Međimurske novine 1243

Čakovec, PETAK, 12. srpnja 2019.

Cijena 8 kuna

AFERA LAŽNA PROFESORICA

MLADI EKONOMSKI STRUČNJAK Igor Tkalec iz Čakovca o hrvatskim mirovinama

BRUNO MATOTEK, ravnatelj OŠ u Pribislavcu o lažnoj profesorici biologije i kemije s područja Svetog Martina na Muri

str. 6

Broj 1243.

Za mirnu starost rješenje je privatna štednja

Bila je pedantna učiteljica, nije imala propuste str. 3

MEĐIMURCI će i nakon 2022. godine skupo plaćati autocestu

NEMA MAJSTORA

str. 7

Godina XXIV.

Bježe od vinjeta kao vrag od tamjana

pa se mjesecima čeka na red za radove

Liste čekanja za meštre kao za doktora

SUKOB romskih čelnika prilikom obilaska naselja u Pribislavcu

str. 2

Željko Balog kišobranom nasrnuo na Matjaša Oršuša

PODIGNUTA optužnica protiv Smiljane Srnec str. 8

str. 4-5 - Za fasadu ste na redu tek iduće proljeće. Za soboslikarske radove čeka se minimalno dva mjeseca, a bojanje manje prostorije majstor će nekako ugurati u što kraći rok, rekao je naš sugovornik soboslikar Dražen Novak iz Preloga

Foto: Vjeran Žganec Rogulja / Pixsell

str. 52-53

str. 16

BERBA AMERIČKIH BOROVNICA kod obitelji Lisjak u Šenkovcu

Sami prodajemo borovnice, ne želimo u trgovačke lance

DORH: Sestru LJETO U GRADU ZRINSKIH Bažul se tak okrenul Jasminu ubila s pet da su Cinkuši “razvalili” Fontanu! udaraca u media 11 glavu NAGRADNI NATJEČAJ sudionica teške Čiji je vrt najljepši? PREMINULA nesreće u Štefancu str. 8 ČUDESNO DVORIŠTE Obdukcija pokazala Cele Tkalec iz Remisa CARSTVO RUŽA da nisu krive ozljede Angele Ciglar iz Male Subotice

VLAHKO računovodstvo knjigovodstvo savjetovanje Već od 350,00 kn (+pdv) mjesečno

str. 40

Besplatni info telefon 0800 1507 Franje Punčeca 2, Čakovec (Aurora)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNIČKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Kako nam uspješno prodaju muda pod bubrege!

a sjeverozapadu Hrvatske još samo stanovnici dvije županije: Međimurske i Varaždinske ako žele brzo doći do Zagreba moraju plaćati autocestu. Građani iz Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogarske županije primjerice dobivaju sve bolju brzu cestu za dolazak u metropolu, a cestarinu za korištenje autoceste ne moraju plaćati, jer se „kopčaju“ na istu kod Zeline gdje nema naplate. Isto vrijedi i za sve one koji žive u Zagrebu i svim okolnim gradovima: V. Gorici, Samoboru, Zaprešiću, Zelini, Vrbovcu i svi drugi koji se mogu voziti više od 100 km autoceste, a ne moraju je plaćati.I dok naši međimurski političari govore o tome kako „izgrađuju infrastrukturu za što ljepši život u Međimurju”, istovremeno ne poduzimaju ništa da ne postanemo građani drugog reda po mnogim životnim pitanjima, pa tako i ovome. Nitko od njih nije se oglasio kada nas svako ljeto HAC guli višom cestarinom ako putujemo prema Zagrebu. Nije se oglasio ni sada kada će se 2022. godine konačno “rušiti naplatne kućice” na autocesti Goričan-Zagreb. Ali neće se nakon toga uvesti vinjete koje imaju susjedi: Slovenija, Mađarska i Austrija i za što se zalažu najbolji hrvatski prometni stručnjaci, već će uvesti neke nove sustave naplate koje će platiti više od pola milijarde kuna. eloou, gotovo 500 milijuna kuna bit će potrebno da se uvedu nova dva sustava naplate: ALPR i DSRC. Baš me zanima koja će ih tvrtka “implementirati” i omastiti brk. Autocesta je zamišljena kao cesta od strateške važnosti za naše gospodarstvo. Trebala je to biti žila kucavica koja bi omogućila brzi prijevoz robe i ljudi kroz Hrvatsku. Postati kralježnicom gospodarstva u našoj geografski nezgodno oblikovanoj državi. Što se umjesto toga dogodilo? Promet na našim autocestama, pa tako i autocesti GoričanZagreb gotovo da i ne postoji, osim od lipnja do rujna. Kome je u interesu osim trenutačno (pre)dobro plaćenih zaposlenika na naplatnim kućicama da je ovih 100 km autoceste prazno u većem dijelu godine, umjesto da se ona koristi svih 12 mjeseci zašto je ona uostalom i izgrađena. ahvaljujući autocesti trebalo bi biti potpuno svejedno u kojem dijelu Hrvatske živimo, a u kojem radimo, jer opsegom smo mala država. Do Zagreba nam treba 45 minuta, sumnjam da se javnim prijevozom iz Kotoribe ili Štrigove brže stigne do

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

Čakovca. Rast privrede koji bi trebao biti prirodna posljedica tog razvoja višestruko bi vratio uloženo. No, kao što znamo, to se nije dogodilo. Osim nekima. aime, uz turizam, od autocesta najviše je prosperirao naš najbolje stojeći grad – Zagreb. Cijelo područje hrvatske metropole i okolne gradove možete prijeći autocestom, a da ne platite ni lipu cestarine. Tko ne bi bio sretan? Da je riječ o jalu, ne bi to bio neki problem, ali problem je itekako veliki jer te dionice koje se ne plaćaju održavaju Hrvatske autoceste. Upravo one koje će nama naplatiti itekako skupu cestarinu. Dakle, svaki put kad se digne rampa na naplatnoj kućici HAC-a i izvuče nam novac iz novčanika mi istovremeno plaćamo krpanje “zagrebačke zaobilaznice” koja se svakodnevno jer je besplatna dere bez milosti, svu onu silnu rasvjetu na njoj, čišćenje snijega, nadzorne kamere. Ali također financiramo i gospodarski rast njihovim korporacijama, bankama, tajkunima, političarima...Zauzvrat možemo uživati u njihovim “važnim” dvorskim igrama u Zagrebu kojima nas hrane centralizirani mediji (prepoznat ćete ih po reklamama državnih tvrtki, korporacija, banaka i ministarstava). ezultat? Ono što se uvijek događa pri centralizaciji. Plaće u Zagrebu su iznad hrvatskog prosjeka i iznose više od 7000 kn, dok su međimurske gotovo tek nešto iznad 4000. Tvrtke iz Zagreba, potpomognute monopolistički skrojenim zakonima, naočigled pustoše gospodarstvo na “periferiji” zemlje. Postalo je normalno da se u Zagrebu odlučuje o svemu. Od toga hoćete li dobiti kredit u banci do toga hoćete li imati poštanski ured ili općinu. Umjesto kralježnice razvoja, autocesta je postala kralježnicom kolonizacije vlastite države od strane njezine metropole u kojoj i dalje padaju političko-interesne odluke bez obzira što sugerirala struka.

FIZIČKI OBRAČUN između romskih čelnika tijekom posjeta Pribislavcu saborskog Odbora za ljudska prava

12. srpnja 2019.

Željko Balog napao kišobranom Matjaša Oršuša U Pribislavcu je u utorak, 9. srpnja, oko 12:30 došlo do fizičkog obračuna između Željka Baloga i Matjaša Oršuša prilikom posjete posebne radne skupine Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Međimurskoj županiji. Cijela snimka obračuna objavljena je na Facebook profilu Željka Baloga, a sukobili su se Željko Balog, zamjenik načelnice Općine Pribislavec i Matjaš Oršuš, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine u Međimurju najprije verbalno, a potom fizički, kako je vidljivo i na samoj snimci.

Oršuš zatražio liječničku pomoć

– Što da vam kažem? To je osoba koja je podržala

prosvjed Želim normalan život. Upravo zbog toga se mi Romi nismo odazvali prosvjedu. Naravno da želimo normalan život, ali ako ste spremni sa županom i ostalim institucijama maknuti osobe koje su mi danas nanijele ozljedu, kazao je Oršuš na konferenciji za medije održanoj danas u kasno popodnevnim satima u Međimurskoj županiji nakon što je došao iz bolnice. Ozljede je zadobio, kako je sam kazao, kišobranom u romskom naselju u Pribislavcu od strane Željka Baloga. Bio je udaren u usnice i nos te je počeo krvariti. Oršuš je zatražio liječničku pomoć i sve je prijavio policiji. Pokušali smo kontaktirati i Željka Baloga, ali nije odgovarao na naše pozive.

Kontaktirali smo i PU međimursku o cijelom događaju. Saznajemo da su nakon dojave i jedan i drugi bili uhićeni, no ubrzo su bili pušteni. Dan poslije o cijelom se događaju očitovala i policija te su između ostalog kazali ovo: - Protiv 57-godišnjaka (Željka Baloga op.a.) podnijet će se optužni prijedlog Prekršajnom odjelu, Općinskog suda u Čakovcu zbog počinjenja prekršaja iz članka 13. zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Pupovac: Došli smo vidjeti stvarno stanje na terenu

U radnoj skupini koja je posjetila međimurska romska naselja, između ostalih, bili su također

BRANIMIR BUNJAC o velikom životnom udarcu

Matjaš Oršuš zatražio je liječničku pomoć nakon što ga je napao Balog Veljko Kajtazi, zastupnik romske nacionalne manjine, Milorad Pupovac (SDSS), Suzana Krčmar i predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”. Pupovac je objasnio kako će temeljem stečenog iskustva i dojmova u Međimurju članovi Odbora donijeti svoje mišljenje te izraditi izvještaj koji će se raspraviti na sljedećoj sjednici, nakon čega će Vladi RH predložiti mjere za unaprjeđenje suživota romske nacionalne manjine s većinskim stanovništvom. (sh, so)

Javno objavio da ga je ostavila supruga Borka “Za sve u životu je potrebno dvoje. Za ljubav, svađu i raskid. Možda joj je dojadilo vječno čekanje, možda ste si dali najviše i najbolje od sebe, možda nije imalo smisla ostajati dalje zajedno. U svakom slučaju, bilo da je nagrada ili kazna, prihvati sa zahvalnošću.” Ovo je samo jedna od poruka podrške koju je političar Branimir Bunjac, bivši zastupnik Živog zida i novoizabrani potpredsjednik Stranke Ivana Pernara, nakon što je sa svojim fanovima i pratiteljima na Faceboook profilu podijelio dugačak status o tome da ga je ostavila supruga, Borka Bunjac, sada bivša vijećnica Živog zida u Skupštini Međimurske županije i profesorica povijesti. PROMJENE U ŽUPAMA

- Praktički sve do zadnjega dana beskrajno smo se voljeli i podržavali. Bili smo u vezi punih 18 godina, sagradili kuću, dobili dva prekrasna sina, proputovali zajedno barem 30-ak država. Malo je reći da sam doživio šok. Nakon što mi je žena rekla svoju odluku nisam mogao spavati danima, a niti jesti, napisao je Bunjac. Kazao je da je saznao za tu lošu vijest baš onaj tjedan kada se dogodio čuveni incident sa stražom u Saboru. Ne zamjera svojoj ženi ništa te bez obzira na to što ga je povrijedila smatra i dalje da je najbolja žena na svijetu. U završetku je poručio da mu sada jedino treba “malo odmora” te da je uzeo djecu sa sobom i otputovao.

Branimir Bunjac svoje ljubavne “nedaće” podijelio je na društvenim mrežama sa svojim pratiteljima Njegova bivša žena, s druge strane, nije htjela komentirati događaj jer smatra da su to privatne stvari. Upravo to trebao je učiniti i Bunjac, odnosno podijeliti svoje privatne “nedaće” sa svojim najbližim prijateljima i poznanicima, a ne pod po-

većalo stavljati i svoju maloljetnu djecu za koje je ovo vrlo teško razdoblje života. Ovako ispada da je i on počeo jeftino skupljati političke bodove, posebice sada kada je s kolegom Pernarom osnovao novu stranku. (sh)

Novo Selo na Dravi i Mursko Središće dobivaju nove župnike Uoči nove pastoralne godine, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, početkom mjeseca srpnja donio je odluku o sljedećim imenovanjima, razrješenjima i premještajima na području Varaždinske biskupije: Velečasni Josip Janković razriješen je službe župnika u Župi sv. Nikole biskupa u No-

vom Selu na Dravi i umirovljen. Velečasni Ivan Munđar razriješen je službe župnika u Župi sv. Benedikta opata u Donjim Mostima i imenovan je župnikom u Župi sv. Nikole biskupa u Novom Selu na Dravi. Velečasni Tomislav Antekolović razriješen je službe pastoralnog suradnika

u Župi Marije Kraljice i sv. Ladislava u Murskom Središću, dok je velečasni Marijan Horvat razriješen je službe župnika u Župi Presvetog Trojstva u Legradu i službe župnog upravitelja u Župi Uznesenja BDM u Đelekovcu i imenovan je župnikom u Župi Marije Kraljice i sv. Ladislava u Murskom Središću.

Mladomisnik Rafael Mikec imenovan je župnim vikarom u Župi sv. Nikole biskupa u Varaždinu. Prečasni Ivan Herceg, župnik u Župi sv. Martina biskupa u Sv. Martinu na Muri razriješen je službe župnog upravitelja u Župi Marije Kraljice i sv. Ladislava u Murskom Središću. (sh)

12. srpnja 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SLUČAJ KRIVOTVORENE DIPLOME učiteljice biologije i kemije s područja Svetog Martina na Muri u osnovnim školama u Macincu i Pribislavcu

VIJEST(I) TJEDNA

Suho zlato za majstore

Ravnatelj Matotek: Bila je pedantna u nastavi i bez propusta U Ministarstvu obrazovanja izračunali su da je od početka nove godine otkriveno ukupno 25 nevjerodostojnih isprava, a posljednja po prvi put u Međimurju Posljednji slučaj krivotvorenja diplome prošli je tjedan otkriven u Međimurju u dvije osnovne škole. Prilikom sustavne provjere koju je početkom godine okružnicom zatražila ministrica obrazovanja Blaženka Divjak ovih dana utvrđena je falsificirana diploma učiteljice biologije i kemije s područja Svetog Martina na Muri koja je zaposlena u OŠ Vladimira Nazora Pribislavec i u OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec.

Ravnatelj Matotek: “Bila je u šoku!”

Riječ je o lažnoj diplomi profesora kemije s odsjeka za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Lažna profesorica je s krivotvorenom diplomom u jednoj osnovnoj školi radila sedam, a u drugoj šest godina. Po otkri-

vanju nevjerodostojnosti diplome pokrenuta je procedura prema nadležnim tijelima. Pokušali smo stupiti u kontakt s učiteljicom koju se tereti da je radila s krivotvorenom diplomom da nam ispriča svoju stranu priče, no bez

uspjeha. Za komentar smo upitali ravnatelja iz OŠ Vladimira Nazora Pribislavec Brunu Matoteka koji nam je objasnio da su u lipnju na provjeru poslali sve diplome i svjedodžbe svojih zaposlenika. Neugodno su se iznenadili kada su primili

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA najavila kaznenu prijavu

Nulta stopa tolerancije na cijeli slučaj - Međimurska županija oštro osuđuje cijeli slučaj te ističemo kako ne toleriramo krivotvorenje isprava i imamo nultu stopu toleranciju na cjelokupan slučaj. Službene osobe su pokrenule postupke po službenoj dužnosti, administrativne i kaznene prijave,

došlo je do teškog kaznenog djela spomenute učiteljice. Izražavamo žaljenje zbog cjelokupnog slučaja te će o ovom slučaju nadalje brinuti nadležne institucije, poručili su iz Međimurske županije. (Sanja Heric, foto: Zlatko Vrzan)

U Osnovnoj školi Vladimira Nazora u Pribislavcu predavala je kemiju pet godina, a ove godine koristila je porodiljni dopust

dopis sa Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku da se za dotičnu učiteljicu utvrdilo da je riječ o falsifikatu. - Prvo sam povratno kontaktirao Sveučilište u Osijeku da ne bi bilo da je riječ o greški. Kada su mi potvrdili da je riječ o falsifikatu krenuli smo u redovnu proceduru koju propisuje statut škole u takvom slučaju. Bila je u šoku kad sam joj na razgovoru objasnio u čemu je riječ. Nije mogla vjerovati. Nije očekivala da će se to njoj dogoditi. Dao sam joj priliku za obranu, a na njoj je da u određenom roku regulira svoj status sa Sveučilištem i pravnim službama, istaknuo je ravnatelj Matotek. I u jednoj i u drugoj školi, odmah po dobivanju informacije o činjenici da je za jednu od zaposlenica potvrđeno da se zaposlila na osnovi krivotvorene diplome, sazvana je hitna sjednica školskog odbora. Na obje su sjednice, kako saznajemo, donijete odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu zaposlenici koja se zaposlila na osnovi krivotvorene diplome. - Bila je pedantna zaposlenica te nisu bili uočeni nikakvi propusti kod nje. Položila je i stručni ispit. Kad je dolazila kod nas već je radila u jednoj školi, znala je raditi s romskom populacijom, kazao je u nastavku Matotek i dodao da se nada da neće imati više takvih slučajeva jer takva situacija nije nimalo ugodna ni za učenike, ni za djelatnike škole.

Nakon otkrića lažne diplome više se ne javlja Ravnatelji navedenih škola su nakon saznanja o krivotvorini učiteljicu prijavili DORH-u. Sukladno odredbama Zakona o radu i Kolektivnog ugovora, učiteljici je bilo prije zasjedanja školskih odbora, ističu u Međimurskoj županiji, dat primjeren rok za očitovanje koji ona nije iskoristila. Odbila je primiti i odluku o izvanrednom otkazivanju ugovora o radu pa su joj obje škole odluku uputile, kako je Zakonom i propisano, poštom. - Odbije li primiti upućeno joj pismeno, nakon primitka povratnice, škole će odluku o otkazivanju ugovora o radu objaviti na svojim oglasnim pločama čime ona postaje važeća i tek se tada ugovor o radu formalno raskida. Ako zaposlenica primi upućeno pismeno, radni se odnos raskida danom uručivanja povratnice školi, dodatno su nam pojasnili u Međimurskoj županiji koja je osnivač škola. Dotična učiteljica ove školske godine nije radila jer je bila na porodiljnom dopustu. Na pitanje hoće li biti važeće zaključene ocjene iz kemije i biologije za učenike navedenih škola usprkos tome što je učiteljica predavala s krivotvorenom diplomom, dobili smo sljedeći odgovor: - Ocjene zaključene prethodnih školskih godina važeće su i učenici neće imati posljedica zbog toga što im je predavala učiteljica s krivotvorenom diplomom. (sh)

PET ŽUPANA sa sjevera Hrvatske među kojima i međimurski župan Matija Posavec poslali su pismo Vladi

Žele snažniju podršku od središnje vlasti Pet župana sjeverozapadne Hrvatske među kojima i župan Matija Posavec u utorak, 9. srpnja u Energetskom centru Bračak potpisali su Pismo namjere o sklapanju razvojnog sporazuma s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU. Pismom namjere traženo je usuglašavanje prioriteta razvoja državne i područne (regionalne) razine, utvrđivanje razvojnih projekata županija supotpisnica pisma namjere kojima

se pridonosi regionalnom razvoju i jačanju regionalne konkurentnosti. Također, traženo je utvrđivanje strateških projekata prema regionalnom razvoju koji pridonose razvoju područja koje obuhvaćaju teritorij županija supotpisnica te planiranje sredstava za provedbu projekata navedenih u razvojnom sporazumu. Župan Krapinsko–zagorske županije Željko Kolar kazao je kako je pokrenut postupak i prijedlog prego-

vora prema Vladi Republike Hrvatske da županije imaju određeni model prema kojem bi mogle u suradnji s nadležnim ministarstvima i s Vladom potaknuti direktno povlačenje sredstva iz europskih fondova za strateške projekte koji povezuju sve županije, bilo da se radi o infrastrukturnim projektima koji direktno povezuju ili su to strateški projekti kao Centri kompetencija i Centri izvrsnosti koji također povezuju svih

5 županija. Međimurski župan Matija Posavec istaknuo je: - Želja nam je da sve ideje i prijedlozi koji dolaze sa sjevera Hrvatske zahvaljujući našoj suradnji budu snažnije podržani od strane središnje vlasti. Dosadašnjim radom pokazali smo da smo efikasniji, fleksibilniji i kooperativniji u odnosu na ostale, a ujedno znamo osmisliti i implementirati najbolje ideje i projekte na naša područja u korist naših stanovnika

te im na taj način dodatno podići standard života. Varaždinski župan Radimir Čačić osvrnuo se na dosadašnje stanje: - Vlada je sama otvorila ovu temu jer je napravila jedan razvojni sporazum i počela ga primjenjivati i ozbiljno se na tome angažirala za Slavoniju. To je bio pokušaj ispravljanja greške formiranja NUTS 2 regija u prethodnom razdoblju. Želimo da Vlada brzo reagira, a da svi naši projekti budu realizirani. (BMO)

Kvar televizora, perilice rublja ili zamrzivača danas je prava noćna mora gotovo svakog Međimurca. S jedne strane, popravak opterećuje ionako preopterećeni kućni proračun, a s druge strane, majstora ni za lijek. - Ne mogu sad, eventualno za mjesec ili dva, najčešći je odgovor koji se može čuti. Poneki će vagati isplati li se čekati i računati trošak, dok će se mnogi odlučiti za kupnju novog aparata jer kartica se uvijek može provući i platiti na rate, ponekad i ne razmišljajući da će kompletni račun ipak doći na naplatu. Slična je stvar trebate li neku manju intervenciju u kući poput sanacije pločnika, stepenica ili priključenja na kanalizaciju. Kako do majstora pišemo u temi broja na str. 4-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Brat i sestra rasturili na školskim natjecanjima Marta i Ivan Premuš iz Selnice, sestra i brat, svojim brojnim uspjesima na županijskim i državnim natjecanjima ponos su svojih škola i svoje obitelji. Marta je učenica sedmog razreda OŠ Selnica, a Ivan 1. razreda Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec. U završenoj školskoj godini bili su na županijskim i državnim natjecanjima iz brojnih predmeta i pokazali sjajno znanje. Priču donosimo na str. 13.

Novi model naplate cestarine opet bez vinjeta Iako najpoznatiji hrvatski prometni stručnjaci s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu kao što su bivši dekan Ivan Dadić, Marko Ševrović i drugi predlažu prvenstveno uvođenje elektronskih vinjeta, politika se i dalje s tim ne slaže, već “na osnovu prijedloga španjolskih konzultanata” uvodi dva nova modela. Novi sustav naplate cestarine u Hrvatskoj koji bi trebao biti uveden od 2022. godine, predstavljen je u srijedu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Prema njemu više neće biti naplatnih kućica, već se za otprilike tri godine uvesti dva nova sustava naplate: ALPR i DSCR. Vinjete koje bi najviše odgovarale Međimurcima nažalost opet nisu opcija. O svemu više na str. 7.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEMA MAJSTORA pa se mjesecima čeka na red za radove

12. srpnja 2019.

Liste čekanja za meštre jednake kao za doktora - Za uređenje fasade na red možete doći tek iduće proljeće. Za soboslikarske radove u kući ili stanu čekat ćete minimalno dva mjeseca, a bojanje manje prostorije majstor će nekako ugurati u što kraći rok, rekao je naš sugovornik soboslikar Dražen Novak iz Preloga Pišu: Božena Malekoci Oletić, Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

var televizora, perilice rublja ili zamrzivača danas je prava noćna mora gotovo svakog Međimurca. S jedne strane, popravak opterećuje ionako preopterećeni kućni proračun, a s druge strane, majstora ni za lijek. - Ne mogu sad, eventualno za mjesec ili dva, najčešći je odgovor koji se može čuti. Poneki će vagati isplati li se čekati i računati trošak, dok će se mnogi odlučiti za kupnju novog aparata jer kartica se uvijek može provući i platiti na rate, ponekad ne razmišljajući da će kompletni račun ipak doći na naplatu. Slična je stvar trebate li neku manju intervenciju u kući poput sanacije pločnika, stepenica ili priključenja na kanalizaciju. Tu se radi o “sitnom” poslu koji ne stoji puno, ali zahtjeva također majstora, rad i vještinu. No, kako majstora i stručnjaka jednostavno nema, oni koji rade kod nas teško će prihvatiti takav posao od svega par sati. Jednostavno im se ne isplati trošiti niti vrijeme niti resurse budući da imaju pune ruke posla s “pravim” projektima poput gradnje kuće, farbanja kompletnog stana, postavljanja cijele fasade, izgradnja kanalizacije ili nekih drugih vodova i dr. Sitnije poslove, naime ostavljaju za vrijeme tzv. sezone mirovanja, barem što se tiče građevine. Takva situacija ide na ruku fušerima, odnosno majstorima koji takve poslove obavljaju u sivo-crnoj zoni i čije se ime i adresa širi usmenom preporukom. Problem je što trenutno i oni rade po cijele dane pa čak i kod njih postoji “lista čekanja”.

Kakva je situacija uskoro bi se mogle ostvariti proročanske riječi Ivana Kolarića, direktora Tegre, da nam uskoro neće imati tko uređivati bankine zbog odljeva i nedostatka radnika. Kolarić je govorio o održavanju cesta, ali je taj problem široko rasprostranjen u svim područjima gdje su potrebne majstorske ruke: vodoinstalatera, keramičara, soboslikara, stolara, zidara, tesara, električara itd. Najveći problem imaju mali investitori s narudžbama za sitne kvadrature jer su na začelju prioriteta majstorima koji imaju pune ruke posla. Nije lako naći majstora bilo da je riječ o renovaciji kupaonice, uređenju terase, dogradnji nadstrešnice, zamjeni krovišta, stolarije ili sličnim radovima.

Za fasadu na red možete doći tek iduće proljeće Majstora na našem tržištu sve je manje pa su knjige narudžbi onih koji su ostali prepune. Na red za izvođenje radova se čeka mjesecima. Sretni ste ako uopće nađete majstora. I za cijenu ne pitate.

mo odraditi, a ni onima koji čekaju na red. Ispričao nam je koliko dugo morate čekati ako ste naručili izradu nove fasade ili neke druge soboslikarske radove. - Za uređenje fasade na red možete doći tek iduće proljeće. Želite li naručiti soboslikarske radove u kući ili stanu čekat ćete na red minimalno dva mjeseca, a sitni popravci još se nekako mogu ugurati u raspored u kraćem roku, primjerice ako je u pitanju samo bojanje kuhinje. Majstora nema, a koga nema tome cijena raste. Zbog toga su srećom porasle i plaće. - Radnika se ne može naći ispod satnice od 30 kuna neto, kaže Novak i dodao: - Veću cijenu rada treba odnekuda namiriti, pa su se povećale i cijene usluga. Bojanje kvadrata zida poraslo je za najma-

nje 20 posto. Prije poskupljenja iznosilo je 10 kuna po kvadratu s materijalom, a sada ovisno o poslu 12 do 15 kuna. - Kako bi zadržali radnike povećali smo im plaće, ali država nije odradila svoj dio posla, kaže Novak. - Nama obrtnicima smanjili su broj poreza s pet na tri, ali ukupno porezno opterećenje nije se smanjilo, nego se masa davanja povećala. Za ilustraciju, ono što smo prije plaćali 1000 kuna sada s manjim brojem poreza plaćamo 1200 kuna, dodao je. Majstori na veliko rade u Sloveniji i Austriji

Robert Varga, tajnik Obrtničke komore Međimurske županije kazao je da imaju saznanja o tome da veliki broj majstora na dnevnoj bazi odlazi

na radilišta u Sloveniju i Austriju. - Zarade koje mogu postići na tim tržištima su veće, a majstori su tamo deficitarni kao i kod nas. Otvaranje granica je učinilo svoje, ljudi rade tamo gdje zarađuju više. Statistika ne prati novu stvarnost koliko majstora na dnevnoj bazi odrađuje poslove u okolnim zemljama. Vidljivo je to po povećanju interesa za majstorske ispite koji se polažu s namjerom da se otvori obrt i radi preko granice, kazao je. S nedostatkom pravih majstora obrtnika na tržištu se širom otvaraju vrata sivoj ekonomiji. Često ljudi nemaju strpljenja čekati majstore ili je priroda posla takva da uzimaju onoga tko je raspoloživ za obavljanje posla pa makar u fušu. Tajnik upozorava da građani budu oprezni

Nedostaje majstora, a koga/čega nedostaje - cijena raste. Bojanje kvadrata zida poraslo je za najmanje 20 posto. Prije poskupljenja iznosilo je 10 kuna po kvadratu s materijalom, a sada ovisno o poslu iznosi 12 do 15 kuna

Dražen Novak, soboslikar iz Preloga ne pamti ovakvu situaciju na tržištu. - Nikad nije bilo kao sada, kazao je uvodno. - Na tržištu se osjeća nedostatak majstora jer su mnogi otišli u inozemstvo tako da su knjige narudžbi nama koji smo ostali prepune. Zbog toga nije lako ni nama majstorima koji poslove mora-

Dražen Novak, soboslikar: Zbog nedostatka strukovnih radnika knjige narudžbi su prepune, nije lako ni nama obrtnicima, a ni onima koji čekaju na red

koga biraju za izvođenje radova. - Upozoravam građane da je bolje čekati na red za izvođenje radova, nego izvođenje povjeriti nekome tko u konačnici nema potrebne reference ili koji vam neće moći dati garanciju na izvedene radove. U tom slučaju nećete moći nadoknaditi štetu ili riješiti nesporazum. Jako je važno da se raspitate o izvođaču radova. Najbolje je majstore birati po preporuci, poručio je. Nažalost, Obrtnička komora nije adresa na kojoj možete dobiti preporuku kojeg majstora odabrati. Položen majstorski ispit je svojevrsna licenca, ali najbolja preporuka kojega majstora angažirati je zadovoljstvo prethodnih klijenata. Djeca napokon shvatila da je i u zanatu budućnost

Nedostatak radnika naša je sadašnjost, ali se postavlja pitanje kakva nas budućnost čeka s obzirom na interes mladih za upis u obrtnička zanimanja. U tijeku su upisi u srednje škole pa smo zamolili za informaciju Blaženku Novak, pročelnicu Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport. - Naši učenici i njihovi roditelji dosta su racionalnije i podrobnije proučili sliku potreba. To se odražava i na obrtnička zanimanja. Godinama je interes za ta zanimanja stabilan, nije jako velik, ali je solidan s obzirom na to da populacija djece koja kreću u srednje škole nije velika, kreće se od 1000 do 1100 učenika. Kad se taj broj djece podijeli na sva strukovna područja na različite potrebe i različite interese, onda se vidi da se učenici i njihovi roditelji odlučuju za sva zanimanja.

12. srpnja 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vesna Horvat iz Štefanca ne može naći majstore koji bi joj uredili kućni pločnik

2005. godine - gotovo 5000 srednjoškolaca 2019. godine - manje od 4000 srednjoškolaca Istina je da neka zanimanja u pojedinim razdobljima nailaze na slab odabir, a onda se on pojača ponudom radnih mjesta ili nekim drugim akcijama. Prije nekoliko godina to je bio slučaj s kuharima kada su u javnosti dobili na značaju. Što se tiče naše županije ove godine je interes za Graditeljsku školu koja obrazuje majstore za graditeljska i završna graditeljska zanimanja bio je sasvim solidan. Ove godine je popularno zanimanje elektroinstalater, vodoinstalater i plinoinstalater. Na tržištu nedostaje i keramičara, interes za ta zanimanja je iskazan, ali završetak upisa će pokazati stvarno stanje. Sada nije popularno zanimanje ličilac, ali je nekih godina bilo. Kad se to gleda u dužem kontinuitetu te potrebe se mogu zadovoljiti. Mislim da će

poslodavci koji nude dobre uvjete i realne plaće, uspjeti naći potrebne zaposlenike. Što se tiče ostalih deficitarnih struka kaže: - Kriza je u interesu za poljoprivredna zanimanja, tu će biti dosta velikih problema. Moglo bi doći do ukidanja ponuđenih programa. Jednako tako zanimanje pivar koje je uvela Srednja škola Prelog nije prepoznato u javnosti. Na neki način je razumljivo jer je to sasvim novo zanimanje. Ako se ipak samo nekoliko učenika zainteresira za to zanimanje, provest će se program za pivare u kombinaciji s drugim zanimanjima pa će se vjerojatno zanimanje samo afirmirati. Dobar primjer kako animirati djecu na upis za tražena zanimanja je zanimanje mesar. Nakon što je Vajda ponudila iznimno dobre uvjete za učenike, javilo se pet, šest učenika, a možda će interesa do zaključenja upisa biti još više. Dobri rezultati su polučeni upravo zbog dobrih uvjeta ponuđenim učenicima, budućim mesarima, istakla je pročelnica Blaženka Novak.

Čak 1000 srednjoškolaca manje nego pred 15 godina Resurs za obrtnička zanimanja smanjen je jer se iz generacije u generaciju smanjuje broj srednjoškolaca. U zadnjih 15 godina, ukupna populacija srednjoškolaca se smanjila za oko tisuću srednjoškolaca, što najbolje sugerira demografsku katastrofu koja nam se približava. Pred desetljeće i pol imali smo oko 4880 učenika u srednjoškolskom obrazovanju, a prošle godine nešto manje od 4000 učenika. - Opet primjećujemo posustajanje Roma za upis u srednje škole. U prve razrede se upisuje relativno isti broj djece, ali se gube ubrzo nakon upisa u prvi razred. Taj gubitak iznosi između 12 i 13 posto. Prethodnih pet, šest generacija je rasap bio manji, oko 10 posto. Prošle godine je tako velik postotak djece iz romskih sredina odustao od školovanja. Ove godine je manji interes za upis u srednje škole zato što im se nude brojne stipendije za kratke oblike obrazovanja u pučkim otvorenim učilištima. Osim što su ti

Robert Varga, tajnik Obrtničke komore Međimurske županije: Veliki broj majstora svakodnevno odlazi raditi u Sloveniju i Austriju zbog čega se osjeća manjak kod kuće

oblici obrazovanja velika konkurencija redovnom obrazovanju, njihov nedostatak je gubljenje odgojne komponente obrazovanja. - Upravo je ta komponenta najviše potrebna romskoj populaciji: stjecanje radnih navika, socijalizacija, izgradnja odgovornosti prema obavezama. To se uči u redovnom sustavu obrazovanja, a ne u skraćenim oblicima obrazovanja, istakla je Novak za kraj. Međutim, ne bi bilo dobro sve gledati samo kroz

prizmu srednjoškolskog (ne)obrazovanja Roma, već bi se trebali zapitati, što bi trebalo poduzeti da srednje škole ne gube učenike tijekom školovanja. U tome je itekako potrebna liberalizacija, konkurencija i borba na tržištu kako između nastavničkog kadra, tako i među srednjim školama samima. Potrebna nam je velika promjena u školstvu, kao i u brojnim drugim segmentima javne uprave, umjesto sadašnje državne “uranilovke”. Da oni koji vrijede dobiju više i zadržimo ih u sustavu, dok oni koji nisu kompetentni, koji se ne trude, potraže neki drugi posao. Samo tako možemo podići njegovu učinkovitost i postići bolje rezultate, za razliku od trenutačnog stanja stvari. Naime, brojka o tisuću manje tinejdžera u obrazovnom sustavu govori o pravoj malo demografskoj katastrofi koja se događa u našem kraju i koja će po svemu sudeći izazvati i brojne druge probleme, ne samo manjak majstora, ukoliko školski sustav,

kao i oni koji ga logistički pomažu, odnosno od njega očekuju benefite (kvalitetnu radnu snagu različite stručne spreme) ne odrade kvalitetnije svaki svoj dio posla. Obija nam se o glavu podcjenjivanje rada

Sve što se događa u obrazovanju danas, imat će posljedice na našu budućnost, a pitanje je hoćemo li osigurati dovoljno majstora različitih struka koji su važni za kvalitetu života i održavanje naših građevina i svega drugoga. Zbog toga je upravljanje upisnim kvotama i kvalitetno obrazovanje od izuzetnog značaja. Možda nije suvišno ponoviti da je društvu na naplatu došlo to što se zadnjih dvadesetak godina rad podcjenjivao. Na cijeni je bilo sve drugo osim majstorskih umijeća, tako dugo dok nam se to nije obilo o glavu. Sad kad su skoro nestali s tržišta s onima koji su ostali nema cjenkanja. Zbog poremećaja na tržištu situacija je uzmi ili ostavi!

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MLADI DOKTORANT Igor Tkalec iz Čakovca početkom kolovoza u Čakovcu organizira javno predavanje na temu mirovinskog sustava

12. srpnja 2019.

Za mirnu starost rješenje je privatna štednja Mirovinski sustav trebao bi težiti jačanju odnosa uplaćenih doprinosa i konačnog iznosa mirovine. Drugim riječima, „koliko uplatiš toliko (ili nešto više) dobiješ van“ Piše: Sanja Heric Mirovinski sustav goruće je pitanje svakog društva i kao takav zaslužuje posebnu pažnju. S njegovim funkcioniranjem i učincima na kvalitetu života imat ćete prilike pobliže se upoznati na javnom predavanju početkom kolovoza koje organizira Čakovčanin Igor Tkalec, doktorand na Sveučilištu u Luksemburgu u polju političke ekonomije Europske Unije. Diplomirao je politologiju (summa cum laude) na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a magistrirao na prestižnom Central European University u Budimpešti specijaliziravši komparativnu politiku. Njegova doktorska disertacija bavi se problematikom efekata hibridne koordinacije makroekonomske politike Europske Unije na primjeru mirovinskih sustava. Dobitnik je višestrukih međunarodnih stipendija i akademskih nagrada

uključujući Europaeum scholars programme scholarship, stipendiju organizacije vodećih europskih sveučilišta – Europaeum sa sjedištem na Sveučilištu Oxford. Svoje vještine usavršavao je u Sjedinjenim Američkim Državama na Sveučilištu u Michiganu (lipanj/srpanj 2019.) i Rusiji na Nacionalnom Istraživačkom Sveučilištu u Sankt Petersburgu. Povod navedenom predavanju je aktualna mirovinska reforma u Hrvatskoj i povezane rasprave koje su uvijek aktualne u javnom i medijskom diskursu. Stoga smo iskoristili priliku i s našim sugovornikom razgovarali na tu temu. • Koliko iznose mirovine u zemljama Europe koje istražujete te iz kojih se izvora one financiraju? — Mirovine se pretežno financiraju kao kombinacija principa solidarnosti, što konkretno znači da trenutno zaposlene osobe uplaćuju za trenutno umirovljene i individualne, odnosno kapitalizirane štednje

7. KOLOVOZA u čakovečkoj zgradi Scheier

Penzije – kak, kad i zakaj?

U zgradi Scheier u Čakovcu u srijedu, 7. kolovoza, s početkom u 18 sati održat će se javno predavanje pod nazivom Penzije – kak, kad i zakaj? ukupnog trajanja do maksimalnih dva i pol sata, uključujući raspravu i postavljanje pitanja. Predavanje će održati naš sugovornik Igor Tkalec. Glavni je cilj ovog predavanja bolje upoznati širu javnost s problematikom mirovinskih sustava na jednostavan

i sistematiziran te zabavan način. Drugim riječima, cilj je predstaviti i analizirati jedan kompleksni segment društva rječnikom bliskim široj javnosti. Glavni elementi i pojmovi mirovinskih sustava bit će protumačeni kroz kratak povijesni pregled razvoja mirovinskih sustava. Nadalje, glavni elementi i pojmovi bit će stavljeni u hrvatski kontekst kako bi se cijela rasprava približila sudionicima. (sh)

gdje pojedinac štedi sam za sebe te se ta sredstva većinom ulažu u nisko rizične investicije. U većini je slučajeva to drugi mirovinski stup. Nažalost, samo 27 posto korisnika u EU koristi prednosti individualne/ privatne mirovinske štednje. Nominalni iznosi mirovina u europskim su zemljama prvenstveno nesavršena preslika njihovih ekonomija i jedinstvene tradicije razvoja i funkcioniranja mirovinskih sustava. Zbog toga je teško pronaći mjeru koja bi veoma precizno dočarala stvarni životni standard umirovljenika. U europskom, pa i u hrvatskom kontekstu često se koristi udio mirovine u plaći kao mjera iznosa mirovine. Istraživanja pokazuju da ta mjera daje iskrivljene rezultate i, što je bitnije, nije pouzdana za usporedbu zemalja. Prema toj mjeri, zemlje poput Francuske, Španjolske, Luksemburga, Austrije, Italije, Grčke i Portugala kotiraju dobro (mirovine od 60-70 posto udjela u plaći, što je vise od prosjeka EU). Hrvatska je na oko 40 posto udjela u plaći. Treba naglasiti da je ta mjera nepouzdana i daje iskrivljenu sliku o stvarnom životnom standardu. Kada se iznos ili adekvatnost mirovina izražava pokazateljima koji preciznije procjenjuju životni standard, kao što su kupovna moć, dohodak i rizik od siromaštva, zemlje poput Portugala, Grčke i Italije naglo padaju na ljestvici. S druge strane zemlja poput Nizozemske priključuje se vodećima. Nažalost, Hrvatska je slučaj koji u oba pristupa mjerenja adekvatnosti mirovina

Čakovčanin Igor Tkalec, doktorand je na Sveučilištu u Luksemburgu u polju političke ekonomije EU kotira loše, ispod europskog prosjeka. • Kako je moguće povećati mirovine imajući na umu da u našem primjeru dužina staža ne znači i povećanje mirovina? — Za sve vezano uz mirovinske sustave, tako i iznos mirovina, ne postoji jednostavno rješenje koje je ujedno održivo na duge staze i povoljno za sve zastupljene interese u javnom području društva. Ako govorimo iz perspektive mirovinskog sustava kao zasebne institucionalne strukture, postoje mjere koje pod određenim uvjetima povećavaju mirovine. Na primjer, mirovinski sustav trebao bi težiti tome da što više ojača odnos uplaćenih doprinosa i konačnog iznosa mirovine. Drugim riječima, „koliko uplatiš toliko (ili nešto više) dobiješ van“. Prema tome - duže uplaćivanje doprinosa donosi i višu mirovinu. Takav princip pokazuje pozitivne rezultate i funkcionira učinkovito u Švedskoj. Nažalost, iako hrvatski mirovinski sustav teži tome kroz prvenstveno drugi stup, rezultati nisu nužno prema očekivanjima. Razlozi tome

Hrvatska u slučaju oba pristupa mjerenja adekvatnosti mirovina kotira ispod europskog prosjeka su rano umirovljenje, preopterećenost državnog proračuna i velik broj mirovina po posebnim propisima u kojima je odnos dužine uplaćivanja doprinosa i iznosa mirovina nerazmjeran u korist iznosa mirovina. Iako postoje i druge mjere, ono što je temeljno u hrvatskom slučaju je okrenuti sustav k takozvanoj „individualizaciji“ kroz koju se rasterećuje državni proračun te se troškovi mirovina prebacuju na korisnike pa se ostvaruje bolja povezanost doprinosa i same mirovine. Pitanje je u kolikoj mjeri Hrvatska može priuštiti daljnju „individualizaciju“ ne narušavajući trenutnu kakvutakvu održivost i adekvatnost sustava. Pojedine mjere i nedostatak inih u nedavnoj reformi ne ulijevaju previše nade. • Što je izlaz za Hrvatsku po pitanju mirovinskog sustava? Kakvo rješenje biste ponudili za aktualne umirovljenike i buduće?

— Nema jednostavnog izlaza. Aktualni umirovljenici vjerojatno neće biti izloženi velikim „šokovima“ u smislu iznosa njihovih mirovina. Što se tiče budućih umirovljenika, moja topla preporuka je da preuzmu više odgovornosti za svoje mirovine u smislu iskorištavanja prednosti privatne mirovinske štednje i drugih oblika osobnih investicija. Naravno, preduvjet za to je financijska pismenost i informiranost te što bolja upoznatost s trenutnim stanjem u mirovinskom sustavu i prilikama koje on donosi. U tom pogledu, Vlada i ostali sudionici uvelike mogu pridonijeti različitim obrazovnim programima i mjerama koje ohrabruju „individualizaciju“. U kontekstu hrvatskog sustava to uvelike doprinosi povećanju vidljivosti i atraktivnosti trećeg mirovinskog stupa čije prednosti još nisu iskorištene u mjeri u kojem bi mogle, pa čak i trebale, biti. Da naglasim, preuzimanje veće odgovornosti građana za mirovine ni u kojem slučaju nije povezano s najavljenim referendumom. Naprotiv, takve vrste pitanja ne rješavaju se referendumom niti će biti riješene na taj način.

POGLED ODOZDO

Kuće više nisu statusni simbol, sada skupljamo doživljaje

biteljske kuće postale su nam prevelike. I to postaje jedan od glavnih problema u Međimurju. Nakon desetljeća što smo se razbacivali s gradnjom predimenzioniranih kuća, sada su nam prisjele. Shvatili smo da nas višak stambenog prostora samo opterećuje zbog održavanja. Kuće koje su dugo vremena bile međimurska opsesija. Međimurcima su bile statusni simbol i smisao života u koji su se ulupali godine živote i

gotovo sve što se zaradili. U fasade, u uređivanje unutrašnjosti, uređenja okućnice, kovanu ogradu i tlakavce. A jedno jutro probudili smo se u novom svijetu i shvatili da ima i puno vrednijih zadovoljstava u koje valja ulagati. ad se ljudi zreli suoče s time što je važno, a što nevažno u životu i shvate da su doživljaji vredniji od predmeta, prevelike kuće im postanu teret. Mnogi Međimurci sada bi svoje velike

kvadrate rado zamijenili za manje, primjerenije stanove, kakao bi im više novaca ostalo za užitke. doživljajima se uživa i onda kad postanu uspomene, a predmeta se zasitimo vrlo brzo, osim ako nemaju veliku emotivnu vrijednost. Mladi pak se razlikuju od svojih starijih generacija po tome što su u startu u život krenuli sa strašću za doživljajima. Oni su već rođeni u višku kvadrata pa im oni nikad nisu postali prioritet.

Kako sada uravnotežiti taj višak kvadrata sa stvarnim potrebama? Odgovor bi bio jednostavan. Dati ih u opticaj. Bit će zanimljivo pratiti kako će se Međimurje mijenjati narednih desetljeća. Zasigurno će se i kod nas zbrzati proces koncentracije stanovništava u veće sredine, a odumirat će neka mala mjesta. ko se pažljivo zagledate po našim selima vidjet ćete puno zanemarenih kuća i dvorišta pa čak i kuća iz kojih rastu akacije. Tu već priroda čini svoje. Pre-

kriva vegetacijom ono što je čovjek zapustio. Priroda ima odgovor na čovjekova djela. ožda će se i krajobraz Međimurja za koji dvadesetak godina značajno promijeniti. Nije za očekivati da će naselja ostati zapuštena, ali zasigurno će biti prorijeđena, a sve više ljudi sklono je živjeti u višestambenim zgradama. Taj trend je očit ne samo u Čakovcu, već i manjim gradovima kao što su Prelog i Mursko Središće.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

12. srpnja 2019.

NOVI SUSTAV NAPLATE CESTARINE na hrvatskim autocestama od 2022. godine

Građani Međimurske županije i dalje u diskriminatornom položaju!? Iako najpoznatiji hrvatski prometni stručnjaci s FPZ u Zagrebu kao što su bivši dekan Ivan Dadić, Marko Ševrović i drugi predlažu prvenstveno uvođenje elektronskih vinjeta, politika se i dalje s tim ne slaže, već “na osnovu prijedloga španjolskih konzultanata” uvodi nova dva modela: ALPR i DSCR Novi sustav naplate cestarine u Hrvatskoj koji bi trebao biti uveden od 2022. godine, predstavljen je u srijedu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Prema njemu više neće biti naplatnih kućica, već se za otprilike tri godine uvesti dva nova sustava naplate: ALPR i DSCR. Novim beskontaktnim sustavom, naplata će se obavljati očitanjem registracijskih pločica – ALPR ili putem unaprijeđenog ENC-a elektroničkog uređaja u vozilu – DSRC. Procjenjuje se da bi taj novi sustav na mjesečnoj bazi mogao donositi uštede od oko 13 milijuna kuna u odnosu na trenutačni sustav koji obilježavaju visoki troškovi naplatnih mjesta, blagajnika, transporta gotovog novca… Stoga bi se otvorio prostor za snižavanje osnovne cijene cestarine, a koliko će to biti, još nije konačno odlučeno. Prve procjene su da će biti minimalno, ako će ga uopće biti, s obzirom da neće biti većih popusta (manje nego za sadašnji ENC). Iako najpoznatiji hrvatski prometni stručnjaci s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu kao što su bivši dekan Ivan Dadić, Marko Ševrović i drugi predlažu prvenstveno uvođenje elektronskih vinjeta, politika

se i dalje s tim ne slaže, već “na osnovu prijedloga španjolskih konzultanata” uvodi ova dva modela. Ono što je najgore svi dosadašnji modeli udaljili su hrvatske vozače i kamionski promet s autocesta. Međutim, posebice loše prolaze građani Međimurja i Varaždinske županije koji moraju plaćati cestarinu za autocestu odmah kada se na istu uključe. Istovremeno oni koji je koriste u okolici Zagreba (stotinjak km), Rijeke i još nekih drugih gradova koji se priključuju izvan zone naplatnih kućica kao što je to slučaj s onima koji putuju prema hrvatskoj metropoli iz Koprivnice, Bjelovara, Virovitice i drugih gradova i mjesta ili obratno – ne moraju plaćati ništa. – Sada čovjek koji se vozi od Ivanić Grada do Zagreba plaća cestarinu, a onaj od Rugvice do Samobora ne plaća ništa. To nije fer. Naša ideja je da se uz evinjete za cijelu državu uvedu godišnje regionalne vinjete koje bi bile upola jeftinije. U slučaju Zagreba takva bi vinjeta pokrivala širi gradski prsten do 100 kilometara. Kad bi se išlo na more, kupila bi se jeftinija desetodnevna ili sedmodnevna vinjeta za cijelu Hrvatsku. Onima koji često putuju autocestama

Novi modeli naplate cestarina i dalje će većinu godine naše autoceste ostaviti praznima, tako da one i dalje najmanje služe za što su građene: interesima hrvatskih građana i razvoju gospodarstva

isplativije bi bilo platiti državnu jednogodišnju e-vinjetu, objašnjava prometni stručnjak Ševrović s FPZ što bi trebalo napraviti resorno Ministarstvo. Međutim, to izgleda opet ne dolazi u obzir. Politika u Hrvatskoj i dalje uopće ne sluša struku (zbog toga imamo i džumbus, ali nažalost i tragedije u državi koje kulminiraju iz dana u dan u svim područjima života), već se isključivo rukovodi političkim i nekim drugim odlukama koje vrlo često idu na ruku raznim interesnim skupinama. Ne bi se čudili da dva nova modela naplate autoceste opet idu u korist “nekoga”. Naime, samo uvođenje novog

sustava stajat će ogromnih 570 milijuna kuna. Bojimo se da će, nakon potpune implementacije ovih sustava koja je predviđena od 2022. godine, naši građani na Sjeveru, ali i poduzetnici kada je u pitanju plaćanje autoceste, odnosno konkurentnost na tržištu biti u puno nepovoljnijem položaju od onih koji žive u Zagrebu, Koprivnici ili Bjelovaru i nekim drugim gradovima i krajevima. Oni po svemu sudeći i dalje neće morati plaćati korištenje autoceste u zagrebačkom prstenu i još nekim dionicama s “opravdanjem” da su u pitanju zaobilaznice, odnosno “da vinjete ne bi bile fer upravo kada su oni u pitanju”. (dz)

PODJELA DIPLOMA ROMIMA koji su završili četverogodišnje školovanje u Pučkom otvorenom učilištu Novak

15 Roma završilo program srednjoškolskog školovanja Ovih je dana u Pučkom otvorenom učilištu Novak upriličena svečana podjela diploma pripadnicima romske nacionalne manjine koji su završili svoje srednjoškolsko školovanje. Riječ je o programu kojeg u potpunosti financira Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH. Drugim riječima, na školovanje ili prekvalifikaciju mogu se javiti svi pripadnici nacionalnih manjina, bez obzira na spol i dob ili završeni stupanj obrazovanja. Svečanosti su prisustvovali saborski zastupnik Veljko Kajtazi te članovi Saveza Roma Kali

Sara s predsjednicom Suzanom Krčmar. - Obrazovanje je budućnost romske zajednice, poručio je tom prilikom saborski zastupnik Veljko Kajtazi. Naša je želja imati što više obrazovanih Roma koji će se moći zaposliti i time smanjiti broj onih koji primaju socijalnu pomoć. Zapošljavanjem, Romi bi tako dobili stalni i sigurni izvor primanja koji bi im ujedno jamčio i kreditnu sposobnost, a samim time podizanje kuće ili kupnju stana. - Prema mojim informacijama u Međimurju je problem zapošljavanja Roma iznimno

Obrazovanje je budućnost moje romske zajednice, poručio je tom prilikom saborski zastupnik Veljko Kajtazi

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pripadnici romske nacionalne manjine došli su po svoje diplome o završenom srednjoškolskom školovanju velik. Donekle dobivaju posao u privatnim tvrtkama, ali u jedinicama lokalne samouprave gotovo da nema zaposlenih Roma. Stavljajući naglasak na obrazovanje trebamo pronaći učinkovit model zapošljavanja Roma - rekao je Kajtazi. Istina, pokušalo mu se pojasniti kako se velik broj Roma zaposlio u Međimurju, no ostao je kod svog stava, jer kako kaže on sve zna i dobiva sve podatke o stanju u Međimurju.

Romi bez izjava za novinare Koliko god pokušavali dobiti nekoga od polaznika za bilo kakvu riječ, nije nam uspjelo. No, zato su bili vrlo rječiti tijekom opće rasprave o njihovom teškom položaju i putu do posla. Što se tiče školovanja u Pučkom učilištu Novak, kandidati su se uglavnom školovali za prometnu struku poput vozača te prometnih i cestovnih tehničara. Vlasta Vugrinec

POSAO I NOVAC: pitanja i odgovori

Slijede nam reforme zbog uvođenja eura K ako nam uvođenje eura kao službene valute u Hrvatsku nije nikakva nova tema, niti išta što bi nas trebalo čuditi ili iznenaditi nego je samo pitanje vremena kada će se to dogoditi i kakve posljedice će imati na naš život, vlast se ovih dana konačno počela baviti i tom temom. Posljedice uvođenja eura će za nas građane prema svim pokazateljima biti više pozitivne nego negativne, pri čemu prvo mi sami moramo odbaciti sve one iracionalne strahove koje mnogi imaju usađene u svoje predrasude, poput gubitka nacionalnog suvereniteta ili državne samostalnosti, budući da smo ionako već godinama ovisni upravo o tom euru te o svakoj maloj većoj transakciji pričamo najčešće o eurima, a posebno kada kupujemo nekretninu ili automobil što je za najveći dio građana obično i najveća životna investicija. Dakle, mi euro kao valutu ionako živimo svakodnevno, samo ga nešto rjeđe imamo u novčanicima u papirnatom ili kovanom obliku. od uvođenja eura mnogi imaju strah od rasta cijena koja se može dogoditi, no ipak, prvo pitanje koje bismo si trebali postaviti je: zašto se bojimo eura više nego što brinemo za svakodnevna gospodarska i politička pitanja, zavrzlame, nedorečenosti i afere koje nam vlast već godinama servira te zašto se ne trudimo da se naša ukupna gospodarska situacija poboljša na svim ostalim područjima kako bi mi sami imali veću kupovnu moć, umjesto da sada “skačemo” na potencijalnu inflaciju zbog uvođenja jedne nama realno nasušno potrebne valute u svakodnevnom životu zbog pripadnosti europskom gospodarskom okruženju? Mnoge reforme su u Hrvatskoj nužno potrebne. I kako mi, Hrvati, već dokazano unazad trideset godina nikada značajno ne mijenjamo svoje stavove niti radimo samostalno reformske poteze, nego ih radimo uvijek pod nečijim pritiskom i postavljanjem uvjeta “izvana”, tako će i sada vlast, a sve zato da bismo mogli uvesti i koristiti euro, morati uvesti i određene reforme. rvatska se nedavno obvezala europskim institucijama da će u idućih godinu dana provesti određeni paket reformi, od kojih bi prosječnom građaninu najvažnije mogle biti one koje se tiču poboljšavanja upravljanja u javnom sektoru, te smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo. Hoćemo li konačno doživjeti efikasnost javnog sektora kakvu priželjkujemo? Hoće li poduzetnici dobiti

Piše: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. priliku slobodnije poslovati uz manja administrativna i porezna opterećenja? Ili će nam vlast ovim reformama samo zamaskirati pogled budući da će na jesen iduće godine biti novi parlamentarni izbori? rema dosadašnjem iskustvu bit će vjerojatno nekih pozitivnih pomaka u samim propisima, no pitanje koliko će se ti propisi kvalitetno provoditi i hoće li oni u praksi doista pomoći građanima, budući da preglomazna i preduboka država i svi oni koji su isto tako preduboko ovisni o njoj ne dozvoljava da se u nju previše dira ili da joj se oduzima u korist građana ili privatnog sektora. Kako god, nakon već najavljenih izmjena i rekonstrukcija u vladi koje će se dogoditi do ove jeseni, pri čemu će se vlast potruditi da u zaborav padnu apsolutno sve afere koje su imali njihovi dosadašnji poslušnici i podobnici, krenut će se u novi paket reformi koji će nam biti prikazan kao najbolja moguća varijanta onoga što nama svima upravo treba, a sve na putu do uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, koji će to postati vjerojatno 2023. godine. ajavljene su tako liberalizacija tržišta roba i usluga, smanjenje parafiskalnih nameta, deregulacija javne uprave i smanjenje broja politički imenovanih državnih dužnosnika u javnoj upravi, prodaja vlasništva u devedeset tvrtki koje su sada u djelomično državnom vlasništvu, kao i nove regulacije u radu državnih agencija. Ideje zvuče dobro, a pomaci se čine u najmanju ruku zanimljivima. Hoćemo li nakon vruće političke jeseni, koja nas očito čeka, ponovno doživjeti amneziju na sve podvale i laži koje smo se do sada naslušali? Vjerojatno da. Ipak je građanima svakodnevni život najvažniji te niti nemaju vremena i snage za borbu sa sustavom. Tako kao društvo funkcioniramo već desetljećima, pa ćemo vjerojatno i dalje. No, nadajmo se da će se u svom tom bućkurišu neke od tih reformi pozitivno odraziti upravo i na taj naš mali, svakodnevni život.

Crna Kronika

STRAVIČAN PRIZOR kod naplatnih kućica Sveta Helena

PALOVEC

DORH podignuo optužnicu protiv Smiljane Srnec Uoči istjecanja roka za podizanje optužnice, Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu protiv Smiljane Srnec iz Palovca zbog osnovane sumnje da je ubila sestru Jasminu i nakon toga je sakrila u škrinji. - Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je, nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Varaždinu optužnicu protiv hrvatske državljanke (1974.) zbog počinjenja kaznenog djela ubojstva iz čl. 110. Kaznenog zakona. (11. 7. 2019.)

ČAKOVEC

Optužnicom se 45-godišnjakinju tereti da je tijekom ljeta 2000. godine u obiteljskoj kući u Palovcu zadala svojoj sestri (1977.) najmanje pet snažnih udaraca tvrdim predmetom u glavu i nanijela joj višestruke prijelome kostiju u području glave pa je 23-godišnjakinja preminula uslijed zadobivenih ozljeda. U optužnici je predloženo da se 45-godišnjakinji produlji istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela, stoji u priopćenju DORH-a. (sh)

Traže duži zatvor zbog teškog premlaćivanja žene Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 27. lipnja podnijelo žalbu protiv prvostupanjske presude Općinskog suda u Čakovcu kojom je optuženi hrvatski državljanin (1955.) proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela teške tjelesne ozljede i osuđen na kaznu zatvora od dvije godine i devet mjeseci. Žalbom se pobija odluka suda o kazni jer državno odvjetništvo smatra da je izrečena kazna zatvora preblaga s obzirom na izrazitu agresivnost okrivljenika

KOTORIBA

prema bliskoj osobi kojoj je zadao trinaest snažnih udaraca i nanio višestruke teške ozljede te s obzirom da je okrivljenik višestruko osuđivan za kaznena djela i prekršaje, između ostalog i za isto kazneno djelo na štetu iste oštećenice. Predloženo je da se okrivljeniku izrekne kazna zatvora u duljem trajanju. Okrivljenik se nalazi u istražnom zatvoru, a u optužnici je predloženo da se istražni zatvor produlji zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela. (sh)

Direktor tvrtke utajio porez za 1,6 milijuna kuna Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je nedavno donijelo rješenje o provođenju istrage protiv državljanina Mađarske (63) zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela utaje poreza ili carine, krivotvorenja službene ili poslovne isprave i povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, priopćio je DORH. Tereti se da je, kao direktor tvrtke iz Kotoribe, u lipnju i srpnju 2016. godine izvršio isporuke poljoprivrednih proizvoda za koje je izdao račune s obračunatim porezom na dodanu vrijednost, iako je tvrtka bila već ranije brisana iz registra obveznika pore-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

za na dodanu vrijednost. Nakon toga, sumnja se, nije iskazao račune niti ostvareni prihod u poslovnim knjigama društva, a poreznoj upravi nije prijavio niti uplatio porez na dodanu vrijednost na izvršene isporuke dobara i time je izbjegao plaćanje poreza i pribavio protupravnu imovinsku korist tvrtki na štetu državnog proračuna u visini od ukupno preko 1,6 milijuna kuna. Sumnja se da nije vodio poslovne knjige na način kako ih je bio dužan voditi pa iz njih nije bilo moguće provjeriti poslovne događaje, financijski položaj i uspješnost poslovanja tvrtke. (sh)

12. srpnja 2019.

Vozač BMW-a iz Čakovca silovito udario u zaustavljena vozila U četvrtak poslijepodne automobilom BMW čakovečkih registarskih oznaka na naplatnim kućicama Sv. Helena punom brzinom naletio je na dva vozila koja su čekala plaćanje cestarine i izazvao stravičan prizor. Kako neslužbeno doznajemo riječ je o mladiću starom 34 godine iz Čakovca. Silovit udarac u stranu na kojoj je sjedila blagajnica, naplatnu kućicu je doslovno pomaknuo, a dva vozila ČK oznaka i mađarske registracije stradala su do neprepoznatljivosti. Oštećen je, ali ipak ne tako jako, još jedan automobil mađarskih oznaka. Na mjestu nesreće osim žestoko oštećenih automobila, bilo je vidljivo dosta krvi ozlijeđenih, a ozlijeđene su iz automobila

vadili vatrogasci. Prema neslužbenim informacijama četiri osobe su vozilima Hitne pomoći otpremljene u bolnicu. To su po svemu sudeći tri osobe iz automobila mađarskih registarskih oznaka (muž, žena i dijete) i Čakovčanac. Kako donose neki mediji, cijela mađarska obitelj nalazi se u teškom stanju i nisu pri svijesti. Dok završavamo ovaj broj novina još nije poznato što se točno dogodilo i kakve su težine ozljeda, ali pomalo je nevjerojatno kako je vozač ČK registarskih oznaka s tako velikom brzinom naletio na zaustavljena vozila, osim da se nešto dogodilo s tijekom vožnje, što bi trebala otkriti policijska istraga. (sh, foto: Davor Puklavec/Pixsell)

BMW ČK oznaka jako je oštećen i prevrnuo se na bok, dok je drugi auto u koji se zaletio praktički neprepoznatljiv

U BOLNICI umrla 82-godišnja žena ozlijeđena u prometnoj nesreći u Štefancu

Obdukcija pokazala da uzrok smrti nisu ozljede Podsjetimo, stariji bračni par zaletio se pred nešto manje od mjesec dana u obiteljsku kuću u Štefancu u ulici Zrinskih na glavnoj cesti U čakovečkoj Županijskoj bolnici u srijedu, 10. srpnja, preminula je 82-godišnjakinja iz Štefanca koja je stradala u prometnoj nesreći svega stotinjak metara od svoje obiteljske kuće 13. lipnja. Sudska obdukcija je pokazala da je uzrok smrti plućna embolija, a ne zadobivene ozljede. Podsjetimo, stariji bračni par iz Štefanca zaletio se pred nešto manje od mjesec

ČAKOVEC

dana u obiteljsku kuću u mjestu u kojem žive, u ulici Zrinskih na glavnoj cesti. 84-godišnji vozač u automobilu se vozio s dvije godine mlađom suprugom, sletjeli su iz zavoja i pogodili kuću. Zaletjeli su se u stariju kuću čiji su vlasnici nasljednici pa će se kuća, kažu, renovirati ili ponovno graditi. Silina udarca prilikom slijetanja automobila bila je snažna, te je probijen vanj-

ski zid. Na prvo je izgledalo dramatično što su se zaletjeli u kuću, ali vlasnici su rekli kako je veća nesreća to što su nesretni vozač i njegova supruga bili teško ozlijeđeni. Na kraju se nažalost uspostavilo da je sve zajedno bilo kobno za stariju suvozačicu. Nesretna starica je od prometne nesreće pa do srijede, kada je preminula, bila prikovana za bolesnički krevet u bolnici. Oporavak

od nesreće s obzirom na njezinu stariju dob, stres i pad imuniteta nije prošao dobro. Navodno je suprugu preminule 82-godišnjakinje koji je bio za volanom pozlilo te je u zavoju izletio direktno u kuću. Tom prilikom, i jedan i drugi su zadobili ozljede pa su prevezeni u ŽB Čakovec. Nažalost, tri tjedna kasnije, supruga je preminula. (dv, vv, foto: Zlatko Vrzan)

Kobno pretjecanje motociklista U Čakovcu na početku Preloške ulice (kod skretanja za Jug) dogodila se prometna nesreća u četvrtak, 11. srpnja, malo poslije 12:00. Došlo je do sudara osobnog automobila i motocikla. Kao što su nam kazali prolaznici koji su vidjeli prometnu nesreću, do sudara je došlo kada je vozač osobnog automobila izlazio na glavnu cestu iz

dvorišta, a potom je na njega naletio motociklist koji je pretjecao kolonu vozila. Od siline udarca motociklist je završio ležati dolje na cesti. Motociklistu su slučajni prolaznici pružili pomoć, a potom je na mjesto događaja došla hitna pomoć. Iz policije su nam kazali da je riječ o lakim tjelesnim ozljedama. (sh, foto: zv)

Od siline udarca motociklist je sletio na pločnik i zadobio lakše tjelesne ozljede

NEDELIŠĆE

Teško ozlijeđena 81-godišnja biciklistica

Na opasnom raskrižju u Nedelišću žena je zadobila teške ozljede

U Nedelišću na raskrižju Varaždinske ulice i Ulice Martina Viljevca dogodila se prometna nesreća u kojoj je teško ozlijeđena 81-godišnja biciklistica. Ozlijeđena biciklistica iz smjera Gornjeg Hrašćana neoprezno se kretala kolnikom Ulice Martina Viljevca te je dolaskom do raskrižja s Varaždinskom ulicom, krenula skretati ulijevo u smjeru Čakovca. U trenutku nesreće 27-godišnji vozač teretnog automobila s pridodanom poluprikolicom, ispred bicikliste skretao je desno, također na kol-

nik Varaždinske ulice, ali u smjeru Varaždina. Uslijed siline udara došlo je do prevrtanja bicikla te pada vozačice na kolnik. Teško ozlijeđena biciklistica vozilom hitne medicinske pomoći prevezena je u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je zadržana na liječenju. O prometnoj nesreći izvijestit će se nadležno državno odvjetništvo, dok će se biciklistica prekršajno sankcionirati sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. (dv)

12. srpnja 2019.

O ZAŠTITI MEĐIMURSKOG konja raspravljalo se na kolegiju načelnika i gradonačelnika

3 kune po stanovniku za pomoć očuvanju konjske pasmine Zvuči jednostavno i malo, ali nije baš tako jer odluku o sufinanciranju trebaju donijeti sva općinska i gradska vijeća Josip Grivec, zamjenik župana te predsjednik Savjeta za očuvanje i zaštitu međimurskih pasmina domaćih životinja na kolegiju načelnika i gradonačelnika kazao je kako Međimurje obiluje nizom zaštićenih životinjskih vrsta, no trenutno je najugroženiji međimurski konj, autohtona hrvatska pasmina koja je pred izumiranjem. Ostalo je tek 30-ak jedinki, točnije 27 kobila i 4 pastuha koji su srećom zbog stalne brige, kako nam je rečeno u odličnom fizičkom stanju. Stoga se traže rješenja za očuvanje ove naše životinjske pasmine. - Odradili smo nekoliko sastanaka u Ministarstvu poljoprivrede i obećano je da će prvim rebalansom proračuna Republike Hrvatske u proračun ući stavka za financiranje osnivanja ergele međimurskog konja, kazao je Grivec. Međutim, kako doznajemo od Marijana Belčića, kolega novinara, ujedno dugogodišnjeg ljubitelja i zaštitnika pasmine međimurskog konja, prije toga, Ministarstvo traži da se uključi i lokalna samouprava. Kroz inicijativu da se konkretno poradi na tom projektu, prvenstveno na reprodukciji i povećanju broja jedinki. U tu svrhu trebalo bi što prije osigura-

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ostalo je 27 kobila i 4 pastuha međimurskog konja, a za uspostavljanje ergele trebalo bi financirati povećanje ovog broja kroz reprodukciju

ti 400.000 kuna (polovicu Županija, a polovicu gradovi i općine), s obzirom da su konjari već krenuli u taj proces kako bi se isti odradio na vrijeme. Stoga je Grivec načelnike i gradonačelnike zamolio: - Uvažite ovaj jednokratni model 3 kune po stanovniku koji neće ostati stalna obaveza naših građana, poručio je. Belčić koji je također osobno bio nazočan kolegiju, dodatno je obrazložio kako je napravljen akcijski plan i da se s Ministarstvom poljoprivrede proteklih godinu dana aktivno raspravlja oko mogućih modela očuvanja naše autohtone

pasmine konja i da bi ovo bio značajan korak za odluku o uspostavljanju državne ergele u Međimurju. Tri kune po stanovniku svakog grada i općine zvuči jednostavno i malo, ali nije baš, jer ova sredstva nisu predviđena u lokalnim proračunima. Stoga je pitanje hoće li općinska i gradska vijeća podržati ovaj model. Čakovec bi primjerice po tom modelu, izračunao je gradonačelnik Kovač, morao izdvojiti 75.000 kuna. On svojom odlukom može izdvojiti najviše 5000 kuna kao pomoć. Dodao je da za iznos koji se traži, nema predviđenih sredstava u proračunu. Stoga

je konjare uputio na javni natječaj koji se raspisuje za financiranje udruga, putem predočenih programa, gdje se mogu javiti za potrebna sredstva. Višnja Ivačić, predsjedavajuća zaključila je raspravu uz zamolbu da gradonačelnici i načelnici pripreme prijedlog Sporazuma o prihvaćanju kriterija i obaveza jednokratne pomoći prema očuvanju autohtone međimurske pasmine konja. Na njihovim je vijećima da odluče hoće li podržati sporazume ili će za zaštitu međimurskog konja morati tražiti i druge modele financiranja. (bmo, dz)

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Nezaposleni mogu spasiti svijet D

anas svaki stanovnik svijeta imaginarno posjeduje manje od hektara šume. Kad će nas biti 9 milijardi, svaki će čovjek dobiti u nasljeđe i pola hektara šume. Na Zemlji raste 5,5 milijardi hektara šume, a ljudi je oko 7 milijardi. Prema izračunu švicarskog instituta iz Zuricha, kad bi posadili šume na devastiranom prostoru veličine Sjedinjenih američkih država koliko ga ima u svijetu, one bi pojele dvije trećine plinova koji zagrijavaju planet te smanjile zagađenje ugljikom za četvrtinu. To bi bilo dovoljno da se smanje ili zaustave klimatske promjene kojih smo svjedoci. rema Deklaraciji UN o šumama iz 2014. godine, države su se obvezale da će do 2020. godine zasaditi 150 milijuna hektara šuma, a do 2030. 350 milijuna hektara šuma. Zbog važnosti, tu je vijest objavila i naša HINA. Prevedeno u naše europske prilike, armija nezaposlenih mogla bi sadnjom šuma spašavati i na kraju i možda spasiti svijet od klimatskih promjena. Pogotovo ako bi se akcija provodila globalno. Hrvatskoj je stalno nezaposleno više od sto tisuća građana. Kad bi svaki od njih zasadio sto stabala godišnje, to bi iznosilo novih deset milijuna stabala. Za deset godina to bi bilo sto milijuna novih stabala ili otprilike milijun hektara šuma više nego ih sada imamo. Sredstva bi se možda mogla osigurati

iz europskih fondova, koji bi sigurno poticali takve mjere. eđimurje se ponosi malim brojem nezaposlenih, brojka je pala na manje od dvije tisuće. Kad bi svatko od nezaposlenih zasadio stotinu stabala godišnje, to bi iznosilo dvjesto tisuća stabala više svake godine. Konkretno, na taj bi se način moglo pošumiti nekoliko kvadratnih kilometara godišnje. Radi usporedbe, za pet godina nezaposleni Međimurja mogli bi imaginarno obnoviti veliku šumu Murščak u potpunosti kako je nekad izgledala. Jesmo li dorasli tako velikim i složenim akcijama kad se ne možemo dogovoriti niti za mnogo manje i bezazlenije? Za svijet vrijedi isto, zbog pohlepe nema pravih dogovora i svi stradavamo, svi smo kažnjeni od prirode koja je milijunima godina stvarala ravnotežu, a mi je uništavamo. ožda svijest da već i nezaposleni mogu spasiti svijet sadnjom šuma postane globalna. Za početak, dovoljno bi bilo da postane lokalna ako o njoj govorimo.

VLAŽNE MARAMICE SU NEPRIJATELJ KANALIZACIJE

www.mnovine.hr

Nerazgradive su i zato Vas molimo da ih ne bacate u wc školjku, već u koš za smeće

facebook.com/MedimurskeNovine

Čakovec

www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 040 323 323601 601 www.mnovine.hr

12. srpnja srpnja 2019. 2019. 12.

Sjednica Gradskog vijeća prije ljetne stanke prošla je uz poneku žaoku

Radi se na projektu uređenja igrališta krajigrališta Macanovog doma Radi se na uređenju kraj Macanovog doma Sjednica Gradskog vijeća prije ljetne stanke prošla je uz poneku žaoku

UZBUDLJIV AKTUALAC zasjedanja Gradskog vijeća Grada Čakovca

- Ako se igralište neće koristiti, puno je onih koji žele da dođe McDonalds, a oni su uvijek spremni na to, kazao je “priprijetivši” gradonačelnik Kovač Još uvijek nema odgovora na pitanje požara na odlagalištu otpada u Totovcu. Inicijativu za tematsku sjednicu predsjednik Gradskog vijeća grada Čakovca Jurica Horvat ranije je otklonio na neodređeno vrijeme dok ne dođu sve analize koje je grad naručio (još uvijek nisu poznate!?), ali je na aktualnom satu zasjedanja u četvrtak dao priliku direktoru Čakoma Ivici Perhoču na opširno objašnjenje o teškoćama oko zbrinjavanja plastičnih boca koje se razvrstavaju i sakupljaju, ali ih se nema gdje zbrinuti. Nakon svega nismo saznali ništa novoga. Dok je predsjednik vijeća Perhoču dozvolio da “troši vrijeme”, vijećniku Predragu Kočili je ono uskraćeno, formalno zbog isteka aktualnog sata što ga je naljutilo i na kraju je napustio sjednicu.

McDonalds spreman doći u centar Čakovca Pitanja na aktualnom satu čakovečkog gradskog vijeća se ponavljaju pa tako je po tko zna koji put pokrenuto pitanje igrališta uz Macanov dom. Zašto se igralište ne koristi za predstave na otvorenom, klizalište, nego je zatvoreno, postavljeno je pitanje od strane HNS-ove vijećnice Ljerke Cividini. Gradonačelnik Kovač je kazao da je velik problem terena asfaltna podloga, koja je prevaziđena. Pročelnik Ivica Pongrac pojasnio je da za klizalište nema uvjeta zbog nedostatne snage struje. - Za to bi se trebala dokupiti snaga, ali provući do Macanovog doma podzemni kabel iz ulice ZAVNOH-a i rotora je skupo i neisplativo, kazao je. Kao novost u revitalizaciji igrališta gradonačelnik Kovač

iznio je informaciju da se s Hrvatskim olimpijskim odborom vode razgovori o njegovu uređenja za potrebe školaraca. No, istodobno je i “priprijetio” ako se pokaže da se igralište ne koristiti, McDonalds uvijek može doći na taj prostor. Puno je onih koji žele da dođe, a oni su uvijek spremni za dolazak, kazao je gradonačelnik Kovač.

Makovec: Kakve su to svinjarije?

Aleksandar Makovec, oporbeni vijećnik izmjena i dopune Urbanističkog uređenja Vojnih vrtova - sjever okarakterizirao je pitanjem: Kakve su to svinjarije? Radi se o istoj stvari kako se ljude izigralo na Sajmištu. Kada su građani skupo kupovali parcele debelo su platili i okruženje. Sada se u buduće zgrade gura veći broj stanova, od prvotnog plana. - Tražim da se maksi-

malni broj stanova u zgradi ograniči na četiri. zahtijevao je Makovec, u protivnom će povećanjem broja stanova doći do problem s parkingom i nedostatka parkirnih mjesta, što će se svaliti na grad. Izmjenama se omogućuje investitorima da maksimaliziraju profit gurajući veći broj manjih stanova u zgrade, te time ukratko povećavaju brojnost stanova u zgradama. Gradonačelnik Kovač je kazao da ne vidi u čemu je problem. Da se radi se o mješovitoj stambeno-poslovnoj zoni, gdje do istog problema može dovesti i otvaranje kafića ili ambulante. Nekoliko puta je naglasio da se gabariti, niti katnost zgrada neće povećavati, a hoće li u istoj zgradi biti više manjih stanova stvar je investitora. Dodao je da na tržištu postoji potreba za manjim stanovima, jer ljudi ne mogu održavati velike kuće. (BMO)

Država nadvožnjaka? Državapreuzima preuzima sanaciju sanaciju nadvožnjaka? Gradonačelnik Kovač, Naglasio je da bi na sjednigovoreći o sjednici Vlade u ci Vlada trebala donijeti Čakovcu naglasio je kakoodluku bi se o preuzimanju na istoj trebalasanacije donijetinadvoi odluka o preuzimanju sanacije nadvožnjaka od strane drža-

ve, odnosno Hrvatskih cesta, žnjaka od strane države, odnošto bi bilo itekako značajno za sno Hrvatskih cesta. gradsku blagajnu, jer njegovo daljnje uređenje više ne(BMO) bi išlo na teret Grada. (BMO)

dvajamo gradonačelnikovu izjaOdjezanimljivosti izdvajamou va da za kupnju zemljišta iČakovcu gradonačelnikovu izjava da je i otvaranje još jednog za kupnju zemljišta u Čakovcu trgovačkog centra zainteresiran ijedan otvaranje još jednog trgo-u novi lanac kojeg nema vačkog centra zainteresiran jedan novi lanac kojeg nema

trgovačkog centra išlo bi zaupošljavanje našem gradu. Uz otvaranje 30 djelatnika. Nije trgovačkog centra zaprecizirao lokaciju, niišlo imebilanca pošljavanje 30 djelatnika. jer su pregovori u tijeku. Nije precizirao lokaciju, ni ime(BMO) lanca jer su pregovori u tijeku. (BMO)

Kočila koji jevijećnik u stalnom zaoštreOporbeni Predrag Kos gradonačelnikom čilanom kojiodnosu je u stalnom zaoštrenom Čakovca i preko pravosudne saodnosu s gradonačelnikom Čakovca punice, ovog puta napustio i preko pravosudne sapunice, ovogje sjednicu Gradskog vijeća nakon puta napustio je sjednicu Gradskog što nije dobio postaviti pivijeća nakon štopriliku nije dobio priliku postaviti na aktualnom tanje napitanje aktualnom satu. Jurica satu. Juricapredsjednik Horvat, predsjednik Horvat, Gradskog Gradskog vijećajemjerio je vrijeme vijeća mjerio vrijeme trajanja

me isteklo, glatko sata ga jeiprekinuo trajanja aktualnog kad je to i time mu uskratio za vrijeme isteklo, glatkovijećniku ga je prekipostavljanje nuo i time mupitanja, uskratioignorirajući vijećniku za sve njegovepitanja, primjedbe. Kočilasve je postavljanje ignorirajući naglo ustao sa svog vijećničkog njegove primjedbe. Kočila je naglo mjesta prokomentirao: - Ka-i ustao sa isvog vijećničkog mjesta prokomentirao: - Kako možete?! Ne ko možete?! Ne date zadnjem date zadnjem ni priliku da vijećniku ni vijećniku priliku da postavi postavi I otišao. pitanje.pitanje. I otišao. (BMO)(BMO)

Koji trgovački lanac hoće u Čakovec? ostalih trgovački zanimljivosti iz-lanac našem gradu.u Uz otvaranje JošOdjedan hoće Čakovec

Opet su naljutili vijećnika Kočilu Opet su naljutili vijećnika Predraga Oporbeni vijećnik Predrag aktualnog sata i kadKočilu je to vrije-

KONCERTI na Porcijunkulovom 2019.

Prva na glavnoj bini 30. srpnja Jelena Rozga Nakon što smo objavili prve izvođače za ovogodišnje Porcijunkulovo, poznati su svi izvođači na glavnoj pozornici. Ove godine manifestaciju u utorak, 30. srpnja otvara kraljica hrvatske estrade Jelena Rozga. U stopu je dan kasnije prati vrckasta Maja Šuput, dok će 1. kolovoza na pozornicu stupiti grupa Hari Mata Hari. Zvukove Mediterana na sam blagdan Porcijunkulova donose Tomislav Bralić & Klapa Intrade, a

3. kolovoza hrpu ekstravagance Las Vegas Show. Porcijunkulovo će 4. kolovoza zatvorit sjetni zvuci Plavog Orkestra. Doživite Porcijunkulovo, blagdan Gospe od Anđela uz koji su vezani brojni kulturni, povijesni, zabavni i etno sadržaji. Pridružite se rijeci posjetitelja koja će krajem srpnja preplaviti ulice Čakovca i uživati u najboljem što Međimurje nudi, poručuju organizatori iz TZ Grada. (mn)

Promocija studenata MEV-a održana je u zgradi Scheier u Čakovcu

DESETA PROMOCIJA prvostupnika i sedma specijalista MEV-a

Diplome je dobilo ukupno 37 promovenata U zgradi Scheier u Čakovcu održana je deseta promocija prvostupnika Međimurskog veleučilišta i sedma promocija promovenata specijalista. Diplome je dobilo ukupno 37 promovenata.

Međimursko veleučilište počelo je djelovati s 56 upisanih studenata računarstva, da bi danas na Međimurskom veleučilištu studiralo preko 800 studenata na studijima računarstva, menadžmenta

turizma i sporta, održivog razvoja i specijalističkom studiju menadžmenta turizma i sporta. Sadašnjoj dekanici Nevenki Breslauer ovo je bila zadnja podjela diploma stu-

dentima u funkciji dekanice, nakon što je odradila dva mandata na toj dužnosti koliko nemoguće biti dekan. Vodila je Međimursko veleučilište od samog osnivanja. (BMO)

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 11

Žene Dunjkovca u svoj su gulaš ‘’ubacile’’ tajni sastojak

DANI DUNJKOVCA okupili brojne zaljubljenike na 4. Gulašfestu

Nagrađeni koji su primili Grb općine i zahvalnice Općine Mala Subotica

SVEČANO OBILJEŽEN Dan općine Mala Subotica

Otvoren vrtić i podijeljena priznanja Grb Općine dobio je pater Christoph Horn, Puhački orkestar Općine i Nogometni klub Dinamo iz Palovca. Zahvalnice su uručene ljekarni Petek, Kristijanu Srpaku i Karate klubu Mala Subotica Minulog vikenda, održan je drugi, završni dio programa uz obilježavanje Dana općine Mala Subotica. Tijekom tri dana zbivanja najsvečanije je bilo u petak kada je otvoren dograđeni i obnovljeni dječji vrtić Potočnica. - Ponosni smo na ovaj projekt jer smo dobili idealne uvjete za boravak djece, a povećao nam se kapacitet vrtića. U 5 dobnih skupina sada možemo primiti oko 120 mališana, odnosno 40 više nego

što je bilo do sada, pohvalio se prilikom otvorenja načelnik Valentino Škvorc. Prema njegovim riječima, interes postoji i za formiranje dvije jasličke skupine. Uz otvorenje vrtića, događaj dana bila je svečana sjednica Općinskog vijeća u tamošnjem Domu kulture na kojoj su dodijeljena najviša općinska priznanja te priznanja najuspješnijim učenicima i studentima. Grb općine dobio je pater Christoph Horn, Pu-

hački orkestar Općine i Nogometni klub Dinamo iz Palovca. Zahvalnice su uručene ljekarni Petek, Kristijanu Srpaku i Karate klubu Mala Subotica. Nagrađeni učenici koji su primili nagrade: Aida Trstenjak, Ema Marčec, Sara Novak, Lovro Farkaš, Filip Novak, Iva Maček, Melani Miljančić, Elija Hrgović, Tin Hrgović, Nikola Horvat, Iva Blažon, Marko Blažon, Mihael Mezga, Doroteja Cerovec, Lana Pintarić, Štefan Grana-

tir, Franjo Križaić te Dječja folklorna skupina KUU Zvon. Pored njih, nagrađeni su i uspješni studenti: Petra Piknjač, Eva Trstenjak, Karla Taradi, Filip Cirkvenčić, Petra Furdi i Lana Agejev. Povodom Dana općine organizirani je bogati zabavnoglazbeni i sportski program koji se odvijao uglavnom na igralištu NK Dinamo Palovec, uz tradicionalnu utrku i mnogo toga drugoga. (Vlasta Vugrinec, foto: Zlatko Vrzan)

Ove godine sve ekipe pobjedničke! Gastronomski mirisi širili su se prošle nedjelje na 4. po redu Gulašfestu u sklopu Dana Dunjkovca. Gulašfest okupio je sedam ekipa, a svaka je imala svoj recept za najukusniji gulaš. Natjecale su se ekipe Društvo športske rekreacije Grabanice, Udruga žena Dunjkovec, Udruga Frkanovčari, VMO Gornji Kuršanec, DVD Dunjkovec, Udruga žena Pretetinec i Udruga Hrastinka. Ocjenjivačka komisija bila je u sastavu Slađana

Herman, Marija Borković i Snježana Zorković. Nažalost, kuhanje gulaša prekinula je kiša pa je dogovoreno da su ove godine svi pobjednici i podjele nagradu. Medalje je podijelio Franjo Soldat, predsjednik udruge Međimurska gruda i tajnik Tihomir Štefulj, dok su se svima zahvalili Anđelko Kraljić, predsjednik VMO Dunjkovec i Darko Dania, načelnik općine Nedelišće. (dv)

Gornje Međimurje

MURS EKOM I Čakom razgovaraju o suradnji

Razmišljaju o izgradnji zajedničke sortirnice U uredu gradonačelnika Murskog Središća održan je sastanak između komunalnih poduzeća Murs Ekom i Čakom. Na sastanku je nazočio i gradonačelnik Dražen Srpak, dok je gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač zbog drugih obveza bio spriječen. Raspravljalo o zajedničkom projektu izgradnje sortirnice. Uz to raspravljene su mnoge druge teme iz djelokruga rada komunalnih poduzeća te moguća suradnja između dvaju poduzeća. Tema je bila i zajednički prigovor na nelogičnu i nepravednu poticajnu naknadu koju po novome moraju plaćati jedinice lokalne samouprave zbog kriterija smanjenja miješanog komunalnog otpada. (BMO)

SELNICA

Ručna žetva i Dan pikača U subotu, 13. srpnja u Selnici na polju kod ribnjaka (ulaz preko puta Ulice Ogradna) organizira se ručna žetva s početkom u 6:00. Tjedan dana kasnije, u subotu, 20. srpnja organizira se Dan pikača uz cjelodnevne aktivnosti od dječjih radionica, namatanja velikog pikača pa do zabave u večernjim satima uz Mirka Švendu Žigu i njegov bend. Za sve posjetitelje večernjeg koncerta osiguran je bograč! (sh)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

12. srpnja 2019.

KUHANJEM GRADSKIH KOTLIĆA na Zalešću završila manifestacija Ljeto uz Muru u Murskom Središću

Umjesto nedjeljnog ručka, u slast se jelo na žlicu

Kuhanje gradskih kotlića na Zalešću u okviru manifestacije Ljeta uz Muru u Murskom Središću omiljena je tradicija. Održava se uz lijepo uređeni ribnjak i okuplja one koji vole kuhati jela na žlicu i one koji vole degustirati ta jela Manifestaciju su zajednički organizirali Grad Mursko Središće i Turistička zajednica. Kuhale su kuharske ekipe i(li) pojedinci koji su se dobrovoljno prijavili, uz pomoć bonova za namirnice koje je osigurao organizator. Također, i ove godine bila je vrlo zanimljiva ponuda jela na žlicu. Mnogobrojni gosti koji su stigli iz cijelog Međimurja i susjedne Slovenije, osjetili su da bi to mogao biti lijepi izlet uz slasni besplatan ručak na žlicu pa je opet Zalešće bilo puno kao šipak. I zaista, kuharske ekipe dale su sve od sebe, a nakon što su kotlići bili gotovi (blizu podneva) sve se pojelo u slast. Prije toga, zabilježili smo što su kuhale neke od kuharskih ekipa, kao inspiraciju za vaš lonac. Ivica Mesarić iz Murskog Središća sa svojim pomoćnicama Vesnom Mesarić i Marijom Mesarić kuhao je bograč. Nazvali su se ekipa Trio Rio. Četiri godine dolaze kuhati bograč po svojoj recepturi na ovu manifestaciju. U hladovini iza njihova kuharskog kotlića i stola za pripremu, smjestila se poveća ekipa koji je u slast jela ono što su Ivica i njegove pomoćnice skuhale. Ima li bolje preporuke da je bograč uspio!? Ekipa Udruge Bundek pripremila je ričet, a članice Društva žena Mursko Središće ove godine su pripremile ćufte. Dok su se njihove ćufte još krčkale u kotliću, članice Društva žena čekale su na

dostavu mladog krumpira od kojega su pripremile friški pire kao prilog. Ivan Marđetko je kuhao kotlić šahovskog kluba. Njegovo jelo bilo je malo složenije i neobičnije od drugih. Kuhao je paprikaš od svinjskih nogica. Za pripremu ovog jela potrebno je pripremiti sušene i svježe svinjske nogice u omjeru pola-pola. Nogice se moraju dan prije skuhati i okoštati. Za pripremu paprikaša koristi se samo usitnjeno otkošteno meso. - Za jušni dio koristio sam temeljac u kojem su se kuhale nogice i on je gušći od običnog temeljaca jer je po strukturi kao hladetina. Temeljac se zalije i u njega se dodaju usitnjeno meso nogica, začini od ljute i slatke paprike, peršin i drugi začini ovog kulinarskog majstora paprikaša od svinjskih nogica. I eto slasnog jela iz kotlića uz koje u kućnim

Sjajna jela iz kotlića odlično su zamijenila obiteljski ručak uvjetima dobro paše palenta kao prilog, otkrio nam je Ivan Marđetko.

Ivan Marđetko pripremio je paprikaš od svinjskih nogica

Cijelu atmosferu na Zalešću začinila je svirka tamburaša tako da su mnogi ljetni

dan iskoristili za boravak i druženje u prirodi. (BMO)

Ivica Mesarić i pomoćnice Vesna i Marija već četvrtu godinu za redom dolaze kuhati bograč

ŽUPA SV. MARTINA BISKUPA

Velečasni Ivan Herceg proslavio 20 godina svećeničke službe U nedjelju 30. lipnja večernjom svetom misom župnik Ivan Herceg je zahvalio na 20 godina svećeničke službe. Uz slavljenika u koncelebraciji je bilo prisutno preko 20 svećenika, više časnih sestara koje su rodom iz župe Sveti Martin na Muri, dvadesetak ministranata i mnoštvo vjernika. Na misi je bio prisutan i načelnik Općine Sveti Martin na Muri Dražen Crnčec i njegov zamjenik, gradonačelnik grada Mursko Središće Dražen Srpak, predsjednik mje-

snog odbora Hlapičina Dragutin Stojko, ravnateljica Osnovne škole Petra Novinščak, načelnik policijske postaje Mursko Središće Miljenko Vrbanec i državni tajnik u Ministarstvu obrane general Zdravko Jakop. Pjevanje na misi su animirali zajedno stariji i mlađi pjevači, a na orguljama su se izmjenjivali Patrik Zamuda (voditelj zbora mladih) i Božidar Frančić (voditelj mješovitog zbora). Propovijedao je vlč. Mladen Vidak koji je istaknuo izazove koji stoje

pred svećenikom u današnje vrijeme te naglasio što treba svećenika veseliti u svakidašnjim životu. Pred kraj svete mise župniku su uputili čestitke predstavnici župnog pastoralnog i ekonomskog vijeća, župnog caritasa, pjevača, Osnovne škole, Općine, grada Mursko Središće, mladih, ministranata, vatrogasaca i obitelji. Župnik je svima zahvalio i pozvao na molitvu za svećenike. Poslije misnog slavlja bilo je kod župnog dvora prigodno druženje. (sh)

Velečasni Ivan Herceg veliku obljetnicu proslavio misom uz vjernike i kolege svećenike

12. srpnja 2019.

Gornje Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŠAMPIONI ZNANJA iz Selnice

Braća Ivan i Marta Premuš rasturili na brojnim školskim natjecanjima Na županijskim i državnim prvenstvima nastupili su svaki iz nekoliko predmeta i postigli izvrsne rezultate Marta i Ivan Premuš iz Selnice, sestra i brat, svojim brojnim uspjesima na županijskim i državnim natjecanjima ponos su svojih škola i svoje obitelji. Marta je učenica sedmog razreda OŠ Selnica, a Ivan 1. razreda Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec. U završenoj školskoj godini bili su na županijskim i državnim natjecanjima iz brojnih predmeta i pokazali sjajno znanje. Marta je ove godine sudjelovala na županijskim natjecanjima iz kemije, hrvatskog i geografije i na državnom natjecanju iz kemije te na ekipnom natjecanju Mathema u Koprivnici. Na Županijskom natjecanju iz hrvatskog bila je 3. (mentorica Dubravka LajtmanJanči), iz kemije 2. (mentorica Dijana Premuš), a iz geografije 1. (mentorica Damira Marušić). Na Državnom natjecanju iz kemije 15., a s Tenom Perhoč i Gabrielom Kontrecom u ekipi osvojili su 1. mjesto na natjecanju Mathema u kategoriji 7. razreda (mentorica Tanja Perhoč). Za natjecanja se pripremala na dodatnoj nastavi i kod kuće. - Većina učitelja ima razumijevanja za učenike koji idu na natjecanje, ispričala nam je Marta i dodala da odgode ili ih oslobode nekih drugih školskih obaveza. Planira upisati Gimnaziju, ali još ne zna koji smjer. Odnedavno trenira odbojku u

OK Plavi Peklenica, svira gitaru i ukulele te obožava rolanje. Tijekom natjecanja, unatoč brojnim obavezama ipak se uspijeva družiti sa svojim najboljim prijateljima, ako ne drugdje, u školi za vrijeme odmora. Ivan je ove godine sudjelovao na Županijskim natjecanjima iz kemije (mentorica Davorka Majetić), fizike (mentorica Melita Sambolek) i matematike (mentorica Tamara Srnec). Na Državnom natjecanju iz kemije te na ekipnom natjecanju Mathema u Koprivnici i Festivalu matematike (mentorica Tamara Srnec) u Varaždinu pojedinačno i ekipno. Bio je prvi na Županijskom iz kemije, fizike i matematike (A kategorija), šesti na Državnom iz kemije, s Jelenom Kovačić i Lovrom Žgancom u ekipi osvojili su prvo mjesto na Mathemi, a u ekipi s Paulom Horvat, Dijanom Tot i Filipom Vinkovićem osvojili su prvo mjesto u ekipnom dijelu na Festivalu matematike. Na Festivalu pojedinačno bio je šesti. - Pripreme se razlikuju od predmeta do predmeta. Ponajviše u školi kroz fakultativnu i dodatnu nastavu, kao i kod kuće, kazao je. Što se tiče slobodnog vremena, nije ga baš bilo u vrijeme natjecanja, ali trudi se uvijek provesti nešto vremena s prijateljima. Za odmor mora naći

OŠ SVETI JURAJ NA BREGU

Glazbeno nadaren Rok Mikec za klavijaturama

ROK MIKEC iz Štrigove

Virtuoz na klavijaturama

Ivan i Marta Premuš iz Selnice vremena, jer umoran ne može dobro odraditi zacrtano. Još uvijek ne zna čime se želi baviti u daljnjoj budućnosti i što će upisati, ali definitivno nešto u STEM području. U slobodno vrijeme redovito ide na pubkvizove s ekipom, malo svira gitaru, kad stigne trenira brazilski džiju-džitsu u MS Jiu-Jitsu, voli pročitati i dobru knjigu iz beletristike, popularno-znanstvene knjige ili kriminalističke. Ponosni roditelji Dijana i Gordan Premuš, velika su im, moralna, stručna i logistička podrška, ali i poticaj, posebno

kad motivacija povremeno padne. Ipak, naglasili su Marta i Ivan, to nema veze s njihovim prosvjetarskim zanimanjima, jer Marta i Ivan rade samoinicijativno i na vlastitu inicijativu. Kao brat i sestra slažu se jako dobro, a i mlađa braća Lucija ( 4. razred) i Andrija (predškolac) velika su podrška i ponosni na rezultate velikih brata i sestre. Mi im čestitamo na prekrasnim rezultatima i želimo da nastave nizati svoje uspjehe. (Aleksandra Sklepić, foto: obiteljska arhiva)

Postavljena odlična pametna klupa Kod OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu postavljena je pametna klupa QBen Silver. Pametna klupa omogućava USB i bežično punjenje mobitela, tableta, laptopa i ostalih elektroničkih uređaja. Kao dodatnu stavku nudi i pristup internetu u 3G/4G mreži. Konstrukcija klupe izrađena je od čelika i kaljenog stakla

čija čvrstoća osigurava otpornost klupe na vandalizam, dok cinčanje štiti klupu od korozije i ostalih posljedica vremenskih uvjeta. Uređaje je moguće puniti tijekom cijelog dana, zahvaljujući sunčevoj energiji koju solarni paneli provode do baterija. Višak energije pohranjuje se i omogućava neometan rad do čak 10 dana u slučaju loših vremenskih uvjeta. (sh)

Glazbenik Rok Mikec iz Štrigove oduševio je svojim izvedbama na klavijaturama na nedavnoj promociji pjesničke zbirke Stjepana Makovca gdje je nastupio kao posebni gost. Trenutno predaje glazbenu kulturu u Donjoj Dubravi i Domašincu.

Završio je Glazbenu pedagogiju u Mariboru te magistrirao jazz klavir na konzervatoriju u Klagenfurtu. Svoje glazbeno iskustvo kovao je u poznatom čakovečkom bendu Genova, a danas svira u soul/pop/funk sastavu The Groovebox. (sh)

ŠTRIGOVA I SELNICA

Počinje sanacija klizišta

Hrvatske vode sufinanciraju sanaciju triju klizišta ukupne vrijednosti 1,6 milijuna kuna. U utorak, 2. srpnja 2019. godine u prostorima Hrvatskih voda potpisan je Ugovor o sufinanciranju građenja vodnih građevina za sanaciju klizišta na području Općina Štrigova i Selnica. Međimurska županija nositelj je projekta sanacije klizišta lokalnu cestu LC 20046 Robadje i LC 20015 Prekopa. Vrijednost radova iznosi 918.596,88 kuna (s PDV-om) od čega 50% sufinanciraju Hrvatske vode, dok je ostali dio sredstva osiguran planom građenja i održavanja

županijskih i lokalnih cesta. Za tu je svrhu Županijska uprava za ceste Međimurske županije izradila izvedbene projekte sanacije te provela postupak javne nabave. Općina Štrigova sanirat će klizište uz lokalnu cestu u Svetom Urbanu, naselje Šantavec, vrijednosti 212 tisuća kuna od čega Hrvatske vode sufinanciraju 148 tisuća kuna, dok će općina Selnica provesti projekt sanacije klizišta u Vinogradskoj ulici ukupne vrijednosti 400 tisuća kuna uz sufinanciranje Hrvatskih voda od 70 posto. Radovi na projektima sanacije klizišta započinju ovaj mjesec. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

S nule odmah na peticu Pametna klupa kod OŠ Ivana Gorana Kovačića spremna je za korištenje

Općina Gornji Mihaljevec je prema istraživanju o transparentnosti proračuna svih općina, gradova i županija u

BREŽNA PRIČAONICA

Hrvatskoj koje provodi Institut za javne financije dobila peticu. U odnosu na 2018. godinu popravila se s nule na peticu. (sh) Piše: Sanja Heric

“Živjele” krivotvorene diplome!

kcija krivotvorene diplome svoj je nastavak dobila, nažalost, i u Međimurju. Provjerom je utvrđeno da je riječ o falsifikatu. Navedena krivotvorena diploma pronađena je kod ženske osobe koja je bila zaposlena u dvjema osnovnim školama u Međimurskoj županiji. Kako je objavilo Ministarstvo obrazovanja riječ je o lažnoj

diplomi profesora kemije s odsjeka za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. otična učiteljica radila je s krivotvorenom diplomom u jednoj osnovnoj školi radila sedam, a u drugoj šest godina. Nakon početka akcije provjeravanja diploma 90 tisuća osoba zaposlenih u sustavu obrazovanja ovo je sada bila 25. krivotvorena diploma, od-

nosno 17 nevjerodostojnih diploma i osam svjedodžbi. Od toga je devet diploma bilo sa Sveučilišta u Zagrebu, tri su bile iz inozemstva, te po jedna sa sveučilišta u Zadru, Rijeci, Splitu i Osijeku. a društvenim se mrežama odmah povela rasprava o tome te su čak nekoji stali na stranu dotične učiteljice s obrazloženjem da nije previ-

še kriva “ako je dobro odradila svoj posao” i da su političari puno više pokrali negoli je to ona učinila. a mene je svaka krivotvorena diploma pljuska onima koji su završili fakultet, a ponajviše onima koji sa završenim fakultetom sjede doma i ne mogu pronaći posao upravo zbog tih pojedinaca s falsifikatima. Još je gore to da

takvi pojedinci s falsifikatima rade u sustavu obrazovanja, a trebali bi biti uzor našoj djeci koju podučavaju i daju im životne savjete. ovom međimurskom slučaju pravne institucije odradit će svoj posao do kraja te konačno utvrditi radili se o falsifikatu, odnosno je li došlo do kakve greške kod same provjere diplome. Ako se ipak

utvrdi da je greška, teško će se izbrisati ljaga s imena učiteljice.

Donje Međimurje

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR S MARIJANOM VARGOM, načelnikom općine Donja Dubrava povodom Dana općine

Dopustite nam da iskoristimo turistički potencijal Drave

- Najveća želja mi je da se više ni jedan Dobravčan ne odseli ili ode raditi van u inozemstvo, a oni koji su vani da se što prije vrate, ističe načelnik Marijan Varga Piše: Vlasta Vugrinec Trinaestog srpnja obilježava se blagdan svete Margarete koja je zaštitnica Župe u Donjoj Dubravi. Taj je datum Općina izabrala za svoj Dan koji će se po tradiciji proslaviti bogatim zabavnim programom uz nastup poznatih pjevača, dok se u nedjelju, 14. srpnja održava Dobravsko proštenje, jedno od većih u Međimurju. Tim povodom razgovarali smo s načelnikom Marijanom Vargom. • Dan Općine prilika je da se podvuče crta ispod minulog jednogodišnjeg razdoblja, odnosno da se spomene sve realizirano, neostvareno i prebačeno u iduće financijsko razdoblje te da se navedu planovi za narednu godinu. — Što se tiče rada u proteklom periodu kak mi velimo od „Margaljete do Margaljete“ ima podosta toga. Prvo, nakon što u proteklom mandatu od četiri godine nije bila investirana niti kuna u gospodarsku zonu i nekoliko poduzetnika napustilo je Donju Dubravu, mi smo investirali 800.000 kuna i to za elektroinstalacije, opskrbu pitkom vodom te za izradu projektne dokumentacija za pet uličnih koridora koji trebaju asfaltne površine, rubnike šetnice i odvodnju oborinskih voda. Ove godine je potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s Ministarstvom gra-

diteljstva i prostornog uređenja u visini od 254.000 kuna za pomoć u razvoju infrastrukture u gospodarskoj zoni. Smatramo da bez stvaranja uvjeta za razvoj gospodarstva nema niti mogućnosti ostanka rada u Donjoj Dubravi. Također, četiri godine nije investirano u obnovu Doma kulture „Zalan“ pa smo prošle godine u 11. mjesecu dovršili obnovu vanjske stolarije našim sredstvima uz pomoć Međimurske županije. Ove godine i Ministarstvo kulture nam je odobrilo 100.000 kuna nepovratnih sredstava te će se uz pomoć Županije i Općine nastaviti s obnovom unutrašnje stolarije i ulaznog stepeništa. Nakon pedesetak sudskih postupaka u rješavanju imovinsko-pravnih poslova za zemljište zvano „Pijavišće“ izrađen je Geodetski elaborat I. i II. dio te dostavljen na mišljenje u Ministarstvo poljoprivrede. U Geodetskom elaboratu su sve čestice (njih preko stotinjak) spojene u jedinstvenu cjelinu te presložene u 6 funkcionalnih cjelina sukladno Odluci Općinskog vijeća. Dobivanjem pozitivnog mišljenja od Ministarstva poljoprivrede izvršit će se gruntovna i katastarska uknjižba u zemljišnim knjigama, a nakon toga provesti postupak dodjele zemljišta u zakup. Očekujemo da će se sve to obaviti do kraja poljoprivredne sezone, te će naši

PROGRAM UZ DAN OPĆINE 12. srpanj - petak

16 sati - Otvorenje teniskog turnira Krbulja Open 2019 18 sati - Sveta misa u župnoj crkvi sv. Margarete 19 sati - Svečana sjednica Općinskog vijeća u holu OŠ 20 sati - Nastup Taubeka pod šatorom na Sportskom parku „Krbulja“ 20 sati - Domjenak i druženje 21 sati - Koncert Učiteljica pod šatorom na Sportskom parku „Krbulja“ 13. srpanj - subota 09 sati - Teniski turnir 10 sati - Sveta misa uz prisustvo biskupa mon. Josipa Mrzljaka 230. obljetnica župe Sv. Margarete i 30 godina svećeničke službe vlč. Mirka Pilaja

Nakon mise: Predstavljanje knjige vlč. Pilaja Moj svakodnevni razgovor s Bogom preko leptira 16 sati - Otvorenje izložbe Marka Vučenika „Wall of fame“ (caffe bar „Sale“) 20 sati - Nastup Fijakera pod šatorom na Sportskom parku „Krbulja“ 14. srpanj - nedjelja 08 sati - Proštenje 10 sati - Teniski turnir 11 sati - sv. misa u župnoj crkvi Svete Margarete 11 sati - Nastup glazbenog sastava ispod šatora na Sportskom parku „Krbulja“ 12 sati - Polaganje vijenaca na spomeniku Novi Zrin 18 sati - Nogometna utakmica NK Dubravčan – NK Međimurje

poljoprivrednici dobiti novih 49 ha zemljišta. Projekt ceste prema Pažutu zbog loših vremenskih uvjeta se nije uspio dovršiti prošle godine te je dovršen u proljeće ove godine. Financiranje projekta bilo 100% od strane fondova EU, ali uz predfinanciranje Općine izvršeno je plaćanje izvođačima radova, dostavljena sva izvješća i zatražen povrat uplaćenih sredstava u iznosu od 420.0574 kuna od Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Izrađenim projektom Izgradnja dječjeg igrališta željelo se omogućiti igranje male djece na sportskom parku Krbulja te poboljšati igrače terene za djecu iz Dječjeg vrtića Klinčec. Izgradnja javnog dječjeg igrališta bit će uz Vrtić s istočne strane vrtića. Projekt je ocijenjen pozitivno i dobivena je nepovratna potpora u iznosu 150.000 kuna. Omjer sufinanciranja je 74% ministarstvo, a 26% općina. U ovoj fazi je raspisan natječaj za izvođača radova te ćemo nastojati da se radovi dovrše do početka jeseni. Općina je krajem prosinca na raspisani natječaj LAG-a Mura Drava kandidirala projekt Sportski park Krbulja za koji je dobila 296.500 kuna potpore. Projekt uključuje izgradnju nadstrešnice na prostorima nogometnog kluba površine od 201,40 m2 te 12 rasvjetnih panela, kao i šest svjetlosnih reflektora na teniskim terenima koji će omogućiti noćno korištenje terena. Europska komisija nam je u okviru inicijative WIFI4EU dodijelila vaučere u vrijednosti od 15.000 eura. Predviđeno je postavljanje 7 vanjskih i 5 unutarnjih pristupnih točaka, a koje bi pokrivale područje Doma kulture Zalan, parka u centru mjesta, objekt DVD-a, Sportskog parka Krbulja te

Marijan Varga, načelnik Općine Donja Dubrava prostor uz rijeku Dravu kod nautičkog centra. Za kraj sam ostavio najbolniju temu, a to je kanalizacija. Iako s dosta zakašnjenja, ali barem bez financijskih troškova svakog domaćinstva ulazimo u jesenski početak njezine izgradnje. • Sjednice OV-a vrlo su vam žive i žustre, imate žestoku oporbu te se stječe dojam kako i nije baš lako biti na čelu Općine.. — U pravu ste, eto na zadnjoj sjednici i vijećnik Mario Mikulan je najavio odlazak. Nažalost postali smo općina zapažena po netoleranciji, inaćenju nekoliko pojedinaca koji su željeli uskratiti zakonska prava i obveze Općinskog načelnika Statutom i Poslovnikom. Mi smo predložili HDZ-u koaliciju, a ako to ne žele onda partnerstvo kako bi svi skupa radili za interes naše Dobrave, ali nažalost to se nije htjelo. Tako se desilo da HDZ s partnerima nema prijedlog za bilo kakav projekt koji bi ušao u proračun, ali su protiv proračuna. Ništa ne valja. No, mi radimo, rezultati su vidljivi i ne osvrćemo se na zlonamjernosti. • Na samom ste rubu Međimurja, je li to prednost ili mana i kakva je suradnja sa susjedima?

— U životu sam uvijek na svim radnim pozicijama maksimalno iskoristio objektivne okolnosti i ako su to bile nekome prepreke meni su bile prednosti. Tako je i ovaj naš Dobravski položaj meni prednost. Sa svim susjedima dobro surađujemo i međusobno se nadopunjavamo. U današnjim okolnostima niti jedna općina bez suradnje sa susjedima ne može napredovati. Svi mi imamo nekih prednosti, ali i nedostataka koje susjed može nadoknaditi. Eto mi se u Donjoj Dubravi svim silama trudimo da se u Kotoribi izgradi most prema Mađarskoj, u Donjem Vidovcu Zlatarski centar, u Svetoj Mariji turistički centar na Dravi i to pomažemo. • Dosta se spominje razvoj turizma u donjem Međimurju. Po tom pitanju bilo je i sastanaka, ima li kakvih konkretnih dogovora? — Turizam je u donjem Međimurju još zapostavljen. Još uvijek nema istinskih inicijativa da se stvori turistička infrastruktura. No, mi ne odustajemo od nakane iskorištavanja prirodnih resursa za turističke namjene. Smatram da možemo svi skupa u donjem Međimurju ponuditi interesantan turistički sadržaj bazi-

ran na jednom, dvodnevnom ili višednevnom boravku. Tu je odskočio Grad Prelog i mislim da se i s njime trebamo povezati u turističkim nakanama. • Drava je veliki potencijal, koliko je iskorištena i što bi htjeli napraviti? — Najljepša prirodna cjelina u ovom dijelu Europe je stari tok rijeke Drave od polazišta u Svetoj Mariji pa do ušća s rijekom Murom. Nama na tom prostoru treba prostorno planskom dokumentacijom urediti mogućnost korištenja, ali samim tim i zaštita od divljih turista kako su to napravile neke europske države. Jer kod nas je u inundaciji puno toga zabranjeno, a na primjer u Austriji ili Mađarskoj se mogu odvijati određene aktivnosti. Evo konkretno u gradu Letenju imaju dva autokampa, jedan u centru mjesta, a drugi uz rijeku Muru na vodoplavnom području i sve funkcionira. Županija Zala ima više od 30 kampova, a koliko mi u Međimurju? • Vaša velika želja za Donju Dubravu! — Najveća želja mi je da se više ni jedan Dobravčan ne odseli ili ode raditi van u inozemstvo, a oni koji su vani da se što prije vrate.

svim mještanima Općine Donja Dubrava

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 15 DONJA DUBRAVA

Mario Mikulan otišao iz Općinskog vijeća

U natjecanju bračnih parova s kajacima pobijedili su Željka i Vlado Vuk

Praćkanje je disciplina koja je “dečke” vratila u mladost

TRADICIONALNI VODENI SPEKTAKL na preloškoj Marini

Ekipa Fljojsara najbrža u Lovu na labuđe pero Domaći Preložani su se iskazali u alki u kojoj je nastupilo 12 ekipa gdje je pobijedio tim Vlado Vuk i Marijan Mandlin Preloška sportsko rekreacijska zona Marina tijekom minulog vikenda bila je pravo bojište igara počevši od 19. Lova na labuđe pero, preko praćkanja na vodi pa sve do tzv. vodene alke. 50-tak ekipa u organizaciji tamošnjeg Nautičkog kluba Labud tako je ponovno oživjelo vožnju starinskim „drofskim čonima“. Uz domaće nautičare, natjecali su se i ljubitelji vodenih sporta i rijeke Drave iz Donje Dubrave i Donjeg Vidovca. Što se tiče lova na labuđe pero, startalo je 14 posada i najbrži su bili veslači iz Donje Dubrave, odnosno Nautičkog kluba Fljojsar, Branko Ivančić i Miroslav Horvat, njihovi sumještani Miro Ivančić i Dražen Miser bili su drugi, a domaćini Antun Bermanec i Stjepan Srpak zauzeli su treće mjesto. No, Preložani su se zato iskazali u alki u kojoj je nastupilo 12 ekipa gdje je pobijedio

Mario Mikulan dao je ostavku na mjesto općinskog vijećnika na sljedećoj sjednici koga će SDP odrediti kao mog nasljednika, kazao je. Neslužbeno se doznaje kako će to biti Martina Kovač. (vv)

SVETA MARIJA

Opremanje Doma kulture prebačeno u iduću godinu

Opremanje Doma kulture koje je Sveta Marija kandidirala preko LAG-a morat će vjerojatno prebaciti na iduću godinu pošto je preporuka da se s radovima ne započinje prije dobivanja odluke o financiranju, što se razlikuje od onoga što je bilo rečeno u početku, a to je da će se s radovima moći početi čim se preda dokumentacija. Prema

saznanjima načelnice Đurđice Slamek na odluku o financiranju čeka se po nekoliko mjeseci. Općina je raspisala natječaj za postavljanje novih 40 LED svjetiljki, uz napomenu da je izašla nova uredba temeljem koje svjetiljke ne smiju biti s bijelim nego blago žućkastim svjetlom (300 lumena) pa će takve i postaviti. (vv)

DONJI VIDOVEC

Gmazovi prijete iz zapuštenih parcela Fljojsari Branko Ivančić i Miroslav Horvat bili su najbrži u tradicionalnoj utrci “drofskih čoni” tim Vlado Vuk i Marijan Mandlin. Uz praćkanje s 30 ekipa u kojem je pobijedio Miroslav Vrhaj, organizirano je bilo

natjecanje bračnih parova s kajacima koji su veslali oko umjetnog otoka. Tu je pobjedu odnio Vlado Vuk sa suprugom Željkom.

DJEČJI VRTIĆ Ftiček D. Kraljevec-Hodošan i vrtić Ružica iz Goričana

Veliki broj posjetitelja uživao je u opuštenom druženju uz glazbu Maria Mustača i njegovog glazbenog sastava. (Vlasta Vugrinec, foto: Zlatko Vrzan)

Besplatni dodatni programi za vrtićke mališane

Dječji vrtić Ftiček iz Donjeg Kraljevca i vrtić Ružica iz Goričana od travnja, kao i u naredne dvije i pol godine svim polaznicima vrtića s područja općine Donji Kraljevec i Goričan, omogućavaju besplatne dodatne sadržaje. U sklopu toga, kako bi sve programe ravnopravno polazila i djeca s posebnim potrebama i sva druga koja imaju određenih poteškoća, zaposleni su jedan logoped i defektolog te 3 odgajateljice. - Za sve polaznike vrtića organiziramo učenje engleskog i njemačkog jezika, glazbeni, sportski te eko program, pojasnila je Kristina Višević koja radi na projektu omogućavanja ovih sadržaja svim polaznicima vrtića. - Na području naše Općine evidentan je porast

Mario Mikulan (Laburisti) izabran je pred dvije godine za vijećnika Općine Donja Dubrava kao prvi s liste koalicije SDP i Hrvatskih laburista. Dogovor između dvije stranke bio je da će Mikulan, prvi s liste, nakon pola mandata tj. dvije godine staviti mandat u mirovanje i svoje mjesto u Općinskom vijeću prepustiti nekome iz koalicijskog partnera SDP-a. Održao je riječ i na 16. sjednici poručio kolegama vijećnicima: - Ovo je moja zadnja sjednica. Svoj mandat stavljam u mirovanje i prepuštam svoje mjesto nekome iz SDP-a shodno našem dogovoru. Tko će biti, to ne znam. Vidjet ćemo

Predstavljanje novih sadržaja koji će biti na raspolaganju mališanima u tri vrtića u Donjem Kraljevcu

broja djece i želimo im pružiti bolje budućnost, rekao pak je načelnik, Miljenko Horvat. Djeca se danas premalo bave ritmikom. Radije im dajemo u ruke laptope, mobitele i slične uređaje pa tako današnja djeca teško shvaćaju probleme oko zagađenja prirode a teško da je tko od njih uhvatio zemlju rukama.

Upravo to su i glavni razlozi uvođenju sportskog i eko programa. Naravno, svi su prošli i dodatnu edukaciju koja se također plaćala iz tog projekta. - Mi u Međimurju imamo najnižu ekonomsku cijenu vrtića u Hrvatskoj i teško da bi sami to mogli organizirati i financijski

pokriti, tako da je ovo baš dobrodošlo, poručila je ravnateljica dječjeg vrtića Ružica iz Goričana Ružica Horvat. Besplatni dodatni programi, provodit će se ukupno 30 mjeseci, a osim ova dva vrtića u D. Kraljevcu i Goričanu, obuhvatit će i područni vrtić u Hodošanu. (Vlasta Vugrinec)

Općina Donji Vidovec ima problema sa svojim mještanima koji ne održavaju svoje privatne parcele. Naime, gruntišta su zarasla, sadrže leglo zmija i gamadi na koje se susjedi neprestano žale, no bez uspjeha. Prema riječima načelnika Josipa Matulina teško je

riješiti taj problem budući da se radi o privatnim parcelama koja je po važećim hrvatskim zakonima neotuđivo pravo svakog pojedinca. Drugim riječima, stvar je u neodgovornosti pojedinaca, a općina trenutno nema mehanizme kojima bi im stala na kraj. (vv)

Andrijano rado koristi vodu iz pipe koja je postavljena u samom središtu Preloga

PRELOG

Javna pipa za spas od vrućina

Vožnja biciklom tijekom vrućih i sparnih dana nezamisliva je bez bočice svježe i hladne vode. Upoznat je s tim svaki biciklist, a naročito onaj koji se sprema na duže ture bicikliranja. Istina, bočica vode može se kupiti u svakoj trgovini pa i na kiosku, no ipak je najbolja i naj-

slađa ona koju u flašicu doteče direktno iz pipe. Pipu s vodom u samom središtu Preloga rado koristi i mladi Andrijano kojeg smo zatekli u punjenju flašice. No, prije nego što flašicu spremi najprije dobro potegne iz nje kako bi utažio trenutačnu žeđ. (vv)

Poljodjelstvo

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U BERBI AMERIČKIH BOROVNICA kod obitelji Lisjak u Šenkovcu

Sami prodajemo borovnice, ne želimo u trgovačke lance U Hrvatskoj raste zanimanje za uzgoj borovnice pa se, prema grubim procjenama ona uzgaja na oko 140 hektara, odnosno uzgojem se bavi oko 150 osoba. Piše: Vlasta Vugrinec Aronija, kupina, malina, ribiz, borovnica i goji, najpoznatije su i najzastupljenije sorte bobičastog voća u našem kraju. Istina, ako već treba poredati po zastupljenosti, daleko najviše ima aronije i to zbog njenih svojstava.

Berba započela i potrajat će do sredine kolovoza

Prvenstveno se tu misli na same bobice koje se ne moraju nužno brati istog trena kad zazrele već mo-

gu puno duže ostati na grmu za razliku od ostalog bobičastog voća koje počinje zriobom otpadati s grma. S druge strane, aroniju uzgajivači vole jer je, kako kažu, vrlo otporna biljka i praktički nema opasnosti od napada bolesti i štetnika. - Danas je to vrlo teško tvrditi za bilo koju biljku jer je tržište otvoreno i bilje nam stiže sa svih strana svijeta pa tako i bolesti te štetnici, kaže pak 36-godišnji Leo Lisjak iz Šenkovca, uzgajivač američke borovnice, biljke koja ta-

Plodovi ne dozrijevaju istodobno pa se nasad mora obilaziti i 3-4 puta tijekom sezone, ističe Jasminka

kođer slovi kao poprilično otporna. Lea i suprugu Jasminku pronašli smo na njihovom imanju na kojem se odvija berba američke borovnice. Berbu su započeli prije 20-tak dana i potrajat će negdje do sredine kolovoza. Naime, obitelj Lisjak zasadila je desetak sorti ovog voća razne epohe dozrijevanja kako bi imali svježe bobice kroz cijelu sezonu. Leo i Jasminka, borovnice su počeli uzgajati sasvim slučajno. - Vidio sam u trgovini borovnice, kupio ih i kako mi se dopao njihov okus, odluka je brzo pala, podsjetio se početaka Leo. Zemlju su imali i intenzivno su razmišljali o bavljenju ekološkom poljoprivredom u što su se borovnice izvrsno uklopile. Analiza tla je pokazala idealan kiseli ph za borovnicu te je krenula kupnja prvih grmova da bi danas stigli do 3.500 komada. Nažalost, iako kupljene kod nas, sadnice su porijeklom iz Poljske tako da su dio nasada i sami tamo kupili.

- Posvetili su se ekološkom uzgoju borovnica, što znači samo motika uz puno znoja i žuljevite ruke, kažu Leo i Jasminka

Poljska je inače, donedavno bila vodeća zemlja po proizvodnji borovnica u Europi i treća u svijetu. Cijeli nasad je pod navodnjavanjem i pokriven mrežom, više zbog ptica nego li zbog tuče. - Sve što znamo o uzgoju borovnica, naučili smo u hodu, preko interneta, literature ali i godine rada i muke, objasnio nam je Leo. Naime, krenuli smo u posao 2011. godine.

Ekološka proizvodnja s eko-markicom

Iako je borovnica relativno jednostavna za uzgoj, obitelj ima i te kako puno posla jer su se posvetili ekološkom uzgoju, što znači samo motika uz puno znoja i žuljevite ruke. - Ljudi su prepoznali važnost zdrave i ekološki uzgojene hrane, kažu uglas Leo i Jasminka pa

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

se sve manje traži uvozna španjolska ili portugalska borovnica. Gr move redov no okopavaju, orezuju ali i zakiseljavaju sečkom od crnogorice. Prskaju po potrebi samo ekološki dozvoljenim sredstvima. Na svom imanju kroz sezonu poberu oko 3 tone bobica, no ne u jednom mahu budući da plodovi ne dozrijevaju sve istodobno. Drugim riječima, nasad moraju proći i 3-4 puta kako bi sve pobrali. - Budući da smo uložili dosta znanja i truda te želimo da naša borovnica stigne svježa do svakog kupca, bobice uglavnom prodajemo na kućnom pragu ili pak putem dostave diljem zemlje. Jednostavno se ne želimo natezati oko cijene, eventualnog povrata te različitih zahtjeva za pakiranjem s trgovačkim lancima, kažu.

Što se pak cijene tiče, prodaju ih po prihvatljivih 50 kn/kg kao i uzgajivači iz konvencionalne proizvodnje, premda bi njihove, ekološke trebale stajati više. Uz Međimurje, njihove borovnice osvajaju Zagreb, Istru i Dalmaciju, što više ni nemaju toliko robe koliko ga tržište traži, stoga planiraju proširiti nasad. - Već 8 godina borimo se kako bi kupili državno zemljište no nikako da dođemo s administracijom na zelenu granu, požalio se Leo. No, s obzirom na potražnju plodova borovnice koje slove kao i pravi izvor tvari koje blagotvorno djeluju na ljudsko tijelo, neće i ne žele odustati od njihova uzgoja i proširenje. U konačnici, kažu, sad su već praktički sve naučili i samo se mogu usavršavati u njihovu uzgoju.

Tretiranje odraslih komaraca avionima neučinkovito je i opasno za biosustav - 2 dio Edukacija je prva mjera borbe protiv komaraca. Najučinkovitija tehnologija kontrole uništavanje ličinki komaraca je larvicidima koji su bezopasni za okoliš i djeluju ciljano samo na komarce prema riječima prof. dr. sc. Josip Milas, primarijus, dr. med., epidemiologa na Katedri za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta Osijek. Tu su površine za kontrolu (bare, poplavne površine, lokve i sl. ) puno manje nego kod tretiranja odraslih komaraca koji se kasnije razlete po ogromnim površinama. Od tehnika kontrole ličinki komaraca najveći učinak daje korištenje ledenih granula. To je biološki preparat koji se miješa s vodom kao nosačem, djeluje isključivo na ličinke komarca i ni na što drugo, nije štetan za ljude niti za životinje, tumači Milas u intervjuu za razne Internet portale. Upotreba bezopasnih larvicida najčešća je u zapadnom

svijetu i preporuke EU – i upravo s tom tehnologijom neka su poplavna područja poput naših, poput područje rijeke Rajne danas područja s minimalno komaraca. Za ovakvu metodu treba nam dobar plan i sustavna provedba. Borba protiv bolesti koje prenose komarci: Trenutno imamo najezdu poplavnih komaraca koji zapravo i nisu zabilježeni kao prenositelji bolesti i čija će se populacija smanjiti do sredine srpnja ukoliko će se nastaviti vruće i suho vrijeme. Oni se pojavljuju u velikom broju za kišnih godina s visokim vodostajem rijeka i nezgodni su jer se pojavljuju u rojevima. Osobno sam i sama ovaj tjedan primijetila da je kod mene komaraca sve manje i radila sam na vrtu sve do kasnih sati. Za smanjenje komaraca koji mogu prenijeti neke od zaraznih bolesti – a to su vrste urbanih komaraca – svi smo odgovor-

ni. Jer upravo oni se razmnožavaju u ljudskom okruženju, u septičkim jamama, bačvama, kantama s vodom i slično. A za njih ne trebamo avione – nego edukaciju i manja novčana sredstva. Najčešće trebamo mrežice na ozrakama septičkih jama, poklopce na bačvama za skupljanje kišnice, mijenjati vodu svakih tjedan dana, jer za ljetnih vrućina komarac se razvije u vodi za 10-tak dana. Novčana sredstva za borbu protiv komaraca bila bi puno bolje iskorištena ukoliko bi se uz larvicidne biološke metode radilo na dijeljenju letaka i plaćanju timova studenata koji bi ljudima objasnili gdje sve doma mogu uzgajati komarce. To je nešto na čemu i rade razvijene zemlje – uz naravno i predviđene novčane kazne za one koji „uzgajaju“ komarce u svojim dvorištima i okućnicama. Ne zaboravimo da bez oprašivača neće biti mnogih

plodova koje jedemo i da je situacija već sada kritična! U nekim dijelovima Kine ljudi moraju ručno kistovima oprašivati voćke ukoliko žele imati plodove. Pčele i korisni oprašivači se ne čuvaju lajkanjem fotografija pčela na facebooku i prigodnim govorima – nego stvarnim djelima. Stoga dragi moji Međimurci – rješenje protiv urbanih komaraca koji prenose zarazne bolesti nije u prskanju avionima, nego u svima nama. Što svaki pojedinac može napraviti potražite na web stranicama i letcima Zavoda za javno zdravstvo. Također, moram napomenuti da se larvicidno tretiranje provodi u minimalnim razmjerima u Međimurju i da samo 7 općina ima sporazum o nadzoru sa Zavodom, stoga pozivam načelnike općina da se jave na Zavod za javno zdravstvo MŽ - Djelatnost za zdravstvenu ekologiju radi

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

izrade programa mjera prema zakonskoj obvezi i da se pravovremeno krene u larvicidno tretiranje komaraca kako nam se ne bi događale prevelike najezde komaraca. A vi dragi Međimurci, pitajte svoje načelnike rade li na preventivnim mjerama suzbijanja komaraca, jer dakle, to je jedino pametno i dugoročno rješenje koje ne šteti okolišu i ljudima. Ako se

želimo ponositi činjenicom da smo najnaprednija hrvatska županija, onda ne možemo koristiti zastarjele i štetne adulticidne tretmane kao glavnu mjeru suzbijanja komaraca, već imati dugoročnu strategiju i provođenje suvremenih larcividnih mjera, te na taj način brinuti za zdravlje svojih žitelja i pametno koristiti novac poreznih obveznika.

12. srpnja 2019.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

U ponudi voća prve ovogodišnje lubenice

ČAKOVEČKA TRŽNICA

VARAŽDINSKA TRŽNICA

Paprika:

15-35 kn/kg

Paprika:

15-25 kn/kg

Rajčica:

15 kn/kg

Rajčica:

10-15 kn/kg

Krumpir:

5 kn/kg

Krumpir:

5 kn/kg

Krastavci veliki:

12 kn/kg

Krastavci:

12 kn/kg

Krastavci mali:

15 kn/kg

Krastavci mali:

15 kn/kg

Luk:

5 kn/kg

Tikvice:

15 kn/kg

Salate: Celer:

5 kn/kg

Tikvice:

15 kn/kg

20 kn/kg

Salate:

15 kn/kg

20 /kg

Celer:

20 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Mrkva:

Brokula:

20 kn/kg

Brokula:

30 kn/kg

Mahune:

Sočna crvena lubenica naprosto izaziva zazubice U posljednje vrijeme, ponuda Što se povrća tiče, zamjetan je povrća na našoj čakovečkoj tržnici porast cijene salata koja je stigla na nekako se ustalila što se ne može 20 kuna. Poljoprivredni proizvođači reći i za voće. Naime, svaki obila- kažu da salate više nema jer je prozak klupa rezultira nekom novom ljetna stigla svom kraju, a druga još vrstom koja je stigla u rod. Ovog nije stigla u puni rod. No, zato ima puta, uz veliku ponudu bobičastog rajčice, paprike, krastavaca, zelja. voća primijetili smo domaće trnoKad smo već kod zelja, još uvisleke ili divlje šljive kao i prve plo- jek se mogu kupiti presadnice kako dove lubenica. S obzirom na to da varaždinskog tako i međimurskog su tek stigle, ne čudi njihova cijena kasnog zelja, kao i flanci radiča i enod 8 kuna po kilogramu. divije. (vv)

Luk:

8 kn/kg 15-20 kn/kg 25 kn/kg

Špinat:

5 kn/hrpica

Špinat:

5 kn/hrpica

Blitva:

5 kn/vezica

Blitva:

5 kn/vezica

Kopar:

5 kn/vezica

Kopar:

5 kn/vezica

Vlasac:

5 kn/vezica

Vlasac:

5 kn/vezica

Trnosleki:

10 kn/kg

Trnosleki:

10 kn/kg

Breskve:

10 kn/kg

Breskve:

10 kn/kg

Jabuka:

10 kn/kg

Jabuka:

Kruškice:

10 kn/kg

Kruškice:

Ribiz:

10 kn/mjerica

Ribiz:

8-10 kn/kg 10 kn/kg 10 kn/mjerica

Marelica:

15 kn/kg

Marelica:

12 kn/kg

Lubenica:

8 kn/kg

Lubenica:

6 kn/kg

Trešnje:

30 kn/kg

Trešnje:

Presad povrća:

0.70-4 kn

Presad povrća:

Buket ljiljana: NAPOMENA

10 kn cijena pala

25-30 kn/kg 0.5 kn nadalje

Buket ljiljana: cijena rasla

10 kn cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati;

Piše: mr. Branimir Novak dr.vet.med.

Virus Zapadnog Nila (VZN) pripada skupini emergentnih zoonoza koje se prenose komarcima. Virus je izoliran prvi puta 1937. godine iz krvi febrilne žene na području distrikta Zapadni Nil u sjevernoj Ugandi po čemu je i dobio ime. Posljednja dva desetljeća dokazano je širenje virusa na nova područja te sve veći broj epidemija u ljudi, nažalost i sa smrtnim posljedicama. Tako je Groznica Zapadnog Nila dobila značaj kao važan problem u javnom zdravstvu na svjetskoj razini. Bolest se klinički očituje u konja i ptica sa mogućim smrtnim ishodima. Ptice su prirodni domaćini VZN-a u kojima se

uzročnik umnožava, što omogućuje i izravni prijenos među pticama. Uloga komaraca ključna je u epizootiologiji i epidemiologiji VZN-a. Praktički jedini način prirodnog prijenosa uzročnika na ljude i druge sisavce jest preko komaraca inficiranih tijekom hranjenja krvlju inficiranih ptica. Važno je istaknuti, da za razliku od ptica, nakon infekcije konja i drugih

vrsta životinja kao i ljudi, viremija ostaje vrlo niska te oni predstavljaju krajnje domaćine i niti u jednom trenutku nisu izvor infekcije niti opasnost za daljnje širenje infekcije. Inkubacija bolest Zapadnog Nila u konja iznosi 3 do 15 dana. Infekcije u većem broju slučajeva prolaze asimptomatski, u nekih životinja pojavljuju se samo febrilni oblici koji

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Virus zapadnog nila u konja

ČAKOVEC

često prolaze nezapaženi. U do 8% zaraženih konja bolest Zapadnog Nila klinički se očituje znakovima poremećaja središnjeg živčanog sustava različitog intenziteta. U slučaju pojave kliničkih znakova razvija se encefalomijelitis s ataksijom, lijeganje, slabost ekstremiteta i fascikulacija mišića. Diferencijalno dijagnostički treba isključiti bjesnoću te rinopneumonitis konja. Kako nema etiološkog liječenja, ono se svodi na ublažavanje simptoma bolesti. Preventivno cijepljenje konja inaktiviranim vakcinama već se provodi u nekim Europskim državama. Dijagnostički postupci na konjima provode se sukladno Programu nadziranja groznice Zapadnog Nila na području Republike Hrvatske u 2018. godini propisanom od strane Uprave za Veterinarstvo.

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI za poljoprivrednike

BERNARDIN VRT

Postrni i pokrovni usjevi Neposredno nakon žetve žitarica i uljane repice veliki broj poljoprivrednih proizvođača odlučuje se za postrnu sjetvu koja u većini slučajeva kod nas podrazumijeva „zelenu gnojidbu“. Zbog sve većeg manjka stajskog gnojiva ovakav vid unosa organske mase ima utjecaj na količinu humusa u tlu, ali i na vodozračne odnose tla. Kod lakih propusnijih tala unosom u tlo postrnog usjeva povećava se kapacitet tla za vodu, dok kod teških zbijenih tala kapacitet tla za zrak. No, najveći broj poljoprivrednika sjetvom postrnog ili pokrovnog usjeva zadovoljava jednu od odredbi vezanu za zelena prakse prema kojoj poljoprivredna gospodarstva koja imaju više od 15 hektara obradivih površina trebaju imati minimalno 5% ekološki značajnih površina. U ekološki značajne površine spadaju: pojasevi uz rub šuma i vodotoka, pojedinačna stabla, živice, ugar, kulture kratkih ophodnji, sjetva kultura koje fiksiraju dušik, sjetva postrnih i pokrovnih usjeva itd., a svrha im je očuvanje bioraznolikosti na poljoprivrednom gospodarstvu. Postrni i pokrovni usjevi su mješavine koje se sastoje od barem dvije kulture navedene u tablici kultura prihvatljivih za ekološki značajne površine uz sljedeće uvjete: – postrni usjev sije se nakon glavne kulture i ostaje na oranici do zime, a pokrovni usjev ostaje preko zime najkasnije do proljeća iduće godine; – postrni i zeleni pokrovni usjevi kao EZP moraju biti prisutni najmanje u razdoblju od 20. kolovoza do 15. listopada i na njima se ne smiju primjenjivati sredstva za zaštitu bilja – kulture koje se siju kao ozimi usjev za žetvu iduće godine ili napasivanje nisu prihvatljive za postrne i pokrovne usjeve.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Kremen iz roga (preparat 501) u vinogradarstvu

Piše: Suzana Pajić Kulture koje se mogu izabrati u mješavini za sjetvu postrnog ili pokrovnog usjeva: žitarice: raž (Secale cereale), zob (Avena sativa), Triticale, ječam (Hordeum vulgare) trave: talijanski ljulj (Lolium multifl orum), sudanska trava (Sorghum sudanense), sirak-sudanska trava (Sorghum bicolor X S. sudanense), vlasulje (Festuca spp.), vlasnjače(Poa spp.) rod Brassica: gorušice (Sinapis alba, Brassica juncea, Brassica nigra), uljana rotkva (Raphanus sativus), krmna rotkvaRauola (Raphanus sativus L., var. oleiformis Pers), kanola (Brassica napus or B. rapa), ozima repica-Perko (Brassica rapa L., cv. Perko). leguminoze: grahorice (Vicia spp.), djetelina inkarnatka (Trifolium incarnatum), aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrium), crvena djetelina (Trifolium pratense), krmni grašak (Pisum sativum), lupine (Lupinus spp.), perzijska djetelina (Trifolium resupinatum), grahor satrica (Lathyrus sativus). ostalo: facelija (Phacelia tanacetifolia) i heljda (Fagopyrum esculentum).

12. srpnja 2019.

12. srpnja - Dan cvijeta do 12 sati, od 13 sati povoljno vrijeme za biljke lista

Ako su biljke lista napadnute od kupusnog bijelca uzmemo 1 centilitar špirita i čajnu žličicu mazivog sapuna i dobro izmiješamo u 10 litara vode te kantom za zalijevanje polijemo napadnute biljke. Također pomaže i prskanje pelinovim čajem.

Za izradu preparata 501 potreban nam je kravlji rog. Materijal kojega upotrebljavamo za izradu preparata veoma je bitan. Najbolje je da upotrebljavamo čisti kristal gorsku strijelu, kristaliziran oblik kremena. Kristal ćemo prvo razdrobiti čekićem nakon toga u mužaru, a na kraju u porculanskom mužaru tako da su komadići sitni kao brašno. Ne smijemo ga usitniti u prah. Pod prstima trebaju se još osjetiti sitna zrna. U novim pokusima ustanovili smo da u prah zdrobljen kremen ne djeluje. Sa sitnim kremenom pomiješanim vodom napunimo rogove. Takva smjesa će bolje prianjati za rog. Napunjen rog neka stoji okomito neko vrijeme, nakon toga odlijat ćemo vodu te rog zatvoriti ilovačom. Napunjen rog plitko ćemo zakopati u dane cvijeta u vrijeme Spa-

VRTLARICA

sova. Dulja strana otvora roga neka bude uvijek na gornjoj strani tako da u rog ne ulazi voda. Rogove ćemo iskopati u prve dane cvijeta u studenom. Preparat ili rog punjen preparatom stavit ćemo u staklenku na sunčanu stranu prozora. Preparat je spreman i čeka na upotrebu. Kod vinove loze ćemo obaviti najbitnija prskanja preparatom 501 nakon berbe, ali još u vrijeme dok ona još ima lišće. Preparat 501 uvijek prskamo na lišće, tako će učinak doći do kambija, a od tamo će u idućoj godini doći u lišće i plodove. Idealno je ako preparat 501 prskamo u jesen tri puta nakon berbe i to ujutro u dane ploda, malo nakon izlaska Sunca. U ljeto u vinogradima ne prskamo preparat 501 jer se pokazalo da tada vino preuzima okus lišća.

13. srpnja - Dan lista

Sijemo i presađujemo salatu, endiviju, radič, kopar, kres salatu, slanutak, korabu. 14. srpnja - Dan lista

Okopavamo i njegujemo biljke lista. 15. srpnja - Dan ploda

Sijemo tikve, krastavce, grah, grašak, mahune i njegujemo biljke ploda. 16. srpnja - nepovoljan dan za rad s biljkama zbog silaznog čvora i pomrčine Sunca, Saturna i Plutona

17. srpnja - Dan korijena

Nakon 9 sati sijemo repu, rotkvicu, crnu rotkvu, njegujemo korjenaste biljke - bit će manje novog korova 18. srpnja - Dan korijena do 12 sati, od 13 sati povoljno vrijeme za rad s biljkama cvijeta

Biste li voljeli da vaše biljke budu prave riznice zdravlja? Nastavite prskanje preparatom 501. Povrće (svaku kulturu) prskamo do zrelosti rano ujutro na za biljku tipičan dan, a različitih zviježđa zodijaka tri puta. Nakon svakog prskanja biljke će narasti za jedan stupanj iznad pojma “hrana” i postat će naš lijek. Ako hoćemo ostati zdravi, upotreba preparata u vrijeme u kojem živimo je nužna, inače dolazi do degeneracije.

U VRTU OBITELJI Goričanec iz Donjeg Kraljevca

Krenula je sezona ukusnih tikvica Obitelj Goričanec iz Donjeg Kraljevca malo je doma, a malo u inozemstvu kod sina. Kako nam je rekla Marija, preko ljeta više vole boraviti u svojoj obiteljskoj kući budući da ondje imaju vrt, cvjetnjak i veliko dvorište, dok u Njemačkoj žive u stanu. Marija je u mirovini, a rad s biljkama opušta i to radi isključivo za svoju dušu bez obzira brine li se o cvijeću ili o povrću.

Premda ih je samo dvoje, sa smiješkom kaže, vrt sadi i sije kao da ih je dvadeset i dvoje. Malo mrkve, pa salate, graha, a ne nedostaje ni tikvica koje polako dolaze u puni rod. A da je tome tako, s ponosom nam je pokazala impresivni komad kojeg samo što nije ubrala. Kako će tikvice pripremiti još ni sama ne zna jer tikvice vole na sve načine. (vv)

Jedan, ali vrijedan grm tikvica, ističe Marija Goričanec

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 19

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 ŠTO VAS ŽULJA ČITATELJ iz Čakovca pita što se dogodilo da ne rade semafori kod Lidla

Misteriozno oštećen lijevi skretač Čitatelj iz Čakovca javio nam je u nedjelju da su u potpunosti prestali raditi semafori na raskrižju Zrinsko-Frankopanske i Ulice dr. Ivana Novaka, upozorio na potencijalnu opasnost, jer su vozači zbunjeni s obzirom da ne “žmirka” ni narančasto svjetlo i zamolio da ispitamo što se događa i kad će biti otklonjen kvar. Od policije smo dobili sljedeći odgovor: - 6. srpnja u 5 sati ujutro Policijska uprava Međimurska zaprimila je nepoznatu telefonsku dojavu prilikom koje je prijavljen oštećeni semafor na raskrižju Zrinsko-Frankopanske i Ulice dr. Ivana Novaka u Čakovcu kod trgovačkog centra Lidl. Još nije točno utvrđeno zašto je točno došlo do oštećenja. Iz policije dodaju kako se sumnja na prometnu nesreću, ali nakon dojave kad su stigli na mjesto oštećenja semafora, nikoga nisu pronašli, kao ni znakove prometne nesreće. Mole se građani koji raspolažu s korisnim informacijama o ovom

JAVILI STE NAM

Obilna kiša u nedjelju 7. srpnja opet je poplavila nekoliko ulica u Vratišincu

ČITATELJICA iz Vratišinca traži odgovor

Zašto nakon svake malo jače kiše ulice plivaju!? Još nije utvrđen razlog oštećenja lijevog skretača, zbog čega je 6. srpnja ugašena cijela semaforska signalizacija

događaju oštećenja semafora da se jave u najbližu policijsku postaju ili nazovu na broj telefona policije 192 ili dostave obavijest na adresu e-pošte: medjimurska@policija.hr, poručuju iz policije.

Ovo raskrižje time je postalo vrlo opasno, te je policija zamolila građane da posebno paze kad se uključuju u promet iz sporednih ulica. Pitali smo Grad Čakovec što se događa po pitanju ove situacije u kojoj sema-

for uopće ne radi. Samo su kratko odgovorili kako je novi semafor naručen, te se čeka njegovo postavljanje koje je zakazano bilo za 10. srpanj (u srijedu kvar još nije bio popravljen op.a.). (dv, zv)

Javila nam se čitateljica s fotkama poplavljenog Vratišinca i pitanjem: Kada će se konačno riješiti ovaj problem, odnosno da se ne moraju pribojavati svake malo jače kiše u tom mjestu!? Obilna kiša koja je u nedjelju 7. srpnja u popodnevnim satima padala na području Međimurja, zadala je već dobro poznate poteškoće stanovnicima Ulice dr. Vinka Žganca u Vratišincu, kod male kapelice. Naime, kod svakog nevremena s većom količinom oborina, ulice

se pretvaraju u vodene površine, a voda nerijetko ulazi i u dvorišta. Razlog tome je kako smo doznali od mještana, neredovito i nedovoljno dobro čišćenje odvodnih kanala, s čime se bore još od 2014. godine. Doznali smo da se isti problem događa i u drugim ulicama, u malo manjoj mjeri, ali odvodni kanali u Vratišincu svakako su problem s kojim bi se trebalo itekako pozabaviti. Uputili smo pitanje načelniku Općine i dok ga dobijemo isti ćemo i objaviti. (mn)

MEĐIMURSKI DEMOKRATSKI SAVEZ

Održali akciju: Sačuvajmo Dravu!

Nakon punih pedeset godina ponovo sjeli u školske klupe

PROSLAVILI 50. GODIŠNJICU završetka OŠ Orehovica

Bivši učenici okupili se ponovo nakon pola stoljeća Učenici nekadašnjih A i B razreda OŠ Orehovica, generacija 1969., proslavili su pedesetu godišnjicu od završetka Osnovne škole u Orehovici. Njih trideset i dvoje sastalo se u novoj OŠ u Orehovici, a dočekale su ih učiteljice Šarić Rozalija, koja je bila razrednica B razreda, te učiteljica Nada

Dreven, koja je svečanosti prisustvovala umjesto pokojnog razrednika A razreda, Valenta Purgara. Svi su oni zajedno jedan školski sat proveli u novoizgrađenoj školi i dvorani OŠ Orehovica, pričajući o školskim danima, raznim anegdotama, pa svaki ponešto o

sebi, o braku, djeci, unucima pa i praunucima. S obzirom na to kako se generacija dosta raselila, neki žive u raznim dijelovima Hrvatske, a neki su u inozemstvu, od 58 učenika svečanost se odazvalo njih 32. Nažalost 8 njih je pokojno. Nakon završetka razrednog sata u školi, otišli su na groblje u

Orehovici pa na groblje u Podbrestu, kako bi položili vijence, zapalili svijeće te se prisjetili svih onih kojih više nema. Ovo je bio prvi sastanak generacije nakon završetka osnovne škole te su si na rastanku obećali da će se ponovno naći i napraviti još veću feštu za 5 godina. (so)

Međimurski demokratski savez organizirao je ekološku akciju "Sačuvajmo Dravu!", pridruživši se tako inicijativama za očuvanjem prirodnih vrijednosti starog toka rijeke Drave u Međimurskoj županiji i cijelog Regionalnog parka Mura-Drava u Republici Hrvatskoj. Stotinjak sudionika mogli su se kroz hodnju, od Ribičkog doma ŠRD Klen do lokacije kamene obaloutvrde na Dravi, upoznati s prirodnim ljepotama ovog krajolika, ali i s ugrozama koje im prijete. Detaljno je o tome informirao sudionike i vodio zaljubljenik u međimursku prirodu i vrstan fotograf Josip Horvat Majzek. O ciljevima ove aktivnosti MDS-a upoznao nas je Željko

Pavlic, predsjednik MDS-a: "MDS se zalaže za očuvanje svih vrijednosti i raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta Regionalnog parka Mura-Drava, pogotovo u ovom očuvanom dijelu rijeke Drave. Zbog toga se protivimo ljudskim aktivnostima koje ga mogu nepovratno narušiti; izgradnji hidroelektrana na Dravi, izgradnji obaloutvrda, deponiranju smeća na području parka, promjena vodnog režima koji je posljedica regulacije vodotoka, onečišćenja vode, pretjerane turističke eksploatacije i dr.”.

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

12. srpnja 2019.

Lijepo je znati 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2018./2019.

OSNOVNE ŠKOLE OŠ PRELOG 1.a razred – razrednica: Ljiljana Sraka Marija Andročec, Lovro Benč, Lovro Bermanec, Roko Djuran, Lea Gašparić, Tin Gavran, Jeronim Hatlak, Hana Horvat, Jana Horvat, Tin Horvat, Marko Horvat, Klara Kiš, Leona Kočet, Tena Mihoci, Ecija Naranđa Kovaček, Marko Novak, Ana Petković, Ozana Radiković, Leo Režek, Leo Židov 1.b razred – razrednica: Davorka Bogomolec Lea Berljak, Marija Bermanec, Teo Božek, Ozren Gašparić, Patrik Grabant, Tino Grabant, Melani Hajdinjak, Matija Hržić, Eva Jurinec, Noa Jurinec, Jakob Kalšan, Tena Latin, Jura Mlinarić, Roko Novak, Tessa Talia Pigac, Lorena Ružić, Elena Višnić 2.a razred – razrednica: Petra Hatlak Ruben Bađari, Nikola Bermanec, Mia Blažinčić, Laura Frančić, Marko Grubešić, Barbara Hižman, Vedran Hržić, Jakob Igrec, Igor Kalšan, Elena Kolenko, Tijana Korent, Ivana Kosir, Ivan Lilek, Nina Maltar, Ena Mati, Lea Mikec, Marina Novak, Rea Sabol, Ivan Sijarto, Eva Slaviček, Hana Strahija, Ena Švenda, Luka Varga, Karlo Vrbanec, Filip Zvonarek, Irena Žvorc 2.b razred – razrednica: Melita Trupković Tija Balent, Lara Begović, Ivona Božek, Luka Božek, Ivano Čonkaš, Luka Čonkaš, Gabriel Friščić, Alana Hercigonja Puljić, Luka Hoblaj, Nikša Ivanović, Arijana Jagoš, Lota Jarni, Leona Kalšan, Roko Kolar, Dino Kovačić, Lovro Kralj, Ena Madić, Timo Malvić, Emili Oreški, Abel Pajić, Ana Poredoš, Tesa Škoda, Matija Švenda, Ena Vadlja, Izabela Vadlja 3.a razred – razrednica: Jagoda Glavak Gabrijel Andročec, Karlo Bermanec, Sebastian Fleten, Janja Grabant, Ana Grubić, Lucija Hozjak, Eva Kalšan, Karla Kečkeš, Matija Kemec, Lucija Kolonić, Viktorija Lepen, Helena Novak, Tena Posavec, Noa Rojko, Šimun Sokač, Magda Šestan 3.b razred – razrednica: Jasminka Vuk Filip Balaban, Leo Balog, Rafael Bednjač, Laura Hajdarović, Filip Jurčec, Tonka Katanec, Marta Kukovec, Fran Matošić, Franka Murković, Karla Pervan, Lino Plevnjak, Niki Plevnjak, Dora Režek, Jakob Sever, Elizabeta Srpak, Viktor Toplek, Hana Trstenjak, Klara Vargek 4.a razred - razrednica Vesna Krušelj Luka Bermanec, Mirna Beti, Neva Beti, Lana Čeh, Patrik Čonkaš, Janja Gotal, Magdalena Grabant, Maja Elena Hajdinjak, Lorena Jankaš, Vito Jarni, Mia Matuza, Nikola Nenadović, Lorena Šestak 4.b razred – razrednica: Silvija Kosec Dorian Božek, Dorotea Božek, Helena Cmrečki, Bruno Fleten, Edvin Hržić, Luka Jarić, Ivona Kalšan, Rosana Kalšan, Mislav Naranđa, Karla Novak, Kaja Pajić, Jakov Petković, Sara Rođak, Adrian Zrna 4.c razred – razrednica: Branka Podgorelec Tin Bermanec, Tijana Čavlek, Magda Gašparić, Anamarija Grabant, Noa Kuhanec, Julija Lončarić, Filip Novak, Nadja Novak, Lea Potarić, Bernard Purić, Lara Strnad, Ena Magdalena Šoštarec, Petra Vuk, Tena Židov, Jura Žvorc 5.a razred - razrednica: Danijela Režek Tamara Balent, Klara Benč, Eva Bogomolec, Gabriel Crnković, Nika Čonkaš,

Jakov Gotal, Monika Grubešić, Noa Horvat, Marin Ivanović, Kira Kečkeš, Adrian Kos, Emil Novak, Lana Pianec, Ivan Purić, Viktorija Turek 5.b razred - razrednica:Valerija Golubić Mislav Bihar, Tara Božek, Noel Bukal, Vanja Čonkaš, Marta Gregur, Paula Ilijaš, Iva Malek, Antonia Martinković, Luka Mikec, Arsen Munđar, Patricija Percl, Sara Puklavec, Andro Sokač 6.a razred – razrednica: Lea Krušelj Klara Bijelić, Saša Kočet, Lea Maltar, Eva Petković, Rea Pongrac, Antonija Stančin 6.b razred – razrednica: Gordana Košak Ivan Berljak, Eva Cikač, Lana Gosarić, Erin Ivančok, Emil Jarić, Patrik Jarić, Gloria Kalšan, Benjamin Kovačić, Karlo Mlinarić, Helena Petković, Lana Režek, Margareta Sinković 6.c razred – razrednica: Snježana Zebec Nikolina Belić, Nela Čituš, Viktor Glavina, Ivan Horvat, Marta Hozjan, Ana Hunjak, Lovro Krznarić, Ruta Lehki, Jana Slaviček 7.a razred – razrednica: Danijela Turek Lucija Bermanec, Leo Golubić, Lovro Hlišć, Sara Mesarić, Greta Mikec, Petar Sijarto, Mia Šestan 7.b razred – razrednica: Ivana Samardžija-Bermanec Lara Bihar, Ela Cmrečki, Lorena Dodlek, Jana Cecilija Fuček, Laura Kolarek, Nikola Srpak, Paola Vadlja, Valentina Vrhovski, Sara Žvorc 7.c razred – razrednica: Julija Novak Ana Gregur, Agia Malvić, Ana Mikec, Sara Mikec, Mia Pintarić, Marko Režek, Lovro Zvonarek, Ivona Žvorc 8.a razred – razrednica: Mirjana Vlahek Erik Bermanec, Ema Hatlak, Ivan Jurčec, Tihana Kalšan, Ema Klarić, Luka Medvar 8.b razred – Razrednik: Milan Zvonar Jana Balent, Greta Blagus, Niko Božek, Ana Šimić, Ivona Zvonarek 8.c razred – razrednica: Jasenka Poljak Eugen Bogomolec, Mia Furdi, Tina Mesarić, Paola Novak, Arijana Strniščak 8.d razred – razrednica: Jasmina Malek Križanec Ilija Blažeka, Danijela Hegeduš, Renato Horvat, Luka Lipić, Antonija Martinec, Nika Sokač, Dorijan Strbad

PŠ CIRKOVLJAN 2.c – razrednik: Ivan Mlinarić Vita Horvat, Freda-Marie Hurley, Leona Kavran, David Legiša, Dinko Sačić, Karolina Turek 3.c – razrednica: Ana Balaban Sabina Bermanec, Mia Hižman, Gabriel Krušelj, Sara Marđetko, Antonela Mesarić, Antonio Mikec, Mihael Mikec, Matej Patafta 4.d – razrednik: Ivan Mlinarić Emanuel Hižman, Lovro Horvat, Vito Lukačić, Dario Madić, Elena Mikec, Ines Pigac

OŠ VLADIMIRA NAZORA PRIBISLAVEC 1.a. – učiteljica Nikolina Košir Franko Balog, Marta Brlek, Rea Dovečer, Bruna Horvat, Hana Lastavec, Stella Makar, Niko Novak Miković, Lorena Oršuš

1.b – učiteljica Darinka Trajkova Vuković Tibor Horvat, Dominik Ignac, Annela Ješarević, Mina Misha Jerković, Ena Juričan, Zara Juričan, Deni Moslavac, Nela Obadić, Monika Oršoš, Enola Pintarić, Dorian Sudar 1.c – učitelj Radovan Knok Romina Hum 2.a - učiteljica Jasmina Ramušćak Ino Gelo, Nives Horvat, Vita Ivković, Andrej Okreša, Rosana Šabić 2.b odjel - učiteljica Kristina Mesarić Karlo Bogdan, Valentina Bogdan, Aleks Hum, David Ignac, Viktorija Kalanjoš, Leonardo Kičmanović 2.c - učiteljica Ksenija Piljušić Ljubica Ignac, Viktorija Oršoš 3.a - učiteljica Anica Trstoglavec Jakov Brlek, Vita Ivanović, Nela Kozjak, Tara Lesjak, Žanet Novak, Sara Palfi, Fran Stamenković, Ervin Šoltić, Mia Štrukelj, Lina Li Tarandek 3.b - učiteljica Dragica Mihoci Alina Bakač, Janja Dovečer, Jakov Hižman, Tena Horvat, Viktorija Ignac, Danijela Juras, Florijan Juričan, Marta Masten, Franko Posavec 3.c - učiteljica Ivana Mihalic Neven Ignac, Eduardo Oršoš, Esmeralda Oršoš 4.a - učiteljica Milica Vadlja Matija Balog, Kasia Gajnik, Antonio Ignac, David Juras, Ivana Juričan, Kjara Okreša, Lora Okreša, Roko Okreša, Vilim Okreša, Lana Palfi 4.b - učiteljica Katarina Mihalic Kaja Horvat, Marin Kovač, Sebastian Levačić, Vita Lesjak, Lara Pongračić, Zita Tomšić, Rahela Varga, Lorena Vrbanec 4.c - učiteljica Marina Ninić Zorica Bogdan, Željka Oršuš 5.a - razrednik Jurica Benčik Ivan Fabijanić, Mateo Korunek, Luka Lepen, Luka Novak, Karlo Palfi, Maja Štrukelj 5.b odjel – razrednica Ljubica Murković nema odličnih učenika 5.c - razrednica Ivanka Novak nema odličnih učenika 6a. - razrednica Željka Pintarić Noa Grkavac, Niko Krištofić, Jakov Pejanović

2. Razred - Razrednik: Damir Grašić Filip Cerovec, Gabriel Hodić, Gabriel Kvakan, Leon Muršić, Benjamin Jan Perhoč, Maja Poredoš, Fran Špes, Tea Tuksar

1. E - razrednica: Gabrijela Brljak, prof. Domagoj Haramija, Petra Jalušić, Vlatka Medenjak, Anja Slana, Saša Srpak, Nicol Sternad, Jakob Trupković, Karla Vršić.

3. Razred - Razrednik: Mladen Glavina Helena Hajdinjak, Luka Kočila, Sara Kovačić, Veronika Mavrek, Martina Moharić, Viktoria Slamek, Teo Trstenjak

1. F - razrednica: Davorka Majetić, prof. Karla Čmrlec, Maksimilijan Hižman, Paula Horvat, Doroteja Hunjadi, Filip Jengić, Ena Kosec, Jelena Kovačić, David Latin, Helena Lesar, Luka Mikulić, Noa Oreški, Tin Plaftak, Urban Pokrivač, Ivan Premuš, Vilim Srnec, Adam Šinjori, Mislav Štrukelj, Emanuel Vinko, Leon Vuk, Lovro Žganec.

4. Razred - Razrednice: Nina Jambrošić Vidra, zamjena Antonija Perčić Ana Božić, Lana Cerovec, Ena Matoša, Marija Paola Radiković, Vanja Tot, Iva Tuksar 5. Razred - Razrednik: Zlatko Okreša Vinka Kukovec, Nikolina Moharić, Ema Srpak, Marija Tuksar, Darija Žganec 6. Razred - Razrednik: Daniel Dobranić Marija Klara Hodić, Rebeka Kovačić, Franjo Lajtman, Ema Mlinarić, Magdalena Podvez, Marija Ana Radiković, Helena Žganec 7. Razred - Razrednica: Petra Mesarić Magdalena Jambrović, Ana Pintarić, Sandra Silaj, Samuel Šarić 8. Razred - Razrednik: Dario Varga Marija Elena Hodić, Fran Jaklin, LanaBarbara Petak, Marin Goričanec, Katija Sedmak

PŠ GORNJI KRALJEVEC Kombinirani razred 1. i 3. - Razrednica: Andrijana David Zara Benc, Franka Kolarić, Iva Lacković, Vanesa Mlinarić, Tesa Novosel, David Šimunić, Josipa Tuksar, Luka Vrtarić Kombinirani razred 2. i 4. - Razrednica: Željka Novak Adrian Benc, Sara Bistrović, Ema Bogdan, Sara Brzohalski, Venetia Kovačić, Rea Makovec, Niko Medved, Viktor Mlinarić, Sebastian Sklepić, Greta Varga, Karla Vrtarić

SREDNJE ŠKOLE GIMNAZIJA JOSIPA SLAVENSKOG ČAKOVEC

6b. - razrednica Ana Jankaš nema odličnih učenika

Ravnateljica: Sandra Breka-Ovčar, prof.v.r.

7a. - razrednica Maja Okreša Rebeca Hajdarović, Nika Kamenić, Rosana Novak, Sven Posedi, Hana Prstec

1. A - razrednik: Petar Pavlic, prof. Asja Balić, Ema Bilaver, Ivona Filipić, Ivan Horvat, Oliver Janković, David Kikelj, Barbara Novak, Lara Poljak, Tin Tompić, Ines Trojko, Lucija Varga, Anja Višnić, Laura Žižek.

7b. - razrednica Željka Obadić Lorena Balog, Karla Mihalković, Stjepana Posavec 8a. odjel - razrednik Davor Toplek Jan Bobičanec, Marin Fabijanić, Zana Novak, Nikolina Otovčević, Maja Zdolec 8b. – razrednica Željka Sabol nema odličnih učenika

OŠ DR. VINKA ŽGANCA VRATIŠINEC 1. Razred - Razrednica: Marijana Škvorc Noel Braniša, Lana Brezovački, Matej Goričanec, Leo Juršić, Luka Krklec, Viktor Maurek, Timon Mrazović, Vito Odlak, Izabela Sakač, Deni Šoltić

1. B - razrednica: Nina Mikolaj Varga, prof. Vedran Bogdanović, Paola Isabel Glumpak, Ivona Jakovljev, Natali Kovačić, Noa Kresta, Dorian Mikulan, Lara Mikulić, Ana Novinščak, Isabell Repalust, Katarina Židov. 1. C - razrednik: Goran Karamarković, prof. Jura Barić, Dino Blažić, Franka Bukovec, Magda Horvat, Marta Mesarek, Leda Novak, Lucija Novak, Klara Piskač, Paula Zadravec, Magdalena Žokalj. 1. D - razrednica: Andreja Talan Gombar, prof. Maria Abramović, Klara Jančec, Antonio Martinjaš, Rahela Perčić, Laura Štampar, Dora Tuksar.

1. G - razrednica: Sanja Jambrović Posedi, prof. Petra Kržina, Niko Srnec. 2. A - razrednica: Marta Jambrović, prof. Nela Balent, Katarina Đukes, Nika Fabić, Lana Halić, Josipa Kovač, Ema Kozar, Lara Anica Ludaš, Bartol Marodi, Maria Molnar, Lucija Nađ, Filip Posavec, Lana Vidović, Željka Vincetić, Iva Vinković, Lucija Vlahek. 2. B - razrednica: Helena Zečar Lajtman, prof. Marta Bogomolec, Eva Glavina, Dalia Hamer, Tena Jalšovec, Petra Krčmar, Bruno Mikulan, Lorena Novak, Karla Sabolić, Rebeka Telebar, Niko Vidović, Rea Vlahek, David Zdolec, Hana Žbulj. 2. C - razrednik: Gordan Premuš, prof. Jelena Bakač, Nina Braniša, Ana Hlebec, Lidija Janković, Laura Levačić, Sintia Marton, Rajna Međimurec, Dunja Mikec, Eva Sokač, Lea Strbad, Laura Šardi, Sara Šarić, Ana Vićentijević, Sara Zvonar. 2. D - razrednica: Marija Borko, prof. Ema Bogdan, Julija Bratovčak, Gabriela Habuš, Antonela Hamer, Ema Kranjec, Noah Lukovnjak, Petra Nedeljko, Nikolina Novak, Mirna Novoselc, Paola Poljaković, Marija Pongrac, Nina Pörs, Elena Rajnović, Luka Šafarić, Karla Vurušić, Ina Zečar, Paula Zorčec, Bianka Žganec. 2. E - razrednica: Zlatka Grahovec Soldat, prof. Ema Bogdan, Ivan Dujić, Elena Kropek, Tihana Lozer, Laura Novak, Marta Novak, Sanela Novak, Lovro Pokrivač, Lucija Tot, Laura Vinković, Nikola Vugrinec. 2. F - razrednica: Štefanija Požgaj, prof. Petar Belošević, Mirna Bilas, Florijan Blažeka, Ivor Cecelja, Josip Dolenec, Jona Döring, Ema Dravec, Marta Fabić, Fran Glad, Lora Golubić, Helena Herman, Paula Horvat, Una Jakšić, Adriana Klobučarić, Vedran Knežević, Jan Kos, Tea Kovačić, Nikola Mesarić, Miša Ovčar, Sabina Petković, Filip Rafael, Noa Šajnović, Filip Vučenik. 2. G - razrednik: Andrija Bacinger, prof. Helena Horvat, Lorena Juračić, Laura Kronast, Justina Vrbanec, Noa Vresk, Žana Žilić. 3. A - razrednica: Nada Čatlaić, prof. Ines Ceilinger, Jelena Kutnjak, Sara Mlinarić, Ivan Munđar, Maja Nemet, Zrinka Novinić, Mislav Patarčec, Eva Perčić, Mia Stančić, Arian Šarić, Petra Tomšić, Ivana Trstenjak, Janja Tuksar, Vitomira Turk, Tea Veselko, Dina Žužul. 3. B - razrednica: Tamara Srnec, prof. Petra Bainac, Lana Benčik, Melisa Ciglarić, Tia Dominić, Helena Flinčec, Hrvoje Grbavec, Pija Ivanišević, Jakov Kanižić, Isabela Kovačić, Franjo Križaić, Lovro Moharić, Marta Novak, Filip Patafta, Ana Marija Radošević, Klara Slavkov, Petra Taradi, Hana Trstenjak, Tea Varga, Maria Žokalj.

3. C - razrednica: Elvira Dolenec, prof. David Bendelja, Nina Gotal, Klara Hamonajec, Petar Horvat, Iva Klasić, Lena Maria Ludaš, Ena Mekovec, Fabijan Muršić, Jana Novak, Klara Novak, Tea Poljak, Lovro Radek, Erik Vukšić. 3. D - razrednica: Martina Mavrek, prof. Dora Balent, Klara Branović, Saša Bulović, Dinko Horvat, Viktorija Matjašec, Ervin Nedeljko, Tena Novak, Stjepan Petković, Julia Šergić. 3. E - razrednica: Željka Lilek Blagus, prof. Tin Belak, Ana Franin, Valentina Furdi, Viktoria Gašparić, Mateo Hozjan, Eva Jalušić, Karmen Kedmenec, Magdalena Kocijan, Bono Kostel, Antonija Kovač, Jelena Križaić, Vanesa Križaić, Lucija Mikulić, Jura Rapaić, Dijana Tot, Lorna Tropša. 3. F - razrednica: Melita Sambolek, prof. Martin Bakač, Zrinka Banec, Marija Bogdan, Fran Hozjak, Dino Jakupak, David Karlovčec, Martin Josip Kocijan, Katja Koraj, Lara Kralj, Marin Marciuš, Florijan Marčec, Marko Punčec, Lara Resman, Veronika Škvorc, Lana Šprajc. 3. G - razrednica: Marta Kramar Burela, prof. Dora Berdin, Viktoria Kocijan. 4. A - razrednik: Miljenko Blažeka, prof. Klara Buhanec, Ema Čemerika, Vinka Holjevac, Valentina Kozar, Monika Lovrec, Lara Marčec, Melani Milijančić, Nikola Ovčar, Silvestar Pofuk, Leona Pongrac, Sara Strbad, Ivana Zadravec. 4. B - razrednica: Mirjana Vidović, prof. Tiara Žibek, Teuta Blažić, Ivana Brlečić, Laura Ceilinger, Tina Čatlaić, Silvio Činć, Klara Grošanić, Tena Horvat, Tin Hrgović, Klara Kalšan, Dora Križnik, Doroteja Lipović, Lana Peti, Katja Siročić, Martin Slaviček, Katarina Šegović, Lora Šimunić, Matija Vugrinec, Rahela Zadravec. 4. C - razrednik: Damir Rodiger, prof. Anna Braniša, Berta Bregović, Dora Cerovec, Natan Dajč, Martin Herman, Klara Hodak, Rea Klarić-Kukuz, Sara Lesinger, Marko Lovrek, Lea Mlinarić, Karlo Murković, Manuela Peršak, Laura Režek, Ema Smrtić, Lara Vlah, Veronika Vojvoda. 4. D - razrednik: Krešimir Trojko, prof. Leon Babić, Petra Baranašić, Margareta Bedi, Iva Bulović, Petar Gašparić, Stella Horvat, Iva Marciuš, Ivona Marciuš, Višeslav Novak, Paula Petrić, Matija Zadravec. 4. E - razrednica: dr. sc. Zdravka Skok Stefani Branilović, Ivana Brkić, Kristina Frančić, Franko Goričanec, Klara Jambrošić, Katarina Jančec, Lara Jankaš, Karlo Karlovčec, Anja Kelerajter, Bruna Močnik, Antonio Novak, Ana Oletić, Lorena Remenar, Korina Srpak, Izabela Škamo. 4. F - razrednica: Karmena Vadlja Rešetar, prof. Bruno Ban, David Grabant, Ana Horvat, Laura Horvat, Ivana Jarni, Maja Kekez, David Kerman, Ana Koprek, Luka Lukman, Karla Mesarek, Matej Mihalic, Vinko Sabolčec, Filip Vinković, Petar Železnjak, Fran Žinić. 4. G - razrednica: Lidija Kolar, prof. Tara Baranašić, Nika Bister, Daria Dvanajščak, Iva Fileš, Stella Kodba, David Košić, Hana Mikulan, Martina Mlinarić, Gabriela Novak, Julia Magdalena Radojčić, Ivana Sklepić, Martina Železnjak.

Svim odlikašima Međimurske novine čestitaju na postignutom uspjehu!

NAPOMENA

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

VOLIM JER… 7 (Stariepassage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 2019.

Beb

12. srpnja 2019.

BluKids vas daruje

Matija (30) i Valentina (30) Ivanuša iz Ned elišća dobili su Lejlu rođenu 6. srpnja. Imaju i Jakova (7).

a dobili su sina koPatrik (26) i Silvija (23) Vaser iz Gardinovc jemu su dali ime Leo rođenog 4. srpnja.

PRIJATELJI Tia, Tia i Vito iz Čakovca u maloj poduzetničkoj akciji Prodavačica Lucija Posavec i djevojčica Nola Grošević ovog će ljeta rado nositi naše platnene vrećice

TRGOVINA METSS BR. 121, ČAKOVEC

Vijesti s portala mnovine.hr ažurne su i zanimljive

Ljetni obilazak METSS-ovih prodajnih mjesta doveo nas je do prodavaonice u Zrinsko-frankopanskoj ulici u Čakovcu. U ovoj maloj, ali ugodnoj kvartovskoj trgovini zatekli smo sedmogodišnju djevojčicu Nolu Grošević iz Čakovca u kupovini s majkom. Svidjela joj se naslovnica našeg specijaliziranog priloga

Ljeto na sjeveru. Majka kaže kako ponekad uzmu tiskano izdanje, ali se još više informiraju preko našeg portala mnovine.hr jer su vijesti ažurne i zanimljive. Darivali smo ih našim platnenim vrećicama, kao i prodavačicu Luciju Posavec iz Šenkovca. Sigurni smo da su vrećice došle u prave ruke. (rr)

Napravili izvrsnu limunadu za vruće ljeto! Kad smo na moru, pogotovo u večernjim satima često sretnemo mališane koji prodaju za simboličnu cijenu školjke koje su sami ulovili. Troje prijatelja: Tia, Tia i Vito sjetili su se također kako korisno ”pokratiti” poneki dan za vrijeme praznika s malom poduzetničkom idejom - domaća limunada za vruće dane. Tia i Tia najbolje su prijateljice, a na jesen kreću u 3.

razred I. Osnovne škole Čakovec. Veliku pomoć imaju i od Vita koji ima šest godina, te ide u vrtić Maslačak. Uz pomoć TZ Grada Čakovca dobili su maleni štand na kojem su za tili čas prodali finu limunadu koju su sami izradili. Njihovu limunadu probao je i poznati čakovečki brijač Jura kojeg smo sreli na štandu i poručio: Svaka čast, baš je prijala. (dv, foto: zv)

Uz brojne prolaznike, limunadu je probao i čakovečki brijač Jura

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas • NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i Optike Briljant

kupona skupi Treći kupon novog 52. kola i naočale poku pi Ime i prezime: BROJ KUPONA

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 23.7. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

Novo 52. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” u punom je jeku. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate

skupiti tri kupona koja objavljujemo u ovom i u naredna tri broja. Džokerkuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 12. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 52. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 26. srpnja. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: vadlja.dora@gmail.com), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

BOJAN JAMBROŠIĆ I ASHLEY COLBURN snimili prvi zajednički duet Pjesma Zadnja stanica podsjetnik na novo prijateljstvo LJETO U GRADU ZRINSKIH Bažul se tak okrenul da su Cinkuši “razvalili” Fontanu! ŽUPANIJSKI TAMBURAŠKI ORKESTAR STJEPAN BUJAN-STIPIĆ Tamburaši iz Čakovca u Bratislavi osvojili zlato

Mejaši u Palovcu na proslavi 60 godina NK Dinama Na veliku proslavu 60 godina kluba NK Dinamo Palovec stigli su popularni Mejaši koji se od milja nazivaju tamburaši u starkama. Predstavili su i novi ljetni hit Ja još mogu. (dv, zv)

media

vikend vodič

petak

12. srpnja ČAKOVEC Ljeto u gradu Zrinskih Atrij Staroga grada Zrinskih 21:00 Kontrast Teatar “Njegovi džepovi puni kamenja” after program - Fox bar William Collins all night

subota 13. srpnja ČAKOVEC Ljeto u gradu Zrinskih 21:00 koncert Jurica Pađen & Aerodrom “Obične ljubavne pjesme” after program - Fox bar Bilo jednom u Jugoslaviji - vol. 32 Obične ljubavne pjesme by DJ Luksy - Metalac industrial bar

DONJA DUBRAVA Caffe bar Sale 16:00 otvorenje izložbe fotografija „Wall of fame” autora Marka Vučenika

PRETETINEC 16:00 Šesta Dječja biciklijada Pretetinec 2019.

PRETETINEC, subota 13. srpnja, 16 sati

Dječja biciklijada Udruga žena Pretetinec poziva na otvorenje 6. Dječje biciklijade Pretetinec 2019., koja će se održati u subotu, 13. srpnja na asfaltiranom igralištu u Pretetincu. Očekuje se oko 100 natjecatelja, mladih biciklista u dobi do 12 godina, koji će svoje biciklističke sposobnosti odmjeriti u 10 različitih kategorija na stazama sa i bez prepreka. Projekt se organizira šestu godinu zaredom, pokrovitelji su Turistička zajednica općine Nedelišće i Međimurska županija, a podržava ga i Policijska uprava međimurska Okupljanje natjecatelja je od 15 sati, a samo otvorenje u 16 sati. (rr)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

12. srpnja 2019.

FORESTLAND BREZJE, 19. - 21. srpnja

Sve bliže je najveći party na otv na kontinentu!

U petak 19. srpnja točno u podne počinje najveći party na otvorenom na kontinentu. Vrijeme je za sedmo izdanje festivala Forestland. Tko sve dolazi, kad i koga trebate vidjeti saznajte u nastavku. Festival svoja vrata otvara točno u podne, 19. srpnja, kad će glazba odjeknuti gornjim Međimurjem. Dvije pozornice, četiri glazbena koncepta, zip line od 200 metara, dva bazena, umjetničke instalacije, predivno polje žutih suncokreta i tisuće rasplesanih duša definitivni su mamac za publiku. Glavnu pozornicu, Forestland stage, u petak će zapaliti Mauro Picotto, talijan koji je na sceni preko 30 godina, radio je remixeve za Freddy Mercuryja, nastupao po najvećim svjetskim klubovima, a hitovima poput Komodo, Iguana i brojnih drugih žari i pali svjetskim top ljestvicama. Da nebi sve ostalo na susjednoj Italiji pobrinut će se mađarski

duo SaberZ, ali i slovenski resident i domaćin festivala Timo G, Avadox i nizozemski resident Lawrence Apaga, autor ovogodišnje himne “Seven”. Forestroom će biti u bojama Engleske i Ferrecka Dawna, DJ-a poznatog po nastupima na brojnim Defected događajima. Društvo će mu pružati EBase, Varaždinac sa setom od čak 120 minuta.

Beach, live stage & Forestroom

U subotu nas čekaju tri koncepta – beach, live stage & Forestroom all night zajedno sa Forestland pozornicom. Od laganog druženja uz odbojku na vodi, fotkanja i spuštanja zip-lineom, do nastupa High5 i Matter te žestokog repanja, hip hopa i zagrijavanja za tešku elektroničku noć uz The Yellowheads, Mike Valea i Simona Favu na skrivenoj, tajnovitoj i intrigantnoj pozornici Forestroom. Velika Forestland pozornica će pak u subotu

ugostiti Rubena de Ronda, domaćina A State of Trance, ali i njemački duo Corti Organ. Iz susjedne BiH nam stiže Miloš Stankić, resident Colour Festivala, a do jutra će nas zabavljati i Piknik Collective, ali i Sam.O.Sim, El Sam, TRONIC i R.G.M. koji će držati after na vrhuncu sve do podneva. Službeni After Beach festivala

održat će se od 12 sati u nedjelju na bazenima Toplica Sv. Martin uz odličnu glazbu, opuštanje i super provod te popuste za sve posjetitelje s narukvicama Forestlanda. Ulaznice za Forestland potražite po 100 kuna na ulazu na festival, ili online na ticket2go.hr ili pak u Podroomu u Čakovcu.

I ČAKOVEČKI JAZZERI n

MMČ-A U SURADNJI S MEĐIMURSKOM PRIRODOM

Ljetna Muzeologajnica donosi zanimljive dječje radionice U tjednu od 15. do 19. srpnja 2019. godine (od ponedjeljka do petka) Muzej Međimurja Čakovec organizira zanimljive dječje radionice za vrijeme ljetnih praznika. Dvije su radionice osmišljene u suradnji s Međimurskom prirodom, Javnom ustanovom za zaštitu prirode, jednu će radionicu održati Marija Novak, čuvarica narodne tradicije iz Turčišća i članica Udruge žena Potočnica Općine Domašinec te Ana Sobočanec, također članica Udruge, a ostale će radionice voditi muzejska pedagoginja. Pod zajedničkim naslovom Ljetna Muzeolo-

gajnica svaki će se dan održati jedna radionica (pratite mrežne stranice i ), a zajednička tema svih radionica je bijela roda. Naime, Općina Kotoriba je u suradnji s djelatnicima Međimurske prirode 2019. godinu proglasila Godinom bijele rode u Međimurskoj županiji. Polaznici radionica Ljetne Muzeologajnice saznat će čime se roda hrani, gdje živi, kamo putuje, kako gradi svoje gnijezdo, koje sve rode možemo vidjeti u Međimurju, što je prstenovanje roda, izrađivat će različite predmete od trave štrčine/štečinca i upoznati priču i vjerovanja o rodi.

Raspored radionica ponedjeljak 15. srpnja ČAKOVEC Muzej Međimurja Muzejsko-informativni centar 9:00 – 11:00 radionica Upoznajte bijelu rodu za djecu od 5 do 8 godina (voditelj JU Međimurska priroda) utorak 16. srpnja ČAKOVEC Muzej Međimurja Muzejsko-informativni centar 9:00 – 11:00 radionica Upoznajte bijelu rodu za djecu od 9 do 14 godina (voditelj JU Međimurska priroda) srijeda 17. srpnja ČAKOVEC Kraljev vrt 9.00 – 11:00 radionica Spretne ručice za djecu od 5 do 10 godina

voditelji Marija Novak i Ana Sobočanec 9.00 – 11:00 četvrtak 18. srpnja ČAKOVEC Muzej Međimurja Muzejsko-informativni centar 9.00 – 11:00 radionica Vjerovanja o rodi 1 za djecu od 5 do 10 godina voditelj: Ines Virč petak, 19. srpnja ČAKOVEC Muzej Međimurja Muzejsko-informativni centar 9.00 – 11:00 radionica Vjerovanja o rodi 1 za djecu od 5 do 10 godina voditelj: Ines Virč

Big bend Čako Pet big bendova s ukupno sto muzičara postavit će neslužbeni svjetski rekord izvodeći zajedno poklon kompoziciju Duška Gojkovića “Nisville Jubilation” na otvaranju ovogodišnjeg 25. festivalskog izdanja Nišvila 8. kolovoza 2019. godine. Zajedno će nastupati big bendovi iz Niša pod vodstvom Dragoslava Petrovića, Buenos Airesa kojim dirigira Gustavo Firmenich, Čakovca s Mario Jagecom, Blagoevgrada s Borisom Janevim i Internacionalni tridesetočlani orkestar sastavljen od srpskih, talijanskih i albanskih mladih muzičara. Kao specijalni gosti nastupit će i proslavljeni pijanist Lari Vučković iz San Franciska, ovogodišnji dobitnik Nagrade Nišvila za životno djelo, gitarist Sandro Zerafa, direktor Malta džez festivala i poznati talijanski saksofonist Enco Favata, direktor “Santa Galura” džez festivala na Sardiniji. U velikom finalu big bendovima će dirigirati i proslavljeni trubač Stjepko Gut, a

12. srpnja 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

mjesečni vodič

tvorenom

ponedjeljak 15. srpnja ČAKOVEC

Muzej Međimurja Muzejsko-informativni centar 9:00 – 11:00 radionica Upoznajte bijelu rodu za djecu od 5 do 8 godina (voditelj JU Međimurska priroda)

Marko Vučenik pripremio je izložbu pod nazivom „Wall of fame”

16. srpnja

DONJA DUBRAVA

Marko Vučenik predstavlja se u rodnom mjestu izložbom fotografija Marko Vučenik, grafički dizajner i fotograf čakovečkoj likovnoj publici predstavio se izložbom fotografija 2016. godine što je bila njegova prva izložba u rodnom Međimurju. Živi i radi u Zagrebu. Ovog ljeta će i likovna publika u njegovom rodnom mjestu, Donjoj Dubravi, imati prilike upoznati dio njegovog fotografskog opusa. Otvorenje izložbe pod nazivom „Wall of fame” je u subotu 13. srpnja u caffe baru Sale u Donjoj Dubravi.U svom dosadašnjem radu fotografirao je članice grupe E.N.I., Juditu Franković, Helenu Minić Matanić, Natašu Janjić,

utorak

Leonu Paraminski, Tinu Vukov, Anđu Marić, Hrvoja Klobučara, Miu Kovačić, Taru Rosandić, Ivana Dečaka, grupu Pavel, Carlu Belovari, Ivanu Kindl, Danijelu Trbović, Jadranku Đokić, Gorana Grgića, Mariju Škaričić, Mislava Čavajdu, Renatu Sabljak, Marka Petrića, Žanamari Lalić, Stefana Kapičića i mnoge druge. Kao fotograf surađivao je i s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu. Britanski tiskani mediji i web portali objavili su tijekom 2013. godine njegove promo fotografije za promociju turneje glazbenika Nicka Parkea i Luke Belanija. (rr)

ČAKOVEC

Muzej Međimurja Muzejsko-informativni centar 9:00 – 11:00 radionica Upoznajte bijelu rodu za djecu od 9 do 14 godina (voditelj JU Međimurska priroda)

srijeda 17. srpnja ČAKOVEC

Kraljev vrt 9.00 – 11:00 radionica Spretne ručice za djecu od 5 do 10 godina voditelji Marija Novak i Ana Sobočanec

četvrtak 18. srpnja ČAKOVEC

Muzej Međimurja Muzejsko-informativni centar 9:00 – 11:00 radionica Vjerovanja o rodi 1 za djecu od 5 do 10 godina voditelj: Ines Virč

Forestland svoja vrata otvara točno u podne, u petak 19. srpnja

na spektaklu otvaranja Nišvila

ovec svirat će s rekordnih 100 džezera!

petak Kontrast teatar su međimurski glumci Andro Damiš i Matko Buvač

LJETO U GRADU ZRINSKIH, završni vikend

U petak Kontrast Teatar, a u subotu Jurica Pađen&Aerodrom

Big band Čakovec izvest će s drugih četiri big bendova kompoziciju “Nišville Jubilation”

svi će zajedno izvesti njegovu kompoziciju “Nisville“ posvećenu festivalu. Zbog brojnosti muzičara prvi put u povijesti Nišvila istovremeno će funkcionirati obje glavne pozornice, a Stjepko Gut će svirati i diri-

girati s posebno montirane međubine. Inače, u svijetu je česta praksa zajednički nastup tri big benda, ali ovo će biti prvi zajednički nastup pet big bendova. Pored kompozicija Duška Gojkovića i Stjepka Guta posvećenih Nišvilu, big

bendovi će izvesti i “Pozdrav Count Basiju” Bubiše Simića, povodom 115 godina od rođenja Count Basieja, kao i kompoziciju “Karavan” Duka Elingtona, povodom 120 godina od njegovog rođenja. (rr, zv)

Završnica čakovečkog ljeta i manifestacije prepoznatljive pod nazivom Ljeto u gradu Zrinskih bit će u znaku domaćih glumačkih snaga. U petak 12. srpnja slijedi kazališna predstva "Njegoi džepovi puni kamenja". Režiju potpisuje Barbar Rocco, a izvodi je Kontrast teatar i glumci Matko Buvač i Andro Buvač. Predsatva je adaptiran je i lokaliziran tekst sjevernoirske spisateljice Marie Jones. U predstavi se pojavljuje desetak različitih likova od redatelja, asistenata, lektora, statista i filmskih zvijezda. Priča prati dva statista koji su došli na snimanje u Mačkovec na jezero Martica gdje se snima visokobudžetni film. Dvojica neostvarenih mladića neprimjetnim ulogama u filmu žele osigurati svoju budućnost, pronaći sebe i ostvariti svoje ži-

votne ciljeve. Svojom igrom kroz komične, ali i tmurne trenutke nastoje oživjeti, a time i dočarati surovost filmskog svijeta. Tekst nam se odmah svidio jer se i mi možemo poistovjetiti s tim likovima jer zapravo još smo uvijek novi u ovom kazališnom svijetu i tragamo za ostvarivanjem svojih životnih želja. Predstava će se održati u atriju Starog grada Zrinskih, a u slučaju lošeg vremena u dvorani Centra za kulturu Čakovec. Početak je zakazan za 21 sat. Veliko finale slijedi u subotu uz koncert nazvan "Obične ljubavne pjesme" kojim glavni akteri Jurica Pađen&Aerodrom obilježavaju 40 godina benda Aerodrom. Koncet je organiziran na terenu podno zidina Starog grada Zrinskih odnosno Jezeru u 21 sat (rr, zv)

19. srpnja ČAKOVEC

Muzej Međimurja Muzejsko-informativni centar 9:00 – 11:00 radionica Vjerovanja o rodi 1 za djecu od 5 do 10 godina voditelj: Ines Virč

19. - 21. srpanj BREZJE

FORESTLAND 2019 ČAKOVEC

petak 19. srpanj ŠTRIGOVA

Mađerkin breg 22:00 Koncert grupe Vatra

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura

Županijski Tamburaški orkestar Stjepan Bujan-Stipić iz Čakovca sudjelovao na 10. International Youth Music Festivalu u Slovačkoj

Tamburaši osvojili međunarodno zlato s 93,6 bodova od mogućih 100! U natjecateljski dio Festivala prijavila su se 22 različita orkestra i zbora iz Izraela, Danske, Australije, Češke, Slovačke, Hong Konga, Njemačke, Južnoafričke Republike i Županijski tamburaški orkestar Stjepan Bujan – Stipić iz Čakovca Ulja na platnu slikara Željka Mucka mogu se razgledati do 28. srpnja

"Ispod površine" autora Željka Mucka

Deveta umjetnička kolonija Štrigova 2019. nakon velebnog koncerta Evelin Novak i gostiju u Zmajevom vrtu nastavila je svoj bogat umjetnički program izložbenim događanjima. U izložbenom salonu Muzeja Međimurja otvorena je retrospektivna izložba "Ispod površine" akademskog slikara Željka Mucka. Izložena su velika, tehnički i koloristički kompleksna ulja na platnu apstraktne tematike. O autoru i djelima govorila je povjesničarka umjetnosti Dunja Horvat Weitner koja potpisuje predgovor kataloga izložbe i umjetničke kolonije. Izložbu je otvorio načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik. Kao i na dosadašnjim kolonijama izložba umjetničkih radova istodobno je postavljena na još dvije lokacije u Štrigovi.

Izložba Muckovih slika religiozne tematike otvorena je u Crkvi Sv. Jeronima, a radovi na papiru u Državnom arhivu za Međimurje. Suradnici na organizaciji izložbi su muzejska savjetnica Erika Nađ Jerković iz Muzeja Međimurja Čakovec i Jurica Cesar iz Državnog arhiva za Međimurje Štrigova. Željko Mucko (Koprivnica, 1959.) završio je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu 1978. na odsjeku slikarstva. Diplomirao je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1984. u klasi prof. Raoula Goldonija. Od 1990. ima status samostalnog umjetnika. Član je grupe Contra od 2009. Priredio je više od 70 samostalnih te sudjelovao na stotinjak skupnih izložaba i likovnih kolonija u Hrvatskoj i inozemstvu. (rr)

Animirani film " Posljednji izazov" Božidara Trkulje predstavljen je živopisnom izložbom

Lutke i scenografija iz "Posljednjeg izazova" Elementi scenografije, maštovite lutke i drugi predmeti te foto dokumenti iz animiranog filma “Posljednji izazov” Božidara Trkulje predstavljeni su na izložbenom postavu u Centru za kulturu Čakovec. Na otvorenju izložbe o autoru i njegovom dijelu govorila je likovna kritičarka Marta Horvat. Božidar Trkulja (1975.), završio je Školu za tekstil, kožu i dizajn, a studirao je teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Od 1997. radi kao novinar, urednik i filmski kritičar u tiskanim medijima, a potom i na Hrvatskoj televiziji (Animatik, Posebni dodaci). Član je Društva hrvatskih filmskih kritičara. Sudjelovao je u radu ži-

rija (Festival igranog filma u Puli, Kratkofil plus, Supertoon…) te selekcijskim komisijama (Animafest, Dani hrvatskoga filma, VAFI). Autor je nagrađivanog lutkarskog stop-animacijskog filma Priča s početka vremena (2012). Idejni je autor i scenarist stripa Akademija čuda (Modra lasta) te autor izložbi “Od stripa do animiranog filma” i “Lutka u hrvatskom animiranom filmu”. Piše scenarije za stripove i animirane filmove. Posljednji izazov mu je drugi film. Izložba se može razgledati do 26. kolovoza. Uz čakovečki Centar za kulturu domaćin ovog likovnog događanja je Škola animiranog filma Čakovec. (rr)

Županijski Tamburaški orkestar Stjepan Bujan-Stipić iz Čakovca sudjelovao je na 10. International Youth Music Festival koji se održao u Bratislavi u glavnom gradu Slovačke. Kući su se vratili osvojenim zlatom. Na put iz Čakovca u Bratislavu krenulo je 15 svirača i dirigent orkestra, te po dolasku u popodnevnim satima na jednom od trgova bili dio revijalnog koncerta. Sljedećeg dana u Zrcalnoj dvorani Primacijalne palače, pod dirigentskom palicom

Tomislava Cvrtile, u natjecateljskom dijelu programa predstavili su se sa tri skladbe, Makedonskim plesom, Vukovarska golubica i Negev. U natjecateljski dio Festivala prijavilo se 22 različitih orkestara i zborova iz Izraela, Danske, Australije, Češke, Slovačke, Hong Konga, Njemačke, Južnoafričke Republike i Županijski tamburaški orkestar Stjepan Bujan – Stipić iz Čakovca. Orkestre i ansamble ocjenjivala je strukovna komisija u sastavu prof. Scott Ferguson iz SAD-a, assoc. prof. Elena Šarayova- Kova-

čova iz Slovačke, mga. Marek Klimeš iz Češke, prof. Chiafen Weng iz Tajvana, prof. David Slater iz Australije koja je našim tamburašima dodijelila zlatnu diplomu s osvojenih 93,6 bodova od mogućih 100. Naredni dan orkestar je

održao još jedan koncert na Glavnom trgu u samom srcu Bratislave, gdje je predstavio raznolik program od skladbi domaćih autora, te time promovirao nematerijalnu kulturnu baštinu Republike Hrvatske. (dv)

KUU ZVON Mala Subotica

Dašak folklorne tradicije u Maloj Subotici U Maloj Subotici okupilo se šest folklornih ansambala iz Hrvatske i jedan iz Rumunjske u sklopu folklornog festivala pod nazivom Mostovi folklorne tradicije koji drugi put organizira KUU ZVON iz Male Subotice uz pokroviteljstvo Općine Mala Subotica. Goste su u ime domaćina pozdravili predsjednik KUU Zvon vlč. Đ. Vukalović i načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc, a župan Matija Posavec je ovogodišnji festival uz prigodne riječi proglasio otvorenim. Mimohod svih sudionika krenuo je od OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica pa do Doma kulture. Na pozornici ispred

Za sljedeću godinu najavljeni su novi gosti i još raznovrsnije plesne koreografije

KUU Zvon zahvaljuje svima koji su pomogli i sudjelovali u organizaciji ove manifestacije

Doma kulture predstavile su se folklorne skupine KUD Belica iz Belice koje ove godine predstavljaju Međimursku županiju na državnoj smotri koreografiranog folklora, folklorna skupina KUD Pregrada iz Pregrade i KUD Sveti Križ Začretje iz Svetog Križa Začretja iz Krapinsko-zagorske županije, iz Virovitičko-podravske županije folklorna skupina KUU Voćin iz Voćina, FA Petrinjčica iz Petrinje kao predstavnik Sisačkomoslavačke županije, a iz Vukovarsko-srijemske županije folklorna skupina KUD Josip Lovretić iz Oto-

ka te gosti iz Rumunjske folklorna skupina škole Badea Cirtan iz Cirtisoara. Odlične nastupe publika je nagradila gromoglasnim pljeskom, a ovacije su na kraju dobili gosti iz Rumunjske koji su pobrali simpatije svih okupljenih u publici. Nakon nastupa sljedilo je druženje svih sudionika festivala, a kako ne bi ostali gladni odličan grah pripremio je kuhar Zlatko Horvat-Zebo, dok su goste osvježenjem krijepili članovi KUU ZVON. Druženje uz pjesmu i ples je potrajalo, a sve okupljene je zabavljao TS PRIM. (dv)

12. srpnja 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena

MEJAŠI napravili feštu u Palovcu povodom slavlja 60 godina kluba NK Dinamo

Uz hitove Mejaša plesalo se sve u šesnaest

Publiku nije omela ni kiša, zajedno smo uživali u 4 sata odlične svirke! Međimurci su pjevali poznate hitove Mejaša, kao i najnoviji ljetni hit Ja još mogu Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan Na veliku proslavu 60 godina kluba NK Dinamo Palovec stigli su popularni Mejaši koji se od milja nazivaju tamburaši u starkama. Nakon dugo vremena ponovno su nastupili u Međimurju, koje im je kako sami kažu u srcu jer

su Međimurci među prvima koji su mladi sastav podržali i prihvatili. Spot za jedan od poznatijih hitova Zoricu snimali su upravo u centru Čakovca u kafiću Paladin. Mejaši se osim klasičnih koncerata rado odazovu na razna humanitarna događanja diljem Hrvatske. Drmeš-punkere Mejaše čine Edo Drakulić glavni je vokal

i gitara, Nikola Bosilj je voditelj benda i svira električni basprim, Janko Zelić Friščić svira basprim, Denis Tkalčec svira truba, prim, ukulele, bassist je Zvonimir Milec, a na bubnjevima Dino Bandić. Razgovarali smo s Edom Drakulićem glavnim vokalom koji je poručio kako vesele Palovčane ni kiša nije omela na

koncertu, jednostavno im se nije išlo doma. Edo Drakulić inače iz Varaždina, rođen je u čakovečkom rodilištu, a ima i međimurske korijene, jer mu je djed iz Kotoribe. - Tri puta smo se vraćali na pozornicu i svirali smo gotovo četiri sata. Atmosfera je bila izuzetno pozitivna i energična. Koncert smo otvorili

novim ljetnim hitom naziva Ja još mogu kojeg smo onda par puta i ponovili. Osim naših hitova svirali smo i ostale popularne hrvatske pjesme. Međimurci su nam još jednom pokazali da vole našu glazbu što nam je posebno drago, rekao je prvi glas Mejaša Edo Drakulić. Novi ljetni hit ima lako pamtljiv i zaba-

van refren, baš u stilu Mejaša. Osim nove pjesme, publika u Palovcu je pjevala njihove poznate pjesme poput Zorice, Zavela me Ana, Uživajmo dok smo mladi, 5-6 piva, Bolji nego ikad i mnoge druge. Nakon Palovca, ovo ljeto pred Mejašima su mnogi koncerti u Hrvatskoj, kao i ostatku Europe.

BOJAN JAMBROŠIĆ I ASHLEY COLBURN svojem prvom zajedničkom duetu Zadnja stanica, spot snimali i u Čakovcu

Vedra i zarazna pjesma podsjetnik je na naše novonastalo prijateljstvo! Zbog trenutnih radova na Starom gradu nisu mogli snimiti dio spota, ali su zato otišli u Muzej Međimurja, Perivoj Zrinskih te u centar grada Bojan Jambrošić iz Čakovca i Ashley Colbourn dodatno su se sprijateljili u emisiji Zvijezde pjevaju kao finalisti te osvojili srca publike diljem Hrvatske. No, ni nakon snimanja emisije njihovo prijateljstvo otišlo je stepenicu više. Odlučili su snimiti svoj prvi zajednički duet pjesmom Zadnja stanica. Tekst i glazbu napisao je Ivan Škunca, a pjesma je vesela, pozitivna te ima zarazni refren. Bojan kaže kako je odmah shvatio kako će ova pjesma biti savršena za Ashley.

- Njoj se ideja svidjela, te smo oboje odlučili kako želimo snimiti pjesmu i imati još jednu lijepu uspomenu na naše druženje i novonastalo prijateljstvo, poručio je pjevač Bojan Jambrošić. U studiju je vladala vedra i zabavna atmosfera, a Ashley koja je po prvi puta snimala pjesmu odlično se snašla i sve obavila brzo i profesionalno. Snimanje spota nisu dugo čekali dugo, već su za tjedan dana od snimanja pjesme krenuli u avanturu. Ashley je kao producentica stvari

uzela u svoje ruke i osmislila, te organizirala čitavo snimanje, dok je Alen Tkalčec zadužen za snimanje i montažu spota. - Za potrebe snimanje spota obišli smo sjever, jug, istok i zapad Hrvatske pa smo osim Vukovara, Iloka, Dubrovnika i Istre došli i u Čakovec. Ashley voli Čakovec i njegove ljepote, a ja naravno koristim svaku priliku kako bi ispromovirao naš prekrasan kraj, kaže Bojan. Zbog trenutnih radova na Starom gradu nisu mogli

snimiti dio spota, ali su zato otišli u Muzej Međimurja, Perivoj Zrinskih, te centar grada Čakovca. - Vjerujem da će spot izmamiti brojne osmijehe na lica. Unijeli smo sebe u to i nadam se da će ljudi osjetiti našu energiju koju smo željeli prenijeti. Ova pjesma i spot zamišljeni su kao jedna divna uspomena, a ako ljudi to osjete nitko sretniji od nas, zaključuje pjevač iz Čakovca. (Dora Vadlja, foto: Alen Tkalčec)

Bojan i Ashley guštali su snimati dio spota u Čakovcu

media

12. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Sredina srpnja u poslovnoj domeni donijet će vam predah. Odjednom će se stvoriti i višak slobodnog vremena. Imat ćete priliku voditi aktivniji društveni život i rado ćete se pojavljivati na popularnim mjestima zabave. Samci će priželjkivati nove ljubavne kontakte. Imat će priliku upoznati zanimljive osobe. Mogla bi se dogoditi ljetna romansa. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Pravilnom organizacijom vremena i poslovnih aktivnosti uspjet ćete sve obveze završiti kvalitetno i na vrijeme. Vaši nadređeni očekuju to od vas. Znat će nagraditi vaš trud i marljivost pri izvršavanju poslovnih zadataka. Tako će vam ostati i dovoljno vremena za druženje s prijateljima ili obitelji. U ljubavi vlada veliko iščekivanje romantičnih susreta. LAV (23.7. - 23.8.)

Poslovna strategija koju provodite samo će djelomično dati pozitivne rezultate. Budite promišljeni, a posebno pred osobom koja vas može okarakterizirati na pogrešan način ili koja može upotrijebiti vaše izjave u svoju korist. U ljubavnom životu kao da vam nedostaju veći izljevi emocija i strasti. Partner je često odsutan zbog poslovnih obveza te vam tako nehotično uskraćuje emotivnu pažnju. VAGA (24.9. - 23.10.)

Dobro je znati kako su vam potrebni kvalitetniji poslovni uvjeti za realizaciju svih ideja i ciljeva. Drugačija poslovna orijentacija u odnosu sa suradnicima djelovat će kao otežavajući faktor u određenim dogovorima. U emotivnim odnosima zaboravite na strogi glas razuma. Slijedite svoje osjećaje. Ako ste slobodni, netko će vas šarmirati svojim neobičnim stilom udvaranja. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Jeste li pravilno procijenili potrebno vrijeme za realizaciju određenih poslovnih stavki? Možda ste uzeli preveliki zalogaj i sada ćete imati problema s rokovima. Budite mudri i pokušajte se izvući iz problematične situacije. I romantični odnosi bit će pomalo u krizi. U neformalnim susretima nećete uspijevati privući nečiju pažnju, čak ni uz pomoć zavodničkog šarma. VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Sve poslovne projekte rješavat ćete s lakoćom. Bit ćete marljivi tako da ćete se i sami začuditi odakle toliko volje za rješavanjem zadataka. Očekuje vas uspjeh u poslovima koji se dobro vrednuju. Udružite svoje interese s osobom za koju vas vežu slične ideje. U naletu emotivne inspiracije teško ćete moći prepoznati granicu između mašte i realnosti. Važno je da osjećate pozitivan impuls.

SLOBODNO VRIJEME UZ KIST I BOJE BIK (21.4. - 20.5.)

Prije nego se upustite u nove poslovne izazove dobro proanalizirajte tržište kako vam ne bi promakle mali, ali bitni detalji. Moguć je neočekivan novčani dobitak. Postojeće veze prate skladni odnosi. Partner vas poštuje i voli, i to vam daje osjećaj sigurnosti. Ako ste sami, to bi se moglo vrlo brzo promijeniti. Na vidiku je poznanstvo s zanimljivom osobom. RAK (22.6. - 22.7.)

Odmorni ste i voljni upustiti se u nove kreativne projekte. Izaberite prioritete i realizirajte poslove koji će financijski biti pozitivni. Imat ćete razumijevanje nadređenih. Ako ste nezaposleni pronaći ćete posao u sezonskim radovima. Pokušajte promijeniti svoju ulogu u ljubavnom odnosu. Oslonite se na svoje osjećaje u skladu s emotivnom inspiracijom koja vas prati. Opustite se i uživajte u danima vikenda. DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Povremeno ćete osjetiti nedostatak koncentracije za obavljanje nekih poslova. Netko će vas dovesti pred gotov čin i indirektno će odbaciti vaše ideje. Dobro ćete se snalaziti u timskom radu. Izbjegavajte situacije za koje nemate dovoljno znanja, profesionalne umjetnosti ili praktičnog iskustva. Ako ste slobodni, spontano odgovorite na nečije udvaranje ili ljubavni poziv. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Svi nedovršeni projekti čekaju da zasučete rukave i rješavate ih jedan po jedan. Sve ćete stići pravilnom organizacijom i rasporedom vremena. Mogući su i neočekivani novčani dobici od igara na sreću. U emotivnim odnosima nema potrebe preuveličavati nečije manje. Pričekajte da vam partner povjeri svoje probleme. Nakon iskrenog razgovora lakše ćete donijeti odluku o budućim planovima. JARAC (22.12. - 20.1.)

Na poslovnom planu netko će vas ometati u realizaciji vaših planova i ideja. Zbog toga ćete trpjeti određeni gubitak. Nema potrebe izgovarati pogrešne riječi pred suradnicima koje ne poznajete dovoljno. Budite mudri i suzdržani. Potreban vam je netko da vas emotivno inspirira. Iznenadne promjene u partnerovom ponašanju izazvat će kod vas ljubomoru i sumnju. Pokušat ćete razumjeti što se događa.

Voditelji i dio polaznika škole crtanja i slikanja Artelje kojih je ove godine bilo više od 120

Artelje ponosno pokazao svoja slikarska umijeća Tradicionalno krajem lipnja sekcija Likovnog udruženja Čakovec ”Artelje – škola crtanja i slikanja “ predstavlja poklonicima umjetnosti izbor njezinih radova. Iz godine u godinu sve ih je više tako da je ovoljetna izložba obuhvatila čak 121 rad u raznim slikarskim tehnikama koje su ove školske godine poučavali predavači Veljko Posavec, Ana Golubić Brozović i Marina Mrazović. Izložbu u galerijskom prostoru zgrade Scheier u Čakovcu je prigodnim riječima otvorio predsjednik LUČ-a i voditelj Arteljea Toni Fažon koji je sve zainteresirane pozvao i na ljetne radionice. Polaznicima su uručene zahvalnice. Ovo je dvanaesta godina kako Likovno udruženje Čakovec organizira edukaciju djece i odraslih u likovnom smislu i proširivanju njihovog znanja o slikanju te na kraju

godišnje edukacije zaokružuje izložbom nastalih radova. Svoja djela izložili su: Vita Cerovečki, Nives Deban, Pia Horvat, Judita Klobučarić, Ena Kovač, Tristan Lehkec, Mateo Oršuš, Simon Sklepić, Ema Srpak, Sara Srpak, Kaja Sušec, Lorena Vidović, Lina Vuk, Ariela Crkvenčić, Dora Dolenec, Amy Farkaš, Anni Farkaš, Rose Maria Farkaš, Zara Jambrošić, Vita Kačer, Nina Novak, Iva Pajnogać, Karla Posavec, Ena Požgaj, Lucija Žagar, Maja Borlinić, Nika Farkaš, Jana Hlapčić, Lucia Juračić Mesarek, Leona Kajmović, Nika Kosalec, Lorena Kovačić, Lota Lebar, Mia Lončarić, Lena Lovrenčić, Elena Mainar, Ela Cvitković, Azra Dolović, Karlo Horvat, Toma Jambrošić, Rene Kuretić, Leon Lepen, Tena Mikolaj, Sara Nikolić, Jelena Pongrac, Klara Pongrac, Gabriel Enrique Rodrigues, Patrik Ko-

LIKOVNA KOLONIJA u Sv. Martinu na Muri

Marina Mrazović bila je jedna od predavačica u ovoj školskoj godini

lar Fodor, Adela Kovačić, Ramona Novak, Martina Sabol, Rea Sabol, Nela Šarić, Bruna Šarić, Jan Tkalec, Bruna Tkalec, Dora Vujanić, Saša Vinković, Hana Bajkovec, Viktorija Dretar, Helena Herman, Vedran Horvat, Jelena Križaić, Leona Krčmar, Lucija Pokrivač, Marta Poljaković, Mura Levačić, Vida Ciglar, Marta

Ciglar, Pavla Podgorelec, Zara Jevtić, Karia Veronika Bajan, Mura Blažević, Maja Gregorinčić, Toka Đuranec, Kaja Đuranec, Tia Kos, Tara Kos, Patricia Žganec, Vanja Žganec, Ivona Lovrec, Noah Ban, Jura Ban, Dolores Kodba, Ria Bajsić, Luka Zlatarek, Nika Heđe, Leona Grabar, Kaja Baksa, Vito Ciglarić, Kiara Dodlek, Tena Šimič, Ena Magdalenić, Lucia Bijažić, Emma Krištofić, Elena Šarić, Marija Damiš, Franka Novak, Ida Kolac, Nera Košak, Dina Košak, Tia Toplek, Mila Grgić, Naomi Cimerman, Sana Cimerman, Ema Žvorc, Nino Flojhar, Hana Flojhar, Marija Štefulj, Hana Radiković, Vedrana Fabec, Sandra Gojnik Crnčec, Branko Grabar, Alen Jaklin, Maja Marciuš, Vesna Perhoč, Nada Puklavec, Mirjana Šprem, Ivana Trbojević, Ružica Zidarić i Rozalija Žganec. (Roberta Radović)

Slikali likovni amateri Hrvatske i Slovenije Na izletištu Seoski turizam Goričanec u Svetom Martinu na Muri okupilo se tridesetak umjetnika ama-

RIBE (20.2. - 20.3.)

Stalo vam je da djelujete uvjerljivo pred poslovnim suradnicima koji će možda posumnjati u vaše profesionalne sposobnosti. Nemojte dozvoliti da zbog sitnih interesa napravite početnički propust i izgubite nečije povjerenje. Upotrijebite svoje najjače adute. U emotivnim odnosima oslonite se na blisku osobu. Uz njezinu potporu sve se može riješiti uz pravilno doziranje mudrosti, emocija i strasti.

Toma, Karlo i Leon primili su potvrde kao i svi ostali polaznici o sudjelovanju na školi

Milena Petković, predsjednica udruge Likovna republika

tera na likovnoj koloniji pod nazivom Naših prvih deset. Sudjelovali su slikari iz Hrvatske i Slovenije. Milena Petković, predsjednica udruge Likovna republika koja je bila domaćin kolonije rekla je kako je ovo tradicionalno okupljanje s međunarodnim karakterom. Svi umjetnici su amateri i nemaju zadane okvire rada nego se slobodno izražavaju i koriste tehnike koje im najbolje odgovaraju. Umjetnici su se rasporedili u hladovini i prepustili se inspiraciji da ih vodi u stvaranju. Pokrovitelj kolonije bila je Općina Sv. Martin na Muri. (Mario Golenko)

Ugodna svježina uz Muru likovnim je amaterima bila inspirativna

12. srpnja 2019. Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka špica

Slatkica u prugastoj ljetnoj majici

Dame u lepršavim haljinama

Žuta i bijela ljetna kombinacija

Šarena duga haljina idealna za ljetne dane

Vanesa Čuka istaknula vitku liniju u prugastoj uskoj haljini

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

12. srpnja 2019.

12 . srpnja 2019.

PETAK,12.7 08:00 08:15

Yoga&Pilates Dječja TV

09:15 10:00

TV prodaja Oko umjetnosti (r) TV prodaja Bujica (r) Dom 2 (r) TV prodaja TV Jukebox TV prodaja TV Jukebox Privredni. Hr (r) TV prodaja Dječja TV Vijesti TV prodaja Kutura 21 Kratki rezovi (r) Riječ života (r) TV podaja Vijesti dana Blitz Obadva, oba su pala! Auto – servis Vijesti Zdrava jabuka Vijesti dana Zapisano u

10:40 11:40 12:40 13:00 13:15 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:00 16:15 16:45 17:15 17:45 18:15 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:15 22:20 23:05

PETAK, 12.7 06:55 Najava programa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 13.7 07:30 09:30 10:00

Dječja TV TV prodaja Mala školska liga

10:40

TV prodaja

11:40 12:10 12:40 13:10 13:40

Dom 2 (r) Privredni. Hr (r) Auto – servis (r) Novi milenij (r) TV prodaja

14:00 15:00 16:15 16:50 17:00 17:30 18:00

Bujica Zdrava jabuka Glas manjina Vijesti Obzori Odaberi zdravlje TV Jukebox

19:00 19:30 20:00 20:35 21:00 21:15

Vijesti dana TV Jukebox Baština U dobroj formi Vijesti Obadva, oba su pala! (r) Vijesti dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Odjava

22:00 22:40 23:00 02:00

SUBOTA, 13.7

07:50

Global 3000

08:15

Vježbanjem do

studio/ Vježbanje

Jela varaždinskog kraja 08:05

Iz prošlosti