Međimurske novine 1249

Godina XXIV.

Broj 1249.

Čakovec, PETAK, 23. kolovoza 2019.

Cijena 10 kuna

str. 3

MEISO GORIČAN

Nitko nas ne želi kupiti zbog nemogućih zahtjeva

str. 6

Branko Baksa: Odustali smo zbog države koja nam je zagorčavala život

foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

TJELESNI INVALIDI MEĐIMURJA ostali bez udruge

DUGAČKA RUKA NAŠE aljkave administracije koči hrvatske građane i u inozemstvu

str. 4-5 SUD NE PUŠTA SMILJANU SRNEC DA SE BRANI SA SLOBODE

Obustavili joj švicarsku mirovinu zbog krive adrese Međimurski poduzetnici koji rade u zemljama EU potvrdu za izaslane radnike prisiljeni su u doba digitalizacije fizički rješavati u Područnom ureda Mirovinskog zavoda u Varaždinu!

DVIJE NESREĆE NA RADU

Alkohol ga “gurnuo” sa skele Električara spasio grm pri padu s 9-metarske bandere

str. 8

Suđenje za ubojstvo sestre čekat će u zatvoru!

NAKON SLIJETANJA I ZABIJANJA U BETONSKI STUP U Zasadbregu

str. 8

19-godišnjak u induciranoj komi

MARIO JAGEC I BIG BAND ČAKOVEC u Nišu

str. 19

Postavili media 4 HUMANITARNA modna revija u svjetski IZGORJELA KOŠARAČIJA, Draškovcu staro skladište u Prelogu rekord sa Djeca ga zapalila slučajno, Župnik Matija Vonić inicijator 100 džezera brže će se prodati namjerno i maneken

STJEPAN KOVAČ gradonačelnik Čakovca javno progovorio o porijeklu svoje imovine

Nije afera, već je dobar miraz

str. 12

media 5

VLAHKO računovodstvo knjigovodstvo savjetovanje Već od 350,00 kn (+pdv) mjesečno

str. 24

Besplatni info telefon 0800 1507 Franje Punčeca 2, Čakovec (Aurora)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

23. kolovoza 2019.

AGLOMERACIJA DONJA Dubrava kreće u realizaciju, a radove će izvoditi Tegra zajedno s mađarskim partnerom

Odzvonilo septičkim jamama - Priključak na kanalizaciju dobit će 3600 domaćinstava U Međimurskih vodama u Čakovcu potpisan je ugovor za izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Aglomeracije Donja Dubrava. Ugovor su potpisali direktor Međimurskih voda Vladimir Topolnjak i Ivan Kolarić direktor Tegre iz Čakovca za Zajednicu ponuditelja Tegra iz Čakovca i Szabadisc Co.Ltd iz mađarskog Zalakarosa. Ugovor je vrijedan 174.041.888,57 kn bez PDV-a, a sufinancira se iz Kohezijskog fonda Europske unije i nacionalnih sredstava (71,74% bespovratna sredstva EU-a, 11,30% Državni proračun RH, 11,30% Hrvatske vode, 5,66% jedinice lokalne samouprave). Potpisivanju su prisustvovali zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Davor Vukmirić, Danijel Bunić direktor Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu, Ljubomir Kolarek gradonačelnik Preloga, Đurđica Slamek načelnica Općine Sveta Marija, Marijan Varga načelnik Općine Donja Dubrava, Josip Matulin načelnik Općine Donji Vidovec i Ljubomir Grgec, načelnik Općine Kotoriba i drugi gosti.

Žalbe odgađale realizaciju

- Projekt sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih

voda Aglomeracije Donja Dubrava jedan je od najvećih i najvažnijih infrastrukturnih projekata u Međimurskoj županiji. Postupak javne nabave za izgradnju sustava odvodnje započeo je u lipnju 2018. godine. Na dokumentaciju o nabavi bilo je izjavljeno ukupno 10 žalbi od kojih je samo prva bila djelomično usvojena, a ostale su odbijane rješenjima Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Slijedom podnesenih žalbi morali smo zaustavljati postupak javne nabave što je u konačnici rezultiralo odgodom početka radova.- Zbog opetovanih žalbi, tek sada smo mogli prići potpisivanju ugovora s izvođačima. U tender dokumentaciji predvidjeli smo dobre materijale da bi se ostvarila nepropusnost i dugoročna kvaliteta za sve korisnike, kazao je Vladimir Topolnjak direktor Međimurskih voda.

Nova kanalizacija u 9 naselja

Projektom aglomeracije Donja Dubrava koji će se provoditi kroz realizaciju 6 komponenti predviđena je izgradnja sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda na području Grada Preloga; naselja Oporovec, Cirkovljan, Draškovec, Hemuševec i Čukovec te Općine Sveta Marija;

Vladimir Topolnjak, direktor Međimurskih voda i Ivan Kolarić, direktor Tegre iz Čakovca za Zajednicu ponuditelja Tegra iz Čakovca i Szabadisc iz mađarskog Zalakarosa Donji Mihaljevec i Sveta Marija, Općine Donji Vidovec; naselje Donji Vidovec, Općine Donja Dubrava: naselje Donja Dubrava i naselje Kotoriba u istoimenoj općini. Također je predviđena izgradnja centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na području Donje Dubrave. Projektom je obuhvaćeno i provođenje stručnog nadzora nad izgradnjom sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje, kao i nabava vozila za održavanje sustava odvodnje, upravljanje projektom i aktivnosti na promidžbi i vidljivosti tijekom trajanja projekta. Sveukupno je predviđena izgradnja oko 65 kilometara gravitacijskih cjevovoda, više od 16 kilometara tlačnih cje-

HRVATSKA GORSKA služba spašavanja stanica Čakovec

vovoda, 34 precrpne stanice i kišno retencijski bazen volumena 400 m3. Izgradit će se i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 13.000 ES s uključenim III. stupnjem pročišćavanja i kompletnim postrojenjem za obradu mulja. Na sustav javne odvodnje i pročišćavanja moći će se priključiti oko 3600 domaćinstava.

Ugovore potpisalo 80 posto budućih korisnika

O važnosti projekta za Grad Prelog i okolne općine u ime jedinica lokalne samouprave na čijem će se području graditi sustav odvodnje govorio je Marijan Varga načelnik općine Donja Dubrava koji je

istaknuo kako je trenutni sustav sa septičkim jamama koje su se gradile po općinama neodrživ jer su stare po 40, 50 godina. Također je istaknuo da su u sklopu projekta za vrijeme izgradnje sustava odvodnje osigurani besplatni kanalizacijski priključci za sve potpisnike ugovora o priključenju na sustav javne odvodnje. Do sada je već ugovore potpisalo preko 80% budućih korisnika. - Ovog trenutka kada smo prošli sve zamke zakona o javnoj nabavi možemo biti sretni da ugovor koji je svečano potpisan u listopadu 2017. može krenuti u realizaciju, kazao je Davor Vukmirić zamjenik generalnog

direktora Hrvatskih voda. Istinski me raduje, govorim to u ime Hrvatskih voda, da je hrvatska tvrtka na natječaju dobila pravo građenja i da bude nositelj projekta. Ali isto tako moram upozoriti da je dosta hrvatskih tvrtki upravo s ovog područja učinilo sve kako ovaj projekt ne bi došao u ovu fazu realizacije, usudio bih se reći na razini diverzije. Odgađale su samu realizaciju i dovele u pitanje ovaj projekt, kazao je Vukmirić. Istaknuo je: - U Međimurskim vodama imamo istinskog partnera ne samo u ovom projektu nego i dosadašnjim projektima i aglomeracijama u Međimurskoj županiji. (BMO)

Sele u veći prostor u vojarnu Dobra prilika HGSS-u na dodatno aktiviranje novih članova na području Međimurja U utorak je u Maloj vijećnici Međimurske županiji bio potpisan Ugovor kojim Međimurska županija HGSS Stanici Čakovec daje na korištenje objekt u kompleksu bivše vojarne u Čakovcu. Trenutno se nalaze u svega 7 kvadrata na prostorima gradskih bazena Čakovec, dok će sad imati na raspolaganju 360 kvadrata. HGSS stanica Čakovec osnovana je u srpnju 2014. godine. Ugovor su potpisali župan Međimurske županije Matija Posavec i Neven Putar, pročelnik HGSS Stanice Čakovec, uz prisustvo Josipa Granića, pročelnika Hrvatske gorske službe spašavanja. Uz njih bili su

i predstavnici HGSS stanice Čakovec tajnik Miodrag Novosel, Nikola Želimorski i Josip Naranča te Ladislav Söke voditelj civilne zaštite Čakovec. Stanica HGSS-a Čakovec djeluje već pet godina. – Kad govorimo o HGSSu mislimo da nama to u Međimurju ne treba, ali naš zemljopisni položaj između dvije rijeke, opasnost od raznih nepogoda daju nam za pravo da imamo kvalitetan tim. Imamo ga, međutim oni su do sada radili u uvjetima koji nisu dostojni svih izazova s kojima se susreću. Trenutno su u prostorijama gradskih bazena u našim razgovorima dogovorili da će Međimurska županija ustupiti zgradu u bivšoj vo-

jarni kako bi oni dalje napredovali, poručio je domaćin župan Matija Posavec. – Želimo imati centar za potrage na nacionalnoj razini, edukativni centar, centar izvrsnost, te međunarodni centar za obuku potražnih timova. To je ono što oni mogu napraviti kandidirajući se na projekte obnove građevine. Površina je 360 kvadrata, a vrijednost se kreće oko milijun i 620 tisuća kuna, a danas je potpisan ugovor ustupanja nekretnine nakon čega će oni sami kandidirati projekt obnove, dodaje župan. – Civilna zaštita je iznimno bitan segment društva te pruža veliku sigurnost na području cijele Hrvatske. S

Preseljenje u novi i veći prostor potpisali su župan Matija Posavec i Ladislav Söke voditelj civilne zaštite Čakovec ulaskom u ovaj projekt, stanica Čakovec kao jedna od 25 na području Hrvatske dobit će veliki zamah i izvrsnost. Ovo što radimo, radimo na najvećoj mogućoj razini i resursima koje

imamo, a u budućnosti će biti još i bolje. Projekt je u vrijednosti 3 milijuna kuna i HGSS već ima pripremljena sredstva za projektnu dokumentaciju te prve elemente u radovima. Na-

damo se da će prvi radovi biti već ove godine, poručio je Josip Granić, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja. (Dora Vadlja, foto: Zlatko Vrzan)

23. kolovoza 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAŠTO JE UGAŠENA Udruga tjelesnih invalida Međimurja uz čiju pomoć je razna prava i povlastice ostvarivalo 350 tjelesnih invalida

Branko Baksa, osnivač i predsjednik Udruge tjelesnih invalida Međimurja: Još samo treba vratiti ključeve Čakomu i dovršiti postupak likvidacije Udruge

Odustali zbog države koja im je zagorčavala život - Mislim da nas je država “prešla” s projektima. Mi smo u prvi mah svi bili presretni, ali se ispostavilo da smo odrađivali posao umjesto države i njezinih institucija Piše: Božena Malekoci - Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Nakon 20 godina rada, u utorak 20. kolovoza na izvanrednoj skupštini Udruge tjelesnih invalida donesena je odluka o prestanku njezina rada, te je pokrenut postupak njezine likvidacije. Zašto se to dogodilo Udruzi koja je okupljala oko 350 članova kojima je pomagala u savladavanju prepreka u ostvarenju određenih prava pitali smo Branka Baksu, njezina osnivača dugogodišnjeg predsjednika. Ispričao nam je razloge za tako drastičnu odluku. U udrugu su se ljudi učlanjivali kako bi uz pomoć nje lakše došli do određenih prava koja ima pripadaju na osnovi invaliditeta. To su ljudi s tjelesnim invaliditetom nakon amputacije udova, bolesti kralježnice, posljedicama moždanih udara u kojima im je oštećena motorika kretanja i slično. - Mi smo im bili prvi servis vezan uz informacije za njihova prava, počeo je priču Baksa. Nigdje drugdje nisu mogli dobiti kvalitetnije informacije oko toga, primjerice kako doći do invalidskih pomagala. Kako se šalju određeni zahtjevi prema određenim institucijama za ostvarivanje prava za tuđu pomoć, osobnu invalidninu, pomoć u kući, oko zapošljavanja osoba s invaliditetom, koje benefite može ostvariti poslodavac pri zapošljavanju

invalida. Zatim je tu spektar raznih olakšica za invalide u javnom prijevozu, povlaštene tarife u plaćanju televizijske pretplate, telefona, kod registracije automobila, osiguranja, prolaz autocestama, besplatno parkiranje i puno toga drugoga. Udruga je koristila prostore u bivšoj trafostanici u Čakovcu u perivoju Zrinskih i za svoje korisnike djelovala svaki dan. Preko raznih projekata osiguravali su sredstva za zapošljavanje djelatnika kako bi bili na usluzi i servis članovima udruge. Osim što su u udruzi mogli dobiti usmene informacije što i kako do svojih prava, za svoje članove su u Udruzi izradili i pisani mini katalog svih prava na koje imaju tjelesni invalidi u Hrvatskoj. Nakon što su im djelatnici usmeno objasnili njihova prava uz pomoć tog mini kataloga članovi udruge mogli su doma u miru pročitati i proučiti svoja prava. Gašenjem udruge gasi se i takav servis koji im je svakodnevno bio na raspolaganju u centru Čakovca. - Čak nam se događalo da su pojedini liječnici koji su bili upućeniji u rad Udruge slali svoje pacijente u našu Udrugu, kazao je Baksa. Udruga se neosporno pokazala korisnom i potrebnom. Na pitanje zašto su je ugasili, kratko je odgovorio zato što nam je država na svakom koraku zagorčavala život. Odrađivali smo posao

koji bi u uređenim državama radile institucije, ali bez prave podrške. Dogodilo mi se da sam kao predsjednik odrađivao godišnje 500 do 600 volonterskih sati. To nije šala, jer to su registrirani i prijavljeni sati koji su kontrolirani i temeljito dokumentirani. Mislim da nas je država “prešla” s projektima. Mi smo u prvi mah svi bili presretni, ali se ispostavilo da smo odrađivali posao umjesto države i njezinih institucija. U udrugama smo mijenjali statute kako bi se mogli baviti djelatnostima iz domene socijale. Nigdje u Europi to ne rade udruge, nego profesionalizirane i certificirane institucije. Ne može se svaliti pružanje socijalnih usluga na udruge i da onda usluge ovise o trajanju projekta na određeni rok. A što po isteku roka s korisnicima i njihovim pravima? - U posljednje vrijeme odustali smo od javljanja na natječaje za projekte i to ne samo zato što su uputstva bila na 50 do 60 stranica. Dokumentacija je “luda”, ali najveća ludost je da moraš navesti tko će voditi projekt imenom i prezimenom uz priloženi životopis, a tek moraš nabaviti čovjeka za projekt. Ako tražim pogodnu osobu preko zavoda za zapošljavanje, oni mi ne smiju dati podatke tko je iz prosvjete nezaposlen. A s druge strane država kasni i po nekoliko mjeseci prema

hodogramu aktivnosti i plaćanja koje su sami odredili. Kao predsjednik više nemam snage ni živaca boriti se s državnom administracijom. Pokušao sam podijeliti odgovornost na neke druge, ali ljudi više ne žele sudjelovati u ničemu, pogotovo preuzeti odgovornost kad te zakonodavac nonstop plaši nekim kontrolama, revizijama za nešto što odra-

đuješ volonterski. Pokušao sam animirati mlade ljude unutar udruge, ali entuzijazmu je odzvonilo. Naših 350 ljudi kojima smo bili servis sad će biti u problemima. Sreća je u nesreći da u Međimurju djeluju i druge udruge gdje će oni prema pripadajućim dijagnozama moći potražiti sličnu pomoć pri ostvarenju svojih prava.

Svu imovinu dodijelili Udruzi za autizam Pogled Kada smo dobili prostore u stroj trafostanici, najprije smo iz nje iznijeli 6 kamiona smeća. Za dovođenje u red trebalo nam je 7 mjeseci. Nije bilo ni struje ni vode, ni parketa ni grijanja. Vlastitim angažiranjem tražeći pomoć sa strane sve smo to uredili. Pomagali su nam razni privatnici i zanatlije da prostor preuredimo i adaptiramo. Sve to vrijedilo je sigurno oko 5000 eura. Čakom nam nikada nije umanjio najamninu za to, a sada po ugovoru prilikom napuštanja moramo dovesti zgradu “u prvobitno stanje”, a imam fotografije o prvobitnom stanju. Da to doslovno učinim, plakali bi. U ovoj sredini je jako teško raditi jer sada je već kraj kolovoza, a ni lipu nismo dobili od Grada Čakovca za svoju djelatnost. Ne pamtim kad sam si za rad u udruzi isplatio putni nalog, a izvješća stalno moram

slati svima. Administriranju nikad kraja. Na kraju godine na skupštini moramo donijeti operativni i strateški plan rada i financijski plan. U ožujku moramo usvojiti lanjska izvješća. Država s jedne strane traži krajnji profesionalizam, ali baziran na entuzijazmu. Preostalo nam je da umorni od svega likvidiramo udrugu. Dugove nemamo, ostavili smo si neka sredstava za troškove koje još očekujemo i donijeli smo odluku da svu imovinu koju imamo dodijelimo Udruzi za autizam Pogled. Prostor vraćamo Čakomu. Nonsens je da plaćamo najamninu za prostor gradskom poduzeću, a prilikom prijave za natječaj ne smijemo u troškovnik staviti trošak za najamninu, kao ni režijske troškove. I eto tako je izmučena administracijom ugašena jedna važna udruga.

VIJEST(I) TJEDNA

Udruga tjelesnih invalida pokrenula svoje gašenje i likvidaciju Nakon 20 godina rada, u utorak 20. kolovoza na izvanrednoj skupštini Udruge tjelesnih invalida donesena je odluka o prestanku njezina rada, te je pokrenut postupak njezine likvidacije. Zašto se to dogodilo Udruzi koja je okupljala oko 350 članova kojima je pomagala u savladavanju prepreka u ostvarenju određenih prava pitali smo Branka Baksu, njezina osnivača i dugogodišnjeg predsjednika. Ispričao nam je razloge za tako drastičnu odluku. U udrugu su se ljudi učlanjivali kako bi uz pomoć nje lakše došli do određenih prava koja ima pripadaju na osnovi invaliditeta. To su ljudi s tjelesnim invaliditetom nakon amputacije udova, bolesti kralježnice, posljedicama moždanih udara u kojima im je oštećena motorika kretanja i slično.

(NE) SVIĐA NAM SE

Dvije međimurske tvrtke Enigma stars i Poljoposavec nositelji znakove Hrvatska kvaliteta Dvije međimurske tvrtke, Enigma stars i Poljoposavec prijavile su se na natječaj „Znakovi kvalitete“ Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i u narednih godinu dana dobit će znakove „Hrvatska kvaliteta“ za svoje proizvode. Enigma stars je hrvatska tekstilna tvrtka iz Čakovca, osnovana 2014. godine koja je nastavila proizvodnju tekstilnih proizvoda nekadašnje poznate velike tvrtke MTČ (Međimurska trikotaža Čakovec). - Većina naših zaposlenih došla je iz bivšeg MTČ. Počeli smo s njih 15 i danas smo stigli do 48 djelatnika, približio nam je sliku mladog poduzeća direktor Ivan Zobec. 30 ljudi bavi se krojenjem i šivanjem, a ostatak je posvećen prodaji.

Smiljana Srnec neće na slobodu, sudit će joj se Optužno vijeće koje je zasjedalo u četvrtak i potrajalo otprilike sat i pol zaključilo je da postoji dovoljno dokaza da se potvrdi optužnica. Istražni zatvor je i dalje na snazi te Smiljana Srnec ostaje u zatvoru najmanje do 30. rujna. Srnec je potreseno primila vijest o činjenici da će joj se suditi. Smiljana Srnec (45), protiv koje je prošli mjesec podignuta optužnica zbog ubojstva sestre Jasmine Dominić (23) čiji je leš pronađen u veljači u škrinji obiteljske kuće Srnec u međimurskom Palovcu, u lisicama i u pratnji pravosudnih policajaca je dovedena u četvrtak na Županijski sud u Varaždinu.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

23. kolovoza 2019.

DRŽAVNA ADMINISTRACIJA svim silama se odupire da postane servis poduzetnicima i građanima

Ruka naše spore administracije koči nas i u inozemstvu

Državna administracija trebala bi postati partner koji pomaže poduzetniku da bude čim više posvećen svom poslu jer u konačnici on je izvor prihoda državi, sebi i zaposlenima

- Međimurski poduzetnici koji rade u zemljama EU potvrdu za izaslane radnike prisiljeni su u doba digitalizacije fizički rješavati u Područnom ureda Mirovinskog zavoda u Varaždinu! Pišu: Božena Malekoci - Oletić Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

tkako su se otvorile granice EU mnogi mali poduzetnici, obrtnici i radnici posao i zaradu pronalaze preko granice. Brojni obrtnici na dnevnoj bazi posluju odmah preko granice u Sloveniji. Unosnije za njih i bolje za njihove radnike, a to znači više novaca u mirovinsku, zdravstvenu, državnu, općinsku ili gradsku blagajnu. Zbog toga bi se svi oni kojima poduzetnici pune blagajnu trebali pretrgnuti od posla da im administrativne poslove olakšaju kako bi se oni još više mogli posvetiti svom poslu, a što manje vremena gubiti na ishođenje kojekakvih potvrda na šalteru. U državi koja se želi razvijati sve bi trebalo biti posloženo prema povoljnoj poduzetničkoj klimi i radnom okruženju tako da osoba ima volju za rad, nebitno je li poduzetnik, obrtnik i da je ponosna na ono čime se bavi. Državna administracija trebala bi postati sastavni dio tog

lanca, točnije treći partner koji pomaže da poduzetnik bude čim više posvećen svom poslu, jer u konačnici on je izvor hrane svima u lancu. Puna usta rasterećenja, a u stvarnosti ograničenja Državi su puna usta rasterećenja gospodarstva, ali nikako da prereže lance istinskih utega koji otežavaju kretanje gospodarstva. Uzet ćemo primjer ishođenja potvrde A1 na čije ishođenje nam se požalio obrtnik u završnim radovima u građevinarstvu. Potvrda A1 potrebna je poduzetnicima i obrtnicima za svakog izaslanog radnika, tj. onog kojeg će uputiti na radilište u bilo koju zemlju članicu EU, primjerice, susjednu Sloveniju. Potvrda je prije svega dokaz da radnik na gradilištu u drugoj državi EU ne radi na crno. Sada počinje priča o našoj administraciji. Obrazac A1 se može skinuti sa stranica Mirovinskog zavoda koji je ovlašten za njezino izdavanje, ali zahtjev osoba treba fizički odnijeti na šalter Područnog ureda Mirovinskog zavoda i to

ni manje ni više nego u Varaždin jer se ne izdaje u Čakovcu. Ovdje je jasno kako administracija koja izdaje potvrdu A1 za izaslane radnike ne može pratiti poduzetnika u realnom

vremenu. Čak štoviše, kad ga osoba fizički odnese na šaltere ili sobu u Varaždin neće ga odmah dobiti potvrđenog. Ne, nego se čeka. Koliko? Dok bude gotovo. Možda danima, možda i

Što je potvrda A1 i čemu služi

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje područni ured nadležan je za zahtjeve za izdavanje potvrde A1 koja se odnosi na izaslanje zaposlenih osoba u EU. Ovu tiskanicu popunjava i dostavlja poslodavac koji šalje svoje radnike iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu EU radi obavljanja posla za tog poslodavca privremeno u određenom razdoblju za svakog radnika kojeg namjerava izaslati. Uz ovu tiskanicu poslodavac dostavlja i popunjenu tiskanicu Upitnik za poslodavce uz zahtjev za izdavanje potvrde A1 – izaslanje zaposlenih osoba u EU. Na izaslanu osobu nadalje će se primjenjivati zakonodavstvo države članice iz koje je izaslana pod uvjetom da izaslanje ne traje duže od 24 mjeseca, osoba nije izaslana da zamjeni drugu izaslanu osobu, da se na osobu primjenjivalo zakonodavstvo te države članice najmanje mjesec dana neposredno prije izaslanja, poslodavac redovno obavlja svoju djelatnost u toj dr-

žavi članici, postoji neposredna veza radnika s poslodavcem za vrijeme trajanja izaslanja. Ako su navedeni uvjeti ispunjeni Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje izdaje za svakog izaslanog radnika potvrdu A1 kojom se potvrđuje da se na osobu i nadalje primjenjuje hrvatsko zakonodavstvo o socijalnom osiguranju. Potvrda A1 je zadani obrazac koji vrijedi na čitavom području EU kao dokaz o tome da je radnik izaslan te da ne mora u određenom razdoblju plaćati doprinose u državi rada jer ih plaća u državi iz koje je izaslan. Za vrijeme trajanja razdoblja izaslanja poslodavac je dužan obavještavati HZMO o svim promjenama koje se tiču izaslanja, a posebno: - Ako predviđeno izaslanje nije započelo ili ako završi prije predviđenog roka (potrebno je vratiti izdanu potvrdu A1 radi njenog poništavanja) o razdobljima prekida izaslanja dužim od 2 mjeseca i raspoređivanju izaslanog radnika drugom poslodavcu u državi rada.

tjednina, Naravno da se zahtjev podnosi prije izaslanja radnika na radilište, ali u malim poslovima koji se otvaraju i zatvaraju u kratkom vremenu, teško da administracija može pratiti korak s poduzetnikom. Kako nam je otkrio naš izvor službenici mirovinskog u Varaždinu su zahtjeve iz srpnja rješavali sredinom kolovoza! Obrtnik iz naše priče tražeći potvrdu A1 za svoje izaslane radnike očekivao je da mu se riješe u roku od nekoliko dana, ali je dobio odgovor: - Pa sad još rješavamo zahtjeve iz srpnja! U EU preko interneta, a kod nas na šalteru

U ostalim članica EU ti se obrasci rješavaju online, zato su i njihova gospodarstva i poduzetnici konkurentniji, a mi na začelju. Ali što našu administraciju briga kako funkcionira rad u realnom sektoru na terenu. Da ne govorimo o tome da je izaslani radnik već u evidenciji mirovinskog osiguranja i svi podaci o njemu su u njihovoj bazi. U čemu je problem da se čitav posao od slanja zahtjeva poduzetnika do vraćanja

ispunjenog obrasca poduzetniku ne može obaviti online kao u ostalim zemljama EU. Da se naš obrtnik ne crveni kad ga slovenski naručitelji posla požuruju da dostavi taj papir, jer izaslani radnik bez tog papira nema dokaza da u stranoj zemlji ne radi na crno. Nije da službenici u Mirovinskom zavodu ne znaju da se to u drugim zemljama EU obavlja online, ali nitko njima nije sustav posložio tako da i oni počnu raditi online. Tko zna, možda cijelim sustavom upravlja kakav uhljeb koji pojma nema kako pojednostaviti posao poduzetnicima! Njemu je svejedno, radio ne radio plaća početkom mjeseca sjeda, a obrtniku ništa ne sjedne na račun ako nije ugovorio, odradio, naplatio, platio poreze, doprinose i nahranio gladna usta trome administracije. Najbolje da šuti i radi, da javno ne proziva i kritizira da mu se ta ista administracija ne počne inatiti i još više otežavati posao. Pa je li to normalno?

23. kolovoza 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U PROBLEMIMA i strani umirovljenici

Zbog krive adrese obustavljena švicarska mirovina Međimurje, kao malo koja hrvatska županija, može se pohvaliti velikim brojem umirovljenika koji su cijeli ili dio radnog vijeka odradili u nekoj stranoj zemlji poput Slovenije, Austrije, Njemačke, Švicarske…. Teško stečena mirovina koja je za naše, domaće prilike itekako izdašna, redovno stiže na njihove račune uz jedan uvjet. Naime, svake godine, trebaju priložiti dokaz, odnosno potvrdu da su živi kako bi si osigurali nesmetani priliv sredstava. I sada tu ponovno veliku ulogu ima naša administracija zbog ko-

je, kako nam se požalila naša čitateljica, umirovljenik može ostati bez mirovine. - Svakog mjeseca redovno pratim kako mi mirovina sjeda na račun. Sve je bilo u redu do prije dva mjeseca kada je uplata izostala, pojasnila nam je svoj problem. S obzirom da se radi o švicarskoj mirovini koja u pravilu nikad ne kasni, ništa mi nije bilo jasno. Dok je razmišljala što i kako dalje, kome se obratiti i koga zvati te pitati u čemu je problem, stiglo joj je pismo iz inozemnog mirovinskog u kojem pojašnjavaju kako joj ukidaju uplate jer

nije dostavila dokaz da je živa. - Naravno, ostala sam začuđena s velikim upitnikom iznad glave, ističe naša umirovljenica. Otkud sad odjednom pismo iz našeg čakovečkog Mirovinskog s kojim inače redovito komuniciram te šaljem svu potrebnu dokumentaciju. Nije na nama da to radimo, pravdale su se obje strane Budući da je ostala bez osnovnih sredstava za život, prvo se uputila u čakovečku podružnicu Mirovinskog osiguranja koji su joj lijepo pojasnili kako to nije njihov posao te da oni nemaju ništa

s time i neka se požali “svom mirovinskom” u inozemstvu. - Naravno, zvala sam i njih. Oni su se čudili jer to nije njihov posao već onih u Čakovcu. Dakle, loptali su se, prebacujući krivnju jedni na druge dok sam se ja pitala kako preživjeti mjesec bez mirovine. Da još sve bude gore, dodala je, u cijeloj toj prepisci kojekakvih dopisa, izgubila se i njena točna adresa pa su se pisma vraćala uz napomenu “nepoznata adresa”. Riješila uzimanjem stvari u svoje ruke Dok su obje strane negirale svoju grešku, omašku, da se ne kaže

aljkavost, frustrirana umirovljenica, napokon je odlučila problem riješiti sama. Uzela je papir i olovku, ne laptop ili kompjutor, već onako, kaže starinski na dugo i široko opisati i napisati da je živa i zdrava, a svoju adresu napisala je crvenom bojom i to velikim štampanim slovima. Pismo je otišlo preporučenim načinom. - Trud se isplatio i već nakon samo par dana, stigao mi je odgovor iz inozemstva u kojem me obavještavaju kako ću svoje dvije neisplaćene mirovine ipak dobiti, no trebam čekati datum redovne isplate.

Slučaj nije izoliran Tko radi taj i griješi, slaže se naša čitateljica, ali ističe da je onda ljudski priznati te ispraviti grešku. Najgore je kad se greška negira, prebacuje na drugoga, a oštećeni onda mora sam odrađivati tuđi posao. - Nažalost, znam da nisam jedina, da ima još takvih umirovljenika. Neki od njih ne žele ispravljati tuđe greške, već se “s rogatima bodu”. Možda bi i ona tako napravila, ali ne može si dozvoliti čekanje i gubljenje vremena na traženje i dokazivanje krivice i krivca.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NA ZAVODU za zapošljavanje prevladavaju žene

23. kolovoza 2019.

Nedostaje ženskih radnih mjesta

One čine 60,4% ukupne nezaposlenosti. Očiti je rast potražnje za muškom radnom snagom. U srpnju prošle godine je udio nezaposlenih prema spolu bio je 56,7% žena naspram 43,3% muškaraca. Država je postavila takve uvjete da je teško vjerovati kako će nas itko kupiti, ističe Snježana Dominić

JOŠ JEDAN NEUSPJELI pokušaj prodaje tvornice obuće Meiso iz Goričana

Haix odustao od Meiso-a Cijela Vlada RH bila je u Čakovcu, no nitko od njih nije ostavio ni miris svog parfema u našem poduzeću premda je ono u vlasništvu države, ogorčeno ističe v.d. direktorica Snježana Dominić Pompozno najavljivani ulazak njemačke tvrtke HAIX, odnosno kupnja dionica tvrtke Meiso iz Goričana nije se ostvarila. Naime, HAIX, iako usko surađuje s obućarskom tvrtkom, a čak je naručio dubinsko snimanje njenog poslovanja, odustao je u posljednji tren, odnosno nije čak ni dostavio svoju obvezujuću ponudu Centru za restrukturiranje za kupnju 78% dionica. Ne treba posebno spominjati kako je on bio jedini ozbiljni kupac tako da na natječaj nije stigla nijedna ponuda. - Država prodaje tako da ne proda, rekla nam je privremena direktorica Meisoa Snježana Dominić. Drugim riječima, postavila je nemoguće uvjete, prodaja tvrtke za 1 kunu, pokrivanje duga od 19 milijuna kuna s kamatama te 10 milijuna kuna uloženih u dokapitalizaciju.

Nastavlja se neizvjesnost u Meiso-u Radnici Meiso-a i dalje normalno rade, posla ima, no svi se pitaju do kada će i dalje vladati neizvjesnost, to jest što će biti s njima. - Brzo će i mjesec studeni kada mi ističe produljeni mandat od 6 mjeseci i znam da mi ga više neće produžiti, žali se direktorica Dominić. U Zagrebu su trenutno svi gluhi, niti nas žele vidjeti niti čuti. U Goričanu su svi svjesni kako tako dalje ne ide te da tvrtka mora ići u prodaju. Čak nude i svoja rješenja s kojima još ne bi u javnost, no kažu, nitko ne reagira na njih. (Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan)

POGLED ODOZDO

natoč padu nezaposlenosti u Međimurju se još vidi nedostatak ženskih radnih mjesta. Zbog toga prevladavaju među nezaposlenima. Od ukupnog broja od 2156 nezaposlenih osoba 1301 je žena. One čine 60,4% ukupne nezaposlenosti. Muškarci čine 39,6%, odnosno, 855 nezaposlenih osoba. Udio žena je povećan, a muškaraca smanjen za 2 posto u odnosu na lipanj. Očiti je rast potražnje za muškom radnom snagom. U srpnju prošle godine je udio nezaposlenih prema spolu bio je 56,7% žena naspram 43,3% muškaraca.

Polovica nezaposlenih su osobe srednje dobi

Prema dobi, osobe u dobi do 24 godine čine 20,5% (443) ukupne nezaposlenosti, udio osoba srednje dobi je 50,7% (1.093), a starijih od 50 godina 28,8% (620). Imajući u vidu razinu obrazovanja prevladavaju osobe u svim razinama srednjoškolskog obrazovanja (944 osobe) s udjelom od 43,8%. Udio osoba s deficitom obrazovanja bez ili sa svega završenom osnovnom školom je 38,4%, a osobe više i visoke razine obrazovanja preostalih 17,8% nezaposlenih osoba.

Duže od godinu dana na burzi je 649 osoba Udio dugotrajno nezaposlenih osoba koje na zaposlenje čekaju duže od 1 godine je 30,1% (649 osoba) što je smanjenje udjela za 2,8 po-

Najviše žena u proizvodnji radi u tekstilnoj i obućarskoj industriji stotnih bodova u odnosu na lipanj, dok je u srpnju 2018. godine udio istih bio 36,2%. Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba evidentiran je u Ispostavi Čakovec – 1.535 osoba ili 71,2% ukupne nezaposlenosti u Županiji. Grad Čakovec s pripadajućim naseljima bilježi 607 nezaposlenih osoba, a zatim slijede Općina Nedelišće -318, Općina Pribislavec 94, Općina Mala Subotica - 90 i Općina Sveti Juraj na Bregu 87. U Ispostavi Prelog evidentirane su 344 nezaposlene osobe, od čega je na području Grada Preloga evidentirano 97 nezaposlenih osoba od ukupnog broja nezaposlenih u Ispostavi. Najmanje nezaposlenih evidentirano je u Ispostavi Mursko Središće – 277 osoba od čega se na

Grad Mursko Središće odnosi -159 nezaposlenih s područja Ispostave.

Novčanu naknadu prima 729 osoba Novčanu naknadu u srpnju je koristilo 729 nezaposlenih osoba ili 33,8% od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Broj korisnika povećan je u odnosu na prethodni mjesec za čak 23,1 posto i srpanj prošle godine za 15,3 posto. Čak dvije trećine korisnika naknade su žene, njih 545 ili 74,8%, dok samo 184 muškaraca ima pravo na korištenje novčane naknade.

Zahvaljujući potpori zaposleno 1079 osoba

Tijekom 2019. godine u programe mjera uključene

su 843 osobe i to 208 osoba kroz potpore za zapošljavanje, 163 osobe koriste potporu za samozapošljavanje, 124 osobe uključene su u potpore za usavršavanje, 45 osoba uključeno je u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, 114 osoba uključeno je u javne radove, od čega se 48 osoba odnosi na pripadnike romske nacionalne manjine, 180 osoba uključeno je u potpore za očuvanje radnih mjesta 176 u potporu za očuvanje radnih mjesta u tekstilu odjeći i obući te 4 u mjeru stalni sezonac, a 9 osoba uključeno u obrazovanje nezaposlenih. Krajem srpnja bilo je aktivno 1079 korisnika mjera, od čega 748 osoba iz tekuće godine te 331 osoba iz prethodne godine. (BMO)

Ma koji nadstandard, to su laži i obmane! K

valitete života u zajednici mjeri se po tome kako žive najnemoćniji. Kako se zajednica odnosi prema njima. Onima koji nisu sposobni za samostalan život, koji ne mogu živjeti bez tuđe pomoći i njege. Koji su se razboljeli, a ne mogu se ni upisati na listu čekanja na pregled jer je beskonačno duga. Onima koji zbog skromnih prihoda i unatoč sposobnostima ne može nastaviti školovanje. Unatoč sposobnostima

dobiti posao u struci, jer su ispred njih nevidljivom tintom upisana djeca viđenijih roditelja. Sve to oblikuje ocjenu sredine u kojoj živimo. Ocjena ovisi o najslabijoj karici. O tome što možemo očekivati od okoline kad smo najslabiji, najranjiviji. Na kakvu sigurnost i solidarnost tada možemo računati. ko smo mladi, radno - sposobni, uspješni i zdravi tada nam sve to nije važno. Sve što je potrebno

možemo si osigurati sami. Ako smo uz to i empatični tada dajemo i drugima. Ali nisu svi te sreće. Ne rode se svi zdravi i sposobni za samostalan život. Prema njim trebamo mjeriti kvalitetu neke zajednice. Koliko ona pomaže takvim osobama i njihovim najbližima koji o njima brinu. Ili se odnosi prema njima s odbacivanjem? od nas je sve prebačeno na milost humanitarnih akcija i aktivnosti udruga.

Na djelovanje preko projekata. Svaka dodatna pomoć osobama s teškoćama naziva se nadstandardom. Ma koji nadstandard, pa ti ljudi najčešće u životu ne mogu dostići ni standard normalnih ljudi. S kojim pravom se svaka pomoć da okuse normalan život naziva nadstandardom? od nas se tako potpuno pogrešno asistenti, ljudi koji osobama s teškoćama pomažu u savladavanju svakodnevnih prepreka

nazivaju nadstandardom. Kao nešto što smo osobama s teškoćama osigurali ekstra, kao čin iznimne plemenitosti i humanosti. Ma nemoj! dravi i sposobni imaju samo veću obvezu prema slabijima, zato što im je život darovan u izobilju. Pravo na asistente osobama s teškoćama mora biti zagarantirano sustavno, a ne ovisiti o kojekakvim projektima ograničenog trajanja.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

23. kolovoza 2019.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ENIGMA STARS I POLJOPOSAVEC, prve međimurske tvrtke koje su prepoznale važnost znaka Hrvatska kvaliteta

Kupci se vraćaju kvalitetnim proizvodima

Uz pomoć znaka „Hrvatska kvaliteta“ želimo učvrstiti svoju poziciju na tržištu i osnažiti postojeći brend te na taj način utjecati na povećanje prihoda od prodaje, ističe Ivan Zobec, direktor Enigme. Piše: Vlasta Vugrinec

vije međimurske t vrtke, Enigma stars i PoljoPosavec prijavile su se na natječaj „Znakovi kvalitete“ Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i u narednih godinu dana dobit će znakove „Hrvatska kvaliteta“ za svoje proizvode. Enigma stars je hrvatska tekstilna tvrtka iz Čakovca, osnovana 2014. godine koja je nastavila proizvodnju tekstilnih proizvoda nekadašnje poznate velike tvrtke MTČ (Međimurska trikotaža Čakovec). - Većina naših zaposlenih došla je iz bivšeg MTČ. Počeli smo s njih 15 i danas smo stigli do 48 djelatnika, približio nam je sliku mladog poduzeća, direktor Ivan Zobec. 30 ljudi bavi se krojenjem i šivanjem, a ostatak je posvećen prodaji. Imaju vlastitu proizvodnju, a riječ je o linijama proizvoda ženske, muške i dječje trikotaže u spavaćem programu i programu donjeg rublja. Sav program namijenjen je domaćem hrvatskom tržištu kroz 10 vlastitih maloprodajnih trgovina diljem zemlje. Naravno, surađuju s velikim tržnim kupcima u čije trgovine također plasiraju svoje proizvode.

Oporavak domaće tekstilne industrije U vrijeme velike gospodarske krize i slabe platežne moći, kupci su u prvom redu gledali cijene, dok im kvaliteta nije bila bitna, te su tada mahom profitirale trgovine s jeftinim uvoznim tekstilom. Bilo je to izuzetno krizno vrijeme za naše tekstilce koje ih je dobrano uzdrmalo. No, kako se sada čini, ponovno se uzdižu i vraćaju svoje proizvode na police naših trgovina. - U posljednjih nekoliko godina, odnosno 3-4 godine, ljudi su ponovno počeli prepoznavati kvalitetu i spremniji su izdvojiti malo više novaca za nju pa kupuju i naše proizvode, ponosno ističe direktor Zobec. Vratili smo tako stare, ali i dobili nove kupce. Najjača klijentela su im ljudi srednjih godina koji žele pamuk i kvalitetu pa im nije žao izdvojiti tih 10tak kuna više. Doduše, iako je domaći tekstil ponovno na cijeni, problemi s malim plaćama i nedostatkom kvalitetnih djelatnika su ostali. U Enigmi, male plaće pokušavaju nadoknaditi kroz stimulacije, uskrsnice, božićnice.. te tako pokušavaju biti konkurentni. - Što se tiče radnika, to nam je sve veći problem jer

Vlastitu liniju ženske, muške i dječje trikotaže u spavaćem programu i programu donjeg rublja šiju i kroje djelatnice bivšeg MTČ-a

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

U posljednje 3-4 godine ljudi su ponovno počeli prepoznavati kvalitetu i spremniji su izdvojiti malo više novaca za nju pa kupuju i naše proizvode, ponosno ističu Jelena Makar Šagi i Ivan Zobec, direktori iz Enigme stars

zapošljavamo uglavnom žene koje su prije radile u MTČ-u, što znači da su već u zrelim godinama. Mladih nema i stalno imamo raspisane natječaje za šivače/ ice, krojače/ice, ali zainteresiranih nema.. Za sad su uspjeli zaposliti i zadržati tek dvije mlađe osobe.

Osnaživanje postojećeg brenda

Kako su se unatoč uobičajenim problemima dobro snašli i još bolje pozicionirali na hrvatskom tržištu, u poduzeću su krenuli korak dalje. Naime, prijavili su se na natječaj Ministarstva gospodarstva s projektom „Kvaliteta je uvijek IN“, a cilj im je ishođenje znaka „Hrvatska kvaliteta“ pri Hrvatskoj gospodarskoj komori za tri linije tekstilnih proizvoda tvrtke. Riječ je o linijama proizvoda ženske, muške i dječje trikotaže (spavaći program i donje rublje). - Tim papirom, odnosno oznakom Hrvatska kvaliteta želimo učvrstiti svoju poziciju na tržištu da kupci znaju da kupuju kvalitetno. Pored toga, želimo osnažiti i postojeći brend, te na taj način utjecati na povećanje prihoda

od prodaje, rekla nam je Jelena Makar Šagi, financijska direktorica poduzeća. Osnovni zahtjevi za dobivanje znaka kvalitete bili su da se radi o hrvatskoj proizvodnji na njenom području i s njenim radnicima. Domaći materijal i pletivo nije u to ulazilo jer je poznato kako ga Hrvatska nema pa se taj uvjet nije ni mogao zadovoljiti. Znak im je odobren još samo krajem ovog mjeseca slijedi i formalno potpisivanje ugovora. Oznaka će se tako naći na svakoj etiketi njihovog proizvoda. Vrijedi 3 godine nakon čega kreće obnova znaka.

ZLOTNO ULJEproizvod Poljoposavca

Tvrtka Poljoposavec je obiteljsko poduzeće koje se bavi prodajom supstrata, gnojiva, rasipača, travnih busena i strojeva za održavanje travnjaka te proizvodnjom bučinog i konopljinog ulja. Znak Hrvatska kvaliteta uveli su za 100% nerafinirano bučino ulje „ZLOTNO OLJE“. I oni žele naglasiti kvalitetu domaćeg proizvoda te probuditi svijest potrošača na kupovinu domaćeg kvalitetnog proizvoda.

POSAO I NOVAC: pitanja i odgovori

Kako funkcionira sezonski obrt?

posljednje dvije godine je otvaranje obrta postalo dosta popularan i najjednostavniji način kako krenuti u samostalne poduzetničke vode ili pak uz neki drugi stalan posao obavljati još neku djelatnost. Pri tome se novi poduzetnici najčešće odlučuju za otvaranje paušalnog obrta koji predstavlja najjeftiniji oblik poslovanja u smislu poreznih i administrativnih opterećenja. No, obrt se može, osim trajno, obavljati i sezonski, što znači da se može otvoriti i obrt za odabranu djelatnost i obavljati ju samo jedan dio godine, ali najdulje u trajanju od šest mjeseci. Djelatnosti koje se tako mogu obavljati sezonski određene su Pravilnikom o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrt. Ovakvu vrstu obrta preko ljeta mnogi koriste za obavljanje određene trgovine i ugostiteljstva, ali i određenih usluga na moru u turističkoj sezoni, te se za potrebe obavljanja tog posla sele na rad na nekoliko mjeseci s kontinenta na odabranu lokaciju na more. a razliku od klasičnog obrta vrijeme obavljanja sezonskog obrta određuje se prema zahtjevu obrtnika i upisuje u obrtnicu, te kao takvo ostaje upisano u obrtnom registru. Obrt je moguće obavljati i uz redovno zaposlenje kod neke pravne osobe. Kada je obrtnik istodobno osiguran po osnovi radnog odnosa kod nekog drugog poslodavca, tada se obavljanje samostalne djelatnosti u sklopu obrta smatra drugom djelatnošću, te u tom slučaju osoba nije obvezna plaćati doprinose za obrtnu djelatnost mjesečno, nego se na kraju poreznog razdoblja utvrđuje godišnja osnovica za plaćanje doprinosa. o, ako se radi o obrtniku koji samo s osnove obrta ima osiguranje, a s obzirom na to da se radi o sezonskom obrtu, za vrijeme mirovanja obrtne djelatnosti (dakle onaj dio godine kada se ne posluje), obrtnik nije dužan plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ali je dužan i napraviti privremeno odjavu od navedenih osiguranja. Zbog toga obrtnik sezonac u tom razdoblju nema obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje te ga u tom razdoblju mora ostvariti po nekoj drugoj osnovi. No ipak, on može iskoristiti institut produženog mirovinskog osiguranja i plaćati i doprinos na propisanu osno-

Piše: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. vicu dok se sezonski obrt ne obavlja. Ako se radi o obrtniku paušalistu i ta mu je djelatnost jedino i osnovno zanimanje, osnovica mu za plaćanje doprinosa u ovoj godini iznosi 3379,20 kn, a prema njoj mjesečni iznos doprinosa iznosi ukupno 1233,41 kn. ezonski obrtnici koji se odluče za paušalno oporezivanje, da bi to ostvarili, ne smiju biti obveznici PDV-a, te ne smiju ostvarivati ukupni godišnji primitak s osnove te djelatnosti veći od 300.000 kuna. Ako je obrtnik u sustavu PDV-a obvezan je uz one klasične evidencije voditi i evidencije o primljenim i izdanim računima i redovito podnositi obrasce o porezu na dodanu vrijednost. Neovisno što se djelatnost sezonskog obrta obavlja samo određeno razdoblje u godini, primici i izdaci od obavljanja djelatnosti mogu nastati bilo kada tijekom godine, dakle i u razdoblju mirovanja djelatnosti, što se mora tijekom cijele godine evidentirati u poslovne knjige i za prethodnu godinu podnijeti godišnja prijava poreza na dohodak. Godišnji porez na dohodak plaća se po stopi od 24 posto na poreznu osnovicu do visine 210.000 kuna, te po stopi od 36 posto na dio porezne osnovice koji prelazi svotu od 210.000 kuna. ovi poduzetnici obrtnici ponekad su iznenađeni činjenicom da moraju plaćati i predujmove poreza na dohodak. Isto je određeno putem Zakona o porezu na dohodak, ali se predujmovi ne plaćaju u prvoj godini poslovanja, nego tek u drugoj, a na temelju podataka koji su sadržani u predanoj prijavi poreza na dohodak. Općenito je model uplate predujmova poreza na dohodak, kao i kod predujmova poreza na dobit, osmišljen tako da se zadrži otprilike ravnomjeran dotok novca u državnu blagajnu.

Crna Kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DOVOLJNO DOKAZA Smiljana Srnec ostaje u istražnom zatvoru do 30. rujna

23. kolovoza 2019.

Kratke vijesti PRIBISLAVEC

Glasnom muzikom u jutarnjim satima remetili mir 20. kolovoza 2019. godine oko 4 sata i 30 minuta u Pribislavcu, ulicama Stanka Vraza i Zvonimira Baloga, 38-godišnjak i 34-godišnjak remetili su mir i spokoj građana tako što su putem prijenosnih zvučnika glasno reproducirali raznu muziku. Policijsko postupanje inicirano je dojavama uznemirenih građana. Prilikom postupanja policijski službenici počiniteljima prekršaja privremeno su oduzeli zvučnike. Sukladno

odredbama Prekršajnog zakona policijski službenici od počinitelja prekršaja privremeno oduzimaju sredstva, odnosno predmete koji su upotrebljeni za počinjenje prekršaja, dok nadležni sud donosi konačnu odluku. Protiv okrivljenika Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu podnijet će se optužni prijedlog zbog počinjenja prekršaja protiv javnog reda i mira. (dv)

PODTUREN

Traktorist s 1,70 promila skrivio nesreću 67-godišnji vozač traktora skrivio je prometnu nesreću s ozlijeđenom osobom na županijskoj cesti između naselja

Podturen i Novakovec. U krvi mu je izmjerena velika koncentracija alkohola od 1, 70 promila u krvi.

KRAĐE

na obali rijeke Drave kod Gornjeg Kuršanca i Gornjeg Hrašćana U subotu, 17. kolovoza u poslijepodnevnim i kasnim večernjim satima na obali rijeke Drave nedaleko Gornjeg Kuršanca i Gornjeg Hrašćana evidentirane su dvije krađe. Oko 14:30 na obali rijeke Drave kod Donjeg Hrašćana, nepoznati počinitelj iskoristio je kraću odsutnost vlasnika te je iz torbe ukrao dva novčanika i mobitel. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko

tisuća kuna. Nešto kasnije, oko 23 sata, nepoznati počinitelj iz torbice, koja je bila ostavljena u otključanom teretnom vozilu, čakovečkih registarskih oznaka, parkiranom nedaleko obale rijeke Drave kod Gornjeg Kuršanca, ukrao je novac. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)

U pratnji policije Smiljana je stigla na sjednicu Optužnog vijeća

Smiljana Srnec čeka suđenje za ubojstvo sestre Jasmine Optužno vijeće koje je potrajalo otprilike sat i pol zaključilo je da postoji dovoljno dokaza da se potvrdi optužnica protiv Smiljane Srnec Smiljana Srnec (45), protiv koje je prošli mjesec podignuta optužnica zbog ubojstva sestre Jasmine Dominić (23) čiji je leš pronađen u veljači u škrinji obiteljske kuće Srnec u Palovcu, u lisicama i u pratnji pravosudnih policajaca je dovedena na Županijski sud u Varaždinu. Optužno vijeće koje je potrajalo otprilike sat i

pol zaključilo je da postoji dovoljno dokaza da se potvrdi optužnica protiv Smiljane Srnec. Istražni zatvor je i dalje na snazi te Srnec ostaje u zatvoru najmanje do 30. rujna. Srnec je potreseno primila vijest o činjenici da će joj se suditi. Na pitanje osjeća li se krivom, Smiljana je rekla da nema komentara, zaplakala i re-

kla da nije kriva. Na sud je došao i njezin odvjetnik Krešimir Golubić. Smiljana se i dalje brani šutnjom, a neslužbeno doznajemo kako su pronađeni tragovi DNK, otisci prstiju koji su zbog leda ostali ‘’živi’’, te se tako i nakon 19 godina mogu koristiti kao dokaz te su podobni za vještačenje.

Tužiteljstvo smatra da je Smiljana ubila svoju sestru Jasminu s najmanje pet udaraca tvrdim predmetom po glavi prije 19 godina usmrtila sestru čije je tijelo 16. veljače ove godine pukim slučajem pronađeno skriveno u zamrzivaču u hodniku obiteljske kuće. (Dora Vadlja, foto: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL)

DVIJE NESREĆE NA RADU dvojica radnika teško stradala u Sivici i Prekopi

Strašni prizor s mjesta ranojutarnje nesreće NAKON ZABIJANJA U BETONSKI STUP U Zasadbregu

Mladić zbog teških ozljeda u indiciranoj komi Zbog neprilagođene brzine 19-godišnjak iz Zasadbrega sišao je van kolnika, udario u dvorišnu ogradu kbr. 22, a potom u betonski stup javne rasvjete. Sve se to dogodilo u ranim jutarnjim satima u subotu 17. kolovoza. Mla-

dić je zadobio teške tjelesne ozljede, te je zadržan na liječenju u Županijskoj bolnici Čakovec. Prema neslužbenim informacijama, mladiću je operirana slezena, a zbog težine ozljeda nalazi se u induciranoj komi. (dv)

Alkohol ga “gurnuo” sa skele, električara spasio grm pri padu s 9-metarske bandere Čak dvije nesreće na radu dogodile su se ovaj tjedan u Međimurju. Prvi je stradao 51-godišnji zaposlenik Doma za starije i nemoćne iz Podturna koji je postavljao građevinsku skelu oko zgrade Doma. Prilikom silaska sa skele na visini oko 3 metra od tla, poskliznuo se i pao na travnatu površinu. Vozilom hitne medicinske pomoći ozlijeđeni

51-godišnjak prevezen je u Županijsku bolnicu u Čakovcu, gdje je zbog težine zadobivenih ozljeda zadržan na daljnjem liječenju na Odjelu intenzivnog liječenja. Neslužbeno saznajemo da je prilikom pada bio poprilično pijan, te mu je naknadno utvrđeno više od 2 promila alkohola u krvi. Zbog teške ozljede glave i dalje se nalazi na liječenju.

Dva dana nakon nesreće u Sivici, na Prekopi 53-godišnji električar iz Macinca pao je s 9 metara visine. Kako je izvijestila policija, djelatnici nacionalne energetske tvrtke distribucijskog sustava sa sjedištem u Čakovcu, obavljali s u radove na otklanjanju kvara dalekovoda. Prilikom sanacije žica na betonskom stupu, 53-godišnji djelatnik s vi-

sine oko 9 metara pao je na zemljano tlo. Vozilom hitne medicinske pomoći ozlijeđeni 53-godišnjak prevezen je u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je utvrđeno da je u nesreći na radu teško ozlijeđen. Doznajemo da je radnik imao sreću u nesreći te je s obzirom na visinu pada prošao s ozljedom napuknuća kralješka. (dv)

23. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati

Studio iz Varaždina

Iskoristite Špancirfest akciju jer poklanjaju pola kuhinje do 1.rujna Posjetite ih u Optujskoj ulici, kod Starog Grada, tokom trajanja Špancirfesta i ostvarite dodatne pogodnosti. Radno vrijeme je od 10 do 19 sati, a subotom od 9 do 13 sati. Možete im se javiti putem maila dankuchen.varazdin@gmail. com ili mobitela 042 302 090 ili putem web stranice www.dankuchen-varazdin.com

Besplatno projektirajte svoju kuhinju u samo nekoliko koraka! Dan Kuchen studio iz Varaždina na adresi Optujkska 16, kod Starog Grada, ponovno nas je oduševio najboljom ponudom kuhinja i uslugom realizacije vlastite kuhunje iz snova. Kada kupujemo kuhinju, najviše nas zanima njezina kvaliteta i izdržljivost, a zatim funkcionalnost i dizajn, a Dan Kuchen studio iz Varaždina doskočio je željenom upravo tim redoslijedom. Najbolje lakirane,

ali i sve ostale kuhinje na tržištu nalaze se upravo u Dan Kuchen studiju. Novost u njihovoj bogatoj usluzi je besplatno projektiranje kuhinje na njihovoj web stranici u samo 7 koraka, samo posjetite njihovu stranicu i putem linka https://dankuchen-varazdin. com/planer-kuhinje/ krenite u realizaciju kuhinje koja savršeno odgovara vašim potrebama. Uz to, svi koji se prijave putem

Facebooka ili weba dobit će dodatnih 5% popusta na narudžbu kuhinje ( Spancir akcija traje 2.9.2019 ) Isporuku kuhinje garantiraju u roku od 5 tjedna, a nećete morati brinuti ni o montaži. Njihovi stručni monteri koji montiraju samo Dan Kuchen kuhinje pobrinut će se da sve bude savršeno. Dodatna garancija kvalitete je 20 godina garancije na Blum okove.

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

23. kolovoza 2019.

PROLONGIRAJTE SVOJ VID U NAŠOJ POLIKLINICI

PAKET ZA ŠKOLU 15% popusta uz mogućnost plaćanja na rate

TOKICA; KRPICA I

SPREJ ZA ČIŠĆENJE GRATIS ZA SVE ĐAKE I STUDENTE 0d 1. rujna do 1. listopada

briljant@briljant.hr www.briljant.hr

Briljant optika i satovi ČAKOVEC, Ruđera Boškovića 1, tel./fax. 040 390 644

Briljant ekspres ČAKOVEC, Kralja Tomislava 24, tel./fax. 040 311 877

Kontakt Briljant concept store ČAKOVEC, Galerija Sjever, Svetojelenska cesta 25, tel./fax. 040 311 877

DANI LUDBREŠKE SVETE NEDJELJE 2019. Vjerski program 18. kolovoza (nedjelja) Spomen svim palim domoljubima u 2. svjetskom ratu, poraću i Domovinskom ratu

10,00 sati Mimohod od Župne crkve do Zavjetne kapele gdje se slavi hodočasnička Sv. misa

24. kolovoza (subota) 18,00 sati

10,45 sati Hodočasnička Sv. misa i podjela sakramenata bolesničkog pomazanja

18,00 sati Sveta misa u Zavjetnoj kapeli i nastupi pjevačkih zborova

28. kolovoza (srijeda) 19,30 sati Koncert Župnog zbora u Župnoj crkvi Presvetog trojstva

29. kolovoza (četvrtak)

19,30 sati

Hodočašće ministranata, vjeroučenika i vjeroučitelja Varaždinske biskupije

Festival duhovnih pjesama „Duga“

11,00 sati

25. kolovoza (nedjelja)

Sveta misa i zaziv Duha Svetoga za početak nove školske i vjeronaučne godine

Hodočašće mladih – Sveta misa

Hodočašće bolesnika, osoba s invaliditetom, karitativnih djelatnika i medicinskog osoblja, djelatnika Crvenog Križa Ludbreg i Varaždinske biskupije

10,00 sati Procesija hodočasnika od Župne crkve prema Zavjetnoj kapeli, Križni put

19,30 sati

Sve t a m i s a u a t r i j u d vo r c a Batthyany koju predvodi mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski. Potom vodi procesiju s relikvijom Krvi Kristove do Župne crkve gdje se pjevaju pohvale Sv. Krvi, Litanije i Večernja

30. kolovoza (petak) Zavjetno hodočašće susjednih župa i Hrvatske policije

7,00 sati

Sveta misa župe Martijanec

8,00 sati

Sveta misa župe Sveti Đurđ

9,00 sati

Sveta misa župe Veliki Bukovec

10,30 sati

Hodočašće Hrvatske policije te župa Vinica, Rasinja i Zrinski Topolovec. Procesija od Župne crkve prema Zavjetnoj kapeli, Križni put. Hodočašće i Svetu misu predvodi mons. Jure Bogdan, vojni ordinarij

19,00 sati

Pohvale Svetoj Krvi, litanije, večernja i Sv. misa koju predvodi fra Ante Marić, franjevac iz Mostara, propovjednik i duhovni voditelj svečanosti

21,00 sat

Molitveno bdijenje mladih

31. kolovoza (Sveta subota)

Hodočašće brojnih župa iz čitave Hrvatske, Slovenije i Mađarske

6,00 i 7,00 sati

Svete mise u Župnoj crkvi

9,00 sati

Sveta misa na slovenskom i mađarskom jeziku koju predvodi vlč. Ištvan Marton - Zavjetna kapela

10,45 sati Procesija hodočasnika i svećenika od Župne crkve prema Zavjetnoj kapeli. Svetu misu predvodi mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački uz suslavlje mons. Josipa Mrzljaka, biskupa varaždinskog

1. rujna 2019. SVETA NEDJELJA 6,00 i 7,00 sati

Svete mise s propovijedi u Župnoj crkvi

9,00 sati

Duhovni program za hodočasnike – Zavjetna kapela na Svetištu

9,45 sati

Procesija hodočasnika od Župne crkve do Zavjetne kapele. Procesiju i hodočasničku Sv. misu predvodi mons. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki, uz sudjelovanje biskupa domaćina mons. Josipa Mrzljaka, drugih biskupa i svećenika (uz direktni prijenos HRT, HKR i Radio Ludbrega)

Prigodni program 23. kolovoza (petak) 19,00 sati

Koncert Mješovitog pjevačkog zbora „Podravina“ (Ka p e l i c a Sv. K r iž a d vo rc a Batthyany)

25. kolovoza (nedjelja) 13,00 sati

„I mi to možemo, pokaži što znaš“ – program udruge „Ludbreško sunce“ (Kuća sunca, Globočec Ludbreški)

26. kolovoza (ponedjeljak) 19,00 sati

Izložba slika Dejane Ročkar i Matee Kenđel, članica Likovnog udruženja Ludbreg (Izložbeni prostor hotela „Raj“)

20,00 sati

Koncer t „K roz gener aci -

je“ (Sveč a n a d vo ra n a d vo rc a Batthyany)

27. kolovoza (utorak) 17,00 sati

15,00 sati

9,00 sati

Natjecanje u gađanju glinenih golubova u organizaciji Lovačkog društva „Srnjak“ (Lovački dom Ludbreg)

Memorijalni teniski turnir parova „Marijan Kovačić“ (Tenis centar Ludbreg)

25. kolovoza (nedjelja)

24. kolovoza (subota)

14,00 sati

9,00 sati

Odbojkaški turnir u organizaciji Udruge mladih „Vitki jelen“ (Kućan Ludbreški)

Natjecanje u gađanju glinenih golubova u organizaciji Lovačkog društva „Srnjak“

Memorijalni teniski turnir „Marijan Kovačić“

14,00 sati

Streetball u Centru svijeta – dječji košarkaški turnir (Trg Sv. Trojstva)

30. kolovoza (petak)

ce postojanja nogometnog kluba

pe „Prljavo kazalište“

30. kolovoza (petak) 15,00 sati

Etno gastro izložba u organizaciji Udruženja hrvatskih obrtnika Ludbreg (Trg Sv. Trojstva)

18,00 sati

„Vrelo nadahnuća“ – 7. književni natječaj duhovnog stvaralaštva Radio Ludbrega (Vijećnica CZKI „D. Novak“ Ludbreg)

19,30 sati Koncert Zagreb Brass Quinteta (Atrij dvorca Batthyany)

21,00 sat Koncert Željka Bebeka (Centralni šator)

31. kolovoza (subota) 10,00 sati

Radionica lončarstva i kreativna radionica izrade vjenčića i ukrasa po projektu „Zeleno želimo“ (Trsekov vinski podrum, dvorac Batthyany)

Mirela Holy (Vijećnica Centra za kulturu i infor-

Folklorni susreti u Centru svijeta u organizaciji KUD-a „Anka Oš-

miranje „D. Novak“)

19,30 sati

Koncert Puhačkog orkestra grada Ludbrega

28. kolovoza (srijeda) 18,00 sati

„Podravina“

Izložba Udruge „Žene iz Centra svijeta“ – „Blago iz bakine škri-

(Gradski stadion Ludbreg)

nje“

31. kolovoza (subota)

(Bakina hiža)

17,30 sati

Otvorenje Centralnog šatora kod dvorca Batthyany – koncert gru-

Javna tribina „O okolišu se pobrini i otpad zbrini“ – predavač

(Atrij dvorca Batthyany)

Sportski program

21,00 sat

29. kolovoza (četvrtak) 17,00 sati

15,00 sati

Prvenstvena nogometna utakmica

Otvorenje tradicionalnog Ludbreškog sejma uz prigodni pro-

Nogometni turnir veterana povodom obilježavanja 100-te godišnji-

3. HNL sjever

gram

(Gradski stadion Ludbreg)

(Trg Sv. Trojstva)

18,00 sati

puh“ Ludbreg (Trg Sv. Trojstva)

21,00 sati

Koncert tamburaškog sastava „Bosutski bećari“ (Centralni šator)

23. kolovoza 2019.

Središnje Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Zlatna zelena trećina

Marijana i kćer Ana u egzotičnom plasteniku kaktusa

UZGOJ 600 VRSTA kaktusa u velikom plasteniku

Marijana Ciglarić stvorila mali Meksiko u Dunjkovcu! Uz egzotične kaktusa, Marijana uz supruga Franju i kćer Anu uzgaja i 450 vrsta sukulenata Ukrasni kaktusi, sukulentne biljke koje većinom potječu iz sjeverne, srednje i južne Amerike nisu velika novost na području Međimurja. Bodljikave trajnice koje se odlično suprotstavljaju suši zahvaljujući sočnom i mesnatom sastavnom tkivu, uglavnom se koriste kao ukras na klupčicama prozora, a njihovi zanimljivi ‘’pikasti’’ oblici odlično upotpunjuju detalje u prostoru. Jedna od najvećih obožavateljica kaktusa i sukulenta je 45-godišnja Marijana Ciglarić iz Dunjkovca u čijem se vrtnom plasteniku krije više od 600 različitih vrsta koje uzgaja i njeguje uz veliku pomoć supruga Franju i kćeri Ane. U zanimljivom plasteniku koji izaziva wow efekt, krije se i

više od 400 vrsta sukulenata, plomerija i adenijuma. - Uzgojem cvijeća bavimo se više od deset godina od kad smo postavili prvi plastenik. Došli smo do toga da danas imamo poprilično veliku i egzotičnu kolekciju vlastitih kaktusa. Svaki cvijet se kistom opraši, te imamo svoje sjeme koje kasnije sijemo. Sukulente okorjenjujemo listom, ili mladice, da se ne oštećuje matična biljka, kaže Marijana Ciglarić.

Uz kaktuse, Marijana uzgaja više od 400 vrsta sukulenata

Kaktusi moraju vanja, vlaženja nije baš dobro Marijana sama. Kćer Ana, kao i prezimiti, a na proljeće kad se prenesu u naš plaste- suprug Franjo podjednako užikreće sadnja nik. Rađe ih od malene biljke vaju u uzgoju ovih bodljikavih

Radi sjemena kupuje razne egzotične kaktuse koje onda imaju u prodaji. Najdraža porodica kaktusa Marijani su Agave. - Volim kupovati male biljke, jer ako dolaze iz idealnog uzgoja, gdje su im uvjeti sto posto savršeni, od zamrači-

prilagođavam svojim uvjetima u plasteniku, što je na kraju i više isplativo. S kaktusima najviše je ‘’brige’’ u proljeće, dok se treba sve presaditi i preseljenje u teglice. Očiste se od zime, pokupi se suho lišće. Sve ovo ne bi bilo lako za održavanje da je

ukrasa. Nakon sezone sadnje, kreću sajmovi od 4. do 6. mjeseca, a kroz ljeto je mirnija sezona. Cijena kaktusa se kreće od 15 do 25 kuna maksimalno, zavisi od sorte. Klasični su jeftiniji, dok su egzotičniji skuplji. (Dora Vadlja)

znenađujuće dobra vijest stiže ovih dana iz Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA). Nakon deset godina globalnog rasta obnovljivih izvora napokon smo u pravom ratu sa zagačivačima Zemlje. Do sada je bitka bila neravnopravna i izgledalo je da ekološki aktivisti i osvješteni građani samo mnogo govore, a od toga je malo koristi. Sad više nije tako. rema najnovijim podacima, svijet je u 2018. godini povećao svoje obnovljive kapacitete za 171 gigavata ili 7,9 posto na globalnoj razini. Do sada je ukupno instalirano preko 2350 gigavata snage iz obnovljivih izvora energije, što je preko trideset posto sve energije koju koristimo na Zemlji. Radi pojašnjenja, u obnovljive izvore energije na Zemlji ubrajamo hidroenergiju (1172 GV), energiju vjetra (564GV), sunca (180 GV), bioenergiju (121 GV), geotermalnu energiju (13 GV) i energija mora, plima i valova (500 GV). koliko bi razvoj obnovljivih izvora energije rastao po stopi od deset posto godišnje, što je realno očekivati, to bi već za dvadeset godina značajno promijenilo sliku svijeta kad je riječ o ekologiji. No za stvarno smanjenje ugljičnih

plinova u atmosferi trebalo bi pričekati nekoliko desetaka godina i nadati se da nije prekasno zbog nepovratnih procesa prirode. dje je tu Hrvatska? Prema nacionalnom planu do 2030. godine, planiran je udio obnovljivih izvora energije od 36,4 posto, što znači da smo u globalnom smislu na razini svjetskih kretanja, ali ne mnogo dalje od toga.S druge strane, potencijal Hrvatske je mnogo veći. Samo iz energije sunca možemo dobiti deset tisuća megavata snage, a isto toliko iz energije vjetra. Kako su danas već cijene obnovljivih izvora energije svojim smanjenjem dostigle konvencionalne, a moguće je dijelom koristiti i europske fondove, nemamo što izgubiti, a možemo mnogo dobiti.

VLAŽNE MARAMICE SU NEPRIJATELJ KANALIZACIJE

www.mnovine.hr

facebook.com/MedimurskeNovine

Nerazgradive su i zato Vas molimo da ih ne bacate u wc školjku, već u koš za smeće

Središnje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

STJEPAN KOVAČ gradonačelnik Čakovca javno progovorio o imovinskoj kartici

23. kolovoza 2019.

Nije afera nego miraz Na ovoj poziciji sam šest godina i na neke stvari sam oguglao, ali da miješaju moju obitelj i roditelje supruge nije pošteno niti u redu te sam zato sazvao ovu konferenciju za novinare, kazao je Kovač

Uzmite u obzir da kuću nisam morao kupovati, a nemam brod, jahtu, vikendicu u planinama, kuću na moru, čak ni zemljište na moru, ni u goricama, zar je onda problem što sam uz visoka primanja kupio rabljeni BMW iz 2016.

tjepan Kovač gradonačelnik Čakovca se oženio u dobro situiranu obitelj i stoga ima što upisati u imovinsku karticu. O svojoj imovinskoj kartici odlučio je javno progovoriti te je sazvao konferenciju za novinare kako je kazao zbog neistina koje o tome iznose određeni mediji. Odlučio sam otvoreno progovoriti što ja osobno, kao gradonačelnik Čakovca imam i što sam kroz život zaradio, kazao je u uvodu Stjepan Kovač, gradonačelnik Čakovca. Mirno spavam!

- Mirno spavam i sve ono što imam mogu lako

dokazati da sam stekao na zakonit način. Svjestan sam da sam javna osoba, podložan kritici i mene to ne smeta. Na ovoj poziciji sam šest godina i na neke stvari sam oguglao, ali da miješaju moju obitelj i roditelje supruge nije pošteno niti u redu te sam zato sazvao ovu konferenciju za novinare, kazao je Kovač. Prije nego što sam posto gradonačelnik, 12 godina sam vodio uspješnu firmu u kojoj sam imao pristojnu plaću i koja je svake godine imala određenu dobit od 300 do 500 tisuća kuna. To nisu mala sredstva. U to vrijeme mo-

ja supruga i cijela njezina obitelj je živjela i radila u Austriji. Moj tast prima austrijsku mirovinu, jer je tamo proveo svoj cijeli radni vijek sa suprugom.

Živimo u naslijeđenoj kući Obiteljska kuća u kojoj supruga i ja živimo je ona naslijedila kad joj je preminula mama. Njezina obitelj u svom vlasništvu ima kuću i u blizini Beča, stan u Beču i stan na jugu Čakovca. U Austriji su to teško zaradili kao i mnogi Međimurci koji svoj životni vijek provode vani. Upravo zbog toga želim stati na kraj tim stvarima.

Otplaćujem leasing od 180.000 kuna za BMW - Uzmite u obzir da kuću nisam morao kupovati, a nemam brod, jahtu, vikendicu u planinama, kuću na moru, čak ni zemljište na moru ni u goricama kao pojedinci. Imam kuću koja je darovana mojoj supruzi. Kupio sam auto, oko čega se digla velika pompa. Rabljeni BMW iz 2016. To je obiteljski auto, jedini u mojoj obitelji. Zaveden je u moju imovinsku karticu, iako je u vlasništvu leasinga. Kupio sam ga tako da sam prodao svoj prijašnji auto za 120.000 kuna i ostatak od 180.000 kuna

Radije kupio, nego da koristim pravo dosjelosti za zemljište uz kuću Sporno zemljište uz moju kuću predstavlja se kao “velika afera”. On se nalazi uz kuću koju je moj tast kupio 1971. godine u rohbau izvedbi, a bila je građena 1968/69. uz ogradu koju nisam pomaknuo ni milimetar. Rodio sam se 1976., a kuća je kupljena 1971. godine. Kad sam se oženio 2005. godine došao

sam živjeti na tu lokaciju. Svi susjedi u ulici s lijeve strane bili su posjednici isto takvog spornog zemljišta uz svoje parcele. U gradskoj upravi prije nego sam postao gradonačelnik su postojali zahtjevi da se to zemljište institutom dosjelosti (ako održavate neko zemljište određeni dio godina) može tražiti pravo na njega

pod uvjetom da se nitko ne buni ili žali. Od strane nekih susjeda postoji želja da im se zemljište pripiše. Ja baš zbog toga što sam gradonačelnik ne želeći da se meni ili mojoj obitelji insinuira pogodovanje, kazao sam supruzi da zatraži da nam se zemljište proda. Izuzeo sam se iz postupka. Sudski vještak je procijenio

zemljište. Procjembeni elaborat je dat na provjeru višim instancama da ne ispadne da sam nešto samovoljno radio i kad je sva zakonska procedura provedena, supruga i ja smo to zemljište kupili za 33.000 kuna. Po proceduri kako se rješavaju takva zemljišta manje vrijednosti. (BMO)

sam uzeo na leasing. Auto vrijedi 300.000 kuna, a insinuira se da taj auto vrijedi 100.000 eura. Možda novi i s boljom opremom vrijedi toliko. Moj vrijedi 300.000 kuna. Za to postoje svi papiri i ugovori. Leasing od 180.000 kuna otplaćivat ću u naredne četiri godine.

Obiteljska kuća u kojoj živimo supruga je naslijedila. Prije nego što sam posto gradonačelnik, 12 godina sam vodio uspješnu firmu u kojoj sam imao pristojnu plaću koja je svake godine imala određenu dobit od 300 do 500 tisuća kuna. To nisu mala sredstva. U to vrijeme moja supruga i cijela njezina obitelj je živjela i radila u Austriji. Obiteljsku kuću u kojoj živimo supruga je naslijedila. Pa se pitam, zar si ja nakon 12 godina privatnog biznisa, 6 godina kao gradonačelnik i dijelom kao saborski zastupnik ne mogu priuštiti za svoj životni i radni vijek jedan auto od 180.000 kuna? Pa

gdje mi onda živimo? Moja primanja nisu mala, zakonom su određena. Na političke pozicije nisam došao preko veze, nego jer su me kao gradonačelnika i saborskog zastupnika birali građani. Tast investira gradnju bazena

Velika fama digla se i za bazen. Radi se o manjem bazenu za koji nije potrebna građevinska dozvola. To je uređeno pravilnikom o jednostavnim i manjim građevinama i radovima, članak 4. Investitor bazena je moj tast koji bazen radi svojoj djeci. Cijeli život je radio u Austriji, ima jako lijepu mirovinu i odlučio je to pokloniti svojoj djeci. A mene prozivaju, jer sam javna osoba. Za sve radove koji su rađeni moj tast ima račune, ugovore i slobodno mu se obratite, kazao je Kovač. Dodao je da je i od svojih roditelja dobio određene primitke od dijela njihove otpremnine kad su odlazili u mirovinu. Na kraju je naglasio: Prema svim institucijama gdje se moram opravdati, ja sam čist i miran, a ako netko misli drukčije pozivam neka institucije rade svoj posao i neka provjere. (BMO)

23. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 13

RAZGOVOR S NAČELNICOM Višnjom Ivačić povodom Dana općine Pribislavec

U politiku sam ušla radi izgradnje nove škole Općina Pribislavec ovog petka 23. kolovoza slavi svoj 17. “rođendan”. 2002. godine izdvajanjem naselja Pribislavec iz grada Čakovca započela je s radom i djelovanjem samostalna općina Piše: Siniša Obadić Foto: Zlatko Vrzan

pćinska načelnica Višnja Ivačić istaknula je u razgovoru za Međimurske novine povodom Dana općine Pribislavec kako svih ovih godina u okviru svog djelokruga nastoji što kvalitetnije obavljati poslove od lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe stanovnika, a odnose se na uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, socijalnu skrb, brigu o djeci, primarnu zdravstvenu zaštitu, predškolski odgoj i osnovno obrazovanje, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu i mnogo drugih sadržaja kojima se unapređuje život u tom mjestu i općini. - U samu politiku, kazala je Ivačić, ušla sam radi izgradnje osnovne škole. Ja sam prosvjetar i na ono što sam posebno ponosna je to što smo uspjeli gotovo samom kraju privesti kapitalnu investiciju, izgradnju nove škole. Naime, Općina Pribislavec veliku pažnju posvećuje u praćenju odgojno obrazovnih ustanova i po analizi subvencioniranja u predškolskom programu po postotku visoko držimo ljestvicu u Županiji i pomažemo roditeljima. Na području Općine predškolski program dostupan je u Dječjem vrtiću Žibeki koji je u privatnom

vlasništvu, a objekt je u vlasništvu Općine. Objekt je tijekom 2016. obnovljen, a ove godine je realizirana 2. faza radova na temelju prihvaćenog programa Ministarstva demografije, socijalne politike i mladih. Na području Općine stanovnicima je dostupna osnovna primarna zaštita koja obuhvaća ordinaciju opće medicine, ordinaciju dentalne medicine i ljekarnu. Na području Općine postoje mnogobrojne mogućnosti bavljenja sportsko-rekreativnim i drugim društvenim aktivnostima i putem mnogih udruga s područja općine provode se programi tradicijskog značaja po raznim sadržajima. Pored infrastrukturne izvedbe mjesta aktivno se prati 35 studenata, subvencioniranje asistenata u predškolskom i školskom programu te niz drugih potreba. Vrlo kvalitetno je provedena I. Faza Programa Evo me i dijelimo obostrano zadovoljstvo korisnici i zaposlene Pribislavčanke uspješnost realizacije programa na području Općine.

Dvorac Kaštel simbol Pribislavca se ne prepušta slučaju Objekt Kaštela se ne prepušta slučaju i već punih osam godina sa Županijom i Ministarstvom kulture priprema se isti za novu namjenu turističkog karaktera i visokog učilišta. Naime, jedan od prijedloga koji je prihvaćen

i na Općinskom vijeću bio je da se ovdje pokuša organizirati postdiplomski studij 4V programa. Došlo je u međuvremenu do promjene dekana na Međimurskim veleučilištu tako da moramo s novim dekanom krenuti u aktivne pregovore o tomu postoji li i dalje mogućnost provedbe tog projekta. Isto tako, jedan od vijećnika u Općinskom vijeću (Saša Rakić op.a.) je krenuo i s inicijativom drugih namjena za ovaj objekt, a ono što je najvažnije je kako u samoj prenamjeni Kaštela moramo voditi računa o studiji isplativosti, odnosno hoće li taj potencijalni novi korisnik moći preuzeti održavanje i rekonstruiranje samog objekta. U Općini Pribislavec se dosta radi, naravno moglo bi i više, ali pokazatelj prema indeksu razvijenosti je mjerljivi 5. skupina, prije dvije godine 2. skupina. U završnoj fazi su pripremni radovi na II. Fazi radova na cesti do škole. Načelnica i zamjenici aktivno pripremaju i realizaciju projekata Prometnog elaborata, sanacije pješačke staze od mosta Lateralac do zadnje kuće u Pribislavcu uz ŽUC dionicu 2018, povrat zemljišta od Ministarstva za nekretnine za područja Ribnjak, trokut u svrhu poticajne stambene zone za mlade i tenis terena, izrada Projekata DPU 1 i DPU 7, izrada projekata za dogradnju vatrogasnog doma i produžetak sanacije Ulice Matije Gupca.

Višnja Ivačić, načelnica Pribislavca: Kaštel se ne prepušta slučaju i punih osam godina sa Županijom i Ministarstvom kulture priprema se za novu namjenu turističkog karaktera i visokog učilišta

Veliki teret u realizaciji projekata je trakavica oko izbora predsjednika Općinskog vijeća Lokalni izbori su prošli i na polovici mandata je došlo do vrlo neozbiljnog ponašanja pojedinaca u Općinskom vijeću u stvaranju krize vijeća, smatra općinska načelnica Višnja Ivačić. Naime, načelnica i zamjenici su izabrani neposredno na zadnjim lokalnim izborima, a predstavnici Općinskog vijeća ispred određenih stranačkih ili nezavisnih grupacija. Prozivati izvršnu vlast da smeta funkcioniranju Općinskog vijeća je neznanje ili namjerno opstruiranje rada cijeloga mjesta. Nekorektno je isticanje nekih čudno konstruiranih predizbornih dokumenata, izlaska iz jedne u treću opciju i tada prozivati nekog krivca, a da pri tome svatko ne ispita svoju savjest, profesi-

svim mještanima Općine Pribislavec

čestitamo

Dan Općine Općinska načelnica i Općinsko vijeće

onalnost u pristupu radu i mnogo odrađenih dana od društvenog značaja. Ni jedan zakon bilo kojeg značaja ne može stvoriti klimu razumijevanja već samo ljudi, a ne podmetanja, pripisivanja određenih zasluga i traženja vječitog krivca i pogreške. Nažalost pune dvije godine odbori koji su pod ingerencijom Općinskog vijeća u Općini Pribislavec nisu funkcionirali, a za to nije kriva načelnica i zamjenici. Odbori su savjetodavno tijelo Općinskog vijeća i pomažu u pripremi i donošenju Odluka za razvoj mjesta. Od

4. veljače ove godine do današnjeg dana mnoge odluke koje su bile zadane i u nekim zakonskim okvirima nisu provedene upravo radi ne funkcioniranja OV-a. Nadam se da će uskoro prevladati razum i konačno funkcioniranje Općinskog vijeća. Za sam kraj, načelnica Višnja Ivačić je istaknula kako se velika tragedija u radu Jedinstvenog upravnog odjela Općine dogodila gubitkom i preranom smrću Alete Reisinger kojoj može samo nakon svega uputiti zahvalu za svaku izgovorenu riječ.

Feštetićevi dani u Pribislavcu 23. kolovoz (petak) • 6.00 Budnica • 8:00 Sveta misa u crkvi sv. Florijana i Bartola • 17:00 Svečana sjednica Općinskog vijeća – dvorac "Feštetić" • 18:15 Dramski prikaz "Jednog jutra, pred sto let ..." autorice Kristine Štebih i redatelja Dejana Buvača 24. kolovoz (subota)

• 9:00 "Metuzalem" teniski turnir u spomen na Au gusta Lesjaka na teniskim terenima TK Pribislavec • 14:00 – Grofovska kotlovina i zabavni program (pro -stor ispred Društvenog doma u organizaciji NK Poleta) • 19:00 – Ribnjak, Noćni ribolov – Lov ribe udicom na plovak u organizaciji SRD-a Sunčanica • 20:00 - Međimurska priča- koncert Mirko Švenda Žiga (prostor ispred Društvenog doma) 25. kolovoz (nedjelja) • 11:00 – Sveta misa, proštenje Sv. Bartola • 16:00 – Biciklistička ruta (organizator ŽOK Kaštel)

Središnje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MACINEC proslavio 22. dan mjesta uz bogat kulturni program

23. kolovoza 2019.

Sportski dom u novom ruhu za brojne udruge i aktivnosti

Uz sportski dom, potpisan je i ugovor za energetsku obnovu škole koju pohađa 400-tinjak učenika, ali i 60 djece u programu predškole U organizaciji Vijeća mjesnog odbora i Centrometala Macinec je po 22. put proslavio dan mjesta. Nakon svete mise i mimohoda od crkve do sportskog doma, održan je kulturno-umjetnički program ispunjen recitacijama, folklorom, pjesmom i plesom u kojem su nastupili Mažoretkinje Nedelišća, KUU Seljačka sloga Nedelišće, grupa Male Macinčarke i Macinčari te plesačice iz Udruge za kulturu orijentalnih plesova OrientArt Varaždin.

IZLOŽBA

Dani Macinca bili su prilika za svečano otvaranje Sportskog doma NK Centrometal koji je zahvaljujući Općini Nedelišće i sufinanciranju od strane Europskog fonda za regionalni razvoj energetski obnovljen. Ukupna vrijednost investicije je 1.252.000 kuna, od čega je 462.928,47 kuna sufinancirano iz europskih fondova. Uređene prostore blagoslovio je vlč. Stjepan Markušić, dok su predsjednik VMO Ivan Krištofić i predsjednik

NK Centrometal Zdravko Serec izrazili veliko zadovoljstvo što je sportski dom dobio novo ruho jer ga za svoje aktivnosti koriste brojne udruge. Obilježavanju Dana Macinca nazočili su župan Međimurske županije Matija Posavec i načelnik Općine Nedelišće Darko Dania, a uz otvaranje Sportskog doma i izložbu, dan je bio ispunjen sportskim aktivnostima, igrama i glazbenim programom. (dv)

Vrijedne žene iz udruge Maxenca

Obnova škole za 400 učenika Macinca

„Ponos Macinca – dr. Ivan Novak“ Za Dan Macinca članovi udruge Maxenca pripremili su izložbu vezanu za 100-tu godišnjicu odcjepljenja Međimurja od mađarske države pod nazivom „Ponos Macinca – dr. Ivan Novak“. Izložba je pripremljena u odlično uspostavljenoj suradnji sa ravnateljicama i djelatnicima Muzeja Međimurja i Gradske knjižnice Čakovec koje su ponudile na pregled i posudbu arhivske materijale za postav izložbe. Obnovljeni objekt Sportskog doma i dvorana idealno je poslužila za postavu ovogodišnje izložbe. Izložbom se malo „odlutalo“ u prošlost te je posjetiteljima kroz

više vidova izloženog materijala predstavljen rad, djelo i život sumještanina dr. Ivana Novaka. Na izložbenim panoima na interesantan način bili su prezentirani razni dokumenti, pisma, slike koje su vezane za život dr. Ivana Novaka, njegovu obitelj i prijatelje. Originalni sačuvani dokumenti i fotografije iz tog vremena dokaz su da se povijest ne smije niti se zaboravila, pogotovo povijest i uspomene na osobe koje su mnogo učinile za naše Međimurje. Dr. Ivan Novak zasigurno je jedna od najvažnijih osoba zaslužnih što je Međimurje unutar granica Hrvatske. (rr)

U Osnovnoj školi Dr. Ivana Novaka Macinec potpisani Ugovori o izvođenju radova na osnovnim školama u Macincu i Vratišincu koje su s Igorom Hoblajem, direktorom tvrtke TEAM Građenje d.o.o. iz Čakovca potpisali ravnateljica Osnovne škole Dr. Ivana Novaka Božena Dogša i ravnatelj Osnovne škole Dr. Vinka Žganca Vratišinec Željko Maček. Osnovna škola u Macincu ove je godine proslavila 30. rođendan, a prema riječima ravnateljice Dogša, energetska obnova najljepši je poklon koji su učenici i djelatnici mogli dobiti. -Energetskom obnovom ostvarit ćemo značajnu uštedu, a ušteđena sredstva iskoristit ćemo za obogaćivanje nastavnih sadržaja. Još 2006. godine sredstvima

Izložba je posvećena životu i djelu dr. Ivana Novaka

Međimurske županije kao osnivača dogradili smo školu, a sadašnja situacija ukazuje da će nam uskoro opet biti potrebna dogradnja kako bismo mogli ostvariti jednosmjensku nastavu, kazala je ravnateljica škole koju polazi 400-tinjak učenika, ali i 60 djece u programu predškole, dok je u Područnoj školi Gornji Hrašćan 30-ak učenika. Direktor MENEA-e Alen Višnjić naglasio je kako energetska obnova oba objekta obuhvaća građevinske i strojarske radove te radove na elektroinstalacijama i rasvjeti, a u Osnovnoj školi Macinec i horizontalne mjere kojima će se omogućiti lakši pristup osobama s invaliditetom. Nakon energetske obnove obje će škole biti svrstane u niskoenergetski razred B, a uštede u toplinskoj energiji iznosit

će 52% za školu u Macincu te čak 75% za školu u Vratišincu. Igor Hoblaj iz tvrtke TEAM Građenje d.o.o. naglasio je da će u roku od 15 dana od potpisivanja Ugovora započeti radovi koji traju 150 dana te dodao kako će obje škole biti energetski obnovljene u zadanom roku. Ukupna vrijednost projekta energetske obnove zgrade Osnovne škole Dr. Ivana Novaka Macinec iznosi 5.295.163,03 kn, od čega će 60% troškova, odnosno 3.177.391,42 kn pokriti EU fondovi. Što se pak škole u Vratišincu tiče, vrijednost projekta iznosi 2.409.674,97 kn. Iz EU fondova dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 1.475.683,09 kn što predstavlja 61% troškova projekta. Ostatak troškova snosit će Međimurska županija. (dv)

DANI SAVSKE VESI proslavljeni tradicionalnim mimohodom udruga

Dobra zabava i 600 porcija graha

U organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske – Podružnica Međimurske županije Ogranak Savska Ves i Mjesnog odbora Savska Ves obilježen je Dan mjesta. Proslava je započela tradicionalnom povorkom mještana i svih aktivnih udruga koje djeluju na području Savske Vesi te Međimurskih konjara i Konjičkog kluba Međimurje, nakon čega se nazočnima obratio predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Predrag Vabec te posebno svim mještanima zahvalio na cjelogodišnjem trudu i angažmanu, a govorio je o kako ostvarenim, tako i projektima u pripremi. – U našem mjestu djeluje šest udruga i gotovo iz svake kuće netko je član jedne od njih, kazao je tom prigodom Vabec. Ovim putem želim im zahvaliti za sve što daju za svoje mjesto tijekom go-

dine na svim proslavama i događajima. Kada je riječ o provedbi projekata, u Novoj ulici započela je izgradnja vodovodne mreže u ukupnoj dužini od 580 metara i vrijednosti oko 500.000 tisuća kuna. Čeka se još građevinska dozvola za izgradnju kanalizacije kako bi se taj dio posla priveo kraju. Također napravljena je izmjena krovišta Sportskog doma, stare salonit ploče zamijenjene su novim limenim pločama, vrijednost radova iznosila je oko 120.000 kuna. Isto tako kazao je na kraju Vabec kako se radi na sanaciju ulice Antuna Padovanskog. Na svečanom mimohodu i ove su se godine pridružili gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač, načelnik Općine Strahoninec Franjo Lehkec, predsjednici Mjesnih odbora Mačkovec i Novo Selo Rok Dragutin Balog i Miroslav Novak te tamošnji

Proslava uz tradicionalnu povorku župnik, vlč. Branko Sajković. Čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač je tom prigodom uputio čestitku svim mještanima povodom njihova dana, obećao daljnju

pomoć u realizaciji zacrtanih i planiranih projekta te malo u šali istaknuo kako su u Savskoj Vesi na svemu aktivni osim na demografskoj politici, odnosno na poveća-

nju nataliteta, tako da bi bilo u redu da se i na tom polju malo više poradi kako bi u narednim godinama Savska Ves imala još veći broj stanovnika.

Nakon službenog dijela, program se nastavio podjelom 600 besplatnih porcija graha, tombolom, a za odličnu zabavu pobrinuo se sastav Noćna smjena. (so)

23. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

EMOTIVNI OPROŠTAJ od župnika Tomislava Antekolovića

Pamtit će ga po dobroj suradnji sa zajednicom Suradnja s Gradom Mursko Središće i svim ostalim akterima društvenog života bila je na zavidnom nivou. Tomislav Antekolović bio je župnik u crkvi Marije Kraljice i sv. Ladislava u Murskom Središću zadnjih desetak godina, a u nedjelju se zbog umirovljenja oprostio od svojih župljana. U periodu dok je bio na službi u Murskom Središću svojim angažmanom puno je doprinio razvoju župne zajednice. Suradnja s Gradom Mursko Središće i svim ostalim akterima društvenog života bila je na zavidnom nivou. U tom periodu obnovljen je glavni oltar u crkvi Marije Kraljice i sv. Ladislava, kupljene su dvije nekretnine koje se naslanjaju na župno dvorište, a na njima je uređeno veliko parkiralište i sanitarni čvor za potrebe vjernika. Uređena je kapelica sv. Ane u ulici Matije Gupca, poklonac u romskom naselju Sitnice, a u ulici Marka Kovača izgrađena je kapelica sv. Josipa Radnika. Vjernici trebaju za ispunjenje vjerskih potreba dobre i obnovljene crkve, kapelice, župne dvorane, ali vjera se ne može prakticirati bez živih ljudi tako da objekti ne bi imali svrhu ako se uz proces obnavljanja i gradnje vjerskih objekata ne događa i rad s djecom kroz vjeronauk, a ostalim dobnim skupinama rad kroz Pastoralno vijeće, Kolping, Biblijsku grupu, Crkveni zbor, Ekonomsko vijeće i Caritas. Oproštaj od župnika Tomislava Antekolovića upriličen je u nedjelju na podnevnoj misi. Riječi zahvale uputili su: zvonari Božena i Krešimir Levačić u ime Crkvenog zbora Danica Sabo, Crkveni zbor mladih – Janja Kontrec, Pastoralnog vijeća, Biblijske grupe i Kolpinga – Viktorija Kontrec, u

Župnik Tomislav Antekolović se oprostio od svojih vjernika ime Caritasa – Biserka Perčić i Marija Bobičanec, Ekonomsko vijeće – Branko Filipan. Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća uputio je riječi zahvale župniku Tomislavu Antekoliviću u ime građana, a napose vjernika. Istaknuo je da je s njim bio u puno većem odnosu nego što je odnos gradonačelnika i župnika. U emotivnom oproštajnom govoru rekao je: - Prije jedanaest godina došao sam u župni dvor i upoznao župnika Tomislava Antekolovića. Ovo je bilo jedanaest lijepih godina gdje se puno toga napravilo i izgradilo. Ono što bih posebno istaknuo je da se na bolje promijenila klima, duh te se naš grad uzdigao. Zajedno smo ulagali napor i djelovali kao jedna obitelj. Danas mi se osjećaji miješaju. Veoma sam tužan što odlazite ali sam i neizmjerno zahvalan.

KANTE ZA pseće kakice na novim lokacijama

Sretan sam što smo imali tu privilegiju da ste bili naš župnik jedanaest godina, kazao je gradonačelnik Srpak. Svoj govor završio vrlo znakovito s dvije riječi: „hvala“ i „sretno“. Pojašnjavajući simboliku za te dvije riječi kazao je da se u načinu da kad ti je netko nešto dobro učinio, dao, pomogao ne treba reći više od riječi „hvala“. Riječ „sretno“ pak je tradicionalni pozdrav rudara i također sve govori jer dragom župnik žele da mu Bog da dobro zdravlje i dug život ispunjen srećom. Velečasni Tomislav Antekolović, uz to što se njegovim zalaganjem, upornošću i trudom puno tako izgradilo, bio je vrlo revan i ustrajan u radu s ljudima kako s djecom, tako i s odraslim vjernicima, a što je onda dovelo do boljeg razumijevanja, suradnje, a i prakticiranja vjere. Na opro-

štaju od župnika Antekolovića koji je zasigurno obilježio zadnju dekadu razvoja Murskog Središća, mnogi su mu uputili riječi zahvale te ga darivali sa skromnim poklonima. Riječi zahvale i skromne poklone župljani su također uputili i domaćici Pavici koja je mnoge uzvanike i goste uvijek počastila kolačima i svojim ukusnim jelima. Oproštaj je završio na prostoru župnog dvorišta Crkveni zbor je uz tamburaše otpjevao nekoliko starih pjesama koje župnik Antekolović posebno voli te su ga time uspjeli dirnuti u srce. Svi vjernici su se pridružili oproštaju, nazdravili čašom vina za dobro zdravlje župniku Antekoloviću i kušali odlične kolače koje su ispekle vrijedne članice Društva žena Mursko Središće, USR Sport za sve i KUD-a Mura. (BMO)

Za čišći i uredniji grad Grad Mursko Središće uvažava potrebe svojih građana koji žele da na zelenim površinama nema psećih kakica na čiju inicijativu su postavljene dodatne kante za pseći izmet. Jednako tako uvažavaju i građane koji vole šetati sa psima. Skupljanjem psećeg izmeta, javne zelene površine ostat će čiste, djeca će se na njima moći igrati bez opasnosti da ugaze u nešto nepoželjno, a komunalni djelatnici koji se brinu o njima lakše će održati područje grada čistim. Stručni kolegij Grada Mursko Središće u srpnju je

donio je zaključak da se kupe i postave 3 kante za pseći izmet na najfrekventnijim mjestima na području grada. Postavljene su na sljedećim lokacijama: Istarsko naselje, Ulica J. Šajnovića preko puta KTC-a i Ulica Slatine u blizini novog dječjeg vrtića. Dobavljač kanti je firma Gradeko d.o.o. iz Zagreba, a koštale su 5.801,44 kune. Sada je na građanima koji vode u šetnju svoje kućne ljubimce da pseći izmet sakupe u vrećicu te ubace u za to predviđenu kantu. Tako će grad biti još ljepši i uredniji. (BMO)

Kante su postavljene, a na potezu su vlasnici pasa

Gornje Međimurje 15 ŠTRIGOVA podsjetila na obvezu održavanja poljoprivrednog i neizgrađenog zemljišta

Izbjegnite kazne Općinsko vijeće Općine Štrigova donijelo je Odluku kojom se utvrđuju agrotehničke mjere i mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Štrigova. Zbog zaštite zdravlja stanovništva obvezuju se vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta da unište ambroziju prije cvatnje na poljoprivrednim površinama, međama, uz poljske puteve i na neizgrađenom građevinskom zemljištu. Također se obvezuju na provođenje mjera za zaštitu bilja suzbijanjem bolesti i štetnika radi sprečavanja širenja biljnih bolesti i štetnika. Istom Odlukom određene su novčane kazne koje se kreću u iznosima do 10.000 kuna. Nadzor nad navedenim obavlja komunalno poljoprivredni redar, a o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama dužan je redovito izvještavati poljoprivrednu i fitosanitarnu inspekciju. Zbog pojave zlatne žutice vinove loze koja je jedna od najštetnijih bolesti vinove loze u Europi, a vrlo brzo kad se pojavi poprima razmjere epidemije Općina će dostavljati podatke

Fitosanitarnoj inspekciji ukoliko posjednici vinove loze neće provoditi mjere navedene u Naredbi o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze. Fitosanitarne mjere koje se poduzimaju nakon nalaza zlatne žutice imaju za cilj iskorjenjivanje bolesti, sprečavanje ili ograničavanje njenog daljnjeg širenja. Kako bi se to postiglo važno je pravodobno otkriti žarišta te bolesti. Isto tako svaki mještanin Općine dužan je prijaviti svakoga tko se ne pridržava navedene naredbe na broj telefona 099 696 6105 Stjepan Pozderec, komunalni redar Općine Štrigova ili 042/200-422 i 042/200-426, Fitosanitarna inspekcija Varaždin. Rok za izvršavanje navedenih mjera je 15. rujna 2019. godine. Nakon toga će se na licu mjesta provoditi kontrola i u slučaju nepoštivanja ovih mjera odredit će se odmah novčane kazne i podnijet prekršajne prijave za pokretanje prekršajnog postupka, poručili su iz komunalnog redarstva za Općinu Štrigova. (BMO)

Gradonačelnik Dražen Srpak je s Igorom Tekelijem, direktorom Tekeli projekt inženjeringa potpisao ugovor o izvođenju radova

NOGOMETAŠI NK Rudara do kraja godine u novom prostoru

Dogradit će se klupske prostorije

Nogometni klub Rudar najstarija je sportska gradska udruga koja bilježi više od sedamdeset godina djelovanja i rada. U bogatoj sportskoj povijesti bilo je uspona i padova. Sportska povijest NK Rudara poprilično uspješna te je klub gotovo uvijek osim rijetkih i kraćih perioda bio značajna nogometna karika u Međimurju, a često i šire. Obzirom što je klupska uprava osigurala projektnu dokumentaciju i građevinsku dozvolu za dogradnju klupskih prostorija i manju tribinu Grad je osigurao sredstva za početak gradnje te su odrađene dvije faze. Početkom ove godine potvrđeno je da će se ponovno oformiti nekadašnja 3. HNL te je postojala mogućnost da i NK Rudar bude dio nje. Jedan od uvjeta natjecanja u 3 HNL su i adekvatne sport-

ske prostorije s pratećim sadržajima te je klub kod licenciranja za 3 HNL u tom trenutku morao ispunjavati uvjete natjecanja ili pak ih osigurati u nadolazećem razdoblju. Obzirom što su svi objekti i sportski tereni u vlasništvu grada gradonačelnik Dražen Srpak je s Igorom Tekelijem, direktorom tvrtke Tekeli projekt inženjering, nakon provedenog postupka jednostavne nabave, potpisao ugovor o izvođenju radova. Od osam traženih ponuda u roku pristigla samo jedna i to spomenute tvrtke. Iznos investicije III. faze kojom se osigurava funkcionalna upotreba novoizgrađenih sportskih prostorija iznosi 620.912,13 kuna s uključenim PDV-om. Rok za izvođenje radova je 20. prosinca 2019. godine. Slijedeće godine planira se završiti ovaj objekt s gradnjom natkrivenih tribina. (BMO)

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

23. kolovoza 2019.

Paprika rog crvena 1kg 8,99 kn

Patlidžan 1kg 5,99 kn

Meggle mlijeko 2,5% mm 1l 5,29 kn

Sladoled Ledo Qua�ro Fantasy 1650ml *29,99 kn (1l=18,18 kn)

Vajdina sa sirom 1kg 47,99 kn

Sardina ﬁle� u suncokretovom ulju 90g

Wudy pileća/ pureća posebna 500g

*6,49kn (1kg=72,12 kn)

8,49 kn (1kg=16,98 kn)

VIKEND AKCIJA 16.08.-19.08.2019.

Sardina ﬁle� u umaku od rajčice sa povrćem 90g *6,49 kn (1kg=72,12 kn)

Srijemska kobasica 80g 7,99 kn (1kg=99,88 kn)

Šećer 1kg 4,49 kn

Deterdžent za pranje suđa 0,5l 3,99 kn (1l=7,98 kn)

Napolitanke kakao/ lješnjak 180g 2,99 kn (1kg=16,62 kn)

* Proizvod je dostupan samo u nekim prodavaonicama *stara cijena istaknuta kod akcijskog artikla na polici

Pivo Ožujsko 2l

19,99 kn (1l=10,00 kn)

Ocat alkoholni 1l Zvijezda *5,49 kn

Pan zlatni limenka 0,33l 3,99 kn (1kg=12,10 kn)

23. kolovoza 2019.

Dobro je znati 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUDJELUJTE NA 7. MAŽORET KAMPU U NEDELIŠĆU od 26. do 30. kolovoza

Naučite osnove mažoret plesa i dobro se zabavite! Mažoretkinje Nedelišća pozivaju sve djevojčice i djevojke da posljednji tjedan ljetnih praznika provedu u zabavnoj atmosferi na 7. Mažoret kampu u Nedelišću. Mažoret kamp Nedelišće 2019. održavat će se od ponedjeljka 26. kolovoza do petka 30. kolovoza svakodnevno od 17 sati na vanjskim prostorima MESAP-a uz stručno vodstvo odgojiteljica, licenciranih trenerica te iskusnih dugogodišnjih mažoretkinja. Polaznice kampa će u 5 zabavnih dana zaviriti u mažoret svijet te naučiti osnove vrtnje sa štapom, a očekuje ih i puno rekreacije, plesa, ali i timskih igara te kreativnih radionica za najmlađe. Sve sudionice dobivaju majicu, fotografiju i diplomu za uspomenu, a osigurana

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

HUMANITARNA STRANA DIVLJEG TRIATLONA U PRELOGU

Udruzi Fijolina donirano 2000 kuna za pomoć djeci!

Prijaviti se možete do 23. kolovoza im je i okrjepa. Kotizacija za sve sudionice iznosi samo 30 kuna za svih 5 dana kampa, a plaća se prilikom prvog dolaska. Prijave se primaju do 23. kolovoza

na e-mail mazoret.kamp. nedelisce@gmail.com, brojeve mobitela 098/9323599 (Vedrana), 099/5743527 (Ivana); 098/1832140 (Ida) ili u inbox Facebook profila

Mažoretkinje Nedelišća. Prijava obavezno mora sadržavati: ime i prezime polaznice kampa, dob (od 4 godine), mjesto odakle dolazi i kontakt broj. (dv)

Društvo sportske rekreacije Sportikus Prelog organiziralo je Divlji triatlon u Prelogu. Svi natjecatelji okušali su se u plivanju, vožnji biciklom i trčanju, a sve je bilo odrađeno i više nego uspješno. Nakon utrke druženje se nastavilo na Marini Prelog uz proglašenje najboljih natjecatelja te dodjelu nagrada.

Osim sportskog, događaj je bio humanitarnog karaktera. Društvo sportske rekreacije “Sportikus” Prelog na donaciji dijela startnine donirali su na račun Humanitarne udruge Fijolina. Radi se o iznosu od 2000 kuna koje će zasigurno otići u dobre ruke i pomoći djeci kojoj to bude trebalo. (dv)

Udruga "Biovrt – u skladu s prirodom" www.biovrt.com, e:mail: biovrt@biovrt.com

Učenici PŠ Novo Selo Rok i OŠ G. Mihaljevec koji su sudjelovali u edukacijskom programu

Edukativna volonterska akcija sadnje u OŠ Gornji Mihaljevec

Mali čuvari prirode za velike promjene

Udruga „Biovrt – u skladu s prirodom” završava projekt „Mali čuvari prirode za velike promjene” sa partnerskim školama I OŠ Čakovec/PŠ Novo Selo Rok i OŠ Gornji Mihaljevec. Kroz Edukacijski program koji su u sklopu projekta proveli za male čuvare prirode i ekološko-vrtlarsku grupu, uveli su učenike i u zaboravljen svijet baštine naše lokalne zajednice, povezujući djecu, učitelje, roditelje, volontere i mještane u zajednicu koja zajedno uči i unapređuje kvalitetu svog života. Uz brojne edukativne aktivnosti, terensku nastavu u ustanovi Međimurska priroda, opremanje okoliša škola za edukativne aktivnosti i volonterske akcije sa roditeljima i lokalnom zajednicom u obje škole te međusobne posjete i razmjenu znanja, kreirali su i novu edukativnu društvenu igru.

DRUŠTVENA IGRA „MALI ČUVARI PRIRODE” novi je edukacijski alat udruge Biovrt To je igra za velike i male uz koju će učenici najbrže naučiti važne činjenice o čuvanju prirode i bioraznolikosti. Igra na zabavan i jednostavan način pomaže djeci da uče o važnim temama poput zaštite prirode, bioraznolikosti i svijetu oko sebe. Kao trajni edukacijski alat koristit će je škole i knjižnice diljem Hrvatske, a mali igrači dobiti će priliku da kvalitetno provode svoje vrijeme “offline”. Igra potiče interes o ovim temama, a istovremeno stvara mogućnost da djeca prenose naučeno svojim vršnjacima, roditeljima i ostatku zajednice kako očuvati planet na kojem živimo, kako uzgajati zdravu hranu i brinuti o cijelom bi-

osustavu o kojem i mi sami ovisimo. Tako svi postajemo (mali i veliki) čuvari prirode za velike promjene. Igru je za Biovrt osmislio obrt Konekta, a udruga je u sklopu projekta “Mali čuvari prirode za velike promjene” izradila 100 primjeraka te će ih pokloniti školama kao trajni edukativni alat u kojem će uživati mnoge generacije.

POZIVAMO VAS NA ZAVRŠNE KONFERENCIJE

Završna konferencija projekta bit će održana 27. 08.2019. u Područnoj školi Novo Selo Rok i 28.08.19. u Osnovnoj školi Gornji Mihaljevec. Pozivamo predstavnike svih osnovnih škola da nam se pridruže na jednoj od konferencija, upoznaju se s aktivnostima projekta, obiđu školske vrtove i inspiriraju se za pokretanje slič-

nih aktivnosti u njihovim školama. Udruga Biovrt poklonit će po 1 primjerak edukativne društvene igre “Mali čuvari prirode” svakoj osnovnoj školi koja će prisustvovati na konferenciji i pozivamo škole iz cijele Hrvatske da nam se pridruže. Prijave za sudjelovanje na konferenciju su obavezne putem ove prijavnice, gdje možete saznati i točno vrijeme i adrese: http:// bit.ly/2TBGWtq

HVALA SVIM SUDIONICIMA PROJEKTA!

Nevjerojatno je koliko se može puno postići složnim i udruženim radom, te ovime želimo zahvaliti od srca na velikom odazivu i uključivanju obitelji naših učenika i volontera. Ulaganje u najmlađe aktivnost je koja će se mnogostruko vratiti na-

Marina Kolar (Konekta) i Silvija Kolar - Fodor (Biovrt) s igrom šoj lokalnoj zajednici, stoga smo sretni što je donator Ministarstvo znanosti i ob-

razovanja prepoznalo naše napore i dalo nam podršku i u ovom projektu.

Donje Međimurje

ADAPTACIJA, DOGRADNJA I opremanje Dječjeg vrtića u Kotoribi

DONJA DUBRAVA

13. Dani ljuka U nedjelju, 25. kolovoza Donja Dubrava bit će domaćin 13. manifestacije posvećene dobravskom ljuku i svemu oko njega. Drugim riječima, priredba pod nazivom Dani ljuka ponovno će u prvi plan staviti ljuk, njegovu proizvodnju na tradicionalni način, očuvanje sjemena kao i starinska jela spravljena od ljuka. Okupljanje proizvođača iz okolice

Međimurja, Podravine i drugih krajeva Hrvatske kao i sama manifestacija održat će se u tamošnjem Domu kulture Zalan. Otvorenje Dana ljuka je u 11:30, a predavanje o ljekovitostima i nutritivnim svojstvima luka slijedi u 15 sati. Uz razgledavanje, posjetitelji će moći kupiti eko proizvode i kušati jela od luka te druga tradicionalna jela. (vv)

SVETA MARIJA

U tijeku radovi na zgradi Općine Dogradnja i obnova općinske zgrade u Svetoj Mariji u punom je jeku. Radi se o nužnoj dogradnji, budući da tamošnji djelatnici naprosto nisu imali dovoljno prostora za normalan rad. - Arhiva nam se nalazi u Donjem Mihaljevcu, službenice rade zajedno i tu se jednostavno čovjek ne može koncentrirati na svoj posao. Pored svega toga, našim mještanima omogućili smo plaćanje čekova za komunalnu naknadu, komunalni dopri-

nos, naknadu za groblje i slično u prostorijama općine, ističe načelnica Đurđica Slamek. To znači da je tu bila velika cirkulacija ljudi što je dodatno ometalo nesmetani rad. Sada će svaka djelatnica dobiti svoj ured i tako će sve to uvelike doprinijeti poboljšanju radnih uvjeta i njihovom zadovoljstvu. Svoj ured imat će i komunalni redar koji ga također trenutno nema. Također, vijećnica će biti vijećnica, a ne skladište. (vv)

DONJI KRALJEVEC

I građani mogu kreirati općinski proračun Općina Donji Kraljevec poziva mještane da ispunjavanjem objavljenog obrasca za sudjelovanje, svojim komentarima i prijedlozima uključe u planiranje proračuna za iduću godinu. Svi prijedlozi će biti razmotreni. Sudjelovanje mještana u planiranju i donošenju proračuna važno je kako bi se sredstva proračunskih rashoda već u fazi planiranja samog proračuna usmjerila u projekte i programe koji bi bili u najvećoj mogućoj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

mjeri usklađeni s potrebama mještana tj. lokalnog stanovništva i njihovim iskazanim stavovima. Ovakvo sudjelovanje mještana još je jedan korak u podizanju razine transparentnosti rada općinske uprave, ali i alat za izravnu komunikaciju između mještana i općinskog načelnika, odnosno općinske uprave. Obrazac koji se nalazi na internetskim stranicama Općine treba dostaviti najkasnije do 15.10.2019. godine.(vv)

23. kolovoza 2019.

Očekuje se službeno otvorenje vrtića

Radovi na vrtiću su u principu završeni, obavljen je tehnički pregled i sada još predstoji samo opremanje prostora, ističe načelnik Kotoribe Ljubomir Grgec Dan Općine Kotoriba ove godine trebao bi se proslaviti u posebno svečanom tonu. Naime, uz otvorenje ispostave Hitne medicinske pomoći u sklopu zdravstvene ambulante, očekuje se otvorenje adaptiranog i dograđenog tamošnjeg dječjeg vrtića čime će Kotoriba napokon dobiti dugo očekivane jaslice. - Radovi na vrtiću su u principu završeni, obavijesto je načelnik Ljubomir Grgec svoje općinske vijećnike. Obavljen je tehnički pregled i sada još predstoji samo opremanje. Doduše, nova oprema, namještaj, igračke i didaktička pomagala su već stigla i postepeno se raspoređuju po objektu vrtića. Ukupna investicija kreće se oko 5 milijuna kuna i u potpunosti je financirana iz Programa ruralnog razvoja. No, provedenom javnom nabavom, jedini ponuđač u kategoriji same dogradnje i adaptacije objekta ponudio je viši iznos od iznosa predviđenog troškovnikom prilikom prijave projekta, tako da je općina planiranom proračunskom stavkom preuzela obvezu sudjelovanja u troškovima. - Drugim riječima, odobreno je 4,3 milijuna kuna koliko je bilo prvotno planirano tako da sada Općina snosi razliku od oko 700.000 kuna. Problem je u tome što smo dobili samo polovicu odobrenog iznosa, dok ćemo ostatak dobiti naknadno tako da i tu razliku moramo izdvojiti iz svog proračuna i čekati da nam država vrati, ističe načelnik Grgec.

Novi vrtić, nova-stara ravnateljica

Uz otvorenje novog vrtića, nekako se poklopio i

Općinski vijećnici jednoglasno su usvojili prijedloge za dodjelu javnih priznanja natječaj za izbor ravnateljice vrtiće. Na natječaj su pristigle dvije ponude od kojih jedna

nije zadovoljila sve kriterije pa će na mjestu ravnateljice ostati dosadašnja Maja Jam-

brešić iz Svete Marije kojoj će to biti drugi mandat. (Vlasta Vugrinec)

Dobitnici javnih priznanja

Uoči Dana Kotoribe, usvojeni su i potvrđeni ovogodišnji dobitnici najviših javnih priznanja. Shodno odluci Općinskog vijeća, Medalje općine dobit će Dobriša Habuš zaljubljenik u fotografiju koji je, između ostaloga, godi-

nama održavao i općinske web stranice, Terezija Gal za dugogodišnji angažman u Udruzi umirovljenika te Ignac Nađ aktivni član Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata. Zahvalnice idu u ruke Ivice Jakupeka, ribolovca,

člana ŠRK Soma, ali i državnog reprezentativca te juniorskoj ekipi U17 NK Graničar i to kao nagradu za uspješna sudjelovanja na natjecanjima. Nagrade će im biti uručene na svečanoj sjednici Općinskog vijeća povodom Dana Kotoribe, 13. rujna.

DONJI KRALJEVEC

Energetska obnova sportskog doma NK Kraljevčan Ugovor vrijedan 1,334 milijuna kuna za obnovu sportskog doma NK Kraljevčan potpisali su proteklog tjedna u ime općine Donji Kraljevec načelnik Miljenko Horvat i predstavnik izvođača radova TEAM - Građenje. Na javni natječaj za obnovu sportskog doma kraj nogometnog igrališta u Donjem Kraljevcu javila su se četiri ponuditelja, a ponuda tvrt-

ke TEAM - Građenje bila je najpovoljnija. Ministarstvo prostornog uređenja sufinancirat će projekt s ukupno 689.930 kuna, a ostatak općina Donji Kraljevec. Planirano je izmijeniti krovište, prozore i vrata te zatopliti sportski dom energetskom obnovom, uz dio unutarnjih radova. Završetak radova se očekuje u ožujku 2020. godine. (J. Šimunko)

Potpisivanje ugovora za sportski dom

23. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOĆE LI VELIKI požar napokon ubrzati problem napuštenog skladišta Međimurjepleta u Prelogu

Nestašna dječja igra riješila sudbinu preloške košaračije

Nije tajna da smo zainteresirani za taj prostor, ističe gradonačelnik Ljubomir Kolarek. Želimo taj prostor kako bi proširili postojeći park, ali i kako bi napravili prostorije za naše udruge te prostor za gradsku knjižnicu i čitaonicu Veliki požar koji je izbio u subotu navečer na napuštenom skladištu Međimurjepleta u Prelogu, ponovno je aktualizirao problem tog prostora koji se nalazi u samom središtu Grada. Radi se o površini od oko 2000 kvadrata sa starom zgradom u kojoj su se prije dvadesetak i više godina skladištili predmeti izrađeni od šibe. I ne samo to, tu je bila i svojevrsna šivaona gdje su se “oblačile” košare za rublje, pletene košarice i slično. U košaračiji, kako su kompleks zvali Priločanci, mogli su se čak kupiti i suveniri, odnosno predmeti iz kućne radinosti poput ukrasnih opletenih boca i bočica. Skladište je potom preseljeno u Donji Vidovec, a teren stoji prepušten zubu vremena u očekivanju boljih dana.

Prelog želi parcelu za proširenje parka Teren je dakle u samom središtu Grada, iza tamošnjeg Doma kulture i malog, obnovljenog parka koji je najpoznatiji po preseljenju spomenika palim borcima Drugog svjetskog rata.

PRELOG

Izmjenom Detaljnog plana do 12 novih gradilišta

Grad Prelog kreće u treće izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja dijela naselja Jug i to zbog dobivanja novih novih građevinskih parcela. Sadržaj izmjena i dopuna odnosi se zahtjev Grada za prenamjenu područja južno od novoizgrađenog dječjeg vrtića Loptica iz višejedinične stambeno-poslovne gradnje u individualnu, pretežito stambenu gradnju. Također se traži analiza mogućnosti manjeg proširenja čestica vrtića prema jugu zbog zaokruživanja prostora u funkciju

vrtićkog dječjeg igrališta na otvorenom. Preparcelacijom područja dobiveno je 12 novih individualnih stambenih građevnih čestica i dvije nove ulice. Istovremeno se predviđa proširenje građevne čestice dječjeg vrtića na jug za oko 7 metara. Uvjeti gradnje za čestice mješovite, pretežito stambene namjene se ne mijenjaju. Javna rasprava krenula je 19. kolovoza i trajat će do 28. kolovoza. Pisana očitovanja, prijedlozi i primjedbe građani mogu podnijeti u gradsku upravu.(vv)

Pregovori o kupnji Zgrade traju već duže vrijeme i kada se činilo da su se obje strane, napokon suglasile, izbio je požar i sve uvelike promijenio

U prostornom planu Preloga, cijeli taj prostor predviđen je za park, odnosno Grad želi kupiti taj prostor i dati mu novi smisao i dodatni sadržaj. - Nije tajna da smo zainteresirani za taj prostor, rekao nam je gradonačelnik Ljubomir Kolarek. Želimo taj prostor kako bi proširili postojeći park, ali i kako bi napravili prostorije za naše udruge kojih ima puno te prostor za gradsku knjižnicu i čitaonicu.

Sadašnji prostore koje koriste udruge, kaže premali su i nisu u vlasništvu Grada. Isto je tako prostor knjižnice i čitaonice neadekvatan, a i Grad zaslužuje primjereniju Knjižnicu. - Postojeće skladište Međimurjepleta bilo bi nam sasvim dovoljno za te namjene. Njenu obnovu i sanaciju kandidirali bi prema MInistarstvu zaštite i okoliša koje za takve namjenu daje i do 80% potrebnih sredstava.

Djeca palila papire i zapalila skladište

Veliki požar na zgradi bivšeg skladišta Međimurjepleta izbio je u subotu oko 21 sat. Vatrena buktinja ubrzo se rasplamsala i gutala je krovište svom silinom. No, zahvaljujući pravovremenoj intervenciji pripadnika JVP te članova DVD Prelog, Cirkovljan i Donji Kraljevec spriječeno je njeno širenje na susjedne objekte. Zajedničkim snagama požar u kojem je izgorjelo krovište skladišta dimenzije 60 puta 10 metara, ubrzo je lokaliziran bez ikakvih problema po pitanju ljudskih žrtava. Prema odštetnom zahtjevu, nastala materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko stotina tisuća kuna. - Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su dva djeteta na drvenom podu tavana

Donje Međimurje 19

Požar u kojem je izgorjelo krovište skladišta dimenzije 60 puta 10 metara ubrzo je lokaliziran bez ikakvih problema po pitanju ljudskih žrtava. Nastala materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko stotina tisuća kuna palili razne papire koje su potom samo djelomično pogasili i bez da su se uvjerili je li vatra u potpunosti ugašena, izašli su iz skladišta. Nakon toga vatra se razbuktala i proširila na krovište objekta - izvijestila je PU

međimurska. Nadležnom državnom odvjetništvu za mladež dostavit će se posebno izvješće zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.

Plan je bio kupljenu zgradu, adaptirati, obnoviti, uložiti u energetsku učinkovitost…. S druge strane, kada bi zgradu srušili i krenuli u gradnju iznova, sve bi morali sami financirati. Pregovori o kupnji Zgrade s vlasnikom Međimurjepletom traju već duže vrijeme i kada se činilo da su se obje strane, napokon, suglasile, izbio je požar i sve uvelike promijenio.

Zgrada je za rušenje? - Pregovori su se zaustavili na nekih 150.000 eura, ističe gradonačelnik Kolarek. Sada se stvar promijenila i morat ćemo ponovno sjesti za stol. Bez obzira na novonastale okolnosti Grad i dalje želi taj prostor i namjerava ga kupiti. Plan o kupnji i pregovorima potvrdila nam je i Nikolina Babić iz Međimurjepleta. - Pregovori o kupnji traju i dalje te se čeka konačna Odluka. Naravno, požar je donekle promijenio sam tijek dogovora pa ćemo vidjeti što će na kraju ispasti, istakla je Nikolina Babić. Prema njenim riječima, još se ne zna što će biti s nagorjelom zgradom jer će o svemu, najvjerovatnije odlučiti sam Grad Prelog. (Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan)

Djeca sele u obnovljeni vrtić tek 1. studenog Jedna od najvećih investicija u posljednjih nekoliko godina na području Grada Preloga je investicija obnove Dječjeg vrtića Fijolica. Staro izdanje postat će kroz kratko vrijeme moderan dječji vrtić kako bi se 300-tinjak djece i njihovi odgajatelji ugodno osjećali u njemu. Predviđeni rok za otvaranje obnovljenog vrtića bio je početak nove školske godine, odnosno 1. rujan. Ipak, željeći poštivati prije svega kvalitetu predviđenih radova, Grad je u dogovoru s izvođačima radova i Dječjim vrtićem Fijolica odgodio preseljenje u obnovljeni objekt. Najvažniji razlog je želja da svi

DONJI VIDOVEC

radovi budu napravljeni na vrijeme i kvalitetno na zadovoljstvo prije svega djece koja će svakodnevno u tim prostorima provoditi više od osam sati dnevno. Predviđeni termin početka rada u obnovljenim prostorima je pomaknut na 1. studeni ove godine, a samo svečano otvorenje bit će uz Dan Grada Preloga, 6. prosinca. Do tada će djeca biti smještena u prostoru preloške Osnovne škole te u Društvenom domu u Otoku kao što je to bilo i kroz prošlu školsku godinu. Iz Grada, stoga, mole za razumijevanje sve roditelje i korisnike Dječjeg vrtića Fijolica.(vv)

Dani zlata i starih zanata Donji Vidovec za kraj ovoga mjeseca planira svoju, već dobru poznatu manifestaciju Dani zlata i starih zanata. Uz demonstraciju nekadašnjeg zlatarenja na rijeci Dravi, bit će to i prilika da se na jednom mjestu vide medičari, košarači, izrađivači svetomarske čipke te rukotvorina od komušine. Događaj će

naravno, popratiti i članovi lokalnih OPG-eova. Za one pak koji vole vožnju čamcem bit će prilike da se provozaju po derivacijskom kanalu HE Donja Dubrava. Za potpun doživljaj nudit će se dobra stara jela i jela po želji uz bogati zabavni program. Priredba u tamošnjem hotelu Golf započinje u 12 sati, 31. kolovoza. (vv)

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UOČI KAMPANJE VAĐENJA krumpira već se naziru posljedice nepovoljnih vremenskih prilika

23. kolovoza 2019.

Temperaturni skokovi odnijeli 30% prinosa krumpira

Sezona vađenja krumpira samo što nije krenula, a vađenje nedozrelog krumpira, odnosno krumpira koji nema čvrstu potkožicu, najveća je greška koja se može učiniti i time upropastiti cjelogodišnji trud. Piše: Vlasta Vugrinec Lani su međimurski uzgajivači krumpira ubrali oko 85.000 tona gomolja, te napokon, nakon niza nepovoljnih godina zabilježili više nego li dobru sezonu. Prema pojedinim proizvođačima čak i izvrsnu budući da je obilno rodila bilježila se dobra kvaliteta i još bolja cijena pa se sav urod prodao. Naime, u zemljama EU urod je podbacio tako da se krumpir tražio na sve strane, pa je naš uglavnom završavao u Mađarskoj, Sloveniji čak i Rumunjskoj. Nažalost, ove godine takva se slika neće ponoviti. Iako prava kampanja vađenja ili kako kažu Beličanci zbiranja krompera još nije ni počela, već se sada kalkulira sa smanjenjem prinosa od 30% u odnosu na lani.

Nepovoljni vremenski uvjeti ostavili traga i na krumpiru

- Pri kraju smo s berbom ranog krumpira, rekao nam je Ivan Švenda iz Ivanovca kojeg smo zatekli u polju između

Štefanca i Čakovca. U polju smo od ranih jutarnjih sati dok sunce još nije tako jako jer nam je kombajn u kvaru pa beremo ručno. A samo parcelu dalje, rana sorta brala se i kombajnom pa se može zaključiti kako polako stiže i vrijeme za početak one prave kampanje vađenja krumpira koju simbolično otvara Festival krumpira u Belici. Ove godine Festival će se održati 31. kolovoza, odnosno zadnje subote mjeseca kolovoza. - Rane sorte pokazale su se dosta dobro, istina ne kao lani, no ima ga, ističe. No, srednje rane su onako osrednje, naglasio je naš sugovornik. Istina, krumpir kojeg su brali bio je podosta krupan i imalo ga se što brati. Kaže, bilo bi još bolje da nije bilo hladnog i kišovitog proljeća, a potom naglog skoka temperatura. - Biljke su naprosto doživjele temperatrurni šok, potvrdio je Damir Mesarić, predsjednik Udruge uzgajivača merkantilnog krumpira Međimurske županije. Jednom riječju, neshvatljivo

SAVJETI za poljoprivrednike

je kakve su nas temperaturne razlike ili temperaturni skokovi pratili tijekom ove sezone. Ljudima je bilo teško, a kako onda ne bi bilo i biljkama. Iako je krumpir relativno otporna i laka kultura za uzgoj ipak mu smeta voda i velika vlaga.

Plamenjačaekonomski najopasnija bolest krumpira

Vrlo visoke temperature sa visokom vlagom u zraku, idealna su kombinacija za razvoj plamenjače, najopasnije bolesti krumpira, a već smo pisali i za krastavce te rajčicu. Bolest napada i uništava cijelu biljku, od lista preko stabljike pa sve do gomolja. Nažalost, kao i kod rajčice i krastavca, suzbija se preventivno pa svi oni uzgajivači koji su slušali savjete stručnjaka mogli su ju donekle izbjeći u svojim nasadima. A stručnjaci su već krajem svibnja i početkom lipnja upozoravali na uvjete koji su pogodni za epidemijsko širenje plamenjače.

Rane sorte pokazale su se dosta dobro, istina ne kao lani, no ima ga, ističe Ivan Švenda I dok je velika vlaga prijetila razvoju plamenjače, visoke temperature su pogodovale razvoju paleži cime te koncentrične pjegavosti. - Nismo se samo mi borili s tim bolestima već praktički i cijela Europa u kojoj je krumpir također podbacio, poručuje Damir Mesarić. Naime, već lani su se zemlje EU borile s nestašicom krumpira, a prema njegovim riječima ove godine situacija je još i gora. - Stoga nije ni čudno da je krumpir skup jer je velika potražnja, a mala ponuda, dodaje. Idealno vrijeme za berbu krumpira je od druge polovice kolovoza do sredine rujna

- U Međimurju ljudi sade uglavnom rane i srednje rane sorte pa ni ja nisam izuzetak, naglasio je Ivan Švenda. To su sorte koje imaju do 80 dana dozrijevanja i taman stižu u rod prije onih dosadnih jesenskih kiša, ali i visokih temperatura u osmom mjesecu. U svijetu danas postoji oko 5 tisuća različitih sorata krumpira. I dok mi, ljubitelj kuhanja biramo tvrdu sortu za salatu i priloge na lešo; srednje čvrste za pire i pommes frites, a meke za krokete, njoke, popečke te krumpirova tijesta, uzgajivači imaju sasvim drugu podjelu. Njih naime zanima kako će se koja sorta ponašati tijekom vegetacijske sezona, traže sorte

otpornije na bolesti i štetnike te ekstremne vremenske (ne) prilike. Prije svega, tu se misli na proljetni mraz, sušu, visoke temperature… Najidealnije su se stoga pokazale upravo rane i srednje rane sorte koje već donekle imaju formirane gomolje kada započinje najveća vrućina tijekom mjeseca kolovoza. Rane sorte moguće je, naime, vaditi još tijekom ljeta, a srednje rane krajem ljeta i početkom jeseni. No, koliko god pažljivo birali, svaka godina sa sobom donosi nove izazove koji im na kraju pomrse računicu. Poljoprivrednicima smanjeni urod, a nama kupcima veću cijenu krumpira.

Gnojidba uljane repice Pravovremena, pravilna i optimalna primjena gnojiva su osnovni preduvjeti za postizanje visokih i stabilnih prinosa uljane repice. Količinu potrebnih hraniva za određeni prinos najtočnije određujemo na osnovi kemijske analize tla. Razliku između količine hraniva koju biljci osigurava tlo u danim uvjetima i potreba biljke treba nadoknaditi gnojidbom. Poznato je da je uljana repica izuzetno „halapljiva“ kultura koja će usvojiti sva dodana

hranjiva, stoga je potrebno gnojidbu prilagoditi stanju tla i očekivanom, odnosno planiranom prinosu. Potrebe uljane repice za svim hranivima najveće su u periodu od početnog proljetnog porasta do početka cvatnje. Pravilo je da se kompleksna mineralna gnojiva s većim sadržajem P2O5 i K2O (NPK 8:26:26, 7:20:30….) primjenjuju prije sjetve uljane repice, zaoravanjem jedne polovine, dok se druga polovica unosi u

Količina potrebnih hranjiva ovisno o prinosu:

Očekivani N prinos, t/ha

P2O5

K2O

MgO

3,0-3,5

120-140

80-90

180-210

30-35

50-60

3,5-4,0

140-160

90-105

210-240

35-40

60-70

4,0-5,0

160-180

105-120 240-270

40-45

70-80

tlo u predsjetvenoj pripremi. Primjena dušika jedna je od najvažnijih tehnoloških mjera od koje u mnogočemu ovisi prinos i stabilnost proizvodnje uljane repice. Od ukupne količine potrebnog dušika jednu trećinu treba primijeniti prije sjetve, dok se preostala količina dušika primjenjuje u proljeće u vrijeme proljetnog porasta uljane repice putem prihrana.

Primjena prevelikih količina dušika ujesen uzrokuje prebujan rast biljaka neotpornih na zimu. Prihrana uljane repice se provodi u dva navrata. Prvu prihranu valja obaviti rano u proljeće odmah u početku kretanja vegetacije ovisno o stanju usjeva i opskrbljenosti tla s okvirno 200 kg Kan-a/ha, dok se druga prihrana obavlja 2-3 tjedna nakon prve s oko 150 kg

Kan-a/ha. U vegetacijskim sezonama kada se uljana repica sijala u optimalnim rokovima sjetve, nakon koje su nastupile blage zime (vegetacijske sezone 2008./2009. i 2018./2019. godinu) već koncen veljače vidljivi su nedostaci hraniva na biljkama. No provedbom valjane agrotehnike u nastavku vegetacijske sezone postignuti su zadovoljavajući prinosi.

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić

23. kolovoza 2019.

Poljodjelstvo 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Priprema zimnice bit će puno skuplja nego lani

Dobra roba mora biti i lijepo prezentirana, ističe Bruna Horvat iz Palinovca

Da naša čakovečka tržnica nije reprezentativna te da njoj i te kako fali uređenje, dobro je poznato već niz godina. Stoga se prodavači trude svim silama kako bi barem malo uljepšali ambijent placa, pa ako nikako drugačije barem slažući svoju robu na najljepši mogući način. Bilo da nju slažu po bojama, redajući ih u svojevrsne piramide, držeći nju u sanducima ili pak simpatičnim pletenim pladnjevima poput Brune Horvat. Nije skupo, ali je svakako efektno.

Sama ponuda povrća i voća, nekako se ustalila pa se osim laganog pada cijena i ništa bitno nije promijenilo. Doduše, cijene su pale, no u odnosu na isto doba prošle godine još uvijek su visoke. Stoga će ove godine, priprema zimnice biti itekako skupa. Ništa bolje neće proći ni oni koji računaju na pekmeze jer iako su mjerice primjerice malina ili kupina po 10 kuna, nekako se čini da su i posudice manje nego prije. (vv)

ČAKOVEČKA TRŽNICA

VARAŽDINSKA TRŽNICA

Grah u mahuni:

10 kn/kg

Feferoni:

8 kn/kg

Feferoni:

8 kn/kg

Paprika:

8-10 kn/kg

Paprika:

8 kn/kg

Rajčica:

10-15 kn/kg

Rajčica:

10 kn/kg

Krumpir:

3 kn/kg

Krumpir:

3 kn/kg

Krastavci:

10-15 kn/kg

Krastavci:

10-15 kn/kg

Zelje:

8 kn/kg

Zelje:

8 kn/kg

Tikvice:

10 kn/kg

Tikvice:

8 kn/kg

Celer:

20 kn/kg

Celer:

20 kn/kg

Patliđan:

12 kn/kg

Patliđan:

12 kn/kg

Salata:

15 kn/kg

Salata:

10-15 kn/kg

Poriluk:

20 kn/kg

Poriluk:

20 kn/kg

Češnjak:

50 kn/kg

Češnjak:

50 kn/kg

Kelj:

10 kn/kg

Kelj:

8-10 kn/kg

Blitva:

5 kn/vezica

Blitva:

5 kn/vezica

Lovor:

5 kn/vezica

Lovor:

5 kn/vezica

Klip kukuruza:

2 kn/kom

Klip kukuruza:

2 kn/kom

Breskve:

10 kn/kg

Breskve:

10 kn/kg

Grožđe:

10 kn/kg

Grožđe:

8 kn/kg

Šljive:

8 kn/kg

Šljive:

8 kn/kg

Jabuke:

7 kn/kg

Jabuke:

7 kn/kg

Maline:

10 kn/mjerica

Maline:

10 kn/mjerica

Kupine:

10 kn/mjerica

Kupine:

10 kn/mjerica

Drenek:

10 kn/mjerica

Drenek:

10 kn/mjerica

Presad povrća:

0.7-2 kn

Presad povrća:

0.5 ..

Buketi cvijeća:

10 -20 kn

Buket cvijeća:

10 kn na dalje

NAPOMENA

cijena pala

cijena rasla

cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati;

Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 71/2019)

Nedavno je stupio na snagu novi Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja („Narodne novine“, br. 71/19). Ovim se Pravilnikom utvrđuju tvari koje se smatraju onečišćivačima poljoprivrednog zemljišta te njihove najviše dopuštene količine u tlu, u smislu sprečavanja i kontrole onečišćenja zemljišta. Cilj Pravilnika je zaštititi zemljište od onečišćenja i degradacije i održati ga u stanju povoljnom za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane. Pod onečišćujućim tvarima podrazumijevaju se teški metali (kadmij, krom, bakar, živa, nikal, olovo, cink, molibden, arsen, kobalt), postojane organske onečišćujuće tvari (pesticidi, industrijske kemikalije, nusproizvodi izgaranja i industrijskih procesa), radionuklidi i patogeni organizmi. Za većinu pobrojanih one-

čišćujućih tvari su Pravilnikom definirane maksimalno dopuštene količine (MDK). Onečišćujućim tvarima se smatraju i tvari koje se uobičajeno unose u tlo, ali neadekvatnom primjenom mogu prouzročiti štete po okoliš i/ili zdravlje ljudi. Izvori onečišćenja su: industrijska proizvodnja, proizvodni otpad, komunalni otpad, naftna industrija, rudarstvo, elektrane, skladišta, vojna aktivnost, promet, transportni izljevi, poljoprivredna djelatnost, incidentne situacije i ostalo. Postupci uzimanja, čuvanja, pripreme i ispitivanja uzoraka poljoprivrednog zemljišta uređuju se Pravilnikom o metodologiji za pra-

ćenje stanja poljoprivrednog zemljišta. Otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ne može se koristiti u poljoprivredi na površinama za proizvodnju hrane. Načela dobre poljoprivredne prakse u korištenju gnojiva, uvjeti korištenja i postupanja s gnojivima, posebno korištenje gnojiva s dušikom, uređeni su posebnim propisom. Organsko gnojivo, poboljšivači tla i ostala sredstva koja se unose u tlo ili se koriste u staklenicima i plastenicima kao supstrat ili komponenta u pripremi suspstrata, mogu se koristitit ako su na deklaraciji navedeni podaci o sadržaju teških metala i

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Piše: dr.sc. Teuta Tompić, dipl. ing. preh. tehn.

ČAKOVEC

drugih onečišćujućih tvari. U cilju smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem zabranjuje se gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov u razdoblju od 15. studenog do 15. veljače te gnojenje raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna. Stavljanje na tržište sredstava za zaštitu bilja, njihova distribucija, prodaja, primjena i drugo uređeni su posebnim propisima. Gore navedeno su sažete smjernice Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 71/2019). Većina njih vrijedi otprije, iz „starog“ pravilnika, ali ima i promjena osobito u području laboratorijskih ispitivanja. Sva spomenuta ispitivanja provode se u Laboratorijskoj djelatnosti Bioinstituta d.o.o. akreditiranim metodama.

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

23. kolovoza 2019.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Štetočine povrća

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Razmnožavanje grmlja reznicama u kolovozu Kolovoz je idealno doba za razmnožavanje ukrasnog grmlja poludrvenastim reznicama. Razloga za to je od same cijene grmlja u dućanima koja zna biti paprena do toga da neke biljke ne možete nabaviti u prodaji. Na ovaj način možete razmnožiti razne vrste ukrasnog grmlja: vatreni trn ( Pyracantha), vajgela, budleja, vrtni hibiskus, spirea, berberis, clematis… ali i raznog bobičastog voća poput ribiza, joste, ogrozda… Za ovakvu vrstu razmnožavanja morate nabrati poludrvenaste reznice – vršne dijelove grana grmlja. Ja ih uobičajeno uzimam dužine 10-20 cm i za njihovo uzimanje trebate dobre vrtne škare. Ako nemate dobre oštre škare dolazi do gnječenja tkiva kod reza. To omogućuje prodor patogenih organizama što u konačnici može voditi truleži na tom mjestu, a ne zakorjenjivanju. Vršne reznice su najbolje, a treba ih uzeti s zdrave, otporne biljke. Na ovaj način se zapravo – klonira grm. Nakon što ste nabavili reznice, treba ih pripremiti za pelcanje. Dakle, maknite 3/4 donjeg lišća s njih i ostavite tek nekoliko na vrhu. Donji rez napravite oko 1 cm ispod donjeg lista, to jest mjesta gdje su bili listovi i uvijek pazite da imate reznicu s barem 2 takva zadebljanja koja će ići u zemlju. Nakon što su reznice spremne, možete ih popikati na otvorenom – ako imate pogodno mjesto za to. Dobro je polusjenovito mjesto s dosta vlage. Osobno, reznice ukrasnog grmlja radije pelcam u teglice i držim ih u polusjeni terase. Za to pripremim malo dublje teglice i zemlju koja je mješavina

zemlje s vrta, konkretno s krtičnjaka te kupljenog humusa. Možete dodati i malo pijeska jer je preporučljivo da suprstrat za ukorjenjivanje ne bude previše bogati hranjivim tvarima. Teglice napunim zemljom, malo zalijem, i spremne su za pelcanje reznica. Reznice jednostavno bockam u teglice. Možete predvidjeti po jednu teglicu za svaku pojedinačnu reznicu, ali to znači i puno prostora. Također, možete iskoristiti jednu teglicu za više reznica pa onda naknadno rasaditi one koje se prime. Dobro je i jedno i drugo. Sredstva, to jest prah za zakorijenjivaje ne koristim – ako ga koristite, prije pelcanja namočite vrh reznice u sredstvo. Kako je taj hormon uglavnom porijeklom iz vrbe, možete za bolje zakorjenjivanje pokraj bocnuti i reznicu vrbe. Nakon što ste pobockali reznice, još malo prstima sve dobro pritisnite i još malo zalijte. Neki navlače najlon na ovakve teglice da se zadrži vlaga i temperatura. Idealna temperatura za zakorjenjivanje je 23-27 stupnja, a vlažnost 80%. U takvom slučaju imajte na umu da ih svakodnevno prozračujete. Ja osobno jednostavno samo pobockam reznice, stavim ih na polusjenoviti dio terase i vodim brigu da imaju dosta vlage, to jest redovno ih zaljevam. Vrlo lako možete vidjeti nakon određenog vremena jesu li zakorijenjene po korjenju koje počinje “pikati” van iz rupica na dnu teglice. Naravno, neće vam se sve reznice primiti, ali uvijek nešto ipak hoće. Stoga, vrijedi pokušati i na taj način uz malo truda, možete imati puno prekrasnog raznovrsnog grmlja u svom vrtu.

23. kolovoza - Dan korijena

Za spremanje krumpira najbolji su dani u vremenu presadnje, a ako to ne možemo iskoristimo druge dane korijena

Više vrsta puževa tijekom vegetacije nanose štetu povrću. Puževi uništavaju lisnu masu praveći otvore različitog oblika a na listu ostavljaju karakteristični srebrnasto sivi trag. Prirodni neprijatelji puža su žaba, jež, slepić, kos, čvorak i patke. Vinogradarski puž je koristan jer jede jaja puža golaća. Neke biljke kao što su dragoljub, kadulja, čubar, majčina dušica, hren i paprat odbijaju puževe. Puževi se odbijaju zastiranjem zemljišta, pilovinom

VRTLARICA

kamenim brašnom, drvenim pepelom, vapnom, oštrim pijeskom. Uz povrće treba saditi češnjak, a može se koristiti fermentirani ekstrakt rajčice. Puževi se mogu primamiti do posuda sa slanom vodom ili sapunicom pomoću sitnije salate, zelja ili krumpira jer se udave se u posudicama. Omiljeni mamac je i pivo. Posudice, npr. čašice od jogurta, navečer zakopamo u zemlju, a puževi privučeni pivom upadaju u posude.

24. kolovoza - Dan korijena

Njegujemo i okopavamo biljke korijena 25. kolovoza - Dan korijena

Svi proizvodi dobiveni prema biološko dinamičkoj u sebi sadrže manje vode, a više suhih tvari na koje se vežu iznimno puno vitalnih energija. Kulture koje prskamo poslijepodne prije berbe preparatom 501 u skladištu će se održati dulje. Mrkva i cikla sadržavat će manje nitrata, a više šećera i bjelančevina i one su vrednije. 26. kolovoza - Dan ploda

Berba i prerada bobičastog voća, njega plodonosnih biljaka 27. kolovoza - Dan cvijeta

Završimo zimsku prihranu pčela, berba i prerada voća 28. kolovoza - Dan ploda do 16 sati

Berba i prerada voća i bobičastog voća 29. kolovoza - Dan ploda

Sakupljamo zrelo sjeme plodonosnih biljaka, njegujemo biljke za pridobivanje vlastitog sjemena. Sadnju novih nasada jagoda preporučamo kada je Mjesec pred zviježđem Lava.

U VRTU OBITELJI Perlić iz Svete Marije

Međimurske biljke iz zagrebačke Društvene banke sjemena U Svetoj Mariji naišli smo na zaista zanimljiv vrt. Iako nam je oko zapelo za plodove bamije, pravu priču čuli smo zapravo od Kristijana Perlića koji svojoj majci Štefici sjeme donosi iz Zagreba iz Društvene banke sjemena. Naime, Banka sjemena novi je projekt Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG) čiji je glavni cilj doprinijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih sorti sjemena, ali i obnovi onih „izgublje-

nih” za buduće generacije. A Kristijan je njihov zaposlenik. Drugim riječima, vrt njegove majke, na neki način služi i kao mjesto gdje se siju te stare sorte kako bi se očuvalo, ali i razmnožavalo staro sjeme. Po tom pitanju, rekao nam je aktivist Perlić, zemlja u međimurskim vrtovima puno je kvalitetnija nego zagrebačka i sve sjeme lijepo niče, a i biljke daju obilje plodova poput bujnih grmova bamije. (vv)

Moja majka pomaže nam u očuvanju i obnovi starog sjemena, ističe Kristijan Perlić iz Svete Marije

23. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 23

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 PISMO ČITATELJA

Hodanje bosih nogu je zdravo Kada ste zadnji put u prirodi hodali bosi? Aha! Jeste li pomalo zatečeni ovim pitanjem? Vjerujem da je tako, jer danas više nije uobičajeno - možda čak ni normalno - hodati bos. Zadnjih desetljeća poprilično smo se glede toga pogospodili, jer su još prije pedesetak godina bosonogi Međimurci bili najnormalnije što se moglo vidjeti u našim selima. I staro i mlado veselo je golih nogu skakutalo po poljima, dvorištima, šumarcima i strništima, pentralo se po drveću i obavljalo seoske poslove. A nisu - zamislite! - imali pojma da to jako pozitivno utječe na njihovo zdravlje. Danas to znamo: hodanje bosih nogu je prirodni antidepresiv, može poboljšati vid i živčani sustav, ojačati imunitet, kontrolirati nesanicu, održavati krvni tlak, poboljšati raspoloženje itd. Netko bi rekao da si bogeći ljudi negda „nesu meli kaj buti“. Obuće je, kakve-takve, međutim, bilo, no tapkanje po rahloj, mokroj ili prašinastoj zemlji, plitkim potocima, toplim barama pa i oštrim strništima ljudima je nekako godilo. Danas bi stručnjaci to objasnili ovako: ako osjećate da vam hodanje bosih nogu godi tijelu, to znači da ste se uskladili s prirodom, a živjeti u skladu s prirodom znači živjeti zdravo. Prema tome,

Članice naše redakcije Nevenka Šardi i Dijana Deban na prošlogodišnjem pohodu

PLANINARSKI KLUB EXTREM hodanje bosih nogu je zdravo. To je, dakle, ta „filozofija“ o kojoj naši stari nisu imali pojma, niti su o njoj na taj način razmišljali, ali su je osjećali dušom i tijelom - i profinjenom intuicijom. Tek u iznimnim prigodama, obično svetkom, stari su Međimurci stavljali nekakvu „butel“ na noge, obično sandale s „belim zoklinima“. Pitate li ih danas zašto su od ranog proljeća do kasne jeseni hodali bosi oni će vam odgovoriti: „A zakaj bi se buvali?“ I opet nikome ništa nije jasno: vi se čudite što su hodali bosi, a oni se čude vašem čuđenju. Stvar je zapravo u načinu življenja ondašnjih ljudi, a koji se u međuvremenu bitno promijenio: veći dio života provodili su tek nekoliko kilometara od

kuće ili sela, svi su se bavili poljoprivredom, svi su se poznavali, bili su istog imovnog stanja, živjeli na gotovo istovjetan način - i svi su hodali bosi. Niti su se ovog potonjeg sramili, niti je za to bilo ikakva razloga. Doista idilično i arkadijski, kao u raju prije negoli je čovjek - netom istjeran Vrta - osjetio sram pred vlastitom golotinjom. Jeste li se ikad upitali: zašto djecu, na zgražanje roditelja, tako neodoljivo privlači bosonogo tapkanje po blatu i prašini? Jeste li primijetili da to obožavaju i životinje? Pitate se zašto? Pa evo - zato što djeca još nisu izgubila suptilnu prirodnost svoga postojanja pa im tapkanje „nekako godi“, premda ni sami ne znaju zašto. Gledajte ih

POZIV Župe sv. Antuna Padovanskog Čakovec Jug

kad to rade. Na njihovim licima zapazit ćete toliku radost i oduševljenje da bi im se i sam Bog poveselio i pridružio. Djeci je ugođaj valjanja po blatu i prašini još u krvi, u genima, u svijesti. Kad odrastu on će naglo izblijediti jer se suvremeni čovjek rapidno udaljava od prirode te malo-pomalo gubi svaku vezu sa svim oblicima prirodnosti svog života. Doista, postajemo strojevi. Danas većina ljudi misli da je zemlja prljava, ali nema ništa ljepše nego među nožnim prstima osjetiti ono što i sami doista jesmo - prah zemaljski. Ne bismo se, dakle, trebali groziti taktilnog osjeta sa zemljom. Zemlja je naša majka. Hodajte bosi, budite zdravi i veseli. (Zlatko Bacinger)

Hodočasničko pješačenje od Čakovca do Marije Bistrice

Župa sv. Antuna Padovanskog Čakovec Jug organizira zahvalno hodočašće pješačenjem od Čakovca do Marije Bistrice u subotu 14. rujna 2019. godine. Program bi se organizirao prema broju sudionika. Fra Tomislav Božiček, župnik u svom pozivu ističe: - Ovom prigodom pozivam sve zainteresirane, osobito zaljubljenike u prirodu, u hodanje – naše planinare, hrvatske redarstvenike, vatrogasce... Ovakva vrsta hodočašća grada Čakovca je postajala sve do 80-ih, 90-ih godina i prestala je. Dan danas po Međimurju su ostala po raznim mjestima tradicionalna hodočašća pojedinaca i grupa vjernika što je za veliku pohvalu. Cilj nam je opet pokrenuti hodočašće pješačenjem od Čakovca do Marije Bistrice. Za hodočašće je, kao i za vjeru, potrebna do-

JAVILI STE NAM

Pohod na Mohokos

Jubilarnu dvadeset i petu godinu djelovanja Planinarski klub Extrem Čakovec obilježit će i drugim Pohodom na Mohokos. Prošle se godine na pohodu okupilo oko pedesetak planinara i ljubitelja prirode. Ovogodišnje pješačenje do službenog najvišeg vrha Međimurja

održat će se u nedjelju 22. rujna na relaciji (Nedelišće – Ksajpa – Brezje – jezero Jegerseg – Lopatinec – Sveti Juraj na Bregu – Vučetinec– Mohokos). Pohod se održava pod krilaticom Slavimo planinarstvo, a potporu rekreativnom hodanju i druženju daje i Općina Nedelišće. (rr)

NEDELIŠĆE, nedjelja, 8. rujna

Biciklijada “Stazama općine Nedelišće”

Druga ovogodišnja biciklijada “Stazama općine Nedelišće” u organizaciji Turističke zajednice općine Nedelišće bit će održana u nedjelju, 8. rujna 2019. godine. Dijelom asfaltirane, dijelom makadamske, staze nisu zahtjevne, a ovisno o vlastitim afinitetima biciklista svih dobi opredijelit se mogu za dionice u duljini 22 i 36 kilometara. Početak Biciklijade je u 10 sati u dvorištu Lovačkog

doma u Nedelišću, dok je okupljanje barem pola sata ranije zbog prijave i preuzimanja bonova. Kotizacija po sudioniku iznosi 30 kn u što je uključena okrjepa na punktovima u Črečanu (ribnjak) i Pušćinama (NK Pušćine) te ručak na završetku rute u Lovačkom domu (oko 14:00 sati). Djeca do 16 godina moraju obavezno nositi kacige. Sponzori biciklijade su Agromeđimurje d.d. i Chaky d.o.o.

SRC DG SPORT Prelog

Dječji biciklistički kamp

za hrabrosti i vjere. Ali, ako te srce vuče, dođi, uljepšaj nam hodočašće, bit ćeš rado

viđen i primljen. Tu će biti i logistička pomoć ako nekome treba pomoć te medicinska

skrb. Kontakt: 098 332-333, 040363-599, e-mail: tomislav. bozicek@ofm.hr (rr)

U organizaciji Biciklističkog kluba Prelog, na sportskim terenima Sportsko rekreacijskog centra DG Sporta, od 27. kolovoza do 29. kolovoza, održat će se osmi dječji biciklistički kamp. Nakon prošlogodišnjeg kampa, u sklopu projekta Happy Bike, ove godine se opet organizatori vraćaju u stari model organizacije kampa. Tijekom kampa će biti postavljeno nekoliko zanimljivih poligona na kojima će djeca moći, uz stručno vodstvo trenera, usavršiti tehniku vožnje bicikla i naučiti ponešto o biciklizmu. Kamp svaki dan započinje u

18,00 sati i traje do 19,30 sati. Djeca starija od 10 godina posjet će XC stazu Berek i terenski proći osnovnu obuku brdskog biciklizma te će tako usavršiti svoje vozačke sposobnosti. Važno je napomenuti da je kamp besplatan i da će, kroz tri dana, koliko traje kamp, djeci biti osigurana okrepa. Posljednjeg dana kampa, u četvrtak 29. kolovoza dodijelit će se pohvalnice svim sudionicima kampa.

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

23. kolovoza 2019.

Kreativna atmosfera na koloniji

Gabrijela Binder i Nada Gorupić otvaraju likovnu koloniju međimurskom popevkom

LIKOVNA KOLONIJA ZA DJECU I ODRASLE u domu Nade Gorupić

Veselo druženje u Otoku U obiteljskoj kući Nade Gorupić, slikarice iz Otoka, održana je prošlog petka likovna kolonija za djecu i odrasle. Okupilo se tridesetak djece savih uzrasta iz Otoka, Preloga, Čakovca, ali najmlađi sudionici i iz Austrije, koja su stigla s roditeljima na odmor u Otok. Ova je mala likovna kolonija već tradicionalna i djeca je s veseljem posjećuju i slikaju ili crtaju. Možda i zbog toga jer su u obiteljskoj atmosferi, uz kućne ljubimce, male mačiće i pse. Najbolje crteže

odnesu kući, a s vremena na vrijeme Nada Gorupić priredi likovnu izložbu radova djece. Prve korake u slikarstvu učile su slikarice i nastavnice iz našeg kraja: Nada Gorupić, Gabrijela Binder, Marija Tena Pianec, Martina Budimir, Alis Hižman i Dubravka Novak, koje su i same održale svoju likovnu koloniju. Za djecu su uz bojice i papire bili pripremljeni kolači i sokovi, a priređena je i mala prigodna izložba radova. (J. Šimunko)

KARATE KLUB MIHOVIL PRELOG od 26. do 30. kolovoza

Ljetni kamp „Tigrić” Pod pokroviteljstvom Zajednice sportskih udruga grada Preloga, a u organizaciji Karate kluba „Mihovil“ Prelog, 26., 28. i 30. kolovoza 2019. godine, održat će se četrnaesti ljetni kamp za karatiste pod već dobro poznatim motom „Jedan više na treningu, jedan manje na ulici.“ U novi početak školske godine potrebno je krenuti motivirano i spremno, a zabavan i zanimljiv trening nakon dugih ljetnih praznika, tijekom kojih je puno odmaranja i pokoje ljenčarenje bilo neizbježno, najbolji je način za dovođenje u formu kako tijela tako i duha. Stoga su na besplatan karate kamp dobrodošli svi zainteresirani mališani stariji od osam godina među kojima će

se zasigurno pronaći i budući aktivni karatisti koje u Klubu s veseljem očekuju. Uz podizanje natjecateljske forme karatista te svjesnosti o vođenju zdravog i aktivnog načina života, svrha okupljanja je i popularizacija karate sporta u Prelogu. Na kamp možete doći u ponedjeljak, srijedu i petak od 18 do 19 sati, a trenirat će se na vanjskim terenima i u dvorani Srednje škole Prelog. Kamp će voditi treneri: Miljenko Krušelj, nositelj crnog pojasa 4. dan, Nikola Markan, nositelj crnog pojasa 2. dan, Luka Marđetko, nositelj crnog pojasa 1. dan i Maja Šestak, nositeljica crnog pojasa 1. dan. Dodatne informacije možete dobiti na broj telefona 099 604 0298.

23. kolovoza 2019.

Dobro je znati 25

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2018./2019.

1. OSNOVNA ŠKOLA ČAKOVEC

1.a razred Antončić Lorena, Bubek Neli, Čekunec Ania, Dobranić Ivan, Dobrić Bono, Dolar Hana, Horvat Ena, Hudin Jakov, Hudin Lena, Janković Vito, Kerman Vito, Novak Iker, Novak Iva, Pavčec Petar, Podgorelec Dina, Pongračić Karla, Telebuh Agata, Valpatić Bela 1. b razred Apfentaller Ena, Barulek Dea, Culjak Fran, Farkaš Anni, Farkaš Rose Maria, Horvat Samuel, Horvat Simon, Juračić Mesarek Lucia, Kovačić Lena, Mihoković Doris, Mošmondor Ema, Podoreški Marko, Ramadani Meris, Rašperger Zara, Sabolčec Noah, Tuksar Rudi, Vinković Robert, Vočanec Ena, Žnidar Jakob

bović Tesa, Vadlja Vita, Vrban Nela, Zanjko Jan Karlo, Žagar Lucija

Štefičar Taša, Tomašić Klara, Vaser Ivano, Vrbanec Nika

3. pro Glavaš Gabriel Jona

6. c razred Bartolić Lea, Bedić Nina, Beuk Lovro, Biškup Bono, Jesen Matijas, Košir Karlo, Kovač Nico, Kukovec Ella, Lesjak Fiona, Lovrenčić Franko, Martan Paola, Mihoci Katarina, Mikulić Ivan, Popović Morgana Magdalena, Posavec Paris, Povodnja Karlo, Sršan Eva, Vidović Dominik

4. a razred Baksa Janja, Banić Kiara, Barić Ana, Bočkaj Antonija, Bočkaj Lucija, Časni Matteo Demario, Jukić Leon, Juršić Ivan, Kraljić Edo, Medved Tessa, Mlinarić Zita, Novak Lucija, Novak Samuel, Novak Zita, Pergar Selena, Pintarić Heda, Vočanec Marcel 4. b razred Bungić Marko, Cigrovski Nera, Dolenec Nikola, Hamer Tea, Kovač Fabijan, Kozjak Noela, Mičić Liam, Požgaj Ena, Radek Vinko, Rok Liam, Slaviček Maja, Strbat Marko, Varga Lara, Vincetić Marinela

1.c razred Belović Niko, Cimerman Sana, Dukić Rahela, Furdi Helena, Glavaš Pia Laura, Grgić Mila, Homan Nikola, Horvat Nela, Janušić Luka, Klasta Roko, Korent Lota, Kovač Dominic, Križnik Leda, Križnik Lota, Krušić Noa, Radek Ema, Raguž Ivan, Štefičar Toma, Vinković Roko, Žagar Lovro

4. c razred Čonkaš Fran, Hajdinjak Lara, Horvat Ruby Tiana, Juras Andro, Korent Ana, Kovač Darin, Kovač Hana, Kovač Lana, Lovrenčić Bela Veronika, Magdalenić Lana, Majerić Tin Martin, Marić Fran Ivan, Matjašec Kevin, Ovčarić Saša, Peras Patrik, Sabo Martin, Strbad Marko, Strnad Franka, Varović Gabriel, Vrbanec Mihael

1.d razred Borković Luka, Horvat Eda, Jambrošić Zara, Janković Eugen, Korpar Karlo, Kostanjević Jakov, Martinjak Ena, Nekić Šimun, Obadić Luna, Perčić Karlo, Plavetić Ana, Rakić Sara, Senčar Bernard, Srnec Kaja, Srnec Tesa, Vadlja Ida, Vrban Tara, Žerjav Lovro

4. d razred Babić Dona, Bunjac Ognjen, Janković Vilim, Jeđut Lovro, Kolarić Nela, Kostel Sara, Kozjak Dario, Lukovnjak Vili, Miroslav Jan, Nemec Sara, Rakić Patrik, Sinković Filip, Srpak Šoltić Pablo, Šarić Elena, Šopar Matija, Žerjav Mirta

2. a razred Bistrović Luka, Blažić Fran, Čonkaš Una, Džanko Rafael, Gregorec Jan, Horvat Karlo, Hrebak Hana, Hrebak Tena, Jambrošić Toma, Kavran Stjepan, Koštarić Petra, Kovačić Simon, Lepen Leon, Medved Iva, Peras Paula, Pintarić Asja, Serec Ivor, Štampar Luka, Višić Iva

4. pro Makar Vita

2.b razred Barušić Roko, Dukić Rafael, Farkaš Amy, Fišter Orel Tia, Gala Ivan, Horvat Ida, Kačer Vita, Kitanović Angela, Kosić Tia, Mlinarić Jakov, Novak Neo, Novak Domjanić Tin, Ovčar Katja, Partlić Sebastian, Režek Petar, Ružić Nera, Ružić Sara, Taradi Roko, Tomašek Matea, Varga Max, Vujica Emily, Zver Vanja 2.c razred Beuk Josip, Golub Tomo, Hren Ema, Kipke Klara, Kontrec Lara, Kosalec Nika, Kovač Juraj, Krajačić Filip, Lepen Hana, Levačić Bartol, Levačić Mia, Majsan Dorijan, Martan Leona, Matotek Dora, Mičić Vigo, Mučić Rubi, Novak Mila, Novak Niko, Novak Petar, Ovčar Jura, Popović Marvin Leon, Radek Eva, Rok Neo, Strbad Matija, Tkalčec Fran, Žižek Barbara 3. a razred Božić Tadej, Colarić Kaja, Crkvenčić Ariela, Drvoderić Vinko, Dukić Paula, Gombar Dorian, Hlebec Mia, Janušić Dea, Krajcer Sara, Murk Adrian, Špičko Toplek Estera 3. b razred Črnjak Koraj Evan, Dančo Ana Marija, Dobrić Kaleb, Dolović Azra, Drakulić Nataša, Hamonajec Frano, Horvat Vida, Jalšovec Daniel, Janči Deni, Košak Kiara, Kovačić Arien, Kozjak Filip, Leško Luka, Mavrin Jan, Novak Gita, Panić Luka, Patafta Lena, Tkalec Morin, Veinović Nikola 3.c razred Bajsić Ria, Baksa Viktor, Baranić Vita, Brkić Ino, Brzuhalski Miha, Hegedušić Lucas, Horvat Eba, Hrlec Kovač Ema, Jagečić Vita, Jambrošić Filip, Kenjereš Lovro, Kovačević Lana, Maračić Mislav, Martinjak Sara, Moharić Magda, Obadić Lukas, Plavetić Tonka, Sabolić Lana, Vuk Ivan 3.d razred Gojnik Zita, Kipke Adrian, Milićević Lana, Murković Branimir, Rodiger Ema, Sakal Matija, Senčar Amalia, Srnec Niko, Šalamon Paula, Šopar Maša, Topolnjak Marko, Tr-

5. a razred Anderlin Sara, Baksa Kaja, Banožić Klara, Belović Jan, Blažić Vito, Branibor Ena, Gašparić Lovro, Ivanišević Joško, Janči Tin, Jurinec Hana, Kitanović Filip, Kolac Katja, Križnik Kala, Kućanski Igor, Levačić Nela, Nedeljko Zara, Todorović Tia, Veinović Hana, Zlatarek Luka 5. b razred Blažić Saša, Čalopa Ania Magdalena, Fodor Eva, Hampamer Matija, Jezernik Stella, Marciuš Nika, Mesarić Maja, Novak Gabrijela, Novak Nela, Novak Vanja, Novak Viktorija, Petek Lea, Sabo David, Škvorc Ena, Tkalec Ivor, Tropša Keti, Želežnjak Mihael 5. c razred Bodalec Ivan, Dobrić Nola, Drakulić Korana, Kocijan Danijel, Kocijan Rafael, Koštarić Ivan, Kovačić Ilan, Međimurec Filipa, Murk Gabriel, Nikolić Gita, Novak Hrvoje, Taradi Nela 5. d razred Branilović Noa, Dukić Dominik, Korent Luka, Krištofić Hana, Lesar Vito, Lesjak Jelena, Lukman Teodor, Mihoci Aleksandra, Nedeljko Patrik, Novinščak Roko, Panić Vito, Pintarić Hana, Skender Lucija, Stojko Lorena, Veselko Helena 5. e razred Blažon Gabrijel, Blešć Luka, Fišter Petar, Fric Nina, Lisjak Antonia, Lisjak Dražen, Mesarek Ela, Radovan Martin, Sternad Alina, Sternad Roko, Šimunić Rafael, Škvorc Lana, Tušek Matija

6. d razred Balažić Emili, Čeh Matea, Furdi Lana, Golubić Laura, Hassan Sara, Horvat Benjamin, Horvat Karolina, Kovač Martin, Kukovec Franka, Martinjak Klara, Mesarić Lana, Mikolaj Lukas, Petrinović Roko, Radojčić Jana, Štampar Jakov, Tomašić Mateo, Tropša Matija, Vidović Luka 6. pro Paler Kaja, Srnec Teo, Vrtarić Antonia 7. a razred Banožić Lucija, Belak Jan, Branković Irena, Brković Arian, Gombar Viktor 7. b razred Barić Sara, Bene Franka, Časni Keona Chiara, Haček Vida, Hlebec Veronika, Jambrečić Goran, Kelkedi Anja, Kraljić Frida, Kurti Ian, Mekovec Tia, Petričević Zora, Resman Žan, Šimunković-Meznarić Sabrina, Toplek Denis, Tot Klara 7. c razred Đurković Lara, Gunc Mihael, Kacun Lucija, Klasić Teo, Krištofić Bruno, Marčec Lovro, Novak Ema, Novak Lana, Novinščak Jakov, Panić Lara, Patafta Anja, Radiković Hana, Šarić Nikol, Turk Noa, Vegh Elena 7. d razred Čeh Maksimilijan, Hozjan Vito, Lukman Domagoj, Mađarić Roko, Medved Emanuel, Mesarić Melani, Mihoci Elvira, Posedi Lana, Skender Vedrana, Srpak Antonio, Turk Vedran, Žignić Paolo 8.a razred Dukić Ana, Horvat Ela, Medved Ema, Novak Priska, Petek Sara, Potočnjak Dora, Radović Anja, Rodek Nika, Sanjković Jan, Šarić Marko, Tisaj Jura 8. b razred Benčik Ivan, Golub Andro, Grula Petra, Hudin Matteo, Kenjereš Lara, Kostel Vito, Kovačić Anja, Levačić Mura, Levačić Paula, Meznarić Florijan, Strnad Roko, Šiljak Venera, Šmitran Mirta 8. c razred Blažić Domagoj, Dominić Dea, Gašparić Dora, Jambrošić Marko, Klasić Žana, Kosalec Nikola, Kovačić Josipa, Nikolić Ivor, Pavleković Damira, Sakal Borna, Slaviček Ema, Šincek Irina, Vajda Leon

4. nsr razred Bedi Matija, Gudlin Leon, Hozjan Filip, Jurić Klara, Krištofić Martin, Novak Nino, Trstenjak Marko

Područna škola Krištanovec 1. razred Baksa Filip, Ladić Tena 2. razred Dodlek Nives, Kodba Paula, Mikolaj Ivano 3. razred Kodba Sebastian, Kukić Bedić Katja, Lukman Tesa, Vujanić Dora 4. razred Pavlović Ella, Pavlović Emma, Žižek Alina

OSNOVNA ŠKOLA ŠTRIGOVA

1.Razred – Učiteljica Mirjana Kraljić Maja Paula Fortner, David Jelenčić, Filip Kovač, Lovro Padarić, Kevin Zadravec 2.Razred – Učiteljica Spomenka Tomac Mia Brezovački, Eva Domjanić, Emily Dreven, Tijara Kerman, Natali Koprivec, Ivan Valkaj 3. Razred – Učiteljica Aleksandra Komar Rebernik Dijana Majhen, Helena Kovač, Barbara Kristofić, Fran Novak, Karmen Novak, Marta Škvorc, Ana Štampar 4. Razred - Učiteljica Draženka Levačić Vita Čavničar, Leona Horvat, Matija Horvat, Leon Kocen, Maja Paola Peran, Zara Pfeifer, Ira Pristav, Emili Puklavec, Leon Rebernik, Anabela Sklepić, Roko Sklepić, Ana Šinko, Juraj Valkaj 5.Razred – Učiteljica Srebrenka Petra Šenji Sara Korošic, Jakov Ladić, Aleksandar Majhen, Fran Sabolčec, Gracie Slokan, Luka Vranović, Tin Žižek 6.Razred – Učitelj Damir Kovačić Matej Kovačić, Petar Novak, Valentina Novak, Gabrijel Sever, Gabriela Sever, Ivana Strahija, Nikola Šafarić 7. Razred – Učiteljica Jasmina Tuksar Gabriela Bedeković, Eva Ferlin, Valentina Kolmanić, Petra Petek, David Zadravec, Luka Žižek 8. Razred - Učiteljica Klaudija Kežman Karla Hanc, Hari Hadžić, Dora Horvat, Patrik Jambrović, Laura Knechtl, Leonora Kuqi, Teo Senčar, Antonia Šajnović, Aleks Šinko, Tihana Tomšić

Područna škola Prekopa

8. d razred Baksa Lucija, Ciglarić Borna, Crnetić Kiara, Radiković Iva, Zadravec Ana Maria

3.Razred – Učitelj Dubravko Posel Larisa Kuqi, Emanuela Horvat, Vjera Hrlec

Područna škola Novo Selo Rok

Područna škola Železna Gora

5. pro Kalanjoš Petra, Novak Dino

1. nsr razred Baumhak Viktor, Flac Mia, Hozjan Luka, Hrnčić Emina, Kozjak Roko, Murk Lukas, Novak Lana, Novak Mateo, Novaković Greta, Radek Melani, Radovan Viktor, Reich Lucijan, Veseli Ivan, Vuković Luka

1. Razred – Učiteljica Đurđica Hradel Mateo Masnec, Petar Sobočan, Anja Jakopić, Tena Zadravec, Lana Muršić

6. a razred Đurčević Andrija, Hamonajec Jakov, Horvat Tena, Jaušovec Hana, Lepen Lana, Levačić Dea, Marcus Sara, Matjačić Meri, Medlobi Fran, Mikić Petar, Novak Hana, Novosel Filip, Radek Dario, Radek Leona, Rodek Ivano

2. nsr razred Blešć Martin, Bužić Jakov, Igrec Roko, Jambrošić Hrvoje, Kraljić Elena, Levačić Niko, Mesarek Neda, Novak Nikola, Novak Rafael, Rodiger Erin, Štrek Nera, Trstenjak Marta, Trupković Niko

3.Razred – Učiteljica Đurđica Hradel Danijel Pevec

6. b razred Bičak Borna, Blažić Katarina, Bočkaj Matea, Čuka Andrej, Janković Leona, Kasapović Asja, Kolac Klara, Korent Karlo, Lozić Korina Marija, Martinjak Borna, Martinjak Matej, Mihalović Marko, Rodek Luka,

3. nsr razred Baumhak Martin, Fišter Jan, Horvat Fabijan, Koštarić David, Marčec Eva, Novaković Sara, Peserlin Hana, Radiković Eva, Reich Leonardo, Štrek Šimun Petar, Turk Lorena, Vuk Dora

2.Razred – Učiteljica Sanja Žganec Niko Podgorelec, Lara Živković, Abel Jakopić, Vinko Trstenjak, Gabriel Slokan

4.Razred – Učiteljica Sanja Žganec Martina Sobočan, Magdalena Vuković

Područna škola Stanetinec 1.Razred – Božena Kralj Patrik Horvat, Mia Mauko

2.Razred – Božena Kralj Anamarija Valentić 3.Razred – Učiteljica Petra Sklepić Borna Horvat, Barbara Kodba, Lucija Borko, Karlo Novak Posavec

OŠ DONJA DUBRAVA 1.a, razrednica: Marina Horvat Zara Horvat, Karlo Kelava, Sara Knez, Ana Marija Lisjak, Lana Lovasić, Hana Lovrek, Marko Matotek, David Miser, Patrik Pongrac, David Punčikar, Bruna Rusak, Dina Štefić, Mateja Žinić 1.b, razrednica: Viktorija Mikor Mateja Horvat, Tin Jambrešić, Viktoria Lovrek, Ivano Lukša, Vito Lukša, Petar Šestak, Brigita Vadas, Leona Zvošec 2.a, razrednice: Tamara Žiga i Sanela Žinić Tena Brljak, Helena Čižmešija, Helena Gadanec, Dorotea Horvat, Jan Horvat, Fran Klipić, Teo Međimurec, Ena Mikulan, Mihael Štefić 2.b, razrednica: Rajka Kalšan Mihael Grivec, Gregor Kuzmić, Kaja Lukša, Gabriel Zvošec 3.a, razrednica: Ksenija Horvat Morena Habjan, Magdalena Horvat, Antonija Ipša, David Kelava, Teo Knez, Martina Korotaj, Ivan Lisjak, Andi Miser, Aron Punčikar, Patrik Žinić 3.b, razrednik: Damir Dolenec Ena Hlišć, Lorena Jankulija, Sebastijan Kegalj, Andro Lovrenčić, Karlo Lukša, Luka Lukša, Katrina Matulin, Karlo Nestić, Marija Šestak 4.a, razrednica: Koraljka Jakupak-Popović Marija Brljak, Majda Klipić, Ramona Matotek, Nesa Ribić, Tara Vučenik, Teodor Žinić 4.b, razrednica: Monika Vagaj Lara Jakupak, Vito Kuzmić, Victoria Lacković Tomić, Borna Ostrugnjaj, Klara Ostrugnjaj, Mateo Rebok, Roko Vratislavski 5.a, razrednica: Renata Dolenec Tena Čižmešija, Nika Kuzmić, David Lukša, Teo Lukša, Ivona Međimurec, Mia Perenc, Vita Perenc, Gabrijel Štefić 5.b, razrednik: Anđelko Lisjak Mihaela Gadanec, Ana Nestić 6.a, razrednica: Ivana Friščić Dornik Rea Čižmešija, Hana Glavak, Doris Hraščanec, Iva Kralj, Nika Lovrek, Roberta Nestić, Ana Sabočanec, Martina Šestak 7.a, razrednik: Gašpar Mikulan Dajana Čmrlec, Linda Horvat, Lovro Kopasić, Paola Lukša, Sebastian Lukša, Melisa Matulin, Stipe Popović, Silvestar Punčikar, Lovro Žinić 7.b, razrednica: Gordana Mirović Mia Čmrlec, Fran Kolarić, Lana Lukša, Sara Lukša, Nina Nestić, Lovro Strbad, Marta Švogor, Nina Varga 8.a, razrednica: Renata Heric Vid Krušelj, Noa Kuzmić, Franjo Orehovec, Marta Strbad, Niko Štefić, Ivan Vidović 8.b, razrednica: Marina Ostrugnjaj Ena Cenko, Karla Lovrek, Mateja Matotek, Nino Mirić, Dunja Miser, Stjepan Miser, Benjamin Rusak

OŠ dr. IVANA NOVAKA MACINEC I PŠ GORNJI HRAŠĆAN 1.A, Učiteljica Anka Zlatarek Karlo Balog, Kruno Balog, Dorijan Kržak, Ivkica Oršuš. 1.B, Učiteljica Anamarija Novak Nives Horvat, Vanesa Ignac, Lorena Oršoš, Vita Pec.

1.C, Učiteljica Tanja Sertić Vinko Borko, Lena Branilović, Karlo Novak, Lena Trupković. 2.A, Učiteljica Bernarda Novak Dino Balog, Roberta Oršoš, Simon Oršuš. 2.B, Učiteljica Željka Jakovljev Božidar Oršoš, Mateo Oršuš. 2.C, Učitelj Igor Pergar Teo Ignac. 2.E, Učiteljica Darinka Kirić Mihael Banić, Marta Bogdan, Sven Doring, Matija Grula, Karla Kirić, Kiara Leskovar. 3.A, Učitelj Zvonimir Sabol Lorena Bogdan, Aleksandra Horvat, David Kovačić, Sanela Oršuš, Patricija Šečić. 3.B, Učiteljica Snježana Baksa Ema Balog. 3.C, Učiteljica Dušanka Keresteš Vlatka Ignac. 3.D, Učiteljica Ines Lesar Paulina Magdalenić,Dora Takač, Katja Zorković. 4.A, Učiteljica Vesna Perhoč Viktorija Balog, Saša Borko, Karlo Horvat, Luka Horvat, Karlo Štampar, Noa Vincetić. 4.B, Učiteljica Jasna Murković Dino Balog,Tamara Ignac. 4.C, Učitelj Branko Grabar Leon Oršoš. 4.D, Učiteljica Ines Lesar Ema Fegeš, Nikola Jovičić, Niko Košir, Žan Vibovec. 5.A, Učiteljica Kristinka Vugrinec Josip Branilović, Jakov Bregović, Laura Horvat, Uma Kirić, Gita Škrobar, Lana Trbović. 6.A, Učiteljica Natalija Jezerinac Lea Bogdan, Aleksandar Borko, Lorena Cirkvenčić, Deana Novak, Vanesa Podvez, Lana Vršić, Vita Vršić. 7.A, Učiteljica Dijana Kirić Lovro Horvat, Karlo Košir, Ana Novak. 8.A, Učiteljica Jagoda Vičević Bruno Novak, Nives Novak, Rea Novak, Lea Petek, Dino Srnec.

SREDNJE ŠKOLE SREDNJA EKONOMSKA I TRGOVAČKA ŠKOLA ČAKOVEC Isprika zbog propusta objave 4. UK razreda 4. UR (program upravnik referent) razrednica: Ljerka Bogdan Gabriela Đud, Karlo Fajs, Viktorija Kuzman, Tatjana Podvezanec, Marta Sokač, Sanja Srša i Ivana Višnjić

NAPOMENA U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

Mozaik

23. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

VOLIM JER… 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 2019.

Bebe

BluKids vas daruje FOTKAJMO

NAJMLAĐE

olnici ili b u e s e jt a tk fo Po tografije nam pošaljite fo na e-mail ovine.hr zlatko.vrzan@mn ili .hr urednik@mnovine

Mario Bašnec (33) i Tamara Štimac Bašn ec (31) iz Kotoribe dobili su Stelu rođenu 17. kolovoza.

Marija Slunjski i prodavačica Vlasta Kukovec u Metssovoj prodavaonici u Brezju

METSS, 241 Brezje

Marija Slunjski najviše voli pročitati aktualnosti

U maloj METSS-ovoj trgovini 241 u Brezju u jutarnjoj kupovini zatekli smo gospođu Mariju Slunjski te joj poklonili promotivnu vrećicu Međimurskih novina kao svojevrsnu nagradu što je naša vjerna čitateljica. Marija nam je otkrila da voli pročitati aktualne vijesti, a posebno pak se veseli dobrim člancima o Međimur-

cima koji su svojim radom postigli dobre rezultate u poslu, obrazovanju ili hobiju kojim se bave. Ljubazna prodavačica Vlasta Kukovec također čita Međimurske novine i u tiskanom i online izdanju te se rado pridružila zajedničkom fotografiranju s Marijom i našim eko vrećicama. (N. Šardi)

UPISI U TIJEKU

Artelje poziva slobodno vrijeme provesti uz crtanje i slikanje Artelje djeluje već 12 godina kao sekcija Likovnog udruženja Čakovec koja se bavi edukativnim radionicama crtanja i slikanja za djecu i odrasle. U Artelje se mogu upisati sve dobne skupine od 6 godina nadalje. Srednjoškolce priprema za prijemni ispit za fakultet gdje je potrebno znanje i vještina slikanja i crtanja. Radionice se održavaju jedanput tjedno dva školska sata (sat i pol). Na kraju svake školske godine organizira se izložbu radova svih po-

laznika Arteljea. Prošle školske godine Artelje je organizirao i besplatni odlazak svih polaznika na edukativni izlet u Đurđevac gdje su posjetili Gradski muzej i pogledali izložbu Salvador Dalija i hrvatsku Saharu. Predavači su akademski slikar Veljko Posavec, učiteljica likovnog odgoja Ana Golubić Brozović, učiteljica likovnog odgoja Marina Mrazović i voditelj Likovnog udruženja Čakovec Toni Fažon. Artelje poziva sve zainteresirane na upis. (rr)

Artelje od prošle školske godine djeluje na adresi Stari hrast, Dr. Ivana Novaka 38, Čakovec (prvi kat)

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas • NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i Optike Briljant

kupona skupi Džoker-kuponom zamijenite i naočale poku jedan od propuštenih pi Ime i prezime: Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 27.8. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

Novo kolo našega nagradnog natječaja Tri kupona skupi i naočale pokupi sasvim se približilo kraju. I u kolovozu nagrađujemo Vas u suradnji s Optikom Briljant. Poklanjamo dioptrijske naočale u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, da biste sudjelo-

vali u nagradnom natječaju, trebate skupiti tri kupona. U ovom broju donosimo džoker-kupon, kojim se mijenja jedan od propuštenih. Skupljene kupone, do 26.kolovoza, možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja

Tomislava 2 (haustor pored Bipe) ili poslati poštom s naznakom: Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi, na adresu Međimurske novine, Kralja Tomislava 2. Sretnog dobitnika 53. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. kolovoza. (mn)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: vadlja.dora@gmail.com), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

MODNA REVIJA U DRAŠKOVCU Nosili kostime od razdoblja sv. Roka do našeg doba NAJAVLJUJEMO Izložba, koncerti i predavanja UrboArhitektura 20+20

Mario Jagec i Big band Čakovec svirali za svjetski rekord! Čak 5 big bendova i stotinjak muzičara nastupilo je istovremeno na dvije glavne pozornice na otvaranju ovogodišnjeg 25. jazz festivala Nišville i time postavili neslužbeni svjetski rekord. Svirati je imao čast i Big band Čakovec uz ravnanje dirigenta Maria Jageca. (rr, foto: Zlatko Vrzan)

media

vikend vodič

petak

23. kolovoz KOPRIVNICA Renesansni festival

VARAŽDIN 21. Špancirfest

subota

24. kolovoza DONJA DUBRAVA prostor uz kanal HE Dubrava Natjecanje u ekipnom veslanju dravskim čamcima

VARAŽDIN 21. Špancirfest

KOPRIVNICA Renesansni festival

nedjelja 25. kolovoza SV. JURAJ NA BREGU MALI MIHALJEVEC 10:00 Treći Trail Sveti Juraj na Bregu

DONJA DUBRAVA Dom kulture Zalan od 11:30 Dani ljuka i ekološke proizvodnje

VARAŽDIN 21. Špancirfest

KOPRIVNICA Renesansni festival

LENDAVA bar Drvarnica 14:00 Međunarodno natjecanje u kuhanju riblje čorbe

PRIBISLAVEC

Dramski prikaz Krvavog ustanka U povodu obilježavanja stote obljetnice Krvavog ustanka u Pribislavcu uprizorit će se dramski prikaz ovog nemilog događaja na temu povijesnog zbivanja 1918. godine. Režiju potpisuje Dejan Buvač, scenarij Kristina Štebih, dok je za koordinacijski dio odgovorna Anamarija Krčmar. Dramski prikaz održat će se nakon svečane sjednice Općine Pribislavec, 23. kolovoza 2019. godine s početkom u 18. 15 sati. (so)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

23. kolovoza 2019.

3FF FESTIVAL ALTERNATIVE 2019., 6. i 7. rujna

Perivoj Zrinskih početkom rujna postaje dvodnevna oaza kvalitetne alternativne glazbe Vrući dani lagano se bliže kraju. Kako bi „zaokružili“ svoj ljetni odmor, alternativci nestrpljivo iščekuju najbolju zabavu na nastupima poznatih glazbenika: 6. i 7. rujna održava se 3FF festival alternative u organizaciji Kluba Prostori čakovečkog CeZaMa. Ponovno se družimo na otvorenom u „jezeru“ čakovečkog Perivoja Zrinskih. Ne naplaćuje se ulaz ni na jedan koncert, a u subotu posjetitelje očekuju čak i besplatni obroci koje će pripremiti vrsni čakovečki kuhari Matija Bogdan i Marko Palfi. Uživat ćemo u koncertima osmero različitih izvo-

đača. U petak najprije svira psihodelični trojac iz Rijeke, Lost Lucid. Slijede kultne čakovečke Bakterije, pankeri koji su ove godine nakon šest godina izdali novi album Raspad sistema. Glavna točka pripast će punk-bendu Debeli Precjednik, energičnim veteranima ovog žanra koji su na hrvatskoj glazbenoj sceni prisutni još od 1993. godine. Za sobom imaju više od pet stotina odsviranih koncerata i četiri velike europske turneje. Za kraj subotnjeg lineupa pozornicu će preuzeti legendarni splitski reper Krešo Bengalka, osnivač gangsta rap skupine Kiša metaka.

U subotnju noć uvode nas Čakovčanci Jembrela zvukovima instrumentalnog alternativnog rocka. Nakon njih nastupa jedinstvena zagrebačka grupa Porto Morto, mlada nada hrvatske glazbe koju jednako voli i kritika i slušateljska publika. Subotnji headliner jest Artan Lili, popularni beogradski noise pop bend, nastao na korijenima ex-yu glazbene scene čiji singlovi još od 2013. osvajaju prva mjesta svih relevantnih top-lista u regiji. Festival će zatvoriti slovenski electro rockeri u stilu Prodigyja, Kontradikshn.

Osim glazbenog programa, organizatori festivala pripremili su i sadržaje za najmlađe pa se tako u sklopu 3FF-a održava i Prostorko, druženje djece i roditelja uz raznovrsne igre i animatore. U subotu nas očekuje i mali Festival dječjeg filma, nastao u suradnji s Osnovnom školom Tomaša Goričanca Mala Subotica i Graditeljskom školom Čakovec na kojem će se prikazati novi filmovi učenika. Nadalje, organizirane su radionice joge i hula-hopa, a u suradnji s Košarkaškim klubom Međimurje za subotu je dogovoren i košarkaški turnir.

Paralelno s 3FF-om odvija se i četvrti Zrinski ART Festival čija je ovogodišnja tema čuveni Woodstock festival koji je ove godine proslavio svoju 50. godišnjicu. Organizatori pozivaju posjetitelje da budu ekološki osviješteni, to jest da ne bacaju smeće po parku i time čuvaju ljepotu čakovečkog Perivoja. Zapišite 6. i 7. rujan u svoje kalendare, pripremite se za koncerte i spustite se u „jezero“ koje će vas pretopiti pozitivnom energijom i dinamičnim ritmovima glazbe! (Tina Čatlaić)

CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC otvorenje izložbe, četvrtak 29. kolovoza, 19 sati

Izložba, koncerti i predavanja UrboArhitektura 20+20. U četvrtak, 29. kolovoza 2019. u 19 sati u Centru za kulturu Čakovec otvara se urbanističko – arhitektonska izložba UrboArhitektura 20+20. Izložba je dvadesetogodišnji rezime arhitektonskog i urbanističkog stvaralaštva čakovečkih arhitekata Bojana Perhoča i Vesne Makovec koji u tom periodu kontinuirano profesionalno surađuju, a od 2007. godine posluju i kroz zajedničku tvrtku Urbia d.o.o. U urbanističkom dijelu izložbe će se osim prostornih i urbanističkih planova gradova i općina moći vidjeti kako su se kroz dva desetljeća realizirali pojedini provedbeni planovi mjesnih centara, stambenih, gospodarskih i sportskih zona izvele revitalizacije zapuštenih i devastiranih prirodnih prostora te provele urbane sanacije bespravnih naselja i urbane preobrazbe napuštenih građevinskih područja.

Osim realiziranih, izložit će se i rješenja koja nisu odabrana za realizaciju, kao stambeni blok „Janković“ na starom sajmištu u Čakovcu ili su kroz vrijeme doživjela određene promjene od istih ili drugih autora, kao kod stambene zone „Dolec“ u Šenkovcu ili zone „Pri sv. Magdaleni“ u Koprivnici. U arhitektonskom dijelu izložbe, Bojan Perhoč rezimira svoj rad kronološki od projekta robne kuće „Betex“ u Čakovcu (danas „Centar Jug“) iz 2000. godine zaključno s recentnim projektom rekonstrukcije tog istog „Centra Jug“ 2019. Osim spomenutog, izložit će se i pedesetak drugih projekata i realizacija kao što su poslovni centri Đurkin, Bat, Galerija Sjever, Lesnina u Čakovcu, Varaždinu i Zagrebu, individualne stambene i višestambene zgrade, uključujući obiteljsku kuću Perhoč i poslovno-stambenu zgradu „Urbia“

te turistički projekt vidikovca na Mađerkinom bregu u Općini Štrigova i rekonstrukciju Spomenika poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima u Perivoju Zrinskih u Čakovcu. Od arhitektonskih projekata i studija B. Perhoč će izložiti prijedlog urbane preobrazbe prostora Čakovečkih mlinova, natječajne radove za FOI u Varaždinu i baptističku, Srednju školu Čakovec, projekt turističko-lječilišnog centra i toplica u Draškovcu, kao i idejne projekte stambeno-poslovnog kompleksa u ulici Matice Hrvatske (prostor bivšeg MTČ-a) kojima u periodu od 2010. do danas analizira mogućnost revitalizacije tog prostora.

Popratni događaji Izložba je koncipirana u 2 dijela. Prvi će se odvijati u Centru za kulturu Čakovec, izložbom u trajanju od 29.08. do 10. 09.2019., a drugi s popratnim manifestaci-

Bogračfest 2019 uz 100 timova kada će oko 100 timova uzduž Glavne ulice konkurirati za naziv majstora bograča. Cjelodnevno događanje bit će obogaćeno popratnim programom za djecu i mlade, a glazbeno zabavni pro-

jama u zgradi Scheier u Čakovcu od 14.09. do 29.09.2019. Na otvaranju drugog dijela izložbe u zgradi Scheier u subotu 14.09.2019. u 19 sati klavirski koncert održat će arhitekt Igor Perhoč. U srijedu, 18.09.2019. u 19 sati Milivoj Kuhar održat će predavanje „Fotografija u arhitekturi“. U subotu, 28.09.2019. u 19 sati Ivan Goričanec održat će predavanje „Suvremena arhitektura

vinskih podruma i vinska kultura“, nakon čega će se održati gitaristički koncert Branimira Novaka i Nenada Srpaka uz klavirsku pratnju Mladena Magdalenića. Nenad Srpak je diplomirani inženjer građevine i poslovni suradnik t.d. Urbia d.o.o. Dio paralelnog programa u vrijeme trajanja drugog dijela izložbe u zgradi Scheier organizira i Platforma za Društveni centar Čakovec, a popis je objavljen na web stranici scheier.hr

ČAKOVEC, zgrada Scheier, petak 30. kolovoza, 18 sati

LENDAVA, subota 31. kolovoza

Okušajte se na najvećem natjecanju u kuhanju bograča u svjetskoj prijestolnici bograča – Lendavi! Ovogodišnji Bogračfest održat će se posljednje subote u kolovozu, 31. kolovoza

Izložba je dvadesetogodišnji rezime arhitektonskog i urbanističkog stvaralaštva čakovečkih arhitekata Bojana Perhoča i Vesne Makovec

gram bit će završen nastupom benda Tanje Žagar i Luke Basija na središnjoj pozornici. Cijeli program pogledajte na njihovj facebook ili internet stranici http:// www.lendava-lendva.si/

Predstavljanje pjesničke zbirke „Kraj tebe stih“ Svoju prvu pjesničku zbirku „Kraj tebe stih“ u petak 30. kolovoza 2019. godine u 18 sati u zgradi Scheier predstavit će Jagoda Vičević. Zbirka obuhvaća 160 pjesama različite tematike pisanih na književnom jeziku, ali i kajkavskom narječju. Marina Mrazović ilustratorica je pjesničke zbirke. Zbirku će predstaviti pjesnik Danijel Kralj. Pjesme će kazivati članovi KD „Pinklec“ Jelena Dokleja, Alen Barbić te Juraj Vičević. Za glazbeni dio pobrinut će se Viktoria Brezarić koja će otpjevati autoričine uglazbljene pjesme.

23. kolovoza 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

mjesečni vodič

četvrtak 29. kolovoza ČAKOVEC

Centar za kulturu 19:00 otvaranje izložbe Urbo Arhitektura 20+20 Bojan Perhoč i Vesna Makovec

petak 30. kolovoza ČAKOVEC

zgrada Scheier 18:00 Predstavljanje pjesničke zbirke „Kraj tebe stih” autorice Jagode Vičević

ŠPANCIRFEST 2019. 23.8. – 1.9

U 10 dana španciranja - gotovo 500 programa

Uvertiru u subotnju noć dat će čakovečki alternativni rock bend Jembrel

SVETI MARTIN NA MURI

Ovog vikenda završnica Dana turizma U subotu, 24. kolovoza u 17 sati tradicionalno će se postavljati klopotec kod OPG Hažić, a dan prije 23. kolovoza u 18 sati sudjelovati možete na 2. Goričkom trailu na Klopodromu. Nastup Mladih nada svetomartinskog kraja koji organizira Hrvatska kulturno-umjetnička udruga Sveti Martin pogledajte u nedjelju, 25. kolovoza u 18 sati.

Na imanju obitelji Hažić postavit će se klopotec

Koncerti na 4 pozornice, brojni ulični performansi, predstave, kreativne i glazbene radionice, instalacije, dizajn, umjetnost, bogata i probrana gastronomska ponuda, Vinski grad, program za djecu, programi za mlade...sve to očekuje posjetitelje Špancirfesta. U deset dana (23.8. – 1.9.) će se na pozornicama, ulicama, trgovima i parkovima varaždinske gradske jezgre održati gotovo 500 različitih programa za sve generacije i ukuse. Atrakcija na ovogodišnjem Špancirfestu je UNIVERSE SHOW – virtualno putovanje svemirom – elegantna multimedijalna kupola koja je osvojila brojne gradove diljem svijeta. Napredna 3D 360° tehnologija uvodi posjetitelje u 12-minutnu projekciju svemira uz vrhunske svjetlosne i zvučne efekte svemirskim prostranstvima.

Ekskluzivni koncerti i kazališne komedije Vila Bedeković ugošćuje ekskluzivne, intimne i posebno pripremljene koncerte i ponajbolje kazališne komedije. Za glazbeni dio programa pobrinut će se Božo Vrećo i The Frajle prvog te Tomislav Mužek & Trio odnosno Četiri tenora i Tamburaški ansambl Centra tradicijske kulture drugog festivalskog vikenda. Na pozornici kod Starog grada nastupaju The Gipsy Kings by Baliardo, Rambo Amadeus, Goran Bare i Majke,

Krankšvester, Vojko V, Silente, Elemental, Gustafi, Tony Cetinski, Dzambo Agusevi Orchestra. Ljubitelji kazališta mogu uživati u predstavama “Pod hitno na hitnu” Kerekesh teatra, “Ništa ljubav, samo sex” i “Samo preko njega mrtvog” Lude kuće iz Zagreba, “Šta me snađe” popularne Anđelke Prpić, “Bogi Ivač znova” HNK-a u Varaždinu te “Kako je počeo rat na mom otoku” GK Gavella i HNK u Šibeniku.Vila Bedeković je i jedina pozornica Špancirfesta za koju se naplaćuju ulaznice a dostupne u sustavu EVENTIM ili izravnu putem web stranice Špancirfesta.

Bučograd u Županijskoj palači Varaždinska županija će atrij Županijske palače pretvoriti u bajkoviti Bučograd. Turistička zajednica grada Čakovca će se predstaviti ove subote, 24. kolovoza. Predstavit će kulturnu baštinu grada Čakovca i Međimurja, vrijedne udruge i proizvođače i najaviti manifestaciju “Jesen u gradu Zrinskih” koja će se održati krajem rujna u Čakovcu. Vrsni pijanista Nikola Grabar te mlada pjevačka zvijezda Gabrijela Hrženjak svojim nastupom pobudit će emocije posjetitelja, a Kulturno umjetnička udruga «Veseli Međimurci» s tradicijskim folklornim nastupom pokazat će bogatstvo kulture i običaja međimurskog kraja.

subota 31. kolovoza BELICA

Festival krumpira

DONJI VIDOVEC

Hotel „Golf” Dani zlata i starih zanata 10:00 početak manifestacije 12:00 otvaranje programa - demonstracija ispiranja zlata - panoramska vožnja čamcem derivacijskim kanalom HE Donja Dubrava - bogat kulturno-umjetnički program KUD-a Donji Vidovec i prijatelja - zabavni program - Band Sto posto

LENDAVA

Bogračfest 2019

5. i 6. rujna ČAKOVEC

5. Festival komorne glazbe

NEDELIŠĆE

Esad Merulić na Mesapu

6. - 7. rujna 3FF – Festival alternative - festival dječjeg filma petak 6. rujna - Lost Lucid - Bakterije - Debeli Precjednik - Krešo Bengalka subota 7. rujna - Jembrela - Porto Morto - Kontradikshn - Artan Lili

KOPRIVNICA, od 22. do 25. kolovoza

6. - 8. rujna

Renesansni festival u znaku „Torture”

ČAKOVEC

Jedna od Top manifestacija Hrvatske, Renesansni festival održava se od 22. do 25. kolovoza. Ovogodišnja glavna tema "Tortura" donosi mnoštvo uzbudljivih sadržaja i atrakcija koje ne smijete propustiti. Posjetite Renesansni festival i doživite davna i okrutna vremena ka-

da su razne vrste torture bile uobičajene. Posjetitelji mogu doživjeti srednjovjekovni sajam, vitešku radionicu, humanitarnu renesansnu modnu reviju, dječje renesansne plesove i igre...i još mnoštvo programa, a naravno tu je i nezaobilazni vatreni napad na grad.

Zrinski Art Festival

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

23. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena HUMANITARNA MODNA REVIJA za potrebe članova Udruge slijepih Međimurske županije

Modna poveznica od razdoblja sv. Roka do našega doba Za ovu namjenu otvoren je žiro račun Humanitarne akcije IBAN broj HR35 2340 0091 5110 2437 4 kod “Privredne banke Zagreb” d.d. na koji se mogu uplatiti donacije i dobrovoljni novčani prilozi. Humanitarna akcija završava 15. studenog 2019. godine Piše: Vlasta Vugrinec Foto: : Mario Golenko U sklopu manifestacije Rokovo u Međimurju, Udruga Prijatelji svetog Roka, organizirala je humanitarnu modnu reviju pod nazivom “Od Roka do našega doba”. Ideja o priredbi potekla je od tamošnjeg župnika Matije Vonića koji redovno sa Udrugom, po nekoliko puta godišnje organizira humanitarne akcije za potrebite župljane. Ovoga puta, na red su došli slijepi i slabovidni Međimurske županije. - Izabrali smo, po meni najugroženiju skupinu ljudi u Međimurju i željeli smo na taj način i njima pomoći, posebno slijepoj djeci objasnio je župnik Matija Vonić. Ideja o reviji došla je spontano. Naime, slaveći sv. Roka, uvijek su ga prikazivali na slikama iz 13. stoljeća u ondašnjem modnom izdanju. - Željeli smo jednostavno povezati tu modu iz 13. stoljeća pa sve do današnjih dana i da to bude poveznica naše modne revije. Reviju smo potom spojili s našim radom i nastala je humanitarna priredba u kojoj su uživali svi, od posjetitelja do samih učesnika revije.Naravno, s obzirom na dugo vremen-

Tamošnji župnik Matija Vonić

sko razdoblje, uzeti su samo segmenti iz pojedinih povijesnih epoha i tadašnje mode s kraja 12. stoljeća do danas. Kostime su nabavili na raznim stranama od čakovečke Gospodarske škole, varaždinskog HNK pa sve do poznatih butika i KUD-ova. Reviju pak su nosili članovi Udruge Prijatelji svetog Roka ali i sam župnik Matija Vonić.

Humanitarna akcija će potrajati do 15. studenog pod geslom Ljubav najbolje vidi

Modna revija tek je početak ovogodišnje humanitarne akcije - Moram reći da je ova modna revija samo početak naše akcije koja će potrajati do 15. studenog pod geslom Ljubav najbolje vidi, pojasnio je Ivica Vadas, predsjednik Udruge. Naime, uputit ćemo poziv za sudjelovanjem i svim

našim gradovima i općinama, gospodarstvenicima te svim ljudima dobre volje i širokog srca. Sredinom listopada, Udruga pak će u sportskoj dvorani organizirati i humanitarni koncert na kojem će uz domaćina, župni zbor, nastupiti i pjevački zborovi, vokalne skupine te klape s kojima godinama surađuju.

Suorganizatori modne revije bili su Župa Sveti Rok Draškovec i Hrvatsko društvo skladatelja te stručna služba za Zaštitu autorskih muzičkih prava (HDS ZAMP). Sav prikupljeni dobrovoljni dar namijenjen je za potrebe fizioterapeutskih vježbi i društveno-kulturni život djece, članova Udruge sli-

jepih Međimurske Županije iz Čakovca. Za ovu namjenu otvoren je žiro račun Humanitarne akcije IBAN broj HR35 2340 0091 5110 2437 4 kod “Privredne banke Zagreb” d.d. na koji se mogu uplatiti donacije i dobrovoljni novčani prilozi. Humanitarna akcija završava 15. studenoga 2019. godine.

Reviju je nosio i Marko Slaviček

Kakvu pak je odjeću nosio sveti Rok, uživo je prikazao Stanislav Ivaci

Kroz modnu reviju posjetitelje je vodila Jelena Vadas

Marko Slaviček prošetao se u društvu Paule Percač, miss Međimurja 2017. godine

Udruga je lani održala humanitarni koncert kojim je pomogla svom sugrađaninu, mladom Marku Slavičeku koji je zbog tumora na mozgu ostao slijep. - Nabavili smo mu laptop i mobitel te još neke sitnice. Ako će trebati još što god, uvijek nam se može obratiti, poručio je predsjednik Udruge Vadas. Marko se odlučio odužiti Udruzi pa je čak i on nosio reviju i to Varteksovo odijelo. - Pa da, tako sam im rekao, pojasnio je Marko Slaviček. Što god budem mogao pomoći, rado ću se odazvati i dati svoj doprinos.

23. kolovoza 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena

BIG BAND ČAKOVEC gostovao u Srbiji na Nišville festivalu uz tisuću izvođača iz cijelog svijeta

- Nišlije su sjajni domaćini, ističu glazbenici Big banda Čakovec

Svirali s rekordnih 100 džezera za neslužbeni svjetski rekord! Čak 5 big bendova i stotinjak muzičara nastupilo je istovremeno na dvije glavne pozornice na otvaranju ovogodišnjeg 25. jazz festivala Nišville. Svirati je imao čast i Big band Čakovec uz ravnanje dirigenta Maria Jageca Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan, arhiva Big band Čakovec U Nišu je početkom kolovoza održan Nišville jedan od najvećih svjetskih jazz festivala. Na spektaklu otvaranja festivala 8. kolovoza postavljen je neslužbeni svjetski rekord istovremenog sviranja čak pet big bandova sa stotinjak izvođača. Jedan od njih bio je i naš Big band Čakovec pod umjetničkim ravnanjem Čakovčanina Maria Jageca s kojim smo razgovarali o impresijama gostovanja u Srbiji. Prošle godine na ovom je festivalu gostovao sastav Scifidelity orchestra, a prije dvije čakovečki Dixieland band. Big band Čakovec nastupao je ovog ljeta prvi put te imao čast svirati na glavnoj pozornici Niške tvrđave uz orkestar iz Niša, Buenos Ai-

resa, Blagoevgrada te tridesetočlani orkestar sastavljen od srpskih, talijanskih i albanskih glazbenika. Izveli su temu Duška Gojkovića „Nišville Jubilation” i „Nišville” Stjepka Guta koji je ujedno dirigirao i big bendovima. Kao specijalni gost nastupio je pijanist Lari Vučković, ovogodišnji dobitnik nagrade Nišville za životno djelo, gitarist Sandro Zerafa i talijanski saksofonist Enco Favata. - Nišville je prerastao format jazz festivala jer se uz glavne pozornice na tridesetak manjih u gradu svira glazba svih mogućih žanrova. To je sad već world music festival. Gostovali su glazbenici iz SAD-a, Argentine, Indije, Nigerije, gotovo tisuću sudionika. Atmosfera je sjajna u cijelom gradu. Nigdje, pa čak ni u pečenjarnicama ne puštaju lošu glazbu. Nišlije žive za ovaj festival. Organizi-

kad sam studirao. Ili pijanist Lari Vučković iz San Franciska, gitarist Sandro Zerafa, direktor Malta džez festivala i poznati talijanski saksofonist Enco Favata, direktor “Santa Galura” džez festivala na Sardiniji, zatim Bob Geldof....kazao je Jagec.

V Kotoribi i na Niškoj tvrđavi cug mašina fučnula

Umjetnički voditelj Big Banda Čakovec Mario Jagec

ran je festival stripa, festival filma i kazališni festival, a nedavno je otvoren i muzej jazza. Izuzetna čast je bila dijeliti backstage i pozornicu s imenima kao što je saksofonist svjetske reputacije David Murray koji mi je bio uzor još

Vojska odličnih glazbenika Big band Čakovec uvježbava se u prostorima Srednje škole Čakovec, svakog utorka u 20 sati. Jagec zahvaljuje Školi na ustupanju prostora te poziva sve koji se žele pridružiti neka dođu. Probe počinju u rujnu. Na jesen planiraju nekoliko nastupa u Međimurju. Uskoro počinju i pripreme za tradicio-

nalni Božićni koncert. Žele snimiti još nekoliko jazz obrada međimurskih pjesama kako bi sve zajedno stavili na novi nosač zvuka. Opus čakovečkog big banda prati lepeza od starih do novijih jazz standarda, autorske skladbe, ali i obrade međimurskih popevki kojima se daje poseban naglasak.

- Kroz naš big band je prošla vojska sjajnih glazbenika. Odlično je što se u Čakovcu održava kontinuitet Jazz Faira. Bilo bi dobro imati i više jam session programa. Lijepo je vidjeti kako je netko nakon par mjeseci zajedničkog sviranja u našem bendu napredovao. Big bend je iznjedrio puno afirmiranih glazbenika.

- Svaki big bend imao je priliku izvesti temu po svom izboru. Mi smo svirali međimursku pjesmu „V Kotoribi cug mašina fučnula”. Publika je odlično reagirala. Stjepko Gut je posebno pohvalio i našeg trubača Antonia Baranašića. Uspostavili smo odličnu suradnju s izvođačima, posebice s domaćinima i big bendom iz Bugarske. Nadam se da ćemo imati priliku čuti ih u Čakovcu. Nišlije su ljubazni domaćini. Na početku puta bili smo malo

skeptični jer smo u Srbiju putovali nakon Dana pobjede. Ali nakon par sati boravka u Nišu opustili smo se. Nije bilo ni najmanje razloga za bilo kakvu nelagodu. Od aktivnih 30-tak članova Big banda Čakovec u Nišu je sviralo dvadeset i dvoje glazbenika. Imali smo dovoljno svirača u svim dionicama, s ponosom je kazao Jagec te nastavio: - Svirati na otvorenoj pozornici izazov je i razlikuje se od sviranja u koncertnoj dvorani. Nastup na otvorenom ovisi o razglasu i ton majstoru. Rečeno automobilskim rječnikom u Nišu smo za razglas imali Ferrari, a ton majstor je bio Michael Schumacher. Zadivljen sam organizacijom festivala i brojnošću volontera. Sve je odlično funkcioniralo. Uz domaćina festivala put u Niš financijski je pomogao Rudi Express i Međimurska županija.

Kad se nešto voli, sve se stiže Big Band Čakovec osnovan je 1995.godine na inicijativu Ladislava Varge koji je bio i prvi voditelj. U orkestru sviraju profesionalni glazbenici, studenti, ekonomisti, pravnici, učenici. Dosad su snimili tri nosača zvuka. Prije Jageca, vodio ga je Antun Horvat. Jagec radi kao učitelj saksofona u Umjetničkoj školi „Miroslav Magdalenić” Čakovec. Školovao se u Glazbenoj školi Varaždin i na glazbenoj akademiji u Grazu. Često svira kao gost ili član određenih čakovečkih bendova. Sve stiže, jer: - Malo spavam. Neizmjerno sam zahvalan i svojoj djevojci Klementini koja ima razumijevanja za sve moje glazbene strasti. Dok se čovjek bavi stvarima koje voli, onda se uvijek nađe i način da se s njima stiže i kvalitetno baviti.

Nastup u Nišu na glavnoj pozornici za svjetski rekord

media

23. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.) U postojećim poslovnim projektima pozornost usmjerite na moguće greške koje bi vam se mogle dogoditi. Ovih dana ukazat će se prilike koje bi vam mogle donijeti novčani priljev i privremeno vas rasteretiti briga. Emotivni odnosi postaju sve zanimljiviji. Svaki slobodni trenutak željet ćete posvetiti partneru.Tijekom ovog vikenda samci bi mogli upoznati novu ljubav.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

U ZORINIM PROJEKTIMA mladi stječu prva volonterska iskustva BIK (21.4. - 20.5.) Koliko god da zaradite, vrlo ćete uspješno i u kratkom roku većinu prihoda potrošiti. Imat ćete osjećaj da nikako ne uspijevate stići na toliko željenu „zelenu granu”. Poslovne informacije koje stižu do vas neće vam biti korisne. Iako imate potporu za vaše nove poslovne ideje od strane poslovnih suradnika ipak još malo pričekajte s realizacijom projekata. moguće. Očekuje vas romantičan vikend.

RAK (22.6. - 22.7.)

Nadolazeće dane obilježit će energija i dobro raspoloženje. Pojedini razgovori s poslovnim partnerima neće vam biti ugodni. Moguće su tenzije zbog kašnjenja i nepoštivanja poslovnih rokova. U danima vikenda slobodni pripadnici ovog znaka mogli bi se zaljubiti. Postojeće veze bit će skladne. Ako možete krenite s obitelji na izlet.

U drugoj polovici kolovoza kao da vas svi žele zatrpati informacijama. Ono što vam trenutno izgleda kao problem vrlo brzo će se riješiti. Optimizam će se vratiti u vaš život i sve ćete rješavati s lakoćom. Oni koji su slobodni mogli bi se u tren oka naći u nekoj strastvenoj vezi. Dovoljno je samo dati priliku osobi koja se oko vas trudi pokušavajući vam pokazati koliko je zainteresirana.

LAV (23.7. - 23.8.) Iznenadit će vas neplanirani troškovi. Ne brinite, moći ćete ih riješiti jer vas očekuje zaostali novčani primitak. Za neke odluke trebat će vam više vremena jer će njihov ishod imati veliki značaj za vašu karijeru. U danima vikenda samci će upoznati osobu prema kojoj neće biti ravnodušni. Svi znakovi koji su u vezi bit će ljubomorni i posesivni. Poželjet će negdje otputovati sami.

DJEVICA (24.8. - 23.9.) Neplanirani troškovi izvući će vam veću količinu novca iz džepa. Bit ćete bespomoćni i morat ćete nadoknaditi izdatak dodatnim radnim satima ili honorarnim poslom. Netko će vam galopirajući ući u vaš ljubavni život te izmiješati sve karte. Pri tome pripazite kako ne biste nepotrebno povrijedili voljenu osobu. Mentalno ćete ovih dana biti preosjetljivi.

VAGA (24.9. - 23.10.) Neke novčane obveze stižu ovaj tjedan i nemojte na njih zaboraviti. Sve oko vas se ovih dana pokrenulo. Nemojte gubiti energiju na nepotrebne informacije.S voljenom osobom dobro ćete se slagati. Ako ste slobodni obratite više pozornosti na osobu koju poznajete iz poslovnih krugova. Mogući su manji problemi sa spavanjem. Nervozu pokušajte riješiti laganijom prehranom i tjelovježbom.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.) Nova poznanstava u poslovnim krugovima dat će vam vjetar u leđa i poticaj za nove poslovne projekte. U njima ćete se snalaziti kao riba u vodi. Slobodni pripadnici ovog znaka zakoračit će u jednu novu ljubavnu priču. Nemojte se zamarati i previše razmišljati o tome koliko je ona dobra ili nije za vas. Opustite se i uživajte u događanjima. Dobrog ste zdravlja.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Početkom ovog tjedna poboljšat će se poslovna komunikacija na svim razinama. Primit ćete zanimljive informacije koje će vam pomoći u procjeni određenih investicija. Postojeće ljubavne veze su u skladnom ozračju. Samci će preko prijatelja doći u poziciju upoznati zanimljivu osobu koja bi mogla postati više od prijatelja. Vraća vam se snaga i energija.

JARAC (22.12. - 20.1.) U poslovnom okruženju nemojte biti previše tvrdoglavi kako ne bi nanijeli nepotrebnu štetu aktualnim projektima. Na vidiku su nove uspješne poslovne suradnje. Ljubavni život će se intenzivirati. Pozabavite se idejama i odlukama koje već duže vrijeme nosite u sebi. Imate li simpatiju, pozovite je na izlazak. Sve je moguće.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) Sljedeći radni tjedan bit će dinamičan. Do izražaja će doći vaše diplomatske vještine. Ako niste sigurni da nećete moći sami držati situaciju pod kontrolom, organizirajte suradnike. Samcima se ukazuje romansa s osobom iz drugog mjesta. Postojeći partnerski odnosi mogli bi doći u zategnute odnose. Kvalitetnim razgovorom riješite sve nesuglasice.

RIBE (20.2. - 20.3.) Financijsko stanje će vas opterećivati pa ćete željeti pokrenuti novi posao ili promijeniti postojeće radno mjesto. Ovi dani su povoljni za radikalne promjene, pa punim jedrima krenite u njih. U ljubavnim odnosima osjećat ćete nemir i napetost, pa čak i ljubomoru. Prije svega preispitajte sebe i svoje osjećaje. Lakše ćete otkriti krivca takvim osjećajima.

Lucija Pokrivač

Margareta Culjak

Katja Koraj

Volontiranje poboljšava govorne vještine i donosi nove prijatelje Volontiranjem u udruzi Zora mladi ulažu osobno vrijeme, trud, znanje i vještine, pomažu drugim mladima i motiviraju ih da se uključe i postanu aktivni članovi zajednice. Također, volontiranje je odlična prilika za stjecanje iskustva. Mladi volonteri/ke koji/e se uključuju nisu samo konzumenti sadržaja, već su i stvaratelji/ ce programa za sebe i druge te samim time poboljšavaju stanje u lokalnoj zajednici. Trenut no se u Udruzi provode dva projekta: „Mladi kao pokretači društvenih promjena“ i „Šalji dalje“. Projektom „Mladi kao pokretači društvenih promjena“ potičemo mlade i informiramo ih, ali i s njima, partnerima, suradnicima i mladim sudionicima promičemo mlade kao aktivno građanstvo te stvaramo uvjete koji će povećati mogućnosti mladima i podići kvalitetu njihovih života. Projekt „Šalji dalje“ odgovara na potrebe mladih za podizanjem samopouzdanja, razvoja kritičkog mišljenja i vještina nenasilnog rješavanja sukoba kroz

edukacije za primjerenu reakciju prilikom pojave vršnjačkog nasilja, odnosno prevenciju istog. U oba projekta, udruga Zora potiče mlade da se prijave, volontiraju i da pokreću promjene u svojoj zajednici uz međusobno poštivanje i ravnopravnost. Poziv na volontiranje za svaku akciju koju udruga Zora organizira pronađite na Web i Facebook stranici udruge Zora. Dragocjena iskustva volonterki

Evo što su neke od volonterki rekle o vlastitom iskustvu volontiranja u udruzi Zora i zašto su se odlučile uključiti. Lucija Pokrivač (17) volontira u udruzi Zora već dvije i pol godine: - U Zori sam počela volontirati kad sam na zelenoj čistki u Čakovcu upoznala tadašnju voditeljicu projekta. Ona me kontaktirala za projekt „Klupice prijateljstva“ u sklopu kojeg smo uređivali klupice u perivoju Zrinski te od tada redovito volontiram u Udruzi. Volontiram jer volontiranjem poboljšavam svoje govorne vještine, stječem nove prijatelje, a i nova isku-

stva. Zbog volontiranja sam otvorenija osoba te mi je olakšan pristup ljudima. Raznim javnim kampanjama i akcijama u udruzi Zora želimo potaknuti mlade ljude da se priključe i volontiraju ili se aktiviraju u društvu na bilo koji način jer tako pridonose zajednici, a istovremeno grade na sebi.“ Margareta Culjak (17) volontira u udruzi Zora već 2 godine: - Počela sam s volontiranjem nakon što sam se pridružila akciji u skloništu za životinje. Nakon toga sam se aktivnije počela uključivati u različite akcije. Cilj je potaknuti što veći broj mladih da krenu s volontiranjem kako bi mijenjali sebe i druge na bolje te tako pomogli onima kojima je to najpotrebnije. Svaki čin dobrote uvelike može nekome uljepšati dan te je za to potrebno samo malo truda i vremena. Svaka veća promjena počinje malim koracima, i to našim vlastitim. Katja Koraj (18)volontira u udruzi Zora već 2 godine: - Volontirati sam počela kada sam se s prijateljima prijavila na javnu akciju skupljanja

smeća koju je organizirala udruga Zora. Svidjelo mi se činiti nešto dobro pa sam nastavila volontirati u Zori. Volontiranje me ispunjava i veseli. Divno je kada možemo dio svog vremena odvojiti za dobre stvari, pomoći drugima te bar malo uljepšati svijet u kojem živimo.” Projekt „Mladi kao pokretači društvenih promjena“ provodi Udruga Zora s partnerima Graditeljskom školom Čakovec, Srednjom školom Prelog i Udrugom mladih Efekt. Projekt financijski podržavaju Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Grad Čakovec. Projekt “Šalji dalje” provodi Udruga Zora kao nositelj s partnerom Centrom za kulturu Čakovec te suradnicima srednjim školama iz Međimurske županije, Udrugom Samoobrana Međimurje i Volonterskim uredom Međimurja. Financijski ga podržava Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Međimurska županija.

23. kolovoza 2019. Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka špica Crvene široke hlače i crna bluzica

Vojnički tregeri na mrak figuru

Prugice i ceker hit kombinacija

Maslinasto zeleni kombinezon uz crne ljetne platforme

Šarena bluzica i odlične štikle uz nezaobilazne traperice I muškarci šetaju rozu boju

media

23. kolovoza 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVIJET TEHNOLOGIJA Fazilet i njezine kćeri

NOVA TV pon-pet 20:15

MLADI TALENTIRANI TEHNIČARI u Kraljevici

Vito i Vanja na 12. ljetnoj školi tehničkih aktivnosti Petak 23.8. Fazilet, koja je poludjela zbog onoga što je vidjela, dolazi do Hazan kako bi Sinanu stegnula uže oko vrata, a napetost koja između Hazan i Jagiza raste zbog Farah, Fazilet baca u ralje jednog sasvim drugog straha. S onime što joj je majka bacila u lice, Hazan ne zna što ju je snašlo, a odnosi ravnoteže izbora koje mora donijeti još se jedanput mijenjaju. U vili stvari izmiču kontroli zbog Hazimove odlučnosti i Jaseminine nemogućnosti da prihvati poraz te se Faziletin svijet okrene naglavce kad Kerime na teren baci adut kojeg se dokopala. Ponedjeljak 26.8. Dok Fazilet, sa Sinanom s jedne i Hazimom s druge strane, sjedi na dvije stolice, i bez Hazanina znanja započinje namještaljku vjenčanja. Zbunjeni je Sinan na pragu odluke, no Hazan je svoju odluku već odavna donijela: odlučila je prekinuti sa Sinanom. Hazim se, u strahu od toga da će mu se sinovi zavaditi zbog iste djevojke, s jedne strane bori s Jasemininim ucjenjivanjem, a s druge strane kao metu uzima Jagiza ne bi li spriječio ono što se ima dogoditi. Utorak 27.8. Sinanova šokantna prošnja poput bombe odjekne u Hazaninu i Jagizovu

srcu. Hazan, na čijem se prstu iznenada našao prsten, s reakcijom koja šokira Sinana, ustaje od stola, no Fazilet joj neće dopustiti da prsten skine. Hazan je stjerana u kut Faziletinim prijetnjama i bespomoćna je. Srijeda 28.8. Edže, koja se našla u škripcu između ljubavi prema Jasinu i odanosti koju osjeća prema Hazimu, s Hazimovim neočekivanim korakom ne zna što ju je snašlo. Jasin se na najbolniji mogući način nađe oči u oči s velikom istinom o svojem životu. Hazan i Jagiz, koji su se sukobili zbog napetosti od svega što se dogodilo, nađu se usred obračuna svojih života. Četvrtak 29.8. Jagiz i Hazan, pod utjecajem onoga što su doživjeli, ne znaju što činiti, a Sinanov dolazak u potpunosti poremeti odnose. Emocionalni pritisak nad njima sve više raste, ali Hazan je odlučna u namjeri da svoje osjećaje zakopa u srce i sve ostavi iza sebe. Dok Edže, na Hazimov prijedlog, pokušava donijeti odluku o koraku koji će donijeti na putu prema rastavi, Šukrijina iznenadna smrt u potpunosti je slomila Jasina.

Od 30. srpnja do 8. kolovoza, dio svojih školskih praznika Vito Lesar (I. OŠ Čakovec) i Vanja Modrinjak (OŠ Ivanovec) proveli su u Nacionalnom centru tehničke kulture u Kraljevici. Kao talentirani međimurski mladi tehničari dobili su priliku sudjelovati na 12. ljetnoj školi tehničkih aktivnosti Hrvatske zajednice tehničke kulture. Pogramom su prošli radionice: Modelarstvo, Elektrotehnika, Elektronika, 3D programiranje i modeliranje, Mikroupravljači, Konstruiranje i pokretanje robota, Izrada 3D slike od drva i Izrada radio odašiljača na 3,5 MHz, pogodnog za natjecanje „Lov na lisicu“.

Uz sve to jedan su dan proveli na terenskoj nastavi na „Platku“. Upoznali su Kraljevicu i bili su na nastupu klapa, sudjelovali su na zabavnim večerima u Centru i iskoristili prema rasporedu svakodnevnih aktivnosti mogućnost dvosatnog kupanja u kampu na Oštrom“. Po povratku Vanja je izjavio: - Bilo mi je super, puno toga sam naučio, stekao sam nove prijatelje. Izradio sam: maketu barke, stolni analogni sat, stolni binarni sat, radio odašiljač od 3,5 MHz, na 3D modeliranju privjesak za ključeve s mojim imenom, tokicu za mobitel i maketu robota, 3D sliku od drva i bok markove. Na Kreativnoj

Vanja Modrinjak i Vito Lesar ispred Nacionalnog centra tehničke kulture

radionici narukvice i još neke radove, koje smo mijenjali ili poklanjali prijateljima. Sve radove koje smo izradili donijeli smo doma. Vito je dodao:

- Slažem se sa svim što je rekao Vanja. Meni je bilo prvi put da sam tako dugo bez roditelja bio odsutan od kuće. Na to sam ponosan, kao i na radove koje sam izradio.

HRT - HTV1 subota, 24. 08. 2019., 21:40

Dio radova koje su mladi tehničari osmislili i izradili na ljetnom kampu

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 do 23 sata

Ana Karenjina, britanski film Drama o nesretnoj ljubavi, adaptacija romana “Ana Karenjina” ruskog književnika Lava Nikolajeviča Tolstoja, čija se radnja odvija sedamdesetih godina 19. stoljeća. Ana (K. Knightley) je u braku s Aleksejom Karenjinom (J. Law), imaju dvoje djece i pripadaju plemićkom staležu. Ona je upoznala mladog konjičkog časnika grofa Vronskog (A. Taylor-Johnson) i dogodila se ljubav kojoj se ona u početku opire. Kad se prepusti osjećajima, prisiljena je suočiti se s društvenim posljedicama preljuba...

Iako je kritika bila podijeljena u ocjenama ove verzije “Ane Karenjine” za koju je adaptaciju romana napravio Tom Stoppard, film je nominiran za Oscara u četiri kategorije, osvojio ga je za kostime, kao i BAFTA-u uz također četiri nominacije te na desetke različitih nagrada i nominacija. Uloge: Keira Knightley, Jude Law, Aaron TaylorJohnson, Matthew Macfadyen, Kelly Macdonald, Domhnall Gleeson, Alicia Vikander

Veselo na Vozočašću u Mariji Bistrici Tim zabavno-glazbene emisije „Fio showa” gostovao je na manifestaciji Vozočašće u Mariji Bistrici. Svi sudionici bili su oduševljeni atmosferom na toj tradicionalnoj manifestaciji s kočijama i konjima koja se održava prve nedjelje iza blagdana Velike gospe. Uz glazbene spotove u nedjeljnoj emisiji „Fio show” emitirano je i mnogo fotografija nastalih na druženju u Mariji Bistrici. (rr, foto: Pepi 007)

“Fio show” svake nedjelje gledaju svi - gledajte i vi!

23 . kolovoza 2019.

PETAK,23.8 08:00 08:15

09:15 10:00 10:40 11:40 12:40 13:00 13:15 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:00 16:15 16:45 17:15 17:45 18:15 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:15 22:20 23:05

Yoga&Pilates Dječja TV

TV prodaja Kratki rezovi (r) TV prodaja Bujica (r) Dom 2 (r) TV prodaja TV Jukebox TV prodaja Privredni. Hr (r) TV Jukebox TV prodaja Dječja TV Vijesti TV prodaja TV Jukebox Oko umjetnosti (r) Riječ života (r) TV prodaja Vijesti dana Blitz Povećalo specijal Auto – servis Vijesti Zdrava jabuka Vijesti dana Zapisano u zvijezdama (18)

PETAK, 23.8 06:55 Najava programa

SUBOTA, 24.8 07:30 09:30 10:00

Dječja TV TV prodaja Mala školska liga

10:40

TV prodaja

11:40 12:10 12:40

13:40

Dom 2 (r) Privredni. Hr (r) Auto – servis (r) Povećalo specijal (r) TV prodaja

14:00 15:00 16:15 16:50 17:00 17:30 18:00

Bujica Zdrava jabuka Glas manjina (r) Vijesti Obzori Odaberi zdravlje TV Jukebox

19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:00 22:40 23:00

Vijesti dana TV Jukebox Kajkanje (r) Vijesti U dobroj formi Vijesti dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Odjava programa

13:10

02:00

SUBOTA, 24.8 06:55

Najava programa

07:00

VTV Dnevnik (R)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEDJELJA, 25.8 07:30 09:30 10:05 10:40 11:40

Dječja TV TV prodaja Riječ života TV prodaja Auto – moto nautica (r)