Međimurske novine 1248

Godina XXIV.

Broj 1248.

Čakovec, PETAK, 16. kolovoza 2019.

Cijena 10 kuna

Foto: Davor Puklavec / Pixsell

ŠTO KAŽE KAŽNJENA ČAKOVEČKA LIJEČNICA vozača koji je pod utjecajem opijata izazvao stravičnu prometnu nesreću

str. 2

Kako sam mogla prijaviti nešto što nisam znala!? PROVJERILI SMO situaciju na međimurskim cestama nakon znatnog povećanja kazni za prekršaje u prometu

VESNA MAKOVEC ispričala je kako je živjeti s alergijom na ambroziju

Nakon 30 str. 3 godina alergije na ambroziju dobila sam i astmu CRNA KRONIKA NOVI TEŽAK incident u romskom naselju, ovog puta u Sitnicama

Kamenjem i uvredama na policajce DVOJAC iz Strmca Podravskog u noćnom pohodu otuđenja i uništenja

PRVA DRAKONSKA KAZNA

10.000 kuna i uhićenje zaradio 21-godišnjak Donosimo što sve ne smijete raditi u prometu i kada ne sjedati za volan kako biste izbjegli da vas policija drastično udari po džepu

E K I L E V E FOTOREPORTAŽ Povorka starih zanata u Svetom Martinu na Muri

Ukradeni auto iz Štefanca završio u dravskom kanalu

SVAĐA među romskim obiteljima

Iz osvete zapalio dječju sobu

str. 8

PRELOG privlači i zadržava mlade povoljnim stambenim kvadratima

str. 4-5 Grad s najjeftinijim str. 12-13

stanovima od 1000 eura za kvadrat str. 15 KOJE FIRME zapošljavaju najviše radnika

Metss s 982 zaposlena najbrojnija je tvrtka str. 10

Što se fino skuhalo za “tajerček” u Frkanovcu

str. 39

VLAHKO računovodstvo knjigovodstvo savjetovanje Već od 350,00 kn (+pdv) mjesečno

Besplatni info telefon 0800 1507 Franje Punčeca 2, Čakovec (Aurora)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNIČKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

16. kolovoza 2019.

ŠTO KAŽE kažnjena liječnica iz Čakovca “zbog neprijavljivanja promjene zdravstvenog stanja vozača” koji je skrivio nesreću kod naplatne postaje Sveta Helena

Ozbiljnog turizma kod nas nema, samo to još nismo shvatili

vaki godišnji odmor na našem moru uvijek mi donese uz dobrodošli odmak od međimurske svakodnevice i mnogo upitnika. Nažalost i zrno sekirancije, posebice kad se vratim doma. Tako je i ove godine kada se spremam malo duže vrijeme odmoriti “na plavome morskom žalu”, jer znam što slijedi, budući da se “dolje” ništa ne mijenja. Nisam zagovornik visokih poreza, niti podržavam aktualnu poreznu politiku koja bi zasigurno trebala biti puno liberalnija, ali najviše me smeta kada jedna pravila igre vrijede za hrvatski sjever, a druga za jug? Svake godine pitamo se kakva će biti sezona, hoće li doći više ili manje turista nego prošle godine? Mislim da takva pitanja postaju zaista besmislena, jer turizma će uvijek biti. Kakvog to je drugo pitanje, ali najvažnije je da će oni koji od njega žive u nekakvoj crnosivoj zoni ušićariti nešto bez obzira na statistiku. Svake godine se ipak nešto popravi na bolje kada je u pitanju prijavljivanje prometa, pa onda nije čudno da su ukupne brojke bolje nego ikad. Normalno, kada većina prometa iz apartmanskog smještaja, ugostiteljstva i drugih usluga ide izravno u džep, a ne kroz blagajnu. aista je fascinantno da je neko istraživanje pokazalo da čak 75 posto hrvatskih iznajmljivača apartmana, većinom iz Dalmacije, koji to rade na očigled svih, preko booking.com uopće ne plaćaju lipu poreza. Štoviše, njih 50 posto uopće nema prijavljeno da su iznajmljivači, a od preostale polovice samo pola njih plaća nekakav porez. I to je vjerojatno u pitanju nekakav minimalan paušal. To je samo jedan slučaj koji je sada izbio u javnost. Sličnih nažalost ima “mali milijun”, ne samo kada su iznajmljivači “nečega” u pitanju. Međutim, ono što je još veći problem od izbjegavanja plaćanja poreza u što se ulaže novac koji se ubere. Morska lokalna samouprava ima na raspolaganju puno veće prihode nego naša, ali gdje završi taj silni novac od poreza i drugih davanja? o svemu sudeći prvenstveno u cjelogodišnji život uhljebljenih u tamošnjem javnom sektoru umjesto ulaganja u infrastrukturu: kanalizaciju, plin i sve drugo što je potrebno za napredak turizma. Ovakva situacija dugoročno ne može donijeti boljitak u podizanju turističke ponude, posebice one izvanhotelske, jer se očito malo ulaže u poboljšanje ponude i usluge, već se maksimalno raubaju i caruje improvizacija. Neki dan smo na jednoj

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

televiziji gledali prilog kako se odvija turizam na grčkoj Kreti. Na banalnom primjeru najma ležaljki i suncobrana koje se iznajmljuju za desetak kuna, vidimo u čemu je problem. Zašto na svakoj našoj plaži nemamo besplatne ležaljke i suncobrane? ašto se ne napravi besplatna zabava za djecu na moru, poput tobogana, trampolina i svih drugih sličnih dječjih zabavnih čuda, umjesto da se dopušta laka zarada bez plaćanja poreza nekolicini “iznajmljivača”. To je samo obična dječja zabava koja bi trebala biti besplatna ako želimo privući mlade obitelji s djecom kojima će onda ostati više za potrošiti u nekom drugom ozbiljnijem segmentu vanpansionske ponude. Da ne govorim o puno ozbiljnijoj ponudi koje na Jadranu uopće nema. To su prvenstveno trkačke i biciklističke rute i staze, golf igrališta, urbane ludorije poput skejt parkova i slično. Nažalost, mnogi nisu spremni uložiti ni u uređenje plaže, a kamoli nešto više od prije nabrojenog. mjesto novih, kreativnih ideja u našem turizmu, glavni projekt za kvalitetniju i dužu turističku sezonu su “manifestacije”. Da se razumijemo, nisu ni one loše, ali one mogu pokriti nekoliko dana, ali za generalno unapređenje turističke ponude trebaju nam sadržaji koji će gostima biti dostupni stalno, a ne samo točno određene dane. Uglavnom, i dalje caruje improvizacija, glavni adut nam je ljepota more, obale, pa i kontinenta. I sve je dobro dok je dobro, ali što kad se dogodi tragedija? Poput ovog trovanja talijanskih turista na brodu. Hoće li ona ipak možda otvoriti neka pitanja kako se odvija dobar dio naše turističke ponude, kako se ne bi opet morali čuditi zašto turisti odlaze u Tursku ili Grčku, a ne u Hrvatsku? Nisam optimist po tom pitanju. nije improvizacija samo problem Jadrana, jer nažalost nije puno bolje ni kod nas na kontinentu. Nikako da se postavi organizacija i profesionalnost kako nam se turizam ne bi događao, već kako bi njime konačno počeli upravljati.

Foto: Davor Puklavec/ PIXSELL

Kako sam mogla prijaviti nešto što nisam znala!? - Drugi put su došla četiri policijska službenika iz međimurske policije kojima sam predala pripremljenu dokumentaciju, ali nije bilo pretresa ordinacije, kaže čakovečka liječnica obiteljske medicine Neka visi Pedro! - mogao bi se nazvati slučaj čakovečke liječnice koja je prva kažnjena i to opipljivo s 5000 kuna obveznim prekršajnim nalogom zato što je mladić iz Čakovca skrivio stravičnu nesreću na naplatnoj postaji Sveta Helena. Tereti ju se što kao njegova izabrana liječnica policiji nije prijavila promjenu njegova zdravstvena stanja, na što je po zakonu bila obvezna. Naime, mladić je vozio pod utjecajem droga, i to po povratku sa psihijatrijskog liječenja. Radi se o presedanu da se tereti liječnica za ono što je skrivio njezin pacijent. U Hrvatskoj se do sada dogodilo puno prometnih nesreća s poginulima, a da se nije povlačila odgovornost izabranih liječnika, čak ni u poznatom slučaju Horvatinčić, gdje se okrivljenik izvlačio na “sinkopu”. Isto je bilo i u slučaju vozača kamiona koji je nakon dobivene blokade i obavljenog liječničkog pregleda nastavio vožnju i na parkiralištu usmrtio dvije djevojčice, a treća je osoba naknadno, od zadobivenih ozljeda, preminula u bolnici. Razgovarali smo s kažnjenom liječnicom koja ima ordinaciju u Čakovcu. Pristala je na razgovor bez obzira na to što je na godišnjem, ali uz uvjet da ostane anonimna. - U cijelom slučaju za mene je najveći problem u tome što je zakon nedorečen. Za razliku od posjedovanja oružja za koje se unosi oznaka u karton pacijenta, to nije slučaj i s vozačkim dozvolama. Liječnik može pitati pacijenta vozi li ili ne vozi, ali pacijent

u krajnjem slučaju ne mora biti iskren. Terete me da nisam prijavila promjenu pacijentova zdravstvenog stanja!? Policija me pitala za hospitalizaciju, ali za nju nisam ni znala. Nisam mu izdala uputnicu za liječenje niti mi se javio po povratku s liječenja. Ne znam kako ga je i tko uputio na liječenje, mogao je i preko hitne ako je bio u takvom stanju. Pitam se hoćemo li zbog nedorečenosti zakona morati prijavljivati promjenu stanja pacijenta za sve živo? Objasnila je sve što se dogodilo i odbacila navode pojedinih medija koji su prenijeli da je došlo do pretresa ambulante i drugo. - Policajac iz PUM-a u moju je ambulantu došao po nalogu zagrebačke policije sa zahtjevom da mu predam medicinsku dokumentaciju osobe koja je skrivila tu nesreću. Nazvala sam našu policiju i kazala kako bez naloga dokumentaciju ne dajem te zatražila da povuku službenika. Drugi put su došla četiri policijska službenika iz naše policije kojima sam predala pripremljenu dokumentaciju i nije bilo pretresa. A i zašto bi uznemiravali pacijente ili pak oduzimali računala. Međutim, nije ugodno kad ti u ambulantu dolaze policajci, ako u životu nisi učinio nikakav prekršaj. Ne osjećaš se ugodno, ni fizički ni psihički - kazala je doktorica. Za kraj je poručila: - Upozoravam da je pri predaji dokumentacije trebao biti prisutan i predstavnik Hrvatske liječnike komore.

ZAGREBAČKA POLICIJA

Sumnjamo da je liječnica povrijedila zakonske odredbe - Temeljem sumnje zagrebačke policije da vozač koji je osumnjičen za kazneno djelo nije zdravstveno sposoban za sigurno upravljanje motornim vozilima te da sukladno odredbama iz članka 231. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama podliježe upućivanju na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled, od njegove je liječnice iz Čakovca zatražena dostava njegovih zdravstvenih podataka. Budući da je liječnica to odbila pravdajući se liječničkom tajnom, pokrenuti su izvidi te kriminalističko istraživanje zbog sumnje da je liječnica povrijedila odredbe iz članka 233. stavka 3. citiranog Zakona te su temeljem naredbe Općinskog suda u Čakovcu policijski službenici PU međimurske pristupili provođenju dokazne radnje pretrage

Hrvatska liječnička komora uzela me u zaštitu jer sam kao njena članica osigurana na pravnu zaštitu. Naravno da sam uložila žalbu na prekršajni nalog i angažirala

poslovnih prostorija, računala i dokumentacije kao i privremenog oduzimanja predmeta prilikom koje je, tek tada, navedena liječnica predala traženu liječničku dokumentaciju za spomenutog pacijenta. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđena je osnovana sumnja da je liječnica počinila prekršaj iz članka 233. stavka 3. kažnjivo po stavku 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama zbog čega je protiv nje pokrenut prekršajni postupak izdavanjem obaveznog prekršajni naloga s izrečenom novčanom kaznom u iznosu od 5000 kuna. Budući da je putem odvjetnika podnijela prigovor na obavezni prekršajni nalog, proslijeđen je na odluku nadležnom Općinskom sudu, odgovorila je PU zagrebačka na naše pitanje o dotičnom slučaju. (dv)

odvjetnika u čijim je rukama slučaj. Želim time pomoći drugim liječnicima da se ne nađu u sličnoj situaciji zbog nedorečenog zakona. (BMO)

16. kolovoza 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KAKO PELUD AMBROZIJE zagorčava život alergičarima, ispričala nam je Vesna Makovec

Alergičari moraju živjeti s njom jer lijekovi samo ublažavaju teškoće - Unatoč lijekovima tegobe u sezoni cvatnje ambrozije ne mogu izbjeći. To su suzenje očiju, začepljen nos, glavobolja. U sezoni alergije ne mogu spavati ni jesti, kazala je naša sugovornica Vesna Makovec Piše: Božena Malekoci-Oletić

Alergičnima na pelud ambrozije počinje najgori dio godine. Počinje cvatnja ambrozije čiji im pelud izaziva neugodne tegobe; kihanje, kašljanje, šmrcanje, suzenje očiju, glavobolju i teške, besane noći. Kako je živjeti s alergijom na pelud ambrozije, ispričala nam je poznata čakovečka arhitektica Vesna Makovec. - Alergična sam oduvijek, samo što sam to saznala u svojoj 25-toj godini kad sam već bila na fakultetu. Prije toga nikom na pamet nije palo da bi bilo to, niti je tko znao što je ambrozija. Izrazito sam alergična i samo na ambroziju. Da je to to, saznala sam od liječnice u Čakovcu koja je također patila od iste alergije. Tada sam otišla na testiranje i dobila potvrdu da je to to. Za tu alergiju nema lijeka, samo se mogu ublažiti simptomi. Druge alergije se daju riješiti homeopatskim lijekovima, ali ne i alergija na ambroziju. - To čak ne bih ni nazvala bolešću, nego čudnim stanjem. Imunitet tijekom borbe s njom oslabi i obično mi se u listopadu, kad prođe sezona, dogodi da dobijem bronhitis

Vesna Makovec kazala je da živi s borbom protiv ambrozije, ali je sada dobila i astmu

VIJEST(I) TJEDNA

Kakva je situacija s drakonskim kaznama u prometu? Od 1. kolovoza vozače čekaju drastično veće kazne prema novom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Kažnjavanje je počelo i na međimurskim cestama. Tako je najveću kaznu po novim zakonskim odredbama dobio 21-godišnjak u Čakovcu. Njemu je koncentracija alkohola od 1,81 promila u krvi utvrđena 3. kolovoza u Čakovcu, kod 21-godišnjeg vozača osobnog automobila. Mladić je uhićen te mu je temeljem Prekršajnog zakona izrečena kazna od 10 tisuća kuna i određena mjera zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od 6 mjeseci. Naša ekipa je s policijom otišla je s policijom na međimurske ceste i provjerila kakva je situacija. Reportažu i analizu novih prometnih kazni donosimo na str. 4-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Čateks novom vojnom tkaninom osvaja inozemna tržišta

Foto: Goran Stanzl/ PIXSELL jer organizam više ne može podnositi silno kihanje i kašljanje. I tada obavezno dobijem prvu jesensku infekciju, virozu, što već stigne. Živim s tim, ali sam nakon 30 godina alergije na ambroziju dobila astmu. Priprema za borbu protiv alergije Vesna Makovec počinje tri tjedna prije sezone cvatnje ambrozije, tad počinje piti antihistaminike koje pije do kraja listopada dok traje sezona alergije. Ne zna više ni sama pomažu li joj ili imaju placebo-efekt. Vjerojatno djelomično pomažu, ali unatoč lijekovima tegobe u sezoni cvatnje ambrozije ne može izbjeći. To su suzenje očiju, začepljen nos, glavobolja.

- U sezoni alergije ne mogu spavati, jesti. Uglavnom se trudim ne uzimati kortikosteroide ako baš ne moram. Međutim, u jednom momentu su mi dijagnosticirali astmu i onda sam dobila pumpice i Ventolin i još neke dodatne lijekove za astmu. Koristim to obavezno kad počne sezona cvatnje, u prvoj polovici kolovoza, a najgore je do sredine rujna, kad je cvatnja na vrhuncu. Kad je velika frka, odem negdje gdje nema ambrozije. Obično u to kritično vrijeme odem na Pag ili sam znala otići u Tursku, negdje gdje je toliko vruće da ne raste ambrozija. Opcija je da se ode u hladne predjele gdje ona ne raste. Ako mi je jako loše,

znam se omaknuti preko vikenda jer mi se nakon dva-tri dana, čim nemam doticaja s alergenom ambrozije, stanje stabilizira. Bila sam i u Kanadi gdje je ambrozija autohtona, ali ona tamo ima prirodne neprijatelje. Četiri vrste nametnika liježu jajašca na listove ambrozije koji se zbog toga suše. Zbog nametnika ona tamo nije toliko sveprisutna kao kod nas. Nametnik je došao i do Europe u okolicu Milana u Italiji, negdje 2012. godine, preko aviona. Zahvaljujući tome ambrozija je iz okolice Milana nestala. Rade se neka ispitivanja oko tih nametnika, međutim, očigledno ga se ne usude širiti namjernim putem zbog bojazni da bi

mogao utjecati i na nasade soje ili druge poljoprivredne kulture - ispričala nam je Vesna koja istražuje sve uz ambroziju. - Za alergičare je jedina nada da se nametnik prirodnim putem proširi i ugrozi ambroziju - kaže Vesna - jer vidim da je sve raširenija, a da akcije tipa čupanja i košnje ne daju neke opipljive rezultate, nego da je svake godine ima sve više. Najgora su krumpirišta kad korov preraste stabljike krumpira, a ne smije se kositi prije njegova vađenja. Jednako tako raširena je i u zaštićenoj zoni uz Muru i Dravu gdje potiskuje druge kulture, kao i na svakom ficleku neobrađenog zemljišta.

SVEPRISUTNA AMBROZIJA i u širem centru grada

Raste i iz pukotina u asfaltu Ambrozija je izrazito agresivna biljka te se s neobrađenih zemljišta iz godine u godinu sve više širi. S polja se proširila i u urbane sredine. Sve češće se zavlači u pukotine između kolnika i pješačkih staza, a niče i na svježim zemljanim površinama uz gradilišta.

Borba čovjeka i ambrozije za sada je na strani ove agresivne biljke. Oštre škare ili kosa jedino su efikasno oružje u borbi protiv nje. Borbu čovjeka i ambrozije snimili smo i ispred novogradnje u Čakovcu gdje se nedaleko od ulaza u nju udomaćila prije prvih stanara. (BMO)

Radnik s oštrim škarama ju je sasjekao do korijena da ne procvate prije dolaska novih stanara

Čakovečka tekstilna tvrtka Čateks objavila je da je sklopila trogodišnji ugovor s Ministarstvom obrane Republike Slovenije o isporuci vojne tkanine u vrijednosti od 3 milijuna eura. Dvogodišnji rad na pripremi za natječaj slovenskog Ministarstva obrane završio je potpisivanjem ugovora o isporuci specijalne vojne tkanine u vrijednosti od 3 milijuna eura. Tako se Slovenija pridružila referentnoj listi zemalja u koje Čateks već izvozi svoju tkaninu među kojima je desetak zemalja. Više na str. 7.

Opet napadnuti policijski službenici u romskom naselju Nikako da se smiri situacija s delikventnim ponašanjem pripadnika iz redova romske nacionalne manjine. Nažalost sve više ima događaja koji su za ne povjerovati. Tako gotovo da nema nekog izvješća o tome da je netko od pripadnika većinskog naroda napao policajca, međutim, iz tjedna u tjedan ponavljaju se napadi na policajce u romskim naseljima. Nije čudno da se u intervencije mora ići uz pripadnike interventne policije, a mnogi s obzirom na stanje stvari, zazivaju i specijalnu policiju. I to nažalost nije sve. Ima i međusobnih obračuna i napada, a što tek reći za noćni razulareni pohod dvojca iz susjedne Varaždinske županije koji je na kraju ukrao i uništio auto kojega se dočepao u Štefancu. Sve ove nemile slučajeve donosimo na str. 8.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. kolovoza 2019.

PROVJERILI SMO kakva je situacija na međimurskim cestama nakon što su od

Na što obratiti pozornost da izbjegnete goleme kazne U nastavku donosimo detaljan pregled novih kazna u prometu, a posebno izdvajamo najveću novost koja se odnosi na okolnosti pod kojima policija može oduzeti vozilo. Nove odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama predviđaju snažnije kažnjavanje počinitelja osam najtežih prekršaja za koje smo detektirali da uzrokuju najveća i najteža stradavanja u prometu. • Nepropisno pretjecanje, pretjecanje kolone, u tunelu i slično

Uz dosadašnju novčanu kaznu od 3.000 kuna, oduzimanje vozačke najmanje na 3 mjeseca za drugi takav prekršaj, a najmanje na 6 mjeseci za svaki sljedeći te 2 negativna boda • Pretjecanje i obilaženje vozila na zebri

3.000 – 7.000 kuna umjesto 3.000 kuna, oduzimanje vozačke najmanje na 3 mjeseca za drugi takav prekršaj, a najmanje na 6 mjeseci za svaki sljedeći te 2 negativna boda • Nezaustavljanje ispred zebre na crvenom

3.000 – 7.000 kuna umjesto 1.000 kuna, oduzimanje vozačke najmanje na 3 mjeseca za drugi takav prekršaj, a najmanje na 6 mjeseci za svaki sljedeći te 3 negativna boda • Nezaustavljanje ispred zebre bez semafora

3.000 kuna umjesto 2.000 kuna i 2 negativna boda • Nepravilno prelaženje željezničke pruge

3.000 – 7.000 kuna umjesto 2.000 – 5.000 kuna, oduzimanje vozačke najmanje na 3 mjeseca za drugi takav prekršaj, a najmanje na 6 mjeseci za svaki sljedeći te 3 negativna boda • Polukružno okretanje ili vožnja u rikverc na autocesti

7.000 kuna umjesto 2.000 kuna i 3 negativna boda • Vuča drugog vozila na autocesti

1000 kuna umjesto 500 kuna Stalna vožnja lijevom trakom na autocesti 1.000 kuna umjesto 500 kuna • Vožnja bez pojasa (vozača i svih putnika)

1.000 kuna umjesto 500 kuna • Nepropisan prijevoz djece Kazna od 1.000 kuna

• Bijeg s mjesta prometne nesreće s ozlijeđenima i(li) mrtvima 10.000 – 20.000 kuna ili zatvor do 60 dana umjesto 3.000 – 7.000 kuna, oduzimanje vozačke najmanje na 12 mjeseci, te 6 negativnih bodova

• Bijeg s mjesta prometne nesreće samo s materijalnom štetom (ili neostavljanje podataka vozaču drugog oštećenog vozila)

3.000 – 7.000 kuna umjesto 2.000 – 5.000 kuna, oduzimanje vozačke najmanje na 6 mjeseci i 3 negativna boda • Odbijanje alkotesta i ispitivanja na droge i lijekove nakon prometne nesreće

10.000 – 20.000 kuna umjesto 5.000 - 15.000 kuna ili do 60 dana zatvora, oduzimanje vozačke najmanje na 6 mjeseci za drugi takav prekršaj, a najmanje na 12 mjeseci za svaki sljedeći te 3 negativna boda za uzimanje alkohola, droge ili lijekova za vrijeme postupka, odnosno 6 negativnih bodova za odbijanje testiranja

10.000 kuna uz u “zaradio” 21-god vožnje u pijanom Drastično je kažnjen mladić zbog koncentracije alkohola od 1,81 promila u krvi koja je utvrđena 3. kolovoza u Čakovcu, u Ulici I. Gorana Kovačića

• Vožnja u zimskim uvjetima bez zimske opreme

1.000 kuna umjesto 700 kuna Korištenje mobitela u vožnji 1.000 kuna umjesto 500 kuna Vožnja unatoč bolesti, umoru i slično 3 negativna boda uz dosadašnju kaznu od 1.000 – 2.000 kuna • Odbijanje alkotesta, odnosno uzimanja krvi ili krvi i urina

Za 0,5-1 promila 3.000 – 5.000 kuna umjesto 1.000 – 3.000 kuna, oduzimanje vozačke najmanje na 3 mjeseca za drugi takav prekršaj, a najmanje na 6 mjeseci za svaki sljedeći te 3 negativna boda Za 1-1,5 promila: 000 – 15.000 kuna umjesto 3.000 – 5.000 kuna, oduzimanje vozačke najmanje na 6 mjeseci za drugi takav prekršaj, a najmanje na 9 mjeseci za svaki sljedeći te 4 negativna boda Za više od 1,5 promila ili pod utjecajem droga i lijekova: 10.000 – 20.000 kuna umjesto 5.000 – 15.000 kuna, oduzimanje vozačke najmanje na 6 mjeseci za drugi takav prekršaj, a najmanje na 12 mjeseci za svaki sljedeći te 6 negativnih bodova • Vožnja bez vozačke prije stjecanja prava na upravljanje

10.000 – 20.000 kuna umjesto 5.000 – 15.000 kuna, oduzimanje vozačke najmanje na 6 mjeseci za drugi takav prekršaj, a najmanje na 12 mjeseci za svaki sljedeći te 6 negativnih bodova 1.000 kuna umjesto 2.000 kuna za vožnju “prejake” kategorije • Vlasnik koji je dao vozilo “nekvalificiranom” vozaču 3.000 – 7.000 kuna umjesto 1.000 – 3.000 kuna • Vlasnik koji odbija dati podatak o tome kome je povjerio vozilo

5.000 – 15.000 kuna umjesto 2.000 – 5.000 kuna

Prometna policija u Međimurju krenula je s primjenom novog strožeg Zakona o sigurnosti prometa na cesta

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

d 1. kolovoza vozače čekaju drastično veće kazne prema novom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Kažnjavanje je počelo i na međimurskim cestama. Tako je najveću kaznu po novim zakonskim odredbama dobio 21-godišnjak u Čakovcu. Njemu je koncentracija alkohola od 1,81 promila u krvi utvrđena 3. kolovoza u Čakovcu, u Ulici I. Gorana Kovačića kod Mladić je uhićen te mu je temeljem Prekršajnog zakona izrečena kazna od 10 tisuća kuna i određena mjera zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od 6 mjeseci.

Bili smo u patroli s prometnom policijom - bez težih kazni Na što sve treba obratiti pozornost te kakve će se kazne plaćati ako se ne pridržavate pravila u pro-

metu, istražili smo i provjerili na terenu zajedno u patroli s ophodnjom prometne policije. - Dolaskom novog zakona u ovih dva tjedna koliko se primjenjuje na terenu, primijetili smo da vozači posvećuju više opreza na cestama. Za sad sankcioniramo prometne prekršaje koji se događaju s nastankom prometnih nesreća, a to su brzina, alkohol, mobitel i pojas - rekao je prometni policajac Toni Kolarić uime PU međimurske. Novi zakon donosi i veće kazne za drastično prekoračenje brzine. Manje prekoračenje brzine, srećom, neće se kažnjavati većim kaznama, one su ostale iste. Upravo smo takvu situaciju zatekli i s “našom” patrolom. Policijska patrola pomoću uređaja mjerila je brzinu kretanja vozila u Ulici bana Josipa Jelačića u Čakovcu iz smjera Pri-

bislavec. U kratkom vremenu kažnjena su dva vozača. - Slažem se s ovim novim zakonom, treba kažnjavati prekršitelje te će to smanjiti broj prometnih nesreća i povećati sigurnost. Policija me ne zaustavlja često, osim jednom kad sam dobio kaznu zbog nekorištenja pojasa. Danas sam vozio 60 km/h, dok je u naselju dozvoljeno 50. Znam to, ali žurim po mamu pa sam malo stisnuo po gasu - ispričao je zaustavljeni vozač David Vinković iz Domašinca. Za 10 više od dozvoljene brzine vozač David dobio je kaznu za prebrzu vožnju kroz naselje od 300 kuna. Platio je kaznu na licu mjesta, pa se kazna spustila na 150 kuna. No, osim brzine policijski službenik uvidio je neispravnost na vozilu. - Utvrđena je neispravnost prednjeg desnog pneumatika. Takvo se vozilo upućuje na izvanredni tehnički pregled i ako se utvrdi još neka nepravilnosti koja

16. kolovoza 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

d 1. kolovoza na snagu stupile drakonske kazne Zakona o sigurnosti na cestama pi devet negativnih bodova u dvije godine neće moći sljedeće dvije godine podnijeti zahtjev za izdavanje vozačke. Protiv ovih mjera ne može se podnijeti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Ako netko upravlja vozilom za vrijeme ovih mjera, kaznit će se s 10 na 20 tisuća umjesto 5 do 15 tisuća kuna ili zatvorom do 60 dana te će mu biti oduzeta vozačka najmanje na 6 mjeseci za drugi takav prekršaj, a najmanje na 12 mjeseci za svaki sljedeći te 6 negativnih bodova. Ako je vozač najmanje dvaput kažnjen za vožnju u suprotnom smjeru na autocesti, vozi u naselju 50 km/h brže od dozvoljenog, prolazi kroz crveno punom brzinom, odbija alkotest, vozi s više od 1,5 promila alkohola ili pod utjecajem droga i lijekova, bez valjane vozačke, odbija uzimanje krvi i(li) urina te vozaču koji vozi unatoč ukinutoj i oduzetoj vozačkoj dozvoli takvog čeka privremeno oduzimanje vozila. Sud je dužan odluku o prekršaju i postupanju s privremeno oduzetim vozilom donijeti u roku od 15 dana, a troškove čuvanja oduzetog vozila snosi počinitelj prekršaja.

uhićenje dišnjak zbog stanju

ama, ali ekstremno visoke kazne kao u nekim drugim županijama za sada, srećom, nisu trebale biti izrečene

se smatra kao opasnost, privremeno se oduzimaju registarske pločice te se vozilo isključuje iz prometa - rekao je policajac Kolarić. Naplata za neispravnost vozila dolazi tek nakon tehničkog pregleda. Drugi zaustavljeni vozač Kruno Kanižaj iz Belice vozio je također više od dozvoljenog. Brzina nije bila velika, pa je tako zaradio kaznu od 300 kuna. - Ljudi će biti više oprezni jer su i kazne veće. Inače se vozim po pravilima, pa niti nisam kažnjavan. Puno sam na cesti i opreza nikad dosta. Imam malu djecu koja se obavezno vežu i na stražnjim sjedalima - kaže Kruno koji smatra da se zaustavljanja ne treba bojati ako znaš da nisi kriv.

Za što slijede drastične kazne Prekoračenje dozvoljene brzine kretanja u naseljenom mjestu za više od 50 km/h, vožnju u suprotnom ili zabranjenom smjeru na autocesti, brzoj cesti i

cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila, namjerni prolazak kroz crveno svjetlo, odnosno prolazak kroz crveno svjetlo bez smanjenja brzine, povećanjem brzine ili prolazak kroz dva ili više crvenih svjetala, odbijanje podvrgavanju alkotesta, vožnja pod utjecajem alkohola iznad 1,5 g/kg i pod utjecajem droga, upravljanje vozilom prije stjecanja prava, upravljanje vozilom dok je vozačka dozvola ukinuta zbog prikupljenih negativnih bodova, upravljanje vozilom dok je vozač-

ka dozvola oduzeta, dok je vozač isključen iz prometa ili mu je izrečena mjera privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili zaštitna mjera, za sve navedeno čeka vas povećanje novčane kazne na 10 do 20 tisuća kuna. Za navedene prekršaje do 1. kolovoza takva vas je nepropisna vožnja staja od 5 do 15 tisuća kuna. Uz novčanu kaznu, vozač ima zabranu upravljanja vozilom od najmanje šest mjeseci za drugi počinjeni prekršaj ili od najmanje 12 mjeseci ako je prekršaj

David i Kruno zaradili su kaznu od 300 kn zbog manjeg prekoračenja brzine, ali su kazali da se slažu s većim kaznama za najteže prekršaje

počinjen treći ili više puta, zatim povećanje negativnih prekršajnih bodova s tri na šest te privremeno oduzimanje vozila kao sredstva počinjenja prekršaja. Policija može privremeno oduzeti vozilo voza-

Za telefoniranje u vožnji te nekorištenje pojasa po novom cjeniku “čeka” vas kazna od 1000 kuna

ču koji je najmanje već dva puta pravomoćno kažnjen u trogodišnjem razdoblju,

počevši od stupanja ovog Zakona na snagu te ako ponovno počini neki od osam navedenih najtežih prometnih prekršaja. Privremeno oduzimanje znači oduzimanje do odluke suda, koji je dužan odluku donijeti u roku od 15 dana. Mladom vozaču s 9 negativnih bodova u dvije godine, odnosno vozaču s 12 negativnih bodova kojem je vozačka istekla, ako mu je oduzeta ili prijavljena izgubljenom odbit će se zahtjev za produljenjem, odnosno bit će ukinuta. Vozač koji nema vozačku, a saku-

Po novom zakonu u Međimurju kažnjeno 88 vozača Policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec od primjene izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama od 1. do 13. kolovoza 2019. godine utvrdili su ukupno 88 prekršaja. Sedam prekršaja odnosi se na upravljanje vozilom u alkoholiziran stanju

te je kod troje vozača utvrđeno više od 1,50 g/kg. Prema Prekršajnom zakonu sva trojica su uhićena. Ostali zabilježeni, njih 10, zabilježeni su zbog prekoračenja nepropisne brzine kretanja u naselju, jedan prekršaj zbog nepropisnog pretjecanja, četiri prekršaja

nepropisnog parkiranja, jedan prekršaj nepropisne uporabe svjetala u prometu, 12 prekršaja nepropisne uporabe mobitela za vrijeme vožnje, jedan prekršaj nepostupanja prednosti prolaska pješaku, jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila, dva prekršaja vožnje

neregistriranim vozilom, jedan prekršaj upravljanja motornim vozilom prije stjecanja prava na samostalno upravljanje, jedan prekršaj upravljanja vozilom za vrijeme zabrane upravljanja motornim vozilima, 18 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te ostalih 29 prekršaja.

Rekordno visoka kazna u Koprivničkokriževačkoj županiji Primjena novih odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama ovog vikenda iznjedrila je pravog rekordera, barem što se tiče novčane kazne. Najžešće kazne izrečene su u susjednoj Koprivničko-križevačkoj županiji. Tako su nedavno kod Koprivnice vozača kaznili s 24.000 kuna, a ovog vikenda jedan vozač je bio u toliko prekršaja da je novčana kazna za njega dostigla cifru od 27.000 kuna, javila je PU koprivničko-križevačka. I ovoga puta riječ je o vozaču s područja Koprivnice pa je u nedjelju 11. kolovoza na Prekršajni odjel koprivničkog Općinskog suda, Stalna služba Đurđevac, doveden 33-godišnjak. On je oko 2:10 sati u Reki upravljao neregistriranim i neosiguranim osobnim automobilom prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilima B kategorije. K tome, bio je pod utjecajem alkohola te mu je izmjereno 1,61 promila. Nadamo se da će potrebe za izricanje ovako drastičnih kazni biti što manje u Međimurju.

Gospodarstvo

DRUGI MJESEC ZAREDOM - nakon lipnja i u srpnju povećan broj nezaposlenih

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. kolovoza 2019.

AGRA sajam poljoprivrede i prehrane nove generacije u Gornjoj Radgoni

Digitalizacija, roboti i dronovi Kad škola završi, dio prosvjetara i kao pomoć u poljoprivredi srednjoškolaca seli na burzu

Tijekom lipnja i srpnja 199 osoba zaposlenih u obrazovanju po završetku školske godine preselilo je na burzu rada. Po završetku školovanja među nezaposlene direktno iz redovnog obrazovanja došlo je i 173 srednjoškolaca. Ta je pojava karakteristična za kretanje nezaposlenosti u ljetnim mjesecima svake godine Krajem srpnja 2019. godine u evidenciji Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 2156 nezaposlenih osoba. U odnosu na prethodni mjesec došlo do porasta nezaposlenih za 5,9 posto. Iako je prethodnih mjeseci iz mjeseca u mjesec evidentiran pad nezaposlenosti, u lipnju i srpnju zabilježen je rast nezaposlenosti zbog većeg priljeva novoprijavljenih osoba direktno iz radnog odnosa iz djelatnosti obrazovanja, 199 osoba i direktno iz redovnog obrazovanja, 173 srednjoškolca. To je karakteristično za kretanje nezaposlenosti u ljetnim mjesecima svake godine. Takav priljev postepeno se smanjuje do kraja rujna kada se srednjoškolci zaposle ili upišu na fakultet, a novoprijavljeni direktno iz radnog odnosa iz djelatnosti obrazovanja početkom nove školske godine ponovno zaposle u obrazovnom sektoru. Stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima za srpanj iznosila je 5 posto. Ukupno je tijekom srpnja iz evidencije nezaposlenih izašla 391 osoba, što je povećanje u odnosu na prethodni mjesec za 23 posto. Zbog zaposlenja evidenciju su napustile 233 osobe, što je povećanje u odnosu na lipanj za 15,3 posto. No u odnosu na srpanj 2018. godine odljev

je smanjen za 15,9 postotnih bodova. Na temelju radnog odnosa zaposleno je 200 osoba (85,8 %), dok su 33 osobe (14,2 %) zaposlene na temelju drugih poslovnih aktivnosti, kao što je stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkog društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima itd. I nadalje je u Međimurskoj županiji najviše zapošljavala prerađivačka industrija – 55 osoba, ugostiteljstvo – 26 osoba, građevinarstvo – 24 osobe, trgovina – 23 osobe, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 14 osoba. Osim izlazaka zbog zaposlenja iz evidencije je iz ostalih razloga sukladno Zakonu o tržištu rada brisano 158 osoba, a uglavnom zbog odjave s evidencije - 67, neaktivnog traženja posla/neraspoloživosti za rad i to zbog neizvršavanja individualnih konzultacija - 10, neodazivanja na individualno savjetovanje - 19, neraspoloživosti za rad - nemogućnost kontaktiranja - 14 ili neraspoloživosti za rad – neodazivanje na poziv Zavoda radi obrazovanja 10 te ostvarivanja prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku poštedu 13 i umirovljenja 14. (BMO)

POGLED ODOZDO

Naglasci su stavljeni na digitalizaciju u poljoprivredi i preradi. Uz tematske stručne skupove bit će prikazani i praktični radovi robota i dronova za primjenu u poljoprivredi U Hotelu Park u Čakovcu predstavljen je tradicionalni sajam AGRA 2019 u Gornjoj Radgoni u Sloveniji, koji se održava od 24. do 29. kolovoza. Jedan je od najznačajnijih poljoprivredno-prehrambenih sajmova u Europskoj uniji i državama u okruženju. Naglasci su stavljeni na digitalizaciju u poljoprivredi i preradi. Uz tematske stručne skupove bit će prikazani i praktični radovi robota i dronova za primjenu u poljoprivredi. Međunarodna sajamska izložba prikazat će novosti, vrhunsku tehniku i tehnologiju za poljoprivredu, šumarstvo, prehrambenu industriju kao i za vinogradarstvo i vinarstvo. Za potrebe suvremene proizvodnje i uzgoja prikazat će se oprema, sjemenska roba te sredstva za prehranu i zaštitu bilja i životinja. Posjetitelji će moći uživati u najboljim proizvodima, hrani i vinu. U prvom planu bit će nove generacije poljoprivrednih proizvođača koji će svoje proizvode nuditi na tržnici mladih poljoprivrednika. AGRA će ove godine posvetiti pozornost i ekološkoj poljoprivredi. Na stručnim izložbama goveda, konja i ostalih životinja, uz atraktivne prezentacije na manježu, na bujnim sajamskim vrtovima i šumsko-parkovnim nasadima prikazat će se spoj najbolje tradicije i suvremene održive prakse. Dobar osjećaj na sajmu popunit će ponuda odlične hrane iz okolice. Upravo taj segment bit će u glavnoj ulozi na Danu gastronomije na kojem će se najaviti Slovenija

Ovogodišnju AGRU, poljoprivredni sajam u Gornjoj Radgoni, predstavili su Marjan Novak, stručni suradnik sajma iz Hrvatske, Mateja Jaklič, direktorica sajma i Miran Mate, zadužen za odnose s javnošću kao Europska gastronomska regija 2021. U tradicionalnoj Agrinoj kuhinji ugledni kuharski majstori svakodnevno će posjetiteljima nuditi kulinarske specijalitete pripremljene iz namirnica koje su bile nagrađene na stručnim ocjenjivanjima kvalitete kao i iz svježeg povrća ubranog na sajamskim vrtovima. Dan prije otvorenja sajma održat će se konferencija europskih ministara poljoprivrede u Ptuju, a u subotu će svi ministri biti na sajmu. Popis pozvanih obuhvaća sve ministre država članica EU, država kandidatkinja za članice kao i potencijalnih kandidatkinja. Osim države partnera, austrijske Štajerske, svoja nacionalna predstavljanja najavile su i Mađarska, Hrvatska, sjeverna Makedonija, Poljska, Bugarska i Vijetnam. Predstavit će se i projekt “City

Cooperation II” koji povezuje 24 mjesta susjednih Slovenije, Austrije i Mađarske. Međunarodni kooperacijski susret MEET4BUSINESS AGRA 2019 koji u suradnji organiziraju Pomurski sajam i Mariborska razvojna agencija/Enterprise Europe Network privući će kupce i uvoznike koji su po-

sebno zanimljivi slovenskim i vanjskim poduzećima. Prema dugoj tradiciji, na Agri će biti poučno, korisno i zabavno, ne samo za poslovni svijet, poljoprivrednike i profesionalce, nego za sve koji traže ukusnu i zdravu hranu, proizvedenu s poštovanjem prema čovjeku i okolini. (BMO)

Naši vinari i medari okitili se medaljama

Tradicionalno se u sklopu sajma ocjenjuju i nagrađuju poljoprivredni proizvodi. Ocjenjivanje se obavlja tijekom lipnja i srpnja, da bi ocjene bile poznate do održavanja sajma. Ove godine među nagrađenima su i međimurski vinari i medari. Vinogradarstvo i vinarstvo Borisa Novaka odvojilo je dvije zlatne medalje za Pušipel prestige i Muškat žuti. Vinska kuća Hažić dvije srebrne

medalje za Tramince mirisave. Štampar obrt za vinogradarstvo i podrumarstvo dvije srebrne medalje za Pušipl i Sauvignon i OPG vina Kunčić dvije srebrne medalje za Muškat žuti i Pušipl. Dva međimurska medara za svoje medove osvojili su zlatne medalje. Pčelarstvo Trupković za med od bagrema, a Dražen Bogdan također zlatnu medalju za med od bagrema. (BMO)

Zemlja ekscesa i presedana

ivimo u vremenu i prostoru obilježenom krajnostima. Ekscesima i presedanima. U vremenu i prostoru u kome je osobna odgovornost varljiva kategorija; kako kome i kako za koga. Tako se može dogoditi da iza velikog prometnog ekscesa, koji je izazvao mladi čovjek bliže pragu zrelosti nego zelenoj mladosti, bude manje odgovoran nego liječnica obiteljske medicine čiji je bio pacijent. Sustav je u ovom slučaju brzo presu-

dio i odrezao kaznu liječnici, dok je izvjesno da će se za počinitelja proces vuči. ože mili, po tom izvrnutom sustavu počinitelja se na neki način amnestira od osobne odgovornosti. Uvrnuta logika vodi prema tome ako je već kriv liječnik, zašto onda ne bi bio i učitelj ili razrednik koji su bili zaduženi za njegov odgoj i obrazovanje i na koncu i tete u vrtiću? Po toj logici ako odrasla osoba nije osobno odgovorna za svoje postup-

ke, kočnicu su prije liječnice trebali povući svi navedeni u lancu. Ali takva logika ne vodi nikamo već u stvaranje nezrelih i neodgovornih pojedinaca koji će tako naučiti da će uvijek netko umjesto njih odgovarati za njihove postupke. dravi razum se pita gdje počinje zrelost i odgovornost pojedinca za svoje postupke, ako sustav od pojedinaca počinje stvarati neodgovorne ljude bilo da su rođeni

sa zlatnom žlicom u ustima ili da se izvlače na nesretno djetinjstvo, nepovoljne okolnosti, slabosti kao alibi za neodgovornost. Sustav odmiče osobnu odgovornost sve dalje od pojedinca na okolinu. oćemo li u pozadini svakog zločina tražiti nekog institucionalnog krivca; socijalnog radnika, liječnika, psihoterapeuta, policajca, učitelja, tetu u vrtiću koji nisu dovoljno trčali za pojedincem i imali ga na oku ne

bi li ga pravodobno spriječili da ne počini kazneno djelo ili izazove tešku nesreću. duzimaju li se na taj način odraslim osobama njihove obveze koje nosi punoljetnost. Do koje granice se ona pomiče? Kakva se to poruka šalje pojedincima da nikada ne trebaju sazreti i postati odgovorni za svoje postupke, ako zakon sugerira da netko iz sustava uvijek treba biti odgovoran za njihovo nedjelo.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

16. kolovoza 2019.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VRIJEDAN UGOVOR za čakovečku tekstilnu tvrtku

POSAO I NOVAC: pitanja i odgovori

Čateks potpisao vrijedan ugovor sa Građani bi trebali imati moć kroz javni novac, a ne političari slovenskim Ministarstvom obrane K Čakovečka tekstilna tvrtka Čateks objavila je da je sklopila trogodišnji ugovor s Ministarstvom obrane Republike Slovenije o isporuci vojne tkanine u vrijednosti od 3 milijuna eura. Dvogodišnji rad na pripremi za natječaj slovenskog Ministarstva obrane završio je potpisivanjem ugovora o isporuci vojne tkanine u vrijednosti od 3 milijuna eura. Tako se Slovenija pridružila referentnoj listi zemalja u koje Čateks već izvozi svoju tkaninu među kojima su Kuvajt, Crna Gora, Litva, Latvija i Mađarska. Osim njih, u razvoju su i projekti za vojsku, specijalne postrojbe ili policiju Češke, Poljske, Austrije, Nizozemske, Estonije, Italije, Nordijske zemlje i dr. Paralelno s novim tržišnim akvizicijama u narednih

pet godina kreće ciklus modernizacije tvrtke gdje se očekuje ulaganje 30 - 50 milijuna kuna. Time bi se poboljšali uvjeti rada, ojačali bi konkurentnost na tržištu i otvorili si put prema novim poslovnim pothvatima. Direktor Čateksa Davor Sabolić kazao je tim povodom da se radi o specijalnoj tkanini NYCO CORDURA® (Nylon/ Cotton) koja je specifična po iznimnoj čvrstoći, prekidnim silama kao i otpornosti na habanje (čak i do 5 puta jačoj od svih ostalih materijala). Direktor Sabolić dodao je u nastavku: – Ima i jedno vrlo bitno svojstvo, a to je NO MELT/NO DRIP koje prilikom zapaljenja osigurava da se materijal ne zalijepi za kožu, već se karbo-

Čateks se na inozemnom tržištu profilira kao značajni tekstilni proizvođač sve traženije specijalne vojne tkanine nizira i padne dolje pri čemu umanjuje štetu od gorenja. Ova vrsta materijala sve je prepoznatljivija diljem Europe i sve više vojski prelazi na taj standard kvalitete, napuštajući

klasične materijale poput mješavina pamuk/poliester. Trenutno smo najveći proizvođač tkanine NYCO CORDURA® za specijalne namjene u Europi, objavio je Čateks. (mn, foto: zv)

POTROŠAČKI KOMPAS potrosac@mnovine.hr ili 323-601

Zatražite pomoć i savjet u zaštiti potrošačkih prava Imate li kao potrošač neku primjedbu na kupljeni proizvod ili pruženu uslugu? Želite saznati što više o svojim potrošačkim pravima? Kome i kako napisati prigovor u slučaju povrede istih?

Za sve prije nabrojeno u suradnji s udrugom “Vukanovčar” - društvo za zaštitu potrošača Međimurja, u Međimurskim novinama otvaramo novu rubriku Potrošački kompas u

kojoj će se svaki drugi tjedan obraditi i objaviti teme koje se tiču potrošačkih prava, donositi odgovore stručnjaka koji se bave ovim područjem u Savjetovalištu potrošača Međimurske

županija i objavljivati savjete u kolumni Željka Tomašića. Najvažniji dio ove rubrike ste vi - čitatelji i potrošači. Bez vašeg glasa ništa se neće promijeniti. Stoga pokušajte u suradnji s nama pronaći odgovore i rješenja ako su vam ugrožena potrošačka prava. Javite se sa svojim pitanjima ako su vam ugrožena potrošačka prava na email potrosac@ mnovine.hr ili na telefon 040 323-601. (mn)

VAŠ SAVJETNIK

Dobra poslovna praksa trgovca ili strah od prijevare? Često se govori o prijevarama trgovaca i to uglavnom u crnoj kronici, pa potrošači sve više „pušu na hladno“. Pa tako više nije rijetkost da potrošač u ugostiteljskom objektu prvo prouči cjenik, pa tek onda naručuju. Isto je i kupovinom, potrošačima je danas normalno da prošeću trgovinama i usporede cijene. Nije to zbog toga da će nešto puno uštedjeti, nego jednostavno jako je loš osjećaj kad je čovjek prevaren. U svojoj potrošačkoj praksi kao dugogodišnji aktivist u Pokretu za zaštitu potrošača naišao sam nekoliko slučajeva koji su me zaprepastili lošom poslovnom praksom trgovaca. Slučaj prvi: Grupa članova „PINKLECA“ – zavičajnog društva Međimuraca iz Karlovca je došla obići Porcijunkulovo. Htjeli su ručati u Čakovcu da se račun plati sa žiroračuna Društva, a to znači virmanom u zakonskom roku. Nepotrebno je objašnjavati birokratske probleme ako udruga

plaća gotovinom. Nakon više od sat vremena po restoranima u blizini događanja koji nisu željeli dati ručak virmanskim plaćanjem, već su inzistirali da plaćanju odmah (gotovina ili kartica). Tražili smo svuda i šefa da objasnimo, najčešći odgovor je da šef nema vremena za nas ili da je na putu. Već smo mislili da ćemo ostati gladni kad nas je jedan uljudni policajac, kome smo se obratili za pomoć, uputio da vidimo u restoran Trattoria Rustica, I. G. Kovačića 6, Čakovec. U restoranu smo dočekani iako nenajavljeni vrlo ljubazno, konobarica čak nije morala ni šefa platiti možemo li platiti virmanom, već je jednostavno rekla: „Samo se vi udobno smjestite, sve ćemo riješiti.“ Kako smo rekli da smo Međimurci iz Karlovca, dva konobara su nas posluživala, iako su u restoranu imali gužvu s najavljenim gostima. Ovo je primjer dobre poslovne prakse trgovca. A ta praksa je da se vjeruje potrošaču, a ne da

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

ga se gleda samo kao bankomat iz kojeg treba izvući što više novaca. Slučaj drugi: Prije nekoliko tjedana žurno (u petak) mi je zatrebao LCD za „VUKANOVČAR“ – društvo za zaštitu potrošača Međimurja. Naravno, ista priča sa žiroračunom, no ovaj put u Čakovcu mi nijedna trgovina nije htjela dati LCD uz virmansko plaćanje. Ogorčen otišao sam u HG spot u Varaždin jer su mi telefonom rekli da može virmansko plaćanje. Ali kad je napravljen račun – ŠOK! Prodavač mi nije htio dati LCD dok mu ne donesem potvrdu da je račun po virmanu plaćen. Ustvari se nije radilo o virmanskom plaćanju, već o plaćanju po ponudi. Ovo je primjer loše poslovne prakse trgovca. Teško da ću više išta kupiti u tim trgovinama jer kada usporedim s firmom Comel d.o.o. u Karlovcu, gdje svu robu uzimam na virmansko plaćanje u

Piše: Željko Tomašić zakonskim rokovima, kao da te firme nisu u istoj državi. OK, nisu oni radili ništa nezakonito, osim što ne poznaju Posebne uzance u trgovini na malo, ali mi potrošači imamo pravo odlučiti gdje ćemo kupovati, tj. trošiti svoj novac.

ada se grade škole, bolnice, javne ustanove ili se jednostavno kupuje neka veća stvar ili predmet koji se koristi za javno dobro, prvi koji se pokazuju kao zaslužni za to najčešće su političari. U svakom javnom predstavljanju, govoru ili praćenju, oni su prvi i glavni za koje se smatra da su zaslužni da se ta zgrada napravila ili obnovila. Iako ti političari doista imaju zasluge za izgradnju ili stvaranje nečeg javnog u smislu organizacije rada i posla, delegiranja naredbi ili organizacije obaveza prema onima koji taj posao moraju izvršiti, građani na političare najčešće gledaju kao na vladare koji daju vlastiti novac kako bi se uredilo nešto javno, što je potpuno iskrivljena slika realnosti. Zbog čega volimo živjeti u mašti, ali još više od toga, zbog čega volimo biti podčinjeni i ne razmišljati vlastitom glavom? U kojem trenutku zapravo ime političara postaje jednako važno kao i institucija koju bi on samo trebao predstavljati? snovni problemi zbog kojeg ne napredujemo je mentalitet i razmišljanje većeg dijela građana koji ne percipiraju novac u javnom sektoru na pravi način ili ga neki percipiraju ispravno, ali se s tom spoznajom ne žele zamarati jer od samog javnog novca imaju prihode, zarade ili financijske pomoći od kojih žive bolje nego da bi se morali sami baviti nečim drugima slobodnom tržištu. Što pak se samih političara tiče, oni najčešće jednom kad zasjednu u udobnu fotelju koja nosi novac i moć kroz odlučivanje o javnom novcu, to isto ne žele pustiti ne samo zbog toga što je taj put tada lakši od probijanja i borbe na tržištu u realnom sektoru, a u kojem bi mnogi morali raditi, već i zbog toga što je upitno bi li ikada uspjeli imati toliko situiran život da se moraju boriti sami. I upravo zbog toga stvara se začaran krug u kojem se političari izuzetno trude prikazivati da su upravo oni osobno zaslužni za gradnju bolnica, škola i sličnih ustanova (kao da daju vlastiti, a ne naš novac koji je dio javnih proračuna), a sve kako bi si sačuvali svoje privilegije, pri čemu stvaraju jake mreže poslušnika koji im te iste mreže pojačavaju daljnjom brigom o namirivanju svih onih koji su zaslužni i poslušni prema onome prvome koji je na vlasti. oć javne laži je velika, a slika koju se trude oni na vlasti davati prema javnosti uvijek je savršena.

Piše: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. No, moć javnog novca je veća i od same laži, a nju u našim rukama držimo upravo mi, građani, samo nismo toga svjesni niti nam političari dozvoljavaju da tu moć osjetimo i shvatimo. nogo toga bi se u našoj državi promijenilo samo kada bi se plaća radnika, bilo onih u privatnom, ali posebno onih u javnom sektoru, morala početi isplaćivati u bruto iznosu, u njezinom ukupnom trošku. Kada bi građani shvatili da gotovo polovica novca koji oni zarade odlazi u javni proračun, pa kada bi tada bolje pogledali na što se sve troši njihov novac i koliko njihovog novca ide neopravdano u krive svrhe i krive ruke, dok njima i nadalje nedostaje novaca za pristojan život u kojemu mogu svojoj djeci priuštiti sve ono što djeci daju oni koji su upravo naslonjeni i žive od javnih proračuna, naše cjelokupno društvo bi se počelo mijenjati. Tuđi novac je uvijek lako davati i dijeliti, a sustav u kojemu je poslodavac odgovoran plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje u ime radnika, iako je to radnikov novac, stavlja u nepovoljan položaj i same poslodavce, pri čemu najveću korist od toga imaju upravo oni koji vode državu, budući da na različite neprestano svađaju poslodavce i njihove radnike. cijeloj toj bolesti javnog shvaćanja našeg društva što je čije i tko stvara, a tko samo troši, te tko je stvarni, a tko prividni vladar novcem u društvu, dobro je ipak što se o ovakvim temama priča sve više, te što je dio građana počeo shvaćati težinu problema u kojemu se nalazimo. Iluzorno bi bilo očekivati da se sustav i stanje svijesti promijeni u trenutku jer na korake koji bi doveli to otrežnjenja mora biti spreman veći dio građana. No, čini se da polako dolazi i vrijeme za to.

Crna Kronika

16. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DVOJAC IZ STRMCA PODRAVSKOG u cjelonoćnom pohodu ukrao i uništavao automobile od čega jedan i u Međimurju

Ukradeni Mercedes u Štefancu završio u dravskom kanalu Varaždinski dvojac, nakon što je zapalio Peugeot, u drugom ukradenom vozilu ostao je na cesti između Štefanca i Čakovca, pa se prošetao do Štefanca gdje je iz obiteljskog dvorišta ukrao i treći automobil Policijska uprava varaždinska dovršila je kriminalističko istraživanje nad 13-godišnjakom i 20-godišnjakom, D. R. iz Strmca Podravskog, za koje se sumnja da su ukrali dva motorna vozila na njihovom području. No, sada se ispostavilo da je dvojac “kriv” za otuđenje i trećeg automobila, Mercedesa A 160, i to u Međimurju, iz obiteljskog dvorišta u Štefancu. Varaždinska policija, naime, dvojac sumnjiči da je između 9. i 10. kolovoza, na Trgu Matije Gupca u Varaždinu najprije ukrao nezaključani Peugeot ispred obiteljske kuće. Potom su ukradeno vozilo odvezli u Strmec Podravski i zapalili ga na teško pristupačnom terenu pri čemu je ono u potpunosti izgorjelo. Dvojac nije stao na tome, već je u Donjem Vratnu oko 2 sata iste noći ukrao teretno vozilo, u vlasništvu 68-godišnjaka, a koje je pronađeno je na cesti Čakovec-Štefanec.

Vozilo su, navodno, tu ostavili jer su ostali bez benzina. Budući da se nisu imali kako vratiti kući, pješke su se uputili do Štefanca gdje su odmah na početku naselja u Ulici Zrinskih iz dvorišta obiteljske kuće ukrali Mercedes A 160, treći u nizu te noći. Posao im je olakšala mlada vlasnica koja je ostavila otključano vozilo te ključ i dokumente u njemu. - Znam da to nije pametno, no zar više ni u vlastitom dvorištu nismo sigurni - ljuti se Ivan Kranjčec, otac vlasnice ukradenog automobila. Prema njegovim riječima, kćerka je čula kada se automobil upalio, probudila ga, ali kad su izašli u dvorište, više nikoga nije bilo. Krađu su, naravno, odmah prijavili policiji koja im je, kaže, savjetovala da ne izlaze u javnost, odnosno da se ne obraćaju medijima. - Medije smo obavijestili tek poslijepodne, a obavijest

NIZ KRAĐA iz obiteljskih kuća

NEDELIŠĆE, PALOVEC

Ukradeno nekoliko tisuća kuna U noći s 11. na 12. kolovoza u Nedelišću, u Ulici Martina Viljevca, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću gdje je ispremetao stvari i ukrao nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Sličan slučaj dogodio se i u Palovcu. U utorak 13. kolovoza u jutarnjim satima u Palovcu, u Glavnoj ulici, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću gdje je ispremetao stvari i ukrao novac. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisuća kuna. (dv)

GORNJI KURŠANEC

Krađa novca, nakita i mobitela U utorak 13. kolovoza u večernjim satima u Gornjem Kuršancu, u Ulici Zrinskih, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću odakle je ukrao mobitel, razni nakit i novac.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)

Kradljivci su na kraju noćnog pohoda ukrali Mercedes A klase u Štefancu za vožnju do Strmca Podravskog i nakon toga ga gurnuli u kanal se širila i po društvenim mrežama - rekao je ogorčeni i ljutiti otac. - Da smo izašli u javnost odmah ujutro, automobil možda ni ne bi završio u Dravi. Kako je već poznato, automobil je pronađen idući dan na području Policij-

ske postaje Varaždin, i to u kanalu rijeke Drave na nekoliko metara dubine. U potrazi su sudjelovali i ronioci. Izvučeno vozilo potom je prebačeno u varaždinsku policiju. - Dvadesetogodišnji D. R. iz Strmca Podravskog je

ispitan te je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave varaždinske - doznali smo u varaždinskoj policiji. Prema neslužbenim informacijama, određeno mu je zadržavanje od 30 dana, dok će se o djetetu podnije-

ti posebno izvješće. S druge strane, potopljeni automobil nad kojim su se obavili potrebni izvidi u srijedu je vraćen vlasnicima, ali uništen sa štetom koja se procjenjuje na nekoliko desetaka tisuća kuna. (Vlasta Vugrinec)

NOVI NAPAD NA POLICAJCE ovog puta prilikom intervencije u Sitnicama zbog preglasne glazbe

Gađali ih kamenjem i prijetili da će ih ubiti U romskom naselju Sitnice pokraj Murskog Središća dogodio se napad na policajce prilikom intervencije u subotu 10. kolovoza u 15:45. – Nakon dojave o remećenju javnog reda i mira puštanjem glasne glazbe, policajci su oko 15:45 došli u naselje. Odmah su zamolili 31-godišnjaka da stiša glazbu, no on ih je počeo vrijeđati, nakon čega su ga smirili uporabom prisile. Tada su 18-godišnjak i 37-godišnjakinja fizički nasrnuli na policajce, 22-godišnjak ih je vrijeđao, a 53-godišnjak im je prijetio. Jedan policajac pogođen je kamenom. Uhićeno je više osoba. Nakon napada policija

je primijenila sredstava vezanja. Sukob je prema snimkama koje kruže društvenim mrežama bio prilično žestok, a nažalost to je jedan u nizu kada je u pitanju remećenja javnog reda i mira, odnosno napad na policiju u romskim naseljima. Dolaskom na mjesto dojave čula se glazba koju je putem muzičke linije glasno reproducirao 31-godišnjak. Na naredbu policijskih službenika da utiša glazbu, muškarac je pogrdnim riječima vrijeđao policijske službenike koji su uporabili sredstva prisile. Potom su do njih došli 18-godišnjak i 37-godišnjakinja koji su fizički nasrnuli na policijske službenike, dok ih je 22-godišnjak

vrijeđao pogrdnim riječima, a 53-godišnjak prijetio. Nad njima su također uporabljena sredstva prisile – priopćila je međimurska policija. Za vrijeme postupanja i privođenja uhićenih osoba do službenog vozila oko policijskih službenika se okupila veća skupina građana koji su glasno negodovali, a više je osoba gađalo policijske službenike kamenjem. Jedan kamen pogodio je policijskog službenika. Alkotestiranjem je utvrđeno da su svi uhićeni bili pod utjecajem alkohola – objavili su iz PU međimurske. O cijelom slučaju oglasilo se i Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu koje je pro-

velo prvo ispitivanje uhićenog hrvatskog državljanina 1966. godište zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo prijetnje. - Postoji osnovana sumnja da je 53-godišnjak 10. kolovoza 2019. u Murskom Središću, prilikom postupanja policijskih službenika interventne jedinice policije radi narušavanja javnog reda i mira, zaprijetio policijskom službeniku da će ga negdje pričekati i ubiti. Sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu prihvatila je prijedlog državnog odvjetnika i odredila 53-godišnjaku istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela - objavio je DORH. (dv)

SVAĐA MEĐU ROMIMA U KVITROVCU dovela do prijetnje smrću i požara

Radi osvete zapalio benzinom dječju sobu Općinsko držav no odvjetništvo u Čakovcu provelo je prvo ispitivanje uhićenih hrvatskih državljana (1986., 1987. i 1992.) zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela prijetnje. Osumnjičena trojica braće 8. kolovoza u mjestu u okolici Čakovca zaprijetili su oštećeniku da će ubiti njega i njegove sinove, a 33-godišnjak je repetirao pištolj, pa je oštećenik po-

bjegao u kuću. Nakon što je 33-godišnjak uhićen, kasnije istog dana zbog upućenih prijetnji, 27-godišnjak je, osnovano se sumnja, ušao u kuću oštećenikove kćeri, polio benzinom namještaj u dječjoj sobi, zapalio benzin i izazvao požar u kojem je izgorio namještaj te su oštećeni prozori i zidovi kuće. Epilog je to slučaja koji se zbio 8. kolovoza u Kvitrovcu o kojem se puno

govori, a malo zna jer policija nije izdala službeno priopćenje. Neslužbena informacije je da se radi o navodnom sukobu dviju romskih obitelji. Kako smo doznali od dežurnog vatrogasca u JVP-u, vatrogasci su tog dana oko 19 sati dobili dojavu o požaru kuće te su izašli na teren gdje su već bili DVD Domašinec i Turčišće. U požaru je izgorjela samo jedna soba i to zahvaljujući

brzoj intervenciji tamošnjih vatrogasaca. S obzirom na to da je tamo, kako doznajemo, bilo “svega i svačega”, a izašla je i policija, cijeli je slučaj preuzeo DORH. Sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu prihvatila je prijedlog državnog odvjetnika i odredila svim osumnjičenicima istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela – stoji u priopćenju. (vv)

16. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IAKO JE ZABRANJENO, kupača ima i na međimurskim šljunčarama

Ako se već kupate, budite oprezni, naročito s djecom Tragedija na jezeru Čingi Lingi nadomak Molva u đurđevačkom kraju, u kojoj je život izgubio jedanaestogodišnji dječak, ponovno otvara pitanje opreza na brojnim našim kupalištima. Naime, iako je dječak na jezero došao s majkom, tragedija se ipak dogodila... Nesretni slučajevi su svugdje mogući, no na nama je da poštujemo osnovna pravila ponašanja kako bi se izbjegli tragični događaji. Tragedija na jezeru Čingi Lingi nadomak Molva u đurđevačkom kraju, u kojoj je život izgubio jedanaestogodišnji dječak, ponovno otvara pitanje opreza na brojnim “divljim” međimurskim kupalištima. Naime, iako je dječak na jezero došao s majkom, tragedija se ipak dogodila.

Poseban oprez na divljim kupalištima Naime, kupanje na šudranama, šodericama, jezerima, potocima, rijekama ili bilo kakvim drugim vodama sa sobom nosi niz izazova. Naravno, nitko ne kaže kako ih nema ni na čuvanim, uređenim kupalištima poput bazena. Dakle, na kupalištima obično tražimo osvježenje i temeljno je pravilo ne ulaziti vrućeg tijela u hladnu vodu. “Divlja kupališta” nemaju ravno dno jer su uglavnom nastala iskapanjem šudra ili pijesaka tako da nikad niste sigurno na kojoj ste dubini niti kakva je gdje tem-

Na kupalištima obično tražimo osvježenje, odmor i relaksaciju, pa neka to tako i bude

peratura vode. Varljiv je i ulazak u vodu jer se nikad ne zna je li odmah velika dubina, pjeskovito tlo koje može propasti i slično. To je posebno opasno za neplivače koji bi se brčkali uz rub obale. Rijeke sa svojim strujama, brzinom vodotoka, ali i granjem koje kotrljaju priča su za sebe koje mogu zavarati i vrsne plivače.

Djecu treba imati na oku Ne treba posebno naglašavati, ako se ide na kupanje s djecom, kako ih neprestano treba imati na oku jer, pokazao je najnoviji slučaj na jezeru Čingi Lingi, dovoljna je sekunda da se ljetna uživancija pretvori u noćnu moru. I za kraj, ne manje važno, nije ni svaka šudrana za kupanje gledajući sa strane

Može li drveće proživljavati stres?

Za sva pitanja i prijedloge oko zaštite prirode Međimurja posjetite našu webstranicu: medjimurska-priroda.info.

GLOBALNO I LOKALNO

uvjetima posljedica je ljudskog djelovanja. Tlo u gradu je nepovoljno jer se u gornjim slojevima nakupljaju teški metali iz industrijskog postrojenja i automobilskog prometa koji izazivaju stres kod drveća u obliku različitih promjena u boji lišća i skraćivanju vegetacijskog razdoblja. Nepovoljno utječu i rasvjetna tijela koja produžuju vrijeme osvjetljavanja listova i do 24 sata i kao posljedica toga drveće dulje zadržava lišće do kasno u zimu te dolazi do stradavanja od ranojesenskog mraza, a zimi se na lišću nakuplja snijeg koji nosi težinu pod kojom drveće puca i ostaje oštećeno. Veliki problem su i nogostupi koji su izgrađeni u blizini korijenja drveća, što mu onemogućuje rast u širinu. Pritom dolazi do podizanja nogostupa i oštećivanja korijenja, a tu pak se povećava ulazak štetnih gljiva i bakterija. Zbog svega navedenog, drveće postaje akutna opasnost. Blagodati koje nam drveće u urbanim sredina-

ma daje su višestruke. Trenutno možda najvažnija uloga gradskog zelenila je da tijekom ljeta smanjuje upotrebu klime i pruža hlad. Gradski parkovi u pojasu širine od 50 metara smanjuju temperaturu zraka ljeti i do 5 stupnjeva Celzijevih, a kruženje zraka dovodi ohlađeni zrak i u izgrađena zagrijana područja. Zelenilo je važan faktor u higijeni grada gdje smanjuje količinu smoga, prašine i magle od dima i čađe. Djeluje kao štit koji akumulira i smanjuje količinu buke koja dolazi s gradskih prometnica. Djeluje povoljno na psihofizičko i opće zdravstveno stanje čovjeka, estetski je ugodno oku i potiče na rekreaciju. Na kraju najvažnije: drveće proizvodi kisik koji udišemo.

zdravlja. Naime, poznato je kako još uvijek ima neodgovornih pojedinaca kojima su takva mjesta idealna za bacanje smeća, strvina, pranja poljoprivrednih strojeva pa i cisterna. Stoga, ako već idete na kupanje, imajte na umu, ali i poduzmite sve mjere opreza i sigurnosti kako za svoju obitelj i prijatelje, tako i za sebe. (vv)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Protuletje se otpira ili hrvatski zaborav L judi umiru, a drugi ih žale – jednostavnim je poetskim rječnikom tu životnu činjenicu u svojoj pjesmi napisao hrvatski i međimurski pjesnik Milivoj Slaviček kojemu je grob u Prelogu. No ne umiru samo ljudi već i kulturni slojevi jednog naroda, kao što je to pokazano s međimurskom narodnom pjesmom Protuletje se otpira. Riječi pjesme su doduše ostale zapisane, a pjesma se i danas pjeva i svaki bi se Međimurec zakleo da je to lirska ljubavna pjesma jer prvi stihovi glase “Protuletje se otpira, moje srce nema mira“. Ne bi znao da je samo malim dijelom u pravu. ožda nam je i najveći hrvatski jezikoslovac Radoslav Katičić, koji je preminuo ovih dana, jedan od autora Deklaracije o hrvatskom jeziku, pokazao da su riječi popevke Protuletje se otpira zapravo naša praslavenska i čak indoeuropska zajednička baština iz nepregledne povijesne daljine. Latvijci kažu za proljeće atvarums, a mi da se ono otvara, toliko su nam bliske stare jezične veze. Kad se proljeće otvara? Na dan svete svadbe Perunove kćeri i sina, prvi dan proljeća. U našoj narodnoj predaji ophodnja Perinova sina Jure donosi rast i plodnost u godini i u svijet (Jurjevo).

FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE

Svakom stablu u prirodnom životnom okolišu za odvijanje životnih funkcija potrebno je odgovarajuće tlo, dovoljno vode, zrak, sunčeva svjetlost i povoljna temperatura. U gradskim sredinama uvjeti života su uvelike promijenjeni. Razlog tome su ekološki uvjeti grada, odnosno zagađenje zraka, promjena vodnog režima, povišena temperatura, niža količina vlage, mehanička oštećenja od orezivanja i slično. Svaka takva promjena važna za normalno odvijanje životnih funkcija dovodi da stablo u urbanim sredinama brže propada, postaje podložnije napadu štetnika, a samim time povećava se potreba za brigom i uređenjem gradskog zelenila. Izloženost stabala lošim životnim

Život u Međimurju

akako, to je stara mitopoetička slika svijeta zajednička gotovo svim slavenskim narodima, među njima i hrvatskim. Čime se otvara proljeće? Zlatnim ključem kojega na svetoj svadbi u obliku zlatne jabuke ili kuglaste munje donosi na dar Mara, Perunova kćer. Zato se u našoj pjesmi usmenom predajom od pamtivijeka kazuje da se protuleteje otpira, odnosno otvara ključem. I danas se na svadbama jabuka posebno ukrašava jer je važna mladoj. No više ne znamo zašto je ona važna i kako se to i zašto proljeće „otpira“. Zaboravili smo da smo nekad bili Praslaveni i Indoeuropljani, taj kulturni sloj ostao negdje iza nas u povijesti. a sreću, u hrvatskom jeziku očuvano je ono što je već u povijesnom sjećanju odakle smo i što smo zaboravljeno, tako u međimurskoj popevki Protuletje se otpira, a i drugima.

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRAD ČAKOVEC pohvalio se s rastom gospodarstva na svom području koje je i dalje najjače u Međimurju

16. kolovoza 2019.

Zaposleno 400 ljudi više, ukupni prihodi veći od 7 milijardi kuna Čakovečke tvrtke lani su zapošljavale ukupno 13.213 radnika, što je za 400 više nego godinu dana prije. To je 45,9 posto svih zaposlenih u županiji, odnosno 1,4 posto u državi koja je u 2018. godini iznosila 327.420.000 kuna je na 13. mjestu. Prema ukupnom prihodu koji je lani iznosio 7.784.512.000,00 kuna čakovečko gospodarstvo je deseto najveće u zemlji, a prema apsolutnom broju zaposlenih kod poduzetnika osmo. Ukupni prihod koji su lani ostvarili poduzetnici s područja Grada za 9,3 % veći je nego u godini prije te čini 51,1 % ukupnih prihoda Međimurske županije i 1 % ukupnih prihoda hrvatskog poduzetništva. Ukupni rashodi u iznosu od 7,4 milijardi kuna povećani su za 9,5 % u odnosu na usporednu 2017. godinu te čine 51,0 % ukupnih rashoda Međimurske županije i 1% ukupnih rashoda hrvatskog poduzetništva. Čakovečki poduzetnici povećali su dobit prije oporezivanja za 8,0 %, a dobit razdoblja (dobit nakon oporezivanja) za 6,2 %. Povećan NAJVIŠE je i gubitak prije i nakon oporezivanja, i to za 12,5 % odZAPOŠLJAVAJU nosno 11,3 % te čini oko 39 % udjela u ukupnom gubitku 1. Metss - 982 radnika prije i nakon oporezivanja u 2. Tubla - 672 radnika Međimurskoj županiji odnosno 0,3 % udjela u gubitku 3. P. Ptuj Pipo - 625 radnika poduzetnika RH. No, konačan ili konsolidi4. Prima biro - 325 radnika rani financijski rezultat – ne5. Čateks - 313 radnika to dobit poduzetnika Čakovca pozitivnog je predznaka što znači da su čakovečki Po apsolutnom broju poduzetnici u 2018. godini registriranih poduzetnika poslovali s dobiti. U odnosu Čakovec je 12. grad u Hr- na usporednu 2017. godinu vatskoj, a prema neto dobiti iskazana neto dobit u iznosu Najnovija analiza FINAe o rezultatima poslovanja poduzetnika na području Čakovca pokazuju nastavak pozitivnih trendova iz prethodnih razdoblja. Tako se u prošloj godini u odnosu na 2017. povećala dobit, broj zaposlenih te prosječna plaća radnika zaposlenih u trgovačkim društvima registriranim na području Čakovca, stoji u priopćenju koje je poslao Grad Čakovec. U prošloj je godini u Čakovcu bilo registrirano 1365 trgovačkih društava, što je 40,5 posto od ukupnog broja poduzeća u Međimurskoj županiji, odnosno 1 posto u cijeloj zemlji. Ona su lani zapošljavala ukupno 13.213 radnika, što je za 400 više nego godinu dana prije. To je 45,9 posto svih zaposlenih u županiji, odnosno 1,4 posto u državi.

od 327,4 milijuna kuna povećana je za 5,3 % te čini 52 % neto dobiti Međimurske županije i 1,2 % udjela u neto dobiti ukupnog hrvatskog poduzetništva. U Čakovcu se i dalje najviše poduzetnika, njih 288, bavi trgovinom na malo. Slijede oni iz prerađivačke industrije, njih 221. Iz područja stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti na području Čakovca radi njih 217, građevinarstva 164, a 94 poduzetnika bavi se djelatnošću smještaja i pripreme hrane. Najviše zaposlenih, njih 6.317 je u prerađivačkoj industriji, u trgovini radi njih 2.099, a u građevinarstvu 1.548. U poduzećima koja se bave stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima radi 644, a onima čija je djelatnost pružanje smještaja i pripreme hrane zaposleno je 405 osoba. Rashodi koje su poduzetnici imali za plaće, poreze i doprinose iz plaća i na plaće u 2018. godini iznosili su 1.200.000.000,00 kuna, što je 10,3 posto više nego u 2017. U ukupnim rashodima ti troškovi iznose 16,4 %, što je smanjenje za 0,1 % u odnosu na usporednu 2017. godinu. Troškovi za osoblje na razini Međimurske županije čine 17,7 % ukupnih rashoda županije te je u odnosu na usporednu 2017. godinu njihov udio povećan za 0,4 %. Na razini ukupnog hrvatskog poduzetništva troškovi

Čakovečki Metss zapošljava najviše - 982 radnika osoblja čine 13,9 % ukupnih rashoda, što je 0,6 % više u odnosu na usporednu 2017. godinu. Prosječna neto plaća isplaćena u Čakovcu lani je iznosila 4.966,00 kuna, što je za 11,1 posto manje od lanjske prosječne plaće u Hrvatskoj te oko 3 posto više nego u ostatku županije. Najviše neto plaće isplaćene na području Čakovca u prošloj godini bile su one djelatnostima opskrbe električnom energijom, plinom parom i klimatizacijom, 7.241 kuna, slijedi opskrba vodom i gospodarenje otpadom sa 6.424 kune, informacije i komunikacije s 5.926 kuna, prerađivačka industrija za 5.319 kuna te stručne, znanstvene i

tehničke djelatnosti sa 5.164 kune. U tim tvrtkama lani je radilo ukupno 7.801 radnik. Najnižu prosječnu neto plaću u 2018. godini imali su zaposlenici trgovačkih društava čija je djelatnost rudarstvo i vađenje. Ona je iznosila 2.660 kuna, no u tim tvrtkama rade ukupno tri osobe. Slijede plaće u ostalim uslužnim djelatnostima, 2.896 kuna, djelatnostima pružanja smještaja i pripreme i posluživanja hrane 3.423 kune, obrazovanju 3.792 kuna te financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja koje su lani prosječno iznosile 3.966 kuna. U tim je tvrtkama bilo zaposleno ukupno 676 osoba.

Najveća tvrtka koja radi na području Čakovca je Metss d.o.o. u kojem je zaposleno 982 radnika, druga je Tubla d.o.o. u kojoj plaću prima 672 zaposlenika. Treći je njihov susjed, Perutnina Ptuj Pipo d.o.o. sa 625 radnika, četvrti Prima biro d.o.o s 325, a peti Čateks d.d. s 313 zaposlenika. U ove podatke uključena su i trgovačka društva u državnom, javnom i mješovitom vlasništvu. U podacima koji se odnose na plaće i broj zaposlenih, nema podataka vezanih uz državnu upravu, regionalnu i lokalnu samoupravu te javne ustanove u zdravstvu, kulturi, obrazovanju i socijalnoj skrbi, poručili su iz Grada Čakovca. (mn)

ZBOG GRAĐEVINSKIH RADOVA u krugu ŽB Čakovec

Zaposlenima besplatno parkiranje na gradskom parkiralištu Zbog građevinskih radova koji se odvijaju u čakovečkom bolničkom krugu, djelatnici nekoliko zdravstvenih ustanova ne mogu na uobičajenim mjestima parkirati svoja vozila. Kako bi se im omogućio nesmetan dolazak na posao, Grad Čakovec privremeno im je dopustio parkiranje bez naknade na parkiralištu sa sjeverne strane bolničkog kompleksa. Na tom će parkiralištu, na koje se ulazi iz Svetojelenske ulice, moći parkirati zaposlenici Županijske bolnice Čakovec, Doma zdravlja Čakovec, Zavoda za jav-

Gradonačelnik Kovač uručio ie naljepnice za parkiranje ravnatelju Novinščaku. Djelatnici parkiralište mogu koristiti isključivo za vrijeme svog radnog vremena

no zdravstvo Međimurske županije i Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije, i to do završetka obnove Paviljona III te rekonstrukcije parkirališta u krugu bolnice. Djelatnicima ovih zdravstvenih ustanova podijeljene su posebne naljepnice, a parkiralište mogu koristiti isključivo za vrijeme svog radnog vremena. Svaki je zaposlenik dobio jednu naljepnicu. Prilikom primopredaje naljepnica, uime svih zaposlenika zdravstvenih ustanova, Gradu Čakovcu, odnosno gradonačelniku Grada Čakovca Stjepanu

Kovaču zahvalio je ravnatelj Županijske bolnice Čakovec dr. sc. Tomislav Novinščak, dr. med. U ustanovama koje djeluju u kompleksu u Ulici Ivana Gorana Kovačića u Čakovcu radi velik broj ljudi te zbog radova imaju velikih problema s parkiranjem vozila prilikom dolaska na posao. Ova mogućnost, koju im je privremeno omogućio Grad Čakovec, svim djelatnicima pruža mogućnost da svoje vozilo parkiraju u neposrednoj blizini radnog mjesta, poručili su iz Grada Čakovca. (BMO)

16. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 11

Divlja odlagališta postala su veliki problem Nedelišća

NEDELIŠĆE u borbi protiv smeća na divljim odlagalištima

Tegra je započela s radovima koji nisu odmah počeli jer se čekalo zatvaranje financijske konstrukcije koja će sada znatno odteretiti gradski proračun

RADOVI na uređenju nove atraktivne stambeno-poslovne zone Brezje u Mihovljanu

107 građevinskih parcela u pet novih ulica S dobivenih 4,6 milijuna kuna pokriva se uređenje vodovodne i kanalizacijske mreže kao i neki drugi radovi Grad Čakovec je krajem 2017. godine dobio 4.612.000 kuna bespovratnih sredstava za uređenje građevinske zone Brezje u Mihovljanu. Na sjednici Vlade Republike Hrvatske, koja je krajem prošlog mjeseca održana u Čakovcu, Međimurske vode potpisale su Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu od 3.200.000 kuna namijenjenih uređenju kanalizacijske i vodovodne mreže na tom području. Ova investicija nije bila predviđena prvobitnim projektom, već ju je Čakovec trebao financirati iz svog proračuna.

Ovim je ugovorima osigurano oko 85 posto potrebnih sredstava za kompletno komunalno opremanje 107 građevinskih parcela u budućoj stambenoj-poslovnoj zoni. Posao je putem postupka javne nabave dobila čakovečka Tegra, a predviđeni rok za završetak radova je proljeće iduće godine. Iako je Ugovor s izvođačem potpisan lani, radovi su započeli tek ovog ljeta. Razlog tomu je bilo zatvaranje financijske konstrukcije, odnosno čekanje na odluku Hrvatskih voda o sufinanciranju izgradnje

kanalizacijske i vodovodne mreže. Naime, u slučaju da su radovi započeli odmah nakon potpisivanja ugovora, Grad Čakovec bi trebao platiti kompletnu izgradnju vodovodne i kanalizacijske mreže, što u ovom slučaju iznosi 4.528.629 kuna. Dobivenim sredstvima znatno je umanjen udio sufinanciranja, a izvođač radova uvjerava da krajnji rokovi izgradnje neće doći u pitanje. Radove na izgradnji kanalizacijske i vodovodne mreže izvodi tvrtka HIS iz Donje Višnice.

Osim uređenja kolnika i nogostupa, izgradit će se i vodovodna mreža ukupne dužine 1.051 metar te 1.215 metara kanalizacijske mreže s jednom precrpnom stanicom. U zoni Brezje bit će pet novih ulica, a o atraktivnosti ovog dijela Mihovljana svjedoče i brojne kuće koje su već u izgradnji. Očekuje se da će se u novo naselje doseliti velik broj mladih obitelji. Grad Čakovec u skoroj budućnosti planira izgradnju Dječjeg vrtića u Mihovljanu te nove područne škole. (mn)

NA RIBNJAKU u Novakovcu postavljeni aeratori protiv pomora ribe

Ribama osigurali dodatni izvor kisika Nabavljena su tri aeratora, dva za dublje površine i jedan za plićak, koji se automatski uključuju kako je narihtan tajmer Već prošle godine ribiči SRD Ostriž iz Novakovca primijetili su pomor ribe na tamošnjem ribnjaku. Napravljena je analiza vode te je zaključeno kako se ova pojava događa zbog vrućine i manjka kisika. Ribiči su na čelu s upravnim odborom u kojem su: Mladen Mesarek, Marcel Međimurec, Slavko Levačić, Josip i Vladimir Furdi te Vladimir Pal, zasukali rukave i postavili su tri nova aeratora u vodu kako bi se uspješno riješio ovaj problem. - Nabavljena su tri aeratora, dva za

OPĆINA OREHOVICA

dublje površine i jedan za plićak te se automatski na tajmer uključuju od 3 do 6 sati ujutro te od 12 do 1 sat popodne - kazao je predsjednik SRD Ostriž Mladen Mesarek. Aeratori će u ribnjaku biti postavljeni do kraja ljeta, s obzirom na velike vrućine koja ribama smeta zbog manjka stvaranja kisika. Ribolovno društvo Novakovec inače broji 75 članova, a u ribnjaku koji održavaju najviše ima šarana i amura, ali i najkvalitetnije riječne ribe - smuđa. (Dora Vadlja)

jednosti 1.750.154,25 kuna. Ovaj je projekt samo prva faza većeg zahvata, kojim će se na tom području uspostaviti kompletna prometna infrastruktura sa 78 parkirnih mjesta, rasvjetom i oborinskom

Tijekom ove godine na području općine Nedelišće postavljene su nadzorne kamere koje snimaju prekršitelje koji neovlašteno odlažu otpad na takozvanim divljim odlagalištima. Jesu li kamere donijele rezultate, pitao je vijećnik Ivan Marciuš (HSU). - Moje je pitanje jesu li kamere za videonadzor koje smo postavili na raznim mjestima donijele rezultate da se baca manje smeća po šumama i šumskim putevima - pitao je načelnika Daniju vijećnik Marciuš. Načelnik Darko Dania tvrdi kako su kamere uvelike

pomogle u rješavanju ovog problema. - Podnesene su određene prijave, a u ovom trenutku čekamo rješavanje prijava na sudu te da sud donese rješenje. Nakon presuda napravit ćemo izvještaj koliko je ilegalnog smeća dovezeno. Smeća je za sad manje te se smanjio dovoz ilegalnog otpada. I dalje podnosimo prijave. Načelnik je ovim prilikom najavio i dodatni videonadzor koji će se postavljati oko stadiona, turističkog ureda, općine te državne ceste. Sve za veću sigurnost građana. (Dora Vadlja)

ŠENKOVEC

Odali počast braniteljima Svečanost obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, održana 5. kolovoza, započela je svetom misom u crkvi sv. Jelene Križarice koju je predvodio župnik Vladimir Kolarić. Nakon mise, članovi Ogranka UDVDR-a Šenkovec, s nazočnim mještanima i obi-

teljima poginulih i umrlih branitelja kod spomen-obilježja poginulim braniteljima s područja općine Šenkovec položili su cvijeće i zapalili svijeće, a zajedničku molitvu za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje predvodio je vlč. Vladimir Kolarić. (so)

MALA SUBOTICA

Proslava posvete Schönsttatskog svetišta Svetište Kraljice srca u Maloj Subotici poziva vas na proslavu 10. obljetnice posvete prvog hrvatskog Schönsttatskog svetišta koje će se održati 24. kolovoza u Maloj Subotici. Program započinje već od 10

sati, a središnje misno slavlje koje će predvoditi mons. Josip Mrzljak je u 11 sati. Uoči pak same obljetnice organizira se i program Trodnevnice koje će od 21. do 23. kolovoza održati pater Christoph Horn. (vv)

BELICA Članovi Ostriža iz Novakovca postavili su aeratore kako bi se izbjegao pomor ribe u njihovom ribnjaku

Izgradnja zaobilaznice naselja Podbrest

Općina Orehovica ove je godine prijavila Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije projekt Izgradnje zaobilaznice naselja Podbrest između LC 20037 i ŽC 2038 – I. faza, procijenjene vri-

Nadzorne kamere daju dobre rezultate

odvodnjom, čija se vrijednost procjenjuje na oko 6.700.000 kuna. Po provedenom postupku javne nabave za izvođača je odabrana tvrtka Pavlic-Asfalt-Beton d.o.o. s ponudom u iznosu od 1.749.366,88

kn. Odlukom Ministarstva regionalnog razvoja Općini Orehovica je za izgradnju zaobilaznice dodijeljeno 300.000 kuna, dok će ostatak od 1.449.366,88 kuna morati financirati sama Općina. (so)

Obavezno suzbijanje ambrozije Komunalni redar s područja općine Belica upozorava sumještane na obvezu provođenja mjera i aktivnosti usmjerene na uništavanje ambrozije. Naime, vlasnici i korisnici zemljišta dužni su ponajprije na zapuštenim prostorima, livadama, međama, živicama, praznim građevinskim i drugim parcelama kao i na parcelama s niskim kulturama (krumpir, ti-

kve…) redovito uklanjati i suzbijati ambroziju i ostali korov, odnosno spriječiti zakorovljenost površina agrotehničkim, mehaničkim i kemijskim mjerama. U slučaju kršenja odredbi iz Odluke o agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta i o mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina slijede novčane kazne. (vv)

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. kolovoza 2019.

JUBILARNA 50. POVORKA STARIH ZANATA I OBIČAJA u Svetom Martinu na Muri okupila 2

Vožari oživjeli najstar

Muškarci slažu trojke za vaditi naftu

PEKLENIČKI PEKLARI

Da se prošlost ne zaboravi Što bi Peklenicu moglo bolje predstavljati od Peklara koji su nekad prodavali “mašću za kola mazati”, odnosno naftu koja je izvirala na površinu Mirjana i Rudolf Goričanec, Danijel i Ksenija Flac, Darinka Zadravec, Tomo i Dijana Goričanec i Slađana Mance prihvatili su se posla kako bi pripremili sve potrebno za mimohod starih zanata u Svetom Martinu na Muri. Što bi Peklenicu moglo bolje predstavljati od Peklara koji su nekad prodavali “mašću za kola mazati”, odnosno naftu koja je izvirala na površinu, a seljaci ju koristili

i prodavali po okolici u razne svrhe. Navedena ekipa pripremila je i kola i konstrukciju uz pomoć koje se iz podzemlja moglo vaditi više nafte, a kakve su danas postavljene na spomen-obilježju u Peklenici. I kad je sve bilo spremno, povorci Peklara pridružili su još neki mještani, osim ovih koji su pripremali Pekleničke Peklare za mimohod starih zanata. (BMO)

Stari običaji i zanati ponovno su bili oživljeni protekle nedjelje u Svetom Martinu na Muri gdje se u sklopu tamošnje manifestacije Dani turizma održala jubilarna 50. Povorka starih zanata i običaja.

Uprizorili kako se izrađivala užad Povorka starih zanata i običaja prvi se put u Svetom Martinu na Muri održala 1969. godine. Bila je pokrenuta s ciljem očuvanja nekadašnjih obrta, a uspjela se održati sve do danas, na što su svetomartinski mještani jako ponosni. U povorku su se uključili uglavnom mještani iz različitih općinskih udruga i zajednica, ali bilo je i gostiju iz susjedne Štrigove, Selnice, Žiškovca, Peklenice te iz Republike Slovenije. Najstariji zanat, odnosno izradu užeta prikazala je skupina imena Vožari. Čovjeku je od davnina bilo potrebno uže da bi pomoću njega vukao stvari, vezivao bale ili pak zavezao brodić za stijenu. Zbog toga je izrada konopa jedan od najstarijih zanata za koji se zna. Naši preci izrađivali su užad od biljnih vlakana. Sva vlakna koja se danas upotrebljavaju obično se nazivaju “konoplja”, ali se ta “konoplja” može praviti od različitih bitaka. - Moj pokojni djed Norbert Fujs imao je obrt vožarije u Banfiju. Užad je proizvodio preko 50 godina, odnosno do 1999. godine kada je preminuo. Kako izraditi uže, naučio je od svog oca - ispri-

čalo nam je Damir Klobučarić iz ekipe Vožara nakon Povorke. Posjetiteljima su pokazali kako se česala konoplja te kako su se proizvodile tanke i debele niti da bi se uopće dobilo uže. Vožare su činili: Marko Farkaš, Marko Novak, Marko Kristofić, Barbara Kristofić, Damir Klobučarić, Tomislav Oletić, Martin Oletić i Damir Mrazović.

Novi voditelj Svetomartinski Vanjček Voditelj ovogodišnje povorke po prvi je put bio Stanko Perčić, poznatiji pod nadimkom Svetomartinski Vanjček. Mnogi ga znaju kao vlasnika autoškole, snimatelja koji vjerno prati svaku Poletovu utakmicu, autora dokumentarnih filmova, voditelja, mađioničara i stand up komičara. Na povorci je mnogobrojne posjetitelje zabavljao svojim pošalicama preko sat vremena, a da je u tome bio odličan, dokaz je veliki pljesak koji se svako malo orio centrom Svetog Martina na Muri. Tijekom povorke u Dunajskoj ulici zatekli smo obitelj Padarić i njihove prijatelje koji već preko 15 godina brinu da sudionici povorke ne ostanu žedni, posebice kada su velike vrućine. Nakon povorke svi su se sudionici i posjetitelji zajednički uputili prema igralištu NK-a Polet gdje ih je čekala okrjepa uz jelo i piće, a za dobru zabavu u večernjim se satima pobrinuo Mladen Grdović. (Sanja Heric)

Obitelj Padarić već 15 godina skrbi da sudionici povorke ne ostanu žedni

Na drvocepu u Jurovcu

NA KULINARSKOM NATJECANJU “FRKANOVSKI TAJERČEK” 15 ekipa pripremalo starinsk Žene ulijevaju naftu u staklene bočice

PEKLENICA

Javna rasvjeta u Zavrtnoj ulici Nastavljaju se radovi na modernizaciji javne rasvjete na području Murskog Središća. Tijekom 2017. godine u Murskom Središću zamijenjena je sva postojeća javna rasvjeta s LED rasvjetom. U Zavrtnoj ulici u Peklenici ovih dana postavljena je nova javna rasvjeta u vrijednosti od 60.637,50 kn. Radove je izvodio Kabel-mont, koji je odabran za izvođača u postupku jednostavne nabave. Od traženih šest ponuda u roku su pristigle

tri pravovaljane ponude, od kojih je Kabel-montova bila najpovoljnija. (BMO)

Stari pajdaši i Gruntači skuha

Ekipe su se natjecale u kuhanju jela u dvije kategorije: “klasična jela” i “bakina kuhinja”

Ekipu Kristoši činili su: Nikola Batur, Gabrijel, Lovro i Christian Preložnjak

Frkanovec je protekle subote bio domaćin manifestacije U srcu gornjeg Međimurja u sklopu koje se održava kulinarsko natjecanje Frkanovski tajerček. Na gastronomskom natjecanju ukupno je sudjelovalo 15 ekipa, koje su se natjecale u dvije kategorije: mamičina kuhinja i klasična kuhinja. Pobjedu u kategoriji bakina kuhinja izborili su Gruntači, dok su drugo mjesto osvojili ekipa Bele rode. U kategoriji klasična jela najbolji su bili Stari Pajdaši, a druga je bila Udruga vodiča. - Pripremili smo leskovački roštilj te gravče na tavče. No recept ćemo zadržati kao našu malu tajnu. Inače već godina dolazimo na ovu manifestaciju gdje smo prodavali proizvode od čili papričica, a ove godine smo se prvi put probali okušati i u samom

gastronomskom natjecanju - kazao nam je Christian Preložnjak iz Nedelišća, glavni kuhar ekipe Kristoši. Nekoliko stola dalje od njih Udruga vodiča Međimurske županije pripremala je srneći ragu u tortilji, koji se posebno svidio tročlanom žiriju. - Nikad ne kuham isto jelo dvaput. Sve radim po osjećaju. Sada smo prvi put na ovom natjecanju - rekao nam je Nikola Medved. Sudionike natjecanja i posjetitelje svojim su dosjetkama zabavljali legendarni Dudek, Presvetli, Cinober i Regica, koje je utjelovilo Kulturno-umjetničko društvo Gruntovčani iz udruge Sigečko srce iz Sigeca kraj Koprivnice. Veselu atmosferu dodatno je začinio sastav Senzacija koji su se pobrinuli da se pjesma može čuti do dugo u noć. (Sanja Heric)

16. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 13 SVETI JURAJ NA BREGU

Izmjene prostornog plana Općina Sveti Juraj na Bregu provodi postupak izrade II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine. Stručni izrađivač predmetnog prostornog plana je „URBIA“ iz Čakovca. Prezentacija javnosti nacrta prijedloga II. izmjena i dopuna Prostor-

SELNICA

20 izlagača i nekoliko stotina posjetitelja

riji zanat koji postoji!

Česanje konoplje za užad

Višečlana ekipa Vožara pokazala je izradu užadi

nog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu planirana je bila zaključno s 9. kolovozom. Kartografski prikazi i tekstualne odredbe nacrta prijedloga ovog plana bit će dostupni na službenim internet stranicama Općine Sveti Juraj na Bregu. (sh)

Nagrađeni najuspješniji učenici i mentori I ove godine, već tradicionalno, Općina Selnica je nakon još jedne školske godine nagradila učenike koji su postigli odlične rezultate na županijskim i državnim natjecanjima. Ukupno je nagrađeno 32 učenika i 9 mentora. Učenici koji su sudjelovali na državnim natjecanjima i osvojili prva 3 mjesta dobili su poklon-bon u iznosu od 250 kn, učenici koji su osvojili prva 3 mjesta na županijskim natjecanjima nagrađeni su s poklon-bonovima od 200 kn, dok su učenici iz modelarske grupe i učenici sportaši dobili bon u iznosu od 100 kn. Bonovi su iskoristivi u trgovini elektronikom Ronis. Učenici su uz bonove dobili i majice s ikonama o Međimurju. Radi se o projektu Iconize yourself about

Croatia koji je osmislila Dajana Mikulan Vidović. Vlastitu ideju informiranja o Hrvatskoj pomoću ikona pretvorila je u konkretan proizvod, točnije u T-shirt, za koji se može reći da je prvi nosivi interaktivni suvenir u Hrvatskoj i to informativno–edukativnog karaktera. Za općinu je izradila majice s ikonama/ poznatim motivima iz Međimurja. Trenutno je u izradi mrežna stranica na kojoj će biti svi podaci vezani uz svaku otisnutu ikonu, a stranici će se pristupati čitanjem QR koda s omota majice. Mentori i učenici su se oduševili majicama, a ravnateljica Anica Rašperger zahvalila je načelniku Vičeviću na podršci i dobroj suradnji sa školom. (mn)

Svetomartinski Vanjček

ka i klasična jela

ali najbolja jela U centru Štrigove postavljena je nova nadstrešnica

ŠTRIGOVA

Nadstrešnica za bicikle

Srneći ragu u tortilji pripremila je ekipa Vodiča Međimurja

Stari pajdaši skuhali su najbolji bograč

Ispred općinskih ureda u centru Štrigove osvanula je nadstrešnica kod solarne, pametne klupe. Ispod nadstrešnice privremeno će se smjestiti električni bicikli koje je Općina nabavila preko Fonda

za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ovo privremeno rješenje poslužit će dok se ne završe radovi kod rekonstrukciji Zadružnog doma u sklopu kojeg će se urediti i moderan biciklistički park. (sh)

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. kolovoza 2019.

OBNOVOM ŠKOLE u Hodošanu započinje drugi krug energetskih obnova međimurskih škola

Očekuje se ušteda u toplinskoj energiji od značajnih 55 posto

Novim ciklusom energetske obnove obuhvaćeno je osam međimurskih škola, među njima i hodošanska Vodstvo HSS-a Međimurske županije koju vodi Đurđica Slamek odalo je počast kod spomenika braći Radić u Hodošanu

U HODOŠANU tradicionalno održana sveta misa za Stjepana Radića i tribina

Ne žele biti poljoprivredna podružnica HDZ-a U Hodošanu je u nedjelju 11. kolovoza održana tradicionalna trideseta misa za predsjednika i osnivača HSS-a Stjepana Radića. U mjesnoj crkvi misu je vodio župnik župe Sveti Juraj u Trnju Darko Kelemenić. Nakon toga je vodstvo HSS-a Međimurske županije koju vodi Đurđica Slamek odalo počast kod spomenika braći Radić polaganjem vijenca i paljenjem svijeća. Na stranačkom skupu u prostorima NK-a Hodošan govorili su Tomica Strahija, predsjednik OO HSS općine Donji Kraljevec, Miljenko Horvat, načelnik općine Donji Kraljevec kao član HSS-a, Đurđica Slamek, predsjednica ŽO HSS Međimurja te saborski zastupnik i glavni tajnik HSS-a Željko Lenart.

Govornici su se složili s riječima župnika Kelemenića koji je uz ostalo rekao da članovi HSS-a ne bi trebali gledati ni lijevo ni desno, već za bolje Međimurje. Politički tajnik HSS-a Željko Lenart prenio je pozdrav predsjednika HSS-a Kreše Beljaka, te naglasio kako HSS ne bi trebala biti poljoprivredna podružnica HDZ-a, kako je bilo unatrag godinama. Vodstvo stranke svjesna je činjenica da je HSS danas mala stranka po rejtingu, čemu su i sami doprinijeli neslaganjem u vrhu stranke, ali i općom političkom situacijom koja je ocijenjen lošom i najgorom dosad, za što se krivi vladajuća stranka tj. HDZ. (JŠ)

Međimurska županija kreće u drugi krug energetske obnove škola i školskih dvorana. Prva na redu je Osnovna škola Hodošan čija se investicija kreće oko 5 milijuna kuna. Do sada je u Međimurju 11 osnovnih i 5 srednjih škola prošlo neki oblik obnove, sagrađene su 4 školske sportske dvorane, a u novom ciklusu 8 će škola proći proces energetske obnove. To su osnovne škole u Hodošanu, Vratišincu, Goričanu, Donjoj Dubravi, Draškovcu, Podturnu i Macincu te Graditeljska škola Čakovec. Ugovor za energetsku obnovu zgrade i školske sportske dvorane Osnovne škole Hodošan, ovih su dana potpisali ravnatelj škole Ivan Barić i direktor tvrtke BMD Stil d.o.o Mario Bedeković. - Osnovna škola Hodošan nalazi se u procesu obnove, ali ne samo energetske jer u tijeku je rekonstrukcija školske kuhinje i zamjena podova u gornjem holu. Radovi su to koje financira Međimurska županija, no uz to kontinuirano nabavljamo suvremena pomagala i opremu te ulažemo u razvoj kako bi naši učenici mogli svoje osnovnoškolsko obrazovanje provesti

Potpisivanje ugovora o energetskoj obnovi hodošanske školske zgrade i sportske dvorane vrijedan oko 5 milijuna kuna u najboljim mogućim uvjetima - poručio je tom prilikom ravnatelj Barić. Zadovoljstvo radovima izrazio je i načelnik Donjeg Kraljevca, Miljenko Horvat, koji je pritom spomenuo da su radovi još jedan korak bliže zadanom cilju, a to je izgradnja novog vrtića i pristupne ceste pored zgrade škole, čime će ulaganja u odgoj i obrazovanje Hodošana biti završena.

Nakon radova, ušteda u toplinskoj energiji iznosit će 55 % Za projekt obnove iz EU fondova osigurano je oko 3 milijuna kuna bespovratnih sredstava, što predstavlja 60,09 % ukupno prihvatljivih troškova projekta, a ostatak troškova pokriva Međimurska županija. Direktor MENEA-e Alen Višnjić naglasio je da energetska obnova objekta obuhva-

ća građevinske i strojarske radove, horizontalne mjere kojima će se omogućiti lakši pristup osobama s invaliditetom, radove na elektroinstalacijama i rasvjeti. Zgrada škole će prijeći iz energetskog razreda D u B, dok će zgrada dvorane prijeći iz energetskog razreda D u razred C. Nakon provedbe građevinskih mjera ušteda u toplinskoj energiji iznosit će 55 %. (Vlasta Vugrinec)

SVEČANA SJEDNICA povodom Dana općine Sveta Marija

Najviše općinsko priznanje primili sportski ribiči Klena sta i 2 treća mjesta na natjecanjima za vatrogasnu mladež i pomladak na području Međimurske i Varaždinske županije tijekom 2018. godine. Posebna nagrada uručena je Vladi Mustaču za izuzetan doprinos uređenju Ribičkog parka u Svetoj Mariji. - Sve ono što radimo u obrazovanju, od izgradnje školskih dvorana i obnove škola, do financiranja udžbenika i prijevoza, iznimno

je važno i svaka kuna nam se višestruko vraća. Zato ćemo u suradnji s načelnicom Slamek pripremiti projektnu dokumentaciju i iduće godine krenuti u ostvarenje dugogodišnjeg sna – izgradnju školske sportske dvorane u Svetoj Mariji - istaknuo je tom prilikom župan Matija Posavec. Ako i ne bude natječaja, dodao je, dvoranu ćemo makar financirati sami. (Vlasta Vugrinec)

Nagrađeni uspješni učenici

Priznanje je dodijeljeno ekipi seniora SRK Klen Sveta Marija, Crkvenom zboru Sveta Cecilija te KUD-u Ivan Mustač-Kantor. Zahvalnica pak je dodijeljena vatrogasnom podmlatku i mladeži DVD-a Donji Mihaljevec

Obilježavanje Dana općine Sveta Marija započeli su još početkom kolovoza. Zaredali su se mnogobrojni kulturni, sportski i vjerski događaji koji završavaju na sam blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza. Središnji svjetovni događaj, svakako je bila sve-

čana sjednica tamošnjeg Općinskog vijeća održana 8. kolovoza. Nakon što je načelnica svoje sugrađane kratko provela kroz jednogodišnja zbivanja te nabrojila što ih sve očekuje u narednom razdoblju, sjednica je bila iskorištena i da se dodjele nagrade, zahvalnice i prizna-

nja zaslužnim pojedincima i skupinama. Najviše javno priznanje dodijeljeno je ekipi seniora SRK Klen Sveta Marija povodom osvajanja 1. mjesta na Prvenstvu lige Hrvatskog športskog ribolovnog saveza u disciplini plovak u 2018. godini. Priznanjem je uz 100

godina osnutka i neprekinutog rada nagrađen i Crkveni zbor Sveta Cecilija te Kulturno-umjetničko društvo Ivan Mustač-Kantor. Zahvalnica pak je dodijeljena vatrogasnom podmlatku i mladeži DVD-a Donji Mihaljevec, za osvojenih 12 prvih mjesta, 5 drugih mje-

Na svečanosti su nagrađeni i uspješni učenici. Tin Hertelendi, Anđelina Kečkeš, Iris Peter, Izabela Stanko te Gabriel Kvakan, koji je ujedno i učenik generacije - sve razrede osnovne škole završili s odličnim uspjehom. Judita Herc, Izabela Stanko, Dora Papak, Hana Bartolić, Katarina Kostel, Ana Horvat, Tino Panić, Tena Panić nagrađeni su za postignute uspjehe na natjecanjima.

Nikolina Ban, učenica srednje medicinske škole koja je ostvarila prosjek ocjena 5,0. Ana-Marija Horvat, Josip Mihalac, Luka Mustač i Patricia Zadravec, ukupni prosjek ocjena na studiju veći od 4,5, kao i Lara Poljak, dobitnica rektorove nagrade. Posebna nagrada uručena je Vladi Mustaču za izuzetan doprinos uređenju Ribičkog parka u Svetoj Mariji. (vv)

16. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 15

VELIKA ZAINTERESIRANOST MLADIH za kupnju stanova iz programa POS-a u preloškoj Ulici Matije Gupca

Oko 1000 eura za kvadrat i kamatu 1,8 % do novog stana Dobri uvjeti kupnje koji omogućavaju znatno povoljniji put do osiguranja vlastitog stambenog prostora privlače puno mladih iz Preloga i okolice Grad Prelog, u suradnji s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama, organizirao je za zainteresirane građane prezentaciju o Programu POS–a (Program društveno poticane stanogradnje), odnosno zgrade koja će se graditi po tom princu na kraju preloške Ulice Matije Gupca. Prezentacija je nakon provedene ankete drugi korak u realizaciji izgradnje stambene zgrade na preloškom jugu o kojoj smo prvi pisali. Izgradnja stanova po programu POS-a već je odavno prepoznat program stambenog zbrinjavanja mladih obitelji, koje za manju cijenu kvadrata od tržišne te manju kamatu kredita koja je po novom svega 1,8 %, dobivaju sigurnost i kvalitetu gradnje njihovog doma. Zgrada bi se trebala graditi po-

četkom 2020. godine i posredovanje nekretzavršiti iste godine. ninama, upravo ideaKako do stana u ovoj lan kandidat za njihovu stambenu zgrada. Mlada novoj zgradi? je, zaposlena pa samim Sudeći po broju mlatime kreditno i sposobna dih koji su se odazvali i što je najvažnije, zainteprezentaciji, zainteresiresirana je za kupnju staranost za stanogradnju u na. Uz to, živi u Prelogu, Prelogu itekako postoji. gradu kojemu je prioritet - Došla sam vidjeti višestambena izgradnja i provjeriti o kakvoj se zapravo ponudi radi i pa je osigurao zemljište, na koji način se može a na sebe je preuzeo i kupiti stan, odnosne ka- troškove svih priključakve su mogućnosti sub- ka, vanjsko uređenje te vencioniranja mladih pri uređenje prilazne ceste. - Uz zainteresiranost kupnji prve nekretnine Grada koji je osigurao poručila je mlada učitezemljište te najnovija kaljica likovne kulture Lea matna stopa stambenih Krušelj iz Preloga. Naime, dečko i ona kredita od 1,8 %, trenutodlučili su se definitiv- no je za današnje uvjete no za kupnju stana jer vrlo povoljna gradnja smatra kako je to da- stanova, ističe Paić. Na budućim je kupcinas, barem u početku, za mlade najjednostavnija i ma da se jave. najbolja opcija. A s godiTridesetak nama se možda odluče i zainteresiranih za gradnju kuće. kupaca Lea je, prema riječiPrezentacija je orma Ivana Paića, iz Agenganizirana kako bi se cije za pravni promet i potencijalnim kupcima pojasnile sve pojedinosti i otklonile nejasnoće, u cilju da se stanovi projektiraju za poznate kupce, a ne da se grade te potom nude na tržištu. - Dakle, mladi ljudi imaju mogućnost odlučivanja o svom budućem domu od projektiranja i kvadrature do odabira boje kupaonskih pločica - rekao je tom prilikom Željko Poredoš, pročelnik preloškog UO-a za Mislim da je za mlade, barem na početku, stan najjednostavnija i najbolja opcija, ističe Lea Krušelj, mlada nastavnica likovnog odgoja gospodarstvo i financije.

Sudeći po broju zainteresiranih na prezentaciji, gradu stanovi itekako nedostaju

Do sada se u Grad javilo 30-tak zainteresiranih građana i trenutno se provjerava njihova kreditna sposobnost. Potom će se sastaviti bodovna lista temeljem koje će se onda pozivati kandidati kako bi iz kataloga izabrali izgled svog budućeg stana. Prema planu, do kraja ove godine trebale bi se ishoditi sve potrebne dozvole i dokumentacija kako bi gradnja mogla

Ivan Paić iz APN-a pojasnio je na prezentaciji sve o uvjetima po kojima će kupci moći kupiti novi stan

DONJI VIDOVEC

Najveća flota čamaca u Međimurju Donji Vidovec nekad je bio glavno sijelo zlatara, većinom siromašnih seljaka koji su kruh služili ispiranjem zlata. Tamošnji stanovnici dobili su i posebnu povelju od carice Marije Terezije koja je potpisana 21. lipnja 1776. godine, a koju je primio nositelj zla-

tarskog ceha Bolta Embreuš. Tom poveljom ispirači su dobili pravo za rad na Dravi, Savi i Muri, s time da mogu koristiti obalu u širini od tri metra. Bila je to neka vrsta koncesije iz 18. stoljeća koju do današnjeg dana još uvijek nitko nije osporio ili ukinuo.

- U to je doba Donji Vidovec imao najveću flotu čamaca koji su plovili rijekom Dravom od spruda do spruda tražeći zlatna zrnca sakrivena u šljunku - ispričao nam je Nenad Lukša, predsjednik MNK Vidovski zlatari. Flota je, naime, brojila i 200 plovila.

krenuti početkom iduće godine. - APN će, kao nositelj investicije, provesti postupak nabave i izgradnje zgrade - navodi pročelnik Poredoš. - Želja nam je do kraja iduće godine završiti sa svime time. Pomalo u optimističkim duhu svi bismo željeli da se za sam Dan grada organizirana svečano uručivanje ključeva novih stanova. U cilju bržeg ishođenja dozvola i projek-

Danas se, naravno, taj broj smanjio na svega dvadesetak čamaca, koji su svi redom u privatnom vlasništvu i uredno registrirani kod Lučke kapetanije. Unatoč tome, Donji Vidovec se i dalje može pohvaliti najvećom flotom čamaca u Međimurju. (vv)

DONJA DUBRAVA

tiranje zgrade, Grad će to preuzeti na sebe jer misle da će to oni prije riješiti nego da se to radi u Zagrebu.

Moguća gradnja još jedne takve zgrade Prva takva višestambena zgrada na preloškom jugu, odnosno na kraju Ulice Matije Gupca, imat će površinu 2 233 kvadratnih metara. Iako je maksimalno predviđen 31 stan, u stvarnosti bi zgrada, shodno željama budućih stanara, imala 25 stana i potrebne su prostorije. Ako se na kraju ispostavi da nema toliko zainteresiranih, u kupnju stanova uključit će se i sam Grad. Ne bude li potrebe za sudjelovanjem Grada, on će stanove za preseljenje stanara iz stare zgrade u Glavnoj ulici kupiti u drugoj takvoj zgradi koja će se potom graditi i za koju već postoji i zemljište. (Vlasta Vugrinec)

Poticaj za proizvodnju dobravskog ljuka Donja Dubrava ponosna je na svoj domaći, autohtoni ljuk kojem je čak posvetila i sad već poznatu manifestaciju Dani ljuka. Vezano uz to, pripreme za ovogodišnju turističko-gastronomsku priredbu koja se održava 25. kolovoza su pri kraju, a prijave za sudjelovanje primaju se zaključno do srijede 21. kolovoza.

Kako pak bi se što više mještana bavilo uzgojem ljuka, iz Općine pozivaju sve mještane koji imaju sjeme, lukovice ili dobravski ljuk, da količine prijave u ured Općine najkasnije do 16. kolovoza 2019. godine. Naime, i ove će se godine zainteresiranim proizvođačima isplaćivati poticaj za proizvodnju dobravskog ljuka s ciljem povećanja uzgoja. (vv)

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BERBA KUPINA NA imanju obitelji Črnčec u Pribislavcu

Izvoz kupinovog vina koči državna administracija

16. kolovoza 2019.

Ponovne analize vina koje traju i do tri tjedna, nabavka europaleta, kupnja kutija s duplim kartonom gubljenje je vremena i novaca, ističe Mirjana Črnčec iz Nedelišća kao glavne razloge zbog kojih svoja voćna vina ne izvoze na strana tržišta Piše: Vlasta Vugrinec Kupina je prije 15-tak godina u Međimurju bila itekako popularna i bilo je podosta uzgajivača, ali i prerađivača, naročito kupinovog vina. Ono je, naime, zahvaljujući svojoj blagotvornosti na ljudski organizam doživjelo pravi bum. Ali kako to obično biva kod nas, sve što brzo plane, još brže se i ugasi. Shodno tome, danas je broj većih proizvođača voćnih vina spao na brojku 3. Među njima je i obitelj Radovana i Mirjane Črnčec iz Nedelišća koja se tim poslom bave već

17 godina. I ne samo to, već su i jedini koji proizvode šest vrsta vrhunskih voćnih vina koja svoju kvalitetu dokazuju na izložbama i sajmovima. Uz vino od kupine i maline, proizvode i vino od ribiza, višnje i šljive, a posljednjih godina i od aronije. To su ujedno i voćne vrste koje njeguju i uzgajaju u svom voćnjaku koje se proteže na oko 2 ha.

Plodovi su zreli, fini i slatki što garantira dobru kvalitetu voćnih vina

Vlaga o kojoj pišemo u posljednje vrijeme u našim

Sva njihova vina podliježu analizi nakon koje dobivaju certifikat koji znači da je vino zdravo, da je prošlo organoleptičku i kemijsku analizu. Zanimljivo je kako je taj certifikat dovoljan za naše, ali ne i za tržište EU

SAVJETI za poljoprivrednike

novinama malo se osjeti i u nasadima bobičastog voća. No, ako se bobice ubiru kako zriju, nema nekih većih problema. Barem ih nema obitelj Črnčec koja ovih dana intenzivno bere kupinu i malinu za svoja vina. - Dakle, berba mora biti učestala jer ni kupine ni maline ne zriju odjednom, već ih se mora brati više puta - objasnila nam je Mirjana Črnčec koju smo zatekli u berbi kupina u njihovom voćnjaku u Pribislavcu. Kaže da su plodovi zreli, fini i puni slatkog sočnog soka što garantira dobru kvalitetu voćnih vina. Uz tajnu obiteljsku recepturu koja počiva na istom principu kao i vino od grožđa, bitna je i brza prerada, odnosno poštivaju načelo - iz voćnjaka u prešu. - Prvoklasno voće ubrano ujutro odmah ide u proces prerade. Drugim riječima, prerada počinje istog dana već oko podneva. Mošt potom polako vrije, pretvara se u vino te se nakon mjesec dana prvi put pretače. Slijedi stabilizacija i filtracija i već 3-4 mjeseca poslije mlado vino spremno je za tržište.

Plodovi kupina su zreli, fini i puni slatkog sočnog soka što garantira dobru kvalitetu voćnih vina, ističe Mirjana Črnčec

Ono pravo vino svoju karakterističnu finoću, gustoću i punoću okusa i mirisa postiže s godinu dana stajanja. I zato vrijedi da vino što duže stoji.

Voćna vina su vrlo popularna u zadnje vrijeme

U Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji, Češkoj i još nekim zemljama voćno vino nalazi na velik broj uživalaca. Nažalost, kod nas to ipak još nije slučaj iako se, primjerice, kupinovo vino može kupiti na gotovo svakom domaćem sajmu. No, ne kupuje se kao desertno vino, već kao vino koje ima pozitivan učinak na naše zdravlje. Doduše, kupina je pogodna za proizvodnju težih vina, analognih tzv. medicinskim vinima. Shodno tome, kupuju ga i piju slabokrvne, rekonvalescenti te starije osobe jer

sadrži mnogo provitamina A, P, E, cijelu grupu vitamina B, folnu kiselinu, H vitamin (biotin), K5, niacin. Slabokrvnost i niski tlak potakli su i Črnčecove na proizvodnju kupinova vina koje se od nekoliko grmova proširilo na pravu plantažu. - To je za nas malu obitelj sasvim dovoljno i ne mislimo se širiti. Prodajemo na početku sezone nešto voća u svježem stanju, dok glavnina ide u preradu. Ne stignemo se baviti ni proizvodnjom pekmeza i sokova jer je poprilični interes za vinima. Svoje proizvode uglavnom prodaju na kućnom pragu, diljem Međimurja i Varaždinske županije te nešto malo oko Zagreba i Dalmacije. Europsko tržište također je željno voćnih vina, ali ne da im se gubiti vrijeme i novac s našom birokracijom.

Obavezne analize i dvostruka mjerila S obzirom na tržnu orijentaciju, vino svake godine podliježe obaveznoj analizi koju obavljaju u Zagrebu. - Sva naša vina tada dobivaju certifikat, odnosno odobrenje da se mogu staviti na tržište. Certifikat znači da je vino potpuno zdravo, da je prošlo organoleptičku i kemijsku analizu. Zanimljivo je kako je taj certifikat dovoljan za naše tržište, ali ne i za tržište EU. Naime, žele li izvesti vino, moraju još jedanput vino dati na analizu, nabaviti europalete te posebnu, dvostruku kartonsku kutiju. Osim što sve to skupa zna potrajati i do 4 tjedna, jednostavno im predstavlja i gubitak novca, ali i živaca jer ne žele povećavati cijenu svog vina.

Još malo i stižu optimalni rokovi za sjetvu uljane repice Uljana repica spada među tri najznačajnije kulture za proizvodnju ulja na svijetu, no bitna je i zbog očuvanja okoliša jer se koristi za proizvodnju biodizela. Približavanjem optimalnih rokova sjetve ove kulture potrebno je poznavati neke od bitnih činjenica u njenom uzgoju. Uljana repica je kultura kod koje su kvalitetna priprema tla, odabir sortimenta i sama sjetva vrlo bitne u ostvarivanju visokih prinosa. Ako se odlučite za sjetvu uljane repice, potrebno je odabrati duboka humusom i kalcijem opskrbljena ilovasto-glinasta tla u kojima glavni korijen ima mogućnost dubokog prodiranja u tlo. Svakako da se može uzgajati i na drugim tipovima tala, ali joj ekstremno zbito tlo s nepropusnim slojem i tla sa stagnirajućom vodom ne odgovaraju. Repica zahtijeva neutralnu do slabo alkalnu reakciju tla pH 6,6-7,6,

ali uspijeva i na tlima kisele reakcije do pH 4,5. Obavezno ju je uzgajati u plodoredu. Na istoj parceli može se uzgajati zbog pojave bolesti i štetnika svake 4-5 godine. Najbolji predusjevi za uljanu repicu su: rani krumpir, rano povrće, strne žitarice i ozimi krmni usjevi. Soju, suncokret i kulture iz iste porodice valja izbjegavati zbog zajedničkih bolesti i štetnika. Kao što je većini poljoprivrednika znano, optimalno vrijeme sjetve za ovu kulturu je od 25. kolovoza do 5. rujna. Posljednjih nekoliko godina zbog promjene vremenskih prilika, suša u kolovozu 2011. i 2012. godine, srpnju 2013. godine, dugi kišni period tijekom kolovoza i rujna 2014. godine, rokovi sjetve uljane repice dobrano su se pomaknuli u rujan. Višegodišnjim praćenjem stanja uljane repice vidljivo je da većina hibrida koji se nalaze na našem tržištu dobro podnose

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić

Najbolje vrijeme za sjetvu uljane repice je između 25. kolovoza i 5. rujna i kasnije rokove sjetve od optimalnih, dok za sorte to ipak nije preporuka. Većinu godina provođenja proizvodnih pokusa u Međimurju sjetva je pomaknuta izvan optimalnih rokova sjetve za ovu kulturu:

2008., 2010. i 2011. godine zbog suše obavljena je 15. rujna, dok se 2014. i 2017. godine zbog oborina u rujnu sijalo čak u trećoj dekadi rujna. Svakako je preporuka izvan optimalnih rokova

sjetve povećati preporučenu sjetvenu normu ovisno o tome koliko smo zakasnili sa sjetvom. Kod sorti uljane repice, ako se siju poslije optimalnih rokova sjetve, vidljivo je smanjenje sklopa što ipak u

konačnici rezultira manjim urodom. Vremenom sjetve potrebno je osigurati da uljana repica uđe u zimu s nekih 10-12 listova, a konus rasta trebao bi biti pri tlu. Optimalni sklop za hibride uljane repice je 3545 biljaka/m2, a za linijske sorte 50-70 biljaka/m2 u žetvi. Nadamo se da će uvjeti u optimalnim rokovima za sjetvu ove godine biti na što boljem nivou.

16. kolovoza 2019.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Ovih dana sve je u znaku cvjetnog štiha

ČAKOVEČKA TRŽNICA

VARAŽDINSKA TRŽNICA

Paprika

10-15 kn/kg

Feferoni Rajčica

15 kn/kg 10-15 kn/kg

Salata

15 kn/kg

Štoviše, neki ga drže i po 30 za kilogram pa nije naodmet prošetati i dobro se raspitati. Isto tako, po 5 kuna zna biti razlika i za kilogram rajčice ili paprike, tikvica i patlidžana. U rod je stigao i kukuruz pa je sve veća i ponuda klipova koji, doduše, nisu svi vrste šećerac, one najbolje za kuhanje, odnosno pečenje. I ljubitelji voća mogu birati svoju omiljenu voćku od bobičastih vrsta, preko prvih jabuka, krušaka, šljiva, bresaka i nektarina, a ne nedostaje ni međimurskih smokava. (vv)

15 kn/kg

Rajčica

10-12 kn/kg

Salata

10-12 kn/kg

3 kn/kg

Krumpir

3 kn/kg

Mahune

15 kn/kg

Mahune

15 kn/kg

Grah u mahuni

12 kn/kg

Grah u mahuni

12 kn/kg

Grah očišćeni

25 kn/kg

Grah očišćeni

25 kn/kg

Krastavci

5-20 kn/kg

Krastavci

5-15 kn/kg

Patlidžan

10 kn/kg

Patlidžan

10 kn/kg

Zelje

6 kn/kg

Zelje

6 kn/kg

Tikva

20-30 kn/kom

Tikva

20 kn/kom

2 kn/kom

Tikvice

Pregršt rezanog cvijeća preplavilo je ovih dana klupe čakovečkog placa. U puni cvat stigle su statice svih boja koje se uglavnom kupuju ili za groblja ili pak za sušenje. Naime, vrsta je to koja se može lijepo osušiti i krasiti naše domove tijekom tmurnih zimskih mjeseci, bilo da se kupuje jednobojni ili šareni buket. Uz slaganje pušleka cvijeća, prodavači su bili zauzeti i čišćenjem mladog graha čija se cijena i dalje ne spušta ispod 20 kuna.

Feferoni

Krumpir

Klip kukuruza

Medonosni cvijet statice vrlo je pogodan za suhe bukete

10-12 kn/kg

15 kn/kg

Ukrasne tikvice

5 kn/kom

Klip kukuruza

2 kn/kom

Tikvice

15 kn/kg

Ukrasne tikvice

5 kn/kom

Špinat

5 kn/hrpica

Špinat

5 kn/hrpica

Mrkva

8-10 kn/kg

Mrkva

8 kn/kg

Celer

18 kn/kg 8-10 kn/kg

Celer

20 kn/kg

Šljive

10 kn/kg

Šljive

Nektarine

10 kn/kg

Nektarine

8 kn/kg

Breskve

8 kn/kg

Breskve

8 kn/kg

Kruške

10 kn/kg

Kruške

10 kn/kg

Kupina

10 kn/mjerica

Kupina

10 kn/mjerica

Drenek

10 kn/mjerica

Drenek

Presad povrća

0.7-1 kn

Buketi NAPOMENA

10-20 kn cijena pala

8 kn/mjerica

Presad povrća

0.5 kn na dalje

Buketi

10 kn na dalje

cijena rasla

cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati;

Gospodarsko značenje plijesni u životinjskoj hrani Prisustvo plijesni na urodu veće vlažnosti pohranjenom na temperaturama koje omogućuju daljnji razvoj plijesni dovodi do takvih promjena kakvoće uroda koji u najblažem slučaju gubi namjensku vrijednost. Takav urod nije podoban za prehranu ljudi, a ni životinja zbog promijenjene kakvoće (užeglost, promjena boje, strani neugodni mirisi). Nije podoban ni kao sjemenska roba (smanjene je ili nikakve klijavosti), pa se usmjerava u druge namjene: za ishranu manje osjetljivih životinja ili skupina životinja ili u industrijske svrhe (proizvodnja alkohola ). Osim tih znatnih šteta koje je često vrlo teško kvantificirati, štete se povećavaju još i uz nazočnost mikotoksina u hrani. Računa se da godišnje 1/4 uroda svih plodova

u svijetu sadrži mikotoksine koji povećavaju gubitak u stočarskoj proizvodnji i nanose daljnje gospodarske štete. Posljedice trovanja mikotoksinima podjednake su za životinje i ljude. Dok životinje obole uzimajući onečišćenu hranu, ljudi indirektno obole hraneći se proizvodima životinjskog podrijetla koji sadrže mikotoksine (mlijeko, jaja, meso ). Shodno tome, radi očuvanja zdravlja ljudi i životinja te proizvodnosti te gospodarstvenosti uzgoja životinja, brojne zemlje svijeta utvrdile su norme dopuštenih količina mikotoksina u hrani

za ljude i životinje. Općenito štete koje nastaju od prisutnosti mikotoksina u hrani za ljude i životinje su višestruke.Osim štete koje nastaju djelovanjem plijesni, od pada kakvoće i vrijednosti proizvoda, one se odražavaju na čitavom lancu svih onih koji su uključeni u proizvodnju, promet i potrošnju hrane. Primarni proizvođači agrikultura imaju gubitke zbog manje količine hrane dobre kakvoće koju mogu ponuditi uz niže cijene zbog lošije kakvoće. Proizvođači stoke gube zbog slabije konverzije hrane, lošijeg prirasta, reprodukcije,uginuća i

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Piše: dr.vet.med. Dalibor Turković

ČAKOVEC

povećanih troškova u liječenju životinja. Posrednici u trgovini hranom gube tržište,smanjen je opseg trgovine, povećani su troškovi osiguranja kakvoće i sudskih troškova. Također i privrede država imaju štete od smanjenog opsega trgovine, povećanih troškova prijevoza, analiza, detoksikacije i povećanih troškova od uvoza drugih vrsta zdrave hrane. Isto tako cijene istraživanja mikotoksina, njihove ekologije, patogeneze i prevencije povećavaju troškove šteta koje zadaje sama problematika. Bolesti kod ljudi koje izazivaju mikotoksini stvaraju mnogo zdravstvenih i gospodarskih problema,koje također snosi društvo kao cjelina. Sve ovo pobrojano nameće nam potrebu stalne zaštite koje će smanjiti velike gospodarske štete koje uzrokuju prisustva raznih mikotoksina.

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BERNARDIN VRT

16. kolovoza 2019.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Pokusi u vezi s bolestima biljaka II

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Kupusne i vatrene stjenice – ne uništavajte pogrešne Vrtlarska je sezona u pu- Vatrena stjenica tako često nom jeku i u ovo doba godi- nepotrebno strada. Stoga, ako i ne poznajete ne mnogi se sreću i s brojnim štetnicima na vrtu. Međutim, neke kukce, prvo obratite ponisu svi kukci štetni, ima tu zornost na kojim se to biljkai puno korisnih kukaca koji ma nalaze jer se vrste samo su nam saveznici, poput bu- masovno pojavljuju tamo gdje bamara i zlatooka koje jedu se i hrane. Vatrene stjenice lisne uši. Neki su pak kukci se okupljaju na sljezolikama neutralni – niti nam pomažu, i lipi, na proljeće se sunčaju u niti odmažu na vrtu. A kako skupinama na suncu. Kupusna stjenica (lat. među vrstama postoje brojni srodnici, često se događa da Eurydema) je nametnik koji ljudi krivo prepoznaju jednu siše sokove biljaka iz obitelji vrstu i pogrešno ju proglase kupusnjača (kelj, zelje, brokula, rotkvica, rukola, repa...) i štetnikom. Tako na vrtovima često tako može usporiti u rastu, stradava vatrena stjenica ali i uništiti biljke kupusnjača. jer ju brkaju sa štetnikom Kupusne stjenice ćete, naravkupusnom stjenicom. Vatre- no, naći većinom samo na kuna stjenica, koju još zovu i pusnjačama – jer se one tamo vatreni opančar ili poštari hrane i nikad ih nećete naći na toliko masovnom okupu (lat. Pyrrhocoris apterus), kao vatrene stjenice. spada u neutralne Možete ih vrkukce – dakle lo lako vizualne radi nino razlikovati. kakve šteObje vrste su te na vru crvenoj boji tu, hrani (kupusna i u se na sjenarančastoj) i menkama imaju crne šare, biljaka iz ali one nisu jednaobitelji sljezoke i po tome nikad ne lika (vrtni sljez, crni i bijeli sljez, Vatrena stjenica možete pogriješiti. Kod prepoznavanja vatrene vrtni hibiskus...) i lipe, siše sokove. Masovno se stjenice najbolje je upamtiti pojavljuje samo na sljezolika- da na leđima ima puni crni ma i lipama. Mnogi ljudi, a po- trokut i dvije pune crne točgotovo sam to čula od starijih ke. Kupusna stjenica čeljudi, pogrešno misle da je to sve ista vrsta i da će nakon sto nije samo crvena nego i žućkasta, a na sebi sljezolika i lipe prijeći na ima malo komkupusnjače i onda pliciranije šare. nam napraviti Postoje vrste štetu u vrtu. i u crno-zeTo se ne može len k a s t oj dogoditi jer boji. Ovo je, se radi o dvjedakle, nama sasvim metnik – kurazličitim vrpusna stjenica. stama koje se Ako dobro ne hrane istim pogledate obje fobiljkama. Nažalost, nakon pogrešne Kupusna stjenica tografije, uočiti ćete identifikacije mnogi nemili- da je pored iste boje i crnih ce kreću u uništavanje vrste šara razlika ipak velika, samo koju smatraju nametnikom. treba malo bolje pogledati.

Problem gljivica svladavamo dobrim zdravljem sjemena i biljaka. Ako dođe u tlo sjeme koje ima veliku regenerativnu energiju, biljka može zdravo rasti bez sjemenske kupke. Ako se u tlu događaju procesi razgradne nerazrađenog gnoja, opasnost je da se život gljivica iz zemlje preseli u biljku iznad zemlje. Ako dođe do poteškoća s gljivicama, moramo razmišljati kako ih opet vratiti u tlo. Pomažemo si time da napadnute površine prema večeri, više puta okopavamo. Tako se poveća aktivnost u tlu i život gljiva se pomakne u tlo. U problematičnim tlima pripremimo čaj od

VRTLARICA

njivske preslice: uzmemo 10 grama posušene preslice na 10 litara vode i pustimo da vrije 20 minuta. Time prskamo ugrožene biljke i prije svega zemlju ispod njih. Dobro je ako iza prskanja s preslicom sljedeće jutro prskamo biljke vrlo razrijeđenom koprivinom gnojnicom (1:40). Njivska preslica potiče u tlo, dok kopriva opet potiče zdravi rast biljke. S godinama kada su pun Mjesec i perigej (najveća blizina Mjeseca Zemlji) skupa, veća je opasnost od pojave gljivica. Problem smanjimo ako gnojimo samo sa zrelim kompostima te ne prečesto prskamo čajem od njivske preslice.

16. kolovoza Dan cvijeta

16. i 17. kolovoza dobar je dan za rad s pčelama. 17. kolovoza - Dan cvijeta

Prikupljamo zrelo sjeme cvjetnica i beremo rano voće i u dane cvijeta. 18. kolovoza - Dan lista

Njegujemo biljke lista 19. kolovoza - Dan lista

Nasade kupusa za kiseljenje prskamo preparatom 501 dva puta ujutro u dane lista a treći puta rano ujutro u dane cvijeta. Tako će mu okus biti puno bolji. 20. kolovoza - Dan lista

U slučaju suše prskamo biljke i zemlju ispod njih navečer kada već pada mrak preparatom 500 koji kod suše spašava ljetinu 21. kolovoza - Dan ploda

Berba i prerada voća i bobičastog voća, njega biljaka za pridobivanje vlastitog sjemena. 22. kolovoza - dan ploda

Poslijepodne ciklu i mrkvu prskamo preparatom 501, sakupljamo zrelo sjeme plodonosnih biljaka.

U VRTU OBITELJI Hoblaj-Brda iz Novog Sela Rok

Mljevena sjemenka kakija odlična zamjena za pravu kavu Međimurci svoje vrtove i dvorišta vole nasaditi biljem koje nije uobičajeno za naše podneblje. Stoga su se raširile i udomaćile smokve, a sve češće i kaki ili japanska jabuka. Mnogi je još zovu i zlatna, odnosno istočna jabuka. Voćka, čiji plodovi oblikom i veličinom mnoge podsjećaju na rajčice, a bojom na mandarine, raste i u Novom Selu Rok. Ponosno nam ju je pokazala Ivana Hoblaj-Brda kojoj se pridružio sinčić Joel.

Kaki ne samo da daje fine plodove koji zriju ujesen i mogu se konzumirati tijekom cijele zime, već ga krasi i lijepa, gusta krošnja koja pak u ove vruće ljetne dane obitelji osigurava ugodnu hladovinu. Zanimljivo je i da su plodovi u potpunosti jestivi u raznim oblicima. Iako se najčešće jedu cijeli bez kore, mogu se sušenjem pretvoriti u prah kao i sjemenke čiji se prah koristiti kao kava. (vv)

Krošnja kakija ovih dana pruža ugodnu hladovinu Ivani HoblajBrda i njenom sinčiću Joelu

16. kolovoza 2019.

Otvoreni stupci 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 REAKCIJA HALMED-a na članak „Od ljekarne do ljekarne po lijekove koji život znače“, koji je objavljen u Međimurskim novinama dana 9. kolovoza 2019. godine

Registracija lijekova ne može biti razlog njihovoj nestašici Ovim putem tražimo ispravak netočnih navoda u članku „Od ljekarne do ljekarne po lijekove koji život znače“, autorice Sanje Heric, koji je dana 9. kolovoza 2019. godine objavljen u Međimurskim novinama. Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) je nacionalno regulatorno tijelo za lijekove i medicinske proizvode koje svoje zadaće propisane Zakonom o lijekovima obavlja stručno i odgovorno, pomno prati terapijske potrebe pacijenata u Republici Hrvatskoj te poduzima potrebne mjere kako bi se pacijentima osigurala terapija čak i kada ona nije dostupna na našem tržištu. Vezano uz netočnu tvrdnju koja se iznosi u tekstu, a prema kojoj jedan od razloga nestašice pojedinih lijekova može biti brzina registracije lijekova pri HALMED-u, ističemo da HALMED odobrenja za lijekove daje u skladu sa zakonskim rokovima, stoga postupak odobravanja, odnosno

registracije, nipošto ne može biti razlog nestašice lijeka. Cilj je postupka odobravanja lijeka da odobrenje dobiju samo lijekovi koji su dokazano sigurni, djelotvorni i odgovarajuće kakvoće te je uloga regulatornog tijela da osigura da jedino takvi lijekovi budu dostupni pacijentima. Nadalje, tvrdnja o registraciji lijeka kao uzroku nestašice ne može biti logički utemeljena s obzirom na to da se lijek, ako nije odobren, ni ne može nalaziti u nestašici. Upravo suprotno, osim putem davanja nacionalnih odobrenja lijekovima, HALMED se intenzivno uključuje i u zajedničke EU procedure odobravanja, u kojima se lijek istovremeno odobrava za tržišta dviju ili više država. Na ovaj način HALMED djeluje u svrhu povećanja broja lijekova koji su dostupni na hrvatskom tržištu. HALMED intenzivno prati opskrbu hrvatskog tržišta lijekovima, na svakodnevnoj razini objavljuje nove infor-

macije o dostupnosti lijekova u prometu kako bi osigurao da su ovi podaci pravovremeno dostupni pacijentima, zdravstvenim radnicima i drugim institucijama s područja lijekova. Osim u svojoj javno dostupnoj bazi lijekova, u kojoj je uz svaki lijek naveden podatak o njegovoj dostupnosti u prometu, HALMED na svojoj internetskoj stranici svakodnevno ažurira i popis trenutačnih nestašica lijekova na kojem su naznačeni i očekivano trajanje te uzroci svake od nestašica. Kao što je vidljivo iz navedenog popisa, uzroci najvećeg broja nestašica su komercijalne prirode, vezani su uz proizvodnju ili je proizvođač zbog nedostatka potražnje za lijekom smanjio opskrbu tržišta lijekom. Kada pacijentima u RH nije dostupan određeni lijek koji im je potreban, HALMED promptno provodi potrebne mjere te se,

primjerice, temeljem suglasnosti HALMED-a, provodi izvanredni unos ili uvoz potrebnog lijeka iz druge države u kojoj ima odobrenje. Ovim mehanizmom prevladava se potreba za nabavom pojedinog lijeka te pacijent svoj lijek može preuzeti u istoj ljekarni u kojoj je i ostavio liječnički recept temeljem kojeg se provodi postupak. Informacije vezane uz dostupnost lijekova odobrenih u RH mogu se potražiti na internetskoj stranici www.halmed.hr. U slučaju da imaju bilo kakvih pitanja vezanih uz dostupnost lijekova koje primjenjuju, pacijenti se mogu obratiti HALMED-u, gdje će dobiti potrebne informacije i savjete za što brži dolazak do potrebne terapije. Ivana Šipić, mag. comm. Glasnogovornica Agencija za lijekove i medicinske proizvode – HALMED

PRIOPĆENJE Koordinacije hrvatske obiteljske medicine

Za vozača pod utjecajem droge odgovorni su svi liječnici koji su ga pregledali ili liječili

Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) vezano za nedavni nemili događaj u kojem je osoba pod utjecajem droga skrivila tešku prometnu nesreću u kojoj je ozlijeđena tročlana obitelj, želi ukazati na neprimjerena prozivanja liječnika obiteljske medicine kako su jedini odgovorni za to što neodgovorni pojedinci sjedaju za volan i onda kada im zdravstveno stanje to ne dopušta. Naime, Zakon o sigurnosti prometa na cestama, NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17; odnosi se na SVE liječnike, a ne samo na liječnike obiteljske medicine jer u članku 233, stavak 3. jasno stoji: „Ako se na liječničkom pregledu ili u tijeku liječenja utvrdi da vozač boluje od bolesti ili ima invalidnost radi koje nije više sposoban sigurno upravljati vozilom, liječnik koji je obavio pregled ili liječio vozača te izabrani li-

ječnik dužan je uz upozorenje bolesniku o tome obavijestiti policijsku upravu ili postaju u kojoj osoba ima prijavljeno prebivalište, odnosno privremeno ili stalno boravište. Želimo podsjetiti kako je KoHOM na e-savjetovanju o novom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama davao svoje primjedbe upravo na prijavu promjene zdravstvenog stanja pacijenta. U uređenim državama liječnici obiteljske medicine nisu stavljeni u poziciju „policajaca“ prema svojim pacijentima, već se bave medicinom, a odnos s bolesnicima temelje na povjerenju i liječničkoj tajni. Svaki pojedinac u RH bi trebao imati razvijenu osobnu odgovornost pa onda niti jedan liječnik, a ne samo liječnici obiteljske medicine, ne bi bio doveden u situaciju da raznim institucijama prijavljuje svoje pacijente. Umjesto što se energija troši na prozivanje liječnika

obiteljske medicine kako su oni odgovorni za svakog vozača na cesti, pozivamo sve kolege liječnike, medije i državne institucije da se uključe u edukaciju građana. Zajedno pridonesimo razvijanju svijesti o osobnoj odgovornosti, dok je na državi pronaći druge mehanizme kontrole nad onima koji se uporno ne pridržavaju zakona, a koji neće uključivati liječnike i na taj način ih dovoditi u situaciju da narušavaju povjerljiv odnos liječnik – pacijent koji je temelj našeg rada. Sve nas ovo ponovno vraća i na sličnu problematiku Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana na kojega je KoHOM već mnogo puta upozoravao, a koji je također liječnike obiteljske medicine dovodi u nepogodan položaj. I prema ovom Zakonu liječnici su dužni svoje pacijente prijavljivati policiji, umjesto da je država iznašla rješe-

nja koja će štititi hrvatske građane, ali neće pritom ugrožavati liječnike, niti njihov odnos s bolesnicima. Liječnici obiteljske medicine udruženi u KoHOM još jednom pozivaju na zajedništvo u donošenju kvalitetnijih rješenja kada je u pitanju ova problematika koja je naša udruga mnogo puta proaktivno predlagala, a snažno se protivimo javnom prozivanju liječnika obiteljske medicine kao odgovornih za sve što u RH ne funkcionira, što zadnjih mjeseci postaje gotovo – pravilo. Takav pristup zasigurno neće pridonijeti privlačenju mladih kolega u obiteljsku medicinu, a niti povjerenju naših bolesnika, kvaliteti i razvoju primarne zdravstvene zaštite kojima težimo, stoji u priopćenju koje potpisuje Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.

OVRŠNI USTANAK Međimurje

Javni poziv svima kojima prijeti deložacija

Udruga Ovršni ustanak uputila je javni poziv građanima Međimurske županije koji imaju rješenje o deložaciji ili im deložacija iz jedinog doma prijeti da im se jave. Udruga je u suradnji s Međimurskom županijom osigurala sredstva za pomoć deložiranim građanima ili onima kojima prijeti deložacija iz jedinog doma. Osiguravaju pravnu pomoć odvjetnika, pomoć oko pronalaska novog stambenog smještaja ako bude potrebno, pomoć oko plaćanja prvih stanarina

i režija (ograničeni vremenski rok). Udruga će putem ovih sredstava socijalno zbrinuti građane koji su deložirani ili im prijeti deložacija iz jedinog doma. - Pozivamo građane da nam se jave i da ne čekaju da bude prekasno, da dođe do deložacije, već da se jave odmah jer kada se krene na vrijeme, može se puno toga učiniti - kažu iz udruge. Javiti se možete na e-mail udruge udrugaovrsni@gmail.com, priopćio je Ovršni ustanak.

MDS odao počast braniteljima

Zapalili svijeće svim poginulima Uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, kod Spomen-obilježja poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, u Perivoju Zrinskih u Čakovcu, predstavnici Međimurskog demokratskog saveza zapalili su svijeće, iskazujući tako počast i zahvalnost poginulim i

nestalim međimurskim i hrvatskim braniteljima. Predsjednik MDS-a, Željko Pavlic, istaknuo je obavezu da se ne zaborave žrtve iz Domovinskog rata, kao i činjenicu da su u Domovinskom ratu sudjelovali i brojni Međimurci, koji su dali veliki doprinos u obrani Hrvatske na cijelom njenom teritoriju, stoji u njihovom priopćenju.

HNS odao počast svojoj osnivačici

Sjećanje na 10. obljetnicu smrti Savke Dabčević-Kučar U povodu desete obljetnice smrti Savke Dabčević-Kučar, osnivačice i doživotne počasne predsjednice HNS-a i jedne od najznačajnijih hrvatskih političarki, izaslanstvo Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata, u kojoj su bili saborski zastupnik HNS-a i član Predsjedništva HNS-a Stjepan Ćuraj, zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje Davor Nađi, kao i Čakovčanka Karolina Juzbašić, predsjednica Ženske inicijative HNS-a položilo je vijenac i zapalilo svijeće na njezinom posljednjem počivalištuna zagrebačkom groblju Mirogoj. - Savka Dabčević-Kučar svojim radom, zalaganjima i idejama pokazivala je kako bi Hrvatska trebala izgledati, što bi trebala biti i što još možda nije“, rekao Stjepan Čuraj. Saborski zastupnik HNS-a rekao je kako Savku DabčevićKučar treba gledati kao povijesnu ličnost te se prisjetio onoga što je ostalo kao baština iza počasne predsjednice HNS-a. - Ona nam je ostavila obvezu, koju je utkala svojim nastojanjima da prije svega mi – članovi stranke, ne gledamo što će se dogoditi, nego da donosimo promjene i budemo prvi koji će

napraviti što je potrebno za ovu zemlju. To je osnova našeg rada i mislim da smo na dobrom putu da donesemo te promjene u Hrvatskoj, rekao je Čuraj. Zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje Davor Nađi podsjetio je na ulogu Savke Dabčević-Kučaru stvaranju hrvatske države. - Savka Dabčević-Kučar bila je i ostala političarka ispred svog vremena koju se i danas spominje kao rijedak primjer političara čista obraza u službi i za dobrobit svoga naroda. Borila se za neovisnost Republike Hrvatske, a snažno se zalagala za slobodnije društvo i slobodniju tržišnu ekonomiju. Pamtimo je, između ostalog, kao nositeljicu pokreta Hrvatsko proljeće i osnivačicu Hrvatske narodne stranke. Ostavila je neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti, a nama koji danas politički djelujemo, svojim karakterom i časnim zalaganjem za ideje koje je zastupala, ostaje primjer i zvijezda vodilja za budućnost, rekao je Nađi, stoji u priopćenju HNS-a.

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. kolovoza 2019.

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2018./2019.

OSNOVNA ŠKOLA NEDELIŠĆE 1.A - Razrednica: Nadica Dolar Lucija Bacinger, Vito Graf, Zvonimir Horvat, Ivan Hunjadi, Marta Kutnjak, Vanja Lesinger, Arijana Lončarić, Luka Magić, Patrik Martinjaš, Zita Polanec, Korina Posavec, Vito Silaj, Roko Štefulj, Marin Trupković, Filip Žarković

7.a - Razrednica: Tamara Lajtman Lucija Burela, Lea Ceilinger, Mihael Kočet, Lucija Krnjak, Matej Marciuš, Luka Novak, Karlo Posedi, Ana Šegović, Elena Tepeš, Marin Topolnjak, Rea Verteš, Jelena Zaspan 7.b - Razrednica: Ivana Sokač Katja Dania, Paola Horvat, Vedran Petek, Ian Posavec, Nera Preložnjak, Tia Srnec, Niko Tučić

1.B - Razrednica: Snježana Novak

7.c - Razrednica: Irena Zagoracz

Matej Bratko-Štorga, Roko Ciglarić, Niko Dobša, Adrianna Fernandez Polanec, Vito Golub, Beata Horvat, Ema Jakupak, Katja Kelenc, Zara Krizman, Luka Maček, Evan Novak, Maša Oreški, Franka Pintarić, Gabriel Preložnjak, Sara Tripković

Lucija Balent, Mara Barbić, Luka Blagović, Sebastian Blažeka, Iva Nešić, Larisa Nomo Nemi, Karin Šafarić

2.A - Razrednica: Marija Topolnjak Filip Baljak, Leona Banek, Eva Bedić, Korina Horvat, Anijan David Jalušić, Adriano Juras, Vito Mesarek, Paulo Nomo Nemi, Bella Posavec, Lea Rešetar, Bea Slaviček, Fran Šegović, Ivano Šopar, Anja Žganec Rogulja

8.a – Razrednica: Kristina Horvat Abel Krznar, Ian Marciuš, Erik Prepelić, Luka Treska, Sebastjan, Varga, Franka Vizinger 8.b - Razrednik, Veljko Posavec Tara Dominić, Mia Marie Jalušić, Hrvoje Oreški, Nela Perić, Andro Rušnjak, Fran Senčar, Josip Slukić, Ana Topolnjak, Tena Vizinger, Marko Vugrinec

2.B - Razrednica: Renata Posavec

8.c - Razrednica: Iris Bel

Karla Damjanović, Magdalena Dolar, Ivano Ivanuša, Lana Kacun, Laona Klišan, Borna Kovačić, Erin Maček, Domagoj Marčec, Karlo Pintarić, Kala Rihtarec, Antonio Rušnjak, Karlo Serec, Matej Sklepić, Petar Slukić

Mia Florijanić, Mateo Flinčec, Ines Horvat, Marko Maslać, Lana Rušec, Dorijan Škvorc

3.A - Razrednica: Melita Tkalec Blagović Magdalena, Cimerman Tonka, Kirić Vid, Kozar Kajo, Kukolić Vito, Marciuš Nela, Markulin Lea, Molnar Noa, Ana Panić, Škvorc Lovro, Zelenić Lara, Žarković Anja 3.B - Razrednica: Ivana Slukić Lucija Blagović, Elena Fotak, Edvin Grašić, Domagoj Horvat, Mia Krizman, Ema Mikulić, Fran Noa Novak, Nina Pašić, Sven Petrović Šmic, Sara Pintarić, Leona Pokos, Vilim Preložnjak, Anja Šnajcer, Lovro Vukšić 4.A - Razrednica: Željka Klamfar Kirić Melina Gala, Leona Graf, Ivana Kolar, Lovro Kutnjak, Marko Lepoglavec, Lorena Lukša, Franka Mesarić, Hana Mihalić, Ivan Lukas Posavec, Mateo Posavec, Mia Risek, Vedran Štefulj, Mihael Trupković, Matija Žarković, Jona Žvorc 4.B - Razrednica: Marija Kovač Mia Bratko Štorga, Borna Horvat, Mateo Horvat, Vittorio Kapelari, Lana Lovrek, Nikki Lovrek, Dalia Novak, Patrik Pintarić, Lovro Podvezanec, Ida Posavec, Tiana Režek, Niko Toplek 5.a - Razrednik: Sanja Špiranec Barbić Dora, Hutinec Fran, Lehkec Rea, Mezga Lana, Novak Fabijan, Novak Jura, Posavec Ema, Posedi Lucija, Špicar Karlo, Trstenjak Noela, Vidović Tara 5.b - Razrednica: Kristina Kralj Nika Heđa, Noa Heđa, Orlando Marciuš, Valeria Marčec, Maša Matjašec, Sara Treska, Tena Trupković 5.c - Razrednik: Aleksandar Puklavec Val Branilović, Vito Ciglarić, Melisa Dominić, Hana Fegeš, Lana Kripner, Loris Kripner, Petar Oreški, Sara Pintarić, Jan Senčar 6.a - Razrednik: Josip Jelušić Filip Borko, Laura Hergotić, Tena Klišan, Petar Tkalec, Bruno Vučković, Stela Zorković 6.b - Razrednica: Dubravka Vukšić Matija Maslać, Martin Molnar, Hana Pintarić, Patrik Srnec

8.d - Razrednica: Željka Pavlic Bedić Hana Bajkovec, Ana Delost, Jakov Feher, Lucija Martinović, Lana Mošmondor, Magdalena Novak POSEBNI ODJEL - Razrednica: Karla Kovač Martin Novak, Lena Novak – Đura, Fran Stefan Raičković, Leon Štefulj

PODRUČNA ŠKOLA DUNJKOVEC 1.D - Razrednica: Ana Marciuš Erik Branilović, Marko Burela, Dominik Cindrić, Vita Dolar, Niko Fučko, Jan Gerenčer, Kristijana Horvat, Magdalena Kirić, Vito Korent, Lorena Kregar, Tena Krnjak, Dorian Marčec, Martina Mesarić, Asja Novak, Lorena Novak, Nikola Podvezanec, Žan Posavec, Antonia Preložnjak, Patrik Šafarić, Jelena Tkalec, Erik Toplek, Matija Toplek, Lovro Trojok, Lorena Vidović, Lukas Vrbanec 2. D - Razrednica: Višnja Špicar Lea Branilović, Nikša Dovečer,Alexandar Dragaš, Deni Đukes, Teo Fegeš, Borna Janeš, Zara Kravarščan Hidanović, Jakov Marodi, Ivan Novak, Fran Podvezanec, Antonio Pozvek, Borna Špiranec, Marta Topolnjak, Matej Trupković, Ivona Vidović, Matija Vidović, Elena Vinko 3.a D - Razrednica: Gordana Crnčec-Filipić Balog Kimmi Stefani, Ciglarić Lana, Cmrečnjak Augustina, Horvat Lana, Horvat Niko, Kirić Karlo, Kovačić Lea, Mošmondor Niko, Novak Emili, Novak Petar, Sabol Vinko, Petričević Jakov, Strah Anja 3.b D - Razrednica: Suzana Baksa Mihael Dobša, Adela Fegeš, Kovač Lana, Senčar Niko, Šestan Nia, Trojok Olivera, Trupković Niko,Ivona Tučić,Vidović Mihael 4. D - Razrednica: Melanija Šalamon Fran Fučko, Noa Gerenčer, Lora Marciuš, Fran Novak, Nina Oreški, Nika Podvezanec, Sebastian Van, Dino Vinko

PODRUČNA ŠKOLA PUŠĆINE 1.P - Razrednica: Bernardica Posel

Lesjak, Ema Mezga, Marin Mihaljuš, Petar Patafta, Ivan Zdolec 3.P - Razrednica: Snježana Topolnjak

Noah Baksa, Ema Jančec, Fabijan Krznar, Lea Špoljar, Lana Železnjak

Dora Drvenkar, Leo Flinčec, Matej Grubić, Nela Hutinec, Zoja Legin, Hana Logožar, David Rušec, Ervin Šafarić, Asja Treska, Krsto Vučković

3.B - Razrednik: Dražen Čavlek

4. P - Razrednica: Tamara Ceilinger

4.B - Razrednica: Lidija Hertarić

Matija Ceilinger, Niko Korent, Lovro Langus Stojko, Karla Lesinger, Lovro Perenc, Ivan Šafarić, Laura Šafarić

Roko Kolarić, Marko Lovrek i Gabriel Paler

OSNOVNA ŠKOLA BELICA 1.A - Razrednica: Štefanija Mihalic Dominik Andrašec, Nela Bajrić, Petar Borković, Leon Branilović, Iva Braniša, Matea Brzuhalski, Emanuel Fic, Petar Filipović, Erik Furjan, Tena Horvatić, Lina Kaučić, Bianca Kolar, Erik Lesjak, Zara Lovrenčić, Mateo Mlinarić, Antonia Požgaj, Jakov Srnec, Vito Srnec, Roberta Srpak, Tia Šarkanj, Tea Rozina Turkalj 2.A - Razrednica: Vesna Herman Tin Gabriel Borković, Mateja Drk, Jana Horvat, Noemi Huić, Jona Kanižaj, Mura Kanižaj, Lucija Kozjak, Tena Novak, Ana Katarina Palašek, Leona Tkalčec

Vanja Cerovec, Sebastian Lerinc, Ana Maria Palfi, Melani Strahija

OSNOVNA ŠKOLA PODTUREN

PODRUČNA ŠKOLA MIKLAVEC 1. razred, razrednica Ivanka Andrišek Antolović Sara, Đuranec Martin, Hranić Kenny, Mikulčić Lovro, Sršan Petra 2. razred, razrednica Sanja Vaser Drk Andrej, Muković Luka, Žagar Tena 3. razred, razrednica Ivanka Andrišek Dodlek Viktor, Mutvar Lovro, Otorepec Elena

1. razred, razrednica Kristina Levačić

4. razred, razrednica Sanja Vaser

Antolašić Alen, Kolar Dominik, Kukovec Viktor, Levačić Tena, Lovrenčić Emanuel, Novak Lovro, Vugrinec Tena

Jambrošić Nino, Kirić Gabriel

2.a razred, razrednica Ljiljana Ovčar Filip Furdi, Pavla Hatlek, Fran Hranilović, Jona Levačić, Patrick Lovrenčić, Lovro Mihalec, Klara Vrančić 2. b razred, razrednik Vanja Barić Božić Niko, Dolenec Dora, Hatlek Tin, Horvat Ema, Posavec Filip, Režonja Danijel 3. razred, razrednica Vesna Zadravec

PODRUČNA ŠKOLA SIVICA

2.G (program ekonomska gimnazija) - Razrednica: mr. Dunja Siročić Ena Korunić, Nina Panić, Melani Jurčec, Larisa Vizinger 2.HT (program hotelijersko–turistički tehničar) - Razrednica: Andreja Antolić Petak, prof. Dina Bašek, Anamarija Hanc, Marta Magaš, Ananda Marciuš Kovač, Tesa Trstenjak 2.K (program komercijalist) - Razrednica: Iva Novak, dipl.ing. Nino Kostel 2.UR (program upravni referent) - Razrednica: Svjetlana Goričanec, prof. Anja Peras, Valerija Štrukelj, Dora Toplek 2.T (program prodavač) - Razrednica: Valentina Perčić Štefok, prof.

1. razred, razrednica Jasna Posavi

Tatjana Bujan, Lea Novak

Jalušić Iva, Jezernik Luka, Novak Leo, Šantek Nikola, Turk Tea

3.A (program ekonomist) - Razrednica: Sara Novak, mag.oec.

2. razred, razrednica Dijana Bedi - Šela

Lovro Miholček, Tea Šolja

Bedi Dora, Modlic Narcis, Murković Leon, Zadravec Dino

3.AD (program administrator) - Razrednica: Dubravka Lisjak, prof.

3. razred, razrednica Mirjana Brzuhalski

Filip Golub, Marijana Harča

Goričanec Emil, Kolar Stela, Marković Hana, Polanec Filip, Šalja Ivan

2.B - Razrednica: Gordana Turk

Bobičanec Noa, Francki Tara, Golubić Lovro, Trstenjak Asija

3.B (program ekonomist) - Razrednik: Josip Posavec, dipl.oec.

4. razred, razrednica Ljubica Horvat

Anastasia Bajrić, Kasper Bubek, Matija Bubek, Lorena Hajdarović, Natan Janušić, Niko Kocijan, Petar Kocijan, Sara Viktoria Košak, Lucija Kutnjak, Tena Mesarić, Karlo Novak, Katja Panić, Elena Toth

4. razred, razrednica Snježana Horvat

Paula Horvat, Ema Kos

Ana Antolašić, Damjan Đurkin, Luka Godina, Martin Jalšovec, Gabrijel Režonja, Tea Strahija, Luka Strojko, Patrik Vrbanec

Antolović Martin, Božić Emily, Dragović Leo, Filipović Karlo, Francki Leon, Sovar Leo, Mia Šela

3.G (program ekonomska gimnazija) - Razrednica: Ksenija Blagus, prof.

5. a razred, razrednica Svetlana Jezernik

3.A - Razrednica: Zdenka Novak

Drk Nika, Mikulčić Klara, Sršan Isabell, Varga Larisa

SREDNJE ŠKOLE

Sara Braniša, Maša Bratišćak, Lovro Bubek, Leon Herman, Anja Kerovec, Eva Lajtman, Sara Nikolić, Antonio Novak, Fran Pomor, Paola Požgaj, Gabrijel Tomašić 4.A - Razrednici: Milan Janković i Mija Frančić

5. b razred, razrednica Željka Podgorelec Sirc Bedeničić Andrej, Biber Simon, Blažon Janja, Međimurec Josipa, Posavec Karla, Posavi Domagoj

Marta Borković, Lea Đurkin, Ema Habula, Karla Kirić, Sven Kneklin, David Krajner, Sven Mesarić, Tia Mlinarić, Josipa Novak, Martin Sirc, Julijan Sokolić, Nina Turk, Lovro Žganec

6. a razred, razrednica Dubravka Ovčar

5.A - Razrednica: Silvija Micek

Čemerika Hana, Drvoderić Elena, Jalušić Vanesa, Škvorc Ela

Veronika Borković, Sven Petar Colarić, Klara Dodlek, Leo Habjan, Ina Hajdinjak, Benjamin Makar, Ivan Sokač, Emanuel Sokolić, Lana Toplek, Eni Vibović 5.B - Razrednica: Emina Kefelja Borna Biber, Barbara Ciglarić, Saša Cmrečnjak, Borna Juričan, Mateo Turk, Saša Habijan 6.A - Razrednica: Ivana Pavlic Dorian Baksa, David Drk, Helena Lesjak, Sebastijan Salaj, Mateo Srpak, Žan Erik Veble 6.B - Razrednica: Mirjana Turk Ena Buhin, Adela Dvorščak, Marta Hajdarović, Lorena Lukman, Luka Toplek, Leon Žganec 7.A - Razrednica: Anita Sečan Emanuel Drk, Klara Dvorščak, Lana Potočnjak 7.B - Razrednik Dejan Levačić

Hranilović Lorenna, Kolarić Leon 6. b razred, razrednica Lea Valkaj

7. a razred, razrednica Milena Mikulčić Blažon Lovro, Furdi Jana, Malović Ema, Posedi Fabian, Strnad Edita, Strojko Martin 7. b razred, razrednica Ksenija Zadravec Hutinec Dora, Jalšovec Niko, Modlic Sofija, Poljaković Marta, Rozinkranc Dino, Šela Ema, Trstenjak Ivor 8. a razred, razrednica Sanja Seitl Mađarić Lovro, Škvorc Klara, Žagar Lucija 8. b razred, razrednik Ivan Vuk Beličanec Karlo, Hatlek Glorija, Novak Martina, Petrović Augustina, Polanec Lana, Sršan Katja

PODRUČNA ŠKOLA NOVAKOVEC 1. razred; razrednik Josip Globar

Hana Laptoš, Lana Borković, Martina Kolarić

Blažon Dora, Bogdan Rikardo, Levačić Ivano, Omerčić Aidin, Petrović Luka, Vinković Karla

8.A - Razrednica: Marijana Marčec

2. razred, razrednica Spomenka Hranilović

Sara Baksa, Ana Filipović, Anja Kolarić, Ria Kolarić, Leo Košak, Lara Mavrin, Nina Novak

Bukal Lana, Horvat Nika, Kovač Ena, Krznar Kaja, Molnar David, Molnar Luka, Pintarić Anja, Trstenjak Andrija, Žganec Niko

Luka Logožar, Luka Škvorc, Lorena Branilović, Luka Kirić, Zara Maček

Vanessa Detić, Gabriel Gal, Mia Gašparlin, Klara Josipović, Ivor Kovačić, Oliver Moharić, Arian Panić, Filip Šengula, Petar Turk, Fabijan Vaser, Martin Vugrinec, Dorotea Zita

6.d - Razrednica: Colar Smiljana

2. P - Razrednik: Sanja Marciuš

1.B - Razrednik: Dražen Čavlek

Stela Dobranić, Matej Dobša, Karina Šarić, Ema Topolnjak, David Vibovec

Eva Branilović, Lana Črep, David Horvat, Samuel Horvat, Lana Kirić, Franka Košir, Jan

Lea Jančec, Maja Kolarić, Gabriela Krznar, Ema Tuksar, Tin Varšić

6.c - Razrednica: Silvija Zrno

2.C - Razrednica: Lidija Hertarić

PODRUČNA ŠKOLA GARDINOVEC

Valentina Goričanec, Tena Komar, Lorena Magić, Iva Novak, Marta Švenda, Lara Zadravec

EKONOMSKA I TRGOVAČKA ŠKOLA ČAKOVEC

3.HT (program hotelijersko-turistički tehničar) - Razrednica: Jasmina Zaborski, prof.

1.A (program ekonomist) - Razrednica: Danijela Varga, dipl.oec.

3.K (program komercijalist) - Razrednica: Ina Varga Podvezanec, mag.oec.

Denis Jambrečić, Anica Mađarić, Lorena Martinčević, Ema Meglić, Mateja Novaković, Vanesa Oršoš

Karla Čeke, Kristina Horvat, Klementina Korunić, Michelle Kovačić, Marko Toplek

1.AD (program administrator) - Razrednica: Sandra Veličković, mag.educ. Mateo Kvakan 1.B (program ekonomist) - Razrednica: Gordana Hobor Nikolić, prof. Emina Bočkaj, Rikardo Margotić, Lara Mišić, Marinela Novak, Rahela Novinić 1.G (program ekonomska gimnazija) - Razrednica: Ivana Puzak, prof.

Lorena Jambrović, Tamara Medvar, Ema Novak

3.UR (program upravni referent) - Razrednica: Antonija Mikuša Zeko, mag. edu.angl. Kristina Čanadi, Lea Držanić, Katja Grabrovec, Mateja Novak, Mateja Oršoš, Sara Tomašić 4.A (program ekonomist) - Razrednica: Tatjana Frančić Mikulić, dipl.oec. Josipa Bartolić, Nikolina Bogdan, Lara Kosir, Ena Ladika, Franjo Trojko

Tea Antonović, Leon Magić, Hrvoje Patafta

4.B (program ekonomist) - Razrednica: mr.sc. Ivana Miko Novaković

1.HT (program hotelijersko – turistički tehničar) - Razrednica: Ivana Oreški, prof.

Barbara Pleh, Iva Rob, Ivana Srša, Rafael Škvorc

Korina Cvrtnjak, Karlo Flajšer, Franka Ščuka, Martina Biber

4.G (program ekonomska gimnazija) - Razrednica: Ljiljana Zvonarek, dipl.inf.

1.UR (program upravni referent) - Razrednik: Nebojša Buvač, prof.

Ivana Drvoderić, Nino Flac, Laura Furdi, Paula Grabar, Antonia Koščak, Mislav Kranjčec, Josip Lisjak, Julia Magdalenić, Lucija Marković, Vida Novak, Eva Perčić, Nina Štajerec

Bojan Horvat, Nina Purić, Nina Žbulj 2.A (program ekonomist) - Razrednica: Maria João Vinković, prof. Klaudija Fortun, Ema Frančić 2.AD (program administrator) - Razrednica: Jagoda Murković, dipl.ing.mat.

4.HT (program hotelijersko-turistički tehničar) - Razrednica: Tina Kolarek, mag.educ.

Zlatko Domjanić

Marta Delost, Eugen Golubić, Mateja Kraljić, Ana Maria Krčan, Luka Mikolaj, Barbara Stojko, Luiza Vinković

2.B (program ekonomist) - Razrednik: Zvonko Radek, prof.

4.K (program komercijalist) - Razrednica: Saša Kraljić, dipl.ing.

Maja Novak

Lucija Novak, Tena Novak

3. razred, razrednica Jelena Bister Novak Viktoria, Petrović Filip, Šafarić Ena, Vinković Petar, Zorčec Lea 4. razred, razrednica Spomenka Hranilović Furdi Petar, Zorčec Lara

NAPOMENA

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

16. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 21

RAZGOVOR S ANOM VARŠIĆ, vlasnicom prevoditeljske agencije Translatora Čakovec, o izazovima pružanja prevoditeljskih usluga u Međimurju i šire

Profesionalno prevođenje značajno doprinosi ostvarenju poslovnih ciljeva i zadataka Najviše se usmjeravaju na pružanje prevoditeljskih usluga poslovnim subjektima te rade na proširenju svojih usluga shodno potrebama klijenata

ranslatora je prevoditeljska agencija sa sjedištem u Čakovcu u Ulici Kralja Tomislava 2, koja nudi usluge prevođenja na više od 20 jezika. Pruža usluge kojima su obuhvaćeni najzastupljeniji svjetski jezici i najtraženija područja prevođenja. S ciljem zadovoljenja postavljenih kriterija kvalitete, Translatora okuplja širok krug profesionalnih prevoditelja, vrhunskih jezičnih stručnjaka i sudskih tumača koji svojim dugogodišnjim iskustvom i profesionalnim pristupom radu jamče isporuku kvalitetnih prijevoda svih vrsta. U Translatori svakom klijentu uvijek pristupaju profesionalno, individualno sagledavaju njegove potrebe i želje te u skladu s time pružaju najkvalitetniju moguću uslugu. U razgovoru s Anom Varšić, vlasnicom prevoditeljske agencije, predstavljamo što sve Translatora kao prevoditeljska agencija nudi svojim klijentima po pitanju prevođenja, ali i šire. • Za početak možete li predstaviti djelokrug rada Translatore i što nudite svojim klijentima? — Pružamo prevoditeljske usluge na više od 20 stranih jezika uglavnom na području Republike Hrvat-

ske, ali i šire. Naše usluge obuhvaćaju pismene, ovjerene i usmene prijevode, što se od ulaska Hrvatske u EU pokazalo kao nužna usluga i za fizičke osobe koje sele u inozemstvo i za pravne osobe koje šire svoje poslovanje u inozemstvo. Dosad smo imali priliku pružati svoje usluge klijentima iz različitih sfera, ali se najviše usmjeravamo i specijaliziramo za pružanje prevoditeljskih usluga poslovnim subjektima, pa stoga radimo i na proširenju svojih usluga shodno potrebama naših klijenata. • Osim prevođenja mogu li klijenti kod vas zatražiti i neke druge usluge koje su vezane uz vašu osnovnu djelatnost? — U suradnji s našim poslovnim partnerima odlučili smo ponuditi i usluge poslov-

Ana Varšić, vlasnica prevoditeljske agencije Translatora Čakovec

Moguće prevođenje i putem Skypea/telefona

• Kakva iskustva imate s nekim drugim oblicima prevođenjima koji kod nas tek uzimaju zamah? — To su najčešće usluge prevođenja putem Skypea/telefona, što je inače sasvim uobičajen način prevođenja u svijetu. Kod nas postaje sve češća praksa upravo zbog praktičnih razloga; mogućnost hitnije isporuke i povoljnija cijena usluge. Prevoditelji su tako dostupniji jer nisu ograničeni lokacijom i osobnim dolaskom na mjesto događaja čime se smanjuju dodatni troškovi prevoditelja poput transporta, prehrane i eventualnog noćenja. Kvalitetom takvi prijevodi ne odstupaju puno od osobne prisutnosti prevoditelja na

mjestu događaja. Takva usluga je najpovoljnija za manje događaje zatvorenog tipa kao što su sastanci, rasprave, ročišta, saslušanja i sl. jer bi vanjski faktori ometali kontinuitet komunikacije. Ovakvu uslugu ne koristimo za konferencije, seminare ili terenska prevođenja. Vjerujemo da će se ova usluga u Hrvatskoj s vremenom puno koristiti i u medicinske svrhe kada će liječnici imati više pacijenata iz stranih država čija razina hrvatskog, ali ni liječnikovo poznavanje stranog jezika neće biti dostatno za razumijevanje liječnik-pacijent razgovora te dijagnoze ili terapije koje liječnik propisuje pacijentu.

nog savjetovanja namijenjene posebno hrvatskim tvrtkama koje surađuju sa zemljama njemačkog govornog područja. Smatramo da je ta usluga od iznimnog značaja jer se Hrvatska tek otvorila prema EU i ovakav je tip poslovanja relativno nov kod većine poduzeća zbog čega pak ona uglavnom nisu upoznata sa zakonodavstvom i pravilima Prevoditeljske usluge pružaju na više od 20 stranih jezika te okupljaju širok krug profesionalnih poslovanja druge države. Prepuštanjem tog dijela prevoditelja i vrhunskih jezičnih stručnjaka posla nama, poduzeća ne poslovanju kao npr. porezne društvenih ugovora, javnotroše vrijeme na proučava- prijave, zapošljavanje ili iza- bilježničkih akata, poreznih Jezici s/na nje inozemnih zakona, nisu slanje radnika, ugovaranja, potvrda, ugovora o radu, goizloženi slučajnim zakono- podugovaranja, završni ra- dišnjih bilanci, potvrda HZkoje provode: davnim propustima zbog čuni, povlastice, priprema MO-a, potvrda o osiguranjima • Albanski nerazumijevanja pravila u za eventualne inspekcije i od odgovornosti, tj. sve što je • Arapski stranoj državi, već se mogu kontrole itd. potrebno za legalizaciju poslo• Bugarski posvetiti razvijanju svog povanja u inozemstvu. • Češki slovanja u inozemstvu. • Zbog nedostatka rad• Engleski • Sve više tvrtki, obrta, ne snage sve je više stranaU suradnji sa • Francuski OPG-a radi ili počinje raditi ca koji dolaze raditi u Hrvat• Kineski svojim partnerima sa stranim tržištima. Kako sku. Sudjelujete li u pomoći • Makedonski nude mogućnost im vi možete pomoći kod vezano uz dokumente koji • Mađarski poslovne dokumentacije, prevođenja i su ovdje potrebni? • Nizozemski korespondencije, zakon- usluge poslovnog — Kako naši radnici odla• Njemački skih obveza države s kojom savjetovanja ze na rad u inozemstvo, tako • Norveški rade? strani državljani dolaze raditi hrvatskim tvrtkama • Poljski — Takvim poduzećima u Hrvatsku. Često su to radnici koje surađuju sa • Portugalski nudimo paket usluga, i to iz regije, dakle Srbije, Makedo• Rumunjski zemljama njemačkog od otvaranja tvrtke u držanije, Albanije, Ukrajine, ali ima • Ruski govornog područja vama njemačkog govornog radnika i iz Afrike, Kine, Taj• Slovački područja, usluga pismenih vana, Indonezije i sl. Primijetili • Slovenski prijevoda korespondencije smo da ih na području Međi• Srpski e-pošte, ovjerenih prijevoda • Vrlo često traže se murja najviše zapošljavaju • Španjolski cjelokupne dokumentacije ovjereni prijevodi kako bi transportna, građevinska i • Švedski potrebne za otvaranje i ra- isprave bile priznate. Za što ugostiteljska poduzeća. Zbog • Talijanski zvoj poduzeća u inozemstvu se najviše traže ovjereni toga se opet traže ovjereni • Turski do kontinuiranog praćenja prijevodi? prijevodi njihovih kvalifikacija • Ukrajinski poslovanja tijekom godine — Ovjereni prijevodi zbog dobivanja radne vize, ali i pri čemu naši partneri stalno imaju pravnu valjanost i je- stručni prijevodi uputa za rad prate strano zakonodavstvo dino kao takvi su priznati u ili zaštitu na radu na materin- dimo na mjesečnoj bazi tijekom te su prema potrebi u kon- pravno-poslovnom okruže- ske jezike novih zaposlenika. cijele godine. • Koja je poruka klijentaktu s inozemnim poreznim nju. Najčešće se traže ovje• Mrežne stranice tvrtki upravama, sindikatima i nad- reni prijevodi svjedodžbi i nastoje biti prepoznate i u tima koji trebaju uslugu ležnim tijelima kako bi naše diploma kod fizičkih osoba, inozemstvu. Za to im je po- profesionalnog prevođenja klijente uputili na potrebne i a kod pravnih prijevodi izva- trebno predstavljanje na više posebice u pogledu što bozakonski ispravne korake pri daka iz sudskih registara, jezika. Kako im Translatora lje komunikacije sa svojim poslovnim partnerima, odmože pomoći? nosno ispunjavanja zadanih — Prijevodom internet- ciljeva? skih stranica tvrtke postižu — U prevoditeljskoj agenvidljivost na stranom tržištu, ciji Translatora smatramo da a iste služe kao njihovo inicijal- profesionalno prevođenje dono predstavljanje u globalnom prinosi kvalitetnoj poslovnoj • Sve se više kod nas još uvijek na začetku, ali okruženju. Stoga takvi prijevodi komunikaciji. Važnost kvalirazvija i medicinski turi- očekujemo da će se razviti moraju biti visoke kvalitete jer tetnog prevođenja presudna zam. Što možete ponudi do razine kada će pružatelji tako olakšavaju plasiranje uslu- je u postizanju željenih ciljeva u tom segmentu prevo- zdravstvene usluge formiga na strana tržišta. Za prijevod jer je u tom kontekstu sporaditeljskih usluga? rati gotove pakete za svoje mrežnih stranica kontaktiraju zumijevanje preduvjet uspje- Surađujemo s nekoli- korisnike/pacijente, od nas ili tvrtke direktno ili pak PR ha. Stručno odrađeni prijevod ko zdravstvenih centara/ trenutka dočeka pacijenta agencije s kojima imamo stalnu omogućava klijentu pronalazak smještajnih kompleksa u zračnoj luci, prijevoza suradnju, a koje u sklopu svojih zajedničkog jezika sa stranim koji su prepoznali potenci- i smještaja na odredište, usluga nude i usluge prevođe- poslovnim partnerima te mu jal zdravstvenog turizma u pružanja zdravstvene usnja za svoje klijente. PR agencije pomaže da kvalitetnom komuHrvatskoj pa shodno tome luge, perioda rehabilitacije uglavnom rade na turističkim nikacijom zaista postigne željeprevodimo aktualne po- i povratka u zračnu luku, ili proizvodnim kampanjama ne rezultate. (N. Šardi) nude ili pak šaljemo svoje naravno, sve popraćeno prilikom čega imamo priliku prevoditelje na simultani ili prevoditeljskim uslugama prevoditi marketinške tekstoTranslatora d.o.o konsekutivni prijevod radi- za pacijenta kako bi mu ve, brošure, ponude različitih onica ili seminara. Zdrav- iskustvo kupljene usluge E: info@translatora.net proizvoda, prijevod AdWords stveni turizam je kod nas bilo potpuno. W: www.translatora.net ili FB kampanja na kojima ra-

Prijevod medicinske dokumentacije i na stručnim skupovima

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. kolovoza 2019.

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

U Dječjem vrtiću Cipelica u Čakovcu VOLIM JER… 7LJETO ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA (Stari passage)

Prigodne igre i radionice na otvorenom za dječje veselje

Nenad Lukačić i prodavačica Đurđica Malek na Metssovoj prodavaonici na preloškom Jugu

METSS, Prelog Jug 1

Nenad Lukačić najčešće baca oko na sport

Našoj ekološkoj vrećici posebno se obradovao Nenad Lukačić iz Preloga koji je navratio u kvartovsku METSS-ovu trgovinu na preloškom Jugu 1. Nenad je, naime, zaboravio ponijeti vrećicu od kuće tako da mu je naša više negoli dobrodošla. I ne samo to, vrećicom će obradovati i suprugu koja redovno kupuju naše novine

i čita ih od prve do zadnje stranice. Naravno, najviše ju interesiraju teme vezane uz Prelog. Nenad kaže da on, kao i gotovo svi muškarci, baci pogled samo na sportske stranice, a vijesti prati i na našem portalu. Vrećicu smo darovali i trgovkinji Đurđici Malek koja također redovno čita Međimurske novine. (vv)

Ljeto je u punom zamahu, neki su se već vratili s mora, a neki mu se tek vesele, no svoj djeci u Dječjem vrtiću Cipelica zajedničko je uživanje u raznim aktivnostima, a najviše onima na otvorenom. Igre vodom, održavanje biovrta i ubiranje plodova, igre u pješčaniku, razni pokusi, piknici, igre plaže i pripreme ražnjića od štapića i lišća čine ove vruće ljetne dane u DV-u Cipelica zabavnima i kreativnima. Razvijanje dječje mašte, kreativnosti, suradničke igre, motoričkog razvoja, umjetničkog izražavanja, socijalizacije i emocionalne kompetencije neki su od ciljeva pedagoškog rada tijekom čitave pedagoške godine, a pogotovo tijekom ljeta kada smo svi opušteniji i puni pozitivne energije.

Igre vodom, održavanje biovrta i ubiranje plodova, igre u pješčaniku, razni pokusi, piknici, igre plaže i pripreme ražnjića od štapića i lišća čine ove vruće ljetne dane u zabavnima i kreativnim Posebno zabavno bilo je ovih dana pri izradi mobila od oslikanog lišća, čime je naše stablo u dvorištu postalo ča-

robno. Kad ispod njega legneš, uživaš u svim tim bojama, osluhneš vjetar i poželiš želju, ono postaje „Stablo želja“, a na-

ša najveća želja je sretno djetinjstvo naših mališana. - Uživajte u ljetu barem upola kao mi, poručuju iz Cipelice. (dv)

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas •

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i Optike Briljant

kupona skupi Treći kupon aktualnog 53. kola i naočale poku pi Ime i prezime: BROJ KUPONA

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 27.8. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

Aktualno 53. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” ulazi u svoju završnicu. I u kolovozu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj

igri, trebate skupiti tri kupona. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone već od ovog petka 16. kolovoza pa sve do 27. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja To-

mislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 53. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 30. kolovoza. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: vadlja.dora@gmail.com), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

ZRINSKI ART FESTIVAL 2019. Zaboravljene emocije kipara Hrvoja Dumančića uskoro u središtu Čakovca IZLOŽBA O KUHARICAMA NAŠIH BAKA Nije bilo ni vage ni miksera, al’ kolači su bili fini!

Ena Pongrac drugi put pjeva u svom rodnom gradu! Kako čuvati glas, kako odabrati koncertnu haljinu, koliko dnevno treba operni pjevač vježbati? Odgovore na ta i druga pitanja ususret petom jubilarnom Festivalu daje Čakovčanka mezzosopranistica Ena Pongrac. Trenutno živi i radi u Švicarskoj. Razgovarali smo s njom u danima Porcijunkulova kada ju je u njezinom gradu oduševio novi „izum” - kišobrani koji svijetle. (rr, foto: Zlatko Vrzan)

media

vikend vodič petak 16. kolovoza DRAŠKOVEC - SVETI ROK 10:40 Svečana procesija s kipom sv. Roka 11:00 Sveta misa na čast sv. Roku 14:00 „Draškovci sejem” 20:00 Humanitarna modna revija „Od Roka do našeg doba” (Sportska dvorana OŠ Draškovec)

subota 17. kolovoza DOMAŠINEC Start kod sportske dvorane NK Dinamo Domašinec 17:30 dječja utrka 18:00 Prva Utrka “Murščak” Klub Podroom 21:00 DJ Arien Caffe bar Paladin 21:00 Grupa Full Gas

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

16. kolovoza 2019.

KAZALIŠNI KAMP „VRTEK” u hladovini Globetke

Matko i Andro će u pet dana s djecom osmisliti mini predstave U Globetki na adresi Planinarski put bb 1 (preko puta Galerije Sjever) ovog je ponedjeljka predstavljen program 2. kazališnog kampa “Vrtek”. Održavat će se na istoj adresi od 26. do 30. kolovoza. Kamp se održava u prirodi i svježini vrta Globetke, a namijenjen je djeci osnovnoškolske dobi. Priprema ga i provodi Kontrast Teatar odnosno međimurski glumci lutkari Andro Damiš i Matko Buvač. Teme nadolazećeg kampa predstavljene su danas na konferenciji za medije. – Kamp je podijeljen na dvije radionice “Ginjolijada” i “Igrajmo se bajke!”. U prvoj radionici svaki dan od 10 do 13 sati djeca od 1. do 4. razreda OŠ moći će upoznati osnove lutkarstva i sami izraditi lutke kojima će stvarati njihove priče. U drugoj radionici svaki dan od 15 do 18 sati namijenjenoj djeci od 5. do 8. razreda OŠ djeca će igrom upoznati osnove glumačkog svijeta.

Improvizacijom i sam medij bajki zaokružit ćemo njihovo stvaranje i maštu, najavili su glumci. Pozvali su roditelje neka prijave djecu (online na www.kontrasteatar.hr ili na mobitel 098 95 99 799) jer se mjesta za radionice vrlo brzo popunjavaju: – Drago nam je što su već sada za drugi kamp prijavljena djeca koja su bila i na prvom Vrteku. Broj polaznika je ograničen jer želimo raditi kvalitetno uz individualan pristup svakom djetetu. Mjesta još ima, ali se brzo popunjavaju. Ove godine nam uz Čakovečke mlinove, koji osiguravaju klipiće u organizaciji kampa, pomaže, odnosno sufinancira i Grad Čakovec. Veseli nas što ćemo boraviti u prirodi s djecom pet dana i baviti se umjetnošću. Djeca učeći o glumi ujedno uče govornim vještinama, samopouzdanju, rješavaju se treme te se potiču njihovo kreativno promišljanje i promatranje svijeta oko sebe. (rr)

- Posljednjeg dana Vrteka u petak 30. kolovoza polaznici radionica će održati kazališni program pokazujući kratkom predstavom što su sve naučili, najavili su voditelji kazališnog kampa Matko Buvač i Andro Damiš

PODROOM CLUBBING, subota 17. kolovoza, od 21 sat

DJ Arien i elektronska glazba U subotu, 17. kolovoza s početkom u 21 sat na Podroom Clubbing dolazi svima poznati DJ Arien koji će se pobrinuti za posjetitelje do ranih jutarnjih sati. Arien, kojem je glavna stavka „Bass House“, baca ritmove i „Electro house, Hardstyle, Psytrance, Dubstep i Trap“, za svakog ponešto. Njegov potencijal prepoznat je putem jednog od najboljih hrvatskih festivala „Forestland“ te je tako i u uskoj suradnji s domaćom pjevačicom Žanamari s kojom je napravljena pjesma „Uragan“. Arien je i u suradnji s jednom od najpoznatijih diskografskih kuća „Universal Music Group“. Budite dio još jedne zajedničke priče u ugodnoj i zabavnoj atmosferi Podroom Drink&Music Club-a. Više o eventima, rasporedu i važnim informacijama možete saznati na službenoj Facebook stranici Podroom Drink&Music Club ili na službenom eventu.

DRAŠKOVEC, petak, 16. kolovoza, 20 sati 21. ŠPANCIRFEST od 23. kolovoza do 1. rujna

Izložba instrumenata i ritam poezije U sklopu LOOP Glazbene klinike na Špancirfestu, u Varaždinskoj kući u Gajevoj ulici bit će postavljena zanimljiva izložba 30-ak glazbenih instrumenata i razne glazbene opreme. Izložba će biti otvorena svih 10 dana festivala od 10:00 do 20:00 sati. Izloženi će biti razni modeli klavira, sintesajzera, gitara i bubnjeva, kao i ukulele, violine, trube, pojačala, mikrofoni, zvučne kutije i drugo. Svi zainteresirani izložbu će moći razgledati besplatno. Poezija i glazba ponovno će nas povezati

u harmoniju u kojoj će se ispreplitati različiti jezici darujući nam pregršt emocija. Uz pjesnike koji nam donose boje litavskog i belgijskog jezika poeziju će govoriti i slovenski i hrvatski autori, a cjelokupnu sliku ljepote emocija svakako će začiniti naši prijatelji glazbenici. Nezaobilazan zbor Kapela Paulina Warasdin pod dirigentskom palicom maestra Zdenka Kušćera darovat će nam odabrane pjesme iz svog širokog opusa. U glazbenom dijelu večeri uživat ćemo i uz izvedbe

domaćih i nekih slovenskih glazbenika. U poetskom dijelu večeri sudjelovat će Ramunė Brundzaitė (Litva) i Maarten Inghels (Belgija), dok će prijevode stranih autora čitati Zvonko Novosel i Milan Novak. Program će voditi Edita Kutnjak Zlatar i Ljubica Ribić. Program će se održati 23. kolovoza 2019. u 20:00 u dvorištu Franjevačkog samostana u Varaždinu, a u slučaju lošeg vremena program se seli u Palaču Herzer, Multimedijska dvorana, Franjevački trg 10.

Humanitarna modna revija "Od Roka do našeg doba" Udruga "Prijatelji svetog Roka" poziva Vas na humanitarnu modnu reviju pod nazivom "Od Roka do našeg doba" koja se održava 16. kolovoza (petak) s početkom u 20 sati u Športskoj dvorani Osnovne škole Draškovec. Modele na Modnoj reviji nose članovi Udruge "Prijatelji svetog Roka" uz glazbenu pratnju Erica Vidovića. Suorganizatori modne revije su Župa "Sveti Rok" Draškovec i Hrvatsko društvo skladatelja te stručna služba za Zaštitu autorskih muzičkih prava (HDS ZAMP) Zagreb.

Sav prikupljeni dobrovoljni dar kod ove Modne revije namijenjen je za potrebe fizioterapeutskih vježbi i društveno-kulturni život djece, članova Udruge slijepih Međimurske Županije iz Čakovca. Za ovu namjenu otvoren je žiroračun Humanitarne akcije IBAN HR35 2340 0091 5110 2437 4 kod "Privredne banke Zagreb" d.d. na koji se mogu uplatiti donacije i dobrovoljni novčani prilozi. Humanitarna akcija završava 15. studenoga 2019. godine.

16. kolovoza 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

mjesečni vodič

22. - 25. kolovoza KOPRIVNICA

Renesansni festival

23. kolovoza – 1. rujna

ZRINSKI ART FESTIVAL, ČAKOVEC, 6. - 8. rujna

VARAŽDIN

21. Špancirfest

subota 24. kolovoza DONJI KRALJEVEC

Stadion Milenium 19:00 Speedway Grand Prix Challenge

23. i 24. kolovoza Stvaralačka atmosfera u Dumančićevom ateljeu u Zagrebu

Zaboravljene emocije kipara Hrvoja Dumančića uskoro u Čakovcu Piše: Roberta Radović Foto: rr, P.Gospodnetić

Zrinski ART Festival bit će u znaku pedesete obljetnice Woodstocka, najvećeg koncertnog okupljanja mladih 1969. godine. Pod parolom Muzika i Mir skupilo se pola milijuna mladih dajući potporu pacifizmu i toleranciji s težnjom zaustavljanja vijetnamskog i koreanskog rata u kojima su ginuli nedužni mladi Amerikanci u interesu nevidljivog kapitala. Jedna od središnjih instalacija također će biti povezana s evociranjem proteklih dana, a posebice dana djetinjstva. Autor, akademski kipar Hrvoje Dumančić, tako će u osobnu kartu svoje bogate umjetnič-

ke karijere upisati i Čakovec. Između ostalog izlagao je na tridesetak skupnih i 15 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Osnovni motivi njegovih umjetničkih radova su konji. Na pozivnicu za Zrinski Art Festival odmah je pozitivno kliknuo. - Damir Klaić je u suradnji s profesoricom povijesti umjetnosti i likovnom kritičarkom Brankom Hlevnjak došao do mene u moj atelje i predložili su mi ideju za sudjelovanjem na Zrinski Art Festivalu s jednom ambijentalnom skulpturalnom instalacijom. Kad su mi prenijeli priču, odmah mi se učinila zanimljiva i trenutno sam dobio ideju koja skulptura bi bila dobra za

Čakovec. Za koji tjedan ćemo vidjeti ovdje na vašem trgu što je to i kako će se uklopiti u vašu gradsku vizuru. • Došli ste u Čakovec isplanirati postav svoje skulpture? — Vidio sam fotografije ove secesijske zgrade i Doma sindikata uz koju planiramo instalaciju. Uživo mi zgrada izgleda još ljepša. Drago mi je što će moja skulptura Zaboravljene emocije biti upravo uz nju. U Čakovcu sam davno izlagao na jednoj zajedničkoj izložbi, stoga me ovaj projekt još više raduje.

Autor stalnog postava Muzeja Sinjske alke

Hrvatska likovna publika, ali i šira javnost ime

kipara Hrvoja Dumančića najčešće povezuje uz Muzej Sinjske alke gdje je autor stalnog postava. To su 24 skulpture i 10 konjskih figura u prirodnoj veličini te 14 ljudskih portreta. Dumančić ove godine bilježi lijepu profesionalnu obljetnicu: — Ove godine bilježim dvadeset godina svog rada nakon što sam diplomirao 1998. godine. 1999. godine sam počeo aktivno izlagati i raditi. Drago mi je da sam se upravo u toj godišnjici našao i u Čakovcu. Radim u Zagrebu u svom ateljeu. Izlažem svugdje u svijetu, zastupaju me mnoge strane galerije. U današnje vrijeme je najčešće pitanje može

li se živjeti od umjetnosti. Teško je, ali u principu s puno energije puno toga se može. Više o instalaciji koja uskoro stiže u centar Čakovca donosimo u sljedećem tiskanom izdanju Međimurskih novina. Umjetnički direktor Zrinski Art Festivala Damir Klaić Ključ prokomentirao je i druge aktualnosti završnih priprema Festivala: - Pripreme su krenule žestoko. Imamo manje od mjesec dana do početka. Nećemo još sve otkrivati. Bit ćemo tajnoviti. A posjetiteljima ćemo postepeno otkrivati što smo sve spremili za ovu godinu.

SV. MARTIN NA MURI Postavljanje klopoteca

subota 24. kolovoza DONJA DUBRAVA

prostor uz kanal HE Dubrava Natjecanje u ekipnom veslanju dravskim čamcima

nedjelja 25. kolovoza SV. JURAJ NA BREGU 9:30 Trail utrka Sveti Juraj na Bregu DONJA DUBRAVA Dom kulture Zalan od 11:30 Dani ljuka i ekološke proizvodnje

subota 31. kolovoza BELICA Festival krumpira

5. i 6. rujna ČAKOVEC 5. Festival komorne glazbe

6. - 8. rujna ČAKOVEC Zrinski Art Festival

Hrvoje Dumančić i umjetnički direktor Zrinski Art Festivala Damir Klaić u pripremama za postav skulpturalne instalacije u Čakovcu

Kipar Dumančić u svom stvaralaštvu zalaže se za popularizaciju umjetnosti na temu konja

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

16. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena "KUHARICE I BILJEŽNICE NAŠIH BAKA" izložba ženskog pisma u narodnoj baštini

Sandra Mikac-Ciglar autorica je izložbe Klara Glavina iz Murskog Središća posudila je najstariji eksponat - tiskanu kuharicu iz 1926. godine

Nije bilo ni vage ni miksera, al' kolači su bili fini! Pasji jeziki, Pita Beličanka, Titov kolač, Torta Širli Templ, Tuđmanova pita, Železnički kolač, Biciklin kolači, Direktorski kolač, Fine štruce Maričine, Fini keljeni medenjaci... dio su zanimljivih naziva kolača iz rukopisnih kuharica i bilježnica naših baka Piše: Roberta Radović Građa za aktualnu izložbu u Knjižnici "Nikola Zrinski " Čakovec prikupljana je nekoliko mjeseci na radionicama kulinarstva za starije osobe. Dio predstavljenih bilježnica još uvijek se koristi, a izložene su i tiskane kuharice te knjige i savjetnici za svakodnevni život. Knjige i bilježnice posudile su Božena Hajdarović iz Nedelišća, Klara Glavina iz Murskog Središća, Đurđica Rihtarec iz Murskog Središća, Marija Cmrečak iz Murskog Središća, Marija Šopar iz Čakovca i Đurđica Horvat iz Murskog Središća. Recepte su zapisivale Marija Mišić iz Podbresta, Marija Cirkvenčić iz Male Subotice,

Rozalija Križan iz Čakovca, Marija Colar iz Svetog Martina na Muri, Jula Štampar iz Palovca, Kristina Hergotić sokačica iz Slakovca, Doroteja Lajtman iz Male Subotice, Antonija Dretar, Nada Hunjak i Vesna Ciglar iz Preloga, Katarina Dobranić iz Novakovca i Marija Špoljarić iz Hlapičine. Na izložbi se nalaze i bilježnica Rozalije Špoljarić iz Hlapičine, Nevenke Hrženjak iz Donjeg Koncovčaka, Terezije Zrna iz Donjeg Hrašćana, Marije Šopar iz Čakovca i Ane Hergotić iz Nedelišća.

"Malo menje melje"

Izložba je dio projekta za starije osobe IMPULS za 54+. Nositelj je Međimurska županija, a partneri su Kulturno umjetničko društvo Mura,

Matica umirovljenika Međimurske županije i knjižnica "Nikola Zrinski" Čakovec. Autorica izložbe knjižničarka Sandra Mikac-Ciglar kaže kako se mnogi recepti ponavaljaju ali je svaka vlasnica dala svoj pečat: - Uz recepte nalazimo komentare primjerice "malo menje melje" ili "jako fina krema", pa svaka bilježnica priča svoju priču. Izložba ima sentimentalni i jezični značaj. Recepti su pisani kajkavštinom i lokalnim govorom.

Tekica s receptima dragocjeni poklon

Stjepan Hranjec o izložbi je govorio nadahnuto: - Bilježnice s receptima su se poklanjale kao dragocjeni darovi svojim najbliži-

ma, kćerkama i snahama. Svi ti recepti svjedoče o našoj zavičajnoj kulturi. Zapisivale su ih žene uglavnom krasopisom. To je žensko pismo u narodnoj baštini. Kuharice su izgledale i bile uređene kao molitvenici. U njima se nalaze i adrese drugih kuharica za razmjenu recepata te jelovnici po danima. Ravnateljica Knjižnice Ljiljana Križan preporučuje razgledati postav do 31. kolovoza u radno vrijeme knjižnice: - Miris i okusi domaćih jela vežu nas za djetinjstvo, za naše majke i bake. Ovom izložbom želimo sve potaknuti da čuvaju svoje kuharice te da ih ne bacaju. One su srce našeg kulinarstva.

Smiljana Janžek, Ana Hergotić i Ema Dania

Božena Hajdarović

S jednom kuhačom svašta se može Božena Hajdarović iz Nedelišća posudila je za izložbu svoje bilježnice, knjige i rokovnike: - Odmalena sam morala skupljati recepte budući da sam odrasla pokraj teško bolesne mame i trebala sam sama sve raditi. Mama me savjetovala: - Dodaj još malo soli, pazi ide toliko jaja...Nekad nismo vagali. U kući nije bilo vage, ni miksera. Zato imamo recepte gdje nisu izraženi grami i decilitri. Počela sam sa priprostim jelima, zlevkama, žgancima, noklecima za juhu. Često sam radila pitu od jabuka bez tijesta. Promiješali smo brašno, posipali jabuke, spekli i odmah jeli. Za to je trebala samo jedna kuhača. Bila sam sitna i nisam mogla bog zna kaj delati u kući, ali sam se u kuhinji dobro snalazila. Mama me savjetovala: - Ne trebaš se brinuti, kad sve fine sastojke staviš na kraju sve ispadne fino. Klara iz Murskog Središća naslijedila je tekice od mame i bake, a i sama je zapisivala recepte. U knjizi Zvonimira

Hranjeca Tradicionalna jela Međimurja objavljeno joj je osam recepata. Kristina Hergotić iz Slakovca bila je poznata sokačica. Recepte nije nikad zapisivala sve je imala u glavi. Od zaborava ih je sačuvala njezina snaha Ana Hergotić iz Nedelišća: - Cijeli život sam Kristini asistirala po svatovima jer je ona bila omiljena sokačica. Vodila sam svoje bilješke prema njezinim receptima. Potakla sam je da ipak u svojim posljednjim godinama života i u poodmakloj dobi zapiše svoje recepte. Te je bilježnice poklonila svojim kćerkama i unukama. Smiljana Janžek iz Nedelišća: - Dok nemam ideju što kuhati prolistam rokovnik i sjetim se što se u djetinjstvu jelo i što mi je bilo fino. Imam jednu kuharicu gdje s jedne strane pišu slana jela, a s druge slatki recepti. Ema Dania iz Nedelišća: Najviše pečem kolače iz mamine kuharice. Za sve imamo vremena ako ga želimo naći, pa tako i za pripremu kolača.

16. kolovoza 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena

USUSRET 5. FESTIVALU KOMORNE GLAZBE u Čakovcu RAZGOVOR S MEZZOSOPRANISTICOM ČAKOVČANKOM ENOM PONGRAC

Prije koncerta i predstave nema čokolade! Na prijamnom ispitu u Grazu bilo je 187 kandidata. Primali su četvero. Ena je došla, otpjevala i prošla! Danas živi i radi u Švicarskoj, u teatru u Baselu Piše: Roberta Radović Foto: privatna arhiva Ena Pongrac, Jiri Halttunen

- Želim raditi, biti na sceni, pjevati i putovati - kazala nam je mlada operna pjevačica Ena Pongrac prije pet godina kad je u svom rodnom gradu pred prepunom dvoranom Zrinski zgrade Scheier održala svoj diplomski koncert uz dugotrajan pljesak i ovacije publike. Pet godina kasnije, točno na isti datum, 6. rujna, nastupit će u istom prostoru u sklopu 5. Festivala komorne glazbe. Dvadesetosmogodišnja Ena danas živi i radi punim intenzitetom u Švicarskoj, u Baselu. Kući je došla u vrijeme Porcijunkulova pa smo u ugodnom razgovoru na terasi čakovečke Gradske kavane “pretresle” aktualnosti njezina profesionalna života.

Ekonomija izgubila, opera dobila

Ena je pohađala Gimnaziju Josipa Slavenskog Čakovec i paralelno išla na satove pjevanja kod prof. Darije Hreljanović u Varaždinu. Na njezin i poticaj Senke Bašek

Šamec odlazi na prijamni ispit na Kunstuniversität u Graz: - Roditelji su htjeli da studiram ekonomiju. Ali dogodila se opera. Na prijamnom ispitu u Grazu bilo je 187 kandidata iz cijelog svijeta, a primili su nas samo četiri. Nakon takvog uspjeha roditelji nisu mogli reći ne Austriji. Ekonomija se više nije spominjala.

programa u Berlinu (Master Oper i Master Lied) za koja se opet ide na prijamni, a godišnje primaju svega jednog do dva pjevača u klasi. Nakon toga dobila je posao u Švicarskoj koji zahtijeva angažman svih sedam dana u tjednu: - Radim u ansamblu za mlade ljude do 30 godina. Radi se svakodnevno. Probe su od 10 do 13 i od 18 do 22 sata. Kad imamo koncert, onda imamo i dodatne probe. VikendiSpava se malo, ma navečer su predstave. Niti radi se jednom nisam izašla van puno Klasična glazba kako sam u Švicarskoj. ima velik utjecaj na ŠkoSlobodnog vremena lovanje mentalno i emocionalno je malo, a kad ga se u Grazu stanje svake osobe. Djecu dočepam najradije bi već u vrtiću trebalo nije bilo provedem dan u upoznati s tom vrstom lako ni krevetu. Družim se s glazbe, preporučuje jef t i no . članovima ansambla. Ena TrebaIz Hrvatske sam jedina. lo je naučiti Jedan dečko (bariton) je iz njemački i u vrlo Slovenije, sopranistica je iz kratkom roku nadokna- Irske, a tenor iz Koreje. Svake diti pjevačka znanja jer je godine radimo novi repertoar. Ena imala završenu samo Prošle godine sam radila “Luosnovnu glazbenu školu. Uz cia di Lammermoor”, zatim školovanje morala je i raditi. Puccinijevu operu “Madam Roditelji, majka Melita i otac Butterfly”, Didone abbandoMladen, nisu mogli sami fi- natai dr. Volim talijanski i nancirati njezino i školova- francuski repertoar. nje mlađe joj sestre Marije Recept za dobar glas zbog visokih troškova života u Austriji. Ali Ena je bila Pjevači moraju čuvati uporna. Nakon diplomskog u glas. Svatko ima svoj reGrazu završila je i dva Master cept, a Enin je jednostavan:

“

Kad te uhvati nostalgija upališ skype, nazoveš doma i vidiš da iako su tvoji miljama daleko uvijek su uz tebe. A pomaže i sladoled, povjerila nam se mezzosopranistica

- Nekim pjevačima ne smeta niti gazirano, niti hladno piće. Meni smeta i ako puno pričam (smiješak). Moram se dosta paziti jer sam glasovno osjetljiva. Kad se razboliš, najbolji je đumbir, med i topli čaj. Glas je mišić. Kad nategneš mišić, treba mirovati. Nema druge. Najbolje je ne biti bolestan. Koliko sam ja bolesna predstava otpjevala! Ako se dogodi, traži se zamjena ili se predstava otkazuje. Ili ti glumiš, a netko pje-

Teško je pjevati s peticom od 15 cm!

Detalj iz opere Don Giovanni

Kad žene razgovaraju, ne može se zaobići tema odjeće. Ena koncertnu odjeću sama kupuje i nabavlja. Priča za kostime predstava je drugačija: - Ako radiš prvu produkciju, kostim se radi po tvojim mjerama. Prije prve projekcije svi zajedno razgovaramo. Dirigenti, režiseri, kostimografi, scenografi. Tada se dogovaraju i kostimi. Često kraju ispadne sasvim drugačije od prve ideje. Ako nisi fleksibilan, nećeš raditi taj posao. Meni je bitno da me odjeća ne tiska. Teško je naći elegantnu haljinu i da te ne tiska. Problem su i cipele. Teško je pjevati s potpeticom od 15 centimetara!

va. Ponekad jednostavno nema dovoljno vremena za pronaći zamjenu. Prije pjevanja ne smijem jesti čokoladu jer se obloži na glasnice i smeta kod izvedbe. Dva sata prije pjevanja najbolje je ništa ne pojesti.

Tekstove lako pamti Ena govori engleski, njemački, a osim na ta dva jezika pjeva i na francuskom, talijanskom, ruskom… Kaže, kad i ne govoriš neki jezik tečno, pjevaš po sluhu, svaki jezik ima svoju posebnu melodiju. Problem s pamćenjem tekstova nema: - Tekstove lako pamtim. Znam da neki pjevači tekst ispisuju. Ja tekst povežem s melodijom. Nekad učim tekst za neku operu od tristo stranica mjesec dana, a neki to uče dvije godine. Jednostavno mi uđe u uho. Ako pogriješim tekst, moja je odgovornost. Ali to je rijetko. Prije nastupa uvijek postoji pozitivan stres. Nisam još upoznala pjevača koji nema tremu. Nemaš vremena biti nostalgičan

• Što kad te uhvati nostalgija za domom? — U mojoj obitelji svi smo jako povezani. Roditelji i sestra su mi najveća potpora. Otišla sam od kuće s 18 godina, pa sam naučila živjeti s nostalgi-

jom. Kad imaš puno posla, ne stigneš razmišljati koliko ti obitelj nedostaje. Za opuštanje dobro dođu Oliver, Gibonni, Cetinski. •Kakvi su planovi nakon isteka švicarskog ugovora? — U Švicarskoj se puno ulaže u umjetnost i umjetnici su dobro plaćeni. Imamo u teatru puno predstava i većinom su rasprodane sve ulaznice. Sama plaćam stan i sve troškove života koji je u Baselu skup. Ove godine moram pronaći novi posao. Tražim sama, ali i putem agencije. Za dobiti posao u svijetu opere nije presudno samo pjevanje. Osim boje glasa, bitan je i izgled, poznavanje jezika, moraš biti komunikativan i fleksibilan. Na koncertu u Čakovcu pratit će je mladi pijanist Ivan Pernick kojeg je upoznala u Puli. - Repertoar će biti raznolik, bit će opere, operete... Publici neće biti dosadno, kazala je uz anđeoski osmijeh na kraju razgovora. Kaže kako bi voljela jednog dana pjevati u Beču u Wiener Staatsoper te u Münchenu. Uzori su joj Christa Ludwig te latvijska operna pjevačica mezzosopranistica Elina Garanča. Sigurni smo da će poput ovih diva i Ena zablistati na još većim svjetskim pozornicama.

media

16. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.) Ovih dana imajte dovršite planove koji bi vam mogli unaprijediti karijeru. Neki od njih neće biti realni pa pripazite što stavljate kao prioritete. Za sve što radite provjeravajte je li u skladu s pravnim normama. S partnerom ćete biti u neobično svadljivom tonalitetu. Ublažite svoje stavove i opustite se. U danima vikenda uputite se na neko mjesto zabave, plesa i druženja. Poradite na tjelesnoj kondiciji.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

MISS HRVATSKE 2019. BIK (21.4. - 20.5.) Na poslu nastojte izbjeći situacije koje vas psihofizički iscrpljuju. Selektirajte obaveze. U ljubavnom životu nema razloga da se zavaravate nečijim laskavim obećanjima. S partnerom iskreno razgovarajte o zajedničkim dilemama. Sigurno je samo ono što čvrsto držite u svojim rukama, bez obzira na velike želje ili nečije izjave. Sljedećih nekoliko dana godit će vam obroci s pojačanom dozom vitamina.

RAK (22.6. - 22.7.)

Mnogi pripadnici ovog znaka razmišljat će o promjeni poslovne karijere. Ako ste zadovoljni poslovnim statusom, poželjet ćete otvoriti neko novo poglavlje. Obnovite stare kontakte, isplatit će se. U emotivnom životu pojavljuje se nešto novo. Samcima će privući pozornost osoba koju će upoznati preko poslovnih kanala.

Ovih ćete dana vrlo lako pronalaziti zajednički jezik sa svim poslovnim partnerima. Kolege iz poslovnog tima nagradite za uspješnu realizaciju posla. Moguć je neočekivan novčani dobitak, moguće i od igara na sreću. Ako vam se određena osoba sviđa već duže vrijeme, razmislite o tome kako biste unaprijedili vaše poznanstvo i osvojili njezinu naklonost.

LAV (23.7. - 23.8.) Sve više ćete osjećati potrebu za poslovnom neovisnošću. O tome u kojem ćete pravcu usmjeriti svoju pozornost ovisi i vaša uspješnost na poslovnoj sceni. Novi poslovi dodatno će vas motivirati. Godit će vam pažnja ljubavnog partnera. Ako ste sami, dogodit će se poznanstvo s osobom iz susjednog mjesta. Uzmite kontakt. Mogla bi se dogoditi prava ljubavna romansa.

DJEVICA (24.8. - 23.9.) Poslovni događaji od vas će zahtijevati više koncentracije i pozornosti. Ovo su dani kada ćete trebati završiti nekoliko projekata paralelno. Sve ćete stići, samo se dobro organizirajte. Mogući su neočekivani novčani dobici. Mudro investirajte dobitak u nove projekte. U ljubavnim odnosima dajte sve od sebe. Mogla bi započeti vrlo dinamična ljubavna veza.

VAGA (24.9. - 23.10.) U potrazi ste za novim poslovnim prilikama. Prikupljat ćete informacije i nove kontakte. Ako ste nezaposleni, naći ćete se u prilici da birate između nekoliko poslovnih ponuda. Odaberite za vas najpovoljniju i krenite raditi. Slobodni pripadnici vašeg znaka imat će pojačani poriv da pronađu ljubavnog partnera. Možda će se čak dvoumiti između dviju osoba. Izaberite onu koja je karakterno dominantnija.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.) Financijska situacija se popravlja. Najbolje će proći pripadnici ovog znaka koji imaju poslovne kontakte s inozemstvom. Isplatit će se i ulaganje u dodatnu edukaciju, kao što je usavršavanje stranih jezika ili informatički tečaj. U ljubavi nemojte ponavljati emotivne pogreške iz prošlosti. U poslovnom okruženju pojavit će se osoba koja će vam zagolicati maštu. Pripazite na prehranu.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Vaša snaga duha, profesionalnost i predanost poslu zarazit će i vaše poslovne suradnike. Sve zadatke obavit ćete čak i prije roka. Očekuju vas i obećavajući ljubavni dani. Iako nećete verbalno moći u pravom trenutku izraziti svoje osjećaje, partner će prepoznati sve vaše signale i očekivanja. Samci neka krenu u potragu za partnerom. Vjerujte u sebe.

JARAC (22.12. - 20.1.) Prihvatite različite mogućnosti poslovnog napredovanja i sve vaše poslovne zamisli uspješno će se realizirati. Krajem tjedna osjećat ćete posebnu emotivnu inspiraciju u susretu s bliskom osobom iz prošlosti. Sebi i svom partneru priuštite romantičan vikend. Samci, opustite se. Vaše vrijeme tek dolazi. Uživajte u druženju s prijateljima.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) Do vas će doći određene poslovne informacije koje će vam olakšati poslovanje. Uložite malo više napora u komunikaciju. Svim poslovnim obvezama bit ćete dorasli i mnogi će u vama prepoznati svog uzora. U emotivnim odnosima pokušajte imati malo više strpljenja, pa će doći i do poboljšanja odnosa. Samci, ako tražite srodnu dušu, oslonite se na svoje samopouzdanje. Vježbajte koncentraciju.

RIBE (20.2. - 20.3.) Poslovne će se obaveze gomilati, stoga pravilno rasporedite i selektirajte zadatke kolegama u timu. Samo dobrom organizacijom posla moći ćete sve završiti u zadanom roku. Iz dana u dan životna energija će vam se povećavati, što će se odraziti i na vaš emotivan život. Lijepo vrijeme koristite za šetnje ili planinarenje u prirodi. Godit će vam druženje s prijateljima.

Jurilice na dva kotača izazivaju pozornost i divljenje svih posjetitelja

Orlovi proslavili

dvanaesti rođendan Početkom kolovoza u Maloj Subotici se tradicionalno okupljaju zaljubljenici u motore. Povod je s razlogom – Moto klub Orlovi Mala Subotica slavi svoj rođendan. U skladu s tim lijepim običajem protekle subote je organiziran rođendanski party na terenu eko udruge Vrba u Maloj Subotici.

Malosubotički bajkeri proslavili su svoj dvanaesti rođendan na okupljanju nazvanom Festival motora i rock’n’rolla. Na druženje su, kao i prethodnih godina, uz članove kluba ponovo pristigli i motoristi iz prijateljskih klubova iz Hrvatske i susjednih država. (rr, foto: Zlatko Vrzan)

Otmar Križan, predsjednik MK-a Orlovi, u ruci drži originalan suvenir kluba

INES IŠTVANOVIĆ iz Čakovca predstavila svoj brend Wood U

Drveni nakit šarenih boja podiže svaku odjevnu kombinaciju! Na ovogodišnjem Porcijunkulovu po prvi je put izlagala Ines Ištvanović iz Čakovca koja je znatiželjnim kupcima nudila jedinstveni nakit. Radi se o drvenom nakitu koji je izrađen ručno od samog rezanja do posljednje kapljice boje, a namijenjen je odvažnim ženama koje biraju radost umjesto drame, kaže modna dizajnerica Ines uime brenda Wood U. Ines inspiraciju pronalazi u prirodi, a izgled su geometrijski oblici. Ovaj nakit vrlo je upečatljiv i podiže svaku odjevnu kombinaciju. - S obzirom na to da sam prvu godinu na Porcijunkulovu, ne mogu usporediti prodaju i posjet mojem štandu. Zadovoljna

Svaki je dio nakita jedinstven

sam u svakom slučaju, a reakcije su različite. Većinom se ženama sviđa, ali neke od-

mah u startu kažu kako to nije njihov ”đir” - kaže Ines. Ogrlice, naušnice, broševi i

prsteni zanimljivih su oblika te je svaki unikatan. (Dora Vadlja)

16. kolovoza 2019. Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka špica Prugice idealne za vruće ljetne dane

Zanimljiv crveni kombinezon

Uz ljeto najbolje paše osvježavajući sladoled

Plavo-bijela morska kombinacija Cvjetna kombinacija i crne špagerice

Duga traper-haljina pomalo retro look

media

16. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVIJET TEHNOLOGIJA Fazilet i njezine kćeri

NOVA TV pon-pet 20:15

KAKVE IGRAČKE!

Striček Bobeck starinskim postupcima oblikuje drvo u suvremene igračke Piše: Roberta Radović

Ponedjeljak 19.8. Hazima Sinanov potez zatekne nespremnog. Obračun oca i sina veoma je težak i mučan za obojicu i Hazim je bespomoćan pred ludilom u koje se upleo njegov sin. Potez koji Hazan u zadnji tren čini kako bi ušutkala Fazilet, svu Faziletinu pozornost privuče na Jagiza i Hazan. Dok iskre koje vidi dovode Fazilet i Hazan u sukob, Hazanin izbor će i Jagiza dovesti do drugog, posve neočekivanog izbora. S druge strane, Edže sazna za Selininu predstavu s trudnoćom i uspije Selin stjerati u kut. Strah da će izgubiti Jasina Selin gurne u ludilo kakvo čak ni Edže ne može ni zamisliti.

Srijeda 21.8. Put kojim je Jagiz krenuo s Farah, za Hazan se pretvara u put koji vodi prema njezinim osjećajima. Hazan je duboko potresena prizorom koji je ugledala i, obuzeta emocionalnim buđenjem koje ne zna kako protumačiti, kreće u borbu s osjećajima koje ne želi imenovati. Ni Jagizu, koji se utekao snazi volje kako bi putom kojim je krenuo kročio bez posrtanja, neće biti lako kao što je mislio. Dok Selinin pokušaj da se iz laži o trudnoći izvuče iskoristivši Edže, Edže i Jasinu uzrokuje obračun koji će ih do temelja protresti, a Hazima, koji će biti prisiljen suočiti se s kćerinim lažima, očekuje težak izbor. Hazanin unutarnji svijet potresa bura po imenu Farah, a upozorenje koje stiže od stanodavca Hazan i Jagiza suočava na neočekivani način. S druge strane, dok Jasemin i Gokhan, vezanih ruku nakon svega čega se Hazim sjetio, očekuju njegov sljedeći korak, iznenadni korak koji Gokhan učini prema Hazimu, Jasemin stegne uže oko vrata.

Utorak 20.8. Dok Hazim pokušava uspostaviti ravnotežu koja se poremetila s Kerime, odlučuje se na opasan korak kako bi zaštitio svoju djecu. Hazim, prisiljen položiti veliki ispit koji se tiče njegova života i djece, iznenada se suočava s posve neočekivanom istinom, a Kerime, zaslijepljena željom za osvetom i uvjerena da joj leđa čuva Sinan, sada je posve izmaknula kontroli. Dok su Hazan i Jagiz i na Keriminu i na Faziletinu nišanu, Jagizov izbor Hazan posve izbaci iz takta.

Četvrtak 22.8. Kerime, koja je za metu odabrala Hazan, čeka da ojača ruku kako bi krenula u akciju, a adut koji je čekala stiže joj s neočekivanog mjesta. Sinan primjećuje da se Hazan počela udaljavati od njega i s Nil počinje plivati u opasnim vodama dok Fazilet i nesvjesno pada na milost i nemilost Kerime. Dok Hazan, pak, obuzeta borbom s vlastitim srcem i napeta zbog zbrke koja joj vlada u duši, eksplodira na Jagiza, Farah s neočekivanim potezom priprema ružno iznenađenje za Hazan i Jagiza.

Petak 16.8. Fazilet i Hazan pokušavaju dokazati Edžinu nevinost, a Jagiz traži odgovore na upitnike u svojoj glavi. Hazan vjeruje da će mračni dani proći ako se ona i Sinan budu držali zajedno, no čeka je teško razočaranje. Hazan, koja od Sinana ne dobiva potporu koju očekuje, uza se još jedanput pronađe Jagiza.

Kreativnu oazu za klince na proteklom Porcijunkulovom u jezeru Starog grada pripremio je poznati dječji animator, popularni striček Bobeck, odnosno Matija Bobek. Odgajatelj je predškolske djece, dolazi iz Varaždina, a živi u Lopatincu jer je između ostalog i međimurski zet. Kad je dobio i vlastitu djecu, ona su mu postala dodatni motiv za osmišljavanje svojih drvenih igračaka. O radionici je kazao: Želim podsjetiti djecu na bogatstvo prirode koje se nalazi oko nas. Svi gledamo, a ništa ne vidimo. Želim ih poučiti gledati na svijet oko sebe. Djeca su moji motivatori i mo-

ji pokretači. Starinskim pristupom radimo moderne igračke. Raznim tehnologijama, primjerice upotrebom bušilice, zatim šmirglanjem, guljenjem kore drva i slično, radimo igračke. Moj svijet igračaka na neki je način borba za opstanak ekoloških i prirodnih aktivnosti. Matiju ne popušta entuzijazam rada s djecom primjenom prirodnih materijala. Radi i na projektu Ruksak pun kulture koji se provodi unutar vrtića i osnovnih škola na radioničkom principu. Djeca su s oduševljenjem razgledavala ovaj maštovit svijet često uz iskren uzvik odobravanja: Kakve igračke!, a odrasli se s nostalgijom vraćali u dane djetinjstva.

Drvo je podatno za oblikovanje i uz malo mašte drvo prerasta u sasvim novu priču, ističe Matija Bobek

HRT – HTV1 subota, 17. kolovoza, 20:05

Neobične letjelice i životinjice nastaju od svima dostupnog materijala - drva

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 do 23 sata

Oluja svih oluja, američki film Film katastrofe. Lučki grad Gloucester u Massachusettsu, listopad 1991. Kapetan ribarice "Andrea Gail", Billy Tyne (G. Clooney), nezadovoljan je zbog mršavog ulova koji mu ne jamči mirnu zimu. Sezona ribolova je pri kraju jer se uskoro očekuje pogoršanje vremena. Stoga odluči isploviti još jednom kako bi nadoknadio propušteno. U njegovoj su posadi mladi i neiskusni Bobby (M. Wahlberg), Dale (J. C. Reilly) te još četvorica ribara. Premda Billyja svi u luci upozoravaju da mu vrijeme neće ići na ruku, tvrdoglavi se

kapetan otisne na pučinu... "Oluja svih oluja" vizualno je impresivan i raskošno produciran film, spoj zapanjujućih specijalnih efekata i galerije šarolikih likova koji se nadljudski bore protiv neukrotive prirode. Film je nominiran za dva Oscara (vizualni efekti, zvuk). Uloge: George Clooney, Mark Wahlberg, John C. Reilly, Diane Lane, William Fichtner, John Hawkes, Allen Payne, Karen Allen, Bob Gunton, Christopher McDonald, Michael Ironside i Mary Elizabeth Mastrantonio. Redatelj: Wolfgang Petersen.

Veselo uz Zagorske bećare Protekle nedjeljenje večeri brojni su gledatelji i vjerni fanovi zabavno-glazbene emisije “Fio show” osvježenje potražili uz ritam glazbe gostiju emisije. Ovog puta bili su to Zagorski bećari. Uz puno domaće glazbe, gledatelji su mogli vidjeti i fotografije iz Male Soline te niz videospotova. (rr, foto: Pepi 007)

“Fio show” svake nedjelje gledaju svi - gledajte i vi!

16 . kolovoza 2019.

PETAK,16.8 08:00 08:15

09:15 10:00 10:40 11:40 12:40 13:00 13:15 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:00 16:15 16:45 17:15 17:45 18:15 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:15 22:20 23:05

Yoga&Pilates Dječja TV

TV prodaja Kratki rezovi (r) TV prodaja Bujica (r) Dom 2 (r) TV prodaja TV Jukebox TV prodaja Privredni. Hr (r) TV Jukebox TV prodaja Dječja TV Vijesti TV prodaja TV Jukebox Oko umjetnosti (r) Riječ života (r) TV prodaja Vijesti dana Blitz Baština (r) Auto – servis Vijesti Zdrava jabuka Vijesti dana Zapisano u zvijezdama (18)

PETAK, 16.8 06:55 Najava programa

SUBOTA, 17.8 07:30 09:30 10:00

Dječja TV TV prodaja Mala školska liga

10:40

TV prodaja

11:40 12:10 12:40 13:10

Dom 2 (r) Privredni. Hr (r) Auto – servis (r) Nov milenij (r)

13:40

TV prodaja

14:00 15:00 16:15 16:50 17:00 17:30 18:00 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:00 22:40 23:00 02:00

Bujica Zdrava jabuka Glas manjina (r) Vijesti Obzori Odaberi zdravlje TV Jukebox Vijesti dana TV Jukebox Kajkanje (r) Vijesti U dobroj formi Vijesti dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Odjava programa

SUBOTA, 17.8

U dobroj formi (r)

12:40 13:40 14:10 14:40 15:00 15:30 16:30

Zdrava jabuka TV Jukebox Kratki rezovi (r) Obzori (r) Vijesti Kajkanje (r) Dom 2 (r)

17:00 17:40 18:10 19:00 19:15 19:50

Tjedna kronika U dobrom zdravlju Lifestyle (r) Blitz TV Jukebox Vijesti

20:00

Fio show

23:00

Zapisano u zvijezdama (18)

NEDJELJA, 18.8

Vijesti dana

19:30

Blitz

17:45