Međimurske novine 1252

Broj 1252.

Čakovec, PETAK, 13. rujna 2019.

Cijena 10 kuna

PRIBISLAVEC nakon otkrivanja pronevjere općinskog novca

Oporba zahtjeva referendum za smjenu načelnice?

str. 14

MIRELA MUTVAR iz Peklenice u 40-toj dala otkaz u Calzedoniji i pokrenula pedikerski biznis

Možete i vi, no nije uvijek lako (pročitajte kako) str. 4-5

ZAVRŠIO TESTNI ROK

Policijske kamere na cesti “za ozbiljno” snimaju prekršaje

str. 8

Godina XXIV.

MURSKO SREDIŠĆE

str. 16

Zoran Turk izabran za ravnatelja CZK Rudar

NAJSKUPLJA gurmanska gljiva pronađena je u Međimurju

ZAPOČELE BERBE GROŽĐA

str. 22

Oto Križan iz M. Subotice: Nema mi tko kontrolirati ili zamijeniti govornu protezu

Vinari očekuju vrhunsku godinu

str. 2

Pronašli crni tartuf, ali lokacija je “vojna tajna”

ISTRAŽILI SMO

Trebate li dati svoje osobne podatke komunalnim redarima

str. 12

Foto: Crni tartuf, Lucija Novak

str. 3

PROBLEMI U ČAKOVEČKOJ BOLNICI odlaskom dr. Leona Vrtarića

VLAHKO

računovodstvo knjigovodstvo savjetovanje Već od 350,00 kn (+pdv) mjesečno

str. 45

Besplatni info telefon 0800 1507 Franje Punčeca 2, Čakovec (Aurora)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNIČKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Nikako da čujem zahtjeve za uvođenje reda i meritokracije

akon godišnjih odmora stigla je jesen s najavama prosvjeda i štrajkova. Tko prijeti štrajkom? Svi redom korisnici javnog proračuna. Zaposleni u školama, djelatnici u zdravstvu, radnici propalih brodogradilišta u koja su ulupane državne milijarde, čak i šoferi autobusa koji rade za privatnika, ali traže više javne love za javne koncesije kako bi dobili veće plaće. Vrhunac apsurda je vijest o nacionalnoj mirovini za sve, pa i za one kojima se nije šljakalo ni onih, minimalnih, 15 godina radnog staža. S pozicije ovog mjesta bilo bi zaista bezveze da pljuckam po onima koji nam podučavaju djecu ili nas liječe. Međutim, kada slušam njihove sindikaliste nikako da čujem, osim da treba podići plaće i poboljšati uvjete rada, zahtjev za pravim promjenama u našem sve bolesnijem javnom sustavu. Nigdje nema nikakve najave, osim podizanja plaća, mijenjanja lošeg i loših u njemu kako bi se došlo do realnog povećanja plaća. Najave da prvenstveno treba napraviti reda kako bi bilo više novca za one koji zaista rade u javnom sektoru, za razliku od onih koji samo dolaze na posao ili čak ni to jer su uglavnom “na bolovanju” i slično. Dodajući da primaju iste ili slične plaće kao i oni koji se pretrgavaju od posla umjesto njih. obzirom na to da su u pitanju visoko obrazovani ljudi, oni bi prvi trebali biti kotač promjena ne samo u ta dva sektora, već u svim drugima. Mnogima od njih dobro je poznato što znači i kako se radi u privatnim zdravstvenim poliklinikama, a kako u državnim. Umjesto da pokrenu promjene, da se teži k tome da zdravstvena usluga u državnim bolnicama bude što bliže privatnih, većina ih žele zadržati status quo uz veće plaće. Što je potrebno prvenstveno napraviti u javnom sektoru obrazovanja i zdravstva, ali i svima drugima? To je prije svega ukidanje socijalističke uravnilovke prema kojoj će svi biti isto plaćeni i dobivati najbolje ocjene 4 ili 5 od onih koji ih ocjenjuju. Nigdje nema više odlikaša nego u hrvatskom javnom sektoru iako sve studije govore da je među najneučinkovitijima ne samo u EU, nego i puno šire. potpunosti se slažem da treba povećati plaće učiteljima/nastavnicima/profesorima i medicinskim sestrama, kao i mnogima drugima, ali samo ako se istovremeno uvede meritokracija u kojoj će javne poslove raditi oni koji će za njih biti najbolje kvalificirani, koji će biti spremni preuzeti odgovornost, a plaćeni po kvaliteti izvedbe, a ne zbog toga “jer je to tako unaprijed određeno”. Da se bolje vrednuju i financiraju vrsni, a otpuštaju neradnici i svi drugi koji imaju “nekakvih”

ZLATA VRIJEDAN gurmanski dragulj i u međimurskim šumama

13. rujna 2019.

Crni tartuf pronađen u Međimurju Potvrdu smo dobili od Tomislava Nikolića, predsjednika Udruge šumoposjednika Međimurja Jegnjed koji ga je već i probao i kaže da je vrlo ukusan Piše: Vlasta Vugrinec, Foto: Zlatko Vrzan

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

problema, odnosno uopće ne obavljaju poslove koje bi trebali i jedino mogu “preživjeti” s iznadprosječnim plaćama tu gdje je otkaz nemoguće dobiti. aravno da u takvom sustavu ne bi mogli raditi svi kao što je to danas slučaj, nego bi ostali samo oni koji to radom i rezultatima zaslužuju. Ali oni koji bi ostali dobili bi bolje plaće, a eventualne “rupe” popunili bi oni koji sada ne mogu uopći ući u taj sustav ili oni kojima je bilo pun kufer svega, koji su možda i otišli vani jer više nisu mogli gledati kako netko radi, a netko se šverca i svi dobivaju isto. Oni izvrsni u javnom sektoru kao da nisu svjesni da se ne moraju bojati promjena, jer bi oni prvi profitirali od onog što je potrebno mijenjati. Promjena se boje samo oni koji su naviknuti da se ništa ne mora mijenjati, a najmanje oni sami. Za razliku od hrvatskog javnog sektora u kojem pred desetak godina krize nije bilo gotovo nikakvih otpuštanja, ni rezova, u realnom su propale mnoge firme. Više od 100.000 ljudi ostalo je bez posla, mnogi su morali promijeniti zanimanja, prekvalificirati se ili pokrenuti vlastiti biznis kako bi imali novo radno mjesto i plaću. I nije svima to uspjelo, mnogi su morali iseliti ili se još uvijek koprcaju s puno manjim plaćama nego je to prosjek javnog sektora. no što posebice zabrinjava je to da posljednja dva mjeseca stižu signali iz Njemačke i Italije da je na vidiku velika mogućnost slične recesije. Za nju se hrvatski realni sektor već debelo priprema, traži se nova tržišta i novi poslovi kako bi spremno dočekao otkazivanje narudžbi ili gubljenje dosadašnjih tradicionalnih partnera. Umjesto da se i u javnom sektoru počinje razmišljati kako konačno pokrenuti reforme kako bi rasteretili one koji pune javne proračune, posebice ako kriza koja se ozbiljno najavljuje zaista dođe, od njih stiže pritisak da jedino što ih zanima u ovom trenutku su “plaće i uvjeti rada”. aštićeni radnici javnog sektora to mogu raditi bez problema, dok ih za one koji pune javne proračune, a sutra bi mogli ostati bez posla, nije previše briga.

Većina nas laika uvjerena je da tartufi rastu samo na području Istre koja je od tog gurmanskog blaga napravila pravi brend. Je li razlog tome razvikanost i medijska eksponiranost, naša nezainteresiranost za tu vrstu gljiva ili pak nešto treće, sada je nebitno jer se u posljednje vrijeme tartufi, uglavnom crni, pronalaze i u drugim dijelovima Lijepe naše. Slavonije, Zagorja, Varaždinske županija pa čak i u Međimurju. - Da, istina je. I u Međimurju su nedavno pronađeni crni tartufi, potvrdio nam je Tomislav Nikolić, predsjednik Udruge šumoposjednika Međimurja Jegnjed koji je također ponosno dodao: - Mogu reći da sam ih probao i da su vrlo ukusni. Za razliku od “običnih” nadzemnih gljiva, tartuf, kako je poznato raste isključivo pod zemljom i nije ograničen samo na područje Istre već ih ima praktički po cijelom našoj zemlji. No, uz njega, ima još niz podzemnih predstavnika koji nemaju apsolutno nikakve veze s tartufom, kako to misle ljudi koji ih pronađu. - Isto imaju specifičan miris pa čak i sliče tartufu što zavara i na kraju razočara mnoge ljude, ističe Mario Vlašić, voditelj projekta kojim se obavlja preliminarno istraživanje tartufa na području Međimurja. Naime, nakon Varaždinske županije u kojoj se lani provodio taj projekt i službeno je potvrđeno postojanje

- Probao sam crnog međimurskog tartufa i mogu reći da je vrlo ukusan, poručuje Tomislav Nikolić, predsjednik udruge Jegnjed i determinacija staništa 2-3 vrste tržištu interesantnog crnog tartufa koji se inače pojavljuje u nekoliko varijanti: crni ljetni, jesenski, zimski te još dvije, nešto rjeđe varijante. Preliminarno istraživanje sada pak je uz pomoć Šumarskog instituta u Jastrebarskom, u Međimurju pokrenula Udruga Jegnjed, također u cilju traženja staništa, pretpostavlja se crnog tartufa. - U svemu tome, najvažnija je velika doza sreće i biranje terena. Možete primjerice proći teren danas bez uspjeha da bi ga za tri sata tu ipak našli. Komercijalni pronalazak mora biti vezan uz

teren s visokim Ph, odnosno lužnatim tlom. Nažalost, poznato je kako je većina terena u Međimurju uglavnom s kiselim tlima dok se lužnatim tlom može “pohvaliti” tek mali dio gornjeg dijela. Uglavnom se tu radi o bukovoj šumi ili šumi hrasta kitnjaka, graba, lijeske… Kako je istraživanje u tijeku, ali i u cilju zaštite prirode, nismo mogli dobiti, a po svemu sudeći, niti će ubrzo biti objavljena točna lokacija pronalaska tartufa. Naime, privučeni poprilično visokim cijenama, tartuf privlači brojne ljude koji kreću u potragu za njim i pri tome uništavaju sve oko sebe, ne poštujući osnovna pravila branja gljiva.

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE u Čakovcu objavilo dobru vijest

Vladimir Mislović, predsjednik čakovečke udruge gljivara Smrčak, kaže da i za ubiranje tartufa treba dozvola Šumarije, osim ako se ne radi o privatnim šumama gdje pak treba dozvola vlasnika. S obzirom da tragači za tartufa nerijetko iza sebe ostavljaju “nered” u šumama, za sada se lokacija na kojoj su pronađen tartufi drži velikom tajnom. Međutim, pitanje je kada će sve biti otkriveno uz upozorenje gljivara. - Poznato je kako se gljive traže, beru i ostavlja teren iza sebe. A za branje, odnosno traženje tartufa, poznato je treba sa sobom voditi i posebno obučenog psa tragača.

Odobren upis studenata na studij Održivi razvoj Međimurskom veleučilištu u Čakovcu je 5. rujna 2019. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja ukinulo zabranu upisa studenata na studijski program Održivi razvoj, temeljem mišljenja Akreditacijskog savjeta pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. Tako će do 17. rujna maturanti moći izabrati i upisati novi studijski program Održivi razvoj u jesenskom upisnom roku, koji je dobio pozitivno mišljenje stručnjaka te je usklađen s najnovijim zahtjevima tržišta rada. - Izuzetno sam ponosna što smo na doradi i poboljšanju studijskog

programa Održivi razvoj pokazali pravi timski rad u kojem su sudjelovali svi kojima je stalo da tako dobar studij održimo u našoj regiji te nastavimo stvarati stručni kadar u tom području, komentirala je dekanica MEV-a Nevenka Breslauer. Ukidanje zabrane upisa potvrda je da Međimursko veleučilište u Čakovcu nudi kvalitetne studijske programe, od Održivog razvoja i Računarstva do Menadžmenta turizma i sporta kazala je dekanica Breslauer koja je pri kraju mandata i od početka nove akademske godine na tom mjestu zamijeniti

Nevenka Breslauer

će je novi dekan Igor Klopotan. U narednom razdoblju Veleučilište će na-

staviti raditi na njihovoj kvaliteti i razvoju i uvođenju novih te se razvijati u smjeru svoje vizije, a to je postati regionalni centar izvrsnosti visokostručnog i primijenjenog znanstvenog rada ističu iz MEV-a. - Vrlo smo zadovoljni što je evaluacija studijskog programa preddiplomskog stručnog studija Održivi razvoj rezultirala odobrenjem upisa studenata u akademsku godinu 2019./2020. te pozivam sve brucoše da upišu ovo sve traženije zanimanje na tržištu rada, kazao je pročelnik odjela Održivi razvoj Goran Sabol. (sh)

13. rujna 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ODLASKOM dr. LEONA VRTARIĆA iz čakovečke bolnice pacijentima nema tko kontrolirati i zamijeniti govornu protezu

Oto Križman: Zašto sam bolničku uslugu prisiljen potražiti drugdje!? Otmar Križan ili poznatiji pod imenom Oto iz Male Subotice, već se gotovo tri godine bori s bolešću glasnica i grkljana da bi na kraju, zbog tumora, završio s govornim aparatom. Cijelo to vrijeme, bio je pacijent dr. Leona Vrtarića koji ga je i dva puta operira u čakovečkoj bolnici i u kojeg ima iznimno povjerenje te samo riječi hvale. Međutim, on odnedavno više ne radi u našoj bolnici. - Mi svi koji imamo govorne proteze, trebamo česte kontrole, objasnio nam je Oto Križan i dodao: - Naime, ako one propuste, ne možemo piti, jesti, stalno kašljemo i moramo ići na njenu zamjenu. Odjelna sestra Violeta rekla nam je da nam u Čakovcu, protezu, više nema tko zamijeniti pa smo prisiljeni ići u Koprivnicu, Varaždin ili Zagreb. Kako se tko i gdje snađe. Njemu trenutno nije problem otići do Koprivnice, no to ne znači da i drugi mogu samo tako, umjesto u Čakovec, skočiti do Koprivnice.

- Iziskuje to vrijeme jer sada treba najprije saznati gdje možeš otići, tko to radi, kako funkcionira, naručiti se i tek onda doći. U Čakovcu je to sve išlo vrlo brzo i jednostavno, kaže naš sugovornik. - Došao si tamo, odmah su ti zamijenili i dalje si normalno funkcionirao. Očekuje i od Kluba laringektomiranih da se bolje uključi u cijelu tu problematiku, a ne da stvar rješava po prinicipu: “A kaj mi tu moremo”. - Budemo li svi šutjeli i mirno prelazili preko odlaska naših vrhunskih liječnika, na kraju bude ispalo da ćemo imati najmoderniju bolnicu sa svim čudesima moderne tehnologije no nećemo imati čovjeka-stručnjaka koji će moći i znati raditi na njima i očitati rezultate, poručuje razočarani Oto Križman. U ovom slučaju riječ je o dr. Leonu Vrtariću koji je, između ostaloga obavljao i funkciju voditelja Poliklinike otorinolaringologije. Svoj novi poslovni izazov, sada odrađuje u koprivničkoj Općoj bolnici.

- Nama je jedna kolegica otišla s Odjela ORL i javila se potreba za popunjavanjem tog mjesta. Nema tu nikakvog koncentriranja stručnjaka ili pak stvaranja tzv. centra izvrsnosti, već se radi o jednostavnom zapošljavanju stručnjaka koji nam je nedostajao, odgovorio je na naš upit Mato Devčić, ravnatelj Opće bolnice Koprivnica i dao potvrdu da dr. Vrtarić sada radi u tom gradu. Prema riječima ravnatelja ŽB Čakovec dr. Tomislava Novinščaka, liječnik je otišao iz naše bolnice “zbog osobnih razloga”. I dok je Koprivnica popunila svoje slobodno mjesto, odlaskom vrsnog otorinolaringologa dr. Vrtarića, u Čakovcu od početka rujna nije ostalo samo jedno upražnjeno mjesto, već su pacijenti ostali bez jedinog čovjeka koji je kontrolirao i mijenjao govorne aparate. Riječ je o pacijentima koji su zbog bolesti ostali bez mogućnosti govora pa im je pod kožu ugrađen aparat. - Bio je to vrhunski odjel, kaže naš sugovornik Oto

- Meni trenutno nije problem otići do Koprivnice, no to ne znači da i drugi mogu samo tako, umjesto u Čakovec, skočiti do bilo kojeg drugog grada, ističe Oto Križan na kojem mu je bilo užitak boraviti bez obzira na bol i tešku dijagnozu. Osjećao se sigurnim i jednostavno se, praktički bez problema, prepustio liječnicima. Bio je to jednostavno hotel s 5 zvjezdica. Slična mu se stvar desila na oftamološkom Odjelu, budući da ima problema s okom. - Jednostavno na Odjelu nije bilo ni jednog oftamologa pa sam bio prisiljen otići u Varaždin gdje se i dalje liječim. Otorinac u Koprivnici, očni u Varaždinu, pitam se u kojem ću sljedećem gradu završiti. A gdje će laringektomirani moći zamijeniti svoje govorne aparate, pitali smo ravnatelja Novinščaka koji je naše pitanje proslijedio

Lari Stanić, voditeljici ORL-a čakovečke bolnice. - Uznapredovala bolest grkljana, koja zahtjeva odstranjenje čitavog organa (grkljana ili larinksa), se prema suvremenim uzorima zbrinjava u onkološkim timovima u klinikama. Kako u našoj ustanovi imamo vrlo dobru suradnju s onko-timovima odjela ORL KBC Zagreb i KBC Sestre milosrdnice, isto će se prema suvremenim smjernicama raditi nadalje u uskoj suradnji s navedenim timovima. Naši prethodno obrađeni pacijenti po preporuci onkotimova će biti dodatno prema potrebi i preporukama praćeni i suportirani od odjelnih liječnika naše ustanove, stoji u odgovoru Lare Stanić.

ODRŽAN MIRNI PROSVJED zdravstvenih djelatnika ispred čakovečke bolnice

Žale se na potplaćenost i neadekvatne uvjete rada U četvrtak, 12. rujna u podne održan je polustani mirni prosvjedni skup radnika u zdravstvu u krugu Županijske bolnice Čakovec da bi ukazali na težak položaj zaposlenih u zdravstvu. Na prosvjednom skupu okupilo se stotinjak zdravstvenih djelatnika kojima su se obratili sindikalni predstavnici Stjepan Topolnjak i Vesna Hozmec Blažić. Ona je okupljenima pročitala pismo zbog čega prosvjeduju. - Razlog za mirni prosvjed je alarmantan je nedostatak djelatnika u zdravstvu koji dovodi do zatvaranja ili spajanja pojedinih odjela u zdravstvenim ustanovama. Potplaćenost i neadekvatni uvjeti rada razlog su za sve veći odlazak u inozemstvo. Višegodišnje zanemarivanje sustava i nezainteresiranost vladajućih struktura za rje-

šavanje nagomilanih problema. Koliko je još ostalo vremena do potpunog kolapsa zdravstvenog sustava, javno je zapitala Vesna Hozmec Blažić. Istakla je da su plaće u zdravstvenom sustavu ispod nacionalnog prosjeka mnogih zemalja EU i da naši zdravstveni radnici žrtvuju svoje zdravlje, a da im se istovremeno odbija platiti njihov rad. - Potkapacitirani smo ne samo jer nema dovoljno liječnika i medicinskih sestara, nego svih profila radnika u zdravstvu: fizioterapeuta, inženjera radiologije, laboratorijskih tehničara pa i radnika u tehničkoj službi, kazao je predstavnik sindikata. Topolnjak je naveo i novčane svote za pojedine strukture zaposlenih u zdravstvu koje bi oni dobili da se njihovi

VIJEST(I) TJEDNA

Preuzela odgovornost i pokrenula vlastiti biznis

- Odjelna sestra Violeta rekla mi je da nam u Čakovcu protezu više nema tko zamijeniti, pa smo prisiljeni ići u Koprivnicu, Varaždin ili Zagreb, rekao je naš sugovornik iz Male Subotice Piše: Vlasta Vugrinec

Nikad nije kasno za promjenu karijere ili za realizaciju posla pa makar put do cilja bio dug, ispunjen preprekama i krivudav. Mireli Mutvar iz Peklenice. - Skupila sam hrabrost i odlučila da krenem u nešto drugo. Nije bilo jednostavno s 40 godina krenuti u nove poslovne vode. Mene je više od posla u tekstilu zanimalo uređivanje, šminkanje, frizerstvo...Godinu dana sam razmišljala kako ostvariti želju da radim posao koji mi više leži. Dala sam otkaz u Calzedoniji pa što bude, bude. Ponovno sam krenula na edukaciju za uređivanje noktiju. Dva tjedna svaki dan sam putovala na edukaciju u Zagreb da bih naučila novu vještinu. Što je sve još morala napraviti da pokrene svoj biznis i na koje je prepreke naišla pišemo u temi broja na str. 4-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Dobro stanje grožđa nagovješćuje vrhunsko vino U Gornjem Međimurju ovog su tjedna počele prve berbe grožđa. U toj prigodi zaputili smo se do obitelji Kocijan iz Štrigove koja je već pošteno “zasukala” rukave kako bi sve bilo na vrijeme spremno za najiščekivaniji dio godine svakog vinogradara i vinara. - Ovaj je nasad star tri godine, tako da nam je ovo prva berba uopće. Parametri su jako zadovoljavajući. Šećeri se kreću od 84 do 86 oeksli, a kiseline su oko 8 grama po litru. Grožđe je zdravo, to je najbitnije. Nadamo se da će nam i vrijeme poslužiti, kazao nam je Petar Kocijan i dodao da je sljedeći tjedan u planu berba chardonnayja, a potom traminca i graševine. Reportažu donosimo na str. 22.

Fiksna cijena za sve na računima za odvoz otpada

Ako Vlada ne prihvati njihove zahtjeve spremni su ići i na daljnje prosvjedne akcije poručeno je u krugu čakovečke bolnice zahtjevi prihvate. To je povećanje od 80 do 90 kuna neto mjesečno za spremačice, za medicinske sestre, administrativne djelatnike i tehničke službe 100 kuna, odjelne sestre ovisno na kojem odjelu

rade od 240 do 300 kuna, a liječnike ovisno na kojem odjelu rade i kakav dodatak na plaću imaju od 500 do 600 kuna u neto iznosu. - To je krajnje malo, ali jednostavno i do tih mrvica

sa stola je teško doći. Dva tjedna traju prosvjedne aktivnosti, a ako Vlada ne prihvati zahtjeve moramo ići i na nove prosvjedne akcije, poručio je na kraju. (BMO)

Tek što su se osušila slova na posljednjim izmjenama vezanim uz način plaćanja prikupljanja i odvoza komunalnog otpada, s vrha nam ponovno stiže nova uredba, odnosno dopune postojeće koje iako još nisu stupile na snagu već dižu prašinu u javnosti. Posebno se to odnosi na sjever Hrvatske koji jedino uredno poštuje sve ono što mu država i resorna ministarstva propisuju. U suprotnom, zna se, slijede kazne. Što je opet novoga i što se mijenja uz moguće poskupljenja ove komunalne usluge donosimo na str. 6.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. rujna 2019.

DONOSIMO ISKUSTVO Mirele Mutvar iz Peklenice o korištenju potpore za samozapošljavanju k

Poticaji su super, ali sam ih zb jednog propusta umalo vraća - Nisam shvatila da, ako doprinose ne uplatim striktno do 15. u mjesecu već samo dan kasnije nastupa ogroman problem zbog kojeg sam zamalo sve morala vratiti i odustati od moje poslovne ideje - kazala je naša sugovornica Mirela

Piše: Božena Malekoci - Oletić

Nikad nije kasno za promjenu karijere ili za realizaciju posla pa makar put do cilja bio dug, ispunjen preprekama i krivudav. Mireli Mutvar iz Peklenice je u 40-toj godini života uspjelo pokrenuti kreativni posao što je oduvijek željela. Unatrag tri godine uz pomoć sredstava za samozapošljavanje otvorila je obrt za uređivanje noktiju. Posao uključuje kreativnost, vještinu baratanja kistom, bojama te smisao za lijepo. Prije toga radila je puno toga što nema nikakve veze sa sadašnjim poslom. - Uvijek sam voljela crtanje i bila umjetnička duša. Vidjela sam sebe u nečem kreativnom. No, kad je birala srednju školu nije upisala ono kamo ju je srce vuklo. - Po završetku osnovne škole upisala sam tekstilnu školu, premda to nije bila moja želja, nego je to bila prva škola u kojoj

je bilo slobodnih mjesta. Ušla sam u nju na “buf” i upisala se. Nekada mama i tata nisu hodali s nama na upise, nego smo se snalazili sami kako smo znali, ispričala je Mirela. - Željela sam upisati smjer dizajner za što je trebalo položiti ispit iz crtanja i spretnosti ruku. Crtanje sam voljela jer sam oduvijek umjetnička duša, ali sam se uplašila da neću proći testiranje pa da ću morati ići na upis na jesenski rok. Shodno tom razmišljanju završila sam u tekstilnoj školi za oplemenjivača tekstila što me uopće nije zanimalo. Mirela se do sad educirala za mnoge poslove: prodavačicu, završila tečaj za maserku te je isprobala rad u Calzedoniji. - Radeći u Calzedoniji jedva sam izdržala. To nikako nije bio posao za mene. Došla sam samo na mjesec dana dok si ne nađem nešto drugo, ali se odužilo. U tom poslu sam bila strašno nesretna, ispričala nam je Mirela.

Prošle godine 6485 samozaposlenih

U 2019. godini HZZ je za cijelu Hrvatsku osigurao 341,39 milijuna kuna te planira u samozapošljavanje uključiti 6217 osoba. Po interesu nezaposlenih osoba za poduzetništvo 2018. je dosad rekordna, sa 6485 novih poduzetnika i rastom koji iznosi 81% u odnosu na 2017. te ih je čak za 2,8 puta više u odnosu na 2016. I na razini Hrvatske kao i u Međimurskoj županiji iz godine u godinu raste interes za korištenje poticaja za samozapošljavanje, pa je u posljednjih 7 godina ovu mjeru iskoristilo oko 23.300 osoba koje su se vodile u evidenciji Zavoda za

zapošljavanje. Oko 75 posto samozaposlenih osoba na području Hrvatske nakon isteka mjere nastavile su poslovati s istim ili povećanim obujmom poslovanja, pokazuje istraživanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koje je obuhvatilo tri godine gospodarske krize (2010. - 2013.). Za očekivati je još bolji učinak jer su se za poticaje javljali oni koji su imali veće šanse da ostanu na tržištu. Preko Hitro.hr lani su otvorena 6822 trgovačka društva i obrta u Hrvatskoj. Sve značajniji broj novih poduzetnika starta uz pomoć potpora koje su postale rezervoar za novo zapošljavanje.

Skupila hrabrost u 40-toj da se ostvari u onome što želi - Skupila sam hrabrost i odlučila da krenem u nešto drugo. Nije bilo jednostavno s 40 godina krenuti u nove poslovne vode. Mene je više od posla u tekstilu zanimalo uređivanje, šminkanje, frizerstvo… Godinu dana sam razmišljala kako ostvariti želju da radim posao koji mi više leži. Dala sam otkaz u Calzedoniji pa što bude, bude. Ponovno sam krenula na edukaciju za uređivanje noktiju. Dva tjedna svaki dan sam putovala na edukaciju u Zagreb da bih naučila novu vještinu. Obrt sam otvorila uz pomoć Zavoda za zapošljavanje. Moram reći da mi je jako puno pomogla savjetnica Klaudija Mađarić koja me upoznala s poticajima za samozapošljavanje. Ona i suprug Dejan puno su me ohrabrivali da krenem i iskoristim mjeru samozapošljavanja. Da nije bilo njih ne znam bih li to ostvarila. Poticaji su super, ali su mi zadali i puno muke jer sam ih nakon godinu dana korištenja skoro vraćala. Sav taj stres zbog nedovoljnog razumijevanja uvjeta financiranja. Kad govorimo o njihovom nedostatku, treba reći da se iz poticaja mogu pokrivati samo određeni, a ne svi troškovi koji su potrebni za pokretanje posla. Ako se dobro sjećam, prije tri godine kad sam otvorila obrt odobrili su mi 35.000 kuna za samozapošljavanje. Morala sam preurediti bivše spremište u dvorištu u salon, ali za preuređivanje prostora sredstva nisam mogla koristiti, premda sam morala urediti prozore, postaviti pod, urediti WC... Poticaje sam mogla

trošiti samo za nabavu radnog stola, rasvjetnu radnu lampu i pribor koji mi je potreban za rad, troškove edukacije i 11 mjeseci za plaćanje doprinosa. - U razdoblju korištenja sredstava napravila sam grešku koja je me skoro stajala vraćanja doprinosa. Nisam shvatila da doprinose moram uplatiti striktno do 15., a ne 16. ili koji dan kasnije u mjesecu. Ističem, sve doprinose uredno sam platila za svaki mjesec, ali ne striktno do zadanog datuma. Nisam shvatila da ako doprinose uplatim 16. da bi to mogao biti velik problem. Kad dođeš na savjetovanje za samozapošljavanje, ispričaju ti brdo informacija, od čega si sav uplašen. Nije da nisam dobila informaciju oko plaćanja doprinosa do 15., ali mi se dogodio previd, kao ono kad ne vidiš što na ugovoru piše sitnim slovima.

U jednom trenutku pomislila sam da će me “vrag zeti”? Kad je prošlo godinu dana od otvaranja obrta, Mirela je morala donijeti papire na uvid radi provjere korištenja sredstava. Odmah su joj našli tu grešku da se nije stiktno držala datuma uplate doprinosa. - Poslali su mi rješenje da vratim 11.000 kuna. Mislila sam da će me “vrag uzeti, šlagirati” i prva misao mi je bila da sve zatvorim, ispričala nam je Mirela. Ipak, nakon prvog šoka se odlučila žaliti na rješenje. Na kraju je uz pomoć žalbe i natezanja, uspjela situaciju riješiti u svoju korist. Dokumentirala je izvodima iz banke da je sve poreze uredno platila i da sredstva iz poticaja nije nenamjenski trošila. - U redu, pogriješila sam kaže Mirela, ali mi

Mirela Mutvar prije tri godine je otvorila obrt uz pomoć potpore za samoza

se čini da poticaje ne daju iskreno, kao vjetar u leđa, nego kao da traže grešku kako bi dio novaca vratili natrag. Traže dlaku u jajetu. Daju ti informacije, ali cake su u detaljima. Trebali bi biti fleksibilniji, a ne tako kruti u nekim pravilima. Dodala je: - Meni je bilo stalo da uspijem, nisam uzela poticaj da obrt za godinu dana zatvorim, ali su me svojim ponašanjem doveli do toga da sam ga nakon godinu dana skoro zatvorila. Da žalba nije uspjela tko zna što bi bilo, ali eto radim već tri godine. Hvala Bogu posao se zalaufao i dobro ide. Bilo bi dobro da pojačaju tu servisnu podršku friškim poduzetnicima. Da nisam imala prijateljicu Gogu koja ima računovodstveni servis, poslovni plan ne bih znala napisati na propisani način. Znala sam što želim raditi i kako, educirala se, ali poslovni plan sama ne bih bila u stanju napisati

bez njezine pomoći i to iz drugog pokušaja, kaže Mirela. Već desetu godinu Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi potporu za samozapošljavanje,a nas je zanimalo s kakvim uspjehom. Informacije smo zatražili od Nikole Hrena, predstojnika Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Iz priče koju nam je ispričala Mirela Mutvar jasno je da je put do sredstava za samozapošljavanje trnovit i zamršen, ali podaci pokazuju da u Međimurskoj županiji ne nedostaje upornih koji u tome uspijevaju. Ne uspiju svi održati posao, ali velika većina preživi na tržištu i nakon potpore.

Od 959 korisnika potpore, 691 nastavilo poslovati

- S provedbom mjere Zavod je započeo u razdoblju visoke nezaposlenosti s ciljem da se u nedostatku

13. rujna 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

koja je sve popularnija kod Međimuraca i sve što trebamo znati o njima

bog ala

Kako do potpore za samozapošljavanje - Osoba mora izraditi poslovni plan iz kojeg je razvidno da je poslovna ideja održiva te proći aktivnosti savjetovanja za samozapošljavanje u nadležnom regionalnom/područnom uredu - Dodijeljena subvencija usmjerena je na troškove otvaranja i rada poslovnog subjekta, a isti se prikazuju u troškovniku dostavlje-

apošljavanje, a manu vidi u krutim pravilima ispunjavanja obveza

raspoloživih radnih mjesta nezaposlenim osobama s poduzetničkim potencijalom omogući da pokrenu vlastiti posao uz financijsku podršku Zavoda pri otvaranju poslovnog subjekta. Tijekom 10 godina provedbe potpora za samozapošljavanje je mnogim nezaposlenim osobama omogućila da potaknu i razviju svoj poduzetnički potencijal. Korisnici nisu više pretežito dugotrajno nezaposlene osobe kao u prvih par godina provedbe, koje su tražile svoju priliku na tržištu rada u nedostatku radnih mjesta, već potporu sve više koriste osobe koje su se u svom radnom angažmanu

do samozapošljavanja dokazale svojom stručnošću i inovativnošću te su svoje radno iskustvo odlučile nastaviti kroz razvoj vlastitih poslovnih projekata. To je ujedno pokazatelj i garancija sve veće uspješnosti provedbe mjere i dugotrajnosti održavanja poslovnih subjekata budući da većina korisnika naših potpora u Međimurskoj županiji i dalje uspješno posluje, a mnogi od njih su proširili svoje poslovanje te zaposlili dodatne djelatnike. Uz financijsku potporu, osobama koje iskažu interes za samozapošljavanje osigurava se stručna pomoć u regionalnim ili područnim uredima Zavo-

da gdje djeluju savjetnici za samozapošljavanja te mogu na jednom mjestu dobiti sve relevantne informacije o aktivnostima vezane za realizaciju poduzetničke ideje, a koje uključuju pomoć u izradi poslovnog plana, upućivanje na besplatne edukacije kao i informacije o drugim davateljima potpora te povezivanje svih dionika na lokalnom tržištu rada (npr. HOK, HGK, razvojne agencije). Trajanje potpore je 12 mjeseci. Financijska potpora dodjeljuje se za pokrivanje troškova otvaranja i rada poslovnog subjekta. Potpora se dodjeljuje osobama koje su obavile aktivnosti

u suradnji sa savjetnikom za samozapošljavanje i razradile poduzetničku ideju. Od ukupno 959 odobrenih potpora na području Međimurske županije, aktivno posluje 691 osoba što čini 72,1 posto od ukupnog broja odobrenih potpora.

U 10 godina ukupno 959 odobrenih potpora na području Međimurske županije, aktivno posluje 691 osoba što čini čak 72,1 posto Interes korisnika potpora za samozapošljavanje je veoma širok te su obuhvaćene gotovo sve

Broj korisnika potpore za samozapošljavanje u Međimurskoj županiji

djelatnosti. Međutim, daleko najveći interes iskazan je u građevinarstvu (172 ili 17,9%), prerađivačkoj industriji (149 ili 15,5%), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (140 ili 14,6%), ostalim uslužnim djelatnostima (125 ili 13,0%), trgovini (117 ili 12,2%), informacijama i komunikacijama (70 ili 7,3%) te djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane (60 ili 6,3%), što zajedno čini čak 87,0% udjela u odnosu na sve ostale djelatnosti. Promatrano prema obrazovnoj razini osoba koje su se upustile u poduzetničke vode daleko prednjači srednjoškolsko obrazovanje, uključujući u podjednakim udjelima trogodišnje i četverogodišnje programe i to s udjelom od 68,6%, a sa znatno manjim udjelima zatim slijede: fakultetsko obrazovanje (12,4%), 1. stupanj fakulteta odnosno viša stručna sprema 10,3%, dok se preostalih 8,7% odnosi na osobe na razini priučenih polukvalificiranih radnika. Promatrano po zanimanjima osoba koje su pokrenule vlastiti posao daleko najviše prednjače ekonomisti svih razina obrazovanja od srednje stručne spreme, 1. stupnja fakulteta pa do fakultetskog obrazovanja. Zatim po frekventnosti možemo izdvojiti i sljedeća zanimanja:

nom uz poslovni plan - Troškovnik podrazumijeva troškove vezane uz registraciju poslovnog subjekta i sredstva povezana s obavljanjem djelatnosti, poput nabave opreme, zakupa poslovnog prostora i obveznih doprinosa za 11 mjeseci poslovanja. Troškovi se mogu navoditi s uključenim porezom na dodanu vrijednost.

administrativni službenici, prodavači, automehaničari, frizeri, soboslikari, elektromehaničari/elektrotehničari, građevinski tehničari, konobari, kozmetičari, računalni tehničari, stolari, strojarski tehničari i vozači, kazao je Hren.

Samo pet prekida ugovora Najvažniji aspekt analize je uspješnost provedbe potpora s aspekta aktivnosti poslovnih subjekata nakon završetka ugovornih obveza s obzirom da Zavod ugovorno prati svaku odobrenu potporu godinu dana. - Dio analize odobrenih potpora iz 2018. godine još nije završen s obzirom da nije prošla godina dana od odobrenja potpora, a isto vrijedi i za 2019. godinu gdje su sve potpore još aktivne. Međutim, dobar je pokazatelj kako je za sve odobrene potpore u navedene dvije godine (373) za sada zabilježeno samo 5 prekida ugovorne obveze, što upućuje na ozbiljnost pristupa naših korisnika samozapošljavanju te možemo očekivati dobru završnu realizaciju i veoma visoku očekivanu perspektivu kako će poslovni subjekti poslovati i nakon jedne godine odnosno u dugoročnijoj perspektivi, zaključio je predstojnik HZZZ-a Čakovec.

Godina

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

1.-7.2019.

Ukupno

Broj korisnika

141

119

104

210

163

959

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. rujna 2019.

NOVIM PRAVILIMA o skupljanju komunalnog otpada opet se uvodi zbrka oko ove važne usluge

Uvodi se fiksna cijena odvoza za sve korisnike

Dvočlano kućanstvo na području Čakovca ima početnu cijenu kante od 120 litara s jednim odvozom mjesečno 63,50 kuna i ona bi trebala biti čak manja, dok Preložani koji imaju kantu od 60 litara i sadašnju cijenu 36,78 kuna, plaćali bi duplo više NEZAPOSLENIH u Međimurju 2199, što je 2 posto više nego u srpnju

U kolovozu se više otpuštalo nego zapošljavalo U radni odnos u kolovozu su primljene samo 142 osobe, a otpušteno je 159 Krajem kolovoza 2019. godine u evidenciji Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je bilo 2.199 nezaposlenih osoba. Broj nezaposlenih u odnosu na prethodni mjesec porastao je za 2 posto. U strukturi nezaposlenih je 1331 nezaposlenih žena, koje čine 60,5 ukupne nezaposlenosti, a muškaraca je 868, odnosno, 39,5 posto. U kolovozu 2018. godine udio nezaposlenih prema spolu bio je 58,5 posto žena naspram 41,5 posto muškaraca. U kolovozu je iz evidencije nezaposlenih izašlo 267 osoba, od čega 166 osoba zbog zaposlenja. Na temelju radnog odnosa zaposlene su 142 osobe dok su 24 osobe zaposlene na temelju drugih poslovnih aktivnosti: stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkog društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima. Standardno za Međimursku županiju najviše je zapošljavala prerađivačka industrija – 48 osoba, trgovina – 21 osoba, djelatnost pružanja smještaja

POGLED ODOZDO

te pripreme i usluživanja hrane – 13 osoba i građevinarstvo – 10 osoba. Osim izlazaka zbog zaposlenja iz evidencije je iz ostalih razloga rada brisana 101 osoba, i to uglavnom zbog odjave s evidencije - 26, neaktivnog traženja posla/neraspoloživosti za rad i to zbog neizvršavanja individualnih konzultacija -12, neodazivanja na individualno savjetovanje – 25, neraspoloživosti za rad – nemogućnost kontaktiranja – 4 ili neraspoloživosti za rad – neodazivanje na poziv Zavoda radi obrazovanja – 4, te ostvarivanja prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku poštedu – 13 i umirovljenja – 6. Tijekom kolovoza u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 310 osoba. Promatrajući strukturu novoprijavljenih, najvećim udjelom evidentirane su osobe direktno iz radnog odnosa – 159 osoba ili 51,3 posto. Nadalje, 96 osoba evidentirano je iz neaktivnosti, 49 osoba direktno iz redovnog školovanja, a preostalih 6 osoba ušlo je u evidenciju iz nekog drugog oblika rada. (BMO)

Tek što su se osušila slova na posljednjim izmjenama vezanim uz način plaćanja prikupljanja i odvoza komunalnog otpada, s vrha nam ponovno stiže nova uredba, odnosno dopune postojeće koje iako još nisu stupile na snagu već dižu prašinu u javnosti. Posebno se to odnosi na sjever Hrvatske koji jedino uredno poštuje sve ono što mu država i resorna ministarstva propisuju. U suprotnom, zna se, slijede kazne za razliku od južnog dijela Lijepe naše gdje je sve po starom, nikome nije priša te se još pokušavaju naučiti što je to uopće selektivno prikupljanje otpada. Istina, slična je situacija i u našem glavnom gradu Zagrebu koji konstantno grca u smeću.

Jedinstveni fiksni dio cijene za sve

Dakle, na području naše zemlje ima svega i svačega

ali isto tako ni u Međimurju nema jedinstva, barem što se tiče cijene odvoza. Svako komunalno poduzeće ima svoj Pravilnik za koji smatra da je najmanje nepošten prema korisnicima. Kažu, da je naprosto nemoguće formirati cijenu koja bi zadovoljila baš sve. Drugim riječima, GKP ČAKOM ima jednu cijenu, GKP PREKOM drugu te GKP MURS-EKOM treću. Konkretno, dvočlano kućanstvo na području Čakovca ima početnu cijenu kante od 120 litara s jednim odvozom mjesečno 63,50 kuna dok PREKOM za njih ima kantu od 60 litara i cijenu 36,78 kuna. Nadalje, za kućanstva čakovečko poduzeće ima samo kante od 120 litara i ona je temelj izračuna cijene odvoza, dok preloško to radi i za 60, 80 i 120 litara. Sada pak, dopunom postojeće uredbe za područje cijele naše zemlje, propisana je jedinstvena fiksna cijena od 47,42 bez PDV-a. Budu-

esetljećima je Međimurje bilo ponosno na svoju malu lokalnu decentraliziranost, na ravnomjerni razvoj svih naselja. Komunalni standard u selu i gradu bio je izjednačen, pa ipak skoro bi rekli preko noći počela je velika seoba sela u grad. Sela u Međimurju počela su izumirati doduše ne tako dramatičnim tempom kao u Slavoniji. Sljedeći popis stanovništva ogolit će našu novu stvarnost. Sve stariju dob-

nu strukturu stanovnika naših sela. A što će tek biti za desetljeće - dva! Raste broj praznih kuća. Kada se prvi put na ogradi ili balkonu neke međimurske hiže pojavio transparent o njezinoj prodaji malo smo se lecnuli. Sada su ti transparenti već posvuda. eđimurci su se nekada natjecali jedni s drugima i gradili kat ili barem šaru više od susjeda. Sada je trend potpuno suprotan. Počela

ći da je uredba ovih dana izašla u Narodnim novinama, primjena bi trebala stupiti na snagu u roku od 3 mjeseca. U praksi to znači, da će doći do promjene cijene koju će, u Međimurju, najviše osjetiti korisnici usluga GKP PREKOM i to jednočlana te dvočlana kućanstva kojima cijena skače i za 100%. Dakle, umjesto 36,78 kuna cijena bi im bila veća za čak 102,65%. Smanjenje bi trebala osjetiti višečlana kućanstva sa spremnikom od 120 litara i to s oko 19%. Na području Čakovca će situacija biti obrnuta. Jednočlana i dvočlana kućanstva plaćala bi tek pokoju kunu, odnosno oko 2-3 kune manje nego što su dosada dok najveće poskupljenje prijeti korisnicima stambenih zgrada.

Prekom traži pomoć javnosti

Najveće poskupljenje osjetit će korisnici usluga PREKOM-a i to jednočlana te dvočlana kućanstva kojima cijena skače za 100%

Velika seoba iz sela u grad

Siniša Radiković, direktor PREKOM-a kaže da se radi “o novoj gluposti”

je jagma za čim manjim i štedljivim stanovima. Mirovine su male, nitko ne želi robovati skupom zagrijavanju kuća zimi. Više ništa nije jeftino, ni plin ni drva. elika seoska dvorišta ne služe ničemu. Međimurska sela prestala su biti mala gospodarska dvorišta sa štalama, svinjcima i kokošinjcima. A pretvarati ih u lijepe okućnice, kao i njihovo održavanje skupo je i naporno.

zato svatko tko ima neku svoju ušteđevinu, kada je čuvanje novca u banci neisplativo, kupuje nekretninu i seli u manji prostor koji ne iziskuje visoke troškove režija, ni zamorno održavanje. Kućama su cijene niže nego ikad, jer trenutno nisu na cijeni, posebno izvan grada. Uzrok je i prometna nepovezanost javnim prijevozom. Svugdje morate ići autom, osim ako ne živite u Čakovcu.

Naravno, ni komunalcima nije svejedno pa je tako ovih dana Siniša Radiković,

direktor GKP PREKOM navodi “da se radi o “gluposti”. - Ovo znači da će oni koji rade najmanje smeća npr. jednočlano ili dvočlano domaćinstvo plaćati fiksni dio cijene kao i osmeročlana ili deveteročlana domaćinstva, isto tako će mala poduzeća plaćati isti fiksni dio cijene kao i velika poduzeća, kaže između ostaloga u podužem priopćenju koje donosimo u ovom broju u našoj rubrici Otvoreni stupci na str. 25. Ima još podosta nelogičnosti u našoj regulativi, tvrdi, no to očito nema smisla nabrajati jer nas nitko ne sluša. Smatra da su rezultati koje postižu u gospodarenju otpadom (Prelog je trenutno na 69,86% odvojenog prikupljanja otpada) plod suradnje korisnika, vlasnika (JLS) i komunalaca te da svi zajedno moramo upozoriti Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te javnosti da se moraju ispraviti navedene nepravde. (Vlasta Vugrinec, foto: Zlatko Vrzan)

ako je nastao neviđeni pritisak na seljenje u grad. Takve seobe nije bilo od vremena kad se gradio čakovečki Jug. Trend je živjeti u energetski jeftinim stanovima od kojih se gotovo u kućnim papučama može svugdje, do trgovačkog centra, kafića, liječnika, izložbe. ivjeti petnaestak kilometara udaljenom ma kako komunalno opremljenom selu s dvorištem i zelenilom preko noći je izgubilo na vrijednosti. Možda je to trenutna moda, a možda i nepovratni proces.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

13. rujna 2019.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVI VAL državnih subvencija za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji

Golem interes i u Međimurju za subvencionirane kredite

Od 10. rujna svi mladi koji žele riješiti svoje stambeno pitanje imat će priliku ostvariti to uz subvencionirane stambene kredite, jednu od demografskih mjera Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Prema dostupnim informacijama koje su banke dale u javnost, za njih vlada veliko zanimanje, pa tako i u Međimurju. Potpredsjednik Vlade Predrag Štromar prilikom predstavljanja ove akcije kazao je da se radi o dobro poznatom i prihvaćenom programu u sklopu kojeg Ministarstvo

graditeljstva i prostornoga uređenja te Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama pomaže pri otplati stambenog kredita pri kupnji stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita za izgradnju kuće u trajanju od pet godina. Programom se subvencioniraju stambeni krediti do najviše 1.500 eura po m2 u kunama, odnosno do najvišeg iznosa od 100.000 eura u kunama koji se otplaćuju duže od 15 godina. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta u kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi i kreće se od 30 do 51

posto. Zahtjev mogu podnijeti svi građani s prebivalištem na području Hrvatske mlađi od 45 godina, koji su kreditno sposobni i koji time rješavaju svoje stambeno pitanje. Ove godine odabrano je ukupno 12 kreditnih institucija koje su ponudile kamate od 2,19 do 3,75 posto. S obzirom na izuzetno uspješan krug subvencioniranja prošle godine, Ministarstvo mjeru subvencioniranja stambenih kredita planira i u 2020. godini, a pozivi će biti otvoreni u ožujku i rujnu. - Produljili smo postojeće subvencije za dodatne

dvije godine za svako novorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. Uz to, subvencija se produljuje za dodatnu godinu dana po svakom djetetu koje osoba ima u vrijeme prijave za kredit. U praksi to znači da će za obitelj koja već ima dvoje djece pri prijavi, subvencija umjesto pet trajati sedam godina, a ukoliko dobiju još jedno dijete subvencija će trajati ukupno devet godina“, objasnio je Štromar razloge i novosti u sustavu subvencioniranja stambenih kredita. (sh)

POTROŠAČKI KOMPAS potrosac@mnovine.hr ili 323-601

Zatražite pomoć i savjet u zaštiti potrošačkih prava Imate li kao potrošač neku primjedbu na kupljeni proizvod ili pruženu uslugu? Želite saznati što više o svojim potrošačkim pravima? Kome i kako napisati prigovor u slučaju povrede istih?

Za sve prije nabrojeno u suradnji s udrugom “Vukanovčar” - društvo za zaštitu potrošača Međimurja, u Međimurskim novinama otvaramo novu rubriku Potrošački kompas u

kojoj će se svaki drugi tjedan obraditi i objaviti teme koje se tiču potrošačkih prava, donositi odgovore stručnjaka koji se bave ovim područjem u Savjetovalištu potrošača Međimurske

županija i objavljivati savjete u kolumni Željka Tomašića. Najvažniji dio ove rubrike ste vi - čitatelji i potrošači. Bez vašeg glasa ništa se neće promijeniti. Stoga pokušajte u suradnji s nama pronaći odgovore i rješenja ako su vam ugrožena potrošačka prava. Javite se sa svojim pitanjima ako su vam ugrožena potrošačka prava na email potrosac@ mnovine.hr ili na telefon 040 323-601. (mn)

VAŠ SAVJETNIK

Zaštita potrošača – koga štiti Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta?

Zbog sve veće informativne blokade, Udruga za zaštitu potrošača, Razvojna organizacija zaštite potrošača (savez udruga potrošača) je 04. siječnja 2017. otvorila Prvi hrvatski potrošački portal pod nazivom Trošilica info (www.trosilica.info). Zbog diskriminacije ROZP-a od strane resornog ministarstva za zaštitu potrošača (Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta) održavanje portala je od 1. siječnja 2019. godine preuzela udruga „VUKANOVČAR“ – društvo za zaštitu potrošača Međimurja. Na Javnom natječaju za sufinanciranje projekata udruga potrošača za 2019. godinu, MINGPO nije prihvatilo projekt „Trošilica info“, frizirajući razloge. Netransparentnom provedbom natječaja sredstva su suprotno uvjetima iz natječaja dodjeljivana i udrugama koje nemaju u Registru udruga RH prijavljenu djelatnost „zaštita potrošača“.

Netom po završenom natječaju MINGPO otvara internetski portal pod nazivom „Središnji portal za potrošače“ (www.szp. hr). Da se radi o diskriminaciji potrošača i da je MINGPO u izrazitom sukobu interesa u provedbi politike zaštite potrošača, dovoljno je pogledati partnere njihovog portala. To je 9 ministarstava Vlade RH, 9 državnih agencija, 2 hrvatska zavoda, Hrvatska narodna banka, nacionalni CERT i CARNET. Značajno je zapaziti da partner nije nijedna udruga (savez) za zaštitu potrošača. Na portalu je definiran tek „kutak za udruge“. Nadalje na tom portalu nema impressum (informacije o uredništvu i portalu), nema uvjeta korištenja, a niti informacije o upotrebi „kolačića“. Iz navedenog je razvidno da se MINGPO predstavlja kao zaštitnik potrošača, što je nespojivo s obvezama i zadaćama tog ministarstva, a vidljivo je čak i iz naziva tog ministarstva, gdje su

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

pobrojeni i gospodarstvo i poduzetništvo i obrt, ali NE i potrošači. Potezima MINGPO, posebice u zadnje dvije godine, udruge za zaštitu potrošača su potpuno isključene iz provedbe politike zaštite potrošača, a kao demokratski ukras MINGPO sufinancira 3 projekta udruga za zaštitu potrošača, od 106 udruga za zaštitu potrošača koliko iz je upisano u Registar udruga RH. U MINGPO kažu da je samo 30-tak udruga aktivno, što i ne čudi, jer je to jedino područje civilnog sektora kojima je zapriječeno sufinanciranje od trgovaca, poduzetnika i banaka, te su usmjerene isključivo na JLS (prema Zakonu o zaštiti potrošača). Kažu da MINGPO jako dobro radi i provodi politiku zaštite potrošača, a Hrvatska nema čak ni dugoročne Strategije zaštite potrošača, iako je zaštita potrošača jedna od prioritetnih politika EU. Hrvatska je od 2016.

POSAO I NOVAC: pitanja i odgovori

Nacionalne mirovine – da ili ne?

dok se već postojeći umirovljenici s pravom žale na niske mirovine koje primaju, a generacije koje rade i koje su još uvijek u naponu snage su svjesne da će njihove mirovine biti mizerne ako se nastave izračunavati i obračunavati na postojeći način, vlast najavljuje nove ideje u mirovinskom sustavu u obliku nacionalne mirovine. Prema sadašnjem prijedlogu radilo bi se o mirovinama onih koji su stariji od 65 godina života i koji nikada nisu radili, te bi se na taj način stvorila nova socijalna prava za one koji spadaju u kategoriju najugroženijeg dijela stanovništva. Prema određenim procjenama trenutno u Hrvatskoj postoji između 40 do 85 tisuća osoba koje bi bile „kandidati” za primanje nacionalne mirovine, a koja bi mogla iznositi oko 500 kuna mjesečno. djek javnosti i građana na ove ideje je različit, budući da neki ovakvu ideju podupiru dok se drugi protive uvođenju novih oblika socijalnih pomoći i grabljenja u mirovinski sustav koji je ionako iscrpljen s pretjeranim i izmišljenim beneficiranim ili povlaštenim mirovinama koje nitko nikada nije ponovno ispitao, provjerio, i po potrebi, ukinuo. Naš mirovinski sustav temelji se na solidarnosti, što bi trebalo značiti da bi postojeći radnici, i to njih barem troje ili četvero, trebali raditi za jednog umirovljenika. Pri čemu je naravno ideal da ti isti radnici rade u privatnom sektoru koji jedini stvara novu vrijednost, a ne u javnom koji troši iz onog istog što stvara privatni. o, u Hrvatskoj isto nikako nije slučaj, budući da je već sada situacija da je broj radnika i umirovljenika gotovo izjednačen, pa se i same mirovine postojećih umirovljenika ne pokrivaju samo iz doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti već iz samog državnog proračuna i od sredstava koja tamo dolaze po drugoj osnovi, na primjer, poreza na dodanu vrijednost kojeg uplaćuje privatni sektor kao poreznu obvezu kroz poslovanje. Prema dostupnim podacima, prošle godine su radnici uplatili gotovo 22 milijarde kuna doprinosa za mirovinsko osiguranje, a za mirovine su isplaćene 39 milijarde, prema čemu je više nego vidljivo da već sada u proračunu nedostaje novca za mirovine. normalnoj državi stvaranje novog oblika zaštite socijalnih prava starijih osoba u obliku nacionalne mirovine trebalo bi pozdraviti, budući da uvijek postoji manji dio ljudi koji nisu sposobni raditi ništa tijekom svojeg života te ne funkcioniraju u poslovnom

Piše: Željko Tomašić godine čvrsto na zadnjem mjestu po zaštiti prava potrošača u EU prema istraživanjima Eurobarometra, što govori o efikasnosti provedbe zaštite potrošača od strane MINGPO. Hrvatskim potrošačima bi bilo puno bolje da ih Ministarstvo gospodarstva,poduzetništva i obrta prestane štititi.

Piše: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. smislu, te je društvo obvezno pobrinuti se za njih. Kroz nacionalnu mirovinu bi se u načelu kvalitetno mogao kontrolirati tijek novca prema tim potrebitim starijim ljudima. roblem je ipak u nekoliko stvari. Prva je ta što je mirovinski sustav već preopterećen mirovinama koje nisu trebale biti mirovine, pa tako u našem mirovinskom sustavu imamo oko 175 tisuća povlaštenih umirovljenika koji su mirovinu stekli po posebnim propisima, a među njima ima najviše veteranskih mirovina koja prosječno iznosi oko 5.700 kuna. Istovremeno obični prosječni građani koji su odradili svoj puni radni vijek i doista radili do 60 godine života, često nemaju mirovinu veću od 4.000 kuna. rugi problem jest taj što naš socijalni sustav sam po sebi nema dobru regulaciju i kontrolu nad davanjem samih socijalnih naknada i uvida u što se taj novac doista koristi, što je konkretno i primjer samih pomoći koje i u Međimurju dobivaju potencijalno potrebiti, no taj isti novac koriste za druge namjene pri čemu omalovažavaju rad poreznih obveznika čiji novac troše. Davanje nacionalne mirovine ovakvoj skupini građana nije rješenje budući da je život upravo u našoj županiji pokazao da prevelik broj novčanih transfera prema tzv. ranjivim skupinama na kraju rezultira s iskorištavanjem i zloupotrebljavanjem cijelog sustava. cijeloj ovoj priči oko nacionalnih mirovina također je nemoguće oteti se dojmu da se radi o još jednoj potencijalno predizbornoj političkoj igri putem koje će se jednom dijelu birača, i to upravo onima koji redovito izlaze na izbore (a to su najčešće upravo građani starije dobi), obećati novac koji će im bez muke i problema „kapati” svaki mjesec na račune. Kako god, za bilo koju reformu potrebno bi ipak prvo vidjeti i analizirati što imamo i što nemamo, te kako spasiti postojeći sustav mirovina pa tek tada može doći vrijeme za osmišljavanje novih novčanih transfera.

Crna kronika

Mrtav pijan odbio pomoć i nasrnuo na policajce Općinskom sudu u Čakovcu (Prekršajni odjel) zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga. (dv) Prijetio policajki u sjedištu PU međimurske Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 67-godišnjak s područja općine Šenkovec, počinio kazneno djelo prijetnje. Naime, u utorak, 10. rujna 2019. godine u ranim poslijepodnevnim satima u službenim prostorijama sjedišta Policijske uprave međimurske u Čakovcu, Ulici Jakova Gotovca, osumnjičeni je 47-godišnjoj djelatnici Odjela za upravne poslove (službena osoba) zaprijetio nasilnim radnja. Prijetnje je izrekao vezano za njezin rad, konkretno nakon što je zaključkom nadležne policijske uprave upućen na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled zbog promjene zdravstvenog stanja za sigurno sudjelovanje u cestovnom prometu. Tijekom istraživanja 67-godišnjak je uhićen te će se u zakonskom roku uz kaznenu prijavu predati pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (dv)

KRAĐE NOVO SELO ROK

Iz spremišta nogometnog kluba ukraden novac Između 8. i 10. rujna 2019. godine u Novom Selu Rok, Ulici maršala Tita, nepoznati počinitelj iz otključanog spremišta lokalnog nogometnog kluba, ukrao je metalnu kasu u kojoj

se nalazio novac. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

GORNJI KURŠANEC

Ostali bez novca i kartica

U ponedjeljak, 9. rujna 2019. godine, nešto prije ponoći u Gornjem Kuršancu, Radničkoj ulici, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, vlasništvo 46-godišnjakinje, odakle je ukrao novac, ban-

kovne kartice i razne osobne dokumente. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

DOMAŠINEC

Iz kuće ukraden nakit

Jučer, 10. rujna 2019. godine u poslijepodnevnim satima u Domašincu, Glavnoj ulici, nepoznati počinitelj kroz otključana stražnja vrata ušao je u prostorije obiteljske kuće, vlasništvo 44-godišnjakinje,

odakle je ukrao razni nakit. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

ČAKOVEC

Lopov opelješio 70-godišnjaka U petak, 6. rujna 2019. godina u prijepodnevnim satima u Čakovcu, Ulici Ivana Mažuranića, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, vlasništvo 70-godišnjaka, odakle je ukrao novac i

13. rujna 2019.

ZAVRŠILO TESTNO RAZDOBLJE nadzornim kamera na Međimurskim cestama

ČAKOVEC

U petak, 6. rujna 2019. godine u 4 sata i 32 minute u Čakovcu, Svetojelenskoj ulici, policijski službenici Interventne jedinice policije Policijske uprave međimurske zatekli su 21-godišnjeg mladića kako leži na tlu. U namjeri da pomognu mladiću te s ciljem zaštite života, policijski službenici odlučili su ga prevesti službenim vozilom do mjesta stanovanja. Tijekom prijevoza u jednom trenutku mladić je počeo pogrdnim riječima vrijeđati policijske službenike te je ujedno na jednog od njih i fizički nasrnuo. Nakon toga mladić je uz primjenu sredstava prisile svladan i uhićen te priveden u policijsku postaju na kriminalističko istraživanje. Dovršenim istraživanjem utvrđeno je da je počinio kazneno djelo napada na službenu. Ujedno, pregledom kod mladića pronađen je PVC smotuljak ispunjen s 4,6 grama droge amfetamin. Zbog napada na službenu osobu protiv 21-godišnjaka podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu, kao i optužni prijedlog

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

nakit. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Ako kazna stigne na kućni prag, obavezni ste poslati podatke o vozaču! Ako se vlasnik vozila ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ogluši na takav zahtjev, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 kuna Nakon tri mjeseca probnog rada nadzornih kamera koje su postavljene u osam kućišta na području Međimurja, 9. rujna završilo je njihovo testno razdoblje. Tako će prekršitelji prometnih propisa biti kažnjavani. Do sad pomoću nadzornih kamera u ovom tjednu nije bilo utvrđenih prekršaja prekoračenja brzine kretanja vozila. Uz brzinu, kamere prepoznaju jeste li vezani, te koristite li mobitel prilikom upravljanja vozilom. Što se tiče procesa naplate novčane kazne za utvrđeni prekršaj nadzornim kamerama, vlasniku vozila šalje se obavijest u kojoj se sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama od njega traži da policiji dostavi vjerodostojne podatke o vozaču koji je počinio prekršaj. Ukoliko je vlasnik vozila počinio utvrđeni prekršaj može novčanu kaznu platiti jer mu se ujedno, dostavlja i uplatnica. Učini li to unutar tri dana tada se novčana kazna smanjuje za 50%. - Napominjemo kako je vlasnik vozila sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama u roku od 15 dana dužan na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave koja obavlja poslove iz članka 5. stavka 4. spomenutog Zakona, dostaviti vjero-

Nadzorna kamera postavljena je i u Šenkovcu

dostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a pritom se dostava podataka o više osoba koje su upravljale vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje, poručuju iz policijske uprave međimurske. Ako se vlasnik vozila ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ogluši na

Lokacije na kojima se nadzire brzina 1. NEDELIŠĆE, Varaždinska ulica kod kbr. 62, 2. ŠENKOVEC, Ulica maršala Tita kod kbr. 69, 3. ČAKOVEC, Južna obilaznica grada Čakovca 520 m zapadnije od raskrižja državne ceste 3 i Preloške ulice, 4. ČAKOVEC, Ulica Zrinsko-Frankopanska (kod kbr. 39. u Ulici Ivana plemenitog Zajca), 5. MALA SUBOTICA, Glavna ulica kod kbr. 151, 6. MURSKO SREDIŠĆE, Ulica maršala Tita kod kbr. 79, 7. PRELOG, Čakovečka ulica kod kbr. 64, 8. BREZJE, Ulica Brezje kod kbr. 39.

takav zahtjev, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 kuna. Podsjetimo, na području Međimurske županije postavljeno je ukupno osam kućišta za fiksne kamere. Policijska uprava međimurska raspolaže s četiri kamere koje će se prema sigurnosnoj procjeni seliti s jedne lokacije na drugu, dok će prazna kućišta obavljati svoju preventivnu funkciju. Osim nadzora brzi-

DRASTIČNE KAZNE

ne, putem ovih fiksnih kamera mogu se utvrđivati i prekršaji nepropisnog korištenja mobitela tijekom vožnje, prekršaji nekorištenja sigurnosnih pojaseva i mnogi drugi prekršaji. Ujedno, osim spomenutih fiksnih kamera, mjerenje brzine utvrđuje i pomoću mobilnih uređaja čija je lokacija nepoznata. Iz policije poručuju da se oni nalaze na takozvanim kritičnim točkama. (Dora Vadlja)

Vozač osobnog automobila kažnjen s 19.700 kuna U nedjelju, 8. rujna 2019. godine u 3 sata na državnoj cesti broj 209 u Šenkovcu, Ulici maršala Tita, policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec u nadzoru cestovnog prometa zaustavili su osobni automobil, čakovečkih registarskih oznaka, kojim je upravljao 24-godišnjak.

Nadzorom je utvrđeno da je automobilom upravljao bez da ima položeni vozački ispit te pod utjecajem alkohola od 2,31 promila. Izdavanjem prekršajnog naloga vozač je prekršajno sankcioniran izricanjem novčane kazne u ukupnom iznosu od 19.700 kuna. (sh)

13. rujna 2019.

VIJEST ČITATELJA

U Gornjem Kuršancu u utorak nisu radili polubranici Kako nam je javila čitateljica, kod željezničkog prijelaza u Gornjem Kuršancu proteklog utorka nije radila rampa. Dobro je to poznati slučaj na nekim prijelazima poput onoga kod groblja Mihovljan, ali ovaj prijelaz je znatno opasniji, jer je željeznički promet puno veći. Prema informacijama iz HŽ-a propisan je postupak u takvim slučajevima. Prema istome, strojovođe vlakova u slučajevima kada ne rade polubranici zaustavljaju vlak ispred prijelaza i zvučnim signalom upozoravaju da će nastaviti vožnju. Vlak nakon toga malom brzinom prelazi preko prijelaza. Bilo kako bilo, prizor koji nije nimalo ugodan za sigurnost prometa. Zbog čestih kvarova koji se događaju na cestovnim prijelazima preko

željezničke pruge, nije samo problem u tome da vozači osobnih i drugih vozila moraju biti posebno oprezni, već i u odvijanju samog željezničkog prometa. Dok drugdje vlakovi voze više od 300 km/h, naši voze sporije nego pred 30 godina. Umjesto da nam vlakovi i infrastruktura koja prati željeznički promet bude sve bolja, ona je sve lošija. Kako piše stranica s infografikama i kartama Smardart, mnogi vlakovi već voze brzinom od 250 km na sat. Što se prosječne brzine tiče, najbrži vlakovi su u Španjolskoj sa 199 km na sat. Slijedi Francuska, čiji vlakovi voze brzinom od 196 km na sat, a onda vlakovi u Italiji sa 170 km na sat. Na četvrtom mjestu su njemački vlakovi koji voze brzinom od 142 km na sat, a na petom su oni u Ve-

FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE

Za sva pitanja i prijedloge oko zaštite prirode Međimurja posjetite našu webstranicu: medjimurska-priroda.info.

zaštiti prirode zabranjeno je voziti sva motorna vozila, pa čak i bicikle, izvan za to označenih područja. Možda se pitate zašto je tome tako, pa ipak u prirodi treba postojati mjesto za sve koji žele uživati u njoj. Istina, čovjek voli prirodu podrediti svojem užitku. Međutim, nastavimo li s takvim razmišljanjem uskoro nećemo ni imati prirodu u kojoj možemo uživati. Upravo zbog ljudi koji uništavaju staništa, što je u zaštiti prirode diljem svijeta najveći problem, danas vrste izumiru tisuću puta brže od uobičajenih obrazaca izumiranja. Na livadama Bedekovićevih graba žive kritično ugroženi leptiri plavci

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

Jesu li doista očevi bili pametniji?

Nimalo ugodan prizor vlaka koji prolazi uz podignute rampe na cestovnom prijelazu preko željezničke pruge u Gornjem Kuršancu likoj Britaniji sa 134 km na u Austriji, gdje je brzina 107 sat. U Španjolskoj prosječna km na sat, više nego dvostrubrzina 199 km na sat, a u Au- ko sporije od Poljske (114 km striji 107. na sat), a daleko je sporije i U Hrvatskoj je prosječna od Grčke (94 km na sat), Mabrzina vlakova sramotnih đarske (84 km na sat), čak i 58 km na sat. To je, primje- Bugarske (73 km na sat) ili rice, dvostruko sporije nego Slovenije (72 km na sat). (mn)

Quadovi u prirodi Vožnja quadovima po prirodnim područjima mnogima predstavlja odličan adrenalinski provod. Malo sunca, malo vjetra, puno zelenila i adrenalina. No, razmišljamo li o našim otiscima u prirodi, takva vožnja baš i nije savršena. Daleko od toga. Takozvana off-road vožnja po zaštićenim područjima kao što su spomenik prirode Bedekovićeve grabe i Regionalni park Mura Drava je zabranjena. Točnije, Zakonom o

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

o kojima se brinu svi lokalni ljudi kako bi leptirima pružali što bolje stanište za život. Vožnjom motornih vozila poput quadova po livadama uništavaju se i biljka krvara i mravinjaci koji su neophodni za život naših leptira. Regionalni park MuraDrava pak ima svoju priču. Vozite li se neoznačenim stazama, posebno po šljunčanim sprudovima, vrlo vjerojatno prolazite po gnijezdima ptica koje se gnijezde isključivo na obalama. Jedna od tih ptica je kulik sljepčić. Mala i brza ptica kojoj, nažalost, ljudi sve više oduzimaju mjesto za život kanaliziranjem rijeka i prilagođavanjem dijelova rijeka

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

potrebama društva. Čak 60% kopnenih staništa čovjek je prilagodio upravo sebi. Stoga nam je važno da brinemo o svakoj vrsti koja se još uvijek nalazi u našoj blizini. Zato snažno apeliramo na sve vozače da se drže označenih staza i da ne voze po zaštićenim područjima. Miris ispušnih plinova i fleke od ulja ostavite na asfaltu. Ostavimo prirodi onaj dio gdje priroda još uvijek caruje!

vremena na vrijeme pojave se vijesti koje po svojem značenju spadaju u važne. Prema istraživanjima norveških istraživača, mi smo gluplji od svojih očeva, manje smo inteligentni. Generacijska inteligencija je počela padati u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća. Znanost za sada ne može odgonetnuti što se događa, no jedno je sigurno, ispitivani kvocijent inteligencije pada od kad su se u većoj mjeri pojavili kompjutori i igrice. Čini se da smo i nesvjesno dio svojih sposobnosti prebacili na uređaje, jer nam je tako lakše. Konkretno, više nitko osim rijetkih izuzetaka ne pamti veći broj telefonskih brojeva, a neki jedva da znaju telefonski broj svoje kuće. elegirajući svoje sposobnosti na uređaje oko nas koji se razvijaju svakim danom, više ne hranimo svoje moždane sposobnosti kao što je to bilo prije pojave sofisticiranih uređaja. Naprosto imamo neka druga znanja, pitanje je jesu li današnji testovi inteligencije prilagođeni tome. orveški istraživači i ne samo oni, napominju da uzrok manje inteligencije mogu biti i zagađenja planeta zadnjih desetljeća, a ne samo način života. Kako bilo, ustanovljeno je da sa svakom novom generacijom kvocijent inteligencije pada za koji postotak. S druge strane, mladi će đak s lakoćom riješiti neku zadaću na računalu, za razliku

od starijeg, no istovremeno neće znati popraviti bicikl. nogi koji se bave tom temom strahuju da će buduće mogućnosti strojeva i robota dovesti do još veće pasivizacije mozga, ali i tijela. Automobil i zrakoplov je danas uobičajeno prijevozno sredstvo, mnogo sjedimo, napadaju nas bolesti koje prije nisu bile generacijski problem. Što učiniti, pitaju se mnogi. Pitanje još nije tako često jer je previše apstraktno, no znanstvenici koji su odgovorni za razvoj društva moraju ga postaviti. edan od mnogih pozitivnih odgovora pronađen je ni manje ni više u vježbanju mozga na način da – učimo strane jezike. Smatra se da je učenje stranog jezika za mozak teško kao da se vježba na dvadeset fizičkih sprava. Druga preporuka je: više se kretati na bilo koji način pa makar hodali na sve četiri i čim manje vremena pred ekranom bilo koje vrste.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Život u Međimurju 11

NOVU ŠKOLSKU GODINU upisalo 1180 prvašića u osnovnim školama u Međimurskoj županiji

Imamo veći broj prvašića, ali ukupno manje učenika Područna škola Železna Gora danas ukupno broji 19 učenika, uz šest prvašića, drugi razred pohađa pet učenika, treći razred 6 učenika, a četvrti tek dvoje učenika, što je u usporedbi prije tridesetak godina manje za 37 učenika

BROJ PRVAŠIĆA u osnovnim i područnim školama u Međimurskoj županiji OSNOVNE ŠKOLE I. OŠ ČAKOVEC

PŠ Krištanovec

PŠ Novo Selo Rok

III. OŠ ČAKOVEC

OŠ Belica

PŠ Gardinovec

OŠ Domašinec

PŠ Dekanovec

9 10

PŠ Donji Vidovec

OŠ Draškovec

OŠ Donji Kraljevec

OŠ Goričan

Laura Trstenjak, Leo Jakopić, Dino Sitar, Lara Podgorelec, Josipa Vranović i Lorena Krnjak prvašići su u Područnoj školi Železna Gora koji su u ponedjeljak ujutro prvi put sjeli u školske klupe. Do škole su došli u pratnji mama, a potom su pozorno gledali i slušali program koji su im pripremili starije kolege iz 2., 3., i 4. razreda pod vodstvom uči-

Velika potreba za asistentima i u Međimurskoj županiji Početkom godine podigla se velika bura u cijeloj Hrvatskoj zbog pomoćnika, odnosno asistenata u nastavi. Velik dio učenika s teškoćama u razvoju ostao je prvog dana nastave bez svog asistenata, mada roditelji tvrde da su pribavili svu potrebnu dokumentaciju. Kakva je situacija s ovom problematikom u Međimurskoj županiji raspitali smo se kod privremene pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje Međimurske županije. - Potrebe za asistentima u Međimurskoj županiji su jako velike, ne mogu vam reći još točnu brojku jer postoje oni koji još nisu dobili rješenja. Svi oni koji imaju rješenja i koji su pravodobno pokrenuli postupak dobili su asistente u skladu s Pravilnikom koje je donijelo Ministarstvo. U pravilniku stoji da svako dijete ne treba imati svog osobnog asistenta, nego u razredu u pravilu jedan asistent

za sve učenike, s naglaskom da u razredu može biti najviše troje učenika koji imaju rješenje za posebne oblike obrazovanja. Iznimno mogu biti dva ako se radi o teškim i općenito specifičnim poteškoćama, naglasila je pročelnica Novak i dodala da je prošle godine preko Županije zaposleno 109 asistenata u nastavi. Problem je nastao s asistentima zaposlenih preko udruga pošto je Ministarstvo raspisalo natječaj tek prije nekoliko tjedana, a javio se neočekivani veliki broj asistenata. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak zbog toga je sazvala sastanak na kojemu će okupiti predstavnike osnivača škola i udruge koje se bave problematikom djece s teškoćama. Tema tog sastanka je osiguranje potpore pomoćnika u nastavi i stručno komunikacijski posrednika te procedura njihova odobravanja. (sh)

se taj broj samo smanjivao, kazala nam je kuharica Emilija Brežnjak, od milja zvana teta Milica, koja godinama prati taj negativni trend smanjenja broja prvašića koji nije zaobišao Štrigovu, kao ni ostatak Hrvatske.

Alarmantna situacija u područnim školama

Područna škola Železna Gora danas ukupno broji 19 učenika, uz šest prvašića, drugi razred pohađa pet učenika, treći razred 6 učenika, a četvrti tek dvoje učenika. Alarmantna je situacija u preostalim područnim školama na području Općine Štrigova. Područnu školu Prekopa upisalo je ove jeseni tri, a Područnu školu Stanetinec tek dva prvašića. Prema statistici, takav trend vidljiv je i u ostalim Područnim školama na području Međimurske županije, od čega samo iskaču PŠ Krištanovec s 17 učenika, PŠ Gornji Hrašćan s 16 učenika i PŠ Držimurec-Strelec s 29 učenika. Prvi dan škole posebno će pamtiti i ostatak prvašića od njih ukupno 1180, koliko ih je na području Međimurske županije prvi put sjelo u školske klupe. Usporedno s prošlom godinom, kada je prve razrede upisalo njih 1130, to je povećanje od 50 učenika. S druge strane, podaci Ureda državne uprave govore da osnovne i područne škole na području Međimurske županije ukupno

pohađa 9291 učenik u 565 razrednih odjela. Prošle godine imali smo ukupno 9337 učenika u 556 razrednih odjela. Usporedbe radi, to je 46 učenika manje ukupno, ali 9 razrednih odjela više. U OŠ Nedelišće ustrojena je jedna posebna odgojno-obrazovna grupa koju polazi tri učenika, u OŠ Kuršanec ustrojena su tri posebne odgojno-obrazovne grupe koje pohađa 27 učenika, dok je u I. OŠ Čakovec ustrojena jedna posebno odgojna-obrazovna skupina koju polazi 7 učenika. U OŠ Štrigova trenutno ima ukupno upisanih 166 učenika, a prošle godine imali su 159 učenika. Vidljiv je tek malen porast broja učenika, no nadaju se da će i sljedećim godinama situacija ostati ista ili slična. Za komentar na sve manji broj upisanih prvašića pitali smo ravnatelja Osnovne škole Štrigova Stanislava Rebernika. - Konačno smo prestali padati s brojem učenika što je ohrabrujuće, ali i to treba uzeti s rezervom jer su vremena još uvijek nestabilna što se tiče selidbe. Ukupno imamo upisano 25 prvašića. Prošle godine smo imali upisano tek 15 učenika, znači što je ove godine 10 učenika više. To nas raduje, međutim želja nam je da se ta brojka poveća i da bude jedna konstanta, to bi onda bila prava sreća i zadovoljstvo, kazao nam je ravnatelj Stanislav Rebernik.

OŠ Hodošan

PŠ Palinovec

PŠ Sv. Juraj u Trnju

teljica Sanje Žganec Crnčec i Đurđice Hradel. Uzbuđenje i radost na svojim licima nisu krili, a posebno su se razveselili kada su na poklon dobili prigodne darove. Prvi dan škole ostat će im u lijepom sjećanju, a pamtit će ga do kraja života. - Najveći broj učenika imali smo prije 30 godina, kada sam počela raditi u ovoj školi. Tada je ovdje bilo ukupno 56 učenika, a s godinama

OŠ Donja Dubrava

OŠ Gornji Mihaljevec

Piše: Sanja Heric

II. OŠ ČAKOVEC

PŠ Turčišće

Učiteljica Sanja Žganec Crnčec sa svojih šest prvašića

BROJ PRVAŠIĆA

OŠ Ivanovec

OŠ J. Horvata Kotoriba

OŠ Kuršanec

OŠ Dr. I. Novaka Macinec

PŠ Gornji Hrašćan

OŠ Mala Subotica

PŠ Držimurec-Strelec

OŠ Mursko Središće

PŠ Hlapičina

PŠ Peklenica

OŠ Nedelišće

PŠ Dunjkovec

PŠ Pušćine

OŠ Orehovica

PŠ Podbrest

OŠ Podturen

PŠ Miklavec

PŠ Novakovec

PŠ Sivica

OŠ Prelog

PŠ Cirkovljan

OŠ V. Nazora Pribislavec

OŠ Selnica

PŠ Zebanec

OŠ Strahoninec

OŠ Sveta Marija

PŠ D. Mihaljevec

OŠ I. G. K. Sveti Juraj na Bregu

PŠ Zasadbreg

OŠ Sveti Martin na Muri

OŠ P. Zrinski Šenkovec

PŠ Mačkovec

PŠ Žiškovec

OŠ Štrigova

PŠ Prekopa

PŠ Železna Gora

PŠ Stanetinec

OŠ Dr. I. Žganca Vratišinec PŠ Gornji Kraljevec Ukupno:

12 6 1180

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ISTRAŽILI SMO trebate ili ne dati svoje osobne podatke u slučaju da vas zaustave čakovečki komunalni redari

13. rujna 2019.

Imaju pravo utvrđivanja vašeg identiteta u slučaju prekršaja

Zakon o komunalnom redarstvu promijenio se 2018. godine pa prema njemu komunalni redari, kao i prometni imaju pravo tražiti vaše podatke ako se nalazite u prekršaju Nekoliko čitatelja obratilo nam se u redakciju zbog nejasnoća vezanih uz komunalno redarstvo i tko ih ima pravo legitimirati na ulici. Kakve su ovlasti i postupanja komunalnih i prometnih redara na području Grada Čakovca vezano uz legitimaciju prekršitelja, pitali smo Ivicu Pongraca, voditelja odsjeka za komunalno i prometno redarstvo. - Komunalni i prometni redari ovlaštene su službene osobe koje postupaju u skladu temeljnih odredba zakona o komunalnom gospodarstvu u kojem su pripisane njihove ovlasti. Razlika je u tome što komunalni redari postupaju prema zakonu koji se odnosi na komunalni red, dok prometni redari po odredbama zakona o sigurnosti u prometu na cestama, rekao je Ivica Pongrac.

Čakovečki komunalni nadzornici “2 u 1” Zakon o komunalnom redarstvu promijenio se 2018. godine pa prema njemu komunalni redari, kao i prometni imaju pravo od prekršitelja tražiti osobne podatke ako se isti nalaze u prekršaju. Nadalje, čakovečki komunalci na MUP-u su položili obuku i za prometne redare, tako da imaju “2 u 1” funkciju. Redar kad vas zaustavi, ako mu ne date osobne podatke može pozvati policiju koja vas onda legitimira. - Zakon je omogućio da prometni i komunalni redar budu u jednoj osobi, pod uvjetom da komunalni redar obavi školovanje u MUPu i stekne licencu. Tako naši redari imaju status komunalnog i prometnog redara,

VISINA KOMUNALNIH PREKRŠAJA na području Grada Čakovca

Najmanja kazna za prekršaj 300 kuna Ako vas čakovečki redar “ulovi” da se voziti biciklom u centru grada, gdje je samo pješačka zona, platit ćete kaznu od 300 kuna. Ukoliko prekršaj platite u roku od tri dana, kazna se plaća 50 posto jeftinije tj. 150 kn. To se odnosi i na ostale prekršaje, poput parkiranja na zebri, neposredno ispred zebre, na nogostupu, a postavljen je prometni znak zabrane parkiranja i zaustavljanja, te parkiranje na mjestu za invalide.

Inače, najmanja je kazna 300 kuna poput već spomenute za vožnje biciklom gdje je ona zabranjena. Kazna za parkiranje na mjestu za invalide iznosi 700 kn, a nepropisno parkiranje ovisno o prekršaju od 300 do 500 kuna. Nadalje, najveću kaznu od 2000 kuna platit ćete ako se oglušite na slanje podataka o vozaču koji je napravio prometni prekršaj, time se radi novi prekršajni nalog koji se šalje vlasniku automobila. (dv)

te kod utvrđivanja prekršaja oni mogu zaustaviti osobu, primjerice ako vozi bicikl u području pješačke zone, i zatražiti na uvid osobnu iskaznicu. Ukoliko osoba to odbije napraviti, komunalni redar može privremeno zadržati osobu na licu mjesta, ako joj je utvrđen prekršaj uz pomoć naših zaštitara i pozvati policiju, kaže Pongrac.

Tko i kada vas može “legitimirati”?

Novi Zakon komunalnog gospodarstva detaljno je objasnio postupanje komunalnog redara. Odgovore na pitanja vezana uz legitimiranje građana i tko vas sve ustvari može legitimirati u Hrvatskoj, potražili smo kod Željka Tomašića, glavnog inicijatora i voditelja projek-

Gdje god je nužno dokazivati identitet koristi se osobna iskaznica, bilo da je ovlaštena osoba zatraži ili se građanin sam legitimira

ta Međimurski info centar potrošača. - Novi Zakon je samo pojasnio da komunalni redar ima pravo i ovlast utvrditi identitet počinitelje. Zakon određuje da komunalni redar ima ovlasti zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica, izvod iz sudskog registra) na temelju kojih može utvrditi identitet stranke odnosno zakonskog zastupnika stranke, kao i drugih osoba nazočnih prilikom nadzora. Znači građanin u komunalnom prekrša-

I U ČAKOVEČKIM VRTIĆIMA počela nova pedagoška godina

Čakovečki komunalni redari otkako su “osnažili redove” stalno su u akciji upozoravanja i kažnjavanja ju ili svjedoci komunalnog prekršaja su dužni dokazati identitet komunalnom redaru, u protivnom im prijeti kazna do 10.000 do 40.000 kuna, napominje Tomašić. - Nužno je razlikovati pojam „tko nas ima pravo legitimirati“ i „dokazivanje identiteta“. Legitimiranje je dokazivanje identiteta na osnovu osobne iskaznice. Pa tako na primjer građane mogu legitimirati državni organi reda, u prvom redu policija, carina i lučka kapetanija, gdje je čak predviđena kazna ako građanin nema kod sebe osobnu iskaznicu, istaknuo je Tomašić. U nastavku je naglasio da svaka osoba odlučuje hoće li komunalnom redaru pokazati osobnu iskaznicu. Ali, ako to ne učini riskira još jednu kaznu, jer komunalni redar ima pravo zatražiti pomoć policijskog službenika radi utvrđivanja identiteta. Identifikaciju mogu napraviti isključivo na mjestu prekršaja.

Čakovečki komunalni redari u MUP-u su položili obuku i za prometne redare, tako da imaju “2 u 1” funkciju Ne smiju zadržati osobni dokument Isto tako dobro je zapamtiti da kod nijednog utvrđivanja identiteta, bilo da je riječ o komunalnom prekršaju, hotelu ili štićenom objektu, osoba koja utvrđuje identitet ne smije zadržati dokument duže vrijeme, odnosno može ga pogledati, zapisati podatke i vratiti osobi koju identificira. Željka Tomašića upitali smo čime, odnosno kojim dokumentima građani mogu dokazati svoj identitet. - Zakon o osobnoj iskaznici jasno definira da je osobna iskaznica je elektronička javna isprava kojom hrvatski državljanin dokazuje identitet, hrvatsko državljanstvo, spol,

datum rođenja i prebivalište u Republici Hrvatskoj. Prema tome gdje god je nužno dokazivati identitet koristi se osobna iskaznica, bilo da je ovlaštena osoba zatraži ili se građanin sam legitimira. OIB na osobnoj iskaznici nije tajni broj, tajni su podaci koje može dobiti preko OIB, ali tu su definirane razine koji podaci su kome dostupni, istaknuo je Tomašić. Dokazivanje identiteta je dakle, kako napominje dalje, moguće bilo kojim dokumentom kojim se može utvrditi identitet, ne nužno s osobnom iskaznicom. Te dokumente od vas mogu tražiti i osobe prilikom ulaza u štićene objekte, recepcionar, iznajmljivači turističkih i drugih usluga, primjerice djelatnici u Rent-a caru, pošti, banki te sve ostale osobe koje su dužne voditi bazu osobnih podataka, prema kojoj se moraju odnositi sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka. (Dora Vadlja, Sanja Heric; foto: Zlatko Vrzan)

Upisano 1001 dijete, 75 na listi čekanja S početkom rujna u vrtiće na području Grada Čakovca vratili su se mališani. U 15 vrtićkih objekata koliko ih ima na području Čakovca, s početkom mjeseca upisano je 1242 djeteta, od čega 253 u jasličke programe. Kao i svake godine ljeto je iskorišteno kako bi se u područnim jedinicama Dječjih vrtića Cipelica i Cvrčak obavili radovi na obnovi i eventualnoj dogradnju. U ovim su se vrtićima kojima je Grad Čakovec osnivač tijekom ljeta obnavljali podovi, mijenja-

le instalacije uređivala dvorišta i igrališta. Oba vrtića u utorak je obišao gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač, kako bi se uvjerio je li nova pedagoška godina počela u skladu s planovima. Ove gradske ustanove ukupno polazi 1001 dijete, od čega je 160 upisano u jasličke programe. - Grad Čakovec u Hrvatskoj je prepoznatljiv po svojoj obrazovnoj politici, a to uključuje i predškolski odgoj. Preko 75 posto djece dobi od 3 do 6 godina polazi neki od vrtića u gradu, što

je jedan od najvećih postotaka u zemlji. Iz godine u godinu raste i broj djece u jaslicama i to je dobar pokazatelj nama u što treba ulagatii. U posljednjih nekoliko godina ulagalo se u povećanje kapaciteta u vrtićima u javnom vlasništvu, ali i privatni vrtići grade nove kapacitete. Sve je više djece obuhvaćeno predškolskim odgojem, što je odlično, jer u vrtićima djeca se socijaliziraju te stječu prve radne navike i vještine - kazao je ovom prilikom Kovač.

Početkom godine otvorene su dvije jasličke skupine u Dječjem vrtiću Maslačak u Čakovcu, lani je u potpunosti obnovljen Dječji vrtić Mrav u Mačkovcu, a radovi bi do kraja godine trebali završiti na obnovi i dogradnji Dječjeg vrtića Pčelice u Ivanovcu. Također, počeli su i radovi na izgradnji privatnog vrtića Dječja mašta u Čakovcu, koji trenutno djeluje u prostorima Dječjeg vrtića Bambi. Riječ je višemilijunskim iznosima koji će se samo ove godine uložiti u naše predškolske

- Preko 75 posto djece dobi od 3 do 6 godina polazi neki od vrtića u gradu, što je jedan od najvećih postotaka u zemlji, kazao je gradonačelnik Stjepan Kovač prilikom obilaska dva obnovljena čakovečka vrtića

ustanove, što je pokazatelj da cijela zajednica shvaća važnost predškolskog odgoja i obrazovanja u cjelini. Investiranje tu neće završiti jer unatoč velikom broju

mjesta u našim vrtićima, i ove je godine postoje liste čekanja. Tako na mjesto u jaslicama čeka 49, a u vrtićima 26 čakovečkih mališana. (mn)

13. rujna 2019.

Čakovec 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKI BAJKERI VELIKA SRCA u humanitarnoj akciji pomoći bolesnima

Udruga Pleter Chapter Croatia uručila 15.000 kuna Katruži - Mnogo je predrasuda oko motorista, no to su ljudi velika srca, svih dobnih skupina i zanimanja koji druženjem u svojim klubovima pomažu potrebitima, kazao je Enver Muminović u ime bajkerske udruge U Maloj vijećnici Međimurske županije protekle je srijede održana konferencija za medije na kojoj se najavila ovogodišnja akcija Radio Gorice, a uz to se Katruži uručila donacija udruge Pleter Chapter Croatia. Konferenciji su prisustvovali upravitelj Međimurske zaklade solidarnosti „Katruža“ i župan Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik Upravnog odbora Međimurske zaklade solidarnosti „Katruža“ Miroslav Horvat, te predstavnici udruge Pleter Chapter Croatia Zvonimir Strahija, Dušan Kanižaj, Nedeljko Vrbanić i Enver Muminović. Ravnatelju Zaklade županu Matiji Posavcu uručena su novčana sredstva u iznosu od 15.0000 kuna koja će se proslijediti bolesnima.

NAJAVLJUJEMO

17. rujna 28. obljetnica Dana oslobođenja 1991.

Članovi Udruge Pleter Chapter Croatia uručili su županu Posavcu vrijednu donaciju za Katružu - Mnogo je predrasuda oko motorista, no to su ljudi velika srca, svih dobnih skupina i zanimanja koji druženjem u svojim klubovima pomažu potrebitima. Tako je i naše ovogodišnje druženje imalo humanitarnu notu te su prikupljena financijska sredstva

u iznosu od 15.000 kuna koju smo namijenili Međimurskoj zakladi solidarnosti Katruža, kazao je na konferenciji za medije Enver Muminović. Predsjednik Upravnog odbora Međimurske zaklade solidarnosti „Katruža“ Miroslav Horvat zahvalio je člano-

Akcija Radio gorice u subotu, 21. rujna Ovogodišnja humanitarna akcija Radio Gorice za Katružu, koju organiziraju zajednički Radio 1 i zaklada održat će se u subotu, 21. rujna. Svi građani u akciju se mogu uključiti donacijom u grožđu, moštu ili na neki drugi način na dan akcije.

Cjelokupni prihod iskoristit će se za pomoć onima kojima je to najpotrebnije – bolesnima s područja Međimurske županije. - Već tradicionalno startamo ispred čakovečkih bazena u jutarnjim satima pa ćemo se uputiti prema gornjem

Međimurju, gdje ćemo posjetiti berače i družiti se s njima. Donacije kroz grožđe pretvorit ćemo u novčani oblik koji ćemo donirati Katruži, najavio je u svom obraćanju župan Posavec s ciljem senzibiranja javnosti da se priključe akciji.

Zamjenik gradonačelnika Mario Medved u pratnji gardiste odao je počast u Szigetvaru

PREDSTAVNICI GRADA ČAKOVCA na 453. obljetnici pogibije Nikole Zrinskog Sigetskog

Položili vijence u spomen na velikog hrvatskog junaka Herojska pogibija Nikole Zrinskog Sigetskog obilježena je prošle nedjelje i u Szigetvaru. Među brojnim delegacijama iz Mađarske, Turske i Hrvatske bila je i ona čakovečka. U ime Grada počast ovom hrvatskom junaku dao je zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca Mario Medved te pripadnici i čelništvo Zrinske garde Čakovec. U Spomen parku mađarsko-turskog prijateljstva

Zamjenik gradonačelnika Zoran Vidović, predsjednik tadašnjeg Kriznog štaba Općine Čakovec Anton Jurinec i predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH – podružnice Međimurske županije Stjepan Horvat

zapaljene su svijeće i položeni vijenci podno spomenika Nikoli Šubiću Zrinskog i Sulejmanu Veličanstvenom. Počast su, među ostalim, odali predstavnici Grada Szigetvara, Veleposlanstva Republike Turske, Veleposlanstva Republike Hrvatske, gradova Čakovca, Slatine, hrvatske manjinske samouprave u Mađarskoj, Družbe braće hrvatskog zmaja, Zrinske garde Čakovec.

Osim u protokolarnim aktivnostima, zamjenik Mario Medved razgovarao je s gradonačelnikom Sigeta, dr. Peterom Vassom daljnjem razvoju suradnje, posebno oko promicanja i razvoja nasljeđa Zrinskih. Čakovec je sa Szigetvarom potpisao Povelju o prijateljstvu, a međusobni posjeti i razumijevanje pokazuju da ona napreduje. (mn)

vima udruge Pleter Chapter Croatia na izdašnoj donaciji te je kazao da je Katruža do sada dodijelila građanima preko 5 milijuna i 400 tisuća. Posebno je naglasio da je dobar dio pomoći predan djeci s različitim potrebama. (Sanja Heric)

Na konferenciji za medije u Međimurskoj županiji najavljen je ovogodišnji program obilježavanja 28. obljetnice Dana oslobođenja Međimurja 1991. i Dana međimurskih branitelja za utorak, 17. rujna. Tog će se dana od 10 do 16 sati održati Izložba naoružavanja i opreme HV na Trgu Republike. Polaganje vijenaca na Spomen obilježju Domovinskog rata Međimurske županije slijedi u 17:50 u Perivoju Zrinskih. U crkvi sv. Nikole biskupa održat će se sveta misa s početkom u 18:30. U Katoličkom će domu u 19:20 započeti svečana akademija, a tom će se prilikom prikazati dokumentarni film Bura duše. Konferenciji su prisustvovali župan Međimurske županije Matija Posavec, zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca Zoran Vidović, predsjednik tadašnjeg Kriznog štaba Općine

Čakovec Anton Jurinec i predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH – podružnice Međimurske županije Stjepan Horvat. - Pozivam sve žitelje Međimurske županije, prvenstveno sve ravnatelje osnovnih i srednjih škola da se odazovu prikazivanju filma te sve one koji imaju želje priključiti se Hrvatskoj vojsci, istaknuo je Stjepan Horvat. U sklopu svečane akademije održat će se film Bura duše koji govori o životu nakon ratu trojice hrvatskih branitelja, među kojima je i jedan Međimurac. - Suicid ili samoubojstvo napravilo je preko 3000 branitelja. Veliko je pitanje na koji način im pomoći, a u ovom filmu govori se na koji način su ta tri branitelja prebrodili sve nedaće i započeli normalan život, naglasio je u nastavku Horvat. (Sanja Heric)

Središnje Međimurje

DEKANOVEC

U nedjelju 6. večer Florijana Andrašeca U nedjelju, 15. rujna u Dekanovcu se organizira 6. glazbena večer kantora Florijana Andrašeca s početkom u 19 sati. Glazbene večer održat će se na otvorenom prostoru sportskog centra Mladost Dekanovec kod rukometno-košarkaškog igrališta. Kratka opereta sastavljena od međimurskih pjesama u jednu ljubavnu priču iz Međimurja koja će se premijerno izvesti ispod zvjezdanog neba Dekanovca. Uz pratnju Limene glazbe Dekanovec, nastupit će zbor Josip Vrhovski Nedelišće te solisti Tamara Korunek i Karlo Črep. Osim glazbene večeri, isti dan ranije očekuje vas biciklijada i turistički vlakić. Okupljanje sudionika biciklijade predviđeno je u 14:30 ispred Doma kulture u Dekanovcu, a polazak je u 15 sati. Relacija biciklijade je od Doma kulture do rijeke Mure gdje će biti i okrijepa. Sudionici sudjeluju u izvlačenju glavne nagrade bicikla. Besplatna vožnja turističkim vlakićem bit će od 10 do 18 sati. (dv)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BURNO JE U PRIBISLAVCU nakon što je otkrivena pronevjera općinskog novca

13. rujna 2019.

Ima li oporba dovoljno ruku da raspiše referendum o smjeni načelnice?

Za ponedjeljak 16. rujna sazvana je 11. sjednica Općinskog vijeća, na kojoj je na dnevnom redu prvi korak pokretanja smjene načelnice Ivačić referendumom, što je ona već preživjela 2011. godine U hodnicima Općine Pribislavec i dalje vlade neugodna atmosfera nakon što je prošli tjedan otkrivena velika pronevjera novca. Nakon smrti računovotkinje Alete Resinger sredinom srpnja otkrivena je prema neslužbenim informacijama višegodišnja milijunska šteta nastala u proračunu. Načelnica Višnja Ivačić nakon što joj je nova računovotkinja Ružica Pintar podastrla tri privatna računa na koja su se slali općinski novci, cijeli je slučaj prijavila nadležnim institucijama, ali i dalje smatra da sama to nije mogla uočiti. - Moja odgovornost je bila u tome što sam se na početku svoje funkcije kao načelnica bavila vraćanjem starih dugova, novim investicijama, projektima, te izgradnjom nove osnovne škole. Manipulacije koje su mi se događale iza leđa bit će otkrivene i to želim najviše od svih, u suradnji s policijom i ostalim institucijama koje su svakodnevno na našim hodnicima, kaže načelnica.

Pitanje moralne i političke odgovornosti načelnice već su prošli tjedan povukli oporbeni vijećnici iz redova Demokrata i HDZ-a, a pridružio se i SDP. Sukladno tome, potpredsjednik OV Zoran Tomašić sazvao je sjednicu za ponedjeljak, 16. rujna, a na 15. točci našla se odluka o raspisivanju referenduma radi opoziva općinskog načelnika i njegovih zamjenika. Za izglasavanje ove odluke potrebna je ⅔ glasova vijećnika. Nadalje, u članku 1. stoji da slijedom okolnosti koje su zadesile Općinu Pribislavec, te štetom koja je prouzrokovana mještanima Općine Pribislavec, donosi se Odluka o raspisivanju referenduma općinskog načelnika i njegovih zamjenika, radi nepovjerenja i moguće buduće štete koja bi mogla nastati daljnjim djelovanjem na istim dužnostima. Ako 10 vijećnika od 14 usvoji ovu odluku, ona je samo uvod u daljnji postupak moguće buduće smjene načelnice Ivačić referendumom na kojem glavnu riječ imaju građani. Podsjetimo, načelnica Ivačić

ima iskustvo s takvim pokušajem smjene koji u veljači 2011. godine nije uspio. - Ova točka stavljena je na Dnevni red na moj prijedlog te prijedlog vijećnika Demokrata i SDP-a. Smatramo da je ovim činom koji se dugi niz godina događao na veliku štetu Općine Pribislavec dovedena u pitanje kompetentnost obavljanje daljnje dužnosti načelnice, rekao je potpredsjednik Tomašić. Prema Statutu Općine Pribislavec, općinski načelnik i njegovi zamjenici koji su izabrani zajedno s njime mogu se opozvati putem referenduma. Prijedlog za raspisivanje referenduma može podnijeti najmanje 20 posto ukupnog broja birača upisanih u popis birača Općine Pribislavec i ⅔ članova Općinskog vijeća. Načelnica kaže kako se mogućeg raspisivanja referenduma ne boji, te da s razlogom nije dala ostavku nakon što je afera izašla u javnost. - Nisam osoba koja bi dala ostavku i nekog drugog “umakala” u ovu situa-

Načelnica Pribislavca Višnja Ivačić već je preživjela jedan referendum građana o njezinoj smjeni i kaže da se ne boji sličnog scenarija

Potpredsjednik OV Pribislavec Zoran Tomašić stavio je na dnevni red izglasavanje o raspisivanju referenduma o opozivu načelnice

ciju. Na taj bi način jedan dio krivice priznala, moja je odgovornost da se sve otkrije, i tek kad se sve kristalizira onda bih razmišljala o tome hoću li dati ostavku ili ne, poručuje načelnica. Kaže kako o pitanju svojeg povjerenja i odgovornosti s vijećnicima nije razgovarala, niti ne želi. - Ako se ova odluka izglasa prihvatit ću to kao

demokratsko pravo. Nikoga neću moliti za ruku, niti nagovarati, svatko će od njih u ponedjeljak glasati prema svojoj savjesti. Bez obzira na krajnju situaciju, ja ću se i dalje boriti za pravdu da se razotkrije tko je počinitelj ili supočinitelj ovog nemilog događaja koji potresa Općinu Pribislavec, zaključuje načelnica. (Dora Vadlja)

13. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 15

ODRŽANA JESENSKA BICIKLIJADA Stazama općine Nedelišće

Biciklirali, fino papali i dobili magnetić za uspomenu Okupilo se rekordnih 230 biciklista, svih dobnih skupina, s područja cijelog Međimurja, ali i Varaždinske i Zagrebačke županije Održana je još jedna jesenska biciklijada pod nazivom Stazama općine Nedelišće. Okupilo se 230 biciklista, svih dobnih skupina, područja cijelog Međimurja, ali i Varaždinske i Zagrebačke županije. Svi oni startali su u 10 sati ispred Lovačkog doma u Nedelišću, a na raspolaganju su im bile dvije trase, kraća od 22 kilometara i ona malo zahtjevnija od 36 kilometara. Prilikom upisa Turistička zajednica Općine Nedelišće za svakog je sudionika pripremila mali poklon iznenađenja, magnetić u

obliku bicikla. Tako da su svi sa sobom ponijeli mali znak pažnje i podsjetnik na održanu biciklijadu. Prvo osvježenje biciklisti su potražili na ribnjaku u Črečanu gdje je domaćin bio OPG Kirić, a drugo u Pušćinama u prostorijama Nogometnog kluba gdje su sudionike primile članice Udruge žena Pušćine. Vrijedne članice Udruge svim sudionicima podijelile su sokove i jabuke sponzora Agromeđimurje d.d., ali i sve iznenadile svježe pripremljenim domaćim klipićima i kavom. Osim navedenih punktova za okrepu, po

230 sudionika vozilo je stazama Nedelišća

prvi put odmoriti se moglo i na novouređenim cikloturističkim odmorištima oko Čige u Slakovcu i uz Staru kovačnicu u Gornjem Hrašćanu. Kovačnica je bila otvorena tako da su svi zainteresirani zavirili u njenu unutrašnjost. Završni dio vožnje bicikliste je vratio natrag u Lovački dom gdje je tradicionalno poslužen lovački grah koji su pripremili članovi Lovačkog društva Fazan. Za evidentiranje sudionika i podjelu okrijepe na punktovima pobrinule su se članice Udruge mažoretkinja Nedelišće, dok su članovi KUU Seljačka

Nakon fizičke rekreacije na red je stigao fini gulaš

7. MAŽORET KAMP održan na Mesapu u Nedelišću okupio rekordnih 130 djevojčica

sloga bili zaduženi za tehničku podršku. Kroz dulju dionicu bicikliste su predvodili članovi Biciklističkog kluba Mura Avantura, dok je kraću vodio zamjenik načelnika Općine Nedelišće Nikola Novak. Dobrovoljni vatrogasci iz društava Nedelišće, Gornji Kuršanec, Gornji Hrašćan, Pušćine i Macinec olakšali su posao Prometnoj policiji i brinuli o sigurnom prelasku preko frekventnih prometnica, dok je poduzeće Chaky i ovog puta bilo dežurno i interveniralo u slučaju kvara na biciklima. (dv, foto: Turistička zajednica Nedelišća)

NEDELIŠĆE Dani zahvalnosti u subotu 12. listopada

Izlagači prijavite se do 30. rujna U Nedelišću će se 12. listopada 2019. godine održati 16. Dani zahvalnosti, kao tradicionalna manifestacija u organizaciji Turističke zajednice Općine Nedelišće. I ove se godine očekuje nastup brojnih izlagača i izvođača iz Općine, ali i puno šire. Dani zahvalnosti održavaju se u dvorani MESAP-a s početkom u 10 sati. Pozivaju se svi zainteresirani da se prijave i predstave svoje rukotvorine, međimursku baštinu, tradicionalne i domaće proizvode, a pritom se i dobro zabave u ugodnoj atmosferi uz bogat kulturno – umjetnički program. I ove godine koncept manifestacije je tematski usmjeren na tradicionalne zanate i rukotvorine, te međimursku gastronomiju. Potencijalni izlagači interes za izlaganje mogu iskazati putem prijavnice u nastavku koje se zaprimaju najkasnije do 30. rujna, odnosno do popunjenja predviđenih izložbenih mjesta. Sve prijave kao i dodatne informacije vezane uz izlaganje i uplate kotizacije zaprimaju se na mail: tz@tz-nedelisce.hr, te poštom ili osobno na adresu Turističke zajednice Nedelišće. (dv)

PJEVAČKI ZBOR Josip Vrhovski Nedelišće

Traže nove pjevače Pjevački zbor Josip Vrhovski Nedelišće upisuje nove članove. Putem elektroničkih medija pozvani su svi zainteresirani pjevači da se priključe renomiranom zboru. Zbor najavljuje sjajno druženje, putovanja po Europi i najbolje revijalne koncerte u Hrvatskoj. Probe zbora su ponedjeljkom i srijedom u 19:30 u Nedelišću. Zainteresirani se mogu javiti putem broja mobitela 099/829-8341 tajnici zbora Vidi Plaftak Risek. (dv)

Pokazale okretnost u mažoret plesu

Kamp su vodile educirane trenerice Petra Mesarić, Lucija Novak, Blanka Šipek, Kristina Bacinger i odgojiteljica Ida Topolnjak te seniorke Aleksandra Toplek i Tena Treska Najuspješniji projekt Mažoretkinja Nedelišća Mažoret kamp Nedelišće 2019. održan je po sedmi put, a sudjelovalo je preko 130 djevojčica s područja općine Nedelišće, ali i cijelog Međimurja, najviše do sad. Radi se o najvećem mažoret kampu ovakvog tipa u Hrvatskoj koji je održan u Nedelišću na Mesapu, a projekt su financijski i ove godine poduprle Općina Nedelišće i Međimurska županija. Sudionice kampa su većim dijelom članice Mažoretkinja Nedelišća, no čak trideset posto su djevojčice koje dolaze samo na mažoret kamp, te tako provode kvalitetno vrijeme krajem ljeta uz mažoret aktivnosti. Preko 130 djevojčica i dje-

vojaka, u dobi od 4 godina starosti, je bilo podijeljeno u sedam grupa koje su vodile educirane trenerice Petra Mesarić, Lucija Novak, Blanka Šipek, Kristina Bacinger i odgojiteljica Ida Topolnjak te seniorke Aleksandra Toplek i Tena Treska. Asistirale su im članice seniorskog sastava Mažoretkinja Nedelišća, a koje su pomagale i kod okrijepe za polaznice kampa te u kompletnoj organizaciji. U pet zabavnih dana sudionice kampa su naučile ili nadogradile vještine mažoret plesa i vrtnje sa štapom, uz puno rekreacije, plesa, ali i timskih igara. Kako bi djevojčice prezentirale naučeno, posljednji dan kampa održana je kratka prezentacija za naj-

bliže. Sve sudionice su dobile majicu, fotografiju te diplomu za uspješan završetak kampa. Nakon kolovoza prepunog nastupa i putovanja, po završetku kampa Mažoretkinje Nedelišća kreću sa svojim redovnim aktivnostima, treninzima i nastupima, a primat će i nove članice koje žele biti dio velike zelene mažoret obitelji. Do kraja rujna traju upisi za nove članice Mažoretkinja Nedelišća starosti od 4 godine nadalje (mažoret vrtić, dječji sastav, mlađe kadetkinje, starije kadetkinje, juniorke i seniorke). Svi zainteresirani za upis mogu se javiti na 098/9323599 (Vedrana), 099/5743527 (Ivana) ili u inbox Facebook profila Mažoretkinje Nedelišća. (dv)

Uz licencirane trenerice djevojčice su učile osnove mažoret plesa

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. rujna 2019.

VAĐENJE KRVI u zdravstvenoj ambulanti Mursko Središće od sada je trajno osigurano

Brže i bliže do pretrage krvi

Vađenje krvi obavlja se besplatno svakim radnim danom od ponedjeljka do petka od 7 do 9 sati, a od 9 do 10 samo za hitne slučajeve.

Zoran Turk za novog ravnatelja Centra za kulturu Rudar imenovan je većinom glasova gradskog vijeća

GRADSKO VIJEĆE Murskog Središća imenovalo ravnatelja Centra za kulturu Rudar

Zoran Turk iz Murskog Središća ravnatelj od 1. siječnja Tridesetogodišnji magistar povijesti Zoran Turk iz Murskog Središća, na ovotjednoj sjednici Gradskog vijeća Murskog Središća imenovan je ravnateljem Centra za kulturu Rudar. Na dužnost će stupiti od 1. siječnja 2020. godine, a do kraja ove godine Centar za kulturu vodit će Dolores Vrtarić iz gradske uprave koja je za privremenu ravnateljicu postavljena rade proceduri registracije javne ustanove. Dolores Vrtarić razriješena je s dužnosti privremene ravnateljice s 31. prosincem 2019. godine. Nakon provedenog natječaja i analize pristiglih životopisa i programa rada Povjerenstvo za izbor ravnatelja donijelo je odluku da Gradskom vijeću predloži Zorana Turka, profesora povijesti koji bi uskoro trebao postati doktor znanosti jer završava doktorat.

S većinom od 8 glasova, Gradsko vijeće ga je imenovalo ravnateljem CZK Rudar. Na natječaj za mjesto ravnatelja pristigle su četiri zamolbe, od čega jedna nije bila pravovaljana. Matija Varga, nezavisni vijećnik kazao je da bi bilo dobro da se kandidati i usmeno predstave. - Bilo bi dobro da su se predstavili i pred vijećem, kazao je vijećnik Varga. Zvonko Vrtarić, predsjednik Gradskog vijeća i Povjerenstva kazao je da nije bilo potrebe da kandidati usmeno ponavljaju ono što su napisali u životopisima i programima rada. Vijećnicu Francisku Vida zanimalo je li Zoran Turk član HDZ-a, što je predsjednik vijeća Zvonko Vrtarić (HSLS) oštro opovrgnuo. (BMO, foto Z. Vrzan)

Obzirom da se uvođenje svakodnevnog vađenja krvi u ambulanti Mursko Središće pokazala kao dobra inicijativa za pacijente, Grad Mursko Središće je odlučio trajno riješiti to pitanje. Tim povodom je održan sastanak gradonačelnika Dražena Srpaka s dr. Biserkom Goričanec i medicinskom sestrom Suzanom Turk radi dogovora oko trajnog financiranja sestre koja će vaditi krv. Sa Suzanom Turkom sklopit će se ugovor o radu, a troškovi plaće će se podijeliti između Grada Mursko Središće, Općine Vratišinec, Selnice i Sveti Martin na Muri u postotku koji je definirani Sporazumom. Time se osigurava zaposlenje medicinske sestre, a ujedno i trajno vađenje krvi. Vađenje krvi obavlja se besplatno svakim radnim danom od ponedjeljka do petka od 7 do 9 sati, a od 9 do 10 vađenje krvi samo za hitne slučajeve. U rujnu prošle godine gradonačelnik Grada Mursko Središće i načelnici susjednih općina Selnica, Vratišinec i Sveti Martin na

Suzana Turk, ovlaštena i certificirana medicinska sestra za vađenje krvi u ambulanti Mursko Središće Muri potpisali su Sporazum ovlaštenom i certificiranom potrebnim reagensima. Odza svakodnevno provođe- medicinskom sestrom Suza- lučeno je tako da bi pacijennje usluge laboratorijskih nom Turk. ti tri ordinacije u Murskom pretraga – vađenja krvi u Grad Mursko Središće Središću mogli dobiti uslugu Zdravstvenoj ambulanti u nedavno je za potrebe tri i nalaze osnovnih hematoMurskom Središću, a sada je ordinacije obiteljske medici- loških pretraga bez cjelodGrad Mursko Središće je radi ne u Murskom Središću, osi- nevnog odlaska u laboratorij osiguravanja svakodnevnog gurao sredstva za nabavku u Čakovcu, te što je posebno provođenja usluge vađenja hematološkog analizatora i važno – za intervencije u hitkrv sklopio ugovor o djelu s uređaja za mjerenje CRP-a s nim slučajevima. (BMO)

REKONSTRUKCIJA CESTE od Slemenica do Murskog Središća i semafori u centru grada

Za veću sigurnost pješaka i biciklista

U obuhvatu radova je širenje ceste na 6,5 m te obostrana gradnja biciklističkih traka. Izvođenje radova je predviđeno iduće godine.

Vrijednost radova iznosi 2.726.654 kuna

UREĐUJE SE ULICA Slatine do novog vrtića u Murskom Središću

Sigurnijom cestom do novog vrtića Na lokaciji Slatine u Murskom Središću gradi se novi dječji vrtić, ali se otvara i prostor za novu stanogradnju jer se u ulici nalazi 6 gradilišta za obiteljske kuće. Nova ulica zahtijeva rekonstrukciju prometnice koja je upravo otpočela. Rekonstrukcija prometnice od ulice Marka Kovača do spoja s odvojkom ulice Slatine do tvrtke Tid extra obuhvaća: izgradnju fekalnog i oborinskog sustava kanalizacije u sklopu projekta aglomeracije, produženje plinske mreže, izgradnja nove javne rasvjete, izmještanje i produženje postojeće nisko naponske mreže, uređenje parkirališta uz dječji vrtić,

izgradnju prometnice i pješačko biciklističke staze. Vrijednost radova iznosi 2.726.654 kuna. Radove na izgradnji fekalnog i oborinskog sustava kanalizacije, prometnice i pješačko biciklističke staze izvodit će tvrtka Tegra. Javnu rasvjetu izvest će tvrtka Elektro-mont. Nastavak radova na uređenju prometnice prema novim gradilišta izvest će se u 2020. godini što je ugovoreno. Projektna dokumentacija obuhvaća dio ulice od tvrtke Tid extra do tvrtke Sobočan interijeri i spoj s ulicom Ruđera Boškovića, a radovi će se izvoditi prema financijskim mogućnostima grada. (BMO)

U četvrtak, 5. rujna u Gradu Mursko Središće radni sastanak su održali Davor Bobičanec, v.d. rukovoditelja Poslovne jedinice Hrvatskih cesta - Varaždin, gradonačelnik Dražen Srpak, pročelnik Miljenko Štefanić i voditelj Odsjeka za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove Josip Sršan. Razgovaralo se o radovima koji prolazi kroz grad Mursko Središće, od dionice Slemenice do graničnog prijelaza u Murskom Središću. Na iznimno prometnoj državnoj cesti na potezu od Slemenica do Murskog Središća potrebna je kompletna obnova dionice. U obuhvatu radova je širenje ceste na 6,5 m te obostrana gradnja biciklističkih traka. Za iduću godinu predviđena je i semaforizacija centra grada, uređenje pristupa za osobe s posebnim potrebama s biciklističke trake na kolnik, postavljanje nove horizontalne i vertikalne signalizacije te drugi potrebiti radovi. Rukovoditelj Bobičanec je obavijestio gradonačelnika da se projekt temeljem zaključka s nedavno održane sjednice Vlade RH u

U proširenje ceste i uređenje raskršća uložit će se 44 milijuna kuna

Čakovcu uvrštava u 2020. godinu s rokom izvedbe 18 mjeseci. Obzirom da Hrvatske ceste imaju ishođenu građevinsku dozvolu te riješene imovinsko pravne poslove za rekonstrukciju ceste, rješavanje centralnog raskršća u Murskom Središću je u fazi projektiranja i bit će završeno do siječnja 2020. godine, nakon čega slijedi javna nabava i početak radova. Plan je završetak radova na centralnom raskršću kako bi se osigurala sigurnost svih

sudionika u prometu zbog pojačanog prometa u tom razdoblju. Vrijednost investicije je oko 44 milijuna kuna. Rukovoditelj Bobičanec također je obavijestio gradonačelnika da se priprema i obnova mosta preko Mure prema graničnom prijelazu pa će time cijela dionica državne ceste biti sigurnija, a prometovanje brže i jednostavnije. Pogotovo će se povećati sigurnost biciklista i pješaka. Također se u skorom terminu očekuje posjeta

ministra vanjskih i europskih poslova Murskom Središću u cilju upoznavanja i pripreme za sastanak sa slovenskom stranom, a u svezi utvrđivanja točke spajanja novog mosta. To je uvjet za početak projektiranja nove ceste od Čakovca do Murskog Središća, zaobilaznice Murskog Središća i novog mosta, a sve to je Vlada svojim zaključkom također naložila Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i Hrvatskim cestama. (BMO)

13. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 17

POVODOM Dana općine Vratišinec razgovarali smo s načelnikom

Lakše se diše otkako je proračun u plusu Kako kreće Aglomeracija, Općina će imati visoke troškove zbog sufinanciranja projekta te sanacije cesta i izgradnje pješačko biciklističkih staza nakon nje. To je velika stavka za malu općinu kao što je Vratišinec, kazao je načelnik Piše: Božena Malekoci- Oletić

Vratišinec je mala općina sa svim uslugama dostupnim građanima, od vrtića, škole, ambulante, ljekarne, crkve i doma kulture. Od komunalne infrastrukture nedostaje kanalizacija i uređenje prometnica i pješačko biciklističkih staza. U povodu Dana općine razgovarali smo s načelnikom Zdravkom Mlinarićom u kojem pravcu ide daljnji razvoj općine • Što je obilježilo proteklu godinu u Vratišincu? — U protekloj godini u Vratišincu se provelo nekoliko projekata. Najznačajniji je svakako modernizacija i postavljanje energetski učinkovite javne rasvjete kojom se zamijenila postojeća javna rasvjeta i dopunila rasvjeta na nekoliko točaka gdje je trebalo. Preostalo je dopuniti javnu rasvjetu na nekoliko mjesta, što se nadam da će biti ostvareno ove godine. U Gornjem Kraljevcu se nastavilo na obnovi Društvenog doma pa se tako u potpunosti promijenila unutarnja i vanjska stolarija te postavila termo-izolacijska fasada. Na groblju u Vratišincu su se obnovile glavne staze. Sufinancirana je i pješačko-biciklistička staza Peklenica – Vratišinec. Također se zajedno s Gradom Mursko Sredi-

šće i okolnim općinama sufinancira usluga laboratorijskih pretraga za mještane. Nadalje, u potpunosti su se renovirale prostorije Jedinstvenog upravnog odjela. Također je dobiven od EU vaučer na 15.000 eura za projekt WiFi4EU. Dobivena su i sredstva EU za Strategiju razvoja Općine Vratišinec. Izrađena je Studija izvodljivosti za Poduzetničku zonu Ciglenice. Napravljeno je dječje igralište u Gornjem Kraljevcu sa svim atestima sukladno propisanim normama o sigurnosti. Pripremalo se i nekoliko projekata koji su ove godine aplicirani na objavljene natječaje, a to su uređenje mjesnog groblja u Vratišincu i II. faza uređenja Ulice Ograda. Osim provedenih projekata, svakako valja istaknuti i provedeni natječaj za dodjelu stipendija pa tako Općina Vratišinec trenutno ima čak 19 stipendista, a ove se akademske godine planira otvoriti natječaj za 12 novih stipendija. I dalje se daje naknada za svako rođeno dijete u Općini Vratišinec u iznosu od 2000 kuna, kupuju se bilježnice za sve predmete svim učenicima s područja Općine, financira školska kuhinja po prijedlogu škole, sufinancira boravak djece u dječjim vrtićima s time

Zdravko Mlinarić, načelnik Općine Vratišinec

da je boravak u vrtiću za treće dijete u obitelji besplatan. Umirovljenicima s područja općine se daju prigodni bonovi za uskrsne i božićne blagdane. • Proračun općine, nakon što se dugo mučio s prenesenim minusima, sada je pozitivan što otvara nove mogućnosti. Koliko se lakše diše i što možete planirati? — Svakako se lakše diše, no kako kreće Aglomeracija, Općina će imati visoke troškove u samom sudjelovanju u projektu i sanaciji cesta i izgradnji pješačko-biciklističkih staza na njezinom području Općine. To je velika stavka za malu općinu kao što je Vratišinec. Lakše se nosimo s podmirenjem tekućih obveza: npr. režijskih troškova objekata u vlasništvu općine, sufinanciranja vrtića i slično.

• Budući da će uskoro krenuti radovi na izgradnji kanalizacije u sklopu aglomeracije Vratišinec, pripremate li se za uređenje prometnica nakon njezina izvođenja i na koji način? — Naravno da se pripremamo za tako veliki projekt kao što je Aglomeracija. Planira se uređenje cesta i pješačko-biciklističkih staza na području Općine Vratišinec po Aglomeraciji i to etapama sukladno postavljenim prioritetima. Prioritet je svakako Ulica Dr. Vinka Žganca koju koriste naši najmlađi mještani na putu do škole. • Vratišinec muči i oborinska odvodnja, hoće li se to rješavati paralelno s aglomeracijom ili odvojeno? — Oborinska odvodnja predstavlja problem u našoj općini na nekoliko

svim mještanima Općine Vratišinec

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

mjesta. Nekoliko ulica je do sada sanirano, u nekoliko su se očistili kanali, no ostatak radova na oborinskoj odvodnji će se vršiti u toku ili neposredno nakon Aglomeracije. • Dokle je stiglo uređenje mosta - blizanca preko potoka Brodec? U kojoj je fazi izgradnja školske sportske dvorane? — Pokrenute su sve potrebne radnje za izradu troškovnika i projekta izgradnje Mosta Brodec. Izrađen je projektni zadatak i dostavljen na procjenu vrijednosti kako bi se mogla pokrenuti javna nabava. Održano je nekoliko sastanaka s predstavnicima Hrvatskih voda i Županijske uprave za ceste Međimurske županije na kojima se razgovaralo o mogućim rješenjima sanacije, odnosno izgradnje novog mosta. Projektom će se obuhvatiti i pješačka staza te oborinska odvodnja. To je zahtjevan projekt koji nije samo u nadležnosti Općine Vratišinec, već i HV i ŽUC-a. Općina će izraditi elaborate i financirati pješačku stazu preko mosta. Za sportsku dvoranu je izrađen glavni projekt i ishođena građevinska dozvola. Projekt izgradnje sportske dvorane je apliciran na natječaj EU

te se čekaju rezultati natječaja. • Kako ćete proslaviti Dan Općine, što pripremate za građane? — Proslava Dana općine počinje u subotu, 14. rujna misnim slavljem u župnoj crkvi Uzvišenja Sv. Križa u Vratišincu u 10:30. Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Vratišinec održati će se u 14 sati u Domu kulture Dr. Vinko Žganec na kojoj će se ujedno podijeliti općinska priznanja. Za sve mještane općine priprema se druženje na školskom igralištu u Vratišincu s početkom u 18 sati. Nastupit će grupa Atomi Live Band, dok se koncert Klape Kampanel planira oko 22 sata. Sljedeći dan, u nedjelju, 15. rujna planira se kulturni program u Društvenom domu u Gornjem Kraljevcu s početkom u 14 sati gdje će se predstaviti udruge s područja naše općine. U sklopu Dana Općine NK Sokol proslavit će 50. obljetnicu rada i postojanja na nogometnom igralištu NK Sokol s početkom u 16:30. Za sve mještane domaćin je osigurao bogatu ponudu jela i pića. Svi ste pozvani! Na samom kraju, svim mještanima Općine Vratišinec želio bih čestitati njihov dan te župni blagdan Križovo.

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. rujna 2019.

SMILJANA NOVAK, pjesnikinja iz Vratišinca, željela je upisati umjetničku školu u Zagrebu, ali ju je život, nažalost, odveo u drugom smjeru

Poklonike poezije i svojih pjesama našla na fejsu

Počela je prije tri godine, naišla na pozitivne reakcije nakon objave na društvenim mrežama i odlučila nastaviti pisati što joj itekako polazi od ruke. Obnova je počela sanacijom krovišta

NAKON ČETIRI desetljeća otkako je sagrađena, obnavlja se grobna kuća u Vratišincu

Uređuje se za dostojniji posljednji ispraćaj

Obnavlja se grobna kuća u Vratišincu nakon gotovo četiri desetljeća otkako je izgrađena početkom 80-tih godina prošlog stoljeća. - Za njezino obnavljanje je osigurano 398.000 kuna, od čega je polovicu sredstava, 195.000 kuna, osiguralo ministarstvo graditeljstva, a ostatak sredstva općinskog proračuna, kazao je vratišinečki načelnik Zdravko Mlinarić. Grobna kuća trebala bi biti preuređena do kraja rujna. Najprije je uređeno krovište koje je već propuštalo, pa je bila potrebna zamjena letvi, postavljanje paropropu-

sne folije i kompletna zamjena pokrova. Nakon toga će se urediti limarija, kao i odvodnja oborinskih voda. Sva vanjska stolarija mijenja se aluminijskom stolarijom, izuzev drvenih ulaznih vratiju koja su u dobrom stanju i estetski se dobro uklapaju u građevinu. Uredit će se sanitarni čvor i popraviti rasvjeta. Uz grobnu kuću rekonstruirat će se grobne staze i urediti dvije nove. Na proljeće je uređen i dvored od grobne kuće prema groblju, tako da će vratišinečko groblje nakon dugo vremena biti preobraženo. (BMO)

SVETI MARTIN NA MURI

Produljeno radno vrijeme graničnog prijelaza Novo radno vrijeme graničnog prijelaza za pogranični promet Sveti Martin na Muri (RH) – Hotiza (SLO) tijekom svih sedam dana u tjednu je od 5 do 23 sata. Dosadašnje radno vrijeme bilo je od 6 do 22 sata, također svih sedam dana u tjednu. Odluka o produljenju radnog vremena

donijeta je temeljem Zaključaka Stalne mješovite komisije za provođenje Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pograničnom prometu i suradnji, a sukladno podnijetim zahtjevima lokalnog stanovništva i jedinica lokalne samouprave. (sh)

SVETI URBAN

Započela sanacija klizišta U tijeku su radovi na sanaciji klizišta u Svetom Urbanu. Vrijednost ugovorenih radova

iznosi 212 tisuća kuna, od čega 70 posto sufinanciraju Hrvatske vode, a ostatak općina. (sh)

BREŽNA PRIČAONICA

Smiljana Novak iz Vratišinca svojoj poeziji pronašla je originalan put. Smiljana, naime, sve statuse na svom Facebook profilu piše u stihovima. Motivi su joj životni: lijepe i manje lijepe situacije, prijateljstva, ljudske slabosti, nade i snovi i priroda, a utjehu pronalazi u vjeri i svojim pjesmama. Počela je prije tri godine, naišla na pozitivne reakcije nakon objave na društvenim mrežama i odlučila nastaviti, što joj zaista dobro ide. Ima brojne čitatelje, a otkrila nam je da je čitaju i oni koji nisu online. Oni preko svojih mlađih članova obitelji dolaze do njenih uradaka i svakom se novom posebno vesele. Smiljana je inače zaposlena u tekstilnoj industriji, ali svoju ljubav prema umjetno-

SELNICA

sti nosi u srcu oduvijek. Osim poezije, ima dar za slikanje i crtanje, za što nažalost, nema vremena zbog drugih obveza. Želja joj je bila upisati srednju umjetničku školu u Zagrebu, ali ju je život, nažalost, odveo u drugom smjeru. Ona zbog toga ne žali, što se može vidjeti u njezinim prekrasnim stihovima: „Kad sve skupa oduzmem, pa sve opet zbrojim, još se ja dobro držim na nogama svojim. Hej, ljudi, pa ja sam tu, postojim! Nekad sretna, ponekad tužna, svaka promjena u životu je nužna! Zato prijatelju, ne očajavaj, hrabro se svemu što te muči suprotstavljaj! Uživaj u sreći, zar je važno tko će šta reći, to su samo tuđe, isprazne riječi!

Smiljani Novak, kao i svakom pjesniku, želja je sabrati sve svoje pjesme i jednom ih ukoričiti A duša se dobrotom liječi, Mi joj od srca želimo ostvaresve što je loše pokušaj u kori- nje njene želje, a dotad ćemo jenu sasjeći!“ uživati u njenom optimizmu Kao i svakom pjesniku, i vedrini unutar virtualnog želja joj je sabrati sve svoje svijeta. pjesme i jednom ih ukoričiti. (Aleksandra Sklepić)

KUD-ovci gostovali i plesali u Iloku Na poziv slovačkog društva Matica Slovačka iz Iloka, KUD Selnica odazvao se gostovanju povodom obilježavanja 40. godišnjice Matice u nedjelju 25. kolovoza. Na gostovanje, „kudovce“ je pratio i načelnik Općine Selnica Ervin Vičević. S predsjednikom selničkog KUD-a Ivanom Levačićem dogovorio je organiziranje takvih večeri u Selnici, a predloženi termini su travanj – za Dane općine – Markovo ili srpanj – za Dan Pikača. Nakon regularnog dijela, nastavilo se druženje uz pjesmu, ples i kazivanjem plesnih koraka naših „kudovaca“ ostalim sudionicima. Ovime su stvoreni novi mostovi prijateljstva i iščekivanje susreta u Selnici sljedeće godine. (sh)

Druženje je završeno uz pjesmu i ples Piše: Sanja Heric

Žutilo u nama, žutilo u medijima

aslovi poput primjerice: “Nives Celzijus opet diže prašinu na društvenim mrežama”, “Nesvakidašnja svadbena fotka: Mladenka uz buket pozirala i s puškom”, “Bivšoj ženi oporukom ostavio ventilator da se hladi u paklu”, “Svećenika iz grada blizu Međimurja opsjeda starija udana žena” i “Bunjac u emotivnom statusu javno progovorio o veli-

kom životnom udarcu” najviše pokazuju što većina čitatelji vole čitati i pročitati. tatistiku se u tom pogledu ne može “preveslati”, ma kako god svi oko nas tvrdili da ih to ne zanima i da takvo žutilo ne čitaju. S druge strane, kad ih malo ispitaš shvatiš da o tom “žutilo” ama baš sve znaju. Pa kako onda to, ako ne čitate takve stvari?!

Koga zavaravate, sami sebe? Cijenim one koji priznaju da to čitaju, ali da sami znaju da od takvih vijesti nikakve koristi. Eto, zašto je to tako teško reći? Da se možda ne osramotiš pred ekipom? ljedeći put kada se počnete žaliti, kao čitatelj, kako to i što to sve mediji sve pišu, predlažem da prvo napravite in-

trospekciju sebe nekoliko dana i sami shvatiti na kakve članke klikate te koliko ste spremni platiti novine koje vam donose informativne i korisne članke. Hmmm, zašto ljudi misle da bi nešto trebali dobiti besplatno na internetu dok drugi za to rade? alosno je i to što ponekad hvalevrijedne akcije i uspješni pojedinci prođu skoro pa ne-

zapaženo, bez dovoljno pohvale. Pogotovo pojedinci koji bi nam trebali biti uzor u životu. a to više ne bi bilo tako, predlažem da svatko od nas prvo krene od sebe, a onda će u tom smjeru krenuti i mediji. Ako ljudi neće čitati o starletama i ostalom žutilom, mediji o tome više neće pisati. Ustvari je jako jednostavno. Zato budite

promjena koju želite vidjeti u svijetu, kao što je to kazao Mahatma Gandhi.

13. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 19

POVODOM DANA OPĆINE Kotoriba razgovarali smo s načelnikom Ljubomirom Grgecom

Velika želja nam je dobiti kulturni i turističkoinformacijski centar - Imamo dvije industrijske zone, staru poznatu pod imenom Sajmište ili Sjever te novu Jug. Zona Jug proširena je za 19 hektara koje smo dobili od Ministarstva državne imovine. Riješili smo svu papirologiju, ishodili građevinsku dozvolu za izgradnju infrastrukture i spremni otvoriti prostor za razvoj poduzetništva, ali zasada je najveći problem nedostatak radnika, kazao je načelnik Piše: Vlasta Vugrinec Uz blagdan Uzvišenja sv. Križa koji se obilježava 13. rujna, svoj Dan slavi Općina Kotoriba. To je ujedno datum tamošnjeg proštenja, budući da je župna crkva posvećena Uzvišenju sv. Križa i sedam žalosti Blažene Djevice Marije. Kao u većini naših općina i gradova, u Kotoribi su pripremili višednevni sportski i kulturni program. Tim povodom, razgovarali smo s načelnikom Ljubomirom Grgecom koji se prisjetio što se radilo godinu dana te najavio želje i planove za dalje. • Je li u Kotoribi, proteklih godinu dana, realizirano sve ono što je bilo i najavljeno, između ostalog sanacija i dogradnja dječjeg vrtića? — Možemo reći da se iza nas ne vuku nikakvi repovi, već smo sve odradili shodno planiranom. Završeni su radovi i uspješno je obavljen tehnički pregled u Dugoj ulici, projekt koji je sufinanciran iz Programa ruralnog razvoja. Zahtjev za isplatu sredstava i računi koje smo platili podneseni su Agenciji za plaćanje u poljoprivredi još u svibnju ove godine i čekamo

povrat sredstava sukladno projektu i sklopljenom ugovoru. Ukupna vrijednost cjelokupne rekonstrukcije kreće se oko 3,8 milijuna kuna. Možemo se pohvaliti kako smo uspjeli otvoriti ispostavu Hitne medicine u postojećoj zgradi Ambulante koja se nalazi u našem vlasništvu. Time su napokon ispunjene dugogodišnje težnje naših Kotoripčana koji više ne moraju putovati u Prelog ili Čakovec. Naravno, za te potrebe morali smo obnoviti i prilagoditi unutrašnjost zgrade, prije svega instalacije, a zamijenili smo podove i stolariju, postavili nadstrešnicu i pristupnu rampu u vanjskom dijelu dvorišta Ambulante te djelomično opremili prostor namještajem i klima uređajima. Pri tome je Općina za radove, robu i usluge izdvojila 450.000 kuna, dok je dio namještaja i opreme osigurao Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije. Ono što me posebno veseli je završetak adaptacije, dogradnje i opremanja postojećeg Dječjeg vrtića, tako da su djeca već 2. rujna uselila u svoj vrtić. Sukladno Ugovoru o financiranju, vrijednost cijele investicije je 4,3 mi-

Program uz Dan općine od 7. do 15. rujna Dan Općine obilježava se od 7. do 15. rujna. Shodno tome, minulog su vikenda već održane igre 'med udrugama' u streljaštvu, graničaru, pikadu i beli. Program se nastavlja ovog petka, 13. rujna svečanom sjednicom Općinskog vijeća Kotoriba u 18 sati na kojoj će se dodijeliti javne nagrade.

Navečer slijedi rock večer pod šatorom kod osnovne škole uz grupu Gorki Maršal. Subota je rezervirana za kuhanje i degustaciju bograča te koncert Željka Bebeka. U nedjelju se održavaju izložbe malih životinja, ručnih radova, fotografija te zabava uz grupu Dobre vibracije.

Ljubomir Grgec, načelnik Općine Kotoriba

lijuna kuna koji su pristigli iz Programa ruralnog razvoja. No, kako se na javnu nabavu javio samo jedan ponuđač u kategoriji građevinskih radova te je ponudio viši iznos od predviđenog, Općina je na sebe, planiranom proračunskom stavku, preuzela obvezu sudjelovanja u pokrivanju troškova projekta. • Vrtić je obnovljen i čeka službeno otvorenje,a također ste sve snage usmjerili prema obnovi stare škole… — Uz obnovljeni vrtić, uspjeli smo dobiti oko 6,9 milijuna kuna potpore za obnovu naše stare škole. Želja nam je, naime, zgradu pretvoriti u kulturno i turističko-informativni centar, odnosno dobiti zgradu javne namjene koja nam toliko nedostaje u Kotoribi. Kako je cjelokupna vrijednost projekta 9 milijuna kune, ostatak, oko 2 milijuna moramo osigurati u vlastitom proračunu. • Prema govorenju gospodarstvenika u posljednje vrijeme, investicije praktički više

nisu toliki problem koliko je to radna snaga. Kako stoje stvari u Kotoribi? — Imamo dvije industrijske zone, staru poznatu pod imenom Sajmište ili Sjever te novu Jug. Zona Jug proširena je za 19 hektara koje smo dobili od Ministarstva državne imovine. Riješili smo već svu papirologiju, a ishodili smo i građevinsku dozvolu za izgradnju infrastrukture. Vezano uz to, prošao nam je projekt Ulaganje u osnovnu infrastrukturu zone Jug vrijedan oko 11,5 milijuna kuna. Ministarstvo je odobrilo 9,1 milijun kuna, dok ostatak od oko 2,3 milijuna moramo osigurati iz našeg proračuna. Prvi postupak javne nabave već je proveden, ali je za nas nažalost bio neprihvatljiv budući da je jedini ponuđač dao cijenu koja je premašila troškovnik, pa smo ga poništili i u tijeku je ponavljanje postupka za izgradnju oborinske odvodnje i prometnica u zoni. Zonu moramo isparcelizirati, no to ćemo

napraviti u dogovoru s investitorima i njihovim potrebama. Ako i nije problem naći investitora, prava je sreća pronaći radnike. Primjerice, Muraplast kreće u gradnju nove hale veličine 7500 kvadrata i proširenje proizvodnje no pitam se gdje će nabaviti ljude koju će raditi. • Iako morate sufinancirati većinu svojih projekata, barem je izgradnja kanalizacijskog sustava, popularne Aglomeracije iza vas. — Jedino smo potpisali ugovor o priključenju glavnog kolektora na pročistač jer je u principu kanalizacija izgrađena u cijeloj Kotoribi. Mislim da je preostalo svega 10 ili 11 kuća koje će nju sada dobiti jer radovi samo što nisu krenuli. • Kotoriba je sredina u kojoj živi brojna populacija stanovništva romske nacionalne manjine. Kakav je suživot i koji su eventualni problemi? — Moram reći kako u odnosu na naše druge općine, mi u Kotoribi i

nemamo velikih problema u odnosu na njihov broj. Iako mislim da je tu najveća krivnja države koja primjerice dozvoljava maloljetne brakove pa čak i rođenje djeteta djevojčice s 14 godina. Srećom, većina naših Roma, oko 70% njih je zaposlena i dobro su uklopljeni u našu sredinu i društveni život. Rade u građevini, metalnoj struci, u ugostiteljstvu jer završavaju strukovne škole. Imamo čak i jednu studenticu. Ipak, kako bi se spriječilo remećenje javnog reda i mira te osigurao veći nivo sigurnosti, uveden je videonadzor na nekoliko ključnih točaka u Kotoribi i to sve u dogovoru s Policijskom upravom međimurskom. • Posljednjih tjedana velika buka se digla oko dolaska emigranata jer se u Kotoribi pripremio stan za izbjegličku obitelj. Je li ona stigla, odnosno kakva je situacija po tom pitanju? — Nitko se još nije doselio, stan stoji i dalje prazan. Hoće li i kada doći, neznam.

svim mještanima Općine Kotoriba

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Donje Međimurje

DONJI KRALJEVEC

Energetska obnova zgrade NK Kraljevčan U Donjem Kraljevcu kreće energetska obnova zgrade javne namjene, odnosno sportskog objekta NK Kraljevčan koji se nalazi u samom središtu naselja Donji Kraljevec. Zgrada je mješovite namjene i koristi se za održavanje javnih, društvenih i sportskih događaja. Radi poboljšanja toplinskih i ostalih karakteristika te očuvanja funkcionalnosti uslijed nepovoljnih atmosferskih utjecaja pristupit će se temeljitoj

GORIČAN

sanaciji vanjske ovojnice i krova te modernizaciji sustava grijanja i rasvjete. Jednom riječju, obnovit će se zidovi, fasada, krov, izmijenit će se stolarija, ugradit će se novi sustav grijanja prostora i vode te rasvjete. Procjenjuje se da bi se energetskom obnovom zgrade trenutna potrošnja toplinske energije smanjila za 71%. Ukupna vrijednost projekta je oko 1,4 milijuna kuna s time da EU sufinancira 690.000 kuna. (vv)

Postavljena rashladna komora za pokojnike U prostoriji grobne kuće postavljena je rashladna komora za pokojnike, proizvod tvrtke Senta iz Križevaca, u vrijednosti od 27.846 kuna izvijestili su iz Općine Goričan.Također, u

suradnji s tvrtkom AXIOM d.o.o. iz Čakovca, snimila je mjesno groblje dronom, a u tijeku je i izrada informativnog panoa koji će biti smješten na samome ulazu u groblje. (vv)

OBNOVLJEN I DOGRAĐEN Dječji vrtić Kotoriba u roku od šest mjeseci

Suvremeniji vrtićki prostor primio svoje prve “jasličare” - Dograđena je polivalentna dvorana, uređeno je dvorište, dobili smo jasličku skupinu, prostorije za tehničko osoblje, kuhinju, sobu za medicinske sestre i odgajatelje te ostale popratne prostorije, pohvalila se Maja Jambrešić, ravnateljica vrtića Između desetak dječjih vrtića koji se u posljednje vrijeme sredstvima iz Programa ruralnog razvoja RH obnavljaju i dograđuju, odnosno svečano otvaraju ili ih tek očekuje taj čin, nalazi se i vrtić u Kotoribi. Radi se o vrtiću koji je do sada imao samo dvije odgojno-obrazovne skupine da bi dogradnjom dobio i prostor za jaslice. Vrtić je gotov i 2. rujna, s početkom ove školske godine, mališani su ušli u novoobnovljeni i prošireni objekt. - Do prije nekog vremena te dvije skupine za djecu od 3 godine pa do polaska u školu bile su nam dostatne, rekla je odmah na početku Maja Jambrešić, ravnateljica vrtića. No, kako broj djece raste, prostor je postao premali, a pojavila se i potreba za jasličkog skupinom, odnosno smještajem djece do 3 godine starosti. Potrebe su ubrzo realizirane projektom obnove i do-

gradnje postojećeg objekta i to sredstvima EU iz kojeg su dobili 4,4 milijuna kuna. Radovi su započeli u veljači ove godine, a djeca su preseljena u susjednu zgradu osnovne škole Jože Horvata. Preseljenje stoga nije stvaralo problem roditeljima, a i djeca su sa svojim tetama mogla gledati kako napreduju radovi na vrtiću. - Početkom nove školske godine došli smo u naš novi vrtić koji je krenuo i s jasličkom skupinom koja trenutno broji 6 mališana, govori ravnateljica. Najviše nas raduje nova oprema, sve je puno suvremenije, dugotrajnije i prati trenutne pedagoške standarde Vrtić, građen prije 30 godina, na iznenađenje mnogih, bio je izgrađen po pedagoškim standardima pa nije trebalo puno preinake. - Dograđena nam je polivalentna dvorana koja se ko-

Vrtić trenutno polazi 58 mališana u tri dobne skupine

Silva Miser osmislila je namaz od lješnjaka koji se može jesti na kruhu, u palačinkama, tortama...

DONJA DUBRAVA

Namaz od lješnjaka “ala Silva” Orašati plodovi, poput lješnjaka, oraha, badem i pistacija, već se neko vrijeme nalaze na tzv. top ljestvici zdrave hrane. Osim što su bogati nezasićenim masnim kiselinama, obiluju vlaknima, proteinima, vitaminima i mineralima. I ne samo to, vrlo su zahvalni za uzgoj i plodovi se mogu iskoristiti na tisuću načina pa stoga nije ni čudno kako u Međimurju plantaže oraha i lješnjaka, praktički niču kao gljive poslije kiše. Plodovi lješnjaka opčinili su i Silvu Miser iz Donje Dubrave koja je prava majstorica "od lješnjaka". Uz pečene i slane gricka-

lice, pravi fino mlijeko pa ulje i čips od lješnjaka. O kolačima da se i ne priča. Čak ni ljusku ne baca nego nju koristi za loženje. No, nije se tu zaustavila već ju je znatiželja tjerala dalje i stvorila je namaz od čistih lješnjaka. - Nema tu nikakve posebne mudrosti, ispričala nam je svestrana Silva i dodala: - Samo lješnjaci i ništa drugo. Kako nema drugih dodataka, u prvi plan dolazi punina okusa i mirisa lješnjaka. Namaz se može jesti s kruhom, u palačinkama, kolačima i tortama pa nadalje.... (vv)

13. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kapacitet vrtića proširio se s 300 na 630 kvadratnih metara, te je zaposlena nova odgajateljica, ističe Maja Jambrešić, ravnateljica vrtića risti za igru tijekom lošeg vre- Uz novu skupinu, zaposlila se mena, a služi i kao spavaonica naravno i nova odgajateljica, za najmlađe. Uređeno nam je a s novim porastom broja dvorište u kojem su postav- polaznika bit će i novih zaljena nova igrala, dograđena pošljavanja. je jaslička skupina, prostorije Po želji roditelja, vrtić raza tehničko osoblje, kuhinja, di od 5:30 do 16 sati, a polazi soba za medicinske sestre, za ga trenutno 58 mališana. Prema riječima načelniodgajatelje te ostale popratne ka, Ljubomira Grgeca sveprostorije. Drugim riječima, kapaci- čano otvorenja planira se tet vrtića proširio se sa 300 tijekom mjeseca listopada. na 630 kvadratnih metara. (Vlasta Vugrinec)

Teta kuharica peče najbolje torte

U novu i veću kuhinju preselila se i omiljena teta kuharica, Jasminka Čukulic. - Naravno da sam sretna i zadovoljna novim prostorima i novom opremom, poručila je teta kuharica. Mališanima kuha svakodnevno, a jelovnik se radi na tjednoj bazi. Iako, mališani vole sve jesti što pripremi, ipak kaže, najviše vole špagete bolonjez i juhu s ribanjkom. Kuha im razna variva, pohano meso, ribice, a razveseli ih kolačima i tortama. - Svakom djetetu za njegov rođendan, pripremim i čokoladnu tortu sa svjećicama i to je posebno veselje i poseban dan za slavljenika, kaže.

- Svakom djetetu za njegov rođendan pripremim čokoladnu tortu sa svjećicama, poručuje teta kuharica, Jasminka Čukulic Vrtić, naime, njeguje pravilo da se izvana ne nosi nikakve hrana već da se sve što mališani jedu, pripremi u vrtiću. (vv)

13. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 21

LIKOVNA GALERIJA Mustač našeg poznatog slikara u Svetoj Mariji otvorena za javnost

Medarov na svojim slikama odaje počast seoskom životu Sama galerija prostire se na oko 70 kvadrata u tri prostorije, a izloženo je pedesetak slika Franje Mustača iz svih razdoblja njegova života i rada Nedavno je u Svetoj Mariji otvorena za javnost likovna galerija Mustač uz obiteljsku kuću Franje Mustača, slikara lirskih pejzaža kojeg Međimurje već dobro poznaje. Riječ je o izuzetnoj inicijativi obitelji Mustač, što je u povodu otvorenja napomenuo i župnik Pavao Markač. Rijetkost je da neki slikar otvori svoju obiteljsku galeriju za javnost i obogati kulturnu ponudu, što je svakako dobitak za samu općinu Sveta Marija i razvoj njenih potencijala. Sama galerija prostire se na oko 70 kvadrata u tri

prostorije, a izloženo je pedesetak slika Franje Mustača iz svih razdoblja njegova života i rada. U planu rada likovne galerije su uz prijem ljubitelja slikarstva i likovne radionice za djecu u ljetnim mjesecima i drugo.

Stoljetni likovni nerv obitelji Mustač

Obitelj Mustač je već više stoljeća u Svetoj Mariji, prvi Mustači su se doselili u Svetu Mariju 1726. godine, prema istraživanjima Franje Mustača, a za to postoje i povijesni dokazi i zapisi. Posebno je

zanimljivo što je u obitelji Mustač likovni nerv prisutan više generacija na različite načine. Djed Franje Mustača Martin (1870. – 1944.) izrađivao je takozvane instalacije, svojevrsni trodimenzionalni prikaz po nazivom „Spomenek teške i žuhke smrti Gospona našega Jezuša Kristuša“, prikaz u drvu u maloj kutijici – oltaru za seljačke kuće. Danas se takva djedova instalacija nalazi u galeriji na počasnom mjestu. Imenjak, stric Franjo Mustač (1923. – 1969.) bio je poljoprivrednik ali i slikar,

Obiteljski portreti, ukrasni jastučići u obliku slona i rad supruge

Podjela potrepština u sklopu projekta „Pomozi, Zaposli, Usreći“

ostalo je sačuvano nekoliko njegovih radova koji se mogu vidjeti u galeriji. Bavljenje likovnošću u to se vrijeme kod seljaka smatralo gubljenjem vremena, no talenat je očito našao načine da izađe na svjetlost dana. Vlasnik galerije Franjo Mustač s obiteljskim nadimkom Medarov svoju prvu sliku naslikao je davne 1973. godine. Imao je svega petnaest godina i od tada neprekidno traje njegovo druženje s likovnom umjetnošću. Moglo bi se reći da velikih 45 godina slikarskog trajanja, bolje rečeno ustrajnosti jedne autorske likovne ideje, on nosi u srcu i njeguje kao svoju emotivnu lirsku domovinu. Njegov je zavičaj gotovo imaginarno međimursko selo kojeg uzdiže do nebesklona, na lirski ponos životu, a u stvarnosti njegova Sveta Marija kao likovna inspiracija i ljubav. Nije to žal za izgubljenim vremenom prošlosti već promišljenost autora koji gradi svoj likovni svijet kao svoju misao. Zbog toga se gotovo asketski odriče svega što bi zasjenilo tu magičnu lakoću lirskog i emotivnog spoja prirodnog elementa i ljudi. Na njegovim slikama nema tvornica ili moderne gradske arhitekture, a niti novih tehnoloških čuda. Vjeran sebi i svojem likovnom poslanstvu do krajnosti, manje upotre-

Brinemo se za čak 50-tak građana Grad Prelog je jedan od korisnika ZAŽELI – Programa zapošljavanja žena financiranog iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali kroz projekt Pomozi, Zaposli, Usreći. S provedbom ovog projekta započeo je među prvima u Hrvatskoj točnije u prosincu 2017. godine. Projekt traje ukupno 30 mjeseci, a završava 20. lipnja 2020. godine, dok se sama usluga pomoći u kući korisnicima pruža do 30. travnja 2020. godine. Vrijednost projekta je 2.016.222,80 kn uz stopostotno financiranje iz navedenog Programa. U okviru ovog projekta zaposleno je 10 žena pripadnica

ciljanih skupina poziva koje brinu za oko 50-ak građana našega Grada. Potreba za ovakvim vidom pomoći osobama starije životne dobi, odnosno osobama u nepovoljnom položaju je velika, o tome govori i podatak o broju uključenih korisnika. Osim toga za korisnike usluge kroz projekt Pomozi, Zaposli, Usreći osigurane su i osnovne kućanske i higijenske potrepštine. Potrepštine uključuju sredstva potrebna za obavljanje aktivnosti zaposlenih žena pripadnica ciljanih skupina, planirane su na mjesečnoj razini, po krajnjem korisniku u iznosu do 200,00 kuna mjesečno. Projektnom prijavom

poređene za sve korisnike kojima je pružena usluga. Osnovne kućanske i higijenske potrepštine olakšavaju ženama, pripadnicama ciljane skupine održavanje domova krajnjih korisnika čistim i ugodnim za život te time povećavaju njihovu kvalitetu života. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Grada Preloga. na području Grada Preloga planirano je pružanje usluge pomoći u kući za 45 krajnjih korisnika. Zbog veće potražnje spomenute usluge i većeg broja uključenih krajnjih korisnika, osnovne kućanske i higijenske potrepštine su ras-

U Galeriji Mustač i uspomeni na kravice, djeda i baku bljava takozvane hladne boje, plavu i zelenu. Svaka njegova slika govori nam o spokoju i jednostavnom životu, o ljubavi duhovnog.

Ljudi i zemlja u romantičnom zanosu

Motivi slika su mu najčešće krajolici sela ali i ljudi koji žive u selu, zatečeni u svakodnevnim radovima na polju ili pak crkvice i kapelice kao duhovne vertikale koje označavaju mjesto, topos života i nisu samo duhovni simboli. Ljudi i zemlja gotovo da surađuju u romantičnom zanosu. Gotovo neprimjetno kroz godine, Mustač se kao slikar mijenja smirujući teme i motive obojenim komunikacijskim plohama i apstrahirajući ono manje bitno. Strana

mu je svaka modernost., na njegovim slikama nema traktora i automobila, već kravice s djedom i bakom. - Tada je nekako sve imalo više smisla. Ljudi su znali kad treba raditi, a kad se odmarati, radili su onoliko koliko je bilo potrebno za život, kazao je za kraj pokretač cijelog ovog umjetničkog projekta i sam autor Franjo Mustač. (Josip Šimunko)

Galerija se može posjetiti uz prethodnu najavu

Galerija se može posjetiti prethodnom najavom neposredno prije dolaska. Za grupne posjete potrebno je najaviti se par dana prije. Kontakt mob 099 509 9094 (Franjo).

PRELOG

Kreće iznajmljivanje ureda u Poduzetničkom centru Razvojna agencija Poduzetnički centar Prelog objavila je javni poziv za zakup poslovnog prostora u svom Centru i to u vidu ureda. Predmet natječaja je 26 ureda, veličine od 21 kvadrat pa do najvećeg koji se prostire na čak 122 kvadrata. Uz ured, gospodarstvenici dobivaju na korištenje i zajedničke prostorije. Cijena najma temelji se na odluci

tamošnjeg gradskog vijeća i iznosi 30 kuna po metru kvadratnom mjesečno bez PDV-a. Javni poziv otvoren je do popunjenja raspoloživih kapaciteta, a mogu se javiti mikro, mali i srednji poduzetnici kao i obrtnici koji posluju više od tri godine. Naravno, ukoliko zadovolje kriterije, poslovni staž može biti i manji. (vv)

Izložba i predavanje o bijelim rodama Javna ustanova za zaštitu prirode – Međimurska priroda u suradnji s Općinom Kotoriba proglasila je 2019. godinom bijele rode. Kotoriba je mjesto u Međimurskoj županiji u kojoj se bilježi najviše aktivnih gnijezda s najviše mladunaca. U jednom gnijezdu prstenovano je čak pet mladunaca. Kako bi bijele rode bile što više u fokusu Međimuraca proveden je natječaj za najbolju fotografiju

bijele rode čije rezultate možete doživjeti na putujućoj izložbi koja dolazi i u Prelog. U sklopu izložbe koja u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga započinje 18. rujna u 19 sati, pripremljeno je kratko predavanje o životu i izazovima bijelih roda. Svakom posjetitelju biti će uručena i knjiga posvećena upravo ovoj predivnoj ptici. Izložba se može razgledati do 25. rujna 2019. (vv)

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POČELE PRVE BERBE GROŽĐA u vinorodnom Međimurju

Vremenske prilike u korist zdravog i kvalitetnog grožđa

13. rujna 2019.

Među prvim sortama koje se beru su muškat otonel, muškat žuti i zeleni silvanac, a u narednim tjednima slijede berbe sauvignona i traminca U Gornjem Međimurju ovog su tjedna počele prve berbe grožđa. U toj prigodi zaputili smo se do obitelji Kocijan iz Štrigove koja je već pošteno “zasukala” rukave kako bi sve bilo na vrijeme spremno za najiščekivaniji dio godine svakog vinogradara i vinara. U predjelu zvanom Vušivčak, u Banfiju, zatekli smo ih u vinogradu gdje su sa svojim radnicima brali grožđe sorte zeleni silvanac, a prve bobice potvrdile su da je grožđe zdravo. - Ovaj je nasad star tri godine, tako da nam je ovo prva berba uopće. Parametri su jako zadovoljavajući. Šećeri se kreću od 84 do 86 oeksli, a kiseline su

oko 8 grama po litru. Grožđe je zdravo, to je najbitnije. Nadamo se da će nam i vrijeme poslužiti, kazao nam je Petak Kocijan i dodao da je sljedeći tjedan u planu berba chardonnayja, a potom traminca i graševine.

Čak dva meteorološka maksimuma

Što se tiče zaštite i tretiranja, ova je godina bila izrazito teška za međimurske vinogradare, no usprkos tome uspjeli su zadržati kvalitetu grožđa. - Imali smo godinu s dva povijesna meteorološka maksimuma, to je objavio službeni

Hidrometeorološki zavod. Jedan od maksimuma je bila količina oborina. Prema njihovim podacima nismo imali nikad toliko kiše, lokalitet Štrigova je svibnju dobio 256 litara kiše. To se nikad nije dogodilo od 1826. godine u sjevernom dijelu Hrvatske, komentirao je Milorad Šubić iz Savjetodavne službe, podružnice za Međimursku županiju. - Prvo su bile velike količine kiše, treba spomenuti i to da je svibanj bio prohladan, čak za tri stupnjeva Celzijeva hladniji nego u prosjeku. Vegetacija je krenula 10 do 12 dana ranije, ali je potom zbog oborina sve to stalo u svibnju. Cvatnja je na vi-

Spretne beračice pokazuju bogati ovogodnišnji urod šegodišnje prosjeke čak kasnila, ca, a nakon njih slijedi berba saoko 6. lipnja, naglasio je Šubić. uvignona te na kraju graševine i S druge strane, u prvoj rajnskog rizlinga. Određivanje polovici lipnja je bio izmjeren roka berbe kasnijih sorti ovisit temperaturni maksimum. će isključivo o količini šećera Nikad nije do sada bilo toliko i kiselina u grožđu pa međivruće pa je zbog toga i cvatnja murski vinogradari svakog bila relativno kratka, sve je išlo dana budno prate kako se ovi jako ubrzano. Krajem srpnja su izmjerili da nedostaje 10 do 12 CIJENE GROŽĐA toplih, ljetnih sunčanih dana, no to je onda prva polovica kolovoza gdje je bilo zabilježeno 9 dana Ovogodišnje cijene grožbez kiše. Temperatura nije pređa ne razlikuju se puno od lazila preko 33 stupnjeva Celziprijašnjih godina jer nije bilo jeva. Početak rujna vinogradari ekstremnih situacija u okrusu dočekali s zadovoljavajućim stanjem grožđa, naravno kod ženju, poput one kada je u onih koji su se pridržavali upuAustriji tuča nanijela velike ta. Dominantna bolest bila je štete na poljoprivredne urode. plemenjača, odnosno peronosMješavina šipona i graševine pora, a štete ove bolesti bile kreće se, ovisno o gradaciji i su većih razmjera nego prošle zdravstvenom stanju grožđa, godine. negdje oko 4 kune po kilograU prvom tjednu rujna počemu, a kvalitetnije sorte, kao le su prve berbe grožđa ranih što su primjerice chardonnay sorti, muškata ottonela i rizvan-

parametri kreću posebno kod svake sorte vinove loze. Udarni vikend očekuje se od 27. do 29. rujna, stoga će u sljedećim tjednima štrigovske brege preplaviti brojni berači, a veselja i dobre volje neće nedostajati. (Sanja Heric)

Najniža 4, najviša 6 kuna

Vrijedni berači u prvoj berbi zelenog silvanca kod Petra Kocijana

SAVJETI za poljoprivrednike

ili sauvignon, od 5 pa do 6 kuna. - Godina je bila zahtjevnija za vinogradare, a samim time i skuplja što se tiče tretiranja grožđa. Prema prvoj procjeni, oko 20 posto skuplja nego prosječna godina. U svi normalnim zemljama cijena grožđa trebala bi pratiti troškove, nadamo se da će cijene biti na nivou godišnjih prosjeka, od 4 do 6 kuna, kazao je Šubić.

Planiranje sjetve na oraničnim površinama U narednom periodu poljoprivredni proizvođači koji se bave proizvodnjom na oraničnim površinama stižu u razdoblje kada treba isplanirati koje kulture i na kojim površinama će se sijati. Uzgojem kultura iz različitih porodica zbog različitog razvoja korjenovog sustava, najvažnija hranjiva i voda koriste se s različitih dubina tla. Pravilnom prostornom i vremenskom izmjenom usjeva ne dolazi do osiromašenja tla osnovnim hranivima na istoj dubini. Također, provođenjem pravilnog plodoreda smanjuje se pojava štetočina na uzgajanim vrstama. Valja voditi računa da mada nisu ih istih porodica nikako u plodoredu nije poželjno sijati soju, suncokret i uljanu repicu zbog zajedničkih bolesti. Osim navedenih činjenica, planiranje sjetve veoma je bitno i zbog poštivanja odredbi Višestruke sukladnosti koje se odnose

na minimalnu pokrivenost tla. - Tijekom vegetacijskog razdoblja sve oranične površine moraju biti pokrivene poljoprivrednim kulturama ili žetvenim ostacima (nadzemni dio biljke s korijenom), ili ciljno pokrivene biljnim ostacima (malč) koji umanjuje eroziju tla, osim u slučaju obavljene pripreme za sljedeću sjetvu i prije nicanja. Prema odredbama ovog Pravilnika u cilju prikupljanja vlage, sprečavanja erozije tla i očuvanju zaliha ugljika u tlu u periodu od 15. studenog do 15 veljače površine moraju biti pokrivene glavnim usjevom ili zelenim pokrovnim usjevom ili se mora primjenjivati jedna od sljedećih mjera: -ostavljanje strništa na poljoprivrednim površinama -prekrivanje poljoprivrednih površina žetvenim ostacima (malč)

gospodarstva. Svaki poljoprivredni proizvođač najbolje pozna strukturu tla svojih obradivih površina te tla teže strukture koje je teško izorati i napraviti pravovremenu obradu tla za jare usjeve na proljeće valja izorati u jesen. Također neki jari usjevi ne reagiraju dobro na provođenje oranja u proljeće, te za takve usjeve također osnovnu obradu treba obaviti u jesen.

Najmanje 40% površina poljoprivrednog gospodarstva mora biti pokriveno glavnim ili zelenim pokrovnim usjevom

-obrada tla za proljetnu sjetvu, pri čemu najmanje 40% poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva mora biti pokriveno

glavnim usjevom ili zelenim pokrovnim usjevom ili žetvenim ostacima (malč ili ostavljanjem strništa na poljoprivrednim površinama.

Potrebno je voditi računa da se izore duboka jesenska brazda do maksimalno 60% obradivih poljoprivrednih površina

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić

13. rujna 2019.

Poljodjelstvo 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Neujednačene cijene domaćeg povrća

ČAKOVEČKA TRŽNICA

VARAŽDINSKA TRŽNICA

Paprika:

7 - 10 kn/kg

Paprika:

7 - 8 kn/kg

Feferoni:

7 kn/kg

Feferoni:

6 kn/kg

Patliđani:

5 - 8 kn/kg

Patliđani:

Rajčica:

10 kn/kg

Rajčica za kuhanje:

5 kn/kg

Krastavci:

8 - 10 kn/kg

Rajčica za kuhanje: Krastavci:

5 kn/kg 8 - 10 kn/kg

Zelje:

5 kn/kg

Zelje:

5 kn/kg

Luk:

5 kn/kg

Luk:

5 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Mrkva:

Mahune:

20 kn/kg

Mahune:

18 kn/kg

Grah:

25 kn/kg

Grah:

25-30 kn/kg

8 kn/kg

Grah u mahuni:

12 kn/kg

Grah u mahuni:

10 kn/kg

Salata:

15 kn/kg

Salata:

12 kn/kg

Krumpir:

Crvenu rog papriku već godinama na čakovečkom placu nudi Mladen Mikulić iz Dubovice Rajčica, paprika, patliđan i kuna, dok se prvoklasna nudi za krumpir trenutno je najtraženi- 10 - 12 kuna. S druge strane, ni je povrće kako na čakovečkom trgovci nisu cjenovno izjednačeni placu tako i na sajmu. Robe pa se tako krumpir može kupiti ima podosta s time da vrijedi po 3, ali i 4 kune, a poriluk po 15 prošetati od proizvođača do i 20 kuna. proizvođača jer cijene itekako Stigao je i prvi batat s međivariraju. Paprika se, primjeri- murskih polja, a jesen su najavili ce, može kupiti po 12, ali i 7 prvi primjerci maćuhica te domakuna. Ista stvar je s rajčicom. ćeg grožđa. Primjetan je i sve veći Naravno, sve ovisi o kvaliteti izbor gljiva, pa se uz standardnu robe, ali i njenoj namjeni. Ta- ponudu šampinjona, nude bukoko se rajčica može dobiti po 5 vače te shitake. (vv)

10 kn/kg

5 kn/kg

Rajčica:

3 - 4 kn/kg

Batat: Šampinjoni:

Krumpir:

20 kn/kg

Batat:

22 kn/kg

Šampinjoni:

3 kn/kg 18 kn/kg 22 kn/kg

Bukovače:

10 kn/350 g

Bukovače:

Shitake:

25 kn/250 g

Shitake:

25 kn/250 g

Kruške:

10 kn/kg

Kruške:

8 kn/kg

Jabuke:

7 kn/kg

Jabuke:

Nektarine:

12 kn/kg

Breskva: Lubenica: Šljiva:

NAPOMENA

12 kn/kg

Breskva:

10 kn/kg

5 kn/kg

Lubenica:

5 kn/kg

10 kn/kg

Maćuhice:

6 kn/kg

Nektarine:

8 kn/kg

Grožđe:

8 kn/350 g

3 kn cijena pala

Šljiva:

6 - 8 kn/kg

Grožđe:

10 kn/kg

Maćuhice: cijena rasla

3 kn cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati;

Panleukopenija mačaka, mačja kuga Panleukopenija mačaka virusna je zarazna bolest koju uzrokuje mačji parvovirus (virus mačje panleukopenije, Feline Panleukopenia Virus – FPV). Bolest karakterizira visoka smrtnost (čak i do 80%), posebno kod mladih mačića. Bolest je vrlo zarazna, a najčešće je prenose bolesne mačke. Sam virus pripada porodici Parvoviridae, vrlo je otporan na nepovoljne klimatske uvjete te je zbog toga vrlo velika prisutnost virusa u okolišu. Bolest se javlja kako kod divljih mačaka, tako i kod naših kućnih ljubimaca. Virus panleukopenije izlučuje se izmetom, ali može ga se naći i u povraćenom sadržaju, urinu, slini, krvi. Samo vrijeme izlučivanja virusa je kratko, ali zbog njegove otpornosti i dugog preživljavanja u okolišu, virusom mogu biti kontaminirane i voda, hrana, igračke, posudice za hranu i vodu, ležajevi. Virus se isto tako može prenijeti

s mačke na mačku putem zaraženog pijeska, odjeće, obuće, transportnih kutija, putem ruku. Od panleukopenije najčešće obolijevaju mačići u dobi od tri do pet mjeseci. Virus u organizam domaćina ulazi putem sluznice probavnog sustava te se naseljava u limfnim čvorovima, usnoj šupljini, sluznici crijeva, jetri te stanicama koštane srži. Inkubacija, tj. vrijeme od ulaska virusa u organizam do pojave prvih simptoma traje četiri do deset dana. Najčešći simptomi panleukopeni-

je su: nedostatak leukocita, povraćanje, proljev, gubitak apetita, povišena tjelesna temperatura. Da bi liječenje bilo što uspješnije, treba ga započeti što ranije. Liječenje je simptomatsko, prvenstveno je važno rehidrirati pacijenta, ponovno uspostaviti ravnotežu crijevne mikroflore te spriječiti nastanak sekundarnih bakterijskih infekcija. Najbolja prevencija panleukopenije je cijepljenje mačaka. Prvo cijepljenje mačića obavlja se u dobi između osam i devet tjedana

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Piše: Hrvoje Hrastić, dr. med. vet

ČAKOVEC

starosti. Osim cijepljenja u ranoj dobi, važno je redovito i docjepljivati životinju. Vrijeme ponovnog cijepljenja ovisi o samoj vakcini kojom je životinja cijepljena prvi put. Kada i s kojim cjepivom treba ponovo cijepiti mačku odredit će veterinar u Vašoj veterinarskoj ambulanti. Općenito se smatra da je potrebno desetak dana od zadnjeg cijepljenja da bi imunološki sustav mačića odreagirao i stvorio potrebna antitijela , te time i bio u potpunosti zaštićen. Pravilno cijepljena mačka bit će zaštićena od virusa panleukopenije, međutim, i ona se može razboljeti, ali s daleko blažim simptomima. Upravo zato život joj neće biti ugrožen. Uz cijepljenje, vrlo je važno I održavati higijenu prostora u kojem borave mačke, posebno onog prostora u kojem je boravila mačka zaražena virusom panleukopenije. Prostor u kojem je boravila zaražena mačka, posudice za hranu i vodu, mačji wc, igračke i ležaj potrebno je dezinficirati.

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

13. rujna 2019.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Berba i konzerviranje

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Kako i kada posijati zimsku salatu Salatu sijemo za uzgoj u hladnije doba godine – na proljeće sijemo ljetne vrste salate, a krajem ljeta zimske vrste salate. Kraj kolovoza i početak rujna idealno je vrijeme za sjetvu zimskih vrsti salata, rukole i matovilca. Sve te vrste mogu bez problema tijekom zime prezimiti u kontinentalnim krajevima RH na otvorenom, bez ikakve zaštite. Salate općenito sijem ili kao rubnu kulturu na gredicama s drugim povrćem, poput graška, luka, češnjaka, mrkve, ili sve skupa u redove na manju gredicu, pa kasnije rasađujem po vrtu. Za sjetvu je dobro pričekati da padnu temperature nakon ljetnih žega i da padne kiša. Naime, dok su temperature iznad 30 stupnja klijavost će biti jako slaba, a i potrebna vam je kiša da omekša tlo i da lakše pripremite gredicu. Ovako ja sijem salatu na otvorenom: Prvo sam očistila postojeću gredicu od korova i lagano usitnila gornji sloj tla. Nije potrebno nikakvo dubinsko prekopavanje niti štihanje. Na gredici koja je širine otprilike 1,2 metara (taman da mogu stati preko nje) napravila sam redove malom ručnom motičicom s šiljatim vrhom (redovi mogu biti mogu ili okomito ili vodoravno). Redovi su dubine tek nekoliko centimetara. Sjeme salate sam uzela u šaku i lagano “posolila” sjeme po redovima. Nije potrebno biti jako pažljiv niti je bitno da sjeme bude raspoređeno vojnički pravilnim redovima. Ionako ćete ju uskoro rasađivati, sada je samo bitno ne pregusto posijati. Ako je pregusto posijana, mlade sadnice radi nedostatka mjesta mogu

“ugušiti” jedna drugu, a u takvim uvjetima često se pojavljuju i bolesti. Nakon što posijem sjeme, rukama poravnam svu zemlju. Dakle sad je jasno da salata niti neće biti baš pravilno u redovima, ali će biti više-manje pravilno raspoređena po cijeloj gredici. I na kraju ne zaboravite na oznaku što ste posijali. Ovako u redove sijem većinu vrsti povrća sitnijega sjemenja, poput salata, mrkve, peršina, pastrnjaka, ali i cikle, blitve – samo kod njih sjeme raspoređujem rjeđe jer je veće. Kako je kod mene nedavno pala kiša i zemlja je bila dovoljno vlažna, nisam zalijevala nakon sjetve. Ako je suše, zalijte lagano nakon sjetve. Salata posijana krajem kolovoza i početkom rujna biti će idealna za presađivanje tijekom listopada, kada ću saditi češnjak. Naime, da bi idealno iskoristila prostor, salatu sadim na oba ruba gredice češnjaka. Zimska salata raste bez problema tijekom zime, podnosi i minuse i snijeg bez zaštite, a glavice formira tijekom travnja i svibnja iduće godine. Naravno, možete ju brati i prije dok je manja, ne treba biti velika glavica da bi bila dobra za berbu. Na svom biovrtu na jesen sijem za zimsku i jesensku berbu matovilac, rukolu i sljedeće vrste salate: 4 godišnja doba, zimska zelena, mix zimskih salata, zimska zelena flekica. Često posijem i dio proljetnih salata, čak i one dobro prezime, pa imam raniju berbu na proljeće. Na isti način kao i salate sijem i matovilac, s time da njega ne rasađujem, nego tako posijanog berem sve do proljetnih mjeseci.

U pravilu su najbolji dani za berbu oni koji su najpodobniji za sjetvu što će reći da ćemo biljke korijena brati u dane za korijen, biljke lista u dane za list, biljke cvijeta u dane za cvijeta, a biljke ploda u dane za plod. Iznimku čine dani za list. Uvijek su, naime, nepovoljni za berbu povrća koje želimo uskladištiti. Povrće se u skladištu ne drži dugo, zato kupusnjače beremo u dane cvijeta. Ako je povrće svježe odrezano i hoćemo ga odmah potrošiti u kuhinji ne moramo se obazirati na dan. Temeljno je pravilo: što svježije to bolje. Za berbu voća najpovoljniji su dani za plod u vrijeme uzlaznog Mjeseca. Za korjenasto povrće

VRTLARICA

biramo dane za korijen u vrijeme silaznog Mjeseca. Snage i sokovi struje pri silaznom mjesecu prema dolje, a pri uzlaznom prema gore. Jagode su posebno ukusne i dulje drže ako ih ubiremo u dane za cvijet i plod. Za ljekovito bilje preporučujemo sljedeće: lisne i cvjetne dijelove sakupljat ćemo u dane za cvijet, sjeme i plodove u dane za plod, a korijenje u dane za korijen. Za konzerviranje treba birati dane za cvijet. Ujutro i prije podne snage idu odozdo prema gore. Salata ubrana u to vrijeme duže ostaje svježa. Poslijepodne i navečer snage struje prema dolje u područje korijena. U podne uopće ne valja brati, to vrijeme je nepovoljno.

13. rujna - Dan cvijeta do 11 sati, od 12 sati povoljno vrijeme za biljke ploda.

Poslijepodne ubiremo biljke ploda za preradu (krastavce, rajčice, paprike, voće) jer je period za ubiranje i spremanje zimnice 14. rujna - Dan lista

Njegujemo i sadimo biljke lista. 15. rujna - Dan lista

Sijemo matovilac, razne salate, zimsku salatu. 16. rujna - Dan lista

Sijemo i sadimo biljke lista, pogotovo ako imamo plastenike i staklenike pa tako ćemo imati salate tijekom zimskih mjeseci. 17. rujna - Dan lista do 11 sati, od 12 sati povoljno vrijeme za biljke ploda

Poslijepodne ubiremo i prerađujemo voće, bobičasto voće. 18. rujna - Dan ploda

Ubiremo voće i povrće. 18. i 19. rujna odlični su dani za ubiranje jer Mjesec putuje ispred zviježđa Strijelca ili Ovna. 19. rujna - Dan ploda

Sijemo ozime žitarice i ubiremo voće i povrće za preradu.

U VRTU Ane Lisjak iz Gardinovca

Obožavaju jela od domaćeg zelja Bez vrta i domaćeg povrća, Ana LIsjak iz Gardinovca jednostavno ne može zamisliti svoj život. Vrt se uvijek sadio i njegovao u njenoj obitelji tako da i ona nastavlja tu tradiciju koju prenosi na mlađu generaciju. Na poprilično velikoj parceli raste sve, od ranoproljetnih do kasno jesenskih kultura. Drugim riječima, kako jedna vrsta povrća nestane, tako se odmah druga sije pa nema

praznih gredica. Trenutno najviše pažnje posvećuje zelju koje stiže u puni rod. Glavice su impresivne veličine i nedostaje im tek koji tjedan do rezanja. Prema riječima naše domaćice, zelje se sprema na praktički tisuću načina. Od salate, preko variva i pogače, do jela od kiselog zelja poput sarme, sekeli gulaš, dinstanog zelja i fine salate s domaćim koščičnim uljem. (vv)

- Glavice zelja već su impresivne veličine i nedostaje im tek koji tjedan do rezanja, ponosno ističe Ana Lisjak iz Gardinovca

13. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 25

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 PRIOPĆENJE PRE-KOMA PRELOG

Gospodarenje otpadom u Hrvatskoj ima izuzetno lošu i nepravednu regulativu Iz komunalne tvrtke Pre-kom Prelog dobili smo priopćenje za korisnike i medije u kojem apeliraju da se promjeni loša i nepravedna regulativa gospodarenja otpadom. Priopćenje prenosimo u cijelosti: “Nakon dvije godine borbe, dopunom Uredbe o gospodarenju otpadom ispravlja se nepravda te se konačno JLS koje su ispunile ciljeve u gospodarenju otpadom oslobađaju od plaćanja poticajne naknade za smanjenje količina miješanog komunalnog otpada. No, u dopuni uredbe dolazi nova „glupost“ da svi korisnici moraju plaćati isti fiksni dio cijene u kategoriji kućanstva i kategoriji koja nisu kućanstva. To znači da će oni koji rade najmanje smeća npr. jednočlano ili dvočlano domaćinstvo plaćati fiksni dio cijene kao i osmeročlana ili deveteročlana domaćinstva, isto tako će mala poduzeća plaćati isti fiksni dio cijene kao i velika poduzeća. No krenimo redom i navedimo samo nekoliko stvari koje bi trebalo HITNO promijeniti ili ukinuti: 1. Dopuna Uredbe o gospodarenju otpadom (crveno stavci iz Dopune Uredbe) – Temeljem navedenih stavaka cijene fiksnog dijela onih koji rade najmanje smeća će osjetno rasti (jednočlana i dvočlana kućanstva, male tvrtke), dok će onima koji rade najviše smeća cijene neznatno pasti (višečlanim domaćinstvima i velikim tvrtkama). Također će kućanstva koja sama kompostiraju otpad plaćati veću cijenu mada nemaju smeđi spremnik i ne koriste dio usluge. Zanimljivo je također da dopuna Uredne stupa na snagu nakon 3 mjeseca od objave te da bi novi cjenici trebali stupiti na snagu početkom sljedeće godine, a dan danas dosta gradova i općina ne primjenjuje nove cjenike koji su se trebali primjenjivati od 01.02.2018. godine i nikome ništa. Znači li to da neki ne trebaju primjenjivati Uredbu i raditi po njoj ?

Članak 3 Iza stavka 7. dodaju se stavci 8. i 9. koji glase: „(8) Cijena obvezne minimalne javne usluge jedinstvena je na području pružanja usluge za sve korisnike usluge razvrstane u kategoriju korisnika kućanstvo. (9) Cijena obvezne minimalne javne usluge jednaka je za sve korisnike usluge razvrstane u kategoriju korisnika koji nije kućanstvo unutar iste potkategorije iz priloga koji je tiskan uz ovu Uredbu i čini njezin sastavni dio.“ 2. Obaveza izgradnje fiksnog reciklažnog dvorišta (crveno stavci iz ZOGOa) – Kažnjene su male JLS sa preko 3000 stanovnika, dok su nagrađeni veći gradovi jer oni moraju imati fiksno reciklažno dvorište na 25000 stanovnika. Ispada da bi mi trebali izgraditi još 6 fiksnih reciklažnih dvorišta što je bacanje našeg i europskog novca u vjetar. Predlažemo da ako ne žele promijeniti taj propis, da kada veliki gradovi izgrade reciklažna dvorišta na 3000 stanovnika da i mi to uradimo, ali ne prije. Izgradili smo u RH dio reciklažnih dvorišta koja ne rade svaki dan što znači da nisu potrebna jer ih uspješno mogu zamijeniti mobilna reciklažna dvorišta. Članak 35 2. koja ima više od 3.000 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25.000 stanovnika na svojem području, 3. koja ima više od 100.000 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje četiri reciklaž-

na dvorišta i još po jedno na svakih idućih 30.000 stanovnika na svojem području, 3. Obaveza evidentiranja odvoza MKO i vođenje prihvaćenog otpada u reciklažna dvorišta (crveno stavci iz Uredbe) – Mi smo jedina europska zemlja gdje je OBAVEZNO evidentiranje odvoza MKO-a. Očito smo jako bogati ili bahati, jer su ti sustavi vrlo skupi a recimo u jadranskom djelu RH ili u velikim gradovima slabo primjenljivi. Zanimljivo je da kada korisnici dođu sa korisnim otpadom u reciklažno dvorište trebamo evidentirati svaku vrstu otpada (npr. papir, plastika, staklo, jestivo ulje) te to znači četiri vaganja i evidentiranja što je skupo, sporo i bespotrebno. Zanimljivo posjetio sam ovih dana kompostanu u Njemačkoj koja uredno radi bez vage (u m3) jer je to njima preskupo. Velika većina RH ne radi navedene evidencije i nikome ništa, dali to znači da ih i mi prestanemo raditi. Članak 17. (1) Evidencija sadrži podatke o: ……… (3) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka vodi se u digitalnom obliku 4. Obveza JLS da predaju MKO centrima za gospodarenje otpadom! Kako se ne rješavaju CGO-i ili se grade sa zastarjelom tehnologijom, mi želimo za preostalih 30% našeg MKO izgraditi modernu malu energanu na otpad. To ne smijemo učiniti jer će gradonačelnici i načelnici biti kažnjeni ako nećemo predavati MKO najbližem CGO-u. 5. Neusklađenost Pravilnika i Odluka sa ZOGO-om

Tabela poskupljenja fiksnog dijela javne usluge (CMJU)

– Ministarstvo nije ispunilo obaveze koje si je propisalo za uskladbu podzakonskih akata i mi radimo u stalnoj pravnoj nesigurnosti. Jedan primjer EKO RENTU su ukinuli donošenjem ZOGO 2013. godine no nisu uskladiti Pravilnik gdje je EKO RENTA ostala i imamo dopis ministarstva da je ne trebamo plaćati. No, sada imamo i tužbe gdje JLS kod kojih se nalazi odlagalište tuže nas za EKO RENTU mada nam je Ministarstvo dalo napismeno da je to ukinuto. Zanimljivo je da su EKO RENTU vratili dopunama u ZOGO početkom 2019. godine i dolazimo do onog „tko tu koga“. Mogao bih dodati još pokoju stranicu stvari koje nisu dobre u našoj regulativi no to očito nema smisla jer nas nitko ne sluša. Smatram da su rezultati koje postižemo u gospodarenju otpadom plod suradnje naših korisnika, naših vlasnika (JLS) i nas komunalaca i da svi zajedno moramo upozoriti Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, javnost i medije da se moraju ispraviti navedene nepravde. Posebno prva točka gdje se nas prisiljava da donosimo nepravedne Odluke i Cjenike na štetu najnezaštićenijih jednočlanih i dvočlanih domaćinstva i malih poduzeća o kojima očito neki ne žele voditi računa. Molim Vas da prenosite ovu objavu Ministarstvu, javnosti, svojim prijateljima, i medijima i da svi skupa dođemo do bolje i poštenije regulative u gospodarenju otpadom. PRE-KOM Prelog Direktor Siniša Radiković dipl.ing.

JAVILI STE NAM

Predstavnici 54. samostalne pješačke bojne Čakovec Klub Goričan na obljetnici u Kusonjama

NAŠI BRANITELJI iz 54. bojne u Kusonjima

Odali počast stradalim gardistima i policajcima Ratni pripadnici 54. samostalne pješačke bojne Čakovec - klub Goričan, na čelu sa njihovim predsjednikom Mladenom Magdalenić uz još pet pripadnika posjetili su prošle nedjelje Kusonje, kako bi odali počast osamnaestorici pripadnika 105. bjelovarske brigade i dvojici policajaca koji su 8. i 9. rujna 1991. godine, smrtno stradali u četničkoj zasjedi. Prigodom druge obljetnice odavanja počasti i postavljanja spomen-vijenca 1993. godine, dogodio se novi zločin, kada su eksplozijom podmetnute nagazne mine poginule tri osobe, a 11 ih je ozlijeđeno.

Naši branitelji, iskoristili su ovu priliku i obišli mjesta drugih najžešćih borbi na ovom području gdje su ratovali i zapalili svijeće i za svoje poginule suborce iz postrojbe, kazao je Branislav Baksa hrvatski branitelj koji je izvijestio o posjeti. Dodao je kako posebno pamti sudjelovanje u hrabroj akciji oslobađanja Kusonja 28. prosinca 1991. godine, iz kojih su se nešto kasnije morali povući nakon dolaska UNPROFOR-a. 54. SPB Čakovec klub Goričan ovom prilikom zahvaljuje se Općini Goričan koja im je pomogla u realizaciji ove posjete. (mn)

PRIOPĆENJE STRANKE Ivana Pernara (SIP)

Branimir Bunjac potpredsjednik SIP-a Međimurje Stranka Ivana Pernara, osnovana početkom srpnja, ovih dana je službeno registrirana pri Ministarstvu uprave te je na taj način počela s aktivnim radom. Potpredsjednik SIP-a je Branimir Bunjac iz Mihovljana, a iz stranke najavljuju osnivanje i županijske organizacije SIP-a u Međimurju. Stranka svoj program temelji na antisistemskim idejama, tražeći prije svega promjene u monetarnoj i vanjskoj politici i općenito suverenosti Hrvatske, poručili su iz novoosnovane stranke. Istakli su osnovne ciljeve djelovanja SIP-a poput borbe za značaj-

no povećanje najnižih plaća i mirovina, uništenje korupcije, efikasno pravosuđe, očuvanje resursa i strateških tvrtki. U prva dva mjeseca postojanja stranke oko 7000 građana iz svih dijelova Hrvatske izrazilo je želju da postanu njezini članovi. U samom startu SIP je postao nacionalna stranka jer ima jedan zastupnički mandat u Saboru i više vijećničkih mandata na lokalnoj razini, istakli su u priopćenju iz stranke. (BMO)

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Mozaik

13. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

VOLIM JER… 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 2019.

BluKids vas daruje

Bebe

FOTKAJMO

NAJMLAĐE

lnici ili o b u e s e jt a tk Pofo tografije fo e it lj a š o p m a n na e-mail ovine.hr zlatko.vrzan@mn ili .hr urednik@mnovine

Marija i Mario Medved iz Čakovca dobi li su Lauru. Stariji sin zove se Mihael.

MALI MIHALJEVEC ugostio više od 170 djevojčica i dječaka pri kraju školskih praznika Ivana Horvat i Ivica Hajdarović poklonici su sportskih rubrika

TRGOVINA METSS BR. 121 Čakovec

Prodavačica Ivana i kupac Ivica složni: - Najprije čitamo sport! METSS-ova prodavaonica u Zrinsko-frankopanskoj ulici u Čakovcu uvijek je pri ruci žiteljima kvarta Globetka. U ugodnom razgovoru s prodavačicom Ivanom Horvat i kupcem Ivicom Hajdarovićem iz Čakovca saznali smo kako su im sportske rubrike broj jedan u redoslijedu čitanja. A nakon toga dolazi sve ostalo: po-

litika, aktualnosti, kulturna zbivanja, ljudske sudbine. Prodavačica Ivana ističe kako joj se djeca bave nogometom, stoga joj je bitno znati što se u toj domeni sporta događa. Ivica pak ističe kako iako ima problem s vidom, voli informiranje iz tiskanih medija. Zavrijedili su oboje naše platnene vrećice. (rr)

Uspješno provedena 7. Vesela škola nogometa Sportski tereni Nogometnog kluba Mali Mihaljevec pri kraju školskih praznika, bili su ispunjeni dječjom igrom i brojnim događanjima zahvaljujući „Veseloj školi nogometa“ koju je 7. godinu zaredom organizirala Udruga mladih Mali Mihaljevec. Više od 170 djevojčica i dječaka u dobi od 2 do 12 godina sudjelovalo je od 26. do 30. kolovoza 2019. godine u zanimljivim aktiv-

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

U tijeku 54. kolo, u ovom broju kupon br. 3

BROJ KUPONA Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 24.9. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

lović i župan Međimurske županije Matija Posavec koji je pohvalio odličnu organizaciju Udruge mladih Mali Mihaljevec te je posebno zahvalio Tatjani Mesarić, idejnoj začetnici projekta. Međimurska županija, općina Sveti Juraj na Bregu kao pokrovitelji te brojni sponzori omogućili su da i ovogodišnja petodnevna Vesela škola nogometa bude besplatna za svu djecu. (mž)

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i Optike Briljant

Adresa:

polaznici škole upoznali su se sa svakodnevnim radom policijskih službenika i vatrogasaca zahvaljujući pripadnicima Policijske uprave Međimurske te Javne vatrogasne postrojbe Grada Čakovca, DVD-a Čakovec i DVD-a Mali Mihaljevec koji su ih posjetili. Svim sudionicima škole dodijeljena su priznanja, a samom zatvaranju nazočio je načelnik općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsa-

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas •

kupona skupi i naočale poku p

Ime i prezime:

nostima, a o njima je brinulo 24 educirana trenera. Predsjednik Udruge mladih Mali Mihaljevec Filip Mikolaj zahvalio je svima koji su i ove godine bili dijelom vesele škole nogometa i svima koji su pomogli u organizaciji. Djeca iz cijelog Međimurja uživala su zabavnim igrama s loptom, a posebna pozornost posvećena je i razvoju motoričkih sposobnosti djece. Pored sporta,

Novo 54. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” polako ide u još jednu završnicu. I u rujnu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj

igri, trebate skupiti tri kupona. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone već od 13. rujna, a najkasnije do 24. rujna možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 54. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 27. rujna. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

TRI FESTIVALA ČAKOVCU Zrinski Art festival 3FF festival alternative Festival komorne glazbene IZLOŽBA UrboArhitektura 20+20 seli u zgradu Scheier i donosi dodatne koncertne i edukativne programe

Trio Eusebius oduševio čakovečku publiku! Čakovčanin David Vuković student je pete godine klavira na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnik je brojnih nagrada na državnim i međunarodnim natjecanjima. Osim u rodnom gradu održavao je recitale u Križevcima i Velikoj Gorici, a kao solist nastupao je uz pratnju Varaždinskog komornog orkestra i Zagrebačkih solista. U Čakovcu je na 5. Festivalu komorne glazbe nastupio kao član klavirskog tria Eusebius u kojem sviraju čelistica Tonka Javorović i violinistica Eva Šulić. (rr, foto: Mario Golenko)

media

vikend vodič

petak

13. rujna ČAKOVEC Muzej Međimurja 13:00 Predstavljanje edukativno-kreativnog projekta Muzeologajnica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend 6. FESTIVAL STRIPA, Centar za kulturu i Knjižnica „Nikola Zrinski” Čakovec

Stižu strip crtači i ilustratori Krešimir Zimonić, Matija Pisačić i Maja Horvat

ČAKOVEC Knjižnica „Nikola Zrinski” - izložbeni prostor nove zgrade 18:00 Šesti Festival stripa Otvorenje izložbe ilustracija Maje Horvat Centar za kulturu 19:30 dobrotvorni koncert Klapa sveti Juraj i Orkestar Hrvatske ratne mornarice

KOTORIBA rock večer - grupa Gorki Maršal

subota 14. rujna ČAKOVEC

Autorica Maja Horvat predstavit će se crno-bijelim ilustracijama

zgrada Scheier UrboArhitektura 20+20 19:00 klavirski koncert arhitekt Igor Perhoč gost. Adrijano Valpatić, gitara i Josipa Mrla, klavir

KOTORIBA

nedjelja 14. rujna

PRELOG Letjelište Zmajarskog kluba Rode 10:00 - 17:00 Modelarski piknik 2019. KOTORIBA 14:00 izložba malih životinja 15:00 izložba fotografija “Bijela roda u fokusu Međimuraca”, izložba ručnih radova 17:00 Dobre vibracije

arhitekture, upisuje Prirodoslovno - tehnički fakultet u Ljubljani, smjer Grafičke i medijske tehnike. Ljubav prema ilustraciji traje već od malih nogu te je oduvijek jasan put prema umjetnosti. Aktivno djeluje na slovenskoj alternativnoj sceni, održala je dvije samostalne, sudjelovala u nekoliko skupnih izložbi u Sloveniji te prisustvovala na art sajmovima. Na njen rad utječe pop kultura, strip, žive boje i skrivene poruke kao komentar današnjem društvu. Djeluje u raznim područjima umjetnosti, poput grafičkog dizajna, poster dizajna, tipografije ilustracije, klasične umjetnosti sve do fotografije za koju je znanje pridobila tijekom rada u fotografskom studiju. Kao glavni medij ko-

risti tehnologiju za stvaranje digitalnih ilustracija moderne umjetnosti koja je još uvijek novitet u našim krajevima. Na ovoj se izložbi predstavlja s crno bijelim ilustracijama koje su pomak od njezinog šarenog svijeta u suradnji s likovnim pedagogom, književnikom i zaljubljenikom u strip, Josipom Mihalkovićem. Strip radionica održat će se u petak u «Knjižnici i čitaonici Šenkovec». Vrijeme održavanja bit će objavljeno na facebook stranici Udruge. Subota je rezervirana za Sajam stripa, ispred CZK-u Čakovec. Ono što ovakve evente čini dodatno zanimljivim jest prilika osobno upoznati neke od svojih crtačkih i spisateljskih uzora s čijim ste junacima odrastali ili ih još

Lov na crni tartuf

Letjelište Zmajarskog kluba Rode 10:00 - 17:00 Modelarski piknik 2019.

UZ OBALU RIJEKE DRAVE KOD ARENE VARAŽDIN 21:00 “Carmina Burana” – koncert

U organizaciji udruge STRIPoblaČAK od 12. do 14. rujna u Centru za kulturu Čakovec i Knjižnici «Nikola Zrinski» Čakovec održat će se 6. Festival stripa. Festival je počeo ovog četvrtka otvorenjem izložbe RETROSPEKTIVA: MENTOR I UČITELJ, Krešimira Zimonića i Matije Pisačića. U Maloj sceni „Vinko Lisjak” prikazani su filmovi „Krug” i „Zlatkine žute minute” Krešimira Zimonića te „Čoban” Matije Pisačića. Program se nastavlja u petak u 18 sati u Knjižnici „Nikola Zrinski” otvaranjem izložbe ilustracija Maje Horvat. Maja Horvat, Čakovčanka s ljubljanskom adresom, vizualna je umjetnica i ilustratorica. Autorica nakon završene srednje Graditeljske škole, smjer dizajn unutarnje

DANI VRGANJA I CRNOG TARTUF, Paka, od 13. do 15. rujna

PRELOG

14:00 Festival “Vanjkofci i tradicijska jela” 15:00 otvorenje izložbe fotografija “Kotoriba kroz povijest” Marijana Kovača u OŠ Jože Horvata šator kod osnovne škole 22:00 koncert Željka Bebeka 00:00 grupa Dobre vibracije

13. rujna 2019.

Zemlja partner ovogodišnjeg Festivala je Kraljevina Španjolska

23. MEĐUNARODNI FESTIVAL ČIPKE, Lepoglava, 13. - 15. rujna

Bajkovita kraljevska čipka 23. međunarodni festival čipke u Lepoglavi održat će se od 13. do 15. rujna 2019. godine. Tema Festivala je Bajkovita kraljevska čipka, a zemlja partner ovogodišnjeg Festivala je Kraljevina Španjolska. Uz brojne domaće izlagače, već sada svoju dolazak na 23. Međunarodni festival čipke najavili su izlagači iz osam zemalja – Španjolske, Mađarske, Belgije, Velike Britanije, Slovenije, Estonije, Slovačke i Poljske. Lista nije konačna budući da se očekuju potvrde dolaska izlagača iz još nekoliko zemalja. Festival se održava pod visokim

pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske gospođe Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva kulture, Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO. Temu festivala posjetitelji će moći upoznati kroz bogate izložbe, interesantne radionice i predavanja. U festivalskim danima Lepoglava će posjetiteljima ponuditi niz zanimljivih popratnih kulturno-zabavnih događanja s naglaskom na povezanost kulturne i prirodne baštine. U sklopu festivala obilježavaju se Dani europske baštine 2019.

U Paki, nedaleko Novog Marofa ovog vikenda održat će se zanimljiva, šesta po redu manifestacija "Dani vrganja i crnog tartufa". Otvorenje manifestacije započet će stručnim skupom u KC Ivan Rabuzin u Novom Marofu u petak u 18 sati . Tema su tartufi u ovim krajevima te mogućnost plantažnog uzgoja istih. Turistička zajednica Grada Novog Marofa najavljuje u tri dana trajanja manifestacije, bogat program. U subotu poslijepodne te nedjelju kroz cijeli dan pripremljen je raznolik program koji uz edukaciju i rekreaciju nudi uživanje u prirodi, branje gljiva te uvijek zanimljiv lov na crni tartuf na kojem će zainteresirani moći vidjeti kako psi tartufari traže ovu poslasticu. Posjetitelji će i ove godine moći istraživati Paku, šetati do same utvrde, produžiti do utvrde Čanjevo i iz stručnog kuta saznati ponešto o njihovom nastanku, istrčati Paka mini trail, voziti se električnim biciklima, učiti nordijsko hodanje, posjetiti dabrovu branu i kušati delicije od vrganja i crnog tartufa pripremlje-

ne od renomiranih kuhara. Tako će u subotu za posjetitelje kulinarski show pripremati Robert Šlogar, dok će u nedjelju svoje kulinarsko umijeće pokazati već tradicionalno, Damir Crleni. Moći će se kušati i pivo od vrganja. Najmlađi će uživati u edukacijskim igrama, a sajam autohtonih proizvoda prilika je za prezentaciju domaćih OPG-ova. Samo natjecanje u berbi vrganja i drugih gljiva započinje s prijavama u nedjelju, 15. rujna od 8 sati, dok je polazak u berbu u 9 sati. Stručnu će determinaciju provoditi prof. Bartolić- predsjednik Hr-

vatskog mikološkog saveza. Zabavni dio programa u subotu vodi Tomislav Goluban sa svojim bendom, dok će kasnije zasvirati tamburaški sastav Leggiero. U nedjelju će posjetitelje zabavljati Fiškali. Dani vrganja i crnog tartufa prilika su da Paku istražite u svim njenim raznolikostima te da provedite prekrasan dan u prirodi. Organizatori ove manifestacije su Udruga privatnih šumovlasnika Graber te Turistička zajednica Grada Novog Marofa. Mnoštvo aktivnosti očekuje vas u Paki...stoga, planirajte gljive, prirodu i dobru volju! (rr)

4. MEĐUNARODNA IZLOŽBA KARIKATURE

Za čakovečki festival karikature stiglo više od 1300 radova U Čakovcu će se od 19. do 30. rujna održati 4. međunarodni festival karikature. U sklopu festivala organizirana je izložba radova za koju je konkuriralo je više 1300 pristiglih radova iz Hrvatske, ali i

brojnih svjetskih država velesila u domeni karikature. Karikaturist Damir Novak, inicijator i osnivač festivala kazao je kako je izabrano 80 radova koji će biti predstavljeni na izložbi u Centru za kulturu Čakovec .

Najbolji radovi nagrađeni su nagradama (prva 410 EUR, trofej i diploma; druga nagrada – 210 EUR, trofej i diploma; treća nagrada – 110 EUR, trofej i diploma, a bit će dodijeljeno i pet posebnih priznanja).

13. rujna 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

mjesečni vodič

srijeda 18. rujna Centar za kulturu Mala scena “Vinko Lisjak” 20:30 koncert Paledozoik

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC, petak, 13. rujna, 13 sati

Predstavljanje edukativnokreativnog projekta Muzeologajnica

uvijek pratite. Naravno tu je i neizostavno crtanje za publiku, gdje možete sjesti za stol s omiljenim autorima i razgovarati dok oni stvaraju crtež samo za vas. Ovogodišnji festival posvećen je prerano pre-

minulom kolekcionaru i članu udruge STRIPoblaČAK Robertinu Juraniću. Juranićeva kolekcija broji 18 tisuća stripova. 2016., povodom Dana grada Čakovca predstavio je svoju kolekciju pod naslovom

izložbe „Prvi strip”. Ulaz na sva događanja u sklopu Festivala je besplatan. Više informacija o festivalu i eventualnim promjenama satnice dostupni su na facebook stranici Udruge STRIPoblaČAK. (rr)

Provjerite zašto je gotovo 80 djece u prvoj polovici godine posjetilo radionice Pedagoškog odjela Muzeja Međimurja Čakovec pod nazivom Muzeologajnica. Predstavljanje novog serijala ovog projekta i plana edukativnh radionica za školsku godinu 2019. / 2020. bit će u petak, 13. rujna u prostoru Muzejsko-informativnog centra (MIC) s početkom u 13 sati. Muzeologajnica je muzejsko utočište kreativnih radnji. Sudjelovanjem

u Muzeologajnici djeca predškolske i školske dobi upoznaju zavičajnu povijest i kulturnu baštinu Međimurja već od vrtićke dobi. Djeca će kroz radionice saznati zašto grad Čakovec zovu Gradom Luje Bezeredija, tko je bila Rumpumpum, a tko „najhrabrija žena Europe”, poslušat će legendu o Pozoju, izraditi obiteljski grb, provjeriti vještine tkanja na tkalačkom stanu, upoznati se s radom kustosa i zadaćama muzeja.

19. - 30. rujna ČAKOVEC 4. Međunarodna izložba karikature

nedjelja 22. rujna NEDELIŠĆE

Sportski park Trate 8:00 Pohod na Mohokos u organizaciji Planinarskog kluba Extrem Čakovec

utorak 24. rujna ČAKOVEC

ARENA VARAŽDIN, subota, 14. rujna, 21 sat

10:00 – 16:00 „Sajam sigurnosti i prevencije 2019.“

„ Carmina Burana“ veličanstveni glazbeni događaj na otvorenom!

srijeda

Na prostoru pokraj Arene na Dravi u Varaždinu najavljena je izvedba djela „Carmina Burana“, njemačkog skladatelja Carla Orffa. Djelo koje je praizvedeno 1937. godine u Frankfurtu na Majni, jedno je od najomiljenijih iz razdoblja 20. stoljeća, a 14. rujna će prvi put biti izvedeno na prostoru Varaždina i Varaždinske županije. Obzirom da je izvedba ovog djela dio projekta „Drava nas spaja“, organizatori su

zaključili da nema boljeg prostora od onog pokraj Arene na Dravi u Varaždinu za izvedbu iste. 14. rujna 2019. godine u 21 sat će na jednoj od najvećih pozornica nastupiti gotovo 350 izvođača iz Slovenije i Hrvatske. Carmina Burana je vokalno instrumentalno djelo napisano za 3 solista – sopran, tenor, bariton – jedan dječački i 2 mješovita zbora te veliki orkestar. Solističke uloge povjere su sopranistici

CASA LATINA, stand up, petak 20. rujna, 20 sati

Goran Vugrinec i FAKAT! Ljeto je lagano reklo “pa-pa”, no nema razloga za tugu jer FAKAT dobar komičar je rekao “bok-bok”. Nakon što je zadnji put sve oduševio svojim best of specijalom SVE, Goran Vugrinec ponovo stiže u Casa Latinu. I to s novim specijalom – FAKAT! Ako ste mislili da je Goran ispucao sve najjače fore koje ima, prevarili ste se i njegov show će vas FAKAT uvjeriti u suprotno. Dođite u petak 20. rujna od 20 sati u Casa Latinu i uživajte u

100 minuta odličnog domaćeg stand-upa. Topla preporuka ako patite od manjka smijeha, negativnog pogleda na život, sivila realnosti ili kronične depresije. Nažalost klinci neće moći uživati u showu jer program nije primjeren za mlađe od 16 godina. Upad je 40 kuna, a na dan nastupa 50 kuna. Ulaznice nabavite pravovremeno na šanku Casa Latina Cluba. Prodaja kreće u petak 13. rujna. (rr)

Ivani Lazar, baritonu Armandu Puklavcu i tenoru Danilu Kostevšeku. Izvedbu u Varaždinu dirigirat će profesorica varaždinske Glazbene škole Dada Ruža, a mariborsku rođeni Varaždinac, a danas profesor mariborskog Konzervatorija, Slavko Magdić. Nositelj organizacije je Glazbena škola u Varaždinu, Konservatorij za glasbo in balet Maribor, zbor Chorus angelicus i Koncertni ured Varaždin.

25. rujna ČAKOVEC

KONCERT Klape sveti Juraj i Orkestra Hrvatske ratne mornarice, petak, 13. rujna, 19.30

Glazbom do spomenika! Zrinska garda Čakovec poziva sve ljude dobre volje na dobrotvorni koncert s ciljem prikupljanja sredstava pomoći realizacije postavljanja spomenika posvećenog dvojici hrvatskih mučenika. Đuro Bel, predsjednik Zrinske garde Čakovec u pozivu na događaj ističe: - Uz ovogodišnje obilježavanje 100. obljetnice prijenosa posmrtnih ostataka Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana iz Bečkog Novigrada i njihovog ukopa u kriptu Zagrebačke prvostolnice (30. 4. 1919.) Zrinska garda Čakovec će u parku u blizini mjesta pogubljenja ove dvojice hrvatskih mučenika postaviti odgovarajući spomenik. Uz pomoć Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji dobili smo potrebne

dozvole Grada Bečki Novigrad, kao i Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Autor spomenika je akademski kipar Mihael Štebih iz Čakovca, a veliku pomoć u ostvarenju projekta pruža nam Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću. Kako postavljanje ovakvog spomenika s dvije biste na odgovarajućem postamentu iziskuje znatna financijska sredstva, potporom Ministarstva obrane Zrinska garda Čakovec organizira dobrotvorni koncert Klape sveti Juraj i Orkestra Hrvatske ratne mornarice. Koncert će se održati u petak, 13. rujna u 19:30 u Centru za kulturu u Čakovcu, a prikupljena sredstva namijenjena su postavljanju spomenutog spomenika. (rr)

zgrada Scheier UrboArhitektura 20+20 19:00 predavanja Milivoj Kuhar: „Fotografija u arhitekturi” Ivan Goričanec: „Suvremena arhitektura vinskih podruma i vinska kultura”

subota 28. rujna ČAKOVEC

zgrada Scheier UrboArhitektura 20+20 19:00 gitaristički koncert Branimira Novaka i Nenada Srpaka uz klavirsku pratnju Mladena Magdalenića

27. - 29. rujna ČAKOVEC “Jesen u gradu Zrinskih”

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

13. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura

ČAKOVEC U UMJETNIČKOM OZRAČ Ekipa Zrinski Art festivala i 3FF festivala al

Tri festivala, jedan vikend, jedan grad – etiketa je to proteklog čakovečkog vikenda. Događanja su to koja kao svjetionik svijetle z

Kipar Hrvoje Dumančić i skulpturalna instalacija „Zaboravljene emocije”

U Teutinoj plesnoj priči “Neprekinuti ples ptica” sudjelovalo je 50 plesača

ZRINSKI ART FESTIVAL

Hit instalacija „Šetnja po krošnjama” Zrinski Art festival uvijek se sa znatiželjom iščekuje. Svi se pitaju što će novog donijeti u središte Čakovca, Muzej Međimurja i čakovečki park. Klaićev most, Arpadove skulpture u prolazu kule, prošlogodišnja skulptura konja u skoku autora Roberta Juraka i Nedima Hadžiahmetović – Mafe još i danas su teme razgovora ne samo u umjetničkim krugovima. Ovogodišnji čakovečki Art ponovo je donio živopisne umjetničke instalacije, suvremeni ples, glazbu, interaktivnu izložbu, edukativne radionice, mini koncerte i cjelodnevna druženja s umjetnicima. Sve u znaku 50. obljetnice Wood-

stocka koja je bila glavna tema festivala. Organizatori Damir Klaić Ključ kao umjetnički direktor festivala i Nikolina Mekovec satnicu i prostore programa vješto su prilagođavali nestašnim kišnim atmosferilijama. No posjetitelje i goste festivala kiša nije nimalo obeshrabrila. Za hit festivala i dosad neviđenu u našem gradu 3D instalaciju „Šetnja po krošnjama” čekalo se u redu iako je na početku doživjela (slučajno ili namjerno oštećenje). Izložbeni salon i atrij Muzeja u nedjelju su bili prepuni izletnika i sve je vrvjelo kao u košnici. Ni trenutni građevinski radovi i

rekonstrukcija Starog grada nisu se pokazali kao manjkavost. Jer umjetnost i jest sama po sebi upravo takva, živa, provokativna i prilagodljiva. Festival je započeo mini otvaranjem spomenika djetinjstvu – skulpture konja za njihanje nazvane “Zaboravljene emocije ” s potpisom zagrebačkog kipara Hrvoja Dumančića. Branka Hlevnjak likovna kritičarka, povjesničarka umjetnosti i selektorica izložbe Zrinski Art festivala 2019. otvorila je likovnu izložbu na kojoj je sveukupno sudjelovalo 49 autora. Može se razgledati do

Novitet festivala bio je Zolin kutak. Organizirale su Zoe Franka Klaić, Sara Magdalenić i Lana Poljanec

15. rujna. Studio suvremenog plesa „Teuta” ponovo je donio nezaboravnu scensko-plesnu priču „Neprekinuti ples ptica” koju su izveli na livadi ispod starih bedema uz instalaciju “Šamanska gradba” akademske kiparice Mirjane D.H. Smolić. Uz pedeset plesačica Teute priču je maestralnim plesnim pokretima začinio Čakovčanin Vilim Poljanec student prestižne salzburške Akademije plesa te Melani Karažinec vokalnim interpretacijama pjesama rock’n’roll dive Janis Joplin. Teutinu plesnu predstavu osmislila je koreografkinja Nikolina Mekovec, vodite-

Festival je privukao veći broj turista iz pokreta Hare Krišna koji su se samoinicijativno uključili u plesni program te posjetitelje festivala nudili veganskim jelima

Jedan od autora izlagača Beno Artnak u „Šetnji po krošnjama” - instalaciji Damira Klaić Ključa

ljica studija.Atrij je krasila velika skulptura anđela Serafina oblikovanog u dark stilu autora Arpada Slančika. Uz njega je međunarodnu notu festivala dao i slovenski umjetnik Beno Artnak. Kaže

se: Ono što je dobro, vraća se. Sigurni smo da će se ovaj festival vratiti sljedeće jubilarne pete godine predstaviti u još većem, inovativnijem i klimatski sunčanijem izdanju. Zaslužio je!

Serafim – skulptura anđela autora Arpada Slančika

13. rujna 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena

ČJU TRI URBANA FESTIVALA alternative zavrijedila je sunčano vrijeme! Piše: Roberta Radović Foto: Mario Golenko

za urbanu čakovečku kulturu, umjetnost, ples i glazbu. Srećom, publike imamo dostatne za sve i svake godine sve više 3FF FESTIVAL ALTERNATIVE uz odlične koncerte u „grabi”, finu klopu i ludi provod

Artan Lili odličan i bez gitariste! Bubnjarski ansambl Paradidl otvorio je dvodnevni 3FF festival alternative u organizaciji Kluba Prostor i čakovečkog CeZaM-a. Pozornica je instalirana u “jezeru” čakovečkog Perivoj Zrinskih. Prve večeri na nju su izašli riječki bend Lost Lucid, čakovečke Bakterije, punk bend Debeli Predsjednik i splitski reper Krešo Bengalka. Hladnjikavo i kišno vrijeme nije umanjilo odličnu festivalsku atmosferu. Održan je i Festival dječjeg filma u suradnji s Osnovnom školom Tomaša Goričanca Mala Subotica i Graditeljskom školom Čakovec te košarkaški turnir 3na3 u dvorani I. Osnovne škole Čakovec. Kuharska četvorka pobrinula se da nitko na festivalu ne ostane gladan. Matija Bogdan, Marko Palfi, Matija Pavlic i Domagoj Jakopović Ribafish pripremili su ukusan roštilj s prefinim umacima. Obroci su bili besplatni. Drugu festivalsku večer obilježili su koncerti bendova Jembrela, Porto Morto, Artan Lili i Kontradikshn. Beogradski bend Artan Lili iako je ostao bez gitariste koji je zapeo na granici zbog putovnice, obećao je sljedeći dolazak u Čakovec u punom sastavu. Festival je privukao goste iz dru-

Mezzosopranistica Čakovčanka Ena Pongrac i Ivan Pernicki

VRHUNSKI KONCERTI KLASIKE na 5. Festivalu komorne glazbe u zgradi Scheier

Blago onome tko razumije klasičnu glazbu

Beogradski Artan Lili obećao je sljedeći put doći u Čakovec u punom sastavu

gih krajeva Hrvatske, ali i inozemstva, a za dio njih je bilo zbrinut smještaj i noćenje u Prostoru. Jedna od osobitosti ovog festivala je što nakon njega park ostaje čist i bez otpadaka, pa čak i bez opušaka zahvaljujući volonterima, ali i posjetiteljima koji ne ostavljaju smeće za sobom. Kako je netko na društvenim mrežama komentirao: - Ova ekipa zavrijedila je konačno i lijepo vrijeme. Vjerujemo da će festival u godini 2020. doživjeti i nebo koje neće kišiti.

Koncerte 3FF-a pratili su i članovi bendova koji su na festivalu nastupali prijašnjih godina

Kuharska elita Matija Pavlic, Marko Palfi, Matija Bogdan i Domagoj Jakopović Ribafish

Pozornica u „grabi” čakovečkog parka omiljena je bendovima alternative

Sjajan Ansambl Gospodnetić Singers i Tubismo brass kvintet otvorili su prvu večer petog jubilarnog izdanja Festivala komorne glazbe u Čakovcu pomno odabranim glazbenim repertoarom prigodnim za kraj ljeta. U Tubismo brass kvintetu sviraju Slavonka Barbara Ćavar i dvije Međimurke Amina Belovari i Tina Horvat. Dobrodošlicu posjetiteljima i izvođačima uputio je na početku koncerta Ladislav Varga inicijator festivala i ravnatelj Centra za kulturu Čakovec koji i jest domaćin ove glazbene manifestacije. S ponosom je izrazio zadovoljstvo što je festival ponovo u Čakovec dao između ostalog i priliku mladim međi-

murskim glazbenicima predstaviti se s drugim kolegama glazbenicima domaćoj publici. Vrhunska klasična glazba nastavila se i druge festivalske večeri, i to najprije solo koncertom mezzosopranistice Ene Pongrac uz klavirsku pratnju Ivana Pernickog. Nakon nje je nastupio Klavirski trio Eusebius kojeg čine David Vuković (klavir), Eva Šulić (violina) i Tonka Javorović (violončelo). Publika je posebice srdačno nagradila izvedbe domaćih umjetnika, Enu Pongrac i Davida Vukovića. Poznata hrvatska čelistica Ana Rucner jednom je izjavila kako je blago onom tko razumije klasičnu glazbu. Čakovec je razumije i uživa u njoj!

U Tubismo brass kvintetu sviraju Slavonka Barbara Ćavar i dvije Međimurke Amina Belovari i Tina Horvat

media

13. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.) Pokrenut ćete neke poslove za koje do sada niste imali zeleno svjetlo. Otvaraju se i nove prilike za edukacijom u profesionalnoj domeni. U emotivnim odnosima doći će do izražaja jedna od vaših vrlina - iskrenost. Njome ćete osvajati. Oni koji su u vezi zbližit će se još više kroz lijepe riječi. Boravite više na svježem zraku i u prirodi. Više vremena provodite s obitelji. Dobrog ste raspoloženja.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Ako ste nezaposleni, moguć je pronalazak novog radnog mjesta u susjednom gradu. Zaposleni će doživjeti podmetanja i smicalice od strane suradnika na radnom mjestu. To će vam uzeti malo energije, ali nemojte pasti u iskušenje baviti se glupostima, nego se koncentrirajte na ono što je važno. U ljubavi ćete uživati bez plana i bez mjere, što bi vas čak moglo odvesti u ralje hedonizma.

GRACIA PETEK iz Nedelišća vodila edukativne radionice na Zrinski Art festivalu BIK (21.4. - 20.5.) Od sredine tjedna ući ćete u pozitivnu energetsku fazu, pa ćete sve obveze izvršavati lakše i jednostavnije. Sve će krenuti nabolje. Nastavlja se i pozitivna ljubavna faza. Ako ste sami, više se krećite u vama zanimljivom društvu. Moguće je poznanstvo s osobom koja će vas zainteresirati. Zabavljajte se i opustite se. Zavrijedili ste. Svakodnevno prakticirajte laganu tjelovježbu ili barem prošetajte prije spavanja.

Priroda je izvorište njezine inspiracije i kreativnog rada

RAK (22.6. - 22.7.)

Rujan će vam dati priliku za poduzetničke ideje i akciju. Nezaposleni će neočekivano dobiti primamljivu ponudu za rad. Ne analizirajte previše, već krenite u svijet rada. Postavite realne ciljeve i samo tako ćete ostvariti zavidne rezultate. Ljubavni život vam je kvalitetan. Ako ste sami, postoji mogućnost poznanstva s osobom s kojom ćete poželjeti ostvariti romantičan odnos.

LAV (23.7. - 23.8.) Poslovno putovanje na koje ćete trebati otići sredinom nadolazećeg tjedna moglo bi vas inspirirati na nove projekte. Dobro ćete se slagati s poslovnim suradnicima. U emotivnim odnosima sredinom tjedna počinju izazovi na koje će trebati odgovoriti mirom i povjerenjem. Dolazit ćete u iskušenje burno reagirati. Aktivirajte svoju sposobnost samokontrole i sve će biti u redu.

DJEVICA (24.8. - 23.9.) Sve planirano ćete postići, ali uz dosta napora i stresa. Pripazite pri potpisivanju poslovnih dokumenata kako vam neke bitne stavke ne bi promakle. Krajem tjedna bit će vam lakše jer ćete imati više volje i energije. Najbolje ćete se osjećati u miru vlastitog doma i zagrljaju voljene osobe. Samci će maštati o ljubavi, ali bez pokazivanja većih ambicija. Bit ćete vitalni i dobro se osjećati.

VAGA (24.9. - 23.10.) Ovih dana prihvatite sve izazove i dobro se organizirajte. Odredite maksimum i prioritete kako biste pravovremeno izvšili sve poslovne zadatke. Romantične odnose obilježit će stagnacija. Neće biti pretjeranih uzbuđenja. Ne brinite. Uskoro možete očekivati nove strastvene avanture. U danima vikenda pripazite da ne pretjerate u hedonističkim porivima. Ne zaboravite na sportske aktivnosti.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.) U svemu ćete iskazati zavidnu vještinu kvalitetne komunikacije. Potrudite se maksimalno jer će se isplatiti. Prepuni ste ideja i poslovnih zamisli koje ćete realizirati pomoću financijske potpore koja će stići od bliskih prijatelja ili obitelji. Ako ste u braku, dane vikenda provedite u zajedničkom druženju s partnerom i djecom. Samci će krenuti u potragu za srodnom dušom.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Znat ćete odabrati kvalitetne poslovne suradnike te će vas timski rad s takvom ekipom istinski veseliti. Povoljno će se razvijati društveni kontakti. U odličnom ste odnosu sa starijim kolegama na poslu. U slobodno vrijeme posvetite se svojim hobijima. U ljubavi nemojte zanemarivati partnera. Posvetite mu dovoljno pažnje, a on će vam to znati vratiti na najbolji mogući način. Uživat ćete. Svaka tjelovježba i bavljenje sportom bit će i više nego korisni.

JARAC (22.12. - 20.1.) U sjajnoj ste psihofizičkoj formi, pa ćete imati ambicije za nove poslovne projekte. Uz određenu dozu mudrosti lako ćete se nametnuti kao voditelj tima. Primit ćete kompliment koji će vas možda odvesti na pogrešna emotivna očekivanja. Nemojte se poigravati s tuđim osjećajima jer možda ipak druga strana ne može ili vam ne želi priuštiti potpuno zadovoljstvo u emotivnom kontaktu.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) Ovih dana bit ćete društveni i skloni upoznavanju novih ljudi. Moguće su pozitivne vijesti iz inozemstva ili od osobe s kojom duže vrijeme niste kontaktirali. Pozitivnu energiju koristite za učenje ili završetak poslovnih projekata. U ljubavnim odnosima dominirat će nemir. Ne brinite, partner će imati razumijevanja i strpljenja za vas. Ako ste sami, razmislite što doista želite. Neće biti nikakvih zdravstvenih tegoba.

RIBE (20.2. - 20.3.) Neprekidno smišljate nova rješenja kojima želite ostavite pozitivan utisak. Pripazite da ne prekoračite određena pravila i poslovni bonton. Iznenada ćete zablistati u pozitivnom svjetlu i u romantičnim odnosima. Pulsirajuća osjećanja promijenit će vaš pogled na svijet te će utjecati na vašu kreativnu inspiraciju. Ako ste mladi ili slobodni, provjerite svoje zavodničke sposobnosti i šarm u nečijem društvu. Vitalni ste.

Teme radionica sa zanimanjem su pratile sve dobne skupine

Piše: Roberta Radović Foto: Mario Golenko Zolin kutak bio je novitet netom završenog Zrinski

Gracia Petek oduševljena je atmosferom na Zrinski Art festivalu

Art festivala. Zamišljen je kao edukativni stvaralačko-izlagački kutak mlađe generacije umjetnika koji će prostor jugozapadne kule Staroga grada pretvoriti u cjelodnevnu kreativnu stvaraonicu za djecu i mlađu populaciju. Uporna kiša premjestila je programe Zolinog kutka u zamjenski prostor Muzejsko informativnog centra što se pokazalo kao odlično rješenje. Programski sadržaj Zolin kutka bile su edukativne radionice pod vodstvom fitoaromaterapeutkinje Gracije Petek iz Nedelišća, koja će uskoro postati stanovnica Svetog

Martina na Muri gdje radi kao zdravstvena menadžerica u LifeClass Termama Sveti Martin. Vlasnica je i privatne tvrtke usmjerene zdravom načinu življenja i prehrane te je suradnik brojnih portala. Njezin blog Kiwi go crazy nalazi se među deset najboljih u Hrvatskoj u kategoriji Zdrava hrana. Na ZAF-u je provela nekoliko radionica, a najveći interes iskazan je za radionicu izrade prirodne kozmetike i radionica zdrave prehrane te vježbe disanja i meditacija. Prenijela nam je svoje impresije o sudjelovanju na ovom festivalu:

- Sve više je osoba koje se žele zdravo hraniti i njegovati se prirodnim sredstvima. Stoga ne iznenađuje interes za ove radionice. Na njih su došle osobe koje već poznajem, ali i nova lica što mi je bilo posebno lijepo zadovoljstvo. Cijela ova priča oko Zrinski Art festivala je lijepo koncipirana i zamišljena, super je atmosfera. Malo nas je kiša i nepovoljno vrijeme osakatilo u svim zamišljenim idejama, ali vjerujem da će iduće godine na ovom festivalu biti još bolje.

Bol u prsima kod djece Bol u prsima je čest simptom u dječjoj dobi i razlog je oko 1-6% posjeta u hitnim pedijatrijskim službama. No najčešće se radi o bezazlenoj pojavi. Istovremeno je strah roditelja razumljiv kad se kod djeteta javi bol u prsima, jer je teško bez detaljnog uzimanja podataka i pregleda od strane liječnika znati je li stanje opasno za njihovo dijete. Potencijalno životno ugrožavajući uzroci su bolesti srca i pluća,koji se javljaju u svega 1-5% pacijenata. Najčešći uzroci su bolesti dišnog sustava(upala pluća, astma), probavne tegobe(gastritis), psihosomatski uzroci(napadaj panike), mišićno-koštani uzroci(ozljeda, upala), a u oko trećine pacijenata i nakon

detaljne obrade ne saznamo uzrok tegobama, te tada govorimo o idiopatskoj boli u prsima. U slučaju srčanih bolesti, bol u prsima je najčešće posljedica smanjene opskrbe srčanog mišića kisikom, što se može dogoditi kod nekih prirođenih i stečenih srčanih grešaka, nekih bolesti srčanog mišića i malih krvnih žila srca te srčanih upala. Aritmija, npr. tahikardija je obično bezbolna, no ako dulje traje može također dovesti do boli u prsima.

Kada posumnjati da je bol u prsima kod djeteta srčane naravi? Da se radi o srčanom uzroku boli treba posumnjati

ukoliko se bol javi tijekom ili neposredno nakon tjelesne aktivnosti, također ako se uz bol javi vrtoglavica ili omaglica, nesvjestica, lupanje srca, ili ako dijete slabije podnosi napor. U riziku su djeca koja imaju već otprije poznate srčane bolesti, sportaši kod kojih će se srčana bolest, ako postoji, pokazati prije zbog velikih tjelesnih napora koji srce izlažu povećanom radu, te manja djeca obzirom da je u toj dobi veća učestalost ozbiljnijih uzroka. U tim slučajevima je obavezna kompletna kardiološka obrada koja obično uključuje EKG, RTG srca i pluća, krvne pretrage, te UZV srca, 24-satni EKG i ergometriju. Kardiološku obradu uputno

Petra Detoni, dr. med. specijalista pedijatrije i uže specijalnosti pedijatrijske kardiologije

je također učiniti kod svakog djeteta kod kojeg nismo sigurni koje je naravi bol u prsima, da se isključi srčani uzrok. Sve informacije i narudžbe u Poliklinici Medikol osobno, na telefon: 040/638-500 Besplatni info telefon :0800 78 78 Svaki radni dan od 7 do 20 sati

13. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Ceker se još nosi iako se ljetu nazire kraj

Crne zanimljive poluotvorene cipele

Sportska jesenska elegancija na špici

Tea Dragić Runjak u bijelo plavoj kombinaciji

Traperice i patike idealne za početak jesenskog vremena

media

13. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVIJET TEHNOLOGIJA Fazilet i njezine kćeri

Petak 13.9. Dok Hazan i Fazilet, primijetivši da Edže nema, ne znaju što da rade i obruše se na Hazima, Edžina odsutnost Hazan nagna da podigne zid prema Fazilet. Fazilet, koja se na sve moguće načine trudi izbjeći suočavanje s Kudret, nije svjesna u kakvu je opasnost uvalila sebe i Jasemin kad se izlajala. Hazan odlučuje krenuti u akciju s majčinim taktikama i povlači potez koji će Jagizu priuštiti šok njegova života. Ponedjeljak 16.9. Dok Hazan i Fazilet, primijetivši da Edže nema, ne znaju što da rade i obruše se na Hazima, Edžina odsutnost Hazan nagna da podigne zid prema Fazilet. Fazilet, koja se na sve moguće načine trudi izbjeći suočavanje s Kudret, nije svjesna u kakvu je opasnost uvalila sebe i Jasemin kad se izlajala. Hazan odlučuje krenuti u akciju s majčinim takti-

NOVA TV pon-pet 22:15

ZAVRŠENA LJETNA ŠKOLA FOTOGRAFIJE u organizaciji Fotokluba Čakovec

kama i povlači potez koji će Jagizu priuštiti šok njegova života. Utorak 17.9. Sinanov nesmiljeni plan za Jagiza pretvara se u potresan ispit, no kušnja za Hazan, koja u pravi trenutak mora povući pravi potez kako bi zaštitila Jagiza, još je teža. Srijeda 18.9. Dok je Jagiz odlučan u namjeri da se sam odupre svoj buri, Hazan daje sve od sebe da ga ne ostavi samoga. S druge strane, Kudret proganja Fazilet, a Gokhanova je pozornost sad usmjerena na Kudret. Četvrtak 19.9. Dok se Selinina mržnja kojoj nema kraja za Edže pretvara u noćnu moru, došlo je vrijeme da se Fazilet suoči sa štetom koju je nanijela kćerima.

HRT - HTV2, nedjelja 15. rujna, 20:05

Polaznici i voditelji ljetne škole fotografije Davorin Mance i Davor Žerjav

Kroz praktične vježbe djeca učila o osnovama fotografije Upravo pred početak nove školske godine, Fotoklub Čakovec priveo je kraju 6. po redu „Ljetnu školu fotografije za djecu od 10 do 18 godina“. Projekt je to koji Fotoklub provodi u partnerstvu s Tehnološko inovacijskim centrom Međimurje i Međimurskom županijom. TICM osigurava prostorne uvjete i dio opreme za radionice, a Međimurska

županija od prve godine održavanja škole (2014.) sufinancira projekt. Fotoklub Čakovec osigurava komplete digitalnih fotoaparata i bljeskalice za onu djecu koja nemaju svoju opremu. Zahvaljujući potpori lokalne zajednice i aktivnosti Fotokluba Čakovec, u Međimurju se svake godine među mladim polaznicima otkrivaju i na kreativno

stvaranje potiču motivirana i talentirana djeca. Voditelji škole su Davorin Mance i Davor Žerjav, iskusni predavači, fotoinstruktori te aktivni i kreativni fotografski autori. Tijekom ljetne škole djeca uče o tehničkim osnovama fotografije (svjetlo, rasvjeta, fotoaparat, ekspozicija, objektiv), a naglasak se stavlja na praktične vježba te likovne i estet-

ske vrijednosti fotografije što je zapravo i utkano u temeljnu filozofiju Fotokluba Čakovec kao udruge građana koja promiče fotografsko stvaralaštvo. Na facebook stranicama Fotokluba Čakovec uskoro će biti objavljeni radovi polaznika ljetne škole fotografije pa pratite ovih dana njihove objave. (foto: Fotoklub Čakovec)

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija "Fio show", od 20 do 23 sata

Iskupljenje u Shawshanku, američki film Zatvorska drama. Nakon presude kojom je proglašen krivim za ubojstvo svoje žene i njezinog ljubavnika, Andy Dufresne (T. Robbins) 1947. stiže u zloglasni zatvor Shawshank kako bi odslužio doživotnu kaznu. Inače bankovni stručnjak i ugledni gospodin, Andy se suoči s kriminalcima i sadističkim čuvarima. Drži se povučeno i rijetko komunicira, osim s utjecajnim zatvorenikom Redom (M. Freeman). Do promjene će doći jednoga dana kada Andy počne nuditi čuvarima financij-

ske usluge i savjete. Tad počinje uživati poseban status među zatvorenicima i čuvarima, pa ga i upravitelj (B. Gunton) vrbuje za zatvorskog knjigovođu. Svoj povlašteni položaj Andy koristi kako bi unaprijedio zatvorsku knjižnicu i time barem donekle uljepšao turoban život... Uloge: Tim Robbins, Morgan Freeman, Bob Gunton, William Sadler, Clancy Brown, Gil Bellows, Mark Rolston, Jeffrey DeMunn, Larry Brandenburg, Brian Libby, Neil Giuntoli. Scenarist i redatelj: Frank Darabont

Gostovanje ekipe „Fio show” u Drnju “Fio show” emisija gostovala je protekle nedjelje u Drnju, u Koprivničko Križevačkoj Županiji. Domaćin emisije povodom dana općine bio je načelnik Petar Dombaj uz glazbene sastave Opium i Elita bend iz Varaždina. Na gostovanja „Fio showa” uvijek vlada odlično raspoloženje, ples i glazba, i vi ste uvijek pozvani.(rr, foto: Pepi 007)

“Fio show” svake nedjelje gledaju svi - gledajte i vi!

U prepunom šatoru plesača vladala je odlična atmosfera

13. rujna 2019.

PETAK,13.9 08:00

Yoga&Pilates

08:15

Dječja TV

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA,14.9 07:30

Dječja TV