Međimurske novine 1243

Čakovec, PETAK, 12. srpnja 2019.

Cijena 8 kuna

AFERA LAŽNA PROFESORICA

MLADI EKONOMSKI STRUČNJAK Igor Tkalec iz Čakovca o hrvatskim mirovinama

BRUNO MATOTEK, ravnatelj OŠ u Pribislavcu o lažnoj profesorici biologije i kemije s područja Svetog Martina na Muri

str. 6

Broj 1243.

Za mirnu starost rješenje je privatna štednja

Bila je pedantna učiteljica, nije imala propuste str. 3

MEĐIMURCI će i nakon 2022. godine skupo plaćati autocestu

NEMA MAJSTORA

str. 7

Godina XXIV.

Bježe od vinjeta kao vrag od tamjana

pa se mjesecima čeka na red za radove

Liste čekanja za meštre kao za doktora

SUKOB romskih čelnika prilikom obilaska naselja u Pribislavcu

str. 2

Željko Balog kišobranom nasrnuo na Matjaša Oršuša

PODIGNUTA optužnica protiv Smiljane Srnec str. 8

str. 4-5 - Za fasadu ste na redu tek iduće proljeće. Za soboslikarske radove čeka se minimalno dva mjeseca, a bojanje manje prostorije majstor će nekako ugurati u što kraći rok, rekao je naš sugovornik soboslikar Dražen Novak iz Preloga

Foto: Vjeran Žganec Rogulja / Pixsell

str. 52-53

str. 16

BERBA AMERIČKIH BOROVNICA kod obitelji Lisjak u Šenkovcu

Sami prodajemo borovnice, ne želimo u trgovačke lance

DORH: Sestru LJETO U GRADU ZRINSKIH Bažul se tak okrenul Jasminu ubila s pet da su Cinkuši “razvalili” Fontanu! udaraca u media 11 glavu NAGRADNI NATJEČAJ sudionica teške Čiji je vrt najljepši? PREMINULA nesreće u Štefancu str. 8 ČUDESNO DVORIŠTE Obdukcija pokazala Cele Tkalec iz Remisa CARSTVO RUŽA da nisu krive ozljede Angele Ciglar iz Male Subotice

VLAHKO računovodstvo knjigovodstvo savjetovanje Već od 350,00 kn (+pdv) mjesečno

str. 40

Besplatni info telefon 0800 1507 Franje Punčeca 2, Čakovec (Aurora)

Aktualno

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNIČKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Kako nam uspješno prodaju muda pod bubrege!

N

a sjeverozapadu Hrvatske još samo stanovnici dvije županije: Međimurske i Varaždinske ako žele brzo doći do Zagreba moraju plaćati autocestu. Građani iz Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogarske županije primjerice dobivaju sve bolju brzu cestu za dolazak u metropolu, a cestarinu za korištenje autoceste ne moraju plaćati, jer se „kopčaju“ na istu kod Zeline gdje nema naplate. Isto vrijedi i za sve one koji žive u Zagrebu i svim okolnim gradovima: V. Gorici, Samoboru, Zaprešiću, Zelini, Vrbovcu i svi drugi koji se mogu voziti više od 100 km autoceste, a ne moraju je plaćati.I dok naši međimurski političari govore o tome kako „izgrađuju infrastrukturu za što ljepši život u Međimurju”, istovremeno ne poduzimaju ništa da ne postanemo građani drugog reda po mnogim životnim pitanjima, pa tako i ovome. Nitko od njih nije se oglasio kada nas svako ljeto HAC guli višom cestarinom ako putujemo prema Zagrebu. Nije se oglasio ni sada kada će se 2022. godine konačno “rušiti naplatne kućice” na autocesti Goričan-Zagreb.

Ali neće se nakon toga uvesti vinjete koje imaju susjedi: Slovenija, Mađarska i Austrija i za što se zalažu najbolji hrvatski prometni stručnjaci, već će uvesti neke nove sustave naplate koje će platiti više od pola milijarde kuna. eloou, gotovo 500 milijuna kuna bit će potrebno da se uvedu nova dva sustava naplate: ALPR i DSRC. Baš me zanima koja će ih tvrtka “implementirati” i omastiti brk.

Autocesta je zamišljena kao cesta od strateške važnosti za naše gospodarstvo. Trebala je to biti žila kucavica koja bi omogućila brzi prijevoz robe i ljudi kroz Hrvatsku. Postati kralježnicom gospodarstva u našoj geografski nezgodno oblikovanoj državi. Što se umjesto toga dogodilo? Promet na našim autocestama, pa tako i autocesti GoričanZagreb gotovo da i ne postoji, osim od lipnja do rujna. Kome je u interesu osim trenutačno (pre)dobro plaćenih zaposlenika na naplatnim kućicama da je ovih 100 km autoceste prazno u većem dijelu godine, umjesto da se ona koristi svih 12 mjeseci zašto je ona uostalom i izgrađena. ahvaljujući autocesti trebalo bi biti potpuno svejedno u kojem dijelu Hrvatske živimo, a u kojem radimo, jer opsegom smo mala država.

Do Zagreba nam treba 45 minuta, sumnjam da se javnim prijevozom iz Kotoribe ili Štrigove brže stigne do

H

Z

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

Čakovca. Rast privrede koji bi trebao biti prirodna posljedica tog razvoja višestruko bi vratio uloženo. No, kao što znamo, to se nije dogodilo. Osim nekima. aime, uz turizam, od autocesta najviše je prosperirao naš najbolje stojeći grad – Zagreb. Cijelo područje hrvatske metropole i okolne gradove možete prijeći autocestom, a da ne platite ni lipu cestarine. Tko ne bi bio sretan? Da je riječ o jalu, ne bi to bio neki problem, ali problem je itekako veliki jer te dionice koje se ne plaćaju održavaju Hrvatske autoceste. Upravo one koje će nama naplatiti itekako skupu cestarinu. Dakle, svaki put kad se digne rampa na naplatnoj kućici HAC-a i izvuče nam novac iz novčanika mi istovremeno plaćamo krpanje “zagrebačke zaobilaznice” koja se svakodnevno jer je besplatna dere bez milosti, svu onu silnu rasvjetu na njoj, čišćenje snijega, nadzorne kamere. Ali također financiramo i gospodarski rast njihovim korporacijama, bankama, tajkunima, političarima...Zauzvrat možemo uživati u njihovim “važnim” dvorskim igrama u Zagrebu kojima nas hrane centralizirani mediji (prepoznat ćete ih po reklamama državnih tvrtki, korporacija, banaka i ministarstava). ezultat? Ono što se uvijek događa pri centralizaciji. Plaće u Zagrebu su iznad hrvatskog prosjeka i iznose više od 7000 kn, dok su međimurske gotovo tek nešto iznad 4000. Tvrtke iz Zagreba, potpomognute monopolistički skrojenim zakonima, naočigled pustoše gospodarstvo na “periferiji” zemlje. Postalo je normalno da se u Zagrebu odlučuje o svemu. Od toga hoćete li dobiti kredit u banci do toga hoćete li imati poštanski ured ili općinu. Umjesto kralježnice razvoja, autocesta je postala kralježnicom kolonizacije vlastite države od strane njezine metropole u kojoj i dalje padaju političko-interesne odluke bez obzira što sugerirala struka.

N

R

FIZIČKI OBRAČUN između romskih čelnika tijekom posjeta Pribislavcu saborskog Odbora za ljudska prava

12. srpnja 2019.

Željko Balog napao kišobranom Matjaša Oršuša U Pribislavcu je u utorak, 9. srpnja, oko 12:30 došlo do fizičkog obračuna između Željka Baloga i Matjaša Oršuša prilikom posjete posebne radne skupine Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Međimurskoj županiji.

Cijela snimka obračuna objavljena je na Facebook profilu Željka Baloga, a sukobili su se Željko Balog, zamjenik načelnice Općine Pribislavec i Matjaš Oršuš, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine u Međimurju najprije verbalno, a potom fizički, kako je vidljivo i na samoj snimci.

Oršuš zatražio liječničku pomoć

– Što da vam kažem?

To je osoba koja je podržala

prosvjed Želim normalan život. Upravo zbog toga se mi Romi nismo odazvali prosvjedu. Naravno da želimo normalan život, ali ako ste spremni sa županom i ostalim institucijama maknuti osobe koje su mi danas nanijele ozljedu, kazao je Oršuš na konferenciji za medije održanoj danas u kasno popodnevnim satima u Međimurskoj županiji nakon što je došao iz bolnice.

Ozljede je zadobio, kako je sam kazao, kišobranom u romskom naselju u Pribislavcu od strane Željka Baloga. Bio je udaren u usnice i nos te je počeo krvariti.

Oršuš je zatražio liječničku pomoć i sve je prijavio policiji. Pokušali smo kontaktirati i Željka Baloga, ali nije odgovarao na naše pozive.

Kontaktirali smo i PU međimursku o cijelom događaju. Saznajemo da su nakon dojave i jedan i drugi bili uhićeni, no ubrzo su bili pušteni. Dan poslije o cijelom se događaju očitovala i policija te su između ostalog kazali ovo: - Protiv 57-godišnjaka (Željka Baloga op.a.) podnijet će se optužni prijedlog Prekršajnom odjelu, Općinskog suda u Čakovcu zbog počinjenja prekršaja iz članka 13. zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Pupovac: Došli smo vidjeti stvarno stanje na terenu

U radnoj skupini koja je posjetila međimurska romska naselja, između ostalih, bili su također

BRANIMIR BUNJAC o velikom životnom udarcu

Matjaš Oršuš zatražio je liječničku pomoć nakon što ga je napao Balog Veljko Kajtazi, zastupnik romske nacionalne manjine, Milorad Pupovac (SDSS), Suzana Krčmar i predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”.

Pupovac je objasnio kako će temeljem stečenog iskustva i dojmova u Međimurju članovi Odbora donijeti svoje mišljenje te izraditi izvještaj koji će se raspraviti na sljedećoj sjednici, nakon čega će Vladi RH predložiti mjere za unaprjeđenje suživota romske nacionalne manjine s većinskim stanovništvom. (sh, so)

Javno objavio da ga je ostavila supruga Borka “Za sve u životu je potrebno dvoje. Za ljubav, svađu i raskid. Možda joj je dojadilo vječno čekanje, možda ste si dali najviše i najbolje od sebe, možda nije imalo smisla ostajati dalje zajedno. U svakom slučaju, bilo da je nagrada ili kazna, prihvati sa zahvalnošću.”

Ovo je samo jedna od poruka podrške koju je političar Branimir Bunjac, bivši zastupnik Živog zida i novoizabrani potpredsjednik Stranke Ivana Pernara, nakon što je sa svojim fanovima i pratiteljima na Faceboook profilu podijelio dugačak status o tome da ga je ostavila supruga, Borka Bunjac, sada bivša vijećnica Živog zida u Skupštini Međimurske županije i profesorica povijesti.

PROMJENE U ŽUPAMA

- Praktički sve do zadnjega dana beskrajno smo se voljeli i podržavali. Bili smo u vezi punih 18 godina, sagradili kuću, dobili dva prekrasna sina, proputovali zajedno barem 30-ak država. Malo je reći da sam doživio šok. Nakon što mi je žena rekla svoju odluku nisam mogao spavati danima, a niti jesti, napisao je Bunjac.

Kazao je da je saznao za tu lošu vijest baš onaj tjedan kada se dogodio čuveni incident sa stražom u Saboru.

Ne zamjera svojoj ženi ništa te bez obzira na to što ga je povrijedila smatra i dalje da je najbolja žena na svijetu. U završetku je poručio da mu sada jedino treba “malo odmora” te da je uzeo djecu sa sobom i otputovao.

Branimir Bunjac svoje ljubavne “nedaće” podijelio je na društvenim mrežama sa svojim pratiteljima Njegova bivša žena, s druge strane, nije htjela komentirati događaj jer smatra da su to privatne stvari.

Upravo to trebao je učiniti i Bunjac, odnosno podijeliti svoje privatne “nedaće” sa svojim najbližim prijateljima i poznanicima, a ne pod po-

većalo stavljati i svoju maloljetnu djecu za koje je ovo vrlo teško razdoblje života.

Ovako ispada da je i on počeo jeftino skupljati političke bodove, posebice sada kada je s kolegom Pernarom osnovao novu stranku. (sh)

Novo Selo na Dravi i Mursko Središće dobivaju nove župnike Uoči nove pastoralne godine, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, početkom mjeseca srpnja donio je odluku o sljedećim imenovanjima, razrješenjima i premještajima na području Varaždinske biskupije: Velečasni Josip Janković razriješen je službe župnika u Župi sv. Nikole biskupa u No-

vom Selu na Dravi i umirovljen. Velečasni Ivan Munđar razriješen je službe župnika u Župi sv. Benedikta opata u Donjim Mostima i imenovan je župnikom u Župi sv. Nikole biskupa u Novom Selu na Dravi.

Velečasni Tomislav Antekolović razriješen je službe pastoralnog suradnika

u Župi Marije Kraljice i sv.

Ladislava u Murskom Središću, dok je velečasni Marijan Horvat razriješen je službe župnika u Župi Presvetog Trojstva u Legradu i službe župnog upravitelja u Župi Uznesenja BDM u Đelekovcu i imenovan je župnikom u Župi Marije Kraljice i sv. Ladislava u Murskom Središću.

Mladomisnik Rafael Mikec imenovan je župnim vikarom u Župi sv. Nikole biskupa u Varaždinu. Prečasni Ivan Herceg, župnik u Župi sv.

Martina biskupa u Sv. Martinu na Muri razriješen je službe župnog upravitelja u Župi Marije Kraljice i sv. Ladislava u Murskom Središću. (sh)

12. srpnja 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SLUČAJ KRIVOTVORENE DIPLOME učiteljice biologije i kemije s područja Svetog Martina na Muri u osnovnim školama u Macincu i Pribislavcu

VIJEST(I) TJEDNA

Suho zlato za majstore

Ravnatelj Matotek: Bila je pedantna u nastavi i bez propusta U Ministarstvu obrazovanja izračunali su da je od početka nove godine otkriveno ukupno 25 nevjerodostojnih isprava, a posljednja po prvi put u Međimurju Posljednji slučaj krivotvorenja diplome prošli je tjedan otkriven u Međimurju u dvije osnovne škole. Prilikom sustavne provjere koju je početkom godine okružnicom zatražila ministrica obrazovanja Blaženka Divjak ovih dana utvrđena je falsificirana diploma učiteljice biologije i kemije s područja Svetog Martina na Muri koja je zaposlena u OŠ Vladimira Nazora Pribislavec i u OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec.

Ravnatelj Matotek: “Bila je u šoku!”

Riječ je o lažnoj diplomi profesora kemije s odsjeka za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Lažna profesorica je s krivotvorenom diplomom u jednoj osnovnoj školi radila sedam, a u drugoj šest godina. Po otkri-

vanju nevjerodostojnosti diplome pokrenuta je procedura prema nadležnim tijelima.

Pokušali smo stupiti u kontakt s učiteljicom koju se tereti da je radila s krivotvorenom diplomom da nam ispriča svoju stranu priče, no bez

uspjeha. Za komentar smo upitali ravnatelja iz OŠ Vladimira Nazora Pribislavec Brunu Matoteka koji nam je objasnio da su u lipnju na provjeru poslali sve diplome i svjedodžbe svojih zaposlenika. Neugodno su se iznenadili kada su primili

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA najavila kaznenu prijavu

Nulta stopa tolerancije na cijeli slučaj - Međimurska županija oštro osuđuje cijeli slučaj te ističemo kako ne toleriramo krivotvorenje isprava i imamo nultu stopu toleranciju na cjelokupan slučaj. Službene osobe su pokrenule postupke po službenoj dužnosti, administrativne i kaznene prijave,

došlo je do teškog kaznenog djela spomenute učiteljice.

Izražavamo žaljenje zbog cjelokupnog slučaja te će o ovom slučaju nadalje brinuti nadležne institucije, poručili su iz Međimurske županije.

(Sanja Heric, foto: Zlatko Vrzan)

U Osnovnoj školi Vladimira Nazora u Pribislavcu predavala je kemiju pet godina, a ove godine koristila je porodiljni dopust

dopis sa Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku da se za dotičnu učiteljicu utvrdilo da je riječ o falsifikatu.

- Prvo sam povratno kontaktirao Sveučilište u Osijeku da ne bi bilo da je riječ o greški. Kada su mi potvrdili da je riječ o falsifikatu krenuli smo u redovnu proceduru koju propisuje statut škole u takvom slučaju. Bila je u šoku kad sam joj na razgovoru objasnio u čemu je riječ. Nije mogla vjerovati. Nije očekivala da će se to njoj dogoditi. Dao sam joj priliku za obranu, a na njoj je da u određenom roku regulira svoj status sa Sveučilištem i pravnim službama, istaknuo je ravnatelj Matotek.

I u jednoj i u drugoj školi, odmah po dobivanju informacije o činjenici da je za jednu od zaposlenica potvrđeno da se zaposlila na osnovi krivotvorene diplome, sazvana je hitna sjednica školskog odbora. Na obje su sjednice, kako saznajemo, donijete odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu zaposlenici koja se zaposlila na osnovi krivotvorene diplome.

- Bila je pedantna zaposlenica te nisu bili uočeni nikakvi propusti kod nje. Položila je i stručni ispit. Kad je dolazila kod nas već je radila u jednoj školi, znala je raditi s romskom populacijom, kazao je u nastavku Matotek i dodao da se nada da neće imati više takvih slučajeva jer takva situacija nije nimalo ugodna ni za učenike, ni za djelatnike škole.

Nakon otkrića lažne diplome više se ne javlja Ravnatelji navedenih škola su nakon saznanja o krivotvorini učiteljicu prijavili DORH-u.

Sukladno odredbama Zakona o radu i Kolektivnog ugovora, učiteljici je bilo prije zasjedanja školskih odbora, ističu u Međimurskoj županiji, dat primjeren rok za očitovanje koji ona nije iskoristila. Odbila je primiti i odluku o izvanrednom otkazivanju ugovora o radu pa su joj obje škole odluku uputile, kako je Zakonom i propisano, poštom. - Odbije li primiti upućeno joj pismeno, nakon primitka povratnice, škole će odluku o otkazivanju ugovora o radu objaviti na svojim oglasnim pločama čime ona postaje važeća i tek se tada ugovor o radu formalno raskida. Ako zaposlenica primi upućeno pismeno, radni se odnos raskida danom uručivanja povratnice školi, dodatno su nam pojasnili u Međimurskoj županiji koja je osnivač škola. Dotična učiteljica ove školske godine nije radila jer je bila na porodiljnom dopustu. Na pitanje hoće li biti važeće zaključene ocjene iz kemije i biologije za učenike navedenih škola usprkos tome što je učiteljica predavala s krivotvorenom diplomom, dobili smo sljedeći odgovor: - Ocjene zaključene prethodnih školskih godina važeće su i učenici neće imati posljedica zbog toga što im je predavala učiteljica s krivotvorenom diplomom. (sh)

PET ŽUPANA sa sjevera Hrvatske među kojima i međimurski župan Matija Posavec poslali su pismo Vladi

Žele snažniju podršku od središnje vlasti Pet župana sjeverozapadne Hrvatske među kojima i župan Matija Posavec u utorak, 9. srpnja u Energetskom centru Bračak potpisali su Pismo namjere o sklapanju razvojnog sporazuma s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU. Pismom namjere traženo je usuglašavanje prioriteta razvoja državne i područne (regionalne) razine, utvrđivanje razvojnih projekata županija supotpisnica pisma namjere kojima

se pridonosi regionalnom razvoju i jačanju regionalne konkurentnosti. Također, traženo je utvrđivanje strateških projekata prema regionalnom razvoju koji pridonose razvoju područja koje obuhvaćaju teritorij županija supotpisnica te planiranje sredstava za provedbu projekata navedenih u razvojnom sporazumu. Župan Krapinsko–zagorske županije Željko Kolar kazao je kako je pokrenut postupak i prijedlog prego-

vora prema Vladi Republike Hrvatske da županije imaju određeni model prema kojem bi mogle u suradnji s nadležnim ministarstvima i s Vladom potaknuti direktno povlačenje sredstva iz europskih fondova za strateške projekte koji povezuju sve županije, bilo da se radi o infrastrukturnim projektima koji direktno povezuju ili su to strateški projekti kao Centri kompetencija i Centri izvrsnosti koji također povezuju svih

5 županija. Međimurski župan Matija Posavec istaknuo je: - Želja nam je da sve ideje i prijedlozi koji dolaze sa sjevera Hrvatske zahvaljujući našoj suradnji budu snažnije podržani od strane središnje vlasti.

Dosadašnjim radom pokazali smo da smo efikasniji, fleksibilniji i kooperativniji u odnosu na ostale, a ujedno znamo osmisliti i implementirati najbolje ideje i projekte na naša područja u korist naših stanovnika

3

te im na taj način dodatno podići standard života.

Varaždinski župan Radimir Čačić osvrnuo se na dosadašnje stanje: - Vlada je sama otvorila ovu temu jer je napravila jedan razvojni sporazum i počela ga primjenjivati i ozbiljno se na tome angažirala za Slavoniju.

To je bio pokušaj ispravljanja greške formiranja NUTS 2 regija u prethodnom razdoblju. Želimo da Vlada brzo reagira, a da svi naši projekti budu realizirani. (BMO)

Kvar televizora, perilice rublja ili zamrzivača danas je prava noćna mora gotovo svakog Međimurca. S jedne strane, popravak opterećuje ionako preopterećeni kućni proračun, a s druge strane, majstora ni za lijek. - Ne mogu sad, eventualno za mjesec ili dva, najčešći je odgovor koji se može čuti.

Poneki će vagati isplati li se čekati i računati trošak, dok će se mnogi odlučiti za kupnju novog aparata jer kartica se uvijek može provući i platiti na rate, ponekad i ne razmišljajući da će kompletni račun ipak doći na naplatu.

Slična je stvar trebate li neku manju intervenciju u kući poput sanacije pločnika, stepenica ili priključenja na kanalizaciju. Kako do majstora pišemo u temi broja na str. 4-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Brat i sestra rasturili na školskim natjecanjima Marta i Ivan Premuš iz Selnice, sestra i brat, svojim brojnim uspjesima na županijskim i državnim natjecanjima ponos su svojih škola i svoje obitelji.

Marta je učenica sedmog razreda OŠ Selnica, a Ivan 1. razreda Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec. U završenoj školskoj godini bili su na županijskim i državnim natjecanjima iz brojnih predmeta i pokazali sjajno znanje. Priču donosimo na str. 13.

Novi model naplate cestarine opet bez vinjeta Iako najpoznatiji hrvatski prometni stručnjaci s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu kao što su bivši dekan Ivan Dadić, Marko Ševrović i drugi predlažu prvenstveno uvođenje elektronskih vinjeta, politika se i dalje s tim ne slaže, već “na osnovu prijedloga španjolskih konzultanata” uvodi dva nova modela.

Novi sustav naplate cestarine u Hrvatskoj koji bi trebao biti uveden od 2022. godine, predstavljen je u srijedu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Prema njemu više neće biti naplatnih kućica, već se za otprilike tri godine uvesti dva nova sustava naplate: ALPR i DSCR. Vinjete koje bi najviše odgovarale Međimurcima nažalost opet nisu opcija.

O svemu više na str. 7.

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEMA MAJSTORA pa se mjesecima čeka na red za radove

12. srpnja 2019.

Liste čekanja za meštre jednake kao za doktora - Za uređenje fasade na red možete doći tek iduće proljeće. Za soboslikarske radove u kući ili stanu čekat ćete minimalno dva mjeseca, a bojanje manje prostorije majstor će nekako ugurati u što kraći rok, rekao je naš sugovornik soboslikar Dražen Novak iz Preloga Pišu: Božena Malekoci Oletić, Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

K

var televizora, perilice rublja ili zamrzivača danas je prava noćna mora gotovo svakog Međimurca. S jedne strane, popravak opterećuje ionako preopterećeni kućni proračun, a s druge strane, majstora ni za lijek.

- Ne mogu sad, eventualno za mjesec ili dva, najčešći je odgovor koji se može čuti.

Poneki će vagati isplati li se čekati i računati trošak, dok će se mnogi odlučiti za kupnju novog aparata jer kartica se uvijek može provući i platiti na rate, ponekad ne razmišljajući da će kompletni račun ipak doći na naplatu.

Slična je stvar trebate li neku manju intervenciju u kući poput sanacije pločnika, stepenica ili priključenja na kanalizaciju. Tu se radi o “sitnom” poslu koji ne stoji puno, ali zahtjeva također majstora, rad i vještinu. No, kako majstora i stručnjaka jednostavno nema, oni koji rade kod nas teško će prihvatiti takav posao od svega par sati. Jednostavno im se ne isplati trošiti niti vrijeme niti resurse budući da imaju pune ruke posla s “pravim” projektima poput gradnje kuće, farbanja kompletnog stana, postavljanja cijele fasade, izgradnja kanalizacije ili nekih drugih vodova i dr. Sitnije poslove, naime ostavljaju za vrijeme tzv. sezone mirovanja, barem što se tiče građevine.

Takva situacija ide na ruku fušerima, odnosno majstorima koji takve poslove obavljaju u sivo-crnoj zoni i čije se ime i adresa širi usmenom preporukom.

Problem je što trenutno i oni rade po cijele dane pa čak i kod njih postoji “lista čekanja”.

Kakva je situacija uskoro bi se mogle ostvariti proročanske riječi Ivana Kolarića, direktora Tegre, da nam uskoro neće imati tko uređivati bankine zbog odljeva i nedostatka radnika. Kolarić je govorio o održavanju cesta, ali je taj problem široko rasprostranjen u svim područjima gdje su potrebne majstorske ruke: vodoinstalatera, keramičara, soboslikara, stolara, zidara, tesara, električara itd.

Najveći problem imaju mali investitori s narudžbama za sitne kvadrature jer su na začelju prioriteta majstorima koji imaju pune ruke posla.

Nije lako naći majstora bilo da je riječ o renovaciji kupaonice, uređenju terase, dogradnji nadstrešnice, zamjeni krovišta, stolarije ili sličnim radovima.

Za fasadu na red možete doći tek iduće proljeće Majstora na našem tržištu sve je manje pa su knjige narudžbi onih koji su ostali prepune. Na red za izvođenje radova se čeka mjesecima. Sretni ste ako uopće nađete majstora. I za cijenu ne pitate.

mo odraditi, a ni onima koji čekaju na red.

Ispričao nam je koliko dugo morate čekati ako ste naručili izradu nove fasade ili neke druge soboslikarske radove.

- Za uređenje fasade na red možete doći tek iduće proljeće. Želite li naručiti soboslikarske radove u kući ili stanu čekat ćete na red minimalno dva mjeseca, a sitni popravci još se nekako mogu ugurati u raspored u kraćem roku, primjerice ako je u pitanju samo bojanje kuhinje.

Majstora nema, a koga nema tome cijena raste. Zbog toga su srećom porasle i plaće.

- Radnika se ne može naći ispod satnice od 30 kuna neto, kaže Novak i dodao: - Veću cijenu rada treba odnekuda namiriti, pa su se povećale i cijene usluga. Bojanje kvadrata zida poraslo je za najma-

nje 20 posto. Prije poskupljenja iznosilo je 10 kuna po kvadratu s materijalom, a sada ovisno o poslu 12 do 15 kuna.

- Kako bi zadržali radnike povećali smo im plaće, ali država nije odradila svoj dio posla, kaže Novak. - Nama obrtnicima smanjili su broj poreza s pet na tri, ali ukupno porezno opterećenje nije se smanjilo, nego se masa davanja povećala. Za ilustraciju, ono što smo prije plaćali 1000 kuna sada s manjim brojem poreza plaćamo 1200 kuna, dodao je.

Majstori na veliko rade u Sloveniji i Austriji

Robert Varga, tajnik Obrtničke komore Međimurske županije kazao je da imaju saznanja o tome da veliki broj majstora na dnevnoj bazi odlazi

na radilišta u Sloveniju i Austriju.

- Zarade koje mogu postići na tim tržištima su veće, a majstori su tamo deficitarni kao i kod nas. Otvaranje granica je učinilo svoje, ljudi rade tamo gdje zarađuju više.

Statistika ne prati novu stvarnost koliko majstora na dnevnoj bazi odrađuje poslove u okolnim zemljama. Vidljivo je to po povećanju interesa za majstorske ispite koji se polažu s namjerom da se otvori obrt i radi preko granice, kazao je.

S nedostatkom pravih majstora obrtnika na tržištu se širom otvaraju vrata sivoj ekonomiji. Često ljudi nemaju strpljenja čekati majstore ili je priroda posla takva da uzimaju onoga tko je raspoloživ za obavljanje posla pa makar u fušu.

Tajnik upozorava da građani budu oprezni

Nedostaje majstora, a koga/čega nedostaje - cijena raste. Bojanje kvadrata zida poraslo je za najmanje 20 posto.

Prije poskupljenja iznosilo je 10 kuna po kvadratu s materijalom, a sada ovisno o poslu iznosi 12 do 15 kuna

Dražen Novak, soboslikar iz Preloga ne pamti ovakvu situaciju na tržištu.

- Nikad nije bilo kao sada, kazao je uvodno. - Na tržištu se osjeća nedostatak majstora jer su mnogi otišli u inozemstvo tako da su knjige narudžbi nama koji smo ostali prepune. Zbog toga nije lako ni nama majstorima koji poslove mora-

Dražen Novak, soboslikar: Zbog nedostatka strukovnih radnika knjige narudžbi su prepune, nije lako ni nama obrtnicima, a ni onima koji čekaju na red

koga biraju za izvođenje radova. - Upozoravam građane da je bolje čekati na red za izvođenje radova, nego izvođenje povjeriti nekome tko u konačnici nema potrebne reference ili koji vam neće moći dati garanciju na izvedene radove. U tom slučaju nećete moći nadoknaditi štetu ili riješiti nesporazum. Jako je važno da se raspitate o izvođaču radova. Najbolje je majstore birati po preporuci, poručio je.

Nažalost, Obrtnička komora nije adresa na kojoj možete dobiti preporuku kojeg majstora odabrati. Položen majstorski ispit je svojevrsna licenca, ali najbolja preporuka kojega majstora angažirati je zadovoljstvo prethodnih klijenata.

Djeca napokon shvatila da je i u zanatu budućnost

Nedostatak radnika naša je sadašnjost, ali se postavlja pitanje kakva nas budućnost čeka s obzirom na interes mladih za upis u obrtnička zanimanja. U tijeku su upisi u srednje škole pa smo zamolili za informaciju Blaženku Novak, pročelnicu Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport.

- Naši učenici i njihovi roditelji dosta su racionalnije i podrobnije proučili sliku potreba. To se odražava i na obrtnička zanimanja. Godinama je interes za ta zanimanja stabilan, nije jako velik, ali je solidan s obzirom na to da populacija djece koja kreću u srednje škole nije velika, kreće se od 1000 do 1100 učenika. Kad se taj broj djece podijeli na sva strukovna područja na različite potrebe i različite interese, onda se vidi da se učenici i njihovi roditelji odlučuju za sva zanimanja.

12. srpnja 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

Vesna Horvat iz Štefanca ne može naći majstore koji bi joj uredili kućni pločnik

2005. godine - gotovo 5000 srednjoškolaca 2019. godine - manje od 4000 srednjoškolaca Istina je da neka zanimanja u pojedinim razdobljima nailaze na slab odabir, a onda se on pojača ponudom radnih mjesta ili nekim drugim akcijama.

Prije nekoliko godina to je bio slučaj s kuharima kada su u javnosti dobili na značaju. Što se tiče naše županije ove godine je interes za Graditeljsku školu koja obrazuje majstore za graditeljska i završna graditeljska zanimanja bio je sasvim solidan.

Ove godine je popularno zanimanje elektroinstalater, vodoinstalater i plinoinstalater.

Na tržištu nedostaje i keramičara, interes za ta zanimanja je iskazan, ali završetak upisa će pokazati stvarno stanje.

Sada nije popularno zanimanje ličilac, ali je nekih godina bilo. Kad se to gleda u dužem kontinuitetu te potrebe se mogu zadovoljiti. Mislim da će

poslodavci koji nude dobre uvjete i realne plaće, uspjeti naći potrebne zaposlenike. Što se tiče ostalih deficitarnih struka kaže: - Kriza je u interesu za poljoprivredna zanimanja, tu će biti dosta velikih problema. Moglo bi doći do ukidanja ponuđenih programa. Jednako tako zanimanje pivar koje je uvela Srednja škola Prelog nije prepoznato u javnosti. Na neki način je razumljivo jer je to sasvim novo zanimanje.

Ako se ipak samo nekoliko učenika zainteresira za to zanimanje, provest će se program za pivare u kombinaciji s drugim zanimanjima pa će se vjerojatno zanimanje samo afirmirati.

Dobar primjer kako animirati djecu na upis za tražena zanimanja je zanimanje mesar. Nakon što je Vajda ponudila iznimno dobre uvjete za učenike, javilo se pet, šest učenika, a možda će interesa do zaključenja upisa biti još više. Dobri rezultati su polučeni upravo zbog dobrih uvjeta ponuđenim učenicima, budućim mesarima, istakla je pročelnica Blaženka Novak.

Čak 1000 srednjoškolaca manje nego pred 15 godina Resurs za obrtnička zanimanja smanjen je jer se iz generacije u generaciju smanjuje broj srednjoškolaca. U zadnjih 15 godina, ukupna populacija srednjoškolaca se smanjila za oko tisuću srednjoškolaca, što najbolje sugerira demografsku katastrofu koja nam se približava.

Pred desetljeće i pol imali smo oko 4880 učenika u srednjoškolskom obrazovanju, a prošle godine nešto manje od 4000 učenika.

- Opet primjećujemo posustajanje Roma za upis u srednje škole. U prve razrede se upisuje relativno isti broj djece, ali se gube ubrzo nakon upisa u prvi razred. Taj gubitak iznosi između 12 i 13 posto. Prethodnih pet, šest generacija je rasap bio manji, oko 10 posto. Prošle godine je tako velik postotak djece iz romskih sredina odustao od školovanja. Ove godine je manji interes za upis u srednje škole zato što im se nude brojne stipendije za kratke oblike obrazovanja u pučkim otvorenim učilištima. Osim što su ti

Robert Varga, tajnik Obrtničke komore Međimurske županije: Veliki broj majstora svakodnevno odlazi raditi u Sloveniju i Austriju zbog čega se osjeća manjak kod kuće

oblici obrazovanja velika konkurencija redovnom obrazovanju, njihov nedostatak je gubljenje odgojne komponente obrazovanja.

- Upravo je ta komponenta najviše potrebna romskoj populaciji: stjecanje radnih navika, socijalizacija, izgradnja odgovornosti prema obavezama. To se uči u redovnom sustavu obrazovanja, a ne u skraćenim oblicima obrazovanja, istakla je Novak za kraj.

Međutim, ne bi bilo dobro sve gledati samo kroz

prizmu srednjoškolskog (ne)obrazovanja Roma, već bi se trebali zapitati, što bi trebalo poduzeti da srednje škole ne gube učenike tijekom školovanja. U tome je itekako potrebna liberalizacija, konkurencija i borba na tržištu kako između nastavničkog kadra, tako i među srednjim školama samima.

Potrebna nam je velika promjena u školstvu, kao i u brojnim drugim segmentima javne uprave, umjesto sadašnje državne “uranilovke”.

Da oni koji vrijede dobiju više i zadržimo ih u sustavu, dok oni koji nisu kompetentni, koji se ne trude, potraže neki drugi posao. Samo tako možemo podići njegovu učinkovitost i postići bolje rezultate, za razliku od trenutačnog stanja stvari.

Naime, brojka o tisuću manje tinejdžera u obrazovnom sustavu govori o pravoj malo demografskoj katastrofi koja se događa u našem kraju i koja će po svemu sudeći izazvati i brojne druge probleme, ne samo manjak majstora, ukoliko školski sustav,

kao i oni koji ga logistički pomažu, odnosno od njega očekuju benefite (kvalitetnu radnu snagu različite stručne spreme) ne odrade kvalitetnije svaki svoj dio posla.

Obija nam se o glavu podcjenjivanje rada

Sve što se događa u obrazovanju danas, imat će posljedice na našu budućnost, a pitanje je hoćemo li osigurati dovoljno majstora različitih struka koji su važni za kvalitetu života i održavanje naših građevina i svega drugoga.

Zbog toga je upravljanje upisnim kvotama i kvalitetno obrazovanje od izuzetnog značaja.

Možda nije suvišno ponoviti da je društvu na naplatu došlo to što se zadnjih dvadesetak godina rad podcjenjivao. Na cijeni je bilo sve drugo osim majstorskih umijeća, tako dugo dok nam se to nije obilo o glavu. Sad kad su skoro nestali s tržišta s onima koji su ostali nema cjenkanja. Zbog poremećaja na tržištu situacija je uzmi ili ostavi!

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MLADI DOKTORANT Igor Tkalec iz Čakovca početkom kolovoza u Čakovcu organizira javno predavanje na temu mirovinskog sustava

12. srpnja 2019.

Za mirnu starost rješenje je privatna štednja Mirovinski sustav trebao bi težiti jačanju odnosa uplaćenih doprinosa i konačnog iznosa mirovine. Drugim riječima, „koliko uplatiš toliko (ili nešto više) dobiješ van“ Piše: Sanja Heric Mirovinski sustav goruće je pitanje svakog društva i kao takav zaslužuje posebnu pažnju. S njegovim funkcioniranjem i učincima na kvalitetu života imat ćete prilike pobliže se upoznati na javnom predavanju početkom kolovoza koje organizira Čakovčanin Igor Tkalec, doktorand na Sveučilištu u Luksemburgu u polju političke ekonomije Europske Unije. Diplomirao je politologiju (summa cum laude) na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a magistrirao na prestižnom Central European University u Budimpešti specijaliziravši komparativnu politiku.

Njegova doktorska disertacija bavi se problematikom efekata hibridne koordinacije makroekonomske politike Europske Unije na primjeru mirovinskih sustava. Dobitnik je višestrukih međunarodnih stipendija i akademskih nagrada

uključujući Europaeum scholars programme scholarship, stipendiju organizacije vodećih europskih sveučilišta – Europaeum sa sjedištem na Sveučilištu Oxford. Svoje vještine usavršavao je u Sjedinjenim Američkim Državama na Sveučilištu u Michiganu (lipanj/srpanj 2019.) i Rusiji na Nacionalnom Istraživačkom Sveučilištu u Sankt Petersburgu.

Povod navedenom predavanju je aktualna mirovinska reforma u Hrvatskoj i povezane rasprave koje su uvijek aktualne u javnom i medijskom diskursu. Stoga smo iskoristili priliku i s našim sugovornikom razgovarali na tu temu.

• Koliko iznose mirovine u zemljama Europe koje istražujete te iz kojih se izvora one financiraju?

— Mirovine se pretežno financiraju kao kombinacija principa solidarnosti, što konkretno znači da trenutno zaposlene osobe uplaćuju za trenutno umirovljene i individualne, odnosno kapitalizirane štednje

7. KOLOVOZA u čakovečkoj zgradi Scheier

Penzije – kak, kad i zakaj?

U zgradi Scheier u Čakovcu u srijedu, 7. kolovoza, s početkom u 18 sati održat će se javno predavanje pod nazivom Penzije – kak, kad i zakaj? ukupnog trajanja do maksimalnih dva i pol sata, uključujući raspravu i postavljanje pitanja.

Predavanje će održati naš sugovornik Igor Tkalec.

Glavni je cilj ovog predavanja bolje upoznati širu javnost s problematikom mirovinskih sustava na jednostavan

i sistematiziran te zabavan način. Drugim riječima, cilj je predstaviti i analizirati jedan kompleksni segment društva rječnikom bliskim široj javnosti. Glavni elementi i pojmovi mirovinskih sustava bit će protumačeni kroz kratak povijesni pregled razvoja mirovinskih sustava. Nadalje, glavni elementi i pojmovi bit će stavljeni u hrvatski kontekst kako bi se cijela rasprava približila sudionicima. (sh)

gdje pojedinac štedi sam za sebe te se ta sredstva većinom ulažu u nisko rizične investicije. U većini je slučajeva to drugi mirovinski stup. Nažalost, samo 27 posto korisnika u EU koristi prednosti individualne/ privatne mirovinske štednje.

Nominalni iznosi mirovina u europskim su zemljama prvenstveno nesavršena preslika njihovih ekonomija i jedinstvene tradicije razvoja i funkcioniranja mirovinskih sustava.

Zbog toga je teško pronaći mjeru koja bi veoma precizno dočarala stvarni životni standard umirovljenika. U europskom, pa i u hrvatskom kontekstu često se koristi udio mirovine u plaći kao mjera iznosa mirovine. Istraživanja pokazuju da ta mjera daje iskrivljene rezultate i, što je bitnije, nije pouzdana za usporedbu zemalja. Prema toj mjeri, zemlje poput Francuske, Španjolske, Luksemburga, Austrije, Italije, Grčke i Portugala kotiraju dobro (mirovine od 60-70 posto udjela u plaći, što je vise od prosjeka EU). Hrvatska je na oko 40 posto udjela u plaći. Treba naglasiti da je ta mjera nepouzdana i daje iskrivljenu sliku o stvarnom životnom standardu.

Kada se iznos ili adekvatnost mirovina izražava pokazateljima koji preciznije procjenjuju životni standard, kao što su kupovna moć, dohodak i rizik od siromaštva, zemlje poput Portugala, Grčke i Italije naglo padaju na ljestvici.

S druge strane zemlja poput Nizozemske priključuje se vodećima. Nažalost, Hrvatska je slučaj koji u oba pristupa mjerenja adekvatnosti mirovina

Čakovčanin Igor Tkalec, doktorand je na Sveučilištu u Luksemburgu u polju političke ekonomije EU kotira loše, ispod europskog prosjeka.

• Kako je moguće povećati mirovine imajući na umu da u našem primjeru dužina staža ne znači i povećanje mirovina?

— Za sve vezano uz mirovinske sustave, tako i iznos mirovina, ne postoji jednostavno rješenje koje je ujedno održivo na duge staze i povoljno za sve zastupljene interese u javnom području društva.

Ako govorimo iz perspektive mirovinskog sustava kao zasebne institucionalne strukture, postoje mjere koje pod određenim uvjetima povećavaju mirovine. Na primjer, mirovinski sustav trebao bi težiti tome da što više ojača odnos uplaćenih doprinosa i konačnog iznosa mirovine.

Drugim riječima, „koliko uplatiš toliko (ili nešto više) dobiješ van“. Prema tome - duže uplaćivanje doprinosa donosi i višu mirovinu. Takav princip pokazuje pozitivne rezultate i funkcionira učinkovito u Švedskoj. Nažalost, iako hrvatski mirovinski sustav teži tome kroz prvenstveno drugi stup, rezultati nisu nužno prema očekivanjima. Razlozi tome

Hrvatska u slučaju oba pristupa mjerenja adekvatnosti mirovina kotira ispod europskog prosjeka su rano umirovljenje, preopterećenost državnog proračuna i velik broj mirovina po posebnim propisima u kojima je odnos dužine uplaćivanja doprinosa i iznosa mirovina nerazmjeran u korist iznosa mirovina. Iako postoje i druge mjere, ono što je temeljno u hrvatskom slučaju je okrenuti sustav k takozvanoj „individualizaciji“ kroz koju se rasterećuje državni proračun te se troškovi mirovina prebacuju na korisnike pa se ostvaruje bolja povezanost doprinosa i same mirovine. Pitanje je u kolikoj mjeri Hrvatska može priuštiti daljnju „individualizaciju“ ne narušavajući trenutnu kakvutakvu održivost i adekvatnost sustava. Pojedine mjere i nedostatak inih u nedavnoj reformi ne ulijevaju previše nade.

• Što je izlaz za Hrvatsku po pitanju mirovinskog sustava? Kakvo rješenje biste ponudili za aktualne umirovljenike i buduće?

— Nema jednostavnog izlaza. Aktualni umirovljenici vjerojatno neće biti izloženi velikim „šokovima“ u smislu iznosa njihovih mirovina. Što se tiče budućih umirovljenika, moja topla preporuka je da preuzmu više odgovornosti za svoje mirovine u smislu iskorištavanja prednosti privatne mirovinske štednje i drugih oblika osobnih investicija. Naravno, preduvjet za to je financijska pismenost i informiranost te što bolja upoznatost s trenutnim stanjem u mirovinskom sustavu i prilikama koje on donosi. U tom pogledu, Vlada i ostali sudionici uvelike mogu pridonijeti različitim obrazovnim programima i mjerama koje ohrabruju „individualizaciju“.

U kontekstu hrvatskog sustava to uvelike doprinosi povećanju vidljivosti i atraktivnosti trećeg mirovinskog stupa čije prednosti još nisu iskorištene u mjeri u kojem bi mogle, pa čak i trebale, biti. Da naglasim, preuzimanje veće odgovornosti građana za mirovine ni u kojem slučaju nije povezano s najavljenim referendumom. Naprotiv, takve vrste pitanja ne rješavaju se referendumom niti će biti riješene na taj način.

POGLED ODOZDO

Kuće više nisu statusni simbol, sada skupljamo doživljaje

O

biteljske kuće postale su nam prevelike.

I to postaje jedan od glavnih problema u Međimurju. Nakon desetljeća što smo se razbacivali s gradnjom predimenzioniranih kuća, sada su nam prisjele. Shvatili smo da nas višak stambenog prostora samo opterećuje zbog održavanja.

Kuće koje su dugo vremena bile međimurska opsesija. Međimurcima su bile statusni simbol i smisao života u koji su se ulupali godine živote i

gotovo sve što se zaradili. U fasade, u uređivanje unutrašnjosti, uređenja okućnice, kovanu ogradu i tlakavce. A jedno jutro probudili smo se u novom svijetu i shvatili da ima i puno vrednijih zadovoljstava u koje valja ulagati. ad se ljudi zreli suoče s time što je važno, a što nevažno u životu i shvate da su doživljaji vredniji od predmeta, prevelike kuće im postanu teret. Mnogi Međimurci sada bi svoje velike

K

kvadrate rado zamijenili za manje, primjerenije stanove, kakao bi im više novaca ostalo za užitke. doživljajima se uživa i onda kad postanu uspomene, a predmeta se zasitimo vrlo brzo, osim ako nemaju veliku emotivnu vrijednost.

Mladi pak se razlikuju od svojih starijih generacija po tome što su u startu u život krenuli sa strašću za doživljajima. Oni su već rođeni u višku kvadrata pa im oni nikad nisu postali prioritet.

U

Kako sada uravnotežiti taj višak kvadrata sa stvarnim potrebama? Odgovor bi bio jednostavan. Dati ih u opticaj. Bit će zanimljivo pratiti kako će se Međimurje mijenjati narednih desetljeća. Zasigurno će se i kod nas zbrzati proces koncentracije stanovništava u veće sredine, a odumirat će neka mala mjesta. ko se pažljivo zagledate po našim selima vidjet ćete puno zanemarenih kuća i dvorišta pa čak i kuća iz kojih rastu akacije. Tu već priroda čini svoje. Pre-

A

kriva vegetacijom ono što je čovjek zapustio. Priroda ima odgovor na čovjekova djela. ožda će se i krajobraz Međimurja za koji dvadesetak godina značajno promijeniti. Nije za očekivati da će naselja ostati zapuštena, ali zasigurno će biti prorijeđena, a sve više ljudi sklono je živjeti u višestambenim zgradama. Taj trend je očit ne samo u Čakovcu, već i manjim gradovima kao što su Prelog i Mursko Središće.

M

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

12. srpnja 2019.

NOVI SUSTAV NAPLATE CESTARINE na hrvatskim autocestama od 2022. godine

Građani Međimurske županije i dalje u diskriminatornom položaju!?

Iako najpoznatiji hrvatski prometni stručnjaci s FPZ u Zagrebu kao što su bivši dekan Ivan Dadić, Marko Ševrović i drugi predlažu prvenstveno uvođenje elektronskih vinjeta, politika se i dalje s tim ne slaže, već “na osnovu prijedloga španjolskih konzultanata” uvodi nova dva modela: ALPR i DSCR Novi sustav naplate cestarine u Hrvatskoj koji bi trebao biti uveden od 2022. godine, predstavljen je u srijedu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Prema njemu više neće biti naplatnih kućica, već se za otprilike tri godine uvesti dva nova sustava naplate: ALPR i DSCR. Novim beskontaktnim sustavom, naplata će se obavljati očitanjem registracijskih pločica – ALPR ili putem unaprijeđenog ENC-a elektroničkog uređaja u vozilu – DSRC. Procjenjuje se da bi taj novi sustav na mjesečnoj bazi mogao donositi uštede od oko 13 milijuna kuna u odnosu na trenutačni sustav koji obilježavaju visoki troškovi naplatnih mjesta, blagajnika, transporta gotovog novca…

Stoga bi se otvorio prostor za snižavanje osnovne cijene cestarine, a koliko će to biti, još nije konačno odlučeno. Prve procjene su da će biti minimalno, ako će ga uopće biti, s obzirom da neće biti većih popusta (manje nego za sadašnji ENC).

Iako najpoznatiji hrvatski prometni stručnjaci s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu kao što su bivši dekan Ivan Dadić, Marko Ševrović i drugi predlažu prvenstveno uvođenje elektronskih vinjeta, politika

se i dalje s tim ne slaže, već “na osnovu prijedloga španjolskih konzultanata” uvodi ova dva modela. Ono što je najgore svi dosadašnji modeli udaljili su hrvatske vozače i kamionski promet s autocesta.

Međutim, posebice loše prolaze građani Međimurja i Varaždinske županije koji moraju plaćati cestarinu za autocestu odmah kada se na istu uključe.

Istovremeno oni koji je koriste u okolici Zagreba (stotinjak km), Rijeke i još nekih drugih gradova koji se priključuju izvan zone naplatnih kućica kao što je to slučaj s onima koji putuju prema hrvatskoj metropoli iz Koprivnice, Bjelovara, Virovitice i drugih gradova i mjesta ili obratno – ne moraju plaćati ništa.

– Sada čovjek koji se vozi od Ivanić Grada do Zagreba plaća cestarinu, a onaj od Rugvice do Samobora ne plaća ništa. To nije fer. Naša ideja je da se uz evinjete za cijelu državu uvedu godišnje regionalne vinjete koje bi bile upola jeftinije. U slučaju Zagreba takva bi vinjeta pokrivala širi gradski prsten do 100 kilometara. Kad bi se išlo na more, kupila bi se jeftinija desetodnevna ili sedmodnevna vinjeta za cijelu Hrvatsku. Onima koji često putuju autocestama

Novi modeli naplate cestarina i dalje će većinu godine naše autoceste ostaviti praznima, tako da one i dalje najmanje služe za što su građene: interesima hrvatskih građana i razvoju gospodarstva

isplativije bi bilo platiti državnu jednogodišnju e-vinjetu, objašnjava prometni stručnjak Ševrović s FPZ što bi trebalo napraviti resorno Ministarstvo.

Međutim, to izgleda opet ne dolazi u obzir. Politika u Hrvatskoj i dalje uopće ne sluša struku (zbog toga imamo i džumbus, ali nažalost i tragedije u državi koje kulminiraju iz dana u dan u svim područjima života), već se isključivo rukovodi političkim i nekim drugim odlukama koje vrlo često idu na ruku raznim interesnim skupinama. Ne bi se čudili da dva nova modela naplate autoceste opet idu u korist “nekoga”.

Naime, samo uvođenje novog

sustava stajat će ogromnih 570 milijuna kuna.

Bojimo se da će, nakon potpune implementacije ovih sustava koja je predviđena od 2022. godine, naši građani na Sjeveru, ali i poduzetnici kada je u pitanju plaćanje autoceste, odnosno konkurentnost na tržištu biti u puno nepovoljnijem položaju od onih koji žive u Zagrebu, Koprivnici ili Bjelovaru i nekim drugim gradovima i krajevima. Oni po svemu sudeći i dalje neće morati plaćati korištenje autoceste u zagrebačkom prstenu i još nekim dionicama s “opravdanjem” da su u pitanju zaobilaznice, odnosno “da vinjete ne bi bile fer upravo kada su oni u pitanju”. (dz)

PODJELA DIPLOMA ROMIMA koji su završili četverogodišnje školovanje u Pučkom otvorenom učilištu Novak

15 Roma završilo program srednjoškolskog školovanja Ovih je dana u Pučkom otvorenom učilištu Novak upriličena svečana podjela diploma pripadnicima romske nacionalne manjine koji su završili svoje srednjoškolsko školovanje. Riječ je o programu kojeg u potpunosti financira Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH. Drugim riječima, na školovanje ili prekvalifikaciju mogu se javiti svi pripadnici nacionalnih manjina, bez obzira na spol i dob ili završeni stupanj obrazovanja.

Svečanosti su prisustvovali saborski zastupnik Veljko Kajtazi te članovi Saveza Roma Kali

Sara s predsjednicom Suzanom Krčmar.

- Obrazovanje je budućnost romske zajednice, poručio je tom prilikom saborski zastupnik Veljko Kajtazi. Naša je želja imati što više obrazovanih Roma koji će se moći zaposliti i time smanjiti broj onih koji primaju socijalnu pomoć.

Zapošljavanjem, Romi bi tako dobili stalni i sigurni izvor primanja koji bi im ujedno jamčio i kreditnu sposobnost, a samim time podizanje kuće ili kupnju stana.

- Prema mojim informacijama u Međimurju je problem zapošljavanja Roma iznimno

Obrazovanje je budućnost moje romske zajednice, poručio je tom prilikom saborski zastupnik Veljko Kajtazi

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pripadnici romske nacionalne manjine došli su po svoje diplome o završenom srednjoškolskom školovanju velik. Donekle dobivaju posao u privatnim tvrtkama, ali u jedinicama lokalne samouprave gotovo da nema zaposlenih Roma. Stavljajući naglasak na obrazovanje trebamo pronaći učinkovit model zapošljavanja Roma - rekao je Kajtazi.

Istina, pokušalo mu se pojasniti kako se velik broj Roma zaposlio u Međimurju, no ostao je kod svog stava, jer kako kaže on sve zna i dobiva sve podatke o stanju u Međimurju.

Romi bez izjava za novinare Koliko god pokušavali dobiti nekoga od polaznika za bilo kakvu riječ, nije nam uspjelo. No, zato su bili vrlo rječiti tijekom opće rasprave o njihovom teškom položaju i putu do posla. Što se tiče školovanja u Pučkom učilištu Novak, kandidati su se uglavnom školovali za prometnu struku poput vozača te prometnih i cestovnih tehničara.

Vlasta Vugrinec

POSAO I NOVAC: pitanja i odgovori

Slijede nam reforme zbog uvođenja eura K ako nam uvođenje eura kao službene valute u Hrvatsku nije nikakva nova tema, niti išta što bi nas trebalo čuditi ili iznenaditi nego je samo pitanje vremena kada će se to dogoditi i kakve posljedice će imati na naš život, vlast se ovih dana konačno počela baviti i tom temom.

Posljedice uvođenja eura će za nas građane prema svim pokazateljima biti više pozitivne nego negativne, pri čemu prvo mi sami moramo odbaciti sve one iracionalne strahove koje mnogi imaju usađene u svoje predrasude, poput gubitka nacionalnog suvereniteta ili državne samostalnosti, budući da smo ionako već godinama ovisni upravo o tom euru te o svakoj maloj većoj transakciji pričamo najčešće o eurima, a posebno kada kupujemo nekretninu ili automobil što je za najveći dio građana obično i najveća životna investicija. Dakle, mi euro kao valutu ionako živimo svakodnevno, samo ga nešto rjeđe imamo u novčanicima u papirnatom ili kovanom obliku. od uvođenja eura mnogi imaju strah od rasta cijena koja se može dogoditi, no ipak, prvo pitanje koje bismo si trebali postaviti je: zašto se bojimo eura više nego što brinemo za svakodnevna gospodarska i politička pitanja, zavrzlame, nedorečenosti i afere koje nam vlast već godinama servira te zašto se ne trudimo da se naša ukupna gospodarska situacija poboljša na svim ostalim područjima kako bi mi sami imali veću kupovnu moć, umjesto da sada “skačemo” na potencijalnu inflaciju zbog uvođenja jedne nama realno nasušno potrebne valute u svakodnevnom životu zbog pripadnosti europskom gospodarskom okruženju?

Mnoge reforme su u Hrvatskoj nužno potrebne. I kako mi, Hrvati, već dokazano unazad trideset godina nikada značajno ne mijenjamo svoje stavove niti radimo samostalno reformske poteze, nego ih radimo uvijek pod nečijim pritiskom i postavljanjem uvjeta “izvana”, tako će i sada vlast, a sve zato da bismo mogli uvesti i koristiti euro, morati uvesti i određene reforme. rvatska se nedavno obvezala europskim institucijama da će u idućih godinu dana provesti određeni paket reformi, od kojih bi prosječnom građaninu najvažnije mogle biti one koje se tiču poboljšavanja upravljanja u javnom sektoru, te smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo. Hoćemo li konačno doživjeti efikasnost javnog sektora kakvu priželjkujemo? Hoće li poduzetnici dobiti

K

H

Piše: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. priliku slobodnije poslovati uz manja administrativna i porezna opterećenja? Ili će nam vlast ovim reformama samo zamaskirati pogled budući da će na jesen iduće godine biti novi parlamentarni izbori? rema dosadašnjem iskustvu bit će vjerojatno nekih pozitivnih pomaka u samim propisima, no pitanje koliko će se ti propisi kvalitetno provoditi i hoće li oni u praksi doista pomoći građanima, budući da preglomazna i preduboka država i svi oni koji su isto tako preduboko ovisni o njoj ne dozvoljava da se u nju previše dira ili da joj se oduzima u korist građana ili privatnog sektora. Kako god, nakon već najavljenih izmjena i rekonstrukcija u vladi koje će se dogoditi do ove jeseni, pri čemu će se vlast potruditi da u zaborav padnu apsolutno sve afere koje su imali njihovi dosadašnji poslušnici i podobnici, krenut će se u novi paket reformi koji će nam biti prikazan kao najbolja moguća varijanta onoga što nama svima upravo treba, a sve na putu do uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, koji će to postati vjerojatno 2023. godine. ajavljene su tako liberalizacija tržišta roba i usluga, smanjenje parafiskalnih nameta, deregulacija javne uprave i smanjenje broja politički imenovanih državnih dužnosnika u javnoj upravi, prodaja vlasništva u devedeset tvrtki koje su sada u djelomično državnom vlasništvu, kao i nove regulacije u radu državnih agencija. Ideje zvuče dobro, a pomaci se čine u najmanju ruku zanimljivima. Hoćemo li nakon vruće političke jeseni, koja nas očito čeka, ponovno doživjeti amneziju na sve podvale i laži koje smo se do sada naslušali? Vjerojatno da. Ipak je građanima svakodnevni život najvažniji te niti nemaju vremena i snage za borbu sa sustavom. Tako kao društvo funkcioniramo već desetljećima, pa ćemo vjerojatno i dalje. No, nadajmo se da će se u svom tom bućkurišu neke od tih reformi pozitivno odraziti upravo i na taj naš mali, svakodnevni život.

P

N

7

8

Crna Kronika

STRAVIČAN PRIZOR kod naplatnih kućica Sveta Helena

PALOVEC

DORH podignuo optužnicu protiv Smiljane Srnec Uoči istjecanja roka za podizanje optužnice, Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu protiv Smiljane Srnec iz Palovca zbog osnovane sumnje da je ubila sestru Jasminu i nakon toga je sakrila u škrinji.

- Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je, nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Varaždinu optužnicu protiv hrvatske državljanke (1974.) zbog počinjenja kaznenog djela ubojstva iz čl. 110. Kaznenog zakona. (11. 7. 2019.)

ČAKOVEC

Optužnicom se 45-godišnjakinju tereti da je tijekom ljeta 2000. godine u obiteljskoj kući u Palovcu zadala svojoj sestri (1977.) najmanje pet snažnih udaraca tvrdim predmetom u glavu i nanijela joj višestruke prijelome kostiju u području glave pa je 23-godišnjakinja preminula uslijed zadobivenih ozljeda.

U optužnici je predloženo da se 45-godišnjakinji produlji istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela, stoji u priopćenju DORH-a. (sh)

Traže duži zatvor zbog teškog premlaćivanja žene Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 27. lipnja podnijelo žalbu protiv prvostupanjske presude Općinskog suda u Čakovcu kojom je optuženi hrvatski državljanin (1955.) proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela teške tjelesne ozljede i osuđen na kaznu zatvora od dvije godine i devet mjeseci. Žalbom se pobija odluka suda o kazni jer državno odvjetništvo smatra da je izrečena kazna zatvora preblaga s obzirom na izrazitu agresivnost okrivljenika

KOTORIBA

prema bliskoj osobi kojoj je zadao trinaest snažnih udaraca i nanio višestruke teške ozljede te s obzirom da je okrivljenik višestruko osuđivan za kaznena djela i prekršaje, između ostalog i za isto kazneno djelo na štetu iste oštećenice. Predloženo je da se okrivljeniku izrekne kazna zatvora u duljem trajanju. Okrivljenik se nalazi u istražnom zatvoru, a u optužnici je predloženo da se istražni zatvor produlji zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela. (sh)

Direktor tvrtke utajio porez za 1,6 milijuna kuna Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je nedavno donijelo rješenje o provođenju istrage protiv državljanina Mađarske (63) zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela utaje poreza ili carine, krivotvorenja službene ili poslovne isprave i povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, priopćio je DORH. Tereti se da je, kao direktor tvrtke iz Kotoribe, u lipnju i srpnju 2016. godine izvršio isporuke poljoprivrednih proizvoda za koje je izdao račune s obračunatim porezom na dodanu vrijednost, iako je tvrtka bila već ranije brisana iz registra obveznika pore-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

za na dodanu vrijednost.

Nakon toga, sumnja se, nije iskazao račune niti ostvareni prihod u poslovnim knjigama društva, a poreznoj upravi nije prijavio niti uplatio porez na dodanu vrijednost na izvršene isporuke dobara i time je izbjegao plaćanje poreza i pribavio protupravnu imovinsku korist tvrtki na štetu državnog proračuna u visini od ukupno preko 1,6 milijuna kuna.

Sumnja se da nije vodio poslovne knjige na način kako ih je bio dužan voditi pa iz njih nije bilo moguće provjeriti poslovne događaje, financijski položaj i uspješnost poslovanja tvrtke. (sh)

12. srpnja 2019.

Vozač BMW-a iz Čakovca silovito udario u zaustavljena vozila U četvrtak poslijepodne automobilom BMW čakovečkih registarskih oznaka na naplatnim kućicama Sv. Helena punom brzinom naletio je na dva vozila koja su čekala plaćanje cestarine i izazvao stravičan prizor. Kako neslužbeno doznajemo riječ je o mladiću starom 34 godine iz Čakovca.

Silovit udarac u stranu na kojoj je sjedila blagajnica, naplatnu kućicu je doslovno pomaknuo, a dva vozila ČK oznaka i mađarske registracije stradala su do neprepoznatljivosti. Oštećen je, ali ipak ne tako jako, još jedan automobil mađarskih oznaka.

Na mjestu nesreće osim žestoko oštećenih automobila, bilo je vidljivo dosta krvi ozlijeđenih, a ozlijeđene su iz automobila

vadili vatrogasci. Prema neslužbenim informacijama četiri osobe su vozilima Hitne pomoći otpremljene u bolnicu. To su po svemu sudeći tri osobe iz automobila mađarskih registarskih oznaka (muž, žena i dijete) i Čakovčanac. Kako donose neki mediji, cijela mađarska obitelj nalazi se u teškom stanju i nisu pri svijesti.

Dok završavamo ovaj broj novina još nije poznato što se točno dogodilo i kakve su težine ozljeda, ali pomalo je nevjerojatno kako je vozač ČK registarskih oznaka s tako velikom brzinom naletio na zaustavljena vozila, osim da se nešto dogodilo s tijekom vožnje, što bi trebala otkriti policijska istraga. (sh, foto: Davor Puklavec/Pixsell)

BMW ČK oznaka jako je oštećen i prevrnuo se na bok, dok je drugi auto u koji se zaletio praktički neprepoznatljiv

U BOLNICI umrla 82-godišnja žena ozlijeđena u prometnoj nesreći u Štefancu

Obdukcija pokazala da uzrok smrti nisu ozljede Podsjetimo, stariji bračni par zaletio se pred nešto manje od mjesec dana u obiteljsku kuću u Štefancu u ulici Zrinskih na glavnoj cesti U čakovečkoj Županijskoj bolnici u srijedu, 10. srpnja, preminula je 82-godišnjakinja iz Štefanca koja je stradala u prometnoj nesreći svega stotinjak metara od svoje obiteljske kuće 13. lipnja. Sudska obdukcija je pokazala da je uzrok smrti plućna embolija, a ne zadobivene ozljede.

Podsjetimo, stariji bračni par iz Štefanca zaletio se pred nešto manje od mjesec

ČAKOVEC

dana u obiteljsku kuću u mjestu u kojem žive, u ulici Zrinskih na glavnoj cesti.

84-godišnji vozač u automobilu se vozio s dvije godine mlađom suprugom, sletjeli su iz zavoja i pogodili kuću.

Zaletjeli su se u stariju kuću čiji su vlasnici nasljednici pa će se kuća, kažu, renovirati ili ponovno graditi. Silina udarca prilikom slijetanja automobila bila je snažna, te je probijen vanj-

ski zid. Na prvo je izgledalo dramatično što su se zaletjeli u kuću, ali vlasnici su rekli kako je veća nesreća to što su nesretni vozač i njegova supruga bili teško ozlijeđeni.

Na kraju se nažalost uspostavilo da je sve zajedno bilo kobno za stariju suvozačicu. Nesretna starica je od prometne nesreće pa do srijede, kada je preminula, bila prikovana za bolesnički krevet u bolnici. Oporavak

od nesreće s obzirom na njezinu stariju dob, stres i pad imuniteta nije prošao dobro.

Navodno je suprugu preminule 82-godišnjakinje koji je bio za volanom pozlilo te je u zavoju izletio direktno u kuću. Tom prilikom, i jedan i drugi su zadobili ozljede pa su prevezeni u ŽB Čakovec.

Nažalost, tri tjedna kasnije, supruga je preminula. (dv, vv, foto: Zlatko Vrzan)

Kobno pretjecanje motociklista U Čakovcu na početku Preloške ulice (kod skretanja za Jug) dogodila se prometna nesreća u četvrtak, 11. srpnja, malo poslije 12:00. Došlo je do sudara osobnog automobila i motocikla. Kao što su nam kazali prolaznici koji su vidjeli prometnu nesreću, do sudara je došlo kada je vozač osobnog automobila izlazio na glavnu cestu iz

dvorišta, a potom je na njega naletio motociklist koji je pretjecao kolonu vozila. Od siline udarca motociklist je završio ležati dolje na cesti. Motociklistu su slučajni prolaznici pružili pomoć, a potom je na mjesto događaja došla hitna pomoć. Iz policije su nam kazali da je riječ o lakim tjelesnim ozljedama. (sh, foto: zv)

Od siline udarca motociklist je sletio na pločnik i zadobio lakše tjelesne ozljede

NEDELIŠĆE

Teško ozlijeđena 81-godišnja biciklistica

Na opasnom raskrižju u Nedelišću žena je zadobila teške ozljede

U Nedelišću na raskrižju Varaždinske ulice i Ulice Martina Viljevca dogodila se prometna nesreća u kojoj je teško ozlijeđena 81-godišnja biciklistica.

Ozlijeđena biciklistica iz smjera Gornjeg Hrašćana neoprezno se kretala kolnikom Ulice Martina Viljevca te je dolaskom do raskrižja s Varaždinskom ulicom, krenula skretati ulijevo u smjeru Čakovca. U trenutku nesreće 27-godišnji vozač teretnog automobila s pridodanom poluprikolicom, ispred bicikliste skretao je desno, također na kol-

nik Varaždinske ulice, ali u smjeru Varaždina. Uslijed siline udara došlo je do prevrtanja bicikla te pada vozačice na kolnik.

Teško ozlijeđena biciklistica vozilom hitne medicinske pomoći prevezena je u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je zadržana na liječenju.

O prometnoj nesreći izvijestit će se nadležno državno odvjetništvo, dok će se biciklistica prekršajno sankcionirati sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. (dv)

12. srpnja 2019.

O ZAŠTITI MEĐIMURSKOG konja raspravljalo se na kolegiju načelnika i gradonačelnika

3 kune po stanovniku za pomoć očuvanju konjske pasmine Zvuči jednostavno i malo, ali nije baš tako jer odluku o sufinanciranju trebaju donijeti sva općinska i gradska vijeća Josip Grivec, zamjenik župana te predsjednik Savjeta za očuvanje i zaštitu međimurskih pasmina domaćih životinja na kolegiju načelnika i gradonačelnika kazao je kako Međimurje obiluje nizom zaštićenih životinjskih vrsta, no trenutno je najugroženiji međimurski konj, autohtona hrvatska pasmina koja je pred izumiranjem. Ostalo je tek 30-ak jedinki, točnije 27 kobila i 4 pastuha koji su srećom zbog stalne brige, kako nam je rečeno u odličnom fizičkom stanju. Stoga se traže rješenja za očuvanje ove naše životinjske pasmine.

- Odradili smo nekoliko sastanaka u Ministarstvu poljoprivrede i obećano je da će prvim rebalansom proračuna Republike Hrvatske u proračun ući stavka za financiranje osnivanja ergele međimurskog konja, kazao je Grivec.

Međutim, kako doznajemo od Marijana Belčića, kolega novinara, ujedno dugogodišnjeg ljubitelja i zaštitnika pasmine međimurskog konja, prije toga, Ministarstvo traži da se uključi i lokalna samouprava.

Kroz inicijativu da se konkretno poradi na tom projektu, prvenstveno na reprodukciji i povećanju broja jedinki. U tu svrhu trebalo bi što prije osigura-

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ostalo je 27 kobila i 4 pastuha međimurskog konja, a za uspostavljanje ergele trebalo bi financirati povećanje ovog broja kroz reprodukciju

ti 400.000 kuna (polovicu Županija, a polovicu gradovi i općine), s obzirom da su konjari već krenuli u taj proces kako bi se isti odradio na vrijeme. Stoga je Grivec načelnike i gradonačelnike zamolio: - Uvažite ovaj jednokratni model 3 kune po stanovniku koji neće ostati stalna obaveza naših građana, poručio je.

Belčić koji je također osobno bio nazočan kolegiju, dodatno je obrazložio kako je napravljen akcijski plan i da se s Ministarstvom poljoprivrede proteklih godinu dana aktivno raspravlja oko mogućih modela očuvanja naše autohtone

pasmine konja i da bi ovo bio značajan korak za odluku o uspostavljanju državne ergele u Međimurju.

Tri kune po stanovniku svakog grada i općine zvuči jednostavno i malo, ali nije baš, jer ova sredstva nisu predviđena u lokalnim proračunima. Stoga je pitanje hoće li općinska i gradska vijeća podržati ovaj model. Čakovec bi primjerice po tom modelu, izračunao je gradonačelnik Kovač, morao izdvojiti 75.000 kuna. On svojom odlukom može izdvojiti najviše 5000 kuna kao pomoć. Dodao je da za iznos koji se traži, nema predviđenih sredstava u proračunu. Stoga

je konjare uputio na javni natječaj koji se raspisuje za financiranje udruga, putem predočenih programa, gdje se mogu javiti za potrebna sredstva.

Višnja Ivačić, predsjedavajuća zaključila je raspravu uz zamolbu da gradonačelnici i načelnici pripreme prijedlog Sporazuma o prihvaćanju kriterija i obaveza jednokratne pomoći prema očuvanju autohtone međimurske pasmine konja.

Na njihovim je vijećima da odluče hoće li podržati sporazume ili će za zaštitu međimurskog konja morati tražiti i druge modele financiranja. (bmo, dz)

GLOBALNO I LOKALNO

9

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Nezaposleni mogu spasiti svijet D

anas svaki stanovnik svijeta imaginarno posjeduje manje od hektara šume. Kad će nas biti 9 milijardi, svaki će čovjek dobiti u nasljeđe i pola hektara šume.

Na Zemlji raste 5,5 milijardi hektara šume, a ljudi je oko 7 milijardi.

Prema izračunu švicarskog instituta iz Zuricha, kad bi posadili šume na devastiranom prostoru veličine Sjedinjenih američkih država koliko ga ima u svijetu, one bi pojele dvije trećine plinova koji zagrijavaju planet te smanjile zagađenje ugljikom za četvrtinu. To bi bilo dovoljno da se smanje ili zaustave klimatske promjene kojih smo svjedoci. rema Deklaraciji UN o šumama iz 2014. godine, države su se obvezale da će do 2020. godine zasaditi 150 milijuna hektara šuma, a do 2030. 350 milijuna hektara šuma. Zbog važnosti, tu je vijest objavila i naša HINA. Prevedeno u naše europske prilike, armija nezaposlenih mogla bi sadnjom šuma spašavati i na kraju i možda spasiti svijet od klimatskih promjena. Pogotovo ako bi se akcija provodila globalno.

Hrvatskoj je stalno nezaposleno više od sto tisuća građana. Kad bi svaki od njih zasadio sto stabala godišnje, to bi iznosilo novih deset milijuna stabala. Za deset godina to bi bilo sto milijuna novih stabala ili otprilike milijun hektara šuma više nego ih sada imamo. Sredstva bi se možda mogla osigurati

P

U

iz europskih fondova, koji bi sigurno poticali takve mjere. eđimurje se ponosi malim brojem nezaposlenih, brojka je pala na manje od dvije tisuće. Kad bi svatko od nezaposlenih zasadio stotinu stabala godišnje, to bi iznosilo dvjesto tisuća stabala više svake godine. Konkretno, na taj bi se način moglo pošumiti nekoliko kvadratnih kilometara godišnje. Radi usporedbe, za pet godina nezaposleni Međimurja mogli bi imaginarno obnoviti veliku šumu Murščak u potpunosti kako je nekad izgledala. Jesmo li dorasli tako velikim i složenim akcijama kad se ne možemo dogovoriti niti za mnogo manje i bezazlenije?

Za svijet vrijedi isto, zbog pohlepe nema pravih dogovora i svi stradavamo, svi smo kažnjeni od prirode koja je milijunima godina stvarala ravnotežu, a mi je uništavamo. ožda svijest da već i nezaposleni mogu spasiti svijet sadnjom šuma postane globalna. Za početak, dovoljno bi bilo da postane lokalna ako o njoj govorimo.

M

M

VLAŽNE MARAMICE SU NEPRIJATELJ KANALIZACIJE

www.mnovine.hr

Nerazgradive su i zato Vas molimo da ih ne bacate u wc školjku, već u koš za smeće

facebook.com/MedimurskeNovine

10

Čakovec

www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 040 323 323601 601 www.mnovine.hr

12. srpnja srpnja 2019.

2019.

12.

Sjednica Gradskog vijeća prije ljetne stanke prošla je uz poneku žaoku

Radi se na projektu uređenja igrališta krajigrališta Macanovog doma Radi se na uređenju kraj Macanovog doma Sjednica Gradskog vijeća prije ljetne stanke prošla je uz poneku žaoku

UZBUDLJIV AKTUALAC zasjedanja Gradskog vijeća Grada Čakovca

- Ako se igralište neće koristiti, puno je onih koji žele da dođe McDonalds, a oni su uvijek spremni na to, kazao je “priprijetivši” gradonačelnik Kovač Još uvijek nema odgovora na pitanje požara na odlagalištu otpada u Totovcu.

Inicijativu za tematsku sjednicu predsjednik Gradskog vijeća grada Čakovca Jurica Horvat ranije je otklonio na neodređeno vrijeme dok ne dođu sve analize koje je grad naručio (još uvijek nisu poznate!?), ali je na aktualnom satu zasjedanja u četvrtak dao priliku direktoru Čakoma Ivici Perhoču na opširno objašnjenje o teškoćama oko zbrinjavanja plastičnih boca koje se razvrstavaju i sakupljaju, ali ih se nema gdje zbrinuti.

Nakon svega nismo saznali ništa novoga.

Dok je predsjednik vijeća Perhoču dozvolio da “troši vrijeme”, vijećniku Predragu Kočili je ono uskraćeno, formalno zbog isteka aktualnog sata što ga je naljutilo i na kraju je napustio sjednicu.

McDonalds spreman doći u centar Čakovca Pitanja na aktualnom satu čakovečkog gradskog vijeća se ponavljaju pa tako je po tko zna koji put pokrenuto pitanje igrališta uz Macanov dom.

Zašto se igralište ne koristi za predstave na otvorenom, klizalište, nego je zatvoreno, postavljeno je pitanje od strane HNS-ove vijećnice Ljerke Cividini.

Gradonačelnik Kovač je kazao da je velik problem terena asfaltna podloga, koja je prevaziđena. Pročelnik Ivica Pongrac pojasnio je da za klizalište nema uvjeta zbog nedostatne snage struje.

- Za to bi se trebala dokupiti snaga, ali provući do Macanovog doma podzemni kabel iz ulice ZAVNOH-a i rotora je skupo i neisplativo, kazao je.

Kao novost u revitalizaciji igrališta gradonačelnik Kovač

iznio je informaciju da se s Hrvatskim olimpijskim odborom vode razgovori o njegovu uređenja za potrebe školaraca.

No, istodobno je i “priprijetio” ako se pokaže da se igralište ne koristiti, McDonalds uvijek može doći na taj prostor. Puno je onih koji žele da dođe, a oni su uvijek spremni za dolazak, kazao je gradonačelnik Kovač.

Makovec: Kakve su to svinjarije?

Aleksandar Makovec, oporbeni vijećnik izmjena i dopune Urbanističkog uređenja Vojnih vrtova - sjever okarakterizirao je pitanjem: Kakve su to svinjarije? Radi se o istoj stvari kako se ljude izigralo na Sajmištu. Kada su građani skupo kupovali parcele debelo su platili i okruženje.

Sada se u buduće zgrade gura veći broj stanova, od prvotnog plana. - Tražim da se maksi-

malni broj stanova u zgradi ograniči na četiri. zahtijevao je Makovec, u protivnom će povećanjem broja stanova doći do problem s parkingom i nedostatka parkirnih mjesta, što će se svaliti na grad. Izmjenama se omogućuje investitorima da maksimaliziraju profit gurajući veći broj manjih stanova u zgrade, te time ukratko povećavaju brojnost stanova u zgradama.

Gradonačelnik Kovač je kazao da ne vidi u čemu je problem. Da se radi se o mješovitoj stambeno-poslovnoj zoni, gdje do istog problema može dovesti i otvaranje kafića ili ambulante. Nekoliko puta je naglasio da se gabariti, niti katnost zgrada neće povećavati, a hoće li u istoj zgradi biti više manjih stanova stvar je investitora. Dodao je da na tržištu postoji potreba za manjim stanovima, jer ljudi ne mogu održavati velike kuće. (BMO)

Država nadvožnjaka?

Državapreuzima preuzima sanaciju sanaciju nadvožnjaka?

Gradonačelnik Kovač, Naglasio je da bi na sjednigovoreći o sjednici Vlade u ci Vlada trebala donijeti Čakovcu naglasio je kakoodluku bi se o preuzimanju na istoj trebalasanacije donijetinadvoi odluka o preuzimanju sanacije nadvožnjaka od strane drža-

ve, odnosno Hrvatskih cesta, žnjaka od strane države, odnošto bi bilo itekako značajno za sno Hrvatskih cesta. gradsku blagajnu, jer njegovo daljnje uređenje više ne(BMO) bi išlo na teret Grada.

(BMO)

dvajamo gradonačelnikovu izjaOdjezanimljivosti izdvajamou va da za kupnju zemljišta iČakovcu gradonačelnikovu izjava da je i otvaranje još jednog za kupnju zemljišta u Čakovcu trgovačkog centra zainteresiran ijedan otvaranje još jednog trgo-u novi lanac kojeg nema vačkog centra zainteresiran jedan novi lanac kojeg nema

trgovačkog centra išlo bi zaupošljavanje našem gradu.

Uz otvaranje 30 djelatnika.

Nije trgovačkog centra zaprecizirao lokaciju, niišlo imebilanca pošljavanje 30 djelatnika. jer su pregovori u tijeku. Nije precizirao lokaciju, ni ime(BMO) lanca jer su pregovori u tijeku.

(BMO)

Kočila koji jevijećnik u stalnom zaoštreOporbeni Predrag Kos gradonačelnikom čilanom kojiodnosu je u stalnom zaoštrenom Čakovca i preko pravosudne saodnosu s gradonačelnikom Čakovca punice, ovog puta napustio i preko pravosudne sapunice, ovogje sjednicu Gradskog vijeća nakon puta napustio je sjednicu Gradskog što nije dobio postaviti pivijeća nakon štopriliku nije dobio priliku postaviti na aktualnom tanje napitanje aktualnom satu. Jurica satu.

Juricapredsjednik Horvat, predsjednik Horvat, Gradskog Gradskog vijećajemjerio je vrijeme vijeća mjerio vrijeme trajanja

me isteklo, glatko sata ga jeiprekinuo trajanja aktualnog kad je to i time mu uskratio za vrijeme isteklo, glatkovijećniku ga je prekipostavljanje nuo i time mupitanja, uskratioignorirajući vijećniku za sve njegovepitanja, primjedbe.

Kočilasve je postavljanje ignorirajući naglo ustao sa svog vijećničkog njegove primjedbe.

Kočila je naglo mjesta prokomentirao: - Ka-i ustao sa isvog vijećničkog mjesta prokomentirao: - Kako možete?!

Ne ko možete?! Ne date zadnjem date zadnjem ni priliku da vijećniku ni vijećniku priliku da postavi postavi I otišao. pitanje.pitanje.

I otišao.

(BMO)(BMO)

Koji trgovački lanac hoće u Čakovec? ostalih trgovački zanimljivosti iz-lanac našem gradu.u Uz otvaranje JošOdjedan hoće Čakovec

Opet su naljutili vijećnika Kočilu Opet su naljutili vijećnika Predraga Oporbeni vijećnik Predrag aktualnog sata i kadKočilu je to vrije-

KONCERTI na Porcijunkulovom 2019.

Prva na glavnoj bini 30. srpnja Jelena Rozga Nakon što smo objavili prve izvođače za ovogodišnje Porcijunkulovo, poznati su svi izvođači na glavnoj pozornici.

Ove godine manifestaciju u utorak, 30. srpnja otvara kraljica hrvatske estrade Jelena Rozga. U stopu je dan kasnije prati vrckasta Maja Šuput, dok će 1. kolovoza na pozornicu stupiti grupa Hari Mata Hari.

Zvukove Mediterana na sam blagdan Porcijunkulova donose Tomislav Bralić & Klapa Intrade, a

3. kolovoza hrpu ekstravagance Las Vegas Show.

Porcijunkulovo će 4. kolovoza zatvorit sjetni zvuci Plavog Orkestra.

Doživite Porcijunkulovo, blagdan Gospe od Anđela uz koji su vezani brojni kulturni, povijesni, zabavni i etno sadržaji.

Pridružite se rijeci posjetitelja koja će krajem srpnja preplaviti ulice Čakovca i uživati u najboljem što Međimurje nudi, poručuju organizatori iz TZ Grada. (mn)

Promocija studenata MEV-a održana je u zgradi Scheier u Čakovcu

DESETA PROMOCIJA prvostupnika i sedma specijalista MEV-a

Diplome je dobilo ukupno 37 promovenata U zgradi Scheier u Čakovcu održana je deseta promocija prvostupnika Međimurskog veleučilišta i sedma promocija promovenata specijalista. Diplome je dobilo ukupno 37 promovenata.

Međimursko veleučilište počelo je djelovati s 56 upisanih studenata računarstva, da bi danas na Međimurskom veleučilištu studiralo preko 800 studenata na studijima računarstva, menadžmenta

turizma i sporta, održivog razvoja i specijalističkom studiju menadžmenta turizma i sporta.

Sadašnjoj dekanici Nevenki Breslauer ovo je bila zadnja podjela diploma stu-

dentima u funkciji dekanice, nakon što je odradila dva mandata na toj dužnosti koliko nemoguće biti dekan.

Vodila je Međimursko veleučilište od samog osnivanja.

(BMO)

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 11

Žene Dunjkovca u svoj su gulaš ‘’ubacile’’ tajni sastojak

DANI DUNJKOVCA okupili brojne zaljubljenike na 4. Gulašfestu

Nagrađeni koji su primili Grb općine i zahvalnice Općine Mala Subotica

SVEČANO OBILJEŽEN Dan općine Mala Subotica

Otvoren vrtić i podijeljena priznanja Grb Općine dobio je pater Christoph Horn, Puhački orkestar Općine i Nogometni klub Dinamo iz Palovca. Zahvalnice su uručene ljekarni Petek, Kristijanu Srpaku i Karate klubu Mala Subotica Minulog vikenda, održan je drugi, završni dio programa uz obilježavanje Dana općine Mala Subotica. Tijekom tri dana zbivanja najsvečanije je bilo u petak kada je otvoren dograđeni i obnovljeni dječji vrtić Potočnica.

- Ponosni smo na ovaj projekt jer smo dobili idealne uvjete za boravak djece, a povećao nam se kapacitet vrtića. U 5 dobnih skupina sada možemo primiti oko 120 mališana, odnosno 40 više nego

što je bilo do sada, pohvalio se prilikom otvorenja načelnik Valentino Škvorc.

Prema njegovim riječima, interes postoji i za formiranje dvije jasličke skupine.

Uz otvorenje vrtića, događaj dana bila je svečana sjednica Općinskog vijeća u tamošnjem Domu kulture na kojoj su dodijeljena najviša općinska priznanja te priznanja najuspješnijim učenicima i studentima. Grb općine dobio je pater Christoph Horn, Pu-

hački orkestar Općine i Nogometni klub Dinamo iz Palovca.

Zahvalnice su uručene ljekarni Petek, Kristijanu Srpaku i Karate klubu Mala Subotica.

Nagrađeni učenici koji su primili nagrade: Aida Trstenjak, Ema Marčec, Sara Novak, Lovro Farkaš, Filip Novak, Iva Maček, Melani Miljančić, Elija Hrgović, Tin Hrgović, Nikola Horvat, Iva Blažon, Marko Blažon, Mihael Mezga, Doroteja Cerovec, Lana Pintarić, Štefan Grana-

tir, Franjo Križaić te Dječja folklorna skupina KUU Zvon.

Pored njih, nagrađeni su i uspješni studenti: Petra Piknjač, Eva Trstenjak, Karla Taradi, Filip Cirkvenčić, Petra Furdi i Lana Agejev.

Povodom Dana općine organizirani je bogati zabavnoglazbeni i sportski program koji se odvijao uglavnom na igralištu NK Dinamo Palovec, uz tradicionalnu utrku i mnogo toga drugoga. (Vlasta Vugrinec, foto: Zlatko Vrzan)

Ove godine sve ekipe pobjedničke!

Gastronomski mirisi širili su se prošle nedjelje na 4. po redu Gulašfestu u sklopu Dana Dunjkovca.

Gulašfest okupio je sedam ekipa, a svaka je imala svoj recept za najukusniji gulaš.

Natjecale su se ekipe Društvo športske rekreacije Grabanice, Udruga žena Dunjkovec, Udruga Frkanovčari, VMO Gornji Kuršanec, DVD Dunjkovec, Udruga žena Pretetinec i Udruga Hrastinka.

Ocjenjivačka komisija bila je u sastavu Slađana

Herman, Marija Borković i Snježana Zorković.

Nažalost, kuhanje gulaša prekinula je kiša pa je dogovoreno da su ove godine svi pobjednici i podjele nagradu.

Medalje je podijelio Franjo Soldat, predsjednik udruge Međimurska gruda i tajnik Tihomir Štefulj, dok su se svima zahvalili Anđelko Kraljić, predsjednik VMO Dunjkovec i Darko Dania, načelnik općine Nedelišće. (dv)

12

Gornje Međimurje

MURS EKOM I Čakom razgovaraju o suradnji

Razmišljaju o izgradnji zajedničke sortirnice U uredu gradonačelnika Murskog Središća održan je sastanak između komunalnih poduzeća Murs Ekom i Čakom. Na sastanku je nazočio i gradonačelnik Dražen Srpak, dok je gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač zbog drugih obveza bio spriječen.

Raspravljalo o zajedničkom projektu izgradnje sortirnice. Uz to raspravljene su mnoge druge teme iz djelokruga rada komunalnih poduzeća te moguća suradnja između dvaju poduzeća.

Tema je bila i zajednički prigovor na nelogičnu i nepravednu poticajnu naknadu koju po novome moraju plaćati jedinice lokalne samouprave zbog kriterija smanjenja miješanog komunalnog otpada.

(BMO)

SELNICA

Ručna žetva i Dan pikača U subotu, 13. srpnja u Selnici na polju kod ribnjaka (ulaz preko puta Ulice Ogradna) organizira se ručna žetva s početkom u 6:00. Tjedan dana kasnije, u subotu, 20. srpnja organizira se Dan pikača uz cjelodnevne aktivnosti od dječjih radionica, namatanja velikog pikača pa do zabave u večernjim satima uz Mirka Švendu Žigu i njegov bend.

Za sve posjetitelje večernjeg koncerta osiguran je bograč! (sh)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

12. srpnja 2019.

KUHANJEM GRADSKIH KOTLIĆA na Zalešću završila manifestacija Ljeto uz Muru u Murskom Središću

Umjesto nedjeljnog ručka, u slast se jelo na žlicu

Kuhanje gradskih kotlića na Zalešću u okviru manifestacije Ljeta uz Muru u Murskom Središću omiljena je tradicija. Održava se uz lijepo uređeni ribnjak i okuplja one koji vole kuhati jela na žlicu i one koji vole degustirati ta jela Manifestaciju su zajednički organizirali Grad Mursko Središće i Turistička zajednica. Kuhale su kuharske ekipe i(li) pojedinci koji su se dobrovoljno prijavili, uz pomoć bonova za namirnice koje je osigurao organizator.

Također, i ove godine bila je vrlo zanimljiva ponuda jela na žlicu. Mnogobrojni gosti koji su stigli iz cijelog Međimurja i susjedne Slovenije, osjetili su da bi to mogao biti lijepi izlet uz slasni besplatan ručak na žlicu pa je opet Zalešće bilo puno kao šipak. I zaista, kuharske ekipe dale su sve od sebe, a nakon što su kotlići bili gotovi (blizu podneva) sve se pojelo u slast.

Prije toga, zabilježili smo što su kuhale neke od kuharskih ekipa, kao inspiraciju za vaš lonac.

Ivica Mesarić iz Murskog Središća sa svojim pomoćnicama Vesnom Mesarić i Marijom Mesarić kuhao je bograč. Nazvali su se ekipa Trio Rio. Četiri godine dolaze kuhati bograč po svojoj recepturi na ovu manifestaciju.

U hladovini iza njihova kuharskog kotlića i stola za pripremu, smjestila se poveća ekipa koji je u slast jela ono što su Ivica i njegove pomoćnice skuhale. Ima li bolje preporuke da je bograč uspio!?

Ekipa Udruge Bundek pripremila je ričet, a članice Društva žena Mursko Središće ove godine su pripremile ćufte. Dok su se njihove ćufte još krčkale u kotliću, članice Društva žena čekale su na

dostavu mladog krumpira od kojega su pripremile friški pire kao prilog.

Ivan Marđetko je kuhao kotlić šahovskog kluba. Njegovo jelo bilo je malo složenije i neobičnije od drugih. Kuhao je paprikaš od svinjskih nogica. Za pripremu ovog jela potrebno je pripremiti sušene i svježe svinjske nogice u omjeru pola-pola. Nogice se moraju dan prije skuhati i okoštati. Za pripremu paprikaša koristi se samo usitnjeno otkošteno meso.

- Za jušni dio koristio sam temeljac u kojem su se kuhale nogice i on je gušći od običnog temeljaca jer je po strukturi kao hladetina.

Temeljac se zalije i u njega se dodaju usitnjeno meso nogica, začini od ljute i slatke paprike, peršin i drugi začini ovog kulinarskog majstora paprikaša od svinjskih nogica. I eto slasnog jela iz kotlića uz koje u kućnim

Sjajna jela iz kotlića odlično su zamijenila obiteljski ručak uvjetima dobro paše palenta kao prilog, otkrio nam je Ivan Marđetko.

Ivan Marđetko pripremio je paprikaš od svinjskih nogica

Cijelu atmosferu na Zalešću začinila je svirka tamburaša tako da su mnogi ljetni

dan iskoristili za boravak i druženje u prirodi.

(BMO)

Ivica Mesarić i pomoćnice Vesna i Marija već četvrtu godinu za redom dolaze kuhati bograč

ŽUPA SV. MARTINA BISKUPA

Velečasni Ivan Herceg proslavio 20 godina svećeničke službe U nedjelju 30. lipnja večernjom svetom misom župnik Ivan Herceg je zahvalio na 20 godina svećeničke službe. Uz slavljenika u koncelebraciji je bilo prisutno preko 20 svećenika, više časnih sestara koje su rodom iz župe Sveti Martin na Muri, dvadesetak ministranata i mnoštvo vjernika.

Na misi je bio prisutan i načelnik Općine Sveti Martin na Muri Dražen Crnčec i njegov zamjenik, gradonačelnik grada Mursko Središće Dražen Srpak, predsjednik mje-

snog odbora Hlapičina Dragutin Stojko, ravnateljica Osnovne škole Petra Novinščak, načelnik policijske postaje Mursko Središće Miljenko Vrbanec i državni tajnik u Ministarstvu obrane general Zdravko Jakop.

Pjevanje na misi su animirali zajedno stariji i mlađi pjevači, a na orguljama su se izmjenjivali Patrik Zamuda (voditelj zbora mladih) i Božidar Frančić (voditelj mješovitog zbora). Propovijedao je vlč. Mladen Vidak koji je istaknuo izazove koji stoje

pred svećenikom u današnje vrijeme te naglasio što treba svećenika veseliti u svakidašnjim životu.

Pred kraj svete mise župniku su uputili čestitke predstavnici župnog pastoralnog i ekonomskog vijeća, župnog caritasa, pjevača, Osnovne škole, Općine, grada Mursko Središće, mladih, ministranata, vatrogasaca i obitelji. Župnik je svima zahvalio i pozvao na molitvu za svećenike. Poslije misnog slavlja bilo je kod župnog dvora prigodno druženje. (sh)

Velečasni Ivan Herceg veliku obljetnicu proslavio misom uz vjernike i kolege svećenike

12. srpnja 2019.

Gornje Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŠAMPIONI ZNANJA iz Selnice

Braća Ivan i Marta Premuš rasturili na brojnim školskim natjecanjima Na županijskim i državnim prvenstvima nastupili su svaki iz nekoliko predmeta i postigli izvrsne rezultate Marta i Ivan Premuš iz Selnice, sestra i brat, svojim brojnim uspjesima na županijskim i državnim natjecanjima ponos su svojih škola i svoje obitelji.

Marta je učenica sedmog razreda OŠ Selnica, a Ivan 1. razreda Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec. U završenoj školskoj godini bili su na županijskim i državnim natjecanjima iz brojnih predmeta i pokazali sjajno znanje.

Marta je ove godine sudjelovala na županijskim natjecanjima iz kemije, hrvatskog i geografije i na državnom natjecanju iz kemije te na ekipnom natjecanju Mathema u Koprivnici. Na Županijskom natjecanju iz hrvatskog bila je 3. (mentorica Dubravka LajtmanJanči), iz kemije 2. (mentorica Dijana Premuš), a iz geografije 1. (mentorica Damira Marušić).

Na Državnom natjecanju iz kemije 15., a s Tenom Perhoč i Gabrielom Kontrecom u ekipi osvojili su 1. mjesto na natjecanju Mathema u kategoriji 7. razreda (mentorica Tanja Perhoč).

Za natjecanja se pripremala na dodatnoj nastavi i kod kuće.

- Većina učitelja ima razumijevanja za učenike koji idu na natjecanje, ispričala nam je Marta i dodala da odgode ili ih oslobode nekih drugih školskih obaveza. Planira upisati Gimnaziju, ali još ne zna koji smjer.

Odnedavno trenira odbojku u

OK Plavi Peklenica, svira gitaru i ukulele te obožava rolanje. Tijekom natjecanja, unatoč brojnim obavezama ipak se uspijeva družiti sa svojim najboljim prijateljima, ako ne drugdje, u školi za vrijeme odmora.

Ivan je ove godine sudjelovao na Županijskim natjecanjima iz kemije (mentorica Davorka Majetić), fizike (mentorica Melita Sambolek) i matematike (mentorica Tamara Srnec).

Na Državnom natjecanju iz kemije te na ekipnom natjecanju Mathema u Koprivnici i Festivalu matematike (mentorica Tamara Srnec) u Varaždinu pojedinačno i ekipno.

Bio je prvi na Županijskom iz kemije, fizike i matematike (A kategorija), šesti na Državnom iz kemije, s Jelenom Kovačić i Lovrom Žgancom u ekipi osvojili su prvo mjesto na Mathemi, a u ekipi s Paulom Horvat, Dijanom Tot i Filipom Vinkovićem osvojili su prvo mjesto u ekipnom dijelu na Festivalu matematike. Na Festivalu pojedinačno bio je šesti.

- Pripreme se razlikuju od predmeta do predmeta. Ponajviše u školi kroz fakultativnu i dodatnu nastavu, kao i kod kuće, kazao je. Što se tiče slobodnog vremena, nije ga baš bilo u vrijeme natjecanja, ali trudi se uvijek provesti nešto vremena s prijateljima. Za odmor mora naći

OŠ SVETI JURAJ NA BREGU

Glazbeno nadaren Rok Mikec za klavijaturama

ROK MIKEC iz Štrigove

Virtuoz na klavijaturama

Ivan i Marta Premuš iz Selnice vremena, jer umoran ne može dobro odraditi zacrtano. Još uvijek ne zna čime se želi baviti u daljnjoj budućnosti i što će upisati, ali definitivno nešto u STEM području. U slobodno vrijeme redovito ide na pubkvizove s ekipom, malo svira gitaru, kad stigne trenira brazilski džiju-džitsu u MS Jiu-Jitsu, voli pročitati i dobru knjigu iz beletristike, popularno-znanstvene knjige ili kriminalističke.

Ponosni roditelji Dijana i Gordan Premuš, velika su im, moralna, stručna i logistička podrška, ali i poticaj, posebno

kad motivacija povremeno padne. Ipak, naglasili su Marta i Ivan, to nema veze s njihovim prosvjetarskim zanimanjima, jer Marta i Ivan rade samoinicijativno i na vlastitu inicijativu.

Kao brat i sestra slažu se jako dobro, a i mlađa braća Lucija ( 4. razred) i Andrija (predškolac) velika su podrška i ponosni na rezultate velikih brata i sestre.

Mi im čestitamo na prekrasnim rezultatima i želimo da nastave nizati svoje uspjehe. (Aleksandra Sklepić, foto: obiteljska arhiva)

Postavljena odlična pametna klupa Kod OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu postavljena je pametna klupa QBen Silver. Pametna klupa omogućava USB i bežično punjenje mobitela, tableta, laptopa i ostalih elektroničkih uređaja. Kao dodatnu stavku nudi i pristup internetu u 3G/4G mreži.

Konstrukcija klupe izrađena je od čelika i kaljenog stakla

čija čvrstoća osigurava otpornost klupe na vandalizam, dok cinčanje štiti klupu od korozije i ostalih posljedica vremenskih uvjeta. Uređaje je moguće puniti tijekom cijelog dana, zahvaljujući sunčevoj energiji koju solarni paneli provode do baterija. Višak energije pohranjuje se i omogućava neometan rad do čak 10 dana u slučaju loših vremenskih uvjeta. (sh)

Glazbenik Rok Mikec iz Štrigove oduševio je svojim izvedbama na klavijaturama na nedavnoj promociji pjesničke zbirke Stjepana Makovca gdje je nastupio kao posebni gost. Trenutno predaje glazbenu kulturu u Donjoj Dubravi i Domašincu.

Završio je Glazbenu pedagogiju u Mariboru te magistrirao jazz klavir na konzervatoriju u Klagenfurtu. Svoje glazbeno iskustvo kovao je u poznatom čakovečkom bendu Genova, a danas svira u soul/pop/funk sastavu The Groovebox. (sh)

ŠTRIGOVA I SELNICA

Počinje sanacija klizišta

Hrvatske vode sufinanciraju sanaciju triju klizišta ukupne vrijednosti 1,6 milijuna kuna.

U utorak, 2. srpnja 2019. godine u prostorima Hrvatskih voda potpisan je Ugovor o sufinanciranju građenja vodnih građevina za sanaciju klizišta na području Općina Štrigova i Selnica.

Međimurska županija nositelj je projekta sanacije klizišta lokalnu cestu LC 20046 Robadje i LC 20015 Prekopa. Vrijednost radova iznosi 918.596,88 kuna (s PDV-om) od čega 50% sufinanciraju Hrvatske vode, dok je ostali dio sredstva osiguran planom građenja i održavanja

županijskih i lokalnih cesta. Za tu je svrhu Županijska uprava za ceste Međimurske županije izradila izvedbene projekte sanacije te provela postupak javne nabave.

Općina Štrigova sanirat će klizište uz lokalnu cestu u Svetom Urbanu, naselje Šantavec, vrijednosti 212 tisuća kuna od čega Hrvatske vode sufinanciraju 148 tisuća kuna, dok će općina Selnica provesti projekt sanacije klizišta u Vinogradskoj ulici ukupne vrijednosti 400 tisuća kuna uz sufinanciranje Hrvatskih voda od 70 posto. Radovi na projektima sanacije klizišta započinju ovaj mjesec. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

S nule odmah na peticu Pametna klupa kod OŠ Ivana Gorana Kovačića spremna je za korištenje

Općina Gornji Mihaljevec je prema istraživanju o transparentnosti proračuna svih općina, gradova i županija u

BREŽNA PRIČAONICA

Hrvatskoj koje provodi Institut za javne financije dobila peticu.

U odnosu na 2018. godinu popravila se s nule na peticu. (sh) Piše: Sanja Heric

“Živjele” krivotvorene diplome!

A

kcija krivotvorene diplome svoj je nastavak dobila, nažalost, i u Međimurju.

Provjerom je utvrđeno da je riječ o falsifikatu. Navedena krivotvorena diploma pronađena je kod ženske osobe koja je bila zaposlena u dvjema osnovnim školama u Međimurskoj županiji.

Kako je objavilo Ministarstvo obrazovanja riječ je o lažnoj

diplomi profesora kemije s odsjeka za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. otična učiteljica radila je s krivotvorenom diplomom u jednoj osnovnoj školi radila sedam, a u drugoj šest godina. Nakon početka akcije provjeravanja diploma 90 tisuća osoba zaposlenih u sustavu obrazovanja ovo je sada bila 25. krivotvorena diploma, od-

D

nosno 17 nevjerodostojnih diploma i osam svjedodžbi. Od toga je devet diploma bilo sa Sveučilišta u Zagrebu, tri su bile iz inozemstva, te po jedna sa sveučilišta u Zadru, Rijeci, Splitu i Osijeku. a društvenim se mrežama odmah povela rasprava o tome te su čak nekoji stali na stranu dotične učiteljice s obrazloženjem da nije previ-

N

še kriva “ako je dobro odradila svoj posao” i da su političari puno više pokrali negoli je to ona učinila. a mene je svaka krivotvorena diploma pljuska onima koji su završili fakultet, a ponajviše onima koji sa završenim fakultetom sjede doma i ne mogu pronaći posao upravo zbog tih pojedinaca s falsifikatima. Još je gore to da

Z

takvi pojedinci s falsifikatima rade u sustavu obrazovanja, a trebali bi biti uzor našoj djeci koju podučavaju i daju im životne savjete. ovom međimurskom slučaju pravne institucije odradit će svoj posao do kraja te konačno utvrditi radili se o falsifikatu, odnosno je li došlo do kakve greške kod same provjere diplome. Ako se ipak

O

utvrdi da je greška, teško će se izbrisati ljaga s imena učiteljice.

14

Donje Međimurje

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR S MARIJANOM VARGOM, načelnikom općine Donja Dubrava povodom Dana općine

Dopustite nam da iskoristimo turistički potencijal Drave

- Najveća želja mi je da se više ni jedan Dobravčan ne odseli ili ode raditi van u inozemstvo, a oni koji su vani da se što prije vrate, ističe načelnik Marijan Varga Piše: Vlasta Vugrinec Trinaestog srpnja obilježava se blagdan svete Margarete koja je zaštitnica Župe u Donjoj Dubravi. Taj je datum Općina izabrala za svoj Dan koji će se po tradiciji proslaviti bogatim zabavnim programom uz nastup poznatih pjevača, dok se u nedjelju, 14. srpnja održava Dobravsko proštenje, jedno od većih u Međimurju.

Tim povodom razgovarali smo s načelnikom Marijanom Vargom.

• Dan Općine prilika je da se podvuče crta ispod minulog jednogodišnjeg razdoblja, odnosno da se spomene sve realizirano, neostvareno i prebačeno u iduće financijsko razdoblje te da se navedu planovi za narednu godinu.

— Što se tiče rada u proteklom periodu kak mi velimo od „Margaljete do Margaljete“ ima podosta toga. Prvo, nakon što u proteklom mandatu od četiri godine nije bila investirana niti kuna u gospodarsku zonu i nekoliko poduzetnika napustilo je Donju Dubravu, mi smo investirali 800.000 kuna i to za elektroinstalacije, opskrbu pitkom vodom te za izradu projektne dokumentacija za pet uličnih koridora koji trebaju asfaltne površine, rubnike šetnice i odvodnju oborinskih voda. Ove godine je potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s Ministarstvom gra-

diteljstva i prostornog uređenja u visini od 254.000 kuna za pomoć u razvoju infrastrukture u gospodarskoj zoni. Smatramo da bez stvaranja uvjeta za razvoj gospodarstva nema niti mogućnosti ostanka rada u Donjoj Dubravi.

Također, četiri godine nije investirano u obnovu Doma kulture „Zalan“ pa smo prošle godine u 11. mjesecu dovršili obnovu vanjske stolarije našim sredstvima uz pomoć Međimurske županije. Ove godine i Ministarstvo kulture nam je odobrilo 100.000 kuna nepovratnih sredstava te će se uz pomoć Županije i Općine nastaviti s obnovom unutrašnje stolarije i ulaznog stepeništa.

Nakon pedesetak sudskih postupaka u rješavanju imovinsko-pravnih poslova za zemljište zvano „Pijavišće“ izrađen je Geodetski elaborat I. i II. dio te dostavljen na mišljenje u Ministarstvo poljoprivrede. U Geodetskom elaboratu su sve čestice (njih preko stotinjak) spojene u jedinstvenu cjelinu te presložene u 6 funkcionalnih cjelina sukladno Odluci Općinskog vijeća. Dobivanjem pozitivnog mišljenja od Ministarstva poljoprivrede izvršit će se gruntovna i katastarska uknjižba u zemljišnim knjigama, a nakon toga provesti postupak dodjele zemljišta u zakup. Očekujemo da će se sve to obaviti do kraja poljoprivredne sezone, te će naši

PROGRAM UZ DAN OPĆINE 12. srpanj - petak

16 sati - Otvorenje teniskog turnira Krbulja Open 2019 18 sati - Sveta misa u župnoj crkvi sv. Margarete 19 sati - Svečana sjednica Općinskog vijeća u holu OŠ 20 sati - Nastup Taubeka pod šatorom na Sportskom parku „Krbulja“ 20 sati - Domjenak i druženje 21 sati - Koncert Učiteljica pod šatorom na Sportskom parku „Krbulja“ 13. srpanj - subota 09 sati - Teniski turnir 10 sati - Sveta misa uz prisustvo biskupa mon. Josipa Mrzljaka 230. obljetnica župe Sv. Margarete i 30 godina svećeničke službe vlč. Mirka Pilaja

Nakon mise: Predstavljanje knjige vlč. Pilaja Moj svakodnevni razgovor s Bogom preko leptira 16 sati - Otvorenje izložbe Marka Vučenika „Wall of fame“ (caffe bar „Sale“) 20 sati - Nastup Fijakera pod šatorom na Sportskom parku „Krbulja“ 14. srpanj - nedjelja 08 sati - Proštenje 10 sati - Teniski turnir 11 sati - sv. misa u župnoj crkvi Svete Margarete 11 sati - Nastup glazbenog sastava ispod šatora na Sportskom parku „Krbulja“ 12 sati - Polaganje vijenaca na spomeniku Novi Zrin 18 sati - Nogometna utakmica NK Dubravčan – NK Međimurje

poljoprivrednici dobiti novih 49 ha zemljišta.

Projekt ceste prema Pažutu zbog loših vremenskih uvjeta se nije uspio dovršiti prošle godine te je dovršen u proljeće ove godine. Financiranje projekta bilo 100% od strane fondova EU, ali uz predfinanciranje Općine izvršeno je plaćanje izvođačima radova, dostavljena sva izvješća i zatražen povrat uplaćenih sredstava u iznosu od 420.0574 kuna od Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Izrađenim projektom Izgradnja dječjeg igrališta željelo se omogućiti igranje male djece na sportskom parku Krbulja te poboljšati igrače terene za djecu iz Dječjeg vrtića Klinčec. Izgradnja javnog dječjeg igrališta bit će uz Vrtić s istočne strane vrtića. Projekt je ocijenjen pozitivno i dobivena je nepovratna potpora u iznosu 150.000 kuna. Omjer sufinanciranja je 74% ministarstvo, a 26% općina. U ovoj fazi je raspisan natječaj za izvođača radova te ćemo nastojati da se radovi dovrše do početka jeseni.

Općina je krajem prosinca na raspisani natječaj LAG-a Mura Drava kandidirala projekt Sportski park Krbulja za koji je dobila 296.500 kuna potpore. Projekt uključuje izgradnju nadstrešnice na prostorima nogometnog kluba površine od 201,40 m2 te 12 rasvjetnih panela, kao i šest svjetlosnih reflektora na teniskim terenima koji će omogućiti noćno korištenje terena.

Europska komisija nam je u okviru inicijative WIFI4EU dodijelila vaučere u vrijednosti od 15.000 eura. Predviđeno je postavljanje 7 vanjskih i 5 unutarnjih pristupnih točaka, a koje bi pokrivale područje Doma kulture Zalan, parka u centru mjesta, objekt DVD-a, Sportskog parka Krbulja te

Marijan Varga, načelnik Općine Donja Dubrava prostor uz rijeku Dravu kod nautičkog centra.

Za kraj sam ostavio najbolniju temu, a to je kanalizacija.

Iako s dosta zakašnjenja, ali barem bez financijskih troškova svakog domaćinstva ulazimo u jesenski početak njezine izgradnje.

• Sjednice OV-a vrlo su vam žive i žustre, imate žestoku oporbu te se stječe dojam kako i nije baš lako biti na čelu Općine..

— U pravu ste, eto na zadnjoj sjednici i vijećnik Mario Mikulan je najavio odlazak. Nažalost postali smo općina zapažena po netoleranciji, inaćenju nekoliko pojedinaca koji su željeli uskratiti zakonska prava i obveze Općinskog načelnika Statutom i Poslovnikom. Mi smo predložili HDZ-u koaliciju, a ako to ne žele onda partnerstvo kako bi svi skupa radili za interes naše Dobrave, ali nažalost to se nije htjelo. Tako se desilo da HDZ s partnerima nema prijedlog za bilo kakav projekt koji bi ušao u proračun, ali su protiv proračuna. Ništa ne valja. No, mi radimo, rezultati su vidljivi i ne osvrćemo se na zlonamjernosti.

• Na samom ste rubu Međimurja, je li to prednost ili mana i kakva je suradnja sa susjedima?

— U životu sam uvijek na svim radnim pozicijama maksimalno iskoristio objektivne okolnosti i ako su to bile nekome prepreke meni su bile prednosti. Tako je i ovaj naš Dobravski položaj meni prednost. Sa svim susjedima dobro surađujemo i međusobno se nadopunjavamo. U današnjim okolnostima niti jedna općina bez suradnje sa susjedima ne može napredovati. Svi mi imamo nekih prednosti, ali i nedostataka koje susjed može nadoknaditi. Eto mi se u Donjoj Dubravi svim silama trudimo da se u Kotoribi izgradi most prema Mađarskoj, u Donjem Vidovcu Zlatarski centar, u Svetoj Mariji turistički centar na Dravi i to pomažemo.

• Dosta se spominje razvoj turizma u donjem Međimurju. Po tom pitanju bilo je i sastanaka, ima li kakvih konkretnih dogovora?

— Turizam je u donjem Međimurju još zapostavljen.

Još uvijek nema istinskih inicijativa da se stvori turistička infrastruktura. No, mi ne odustajemo od nakane iskorištavanja prirodnih resursa za turističke namjene. Smatram da možemo svi skupa u donjem Međimurju ponuditi interesantan turistički sadržaj bazi-

ran na jednom, dvodnevnom ili višednevnom boravku. Tu je odskočio Grad Prelog i mislim da se i s njime trebamo povezati u turističkim nakanama.

• Drava je veliki potencijal, koliko je iskorištena i što bi htjeli napraviti?

— Najljepša prirodna cjelina u ovom dijelu Europe je stari tok rijeke Drave od polazišta u Svetoj Mariji pa do ušća s rijekom Murom.

Nama na tom prostoru treba prostorno planskom dokumentacijom urediti mogućnost korištenja, ali samim tim i zaštita od divljih turista kako su to napravile neke europske države. Jer kod nas je u inundaciji puno toga zabranjeno, a na primjer u Austriji ili Mađarskoj se mogu odvijati određene aktivnosti. Evo konkretno u gradu Letenju imaju dva autokampa, jedan u centru mjesta, a drugi uz rijeku Muru na vodoplavnom području i sve funkcionira. Županija Zala ima više od 30 kampova, a koliko mi u Međimurju?

• Vaša velika želja za Donju Dubravu!

— Najveća želja mi je da se više ni jedan Dobravčan ne odseli ili ode raditi van u inozemstvo, a oni koji su vani da se što prije vrate.

svim mještanima Općine Donja Dubrava

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 15 DONJA DUBRAVA

Mario Mikulan otišao iz Općinskog vijeća

U natjecanju bračnih parova s kajacima pobijedili su Željka i Vlado Vuk

Praćkanje je disciplina koja je “dečke” vratila u mladost

TRADICIONALNI VODENI SPEKTAKL na preloškoj Marini

Ekipa Fljojsara najbrža u Lovu na labuđe pero Domaći Preložani su se iskazali u alki u kojoj je nastupilo 12 ekipa gdje je pobijedio tim Vlado Vuk i Marijan Mandlin Preloška sportsko rekreacijska zona Marina tijekom minulog vikenda bila je pravo bojište igara počevši od 19.

Lova na labuđe pero, preko praćkanja na vodi pa sve do tzv. vodene alke. 50-tak ekipa u organizaciji tamošnjeg Nautičkog kluba Labud tako je ponovno oživjelo vožnju starinskim „drofskim čonima“.

Uz domaće nautičare, natjecali su se i ljubitelji vodenih sporta i rijeke Drave iz Donje Dubrave i Donjeg Vidovca. Što se tiče lova na labuđe pero, startalo je 14 posada i najbrži su bili veslači iz Donje Dubrave, odnosno Nautičkog kluba Fljojsar, Branko Ivančić i Miroslav Horvat, njihovi sumještani Miro Ivančić i Dražen Miser bili su drugi, a domaćini Antun Bermanec i Stjepan Srpak zauzeli su treće mjesto.

No, Preložani su se zato iskazali u alki u kojoj je nastupilo 12 ekipa gdje je pobijedio

Mario Mikulan dao je ostavku na mjesto općinskog vijećnika na sljedećoj sjednici koga će SDP odrediti kao mog nasljednika, kazao je. Neslužbeno se doznaje kako će to biti Martina Kovač. (vv)

SVETA MARIJA

Opremanje Doma kulture prebačeno u iduću godinu

Opremanje Doma kulture koje je Sveta Marija kandidirala preko LAG-a morat će vjerojatno prebaciti na iduću godinu pošto je preporuka da se s radovima ne započinje prije dobivanja odluke o financiranju, što se razlikuje od onoga što je bilo rečeno u početku, a to je da će se s radovima moći početi čim se preda dokumentacija. Prema

saznanjima načelnice Đurđice Slamek na odluku o financiranju čeka se po nekoliko mjeseci.

Općina je raspisala natječaj za postavljanje novih 40 LED svjetiljki, uz napomenu da je izašla nova uredba temeljem koje svjetiljke ne smiju biti s bijelim nego blago žućkastim svjetlom (300 lumena) pa će takve i postaviti. (vv)

DONJI VIDOVEC

Gmazovi prijete iz zapuštenih parcela Fljojsari Branko Ivančić i Miroslav Horvat bili su najbrži u tradicionalnoj utrci “drofskih čoni” tim Vlado Vuk i Marijan Mandlin.

Uz praćkanje s 30 ekipa u kojem je pobijedio Miroslav Vrhaj, organizirano je bilo

natjecanje bračnih parova s kajacima koji su veslali oko umjetnog otoka. Tu je pobjedu odnio Vlado Vuk sa suprugom Željkom.

DJEČJI VRTIĆ Ftiček D. Kraljevec-Hodošan i vrtić Ružica iz Goričana

Veliki broj posjetitelja uživao je u opuštenom druženju uz glazbu Maria Mustača i njegovog glazbenog sastava. (Vlasta Vugrinec, foto: Zlatko Vrzan)

Besplatni dodatni programi za vrtićke mališane

Dječji vrtić Ftiček iz Donjeg Kraljevca i vrtić Ružica iz Goričana od travnja, kao i u naredne dvije i pol godine svim polaznicima vrtića s područja općine Donji Kraljevec i Goričan, omogućavaju besplatne dodatne sadržaje. U sklopu toga, kako bi sve programe ravnopravno polazila i djeca s posebnim potrebama i sva druga koja imaju određenih poteškoća, zaposleni su jedan logoped i defektolog te 3 odgajateljice.

- Za sve polaznike vrtića organiziramo učenje engleskog i njemačkog jezika, glazbeni, sportski te eko program, pojasnila je Kristina Višević koja radi na projektu omogućavanja ovih sadržaja svim polaznicima vrtića.

- Na području naše Općine evidentan je porast

Mario Mikulan (Laburisti) izabran je pred dvije godine za vijećnika Općine Donja Dubrava kao prvi s liste koalicije SDP i Hrvatskih laburista. Dogovor između dvije stranke bio je da će Mikulan, prvi s liste, nakon pola mandata tj. dvije godine staviti mandat u mirovanje i svoje mjesto u Općinskom vijeću prepustiti nekome iz koalicijskog partnera SDP-a.

Održao je riječ i na 16. sjednici poručio kolegama vijećnicima: - Ovo je moja zadnja sjednica. Svoj mandat stavljam u mirovanje i prepuštam svoje mjesto nekome iz SDP-a shodno našem dogovoru. Tko će biti, to ne znam. Vidjet ćemo

Predstavljanje novih sadržaja koji će biti na raspolaganju mališanima u tri vrtića u Donjem Kraljevcu

broja djece i želimo im pružiti bolje budućnost, rekao pak je načelnik, Miljenko Horvat. Djeca se danas premalo bave ritmikom. Radije im dajemo u ruke laptope, mobitele i slične uređaje pa tako današnja djeca teško shvaćaju probleme oko zagađenja prirode a teško da je tko od njih uhvatio zemlju rukama.

Upravo to su i glavni razlozi uvođenju sportskog i eko programa.

Naravno, svi su prošli i dodatnu edukaciju koja se također plaćala iz tog projekta.

- Mi u Međimurju imamo najnižu ekonomsku cijenu vrtića u Hrvatskoj i teško da bi sami to mogli organizirati i financijski

pokriti, tako da je ovo baš dobrodošlo, poručila je ravnateljica dječjeg vrtića Ružica iz Goričana Ružica Horvat.

Besplatni dodatni programi, provodit će se ukupno 30 mjeseci, a osim ova dva vrtića u D. Kraljevcu i Goričanu, obuhvatit će i područni vrtić u Hodošanu.

(Vlasta Vugrinec)

Općina Donji Vidovec ima problema sa svojim mještanima koji ne održavaju svoje privatne parcele.

Naime, gruntišta su zarasla, sadrže leglo zmija i gamadi na koje se susjedi neprestano žale, no bez uspjeha.

Prema riječima načelnika Josipa Matulina teško je

riješiti taj problem budući da se radi o privatnim parcelama koja je po važećim hrvatskim zakonima neotuđivo pravo svakog pojedinca. Drugim riječima, stvar je u neodgovornosti pojedinaca, a općina trenutno nema mehanizme kojima bi im stala na kraj. (vv)

Andrijano rado koristi vodu iz pipe koja je postavljena u samom središtu Preloga

PRELOG

Javna pipa za spas od vrućina

Vožnja biciklom tijekom vrućih i sparnih dana nezamisliva je bez bočice svježe i hladne vode. Upoznat je s tim svaki biciklist, a naročito onaj koji se sprema na duže ture bicikliranja. Istina, bočica vode može se kupiti u svakoj trgovini pa i na kiosku, no ipak je najbolja i naj-

slađa ona koju u flašicu doteče direktno iz pipe. Pipu s vodom u samom središtu Preloga rado koristi i mladi Andrijano kojeg smo zatekli u punjenju flašice.

No, prije nego što flašicu spremi najprije dobro potegne iz nje kako bi utažio trenutačnu žeđ. (vv)

16

Poljodjelstvo

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U BERBI AMERIČKIH BOROVNICA kod obitelji Lisjak u Šenkovcu

Sami prodajemo borovnice, ne želimo u trgovačke lance U Hrvatskoj raste zanimanje za uzgoj borovnice pa se, prema grubim procjenama ona uzgaja na oko 140 hektara, odnosno uzgojem se bavi oko 150 osoba.

Piše: Vlasta Vugrinec Aronija, kupina, malina, ribiz, borovnica i goji, najpoznatije su i najzastupljenije sorte bobičastog voća u našem kraju. Istina, ako već treba poredati po zastupljenosti, daleko najviše ima aronije i to zbog njenih svojstava.

Berba započela i potrajat će do sredine kolovoza

Prvenstveno se tu misli na same bobice koje se ne moraju nužno brati istog trena kad zazrele već mo-

gu puno duže ostati na grmu za razliku od ostalog bobičastog voća koje počinje zriobom otpadati s grma. S druge strane, aroniju uzgajivači vole jer je, kako kažu, vrlo otporna biljka i praktički nema opasnosti od napada bolesti i štetnika.

- Danas je to vrlo teško tvrditi za bilo koju biljku jer je tržište otvoreno i bilje nam stiže sa svih strana svijeta pa tako i bolesti te štetnici, kaže pak 36-godišnji Leo Lisjak iz Šenkovca, uzgajivač američke borovnice, biljke koja ta-

Plodovi ne dozrijevaju istodobno pa se nasad mora obilaziti i 3-4 puta tijekom sezone, ističe Jasminka

kođer slovi kao poprilično otporna.

Lea i suprugu Jasminku pronašli smo na njihovom imanju na kojem se odvija berba američke borovnice. Berbu su započeli prije 20-tak dana i potrajat će negdje do sredine kolovoza. Naime, obitelj Lisjak zasadila je desetak sorti ovog voća razne epohe dozrijevanja kako bi imali svježe bobice kroz cijelu sezonu.

Leo i Jasminka, borovnice su počeli uzgajati sasvim slučajno. - Vidio sam u trgovini borovnice, kupio ih i kako mi se dopao njihov okus, odluka je brzo pala, podsjetio se početaka Leo. Zemlju su imali i intenzivno su razmišljali o bavljenju ekološkom poljoprivredom u što su se borovnice izvrsno uklopile.

Analiza tla je pokazala idealan kiseli ph za borovnicu te je krenula kupnja prvih grmova da bi danas stigli do 3.500 komada.

Nažalost, iako kupljene kod nas, sadnice su porijeklom iz Poljske tako da su dio nasada i sami tamo kupili.

- Posvetili su se ekološkom uzgoju borovnica, što znači samo motika uz puno znoja i žuljevite ruke, kažu Leo i Jasminka

Poljska je inače, donedavno bila vodeća zemlja po proizvodnji borovnica u Europi i treća u svijetu.

Cijeli nasad je pod navodnjavanjem i pokriven mrežom, više zbog ptica nego li zbog tuče.

- Sve što znamo o uzgoju borovnica, naučili smo u hodu, preko interneta, literature ali i godine rada i muke, objasnio nam je Leo. Naime, krenuli smo u posao 2011. godine.

Ekološka proizvodnja s eko-markicom

Iako je borovnica relativno jednostavna za uzgoj, obitelj ima i te kako puno posla jer su se posvetili ekološkom uzgoju, što znači samo motika uz puno znoja i žuljevite ruke.

- Ljudi su prepoznali važnost zdrave i ekološki uzgojene hrane, kažu uglas Leo i Jasminka pa

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

se sve manje traži uvozna španjolska ili portugalska borovnica.

Gr move redov no okopavaju, orezuju ali i zakiseljavaju sečkom od crnogorice. Prskaju po potrebi samo ekološki dozvoljenim sredstvima.

Na svom imanju kroz sezonu poberu oko 3 tone bobica, no ne u jednom mahu budući da plodovi ne dozrijevaju sve istodobno. Drugim riječima, nasad moraju proći i 3-4 puta kako bi sve pobrali.

- Budući da smo uložili dosta znanja i truda te želimo da naša borovnica stigne svježa do svakog kupca, bobice uglavnom prodajemo na kućnom pragu ili pak putem dostave diljem zemlje. Jednostavno se ne želimo natezati oko cijene, eventualnog povrata te različitih zahtjeva za pakiranjem s trgovačkim lancima, kažu.

Što se pak cijene tiče, prodaju ih po prihvatljivih 50 kn/kg kao i uzgajivači iz konvencionalne proizvodnje, premda bi njihove, ekološke trebale stajati više.

Uz Međimurje, njihove borovnice osvajaju Zagreb, Istru i Dalmaciju, što više ni nemaju toliko robe koliko ga tržište traži, stoga planiraju proširiti nasad.

- Već 8 godina borimo se kako bi kupili državno zemljište no nikako da dođemo s administracijom na zelenu granu, požalio se Leo. No, s obzirom na potražnju plodova borovnice koje slove kao i pravi izvor tvari koje blagotvorno djeluju na ljudsko tijelo, neće i ne žele odustati od njihova uzgoja i proširenje.

U konačnici, kažu, sad su već praktički sve naučili i samo se mogu usavršavati u njihovu uzgoju.

Tretiranje odraslih komaraca avionima neučinkovito je i opasno za biosustav - 2 dio Edukacija je prva mjera borbe protiv komaraca.

Najučinkovitija tehnologija kontrole uništavanje ličinki komaraca je larvicidima koji su bezopasni za okoliš i djeluju ciljano samo na komarce prema riječima prof. dr. sc. Josip Milas, primarijus, dr. med., epidemiologa na Katedri za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta Osijek. Tu su površine za kontrolu (bare, poplavne površine, lokve i sl. ) puno manje nego kod tretiranja odraslih komaraca koji se kasnije razlete po ogromnim površinama. Od tehnika kontrole ličinki komaraca najveći učinak daje korištenje ledenih granula. To je biološki preparat koji se miješa s vodom kao nosačem, djeluje isključivo na ličinke komarca i ni na što drugo, nije štetan za ljude niti za životinje, tumači Milas u intervjuu za razne Internet portale.

Upotreba bezopasnih larvicida najčešća je u zapadnom

svijetu i preporuke EU – i upravo s tom tehnologijom neka su poplavna područja poput naših, poput područje rijeke Rajne danas područja s minimalno komaraca. Za ovakvu metodu treba nam dobar plan i sustavna provedba.

Borba protiv bolesti koje prenose komarci: Trenutno imamo najezdu poplavnih komaraca koji zapravo i nisu zabilježeni kao prenositelji bolesti i čija će se populacija smanjiti do sredine srpnja ukoliko će se nastaviti vruće i suho vrijeme.

Oni se pojavljuju u velikom broju za kišnih godina s visokim vodostajem rijeka i nezgodni su jer se pojavljuju u rojevima.

Osobno sam i sama ovaj tjedan primijetila da je kod mene komaraca sve manje i radila sam na vrtu sve do kasnih sati. Za smanjenje komaraca koji mogu prenijeti neke od zaraznih bolesti – a to su vrste urbanih komaraca – svi smo odgovor-

ni. Jer upravo oni se razmnožavaju u ljudskom okruženju, u septičkim jamama, bačvama, kantama s vodom i slično. A za njih ne trebamo avione – nego edukaciju i manja novčana sredstva. Najčešće trebamo mrežice na ozrakama septičkih jama, poklopce na bačvama za skupljanje kišnice, mijenjati vodu svakih tjedan dana, jer za ljetnih vrućina komarac se razvije u vodi za 10-tak dana.

Novčana sredstva za borbu protiv komaraca bila bi puno bolje iskorištena ukoliko bi se uz larvicidne biološke metode radilo na dijeljenju letaka i plaćanju timova studenata koji bi ljudima objasnili gdje sve doma mogu uzgajati komarce. To je nešto na čemu i rade razvijene zemlje – uz naravno i predviđene novčane kazne za one koji „uzgajaju“ komarce u svojim dvorištima i okućnicama.

Ne zaboravimo da bez oprašivača neće biti mnogih

plodova koje jedemo i da je situacija već sada kritična! U nekim dijelovima Kine ljudi moraju ručno kistovima oprašivati voćke ukoliko žele imati plodove. Pčele i korisni oprašivači se ne čuvaju lajkanjem fotografija pčela na facebooku i prigodnim govorima – nego stvarnim djelima. Stoga dragi moji Međimurci – rješenje protiv urbanih komaraca koji prenose zarazne bolesti nije u prskanju avionima, nego u svima nama. Što svaki pojedinac može napraviti potražite na web stranicama i letcima Zavoda za javno zdravstvo.

Također, moram napomenuti da se larvicidno tretiranje provodi u minimalnim razmjerima u Međimurju i da samo 7 općina ima sporazum o nadzoru sa Zavodom, stoga pozivam načelnike općina da se jave na Zavod za javno zdravstvo MŽ - Djelatnost za zdravstvenu ekologiju radi

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

izrade programa mjera prema zakonskoj obvezi i da se pravovremeno krene u larvicidno tretiranje komaraca kako nam se ne bi događale prevelike najezde komaraca. A vi dragi Međimurci, pitajte svoje načelnike rade li na preventivnim mjerama suzbijanja komaraca, jer dakle, to je jedino pametno i dugoročno rješenje koje ne šteti okolišu i ljudima. Ako se

želimo ponositi činjenicom da smo najnaprednija hrvatska županija, onda ne možemo koristiti zastarjele i štetne adulticidne tretmane kao glavnu mjeru suzbijanja komaraca, već imati dugoročnu strategiju i provođenje suvremenih larcividnih mjera, te na taj način brinuti za zdravlje svojih žitelja i pametno koristiti novac poreznih obveznika.

12. srpnja 2019.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

U ponudi voća prve ovogodišnje lubenice

ČAKOVEČKA TRŽNICA

VARAŽDINSKA TRŽNICA

Paprika:

15-35 kn/kg

Paprika:

15-25 kn/kg

Rajčica:

15 kn/kg

Rajčica:

10-15 kn/kg

Krumpir:

5 kn/kg

Krumpir:

5 kn/kg

Krastavci veliki:

12 kn/kg

Krastavci:

12 kn/kg

Krastavci mali:

15 kn/kg

Krastavci mali:

15 kn/kg

Luk:

5 kn/kg

Tikvice:

15 kn/kg

Salate: Celer:

5 kn/kg

Tikvice:

15 kn/kg

20 kn/kg

Salate:

15 kn/kg

20 /kg

Celer:

20 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Mrkva:

Brokula:

20 kn/kg

Brokula:

30 kn/kg

Mahune:

Mahune:

Sočna crvena lubenica naprosto izaziva zazubice U posljednje vrijeme, ponuda Što se povrća tiče, zamjetan je povrća na našoj čakovečkoj tržnici porast cijene salata koja je stigla na nekako se ustalila što se ne može 20 kuna. Poljoprivredni proizvođači reći i za voće. Naime, svaki obila- kažu da salate više nema jer je prozak klupa rezultira nekom novom ljetna stigla svom kraju, a druga još vrstom koja je stigla u rod. Ovog nije stigla u puni rod. No, zato ima puta, uz veliku ponudu bobičastog rajčice, paprike, krastavaca, zelja. voća primijetili smo domaće trnoKad smo već kod zelja, još uvisleke ili divlje šljive kao i prve plo- jek se mogu kupiti presadnice kako dove lubenica. S obzirom na to da varaždinskog tako i međimurskog su tek stigle, ne čudi njihova cijena kasnog zelja, kao i flanci radiča i enod 8 kuna po kilogramu. divije. (vv)

Luk:

8 kn/kg 15-20 kn/kg 25 kn/kg

Špinat:

5 kn/hrpica

Špinat:

5 kn/hrpica

Blitva:

5 kn/vezica

Blitva:

5 kn/vezica

Kopar:

5 kn/vezica

Kopar:

5 kn/vezica

Vlasac:

5 kn/vezica

Vlasac:

5 kn/vezica

Trnosleki:

10 kn/kg

Trnosleki:

10 kn/kg

Breskve:

10 kn/kg

Breskve:

10 kn/kg

Jabuka:

10 kn/kg

Jabuka:

Kruškice:

10 kn/kg

Kruškice:

Ribiz:

10 kn/mjerica

Ribiz:

8-10 kn/kg 10 kn/kg 10 kn/mjerica

Marelica:

15 kn/kg

Marelica:

12 kn/kg

Lubenica:

8 kn/kg

Lubenica:

6 kn/kg

Trešnje:

30 kn/kg

Trešnje:

Presad povrća:

0.70-4 kn

Presad povrća:

Buket ljiljana: NAPOMENA

10 kn cijena pala

25-30 kn/kg 0.5 kn nadalje

Buket ljiljana: cijena rasla

10 kn cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati;

Piše: mr. Branimir Novak dr.vet.med.

Virus Zapadnog Nila (VZN) pripada skupini emergentnih zoonoza koje se prenose komarcima.

Virus je izoliran prvi puta 1937. godine iz krvi febrilne žene na području distrikta Zapadni Nil u sjevernoj Ugandi po čemu je i dobio ime.

Posljednja dva desetljeća dokazano je širenje virusa na nova područja te sve veći broj epidemija u ljudi, nažalost i sa smrtnim posljedicama. Tako je Groznica Zapadnog Nila dobila značaj kao važan problem u javnom zdravstvu na svjetskoj razini.

Bolest se klinički očituje u konja i ptica sa mogućim smrtnim ishodima. Ptice su prirodni domaćini VZN-a u kojima se

uzročnik umnožava, što omogućuje i izravni prijenos među pticama.

Uloga komaraca ključna je u epizootiologiji i epidemiologiji VZN-a.

Praktički jedini način prirodnog prijenosa uzročnika na ljude i druge sisavce jest preko komaraca inficiranih tijekom hranjenja krvlju inficiranih ptica.

Važno je istaknuti, da za razliku od ptica, nakon infekcije konja i drugih

vrsta životinja kao i ljudi, viremija ostaje vrlo niska te oni predstavljaju krajnje domaćine i niti u jednom trenutku nisu izvor infekcije niti opasnost za daljnje širenje infekcije.

Inkubacija bolest Zapadnog Nila u konja iznosi 3 do 15 dana.

Infekcije u većem broju slučajeva prolaze asimptomatski, u nekih životinja pojavljuju se samo febrilni oblici koji

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Virus zapadnog nila u konja

ČAKOVEC

često prolaze nezapaženi. U do 8% zaraženih konja bolest Zapadnog Nila klinički se očituje znakovima poremećaja središnjeg živčanog sustava različitog intenziteta.

U slučaju pojave kliničkih znakova razvija se encefalomijelitis s ataksijom, lijeganje, slabost ekstremiteta i fascikulacija mišića.

Diferencijalno dijagnostički treba isključiti bjesnoću te rinopneumonitis konja.

Kako nema etiološkog liječenja, ono se svodi na ublažavanje simptoma bolesti. Preventivno cijepljenje konja inaktiviranim vakcinama već se provodi u nekim Europskim državama. Dijagnostički postupci na konjima provode se sukladno Programu nadziranja groznice Zapadnog Nila na području Republike Hrvatske u 2018. godini propisanom od strane Uprave za Veterinarstvo.

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

18

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI za poljoprivrednike

BERNARDIN VRT

Postrni i pokrovni usjevi Neposredno nakon žetve žitarica i uljane repice veliki broj poljoprivrednih proizvođača odlučuje se za postrnu sjetvu koja u većini slučajeva kod nas podrazumijeva „zelenu gnojidbu“. Zbog sve većeg manjka stajskog gnojiva ovakav vid unosa organske mase ima utjecaj na količinu humusa u tlu, ali i na vodozračne odnose tla. Kod lakih propusnijih tala unosom u tlo postrnog usjeva povećava se kapacitet tla za vodu, dok kod teških zbijenih tala kapacitet tla za zrak. No, najveći broj poljoprivrednika sjetvom postrnog ili pokrovnog usjeva zadovoljava jednu od odredbi vezanu za zelena prakse prema kojoj poljoprivredna gospodarstva koja imaju više od 15 hektara obradivih površina trebaju imati minimalno 5% ekološki značajnih površina. U ekološki značajne površine spadaju: pojasevi uz rub šuma i vodotoka, pojedinačna stabla, živice, ugar, kulture kratkih ophodnji, sjetva kultura koje fiksiraju dušik, sjetva postrnih i pokrovnih usjeva itd., a svrha im je očuvanje bioraznolikosti na poljoprivrednom gospodarstvu.

Postrni i pokrovni usjevi su mješavine koje se sastoje od barem dvije kulture navedene u tablici kultura prihvatljivih za ekološki značajne površine uz sljedeće uvjete: – postrni usjev sije se nakon glavne kulture i ostaje na oranici do zime, a pokrovni usjev ostaje preko zime najkasnije do proljeća iduće godine; – postrni i zeleni pokrovni usjevi kao EZP moraju biti prisutni najmanje u razdoblju od 20. kolovoza do 15. listopada i na njima se ne smiju primjenjivati sredstva za zaštitu bilja – kulture koje se siju kao ozimi usjev za žetvu iduće godine ili napasivanje nisu prihvatljive za postrne i pokrovne usjeve.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Kremen iz roga (preparat 501) u vinogradarstvu

Piše: Suzana Pajić Kulture koje se mogu izabrati u mješavini za sjetvu postrnog ili pokrovnog usjeva: žitarice: raž (Secale cereale), zob (Avena sativa), Triticale, ječam (Hordeum vulgare) trave: talijanski ljulj (Lolium multifl orum), sudanska trava (Sorghum sudanense), sirak-sudanska trava (Sorghum bicolor X S. sudanense), vlasulje (Festuca spp.), vlasnjače(Poa spp.) rod Brassica: gorušice (Sinapis alba, Brassica juncea, Brassica nigra), uljana rotkva (Raphanus sativus), krmna rotkvaRauola (Raphanus sativus L., var. oleiformis Pers), kanola (Brassica napus or B. rapa), ozima repica-Perko (Brassica rapa L., cv. Perko). leguminoze: grahorice (Vicia spp.), djetelina inkarnatka (Trifolium incarnatum), aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrium), crvena djetelina (Trifolium pratense), krmni grašak (Pisum sativum), lupine (Lupinus spp.), perzijska djetelina (Trifolium resupinatum), grahor satrica (Lathyrus sativus). ostalo: facelija (Phacelia tanacetifolia) i heljda (Fagopyrum esculentum).

12. srpnja 2019.

12. srpnja - Dan cvijeta do 12 sati, od 13 sati povoljno vrijeme za biljke lista

Ako su biljke lista napadnute od kupusnog bijelca uzmemo 1 centilitar špirita i čajnu žličicu mazivog sapuna i dobro izmiješamo u 10 litara vode te kantom za zalijevanje polijemo napadnute biljke.

Također pomaže i prskanje pelinovim čajem.

Za izradu preparata 501 potreban nam je kravlji rog.

Materijal kojega upotrebljavamo za izradu preparata veoma je bitan. Najbolje je da upotrebljavamo čisti kristal gorsku strijelu, kristaliziran oblik kremena.

Kristal ćemo prvo razdrobiti čekićem nakon toga u mužaru, a na kraju u porculanskom mužaru tako da su komadići sitni kao brašno.

Ne smijemo ga usitniti u prah. Pod prstima trebaju se još osjetiti sitna zrna. U novim pokusima ustanovili smo da u prah zdrobljen kremen ne djeluje. Sa sitnim kremenom pomiješanim vodom napunimo rogove.

Takva smjesa će bolje prianjati za rog. Napunjen rog neka stoji okomito neko vrijeme, nakon toga odlijat ćemo vodu te rog zatvoriti ilovačom. Napunjen rog plitko ćemo zakopati u dane cvijeta u vrijeme Spa-

VRTLARICA

sova. Dulja strana otvora roga neka bude uvijek na gornjoj strani tako da u rog ne ulazi voda. Rogove ćemo iskopati u prve dane cvijeta u studenom. Preparat ili rog punjen preparatom stavit ćemo u staklenku na sunčanu stranu prozora.

Preparat je spreman i čeka na upotrebu.

Kod vinove loze ćemo obaviti najbitnija prskanja preparatom 501 nakon berbe, ali još u vrijeme dok ona još ima lišće. Preparat 501 uvijek prskamo na lišće, tako će učinak doći do kambija, a od tamo će u idućoj godini doći u lišće i plodove. Idealno je ako preparat 501 prskamo u jesen tri puta nakon berbe i to ujutro u dane ploda, malo nakon izlaska Sunca. U ljeto u vinogradima ne prskamo preparat 501 jer se pokazalo da tada vino preuzima okus lišća.

13. srpnja - Dan lista

Sijemo i presađujemo salatu, endiviju, radič, kopar, kres salatu, slanutak, korabu.

14. srpnja - Dan lista

Okopavamo i njegujemo biljke lista.

15. srpnja - Dan ploda

Sijemo tikve, krastavce, grah, grašak, mahune i njegujemo biljke ploda.

16. srpnja - nepovoljan dan za rad s biljkama zbog silaznog čvora i pomrčine Sunca, Saturna i Plutona

17. srpnja - Dan korijena

Nakon 9 sati sijemo repu, rotkvicu, crnu rotkvu, njegujemo korjenaste biljke - bit će manje novog korova 18. srpnja - Dan korijena do 12 sati, od 13 sati povoljno vrijeme za rad s biljkama cvijeta

Biste li voljeli da vaše biljke budu prave riznice zdravlja? Nastavite prskanje preparatom 501. Povrće (svaku kulturu) prskamo do zrelosti rano ujutro na za biljku tipičan dan, a različitih zviježđa zodijaka tri puta. Nakon svakog prskanja biljke će narasti za jedan stupanj iznad pojma “hrana” i postat će naš lijek. Ako hoćemo ostati zdravi, upotreba preparata u vrijeme u kojem živimo je nužna, inače dolazi do degeneracije.

U VRTU OBITELJI Goričanec iz Donjeg Kraljevca

Krenula je sezona ukusnih tikvica Obitelj Goričanec iz Donjeg Kraljevca malo je doma, a malo u inozemstvu kod sina. Kako nam je rekla Marija, preko ljeta više vole boraviti u svojoj obiteljskoj kući budući da ondje imaju vrt, cvjetnjak i veliko dvorište, dok u Njemačkoj žive u stanu.

Marija je u mirovini, a rad s biljkama opušta i to radi isključivo za svoju dušu bez obzira brine li se o cvijeću ili o povrću.

Premda ih je samo dvoje, sa smiješkom kaže, vrt sadi i sije kao da ih je dvadeset i dvoje. Malo mrkve, pa salate, graha, a ne nedostaje ni tikvica koje polako dolaze u puni rod. A da je tome tako, s ponosom nam je pokazala impresivni komad kojeg samo što nije ubrala. Kako će tikvice pripremiti još ni sama ne zna jer tikvice vole na sve načine. (vv)

Jedan, ali vrijedan grm tikvica, ističe Marija Goričanec

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 19

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 ŠTO VAS ŽULJA ČITATELJ iz Čakovca pita što se dogodilo da ne rade semafori kod Lidla

Misteriozno oštećen lijevi skretač Čitatelj iz Čakovca javio nam je u nedjelju da su u potpunosti prestali raditi semafori na raskrižju Zrinsko-Frankopanske i Ulice dr. Ivana Novaka, upozorio na potencijalnu opasnost, jer su vozači zbunjeni s obzirom da ne “žmirka” ni narančasto svjetlo i zamolio da ispitamo što se događa i kad će biti otklonjen kvar.

Od policije smo dobili sljedeći odgovor: - 6. srpnja u 5 sati ujutro Policijska uprava Međimurska zaprimila je nepoznatu telefonsku dojavu prilikom koje je prijavljen oštećeni semafor na raskrižju Zrinsko-Frankopanske i Ulice dr. Ivana Novaka u Čakovcu kod trgovačkog centra Lidl. Još nije točno utvrđeno zašto je točno došlo do oštećenja.

Iz policije dodaju kako se sumnja na prometnu nesreću, ali nakon dojave kad su stigli na mjesto oštećenja semafora, nikoga nisu pronašli, kao ni znakove prometne nesreće.

Mole se građani koji raspolažu s korisnim informacijama o ovom

JAVILI STE NAM

Obilna kiša u nedjelju 7. srpnja opet je poplavila nekoliko ulica u Vratišincu

ČITATELJICA iz Vratišinca traži odgovor

Zašto nakon svake malo jače kiše ulice plivaju!?

Još nije utvrđen razlog oštećenja lijevog skretača, zbog čega je 6. srpnja ugašena cijela semaforska signalizacija

događaju oštećenja semafora da se jave u najbližu policijsku postaju ili nazovu na broj telefona policije 192 ili dostave obavijest na adresu e-pošte: medjimurska@policija.hr, poručuju iz policije.

Ovo raskrižje time je postalo vrlo opasno, te je policija zamolila građane da posebno paze kad se uključuju u promet iz sporednih ulica.

Pitali smo Grad Čakovec što se događa po pitanju ove situacije u kojoj sema-

for uopće ne radi. Samo su kratko odgovorili kako je novi semafor naručen, te se čeka njegovo postavljanje koje je zakazano bilo za 10. srpanj (u srijedu kvar još nije bio popravljen op.a.). (dv, zv)

Javila nam se čitateljica s fotkama poplavljenog Vratišinca i pitanjem: Kada će se konačno riješiti ovaj problem, odnosno da se ne moraju pribojavati svake malo jače kiše u tom mjestu!?

Obilna kiša koja je u nedjelju 7. srpnja u popodnevnim satima padala na području Međimurja, zadala je već dobro poznate poteškoće stanovnicima Ulice dr.

Vinka Žganca u Vratišincu, kod male kapelice. Naime, kod svakog nevremena s većom količinom oborina, ulice

se pretvaraju u vodene površine, a voda nerijetko ulazi i u dvorišta. Razlog tome je kako smo doznali od mještana, neredovito i nedovoljno dobro čišćenje odvodnih kanala, s čime se bore još od 2014. godine. Doznali smo da se isti problem događa i u drugim ulicama, u malo manjoj mjeri, ali odvodni kanali u Vratišincu svakako su problem s kojim bi se trebalo itekako pozabaviti. Uputili smo pitanje načelniku Općine i dok ga dobijemo isti ćemo i objaviti. (mn)

MEĐIMURSKI DEMOKRATSKI SAVEZ

Održali akciju: Sačuvajmo Dravu!

Nakon punih pedeset godina ponovo sjeli u školske klupe

PROSLAVILI 50. GODIŠNJICU završetka OŠ Orehovica

Bivši učenici okupili se ponovo nakon pola stoljeća Učenici nekadašnjih A i B razreda OŠ Orehovica, generacija 1969., proslavili su pedesetu godišnjicu od završetka Osnovne škole u Orehovici.

Njih trideset i dvoje sastalo se u novoj OŠ u Orehovici, a dočekale su ih učiteljice Šarić Rozalija, koja je bila razrednica B razreda, te učiteljica Nada

Dreven, koja je svečanosti prisustvovala umjesto pokojnog razrednika A razreda, Valenta Purgara.

Svi su oni zajedno jedan školski sat proveli u novoizgrađenoj školi i dvorani OŠ Orehovica, pričajući o školskim danima, raznim anegdotama, pa svaki ponešto o

sebi, o braku, djeci, unucima pa i praunucima. S obzirom na to kako se generacija dosta raselila, neki žive u raznim dijelovima Hrvatske, a neki su u inozemstvu, od 58 učenika svečanost se odazvalo njih 32.

Nažalost 8 njih je pokojno. Nakon završetka razrednog sata u školi, otišli su na groblje u

Orehovici pa na groblje u Podbrestu, kako bi položili vijence, zapalili svijeće te se prisjetili svih onih kojih više nema.

Ovo je bio prvi sastanak generacije nakon završetka osnovne škole te su si na rastanku obećali da će se ponovno naći i napraviti još veću feštu za 5 godina. (so)

Međimurski demokratski savez organizirao je ekološku akciju "Sačuvajmo Dravu!", pridruživši se tako inicijativama za očuvanjem prirodnih vrijednosti starog toka rijeke Drave u Međimurskoj županiji i cijelog Regionalnog parka Mura-Drava u Republici Hrvatskoj. Stotinjak sudionika mogli su se kroz hodnju, od Ribičkog doma ŠRD Klen do lokacije kamene obaloutvrde na Dravi, upoznati s prirodnim ljepotama ovog krajolika, ali i s ugrozama koje im prijete.

Detaljno je o tome informirao sudionike i vodio zaljubljenik u međimursku prirodu i vrstan fotograf Josip Horvat Majzek.

O ciljevima ove aktivnosti MDS-a upoznao nas je Željko

Pavlic, predsjednik MDS-a: "MDS se zalaže za očuvanje svih vrijednosti i raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta Regionalnog parka Mura-Drava, pogotovo u ovom očuvanom dijelu rijeke Drave. Zbog toga se protivimo ljudskim aktivnostima koje ga mogu nepovratno narušiti; izgradnji hidroelektrana na Dravi, izgradnji obaloutvrda, deponiranju smeća na području parka, promjena vodnog režima koji je posljedica regulacije vodotoka, onečišćenja vode, pretjerane turističke eksploatacije i dr.”.

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

20

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

12. srpnja 2019.

12. srpnja 2019.

Lijepo je znati 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2018./2019.

OSNOVNE ŠKOLE OŠ PRELOG 1.a razred – razrednica: Ljiljana Sraka Marija Andročec, Lovro Benč, Lovro Bermanec, Roko Djuran, Lea Gašparić, Tin Gavran, Jeronim Hatlak, Hana Horvat, Jana Horvat, Tin Horvat, Marko Horvat, Klara Kiš, Leona Kočet, Tena Mihoci, Ecija Naranđa Kovaček, Marko Novak, Ana Petković, Ozana Radiković, Leo Režek, Leo Židov 1.b razred – razrednica: Davorka Bogomolec Lea Berljak, Marija Bermanec, Teo Božek, Ozren Gašparić, Patrik Grabant, Tino Grabant, Melani Hajdinjak, Matija Hržić, Eva Jurinec, Noa Jurinec, Jakob Kalšan, Tena Latin, Jura Mlinarić, Roko Novak, Tessa Talia Pigac, Lorena Ružić, Elena Višnić 2.a razred – razrednica: Petra Hatlak Ruben Bađari, Nikola Bermanec, Mia Blažinčić, Laura Frančić, Marko Grubešić, Barbara Hižman, Vedran Hržić, Jakob Igrec, Igor Kalšan, Elena Kolenko, Tijana Korent, Ivana Kosir, Ivan Lilek, Nina Maltar, Ena Mati, Lea Mikec, Marina Novak, Rea Sabol, Ivan Sijarto, Eva Slaviček, Hana Strahija, Ena Švenda, Luka Varga, Karlo Vrbanec, Filip Zvonarek, Irena Žvorc 2.b razred – razrednica: Melita Trupković Tija Balent, Lara Begović, Ivona Božek, Luka Božek, Ivano Čonkaš, Luka Čonkaš, Gabriel Friščić, Alana Hercigonja Puljić, Luka Hoblaj, Nikša Ivanović, Arijana Jagoš, Lota Jarni, Leona Kalšan, Roko Kolar, Dino Kovačić, Lovro Kralj, Ena Madić, Timo Malvić, Emili Oreški, Abel Pajić, Ana Poredoš, Tesa Škoda, Matija Švenda, Ena Vadlja, Izabela Vadlja 3.a razred – razrednica: Jagoda Glavak Gabrijel Andročec, Karlo Bermanec, Sebastian Fleten, Janja Grabant, Ana Grubić, Lucija Hozjak, Eva Kalšan, Karla Kečkeš, Matija Kemec, Lucija Kolonić, Viktorija Lepen, Helena Novak, Tena Posavec, Noa Rojko, Šimun Sokač, Magda Šestan 3.b razred – razrednica: Jasminka Vuk Filip Balaban, Leo Balog, Rafael Bednjač, Laura Hajdarović, Filip Jurčec, Tonka Katanec, Marta Kukovec, Fran Matošić, Franka Murković, Karla Pervan, Lino Plevnjak, Niki Plevnjak, Dora Režek, Jakob Sever, Elizabeta Srpak, Viktor Toplek, Hana Trstenjak, Klara Vargek 4.a razred - razrednica Vesna Krušelj Luka Bermanec, Mirna Beti, Neva Beti, Lana Čeh, Patrik Čonkaš, Janja Gotal, Magdalena Grabant, Maja Elena Hajdinjak, Lorena Jankaš, Vito Jarni, Mia Matuza, Nikola Nenadović, Lorena Šestak 4.b razred – razrednica: Silvija Kosec Dorian Božek, Dorotea Božek, Helena Cmrečki, Bruno Fleten, Edvin Hržić, Luka Jarić, Ivona Kalšan, Rosana Kalšan, Mislav Naranđa, Karla Novak, Kaja Pajić, Jakov Petković, Sara Rođak, Adrian Zrna 4.c razred – razrednica: Branka Podgorelec Tin Bermanec, Tijana Čavlek, Magda Gašparić, Anamarija Grabant, Noa Kuhanec, Julija Lončarić, Filip Novak, Nadja Novak, Lea Potarić, Bernard Purić, Lara Strnad, Ena Magdalena Šoštarec, Petra Vuk, Tena Židov, Jura Žvorc 5.a razred - razrednica: Danijela Režek Tamara Balent, Klara Benč, Eva Bogomolec, Gabriel Crnković, Nika Čonkaš,

Jakov Gotal, Monika Grubešić, Noa Horvat, Marin Ivanović, Kira Kečkeš, Adrian Kos, Emil Novak, Lana Pianec, Ivan Purić, Viktorija Turek 5.b razred - razrednica:Valerija Golubić Mislav Bihar, Tara Božek, Noel Bukal, Vanja Čonkaš, Marta Gregur, Paula Ilijaš, Iva Malek, Antonia Martinković, Luka Mikec, Arsen Munđar, Patricija Percl, Sara Puklavec, Andro Sokač 6.a razred – razrednica: Lea Krušelj Klara Bijelić, Saša Kočet, Lea Maltar, Eva Petković, Rea Pongrac, Antonija Stančin 6.b razred – razrednica: Gordana Košak Ivan Berljak, Eva Cikač, Lana Gosarić, Erin Ivančok, Emil Jarić, Patrik Jarić, Gloria Kalšan, Benjamin Kovačić, Karlo Mlinarić, Helena Petković, Lana Režek, Margareta Sinković 6.c razred – razrednica: Snježana Zebec Nikolina Belić, Nela Čituš, Viktor Glavina, Ivan Horvat, Marta Hozjan, Ana Hunjak, Lovro Krznarić, Ruta Lehki, Jana Slaviček 7.a razred – razrednica: Danijela Turek Lucija Bermanec, Leo Golubić, Lovro Hlišć, Sara Mesarić, Greta Mikec, Petar Sijarto, Mia Šestan 7.b razred – razrednica: Ivana Samardžija-Bermanec Lara Bihar, Ela Cmrečki, Lorena Dodlek, Jana Cecilija Fuček, Laura Kolarek, Nikola Srpak, Paola Vadlja, Valentina Vrhovski, Sara Žvorc 7.c razred – razrednica: Julija Novak Ana Gregur, Agia Malvić, Ana Mikec, Sara Mikec, Mia Pintarić, Marko Režek, Lovro Zvonarek, Ivona Žvorc 8.a razred – razrednica: Mirjana Vlahek Erik Bermanec, Ema Hatlak, Ivan Jurčec, Tihana Kalšan, Ema Klarić, Luka Medvar 8.b razred – Razrednik: Milan Zvonar Jana Balent, Greta Blagus, Niko Božek, Ana Šimić, Ivona Zvonarek 8.c razred – razrednica: Jasenka Poljak Eugen Bogomolec, Mia Furdi, Tina Mesarić, Paola Novak, Arijana Strniščak 8.d razred – razrednica: Jasmina Malek Križanec Ilija Blažeka, Danijela Hegeduš, Renato Horvat, Luka Lipić, Antonija Martinec, Nika Sokač, Dorijan Strbad

PŠ CIRKOVLJAN 2.c – razrednik: Ivan Mlinarić Vita Horvat, Freda-Marie Hurley, Leona Kavran, David Legiša, Dinko Sačić, Karolina Turek 3.c – razrednica: Ana Balaban Sabina Bermanec, Mia Hižman, Gabriel Krušelj, Sara Marđetko, Antonela Mesarić, Antonio Mikec, Mihael Mikec, Matej Patafta 4.d – razrednik: Ivan Mlinarić Emanuel Hižman, Lovro Horvat, Vito Lukačić, Dario Madić, Elena Mikec, Ines Pigac

OŠ VLADIMIRA NAZORA PRIBISLAVEC 1.a. – učiteljica Nikolina Košir Franko Balog, Marta Brlek, Rea Dovečer, Bruna Horvat, Hana Lastavec, Stella Makar, Niko Novak Miković, Lorena Oršuš

1.b – učiteljica Darinka Trajkova Vuković Tibor Horvat, Dominik Ignac, Annela Ješarević, Mina Misha Jerković, Ena Juričan, Zara Juričan, Deni Moslavac, Nela Obadić, Monika Oršoš, Enola Pintarić, Dorian Sudar 1.c – učitelj Radovan Knok Romina Hum 2.a - učiteljica Jasmina Ramušćak Ino Gelo, Nives Horvat, Vita Ivković, Andrej Okreša, Rosana Šabić 2.b odjel - učiteljica Kristina Mesarić Karlo Bogdan, Valentina Bogdan, Aleks Hum, David Ignac, Viktorija Kalanjoš, Leonardo Kičmanović 2.c - učiteljica Ksenija Piljušić Ljubica Ignac, Viktorija Oršoš 3.a - učiteljica Anica Trstoglavec Jakov Brlek, Vita Ivanović, Nela Kozjak, Tara Lesjak, Žanet Novak, Sara Palfi, Fran Stamenković, Ervin Šoltić, Mia Štrukelj, Lina Li Tarandek 3.b - učiteljica Dragica Mihoci Alina Bakač, Janja Dovečer, Jakov Hižman, Tena Horvat, Viktorija Ignac, Danijela Juras, Florijan Juričan, Marta Masten, Franko Posavec 3.c - učiteljica Ivana Mihalic Neven Ignac, Eduardo Oršoš, Esmeralda Oršoš 4.a - učiteljica Milica Vadlja Matija Balog, Kasia Gajnik, Antonio Ignac, David Juras, Ivana Juričan, Kjara Okreša, Lora Okreša, Roko Okreša, Vilim Okreša, Lana Palfi 4.b - učiteljica Katarina Mihalic Kaja Horvat, Marin Kovač, Sebastian Levačić, Vita Lesjak, Lara Pongračić, Zita Tomšić, Rahela Varga, Lorena Vrbanec 4.c - učiteljica Marina Ninić Zorica Bogdan, Željka Oršuš 5.a - razrednik Jurica Benčik Ivan Fabijanić, Mateo Korunek, Luka Lepen, Luka Novak, Karlo Palfi, Maja Štrukelj 5.b odjel – razrednica Ljubica Murković nema odličnih učenika 5.c - razrednica Ivanka Novak nema odličnih učenika 6a. - razrednica Željka Pintarić Noa Grkavac, Niko Krištofić, Jakov Pejanović

2. Razred - Razrednik: Damir Grašić Filip Cerovec, Gabriel Hodić, Gabriel Kvakan, Leon Muršić, Benjamin Jan Perhoč, Maja Poredoš, Fran Špes, Tea Tuksar

1. E - razrednica: Gabrijela Brljak, prof.

Domagoj Haramija, Petra Jalušić, Vlatka Medenjak, Anja Slana, Saša Srpak, Nicol Sternad, Jakob Trupković, Karla Vršić.

3. Razred - Razrednik: Mladen Glavina Helena Hajdinjak, Luka Kočila, Sara Kovačić, Veronika Mavrek, Martina Moharić, Viktoria Slamek, Teo Trstenjak

1. F - razrednica: Davorka Majetić, prof.

Karla Čmrlec, Maksimilijan Hižman, Paula Horvat, Doroteja Hunjadi, Filip Jengić, Ena Kosec, Jelena Kovačić, David Latin, Helena Lesar, Luka Mikulić, Noa Oreški, Tin Plaftak, Urban Pokrivač, Ivan Premuš, Vilim Srnec, Adam Šinjori, Mislav Štrukelj, Emanuel Vinko, Leon Vuk, Lovro Žganec.

4. Razred - Razrednice: Nina Jambrošić Vidra, zamjena Antonija Perčić Ana Božić, Lana Cerovec, Ena Matoša, Marija Paola Radiković, Vanja Tot, Iva Tuksar 5. Razred - Razrednik: Zlatko Okreša Vinka Kukovec, Nikolina Moharić, Ema Srpak, Marija Tuksar, Darija Žganec 6. Razred - Razrednik: Daniel Dobranić Marija Klara Hodić, Rebeka Kovačić, Franjo Lajtman, Ema Mlinarić, Magdalena Podvez, Marija Ana Radiković, Helena Žganec 7. Razred - Razrednica: Petra Mesarić Magdalena Jambrović, Ana Pintarić, Sandra Silaj, Samuel Šarić 8. Razred - Razrednik: Dario Varga Marija Elena Hodić, Fran Jaklin, LanaBarbara Petak, Marin Goričanec, Katija Sedmak

PŠ GORNJI KRALJEVEC Kombinirani razred 1. i 3. - Razrednica: Andrijana David Zara Benc, Franka Kolarić, Iva Lacković, Vanesa Mlinarić, Tesa Novosel, David Šimunić, Josipa Tuksar, Luka Vrtarić Kombinirani razred 2. i 4. - Razrednica: Željka Novak Adrian Benc, Sara Bistrović, Ema Bogdan, Sara Brzohalski, Venetia Kovačić, Rea Makovec, Niko Medved, Viktor Mlinarić, Sebastian Sklepić, Greta Varga, Karla Vrtarić

SREDNJE ŠKOLE GIMNAZIJA JOSIPA SLAVENSKOG ČAKOVEC

6b. - razrednica Ana Jankaš nema odličnih učenika

Ravnateljica: Sandra Breka-Ovčar, prof.v.r.

7a. - razrednica Maja Okreša Rebeca Hajdarović, Nika Kamenić, Rosana Novak, Sven Posedi, Hana Prstec

1. A - razrednik: Petar Pavlic, prof.

Asja Balić, Ema Bilaver, Ivona Filipić, Ivan Horvat, Oliver Janković, David Kikelj, Barbara Novak, Lara Poljak, Tin Tompić, Ines Trojko, Lucija Varga, Anja Višnić, Laura Žižek.

7b. - razrednica Željka Obadić Lorena Balog, Karla Mihalković, Stjepana Posavec 8a. odjel - razrednik Davor Toplek Jan Bobičanec, Marin Fabijanić, Zana Novak, Nikolina Otovčević, Maja Zdolec 8b. – razrednica Željka Sabol nema odličnih učenika

OŠ DR. VINKA ŽGANCA VRATIŠINEC 1. Razred - Razrednica: Marijana Škvorc Noel Braniša, Lana Brezovački, Matej Goričanec, Leo Juršić, Luka Krklec, Viktor Maurek, Timon Mrazović, Vito Odlak, Izabela Sakač, Deni Šoltić

1. B - razrednica: Nina Mikolaj Varga, prof.

Vedran Bogdanović, Paola Isabel Glumpak, Ivona Jakovljev, Natali Kovačić, Noa Kresta, Dorian Mikulan, Lara Mikulić, Ana Novinščak, Isabell Repalust, Katarina Židov.

1. C - razrednik: Goran Karamarković, prof.

Jura Barić, Dino Blažić, Franka Bukovec, Magda Horvat, Marta Mesarek, Leda Novak, Lucija Novak, Klara Piskač, Paula Zadravec, Magdalena Žokalj.

1. D - razrednica: Andreja Talan Gombar, prof.

Maria Abramović, Klara Jančec, Antonio Martinjaš, Rahela Perčić, Laura Štampar, Dora Tuksar.

1. G - razrednica: Sanja Jambrović Posedi, prof.

Petra Kržina, Niko Srnec.

2. A - razrednica: Marta Jambrović, prof.

Nela Balent, Katarina Đukes, Nika Fabić, Lana Halić, Josipa Kovač, Ema Kozar, Lara Anica Ludaš, Bartol Marodi, Maria Molnar, Lucija Nađ, Filip Posavec, Lana Vidović, Željka Vincetić, Iva Vinković, Lucija Vlahek.

2. B - razrednica: Helena Zečar Lajtman, prof.

Marta Bogomolec, Eva Glavina, Dalia Hamer, Tena Jalšovec, Petra Krčmar, Bruno Mikulan, Lorena Novak, Karla Sabolić, Rebeka Telebar, Niko Vidović, Rea Vlahek, David Zdolec, Hana Žbulj.

2. C - razrednik: Gordan Premuš, prof.

Jelena Bakač, Nina Braniša, Ana Hlebec, Lidija Janković, Laura Levačić, Sintia Marton, Rajna Međimurec, Dunja Mikec, Eva Sokač, Lea Strbad, Laura Šardi, Sara Šarić, Ana Vićentijević, Sara Zvonar.

2. D - razrednica: Marija Borko, prof.

Ema Bogdan, Julija Bratovčak, Gabriela Habuš, Antonela Hamer, Ema Kranjec, Noah Lukovnjak, Petra Nedeljko, Nikolina Novak, Mirna Novoselc, Paola Poljaković, Marija Pongrac, Nina Pörs, Elena Rajnović, Luka Šafarić, Karla Vurušić, Ina Zečar, Paula Zorčec, Bianka Žganec.

2. E - razrednica: Zlatka Grahovec Soldat, prof.

Ema Bogdan, Ivan Dujić, Elena Kropek, Tihana Lozer, Laura Novak, Marta Novak, Sanela Novak, Lovro Pokrivač, Lucija Tot, Laura Vinković, Nikola Vugrinec.

2. F - razrednica: Štefanija Požgaj, prof.

Petar Belošević, Mirna Bilas, Florijan Blažeka, Ivor Cecelja, Josip Dolenec, Jona Döring, Ema Dravec, Marta Fabić, Fran Glad, Lora Golubić, Helena Herman, Paula Horvat, Una Jakšić, Adriana Klobučarić, Vedran Knežević, Jan Kos, Tea Kovačić, Nikola Mesarić, Miša Ovčar, Sabina Petković, Filip Rafael, Noa Šajnović, Filip Vučenik.

2. G - razrednik: Andrija Bacinger, prof.

Helena Horvat, Lorena Juračić, Laura Kronast, Justina Vrbanec, Noa Vresk, Žana Žilić.

3. A - razrednica: Nada Čatlaić, prof.

Ines Ceilinger, Jelena Kutnjak, Sara Mlinarić, Ivan Munđar, Maja Nemet, Zrinka Novinić, Mislav Patarčec, Eva Perčić, Mia Stančić, Arian Šarić, Petra Tomšić, Ivana Trstenjak, Janja Tuksar, Vitomira Turk, Tea Veselko, Dina Žužul.

3. B - razrednica: Tamara Srnec, prof.

Petra Bainac, Lana Benčik, Melisa Ciglarić, Tia Dominić, Helena Flinčec, Hrvoje Grbavec, Pija Ivanišević, Jakov Kanižić, Isabela Kovačić, Franjo Križaić, Lovro Moharić, Marta Novak, Filip Patafta, Ana Marija Radošević, Klara Slavkov, Petra Taradi, Hana Trstenjak, Tea Varga, Maria Žokalj.

3. C - razrednica: Elvira Dolenec, prof.

David Bendelja, Nina Gotal, Klara Hamonajec, Petar Horvat, Iva Klasić, Lena Maria Ludaš, Ena Mekovec, Fabijan Muršić, Jana Novak, Klara Novak, Tea Poljak, Lovro Radek, Erik Vukšić.

3. D - razrednica: Martina Mavrek, prof.

Dora Balent, Klara Branović, Saša Bulović, Dinko Horvat, Viktorija Matjašec, Ervin Nedeljko, Tena Novak, Stjepan Petković, Julia Šergić.

3. E - razrednica: Željka Lilek Blagus, prof.

Tin Belak, Ana Franin, Valentina Furdi, Viktoria Gašparić, Mateo Hozjan, Eva Jalušić, Karmen Kedmenec, Magdalena Kocijan, Bono Kostel, Antonija Kovač, Jelena Križaić, Vanesa Križaić, Lucija Mikulić, Jura Rapaić, Dijana Tot, Lorna Tropša.

3. F - razrednica: Melita Sambolek, prof.

Martin Bakač, Zrinka Banec, Marija Bogdan, Fran Hozjak, Dino Jakupak, David Karlovčec, Martin Josip Kocijan, Katja Koraj, Lara Kralj, Marin Marciuš, Florijan Marčec, Marko Punčec, Lara Resman, Veronika Škvorc, Lana Šprajc.

3. G - razrednica: Marta Kramar Burela, prof.

Dora Berdin, Viktoria Kocijan.

4. A - razrednik: Miljenko Blažeka, prof.

Klara Buhanec, Ema Čemerika, Vinka Holjevac, Valentina Kozar, Monika Lovrec, Lara Marčec, Melani Milijančić, Nikola Ovčar, Silvestar Pofuk, Leona Pongrac, Sara Strbad, Ivana Zadravec.

4. B - razrednica: Mirjana Vidović, prof.

Tiara Žibek, Teuta Blažić, Ivana Brlečić, Laura Ceilinger, Tina Čatlaić, Silvio Činć, Klara Grošanić, Tena Horvat, Tin Hrgović, Klara Kalšan, Dora Križnik, Doroteja Lipović, Lana Peti, Katja Siročić, Martin Slaviček, Katarina Šegović, Lora Šimunić, Matija Vugrinec, Rahela Zadravec.

4. C - razrednik: Damir Rodiger, prof.

Anna Braniša, Berta Bregović, Dora Cerovec, Natan Dajč, Martin Herman, Klara Hodak, Rea Klarić-Kukuz, Sara Lesinger, Marko Lovrek, Lea Mlinarić, Karlo Murković, Manuela Peršak, Laura Režek, Ema Smrtić, Lara Vlah, Veronika Vojvoda.

4. D - razrednik: Krešimir Trojko, prof.

Leon Babić, Petra Baranašić, Margareta Bedi, Iva Bulović, Petar Gašparić, Stella Horvat, Iva Marciuš, Ivona Marciuš, Višeslav Novak, Paula Petrić, Matija Zadravec.

4. E - razrednica: dr. sc. Zdravka Skok Stefani Branilović, Ivana Brkić, Kristina Frančić, Franko Goričanec, Klara Jambrošić, Katarina Jančec, Lara Jankaš, Karlo Karlovčec, Anja Kelerajter, Bruna Močnik, Antonio Novak, Ana Oletić, Lorena Remenar, Korina Srpak, Izabela Škamo.

4. F - razrednica: Karmena Vadlja Rešetar, prof.

Bruno Ban, David Grabant, Ana Horvat, Laura Horvat, Ivana Jarni, Maja Kekez, David Kerman, Ana Koprek, Luka Lukman, Karla Mesarek, Matej Mihalic, Vinko Sabolčec, Filip Vinković, Petar Železnjak, Fran Žinić.

4. G - razrednica: Lidija Kolar, prof.

Tara Baranašić, Nika Bister, Daria Dvanajščak, Iva Fileš, Stella Kodba, David Košić, Hana Mikulan, Martina Mlinarić, Gabriela Novak, Julia Magdalena Radojčić, Ivana Sklepić, Martina Železnjak.

Svim odlikašima Međimurske novine čestitaju na postignutom uspjehu!

NAPOMENA

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

22

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

VOLIM JER… 7 (Stariepassage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 2019.

Beb

12. srpnja 2019.

BluKids vas daruje

Matija (30) i Valentina (30) Ivanuša iz Ned elišća dobili su Lejlu rođenu 6. srpnja. Imaju i Jakova (7).

a dobili su sina koPatrik (26) i Silvija (23) Vaser iz Gardinovc jemu su dali ime Leo rođenog 4. srpnja.

PRIJATELJI Tia, Tia i Vito iz Čakovca u maloj poduzetničkoj akciji Prodavačica Lucija Posavec i djevojčica Nola Grošević ovog će ljeta rado nositi naše platnene vrećice

TRGOVINA METSS BR. 121, ČAKOVEC

Vijesti s portala mnovine.hr ažurne su i zanimljive

Ljetni obilazak METSS-ovih prodajnih mjesta doveo nas je do prodavaonice u Zrinsko-frankopanskoj ulici u Čakovcu. U ovoj maloj, ali ugodnoj kvartovskoj trgovini zatekli smo sedmogodišnju djevojčicu Nolu Grošević iz Čakovca u kupovini s majkom. Svidjela joj se naslovnica našeg specijaliziranog priloga

3

Ljeto na sjeveru. Majka kaže kako ponekad uzmu tiskano izdanje, ali se još više informiraju preko našeg portala mnovine.hr jer su vijesti ažurne i zanimljive. Darivali smo ih našim platnenim vrećicama, kao i prodavačicu Luciju Posavec iz Šenkovca. Sigurni smo da su vrećice došle u prave ruke. (rr)

Napravili izvrsnu limunadu za vruće ljeto!

Kad smo na moru, pogotovo u večernjim satima često sretnemo mališane koji prodaju za simboličnu cijenu školjke koje su sami ulovili.

Troje prijatelja: Tia, Tia i Vito sjetili su se također kako korisno ”pokratiti” poneki dan za vrijeme praznika s malom poduzetničkom idejom - domaća limunada za vruće dane.

Tia i Tia najbolje su prijateljice, a na jesen kreću u 3.

razred I. Osnovne škole Čakovec. Veliku pomoć imaju i od Vita koji ima šest godina, te ide u vrtić Maslačak.

Uz pomoć TZ Grada Čakovca dobili su maleni štand na kojem su za tili čas prodali finu limunadu koju su sami izradili. Njihovu limunadu probao je i poznati čakovečki brijač Jura kojeg smo sreli na štandu i poručio: Svaka čast, baš je prijala. (dv, foto: zv)

Uz brojne prolaznike, limunadu je probao i čakovečki brijač Jura

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas • NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i Optike Briljant

kupona skupi Treći kupon novog 52. kola i naočale poku pi Ime i prezime: BROJ KUPONA

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 23.7. do 12 sa�.

Rok za podizanje nagrade je 10 dana

Novo 52. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” u punom je jeku.

I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate

skupiti tri kupona koja objavljujemo u ovom i u naredna tri broja. Džokerkuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 12. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec.

Sretnog dobitnika 52. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 26. srpnja. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: vadlja.dora@gmail.com), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

BOJAN JAMBROŠIĆ I ASHLEY COLBURN snimili prvi zajednički duet Pjesma Zadnja stanica podsjetnik na novo prijateljstvo LJETO U GRADU ZRINSKIH Bažul se tak okrenul da su Cinkuši “razvalili” Fontanu! ŽUPANIJSKI TAMBURAŠKI ORKESTAR STJEPAN BUJAN-STIPIĆ Tamburaši iz Čakovca u Bratislavi osvojili zlato

Mejaši u Palovcu na proslavi 60 godina NK Dinama Na veliku proslavu 60 godina kluba NK Dinamo Palovec stigli su popularni Mejaši koji se od milja nazivaju tamburaši u starkama. Predstavili su i novi ljetni hit Ja još mogu. (dv, zv)

2

media

vikend vodič

petak

12. srpnja ČAKOVEC Ljeto u gradu Zrinskih Atrij Staroga grada Zrinskih 21:00 Kontrast Teatar “Njegovi džepovi puni kamenja” after program - Fox bar William Collins all night

subota 13. srpnja ČAKOVEC Ljeto u gradu Zrinskih 21:00 koncert Jurica Pađen & Aerodrom “Obične ljubavne pjesme” after program - Fox bar Bilo jednom u Jugoslaviji - vol. 32 Obične ljubavne pjesme

by DJ Luksy - Metalac industrial bar

DONJA DUBRAVA Caffe bar Sale 16:00 otvorenje izložbe fotografija „Wall of fame” autora Marka Vučenika

PRETETINEC 16:00 Šesta Dječja biciklijada Pretetinec 2019.

PRETETINEC, subota 13. srpnja, 16 sati

Dječja biciklijada Udruga žena Pretetinec poziva na otvorenje 6.

Dječje biciklijade Pretetinec 2019., koja će se održati u subotu, 13. srpnja na asfaltiranom igralištu u Pretetincu. Očekuje se oko 100 natjecatelja, mladih biciklista u dobi do 12 godina, koji će svoje biciklističke sposobnosti odmjeriti u 10 različitih kategorija na stazama sa i bez prepreka.

Projekt se organizira šestu godinu zaredom, pokrovitelji su Turistička zajednica općine Nedelišće i Međimurska županija, a podržava ga i Policijska uprava međimurska Okupljanje natjecatelja je od 15 sati, a samo otvorenje u 16 sati. (rr)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

12. srpnja 2019.

FORESTLAND BREZJE, 19. - 21. srpnja

Sve bliže je najveći party na otv na kontinentu!

U petak 19. srpnja točno u podne počinje najveći party na otvorenom na kontinentu. Vrijeme je za sedmo izdanje festivala Forestland.

Tko sve dolazi, kad i koga trebate vidjeti saznajte u nastavku. Festival svoja vrata otvara točno u podne, 19. srpnja, kad će glazba odjeknuti gornjim Međimurjem. Dvije pozornice, četiri glazbena koncepta, zip line od 200 metara, dva bazena, umjetničke instalacije, predivno polje žutih suncokreta i tisuće rasplesanih duša definitivni su mamac za publiku.

Glavnu pozornicu, Forestland stage, u petak će zapaliti Mauro Picotto, talijan koji je na sceni preko 30 godina, radio je remixeve za Freddy Mercuryja, nastupao po najvećim svjetskim klubovima, a hitovima poput Komodo, Iguana i brojnih drugih žari i pali svjetskim top ljestvicama. Da nebi sve ostalo na susjednoj Italiji pobrinut će se mađarski

duo SaberZ, ali i slovenski resident i domaćin festivala Timo G, Avadox i nizozemski resident Lawrence Apaga, autor ovogodišnje himne “Seven”.

Forestroom će biti u bojama Engleske i Ferrecka Dawna, DJ-a poznatog po nastupima na brojnim Defected događajima.

Društvo će mu pružati EBase, Varaždinac sa setom od čak 120 minuta.

Beach, live stage & Forestroom

U subotu nas čekaju tri koncepta – beach, live stage & Forestroom all night zajedno sa Forestland pozornicom. Od laganog druženja uz odbojku na vodi, fotkanja i spuštanja zip-lineom, do nastupa High5 i Matter te žestokog repanja, hip hopa i zagrijavanja za tešku elektroničku noć uz The Yellowheads, Mike Valea i Simona Favu na skrivenoj, tajnovitoj i intrigantnoj pozornici Forestroom.

Velika Forestland pozornica će pak u subotu

ugostiti Rubena de Ronda, domaćina A State of Trance, ali i njemački duo Corti Organ. Iz susjedne BiH nam stiže Miloš Stankić, resident Colour Festivala, a do jutra će nas zabavljati i Piknik Collective, ali i Sam.O.Sim, El Sam, TRONIC i R.G.M. koji će držati after na vrhuncu sve do podneva. Službeni After Beach festivala

održat će se od 12 sati u nedjelju na bazenima Toplica Sv. Martin uz odličnu glazbu, opuštanje i super provod te popuste za sve posjetitelje s narukvicama Forestlanda.

Ulaznice za Forestland potražite po 100 kuna na ulazu na festival, ili online na ticket2go.hr ili pak u Podroomu u Čakovcu.

I ČAKOVEČKI JAZZERI n

MMČ-A U SURADNJI S MEĐIMURSKOM PRIRODOM

Ljetna Muzeologajnica donosi zanimljive dječje radionice U tjednu od 15. do 19. srpnja 2019. godine (od ponedjeljka do petka) Muzej Međimurja Čakovec organizira zanimljive dječje radionice za vrijeme ljetnih praznika. Dvije su radionice osmišljene u suradnji s Međimurskom prirodom, Javnom ustanovom za zaštitu prirode, jednu će radionicu održati Marija Novak, čuvarica narodne tradicije iz Turčišća i članica Udruge žena Potočnica Općine Domašinec te Ana Sobočanec, također članica Udruge, a ostale će radionice voditi muzejska pedagoginja.

Pod zajedničkim naslovom Ljetna Muzeolo-

gajnica svaki će se dan održati jedna radionica (pratite mrežne stranice i ), a zajednička tema svih radionica je bijela roda. Naime, Općina Kotoriba je u suradnji s djelatnicima Međimurske prirode 2019. godinu proglasila Godinom bijele rode u Međimurskoj županiji. Polaznici radionica Ljetne Muzeologajnice saznat će čime se roda hrani, gdje živi, kamo putuje, kako gradi svoje gnijezdo, koje sve rode možemo vidjeti u Međimurju, što je prstenovanje roda, izrađivat će različite predmete od trave štrčine/štečinca i upoznati priču i vjerovanja o rodi.

Raspored radionica ponedjeljak 15. srpnja ČAKOVEC Muzej Međimurja Muzejsko-informativni centar 9:00 – 11:00 radionica Upoznajte bijelu rodu za djecu od 5 do 8 godina (voditelj JU Međimurska priroda) utorak 16. srpnja ČAKOVEC Muzej Međimurja Muzejsko-informativni centar 9:00 – 11:00 radionica Upoznajte bijelu rodu za djecu od 9 do 14 godina (voditelj JU Međimurska priroda) srijeda 17. srpnja ČAKOVEC Kraljev vrt 9.00 – 11:00 radionica Spretne ručice za djecu od 5 do 10 godina

voditelji Marija Novak i Ana Sobočanec 9.00 – 11:00 četvrtak 18. srpnja ČAKOVEC Muzej Međimurja Muzejsko-informativni centar 9.00 – 11:00 radionica Vjerovanja o rodi 1 za djecu od 5 do 10 godina voditelj: Ines Virč petak, 19. srpnja ČAKOVEC Muzej Međimurja Muzejsko-informativni centar 9.00 – 11:00 radionica Vjerovanja o rodi 1 za djecu od 5 do 10 godina voditelj: Ines Virč

Big bend Čako Pet big bendova s ukupno sto muzičara postavit će neslužbeni svjetski rekord izvodeći zajedno poklon kompoziciju Duška Gojkovića “Nisville Jubilation” na otvaranju ovogodišnjeg 25. festivalskog izdanja Nišvila 8. kolovoza 2019. godine. Zajedno će nastupati big bendovi iz Niša pod vodstvom Dragoslava Petrovića, Buenos Airesa kojim dirigira Gustavo Firmenich, Čakovca s Mario Jagecom, Blagoevgrada s Borisom Janevim i Internacionalni tridesetočlani orkestar sastavljen od srpskih, talijanskih i albanskih mladih muzičara.

Kao specijalni gosti nastupit će i proslavljeni pijanist Lari Vučković iz San Franciska, ovogodišnji dobitnik Nagrade Nišvila za životno djelo, gitarist Sandro Zerafa, direktor Malta džez festivala i poznati talijanski saksofonist Enco Favata, direktor “Santa Galura” džez festivala na Sardiniji. U velikom finalu big bendovima će dirigirati i proslavljeni trubač Stjepko Gut, a

12. srpnja 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

mjesečni vodič

tvorenom

ponedjeljak 15. srpnja ČAKOVEC

Muzej Međimurja Muzejsko-informativni centar 9:00 – 11:00 radionica Upoznajte bijelu rodu za djecu od 5 do 8 godina (voditelj JU Međimurska priroda)

Marko Vučenik pripremio je izložbu pod nazivom „Wall of fame”

16. srpnja

DONJA DUBRAVA

Marko Vučenik predstavlja se u rodnom mjestu izložbom fotografija Marko Vučenik, grafički dizajner i fotograf čakovečkoj likovnoj publici predstavio se izložbom fotografija 2016. godine što je bila njegova prva izložba u rodnom Međimurju. Živi i radi u Zagrebu. Ovog ljeta će i likovna publika u njegovom rodnom mjestu, Donjoj Dubravi, imati prilike upoznati dio njegovog fotografskog opusa.

Otvorenje izložbe pod nazivom „Wall of fame” je u subotu 13. srpnja u caffe baru Sale u Donjoj Dubravi.U svom dosadašnjem radu fotografirao je članice grupe E.N.I., Juditu Franković, Helenu Minić Matanić, Natašu Janjić,

utorak

Leonu Paraminski, Tinu Vukov, Anđu Marić, Hrvoja Klobučara, Miu Kovačić, Taru Rosandić, Ivana Dečaka, grupu Pavel, Carlu Belovari, Ivanu Kindl, Danijelu Trbović, Jadranku Đokić, Gorana Grgića, Mariju Škaričić, Mislava Čavajdu, Renatu Sabljak, Marka Petrića, Žanamari Lalić, Stefana Kapičića i mnoge druge. Kao fotograf surađivao je i s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu.

Britanski tiskani mediji i web portali objavili su tijekom 2013. godine njegove promo fotografije za promociju turneje glazbenika Nicka Parkea i Luke Belanija. (rr)

ČAKOVEC

Muzej Međimurja Muzejsko-informativni centar 9:00 – 11:00 radionica Upoznajte bijelu rodu za djecu od 9 do 14 godina (voditelj JU Međimurska priroda)

srijeda 17. srpnja ČAKOVEC

Kraljev vrt 9.00 – 11:00 radionica Spretne ručice za djecu od 5 do 10 godina voditelji Marija Novak i Ana Sobočanec

četvrtak 18. srpnja ČAKOVEC

Muzej Međimurja Muzejsko-informativni centar 9:00 – 11:00 radionica Vjerovanja o rodi 1 za djecu od 5 do 10 godina voditelj: Ines Virč

Forestland svoja vrata otvara točno u podne, u petak 19. srpnja

na spektaklu otvaranja Nišvila

ovec svirat će s rekordnih 100 džezera!

petak Kontrast teatar su međimurski glumci Andro Damiš i Matko Buvač

LJETO U GRADU ZRINSKIH, završni vikend

U petak Kontrast Teatar, a u subotu Jurica Pađen&Aerodrom

Big band Čakovec izvest će s drugih četiri big bendova kompoziciju “Nišville Jubilation”

svi će zajedno izvesti njegovu kompoziciju “Nisville“ posvećenu festivalu.

Zbog brojnosti muzičara prvi put u povijesti Nišvila istovremeno će funkcionirati obje glavne pozornice, a Stjepko Gut će svirati i diri-

girati s posebno montirane međubine. Inače, u svijetu je česta praksa zajednički nastup tri big benda, ali ovo će biti prvi zajednički nastup pet big bendova. Pored kompozicija Duška Gojkovića i Stjepka Guta posvećenih Nišvilu, big

bendovi će izvesti i “Pozdrav Count Basiju” Bubiše Simića, povodom 115 godina od rođenja Count Basieja, kao i kompoziciju “Karavan” Duka Elingtona, povodom 120 godina od njegovog rođenja. (rr, zv)

Završnica čakovečkog ljeta i manifestacije prepoznatljive pod nazivom Ljeto u gradu Zrinskih bit će u znaku domaćih glumačkih snaga. U petak 12. srpnja slijedi kazališna predstva "Njegoi džepovi puni kamenja". Režiju potpisuje Barbar Rocco, a izvodi je Kontrast teatar i glumci Matko Buvač i Andro Buvač. Predsatva je adaptiran je i lokaliziran tekst sjevernoirske spisateljice Marie Jones. U predstavi se pojavljuje desetak različitih likova od redatelja, asistenata, lektora, statista i filmskih zvijezda. Priča prati dva statista koji su došli na snimanje u Mačkovec na jezero Martica gdje se snima visokobudžetni film. Dvojica neostvarenih mladića neprimjetnim ulogama u filmu žele osigurati svoju budućnost, pronaći sebe i ostvariti svoje ži-

votne ciljeve. Svojom igrom kroz komične, ali i tmurne trenutke nastoje oživjeti, a time i dočarati surovost filmskog svijeta. Tekst nam se odmah svidio jer se i mi možemo poistovjetiti s tim likovima jer zapravo još smo uvijek novi u ovom kazališnom svijetu i tragamo za ostvarivanjem svojih životnih želja. Predstava će se održati u atriju Starog grada Zrinskih, a u slučaju lošeg vremena u dvorani Centra za kulturu Čakovec. Početak je zakazan za 21 sat.

Veliko finale slijedi u subotu uz koncert nazvan "Obične ljubavne pjesme" kojim glavni akteri Jurica Pađen&Aerodrom obilježavaju 40 godina benda Aerodrom. Koncet je organiziran na terenu podno zidina Starog grada Zrinskih odnosno Jezeru u 21 sat (rr, zv)

19. srpnja ČAKOVEC

Muzej Međimurja Muzejsko-informativni centar 9:00 – 11:00 radionica Vjerovanja o rodi 1 za djecu od 5 do 10 godina voditelj: Ines Virč

19. - 21. srpanj BREZJE

FORESTLAND 2019 ČAKOVEC

petak 19. srpanj ŠTRIGOVA

Mađerkin breg 22:00 Koncert grupe Vatra

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

4

media

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura

Županijski Tamburaški orkestar Stjepan Bujan-Stipić iz Čakovca sudjelovao na 10. International Youth Music Festivalu u Slovačkoj

Tamburaši osvojili međunarodno zlato s 93,6 bodova od mogućih 100!

U natjecateljski dio Festivala prijavila su se 22 različita orkestra i zbora iz Izraela, Danske, Australije, Češke, Slovačke, Hong Konga, Njemačke, Južnoafričke Republike i Županijski tamburaški orkestar Stjepan Bujan – Stipić iz Čakovca Ulja na platnu slikara Željka Mucka mogu se razgledati do 28. srpnja

"Ispod površine" autora Željka Mucka

Deveta umjetnička kolonija Štrigova 2019. nakon velebnog koncerta Evelin Novak i gostiju u Zmajevom vrtu nastavila je svoj bogat umjetnički program izložbenim događanjima. U izložbenom salonu Muzeja Međimurja otvorena je retrospektivna izložba "Ispod površine" akademskog slikara Željka Mucka. Izložena su velika, tehnički i koloristički kompleksna ulja na platnu apstraktne tematike. O autoru i djelima govorila je povjesničarka umjetnosti Dunja Horvat Weitner koja potpisuje predgovor kataloga izložbe i umjetničke kolonije. Izložbu je otvorio načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik.

Kao i na dosadašnjim kolonijama izložba umjetničkih radova istodobno je postavljena na još dvije lokacije u Štrigovi.

Izložba Muckovih slika religiozne tematike otvorena je u Crkvi Sv. Jeronima, a radovi na papiru u Državnom arhivu za Međimurje. Suradnici na organizaciji izložbi su muzejska savjetnica Erika Nađ Jerković iz Muzeja Međimurja Čakovec i Jurica Cesar iz Državnog arhiva za Međimurje Štrigova. Željko Mucko (Koprivnica, 1959.) završio je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu 1978. na odsjeku slikarstva. Diplomirao je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1984. u klasi prof. Raoula Goldonija. Od 1990. ima status samostalnog umjetnika. Član je grupe Contra od 2009. Priredio je više od 70 samostalnih te sudjelovao na stotinjak skupnih izložaba i likovnih kolonija u Hrvatskoj i inozemstvu. (rr)

Animirani film " Posljednji izazov" Božidara Trkulje predstavljen je živopisnom izložbom

Lutke i scenografija iz "Posljednjeg izazova" Elementi scenografije, maštovite lutke i drugi predmeti te foto dokumenti iz animiranog filma “Posljednji izazov” Božidara Trkulje predstavljeni su na izložbenom postavu u Centru za kulturu Čakovec. Na otvorenju izložbe o autoru i njegovom dijelu govorila je likovna kritičarka Marta Horvat. Božidar Trkulja (1975.), završio je Školu za tekstil, kožu i dizajn, a studirao je teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Od 1997. radi kao novinar, urednik i filmski kritičar u tiskanim medijima, a potom i na Hrvatskoj televiziji (Animatik, Posebni dodaci). Član je Društva hrvatskih filmskih kritičara. Sudjelovao je u radu ži-

rija (Festival igranog filma u Puli, Kratkofil plus, Supertoon…) te selekcijskim komisijama (Animafest, Dani hrvatskoga filma, VAFI).

Autor je nagrađivanog lutkarskog stop-animacijskog filma Priča s početka vremena (2012). Idejni je autor i scenarist stripa Akademija čuda (Modra lasta) te autor izložbi “Od stripa do animiranog filma” i “Lutka u hrvatskom animiranom filmu”. Piše scenarije za stripove i animirane filmove.

Posljednji izazov mu je drugi film.

Izložba se može razgledati do 26. kolovoza. Uz čakovečki Centar za kulturu domaćin ovog likovnog događanja je Škola animiranog filma Čakovec. (rr)

Županijski Tamburaški orkestar Stjepan Bujan-Stipić iz Čakovca sudjelovao je na 10. International Youth Music Festival koji se održao u Bratislavi u glavnom gradu Slovačke.

Kući su se vratili osvojenim zlatom. Na put iz Čakovca u Bratislavu krenulo je 15 svirača i dirigent orkestra, te po dolasku u popodnevnim satima na jednom od trgova bili dio revijalnog koncerta.

Sljedećeg dana u Zrcalnoj dvorani Primacijalne palače, pod dirigentskom palicom

Tomislava Cvrtile, u natjecateljskom dijelu programa predstavili su se sa tri skladbe, Makedonskim plesom, Vukovarska golubica i Negev.

U natjecateljski dio Festivala prijavilo se 22 različitih orkestara i zborova iz Izraela, Danske, Australije, Češke, Slovačke, Hong Konga, Njemačke, Južnoafričke Republike i Županijski tamburaški orkestar Stjepan Bujan – Stipić iz Čakovca. Orkestre i ansamble ocjenjivala je strukovna komisija u sastavu prof. Scott Ferguson iz SAD-a, assoc. prof. Elena Šarayova- Kova-

čova iz Slovačke, mga. Marek Klimeš iz Češke, prof. Chiafen Weng iz Tajvana, prof.

David Slater iz Australije koja je našim tamburašima dodijelila zlatnu diplomu s osvojenih 93,6 bodova od mogućih 100. Naredni dan orkestar je

održao još jedan koncert na Glavnom trgu u samom srcu Bratislave, gdje je predstavio raznolik program od skladbi domaćih autora, te time promovirao nematerijalnu kulturnu baštinu Republike Hrvatske. (dv)

KUU ZVON Mala Subotica

Dašak folklorne tradicije u Maloj Subotici U Maloj Subotici okupilo se šest folklornih ansambala iz Hrvatske i jedan iz Rumunjske u sklopu folklornog festivala pod nazivom Mostovi folklorne tradicije koji drugi put organizira KUU ZVON iz Male Subotice uz pokroviteljstvo Općine Mala Subotica.

Goste su u ime domaćina pozdravili predsjednik KUU Zvon vlč. Đ. Vukalović i načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc, a župan Matija Posavec je ovogodišnji festival uz prigodne riječi proglasio otvorenim. Mimohod svih sudionika krenuo je od OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica pa do Doma kulture. Na pozornici ispred

Za sljedeću godinu najavljeni su novi gosti i još raznovrsnije plesne koreografije

KUU Zvon zahvaljuje svima koji su pomogli i sudjelovali u organizaciji ove manifestacije

Doma kulture predstavile su se folklorne skupine KUD Belica iz Belice koje ove godine predstavljaju Međimursku županiju na državnoj smotri koreografiranog folklora, folklorna skupina KUD Pregrada iz Pregrade i KUD Sveti Križ Začretje iz Svetog Križa Začretja iz Krapinsko-zagorske županije, iz Virovitičko-podravske županije folklorna skupina KUU Voćin iz Voćina, FA Petrinjčica iz Petrinje kao predstavnik Sisačkomoslavačke županije, a iz Vukovarsko-srijemske županije folklorna skupina KUD Josip Lovretić iz Oto-

ka te gosti iz Rumunjske folklorna skupina škole Badea Cirtan iz Cirtisoara.

Odlične nastupe publika je nagradila gromoglasnim pljeskom, a ovacije su na kraju dobili gosti iz Rumunjske koji su pobrali simpatije svih okupljenih u publici.

Nakon nastupa sljedilo je druženje svih sudionika festivala, a kako ne bi ostali gladni odličan grah pripremio je kuhar Zlatko Horvat-Zebo, dok su goste osvježenjem krijepili članovi KUU ZVON. Druženje uz pjesmu i ples je potrajalo, a sve okupljene je zabavljao TS PRIM. (dv)

12. srpnja 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

scena

MEJAŠI napravili feštu u Palovcu povodom slavlja 60 godina kluba NK Dinamo

Uz hitove Mejaša plesalo se sve u šesnaest

Publiku nije omela ni kiša, zajedno smo uživali u 4 sata odlične svirke!

Međimurci su pjevali poznate hitove Mejaša, kao i najnoviji ljetni hit Ja još mogu Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan Na veliku proslavu 60 godina kluba NK Dinamo Palovec stigli su popularni Mejaši koji se od milja nazivaju tamburaši u starkama. Nakon dugo vremena ponovno su nastupili u Međimurju, koje im je kako sami kažu u srcu jer

su Međimurci među prvima koji su mladi sastav podržali i prihvatili. Spot za jedan od poznatijih hitova Zoricu snimali su upravo u centru Čakovca u kafiću Paladin. Mejaši se osim klasičnih koncerata rado odazovu na razna humanitarna događanja diljem Hrvatske.

Drmeš-punkere Mejaše čine Edo Drakulić glavni je vokal

i gitara, Nikola Bosilj je voditelj benda i svira električni basprim, Janko Zelić Friščić svira basprim, Denis Tkalčec svira truba, prim, ukulele, bassist je Zvonimir Milec, a na bubnjevima Dino Bandić.

Razgovarali smo s Edom Drakulićem glavnim vokalom koji je poručio kako vesele Palovčane ni kiša nije omela na

koncertu, jednostavno im se nije išlo doma. Edo Drakulić inače iz Varaždina, rođen je u čakovečkom rodilištu, a ima i međimurske korijene, jer mu je djed iz Kotoribe.

- Tri puta smo se vraćali na pozornicu i svirali smo gotovo četiri sata. Atmosfera je bila izuzetno pozitivna i energična. Koncert smo otvorili

novim ljetnim hitom naziva Ja još mogu kojeg smo onda par puta i ponovili. Osim naših hitova svirali smo i ostale popularne hrvatske pjesme.

Međimurci su nam još jednom pokazali da vole našu glazbu što nam je posebno drago, rekao je prvi glas Mejaša Edo Drakulić. Novi ljetni hit ima lako pamtljiv i zaba-

van refren, baš u stilu Mejaša.

Osim nove pjesme, publika u Palovcu je pjevala njihove poznate pjesme poput Zorice, Zavela me Ana, Uživajmo dok smo mladi, 5-6 piva, Bolji nego ikad i mnoge druge.

Nakon Palovca, ovo ljeto pred Mejašima su mnogi koncerti u Hrvatskoj, kao i ostatku Europe.

BOJAN JAMBROŠIĆ I ASHLEY COLBURN svojem prvom zajedničkom duetu Zadnja stanica, spot snimali i u Čakovcu

Vedra i zarazna pjesma podsjetnik je na naše novonastalo prijateljstvo!

Zbog trenutnih radova na Starom gradu nisu mogli snimiti dio spota, ali su zato otišli u Muzej Međimurja, Perivoj Zrinskih te u centar grada Bojan Jambrošić iz Čakovca i Ashley Colbourn dodatno su se sprijateljili u emisiji Zvijezde pjevaju kao finalisti te osvojili srca publike diljem Hrvatske. No, ni nakon snimanja emisije njihovo prijateljstvo otišlo je stepenicu više. Odlučili su snimiti svoj prvi zajednički duet pjesmom Zadnja stanica. Tekst i glazbu napisao je Ivan Škunca, a pjesma je vesela, pozitivna te ima zarazni refren. Bojan kaže kako je odmah shvatio kako će ova pjesma biti savršena za Ashley.

- Njoj se ideja svidjela, te smo oboje odlučili kako želimo snimiti pjesmu i imati još jednu lijepu uspomenu na naše druženje i novonastalo prijateljstvo, poručio je pjevač Bojan Jambrošić.

U studiju je vladala vedra i zabavna atmosfera, a Ashley koja je po prvi puta snimala pjesmu odlično se snašla i sve obavila brzo i profesionalno.

Snimanje spota nisu dugo čekali dugo, već su za tjedan dana od snimanja pjesme krenuli u avanturu. Ashley je kao producentica stvari

uzela u svoje ruke i osmislila, te organizirala čitavo snimanje, dok je Alen Tkalčec zadužen za snimanje i montažu spota.

- Za potrebe snimanje spota obišli smo sjever, jug, istok i zapad Hrvatske pa smo osim Vukovara, Iloka, Dubrovnika i Istre došli i u Čakovec. Ashley voli Čakovec i njegove ljepote, a ja naravno koristim svaku priliku kako bi ispromovirao naš prekrasan kraj, kaže Bojan.

Zbog trenutnih radova na Starom gradu nisu mogli

snimiti dio spota, ali su zato otišli u Muzej Međimurja, Perivoj Zrinskih, te centar grada Čakovca.

- Vjerujem da će spot izmamiti brojne osmijehe na lica. Unijeli smo sebe u to i nadam se da će ljudi osjetiti našu energiju koju smo željeli prenijeti. Ova pjesma i spot zamišljeni su kao jedna divna uspomena, a ako ljudi to osjete nitko sretniji od nas, zaključuje pjevač iz Čakovca.

(Dora Vadlja, foto: Alen Tkalčec)

Bojan i Ashley guštali su snimati dio spota u Čakovcu

6

media

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Sredina srpnja u poslovnoj domeni donijet će vam predah.

Odjednom će se stvoriti i višak slobodnog vremena. Imat ćete priliku voditi aktivniji društveni život i rado ćete se pojavljivati na popularnim mjestima zabave. Samci će priželjkivati nove ljubavne kontakte. Imat će priliku upoznati zanimljive osobe.

Mogla bi se dogoditi ljetna romansa.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Pravilnom organizacijom vremena i poslovnih aktivnosti uspjet ćete sve obveze završiti kvalitetno i na vrijeme. Vaši nadređeni očekuju to od vas.

Znat će nagraditi vaš trud i marljivost pri izvršavanju poslovnih zadataka. Tako će vam ostati i dovoljno vremena za druženje s prijateljima ili obitelji. U ljubavi vlada veliko iščekivanje romantičnih susreta.

LAV (23.7. - 23.8.)

Poslovna strategija koju provodite samo će djelomično dati pozitivne rezultate. Budite promišljeni, a posebno pred osobom koja vas može okarakterizirati na pogrešan način ili koja može upotrijebiti vaše izjave u svoju korist. U ljubavnom životu kao da vam nedostaju veći izljevi emocija i strasti. Partner je često odsutan zbog poslovnih obveza te vam tako nehotično uskraćuje emotivnu pažnju.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Dobro je znati kako su vam potrebni kvalitetniji poslovni uvjeti za realizaciju svih ideja i ciljeva.

Drugačija poslovna orijentacija u odnosu sa suradnicima djelovat će kao otežavajući faktor u određenim dogovorima. U emotivnim odnosima zaboravite na strogi glas razuma. Slijedite svoje osjećaje. Ako ste slobodni, netko će vas šarmirati svojim neobičnim stilom udvaranja.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Jeste li pravilno procijenili potrebno vrijeme za realizaciju određenih poslovnih stavki? Možda ste uzeli preveliki zalogaj i sada ćete imati problema s rokovima. Budite mudri i pokušajte se izvući iz problematične situacije. I romantični odnosi bit će pomalo u krizi.

U neformalnim susretima nećete uspijevati privući nečiju pažnju, čak ni uz pomoć zavodničkog šarma.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Sve poslovne projekte rješavat ćete s lakoćom. Bit ćete marljivi tako da ćete se i sami začuditi odakle toliko volje za rješavanjem zadataka. Očekuje vas uspjeh u poslovima koji se dobro vrednuju.

Udružite svoje interese s osobom za koju vas vežu slične ideje. U naletu emotivne inspiracije teško ćete moći prepoznati granicu između mašte i realnosti. Važno je da osjećate pozitivan impuls.

SLOBODNO VRIJEME UZ KIST I BOJE BIK (21.4. - 20.5.)

Prije nego se upustite u nove poslovne izazove dobro proanalizirajte tržište kako vam ne bi promakle mali, ali bitni detalji.

Moguć je neočekivan novčani dobitak. Postojeće veze prate skladni odnosi. Partner vas poštuje i voli, i to vam daje osjećaj sigurnosti. Ako ste sami, to bi se moglo vrlo brzo promijeniti. Na vidiku je poznanstvo s zanimljivom osobom.

RAK (22.6. - 22.7.)

Odmorni ste i voljni upustiti se u nove kreativne projekte. Izaberite prioritete i realizirajte poslove koji će financijski biti pozitivni. Imat ćete razumijevanje nadređenih. Ako ste nezaposleni pronaći ćete posao u sezonskim radovima. Pokušajte promijeniti svoju ulogu u ljubavnom odnosu. Oslonite se na svoje osjećaje u skladu s emotivnom inspiracijom koja vas prati. Opustite se i uživajte u danima vikenda.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Povremeno ćete osjetiti nedostatak koncentracije za obavljanje nekih poslova. Netko će vas dovesti pred gotov čin i indirektno će odbaciti vaše ideje. Dobro ćete se snalaziti u timskom radu.

Izbjegavajte situacije za koje nemate dovoljno znanja, profesionalne umjetnosti ili praktičnog iskustva. Ako ste slobodni, spontano odgovorite na nečije udvaranje ili ljubavni poziv. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Svi nedovršeni projekti čekaju da zasučete rukave i rješavate ih jedan po jedan. Sve ćete stići pravilnom organizacijom i rasporedom vremena. Mogući su i neočekivani novčani dobici od igara na sreću.

U emotivnim odnosima nema potrebe preuveličavati nečije manje.

Pričekajte da vam partner povjeri svoje probleme. Nakon iskrenog razgovora lakše ćete donijeti odluku o budućim planovima.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Na poslovnom planu netko će vas ometati u realizaciji vaših planova i ideja. Zbog toga ćete trpjeti određeni gubitak. Nema potrebe izgovarati pogrešne riječi pred suradnicima koje ne poznajete dovoljno.

Budite mudri i suzdržani. Potreban vam je netko da vas emotivno inspirira. Iznenadne promjene u partnerovom ponašanju izazvat će kod vas ljubomoru i sumnju. Pokušat ćete razumjeti što se događa.

Voditelji i dio polaznika škole crtanja i slikanja Artelje kojih je ove godine bilo više od 120

Artelje ponosno pokazao svoja slikarska umijeća Tradicionalno krajem lipnja sekcija Likovnog udruženja Čakovec ”Artelje – škola crtanja i slikanja “ predstavlja poklonicima umjetnosti izbor njezinih radova. Iz godine u godinu sve ih je više tako da je ovoljetna izložba obuhvatila čak 121 rad u raznim slikarskim tehnikama koje su ove školske godine poučavali predavači Veljko Posavec, Ana Golubić Brozović i Marina Mrazović. Izložbu u galerijskom prostoru zgrade Scheier u Čakovcu je prigodnim riječima otvorio predsjednik LUČ-a i voditelj Arteljea Toni Fažon koji je sve zainteresirane pozvao i na ljetne radionice. Polaznicima su uručene zahvalnice.

Ovo je dvanaesta godina kako Likovno udruženje Čakovec organizira edukaciju djece i odraslih u likovnom smislu i proširivanju njihovog znanja o slikanju te na kraju

godišnje edukacije zaokružuje izložbom nastalih radova.

Svoja djela izložili su: Vita Cerovečki, Nives Deban, Pia Horvat, Judita Klobučarić, Ena Kovač, Tristan Lehkec, Mateo Oršuš, Simon Sklepić, Ema Srpak, Sara Srpak, Kaja Sušec, Lorena Vidović, Lina Vuk, Ariela Crkvenčić, Dora Dolenec, Amy Farkaš, Anni Farkaš, Rose Maria Farkaš, Zara Jambrošić, Vita Kačer, Nina Novak, Iva Pajnogać, Karla Posavec, Ena Požgaj, Lucija Žagar, Maja Borlinić, Nika Farkaš, Jana Hlapčić, Lucia Juračić Mesarek, Leona Kajmović, Nika Kosalec, Lorena Kovačić, Lota Lebar, Mia Lončarić, Lena Lovrenčić, Elena Mainar, Ela Cvitković, Azra Dolović, Karlo Horvat, Toma Jambrošić, Rene Kuretić, Leon Lepen, Tena Mikolaj, Sara Nikolić, Jelena Pongrac, Klara Pongrac, Gabriel Enrique Rodrigues, Patrik Ko-

LIKOVNA KOLONIJA u Sv. Martinu na Muri

Marina Mrazović bila je jedna od predavačica u ovoj školskoj godini

lar Fodor, Adela Kovačić, Ramona Novak, Martina Sabol, Rea Sabol, Nela Šarić, Bruna Šarić, Jan Tkalec, Bruna Tkalec, Dora Vujanić, Saša Vinković, Hana Bajkovec, Viktorija Dretar, Helena Herman, Vedran Horvat, Jelena Križaić, Leona Krčmar, Lucija Pokrivač, Marta Poljaković, Mura Levačić, Vida Ciglar, Marta

Ciglar, Pavla Podgorelec, Zara Jevtić, Karia Veronika Bajan, Mura Blažević, Maja Gregorinčić, Toka Đuranec, Kaja Đuranec, Tia Kos, Tara Kos, Patricia Žganec, Vanja Žganec, Ivona Lovrec, Noah Ban, Jura Ban, Dolores Kodba, Ria Bajsić, Luka Zlatarek, Nika Heđe, Leona Grabar, Kaja Baksa, Vito Ciglarić, Kiara Dodlek, Tena Šimič, Ena Magdalenić, Lucia Bijažić, Emma Krištofić, Elena Šarić, Marija Damiš, Franka Novak, Ida Kolac, Nera Košak, Dina Košak, Tia Toplek, Mila Grgić, Naomi Cimerman, Sana Cimerman, Ema Žvorc, Nino Flojhar, Hana Flojhar, Marija Štefulj, Hana Radiković, Vedrana Fabec, Sandra Gojnik Crnčec, Branko Grabar, Alen Jaklin, Maja Marciuš, Vesna Perhoč, Nada Puklavec, Mirjana Šprem, Ivana Trbojević, Ružica Zidarić i Rozalija Žganec. (Roberta Radović)

Slikali likovni amateri Hrvatske i Slovenije Na izletištu Seoski turizam Goričanec u Svetom Martinu na Muri okupilo se tridesetak umjetnika ama-

RIBE (20.2. - 20.3.)

Stalo vam je da djelujete uvjerljivo pred poslovnim suradnicima koji će možda posumnjati u vaše profesionalne sposobnosti. Nemojte dozvoliti da zbog sitnih interesa napravite početnički propust i izgubite nečije povjerenje. Upotrijebite svoje najjače adute. U emotivnim odnosima oslonite se na blisku osobu. Uz njezinu potporu sve se može riješiti uz pravilno doziranje mudrosti, emocija i strasti.

Toma, Karlo i Leon primili su potvrde kao i svi ostali polaznici o sudjelovanju na školi

Milena Petković, predsjednica udruge Likovna republika

tera na likovnoj koloniji pod nazivom Naših prvih deset. Sudjelovali su slikari iz Hrvatske i Slovenije. Milena Petković, predsjednica udruge Likovna republika koja je bila domaćin kolonije rekla je kako je ovo tradicionalno okupljanje s međunarodnim karakterom. Svi umjetnici su amateri i nemaju zadane okvire rada nego se slobodno izražavaju i koriste tehnike koje im najbolje odgovaraju. Umjetnici su se rasporedili u hladovini i prepustili se inspiraciji da ih vodi u stvaranju. Pokrovitelj kolonije bila je Općina Sv. Martin na Muri.

(Mario Golenko)

Ugodna svježina uz Muru likovnim je amaterima bila inspirativna

12. srpnja 2019.

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka špica

Slatkica u prugastoj ljetnoj majici

Dame u lepršavim haljinama

Žuta i bijela ljetna kombinacija

Šarena duga haljina idealna za ljetne dane

Vanesa Čuka istaknula vitku liniju u prugastoj uskoj haljini

7

8

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

12. srpnja 2019.

12 . srpnja 2019.

PETAK,12.7 08:00 08:15

Yoga&Pilates Dječja TV

09:15 10:00

TV prodaja Oko umjetnosti (r) TV prodaja Bujica (r) Dom 2 (r) TV prodaja TV Jukebox TV prodaja TV Jukebox Privredni. Hr (r) TV prodaja Dječja TV Vijesti TV prodaja Kutura 21 Kratki rezovi (r) Riječ života (r) TV podaja Vijesti dana Blitz Obadva, oba su pala!

Auto – servis Vijesti Zdrava jabuka Vijesti dana Zapisano u

10:40 11:40 12:40 13:00 13:15 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:00 16:15 16:45 17:15 17:45 18:15 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:15 22:20 23:05

PETAK, 12.7 06:55 Najava programa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 13.7 07:30 09:30 10:00

Dječja TV TV prodaja Mala školska liga

10:40

TV prodaja

11:40 12:10 12:40 13:10 13:40

Dom 2 (r) Privredni. Hr (r) Auto – servis (r)

Novi milenij (r) TV prodaja

14:00 15:00 16:15 16:50 17:00 17:30 18:00

Bujica Zdrava jabuka Glas manjina Vijesti Obzori Odaberi zdravlje TV Jukebox

19:00 19:30 20:00 20:35 21:00 21:15

Vijesti dana TV Jukebox Baština U dobroj formi Vijesti Obadva, oba su pala! (r) Vijesti dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Odjava

22:00 22:40 23:00 02:00

SUBOTA, 13.7

07:50

Global 3000

08:15

Vježbanjem do

studio/ Vježbanje

Jela varaždinskog kraja 08:05

Iz prošlosti

08:10

Dječji program

10:00

Ljudi koji čine razliku (R)

11:00

Emisija VTV-a (R)

12:20

Info kanal

12:30

Vekerica tjedni pregled

demokracije (R)

14:00

Europa u fokusu

12:00

U dobroj formi

14:30

Dečko, dama i

12:30

Život piše priče

13:00

Mali oglasi

13:05

Rezervirano vrijeme (R)

13:45

Zdrava jabuka (R)

14:45

Info kanal

15:00

Zlatna dolina

15:30

Global 3000

16:00

Vekerica (R)

17:55

Vicovizija

18:00

VTV Dnevnik

18:30

Vremenska prognoza

18:32

Iz prošlosti

18:40

Varaždin info/ Županijske teme

19:15

Info kanal

19:30

Sutrašnjica danas

20:00

Popevke i štikleci

15:30

08:15 09:15 10:00 10:40 11:40 12:40 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 15:30 16:00 16:15 16:50 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:00 22:40 23:00 02:00

Dječji program TV prodaja Tjedna kronika (r) TV prodaja Bujica Obzori TV prodaja Yoga&Pilates Riječ života TV prodaja Zdrava jabuka (r) TV prodaja Dječja TV Vijesti TV prodaja Sport nedjeljom TV prodaja Vijesti dana Blitz Bujica Vijesti Lifestyle Vijesti dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Odjava

PONEDJELJAK, 15.7

UTORAK, 16.7 08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:40 13:15

Yoga&Pilates Dječji program TV prodaja Privredni. Hr (r) TV prodaja Sport nedjeljom (r) TV Jukebox

14:00 14:30 15:30 15:30

Yoga&Pilates Odaberi zdravlje Dječja TV Hrana i vino

16:00 16:15 16:45 17:15

Vijesti TV prodaja Novi milenij TV Jukebox

17:45 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35

Baština (r) TV prodaja Vijesti dana Blitz Europa u fokusu Auto – moto nautica Vijesti Zdrava jabuka Vijesti dana Zapisano u

21:00 21:15 22:20 23:00

UTORAK, 16.7

17:45 17:45 18:15 18:30

TV Jukebox TV prodaja TV Jukebox

Vijesti dana Blitz Bujica

19:00 19:30 20:00

SRIJEDA, 17.7

TV Jukebox Vijesti dana TV Jukebox Privredni. Hr Kultura 21 Vijesti

Zdrava jabuka Vijesti dana TV Jukebox

21:15 22:00 22:40

ČETVRTAK, 18.7

VTV Dnevnik (r)

07:30

Mali oglasi

07:30

Mali oglasi

Velike tajne

07:30

Mali oglasi

07:35

Info kanal

07:35

Info kanal

malog vrta (R)

07:35

Info kanal

07:50

Majstor kuhinje

07:50

Sutrašnjica danas

07:50 08:15

Dokumentarni

U dobroj formi Yoga i pilates za

(r) 08:20

svaki dan

Yoga i pilates za svaki dan

09:45

Check in

08:35

Shift

08:55

Mali oglasi

10:15

Mali oglasi

08:45

Info kanal

09:00

Vekerica

10:20

Dokumentarni

08:55

Mali oglasi

11:00

Zajedno (R)

09:00

program (R) 11:00

Agrokultura

12:00

Vjera i nada, vjerski program

uz komentar za slušno oštećene

11:35

Sjednica gradskog vijeća Grada

Iz zbirke

Mali oglasi

16:00

Vekerica (r)

Shift

17:55

Vicovizija

Vjera i nada

18:00

VTV Dnevnik

(R), vjerski

18:30

13:30

program uz

Vremenska prognoza

civilizacija

komentar

prošlosti

za slušno

Popevke i štikleci

oštećene

21:00

osobe

22:00

Europa u fokusu

Čovjek i bog (R)

22:25

Mali oglasi

19:30

VTV Tjednik

22:30

VTV Dnevnik (R)

20:00

Kulturni magazin,

23:00

Vremenska

komentar za slušno oštećene osobe 13:55

Mali oglasi

14:00

Kulturni magazin

(R)

emisija o kulturi

Vekerica

11:00

13:00

o kulturi uz

19:00

09:00

12:50

Misterije

Zajedno

Mali oglasi

(r)

Razgovori (r)

17:30

22:00

Info kanal

08:55

15:00

(R), emisija

Info kanal

08:45

Popevke i štikleci

Global 3000 (R)

Check in

18:45

Vekerica

11:00

12:30

16:50

Zdrava jabuka

09:00

U dobroj formi (r)

Zdrava jabuka (R)

21:00

Mali oglasi

12:20

16:15

Pressica

Info kanal

08:55

Biblijska istina

13:10

14:45

15:00

18:32

Iz prošlosti

18:37

Mali oglasi

18:40

Iz naših središta

19:15

Info kanal

19:30

Sutrašnjica danas

20:00

Igrajte nam

20:50

Misterije

13:40

Mali oglasi (r)

13:20

One nastupaju (r)

mužikaši (r)

14:15

Zdrava jabuka

(r), emisija

14:45

Info kanal

o kulturi uz

15:00

Agrokultura (r)

16:00

Vekerica (r)

17:55

Vicovizija

18:00

VTV Dnevnik

18:30

Vremenska prognoza

18:40

ICT Business

civilizacija

19:15

Info kanal

prošlosti (r)

19:30

Čovjek i bog

Zdrava jabuka

20:00

Odaberi zdravlje (r)

(r)

21:00

Filmski program

22:25

Mali oglasi

22:25

Mali oglasi

prošlosti (R)

22:30

VTV Dnevnik (r)

22:30

VTV Dnevnik (r)

Dokumentarni

23:00

Vremenska

23:00

prognoza (r)

Vremenska

Iz prošlosti (r)

23:02

Iz prošlosti (r)

slušno oštećene

17:55

Vicovizija

23:07

Mali oglasi

23:07

Mali oglasi

osobe

18:00

VTV Dnevnik

23:10

Vrata sudbine

23:10

Iz VTV Arhive:

18:28

Vremenska

(18), emisija o

(18), emisija o

prognoza

alternativnom

alternativnom

načinu života

načinu života

Vrata sudbine

22:27

Mali oglasi

18:30

Savršeni auto

načinu života

22:30

VTV Tjednik (R)

19:15

Info kanal

01:15

Info kanal

01:15

Info kanal

01:15

Info kanal

23:00

Iz prošlosti (R)

19:30

U dobroj formi

02:00

VTV Dnevnik (r)

02:00

VTV Dnevnik (r)

02:00

VTV Dnevnik (R)

23:06

Razgovori

02:30

Vremenska

02:30

Vremenska

20:00

komentar za slušno oštećene osobe 14:45

Info kanal

15:00

Pressica (r)

16:00

Vekerica (r)

17:55

Vicovizija

18:00

VTV Dnevnik

18:30

Vremenska prognoza

18:32

Iz prošlosti

18:37

Mali oglasi

18:40

Check in

19:15

Info kanal

19:30

Život piše priče

20:05

Otvoreni studio/ Vježbanje

prognoza (r)

23:02

Mali oglasi

Kulturni magazin

14:15

Vekerica (R)

Koncert

krapina 2006 (r)

Igrajte nam

16:00

uz komentar za

Iz VTV Arhive: Pjesma i tambura

13:15

civilizacija

program (R)

Iz zbirke Malogorski

Ljudi koji čine

Iz prošlosti

Misterije

08:30

razliku

18:32

mužikaši

Vježbanjem do forme

08:45

14:45

Info kanal

20:00

svaki dan

Info kanal

16:00

Glazbeni in

08:20

12:15

Iz prošlosti

Info kanal

Glazbeni in (r)

Yoga i pilates za

Biblijska istina (r)

One nastupaju

19:30

07:50

12:05

15:00

19:15

Info kanal

Međimurja

Zdrava jabuka

prognoza

Vjera i nada

Mali oglasi

07:35

14:15

Emisija VTV-a (R)

18:40

07:30

Check in (R)

14:30

Mali oglasi

Festival kazališnih amatera

11:40

osobe

18:37

08:30

Varaždina

Malogorski (R)

Vremenska

alternativnom

18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:05

VTV Tjednik (R)

18:30

(R)

18:15

07:00

Savršeni auto (R)

(18), emisija o

TV Jukebox TV prodaja Note života (r) TV prodaja TV prodaja Dječja TV Vijesti Odaberi zdravlje Kratki rezovi Oko umjetnosti (r) TV prodaja

Najava programa

13:30

VTV Dnevnik

13:20 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:00 16:15 17:15 17:45

07:00

VTV Dnevnik

22:30

Povećalo (r)

06:55

18:00

Vrata sudbine

12:20

VTV Dnevnik (r)

Zajedno (R)

23:10

10:40 11:40

Najava programa

13:00

Mali oglasi

TV prodaja Novi milenij (r) TV prodaja Bujica Zdrava jabuka TV Jukebox TV prodaja TV Jukebox Tv prodaja TV prodaja Dječja TV Vijesti Baština (r) Europa u fokusu (r) Dom 2

07:00

vrijeme

22:25

09:15 10:15 10:30 11:30 12:30 13:30 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:00 16:15 16:45

Yoga&Pilaes Dječji program TV prodaja Auto – moto nautica (r) TV prodaja Lifestyle (r)

06:55

Emisija VTV-a

20:45

08:00 08:15 09:15 10:00

VTV Dnevnik (r)

08:30

prognoza

Yoga&Pilates Dječji program

Najava programa

program (R)

17:45

08:00 08:15

07:00

Rezervirano

18:32

ČETVRTAK,18.7

06:55

06:55 Najava

Zlatna dolina (R)

16:15

SRIJEDA,17.7

programa

(R) 09:15

PONEDJELJAK, 15.7

12:30

Mali oglasi

prognoza (R)

08:45

demokracije (R)

23:07

Vremenska

NEDJELJA,14.7

Vježbanje

zdravlje

23:00

02:00

Otvoreni studio/

Iz prošlosti (R)

Odaberi

Zapisano u zvijezdama (18) Odjava programa

Ana

23:02

21:10

23:00

08:00

Majstor kuhinje/

Otvoreni

Fio show

Info kanal

07:35

11:00

20:00

07:50

Info kanal

Vekerica

Tjedna kronika Baština (r) Lifestyle (r) Blitz TV Jukebox Vijesti

VTV Dnevnik (R)

07:35

09:00

17:00 17:40 18:10 19:00 19:30 19:50

Najava programa

Mali oglasi

Mali oglasi

Zdrava jabuka TV Jukebox Kratki rezovi (r) Obzori (r) Vijesti Glas manjina Agro svijet (r) Dom 2 (r)

07:20

07:30

08:55

12:40 13:40 14:10 14:40 15:00 15:30 16:00 16:30

07:18

(R)

Info kanal

U dobroj formi

VTV Dnevnik (R)

Mali oglasi

Emisija VTV-a

12:10

Najava programa

07:30

08:45

Dječja TV TV prodaja Riječ života TV prodaja Auto – moto nautica (r)

07:00

VTV Dnevnik

08:30

07:30 09:30 10:05 10:40 11:40

06:55

07:00

forme

NEDJELJA, 14.7

demokracije 21:10

Iz naših središta (r)

21:45

Zdrava jabuka

22:15

TV Razglednica

22:25

Mali oglasi

22:30

VTV Dnevnik (r)

23:00

Vremenska prognoza (r)

media

9

10

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme SRCE TV Zabavno-glazbena emisija "Fio show", od 20 do 23 sata

12. srpnja 2019.

TOP LISTE HR ČAKOVEC FORMULA 13

Radosno uz Dubi universum bend!

Za odlično raspoloženje prošlonedjeljnog izdanja popularne zabavno-glazbene emisije “Fio show” pobrinuli su se članovi sastava Dubi universum bend i Marina Godanj. Tijekom emisije emi-

tirani su također foto i video prilozi s proslave 14 godina emisije “Fio show”. Pozivnica za druženje sljedeće nedjelje glasi: “Fio show” gledaju svi - gledajte i vi! (rr, foto: Pepi 007)

HRT – HTV1, petak 12. srpnja, 22:24

Aleksandar Veliki, njemačkoameričko-francuski film Biografska pustolovna drama.

Grčki general Ptolomej svojim učenicima odluči ispripovijedati priču o slavnom Aleksandru Velikom.

Legendarni makedonski kralj, vojskovođa i osvajač sin je odvažnog kralja Filipa Drugog i prelijepe epirske princeze Olimpijade. Aleksandar Makedonski s vremenom postaje zagovornikom bratstva različitih naroda i sjedinjenja kultura Istoka i Zapada. Oženivši se s privlačnom Roxanom (R. Dawson),

uskoro s vojskom od 30.000 pješaka i 5.000 konjanika kreće u rat protiv deset puta većeg Perzijskog Carstva. Uloge: Colin Farrell, Angelina Jolie, Jared Leto, Val Kilmer, Anthony Hopkins, Rosario Dawson, Christopher Plummer, Jonathan Rhys-Meyers, Brian Blessed, Gary Strech, John Kavanagh, Connor Paolo i Raz Degan. Scenarij: Oliver Stone, Christopher Kyle i Laeta Kalogridis. Režija Oliver Stone. Godina proizvodnje: 2004.

HENA COM nagrađuje

Gardisti s hrvatskom vojskom, policijom i braniteljima u Lurdu Gardisti Zrinske garde Čakovec s pratnjom sudjelovali su na 27. hodočašću Hrvatske vojske, policije i branitelja u sklopu 61. međunarodnog vojnog hodočašća u Lurdu, održanog od 14. do 21. svibnja ove godine pod geslom “Traži mir i za njim idi”. Hodočašće organizira Vojni ordinarijat u Republici

Hrvatskoj uz potporu ministarstava obrane, unutarnjih poslova i hrvatskih branitelja.

Među 800 hrvatskih hodočasnika koje je predvodio vojni biskup mons. Jure Bogdan, dok je zapovjednik hodočašća bio zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva brigadni general Mato Mikić, bili su i pripadnici Zrinske garde. Ovog

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski”

Ignacy Karpowicz: Sonjka Kada se Igoru Grycowskom, mladom varšavskom redatelju opsjednutom uspjehom, pokvari automobil usred ničega, sudbina će mu nepovratno ukrstiti put s naizgled nespojivom ženom. U tom pustom selu na poljsko-bjeloruskoj granici živi Sonjka – sjedokosa starica koja stanuje sama sa životinjama, išibana teškim životom i osudom okoline. Sonjka poziva Igora u svoju trošnu kuću da predahne pa mu uz šalicu svježe pomuzena mlijeka servira i svoju neobičnu priču. Pred Igorom se raspliće dramatična ispovijed o djevojci koja je odrastala bez majke, uz oca nasilnika i okrutnu braću, a

Pripadnici Zrinske garde posebni doprinos dali su na središnjem međunarodnom slavlju u podzemnoj bazilici sv. Pija X

u vihoru rata se zaljubila u nacističkog vojnika Joachima kojega nikada nije zaboravila.

Dobitnica iz broja 1242 je Manuela Novosel (Lorna Byrne: Molitve iz dubine srca). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA Ignacy Karpowicz: Sonjka

br. 1243

poklanja knjigu Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona:

Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju.

Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI

BELETRISTIKA

Diane Warren: Ulica slobode Jedan bezazleni izlet i nepromišljeno priznanje izazvat će pravu dramu među dugogodišnjim partnerima Frances Mary Moon i Ianom Bonderom. Ian je šokiran tajnom o Francesinom prijašnjem braku i djetetu te se povrijeđen tim naglim izljevom iskrenosti vraća u njihov dom, u Toronto, a Frances odlazi za njim. No, ne zadugo… Frances se odlučuje vratiti u obiteljsku kuću u rodni Elliot, gradić u ruralnoj zapadnoj Kanadi i suočiti se ponovno sa zapuštenom farmom, olupinom majčina nekoć blistava automo-

bila, pustim poljima i ljudima koje ne želi sresti.

• Elle Kennedy: Pogodak • Pascal Bruckner: Dobar sin

PUBLICISTIKA

William Davis: Zdravlje bez žitarica Dr. William Davis razotkrio je golemu zabludu nutricionista kad je objavio svoja istraživanja o negativnom utjecaju žitarica na naše zdravlje. Već desetljećima se žitarice predstavljaju kao glavni lijek za bolesti krvožilnog i probavnog sustava, no ono što jedemo pod tim nazivom genetski se razlikuje od originalnih žitarica kao čovjek od čimpanze. Naša se tijela nisu na odgovarajući način stigla pripremiti na taj genetski mutirani uradak, te žitarice danas izazivaju niz zdravstvenih problema. Stoga Dr. Davis u ovom

puta sudjelovali su zapovjednik Davor Bratković, dozapovjednici Mladen Obadić i Hrvoje Goričanec te gardisti Dragutin Trstoglavec, Marijan Murković, Vanja Štebih, Mario Vrbanec i Nenad Štrek. Uz njih na hodočašću su bili i Karmen Goričanec te Dijana i Tomislav Vugrinec. (bk, foto: Vanja Štebih)

1 Con Calma D. YANKEE & K.PERRY ft. SNOW 2 Calma P. CAPO, ALICIA KEYS & FARRUKO 3 This Life VAMPIRE WEEKEND 4 Alligator OF MONSTERS AND MEN 5 Hold Me While You Wait LEWIS CAPALDI 6 Arcade DUNCAN LAWRENCE 7 Summer DaysMARTIN GARRIX ft.

MACKLEMORE & PATRICK STUMP 8 Help Me Stranger THE RACONTEURS 9 Eagle Birds THE BLACK KEYS 10 Power Is Power SZA, THE WEEKND & TRAVIS SCOTT 11 Piece Of Your Heart MEDUZA ft.

THE GOODBOYS 12 Rocket Man TARON EGERTON 13 Wake Me When It’s Over THE CRANBERRIES 14 Medellin MADONNA ft. MALUMA 15 I Don’t Care ED SHEERAN ft. BIEBER

RADIO 1

Top Hit List

1 PETAR GRAŠO Voli me 2 ŽELJKO BEBEK Sto sam dana pio 3 ZSA ZSA Sve što hoću 4 IGOR DELAČ U ritmu ljubavi 5 MARKO KUTLIĆ & NELA U zagrljaju ...

6 MIA DIMŠIĆ Cesta do sna 7 NEDA UKRADEN Nateže je kad se rastaje 8 ZDENKA KOVAČIČEK ft Remi Pozitivan...

9 MAGAZIN Lozinka za sreću 10 058 Put bez povratka 11 KUMOVI Rajna 12 GIULIANO 100 posto lud 13 ZEC, BELAN, BORIS, DENIS &... To te..

14 TRAGOVI E Moji Ljudi 15 LUKA BASI & MARKO ŠKUGOR Ružo bila

ZNANJE nagrađuje

Cass Hunter: Druga žena Rachel je sjajna znanstvenica, posvećena razvoju umjetne inteligencije za dobrobit čovječanstva. Aiden je njezin odani suprug, zaljubljen u nju kao prvog dana. Odgovoran je i brižan otac njihove kćeri tinejdžerke, a najveća životna ambicija mu je da njegova mala obitelj bude sretna i što češće na okupu.

U smiraj jednog predivnog proljetnog dana, Rachel i Aiden su proslavili godišnjicu braka. Dvadeset četiri sata kasnije, ništa više nije bilo isto. Rachel je zauvijek otišla iz njihova života, ali ostavila je svoje životno djelo, dar ljuba-

vi da ih vidi kroz mračne dane poslije svoje smrti.

Dobitnik iz broja 1242 je Simon Levačić (Jiří Kratochvil: Ležaj je raspremljen). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA Cass Hunter: Druga žena

kupon br. 1243

Znanje poklanja knjigu

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj:

priručniku-kuharici objašnjava zašto i kako možemo i trebamo promijeniti svoju prehranu.

• Nada Bučević: Svjesno majčinstvo • Matthew Syed: Kako učiti iz pogrešaka

Broj telefona: Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

12. srpnja 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11

uz knjigu, film, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

LJETO U GRADU ZRINSKIH

petak 12.7.

18:00 DOMINO krimi, triler

20:00 PROJEKT KOLIBRIĆ triler

subota 13.7.

16:00 PRIČA O IGRAČKAMA 4 animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik Kreativna vedrina Cinkuša fino se stopila s publikom i Fontanom u Perivoju Zrinskih

Bažul se tak okrenul da su Cinkuši "razvalili" Fontanu!

Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan Tihomir Kruhonja zvan Tima svira kontrabas, a Nataša Radušić mandolinu. Članovi su skupine Cinkuši te su nam u kratkom razgovoru otkrili detalje kreativne energije i vedrine ove skupine koju je čakovečka publika imala priliku vidjeti i čuti unutar programa Ljeta u gradu Zrinskih. S njima i o njima može se pisati jedino s primjesama kajkavskog. Njihovu kajkavštinu svi razumiju i često je izvode diljem Jadrana. Proš-

log ljeta imali smo ih priliku samo vidjeti jer je iznenadno grmljavinsko nevrijeme onemogućilo njihov nastup na već pripremljenu i isprobanu pozornicu na otvorenom kod Fontane u čakovečkom parku.

- Tak se bažul okrenul, a i svemirske konstelacije nam nisu dali prošle godine da igramo. Hteli su da dojdemo u novom ruhu i drugačiji, prokomentirali su u svom vedrom stilu Tihomir i Nataša prošlogodišnji izlet u Čakovec.

Ove se godine srećom sljubilo sve što se fino sljubiti dalo: odlične atmosferilije,

ugodna svježina čakovečkog parka, sjajna posjećenost i vedar “štimung” na način Cinkuša po kojem i jesu njihovi koncerti poznati. Kažu neki da spajaju nespojive stilove glazbe.

- Kad vlada dobra volja sve je spojivo. Tako to funkcionira kod nas. I dobra volja je bitna. Kad nje ima i dobrog raspoloženja. Često se ljudima ne da biti dobre volje, ali mi jesmo većinom takvi i kad zmišljavamo nove pjesme.

Uvijek dojde neko s nekom idejom, ili neko nekaj bubne, ili počnemo od vica i recepta

••

kaj se doma kuha. Sve to koristimo kao inspiraciju i onda u našim pjesmama uskladimo te naše ideje i naše različite karaktere. Mnogo se družimo ne samo na koncertima i probama već i privatno i sve se to odražava na našim pjesmama, prokomentirali su Nataša i Tihomir proces nastajanja Cinkuš hitova.

Fontana odlična mala pozornica

Čakovečka publika dio tih hitova doživjela ih je na odličnoj svirci u parku. Fontana se ponovo pokazala kao

sjajan odabir male, ali vizualno efektne pozornice. S nje su odzvanjali svima prepoznatljivi autorski hitovi, kao i obrade popevki na način Cinkuša kao što su Pet je kumi, Grad se beli, Deca moja deca, Oj Krapinske vuske staze… Vedrina i neopterećenost izvedbi pjesama dojmila se velikog broja okupljenih posjetitelja. Svi su kući ponijeli vedar duh Cinkuša koji su prštavom energijom “razvalili” Fontanu. Rodila se i želja da se sličan glazbeni program ponovi na istom mjestu.

Na Fontanu su Cinkuši i slični izvođači uvijek dobrodošli.

VODE VAS U KINO! • •

krimi, triler

20:00 PROJEKT KOLIBRIĆ triler

nedjelja 14.7.

16:00 PRIČA O IGRAČKAMA 4 animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

18:00 DOMINO krimi, triler

20:00 PROJEKT KOLIBRIĆ triler

ponedjeljak 15.7.

18:00 DOMINO krimi, triler

20:00 PROJEKT KOLIBRIĆ triler

utorak 16.7.

18:00 DOMINO krimi, triler

20:00 PROJEKT KOLIBRIĆ triler

srijeda 17.7.

CINESTAR VARAŽDIN

nema programa

četvrtak 18.7.

DIJELIM0 1 X 2 ULAZNICE za film “Stuber” (projekcija u Varaždinu, ulaznice iskoristive do iduće srijede)

nema programa

DIJELIMO 2 X 2 ULAZNICE za film “Projekt Kolibrić” Ulaznice za film “Projekt Kolibrić” dobili su: Siniša Ludas i Tomislav Režek

Ulaznice za film “Stuber” dobila je: Sara Prišlić

KAKO DO ULAZNICA?

18:00 DOMINO

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napraviti je da do četvrtka do 12 sati napisati zašto

biste baš vi trebali osvojiti besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi tiskani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sati, srijeda i četvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sati, subota – od 16 do 20 sati, nedjelja – od 15 do 20 sati.

Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.

Telefon: 311-488.

PRELOG, Dom kulture

subota i nedjelja, 13. i 14. srpnja Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedamput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

18:00 TABALUGA animirani film

20:00 ANNABELLE horor, triler

media

12

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

party zona

KAMO SUTRA

Ljubavne drame konkuriraju crnoj kronici

U jednom vikendu Međimurce zabavljali Psihomodo Pop, Hladno pivo, Opća Opasnost i Crvena jabuka

P

rošli tjedan dogodila se nevjerojatna panika.

Panika koja je nekad bila nezamisliva. Pola dana nisu se otvarale niti objavljivale slike na popularnim društvenim mrežama Facebook i Instagram. Zamislite vi to. Pola dana smo bili sačuvani od fotki hranjenja, pijenja, spavanja, naslikavanja, druženja i svega ono što nas svakodnevno nesvjesno ‘’bombardira’’ sa svih strana. takvom dobu živimo, dobu kad je život nezamisliv bez mobitela, interneta, društvenih mreža, objavljivanja, postova, statusa, šeranja, story priča.

Zamislite koliko dnevno pogledate sadržaja bez kojih bi vam život bio totalno normalan. Jer, ruku na srce, 90 posto sadržaja nema veze s vama, niti vam život čini boljim, kvalitetnijim i sretnijim. apače, situacija je potpuno suprotna. U ljetu svi stavljaju savršene fotografije putovanja, hrane, hedonizma. Svi oni koji u tom periodu rade ili si takve stvari ne mogu priuštiti momentalno se osjećaju loše. Dakle, otvoriš mobitel, gledaš slike i osjećaš se loše. Dodamo li kako sve slike moraju biti savršene, te nastaju tako da se jedna spontana poza namješta sto puta stvari postaju još malo gore i bezveznije.

U

D

Piše: Dora Vadlja

N

eki sam dan listala stari album. Ono doba kad su se slike razvijale te savršena fotka nije bila potrebna. Svaka je slika bila savršena i služila je kao uspomena. Ono doba kad je tata s veseljem lijepio slike i ispod svake napisao vrijeme i događaj. Uvijek mi zatreperi oko srca kad se sjetim svih tih opuštenih vremena, kad sam se kesila na slikama, a ako sam bila u pokretu oči su mi izgledale kao da sam na pola zaspala. Odrasli su imali isto takve slike, a roštilj koji izgleda super se pronašao slučajno na slici da prikaže veselu atmosferu. z tonu fotografija, ono što nas dodatno izbaci iz takta su crne kronike, drame, tragedije, politika, a posebno od svega ljubavne drame. Baš smo čudan neki rod. Podsvjesno se radujemo tuđoj nesreći, umjesto da se sjetimo kako bi bilo lijepo razviti slike, lijepiti u album, družiti se s najmilijima i zaboraviti na stres, barem u slobodno vrijeme.

U

Ivana Srpak i Dejana Žalac odlično su se zabavile na koncertu Crvene jabuke u Palovcu. Za koncert na otvorenom odabrale su ležerne, ali efektne modne kombinacije. Super su se poklopile u zelenoj i žutoj boji, a posebno su nam za oko zapele ljetne torbice preko ramena. (dv, zv)

Pjevalo se i plesanje u ritmovima Crvene jabuke u Palovcu

Ljubitelji rocka konačno su došli na svoje!

Počele su brojne ljetne manifestacije u Međimurju, u sklopu kojih se održavaju različiti koncerti, raznovrsnog “glazbenog izričaja”. Naime, bilo je pop-rock, klasičnog rocka, hard-rock svirke, punk i post punkerije, petnaestak tisuća ljudi koji u našem kraju i šire obožavaju ovu vrstu glazbe došli su u dva dana na svoje.

Naime, ovog puta manifestacije ipak nisu glazbeno “jednoznačne”, već u znaku stihova: “Načelnik općine, odriješio kesu za veliku feštu u malom mjestu, kraj zvonika, velika bina večeras Hladno pivo, sutra Severina”…, što nije propustio naglasiti i Mile na središćanskom koncertu.

U epicentru događanja bilo je tako Mursko Središće, koje je oduvijek poznato po dobroj rockerskoj sceni, ali je nekako posljednjih godina taj trend bio u silaznoj putanji.

Međutim, ove godine se Grad pobrinuo da u sklopu Ljeta uz Muru priredi dva prvoklasna rock koncerta, jako popularnih bendova u Međimurju: Hladnog piva i Opće opasnosti koji su u petak i subotu privukli u taj naš najsjeverniji grad gotovo 10.000 ljudi. Nešto slično bilo je i u Čakovcu gdje je na Ljetu u Gradu Zrinskih nakon odličnih Leta 3 i Cinkuša zasvirao Psihomodo Pop. Više od 3000 ljudi koji su pjevali i “bodrili” Gopca i ekipu podno zidina Starog grada. U Međimurje je opet stigao i Žera i njegova Crvena jabuka koji su zabavljali ljubitelje malo laganije pop-rock svirke u Palovcu na stadionu NK Dinamo koji je slavio 60 godišnjicu kluba. (dz, foto: Zlatko Vrzan, Tin Tomanić, Vjeran Žganec-Rogulja/ PIXSELL)

Podno zidina Starog grada pjevalo se uz Gopca i Psihomodo Pop

Mile Kekin zapalio je najsjeverniji grad

Zvuci Opće Opasnosti u Murskom Središću okupili su brojne ljubitelje nježnog rocka



18. svibnja 2018.

SPORTSKI RIBOLOV

RUKOMET

NAJAVLJENO 39. SVJETSKO RIBOLOVNO prvenstvo za klubove u Prelogu

Najbolji svjetski ribolovci opet stižu u Međimurje

- Sportski ribolov je u drugim sredinama nekako na margini, dok je u Međimurskoj županiji prihvaćen kao sport i pokazalo se u najboljem svjetlu, rekao je Vladimir Sever, predsjednik Športskog ribolovnog saveza Hrvatske Bjelorusija, Norveška, Finska, Rusija, Njemačka, neke su od 30 zemalja svijeta čiji su se klubovi prijavili na Svjetsko ribolovno prvenstvo koje u ponedjeljak, 15. srpnja počinje u Prelogu.

Dora Pajić (u sredini u crvenom dresu)

EUROPSKO PRVENSTVO za juniorke igra se u Mađarskoj

Čakovčanka Dora Pajić među 16 igračica

Stiže oko 500 sportskih ribolovaca i pratećeg osoblja

Prema riječima jednog od organizatora i prvog čovjeka međimurskih sportskih ribolovaca Zorana Pfeifera, po broju sudionika bit će to najveće i najmasovnije natjecanje do sada.

Naime, uz same ribiče, u Međimurje stiže oko 500 sudionika i već su sada svi hotelski i pansionski kapaciteti popunjeni. Krevet više tražio se preko Drave u Ludbregu.

- Do sada smo skupili neprocjenjivo iskustvo u organizaciji velikih događaja te nam je ovo 5. svjetsko prvenstvo i nadam se kako će mlade snage nastaviti našu tradiciju ulaganja u razvoj sportskog ribolova, poručio je predsjednik Saveza sport-

STOLNI TENIS

Po broju sudionika bit će to najveće i najmasovnije natjecanje do sada, čulo se na predstavljanju klupskog SP-a

skih ribolovnih društava Međimurske županije Zoran Pfeifer tijekom najave samog Prvenstva.

Iako skupljanje, pripreme i treninzi počinju već 15. srpnja, službeno otvorenje natjecanja planirano je za četvrtak, 18. srpnja u središtu Preloga.

- Hrvatska je prepoznata kao ribolovno središte u koje ljudi rado dolaze zbog sadržaja, sigurnosti i uvjeta koje nudimo. Moram iskazati zadovoljstvo suradnjom i sinergijom međimurskih institucija i aktera uključenih u organizaciju, posebice

Međimurskoj županiji, Gradu Prelogu i Turističkoj zajednici Međimurske županije, koje su spremno ušle u ovaj zahtjevan projekt i pokazale organizacijsku ozbiljnost. Međimurje je prihvatilo ribolov kao sport i pokazalo se u najboljem svjetlu zbog čega će natjecatelji imati odlične uvjete te će moći uživati u dobrom ribolovu, rekao je Vladimir Sever, predsjednik Hrvatskog športsko ribolovnog saveza.

Organizatori, Hrvatski športsko ribolovni savez i Savez sportskih ribolovnih društava Međimurske župa-

nije svoj će Stožer svjetskog prvenstva stacionirati u Hotelu Panorama, dok će se samo natjecanje održati uz kanal HE Čakovec-Orehovica koji nudi bogatstvo ribljeg svijeta pa će ribiči moći uloviti nosare, mrene, deverike, uklije, podust, klen i brojne druge ribe.

Natjecanje uz kanal HE ČakovecOrehovica

Ribiči u Međimurju ostaju do nedjelje, 21. srpnja za kada je zakazana podjela nagrada i zatvaranje prvenstva.

(Vlasta Vugrinec)

Dugo su trajale pripreme hrvatske ženske juniorske reprezentacije za nadolazeće Europsko prvenstvo u Mađarskoj. Izbornik Ivan Jerković među odabranice za nastup na EP pozvao je i Čakovčanku Doru Pajić koja je bila na svim dosadašnjim okupljanjima.

Za posljednje glancanje poslužio je turnir u Budimpešti pod nazivom "Budapest 4 nation" koji se igrao protekli tjedan. Uz Hrvatsku su nastupili domaćin Mađarska, Nizozemska i Slovačka, a naše juniorke upisale su dva poraza i pobjedu protiv Slovačke.

- Imala sam dosta prilika u ove tri utakmice i uvjerila izbornika da sam s pravom pozvana. Ja ću dati svoj maksimum u Mađarskoj, a koliko će to vrijediti ostaje da se vidi na samom prvenstvu, kazala je naša vanjska igračica Dora Pajić, organizator igre u mladoj reprezentaciji.

Mlada čakovečka rukometašica članica ŽRK Zrinski, otputovala je u srijedu s juniorskom reprezentacijom Hrvatske na Europsko prvenstvo kojemu je domaćin Mađarska, odnosno grad Gyor. Hrvatska je u izuzetno teškoj skupini s Danskom, Njemačkom i Nizozemskom.

Evo što nam je prije puta rekla mlada čakovečka reprezentativka: - Imamo jako tešku grupu, ali mi smo spremne i dat ćemo sve od sebe. Očekivanja su optimistična, a svi se nadamo prolasku skupine.

Na tri posljednje europske smotre uglavnom su naše juniorke bile prolaznice, a puno bolje rezultate nisu zabilježile ni seniorke, što najbolje govori kako bi trebalo više ulagati u ženski sport jer su nas prestigle donedavno “egzotične” reprezentacije poput Nizozemske. (md)

PRIPREME ŽSTK Hodošan za ponovni nastup u Superligi

Nikad jači sastav za najbolju hrvatsku ligu Jedini međimurski STK Hodošan u poznatom jakom sastavu dočekuje novu sezonu 2019./2020. najjače hrvatske ženske stolnoteniske - Superlige. Igrački sastav bit će jači nego ikad. Naime, STK Hodošan stalni je sudionik Superlige od 2013. do 2018.

U prošloj sezoni igrali su Prvu ligu te premoćno bili prvi sa svim pobjedama u ligi, a dvije igračice kluba ostvarile su sve pobjede pojedinačno i u parovima. Da bi osigurali mirniju novu sezonu, zahvaljujući dobroj suradnji s klubovima STK Varaždin (viceprvak Superlige) te STK Dr. Časl (prvak Superlige) dogovorili suradnju te si osigurali igrački kadar. Igračica Bojana

Hodošanski trojac Bojana Poljak, Lucija Sitar i Paula Markati ojačan je s dva imena za novu Superligašku sezonu Poljak pristala je odigrati no- hove bivše igračice, Slovenke vu sezonu za STK Hodošan, a Mance Fajmut. za siguran uspjeh sa STK Dr. Tako će ŽSTK Hodošan Časl dogovoren je prijelaz nji- imati jako dobru ekipu koju

će činiti: Paula Markati, Bojana Poljak, Manca Fajmut, Lucija Sitar i Jelena Vukelić (dvojno – STK Varaždin), a ako zatreba tu i je iskusna Matea Ombla.

U klubu nisu zaboravili ni školu mladih koja srećom ima dosta članova, a s njima radi Paula Markati. Škola radi već dvije godine, a prave rezultate očekuju kroz naredne dvije godine.

STK Hodošan u suradnji s klubovima Superlige odradit će pripreme, odigrati nekoliko prijateljskih mečeva te spreman dočekati novu sezonu.

Klub također ne zapostavlja ni županijske lige pa će tako imati predstavnike

u prvoj, trećoj te sedmoj ligi, a zalagat će se za osnivanje lige mlađih uzrasta koji bi na takav način mogli kvalitetno stjecati stolnotenisko

iskustvo. Klub zahvaljuje svim sponzorima, Općini Donji Kraljevec te navijačima koji su pomogli u razvoju i održavanju kluba. (dz)



12. srpnja 2019.

NOGOMET NAJAVLJENE PRIPREME i nova sezona 2. HNL NK Međimurje Čakovec

Promijenjeni vratari i pola igrače postave Na press konferenciji je osim igračkog kadra direktor Hamonajec najviše vremena posvetio financijskoj situaciji u kojoj je pohvalio Grad Čakovec, a “okrznuo” Županiju, HNS i Matu Kljajića U ponedjeljak u 18 sati drugoligaš Međimurje krenuo je u pripreme za nadolazeće prvenstvo 2. HNL. Stručnom stožeru na čelu s Matijom Kristićem odazvala su se dvadeset i tri igrača, a još trojica su na probi sljedećih desetak dana. Osim Kristića i sportskog direktora Miljenka Dovečera stožer čine: Darko Stamenković trener vratara, Davor Kovačević kondicijski trener, Damir Lepen pomoćni trener, tehniko Kristijan Hamonajec, ekonomi Željko Medved i Željko Makar, fizioterapeut Luka Sklepić i liječnik Mario Vinko.

Puno promjena u igračkom kadru

Što se tiče odlazaka i dolazaka igrača, što je u ovom trenutku uvijek najzanimljivije. Iz kluba je otišlo devet igrača: Nemec, Galoši, Režić, Jakšić, Tkalčić,Trojak, Munivrana, Marciuš i Pajić. U klub su došli vratari Miroslav Koprić i Matija Jesenović oba iz Lučkog i Luka Bulić iz Međimurca, od igrača vratio se Antonio Dodlek iz austrijske 4. lige, Neven Hlišć kao igrač Osijeka na posudbi u Đakovu, Ivan Ikić koji je do sada bio na

posudbi iz Osijeka ostaje kao član kluba, Denis Ceraj kao vezni igrač iz Intera Zaprešić, Ante Knezović je stoper došao iz Lučkog te napadač Stjepan Šimičić iz BSK Bijelo Brdo.

Na prvom treningu opravdano nisu bili prisutni Brcković i Šimičić koji su se ekipi priključili u srijedu, a od ostalih trenirali su: vratari: Koprić, Jesenović, Bulić, obrana: Dodlek, Ptiček, Novoselec, Knezović, Pušić, Fadić, Malenović, vezni red: Marić, Zanjko, Hranilović, N. Hlišć, Ceraj, Bacinger, Cimerman, napadači: Patafta , Rališ, Ikić, i na probi Skansi, Tramontana, S. Hlišć.

Do prvog kola koje je na rasporedu 16. kolovoza Međimurje će odigrati devet prijateljskih utakmica. Prve dvije su na rasporedu već ovog vikenda u subotu, 13. srpnja protiv Nagykanizse u Čakovcu na igralištu Sloge u 18 sati (zbog radova na SRC Mladosti), a protiv novog županijskog prvoligaša Dubravčana u D. Dubravi u nedjelju, 14. srpnja, također u 18 sati.

Dan nakon početka priprema na konferenciji su se novinarima obratili Miljenko

Direktor Hamonajec smatra da drugoligaši trebaju bolju podršku od HNS-a

NK POLET SVETI MARTIN NA MURI

Trener Kristić poveo je pripreme za novu sezonu početkom ovog tjedna Dovečer, sportski direktor i Stjepan Hamonajec direktor kluba.

Dovečer je upoznao novinare s tijekom pripremama, igračkim kadrom i stručnim stožerom i naglasio da će sve domaće utakmice u nadolazećem prvenstvu igrati tradicionalno petkom navečer.

Također je spomenuo dobru suradnju sa školom nogometa, kao i novost da će juniori i druga ekipa kadeta igrati regionalnu ligu. Sve u želji da u klubu igrači imaju normalan prijelaz iz kadeta u juniore, pa nakon toga u prvu momčad. U posljednje vrijeme to nije bilo tako i kadeti su napuštali klub jer su bili premladi za prvu ekipu, a nije bilo juniorskog sastava u tako kvalitetnom rangu.

Osim toga sportski direktor izrazio je nezadovoljstvo sa stanjem terena na kojima trenira seniorska ekipa: - Tereni su neadekvatni za ekipu druge lige i utje-

BELICA

ču na zdravlje igrača. Prvi pomoćni teren je grbav i tu trenira previše generacija, pogotovo kad je sezona. Ni teren s umjetnom travom neće riješiti problem, on je dobar za mlađe dobne skupine. Pomoćni tereni su više kao tri zelene površine, nego nogometna igrališta. Ekom vodi brigu o terenima i očekujemo da će nam osigurati adekvatne uvjete.

Hamonajec: HNS se ponaša bešćutno prema klubovima

Direktor kluba Stjepan Hamonajec osvrnuo se na također na igrački kadar, ali i na financije za novu sezonu: - Što se tiče igrača još nije kraj, vjerojatno ćemo dovesti još nekog, imamo za to dovoljno vremena, a i očekujem mirniju sezonu nego što je bila prošla kada smo se spašavali u zadnjem kolu.

Klub je pripremio godišnje ulaznice za zapadnu tribinu

po povoljnim cijenama od 100 kn za đake, studente, umirovljenike i branitelje, za ostale je cijena 200 kn te za ložu je cijena 1.000 kn. Što se tiče financija sve što je dogovoreno s gradonačelnikom Stjepanom Kovačom je ispunjeno ili se ispunjava na čemu zahvaljujem. Sa županijom baš i nije tako, još razgovaramo sa županom.

Postoji inicijativa da se u dogovoru sa ŽRK Zrinski, MRK Čakovec i OK Centrometal dosegne bolji nivo praćenosti sporta osnivanjem sportskog društva kao što je bilo prije desetak godina. Mi smo na temelju projekata od županije dobili 100.000 kn, a samo za prijevoz trebamo više od 200.000 kn. Nadamo se povoljnijem tretmanu u narednom razdoblju.

Na pitanje kako tumači da klub mora plaćati kotizaciju, a članovi IO HNS podijelili su svaki po 200.000 kuna Hamonajec je rekao :

- Jedan od zaključaka Plenuma 2. HNL jest da se traži od HNS-a da klubovi ne moraju plaćati kotizaciju u iznosu od 20.000 kn sa sezonu što bi za sve klubove ukupno iznosilo 320.000 kn. Članovi IO HNS-a primili su 200.000 kn za što su rudarski radili dvadesetak dana.

Podijelilo se oko 3,5 milijuna kuna ukupno. Naplaćuju si putne troškove i dnevnice, a sad ovo što je napravljeno je presedan. Sramno je to što su napravili. Predsjednik Međimurskog nogometnog saveza Mato Kljajić dobio je 200.000 kn, mislio sam da će dati našem savezu i nogometnim školama taj novac, ali to sam mu oprostio s obzirom da je siromašan, kazao je Pele u svom dobro poznatom sarkastičnom stilu i završno dodao: - Ne možemo ništa učiniti osim protestirati, ponašaju se bešćutno prema klubovima. (mn)

Pripreme započele 8. srpnja OPG Srpak/Jakšić pobjednik malonogometnog turnira Trener seniorske momčadi Mario Kovačević prozivku momčadi obavio je u ponedjeljak, 8. srpnja 2019. godine u 18 sati na igralištu NK Polet. Kratkim sastankom i testiranjem igrača započele su pripreme Poleta za nastup u novoosnovanoj 3. HNL - sjever. Veći dio priprema igrači će odraditi na terenima kluba, a nekoliko treninga će se odraditi u Centru zdravlja i ljepote Vitafit u Murskom Središću. Trenirat će se 4-5 puta tjedno, a uz trenera seniorske momčadi Maria Kovačevića te sportskog direktora Zorana Šardija, kondicijske treninge će voditi fitnes trener Mihael Premuš. Igrački kadar za sada ostaje više-manje ne-

promijenjen. Većina igrača koji su u protekloj sezoni osvojili naslov i dalje ostaju na okupu.

Kao što je poznato ekipi su se priključili novi igrači Filip Perčić, Josip Brezovec i Filip Holi.

Početak prvenstva predviđen je za 24. kolovoza, dok će se raspored natjecanja utvrditi na predstojećem Plenumu klubova koji se održava 22. srpnja.

Prve utakmice Polet igra 12. i 13. srpnja kao domaćin kada organizira 3. Turnir prijateljstva 2019. Parovi: 12. srpnja 16:30 NK Polet – NK Grobničan i 18:30 NK Hotiza (SLO) – USV St.Anna am Aigen (AUT).

13.srpnja 16:30 - utakmica za 3. mjesto i 18:30 - finale. (md)

Proteklog vikenda završio Malonogometni noćni turnir Belica 2019 koji je odlično organiziran u režiji NK BSK Belica.

U finalnom susretu seniora slavila je ekipa OPG Srpak/Jakšić koja je bila bolja od domaće ekipe MNK Belica Bat rezultatom 4:2. U borbi za treće mjesto više sreće imala je ekipa MSN Sport koja je na penale bila bolja od KPS Kovač rezultatom 2:1.

Završnicu turnira igrale su također i mlađe dobne skupine gdje su u konkurenciji 2006. godišta prvo mjesto osvojili Međimurski lepi dečki pobijedivši ekipu Međimurje FC 2:1.

Između finalnih borbi mnogobrojni posjetitelji mogli su vidjeti i nekoliko revijalni utakmica, pogotovo je intere-

Pobjednička ekipa turnira u Belici - OPG Srpak/Jakšić santan susret bio između dviju ženskih ekipa. Na jednoj strani domaća ekipa ŽRK Prelog, a na drugoj atraktivne gošće iz Mađarske članice ŽNK SZepet-

nek. U egzibiciji muških ekipa gledatelje su zabavljali ekipa Pivopija i juniori BSK. Sve u svemu još jedan uspješan turnir kojeg je pra-

tilo lijepo vrijeme u kojem je uživao velik broj gledatelja u zanimljivim utakmicama, kao i u bogatoj gastronomskoj ponudi. (md)



12. srpnja 2019.

KAMPOVI

KARATE SVJETSKI KUP I SVJETSKA LIGA mladih održani su Umagu

Aida Trstenjak prvakinja, još dvije bronce za naše Leona Gulija i Nikola Topličanec osvojili su brončane medalje u kategorijama U14 +47kg i U14 -40kg Međimurski, ali i hrvatski karate pamtit će prošli tjedan natjecanje Svjetskog kupa i Svjetske lige mladih u Umagu. Od četvrtka do nedjelje više od 3200 natjecatelja iz 80 država svijeta nastupilo je na jednom od najjačih karate natjecanja za mlade karatiste.

Za reprezentaciju Hrvatske nastupili su članovi Karate kluba Globus Čakovec - Mala Subotica.

Izvanredan uspjeh postigla je naša Aida Trstenjak osvojivši zlato u konkurenciji U12 -30kg. Aida je u pretkolu pobijedila predstavnicu Rumunjske s 8:0, zatim Italije 2:0, Češke 5:0 (preglasavanjem) i u finalu potvrđuje nadmoć i osvaja zlato sa sigurnih 3:0. Još je impresivniji podatak da je bez izgubljenog boda prošla kroz čitavo natjecanje.

Treba napomenuti da je Aidino zlato jedno od ukupno dva koje je Hrvatska osvojila na najjačem natjecanju Svjetske karate federacije za mlade natjecatelje. Govoreći o svom uspjehu Aida je kazala kako je imala dobar osjećaj nakon otvaranja i visokog slavlja protiv Rumunjke. Ta pobjeda od 8:0 dala mi je samopouzdanja da mogu otići daleko. Svo ono naporno treniranje, svi brojni treninzi i znojenje u dvorani došlo je

ATLETIKA

40-ak djevojčica privukao je košarkaški kamp koji je vodio Matija Terek

“SVAKI TJEDAN SPORT JEDAN”

U tijeku gimnastički i streljački kamp

Međimurski karatisti bili su uspješni u Umagu u kimonu reprezentacije na naplatu. Sada mi se vratilo sve ono uloženo u brojnim satima na tatamiju poručila je naša karatistica i dodala kako se joj karate dopao od malih nogu, a trenira ga već pet godina.

Gulija i Topličanec također odlični

Inače, Globus jedini klub iz Hrvatske čiji su natjecatelji za reprezentaciju osvojili tri medalje.

Uz Aidino zlato, na konto Globusa stigle su i dvije bronce. Leona Gulija i Nikola Topličanec osvojili su brončane medalje u kategorijama U14 +47kg i U14 -40kg. Trener Dejan Slukić kazao je kako je ovaj sjajan rezultat čak mogao biti i bolji. Gulija je nakon

odličnih mečeva i pobjeda protiv predstavnica Njemačke, Cipra i Italije u finalu svojeg poola protiv predstavnice BIH izgubila nakon pogrešne odluke suca. U repasažu sigurnim nastupom pobjeđuje protivnice iz Poljske i Italije, te osvaja broncu zlatnog sjaja.

Topličanec pak je nadvisio predstavnike Australije i Ukrajine, ali u četvrtfinalu protiv vršnjaka iz Makedonije nesretno je izgubio sudačkim preglasavanjem 3:2. Nakon toga Nikola je u repasažu doslovce naredao protivnike iz Ukrajine, BIH i dva iz Mađarske u meču za broncu. Laura Strahija u kategoriji -40 kg s obzirom da je imala zdravstvenih poteškoća na dan natjecanja, osvojila odlično 7.

mjesto. Za reprezentaciju Hrvatske iz KK Globus Čakovec - Mala Subotica nastupili su još: Ema Marčec, Sara Novak, Ana Filipović, Sven Strahija, Lovro Farkaš, Kristian Topličanec, Timo Vlahek i Josip Slukić. Svi su odradili odlične mečeve i osvojili bodove za Svjetsku ligu, ali nažalost u ogromnoj i najjačoj svjetskoj konkurenciji manjkalo im je malo sportske sreće da se domognu mečeva za medalje. Naše natjecatelje pratili su treneri Dejan Slukić i Mladen Vizinger, a našim sucima Tomislavu Magdaleniću i Berislavu Maksimoviću ukazano je povjerenje da budu pomoćni suci na najvećem i najmasovnijem natjecanju Svjetske karate federacije. (tj)

3. UTRKA Općine Mala Subotica

Prvi Martina Bezek, Andrej Hladnik, Ana Goričanec i Martin Toplek Povodom Dana općine Mala Subotica, udruga sportske rekreacije Sport za sve Mala Subotica, u suradnji s Atletskim klubom Međimurje Čakovec i pod pokroviteljstvom općine Mala Subotica, održala je 3. utrku Općine Mala Subotica.

Trka na stazama od 3,4 km i 7,3 km startala je u 18:30 sati. Među rekordnih preko 200 trkača najbrži su bili Martina Bezek (TK Rudar Mursko Središće) i Andrej Hladnik (AK Varaždin) na 7,3 km, a na kraćoj dionici za građane najbolji su bili domaćini Ana Goričanec i Martin Toplek (NK Spartak Mala Subotica). Sudi-

Završio je treći tjedan ljetnih sportskih kampove koje u Čakovcu već 14. godinu zaredom organizira Zajednica sportskih udruga Čakovca. Ove godine čakovečki školarci mogu sudjelovati na čak njih 24, a trećeg tjedna izbor je bio kamp iz ženske košarke. Iako je bio planiran i kamp iz nogometa, zbog radova na rasvjeti igrališta čakovečke Sloge, mladi nogometaši na svoje će doći od 22. do 26. srpnja na kada je kamp prebačen.

Zbog toga je vjerojatno nekoliko dječaka sudjelovalo na kampu iz ženske košarke kojeg je u dvorani 1. osnovne škole u Čakovcu proveo Ženski košarkaški klub Radost. Voditelj kampa bio je trener Matija Terek izjavio je kako kampovi daju priliku dječacima i djevojčicama da pobliže upoznaju brojne sportove pa tako i košarku.

- Na kampu iz ženske košarke bilo je 40-tak djevojčica čije reakcije su vrlo pozitivne. Mislim kako je to bila vrlo lijepa prilika da se zaljube u košarku pa tako pozivam sve djevojčice da se pridruže školi košarke

+18

koja kreće na jesen u ženskom košarkaškom klubu Radost, izjavio je Terek.

Ovog tjedna na rasporedu su kampovi iz gimnastike i streljaštva.

Tradicionalno jedan od posjećenijih kampova je onaj gimnastički. Po prvi put Športsko streljački klub Čakovec organizira kamp iz streljaštva.

Inače, kampove djeca iz čakovečkih škola plaćaju 80 kuna, a iz drugih dijelova Međimurja 150 kuna.

Za to dobivaju mogućnost neograničenog broja dolazaka na sportske kampove, osvježenje i majicu. Prijave se vrše na recepciji čakovečkih Gradskih bazena, a traju tijekom cijelog ljeta.

Posebne nagrade osigurane su za najsportaše - one koji će imati najveći broj dolazaka na kampove. Pokrovitelj kampova, koji su zamišljeni da pruže školarcima kvalitetno, sportsko i provođenje ljetnih praznika pod stručnim nadzorom je Grad Čakovec. Drugu godinu za redom kvalitetu kampova prepoznao je i Središnji državni ured za šport koji ih sufinancira s 84.750 kuna. (tj)

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

U kategoriji ženskih utrka bila je odlična konkurencija oničke medalje dobili su svi sudionici, a uz pomoć brojnih sponzora startni

paketi bili su pripremljeni za sve trkače. Medalje su bile osigurane u svim

kategorijama. U sklopu događanja održala se i dječja utrka. (sh)

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

38

Dobro je znati

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Mihovljanska 70, ČAKOVEC KLASA: 340-01/19-05/11 URBROJ: 2109-10-01-01-19-7 Čakovec, 11. srpnja 2019. god.

Na temelju odredbi „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) i Objašnjenja Državne geodetske uprave Središnji ured; KLASA:932-01/12-02/182; URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012., Županijska uprava za ceste Međimurske županije objavljuje

JAVNI POZIV kojim Županijska uprava za ceste Međimurske županije, kao pravna osoba u čijem je vlasništvu lokalna cesta LC 20047 na području: k.o. Palovec kat. čestica 1362, 3923 obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama, koje neposredno graniče s zemljištem na kojem je javna cesta LC 20047, o započinjanju postupka evidentiranja javne ceste u zemljišnu knjigu i katastar zemljišta u okviru kojeg se izrađuje snimka izvedenog stanja lokalne ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja.

Predstavnik Županijske uprave za ceste Međimurske županije započeti će s obilježavanjem granica zemljišta na kojem je izgrađena ceste dana 16.07.2019. godine uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera Ivica Miše dipl.ing.kut.teh. (Geo447), predstavnika tvrtke GeoTop d.o.o. Štefanec, PJ Čakovec, R. Boškovića 16, koji se brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje graniči s zemljištem na kojem je izvedena spomenuta javna ceste mogu obaviti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja u utorak 23.07.2019. godine, u vremenu od 08.00 – 14.00 sati, u prostorijama tvrtke GeoTop d.o.o. Čakovec, R. Boškovića 16.

Ravnateljica Ljerka Cividini, mag.ing.traff.,univ.spec.oec.

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MIHOVLJANSKA 70, ČAKOVEC KLASA: 340-01/19-05/6 URBROJ: 2109-10-01-01-19-7 Čakovec, 11. srpnja 2019. god.

Na temelju članka 123.-130. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) te članka 67., 74., i 75., „Pravilnika o geodetskim elaboratima“ (NN 59/18) Županijska uprava za ceste Međimurske županije objavljuje

JAVNI POZIV Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena javna cesta – Županijska cesta ŽC 2018, cesta Dekanovec – Belica – Čakovec: • ŽC 2018 - dio u naselju Dekanovec, ulica Florijana Andrašeca, dio van naselja Dekanovec o započinjanju postupka evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123.–130. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) temeljem kojeg se javne ceste evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao: Javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske s pravom upravljanja Županijske uprave za ceste Međimurske županije, Čakovec, Mihovljanska 70, OIB: 77095600371.

Geodetski elaborat izvedenog stanja javne ceste izradit će tvrtka MREŽA M d.o.o. Čakovec, Aleksandra Schulteissa 21, Čakovec.

Obilježavanje granice zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započeti će dana 19.07.2019. (petak) uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Žamić Ivana, koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izgrađena javna cesta mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja te tražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 22.07.2019. (ponedjeljak) od 9.00 do 12.00 sati u prostorijama firme Mreža M d.o.o., Čakovec, Aleksandra Schulteissa 21.

Ravnateljica Ljerka Cividini, mag.ing.traff.,univ.spec.oec.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

12. srpnja 2019.

12. srpnja 2019.

Rekreacija 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vježba 1 Izdržaj u položaju zgiba s pothvatom - 30 sekundi

Vježba 2 Gurajte zid dlanovima dok ste u fleksiji trupa s nogama i zdjelicom na zidu 30 sekundi

Vježba 3 Izdržaj u položaju dubokog skleka – 30 sekundi

1

2

3

Izometrička mišićna kontrakcija Svaki dobar trening mora obuhvatiti vježbe izometrije.

Zdravlje lokomotornog sustava je poljuljano svakodnevnim životnim stilom i zbog toga moramo vježbati.

Sve jednog dana dolazi na naplatu, pa neka

nam ta naplata ide u prilog. Ne želite starost dočekati nemobilni i ovisni o tuđoj pomoći, stoga je vrijeme da učinite prvi korak, ako još niste.

Funkcionalni trening će u ovom slučaju biti najbolje rješenje jer će ponuditi inteligentan način rada s rekreativcima baziran na sigurnosti i učinkovitosti. Svaki rekreativac bi trebao znati pravilno čučnuti, mrtvo dignuti, iskoračiti, rotirati trup i napraviti pravilnu fleksiju trupa. Osnovnih pet vježbi koje nikada ne

smijete zanemariti, a pogotovo ako postoji neki problem u tijelu, a vi ga želite i možete riješiti u tom ćete slučaju biti oprezni, ali i dosljedni u postizanju cilja na siguran i učinkovit način.

Ne postoji

osoba koja ne može sve ovo naprav it i, međutim važno je da vas n e tko vodi ukoliko postoji problem u tijelu. Kada govorim o pet osnov-

nih pokreta tada ne mislim na pet vježbi već više stotina vježbi koje se izvode s bazom na pet osnovnih pokreta.

Ta k o primjer i-

c e čučanj možete raditi na klasičan način, vlastitim tijelom ili uz dodatak vanjskog opterećenja, možemo raditi bočni, uski, široki, sumo, prednji, stražnji i još stotine varijanti, a između toga još

razlikujemo klasičan kojeg najviše i izvodimo, a to je koncentrični, pa pliometrijski sa skokom ili izometrički u izdržaju. S obzirom na to da sam se za danas odlučila na izometričku mišićnu kontrakciju, čučanj ćemo raditi naslonjeni na zid. Izometričku mišićnu kontrakciju možemo raditi svakom vježbom, ne samo čučanj.

Tr en i n g kojeg pre-

zagrijavanje i razgibavanje, a na kraju istezanje i hlađenje.

Sretno!

Sve ponoviti u pet do sedam setova.

Ivana Posavec

Izdržaj u obrnutom uporu na šakama - 30 sekundi

Vježba 5 Izdržaj u položaju čučnja na zidu - 30 sekundi

Vježba 6 Plank izdržaj u uporu na laktovima - 30 sekundi

Vježba 7 Izdržaj na leđima s podignutim gornjim dijelom trupa i udova - 30 sekundi

Vježba 8 Bočni izdržaj na laktovima – 30 sekundi svaka strana

4

poručujem svim zdravim osobama i rekreativcima je trening za aktivaciju cijelog tijela pa se nadam da ćete vježbati i odraditi ovaj fantastičan trening kojeg sam kreirala samo za vas. Prije ovog glavnog djela treninga napravite adekvatno

8

Vježba 4

5

6

7

S

40

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

12. srpnja 2019.

Banana 1kg 7,69 kn

Krumpir mladi 1kg 3,89 kn

Kruh obiteljski omotani 700g (1kg=11,41kn)

*7,99 kn (1kg=11,41kn)

Domaća juha 46g

Bakina juha 46g

2,99 kn (1kg=65,00kn)

2,99 kn (1kg=65,00kn)

Bistra juha s tjesteninom 45g

Arabesca Kava Minas 175g

2,99 kn (1kg=66,44kn)

9,99kn (1kg=57,09kn)

VIKEND AKCIJA 12.07.-15.07.2019.

Giana šareni grah 800g

Panceta vp

6,49 kn (1kg=8,11kn)

94,99 kn

Držač pribora za jelo *17,99 kn

Bečka vp 49,99 kn

Maslac 250g

*11,99kn (1kg=47,96kn)

Ornel 4,50l više vrsta *39,99 kn (1l=8,89kn)

Laško 0,5l * Proizvod je dostupan samo u nekim prodavaonicama *stara cijena istaknuta kod akcijskog artikla na polici

Coca cola 2l

*10,99 kn (1l=5,50kn)

5,99 kn (1l=11,98kn)

12. srpnja 2019.

Dobro je znati 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAVRŠENA IZGRADNJA PODUZETNIČKOG CENTRA u Prelogu

U tijeku je opremanje PCP-a U okviru projekta „Izgradnja poslovne infrastrukture i osnivanje poduzetničkog centra“ oznake KK.03.1.2.01.0033., koji provodi Grad Prelog prema Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava, završeni su radovi na izgradnji građevine Poduzetničkog centra. Proveden je i tehnički pregled građevine u svrhu utvrđivanja izgrađenosti građevine u skladu s građevinskom dozvolom a u postupku izdavanja uporabne dozvole.

Na 12. sjednici Gradskog vijeća Grada Preloga održanoj 27. lipnja 2019. godine, donesene su

GODINA

MSP koji posluju manje od 3 godine MSP koji posluju više od 3 godine

1.

odluke koje otvaraju mogućnosti korištenja prostora Poduzetničkog centra. Donesen je Program potpore male vrijednosti subvencioniranog korištenja poslovnog prostora Poduzetničkog centra Prelog kojim se utvrđuju ciljevi i uvjeti za dodjelu bespovratnih potpora male vrijednosti. Program razlaže uvjete za dodjelu potporu, korisnike, način dodjeljivanja potpore, obveza korisnika potpore i Grada te visinu potpore. Program subvencioniranja korištenja prostora podliježe pravilima o državnim potporama, odnosno potporama male vrijed-

2.

nosti. Program je u cijelosti usklađen s Uredbom komisije EU o de minimis potporama i Zakonom o državnim potporama. Razlika između tržne cijene i subvencionirane cijene predstavlja potporu poduzetniku. Temeljem ovog Programa potpore Grad Prelog će dodjeljivati de minimis potpore mikro, malim i srednjim poduzetnicima, korisnicima prostora Poduzetničkog centra. Iznos de minimis potpore ovisi o tome da li korisnici posluju manje ili više od tri godine. Prema godinama korištenja iznosi de minimis potpora su:

3.

4.

5.

30,00

20,00

12,50

7,00

0,00

20,00

15,00

10,00

5,00

0,00

De minimis potpore se dodjeljuju s ciljem poticanja rasta i razvoja cjelokupnog gospodarstva kroz podizanje konkurentnosti mikro, malih i srednjih poduzetnika i povećanje njihove tržišne uspješnosti, privlačenja investicija i stvaranje mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta. Za tekuću godinu, za ove namjene u Proračunu Grada Preloga osiguran je iznos od 50.000,00 kn s

time da se navedeni iznos može i povećati, ovisno o zainteresiranosti poduzetnika za prostore.

Donesena je i Odluka o cijeni korištenja poslovnog prostora Poduzetničkog centra kojom je definirana cijena prostora od 30,00 kn/m2, bez PDV – a. U samim uvjetima natječaja i projektu u okviru kojeg se financira izgradnja Poduzetničkog centra Prelog utvrđeno je da cijena koja će se

naplaćivati za korištenje te infrastrukture mora odgovarati tržnim cijenama. Izvršena je analiza cijena takvih prostora na području sjeverozapadne Hrvatske uključivo i cijene prostora na području jedinica lokalne samouprave koje provode takve i slične projekte te cijene zakupa poslovnih prostora na području Grada Preloga te je utvrđena prosječna cijena za takvu vrstu prostora. U navede-

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE ČAKOVEC, MIHOVLJANSKA 70 KLASA: 340-01/19-05/9 URBROJ: 2109-10-01-01-19-__

Temeljem „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13 ,54/13, 148/13, i 92/14) i Objašnjenja Središnjeg ureda Državne geodetske uprave, klasa: 932-01/12-02/182, urbroj: 541-03-112-28 od 24. listopada 2012., Županijska uprava za ceste Međimurske županije objavljuje

JAVNI POZIV

kojim Županijska uprava za ceste Međimurske županije, kao pravna osoba s pravom upravljanja javnim cestama, obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je • javna cesta ŽC 2017 Podturen - Sivica - A.G. Grada Čakovca koja prolazi preko kat. čestice 3654 u k.o. Sivica o započinjanju postupka evidentiranja u Zemljišnu knjigu. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuje se snimka izvedenog stanja javne ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja javne ceste.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje graniči sa zemljištem na kojem je izvedena opisana javna cesta mogu, uz predočenje dokaza o vlasništvu, obaviti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja javne ceste, te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 15.07.2019. godine od 9.00-16.00 sati u prostorijama tvrtke Geoplan d.o.o., Trg Eugena Kvaternika 8.

Dana 12.07.2019. godine započet će se s obilježavanjem granica zemljišta na kojem je izgrađena javna cesta uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Mladena Babića (Geo 87), predstavnika tvrtke Geoplan d.o.o. iz Čakovca, Trg Eugena Kvaternika 8.

Ravnateljica Ljerka Cividini, mag.ing.traff.,univ.spec.oec.

nu cijenu nisu uračunati režijski troškovi.

Gradsko vijeće Grada Preloga donijelo je i Odluku o povjeravanju poslova vođenja infrastrukture Poduzetnički centar Prelog Razvojnoj agenciji PCP d.o.o. Prelog. Projekat Izgradnja poslovne infrastrukture i osnivanje poduzetničkog centra počiva na dva temelja. Jedan je izgradnja zgrade poduzetničkog centra a drugi je osnivanje poduzetničke potporne institucije. Poduzetnička potporna institucija je osnovana odlukom Gradskog vijeća dana 27. rujna 2018. godine. Radovi na izgradnji zgrade poduzetničkog centra su dovršeni i očekivani termin službenog otvorenja građevine je rujan ove godine. Infrastrukturom, odnosno zgradom Poduzetničkog centra treba upravljati pravni subjekt koji ispunjava određene uvjete istovremeno uzimajući u obzir propise o javnoj nabavi.

Razvojna agencija PCP d.o.o. je

osnovana i s ciljem da upravlja zgradom, odnosno da bude operater infrastrukture. S obzirom da je ista u 100 postotnom vlasništvu Grada Preloga nemamo obavezu provođenja postupka nabave.

Tijekom postupka kompletnog opremanja infrastrukture Razvojna agencija će raspisati javni poziv za davanje na korištenje poslovnih prostora u zgradi Poduzetničkog centra Prelog u skladu s gore navedenim odlukama Gradskog vijeća.

Ovim dana, sklopiti će se ugovor o opremanju poduzetničke infrastrukture koja obuhvaća opremanje ureda, konferencijskih dvorana te drugih pripadajućih prostora kompletnim namještajem. Radi se o nabavi uredskih stolova (57 komada), ormara (82 komada), ladičara, vitrina, uredskih stolica, konferencijskih stolica (300 komada), opremanje dviju čajnih kuhinja i nabava drugih dijelova namje-

štaja potrebnih za rad poduzetnika te prezentacijskih prostora.

Ukupna vrijednost opreme je 1.040.000,00 kn, s PDV-om.

Otvoren je postupak nabave za informatičku i elektroničku opremu. Rok za prijavu na taj natječaj je 22. srpanj.

Završetak postupka opremanja namještajem i informatičkom i elektroničkom opremom očekuje se početkom rujna ove godine kada je planirano i otvorenje građevine Poduzetničkog centra.

Sve aktivnosti provode se sukladno Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava, potpisanog dana 6. rujna 2017. godine.

Treba napomenuti da se radi o projektu koji je podržan od strane Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta s iznosom od 15.677.090,75 kn bespovratnih sredstava, odnosno 97,7 posto cjelokupne vrijednosti projekta.

Ukupna vrijednost projekta je 16.040.874,71 kn.

CAPTUR SUV Renault

već od

108.900 kn

Ponuda vrijedi za fizičke osobe i male poduzetnike od 01.07.2019. do 31.08.2019. Cijena od 108.900 kn odnosi se na Renault Captur Zen TCe 90 FAP (75kW/100KS) s uključenim redovnim bonusom u iznosu 7.500 kn i bonusom od 6.000 kn za vozila financirana putem Renault financiranja. Jamstvo od 5 godina obuhvaća 2 godine tvorničkog jamstva i produljeno jamstvo za 3., 4. i 5. godinu ili 100.000 km, a vrijedi do ispunjenja prvog od dvaju navedenih uvjeta. Ponuda s 5 godina jamstva i kuponom za kupnju dodatne opreme u iznosu 1.500 kn dostupna je bez obzira na način financiranja.

Prosječna mješovita potrošnja: 4,2 – 5,6 l/100 km. Emisija CO2: 110 – 128 g/km. Slika automobila je simbolična.

Renault preporučuje

renault.hr

Vaš trgovac u Varaždinu AUTOCENTAR KOS Cehovska 18, Varaždin, Tel.: 042/403-300, www.autocentarkos.hr 2019 06 Renault Diler Captur 210x148 HR - v2.indd 1

27/06/2019 14:05

42

Automobilizam

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prodaja novih automobila stagnira Otkrivamo koje su marke u prvoj polovici 2019. godine bile više, a koje manje uspješne po prodaji novih automobila PIŠE: Krunoslav Ćosić 2018. godina bila je poprilično uspješna za automobilsku industriju, ukoliko pogledamo prodajne brojke – 60.041 novoregistrirano vozilo u odnosu na 50.769 u 2017. godini označilo je oporavak, naročito u odnosu na prije nekoliko godina kada se u određenim godinama ukupno prodavalo i manje od 30.000 novih automobila. Ipak, 2019. godina nije baš najbolje krenula

i ponovo se događa stagnacija. U prvih šest mjeseci 2019. godine u Hrvatskoj je, prema podacima agencije Promocija plus, registrirano 38.156 potpuno novih automobila. U istom razdoblju u 2018. godini brojka je iznosila 38.229. Naročito je težak bio početak ove godine – u pojedinim se mjesecima prodavalo oko 3500 vozila dok je u rekordnom svibnju registrirano 9149 automobila. Ovogodišnji lipanj nije se pokazao s 8235 novih automobi-

la, u odnosu na 8586 automobila u lipnju 2018. godine. Najviše novih automobila prodaje se u zagrebačkoj regiji (36,23%), najmanje u Virovitičko-podravskoj županiji (o,33%), a Međimurska županija zauzela je osmo mjesto s 1326 automobila i udjelom od 3,48 posto. U Varaždinskoj je registrirano 643 vozila (udio 1,69%).

I dok je Škoda Octavia najprodavaniji model u periodu od siječnja do lipnja 2019., a već

treću godinu drži titulu najprodavanijeg automobila (Suzuki Vitara je pak najprodavaniji model privatnim kupcima), najviše automobila (već godinama) prodaje Volkswagen. Iako je u lipnju Opel ipak prodao 64 automobila više nego VW, ukupno gledajući Opel zauzima treće mjesto, a ispred je Renault dok četvrto mjesto drži Škoda. Istražili smo malo dublje prodajne rezultate kako bismo otkrili tko je u prvih šest mjeseci profitirao, a tko je prodao manje nego u istom razdoblju u 2018. godini.

Tko je u plusu, a tko u minusu

Volkswagen je u padu, i to u primjetnom padu, ne samo po broju prodanih novih automobila nego i prema udjelu na tržištu jer su pali s 14,16% na 12,07%, a prodajna brojka pala je s 5414 na 4604 vozila. Još su veći pad doživjeli u lipnju jer su s prošlogodišnjih 18,09% pali na 10,52%.

Drugoplasirani Renault generalno gledajući stoji slično kao i u prošloj polovici godine, uz udio od 10,24% i ukupno 3909 novih vozila, ali ako pogledamo samo mjesec lipanj tada vidimo da su ove godine poprilično u minusu uz 5,96% udjela u odnosu na prošlogodišnjih 10,38%. Trećeplasirani Opel ima vrlo neobičnu 2019. godinu što se tiče poslovanja: u siječnju su prodali 102 vozila, u veljači 201, a u travnju 1149 da bi u svibnju prodaja otišla na 1163 vozila. Ukupni udio na hrvatskom tržištu pao im je s 10,37% na 9,99%, a prodaja s 3966 na 3813 vozila. I Škoda je u padu, s 8,88% na 8,45% odnosno 3396 vozila u 2018. u odnosu na 3226 u 2019. godini.

Tek se petoplasirani Peugeot može pohvaliti porastom prodaje i udjela na tržištu – s 5,81% rasli su na 6,46% odnosno s 2222 na 2465 vozila. Peugeotu je rekordan bio ovogodišnji svibanj u kojem su prodali 833 vozila dok su u prva tri ovogodišnja mjeseca ostvarili sljedeće prodajne brojke: 158, 171 i 193 vozila. Još veći skok u prodaji uspio je Daciji koja je prodala 2428 vozila u 2019, a 1646 u prvoj polovici 2018. Popravili su i udio na tržištu, s 4,31% na 6,36%. Sedmoplasirani Suzuki ima mali pad sa 6% na 5,61%, a prodali su 153 vozila manje (2142 umjesto 2295). Citroen je ostavio rast, kao i Peugeot, te su rasli s 4,12 na 4,63 posto (1574 na 1766 vozila). Zatim ponovo pričamo o padu, a Hyundaiju nije išlo kao u 2018. godini kada su prodali 1804 automobil i imali udio od 4,72% u odnosu na ovogodišnjih 4,57% i 1744 isporučena vozila. Ljestvicu od prvih deset brandova zaokružuje Toyota s odličnim rastom od čak 290 više prodanih automobila u 2019. nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Prodali su 1609 automobila, a povećali su i udio na tržištu s 3,45 na 4,22 posto.

Toyota je vodeća po prodaji hibridnih vozila u Hrvatskoj te sa 774 automobila drže čvrsto prvo mjesto, a prvi sljedeći konkurent Audi prodao je 74 automobila.

Od ostalih proizvođača rast prodaje imali su Fiat, Seat, Kia, Mazda, Nissan, Volvo, Mitsubishi, Jeep, Honda, Land Rover, Infiniti, Jaguar, Tesla, Bentley, Chevrolet USA, Ferrari. U padu su Ford, Audi, BMW, Mercedes, Mini, Smart, Alfa Romeo, Porsche, Subaru, Lexus, Maserati.

Dizeli u minusu

Od 38.156 novih automobila, udio dizelskih pogona je 35,6%, a benzinskih 60,9%. LPG je odabralo 357 kupaca (udio 0,9%), hibridni pogon ima 923 novoregistriranih automobila (udio 2,4%) dok se samo na struju od ove godine vozi 56 vozila (0,1%).

Ipak, visok postotak dizelskih pogona biraju kupci Land Rovera (93,6%), Mercedesa (90,2%), Jaguara (79,3%), Infinitija (78,9%), Volva (78,3%) i BMW-a (76,5%). Kod zastuplje-

nijih marki poput Volkswagena dizel kao pogonsko gorivo ipak ima veću dominaciju od benzina (56,3%), Škoda (50,3%), Audi (59,7%). Istovremeno, Suzuki, Smart, Porsche, Subaru, Lexus i Bentley uopće ne nude dizelske pogone. Kod električnih automobila najviše udjela u prodaji ima Nissan (15 vozila), Hyundai, Smart i BMW po 7 prodanih vozila, Volkswagen 6, Renault, Jaguar i Audi po 3, a registrirane su i četiri Tesle te jedan Rariro u prvih šest mjeseci 2019. godine.

12. srpnja 2019.

Automobilizam 43

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Do večeri ne bum doma, poručila je Paulina sjedajući u svoj prvi vlastiti automobil poklonjen na godinu dana

Ključeve Kie Rio Paulini je uručila direktorica Autoškole Ružica Sabol

18 GODINA USPJEŠNOG rada Autoškole Prilok

Automobil na jednogodišnje korištenje dobila Paulina Sever Autoškola Prilok svoju punoljetnost odlučila je proslaviti velikom nagradnom igrom u kojoj je glavna nagrada bila automobil Kia Rio na jednogodišnje korištenje.

PIŠE: Vlasta Vugrinec FOTO: Zlatko Vrzan Ove godine Autoškola Prilok puni 18 godina uspješnog rada i postojanja.

Kroz sve te godine kroz školu bračnog para Ružice i Blažena Sabol, prošlo je na tisuće kandidata koji su usvajali prva znanja vožnje ili su nadopunjavali svoje postojeće kategorije. Zajedno sa svojim kandidatima škola je rasla i razvijala se kako kvalitetom osposobljavanja

Najviše traženi modeli Najprodavaniji modeli automobila u prvih šest mjeseci 2019. su: Škoda Octavia - 1840 Renault Clio - 1806

Volkswagen Golf - 1173 Citroen C3 - 1130

Dacia Duster - 1092 Opel Astra - 1091

Renault Captur - 1063 Suzuki Vitara - 1054 Opel Corsa - 1033 Fiat 500 - 925

Dacia Sandero - 905

Opel Crossland X - 725

Volkswagen T-Roc - 717

Volkswagen Tiguan - 695 Volkswagen Polo - 665 Nissan Qashqai - 642 Suzuki SX4 - 639

Peugeot 208 - 619

Toyota Yaris - 583

Hyundai i20 - 560

tako i voznim parkom pa se stručnošću danas nametnula kao vodeća autoškola u Međimurju, ali i šire. Magična brojka 18 za Autoškolu puno znači. Broj je to za koji su posebno vezani i koji im od svih brojeva najviše znači.

- Najčešće naši kandidati upišu školu nakon što napune 18 godina, odnosno kad postanu punoljetni, pojasnio nam je Blažen Sabol.

Drugim riječima, na neki smo način usmjereni upravo tim kandidatima.

Stoga su svoju “punoljetnost” u Autoškoli odlučili proslaviti velikom nagradnom igrom u kojoj je glavna nagrada bila automobil na jednogodišnje korištenje.

- U nagradnoj igri mogli su sudjelovati svi kandidati koji su do 31. siječnja ove godine upisali polaganje vozačkog ispita B kategorije, objasnio nam je pravila Blažen. Ne treba posebno spominjati kako je igra privukla dobar interes i stiglo je 55 prijava.

Od kape do automobila Po završetku nagradne igre, tročlana komisija u sastavu Andreas Varga, Damir Dominić i Zdenko Percač izvukla je sretne dobitnike. Među njima našlo se 15 kandidata koji su nagrađeni kapom, isto toliko je podijeljeno i majica te 10 kišobrana, naravno sve s logom AŠ Prilok. Osam sretnika dobilo je jednodnevne izlete po izboru, 3 putuju u Veneciju, dva kan-

didata osvojila su besplatne obuke, jedan za A a jedan za B kategoriju, a jedan je osvojio ljetovanje na Jadranu za dvije osobe. Najviše sreće imala je Paulina Sever iz Belice koja je dobila automobil Kia Rio na jednogodišnje korištenje.

- Presretna sam ovim neočekivanim poklonom, jedva je izustila od sreće mlada 20to godišnja Paulina. Paulinina sreća tim je bila veća jer je ključeve automobila dobila dan nakon 20-tog rođendana.

- Evo, do večeri ne bum doma, poručila je Paulina sjedajući u svoj prvi vlastiti automobil barem na godinu dana.

Naravno, automobil je registriran i servisiran na račun Autoškole. Po isteku godinu dana, Paulina, ako to poželi, automobil može otkupiti. I ne samo to, nastavi li ga voziti s reklamom Autoškole Prilok, škola joj plaća troškove registracije.

44

Informacije

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 13. srpnja Čakovec

dr. Renata Hranjec Matice Hrvatske 1c, tel. 040/310-256 dr. Bernardica Somođi Franje Punčeca 2, tel. 040/311-991 dr. Karmela Matjan – Bogdan A.K. Miošića 16, tel. 040/395-286 dr. Nada Glavaš Matice Hrvatske 1b, tel. 040/311-915 dr. Jana Vrbanec I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

Domašinec

dr. Zdenka Ivanović-Azenić M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Donja Dubrava dr. Božidar Poljak Trg Republike 1, tel. 040/688-914

tel. 112

Matični uredi Matični ured Čakovec

tel. 374-176

Matični ured Prelog

tel. 645-125

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 310-222

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 384-333

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1

tel. 310-651

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

TAXI

tel. 313-619

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

Taxi Cammeo

1212 za ČK birati 8

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Goričan

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Zdravstvene ustanove

tel. 372-900

Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Lopatinec

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 396-800

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Mala Subotica

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

tel. 395-199

Školska medicina

tel. 312-157

Mursko Središće

Međimurje-plin, Obrtnička 4

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Prelog

Knjižnica Čakovec Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2

dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538 dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113 dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220 dr. Mirjana Tarandek V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Nedelišće

dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Strahoninec

- prijava kvara

Grad Čakovec

tel. 314-920

tel: 310-595

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

tel. 371-700

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Općina Domašinec

tel. 863-240

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

371-600

dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

tel. 390-859

Šenkovec

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

DEŽURNI ZUBAR za hitne pacijente radi nedjeljom i blagdanom u Nedelišću na adresi Maršala Tita 1.

Pacijenti se primaju u vremenu od 8 do 18 sati.

DEŽURNA ORDINACIJA OPĆE MEDICINE Dom zdravlja Čakovec I.G. Kovačića 1e (prizemlje nove zgrade Doma zdravlja) Subota 13.7.2019. od 15 do 20 sati dr. Marija Gluhak ms. Mateja Tomašić Nedjelja 14.7.2019. od 8 do 20 sati dr. Renata Hranjec mt. Silvana Igrec

DEŽURNI PEDIJATAR Petak 12.7.2019. od 13 do 20.30 sati Subota 13.7.2019. od 8 do 15.30 sati dr. Branka Zuzel-Šantek Ul. Franca Prešerna 16, tel: 040 390 245

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199 ČAKOVEC, Obrtnička 4

Komunalni redar za grad Čakovec

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

GKP Čakom, Mihovljanska 74

tel. 372-466

- odvoz otpada - pogrebne usluge 0 - 24 h

Gradovi i općine

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Općina Vratišinec

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

tel. 866-469, 866-966

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI:

GREGOR GORIČANEC, Sin Nuše i Ivice, MARKO MISER, Sin Sare i Karla, LARA MALEK, Kći Monike i Denisa, SOFIA BAŠEK, Kći Natalije i Elvira, TIN FARKAŠ, Sin Snježane i Igora, AMELA HORVAT, Kći Dijane i Senada, DAVID CULJAK, Sin Ivane i Matije, NIKI BUKAL, Sin Lidije i Nikole, RINO KRNJAK, Sin Maje i Luke, MIA ORŠUŠ, Kći Blaženke i Snježana, SIMON ŠPRAJC, Sin Maje i Kristijana, IVAN BAŠNEC, Sin Nataše i Dejana, DINO IGNAC, Sin Maje i Zdravka, DIJANA ORŠUŠ, Kći Romane i Emila, EVA MEDLOBI, Kći Klare i Luke, ANABELA IGNAC, Kći Ljiljane i Slađana (Čakovec)

VJENČANI:

Marijana Varga i Dejan Kovač, Miroslava Novak i Hrvoje Hranjec Mihaela Čurin i Mario Prevalšek (Čakovec) Ljiljana Kolar i Matija Hajdarović (Dekanovec) Rahela Žižek i Roman Mraz (Kotoriba) Marina Peter i Petar Vadas (Kotoriba) Anita Nestić i Vinko Pongrac (Kotoriba) Marina Plevnjak i Jurica Bajzek (Mala Subotica) Mirjana Horvat i Dejan Jurović (Mala Subotica) Tamara Oletić i Leon Novak (Mursko Središće) Mihaela Kutnjak i Filip Sobočan (Mursko Središće) Tanja Korunek i Ivan Vurušić (Nedelišće) Simona Gašparlin i Saša Preložnjak (Nedelišće) Jasmina Vlah i Davor Andrašek (Prelog) Monika Sabol i Kristijan Kolarić (Prelog)

UMRLI:

Franjo Dolar R. 1929.

Frančiška Permozer R. 1948.

Josip Hasnaš R. 1943.

Elizabeta Herjavec R. Mihoci R. 1938.

Antun Varga R. 1945.

Branko Sitar R. 1959.

Emilija Karloci R. Sabolić R. 1958.

Matilda Mesarić R. Levačić R. 1929.

Elizabeta Novak R. Korunek R. 1938.

Marija Branović R. Ratko R. 1935.

Marija Tot R. Mavrin R. 1936.

Ladislav Koruš R. 1940.

Marija Podvezanec R. Topolnjak R. 1935. (Čakovec) Juraj Božić R. 1956. (Dekanovec) Matilda Branilović R. Vizinger R. 1933. (Dekanovec) Katarina Furdi R. Varga R. 1938. (Dekanovec) Dragutin Latin R. 1968. (Kotoriba) Dragica Bogdan R. Oršoš R. 1953. (Kotoriba) Sofija Srpak R. Farkaš R. 1932. (Kotoriba) Ana Fažon R. Glavina R. 1935. (Mursko Središće) Cecilija Šoštarić R. Cofek R. 1933. (Mursko Središće) Julijana Kolarić R. Jožef R. 1935. (Štrigova)

Imendani kroz tjedan od 12. do 18. srpnja 2019.

P 12 S 13 N 14 P 15 U 16 S 17 Č 18

Mohor, Ivan Gualberti; Mislav MAJKA BOŽJA BISTRIČKA 15. KROZ GOD. Kamilo de Lellis, Angelina, Gašpar Presveti Otkupitelj; Dobriša Gospa Karmel.; Karmela Aleksije; Branko; Marcelina Friderik; Simforoza; Ljuba

Sretan Vam imendan!

12. srpnja 2019.

Informacije 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

SJEĆANJE

hrvatski branitelj

ELIZABETA PERCAČ rođ. HORVAT

DRAGUTIN KODBA

14. VII 2008. – 14. VII 2019.

hrvatski branitelj

ZORAN ŠEGOVIĆ 13.7.1992. - 13.7.2019.

15.7.1992. - 15.7.2019.

Svakodnevno s nama u mislima...

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

Tvoja obitelj

Sveta misa služit će se u Crkvi svetog Nikole Biskupa u nedjelju 14. srpnja u 11 sati.

OBAVIJEST O SMRTI

Stanislav Horvat iz Čakovca rođ. u Podturnu preminuo 5. srpnja u 81. godini života

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Amalija Glavak rođ. Katanović

Valentin Radiković

iz Čakovca preminula 7. srpnja u 73. godini života

iz Žiškovca preminuo 5. srpnja u 79. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Purić

Elizabeta Novak rođ. Korunek

iz Čakovca preminula 5. srpnja u 87. godini života

iz Čakovca preminula 2. srpnja u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Rozalija Bernat rođ. Turk

Franjo Jaklin

iz Čakovca preminula 9. srpnja u 91. godini života

iz Novog Sela Rok preminuo 5. srpnja u 71. godini života

Marija Podvezanec rođ. Topolnjak iz Dunjkovca preminula 3. srpnja u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Julijana Kolarić rođ. Jager iz Čakovca preminula 3. srpnja u 85. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Aleta Reisinger rođ. Žganec iz Pribislavca preminula 10. srpnja u 59. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Damir Florijanić

OBAVIJEST O SMRTI

Danilo Tomić iz Mihovljana preminuo 3. srpnja u 83. godini života

iz Čakovca preminuo 7. srpnja u 50. godini života

VLAHKO računovodstvo knjigovodstvo savjetovanje Već od 350,00 kn (+pdv) mjesečno

Besplatni info telefon 0800 1507 Franje Punčeca 2, Čakovec (Aurora)

46

Informacije

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SLOBODNA RADNA MJESTA Otvoreni natječaji z 1. ALZAS ALARMS, Čakovec, Kalnička 58, traži m/ž 2 vatrogasca i 5 zaštitara-čuvara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili najava na tel. 040 384 100 do 12.07.2019.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

2. AGRA d.o.o. Vratišinec, traži m/ž agronoma na neodređeno vrijeme, zamolbe slati e-mailom na: agra@agra.hr do 12.7.2019.

3. AGROL d.o.o. N. Š. Zrinskog 23, Belica, traži m/ž skladišnog radnika na neodređeno,javitiseosobnonaadresuilipismena zamolba poštom ili e-mailom: dijana. lovrencic@agrol.hr do 07.08.2019.

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

4. AGRO BIBER d.o.o. Podturen, traži m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom na određeno, javiti se na tel. 040 847 075 ili mob. 099 590 7045 ili e-mailom: agrobiber@gmail.com do 22.07.2019

ili e-mailom: boprelog@boprelog.hr do 31.07.2019

5. AGROMEĐIMURJE d.d. Čakovec, R. Boškovića 10, traži m/ž referenta prodaje i m/ž traktoristu na određeno, javiti se osobnoilipismenomzamolbomnaadresuilie-mailom:jelena@agromedjimurje. hr do 27.09.2019 6. ARNO d.o.o. Čakovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob: 091 1433 463 do 31.07.2019.

7. AUTO-HREŠĆ, Čakovec, traži pkv/kv autolimara na neodređeno, javiti se ma mob. 098 389 969 do 15.07.2019.

19. Caffe bar „BACARDI“ , Čakovec, Mihovljanska 49, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mobitel: 098 186 7118 do 08.08.2019.

20. CARTEXd.o.o.Tekstilna1,40315Mursko Središće, traži 8 m/ž radnika na montaži i završavanju na određeno, javiti se pisanom zamolbom na adresu ili na email: igor.drev@cartex.hr do 03.08.2019.

21. CETITEC d.o.o. Čakovec, traži 5 m/ž software developera - software testera na neodređeno, javiti se e-mailom: posao@cetitec.com do 01.08.2019

9. AUTO CENTAR BUZOVEC, Čakovec, Preloška20,tražim/žautomehaničaraim/ž djelatnik u automehaničarskoj radioni na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob: 095 906 4441 do 31.07.2019.

22. Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec, Mlinska 1, traži m/ž radnika u pekarskoj proizvodnji i skladištu, m/ž kotlovničara, m/ž radnika na održavanju pekarskih strojeva, m/ž održavatelja strojeva u mlinarskoj industriji i m/ž traktoristu i m/ž dostavljača pekarskih proizvoda, osobni dolazak na gornju adresu ili najava na tel: 040/375-512 ili se javiti emailom: ljudski.resursi@cak-mlinovi.hr do 28.8.2019.

10. Autoprijevoznik Tomislav Petric, Selnica, Črna Mlaka 1, traži m/ž vozača teretnog vozila za međunarodni prijevoz na neodređeno, javiti se na mob 098 161 4446 do 15.08.2019

23. CITY obrt za ugostiteljstvo, Peklenica, Trg pekleničkih rudara 8, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu uz najavu na telefon 040 866 465 do 09.08.2019.

11. Barone j.d.o.o. traži m/ž konobara u Caffe baru FLASH Čakovec i m/ž konobara u caffe baru PLAZA Varaždin, na neodređeno, javiti se na mob. 095 800 9140 do 22.07.2019

24. Dječji vrtić JELENKO, Domašinec, K. Zrinske 3, traži m/ž odgojitelja na neodređeno, javiti se osobno ili pismeno zamolbom na adresu ili na mob.098 241 695 ili e-mailom: djvjelenko@email.t-com.hr do 18.07.2019

8. AUTO-ELEKTRIKA NOVAK d.o.o. Prelog, tražim/žautomehaničarananeodređeno, javiti se na mob. 098 241 224 ili e-mailom: info@autodata.hr do 21.07.2019.

12. Belmont d.o.o., Kolodvorska 48, Donji Kraljevec, traži 5 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresuilimob:0993236625ilie-mailom: info@belmont.hr do 05.08.2019.

13. BETONPLASTIK d.o.o. Brezje, traži m/ž radnika visokogradnje - zidara na određeno, javiti se na mob: 099 379 1022 do 05.08.2019.

14. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136a, traži m/ž skladišno-transportnog radnika na neodređeno, javiti se pismeno na adresu ili email: bernarda@ bernarda.hr do 29.07.2019.

15. B.TEX d.o.o. Belica, Braće Radić 48, traži 10m/žšivača,m/žskladišnogradnikai5 m/ž radnika na doradnim poslovima na neodređeno,javitiseosobnimdolaskom ili pismeno na adresu ili email: gliber@ btex.hr ili 040 370 260, 040 370 200 do 21.08.2019 16. BIOINSTITUT d.o.o., Mursko Središće, traži m/ž tehničara u veterinarskoj ambulanti na neodređeno do 7.9. i 2 m/ž radnika na poslovima sanitacije javiti se do 2.8. na mail: lesar@bioinstitut.hr ili mobitel: 098 465 477 17. Boutique LAPAŽ, Toplice Sveti Martin, Izvorska 3, traži m/ž čistačicu na određeno, prijava osobnim dolaskom ili na 099 6770 774 do 13.7.2019.

18. B&O Prelog d.o.o., Prelog, Hrupine 10, traži m/ž izolatera, 5 m/ž montera predfabriciranihkupaonica,2m/žmontera suhe gradnje, 2 m/ž keramičara i 2 m/ž soboslikara na neodređeno, javiti se osobno ili pismenim putem na adresu

25. DINAMIC TRADE d.o.o., Braće Graner 6, Čakovec, traži m/ž automehaničara na neodređeno javiti se osobno na adresu ili mob. 098 226 119 ili e-mailom: dinamic. trade@dinamic-trade.hr do 20.07.2019 26. DOMJANIĆ TEKSTIL d.o.o., Slemenice, traži 3 m/ž šivača na određeno, javiti se na tel. 040 865 230 do 03.08.2019.

27. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba,tražim/žvoditeljaslužbenjege i brige o zdravlju na neodređeno, javiti se osobno na adresu: Jalžabet, Varaždinska 84 ili na tel: 042 647 503 ili e-mailom: jagec.nabava.bistricak@gmail.com do 20.07.2019 28. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži medicinsku sestru ili tehničara, rok prijave 14.7. te tražimo 3 m/ž njegovatelja starijih i nemoćnih osoba na neodređeno, rok prijave 3.9. Javiti se osobno, telefonom: 040 679 368 ili 098 242 319 ili e-mailom: zdravlje@strahija.com 29. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Prelog, traži m/ž njegovatelja starijih i nemoćnih osoba na neodređeno, javiti se na mob: 098 803 305 ili e-mailom: dommesmar@gmail.com do 05.08.2019 30. Dom za starije i teško bolesne odrasle osobe ZLATNE GODINE, Praporčan, traži m/ž čistačicu na neodređeno, javiti se na 099 199 4041 do 31.7.2019.

31. Dom za starije i nemoćne Madona, Domašinec, Katarine Zrinski 1, traži m/ž socijalnog radnika, m/ž kuhara, m/ž

medicinsku sestru i 2 m/ž njegovatelja naneodređeno,javitiseosobnoilipismena zamolba na adresu ili nazvati na mob: 098 911 7100 do 28.07.2019.

32. DML LOGISTIKA d.o.o. Nedelišće, traži m/ž inž. šumarstva, m/ž vozača teretnogvozilasprikolicom,m/žmehaničara – hidrauličara, m/ž rukovatelja samohodnim građ. strojevima i šumarskom dizalicom na neodređeno vrijeme, javiti se na mob: 091 182 1119 ili e-mailom: jadranka@dml-logistika.hr do 13.7.2019 33. Drvo-aluminij d.o.o., D. Dubrava, traži 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se na tel: 040 688 105 do 27.07.2019 34. Drvotrade d.o.o. Nedelišće,Vladimira Nazora 32, traži m/ž djelatnika za rad na viličaru-strojara i m/ž radnika na pilani na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 15.08.2019 35. ECON d.o.o. Prelog, Hrupine 10, traži 2 m/ž zavarivača, 3 m/ž bravara, m/ž strojarskog tehničara i 5 m/ž montera ventiliranihfasadananeodređeno,javiti seosobnonaadresuilie-mailom:econ@ econ.hr do 28.08.2019 36. EKO Međimurje, Šenkovec, traži m/ž zavarivača, m/ž strojobravara, m/ž tokara, m/ž glodača, m/ž cnc operatera, m/ž autolakirera, m/ž radnika na završnoj montaži, m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji i m/ž prodavača građevinskog i vrtnog asortimana na neodređeno vrijeme, javiti se na email: posao@eko.hr do 31.7.2019.

37. EKO ENERGIJA d.o.o. Čakovec, traži m/ž radnika na farmi pilića na određeno vrijeme, javiti se e-mailom: una.sipraga@ perutnina.hr na mob: 099 312 4110 do 31.7.2019.

38. EL-COMM d.o.o. Žiškovec, traži m/ž električara na neodređeno vrijeme za mjesto rada Njemačka, javiti se na email: elcommdoo@gmail.comdo31.07.2019.

39. EMI STIL d.o.o. Novo Selo Rok, traži m/ž montera namještaja na neodređeno, javiti se na mob: 091 5285 330 ili email: ines@emistil.hr do 22.07.2019.

40. ESER d.o.o. Čakovec, T. Bratkovića 1 (zgrada Panex-a), traži m/ž programera na neodređeno i m/ž projektantaprogramera informacijskih sustava na neodređeno, javiti se e-mailom: eser@ eser.hr do 13.07.2019 41. EUROTECHNOLOGY d.o.o. Krištanovec, traži m/ž elektroinstalatera na određeno za rad u Njemačkoj, prijave na tel. 095 197 8917 ili na email: info@eurotechnology.hr do 17.7.2019.

42. EURO-BAU d.o.o.,Čakovec, traži m/ž kućnog majstora na neodređeno, javiti se mob: 095 596 4406 do 27.07.2019.

43. FRIDA d.o.o. Čakovec, traži m/ž frizera na određeno,javitisenamob:0994334089 do 26.07.2019 44. GKPPRE-KOMd.o.o.Prelog,K.Zvonimira 9, traži m/ž radnika u centru za ponovnu uporabu, m/ž komunalnog radnika na održavanju i komunalnog radnika - grobara na neodređeno vrijeme, javiti se osobno ili pismeno na gornju adresu ili email: sinisa.radikovic@pre-kom.hr do 07.09.2019

45. GEOPLAN d.o.o. Trg E. Kvaternika 8, Čakovec, traži m/ž geodetskog djelatnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili e-mailom: geoplan@ck.t-com. hr do 27.07.2019

59. LAMELAstrojobravarskiobrt,GornjaDubrava, traži m/ž djelatnika u proizvodnji na neodređeno, javiti se na tel: 040 899 210 ili e-mailom: franjo@lamela.hr do 15.08.2019

46. GKP ČAKOM d.o.o, Mihovljanska 10, Mihovljan, traži 4 m/ž radnika na pogrebnim uslugama, m/ž interventnog vozača - organizatora pogreba i 2 m/ž strojara na određeno, rok prijave 12.7. i m/ž mehaničara na određeno, rok prijave 16.7. Javiti se pismenom zamolbom na gornju adresu.

60. L&P tehnologije d.o.o. Hrupine 4, Prelog, traži 11 m/ž radnika u proizvodnji i m/ž skladišnog radnikauproizvodnjižičanih jezgri na neodređeno, javiti se osobno ili pismenom zamolbom na adresu ili na tel 040 644 340 ili email: sanja.zmegac@ leggett.com do 30.07.2019.

47. HAIX obuća d.o.o. Mala Subotica, traži 30 m/ž radnika u proizvodnji donjišta obuće, 20 m/ž radnika u proizvodnji gornjišta obuće, m/ž skladištara, m/ž mehaničara – električara - mehatroničara na neodređeno vrijeme, javiti se e-mailom: posao@haix.hr do 13.7.2019.

48. HOMELAND d.o.o. traži 2 m/ž njegovatelja za mjesto rada Gornji Koncovčak, na neodređeno, javiti se na mob. 098 9200 804 ili na mail: bibekavac@net.hr do 15.7.2019 49. HP-HRVATSKA POŠTA d.d., Trg slobode 9a, 42000 Varaždin, traži 3 m/ž poštara za opću dostavu na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili emailom: posao@posta.hr do 24.07.2019 50. IDA COMERC d.o.o. Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 299 ili email: ida. comerc@ck.t-com.hr do 31.07.2019 51. Industrija konfekcije, građevinarstvo i turizam d.o.o. Poljska 43, Mursko Središće, traži 5 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na mob. 099 663 3330 ili mail: i-kong@ck.t-com.hr ili na gornju adresu do 05.8.2019.

52. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Hrupine 1, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila i m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom na neodređeno, javiti se osobno ili pismeno na adresu ili e-mailom: jurcectransporti@ck.t-com.hr do 27.07.2019 53. KEČKEŠ d.o.o., Prelog, Trg sv. Florijana 28, traži 2 m/ž zavarivača tig ili mag postupkom na neodređeno, javiti se osobno ili pismeno na adresu ili mob. 091 607 1200 ili e-mailom: info@keckes.hr do 19.08.2019 54. KETOM obrt za knjigovodstvo, Šenkovec, M. Tita 64, traži m/ž knjigovođu na neodređeno, javiti se mob: 091 5299 320 ili e-mailom: ketom@ck.t-com.hr do 15.07.2019 55. KORONA KORNER j.d.o.o., Šenkovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 315 800 do 27.07.2019.

56. KRALJEVSKE SLASTICE d.o.o., traže m/ž prodavača pekarskih proizvoda na neodređeno za mjesto rada Pušćine, rok prijave 17.7.; m/ž dostavljača pekarskih proizvoda na određeno za mjesto rada Pušćine, rok prijave 3.8., javiti se emailom: info@kraljevske.slastice.hr ili na mob. 098 419 457; 2 m/ž radnika na proizvodnoj liniji na određeno za mjesto rada Donji Kraljevec, rok prijave 30.7.; 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji kolača na određeno za mjesto rada D. Vidovec, rok prijave 30.7.; m/ž čistača za radno mjesto Donji Kraljevec, rok prijave 31.7., javiti se na mob: 098 419 457 ili e-mailom: vjekoslav@ cvek.hr 57. KRAN MONT GRADNJA d.o.o.,Čakovec, traži m/ž vozača teretnog vozila s hijabom, m/ž rukovatelja kranom, m/ž poslovođu gradilišta, m/ž 5 tesara i 5 m/ž zidara na određeno, javiti se na mob: 095 186 8666 do 07.08.2019 58. K-GANESA d.o.o., Strahoninec, traži m/ž djelatnika u proizvodnji lampaša na neodređeno, rok prijave 15.7. i tražimo m/ž prodavača mješovite robe na neodređeno, rok prijave 15.8. Javiti se na mob 098 950 2036

61. LIDO BAR j.d.o.o. Glavna 29, Prelog, traži m/ž konobara na određeno, javiti se osobno na adresu ili mob: 099 485 2797 do 03.08.2019 62. LISJAK, obrt za ugostiteljstvo i trgovinu, Domašinec, Pere Pintara 2, traži m/ž konobara za rad u Restoranu Lord na neodređeno vrijeme, javiti se na tel.

040 863 311 ili 098 553 387 ili e-mailom: lord.domasinec@gmail.com do 14.08.2019.

63. LISJAK GRADNJA j.d.o.o, Dekanovec, traži m/ž 4 soboslikara na određeno, javiti se na mob: 099 508 3088 do 02.08.2019 64. Ljekarna Kovač i Drakulić, Čakovec, D. Cesarića 5, traži m/ž magistra farmacije i m/ž farmaceutskog tehničara na neodređeno vrijeme, osobni dolazak na gornju adresu ili se javiti na tel. 040/390817 ili e-mailom: ljekarna.kovac@gmail. com do 12.7.2019.

65. Marodigraditeljstvod.o.o.,Štefanec,traži 4 m/ž radnika u građevini za tesarske, zidarske ili pomoćne poslove, javiti se na mob. 098 722 799 do 14.07.2019 66. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog traži m/ž voditelja prodaje i m/ž asistenta prodaje na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili tel. 040 630 710 ili e-mailom: info@marti.hr do 19.07.2019.

67. MARITEKS j.d.o.o., Mihovljan, Sv. Mihovila 23, traži m/ž šivača rukavica na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 260 087 ili e-mailom: mario. nadj@ck.t-com.hr do 19.07.2019 68. MAXTON d.o.o. Gardinovec, traži m/ž radnikauproizvodnji naodređeno,javiti se na tel. 040 391 011 ili e-mailom: info@ maxton.hr do 31.07.2019.

69. MATEJA j.d.o.o. Macinec, traži m/ž frizera za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja r.o., javiti se na mob: 098 170 3887 do 31.07.2019.

dipl.inž. elektrotehnike i m/ž čistača na neodređeno vrijeme, pismena zamolba na gornju adresu ili e-mailom: mik@mik. com.hr do 15.08.2019.

76. METAL-EURO d.o.o. Nedelišće, traži m/ž pomoćnog bravara, m/ž bravara, m/ž zavarivača mig-mag, m/ž radnika na stupnoj bušilici i m/ž radnika na tračnoj pili na neodređeno, javiti se na mob: 098/9951-559 ili e-mailom: info@metaleuro.hr do 12.7.2019.

77. MILENA GRADNJA d.o.o. Hlapičina 205, traži 2 m/ž građevinska radnika, 1 m/ž bageristu sa C kat, 1 m/ž zidara i 1 m/ž tesarananeodređeno,zvatinamob:091 502 3933, do 13.07.2019.

78. NARANĐA TRANSPORT d.o.o. Hodošan, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na telefon 040 679 458 ili mob 098 235 128 do 09.08.2019.

79. NEORESd.o.o.Tekstilna1,40315Mursko Središće, traži 10 m/ž pomoćnih radnika u tekstilnoj proizvodnji, 10 m/ž šivača, 5 m/ž rukovatelja na stroju za ultrasonično spajanje rublja i 3 m/ž rukovatelja na stroju za lijepljenje tekstila i m/ž inž. tekstilne tehnologije na neodređeno vrijeme uz mogućnost zap. osoba u mirovini na pola radnog vremena pismena zamolba na gornju adresu ili e-mailom: neores@neores.hr do 31.7.2019.

80. NET d.o.o. Čakovec, traži m/ž djelatnika u proizvodnom pogonu i m/ž komercijalista prodaje tuzemno/inozemno na neodređeno, javiti se mobitel: 095 9161 577 ili e-mailom: komercijala@net-net. hr do 17.07.2019.

81. Narodni trgovački lanac d.o.o, 10360 Sesvete, Soblinečka 55, traži m/ž administratora u logističko-distributivnom centru voća i povrća na određeno vrijeme za mjesto rada Čakovec, javiti se pismenim putem na adresu ili e-mailom: posao@ntl.hr do 12.07.2019.

82. N OVI-net TELEKOMUNIK ACIJE d.o.o,Čakovec., traži m/ž tehničara za telekomunikacijske mreže na određeno, javiti se e-mailom: iigrec@novi-net. hr do 21.07.2019 83. 3E d.o.o. Pribislavec, traži 8 m/ž radnika za montažu i proizvodnju pvc stolarije i aluminijske bravarije na neodređeno vrijeme, javiti se na mob: 091/5640-130 do 20.07.2019

70. Mesna industrija-Vajda d.d. Čakovec, Zagrebačka 4, traži 5 m/ž mesara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: info@vajda.hr do 31.07.2019

84. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Zamuda Marija, Zrinskih 53, Praporčan, traži 1 medicinsku sestru ili tehničara s položenom B kategorijom na neodređeno, zvati na mob 091 7979 478 do 31.07.2019.

71. MD&V d.o.o., Okrugli Vrh 50A, traži 2 m/ž majstora za strojno žbukanje na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 241 533 ili e-mailom: mdv@ ck.t-com.hr do 27.07.2019.

85. ObiteljskidomVeselko,Vugrišinec8,traži m/ž medicinsku sestru na neodređeno, javiti se osobno ili pismenom zamolbom na adresu ili na mobitel 098 905 2626 do 15.08.2019.

72. MEGRA d.o.o., D. Kraljevec traži 2 m/ž zidara i m/ž građevinskog radnika na neodređeno, javiti se na mob. 099 2050 993, do 31.07.2019.

86. OKNO d.o.o. Pušćine, traži m/ž djelatnika za izradu i montažu alu stolarije na neodređeno, javiti se e-mailom: kristijana@okno.hr do 05.08.2019

73. METSSd.o.o.,Čakovec,Ž.Fašizma2a,traži m/ž prodavače za mjesto rada Sivica, Šandorovec, Lopatinec, Strahoninec, Prelog (rok prijave 1.8.); m/ž prodavače za mjesto rada Čakovec, Mursko Središće, Vratišinec (rok prijave 15.7.) na određeno vrijeme. Osobni dolazak na adresu ili pismena zamolba na adresu ili email:kadrovska@metss.hrili nazvatina tel. 040/375-706

87. PALFI d.o.o., traži 5 m/ž parketara za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mob. 098 331 231 ili e-mailom: damir. palfi@gmail.com do 03.08.2019

74. MetalnekonstrukcijeŠvendad.o.o.Palovec, traži m/ž bravara, m/ž tokara i m/ž brusača na određeno, javiti se na mob.

098 958 6878 do 31.07.2019 75. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o.

Livadarska 53, 40305 Nedelišće, traži m/ž tehničara – inženjera kemije, 4 m/ž bravara – strojobravara, 2 m/ž zavarivača, m/ž industrijskog lakirera i 2 m/ž

88. PICASSO Mursko Središće, Frankopanska2,traži 1m/ž konobara naneodređeno, mog. smještaja, javiti se na mob. 098 295 019 ili na mail: nenad.podkrajac@ hotmail.com do 31.7.2019.

89. Perutnina PTUJ-PIPO, R. Steinera 7, Čakovec, traži 20 m/ž radnika u proizvodnom centru industrije mesa - za preradu i na poslovima pakiranja mesa, nazvati na mob: 098 434 785 ili 098 215 464 ili na mail: una.sipraga@perutnina. hr ili melita.mikic@perutnina.hr ; 2 m/ž radnika sanitacije i zaštite okoliša, javiti se na mail: una.sipraga@perutnina.hr ; m/ž radnika na istovaru/transportu

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

12. srpnja 2019.

Informacije 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

za zapošljavanje u Međimurskoj županiji sirovina i utovaru, javiti se na mob. 098 412 795 ili na mail: una.sipraga@perutnina.hr ili tanja.herceg@perutnina.hr ; m/ž radnika na izradi predsmjese u PC stočna hrana, m/ž radnika u skladištu gotoverobe,m/žčistačaim/žodrživača postrojenja energetike, javiti se osobno radnim danom u 9 sati na porti ili poštom na gornju adresu, te m/ž tehnolog-voditelj smjene, javiti se mail: una.sipraga@ perutnina.hr ili edo.kosic@perutnina. hr ili 098 434 785 ili 098 980 6187, do 31.7.2019.

blazeka@gmail.com do 15.07.2019 .

105. Restoran PREPELICA, Otok 2, traži m/ž konobara i m/ž kuhara u restoranu na neodređeno, javiti se na mob. 098 393 001, do 17.7.; traži m/ž čistača na neodređeno, javiti se na mob 098 393 001 do 08.09.2019.

106. Restoran BAROK, Čakovec, traži m/ž konobara u restoranu na neodređeno, javiti se na mob 091 2382 175 ili e-mailom: drazen.fodor@gmail.com do 21.09.2019

90. PERADARSTVOuzgoj,klanjeiprodajaperadi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži m/ž vozača teretnog vozila B i C kategorije, 3 m/ž radnika na pakiranju svježeg mesa, 3 m/ž radnika na rasijecanjusvježegmesauDonjemPustakovcu, 2 m/ž prodavača za rad na tržnici u Samoboru, 2 m/ž prodavača za rad na tržnici u Zaprešiću, 2 m/ž prodavača za rad na tržnici u Zagrebu i 2 m/ž prodavača za rad na tržnici u Velikoj Gorici na određeno vrijeme, javiti se na mob: 098 282 147 do 08.08.2019.

107. ROYAL OTPREMNIŠTVO d.o.o., Prelog, Glavna 45, traži m/ž konobara i m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili e-mailom: gradska.kavana.lovac@ck.t-com.hr ili nazvati na mob: 098 192 5939 do 02.08.2019

91. Pekara IN, Nedelišće, traži m/ž prodavača na neodređeno, javiti se na mobitel: 091 613 4377 do 31.07.2019 92. Pekarnica MURA, Nedelišće traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda na određeno,javitisenajavanatelefon:040 821 575 ili 098 968 4247 do 10.08.2019.

109. SMARTEK d.o.o.,Čakovec traži m/ž inženjera za razvoj hardvera na neodređeno , javiti se e-mailom: info@ smartekvision.com do 27.7. i tražimo m/ž test/support inženjera za elektroničke uređaje, javiti se linkom do 3.8.:https://framos-jobs.personio.de/ job/124203

93. POJE PROMET d.o.o., Čakovec, K. Tomislava 18, traži m/ž konobara na određeno,javitiseosobnonaadresuilimob:099 7590 877 do 26.08.2019

110. SMITHTRGOVINAd.o.o.Čakovec,traži m/ž prodavača - dostavljača na neodređeno, javiti se e-mailom: smith. trgovina@gmail.com do 03.08.2019

94. PM GRAĐENJE j.d.o.o., Novo Selo Rok, traži m/ž radnika na gradilištu, m/ž rukovatelja na građevinskim strojevima i m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na mob: 098 205 585 do 27.07.2019

111. SPAR HRVATSKA d.o.o., traži m/ž prodavača na odjelu salama i toploteke i m/ž prodavača na odjelu pekare na neodređeno, javiti se osobno ili pismenom zamolbom na adresu: Spar Čakovec, Svetojelenska cesta 25, Čakovec, ili na email: voditelj.sm009@spar.hr do 05.08.2019.

95. Poljoprivredno gospodarstvo Šarčević Marko, traži 4 m/ž radnika na pakiranju na određeno, javiti se na mob. 098 993 2114 ili e-mailom: info@vocarstvo-sarcevic.com do 31.08.2019

108. SILO TRANSPORTI Ivica Sačar d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača teretnog vozila C i E kat. na neodređeno, javiti se na mob 098 242 041 do 31.07.2019.

96. PRO-MASIVA j.d.o.o. Slemenice, traži m/ž pomoćnog radnika u stolarskoj proizvodnji na određeno vrijeme, javiti se na mob 098 653 254 do 10.8.2019.

112. SOLEKTRA d.o.o. Čakovec, traži m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se e-mailom: info@solektra.hr do 3.8.; te 2 m/ž montažera sunčanih elektrana na neodređeno, javiti se na email: lara.klovar@solektra.hr do 04.08.2019.

97. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, Bratstva i jedinstva 12a, traži m/ž cnc tokara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 099 676 2864 ili e-mailom: prometal.ck@gmail.com do 31.07.2019

113. SUMMA – CON d.o.o., Čakovec traži m/ž ekonomistu na neodređeno vrijeme, javiti se na mob. 092 292 7621 ili e-mailom: office@summa-con.hr do 24.07.2019

98. PROMMING d.o.o., Čakovec, dr. I. Novaka 48, traži m/ž montera namještaja, 2 m/ž radnika na pakiranju robe i m/ž električara na neodređeno, javiti se na tel. 040 386 313 ili mob. 099 380 7104 ili e-mailom: posao@promming.hr do 31.08.2019

114. TP VARAŽDIN d.o.o., P. Miškine 53, Varaždin, traži m/ž internog kontrolora i m/ž električara, javiti se osobno ili poštom na adresu ili e-mailom: posao@ tpvz.hr ili najava na telefon: 042 402 466 do 01.08.2019

99. KS-poljoprivredni centar d.o.o. Frankopanska 29a, Mursko Središće traži 1 m/ž djelatnika u voćnjaku u Dragoslavcu, mog. smještaja i stalnog zaposlenja, javiti se na tel: 040/543-122 do 05.8.2019.

100. Računala i programiranje d.o.o. Čakovec, traži m/ž samostalnog knjigovođu u knjigovodstvenom servisu na neodređeno, javiti se na email: informatika@rip.hr do 30.09.2019.

101. RALE D.O.O. Pušćine, Obrtnička 6, traži m/ž vozača C kategorije i 2 m/ž rezača na neodređeno vrijeme, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: kontakt@rale.hr do 31.07.2019 102. ROYAL TRADE d.o.o. VRATIŠINEC traži 1 m/ž konobara, 1 m/ž kuhara - pizza pekara i 1 m/ž kamenoklesara na određeno, javiti se na mob 099 222 5005 ili royal.vratisinec@gmail.com do 20.7.2019.

103. Rustica d.o.o. Čakovec, traži m/ž pomoćnog kuhara, m/ž konobara, m/ž čistača i m/ž pizza pekara na neodređeno vrijeme uz mog. zapošljavanja umirovljenika, javiti se na mob: 091/201-6015 ili e-mailom: sonja@ trattoriarustica.hr do 18.7.2019.

104. RENATA d.o.o, D. Kraljevec traži m/ž frizera na određeno, javiti se na mob.

097 664 3643 ili e-mailom: renata.

115. Tehnix d.o.o. D. Kraljevec, Ludbreška 93, traži m/ž kuhara i konobara za rad u restoranu na određeno, javiti se osobno na adresu ili e-mailom: hotelkralj@tehnix.com do 11.08.2019.

116. TONI d.o.o. Kolodvorska 80a, Donji Kraljevec, traži m/ž voditelja skladišta - održavanje, logističar, m/ž vozača teretnog vozila C+E kategorije i m/ž djelatnika u poljoprivrednoj apoteci i otkupnoj stanici za žitarice, javiti se osobno na adresu ili e-mailom: info@ toni-marodi.hr do 15.07.2019.

117. Toplice Sveti Martin, Izvorska 3, 40313 Sveti Martin na Muri, traži 2 m/ž konobara, 3 m/ž kuhara, 2 m/ž pom. kuhinjska radnika, 2 m/ž servira, 2 m/ž pomoćna kuhara, m/ž šefa kuhinje, 2 m/ž wellness terapeuta, 3 m/ž sobara na određeno uz mog. stalnog zaposlenja. Za osobe iz drugih županija osiguran smještaj, pismena zamolba na adresu ili mailom na: posao@termesvetimartin.com do 30.07., a ostale info na tel: 040 371 111 ili 099 439 5018 118. TMT d.o.o. Čakovec, traži m/ž električara – mehatroničara, m/ž cnc operatera, m/ž glodača, m/ž tokara, m/ž bohrverkista, m/ž zavarivača mig/mag i tig postupkom, m/ž lakirera, m/ž strojarskog tehničara i m/ž inženjera strojarstva na neodređeno

vrijeme, javiti se e-mailom: zamolbe@ tmt.hr do 30.7.2019.

119. TE-PRO d.o.o. Gospodarska 7, Vrhovljan, traži 3 m/ž lakirera, 3 m/ž zavarivača i 5 m/ž CNC operatera na neodređeno, mog. smještaja. Prijave na tel. 040 500 849 ili mail: office@ te-pro.net do 31.7., a više info na: www.hzz.hr 120. Tremak d.o.o., Domašinec, K. Zrinski 2, traži m/ž kuhara za mjesto rada Pribislavec na određeno, javiti se na mail: posao@tremak. eu do 4.8., te tražimo m/ž elektroničara za mjesto rada Domašinec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na tel 040 863 920 ili email: posao@tremak. eu do 08.08.2019.

121. UO ČAPA, Čakovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob: 098 241 767 do 31.07.2019.

rok prijave 14.7. Prijave na tel 040 679 368 ili mob 098 242 319 ili e-mailom: zdravlje@strahija.com

122. UO VENERA vl. Sandra Vuković, Pleškovec, traži m/ž pizza pekara-kuhara na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 898 do 19.07.2019

125. VALIONICA FABIĆ Kotoriba, traži m/ž radnika u peradarniku i valionici na neodređeno, javiti se na mob. 098 426 377 do 18.07.2019.

123. UO Kavana i catering ARKA, Sveti Martin na Muri, Trg Svetog Martina 8, traži 2 m/ž dostavljača i m/ž pomoćnog kuhara ili kv kuhara i m/ž čistača na neodređeno, mogućnost zapošljavanja umirovljenika, javiti se na mob 098 181 2074 do 24.07.2019.

126. VALMAT d.o.o. - UO Martin’s bar, Sveti Martin na Muri,traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se mob: 098 259 865 do 06.09.2019.

124. Ustanova za zdravstvenu njegu Strahija, Hodošan, traži m/ž medicinsku sestru na neodređeno, rok prijave 10.7.; te m/ž fizioterapeuta na određeno,

127. VETRO KM d.o.o. Šenkovec, traži m/ž montera alu i pvc stolarije na određeno, javiti se na email: pristavmario. ira@gmail.com ili kristijanpodgorelec02@gmail.com do 31.07.2019.

128. Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopić Branimir, Železna Gora, traži m/ž

čistačicu na neodređeno javiti se na mob: 098 242 363 do 12.07.2019.

129. Volvo Group Croatia d.o.o., Karlovačka cesta 94, 10250 Lučko Zagreb, traži m/ž automehaničara na određeno vrijeme, javiti se na adresu ili mail: tihomir.jancec@volvo.com s naznakom „za poziciju Čakovec” do 17.07.2019.

130. ZT-zgradarskatehnikad.o.o,Novakova 7, 40305 Nedelišće, traži m/ž rukovatelja samohodnim građ. strojevima, m/žmonteracentralnoggrijanjaim/ž montera vodovodnih instalacija za rad u Njemačkoj na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili mob. 095 112 3469 ili e-mailom: zgradarskatehnika@gmail.com do 15.07.2019

48

Oglasnik

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec Kupon mora biti izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sati. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe.

Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za istinitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa.

MOTORNA VOZILA

Prodaje se RENAULT CLIO 1.4 55 kW 2001. god., srebrne boje, 119tkm, registr. do 23.04.2020. Upitati na 040/364-354 PRODAJEM srebrni krovni kovčeg (boks) Kamei dim.

140x70x32 cm + 2 krovna tregera, te rezervne dijelove za VW kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODAJE SE FIAT PANDA 1.1 2004.g., registr. do 14.8.2019., 100 tkm. Info na mob. 098/581-986 Prodajem FIAT TEMPRU 1.9D s kukom, registr. do 9./2019., prijeđeno 194tkm. mob. 091 588 38 75 POLJOPRIVREDA

P R O DA J E S E p r i ko l i c a 1-osov. KRONE za gnoj - 2 vodoravna valjka, u ispravnom stanju, te muzilica Vitrex (mogućnost i za koze).

Tel. 091 384 3347.

PRODAJE SE čekičar-krunjač, galge i drvena bačva za vino od 200 lit. Tel. 682-175 TRAŽIM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u okolici Ivanovca, Savska Ves, Strahoninca, Čakovca, Lopatinca, Mačkovca, Knezovca, Mala Subotica, Štefanca, Totovca. Upitati na tel: 091/428-6107 VINO BIJELO I RAKIJA, kvalitetno, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno, Tel. 095/198-7920 PRODAJEM PRIKOLICU traktorsku (2-osovinka) sa povišenim stranicama. Tel. 091 1797 461

PRODAJE SE prikolica 3T, cirkular na kardan te mali Steyr 18 KS 1958.g. jedan cilindar.

Tel: 091/164-8472 PRODA JE SE MIJEŠANO VINO, upit ati na mob.

098/942-7151 PRODAJE SE KVALITETNO SIJENO u kockastim balama, cijena 15 kn/bala. mob.

099/2142-123 PRODAJE SE traktorski malčer JF 160 cm širine. Upitati na 098/545-961 Prodajem BALIRKU Sipma Z 224 za kockaste bale,može se isprobat. Tel. 091 1797 461 PRODAJE SE KOSILICA s košarom (Honda motor), cijena samo 800 kn, te Cafe aparat Saeco. Info na mob 091 970 1929 PRODAJE SE VEĆA KOLIČINA STAJSKOG GNOJA. Info na mob. 098/171-3961

KREDITI

BRZI CASH U 24 H Poziv ili SMS 099 688 43 76 POZNANSTVA NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570 POSAO

LIMARA GRAĐEVINSKOG TRAŽIM samostalnog sa iskustvom i B kategorijom.

Rad na području varaždinske i međimurske županije, plaća od 7-7.500 kuna. Nazvati na tel. 098/734-072 TRAŽIM POSLOVE DIZAJNA, ilustracije, animacije, pisanja. Googlajte Aleksandar Kostjuk za moj portfelj. Kontakt: akostjuk2000@yahoo. com ili mob 091 788 3017

MARAS d.o.o.

Agencija za promet nekretninama Uska 1d, Čakovec (kod tržnice) info 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

PRODAJEM STAN U RIJECI kod ZTC-a, naselje Krnjevo, s pogledom na more. 38m2, cijena 45.000 eura. Potrebna osnovna adaptacija. Upitati na mobilni 091/731-5644.

PRODAJE SE STARA KUĆA i dvorište 321 čhv u Putjanama, Čakovec. Za informacije nazvati na mob. 099/2872453 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ukupne površine 855 m2 kod južne obilaznice Čakovec, Martane-Zapad.

Mob 091/410-1988

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priložiti sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib.

Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su navesti energetski certifikat.

U suprotnom nećemo objaviti vaš oglas.

PRODAJEM ADAPTIRANU OBITELJSKU KUĆU U ČAKOVCU – mogućnost dva stana ili stambeno-poslovno. EC/D. Info: 098/214-107 PRODAJE SE DVOETAŽNI STAN u centru Preloga 100 m2 sa spremištem, sve komunalije, pl. grijanje, s namještajem ili bez, EC/B, cijena 79.000 eur. Info na mob.

095/757-2320 POVOL JNO SE PRODA JE namještena garsonjera s balkonom i spremištem u Čakovcu, EC/D, blizina Veleučilišta. Upitati na mob.

098/162-0669 PRODAJE SE VIKENDICA od 27m2 u Jurovčaku, dvorište 89m2, vinograd 865 čhv, 500m od Terma Sveti Martin. Info: 040/679-420 GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 1429m2 u Čakovcu za stambeno-poslovne namjene uz južnu obilaznicu Čakovec Martane-Zapad. Mob. 097/737-4451 PRODAJEM VEĆU KUĆU u N. Selu Rok s pripadajućim zgradama na parceli od 2200 m2, EC/C, pokraj prodajem halu od 150 m2 na parceli od 4.500 m2, EC/E. Iza kuće i hale parcela od 19.000 m2 u komadu, može posebno kuća ili hala. Sve na glavnoj cesti. Info na mob. 098/241361 PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR U ČAKOVCU (uređeno prizemlje od 125,95 m2), kuća s podrumom i mogućnošću uređenja potkrovlja.

Ulaz s ulične strane. Bočni ulaz iz haustora sa eventualnim parkiranjem odostraga i malim dvorišnim vratima.

EC/F. Info: 098/214-107

PRODAJEM MANJI 2-SOBNI STAN u Čk, 1. kat, lift, renovirano, odlična lokacija, cijena 50.000 eura, ER/E. Info na mob. 099 335 24 11 PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE na jugu Čk, 1008 m2. Info na mob. 098/1789348 PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob.

098/9422-821 PRODAJE SE KUĆA prizemnica u Murskom Središću, odlična lokacija, cijena 200.000 kn, EC/F. Info na tel. 312-783 ili 098/546-031 PRODAJEM VIKENDICU od 35m2 s vinogradom i vinogradarskom opremom, u Pleškovcu. Info na tel. 312597 PRODAJE SE VIKEND KUĆA u Zasadbregu, ul. Habaj. Info na mob. 098/1760-256 PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR u kojem se trenutno nalazi Caffe bar Fiškal, Ul. R. Boškovića 8, Čakovec.

Info na tel. 040/337-354 ili 099/199-4917

IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u kući, na katu, u Čk na Jugu, wifi, perilica, EC/F. Info 091/7237-999 IZNAJMLJUJEM jednoj osobi, garsonjeru s tušem i wc-om s posebnim ulazom, iza Učiteljske škole, Čakovec. Mob: 098/186-2192 TRAŽI SE U NAJAM JEDNOSOBAN STAN u kući na području Nedelišća, Šenkovca i bliže okolice, nazvati na mob 091/5077-902 LJETOVANJE

IZNA JML JUJE SE APARTMAN u Crikvenici za 2-3 osobe, blizina mora i centra grada. Info na tel. 098/1708844 ŽIVOTINJE

IZNAJMLJIVANJE

IZNAJMLJUJEM SKLADIŠNOPOSLOVNI PROSTOR od cca 150m2, omogućen pristup kamionom, te skladište na otvorenom od 300-1000 m2 na jugu Čakovca. Mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJEM TROSOBNI NAMJEŠTENI STAN studenticama u blizini Učiteljskog fakulteta, info na mob.

099/3670-995 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONJERA s balkonom u Čakovcu, EC/D, u blizini Veleučilišta, sa vlastitim brojilima. Upitati na mob: 098/162-0669

Čistokrvni krupni štenci njemačkog ovčara, stari sedam tjedana, crvenocrnog plašta, očišćeni od parazita i nametnika, cijepljeni, roditelji prisutni.

Moguća dostava. Sve informacije na mob.

097 600 6038

PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce - tigrice i pjevajuće. Tel: 098/944-3339

12. srpnja 2019.

PRODAJEM POLUPERZIJSKE MAČIĆE, dvije ženkice, mješavina crno-narančastih boja, naučene na wc i samostalno jedenje, samo za držanje unutra, cijena 400 kn. info na mob. 099 4141 732 PRODAJEM OVCE I JANJCE. Info na tel: 095 563 6628 PRODAJEM VIŠE VRSTA GOLUBOVE, više vrsta te auto prikolicu, nekorištenu, povoljno. Mob. 098/184-9728 ili 821-362 PRODA JEM GA JBE za kuniće, sajlu duž. 42 m, dva bicikla i drvene bačve od 220 i 280 lit. Mob. 098/925-6256 RAZNO POVOLJNO SE PRODAJE oprema za lokal: šank, retro inox šank, tenda, ventilacija, stolovi i stolice, info na mob. 098/241-361 Prodaje se SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm. info na mob. 091/761-3467 PRODAJE SE peć za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin), uljni plamenik Klockner, transport trake šir. 30 cm (različite dužine), novi crni pisaći stol, kuhinjska peć na drva, preša za grožđe, muljača i bačva te dva nova radijatora 200x90 cm. Tel. 858-424 KUPUJEM SUHE HRASTOVE FOSNE debljine 5cm, info na mob 091 5320 559 POVOLJNO SE PRODAJU SANITARIJE (elementi za kupaonu) - umivaonik, wc školjka i tuš kabina. Mob. 091/543-9006 PRODAJE SE NOVA KVAKA ZA PVC VRATA Almar Handles made in Italy, nekorištena, širina štitnika 35 mm, dužina štitnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, info na mob.

091/761-3467 PRODAJEM NOVI plinski rešo sa dva plamenika, info na mob. 098/1760-256 KUPUJEM grobno mjesto na čakovečkom groblju.

Info na tel. 098/968-9848 PRODAJE SE PLINSKA PEĆ za grijanje Haller Meurer, teže pali, potreban popravak, info na mob. 091/7613467 PRODAJEM kuhinjski stol i četiri stolice, vrlo očuvano, te ženski bicikl orig.

Rog 26 cola, očuvan, kao nov. Tel. 312-231

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Na temelju odredbe čl. 8. Pravilnika o provedbi Srednjoročnog programa korištenja sredstava spomeničke rente za 2019. god. (Službeni glasnik Grada Čakovca, br. 2/19), gradonačelnik Grada Čakovca objavljuje

JAVNI POZIV

za stjecanje prava korištenja sredstava spomeničke rente Grada Čakovca

I. Predmet poziva Sredstva spomeničke rente mogu se koristiti isključivo za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Radi korištenja tih sredstava Gradsko vijeće Grada Čakovca donijelo je Srednjoročni program korištenja sredstava spomeničke rente („Službeni glasnik Grada Čakovca“ br. 2/16), a gradonačelnik Grada Čakovca Pravilnik o njegovoj provedbi za 2019. god. („Službeni glasnik Grada Čakovca“ br. 2/19).

Prema navedenim dokumentima, ovaj poziv upućuje se fizičkim i pravnim osobama radi stjecanja prava na sufinanciranje građevinskih radova na zaštiti i očuvanju građevina čiji su vlasnici a koje se nalaze unutar područja kulturno-povijesne cjeline Grada Čakovca.

II. Ostvarivanje prava Financijske potpore mogu se ostvariti za financiranje građevinskih radova: a) ako se izvode na području kulturno-povijesne cjeline Grada Čakovca, b) ako se izvode na temelju građevinske dozvole, odnosno odobrenja nadležnog tijela državne uprave za zaštitu kulturne baštine (ako za planirane radove nije potrebna građevinska dozvola), c) ako se odnose na jednu ili više sljedećih vrsta građevinskih radova: • statička sanacija objekta, • sanacija od kapilarne vlage, • sanacija, obnova (uličnog) pročelja, • sanacija ili zamjena vanjske stolarije, • sanacija ili izvedba nove krovne konstrukcije, • zamjena krovnog pokrova, • limarski radovi Točke a, b i c moraju biti ispunjene kumulativno.

III. Financijske potpore po zonama plaćanja spomeničke rente Za područje I. zone financijske potpore za građevinske zahvate iz prethodne točke mogu se ostvariti na sljedeći način i u iznosima: a) po modelu subvenciranja kamata na kredite komercijalnih banaka (pokrivanje troškova kamata) na kreditne iznose do 100.000,00 kn na rok otplate do 5 godina, odnosno drugim ekvivalentnim kombinacijama kreditnog iznosa i roka otplate, b) dodjela bespovratnih financijskih sredstava u maksimalnom iznosu do 40% troškovničke vrijednosti radova, ali ne većem od 100.000,00 kn.

Za područje II. Zone iznosi financijskih potpora jednaki su umnošku koeficijenta 0,6 i iznosa za I. zonu.

Područja I. i II. Zone određena su Odlukom o visini spomeničke rente.

IV. Uvjeti prijave i ostvarivanje prava Uz prijavu na ovaj poziv prilaže se: • građevinska dozvola, odnosno odobrenje nadležnog tijela državne uprave za zaštitu kulturne baštine ako za izvođenje radova nije potrebna građevinska dozvola, • troškovnih građevinskih radova s iskazanim vrijednostima radova, • načelni prijedlog financijske konstrukcije planirane investicije, • molba za određeni model financijske potpore (subvencioniranje kamata ili dodjela nepovratnih sredstava).

U slučaju veće potražnje financijskih potpora od za to raspoloživih proračunskih sredstava, Gradonačelnik će proporcionalno umanjiti iznose financijskih potpora tj. izbalansirati tražena i raspoloživa sredstva ili realizaciju pojedinih zahtjeva, ovisno o prioritetnom stupnju, prolongirati za narednu proračunsku godinu.

Za financijske potpore u 2019. god. osiguran je iznos od 200.000,00 kn.

Grad Čakovec će sa svim fizičkim ili pravnim osobama koje su stekle pravo na financijsku potporu zaključiti ugovor kojim će se utvrditi iznosi i način korištenja dodijeljenih financijskih sredstava, s instrumentima osiguranja namjenskog korištenja sredstava.

Odobrena financijska sredstva isplatit će se pod uvjetom ispunjenja obveza iz ugovora kao i utvrđenja da su svi radovi izvedeni u skladu s građevinskom dozvolom ili odnosnim odobrenjem.

V. Podnošenje prijava Prijave se dostavljaju preporučenom poštom ili osobnom dostavom u zatvorenoj omotnici na adresu: Grad Čakovec, K. Tomislava 15, Čakovec, s naznakom „prijava za stjecanje prava korištenja sredstava spomeničke rente Grada Čakovca – NE OTVARATI“, u roku od 60 dana od objave ovog oglasa u lokalnom tisku odnosno na web stranicama Grada Čakovca.

Grad Čakovec će izvijestiti sve podnositelje prijave o odluci glede njihove prijave u roku od 15 dana od donošenja odluke.

Podnositelj prijave dužan je sklopiti ugovor o korištenju sredstava u roku od 15 dana od prijema obavijestiti o stjecanju prava. U protivnom smatra se da je podnositelj odustao.

Grad Čakovec nije obavezan prihvatiti nijednu pristiglu prijavu ukoliko nisu ispunjeni svi uvjeti navedeni u ovom pozivu.

Klasa: 022-05/19-01/28 Urbroj: 2109/2-01-19-03 Čakovec, 4. srpnja 2019.

GRADONAČELNIK Stjepan Kovač, bacc.ing.comp.

Udruga “Sklonište dobrote” Čakovec, Otona Župančića 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 email adresa: udrugasklonistedobrote@gmail.com web: www.sklonistedobrote.hr Račun za uplatu donacija: HR9623400091110790897

DAMIRA je umiljata draga i mazna, zaigrana i prilagodljiva, cijepljena i očišćena od parazita, zna koristiti pijesak.

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

VUKO

traži novi dom! Ima samo 6 mjeseci, velikog je rasta i gori mu pod šapama.. Kontakt 099 4800 640.

INGA je zdrava cura, cijepljena i očišćena od parazita, stara oko 2 mjeseca.

AUDREY je mala curica, stara oko 2 mjeseca, zdrava, cijepljena i tretirana od parazita

ASTOR

isto traži novi dom. Ima godinu i pol i velikog je rasta. Pomozimo mu da pronađe svoje nove ljude. Kontakt: 099 4800 640.

Gospođa je u šumi pronašla mamu sa dva štenca. Svi traže domove. Nalaze se u Apatovcu kod Križevaca, a za sve detalje zovite broj 091 95 95 619.

REX

ROMUL je mladi mačić star oko 2 mjeseca, zdrav i zaigran.

je dugodlaki njemački ovčar koji nam je došao u jako lošem stanju. Oporavio se odavno i sad samo čeka i čeka. Nedavno je bio na uređivanju i otpratili su ga iz salona s riječima da je najbolji njemački ovčar kojeg su upoznali .. Sa ženskim psima se odlično slaže, a i s muškima ako nisu dominantni. Rođen je u prosincu 2011., i predivan je! Kontakt: 099 4800 640.

1243

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: SRIJEDA do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

50

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

12. srpnja 2019.

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

to suvremena znanstvena psihologija nije nadomjestila, niti je to potrebno jer postoji puno puteva koji vode (istim?) ciljevima. Danas je problem što je puteva koji su svima dostupni previše, pa kako onda izabrati? Nekad je na tom svijetu bilo manje ljudi i manje mogućnosti za njihovu međusobnu komunikaciju, a sadašnje tehnologije sve su nas povezale i umrežile na načine koji često nisu naš vlastiti izbor. Podliježemo porukama i poukama koje uopće nismo tražili, jednostavno se od njih ne uspijevamo obraniti. Sa svih strana nas uvjeravaju da je bitno uvažavati vlastite emocije i potrebe, baviti se samoanalizom, skladno izgrađivati svoj duh i tijelo, a propagandna nas industrija zasipa programima i proizvodima koji to omogućuju. Taj teror traje već desetljećima, nove su generacije odrasle na reklamnim porukama svih vrsta. Društveni trend bavljenja sobom, ugađanja sebi i opsjednutosti sobom karakterističan je za razvijenija i bogatija društva, ali ih sva ostala nastoje imitirati. Zašto to nije dobro? Jaka

Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodić-Đurić, specijalistica školske medicine

Samoanaliza i rad na sebi...

Popularna je psihologija u nekoliko posljednjih desetljeća stavila akcent na samorazvojne humanističke teorije i terapije.

Postalo je moderno raditi na sebi i svojim potencijalima, upoznavati svoje unutarnje biće, razvijati samopoštovanje, itd.... Dobar je to biznis za mnoge stručnjake i nestručnjake, čak ponajmanje za nas akademske psihologe, koji smo puno oprezniji u praktičnoj primjeni psiholoških teorija, a profesionalna nam ozbiljnost nalaže da se ne razmećemo porukama kako „nudimo najbolji recept za put do osobnog uspjeha i sreće“.

Ali druge humanističke struke, a još više paraprofesionalci, lakše će vam i s većim osobnim žarom ponuditi „najbolje terapije“ i „provjerene certifikate“ koji vas vode do rješenja svih vaših problema ili ostvarenja unutarnjeg blaženstva. U minulim vremenima, kad psihologija kao znanost nije postojala, duševne su potrebe i probleme ljudi rješavali u svojoj najužoj životnoj zajednici nadopunjujući ih učenjima religije, astrologije i alternativne medicine. Sve

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam

Poremećaji osobnosti usmjerenost na sebe može dovesti do pretjeranog razmišljanja. To znači da se ne možemo osloboditi introspektivnog postupka kojim pretražujemo vlastite emocije, postupke i probleme. Duboko razmišljajući o svakoj promjeni raspoloženja i o značenju emocije koja nas trenutno obuzima, povezujući svoje unutarnje stanje s vanjskim događajima koje nastojimo protumačiti i u njima naći skrivenu poruku, često sami sebe nepotrebno opterećujemo. Kad događaje iz života analiziramo prečesto i preduboko postajemo zarobljenici loše navike koja nam najčešće ne daje dobre zaključke o mogućim rješenjima naših problema. Zapravo se rješenjima i ne stignemo baviti jer se utapamo u bujici pretjeranih misli. Dragi moji, opustite se, sve to što osjećamo i mislimo uglavnom nije važno niti za nas same. Malo je toga i malo kad stvarno bitno. Ne trebamo stalno zuriti u sebe i svoje probleme, time si nimalo ne pomažemo. Ljeto je, potražite hladovinu, ispraznite glavu i mirno pijuckajte limunadu...

VLAHKO računovodstvo knjigovodstvo savjetovanje Već od 350,00 kn (+pdv) mjesečno

Besplatni info telefon 0800 1507 Franje Punčeca 2, Čakovec (Aurora)

Vjerujem da poznajete neke ljude za koje svi misle da su malo čudni, ili barem da prečesto donose neke neobične životne odluke. Osobe su to koje su sklone krivo procijeniti nečiju reakciju, uvrijediti se na neku bezazlenu primjedbu na svoj ili nečiji tuđi račun.

Neki pridaju sebi preveliku važnost, misle da uvijek moraju voditi glavnu riječ i da su „iznad sviju“, iako to njihove realne sposobnosti nimalo ne potkrjepljuju.

Lako ih možemo zamijetiti jer su bučni, upadljivog oblačenja i ponašanja.

Drugi su opet pretjerano povučeni u sebe i djeluju hladno, kao da ih drugi ljudi ne zanimaju, neosjetljivi su na radosti i tuge osoba oko sebe. Neki u svemu vide opasnost i prijetnju uperenu prema sebi i stalno su na oprezu i distanci prema drugim ljudima. Naprave problem zbog neke sitnice koju većina ne bi uopće zamijetila i „doživjela“.

Unatoč uredne inteligencije i nerijetko visokog obrazovanja, neki ljudi redovito u životu loše procjenjuju situacije i upadaju u brojne probleme financijske i druge prirode. Skloni su ponavljati greške i ostavljaju dojam kao da naprosto „ne znaju živjeti“.

Zbog brojnih problema u koje upadaju, život takvih osoba nije nimalo jednostavan ni lak, a nije lako ni onima koji su u bliskom kontaktu s njima. Ukoliko uz ovaj, razviju i neki prepoznatljivi psihički pore-

mećaj, završe kod psihijatra, tek onda se prepozna da se radi o osobama koje imaju poremećaj osobnosti.

Poremećaj osobnosti uključuje stalne, prožimajuće i nefleksibilne oblike ponašanja koji osobu ometaju u njenom funkcioniranju i uzrokuju joj patnju.

Desetak je različitih poremećaja osobnosti: narcisoidni, shizoidni, shizotipni, antisocijalni, paranoidni, izbjegavajući, granični, histrionski, opsesivno – kompulzivni i ovisni, a postoje i miješani oblici.

Iako različiti po intenzitetu i obliku, svi poremećaji osobnosti imaju jednu zajedničku crtu, a ta je da su njihovi obrasci ponašanja prema drugim ljudima neuobičajeni i izazivaju frustraciju jednima i drugima.

Obično se počnu primjećivati tijekom adolescencije ili rane mladosti, a smatra se da je poremećajem obuhvaćeno oko 13% populacije. Antisocijalni poremećaj je češći kod muškaraca nego kod žena (6:1), a granični poremećaj je češći kod žena (3:1).

Osobe obuhvaćene ovim poremećajem nemaju dobar uvid u svoje ponašanje i reakcije, imaju poremećene odnose unutar svoje obitelji i društva i veoma često se osjećaju uznemireno i loše.

Nekima to bude okidač da posegnu za alkoholom kako bi sebi „olakšali“ situaciju, smanjili napetost i popravili raspoloženje, jer je poremećaj osobnosti neri-

jetko praćen i anksioznim, depresivnim i drugim psihičkim poremećajima.

Razvije li se ovisnost o alkoholu, posebno je teško te osobe motivirati na početak liječenja, a i sami tijek i prognoza liječenja su puno zahtjevniji.

U tom je slučaju potpuni prestanak pijenja alkohola prvi i neizostavan korak u liječenju. Trijezna osoba s poremećajem osobnosti nakon uspostavljanja apstinencije mora poraditi na svojim drugim simptomima, a svakako je u tome nužna pomoć stručnjaka psihijatra. Tijekom liječenja će se poraditi na ublaživanju simptoma anksioznosti i/ili depresivnosti, kroz primjenu lijekova i sustavan psihoterapijski tretman, a također se mora kontinuirano raditi na učvršćivanju apstinencije od alkohola.

Nužno je u taj proces uključiti cijelu obitelj kojoj će stručnjak „predstaviti“ njihovog člana na dobar način i ukazati im da njegova neuobičajena ponašanja nisu odraz samovolje ili zloće, nego se radi o ozbiljnom i dubokom poremećaju kojeg je potrebno liječiti.

Liječenje je dugotrajno i uključuje višegodišnji rad s psihoterapeutom, a cilj je ne samo da osoba s poremećajem osobnosti promijeni svoje ponašanje, nego i da stekne uvid u svoje osjećaje i osjećaje drugih, kako bi mogla adekvatno reagirati i smanjiti učestalost stresnih situacija i podražaja.

VATROGASCI MEĐIMURJA

12. srpnja 2019.

51

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Pobjednička ekipa DVD-a Savska Ves

Vatrogasna ekipa Čateksa Čakovec

NATJECANJE SENIORA VZ Međimurske županije u Sivici okupilo preko tisuću natjecatelja

Najviše bodova osvojili DVD Savska Ves, Čateks Čakovec, Palinovec II i Mali Mihaljevec!

Plasman na Državno natjecanje izborili su natjecatelji i natjecateljice iz Malog Mihaljevca, Gardinovca, Pustakovec-BuzovecPutjana, Čateksa Čakovec, Vučetinca, Nedelišća, Savske Vesi, JVP Čakovec, te čak četiri ekipe DVD-a Palinovec Održano je natjecanje seniora VZ Međimurske županije na stadionu NK Dubrava Sivica uz uzorno domaćinstvo DVD-a Sivica. Natjecanje je bilo plasmanskog karaktera za Državno natjecanje koje će se održati iduće godine u rujnu u Varaždinu.

Plasman na Državno natjecanje izborili su natjecatelji i natjecateljice iz Malog Mihaljevca, Gardinovca, PustakovecBuzovec-Putjana, Čateksa Čakovec, Vučetinca, Nedelišća, Savske Vesi, JVP Čakovec, te čak četiri ekipe DVD-a Palinovec.

Na natjecanju je nastupilo 89 desetina. 34 u kategoriji M-A, 27 u kategoriji M-B, 17 u kategoriji Ž-A i 10 u kategoriji Ž-B te jedno odjeljenje JVP Čakovec.

Preko tisuću okupljenih natjecatelja, vatroga-

snih sudaca, gostiju, uzvanika i gledatelja u ime domaćina pozdravio je zapovjednik DVD-a Sivica Jurica Varga.

Mario Medved, predsjednik VZMŽ, okupljene je pozdravio u ime organizatora, a

riječi pohvale za korektnost, požrtvovnost i postignute rezultate s željama za dobar plasman na natjecanju najboljih hrvatskih vatrogasca izrekao je Mladen Kanižaj, zapovjednik VZMŽ, koji je Vatrogasci Svetog Jurja na Bregu osvojili ukupno tri pehara

Ženska A ekipa DVD-a Palinovec nije ispuštala pehar iz svojih ruku

zapovijedao ešalonom vatrogasca i podnio službeni prijavak predsjedniku Medvedu.

Tu je bio i kontrolor natjecanja Hrvatske vatrogasne zajednice Klaudijo Filčić koji je posebno pohvalio opremu koju međimurski vatrogasci posjeduju, te kako se s njom služe. Seniore je pozdravio i Ivan Novak, predsjednik Kluba veterana VZMŽ, a posebno su od organizatora bili pozdravljeni Ivan Krištofić, počasni zapovjednik VZMŽ i predsjednik VZO Dekano-

vec-Domašinec-Podturen Robert Filipović.

Njihova nazočnost je iskorištena i za predaju pehara najboljima, a to su bile po tri prvoplasirane ekipe u kategorijama muški ‘A’ i ‘B’, žene ‘A’ i ‘B’ te JVP Čakovec.

Natjecatelje je tijekom prijepodnevnih sati obišao i Josip Grivec, dožupan Međimurske županije, te načelnik općine Podturen Perica Hajdarović. Peharima su nagrađeni najbolji. U kategoriji muški ‘A’ kao prvi DVD Savska Ves, drugi su bili natjecatelji DVD-a Palinovec II, a

treći DVD-a Gardinovec. Kod kategorije muški ‘B’ najbolji su bili natjecatelji DVD-a Čateks Čakovec, drugo mjesto su osvojili natjecatelji DVD-a Palinovec, a treće DVD-a Mali Mihaljevec.

U kategoriji ‘A’ kod žena najbolje su bile natjecateljice DVD-a Palinovec II, druge su bile natjecateljke DVD-a Pustakovec Buzovec Putjane, a treće natjecateljke DVDa Palinovec I. U kategoriji žene ‘B’ pobjednice su bile natjecateljice Malog Mihaljevca ispred DVD-a Vučetinec i DVD-a Nedelišće.

7. DRAVSKI KUP u organizaciji DVD-a Donji Mihaljevec okupio 29 vatrogasnih ekipa

Najbolji domaćini iz DVD-a Donji Mihaljevec!

Održan je 7. Dravskom kupu u organizaciji DVD-a Donji Mihaljevec dana na nogometnom igralištu u Donjem Mihaljevcu.

Sudjelovalo je dosad rekordnih 29 ekipa iz Međimurske i susjednih županija.

Na proglašenju rezultat bili su prisutni županijski zapovjednik i zapovjednik JVP Čakovec Mladen Kanižaj, Pobjednička vatrogasna ekipa DVD-a Donji Mihaljevec

predsjednik VZO Donj Dubrava, Donji Vidovec, Kotoriba, Sveta Marija i Donji Mihaljevec, Andreas Lisjak, načelnica općine Sveta Marija Đurđica Slamek i njezin zamjenik Ivica Kočiš.

Prvo mjesto i najviše bodova pripalo je domaćinima DVD-u Donji Mihaljevec, slijede DVD Vratišinec, DVD Goričan i DVD Donja Dubrava.

52

Mozaik

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRADNI NATJEČAJ - Čiji je vrt najljepši?

CARSTVO RUŽA Angele Ciglar iz Male Subotice

U raskošnom dvorištu uvijek ima mjesta za još pokoji grm Udruga Prijatelji na manifestaciji Otprte kleti u Sumartonu

IZ GORIČANA u Mađarsku na 4. manifestaciju Otprte kleti

Udruga Prijatelji na druženju Hrvata u Sumartonu Kuharsku ekipu Prijatelja činili su Pongrac Vlado, Pongrac Marija, Čerepinko Miljenko, Čerepinko Jasna, Markač Zvonko i Lepoglavec Zvonimir Članovi udruge Prijatelji iz Goričana sudjelovali su na manifestaciji Otprte kleti koja se održala u Sumartonu u Mađarskoj. Iznad mjesta Sumarton u kojem žive pomurski Hrvati, nalaze se vinogradi, a najpoznatije gorice nazivaju se Kamanheđa. U tim goricama uzdižu se lijepe vikendice s podrumima koje su i uređene novcem iz EU Fondova. Najpoznatije je odmorište Sv. Urbana koje je pogodno za kuhanje i pečenje te održavanje raznih događanja.

Ove godine održala se 4. manifestacija Otprte kleti kojoj je cilj druženje Hrvata s jedne i druge strane rijeke Mure, ali i drugih posjetitelja iz raznih krajeva Mađarske.

Na druženju se organiziraju kuhanja i pečenja starinskih jela te kušanje vina vinara.

Udruga Prijatelji s dvadesetak članica i članova predstavila je općinu Goričan u pečenju starinskih jela ispod peke te oduševila i nahranila prisutne posjetitelje. U organizaciji odlaska Prijatelja u Sumarton sudjelovali su načelnik općine Goričan Mario Moharić i predsjednik Udruge Zvonimir Lepoglavec. Kuharsku ekipu Prijatelja činili su Pongrac Vlado, Pongrac Marija, Čerepinko Miljenko, Čerepinko Jasna, Markač Zvonko i Lepoglavec Zvonimir.

Udruga Prijatelji promovirala je međimurska crna i bijela vina obitelji Dvanajščak - Kozol.

Premda im je dvorište prepuno ruža, Angela, ali i sin Melko stalno istražuju i gledaju nove vrste ruže u katalozima, te naručuju nove Veliko dvorište ispred obiteljske kuće Angele Ciglar iz Male Subotice do 2002. godine krasio je voćnjak s jabukama, kruškama, šljivama i ostalim voćkama koje su zastupljene u našem kraju.

Kako to obično biva, obitelj je željela nešto promijeniti pa su krenuli s krčenjem stabala, a sve u želji da naprave svojevrsni park. Zamišljeno i odrađeno rezultiralo je zasađenim borom i jednom stablašicom.

U tom trenutku, nitko nije ni slutio kako će ruže zaokupiti cijelu obitelj pa je jedna stablašica slijedila drugu, mali grm nešto veći i tako je do danas, zasađeno 80 komada.

- Teško mi je reći koja je ruža najljepša, sa smiješkom nam je ispričala Angela (76.g). Znam samo da nemam dvije ruže iste boje. Ako već moram birati, onda su to

svakako stablašice kojih je najviše u “parkiću”.

Doista, ako se pogleda parkić kojeg staza dijeli na lijevu i desnu stranu, teško je odlučiti koja je ruža ljepša, čija je boja ili miris intenzivniji.

Uz stablašice, tu su i penjačice, mini ruže kao i one nešto većih pa do najvećih grmova.

- Cijela obitelj vezana je uz ruže, i moj suprug Josip i sin Melko. Pomažu mu kod prskanja protiv bolesti i uši, optrgavati uvele cvjetove, gnojiti, ali i orezivati.

Naime, obitelj Ciglar, ruže na jesen orezuje vrlo malo kako bi kroz zimu na njima bilo što manje smrzotina. Da ih snijeg ne bi potrgao, grmove obično povežu i u proljeće se orezuju i formiraju.

Premda im je dvorište prepuno ruža, Angela, ali i sin Melko i dalje kupuju katalo-

Kod odabira ruže, Angeli često pomaže sin Melko

- Onaj tko voli cvijeće, kaže nam Angela, već godinama kupuje posljednji grm, no nikako da ga i kupi, jer ruža i bilja nikad dosta ge, gledaju nove vrste ruže i stalno naručuju nove. Tako je 30-tak ruža zasađeno u vikendici u Zasadbregu gdje nastaje svojevrsni ružičnjak.

- Onaj tko voli cvijeće, već godinama kupuje posljednji

grm, no nikako da ga i kupi, kazala je završnog Angela.

Time zapravo poručuje, cvijeća i bilja nikad dosta, uvijek pronalazi nešto novo, čemu čovjek, jednostavno, ne može odoljeti. (Vlasta Vugrinec)

Teško je u Angelinom ružičnjaku odabrati najljepšu ružu

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Skriveno blago iz Donjega Vidovca Piše: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

K

ada je Stjepan Jurak prije dvadesetak godina u Donjem Vidovcu na mjesnom groblju kopao grobnu jamu, nije ni slutio da će pronaći arheološki nalaz star oko tisuću sedamsto godina.

Budući da je na istom mjestu već ranije otkrivena protutenkovska granata - otkrivši nepoznati metalni predmet posumnjao je da se radi o eksplozivnoj napravi.

Međutim, nakon dolaska policijskih djelatnika uz sve mjere opreza iz zemlje je ˝izvučen˝ prekrasan srebrni vrč. akon pronalaska arheološki je nalaz ustupljen Muzeju Međimurja Čakovec u trajno vlasništvo, a analizom arheologa ustanovljeno

N

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T /F +385 (0)40 313 499 E mmc@mmc.hr Zimsko radno vrijeme (1. listopada – 31. ožujka) ponedjeljak – petak: od 8 do 15 sati subota – nedjelja: od 10 do 14 sati

je kako se radi o rimskom vrču iz 4. stoljeća. Luksuzan i rijedak predmet kao što je vrč iz Donjega Vidovca svrstava se u rang vrhunskih arheoloških nalaza, a prema obliku i načinu izrade vrlo je sličan primjercima vrčeva bajoslovno vrijednog Seusovog blaga - najljepšega rimskog skupnog nalaza - čijih je četrnaest primjeraka srebrnog posuđa procijenjeno na čak 100 milijuna funti. lavna je nedoumica arheologa kod pronalaska slučajnih arheoloških

G

nalaza, krije li mjesto pronalaska arheološko nalazište s više sličnih nalaza. Tako su na Starom groblju nedugo nakon značajnog otkrića organizirana arheološka iskopavanja koja nisu utvrdila postojanje kulturnoga ili arheološkoga sloja. itanje je, dakle, kako je vrč dospio u Donji Vidovec? Temeljem rezultata anketiranja mještana i pregleda povijesnih podataka, pretpostavljamo tijekom završetka drugoga svjetskog rata. Naime, već potkraj 1944. godine kopani su vojni rovovi uz cestu prema Donjoj Dubravi i oko groblja - s obzirom da je smješteno na najvišoj koti pogodnoj za obranu. Kada je početkom travnja 1945. godine započelo oslobađanje Međimurja, jedinice Južne fronte Crvene armije - sastavljene od uglavnom bugarskih voj-

P

nika - naišle su na snažan otpor njemačkih jedinica smještenih u rovovima kod Staroga groblja. Nakon nekoliko dana borbe su prestale i bugarske su jedinice zauzele Donji Vidovec. Naša je pretpostavka stoga, da je vrč ukraden tijekom spomenutih nemirnih ratnih vremena i prilikom povlačenja neprijateljskih vojnika ˝zaglavio˝ u rovu na Starom groblju. To potvrđuje i velika dubina pronalaska od oko 180 cm, što je rijetko slučaj kod arheoloških nalaza otkrivenih unutar stratigrafskog konteksta. rebrni vrč neprocjenjive vrijednosti zaštićeno je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a kao dio muzejske Zbirke antičke građe predstavlja jedan od najvrjednijih predmeta iz fundusa našega Muzeja.

S

Rimski srebrni vrč iz Donjega Vidovca

12. srpnja 2019.

Mozaik 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČUDESNO DVORIŠTE Cele Tkalec iz Remisa

Ništa od bilja ne kupujem, sama ga uzgajam i razmjenjujem U malom mjestu Remis između Sivice i Gornjeg Kraljevca na broju 30 živi obitelj Tkalec. Žive na kraju ulice, li kad stignete pred njihovu kuću, odmah vam je jasno da tu žive ljudi koji iznimno drže do svoje okućnice. Kod njih sve cvate čim prijeđete uličnu bankinu. Vole starine, tako da stara poljoprivredna oruđa nisu odbacili nego ih uklopili među cvijeće i bilje uz terasu. Cela Tkalec dočekala nas je u svom vrtu, ali je odmah istakla da joj u uređenju pomažu sin Danijel i suprug Franjo.

- Danijel mi donosi biljke od svugdje, jer radi po terenu. Ništa od bilja ne kupujem, već sama uzgajam i rasađujem. Rado ga darujem drugima, a i drugi meni i tako stvaramo svoj vrt, ispričala nam je Cela.

Vrt treba brižne i marljive ruke i stalnu njegu. Redovito otkida uvele cvjetove i plijevi tako da je vrt lijep i uredan. U njezinu vrtu u cvjetnom su-

životu rastu kontinentalnih i mediteranskih biljke od ljiljana, kadulje, muškatli, smokvi, masline, gladiola, ljiljana, bugenvilija i tko bi sve nabrojio, jer ni ona sama ne zna broj biljaka u svom dvorištu. Teško joj je među njima izabrati koji joj je cvijet najdraži.

Da njezine mediteranske biljke preživjele oštru kontinentalnu klimu, ona osjetljive biljke na jesen prenosi u zatvoreni prostor gdje čekaju sljedeće proljeće.

A u tom cvjetnom raju nalazi se i ugodna terasa s nadstrešnicom. I na terasi je sve uređeno od prirodnih materijala. Stare cigle postavljene su na tlo. Veliki stol nepravilnog oblika sin Danijel je izgradio od ploča benkovačkog kamena kao i postolje. Stol okužuju ugodne drvene klupe za sjedenja.

Terasa je okružena cvijećem i ugodno je mjesto za ispijanje jutarnje kave u kojoj na terasi rado uživaju Cela i suprug Franjo. (BMO)

Detalj iz vrta prošlogodišnje pobjednice Mirjane Ciglarić iz Dunjkovca

NAGRADNI NATJEČAJ - Čiji je vrt najljepši?

Prijavite se i predstavite čaroliju svoje okućnice Cela Tkalec na svojoj terasi okružnoj cvijećem

Kuća obitelji Tkalec je doslovno kućica u cvijeću

Stigle su prve prijave za ovogodišnji natječaj - Čiji je vrt najljepši i zahvaljujemo što ste ga odmah prepoznali. Od našeg sljedećeg broja sve do kraja kolovoza kreću fotoreportaže iz prijavljenih okućnica i cvjetnih oaza.

I ove godine MEĐIMURSKE NOVINE nastavljaju s tradicijom biranja najljepših okućnica u natječaju “Čiji je vrt najljepši”. Akciju i ove godine provodimo u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije.

Ove godine odlučili smo također posebnu pažnju posvetiti biljkama koje najviše volite ili ste najviše ponosni na nju. Za taj dio natječaja pripremamo i posebnu nagradu.

Pokažite uglavnom svoje cvjetne ideje i inspirirajte druge. Prijavite svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje ili rođake na naš nagradni natječaj: na marketing@mnovine.hr ili telefon: 32 36 00.

Obavezno navedite adresu osobe čiji vrt prijavljujete i ostavite kontakt telefona kako bismo vas posjetili i fotografirali vaših ruku djelo.

Zbog velikog broja prijavljenih, nove prijave primamo još samo do 19. srpnja. Stoga požurite prijaviti svoju okućnicu ili cvjetnu oazu. (BMO)

Svi prijavljeni, bit će i nagrađeni I stari plug je našao mjesto među cvijećem kraj terase

Raskošni ljiljani

Stella Floris agroHoblaj d.o.o.

40315 Mursko Središće, Martinska cesta 157

tel: + 385 (0)40 543 429, 385 (0)40 543 442, www.agrohoblaj.hr

RASADNIK UKRASNOG BILJA Čakovec, Putjane bb Tel: 098/ 902 - 0615

I ove godine osigurali smo prigodne nagrade za najzanimljivije uređene okućnice (vrtove), odnosno zelene oaze na terasi, balkonu ili vrtu.

Svi koji sudjeluju bit će nagrađeni, a pripremamo i posebne nagrade za one koji će biti proglašeni najljepšima među lijepo uređenima.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

“Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan” U suradnji s Optikom Briljant Međimurske novine u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu:

Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 16. srpnja do 12 sati.

Dobitnik iz ovog broja: Stjepan Čučer iz Čakovca Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših novina

na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak od 13 do 19 sati.

Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 19. srpnja.

Također svi koji se prijave sudjeluju u akciji Turističke zajednice Međimurske županije koja će također nagraditi najuspješnije. (mn)

Posebna nagrada za naj-cvijet vrta Svake godine imamo neku novinu u sklopu našeg natječaja.

Ove godine pozivamo vas da nam u sklopu biranja naj-vrta pokažete svoju najmiliju biljku ili cvijet na koji ste ponosni. Na kraju ćemo dodijeliti posebnu nagradu za naj-cvijet ili biljku ovogodišnjeg natječaja. (mn)

Budite i Vi Ambasador zelenog Međimurja i osvojite vrijedne nagrade U rujnu, po završetku nagradnog natječaja, svi sudionici, na posebnoj svečanosti koju organizira Turistička zajednica Međimurske županije dobivaju priznanje Ambasadori zelenog Međimurja i prigodan poklon.

Troje najbolje ocijenjenih od strane ocjenjivačke komisije Međimurskih novina očekuju i dodatne vrijedne nagrade naših sponzora.

1. nagradu osigurava Prodajni centar BAT poklon bon za kupnju u Batu u vrijednosti 1.000 kuna.

2. nagradu osigurava tvrtka AGROHOBLAJ iz Murskog Središća, koja poklanja proizvode iz svog asortimana za vrt, okućnice i cvijeće s dostavom u vrijednosti 1.000 kuna.

3. nagradu osigurava Rasadnik ukrasnog bilja Stella floris iz Čakovca, veliku sadnicu šarenolisne japanske vrbe za svaki vrt Salix Hakuro Nishiki. (mn)

Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

br. 1243

Osvoji besplatan očni pregled!

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena kuponadonije� donijetiosobno osobnoiliiliposla� poslatipoštom poštomssnaznakom naznakom"Za .”Zanagradni nagradninatječaj natječaj--Osvoji Osvojibesplatan besplatan očni očni Sakupljenetri kupone pregled” pregled" na na adresu: adresu: Međimurske Međimurskenovine novineČakovec, Čakovec,Kralja KraljaTomislava Tomislava2.2.Rok Rokza zapredaju predajukupona kuponaza zatrećeg prvog dobitnika dobitnika 16.

2019. dodo 1212 sati.

Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 19. srpnja.

30. srpnja siječnja 2019. sa�.

Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka, 1. veljače.

54

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKA KUHARICA

12. srpnja 2019.

Piše: Vlasta Vugrinec, Foto: Zlatko Vrzan

Sastojci: -svinjetina -mrkva -krumpir -začini (sol, papar, ajvar….)

-konjak ili vinjak

Gulaš ala Agejev u kotliću Ljeto je pravo vrijeme za druženje s obitelji ili prijateljima u prirodi, a još je ljepše uz vatricu i kotlić iznad nje.

Najčešće se za veće društvo priprema gulaš u kotliću pa

smo se i mi odlučili za recept Željka Agejeva iz Palovca.

Dakle, svinjetinu narežemo na kockice, lagano posolimo i dinstamo uz neprestano miješanje. Kad promijeni

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Muffinsi od čokolade i višanja Priprema Pjenasto umutiti jaja, margarin, šećer i vanilin šećer. Dodati brašno pomiješano s praškom za pecivo i cimetom.

Dodati bademe, čokoladu i višnje.

Peći 250 - 30 minuta na 180°C. Pečene muffinse hladiti 5- 10 minuta pa staviti čokoladnu glazuru.

boju, meso se izvadi te se na temeljac stavi luk, naribana mrkva, crvena mljevena paprika, vrati se meso i sve se podlije vodom te nastavi kuhati. Pred kraj, doda se krum-

Sastojci: - 6 jaja - 30 dag margarina - 30 dag šećera - 1 vanilin šećer - 30 dag oštrog brašna Čakovečkih mlinova - 1 prašak za pecivo - 2 žličice mljevenog cimeta - 30 dag sjeckanih badema - 20 dag sjeckane čokolade - 40 dag višanja iz kompota

pir i začini, sol, vegeta, biber, čili te malo sušenog origana, senfa i ono nešto posebno kada je naš ovotjedne kuhar u pitanju - malo vinjaka ili konjaka. U slast!

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Rižoto s vrganjima Vrganje očistite i narežite na ploške. Nekoliko njih ostaviti cijelih. Maslac rastopite u velikoj tavi i na njega stavite dinstati vrganje, sjeckanje i cijele. Na kraju ih posolite i popaprite. Ocijedite višak maslaca. U dubljoj tavi stavite mast i dodajte dinstati luk dok ne dobije zlatnu boju.

Dodajte rižu za rižoto i malo dinstajte. Podlijte bijelim vinom i jušnim temeljcem.

Dinstajte dok riža ne omekša.

Na kraju umiješajte vrganje i dodajte vrhnje za kuhanje.

Sastojci: - 300 g svježeg vrhnja - 70 g maslaca - 100 g luka - 50 g masti - 300 g riže - 2 dl bijelog vina - jušni temeljac - 1 dl vrhnja za kuhanje - 50 g parmezana - sol, papar

Prokuhajte dvije minute i posipajte parmezanom.

Belovićev sauvignon Uz gulaš u kotliću, najbolje ide vrhunsko bijelo vino sauvignon obitelji Belović.

Vino je to koje sadrži alkohol od 13% i počiva na zrelim cvjetnim notama i začinskim mirisima. Poslužuje se ohlađen na temperaturi od 10°C. (vv, foto: zv)

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA

I DALJE BEZ TRIDESETKI VREMENSKA SLIKA: Zadnjih nekoliko dana odmaramo od ljetnih vrućina, a u četvrtak ujutro se temperatura zraka spustila na samo 9 Celzijevih stupnjeva! U sjevernom dijelu Like izmjerena su samo 4 stupnja što je dosta ispod prosjeka za središnji ljetni mjesec. Čini se da ni u sljedećih sedam dana nijedan dan nećemo imati temperaturu preko 30 stupnjeva! Ostaje rela-

tivno ugodno i nestabilno vrijeme, svaki drugi ili treći dan uz neki pljusak ili kišu. Opširnije o prognozi za sljedećih sedam dana u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U noći na petak i u petak ujutro dosta oblaka, ali većinom suho ili tek ponegdje malo sitne kišice. Sredinom dana će se djelomično razvedriti uz sunčana razdoblja. Postojat će mogućnost za kraći

lokalni pljusak kasno popodne ili navečer, ali ne u svim mjestima. Uz lagani sjeverni vjetar ostat će niže temperature – jutarnje uglavnom od 14 do 17, a najviša dnevne između 24 i 26 Celzijevih stupnjeva.

Nastavit će se i razdoblje povoljne biometeorološke situacije.

U subotu izgleda promjenjivije i ponovno malo svježije uz više oblaka i veliku mogućnost za kišu

SKANDINAVKA

ili grmljavinski pljusak. Čini se da će puhati slab do umjeren sjeveroistočni vjetar pa će se osjećati osvježenje. Dnevna temperatura trebala bi ostati između 21 i 24 Celzijeva stupnja.

Nedjelja bi trebala proći suho i djelomično sunčano. Jutro relativno svježe s obzirom da smo na polovici mjeseca srpnja, a danju ćemo se ugrijati na zdravu i ugodnu temperaturu oko 25 Celzijevih stupnjeva. Ugodno, ali ne vruće. I biometeorološke prilike će biti povoljnije i zdravije nego u subotu.

Ponedjeljak nam donosi izmjenu oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice opet može biti kiše ili je moguć pljusak praćen grmljavinom. Puhat će slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova pa bi temperatura ostala slična kao prethodnih dana, oko

24 ili 25 Celzijevih stupnjeva.

U utorak većinom suho i djelomično sunčano. Jutro će i dalje biti svježe, a danju će malo zatopliti. I dalje nema ljetnih vrućina, sve je to ugodna temperatura od 25 do 27 stupnjeva, u srijedu možda ponegdje do 28°C. U srijedu navečer, u noći na četvrtak i tijekom četvrtka ponovno može biti kiše i pljuskova.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili

Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“.

(Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel.

0800-1234, prognoza izrađena 11.7.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

15. srpnja 1841. godine jaka tuča je u Bistri kod Zagreba ozlijedila mnogo seljaka na polju 16. srpnja 1940. godine orkansko nevrijeme je poharalo Slavoniju

MOZGALICA

Autor: Mladen Mrčela

VICOTEKA Pričaju dva Bošnjaka: - Ne razumijem. Ako dubim na glavi, sva krv mi se sjuri u nju.

A ako stojim normalno onda imam slabu cirkulaciju u nogama. Što krv neće u noge?

- Nemam pojma, možda zato što ti noge nisu prazne?

-------------------------------------------------------------------------------- Konkurisala plavuša za sekretaricu. Pitaju je: - Ako bih vam dao 5.000 dolara, pa onda rekao da je 20% od toga porez, koliko biste skinuli?

- Sve osim naušnica.

--------------------------------------------------------------------------------

Priča baka malom Perici koji bulji u telefon: - Ova Vaša generacija je previše zavisna od tehnologije!

Perica: - Bako, jel ti ono imaš pejsmejker?!

---------------------------------------------------------------------------------

Kada vidite da je u šopingu muškarac čvrsto drži ženu za ruku, znajte da to nije romantično, to je ekonomično.

56

Aktualno

39. SPORTSKI SP u sportskom ribolovu za BOGATI VIKEND klubove u Preloguškole u dvorani Graditeljske Čakovec

U petak rukomet Najbolji svjetski u čast Ž. u u ribiči Goliku, opet stižu Međimurje subotu vrhunski karate

ODIGRANO PRETKOLO PRIPREME ŽSTK Hodošan za

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Hrvatskog nogometnog ponovni nastup u Superligi

kupa

Nikad jači sastav za najbolju hrvatsku stolnotenisku ligu

TRADICIONALNI teniski EUROPSKO PRVENSTVO turnir Punčec 11.Open 2018. za juniorke igra sesvibnja u završen je u Čakovcu Mađarskoj

Deni Žmak slavio Čakovčanka drugu uzastopnu Dora Pajić među pobjedu 16 igračica

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Što itak krade v Međimorjo???

D

ošel je kraj Gruntovčanima čije smo huncvutarije meli priliko gledati zadje tri mesece i to saki den. Te Gruntovčane so kazale se naše televizije i gledali so jif si v Lepoj našoj, si od Iloka do Savudrije i od Štrigove v šteroj se je narodil sveti Remoš, pak do Dubrovnika i Konavli. Glavni v tem Gruntovčanima je bil Presvetli (čitaj: Lovrek Kuščevičov) selski mudrijaš šteri je nejbole spameten od sih ne sam v seli nek i okoli cirka sto mekoti dužijavi. Žnjim je med glavnima bil i Tetec (čitaj: Drašek Plenkovičov) šteroga se se v seli pita i šteri, ne bodete veruvali, navek se nejbole zna. Niti ovi Gruntovčani so ne prešli brez Dudeka, a Dudeki smo si mi porezni obvezniki v Lepoj našoj šteri se to magadimo i trpimo, a na se zadje i plačamo. Presvetli i Tetec so se dospomenuli tak kaj bode vuk ostal sit, a birke so ionak sam za šišanje i jiv je nigdar nišči ništ ne pital, pak je niti ve ne bilo drugač. ovrek je odišel nejso ga natirali esdepeovci, a niti pak narodnjaki, a neje nišči

L

POD VUROM

Majstora ni za lijek, čeka se par mjeseci za radove u kući Kvar televizora, perilice rublja ili zamrzivača danas je prava noćna mora gotovo svakog Međimurca. S jedne strane, popravak opterećuje ionako preopterećeni kućni proračun, a s druge strane, majstora ni za lijek. - Ne mogu sad, eventualno za mjesec ili dva, najčešći je odgovor koji se može čuti. Pitali smo naše građane kakva su njihova iskustva s pronalaženjem majstora. Mjesecima se čekaju vodoinstalateri, majstori za plin, keramičari ili fasaderi.

Većina kaže kako je problem u nedostatku radne snage koja je posao pronašla u zapadnim zemljama. (dv, zv)

posluhnul niti beličanko Vladimiro, gazdarico Živoga zida, a niti pak si oni drugi šteri so gombali i šteri so ga tirali. Dok se je pomalem zmirilo, dok so vetri prestali puhati unda je Lovrek sam rekel da je dosti, očem reči, komedia finita est i spraznil je ministarsko foteljo.

Zakaj je itak tak naglo odišel?

Ma, neje on sam odišel, on je sam zavezal svojega konja (čitaj: ministarsko foteljo) tam de je gazda (čitaj: Drašek Plenkovičov) rekel. Koja je zavezal i odišel je služit kruha (z sedem kori) k gospono Jandrokovičo v Sabor. Dauko je odišel jerbo je jako dauko sabornica od Vlade. Ne znati je li je na te dauki pot Lovrek išel peške ili pak se je, kak saki minister, pelal z autom? ak smo v Lepoj našoj navčeni na se nevole i nikaj nas nebre tak potuči kaj se mi nej veselili i nej speluvali huncvutarije z svoje nevole.

Tak je bilo i dok so Lovreko rasle vile i bazeni po senokoši.

Oglasil se je i Odjel za arheologiju Filozofskoga fakulteta v Baškoj na Krko šteri je objavil nekaj kaj nigdar nej mogli veruvati da je ne istina. Baščansko pločo smo krivo preveli, na ploči pravzaprav piše: „Ja, kralj Zvonimir, ostavljam so zemljo Lepe naše Lovreko Kuščevičo!“ e znati kaj je itak došel sabornik Milči Pupovac

K

N

k nam v Međimorje? Koga je došel glet, koga je štel videti?

Ili pak je nekaj štel čuti? Ak je štel nekaj spametnoga čuti unda je moral dojti na spominek i vuglede k čakoskoj grackoj vuri, a tua je ne došel. Kak bilo da bilo, došel je i odišel, nesmo zazvedili kaj je štel, ali smo zazvedili, očem reči, čuli kak on ne je slano hrano i zato ima malo soli v glavi štero saki den nuca v politiki. Mala glava, malo soli. kupa z Milčijom je v Međimorje naše malo došel i sabornik naših Roma, Veljac Kajtazi. Na se zadje se točno ne zna je li je Veljac došel z Milčijom ili pak je Milči došel z Veljacom. Kuliko sam mel za čuti Veljac je obišel svoje Rome, a Milči ga je pratil i pomagal mo je. Veljac se je jako srdil zakaj naši nešterni Međimorci Rome zovejo cigani i još je rekel kak je to ne lepo. Ruon na te den dok je Veljac bil v naši županiji je jena Romkinja (ili pak ciganica) došla k sosedo Pištijo na grunt, a kak je sosed kosil vrta, a ključ je bil vu vrati, ona si je otklenula vrata i počela je delati inventuro. Pištijo je sfalil benzin za kosilico, pak je išel v garažo po kanistra i spazil je kak so vrata na hiži otkrečena.

Došel je nutri i našel Romkinjo (ili ciganico) kak si je več napunila torbo z jegovim stvarima. Kak je on došel na vrata, Romkinja (ili ciganica) ga je

S

pogledala, puno torbo je ostajla, zela si je štokrlina, otprla je obloka, skočila vum črez oblok i zbrisala. Još se je sosed prav niti ne znašel več je ostal sam z punom torbom. Dok je posle delala šekucijo je li mo je kaj odnesla zazvedil je da mo penezi v buksi falijo. Neje čuda mel, jeno 500 kuni. Prosil bi Veljaca nek pove Pištijo, a i nam Međimorcaj, što je itak došel i opkral Pištija je li je to bila Romkinja ili pak ipak ciganica? ala dragomo Božeko kaj so Laburisti, štere je zafremal naš Dragec Lesarov, spraznili mesto na političkoj pozornici pak je Ivek Pernarov mogel zafremati novo stranko. I to ne kakšo god, nek svojo, Pernarovo, stranko. Kaj god bodete vi rekli, ali malo je ljudi na sveto kaj imajo svoje stranke, ali mi v Lepoj našoj imamo takše ljude kaj si oni morejo to privoščiti.

Dok je Ivek slagal svojo strako vrečo mo je držal, očem reči, pomagal mo je i naš Brankec Bunjcov jerbo je teško kaj bi jeden čovek sam mogel zafremati takšo stranjko štera bi mogla dugo trajati i kaj bi nekaj predstavljala za ovo naše biračko telo. Ve mi je palo na pamet, pak kaj bi Živi zid bil da ga ne bilo naše beličanke Vladimire Palfi? Komo bi Ivek, Vilibor i Brankec oferali? Najte me krivo razmeti, ali najgerek sam, jako sam najgerek kak bode itak Ivek zišel z tom svojom

F

strankom jerbo ne znam je li ga još je takših bukvešov šteri bodo Iveko dali glasa posle ove svaje v Živimo zido? A i Ivek si mora najti što ga bode, od ve nadale, nosil vum z Sabora! ekaj se ipak kuha v međimorskomo esdepeovom lonco? Jeni se svadijo, jeni krčijo, jeni davlejo ostavke, drugi trgajo partiske knigice, tretjima je vgaslo v pipi, četrti napreduvlejo, a si ostali so ostali čakajo. Lepo mi i to skorom saki den, teca Franca pripoveda kak je politika prekprokleto šegava i nigdar se ne zna kaj misli i kam bode prevudrila. V jutro dok se stanemo si grunta jeno, polne nekaj čistam drugo, a predi nek odidemo spat na pameti joj je nekaj čistam tretje. Vrag bi ga znal zakaj je tak šegava i tak štatna? V politiki je se vredo dok čovek napreduvle, dok ide gori, ali čim tre stati korak nazaj unda to nikak nejde. Ali vam ne bi točno znal reči je li je tu v pitanjo politika ili pak so to žnje naprajli političari? aj bode itak z naših narodnjakov, očem reči, z haenesom? Je li jif bode prevzel naš župan, Matek Posavcov, ili pak bode nešči drugi došel na čelo kolone? Kuliko vidim to so dosti teška pitanja, a odgovori so još težeši tak da so narodnjaki još navek na raskrižjo i ne znajo v štero bi strano genuli, očem reči, koga bi postajli na

N

K

čelo. Kak si oni dugo premišlavlejo več je i moja teca Franca postala nervozna, pošepetnola mi je: Pak nek pitajo Iveka Pernarovoga on jim bode mam pokazal pravoga pota! ekaj si gruntam kaj ne bi trelo ovo profesorico štera nema pravo diplomo natirati z škole. Pak več na leta dela toga posla, a niti jeden se je đak ne žalil kaj bi profesorica znala meje od jega. I ne sam to, v pitanjo so prirodne znanosti, kemija i biologija, tak da si mi z tem živimo i si skorom se o tomo znamo. Kuliko sam mel za čuti, jeni đaki so se znali kaj jiv je profesorica navčila jerbo je nigdar nišči, niti v Macinco, a niti pak v Prislavco, ne išel na popravni. To je jena stana želencije, a z druge strane sam srdit na gospođo profesorico kaj si je ne to rešila kak Božek zapoveda, očem reči, kaj je ne toga faksa završila. Pak je bar mela pisanoga časa i dok je delala mogla je pomalem i to zbaviti. A čula je kak se zdiguvle buna, pak je mogla znati da bode jempot i jena rit došla na šekret. Ak joj je teško i dauko bilo hodati tijam v Osijek de je študerala, unda je mogla skočiti prek Save v Banja Luko, Brčko ili pak Sarajevo de diplome nekaj vejč koštajo, ali čuda krajše študeranje traje. Pak tak je cela moja pajdašija zbavila faksa, ali so nas još ne našli. Ne delamo pre ministrici Divjak, očem reči, v prosveti!

N

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Ivan Orel, Čakovec - Nisam tražio majstora, ali sam ja drugima renovirao, konkretno se radi o montaži namještaja. Potražnja je jako velika. Majstora nedostaje, dugo se čeka. Neki majstori čak znaju kasniti s radovima, pa se ljudi teško oslone. Problem je nedostatak kvalitetne usluge.

Marijan Janušić, Mursko Središće - Nisam tražio majstore, ali čuo sam da ih je veliki problem uopće pronaći. Danas više nema onih starih i dobrih majstora koji su bili spremni uskočiti i pomoći.

Mlađi su školovani, te rijetko tko završava zanat. To je već sad problem, a kakav tek bude.

Oksana Poljak, Donji Mihaljevec - Od početka proljeća čekamo majstora za plinske instalacije. Nadamo se da će doći do jeseni, prije sezone grijanja.

Problem je u tome što je većina majstora otišla raditi u druge zemlje, a kod nas je lista čekanja za bilo kakav popravak.

mi prodiremo dublje

Ilija Višić, Čakovec - Ja osobno nisam tražio majstora, ali je moj prijatelj tražio keramičare i soboslikare jer su doma renovirali. Čekali su jako dugo. Na kraju su radili umirovljenici koji su zaposleni na pola radnog vremena.

www. teamgradjenje.hr

Ivana Hertl, Sveti Križ - Da, tražili smo vodoinstalatera. Čekali smo ga skoro pet mjeseci. Veliki je to problem, a glavni je razlog manjak ljudi. Oni majstori koji su dobri su i zauzeti.