Međimurske novine 1241

Godina XXIV.

Broj 1241.

Čakovec, PETAK, 28. lipnja 2019.

Cijena 8 kuna

MATIJA POSAVEC POVUKAO RUČNU, nije samo tako okrenuti leđa HNS-u

STIŽE DISCIPLINIRANJE I KAZNA ZA NEPOSLUH U MEĐIMURSKOM SDP-u

Razapet između napuštanja stranke i interesa HNS-ovih načelnika

Slađanu Mihociju se klima tajnička fotelja str. 3

str. 2

PIKAJU KAJ NORI, PIKAJU KAK NIGDAR, OČEJU ME POJESTI!

PIN UP DJEVOJKE na Trash & Burnu u Svetom Martin na Muri

Zakazao domaći preparat, naručen je francuski str. 4-5 AZILANTSKA OBITELJ dolazi u Kotoribu, susjedi u prijeporima

Više nas plaši dolazak pojedinca, nego obitelji str. 3

Miss Stacey: Maštala sam da ću biti Marilyn Monroe!

media 27

KOMARCI POBJEĐUJU: Tretiranje za sada ne daje očekivane rezultate, ali bitka se nastavlja

PRIJAVITE SE NA NAGRADNI NATJEČAJ - ČIJI JE VRT NAJLJEPŠI?

Vesnine ruke brinu o više od 200 biljnih i ukrasnih sorti

VLAHKO računovodstvo knjigovodstvo savjetovanje Već od 350,00 kn (+pdv) mjesečno

str. 40

Besplatni info telefon 0800 1507 Franje Punčeca 2, Čakovec (Aurora)

Aktualno

VIJEST(I) TJEDNA

Kako s komarcima kad tretiranje ne daje očekivane rezultate? Krvopije, beštije, dosade, ljetna napast i još mnogo sličnih imena izmišljamo ovih dana za komarce koji nam onemogućavaju boravak na otvorenom i to ne samo ujutro ili navečer, već i preko najtoplijeg dijela dana. Iako nas mjerodavni uvjeravaju kako ih je manje nego godinu ranije, većina nas ne dijeli to mišljenje. Mlataramo rukama na sve strane, mažemo se popularnim Autanom, koristimo komarnike, mreže, razne sprejeve i ine prirodne ili kemijske repelente, no uzaludno. Komarci nas i dalje neumorno pikaju, bodu i piju krv. Jesmo li doista toliko komotni pa nam sve smeta ili jednostavno želimo za svoj novac, koji nam naše jedinice lokalne samouprave “dižu”, imati standard kakav zaslužujemo. Cijelu temu broja čitajte na str. 4-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Od prvog razreda mesarima nagrade u visini minimalca Učenike koji se odluče za upis smjera mesar nude se stipendije u iznosu od 2800 kuna koju zajednički osiguravaju Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i Mesna industrija Vajda. Ministarstvo gospodarstva osiguralo je 1800 kuna, a Vajda 1000 kuna. Očekuju ih i druge pogodnosti kao što su besplatni udžbenici, naknada za rad na praksi, mogućnost rada za vrijeme školskih praznika, besplatan obrok za vrijeme rada i prakse, poklon-paketi za Božić i Uskrs te siguran posao nakon školovanja. Oni koji žele moći će raditi i preko ljetnih praznika. Naknada koju će tada dobivati iznosit će 24 do 34 kune neto na sat, ovisno o radnom mjestu na kojemu će raditi. (Na str. 6)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MATIJA POSAVEC povukao ručnu, nije samo tako okrenuti leđa HNS-u

28. lipnja 2019.

Razapet između napuštanja stranke i interesa HNS-ovih načelnika - Ako odluči politički krenuti iznova može graditi regionalnu stranku, zauzimajući prostor HNS-a i Reformista s preostalim potencijalom na sjeveru, čemu je Matija Posavec sklon. Čačić postaje prošlost, ali Matija Posavec bi mogao biti budućnost Matiji Posavcu europski izbori nisu trebali da potvrdi svoj rejting u Međimurju, jer ovdje se ne treba dokazivati. Među građanima on je još uvijek dovoljno popularan. Međutim u politici ne može dugo spavati na starim lovorikama, već stalno treba ulagati u politički kapital. Matija Posavec, nakon što na EU izborima nije polučio očekivane rezultate kao nositelj liste HNS-a, našao se na raskrsnici. Rezultatom sigurno nije zadovoljan, pa se postavlja pitanje je li riskirao ili isprovocirao situaciju u kojoj se našao pred prvim ozbiljnim porazom. Mir i stabilnost izvršne vlasti županu su važni kako bi mogao provoditi ciljeve koje je zacrtao. Za to mu je potrebna podrška u Skupštini kroz dobru stranačku infrastrukturu. A upravo je stranačka infrastruktura trenutačno županova slaba točka. Zbog toga mu je važna koalicija s SDP-om. Ako je s njima došlo do razlaza, što mu ostaje? On uživa podršku tzv. građanskih liberalnih opcija, koje je u dosadašnja dva izbora vješto vezao za sebe. To su bili glasovi HNS-a, Reformista, HSLS-a. HSS vrluda, a u ovom sazivu se se priklonili SDP-u. Potencijal partnerstva HSLS-a i Reformista nije mu dovoljan za političku stabilnost. Dio birača u protekla

dva ciklusa je birao protestne stranke. U prošlom mandatu u županijskoj Skupštini bili su u danas već zaboravljeni Laburisti koji su imali čak 8 glasova, a u ovom sazivu kao novi lahor pojavio se Živi zid koji se u međuvremenu počeo među sobom cijepati. Imali su na početku 3 mandata, a za sada je Branimir Bunjac prešao u nezavisne. Dok je Matija Posavec bio politička zvijezda u meteorskom usponu udvarali su mu i HDZ i SDP, no on se držao srednje političke linije i u tome bio dosljedan. Do sada je vješto manevrirao između dvije vatre. To je dobro prolazilo kod građana budući da se radi o personaliziranom izboru, jer ga građani doživljavaju kao svog župana koji pruža branu svemu onome lošemu što dolazi s državne razne. Matija Posavec je toj politici dao dodanu vrijednost, jer on umije i surađivati s vladama tako da osigura međimurske projekte, a istodobno i omiliti građanima kad se postavi kao njihov zaštitnik. Međutim, podrška građana za opstanak u politici nije dovoljna, potrebno je imati čvrsto izgrađenu stranačku infrastrukturu. Poigravanje s izjavam je li mu HNS uteg ili nije, bi li stao na čelo stranke ili je napustio puštanje je testnih balona u javnost. Sluša odjeke, ali se

ponaša kao da je teško demantirati jeku. S HDZ-om Posavec ne bi, jer mu to međimursko biračko tijelo ne bi oprostilo. S SDP-om bi, ali u nekakvoj kombinaciji u kojoj bi on bio glava, a oni tijelo političke strukture. No od strane SDPa ta opcija je u ponudi samo dok SDP ne stvori vlastitog lidera dovoljno privlačnog da osvoji biračko tijelo. A nekako SDP-u to nije uspijevalo ponajviše zbog vlastitih čarki. Teško da treba očekivati lomove u županijskoj vlasti do kraja mandata, jer matematika je takva da je Posavec osuđen na podršku SDP-a. Ili može po Bandićevu modelu preuzimati tuđe vijećnike, ako se SDP postavi na noge protiv njega u Skupštini. Bivši SDP-ovac, a sada Reformist Siniša Šalamon prešao je u tabor puno bliži županu. Slađan Mihoci i Boška Ban Vlahek iz SDP-a također su pokazali da im nije strano biti u nesuglasju s SDP-om u korist županove strane. Živi zid koji se cijepa i u Skupštini može biti potencijal za županov politički prostor. Što će učiniti, nakon što je pustio probne balone tipa biti ili ne biti u HNS-u, Posavec za sada ne otkiva. Povukao je ručnu i radi dramatske pauze. - U subotu ćemo se mi HNS-ovci sastati u Toplicama Sveti Martin, tada ćemo

Matija Posavec, predsjednik županijskog HNS-a na raskrsnici kojim političkim putem krenuti se savjetovati što dalje i dotada neću ništa izjavljivati, kazao nam je ovaj tjedan. Međutim priznaje da nije samo tako lako HNS-u okrenuti leđa. Podsjetio je da ima odgovornost i za načelnike iz redova HNS-a: u Belici, Donjoj Dubravi,Orehovici, Pribislavcu, Vratišincu, Šenkovcu. Za sve vijećnike u općinskim i gradskim vijećima kao i u županijskoj Skupštini. Župan mora voditi računa i o njima, njihovu mišljenju, poziciji i interesima, naglašava Posavec. Ono što nije spomenuo, a nije manje važno je da HNS drži ŽUC, gdje je ravnateljica HNS-ova Ljerka Cividini. U Međimurje plinu je direktor Nenad Hranilović. Ravnatelj najveće zdravstvene ustanove Županijske bolnice Čakovec je Tomislav Novinščak, čovjek od njegova povjerenja. Sve to nabrojeno čini poluge političke snage HNS-a u Međimurju i nije tek tako svemu tome okrenuti leđa. Ako odluči politički krenuti iznova može graditi regionalnu stranku, čemu je sklon i gdje vidi šansu, zauzimajući prostor HNS-a i Reformista s ono malo po-

tencijala koji im je preostao na sjeveru. Čačić bi tako posato prošlost, ali Matija Posavec bi mogao biti budućnost. On može nastojati zahvatiti u prostor lijevog centra i u dio protestno orijentiranog biračkog tijela sada kada se Živi zid ispuhao, ali i dio biračkog tijela na koji aspirira i SDP. Tako da Matija Posavec ne mora odmah preuzeti HNS, ali ni stranku napuštati. Može se u ovom trenutku samo se javno ograđivati od politike dosadašnjeg vodstva HNS-a kojemu biračko tijelo nije oprostilo prijelaz iz lijevog u desni tabor. Može se dati i nagovarati, ali ne predugo. Više nije u poziciji da se predugo nećka. Ne smije zaboraviti da su mu birači dva puta oprostili što su ga svojom podrškom slali u Sabor, a on na kraju poslao druge. Ne smije olako shvatiti i da su mu rezultati EU izbora bili prvi ozbiljni poraz, te da se SDP više ne bavi svojim unutarstranačkim razmiricama, nego da su se konsolidirali i da kreću u političku ofenzivu. Božena Malekoci - Oletić. foto: Z. Vrzan

ŽUPAN MATIJA Posavec i ministar Darko Horvat sastali se u županiji radi pripreme sjednice Vlade u Međimurju

Župan poslao u Zagreb 119 projekata za koje traži podršku Vlade

Selnica ponovno na meti vandala

-Vlada Republike Hrvatske drugi puta, nakon 14 godina, ponovno dolazi u Međimursku županiju i neće doći praznih ruku, obećao je ministar Darko Horvat

Općina Selnica u ponedjeljak, 24. lipnja, ponovno je bila na meti vandala. Ovog puta stradala je stara škola u Selnici i autobusno stajalište između Selnice i Zebanca, tzv. Lipica. Na staroj školi u Selnici slomljeni su prozori te uništeni žljebovi. Inače, stara škola u Selnici je u fazi obnove. U prvoj fazi obnove 2017. godine zamijenjeno je krovište, ugradila se nova stolarija i obnovila fasada. Nakon “operacije” vandala uništeni su prozori i žljebovi na staroj školi. Počinitelji su prijavljeni policiji te je predan odštetni zahtjev. Više o tome pročitajte na stranici 8.

Darko Horvat, ministar gospodarstva i međimurski župan Matija Posavec održali su radni sastanak vezan uz predstojeću sjednicu Vlade u Međimurju. Sjednica je predviđena za 18. srpnja, a održat će se u prostoru vojarne u Čakovcu. Mjesto održavanja ima i simbolično značenje. Vojarna je zaključkom Vlade na sjednici u Čakovcu prije 14 godina predana Međimurskoj županiji. Održavanjem sjednice u prostoru vojarne premijer i ministri imat će prilike iz prve ruke uvjeriti se na koji je način oplemenjena bivša državna imovina.Međimurski župan Posavec Vladi je pripremio projekte za koje očekuje

podršku Vlade, a jednako tako i Zoran Vidović, zamjenik gradonačelnika Čakovca, projekte za koje Grad Čakovec očekuje podršku Vlade. -Vlada Republike Hrvatske drugi puta, nakon 14 godina, ponovno dolazi u Međimursku županiju i neće doći praznih ruku. Za datum sjednice dogovorno smo odabrali 18. srpnja. Još jedan pripremni sastanak s gradonačelnicima i načelnicima općina održat ćemo 8. srpnja, kako bismo konačno definirali projekte, odnosno točke sjednice Vlade, s ciljem da svi projekti ugovorima ili zaključcima na ovoj sjednici budu i riješeni. Siguran sam da će velik dio onoga što županija, općine i gradovi predlože

biti u najskorije vrijeme i realizirano. Dogovorili smo da će sjednica simbolično biti održana na prostoru bivše vojarne koji je upravo Odlukom Vlade 2005. godine dodijeljen Međimurskoj županiji. Želja nam je pokazati na koji smo način u suradnji Vlade i Međimurske županije taj prostor pretvorili u vrlo funkcionalnu cjelinu. To je model kroz koji bismo željeli i nastaviti našu suradnju, poručio je ministar Horvat. Potrebe i želje naših gradonačelnika i načelnika pretočili smo u dokument koji šaljemo na usvajanje Vladi i ministarstvima. Prikupili smo 119 projekata od značaja za budući razvoj naše Županije, kazao je župan Posavec te

dodao kako je sama Županija u velikom investicijskom ciklusu. Većinu tih projekata koji Međimurje čine gradilištem pripremila je i kandidirala Međimurska županija. Naše financijske obaveze su velike, a već sada u planu imamo barem 30-ak novih projekata u raznim područjima. Kada bi dio naših financijskih obaveza preuzela Vlada RH, mogli bismo pokrenuti realizaciju novih projekata - od dogradnje Srednje škole Prelog, preko rekonstrukcije Doma za starije i nemoćne osobe u Čakovcu, do dogradnje škola u Podturnu, Hodošanu i Donjoj Dubravi. Imamo jako puno kvalitetnih projekata, no nedovoljno sredstava. Zbog toga nam je

Darko Horvat i Matija Posavec sa suradnicima su dogovarali detalje sjednice Vlade u Međimurju

nadolazeća sjednica izuzetno važna i uvjeren sam da ćemo dobiti podršku Vlade istaknuo je župan Posavec. Za Međimurske novine pitali smo je li na sastanku bilo razgovora o Miesu, ali nam je ministar Horvat odgovorio da o tome na radnom sastanku nije bilo govora. (BMO)

28. lipnja 2019.

Manje nas plaši dolazak obitelji, nego pojedinaca Četverosobni stan u Kotoribi u Kolodvorskoj ulici, u blizini Općine i željezničke postaje postat će novi dom azilantima. Prema odgovoru Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje u stan će biti smještena obitelj s većim brojem članova. Kad je vijest izašla u javnost izazvala je buru, a kakve su reakcije u Kotoribi saznali smo od prvih susjeda. Katarina Mihalic-Kalinić susjeda je koja živi u prvoj kući do zgrade. - Uvijek smo mi u Kotoribi prvi za sve, pa ćemo tako biti i za ovu obitelj koja će se kako smo čuli doseliti u zgradu pokraj nas. Naravno da ćemo ih prihvatiti i pomoći da se osjećaju dobrodošlo. Ako dođu i s djecom kako se predviđa nama to neće smetati, neka se igraju tu u dvorištu, i mi smo imali djecu i sve je to u redu. Ja ne dijelim ljude prema nacionalnosti, vjeri ili boji kože, za mene su svi ljudi dobre volje, dobrodošli, kratko nam je ispričala preko ograde susjeda Katarina.

Ljudi dobre volje su dobrodošli

Uputili smo se u trošniju zgradu koja ima dva ulaza. Jedan ima nova bijela PVC vrata, te je bio zaključan, dok drugi stariji ima interfon i zvono. Vrata su bila otključana. U novom ulazu nalazi se državni stan koji će postati dom nove azilantske obitelji.

Na prvom katu dočekala nas je 72-godišnja Zlatica Jakupak koja u ovoj zgradi živi više od 50 godina. Živi sama, suprug joj je preminuo pa ju vijest o novim stanarima nije baš previše oduševila.

Četverosoban stan u prizemlju spreman je za stanare

- Početkom 12. mjeseca prošle godine u državni stan na prizemlju koji je od nas odvojen posebnim ulazom, stigli su majstori. Većinom su bili strani radnici iz Ukrajine i Srbije, samo su dečki za struju i priključke bili ovdje iz Međimurja. Nitko od nas nije bio obaviješten o tome zašto se obnavlja, niti tko će doći živjeti. Stan nije imao priključak za struju, nema ju još ni danas pa su tako došli k meni da se spoje na moj priključak. Sad ja plaćam tu struju, a po obračunu mi vrate razliku, rekla je susjeda Zlatica. Stan se renovirao, kako nam kaže Zlatica, od 12. do sredine 4. mjeseca. Bio je u trošnom i raspadajućem stanju, a zadnja stanarka je u njemu živjela pred više od šest godina. Šezdeset godina nitko nije ulagao u stan, pa je bio u lošem stanju i vapio za obnovom. - Nakon renovacije majstori su mi pokazali stan koji je danas u blistavom izdanju. Sve je namješteno, dobili su od deka, pribora za jelo, krevetnina, do kuhinjskih krpa. Stan ima tri velike sobe, kuhinju, kupaonicu, dva wc-a i hodnik. Kreveti nisu bračni, nego za jednu osobu, kaže Zlatica.

Katarina živi u kući pokraj zgrade, a novim stanarima će poželjeti dobrodošlicu

Susjeda Zlatica nada da će doći azilantska obitelj i prihvatiti mentalitet Kotoribe

Zlatica Jakupak u zgradi živi više od 50 godina Radi se o državnom stanu pa je Zlatica zvala načelnika Ljubomira Grgeca koji također nije imao informaciju tko će biti prvi susjedi, niti kad se useljavaju. - Rekao mi je da zovem policiju, ali niti mi oni nisu ništa konkretno rekli, kaže stanarka. Majstori su samo između redaka rekli kako će doći velika obitelj. - Mi sad ne znamo hoće li doći obitelj ili jednostavno više ljudi. Hoće li se oni mijenjati ili će dugoročno biti ovdje, te odgovore još ni danas nemam, ispričala je Zlatica. Za odgovore smo se obratili Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a odgovorili su nam sljedeće: - Stan u Kotoribi površine je 96,49 m2, obnovljen

PREVIRANJA U MEĐIMURSKOM SDP-u

PITALI SMO SUSJEDE što misle o dolasku azilanata u Kotoribu

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

je i opremljen te mu nedostaje još priključak na električnu energiju. S obzirom na površinu stana, u stan će biti smještena obitelj s većim brojem članova, 7-9 članova. Republika Hrvatska obnavlja 64 stana u državnom vlasništvu za stambeno zbrinjavanje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom. Obnova navedenih stanova financira se sredstvima Fonda za azil, migraciju i integraciju i to 75 % kroz navedeni fond te 25 % sredstvima državnog proračuna. Rješenja o pravu na smještaj s definiranim datumom donose nadležni centri za socijalnu skrb. Ipak, stanarima nije svejedno tko će doći živjeti u njihovo dvorište. - Čujte, ja se ne bih bojala da znam da će doći obitelj, muž, žena i djeca. Sve je još u zraku, kažu da je u pitanju obitelj, ali to se još ne zna. Ovdje živim sama i nije mi baš ugodno jer ništa konkretno ne znam. Neće biti problem ako oni prihvate život i mentalitet Kotoribe, zaposle se. Posla ovdje ima, radnici se stalno traže, zaključuje susjeda Zlatica.

Najavljene smjene i discipliniranje u SDP-u Ono što se već dugo šuška da ni u međimurskom SDP-u nema potpune sloge. I Mladenu Novaku, međimurskom predsjedniku SDP-a oponenti rade iza leđa. Da su neki otkazali poslušnost bilo je vidljivo prilikom glasanja na prošloj sjednici Županijske skupštine kada su Slađan Mihoci, tajnik županijskog SDP-a i Boška Ban Vlahek glasali protiv odluke za koju je bio ostatak SDP-ovih vijećnika. No to neće proći bez posljedica, jer bi u tom slučaju predsjednik izgubio autoritet. U razgovoru za Međimurske novine, Mladena Novaka predsjednika SDP-a još prošli tjedna pitali smo imali li on razloga za brigu? - Zagonetno se nasmiješio i kazao je: - Bez brige, postavljeni su čvrsti temelji i znam se nositi sa situacijom, poručio je Novak. Na krilima učvršćivanja SDP-a na nacionalnoj razini, odlučio je i u županijskog organizaciji SDP-a pritegnuti raštimani orkestar. Nije nepoznato da je Mario Moharić, načelnik Goričana svoj igrač i da igra svoje igre, pa i aktualnom predsjedniku iz leđa. Slađan Mihoci bio je njegov kadar. Je li preko njega Moharić želio pokazati aktualnom predsjedniku da njegova nije posljednja? No već u utorak na Županijskom odboru SDPa stvari bi se mogle promijeniti. Iz više izvora dobili smo informaciju da se spremaju promjene i da se Mladen Novak odlučio na čvršći savez najbrojnijom i najjačom, čakovečkom organizacijom SDP-a da učvrsti stranku. Mario Medved trebao bi biti izabran na mjesto tajnika županijske organizacije SDP-a umjesto Slađana Mihocija. Ne treba posebno naglašavati da je to poruka Mariju Mo-

Slađan Mihoci

Mario Medved

Mario Moharić hariću. Osim toga čuje se da se u utorak sprema njegova suspenzija. Sigurno je da će to na novi način rasporediti odnose snaga i moći u SDPu. (BMO)

AKTUALNI SAT Županijske skupštine

Branimir Bunjac nakon Sabora u Županijsku skupštinu Na sjednici koja je zbog neusvajanja dnevnog reda prekinuta, odlukom Mladena Novaka, u njezinu radu trebali su sudjelovati novi vijećnici. Branimir Bunjac je aktivirao mandat i time zamijenio svoju suprugu Borku Bunjac koja ga je zamjenjivala dok je bio saborski zastupnik Živog zida. Vijećnica Vesna Sobočanec počela je obnašati vijećnički mandat umjesto Nine Vrhara, ali zbog prekida sjednice nije uspjela priložiti prisegu kao ni Bunjac. (BMO)

Branimir Bunjac zamijenit će svoju suprugu Borku Bunjac

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. lipnja 2019.

IMA LI POMOĆI U borbi s komarcima kad tretiranje ne daje očekivan Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

rvopije, beštije, dosade, ljetna napast i još mnogo sličnih imena izmišljamo ovih dana za komarce koji nam onemogućavaju boravak na otvorenom i to ne samo ujutro ili navečer već i preko najtoplijeg dijela dana. Iako nas mjerodavni uvjeravaju kako ih je manje nego godinu ranije, većina nas ne dijeli to mišljenje. Mlataramo rukama na sve strane, mažemo se popularnim Autanom, koristimo komarnike, mreže, razne sprejeve i ine prirodne ili kemijske repelente, no uzaludno. Komarci nas i dalje neumorno pikaju, bodu i piju krv. Jesmo li doista toliko komotni pa nam sve smeta ili jednostavno želimo za svoj novac, koji nam naše jedinice lokalne samouprave “dižu”, imati standard kakav zaslužujemo. Često slušamo kako cijene komunalne naknade idu gore, kako sve poskupljuje, a sukladno time se očekuje bolji i kvalitetniji standard. Logično gledajući, ako smo već platiti želimo kvalitetniji standard uživati. Želimo izaći u vrt, dvorište, na kupanje, na koncert, piknik ili roštiljanje bez muke i straha koliko ćemo novih uboda zaraditi. I ne samo to, zna se da su komarci prenosnici zaraznih bolesti te nam je u svježem sjećanju žena koja je lani umrla od bolesti koju njoj je donio ubod krvopija. Istina, svjesni smo da je sezona komaraca u punom jeku te da njihov broj varira iz godine u godinu jer ovisi o vremenskim uvjetima. No, isto smo tako svjesni da se komarci ne suzbijaju kako je njihov broj na vrhuncu, već puno ranije kada je to učinkovitije. Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije svake godine na kolegiju gradonačelnika i načelnika

obavlja edukacije o obvezama jedinica lokalne samouprave što i kako treba raditi.

Najučinkovitije tretiranje je uništavanje ličinki

- Mi uvijek inzistiramo na larvicidnim mjerama, poručuje Marko Klemenčić, rukovoditelj djelatnosti za zdravstvenu ekologiju u Zavodu za javno zdravstvo. Drugim riječima, komarce uništavamo u vodi jer se tamo nalaze na jednom mjestu i u velikom broju. Mogu slobodno reći kako ih tada možemo suzbijati po želji, ovisno gdje se točno nalaze. Insekticid je isključivo selektivni i štetan je samo za komarce. Zavod je i ove godine krenuo s tom mjerom, no samo u 7 naših općina i gradova s kojima je sklopio sporazum: u gradovima Čakovcu i Murskom Središću i općinama: Nedelišće, Selnica, Sveti Martin na Muri, Štrigova i Domašinec. - Ja ne velim da druge sredine to nisu učinile no nisu u suradnji s nama i pod našim nadzorom tako da ne mogu o tome govoriti, ističe Klemenčić. Larvicidno tretiranje, odnosno tretiranje ličinki krenulo je još u mjesecu travnju jer su se tada pojavili prvi primjerci. Ličinkama, zavisno o temperaturi, treba od tjedan dana pa do tri tjedna da se razviju i izađu van. Kako im ove godine temperaturne oscilacije nisu išle na ruku, bilo je dovoljno vremena da se sve suzbiju. Ali…. Svake godine dogodi se navala tzv. poplavnih komaraca koji se ne legu u Muri ili Dravi nego na poplavnim površinama. Budući da se tu radi o površinama u kojima nema prirodnih neprijatelja ličinki komaraca, poput riba, oni se razviju u ogromnom broju, izlete van i tada imamo ovu situaciju o kojoj se danas priča na sve strane.

SELNIČKI RIBNJAK pun komaraca

Vičević: Zaprašivanje sada nema efekta! Mještani Selnice osjećaju se uznemireno zbog velike količine komaraca oko selničkog ribnjaka. Dosadne krvopije napadaju sa svih strane te jednostavno ne možeš biti u blizini ribnjaka jer te u trenutku “opkole”. Pri tome ne pomažu ni nikakvi sprejevi ni narodni lijekovi. Selnički ribnjak u koncesiji je, inače, do 2024. godine ŠRD Mura iz Murskog Središća. Je li u planu tretiranje komaraca upitali smo selničkog načelnika Ervina Vičevića. - Već godinama traje ista priča vezana uz komarce. Niz

predavanja o tome kako komarce treba tretirati u veljači i rano proljeće. Od svega ništa i onda počne zaprašivanje kad su se komarci već izlegli. Zaprašivanje sada nema efekta, eventualno samo može naštetiti pčelama i ostalim kukcima. Sada ćemo čekati još 30-tak dana koliko im je životni vijek, a onda krajem 7. mjeseca dolazi druga vrsta, istaknuo je načelnik Selnice Ervin Vičević i dodao da zbog ovih razloga sada nema smisla tretirati komarce. (sh)

U jednom izlasku vozilo pokrije teren od 10 kilometara i utroši 50 litara špriciva na sat. Shodno veličini općine ili grada, jedno tretiranje sto

Domaći prepara sada je naručen Ove godine, prema nalazima monitoringa, brojčano je manje komaraca, ali su puno agresivniji jer se sezona pomaknula za dva mjeseca pa nisu izašli u travnju već u lipnju Avioni nisu bez razloga zabranjeni - Komarce u zraku je jako teško suzbijati. Često se priča u kuloarima i po društvenim mrežama o avionima, ali oni nisu bez razloga zabranjeni za korištenje iznad naseljenih mjesta. Osim toga, spadaju u jedno od najneučinkovitijih metoda današnjice. Većina zemalja ih je u potpunosti zabranila, a neke zemlje, poput Slovenije zabranile su općenito uništavanje odraslih komaraca, kaže Klemenčić. Kao razlog zabrane navodi se opasnost za druge kukce kao što su pčele, bumbari,

leptiri… jer se tretiranjem zraka uništavao praktički sav “živi svijet”, a ne samo komarci. Kod nas se tretiraju odrasli komarci u zraku, odnosno tretira se zrak, ali prema vrlo strogim pravilima koja određuju kada se smije i kako aplicirati špricivo. Drugim riječima, ekipa na teren smije ići samo ujutro od 05:00 do 07:00 sati maksimalno, kao i navečer od 19:00 do 21:00 sati. - Tada je najveća aktivnost komaraca i ta maglica s aktivnom supstancom se zadržava u zraku i sve što uleti u nju će stradati. Danas

Tigraste komarce uvozimo s rabljenim auto gumama Broj tigrastih komaraca je prisutan, nema stalnu i veliku populaciju, a domet leta mu je 500 metara. Lani je potvrđen na području Šenkovca i na carini. U našu zemlju obično stiže

uvozom rabljenih automobilskih guma. To je specifičnost tih invazivnih komaraca jer vole mala crna tijela s vodom. Stoga je automobilska guma idealna u tom smislu jer zbog svog svojstva teško gubi vodu.

Grobne vaze su najveća legla komaraca Groblja sa svojim vazama punim vode, idealna su legla za komarce. Stoga kreće inicijativa da se vaze pune pijeskom i onda zaliju vodom jer takav više ne koristimo otrove s dugotrajnim djelovanjem i štetnim utjecajem na okoliš, već aktivnu tvar koja ima privremeno djelovanje, maksimalno do tri dana i zato danas, slikovito rečeno, ako rušimo, rušimo samo vrh brijega, a sve ovo što je u vodi ili se skriva negdje drugdje ostaje netaknuto.

Zašto se broje komarci

Koliko je danas učinkovito suzbijanje, ali i koliko je komaraca uopće oko nas, provjerava se monitoringom ili brojenjem jedinki. Trenutno se brojenje komaraca obavlja uz pomoć pozicijskih lovki koje

pijesak daje cvijeću vlagu, a nema vode kao prostor za razvoj ličinki komaraca. Tu su i razne kante, ribnjaci, naša jezerca, podlošci tegla od cvijeća... služe za detekciju invazivnih vrsta i njih 30 postavljeno je diljem Međimurja. Najjednostavnija metoda je brojenje ugriza ili broj slijetanja u roku od 15 minuta koju priznaje Svjetska zdravstvena organizacija. Ukoliko je tijekom tog vremena zabilježeno više od 15 uboda, smatra se da je čovjeku narušena koncentracija što se ne smatra dobrim. Komarci se mogu usisavati, brojiti i slično... - Ono što naši ljudi ne shvaćaju je činjenica da nije svaki komarac isti. Na području Međimurja dokazano je postojanje 15 vrsta komaraca koje se međusobno jako razlikuju. Dominantni su

28. lipnja 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ne rezultate

toji od 8000 do 30.000 kuna

at zakazao, n francuski poplavni komarci koji stižu s nenaseljenih područja i koji u jakom velikom broju dolaze na početku sezone. Njihov domet leta je i po nekoliko desetaka kilometara. Drugim riječima njima nije problem doći iz Mađarske ili Slovenije kako bi nas terorizirali i obratno. Postoji i urbana vrsta komaraca koja je nažalost, lani u Međimurju odnijela i jedan život. To su komarci koje ljudi uzgajaju kod kuće u raznim posudama s vodom. - Ljudi vele, imamo punoglavce unutra, to je čista voda i slično. Najčešće to nisu punoglavci već ličinke komaraca. Oni su puno opasniji, ali ih je manji broj. Zato imamo

monitoring pomoću kojeg vidimo s kojom vrstom komaraca imamo posla kako bi ih znali onda tretirati. Lako je tretirati poplavne komarce kada su u obliku larvi, ali je zato teško suzbijati urbane jer bi doslovno morali ulaziti u svaku kuću i tražiti njihova legla u bilo kojoj vodi, starim gumama, teglama s cvijećem, odbačenim posudama…..

Pikaju kaj nori, pikaju kak nigdar, očeju me pojesti!

Sezona će trajati 4-5 tjedana koliki je životni vijek poplavnog komarca. Nakon toga, dolazi nam sezona urbanih ili “štakor” komaraca koji će nas maltretirati do kasne jeseni.

Vodene stjenice i ribe štite nas od komaraca Najveći broj prirodnih ne prijatelja komarac ima kada je u obliku larve u vodi. To su vodene stjenice, ribe i hrpe drugih životinjica. No, odrasli komarac ima vrlo malo preda tora i to uglavnom ptice. Naj poznatija među njima je bre

gunica, ptica slična lastavici koja se nastanjuje na strmim obalama rijeka. Nažalost, mi smo uništili velik dio njihovih staništa kad smo odlučili naše rijeke usmje riti i kanalizirati tako da su one praktički nestale.

Osjećaj ugroženosti, kaže, vrlo je subjektivan. I dok nekoga i jedan ubod baca u očaj, drugome ni 5-6 uboda ne predstavlja problem. - Treba reći, da ljudi koji se najviše bune i stalno zovu, u principu su oni koji u svom dvorištu imaju najviše legla komaraca i najviše ih uzgajaju. U “borbu” s odraslim komarcima, već mjesec i pol svakog jutra i svake večeri, kada to dozvoljavaju vremenske prilike, kreću 2 vozila s ukupno 8 ljudi, odnosno dvije osobe po vozilu. Ekipe kreću na teren na temelju procjene ugroženosti, odnosno gdje ih je najviše, doznajemo u službi Deratizacije dezinsekcije i dezinfekcije (DDD) čakovečkog Bioinstituta koji je ovlašten za tretiranje komaraca u Međimurju. U jednom izlasku, jedno vozilo pokrije teren od 10 kilometara i utroši 50 litara špriciva na sat. Shodno veličini općine ili grada, jedno tretiranje stoji od 8000 do 30.000 kuna. - Mi već znamo koja su mjesta na kojem području najkritičnija. Primjerice u Čakovcu je najkritičnije iza nadvožnjaka koje je močvarno i to smo područje dva puta larvicidno tretirali. Naravno, tu je groblje, ističe Slavica Mustač, voditeljica DDD službe.

Najkritičnije područje je uz Muru koja nije regulirana kanalima kao Drava. Ona može poplaviti ili pak utjecati na dizanje podzemnih voda. Ali i svako naselje ima svoje mjesto gdje se zadržava voda poslije kiše. Ženke komaraca, naime, polažu jajašca u travi gdje pretpostavljaju da će doći voda. Ta jajašca tako mogu hibernirati i 7 godina, odnosno čekaju vodu. Nažalost, ekipe izlaze na teren temeljem kartiranja, ali još uvijek se ne odlučuju sve sredine za uništavanje komaraca tako da nema onog pravog efekta. Za sada su se odrasli komarci uništavali na području Donjeg Vidovca, Orehovice, Murskog Središća, Preloga, Kotoribe, Podturna i dijela Čakovca, dok ostali čekaju svoj red. Naime, često se traži i izvanredno tretiranje zbog kojekakvih koncerata ili drugih događanja na otvorenom. DDD služba također obavlja svoj monitoring prije i poslije tretiranja komaraca. - Došli smo do spoznaje kako aktivna tvar koju sada upotrebljavamo domaće proizvodnje ne daje rezultate kakve bi željeli, stoga smo naručili novo sredstvo i to iz Francuske, naglasila je Slavica Mustač.

Bez vode nema komaraca

Slavica Mustač iz Bioinstituta: Došli smo do spoznaje kako aktivna tvar domaće proizvodnje koju sada upotrebljavamo ne daje rezultate kakve bi željeli, stoga smo naručili novo sredstvo iz Francuske

Nakon svega što smo čuli, trebamo provjeravati naša dvorišta i balkone u potrazi za odstajalom vodom. Doduše, dvorišni ribnjaci i jezerca naš su ukras kojim se ponosimo i ne želimo ih se odreći pa nam ostaje da se sami borimo kako znamo i umijemo te primjenjujemo neke od “provjerenih” recepata. Osim kupljenih repelenata, narodna medicina, ali i iskustvo preporučuje paljenje lišća lovora, sadnje limunske pelargonije po dvorištu pa čak i lavande, ružmarina, postavljanje posudice s vodom i par kapi maslinova ulja. S druge strane, preporučuje se i mazanje kože unutarnjom stranom kore banane ili prskanje uljem čajevca, koža se može mazati i lišćem peršina, češnjakom, jabučnim octa kojeg se može popiti jer će miris znoja otjerati napasnike itd.

Ekološki najprihvatljiviji način tretiranja Međimurje se može po hvaliti da ima sustav za suzbi janje komaraca koji najmanje šteti okolišu. Drugim riječima ne koristi se toplo zamaglji vanje, već hladno čiji je nosač

voda, a ne nafta koja se dimi i smrdi. Imamo najsuvremeniju tehniku koja je ekološki najpri hvatljivija. Stoga je tendencija da se što više tretiraju ličinke, a što manje odrasli komarci.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. lipnja 2019.

VAJDA I MINISTARSTVO gospodarstva zajednički financiraju stipendije od 2800 kuna za mesare

Učenici koji upišu smjer mesar zarađivat će od prvog razreda

- Srednjoškolce, buduće mesare, u Vajdi čekaju besplatni udžbenici, naknada za rad na praksi, mogućnost rada za vrijeme školskih praznika plaćen od 24 do 34 kune neto po satu, besplatan obrok za vrijeme rada i prakse, poklon-paketi za Božić i Uskrs te siguran posao nakon školovanja.

O projektu je govorio Mario Zamuda, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Čakovec

PUČKO OTVORENO UČILIŠTE započinje projekt Gastroturisteduca

49 osoba osposobljava se za rad u turizmu i ugostiteljstvu Možete upisati zanimanja kuhar, priprematelj pizze i roštilja, konobar i turistički animator Pučko otvoreno učilište Čakovec s partnerima Hotelom Park i Toplicama Sveti Martin iz Međimurske županije i Učilištem Finis te UO Mediteran iz Zadarske županije počinje provoditi vrijedan projekt iz područja turizma pod nazivom Gastroturisteduca. Tim je povodom održana početna konferencija u Scheierici na kojoj je bio predstavljen projekt kojim žele poboljšati pristup ranjivim skupinama u turizmu i ugostiteljstvu na tržištu rada Međimurske i Zadarske županije. - Činjenica je da nedostaje radnika u sektoru turizma i zato smo danas ovdje. O tome svjedoče i svakodnevni natpisi u medijima. Cilj projekta je povećanje zapošljivosti ranjivih skupina kroz obrazovanje i stručno usavršavanje s ciljem integracije na tržište

rada u turizmu i ugostiteljstvu, naglasio je Matija Moharić koji je predstavio cijeli projekt. Projekt je vrijedan 1.993.414,99 kuna te će se provoditi tijekom 24 mjeseca. Besplatne edukacije namijenjene su za nezaposlene osobe mlađe od 25 godina, starije od 54 godine i osobe s invaliditetom. Osposobljavat će se sljedeća zanimanja: kuhar, priprematelj pizze i roštilja, konobar i turistički animator. - Iza nas je već sličan projekt, stoga se izuzetno veselimo što možemo ponovno sudjelovati u ovom projektu. Bilo je pozitivnih reakcija, naši djelatnici su upoznali nove ljude i stekli nova znanja i vještine, kazala je Jelena Berečić, direktorica ljudskih resursa i organizacijske kulture u Toplicama Sveti Martin. (sh)

POGLED ODOZDO

Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta i Alen Kajmović, predsjednik Uprave Vajde predstavili su zajednički projekt Ministarstva gospodarstva i Mesne industrije Vajda usmjeren na poticanje školovanja srednjoškolaca za deficitarna zanimanja s naglaskom na srednjoškolskom obrazovnom programu zanimanja mesara. Učenike koji se odluče za upis smjera mesar od sljedeće školske godine dočekat će još atraktivnije pogodnosti, među kojima je i stipendija u iznosu od 2800 kuna koju zajednički osiguravaju Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i Mesna industrija Vajda. Ministarstvo gospodarstva osiguralo je 1800 kuna, a Vajda 1000 kuna. Srednjoškolce, buduće mesare u Vajdi, ali i Mesnoj industriji Braća Pivac i PPK karlovačkoj mesnoj industriji u sastavu Grupe Pivac očekuju i druge pogodnosti kao što su besplatni udžbenici, naknada za rad na praksi, mogućnost rada za vrijeme školskih praznika, besplatan obrok za vrijeme rada i prakse, poklon-paketi za Božić i Uskrs te siguran posao nakon školovanja. - Uz stipendiju koju će primati učenici koji se odluče za posao mesara, dobivat će i učeničku nagradu tijekom prakse. Oni koji žele moći će raditi i preko ljetnih praznika. naknada koju će tada dobivati iznosit će

24 do 34 kune neto na sat, ovisno o radnom mjestu na kojemu će raditi. I ono najvažnije, po završetku obrazovanja čeka ih sigurno radno mjesto, naglasio je Alen Kajmović predsjednik Uprave Vajde. Dodao je: - U sljedećih pet godina željeli bi kroz sustav stipendiranja osigurati kvalitetno, obrazovanje i pripremljene ljude za rad u Vajdi time osigurati dobre uvjete kako za učenike tijekom obrazovanja, ali i za vlastito poslovanje u budućnosti. Zadnjih nekoliko godina mesari su bili izuzetno deficitarno zanimanje u dvije škole bilo je tek 5 stipendista, ali s najavom promjene financiranja ovog deficitarnog zanimanja prema informacijama terena u jednom tjednu zainteresiralo se pet kandidata u jednoj školi, a do kraja upisa vjerujem da će ih biti i više, kazao je Kajmović. - Ovo je po meni najbolja demografska mjera, kazao je ministar Darko Horvat. Učeniku deficitarnog zanimanja se već na prvoj godini školovanja omogućuje da zarađuje minimalnu radničku plaću. U ovom projektu našli su se realni sektor, lokalna i središnja vlast na zajedničkom projektu dualnog obrazovanja u pravom smislu u kojemu se učenik priprema za buduće zanimanje prema potrebama gospodarstva u proizvodnom procesu gdje će po završetku obrazova-

Alen Kajmović, predsjednik Uprave Vajde i Darko Horvat, ministar gospodarstva na predstavljanju stipendija u prostorima Vajde koja je članica Grupe Pivac

nja raditi i za to biti plaćen od prvog dana. Nadam se da će se zametak ovog modela sa sjevera Hrvatske proširiti na cijelu zemlju, kazao je Horvat. Od nove školske godine 2019./2020. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta povećava stipendije za deficitarna strukovna zanimanja s trenutnih 9000 na 18.000 kuna za školsku godinu, kao i broj učenika koji će primati stipendiju. Nagrade učenicima nisu limitirane i ne utječu na porezne olakšice roditeljima. Značajno povećanje iznosa učeničke stipendije realizirat će se iz Europskog socijalnog fonda, kao dio projekta „Poticanje obrazovanja za vezane obrte

temeljene na sustavu naukovanja“ vrijednog 250 milijuna kuna. Tijekom posjeta Vajdi, ministar Horvat obišao je i novouređeni pogon koji je nedavno otvoren nakon realizacije investicije vrijedne 50 milijuna kuna. Investicijski projekt obuhvatio je dogradnju, rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnog pogona, nabavku strojeva i opreme za proizvodnju, proširenje skladišnih i ekspeditnih kapaciteta te modernizaciju rashladnog sustava. Zahvaljujući ovom projektu, Vajda se danas može pohvaliti jednom od najsuvremenijih klaonica ne samo u Hrvatskoj, nego i široj regiji. (Božena Malekoci - Oletić, foto: Z. Vrzan)

Politika ne smije kaskati za stvarnošću B

olje ikad, nego nikad, politika je počela shvaćati važnost demografije. Ne kao vrijednost ljudi po sebi, nego kroz nedostatak radne snage koja je počela manjkati na svim frontovima. judi idu tamo gdje za svoj rad dobiju više i točka. Druga je stvar kako riješiti problem da ne napuštaju domaće i biraju strane poslodavce. U tome ulogu igra i atmosfera u kojoj rade. Ako su poslodavci stalno

živčani i otresaju se na zaposlene, ovi će prvom prilikom dići sidro u potrazi za onima koji pružaju ugodniju atmosferu. Treća stvar zbog koje ljudi odlaze je ukupna situacija u društvu, općeniti osjećaj (ne)pravednosti. Ako ljudi nisu zadovoljni klimom u društvu također odlaze iz protesta. Popularno rečeno glasaju nogama. mrtve točke bolnu demografiju pokušava pokrenuti ministarstvo gospodarstva. Danima

mlade zasipaju reklamama s pozitivnim porukama odabira majstorskih zanimanja. Svjesni da bez novčanih nagrada mladi na pozitivne reklame neće ni trepnuti, pripremili su izdašne stipendije, a nagovaraju i poslodavce da pridodaju svoj dio kako bi mladi shvatili da se isplati biti majstor. o je za pohvalu, ali treba razmišljati o tome što će se događati kad mladi završe školovanje i počnu raditi. Ako primjer

Vajde pokazuje da će srednjoškolac zarađivati minimalac, kao njegova majka u nekoj tekstilnoj firmi to je motivirajuće za odabir zanimanja. Ali kad se taj srednjoškolac zaposli očekivat će znatno veću zaradu i ako se to ne dogodi, može se dogoditi da smo mesara školovali za austrijskog ili njemačkog poslodavca. adaća je politike da stvori takvo poslovno i društveno okruženje u kojem nećemo obrazovati ljude za tuđe poslodavce.

Nogomet igrati znamo, ali da si kao društvo zabijamo auto gol, zaista je besmisleno. Nije zadaća države da stvara i obrazuje ljude koji će podizati tuđe zemlje i tuđa gospodarstva. rajnje je vrijeme da se trgnu sva ministarstva i nađu model da kao zemlja počnemo privlačiti ljude. Prvo zemlja mora postati privlačna svojim ljudima i tek onda će se pozitivne vibracije kao koncentrični krugovi širiti na druge.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

28. lipnja 2019.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRADSKO VIJEĆE Mursko Središće izašlo u susret dimnjačarima

Povećali cijene usluga da bi dimnjačari dobili veće plaće Na mjesečnoj razini računi se uvećavaju za pet kuna Nema radnika i svi koji mogu rade pritisak na povećanje plaća. Dimnjačarski posao nije lak i traži se povećanje plaća. Suočen s tim zahtjevom koncesionar Zver je od Gradskog vijeća Mursko Središće zatražio suglasnost za povećanje usluge kako bi mogao udovoljiti zahtjevima svojih dimnjačara. Usluga bi na mjesečnoj razini trebala poskupiti za pet kuna, ali obzirom da se račun izdaje kvartalno bio bi veći za 20 kuna. Gradonačelnik Srpak je kazao da su neke druge jedinice lokalne samouprave već prihvatile povećanje cijene. Nije puno, kad se gleda u kunama, ali kad se gleda u postotku povećanje je za

25 posto izračunao je vijećnik Milorad Pilipović (HSU). Uvjerili su ga da građani na području Murskog Središća u cijeni usluge dobivaju i mjerenje dimovodnih plinova, što drugdje nije slučaj, zbog čega se vijećnik Pilipović složio da je u tom slučaju povećanje cijene prihvatljivo. Uz to vijećnik Tomislav Korbelj (Laburisti) predložio je da se korisnicima predoči struktura cijene da bi znali što sve ulazi u dimnjačarsku uslugu. Gradonačelnik Srpak je prihvatio prijedlog i naložio Dolores Vrtarić iz gradske uprave da izradi letak za građane iz kojeg će biti vidljivo što sve ulazi u cijenu dimnjačarske usluge. (BMO)

I dimnjačari se izborili za povećanje cijene

Zatražite pomoć i savjet u zaštiti potrošačkih prava Za sve prije nabrojeno u suradnji s udrugom “Vukanovčar” - društvo za zaštitu potrošača Međimurja, u Međimurskim novinama otvaramo novu rubriku Potrošački kompas u

kojoj će se svaki drugi tjedan obraditi i objaviti teme koje se tiču potrošačkih prava, donositi odgovore stručnjaka koji se bave ovim područjem u Savjetovalištu potrošača Međimurske

županija i objavljivati savjete u kolumni Željka Tomašića. Najvažniji dio ove rubrike ste vi - čitatelji i potrošači. Bez vašeg glasa ništa se neće promijeniti. Stoga pokušajte u suradnji s nama pronaći odgovore i rješenja ako su vam ugrožena potrošačka prava. Javite se sa svojim pitanjima ako su vam ugrožena potrošačka prava na email potrosac@ mnovine.hr ili na telefon 040 323-601. (mn)

VAŠ SAVJETNIK

Čemu služi Nacionalni program zaštite potrošača? Hrvatski sabor je na 7. sjednici, 16. veljače 2018. godine donio Nacionalni program zaštite potrošača (dalje: NPZP) za razdoblje od 2017. do 2020. godine. NPZP je izradilo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (dalje: MINGPO), kao tijelo nadležno za poslove zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj kao strateški dokument za provedbu politike, u kojem navode da je Glavni cilj Programa osnažiti potrošača tako da postane aktivni sudionik na tržištu. Odnos MINGPO tj. Vlade RH prema provedbi politike zaštite potrošača, jasan je činjenicom da se s donošenjem Strategije (NPZP) provedbe politike zaštite potrošača u Hrvatskoj kasnilo godinu dana. Na samom početku NPZP je potrošač definiran

kao „slabija strana na tržištu“, te je razvidno da je Glavni cilj Programa definiran za publiku, ali ne i za potrošače, jer činjenica je da je potrošač „regulator tržišta“. U NPZP definira se da Projekt »Savjetovanje potrošača« MINGPO provodi u suradnji s udrugama za zaštitu potrošača, te da se u okviru ovoga projekta financiraju se regionalna savjetovališta za zaštitu potrošača. No, već za godinu dana od donošenja NPZP, MINGPO „ukida“ svih 6 regionalnih savjetovališta za zaštitu potrošača na način da ih prestaje sufinancirati. Potrošači se opravdano pitaju, kako jedno Ministarstvo, pa i Vlada RH, može kršiti odredbe strategijskog državnog dokumenta koji je donio Hrvatski Sabor, kao najviše zakonodavno tijelo u RH.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Hrvatska treba liberalizaciju tržišta rada

anjak radnika u profitabilnim djelatnostima posljednjih godina je postao među najvećim problemima u državi. I kao što smo još prije pet ili više godina raspravljali o velikom broju nezaposlenih, pri čemu su i vodeći nacionalni portali znali iz dana u dan prebrojavati broj nezaposlenih na burzi rada, tako danas brojimo one koji su ili već otišli iz države u potrazi za poslom ili pak one koji su ostali živjeti na račun države, bilo da se radi o korisnicima različitih naknada i pomoći, a ne rade, bilo da se radi o onima koji imaju radno mjesto, ali ne i posao. rvatski građani, a nakon toga i cijela ekonomija, mora konačno početi razlikovati pojam „radno mjesto” od pojma „posao”. Naime, radno mjesto je pojam nastao u bivšem sistemu u kojemu se uvijek nekako našlo načina da svatko (tko je odan vladajućoj partiji) ima neka zajamčena primanja ili plaću svaki mjesec. Nauštrb današnjih generacija, za to isto su se uzimali nemali krediti i zaduživale nove generacije, kao da je novac dobiven od kreditora na poklon, kao da je to sve igra. U Hrvatskoj tako niti tada, ali niti danas, nikada nije postojala odgovornost vlasti prema novcu, nego samo potreba za zadovoljenjem trenutnih ili kratkotrajnih potreba vlasti i interesa. Nesvjesni ili ne želeći biti svjesni, vlastodršci su tako uništavali prosperitet vlastite djece koji su danas odrasli ljudi. No, ekonomija je živa stvarni previše dinamična da bi mogla biti stavljena u nečije trenutne kalupe i interese, što se pokazalo tijekom svih ovih proteklih godina postojanja naše države. ržište je tako posljednjih godina pokazalo da je globalno, dinamično i umreženo. S velikim iseljavanjem vjerojatno najproduktivnije i najsposobnije radne snage (budući da je i za iseljenje i premještanje radnog mjesta u inozemstvo trebalo imati hrabrosti), danas u Hrvatskoj tko hoće raditi, nađe posao. Ne radno mjesto, nego posao putem kojeg stvara novu vrijednost za cijelo društvo. Taj posao možda nije u okvirima željenog ili pak dio prvotne struke koju određeni građanin ima, ali omogućuje koliko toliko dostojanstven život. No, da bi i samim poslodavcima li i radnicima bilo bolje, potrebna je liberalizacija propisa koji se tiču radnih odnosa. S obzirom na to da građana, koji su voljni raditi po sadašnjim uvjetima kakvi su u našoj državi, očito nema, potrebno je omogućiti tržištu veću mobilnost i premještanje radnika od jednog poslodavca k drugome.

POTROŠAČKI KOMPAS potrosac@mnovine.hr ili 323-601

Imate li kao potrošač neku primjedbu na kupljeni proizvod ili pruženu uslugu? Želite saznati što više o svojim potrošačkim pravima? Kome i kako napisati prigovor u slučaju povrede istih?

POSAO I NOVAC: pitanja i odgovori

NPZP daje zadaću MINGPO da u razdoblju provedbe, podupire uključivanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u provedbu politike zaštite potrošača. Do polovice trajanja aktualnog NPZP, MINGPO nije ničim poduprlo JL(R)S, doduše člankom 126. Zakona o zaštiti potrošača im je dalo obaveze, a nije im osiguralo sredstva za provedbu istih. Činjenica da od svih JRS u Republici Hrvatskoj, jedino Međimurska županija objavljuje javne natječaje za sufinanciranje projekata udruga za zaštitu potrošača. Daljnja raščlamba NPZP, dovela bi do neminovnog zaključka da isti nije strategijski dokument države, već mrtvo slovo na papiru, zato

Piše: Željko Tomašić što njegovo postojanje traži EU. Nepobitna je činjenica da temeljem NPZP, nijedna JL(R)S nema razrađen Plan provedbe politike zaštite potrošača, pa je jasno da isti ne provodi.

Piše: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. vatko ima svoje afinitete i način rada, te je potrebno omogućiti i radnicima i poslodavcima lakše otpuštanje ali i lakše zapošljavanje, kako bi svaki poslodavac mogao u radnicima koji su ostali u Hrvatskoj i koji žele raditi, naći radnika primjerenog sebi, isto kao što svaki radnik treba imati mogućnost i pravo naći poslodavca koji mu odgovara. Manje regulirano tržište rada, a koje u propisima najviše ovisi o zakonu o radu, pridonosi i rastu zaposlenosti. Iako smo dosegli gotovo punu zaposlenost, u državi još uvijek postoje oni koji su dugotrajno nezaposleni, te bi upravo u njima mogla biti nova radna snaga i namirivanje poslodavaca s novim radnicima. U slučaju olakšavanja regulacije rada, zasigurno bi se u radni odnos upustile i mnoge osobe koje danas žive od socijalne pomoći ili pak na određeni način ovise o proračunskim sredstvima. Tako upravo sloboda, naspram utega velike i glomazne države s bezbrojnim propisima i definicijama, koje je zapravo svi boje, postaje prioritet našeg društva. Kada bi zakonska regulacija radnih odnosa išla u smjeru što većeg oslobađanja poslodavaca od nameta uz poticanje prekvalifikacije tih istih radnika za nove poslove, tada bismo dobili veći broj zaposlenih, a manji broj onih koji ovise o proračunu i pomoćima. skoro će i roboti zamijeniti neke radnike u određenim industrijskim procesima. I ti radnici nisu višak, isto kao što bi porez na tehnologiju i posljedično razvoj industrije bio bi potpuni promašaj. Stoga je u slučaju robotizacije poslovnih procesa potrebno omogućiti poslodavcima prekvalifikacije radnika u bilo koje drugo zanimanje koje radnik želi raditi i koje tržište traži. Izvrsnost može potaknuti samo oslobađanje od nameta i propisa, davanje jedne vrste poslovne i porezne slobode koju danas nemamo. Možemo li stvoriti državu koja neće smetati poduzećima i poslodavcima, na nama je samima. Ako želimo bolje društvo, upravno je sada vrijeme za takve promjene.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Crna kronika RAZBOJNIŠTVO u Čakovcu

Istukao mladića i ukrao mu novčanik U subotu, 22. lipnja 2019. godine oko 14:30 u Čakovcu u obližnjem parku nedaleko željezničke postaje „Buzovec“, nad mladićem rođenim 1997. godine izvršeno je razbojništvo. Nepoznati počinitelj, starosti oko 20 godina prišao je oštećenom te ga odgurnuo i srušio na tlo. Nakon toga napadač je zadao mladiću nekoliko udaraca, a potom mu iz džepa hlača otuđio novčanik u kojem

KRAĐE

se nalazilo više stotina kuna. Brzom reakcijom policijskih službenika Policijske postaje Čakovec napadač je pronađen. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da je opisano kazneno djelo počinio 21-godišnjak s područja općine Pribislavec. Protiv osumnjičenika podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

DUNJKOVEC

Provala u ugostiteljski objekt Tijekom proteklog vikenda na području Policijske uprave međimurske evidentirano je pet krađa u kojima je počinjena materijalna šteta manja od 1.000 kuna te dvije teške krađe. U nedjelju, 23. lipnja 2019. godine u ranim jutarnjim sati-

KOTORIBA

ma u Dunjkovcu, Glavnoj ulici, nepoznati počinitelj provalio je u kafić, vlasništvo privatnog poduzeća te iz registar blagajne ukrao više stotina kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetniku. (sh)

Mladić provalio u ribički dom Dovršenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da je 20-godišnjak s područja općine Kotoriba počinio kazneno djelo teške krađe. Naime, između 20. i 24. lipnja 2019. godine u Kotoribi, nedaleko šljunčare provalio je u ribički dom,

vlasništvo lokalnog ribolovnog društva, odakle je ukrao razna alkoholna i bezalkoholna pića. Materijalna šteta procjenjuje se na oko tisuću kuna. Protiv osumnjičenika podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

NOVAKOVEC

Rasvjeta za nogometaše i garaža za vatrogasce U Novakovcu se završava glavni projekt rasvjete nogometnog igrališta NK Graničar, te će se nakon građevinske dozvole raspisati natječaj.

SIVICA

Također za garažu DVD Novakovec dobivena je građevinska dozvola, te se kreće uskoro u realizaciju projekta izgradnje. (dv)

Uređuje se parkiralište na groblju U Sivici se završava uređenje groblja koje se nalazi izvan naselja prema Podturnu. Na stranicama općine Podturen bio je ras-

CELINE

pisan natječaj za uređenje parkirališta, te je odabran izvođač radova. Vrijednost projekta je 230.000 kuna. (dv)

Nova fasada i asfalt u Športskoj ulici U Celinama na kulturno sportskom centru postavlja se nova fasada. Vrijednost projekta je 103.000 kuna. Raspisan

MIKLAVEC

je također natječaj i potpisan ugovor za asfaltiranje Športske ulice u Celina, vrijednost je 104.688 kuna. (dv)

Asfaltira se spojna cesta U Miklavcu je potpisan ugovor za asfaltiranje ulice tj. spoja prema ŠRD Stara

FERKETINEC

Mura. Vrijednost projekta je 69.195 kuna. (dv)

U Ferketincu će se postaviti ograda oko dječjeg

igrališta. Vrijednost projekta je 25.000 kuna. (dv)

Ide ograda oko dječjeg igrališta

28. lipnja 2019.

VANDALIZAM u Selnici

Uništili prozore i žljebove na staroj školi Pokazujući srednji prst u nadzornu kameru uništavali stolariju na staroj školi u Selnici koja je u fazi obnove Općina Selnica u ponedjeljak, 24. lipnja, ponovno je bila na meti vandala. Ovog puta stradala je stara škola u Selnici i autobusno stajalište između Selnice i Zebanca, tzv. Lipica. Na staroj školi u Selnici slomljeni su prozori te uništeni žljebovi. Inače, stara škola u Selnici je u fazi obnove. U prvoj fazi obnove 2017. godine zamijenjeno je krovište, ugradila se nova stolarija i obnovila fasada. Nakon “operacije” vandala uništeni su prozori i žljebovi na staroj školi. Počinitelji su prijavljeni policiji te je predan odštetni zahtjev. Srećom, na staroj školi postoji nadzorni kamera koja je snimila počinitelje. Kako nam je poznato, na snimci kamere uočeni su žena i dvoje muškaraca mlađe životne dobi. U jednom trenutku jedan od počinitelja pokazao je prema kameri srednji prst te krenuo uništavati općinsku imovinu. - Ovo prelazi sve granice. U staru školu ulažemo više od milijun i tristo tisuća kuna kroz tri godine. Autobusne su nam razbijene više

Vandale je “ulovila” nadzorna kamera postavljena kod stare škole puta. Pronađite nešto drugo drugo ili lupajte glavom o zid ako nemate pametnijeg posla, komentirao je načelnik Selnice.

Uništeno i autobusno stajalište u Zebancu

Neugodno iznenađenje dočekalo je u ponedjeljak i mještane Zebanca. Na autobusnom stajalištu izme-

đu Selnice i Zebanca netko je napravio ogromnu štetu razbivši staklo. Podsjetimo ujedno da ovo nije prvi put da se ovakvo što dogodilo. Prije dvije godine nakon samog postavljanja stajališta također je bilo uništeno staklo i metalni okvir. Tada je staklo bilo razbijeno betonskim ukrasom u obliku lava.

SVEČANOM sjednicom proslavljen dan Općine Podturen

Kolika je šteta prouzročena ovotjednim vandalskim činovima, još se utvrđuje. Ne zna se jesu li ta dva slučajeva povezana, no očigledno je da ni nadzorni sustav nije na pomoć kad je u pitanju vandalizam na području Općine Selnice. Jesu li možda strože kazne za počinitelje jedino rješenje da bi se stalo na kraj počiniteljima? (sh)

Priznanja primili Marta i Karla Mesarek, Slava Varga, Antun Franjković i Verica Novak - Imamo 29 udruga koje su nositelji društvenog, kulturnog i sportskog života našeg kraja te zahvaljujući trudu svakog člana, iz dana u dan rastemo kao zajednica i općina, rekao je načelnik Hajdarović Na sam blagdan Tijelova u Podturnu je proslavljen Dan Općine, a uz središnji događaj dana, svečanu sjednicu Općinskog vijeća u školskoj sportskoj dvorani, održava se niz vjerskih i sportskih događanja do kraja trajanja općinskih dana. Na svečanoj sjednici okupili su se brojni mještani i gosti među kojima su bili predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak, zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman, gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak, načelnik Općine Dekanovec Ivan Hajdarović, načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi i župnik Josip Pivar. - U protekle dvije godine našeg mandata završili smo brojne projekte. Nastavili smo ulagati u naše mlade i njihovo obrazovanje, kontinuirano pomažemo u radu i

aktivnostima naših udruga jer one su najbolji promotor općine Podturen. Veseli me da smo primjer kvalitetnog dijaloga i suradnje s nacionalnim manjinama te ćemo i dalje graditi pozitivan

odnos. Imamo prekrasnu općinu i na svima nama je odgovornost da radimo najbolje što znamo i možemo, poručila je predsjednica Općinskog vijeća Općine Podturen Mirjana Murk u

Priznanja marljivim mještanima Podturna Najsvečaniji dio sjednice bile su podjele priznanja, a odlukom Općinskog vijeća dodijeljena su Marti Mesarek i Karli Mesarek za izvrsna dostignuća u sportskom ribolovu, Slavi Varga za

sportska dostignuća u pikadu, Antunu Franjkoviću za vrijedne donacije na čast i ponos mještana Općine Podturen te Verici Novak za 40 godina rada i uspješnog vođenja KUD-a Podturen.

prigodnom govoru i poželjela okupljenima toplu dobrodošlicu. - Zalažemo se za razvoj svakog sela i jednako ulažemo u razvoj svakog kutka naše općine. Najponosniji sam što stipendiramo 41 studenta jer ulaganje u naše mlade smatramo najboljom dugoročnom investicijom. Imamo 29 udruga koje su nositelji društvenog, kulturnog i sportskog života našeg kraja te zahvaljujući trudu svakog člana, iz dana u dan rastemo kao zajednica i općina, rekao je načelnik Hajdarović. (dv)

28. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Život u Međimurju

POPUSTI I PROMOCIJE traju i dalje

DANKuchen studio iz Varaždina proslavio treći rođendan DANKuchen studio iz Varaždina već tri godine posluje na adresi Optujska 16, u ekskluzivnom salonu u kojem možete pronaći najkvalitetnije europske kuhinje. Bili smo na njihovom trećem rođendanu, a osim nas, kroz salon je prošlo više od 250 ljudi, što poslovnih partnera, što zaposlenika, što kupaca.

Uz catering i live glazbu, na rođendanu je vladala ugodna i opuštena atmosfera. Budući potencijalni kupci na okupljanju povodom rođendana dobili su dodatne poklon bonove koje mogu iskoristiti do kraja lipnja, a svi ostali zainteresirani mogu dodatne promocije i pogodnosti ostvariti također od 30.lipnja.

Trenutno su na akciji Lack kuhinje po najpovoljnijim cijenama, akcija traje do 30. Lipnja. Uz svaku kupnju kuhinje, dobit vćete Multipraktik na poklon. Kupite DANKuchen kuhinju i dobit ćete partnera u kuhanju za cijeli život, a bit ćete zahvalni na svim prednostima i funkcional-

nostima koje vam pružaju njihovi najmoderniji mehanizmi. Olakšat će vam život i kuhanje učiniti još ljepšim.

ponedjeljak – petak: 10 – 19 sati subota: 9 – 13 sati Varaždin, Optujska 16 e: dankuchen.varazdin@gmail.com m: 099 423 77 12 w: www.dankuchen-varazdin.com

JAVNA PRIZNANJA Grada Mursko Središće

I ove godine nisu škrtarili na priznanjima Grad Mursko Središće i ove godine odlučio je podijeliti velik broj javnih priznanja. Odlukom Vijeća javna priznanja dodijelilo je sljedećim dobitnicima: Nagradu Grada Mursko Središće „Ivan Šubić” dobili su: Ivan Vršić, Štrukovec za dugogodišnji kvalitetan društveni rad i promicanje ugleda grada Mursko Središće, Gradski puhački orkestar Mursko Središće za dugogodišnji kvalitetan rad u kulturi i promicanje ugleda grada Mursko Središće. Povelju „Lapornik“ dobili su: Udruga „Serjojnske mame i bebe“ za aktivan rad s djecom i roditeljima i promicanje ugleda grada Mursko Središće, Rudi Grula, Turistička zajednica Međimurske županije za dugogodišnji aktivan rad u području turizma i doprinos u razvitku grada Mursko Središće, Nada Hoblaj, Udruga sportske rekreacije „Sport za sve“ za dugogodišnji aktivan rad u sportu i promicanje ugleda grada Mursko Središće.

Nagradu grada Mursko Središće „Magna Cum Laude” dobili su:Šimun Bilas, Osnovna škola Mursko Središće, uspješni učenik osnovne škole, promicanje izvannastavnih aktivnosti i doprinos u prepoznatljivosti grada Mursko Središće, Vanessa Žužić, Srednja škola Čakovec uspješna učenica srednje škole, promicanje izvannastavnih aktivnosti i doprinos u prepoznatljivosti grada Mursko Središće, Ivana Tarandek, Farmaceutsko – biokemijski fakultet uspješna studentica, dobitnica Rektorove nagrade i doprinos u prepoznatljivosti grada Mursko Središće. Osim Gradskog vijeća i gradonačelnik je svojom odlukom odlučio dodijeliti javna priznanja zaslužnima. Dobili su ih Katarina Braniša iz Hlapičine za dugogodišnji aktivan rad u Društvu žena Hlapičina te promicanje ugleda Grada Mursko Središće. Josip Nerer iz Peklenice za dugogodišnji rad u Dobrovoljno vatrogasnom društvu

Peklenica te promicanje ugleda Grada Mursko Središće. Siniša Golub za rad u unapređivanju zaštite čovjekova okoliša, doprinosa u razvitku grada te za promicanje ugleda Grada Mursko Središće. Atletski klub Mursko Središće za postignute uspješne rezultate, rad s djecom te promicanje ugleda Grada Mursko Središće. Marijana Breglec za značajan doprinos kod uređenja gradskog okoliša i promicanje ugleda Grada Mursko Središće. Tvrtka Cartex za unapređivanje gospodarstva, izgradnju prve hale u Gospodarskoj zoni Brezje u Murskom Središću. Tvrtka Inter viličari za unapređivanje gospodarstva, kvalitetan i brzi rast i razvoj te promicanje ugleda Grada Mursko Središće. Tvrtka IAF za unapređivanje gospodarstva, kvalitetan rad i razvoj te promicanje ugleda Grada Mursko Središće. Lovačko društvo Mursko Središće za postignute uspješne rezultate, aktivan rad te promicanje ugleda Grada

Mursko Središće. Franc Horvat iz Sitnica za dugogodišnji kvalitetan rad u mjesnom odboru Sitnice. Dramska sekcija KUD-a „Mura“ Mursko Središće za unapređenje kulture, kvalitetan rad te doprinos u razvoju grada i promicanju ugleda Grada Mursko Središće. Malo kazalište Mursko Središće za unapređenje kulture i odgoja, rad s djecom te promicanje ugleda Grada Mursko Središće. Trkački klub Mursko Središće za unapređenje sporta, postignute uspješne rezultate, kvalitetan rad i promicanje ugleda Grada Mursko Središće. Božena Levačić za dugogodišnji rad u Društvu žena Mursko Središće i aktivan rad u župi Marije Kraljice i sv. Ladislava u Murskom Središću. Udruga mažoretkinja M. Središće/Lara Podgorelec za kvalitetnu organizaciju Državnog prvenstva u mažoret plesu, postignute uspješne rezultate, rad s djecom te promicanje ugleda Grada Mursko Središće. (BMO)

UGOVARAJU SE poslovi s izvođačima

Tri izvođača na uređenju društvenog doma u Hlapičini Za vanjsko uređenje Društvenog doma u Hlapičini prihvaćena je ponuda tvrtke Autoprijevoz – niskogradnja, vl. Branko Žganec u iznosu od 126.300,63 kuna s PDV-om. Za uređenje rasvjete ponuda tvrtke DK elektro usluga u iznosu od 8.167,50 s PDV-om. Za uređenje keramike ponuda tvrtke Tekeli projekt inženjering u iznosu od 16.360,62 kuna s PDVom.

Elektro-montu javna rasvjeta u ulici Slatine

Za postavljanje javne rasvjete u ulici Slatine u Murskom Središću prihvaćena je ponuda tvrtke Elektro-mont u iznosu od 160.337,60 kuna s PDV-om.

Idejno rješenje za zid urni radi Instalpromet Kanižaj

Za postavljanje zida urni i uređenje okoliša na

groblju u Murskom Središću prihvaća se idejno rješenje tvrtke Instalpromet Kanižaj i zadužuje se voditelj Odsjeka za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove za daljnji tijek projektiranja.

Mukasu nastavak uređenja grobne kuće Križovec Peklenica

Za II. fazu uređenja grobne kuće KrižovecPeklenica prihvaća se ponuda tvrtke Mukas u iznosu od 312.286,25 kuna s PDV-om.

I natječaji za poklonac Štuk i kapelicu u Peklenici

Raspisat će se pozivni natječaj za obnovu poklonca „Štuk“ prema Selnici i kapelice u Peklenici. (BMO)

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Život u Međimurju 11 REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA DEKANOVEC Jedinstveni upravni odjel F. Andrašeca 41, Dekanovec Tel./fax. : 040/849-488 e-mail: opcina-dekanovec@ck.t-com.hr www.dekanovec.hr OIB: 34666892913 Temeljem odredbe članka 94. i članka 96.stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 153/13, 65/17, 114/18 i 39/19) i Odluke načelnika Općine Dekanovec od 17.06.2019.

OBJAVLJUJE SE

Održavanje javne rasprave o prijedlogu I. Izmjena i dopuna PROSTORNOG PLANA UREĐENJA „OPĆINE DEKANOVEC“ Javni uvid u prijedlog I. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA “OPĆINE DEKANOVEC“ (“ Službeni glasnik Međimurske županije” br.3/05), započinje dana 01.07.2019. i traje do 15.07.2019. godine, a može se u navedenom terminu izvršiti u prostorijama Općine Dekanovec F. Andrašeca 41, radnim danom od 7,00 - 15,00 sati. Te na web stranicama Općine Dekanovec. Javno izlaganje radi obrazloženja planskih rješenja, smjernica i mjera u okviru navedenog Prostornog plana održat će se u prostorijama Općine Dekanovec, F. Andrašeca 41, 09.07.2019. god. s početkom u 11,00 sati. Način sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi: 1. Pozivaju se svi zainteresirani da sudjeluju u javnoj raspravi u kojoj: • imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog predmetnog prostornog plana, tijekom trajanja javnog uvida • mogu postavljati pitanja za vrijeme javnog izlaganja o predloženim rješenjima • mogu dati prijedloge i primjedbe u zapisnik tokom javnog izlaganja • mogu nositelju postupka uputiti pisana mišljenja, prijedloge i primjedbe najkasnije do 15.07.2019.god. na adresu: Općina Dekanovec, Jedinstveni upravni odjel F. Andrašeca 41, Dekanovec s naznakom „prilog javnoj raspravi“ ( prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku i nisu čitko napisani neće se uzeti u obzir u pripremi izvješća o javnoj raspravi). 2. Javnopravna tijela koja su dala, odnosno trebala dati zahtjeve za izradu predmetnog prostornog plana, u javnoj raspravi sudjeluju davanjem mišljenja o prihvaćanju tih zahtjeva, odnosno mišljenja o primjeni posebnog propisa i/ili dokumenata koji je od utjecaja na prostorni plan. Krajnji rok za dostavu mišljenja javnopravnih tijela je 15.07.2019.god. Pozivaju se zainteresirani da, na naprijed navedene načine, sudjeluju u javnoj raspravi o prijedlogu I Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja „OPĆINE DEKANOVEC“ (“ Službeni glasnik Međimurske županije” br.3/05). KLASA: 350-02/18-01/02 URBROJ: 2109/20-01-19-22 Dekanovec, 21. lipnja 2019.

GLOBALNO I LOKALNO

Elektronički računi za vodne usluge za građane – ekološka i moderna usluga

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Zašto Europa kasni ili europski primitivci

iše nije rijetkost da kompanije traže talente među studentima, kako bi se domogle onih najboljih. To je toliko uobičajeno da se više i ne osvrćemo na takve aktivnosti. S druge strane, znamo da se talentirani pojedinci veoma rano pronalaze ili otkrivaju u sportu, pa se već prate i pioniri, te u umjetničkim djelatnostima, glazbi, plesu, baletu, slikarstvu i slično.Pitanje na koje za sada nema odgovora je zbog čega se talenti u više ljudskih djelatnosti otkrivaju veoma rano, no niti izdaleka svi koji imaju potencijala. Osim tamo gdje je to najvažnije, u znanosti. Nemamo sustav za otkrivanje mladih talentiranih ljudi najvažnijih za razvoj društva u budućnosti, jer oni mogu povećati društvenu produktivnost, a to su budući istraživači i znanstvenici.

adašnji društveni mehanizam već je odavno poznat kao čin-učinak sklop. Riječ je dakako o projektima, čitaj novcima koji se odobravaju ili ne, obzirom na ostvarenje cilja koji je postao sveto pismo birokracije. Problem je u tome što ogromna većina potencijalnih projekata odnosno ideja propada, ne mogu ostvariti cilj jer je on nepoznat. Znanstveno otkriće ili inovacija se ne može predvidjeti unaprijed, to je uvijek stvar slučaja. ijek protiv raka ili nekog virusa naći će se tek nakon bezbroj neuspješnih pokušaja koji se naprosto moraju dogoditi, ili čak nakon „pogrešaka“ kao kad je otkriven prvi antibiotik. Vođe Europske unije ali i naše Vlade godinama se ponašaju na način primitivnih socijalističkih materijalista. Prihvaća se

PREDNOSTI:

jedino čin-učinak sklop kroz projekte s obveznim ostvarenjem cilja kao svoje zakonitosti, kao da je najvažnije graditi željeznice ili mostove, a ne ljude istraživače. aboravilo se na sustav ranog otkrivanja znanstvenih talenata već u mladoj dobi na svim razinama, kao što to rade nogometaši ili umjetnici, kao i njihovo usmjeravanje i razvoj tamo gdje će biti društveno najproduktivniji. Školska natjecanja samo su pokazatelj da talenata imamo, ali na žalost, ne mnogo više od toga.

• Jamstvo dostave elektroničkog računa na razini je slanja papirnatog računa s povratnicom. Svaki račun uručen je na vrijeme i nije ga moguće zagubiti budući da je uvijek dostupan putem internetskog ili mobilnog bankarstva. • Jednostavnost i praktičnost - račune je moguće pregledavati i plaćati u bilo kojem trenutku s bilo kojeg mjesta, bez prepisivanja s papira, uz samo jedan klik, ali i potpunu kontrolu kada se račun želi platiti. • Ušteda novca i vremena naših korisnika - naknade za plaćanje računa putem internetskog ili mobilnog bankarstva najniže su bankovne naknade. KAKO UGOVORITI I KORISTITI ELEKTRONIČKI RAČUN: • Podnijeti zahtjev putem internetskog bankarstva svoje banke. • Međimurske vode d.o.o. odgovaraju na zahtjev – korisnik odgovor vidi u internetskom bankarstvu svoje banke. • Međimurske vode d.o.o. šalju podatke o računima za plaćanje, ali i sam račun u internetsko i mobilno bankarstvo, a banke porukama obavještavaju korisnike o dobivenom računu. • Korisnika račun čeka u internetskom i mobilnom bankarstvu i može ga platiti u bilo kojem trenutku jednim klikom. Prije, ali i nakon što je račun plaćen, korisnik putem internetskog i mobilnog bankarstva može preuzeti elektronički račun u PDF verziji koja je izgledom identična papirnatim računima. Međimurske vode d.o.o. povećavaju zadovoljstvo svojih korisnika!

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PARK ponovno na meti olujnog nevremena

28. lipnja 2019.

Javor se srušio na zidine starog grada, oštećena skela

Višnja Ivačić

OPĆINA PRIBISLAVEC

Nazire li se kraj političke krize u Pribislavcu ? Nakon što su članovi kluba zastupnika Demokrata Općinskog vijeća Općine Pribislavec Matija Ladić, Saša Rakić i Mladen Ladić te predsjednik Demokrata Mirando Mrsić održali konferenciju za medije koju su sazvali kako su istaknuli, želeći upozoriti na protuzakonita događanja i grubog kršenja zakona i zakonske procedure od strane općinske načelnice Višnje Ivačić, za komentar optužbi izrečenih na njezin račun upitali smo i prozvanu načelnicu Višnju Ivačić. -Prema mišljenju Ministarstva uprave, kazala nam je tom prigodom Ivačić, na posljednjoj sjednici je napravljen propust time što sjednicu nije sazvao i vodio (nakon ostavke Ladića i Rakića na mjesta predsjednika i zamjenika) preostali zamjenik predsjednika u Općinskom vijeću Zoran Tomašić. Meni kao načelnici je prvenstveni cilj i namjera bila ta da Općinsko vijeće funkcionira, stoga sam prema naputcima Udruge Općina krenula u sazivanje sjednice. Isto tako prema poslovniku Općine Pribislavec, Matija Ladić kao predsjednik u ostavci trebao je dati punomoć preostalom zamjeniku za sazivanje sjednice, što on nije učinio. Isto tako, ni u samom Zakonu o lokalnoj samoupravi obrazloženja o smjeru, ovlastima i funkcijama pod predsjednika nisu točno definirana. Licemjerje i zaboravnost Miranda Mrsića

Zahtjev za mojom smjenom je njihovo pravo i njihovo mišljenje, no ovdje želim spomenuti

kako je prema Ministarstvu uprave proslijeđen moj dopis u kojem je istaknuto kako su kolege zapravo kopirale samo dio, a ne cijeli članak Poslovnika Općine Pribislavec vezan uz spomenutu temu, gdje je element o punomoći izostavljen. Druga važna stvar za spomenuti je kako vijećnici koji su sazvali konferenciju za medije još uvijek službeno nemaju formirani klub vijećnika na čije su se ime pozvali. Znači kako bi nakon dvije godine rada u Vijeću bilo dobro što bolje proučiti Poslovnik i Statut tijela u čijem radu sudjeluju, a mi prema Poslovniku takav klub vijećnika koji se spominje još uvijek nemamo formirani. Kada je riječ o istupu Miranda Mrsića na spomenutoj konferenciji vezanoj uz moju ostavku i prosvjed "Želim miran život", smatram, kazala je Ivačić, kako je to od njega jako licemjerno. Taj isti gospodin bio je u vrijeme, kada taj problem nije bio ništa veći ili manji nego je sada Ministar rada i mirovinskog sustava i morao je znati i biti upoznat s tom problematikom, no svi znamo što je konkretno poduzeo, ništa. No, to ostavljam njemu na savjesti. Za sam kraj, Višnja Ivačić istakla je kako Vijeće usprkos ovim nesuglasicama mora funkcionirati. -Stoga ćemo još jednom, što prije pokušati okupiti jednu trećinu vijećnika kako bi krenula inicijativa prema preostalom potpredsjedniku Općinskog vijeća Zoranu Tomašiću (HDZ) kako bi se održala sjednica. (so)

Olujni vjetar popraćen jakim nevremenom ponovno je poharao čakovečki park, te uzrokovao štetu. Ovog puta, kako su potvrdili iz Grada Čakovca, srušena su dva stabla, jasen i javor. Stablo javora se srušilo na zidine Starog grada koji je trenutno u fazi obnove, a oštećena je skela, kao

i zaštitna ograda. Stablo jasena srušilo se u blizini trafostanice. Pred više od mjesec dana čakovečki park poharalo je još veće nevrijeme, kakvo se ne pamti od 2005. godine. Unutar parka srušeno je šest stabala, a vjetar je otkinuo i brojne grane, a stradali su i mladunci ptica. (dv, mg)

Veliko stablo javora srušilo se na zidine u obnovi, oštetila se zaštitna ograda i građevinska skela

28. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 13

RAZGOVOR SA ZVONIMIROM Taradijem, načelnikom Općine Belica

Mještanima na dar obnovljeni i dograđeni vrtić Nakon sportske dvorane, mještani Općine Belica dobivaju rekonstruirani i prošireni dječji vrtić s još jednom dobnom skupinom, s ponosom ističe načelnik Zvonimir Taradi Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

edjelja prije blagdana Svetog Petra i Pavla, u Belici se obilježava kao Dan Općine. Mještane Gardinovca i Belice, naselja u sastavu Općine i ove godine očekuje bogat kulturno-umjetnički i sportski program. Iako je svečano svake godine, ovogodišnje obilježavanje ipak će biti posebno za mlade obitelji i njihove mališane budući da se svečano otvara obnovljeni tako željeni vrtić. Uoči njihovog dana, prilika je to za nešto poduži razgovor s načelnikom Zvonimirom Taradijem, jednim od nekoliko najdugovječnijih općinskih čelnika u Međimurju. Naime, Belica je jedna od rijetkih jedinica lokalne samouprave koja živi, razvija se i raste sa samo jednim načelnikom u svojoj kratkoj povijesti. • Načelniče, i ove godine Dan općine možete slaviti s puno radosti i ponosa! — Istina, doista mnoštvo toga nam se poklopilo. Najvažnije je da mještanima, naročito mladim obiteljima i njihovoj djeci, uz Dan općine i službeno darujemo novi vrtić. Istina, nije nov, ali je dograđen i obnovljen pa izgleda kao da je nov. Naši najmlađi tako će dobiti dodatni prostor za još jednu dobnu skupinu, a samim

time zaposlit ćemo i dvije nove odgojiteljice. Što se samih radova tiče, nismo se zaletavali već smo odlučili malo pričekati te dočekati natječaje fondova EU kako bi potrošili minimalno sa svog računa. Plan nam je uspio i dobili smo oko 2.6 milijuna kuna iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Fond je pokrio 85% troškova, a preostalih 15% osigurano je iz državnog proračuna. Obnovili smo i nadogradili zgradu, izmijenili instalacije, nabavili novi namještaj, igračke i ostala didaktička pomagala, renovirali kuhinju i okoliš vrtića. Mislim kako je ulaganje u mlade od najranije dobi ipak najisplativija investicija, jer što će nam zgrade i zidovi ako nemamo ljude koji će u njima boraviti i raditi. • Belica je, načelniče, i inače poznata po svojoj brizi o djeci i mladima, ali i starijim sumještanima! — Mi smo mala Općina, nemamo veliki proračun, ali ipak pomažemo koliko možemo, posebno mlade koji su nam zalog budućnosti. Shodno tome u proračunu imamo stavku za isplatu pomoći roditeljima za novorođeno dijete i to u iznosu od 1.000 - 3.000 kuna. Nadalje, pojedini roditelji su djelomice ili u potpunosti oslobođeni sufinanciranja djece u predškolskim ustanovama na teret Opći-

Program uz Dan Općine Petak: 28.06. 16:30- prijem nagrađenih učenika Osnovne škole Belica 18:00- svečana sjednica OV Belice- dvorana Društvenog doma Belica Subota: 29.06. 11:00- otvorenje dječjeg vrtića Belica 12:00- druženje mještana uz pečeni vol duž sportskog parka 19:00- turnir na malonogometnom terenu Nedjelja: 30.06. 8:00- ribičko kup natjecanje-druženje građana u sportskom parku Gardinovec 9:00- sveta misa- Župna crkva BDM u Belici 10:30- sveta misa u Gardinovcu 19 sati- nastavak turnira na malonogometnom terenu

ne. Od početka ove godine povećali smo sufinanciranje vrtića za 100 kuna po djetetu na teret općine, a sve kako bi olakšali troškove roditeljima. Shodno tome, Općina će umjesto 430 kuna izdvajati 530 kuna i to za svako dijete bez obzira koji vrtić polazi, dok osnovnoškolci Gardinovca, oni viših razreda, imaju besplatan prijevoz do škole u Belici. Općina sufinancira i kupnju udžbenika za osnovnoškolce, dok se studenti redovno stipendiraju. Kako bi se obnovile stare kuće, ali i mladi zadržali u Općini, vlasnicima nekretnina koji su tijekom tekuće kalendarske godine, ali i godine prije kupili, naslijedili ili dobili darovnim ugovorom nekretninu na području općine dodjeljuje se poticaj u iznosu od 15.000 kuna. Naravno, posebno smo osjetljivi na naše sumještane starije životne dobi te one koji spadaju u socijalno ugroženu kategoriju te osobe s invaliditetom. Srećom iz godine u godinu smanjuje nam se potreba za posezanjem u sredstva namijenjena socijalnom programu što će reći da se bolje i kvalitetnije živi na području naše općine. • Vaše napore mještani očito prepoznaju i nagrađuju kroz dobrovoljne sate rada u brojnim udrugama! — Slobodno mogu reći da bez ljudi i njihovih udruga ne bi bilo života u Belici ni Gardinovcu. Udruge su, stoga, ponos naše Općine. Što reći za našu limenu

Zvonimir Taradi, načelnik Općine Belica

glazbu koja ne propušta ni jedan događaj u općini, osim bravo i hvala. To su prepoznali i na nivou Međimurske županije tako da je Nagrada “Zrinski” uručena Tamburaškom sastavu KUD-a Belica za promociju kulturnog amaterizma. Udruga Gardruža iz Gardinovca primila je Povelju Međimurske županije u znak priznanja za nesebičan društveni rad i doprinos kulturnom amaterizmu, unapređenje zdravlja i rekreacije građana osobito djece i starijih osoba te očuvanju prirode i zaštite okoliša. U godini obilježavanja Europske kulturne baštine mještani Gardinovca su, naravno predvođeni Udrugom, podigli spomenploču potočnom pralu na rukavcu Trnave u svom naselju. Općina je kupila i jednu staru kuću koju će tamošnji mještani urediti u svojevrsni etno-muzej.

Naši sportaši, žene, rekreativke, Udruga proizvođača krumpira, svi su oni duša naše Općine i ponosan sam na njih i njihov doprinos životu Općine. • Dobili ste sportsku dvoranu, obnovili vrtić, radovi na izgradnji i obnovi infrastrukture idu svojim tijekom, što je sljedeće na redu? — Izgradnja biciklističkih staza, uređenje prometnica uz rekonstrukciju postojeće javne rasvjete i prelazak na moderniju i ekonomičniju LED rasvjetu, uređenje domova kulture i sportskih terena svakodnevan je i redovan posao za što smo ove godine u proračunu osigurali gotovo 4 milijuna kuna. Velika želja nam je, a na što smo orijentirani je realizacija projekta izgradnje i opremanja sportskog objekta NK BSK vrijednog oko 850.000 kuna.

Želja, kaže načelnik, naravno ima još podosta. S obzirom da su orijentirani prema poljoprivredi, već neko vrijeme sanjaju o tržnici lokalnog karaktera što bi bio logični slijed zbivanja i tamošnjeg načina života. Naime, uz krumpir, na području Općine uzgaja se sve više luka, mrkve, kupusnjača, kultura koje je najlakše ponuditi domaćem stanovništvu. Shodno tome, tamošnja Gospodarska zona sa svojih 90.000 metara zamišljena je kao sjecište poduzetnika vezanih uz poljoprivredu. U njoj djeluje tvrtka za otkup i pakiranje poljoprivrednih proizvoda, tako da postoji potrebna infrastruktura. Vezano uz poljoprivredu, znatna sredstva iz proračuna izdvajaju se za sanaciju poljskih putova i nerazvrstanih cesta. Uz sve velika želja je, ali i nasušna potreba izgradnja sustava za navodnjavanje.

svim mještanima Općine Belica

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Gornje Međimurje

FRANCISKA VIDA po drugi put zbunila vijećnike u Murskom Središću

Na prošlom vijeću klela se u Živi zid, a sada iz njega izašla Franciska Vida iz Živog zida na prošloj sjednici gradskog vijeća Mursko Središće klela se u svoju vjernost Živom zidu, a već na ovotjednoj sjednici napustila Živi zid i prešla u neovisne vijećnike. Podsjetimo, za prošlu sjednicu Gradskog vijeća putem urudžbiranog dopisa zatražila je da se na vijeću pročita pisani dokument u kojemu stoji:- ne želi me se spaja s nijednom koalicijom, niti s bilo kojom drugom strankom osim Živog zida i držim svoju odluku od početka do kraja mandata. Isto tako želim izaći iz kluba oporbenih vijećnika, držim se samo Živog zida bez kluba. Stoga molim da me se obriše iz koalicije i kluba oporbenih vijećnika, te mi se predoči dokument u kojem se više ne budu nalazili moji inicijali. Nedavno sam stavljena u koaliciju sa SDP-om, HSU, MDS-om, Reformistima te strankom Laburisti, pod veoma “čudnim okolnostima” te se kao takve koalicije želim ograditi, potpisala je Franciska Vida. Premda se klela u Živi zid do kraja mandata, njezina zakletva je potrajala samo do iduće sjednica koja je održana u ponedjeljak, 17. lipnja. Franciska Vida izašla je pred vijećnike s novim dopisom koji je i ovaj put pročitao Zvonko Vrtarić predsjednik Gradskog Vijeća.

Izašla iz Živog zida i podržala odluku o podjeli sredstava političkim strankama Franciska Vida sada je obznanila da je izašla iz Živog zida i da je neovisna vijećnica. I tu čudima oko bivše vijećnice Živog zida nije bio kraj. Stjecajem okolnosti na sjednici se donosila odluka o raspoređivanju sredstava političkim strankama. Gradonačelnik Srpak nije mogao odoljeti da je ne i pecne kazavši da sada kada je izašla iz Živog zida i ona može podržati tu odluku, aludirajući da je Živi zid skupljao potpise građana protiv podjele novaca iz proračuna političkim strankama. Ne trepnuvši okom, Franciska Vida podigla je ruku za odluku o podjeli sredstva političkim strankama. Toliko o političkoj vjerodostojnosti. (BMO)

FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. lipnja 2019.

GROBLJE U Vratišincu treba temeljito preurediti, ukazuje Katarina Kukovec iz Uprave groblja

Problem kreće od adaptacije mrtvačnice do uređenja staza

- Zahvaljujući Ministarstvu graditeljstva i proračunskim sredstvima Općine uložit će se 400.000 kuna u uređenje Groblje u Vratišincu jedno je od najstarijih u Međimurju i temeljito uređenje dobro bi mu došlo. Katarina Kukovec, vijećnica SDP-a i članica Uprave groblja groblje kao vijećnica se specijalizirala za to da najviše ukazuje na potrebu njegova temeljitog uređenja i na nedostatke koje bi trebalo popraviti kako bi ukop pokojnika bio što dostojanstveniji, a groblje primjereno uređeno. Na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća Vratišinec načelnik Mlinarić je kazao da će se otpočeti s većim zahvatima na uređenju groblja. Nešto je već uređeno, formiran je drvored breza koji vodi od grobne kuće prema ulazu u groblje. Dio sredstava za temeljitije uređenje groblja stiže iz Ministarstva graditeljstva. Nešto

manje od 200.000 kuna, a jednako toliko bi iz svog proračuna izdvojila i Općina tako da bi se za uređenje groblja ukupno izdvojilo oko 400.000 kuna - Sve je već problem počevši od grobne kuće do stare mrtvačnice koja je pod zaštitom, a sad služi kao spremište alata, kazala nam je Katarina Kukovec. - Tako da je pitanje hoće li i ta sredstva biti dovoljna, kaže Katarina. Na sastanku Uprave groblja dogovoreno je i sastavljen je zapisnik potrebnih radova što bi se bilo potrebno urediti. Najveći zahvati su potrebni na grobnoj kući i staroj mrtvačnici. Grobna kuća je izgrađena početkom osamdesetih tako da je potrebna temeljita adaptacija od sanacije krovišta, stolarije do sanitarnog čvora. U lošem stanju

Katarina Kukovec, vijećnica SDP-a i članica Uprave groblja najviše se zalaže za primjereno uređenje groblja: Pitanje je hoće li predviđena sredstva biti dovoljna za sve što je potrebno urediti je i stara mrtvačnica koja je pod curivanja krova. Posla ima i na zaštitom kao spomenik. I ona je samom groblju oko uređenja u derutnom stanju, a sada služi grobnih staza, hortikulture, kao spremište alata. Najhitnije osvjetljenje parkirališta i parju je potrebno zaštiti od pro- kinga uz groblje. (BMO)

MJEŠOVITI ZBOR Dr. Vinko Žganec iz Vratišinca iz Tuhlja se vratili s priznanjima

Djeluju tek pet godina, a rasturaju Mješoviti pjevački zbor Dr. Vinko Žganec iz Vratišinca djeluje tek pet godina, ali u su polodnosni u svom radu. Zbor vodi prof. Tomislav Cvrtila, a tajna uspjeha zbora je u spoju profesionalizma voditelja i dirigenta prof. Cvrtile i entuzijazma članova zbora. S 10-tog međunarodnog natjecanja pjevačkih zborova Zlatna lipa Tuhlja vratili su su se brončanom plaketom i Priznanjem dirigentu prof. Cvrtili za najefikasniji rad sa zborom u cjelini. (BMO)

Zbor dr. V. Žganca u Tuhlju

Načelnici, priroda uzvraća udarac! Komarci su već nekoliko godina udarna tema ljetne sezone, napasnici koji ne diskriminiraju svoje žrtve po nacionalnoj ili vjerskoj osnovi te možda najvažnije – veliki trošak lokalnih proračuna. Ono što iz lokalne komunalne naknade nije pojelo raličanje snijega, sada će isisati komarci. Jer, kao i kod brojnih drugih poremećenih EKOLOŠKIH odnosa u složenim ekosustavima, čovjek pokušava stvari riješiti zamjenskim radnjama koje imaju određenu EKONOMSKU cijenu. U slučaju najezde komaraca, to je višestruko, često uzaludno zaprašivanje, bilo sa zemlje ili iz zraka, ili tretiranjem ličinki u samoj vodi. Zašto uopće ima previše komaraca? Osim klimatskih prilika koje, očito, trenutno idu u korist krvopija, važan dio odgovora leži u činjenici što su

Za sva pitanja i prijedloge oko zaštite prirode Međimurja posjetite našu webstranicu: medjimurska-priroda.info.

tijekom proteklih desetljeća u Međimurju uništena brojna prirodna staništa ptica bregunica, prirodnih neprijatelja komaraca. Jedan par bregunica, naime, u jednom danu može pojesti i 10.000 komaraca. Da, dobro ste pročitali! Kako bregunice žive u kolonijama po stotinu i više parova, zamislite koliko je to manje komaraca u okolišu nekog naselja, samo ako u blizini tog naselja obitavaju i gnijezde bregunice. A koja su to staništa, gdje zapravo obitavaju bregunice? Odronjene obale nizinskih rijeka u kojima bregunice mogu izdubiti svoja gnijezda, kao i aktivne ili napuštene šljunčare u kojima su strojevi otkrili slojeve dovoljne rahle da u njima bregunice izdube svoje do metar duboke rupe za gniježđenje. Dragi načelnici međimurskih općina i gradova, zaprašivanje komaraca ili njihovo tretiranje u različitim fazama njihova životnog ciklusa samo je vatrogasna mjera. Dakako da u datom trenutku, dok komarci sišu krv lokalnih žitelja, i nema druge opcije nego ofenzivni udar na napasnike. Ali, to nije dugoročno rješenje u borbi protiv

komaraca. Ključ problema prekobrojnih komaraca je u vraćanju njihovog prirodnog neprijatelja na rubove naših sela. Ključ je u omogućavanju gniježđenja bregunica uz obale rijeka na način kako su to bregunice činile stoljećima prije

ljudskog uplitanja u prirodnu dinamiku rijeka. Stoga, kao što ste godinama tražili od „Hrvatskih voda“ da vam pomognu u obrani od štetnog djelovanja voda, tako je sada došlo vrijeme da se zatraži restauracija određenih dijelova riječnih obala,

njihovo vraćanje u prirodno stanje, kako bi te obale postale idealne za gniježđenje bregunica. Da je ta misija moguća, potvrđuje pilot-projekt koji već nekoliko godina zaštitari prirode provode na starom toku rijeke Drave, ovdje u

Međimurju. Nakon što se očisti vegetacija koja obrasta strme odronjene obale, bregunice se tu rado vraćaju na gniježđenje. Više bregunica znači manje komaraca, što pak znači manje proračunskih troškova za različite metode umjetnog uklanjanja komaraca iz prostora. Jednostavni je to prirodni mehanizam između predatora i plijena koji u potpunosti isključuje ljudsku žrtvu ili doslovni danak u ljudskoj krvi. Priroda uzvraća udarce jer smo mi ljudi iz mreže života uklonili neke bitne sastavnice. Prvi korak ka rješenju nekog problema jest prepoznavanje i priznavanje da problem postoji. Kod komaraca to više nije sporno. Sada samo preostaje odluka da li će se općine i gradovi s problemom komaraca baviti preventivno ili palijativno. A mudra narodna izreka kaže: Bolje spriječiti nego liječiti.

28. lipnja 2019.

Gornje Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Veronika Kristofić iz Hlapičine nastupit će na turniru pod budnim okom svog trenera Stjepana Goričanca Mali vatrogasci pokazali su svoje vještine

SVETI MARTIN NA MURI

Tako su vukli da je uže puklo

DANI PEKLENICE

Pratila ih kiša, no igre i natjecanja nisu se prekidale Dane Peklenice, u subotu i nedjelju, 22. i 23. lipnja pratila je kiša. Pekleničari su žilavi i tvrdoglavi te ih kiša nije omela u zacrtanom programu. Po kiši se igrala i odbojka na pijesku u subotu sve dok nije počela lijati kao iz kabla. Vrijedne Pekleničarke čuvene po svojim langošima sklonile su se u vatrogasnu prostoriju gdje su neometano pekle langoše koji su se jeli u slast. Kiša nije omela ni tradicionalnu biciklijadu koja je održana u nedjelju prijepodne. Samo je skraćena tura vožnje

i Austrije. Nagradni fond iznosi 15.000 kuna. Jedan od organizatora, konjički trener Stjepan Goričanec, poziva mještane da dođu popratiti ovaj događaj koji se ponovno organizira nakon 15 punih godina. Nakon 18:00 slijedi zabava uz TS Zrin. (sh)

Trail u sjećanje na Stjepana Koraja

Prije točno dvije godine na Fužinarskom je polumaratonu pred sam kraj utrke zauvijek stalo srce Stjepana Koraja, predsjednika AK Međimurje. U spomen na ovog velikana

međimurskih dugih pruga, treću godinu zaredom održat će se Trail Sveti Juraj na Bregu – Memorijal Stjepan Koraj u nedjelju 25. kolovoza s početkom u 10:00. (sh)

ŠTRIGOVA

Za turizam 95.500 kuna Projekti Izrada i postavljanje turističke signalizacije i Izrada strategije razvoja turizma i akcijskih planova za područje Općine Štrigova

Zumba fitness plesao se po kiši

BREŽNA PRIČAONICA

pet epizoda opisuje se katastrofa u Černobilu u travnju 1986. u gradu Pripyatu u Ukrajini kada je jedan od četiri nuklearna reaktora eksplodirao te oslobodio 400 puta više radioaktivnog otpada nego je to učinila bomba koju je bacila Amerika na Hirošimu 1945. godine. Detaljno se mogu vidjeti

prošli su na natječaju Hrvatske turističke zajednice te je TZ-i Općine Štrigova u tu svrhu dodijeljeno 95.500 kuna. (sh)

SELNICA

do susjednog Križovca i natrag. I program u nedjelju na prostoru oko društvenog doma se odvijao između dva pljuska. Sreću su imala djeca koja su se natjecala u vatrogasnim igrama za koje su nagrađeni priznanjima i medaljama. Zumba fitness plesao se po suhom i po mokrom vremenu na igralištu pokraj društvenog doma.

Serija o kojoj svi pričaju ko do sad još niste, svakako preporučujem da pogledate mini HBO-ovu seriju Černobil. O njoj svi pričaju u posljednje vrijeme te se popela na prvo mjesto najbolje ocijenjenih serija svih vremena prema IMDb-u. Prestigla je čak serije Igre prijestolja i Breaking Bad.

U organizaciji KK Varaždin 95, Milena gradnje, Izletišta Goričanec od 29. do 30. lipnja organizira se turnir u preponskom jahanju, odnosno 5. kolo Croatia cupa. Očekuje preko 150 natjecatelja iz cijele Hrvatske te gosti iz Slovenije, Mađarske

SVETI JURAJ NA BREGU

I odbojka na pijesku igrala se po mokrom terenu

Nakon 15 godina turnir u preponskom jahanju

uzroci i užasne posljedice radijacije, a napetost u seriji raste iz kadra u kadar. Malo koja serija me tako prikovala za TV ekran. ajviše me dojmio lik Ulane Komjuk, sovjetske nuklearne fizičarke koja je imala zadatak dešifriranja tajne onoga što je dovelo do černobilske katastrofe, a koju je glumila Emily

Veselo je bilo u potezanju užeta. Izmijenilo se više ekipa, od malih do velikih. A koliko je bilo napeto kada su snage odmjerile muško - ženske ekipe mješovitog uzrasta u povlačenju užeta, govori to da je puklo i uže. Odmjeravanje snaga je završilo u sveopćem padanju, pokojoj suzi i smijehu. Druženje je završilo podjelom besplatnog bograča i narodno veselje. (BMO)

Watson. Na kraju se ispostavilo da je lik izmišljen, odnosno da je u taj lik udruženo na desetak drugih znanstvenika koji su težili tome da svijet sazna cijelu istinu te da se spriječi nastanak sličnih katastrofa u ostalim dijelovima Sovjetskog saveza, jer je za to postojala itekako velika mogućnost. erija obiluje mučnim scenama, poput primjerice ubijanja životinja koje je bilo nužno jer su svojim postojanjem širili

Izgradnja ugibališta Na sjednici Skupštine Ervin Vičević postavio je pitanje o raspisivanju natječaja za projekt izgradnje ugibališta kod OŠ Selnica koje se nalazi na jednom od najprometnijih prometnica u županiji i načinu provođenja žu-

panijskih natječaja. Župan Matija Posavec poručio je da će Međimurska županija pokriti troškove sanacije ugibališta, koji će iznositi oko 250 do 300 tisuća kuna te se čeka građevinska dozvola koja je pred ishođenjem. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

150.000 za nerazvrstane ceste Na natječaju Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Općina Gornji Mihaljevec dobila je 150.000 kuna. Kako sazna-

jemo, novci će se utrošiti za asfaltiranje ceste u naselju Vukanovec, te u Tupkovcu i Vugrišincu za sanaciju prometnica. (sh) Piše: Sanja Heric

radijaciju. Sovjeti su krili od javnosti eksploziju i posljedice katastrofe sve dok Šveđani nisu alarmirali javnost o povećanoj radijaciji iznad njihovog prostora. ažima i negiranjem glavešine su htjele sve zataškati, no istina je izašla na vidjelo kao što to uvijek biva, iako ponekad jako sporo. Svaka čast onim herojima koji su dali svoj život za druge kako bi spriječili još veću katastrofu. Jedina mi je bila zamjerka

što su likovi pričali na engleskom jeziku, ostalo je sve bilo za čistu desetku.

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. lipnja 2019.

SVETA MARIJA

Korištenje sredstava od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem Ukupni planirani prihod od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Sveta Marija za 2019. godinu iznosi 211.000 kuna. Shodno Programu, 39.000 kuna utrošit će se na održavanje poljskih puteva, 22.600 kuna namijenjeno je za deratizaciju i dezinsekciju, 30.000

kuna za zbrinjavanje nepropisno odbačenog otpada u okoliš, 50.000 kuna za naknadu štete na poljoprivrednom zemljištu zbog izgradnje prometnice od naselja Sveta Marija do željezničke stanice, 14.900 kuna za geodetsko-katastarske usluge, dok se 53.500 kuna osigurava za tekuće održavanje cesta. (vv)

Ministarstva graditeljstva odobrilo je Svetoj Mariji 269.000 kuna za projekt nadogradnje općinske zgrade Rekonstrukcija građevine javne i društvene namjene. Poznato je, naime, kako se načelnica Đurđica Slamek već duže vrijeme žali na uvjete rada u zgradi budući da tamošnji djelatnici nemaju zasebne urede. Uz to, “problem” stvaraju i mještani koji

dolaze plaćati razne račune, poput komunalne naknade, komunalnog doprinosa i vrtić radeći buku koja ometa rad zaposlenih. Nadogradnjom će se dobiti vijećnica, 3 nova ureda, ali i tako potrebna arhiva te spremište. Drugim riječima, svaka bi službenica i pročelnica dobila svoju kancelariju, a ured bi dobio i komunalni redar. (vv)

Kreće nadogradnja općinske zgrade u Svetoj Mariji

DONJI VIDOVEC

Značajan prihod od poreza i prireza na dohodak Donji Vidovec lanjsku je godinu završio s ukupnim prihodima i primicima u iznosu od oko 3.931.386 kuna što je 103,34 % od planiranih sredstava. Tom je iznosu u značajnoj mjeri doprinio i novi način izračuna i raspodjele sredstava

fiskalnog izravnanja te je u 2018. ostvaren značajni prihod poreza i prireza na dohodak. Nadalje, stiglo je i 1.2 milijuna kuna za financiranje Zlatarskog doma, a za 20% povećana je i isplaćena dobit Međimurja plina. (vv)

DONJA DUBRAVA

Definiran koncept dječjeg igrališta Na temelju sredstava odobrenih putem natječaja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije kojim je Općini Donja Dubrava prihvaćen projekt Izgradnja dječjeg igrališta održan je sastanak na kojem je definiran konačan koncept dječjeg igrališta. Na sastanku su sudjelovali općinski načelnik Marijan Varga, predsjednica Upravnog vijeća dječjeg vrtića Mihaela Martinčić te djelatnice dječjeg vrtića Klinčec Donja Dubrava.

Kako je već poznato, s Ministarstvom je sklopljen Ugovor o sufinanciranju predmetnog projekta kojim se Općini dodjeljuje 150.000 kuna nepovratnih sredstava. Postojeća zelena zona pokraj vrtića bit će oplemenjena javnim dječjim igralištem koji će imati definiranu ogradu radi dječje sigurnosti, pristupnu stazu, urbanu opremu, sprave za dječju igru te odgovarajuće antistres podloge unutar manipulativne zone igre. (vv)

Nagrađeni mještani Goričana koji su se svojim radom istaknuli u godini

POVODOM Dana općine Goričan dodijeljena tradicionalna općinska priznanja

Godišnje nagrade Tomislavu Markušiću, DVD-u Goričan i Stjepanu Baranašiću Za životno djelo, nagradu Općine za dugogodišnji rad i promicanje kulturnog života primio je Andrija Ribić Povodom obilježavanja dana općine Goričan i blagdana svetog Ivana Krstitelja u Multimedijalnoj dvorani općine Goričan održana je svečana sjednica Općinskog vijeća. O događanjima proteklih 365 dana i budućim planovima govorio je predsjednik Općinskog vijeća Goričan Stjepan Ribarić koji je ujedno i otvorio svečanost. Kako se vizura Općine mijenja iz dana u dan, ukratko je opisao načelnik Općine Mario Moharić. - U Goričanu ćemo graditi Arheološki park koji je dijelom projekta naziva ‘Buđenje’, a provodi se u okviru Interreg V Slovenija-Hrvatska, nedavno smo potpisali Ugovor za rekonstrukciju spoja za granični prijelaz Goričan, imamo i europski projekt ‘Two rivers one goal’ koji se provodi u okviru Interreg V Mađarska –Hrvatska te niz drugih projekata koje

ćemo sljedećih godina završiti i otvoriti te sam izuzetno ponosan na sve sumještanke i sumještane koji kontinuirano rade na oplemenjivanju svakodnevice svih nas zajedno, rekao je načelnik Moharić. Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Vlade Republike Hrvatske Darko Horvat u svom obraćanju napomenuo je kako su neki njegovi kolege zajedno s njim napustili Međimurje, ali samo zato kako bi zajedno participirali da državni novac dođe u međimurske gradove, općine te se samim time pokušava olakšati županijski Proračun, a jedan od takvih primjera je i projekt za koji je zaslužan Stjepan Baranašić. - Jedino zajedničkim radom i kontinuiranom komunikacijom možemo pomoći u realizaciji brojnih želja u Međimurju za koje se sva-

Na samoj svečanosti tradicionalno su uručena javna priznanja zaslužnim mještanima Godišnju nagradu općine Goričan dobili su Tomislav Markušić, Dobrovoljno vatrogasno društvo Goričan, Stjepan Baranašić. Zahvalnice su dobili Zvonko Granatir, Josip Brodarić, Marija Blažek, Dora Sisek, Luka Čonkaš i Fran Dolenec. Za životno djelo nagradu Općine za dugogodišnji rad i promicanje kulturnog života primio je Andrija Ribić. kodnevno borimo, istaknuo je ministar Horvat. Svečanosti sjednice Općinskog vijeća svoju podršku dali su i počasni konzul RH u Mađarskoj Atila Kos te brojni načelnici općina, ravnatelji vrtića, škola, predstavnici

DOGRADNJA I REKONSTRUKCIJA Srednje škole Prelog

- Kada svi Međimurci rade s istim ciljem, tada nam je samo nebo granica, a brojni projekti koji se trenutno provode u Međimurskoj županiji pravi su primjer, a današnja nagrada vjetar u leđa i hvala vam na tome. Čestitam vam Dan općine Goričan, rekao je Stjepan Baranašić koji se obratio u ime svih nagrađenih. (dv) javnih i privatnih poduzeća, predstavnici medija te brojni mještani. Svojim nastupom program su uveličali pjevačka skupina Kulturno umjetničkog društva Goričan i Monika Kos.

Ruši se stara dvorana nekadašnje osnovne škole Zgrada u preloškoj Čakovečkoj ulici na kućnom broju 1, izgrađena prije 1850. godine za vrijeme Austro-ugarske, prema planu doživjet će potpunu preobrazbu. Radi se o zgradi koja bi mogla što-šta ispričati o povijesti Preloga i životu tamošnjih stanovnika kroz dugi vremenski period. - Izgrađena je kao kasarna, potom je pretvorena u osnovnu školu, jedno je vrijeme bila i Dom kulture, u sklopu nje nalazilo se čak i javno kupalište, pa kuglana, kino da bi potom opet bila pretvorena u osnovnu školu, ispričao je bogatu povijest zgrade Tomislav Gregur, ravnatelj Srednje škole Prelog. Osnovnoškolci su ju polazili sve do izgradnje nove škole

na preloškom jugu pa već 20 godina obrazuje srednjoškolski kadar, pretežno u ugostiteljskim zanimanjima. Kroz sve to vrijeme, zgrada je bila obnavljana i renovirana, no čini se kako će sada, u sklopu dogradnje i rekonstrukcije, doživjeti potpunu transformaciju.

Vrijeme je za kvalitetnu nadogradnju

Srednja škola Prelog nastanila se u nekadašnjoj osnovnoj školi i naravno, prostore prilagodila svojim potrebama te je tako sportska dvorana izgubila svoj prvotni smisao. - Vrijeme je za izgradnju nove dvorane jer trenutno ko-

Nekadašnja sportska dvorana osnovne škole predviđena je za rušenje kao i dvije kuće do nje ristimo dvoranu osnovne škole dakle, dvorana i tu će se izgrakoja je udaljena 800 metara, diti novo krilo koje će se naslapojasnio je neke detalje do- njati na stari dio, ali i proširiti gradnje zgrade ravnatelj Gre- na novi teren budući da smo gur. S obzirom na naša usmje- kupili i dva stara gruntišta u renja, napravit ćemo mini-pivo- Čakovečkoj ulici, neposredno varu, restoran i slastičarnicu. uz školu, ističe ravnatelj GreIako je zgrada stara, ipak nije gur. Cijeli kompleks zgrade bit pod zaštitom pa se može ru- će samim time spoj tradicije i šiti. No, kako se želi očuvati moderne arhitekture. Drugim povijesna jezgra zgrade rušit riječima, nakon radova, teško će se samo dio nje i usklađeno da će se moći razaznati kontunadograditi novi dio. - Ruši se, re stare zgrade.

28. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 17

DIJANA POSAVEC, ravnateljica Centra Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu

Stvaramo nacionalni sustav za biodinamičku proizvodnju Uspjeli smo u hrvatski zakon u poljoprivredi unijeti pojam ekološke i biodinamičke poljoprivrede. U ovom trenutku Centar Rudolfa Steinera je pred izradom prijedloga nacionalnog Pravilnika o biodinamičkoj proizvodnji, ističe Dijana Posavec Piše: Josip Šimunko

ve su vidljiviji pomaci u europskoj i svjetskoj poljoprivredi koji u prvi plan stavljaju održivu poljoprivredu. Razlog je jasan, zagađenje i uništavanje tla te bolesti biljaka, životinja i ljudi. Europa je danas znatno bliže ekološkoj i biodinamičkoj poljoprivredi nego je to bila prije desetak godina. Konkretno, Danska, Nizozemska pokrajna Flandrija i neke od europskih regijakreirale su svoje poljoprivredne strategije i politike te donijele propise prema kojima će od 2020. godine, a to je sada, biti dozvoljena samo ekološka poljoprivreda. Njemačka, Austrija i druge europske zemlje već imaju biopokrajine gdje je dozvoljena samo ekološka proizvodnja. Zanimljivo je kako su i neke, nama egzotične zemlje, proglasile biopoljoprivedu kao cilj, primjerice Butan, Nepal, ali i Kuba. Ovih danaje pažnju izazvao ruski predsjednik Putin koji je inicijator zakona u ruskoj Dumi prema kojemu se svaki GMO proizvođač ili distributer GMO proizvoda u Rusiji tretira kao terorist. To podrazumijeva poljoprivredne i kozmetičke proizvode kao i njihove distributere i dobavljače.

Rastući trend prvenstveno u Istri i sjevernoj Hrvatskoj

Na žalost opet nas je pregazilo vrijeme. Prije desetak godina u šali smo predlagali zatvoriti mostove preko Drave i Mure za mineralna gnojiva i pesticide te proizvoditi ekološki i biodinamički. Došlo je doduše do promjene svijesti građana koji sve više traže zdravu hranu i ekološke te biodinamičke proizvode, no sve je to još u povojima i nedovoljno organizirano. U međuvremenu se Istarska županija proglasila bioregijom, a vodstvo te županije kaže da će se pravi rezultati te inicijative vidjeti za desetak godina.

Istra ne želi biti na repu događanja, a nadamo se kako će taj put slijediti i Međimurje. O aktualnom trendu održive poljoprivrede, biodinamičke proizvodnje i novostima razgovarali smo s ravnateljicom Centra Rudolf Steiner Dijanom Posavec. • Koliko je zadnjih godina napredovala svijest o potrebi očuvanja tla te o bio i ekološkoj poljoprivredi? — Svijest o potrebi očuvanja tla i proizvodnji hrane sa što manje kemikalija danas je integralni dio javnog mišljenja u Europi. To nije slučajno, razlog je sve veće zagađenje i neplodnost tla zbog kemijskih sredstava. Otkrivena je uzročno-posljedična veza koja stvara sve više teških bolesti u ljudi. Konvencionalna poljoprivredna proizvodnja koju danas poznajemo stara je svega stotinu godina. Intenzivnom upotrebom kemijskih zaštitnih sredstava, mineralnih gnojiva i monokultura ta proizvodnja je postala neodrživa. Danas na razini Europe postoji dvocifreni rast potražnje proizvoda koji su bio, eko ili organski, što znači mijenjanje svijesti ljudi, a samim time povećava se i proizvodnja. U konvencionalnoj poljoprivredi danas se upotrebljava više od 1300 kemijskih sredstava. Ekološka poljoprivreda koristi 47 preparata, a u biološkoj dinamičkoj njih 17 mahom prirodnih. Biološko dinamička poljoprivreda njeguje tlo i čuva ga, te ga oplemenjuje kako bi bilo zdravo i takvo se očuvalo za buduće generacije.

Temeljni pripravak gnoj iz roga

• Kod biološko dinamičke poljoprivrede Rudolfa Steinera najvažniji su pripravci 500 i 501. Zašto se pripravak gnoj iz roga kod građana smatra gotovo pa ezoteričnim? — U biodinamičkoj poljoprivredi temeljni pripravak je pripravak 500 ili “gnoj iz roga”. Pripravak 500 snažno

strukturira tlo i promiče rast korijenja, te pojačava mikrobiološku aktivnost koja stvara humus. To je, zapravo, aktivator koji potiče na razgradnju i djeluje tako da dubinski rahli zemlju. Pretvara zbijeno tlo u strukturirano tlo obogaćeno humusom. Pripravak 501, kremen iz roga, služi za prskanje biljaka, s njim unosite sunce u biljku radi bolje zriobe. Riječ je o prirodnim aktivatorima tla i biljaka, kao kad popijete čaj od kamilice kad imate probavne probleme i on djeluje. • Što smatrate svojim najvažnijim postignućem? — Uspješnu suradnju sa znanstvenim institucijama u poljoprivredi kao što su Agronomski fakultete Sveučilišta u Zagrebu, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima i međunarodnu suradnju sa Sveučilištem Heliopolis u Kairu. Dugogodišnju suradnju s krovnom institucijom za biodinamičku proizvodnju Demeter International što potvrđuje i posjet predsjednika Demeter Internationala g. Helmyia Abouleisha u ožujku ove godine velikom kongresu 2. BioGI foruma održanom u Svetom Martinu na Muri. Po prvi puta smo biodinamiku predstavili i u Bruxellesu u EU parlamentu i time prezentirali praktičnu primjenu održivog poljoprivrednog gospodarenja. Europska komisija svojim fokusnim grupama radi na polju očuvanja i razvoja održive poljoprivrede te smo kao predstavnici Hrvatske izabrani u EPI-AGRI fokusnu grupu za očuvanje i smanjenje kontaminacije tla. Prema novom zakonu o poljoprivredi koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine Savjet za ekološku proizvodnju u članku 110. po prvi puta spominje i biodinamičke poljoprivredu kao održivi poljoprivredno produktivni ekosustav. U ovom trenutku Centar dr. Rudolfa Steinera je pred izradom prijedloga nacionalnog Pravilnika o biodinamičkoj proizvodnji. Nakon donošenja Pravilnika uslije-

U suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije pokrenuli smo “Cestu biodinamičkih proizvođača”, slično konceptu vinske ceste ili ceste maslinovog ulja, naglašava ravnateljica Posavec

dit će operativni dio kontrole biodinamičkih proizvoda i proizvođača te uspostava nacionalne biodinamičke marke proizvoda. Nedavno potpisani ugovor sa Zavodom za javno zdravstvo “Andrija Štampar” podupire naša nastojanja za stvaranjem sustava kontrole biodinamičke proizvodnje, jer kroz certificirane laboratorije Zavoda, biodinamičkim proizvođačima omogućit će se kontrola po znatno povoljnjim uvjetima. Pokrenuli smo u suradnji sa Turističkom zajednicom Međimurske županije projekt “Cesta biodinamičkih proizvođača”, sličan konceptu vinske ceste ili ceste maslinovog ulja. S Gradom Zagrebom provodimo projekt “Zagrebačkih gradskih vrtova”, gdje radimo edukacije i radionice upravo o ovoj temi. Sve više školskih i vrtićkih vrtova uključeno je u projekte s Centrom. U lipnju svake godine obilježavamo Dane Rudolfa Steinera. Tako smo i ove godine nastavili dobru suradnju te smo sa Sveučilištem Sjever i Institutom za medije JI Europe te CFM-om i Hrvatskim filozofskim društvom te upravo održali drugu znanstveno stručnu konferenciju “Na sjeveru s Rudolfom Steinerom”. No svakako ne smijemo zaboraviti i turistički aspekt Centra gdje organiziramo edukacije i predavanja o dr. Rudolfu Steineru i Međimurju svim posjetiteljima koji posjećuju rodnu kuću i Centar, a dolaze doista iz cijelog svijeta.

Humusa manje do dva posto • Kako se ekološka proizvodnja odnosi prema biodinamičkoj proizvodnji? — Ekološku proizvodnju možemo nazvati mlađom sestrom biodinamičke poljoprivrede. Prilagodbom pravila biodinamičkog gospodarenja kojeg je 1924. godine dr. Rudolf Steiner iznio u svom Poljoprivrednom tečaju, stvara se ekološka poljoprivreda i to prije 50-tak godina. Možda treba ponoviti da je nasljeđe Rudolfa Steinera preko 360 knjiga i više od 7500 održanih predavanja. Nakon prvog svjetskog rata kemijska industrija koja je do tada proizvodila bojne otrove, okrenula se poljoprivredi, te kao pomoć poljoprivrednoj proizvodnji počela proizvoditi kemijska sredstva (mineralna gnojiva, kemijska zaštitna sredstva). To je ujedno i početak tzv. konvencionalne poljoprivrede. U Hrvatskoj danas u prosjeku imamo humusa u tlu oko dva posto što znači daje zemlja jalova, a trebalo bi ga biti znatno više želimo li zdravo i plodno tlo. Erozija u Europi pogađa već 12 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, što čini 7,2 posto ukupnog zemljišta. To je rezultat loše poljoprivredne prakse. Štete zbog manjih prinosa cijene se u milijardama eura. Naš srednjoročni cilj je omogućiti školama, vrtićima i bolnicama nabavu ekološke i biodinamičke hrane, za što je potrebno stvoriti sustav. To želimo na temelju dobre prakse grada Beča koji ima

do 80 posto proizvoda u vrtićima i školama iz organske proizvodnje, te čak 50 posto organskih proizvoda u staračkim domovima i pučkim kuhinjama. • Kako Centar dr. Rudolfa Steinera posluje? — Na svaku kunu koja je predviđena iz nama nadležnog proračuna općine Donji Kraljevec, zaradimo svojih deset kuna. Županijski proračun isto tako potpomaže naš rad jer je županija suosnivač Centra. Profiliranjem u području poljoprivrede nadležno ministarstvo financira djelomično provođenje projekta Nacionalnog centra za biodinamičku poljoprivredu. Sve aktivnosti Centra koje se kroz projekte prijavljuju na Mrežu za ruralni razvoj do sada su odobrene i financirane iz sredstava EU. Uz to provodimo i prekogranične projekte suradnje Hu-Hr. Sva znanja u proteklim godinama koja smo stekli na međunarodnim edukacijama, radionicama i simpozijima prenosimo diljem Hrvatske svim zainteresiranim proizvođačima kojima naša predavanja organiziraju gradovi i županije. Proračun za prošlu godinu iznosio nam je nešto manje od milijun kuna. Za daljni razvoj i napredak Centra te poslova koji se ukazuju na nacionalnom planu nakon donošenja Pravilnika, biti će potrebno zaposliti barem još dva agronoma. Tek smo dotakli područje biodinamike, a što je s ostalim opusom Steinerovog znanja?

Poljodjelstvo

28. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PLANTAŽA BOBIČASTOG VOĆA obitelji Kocijan iz Orehovice pod ekološkim sustavom navodnjavanja

Prvi mobilni sustav navodnjavanja na solarni pogon u Međimurju Dok naši poljoprivrednici pumpe za navodnjavanje pokreću uz pomoć traktora, odnosno nafte, Zoran je krenuo korak dalje pa je prije tri godine kao pogonsko gorivo upotrijebio energiju sunca i solarne panele. Piše: Vlasta Vugrinec Svaka iole ozbiljnija poljoprivredna proizvodnja danas je nezamisliva bez navodnjava, budući da smo posljednjih nekoliko godina svjedoci gotovo tropskih temperatura. Nažalost, iako je Međimurje omeđeno Dravom i Murom, ono ima ogromno akumulacijsko jezero hidrocentrale, a nije nezanemariv ni vodeni potencijal potoka Trnave. Sustavnog navodnjavanja još uvijek nema, već se poljoprivrednici snalaze na različite načine. Kopaju se bunari, instaliraju pumpe i zavisno od kulture i njene potrebe za vodom, površine se natapaju sustavom

kap po kap, vodenim topovima ili prskalicama. Doduše, postoji izgrađeni sustav za tzv. dravski bazen no korisnici se mogu izbrojiti tek na prste jedne ruke. S druge strane, u pripremi je još nekoliko sustava, poput onog u Belici, ali krumpir ili povrće vodu trebaju svaki dan i ne mogu čekati višegodišnju realizaciju nasušno potrebnog projekta. Vlastiti sustav navodnjavanja izgradio je Zoran Kocijan iz Orehovice koji se već niz godina, između ostaloga, bavi uzgojem bobičastog voća. Trenutno na svoje dvije plantaže ima zasađeno nešto više od 2000 biljaka od čega oko 700 grmova crvenog

Solarne ploče nisu stacionirane na čvrstom objektu, već se nalaze na traktorskoj prikolici pa se sustav može seliti od parcele do parcele

ribiza, 500 kupina te 850 aronije. Dok njegove kolege poljoprivrednici pumpe za navodnjavanje pokreću uz pomoć traktora, odnosno nafte, Zoran je krenuo korak dalje te je prvi u Međimurju prije tri godine kao pogonsko gorivo upotrijebio energiju sunca i solarne panele.

Prvi međimurski sustav navodnjavanja na solarni pogon

- Vidjeli smo to na internetu i zainteresiralo nas je, rekao nam je na početku našeg razgovora Zoran kojeg smo posjetili na njegovoj plantaži. Evo, vidite lijepo je i tišina je, nema buke traktora koji bi trebao raditi punim gasom kako bi pumpa normalno radila. Izrazito je zadovoljan svojim sistemom koji je inače sav napravljen u Međimurju. Sustav ima i dva akumulatora tako da se energija može pohraniti za slučaj oblačnog vremena ili noći i mogu navodnjavati još par sati. Njegov sustav ima još jednu specifičnost. Naime, solarne ploče nisu stacionirane na vrtnoj ili poljskoj kućici niti na bilo kojem drugom čvrstom objektu već su mobilne, odnosno

Solarni pogon je isplativiji i ekološki prihvatljiv jer upotrebljava obnovljivi izvor energije kao osnovni pogon, poručuje Zoran Kocijan

seleće i nalaze se na traktorskoj prikolici. - Za takav sustav smo se odlučili jer imamo dvije parcele na različitim lokacijama i jednostavno mogu traktorom seliti sustav po volji i potrebi. Druga, ne manje važna stvar, tu je i stvar sigurnosti. Naime, tko bi se usudio nešto takve ostaviti na otvorenom polju preko noći, objasnio je Zoran. Drugim riječima, sustav dovozi i odvozi s polja svakodnevno jer se radi o ukupnoj investiciji vrijednoj od 90.000 kuna. Dio potrebnih sredstava povukli su iz fondova EU preko Mjere 6.3.1. odakle su dobili 15.000 eura.

Ekološki način navodnjavanja koji prepoznaje Europa

Solarni sustav, dakle, koristi sunčevu energiju, odnosno energiju obnovljivih izvora, a pored toga nema ni zagađivanja zraka kao kod sagorijevanja nafte ili benzina. Zaštitu koristi u minimalnim količinama, tako da se može

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

reći kako se radi o ekološkoj proizvodnji. Početna investicija je nešto veća, ali brzo se isplati kroz plod ili uštedu nafte. Naravno sustav se ne bazira samo na panelima već treba i dva akumulatora, izvor vode, pumpu i cijevi. Imamo sreću da nam je voda na dubini od 4.5 metara, no pumpu smo stavili na 6 metara, zlu ne trebalo, odnosno da budem siguran da se rezervoar ne isprazni. Premda je voda čista, svejedno je postavio fil-

tere tako da grmovi voća imaju idealnu vodu. Što se tiče naplate korištene vode, poslan je zahtjev Hrvatskim vodama i u tijeku je rješavanje. Uz to trebaju napraviti još i elaborat kako bi dobili vodomjer na pumpu i onda se plaća shodno dogovoru, po kubiku utrošene vode ili paušalno. Malo nelogično jer se voda crpi i odmah vraća u zemlju, no kaže zakoni su nam takvi. Do sada problema sa sustavom nije imao, a kroz plodove ga je već i otplatio.

Solarni paneli puno isplativiji Prema grubom izračunu, Zoran će svoje parcele tri godine navodnjavati za oko 4.200 kuna koliko mu otprilike traju akumulatorske baterije. S druge strane, njegov kolega sa svojim traktorom od 70 konja za deset sati dnevnog navodnjavanja krumpira "skuri" oko 70 litara nafte ili oko 420 kuna. Tome treba prido-

dati rad traktora u punom gasu. Treba reći kako je to izrazito gruba računica jer nije svejedno navodnjava li se topom ili sustavom kap po kap koji treba manju snagu. Isto tako, razne kulture imaju različite potrebe za vodom, nije isto ni na kojoj dubini se nalazi voda, koji traktor se upotrebljava itd.

Vršna trulež plodova rajčica i paprika U razdobljima dužih suša ili previše vlage, na paprikama i rajčicama često se pojavljuje vršna trulež plodova. To je fiziološki poremećaj koji je uzrokovan pomanjkanjem kalcija – bilo da se radi o pomanjkanju kalcija u plodu ili o posljedici previše ili premalo vlage u tlu, a što opet uzrokuje nedostupnost i time nedostatak kalcija u plodu. Pojava je povezana s međuovisnosti kalcija, dušika i vlage u tlu i može se pojaviti s dovoljno kalcija u tlu – ako nema

dovoljno vlage koja bi odvela taj kalcij u plod. Najčešća je na paprici, rajčici, patlidžanima i dinjama. Vršna trulež plodova počinje na vrhovima plodova, isprva kao smeđe mrlje. U toj fazi pazite da ne zamijenite vršnu trulež rajčice i plamenjaču, jer izgledaju prilično slično. Očigledna je razlika da se vršna trulež pojavljuje samo na dnu tj. vrhu ploda, nikad po cijelom plodu kao kod gljivičnih bolesti.

Vršna trulež plodova česta je za vrijeme suše kod paprike, kod mene ove godine puno češća nego na rajčicama. Paprike ipak ostaju jestive i možete ih iskoristiti, samo se odreže ono što je počelo truliti. Mnogi skupljaju ljuske jajeta, usitnjavaju ih u prah i zalijevaju njime redovito rajčice - mada kako sam našla podatak, treba duže vrijeme da se i taj kalcij razgradi i bude dostupan biljkama. Mnogi krenu prihranjivati kalcijem, bilo folijarno, bilo zalijevanjem. Na tržištu postoje prirodna mineralna sredstva od kalcita i sl. kojima se može prihranjivati biljke folijarno. Međutim, imajte na umu da se vršna trulež pojavljuje u

razdobljima dužih suša ili previše vlage. I to većinom NE zato jer fali kalcija u tlu, nego jer radi ekstrema biljka NE MOŽE dovoditi kalcij u plod. Da ozbiljno fali kalcij u tlu i sama bi biljka pokazivala nedostatak istog, a ne samo po plodu. Stoga ne pretjerujte s dodavanjem kalcija, možete napraviti i štetu - poremetiti ravnotežu u tlu. Prvo treba biljkama smanjiti posljedice šoka radi previše kiše ili vrućina i suše. Ukoliko zapazite plodove pogođene vršnom truleži, maknite plodove koji su počeli propadati i pa prvo dobro razmislite da li je biljka izložena šoku. Za vrijeme sušnih i vrućih ljeta redovito malčiranje

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

jako pomaže, jer smanjuje i gubitak vlage iz tla i ne dozvoljava pregrijavanje tla - pa tako i biljke nisu pod šokom, te je pojava vršne truleži minimalna. To je zapravo sve što ja radim u svom biovrtu: redovito malčiram i sadim biljke mješovito te je pojava vršne truleži kod mene minimalna.

Ne prihranjujem dodatno biljke jer vršna trulež kako sam i napisala većinom nije posljedica nedostatka kalcija u tlu, nego loših vremenskih uvjeta kad biljka ne može dovoditi kalcij u plod. Dobre biološke metode smanjuju pojavu vršne truleži na vrtu - pa čak i za vrijeme ekstremnih uvjeta.

28. lipnja 2019.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Mlado povrće istisnulo lanjske kulture

Široke, uske, žute i zelene mahune povrće je koje ovih dana nekako najbolje ide

Mlade mahune, grašak, luk, kelj, zelje i krumpir samo su neke od ovogodišnjih kultura koje su zavladale našim tržnicama. Drugim riječima, osim eventualno lanjskog krumpira, nitko više ne nudi lanjsku robu. U drugi plan palo je “južno” voće poput naranča, limuna i kivija jer je klupe preplavilo međimursko bobičasto voće koje se nudi u popularnim mjericama za svega deset kuna. Sezona povrća, uobičajeno, rezultirala je padom cijena pa se

tako krumpir nudi za 5 kuna, salate za 10, paprika je “pala” na 20 kuna, a rajčica na 15. Uz to, tu su i kupčeki ili vezice mlade mrkve, cikle, češnjaka, ali i vlasca, kopra, lišća peršina za svega 5 kuna. S klupa još uvijek nisu nestale ni presadnice ranog povrća, a već polako stižu i one, kasnije epohe sazrijevanja. Koloplet boja, upotpunjuju i šareni buketi sezonskog cvijeća s time da se već mogu kupiti i oni koji se suše za tmurne jesenske i zimske dane. (vv)

ČAKOVEČKA TRŽNICA

VARAŽDINSKA TRŽNICA

Mahune:

28 kn/kg 10 kn/kg

30-35 kn/kg

Kelj:

10 kn/kg

Kelj:

Krastavci:

10 kn/kg

Krastavci:

Paprika:

20 kn/kg

Paprika:

20-25 kn/kg

Rajčica:

15 kn/kg

Rajčica:

15 kn/kg

Salata:

10 kn/kg

Salate:

8 kn/kg

Krumpir:

5 kn/kg

Krumpir:

5 kn/kg

Tikvice:

15 kn/kg

Tikvice:

15 kn/kg

Grašak:

15 kn/kg

Grašak:

12-15 kn/kg

Zelje:

10 kn/kg

Zelje:

8 kn/kg

Cikla:

5 kn/vezica

Cikla:

5 kn/vezica

Blitva:

5 kn/vezica

Blitva:

5 kn/vezica

Špinat:

5 kn/kupček

Špinat:

5 kn/ kupček

Vlasac:

5 kn/vezica

Vlasac:

5 kn/vezica

Kopar:

5 kn/vezica

Kopar:

5 kn/vezica

Jaja:

1.5 kn

Višnje:

15 kn/kg

Maline:

10-12 kn/mjerica

Jagode: Ribiz:

Jaja: Višnje:

1.5 kn 12 kn/kg

Maline:

8 kn/mjerica

12 kn/mjerica

Jagode:

12 kn/mjerica

10 kn/mjerica

Ribiz:

10 kn/mjerica

Trešnje:

10 kn/kg-

Trešnje:

10 kn/kg

Kruške:

20 kn/kg

Kruške:

20 kn/kg

Marelice:

15 kn/kg

Marelice:

15 kn/kg

Nektarine:

15 kn/kg

Nektarine:

15 kn/kg

Naranče:

10 kn/kg

Naranče:

10 kn/kg

Buketi:

10 kn na dalje

NAPOMENA

cijena pala

Buketi: cijena rasla

10 kn na dalje cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati;

Mjere za smanjenje količine akrilamida u hrani Akrilamid je organski spoj koji nastaje iz asparagina (tvar koja je prisutna u hrani) i šećera pri temperaturama iznad 120oC. Europska agencija za sigurnost hrane je na temelju studija na životinjama potvrdila da prisutnost akrilamida u hrani može povećati rizik od razvoja raka. Kako se načinom pripreme hrane i promjenom postupka proizvodnje hrane može značajno smanjiti udio akrilamida, a prisutan je u hrani koja se koriste svakodnevno Europska komisija je donijela Uredbu o uspostavi mjera za ublažavanje učinaka i razina referentnih vrijednosti radi smanjenja prisutnosti akrilamida u hrani (EU 2107/2158). Iza kompliciranog naslova stoji popis mjera koje subjekti u poslovanju hranom moraju uvesti da bi se količine akrilamida smanjile. Hrana koja je posebno potencijalno opasna zbog sastava i

načina pripreme je: pomfrit, proizvodi od svježe rezanih krumpira prženi u dubokom ulju, čips od krumpira, grickalice, krekeri i ostali proizvodi od tijesta krumpira, kruh, žitarice za doručak, fini pekarski proizvodi (pečeni proizvodi od brašna žitarica), kava, dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu. U gore navedenom popisu može se vidjeti da se radi o hrani koja sadrži krumpir i žitarice te se prži ili peče. Da se smanji količina nastalog akrilamida potrebno je izabrati sorte koje sadrže manje asparagina i reducirajućih šećera.

Krumpir koji se koristi za prženje i pečenje mora biti pogodnih sorti, neoštećen, čuvan na temperaturi iznad 6oC, na vlazi koja ne izaziva povećanje količine šećera u krumpiru uslijed starenja. Preporuka je da temperatura u fritezi bude između 160 i 175oC, a u pećnici 180 do 220oC (svakako se preporučaju ventilatorske pećnice koje imaju isti efekat pečenja na nižim temperaturama). Krumpiri se peku ili prže do pojave zlatnožute boje. Ukoliko se ulje koristi više puta potrebno je ukloniti mrvice i zagorene komade iz njega. Žitarice za doručak na bazi kukuruza ili riže

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Piše: Mario Posedi, prof. fiz. i kem.

ČAKOVEC

imaju uglavnom manje akrilamida od proizvoda pripremljenih od pšenice, raži, zobi i ječma. Potrebno je naglasiti da i pečeni i tostirani orašasti plodovi i voće imaju više koncentracije akrilamida od onih koji su sušeni u pećnici. Proizvodi od cjelovitih žitarica i s visokim udjelom posija imaju više razine akrilamida. Proizvodi poput kruha i finih pekarskih proizvoda moraju se dulje vrijeme dizati, sniziti temperatura pećnice. Kod pečenja izbjegava se tamna boja pečene kore. Isto pravilo primjenjuje se kod pečenja sendviča tostiranjem. Navedene mjere u članku su mjere koje se mogu provoditi i u domaćinstvu, a mogu biti i vodilja kakvu hranu birati u svakodnevnoj ishrani. Detaljnije mjere nalaze se u Uredbi i namijenjene su subjektima u proizvodnji hrane. Namjera Uredbe je smanjiti količine akrilamida kojima se potrošači izlažu primjenom boljih postupaka proizvodnje.

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ljeto je tu da nas veseli.

Miscanthus sinensis “Variegatus”

BERNARDIN VRT

28. lipnja 2019.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Vinogradarstvo po biološko - dinamičkoj metodi

Ukrasne trave (II) Nabrojat ćemo neke od trava koje su najčešće u našem podneblju i dati osnovne karakteristike za uzgoj. Krenimo redom: Alopecurus pratensis “Aureus” formira busen žutih i žuto zelenih listova. Naraste do visine od 30 cm. Odličan je u blizini kamenjara ili vodenih površina. Arundo donax je ekstremno otporna vrsta pa kad želimo ograničiti njegovo širenje po vrtu to je vrlo zahtjevan posao zbog rizoma kojima se rapidno širi. Ima elegantne sabljaste listove savinute na polovici dužine u obliku luka. Zbog agresivnosti može ugroziti ostale biljke koje rastu u blizini pa se preporuča kontrolirani uzgoj. Naraste do 3 m pa se koristi za pravljenje barijera prema susjednim parcelama. Kod kultivara Arundo donax “Versicolor” listovi su lijepe krem bijele boje uz rub, a maslinasto-zeleni po sredini. Carex firma je ukrasna trava svjetlozelenih listova oštrih rubova. Odlično se prilagođava svim terenima i daje izvrstan efekt u kamenjarima. Nevelike je visine (20 cm) pa predstavlja nježan detalj u vrtu. Cortaderia selloana poznatija je kao pampas trava. To je vrsta koja je u prošlosti često uzgajana, a danas pomalo pada u zaborav. Svejedno zaslužuje svu našu pažnju. Formira busen visok i širok do 2,5 metara. Zbog svoje robusnosti i veličine potrebno joj je dosta prostora za širenje da bi dala maksimalan efekt. Najljepša je kao samostalna biljka nasred travnjaka ili u kombinaciji s drugim travama. Zimzelena je, a najljepša je upravo u doba cvatnje velikim metlicama raznih boja, ovisno o kultivaru kojih danas ima zaista puno. Cvate krajem ljeta, a metlice ostaju lijepe do zime pa je ukras u vrtu u vrijeme kad ostale biljke već pomalo gube na ljepoti. Festuca cinerea je vrlo simpatična i dekorativna

vrsta. Idealna je za manje površine ili vrtove manjih razmjera. Izvrsno se uklapa u kamenjare, ali formira i lijepe skupine. Lijepa je i kao podrast drugim višim biljkama. Niskog je kompaktnog busena visine 10- 20 cm , nježnih srebrnastoplavih listova. Otporna je na mraz, ali kod duže suše požuti kao svaka druga trava. Festuca amethysina je zimzelena vrsta također plavkastih listova, ali lijepih ljubičastih cvjetova. Njen busen je visine 30 cm i vrlo se lijepo slaže s ostalim nižim vrstama ukrasnih trava. Festuca punctoria - evo jedne zanimljive vrste pogodne za uzgoj u ekstremno sušnim uvjetima u kombinaciji s drugim kserofilnim vrstama (vrste koje vole sušna staništa). Njen je list plavozelen, a visine je oko 15 cm . Festuca scoparia formira pravi zeleni tepih, zanimljive diskretne cvatnje. Visine je 15 cm . Miscanthus sinensis ‘Variegatus’ je prekrasna dekorativna trava, nježnih zelenih listova bijelog ruba. Busen je visine 1 m . Miscantus sinensis ‘Zebrinus’ ima baršunaste listove s naličja, što predstavlja rijetkost u ovoj skupini biljaka. Zelene su boje u kontrastu s bijelo-žutim poprečnim prugama, po čemu je i dobila ime. Cvatnja je gracilna i podsjeća na perje. Visine je oko 1 m . Phalaris arundinacea ‘Picta’ je zimzelena vrlo otporna trava. Širi se vriježama velikom brzinom pa je kao i Arundo donax treba kontrolirati da ne bi ugrozila vrste u svojoj neposrednoj blizini. Listovi su elegantni s rubno uzdužnim bijelim linijama. Voli također umjerenu sjenu, cvjeta nježnim cvatom. Visine je jedan metar. Ima tih ukrasnih travki još, ali bi to bilo pretjerivanje da ih sve nabrajamo. Vole Vas u IVI!

28. lipnja - Dan ploda

Prije otprilike 150 godina u vinogradarstvu je došlo do problema. Diljem Europe pojavila se uš vinove loze i u mnogim zemljama uništila lozu. Kemijska industrija je brzo razvila sredstva protiv biljnih bolesti i životinjskih parazita. Vinogradari su sve to vrijedno upotrebljavali. Vitalnost i otpornost loze, a time i kvaliteta grožđa je sve slabija. Grupa francuskih vinogradara odlučila je raditi na biološko - dinamički način. Zamolili su nas da im s našim iskustvima pomognemo metodama koje sve već razvili na osnovu konstelacijskih pokusa za poljoprivredu i vrtlarstvo. Ali smo u području vinogradarstva sporo napredovali. Utvrdili smo da je kao prvo potrebno u vinogradima aktivirati vrlo uništenu zemlju. Založili smo se za kvalitetan kompost. Koja životinja

VRTLARICA

daje gnoj koji bi na vinovu lozu imao najbolji učinak? Stajski gnoj ne dolazi u obzir, ako uopće možemo ga dodavati u jako malim količinama konjskom gnoju, kako bismo tako smanjili njegovu vatrenost. Goveđi gnoj pokazuje svoje pozitivno djelovanje prvenstveno u području listova. Zbog toga ga u vinogradarstvu štedljivo upotrebljavamo. Nakon mnogih pokusa u vezi gnoja, naša je preporuka da se u vinogradima upotrebljava kompost ovaca i koza. Gnoj treba biti u procesu kompostiranja potpuno razgrađen, a kompost je potrebno dodavati u određenim razmacima. Ako imamo goveđi gnoj, naša je preporuka da mu se dodaje kokošji ili golubinji gnoj. Svi komposti trebaju biti svakako preparirani s biološko - dinamičkim kompostnim preparatima.

Ubiremo rano voće koje je ove godine rano sazrelo te ga preradimo jer su dani ploda i dani cvijeta najbolji i marmelade i sokovi se najbolje čuvaju tijekom zime 29. lipnja - Dan ploda do 11 sati od 12 sati povoljno je vrijeme za biljke korijena

Sijemo i njegujemo biljke korijena 30. lipnja - Dan korijena

Sijemo repu, crnu rotkvu i rotkvicu 1. srpnja - Dan korijena

Rani krumpir ima bolju cijenu. Ako u poslijepodnevnim satima prskamo po ranom krumpiru preparat 501, cima će se brže osušiti, a krumpir dozreti. Preparat 501 potiče biljku na brže i bolje sazrijevanje supstanci. 2. srpnja - Dan cvijeta

Odličan je dan za košnju i za rad s pčelama, sijemo faceliju za kasnu ispašu pčela 3. srpnja - nepovoljno vrijeme za rad s biljkama zbog djelomične pomrčine i uzlaznog čvora planeta 4. srpnja - nepovoljno vrijeme za rad s biljkama zbog djelomične pomrčine planeta Marsa.

Povoljan dan za upepeljavanje puževa i izradu škropiva protiv puževa

U VRTU OBITELJI Rajlić iz Savske Vesi

Krastavce morala sijati nekoliko puta Iako obitelj Rajlić iz Savske Vesi nije brojna, Bernarda dalje sije i sadi gotovo sve vrste povrća po principu neka se nađe. Stižu nju polako i godine ali od vrtlarenja ne odustaje. Stoga tu ima svega, od krumpira, luka, mrkve, peršina do salata, krastavaca, rajčice i paprike. Požalila nam se domaćica, kako je sezona loše počela za krastavce, mrkvu i peršin, jer je sve to morala sijati i po neko-

liko puta budući da sjeme, jednostavno, nije niklo. Istina, na tu činjenicu, požalili su nam se i brojni drugi vrtlari. No, zato kaže, krastavci sijani po drugi puta, nikli su za svega par dana i stižu na vrijeme. Salata je već pri kraju, ali nju ostavlja na gredici kako bi prikupila sadni materijal za iduću sezonu. U njenom vrtu nema kemijskog tretiranja već se zlatice, ali i puževi “beru” ručno svaki dan. (vv)

Krastavce sam morala sijati dva puta, jer jednostavno sjeme nije niknulo, požalila se Bernarda Rajlić iz Savske Vesi

28. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 21

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 JAVILI STE NAM

Ekipa „Šoferske mačke” vukle kamion od 8 tona

MEĐIMURSKI TRUCK SHOW u Nedelišću

I žene se natjecale u vuči kamiona

Malo smo se promijenili kroz godine, no još uvijek smo to mi generacija 1956.

OSNOVNA ŠKOLA MALA SUBOTICA

Genaracija 1956. ponovo na okupu u školskim klupama U restoranu Fortuna, 55 godina završetka osnovne škole obilježila je generacija koja je prvi razred upisala 1956. godine. S ponosom su naglasili kako je to generacija koja je krenula u staru školu u Maloj Subotici koje,

naravno, danas više nema. Na okupljanju nije bilo ni 11 njihovih kolega koji su, u međuvremenu, preminuli. No, nisu zaboravljeni pa je generacija posjetila njihova posljednja počivališta, a u njihovu čast i prisjećanje

služena je sveta misa u tamošnjoj crkvi. Iako je prošlo puno godina otkako su po prvi puta sjeli u školske klupe nisu zaboravili ni imena svojih prvih i posljednjih sobočkih učitelja i razrednika. S puno sjete izgovorili su

imena Slavice Novak, Željka i Anice Mihinjač te Štefice Krivak. Zabava do ranih jutarnjih sati, završila je obećanjem o novom susretu i novoj obljetnici za 5 godina. (vv, zv)

Udruga profesionalnih vozača CONVOY u suradnji s partnerom Međimurskim Kočijašima je održala 9. tradicionalni susret profesionalnih vozača pod imenom TRUCK SHOW of MEĐIMURJE pod pokroviteljstvom Grada Čakovca i Međimurske Županije. Show je održan na prostoru benzinske postaje Formula u subotu 15. lipnja. CONVOY zahvaljuje svim ljudima, prijateljima, prijevoznicima i gostima, a iz ostalih dijelova Hrvatske i iz susjedne Slovenije te time omogućili da se susret održi na željenom nivou. Organizaciju susreta omogućili su i Grad Čakovec i Međimurska županija uz brojne sponzore. Međimurski truck show je otvorio dogradonačelnik Zoran Vidović. Posebnost je bila i sudjelovanje djevojaka koje su vukle grdosiju od 8 tona. Ekipu „Šoferske mačke” činile su Vedrana Todorović, Spomenka Strahija i Kristina Balent.

Na susretu je podijeljeno 60 litara graha kojeg je vrhunski skuhao član Udruge profesionalnih vozača CONVOY Denis Bač Mešanović. Na susretu su bila predstavljena 22 teretna lijepo uređena vozila raznih marki i veličina. Uz iskusne kamiondžije kamione od 8 tona vukli su i predstavnici prijevozničkih firmi. Prvo mjesto osvojili su Autotransporti Majnić, drugi su bili prijatelji udruge Denistrans iz Slovenije, a treće mjesto je pripalo samom organizatoru Udruzi Convoy. Uz vuču kamiona održalo se i tradicionalno obaranje ruke (šakanje) gdje je pobjedu odnio Alen Siladi. Drugi je bio Karlo Gužvinec i Borna Sever. Sponzori događaja su Autotransporti Majnić, Croway, Bagi trans, Jakopić travel, Autopraonica Ivan iz Varaždinskih toplica, Dion crotextil te servisi DAF, SCANIA I MERCEDES. (rr)

Zlatni jubilej završetka OŠ Mala Subotica obilježila je generacija rođ. 1954. godine

OSNOVNA ŠKOLA MALA SUBOTICA

Obilježili 65 godina života i 50. obljetnicu završetka škole Prošlo je 50 godina otkada su izašli iz svojih osnovnoškolskih klupa u Maloj Subotici. Razišli su se po svijetu kao rakova djeca, no ipak se većina generacije rođene 1954. godine, odazvala ponovnom susretu sa svojim školskim

kolegama. Neki su ispričali svoj nedolazak, no 6 kolega to nije moglo budući da više nisu među živima. Stoga je i posjet groblju bio dio obilježavanja razdoblja dugog pola stoljeća. Prisjetili su se i svojih razrednika koji su ih naučili prva slo-

va, ali i usmjerili na odabire životnih poziva. S ponosom su spomenuli Anicu Mihinjač, Mariju Hozjak, Ivana Hunjadija, Franju Kocijana, Ivanku Mijović te Tereziju Fiolić. Za sve one koji danas nisu s njima, služena je sveta

misa u tamošnjoj župnoj crkvi. Nakon službenog dijela, obilježavanje zlatnog jubileja kako to i dolikuje preseljeno je u ugostiteljski objekt Fortuna gdje je fešta potrajala do ranih jutarnjih sati. (vv, zv)

Potporu susretu profesionalnih vozača dao je i Zoran Vidović

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Mozaik

26. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

VOLIM JER… 7 (Stariepassage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 2019.

Beb

BluKids vas daruje FOTKAJMO

NAJMLAĐE

bolnici ili Pofotkajte se u tografije fo e it lj a š o p m na na e-mail ovine.hr zlatko.vrzan@mn ili .hr urednik@mnovine

Ivan (31) i Ljiljana (36) Majdandžić iz Prelo ga dobili su Doru rođenu 14. lipnja. Imaju i kćerkicu Ivu (2,5) .

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas •

Ivan Janković i prodavačica Marijana Kos

KITRO br. 48 Palovec

ZAVRŠENO 51. kolo nagradnog natječaja Briljanta i Međimurskih novina

Ivan Janković redovito čita Dragutin Herman iz Belice sretni dobitnik vrijednih naočala Završeno je još jedno kolo i slali ih za sudjelovanje u Međimurske otkad smo mu nagradnog natječaja Optike ovom našem tradicionalnom Briljant i Međimurskih novi- natječaju. pomogli riješiti problem na u kojemu je Optika Briljant Najviše sreće u izvlačenju

Ivan Janković ovotjedni je dobitnik platnene vreće Međimurskih novina. Zatekli smo ga u prodavaonici Kitro u Palovcu. Otkrio nam je da su mu Međimurske novine u jednoj prilici pomogle riješiti jedan problem za koji nama

se obratio. Naše pisanje mu je pomoglo u tome i od tada je vjerni čitatelj Međimurskih novina. Čita sve od špice, crne, sporta i redom sve rubrike. Fotografirali smo ga s prodavačicom Marijanom Kos. (Z. V.)

osigurala vrijednu nagradu dioptrijske naočale u vrijednosti od 500 kn. U našu redakciju i ovog puta stiglo je puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno izrezivali kupone

u ovom kolu imao je Dragutin Herman iz Belice. Dobitnika ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade. Novo 52. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. (mk)

Naše djelatnice izvukle su sretnog dobitnika jubilarnog 51. kola

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i Optike Briljant

kupona skupi Prvi kupon novog 52. kola i naočale poku pi Ime i prezime: BROJ KUPONA

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 23.7. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

Novo 52. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj

igri, trebate skupiti tri kupona koja objavljujemo u ovom i u naredna tri broja. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 12. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca,

Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 52. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 26. srpnja. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: vadlja.dora@gmail.com), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

STJEPAN MAKOVEC iz Grabrovnika predstavio svoju petu pjesničku zbirku Jesenska brazda MAESTRALNA PREMIJERA „Bajka o suncu” malog dječjeg kazališta MAKAMUS zadivila murskosredišćansku publiku

Fotogenična Miss Stacey plijenila poglede na Trash and Burnu U sklopu osmog izdanja Trash & Burn mitinga američkih automobila i rock ’n’ roll festivala u Svetom Martinu na Muri održan je sada već tradicionalni Photo pin-up contest. S jednom od natjecateljica, Sarom Jagodić, slovenskom pin up kraljicom kodnog imena Miss Stacey opširnije smo porazgovarali na temu pin up-a kao životnog stila, više o svemu saznajte u nastavku Medije. (sh, foto: Zlatko Vrzan)

media

vikend vodič

petak

28. lipnja ČAKOVEC Atrij Starog grada 21:00 Otvaranje Ljeta u gradu Zrinskih koncert Putokazi

MURSKO SREDIŠĆE Šetnica uz Muru Ljeto uz Muru 21:00 Vigor predgrupa TS Žice

GORNJI MIHALJEVEC Društveni dom Otvorenje Dana lipe i promocija knjige Ivana Grahovca

OPOROVEC Sportski park 21.00 koncert Thompson

subota 29. lipnja ČAKOVEC LJETO U GRADU ZRINSKIH 19:00 Završna projekcija filmova ŠAF-a produkcije 2018./2019. i filmova 26. Internacionalne filmske radionice (CZK Čakovec) 21:00 LET 3 (Jezero Starog grada)

MURSKO SREDIŠĆE Šetnica uz Muru Ljeto uz Muru 21:00 Jole predgrupa Fortuna bend

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

28. lipnja 2019.

FORESTLAND BREZJE, 19. - 21. srpnja

Ulaznice za sedmi Forest naba putem sustava Ticket2go.hr U sustavu Ticket2go.hr kroz protekle tri godine generirano je 45 jedinstvenih događaja, plasirano preko 38 000 ulaznica, a u 2019. i 2020. se očekuje prema prognozama još barem toliko raznih manifestacija, događaja i koncerata Sedmi festival Forestland održat će se od 19. do 21. srpnja u Međimurju. 48 sati, tri pozornice, 53 artista. O kakvom start-upu pričamo, ako pozivamo na festival? – 2013. i 2014., prve dvije godine festival Forestland bio je besplatan, nije bilo ulaznica i događaj je bio znatno manji, krenuo je s pričom Krešimir Biškup, glasnogovornik festivala te nastavio: – Već naredne godine festival je bio u trajanju od tri dana, da bi u 2016., 2017. i 2018. on trajao dva dana. Uvođenjem više dana trajanja, dolaskom većih imena morali smo osmisliti i odrediti cijene, uvjete, kategorije, ali i način prodaje ulaznica. To nam je otvorilo jedan novi, drukčiji svijet.

Izazov zvan ticketing

Organizacija događaja sama po sebi je kompleksna stvar. Od osmišljavanja koncepta do samih aktivnosti uoči, za vrijeme i nakon događaja, pa do izgradnje,

provođenja i trajanja festivala najčešće je potrebno 365 dana. Jedna od aktivnosti koje su bile izazov organizatorima jest i ticketing, odnosno sustav prodaje ulaznica. – Sam koncept ulaznica do početka prodaje treba kompletno osmisliti. Ako se zbog nepažnje, ili nemara dogodi greška, ili napravimo krivi korak u planiranju to postaje komunikacijski problem za rješavanje. Kroz razne naknade i troškove ulaznice preko postojećih servisa bile su visoke, odnosno komplicirane za održavanje. Svaka izmjena, obračun, kontrola i nadzor iziskivalo je puno vremena i snage za rješavanje problema, uz visoke naknade pružatelju usluga. Već 2016. godine odlučili smo osmisliti vlastiti sustav i tako je nastao www. ticket2go.hr, ističe Biškup.

Kako je nastao Ticket2go.hr

Krajem festivalske sezone 2015. krenulo se u osmi-

šljavanje vlastitog sustava i web shop servisa za prodaju ulaznica. U nekoliko mjeseci nastao je Ticket2go.hr, novi koncept za prodaju ulaznica i rezervacija za koncerte, sportske događaje, kulturne

priredbe i ostale javne i privatne događaje. U samo nešto više od tri godine, ticket2go.hr je iz koncepta i male aplikacije postao servis koji koriste najveći događaji na sjeveru Hrvatske

- Danas se većina ulaznica prodaje online uoči samog događaja, ističe Nikola Horvat

poput utrka Speedway GPQ u Donjem Kraljevcu, glazbenih koncerata od Čehaj festa do Jelene Rozge i Vojka V, te manjih događaja poput Picnic-a, produkcije Koraka u GOC-u, ali i svih događaja u organizaciji Forestland kolektiva. Iz aplikacije u vlasništvu udruge mladih, Ticket2go.hr je danas u vlasništvu tvrtke Forestland j.d.o.o. direktora Nikole Horvata: – Kad smo kretali u razvoj ove aplikacije, znali smo što nam treba. Tehnološka znanja imamo, ali nedostajalo nam je iskustva u osmišljavanju koncepta ulaznica. Online servis završili smo s programiranjem u nekoliko mjeseci, a još toliko nam je bilo potrebno za usklađivanje mogućnosti prodaje s potrebama tržišta. U početku smo imali veću prodaju offline, na prodajnim mjestima u Čakovcu i okolici, da bi kasnije primat ipak postao online. Danas se većina ulaznica prodaje online uoči samog događaja.

PRELOG, nedjelja, 30. lipnja, 21 sat

nedjelja 30. lipnja

Ljeto u gradu Zrinskih Atrij Starog grada 21:00 kazališna predstava Seksi rublje

ŽELEZNA GORA Zmajev vrt kod obitelji Valkaj 18:30 Koncert Evelin Novak PETAK, 28. lipnja, 19 sati

Opera pod zvijezdama i 4 tenora Sedmu godinu zaredom, Prelog je domaćin manifestacije pod nazivom Opera pod zvijezdama. Nakon niza sjajnih glazbenih imena, ove nas godine čeka još jedan spektakl. Na pozornici pod zvjezdanim nebom, ispred Doma kulture u Prelogu, pjevat će „4 Tenora“, dio kojih je i Filip Hozjak, rodom iz

Artelje u Šajerici Poklonici likovne umjetnosti pozvani su na izložbu radova polaznika sekcije Likovnog udruženja Čakovec ” Artelje – škole crtanja i slikanja “. Izložba se otvara ovog petka 28. lipnja u 19 sati u zgradi Scheier u Čakovcu. Ovo je dvanaesta godina kako Likovno udruženje Čakovec organizira ovaj način edukacije djece i odraslih u likovnom smi-

slu i proširivanju njihovog znanja o slikanju te na kraju godišnje edukacije zaokružuje izložbom nastalih radova.“Artelje”je ove godine polazilo stotinjak djece i dvadesetak odraslih te će njihovi odabrani radovi biti izloženi na uvid javnosti. Predavači su Veljko Posavec i Ana Golubić Brozović, Marina Mrazović i voditelj „Arteljea“ Toni Fažon. (rr)

Preloga. Ovogodišnja Opera pod zvijezdama, održat će se u nedjelju, 30. lipnja, s početkom u 21 sat. Ulaz je besplatan. Đani Stipaničev, Marko Škugor, Vladimir Garić i Marko Pecotić kao prva postava 4 Tenora svoj su prvi nastup imali u travnju 2016. kao gosti na koncertu klapama u

Lisinskom. Oduševili su publiku koja ih je ispratila stajaćim ovacijama te je interes za Četiri tenora jednostavno buknuo, postali su prava atrakcija profinjenog glazbenog izričaja kojeg je publika itekako željna. Publiku oduševljavaju arijama, kanconama i evergreenima kao što su 'O Sole Mio', 'Nessun Dorma',

'Grande Amore', 'Funiculi Funicula', 'Canzone per te' te domaćih standarda poput Cocine 'Vilo moja', Oliverove 'Cesarice', Robićevih 'Golubova', 'Zvona moga grada' Vice Vukova i mnogim drugim! 2017. godine sa skladbom 'Sve je tvoje' osvajaju 1. nagradu publike na jubilarnoj 20. Dalmatinskoj šansoni u

Šibeniku. Koncertno su vrlo aktivni, svoje su koncerte održali od Slovenije do Crne Gore, a kao krunu zajedničke karijere pamte koncert u zagrebačkoj Ciboni 21.9.2018. Iste godine objavljuju i svoj album prvijenac 'U Lisinskom' te mjesto Marka Škugora zamjenjuje Filip Hozjak. (foto: Igor Kelčec)

6. DJEČJA BICIKLIJADA PRETETINEC 2019., subota 13. srpnja, 16 sati

Udruga žena Pretetinec poziva na biciklijadu Tradicionalna 6. Dječja biciklijada Pretetinec 2019. koju organizira Udruga žena Pretetinec održat će se u subotu, 13. srpnja s početkom u 16 sati. Prijave za ovo jedinstveno biciklističko natjecanje na kojem mogu

sudjelovati djeca do završno 4. razreda osnovne škole već su počele. Kotizacija u iznosu od simboličnih 15 kuna po djetetu osigurava mu natjecateljsku majicu i broj, okrjepu nakon natjecanja (pizzu i sok) te meda-

lju i priznanje. Najbrže male bicikliste očekuju vrijedne nagrade. Djeca voze stazom bez ili s preprekama, podijeljeni u deset kategorija, prema dobi i spolu. Na natjecanje su dobrodošla djeca iz ci-

jelog Međimurja, a prijave i uplate se vrše na adresi Pretetinec 12, uz obaveznu prethodnu najavu na broj 098/552-980. Pokrovitelj ovogodišnje biciklijade je Turistička zajednica općine Nedelišće.

28. lipnja 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

mjesečni vodič

avite

srijeda 3. lipnja ČAKOVEC

Otkačeni riječki bend LET 3 ove subote u Jezeru

POČINJE LJETO U GRADU ZRINSKIH, 28. lipnja – 13. srpnja

Putokazi, LET 3 i Seksi rublje Glasnogovornik Forestlanda Krešimir Biškup pokazuje ovoljetne festivalske majice

Prednosti e-ulaznice Događaji koje ticket2go. hr pokriva većinom su na sjeveru Hrvatske, a kako kažu ne planiraju se širiti nacionalno, već kvalitetnije pokriti bazu: – Jednom kad smo kupce naučili na sustav, kad su korisnici uvidjeli prednost e-ulaznice i jednostavnost takve logistike, Ticket2go.hr je postao pravi hit. Prednost ove aplikacije nije samo u jednostavnosti prodaje, već i u popratnom marketingu koji radimo za svakog klijenta posebno. Iznimno smo ponosni na svaku suradnju koju ostvarujemo pa tako komuniciramo i sve projekte kroz Instagram, Facebook i ostale marketinške kanale

koje koristimo” naglašava Nikola te nastavlja: – Aplikacija je kodirana u Microsoft.NET a baze i ORACLE sustav su zahvalni za održavanje. U dogledno vrijeme čeka nas redizajn UX sustava, ali i same mobilne aplikacije. Razvili smo mobilnu aplikaciju koja u ovoj prvoj verziji omogućava samo adminsko korištenje, odnosno real time praćenje statistike, skeniranje ulaznica i ažuriranje podataka. U drugoj, novoj verziji ona bi morala biti dostupna i za iOS sustave, ali i omogućavati korisničko ažuriranje podataka, kupljenih ulaznica kao i samu kupovinu ulaznica. Digitalni marketing za aktivnosti sustava Ticket2go

vodi mlada Nina Horvat, aktivna autorica i buduća studentica na Algebri: – Velik broj pojedinih projekta, kao i zanimljivi i različiti događaju omogućuju nam da rasporedimo i kvalitetno odradimo ne samo komisijski sustav prodaje za klijenta, već da im i omogućimo i napravimo popratni marketing. Nama je cilj uz posao za pojedinog klijenta razvijati i naš sustav, poboljšavati se i osmišljavati nove mogućnosti. Tako ćemo primjerice za Speedway u Donjem Kraljevcu uvesti i numerirana sjedala što iziskuje mnogo posla, crtanje stadiona i planiranje rasporeda mjesta, kratko će Nina.

VUKANOVEC, nedjelja 30. lipnja, 9 sati

Pohod stazom meda i vina Vukanovčar-društvo za zaštitu potrošača Međimurja u povodu otvorenja Međimurskog info centra potrošača organizira hodnju pod nazivom “Potrošačkom stazom meda i vina” u nedjelju, 30. lipnja 2019. godine. Start je zakazan kod Društvenog doma u Gornjem Mihaljevcu u 9:00, a cilj kod Društvenog doma u Vukanovcu oko 12:30. Stajanke će biti kod: OPG-a Mikulan, Vinarije Petković, OPGa Holcinger i Pčelarstva Bogdan. Po završetku hodnje druženje se uz prigodni domjenak nastavlja u Društvenom domu u Vukanovcu. (sh)

U prekrasnom okruženju Zmajevog vrta održat će se koncert Evelin Novak i njezinih gostiju

ZMAJEV VRT, Železna Gora, nedjelja 30. lipanj, 18:30

Koncert operne dive Evelin Novak kod obitelji Valkaj U Zmajevom vrtu u Železnoj Gori u nedjelju, 30. lipnja, obitelj Valkaj ugostit će međimursku opernu divu, sopranisticu Evelin Novak i baritona Bernharda Hanskyja uz pratnju Zagrebačkih solista u sklopu 9. umjetničke kolonije Štrigova.

Gost koncerta bit će Dora Dučakijević, a umjetnički voditelj Sreten Krstić. Ulaz je besplatan, a organizatori poručuju da sa sobom ponesete jastuk za sjedenje na travi. U slučaju lošeg vremena koncert će se održati u dvorani OŠ Štrigova. (sh)

Ovog petka počinju kulturni, koncertni i filmski programi tradicionalnog čakovečkog ljeta. Svečano otvorenje će biti u 21 sat u atriju Staroga grada Zrinskih. Nakon kratkog svečanog otvorenja posjetitelji će moći uživati u atraktivnom koncertu uvijek svježe i originalne grupe Putokazi pod nazivom Prožimanje. Nastupit će uz potporu kvarteta Zvonimira Radišića. Potom je u subotu, 29. lipnja organiziran dvostruki program. U Centru za kulturu Čakovec kreće tradicionalna projekcija

animiranih filmova nastalih na 26. Internacionalnoj filmskoj radionici i filmova iz godišnje produkcije Škole animiranog filma. Nakon toga u 21 sat slijedi koncert grupe Let 3 u jezeru Starog grada Zrinskih. Nedjelja je rezervirana za poklonike kazališta. U goste dolazi Kazalište Virovitica s hit predstavom Seksi rublje. U slučaju lošeg vremena koncert Prožimanje i predstava Seksi rublje održat će se u dvorani Centra za kulturu Čakovec. Ulaz na sva događanja je slobodan. (rr, mg)

PRELOG, nedjelja, 30. lipnja

Prvi „Berek“ kros duatlon Biciklistički klub Prelog organizator je, u nedjelju 30. lipnja, 1. „Berek“ kros duatlona. Atraktivna je to utrka popularnom „XC BEREK“ stazom u blizini Preloga, ali ovaj put njome ne vozite svoj bicikl, nego trčite uz predivnu rijeku Dravu, šljunčanim puteljcima i šumskim stazama. Nakon iscrpljujućih 4 kilometra trčanja, slijedi vožnja biciklom po uređenoj šljunčanoj cesti do Hidroelektrane Čako-

vec i to dva kruga, sve zajedno 19 kilometara prašnjavog zadovoljstva. Pa opet trčanje, povratak na Berek stazu, no sada se trči kraći krug od 2,3 kilometra. A na cilju čeka sve natjecatelje finišerska medalja, okrjepa, topli obrok i piće, proglašenje pobjednika, pehari, medalje, puno zabave i ugodnog druženja. Start je u 10 sat kod Preloga, između starog toka rijeke Drave i derivacijskog kanala HE Čakovec. (rr)

OTVORENJE Dani Lipe, Gornji Mihaljevec, petak 28. lipnja

Promocija pjesama Ivana Grahovca i nastup Evelin Novak Manifestacija Dani lipe svečano će biti otvorena u petak, 28. lipnja, u Društvenom domu u Gornjem Mihaljevcu. Na otvorenje Dana lipe bit će predstavljena zbirka Ivana Grahovca pod nazivom Međimurska reč. Voditelj programa bit će Dejan Buvač, a pjesme će recitirati: Jasenka Novak, Gabrijela Košak, Marijan

Belčić, Robert Kos i Dejan Buvač. U pjevačkom dijelu nastupaju mažoretkinje Udruge Luna, Evelin Novak i Bernhard Hansky, PZ KUU Lipa i Josip Sanjković-Mitrica. Međimurska reč je Grahovčeva treća zbirka pjesama na kajkavskomeđimurskom govoru mjesta iz koje potječe, iz Mačkovca. (sh)

Ljeto u gradu Zrinskih Južni bedem Staroga grada Čakovec 21:00 filmska večer Novi hrvatski nezavisni film “Hay End: Glup i gluplji 3” gost. Anđelo Jurkas, redatelj i scenarist after program - Fox bar izložba nakita Lesica Kreativ i Rockabilly night

četvrtak 4. lipnja ČAKOVEC

Ljeto u gradu Zrinskih Fontana u perivoju 21:00 koncert Cinkuši after program Fox bar književna večer i Red Madness

petak 5. srpnja ČAKOVEC

Ljeto u gradu Zrinskih 21:00 Satiričko kazalište Kerempuh & Kazalište Moruzgva “Cabaret preko veze” afer program Fox bar koncert Morki Nenad

MURSKO SREDIŠĆE Šetnica uz Muru Ljeto uz Muru 21:00 Hladno pivo predgrupa Partleki

ŠTRIGOVA

Crkva sv. Jeronima 19:00 Koncert “Duo M” Eva Mach, violina Marko Mihajlović, udaraljke

subota 6. srpanj ČAKOVEC

Ljeto u gradu Zrinskih Jezero Starog grada 21:00 koncert Psihomodo pop after program Fox bar Trash party

MURSKO SREDIŠĆE Šetnica uz Muru Ljeto uz Muru 21:00 Opća opasnost predgrupa Kožina

ŠTRIGOVA

Crkva sv. Jeronima 18:30 Izložba radova Sakralni motivi Željka Mucka 19:00 Koncert ansambla Barocco

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

28. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura

Ansambl MAKAMUS svojim novim kazališnim projektom poručuje: - Očem sunce, nečem kmicu!

U MAKAMUS-u i čitave obitelji: Otac Nikola,Veronika (15), Ruta (11), Joakim (6), Judita (2) i majka Janja, a u prijašnjim predstavama okušao se i njihov tinejdžer Emanuel

VOJSKA MALIH SREDIŠĆANSKIH GLUMACA srčano igra svoju „Bajku o suncu”

Velika predstava malih glumaca MAKAMUS-a Nova kazališna predstava MAKAMUS-a pršti vedrinom, jednostavnošću, ritmom i zovom u život. Zove na dodir bose noge s travom, zove u šume, zove na sunce

Piše: Roberta Radović – Tko je jednom ugledao sunce, više nikada ne može živjeti u mraku, tu su misao ponijeli kući gledatelji najnovije predstave murskosredišćanskog Malog dječjeg kazališta MAKAMUS izvedenoj u dvorani „Rudar”. Pozornicom defilira čitava vojska srčanih glumaca osnovnoškolske i srednjoškolske dobi. Na scenu donose sočnu međimursku kajkavštinu uz zarazne songove, osobite kostime, nakit i drvena koplja izrađenih od materijala pronađenih

u prirodi. Probe su krenule sredinom ožujka i gotovo je nevjerojatno s koliko preciznosti i žara svi odreda igraju svoje role. Ovaj mali kazališni amaterski biser našao bi svoje mjesto i na koprivničkom Renesansnom festivalu koji popularizira prirodnjački stil života.

Urugvajska priča na međimurski način

U nešto malo manje od sat vremena publika lako prati adaptaciju narodne priče koju je za kazališnu

Sin i majka, David i Ružica Pahor i Melita Jug

IVANOVEC

scenu priredio redatelj predstave Ivan Goričanec: - Bajka o suncu je prekrasna narodna urugvajska priča. Pročitao sam je prije 40 godina i jako me se dojmila. Odlučio sam već tada da ako će biti prilike napravit ću predstavu za djecu s tom njezinom porukom kako sunce treba svima. I velikima i malima. Sunce možemo dobiti, možemo ga izgubiti. Može nam se ukrasti, može nestati. Sve ovisi o nama ljudima. Ako nema plemenitosti i ljubavi sve je uzalud. Upravo time bavi se ova predstava.

Maestralna izvedba

Jedan od gledatelja, Vladimir Hoblaj predstavu oduševljeno komentira: - Velika predstava malih glumaca osvojila je veliki prostor u našem malom gradu. Velike pohvale redatelju koji se odvažio s malim ansamblom krenuti u riskantnu avanturu i ostaviti veliki trag u životima svojih malih glumaca. Predstava je izvedena maestralno. Bio je ovo mali iskorak za Makamus, a veliki za cijeli naš grad. U oblikovanju predstave uz redatelja sudjeluju i asistenti Janja Kontrec, Petra

Matuza Tkalec, Ružica Pahor, Aleksandra Grubić, Snješka Veren, Tanja Tuksar i Slavko Bregović. Za šminku je zadužena Marina Hoblaj, scenografiju je osmislio Ivan Goričanec, ton i glazbu Slavko Bregović i Maasej Kovačević, koreografiju Veronika Kontrec, kostimografiju Janja Kontrec, Željka Jurak i Ivan Goričanec.

Velika potpora obitelji

Supružnici Janja i Nikola Kontrec s oduševljenjem daju potporu ovom projektu od samog početka. Nikola se prihvatio uloge predsjednika amaterskog kazališta MAKAMUS. Imaju petero djece, a čak troje glume u predstavi. Dvije kćeri Veronika (15) i Ruta (11) te sin Joakim (6). Judita (2) je još premala, a tinejdžer Emanuel trenutno ima druge preokupacije. Nikola o MAKAMUS-u govori: - Namjera nam je bila da djeci u Središću pružimo sadržaje veće vrijednosti i nešto čega u tom obimu dosad nije bilo prisutno. Okupio se lijep broj roditelja entuzijasta koji djeci žele pružiti druženje na kreativan način uz nova iskustva odnosno kroz glumu. Prostor kao što je dvorana „Rudar” kao da je žudio za

Plemena svjetlosti i tame, Albe i Oniksa uprizoruju sljedeći glumci: ALBA pleme: Kristina Veren ( SUKA TU, najljepša djevojka u plemenu, Eva Končić (SULICA, poglavica), Karla Hren (KLAGENA, plemenska mudrica), Dora Tkalec (MEGULA, naj prijateljica, djevojka bijelog plemena, Lorena Klobučarić (MUNA, prijateljica, djevojka bijelog plemena, Katarina Grubić (TIGA, prijateljica, djevojka bijelog plemena), Lena Hrženjak (ZULA, prijateljica, djevojka bijelog plemena), Rea Perčić (MERA, prijateljica, djevojka bijelog plemena ), Ruta Kontrec (BUGA, plemenska sportašica), Matija Mikolaj (KONA, plemenska stilistica), David Lebar (KULER,

kazališnom skupinom. Lijepo je vidjeti da je na našim predstavama dvorana ispunjena do posljednjeg mjesta. Ružica Pahor majka je Davida (9) koji također glumi u predstavi: - U MAKAMUS-u sam od osnutka. Pomažem režiseru sve što treba, od odijevanja,

plemenski stražar) i Ema Horvat (ALBA PRIPOVJEDAČICA). ONIKS pleme: Marsel Bedi (ZUNGA, najbolji i najslavniji lovac), Erik Tuksar (JAPAČ, poglavica), Mladen Ignac ili Lucian Hoblaj (BULDUR, plemenski mudrac), Maja Ignac (BRUSA, poglavičina žena), Melita Jug (OPALA, dobri duh plemena, Fran Horvat (ČIMBU, lovac ), David Pahor (MURAČ, glasnik), Josipa Kovačić (CIRUSA, plemenska meteorologinja), Matej Fućak (ČOBA, vječito gunđalo), Izak Lebar (HNT, šumska srna ), Joakim Kontrec (HALDER, kopač) i Veronika Kontrec (ONIKSA PRIPOVJEDAČICA).

šminkanja, pomoć sam na probama gdje treba djecu malo disciplinirati. Radim u školi pa mi je rad s djecom blizak. Ova kazališna druženja djeci su na neki način zabava i to je ono što ih privlači. MAKAMUS ima daje prostor da budu djeca, ali znaju i kad treba nešto poslušati i biti pažljiv.

Izložba kreativnih rukotvorina vrijednih članica udruge Izvor Udruga za promicanje kvalitete života Izvor Ivanovec u subotu 15. lipnja predstavila je svoje aktivnosti tradicionalnom godišnjom izložbom radova. Izložba je organizirana u poslijepodnevnim satima u Društvenom domu u Ivanovcu, u sklopu obilježavanja Dana mjesta. Izloženi stolnjaci, tabletići, heklani odjevni predmeti, suveniri od luščija, torbice i razni drugi uporabni predmeti mamili su poglede posjetitelja koji su došli razgledati kako njihove marljive i kreativne

sumještanke provode svoje slobodno vrijeme. Marija Petek, predsjednica Udruge tom je prigodom istakla kako sve žene okupljene u samoj udruzi rade jako lijepe ručne radove. Trudimo se, izlažemo i družimo. Udruga djeluje trinaest godina. Imamo svoju prostoriju ovdje u Društvenom domu Ivanovec gdje se sastajemo jedanput tjedno. Radimo stolnjake, nadstolnjake, torbice, suvenire. Idejama nema kraja, a uz izradu rukotvorina lijepo je kad se mi žene nađemo, družimo se i razgovara-

mo. Vrijedne članice Izvora i ove su godine u goste pozvale udrugu Zlatne ruke Čakovec, zatim Miljenka Bašeka njihovog sumještanina koji je izložio preparirane životinje te kolekcionara Josipa Baloga koji je izložio starinske uređaje poput gramofona, pisaće mašine i digitrona (starih kalkulatora) iz njegove bogate zbirke. Druženje i izložbu umjetničkim programom oplemenile su članice pjevačkog zbora tamošnje župe bl. Alojzija Stepinca te Marija Dolar i Rajka Marcijuš iz Gornjeg Hrašćana. (so)

Članice udruge svoje su radove predstavile u Društvenom domu Ivanovec

28. lipnja 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena

PIN UP DJEVOJKE oduševile u sklopu Trash & Burn mitinga američkih automobila u Svetom Martin na Muri

Miss Stacey: Maštala sam da ću biti Marilyn Monroe!

- Osoba sam koja pin-up živi svaki dan. Imam u tom stilu uređen i svoj stan. Skupljam stvari, pjevam u rockabilly bendu. Plešem cabaret te se od ovoga može živjeti, kazala nam je Miss Stacey Piše: Sanja Heric Dvadesetšestogodišnju i jedan fotograf mi je rekao Saru Jagodić, umjetničkog da u Svetom Martinu na MuFoto: Zlatko Vrzan, imena Miss Stacey, iz Maribo- ri postoji miting američkih Mario Golenko ra od malih je nogu umjesto automobila gdje cure dođu Najatraktivniji događaj u pop ikona, zanimalo zlatno odjevene u pin- up stilu. Posklopu Trash & Burn mitinga doba Hollywooda. Ljubav slušala sam njegov savjet i američkih automobila u Sve- prema retro glamuru gaji od došla ovamo. Nisam znala ni što da tom Martin u na Muri je sva- djetinjstva te je pin up stil točno odjenem. Prkako pin-up photo contest. postao njezin način života. vi put sam uzela To nam je ujedno bio dobar Mnogim djevojkama pin-up Izraz “Pin-up” povod da na tu temu popriča- od bake stari je inspiracija i danas. potiče iz Engleske, kupaći koNekoliko djevojaka iz mo sa slovenskom kraljicom iz četrdesetih godina stim. San mi Hrvatske i susjednih zema- pin-up-a. prošl og stoljeća, a odno• Kada i kako ste zavi- se ostvario. si se na slike atraktivnih lja odlučile su pokazati svoje Pr ve sam rili u pin up svijet? adute te su pozirale brojnim žena koje su muškarci — Već kroz moje djetinj- godine stigla fotografima u visokim suznali “prikvačiti” na zid knjama, kratkim hlačama i stvo se razvila ljubav prema i na kalendar, ženstvenim haljinama ka- pin up-u. Voljela sam stare ljudi su jako dorakterističnih uzoraka, poput filmove i obožavala Marilyn bro prihvatili moj točkica i prugica. Naravno, Monroe. Jedva sam čekala imidž. Tako sam dan kroz „must have“ je bio zavodljiv kad ću moći obući štikle i dan, postala svoj zamišljeni make-up s neizbježnim jarko, staviti crveni ruž. Oduvijek lik- Miss Stacey. • Može li se od toga žicrvenim ružem, ali i visoke sam maštala o tome. Pin upvjeti i zarađivati? potpetice, elegantne frizure om sam se počela baviti na —Danas sam osoba koje Trashu prije šest-sedam gote retro modni dodaci, poput dina. Radila sam kao model pin up živi svaki dan. Imam torbica i kišobrana. u tom stilu uređen i svoj stan. Skupljam stvari, pjevam u rockabilly bendu. Plešem cabaret te se od ovoga može živjeti. Pin-up u Sloveniji se razvija dosta dobro. PrepoNa pin-up photo con- godina radi na promicaznatiji je nego ranije. Ljudi još testu sudjelovala je mlada nju pin up modelinga i uvijek ne znaju puno o tome, i perspektivna profeso- osvaja brojna priznanja no pojavljuje se sve više mirica povijesti rodom iz za svoj rad. Za ovogodištinga američkih automobila Čakovca, Ivana Benko. nje izdanje odabrala je i djevojaka koje fascinira pin Najpoznatiji je hrvatski plavo izdanje sa zlatnim up. Postoji sve više interesa i pin up model imena Greta štiklama, jarko crvenim za glazbu iz tog doba. Gardner te već nekoliko ružem i cvijetom u kosi. •Omiljeni odjevni komad? Miss Stacey iz Slovenije sama je sašila odjeću za pin-up photo contest -Volim negližeje, gartere i donje rublje. Uz pin up jem odjeću preko E-baya, Etsy- šijem i sama, kao što sam ovu nabavila cipelice, a kad sam jako mi je drag i hollywo- a, na mitinzima, second hand opravicu koju trenutno nosim to imala u glavi napravila sam od glamour. Jako volim ha- shopovima. Nešto stvari imam na sebi. No moram priznati, ni- ostatak stajlinga. Uvijek sam u ljine i male kombinezone. od moje bake, njezini roditelji je lako doći do tih stvari. Za potrazi za retro stvarima. PinVolim autentičnost, kupu- su živjeli u Americi. Nešto sa- ovogodišnji imidž prvo sam up živim svaki dan.

“

Glamurozna Ivana Benko u ulozi Grete Gardner

Foxy Gal izvrsno isfurala staru dirndlicu iz Austrije

Ivana Benko iz Čakovca pozirala je u retro-plavom izdanju

Prvi put kao pin up model u Sveti Martin na Muri došla je Josipa Gorup-Rožić iz Zagreba pod umjetničkim imenom Foxy Gal. Uz bijele retro cipelice, za natjecanje je obukla dirndlicu s crvenim ružama što joj je odlični pristajalo uz njezinu crvenu kosu. - Došla sam na nagovor prijateljice koja se bavi pin up-om. Iako je kišno, jako nam je lijepo ovdje. Obukla sam original dirndlicu koju sam nabavila iz Austrije, samo

Josipa Gorup-Rožić odnosno Foxy Gal ujedno je učiteljica rockabilly plesa

sam maknula rukave, naglasila je Josipa, učiteljica rockabilly plesa.

Retro par Tanja i Ivica Kristofić

U pin up izdanju mogli smo zamijetiti i mnoge posjetitelje. Među njima za oko nam je zapao bračni par Kristofić, Tanja i Ivica, iz Podbresta. - Bili smo i prošle godine na Trashu. Oduševili smo se, bilo je super. Odlučili smo i ove godine iskoristiti priliku te smo se osobno sredili. Odjeću smo nabavili preko eBaya, ispričala nam je simpatična Tanja. Simpatični par izabrao je bijelo-crnu kombinaciju s crvenim detaljima. Tanja je zasjala u crnoj haljini na točkice s crvenim detaljima: cipelicama, trakom za kosu, remenom i torbicom.

Tanja i Ivica Kristofić iz Podbresta u simpatičnom pin-up izdanju

ivica pak je na traperice obukao bijelu košulju s crnom mašnom i crvenim tregerima.

media

28. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Punim jedrima krenite završavati zadatke koje ste ocijenili zahtjevnima. Potpora ostalih suradnika pri tome će se također pokazati od pomoći. Vedri ste i druželjubivi pa će vam sklapanje novih poznanstava predstavljati izniman užitak. Večernji izlazak mnogima će pružiti priliku da ostvare svoje romantične težnje. Samci će biti skloni raznim zakulisnim igrama. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Bistar um i komunikativnost bit će vaši glavni aduti. Na većini poslovnih sastanaka vodit ćete glavnu riječ i tako steći poštovanje okoline. Najveći užitak predstavljat će vam vrijeme provedeno s društvom. Zajednički izlazak proteći će u sjajnom tonu i okruženju, a na posebno sretne okolnosti mogu računati svi koji traže avanturu. LAV (23.7. - 23.8.)

U želji da steknete financijsku sigurnost, informirat ćete se o najpogodnijim uvjetima za štednju. Izbjegavajte veće troškove dok vam se novčana situacija malo ne stabilizira. Odgodite putovanja i velike kupovine. Partner će biti vrlo zahtjevan i pokušat će utjecati na vaše odluke. Ipak, nećete mu dopustiti da upravlja vašim životom, čak ni pod cijenu svađe. U ljubavi ćete biti nemirni i željni novih izazova. VAGA (24.9. - 23.10.)

Izbjegavajte sukobe s autoritetima. Družit ćete se isključivo s popularnim i zabavnim osobama. Samci će se truditi svim silama osvojiti nečiju pozornost i to će im uspjeti na iznenađujuće jednostavan način. Ako ste u vezi, pronađite više vremena za partnera. Nemojte preskakati obroke u želji da se riješite suvišnih kilograma. Više kretanja pokazat će se učinkovitijim. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Sve planirane projekte pomno razradite i vremenski tempirajte. Nemojte dozvoliti kašnjenje. Provjeravajte redovito e-mail jer ćete primiti važnu obavijest. Pozitivne promjene najviše će razveseliti samce. Razgovor s atraktivnom osobom proteći će u ugodnoj atmosferi, a druženje će potrajati do dugo u noć. Vedri i nasmijani, nećete ničemu dozvoliti da vam pokvari raspoloženje. VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Turistički djelatnici susrest će se s određenim zastojima ili odgodama koje će im ugroziti poslovanje. Pripazite i na moguće pravne probleme. Napeti odnosi sa starijim članovima obitelji navest će vas da što više vremena provedete u samoći. Nećete imati volje za rasprave pa će vam najviše odgovarati izolacija. Probavne smetnje bit će posljedica prekomjernog uživanja u hrani i piću.

BIK (21.4. - 20.5.)

U osami ćete se posvetiti rješavanju poslovnih obveza kako bi u dane odmora krenuli bez opterećenja. Mogući su neočekivani novčani dobici. Pripadnici ovog znaka koji imaju partnera mogu očekivati više sretnih i romantičnih događaja. Bit će okruženi pažnjom, nesebičnim davanjem i razumijevanjem. Ograničite aktivnost na laganu šetnju ili plivanje. RAK (22.6. - 22.7.)

Odlično ćete se snalaziti u intelektualnim poslovima. Ako kontaktirate i surađujete s inozemstvom, poslovne partnere ćete impresionirati elokvencijom i uslužnošću. Razveselit će vas poziv drage osobe koju odavno niste čuli. Razgovor će proteći u ugodnom tonu, a nije isključeno ni da će se ponovno probuditi uspavane strasti. Mnogi pripadnici ovog znaka više će se družiti s prijateljima, a i novaca će imati više. DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Budete li previše uslužni, drugi će vas početi iskorištavati. Vrijeme je da svoje potrebe stavite na prvo mjesto. Partner će vas živcirati stalnim prigovaranjem pa ćete vrijeme radije provoditi s društvom. Samci će uživati u očijukanju, no neće biti zainteresirani za ulazak u ozbiljnu vezu. Pripazite na vrućinu i pobrinite se da kraj sebe imate dovoljnu količinu vode. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

U tjednu koji dolazi marljivo krenite u završetak i finalizaciju davno započetih projekata. Posebice će inspirirani biti svi Škorpioni čiji posao zahtijeva kreativnost i maštu. Nadolazeći dani bit će ispunjeni nježnošću i romantikom. Zahvaljujući brzom metabolizmu, moći ćete uživati u hrani i piću bez straha od suvišnih kilograma. Dobrog ste raspoloženja i zdravlja. JARAC (22.12. - 20.1.)

Neke nepredviđene okolnosti mogle bi vam prouzročiti ozbiljnije financijske probleme. Zamarat će vas uobičajene poslovne situacije u kojma nećete moći biti kreativni. Bit ćete pomalo naivni i žudjeti za pažnjom, što će vas učiniti lakim plijenom. Nemojte se upuštati u vezu sa zauzetom osobom. Djelujete zanosno u traganju za novim izazovima. Povoljno je vrijeme za promjenu frizure.

U kolovozu će Orlovi organizirati i rođendansku proslavu svog moto kluba

Malosubotički bajkeri na Tijelovo do Balatona Nekolicinu zaljubljenika u motore iz Male Subotice koji su ujedno i članovi Moto kluba Or-

lovi bajkerski je zov na blagdan Tijelova odveo do Balatona. Sa svog moto izleta poslali su nam foto-

grafije. Ujedno podsjećaju kako će i ovog kolovoza organizirati tradicionalno druženje povodom obilje-

Poznati varaždinski Hair & Beauty Studio Trish predstavio Authentic Beauty Concept

U prekrasnom ambijentu poznatog varaždinskog Hair & Beauty studija Trish, prošli tjedan je održan Beauty event na kojem je predstavljen novi premium brend za njegu i styling kose - Authentic Beauty Concept. Veganske formule, čisti sastojci i prekrasni mirisi, samo su neki od aduta ovog brenda, a zahvaljujući uvjerenjima koja zagovara, na društvenim je mrežama nastao pokret pod nazivom #authenticbeautymovement. Naime, žene diljem svijeta prepoznale su se u filozofiji brenda koji zagovara stav bez filtera, autentičnost kose te prihvaćanje prirodnih tekstura. Jasna poruka Authentic Beauty Concepta glasi: „Budi svoj!“

Vlasnica Patricia Lisjak i njezin tim na eventu predstavljanja Authentic Beauty Concept-a

RIBE (20.2. - 20.3.)

Vještinom kvalitetnog pregovaranja znat ćete sačuvati svoju poslovnu poziciju. Osluškujte svoju intuiciju i sve će biti onako kako planirate. U ljubavnim odnosima neće se realizirati sve kako ste planirali i priželjkivali. Ali bit ćete uporni i nećete odustati od svojih vizija. Ako ste sami takvo vas stanje neće previše zabrinjavati. Družite se s prijateljima ili provedite dane vikenda u krugu obitelji.

žavanja rođendana kluba u kolovozu na prostoru i terenu eko udruge Vrba u Maloj Subotici. (rr)

Klijentice su isprobale nove proizvode uz povez na očima, masažu, svijeće i opuštajuću glazbu

Poznata varaždinska Hair stilistica Patricia Lisjak prisustvovala je globalnom lansiranju ovog veganskog brenda u Berlinu, a sada je svojim vjernim klijenticama, osim prekrasnih proizvoda za njegu i styling kose, predstavila i Memento – premium uslugu njege kose koja je povezana s mindfulnessom. Uz mirisne svijeće, meditacijsku glazbu i povez na očima, ljubiteljice autentične ljepote prošli tjedan su imale jedinstvenu priliku isključiti se iz užurbane svakodnevice i prepustiti stručnim rukama Hair stilistica iz Studija Trish. Kreativni tim ovog renomiranog varaždinskog salona pridružio se tako Pokretu autentične ljepote koji je preplavio društvene mreže, a da je autentičnost ono što ih svakodnevno pokreće u njihovom radu, potvrdila nam je i vlasnica Patricia Lisjak.

„Za mene je istinska ljepota, prije svega, unutarnja. Ne postoji proizvodi koji mogu nadomjestiti autentičnost koja dolazi iznutra, ali kada je sami prigrlite, oni je mogu istaknuti na najljepši mogući način. Obožavamo različitost naših divnih klijentica, a isticanje njihove posebnosti, za nas je uistinu najljepši posao na svijetu!

28. lipnja 2019. Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka špica Prijateljice istaknule svoju vitku liniju

Antonija u prekrasnoj uskoj haljini i zanimljivim potpeticama

Nikud bez ljetnog cekera

Mama i kćer u ljetnoj špici

Plava je boja za špicu

media

28. lipnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija SRCE TV Zabavno-glazbena emisija "Fio show", od 20 do 23 sata

Hitovi po želji gledatelja S obzirom da se 21. lipnja obilježava Svjetski dan glazbe, ekipa zabavno-glazbene emisije “Fio show” odlučila je izdanje emisije protekle nedjelje prilagoditi željama gledatelja. Tako su tijekom Fazilet i njezine kćeri

Petak 28.6. Dok Egemeni u velikoj panici hitaju u bolnicu saznavši da je Sinan izazvao nesreću, dvije zabrinute obitelji još se jedanput susreću na potpuno neočekivan način. Ponedjeljak 1.7. Hazan burno reagira na vijest da su joj se majka i sestra preselile u vilu. Odlučna je da neće nogom kročiti u nju, no noć koju je sama provela kod kuće ne prođe onako kako je očekivala pa se u jednom trenu nađe u Sinanovu naručju. Utorak 2.7. Fazilet se susreće s prijetnjom koja će sve njezine planove baciti u vodu pa povlači opasan potez, što udara svoj pečat na noć sjećanja u vili. Dok se Hazan pod Sinanovom

emisije emitirani različiti video spotovi s glazbenim temama po želji i odabiru gledatelja. Tijekom emisije emitirano je i niz informacija uz emisiju. “Fio show” gledaju svi - gledajte i vi! (rr, foto: Pepi 007)

NOVA TV pon-pet 21:30

opsadom opire i ne želi se prepustiti igri, naći će se na pragu velike krize. Srijeda 3.7. Nil zatekne Hazan u Sinanovoj sobi pa joj priušti vrlo teške trenutke i još jedanput suoči je sa Sinanovom zaigranošću. Hazan iz vile odlazi slomljena srca, no kad se vrati u susjedstvo, dočeka je vrlo bolan šok. Četvrtak 4.7. Za Hazan neće biti nimalo lako napustiti dom u kojem se rodila i odrasla. Jagiz je odlučan da će se kloniti od problema Sinana i Hazan, no u neočekivanom trenutku još se jedanput mora suočiti s onom mračnom noći u hotelskoj sobi. Za to vrijeme Sinan traži Hazan.

POZORNICA NA OTVORENOM

Svjetlosni efekti kostima Čakovečkih mažoretkinja

Ove godine prvi put u programu TO “Stjepan Bujan-Stipić”

NA DLANU JEZERA

Teuta, Čakovečke mažoretkinje i tamburaši orkestra “Stjepan Bujan-Stipić” Županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujan-Stipić”, Čakovečke mažoretkinje i Studio suvremenog plesa Teuta pripremili su plesnoglazbeni program u kojem su uživale sve generacije. Ambijent podno zidina Starog grada dodatno je naglasio svu čaroliju i sklad plesnih pokreta i zvuka tamburice ovih čakovečkih amatera. Ples i glazba u izvedbi tamburaša, plesača i mažoretkinja u maštovitim koreografijama dotakli su dlanove publike koja je svaku točku ispratila iskrenim pljeskom. Ovaj se program tradicionalno organizira uz Dan Grada Čakovca, a ove je godine zbog kišnog vremena u Danima grada prolongiran za početak lipnja. Izvedbu tamburaša i plesačica pratio je i gradonačelnik Stjepan Kovač te voditeljica Turističkog ureda Grada Čakovca Boška Ban Vlahek. (rr, mg)

Teutine koreografije uvijek su osobite

HRT – HTV2, ponedjeljak, 1. srpnja, 23:05

Zakon ulice, američki film Kriminalistički film o trojici policajaca čiji je odnos prema poslu vrlo različit. Tango (D. Cheadle) je policajac iz odjela narkotika na tajnom zadatku koji ga sili da bira između dužnosti ili odlaska. Prošao je više-manje sve i jedino što želi je otići. Detektiv Sal (E. Hawke) je obiteljski čovjek, pohlepan i sklon korupciji. Jedva spaja kraj s krajem i očajnički traži novu kuću jer

prostor u kojem žive ugrožava zdravlje. Još tjedan dana i Edie (R. Gere) je u mirovini od policijskog posla prema kojem je već dugo indiferentan za razliku od viskija kojim počinje svoj dan. Spletom okolnosti ova će se trojica naći na istom mjestu u isto vrijeme. Uloge: Richard Gere, Don Cheadle, Ethan Hawke i Wesley Snipes. Scenarij: Michael C. Martin. Režija: Antoine Fuqua.

Neobavezna svirka fino se stopila s hladovinom čakovečkog parka

UZ SVJETSKI DAN GLAZBE udruga Baraka i Klub Prostor

U Perivoju Zrinskih milozvučni latino ritmovi Čakovečkim parkom zahvaljujući članovima udruge Baraka i Kluba Prostor – Cezam prolili su se razigrani, vedri i opuštajući latino ritmovi. Povod za svirku

u čakovečkom parku bio je obilježavanje Svjetskog dana glazbe. Naime, u mnogim zemljama diljem svijeta, 21. lipnja obilježava se kao Svjetski dan glazbe, odno-

sno Fete de la Musique. Toga dana glazbenici amateri, ali i profesionalci, besplatno nastupaju na javnim gradskim površinama podsjećajući na važnost glazbe u svakodnev-

nome životu. Ove godine toj se proslavi pridružio i grad Čakovec. Šetači i prolaznici pohvalili su ovu glazbenu inicijativu. (rr)

28. lipnja 2019.

PETAK,28.6 08:00 08:15

09:15 10:00 10:40 11:40 12:40 13:00 13:15 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:00 16:15 16:45 17:15 17:45 18:15 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:15 22:20

Yoga&Pilates Dječja TV

TV prodaja Oko umjetnosti (r) TV prodaja Bujica (r) Dom 2 (r) TV prodaja TV Jukebox TV prodaja TV Jukebox Privredni. Hr (r) TV prodaja Dječja TV Vijesti TV prodaja Čakovečki kutak (r) Kratki rezovi (r) Riječ života (r) TV podaja Vijesti dana Blitz Obadva, oba su pala Auto – servis Vijesti Zdrava jabuka Vijesti dana

PETAK, 28.6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 29.6 07:30 09:30 10:00

Dječja TV TV prodaja Mala školska liga

10:40

TV prodaja

11:40 12:10 12:40 13:10 13:40

Dom 2 (r) Privredni. Hr (r) Auto – servis (r) TV Jukebox TV prodaja

14:00 15:00 16:15 16:50 17:00 17:30 18:00

Bujica Zdrava jabuka Glas manjina Vijesti Obzori Odaberi zdravlje TV Jukebox

19:00 19:30 20:00 20:35 21:00 21:15

Vijesti dana TV Jukebox Baštna U dobroj formi Vijesti Obadva, oba su pala (r) Vijesti dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Odjava

22:00 22:40 23:00 02:00

SUBOTA, 29.6

NEDJELJA, 30.6 07:30 09:30 10:05 10:40 11:40

Dječja TV TV prodaja Riječ života TV prodaja Auto – moto nautica (r)

12:10

U dobroj formi

12:40 13:40 14:10 14:40 15:00 15:30 16:00

Zdrava jabuka TV Jukebox Kratki rezovi (r) Obzori (r) Vijesti Baština (r) Agro svijet

16:30 Dom 2 17:00 Tjedna kronika 17:40 Glas manjina 18:10 Lifestyle (r) 19:00 Blatz 19:15 TV Juebox 19:50 Vijesti 20:00

23:00 02:00

Fio show

Zapisano u zvijezdama (18) Odjava programa

NEDJELJA,30.6