je omogućen razvoj programa kojim studenti koji se profesionalno bave sportom mogu što jednostavnije polagati ispite i steći zvanje. „Dobrim programom i ovom pogodnošću Veleučilište privlači sportaše iz cijele kontinentalne Hrvatske te smatram da je to velika obostrana prednost.“ – naglasila je Ana, dodavši kako je uz dva treninga dnevno teško pohađati predavanja i slijediti rokove. Zato je mogućnost dogovora s profesorima bolja opcija. Matija Risek, bivši student MEV-a, studirao prediplomski stručni studij Računarstvo Matija trenutno radi kao razvojni inženjer i projekt menadžer u jednoj poznatoj varaždinskoj tvrtki. 2015. godine završio je stručni studij Računarstvo na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu, a svoje je obrazovanje nadogradio na sveučilišnom diplomskom studiju Infor-

vanjem u radu Studentskog zbora, koji brine o ostvarivanju studentskih prava te obavlja poslove od interesa za studente, brine o kvaliteti života studenata i o kvaliteti procesa studiranja na MEV-u te o svim ostalim pitanjima važnih za studente.

SUDJELOVANJE U SPORTSKIM AKTIVNOSTIMA

Studenti se također mogu uključiti u rad Sportske udruge studenata MEV-a te u mnogobrojne sportske aktivnosti, kao što su treninzi selekcija MEV-a različitih sportova, planinarenje, sportska natjecanja (Igre veleučilišta i visokih škola, Unisport natjecanja, Sportske igre studenata sjeverozapadne Hrvatske) te orga-

matike na Sveučilištu Juraja Dobrile u Puli. Upravo ga je to učenje dovelo do pozicije glavnog predavača na Microsoft WinDays tehnološkoj konferenciji te predavača na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike, ali i sudjelovanja u raznim projektima poput digitalizacije dostave pošte na području Hrvatske. Dvije dekanove nagrade tijekom studiranja na MEV-u, državna, gradska i županijska stipendija te ogromna potpora roditelja bile su glavni sastojci za nadogradnju temelja koje je stjecao na Veleučilištu. Radom na studentskim poslovima te angažmanom u studentskim organizacijama kao studentski predstavnik, član i dopredsjednik studentskog zbora stekao je dodatno iskustvo, a zbog svega što je prošao budućim studentima poručuje: „Iskoristite što više studentskih prilika za napredak, idite na Erasmus stručnu praksu u inozemstvo, pogledajte kako poduzeća funkcioniraju vani, posjetite sajmove poslova i tehnološke konferencije.“

nizacija sportskih natjecanja i događanja.

SUDJELOVANJE U PROJEKTIMA

Studenti željni znanja mogu se uključiti volonterske aktivnosti, organizirati i/ili sudjelovati u konferencijama, organizirati vlastita događanja kao što je Mevijada i sl.

“

Kroz vrata MEV-a je prošlo oko 2000 studenata iz najrazličitijih dijelova Hrvatske, ali i drugih zemalja

24 medimurski Maturanti 2019.

7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NA SVEUČILIŠTU SJEVER OTVOREN NATJEČAJ ZA UPIS U 1. GODINU PREDDIPLOMSKIH I DIPLOMSKIH STUDIJA

Studenti Sjevera aktivni su u znanstvenim istraživanjima i praktičnim metodama učenja

veučilište Sjever najmlađe je javno hrvatsko sveučilište te integrirano, regionalno sveučilište makroregije Sjeverozapadne Hrvatske, koje djeluje u dva sveučilišna centra- u Varaždinu i Koprivnici. Pohađa ga preko 3.500 studenata iz cijele Hrvatske i okolnih zemalja, a na njemu radi više od 400 zaposlenika i vanjskih suradnika u svim znanstveno-nastavnim, umjetničko-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima. Na Sveučilištu Sjever obrazuju se kadrovi primarno u tehničkom i biomedicinskom području. Nastava se izvodi na 27 studijskih programa s više od 80% studenata u tzv. STEM područjima znanosti. Na Sjeveru se obrazuju kadrovi u deficitarnim zanimanjima ne samo na Hrvatskoj, nego i na europskoj razini, čemu u prilog ide i činjenica da je na burzama postotak studenata koji su završili neki od spomenutih programa ispod hrvatskog prosjeka, često oko 5 posto ili niže. Na Sveučilištu Sjever u oba sveučilišna centra u tijeku su natječaji za upise na preddiplomske i diplomske studije za akademsku godinu 2019./2020. Mogućnost izbora čak 27 različitih studijskih programa dokazuje važnost

ove obrazovne institucije i nužne prilagodbe potrebama gospodarstva i tržištu radne snage danas stvarajući kompetentne stručnjake koji će podići konkurentnost gospodarstva sjevera Hrvatske na domaćem, ali i na širem tržištu. Premda u smislu brojki relativno mali na tržištu obrazovanja, inovativnošću i unapređenjem postojećih ali i otvaranjem novih studija dokazuju da su pri vrhu visokog obrazovanja u cijeloj Hrvatskoj. Na preddiplomskoj razini mogu se upisati sljedeći studijski programi: Elektrotehnika, Multimedija, oblikovanje i primjena, Proizvodno strojarstvo, Logistika i mobilnost, Graditeljstvo, Sestrinstvo, Mehatronika, Fizioterapija, Medijski dizajn, Komunikologija, mediji i novinarstvo, Poslovanje i menadžment te Prehrambena tehnologija. Na diplomskoj razini moguć je upis na sljedeće studijske programe: Poslovna ekonomija, s dva usmjerenja: Međunarodna trgovina i Turizam, Odnosi s javnostima, Multimedija, Strojarstvo, Graditeljstvo, Sestrinstvo- menadžment u sestrinstvu, Medijski dizajn, Novinarstvo, Ambalaža recikliranje i zaštita okoliša

i, Održiva mobilnost i logistika. Sveučilište Sjever je u brzom roku postalo centar STEM visokog obrazovanja u sjevernoj Hrvatskoj. Završeni studenti Sveučilišta Sjever veoma su uspješni čemu u velikoj mjeri pridonosi činjenica da studenti uz teoriju dobar dio znanja stječu kroz praksu, učeći od vodećih stručnjaka iz realnog sektora i znanosti. „Jedino hrvatsko sveučilište koje je popunilo redovite kvote u prvom upisnom roku je Sveučilište Sjever, što nam apsolutno daje obavezu da i dalje nastavimo s poticanjem izvornosti i poboljšavanjem studijskih programa za što je ključna sinergija svih dionika i osluškivanje potrebama gospodarstva. Prema službenim podacima, čak su tri studijska programa prošle godine bila među deset najtraženijih u cijeloj Hrvatskoj – Fizioterapija, Multimedija i Medijski dizajn, a ništa se drugačije ne očekuje ni ove godine, čak štoviše. Krećemo se u dobrom smjeru i to nam daje motivaciju za još kvalitetniji rad na svim razinama, a prije svega na dobrobit i znanje naših studenata, a time posljedično čitavog gospodarstva.“, istaknuo je izv.prof.dr.sc. Damir Vusić, prorektor Sveučilišnog centra Varaždin.

polaznici sveuč traženi na tržiš nego steknu dip

Kabineti Odjela za sestrinstvo

Mnoštvo aktivnosti na izuzetno posjećenim Danima otvorenih vrata Sveučilišta Sjever u Varaždinu i Koprivnici

Sveučilište Sjever također samostalno provodi poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij Poduzetništvo i EU fondovi koji je rađen u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, a na kojem se trenutno obrazuje prva generacija studenata. Osim specijalističkog studija, u Sveučilišnom centru Koprivnica provodi se samostalni poslijediplomski (dok-

torski) studij Mediji i komunikacija. Sveučilište Sjever također provodi međunarodni (združeni) sveučilišni poslijediplomski doktorski studij, Međunarodni ekonomski odnosi i menadžment u suradnji s administrativnim i organizacijskim partnerom University Burgenland of Applied Sciences Burgenland (UAS), Eisenstadt, Austria.

DAN OTVORENIH VRATA, STRUČNI SKUP 3D& DESIGN, DAN KARIJERA, ERASMUS+ DANI, FESTIVAL ZNANOSTI, STUDENTSKI RADIO, STUDENTSKI PORTAL PRESSEDAN Sveučilište Sjever aktivno organizira brojne događaje za

7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čilišta sjever štu rada i prije plome

kojima interes pokazuju brojni sadašnji, ali i budući studenti a koji im koriste u njihovom profesionalnom razvoju. Različite aktivnosti koje se provode na Sveučilištu Sjever uključuju brojna gostujuća predavanja najboljih stručnjaka iz pojedinih područja. Održavaju se tako stručni skupovi iz područja 3D grafike i dizajna, Dan otvorenih vrata na kojem budući studenti imaju mogućnost upoznati moderno opremljene laboratorije i predavaonice na Sjeveru, ali i nastavnike i sadašnje studente Sjevera, te brojni drugi događaji. S obzirom da je iznimno važno da studenti već tijekom studiranja steknu iskustvo i neophodne vještine kako bi postali kompetentni i poželjni stručnjaci na tržištu rada, Sveučilište Sjever, osim na obrazovnom i znanstvenom dijelu, kontinuirano radi na povećanju suradnje s gospodarstvom. U tu svrhu organizira se i Dan karijera, „Connect Day“ koji je odlična prilika za povezivanje i umrežavanje poslodavaca i studenata. Osim u gospodarstvu i među poslodavcima, Sveučilište Sjever je sve traženije među budućim studentima čemu je dokaz konstantno povećanja interesa i upisnih prijava,

Povezivanje studenata i poslodavaca na Danu karijera Sveučilišta Sjever organizator ili suorganizator sudjeluje u brojnim kulturnim manifestacijama, "Kultura u fokusu", izložbe najuspješnijih fotografija kulturnih događanja, Festivala MOP ali i brojnih drugih. Osim kulturnih projekata Sveučilište Sjever važan je akter akademskog sporta pa je tako Savez sportskih udruga Sveučilišta Sjever bio jedan od domaćina UniSportPlay natjecanja. Natjecanje se održavalo u Varaždinu i na njemu je sudjelovalo preko 350 studenata i studentica iz više od 15 hrvatskih sveučilišta, veleučilišta i fakulteta.

AKTIVNO SUDJELOVANJE U MEĐUNARODNIM PROJEKTIMA OMOGUĆAVA STUDENTIMA STUDIRANJE I STRUČNU PRAKSU U INOZEMSTVU

Mate Rimac na Sveučilištu Sjever kao gostujući predavač gotovo na svim studijskim programima, njih ukupno 27, koji se izvode na Sveučilištu Sjever, u oba sveučilišna centra. Svi studiji Sveučilišta Sjever koncipirani su u skladu s najnovijim stručnim i znanstvenim trendovima, rađeni u skladu s potrebama tržišta rada, što je prepoznala i Hrvatska gospodarska komora čiji su predstavnici na nedavno održanom Danu karijera naglasili kako su svi kadrovi koji izlaze sa Sveučilišta Sjever itekako potrebni gospodarstvu i to iz više razloga: „Prvo je to što je ovo Sveučilište jedno od najmlađih, a opet veoma efikasno i pristupačno jer nije toliko veliko

što ujedno znači da se brzo može prilagođavati potrebama gospodarstva, a što uspješno čini. Sveučilište Sjever aktivno, već prilikom same izrade studijskih programa, surađuje s gospodarstvom što je jedna od ključnih aktivnosti povezivanja. Također je jako važno napomenuti da je u brojnim studijskim programima stručna praksa već integriran, a što je jedan od važnijih koraka povezivanja studenata s potencijalnim poslodavcima“, istaknuli su iz HGK. Osim važnih aktivnosti na području suradnje s drugim institucijama, Sveučilište Sjever važan je akter kulturnog života sjevera Hrvatske, gdje kao

medimurski Maturanti 2019. 25

Sveučilište Sjever aktivno je po pitanju međunarodne suradnje i europskih projekata pa je tako u 2018. godini provodilo 12 međunarodnih projekata u suradnji s drugim partnerima, a u ukupnoj vrijednosti od 3,9 milijuna eura. Tu su brojni projekti; Jean Monnet, Erasmus+ program, Interreg, ESF projekti, a u tijeku je i značajan projekt „Internacionalizacija diplomskog studija strojarstva“ na kojem je Sveučilište Sjever nositelj. U sklopu različitih programa međunarodne suradnje dio nastave ili studentske prakse moguće je odraditi i u nekoj od europskih država, što je studentima od izuzetne važnosti. Sveučilište Sjever aktivno provodi brojne Erasmus+ i CEEPUS projekte za mobilnost studenata i (ne)nastavnog osoblja te je u prošloj godini realizirano ukupno 76 mobilnosti. Također je potpisano 20 novih međunarodnih bilateralnih ugovora i 13 međunarodnih Sporazuma o suradnji te preko 40 novih Sporazuma o suradnji s gospodarstvom i tvrtkama i ustanovama u okruženju, ali i šire. „Osim aktivne suradnje s gospodarstvom,

Da je Sveučilište Sjever inovativno i prilagođeno potrebama tržišta rada dokazuje interes gospodarstva, ali i činjenica da je Sveučilište Sjever jedino Sveučilište u Hrvatskoj koje je prepoznalo 3D računalnu grafiku, dizajn i razvoj računalnih igara koji su osnova diplomskog studija Multimedija, a koji su zanimanja budućnosti. U tom smjeru razvoja i inovativnih metoda ide se i sa ostalim studijskim programima.

jedan od ključnih čimbenika razvoja Sveučilišta Sjever je internacionalizacija koja stvara prepoznatljivost i jača akademsku poziciju. Sporazumi o suradnji potiču razmjene dobrih praksi u širokom području akademskog djelovanja“, naglašava prof. dr.sc. Marin Milković, rektor Sveučilišta Sjever. Osim međunarodnih, na Sveučilištu Sjever se trenutno provode tri ESF projekta „Provedba HKO na razini visokog obrazovanja“ na kojima je Sveučilište Sjever partner; „Provedba HKO-a u području grafičkog inženjerstva, multimedije i vizualne komunikacije“, zatim „ProLog - Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i studijskih programa na osnovama Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u području prometa i logistike“ te „Moderno obrazovanje stručnih prvostupnika/ca mehatronike usklađeno sa zahtjevima HKOa“ zajedno ukupne vrijednosti preko 10 milijuna kuna, a koji će pridonijeti unapređenje navedenih studijskih programa. Pravo upisa na preddiplomske studije Sveučilišta Sjever imaju kandidati koji su završili srednju školu u minimalno če-

plasmana na rang-listu za upis - za upis na redoviti ili izvanredni studij, 2. temeljem prijave za upis podnesene u studentskoj službi Sveučilišta Sjever za kandidate koji su završili četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje prije 2010. godine i plasmana na rang-listu za upis za upis na izvanredni studij 24+ (ukoliko postoji upisna kvota za izvanredni studij putem studentske službe). Posebno atraktivni na Sveučilištu Sjever, u Sveučilišnom centru Varaždin, su studiji koji su ujedno vertikala postojećim studijima na preddiplomskoj razini. Tu su noviji diplomski studiji Strojarstvo, Sestrinstvo- Menadžment u sestrinstvu, Graditeljstvo i Multimedija zbog kojih brojnih studenti nastavljaju, ali i započinju svoje obrazovanje upravo na Sveučilištu Sjever. Upis u I. godinu diplomskih sveučilišnih studija Sveučilišta Sjever u akademskoj godini 2019./2020. moguće je ostvariti: - putem sustava za prijavu na diplomske studije, a kojem se pristupa putem web stranice diplomski.studij.hr - za upis na redoviti ili izvanredni studij. Svi detalji o upisima i prijavama nalaze se na službenoj

tverogodišnjem trajanju i koji su se plasirali na rang-listu za upis. Upis u I. godinu preddiplomskih studija Sveučilišta Sjever u akademskoj godini 2019./2020. moguće je ostvariti: 1. temeljem prijave podnesene putem Središnjeg prijavnog ureda (SPU, prijava putem stranice www.postani-student. hr), položene državne mature i

internetskoj stranici Sveučilišta Sjever, www.unin.hr Sveučilište Sjever važan je akter znanstvenog, obrazovnog i kulturnog razvoja te doprinosi razvoju visoko tehnološkog inovacijskog društva na sjeveru Hrvatske ali svakako i šire. Ne propustite priliku, studirajte na Sjeveru!

NE PROPUSTITE PRILIKU I UPIŠITE SE NA VRIJEME NA SVEUČILIŠTE SJEVER-CENTAR STEM OBRAZOVANJA U SJEVERNOJ HRVATSKOJ!

26 medimurski Maturanti 2019.

7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

usvoji znanje, brzo pronađi posao i ostvari uspješnu karijeru “ Uz znanje i praksu, FOI nudi i mogućnost stjecanja iskustva u jednom od dvadesetak partnerskih sveučilišta u svijetu

akultet organizacije i informatike ti nudi interdisciplinarnost - znanja iz područja informatike i ekonomike poduzetništva, stručnu praksu u najprosperitetnijim hrvatskim poduzećima, studentsku razmjenu u najboljim tehničkim sveučilištima u Europi i još mnogo toga! Informatička tehnologija je interdisciplinarno povezana sa svim područjima znanosti, posebice ekonomijom. Ona predstavlja jedno od najvažnijih i najperspektivnijih gospodarskih područja današnjice, a upravo u tom području nedostaje vrhunsko obrazovanih stručnjaka, koji uz znanje, stječu i vještine za savladavanje najsloženijih računalnih i informatičkih tehnologija. Fakultet organizacije i informatike studente obrazuje na nekoliko razina i u nekoliko smjerova, s posebnim naglaskom na kombinaciju predmeta iz više polja informacijskokomunikacijske tehnologije te ekonomike poduzetništva. Uz znanje i stručnu praksu, FOI nudi i mogućnost stjecanja iskustva u jednom od dvadesetak partnerskih sveučilišta u svijetu,kontinuiraneposjetepoduzećima, karijerne radionice, motivacijska predavanja, uključivanje u rad desetak studentskih udruga i još mnogo toga!

• PREDDIPLOMSKA RAZINA (tri godine): SVEUČILIŠNI STUDIJI Informacijski i poslovni sustavi Ekonomika poduzetništva STRUČNI STUDIJ Primjena informacijske tehnologijeu poslovanju (PITUP) • DIPLOMSKA RAZINA (dvije godine): Informatika Ekonomika poduzetništva • POSLIJEDIPLOMSKA RAZINA: DOKTORSKI STUDIJ (tri godine) Informacijske znanosti

poslova u srednjim i velikim poduzećima. Završetkom diplomskog studija Ekonomika poduzetništva studenti stječu akademski naziv magistar/ magistrica ekonomije.

DOKTORSKI STUDIJ - INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Fakultet organizacije i informatike Varaždin / Sisak / Zabok / Križevci

• SPECIJALISTIČKI STUDIJ (godina i pol dana) Inženjerstvo i reinženjerstvo organizacija informacijskog doba Upravljanje sigurnošću i revizijom informacijskih sustava Menadžment poslovnih sustava

poslovno i shvatiti komplementarnost organizacijskog i informacijskog sustava što ga čini jedinstvenim u odnosu na druge fakultete koji se bave profiliranjem raznih vrsta informatičara. Nakon završetka studija studenti stječu naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica informatike.

Stečena znanja na ovom studiju ključna su za uključenje u tržište rada posebice u tvrtkama koje se bave razvojem i primjenom programske podrške. Stručnjak ove razine u stanju je promišljati

Završetkom ovog preddiplomskog studija polaznici stječu ključne kompetencije potrebne za uspješan razvoj i vođenje vlastitog poduzetničkog pothvata i povećanje konkurentske prednosti poduzeća u kojem su zaposleni. Uspješni studenti imat će temeljna znanja iz ekonomskih disciplina, prava i informatike kojima će unaprijediti poslovne procese u organizacijama iz privatnog i javnog sektora. Posebno je važno naglasiti da će prvostupnici biti osposobljeni za djelovanje u međunarodnom okružju, točnije da će se moći uključiti u domaće i međunarodne poslovne organizacije.

PREDDIPLOMSKI STUDIJ INFORMACIJSKI I POSLOVNI SUSTAVI

PREDDIPLOMSKI STUDIJ – EKONOMIKA PODUZETNIŠTVA

www.foi.unizg.hr

Nakon završetka studija studenti stječu naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica ekonomije.

STRUČNI STUDIJ – PITUP

Polaznici ovog trogodišnjeg stručnog studija, koji FOI provodi u Varaždinu, Sisku, Zaboku i Križevcima, stječu sljedeće kompetencije poznavanja i razumijevanje temeljnih disciplina poput odabranih područja matematike, ekonomije te stranih jezika, poznavanja i razumijevanja pojedinih ekonomskih metoda, metoda upravljanja organizacijom te metoda razvoja informacijskih sustava. Stječu se kompetencije za poznavanje i razumijevanje životnog ciklusa proizvoda, usluge, kao i životnog ciklusa razvoja informacijskog sustava, primjenu temeljnih metoda razvoja informacijskih sustava u području modeliranja i izgradnje jednostavnih programskih rješenja (baza podataka i programskih aplikacija). Studenti koji završe ovaj program stječu naziv stručnog prvostupnika/prvostupnice poslovne informatike.

DIPLOMSKI STUDIJ – INFORMATIKA Cilj diplomskog studija je produbljivanje teorijskih znanja s preddiplomskog dijela te stjecanje novih, potrebnih za rješavanje problema iz najsloženijihpodručjarazvojaiprimjene informacijske tehnologije, kao i povećanja učinkovitosti suvremeneorganizacije.Pozavršetku diplomskog sveučilišnog studija stječe se naziv magistar/magistra edukacije informatike.

DIPLOMSKI STUDIJ – EKONOMIKA PODUZETNIŠTVA

Diplomski studij Ekonomika poduzetništva osposobljava studente za rad u malim, srednjim i velikim poduzećima te klasičnim obiteljskim poduzećima za koje je karakterističan prijenos vlasništva na mlađe generacije. Studenti nadopunjuju znanja stečena na preddiplomskom studiju, svladavaju složenije ekonomske, organizacijske i informatičke probleme u cilju stjecanja znanja koje će im omogućiti samostalno pokretanje poduzetničkih poduhvata te obavljanje složenijih

Na poslijediplomskom doktorskom studiju iz područja društvenih znanosti iz znanstvenog polja informacijskih i komunikacijskih znanosti student se upoznaje sa suvremenim istraživanjima i najnovijim dosezima u domeni informacijskih znanosti kao i interdisciplinarnim istraživanjima vezanim uz informacijske znanosti. Doktorski studij može se upisati u punom radnom vremenu i s dijelom radnog vremena (najmanje tri, a najviše sedam godina). Program je ustrojen tako da obuhvaća širok spektar znanstvenih disciplina, a temelji se na razvoju istraživačkih kompetencija. Nakon završetka studija stječe se akademski naziv doktor znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstveno polje informacijske i komunikacijske znanosti (dr. sc.).

POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIČKI STUDIJI

Na ovim specijalističkim studijima FOI-ja polaznici mogu steći specijalizirana znanja i vještine potrebne za tržište rada. Voditelji studija, kao i nastavnici i suradnici koji sudjeluju u radu studija brinu o razvoju studija u stručnom smislu, tako da se studiji jednim dijelom razvijaju kao nositelji razvoja gospodarstva određene regije i društva u cjelini. Poslijediplomski specijalistički studiji na FOI-ju izvode se u društvenom području, traju godinu i pol dana, a njihovim završetkom stječe se akademski naziv sveučilišni specijalist, odnosno sveučilišna specijalistica (univ.spec. inf. ili univ.spec.oec). Za više informacija o svim mogućnostima studiranja na Fakultetu organizacije i informatike pronađite na službenoj web stranici www.foi.unizg.hr!

7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

medimurski Maturanti 2019. 27

VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Što studenti kažu o studiranju na VGUK? Svi na prvo mjesto stavljaju to što tijekom cijelog studija imaju puno prakse, što znanje koje dobivaju nije temeljeno samo, kako kažu, „na bubanju gradiva napamet“, nego to sve vide na praksi, vježbama i terenskoj nastavi. Oni koji su nastavili studij na sveučilišnim studijima ističu kako tamo profesori prepoznaju da dolaze iz Križevaca, upravo zbog puno praktičnog znanja. Na Učilištu studenti nisu samo broj,

nego vas nastavnici znaju po imenu i prezimenu i uvijek im se možete obratiti za pomoć. Većina studenata navodi da im odgovara to što im zajednički temelji studija u prvoj godini olakšavaju odluku koje usmjerenje izabrati. Ističu zadovoljstvo s mogućnošću dobivanja velikog broja stipendija: državne stipendije, STEM stipendije, stipendije za najuspješnije studente VGUK. Posebno su isticali mogućnost odlaska na

praksu ili studij u inozemstvo kroz program Erasmus+. Studenti nisu zaboravili navesti da se tijekom studija i jako dobro druže na izvannastavnim aktivnostima, od odlaska na razna sportska natjecanja, druženja sa studentima drugih visokoobrazovnih institucija iz Hrvatske i inozemstva do druženja na terenskoj nastavi kao i križevačkih druženja, studentskih zabava, poznatog Studentskog bala i sl.

tradicija poljoprivrednog obrazovanja od 1860. Možete li zamisliti da postoji svijet bez poljoprivredne proizvodnje ili da će se potrebe za kvalitetnom hranom smanjiti? Maturanti, poljoprivreda je svuda oko nas. Poljoprivreda je zanimanje za sva vremena i zanimanje budućnosti. U njoj ima mjesta i za vas!

roizvesti kvalitetan poljoprivredni proizvod kakav tržište traži, a pritom očuvati okoliš i osigurati zadovoljavajući prihod, pridonijeti razvoju ruralnog prostora uvođenjem inovacija i novih tehnologija, danas zahtijeva puno znanja i umijeća. Samo poljoprivreda temeljena na znanju može biti održiva u ekološkom, ekonomskom i društvenom smislu!

“

U VGUK se uči kroz rad! Čak 60% ukupnih sati studijskog programa čine vježbe i stručna praksa

Ana Balent, Gospodarska škola Čakovec – polj. tehn., VGUK – Zootehnika 3. godina

ZAŠTO UPISATI STUDIJ POLJOPRIVREDA NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA? Visoko gospodarsko učilišta u Križevcima (VGUK) samostalno je javno visoko učilište koje nastavlja tradiciju poljoprivrednog školstva od 1860., kada je u Križevcima osnovano prvo poljoprivredno učilište u jugoistočnoj Europi. Na temeljima tako bogate tradicije VGUK danas provodi moderne studijske programe, a tijekom 2018. uspješno je završilo postupak reakreditacije pred međunarodnim povjerenstvom po novim europskim standardima. U VGUK se uči kroz rad! Čak 60 % ukupnih sati studij-

Katarina Horvat Velko, Gospodarska škola Čakovec – polj. tehn., VGUK prediplomski studij – Bilinogojstvo, Diplomski studij – Održiva i ekološka poljoprivreda, Zaposlena: OPG Horvat - Velko Katarina

skog programa čine vježbe i stručna praksa koji se odvijaju u dobro opremljenim laboratorijima, učionicama i na poljoprivrednim površinama VGUK. Gotovo cijeli šesti semestar posvećen je završnoj stručnoj praksi koju studenti obavljaju u uglednim poljoprivrednim poduzećima ili tvrtkama i ustanovama koje djeluju u području poljoprivrede u Hrvatskoj, a značajan broj studenata obavlja stručnu praksu u inozemstvu u okvir Erasmus+ programa mobilnosti. Na VGUK se izvodi trogodišnji preddiplomski Stručni studij Poljoprivreda, sa smjerovima Bilinogojstvo, Zootehnika i Menadžment u poljoprivredi (180 ECTS bodova). U prvoj godini studija svi studenti slušaju tzv. Temelje studija, koji pružaju dobru osnovu za sva tri ponuđena

Jurica Krznar, Tehnička škola, Čakovec – Tehničar za računalstvo, VGUK – Bilinogojstvo, Agronomski fakultet Zg – Biljne znanosti – 5. godina

smjera na koje se grana studij u drugoj godini. Veliki broj izbornih predmeta omogućava da studijski program prilagodite svojim interesima. Završeni studenti preddiplomskog studija spremni su za tržište rada (zaposlenje) ili nastavak studija na specijalističkim diplomskim stručnim studijima na VGUK (Održiva i ekološka poljoprivreda ili Menadžment u poljoprivredi) ili drugim srodnim visokoškolskim ustanovama te na sveučilišnim diplomskim studijima u Hrvatskoj ili u inozemstvu. Za one kojima radne ili druge obaveze onemogućavaju pohađanje nastave kao redoviti studenti, studij mogu upisati kao izvanredni studenti, kod čega je organizacija nastave prilagođena njihovim obavezama.

• UVJETI UPISA: završena četverogodišnja škola • Bodovanje: Opći uspjeh iz srednje škole - max 70% Uspjeh na državnoj maturi - max 30% • B razina: hrvatski i strani jezik, matematika • Nema dodatne provjere znanja. PRIJAVA: www.postanistudent.hr. Za pristupnike koji nemaju položenu državnu maturu prijava putem studentske referade (048 279 182).

nja. Osim toga, na VGUK možete ostvariti razne nagrade i stipendije i tako si financijski pomoći u studiranju. Studij Poljoprivreda spada u STEM područje.

GDJE SE ZAPOSLITI?

Redoviti studenti ne plaćaju školarinu, a za izvanredne ona iznosi 5.000 kn. Ukoliko tijekom studiranja trebate smještaj, Križevci su grad s umjerenim cijenama stanova-

Poljoprivreda kao malo koje područje pruža velike mogućnosti samozapošljavanja, u čemu uz dobru ideju i odvažnost pomaže i znanje kako koristiti europske fondove. Pred vama stoji i široki spektar različitih zanimanja i područja u kojima možete primijeniti stečena znanja i vještine, kao što su: voditelj ili tehnolog primarne poljoprivredne proizvodnje, nabava sirovina za

Ines Majnić, Ekonomska i trgovačka škola Čakovec - Komercijalist, VGUK – Menadžment u poljoprivredi, 3 mjeseca na praksi u Češkoj (Erasmus+ mobilnost studenata), Zaposlena u: LAG „Međimurski doli i bregi, Čakovec

Bernard Matijević, Srednja škola Prelog – Ekonomist, VGUK – Menadžment u poljoprivredi - 2. godina studija

TROŠKOVI STUDIRANJA?

prehrambenu industriju, tržište poljoprivrednih proizvoda, trgovine poljoprivrednim repromaterijalom, inspekcijski nadzor, analitika hrane i stočne hrane, nadzorne stanice za eko proizvodnju, konzultantske tvrtke, zastupnici sjemenarskih kuća, proizvođača gnojiva, stočne hrane, prerada poljoprivrednih proizvoda, savjetodavna služba, različite agencije u poljoprivredi, LAGovi, lokalna uprava-uredi za poljoprivredu i još mnogo toga. Više informacija o VGUK i upisu potražite na web adresi: http://www.vguk.hr/ ili na www.postani-student.hr.

Rahela Srša, Gospodarska škola Čakovec – polj. tehn., VGUK 1. godina studija

28 medimurski Maturanti 2019.

7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VISOKO UČILIŠTE ALGEBRA

studij primijenjenog računarstva otvara brojne prilike u IT-u

Studij na Algebri odskočna je daska prema karijeri u najboljim domaćim i stranim tvrtkama. Svake je godine interes za studijem na Visokom učilištu Algebra sve veći, pa ovo visoko učilište u pravilu upisuje oko 20 posto studenata više svake nove akademske godine. Nekoliko je jakih argumenata koji govore u prilog studiju primijenjenog računarstva na Algebri…

tručnjaci za računalne mreže i infrastrukturu, te razvoj softvera – drugim riječima, sistemski i softverski inženjeri – danas su među najtraženijim profilima na tržištu rada. Godišnje

“

Algebra je jedini studij koji svojim studentima osigurava certifikate već uz diplomu

se na ovom području, prema podacima portala MojPosao i analizi koju su proveli Hrvatska udruga poslodavaca i Algebra, otvara više od 3600 radnih mjesta, što je više od broja studenata koji godišnje završavaju neki od studija vezanih uz IT. Ista analiza, provedena krajem prošle godine, pokazala je i kako IT stručnjaci mogu očekivati natprosječno visoke plaće – one su se krajem prošle godine kretale i do 12.000 kuna neto. Preddiplomski studiji koji studente opremaju praktičnim, odmah primjenjivim znanjima, stoga su odličan

odabir. Primjerice, na Visokom učilištu Algebra nekoliko je takvih studija u području računarstva: na raspolaganju su smjerovi programskog i sistemskog inženjerstva, dok studij multimedijskog računarstva spaja razvoj digitalnog sadržaja sa razvojem weba i korisničkog sučelja.

VAŽNI IT CERTIFIKATI VEĆ ZA VRIJEME STUDIJA

Jedan od važnijih razloga zašto se studenti programskog i sistemskog inženjerstva odlučuju za studij na Visokom učilištu Algebra na nekom od studija svakako su

Visoko učilište Algebra Ilica 242, Zagreb www.algebra.hr T: 385 (0)1 2222 148 E: prijavni.ured@algebra.hr

PRILIKE ZA STJECANJE ISKUSTVA VEĆ TIJEKOM STUDIJA

direktna partnerstva Algebre i vodećih svjetskih tehnoloških tvrtki, što studentima omogućuje da još tijekom studija steknu praktična znanja i polože certifikate (Cisco, Microsoft, Oracle, Google, Red Hat, Android…). Većini tvrtki koje danas zapošljavaju stručnjake za digitalne tehnologije to je izuzetno važno jer dodatno potvrđuje znanja koja su studenti stekli. U svijetu infor-

matike i računarstva, certifikatima se dokazuju konkretna znanja i poslodavci ih smatraju značajnom prednošću, a Algebra je jedini studij koji ih svojim studentima osigurava već uz diplomu. Student Algebre spreman je sutra sjesti za računalo i baviti se konkretnim poslom u tvrtki koja ga je zaposlila – podatak o 96-postotnoj zaposlenosti dipomanata Algebre stoga nimalo ne čudi!

Studenti već tijekom studija imaju priliku raditi na konkretnim projektima i na taj način najbolje upoznati potrebe tvrtki u „stvarnom svijetu“ te vidjeti kako iznutra izgleda svakodnevni rad. Na raspolaganju im je i Centar karijera koji im pomaže u planiranju karijere i pronalaženju tvrtki gdje mogu obaviti praksu, a Algebra također ima potpisane sporazume sa sedamdesetak inozemnih obrazovnih institucija i poslodavaca gdje studenti mogu provesti semestar ili ostvariti stručnu praksu.

JAVNA USTANOVA REDEA

budi motiviran i osnažen za tržište rada - uključi se! Kako bi upoznali uspješne i iskusne poduzetnike i iskoristili priliku da ojačate svoje kompetencije, steknete nove vještine i stvorite poslovne veze pozivamo vas da se uključite u projekt „Empowering for Growth 3“.

BUDITE UKLJUČENI!

avršili ste formalno obrazovanje i želite se i dalje usavršavati u neformalnom okruženju? Mladi ste i željni novih znanja? Želite nastaviti svoje cjeloživotno obrazovanje te si povećati šanse na tržištu rada lokalno, ali i na tržištu rada Europske unije? Uhvatite priliku i upoznajte uspješne poduzetnike! Učenje nikada ne prestaje. Cijeli život je veliko učenje. Današnji svijet ubrzano se mijenja i svaki dan se nude nove prilike za napredovanje i uspjeh. Te nove prilike i mogući uspjeh usko su povezane s neprekidnim radom na sebi i usvajanjem novih znanja, upoznavanjem novih ljudi i stvaranjem novih veza u poslovnom svijetu.

„Empowering for Growth 3“ je projekt Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Međimurske županije, provodi ga Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA kao glavni korisnik te partneri Međimurska županija, Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Čakovec, Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Čakovec te Tehnološko-inovacijski centar Međimurje d.o.o. Projekt financira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u ukupnom iznosu od 1.707.885,43 kuna. Glavni cilj projekta je utjecati na zapošljivost mladih nezaposlenih od 15 do 29 godina koji su iz obrazovnog sustava ušli u svijet rada. Kako bi postigli postavljeni cilj, partneri na projektu pri-

premit će program 5-dnevne interaktivne radionice za mlade. Polaznicima interaktivne radionice pružit će se prilika da uz pomoć iskusnih predavača upoznaju svijet start up-ova i inkubacije, radit će intenzivno na svojim komunikacijskim vještinama te će naučiti kako raditi na svom osobnom razvoju koji im može pomoći u pronalasku posla u Hrvatskoj, ali i izvan Hrvatske. Sudjelovanjem na radionici polaznici će pobliže upoznati poduzetnike kroz interaktivne susrete s poduzetnicima. U neformalnoj, ležernoj atmosferi uvijek je lakše izraziti svoja očekivanja, želje i planove.

DAJTE SI ŠANSU!

Predavači koji će održati interaktivnu radionicu su mladi ljudi koji se godinama bave temama koje će biti obuhvaćene radionicom i uzbuđeni su što će moći svoja znanja i vještine prenijeti na također mlade željne novih znanja i vještine koje će vaši budući poslodavci itekako cijeniti.

JAVITE NAM SE!

Ako ste mladi od 15 do 29 godina sa završenom sred-

njom strukovnom školom, ušli ste na tržište rada, a ne znate od kuda početi, javite nam se i provedite s nama 5 dana u srpnju na interaktivnoj radionici koja će vam otvoriti nove mogućnosti i vidike u poslovnom i privatnom životu. Točan datum održavanja bit će objavljen na internetskoj stranici i Facebook stranici Javne ustanove REDEA. Radionica je besplatna, a održat će se u Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje, Bana

Josipa Jelačića 22 B, Čakovec (stara vojarna).

BUDITE OSNAŽENI I MOTIVIRANI!

Za više informacija o radionici možete kontaktirati: Javna ustanova REDEA, Izabela Balog, e-mail: izabela. balog@redea.hr , tel: 395 580 (Sadržaj članka isključiva je odgovornost Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA.)

UČENJE NIKADA NE PRESTAJE. CIJELI ŽIVOT JE VELIKO UČENJE. DANAŠNJI SVIJET UBRZANO SE MIJENJA I SVAKI DAN SE NUDE NOVE PRILIKE ZA NAPREDOVANJE I USPJEH

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

medimurski Maturanti 2019. 29

30 medimurski Maturanti 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRADITELJSTVO

Građevinske konstrukcije i operativa Građevinska infrastruktura

GOSPODARSKO INŽENJERSTVO Graditeljstvo

PROMETNO INŽENJERSTVO

Upravljanje prometom i mobilnost Sigurnost cestovnog prometa

ARHITEKTURA

Održiva gradnja Održivi razvoj

medimurski Maturanti 2019. 31

KONTAKT

Univerza v Mariboru Fakulteta za gradbeništvo, prometno inženirstvo in arhitekturo Smetanova ulica 17 2000 Maribor Slovenija +386 2 2294 310 www.fgpa.um.si Kontaktna osoba: Simona Kosi: simona.kosi@um.si

32 medimurski Maturanti 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. lipnja 2019.

ISTI R O K S I DIJU N E P I ST tarstva Minis arstva, d gospo etništva z u pod brta io

Upiši srednju strukovnu školu, postani majstor i živi od svojih ruku jer…

GDJE SU

RUKE IMA I STRUKE Više na ostvarisan.hr

Potiče Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u suradnji s partnerima

Europska unija Zajedno do fondova EU

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Sadržaj tiskanog materijala isključiva je odgovornost Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

7. lipnja 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Prekrasne čakovečke zubarke u visokim petama

Ivana Pigac u društvu svoje malene ljepotice

Osmijeh uz buket cvijeća

Pravo ljetno izdanje Obiteljska razglednica iz Čakovca Jednostavno, a efektno

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija SRCE TV Zabavno-glazbena emisija "Fio show", od 20 do 23 sata

7. lipnja 2019.

SVIJET SVIJET RUKOTVORINA TEHNOLOGIJA

Putnici donijeli vedrinu Prošlo izdanje zabavno-glazbene emisije “Fio show” proteklo je u dobrom raspoloženju i ritmovima grupe Putnici. Njeni članovi dolaze iz Stubice Rat ruža

i okolice. Tijekom emisije emitirano je također niz spotova i informacija vezanih za emisiju. “Fio show” gledaju svi - gledajte i vi! (rr, foto: Pepi 007)

NOVA TV pon-pet 15:05

Petak 7.6. Posve je sigurno da će se Omer i Gulru opet zbližiti. Međutim, došao je trenutak da Gulru Gulfem zada najteži udarac.

Srijeda 12.6. Omer je odlučio učiniti nešto veoma riskantno kako bi iznova osvojio Gulruino srce.

Ponedjeljak 10.6. Gulfem i Gulru tuguju zbog Džihanove tragične smrti. Težak gubitak koji su pretrpjele posve je promijenio situaciju.

Četvrtak 13.6. Hoće li dvoje ljubavnika uspjeti biti zajedno unatoč svim nedaćama i sukobu dviju sestara? Hoće li Gulru promijeniti prezime i postati Gulru Hekimoglu? Mert pokušava oživjeti teretanu koja je nekoć pripadala Džihanu.

Utorak 11.6. Čini se da je Gulru jača nego ikada, a Gulfem se zatvorila u atelje i nastoji se pribrati. TV PREPORUKA

HRT – HTV1, 8. lipnja, 22:15

Neslavno slavna Florence, britansko-francuski film Biografski film. Istinita priča o legendarnoj njujorškoj nasljednici Florence Foster Jenkins (M. Streep) koja je četrdesetih opsesivno htjela postati velika operna pjevačica. Glas koji je u svojoj glavi čula bio je divan, ali kad je pjevala, drugi tu divotu nisu čuli. Njezin “muž” i menadžer St. Clair Bayfield (H. Grant), aristokratski engleski glumac, odlučno je htio voljenu Florence zaštititi od istine. Ali kad je Florence

odlučila održati koncert u Carnegie Hallu, St. Clair je znao da je pred njim najveći izazov... Na 89. dodjeli Oscara film je nominiran za najbolju kostimografiju i M. Streep je 20. put nominirana za najbolju glumicu. Film je dobio četiri nominacije za Zlatni globus, uključujući nominaciju za najbolji film.Igraju Meryl Streep, Hugh Grant, Simon Helberg, Rebecca Ferguson i Nina Arianda. Režiju potpisuje Stephen Frears.

Svih šest polaznika je ispit položilo na zadovoljstvo ispitne komisije

RADIOKLUB MEĐIMURJE: Šest polaznika položilo ispit za radioamatera

Najmlađi radioamater s licencom Eugen Janković ima tek 8 godina! Nakon tromjesečnog vrlo discipliniranog pohađanja tečaja iz radio tehnike i radio komunikacijskih propisa i vještina, šest polaznika pristupilo je 29. svibnja polaganju državnog ispita za radioamaterski P razred i svih šest polaznika je ispit položilo na zadovoljstvo ispitne komisije. Ispitna komisija određena od strane Hrvatskog radioamaterskog saveza i u sastavu Stjepan Đurin 9A8A (predsjednik komisije ujedno i dopredsjednik HRS-a), Mirko Vurušić 9A2F i Lucijan Franin 9A1Z, sa zadovoljstvom je upisala u ispitni zapisnik: „položio, položio, položio“… Novi radioamateri su:Jan Belak, Noa Turk, Eugen Janko-

vić, Leonardo Horvatić, Žan Novosel i Dubravko Balent: svi u rasponu od 45 godina a najmlađi Eugen Janković ima tek 8 godina i jedan je od najmlađih radioamatara. To još jednom dokazuje da za radioamaterizam stvarno nema dobnih granica. Stjecanjem radioamaterske licence novi radioamateri učinili su važan iskorak u svojoj radioamaterskoj karijeri (u radioamaterskom žargonu sada su HAMLETI). Sada su stekli pravo samostalnog rada na klupskim i vlastitim radioamaterskim stanicama te pravo na vlastitu pozivnu oznaku. Kao i nakon svakog sličnog ispita sada slijedi treniranje vještina

i osvajanje etera na brojnim amaterskim frekvencijama i načinima rada uz mentorstvo iskusnijih amatera. Poželimo im puno dobrih veza ( QSO-a) i dalekih i zanimljivih kontakata (DX-ova). Uspješno okončanje prilično brojnog tečaja rezultat je kombiniranog rada s mladima kroz Code Clube Mursko Središće (voditelji Jelena Tuksar i Leon Vlašić) , kroz zimske i ljetne tehničke radionice Grada Čakovca te ARDF sekcije radiokluba (radiogoniometrija- voditelj Vlado Vinko) kao i suradnje s ostalim udrugama tehničke kulture i institucijama kao što je HGSS. Sam radio klub Međimurje djeluje na tri lokacije: sjedi-

ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

šte i primopredajna sekcija 9A1CAL je na adresi Aleksandra Schulteissa 19, Čakovec, u prostorijama Centra za kulturu „Rudar“ u Murskom Središću ( 9A1CMS) te na vlastitoj radioamaterskoj natjecateljskoj lokaciji „Josip Rihtarec Pepi“ na Ciganjščaku kod Štrigove ( 9A1CMS i 9A1CAL). Za sve zainteresirane obavijest da će se radioamaterske radionice i dalje odvijati svake srijede do kraja školske godine na lokaciji u Čakovcu u 19h a prijave za novi jesenski tečaj već se primaju. Za više informacija o svim ostalim aktivnostima kluba obratite na 9a1z@ipc.hr.

Željko Medved u Skupštini Hrvatske zajednice tehničke kulture U prostorima Tehnološko inovacijskog centra u Čakovcu održana je Izvještajna godišnja skupština za 2018. godinu i Izborna skupština Zajednice tehničke kulture Međimurske županije. Uz zastupnike 11 članica Zajednice na skupštini su bili gosti, predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture Ivan Vlainić, direktor TIC-a Ivan Plačko i Josip Balog sakupljač i vlasnik zbirke starih strojeva, aparata i uređaja iz Ivanovca. Ivan Vlainić pohvalio je rad Zajednice tehničke kulture Međimurske županije. Rezultati su prepoznati na nivou države. Tako je Povelju za 2017. godinu dobio Aeroklub „Međimurje“ Čakovec, za

2018. Društvo pedagoga tehničke kulture Međimurske županije, te godišnju nagradu Jelena Tuksar. Ivan Plačko predstavio je rad TIC-a te pozvao Zajednicu i njezine udruge na buduću suradnju što je sa zadovoljstvom prihvaćeno. Josip Balog pozvao je sve zainteresirane da posjete „ Zbirku – Muzej starih aparata, uređaja i strojeva“ koja je smještena u Društvenom domu u Ivanovcu. Nakon prihvaćanja izvještaja i planova za 2019. godinu dana je razrješnica dosadašnjem rukovodstvu Zajednice. Na izbornoj skupštini za novo četverogodišnje razdoblje za predsjednika Zajednice je ponovo izabran Željko Medved (Društvo

pedagoga tehničke kulture Međimurske županije), za dopredsjednika Dejan Drabić (Mladi informatičari Strahoninca). U Izvršni odbor izabrani su: Viktor Lazar (Međimurski informatički klub), Lucijan Franin (Radioklub Međimurje), Jelena Tuksar (Društvo pedagoga tehničke kulture Međimurske županije), Dražen Novak (Nautički klub Labud Prelog) i Leonardo Belović (Aeroklub Međimurje Čakovec). Nadzorni odbor činit će: Zvonko Ljubić (Društvo pedagoga tehničke kulture Međimurske županije), Radovan Petković (Foto kino klub Ivanovec) i Josip Novak (Nautički klub Labud Prelog). Zastupnik Zajednice u Skupštini Hrvatske zajed-

Za novo četverogodišnje razdoblje za predsjednika Zajednice je ponovo izabran Željko Medved

nice tehničke kulture bit će Željko Medved, a zamjenik Viktor Lazar. (rr, zv)

7. lipnja 2019.

PETAK,7.6 08:00 08:15

Yoga&Pilates Dječja TV

09:15 10:00

20:30 21:00

TV prodaja Oko umjetnosti (r) TV prodaja Bujica (r) Dom 2 (r) TV prodaja TV Jukebox TV prodaja TV Jukebox Privredni. Hr (r) TV prodaja Dječja TV Vijesti TV prodaja CMC festival (7) Kratki rezovi (r) Riječ života (r) TV podaja Vijesti dana Blitz Povećalo specijal Auto – servis Vijesti

21:15 22:20 23:05

Zdrava jabuka Vijesti dana Zapisano u

10:40 11:40 12:40 13:00 13:15 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:00 16:15 16:45 17:15 17:45 18:15 19:00 19:30 20:00

PETAK, 7.6

SUBOTA, 8.6 07:30

Dječja TV