Međimurske novine 1244

Čakovec, PETAK, 19. srpnja 2019.

MATIJA POSAVEC DRŽAVNA MATURA u Međimurju prošla bolje iskoristio priliku da nego drugdje, ali gdje su problemi kontra HNS-a traži parlamentarne izbore str. 5

str. 2

Računa da se prvi pamti i profitira

MATURANTICA Anamarija Jančec iz Štefanca: Nije stvar samo u štrebanju

Internet generacija u šumi informacija ne razlikuje bitno od nebitnog

PROMJENE

u Županijskoj bolnici Čakovec

Cijena 8 kuna

VATROGASCI PRISTALI da se maknu antene iz centra Nedelišća, ali uz “kompenzaciju”

Općina će nadoknađivati DVD-u 13.200 eura godišnje!? str. 11 EPILOG stravične nesreće na NP Sveta Helena

Čakovčanin vozio pod utjecajem opijata i na kraju završio u istražnom zatvoru

Foto: Marko Prpić / Pixsell

Broj 1244.

str. 8

Godina XXIV.

Mladomisnik Rafael Mikec odslužio svoju mladu misu str. 12

Poginuo Siniša Ignac (24) iz Orehovice, još se ne zna tko je sjedio za upravljačem kombija

NAGRADNI NATJEČAJ Čiji je vrt najljepši? EGZOTIČNI VRT obitelji Ladić iz Bogdanovca obiluje eko limunima LIJEPO I SMISLENO uređena okućnica Štefice Mišić iz Donjeg Kraljevca str. 53

POLJA SUNCOKRETA užitak za oči

Duplo isplativiji od pšenice i štite od kukuruzne zlatice

str. 16

ŠTRIGOVSKA ŽUPA proslavila velik događaj koji je okupio oko 3000 vjernika

SEDMI SMRTNO STRADALI u Međimurju na cesti između Štefanca i Čakovca

str. 8

Donosimo imena novih bolničkih šefova str. 3

Jasmina ubijena na spavanju i omotana vrećom, poplunom i stolnjakom stavljena u škrinju

str. 8

JEZIVI DETALJI iz optužnice protiv Smiljane Srnec iz Palovca

VLAHKO računovodstvo knjigovodstvo savjetovanje Već od 350,00 kn (+pdv) mjesečno

str. 39

Besplatni info telefon 0800 1507 Franje Punčeca 2, Čakovec (Aurora)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNIČKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Može li vuk biti sit, a sve ovce na broju?

ažni akter u aktualnim političkim previranjima sve više je i naš međimurski župan Matija Posavec koji moguće preuzimanje HNS-a u javnim istupima veže prvenstveno s mogućnosti da se ova stranka repozicionira na političkoj pozornici i približi centralističko-lijevoj poziciji umjesto sadašnjeg stanja stvari i koaliranja s HDZ-om.U vrhu HNS-a mnogima takav odriješiti stav Matije Posavca, u ovom trenutku – ne odgovara. Prvenstveno zbog lukrativnih pozicija koje donose visoke plaće i druge privilegije koje veliki broj njihovih ljudi ima, kako na položajima u aktualnim ministarstvima, odnosno državnim tvrtkama, tako i svugdje drugdje gdje odlučuje vladajuća politika. Međutim, međimurski župan kao jedini ozbiljni kandidat za novog čelnog čovjeka očito ne želi istu preuzeti i da stranka ne potone do kraja traži bezrezervnu podršku unutar stranke s kojom nije bio zadovoljan na EU izborima. Također radi na zatopljavanju odnosa s bivšim koalicijskim partnerima iz centra i umjerene ljevice, odnosno nekim novim političkim snagama. toga se u zadnjim izjavama Posavec nedvosmisleno priklanja centralističko-lijevoj poziciji na hrvatskoj političkoj sceni i s HDZ-om u tom smislu ne želi imati ništa. Međutim, iza kulisa te odnose ipak pokušava zadržati dobrima. To se ponajviše vidi po tome što je poduzeo sve da se sjednica Vlade RH ipak održi u srpnju u Čakovcu. Zatoplio je prošli mjesec dugo zategnute odnose s ministrom i predsjednikom međimurskog HDZ-a Darkom Horvatom. Naposljetku, nakon što je u zadnji trenutak otkazao da bude njezin izaslanik na Danu antifašističke borbe u Brezovici, otišao je tri dana kasnije na prijam povodom Dana državnosti kod Kolinde Grabar Kitarović, iako su ga mnogi ove godine koji su to mogli, zbog zahuktavanja političke kampanje – izbjegli. bog čega Posavec ipak ne želi prekinuti jasno i glasno sve veze s HDZ-om? Ponajviše su u pitanju pragmatični razlozi jer on kao međimurski župan treba podršku Vlade i financijsku injekciju za brojne projekte koje je započeo ili ima u planu u Međimurju, a nisu ostvarivi bez toga.Međutim, “sjedenje na dva stolca” u ovoj turbulentnoj situaciji kada se događa rekonstrukcija Vlade, a izborna kampanja (za sada samo za predsjedničke izbore) počinje se zahuktavati, izgleda da sve više smeta i jednima i drugima. Čačić mu je tako javno poručuje da je vrijeme da se ogradi

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

od HNS-a koji je po njemu u Vladi “HDZ-ov priljepak”, iako je donedavno i sam bio dio te “projektne suradnje”. druge strane, HDZ koji bi ga već duže vrijeme vrlo rado htio imao u Međimurju za svojeg partnera i na taj način opet doći “na vlast” u Županiji, odnosno otrgnuti ga od sadašnje suradnje s SDPom, sve je nervozniji zbog njegovih zadnjih izjava. Naime, tek što su pomislili da je na vidiku kvalitetnija politička suradnja, opet su stigle izjave međimurskog župana koje su kontra HDZ-a. – Kolega Posavec nije predsjednik HNS-a, on je jedan mladi lokalni političar koji se bori za vidljivost na nacionalnoj razini. Kolega Posavec mora odlučiti, želi li ostati lokalni političar ili biti političar na nacionalnoj razini, ali mora naučiti lekcije iz političkog života. Onda mu ovakve paušalne izjave mogu jako naštetiti, kazao je nedavno Darko Horvat na Posavčevu izjavu “da je koalicija s HDZ-om naštetila političkom rejtingu HNS-a”. U međuvremenu je međimurski župan otišao još korak dalje gdje se u emisiji Nedjeljom u 2 javno ispričao biračima zbog koaliranja HNSa s HDZ-om. osavec javno želi pad Vlade i prijevremene izbore, dok iza kulisa pregovara i dogovara se s HDZ-om, tako da ostaje za vidjeti koliko dugo može manevrirati na taj način, iako to nije novost kada je hrvatska politika u pitanju. Osim turbulentne situacije na državnom nivou, s druge strane, međimurski župan ima probleme s političkim partnerima na domaćem terenu, ali ovog puta ne s HDZ-om, već s SDP-om u Međimurju. Nije nimalo jednostavno sa strane uopće “pohvatati” sve što se trenutno događa na političkoj pozornici, odnosno iza nje, a kamo li sve ovo još nositi na vlastitim leđima, kao što je to trenutačno slučaj kod Matije Posavca. ako će sve ispasti na kraju ostaje za vidjeti, ali teško je da će u narednim danima vuk biti sit, a sve ovce na broju.

MATIJA POSAVEC solira i(li) riskira govoreći o koaliciji i zazivajući parlamentarne izbore

19. srpnja 2019.

Računa da će ovaj potez birači pamtiti Župan voli solirati jer ima bogato iskustvo s neposrednim izborima i uvijek mu draže ugađati biračima, nego biti dobar stranački vojnik Matija Posavec, predsjednik međimurskog HNS-a i međimurski župan te zapravo jedini župan HNS-a u Hrvatskoj, gostujući kod Aleksandra Stankovića u emisiji Nedjeljom u dva nastavio je svoj proboj na hrvatsku političku nacionalnu scenu. Prvi test mu je bila kandidatura za Europski parlament i gostovanje kod Stankovića da još više skrene pozornost na sebe.

Zatražio prijevremene izbore već ujesen Dobivenu priliku dobro je iskoristio, jer je zazivanje parlamentarnih izbora kad je njegova stranka u koaliciji s HDZom na vlasti odjeknulo u javnosti. Dobri poznavatelji političkog djelovanja Matije Posavca znaju da on voli solirati jer ima bogato iskustvo s neposrednim izborima i uvijek mu je na umu da je bolje ugađati biračima, nego biti dobar stranački vojnik. No, nikada nije sklon pretjeranom riziku i zna procijeniti kad

je trenutak da se isti može isplatiti. Evo kako je on na pitanje Međimurskih novina objasnio zašto je istrčao sa zazivanjem parlamentarnih izbora. - Mislim da bi bilo dobro da premijer radi čistoće situacije raspiše izbore, jer se sad ne zna tko je parlamentarna većina. Osim toga, zbog afera s ministrima, ta će Vlada praktički postati tehnička. Ako se te situacije nastave razvlačiti do kraja mandata, izgubit ćemo godinu dana. Po mojem mišljenju premijer bi trebao presjeći tu situaciju. Ali to nije mišljenje stranke, već moje osobno, kazao je u srijedu i na neki način već povukao ručnu te čitajući između redaka najavio mogućnost da HNS i dalje podržava HDZ-ovu Vladu u kojoj participira i njegova stranka. Na prvu loptu županova izjava od nedjelje čini se politički rizičnom, tim više što se u Međimurju za dva tjedna treba održati sjednica Vlade koja je već

Matija Posavec ima nepogrešivi instinkt kad treba ugađati biračima

bila odgađana pa je i sada nekako u zraku. Ne samo zbog županova stava o koaliciji i zazivanju prijevremenih parlamentarnih izbora, već i zbog toga što su u Vladi trenutno zaokupljeni smjenom ministara. Na to kaže: - Jedno su odnosi u Vladi, a drugo je njezin redovni posao. Tako da moje izjave ne mogu biti razlog za odgodu čakovečke sjednice. Vlada ne može imati nejednak odnos prema regijama, s obzirom na to da se održavaju sjednice vlade na terenu. Osim toga, pripreme oko sjednice Vlade se nastavljaju ovaj petak u Zagrebu kada će se definirati za koje od stotinjak zahtjeva iz Međimurja će se na sjednici u Čakovcu donijeti odluke, a za koje zaključci, to jest koji će zahtjevi biti financirani, a koji sufinancirani od strane Vlade. Dodao je da ni ostavke i smjene ministara nisu razlog za odgodu sjednice, jer se odluke donose potpisom premijera, a osim toga i državni tajnici

imaju pravo na potpise za odluke koje su definirane.

Hoće li Bernarda Topolko glasati za nove ministre? Bilo kako bilo, ovih dana vrije hrvatska politička scena. Vlada je na “tankoj niti” i ostaje za vidjeti hoće li njezina rekonstrukcija u kojoj se mijenja čak pet HDZovih ministara uspjeti premijeru Plenkoviću. Prvi test podvojenosti HNS-a bit će na izvanrednoj sjednici Sabora, kada će se glasati o predloženim ministrima u rekonstrukciji Vlade. Tada će se vidjeti kako će glasati Bernarda Topolko koja je umjesto župana Posavca sjela u saborsku klupu. Hoće li “u srcu” biti na strani Matije Posavca, a s rukom u zraku poštovati koalicijski dogovor? HNS je najpromućurnija stranka na hrvatskoj sceni. Uvijek se dobro “prešaltaju”. (Božena Malekoci - Oletić, foto: Z. Vrzan)

IZNENADNA SMRT vodećeg čovjeka velike obućarske tvrtke

Preminuo HAIX®-ov vlasnik i direktor Ewald Haimerl Ewald Haimerl, vlasnik i direktor poduzeća HAIX® za proizvodnju obuće i odjeće koji kao što je poznato ima i veliku tvornicu u Maloj Subotici i jedno je od najvećih međimurskih poduzeća, iznenada je preminuo 13. srpnja potvrdili su nam iz te tvrtke. Ewald Haimerl bio je osoba koja je ostavila značajan trag u njemačkoj obućarskoj industriji. Kao izučeni obućar i zamjenik zapovjednika vatrogasne postrojbe u Mainbur-

gu, 1992. godine preuzeo je poduzeće svog oca s vizijom da gumene vatrogasne čizme zamijeni vrhunskim proizvodom od kože. Ta ideja omogućila je Ewaldu Haimerlu probijanje na tržište. Ubrzo je razvio i niz drugih proizvoda za policiju, spasioce i vojsku. U narednim godinama Ewald Haimerl je svojim poduzetničkim duhom i sposobnošću predviđanja firmu pretvorio iz regionalnog obrtnika u globalnog igrača.

Danas ovo obiteljsko poduzeće zapošljava u svim svojim tvornicama zapošljava više od 1300 ljudi te isporučuje svoje proizvode u devedesetak zemalja diljem svijeta. Svake godine iz postrojenja u Mainburgu (Njemačka) i u Maloj Subotici (Hrvatska) izlazi oko 1,3 milijuna pari cipela. Za Ewalda Haimerla samo je najbolja kvaliteta bila dovoljna za njegove proizvode „Made in Europe“.

Ewald Haimerl, iznenada je preminuo 13. srpnja

19. srpnja 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POZNATI novi najbliži suradnici i šefovi velikog broja organizacijskih jedinica u Županijskoj bolnici Čakovec

VIJEST(I) TJEDNA

Kako je prošla državna matura u Međimurju?

Tko bi gori, sad je možda doli i obrnuto u našoj čakovečkoj bolnici

Na kirurgiji i interni najviše promjena Kao što je poznato, svaki novoizabrani ravnatelj bolnice može nakon preuzimanja dužnosti raspisati interni oglas za nove najbliže suradnike, šefove odjela i pravnih službi. Takvih je u bolnici čak pedesetak Mogućnost raspisivanja internog oglasa za brojne šefovske pozicije iskoristio je i dr. Tomislav Novinščak, novoizabrani ravnatelj Županijske bolnice Čakovec koji je nakon provedenog natječaja u lipnju ovih dana postavio svoje suradnike. Točnije, riječ je o 16 novoizabranih šefova jedinica zdravstvenih djelatnosti, kao i drugih vodećih ljudi brojnih “podjedinica” (ukupno 32), odnosno šefovi jedinica nezdravstvenih djelatnosti (njih 3), te 11 voditelja poliklinika. Uz ravnateljstvo bolnice u kojem su ravnatelj, njegov zamjenik i dva pomoćnika, u organizacijskom ustroju ŽB Čakovec djeluju: zdravstvena jedinica, nezdravstvena jedinica i poliklinike. One ukupno imaju 46 šefovske pozicije. Novoizabrani Novinščakovi najbliži suradnici su: zamjenik ravnatelja dr. Miroslav Horvat, pomoćnik ravnatelja za sestrinstvo Goran Toplek (umjesto Nenada Škvorca), pomoćnik ravnatelja za kvalitetu dr. Igor Šegović i pomoćnica

ravnatelja za pravne poslove Lana Križarić. Bolničkih šefova-voditelja koje je postavio dr. Grudić gotovo da i nema, kao što su primjerice pročelnica Službe kirurgije Renata Čulinović-Čajić i voditelj službe traumatologije i ortopedije Goran Kozjak. Grudić osobno više ne obnaša nikakvu šefovsku poziciju u bolnici. Novi šef Službe kirurgije je dr. Dražen Krištofić koji ujedno obnaša dužnost voditelja operacijskog bloka i centralne sterilizacije, glavna sestra je Julija Nestić, dok su ostali voditelji: Odjel opće kirurgije, vaskularne kirurgije i urologije – v.d. dr. Marijan Žvorc; Odjel abdominalne i dječje kirurgije – dr. Zvonimir Magaš; Odjel ortopedije i traumatologije – dr. Joško Smilović; Odjel za otorinolaringologiju – dr. Lara Stanić i Odjel za oftalmologiju i optometriju (“očni odjel” oko kojeg je u posljednje vrijeme bilo dosta tenzija u javnosti) i voditelj Poliklinike dr. Bojan Sontacchi. Voditelj Poliklinike kirurgije je dr. Mario Vinko s

prefiksom v.d., a voditelj Poliklinike za ORL je dr. Leon Vrtarić Konkurentica Novinščaku za poziciju ravnatelja bolnice dr. Andreja Marić dosadašnja pročelnica Službe internističkih djelatnosti također više ne obnaša nijednu šefovsku poziciju u sklopu “Interne”. Evo tko su novi čelni ljudi Službe internističkih djelatnosti: pročelnik Službe internističkih djelatnosti – dr. Miroslav Horvat; glavna sestra: Sanja Pintarić; Odjel intervencijske kardiologije – dr. Mihajlo Kovačić; Odjel za internističku onkologiju i hematologiju – dr. Luka Kužat; Odjel za gastroenterologiju i opću internu medicinu – dr. Davorka Kovačić; Odjel za kardiologiju s koronarnom jedinicom – dr. Branko Ostrički; Odjel za nefrologiju s hemodijalizom, endokrinologiju i dijabetologiju – dr. Snježana Vujec; Odjel pulmologije – dr. Miroslav Horvat i Odjel infektologije – dr. Tanja Potočnik – Hunjadi. Voditelj Internističke poliklinike je dr. Marina Gradišer.

Promjene su se dogodile u Službi za ginekologiju, porodništvo i neonatologiju. Pročelnica je dr. Sanja Topličanec koja je ujedno voditeljica Odjela rodilišta s rađaonom i patologijom trudnoće; glavna sestra službe je: Nevenka Horvat. Voditelj Odjela za ginekologiju s poliklinikom i dnevnom bolnicom je dr. Benjamin Podoreški kao v.d., dok je voditeljica Odjela neonatologije – dr. Bernarda Medlobi Vinković. Glavna primalja odjela je Karmen Cecarko Vidović. Imenovani su i drugi čelni ljudi: Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP) – dr. Mihajlo Kovačić; glavni tehničar: Ivan Bacinger; Odjel radiologije i ultrazvuka – dr. Ivan Žokalj, glavna sestra: Kristina Branilović; Odjel neurologije – dr. Robert Marčec (ujedno i šef Poliklinike), glavna sestra: Tanja Krnjak: Odjel anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine s JIL-om – dr. Selma Pernar (ujedno i šefica Poliklinike), glavna sestra: Štefanija Pavlic Bermanec: Odjel pedijatrije – dr. Dejan Balažin

BESPLATAN PRIJEVOZ i ŠKOLSKI UDŽBENICI za osnovnoškolce i ove školske godine

(ujedno i šef Poliklinike); glavna sestra: Dijana Farkaš; Odjel fizikalne medicine i rehabilitacije – dr. Monika Radolović-Vidović, glavni prvost. fizioterapije: Dragica Rušnjak; Odjel za palijativnu skrb – dr. Dženana Mulaomerović-Musić, Odjel patologije i citologije – dr. Ivanka Vidić-Paulišić, glavni tehničar: Melita Jalušić; Odjel psihijatrije – dr. Živko Mišević (ujedno i voditelj Poliklinike), glavni tehničar: Mario Nemec; Odjel transfuzijske medicine – dr. Ivana Markan, glavna sestra: Ljiljana Golubić; Centralna dnevna bolnica s kemoterapijom: dr. Mislav Čonkaš, glavna sestra: Božena Kapitarić; Medicinsko-biokemijski odjel: dr. Vanda Petriš, glavni med. laboratorijski inženjer: Jasna Rakić i Odjel bolničke ljekarne – Sanja Stepan. Novoizabrani u sektoru nezdravstvenih djelatnosti su voditeljica Odjela za pravne poslove Lana Križarić, voditeljica Odjela ekonomskih, financijskih i uslužnih poslova Edita Horvat i voditelj Odjela tehničkih i informatičkih poslova Alojz Nestić. (mn)

Udžbenike od ove godine financira država Ništa od onoga što je bila dosadašnja praksa ne mijenjamo, budući da nismo imali nikakvih pritužbi ni prijedloge izmjene, poručila je pročelnica Blaženka Novak S početkom školske godine 2019. / 2020. obvezne školske udžbenike za učenike osnovnih škola financirat će država, dok će županijski, gradski i općinski proračuni biti oslobođeni te stavke.

Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Blaženka Novak izvijestila je o upisima u prve razrede osnovnih škola te dodala kako je ove godine na području Međimurske županije upisano 52 učenika više nego

lani za što će biti potrebna dodatna četiri razreda. Što se tiče besplatnog prijevoza učenika osnovnih škola, pročelnica Novak istaknula je kako Međimurska županija nastavlja projekt financiranja prijevoza učenicima osnovnih škola ko-

jima je osnivač. - Predlažemo da ništa od onoga što je bila dosadašnja praksa ne mijenjamo, budući da nismo imali nikakvih pritužbi ni prijedloge izmjene, poručila je pročelnica Blaženka Novak predstavnicima gradova i općina te ih

zamolila za nastavak projekta, ali i podsjetila na činjenicu da unutar školskog prijevoza financiraju i do 100 km po svakoj školi za druge potrebe u realizaciji školskih kurikuluma, što je značajna ušteda za njihove roditelje. (BMO)

Nakon što su sumirani rezultati ovogodišnje mature, snažno je odjeknula vijest da je, nakon deset godina od uvođenja državne mature, ovogodišnja generacija maturanata najgora do sada, posebno u matematici i hrvatskom jeziku. Međimurju gimnazijalci ipak nisu kiksali kao drugdje, što najbolje govori o kvaliteti škole. - Naši učenici riješili su ispite državne mature iznad nacionalnog prosjeka. Svi su više-manje upisali željeni fakultet, kazala nam je ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec Sandra Breka-Ovčar. Kompletnu analizu državne mature u međimurskim srednjim školama, kao i šire u donosimo na str. 4-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Užitak za oči na našim poljima Svaki malo ozbiljniji promatrač ovih dana ima pravi užitak za očit, kada ugleda velike žute glavice suncokreta, koje se od jutra do mraka okreću za suncem. Iako suncokret nije nikakav novitet niti se radi o nekoj novoj i egzotičnoj biljci, do ove sezone, slobodno se može reći, nikad u tolikoj mjeri nije bio zastupljen na međimurskim poljima. Zašto je to tako provjerite u reportaži koju donosimo s preloških polja na str. 16.

Sedmi smrtno stradali u prometu Dvadesetak minuta nakon ponoći u nedjelju, 14. srpnja, na državnoj cesti između Štefanca i Čakovca dogodila se prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao 24-godišnjak Siniša Ignac iz Orehovice, dok je teško ozlijeđen 27-godišnjak, a lakše ozljede zadobio je 12-godišnjak, izvijestila je PU međimurska. Policija još istražuje tko je točno vozio kombi vozilo. U pitanje je sedmi poginuli u prometu u Međimurju ove godine. Više na str. 8.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. srpnja 2019.

REZULTATI DRŽAVNE mature u Međimurju nisu podbacili kao u ostatku Hrvatske, ali i kod nas ima problema na kojima treba poraditi

Zbog lake dostupnosti informacija na internetu djeca ne razlikuju bitno od nebitnog Učenici strukovnih škola i bez državne mature imaju svoju struku i mogu samostalno raditi u svojim sektorima

Da se usvoji način izražavanja stavova potrebno je kontinuirano razvijati kritičko mišljenje kroz razne forme pisanja. Povratak pisanju rukom i čitanju naučilo bi ih razlučivanju važnog od nevažnog što su učenici digitalizacijom izgubili. To bi se odrazilo i na bolje rezultate mature, smatra ravnatelj Tehničke škole Dražen Blažeka

STATISTIKA U Međimurskoj županiji ispitima državne mature pristupilo 681 učenika

Najviše kikseva na osnovnoj razini iz hrvatskog i matematike Gimnazijalci iz Josipa Slavenskog Tina Čatlaić i Filip Vinković na višoj razini riješili hrvatski, odnosno matematiku 100 posto što je top rezultat na razini zemlje Prema podacima Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje na državnu maturu iz Međimurske županije pristupilo je ukupno 681 učenika. Državnu maturu položilo je 514 pristupnika, odnosno 167 učenika nije uspjelo dobiti pozitivnu ocjenu. Najbolja riješenost bila je na ispitu iz Engleskog jezika – viša razina, a najgora riješenost bila je iz ispita Hrvatski jezik – osnovna razina i Matematika – osnovna razina. No s druge strane, upravo u posljednjem spomenutim predmetima imamo maturante koji su rasturali i riješili ispite sa stopostotnom točnošću na višoj razini. To su gimnazijalci Josipa Slavenskog Tina Čatlaić iz Čakovca i Filip Vinković iz Svetog Martina na Muri. Tina je riješila bez izgubljenog boda riješila ispit državne mature iz Hrvatskoga jezika na višoj razini, a Filip koji je ujedno proglašen i učenikom generacije riješio je sto posto ispit iz matematike na višoj razini. U Graditeljskoj školi Čakovec državnu maturu je prijavilo 74 učenika, a položilo ju je ukupno 38 učenika, odnosno 36 učenika je nije položilo. Hrvatski jezik nije položio 21 učenik, matematiku

20 učenika, engleski jezik 7 učenika, a njemački jezik 1 učenik. Napomenimo da u strukovnim školama nije obaveza polagati ispite državne mature. Državnoj maturi iz Ekonomske i trgovačke škole ukupno je pristupilo 137 učenik. Najbolje su napisali Engleski jezik višu razinu i Njemački jezik višu razinu, dok su s druge strane najgore napisali Matematiku osnovnu i višu razinu. Prolaznost po predmetima bila je sljedeća: hrvatski viša razina 93,20%, osnovna razina 84,85%, matematika, viša razina 40.00% , osnovna razina 76.42%, engleski viša razina 98.41%, B razina 84.62%, njemački viša razina 100% B, a osnovna 81.25%. U Srednjoj školi Čakovec ispitu državne mature pristupilo je 105 učenika, od čega 53 gimnazijalca i 52 medicinara. Hrvatski jezik uspješno je položilo 100% gimnazijalaca i 96% medicinara. Matematiku je položilo 96% gimnazijalaca i 94% medicinara. Engleski jezik gimnazijalci su riješili 100%, a medicinari 98%, dok je kod njemačkog jezika prolaznost bila 100% i kod gimnazijalaca i kod medicinara. (sh)

Pišu: Božena Malekoci - Oletić, Sanja Heric, Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Nakon što su sumirani rezultati ovogodišnje mature, snažno je odjeknula vijest da je, nakon deset godina od uvođenja državne mature, ovogodišnja generacija maturanata najgora do sada, posebno u matematici i hrvatskom jeziku. Ipak, odmah treba naglasiti da u Međimurju gimnazijalci nisu kiksali kao drugdje. - Zadovoljni smo rezultatima. Naši učenici riješili su ispite državne mature iznad nacionalnog prosjeka. Svi su više-manje upisali željeni fakultet, kazala nam je ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec Sandra Breka-Ovčar, ne želeći otkriti prolaznost pojedinačno po predmetima. - Najbolje ocjene su bile iz stranih jezika, a najslabije iz matematike. I ove smo godine zadovoljni rezultatima mature koji su iznad državnog prosjeka. Gotovo svi maturanti uspješno su upisali željene fakultete, komentirala je rezulate ravnateljica Srednje škole Čakovec Gordana Ramušćak.

Kad gimnazijalci padnu maturu to je problem, za razliku od strukovnih škola

U čemu je problem i što se dogodilo da se ovogodišnja državna proglašava “upozoravajućom” na nivou zemlje, razgovarali smo s Draženom

Blažeka, ravnateljem Tehničke škole, najveće strukovne škole u Međimurju. - Uopće nisam iznenađen brojem od 8800 učenika koji su pali glavne ispite. Odmah na početku moram naglasiti da je potrebno razlikovati rezultate učenika gimnazijskih programa od rezultata učenika u strukovnim školama. Na državnim ispitima negativno je ocijenjeno puno gimnazijalaca što je odjeknulo kao problem. Gimnazijski maturanti koji nisu položili državnu maturu nisu završili srednjoškolsko obrazovanje. U strukovnim školama drugačije, jer je njima položena državna matura samo ulaznica/uvjet za upis na željeni fakultet. Oni i bez državne mature imaju svoju struku i mogu samostalno raditi u svojim sektorima, kazao je uvodno.

Državnu maturu u međimurskoj županiji položilo je 514 pristupnika, a 167 učenika nije uspjelo dobiti pozitivnu ocjenu

Rezultati državne mature uopće nisu lošiji u strukovnim školama, pritom mislim i na rezultate na razini države, a posebno ne kod nas. Zašto se dogodio tako velik broj pada gimnazijalaca? - To bi trebalo upitati ravnatelje gimnazija, odnosno nekog tko vodi uspinu politike. Ovdje govorim o

- Digitalizacijom su učenici izgubili naviku pisanja rukom te čitanja fizički opipljivih knjiga razini države, a izuzimam Međimurje gdje problem nije izražen. U Hrvatskoj se dugo godina smatralo da je manje vrijedno ići u strukovnu školu. U Međimurju su ljudi shvatili vrijednost strukovnog obrazovanja i naše su upisne kvote na svjetskoj razini, dok u ostatku Hrvatskoj to nije tako. Sva djeca većinom konkuriraju za upis u gimnazije,

iako nemaju svi potencijal za završetak iste. Zatim, kad dođe na red državna matura, učenici imaju probleme. Zbog toga smatram važnim da se vrati bodovni prag za upis četverogodišnjih zanimanja, kazao je. Blažeka je naveo i konkretne rezultate za Tehničku školu koji govore sami za sebe. - Od 109 naših učenika koji su pristupili ispitima, samo četiri učenika nisu položila test iz matematike. Od toga je jedan pao na višoj razini i tri na nižoj razini. Radi se o učenicima koji su imali dvojke u svjedodžbi iz matematike. To nije tako tragično kao kad padne učenik koji ima četvorku iz nekog predmeta, a toga nažalost ima u drugim školama. Tu se alarm treba upaliti. - Iz Hrvatskog jezika u Tehničkoj školi je palo 15 učenika, uglavnom zbog eseja, a samo u jednom slučaju obrnuto da je učenik loše napisao test iz poznavanja

- Učenicima jednostavno nedostaje samostalni rad, poput pisanja zadaća i vježbanje zadataka, naglašava Mirjana Hržić

19. srpnja 2019.

jezika, a prošao esej, kazao je Blažeka i posebno naglasio: - S druge strane, 62 učenika ostvarila su pravo na upis fakulteta u Hrvatskoj. Nikad više naših učenika nije upisalo FER, njih 5, tri učenika idu na FSB, a to su najzahtjevniji fakulteti u državi. Zbog toga smo jako zadovoljni, kaže ravnatelj koji također ističe da čak 30 učenika ide studirani u inozemstvo: u Sloveniju, Austriju i drugdje.

Digitalizacijom zanemareno usmeno i pismeno izražavanje učenika

Položena državna matura bez obzira kad se položi ne važi samo za ovu godinu, nego i dulje. Ispiti koji su položeni na državnoj maturi su trajni. Pojasnio nam je po njegovo mišljenja i razloge pismenog i usmenog izražavanja učenika. - Digitalizacijom je u školama zanemareno pismeno i usmeno izražavanje. Djeca bježe od pisanja rukom i čitanja fizički opipljivih knjiga. Svi preko interneta traže sažetke pa je na naplatu došao takav način rada. Razvijenije zemlje od nas već su ranije uočile taj problem i vratile su djecu papiru i olovci.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

To će se neminovno dogoditi i kod nas. U moru informacija djecu je teško naučiti razlikovati važnog od nevažnog, a to znanje se nekada dobivalo kada su učenici sami morali pisati sažetke nakon što su pročitali neko djelo. Nadalje, smatram da je za bolje rezultate u hrvatskom jeziku potrebna veća interakcija među profesorima strukovnih predmeta i hrvatskog jezika. Mi se borimo s time da i profesori struke vode računa o pismenosti učenika. Da ne govorim o tome kakvim rukopisom učenici pišu. Svaka čast onima koji su to uspiju pročitati, a da nisu u zabludi što je autor htio reći. Na tome treba raditi pa će i rezultati državne mature biti bolji. Zagovornik sam da državna matura mora ostati jer je uza sve svoje nedostatke u provedbi najkvalitetniji alat u vanjskom vrednovanju znanja, kazao je završno ravnatelj TŠ-a.

Od srednjoškolaca se očekuje više rada i učenja

Matematika je jedan od onih predmeta kojeg učenici ili vole ili ne vole, sredine nema. Kako je više onih koju nju ne vole pa je izbjegavaju koliko god mogu, najslabiji rezultati iz tog

dijela državne mature stoga i nisu iznenađenje. Da matura nije bila ništa teža nego prijašnjih godina, potvrdila je i Mirjana Hržić, profesorica matematike u preloškoj Srednjoj školi. - Ono što se promijenilo, ističe profesorica Hržić, ne samo ove već i protekle godine, je način ispitivanja.

Dosada je većinom bilo “riješi zadatak” tipa koliko je 3 puta 2, a sada se propituje s kojim brojem treba pomnožiti 3 da se dobije 6. Dakle, zadatak se samo preformulirao. Učenicima, jednostavno nedostaje samostalni rad, kaže jer može se profesor ne znam kako truditi

na nastavi ako učenik to ne nadogradi svojim daljnjim radom, poput pisanja zadaća i vježbanje zadataka. Dobra pouka da se ne bježi od svakodnevnog učenja kod kuće, što je često problem, jer bez njega nema nadogradnje naučenoga u školi. Posebice kada je u pitanju veliki broj

predmeta, što je izraženo u gimnazijskim smjerovima. Je li to preveliko opterećenje za učenike, s obzirom da se u visokorazvijenim zemljama interdisciplinarno povezao veliki broj predmeta i na taj način smanjio njihov broj, drugo je pitanje.

MATURANTICA Anamarija Jančec iz Štefanca

I mene je iznenadila pjesma iz Hrvatskog jezika Anamarija Jančec iz Štefanca, maturantica čakovečke Ekonomske škole, smjer ekonomist, na ispitima državne mature potvrdila je svoju četvorku s kojom je završavala svaki razred srednjoškolskog obrazovanja. Hrvatski i engleski pisala je na A razini, a matematiku B. Istina, sada je već i brucošica Međimurskog veleučilišta koje njoj je bio i prvi odabir. Realno, kaže, matura se može dobro napisati ako se barem malo učenik priprema za nju. Doduše, ona se i nije nešto pretrgla od učenja. Prolistala je tek romane za esej, a zadesila ih je pjesma Tina Ujevića. - Nisam se uopće pripremila na pjesmu i prvih 20 minuta mi je bilo Isuse Bože kaj da ve delam i pišem, rekla nam je nova brucošica.

Na kraju sam improvizirala, uključila mozak i logiku i prošla. Bilo je učenika koju su jednostavno odustali, predali prazne papire i otišli. Njoj se nije činilo da su ispiti teži, kompliciraniji ili puno zahtjevniji u odnosu na prijašnje godine. - Neke stvari samo treba malo bolje pročitati pa makar i više puta. Koliko ja sad vidim, matura se ne bazira samo na učenju, već na sposobnosti improvizacije, logičkog povezivanja, čitanja s razumijevanjem i u biti koliko je tko slušao na nastavi kroz četiri godine. - Vidjela sam jednu curu koja je doslovno imala napad panike prije ispita iz hrvatskog. Problijedjela je, počela je hiperventilirati i na kraju je odustala. Svi nam nabijaju stres od mature, od profesora do roditelja, a k tome i mi Anamarija Jančec kazala je da se mnogi, pa tako i ona, nisu sami. (vv) pripremili za pjesmu iz Hrvatskog jezika

Gospodarstvo

U MEĐIMURJU tijekom prvih šest mjeseci ove godine ostvareno 81.000 noćenja

Dolazaka turista 7% više nego lani Prema podacima sustava eVisitor koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima, tijekom prvih šest mjeseci 2019. godine u Međimurskoj županiji ostvarena je brojka od 81.000 noćenja, dok je samo u lipnju ostvareno je 17.000 noćenja. Brojke su na razini prošle godine kada je naposljetku zabilježeno 189.808 noćenja, što je za 12% više nego u 2017. godini. Brojčano, u prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je 39.060 dolazaka. U odnosu na prošlu godinu to je porast od 7%. Napore u razvoj i unapređenje turizma kontinuirano ulaže Međimurska županija koja projekt bespovratnih turističkih potpora provodi osmu godinu, a do sada je uložila više od 2 milijuna kuna s ciljem proširenja postojeće turističke ponude, aktiviranja neiskorištenih turističkih potencijala, stvaranja novih turističkih proizvoda te promoviranja Međimurja kao poželjne turističke destinacije.

Sadržaji programa prilagođeni su strateškom razvojnom dokumentu Masterplan razvoja turizma Međimurske županije do 2020., a potpore omogućuju otvaranje novih smještajnih kapaciteta, nadogradnju postojećih te širenje kvalitete usluga i ponude. Značajna uloga u turističkom sektoru su obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva čiji su domaći proizvodi predmet interesa brojnih turista kod kojih je izražen trend kupovanja domaćeg, autohtonog i zdravog proizvoda, a Međimurska županija sustavno radi i na razvoju poljoprivrede. Vrlo važna odrednica međimurskog turizma su manifestacije koje se diljem županije odvijaju tijekom cijele godine, a čija kvaliteta i originalnost pridonose turističkom rastu. Stoga je Turistička zajednica Međimurske županije dodijelila potpore turističkim manifestacijama u 2019. godini te izrazila podršku događajima koji su dobar način prezentacije potencijala, kulture i tradicije ovog kraja. (BMO)

SVETI MARTIN NA MURI

Treći po broju noćenja Državni zavod za statistiku objavio je podatke o broju noćenja prošle godine u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Sveti Martin na Muri ostvario je visoko treće mjesto. Prošle godine najviše noćenja ostva-

reno je u Zagrebu, odnosno 2,5 milijuna noćenja. Rakovica je na drugom mjestu s 301 tisućom noćenja, dok je na trećem mjestu Sveti Martin na Muri s 143 tisuća noćenja. (sh)

POGLED ODOZDO

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TRADICIONALNA MAMIČINA ŽETVA održana u Pušćinama

19. srpnja 2019.

Kose i srpovi oživjeli starinski običaj žetve

Nekada se žetva smatrala najtežim poslom, a žito se žnjelo ručno, odnosno srpom i to je bio ženski posao, dok su muškarci vezali žito u snopove. Danas to više nitko ne radi, no lijepi običaj, entuzijasti, nastoje otrgnuti od zaborava i promovirati kao turistički proizvod Ovogodišnja tradicionalna turistička manifestacija Mamičina žetva koju je po peti puta organizirao pansion Mamica, Turistička zajednice Općine Nedelišće i Turistička zajednice Međimurske županije, trebala je, po prvi puta trajati tri dana. No loši vremenski uvjeti osujetili su prvotni plan organizatora pa je starinski običaj žetve, održan samo jedan dan i to minule nedjelje. I taj jedan dan bio je dovoljan da se posjetitelji podsjete kako se to nekad, iako ne tako davno, žnjelo i spremalo žito. - Vremena su se promijenila i više nije potrebna ljudska snaga kako bi se određeni poslovi priveli kraju. Nekada se žetva smatrala najtežim poslom, a žito se žnjelo ručno, odnosno srpom i to je bio ženski posao, dok su muškarci vezali žito u snopove. Za taj posao bio je potreban određen broj ljudi, dok današnje moderno vrijeme preferira korištenje strojeva čime stari načini obrade poljoprivrednih kultura padaju u zaborav, poučio je gledatelje u samom uvodu voditelj cijele manifestacije, Dejan Buvač. Kako se to nekad želo, pokazali su, kao i svih godina do sada članovi kulturno umjetničke udruge Seljačka sloga iz Nedelišća. Glavni kosac bio je Marijan Topolnjak, dok su Jasna Hajdinjak i Marija Kukolić vezale i slagale snopove. Nakon što su slogaši pokazali kako se radi taj posao, 4 ekipe krenule su sa žetvom i to u natjecateljskom dijelu. Među njima bili su Udruga žena Pušćine – Pušćinske mamice, Društvo sportske rekreacije „Sport za sve“ Pušćine, Stari mladići iz Pušćina i Udruga žena Jakopovec pod imenom Jakopovske frajle.

Marijan Topolnjak pokazao je kako se nekad kosilo, dok su Jasna Hajdinjak i Marija Kukolić vezale i slagale snopove - Zmislim se kak se ne bi se žito još moralo mlatiti, odno- jeka čije su slamnate skulpture krasile prostor. Ovoga puta, zmislila, poručila je Mira Bobek sno odvajati od slame i pljeva. (1957.), jedna od natjecateljica iz Tročlani žiri budnim je kipar se odlučio za slamnati Udruge žena Jakopovske frajle. okom ocjenjivao brzinu, izgled bicikl, veliko srce, stolicu kao Ustajanje je bilo u 4 ujutro, muš- njive nakon žetve te umjetnički i natpis pansiona Mamica. ki su kosili s kosama, a mi žene dojam natjecatelja. Cijeli događaj popratila je i I ove godine poseban gost bogata gastronomska ponuda smo pobirale slamu i slagale stovice. Onda smo ih stavljali na “Mamičine žetve” bio je Nikola te živa glazba. (Vlasta Vugrinec) prikolicu, vozili k mlatilki gdje Faller, akademski kipar iz Osi-

Borko prikazao klepanje kose, srpova, motika, krčenica...

Osnovno oruđe za žetvu, ali i sve druge poljoprivredne alatke, nekada su se brusile i oštrile tzv. klepanjem. Starinski je to posao kojeg danas više nitko ne radi i koji također može postati dio međimurske tradicijske materijalne baštine. - Evo, ja sjedim na “stolici” koju zovemo babica, objašnjavao je znatiželjnicima Borko Dragutin iz Pušćina dok je klepao srp. Srp se klepao s klepačem, odnosno čekićem koji ima obje strane zašiljene.

Nakon klepanja, koje je obično bilo na početku poljoprivredne sezone, alatke su se dalje oštrile brusom koji se čuvao u kravskom rogu ispunjenim s malo vode. U polje se naravno, nikad nije išlo praznih ruku već s punom korpicom ili košarom. - Obavezno je morala biti pletenka s vinom i vodom, pokazao nam je Dragutin Kacun iz Nedelišća. Bilo je tu mesa s tiblice, domaćeg kukuruznog kruha, slanina, kvašenih krastavaca kako bi ljudi bili manje žedni… (vv)

Što je to babica, voder, krčenica, strpljivo je objašnjavao Borko Dragutin dok je klepao srp

Ne brinite, niste jedini ako vam je pun kufer izazova!

e samo da su građani siti politike, nego i razočarani promjenama koje se pokazuju kao puka forma bez sadržaja. Vidi se to komentarima koje ostavljaju na društvenim mrežama. Zamjenu ministara doživljavaju kao priliku da drugi napune torbe. Takva percepcija politike je porazna jer prazni državu od građana koji više ne mogu podnijeti takvo ponašanje.

Svako političko resetiranje pokaže se kao novo razočaranje jer se ne promijeni sadržaj, već samo forma. Jedni igrači zamijene druge. to se dogodilo Hrvatskoj da politički bazen izgled kao prosijani kukolj u koji je zalutalo pokoje zrno žita? Odurno je više slušati tko se i na koji način dokopao vrijednih zemljišta i nekretnina u milijunskim vrijednostima, dok se građanima prodaje stezanje remena

i neizvjesna budućnost. Tko želi unaprijed prihvatiti da mu ovdje nema budućnosti? Na kraju krajeva i političari osobni egzistencijalni spas vide u bijegu u EU institucije. adava nam komunalna infrastruktura, lijepe fasade, kad su čitave generacije poražene sebičnošću i pohlepom koja se uvukla u društvo i uništila svako veselje. Potraga za opuštenim načinom života je u biti bijeg iz Hrvatske. Da vam

cijelo vrijeme nad glavom ne visi napetost. Osjećaj napetosti prevladava u našem društvu kao da je stalno neko izvanredno stanje. jude se stalno bombardira nekim napetostima, izazovima. E ta riječ posebno izaziva mučninu u ljudima. Svako sr...e se naziva izazovom. Više ne možete biti ljuti, frustrirani, ogorčeni, tužni. Sve loše što nam se događa morate doživljavati kao izazov.

ruštveno je neprihvatljivo ne biti na raspolaganju, biti loše volje ili čak na tren neefikasan. Sugerira vam se da čak i najveće životne lomove trebate prihvatiti kao izazov. E pa svi znamo da to nije zdravorazumski. Da vam se lupa šakama, urla, šalje sve dovraga. A krajnji izraz te ljutnje je bijeg od svih tih izazova gdje možete biti nitko i ništa, jer ste stranac i gotovo!

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

19. srpnja 2019.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HAKOM donio novu odluku značajnu za korisnike elektroničkih komunikacijskih usluga

Veća zaštita potrošača u sklapanju ugovora na daljinu

Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM-a) na sjednici održanoj u petak, 12. srpnja donijelo je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga podrobnije će urediti tržište elektroničkih komunikacijskih usluga. Dio odredbi počinje se primjenjivati 1. kolovoza ove godine, a dio od 1. siječnja 2020. Od 1. kolovoza stupaju na snagu izmjene vezano uz sklapanje ugovora na daljinu, a koje se usklađuju sa izmjenama Zakona o zaštiti potrošača. Kako bi se spriječili pokušaji zlouporabe, operatori će kod sklapanja svakog ugovora na daljinu morati nakon slanja

obavijesti o sklapanju ugovora pribaviti i potvrdu korisnika kako na takav ugovor pristaje. Kod kupovine mobilnog uređaja putem prodaje na daljinu od 1. kolovoza korisnik će ga uz preuzimanje na kućnoj adresi moći preuzeti i na prodajnom mjestu operatora. Izdvajamo izmjene koje se počinju primjenjivati od 1. siječnja iduće godine, a vezane su uz rokove. Propisana je obveza operatorima da u roku od 15 dana moraju otkloniti kvar, a ukoliko kvar ne otklone u predviđenom roku korisnik ima pravo na raskid ugovora bez naplate naknade za prijevremeni raskid (osim u posebnim slučajevima definiranim Pravilnikom) ili na naknadu zbog kašnjenja u iznosu od 240 kuna po danu

ukoliko nakon 15 dana i dalje želi čekati da operator otkloni kvar. Propisani su i rokovi za određene radnje koje je operator trebao izvršiti, poput prijenosa ugovornog odnosa s jedne osobe na drugu ili davanja informacija o visini naknade za prijevremeni raskid ugovora. Ugovor sklopljen na daljinu moći će se raskinuti na jednak način kao što je i sklopljen (telefonski i slično), a rok za uspostavljanje usluge u nepokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži skraćen je sa 45 na 30 dana. Operator je obvezan, po primitku zahtjeva za zasnivanje pretplatničkog odnosa u nepokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, korisniku

dostaviti potvrdu prihvata ili obavijest o neprihvaćanju zahtjeva. Ukoliko potvrdu ne dostavi u tom roku korisnik ima pravo jednostrano odustati od podnesenog zahtjeva za zasnivanje pretplatničkog odnosa bez naplate naknade za prijevremeni raskid ugovora, a sve do trenutka uspostavljanja zatražene usluge. Također, ukoliko se prilikom sklapanja pretplatničkog odnosa na zahtjevu posebno naznačuje da će korisnik opće uvjete operatora preuzeti naknadno, korisnik će se moći detaljno upoznati s općim uvjetima u roku od tri radna dana te u tom roku može odustati od takvog ugovora, ali ako je preuzeo i mobilni uređaj isti će morati vratiti zatvorenog u originalnom pakiranju. (mn)

POTROŠAČKI KOMPAS potrosac@mnovine.hr ili 323-601

Zatražite pomoć i savjet u zaštiti potrošačkih prava Imate li kao potrošač neku primjedbu na kupljeni proizvod ili pruženu uslugu? Želite saznati što više o svojim potrošačkim pravima? Kome i kako napisati prigovor u slučaju povrede istih?

Za sve prije nabrojeno u suradnji s udrugom “Vukanovčar” - društvo za zaštitu potrošača Međimurja, u Međimurskim novinama otvaramo novu rubriku Potrošački kompas u

kojoj će se svaki drugi tjedan obraditi i objaviti teme koje se tiču potrošačkih prava, donositi odgovore stručnjaka koji se bave ovim područjem u Savjetovalištu potrošača Međimurske

županija i objavljivati savjete u kolumni Željka Tomašića. Najvažniji dio ove rubrike ste vi - čitatelji i potrošači. Bez vašeg glasa ništa se neće promijeniti. Stoga pokušajte u suradnji s nama pronaći odgovore i rješenja ako su vam ugrožena potrošačka prava. Javite se sa svojim pitanjima ako su vam ugrožena potrošačka prava na email potrosac@ mnovine.hr ili na telefon 040 323-601. (mn)

VAŠ SAVJETNIK

Politika zaštite potrošača u rubrici „Crna kronika“ Politika zaštite potrošača u Hrvatskoj koju kreira i vodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, dovela je da toga da se u zaštiti potrošača govori i piše isključivo kroz sadržaje crne kronike. To je logična posljedica tvrdoglavog inzistiranja Vlade RH da resor zaštite potrošača daje Ministarstvu koje je zaduženo za gospodarstvo, te je time stvoren „nepremostiv“ jaz između kupaca (potrošača) i trgovaca. Pri tome, unatoč inicijativama civilnog sektora, da se resor zaštite potrošača povjeri Ministarstvu pravosuđa ili ustroji nezavisno tijelo za zaštitu potrošača, kakvo rješenje ima Europska komisija, gdje je za zaštitu potrošača zadužen sektor „PRAVOSUĐE I POTROŠAČI“. To je služba Komisije nadležna je za politiku EU-a u području pravosuđa, zaštite potrošača i jednakosti spolova. Neupitno je da su dugoročni interesi trgovaca i udruga za zaštitu potrošača, isti, a to je „zadovoljan potrošač“ što svojom politikom re-

sorno Ministarstvo opstruira pa čak potencira dvije strane različitog interesa i kroz potrošačku legislativu. Time je Ministarstvo gospodarstva u trendu provedbe hrvatske politike, održavanja različitosti ili kako to latinska poslovica kaže „divide et impera“. Najnovija saga o „međusektorskoj suradnji“ na provedbi politike zaštite potrošača, samo je dodatno organizirano omalovažavanje potrošača koji su se organizirali u udruge za zaštite svoja potrošačka prava. Informacije koje se daju od strane resornog Ministarstva o tome gdje se potrošač može žaliti, nije savršeno nikakva pomoć potrošaču, a pri tom se propušta reći da kompliciran put potrošača do pokušaja istjerivanje pravde. Tu činjenicu pokazuje sadržaj zahtjeva za pomoć koje potrošači traže od udruga za zaštitu potrošača. U Međimurskoj županiji su do prošle godine postojale dvije udruge za zaštitu potrošača

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

(„Međimurski potrošač“ i Društvo „VUKANOVČAR“), a krajem prošle godine osnovana je udruga za zaštitu potrošača „Ovršni ustanak“, što je još jedan u nizu dokaza koliko resorno Ministarstvo brine o potrošačima, kad ima toliko ovršenih da su se organizirali u udrugu, kako bi pokušali zaštiti svoja potrošačka prava i sačuvati svoje ljudsko dostojanstvo kao potrošača. Neki novi vjetrovi u provedbi politike zaštite potrošača osjećaju se jedino u Međimurskoj županiji, gdje je većina jedinica lokalnih samouprava na čelu s Županijom počela aktivno surađivati s udrugama za zaštitu potrošača na provedbi politike zaštite potrošača. Daleko je to još od idealnog, ali je puno više od bilo koje županije u Hrvatskoj. Sada je red na potrošačima, hoće li prihvaćati politiku „slabije strane na tržištu“ koje zagovara

Piše: Željko Tomašić resorno Ministarstvo, ili će se učlanjivati u udruge i osnivati nove, kako bi dokazali vladajućima da su potrošači „regulatori tržišta“. Međimurska županija je prva ponudila mogućnost da se glas potrošača čuje.

POSAO I NOVAC: pitanja i odgovori

Kontinentalni turizam dokazuje kvalitetu naspram morskog I

ako je još prije tridesetak godina državna vlast uvjeravala javnost da Hrvatskoj samostalna kontinentalna industrija i proizvodnja nisu potrebne za gospodarski razvoj, te da je dovoljno sve napore usmjeriti prema razvoju turizma ili industrija koje se nalaze na Jadranu (poput brodogradnje) i sve ostale djelatnosti u državi orijentirati prema tim industrijama koje su vezane uz more, sve te protekle godine pokazale su da su takav stav i politike bili potpuno pogrešni. U Međimurju su u međuvremenu propadale mnoge industrije, a posebno je ostala zapamćena rečenica jednog ministra koji nam je poručio neka svoje industrije vežemo uz brodogradnju pa će i njima biti dobro. o, vrijeme je pokazalo istinu, pa je danas tako svima jasno da je brodogradnja opstajala isključivo zbog visokih potpora iz državnog proračuna, a ne zbog vlastite visoke produktivnosti i uspješnosti. Prevelika država koja previše regulira svaki pokret i udisaj poduzetnika svakodnevno pokazuje svoje lice, pa tako i u turizmu, a korumpirana državna vlast koja ne preza od pogodovanju svojim podobnima i poslušnima, košta nas kvalitete života. No, takva vlast ipak odlazi, a dugogodišnji trud kontinentalnih radnika i vlasnika u turizmu ipak postaje sve vidljiviji. urizam, i to onaj morski se, isto kao i brodogradnju, od samog početka brinulo i „njegovalo” s različitim povlasticama, olakšicama i potporama. Kada se obala betonizirala i pretjerano izgrađivala - vlast je šutjela, kada je pod pritiskom visoke nelegaliziranosti izgradnje vlast trebala nešto poduzeti, tada su se kuće na moru rušile samo onima koji nisu imali protekciju iz državnog vrha. No, i tome je jednom došao kraj, kao što su i oni u vlasti koji su takva pravila donosili, morali otići sa svojih pozicija. vih tih godina turizam na Jadranu je bio uspješan ne zbog novih poboljšanih rješenja samih vlasnika turističkih kompleksa i nekretnina na moru, već zbog državnih protekcija i prirodnih ljepota koje kao narod i država nismo uopće stvorili nego samo „zatekli” ovdje još od sedmog stoljeća. Cijelo to vrijeme o kontinentu nitko nije brinuo. Od naših kontinentalnih poduzetnika uzimali su se porezi i većim

Piše: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. dijelom usmjeravali prema projektima koje je vlast prezentirala kao strateške i to upravo na samoj obali. pak, naši ljudi znali su da zelenilo, mir i rijeke koje imamo ovdje na kontinentu mogu značiti i biti vrjedniji od kamena i mora, samo ako dovoljno upregnu vlastite snage u razvoj. Tako su od naših vinograda nastajale vinske kuće, od OPG-ova obiteljski restorani s tradicionalnom kuhinjom, a od poljskih puteva kroz zelenilo šuma i polja - rekreativne staze. S obzirom na to da su morali sami ulagati vlastiti napor i sredstva, Međimurci se pazili i na vlastito okruženje i očuvanje prirode, pa tako betonizacije i bespravno sagrađenih građevina u svrhu turističkih objekata kod nas gotovo da i nije bilo. dok su kontinentalci tako sami ulagali napore u razvijanje svoje turističke ponude i shvatili da na prvom mjestu mora biti kvaliteta, na moru je danas više nego ikada prije vidljiv nedostatak kvalitete ponude i pad broja turista, a koji je posljedica pretjeranog protežiranja i komocije mnogih vlasnika, naviklih da im se euri i devize samo slijevaju u džep po inerciji. dok sezona na moru traje samo tri mjeseca, kontinentalni turizam je od samog početka morao biti orijentiran na to da mu sezona mora trajati cijele godine, stoga su vlasnici naših ugostiteljskih objekata na to spremni. Zbog svega toga kontinentalni turizam danas sve više dokazuje da se kvaliteta i upornost isplate, čak i usprkos državi koja neprestano mijenja pravila poslovanja, malo spušta ali onda opet beskrupulozno diže poreze, kao hijena prateći bilo čiji uspjeh u segmentu gospodarstva i čekajući da zagrize u nečiju uspješnost.

Crna Kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. srpnja 2019.

Prvi rezultati vještačenja pokazali su da je Čakovčanin skrivio nesreću pod utjecajem opijata pa je zbog toga završio u istražnom zatvoru ( foto: Marko Prpić/Pixsell)

S Mercedes Sprinterom zabio se u drvo i prevrnuo

TEŠKA PROMETNA na cesti između Štefanca i Čakovca

Smrtno stradao Siniša Ignac (24) iz Orehovice Dvadesetak minuta nakon ponoći u nedjelju, 14. srpnja, na državnoj cesti između Štefanca i Čakovca dogodila se prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao 24-godišnjak, dok je teško ozlijeđen 27-godišnjak, a lakše ozljede zadobio je 12-godišnjak, izvijestila je PU međimurska. Neslužbeno saznajemo da je preminuli Siniša Ignac. U lijevom zavoju u zanošenju došlo je do silaska kombija marke „Mercedes Sprinter“, čakovečkih registarskih oznaka, izvan kolnika udesno niz kosinu cestovnog jarka te potom udarca bočnim dijelom vozila u drvo. Uslijed siline udara kombi se prevrnuo. Vozilom hitne medicinske pomoći 12-godišnjak i 27-godiš-

njak prevezeni su u čakovečku bolnici te su zadržani na liječenju, dok je 24-godišnjak s područja općine Orehovica, nažalost preminuo na mjestu događaja. O događaju je izviještena nadležna zamjenica državne odvjetnice koja je uz policijske službenika obavila očevid te je naložila obdukciju, kao i niz drugih potrebnih vještačenja. Obdukcijom mrtvog tijela 24-godišnjaka na Odjelu patologije Županijske bolnice u Čakovcu utvrđeno je da je smrt nastupila uslijed ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći. Kriminalistička istraživanja se nastavljanju kako bi se utvrdile sve okolnosti ove nesreće, kao i tko je vozio kombi.

Sudi se Jagodi Horvat, Marizeli Oršuš i Aniti Zadravec (koja se nije pojavila na sudu) s područja Međimurske županije

EPILOG TEŠKE PROMETNE NESREĆE na NP Sveta Helena u kojoj srećom ipak nije bilo mrtvih

Čakovčanin (35) skrivio nesreću pod utjecajem koktela opijata Prvi rezultati vještačenja pokazali su da je u organizmu imao tragove opijata, odnos koktel droge i lijekova: amfetamin, GHB i diazepam Nakon ispitivanja sudac istrage Županijskog suda odredio je u ponedjeljak, 15. srpnja, O. M. (35) iz Čakovca, vozaču BMW-a koji je u četvrtak pod utjecajem droga i lijekova uzrokovao tešku prometnu nesreću kod Svete Helene, jednomjesečni istražni zatvor zbog opasnosti ponavljanja kaznenog djela. Podsjetimo, u prometnoj nesreći u automobilu mađarskih registracijskih oznaka teško je stradala tročlana obitelj. U pitanju je bivši trener naše poznate tenisačice Petre Martić, njegova supruga Hrvatica i maloljetno dijete. Iako su neko vrijeme njihove ozljede bile tretirane kao opasne

po život, srećom svi se dobro oporavljaju. O. M. je nakon nesreće i testiranja bio pušten i otac ga je odveo kući u Čakovec, ali nakon dva dana ipak je uhićen. Naime, prvi rezultati vještačenja pokazali su da je u organizmu imao tragove opijata priopćila je policija, a neki mediji su donijeli da je u pitanju koktel droge i lijekova: amfetamin, GHB (poznatija pod imenom droga za silovanje) i diazepam. Zbog toga se u priopćenju PU zagrebačke najavljuje da će dio kriminalističkog istraživanja preuzeti i PU međimurska, vjerojatno upravo po pitanju uzimanja droge i opijata. Kako doznajemo O. M. je nedavno bio hospitaliziran

u specijaliziranoj ustanovi upravo zbog problema s drogom te je u srpnju došao kući na odmor. Međutim, izgleda da je nastavio sa starim navikama. U svemu ovom slučaju kruži i puno neprovjerenih informacija, posebice od medija željnih da svaki dan izbace neku senzaciju. Bilo kako bilo, 35-godišnjak je skrivio tešku nesreću i za to će morati odgovarati. Međutim, za razliku od nekih drugih sličnih slučajeva dojam je da su roditelji i obitelj svjesni ove nemile situacije i svih neugodnosti koji proizlaze po sve njih u ovom slučaju, ali isto tako ne mogu pri-

STRAVIČNI DETALJI iz optužnice protiv Smiljane Srnec iz Palovca

hvatiti da neki u svemu tome vide priliku za javni linč. Varaždinskog odvjetnika Marina Hraina, koji brani Čakovčanina, pitali smo je li njegov branjenik priznao krivnju i na čemu će se temeljiti njihova obrana. – Ne mogu vam ništa reći o sadržaju obrane i postupku, ali mogu reći da je moj klijent i cijela njegova obitelj potresena cijelim slučajem. Obitelji unesrećenih uputili su pismo žaljenja i kajanja, kazao je odvjetnik Marino Hrain. Isto tako je napomenuo da je i njegov branjenik posljednjih dana izložen medijskoj presiji, posebno negativnim komentarima na društvenim mrežama. (mn)

Starice ispričale užasne Jasminu omotala crnom vrećom, najlonskom scene napada i pljačke čarapom, poplunom i stolnjakom

Pred suca Krešimira Pavlovića na Općinskom sudu u Koprivnici u lisicama iz varaždinskog zatvora stigle su Jagoda Horvat i Marizela Oršuš koje imaju prebivalište na području Međimurske županije. Dvije starice s područja Koprivnice iznijele su potresno svjedočanstvo o napadu i pljački napadačica Romkinja. Optužnicom se 28-godišnjakinju tereti da je 14. siječnja svojim osobnim automobilom dovezla 38-godišnjakinju i 53-godišnjakinju u Đelekovec radi krađa po kućama. One su neopaženo ušle u obiteljsku kuću 95-godišnje teško pokretne i slijepe žene i

počele tražiti novac, u čemu ih je oštećenica zatekla i pokušala ih spriječiti, ali su ju one udarile u glavu i pobjegle iz kuće ništa ne uzevši. Okrivljenu 38-godišnjakinju i 53-godišnjakinju tereti se i da su 17. siječnja u Imbriovcu, vozilom 28-godišnjakinje, koja ih je čekala u blizini, došle do obiteljske kuće 86-godišnje oštećenice. Ušle su u sobu kad je oštećenica bila u dvorištu, a njezin teško bolesni sin u kuhinji te iz ormara uzele i međusobno podijelile novac u iznosu od 17.000 kuna. (sh, Foto: Damir Špehar, Pixsell)

Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je podiglo optužnicu protiv Smiljane Srnec (45) koju se tereti da je tijekom ljeta 2000. godine (po svemu sudeći u lipnju) u obiteljskoj kući u Palovcu zadala svojoj sestri Jasmini (23) najmanje pet snažnih udaraca tvrdim predmetom u glavu i nanijela joj višestruke prijelome kostiju u području glave. Smiljani Srnec je produljen istražni zatvor te se čeka odgovor njezina odvjetnika Krešimira Golubića na optužnicu. Jutarnji list prenosi detalje iz optužnice u kojoj se navodi da ju je ubila najvjerojatnije na spavanju, ušicom sjekire ili ne-

kim drugim predmetom, ugurala u škrinju, glavu joj zamotala u crnu najlon vreću, a vrat omotala najlonskom čarapom. U nastavku navode da je ispod crne vreće u Končarevoj škrinji prvo bila plavo-bijelo-zelena navlaka za poplun s cvjetnim uzorkom u koju je bio umotan i drugi dio tijela, a na njemu su bili tragovi krvi. Osim navlake za poplun, za zamatanje sestrina tijela koristila je i stolnjak. Svaku potkoljenicu omotala je u crnu najlon vreću i dodatno je zamotala najlonskom čarapom te sve opet zavezala u čvor. Istražitelji su u “Končarevoj” škrinji u hodniku obitelj-

ske kuće pod stepenicama prvo uočili vrećice sa smrznutim graškom, voćem i povrćem, jagodama s datumima od 1. lipnja i 9. lipnja 2000. Osim toga, kako navode, u škrinji su bile vrećice s mrkvom i ribom. Dio ljudskog tijela, prekriven prozirnim vrećicama s voćem i povrćem, ukazao im se tek kad su uklonili metalnu košaru u kojoj je bio dio voća i povrća. Ispod tijela u zamrzivaču su bile i vrećice sa smrznutim iznutricama, vrećice sa smrznutim višnjama, koje su u škrinju stavljene 6. lipnja 2000. te dvije posude za smrznutom hranom i vrećica smrznute rajčice. (sh)

Smiljana Srnec sakrila je tijelo sestre Jasmine u škrinju uz vrećice povrća, voća i iznutrica Foto: Vjeran Žganec Rogulja/Pixsell

19. srpnja 2019.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE

GLOBALNO I LOKALNO

Jedu li pčelarice pčele?

Titoizam kao pitanje vremena

Sretnemo li pticu pčelaricu (Merops apiaster) kraj obale Mure kako sjedi na nekoj grani, moguće je da pomislimo da nas oči varaju. Prekrasna ptica, plavozelene, crvene i žute boje gotovo da izgleda kao egzotična vrsta koja je pobjegla iz zoološkog vrta. Ipak, pčelarica je naša divlja vrsta koja često gnjezdi zajedno s bregunicama (Riparia riparia) na odronjenim obalama rijeka. Te ptice u strmoj pjeskovitoj obali iskopaju tunel do jedan metar na čijem se kraju nalazi proširenje s gnijezdom. Iako dijele stanište, bregunice i pčelarice ne smetaju jedna drugoj jer se hrane potpuno različitom prehranom. Bregunice se uglavnom hrane manjim kukcima poput komaraca, dok pčelarice biraju nešto veći plijen.

Za sva pitanja i prijedloge oko zaštite prirode Međimurja posjetite našu webstranicu: medjimurska-priroda.info.

Pčelarica (Luka Hercigonja) Pčelarice su ponekad i na lošem glasu jer se hrane pčelama, otud i njihovo ime. Ali, njihova prehrana se sastoji i od brojnih drugih kukaca. Uglavnom biraju što veće kukce: vretenca, kornjaše, stršljene, ose, obade, leptire. Prilikom udvaranja, hrana im služi i kao dar za osvajanje ženke. Plijen love na

jedinstven način. Ulove li kukca sa žalcem poput stršljena, ose ili pčele, tada odlete do najbliže grane i čvrstim zamahom ih najprvo usmrte kako bi im slomile žalac i time suzbile većinu otrova. Ukoliko se pčele osjete ugroženima od pčelarica, imaju i one svoje taktike. Pčele, naime, mogu prepoznati pčelarice

koje se hrane pčelama i napadaju upravo njih i to u najosjetljivija područja na tijelu pčelarica. Također, smanje svoje izlaske iz košnica tako dugo dok prijetnja ne nestane. Pčele su jedne od važnih karika u prirodi, a oprašivanje je jedno od najprepoznatljivih usluga koje mi ljudi primamo iz prirode. Ipak, moramo biti svjesni da u skladnoj prirodnoj ravnoteži i one imaju svog grabežljivca. Grabežljivci pomažu da vrste održe što zdravije populacije i nikako ne ugrožavaju njen opstanak. Tako uravnotežen odnos između pčelarica i pčela održao se i puno prije nego li je čovjek krenuo zadirati u prirodu. Ponovimo, glavni uzrok izumiranja bilo koje vrste je nestanak staništa. Dakle, pobrinimo se da životinjama i biljkama ne oduzimamo mjesta za život, a priroda će se dalje pobrinuti za ostalo!

U TUPKOVCU svečano otvorenje dugoočekivanog “ipsilona”

Mještani napokon dočekali asfalt u selu - Zbog šljunčanih puteva bila je prava avantura prolaziti ovuda. Ljeti je neizdrživo bilo zbog prašine, a zimi zbog blata. Sada su ti problemi iza nas, rekao nam je Mario Zadravec, predsjednik MO Tupkovec da bi vjerojatno živjelo ovdje i više stanovnika. Ljudi nisu u ovo blato “vupali”, komentirao je Stjepan Tkalec, koji se zbog toga preselio u susjedni Rimščak. Asfaltirana je dionica duga 3,3 kilometra, a vrijednost radova iznosila je nešto više od 2,5 milijuna kuna. Nakon svečanog dijela svi su se u ležernom izdanju lijepo podružili, dok su se mještanke Tupkovca pobrinule za slasnu okrjepu. (Sanja Heric)

Rozalija, Stjepan i Gustek Košak, najstariji stanovnici Tupkovca na svečanom otvorenje ceste Posebno ozračje vladalo je protekle subote u naselju Tupkovec u sklopu Općine Gornji Mihaljevec gdje je svečano otvorena i blagoslovljena dugoiščekivana cesta, takozvani “tupkovečki ipsilon”. - Od malih nogu živim ovdje. Sada je ovo svima nama veliko olakšanje, jako dugo smo čekali na ovaj trenutak. Stari smo, ali ide. Nismo zdravi, bole me noge i križec i sve, kazala nam je najstarija mještanka Tupkovca, osamdesetsedmogodišnja Rozalija Košak koja je na otvorenje ceste došla u pratnji devedesetšestogodišnjeg supruga Stjepana i njegova brata devedesetsedmogodišnjeg Augusta Košaka, zvanog Gustek.

Asfaltiran je takozvani tupkovečki ipsilon, dionica od Vugrišinca do raskrižja koje se grana prema Martinuševcu i Železnoj Gori što je ujedno i poveznica sa susjednom općinom Štrigova. Načelnik Go9ran Lovrec kazao je da je riječ o najvećoj investiciji u posljednjih nekoliko godina, dok predsjednik Vijeća mjesnog odbora Tupkovec Mario Zadravec nije krio zadovoljstvo što je dugo iščekivani projekt, na veliku radost svih mještana, napokon priveden kraju. - Zbog šljunčanih puteva, bila je prava avantura prolaziti ovuda. Ljeti je neizdrživo bilo zbog prašine, a zimi zbog bla-

ta. Sada su ti problemi napokon iza nas, rekao nam je Zadravec. Stjepan Tkalec: “Ljudi nisu vupali u blato!” Projekt je iniciran 2014. godine, u prosincu 2015. započeli su s izradom projektne dokumentacije, a u kolovozu 2016. izrađen je glavni projekt. Nakon što je u studenom 2016. dobivena suglasnost Općinskog vijeća i izdana građevinska dozvola, projekt su prijavili na natječaj Mjere 7. Nakon provedenog postupka javne nabave krenuli su s izvođenjem radova koji su započeli 3. prosinca 2018. godine, da bi 6. lipnja radovi uspješno bili dovršeni. - Asfalt smo već trebali dobiti već pred 40 godina, ta-

e kaže se uzalud da je povijest učiteljica života. To su znali još stari Rimljani, a znamo to i danas, no opet ne svi. Da bi povijest bila učiteljica života moramo je poznavati, inače od nje imamo samo zablude. To nije sporno, no pitanje je kad se povijest prepoznaje kao pitanje vremena. mjetnički svijet je tu otišao mnogo dalje nego pozitivno ocjenjivanje povijesti. Ne vrijedi uzalud sintagma koju često čujemo da se tek nakon smrti zna je li slikar dobar i što je donio novoga, da je neki pisac veliki tek nakon što postoji vremenska distanca, drugim riječima, dok je njegov opus dovršen. U dvadesetom stoljeću hrvatski je narod proživio tri teška rata. Prvi svjetski rat u kojemu je sudjelovalo oko 5000 Međimuraca, dugotrajan i težak. Mnogi Međimurci su stradali, no zbog njega Međimurje je danas u Hrvatskoj. rugi svjetski rat, iako je davno završen i fašizam pobijeđen i danas odjekuje na svoj način kao pitanje vremena u Hrvatskoj pa i u Međimurju. Ponajprije kroz pojam antifašizma, koji se i danas smatra „naprednom“ idejom, iako je samo antiteza fašizma koji je poražen u prošlom stoljeću. Zna se da povijesno sjećanje dugo traje, no čini se da se toj ideji i danas pomaže da bude prisutna, pa i radi zastrašivanja. Domovinskom ratu mladi hrvatski branitelji dobro su znali iskoristiti to

pretjerano zastrašivanje, pa bi nerijetko druga strana bila uvjerena da nastupaju neki kojih se plaše još iz Drugog svjetskog rata. Dakako, bez naših vojnih pobjeda psihološko zastrašivanje ne bi bilo važno. ekako je po strani sve do danas ostao pojam titoizma, još jedan pojam iz prošlog stoljeća. Ta je ideja otišla u povijest nakon prvih parlamentarnih višestranačkih izbora i demokracijom u Hrvatskoj. Najkraće, titoizam je kult ličnosti i jednopartijska diktatura u jugoslavenskom socijalizmu sa svim svojim političkim slabostima i ubojstvima dirigiranim s vrha. Iz današnje perspektive odmaka vremena, Tito više nije miljenik povijesti. rugim riječima, titoizam je novi makijavelizam srednjeg vijeka ili tko će koga na način ondašnjeg zaostalog ruskog sustava i lova na vještice, a sve radi vlasti i paranoje. On jest bio antifašist i velika povijesna ličnost, no pritom se zaboravlja da je bio i zadrti antidemokrat.

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. srpnja 2019.

Srušen je jedan od tri jasena, koji kod ulaza u Stari grad Zrinskih okružuju spomenik svetom Jeronimu

NASTAVLJA SE rušenja trulih i opasnih stabala u Perivoju Zrinskih

Srušit će se 13 najkritičnijih Zbog nepovoljnih vremenskih prilika tijekom svibnja i lipnja ove godine, dogodile su se vjetroizvale i lomovi grana stabala u Spomeniku parkovne arhitekture Perivoj Zrinski i to na stablima za koje se smatralo da su zadovoljavajućeg zdravstvenog stanja. Djelatnici Medimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode i Gradskog komunalnog poduzeća Čakom d.o.o., krajem svibnja i početkom lipnja obišli su Perivoj i utvrđivali zdravstveno stanje oštećenih, vitalno oslabljenih, statički problematičnih stabala i stabala s opasnošću od lomova ili otpadanja grana. Napravljen je popis 51 . stabla koje je potencijalno opasno i pregledom utvrđeno je li za uklanjanje ili rezistografiju (metoda kojom se uz pomoć rezistografa utvrđuje zdravstveno stanje stabla). Odlučeno je da će se u ovom vremenskom raz-

doblju srušiti 13 najkritičnijih stabala, pet u srpnju te osam u kolovozu. Stabla i grane koje će biti uklonjene ovih dana, bit će iskorištene kao donacija za ogrjev potrebitim obiteljima. Prema popisu, Poljski jasen je najugroženija vrsta pa je uklanjanje krenulo od jasena. U srijedu, 17. srpnja srušen je jedan od tri jasena, koji kod ulaza u Stari grad Zrinskih okružuju spomenik svetom Jeronimu. Na fotografijama je vidljivo kako je deblo iznutra tamnije, što je znak truleži, dok zdravo deblo iznutra ostaje bijele boje. Iako su i na susjedna dva jasena primijećeni nedostaci, za sada, ona se neće srušiti, no stablu bližem pješačkoj stazi danas je odrezana najproblematičnija grana. Stabla i grane koje će biti uklonjene ovih dana, bit će iskorištena kao donacija za ogrjev potrebitim obiteljima. (sh)

USKORO bez biciklističkih prijelaza kod čakovečkih rotora

Biciklistima ukidaju “zebre” za prijelaz!? Grad Čakovec najavljuje promjene u prometovanju na svim kružnim tokovima na području grada, a sve na preporuku PU međimurske. Naime, uz pješačke prijelaze, svi su kružni tokovi do sada imali iscrtane prijelaze za bicikliste, no od sada to više neće biti tako. Brinući za sigurnost u prometu, odnosno smanjenje broja prometnih nesreća, policija preporučuje ukidanje prijelaza za bicikliste. Ovih će dana, djelatnici Crtorada d.d. ukinuti svu horizontalnu signalizaciju za obilježavanje biciklističkih prijelaza te će se ujedno postaviti i vertikalna signalizacija za novu regulaciju prometa.

Ukratko, biciklistima više neće biti dozvoljeno prelaziti pješačke prijelaze kod kružnih tokova u vožnji, već će se kao i na većini pješačkih prijelaza u gradu trebati zaustaviti, sići s bicikla i pješice prijeći preko zebre ne samo zbog zakonskih odredbi, već zbog vlastite sigurnosti, priopćili su iz gradske uprave. Iako putujući europskim gradovima vidimo da se biciklisti voze ne samo po posebno označenim biciklističkim staza koje se nalaze označene na prometnici pa čak i usporedno u trakama s autima samo kako bi se poticala vožnja biciklom i smanjile prometne gužve u gradskim središtima kod nas je na djelu očito obrnuti proces!? (vv)

Na prvom parkirališnom prostoru radovi su završili

Uređeno prvo parkiralište u Starčevićevoj Nakon lanjske sječe stabala te sadnje novih, ovih dana završavaju radovi na dva od četiri parkirališna prostora u čakovečkoj ulici Ante Starčevića. Radi se o dijelu ulice od kružnog toka prema Buzovcu do raskrižja s ulicom Kalmana Masarića, odnosno dijelom koji nije rekonstruiran u sklopu Aglomeracije Čakovec.- Parkirališna mjesta već su bila u doista lošem stanju pa su i stanari imali brojne primjedbe i neprestano su se žalili, pojasnio

nam je Ivica Pongrac iz Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo Grada Čakovca. Radnici su tako ovih dana izmijenili i postavili novi slivnike za vodu, te je postavljena nova podloga. Ujesen pak kreće obnova i preostala dva parkirališna prostora. Radovi na tom dijelu ulice nastavit će se i iduće godine i to sanacijom same prometnice koja će zahvatiti i kružni tok. (vv)

19. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 11

BAZNA STANICA dvije telekomunikacijske mreže seli van centra Nedelišća uz “kompenzaciju” vatrogascima

DVD-u Nedelišće ipak 13.200 eura godišnje, ali od Općine!? Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan Kako bi udovoljio zahtjevima sumještana, načelnik Općine Nedelišća Darko Dania odlučio je skinuti sve antene teleoperatera koje se nalaze u centru naselja. Kaže kako ga stanovnici Nedelišća svakodnevno zovu, traže izmještanje obrazlažući to štetnim zračenjem od kojeg su navodno mnogi već oboljeli.

Vatrogascima gotovo 100.000 kn za najam svoga doma

Prva je na meti za premještanje bazne stanice, ona koja se nalazi na zgradi DVD-a Nedelišća u Čakovečkoj ulici. Vatrogasci su pristali na njezino izmještanje, ali pod uvjetom da im se nadoknadi izgubljena zarada na najmu od teleoperatera. Ovaj prijedlog našao se na dnevnom redu tamošnjeg Općinskog vijeća i vijećnici su ga jednoglasno usvojili. Odluka se odnosi na davanje suglasnosti za potpisivanje sporazuma o izmještanju bazne stanice mobilne telekomunikacijske mreže i

nadoknadu od kojih 100.000 kn godišnje koje će umjesto dva teleoperatera vatrogascima plaćati Općina Nedelišće. Načelnik Dania kaže kako su već pronađene nove lokacije izvan naselja, a nakon repetitora na zgradi DVD-a Nedelišće preselit će se i onaj na zgradi općine. Novi prostor baznih stanica koji je za sad nepoznat, trebao bi postići jednak prijenos radio signala. Načelnik je već od ranije bio spreman i na slučaj odštete radi prijevremenog raskidanja ugovora s teleoperaterima. Tako je sklopljen sporazum između Općine Nedelišća i DVD-a Nedelišća koji se obvezuje otkazati i raskinuti ugovore o zakupu sklopljene s Tele 2 i A1 Hrvatska. Osim “kompenzacije” vatrogascima, načelnik Dania kaže da će Općina podmiriti i eventualne druge troškove prijevremenog raskida ugovora s teleoperaterima. Općina Nedelišće se odmah obvezala da će na ime izgubljene zarade isplatiti DVD-u Nedelišće iznos od 7.200 eura godišnje koje pri-

Što prvi susjedi repetitora kažu o premještanju? Pitali smo Nedelišćance koji žive u blizini repetitora pozdravljaju li oni ideju o preseljenju repetitora van naselja. Stjepan Branilović koji živi u neposrednoj blizini zgrade DVD-a Nedelišća kaže kako baš i nema mišljenje o tome. - Meni je svejedno. Radi mene repetitor može tu i ostati. Ne smeta mi, a sad koliko

je to zdravo ne znam, rekao je Stjepan. Ipak ima onih koji se premještanju raduju. Zlatko Kiš koji živi samo ulicu dalje od repetitora kaže kako to čekaju već jedno vrijeme. - Za to sad prvi puta čujem. Dobro da ode, pogotovo za zdravlje, kazao je naš sugovornik Zlatko.

Općina Nedelišće vatrogascima će isplaćivati 13.200 eura godišnje “kompenzacije” zbog odlaska baznih stanica iz središta mjesta

razdoblju, ako se sporazum između Općine i DVD-a ranije ne raskine.

Općina DVD-u “kompenzira” godišnju zaradu od baznih stanica

Susjed Zlatko Kiš podržava premještaj bazne stanice jer kaže da zračenje šteti zdravlju

maju od Tele2, te 6.000 eura od A1 Hrvatska. Ta sredstva Nedelišće je dodatno pronašlo u svojem proračunu. To se ne odnosi na ostalih 456 tisuća kuna koje je i ovako osigura-

Stjepan Branilović živi u blizini repetitora, ali mu je svejedno hoće li se i zašto premještati

no vatrogascima u proračunu. Ugovor s teleoperaterima vrijedi još 8 i 14 godina, što znači da bi prema tome DVD Nedelišće dobio 148,800 eura, što je 1.100,281 kuna u tom

Razgovarali smo s predsjednikom DVD-a Nedelišća Zlatkom Marciušom koji kaže kako se postupak raskida ugovora još nije pokrenuo. Repetitori su bili postavljeni 2001. i 2006. godine, a cijena naknade će ostati ista, dakle 97.416 tisuća kuna godišnje koliko su primali i do sad. - Sad je u tijeku bio dogovor između Nadzornog, Upravnog odbora i svih naših članova gdje smo se složili s inicijativom načelnika i općinskog vijeća da se antene maknu uz određenu naknadu, kao kompenzaciju, rekao je predsjednik Marciuš.Uz

novce iz proračuna, naknada od zakupa u sklopu je godišnjeg budžeta vatrogasaca Nedelišća. Novac od zakupa troši se, kaže Marciuš na kupnju opreme, te uređivanje vatrogasnog doma. - Iz vlastitih sredstava smo napravili novu fasadu, prekrili krov, 500 tisuća kuna smo na to potrošili, kao i kombi vozilo, kaže. Općinsko vijeće je preseljenje baznih stanica prihvatilo, kao i vatrogasna tijela, a sad se šalje ‘’pismo’’ prema teleoperaterima koji odluku moraju prihvatiti. Ovaj sporazum između DVD-a Nedelišća i Općine bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine, odnosno od dana raskida ugovora o zakupu koji se još ne zna. No, ta odluka nije za ‘’zauvijek’’ jer promjenom vlasti ugovor se lako može raskinuti.

U PRETETINCU ODRŽANA 6. dječja biciklijada

Sudjelovalo 90 mališana do 11 godina Hvalevrijedno natjecanje održano je u subotu, 13.srpnja u organizaciji Udruge žena Pretetinec. Za najmlađe bicikliste ogrananizirana je 6. dječja biciklijada Pretetinec 2019. Na jedinstvenom biciklističkom natjecanju snage je odmjerilo više od 90 mališana u dobi od 11 godina podijeljenih u čak 10 kategorija. Djeca su vozila stazom bez ili s preprekama, podijeljeni u deset kategorija, prema dobi i spolu. Za najbrže male male bicikliste bile su osigurane i vrijedne nagrade. Osim djece, koja su vozila zanimljivim stazama sa i bez prepreka, a koje je za njih postavio koordinator i glavni sudac, Zoran Kolac, na kraju su se u napetoj biciklističkoj alki natjecali i roditelji. Tradicionalno, posebna priznanja zaslužili su najmlađi natjecatelji. Za simboličnu kotizaciju od 15 kuna, svaki je natjecatelj dobio natjecateljsku majicu i broj, pizzu i sok, priznanje i medalju, a najboljima su se podijelile i vrijedne nagrade. Sponzori ovogodišnjih nagrada bili su Međimurska županija i Panex Dinamic, dok je glavni pokrovitelj projekta Turistička zajednica

Pobjednice u kategoriji djevojčica 1. i 2. razreda:1. Lana Kacun, 2. Lea Branilović i 3. Ivona Vidović Iz Udruge žena Pretetiopćine Nedelišće. Već šestu godinu zaredom, natjeca- nec zahvaljuju svima na ponje podržava i Policijska moći u organizaciji te djeci, uprava međimurska, te roditeljima i mještanima koji sponzori Tiskara Letis, ih vjerno prate i podržavaju Auto Goldi, Pizzeria Hege- njihov rad te ih pozivaju na mon. Natjecateljske majice 7. Dječju biciklijadu iduće goove je godine donirala fir- dine, istaknula je Lidija Brama Multipro te igraonica nilović, predsjednica Udruge Prugi i prijatelji. žena Pretetinec. (BMO)

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UKRATKO IZ GRADA MURSKO SREDIŠĆE

Pozivni natječaj za zid urni Odsjek za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove raspisat će pozivni natječaj za postavljanje zida urni i uređenja okoliša na groblju u Murskom Središću. (BMO)

Isti slučaj je i s izvođenjem javne rasvjete na ulazu industrijske zone u Peklenici. Od tri pristigle ponude prihvaćena je ponuda tvrtke Kabel-mont u iznosu od 32.182,50 kuna s PDV-om. (BMO)

Wolfy-u soboslikarski Komunalni redar radovi u domu u ide u kontrolu Križovcu prometne Za izvođenje I. faze soboslisignalizacije karskih radova u Društvenom Komunalni redar dobio je zaduženje da na svim cestama na području grada Mursko Središće napravi kontrolu horizontalne i vertikalne prometne signalizacije u odnosu na aglomeraciju, dok je voditelj Odsjeka za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove zadužen da o stanju uputi dopis Županijskoj upravi za ceste i Hrvatskim cestama. (BMO)

Traže se ležeći policajci u ulici Marka Kovača i Frankopanskoj Od Županijske uprave za ceste Mursko Središće traži postavljanje usporivača brzina, ležeće policajce u ulici Marka Kovača i Frankopanskoj ulici u Murskom Središću zbog velikog prometa, brzine te zbog blizine vrtića, doma za starije i nemoćne osobe, škole i zdravstvene ambulante. (BMO)

Hitno rješavanje problema pasa u Hlapičini

- Osjetilo se veliko zajedništvo. Ja sam tu zapravo bio najmanje bitan. To je stvar koju od početka osjećam kao nešto što mi je dano od Boga i od drugih ljudi, kazao nam je skromno mladomisnik Mikec nakon mlade mise

Komunalni redar je zadužen da uz asistenciju policije te veterinarske inspekcije hitno riješi problem pasa u romskom naselju u Hlapičini. (BMO)

Društvu Naša djeca 7500 kuna za zabavno ljeto Društvu Naša djeca Mursko Središće odobrena je isplata tekuće donacije prema Ugovoru o dodjeli financijskih sredstava u iznosu od 7500 kuna za provođenje projekta Zabavno ljeto – igraj i nauči. (BMO)

Gradu Kninu odobreno je pokroviteljstvo za obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 24. godišnjice VRO Oluja u iznosu od 1000 kuna. (BMO)

Kupuju se parcele kod Ribnjaka koji su glasovali potvrdno. Načelnik Ervin Vičević kazao je uz to da je ishođena građevinska dozvola za projekt kampa na selničkom ribnjaku. (sh)

Elektro-mont održava javnu rasvjetu Općina Selnica nakon provedenog natječaja za povjeravanje poslova obavljanja komunalne djelatnosti održavanja rasvjete na području općine je odabrala

Članovi KUD-a, čiji je član nekad bio i sam Mikec, iznenadili su ga svirkom na proslavi nakon mlade mise

ŠTRIGOVSKA ŽUPA proslavila velik događaj koji je okupio oko 3000 vjernika

SELNICA Općina Selnica kupit će šest parcela kod ribnjaka za što će se iz općinskog proračuna izdvojiti 19.400 kuna. Odlučeno je tako odlukom 10 vijećnika

Unutar i oko crkve svete Marije Magdalene u Štrigovi okupilo se oko 3000 vjernika

domu u Križovcu od traženih pet ponuda pristigla je jedna ponuda, ponuda tvrtke Wolfy u vlasništvu Wolfganga Tuksara te je ista prihvaćena u iznosu od 31.948,75 kuna s PDV-om. (BMO)

Javna rasvjeta u Zavrtnoj ulici i na ulazu industrijske zone Kninu uz pokroviteljstvo u Peklenici 1000 kuna Za postavljanje javne rasvjete u Zavrtnoj ulici u Peklenici zatraženo je 6 ponuda. Pristigle su tri, a među njima kao najpovoljnija prihvaćena je ponuda tvrtke Kabel - mont u iznosu od 60.637,50 kuna s PDV-om.

19. srpnja 2019.

tvrtku Elektro-mont iz Selnice. Pravo obavljanja komunalne djelatnosti održavanja javne rasvjete povjerava se navedenoj tvrtki na razdoblje od četiri godine. (sh)

Nakon 32 godine dobili svećenika Rafaela Mikeca “Jer Sin Čovječji nije došao da bude služen, nego da služi i život svoj dade kao otkupninu za mnoge” geslo je koje je uzeo mladomisnik Rafael Mikec iz Štrigove, gdje je u nedjelju, 14. srpnja održao svoju prvu, mladu misu nakon zaređenja. Prije mlade mise trajala je trodnevna duhovna priprava kako bi se svećenstvo i vjernici na najbolji mogući način pripremili za svečanu, mladu misu. Trodnevnicu su u župnoj crkvi u Štrigovi predvodili velečasni Ivan Mikec, mladomisnikov stric i župnik u Pregradi, prečasni Izidor Ferek te velečasni Dragutin Goričanec.

Ispred obiteljske kuće primio roditeljski blagoslov Mlada je misa za svaku župnu zajednicu osobita milost i radost. Posljednji put štrigovski su župljani dobili novog svećenika prije 32 godine pa je nedjeljni događaj tim više imao veći značaj. Mladomisničko slavlje započelo je roditeljskim blagoslovom ispred Mikecove obiteljske kuće. Blagoslov su mu dali majka Biserka i otac Josip te se ujedno oprostio od svoje braće Roka, Josipa i sestre Rahele te bake Julije koja je iz svoje obitelji otpratila tri svećenika, svog brata, sina i sada unuka. S prijateljima, rodbinom i vjernicima u zajedničkoj procesiji krenuli su potom prema župnoj

Velečasni Rafael Mikec (u sredini), mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u Župi svetog Nikole biskupa u Varaždinu

crkvi u Štrigovi gdje je održano misno slavlje u prisustvu oko 3000 vjernika. Svečana misa započela je procesijom svećenika iz Varaždinske i Koprivničko-križevačke biskupije te Zagrebačke nadbiskupije. Propovijed je održao Jakov Rađa, svećenik kojemu je mladomisnik Mikec prvome ispripovijedao svoju nakanu da želi postati svećenik. Svečano slavlje svojim su pjevanjem uveličali Župni mješoviti zbor iz Štrigove pod vodstvom Nore Nemec i orguljaša Mateja Ščavničara te Zbor iz župe Sveti Ilija pod vodstvom časne Leonarde gdje je Mikec obavljao službu đakona. - Osjetilo se veliko zajedništvo. Ja sam tu zapravo bio najmanje bitan. To je stvar koju od početka osjećam kao nešto što mi je dano od Boga i od

drugih ljudi, kazao nam je skromno mladomisnik Mikec nakon mlade mise. Svoj poziv osjetio je već u sedmom razredu osnovne škole kada je bio ministrant u župnoj crkvi Svete Marije Magdalene. Misao o svećeništvu ponovno mu se javila tijekom srednjoškolskog obrazovanja u Gimnaziji te tijekom studiranja na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. S vremenom je svakog dana počeo čitati Bibliju i Novi zavjet te se s tom mišlju o svećenstvu počeo buditi svakog dana. - Mučilo me pitanje Božje volje za moj život. Razmišljao sam ovako: Svaki čovjek želi biti sretan u životu, a čovjek je sretan kada radi ono za što je stvoren. Ja nisam znao za što sam spreman, a Bog je bio taj koji mi je dao odgovore, istaknuo je Mikec.

Odluka je pala pred sedam godina Prijelomni trenutak bio je 26. ožujak 2012. godine, kada vjernici slave Navještenje Gospodinovo i kada se čita evanđelje koje završava mišlju: “ Neka mi bude po riječi tvojoj”. Tog je dana Mikec otišao navečer u svetu misu i znao je da je to znak kojeg je toliko tražio. - Studirao sam dvije godine strojarstvo, ali moji su doma primijetili da se “nešto” događa sa mnom. Nisu bili jako iznenađeni kad sam im rekao da idem u Bogosloviju jer u obitelji već imamo svećenike i časne sestre. Sestra Rahela je po struci je vjeroučiteljica i ona mi je također puno pomogla na putu svećeništva, istaknuo je završno mladomisnik Mikec. (Sanja Heric, Foto: Matej Ščavničar)

19. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 13

RAZGOVOR SA STANISLAVOM REBERNIKOM, načelnikom Općine Štrigova povodom Dana Općine

Preuređen Društveni dom bit će gotov za devet mjeseci Izabran je izvođač radova na izgradnji doma, tvrtka Đurkin s cijenom od 7.959.820 kn plus PDV, a za opremanje Brid s cijenom od 526.450 kn plus PDV. S obje firme su potpisani ugovori 3. srpnja prema kojima će radovi na pripremi gradilišta započeti ovih dana Piše: Sanja Heric Povodom Dana općine Štrigova donosimo razgovor s načelnikom Stanislavom Rebernikom. • Na kojim ste projektima najviše radili u protekloj godini? — Odgovorno mogu reći da je posljednjih godinu dana bilo jedno od najburnijih i najaktivnijih razdoblja u životu naše općine. Modernizirano je novih 5 km općinskih cesta, proširena je javna rasvjeta s novih 40–tak rasvjetnih tijela, nabavljen je traktor sa svim potrebnim priključcima, nabavljeno je 14 novih električnih bicikala, sanirano je najveće klizište u općini, a drugo veliko je u fazi pripremnih radova, izgrađeno je parkiralište u Železnoj Gori, u potpunosti je završen Centar za sport i rekreaciju. Uspješno je izvršena prijava na natječaj EU komisije Wifi 4 EU kojim ćemo dobiti vaučer od 15.000 eura za izgradnju bežične mreže na javnim prostorima. Inače su svi navedeni projekti bili sufinancirani iz različitih ministarstava i fondova a ukupan iznos potpora je preko 2.000.000 kuna. Zaposlen je novi komunalni redar u punom radnom vremenu koji ujedno obavlja i komunalne poslove koristeći traktor i priključke. Međimurske vode su u završnoj fazi projektiranja kanalizacije i pročistača u Jalšovcu uz zgradu propale Tijare, koju

su vlasnici firme NDK iz Sv. Urbana tijekom prošle godine pretvorili u modernu tvornicu koja će krajem ljeta započeti s radom. S obzirom na sve što se događalo od 2007. godine kada je Tijara trebala započeti s proizvodnjom voćne rakije, te s obzirom na preko 10 godina sudskih zavrzlama te u konačnici presudne izvansudske nagodbe i kupnje Tijare od strane obitelji Kolmanić, ovo je sigurno jedan od najvažnijih događaja kad govorimo o razvoju poduzetništva u našem kraju. Tijekom prošle godine, odobreno nam je milijun eura za rekonstrukciju i dogradnju našeg društvenog doma! Istovremeno se konstantno radilo na pripremi, finiširanju i prijavi projektne dokumentacije za ostale projekte. Završena je u potpunosti projektna dokumentacija i izdana građevinska dozvola za izgradnju vidikovca na Mađerkinom bregu te je projekt prijavljen na raspisani natječaj Interreg Mađarska - Hrvatska. Završno, Općina se preselila u nove prostore s obzirom na to da je kod postojećih bio veliki problem dostupnosti za starije osobe i invalide. • Kakva je suradnja sa župnom zajednicom? — Ostvarena je kvalitetna suradnja s našom župom, odnosno crkvom pa je Općina financirala nabavu novih stolica i obnovu kipova u crkvi Sv. Jeronima te potpomognula kod obnove kapelica.

PROGRAM Dana općine Štrigova

Svečana sjednica i koncerti Povodom Dana općine održat će se svečana sjednica Općine Štrigova u petak, 19. srpnja, u 18:00 ispred tvrtke NDK, bivše Tijare. Od 16:00 održava se program na Mađerkinom bregu, najprije susret aviomodelara, a od 18:00 međimurski roštilj. U 22:00 predviđen je koncert grupe Vatra. U slučaju lošeg vremena koncert će se održati na igralištu iza Državnog arhiva za Međimurje. U subotu, 20. srpnja, zakazana je Utrka prijateljstva

u 18:00, dok u 22:00 slijedi koncert Jasmina Stavrosa na igralištu iza Državnog arhiva. Nedjelja, 21. srpnja, rezervirana je za Štrigovski grunt od 15:00, Seoske igre od 16:00 te navečer u 21:00 koncert klape Kampanel. Sva događanja organiziraju se tog dana na igralištu iza Državnog arhiva. U ponedjeljak, 22. srpnja, slavi se Magdalensko proštenje. U crkvi sv. Marije Magdalene održat će se sveta misa s početkom u 11:00.

Stanislav Rebernik, načelnik Općine Štrigova Završena je i projektna dokumentacija za izgradnju Centra za posjetitelje „Sveti Jeronim“ i trenutačno je u toku postupak ishođenja građevinske dozvole. U toku je izrada projektne dokumentacije za izgradnju novog vatrogasnog doma u Štrigovi. • U kojoj je fazi rekonstrukcija dugoočekivanog Društvenog doma? — Kod objave javne nabave za rekonstrukciju i dogradnju Društvenog doma imali smo prilike na vlastitoj koži osjetiti koliko je danas veliki problem doći do izvođača radova odnosno uskladiti financijske parametre. Tako smo dva puta morali poništavati javnu nabavu jer su ponude bile daleko iznad limita kojeg smo imali određenog u ugovoru kojim su nam bila određena financijska sredstva. S obzirom na to da su u sličnoj situaciji bile i mnoge druge sredine u državi, svima je od strane ministarstva produženi rok za javnu nabavu. Mi smo tako išli u promjenu

troškovnika odnosno postojeće građevinske dozvole te na toj osnovi raspisali treću javnu nabavu koja je napokon bila uspješna. Tako je izabran izvođač radova na izgradnji doma a to je tvrtka Đurkin s cijenom od 7.959.820 kn plus PDV, a za opremanje Brid s cijenom od 526.450 kn plus PDV. S obje firme su potpisani ugovori 3. srpnja 2019. prema kojim će radovi na pripremi gradilišta započeti ovih dana, a rok za dovršenje je 270 kalendarskih dana od potpisa ugovora. Treba napomenuti da će se u sklopu novog društvenog doma izgraditi i biciklistički centar za postojeće električne bicikle, za što je osigurano 300.000 kn od strane LAG-a Međimurski doli i bregi. • Vidikovac na Mađerkinom bregu još je jedan veliki općinski projekt. Kako on napreduje? Što možemo uskoro očekivati? — Uvodno sam istaknuo da je projekt Vidikovca u potpunosti finiširan i prijavljen

na natječaj, a rezultati bi se trebali znati kroz koji mjesec. I u pripremi ovog projekta smo imali mnoštvo prepreka koje je trebalo riješiti. Tako smo trebali s vlasnicima zemljišta, obiteljima Cmrečnjak i Štampar, sklopiti ugovor oko vlasništva na parcelama na kojima je predviđena gradnja vidikovca, a što se u završnici pokazalo kao neophodno. Trebalo je i tu prilagoditi troškovnik pa onda i cjelokupnu dokumentaciju. Odličan je posao odradila Urbia koja je i osmislila vidikovac. Tu je i razvojna agencija Redea koja je pripremila cjelokupni projekt te ga uspješno prijavila na natječaj. Vrijednost cjelokupnog projekta kojeg smo prijavili zajedno sa Nagykanizsom (Mađarska) je 1.698.366 eura od čega na našu Općinu otpada 935.323 eura, a na Turističku zajednicu Općine 64.006 eura. Trenutno se moderniziraju pristupne ceste prema toj lokaciji kako bi omogući nesmetan pristup iz bilo kojeg pravca.

• Veliki je problem i odlazak mladih obitelji iz Općine. Što radite po tom pitanju? — Općinsko vijeće je donijelo nekoliko važnih odluka usmjerenih prema mladim obiteljima. Povećani su novčani poticaji kod rođenja djeteta na 3, 5, odnosno 7 tisuća kuna. Odlučeno je da jaslice i vrtić budu u cijelosti besplatni, te da u našim školama učenici imaju tri besplatne užine. Donesena je odluka o novčanim poticajima kod kupnje odnosno nasljeđivanja postojećih kuća odnosno gradnji novih. Uz sufinanciranje prijevoza i udžbenika za učenike te jednokratnih stipendija na početku svake akademske godine a čiji je iznos početkom godine povećan na 2.000 kn, cjelokupni paket mjera je sigurno dovoljno poticajan za naše mještane a naročito mlade obitelji. Tijekom prošle godine povećani su i iznosi za sufinanciranje rada i djelovanja udruga i vatrogasnih društava.

svim mještanima Općine Štrigova

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. srpnja 2019.

OBILJEŽEN DAN DONJE Dubrave i 230. obljetnica Župe svete Margarete

Štromar najavio energetsku obnove škole u Donjoj Dubravi

Ovaj kraj može se pohvaliti velikim brojem kvalitetnih projekata. Takvih ima u Donjoj Dubravi, a ova škola uskoro će dočekati otvorenje radova na energetskoj obnovi što će omogućiti brojne uštede, najavio je potpredsjednik Vlade na svečanoj sjednici Natjecanjem se slave hrabri borci protiv Turaka “vidovski voki”

DONJI VIDOVEC

Lov na zlatarski prsten 4. kolovoza

Moto nautički klub Vidovski zlatari iz Donjeg Vidovca i ove godine organizira svoju tradicionalnu manifestaciju Lov na zlatarski prsten. Radi se o turističkoj manifestaciji nastaloj kao spoj poznate donjovidovske tradicije ispiranja zlata i hrabrih boraca protiv Turaka “vidovskih voka”. Deveti po redu Lov na zlatarski prsten, održat će

se 4. kolovoza kod Vidovskog mosta. Kao i svih prijašnjih godina, započet će mimohodom plovila kroz Donji Vidovec i paljenjem svijeća poginulim hrvatskim braniteljima kod spomen – obilježja, nakon čega kreće natjecanje. Ekipe se sastoje od tri natjecatelja i dok dva veslaju uz Dravu, treći gađa alku. (vv)

KOTORIBA

Poziv za predlaganje kandidata za općinska priznanja Bliži se Dan općine Kotoriba, a kako to već nalaže prilika, na svečanosti se dodjeljuju najviša javna općinska priznanja. Stoga je iz Općine upućen poziv svim tamošnjim vijećnicima, građanima, udrugama građana, političkim strankama, vjerskim zajednicama i drugim

pravnim osobama da prijedloge za dodjelu priznanja podnosu Povjerenstvu za dodjelu javnih priznanja Općine. Prijedlog mora biti pismeno obrazložen. Krajnji rok za dostavu prijedloga je 15. kolovoza 2019. godine. Prijedlozi dostavljeni nakon roka neće se uvažavati. (vv)

DONJA DUBRAVA

Izašao 52. broj Dobravskih novina Uoči proslave Dana općine i blagdana Svete Margarete otisnuti je 52. broj Dobravskih novina, informativnog općinskog časopisa koji izlazi prigodno i donosi pregled događanja u Donjoj Dubravi. Tako

je bilo i ovog puta. Novine su besplatno podijeljene svim domaćinstvima. Svi oni koji žele pogledati i pročitati ovaj broj on-line mogu to učiniti putem općinske web stranice: www.donjadubrava.hr. (vv)

SVETA MARIJA

Trodnevnim programom, minulog je vikenda svoj Dan obilježila općina Donja Dubrava. Sve je započelo u petak otvorenjem teniskog turnira Krbulja Open 2019. Potom je služena sveta misa u tamošnjoj župnoj crkvi sv. Margarete da bi središnji događaj dana bila svečana sjednica Općinskog vijeća. Uz goste, od potpredsjednika Vlade RH i ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga Štromara, župana Matije Posavca te gradonačelnika i načelnika međimurskih gradova i općina, sjednici su prisustvovali i brojni mještani. - U posljednje dvije godine obilazim općine, gradove i županije diljem Hrvatske, no najviše puta bio sam u Međimurju, rekao je tom prigodom potpredsjednik Vlade Štromar. Rezultati se ovdje vide, a ovaj kraj može se pohvaliti velikim brojem kvalitetnih projekata. Takvih ima i u Donjoj Dubravi, a ova škola uskoro će dočekati otvorenje radova na energetskoj obnovi što će omogućiti brojne uštede, rekao je Štromar te najavio nove natječaje koji će biti raspisani krajem godine.

Filmom kroz jednogodišnja ostvarenja u Općini

umjesto dugih govorancija, načelnik Marijan Varga prisutne je kroz film pod nazivom od Margaljete do Margaljete podsjetio na sve ono što je napravljeno na području Općine unatrag godinu dana.

Zahvalnice povodom Dana općine primili su: Dalibor Međimurec, Biserka Vučenik, Kristijan Krušelj i Andrej Horvat, a Plakete tvrtke Bali i Tehnodom A da ostvarenja nisu samo projekti i programi već i ljudi, tom prigodom nagrađeni su uspješni učenici, pojedinci i poduzeća. No, prije svega nagrađeni su najmlađi stanovnici Donje Dubrave, odnosno roditelji koji su dobili novorođenčad. S posebnim ponosom, načelnik Varga nagradio je učenike osmih razreda koji su sve razrede osnovne škole završili s odličnim uspjehom. Nagrade su primili: Vid Krušelj, Nino Mirić, Dunja Miser, Stjepan Miser, Franjo Orehovec, Benjamin Rusak i Niko Štefić. Uz njih, nagrađene su dvije srednjoškolke i to Marija Duhović koja je postigla zapažene rezultate na državnom LIDRANO-u te Barbara Čižmešija iza koje su već brojni nastupi na međunarodnim i regionalnim turnirima u stolnom tenisu. Godišnje zahvalnice primili su Dalibor Međimurec,

Biserka Vučenik, Kristijan Krušelj i Andrej Horvat, dok su Plakete općine Donja Dubrava za doprinos gospodarskom

razvoju i napretku mjesta dodijeljene tvrtkama Bali d.o.o. i Tehnodom d.o.o. (Vlasta Vugrinec)

Mještani su u nedjelju ispunili crkvu u Donjoj Dubravi povodom velikog župnog blagdana

Svetu misu predvodio biskup Mrzljak

Nedjelja je bila posvećena blagdanu svete Margarete kada je proslavljena i 230. obljetnica Župe sv. Margarete i 30 godina svećeničke službe župnika Mirka Pilaja. Svečanost je započela procesijom vatrogasaca i članova Kulturno umjetničkog društva Seljačka sloga u pratnji tamošnjeg Puhačkog orkestra. Svetu

misu u župnoj crkvi predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, nakon čega je održana promocija knjige župnika Pilaja Moj svakodnevni razgovor s Bogom preko leptira koju su predstavili akademik Dragutin Feletar, dekan donjomeđimurskog dekanata preč. Antun Hoblaj te biskup Mrzljak. (vv)

Veliki zajednički skok da se više ne dira u Dravu Zajedničkim skokom u rijeku Dravu na svetomarskoj plaži, u nedjelju je obilježen Dan europske Amazone, odnosno dan za čiste i žive rijeke. Rijeka Drava mjesto je hrvatskog Big Jumpa već dugi niz godina jer je od strane mnogih domaćih i inozemnih stručnjaka prepoznata kao jedna od rijetkih očuvanih rijeka. Lokalno stanovništvo koje živi uz nju najviše svjedoči o njezinoj ekološkoj, sportskoj, gospodarskoj, a u zadnje vrijeme sve više i turističkoj važnosti za ovaj kraj. U isto je vrijeme, na tisuće i tisuće ljudi diljem Europe s

istim ciljem skakalo je u svoje rijeke. Stanovnici Svete Marije kojima su se pridružili i mnogobrojni ljubitelji Drave, uz rijeku su se družili dva dana uz atraktivni program. Tako su, između ostalog uživali u ljetnoj projekciji dokumentarnih filmova o rijekama Hrvatske Gorana Šafareka kao i filmu o ušću Mure u Dravu. Osim zajedničkog skoka u rijeku, u nedjelju, točno u 15 sati, tamošnji DVD organizirao je razne igre, dok je Zaštitarsko ekološka udruga Senjar priredila školu veslanja u kajacima i gumenim rafting čamcima. (vv, foto zv)

Rijeka Drava mjesto je hrvatskog Big Jumpa već dugi niz godina

19. srpnja 2019.

PODUZETNIČKI CENTAR PRELOG na korak do otvorenja

Besplatni najam za friške male poduzetnike

Grad će u značajnoj mjeri subvencionirati korištenje poslovnih prostora, u sklopu kojih se završno uređuju 23 ureda

Radovi na preloškom poduzetničkom centru idu svom kraju. Zgrada je dovršena i sada kreće faza unutarnjeg opremanja kako bi sve bilo spremno za prve stanare ove jeseni.

Ujesen prostori spremni za useljenje

- Izgradnja građevine Poduzetničkog centra Prelog je gotova, izvršen je tehnički pregled te čekamo svaki trenutak uručenje uporabne dozvole. Nakon građevinskih radova krećemo u samo opremanje građevine, poručila je Miljenka Radović, voditeljica projekta Poduzetnički centar Prelog. Sam postupak opremanja imat će dvije faze, odnosno podijeljen je u dva postupka javne nabave. Prvi dio, za što je ovih dana potpisan i ugovor s investitorom težak oko milijun kuna, odnosi se na namještaj, dok je drugi dio vezan uz nabavku informatičke i elektroničke opreme. Sama zgrada ima 23 ureda, dvije konferencijske dvo-

Donje Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

STOGODIŠNJA MEĐIMURSKA PRIČA

Žigin koncert dan uoči Jakoplja Stogodišnju međimursku priču ispričat će, u srijedu 24. srpnja, u Prelogu, popularni Mirko Švenda Žiga. Mirko Švenda Žiga ispisuje svoju glazbenu povijest već punih 35 godina i njegova publika uživa u njegovoj glazbi, pjesmama, njegovoj snazi, velikom srcu i zabavljačkom duhu. Mnogi ga nazivaju hrvatski slavuj upravo

zbog njegovog osebujnog lirskog tenora. Objavio je više nego uspješno albume s pjesmama u kojima je koristio etno motive kako međimurske, tako i tradicijske glazbene baštine iz cijele Hrvatske. Koncert će se održati uoči blagdana sv. Jakoba, popularnog Jakoplja, na Trgu Slobode, ispred Doma kulture u Prelogu. Početak je u 20:30. (vv)

DONJI KRALJEVEC

Upozorenje o obveznom suzbijanju ambrozije Potpisivanje ugovora teškog oko milijun kuna za unutarnje opremanje Poduzetničkog centra rane, dvije sobe za sastanke, dvije čajne kuhinje (prizemlje i kat) i prateće prostorije. Predviđeno je opremanje ulaznih prostora, recepcije, dvorane za sastanke. Konferencijska dvorana ima 300 stolica, namještaj za panel diskusije, govornice i sl. Rok isporuke i montaže je 60 dana. U tijeku je postupak nabave informatičke i elektroničke opreme. Rok za prijavu na natječaj je 22. srpnja. Uz opremanje same građevine pripremaju se i uvjeti za useljenje korisnika zgrade. Između ostalog, donijeta je

odluka o ekonomskoj cijeni korištenja prostora i to u visini od 30 kn/m².

Subvencionirani smještaj za poduzetnike

- Grad će subvencionirati korištenje tog prostora, dodala je Miljenka Radović. Mali subjekti koji posluju do 3 godine u prvoj godini neće plaćati ništa, koji posluju duže od 3 godine plaćat će 10 kuna, a ostatak do 30 kuna ide na teret Grada. Preloški Poduzetnički centar nije isključivo inku-

bacijskog karaktera jer se već i na samom startu išlo s idejom da se ponude mnoge druge usluge. Naime, u njemu će se nalaziti primjerice kancelarijski uredi pojedinih tamošnjih tvrtki pa geodetski ured, a nekoliko tvrtki je izrazilo interes kako za uredski tako i izložbeni prostor u kojem bi bili izloženi njihovi proizvodi. Dio zgrade koja ima oko 2000 kvadrata predviđen je za ugostiteljski sadržaj. Prema potrebi, odnosno interesu, prostor, ali i oprema moći će se iznajmiti. (Vlasta Vugrinec)

Komunalni redar Općine Donji Kraljevec izdao je javno priopćenje kojim upozorava stanovništvo na obvezu suzbijanja ambrozije. Kako kaže, poseban problem ambrozije je njeno uništavanje koje bi trebalo početi svake godine krajem svibnja ili početkom lipnja kada je biljku veličine 20 cm najbolje počupati. Kasnije tijekom vegetacije, a neposredno prije otvaranja cvjetova otprilike do polovine ili do kraja srpnja biljke se mogu pokositi. Najvažnije je da se to učini prije sa-

zrijevanja cvjetova, dakle prije otpuštanja peluda. Sezonske mjere odnose se na košnju, čupanje, primjenu herbicida. Košenje (dva puta godišnje) daje dobre rezultate jer se drastično smanjuje broj muških cvjetova (samim tim i količina peluda). Agrotehničke, mehaničke i kemijske mjere uništavanja moraju se provoditi sustavno i kontinuirano jer se svake godine ova biljka javlja na sve većim površinama i sve više je odraslih, a posebno djece alergičnih na ambroziju.(vv)

GORIČAN

Ulaganje u novu led rasvjetu

Gradonačelnik Kolarek osobno je predao jednokratne novčane pomoći roditeljima koji su ga posjetili u društvu svojih najmlađih članova obitelji

LIJEPA VIJEST za roditelje

Grad Prelog osigurao 18 naknada za bebe Gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, u gradskoj vijećnici podijelio je jednokratne novčane naknade za novorođenu dje-

cu. Kolarek je predao ukupno 18 novčanih naknada. Visina naknade iznosi 1500 kuna za prvo dijete, 2000 kuna za drugo, a 2500 ku-

BREŽNA PRIČAONICA

na za treće dijete u obitelji. Grad Prelog je tako ovom prigodom za novorođenčad izdvojio ukupno 34.500 kuna. Ovo je bila druga ovakva

dodjela ove godine te je ove godine ukupno podijeljeno naknada za trideset i devetero djece. (vv, foto: Vipro)

Načelnik Općine Goričan Mario Moharić i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac potpisali su ugovor o sufinanciranju projekta modernizacije javne LED rasvjete. Temeljem potpisanog ugovora ostvarenog u okviru Programa održivog razvoja lokalne zajednice u 2019. godini, Općini Goričan je od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije odobreno sufinanciranje

javne rasvjete u iznosu od 100.000 kuna. Ukupna vrijednost spomenute investicije iznosit će 150.000 kuna od čega će Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU financirati 75% a preostalih 25% financirat će Općina Goričan iz vlastitih sredstava. Novom rasvjetom, u koju je do sada uloženo 220.000 kuna, dobiva se bolja osvijetljenost ulica, ljepši i moderniji izgled te znatna ušteda na potrošnji električne energije. (dv) Piše: Sanja Heric

Koliko se kod nas vrednuje znanje?

bjava rezultata državne mature vratila me u maturantske dane. Sjećam se kako su u našoj generaciji tekle pripreme za državnu maturu i treme koju smo imali jer smo bili među prvima koji su polagali državnu maturu, koja se ujedno bodovala za upis na željene fakultete. Na kraju je sve prošlo u najboljem redu, jer kako i ne bi, ako sve četiri

godine marljivo radiš i polako upijaš gradivo. vogodišnja generacija maturanata ostvarila je dosad najlošije rezultate na ispitima državne mature prema statistici. Oko 8.800 učenika strukovnih škola i gimnazija palo je dva ključna ispita Hrvatski jezik i Matematiku, što je porast u odnosu na prošlu godinu od 1.278 učenika s nedovoljnom ocjenom. Ovo

je porazna statistika te se svi se sada pitaju gdje je zapelo? ini mi se doista apsurdnim pasti predmete poput Matematike i Hrvatskog jezika, predmete koje učiš tijekom cijelog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Barem ako pozorno slušaš na nastavi možeš puno toga naučiti i dobiti na ispitu najmanje ocjenu dovoljan.

e li “caka” u tome da današnja djeca prerano odustanu? Vide prvu prepreku u životu i kažu: Ja to ne mogu? Vide pjesmicu na eseju i predaju prazan papir jer im se ne sviđa tema umjesto da malo promisle i napišu svoje mišljenje na zadanu temu, što je kod takvog tipa ispita i najvažnije od svega. Jesmo li počeli odgajati djecu bez identiteta koji nisu sposobna izraziti svoje mišljenje?

druge strane, treba postaviti i pitanje koliko današnje društvo vrednuje male genijalce? Kako se odnosimo prema znanju? Koliko naša država i lokalna samouprava ulaže u znanje? Ovogodišnji podaci pokazuju nam koliko smo daleko “zaglibili”, no hoće li nam konačno doći iz guzice u glavu da treba hitno intervenirati po pitanju sustava obrazovanja, teško je reći. Vjero-

jatno se još traži kap koja će konačno preliti čašu, kako to kod nas obično biva. A onda je već prekasno.

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KAO NIKAD RANIJE brojna polja suncokreta dilje Međimurja, a Mladen Novak iz Preloga sije ga već četiri godine

19. srpnja 2019.

Nikad do sad toliko suncokreta na međimurskim poljima Prema podacima iz 2017. godine Hrvatska spada među tri najbolje zemlje po prinosima suncokreta od 2.68 tona po hektaru. Čak smo bolji od Njemačke 2,38 te Austrije s 2,27 tona po hektaru. Piše: Vlasta Vugrinec Svaki ozbiljniji promatrač ovih dana uočava velike žute glavice suncokreta koje se od jutra do mraka okreću za suncem. Iako suncokret nije nikakav novitet niti se radi o nekoj novoj i egzotičnoj biljci, do ove sezone, slobodno se može reći, nikad u tolikoj mjeri nije bio zastupljen na međimurskim poljima.

Mora se saditi zbog plodoreda

Dok ga mnogi poljoprivrednici imaju tek od ove sezone, Mladen Novak iz

Preloga površine pod suncokretom ima već četvrtu godinu. - Istina je, suncokreta ima puno više nego prijašnjih godina, potvrdio je naš sugovornik koji se inače prvenstveno bavi uzgojem mliječnih krava. - Samo ja sam ove sezone zasijao 10 hektara i to iz vrlo prozaičnog razloga-poštivanje plodoreda. Suncokret se pokazao kao bolja i isplativija kultura za plodored u odnosu na pšenicu. Naime sa suncokretom nema toliko posla kao s pšenicom ili ječmom. Drugim riječima ne traži toli-

Suncokret je stigao na polja kako bi se plodoredom, spriječilo širenje kukuruzne zlatice

ko agrotehnike i nije toliko zahtjevan, odnosno sklon bolestima i štetnicima. - Kod suncokreta jedino treba paziti na gusjenicu sovicu koja napada tek iznikle biljke i jede sve redom. Lani nam je u roku 3 dana pojela suncokret na 2 hektara, ističe jedinu, veću manu uzgoja sončanice, kako suncokret zovu Priločanci. Kukuruzna zlatica promijenila izgled međimurskih polja Poznato je već kako svi poljoprivrednici koji se nalaze u sustavu “poticaja” shodno pravilima i propisima, moraju strogo poštivati pravila plodoreda. Drugim riječima, moraju rotirati ratarske kulture iz sezone u sezonu i od parcele do parcele. No, više od tih strogih pravila EU na poštivanje plodoreda, poljoprivrednike je prisilila kukuruzna zlatica koja se enormno proširila. - Iako se suncokret, što se prihoda tiče ne može mjeriti s kukuruzom, naprosto bez plodoreda više se ne može uzgajati kukuruz jer ga zlatica dokrajči. Već se sad vidi polegnuće kukuruza na pojedinim parcelama

- Zasijao sam ove godine 10 hektara suncokreta, rekao nam je poljoprivrednik Mladen Novak iz Preloga

koje je napala zlatica, ističe Mladen Novak.

Sprečavanje širenja kukuruzne zlatice

A dobro je poznato kako je jedina mjera za sprečavanje širenja kukuruzne zlatice, plodored. Stoga se i sve više sije suncokret, ali i soja te uljana repica. Uvođenje suncokreta u sustav proizvodnje Novakovima, ali i drugim poljoprivrednicima i ne predstavlja veliki problem jer se sije sijačicom i bere kombajnom za kukuruz. Povećana proizvodnja suncokreta, kaže preloški stočar, za godinu-dvije proizvest će i prve probleme. - Kako to obično ide kod nas, veća proizvodnja, manja cijena. No, s druge strane, ono što me više plaši je pojava bolesti i štetnika koji će se masovnijom proizvodnjom neminovno javiti. Unatoč tomu, on suncokret namjerava uzgajati i

dalje i to, kao do sada, za poznatog otkupljivača. Ne radi se o nikakvoj uljari već o otkupljivaču poljoprivrednih proizvoda tako da nezna, a u biti ga ni ne interesira gdje će sjemenke završiti.

Otkupna cijena oko 2 kn po kilogramu

Iako je suncokret relativno jednostavan za uzgoj, ipak se njegova dohodovnost

ne može mjeriti sa kukuruzom. Naime, hektar kukuruza, naravno ako mu se da sve što treba, daje od 12-15 tona uroda, a suncokret 3,5-4 tone. Cijena kukuruza kreće se oko jedne a suncokreta dvije kune i računica je jasna u koristi kukuruza. Ali, dok kukuruz ima kukuruznu zlaticu, suncokret se za sada uzgaja bez ikakvih opasnosti.

Suncokretovo ulje posvuda oko nas

Sjeme suncokreta sadrži oko 50 % ulja, te 20 % bjelančevina i ugljikohidrata. Suncokretovo ulje najviše se koristi u našim kuhinjama, a od njega proizvode se margarin, majoneza, stearin (služi u proizvodnji svijeća, plastike, sapuna, kozmetike i za omekšivanje gume), farmaceutski proizvodi, boje, lakovi i dr. Glave sun-

cokreta imaju puno hranjivih tvari, pa se mogu koristiti za prehranu domaćih životinja. Može se uzgajati kao uljani ili proteinski te kao glavni, naknadni i postrni usjev. Isto tako, u novije vrijeme, može poslužiti i kao sirovina za bioenerganu. Nažalost, Međimurci ga uglavnom uzgajaju kako bi izbjegli kukuruznu zlaticu.

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

Nisu svi „smrdljivi martini“ štetnici Zadnjih nekoliko godina u ovo doba godine na mnogim vrtovima aktualna tema su „smrdljivi martini“ koji rade štetu u vrtu. Svi „smrdljivi martini“ pripadaju obitelji stjenica koja broji oko 40,000 vrsta. Mnoge stjenice imaju karakteristične smrdljive žlijezde koje se otvaraju između stražnjih nogu – otud nazivi „smrdljivi martini“ ili „smrdibube“. Hrane se biljnim sokovima, love druge kukce, a parazitski oblici krvlju životinja i čovjeka. Od kopnenih porodica stjenica najpoznatije su smrdljive stjenice (obitelj Pentatomidae) s koja sadrži 900 rodova i oko 4700 vrsti te porodica vatrene stjenice (Pyrrhocoridae) u koju pripada oko 300 vrsti. Većina vatrenih stjenica se hrani plodovima i sjemenjem biljaka iz obitelji sljezova (Malvaceae),

tek poneke trulim biljkama ili mrtvim životinjama, a poneke su predatorske vrste koje love druge insekte. Ove vrste nemaju krila, a česta vrsta kod nas je vatrena stjenica, vatreni opančar (Pyrrhocoris apterus). Iako se često pojavljuju u velikom broju, nisu značajni štetnici i nema straha za povrće na vrtu. Smrdljivi martini (obitelj Pentatomidae) nisu svi nametnici. Postoje predatorske vrste koje su nam pomagači u vrtu i vrste biljojeda koji rade štete u vrtu. Ličinke su prilično slične odraslima, razvijaju se nepotpunom preobrazbom. No, odrasle jedinke i ličinke ili su grabežljivci (sišu druge insekte – ličinke, gusjenice, jajašca, odrasle jedinke...)

ili nametnici (sišu biljne sokove). Predatorske vrste smrdljivih martina: Podisus je rod grabežljivih smrdljivih buba u obitelji Pentatomidae. U Podisusu je opisano oko 17 vrsta. Neke od njih se u SAD koriste kao biološka kontrola krumpirovih zlatica jer se hrane jajima i ličinkama istih. Štetnici: Mnoge vrste smrdljivih martina hrane se biljnim sokov i ma i tako rade štete na bilju. Kod mnogih vrsti te su štete zanemarive. Međutim, jedan štetnik postao je priličan problem u mnogim vrtovima, a to je zelena stjenica Nezara viridula, biljojed

koji u posljednje vrijeme sve češći i pojavljuju se u većem broju. Sisanjem sokova biljaka rade velike štete, pogotovo na mahunama i rajčici. S obzirom da nisu nova vrsta u našem podneblju čini mi se da je u posljednje vrijeme ozbiljnije poremećena biološka ravnoteža među njihovim prirodnim neprijateljima – ptice, mravi, razni predatorski kukci, osice najeznice, pauci… Dakle, i mravi su im prirodni neprijatelji koji mogu smanjiti populaciju ovih nametnika, a nažalost mnogi vrtlari predano tjeraju mrave iz svojih vrtova i tako pomažu da se ovi nametnici šire u većem broju. Pogoduju im toplije zime jer veću hladnoću (gdje je prosjek zimske temperature ispod 5 stupnja) veliki dio populacije ne uspije preživjeti. Uspješnije prezimljavaju ženke, veće jedinke i

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

vrste koje tijekom zime poprimaju crvenkasto-smeđu boju. Posljednjih desetljeća čini se da vrsta širi prema sjeveru na sjevernoj hemisferi, vjerojatno zbog globalnog zatopljenja i sve toplijih zima. Opis zelene stjenice: Odrasli kukci su potpuno zeleni i nemaju smeđi dio na leđima kao srodni zeleni smrdljivac (Palomena prasina), a

nimfe su im crne s bijelim i pink šarama na leđima. Piju biljne sokove i rade značajne štete na povrtnjacima, pogotovo na mahunama i rajčicama. Kad zapazite nakupinu mladih nimfi (nimfa: mladi kukac koji nalikuje na malog beskrilnog odraslog kukca) na povrću na vrtu, najbolje ih je čim prije ukloniti da ne bi napravili značajne štete na vrtu.

19. srpnja 2019.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Još uvijek ima finih domaćih marelica, pristižu i šljive

ČAKOVEČKA TRŽNICA

VARAŽDINSKA TRŽNICA

Kelj:

Kelj

10 kn/kg

Rajčica:

12-15 kn/kg

Rajčica

12-15 kn/kg

Paprika:

12-15 kn/kg

Paprika

12-15 kn/kg

Salate:

15 kn/kg

Salate

Češnjak:

40 kn/kg

Češnjak

Luk:

5 kn/kg

Mrkva

8 kn/kg

Vlasac:

5 kn/vezica

Vlasac

5 kn/vezica

Koper:

5 kn/vezica

Kopar

5 kn/vezica

18 kn/kg

Cvjetača

Zelje:

6 kn/kg

Zelje

Krumpir:

5 kn/kg

Krumpir

22 kn/kg

Jaja:

1.5 kn

Marelice:

je vrlo izdašna tim više što se radi o voću iz međimurskih vrtova. Ništa manja nije ni ponuda povrća koje se kreće od standardnih vrsta rajčice, paprike i krastavaca, zatim cvjetače, brokule, zelja. S povećanom ponudom, cijena im lagano pada iz tjedna u tjedan. Zanimljiva je situacija s mahunama koje se i dalje drže visokih 30 kuna po kilogramu. S obzirom da je sredina srpnja, povećana je i potražnja za presadnicama povrća kasnijeg dozrijevanja. (vv)

Luk

10 kn/kg

Šampinjoni:

Sezona marelica polako se bliži kraju stoga se na našoj tržnici nude posljednji kilogrami. Uz prefini pekmez, marelice se kupuju i za knedle, kolače ali i jelo u svježem stanju. A, nema ništa bolje od domaćih, slatkih plodova koji, istina, na prvi pogled ne izgledaju baš reprezentativno, no kad ih se proba, izgled pada u drugi plan. I dok marelice polako nestaju, pojavili su se prvi plodovi domaćih šljiva. Drugim riječima, ponuda voća

12 kn/kg 35-40 kn/kg

Mrkva:

Cvjetača:

Svoje domaće marelice nudila je i Marija Geršić iz Lopatinca

8-10 kn/kg

12-15 kn/kg

Kruške:

12 kn/kg

Šljive:

8 kn/kg

Breskva:

Šampinjoni

15 kn/kg 6 kn/kg 5 kn/kg 22 kn/kg

Jaja

1,5 kn

Marelice

12 kn/kg

Kruške

12 kn/kg

Šljive

8 kn/kg

12 kn/kg

Breskva

Lubenica:

7 kn/kg

Lubenica

6 kn/kg

Nektarina:

15 kn/kg

Nektarina

12 kn/kg

25 kn/kg

Trešnje

Trešnje: Borovnice:

15 kn/250 g

Borovnice

10-12 kn/kg

25 kn/kg 15 kn/250 g

Ribiz:

10 kn/mjerica

Ribiz

10 kn/mjerica

Maline:

10 kn/mjerica

Maline

10 kn/mjerica

Presad povrća:

0.7-3 kn

Presad povrća

0.5 na dalje

Buketi cvijeća:

10 kn…..

Buketi cvijeća

10 kn

NAPOMENA

cijena pala

cijena rasla

cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati;

Dijagnostika i kirurško liječenje tumora kosti, osteosarkoma u pasa Piše: Tomislav Dolar mag. univ. dr. med. vet.

Primarni tumori kosti uključuju osteosarkom, hondrosarkom, fibrosarkom, hemangiosarkom, tumor gigantskih stanica, liposarkom, periostalni osteosarkom, periostalni fibrosarkom, paraostealni osteosarkom, osteom, multilobularni osteom, multilobularni hondrom, osteohondrom i hondrom. Osteosarkom je daleko najčešća primarna neoplazija kosti kod pasa, čineći oko 85% svih tumora skeleta. Najčešća lokalizacija tumora na kostima su metafize dugih cjevastih kosti, ali se mogu javiti i na drugim mjestima. Uglavnom su zahvaćeni donji dio palčane kosti, gornji dio nadlaktične, donji natkoljenične i gornji i donji dio duge cjevaste kosti potkoljenice. Predisponirane su velike pasmine pasa: bernardinci, njemačke doge, hrtovi, rotvajleri, irski seteri, dobermani, zlatni retriveri, njemački ovčari. Obično obolijevaju stariji psi, mada su zapaženi slučajevi pojave bolesti u starosti između 18 i 24 mjeseci. Srednji uzrast pojave

tumora je oko sedam godina. Pojava osteosarkoma može biti posljedica prijeloma i postavljanja metalnih implantata, a također i lokalnog zračenja u okviru terapije sarkoma mekih tkiva. Osteosarkomi aksijalnog, osovinskog skeleta (lubanja, kralješci, rebra, prsna kost) su generalno znatno rjeđi, ali se relativno češće javljaju kod manjih pasmina. Kod pasa lakših od 15 kg, 60% slučajeva osteosarkoma počinje na aksijalnom skeletu. Osteosarkom je lokalno agresivan, prouzrokujući otapanje koštanog ali i bujanje novostvorenog, tumoroznog tkiva. Metastaze se pojavljuju u ranom stadiju bolesti i uglavnom su već prisutne u vrijeme postavljanja dijagnoze. Pluća su najčešće mjesto metastaziranja, dok su metastaze na kostima kasna komplikacija bolesti. Pojava hromosti je često prvi simptom koji možemo zapaziti kod pasa oboljelih od primarnih neoplazija kosti ekstremiteta. Pas pokazuje bolnost prilikom kretanja i dodira, a na pregledu zapažamo tvrdu oteklinu. Simptomi mogu nastati akutno ili se razvijaju sporo, progresivno. Sistemski znaci bolesti (povišena temperatura, anoreksija, gubitak težine itd.) su rijetki u akutnim

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

stadiju oboljenja. Ponekad se javljaju patološke frakture, što je praćeno akutnom pojavom hromosti visokog stupnja. Tumori koji zahvaćaju aksijalni skelet mogu se palpirati kao tvrdi otoci, a klinički znaci variraju zavisno od lokalizacije. Neoplazije lubanje mogu stvoriti vidljiv otok koji otežava uzimanje hrane, a neoplazije locirane na kralježnici dovode do nastanka bola, neuroloških deficita i pareze ili paralize. Respiratorne smetnje uslijed plućnih metastaza su rijetke sve do kasnog stadija bolesti. Rutinske laboratorijske analize krvi su uglavnom bez abnormalnosti. Ponekad se zapaža povišena razina koštanog izoenzima ALP, što je prognostički nepovoljno. U dijagnozi osteosarkoma koristi se rentgenološka dijagnostika, CT, te patohistološka pretraga. Cilj kirurškog liječenja je kompletna resekcija primarnog tumora kosti, kako bi spriječili dalje metastaziranje, sprečavanje lokalnog širenja i otklanjanje izvora bola. Ovo se najčešće postiže amputacijom, ali opisane su i tehnike za poštedu ekstremiteta. Kada je riječ o prednjim ekstremitetima uglavnom se preporučuje potpuno uklanjanje lopatice, jer se tako izbjegava loš estetski efekt nakon atrofije lopatične musku-

ČAKOVEC

lature. Kod tumora gornjeg dijela natkoljenice preporuča se amputacija cijelog zadnjeg ekstremiteta. Tumori koji zahvaćaju koksofemoralni zglob (kuk) ili zdjelicu zahtjevaju acetabulektomiju (uklanjanje kuka, zdjelično bedrenog zgloba) ili hemipelvektomiju (uklanjanje dijela zdjelice). U postoperativnom periodu treba omogućiti analgeziju (NSAID, tramadol, fentanilski flaster) i obratiti pažnju na eventualnu pojavu otoka, krvarenja, seroma ili crvenila na mjestu amputacije. Većina životinja navikne se kretati sa tri noge unutar 4 tjedana, mada nekima u početku treba pomoć. Ukoliko je planirana, kemoterapiju započinjemo nakon uklanjanja šavova, pod uvjetom da je rana normalno zarasla i da nema znakova infekcije. Srednje vrijeme preživljavanja pasa liječenih isključivo amputacijom, u slučaju osteosarkoma iznosi 3-4 mjeseci. Uz postoperativnu primjenu cisplatina, srednje vrijeme preživljavanja se produžuje na 260-400 dana, a u 38-62% slučajeva i do jedne godine. Iako su metastaze na regionalne limfne čvorove rijetke, ako su prisutne prognoza je lošija.

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI za poljoprivrednike

BERNARDIN VRT

Kako i kada pravilno uzeti uzorak za analizu tla Svaki poljoprivredni proizvođač nastoji povećati prinose što je nezamislivo bez stalne kontrole stanja poljoprivrednih površina. Najbolja kontrola stanja je provođenje agrokemijske analize tla. Uspješna analiza tla započinje uzimanjem uzoraka tla jer rezultati analize ovisi o tome koliko su reprezentativni uzorci koji se koriste. Uzorke tla najbolje je uzimati neposredno nakon žetve, ali prije gnojidbe i ostalih zahvata na parceli. Prosječni uzorak sastoji se od većeg broja pojedinačnih uzoraka čiji broj ovisi o veličini i kvaliteti parcele (da li je parcela jednolična, nagnuta, da li ima depresija ili nema, različite predkulture itd.). Kod uzimanja pojedinačnih uzoraka treba izbjegavati mjesta na parceli gdje je bilo deponirano organsko gnojivo, rubove parcele, mjesta gdje je bilo nejednako raspodijeljeno gnojivo tijekom prethodne godine. Ukoliko je parcela ujednačena (isti tip tla) i homogena jedan prosječni uzorak može predstavljati parcelu površine od 3 do 5 hektara. Dubina uzimanja uzorka ovisi o uzgajanoj kulturi na parceli. Ukoliko se radi o jednogodišnjim kulturama uzorak se uzima na dubini od 0-30 cm, dok se za višegodišnje nasade (voćnjaci, vinogradi) uzimaju dva uzorka (jedan na dubini 0-30 cm, drugi na 30-60 cm), znači sve ovisi o dubini razvoja korjenovog sustava te na kojoj dubini biljka usvaja hranjiva. Prosječni uzorak teži oko 1 kilogram, a sastoji se od 20-tak pojedinačnih uzoraka. Pojedinačni uzorak tla vadi se sondom ili štihačom. Načini uzimanja uzorka mogu biti nesistematski ili sistematski. Kretanje po proizvodnoj površini treba biti takvo da prosječni uzorak

19. srpnja 2019.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Obrada tla u vinogradima

Piše: Suzana Pajić predstavlja što je moguće ravnomjerniji raspored pojedinačnih uzoraka po čitavoj parceli. Što je veći broj pojedinačnih uzoraka prosječni uzorak bolje predstavlja proizvodnu površinu. Ukoliko je prosječni uzorak prevelik smanjuje se „četvrtanjem“ sve dok ne ostane 1 kilogram svježeg tla. Tlo je potrebno staviti u čistu, čvrstu i po mogućnosti prozirnu PVC-vrećicu. Ukoliko u tlu ima biljnih ostataka (korijenje, nerazgrađene organske mase npr. kukurzovine iz prethodne godine) treba ih ukloniti. Uzorak treba pravilno obilježiti potrebnim podacima o vlasniku i proizvodnoj površini. Za gnojidbenu preporuku potrebno je navesti još slijedeće: predusjev, planirani usjev, očekivani prinos, podaci o agrotehnici itd. Kako bi se pratilo stanje poljoprivrednog zemljišta temeljem Pravilnika o metodologiji praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta (NN 47/2019) i Zakonu i Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/2018 i 115/2018) sve ARKOD parcele veće od 1 ha za koje se traže izravna plaćanja trebati će napraviti analizu tla.

Počinjemo s pripremom komposta za naš vinograd. Kad nabavimo gnoj za kompostiranje složimo ga u duguljastu hrpu, preporučujem da je veličine 3 metra duga, 1.5 metara široka i 1.8 metara visoka te da je smjestimo u polusjenu na svom imanju. Slažemo hrpu po uputama koja smo više puta preporučivali te dodajemo preparate. Kompostna hrpa kojoj smo dodali preparate treba se razgrađivati cijelu godinu. U vinograde posipamo kompost u jesen i to svake godine 10 tona zrelog komposta na hektar površine. Zreli kompost sadrži od 1.9 do 2 posto dušika, a svježi gnoj otprilike 0.52%. Kako ćemo izmjeriti potrebne količine za manje površine? Napunjena kanta od 10 litara sadrži otprilike 5 kg i ova

VRTLARICA

količina je dovoljna za 5 m2. Tačke obične veličine napunjene do ruba sadrže otprilike 40 kg komposta, ova količina je dovoljna za 40 m2 površine. Drugim riječima 2 i 1/2 tačke će biti dovoljne za 100 m2 površine. Ovo važi kako za vinogradare tako i za vrtove. Kompost kojega posipamo u jesen moramo plitko unijeti u tlo. Kada smo to napravili poprskamo preparatom od kravlje balege po Maria Thun Taj će preparat aktivirati organizme u tlu, te će poticati bolju razgradnju u zemlji. Za vrijeme preusmjeravanja francuski su vinogradari prskali ovaj preparat jednom mjesečno i to u dane korijena u ranim večernjim satima. Ako ćemo uz to zemlju i prorahljivati, preparat će djelovati još bolje.

19. srpnja - Dan korijena do 16 sati

Skupljamo sjeme korjenastih biljaka. Od 16 sati nadalje povoljno za biljke cvijeta 20. srpnja - Dan cvijeta

Dobar dan za rad s pčelama. Za branje i preradu bobičastog voća preporučujemo dane cvijeta. 21. srpnja - Dan cvijeta

Radimo s pčelama i uređujemo cvijetnjak. Izrađujemo vegetabilni kompostni preparat od stolisnika. 22. srpnja - Dan lista

Kad Sunce dođe ispred zviježđa Raka znači nakon 20. srpnja sijemo matovilac za dobivanje sjemena na proljeće. 23. srpnja - Dan lista

Njegujemo biljke lista. 24. srpnja - Dan lista

Sijemo salate i matovilac kojeg Maria Thun preporučuje sijati cijelu godinu kao najbolju i najzdraviju salatu. 25. srpnja - Dan lista

Spremamo sjeme lisnatih biljaka koje smo njegovali do zrelosti u dane ploda. Sada skupljamo u dane lista.

U VRTU OBITELJI Kvakan iz Donje Dubrave

Kopar poboljšava okus jelima, a djelotvoran je i kao lijek Teško da se koji domaći vrt može pronaći a da u njemu nema kopra, začinske biljke koju najčešće koristimo za kiseljenje krastavaca te umake. Radi se o biljci koju, jednom kad donesemo u vrt, ona tamo ostaje, praktički zauvijek. Naime, kopar obiluje sjemenkama koje se samozasijavaju pa ga ne treba posebno, svake godine sijati. Osvaja svojim mirisom koji podsjeća

na komorač no slabijeg je intenziteta a nije nezanemarivan ni sam izgled biljke koji se lijepo uklapa u ostalo povrće u vrtu. Kopar je osvojio i obitelj Kvakan iz Donje Dubrave koja ga također, kaže naš domaćin ovotjedne vrtlarice Dinko, dodaje salatama, juhama, jelima od povrća i naravno, kiselim krastavcima koji su naprosto, nezamislivi bez njega. (vv)

- Bez domaćeg kopra kiseli krastavci nemaju onaj pravi, specifični okus kakav mora biti, zato ga i uzgajaju poručuje Dinko Kvakan

19. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 19

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 OTVORENO pismo socijalnih radnika Međimurja

Bojimo se svaki dan hoćemo li ga preživjeti!

Socijalni radnici Međimurja, javnosti su poslali otvoreno pismo u kojem iznose sav svoj “jad” i svakodnevne probleme s kojima se susreću. Evo što između ostaloga pišu o situaciji s kojom se svakodnevno susreću. – Ponukani ubojstvom socijalne radnice u Centru za socijalnu skrb Đakovo, ali i napadima na socijalne i druge stručne radnike ustanova socijalne skrbi s područja Međimurske Županije, obraćamo se ovim pismom, kao strukovna udruga, kako bismo upoznali javnost s teškom situacijom u kojoj se nalazimo. Početkom 2019. g. stručna djelatnica iz CZSS Čakovec bila je žrtva pokušaja ubojstva na terenu, a od iste osobe je bila napadnuta i tokom 2018. g. Ovi napadi su bili najteži, a unatrag 10 godina brojimo preko 250 situacija u kojima su radnici CZSS Čakovec bili napadnuti verbalno ili fizički. Posljednjih nekoliko mjeseci izloženi smo još većoj direktnoj agresiji korisnika i javnosti. Imputiranje odgovornosti socijalnim službama za obiteljske tragedije, pogrešne odluke pojedinaca koji su počinili kaznena djela idu tako daleko da je pitanje trenutka kada će počinitelj kaznenog djela kazati da je učinio nešto zbog toga što nije bilo socijalnog radnika da ga zaustavi. Društvo socijalnih radnika Međimurje je u više navrata upućivalo Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku molbe za pomoć, podršku, nudilo prijedloge za poboljšanje prakse, te se naročito angažiralo u borbi za u stjecanje statusa službene osobe za socijalne radnike.

ŠTO VAS ŽULJA

Bojimo se da su izvori nezadovoljstva korisnika koja mogu izazvati napade na stručne djelatnike neprepoznata, jer korisnici imaju osobne teškoće, radi kojih i primaju pomoć socijalne skrbi. Izvor njihovog nezadovoljstva je sustav koji je izuzetno zastarjeli, neproduktivan, šalje dvostruke poruke – da je tu da brine o ljudima, a ne brine ni o kome ili brine loše. Korisnicima poručujemo da se obrate s povjerenjem, a zbog loših propisa, neprilagođenih načina postupanja (neproduktivne administracije) njihovo povjerenje izigramo na prvom koraku..i tada im ne možemo pomoći već samo ponavljati da su takvi propisi. Korisnici to mogu prihvatiti ili ne mogu. Ako ne prihvate, uzimaju si pravo da svoje nezadovoljstvo iskale na stručnjaku koji s njima radi. Nitko ne može raditi u uvjetima u kojima se neprekidno boji hoće li preživjeti, u uvjetima gdje ga netko vrijeđa, prijeti, prijeti medijima, prijeti ministarstvom. Nije moguće raditi slušajući vijesti sa strepnjom od „crne kronike“ hoće li se neki tragični događaj ili životna nevolja podvesti po „naš propust“. Ubojstvo kolegice je prouzročilo kolektivni šok struke i veliki strah. Ovaj strah je realan, kao i osjećaj bespomoćnosti. Realan je i entuzijazam i još tvrdoglavije odluke da nastavimo raditi u sustavu i pomagati ljudima. Sustav socijalne skrbi i dalje poziva druge sustave na suradnju. Uporno pozivamo na suradnju jer uočavamo kako u drugim sustavima još uvijek postoje nedovoljne kompetencije i stručna znanja u prepoznavanju problematike u nasilju u obitelji,

zanemarivanju djece, zlostavljanju djece, manipulacijama u roditeljskim sukobima, brizi o osobama s psihičkim i intelektualnim teškoćama, i drugim problemima kojima se bavi i socijalna skrb. Poziv na suradnju koji toliko ponavljamo nije poziv da drugi sustavi odrađuju naš dio posla, nego poziv da bolje rade svoj dio posla. Nažalost iz te nemotiviranosti iščitavamo kako su „ti ljudi“ – mislimo na korisnike, u biti „socijala“ – i oni su samo „naši“, da su problemi koje oni imaju isto samo naši. Naši su korisnici javnosti zanimljivi samo kao patetične priče u medijima, promociju vođa građanskih inicijativa ili igračke za političke manipulacije. Pravim moćnim političkim strukturama, vidimo po količini vremena i brizi koju ulažu u resurse, ne da nisu zanimljivi, nego ih se sjete eventualno za Božić, za dekor. Ili pritisnuti ozbiljnim tragedijama kao što je smrt socijalne radnice iz Đakova. No, ljudi koji su korisnici socijalne skrbi su dio zajednice i samo jedan sustav nije dovoljan da rješava sve njihove poteškoće, već svaki resor mora preuzeti svoj dio odgovornosti – zdravstveni, obrazovni i pravosudni. Sustav socijalne skrbi nema dovoljno resursa – nema dovoljno radnika, smještajnih kapaciteta, savjetovališta, tretmanskih sustava. Svi poslovi vezani uz usluge socijalnog i drugog stručnog rada su potplaćeni, sat rada stručnog radnika, koji zahtijeva fakultetsku naobrazbu je gotovo za pola jeftiniji od sata rada uslužnih djelatnosti. Nemamo ustanova za smještaj psihički bolesnih osoba, starih i nemoćnih, djece s pore-

mećajima, dugotrajan i temeljit tretman roditelja koji krše prava djece…. Nemamo smještaja za djecu, nedostaje nam udomiteljskih obitelji kao i ustanova. Propisi koji uređuju materijalna davanja su kontradiktorni, nepravedni, restriktivni a iznosi pomoći ne mogu zadovoljiti ni najosnovnije životne potrebe…. I još se zbog tih iznosa može izgubiti život. Mi smo obrazovani ljudi koji znaju raditi svoj posao. Koristimo stručna znanja i metode rada. Naše metode i odluke se mogu i ne sviđati korisnicima i oni se mogu s njima ne slagati, ali to je priroda našeg posla. Isto tako, i greške se događaju kao i u svim drugim zanimanjima, i mi želimo i volimo čuti kritiku kako bismo radili bolje. Granice su vrijeđanja, prijetnje, prisile, verbalna zlostavljanja, fizički napadi…… Negativan stav prema našoj profesiji doveo je do smrti naše kolegice. I nakon takve tragedije se suočavamo s novim otvorenim iskazima mržnje i prijetnjama nama osobno, članovima naših obitelji, kolegama suradnicima. Bez podrške društva i suradnje ne mogu funkcionirati ni mnogo bolje ustrojeni i opremljeni sustavi socijalne skrbi od našeg, koji već dugo čuva od nefunkcionalnosti samo entuzijazam stručnih radnika. Zbog svega, pozivamo javnost na zdrav razum i prepoznavanje i imenovanje pravih izvora socijalnih problema, te suradnju sa socijalnim i drugim pomagačkim strukama. Za Društvo socijalnih radnika Međimurja: Renata Sever, dipl. soc. radnica

DOBILI SMO odgovor načelnika Vratišinca Zdravka Mlinarića kad će se rješiti problem oborinskih voda koje za obilnijih kiša poplavljuju ulice

Oborinska odvodnja u cijeloj općini uredit će se nakon aglomeracije U prošlom broju Međimurskih novina čitateljica iz Vratišinca javila nam se s problemom poplavljenih ulica za obilnijih kiša. Problem je dokumentirala i s fotografijama. Odgovor na njezino pitanje, kada će se konačno riješiti ovaj problem, odnosno da se ne moraju pribojavati svake obilnije kiše u tom mjestu, potražili smo od načelnika Zdravka Mlinarića.

Evo što je odgovorio čitateljici: - Općina Vratišinec kandidirala je projekt izrade projektne dokumentacije oborinske odvodnje. Nakon izrade projektne dokumentacije oborinske odvodnje, Općina Vratišinec će u toku ili nakon izvođenja radova Aglomeracije Mursko Središće pristupiti uređenju sustava oborinske odvodnje na čitavom području općine.

Na sjednici Općinskog vijeća Općine Vratišinec postavljeni su prioriteti rekonstrukcije postojećih kanala za oborinsku odvodnju u ulici Marof, ulici Novi Brodec, Glavnoj ulici te ostalim ulicama prema potrebi. - Početkom srpnja dao sam nalog da se uredi kanal od kapelice Sv. Florijana do kanala Vodenjak te je u dogovoru s Hrvatskim vodama predviđena regulacija istog, ističe Mlinarić.

Ulicu Dr. Vinka Žganca potrebno je po pitanju oborinske odvodnje rekonstruirati na više dionica te ćemo kritične dionice u suradnji sa Županijskom upravom za ceste Međimurske županije sanirati tako da se formiraju kanali odvodnje koji su većim dijelom mještani zatrpali, kako bi se zaštitila ŽC 2008, odgovorio je načelnik Mlinarić. (BMO)

ZAHVALA obitelji Lehkec iz Pribislavca

Hvala svima koji pomažete našoj malenoj i hrabroj Luki! Roditelji male Luke, Elvis i Vlatka, dirljivim pismom žele zahvaliti svima koji su nesebično pomogli njihovoj malenoj djevojčici u prikupljanju sredstava za liječenje i rehabilitaciju.

Zahvalu donosimo u nastavku: – Kad smo s našom pričom o Luki izašli u javnost, nismo zapravo znali što očekivati i što točno radimo. Sigurno je bilo da više nismo znali kako dalje i da ne možemo sami izdržati. Sve što smo imali utkali smo u život našeg drugog djeteta. Luku nismo nikada skrivali, niti se stidjeli, jednostavno nismo naglašavali njezine potrebe vjerujući da je svakome teško i da svatko vodi svoje borbe. Nakon početnog šoka jer svi smo očekivali tipično i potpuno zdravo dijete, morali smo se pribrati i početi djelovati. Naše je brige prepoznala načelnica naše općine, gđa Ivačić, uzburkavši vode te prenijevši glas o Luki do Fijoline. Otada se Humanitarna udruga Fijolina nadvila nad nama želeći pružiti Luki potrebno za razvoj i napredak. Ljudi iz Udruge pomogli su nam osloboditi se srama i straha zbog vlastite nemoći te skupiti hrabrost i pozvati medije; oni su prenosili našu priču do svih kojima je upućen ovaj tekst. Zahvaljujući našoj općini Pribislavec i Fijolini, međimurska se javnost senzibilizirala, te su se tijekom proteklih mjeseci nanizale raznovrsne

aktivnosti okrunjene velikim koncertom za Luku u Pribislavcu na kojem se skupila svota dovoljna za ostvarenje godinu dana Lukinih dosadašnjih terapija! Luka neće odjednom ustati i prohodati, protrčati. Kod nje će se kap po kap, snaga skupljati kroz sljedećih nekoliko godina. Nadamo se da će moći hodati samostalno s pet ili šest godina, no pripremamo ju za samouvjerenost i snagu duha čak i ako nikada ne prohoda. Važno nam je da ona bude sama sa sobom zadovoljna. Neposredno nakon koncerta bili smo preplavljeni emocijama i puni dojmova te je prave riječi bilo preteško pronaći. Ovim putem željeli bismo javno zahvaliti našoj općini, Fijolini, Županiji, udrugama, grupama, tvrtkama i pojedincima koji su nam pomogli donacijama. Hvala na svakom savjetu, usmjerenju i dobroj volji. Veliko hvala i dragim susjedima, mještanima Pribislavca i okolnih naselja, Međimurkama i Međimurcima na pruženoj ruci podrške. Izdvojili ste svoje vrijeme i svoj novac te ga uložili u budućnost našeg djeteta. Zahvaljujemo Vam na tome daru te vjerujemo da ćemo ga svojim radom, trudom i znanjem jednog dana vratiti zajednici iz koje je potekao. Elvis i Vlatka Lehkec OPASKA

Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. srpnja 2019.

Lijepo je znati 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2018./2019.

OSNOVNE ŠKOLE OŠ DOMAŠINEC 1.a - Razredni učitelj: Sneženka Jankaš Baksa Tena, Hajdarović Lara, Jambrošić Lucija, Kalanjoš Aleandro, Novak Mihael 2.a - Razredni učitelj: Štefica Marodi Hatlak Bočkaj Mia, Kovač Lorena 3.a Razredni učitelj:Tatjana Kovačić Bočkaj Dino, Feliks Karla, Filipović Tija Klara, Furdi Laura, Horvat Matea, Jančec Tena, Karbojev Ena, Kovač Dora, Murković Lukas, Tot Nina 4.a - Razredni učitelj: Sandra Hrgović - nema odličnih učenika 5.a - Razrednik: Nina Zrna Bister Ivan, Drk Lana, Makar Roko, Ovčar Karlo, Strahija Sven 6.a - Razrednik: Mladen Vuk Andročec Lorena, Bermanec Nika, Boj Lucija, Kustić Elena, Mihalec Matija, Mučić Barbara 6.b - Razrednik: Ivana Mošmondor - nema odličnih učenika 7.a - Razrednik: Vedrana Vuk Tomac Drvoderić Marijela, Juračić Elena, Košak Karlo, Novosel Paola 7.b – Razrednik: Dario Šincek Bister Emily, Blagus Marijana, Jakšić Niko, Kamenar Margareta, Perković Tara 8.a - Razrednik: Mirela Kovač Draščić Jalšovec Ines, Kinderić Barbara, Kovač Dino, Mesarek Dominik, Mučić Ema, Ramić Jelena, Šajnović Kristina, Tomašek Nika, Tuksar Lana 8.b - Razrednik: Željka Horvat Živković Lana Boj, Paula Đurkin, Leonarda Krsnik, Laura Krznar, Karla Mezga

PŠ DEKANOVEC 1.b - Razredni učitelj: Renata Cesar Mučić Hunjadi Saša, Janković Mateo, Kolarić Jelena, Kovač Barbara, Kovač Tina, Pongrac Nikolas, Sabolek Elizabet 2.b - Razredni učitelj: Silvija Birač Janković Rea, Kocijan David, Petak Emil, Pintarić Fran, Pongrac William, Ružić Valerija, Škvorc Luka, Tuksar Noa, Zrna Leo 3.b - Razredni učitelj:Tatjana Pintarić Hlišć Marija, Kolarić Anja, Mesarek Fabijan, Mučić Gabriel, Novak Antonio, Šantek Patrik 4.b - Razredni učitelj: Marija Horvat Levačić Blagus Karlo, Kolarić Ema, Kolarić Iva, Novak Lea, Novak Magdalena, Petermanec Matej, Strahija Laura

PŠ TURČIŠĆE 1.c - Razredni učitelj: Marija Novak Branilović Ema, Gavez Rea, Klarić Katja, Vlah Abel 2.c - Razredni učitelj: Ines Herman Gavez Nika, Krčmar Lovro, Mesarek Leona, Perko Vito 3.c - Razredni učitelj: Ines Herman - nema odličnih učenika 4.c - Razredni učitelj: Marija Novak Novak Elena, Pintarić Dario

OSNOVNA ŠKOLA DONJI KRALJEVEC 1. razred – razrednica: Miljenka Vidović Mohl Tea Đurđa, Klara Horvat, Juraj Cvetko, Vilim Recek, Tonka Vlahek, Magdalena Štefok, Mihael Mesarić, Vita Sršan 2. razred – razrednica: Tanja Petković Zita Barlović, Karlo Borko, Lorena Cvek, Valentina Darmopil, Sara Gosarić, Jan Grabant, Anamari Horvat, Franka Horvat, David Kolarić, Mia Križaj, Korina Šupljika, Jakov Tota, Ivan Vlahek, Teo Zadravec

3. razred – razrednica: Anita Purić Nika Brodarić, Hana Filipašić, Iris Jurčec, Matija Kramar, Elena Novak, Katija Novak, Leonard Strbad, Ana Vlah 4. razred – razrednica: Jasna Balent Lea Đurđa, Ena Goričanec, Marija Gosarić, Leona Kolarić, Dorijan Kovač, Mislav Zrna 5. razred – razrednica: Nevenka Reif Sebastian Filipašić, Eva Grabant, Juraj Horvat, Nikola Horvat, Amalija Kovač, Ivana Pintarić, Sara Režek, Borna Ribić, Rafael Slaviček, Luka Vlašić, Frano Zuzel 6. razred – razrednica: Ljerka Toplek Luka Kalšan, Nino Košak, Petar Lesinger, Anabella Mohl, Borna Sršan, Filip Štefok, Vita Trupković, Dora Vlahek, Domagoj Zrna 7. razred – razrednica: Dubravka Horvat David Blažeka, Nika Ciglarić, Anja Gosarić, Kaja Horvatović, Mia Jurčec, Dora Novak, Dina Vlahek 8. razred – razrednica: Sanja Horvat Pahek Matija Đurašin, Erik Horvat, Josip Kovačić, Matija Štefok

OŠ SVETA MARIJA 1. a - Razrednik: Renata Šalković Fran Fundak, Jakov Gašparić, Dominik Horvat, Sara Igrec, Lovro Mučić, Ivano Orehovec, Tia Orehovec, Ema Peter, Patrik Štrok 2. a - Razrednik: Damir Kos Vito Benko, Dorjan Goričanec, Niko Kanižaj, Karlo Košak, Antonio Kvakan, Leon Orehovec, Mishel Pintar, Juraj Štrok 3.a - Razrednik: Marija Bobić Noa Jurić, Luka Kuzmić, Tomi Levačić, Manda Marđetko, Karlo Pavčec, Karlo Peter, David Poljak, Lucija Stanko, Lucija Tokar 4.a - Razrednik: Biserka Poljak Roko Benko, Mia Bogomolec, Abel Goričanec, Anja Horvat, Ivan Kvakan, Erik Orehovec, Lorena Orehovec, Krsto Herc, Rina Zvošec 5.a - Razrednik: Dunja Oreški Valentina Erdelji, Leonarda Gašparić, Petar Gašparić, Dora Hunjadi, Iva Hunjadi, Jana Kečkeš, Karlo Mandlin, Rea Mustač, Fran Peter, Filip Poljak, Tara Šulj, Nika Vrabac, Erika Zvošec 6. - Razrednik: Paula Dvorski Vilaj Borna Bartolić, Hana Bartolić, Lea Hajdinjak, Judita Herc, Vilim Herc, Katarina Kostel, Marta Mustač, Dora Papak, Jakov Poljak, Ana Strbad, Leonard Tisaj 7. - Razrednik: Smiljana Frančić Fran Ivaci, Katarina Janković, Tina Janković, Mišel Mustač, Nikola Mustač, Luka Stančec, Borna Tilošanec, Izidor Vinković 8. - Razrednik: Marta Stella Aleksandar Frančić, Tin Hertelendi, Anđelina Kečkeš, Gabriel Kvakan, Iris Peter, Izabela Stanko

PŠ DONJI MIHALJEVEC 1.b - Razrednik: Ljubica Blažon Mateja Mustač, Mia Vadas

2.b - Razrednik: Ljubica Blažon Rea Bartolić, Robin Mihalac, Tadej Mihalac, Tino Panić 3.b - Razrednik: Dijana Kolac Pavla Igrec, Luna Kočiš, Lana Komorski, Lana Kovač, Magdalena Kranjec, Sanela Pongrac, Ivan Ujlaki 4.b - Razrednik: Nataša Nenadović Dino Erent, Tea Horvat, Lorena Kočiš, Sara Krušić, Tena Panić

OŠ GORNJI MIHALJEVEC 1. razred - Razrednica: Silvija Soldat Rea Baksa, Rene Fegeš, Leon Kuzma, Emerik Novak, Eva Novak, Laura Posavec, Ervin Srnec, Gabrijela Stubičan, Elena Vurušić, Tomo Zadravec 2. a razred - Razrednica: Ljubica Žabek – Horvatić Jan Bogdan, Marin Branda, Mia Dovečer, Toni Ivančić, Borna Ladić, Nicole Lesinger, Luka Novak, Lana Serec, Leona Ivana Srša 2.b razred - Razrednica: Nada Panić Tijana Bogdan, Jan Boršić, Antonio Hren, Alan Joos, Petar Jurković, Marta Ladić, David Polanec, Magdalena Srnec 3. razred - Razrednik: Goran Mikulan Katarina Flinčec, Domagoj Heric, Kristina Jaklin, Karla Jambrović, Dora Novak, Leoni Petričević, Saša Pilaj, Andrea Posel, Nika Škorjanec, Leo Trupković 4. razred - Razrednica: Gordana Polundak Jana Baksa, Gabrijela Flinčec, Hana Glogovec, Tia Kos, Karla Krznar, Rene Mikulan, Paola Novak, Filip Pivec, Vanessa Srša, Vanesa Šimunković, Fran Vurušić 5. razred - Razrednica: Marta Lončar – Vinković Mateo Čurin, Nina Gregorinčić, Hana Horvat, Ela Jambrović, Kim Košir, Ivona Lovrec, Borna Pilaj, Fran Tomašić, Luka Tomašić 6. razred - Razrednica: Andrijana Perčić Matea Jakopić, Lara Polanec, Lea Posel, Mihael Štrok, Filip Zadravec 7. razred - Razrednica: Ivana Štimec – Protrka Leona Kovač, Luka Kralj, Stela Lovrec, Danijel Pilaj 8. razred - Razrednica: Dijana Radek Leo Brgles, Maja Gregorinčić, Tara Kos

UMJETNIČKA ŠKOLA MIROSLAV MAGDALENIĆ ČAKOVEC 1. razred Antolović Martin (klavir), Bartolić Erika (klavir), Bedić David (saksofon), Bogdan Ana-Maria (klavir), Božić Eva (klarinet), Ciglarić Kaja (violina), Deban Magdalena (saksofon), Dobrić Kaleb (saksofon), Drakulić Nataša (gitara), Drvoderić Vinko (gitara), Dukić Dominik (tambure), Dukić Paula (violina), Habuš Krsto (klasični balet), Hlebec Mia (klavir), Horvat Emanuela (klavir), Horvat Marko (gitara), Horvat Vida (klavir), Hunjadi Izak (klavir), Jalušić Katja (klavir), Janković Leon (truba), Kernjak Nika (klasični balet), Klobučarić Nikol (harmonika), Kočila Kristina (flauta), Kovačić Sara (violina), Kraljić Karla (violina), Kramar Lana (klavir), Krčmar Ema (tambure), Krčmar Sara (tambure), Lisjak Helena (saksofon), Mikec Antonio (trombon), Mikulaj Jana (klavir), Mikolaj Marko (truba), Mlakar Saša (klavir), Nenadović Nikola (truba), Pavlic Grgur (saksofon), Pavlic Tonka (gitara), Petković Lea (klavir), Petrović Filip (trombon), Pintarić Magdalena (klavir), Plechinger Dora (flauta), Pongrac Jelena (violina), Rašperger Bella (tambure), Reich Leonardo (saksofon),

Rešetar Lana (tambure), Srpak Elizabeta (klavir), Srpak Šoltić Pablo (tambure), Šalamon Lara (Klavir), Toplek Niko (harmonika), Toplek Viktor (klavir), Topolnjak Marko (harmonika), Tot Nina (klavir), Trojko Marta (saksofon), Turk Klara (gitara), Vinković Novak Alegra (klasični Balet), Vrbanec Helena (klavir), Vugrinec Maja (gitara), Zadravec Petar (tambure), Žerjav Mirta (gitara) 2. razred Babić Dona (gitara), Babić Klara (gitara), Blagus Karlo (klavir), Borković Marta (klavir), Deban Lovro (klavir), Drabić Mirna (gitara), Florjanić Luka (gitara), Grubić Katarina (klavir), Horvat Borna (klarinet), Jalšovec Ivan (klavir), Kitanović Filip (truba), Kontrec Ruta (klavir), Krčmar Filip (saksofon), Ladić Jakov (harmonika), Laptoš Bogomolec Sunčica (trombon), Makar Roko (klarinet), Percl Patricija (trombon), Perenc Lovro (truba), Pergar Lara (violina), Čonkaš Fran (gitara), Panić Tena (klavir), Petrović Roko (harmonika), Rođak Sara (klavir), Srnec Šarić Zara (gitara), Šalja Mia (flauta), Šestak Zoja (klavir), Šmaguc Vito (klarinet), Tkalec Dora (klavir), Zamuda Zita (tambure), Zrna Mislav (gitara) 3. razred Babić Lucija (flauta), Bogomolec Eva (trombon), Drakulić Korana (klavir), Đukec Nikola (gitara), Fodor Eva (gitara), Gašparić Lovro (klavir), Grabant Eva (klavir), Horvat Gabriel (klarinet), Kočila Josipa (violina), Koštarić Ivan (truba), Mesarić Lana (klarinet), Maltar Jakov (truba), Markov Sara (klavir), Novak Nela (klavir), Petek Lea (klavir), Petković Vito (harmonika), Sabolić Nela (klavir), Sokač Klara (saksofon), Strbad Una (klavir), Vinko Filip (gitara), Žerjav Mak (gitara) 4. razred Banožić Lucija (klavir), Botić Noa (tambure), Čemerin Matej (gitara), Fažon Dora (klavir), Hodić Marija Klara (gitara), Kolac Klara (violina), Kontrec Emanuel (klavir), Kovač Martin (gitara), Kraljić Frida (gitara), Petković Helena (flauta), Radiković Mirta (harmonika), Sever Gabriela (violina), Štefok Filip (saksofon), Vekić Noah Kristijan (gitara), Vinko Petar (gitara), Zrna Domagoj (gitara) 5. razred Haman Klara (klavir), Hranjec Dora (harmonika), Jambrošić Nola (klavir), Kovačić Ena (klavir), Strnad Edita (truba), Kovačić Nika (klavir), Krznar Erik (trombon), Marčec Lovro (gitara), Markov Miriam (violina), Mikec Greta (saksofon), Munda Žana Marie (violina), Novak Lucijan (klavir), Peter Iris (klavir), Petrović Josipa (klavir), Tomašić Marko (tambure) 6. razred Balog Lucija (klavir), Belošević Ivan (harmonika), Božek Niko (tuba), Filo Idora (klavir), Gašparić Dora (klavir), Ovčar Matija (truba), Horvat Katrina (klavir), Krsnik Leonarda (saksofon), Kutnjak Mateo (klavir), Lesar Matej (tambure), Nedeljko Sebastijan (klavir), Novak Petar (saksofon), Novak Vida (harmonika), Petrović Augustina (klarinet), Perić Nela (klavir), Pergar Ela (flauta), Pilić Fran Krsto (saksofon), Pongrac Barbara (klavir), Vrbanec Erik (truba), Žganec Fran (gitara)

SREDNJE ŠKOLE GOSPODARSKA ŠKOLA ČAKOVEC 1.fpk (frizer/pediker/ kozmetičar): Razrednik: Kristijan Fučko Lorena Burjek, Ela Kobetić, Natali Koprivec, Sabina Lukša 1.kc (pomoćni krojač/pomoćni cvjećar): Razrednica: Vesna Stunković Andreja Golubić, Ema Srša 1.ko (krojač/obućar): Razrednica: Katja Šimon Danjela Novak 1.vo1 (vozač motornog vozila): Razrednica: Maja Radek Sklepić Tin Zamuda 2.cp (tehničar cestovnog prometa): Razrednica: Ivana Roža Kermeci Dino Kocijan, Marija Lukovnjak

2.c ( pomoćni cvjećar): Razrednica: Natalija Varga Stella Čanadi, Kiara Kuhta

3.kc (pomoćni cvjećar/pomoćni krojač): Razrednica: Ljiljana Škrobar Biserka Ignac, Tena Murk

2.kv (pomoćni krojač/pomoćni vrtlar): Razrednica: Dunja Geršak Laura Bogdan

3.pt (poljoprivredni tehničar-opći): Razrednica: Andreja Kalšan Mario Moharić, Denis Vlahek

2.fk (frizer/ kozmetičar): Razrednica: Romina Levačić Nensi Andrašec, Tena Herak, Rocca Piljušić

3.ko (krojač/obućar): Razrednica: Brankica Vlahek Ivek Nikolina Međimurec

2.ko (krojač/obućar): Razrednica: Marija Lisjak Stela Igrec 2.pc (pismoslikar/cvjećar): Razrednica: Ines Šarić Tania Kolarić, Ema Stančin 3.cp (tehničar cestovnog prometa): Razrednica: Sanja Jančec Nensi Huzjak, Maja Zadravec

3.fk (frizer/ kozmetičar): Razrednica: Željka Mihalic Patricija Bezek, Marta Marđetko 4.cp (tehničar cestovnog prometa): Razrednica: Danijela Cofek Patrik Mihalec, Kristian Posavec, David Verli 4.pt (poljoprivredni tehničar-opći): Razrednik: Zvonimir Siladi Dorijan Kušter, Lucija Pintarić, Juraj Srpak, Viktor Mesarić, Dario Perčić

NAPOMENA

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

Kolodvorska 80B

NATJEČAJ za radno mjesto

Djelatnik na održavanju Uvjeti: • SSS; smjer – mehaničar • poznavanje elektrike i elektronike • rad na visini • radno iskustvo 3 godine • rad obuhvaća gore navedene radove u halama društva (dakle nema terenskog rada) • firma posjeduje sve potrebne certifikate te višegodišnje ugovore sa tvrtkama iz Zapadne Europe. • plaća – izuzetno povoljna Molbe sa životopisom poslati na sljedeću mail adresu: jkrznar@noviferomont.hr ili nazvati na tel. 040/655-331 ili dostaviti na adresu firme: Novi Feromont, Kolodvorska 80B, Donji Kraljevec.

Kolodvorska 80B

NATJEČAJ za radno mjesto

Radnik na apkant preši (kutna savijačica) Uvjeti: • SSS • radno iskustvo 3 godine • rad obuhvaća gore navedene radove u halama društva (dakle nema terenskog rada) • firma posjeduje sve potrebne certifikate te višegodišnje ugovore s tvrtkama iz Zapadne Europe. • prosjek plaće bez putnih troškova iznosi 7.000,00 kn netto Molbe sa životopisom poslati na sljedeću mail adresu: jkrznar@noviferomont.hr ili nazvati na tel. 040/655-331 ili dostaviti na adresu firme: Novi Feromont, Kolodvorska 80B, Donji Kraljevec.

Mozaik

19. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

NADARENI mali slikar iz Mačkovca

VOLIM JER… 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA

Desetogodišnji Aleksandar poklonio gradonačelniku Kovaču njegov portret

Ovog tjedna naš mali poklon podijelili smo našoj čitateljici Suzani i prodavačici Gordani u Čakovcu

TRGOVINA Metss-a kod Čakovečkih mlinova

Suzana poručila: Naravno da čitamo Međimurske novine!

U METSS-u kod Mlinova u Čakovcu u prijepodnevnoj kupnji zatekli smo Suzanu Dokleju. Vedra i simpatična gospođa Suzana rekla nam je da obavezno svakog petka pogleda i pročita sve zanimljive događaje i novosti. Razveselili smo je platnenom vre-

ćicom koju je odmah iskoristila za namirnice koje je kupila. Ljubazna prodavačica Gordana Grašić također svakog petka pročita novine, odmah ujutro kad stignu na posao. Nju i njezinu kolegicu nagradili smo praktičnim šoping vrećicama naših Novina. (mk)

Gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač upriličio je prijem za desetogodišnjeg Aleksandra Kovačića iz Mačkovca, velikog likovnog talenta. Mali je Aleksandar već nadaleko poznat javnosti po svojim zadivljujućim likovnim sposobnostima, a ne nedostaje mu ni talenat za glazbu. Aleksandar Kovačić je završio 4. razred Područne škole Mačkovec, a već od vrtićkih dana pokazao je veliko zanimanje za crtanje. Sa šest godina osvojio je svoju prvu nagradu, a od tada sudjeluje na brojnim likovnim natječajima te se može pohvaliti s lijepim brojem nagrada. Radovi su mu bili nagrađeni u Zagrebu, Rijeci i Puli, a treba svakako spomenuti kako je njegov prvonagrađeni rad ove godine bio izložen na 41. Danima znanstvene fantastike u Zagrebu. Uz školu crtanja, Aleksandar uči svirati violinu

Gradonačelnik Stjepan Kovač, sin Aleksandar i otac Dubravko Kovačić pa je tako ove godine imao svoj prvi javni nastup gdje je također oduševio svojim talentom. Svira i ukulele, a nedavno je počeo učiti svirati piano. Aleksandar živi u Mačkovcu s roditeljima, bratom i sestrom, a ne skriva i svoju

veliku ljubav prema nogometu. Prilikom posjeta Gradu Čakovcu, mali je umjetnik poklonio sliku Starog grada, dok je samom gradonačelniku Kovaču uručio njegov portret u tehnici crteža olovkom. Aleksandra je na prijem dopratio njegov otac Dubravko

koji s ponosom ističe romsko podrijetlo svoje obitelji. Gradonačelnik Stjepan Kovač čestitao je Aleksandru na svim njegovim dosadašnjim uspjesima darujući ga prigodnim poklonom uz obećanje za svesrdnom podrškom zaželio što više uspjeha u budućnosti.

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas •

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i Optike Briljant

kupona skupi Džoker kupon aktualnog 52. kola i naočale poku pi Ime i prezime: Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 23.7. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

Još jedno, 52. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” približilo se kraju. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj

igri, trebate skupiti tri kupona. Džoker-kuponom, koji izlazi u ovom broju, zamijenjujete jedan od propuštenih. Skupljene kupone možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati

poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, sve do 23. srpnja. Sretnog dobitnika 52. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 26. srpnja. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: vadlja.dora@gmail.com), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

PREDSTAVLJANJE KNJIGA Zlatna povelja Matice hrvatske za knjigu Međimurci u svjetskim ratovima autora Josipa Črepa Ivan Grahovec objavio treću knjigu Međimurska reč MINI INTERVJU Jelena Čugalj poručuje: - I osobe iznad 54 godine imaju pravo živjeti

Pepsi promovirao glazbenu priču „Međimurje, tak mi fališ” Genadešus, Pepsi i prijatelji s tridesetak međimurskih glazbenika snimili pjesmu „Međimurje, tak mi fališ”. Predstavljena je u čakovečkoj zgradi Scheier uz promociju i pratećeg videospota. Više o projektu Zlatka Nedeljka Pepsija u nastavku Medije. (rr, foto: Zlatko Vrzan)

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

vikend vodič

19. srpnja 2019.

petak 19. srpnja ČAKOVEC Muzej Međimurja Muzejsko-informativni centar 9:00 – 11:00 radionica Vjerovanja o rodi 1 za djecu od 5 do 10 godina voditelj: Ines Virč

BREZJE od 12:00 Forestland 2019

OVOG PETKA POČINJE FORESTLAND 2019.

ŠTRIGOVA Mađerkin breg 22:00 koncert grupe Vatra

Artan Lili postavlja standarde vrhunske zabave u klubovima. Publiku oduševljavaju svojim vrsnim scenskim umijećem

USUSRET 3FF – FESTIVALU ALTERNATIVE

subota 20. srpanj SELNICA Dan pikača 10:00 radionice za djecu (dvorište OŠ Selnica) 17:00 – 19:00 namatanje Pikača (na ulazu u Selnicu) 19:00 program sudionika projekta „Impuls +54“ (igralište OŠ Selnica) 21:00 koncert Mirko Švenda Žiga

BREZJE Forestland 2019

ŠTRIGOVA Igralište iza Državnog arhiva 22:00 koncert Jasmina Stavrosa

nedjelja 21. srpanj BREZJE Forestland 2019

ŠTRIGOVA Igralište iza Državnog arhiva za Međimurje 21:00 koncert klape Kampanel

PRELOG Ljetne noći Park mladosti 21:00 koncert Krunoslav Kićo Slabinac

U Čakovec stiže bend Artan Lili zarazan već na prvo slušanje Klub Prostor - "CeZam" Čakovec i Udruga 3FF ovog će ljeta biti domaćin dvodnevnom festivalu alternative u čakovečkom gradskom parku 6. i 7. rujna podno zidina Starog grada. Na prošlogodišnjem izdanju sviralo je deset bendova, prikazano šest filmova na Festivalu dječjeg filma, vrsni hrvatski "meštri od kuhače" Mate Janković, Matija Bogdan i Marko Palfi pripremili su fini vegetarijanski gulaš, vježbala se joga, igrala košarka i vrtio hula-hop. I ove će godine program biti raznolik, a Čakovec će ponovo dati priliku alternativi. Koncertni izvođači su poznati. U petak, 6. rujna na pozornicu izlaze Lost Lucid, Bakterije, Debeli Precjednik i Krešo Bengalka. Druge festivalske večeri gostuju Jembrela, Porto Morto, Kontradikshn i bend Artan Lili koji u nastavku predstavljamo.

Bit će to velika „žurka”

- Izuzetno nam je zadovoljstvom što ćemo nastupiti po prvi put u Čakovcu na 3FF Festivalu. Uzbuđenje je veliko kao i uvijek kad negdje dolazimo po prvi put i samo možemo reći da sa nestrpljenjem očekujemo ovu veliku „žurku”, euforično su

SELNICA

najavili članovi popularnih beogradskih Artana - Bojan, Romana, Marko i Ivan. Artan Lili je nesumnjivo najčešće spominjan sastav u regiji u prethodnih par godina kada se pričalo o novim snagama na domaćoj i regionalnoj muzičkoj sceni. Grupa djeluje od 2013. godine, ali se tijekom vremena postava ustalila u sada već prepoznatljivu četvorku: Bojan Slačala (bas i vokal), Romana Slačala (vokal i daire), Marko Ajković (bubanj) i Ivan Skopulovič (gitara). Artan Lili završene pjesme objavljuju sukcesivno preko Bandcamp platforme u formi singlova. Ova metoda - singl po singl u suvremenom izdavaštvu smatraju svojom inovacijom jer nitko prije njih nije to napravio. Tako su modernizirali zastarjeli vid izdavanja albuma. Svojim singlovima osvajaju prva mjesta svih relevantnih radijskih i TV top lista u Srbiji i regiji. Najzanimljiviji je plasman pjesme"Ako stanemo tu", koja je odmah kao novitet zasjela na prvo mjesto liste Diskomera Studija B, što je prije njih u 40 godina postojanja liste pošlo za rukom samo Bijelom Dugmetu, Ekatarini Velikoj i grupi Kal. Do sada su izdali dva albuma "Artan Lili" i "New De-

al" i jedna su od koncertno najaktivnijih grupa u zemlji i regiji, pa gotovo da i ne postoji grad, klub ili festival na kome do sada nisu nastupili.

O njima su rekli

- Jedno od najjačih imena koja su se pojavila na regionalnoj sceni zadnjih godina su svakako beogradski Artan Lili koji od početka svog postojanja imaju svoju spiku i ne odustaju od nje. Ovo je bend o kojem ćemo još mnogo čuti narednih godina! (Siniša Miklaužić – muzički kritičar za Muzika.hr) - Artan Lili je nešto najzanimljivije iz regije što sam čuo u posljednjih nekoliko godina. Energična, plesna, pjevna i nadasve zarazna glazba nastala na korijenima ex Yu glazbene scene osvaja na prvu - rezultat je to čistog talenta, dobro osmišljenog načina izdavanja singleova i najviše - vjere u svoj rad. (Sandro Njegovan – muzički kritičar za Sound Report) “Njihovi singlovi i spotovi se sukcesivno pojavljuju mjesecima na dostupnim medijima i sa zadovoljstvom bilježe novi pomak na ovdašnjoj muzičkoj sceni u njenoj poeziji i samosvijesti”. (Dragan Ambrozić – muzički kritičar)

Žetva i Dan pikača uz Žigu U subotu, 20. srpnja u Selnici na polju kod ribnjaka (ulaz preko puta Ulice Ogradna) organizira se ručna žetva s početkom u 6

sati. U popodnevnim satima organizira se Dan pikača uz cjelodnevne aktivnosti od dječjih radionica, namatanja velikog pikača pa do zabave

u 20:00 uz Mirka Švendu Žigu i njegov bend. Za sve posjetitelje večernjeg koncerta osiguran je bograč! (sh)

„Šumica” brojnim p Točno u podne ovog petka (19. srpnja) počinje najveći festival na sjeveru Hrvatske. Ovogodišnji Forestland ugostit će preko 60 izvođača, na tisuće posjetitelja kroz 48 sati ostaviti nezaboravne uspomene brojnim partijanerima koji će stići ne samo iz Hrvatske, već i iz mnogih europskih država. Na sedmi Forestland dolaze DJ-i iz osam zemalja Europe, ali i jedna DJ-ica iz Koreje. S Dalekog Istoka već nekoliko godina dolaze artisti i glazbenici u Međimurje, tako su primjerice na ovom festivalu elektronske glazbe gostovali Jin iz Hong Konga koji je na Forest stigao s Yakksom iz Tokia. Po sedmi put se Forest organizira u samom srcu Međimurja. Sedam je godina prošlo od prve ideje do danas. Tisuće partijanera već godinama odabire odlazak u “šumicu”. Na čak 6 hektara površine smjestio se Forestland. Šumica okružena hrastom, bukvom, ali i poljima tek procvalog suncokreta oduševit će i najzahtjevnije lovce na instagram fotku ljeta, ali i ljubitelje afterworka ili samo “after” druženja na otvorenom. Seven je službena himna festivala, a napravio ju je Nizozemac Lawrence Apaga.

Više od festivala

Šest festivala je iza organizatora ovog festivala. Na njima su nastupali Mahmut Orhan, DubVision, Sick Individuals, ali i stotine regionalnih, međunarodnih DJ-eva, etabliranih, mladih, od Meksika

do Japana. Visokih 5, Hrabra petorka, Pet veličanstvenih, Pet simpatičnih ili kakve god epitete pripisivali dečkima od trapa, High5 predvode novi konceptualni dio Forestlanda. Po prvi puta će u šumici ekipa imati tvrdi “Forest” live act. Rekli bi “Mama ja sam uspio”, al to će vam otpjevati ova petorka, uz podršku Slovenaca “Matter” i ponekog našeg repera. Sunce, pun mjesec, ali i tisuće duša bit će kao jedno jer Forestland je više od festivala, Forestland je obitelj, a dio šumske obitelji je i HEP koji se brine za električnu atmosferu najvećeg festivala na sjeveru.

Kad si na sjeveru..

Ne bi bilo loše niti odmoriti, a Forestland ovog ljeta je pripremio urbani odmor u čakovečkom Castellumu ili odličan termalno – aktivni odmor u Termama Sveti Martin. U nedjelju u podne, nakon završetka festivala svi koji žele i mogu sele se na After na bazene uz koktele. Podsjetimo, samo stotinjak kilometara od Zagreba i Ljubljane smjestilo se Brezje, pitoreskno mjestašce na samom sjeveru Hrvatske. 48 sati glazbe je odlična prilika za napuniti baterije daleko od gradske vreve velegrada. Dobri ritmovi, odlična atmosfera i program koji traje od petka do nedjelje u podne omogućit će vam punjenje baterija za ostatak ljeta. I za kraj budimo realni... ovo je najbolja pozivnica za ljeto u Međimurju!

19. srpnja 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

mjesečni vodič

nedjelja 28. srpnja PRELOG

Kup Grada Preloga u preponskom jahanju

ČAKOVEC

Porcijunkulovo 2019. 30. srpnja – 4. kolovoza

utorak

Dio ekipe koja brine za izgradnju tehničke insfrastrukture Forestlanda na terenima u Brezju

30. srpnja Jelena Rozga

otvara vrata partijanerima Na sedmi Forestland dolaze DJ-i iz osam zemalja Europe, ali i jedna DJ-ica iz Koreje

Ana-Marija Kralj svoj je umjetnički put započela u modnoj industriji

NAJAVA NOVE IZLOŽBE u Muzeju Međimurja

Ana-Marija Kralj i Proces U izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec u petak, 2. kolovoza održat će se otvaranje izložbe umjetnice Ana-Marije Kralj pod nazivom Prosec. Program je zakazan za 19 sati. Ana-Marija Kralj je mlada umjetnica osebujnog i netipičnog izričaja. Prvenstveno se to odnosi na materijal s kojim radi – metal. U potpunosti je kontradiktoran s umjetničinom krhkom pojavom, no savršeno kompatibilan s njezinim snažnim duhom. Za rad s takvim teškim materijalom potrebna je doza znatiželje i avanturizma jer je takav postupak živi proces tijekom kojeg je krajnji izgled djela nepredvidiv. Proces je upravo ono što i sama umjetnica naglašava kao najvažniji dio svoje umjetnosti. Proces izrade ostaje vidljiv na samom djelu. Bez obzira na to je li u pitanju mehanička obrada površine poput savijanja ili udubljivanja, zavarivanje i toplinska obrada ili površinska dorada specijalnim bojama i kemikalijama. Čitav tijek nastanka djela svojevrsni je eksperiment isprobavanja fizičkih granica materijala i mogućnosti njegove prezentacije. Rezultat nikada ne može u potpunosti biti predviđen i upravo je taj trenutak neizvjesnosti i spontanosti glavna odlika njezine tehnike koja osigurava unikatnost svakom djelu. Materijali koje umjetnica koristi su mesing, nehrđajući čelik (inoks), aluminij i željezo koje dodatno ukrašava alkoholnim bojama, bojama za

staklo, octenom kiselinom, emajlom i bojama za metal takozvanom tehnikom hamer šlag specifičnom po tome što tijekom nanošenja stvara vlastite nepredvidive površinske strukture. Ana-Marija hrabro kroči samotnim i pionirskim putem eksperimentiranja slikarstvom na metalu koje je idejno na tragu radikalnog enformela Ive Gattina i Eugena Fellera s početka 1960ih godina, no manifestiran u nešto blažoj i nadasve elegantnijoj formi. Naša umjetnica uspijeva nametnuti estetiku završnoga produkta na prvo mjesto. Ona sama svoj specifičan izričaj naziva jednostavno – metalna umjetnost. Ana-Marija Kralj rođena je 21.11.1993. u Grazu. Svoj umjetnički put započinje u modnoj industriji te već tijekom studiranja na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu s 19 godina osniva brend Kralj & Krajina. 2013. dobiva Dreft Next Generation nagradu za najboljeg mladog dizajnera i od onda redovno izlaže na tjednu dizajna u Zagrebu. Godine 2015. završava fakultet i dobiva titulu inženjerke tekstilnog i modnog dizajna. Godinu dana radi kao dizajner u modnom ateljeu Xenia Design. Od 2016. dizajnira luksuzni namještaj za Ferrum te iste godine osniva vlastiti brend Merien King. Kao Merien King stvara metalnu umjetnost u rodnom Svetom Martinu na Muri, a godine otvara vlastitu galeriju umjetnina u Varaždinu.

srijeda 31. srpnja Maja Šuput

četvrtak 1. kolovoza Hari Mata Hari

petak 2. kolovoza Tomislav Bralić i klapa Intrade

subota 3. kolovoza Las Vegas show

nedjelja 4. kolovoza Plavi orkestar

2. - 23. kolovoza ČAKOVEC

Muzej Međimurja Izložbeni salon izložba Proces Merien King

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

19. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura

ZLATNA POVELJA MATICE hrvatske za knjigu Međimurci u svjetskim ratovima

Autorica fotografije Nives Kocijan je nastavnica stručnih predmeta Gospodarske škole Čakovec, smjer frizerstvo, a fotografija je njezina strast i hobi

NA RIJEČKOM KORZU

Fotografija Nives Kocijan na retrospektivnoj izložbi "10 godina sportske fotografije" U povodu 10 godina sportske fotografije „Odlučujući trenutak 2009. - 2018. u organizaciji Zajednice sportova Primorsko-goranske županije i Hrvatske olimpijske akademije, na riječkom Korzu je 3. srpnja otvorena retrospektivna izložba kojom su javnosti predstavljene najistaknutije, nagrađene i pohvaljene fotografije pristigle na fotografski natječaj Zajednice sportova PGŽ- a u proteklih 10 godina. Među autorima čije su fotografije našle svoje mjesto na izložbi i jubilarnom katalogu nalazi se fotografija „Balans“ iz 2018. godine autorice Nives Kocijan iz Male Subotice. Uz izložbu prezentirana

je Monografija retrospektivne izložbe povodom 10. godišnjice održavanja izložbe sportske fotografije „Odlučujući trenutak”. Zajednica sportova Primorsko-goranske županije, kao pokretač natječaja za sportsku fotografiju skupila je tijekom 10 godina zavidnu arhivu s oko 3500 prijavljenih fotografija, a više od 500 fotografija i 280 autora predstavljeno je na izložbama. Time je posjetiteljima omogućeno uživanje u odlučujućem trenutku sporta i umjetnosti, odnosno vrijednostima koje zajednički prenose, poručio je u doc. dr. sc. Saša Ceraj, ravnatelj Hrvatske olimpijske akademije.

“Međimurci u svjetskim ratovima” treća je knjiga u izdanju biblioteke Murodravana za koju je čakovečki ogranak dobio Zlatnu povelju Matice hrvatske

Treća knjiga i treće priznanje čakovečkoj Matici hrvatske Knjiga opisuje 1500 ljudskih sudbina, sudbina naših Međimuraca koji su se našli u vihoru dva svjetska rata. Njihova ranjavanja, zarobljavanja, povraci ili nestanci stoga mogu biti polazišne točke, teme i motive povjesničarima i umjetnicima Knjiga Josipa Črepa, “Međimurci u svjetskim ratovima”, treća je knjiga u izdanju biblioteke Murodravana koja djeluje u okviru čakovečkog ogranka Matice hrvatske Čakovec. Ujedno je to i treća za koju je čakovečki ogranak dobio Zlatnu povelju Matice hrvatske. - Radi se o jednoj od najvažnijih knjiga u posljednjem desetljeću tiskanoj na ovome prostoru, u kojoj je opisano 1500 ljudskih sudbina u najtežim trenucima naše povijesti pa je i Zlatna povelja itekako je zaslužena i opravdana, s ponosom je istaknuo Ivan Pranjić, predsjednik čakovečkog Ogranka Matice. Nažalost, sam autor tu čast nije uspio doživjeti jer je preminuo početkom ove godine u 97-oj godini života

no u trajno nasljeđe ostavio je djelo čija je vrijednost neprocjenjiva. Pokojni Josip Črep dugo je lutao u potrazi za iznalaženjem rješenja tiskanja svog kapitalnog djela, a upravo Međimurska županija i čakovečki Ogranak Matice najzaslužniji su što je ovaj vrijedan djelić međimurske povijesti ugledao svjetlo dana. - Želim u ime Međimurske županije čestitati Matici hrvatskoj Ogranku Čakovec na Zlatnoj povelji kojom su nagrađeni ne samo za djelo „Međimurci u svjetskim ratovima“, već i za svoj rad. U izazovnim vremenima vidljiv je kontinuitet ove ustanove u očuvanju naše povijest i tradicije koju kroz brojne aktivnosti prenose na mlađe generacije, a ova nagrada samo će biti još jedan podstrek za

daljnji rad, rekao pak je međimurski župan Matija Posavec. Na inicijativu župana Posavca, je i osnovana Biblioteka Murodravana u čijem je izdanju tiskano nagrađeno djelo.

Građa za povjesnicu Međimurja

Knjiga na svojih 1276 stranica, 941 fotografija, 117 slika, 4 diplome, 26 ratnih dopisnica, 30 dokumenata i 5 zemljopisnih karata, opisuje ljudske sudbine naših Međimuraca koji su se našli u vihoru dva svjetska rata. Ratni putovi svakog od njih različite su životne priče koje često donose vrlo dramatične i tragične završetke. Njihova ranjavanja, zarobljavanja, povraci ili nestanci obilježili su živote tisuća međimurskih obitelji

o kojima knjiga donosi tračak istine ali i polazišne točke, teme i motive povjesničarima i umjetnicima. Shodno tome, mnogi će u njoj naći zanimljive činjenice o svojim pradjedovima ili pak detalje koje do sada nisu znali. - Ova knjiga mora biti u svim našim knjižnicama i školama, no pozivam i sve jedinice lokalne samouprave da je otkupe jer se u njoj spominju svi krajevi našeg Međimurja. Iz svakog sela, zaseoka, grada i općine spomenute su osobe koje su dale ogroman doprinos i ovo doista je povijesna građa, zaključila je zamjenica župana Sandra Herman. Knjiga je inače izašla povodom stote obljetnice konačnog pripojenja Međimurja matici zemlji Hrvatskoj. (Vlasta Vugrinec)

DANI LIPE u Gornjem Mihaljevcu otvoreni uz promociju pjesničke zbirke

Antonija Šola, Bojan Jambrošić, Anastasija Jankovska i druga poznata imena zabilježio je fotograf Marko Vučenik

KAFIĆ SALE DIO PROSTORA pretvorio u izložbeni prostor

Fotografije autora Marka Vučenika u Donjoj Dubravi Marko Vučenik, grafički dizajner i fotograf čakovečkoj likovnoj publici predstavio se izložbom fotografija 2016. godine što je bila njegova prva izložba u rodnom Međimurju. Živi i radi u Zagrebu. Uz Dane Donje Dubrave priliku za upoznavanje s njegovim radom ima i likovna publika u njegovom rodnom mjestu, Donjoj Dubravi. Protekle subote otvorena je izložba pod nazivom „Wall of fame” u caffe baru Sale u Donjoj Dubravi.

Potporu na otvorenju izložbe su dali brojni mještani i prijatelji iz okolnih mjesta, kao i načelnik općine Donja Dubrava Marijan Varga.i Na Zid slavnih se potpisao i glumac Gavelle i Ludens teatra Sven Šestak. Uvodni govor je održala kustosica Muzeja Međimurja Čakovec Janja Kovač. Tko još nije stigao razgledati fotografije može to učiniti bilo kada jer su one sada dio trajnog postava Caffe bara Sale. (rr)

Ivan Grahovec objavio treću knjigu Međimurska reč U Društvenom domu u Gornjem Mihaljevcu svečano je bila otvorena manifestacija Dani lipe 2019. Tim je povodom promovirana treća pjesnička zbirka Ivana Grahovca pod nazivom „Međimurska reč“. Njegove pjesme recitirali su: Jasenka Novak, Gabrijela Košak, Robert Kos, Marijan Belčić i Dejan Buvač. U pauzama između recitacija nastupili su članovi KUU Lipa, Ivan Sanjković Mitrica te mažoretkinje Luna Gornji Mihaljevec. Mažoretkinjama je ovo ujedno prvi nastup pred publikom, a nakon što su pokazale što su u ovih mjesec dana naučile zaradile su ogroman aplauz.

-Nakon tri knjige i oko 240 pjesama još uvijek imam inspiraciju za pisati nešto novo, a polako stjecanjem iskustva u pjesničkim vodama pišem i na standardnom jeziku, ljubavne i političke u vidu satire, naglasio je Grahovec i zahvalio Veri Zemunić na lekturi i savjetima te Jasenki Novak za promociju knjige. U kulturno - umjetničkom programu nastupila je operna međimurska zvijezda, sopranistica berlinske opere, Evelin Novak sa svojim suprugom Bernhardom Hanskyjem, opernim pjevačem uz pratnju Nikole Grabara na klaviru. (sh)

Ivan Grahovec napisao je dosad oko 240 pjesama

19. srpnja 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena

Pepsi je u pjesmi „Međimurje, tak mi fališ“ okupio gotovo tridesetak međimurskih glazbenika

Žan Novosel snimatelj i montažer spota, Zlatko Nedeljko Pepsi autor cjelokupnog projekta i Ivan Mikulić vlasnik beličkog audio studia gdje je pjesma snimana

ZLATKO NEDELJKO PEPSI ljubav prema Međimurju spojio kroz pjesmu i zajednički “band aid”

“Međimurje tak mi fališ” kao najfinija međimurska gibanica - Gradili smo je sloj po sloj od teksta, glazbe, okupljanja ekipe, pronalaska 40 najljepših međimurskih lokacija koje su prikazane u spotu pa do ovog završnog „cukora“ kojeg smo posipali, a to je promocija spota, kazao je prigodom predstavljanja pjesme i spota njezin autor Zlatko Nedeljko Pepsi, poznati međimurski glazbenik i šoumen iz Križovca napisao je pjesmu o svom rodnom kraju - “Međimurje, tak mi fališ” i okupio kolege glazbenike u svojevrsnom međimurskom band aidu s kojim je realizirao cijeli ovaj glazbeni projekt.

Pjesma svome kraju

Njegovo predstavljanje, premijerom videospota održano je sredinom prošlog tjedna u čakovečkoj zgradi Scheier u kojoj su se okupili gotovo svi koji su sudjelovali u realizaciji pjesme, kao i brojni gosti. - Kad šećem kraj Mure osjećam se kao da sam na

vrhu svijeta i što duže hodam po Međimurju to sam sve više očaran našom prirodom, okusima i mirisima, kazao je Zlatko Nedeljko Pepsi koji je oduševljen ljepotama Međimurja odlučio napisati pjesmu o svom kraju koji mu je, kako kaže, sve dao. Ideja se razvila početkom godine, tekst pjesme je napisao u jednoj večeri nakon čega je okupio brojne međimurske glazbenike i krenuo u završnu realizaciju projekta. Tako su uz Pepsija i njegov bend Genadešus svoj doprinos pjesmi „Međimurje, tak mi fališ“ dali Igor Baksa, Gusti Draksar, Zoran Grujić Glaž, Željko Grahovec, Marinko Hodić, Igor Hrustek,

Ivica Jurgec, Marija Kupper Jambrošić, Bojan Jambrošić, Kristina Gita Kavran, Željko Kermek Kerma, Julijana Kočila, Srećko Krištofić Srejo, Hrvoje Krištofić Žikac, Gordana Lach, Mladen Magdalenić, Bojan Masnec, Ivan Mikulić, Josip Posavec Joco, Josip Sanjković Mitrica, Robert Sklepić Robi, Andrea i Goran Šafarić, Mirko Švenda Žiga, Ivana Tkalec i Tena Žagar. Snimatelj i montažer predstavljenog spota je Žan Novosel.

Spot sniman na 40 lokacija

Na promociji pjesme i videospota prošle srijede tražilo se mjesto više. Sam program promocije uz svoj

karakterističan humor vodio je sam Pepsi zahvalivši svakom pojedincu koji je dao dio sebe u ovaj projekt. - Pjesmu smo gradili poput međimurske gibanice, sloj po sloj, od teksta, glazbe, okupljanja ekipe, pronalaska 40 najljepših međimurskih lokacija koje su prikazane u spotu, pa do ovog završnog „cukora“ kojeg smo posipali, a to je promocija spota, kazao je prigodom predstavljanja pjesme i spota i poručio: Želio sam okupiti međimurske glazbenike bez obzira na sve naše razlike, karaktere, emocije i povezati nas kroz dvije stvari koje su nam svima zajedničke i koje volimo – glazbu i Međimurje.

Glazba u službi promocije međimurske prirode Da će pjesma i spot postati odličan proizvod za promociju međimurskih ljepota istaknuo je i župan Matija Posavec koji je pohvalio i podržao projekt: - Međimurje je rasadnik dobrih pjevača i rasadnik autohtonosti u izvornim popevkama koje mogu biti dobar kulturni proizvod. Kada spojite ljepote Međimurja s dobrom glazbom, kada okupite domaće umjetnike i pjevače, tada to možemo nazvati pravim biserom glazbe kojeg Međimurska županija snažno podupire i koji će sigurno na-

KAZALIŠNA DRUŽINA PINKLEC NA SHANGHAI INTERNATIONAL CHILDREN’S THEATRE FESTIVAL 2019.

ći put do srca publike širom Međimurja, Hrvatske, ali i do svakog Međimurca i Međimurke diljem svijeta”. Zlatko Nedeljko Pepsi poznati je međimurski pjesnik, glazbenik i komičar iz Miklavca, a upravo je njegovo rodno mjesto uz Muru inspiracija mnogim idejama i projektima koje je do sada odradio. „Mura moja tak mi fališ“ stihovi su iz kojih je nastala pjesma „Međimurje, tak mi fališ“, a poruka koju pjesmom naši glazbenici žele poslati je da moramo biti zahvalni na Međimurju za koje smo premalo svjesni koliko nam daje i koliko nam znači, naglašava Pepsi. (dz)

Predstavu A TKO SI TI? Pinkleci za kinesku djecu odigrali čak šest puta Kazališna družina PINKLEC iz Čakovca je od 4. do 10. srpnja sudjelovala, na poziv selektora festivala, na Shanghai International Children’s Theatre Festivalu, a tamo je selektirana na temelju pogledane predstave na 1. Croatia Showcaseu 2018. godine. Na festivalu je predstava A TKO SI TI? odigrana 6 puta, a nakon izvedbi glumci su održali radionice za djecu koja su gledala predstavu. U programu festivala uz Kazališnu družinu Pinklec i predstave iz Kine,

Experimental School (1 put) i Shanghai Xuhui District Community Cultural Center (1 put). U sklopu festivala održan je forum: Diversification, Share and Cooperation Forum of International Children’s Plays and Dramas. Ekipa Pinkleca koja je u Kini predstavljala hrvatsko dječje kazalište

sudjelovala su kazališta iz Rusije, Nizozemske, Belgije i Danske. Predstava

je odigrana u Art Theatre of China Welfare Institute (4 puta), Shanghai Weiyu

Na festivalu je Pinklecima dodijeljena PLAYS AWARD povelja za predstavu A TKO SI TI?. Predstava A TKO SI TI? odigrana je 150 puta,

a po broju izvedbi slijede je BREMENSKI SVIRAČI i PUŽ MUŽ. S predstavom A TKO SI TI? sudjelovali su na brojnim festivalima i osvojili značajne nagrade. Na 24. SUSRETU LUTKARA I LUTKARSKIH KAZALIŠTA HRVATSKE – SLUK – nagradu za najbolju animaciju dobila je Karolina Horvat, a na 24. MEĐUNARODNOM LUTKARSKOM FESTIVALU – POLETNI LUTKOVNI PRISTAN, MARIBOR – primili

su Nagradu dječjeg žirija - „25 zlatnih zvezdic”. Sudjelovali su na Vukovarskom lutkarskom proljeću u Vukovaru, Assiteju u Čakovcu, Virkazu u Virovitici, Malom Boku u Bjelovaru, SLUK-u u Osijeku, Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku, Kotar festu u Delnicama, Poletnom lutkovnom pristanu u Mariboru, na Reviji lutkarskih kazališta u Rijeci, na Euro Kids festivalu u Washingtonu i PROLOGU u Sisku.

media

19. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.) U društvu suradnika pokušat ćete se nametnuti, kao osoba od autoriteta i s originalnim stilom izražavanja. Vaša profesionalna orijentacija i dobra elokvencija jamstvo u uspješnih rezultata. Ponekad nije lako ostvariti emotivni sklad, pa imate dojam da se lagano udaljavate od voljene osobe. Potrebna je određena hrabrost da se stvari nazovu pravim imenom i da se odrede prave vrijednosti.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

DRUŠTVO HARLEY DAVIDSONA MEĐIMURJE BIK (21.4. - 20.5.)

U poslovnom svijetu ovih dana djelovat ćete energično. Nemojte dozvoliti da vas netko zavara pogrešnim informacijama. Osvajat ćete simpatije na različitim stranama. Kada ste dobro raspoloženi imate dojam kako su vam dostupne različite privilegije. Birat ćete dominantnu ulogu pred svojim partnerom. Slobodne pripadnike ovog znaka privlačit će neobična avantura.

Preuzeli ste veliku odgovornost s namjerom dominacije u poslovno-financijskim pregovorima. Imate dovoljno snage i mudrosti da sačuvate svoju poslovnu poziciju. U ljubavnom životu ne dolazi do promjena koje priželjkujete. Ako kod partnera primjećujete sumnjive naznake u ponašanju, nemojte dozvoliti da stvari odu predaleko.

RAK (22.6. - 22.7.) Ne trošite vrijeme na situacije koje vam oduzimaju dragocjenu energiju ili vrijeme. Vaša kreativnost dolazi do pravog izražaja u situacijama kada drugi gube volju ili idejnu orijentaciju. Nalazite se u fazi emotivnog privida, pa često na subjektivan način procjenjujete partnerovo ponašanje. Ako ste slobodni, očekuje vas nova ljubavna romansa.

LAV (23.7. - 23.8.) Kad god vam se ukaže dobra poslovna prilika birajte jednostavnije rješenje. Postoje okolnosti na koje ne možete utjecati. U ljubavnom životu sačuvajte dodatnu mjeru opreza. Nema razloga da se zanosite trenutnom impresijom. Stvari izgledaju drugačije kad se promatraju s određenim vremenskim odmakom ili s određenom emotivnom distancom. Moguće su manje probavne smetnje.

DJEVICA (24.8. - 23.9.) Svoje znanje i energiju investirajte u korisne ciljeve. Sačuvajte dobar suradnički odnos kako biste ostvarili svoje poslovne vizije. Pokušavate promijeniti svoj odnos s partnerom u skladu s osobnim potrebama, ali imate osjećaj da se neprekidno vrtite oko istih tema. Stvari koje vama izgledaju jasno, kod partnera će možda izazvati nerazumijevanje. U dobroj ste psiho-fizičkoj kondiciji.

VAGA (24.9. - 23.10.) Prednost ćete davati poslovima koje možete obavljati u kraćem vremenu i bez potrebe nečije asistencije. Novi emotivni kontakti ili dinamičan odnos s voljenom osobom odgovarat će vašem ljubavnom ritmu. Emotivni zanos ili pojačana strast navodit će vas na aktivniju ulogu u različitim situacijama. Nećete moći odoljeti pred novim izazovima koji vas pokreću na “ljubavno osvajanje”. Više se odmarajte.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.) U danima koji dolaze posebice će doći do izražaja vaša težnja da okolini nametnete svoja nova rješenja i suvremene ideje. Postoje suradnici koji će odobravati vaš uspjeh, ali i oni koji će osuđivati vaš stil izražavanja. Uporno izbjegavate sentimentalnu notu ili emotivno otvaranje, pred osobom koja vas želi zavesti. Bez obzira na “emotivne ograde” koje postavljate, na kraju ipak nećete moći odoljeti intelektu i šarmu druge strane.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Ostvarili ste uspješne rezultate na različitim stranama i to će vas ispunjavati ponosom. Mnoge okolnosti su na vašoj strani. Djelujete privlačno i moći ćete upotrijebiti svoj zavodnički šarm u pravom trenutku. U odnosu s voljenom osobom ne želite propustiti ni jedan trenutak emotivne inspiracije, koji vam donosi ljubavni vrhunac ili zajedničku sreću. Ne zanemarujte znakove mogućih zdravstvenih tegoba.

JARAC (22.12. - 20.1.) U skladu s trendovima, potrebna su vam nova ili efikasnija poslovna rješenja. Kombinacija intuicije i praktične pameti, predstavlja dobar model i donosi dugoročne poslovne efekte. Prije ili kasnije, morat ćete se suočiti sa svojim ljubavnim iluzijama. Ponekad treba postupiti po unutrašnjem ritmu, bez obzira na “glas razuma” ili neka utvrđena pravila. Uskladite svoje misli i osjećaje. Potrebno vam je više sna.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) Stalo vam je da osigurate kvalitetnije uvjete koji će vam dozvoljavati veći stupanj autoriteta i samostalnosti. Ustrajni ste u svojim namjerama u svakom pogledu. U odnosu s voljenom osobom nailazite na nove prepreke i nesuglasice. Samo dobra volja i topla emotivna nota, vode ka zajedničkom zbližavanju. Ako ste sami, organizirajte izlazak u dane vikenda. Očekuje vas iznenadni susret.

RIBE (20.2. - 20.3.) Ovih dana ponestat će vam dobre volje da detaljno objašnjavate svoje namjere ili da se raspravljate sa suradnicima koji imaju drugačije poslovne stavove. Sporedne poslove ostavite za neka druga vremena. Godit će vam nečija pažnja i postupci koji će vam razigrati emotivna maštanja. Tanka je granica spajanja ili razdvajanja u ljubavnom životu, stoga nemojte ostati mirni pred novim izazovima.

Mališani su rado pozirali na ovim atraktivnim motorima

Na druženje u Međimurje su stigle i vesele bajkerice

Stotinu ljepotana na dva kotača u središtu Čakovca Protekla subotnja čakovečka špica bila je u znaku sportskih jurilica na dva kotača. Društvo Harley Davidson Međimurje organiziralo je druženje članova i vlasnika ovih atraktivnih motora Zahvaljujući Društvu Harley Davidson Međimurje i ljubiteljima Harley Davidson motora iz Pleter chapter Croatia koji su svojim motorima tri dana kružili rutama po Međimurju obogaćeno je i ispijanje subotnje prijepodnevne kavice u središtu Čakovca. Motoristi su rado predstavili svoje drage „zvijeri” na Trgu Republike. Uz 80-tak bajkera iz Hrvatske, stigli su i motoristi iz Slovenije i Bosne i Hercegovine. Brojni sugrađani posezali su za mobitelima i fotoaparatima kako bi se fotografirali kraj ovih ljepotana i imali uspomenu na još jednu dinamičnu i zanimljivu čakovečku ljetnu subotu. Glavni organizatori druženja bili su Enver Muminović i Zvonko Strahija čelni ljudi Društvo Harley Davidsona Međimurje. S obzirom na to

U glavni grad Međimurja stigao je glavom i bradom i sam šerif!

da bajkeri vole prirodu, te gastronomsku ponudu našeg kraja najavljuju kako će

se druženje poklonika Harley Davidson motora zasigurno organizirati i sljedeće godine,

što će biti šesto okupljanje ovih bajkera u našem kraju. (rr, foto: Zlatko Vrzan)

„Špalir” motociklističkih zvijeri privukao je pozornost svih prolaznika

19. srpnja 2019. Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka špica - Kod djeca treba odmalena razvijati sportski duh, poručuje ova biciklizmu orijentirana obitelj

Fina usklađenost koraljno rozih, pistacio i mornarsko plavih nijansi

Lijepo je na čakovečkoj špici vidjeti djecu jer ona su naša budućnost

Prozračne ljetne haljinice uvijek su u trendu

Sportska elegancija čakovečkih supružnika Jurinec

Šarmantne točkice i prugice uveseljavaju i trudničke dane

Dobra volja i osmijeh na licu detalji su koji svima dobro pristaju

media

19. srpnja 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVIJET TEHNOLOGIJA SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 do 23 sata

EUROPSKO PRVENSTVO MLADIH ROBOTIČARA

Robotički tim „CRO – Dance“ iz Čakovca u Hannoveru Nedjeljna večer uz Pomaranču i Ivanu

Protekli vikend i nedjeljnu večer vjerni fanovi zabavno-glazbene emisije “Fio show” zabavili su se uz glazbene goste Duo Pomaranču iz Murske SoboFazilet i njezine kćeri

te i Ivanu. Tijekom emisije emitirano je također i niz glazbenih video spotova. “Fio show” gledaju svi gledajte i vi! (rr, foto: Pepi 007)

NOVA TV pon-pet 20:15

Petak 19.7. Sinan želi priznati Hazan istinu o hotelskoj sobi, no poklekne pred strahovima i ne kaže joj ništa. Hazan je svjesna da je Sinan izbjegava. Kad dođe kući glave pune novih upitnika, dočeka je Nilin stravičan plan. Kad Nil i Sinana navuče u zamku, Hazan i Sinan nađu se unutar zastrašujućeg ludila. Ponedjeljak 22.7. Hazan se iznenada našla usred teškog obračuna i saznala da je arhitekt najviše ponižavajuće noći u njezinu životu bio Sinan. Dok istina koja je izašla na vidjelo Hazanino srce slama u tisuću komadića, i Sinanu je vrlo bolna. Pred Jagizom, koji je i nehotice uzrokovao da istina izađe na vidjelo, sada stoji ne jedna, nego dvije ruševine i Jagiz mora skupljati komadiće. Koliko god se Hazan opirala, dok se koprca u ljubavnoj boli, pokraj sebe nalazi Jagiza. Utorak 23.7. Sinan, gonjen kajanjem i osjećajem krivice, prvi put u životu odabire postupiti ispravno. Hazan je, s druge strane, obuzeta bijesom i boli i prvi put odabire da se ne bori, nego da se preda i pobjegne. Hazan je odlučna u namjeri da pobjegne od razočaranja koje je doživjela i krene svojim putom. Međutim, s Jagizovim iznenađujućim korakom, za Hazan svi putovi vode do braće Egemen. Jagiz, Sinan i Hazan koprcaju se u vlastitoj zbrci, a iznenadni razvoj događaja u vili sve će donesene odluke, podu-

HRT – HTV 1 subota,

zete korake i sve planove izokrenuti naglavce. Srijeda 24.7. Edžino i Hazimovo šokantno vjenčanje razorno je za Hazan i sve Egemene. Dok Hazan, Jagiz i Sinan, svjedočivši nepojmljivom vjenčanju, svoju šokiranost i bijes usmjeravaju na različite ciljeve, drama koja izbija u vili najava je olujnih dana koji slijede. Dok se Hazan svim snagama bori da svoju sestru spasi od te ludosti, Edžino ponašanje potresa i njezinu sestru i majku. Fazilet, čiji su se snovi ostvarili jednim potpisom njezine kćeri, iznenada se zatekne između svojih dviju kćeri, a reakcija koju Hazim doživi od svoje djece puno je gora od svega čega se bojao. Četvrtak 25.7. Dok braća Egemen pale mostove sa svojim ocem, svi kreću svojim putom prema svojim olujama. Bez obzira na to tko što rekao, Hazan ne želi vjerovati da je njezina sestra u taj brak ušla svojom voljom. Svjesna je da taj gordijski čvor ne može razriješiti sama, no ruka prema kojoj je posegnula kako bi zatražila pomoć krenula je sasvim drugim putom. Hazimov i Edžin brak neizbježno potresa i ravnotežu odnosa između Jagiza, Hazan i Sinana. Dok se reakcije na šokantno vjenčanje uzdižu u valovima, za Edže stvar dolazi do opasne točke. Hazan je pak s iznenadnim susretom na rubu da se nađe u sasvim novoj zbrci koja se plete oko Jagiza i Sinana.

20. srpnja, 21:55

12 godina ropstva, američko - britanski film Povijesna drama prema memoarima Solomona Northupa iz 1853. godine. Rođen je u državi New York kao slobodan čovjek, a 1841. otet u Washingtonu zato što je crnac i prodan na plantažu. U Louisiani je kao rob morao raditi punih dvanaest godina nakon čega je ponovno postao slobodan. Film je osvojio tri Oscara (najbolji film, najbolja sporedna glumica, najbolji adaptirani scenarij). Prvi put je Oscara osvojio afroamerički producent Steve McQueen, kao i prvi

afroamerički redatelj čiji je film proglašen najboljim. "12 godina ropstva" također je osvojio Zlatni globus za najbolji film, britansku nagradu BAFTA (najbolji film i najbolji glumac). Jedan od producenata bio je i slavni Brad Pitt koji ujedno glumi u filmu. Uloge: Chiwetel Ejiofor, Michael Fassbender, Benedict Cumberbatch, Paul Dano, Garret Dillahunt I Michael Kenneth Williams. Scenarij: John Ridley prema knjizi "Twelve Years a Slave" Solomona Northupa. Režija: Steve McQueen.

Mladi robotičari Lara i Žan Resman kao tim „CRO – Dance“ bili su dio ekipe Hrvatskog društva za robotiku koji su od 21. – 23. lipnja sudjelovali na Europskom prvenstvu robotičara „RoboCup Junior Euro 2019“ u njemačkom gradu Hannoveru. Sudjelovale su ekipe iz 20 država i natjecalo se u 6 područja. Hrvatsku ekipu je na ovom događanju predstavljalo 35 učenika razvrstanih u 13 timova. Tim se mogao natjecati samo u jednom području. Hrvatski timovi su osvojili dvije zlatne te po jednu srebrnu i brončanu medalju. Lara, učenica 3. r. Gimnazije u Čakovcu i Žan, učenik 7. r. I. OŠ Čakovec natjecali su se u kategoriji On Stage Advanced (Scenski nastup robota) pri čemu su isprogramirali i prikazali ples robota. Posterom i prezentacijom predstavili su Čakovec, grad u kojem žive. Na kraju su osvojili 8. mjesto. Međimurski tim je prije toga na natjecanju Hrvatskog robotičkog saveza u Zagrebu, 24. – 25. studenog 2018. godine kao tim „Međimurje“ zauzeo II. mjesto u toj kategoriji, te zadovoljavajuće 7. mjesto na RoboCup Junior Austrian Open 2019. održanom od 26.

Žan Resman, Lara Resman i Dubravka Žignić Resman Tim CRO - Dance na Europskom prvenstvu

– 27.4. 2019. na Universitatu u Innsbrucku kao tim „Međimurci“. Voditelj Hrvatske lige i ekipe robotičara bio je Ivica Kolarić iz Varaždina, dok je mentorica međimur-

skim učenicima bila članica Društva pedagoga tehničke kulture Međimurske županije Dubravka Žignić Resman. Sponzorskim prilozima ekipi su pomogli Grad Čako-

vec, Međimurska županija, Međimurske vode, Centrometal, Tehnološko - inovacijski centar Međimurje i Hrvatski robotički savez. (rr)

SVIJET TEHNOLOGIJA

Ekipa Hrvatske u sastavu Stipe Stajp Predanić, Jelena Tuksar, Alida Sokolović, Hana Sokolović i Vladimir Vinko

Vladimir Vinko i Jelena Tuksar iz Radiokluba “Međimurje”

14. BALKANSKO ARG PRVENSTVO

Zlatne medalje za članove Radiokluba „Međimurje” U Moldaviji u gradu Orhei od 21. – 23. lipnja održano je 14. balkansko Amatersko radiogoniometrijsko (ARG) prvenstvo. Na natjecanju su sudjelovali radioamateri iz Crne Gore, Moldavije, Srbije, Rumunj-

ske, Bugarske, Mađarske, Slovenije i Hrvatske. Dio od peteročlane ekipe Hrvatske činili su Jelena Tuksar i Vladimir Vinko iz Radiokluba “Međimurje”. Jelena se natjecala u dobnoj kategoriji Women

35, a Vladimir u Men 60. Natjecanje je provedeno u područjima: Sprint, Klasika 80 m i Klasika 2 m. Reprezentacija Hrvatske osvojila je ukupno 12 medalja. Od toga je Jelena osvojila u području

Sprint zlatnu medalju, Klasika 80 m i Klasika 2 m, brončane medalje, dok je Vladimir Vinko u Klasiku 80 m i Klasiku 2 m osvojio zlatne medalje, a u Sprintu srebro. (žm)

19 . srpnja 2019.

PETAK,19.7 08:00 08:15

09:15 10:00 10:40 11:40 12:40 13:00 13:15 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:00 16:15 16:45 17:15 17:45 18:15 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:15 22:20 23:05

Yoga&Pilates Dječja TV

TV prodaja Oko umjetnosti (r) TV prodaja Bujica (r) Dom 2 (r) TV prodaja TV Jukebox TV prodaja TV Jukebox Privredni. Hr (r) TV prodaja Dječja TV Vijesti TV prodaja Kutura 21 Kratki rezovi (r) Riječ života (r) TV podaja Vijesti dana Blitz Povećalo specijal Auto – servis Vijesti Zdrava jabuka Vijesti dana Zapisano u zvijezdama (18)

PETAK, 19.7 06:55 07:00

SUBOTA, 20.7 07:30 09:30 10:00

Dječja TV TV prodaja Mala školska liga

10:40

TV prodaja

11:40 12:10 12:40

Dom 2 (r) Privredni. Hr (r) Auto – servis (r) Povećalo specijal (r) TV prodaja

13:10 13:40 14:00 15:00 16:15 16:50 17:00 17:30 18:00

Bujica Zdrava jabuka Note života Vijesti Obzori Odaberi zdravlje TV Jukebox

19:00 19:30 20:00

Vijesti dana TV Jukebox Kajkanje (r) Vijesti U dobroj formi Vijesti dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Odjava

21:00 21:15 22:00 22:40 23:00 02:00

SUBOTA, 20.7

Dječji program