Međimurske novine 1256

Godina XXIV.

Broj 1256

Čakovec, PETAK, 11. listopada 2019.

Cijena 10 kuna

PROSVJETARA str. 2 RODITELJI SE danas boje ŠTRAJK osnovnih i srednjih škola postaviti zahtjeve i granice Ni u petak nema nastave da ne razljute djecu u međimurskim školama

Granica je dobra stvar za dijete PAS REX

RAZBOJNIČKA BANDA koja napada starce govori književni

str. 4 SPASIO SVOG GAZDU JURJA str. 8

str. 3

DARINKA PREMUŠ žena zmaj iz Belice

Drži tri kuta u frizerskom salonu, POSEBNI PRILOG poljoprivredi Uzgoj kestena i kuhinji postao profitabilan

ZLATA POLANEC iz Nedelišća

Međimurska doktorica Oz str. 61

VLAHKO računovodstvo knjigovodstvo savjetovanje Već od 350,00 kn (+pdv) mjesečno

str. 55

Besplatni info telefon 0800 1507 Franje Punčeca 2, Čakovec (Aurora)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNIČKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Nitko ne bi ništa mijenjao, ali plaće trebaju rasti

aš je super što smo svi na društvenim mrežama “ZA ili PROTIV” nečega, jer dok je tako šest ljudi godišnje u Hrvatskoj dobije otkaz u našem javnom sektoru, a tužbe dobivaju oni koji su uhvaćeni pijani na poslu ili uopće ne rade svoj posao, nije čudno da i dalje tonemo, odnosno već jesmo na začelju ili tu negdje svih zemalja EU. Teško je uopće raspravljati s onima koji žive na nekom javnom proračunu o tome da bi za veće plaće trebalo najprije mijenjati stvari, a tek onda ih eventualno povećavati. itko nije protiv većih plaća onih koji rade i zaslužuju ih bilo gdje. Trebali bi učitelji imati primjerice najmanje 10.000 kuna plaće, ali morali bi se u svom sektoru sami dogovoriti kako do njih. Imaju svoje Ministarstvo, imaju svoj budžet, trebali bi se “samo” dogovoriti što bi u njemu trebalo smanjiti, da bi se nešto povećalo. To ne vrijedi samo za ovo ministarstvo, vrijedi i za sva druga.U privatnom sektoru dogodile su se brojne promjene što se tiče rada i pristupa poslu, mladi koji ulaze u njega predvode ih, kako bi poslovni modeli bili tržišno uspješni. U javnom sektoru u Hrvatskoj ništa se ne mijenja, nitko ne može dobiti otkaz, svi bi samo veće plaće. Nažalost, mladi često hrle u taj sektor upravo zbog toga, kako se ne bi morali natjecati i kako se ne bi vidjelo koliko zapravo vrijede. ako dugo dok ne budu mjerljivog vrednovanja rada svih, u javnom sektoru neće moći rasti plaće na priželjkivanih 10.000 kuna mnogih koji su tamo i imaju završeni neki fakultet. Za tako nešto bi se prvenstveno trebali izboriti sami i za tako nešto štrajkati, na način da eliminiraju iz svojih redova one koji ne rade ili loše rade, autsorsaju sve viškove zaposlenih i dr. Tada bi dobili punu podršku od svih zaposlenih. Jer sve to se događa ili se već dogodilo u privatnom sektoru. Naravno, ako se nastavi ovakva klima, u Hrvatskoj to se neće tako brzo dogoditi, ali onda se nažalost ne možemo ni približiti modernim zemljama po primanjima, u kojima su veće plaće, prvenstveno u privatnom sektoru, a onda i javnom. Ali tamo je organizacija rada, efikasnost i učinkovitost svih zaposlenih na znatno višoj razini, iako ni na Zapadu nije baš sve bajno, posebice u državnim službama.

USPJEŠAN ŠTRAJK učitelja i profesora u svim međimurskim osnovnim i srednjim školama

Učenici ne moraju doći na nastavu ni ovaj petak Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

oliko su spore promjene u našoj državi i društvu, najbolje se vidi u zdravstvu i školstvu koji pucaju po šavovima, ali nikako da se na vidjelo stave pravi problemi. U prvi plan njihovi sindikalisti stavljaju samo plaće iako su problemi puno dublji i slojevitiji.Međutim, kada se odgađa njihovo rješavanje onda na površinu izbijaju samo populistički primjeri od kojih danas žive naše televizije i portali. Kada se još k tome strolaju naslovi posebice u onim situacijama koje izravno pogađaju i pritišću građane, ne dobivamo ništa drugo nego ogromnu društvenu kakofoniju umjesto da se rješavaju problemi koje pritišću ne samo školski i zdravstveni sustav nego i sve ono što je vezano za državu i javni sektor. ada kada se uvidjeli da su i privatni poslodavci morali krenuti povećavati plaće koje su u prosjeku puno manje nego one u javnome jer u suprotnom ostaju bez radnika, istu floskulu “prodaju” i sindikalisti javnog sektora jer kao i “njihovi” će radnici također u inozemstvo. Kada je tako dobro kod privatnika u Hrvatskoj ili u Njemačkoj, zašto ti “javni službenici”, odnosno svi drugi zaposleni “na sigurnom radnom mjestu” neke državne ili javne službe ipak ne daju masovno otkaze i odlaze u poduzetništvo ili raditi van? I ne samo to, zadnji podaci pokazuju da se ne smanjuje broj zaposlenih u javnim službama, već se isti povećava. Umjesto da se raščišćavaju stvari, da se smanjuje broj zaposlenih kako bi se podigle plaće, zadržava se status quo i traže se veće plaće. alo bi se još puno toga raspravljati na ovu temu, ali naravno ako se kritika shvaća dobronamjerno, a to kada su javni sustavi u pitanju često nije slučaj. Ne vrijede nikakvi argumenti, ne vrijedi nikakve usporedbe s drugim, uspješnim zemljama, već se pružaju otpori bilo kakvim promjenama.

11. listopada 2019.

Postupak mirenja između Vlade i školskih sindikata, kao što je poznato nije uspio pa su u četvrtak međimurske škole zjapile prazne jer su prosvjetni djelatnici započeli najavljeni štrajk. Istina, bilo je i zbunjenih roditelja koji su djecu poslali u školu jer nitko nije jasno i glasno rekao kako nastave u školama neće biti. Roditeljima je, naime bilo samo rečeno da prate mrežne stranice škola, a tek je nekoliko škola poput onih u Šenkovcu, Prelogu i još nekih objavilo da nastave zbog štrajke neće biti. Navale na školske stranice bile su toliko velike tako da je došlo i do “pada” mnogih o njih, pa pravih informacija nije bilo, već su se roditelji morali snalaziti. - Mogu reći da sam ugodno iznenađena odazivom nastavnog osoblja kojem su se pridružili i djelatnici škola

koji nisu članovi Sindikata, poručila je profesorica Sanja Posavec, koju smo posjetili u OŠ Tomaša Goričanca u Maloj Subotici i županijska povjerenica sindikata Preporod u kojem su uglavnom djelatnici osnovnih škola, ali i dio srednjih u Međimurju. Drugim riječima, nastave nije bilo ili su samo rijetki radili. Slična situacija bila je u srednjim školama. - U čakovečkoj gimnaziji, preloškoj Srednjoj školi i Gospodarskoj nastave uopće nije bilo dok se u ostale četiri radilo onako sporadično, rekao je Elvis Novak, županijski sindikalni povjerenik Nezavisnih sindikata srednjih škola. Oba predstavnika sindikata, nisu uvjerena kako će se tijekom prvog dana štrajka nešto revolucionarno zbiti, te da će Vlada popustiti i dati im sve ono što traže, a to se povećanje koeficijenata za plaće od šest posto, stoga nastavlja. No, novina ovog

štrajka je u tome što neće biti obustave nastave u cijeloj zemlji istovremeno, već sindikati idu u tzv. cirkularni štrajk. - Drugim riječima, prvoga dana, u štrajku su bile sve hrvatske škole a ostale dane će sudjelovati po nekoliko županija. Shodno dogovoru, prva je na redu naša županija (u petak se štrajka i u susjednoj Varaždinskoj županiji, kao i na hrvatskom jugu op.a.), tako da se štrajk nastavlja, objasnila je sindikalistica Posavec. Sindikati će se međusobno dogovoriti i na dnevnoj bazi objavljivati u kojoj se županiji sutra štrajka. - Namjera je da se štrajka do ispunjenja naših zahtjeva i svjesni smo da će potrajati. S druge strane, kao odgovorne osobe ne želimo nastavu prekidati na duže vrijeme, jer djeca nisu ništa kriva. Štrajk će ići, a djeci će se osigurati nesmetani dolazak u školu. Kako dugo će to biti na

Sanja Posavec, povjerenica sindikata Preporod i profesorica u OŠ Tomaša Goričanca u Maloj Subotici gdje je štrajk nastavnika uspio 100 posto snazi, kaže, ovisi o potezima Vlade, kazala je na kraju. Roditeljima preporučuje neka prate stranice škole da znaju kada je štrajk u Međimurju opet na redu.

BRANIMIR BUNJAC vijećnik Međimurske skupštine JVP Čakovec prijavio za sukob interesa

Mladen Kanižaj demantira nepotizam Vijećnik Međimurske skupštine Branimir Bunjac (stranka Ivana Pernara) sazvao je press konferenciju nakon što je na Skupštini Međimurske županije uputio pitanje vezano uz nepotizam u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Čakovec. Bunjac tvrdi kako je došlo do sukoba interesa prilikom zapošljavanja vozača koji, prema njegovim tvrdnjama, nije zadovoljio uvjete. Zbog toga je Bunjac 10. listopada podnio prijavu o sukobu interesa zapovjednika JVP-a Mladena Kanižaja, kao i antikorupcijskom povjerenstvu Hrvatskog sabora i Međimurske županije. Vijećnik kaže kako je vozač koji je dobio posao član

HNS-a, te nema kod 95, a za vrijeme natječaja je bio član Upravnog vijeća. Slučaj je već ranije prijavio gradonačelniku Stjepanu Kovaču i županu Matiji Posavcu. Dodao je kako je u međuvremenu Upravno vijeće JVP-a promijenilo pravilnik o radnim mjestima prema kojem vozač više ne mora biti KV vozač, te napomenuo kako je time indirektno priznata krivnja. Zapovjednik Mladen Kanižaj demantirao je cijeli slučaj navodnog sukoba interesa prilikom zapošljavanja. - Vozač je imao sve uvjete koje mora zadovoljavati za radno mjesto. U to vrijeme više nije bio član Upravnog vijeća, da je bio ne bi mogao

Branimir Bunjac sazvao je u blizini JVP-a Čakovec pressicu na kojoj je govorio o navodnom nepotizmu pri zapošljavanju u Javnoj vatrogasnoj postrojbi

odlučivati o tome. On ima C kategoriju, što je dovoljno za taj posao. U tekstu natječaja

smo imali strože uvjete, nego ih zakon propisuje. Institucije su sve provjerile i sve je bilo usklađeno, rekao je zapovjednik Kanižaj. Mladen Kanižaj je dodao kako je vozač imao dva uvjeta za posao, vozačku kategoriju C kategorije, završenu vatrogasnu školu. - Zaposlili smo vrlo odgovornog vatrogasca, a to što on nema završeni stručni ispit uopće nema veze s tim mjestom zaposlenja. Ja ne vidim ovdje ništa sporno, dodaje zapovjednik. Bunjac je naveo još niz navodnih slučajeva nepotizma u Javnoj vatrogasnoj postrojbi. Kanižaj je sve optužbe demantirao. (dv)

360 ROMSKIH OBITELJI u Međimurju dobiva od države peći ili bijelu tehniku

Matjaš Oršuš: Dobivaju ih nekažnjavani i neće biti prodaje! U romskim naseljima diljem Hrvatske, pa tako i u Međimurju, ovih je dana krenula isporuka bijele tehnike i predmeta za kućanstva u sklopu godišnjeg programa za stambeno zbrinjavanje i poboljšanje uvjeta življenja pripadnika romske nacionalne manjine za 2019. godinu u suradnji sa Središ-

njim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Ovu pomoć u međimurskim romskim naseljima dobit će oko 360 obitelji i to: peći na drva, struju ili plin, hladnjake, škrinje, kuhinje, stolove i stolice. - Ovo znači jako puno za nas Rome. Oni koji nikad

nisu bili ne znaju kako se ovdje živi, ne znaju kako je to kad u zimi nemaš grijanje ili u ljeto nemaš kamo staviti svježe meso, kazao je Matjaš Oršuš, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine u Međimurju, te je najavio da će i sljedeće godine nastaviti s sličnom pomoći u građevinskom materijalu.

U nastavku nam je objasnio da bijelu tehniku nisu mogli dobiti oni koji su kažnjavani te je napomenuo da će se nakon dodjele njegovi suradnici u svakom romskom naselju detaljno provjeravati jesu li ti aparati na svojem mjestu, odnosno da ne bi bili, u međuvremenu, prodani. (sh)

11. listopada 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DARINKA PREMUŠ frizerka, poljoprivrednica i domaćica iz Belice predstavlja Međimurje na natjecanju za Najuzorniju hrvatsku seosku ženu u Ozlju

VIJEST(I) TJEDNA

Pretjeruje li se u roditeljskoj zaštiti djece?

Postavlja se pitanje gdje je granica roditeljske zaštite i brige za samostalno i odgovorno dijete, a gdje takva briga prerasta u prezaštićeni odgoj, takozvani, odgoj pod staklenim zvonom. Danas, u 21. stoljeću, sve više imamo situacije u kojima razvojno uredni četverogodišnjaci nose pelene, djeca jedu samo ako ih roditelji ganjaju oko stola sa žlicom, uče samo ako roditelji sjede uz njih i umjesto njih čitaju lektiru itd. Je li moguće nakon popustljivog odgoja očekivati zrele i samostalne ljude? Odgovore na ta pitanja potražili smo kod Eleonore Glavina, stručnog suradnika, psihologa savjetnika u Dječjem vrtiću Cipelica, koja nam je otkrila puno zabluda današnjih roditelja. Više čitajte u temi broja na str. 4.

Žena zmaj koja stigne sve što zamisli tijekom dana!

(NE) SVIĐA NAM SE

Stigle nove turističke nagrade i potpore

- S puno volje sve se stigne, kaže Darinka Premuš

- Radim najprije u svom frizerskom salonu sa starijom kćeri Melanijom, nakon čega prema potrebi pomažem suprugu Boži u poljoprivrednim poslovima. S obzirom na to da u kući žive tri generacije tu su i standardni kućanski poslovi, ali sve se stigne uz dobru organizaciju ističe vrijedna Beličanka Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan Darinka Premuš iz Belice je supruga, majka Melanije i Helene, baka sedmogodišnjeg Josipa, frizerka, poljoprivrednica koja obožava cvijeće, pjevačica u crkvenom zboru te članica Udruge žena, koja će predstavljati Međimurje i međimurske ruralne žene na 20. natjecanju za Najuzorniju hrvatsku seosku ženu. Naša Međimurka bit će jedna od 22 natjecateljice koje će 12. listopada u Ozlju predstavljati, kako ona sama kaže, običnu ženu koja se ni po čemu ne razlikuje od drugih žena u Međimurju posvećenih obitelji, vlastitom poslu, ali i druženju. Prema propozicijama koje je propisala udruga Uzorna hrvatska seoska žena koja je i organizator natjecanja najuzornija hrvatska seoska žena mora biti stara između 25 i 65 godina, hrvatska državljanka koja živi na selu, uživa ugled u svojoj sredini, ima lijepo uređeno kućanstvo i poljoprivredno gospodarstvo, proizvodi poljoprivredne proizvode i/ili rukotvorine i/ili stvara umjetnička djela.

Radim ono što volim, a uz to pomažem suprugu i obitelji U svojoj sredini žena je poznati borac za razvitak i napredak društvenog, kulturnog i gospodarskog života žene, obitelji i zajednice, a koja do sada nije sudjelovala na

natjecanju za izbor najuzornije hrvatske seoske žene. - Ne znam ni sama kako su me uspjeli nagovoriti na nešto takvo, skromno je odmah na početku rekla Darinka Premuš i dodala: Mislim da niti sam uzorna niti pak nešto više od svih ostalih žena u Belici. Jednostavno radim ono što volim, pomažem suprugu i djeci, a uz to kroz rad Udruge, kao i druge članice, brinem za napredak Belice, društveni život i naše ljude. Na natjecanje ju je prijavila prijateljica uz podršku supruga bez njenog znanja tako da je u principu bila stavljena pred gotov čin. - Nisam odmah prihvatila poziv, no kad su mi organizatori objasnili kako sam prva žena iz Međimurja na natjecanju te da trebam predstaviti svoj kraj, svoju tradiciju i baštinu, nisam se više predomišljala i pristala sam. Naše vrijedne međimurske žene, kaže, zavrijedile su da ih se prikaže i pokaže, da se vidi što i kako rade, ne samo vlastiti posao, već su svugdje u kući i imanju. - I narodna poslovica kaže da žena u Međimurju drži tri ugla v hiži. Radim ono što volim i zadovoljna sam i ispunjena osoba. Svakodnevno sam najprije u svom frizerskom salonu sa starijom kćeri Melanijom, nakon čega pomažem i suprugu Boži u polju budući da se bavimo uzgojem krumpira, kukuruza, pšenice i to na 60-tak hektara, kaže.

Treba reći da svi žive u istoj kući, odnosno složne su sve tri generacije koje uz to ona drži na okupu. - Prvo sam se zapitala zašto ja i što ću pokazati, čime ću prezentirati Međimurje i sebe jer sve što radim postalo mi je praktički svakodnevna rutina, odnosno normalan način života. Tek kad je razgovarala s organizatorima, shvatila je da ima itekako što pokazati i čime se pohvaliti.

- Trebam predstaviti međimurski stol na kojem mora biti domaća autohtona hrana i neke starine. Kako sam iz Belice, naravno da će naglasak biti na jelima koja se temelje na krumpiru. Planiram pripremiti kalapajsanog i pretepenog krompira, krumpir salatu, nekakve kružnjače, domaći kruh i takše stvari. I sve to moram prezentirati u našoj izvornoj narodnoj nošnji.

Pomaže i suprugu Božidaru u poljoprivrednim poslovima

Nebre čovek sam delati Usto, na stolu će se još naći i plodovi s njihovog imanja, sorte krumpira i obavezno obilježja Belice i Međimurja te udruge u čijem radu sudjeluje. - U našem KUD-u sam članica dramske sekcije, a prije sam i plesala, članica sam Udruge žena, pjevam u crkvenom zboru, kaže sa smijehom. Ne dižem se u cik zore niti pak radim do gluho doba noći, dodatno je pojasnila. Naime, dosta ih je u kući pa se posao podijeli i oko kuhanja, pospremanja i rada u polju. Bitno je da se ukućani međusobno dobro slažu, pa je onda lakša podjela i organizacija rada. - To je žena koja praktički funkcionira “24 sata”, s puno volje i sve stigne, opisala je svoju definiciju međimurske ruralne žene naša sugovornica. To ne znači da te žene nemaju vremena za sebe i svoje hobije jer zimi se ipak laganije živi i tada se bave svojim omiljenim aktivnostima. - Naše aktivnosti su uglavnom u večernjm satima, po vuru-dve i čovek si malo počine glavu i dušu. Ipak treba imati i nekakav društveni život, nebre čovek sam delati, poručuje za kraj. Osim toga, dušu odmara i kroz uzgoj i njegu bilja što se vidi po kući prepunoj raznih posuda s cvijećem kojih ne nedostaje po dvorištu i okućnici.

Međimurje je u kategoriji „Destinacije godine” proglašeno u Vinkovcima najuspješnijom destinacijom kontinentalne Hrvatske. „Ova prestižna nagrada zasluga je svih stanovnika Međimurja, svih naših vrijednih ljudi koji uređuju svoj okoliš, naših turističkih djelatnika, svih onih koji promiču vrijednosti svog zavičaja. Trudit ćemo se i dalje te biti još bolji“, rekao je tim povodom predsjednik Turističke zajednice Međimurske županije, župan Matija Posavec. U sklopu nagrade poslovnom sektoru „Turi- stički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku“, hostel Aton Nedelišće osvojio je treće mjesto u konkurenciji 364 hostela u Hrvatskoj. Hostel koji već 11 godina djeluje u sklopu Sportsko-gimnastičkog centra Aton, ugošćuje brojne sportaše, grupe i pojedince iz cijelog svijeta. Uz sve to u naš kraj stigle su i nove turističke potpore. Ovu lijepu priču donosimo na str. 6.

Razbojnička banda u gornjem Međimurju

U tjedan dana dva bezobzirna noćna napada maskiranih osoba dogodila su se u gornjem Međimurju, u kojem po svemu sudeći hara razbojnička banda koja bira “lake mete”, starije osobe koje same žive u kući. Pukom srećom u dva napada nije bilo težih posljedica, osim materijalne štete i straha koji se uvukao u taj dio našeg kraja. - Oko pola dva ujutro čuo sam da je vani nešto lupalo. Znao sam da to moj pas Rex nije napravio, potom sam čuo lupanje po drugi put. Dotrčao sam iz spavaće sobe u hodnik i tamo sam imao što za vidjeti, ispričao nam je 71-godišnji djed Juraj Stojko iz Bukovca, nova ž r tva razbojničke bande koja hara gornjim Međimurjem već neko duže vrijeme. Nemilu priču imamo na str. 8.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. listopada 2019.

RASTU LI NAM djeca sve više pod staklenim zvonom zbog epidemije popustljivog odgoja

U pelenama do četvrte da ih se ne razljuti! Roditelji se danas boje postaviti djeci zahtjeve i granice da se dijete ne naljuti i da ga ne povrijede. Takav stav je potpuno kriv, otkrila nam je psihologinja - savjetnica Eleonora Glavina

Piše: Božena Malekoci - Oletić Foto: Zlatko Vrzan

ostavlja se pitanje gdje je granica roditeljske zaštite i brige za samostalno i odgovorno dijete, a gdje takva briga prerasta u prezaštićeni odgoj, takozvani, odgoj pod staklenim zvonom. Danas, u 21. stoljeću, sve više imamo situacije u kojima razvojno uredni četverogodišnjaci nose pelene, djeca jedu samo ako ih roditelji ganjaju oko stola sa žlicom, uče samo ako roditelji sjede uz njih i umjesto njih čitaju lektiru, roditelji za djecom pospremaju razbacanu odjeću i igračke i k tome se boje postavljati im zahtjeve da ih ne razljute ili povrijede. Tada, ti isti roditelji očekuju preko noći da tako odgojena djeca budu odgovorni i samostalni ljudi. Je li moguće nakon popustljivog odgoja očekivati zrele i samostalne ljude? Odgovore na ta pitanja potražili smo kod Eleonore Glavina, stručnog suradnika, psihologa savjetnika u Dječjem vrtiću Cipelica, koja nam je otkrila puno zabluda današnjih roditelja.

Današnjim roditeljima je teže odgajati djecu

- Današnjim roditeljima je puno zahtjevnije odgajati djecu nego prijašnjim generacijama jer djeca više ne odrastaju u višegeneracijskim obiteljima. Nema baka i djedova u istoj obitelji ili kući niti mogućnosti prenošenja generacijskog znanja o odgoju djece, bez obzira na to bi li ono danas bilo primjenjivo. Kako nema prirodnog prenošenja informacija, roditelji odgovore traže na

internetu, društvenim mrežama, gdje se nude instant rješenja koja nisu primjenjiva za svako dijete. Tako se djeci daju odgovornosti za koje ona nisu spremna ni zrela. Djeca nisu dovoljno zrela da bi znala svoje potrebe, već je to odgovornost roditelja. Roditelji se danas često ustručavaju postaviti pred djecu zahtjeve i granice jer se boje da će dijete naljutiti i povrijediti. - To je potpuno krivo jer se dijete smije naljutiti, samo ga odrasli moraju usmjeravati kako će tu pokazati ljutnju, kao na primjer braniti djeci

Eleonora Glavina, stručni suradnik, psiholog savjetnik u Dječjem vrtiću Cipelica: - Roditelji se pogrešno boje da ako djetetu nešto brane da će pokvariti dobre odnose s njim da u ljutnji udare drugog ili se neprihvatljivo ponašaju. Roditelji pogrešno shvaćaju da ako djetetu nešto zabrana da će isto pokvariti dobre od-

Djeca dnevno trebaju biti najmanje jedan sat u pokretu Kakve su današnje generacije djece po pitanju motorike u usporedbi s prijašnjim generacijama upitali smo čakovečkog pedijatra Igora Šegovića. Ističe da je psihomotorni razvoj djece najintenzivniji u prve tri godine života te unatoč mišljenju da se danas mnoge stvari rade krivo većina današnje djece ima dobar psihomotorički razvoj. - U današnje se vrijeme puno brže dijagnosticiraju odstupanja u psihomotornom razvoju i potom se djeca puno brže uključuju u neku od rehabilitacijskih aktivnosti. Mozak djeteta pokazuje izrazitu plastičnost, odnosno podražaje izvana shvaća kao hranu te se u određenim odstupanjima u razvoju brzo nadoknađuju eventualni deficiti u

nekim stanjima, napominje Šegović. Ističe da je fina motorika djece zahvaljujući korištenju nekih novih tehnologija čak i bolja nego je to ranije bila. Ipak, s druge strane, napominje, nekoj djeci koja nisu tjelesno aktivna nego puno vremena borave pred TV-om, s mobitelima ili računalima psihomotorni razvoj često odstupa od normalnog razvoja. - Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, djeca trebaju imati najmanje 60 minuta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti dnevno, istaknuo je čakovečki pedijatar te dodao kako djeci treba stalno ukazivati na važnost tjelesne aktivnosti koja ima veliki značaj za pravilan psihomotorni razvoj. (sh)

nose s njima. Tako se događa da dozvole djetetu da nosi pelene do 4. godine. Nisu ga odviknuli u dobi od 2 do 2,5 godine da ga ne razljute! Time su, ne znajući, preskočili jednu fazu u njegovu razvoju. Da ga ne razljute kupe mu igračku koju želi, umjesto da razmišljaju koja potreba stoji iza te igračke. Dijete ne mora dobiti igračku koju želi i koja jako puno košta, ali iza toga postoji potreba za igrom. Roditelj mu mora osigurati vrijeme i prostor za igru, ali ne baš tu igračku. Najviše miješaju što su želje, a što potrebe djeteta i boje se ljutnje djeteta kao da su u partnerskom odnosu s djetetom. Roditelji i djeca nisu prijatelji. Današnji roditelji se boje da ako naljute dijete da će se pokvariti odnosi između njih i djeteta pa mu ispune želju samo da se prestane ljutiti, plakati i bacati po podu. Time počinje put u začarani krug u kojem dijete nauči da sve može dobiti i postići ako se ljuti i dovoljno glasno plače. Danas roditelji pate od pogrešnog osjećaja da dijete mora biti stalno sretno i nasmiješeno, a ako nisu da su onda oni loši roditelji. Zbog toga smo suočeni s epidemijom popustljivog odgoja. Roditelji se naprosto boje da ako dijete stalno nije sretno

da nisu dovoljno uspješni kao roditelji.

Dijete se mora znati i samo utješiti

Dijete se mora utješiti ako je ljuto i razočarano te naučiti da se samo zabavi ako mu je dosadno. Pogrešno je stalno umjesto njega tražiti izvanjske poticaje da mu ne bude dosadno. - Neki roditelji u tom zaokupljanju djeteta odlaze u drugu krajnost vodeći ih na brojne aktivnosti da im vrijeme bude ispunjeno. No to nije dobra priprema za pravi život. Bolji put za njegovo odgovorno i samostalno sazrijevanje je zajednički rad s djetetom, uobičajene svakodnevne aktivnosti od spremanja stana, pripremanja hrane, zajedničkog odlaska u kupovinu do zajedničkih šetnji i izleta i pri tome o svemu što se vidi i događa razgovarati s djetetom, objašnjavati mu i dopustiti da sudjeluje u tim aktivnostim makar pri tome bilo puno sporije i nespretnije. Djeca žele surađivati. Morate mu dati do znanja da ga doživljavate, kaže psihologinja Eleonora Glavina. Sjetimo se koliko puta smo radi svoje komocije, da bi bili brži, dijete obuvali, oblačili, govorili nemoj to, to još nije za tebe i odbijati da nam

pomaže. Koliko puta smo mu time poslali krivu poruku i učinili nesamostalnijim i nesposobnijim za ono što je bilo sposobno i spremno. Već sutra, kad je dijete odraslo, se ljutimo što ništa ne radi samo, što nije dovoljno samostalno i odgovorno, već gotovan koji očekuje da sve radite umjesto njega. Pa zar ga pretjerano štiteći nismo sami tako odgojili?

Male Danci od samog početka uče za samostalan život

Maleni Danci se od samog početka obrazovanja pripremaju za život. Djevojčice i dječaci uče kuhati, šivati, peglati, bušiti, piliti, izrađivati svakodnevne predmete i raditi poslove koji su neophodni u svakodnevnom životu, u prostorima koji su opremljeni alatima i materijalima u toj mjeri da kraj učionica imaju skladišta, pa iz škole nakon devetog razreda izlaze kao zreli ljudi, sposobni za samostalan život. Danci su po svim istraživanjima sretan narod koji rano uči biti samostalan i spreman za život, dok mi u obitelji, a ni školi u toj mjeri ne potičemo samostalnost i spremnost za samostalan život, već uvijek očekujemo pomoć sa strane.

11. listopada 2019.1 gs_260x360.pdf gs_260x360.pdf

04/10/2019

10:01

04/10/2019

10:01

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

M C Y M CM Y MY CM CY MY

CMY CY K

CMY

rođendanski popusti - maskota rođe an i po mra asm tond kota rta -sk gla zbpu ensti i pr-og rtaen -ađ glaen zbja en prog brojnato izn -ivla kićra -m kesteni brojna iznenađenja - vlakić - kesteni

Gospodarstvo

JOŠ O PROBLEMIMA u obućarskoj tvrtki iz Goričana

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. listopada 2019.

TURISTIČKE NAGRADE i nova sredstva za njegovo unapređenje stigli u naš kraj

Darko Horvat bi osobno trebao doći u Meiso Željko Pavlic vijećnik MDS-a na aktualnom satu županijske skupštine pitao je kakva je budućnost Meisa iz Goričana. - Za razliku od brodogradilišta 3. maj iz Rijeke koja se rješava javno na sjednici vlade i promovira na konferencijama za medije u krugu tvornice, razgovori oko Meisa odvijaju se u tišini i s nepoznatim ishodom, kazao je Pavlic. Vlada je donijela odluku od 150 milijuna kuna jamstva sredstva za dovršetak gradnje jednog broda, a dat će jamstva za još tri broda. Proteklih godina država je potpomogla rad 3. maja s preko 9 milijardi kuna, a cijelu brodogradnju s preko 35 milijardi kuna, konstatirao je čelnik čovjek MDS-a. Pitao je župana ima li šanse da država otpiše svoja potraživanja prema Meisu, čime bi se ispunili osnovni uvjeti za njegov opstanak ili je ta tužna priča završila, odnosno slijedi li stečaj. Župan je kazao da je Meiso blokiran i da se postavlja pitanje hoće li rad-

nici kad dođe dan isplate dobiti plaću. Kazao je: - Pozivam ministra gospodarstva (Darka Horvata op.a.) da dođe u Meiso i odgovori što će biti s njim stečaj ili deblokada. Iznio je i informaciju da mu je došao potencijalni kupac, koji se žalio na komunikaciju s Ministarstvom gospodarstva. - Pokušali smo i mi preko našeg pročelnika uspostaviti komunikaciju s ministarstvom, ali iz ministarstva ni slike ni tona, kazao je župan. Samo tražimo da se kaže kakva je sudbina namijenjena Meisu. Muči me hoće li radnici dobiti plaće kada dođe dan njezine isplate, kazao je župan. Dodao je da je CERP u čijim je rukama sudbina Meisa, u nadležnosti Ministarstva gospodarstva. - Ministar Horvat sjedi u Upravnom vijeću CERPa, naš je Međimurec i bilo bi u redu da vodi računa o našim građanima. Samo ga molim da kaže radnicima što će se desiti s Meisom, poručio je završno župan. (BMO)

Željko Pavlic načeo je temu Meisa koje je u državnom vlasništvu, a sada ga je “država” blokirala

POGLED ODOZDO

Zajednička fotografija međimurskih sudionika na Danima hrvatskog turizma u Vinkovcima s nagradom za destinaciju godine

MEĐIMURJE - KONTINENTALNA turistička destinacija 2019. godine

U sklopu nagrade poslovnom sektoru “Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku”, hostel Aton Nedelišće osvojio je treće mjesto u konkurenciji 364 hostela u Hrvatskoj Na Danima hrvatskog turizma u Vinkovcima dodijeljene su godišnje hrvatske turističke nagrade. - Koncept godišnjih hrvatskih turističkih nagrada sastoji se od šest kategorija: Destinacija godine, Nagrada za održivi turizam, Inovacija godine, Atrakcija godine, Nagrada poslovnom sektoru (Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku) i nagrada Ljudi u turizmu. Kategorije su formirane u skladu s aktualnom Strategijom razvoja turizma i Strateškim marketinškim planom, sveobuhvatne su te prate i predviđaju svjetske turističke trendove - rekao je voditelj Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula. Međimurje u kategoriji „DESTINACIJA GODINE“ proglašena je najuspješnijom destinacijom kontinentalne Hrvatske. „Ova prestižna nagrada zasluga je svih stanovnika Međimurja, svih naših vrijednih ljudi koji uređuju svoj okoliš, naših turističkih djelatnika, svih onih koji promiču vrijedno-

sti svog zavičaja. Ulaganjem u projekte u turizmu, interpretacijske centre, muzeje, biciklističke staze, vidikovce, ali svakodnevnim predanim radom, postali smo doista prepoznatljiva destinacija a ovime je to potvrdila i struka. Trudit ćemo se i dalje te biti još bolji“, rekao je predsjednik Turističke zajednice Međimurske županije, župan Matija Posavec. U sklopu nagrade poslovnom sektoru „Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku“, hostel Aton Nedelišće osvojio je treće mjesto u konkurenciji 364 hostela u Hrvatskoj. Hostel koji već 11 godina djeluje u sklopu Sportsko-gimnastičkog centra Aton, ugošćuje brojne sportaše, grupe i pojedince iz cijelog svijeta, a svakodnevno unapređivanje kvalitete te ulaganje u edukacije i promocije rezultiralo je ovom nagradom.

Potpore za unapređenje turizma

U Muzeju grada Iloka zamjenica župana Međimurske

županije Sandra Herman, 2. listopada 2019. godine potpisala je s ministrom turizma Vlade Republike Hrvatske Garijem Cappellijem ugovore o sufinanciranju. - Međimurska županija prijavila je zadnju fazu ekomuzeja „Međimurje malo“ za što je odobreno 350.000 tisuća kuna, a ukupna vrijednost projekta je 1,2 milijuna kuna. Po ovom smo programu već u dva navrata dobili novčanu potporu od Ministarstva turizma, što samo potvrđuje da je projekt prepoznat kao kvalitetan turistički proizvod. Turizam strateški razvijamo temeljem programa poput „Masterplana razvoja turizma“ i „Marketinške strategije“, a za naredno razdoblje odlučili smo se za izradu „Studije upravljanja kvalitetom turizma“. Za studiju nam je putem ovog programa odobreno 190.000 kn – kazala je zamjenica župana Sandra Herman. Osim Međimurske županije, svoje su programe prijavile i općine Goričan i Donji

Vidovec, pa je tako za uređenje Interpretacijskog centra „Dravski zlatari“ u Donjem Vidovcu odobreno 560.000 kn, dok je općina Goričan, čiji je ugovor potpisao načelnik općine Goričan Mario Moharić za Interpretacijski centar, dobila 287.000 kn. Također privatnim pravnim osobama iz Međimurske županije dodijeljena su sredstva temeljem Programa „Konkurentnost turističkog gospodarstva“: City projekt d.o.o., Čakovec; „Povećanje standarda i kvalitete hotela Castellum – 90.000 kn, OPG Anton Kojter, Sveti Urban; „Uređenje vinotočja“ – 30.000 kn, OPG Marijan Hren, Brezje; „Ulaganje u ruralnu kuću za odmor“ – 40.000 kn i Biciklopedija d.o.o., Čakovec; „IT tehnologije“ – 30.000 kn. Ukupno temeljem javnog poziva i programa za privatne pravne osobe „Konkurentnost turističkog potencijala“, u Međimurje je stiglo više od 1,5 milijun kuna. (mž)

Ni traga vezivanje rezultata u obrazovanju uz povećanje plaća

aotičan štrajk prosvjetara na vidjelo iznio sav jad i bijedu našeg društva. Već po ustaljenom običaju nitko roditeljima, osim časnih iznimaka u nekolicini škola nije dao izričitu i jasnu informaciju što učiniti s djecom u vrijeme štrajka. Poslati ih u školu ili ne! Nego su se svi izmotavali i odgovornost prebacivali jedni na druge i ograđivali se od nje. stvarnosti je to završilo tako da su mnogi

srednjoškolci umjesto na nastavi završili po kafićima. Tko je odgovoran za to? Cinički se odmahuje rukom: - Pa ionako su sretniji što nisu u školi. Dokle to može biti prihvatljivo i normalno, da djeca nisu sretna u školi ili još sretnija da nema škole. rugo, očito nitko nema snage raskrstiti s uranilovkama. Ispada da u obrazovnom sustavu rade sve sami odlikaši i njihove plaće mogu povećati samo generalno svima.

rezultati državne mature, kao ispita zrelosti, sukusa što su djeca naučila do svoje punoljetnosti su poražavajući. U školi imamo poplavu odlikaša. Hoće li netko iz obrazovnog sustava preuzeti odgovornost za te rezultate? Ili će naprotiv, sniziti standarde znanja? naravno da su prosvjetari odabrali najgori mogući tajming za štrajk, koji se nadovezao na Dan učitelja i državni blagdan, pa izgleda kao da je štrajk

“spojen” u neradni (tje) dan. ako na tome graditi senzibilizaciju javnosti? Čuli smo puno o neujednačenim uvjetima što se tiče opreme i izgleda školama. O onima koje izgledaju kao iz 18. i onima koje izgledaju kao iz 21. stoljeća. Ali ništa, kako poboljšati znanje učenika. lušali smo o reformi obrazovanja, o školi za život iz političke perspektive i kritikama iz redova prosvjetara da ništa nije

K S

pripremljeno kako treba. Gdje su u svemu tome učenici i njihovo obrazovanje? i traga u pregovorima oko povezivanja boljih rezultata u obrazovanju uz povećanje plaća. Čemu se krviti oko šest posto, nek se plaće povećaju i 25 posto, ako naši učenici u usporedbi s drugima postanu toliko upješniji i konkurentniji na tržištu rada. Nije floskula da se uspješno društvo stvara u uspješnom obrazovanju.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

11. listopada 2019.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OKRUGLI STOL na temu lokalne samouprave u sustavu zaštite potrošača

Potrošači trebaju biti bolje informirani o svojim pravima Zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, načelnici općina Selnica, Mala Subotica i Gornji Mihaljevec Ervin Vičević, Valentino Škvorc i Goran Lovrec te dopredsjednik Udruge Ovršni ustanak Radovan Preložnjak, odazvali su se Okruglom stolu koji su u Društvenom domu Vukanovec organizirali Željko Tomašić u ime Društva za zaštitu potrošača Međimurja „Vukanovčar” te Sanja Keretić, dopredsjednica Udruge za zaštitu prava potrošača „Varaždinski potrošač” Varaždin. Okrugli stol održan je u okviru projekta „Međimurski info centar potrošača”, a tema kojom su se sudionici bavili bila je „Jedinice lokalne samouprave u sustavu zaštite potrošača.” Tajnik Društva Vukanovčar Željko Tomašić prisutnima je ukratko pred-

stavio politiku zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj te istaknuo ulogu jedinica lokalne samouprave u istoj. - Republika Hrvatska se još u pristupnim pregovorima ulaska u EU obvezala da će poboljšati prava potrošača te da će u Hrvatskom saboru ustrojiti nezavisno tijelo za zaštitu potrošača, što do sada nije učinjeno. U Republici Hrvatskoj je za provedbe politike zaštite potrošača zaduženo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. No županije, gradovi i općine nemaju nikakve zakonske obaveze donošenja planova provedbe zaštite potrošača, objasnio je, na što se Valentino Škvorc, načelnik općine Mala Subotica nadovezao objašnjenjem da u njegovoj općini djeluje Odbor za zaštitu potrošača.

Načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc kazao je da u općini djeluje Odbor za zaštitu potrošača. iako to nije njihova obveza Ako u županiji postoji udruga za zaštitu potrošača, sve jedinice lokalne samouprave u savjetodavnom tijelu

moraju imati predstavnika te udruge, pojasnio je Tomašić, a na njegove se riječi nadovezala dopredsjednica Udruge za zaštitu prava potrošača „Varaždinski potrošač” Sanja Keretić istaknuvši kako se to odnosi na potrošače – korisnike javnih usluga. Kako u Međimurskoj županiji djeluju četiri udruge za zaštitu potrošača, razgovaralo se o mogućnostima potpore i suradnje između udruga i jedinica lokalne samouprave, budući da udruge imaju ključnu ulogu u informiranju potrošača o njihovim pravima, no osnovni problem u njihovu radu je što nemaju zaposlenih već se njihov rad temelji na volonterstvu. Složili su se da rješenje vide u povezivanju i okrupnjavanju sredstava te objedinjavanju natječaja. (sh)

POTROŠAČKI KOMPAS potrosac@mnovine.hr ili 323-601

Zatražite pomoć i savjet u zaštiti potrošačkih prava Imate li kao potrošač neku primjedbu na kupljeni proizvod ili pruženu uslugu? Želite saznati što više o svojim potrošačkim pravima? Kome i kako napisati prigovor u slučaju povrede istih? Za sve prije nabrojeno u suradnji s udrugom “Vukanovčar”

- društvo za zaštitu potrošača Međimurja, u Međimurskim novinama otvaramo novu rubriku Potrošački kompas u kojoj će se svaki drugi tjedan obraditi i objaviti teme koje se tiču potrošačkih prava, donositi odgovore stručnjaka koji se ba-

ve ovim područjem u Savjetovalištu potrošača Međimurske županija i objavljivati savjete u kolumni Željka Tomašića. Najvažniji dio ove rubrike ste vi - čitatelji i potrošači. Bez vašeg glasa ništa se neće promijeniti. Stoga pokušajte u suradnji s na-

ma pronaći odgovore i rješenja ako su vam ugrožena potrošačka prava. Javite se sa svojim pitanjima ako su vam ugrožena potrošačka prava na email potrosac@mnovine.hr ili na telefon 040 323-601. (mn)

VAŠ SAVJETNIK

Zakon o alternativnom rješavanju sporova? Još 31.12.2016. godine stupio je na snagu Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, temeljem kojeg je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrata objavilo javni natječaj za odabir Tijela za ARPS, te je 11. svibnja 2017. donijelo Odluku o određivanju tijela i dodjeli financijskih sredstava za ARPS za 2017. godinu. Navedenom Odlukom je pet Tijela za ARPS dobilo potporu, svako po 70.000 kn (ukupno 350.000 kn). To su: Sud časti Hrvatske obrtničke komore, Centar za mirenje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Centar za mirenje pri Hrvatskoj udruzi za mirenje, Centar za mirenje Hrvatske obrtničke komora i Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Tragom članka 8. i 16. Zakona, razvidno je da navedena Tijela za ARPS ne poštuju Zakon, jer na njihovom mrežnim stranicama ne postoji Godišnje izvješće o ARPS,

posebno ne sadržaja kako je to propisano Zakonom. S potrošačkog gledišta, zanimljivo je zapaziti, da je jedino Hrvatska udruga za mirenje nezavisna od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, jedna je udruge poslodavaca a tri su u Hrvatskoj gospodarskoj i Hrvatskoj obrtničkoj komori, koje su krovne je kuće domaćeg poduzetništva i obrta, a da nijedna udruga za zaštitu potrošača, pa čak niti savez udruga za zaštitu potrošača nema tijelo za ARPS. Naravno da je takvo rješenje samo nastavak hrvatske politike zaštite potrošača, kojom je potrošač definiran kao slabija strana na tržištu. Kako je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta po mišljenju većine udruga za zaštitu potrošača u izrazitom sukobu interesa kao resor za zaštitu potrošača, ovakav odabir tijela za ARPS i ne čudi.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Potrošači nemaju povjerenja da će im trgovci i njihove asocijacije pomoći pri mirnom rješavanju sporova, te se može zaključiti da je Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, jedan u nizu promašenih Hrvatskih zakon, kojim su trgovci tj. njihove asocijacije potrošile novac, a nisu zaštitili potrošače. Sve dok su i Sudovi časti pri HGK i HOK, a ne pri Savezima udruga za zaštitu potrošača, jasno je da će potrošači u Hrvatskoj biti „slabija strana na tržištu“, a ne „regulatori tržišta“ kao u uljuđenoj Europi. Jasno je da trgovci i potrošači moraju surađivati, jedno zavise od drugih i nijedan od njih ne može biti slabija strana, osim ako tako odredi zakonodavstvo. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je Zakonom o zaštitu potrošača, zabranilo suradnju trgovaca i udruga potrošača, do

Piše: Željko Tomašić te mjere da udruga koja surađuje s trgovcem ne može participirani na javnim natječajima za sufinanciranje projekta udruga za zaštitu potrošača. To su jasni pokazatelji da EU ne diskriminira Hrvatske potrošače, već ih diskriminiranima čini resorno ministarstvo direktnim kreiranjem potrošačkog zakonodavstva.

POSAO I NOVAC: pitanja i odgovori

Apsurdna objašnjenja vlasti za visoka porezna opterećenja

rvatska je porezno i administrativno potpuno nekonkurentna zemlja. A koliko je naša vlast promjenjivih stajališta i neprincipijelna u donošenju svojih odluka pokazuje činjenica da je još krajem prošle 2018. godine donesena odredba u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost kojom je određeno da će se stopa PDV-a s datumom 01. siječnja 2020. smanjiti na 24 posto. Isto je i predizborno obećanje vodeće stranke u državi koje je naišlo na pozitivan odjek građana, posebno onih koji su dio realnog sektora i poduzetnici, budući da upravo oni najviše na svojim leđima osjećaju teret visokih poreznih stopa. No, niti godinu dana kasnije, vlast ozbiljno razmišlja o odustajanju od istoga, pod krinkom potrebe za povećanjem plaća u javnom sektoru. Naime, njihova pretpostavka je da se sa smanjenjem stope PDV-a ne bi učinio značajan efekt na realno gospodarstvo dok bi s druge strane nedostajalo novaca za povećanje plaća zaposlenicima u javnom sektoru. Kada bi ovakvo objašnjenje doista i imalo smisla, očito se zaboravilo na stvaranje pozitivne poduzetničke klime i osjećaja rasterećenja te pogleda u pozitivni smjer u smislu smanjenja poreznog opterećenja koje će bi se osjećalo kada bi se PDV smanjio na 24 posto. pogledom unatrag, socijalni mir i negodovanje sindikata u javnim i državnim službama vlast neprestano kupuje s povećanjima i uvođenjem raznih novih koeficijenata i osnovica, kako bi se smirile tenzije i napadi na nju, ali pri tome nikada ne uzima u obzir isplativost i kvalitetu rada radnika u javnom sektoru i činjenicu da se ne smije svima u javnom sektoru linearno istovremeno povećavati plaća. U javnom sektoru danas postoji više onih koji su preplaćeni, nego oni koji su potplaćeni. To isto pak nije nikako prisutno u pravom realnom sektoru budući da je u njemu rad realnije vrednovan na temelju postignutih rezultata. Visok porez na dodanu vrijednost iako tereti sve građane, najviše ipak tereti upravo privatni sektor. Ako bismo logiku potrebe punjenja proračuna za podizanje nečijih plaća u javnom sektoru gledali kroz stopu PDV-a, zašto ne bismo onda upotrijebili obrnutu logiku pa drastično smanjili stopu PDV-a, otpustili dio radnika iz javnog sektora i omogućili poslodavcima u privatnom sektoru da ih zaposle i da im tamo daju pristojne plaće? S druge strane, zašto se samo unutar tog već postojećeg javnog sustava ne napravi preraspodjela novca, steče-

Piše: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. nih beneficija i napuhanih dodataka na plaću, iz kojih bi se mogle financirati plaće onih koji su potplaćeni, poput liječnika i učitelja? vih dana štrajkaju učitelji i profesori za povećanje svojih plaća. Kako je obrazovanje doista stup razvoja društva, plaće bi im zasigurno trebale biti veće. Ali, da li itko doista prati njihovu učinkovitost? Zbog čega velik broj djece pohađa instrukcije iz različitih predmeta van redovnog školovanja? Zbog čega roditelji moraju s učenicima pisati domaće zadaće, umjesto da se one rade uz mentorstvo i pomoć samih učitelja? Jesu li profesori spremni sami među sobom napraviti razlike tako da se doista prepoznaju oni najbolji i sjajni učitelji među njima i oni među njima koji svoj posao odrađuju „reda radi”? A u smislu samog štrajka, što bi bilo sa plaćanjem poreza i punjenjem proračuna kada bi se privatni sektor pobunio i odlučio štrajkati? Nije li iseljavanje iz zemlje najboljih radnika iz privatnog sektora upravo neka velika vrsta štrajka prema cijelom sustavu? Što je država poduzela da zaštiti te radnike? Ništa. posljednjih dvadesetak godina u ovoj državi se nije promijenilo gotovo ništa, osim što se smanjio broj građana, zaposlenih u privatnom sektoru i broj djece u školama, a povećali porezi i broj onih koji ovise o javnim proračunima. Ima li to doista dalje smisla? Jesmo li sposobni konačno stvoriti moderno proeuropsko gospodarstvo umjesto ovo socijalnog tipa? Stanje i funkcioniranje naše države je ponekad doista teško opisati. Apsurde i nelogičnosti koje proživljavaju građani treba preživjeti u našoj državi da bi ih se shvatilo. S obzirom na to da je nažalost Hrvatska visokopolitizirana zemlja u kojoj se politika miješa doslovno u sve, možda je došlo vrijeme za političku stranku koja će biti zaštitnik privatnog sektora, poduzetnika i njihovih radnika? Kandidata za isto ima mnogo, samo je potreban neki „klik” da ih okupi.

Crna kronika

SLAKOVEC

Vozačica sletjela u jarak kraj ceste U subotu, 5. listopada 2019. godine oko 5:10 u Slakovcu, dogodila se prometna nesreća u kojoj 21-godišnja vozačica osobnog automobila čakovečkih registarskih oznaka, brzinu kretanja vozila nije prilagodila osobinama, stanju i vidljivosti ceste. Zbog toga je u zavoju izgubila nadzor nad vozilom koje je sišlo izvan kolnika i

udarilo u kosinu cestovnog jarka te se višestruko prevrnulo. Vozačica i 23-godišnji putnik vozilom hitne pomoći prevezeni su u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje su zadržani na liječenju, dok će se težina ozljeda i kvalifikacija događaja naknadno utvrditi, stoji u priopćenju međimurske policije. (dv)

PALINOVEC

19-godišnji vozač udario u hidrant

Jedva prepoznatljiv automobil na mjestu nesreće u Palinovcu U Palinovcu se prošle subote kasno navečer 21:50 dogodila nesreća prilikom koje je vozaču utvrđena prisutnost alkohola u krvi od 1,14 grama po kilogramu. Kako doznajemo, 19-godišnji vozač

nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti, pa je prilikom toga udario u hidrant. Na teren su izašli vatrogasci, a vozač je prebačen u bolnicu gdje su mu utvrđene lakše tjelesne ozljede. (dv)

KRAĐE ČAKOVEC

Hrabri građanin oduzeo plijen razbojniku

U utorak, 8. listopada 2019. godine oko 17 sati u Čakovcu, prilikom šetnje Ulicom Vladimira Nazora, 75-godišnjakinji s leđa prišao je nepoznati muškarac te joj iz ruke istrgnuo torbicu u kojoj su se nalazili mobiteli, novčanik s osobnim dokumentima i novcem. Nakon drske krađe počinitelj se trčeći udaljio s mjesta događaja prema Ulici dr. Ivana Novaka, gdje ga je u bijegu pokušao zaustaviti nepoznati građanin te je tom prilikom počinitelj odbacio ukradenu torbu sa stvarima i pobjegao prema Mlinskoj ulici. U događaju 75-godišnjakinja nije ozlijeđena te nije nastala materijalna šteta. Policija je objavila opis počinitelja: muškarac starosti oko 20 godina, slabije tjelesne građe, visine oko 170 cm, smeđe kratke kose, obučen u majicu dugih rukava svijetlo-maslinaste boje i hlače svijetlo smeđe boje, dok je na nogama imao obuvene tenisice svjetlije boje. (dv)

81-godišnjakinji ukradena torba u Vukovarskoj

U ponedjeljak, 7. listopada 2019. godine nešto prije 11 sati u Čakovcu, Vukovarskoj ulici, na ulazu u stambenu zgradu, nepoznati počinite-

lja prišao je 81-godišnjakinji te joj iz ruke istrgnuo torbu u kojoj se nalazio novčanik s novcem, osobnim dokumentima i bankovnim karticama. Nakon drske krađe počinitelj se s ukradenom torbom udaljio u nepoznatom smjeru. Materijalna šteta procjenjuje se na oko tisuću kuna, dok u događaju 81-godišnjakinja nije ozlijeđena, stoji u priopćenju međimurske policije. Počinitelj je mlađi muškarac nižeg rasta, obučen u sivu jaknu s kapuljačom na glavi. (dv)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BANDA RAZBOJNIKA hara gornjim Međimurjem, 71-godišnjak u Bukovcu nova žrtva noćnog napada

DIVLJAČKI NASRNULI na Jurja Stojka, spasio ga Rex! - Odveli su me do kreveta u spavaćoj sobi i tamo sam se borio s jednim od njih, ispričao nam je napadnuti Juraj koji se sam obračunao s izgleda dobro “uigranom” razbojničkom ekipom - Oko pola dva ujutro čuo sam da je vani nešto lupalo. Znao sam da to moj pas Rex nije napravio, potom sam čuo lupanje po drugi put. Dotrčao sam iz spavaće sobe u hodnik i tamo sam imao što za vidjeti, ispričao nam je 71-godišnji djed Juraj Stojko iz Bukovca, nova žrtva razbojničke bande koja hara gornjim Međimurjem već neko duže vrijeme. Juraj živi sam u kući preko 25 godina, a prvi susjedi su mu vikendaši. Nekada se bavio poljoprivredom, obrađivao je vinograd i zemlju, no zbog starosti više ni to ne može raditi. Vidno uznemiren i sa drhtavim glasom prepričao nam je što se te kobne noći dogodili. Zamaskirani razbojnici polupali su staklo na ulaznim vratima te rukom otključali vrata. Svo troje

navalilo je unutra te je zatim za 71-godišnjeg djedicu započela agonije koja je trajala oko pola sata.

Pritisli ga uz krevet, potom zaključali u kupaonicu

Odveli su ga do kreveta u spavaćoj sobi i tamo se borio s jednim od razbojnika. Fizički je nasrnuo na njega te su zatražili novac. Siroti djedica pružio je otpor razbojnicima, a od grubih pokreta zadobio je ozljede po licu, rukama i gornjem dijelu tijela. Govorili su književnim jezikom. - Daj pare, pare, prije ćemo otići, govorili su mi, a ja njima da nemam ništa. Sve su prevrnuli, ormare, krevete, police. Nisu mogli ništa naći, išli su i u škrinju gdje držim meso. Odupirao sam se, morao sam se. Udario me

PALOVEC Dijete i maloljetnik počinili dvije krađe

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su dijete i maloljetnik s područja Međimurske županije, počinili dva kaznena djela teške krađe, izvijestila je PU međimurska. Naime, sredinom kolovoza ove godine provalili su u dvije obiteljske kuće u Palovcu, Glavnoj ulici, odakle su ukrali razni nakit i novac. Ukupna materijalna šteta procjenjuje se na oko 25.000 kuna. Prema osumnjičenicima dostavit će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu za mladež, kao dopuna prethodno dostavljenih kaznenih prijava protiv nepoznatog počinitelja. (sh)

11. listopada 2019.

Vidno uznemireni djed Juraj pokazao nam je ozljede koje je zadobio u obračunu s razbojnicima

DORH

i držao prikovanim uz krevet. Kad su premetali cijelu kuću, zaključali su me u kupaonicu, prepričao nam je djedica vidno uznemiren, popodne nakon tog nemilog događaja. Ostatak razbojnika njuškao je po ostali prostorijama u kući, kuhinji, spavaćoj sobi i špajzi ne bi li pronašli novac. U jednom trenutku djedov čuvar i najbolji prijatelj, pas Rex, skočio je na njih te ih rastjerao. Razbojnici su se potom udaljili u nepoznatom smjeru te nakon svog pohoda nisu ništa uspjeli ukrasti.

Policija intenzivno traga za počiniteljima

Iako je bio u šoku, djedica se snašao te je kroz prozor kupaonice iskočio van na zemlju i ponovno ušao u kuću s prednje strane. Kad se vratio u kuću uočio je da su mu iz utičnica iščupali telefonske žice. Sreća u nesreći je bila što je pronašao mobitel dole na podu pa je mogao odmah pozvati svoju kćerku Danicu i policiju. Policija je brzo došla na mjesto razbojništva, napravila je očevid te kako kažu u PU međimurskoj “intenzivno tragaju za nepoznatim počiniteljima”. Nadamo se da će uskoro dolijati, kako sve ne bi preraslo u serijske napade na starije osobe. Ovaj slučaj napada, isto kao i onaj od proteklog tjedna u Železnoj Gori, naime govori

- Daj pare, pare, prije ćemo otići, govorili su mi, a ja njima da nemam ništa. Sve su prevrnuli, ormare, krevete, police. Nisu mogli ništa naći, išli su i u škrinju gdje držim meso. Odupirao sam se, morao sam se

da se radi o već dobro “uigranoj” ekipi kojoj su glavna meta starije i nemoćne osobe, odnosno ljudi koji se ne mogu sami obraniti. Obrazac pohoda u pljački bio je vrlo sličan. Razbojnici traže mirna i skrivena mjesta u brežnom Međimurju gdje ih nitko ne može uočiti. Sreća u nesreći je ovog puta bila što se nije dogodila ništa gore te da razbojnici nisu uspjeli ukrasti ono što su naumili. Na mjesto nesretnog događaja došla je hitna pomoć koja je utvrdila da je 71-godišnji Juraj srećom lakše ozlijeđen. Međutim, ovi nemili slučajevi zabilježeni u posljednjih tjedan dana doslovno su utjerali strah u kosti stanovnicima gornjeg Međimurja, posebice onima koji u kućanstvu žive sami, te se svi pitaju tko će biti sljedeći na redu. (Sanja Heric)

Provodi se istraga protiv J. Baloga iz Kuršanca Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 30. rujna donijelo rješenje o provođenju istrage protiv hrvatskog državljanina 1981. godišta zbog počinjenja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, stoji u priopćenju DORH-a. Postoji osnovana sumnja da je 38-godišnjak, 15. lipnja

2019. u Kuršancu, upravljao pod utjecajem alkohola s najmanje 1,40 g/kg apsolutnog alkohola u krvi osobnim automobilom zbog čega je vozio suviše velikom brzinom i na ravnom dijelu ceste izgubio kontrolu nad vozilom koje je skrenulo u desno izvan kolnika, gdje je došlo do udara u pješakinju koja je stajala uz

desni rub kolnika, a potom je vozilo prignječilo pješakinju uz ogradu kuće. Pješakinja je zadobila osobito teške ozljede, amputacija desne potkoljenice, komplicirani prijelom i nagnječenje lijeve potkoljenice i traumatski šok. Podsjetimo, obiteljska šetnja u Zagrebačkoj ulici u Kuršancu pretvorila se u

stravičnu scenu. 38-godišnji vozač J. Balog izgubio je kontrolu nad volanom i na ogradu priklještio 21-godišnju mještanku Jagodu Ignac. Tom prilikom dogodila se stravična scena s obzirom da joj je na licu mjesta otkinuta desna noga. Na lijevoj nozi imala je također otvoreni prijelom. (dv)

11. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Život u Međimurju

CENTAR DR. RUDOLF STEINER U DONJEM KRALJEVCU

FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE

Uspješno održan Vikend praktične biodinamike – jesen 2019.

Međimurski konj na murskoj gmajni

Centar dr. Rudolfa Steinera uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede Mreže za ruralni razvoj i ove je godine organizirao od 27.29. rujna 2019. manifestaciju pod nazivom Vikend praktične biodinamike – jesen 2019. Kako svaki ciklus pripreme biodinamičkih pripravaka počinje u vrijeme oko dana Sv. Mihaela (29. rujna) ove godine se idealno poklopio s vikendom u kojem su se održala predavanja i radionice. Po prvi puta u Hrvatskoj gostovao je dr. Reto Ingold, vrhunski stručnjak agronom, specijalist i savjetnik za biodinamičku poljoprivrednu proizvodnju. Dr. Ingold ujedno je i koordinator akreditacijskog

vijeća Demeter International, krovne organizacije za biodinamičku poljoprivredu. Stoga nam je bila iznimna čast ugostiti jednog ovakvog stručnjaka kako bi prenio djelić svoga znanja i zainteresiranim slušačima u Hrvatskoj. U petak 27. rujna s početkom u 18 sati u prostorijama Centra dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu organizirano je predavanje za zainteresirane goste. Gotovo 70 posjetitelja iz Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine, prisustvovalo je predavanju dr. Ingolda i doslovno se tražila stolica više. Tema je bila zanimljiva i nova za naše proizvođače – kroz primjer projekta biodinamičkog uzgoja u

pustinji u Tunisu prikazana je poveznica s biodinamičkom proizvodnjom u Europi, odnosno potenciranje proizvodnje po biodinamičkim načelima u Hrvatskoj. Nakon predavanja uslijedila su raznovrsna pitanja predavaču što se pretvorilo u cjelovečernju debatu razmišljanja i diskusija kojima je zajednički nazivnik bila biodinamika kao vrsta samoodržive i regenerativne poljoprivredne proizvodnje. Uz poslužen catering predavanje je završilo u kasnovečernjim satima. U subotu 28.rujna u Lužanu Biškupečkom, u Varaždinskoj županiji, održana je radionica izrade biodinamičkih pripravaka. Na OPG Vukelić

Zajednička slika predavača Reta Ingolda (u sredini) i sudionika predavanja u Centru Rudolfa Steinera. Predavanju su bili nazočni biodinamičari iz Maribora, Slovenije,Banja Luke, Međimurja i Hrvatske

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

Stidljive zaklade

eć nekoliko godina stidljivo raste broj zaklada u Hrvatskoj, što je fenomen post kapitalističkog društva. Broj zaklada u Europskoj uniji iznosi više stotina tisuća, a u Hrvatskoj do danas samo nekoliko stotina. Zaklade su u Europi počele brojčano raste osamdesetih godina prošlog stoljeća, kad je shvaćeno da socijalna država ne može pokriti sve potrebe. Drugačije rečeno, postkapitalizam je pokazao mišiće. eđimurska županija pokrenula je svojedobno zakladu Katruža za pomoć bolesnima i onima kojima treba pomoć. Zaklada Fonda hrvatskih branitelja pomaže već duže vrijeme učenike i djecu branitelja, zaklada Hrvatska za djecu pomaže djeci, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva dakako civilno društvo, Hrvatska zaklada za znanost razvoj znanosti i tako dalje.

ako se tako ne zovu, zakladama se na određeni način može smatrati i stipendiranje učenika i studenata od strane lokalnih zajednica jer je to postalo gotovo pravilo. Uz Međimursku županiju, danas gotovo svaka općina Međimurja izdvaja novac građana za svoje najsiromašnije studente. ovremeno se čuje za privatne zaklade. Tako za zakladu Soljačić koja nagrađuje najbolje srednjoškolce Hrvatske, a zadnje tri godine i za zakladu Mikec u Međimurju. Konkretno, zaklada Antuna Mikeca porijeklom iz Cirkovljana, danas zagrebačkog poslovnog čovjeka, a nekad studenta iz Međimurja u Zagrebu, osigurava godišnje 800.000 kuna s kojima se stipendira pedesetak međimurskih studenata, a daje stipendije od 1200 kuna mjesečno.U javnosti se počesto pogrešno misli da se oni koji osnivaju zaklade time žele hvaliti, pogotovo kod privatnih zaklada. To je pogrešna prosudba,

dr. sc. Reto Ingold, koordinator Akreditacijskog vijeća Demeter Internacional i instruktor vježbenika za biodinamičku poljoprivredu pripremao se pripravak 500 te su se pokazali svi ostali pripravci i ujedno se pojasnilo način izrade, skladištenja kao i sama primjena pripravaka. Gost predavač dr. Ingold objasnio je principe pripravaka nazočnim polaznicima radionice iz Hrvatske kao i polaznicima iz CERD-a (Centra za ruralni razvoj ) iz Laktaša u Bosni i Hercegovini s kojima Centar dr. Rudolfa Steinera ima dugogodišnju suradnju. Nažalost iznenadan i neumoran pljusak na samom kraju radionice donekle je omeo njen kraj ali to nije zasmetalo niti domaćinima niti sudionicima. Završetak vikenda praktične biodinamike održan je u nedjelju 29. rujna u Ivanovcu, u Međimurskoj županiji, u poslijepodnevnim satima kada je održana druga radionica izrade biodinamičkih pripravaka, odnosno pripravka 500, na OPG Šegović. Pritom su napunjeni i zakopani rogovi krava za pripravak 500 te se druženje produžilo do ranih večernjih sati. (S.Z., foto J.Š.)

Murske gmajne, pašnjaci u poplavnom području rijeke Mure koje Mura za visokih vodostaja redovito plavi, do prije nekoliko desetaka godina vrvjeli su stokom s obližnjih seoskih domaćinstava. Na nekoliko hektara pašnjaka ispašu je nalazilo i preko stotinjak grla krava, konja i ostalih domaćih životinja. Danas je idiličnu sliku gmajne sa stokom na ispaši gotovo pa nemoguće vidjeti, stoke na domaćinstvima više nema, a gmajne su ostale prazne, bez svojih prirodnih “kosilica” prepuštene procesu sukcesije. Nažalost, mnoge od njih danas su prepune invazivnih biljnih vrsta, poput ambrozije ili zlatošipke. Gotovo pa usporedno, sličnu sudbinu kao i gmajne, doživio je i međimurski konj, autohtona hrvatska pasmina konja koja se ubraja u pasminu teških, hladnokrvnih konja. Nastao je na području današnjeg Međimurja s prijelaza 18. na 19. stoljeće iz jednostavnog razloga: potrebe ljudi za konjem takve građe i karakteristika u svakodnevnom životu. Uzgojen kao radni konj, krupnog rasta i čvrste građe, uravnotežena karaktera i skromnih zahtjeva držanja i hranidbe, bio je idealan za rad u poljoprivredi, za vuču ili kao “foringaš”. Generacije Međimuraca cijenile su ga i poštivale jer je bio dio njihovog svakodnevnog življenja i egzistencije, ali i mjerilo socijalnog statusa, a početkom 20. stoljeća brojnost mu je prelazila desetak tisuća grla. Pojavom traktora i ostale mehanizacije, gotovo pa preko noći, izgubio je svoju svrhu i namjenu. Danas se na prostoru Međimurja zadržalo jedva tridesetak grla. Javna ustanova Međimurska priroda je 2015. godine provela projekt prekogranične suradnje

Za sva pitanja i prijedloge oko zaštite prirode Međimurja posjetite našu webstranicu: medjimurska-priroda.info.

Mađarska-Hrvatska i na 8 hektara murske gmajne u Žabniku ustanovila “ergelu” međimurskog konja, s matičnim fondom od 8 selekcijski odabranih kobila međimurskog konja. Klasična win-win situacija u kojoj se kroz institucionalizaciju grla očuvao značajan genetski materijal ugrožene pasmine od nepovratnog gubitka, a s druge strane gmajna je opet zaživjela i uz pomoć ispaše konja prkosi procesu sukcesije. Konji (točnije kobile!) su za pašnjak u Žabniku kupljeni iz zemaljskog uzgoja, većinom od vlasnika starije životne dobi koji za svoja grla više nisu mogli brinuti. I to je sudbina većine grla, naime, u vlasništvu su ljudi starije životne dobi koji više ne mogu brinuti o njima. Na njihovim gruntištima su se do sada zadržali samo i isključivo zbog ljubavi i sentimentalnosti jer ekonomske isplativnosti držanja već duže vremena nema, pa se nasljednici jako teško odlučuju za zadržavanje grla i daljnju brigu o njima. Danas, gotovo 4 godine nakon što su grla dovedena na gmajnu u Žabnik, možemo slobodno reći da svoju namjenu u revitalizaciji gmajne savršeno ispunjavaju. Ispašom prkose procesu sukcesije i pašnjak održavaju u povoljnom stanju očuvanosti. Iako povećanje brojnosti grla nije bio cilj u samim počecima projekta, ustanova Međimurska priroda odradila je brojne predradnje i po tom pitanju. Međutim, broj grla je i do danas ostao na početnih 8. Četiri godine iskustva pokazale su da bez jakog zemaljskog uzgoja nema očuvanja pasmine, a za to je potreban značajan zaokret u politici, programima i projektima očuvanja međimurskog konja, na lokalnoj, a posebice na državnoj razini. Do vremena dok se to ne dogodi, očuvanje međimurskog konja biti će na klimavim temeljima ljubavi i sentimentalnosti vlasnika.

Moderna elektronička komunikacija s korisnicima vodnih usluga Međimurskih voda d.o.o. - e-Građani : https://pretinac.gov.hr/KorisnickiPretinac/eGradani.html

osnivači privatnih zaklada dobro znaju zašto daju svoj novac. Niti Soljačić niti Mikec ne žele se posebno hvaliti, već naprosto žele pomoći određeni razvojni cilj. ako na primjer, zaklada Mikec ima u statutu zapisano da pomaže radi poticaja izvrsnosti studentima koji trebaju pomoć, no moraju imati ocjene u prosjeku 4,3. Ne samo to, cilj je dalekometan, stvaranje moralnih i etičnih međimurskih intelektualaca, koji će kad postanu poduzetnici, i sami darivati buduće međimurske studente i tako pomagati zajednici iz koje su potekli.

Koristite elektroničku uslugu.

Prijavom u sustav e-Građani omogućen je pristup portalu na kojem građani mogu za svoja potrošna mjesta imati uvid u pregled zaduženja i uplata, pregled upisanih stanja vodomjera, te ispis računa za razdoblje do godinu dana unatrag.

Ujedno možete od Međimurskih voda d.o.o. zatražiti ukidanje slanja papirnatih računa. Elektroničkom uslugom unapređujemo odnos s potrošačima!

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. listopada 2019.

Čakovec 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Hotel su postavili djelatnici Međimurske prirode Velimir Bašek i Sara Srša, dok je edukaciju održala Ivana Rojko

POMOZIMO IM! Pčele, bumbari i ostali oprašivači nestaju alarmantnom brzinom

Otvoren hotel za kukce u Perivoju Zrinski

Josip Varga traži potpuno izvješće požara u Totovcu kojeg nikako da dobije

ČAKOVEČKI VIJEĆNIK Josip Varga (HNS) zabrinut zašto još nema izvješća o požaru otpada u Totovcu

Perhoč: Sanacija odlagališta do 21. listopada

Odlagalište funkcionira bez ikakvih problema. Sve rezultate analize dostavit ćemo Gradskom vijeću i mještanima Totovca, obećao je direktor ČAKOM-a

Vijećnik HNS-a Josip Varga prvi se javio na aktualcu pitanjem zašto još uvijek na sjednici nema Izvješća o požaru na odlagalištu otpada u Totovcu. - Izvješće o tome je bilo obećano, pa me zanima koja to izvješća možemo očekivati i kada, pitao je vijećnik Varga. Gradonačelnik je odgovor kako će direktor GKP Čakoma Ivica Perhoč reći što čekamo po pitanju požara na odlagalištu u Totovcu. - Poštovali smo rješenje inspektora zaštite

okoliša. Do 21. 10. sanirat će se opožareni otpad na tlu odlagališta. Odlagalište funkcionira bez ikakvih problema. Dio troškova sanacije ide iz osiguranja, a dio na teret poslovanja Čakoma. Postoje analize zraka, vode i tla. Sve rezultate dostavit ćemo Gradskom vijeću i mještanima Totovca, a uzrok požara je samozapaljenje. Očekujemo obeštećenje od osiguravajuće kuće te ukupno financijsko izvješće, odgovorio je čelni čovjek Čakoma. (dv)

U spomeniku parkovne arhitekture Perivoj Zrinski uz pomoć učenika 1. Osnovne škole Čakovec, čuvari prirode iz Javne ustanove Međimurska priroda postavili su 25. rujna hotel za kukce. Učenici su samim postavljanjem naučili kako privući korisne kukce izgradnjom i postavljanjem hotela te koju korist svi mi imamo od samih kukaca. Posljednjih dana intenzivno se priča o globalnom zatopljenju i utjecaju klimatskih promjena na prirodu i okoliš u kojem se nalazimo. Ljudi, osim što su glavni uzrok klimatskih promjena, čak 60% kopnenih staništa prilagodili su upravo sebi. Nekim životinjama i biljkama ovi uvjeti odgovaraju te možemo očekivati da će se brojnost nekih vrsta poprilično povećati, a pravi primjer za to su stjenice čiju najezdu primjećujemo ovih dana. No, kako to da onda pričamo o masovnom izumiranju vrsta u svijetu? Većina biljnog i životinjskog svijeta ne

može se tako brzo prilagoditi novonastalim promjenama i populacija im polako počinje opadati sve dok vrsta ne izumre. Posljednjih godina pčele, bumbari i ostali oprašivači nestaju alarmantnom brzinom. Nestanak nekih vrsta gotovo da ni ne primijećujemo tako dugo dok za nas ne krenu direktne posljedice. Zato se postavljanjem hotela za kukce želi ljudima skrenuti pažnju da je briga o njima moguća i u urbanim sredinama. Ulaganjem nekoliko sati u izgradnju hotela on može postati dom za tisuće korisnih kukaca koji nam pomažu u održavanju bioraznolikosti. Osim što su korisni, hoteli mogu biti dizajnirani da se bojom i oblikom uklope u okoliš, pa tako i onaj moderniji. Ispred hotela za kukce bit će prirodna livadna gredica na kojoj će pčele i leptiri rado dolaziti na ispašu, a naći će se i prikladno mjesto za prezimljavanje. (rr)

Zašto u Lavoslava Ružićke ne radi javna rasvjeta? Ivica Perhoč rekao je da će dostaviti izvješće analize zraka, vode i tla, ali nije rekao kada

Kovač se pohvalio za lobiranje u Zagrebu Točku donošenja odluke i usvajanje Polugodišnjeg izvješća o izvršenju proračuna i radu gradonačelnika dodatno je pojasnio gradonačelnik Stjepan Kovač. - Radilo se puno, ali posebno sam ponosan na lobiranje u Zagrebu vezano uz projekt sanacije nadvožnjaka od 10 milijuna kuna. Uz to, konačno se kreće u

izgradnju Centra za odgoj i obrazovanje vrijednosti 70 milijuna kuna. No, to i je posao gradonačelnika da dogovaranjem privuče što više vanjskih sredstava, a što manje vlastitog proračuna te da se tim novcima nešto radi na području grada, rekao je gradonačelnik o svom radu u prvih pola godine. (dv)

Na aktualom satu, vijećnik Radovan Kavran postavio je pitanje radi li led rasvjeta u Gradu Čakovcu, je li pregledano gdje ne radi i što treba zamijeniti? Konkretno u ulici Lavoslava Ružićke ne rade rasvjetna tijela, napomenuo je. Ivica Pongrac koji je nadležan za komunalna pitanja grada Čakovca odgovorio je da je projekt led rasvjete završen, ali je dano niz primjedbi izvođaču radova. Problem je, između ostalog, u instalacijama. Problemi će biti riješeni

do kraja godine. Pongrac je dodatno pojasnio kako je u 2018. godini u ožujku trošak javne rasvjete iznosio je 102.400 kuna, a u istom razdoblju ove godine iznosio je 45.000 kuna. U svibnju 2018. iznosio je 71.00, a ove godine 28.000 kn. U kolovozu 2018. 79.000, a ove godine 31.000 kn. Vidljiva je ušteda, s tim da je u većinu mjesnih odbora uvedena cijelonoćna rasvjeta, poboljšano je osvjetljenje na južnoj obilaznici te na rotorima, zaključuje. (dv)

Učenice I. Osnovne škole dočekali su novi par vjeverica U ČAKOVEČKI PARK uselio novi par crvenih vjeverica

Ivica i Marica stigli nakon Pere i Zrinke U nastambu postavljenu u Perivoju Zrinskih uselio je novi par crvenih vjeverica. Nastavak je to projekta Repopulacija obične ili crvene vjeverice u Perivoju Zrinskih u Čakovcu, a koji u suradnji sa Zoološkim vrtom Grada Zagreba, Gradom Čakovcem, Javna ustanova Međimurska priroda i tvrtkom Cedrus d.o.o. Čakovec, provode učenici I. Osnovne škole Čako-

vec. Sedmogodišnji mužjak i ženka odmah su dobili imena – Ivica i Marica. Za razliku od Pere i Zrinke, para vjeverica koji je iz nastambe izašao na proljeće, riječ je o iskusnom paru koji je već imao nekoliko legla, pa se može očekivati da će imati i mlade. Novi će par vjeverica u nastambi prezimiti te na proljeće biti pušten u Perivoj Zrinskih. (dv)

Dobro je znati

11. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Cvječara Ružica

TIF baloni

Sajam Vjenčanja Nedjelja, 13. listopada

- Hotel Panorama Prelog od 14 do 19 sati • revija vjenčanica u 17 sati • promo cijena svatovskih menija uz mnoštvo korisnog i zabavnog sadržaja

Hortikultura i floristika Veronika

11. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 13

IZLOŽBA GLJIVA U ČAKOVCU pokazala stranu ljekovitosti i široke kulinarske primjene “šumskog mesa”

Hrastova sjajnica liječi rak!? U vrijeme kada se ljudi vraćaju prirodi i sve više posežu za biljkama kao pomoć u liječenju najtežih bolesti, gljive su izbile u prvi plan. Uz već poznate vrste, doznali smo imena i nekih novih koje rastu tu oko nas, poput brezine gube i hrastove sjajnice Piše: Vlasta Vugrinec Čakovečko gljivarsko društvo Smrčak minulog je vikenda u središnjem gradskom lokalu organiziralo prvu u nizu ovogodišnjih izložbi gljiva. Iako sezona i trenutačno vrijeme bez kiše ne pogoduje rastu i razvoju gljiva, članovi Društva ipak su se potrudili i izložili impozantni broj primjeraka šumskog mesa. Gljive su brali diljem zemlje od Gorskog Kotara, Zagorja i Prigorja do Podravine - Prikupili smo 200-tinjak vrsta gljiva, rekao je na otvorenju predsjednik Društva, Vladimir Mislović. Između ostalog, mogu se vidjeti uobičajeni primjerci pečurki, gnojištarki i muhara do tako često spominjanih vrsta ovih dana, famoznih tartufa kojih ima i u Međimurju samo je pitanje njihove kvalitete. Istina, nije ih još našao u Međimurju no, kaže niti ih ne traži. Bitno mu je skupiti što više primjeraka gljiva, pokazati ih ljudima te ih educirati o branju, čuvanju i uporabi.

Brezina guba i hrastova sjajnicagljive budućnosti

U vrijeme kada se ljudi vraćaju prirodi i sve više posežu za biljkama kao pomoći u liječenju najtežih bolesti, gljive su izbile u prvi plan. Uz već poznate vrste, doznali smo imena i nekih novih koje rastu tu oko nas. - Brezina guba ili čaga, danas je jedna od najljekovitijih gljiva. Najpoznatija je u liječenju bolesti dišnog su-

stava i to od obične prehlade, upale grla i sinusa preko astmi i bronhitisa pa sve do teških upala pluća i tumorskih oboljenja. Isto tako, čaj od njenog plodišta jača imunitet, a ima i jako antibakterijsko i protuupalno svojstvo. Naravno, to je samo dio “čudesnih” svojstava brezine gube koja povoljno djeluju na ljudski organizam za razliku od stabla na kojem parazitira i time ga uništava. Za hrastovu pak sjajnicu, kaže da je biljka budućnosti jer je zasada, jedini dokazani lijek protiv karcinoma i to više vrsta. - Vrlo ju je teško pronaći, dosta je rijetka i skupa, kaže predsjednik Mislović. Tvrde je građe, pa se od nje rade čajevi i tinkture. U gljivi su potvrđene esencijalne i neesencijalne aminokiseline, organske kiseline, polisaharidi, beta glukani, triterpenoidi, kumarini, saponini, fitoncidi, vitamini, makro i mikroelementi…. Istina, gljiva je još uvijek predmet intenzivnog istraživanja što će reći da njena ljekovitost nije upitna.

Vesela kulinarska atmosfera s prošlogodišnjih Dana zahvalnosti u Nedelišću

NEDELIŠĆE

Cijela subota u znaku plodova zemlje

- Hrastova sjajnica još je uvijek predmet intenzivnog istraživanja što će reći da njena ljekovitost nije upitna, ističe Vladimir Mislović

Šumsko meso doista može zamijeniti ono pravo

Uz ljekovitost, na izložbi su se mogle doznati i kulinarske vrijednosti gljiva za koje se s pravom kaže da su šumsko meso. - Meni je žao što se gljive najviše pripremaju onako, pečene s jajima, požalila se Beata Mislović iz Čakovca, iskusna beračica gljiva i članica Društva.One se doista

Nedelišće će u listopadu ponovo postati središte i okupljalište zaljubljenika u domaće plodove zemlje, gastro tradiciju i kulturnu baštinu međimurskog kraja. Najdugovječnija i najveća jesenska manifestacija u Općini Dani zahvalnosti za plodove zemlje, ove godine 16. po redu, održava se u subotu, 12. listopada 2019., tradicionalno u organizaciji Turističke zajednice Općine Nedelišće, a ove godine i uz pokroviteljstvo TZ Međimurske županije. Plodovi zemlje kao nit vodilja protežu se kroz svaki izložbeni štand već 16 godina, a posebnu notu manifestaciju daje i degustacijski dio s tradicionalnim međimurskim proizvodima koje možete pronaći na štandu svih udruga s područja općine Nedelišće. Svečano otvorenje manifestacije je u 10 sati u sajamskoj dvorani MESAP-a u Nedelišću, uz blagoslov pripremljene hrane i jesenskih plodova zemlje svih

sudionika manifestacije. Posjetitelje sve do 17 sati očekuje bogat gastro, kulturno – umjetnički te zabavni program, radionice za velike i male, a svi zainteresirani mogu u 10:30 besplatno prisustvovati predavanju gospođe Bernarde Orehovec na temu Biodinamička proizvodnja hrane. Uz kušanje, moći ćete i kupiti domaće proizvode i rukotvorine, saznati nešto novo o starim zanatima i obrtima, a sve to uz bogat kulturno-umjetnički program udruga s područja Hrvatske, Mađarske i Slovenije. Uz sve navedeno i ove godine, po drugi puta, priređuje se Gastro show s početkom u 12 sati, sada u još širem izdanju. Svoja kulinarska umijeća odmjerit će čak 8 ekipa čija će jela ocjenjivati tročlani žiri na čelu s našim poznatim kuharom Tomislavom Špičekom. Svi oni kuhat će odabrano međimursko jela, a posjetitelji će imati mogućnost navedeno i besplatno degustirati. (dv)

Tema „Održivo gospodarenje otpadom“ izazvala je živu raspravu

STRAHONINEC Nadica i Rudolf Kiščinal bili su prava atrakcija sa svojim vrećama punih preraslih gljiva

Ružice s gljivama U ponudi finih jela od gljiva, dojmile su nas se i ružice s gljivama. Pripremila ih je Beata Mislović koja je recept rado podijelila s nama. - Mogu se koristiti različite vrste gljiva, što ih je više jelo je bolje. Ubrane gljive se narežu i prodinstaju na malo masla i češnjaka te se štapnim mikserom

na grubo usitne, ne u namaz. Lisnato tijesto se rastani, stave se gljive i malo naribanog sira. Rola se u obliku rolade koja se potom reže na ružice pri čemu se gornja strana malo stisne kako bi se “rascvjetale”. Prije nego što se stave peći u pećnicu, na svaki se komad stavi još malo mozzarele.

mogu pripremiti na niz drugih načina, poput namaza, ajvara... Mogu zamijeniti meso u faširancima, poslužiti kao nadjev za palačinke, dizane kolače, štrukle, razna mesa,

samo treba upotrijebiti malo mašte.Ukoliko niste stigli minulog vikenda razgledati gljive, nova izložba sprema se u Nedelišću, Štrigovi, Goričanu, Varaždinu....

Ukiseljena i sušena bukovača Šampinjoni, bukovače i shiitake, najpoznatiji su primjerci gljiva koji se kod nas uzgajaju u komercijalne svrhe. I dok šampinjoni imaju nešto dužu tradiciju, ostale vrste novijeg su datuma. Među poznatijim uzgajivačima su Nadica i Rudo-

lf Kiščinal iz Orehovice koji se bave proizvodnjom bukovača i shiitaka. Obje te vrste, uzgojnu podlogu, te ukiseljenu i sušenu bukovaču izložili su na 3. Regionalnom placu u Nedelišću i izazvali punu pozornost posjetitelja. (vv)

Prakticirajte životni stil zero waste U Kulturnom centru Općine Strahoninec održana je u četvrtak, 19. rujna javna tribina na temu „Održivo gospodarenje otpadom“. Javna tribina održana je u sklopu projekta „Izobrazno – informativne aktivnosti Grada Čakovca i partnera“, a partneri su Općina Mala Subotica, Općina Strahoninec te Općina Štrigova. Stručnjaci iz područja održivog gospodarenja otpadom, Ana Bajsić Mavrin iz ZEO Nobilis-a i rukovoditelj sektora gospodarenja otpadom Saša Avirović iz gradskog komunalnog poduzeća

ČAKOM kroz svoje prezentacije obuhvatili su teme vezane uz sprečavanje nastanka otpada, odgovorno postupanje s otpadom, odvojeno prikupljanje otpada, ponovna upotreba predmeta te kompostiranje. Na tribini je bila rasprava kako smanjiti količinu otpada i prakticirati zero waste kod kuće, što je zero waste, trend smanjenja otpada u Međimurju i Općini Strahoninec. Životni stil s nula otpada trebao bi biti postulat svakog kućanstva, zaključili su sudionici tribine. (rr)

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MURSKO SREDIŠĆE uvelo aplikaciju E-redar

11. listopada 2019.

Za lakšu i bržu komunikaciju između građana i komunalne službe Odnosi se na odlaganje otpada, držanje životinja, javnu rasvjetu, javno-prometne površine, održavanje naselja, parkiranje, poljoprivredna zemljišta i zelene površine

Aplikacija E-Redar će omogućiti građanima s područja grada Mursko Središće putem računala ili mobilnih telefona jednostavnu i direktnu komunikaciju s komunalnom službom. Besplatna aplikacija dostupna je za preuzimanje na Android i iOS platformi putem trgovine Play. Grad Mursko Središće je uveo upotrebu aplikacije E-Redar čijim korištenjem građani Grada Mursko Središće mogu poslati svoje prijedloge, zapažanja vezana uz komunalnu službu i gradsku infrastrukturu. Korištenje E-Redara vrlo je jednostavno. Nakon što se aplikacija preuzme na mobitel, potrebna je prijava. Na e-mail adresu dolazi aktivacijska lozinka gdje pritisnete na aktivacijski link. Pomoću aplikacije možete poslati prijavu i pregledati ostale prijave. Aplikacija automatski unese vašu lokaciju prijave, tako da ako je komunalni redar

trenutno na terenu može stići na lokaciju koja je prijavljena. Fotografija prijave nije nužna, ali može se poslati kako bi se dodatno dobio uvid u situaciju. Odabir kategorija prijave je šarolik, a odnosi se na divlja odlagališta otpada, držanje životinja, građevinske inspekcije, javna rasvjeta, javno-prometne površine, odlaganje otpada, održavanje otpada, održavanje naselja, parkiranje, poljoprivredna zemljišta i zelene površine. Nakon što je prijava poslana, ona u obliku obavijesti stigne na mobitel komunalnog redara i stručnih službi koji, ako je u njihovoj nadležnosti, odgovaraju na prijavu ili jednostavno dođu na mjesto s koje je prijava poslana. Time se omogućava jednostavnija i brža komunikacija između građana i komunalne službe. Mole se građani da aplikaciju koriste samo za opravdane prijave bez zloupotrebe. (BMO)

OBAVIJEST umirovljenicima

Dostavite potvrde za božićnicu na vrijeme Iz uprave grada Mursko Središće obavještavaju sve umirovljenike s područja grada: Hlapičine, Križovca, Peklenice, Štrukovca, Hlapičine i Murskog Središća da iskoriste svoje pravo na božićnicu Pravo na poklon - bonove ostvaruju svi umirovljenici kojima je zbroj mirovina (prihoda) manji od 2500 kuna i to po sljedećim kriterijima: umirovljenici s mirovinom, odnosno prihodom do 1500 kuna imaju pravo na bon u vrijednosti od 200 kuna. Umirovljenici s mirovinom (prihodom) od 1500 do 2000 kuna na bon u vrijednosti od 150 kuna. Umirovljenici s mirovinom

(prihodom) od 2000 do 2500 kuna na bon u vrijednosti od 100 kuna. Potvrde o visini mirovine, zadnji izvadak iz banke ili pošte treba dostaviti u Podružnicu umirovljenika Mursko Središće u uredovnim danima utorkom i petkom od 8 do 12 sati. Rok prijave s dostavom potvrde je 10. prosinca 2019. godine. Umirovljenici koji se ne prijave do navedenog roka ne mogu ostvariti pravo na božićnicu – bon. Novčana sredstva za tu namjenu osigurava Grad, dok su svi kriteriji usuglašeni s tamošnjom podružnicom umirovljenika. (BMO)

OBNOVA KOLNIKA na državnoj cesti

Za sigurniju vožnju po glavnoj prometnici Na državnoj cesti koja kroz Mursko Središće prolazi Ulicom Josipa Broza, od tvrtke PMTČ do izlaza iz Murskog Središća obnavlja se kolnik. Zamjenu starog habačkog sloja asfalta s novim završnim slojem izvodi tvrtka PZC Varaždin, dok iste

financiraju Hrvatske ceste u iznosu od oko 250 tisuća kuna s uključenim PDV-om. Na obnovljenom kolniku iscrtat će se horizontalna signalizacija, a sve to u cilju veće sigurnosti svih sudionika u prometu. (BMO)

Ivana Maltarić, ravnateljica Dječjeg vrtića Maslačak (stoji u drugom redu) podnosi izvješće o radu, a do nje je sjedi Ivana Sakač, ravnateljica gradske knjižnice

U GRADSKOM VIJEĆU zadovoljni radom Dječjeg vrtića Maslačak i Gradske knjižnice

Popodnevni rad vrtića jako dobro sjeo roditeljima Broj djece u vrtiću se povećao otkako su preko sredstava iz projekta osigurali popodnevni rad, tako da u vrtić dolaze i djeca iz drugih općina Pred vijećnicima je na dnevnom redu bilo izvješće o radu Dječjeg vrtića Maslačak te izvješće o radu i poslovanju Gradske knjižnice i čitaonice Mursko Središće. Izvješće za vrtić podnijela je ravnateljica Ivana Maltarić, a za knjižnicu ravnateljica Ivana Sakač. Obje ravnateljie bile su pohvaljene za svoj rad i izvješća. Vrtić Maslačak posluje stabilno i pozitivno. Broj djece u vrtiću se povećao otkad su preko projekta osigurali popodnevni rad, za što je kod roditelja postojao velik interes, tako da u vrtić dolaze i djeca iz drugih općina. Popodnevni rad vrtića uspostavljen je od listopada 2018. godine potpomognut sredstvima iz projekta projekt "Svi u vrtić " radi unapređenja usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Time su roditeljima pružili uslugu produljenog i poslijepodnevnog boravka djece. Radno vrijeme vrtića u 2018./2019. pedagoškoj go-

Izbor ravnateljice Knjižnice bez oporbe u povjerenstvu Kako dosadašnjoj ravnateljici Knjižnice Ivani Sakač ističe mandat početkom veljače iduće godine, Gradsko vijeće je imenovalo Povjerenstvo za provedbu natječaja i imenovanje ravnatelja u sljedećem sastavu: Zvonko Vrtarić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Mursko Središće, Kristijan Antolović, vijećnik i Dina Kraljić, voditeljica županijske matične službe. Tomislav Korbelj iz Laburista u raspravi je kazao: - Mogli ste jedno mjesto u povjerenstvu dati oporbi. Zvonko Vrtadini prilagodili su potrebama roditelja. Vrtić u Murskom Središću je otvoren za djecu: od 5:30 do 16:30 u redovnom programu, od 5 do 5:30 sati do 16:30, odnosno

rić, predsjednik vijeća odgovorio je da je pozicija zauzela stav da u tročlanom povjerenstvu, dva člana budu iz redova pozicije, budući da treći član mora biti knjižničar iz struke, a to je Dina Kraljić, voditeljica županijske matične službe. Da je povjerenstvo kojim slučajem peteročlano, bilo bi mjesta i za jednog člana iz opozicije, kazao je Vrtarić. Time je iscrpljen dnevni red i završena sjednica ovog puta bez povišenih tonova i teških riječi. (BMO) do 17:00 u produljenom programu. Od 10:30 do 20:30 sati u poslijepodnevnom programu. Područni odjel u Peklenici je otvoren od 6 do 16 sati. Ovo se pokazalo od-

ličnim za roditelje pa se postavlja pitanje što kad istekne provedba projekta. U knjižnici se povećao broj članova za 45 samo u prošloj godini. Uz to, knjižnica je inicijator brojnih aktivnosti i radionica posebno s djecom kada je najvažnije razvijati ljubav prema čitanju i pisanoj riječi. U 2018. godini u knjižnicu je upisan 661 član što je za 45 članova više nego u 2017. godini. Povećanje broja članova rezultat je mnogobrojnih aktivnosti tokom godine, novih prostora Knjižnice te besplatnih članarina za djecu koja pohađaju vrtić i prvi razred osnovne škole s područja Grada. Više od polovice članova čine djeca (467 člana ili 7 0, 65%), zatim slijede odrasli (155 člana ili 22,69%), a i dalje je najmanje mladih (39 člana ili 5,9% ). Broj upisanih ženskih osoba bio je 378, a broj ukupno upisanih muških osoba bio je 283. (BMO)

KRISTIJANA ANTOLOVIĆA zanima koliko novaca se oprihodi u Murskom Središću od komunalne naknade i na što se troši

Građani uredni platiše, ali održavanje sve više košta Kristijan Antolović (HDZ) pitao je na sjednici Gradskog vijeća koliko se godišnje uprihodi od komunalne naknade i na što se taj novac troši? Odgovorio mu je gradonačelnik Dražen Srpak. - Godišnje se na ime komunalne naknade oprihodi 950.000 kuna. Prije promjene zakona sredstava su se mogla trošiti strogo namjenski za održavanje javnih i zelenih površina

i groblja. Sada, ta sredstva više nisu strogo namjenska, odgovorio je gradonačelnik. Ali se za održavanje javnih površina troši puno više, čak 1,6 milijuna što je znatno više od prihoda od komunalne naknade. Razlog je što se povećao obim, održavanje i obuhvat javnih površina na području grada. Prije promjene zakona sredstava su se mogla trošiti

strogo namjenski za održavanje javnih i zelenih površina i groblja. Sada, ta sredstva više nisu strogo namjenska pa se za održavanje troše sredstva iz drugih poreznih izvora, jer se znatno povećao obim održavanja na području grada. Gradonačelnik Srpak se pohvalio da je naplata komunalnog doprinosa preko 90 posto. - Tako visoka naplata postignuta je nakon

što je prije nekoliko godina, umjesto represije i prisilne naplate, postignut dogovor s dužnicima da svoja dugovanja podmire na rate prema svojim mogućnostima, pa čak i po 100 kuna mjesečno. Taj model je dao učinka jer su dužnici podmirili svoja dugovanja, a grad naplatio svoja potraživanja te se ujedno stvorio red u naplati komunalne naknade. (BMO)

11. listopada 2019.

Gornje Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FRKANOVEC

300 tisuća kuna za dogradnju Doma kulture Projekt klonske selekcije pušipela ulazi u završnu fazu

BERBA KLONSKE SELEKCIJE međimurskog vinskog brenda kod vinogradarske obitelji Horvat u Svetom Urbanu

Pet klonova Pušipela pokazala se sjajnim

Piše: Sanja Heric - Godina je bila iznadprosječna za vinogradare, dapače može se reći fenomenalna. Količine su na nekim sortama iste kao i lani, no manje je litara nego proteklih godina, ali zato očekujemo veću kvalitetu, kazao nam je Robert Horvat u čijem se vinogradu u Svetom Urbanu u srijedu,

9. listopada, održala završna berba grožđa. Za sam kraj ostavili su pušipel, odnosno berbu klonske selekcije pušipela. Riječ je o projektu koji već devetu godinu zajednički provode Međimurska županija i Agronomski fakultet iz Zagreba uz suradnju Savjetodavne službe iz Čakovca. U projekt klonske selekcije kultivara

Berbe dale aromatična i lepršava vina - Godina je bila specifična i dosta zahtjevna s obzirom na to da smo imali ranu vegetaciju u svibnju te veliku količini oborina, cvatnja je kasnila desetak dana. Sve se to nadoknadilo u kolovozu kada smo imali visoke temperature, objasnio je Marijan Čižmešija iz Savjetodavne službe u Čakovcu na pitanje kakva je bila ovogodišnja vinogradarska godina.

Kvaliteta je zadovoljavajuća, dodao je u nastavku, prinosi su iznad prosjeka, zdravstveno stanje grožđa je vrlo dobro tako da se očekuje, sukladno tome, i dobra kvaliteta vina. - Već su u nekim vinarijama fermentacije pri kraju. Ono što se može uočiti prema mirisu, ovogodišnja vina su izuzetno aromatična i lepršava, naglasio je Čižmešija.

SELNICA

pušipel u Međimurju krenulo se kako bi preko projekta EU zaštitili tu robnu marku s ciljem podizanja njegove kvalitete.

Kreće registracija klonova pušipela Sama srž ovog projekta je poboljšati genetsku osnovu sorte kako bi se pomoglo međimurskim vinogradarima da s boljim karakteristikama pušipela postignu bolje rezultate u proizvodnji vina. Na berbi su uz vrijedne berače i putare bili prisutni voditelj projekta klonske selekcije iz Agronomskog fakulteta Darko Preiner, pročelnik podružnice Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe – podružnica Međimurske županije Milorad Šubić, viši stručni savjetnik u savjetodavnoj službi Marijan Čižmešija, predsjednik Društva Hortus Croatiae David Štampar, te

župan Međimurske županije Matija Posavec koji se okušao u branju grožđa. Dio grožđa poslan je na Agronomski fakultet u Zagreb na promatranje te selektiranje uzoraka vina. - Od 32 klona došli smo na njih pet koji su se pokazali najboljima. Za početak moramo završiti s registracijom klonova, a potom kreće plasman sadnog materijala na tržište za naše vinogradare. Plan je dalje razgovarati s vinarima i dogovoriti daljnja istraživanja za pušipel, naglasio je voditelj projekta klonske selekcije iz Agronomskog fakulteta Darko Preiner. Već početkom jedanaestog mjeseca međimurski vinari najavljuju projekt Mlado Međimurje. Obitelj Horvat će na tržište izaći sa sortom bijeli pinot, a do tada vrijedno rade u svojem podrumu kako bi za Martinje mlado vino bilo spremno za prve kušače.

Dobivena građevinska dozvola za park Pikača

Nakon obnove stare škole u Selnici, općina se okreće novim projektima. Projekt Pikač dobio je građevinsku dozvolu, te je apliciran na natječaj Ministarstva kulture. Navedeni projekt procijenjene je vrijednosti od milijun kuna te trenutno s nestrpljenjem čekaju rezultate natječaja. Park Pikača nalazit će se uz cestu na relaciji Čakovec - Selnica s desne strane prije ulaska u naselje Selnica, odnosno na mjestu gdje je postavljena postojeća maskota Pikača. U sklopu parka nalazit će

Projekt „Rekonstrukcija – dogradnja doma kulture u Frkanovcu’“ odabran je od strane Upravnog odbora LAGa za dodjelu potpore u iznosu od 300 tisuća kuna. Očekivani rezultati projekta bit će uređena i završena rekonstrukcija - dogradnja zgrade Doma kulture u Frkanovcu

PLEŠIVICA

U subotu tradicionalna kestenijada U organizaciji USR Sport za sve Plešivica u subotu, 12. listopada, održava se tradicionalna kestenijada i centralna proslava obilježavanja Svjetskog dana pješačenja. Početak događanja zakazan je u 13:00 na trim stazi u Plešivici. Organiziran je i po-

Prihodi proračuna manji od očekivanja Od siječnja do lipnja 2019. godine ostvareni su prihodi u iznosu od 5.281.863 kuna ili 35,79 posto u odnosu na plan, a rashodi su realizirani u iznosu od 6.242.283 kuna ili 35,15 posto u odnosu na godišnji plan

za 2019. godinu. Godišnjim izvještajem o izvršenju proračuna za 2018. godinu ostvaren je višak u iznosu od 3.872.439 kuna, tako da ukupni rezultat do kraja šestog mjeseca iznosi 2.912.019 kuna. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

Porez na kuće za odmor 12 kuna po kvadratu Na posljednjem Općinskom vijeću u Gornjem Mihaljevcu donijeta je odluka o porezima na području općine. Porez na kuće za odmor plaća

se prema četvornom metru korisne površine, a visina poreza iznosi 12 kuna po četvornome metru. (sh)

ZASADBREG

Promocija monografije za 20. godina rada

Vizualizacija budućeg parka Pikača se štagalj za vršilicu te zasebna samostojeća nadstrešnica nad postojećom statuom Selnički

pikač. Park će biti ograđen drvenom ogradom, a kolni pristup bit će moguć sa sjeveroistočne

parcele s lokalne prometnice. Projekt je izradio arhitekt Bojan Perhoč. (sh)

Kulturno-umjetnička udruga Zasadbreg ove godine slavi 20. obljetnicu osnivanja i rada, te će se tom prilikom održati promocija monografi-

vrijedi ako te vide prvi put u životu. Drugi tip ovakvih ljudi su oni koji imaju preveliko samopouzdanje, sami sebe doživljavaju kao bogove koji su najbolji, bez ijedne greške koju su napravili u svom životu. avršeni kakvi jesu, svoje greške skoro pa nikad ne priznaju. Sljedeći na redu su neodlučni ljudi, odnosno lju-

je. Svečanost će se održati u subotu, 12. listopada s početkom u 18 sati u Domu kulture u Zasadbregu. (sh)

Piše: Sanja Heric

Pet stvari koje mi dižu živac

isanje dobro dođe kao ispušni ventil pa sam ovu kolumnu odlučila posvetiti upravo tome. U nekoliko ću redaka napisati što mi sve može tijekom dana dignuti živac. Prvo i osnovno, ne volim neiskrene ljude. Nazivam ih lažnjacima. Prepoznam ih najčešće po tome što su pretjerano ljubazni i oslovljavaju te s “draga”. Pogotovo to

pratni program: izložba Fićo kluba Međimurje te sportska natjecanja: odbojka na pijesku, mali nogomet i viseća kuglana. Uz kestene, zagarantirana je i odlična gastronomska ponuda. U slučaju lošeg vremena kestenijada se odgađa za nedjelju, 13. listopada 2019. godine. (sh)

ŠTRIGOVA

BREŽNA PRIČAONICA

koji će biti na raspolaganju djeci, mladima i stanovnicima Općine Sveti Juraj na Bregu. Ukupna površina rekonstruiranog doma bit će 145 m kvadratnih. Navedeni Dom kulture koristit će se za rad udruga, radionice, prezentacije, manifestacije te mjesto za druženje starijih osoba. (sh)

di koji nemaju nikakvu viziju svog života. Žive doslovce iz dana u dan, bez zacrtanog cilja koji moraju ostvariti. z njih se odmah mogu svrstati i ljudi koji kasne. Ne cijene tvoje, a ni svoje vrijeme. Osim što time pokazuju neodgovornost i da na njih u ključnom trenutku ne možeš računati, pokazuju da nisu sposobni ni upravljati svojim

rasporedom u danu. Dakako, svakome se može dogoditi da nekamo zakasni, ali ako je to učestalo i traje više od 15-tak minuta, tada se mora upaliti lampica za uzbunu. ritira me i kad sjedim u kazalištu i kinu, a ispred mene osoba s bujnom frizurom ili šeširom. Ne ide mi ni u prilog to što sam niska pa se onda cijelo vrijeme moram

napinjati kako bi uopće mogla vidjeti dio pozornice. To onda ne ispadne opušteno gledanje, nego neka vrsta teretane. Pobogu, zar na možete kad idete na takva mjesta “ukrotiti” tu svoju kosu? aže se kad si gladan nisi svoj, a to vrlo lako mogu precrtati i na ove slučajeve. Kad dođeš u pekaru, trgovinu ili restoran, a više nemaju onoga što si zacrtao da ćeš jesti taj dan. Posljednja stvar je spora vožnja. Ljudi koji voze ispod ograničenja. Ima toga još, ali više nije stalo u ove retke.

Donje Međimurje

Nova sredstva za turistički “bum”! Spomenuti projekt nadovezuje se na projekt prekogranične suradnje Slovenije i Hrvatske Prebujanje/Buđenje koji je svoj vrhunac doživio upravo ovih dana završetkom prve faze novouređenog arheološkog parka Nekropola pod tumulima, čija je ukupna vrijednost cijelog projekta gotovo 3,5 milijuna kuna. Unapređenjem Regionalnog turističkog centra u Goričanu i opremanjem multimedijalnom opremom podići će se razina turističke ponude u regiji, a navedene lokacije postati će atraktivne i zanimljive domaćim i stranim gostima. (dv)

DONJI VIDOVEC

Gospodarenje biljnim ostacima Jesen je vrijeme kad se skidaju s polja brojni usjevi, a nerijetko pale i biljni ostaci. Stoga u Donjem Vidovcu podsjećaju poljoprivrednike, naročito one manje da se pridržavaju propisanih agrotehničkih mjera. Naime, u trogodišnjem plodoredu dozvoljeno je samo u jednoj vegetacijskoj godini uklanjanje biljnih ostataka s poljoprivrednih površina, osim u slučajevima njihovog daljnjeg korištenja

u poljoprivredi u smislu hrane ili stelje za stoku i u slučaju njihove potencijalne opasnosti za širenje organizama štetnih za bilje. Vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koje bi mogle biti uzrokom širenja organizama štetnih za bilje u određenom agrotehničkom roku u skladu s biljnom kulturom. (vv)

SVETA MARIJA

„Ako hoćeš kuhat znati, uči prije suđe prati” Inicijativom Društva žena Kotoriba etno zbirka Stari farof nadopunjena je eksponatima kuhinjskih krpa starijih od sto godina i prigodnom instalacijom uz obilježavanje Godine bijele rode Piše: Roberta Radović Umirovljenica Terezija Gal uz nedavno održane svečanosti uz Dan Kotoribe nagrađena je općinskom medaljom za dugogodišnji angažman umirovljenika. Iako je živjela u Zagrebu 50 godina i radila u trgovini namještaja svoj zavičaj nikad nije zaboravila. Često je dolazila “na domovinu” i kad je bilo slobodnog vremena radila je na očuvanju baštine svog kraja. Vratila se živjeti u Kotoribu gdje vrlo aktivno provodi svoje umirovljeničke dane. Uz aktivnosti u Udruzi umirovljenika aktivna je i u Društvu žena Kotoriba s čijim je članicama postojeću etno zbirku u zgradi Starog farofa u Kotoribi za dane Općine dodatno uredila zanimljivim eksponatima.

Rode donose djecu

- Kako je ova godina proglašena godinom roda, dobila sam ideju da napravim priču vezanu uz ovu ptičju vrstu. Kako svi znamo

Terezija Gal osmislila je i prigodnu instalaciju uz obilježavanje Godine bijele rode legendu kako „rode donose bebu”, odlučila sam napraviti prigodnu instalaciju uz stalni postav. Nije bili lako naći ni igračku bebu, ali uspjela sam. Uvijek se potrudimo napraviti neke dodatne detalje kojima nadopunimo zbirku. Roda s bebom je bila odlično prihvaćena od strane posjetitelja, zadovolj-

U vrtiću uz plaću i naknade Uz suglasnost Upravnog vijeća vrtića Kockavica, a prema financijskim mogućnostima, tamošnjim djelatnicima može se dodijeliti naknada, potpora, nagrada ili darovi. U prvom redu to se odnosi na naknadu za godišnji odmor, izuzetan doprinos u radu i sl. u maksimalnom

11. listopada 2019.

TEREZIJA GAL iz Kotoribe dobitnica općinske nagrade za dugogodišnji angažman u Udruzi umirovljenika

GORIČAN

Novčane potpore od Ministarstva turizma dobilo je šezdesetak projekata dodijeljenih uglavnom velikim gradovima i županijama, a među njima se pronašao i jedan iz Općine Goričan. Radi se o sufinanciranju od 287.000 kuna za projekt pod nazivom “Unapređenje Centra za posjetitelje i Interpretacijskog centra u Goričanu”. Taj su ugovor u Muzeju grada Iloka potpisali načelnik Općine Goričan Mario Moharić i ministar turizma Gari Cappelli, a odnosi se na opremanje centra modernom multimedijalnom opremom.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

iznosu do 2500 kuna. Isto tako, djelatnicima se može isplaćivati i do 15 kuna dnevno kao naknada za prehranu. Ona se ne isplaćuje za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja kao i bilo kakvog drugog nedolaska na posao. (vv)

DONJI KRALJEVEC

Članice Društva žena Kotoriba Mirjana Pongrac, Terezija Gal, Danijela Sabol i Nevenka Piščević

no nam je kazala inventivna umirovljenica Gal.

Ormarić u crvenom i plavom “štihu”

Za ovogodišnje Dane općine marljive članice kotoripskoj Društva žena pripremile su i dodatnu izložbu kuhinjskih krpa s natpisima. Mnoge su krpe starije više od sto godina. - Pronašle smo i pripremile prigodne kuhinjske krpe s natpisima. Te krpe su nekad bile obavezan dio u kuhinji. Zanimljivo je što su se one uvijek vezle kompletno u jednoj boji, ili crvenoj ili plavoj. Tako da smo sad za izložbu u Starom farofu izložile ormarić s crveno i plavo izvezenim kuhinjskim krpama. Često imaju dopadljive naslove kao npr. „Ako hoćeš kuhat znati, uči prije suđe prati.; Ljubav nije šala kad je ljubav mala.;

PROJEKT ZLATNE GODINE U GRADU PRELOGU

Kuharice manje zbori, da ti ručak ne izgori. Također smo izložile i vezene krpice gdje se nekad u kući držao češalj. - Društvo žena Kotoriba broji oko 150 članica i bavi se različitim aktivnostima, kaže Terezija. Za vezenje nema previše mladih zainteresiranih i većinom vezu, heklaju i štrikaju umirovljenice. Sastaju se u prostoru podružnice umirovljenika.

Njeguju aktivnosti koje su nekad bile “in”

- Mladi su većinom na mobitelu ili laptopu, a mi stariji družimo se uz aktivnosti koje su nekad bile „in” zaključuje sa smiješkom Terezija i poziva sve neka dođu obići etno zbirku Stari farof u Kotoribi i pogledati kako su nekad bila opremljena domaćinstva.

Jabuke i suhe smokve za starije U povodu Dana starijih osoba, članice zajednice žena HDZ-a Katarina Zrinski općine Donji Kraljevec odlučile su posjetiti osobe starije životne dobi. Sunčano prijepodne provedeno je u ugodnom razgovoru, a mlađi su pažljivo slušali priče iz mladosti djedova i baka koji svoje dane provode u domu za starije.

Organizatorica posjeta i predsjednica Zajednice žena Katarina Zrinski Margareta Zadravec kaže: - Darovale smo ih jabukama i suhim smokvama, te tako izmamile osmijeh na njihova umorna lica. Starijima više od svih darova znači topla riječ, stisak ruke i misao da nisu zaboravljeni. (jš)

Poticaji za uređenje nekretnina Općina Donji Kraljevec kreće s programom poticanja uređenja ili kupnje nekretnina na svom području. Shodno tome, samcima ili obiteljima koji u tekućoj godini kupe staru nekretninu dobit će poticaj od 25.000 kuna za njeno uređenje.

S druge strane, 30.000 kuna poticaja dobit će svi oni koji su tijekom tekuće godine kupili građevinsko zemljište na području stambene zone Istok gdje namjeravaju izgraditi svoj stambeni objekt. U proračunu za ovu godinu, Općina je predvidjela 10 poticaja za gradnju. (vv)

Uključeno preko sto osoba U sklopu programa „Umjetnost i kultura 54+“, Grad Prelog od srpnja 2018. godine, uz partnere Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Čakovec te Knjižnicu i čitaonicu Grada Preloga, provodi projekt „Zlatne godine“. Projektom se nastoji osobe starije od 54 godine te osobe s invaliditetom uključiti u kvalitetno provođenje slobodnog vremena kroz razne kulturne i kreativne aktivnosti, potaknuti njihovo aktivno sudjelovanje u društvenom životu te podići svijest o važnosti kulture i umjetnosti u prevenciji socijalne isključenosti starijih

osoba, posebno osoba s invaliditetom. U sklopu projekta, polaznici radionica pjevanja posjetili su 03. listopada 2019. godine, u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu, koncert pod nazivom „Priča o 50 godina grupe Novi fosili“. Uz radionice pjevanja, u okviru projekta provode se još i likovne te kreativne radionice. U sklopu obilježavanja Dana kruha i zahvale u Gradu Prelogu, u subotu 05. listopada, ispred Doma kulture Grada Preloga, održana je jedna likovna radionica na otvorenom. Brojne udruge s područja Grada, škole te poljoprivredni proizvođači pokazali

su bogatstvo tradicije i baštine našega kraja sa izložbom plodova zemlje te degustacijom kruha i kolača, a kreativni likovnjaci isto su zabilježili na platnu i kolažu. U okviru likovnih radionica očekuje nas još cjelodnevna likovna kolonija na preloškoj Marini te izložba radova u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga. U okviru kreativnih radionica također nas očekuje izložba radova kreativnih polaznika, dok će sudionici radionica pjevanja održati još dva koncerta na kojima će prezentirati naučene i uvježbane

pjesme. Projektom „Zlatne godine“ nastoji se poticati aktivno sudjelovanje osoba starijih od 54 godine u društvenom životu te podići svijest o važnosti kulture i umjetnosti u prevenciji socijalne isključenosti. U navedene kulturne i umjetničke aktivnosti do sada je uključeno preko 100 osoba starijih od 54 godine. Projekt je vrijedan 373.218,56 kuna, a financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda i sredstvima Ministarstva kulture.

Ovaj sadržaj isključiva je odgovornost Grada Preloga!

11. listopada 2019.

Donje Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAKOMPLICIRALA SE SUDBINA BIVŠE zgrade Međimurjepleta u Prelogu koja je nedavno izgorjela u požaru

Alojz Sobočanec: Ako žele tu park, moraju ga platiti! Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan Zgarište bivše zgrade Međimurjepleta u samom središtu Preloga i dalje stoji, prepušteno zubu vremena. Premda se očekivalo kako će požar i uništenje zgrade ubrzati proces prodaje i rušenje objekta, čini se kako se sve dodatno zakompliciralo, a u igru su ušla i pojedina ministarstva. Sve je to potaklo vijećnička pitanja na posljednjoj sjednici gradskog vijeća na koja je gradonačelnik Ljubomir Kolarek opširno odgovarao. - Moram priznati da ni sam više ne znam koje sam sve radnje poduzeo, kome se nisam obratio zbog te zgrade i prostora, odgovorio je gradonačelnik Kolarek. Nekoliko dana nakon požara, bio je na Policiji kako bi doznao jesu li dovršene sve istražne radnje, odnosno znaju li se razlozi izbijanja požara. Komunalni redar je potom obišao zgarište, napravio zapisnik te je pismenim putem obavijestio vlasnika zgrade.

Zgarište usred grada još nije sanirano

Poduzeću Međimurjeplet je izdano rješenje temeljem kojeg u roku od 7 dana mora sanirati zgarište kako se ne bi ugrozila sigurnost građana budući da se neposredno s jedne strane nalazi dječje igralište, a s druge je stambena zgrada. O estetskom dijelu da se i ne govori. - Iz Međimurjepleta su nam poručili kako to ne mogu napraviti u roku od 7 dana. Sada čekamo da isteknu svi zakonom propisani rokovi i onda će komunalni redar, po pismenom naputku ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja o novčanim kaznama poslati prvu kaznu na iznos od 30.000 kuna.

Ruševna zgrada stoji i vjerojatnije je kako će ju snijeg prije srušiti, nego se glavni akteri dogovore

- Osjećam da vlasnik sve nas u najmanju ruku shvaća neozbiljno i blago rečeno vuče za nos, ističe Ljubomir Kolarek Isto tako, uvidjevši da taj problem ne mogu riješiti sami, odnosno potaknuti vlasnika da se pokrene i sanira zgarište, pozvali su i građevinsku inspekciju koja je već napravila nadzor te izdala rješenje s naredbom o sanaciji zgarišta. - Mi smo imali jedan dogovor oko kupnje tog prostora sa, reći ću, prihvatljivom cijenom za obje strane, ističe gradonačelnik Kolarek. No, poduzeće se u međuvremenu predomislilo i odbilo je tu cijenu i sad se dogodilo to što imamo. Ja osjećam da vlasnik sve nas, u najmanju ruku shvaća neozbiljno i blago rečeno vuče nas za nos.

Prema zadnjem prostornom planu kojeg je Grad donio, cijeli taj prostor predviđen je za park te na njemu ne može biti ništa izgrađeno. - Shodno Planu i prema naputcima Konzervatorskog zavoda, zgrada je bila namijenjena za rušenje. Ja sam osobno, a prije toga i moj prethodnik Dragutin Glavina, bio izložen iznimno velikim pritiscima od strane vlasnika Međimurjepleta da se to plati, ja ću to reći, suhim zlatom, no nismo podlegli. - Čekam građevinskog meštra kako bi zgarište sanirao i počistio, znate i sami kakva je situacija s radnicima, poručio nam je Alojzije Sobočanec, direktor poduzeća Međimurjeplet. Osim toga, još nisam dobio ni službeni zapisnik policije o požaru pa da znam koga mogu tužiti za štetu.

Sobočanec tvrdi da je htio investirati u reprezentativni objekt

Njegova strana priče o samoj zgradi je sasvim drugačija. - Ponude za zgradu dugo su bile na stolu i ništa se nije napravilo još od vremena Dragutine Glavine, prethod-

PRELOŠKI DAN plodova zemlje u veselom tonu

nog gradonačelnika. Mene su prije 20-tak godina zaustavili u namjeri gradnje kad sam htio pomoći Gradu da zajedničkim snagama tu napravimo reprezentativni objekt za udruge, knjižnicu, pa čak i Muzej za donaciju zbirke prečasnog Matije Berljaka. Sada žele park. Ako ga žele, moraju to i platiti, kratko i odrješito je pojasnio direktor Sobočanec. I dalje je spreman za pregovore i dogovore, no kaže za one koji će odgovarati i jednoj i drugoj strani. Drugim riječima, ističe kako Grad ne može diktirati uvjete kako njima odgovara. - Zgrada je pod hipotekom, no kad postignemo dogovor oko cijene bez problema ćemo i to riješiti, zaključio je na kraju. Grad je u međuvremenu usvojio studiju procjene prema kojoj bi kupio prostor jer i dalje na tom dijelu želi svoj park “pluća grada”. Zasada, i jedna i druga strana smatra da je u pravu te se poziva na kojekakve uredbe, naputke i pravila. Ruševna zgrada stoji i vjerojatnije je kako će ju snijeg prije srušiti, nego se glavni akteri dogovore.

Miris bograča, kolača i domaćeg kruha Subotnje prijepodne u Prelogu je proteklo u znaku domaćih finota koje su pripremile i izložile tamošnje Udruge i školarci u sklopu Dana kruha i plodova jeseni koji su se i ove godine organizirali u sklopu 24. tjedna župnog Caritasa. Tamošnji trgom Slobode, preplavili su štandovi sa kolačima od običnih prfkača, preko zlevenki, pita i gibanica pa sve do dizanih i modernih kremastih slastica. Uz kolače, vrijedne članice udruga, ispekle su i kruh od različitih vrsta brašna pa se tako mogao kupiti kukuruzni, ječmeni,

- Pečeni jeger sa špekom, postao je naša tradicija i uvijek ga pripremamo kad kuhamo bograč, ističe glavni kuhar Davor Sokač

heljdov i miješani. Kako pak bi sve to lakše bilo probaviti, pobrinuli su se vinari sa svojom ponudom vina, liker, domaćeg piva a bilo je i sokova te domaćeg čaja. Nekoliko godina unazad, uz Dane kruha, organizirano je

i kuhanje kotlića. Kuhače su se primile brojne tamošnje udruge, među kojima su se našli i nautičari, odnosno članovi Nautičkog kluba Labud. - Mi pripremamo bograč od 6 vrsta mesa, pohvalio se

predsjednik nautičara, Davor Sokač, ujedno i glavni kuhar. Uz govedinu, u kotlu se kuha vepar, srnetina, divlji zec, a ostalo je naša tajna. Budući da se bograč mora dugo kuhati, članovi Nautičkog kluba pekli su uz put i jeger omotan špekom a kao desert, pripremili su i pečene kestene. - Pečeni jeger sa špekom, postao je naša tradicija i uvijek ga pripremamo kad kuhamo bograč, dodao je glavni kuhar. Svu tu gungulu i žamor, popratio pak je glazbeni sastav Dixieland band iz Čakovca. (vv)

- To je kršenje ustavnog načela pravednosti, istaknuo je Siniša Radiković, direktor GKP Pre-kom tijekom protesta ispred Ministarstva zaštite okoliša i energetike u Zagrebu

PROTEST ISPRED MINISTARSTVA zaštite okoliša i energetike

Siniša Radiković: Krši se ustavno načelo pravednosti - Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izmjenama Uredbe o komunalnom otpadu prisiljava gradove i općine da fiksni dio računa za otpad više ne naplaćuju po osobi, već po kućanstvu, bez obzira koliko osoba u njemu živi. To je kršenje ustavnog načela pravednosti, istaknuo je Siniša Radiković, direktor GKP Pre-kom na svojevrsnom protestnom performansu ispred Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Direktor Radiković, odazvao se, naime, pozivu aktivista Zelene akcije kojima, kaže, godinama surađuje. I tom je prilikom ponovio svoje ogorčenje odlukom ministra Ćorića. - Ova dopuna uredbe je nova glupost u režiji Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Ono nas prisiljava da donesemo nepravedne odluke i cjenike na

štetu najnezaštićenijih jednočlanih i dvočlanih domaćinstava i malih poduzeća. Smatramo da su vrhunski rezultati koje postižemo u gospodarenju otpadom dovoljan argument da upozorimo Ministarstvo kako mora ispraviti navedenu nepravdu, na korist naših, ali i svih drugih građana i građanki Hrvatske, rekao je direktor preloškog poduzeća. Kako je dalje dodao, ako je 150 komunalnih poduzeća složno i jednoglasno zauzelo stav da se odvoz otpada plaća po volumenu što je daleko poštenije, ne zna zašto to i ministarstvo, naročito pomoćnica ministra Ana Maria Matak i dalje “gura” takvu odluku. Prema neslužbenim podacima, pojedina poduzeća već spremaju i ustavnu tužbu. (vv)

OTOK

Grad osigurao kosilicu za košnju igrališta Na korištenje je Nogometnom klubu Otok predana kosilica kojom će biti lakše održavanje zelenih površina na igralištu u Otoku. Kosilicu su predstavnicima Nogometnog kluba Otok predali gradonačelnik Ljubomir Kolarek, predsjednik Gradskog vijeća Đuro Ujlaki te pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i financije Željko Poredoš. U proteklih je nekoliko mjeseci

Sportski park u Otoku oživio. Tako je nabavljen kontejner tvrtke Tehnix, u koji je smještena oprema boćara iz Otoka te vanjski sanitarni čvor. Postavljeni su tlakovci oko kontejnera, postavljena je nova stolarija na klupskoj prostoriji, uređen je šaht za navodnjavanje nogometnog terena, posađeno je drveće te uređeno dječje igralište. (vv)

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŠTO JE DONIJELA ovogodišnja pčelarska sezona u Međimurju

11. listopada 2019.

Nedotik i zlatošipka za izvrstan jesenski med Lošu proljetnu pašu agacije, pčele su nadoknadile u jesen na nedotiku i zlatošipki, naročito uz područje rijeke Mure i Drave, ističe Antun Hruška, iskusni pčelar iz Domašinca te prvi predsjednik udruge pčelara Agacija Piše: Vlasta Vugrinec Pčelarska godina je završila. Što se napravilo, napravilo se. Pčele se polako zatvaraju u košnice i pripremaju za zimsko mirovanje, med je izvrcan i spremljen, a kakve je kvalitete doznat će se na ovogodišnjem županijskom ocjenjivanju. Uzorci za ocjenjivanje već su pripremljeni i samo se čeka datum zaprimanja, dok će sama podjela priznanja biti na jesenskom izdanju Mesap-a u Nedelišću.

Proljeće za zaborav, jesenska paša izvrsna

Prema onome što smo čuli od naših pčelara, godina

i nije za pamćenje, ali sve je ipak nadoknađeno jesenskom pašom. - Proljeće nam je započelo dosta slabo jer je izostala paša agacije, poručio je Antun Hruška, iskusni pčelar iz Domašinca i prvi predsjednik udruge pčelara Agacija. No, zato je jesen bila dobra, naročito na području uz rijeku Muru gdje su obilno cvali nedotik i zlatošipka i to nas je spasilo. Dok si stacionirani pčelari nisu mogli puno pomoći, premještajući svoje košnice razvozili su nekoliko stotina kilometara dalje po cijeloj po zemlji u potrazi za dobrom pašom suncokreta, repice, lipe...

Ako već treba po nečemu izdvojiti ovu sezonu, kaže, onda je to svakako obilno rojenje koje je nepoželjno u ozbiljnijem poslu pčelarenja. - Pčelarim preko 70 godina, ali ne pamtim da je ikad bilo toliko rojeva. Agacija je počela rano cvasti pa je onda uslijedilo loše vrijeme koje je to prekinulo. Kako su pčele bile aktivne i u nagonu, umjesto prikupljanja meda počele su se rojiti. Uglavnom su, kaže, zadovoljni jesenjom pašom jer pčele imaju dovoljno hrane za zimu i neće ih trebati dohranjivati. Društva su također dobra i zdrava i ne

bi trebalo biti problema na proljeće. Naravno, treba dobro pregledati košnice prije zimovanje te eventualno odstraniti bolesne jedinke. - Ja sam svoje napravio i jedino čekam prve ljepše dane u siječnju ili veljači kako bi tretirao košnice oksalnom kiselinom protiv varoe. Dalje čekamo prve proljetne paše agacije. Također, Željko Mrazović iz Ferketinca sa svojim pčelama gravitira području uz Muru koje spada u zaštićeni krajolik pa se može reći kako dobiva ekološki med. - Uz Muru stalno ima paše, tu je vrba, joha, lijeska, cvatu voćke iz obližnjih voćnjaka, agacija te razne livadne biljke, kaže.

V. Nazora 25, Domašinec

POVODOM PUNOLJETNOSTI TVRTKE BISTER D.O.O.

• NUDIMO AKCIJSKU CIJENU PREŠANJA KOŠTICA GOLICA • VRŠIMO OTKUP KOŠTICA GOLICA CIJENA

Mrazović zadovoljan s 15-16 kg meda po košnici

cijena 5 kn/kg

20 kn/kg ISPLATA ODMAH

• VRŠIMO USLUGU PREŠANJA SJEMENKI "HLADNIM"POSTUPKOM - KOŠTICE GOLICE, LAN, MAK, ORAH, LJEŠNJAK, SUNCOKRET

Željko Trupković, predsjednik udruge Agacija bio je domaćin mađarskim kolegama pčelarima

cijena 10 kn/kg

Usto, u vrtu sadi medonosno bilje poput facelije, cigansko perje kojima premošćuje vrijeme do cvatnje nedotika i zlatošipke. - I sada pri kraju sezone u ovo vrijeme još uvijek nešto nose u pčelinjake, napominje Željko Mrazović. Vrcao sam u prosjeku 15 do 16 kilograma po košnici i mogu reći da sam

zadovoljan slušajući svoje kolege i njihove prinose. Pčelari okupljeni u udrugu Agacija tijekom godine, ali i kroz zimu u stalnom su procesu edukacije koje obuhvaćaju i posjete kolegama u zemlji i van nje. Ovih dana ugostili su pčelare iz susjedne Mađarske s kojima su obišli nekoliko pčelinjaka, među kojima obitelji Trupković u Dekanovcu i Novakovcu te Velimira Glumca u Novom Selu na Dravi.

Mađari “navalili” na sjemenke

• NARUDŽBE PRIMAMO NA BROJ MOB. 091 72 76 721

Nedotik ili nedirak, kako navodi literatura, invazivna je biljka koja u principu spada u korov. Budući da se brzo širi guši okolno autohtono bilje, time utječe na smanjenje bioraznolikosti. Raste u poplavnim i močvarnim područjima kao što je teren uz Muru i Dravu. Naraste i do dva metra i kra-

se ga nježno ljubičasti cvjetovi. Više je medonosna no peludonosna biljka te daje do 40-tak kilograma meda po ha. Za nedotik su očito čuli i mađarski pčelari budući da su “navalili” njegove sjemenke kojima su punili džepove u želji da ga zasade i oko svojih pčelinjaka.

SAVJETI za poljoprivrednike

Sustavi obrade tla Prema istraživanjima koja se provode u EU u okviru poljoprivrede od ukupne potrebne utrošene energije za obavljanje poslova u polju čak 38 % iziskuje obrada tla. Od toga se čak ¾ utroši u osnovnoj obradi tla. Sustav obrade tla je spajanje pojedinačnih zahvata osnovne i dopunske obrade tla u jednu logičnu cjelinu. Obrada tla je mehanički zahvat u pedosferu s ciljem stvaranja povoljnih vodnozračnih osobina sloja tla u kojem se uzgaja poljoprivredna biljka. Obrada tla se u pravilu dijeli na

osnovnu obradu i dopunsku (sekundarnu) obradu. Na izbor odgovarajućeg sustava obrade tla utječu: klima, reljef, svojstva tla, sustav biljne proizvodnje, izvor energije, oruđa i ekonomičnost proizvodnje. Nema jedinstvenog, opće prihvaćenog sustava obrade tla za određene kulture, već se on mora prilagođavati ekološkim uvjetima, a to znači da ima ne samo regionalni, već i lokalni karakter (čak i na istom gospodarstvu). Uvijek treba izabrati onaj sustav obrade tla koji je najbolje usklađen s

agroekološkim svojstvima (tlo, reljef, klima) i zahtjevima kulture, kojima je ekonomski najprihvatljiviji. Sve više se preporučuju kako zbog ekonomičnosti proizvodnje, ali i zbog manjeg utjecaja na tlo smanjenje broja prohoda, izostavljanje obrade tla plugom, konzervirajuće obrade tla i izravna sjetva. Istaknuti stručnjaci danas sustave obrade tla svrstavaju u tri osnovne grupe: • Obrada tla plugom • Obrada tla bez pluga – konzervirajuća obrada • Izravna sjetva (no-till, zero-tillage) • Obrada tla plugom

Tradicionalni načini osnovne obrade se većinom izvode plugovima. Rjeđe se osnovna obrada provodi rovilima (rahljenje), podrivačima, odnosno dubinskim prorahljivačima. Navedena oruđa, za razliku od pluga, samo okomito rahle, a ne preokreću tlo. Prilikom osnovne obrade plugom troši se više energije nego pri osnovnoj obradi rovilom ili nekim prorahljivačem. Obrada tla plugom uz pozitivne ima i negativne efekte. Oranjem se tlo reže, podiže i premješta, a time izlaže velikom riziku odnošenja djelovanjem vode ili vjetra. Djelovanje erozije se povećava jer se biljni pokrov koji štiti tlo zaorava, a na površinu se izdiže „golo“ tlo. Pri konvencionalnoj osnovnoj

obradi zemljišta oranjem, jednom ili dva puta godišnje se ore na punu dubinu oraničnog sloja (20-35 cm). To dovodi do problema zbijanja mnogih obradivih zemljišta kroz stvaranje zbijenog sloja ispod radne dubine pluga. Periodičnim podrivanjem može se poboljšati loša makro struktura zemljišta, ali ne i mikro struktura. Zbijanje tla može utjecati na biljnu proizvodnju promjenom bitnih osobina tla poput distribucije veličine zemljišnih agregata i kontinuiteta pora. Ove promjene utječu na kapacitet tla za zrak, propusnost tla za vodu, mogućnost zakorjenjivanja biljaka i usvajanje hraniva. Nakon oranja prekomjerno vlažnog tla stvara se zbijeni, nepropusni sloj tzv. taban

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić pluga, a upotrebom tanjurača u dopunskoj obradi na takvima tlima dodatno se zbija tlo.

11. listopada 2019.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Slatki kesteni mamac su za svakog kupca Nema te osobe koja će mirno proći pored klupe pune kestena tek ubranih u šumama gornjeg Međimurja. Krupni i sjajni bude osjetilne pupoljke svih sladokusaca pa makar stajali i 20 kuna po kilogramu. Kuhani, pečeni ili pak slasni pire, samo su neki od načina na koji se mogu pripremiti, a to je ujedno i glavna tema razgovora između trgovaca i kupaca. Uz kestena, sve više mjesta zauzimaju maćuhice te popularne multiflore, cvjetnice koje u ovo doba osvajaju svojim bujnim cvjetovima. S druge strane, sve je manje paprike, rajčice i krastavaca, povrća koja su bila top unatrag 3 - 4 mjeseca, a zamjenjuje ga zelje, kelj, krumpir, poriluk…

ČAKOVEČKA TRŽNICA Cikla Repa Poriluk

Izmjena polako sustiže i voće, odnosno stigli su prvi predstavnici citusa i to iz doline Neretve. Naravno, riječ je, kažu stručnjaci, o najzdravijem voću, popularnim mandarinama. Doduše, još uvijek nisu onako lijepe narančaste boje, no nisu više ni tako kisele. (vv)

6 kn/kg

Cikla

4 kn/kg

Repa

10 kn/kg

5 kn/kg 4 kn/kg

Poriluk

Celer

10 kn/kg

Celer

Mrkva

10 kn/kg

Mrkva

10 kn/kg 25 kn/kg 5-10 kn/kg

Peršin

20 kn/kg

Peršin

25 kn/kg

Mahune

20 kn/kg

Mahune

15 kn/kg

Salata

15 kn/kg

Salata

Brokula

20 kn/kg

Brokula

Cvjetača

Domaći kesteni ubrani u šumama gornjeg Međimurja trenutačno su top ponuda na placu

VARAŽDINSKA TRŽNICA

15 kn/kom

10-20 kn/kg 15 kn/kg

Cvjetača

Kelj

12 kn/kg

Kelj

Zelje

6 kn/kg

Zelje

15 kn/kom 10 kn/kg 5 kn/kg

Tikvice

10 kn/kg

Tikvice

10 kn/kg

Krastavci mali

15 kn/kg

Krastavci mali

15 kn/kg

Paprika

8 kn/kg

Rajčica

12-15 kn/kg

Paprika

6 kn/kg

Rajčica

5-10 kn/kg

Patlidžan

5 kn/kg

Patlidžan

6 kn/kg

Krumpir

4 kn/kg

Krumpir

4 kn/kg

5 kn/kg

Luk

Luk Češnjak

40 kn/kg

6 kn/kg

Češnjak

40 kn/kg

Bukovače

10 kn/330g

Bukovače

10kn/330g

Shiitake

25 kn/250g

Shiitake

25 kn/250g

Med

40 - 55 kn

Med

55 - 60 kn/kg

Kesteni

20 kn/kg

Kesteni

20 kn/kg

Jabuke

8 kn/kg

Jabuke

4-7 kn/kg

Šljiva NAPOMENA

10 kn/kg cijena pala

Šljiva cijena rasla

8 kn/kg cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati;

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

HACCP sustav Piše: Jadranka Stanković, dr.med.vet.

HACCP je sustav koji identificira moguće opasnosti (biološke, kemijske i fizičke) koje mogu utjecati na sigurnost hrane i korake u procesu u kojima je moguće provoditi mjere za kontrolu tih opasnosti. Možemo ga definirati i kao proces analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka koji obuhvaća cijeli niz preventivnih postupaka s krajnjim ciljem – osiguravanje zdravstveno ispravne hrane. HACCP predstavlja sustav samokontrole kojim osiguravamo neškodljivost hrane. Sustav postoji od 1959. godine kada je prvi put osmišljen za potrebe NASA-e kako bi se osigurala neškodljiva hrana za astronaute. Subjekti u poslovanju s hranom u Hrvatskoj morali su od 01.01.2009. prema Zakonu o hrani (NN broj 46/07) uspostaviti i

provoditi redovite kontrole higijenskih uvjeta u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane, osim na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti, u svakom objektu pod njihovom kontrolom, provedbom preventivnog postupka samokontrole, razvijenog u skladu s načelima HACCP-a . »Subjekt u poslovanju s hranom« je fizička ili pravna osoba, registrirana za provođenje određenih djelatnosti vezanih uz poslovanje s hranom, odgovorna da osigura nesmetanu provedbu odredbi propisa o hrani unutar poslovanja kojim upravlja. To su: klaonice, rasjekaonice, mljekare, ugostiteljski objekti (hoteli, restorani, catering objekti...), slastičarnice i pekarnice, mesnice, trgovine prehrane, objekti društvene prehrane (domovi, dječji vrtići, škole…) te drugi sudionici u proizvodnji i trgovini hrane – „od polja do stola“.

HACCP obuhvaća 7 principa ili načela: • Analiza opasnosti - označava moguće opasnosti povezane s hranom kao i načine kojima su ove opasnosti identificirane. Opasnosti mogu biti biološke (djelovanje mikroorganizama), kemijske (toksini) ili fizikalne (komadi metala, krhotine stakla itd.). • Određivanje kritičnih kontrolnih točaka - U proizvodnom procesu postoje točke od ulazne sirovine, kroz proizvodni proces, pa sve do faze isporuke krajnjem kupcu pri kojima se moguća opasnost može kontrolirati odnosno eliminirati.

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

• Uspostavljanje kritičnih granica za svaku kontrolnu točku. • Uspostavljanje postupaka praćenja kritičnih kontrolnih točaka. • Uspostavljanje popravnih radnji koje trebaju biti poduzete kada je praćenje pokazalo da kritične točke nisu osigurane na adekvatan način. • Uspostavljanje postupaka kojim se potvrđuje da sustav ispravno funkcionira. Postupci kojima potvrđujemo korektnost metode. • Uspostavljanje učinkovitog vođenja evidencije prema dokumentima HACCP sustava.

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

Implementirani HACCP ima brojne prednosti: • uključuje sustav sljedivosti • znanstveno je utemeljen • pomaže subjektima u poslovanju s hranom da budu konkurentniji na svjetskom tržištu • postavlja odgovornosti nužne za sigurnost hrane što pogoduje proizvođačima i distributerima hrane • usredotočuje se na identificiranje i sprečavanje opasnosti koji prijete od kontaminirane hrane

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

11. listopada 2019.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Radovi u voćnjaku Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Vrijeme je za planiranje i sadnju voćki Znate li kad je najbolje vrijeme za posaditi voćku? Prije pet godina. Često si znam ponavljati «Da mi je barem ova pamet bila pred 10 godina i da sam barem onda počela saditi voćnjak». Počela sam ga saditi tek pred 6 godina, a doista je potrebno barem 5 godina čekati do nekog znatnijeg uroda. Stoga, ako imate u praznu parcelu ili tek slobodno mjesto u dvorištu , svakako razmislite o nabavci i sadnji voćki. To ne mora biti ogromno drvo, to može biti i neki bobičasti grm za koji trebate puno manje prostora. Jer u današnje vrijeme, kada hrana postaje sve skuplja, tržište hrane sve nestabilnije, sadnja plodonosnog grmlja ili voćki postaje jako pametno ulaganje u budućnost.Početak studenog je idealno vrijeme za sadnju grmlja i voćaka, dakle sada je idealno vrijeme da na vrijeme sve dobro isplanirate i krenete u nabavku. Voćke se mogu saditi nakon prvog mraza kad im otpadne lišće pa do ožujka, kada tlo nije zamrznuto. Po mom iskustvu, radi čestih ranih suša na proljeće, svakako je bolje posaditi voćku na jesen, jer ima više šanse da se bolje primi. ODABIR PODLOGE – VELIČINE VOĆKE

Kod planiranja i nabavke voćke potrebno je uzeti u obzir koliko će veliko neko stablo narasti i naravno koliko imate mjesta. Nekad su sve voćke bile cijepljene na podlogama uzgojenim iz koštica voćaka – tzv. sjemenjak, pa su često, ovisno o vrsti podloge, imale tendenciju narasti kao velike voćke. Takve voćke narastu visoke preko 5 metara, budu prepune plodova ali ih

je i teže brati. Danas u rasadnicima postoji više vrsta podloga na koje se voćke cijepe, a to su bujne, srednje bujne i slabo bujne podloge. Kruške su često cijepljene ili na sjemenjak (naraste veće drvo) ili na dunju (BA-29 – naraste manje drvce, ali i osjetljivije na neke bolesti). Jabuke cijepljene na slabo bujne podloge ( najčešće M9) narastu prilično male voćke (visina otprilike do 2,5 metra), međutim one se i slabije ukorijenjuju, stoga nerijetko trebaju potpornje – te se podloge najčešće koriste za plantažni uzgoj gdje se voćke sade gušće. Prednost slabo bujnih podloga je što počinju prije rađati. Ja sam osobno, s obzirom da imam više prostora, radije birala srednje bujne podloge kod odabira jabuka (MM 106) pri kojima voćka ipak naraste nešto veća, formira manje stabalce. Jabuke na ovim podlogama imaju jače korijenje i dobro se ukorijene, ne trebaju dodatnu brigu ili potpornje, a mogu se uzgajati i bez obrezivanja. Da bi to postigli, nemojte ih na samom početku dati prikratiti (većinom vam to napravi osoblje koje ih prodaje) nego pustite da formiraju prirodnu krošnju s glavnim središnjim stablom i spiralno raspoređenim granama u krošnji. Osim toga, postoje i minijaturne i stupaste voćke, koje se lako mogu uklopiti i na sasvim male površine. Stupaste su voćke one koje ne stvaraju krošnju, nego jednu uspravnu rodnu granu koja rađa puno plodova. Koliko vam velike pojedine voćke mogu narasti možete pitati prodavače u rasadnicima prilikom kupovine, pa tako možete dobiti i najtočniju informaciju. A u idućem tekstu slijedi nastavak o odabiru sorti.

11. listopada – Dan cvijeta do 13 sati od 14 sati povoljno vrijeme za rad s biljkama lista - skupljamo zrelo sjeme cvjetnica do 13 sati, biljke mogu dulje ostati u vrtu ako ih kod prodora hladnog vremena i mraza prskamo preparatom 507

12. listopada – Dan lista - zrelo sjeme lisnatih biljaka skupljamo u dane za list i njegujemo biljke lista koje će prezimiti na otvorenom ili u plasteniku Za sve radove izaberemo Dan za plod. Jedanput prskamo drveće i zemlju pripravkom 500 pred večer od studenoga do kraja veljače na dan kada zemlja nije smrznuta i kada nije pokrivena snijegom. U rano proljeće prskamo drveće i zemlju čajem od njivske preslice. kada se razviju prvi listovi, prskamo drveće pripravkom 501 za rano ujutro. Prskanje ponovimo ujutro još dva puta pred drugačijom zodijačkom pozadinom elementa topline, ali ipak ne prskamo kada drveće cvijeta. Protiv na-

VRTLARICA

pada krastavosti, prije svega iza obilne kiše, možemo prskati pripravak 501 još više puta do zrelosti voća, ali ipak prskanje mora biti završeno do 8 sati ujutro. Tri tjedna nakon branja prskamo kremenom još dva puta ujutro i jedanput poslijepodne za dozrijevanje lišća i drveća. Do kraja listopada drveće pognojimo zrelim prepariranim kompostom i okopamo, iza toga poprskamo preparatom od kravljeg gnoja po Mariji Thun te načinimo premaz za stablo i grane.

13. listopada – Dan lista nakon 16 sati uzet ćemo granu breze u kojoj dozrijeva preparat od stolisnika te je zakopamo u zemlju na dubinu otprilike 50 cm 14. listopada – Dan lista do 17 sati - lisnate biljke se u pravilu siju, presađuju, okopavaju i njeguju u dane za list, no za skladištenje se beru u dane za cvijet 15. listopada – Dan ploda do 15 sati od 16 sati povoljno vrijeme za biljke cvijeta - beremo i prerađujemo voće, bobičasto voće i grožđe

16. listopada – Dan ploda do 16 sati - nastavljamo s preradom voća, bobičastog voća i grožđa jer je period za ubiranje u našem sjetvenom priručniku 17. listopada – Dan korijena - ako je drveće već odbacilo lišće, onda je listopad pogodan za rušenje drva za građu. Najbolji su Dani cvijeta i Dani ploda u vremenu za presađivanje i taj period presadnje počinje 20.10.

Patlidžan se može kuhati na pari, pirjati, pržiti, pohati, dok je prava poslastica pečen na roštilju, ističe Jagoda Turk

U VRTU Jagode Turk iz Brezja

Idealna sezona za patlidžan Nakon nekoliko nepovoljnih sezona, napokon su se i za patlidžan posložili idealni uvjeti za njegov rast i razvoj. Drugim riječima, brali su se i još se beru krupni jajoliki ljubičasti plodovi koje ljudi ili vole ili ne vole. Riječ je o svestranom

povrću koje je široko rasprostranjeno u svim svjetskim kuhinjama. Štoviše, mnogi ga koriste i kao zamjenu za meso. Svoje mjesto, patlidžan je našao i u vrtu Jagode Turk iz Brezja koja ga priprema na različite načine. Kaže nam da

se može kuhati na pari, pirjati, pržiti, pohati, dok je prava poslastica pečen na roštilju. Vrlo često se dodaje u variva, ajvar, puni se, može se kiseliti ili pripremiti u obliku namaza. Jednom riječju, odgovara u sva jela.

Mnoge, nažalost, odbija pomalo gorkast okus. No, on se može ublažiti na vrlo jednostavan način, i to pomoću soli. Naime, ploške se posole, ostave da odstoje oko pola sata, a zatim se ispere višak soli. (vv)

11. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 21

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 ŠTO VAS ŽULJA

HRVATSKA KOMORA socijalnih radnika

Socijalni radnik nije stručnjak za procjenu uzroka ponašanja!

Radnici čekaju nove upute investitora

ANTUN MALIŠ u ime obitelji pita zašto se preprojektira spoj ceste u Novom Selu Rok i tko će to platiti

Već postavljeni rubnici sada se vade van? - Sve što je napravljeno do sada, napravljeno je po nekom projektu kojeg je netko odobrio i koji u konačnici košta. Sad kad su trebali asfaltirati, sve zabetonirano vadit će van i opet iz nova krenuti sve raditi zato jer nekome nešto ne odgovara, kaže naš sugovornik Nerazvrstana cesta u Novom Selu Rok kod crkve koja se spaja sa središnjom Ulicom Rade Končara ponovno je u žiži javnosti. Cesta je to koja je javnosti poznata po buni tamošnjih stanovnika zbog prolaska teških traktora i priključaka uzgajivača krumpira, posebice iz susjedne Belice. Naime, prije 20-tak dana krenuli su radovi na sanaciji spoja tih dviju cesta, postavili su se rubnici i prema riječima, tamošnjih mještana, sve je stalo. Istina, na teren su ponovno izašli geodeti koji premjeravaju teren kako bi se spoj na glavnu cestu proširio jer je preuzak za traktore i njihove priključke. - Radovi su počeli, rubnike su zbetonirali i sad su shvatili da je sve to preusko, rekao nam je ogorčeni Antun Mališ, član obitelji koja nas je i pozvala. On također kaže: Sama širina ceste je po zakonu i ja razumijem da ulaz nije po mjeri “beličkih krumpiraša” i njihovih traktora s tri priključene prikolice te kombajna. No, sve što je napravljeno do sada, napravljeno je po nekom projektu kojeg je netko odobrio i koji u konačnici košta. Sad kad su trebali asfaltirati, sve zabetonirano vadit će van i opet iz nova krenuti sve raditi zato jer nekome nešto ne odgovara. Baš u vrijeme kada je naša ekipa bila na terenu, stigao je i tim iz čakovečke Tegre koji je izvođač radova dok je investitor Grad Čakovec.

Radovi su počeli, rubnike su zbetonirali i sad su shvatili da je sve to preusko, rekao nam je ogorčeni Antun Mališ, član obitelji koja nas je i pozvala - Nije krivnja na nama, poručila je Biserka Vrbanec iz Tegre koja je vodila novo premjeravanje ceste i dodala: - Mi samo slušamo investitora. Prema njenim riječima, spoj nerazvrstane ceste dodatno će se širiti za metar i pol i to metar sa strane crkve te preostalih pola metra sa strane obiteljske kuće Maleš. Ogorčena obitelj Mališ pita se, po čijoj se želji samo tako radovi mogu prekinuti, sve napravljeno izvaditi, raditi novi projekt i krenuti sve ispočetka. - Čijim će se to sredstvima platiti ako ne našima, dodao je ljutito Antun. Što je pošlo po krivom i zašto se gradi pa ruši, pitali smo investitora, Grad Čakovec. Najprije su nam u

telefonskom razgovoru rekli kako je u pitanju gradilište na kojem su radovi u tijeku i sve je moguće pa i promjene projekta. Nešto kasnije dobili smo i pisani odgovor od Grada. - Sanacija uklope u Ulici Rade Končara (kod crkve) u Novom Selu Rok je u tijeku, a provodi se prema projektnoj dokumentaciji. Gradilište je aktivno, a konačni izvedeni radovi morat će biti u okviru

projekta i planiranih troškovničkih stavki koje se ne mogu mijenjati. Ukratko, sve ono što se trenutno radi ne predstavlja nove troškove po Gradski proračun, a ukoliko izvedeno ne bude u skladu s projektnom dokumentacijom, investicija ne može biti završena, odnosno preuzeta, stoji u dopisu Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo Grada Čakovca. (Vlasta Vugrinec, foto: Zlatko Vrzan)

Jedan od četiri uspornika kraj dječjeg vrtića Maslačak u Martanama

ČITATELJ pita o četiri različite “izbočine” koje su niknule kraj vrtića u Martanama

“Idealni” da i s 30 km/h nastradaju amortizeri! - Svi smo za sigurnost djece, dapače, svim smo roditelji i djeca su nam najvažnija. Ali, ove “izbočine” koje su napravili na cesti kod vrtića u Martanama nisu normalne. Imamo u gradu nekoliko izvrsnih primjera uspornika kao što je to slučaju u centru kod Pošte i autobusne stanice. Zašto tako nešto nisu napravili i kraj vrtića u Martanama, jer ovo nema veze s

uspornicima. Sva četiri su različite visine, nema upozorenja da nailazite na njih, idealni su da poterete amortizere i s 30 km/h kazao je u jednom dahu protekli ponedjeljak nazvavši nas na telefon u redakciju, ogorčeni čitatelj iz Čakovca koji živi u blizini i zamolio nas da dođemo i poslikamo “izbočine” kraj vrtića za koje kaže da nemaju veze s uspornicima. (foto: zv)

- Nekolicina medija je nedavno objavila kako je počinitelj nasilja u obitelji na štetu svoje djece na Pagu u trenutku počinjenja kaznenog djela prema nalazima tima vještaka bio smanjeno ubrojiv zbog svojih duševnih smetnji. Zbog toga moguće neće dobiti maksimalnu kaznu do 50 godina zatvora. Dakle, počinitelj nasilja s Paga je osoba u potrebi kojemu je zbog teške dijagnoze potrebna pomoć sustava zdravstva.U interesu javnosti, HKSR želi ponovno skrenuti pažnju i izraziti zabrinutost da je krajnje opasno i nepravedno odgovornost za radnje korisnika socijalne skrbi pripisati stručnjacima koji rade u sustavu! Ljudsko ponašanje se vrlo teško može predvidjeti i kontrolirati. Kad se radi o promjenama ponašanja uslijed zdravstvenih razloga, socijalni radnik NIJE stručnjak zadužen za procjenu uzroka ponašanja!To je moguće mogao primijetiti njegov liječnik - ukoliko mu se javio, njegova supruga, radna okolina, susjedi, prijatelji i ostali. U tom smislu od strane medija nije izvještavano. Ako se počinitelj nasilja nije bitno drugačije ponašao nego ranije, ako nije ni s kim razgovarao o svojim problemima, možda nitko nije niti primijetio. Koliko je osoba iz okoline spremno aktivno reagirati u takvoj situaciji? Koliko bi osoba prijavilo sumnju da njihov kolega, suprug, susjed pokazuje znakove duševnih smetnji?Svakodnevno socijalni radnici susreću osobe koje imaju duševne smetnje, a koje su prijavljene zbog nasilja u obitelji, čiji liječnici smatraju kako njihovo ponašanje nije uzrokovano psihičkom bolesti te nije potrebno liječenje, barem ne prisilno liječenje. Socijalni radnici rade sa starijim, nemoćnim i osobama s duševnim smetnjama kod kojih je došlo do progresije du-

ševnog oboljenja te ne mogu naći mjesta u bolnicama za njihovo liječenje niti smještaj, a isti više ne mogu samostalno živjeti. Iz sličnih razloga ubijeno je dvoje naših kolega od strane osobe s duševnim smetnjama u Centru za socijalnu skrb Đakovo – neadekvatne međuresorne suradnje! Socijalna skrb je sustav koji je prihvatio odgovornost te ispitao valjanost poduzetih mjera kroz stručni nadzor. Stavljajući krivnju na jedan sustav, događa se kako se ne otvara pitanje odgovornosti ostalih sustava zaštite. Sistemska rascjepkanost koordinirane brige o ljudima uzima već duže vrijeme svoj danak. Stalno predlažemo suradnju i zajednički rad svih sustava jer je to jedini ispravni put najbolje zaštite korisnika. Upravo zato, pozivamo sve dionike koji skrbe o svim našim zajedničkim korisnicima na suradnju i aktivan pristup u brizi za pojedince i obitelji. Dosadašnji način izvještavanja većinom je temeljen na pripisivanju isključive odgovornosti sustavu socijalne skrbi, ponajviše socijalnim radnicima, ne uzimajući u obzir stvarnu nadležnost socijalnih radnika u pojedinim slučajevima i ovisnost o spremnosti drugih sustava na suradnju. Napominjemo kako majka, djeca i teško bolestan otac u ovom slučaju i nadalje trebaju pomoć zajednice i svih sustava koji se bave zaštitom te tražimo od medija da ih zaštite od daljnje estradizacije! Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika mr. sc. Antun Ilijaš, diplomirani socijalni radnik

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

VOLIM JER… 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 2019. TRGOVINA METSS u Črečanu

Bebe

BluKids vas daruje

Naši čitatelji Darko Ozimec (Pančo), Bruno Juršić, Drago Vadlja i Mirjana Kregar prodavačica u trgovini Metssa u Črečanu

Vesela ekipa naših vjernih čitatelja Darka Ozimeca, Brunu Juršića i Dragu Vadlja upoznali smo u nedavno otvorenom, obnovljenom Metssovom dućanu u Črečanu. Darko Ozimec, zvan Pančo iz Črečana, voli pročitati u Međimurskim novinama sve što se tiče sporta, pogotovo ribolova jer je i sam ribič već 40 godina. Bruno Juršić rodom je iz Črečana, odnedavno s novom adresom u Pribislavcu. No, po navici uvijek kupuje u ovom Metssovom dućanu. Rekao nam je da najprije pročita crnu kroniku, pa sport, a onda koliko stigne i sve ostalo.

Drago Vadlja iz Črečana radi u Njemačkoj, ali voli pročitati Međimurske novine. Dok ga nema, novine mu kupuje mama, tako da dok dođe doma, pročita sve kako bi bio u toku što se doma događa. Svu trojicu razveselili samo platnenom vrećicom za kupnju s logom “Međimurskih novina”. Na blagajni smo zatekli prodavačicu Mirjanu Kregar iz Dunjkovca, također našu vjernu čitateljicu. - Volim vesele teme i svaki takav tekst pročitam, a sve ostalo pogledam koliko se nađe vremena. (sz)

Dejan (23) i Melani (21) Novak iz Preloga dobili su Franku rođenu 28. rujna

FOTKAJMO

NAJMLAĐE

lnici ili o b u e s e jt a k t Pofo afije r g o t o f e it lj a š o nam p na e-mail

11. listopada 2019.

SIGURNO U ŠKOLU

Prvašići upoznati s prometnim pravilima Akciji Sigurno u prometu, koja se tradicionalno održava svakog rujna, odazvali su se učenici prvih razreda I., II., III. osnovne škole, Osnovne škole Ivanovec, Osnovne škole Kuršanec i Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec, ukupno oko 270 prvašića. Okupljenu djecu pozdravio je gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač koji je okupljenim učenicima rekao da je vrlo važno poštivati prometna pravila te biti odgovoran sudionik u prometu. - Prilikom dolaska u ili odlaska iz škole djeca su su-

dionici u prometu te je važno ponašati se odgovorno i u skladu s pravilima, rekao je gradonačelnik. Prigodno im se obratio župan Međimurske županije Matija Posavec. Sigurno kretanje prometnicama su na posebno izrađenom pješačkom poligonu prezentirali djelatnici Autokluba Čakovec i Policijske uprave međimurske. U cilju što sigurnijeg dolaska do škole učenicima su podijeljeni različiti promidžbeni materijali i reflektirajuće kišne kabanice. (dv, foto: Zlatko Vrzan)

ovine.hr zlatko.vrzan@mn ili e.hr urednik@mnovin

Reflektirajući prsluci za još veću sigurnost najmlađih u prometu

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas •

kupona skupi i Donosimo treći kupon 55. kola naočale poku pi Ime i prezime: NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i Optike Briljant Čakovec

BROJ KUPONA

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 22.10. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

Novo 55. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” priližava se i ovaj mjesec polako kraju. I u listopadu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagrad-

noj igri trebate skupiti tri kupona. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 11. listopada, a najkasnije do 22. listopada možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja

Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 55. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 25. listopada. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Dokumentarcima protiv izumiranja tradicionalnih obrta KRISTINA VUK IZ ČEHOVCA Računovotkinja u svijetu umjetničke izrade nakita 50. ROĐENDAN TRIBINE ČČ Čakovec četvrtkom će živjeti dok god će biti publike

Fortuna nastavlja kao Pozzitiva bend! – Nakon što je Fortuna bend više od dvadeset godina žario i palio svojim svirkama po Međimurju, diljem Lijepe naše te na gostovanjima u inozemstvu, došlo je vrijeme za novi iskorak. Fortuna je uzela novo ime - Pozzitiva i odmah objavila singl. Zove se “Čisti grijeh”. (rr, foto: Kristijan Fažon)

media

vikend vodič

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

USUSRET IZLOŽBI SLIKA, Muzej Croata insulanus Grada Preloga, utorak, 15. listopada, 10 sati

Crtajući i slikajući dodali su boju životu

petak 11. listopada PRELOG Dom kulture Dani smijeha Kerekesh Teatar 19:00 Bogi Ivač znova

subota 12. listopada PRELOG Dom kulture Dani smijeha Kerekesh Teatar 19:00 Pod hitno na hitnu

Bez obzira na dob, stvaralački i kreativni rad svima daje određenu dozu samopouzdanja i zadovoljstva, ističe likovni pedagog u mirovini, Mihajlo Mihajlov iz Čakovca

NEDELIŠĆE Dvorana MESAP 10:00 – 18:00 16. Dani zahvalnosti za plodove zemlje 12:00 gastro show gost Tomislav Špiček

nedjelja 13. listopada PRELOG Dom kulture Dani smijeha Kerekesh Teatar 19:00 Sve u tri…

MODNI BUVLJAK u Čakovcu 12. i 13. listopada

Ponesite svoje vrećice! U subotu, 12. listopada organiza se prvi modni buvljak u Čakovcu na 2. katu novog passagea u vremenu od 10 do 14 sati. Zbog velike potražnje organizira se i drugi dan, u nedjelju 13. listopada. – Čeka vas ženska i muška odjeća, obuća i nakit poznatih brendova (Zara, H&M, Mango, Asos, Stradivarius, Guess…) po povoljnim cijenama. Sve krpice su jako očuvane i traže svoj novi dom, poručuju djevojke koje su odlučile organizirati ovaj zanimljiv modni event. Organizatorice koje vas s veseljem očekuju su Melanija Bacinger, Elena Horvat, Sanja Novinščak, Martina Jakšić Rodiger, Helena Ovčar i Darija Pavlic Prša. (dv)

11. listopada 2019.

Piše: Roberta Radović U okviru programa „Umjetnost i kultura 54+” Grad Prelog je participirao projekt Zlatne godine „Dodaj boju života”. Bio je namijenjen osobama starijim od 54 godine te je unutar projekta organizirana likovna radionica. Radionice su održane tijekom ove godine od ožujka do listopada u prostoru Muzeja insulanus Grada Preloga te u Domu NOVINŠČAK u Čakovcu. Radionice je vodio umirovljeni likovni pedagog

Mihajlo Mihajlov. Razgovarali smo s njime ususret izložbi na kojoj će se javnost imati prilike upoznati s radovima nastalim na likovnim radionicama. - Odaziv je bio odličan. Odazvalo se sveukupno 39 polaznika, više žena. Neki od njih su prvi put došli u kontakt s crtanjem i slikanjem. Jednostavno su se htjeli okušati u nekom kreativnom radu. Neki su krenuli od početne situacije, dakle naučiti gledati i ono što vidiš znati prenijeti na papir ili platno. Bilo je par polaznika koji su

USKORO U ČAKOVCU

Veliki dvoranski koncert Halida Bešlića Popularni pjevač narodnih pjesama i sevdaha Halid Bešlić vraća se krajem ove godine u Međimurje i Čakovec. U subotu, 7. prosinca održat će veliki koncert u dvorani Graditeljske škole u Čakovcu. Koncert ovog pjevača omiljenog svim generacijama najavljen je za najveseliji dio godine, čemu će se zasigurno najviše razveseliti veliki broj Halidovih fanova u Međimurju. Međimurci vole Halida, a i on u razgovorima ne skriva oduševljenje našom publikom koja naprosto obožava hitove: ‘Iznad Tešnja’, ‘Malo je, malo dana’, ‘Prvi poljubac’, ‘Lavanda’, ‘Zlatne strune’, ‘Miljacka’, ‘U meni jesen je’, ‘Sijede’, ‘Ja bez tebe ne mogu da živim’”, kao

već crtali u slobodno vrijeme i sad su se pod stručnim nadzorom usavršili i razvili druge sposobnosti i upoznali nove tehnike. Polaznici su prošli više različitih tehnika i likovnih područja. Shvatili su da likovni jezik i izražavanje stvaraju određenu komunikaciju. Također, stvaralački i kreativni rad daju određenu dozu samopouzdanja i zadovoljstva u postignutom uspješnom radu. Umjetničko stvaralaštvo, riječ i muzika oplemenjuju ljudsku psihu ii čovjek postaje društveno stabilna i sretna osoba. Atmosfera na radionicama je bila i više nego odlična i poticajna. Svi su bili zainteresirani ući u likovni svijet umjetnosti. Bio sam iznenađen marljivošću polaznika, ali i talentiranošću polaznika. Najbolje je doći na izložbu i uvjeriti se u to.

Otvorenje izložbe je u utorak, 15. listopada u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga u 10 sati. Bit će izložbeno 30-tak najboljih radova nastalih na radionicama. Opremljeni su u slikarske okvire ili pod staklo. Kako nam je kazao likovni pedagog Mihajlov treba doći i vidjeti što ljudi mogu napraviti uz stručno vodstvo i savjete. Polaznici zainteresirani nastaviti dalje učiti Izložbom projekt Zlatne godine „Dodaj boju životu” završava, ali polaznici su zainteresirani nastaviti učiti slikarske i crtačke vještine, pa će se vidjeti u kojem smjeru će ova priča ići dalje, kazao nam je voditelj radionica Mihajlov. Osim što je član LUČ-a, aktivno igra šah za Slobodu Mihovljan. Do prošle godine bio je trener i radio je s djecom, a sad je to prepustio

mlađim članovima. Preko ljeta vodi likovne radionice u Posedarju gdje crta brze portrete. Nismo mogli, a da ne završimo razgovor s likovnim pedagogom i da ga ne pitamo što misli je li dovoljan broj sati likovne kulture u aktualnom osnovnoškolskom sustavu. - Još dok sam ja posljednjih godina predavao, smanjio se broj sati. Mislim da je to greška. Prednost se daje elektronici, mobitelima, pametnim tablama, a sve se svodi na to da se s djecom što manje razgovora i komunicira, što je velika greška. Kreativni rad je na neki način blokiran. Kreativnost ljude potiče na razmišljanje. Likovnost je kreativni rad koji potiče druženje, izmjenu iskustava, razvija komunikaciju s gledateljem koji promatra sliku ili crtež.

3. SAJAM VJENČANJA u Hotelu Panorama i DG Sportu Prelog

Sve na jednom mjestu bajkovito vjenčanje

i mnoge druge uz jedan posebni koji ne izvodi tako često na drugim koncertima, već samo uglavnom ovdje na sjeveru – ‘Srebrni mjesec’. Odlična zabava za kraj godine ovim koncertima velikom broju njegove publike u Međimurju je zagarantirana.

Ove godine sve buduće mladence očekuje 3. Sajam vjenčanja koji organiziraju Hotel Panorama i Rekreacijski centar DG-SPORT u Prelogu, u nedjelju, 13. listopada u vremenu od 14 do 19 sati. U 17 sati posjetitelje očekuje revija vjenčanica svih izlagača. Organizatori najavljuju pregršt svadbenih poslastica i noviteta na jednom mjestu. Ovogodišnji sajam vjenčanja okuplja 38 izlagača koji će mladencima ponuditi novitete. Oni su redom Fotokreacija, Frizerski salon Stil, Flora dizajn d.o.o, Coctails by Shanker,

Love lights professional, Cvjećarnica Vesna, STiL uljepšavanje i masaža, Foto-video Cerovec, No ordinary wedding, Atomi live band, Aneri design,

Daemy obrt za uljepšavanje, Salon vjenčanica Lidija, Galoti muška odijela, Zlatarna A&L, 2Team, Savio style, Cvjetni salon Viola, Tamburaški sastav Kraljevi, Linars, Music box, Vinarija Cmrečnjak, Hortikultura i floristika Veronika, Foto Da Vu Weddings, Weddings by Štefanija, Bazinga, Kolači Šercer, Vesna Sposa vjenčanice, DG Sport Hotel Panorama, Let’s Go Weddings, Andrea i Goran Šafarić, Roady, Cvjećarna Ružica, Foto Nova, Cvjetni atelier Magnolia, Baloni TIF, Foto Šimunić i Vina Kunčić. (Dora Vadlja)

11. listopada 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC, TRIBINA ČAKOVEC ČETVRTKOM 17. listopada, 20 sati

Premijera filma uz gostovanje redateljice Dane Budisavljević Tribina Čakovec četvrtkom, 17. listopada donosi domaći filmski hit Dnevnik Diane Budisavljević. Istinita je to priča o najboljim ljudima u najgorim vremenima. Tribina počinje u 20 sati, a prije projekcije filma u goste stiže redateljica Dana Budisavljević. Film je premijerno prikazan 18. srpnja 2019. na filmskom festivalu u Puli. Scenarij: Dana Budisavljević, Jelena Paljan. Uloge: Alma Prica, Igor Samobor, Biserka Ipša, Mirjana Karanović, Krešimir Mikić, Ermin Bravo, Livio Badurina, Vilim Matula i Jerko Marčić. Produkcija: HULAHOP. Festivali i nagrade: Pula Film Festival (Velika Zlatna arena za najbolji film, Nagrada publike Zlatna vrata Pule, Nagrada ocjenjivačkog suda Federacije filmskih kritičara Europe i Mediterana - FEDEORA za najbolji hrvatski dugometražni film, Zlatna arena za režiju, Zlatna arena za glazbu, Zlatna arena za montažu). Moderatorica programa je Dora Vadlja.

Diana Budisavljević sa suprugom liječnikom, kćerima i tek rođenom unukom živi životom zagrebačke visoke građanske klase. U jesen 1941. doznaje da se Židovke i Srpkinje s djecom odvode u logore gdje umiru od gladi i bolesti. Židovska općina šalje pomoć Židovkama, ali za Srpkinje se nitko ne brine. Koristeći svoje austrijsko podrijetlo, Diana apelira na vlast, crkvu i Crveni križ da spase barem djecu. Nitko od njih ne želi preuzeti odgovornost. S nekolicinom prijatelja u svom stanu prikuplja pomoć i organizira akciju kojom će do kraja rata od sigurne smrti biti spašeno više od 10.000 djece.

Među njima su i Živko, Milorad, Zorka i Nada koji se gotovo 80 godina kasnije vraćaju u logore svog djetinjstva i tek tada spoznaju da život duguju nevjerojatnoj snazi jedne žene. Svjesna da će i rat jednom proći, Diana je pomno vodila kartoteku dječjih sudbina, no nju će joj bespovratno otuđiti komunistička vlast 1945. kada njeno germansko i građansko podrijetlo postaju nepoželjni. Zahvaljujući Dianinom dnevniku, koji je nakon njezine smrti pronašla unuka, rasvijetljena je herojska uloga žene uvjerene da njezin život nije vrijedniji od života nedužno progonjenih.

CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC, nedjelja, 10. studenoga, 20 sati

Massimo - Vještina Boutique U 35-godišnjoj karijeri Massima bilo je nekoliko važnih, presudnih trenutaka, a jedan od njih zasigurno je album Vještina. Ne čudi stoga što omiljeni domaći pjevač na poseban način želi obilježiti 15. obljetnicu od izlaska glazbenog djela koje ga je vratilo na scenu. Vještina Boutique – turneja je kojom će Massimo zajedno sa svojom vjernom publikom proslaviti ovu značajnu obljet-

nicu, a uz prethodno najavljene koncerte u Zagrebu, Vještina Boutique stiže i u najljepše dvorane kontinentalne Hrvatske. Ulaznice po cijeni od 150 kn potražite u sustavu Eventim. Massimo i Miss7 pozivaju vas da s njima proslavite obljetnicu albuma koji je ostavio velik trag na glazbenoj sceni i zajednički oplemenite novu stranicu njegove karijere. (foto: aquariusrecords.com)

DOM KULTURE Grada Preloga, 11. - 13. listopada

Treći Dani smijeha Od 11. do 13. listopada, Dom kulture Grada Preloga ugostit će treće Dane smijeha, uz Kerekesh Teatar. U petak, 11. listopada na repertoaru je predstava „Bogi Ivač znova“ s početkom u 19 sati. Redatelj, autor adaptacije te kostimograf: Ljubomir Kerekeš; Uloge: Jan Kerekeš, Sunčana Zelenika Konjević, Ljubomir Kerekeš, Marija Krpan i Igor Baksa. Jedna od najpoznatijih, najbolje posjećenih i najdugotrajnijih predstava HNK-a u Varaždinu, vraća se u punom sjaju. Naravno, radi se o predstavi Bogi Ivač – Znova. Ljubomir Kerekeš okupio je glumačku ekipu koja će obnoviti kajkavsku erotsku komediju Bogi Ivač i opravdati dodatak Znova u sklopu kojeg se nalazi niz novih, aktualnih i duhovitih situacija. Predstava je svakako za odrasle jer obiluje lascivnim scenama. Jan Kerekeš utjelovljuje novog Bogog Ivača, Sunčana Zelenika Konjević Miciku, Ljubomir Kerekeš i Marija Krpan glume roditelje Bogog Ivača, a Fičfirič je Igor Baksa. Redateljsku palicu čvrsto drži Ljubomir Kerekeš. Glumica Sunčana Zelenika Konjević na VII. Gumbekovim danima dobila je nagradu za najbolju žensku ulogu (Micika). U subotu, 12. listopada u isto vrijeme posjetitelji će se mo-

ći zabaviti uz predstavu "Sve u tri...".Redateljica: Iva Ilakovac; Uloge: Katarina Baban, Sanja Drakulić, Matija Kačan/ Frano Novljan. Komedija Kerekesh Teatra u kojoj dvije cimerice muku muče sa susjedom koji se objesio točno kod njihovog prozora. Sofija i Marlena uspijevaju uvući visećeg susjeda u svoj stan i nakon nekoliko neuspjelih pokušaja oživljavanja, uz sve komplikacije, pokojni susjed ima još iznenađenja. Velikih. U nedjelju, 13. listopada također u 19 sati stiže predstava "Pod hitno na hitnu". Tekst i režija: Ljubomir Kerekeš; Uloge: Jan Kerekeš, Goran Koši, Darko Janeš, Draško Zidar, Ljubomir Kerekeš U ovoj hitnoj prevladavaju manje hitni slučajevi. Više se radi o bukvalnim slučajevima hitnosti, baziranih na vlastitom mišljenju tumačenja bolesti. Iznenadni napadaji bolesti kao i nedefinirana stanja organizma, zajedno s nepoželjnim nuspojavama klijentele, razlogom su odigravanja ovog više milog nego nemilog događaja. S medicinskog aspekta, korisnici koji se zatiču u prostoriji hitne medicinske skrbi, ne raspolažu poviješću bolesti, već raspolažu vlastitom dijagnozom, samo-uvjerenjem i dozom razočaranja u zdravstveni sustav.

CASA LATINA slavi svoj 7. rođendan

Odlična fešta uz bend Komediju! Čakovečka Casa Latina u subotu, 13. listopada slavi svoj 7. rođendan. Fešta počinje u 21 sat, a organizatori najavljuju da će trajati do

3 ujutro. Veselu ekipu Casa Latine zabavljat će dečki iz benda Komedija i to po prvi puta u acoustic varijanti. (dv)

VŽ JAZZ SEZONA JESEN 2019

Ovog petka Branimir Gazdik Quartet

Pozivaju se svi poklonici jazz glazbe na VŽ jazz sezonu jesen 2019 koju organizira udruga HUG Varaždin. Niz od 6 koncerata na kojem će nastupiti vrsni hrvatski jazz glazbenici među kojima ima i međimurskih predstavnika, održava se u Staroj Vagi u Varaždinu Matije Gupca 61 pod pokroviteljstvom Grada Varaždina i partnerima Loop agencijom i Koncertnim uredom Varaždin. Na ovom vrijednom kulturnom projektu prošli tjedan nastupili su Kovačević Brothers iz Čakovca, a u petak, 11. listopada slijedi Branimir Gazdik Quartet koji se sastoji od riječkih, međimurskih i slovenskih glazbenika. Koncerti počinju u 21 sat. (rr)

mjesečni vodič

srijeda 16. listopada ČAKOVEC zgrada Scheier 18:00 Javni razgovor sa Zvonimirom Dobrovićem autorom izložbe Politički performans

subota 26. listopada ARENA VARAŽDIN 20:00 Zdravko Čolić

nedjelja 10. studenoga ČAKOVEC Centar za kulturu 20:00 Massimo - Vještina Boutique

subota 23. studenoga MURSKO SREDIŠĆE 15:00 Sedmo kolo “Rudar”

subota 7. prosinca ČAKOVEC Graditeljska škola 20:00 koncert Halid Bešlić

subota 21. prosinca MURSKO SREDIŠĆE Centar za kulturu Rudar 18:00 koncert „Dominik Padarić – Božić u Gradu rudara“

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

11. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC predstavio kratke filmove o lončarstvu i medičarstvu

Dokumentarci kao apel protiv izumiranja tradicionalnih obrta Piše: Roberta Radović U Međimurju djeluju tek dva lončarska i tri medičarska obrta. Tim je veća vrijednost projekta snimanja kratkih dokumentarnih filmova o nematerijalnoj baštini Međimurja. Medičarstvo i lončarstvo zaštićeni su kao nematerijalno dobro Republike Hrvatske, a medičarstvo je od 2010. godine upisano i na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva koju vodi UNESCO. Muzej Međimurja

je dosad promovirao četiri filma na temu Zlatarenje u Međimurju, izrade čipke na području Svete Marije, Međimurska popevka i Umijeće izrade i sviranja cimbala. U sklopu Dana europske baštine predstavljena su dva nova: Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske i Medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije. O lončarstvu u filmu govore Lovro Pergar iz Zasadbrega i Đurđica Horvat iz Čakovca koja odnedavno živi i bavi se

lončarstvom u Sv. Urbanu. Medičarstvo prezentira u filmu Nada Lukša iz Donjeg Vidovca. Na predstavljanju filmova nazočila je lončarica Đurđica Horvat.

U najavi i novi filmovi

Filmovi su realizirani u suradnji s tvrtkom „Reci da“ s autorskim potpisom Ivana Goričanca i Denisa Perčića, a glazbu je pripremio Bojan Miljančić. Potporu projektu su dali Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Čakovec i Međimurska županija. Projekt „Doku-

mentiranje nematerijalne baštine Međimurja“ predstavila je kustosica MMČ-a Janja Kovač, a pročelnica Konzervatorskog odjela u Varaždinu dr. sc. Vesna Pascuttini-Juraga govorila je nematerijalnoj baštini. U glazbenom dijelu sudjelovala je Lea Šprajc. Janja Kovač najavila je snimanje novih filmova 2020. - 2021. na temu božićni nakit – kinč i luster, Božićne jaslice, Svetomarska toponimija, Štrigovski i kotoripski govor, Izrada dječjih igračaka, Pikač i Tambure farkašice.

Lovro Pergar je drugi od tek dvoje aktivnih lončara u Međimurju

Đurđica Horvat traži izuzeće obrta nematerijalne baštine od izdavanja e-računa

Đurđica Horvat: - Poslije smrti zdravlje nemoj tražiti mo plaćati doprinose. Od ove godine od 1. srpnja dužni smo izdavati i e-račune. Umjesto da nas puste da na miru radimo razvijamo i čuvamo tu vještinu i prenosimo na mlade putem radionica koje organiziramo za djecu, konstantno smo pod stresom zbog sve veće administracije. Suprug i ja smo iz Čakovca preselili u Sveti Urban smatrajući da će nam tamo biti bolje jer se taj kraj turistički dobro razvija. Imali smo suradnju sa županijom koja je u svoje poklon pakete stavljala suvenire iz našeg kraja. Ali sada trebamo e-račune. Kad se otvorila muzejska suvenirnica i tu smo bili najviše zastupljeni. Zbog potrebe izdavanja e-računa i tu morali smo proizvode povući. Više ne znam što raditi. Novi zakoni nas sve više koče. Dio fizičkog zdravlja izgubila sam radeći u ovoj profesiji, a novi zakoni donose mi stres i psihičke probleme. Oduzimaju mi volju za radom i pitam se čuvam li sama baštinu s kojom se svi tako rado ponose.

Obiteljsku tradiciju lončarenje Đurđica Horvat naslijedila je od djeda Ivana Lesjaka i bake Julijane. Odrasla je u lončarskoj radionici i bilo je suđeno da ona preuzme muško zanimanje. Umijeće rado prenosi na mlađe generacije. Međutim, ukazuje na otežan plasman lončarskih proizvoda čemu značajno pridonose i novi hrvatski zakoni zbog čega se boji kako će uskoro ovaj obrt izumrijeti: - Moj pokojni djed Ivan poznati lončar imao je uzrečicu: Poslije smrti zdravlje nemoj tražiti. Tako je i s našim zanatom. Ako nećemo raditi na njegovom očuvanju lončara neće biti. Iz knjige se o lončarstvu ne može učiti. Netko te mora voditi, da ti otkriva sve tajne ovog zanata i ukazuje na eventualne pogreške. To je inače teški fizički rad. Zato imam i fizičkih problema koje nisam mogla izbjeći. A sad i zbog tih zakona imam psihičkih problema što također utječe na zdravlje. Za sve što proizvedemo u određenom postotku mora-

SLOBODAN BENKOVIĆ BOČ probudio je stvaralački nerv kod nove generacije međimurskih umjetnika

Apstraktan i „težak” umjetnik kojeg svi vole Izložba je pobudila zanimanje javnosti za Boča, njegovu eleganciju i artističku crtu koja magnetski vizualno privlači. njegovoj zadnjoj fazi u vrijeme bolesti naslikao je 150 čudesnih slika koje dosad nitko nije vidio osim njegove obitelji Piše: Roberta Radović Priprema retrospektivne izložbe djela Slobodana Benkovića Boča, jednog od najvažnijih postmodernih slikara sjeverozapadne Hrvatske trajala je godinu dana. Četrnaest godina nakon njegove prerane smrti (1943. – 2005. ) bilo je krajnje vrijeme da se uspomena na njega oživi. Učinili su to u suradnji Muzej Međimurja Čakovec, Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu i Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec. Koliko je Benković bio omiljen profesor i suradnik

Josip Grivec, Maša Hrustek Sobočan, Karmen Farkaš, Erika Nađ Jerković, Sandra Breka-Ovčar i Ivan Pranjić

te koliko se cijeni njegov slikarski izričaj posvjedočila je sjajna posjećenost otvorenja izložbe proteklog petka u izložbenom salonu Muzeja Međimurja. Osim radova koji su u vlasništvu obitelji Benković, izložene su i slike njegove zrele faze stvaralaštva koje u svojim kolekcijama imaju brojne čakovečke i međimurske obitelji te školske i kulturne institucije. Važno je spomenuti kako je Boč cijelu jednu slikarsku školu pokrenuo u zadnjoj fazi svog nastavničkog djelovanja. Doslovno je probudio stvaralački nerv kod nove generacije umjet-

nika poput Jurice Bedića koja je potekla iz Graditeljske škole. O autoru su govorili Maša Hrustek Sobočan, Ivan Pranjić i Karmen Farkaš koja uz Eriku Nađ Jerković potpisuje postav izložbe. Izložbu je otvorio zamjenik župana Josip Grivec. Njome se želi dati inicijativa da se Benkovićeva ostavština spasi i sačuva u dostojanstvenom memorijalnom prostoru. U njegovom ateljeu u Novom Marofu nalazi se 150 slika nastalih u posljednjoj autorovoj fazi koje javnost još nije imala prilike vidjeti, što će zasigurno biti

Slobodan Benković Boč nije bio samo grafičar i slikar, već i veliki esteta

jedna nova likovna priča. Izložba je otvorena do 8. studenog svaki dan od 7 do 15 sati te vikendom od 10 do 14 sati.

11. listopada 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena

TRIBINA ČČ – kultura koju Čakovec živi pola stoljeća

Čakovec četvrtkom će živjeti dok god će biti publike! - Kulturno-prosvjetni odbor koji je pokrenuo ČČ imao je dalekosežnu viziju. Odlično su zamislili taj četvrtak. Kvaliteta i programi održani su sve do danas. Nadam se da će se život Čakovca četvrtkom nastaviti i dalje, ističe Romano Bogdan

Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan - Svi su čekali taj četvrtak. U četvrtak se obavezno išlo na ČČ. Bilo je vrijednih priredbi i vrhunskih programa. Nekad smo išli u stari Kino dom. Ispod pozornice je bio stari klub gdje se nakon programa ostajalo i družilo. U ono vrijeme su nam Varaždinci bili pomalo i zavidni kako je to sve u Čakovcu funkcioniralo, prisjetili su se nekadašnjih Tribina Čakovec četvrtkom Zvonko i Adela Vertuš iz Čakovca. Došli su i sada proslaviti njezin rođendan koji je započeo izložbom plakata kao dokumentarno svjedočanstvo kontinuirane kulturne aktivnosti i raznovrsnih programskih sadržaja koji obogaćuju kulturni život grada Čakovca u kontinuitetu od 1969. godine. Izložena su 24 plakata, a sam postav je koncipiran po desetljećima. – Osim što se prati raznovrsnost kulturnih programa 70-tih kada su bile večeri lju-

bavne lirike, poezije i legende, dakle programima kojih više nema na tribini, pa zatim 80tih kada na pozornicu stižu ekstravagantna gostovanja, kao primjerice Brasil Tropical, pa 90-te kada imamo koncerte, filmove hrvatske i europske produkcije, kazala je na otvorenju izložbe Marta Horvat. Izložba će se moći razgledati do 11. listopada, te od 22. listopada do 18. studenoga. Program je nakon izložbe nastavljen u dvorani Centra za kulturu emotivnim govorima Romana Bogdana, voditelja tribine ČČ i Ladislava Varge, ravnatelja Centra. Publici su prigodne riječi i čestitke za 50. rođendan kulture grada Čakovca uputili gradonačelnik Stjepan Kovač i Hrvoje Manenica, pomoćnik ministrice kulture. Redakciju za osmišljavanje ČČ u njezinim počecima činili su Mira Kermek, Priska Kulčar, Vinko Lisjak, Antun Ćelar, Andrija Šoštar, Ernest Fišer, Zvonimir Bartolić, Vla-

dimir Ciglar, Dragutin Flajpan, Antun Antonović, Ladislav Vegh i Dragutin Toma. Tribinu je prvih 19 godina vodio pokojni Vinko Lisjak, a nakon toga sve do danas tu ulogu ima Romano Bogdan.

50 godina u 20 minuta

Dio navedenih imena pojavljuju se u 20 minutnom dokumentarnom filmu posvećenom 50. obljetnici za čiju režiju, scenarij i montažu potpisuje Robert Lisjak, a kameru Žan Novosel. Kako je nastao film Lisjak ističe: - Imali smo obilje materijala koje je trebalo u 20 minuta sažeti. 50 godina u 20 minuta, to nije lak posao. Osim filma za tribinu ČČ me veže i sjećanje na oca koji je bio jedan od članova prve redakcije Tribine ČČ. Kao Čakovčanci i Međimurci bi se trebali itekako ponositi time jer je ta tribina jedina u cijeloj Hrvatskoj koja ima takvu tradiciju. Jedan od redovitih posjetitelja bio je i Edo Lukman.

Publika je ono što Tribinu ČČ drži živom 50 godina

Zvonko i Adela Vertuš posjećivali su Tribinu ČČ još dok se održavala u starom Kinu dom

Ističe vrijednost kontinuiteta programa. - Sjećam se ČČ u nekadašnjem Kinu Dom. To je na državnom nivou značajna manifestacija. 50 godina u kontinuitetu održati takav program doista je za svaku pohvalu. Nadam se da će se i nadalje održavati na radost svih nas. Tendencija je bila da se na tu tribinu dovode nova kazališna, filmska i glazbena produkcija. Bez izvođača, publike i financijera teško bi bilo održati ovu tradiciju: - Hvala inicijatorima koji su sve to pokrenuli, zatim svim djelatnicima, gostima koji dolaze na našu scenu te nadasve publici koja vjerno prati filmske, koncertne i kazališne sadržaje Tribine ČČ. Hvala Gradu Čakovcu kao osnivaču CZK-a i kao financijeru Centra te svim ostalim sponzorima koji omogućavaju kulturnu raznolikost i takav kontinuitet u nizu kakav je u Hrvatskoj rijetkost, kazao je ravnatelj Varga te svima poželio sretan rođendan. Rođendansko druženje završilo je na Maloj sceni “Vinko Lisjak”.

GABI NOVAK I MATIJA DEDIĆ

Publika nas je uvijek toplo dočekala Nakon premijernog prikaza dokumentarnog filma publika je imala priliku uživati u emocijama prožetom glazbenom nastupu majke i sina, 83-godišnje Gabi Novak i Matije Dedića. Gabi Novak i više je nego ponosna je što je upravo na velikoj obljetnici imala ponovo priliku zapjevati pred čakovečkom publikom i to upravo sa sinom: - U tih 50 godina Tribine ČČ sam na ovoj pozornici često nastupala te imala prekrasne koncerte s Arsenom, Matijom, Špišićem i drugim kolegama. Uvijek smo bili dočekani toplo i lijepo. Sada duže vrijeme nisam

bila ovdje. Čakovečka publika je divna. Matija Dedić također voli gostovanja u Čakovcu: - Zahvaljujem Ladislavu Vargi prije svega na dvadesetgodišnjem prijateljstvu, a onda na poslovnoj suradnji. Počašćen sam što je mene i moju majku pozvao na ovu veliku obljetnicu. Želim Centru još najmanje 50 godina. Čakovec je vjerojatno uz moj rodni Zagreb grad gdje sam najviše puta nastupio. Tu je naravno i vaš jazz festival gdje mi je uvijek drago doći.

KAZALIŠNA DRUŽINA PINKLEC I HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U VARAŽDINU

Premijera predstave "Kao voda" dotakla publiku pričom, scenom i glumom Program kazališnih predstava za djecu i mlade unutar tribine Cukorek u Centru za kulturu Čakovec započeo je poetičnom kazališnom predstavom "Kao voda" Ane Prolić (tekst i dramaturgija). Uprizorili su je u suradnji Kazališna družina Pinklec i Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu. Iako je predstava namijenjena mlađem uzrastu (od 5+), u dimenziji jednostavne priče o kapljici vode i njezinoj nestalnosti

i pojavnosti u obliku kiše, rose, rijeke, jezera, oblaka, kroz istraživačke i neiskvarene dječje oči svoj doživljaj radosti, tuge, života i smrti odrasli podjednako intenzivno prate i stvaraju svoje vizije. Djevojčica s pletenicom u kosi (Karolina Horvat) i Dječak u žutim čizmicama (Mario Jakšić) te pripovjedačica (Tena Antonija Torjanac) uz scenografiju ugodne bjeline i čistoće te inspirativnu, meditativnu glazbu poručuju

Mario Jakšić, Tena Antonija Torjanac, Karolina Horvat, Ana Prolić, Romano Bogdan, Leo Vukelić

jednostavno kako treba živjeti otvorena srca, znatiželjnog pogleda, ovdje i sada, ne čekajući sutra. Redatelj predstave je Romano Bogdan, a za scenografiju, oblikovanje lutki i kostimografiju zaslužan je Leo Vukelić. Glazbu potpisuje Nenad Kovačić, a oblikovanje rasvjete Neven Taradi. Izvođači i publika su na sceni, što doprinosi ugodnoj interakciji s djecom iz prvih

redova. Glumački ansambl je na svojoj društvenoj stranici poručio: - Premijerno smo vas dotakli još jednom našom pričom. Predstava Kao voda izronila je, a na vama je da je u narednim izvedbama upecate i doživite. Prilika čeka već ovog vikenda. Nakon Čakovca, predstava Kao voda je na repertoaru u HNK Varaždin u subotu, 12. listopada s početkom u 18 sati. (Roberta Radović)

media

11. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle RAČUNOVOTKINJA I ARTISTICA KRISTINA VUK IZ ČEHOVCA

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.) Dobro promislite o mogućnostima zaštite svojih poslovnih interesa i pripazite kako ne biste napravili pogrešnu financijsku procjenu. U ljubavnim odnosima može doći do komplikacija. Partner će biti osjetljiv i neće dobro razumjeti sve vaše signale koji će uglavnom ostati bez željenog odjeka. Napetost u emotivnim odnosima riješite razgovorom. Relaksirajte se tjelovježbom.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Na vidiku su nove profesionalne mogućnosti. Moći ćete proširiti svoje znanje. Nema razloga da se zavaravate kako su trenutni rezultati vaš poslovni maksimum. Ako se previše opustite i prepustite da stvari same idu svojim tokom, netko drugi može vas potisnuti iz prvih poslovnih redova. Osjećate se zadovoljno i spokojno u blizini voljene osobe.

BIK (21.4. - 20.5.) Pripadnici ovog znaka nalaze se u iznimnoj kreativnoj fazi stvaralačkih mogućnosti. Zanimljive poslovne ponude nagovještaj su boljitka. U ljubavnom životu bitno je da osluškujete svoje srce i intuiciju. Izrazito ste raspoloženi za novu ljubavnu romansu ili za uzbudljive događaje. Ne sakrivajte svoja emotivna očekivanja ili namjere, ako želite ostvariti svoje snove.

RAK (22.6. - 22.7.) U odličnoj ste psiho-fizičkoj formi i s optimizmom očekujete pozitivan ishod u poslovnim pregovorima. Na vidiku je željena promjena profesionalne karijere. Neprekidno analizirate svoj odnos s voljenom osobom u namjeri da odgonetnete različite nedoumice. Pokušajte na pravi način izraziti svoje emotivne vrline ili slabosti. U zdravstvenom pogledu nema tegoba.

LAV (23.7. - 23.8.) Zbog brojnih poslovnih obaveza propustit ćete različite događaje u ljubavnom i privatnom životu. Ako se nađete se u situaciji da netko pokušati da vas dovede pred “gotov čin”, odgovorite na način koji podrazumijeva poštovanje poslovnih pravila. Primjećivat ćete promjene u raspoloženju ili neobično ponašanje kod voljene osobe, ali nećete uviđati pravi povod.

DJEVICA (24.8. - 23.9.) Uz dodatnu upornost očekuje vas dobar epilog u priljevu očekivanje količine financija. Svoje ideje lansirajte osobama koje imaju dovoljno sluha za slične poslove. Netko sa strane može vam komplicirati i ljubavni život i planove. Na sreću biti ćete dovoljno iskreni i odlučni u svojim namjerama, pa će partner imati povjerenja u vas. Moguća je prehlada ili grlobolja. Odijevajte se toplije.

VAGA (24.9. - 23.10.) Postoji osoba koja nepotrebno otežava vašu poslovnu ili statusnu poziciju. U svom emotivnom zanosu imate velika očekivanja i potrebe. Partner trenutno nije u mogućnosti ispuniti sve vaše želje i zahtjeve. Ljubavni kompromis predstavlja dobro rješenje, pod uvjetom da dobijete maksimum partnerove pažnje. Svijet oko sebe promatrajte drugačijim očima.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.) Proširite poslovne kontakte u različitim smjerovima i preuzmite dodatnu inicijativu u skladu s aktualnim događajima. Voljena osoba djeluje nestrpljivo u iščekivanju da ispunite svoja obećanja, ali vi imate dobru strategiju i ništa ne prepuštate slučaju. Svoj šarm koristite u novim kontaktima. Razveselit će vas jedno neobično poznanstvo. Budite oprezni u prometu.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Nemojte dozvoliti da vas manji gubitak u materijalnom smislu obeshrabri. Mudro čekajte na povoljnije uvjete koji će se pojaviti početkom sljedeće godine. I u ljubavnom životu djelovat ćete napeto, jer ne primate pažnju kakvu očekujete. Ako ste sami, vrijeme je da se pokrenete i pronađete partnera. Više tjelovježbe i kretanja na svježem zraku.

JARAC (22.12. - 20.1.) Više pažnje posvetite komunikaciji s poslovnim partnerima. Pogrešno protumačene informacije ili nerazumijevanje pravila u zajedničkom poslovanju donosi nove komplikacije. Dobro razmislite o svemu što se događa između vas i osobe koju ste nedavno upoznali. Možda ste previše sumnjičavi. Imate dojam da partner skriva svoje prave namjere. Sa zdravljem neće biti problema.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) Početkom sljedećeg tjedna prihvatite ponudu vezanu uz nastavak poslovne suradnje s inozemstvom. Moguća je i ponuda vezano uz projekte koji su vezani za umjetnost. Nemojte se opterećivati s perfekcionizmom, već krenite u ostvarenje prilika. U ljubavi vas netko želi osvojiti. Ako ste sami, prihvatite izazov. Bit će vam lijepo. Zdravi ste.

RIBE (20.2. - 20.3.) Aktivni ste na više strana, ali to vas neće iscrpljivati. Imate dovoljno samopouzdanja, što predstavlja dobar preduvjet za daljnji profesionalni napredak. Sredinom tjedna moguć je zanimljiv susret, ali, ako ste u vezi ili braku, pripazite na moguća iskušenja.. Slobodno vrijeme iskoristite za aktivnosti koje vas opuštaju i vesele. Dobrog ste raspoloženja.

Oblikujući unikatni nakit relaksira se od zamršenog svijeta brojki Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan Krajem rujna u Čakovcu je održana tradicionalna manifestacija Jesen u gradu Zrinskih. U raznolikoj ponudi ženska populacija nije mogla, a da ne zamijeti novu ponudu – unikatni nakit Kristine Vuk iz Čehovca. Artistica Kristina, kako se iščitava s njezine poslovne posjetnice, predstavila se prvi put na ovakvom javnom događaju iako je obrt ONYX otvorila još prije godinu dana. - Izrađujem unikatni nakit. Ovo što sam u vikendu u vrijeme trajanja Jeseni u gradu Zrinskih predstavila je nakit od aluminija u živim bojama. Radim još nakit od bakra, mesinga i srebra. Koristim i čelik, kristalnu smolu i aluminij. Prvi put izlažem u Čakovcu. Ovo mi je hobi, ali sam osjetila da je vrijeme da svoje proizvode ponudim na tržištu. Sve sama radim, ručno oblikujem i režem. Tehničke stvari koje je tre-

balo savladati naučila sam u Zagrebu na jednoj radionici, opisala nam je Kristina svoj hobi. Nakit je počela izrađivati prije dvije godine. Inspirirala ju je majka Marija koja se izradom nakita počela baviti još osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je bila profesorica u gimnaziji i počela raditi nakit od glinamola i drugih dostupnih materijala. Kristina je krenula u nešto robusnijem smjeru koristeći materijale poput čelika i aluminija koji u konačnici ipak odišu elegancijom i ženstvenošću. Kako radim u računovodstvu trebao mi je hobi kao opuštanje od svijeta brojki. Teško mi je bilo naći nakit koji bi mi se dopao, pa sam eto tako krenula oblikovati svoj vlastiti nakit. Jednostavno me ta neka kreativna žica u obitelji i želja da se bavim kreativnim radom dovela do sadašnjeg hobija. Sada imam registriran obrt za izradu nakita i to mi je nekakav izazov, ali ujedno i relaksacija za du-

Kristina Vuk kreativnu žicu naslijedila je od majke Marije

šu. Moj se nakit može nabaviti preko facebook.com/onyxart. hr i instagram.com/onyxart1.

U izradi je i web stranica, pa će i tim putem uskoro biti u ponudi moji proizvodi.

Njezin nakit odiše ženstvenošću i podatnošću

KUD MIHOVLJAN U RIMINIJU

Pljesak za Mihovljančarke s jedinstvenim bidrama na glavi XII. Međunarodni festival folklora u Riminiju u Italiji, u organizaciji „FEST info tima” bio je povod da se članice i članovi KUD-a “Mihovljan” otisnu na put u Italiju na još jednu promociju međimurske kulturne tradicijske baštine i narodnih običaja. U međimurskim narodnim nošnjama, sve članice i članovi KUD-a od najmlađih do najstarijih, prošetali su organiziranim mimohodom dijelom Riminija i pokazali međimursku narodnu nošnju u svom njezinom sjaju te tako plijenili pažnju i interes prolaznika i sudionika samog festivala. Nakon održanog mi-

mohoda u programu KUD-ova i plesnih skupina iz mnogih zemalja s međimurskom pjesmom, plesom i ljepotom nošnji, na pozornici su se izdvojili mihovljanski tamburaši i plesači koji su izveli spletove međimurskih plesova te time izmamili gromoglasni pljesak publike. Nije ni čudno da su Mihovljančarke i Mihovljančari zaslužili najveći pljesak kada su se u jednom trenutku na bini pojavile naše lijepe međimurke s jedinstvenim bidrama na glavi te s bidrama besprijekorno otplesale splet. Mnoge su se skupine željele fotografirati upravo s našim KUD-ovcima.

Našim folklorašima uslijedili su pozivi za nova druženja u nekim novim stranim zemljama

Plodovi medimurske zemlje POSEBNI PRILOG “MEĐIMURSKIH NOVINA”

Što zasaditi u dvorištu? ELTA IZ ČAKOVCA:

Prodajemo i servisiramo sve poljoprivredne strojeve ČALOPEK STROJARSTVO IZ PUŠĆINA:

Radimo malčere za eko proizvodnju

KREŠIMIR MESARIĆ, VLASNIK RASADNIKA KESTENA:

Kesteni su nova profitabilna kultura

RAJKA ČEKUNEC IZ NEDELIŠĆA:

Recepti za slatku zimnicu

PRO-ECO IZ NOVOG MAROFA:

Najbolja organska gnojiva za trajne nasade

Foto: Zlatko Vrzan

AKTUALNA PONUDA U VRTNOM CENTRU IVA:

Plodovi medimurske zemlje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KAKO OČUVATI OKUSE I MIRISE PLODOVA ZEMLJE ZA CIJELU GODINU

11. listopada 2019.

Zimnica nisu samo kiseli krastavci i paprika, već i pekmezi, marmelade, sokovi, sirupi, slatko, kompoti, sušeno voće, voćni čips, smrznute jagode, borovnice, ribizl, maline, kupine, šljive, pa i voćni likeri i vina….

ema našeg mjest a ili g rada koji ovih dana ne organizira manifestaciju kojom se ljudi zahvaljuju za plodove zemlje i plodove jeseni. Na tim jesenskim svečanostima izložbeni štandovi naprosto stenju pod težinom flaša i flašica pekmeza, marmelada, raznog ukiseljenog povrća, sokova i sirupa. Isto tako, pred oči javnosti slažu se vrećice s lješnjacima, orasima, sušenim voćem, ali i svježim plodovima jeseni. Drugim riječima, nema toga čega nema. Vrijedne ruke sve su to spremale s puno ljubavi i strpljenja za svoju obitelj, prijatelje, rodbinu, ali i zainteresirane kupce. U svaku tu flašu ili flašicu, odnosno staklenku uloženo je mnogo truda ne samo kod pripreme, već i tijekom cijele sezone od rasta, razvoja do branja i biranja recepture kako te fine domaće namirnice sačuvati za dane kada mine njihova sezone ili pak dane kada stisnu minusi i osim snijega i leda priroda neće nuditi ništa više.

PLODOVI ZEMLJE SPREMAJU SE CIJELE GODINE

Iako se manifestacija zahvale za plodove zemlje uvriježeno obilježava u mjesecu listopadu, zemlja nam plodove donosi tijekom cijele godine, naročito danas kada svaki iole ozbiljniji vrtlar ili

povrtlar ima plastenike i staklenike. No, ljudi su sve više pobornici tzv. zdrave hrane te kupuju i jedu svježe sezonsko povrće i voće. Stoga se sve više sije i sadi domaće povrće, koje se, naravno, ne stigne pojesti ili podijeliti. Naime, tijekom kasnog proljeća, cijelog ljeta i jeseni do prvih mrazeva vrtovi su nam puni, te čovjek ne zna što bi prije ubrao i pojeo. Javljaju se viškovi svega i svačega jer upravo i ima svega i svačega. Upravo ti viškovi, prava su riznica ideja za zimnicu, odnosno spremanje hrane, najčešće za duge zimske dane. Jer tko se ne bi htio počastiti, primjerice u prosincu finim cheesecake-om s borovnicama ili ribizlom, kompotom od trešanja ili pak palačinkama iz kojih curi fini, narančasti pekmez od marelica. Naravno, reći će mnogi, pa svega toga ima u trgovinama i zašto se onda mučiti doma. Istina, čemu muka kad samo treba otići do najbližeg trgovačkog centra i odabrati. Pravi znalci i sladokusci će reći da to nije to te da se domaći pekmez nikad neće i ne može mjeriti s industrijskim. Osim toga, do trgovine treba doći i koliko puta se dogodilo da se baš tada nikome nije dalo izaći iz kuće po pekmez, kompot ili smrznuto šumsko voće ili baš tada u najbližoj trgovini nije bilo primjerice pekmeza od marelice. Drugim riječima, kupovinu treba planirati, a kad se ima doma pri ruci, može se kombinirati i

Najbolje i najfinije je kad si čovjek nešto spremi i pripremi sam doma i po svom guštu odredi slatkoću, kiselost, gustoću ili pak kombinaciju voća

po nekoliko okusa pekmeza u palačinkama, buhtlama ili bilo kojim drugim kolačima. Čak štoviše, uvijek se mogu isprobavati novi okusi i nove kombinacije. No, najviše od svega toga, najbolje je i najfinije je kad si čovjek nešto spremi i pripremi sam doma i po svom guštu odredi slatkoću, kiselost, gustoću ili pak kombinaciju voća. Jer, naime, zimnica nisu samo kiseli krastavci i paprika, već i pekmezi, marmelade, sokovi, sirupi, slatko, kompoti, sušeno voće, voćni čips, smrznute jagode, borovnice, ribizl, maline, kupine, šljive, pa i voćni likeri i vina…. Shodno vremenu njihova dozrijevanja, voće se sprema pa uživa u njemu tijekom cijele godine.

JESEN STIŽE DUNJO MOJA

Kako je sezona velikog dijela našeg domaćeg, autohtonog voća već završila, oni koji ga spremaju već su napunili svoje zamrzivače te popunili police s punim staklenkama. Nema više bobičastog voća, marelica, šljiva, trešanja i višanja, pa se jedino može konzumirati svježe grožđe, jabuke, kruške. Trenutno je vrijeme dozrijevanja mirisnih, žutih dunja koje su ujedno i predzadnje voće. Dok su naši stari uživali u mirisu dunja na ormarima ili su stavljali nekoliko kriški u zelje koje se kiselilo, dunja je voćka koja je puno više od toga. Kompot, džem, slatko, sir od dunje samo su neki od načina njene pripreme i čuvanja o kojima nam je ispričala Rajka Čekunec iz Nedelišća. Njena obitelj bavi se, naime, proizvodnjom domaćih džemova i pekmeza od mnogih uobičajenih i neobičnih vrsta voća. Imaju svoj voćnjak pun raznog voća pa se u njezinoj kuhinji počenje kuhati u sezoni jagoda sve do sezone limuna, naranči i mandarina. - Nema te voćke koja se ne može preraditi, poručila je odmah na početku našeg razgovora. Ja sam prerađevine počela raditi najprije za svoju obitelj, pa prijatelje i rodbinu da bi stigla do prerade i za tržište, odnosno placeve i sajmove. Služim se isključivo starim receptima svoje mame i bake, inspiraciju znam potražiti i na internetu, a i sama volim isprobavati nove okuse i načine pripreme. Jednom riječju, volim eksperimentirati. (Vlasta Vugrinec)

Rajka Čekunec bavi se proizvodnjom domaćih džemova i pekmeza od mnogih uobičajenih i neobičnih vrsta voća

Svijet slatk Rajke Cek Ž Tzv. sir od dunje starinski je desert poznat pod imenom kitnkez i kotonjada

11. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Plodovi medimurske zemlje

Šarenilo jesenskih plodova

SIR OD DUNJE

ke zimnice kunec

PEKMEZI I DŽEMOVI

Princip kuhanja džema isti je za sve vrste voća

- Osnovna je razlika u tome što se pekmez “peče”, a džem ili marmelada kuha, pojasnila nam je naša sugovornica vječnu dilemu koju, inače, svatko tumači na svoj način. Najčešće pripremam džem, u koji, za razliku od originalnog recepta, dodajem puno manje šećera i obavezno limuntus. Limuntus služi u neku ruku i kao konzervans, ali i “čuva” boju voća. Primjerice, bez njega, džem od jagoda nakon 2-3 tjedna bi posmeđio i samim time izgubila bi se ona karakteristična crvena boja jagode, kaže Rajka.

Pravo vrelo ideja sada vidi u dunji od koje je već napravila tzv. sir. Radi se o starinskom desertu poznatim pod imenom kitnkez i kotonjada. - 4 kilograma dunja se opere, prepolovi i očisti od koštica. Kora se ne guli jer je prepuna pektina. Polovice se potom narežu na manje kockice, stave se u posudu za kuhanje i preliju vodom taman toliko da prekrije dunje. Doda se i malo limuntusa. Kuha se na laganoj vatri dok voda ne ishlapi. Tada se doda kilogram šećera i prokuhava 30tak minuta. Smjesa se potom sa štapnim mikserom spasira i sve se ulije u protvan na masni papir na debljine 1 - 1.5 cm te se ostavi sušiti. Svaka tri dana se okrene. Suši se po želji, odnosno želi li se tvrđi ili mekši sir. Nakon sušenja, sir se nareže na male komadiće koji se uvaljaju u mljeveni šećer (može i u kristal šećer, orahe, lješnjake, bademe…). Sir se spremi u zatvorenu posudu te se dodaje list lovora za bolji miris i aromu, te tako može stajati i do druge sezone dunja. Tko god da je ljubitelj kompota, složit će se da nema boljeg od dunje koji se priprema vrlo lako i jednostavno.

KOMPOT OD DUNJE

4 kilograma dunja se opere, očisti od koštica (kora se ne guli) i nareže, kako tko želi na kockice ili kriške, doda se voda, limuntus i stavi se kuhati s kilogramom šećera. Kad su dunje kuhane, odnosno mekane, kompot se ulije u vruće staklenke, poklopi i preokrene radi vakuuma na 5 minuta, i spremi se.

DŽEM OD ZELENOG PARADAJZA

Po pitanju džemova, voli inovativnost i isprobavanje, pa se tako priprema za kuhanje džema od zelenog paradajza kojeg njena obitelj, naprosto obožava. - 4 kilograma zelenog paradajza se opere, očisti, sitno nareže i stavi se kuhati s malo vode. Kad zavrije, doda se kilogram šećera i korica limuna. Kad je paradajz

Slatko od aronije s čokoladom kuhani, štapnim mikserom se sve propasira te se pune staklene flašice. Tijekom isprobavanja i kombiniranja okusa, Rajka Čekunec postala je prava majstorica u spremanju još jedne vrhunske slastice u kojoj se uživa na žličice. Riječ je, naravno, o slatkom od aronije i čokolade za kuhanje.

SLATKO OD ARONIJE S ČOKOLADOM

Tijekom isprobavanja i kombiniranja okusa, Rajka Čekunec postala je prava majstorica u spremanju još jedne vrhunske slastice u kojoj se uživa na žličice. Riječ je, naravno, o slatkom od aronije i čokolade za kuhanje. - Kilogram aronije kuha se na laganoj vatri s decilitrom vode. Pri tome treba polako miješati kako se bobice ne bi oštetile. U smjesu se potom dodaje pola kilograma šećera i 30 dkg čokolade za kuhanje. Može i mliječne, no onda je sve puno slađe. Kad se voda reducira, slatko se puni u vruće staklenke, poklopi i preokrene kako bi se stvorio vakuum te se spremi.

SLATKA ZIMNICA I OD POVRĆA, ZAČINSKOG BILJA PA ČAK I MASLAČKA Slatka zimnica ne mora biti nužno od slatkog voća. Sokovi se primjerice mogu raditi i od bazge, mrkve, cikle, bundeve, koprive, mente, melise, maslačka….Kad smo već kod maslačka, od njega se pravi i tzv. med, pekmez i džem. Tikve su također zahvalne i za džemove. Mrkva se može prerađivati sama ili se kombinira s jabukom, kruškom… Kako su se i citrusi ustalili u Međimurju, uz popularnu limunadu ili sok od naranče, sve se češće, i to voće, zna naći samo ili u kombinaciji s jabukom u marmeladi. Kivi također koji svoju popularnost, uz pekmez, stječe i uz liker. Ma, uopće nije upitno koja je vrsta namirnice, kako je prerađena, s čime je kombinirana. Bitna je samo ideja i želja za isprobavanjem okusa, korištenjem domaćeg voća i povrća i najviše, uživanje u okusima ljeta i jeseni i tijekom dugih, hladnih zimskih mjeseci.

Plodovi medimurske zemlje

11. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRO-ECO d.o.o.

Najbolja organska gnojiva za vaše trajne nasade

olaskom jeseni počinje pravo vrijeme za jednu od najvažnijih agrotehničkim mjera - gnojidbu trajnih nasada. Pravovremenom i pravilnom gnojidbom održava se potrebna razina hraniva u tlu i ravnoteža među pojedinim hranjivim elementima neophodnim za normalan rast i razvoj kultura, a u tlo se vraćaju hraniva iznesena uslijed vegetativnog rasta mladica, izboja i korijena kao i razvoja plodova. Ekološki uzgoj zahtjeva određene standarde te je dozvoljena isključivo uporaba organskih certificiranih gno-

jiva. Želite li svojim kulturama dati gnojiva s najvećim udjelom hraniva na tržištu, odaberite organska peletirana gnojiva tvrtke Pro-eco - vrhunske su kvalitete, namijenjena su profesionalnim korisnicima i hobistima, a s obzirom na odnos hraniva i samu cijenu gnojiva Pro-eco gnojiva imaju najnižu cijenu, jer visoki udio hraniva smanjuje količinu gnojiva koje se treba unositi u tlo. Koje su prednosti gnojiva Pro-eco? • hraniva se sporo otpuštaju što je osobito važno za dušik koji je vrlo nestabilan u tlu • ne degradiraju tlo

• ne zagađuju podzemne vode nitratima • popravljaju mikrobiološka svojstva i struktura tla te sadržaj humusa • već 7 - 10 dana nakon gnojenja hraniva su dostupna korijenu sadnice • hraniva se otpuštaju ravnomjerno, prema potrebama biljke >> ne dolazi do gubitka hranjivih elemenata ispiranjem ili fiksacijom u tlu, već ih biljka u potpunosti usvaja • gnojiva su u obliku granula čime su laka za rukovanje • posjeduju certifikate za organsku poljoprivredu

PRO-ECO d.o.o. Varaždinska 40c, 42220 Novi Marof T: 042/408-560 M: 091/408-5060 www.proeco.hr Cilj gnojidbe je da sadržaj i količinu hraniva u tlu i u biljci održavamo u optimalnim vrijednostima čime potičemo bolji vegetativni i generativni

razvoj biljaka i kvalitetu plodova. Veći sadržaj organske tvari u tlu ima višestruko povoljno djelovanje: u sušnim periodima na sebe veže vlagu i zadržava je u tlu, dok u uvjetima prekomjerne vlažnosti popravlja ocjeditost i prozračnost. U Pro-ecu iz asortimana ILSA gnojiva pronađite različite formulacije NPK gnojiva Bioilsa 7:7:7, Proeco 5:10:10, Progress Micro 6:5:13, Enekappa 7:0:21, Granosano Evo 6:16:0.

U ponudi se nalazi i dušična prihrana Fertorganico 11, Fertil Supernova 12,5 i Ilsaneem. U asortimanu su i ekološka peletirana gnojiva StyriaFert austrijskog proizvođača Agro Power: StyriaFert N+, StyriaFert Veggie, StyriaFert Powerkorn, StyriaFert NP, StyriaFert NPK. Da bi se odredila optimalna količina gnojiva, formulacije i njihova kombinacija, svakako preporučamo napraviti analizu tla, a za više nam se informacija obratite s povjerenjem.

11. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Plodovi medimurske zemlje

SVE O KESTENIMA

Mladi nasad kestena u gustom sklopu

Veličina maruna lako se vidi kraj kovanice od 5 kuna

Stablo maruna u cvatu

Kostanj, kesten, marun, maron – žir bogova i simbol jeseni

Međimurju se berba pitomog kestena tradicionalno povezuje uz berbu grožđa i grupne pohode u šume gornjeg Međimurja, što čini veliko zadovoljstvo djeci i odraslima. Zamamni miris pečenih kestena može se osjetiti tijekom hladnih jesenskih dana na svim frekventnim točkama, naročito za blagdana Svih svetih pa sve do adventa. U posljednje vrijeme, uz orah i lješnjak, sve se više priča o plantažnom uzgoju krupnoplodnih kestena kao profitabilnoj kulturi. Razgovarali smo s Krešimirom Mesarićem, vlasnikom rasadnika kestena/maruna smještenog na samom vrhu Međimurja kako bismo saznali nešto više o uzgoju kestena u našem kraju. • Primjećujemo sve manje pitomog kestena u našim šumama, a u supermarketima uvozni krupnoplodni kesteni postižu cijene i od 70 kn po kilogramu. Koji je po vama uzrok vidljivog sušenja i propadanja domaćih kestenovih šuma? Glavni uzrok sušenja stabala pitomog kestena u našim šumama je rak kestenove kore kojeg uzrokuje gljivica Cryphonectria parasitica. U Europu je došla iz Kine krajem tridesetih godina prošloga stoljeća. Europski pitomi kesten nažalost nema razvijenu otpornost na rak kore, no srećom u prirodi postoji virus koji umanjuje štetno djelovanje Cryphonectrie parasitice. Osim toga, razvijene su i hibridne sorte kestena miješanjem europskog kestena (Castanea sativa) s otpornim japanskim (Castanea crenata) i kineskim kestenom (Castanea Molli-

ssima). Danas plantažni proizvođači kestena mahom sade upravo te hibridne sorte krupnoplodnog kestena koje imaju visoku tolerantnost na rak kore, osu šiškaricu i fitoftoru, a ujedno su mnogo krupnije i rodnije od našeg pitomog šumskog kestena. • Postoje li neki preduvjeti za uspješan uzgoj kestena/maruna? Osnovni preduvjeti koji moraju biti zadovoljeni su blago kiselo (pH 5-6,5) i ocjedito tlo (kesten je osjetljiv na vodni stres) te odabir područja sadnje bez čestih kasno proljetnih mrazeva. Osim navedenog, prvih nekoliko godina potrebno je voditi računa o navodnjavanju ili zalijevanju (15-20 litara vode po sadnici tjedno ukoliko nema kiše) te prihrani. Za sadnju veće količine sadnica svakako se preporučuje napraviti analiza tla radi što preciznije prihrane. Ukoliko do sada nikada niste sadili kesten/marun za početak preporučujemo da zasadite manju količinu kako biste se uvjerili odgovara li mu u potpunosti vaša mikrolokacija. • Sadi li se kesten kao svaka druga voćka ili ima neke specifičnosti? Kesten/marun voli propusna i nutritivno bogata tla. Stoga, ukoliko je vaše tlo zbijeno i glineno, potrebno je duboko rigolanje ili podrivanje kompletne parcele odnosno strojni iskop što većih jama (1m3) u koje se dodaje zreli stajski gnoj (idealni su konjski, ovčji i kozji), humus, kiseli treset te mineralna gnojiva. Bitno je naglasiti da se kesten sadi površinski. Korijenov vrat mora biti u razini sa zemljom. Standardni sklop sadnje je 8x8m, no može biti i gušći i rjeđi. Prilikom sadnje preporuča se

Krešimir Mesarić, vlasnik rasadnika kestena maruna staviti zaštitu od voluharica (žičano pletivo ili posipati mljeveno staklo), zečeva, srni te sadnicu privezati uz kolac voćarskim bužirom. • Koji su najčešći štetnici i bolesti pitomog kestena i kako ih riješiti? Rak kore - gljivična infekcija koju se prevenira sadnjom tolerantnih sorti, uklanjanjem trave i korova uz samo deblo kestena, mazanjem debla vapnom uz dodatak bakra (što je ujedno i prevencija od mrazopuca), povremenom dezinfekcijom fungicidima ili jačanjem probioticima te pregledom nasada i pravovremenom intervencijom nožićem i voćarskim voskom. Fitoftora – trulež korijena ili korijenovog vrata. Često se javlja u zbijenim i vodom natopljenim tlima. Upravo zato je potrebno u startu dobro drenirati tlo ili zasaditi sadnice povišeno „na humak“.

Također treba birati hibridne podloge s visokom tolerancijom na fitoftoru, po mogućnosti mikorizirane (inficirane) korisnim simbiotskim gljivama. Potkornjak – obično napada stabla koja su pretrpjela stres od mraza. Za prevenciju se u proljeće koriste crvene ljepljive ploče te alkoholni atraktanti. Sadnice je također prvih godina potrebno zaštititi od srna, zečeva i voluharica. Pojava gusjenice (gubara), crva, štitastih uši ili bolesti lista nisu toliko fatalne za kesten. Bitno je napomenuti kako za razliku od uzgoja većine voćnih vrsta kesten ne zahtijeva toliko intenzivno prskanje odnosno mogući je ekološki uzgoj. • Je li potrebno orezivati kesten/marun? Kes t en se u n ač elu minimalno obrezuje, najčešće prve godine (vršni izboj) kako bi se formirala

krošnja, odnosno narednih nekoliko godina kako bi se krošnja podigla što više radi lakšeg prolaska traktora i ostalih radnih strojeva. No, u svijetu se može vidjeti plantaža gdje se kesten kontinuirano obrezuje „u natrag“, ali je u tom slučaju sve rane potrebno premazati voćarskim voskom ili tretirati fungicidima kako ne bi došlo do infekcije rakom kore. • Koje su sorte idealne za naše područje? U svom rasadniku testno smo zasadili petnaestak poznatih sorti hibridnog kestena i maruna. U proteklih 5 godina, mogu reći kako se većina sorti pokazala uspješnima u našem klimatskom pojasu. Spomenuo bih tek neke sorte koje su interesantne zbog svojeg visokog prinosa (do 6t/ha), veličine ploda i tolerantnosti na bolesti; Bouche de Betizac, Soutovello, Mariqoule, Grandiosa, Marroni, Judia, Precoce Migoule i dr. Ukoliko planirate zasaditi kesten u svome vrtu ili dvorištu, imajte na umu da trebate zasaditi barem dvije kompatibilne sorte kako bi se oprašivale. • Kako skladišti kesten da što dulje potraje? Ukoliko se kesten ne procesuira u neki od proi-

“

Kesten ne zahtijeva intenzivno prskanje, odnosno, mogući je ekološki uzgoj

zvoda dodane vrijednosti, odnosno ukoliko ga se želi zadržati u svježem stanju više mjeseci, potrebno ga je čuvati na +1C uz relativnu vlažnost zraka od 90%. Za to se koriste hladnjače. • Svi znamo za pečeni i kuhani kesten, što se još može raditi od kestena? Zbog svoje neosporne nutritivne vrijednosti, kesteni i maruni su snažno obilježili gastronomiju područja u kojima se tradicionalno uzgajaju, pa se od njih od davnina pripremaju različita jela, juhe, umaci, nadjevi i prilozi. Nije loše naglasiti da kesten ne sadrži gluten. Od kestena se rade i različite vrste kolača i slastica. Uz tradicionalnu marunjaču, pite, kolače, rolade i torte, od maruna se pripremaju i pudinzi, kesten pire, pjenaste kreme, palačinke, fritule i uštipci, ali i sladoled. U prošlosti su ljudi kesteni pekli, a zatim mljeli i kuhali kao nadomjestak za kavu, a od kestenovog meda pripremali su mednu rakiju i medicu. Danas popularne craft pivovare proizvode i pivu od kestena. • Kada je idealno vrijeme za sadnju kestena te gdje nabaviti sadnice? Kesten se sadi od jeseni do proljeća, sve dok tlo nije smrznuto i prevlažno. Neovisno o sadnji, tlo i jame trebaju se pripremiti u jesen. Svi koji su zainteresirani za sadnju kestena mikoriziranog jestivim gljivama slobodno nam se mogu obratiti na 098 242 112 ili putem email-a kresimir@mipex. hr. Više informacija također možete saznati i posjetom naše facebook stranice Sadnice kestena maruna te webstranice mipex.hr/sadnice-kestena.

Plodovi medimurske zemlje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKTUALNA PONUDA U VRTNOM CENTRU IVA

11. listopada 2019.

Što zasaditi u svoje dvorište? J

esenska sezona već je počela u Vrtnom centru Iva u Štefancu, a kako su mnogi jedva dočekali jesen da zasade nešto novo u vrtu i okućnici, iz Vrtnog centra Iva saznali smo što se trenutno najviše sadi te čime možete upotpuniti svoje dvorište. Osim već dobro poznate lokacije na glavnoj cesti u Štefancu, novost je web shop gdje možete naručiti biljke iz njihovog asortimana i dobiti ih na kućnu adresu. Evo što su izdvojili kao najaktualnije:

ERIKA

Ovaj maleni grmić do 30 cm moguće je uzgojiti i kao manje drvce do 60 cm visine, a uz igličaste listove ima i cvjetove u bijeloj, ružičastoj ili crvenoj boji. Ima sorti erike koje mogu cvati cijele godine, ali najzanimljivije su one koje cvatu od kasne jeseni do proljeća. Eriku nazivaju i Kraljicom zime i najpoznatija je zbog mogućnosti cvatnje odmah čim se otopi snijeg. Kod sadnje je potrebno ostaviti dovoljno razmaka između biljaka jer u drugoj se godini naglo širi.

TISA

Tisa je zeleni grm čije su iglice linearno plosnate, cijelog i malo prema dolje povinutog ruba. U mladosti kora je tanka, crveno smeđa dok

u starosti postane sivo smeđa i ljušti se u listiće. Ženska stabla sadrže atraktivne crvene bobice. Sporo raste te je pogodna za uzgajanje Bonsai formi. Uspijeva na dobro dreniranom tlu, bogatom humusom. Ne podnosi ekstremno lužnata kisela tla. Otporna je na niske temperature. Podnosi rezidbu pa je namijenjena za živu ogradu. Sadi se pojedinačno ili u grupama.

UKRASNA TRAVA

Jako su osjetljive na zimu i morate ih zaštiti. Vole puno sunca i propusno tlo. Održavajte ih uklanjanjem suhih listova i cvjetova. Orezuje se u veljači ili ožujku i to 10 - 15 cm iznad tla kako bi se lijepo obnovile. Lijep su ukras terasama, stepenicama i krovnim vrtovima, ukoliko je posadite u posude, ali tada je morate redovito zalijevati. Popularne su pampas trave čiji su listovi dugački sivo zeleni, a cvjetovi ružičasti ili bijeli u obliku metlica.

AZALEJA

Azeleja je uobičajeni naziv za listopadne vrste i hribride. Azaleje spadaju u rod rododendrona. Sve azaleje su rododendroni, ali svi rododendroni nisu azaleje. Cvjetovi su obično jednostruki, no mogu biti i višestruki, uključujući i “cvijet u cvijetu” (jedna cjevasta čaška nalazi

se unutar druge). Listovi su umjereno do tamnozeleni i jajoliki.

puno njege. Voli sunce, no jednako dobro će uspijevati i u polusjeni. Podnosi niske temperature i orezivanje.

Može rasti na suhim i kamenitim mjestima, na sunčanim djelovima ili na kiselom tlu. Sporo rastu no žive vrlo dugo. Odlično tolerira sušu i podnosi jaki mraz. Pojavljuje se u svim oblicima, od širokog grma s obješenim vrhovima izbojaka do vitkog, stupastog drvca. Često se kao puzavac koristi u kamenjarima ili kao pokrivač tla.

U godini u prosjeku naraste 7-8 cm. Najbolje raste na sunčanom mjestu i dreniranom, plodnom i vlažnom tlu. Lako se uzgaja u prosječnom neutralnom do kiselom tlu. Podnosit će i laganu sjenu, te kad se jednom dobro ukorijeni nakon nekoliko godina izdržat će razne klimatske stresove.

PATULJASTE ČETINJAČE: BOROVICA

TUJA DANICA

Ovaj zimzeleni grm će narasti do 70cm visine te se često sadi u žardinjere i veće kamenjare. Ima oblik spljoštene kugle s popunjenom, gustom površinom. Grane i izbojci uređeni su po okomitim ravninama. Boja je osvježavajuće zelena. Ne iziskuje

PATULJASTA SMREKA

JAPANSKA TREŠNJA

Može podnijeti djelomičnu sjenu ali najbolje uspijeva na sunčanim položajima. Najviše voli karbonatna, dobro drenirana i vlažna tla pjeskovito – ilovaste strukture. Podnosi širok raspon pH vrijednosti tla. Dobro podnosi i niske temperature te gradske uvjete.

S VRTNIM CENTROM IVA UNESITE JESEN U VLASTITO DVORIŠTE U Štefancu, na cesti između Čakovca i Preloga, pronaći ćete velik izbor vanjskog bilja, drveća, ali i sobnog bilja i gnojiva. Uz pomoć stručnih djelatnika i njihovih savjeta saznajte što je idealno za vašu okućnicu i dvorište, a ukoliko vam je Štefanec daleko, na njihovom web shopu možete pregledati njihovu široku ponudu i naručiti na svoju adresu. Više informacija možete dobiti na broj telefona 040/337-741 ili 098/180-8163 ili 048/625-489 ukoliko kupujte u njihovom novootvorenom prodajnom mjestu u Koprivnici.

11. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Plodovi medimurske zemlje

ELTA TRGOVINA I SERVIS POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE

Educirani djelatnici prodaju i servisiraju svu poljoprivrednu mehanizaciju

vrtka Elta u vlasništvu obitelji Hrelja djeluje od 1990.godine, a nakon poslovanja u Pušćinama, preselili su se u Čakovec gdje su smjestili ured, prodaju te servis. Njihova osnovna djelatnost je prodaja poljoprivredne Ključni dio njihove tvrtke školovani su prodavači i serviseri koji konstantno prolaze edukacije kako bi što kvalitetnije odgovorili na sva kupčeva pitanja.

Poznati su po brzom servisu

mehanizacije i rezervnih dijelova te servis strojeva. Što se tiče prodaje mehanizacije, kod njih možete nabaviti opremu za ratarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo i stočarstvo.

ZASTUPSTVO ZA MASSEY FERGUSON

Od brendova, zastupaju Challenger, Fendt, Valtru, Class, John Deere, Deutz-Fahr i mnoge druge, a posebno se ponose odnedavnim zastupstvom za Massey Ferguson,

Tamara i Kristijan Hrelja, vlasnici Elte

zbog čega se lakše probijaju na visoko konkurentnom tržištu poljoprivredne mehanizacije. I ostali brendovi koje zastupaju renomirani su proizvođači vrhunske mehanizacije. Od prodajnog asortimana mogu se pohvaliti bogatom ponudom plugova, prednjih utovarivača, traktora, prese, kombajna, prikolica, prskalica, sijalica, roto brana, freza, malčera te Naručuju sve originalne dijelove ulja i maziva.

ORIGINALNI REZERVNI DIJELOVI I BRZI SERVIS Tvrtka Elta sa sjedištem u Čakovcu, na rotoru na zaobilaznici, osigurava nabavu i implementaciju dijelova za poljoprivrednu mehanizaciju. Mogu nabaviti originalne dijelove za sve vrste poljoprivredne mehanizacije svih renomiranih proizvođača, koji odgovaraju najvišim svjet-

Educirani prodavač Marko prodaje poljoprivredne strojeve skim standardima. Osim dijelova koje imaju na skladištu, brzo nabavljaju bilo koji dio koji vam treba, a servis je brz, što klijentu u tom poslu puno znači. Također, o svakom će koraku servisa obavještavati vlasnika i provjeriti slaže li se s prijedlogom servisera. Osim kvalitetnog i brzog servisiranja, održavat će proizvode koje kod njih kupite te vam u svakom trenutku pružiti koristan savjet.

Posjetite tvrtku Elta na adresi Preloška 136 u Čakovcu ili kontaktirajte na brojeve telefona 040/895-149 ili 040/633-699. Nabavite svoj novi poljoprivredni stroj ili servisirajte postojeći s maksimalnim povjerenjem.

ČALOPEK STROJARSTVO IZ PUŠĆINA

Proizvodimo strojeve za ekološki uzgoj u poljoprivredi Tvrtka Čalopek iz Pušćina razvila se iz bravarske radionice 1976.godine i danas zapošljava 18 djelatnika u proizvodnom prostoru od 1400m2. U svom proizvodnom programu ponose se uređajima koji koriste u poljoprivrednim procesima proizvodnje, montaže ili kontrole. Osobito ističu malčere, odnosno strojeve za košnju koje su specijalizirali do razine koja zadovoljava uvjete eko proizvodnje.

IZVORNO MEĐIMURSKI POLJOPRIVREDNI STROJEVI

Jedina su tvrtka u Međimurju koja se bavi izradom i proizvodnjom poljopri-

vrednih strojeva, a svojim znanjem i kvalitetom izrade zadovoljavaju standarde i domaćeg i stranog tržišta. Domaći ljudi i domaće iskustvo probijaju se na tržištu poljoprivredne mehanizacije. Svakodnevno usavršavaju svoj proizvodni program i postaju tvrtka poznata po rješavanju i najtežih zadataka. Izrađuju malčere, strojeve za pripremu stočne hrane i transportne trake.

PROIZVODE MALČERE ZA EKO PROIZVODNJU

Tržište se sve više mijenja i sve je jači interes potrošača za ekološkim proizvodima, a isto tako je i doprinos zaštiti okoliša sve potrebniji. Upra-

MEĐIMURSKE POLJOPRIVREDNE STROJEVE PRONAĐITE U PUŠĆINAMA Posjetite ih u Pušćinama na glavnoj cesti, na adresi Čakovečka 136, a više informacija možete dobiti na telefon 040/895252 ili mobitel 095/1895252

vo se zato mnogi okreću eko proizvodnji, a potrebne su im proizvodno-tehnološke metode uz koje će moći zadovoljiti ekološke principe. Uz propisanu uporabu eko gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, potrebna je i posebna mehanizacija, najsuvremenije poljoprivredne proizvodnje, čemu je doskočila tvrtka Čalopek strojarstvo iz Pušćina. Razvili su dva stroja posebno prilagođena eko proizvodnji u voćarstvu i vinogradarstvu, a to je voćarski malčer i rotacioni malčer. Voćarski malčer i rotacioni malčer zahvaljujući svom obliku i hidrauličnom pomaku dopuštaju rad na iznimno

niskim usijevima i mogu ući duboko pod krošnju. Imaju reduktor od 540 okretaja u minuti, dva rotora sa šest letećih noževa, prednji kotač podesiv po visini te se može priključiti na traktor prve i druge kategorije. Zadnji valjak podesiv je po visini te ima bočni disk s oprugama ua ulazak i malčiranje unutar reda.

Plodovi medimurske zemlje

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

11. listopada 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka špica Mlada crvenokosa dama

Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko

Mladi tata Sven Pal

Najljepše je prošetati u dvoje

Pončo u odličnoj jesenskoj kombinaciji Zanimljiva jesenska vesta zelene boje

Nasmijane prijateljice

media

11. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVIJET TEHNOLOGIJA Drugo ime ljubavi NOVA TV Petak 11.10. Nakon Karlovih manipulacija, Marija napokon potpisuje ugovor o hipotekarnom kreditu. Julija je izuzetno zadovoljna i s direktorom banke dogovara isplatu novca u gotovini. Lola, uvjerena da je Roko njezin Mak, pokušava otići do Jelene, ali Saša joj omete planove. Lola kontaktira DNA laboratorij i odluči uzeti Rokov uzorak za DNA analizu. Govori Mariji da je sigurna kako je Roko zapravo njen sin. Bruno, potaknut Tamarinim insinuacijama, odlazi razgovarati s Jelenom. No, tamo nailazi na Karla i Jelenu u vrlo bliskoj situaciji. Bruno je uvjeren da je Tamara bila u pravu. Jelena i Karlo su u vezi. Bijesna i očajna Tamara želi odgovore od Karla. Ima li ljubavnicu? Karlo je ne udostoji odgovora već ju dodatno uvrijedi. Tamara se odlučuje na drastičan potez. Odlazi kod Brune s namjerom da vrati Karlu milo za drago. Irena je napisala članak o bankrotu Krpanovog carstva, no urednik joj zabranjuje da ga objavi te joj savjetuje da je bolje da se bavi starletama, kao što je Tamara Ramljak. Karmela je tužna, jer je uskoro godišnjica tragičnog događaja. Ivan ju pokušava utješiti. Ponedjeljak 14.10. Lola kod Jelene koristi priliku i uzima maramicu u koju je Roko kihnuo, ne bi li ju odnijela na DNK analizu. U Lolinoj odsutnosti, Jelena govori Saši da Ana nije osoba za koju se predstavlja. Ljutiti Saša zabranjuje Jeleni da ikad više priča loše o njegovoj budućoj ženi. Lola, koja je načula njihovu prepirku u kojoj ju Jelena blati, a Saša srčano brani, pobjegne iz Jelenine kuće. Saša potrči za Lolom kako bi ju utješio nakon Jelenine osude. Priznaje joj svoju ljubav i želi da se vjenčaju – odmah! Julija i Karlo shvaćaju da im banka ne može izaći u susret i da će morati pričekati isplatu kredita. Ivan saznaje iz izvješća porezne uprave da firma duguje milijune državi i odlazi bijesan na imanje gdje napada Karla, jer ih je doveo do bankrota. Za to vrijeme, neupućeni Luka planira proširenje firme kao novi direktor i zapošljava asistenta. Ksenija ugleda Tamaru pred Bruninom radionom i posumnja da se tu nešto kuha. Tamaru radi intervjua telefonski kontaktira novinarka Irena, koja stiže u Knežev dol, gdje odmah svjedoči žučnoj svađi Ivana i Karla. Utorak 15.10. Tamara se sprema na intervju s Irenom i stvara lažnu grandioznu sliku o sebi. Irena zapravo preko Tamare pokušava doći do informacija o Karlu. Karlo govori Juliji da imaju problem s Ivanom koji je sve saznao i želi izlaz iz firme. Luka zna za Ivanove izvanbračne afere i misli da će ucjenom riješiti problem. Karlo zabranjuje Luki da ga ucjenjuje. Saša je odveo Lolu na najdraže mjesto na imanju i planira tu održati vjenčanje. Saša mašta o njihovoj budućnosti i spomene potencijalnu djecu, što Lolu podsjeti na sina i Rokovu maramicu. Kada Valentina čisteći kupaonu, nehotice baci

pon-pet 20:15

GLAZBENI SAVJETI IZ EURO-UNIT-a

maramicu, očajna Lola prekopava po smeću pokušavajući ju pronaći, no ne uspijeva. Pronalazi ju Marija i pokušava razgovarati s njom, ali Lola ju odbija i odlazi. Marija je zabrinuta. Saša odluči reći Mariji da se ženi Anom, ali se neugodno iznenadi kad naiđe na njeno neodobravanje. Iz inata odluči i ostalim Krpanima obznaniti skoro vjenčanje. Policija se kod Nade raspituje o Loli. Brbljava Nada se izlane da je Lola bila u vezi s Igorom i da je radila kod Marije. Karlo i Julija su bijesni kad shvate da je Tamara u kuću pozvala novinarku. Srijeda 16.10. Julija i Karlo Svjesni su da nemaju drugog izbora nego pokušati glumiti idiličnu situaciju pred novinarkom. Irena, njuškajući po Karlovoj sobi, pronalazi kompromitirajuće dokumente o bankrotu. Jelena zove bolnicu u Zagrebu i raspituje se o Ani Tomić, kadli joj u posjet dolazi Lola i govori joj kako želi popraviti odnos s njom. Lola iskorištava priliku i krade dječju četkicu za zube, uvjerena kako četkica pripada Roku, za kojeg je uvjerena da je njen sin. Bruno govori Saši da ne može više raditi na imanju. Želi mu reći da je spavao s Tamarom, no ne uspije, jer ga Saša traži da mu bude kum na vjenčanju. Luka odlazi s Ivanom u klub, planira ga ucjenjivati. No, uskoro sazna da je firma Krpan bankrotirala i planovi mu propadaju. Lola odlazi u polikliniku u Zagreb i daje Rokovu četkicu na DNK analizu za potvrdu krvnog srodstva. Jelena i Roko se nalaze ispred iste poliklinike. Jelena provjerava Anu Tomić kod svog kolege, kojeg je Ana navela kao svog bivšeg šefa. Četvrtak 17.10. Lola susreće Jelenu i Roka pred klinikom i jedva uspijeva slagati razlog svog dolazka. Kad joj ponude prijevoz, ne uspije se izvući pa završi u šopingu vjenčanice s Jelenom i Rokom. Lola se otvara Jeleni u vezi vjenčanja sa Sašom i svojih dvojbi ženi li se Saša iz pravih razloga. Karmela rasprema Petrove stvari (koji je bio na spavanju kod Roka noć prije) i posumnja da je Petar zabunom uzeo Rokovu četkicu za zube. No, Petar ni sam ne zna koja je njegova. Julija sjeda sa Sašom za stol i propitkuje ga o vjenčanju, savjetuje mu da ne brza, da je nasljednik, te da su Anini motivi dubiozni, na što Saša poludi. U novinama je objavljena vijest o bankrotu Krpanovih. Svi su u šoku. Karlo i Julija odlaze u banku po novac, u nadi da će tako demantirati naslove o bankrotu. Igor prepozna Lolu u novinama.

Svirajmo dugo i bezbrižno glazbeni savjeti iz Euro-Unit-a (III. dio) I u ovom broju nastavljamo sa savjetima kako najbolje održavati glazbeni instrument ili glazbenu opremu. - kod razglasne opreme česta je pojava šumova koji nastaju kao rezultat lošeg uzemljenja mreže iz koje se napaja oprema, a također su problem i padovi napona koji nastaju kod preopterećenja mreže na koju je oprema spojena. - također kod uređaja s nešto kompliciranijim elektroničkim sklopom često se

ne vodi računa o dovoljnom vremenskom periodu potrebnom za aklimatizaciju instrumenta kod promjene temperature okoline, tj. kod unosa iz hladnih u tople prostore i obrnuto. Tada često vlaga iz zraka koja se nakupi kao kondenzat uzrokuje kratke spojeve u elektroničkom djelu, te sam kvar instrumenta. Uvijek treba ostaviti dovoljno vremena između uključivanja instrumenta kod promjena toplo-hladno.

- promjena klimatskih uvjeta, vlaga zraka i temperatura također imaju veliki utjecaj na akustične instrumente izrađene od drveta poput klavira i pijanina. Kod izbora lokacije za smještaj takve vrste instrumenata potrebno je izbjegavati lokacije na vanjskim zidovima zgrade, blizinu prozora, blizinu izvora vrućine, te osigurati da ne dolazi do naglih promjena temperature u prostoriji. Kad se instrument ne svira najbolje je spustiti poklopac instrumenta. Za kišnog

vremena potrebno je zatvoriti sve prozore u prostoriji u kojoj se klavir nalazi. Također je potrebno imati na umu ako se koristi pokrivalo za klavir da ono apsorbira vlagu iz zraka pa ga je potrebno ponekad osušiti i provjetriti za suhih dana. Bogatu ponudu glazbenih instrumenata i glazbene opreme renomiranih svjetskih brendova potražite u EuroUnit trgovini u Čakovcu, Ulica braće Graner 8. ... nastavlja se.

Mreža TV i VT – Varaždin, zabavno-glazbena emisija "Fio show", od 20 do 23 sata

Gosti večeri grupa Putnici i Cecilija Rudić Vjerni pratitelji zabavnoglazbene emisije „Fio show” znaju da se ona odnedavno prati na Mreža TV i VT – Varaždin. Tako će biti i ove nedjelje, 13. listopada s početkom u 20 sati. Glazbeni gosti večeri bit će grupa Putnici, a specijalna gošća večeri bit će Cecilija Rudić. Tijekom emisije emitirat će se puno priloga. Uz odličnu zabavu gledatelji će moći pratiti i ples publike u velikom studiju. (rr, foto: Pepi 007)

“Fio show” svake nedjelje gledaju svi - gledajte i vi!

11. listopada 2019.

PETAK,11.10 08:00

Yoga&Pilates