Međimurske novine 1258

KIH NOVINA POSEBNI PRILOG MEĐIMURS

Vjencanje za pamćenje LJUBICA

Godina XXIV.

Čakovec, PETAK, 25. listopada 2019.

Broj 1258

ČUVARICA TRADICIJE KOLARIĆ IZ PODTURNA

Kupovanje jabuke je običaj koji se i danas čuva SAVJETI ORGANIZATORA VJENČANJA

POSEBNI PRILOG

Kako preživjeti vjenčanje

prilog 8

LJUBICA KOLARIĆ iz Podturna izrađuje svatovske jabuke

Cijena 10 kuna

BERNARDA CECELJA otkriva kako su postali lider u svojoj branši

Ukrasna jabuka str. 6 Vjenčanje za nadživjela sve pamćenje trendove Ideje za madrace TEMA BROJA: DAJMO IM ŠANSU DA RADE crpim iz problema SENAD BEDIĆ iz Palovca se maknuo iz romskog naselja i postao traženi majstor koje imaju ljudi

R MELANIJA I BOJAN BACINGE IZ NEDELIŠĆA

Vjenčanje iz snova na Mauricijusu

Ć MELANIE I MIHAEL KELNERI IZ ŠTRIGOVE

Rovinj i zalazak sunca za ja savršenu uspomenu s vjenčan

EC BISERA I DANIJEL ZADRAV IZ ČAKOVCA

Brak je kula koja se gradi svaki dan

LO KAKO JE VJENČANJE IZGLEDA PRIJE 50 GODINA

Već prije prve bračne noći mladenki rubac na glavu

Odštopavanjem se izvukao iz siromaštva i socijalne ovisnosti str. 4-5

SMANJENJE PENALIZACIJE za prijevremeno umirovljenje

Kada se najviše isplati ranije u penziju? str. 3

POKRENUT STEČAJNI POSTUPAK za Meiso Goričan

Direktorica Dominić sama dala zahtjev za stečaj str. 7

ČUVAR STARIH SORTI Petar Vuković iz Sv. Martina na Muri

OSNIVAČICE privatnih vrtića u Čakovcu ljute na Grad i gradonačelnika Kovača

Nema starije, ni str. 15 slasnije od tenfenke

Na gradske vrtiće troše 1000 kuna više po djetetu! str. 2

VLAHKO računovodstvo knjigovodstvo savjetovanje Već od 350,00 kn (+pdv) mjesečno

str. 63

Besplatni info telefon 0800 1507 Franje Punčeca 2, Čakovec (Aurora)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNIČKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Privatni vrtići potiho zazvali vaučerizaciju u Čakovcu

ožete li zamisliti, primjerice, da Grad Čakovec svakom roditelju ponudi 1000 kuna mjesečno da sam odluči u koji će vrtić upisati svoje dijete i tamo platiti kompletnu ekonomsku cijenu? Da roditelji sami odlučuju hoće li svoje dijete dati u javni (ili recimo koncesijski) ili privatni vrtić! Nažalost, još uvijek ne živimo u državi u kojoj je zaživjela sloboda tržišta i liberalizacija javnih usluga, stoga nije čudno da su nam upravo takve službe i tvrtke koje su često bez pravog i stručnog nadzora rastrošne, neučinkovite i s rezultatima na nivou afričkih zemalja. vih se dana puno govori o vaučerizaciji kada o obrazovanju raspravljaju zagovornici njegove liberalizacije i izvlačenja iz skuta država, ali se ta rasprava teško probija mainstream medijima (ako štrajk prosvjetara potraje mogla bi se vrlo brzo naći kod svih), pa su raspravu, potiho, zazvale (da se ne zamjere baš do kraja) vlasnice privatnih vrtića u Čakovcu.Naravno da se one u sustavu u kojem rade i bore se za golo preživljavanje ne usude kazati da bi se ova javna usluga trebala vaučerizirati, ali su jasno poručile kako gradska uprava (čitaj porezni obveznici) bez problema mogu pokriti tri puta veće troškove koje naprave njihovi vrtići, dok oni privatni koje su na tržištu to moraju učiniti sami.Kako? Prvenstveno time da što smanje troškove radne snage (svih zaposlenih), racionalno se ponašaju na svakom koraku, sami kandidiraju za EU projekte i sve to kako bi preživjeli iz mjeseca u mjesec, bili što konkurentniji i opstali na tržištu. o nije nimalo jednostavno, pogotovo kada se “na tržištu” moraju boriti s javnim vrtićima čije troškove (čitaj plaće) pokrivaju porezni obveznici (roditelji iz svojih plaća, odnosno iz svojeg džepa) i koje su često u bruto iznosima po zaposleniku puno veće nego u privatnim. Kad je tako, nije čudno da “tete”, pogotovo one koje nisu prisiljene odmah se zaposliti i mogu čekati “na svoj red” u nekom vrtiću kojem je vlasnik lokalna samouprava na

JE LI GRAD ČAKOVEC prijatelj sve djece zapitale su gradonačelnika Čakovca Stjepana Kovača osnivačice privatnih vrtića Ljubica Grašić, Ljubica Železnjak i Grozdana Žagar

Grad na “svoje” vrtiće troši čak 1000 kuna više po djetetu! Kako su izračunale gradski vrtići iz gradske blagajne dobivaju oko 1500 kuna po djetetu mjesečno, dok privatni dobivaju tek trećinu tog iznosa

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

Zavodu za zapošljavanje, dok privatni vrtići vape za radnom snagom.Međutim, kako danas uopće opstati na tržištu kada se u javnim odgojnim i obrazovnim ustanovama otvoreno traži plaća od 7000 - 8000 kuna, dok je ona u privatnim vrtićima koji su prisiljeni štedjeti na svojem koraku kako ne bi poslovali s minusom, odnosno nešto i zaradili jer je ipak poduzetništvo u pitanju 4000 - 5000 kuna, pa i manje. ad bi se primjerice uvela vaučerizacija ili nešto slično ove javne usluge, isplaćivale bi se bolje ili slabije plaće zavisno od uspješnosti vrtića, odnosno kojim bi vrtićima roditelji poklonili više povjerenja (vaučera). Danas to ponajviše ovisi o tome je li vrtić u gradskom ili privatnom vlasništvu. Vjerojatno bi na početku bilo otpora kada su promjene u javnim sustavima u pitanju, ali jednom treba krenuti. Gradonačelnik Stjepan Kovač kao političar koji je godinama bio liberal, a čini mi se da je sličnog svjetonazora i danas, bez obzira što je u SDP-u, zapravo je prava osoba na pravom mjestu da pokrene tako nešto. Od njega se to zapravo i očekivalo kada je došao na čelo grada. Upravo takve inicijative, da pokrene smanjivanje javnih troškova, smanjenje poreza, ukidanje prireza, a sve da funkcionira isto ili još bolje nego je to danas slučaj. a s istim ili manjim, ali efikasnijim birokratskim i logističkim aparatom budu poboljšane javne usluge. Čini mi se da su se upravo zbog toga poduzetnice iz privatnih vrtića u njega ponajviše razočarale.

POČINJE ZIMSKO RAČUNANJE VREMENA

U nedjelju pomaknite kazaljku jedan sat unatrag Nadolazeće nedjelje, 27. listopada, počinje zimsko računanje vremena. Zato ne zaboravite na svom satu pomaknuti kazaljku jedan sat unatrag, odnosno 3 sata na 2. Ljetno računanje vremena prestaje u nedjelju rano ujutro sukladno Uredbi o ljetnom računanju vremena. Podsjećamo, Europska unija donijela je odluku o ukidanju prelazaka s ljetnog za zimsko vrijeme i obrnuto, a posljednje takvo pomicanje sata trebalo bi biti 2021. Također, imajte na umu da od sljedećeg petka,

25. listopada 2019.

1. studenog, na motornim vozilima za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla. Uz to, mijenja i obračun električne energije pa se struja utrošena od 7 do 21 sat obračunava prema višoj tarifi, a od 21 do 7 sati prema nižoj tarifi. (sh)

Predstavnice i osnivačice privatnih dječjih vrtića: Ljubica Grašić, Ljubica Železnjak i Grozdana Žagar u srijedu, 23. listopada u prostorijama TIC-a sazvale su konferenciju za novinare te istakle da su u izrazito nepovoljnom položaju s obzirom na sufinanciranje u odnosu na vrtiće kojima je osnivač Grad. - Grad za svako dijete daje 560 kuna za sufinanciranje za boravak u vrtiću. To je polovica ekonomske cijene koju je odredio Grad. Ali pored toga, dječjim vrtićima kojima je osnivač, Grad financira i druge materijalne troškove zbog čega je ekonomska cijena u tim ustanovama kad se obračunaju svi troškovi za oko tisuću kuna viša, prema raspoloživim podacima vidljivim iz javnih podataka proračuna, kazale su na konferenciji predstavnice privatnih vrtića. Vrtići kojima su osnivači fizičke osobe, taj dio moraju namaknuti kako znaju. Zbog toga je ekonomska cijena vrtića u privatnim ustanovama viša i posljedično roditeljima skuplja za stotinjak kuna od cijene u vrtićima kojima je osnivač Grad. - Odlukom o mjerilima za osiguranje sredstva za zado-

Vlasnice privatnih vrtića Ljubica Grašić, Ljubica Železnjak i Grozdana Žagar voljavanje javnih potreba u djelatnosti predškolskog odgoja objavljenoj u Službenom glasniku 1998. jasno je definirano da se pod jednakim uvjetima sufinancira ekonomska cijena smještaja djece u svim predškolskim ustanovama koje su obuhvaćene u mrežu predškolskih ustanova na području Međimurske županije. Dječji vrtići kojima su osnivači fizičke osobe itekako doprinose gradskom proračunu i to kroz poreze, prireze zaposlenih, porez na dobit, najam prostora, održavanje objekata za javne potrebe grada itd. Grad Čakovec je prijatelj djece, ali očigledno nije prijatelj sve djece, naglasile su, između

ostalog, na osnovu ranije izrečenog. Reagirale su na izjavu gradonačelnika Grada Čakovca izrečenu na sjednici Gradskog vijeća održane 1. listopada ove godine, a kojima se u javnosti narušava ugled privatnih vrtića i stvara dojam podjele vrtića na tzv. vaše i naše! Izjava gradonačelnika da su neki vrtići loši, a da su ‘’njihovi’’ vrtići bolji, nije vjerodostojna, poručuju. Također su reagirale na izjavu gradonačelnika koja se odnosi na to da su neki vrtići bolji, a neki lošiji u opremi, ne stoji. - U prilog tome govori činjenica da su tri privatna vrti-

ća koje predstavljaju, tijekom 2018. godine iz EU fondova povukla više od 9 milijuna kuna. Trećina tog iznosa direktno je usmjerena na objekte koji djeluju na području grada Čakovca. Osim za edukaciju zaposlenika, verifikaciju novih programa te produljeni i poslijepodnevni rad vrtića, znatan dio ovih sredstava utrošen je upravo za poboljšanje materijalnih uvjeta i opreme u svim segmentima rada. Ovi projekti, nažalost, nisu izrađeni u partnerstvu s gradom Čakovcem, već s drugim JLS-ovima, no bez obzira na to, upravo djeca iz grada kroz te projekte imaju brojne benefite, poručile su. (BMO)

VIŠE OD 500 UGOSTITELJA u Čakovcu okupilo se na Nacionalnom kongresu

Traže da i kafići imaju niži porez od 13 posto Hrvatski ugostitelji, njih više od 500 okupilo se u čakovečkom Centru za kulturu na Nacionalnom kongresu s kojeg su odaslali jasnu poruku da im smeta javna percepcija o njima kao prevarantima koji zloupotrebljavaju sustav, te da i sami u svojim redovima ne žele nepoštene pojedince. Većina, kažu, itekako teško zarađuje svoj novac. Stoga će svako administrativno i porezno rasterećenje ugostiteljima donijeti više posla, a u konačnici i veće prihode proračunu. - Dobra je vijest da će, osim pripreme i usluživanja hrane u restoranima, s prvim danom iduće godine i slastičarnice, te catering ući u sustav nižeg PDV-a. Ali zašto ne i kafići? Trebalo bi se i pivo, a u kafićima se toči pretežito domaće, te vino, oporezivati po sniženoj stopi od 13 posto. Ako ovo porezno rasterećenje ne obuhvati i caffe barove ostaje nam veliki neriješeni problem. Njima će konkuren-

tnost i dalje padati. Svi želimo plaćati poreze, molimo da se svima to i omogući, a ne da se dio kolega tjera da pribjegavaju poreznoj gimnastici kako bi opstali na tržištu. Nadamo se da nije prekasno i apeliramo na Vladu da caffe barove spasi od prisilne porezne ilegale. Proračun će dugoročno sigurno i od toga, kroz plaće, zapošljavanje i investicije, biti samo na dobitku – poručio je tako Vedran Jakominić, predstavnik ugostitelja Primorsko-goranske županije. Koliko je PDV važna stavka ilustrirala je i vlasnica slastičarnice Amelie. – Kad sam prije deset godina počinjala s ovim poslom, sama sam bila i slastičar i dostavljač i administrator i sve što je trebalo. Kao početnik, platila sam i puno kazni. Sjećam se prve kazne od 3000 kuna i inspektora koji me tada uputio na 150 raznih zakona, koji su se doticali moga posla. Uza sav trud 2013. sam dočekala, uz dotadašnji PDV od 23 posto,

- Ako ovo porezno rasterećenje od 1. siječnja 2020. godine ne obuhvati i caffe barove ostaje nam veliki neriješeni problem, poručili su ugostitelji iz Čakovca praktički s gotovom odlukom o zatvaranju. Nikakvi krediti mi tada ne bi pomogli da opstanem. Nakon što je PDV snižen, u tih četiri-pet godina, posao mi je narastao na 38 zaposlenih, a s 25 kvadrata pogon je proširen na 600 četvornih metara. Novac koji nam je tada ostao od snižavanja PDV-a potrošili smo u razvoj posla i zapošljavanje. Otkako je PDV na 25 posto, ponovo smo u nezavidnoj situaciji, a moram reći i da su sva dosadašnja porezna rasterećenja poduzetnika

relativna. Govori se o ukupno tri milijarde, a meni je to na mjesečnoj bazi svega 50 kuna. Pravim rasterećenjem ne može se smatrati činjenica da higijenski minimum umjesto prijašnje četiri sada vrijedi pet godina ili da se sanitarnu knjižicu izdaje jednom, a ne više dvaput godišnje. Po starom smo dvaput godišnje plaća po 170 kuna, a sad jednom godišnje 350 kuna – opisala je konkretne probleme i nelogičnosti vlasnica Žakline Troskot. (VLM)

25. listopada 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SMANJENJE PENALIZACIJE za ranije umirovljenje najveći je dobitak građanske peticije koja je srušila predloženu mirovinsku reformu

2020. godine povoljnije u prijevremenu mirovinu Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati s 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, što je stotinjak kuna više u džep budućeg prosječnog međimurskog umirovljenika Piše: Božena Malekoci-Oletić

Pokušaj produljenja granice umirovljenja na 67 godina kako bi osnova budućim umirovljenicima povećala mirovine zbog dulje uplate u mirovinski fond prelio je čašu strpljenja mnogobrojnih građana. Ne pamti se da je ikad neku peticiju potpisalo toliko građana kao onu “67” je previše. Vlada na izražavanje volje više od 700.000 građana nije ostala hladna, već je po hitnom postupku uputila u Sabor, a on je prošli tjedan izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju kojima se na 65 godina života vraća granicaza starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje. Sabor je promjenom zakona samo ugasio požar, ali ništa značajno nije učinjeno za najbrojniju kategoriju stanovnika koja je uplaćivala doprinos za mirovinsko iz redovnog rada. Zapravo su napravljeni minimalni pomaci u visini mirovina za one koji će se prijevremeno umiroviti pri prvim uvjetima za odlazak u mirovinu. Razlika zbog toga što je penalizacija novim zakonom smanjena s 0,3 na 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, umirovljenje po novom zakonu mjesečno će im donijeti stotinjak kuna svaki mjesec više u skroman

mirovinski džep. Minimalna mirovina tako ne može više biti umanjena 18 posto, nego 12 posto. Upravo je smanjenje penalizacije najvažnija konkretna korist za umirovljenike. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih 62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža. Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene, umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine.

Prosječna mirovina međimurskog umirovljenika u kolovozu iznosila je tek 2210 kuna Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će ZA RAZLIKU od ostatka zemlje pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Namjera države je bila da Hrvatski prosjek je u ovom segmentu puno gori penalizacijom zaposlenike što nego kod nas i iznosi zabrinjavajućih 3:1 dulje odvraća od prijevremenog umirovljenja i čim duže U naš mirovinski fond u koja iznosi 2374 kune. Invalidzadržava u radnom odnosu. Međimurskoj županiji upla- skih mirovina u Međimurju je Naime, prosječni staž hrvatćuje 40.927 osiguranika tj. za- 3360, a njihova prosječna miroskog umirovljenika iznosi 30 poslenih. Istodobno iz našeg vina iznosi 1873 kune. Kod nas godina i skoro četiri mjeseca. mirovinskog fonda mirovinu je 3996 obiteljskih mirovina čiji prima 24.356 umirovljenika. je prosječan iznos 1793 kune. No treba reći da u prosjek ulaProsječna mirovina međimurU Međimurju je trenutno zi i 17 kategorija povlaštenih skog umirovljenika u kolovozu 40.927 osiguranika uplatitelja mirovina na koje ima pravo 14 je iznosila 2210 kuna. u mirovinsko osiguranje, od posto umirovljenika. Prosječni U strukturi međimurskih toga 36.323 je zaposleno kod staž skraćuju brojne povlašteumirovljenika 17.000 umirov- privatnih poslodavaca. ne skupine umirovljenika koje ljenika prima starosnu mirovinu (BMO) su ostvarile i upola kraći radni staž u trenutku umirovljenja.

Odnos zaposlenih i umirovljenika u Međimurju skoro 2:1

Roditelji gunđaju sa strane da se ne zamjere učiteljima onda ravnatelji koji nemaju pravo na štrajk. Ali čini se po priči još jednog nezadovoljnog roditelja da ni oni ne znaju što bi s djecom kad su učitelji u štrajku. On je iznio slučaj ravnatelja koji je djecu otpravio iz škole riječima: - Što ste uopće došli! Roditelji su dovedeni u situaciju da ne znaju tko je relevantan za informaciju moraju li djeca ili ne u školu. Pritom su još i u strahu da se ne zamjere ravnatelju ili učiteljima zbog krivog pitanja, javnog istupanja ili iznošenja stava pa da poslije ispašta njihovo dijete. Gunđaju sa strane i žale se medijima: - Dajte nešto napišite o tome, ali ni za živu glavu ne spominji-

VIJEST(I) TJEDNA

Senad s obitelji žele biti uzor drugim Romima Svako peto dijete u Međimurskoj županiji je romsko, što može biti veliki potencijal domaće radne snage u skoroj budućnosti ako će doći do njihove ozbiljne integracije u svijet odgoja, obrazovanja i rada. Kakva je situacija po demografskom, ali i radno-socijalnom pitanju razgovarali smo s Hrvojem Šlezakom, uz lijepi primjer uspješne romske poduzetničke priče Senada Bedića koji se iz romskog naselja preselio živjeti u Palovec. - Krenuo sam u samostalan posao s velikim strahom. Mnogi su mi se smijali što ću raditi, ali nisam se obazirao na njih. Znao sam da ću živjeti pošteno, bez obzira na to što taj posao “smrdi”. Bitno da mogu prehraniti svoju obitelj. Uspio sam u tome, kazao je Senad za naše novine. Najviše ga je bilo strah hoće li ljudi imati povjerenja u njega. To je posao u kojem majstoru prepuštaš kuhinju i kupaonicu. Posla ima, a dobar glas se brzo pročuo. Svakim danom ima više novih klijenata, kaže. Više u temi broja na str. 4-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

DRUGA STRANA ŠTRAJKA: Čija su briga djeca?

- U osam sati navečer uoči štrajka dobila sam poruku učiteljice da sutra dijete ne dolazi u školu, ispričala nam je mama jednog čakovečkog pučkoškolca nižeg razreda svoju muku sa štrajkom prosvjetara. I dodaje: - Preko noći stavljena sam u situaciju što s djetetom koje nema tko čuvati, ako nije u školi. Jedina opcija je bila da ostane samo doma krateći vrijeme do povratka mame s posla igrajući igrice. Po zakonu djeca nemaju ništa sa štrajkom i njihovo je pravo da dođu u školu, jer školska godina je u tijeku i za njih bi netko trebao brinuti dok su učitelji u štrajku. Ako nitko drugi,

U Međimurju školski praznici već od utorka? Nema pomaka u razrješenju situacije oko zahtjeva učiteljskih sindikata za povećanjem koeficijenata za izračun plaća na način kako su oni to zatražili od Vlade (6,11 posto), a ne što je ponudio premijer Plenković (povećanje plaće svima u državnim službama od 6,12 posto) u tri navrata iduće godine. U međuvremenu su u četvrtak “slobodno” dobili i studenti zbog štrajka

te moje ime, ni školu koju polazi. Toliko o slobodi i demokraciji u našem društvu. Kultura nezamjeranja se njeguje već od osnovne škole. Odluku poslati ili ne poslati dijete u školu postaje odgovornost roditelja, a oni

na fakultetima i veleučilištima, a cirkularni štrajk učitelja nastavlja se dalje prema informacijama u četvrtak. Škole u Međimurju na rasporedu su početkom idućeg tjedna, pa se može dogoditi da se štrajk učitelja spoji s jesenskim školskim praznicima koji započinju u srijedu 30. listopada, tj. učenici bi mogli na prvo ferje po novom, već od utorka. (dz)

su zbunjeni. Što ako ne pošalju pa se naknadno netko sjeti djeci dati neopravdani izostanak? Ili će prisilne praznike nadoknađivati subotama, nultim satovima ili nekako drugačije. Moglo bi se postaviti pitanje, jesu li učitelji ikad

prekinuli nastavu kad su roditelji neke od te djece štrajkali zato što mjesecima nisu dobili plaću? Vjerojatno su smatrali da se to njih ne tiče jer je u pitanju tuđi spor, premda bi solidarnost trebala biti obostrana. Štrajk prosvjetara je posebniji od svih drugih jer su u središtu tog štrajka djeca. Učitelji prestanu držati nastavu i djeca nemaju gdje drugdje dobiti pravo na obrazovanje, nego postanu taoci između učitelja i njihova poslodavca Vlade. Možda je vrijeme da smisle kreativnije akcije u borbi za svoja prava, bez uvlačenja djece. (BMO)

Uspješni smo jer rješavamo probleme ljudi - Sve što nekome stvara neku poteškoću uđe mi kao buba u uho tako da je nastojim riješiti kroz naš proizvod. To je put za uspješne proizvode. Rješavati ljudima probleme. Zato mi danas u asortimanu imamo od 65 do 70 vrsti madraca, nekoliko tipova kreveta i brojne vrste jastuka razvijene upravo na tim informacijama koje dobivamo sa strane o problemima koje bi odgovarajući madraci, jastuci i kreveti mogli riješiti, obzirom da se ne može zanemariti da trećinu života provodimo u krevetu, kazala je između ostalog poduzetnica Bernarda Cecelja, vlasnica i direktorica tvrtke iz Pušćina koja je najveći hrvatski proizvođač madraca. Cijeli razgovor pročitajte na str. 6.

Tužan, ali očekivan kraj Meiso-a Goričan - Snježana Dominić, direktorica Uprave poduzeća, 11. listopada predala je Trgovačkom sudu u Varaždinu zahtjev za pokretanjem stečajnog postupka za Meiso d.d. Goričan te je istog dana podnijela ostavku na mjesto člana Uprave – direktora Društva. Shodno tome, CERP je podneskom požurio postupanje navedenog Suda te se očekuje žurno imenovanje stečajnog upravitelja za Meiso, stoji u odgovoru na naše pitanje o daljnjoj sudbini obućarske tvrtke iz Goričana. Srećom 240 uglavnom radnica pronašlo je novi-stari posao u Haixu, tako da je srećom izbjegnut već i problem što se tiče neza- poslenosti posebice žena. Što se sve dogodilo posljednjih dana oko tužnog kraja još jedne poznate međimurske tvrtke donosimo na str. 7.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. listopada 2019.

KAKO IZGLEDA ŽIVOT obitelji Senada Bedića iz Palovca koja je prekinula s

Rad ih je izvukao iz siroma - Mnogi su mi se smijali što ću raditi, ali nisam se obazirao na njih. Znao sam da ću živjeti pošteno, bez obzira na to što taj posao “smrdi”. Bitno mi je bilo da mogu prehranjivati svoju obitelj i u tome sam uspio, ispričao nam je Rom Senad Bedić Piše: Dora Vadlja, Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan 32-godišnji Senad i Biljana Bedić iz romskog su naselja otišli pred 12 godina i kupili kuću u Palovcu. Upoznali su se u srednjoškolskim danima i zajedno bili u đačkom domu u Čakovcu gdje su se zaljubili i shvatili da imaju slične svjetonazore. Želja im je već onda bila završiti srednju školu, zaposliti se te osnovati obitelj. Senad je odrastao u romskom naselju Pribislavec, dok je Biljana rođena u Piškorovcu. Danas su roditelji dvoje djece, Romea (13) i Isabele (6,5) te udomitelji još troje.

Biljana je radila kao romski pomagač u školi u Držimurcu. Želja joj je bila pomagati djeci koja nemaju adekvatnu roditeljsku skrb. Ljubav prema djeci i volja za radom s djecom dovela ih je do šeste godine udomiteljstva. - Uvijek smo vođeni mišlju kako školovanje mora biti na prvom mjestu, te smo završili srednju školu kako bi kasnije mogli pokucati na vrata tražeći posao. Ja sam završio za keramičara, a supruga je obućar po struci, započeo je svoju životnu priču Senad Bedić. Njihov put nije bio nimalo lagan. Prisjetio se Senad svojih početaka u poslovnom svijetu. Nakon nekoliko razli-

čitih poslova i firmi, skupio je hrabrost i prije godinu dana i sedam mjeseci odlučio otvoriti svoj vlastiti obrt. Danas je stekao veliki broj klijenata kojima pruža uslugu odštopavanja svih vrsta odvoda i kanalizacije. Nakon srednje škole Biljana i Senad zajedno su radili kao čistači u Stanoradu. - Kad sam došao pitati za posao, rekli su mi da traže ženske zaposlenice. Rekao sam im da meni nije problem brisati i čistiti. Zbog predanosti poslu kojeg sam radio na kraju su svi bili jako zadovoljni mojim radom. Dali su mi priliku, dva dana sam imao probni rad i na kraju sam dobio pohvale od stanara i svih u firmi, priča Senad.

Senad Bedić u kratkom je vremenu postao cijenjeni majstor za odštopavanje u našem kraju

Tik prije isteka ugovora, direktor ga je preporučio Ivici Balogu koji vodi vodoinstalaterski obrt u Strahonincu. Tamo je radio pet godina, na početku je imao mjesec dana probnog rada. Senad ističe kako se uvijek morao duplo dokazivati svima, što mu se i na kraju isplatilo jer su ljudi stekli u njega povjerenje.

Radim pošteno bez obzira na to što smrdi

- Ivica nije imao dobra iskustva s Romima, pa je u početku bio skeptičan, ali mi je svejedno dao priliku. Tamo sam počeo raditi i nikad nisam osjetio odbačenost od strane drugih radnika. Posao mi je bio na prvom mjestu.

Upravo ta prihvaćenost na radnom mjestu mi je davala samo poticaj da budem bolji, da učim i radim što više, priča Senad. Prvog radnog dana kod Ivice Baloga sjeća se kao da je bio jučer. - Radili smo na Županiji, renovirala se kuhinja i morali smo kopati 20 metara kanalizacije. Do pauze sam iskopao sam taj cijeli dio. Nisam uopće stao, deset puta sam više radio samo da se dokažem i da mi produže ugovor, prisjetio se Senad te dodao kako je nakon tri tjedna dobio ugovor za stalno. Kasnije je radio u Vajdi godinu dana gdje je krenuo razmišljati o svojem obrtu. Htio je otvoriti pokretnu trgovinu mješovitom robom. Na kraju je od toga odustao. - Razmišljao sam o tome što znam raditi. Kod Ivice sam stekao sve vještine koje su mi bile potrebne da krenem u posao odštopavanja. Smatrao sam se dovoljno odgovornim te sam znao kako komunicirati s ljudima i biti spreman za intervencije, kaže. Sve mu se to činilo vrlo logičnim. Obratio se Zavodu za zapošljavanje, koji mu na prvi pogled nisu htjeli dati šansu. Čim je spomenuo da želi otvoriti obrt, osjetio je veliki otpor. No, kad im je objasnio cijelu situaciju odobrili su mu poticaj. - Krenuo sam u samostalan posao s punim strahom. Mnogi su mi se smijali što ću raditi, ali nisam se obazirao na njih. Znao sam da ću živjeti pošteno, bez obzira na to što taj posao “smrdi”. Bitno da mogu prehraniti svoju obitelj. Uspio sam u tome. Najviše ga je bilo strah hoće li ljudi imati povjerenja u njega. To je posao u kojem majstoru prepuštaš kuhinju i kupaonicu. Posla ima, a dobar glas se brzo pročuo. Svakim danom ima više novih klijenata. - Najveći cilj u zajedničkom životu nam je bio da se maknemo iz romskog naselja. Smetalo nas je to što tamo gotovo nema privatnosti, ni mira. Stalno glasna muzika, galama, većinom negativne stvari. Oni koji danas tamo žive, 50 posto im takve stvari smetaju, dok je drugima to avantura, rekao je Senad. Biljana je dodala kako nisu htjeli odgajati svoju djecu u takvim uvjetima.

- Željeli smo da djeca idu u vrtić i školu gdje će biti prihvaćeni u startu, jer ja nažalost nisam bila. Nikad nisam imala prijatelje, svi su se micali od nas. Jednostavno nisam htjela da i moja djeca to proživljavaju. Mi smo se trudili i još se trudimo da se naša djeca ne ističu, da imaju sve što i druga djeca u razredu, ispričala je Biljana.

Žele biti uzor drugim Romima

Svašta se događalo, ali Biljana i Senad ne gube nadu. Znaju da kvalitetno žive i rade, trude se na svim životnim poljima zbog sebe, a ponajviše zbog svoje djece. Upravo oni žele biti uzor i dobar primjer ostali. - Glavni problem je, prema našem mišljenju, u romskim naselju manjak odgovornosti. Najvažnije je obrazovanje. Sva djeca od tri godine bi trebala ići u vrtić, zbog socijalizacije. S tim su nužno povezani roditelji koji bi onda dobili stvarnu obavezu prema djeci. Roditelji, svi radno sposobni trebali bi se zaposliti i shvatiti odgovornost zarađenog novca, rekao je Senad. U vrtićima i školama trebaju biti Romi koji bi najmlađima trebali biti uzor za daljnji napredak u životu. - Djeca kopiraju svoje roditelje. Ako vide da oni ne rade, dobivaju socijalnu pomoć, većina će odabrati taj put, dodala je Biljana. - Ono što mogu reći ostalim Romima, neka budu kulturni i pošteni i svi će ih prihvatiti. Bahatost i vulgarnost, fore ja se nikoga ne bojim neće ih dovesti nikamo. Ako si ti dobar i pošten prema drugima i oni će takvi biti prema tebi. To je moje jednostavno pravilo za život, rekao je Senad. U njihovom krugu poznanika, ističu da je oko 200 Roma koji su izašli iz naselja i zaposlili se, s tim da je skoro polovica onih koji su otišli raditi u inozemstvo. - Kad smo došli u Palovec nismo se osjećali drugačije. Prvo smo krenuli od sebe, znali smo da iako će netko postupiti bezobrazno prema nama, mi ćemo se njima obratiti kulturno pa će se i oni morati spustiti na taj nivo. - Zapravo nas i nije previše mučilo kako će to izgledati kad dođemo

25. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

s romskim načinom života

aštva i socijalne ovisnosti

Obitelj Bedić dokazuje kako je integracija Roma s domicilnim stanovništvom u Međimurju ostvariva živjeti u Palovec. Puno smo toga prošli kroz školu, jednostavno nismo došli živjeti zbog susjeda, nego da se maknemo iz naselja, nađemo svoj mir i brinemo o svojoj obitelji, dodala je Biljana. Mještani su već u startu čuli pozitivne stvari o Bedićima. Mladi ljudi, školovani, rade, imaju jedno dijete. Kupili su stariju kuću, koju su do danas kompletno renovirali, svojim radom i trudom. - Ono što smo htjeli u početku, tako je danas. Živimo za svoju obitelj, imamo svoj mir, obaveze i život. Želimo da naša djeca imaju normalne uvjete i budu prihvaćeni u društvu, istaknula je Biljana.

Svaki peti stanovnik do 18. godine pripadnik romske manjine

Geograf Hrvoje Šlezak u istraživanju je predvidio da bi do 2050. godine mali Romi činili oko 50 posto ukupnog broja živorođene djece u Međimurju

Obitelj Bedić odličan je primjer integracije romskog stanovništva u društvo u Međimurju. Tom temom, kao i demografskim kretanjima romskog stanovništva u Međimurju bavi se geograf i bivši državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Hrvoje Šlezak, koji je dugi niz godina radio s romskom djecom u Osnovnoj školi u Kuršancu. Osnovni rezultati do kojih je došao u suradnji s Tomislavom Belićem jest da je

u posljednjih pet godina u maloljetnom kontingentu stanovništva (0-18 godina) udio pripadnika romske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji dosegao 20 posto, što ispada da je svaki peti stanovnik do 18. godine pripadnik romske nacionalne manjine. - Zanimljivo je da se unutar romske nacionalne manjine vide promjene u demografskoj dinamici. Već sada su vidljivi trendovi smanjenja prosječnog broja djece po ženi u fertilnoj dobi. To je prvenstveno pripisano činjenici da su mlade Romkinje odgodile početak svojeg reproduktivnog razdoblja. Romkinje su uključene u obrazovni sustav, završavaju osnovnoškolsko obrazovanje, velik dio njih upisuje srednje škole i samim time je početak rađanja pomaknut do dovršetka njihovog školovanja, pojasnio je Šlezak te je u nastavku dodao da je obrazovanje jedna od ključnih točka njihove sveukupne integracije u hrvatsko društvo. Trenutno imamo izuzetno velik broj mladog romskog stanovništva koji će tek zakoračiti u svoje reproduktivno razdoblje. Iako se relativne stope smanjuju, u apsolutnom broju i dalje ćemo imati povećanje broja romskog stanovništva.

Svako peto dijete u Međimurskoj županiji je romsko, što može biti veliki potencijal domaće radne snage u skoroj budućnosti Izračunali su da će, prema njihovoj projekciji, udio romskog ženskog fertilnog kontingenta 2031. iznositi visokih 12 posto. Ako je trenutnih 6 posto Romkinja u ženskom fertilnom kontingentu Međimurske županije zaslužno za skoro 25 posto svih rođenih lako je pretpostaviti značajno povećanje udjela rođenih Roma 2031. godine. Prema ovoj projekciji udio Roma u ukupnom stanovništvu Međimurja 2031. premašio bi 10 posto. Navedene godine Romi će doseći oko 33 posto svih rođenih u Županiji, a prema nekim scenarijima do 2050. godine u Međimurskoj županiji mali Romi činili bi oko 50 posto ukupnog broja živorođene djece. - Sve ovo što govorim zanemaruje jedan drugi demografski aspekt, a to je emigracija stanovništva. Već sljedeće godine čeka nas vje-

rojatno još jedan drastičniji val iseljavanja pošto će Austrija ukinuti sva ograničenja u vezi zapošljavanja radnika iz Hrvatske pa će van otići velik dio mladog stanovništva. Kada se sve te stvari uzmu u obzir, onda je za očekivati da bi udio romskog stanovništva mogao puno brže narasti od vremena predviđenog našim projekcijama, dodatno je pojasnio Šlezak. Kazao je da je u Međimurju do sada napravljen velik posao po pitanju obrazovanja Roma. Stopostotnim obuhvatom malih Roma u obrazovni sustav napravljen je ogroman korak naprijed. Druga stvar koja je ključna u integraciji Roma jest njihovo zapošljavanje. - Sreća u nesreći koja se trenutno događa u Međimurju je kronični nedostatak radne snage. To otvara značajniju perspektivu zapošljavanja romskog stanovništva. Već sada možemo vidjeti da se dobar dio međimurskih poslodavaca okrenuo romskom stanovništvu kao potencijalnom bazenu neiskorištene domaće radne snage, napomenuo je geograf Šlezak koji se istraživanjem romske nacionalne manjine bavi preko 17 godina.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR S BERNARDOM CECELJA, vlasnicom firme Bernarda iz Pušćina koja je lider u proizvodnji madraca

25. listopada 2019.

60 zlatnih medalja stalno potvrđuje našu inovativnost - U poslu je potrebno imati nit vodilju i slijediti je. Moja je bila kreirati proizvode za zdravo spavanje. Držeći se te niti stvorili smo 65 do 70 različitih vrsta madraca čija ja namjena korisna za zdravlje ljudi, kazala je Bernarda Cecelja Tvrtka Bernarda je lider u proizvodnji madraca. Inovativna tvrtka koja u svom vlasništvu ima 60 zlatnih medalja za svoje proizvode. Kako je to moguće ostvariti pitali smo Bernardu Cecelja, osnivačicu i vlasnicu firme kojoj je dala svoje ime.

Nit vodilja slogan: “Dobar san za zdrav život”

Firma Bernarda je izrazito inovativna firma i medalje su posljedica te inovativnosti. - Kad sam počela prije 21 godinu s proizvodnjom u vlastitoj firmi držala sam se slogana: Dobar san za zdrav život. Vodila me medicinska nota da kreiram proizvode upravo za zdravlje ljudi koji spavaju na našem madracu. Od prvoga dana nit vodilja mi je bila kreiranje madraca koji doprinose zdravlju. Za zdravo spavanje su bitna tri čimbenika: madrac, jastuk i podnica. Okvir kreveta je nebitan. Odlučila sam da ćemo biti inovativna firma usmjerena na kvalitetne proizvode bez obzira radi li se o proizvodnji madraca, jastuka ili kreveta. I tako smo se svugdje od početka prezentirali. Normalan slijed tako usmjerene proizvodnje i poslovnog ponašanja su priznanja koja su dobili ne samo u Hrvatskoj, već i u ostatku svijeta; od Kine, Južne Koreje, SAD-a, gdje su za svoje proizvode osvajali zlatne medalje. Osnovna ideja kakav proizvod osmisliti daje Bernarda Cecelja, a uključuje se i njezin sin Boris. U ostvarenju ideje sudjeluje ekipa ljudi čija jezgra je stvorena od početka proizvodnje, 1998. godine.

POGLED ODOZDO

Radi se o ljudima koji imaju žicu i znaju zamisli pretočiti u realizaciju zbog bogatog iskustva u proizvodnji. Bernarda nam je otkrila kako ideje za zdrave proizvode crpi iz zdravstvenih problema s kojima se susreću ljudi , razgovora s njima kao i s liječnicima. Na poticaj jednog pedijatra razvijali su madrace za djecu koja imaju problem s kukovima. Drugom vrstom madraca za djecu rješavali su problem gušenje kod malene djece, koja se znaju prenajesti hrane pa im višak izlazi iz trbuščića na spavanju, posebno ako utonu u premekan ležaj. Radili su madrac antiflux, za koji su dobili zadnju medalju prošli tjedan na sajmu inovacija ARCA u Zagrebu. - Osobno sam imala problem s refluxom. Doktor mi je kazao neka stavim dvije cigle ispod kreveta, no to me navelo na ideju da stvorimo madrac koji će služiti toj svrsi umjesto dvije cigle pod krevetom jer i drugi ljudi imaju problem s refluxom. Sve što nekome stvara neku poteškoću uđe mi kao buba u uho tako da ga nastojim riješiti kroz naš proizvod. To je put za uspješne proizvode. Rješavati ljudima probleme. Zato mi danas u asortimanu imamo od 65 do 70 vrsti madraca, nekoliko tipova kreveta i brojne vrste jastuka razvijene upravo na tim informacijama koje dobivamo sa strane o problemima koje bi odgovarajući madraci, jastuci i kreveti mogli riješiti, obzirom da se ne može zanemariti da trećinu života provodimo u krevetu. Na putu do kvalitetnih proizvoda važna je suradnja s

visokoobrazovanim ustanovama, primjerice Šumarskim fakultetom gdje testiramo sve svoje proizvode, prije nego nego idu u proizvodnju. S Tekstilno-tehnološkim fakultetom surađujemo na kontroli svojih proizvoda, jer ih deklariramo kao prirodne bez štetnih sastojaka. Ali da budemo sigurni u to, provjeravamo kvalitetu repromaterijala i proizvoda na ova dva spomenuta fakulteta. Usmjereni smo na individualne potrebe kupaca i njegove eventualne teškoće koje bi mogli riješiti putem programa za spavanje. Tako iz naše standardne proizvodnje izradimo model prilagođen kupcu, koji je praktički unikat.

Individualan pristup kupcu se isplati

Pitanje nije li to skuplji način proizvodnje te isplati li se poslovno, Bernarda Cecelja je odgovorila kako ne bi firma Bernarda postojala 21 godinu da se ne isplati. - Zbog tog poslovnog modela izrasli smo u firmu s 13 na 230 zaposlenih, koja nikada nikom nije ostala dužna, redovito isplaćuje plaće. Počeli smo samo s jednim strojem, a sada im napamet iz glave ne znam točan broj. Radnicima isplaćujemo božićnice i uskrsnice, vodimo ih o trošku firme na izlet svake godine. Ove godine smo bili tri dana u Pragu. Ti izleti su važni. Želim im dati do znanja da im posvećujem pažnju i da postoji nešto više od osmosatnog rada u firmi, naglasila je Bernarda Cecelja.

Bernarda Cecelja, vlasnica firme Bernarda iz Pušćina Ulazak Hrvatske u EU pokazao je da su naši poslodavci manje konkurentni od stranih za naše radnike. Pitali smo Bernardu Cecelja što je potrebno učiniti da postanu konkurentniji od stranih da bi ih zadržali? - To je nož s dvije oštrice. I sama sam 15 godina bila gastarbajter i znam što znači raditi vani. Čak sam zaradila i švicarsku mirovinu. Ako samo povećavamo plaće, a da se druge stvari u državi ne srede, neće se riješiti problem. Uz sve te silne poreze koje imamo, vrlo je teško biti konkurentan u odnosu na strane poslodavce. Strani poslodavci dolazili su kod nas, upravo zato jer je radna snaga bila jeftinija

čime su ostvarili konkurentsku prednost na tržištu. U firmi nastojimo dati radniku sve olakšice koje besporezno omogućava država. Ali treba znati da to ide iz našeg poslovanja i na uštrb naše dobiti. Ne možemo raditi samo za plaće, dobavljače i državu, jer u protivnom stagnira razvoj. Moramo razmišljati da od dobiti koju ostvarujemo investiramo u znanje, nove tehnologije, edukacije i seminare zaposlenika kako bi se upoznali s novim načinima rada i novim propisima, kazala je.

Više sluha za poduzetnike

Zanimalo nas je kako je biti utjecajna poslovna žena u doticaju s političarima u

ozbiljnim razgovorima, razumiju li oni u čemu je problem da ostanemo li bez najvitalnijeg djela radne snage kada ni poslodavci neće moći puniti kasu za državnu potrošnju. - Počeli su shvaćati. Dijalog između poslodavaca i državne vlasti je bitan. Ne zato što je sadašnji ministar gospodarstva iz Međimurja, ali ipak se malo krenulo u tom pravcu. Sluša poduzetnike, barem nas koji smo mu malo dostupniji i bliži. Možda će više sluha za gospodarstvenike biti ako se više nadležnosti spusti jedinicama lokalne samouprave jer ako je vlast bliže gospodarstvenicima stvari bolje funkcioniraju - poručila je na kraju. (Božena Malekoci - Oletić)

Štrajk prosvjetara sve više u kolopletu političkih interesa H N Š oće li školski sindikati srušiti vladu ili će ona svojim prijedlogom povećanja plaća za javne i državne službenike kupiti njih? Lavina se spustila niz političku padinu i još nije sigurno koga će poklopiti, a tko će se spasiti. Štrajk nije običan, već cirkularni traje danima izmjenjujući se po županijama, tako da čuva snagu štrajkašima. Kako štrajk odmiče tako se na njegov val kače i politički suparnici, tim više što se približavaju izbori: predsjednički, kao u uvod u parlamentarne. Štrajk

prosvjetara postaje politički alat koji u ruke uzimaju politički suparnici, kako im odgovara, daleko od iskrenog interesa za bolje obrazovanje, dostojanstvo učitelja, već u interesu svoje političke promocije. inistrica prosvjete zagovara svoje prosvjetare. HNS na čijoj je listi ušla u Vladu čvrsto je podupire, kako bi omilili svoju stranku među biračima tako da je sindikalcima taj njihov politički stisak postao toliko neugodan da ih mole: Nemojte nas braniti!

e mogu se također oteti dojmu da su branitelji na Savskoj patentirali model protesta koji odlično funkcionira u borbi s Vladom. Razlika je u nijansama. Braniteljsko članstvo se danima i tjednima izmjenjivalo pod šatorom, a štrajk prosvjetara seli iz županije u županiju, pa se ne prekida i manje je iscrpljujući za članstvo.Vlada pak u poziciji poslodavca, s polugama moći u rukama ispreskakala je sve svoje oponente ponudom povećanja plaća zaposlenima u državnim i javnim

službama većom ponudom i od one koju traže prosvjetari.Htjeli su reći, naša je zadnja! Možemo vas kupiti, ako hoćemo. Sindikati su zatečeni, ali nastavljaju štrajkati da ne ispadne da su jeftino kupljeni. lada nema svoje novce, nego naše. One koje zaradi realni sektor. I ako uzme iz jednog džepa da ga stavi u drugi to ide starom dobrom socijalističkom uravnilovkom - svima jednako. Ceh će na kraju biti isporučen svima, jer nešto će sigurno poskupjeti da se namaknu prora-

čunski prihodi. U cijeloj toj priči potpuno se izgubila priča o školi za život. trajk prosvjetara je posebniji od svih drugih, jer u središtu tog štrajka su djeca. Učitelji prestanu držati nastavu i djeca nemaju gdje drugdje dobiti pravo na obrazovanje, nego postanu taoci između učitelja i njihova poslodavca - Vlade. Kako će se nadoknađivati gradivo, ispitivati, da se nadoknadi izgubljeno, djecu se neće pitati. Bit će važno samo da se pod svaku cijenu nadoknade izgubljeni sati.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

25. listopada 2019.

POKRENUT STEČAJNI POSTUPAK za Meiso d.d. Goričan od strane direktorice

Snježana Dominić sama predala zahtjev za stečaj

- Ovakav rasplet situacije na štetu radnika i ostalih je posljedica vladavine direktorice Dominić i njene dvostruke igre, naglasila je Tijana Hrvojević Matković iz CERP-a Minulog tjedna šaptom je palo još jedno međimursko poduzeće. Riječ je naravno o tvornici obuće Meiso d.d. iz Goričana čija je velika većina djelatnika 18. listopada odrađivala svoje posljednje sati u poduzeću nakon točno 41 godinu otkako je osnovana sada već daleke 1978. godine. Srećom, 230 uglavnom radnica nije završilo na ulici, već su s prvim danom ovoga tjedna startale s radom u poduzeću Haix koje je za njih iznajmilo 1500 kvadrata poslovnog prostora na preloškom jugu u zgradi bivšeg Betex-a. Ostalo je u tvrtki njih četrdesetak, dok je pedesetak njih na dugotrajnom bolovanju ili porodiljskom dopustu. - Ne znam što će biti dalje s Meiso-om, nitko od vlasnika nije nam se obratio niti pak je došao do nas, rekla nam je tog petka Snježana Dominić, direktorica tugujući zajedno sa svojim djelatnicama. Uz put je napomenula kako je dala neopozivu ostavku na svoju funkciju ali je pri tome zaboravila reći još jednu “sitnicu” koju smo doznali u Centru za restrukturiranje i prodaju. - Snježana Dominić, direktorica Uprave poduzeća, 11. listopada predala je Trgovačkom sudu u Varaždinu zahtjev za pokretanjem stečajnog postupka za Meiso d.d. Goričan te je istog dana podnijela ostavku na

Snježana Dominić, direktorica Meiso-a sama je pokrenula stečaj 11. listopada

mjesto člana Uprave – direktora Društva. Shodno tome, CERP je podneskom požurio postupanje navedenog Suda te se očekuje žurno imenovanje stečajnog upravitelja za Meiso, stoji u odgovoru na naše pitanje o daljnjoj sudbini obućarske tvrtke iz Goričana. I ne samo to, glasnogovornica Centra Tijana Hrvojević Matković poručila je kako je Centar učinio sve što je bilo u njegovoj moći da se problem riješi, te kako su imali sluha za tamošnje djelatnike.

- Žalosna sam i jadna što pod stare dane moram iti z firme kojoj sam dala sve i koju smo mi radnici izgradili vlastitom mukom, rekla nam je Nada Špirk, zaposlenica s najdužim stažom u Meiso-u

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

- Ovakav rasplet situacije na štetu radnika i ostalih je posljedica vladavine direktorice Snježane Dominić i njene dvostruke igre, naglasila je Tijana Hrvojević Matković.

Čeka se imenovanje stečajnog upravitelja

Nakon 41 godine rada u Meiso-u, odnosno od njegovih samih početaka, teška srca u preloški pogon Haixa, zajedno sa još 230 djelatnica, odlazi i Nada Špirk. - Žalosna sam i jadna što pod stare dane moram iti z firme kojoj sam dala sve i koju smo mi radnici izgradili vlastitom mukom, rekla nam je Nada Špirk, zaposlenica s najdužim stažom u Meiso-u. Ali smo i sretni smo što su nas, ne naša država nego strani partneri preuzeli i omogućili nam nastavak rada. Čak i meni koja bi mogla u mirovinu no još mogu raditi. Dolazak stečajnog upravitelja u poduzeće čeka tek 40-tak radnika koji su ostali u Goričanu. Javili su nam se ogorčeni ovakvim raspletom, požalivši se da i dalje dolaze na posao, iako nema-

ju nikakvu informaciju što ih čeka. Inače, stečajnog upravitelja dočekati će i poluprazne hale jer su poslovni partneri poduzeća pokupili svoje “mašine” koje su bile na posudbi. Isto tako, dočekat će ga blokirani računi i dug koji seže gotovo 19 milijuna kuna i to na ime pozajmica koje je još prije 11 i 13 godina poduzeću dao tadašnji Hrvatski fond za privatizaciju. Kako će se država naplatiti, to još nitko ne zna jer su dugovi gotovo veći od vrijednosti cijele tvrtke. Naime, prema podacima iz Meisovog financijskog izvješća za prošlu godinu, kapital tvrtke je negativan, gubici za gotovo 4 milijuna kuna prelaze kapital. Jedna od najizglednijih opcija, osim ako nešto drugo ili netko drugi nije u igri, je prodaja imovine na koju se država upisala. Prema podacima CERP-a, riječ je o nekretnini koja se vodi kao pašnjak površine jedno jutro i 433 četvorna hvata. Naravno, tu su još i strojevi koji su preostali, koji su u vlasništvu tvrtke iz Goričana. (Vlasta Vugrinec)

POSAO I NOVAC: pitanja i odgovori

Zašto Hrvatska ne privlači više stranih ulagača?

ako bismo htjeli uspjeti, ne polazi nam za rukom. Po razvijenosti kaskamo barem 25 godina za Austrijom i Njemačkom, reforme provodimo sporo ili gotovo nikako, pa tako jedan porez spustimo, a dva druga dignemo, administrativna opterećenja smanjimo, ali izmislimo nova, najavimo reorganizaciju rada u javnom sektoru, ali njihove hijerarhijske strukture samo zakompliciramo. Pri čemu vodeće političke stranke redovito izbore dobivaju na uvjeravanju građana da će smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru, nakon čega upravo oni koji osvoje vlast tek i povećaju broj zaposlenih. Korupcija, nepotizam i pogodovanje su nam zajednički nazivnik upravo zbog osoba koje biramo da upravljaju javnim sustavima. Jesmo li, dakle, uopće sposobni napredovati? Premijer, kojeg god da smo imali, lijevog ili desnog, uvijek bi kao iz rukava izvukao neke tri pozitivne brojke i zamagljivao nam pogled u istinu te nas uvjeravao da postajemo sve poželjnija zemlja za strane investicije, hvaleći se poreznim rasterećenjima i smanjivanjima administrativnih barijera. No, investitora i dalje nema. Što ne valja? Laže li netko nama ili mi lažemo sami sebi? Zbog čega strani investitore ne žele doći ulagati u Hrvatsku? bog toga što se promjene kod nas događaju presporo, nepovezano i s nedovoljnim opsegom. Ono što se danas mijenja i uređuje kod nas, u drugim državama postoji već nekoliko desetljeća. Kod nas se istovremeno rade reorganizacije jednih poslova, ali se drugi kompliciraju. Povećava se broj propisa, a umjesto da se samo uredi postojeći sustav, stvara se nova šuma birokracije koja pak nije spremna elektroničkim putem rješavati administraciju, već ona mora biti i u tiskanom obliku. I dok porezna presija gazi upravo one najizloženije tržištu i one koji sami stvaraju novu vrijednost, oni koji posluju s političkim moćnicima putem utjecaja na javne i državne strukture, imaju od takve presije neprobojnu zaštitu. S druge strane, ti koji su pod zaštitom države, uvijek pokušavaju sabotirati sve koji bi im mogli biti konkurencija u privatnom sektoru, a to strani investitori izuzetno dobro znaju. obrazovanje smo nedavno nedavno počeli više ulagati, ali je li to dovoljno? Jesu li učitelji zadovoljni? Jesu li djeci omogućena doista nova znanja, novi način rada i nove učionice i škole? Jesmo li maknuli korupciju iz visokoškolskih ustanova i ustanovili stroge procese učenja i polaganja ispita kakvo na primjer ima američko školstvo u

Piše: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. kojemu se zbog prepisivanja ispita pada godina? Jesmo li omogućili da nam djeca budu primjereno naučena da obavljaju poslove kakvo zahtjeva strano razvijeno tržište? Budući da se ovih dana političari vole nabacivati s idejama da bi u Hrvatsku došla jedna velika autoindustrija, jesu li se zapitali, prije nego su nam počeli nabacivati takve „lovačke priče”, da li imamo dovoljno kvalificirane radne snage koja može kod nas raditi u takvoj industriji? Jesmo li našu djecu pripremali za rad s visokim tehnologijama? ini se da bismo željeli biti ono što nismo – dio tržišne ekonomije, ali nismo spremni maknuti se od beneficija koje su nastale u doba socijalizma. A jedno s drugim nije moguće kombinirati u ovako još uvijek ekonomski nerazvijenoj državi. Za reforme koje se provode vlast ne traži mišljenje samih poduzetnika na koje one direktno utječu. Izbjegavanje liberalizacije tržišta rada i strogi propisi u radnom zakonodavstvu također ne pridonose uopće mogućnostima da se lakše okrenemo prema razvijenijem svijetu i ponudimo im nešto novo. Javni sektor i njihovi sindikati putem utjecaja na donošenje pravila i zakona zarobljavaju novac privatnom sektoru koji jedini može privući zdrave strane investicije. Na sve to, većina građana šuti, čuvajući i zadržavajući svoje postojeće pozicije. roblem je u našem mentalitetu u kojem postoji duboko ukorijenjena slika poduzetnika kao osobe kao potkrada državu i sebi zgrće bogatstvo. Možemo li se mijenjati? Jesmo li sposobni izaći iz zone komfora i shvatiti da s jačim naporima i odricanjima možemo krenuti s bržim razvojem te početi smanjivati onih 25 godina zaostajanja ekonomskog napretka prema ostalim zemljama? Sve zajedno, mijenjati se možemo, ali je prije toga potrebno definirati zajedničke ciljeve cijelog društva te se tada usmjeriti isključivo na njihovo ostvarenje. Imamo li, dakle, neki ostvariv nacionalni plan za razvoj?

Crna kronika

KRAĐE

24 - godišnjak iz Podturna uhvaćen u vožnji bez vozačke

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. listopada 2019.

PSIHIJATRI utvrdili narcisoidnost i latentnu agresivnost osumnjičene za ubojstvo i skrivanje mrtve sestre u škrinji

Već od ranije poznat policiji, završio u zatvoru Jučer, 22. listopada 2019. godine u 14 sati i 10 minuta u Podturnu, Glavnoj ulici, policijski službenici Policijske postaje Mursko Središće u nadzoru cestovnog prometa zaustavili su Opel Vectru čakovečkih registarskih oznaka, kojom je upravljao 24-godišnji vozač s područja općine Podturen, izvijestila je PU međimurska. Nadzorom je utvrđeno kako je vozač upravljao osobnim automobilom bez položenog vozačkog ispita, prije stjecanja

prava na samostalno upravljanje. Pošto se radi o povratniku, recidivistu u počinjenju opisanog prekršaja, 24-godišnjak je uhićen i priveden u Policijsku postaju. Uz optužni prijedlog okrivljenik je doveden dežurnom sucu Općinskog suda u Čakovcu (Prekršajni odjel), gdje mu je nakon saslušanja određeno zadržavanje do 15 dana, nakon čega je predan u zatvor u Varaždinu. (dv)

KRAĐE ČAKOVEC

Ukrali zidarski i tesarski alat U noći s 22. na 23. listopada 2019. godine u Čakovcu, nepoznati počinitelj provalio je u podrumske prostorije stambene zgrade u Ulici Valenta Morandinija, odakle je potom ukrao torbe u kojima se nalazio razni zidarski i tesarski alat, sve

vlasništvo privatnog poduzeća sa sjedištem u Savskoj Vesi. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)

NEDELIŠĆE

Iz ruke joj ukrao novčanik U ponedjeljak, 21. listopada oko 18:30 u Nedelišću, u Ulici Josipa Štolcera Slavenskog, nepoznati počinitelj je s leđa prišao ženskoj osobi te joj iz ruke ukrao novčanik u kojem su se nalazili osobni dokumenti, bankovne kartice i novac te se udaljio u nepoznatom smjeru. Nedugo potom, brzom reakcijom policijskih službenika uhićen je 19-godišnjak s

područja općine Pribislavec. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da je počinio kazneno djelo drska krađa na osobito opasan i drzak način te će uz kaznenu prijavu biti predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. U događaju ženska osoba nije ozlijeđena, dok joj je pričinjena materijalna šteta od više stotina kuna. (dv)

KURŠANEC

Ukraden automobil i akumulator U noći s 20. na 21. listopada u Kuršancu, u Glavnoj ulici, nepoznati počinitelj provalio je u osobni automobil čakovečkih registarskih oznaka kojeg je potom spajanjem žica stavio u pogon te se odvezao u nepoznatom smjeru. Tijekom

jutra, vlasnik je vozilo pronašao na oranici nedaleko Kuršanca, dok je iz vozila nedostajao akumulator. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisuća kuna, a protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetniku. (dv)

TOTOVEC

Provala u vikendici, šteta nekoliko tisuća Između 13. i 21. listopada 2019. godine u šumskom predjelu zvanom Meka, nedaleko Totovca, nepoznati počinitelj na vikendici, vlasništvo 50-godišnjaka, razbio je prozore i vrata, izvijestila je PU međimurska. Ujedno, počinitelj je

oštetio stol i stolice u sklopu vikendice. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)

Je li zaista samo optužena Smiljana bila upletena u ubojstvo sestre Jasmine?

Smiljana sebi ne pronalazi nikakve mane i grijehe Nitko iz uže obitelji, osim ujaka Sabola, do sad nije htio svjedočiti, no možda se i to promijeni jer ŽDO je predložilo da se kao svjedoke pozovu Draga i Nada Sabol, ujne osumnjičene Smiljane i ubijene Jasmine Strelovitom brzinom nastavlja se suđenje Smiljani Srnec za ubojstvo sestre Jasmine Dominić iz Palovca. Nikad do sad u povijesti hrvatskog pravosuđa se nijedan sudski proces nije odvijao toliko brzo, što zbog velikog interesa javnosti, što zbog nacionalnih i lokalnih medija.

Na suđenje pozvane ujne Draga i Nada Sabol

Do sad su pred suca Tomislava Brđanovića izašli svjedoci koje je predložilo županijsko državno tužiteljstvo, dok će Smiljanin odvjetnik DORHKrešimir Golubić iz Čakovca sa svojim svjedocima, obranom i dokazima izaći na samom kraju sudskog procesa. Hoće li uspjeti pobiti dokaze tužiteljstva predstoji nam za vidjeti. Obitelj Smiljane Srnec, osim ujaka Sabola, do sad nije htjela svjedočiti, no možda se i to promijeni jer je ŽDO predložilo da se kao svjedoke pozovu Draga i Nada Sabol, ujne osumnjičene Smiljane i ubijene Jasmine.

No hoće li zaista svjedočiti, saznat će se tik pred ročištem koje će se održati u prvoj polovici studenog. Uz njih, sudac Tomislav Brđanović pozvao je na iduće ročište i policijske službenike PU međimurske koji su radili na slučaju nestanka Jasmine prije negoli je pronađena ubijena u škrinji. Optužena Smiljana i dalje će se braniti šutnjom, no pitanje je ima li sa svojim odvjetnikom “asa u rukavu” kojom će pobiti optužnicu tužiteljstva. Smiljana Srnec još je od uhićenja u pritvoru te ne postoji naznaka da bi mogla biti puštena tijekom suđenja. Ponajprije, zbog opasnosti od ponavljanja djela i utjecaja na svjedoke, a potom zbog mišljenja psihijatra koji su, ujedno, svjedočili na zadnjem ročištu. Psiholog Romel Krajačić kazao je da Smiljana Srnec ima nizak prag tolerancije te da je latentno agresivna. Smiljana je na ispitivanju opisala sebe kao vrijednu i marljivu i ne nalazi si nikakve mane. Dijagnosticirali

su joj disocijalni poremećaj ličnosti. - Poremećaji ličnosti nisu duševne bolesti. Svaki živi čovjek ima neke osobine ličnosti, no kad su one osobito izražene tad ih nazivamo poremećajima ličnosti. Određene karakteristike su odsutnost osjećaja krivnje, osjećaj da ima pravo nešto napraviti pa i kršiti norme, agresivnost može biti dio poremećaja, ali i ne mora. Kod tih osoba u pravilu nije izraženo kajanje, odnosno nalaze opravdanja i racionaliziraju svoje ponašanje, pojasnio je vještak u nastavku.

Pronađen trag nepoznate muške osobe?

Na posljednom ročištu svjedočili su i vještaci iz Centra Ivan Vučetić Željko Sekulić i Krešimir Abramović. Željko Sekulić, glavni vještak za identifikaciju i daktiloskopiju izradio je nalaz vezano za daktiloskopsku pretragu i vještačenje tragova na crnim vrećama. Kazao je da su pronađena tri otiska, od kojih jedan pri-

pada Smiljana Srnec, točnije jagodica desnog palca. Vreća na kojoj je pronađen taj trag nalazila se na crnoj vreći koja je bila omotana oko glave Jasmine. Vještaćeno je bilo 5 crnih pvc vrećica. Vještak je kazao da su najlonske vreće došle do njih u zgužvanom obliku te da su bile mehanički oštećene. Sljedeći svjedok koji je svjedočio bio je Krešimir Abramović, biolog po zanimanju. Istaknuo je da je DNA analizom uzoraka briseva s najlonki te crnih vreća, briseva s tijela, tragova krvi s popluna utvrđen DNA profil Jasmine. Na hulahopki kojom je bila vezana vreća na glavi Jasmine Dominić pronađen je Jasminin, Smiljanin i Katarinin profil te profil nepoznate muške osobe koju nije moguće identificirati. Nije se moglo ni utvrditi radi li seo osobi koja je u srodstvo s Jasminom Dominić. Vještačili su i sjekiru te čekiće na kojima su pronađeni tragovi nalik na krv. Sljedeće rasprave zakazane su 7. studenog i 14. studenog. (Sanja Heric)

25. listopada 2019.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE

GLOBALNO I LOKALNO

Pčelari, nedirak i zlatošipka “ubijaju” autohtone biljke

Da odmah razjasnimo: pčelari su jedni od važnijih dionika u zaštiti prirode bilo koje regije svijeta, pa tako i Međimurja. Njihove pčele su jedna od najvažnijih karika u lancu usluga ekosustava i imamo pravu sreću što se, unatoč svim nedaćama i klimatskim neprilikama, još mnogi u Međimurju bave pčelarstvom. Sudeći po novinskom napisu objavljenom u prošlom broju Međimurskih novina 11. listopada ove godine, pčelari su vrlo zadovoljni ovogodišnjim jesenskim prinosom meda. Bagrem je na proljeće podbacio, no tijekom ljeta medili su nedirak i zlatošipka. Obilno. No, vidi vraga, pa to nisu naše zavičajne vrste! Čak štoviše, to su strane invazivne vrste, o čemu se također pisalo u istom članku, izdvojeno u posebnom okviru. I upravo zato: Nebo, otpri se! Mađari su sa sobom u svoju državu odnijeli pune džepove sjemenja invazivnih vrsta!!! To Za sva pitanja i prijedloge oko zaštite prirode Međimurja posjetite našu webstranicu: medjimurska-priroda.info.

Invazivne vrste poput zlatošipka koje jesu medonosne, zapravo su jedan od glavnih faktora izumiranja naših autohtonih vrsta u prirodi je isto pisalo u tom članku, u ovim novinama. I sad, ne možemo a da se ne zapitamo: kako to da ljubitelji prirode poput pčelara ne vode brigu o dugoročnim posljedicama koje ljudi (pa i sami pčelari!) uzrokuju u prirodi? Invazivne vrste koje jesu medonosne poput nedirka i zlatošipke jedan su od glavnih faktora izumiranja naših autohtonih vrsta u prirodi. Pogledamo li malo pažljivije naše livade, često vidimo kako na njoj raste samo i jedino zlatošipka. Naizgled predivna biljka jarko žutih cvjetova i vrlo popularna među pčelarima jer donosi mnogo meda. No,

iza te ljepote krije se nešto puno mračnije. Jednom kad zlatošipka okupira livadu, osim nje na tom području ne raste ništa drugo. Ni kiselica, ni djetelina, ni ivančica, ni kamilica, ni ostalo livadno cvijeće. A s nestankom livadnog cvijeća nestaju mnoge druge vrste: leptiri, pauci, mravi, bumbari, i najvažnije za nas ljude: nestaju divlje vrste pčela o kojima poprilično ovisimo. Nestankom ovih malih vrsta nestaju nam ostale veće vrste poput ptica pjevica koje ne samo da nam uljepšavaju dan svojim pjevom, već i reguliraju brojnost kukaca u prirodi, i to onih ku-

PREVENTIVNI PROJEKT PU međimurske i OŠ Orehovica Projekt također uključuje i osnaživanje socijalne uključenosti Roma u društvenu zajednicu na regionalnoj razini s naglaskom na dijalog i poštivanje kulturoloških sličnosti i različitosti te kroz međusobno poštivanje i uvažavanje, toleranciju, nenasilje i nediskriminaciju. Ovim projektom, u pozitivnom smislu želi se predstaviti uloga policije, kao jednog od bitnih čimbenika koja zajedno s ostalim subjektima društva doprinosi sigurnosti zajednice. Ujedno, učenicima bi se približio rad policije te

bi se oni na razini osobnog kontakta mogli uvjeriti u dobronamjernost profesije policajca i prihvatiti ga kao prijatelja, odnosno pomagača, a time se doprinosi i većoj percepciji prisutnosti policije u lokalnoj zajednici. Nakon predstavljanja projekta, policijski službenici za prevenciju Ureda načelnika Policijske uprave međimurske i Policijske postaje Čakovec, održali su predavanje vezano uz prvu komponentu ovog preventivnog projekta („Policajac - prijatelj i pomagač“).

AKCIJA “Suzbijanje rizičnih ponašanja mladih”

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tvornica automobila po treći put

kaca koji ljudima uglavnom smetaju poput komaraca, muha, stjenica i sl. Dakle, u prirodi je zaista sve povezano. I ne smijemo se onda čuditi da nam pčele, i divlje i iz uzgoja, izumiru jer na proljeće nemaju dovoljno hrane od proljetnih livadnih vrsta. Kao da nije dovoljno da se moraju nositi s pesticidima i klimatskim promjenama za koje smo mi ljudi također odgovorni. Stoga, treba jasno i glasno educirati ljude koji sigurno vole prirodu, ali istovremeno iz neznanja nanose štetu prirodi i ljudima, upravo raspačavanjem sjemenja invazivnih vrsta poput ciganskog perja, nedotika (nedirka) i zlatošipke. Što će nam ostati od zavičajne prirode ako namjerno budemo širili vrste koje ubijaju sve što je domaće? Bacimo se rađe na sadnju naših zavičajnih livadnih vrsta, a konzumenti meda neka budu spremni na žrtvu: skuplji i rjeđi jesenski med.

“Imam izbor” za bolje uključivanje u društvenu zajednicu

Policijski službenici Policijske uprave međimurske prošlog petka u Osnovnoj školi Orehovica za učenike petih razreda započeli su provođenjem aktivnosti iz preventivnog projekta "Imam izbor“. Svrha projekta je jačanje primarne prevencije vršnjačkog nasilja i vandalizma te nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, rizičnih i društveno neprihvatljivih ponašanja djece i mladih, zlouporabe droga i ostalih sredstava ovisnosti, smanjivanje rizika od trgovanja i krijumčarenja ljudi te jačanje prometne kulture.

Tijekom prve komponente (predavanje i interaktivna radionica) učenicima su predstavljeni poslovi kontakt policije, kao i projekt „Policija u zajednici“, a sve s ciljem razvijanja pozitivnog stava prema predstavnicima policije. (mt)

o treći put u zadnjih dvadesetak godina u javnosti se pojavljuje vijest o dolasku velikog investitora u Hrvatsku koji bi trebao graditi tvornicu automobila i zaposliti 4000 mlađih radnika. Nema sumnje, tvornica automobila postala je privlačna našim političarima. Ne tako davno, no nakon demokratskih promjena, jedan naš političar nije htio tvornicu automobila u sjevernoj Hrvatskoj s obrazloženjem da bi radnici imali premale plaće. Nije bio jedini, to je tada bio politički stav ljudi na vlasti. anašnji HDZ želi tvornicu automobila i ministar Horvat se potajno nada da će možda ona doći u Međimurje, ako uopće dođe u Hrvatsku. Očito se nešto promijenilo u shvaćanju razvoja. Za razliku od prije desetak i više godina kad se samostalno željelo birati između više opcija razvoja, danas je naglasak na suradnji među domaćim poslovnim subjektima i onih iz europskih država. Razlika je očita: počelo se razmišljati na proeuropski način, to jest kontinentalno lokalno i svjetski globalno. o svemu sudeći, Hrvatska bi danas rado prihvatila proizvodnju marki automobila Škode Superb i Passata, jer je investicija vrijedna 1,3 milijarde kuna, o čemu je ovih dan bilo riječi na hrvatskonjemačkom gospodarskim forumu. Zapravo se nudi proizvodnja klasičnih modela, dok bi tvrtke u Njemačkoj i Češkoj razvijale i proizvodile električne automobile. Pravi cilj tog zaokreta je kako je rečeno, zadržavanje tehnološke suverenosti Europe

u budućnosti, a konkretan cilj uspostava proizvodnje baterija za automobile koje donose trećinu profita. Drugim riječima, Njemačka je industrija automobila shvatila da ne smije biti zavisna od azijskih baterija, već mora imati svoje. a prvi pogled, ova ponuda koja zapravo to još nije, govori nam da bismo mogli proizvoditi zastarjeli proizvod, negdje u limbu između dva tehnološka svijeta. Ipak nije tako negativno kako se čini. roizvodnja automobila sobom donosi niz stalnih inovacija i niz partnera, bio on električni ili ne, a s vremenom bi se možda i u Hrvatskoj mogli proizvoditi električni automobili u velikim serijama, za razliku do našeg proizvođača automobila Rimca koji proizvodni ekskluzivne modele. ravo je pitanje može li Međimurska županija ponuditi više nego druge i hoće li se dogoditi nelojalna konkurencija među županijama i gradovima ili je sve to dobro osmišljena neodoljiva reklamna poruka.

N P

VLAŽNE MARAMICE SU NEPRIJATELJ KANALIZACIJE

Utvrđeno 11 prekršaja maloljetnih osoba Povodom početka nove školske godine na području Međimurske županije, odnosno tijekom mjeseca rujna 2019. godine, policijski službenici Policijske uprave međimurske u suradnji s drugim nadležnim službama proveli su pojačane preventivno-represivne aktivnosti pod nazivom: „Suzbijanje rizičnih ponašanja mladih – početak školske godine 2019./2020.“ sa ciljem zaštite mladih od neprihvatljivih i rizičnih čimbenika. Spomenuti čimbenici generiraju delinkventna ponašanja s

višestruko štetnim posljedicama. Provođenjem ovih aktivnosti nastojalo se smanjiti kažnjiva i neprihvatljiva ponašanja mladih te ih usmjeriti pozitivnim i društveno prihvatljivim ponašanjima i vrijednostima. Tijekom provođenja pojačanih preventivno-represivnih mjera i radnji utvrđeno je 11 prekršaja nezakonitih ponašanja maloljetnih osoba: dva prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, četiri prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pet prekršaja iz Zakona

o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (prelaženje željezničke pruge van predviđenog prijelaza). Također, u blizini odgojnoobrazovnih ustanova evidentirana su dva kaznena djela krađe, na štetu maloljetnih osoba. U gradovima Čakovec, Prelog i Mursko Središće te u naseljima Šenkovec, Štefanec, Podturen i Kotoriba, uz korištenje Mobilnog preventivnog centra policije, policijski službenici postupali su u cilju prevencije asocijalnog ponašanja mladih. (g)

Nerazgradive su i zato Vas molimo da ih ne bacate u wc školjku, već u koš za smeće

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. listopada 2019.

Čakovec 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U ČAKOVCU AKCIJA "POSADI I TI JEDNO STABLO" kao dio hrvatske kolektivne sadnje drveća

Pridružite se sadnji preko 500 mladica drveća

Od četvrtka 24. do nedjelje 27. listopada, na čakovečkom području organizira se akcija pod nazivom „Posadi i ti jedno stablo“. Akciju organizira Grad Čakovec, planira se posaditi preko 500 mladica drveća, a cilj je zazeleniti grad te stanovnike uključiti u uljepšavanje grada Grad Čakovec svake godine posadi više novih stabala, nego ih ukloni zbog raznih razloga, a ove ćemo godine s brojem novoposađenih sadnica drveća višestruko premašiti broj onih uklonjenih, glavna je poruka uoči velike akcije sadnje stabala koja se odvija ovaj vikend.

Gradonačelnik Stjepan Kovač osobno je najavio dobru vijest za veliki broj studenata

GRAD ČAKOVEC donio povoljnu odluku za studente

Deficitarna zanimanja ili prosjek iznad 4,5 neće vraćati stipendije

Nadomještanje stabala koja su morala biti uklonjena

- Planiramo u četiri dana koliko traje akcija posaditi preko 500 autohtonih vrsta stabala primjerenih za urbane prostore i to na cijelom području Grada Čakovca - rekao je, među ostalim, na predstavljanju akcije gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač. Osim nadomještanja stabala koja su morala biti uklonjena zbog bolesti, starosti i oštećenosti ili pak su se uslijed nevremena sama srušila, posadit će se i potpuno novi drvoredi te upotpuniti parkovne površine. Lokacije su odabrane, rekao je gradonačelnik, ovih dana obići će ih stručne službe Grada i GKP „ČAKOM“-a te označiti mjesta predviđena za sadnju. Zamišljeno je da se u akciju u četvrtak i petak uključe učenici osnovnih i srednjih škola, studenti i polaznici dječjih vrtića, a u subotu i nedjelju pojedinci i članovi udruga. Grad će osigurati sadnice, pripremiti mjesta za sadnju te dostaviti sadnice neposredno do lokacije sadnje. „Javilo nam

Unutar mjesec dana na terenima grada Čakovca posadit će se sveukupno tisuću mladica stabala se mnogo zainteresiranih gra- gradu te ga učiniti ljepšim, re- po nazivom „Zasadi drvo, ne đana i udruga, ali i tvrtki koje kao je Perhoč te apelirao na sve budi panj“. Obje akcije bit će kožele donacijama potpomoći građane da ne oštećuju mlade ordinirane, s ciljem kako bi se ovu akciju. Naravno, pozivamo sadnice. ČAKOM će ovih dana na području Čakovca neovisno sve druge da se uključe, kako krenuti s redovnom jesenskom je li riječ o javnim ili privatnim bi svi zajedno naš grad učinili sadnjom, a planira se i veća površinama zasadilo što više sadnja na Gradskom groblju novih stabala te se aktivno ljepšim“, rekao je Kovač. u Čakovcu, gdje će se ranijih uključilo što više ljudi. KoorNe oštećujte mlade godina zbog bolesti uklonje- dinatorica akcije „Zasadi drvo, sadnice! ne tuje zamijeniti otpornijim ne budi panj” za Međimursku - Djelatnici ČAKOMA osi- i autohtonim vrstama stabala. županiju je Ida Perko. Građangurat će svu potrebnu logistiku Tamo se planira posaditi preko ska inicijativa Dani kolektivne sadnje drveća inicirana je s kako bi se akcija uspješno pro- tisuću mladica. idejom da svatko može zasaditi vela. Osim što će iskopati rupe „Zasadi drvo, ne drvo i time doprinijeti pobolji pripremiti mjesta za sadnju, budi panj“ šanju vlastite životne sredine ČAKOM-ovci će se brinuti o zasađenom drveću, kako ono ne Građani i udruge koje žele i doprinijeti borbi protiv nebi uvenulo.“, naglasio je direk- sudjelovati u akciji moći će se gativnih klimatskih promjetor GKP ČAKOM Ivica Perhoč. prijaviti preko posebne pove- na. Predstavljanju čakovečke U uklanjanje stabala koje je u znice na mrežnim stranicama akcije „Posadi i ti jedno stablo“ posljednje dvije godine bilo ve- Grada Čakovca (www.cako- nazočio je i Daniel Hampamer će nego ranije, trebalo se ići, no vec.hr), ali i preko društvenih Kiga kao predstavnik FB grupe Čakovčanke i Čakovčanci te vodilo se računa da se svako mreža. uklonjeno stablo nadomjesti Grad Čakovec dao je i po- koordinator međimurskih sunovim. Ova akcija sigurno će dršku inicijativi Dani kolektiv- dionika akcije Dana kolektivne povećati broj stabala u samom ne sadnje drveća u Hrvatskoj sadnje drveća. (rr, zv)

TREĆA FAZA obnove nadvožnjaka u Kalničkoj ulici

Tvrtka koja radi obećala ubrzanje radova Nakon provedenog postupka Javne nabave, u četvrtak je potpisan Ugovor o izvođenju radova na III. fazi sanacije nadvožnjaka u Kalničkoj ulici. Ukupna je vrijednost radova preko 4 milijuna i 800 tisuća kuna, a rok za završetak je 90 dana od uvođenja u posao. Posao na ovoj fazi dobila je tvrtka Geotehnika d.o.o. iz Selca, koja izvodi radove na prve dvije faze. Treća faza podrazumijeva uređenje gornjeg ustroja istočnog kolnika, nogostupa i javne rasvjete te sanacija užeg područja pristupne rampe uz prijelaznu napravu. Radovi na ovoj trećoj fazi trebali bi započeti ovih dana, a odvijat će se paralelno s radovima na prve dvije faze. - Kako nam je jučer potvrdio prokurist Geotehnike

Na 13. sjednici Gradskog vijeća održanoj u srpnju ove godine, gradski su vijećnici donijeli Odluku o poticanju visokoškolskog obrazovanja studenata s područja Grada Čakovca. Nova Odluka novčane potpore studentima podijelila je u tri kategorije, a oni koji u roku završe studije za zanimanja koja su u Čakovcu i Međimurju deficitarna, dobivene stipendije ne moraju vraćati. Od 2000. godine otkad Grad Čakovec potpomaže studente utrošeno preko 35 milijuna kuna, a ukupno je dodijeljeno 1953 stipendija. Trenutno se na području Grada stipendira 239 studenata, a nakon završetka natječaja koji je u tijeku, taj broj bit će veći od 300. - Za razliku od ranijih godina, studenti koji će stipendiju dobiti temeljem upisa na jedan od deficitarnih studija, ukoliko završe u roku, neće je morati vratiti. Također, studenti koji završe studij koji nije na popisu deficitarnih, a imat će prosjek veći od 4,5, stipendije također neće morati vratiti. Time Grad Čakovec dodatno potiče obrazovanje za zanimanja koja na našem području nedostaju te nagrađuje izvrsnost, rekao je među ostalim gradonačelnik Kovač. Naglasio je i da je novom

Odlukom uvedena i treća kategorija poticanja obrazovanja, a to su zajedničke stipendije s trgovačkim društvima i visokoškolskim ustanovama. - Svaki student s područja Grada Čakovca koji sklopi Ugovor o stipendiranju s poduzećem, isti iznos stipendije dobit će i od Grada, najviše do 900 kuna mjesečno. Posao nakon završetka studija, naravno, jamči mu poslodavac. Na taj način želim pomoći našim poduzećima u pronalasku stručne radne snage, ali ih potaknuti da u planiranju budućih zapošljavanja računaju na naše građane. Smatram da ćemo financijski pomažući te osiguravajući posao nakon studija, mlade ljude zadržati u domovini, istaknuo je Kovač. Natječaj za stipendiranje raspisan je 14. listopada, a studenti prijave mogu poslati do utorka, 29. listopada. Odobrene stipendije počet će se isplaćivati s početkom iduće kalendarske godine. Godišnje ih se isplaćuje 10, za studij u Čakovcu 400 kuna mjesečno, Varaždinu 500 kuna, a za sve ostale gradove u Hrvatskoj i inozemstvu 900 kuna mjesečno. Natječaj sa svim propozicijama objavljen je na mrežnim stranicama Grada Čakovca (www.cakovec.hr). (dv)

VELEPOSLANIK Republike Austrije Josef Markus Wuketich posjetio Međimursku županiju

Mi više izvozimo, oni više ulažu

Promet bi jednom trakom po nadvožnjaku opet trebao krenuti 1. prosinca d.o.o. Mario Lasan, od ovog ih još, objavili su iz Grada. sec dana, te će se ovaj važni tjedna na ovom gradilištu Ukoliko sve bude u redu, prometni objekt djelomično radi veći broj radova, a od radovi na prve dvije faze pustiti u promet 1. prosinca narednog ponedjeljka bit će završit će u narednih mje- ove godine. (dv)

U četvrtak, 17. listopada u službenom posjetu Međimurskoj županiji boravio je veleposlanik Republike Austrije u Republici Hrvatskoj, Josef Markus Wuketich sa suradnicima. Domaćin sastanku bio je župan Matija Posavec sa suradnicima, uz nazočnost zamjenika gradonačelnika Čakovca Zorana Vidovića. Na sastanku se razgovaralo o produbljivanju gospodarske suradnje za što postoji potencijal s obje strane. Izvoz međimurskog gospodarstva u Austriju je značajan. U ukupnom međimurskom izvozu

12 posto se odnosi na izvoz u tu zemlju. U brojkama je to 730 milijuna kuna, a uvoz iz te zemlje nešto je manji i iznosi oko 513 milijuna kuna. Austrijski veleposlanik je naglasio da je njegova zemlja investitor broj jedan u Hrvatsku. Njihove firme uložile su 4,4 milijarde eura u Hrvatsku i otvorile 35.000 radnih mjesta. Dodao je da se time otvaraju perspektive za mlade ljude ovdje. - Mi u veleposlanstvu smo tu da suradnju produbljujemo, zaključio je veleposlanik Wuketich. (BMO)

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 13

DRŽAVNO NATJECANJE U ORANJU donijelo izvrsni rezultat našeg vrsnog orača

Franu Andreju Jalušiću za dlaku izmaklo prvo mjesto

Našem viceprvaku koji je već “veteran” što se tiče sudjelovanja na državnom natjecanju, do najvišeg pobjedničkog postolja, nedostajalo je svega 5 bodova. Fran Andrej Jalušić i Stjepan Pokrivač, kao županijski pobjednici branili su boje Međimurja na 17. natjecanju u oranju Republike Hrvatske koje se 21. rujna održalo u Sisačko-moslavačkoj županiji. U polju zvanom Bečko Zvono u Općini Sunja u oranju s traktorima sudjelovalo je 32 natjecatelja iz 16 županija, a u natjecanju u oranju s konjima osmero natjecatelja. Pobjednici u dvije kategorije – plug ravnjak i plug premetnjak sudjelovat će na 67. Svjetskom natjecanju u oranju koje će se sljedeće godine održati u Rusiji. U jakoj konkurenciji, naš višestruki županijski prvak, Fran Andrej Jalušić u kategoriji plugova ravnjaka osvojio je drugo mjesto, dok je njegov kolega Nikola Pokrivač s plugom premetnjakom zasjeo na solidno 13. mjesto. - Konkurencija je bila jaka, parcela na kojoj smo orali dosta teška i nije bilo lako,

Regionalni plac privlači veliki broj domaćih proizvođača zdrave hrane

NAJAVA 4. REGIONALNOG placa u Nedelišću u subotu, 26. listopada

70-tak proizvođača izlaže na međimurskom placu

Svega nekoliko bodova dijelilo je Frana Andreja Jalušića od najvišeg mjesta na postolju i puta u Rusiju poručio je Nikola Pokrivač. U odnosu na Županijsko natjecanje, kaže, malo su više vježbali i pripremali se.

Našem viceprvaku Franu Andreju Jalušiću koji je već “veteran” što se tiče sudjelovanja na državnom

DANI KRUHA I ZAHVALE za plodove zemlje u Gardinovcu

natjecanju, do najvišeg pobjedničkog postolja, nedostajalo je svega 5 bodova. (vv)

Posljednje subote u ovom mjesecu, 26. listopada, svoja vrata otvara i 4. ovogodišnje izdanje Regionalnog placa u dvorani Mesap-a u Nedelišću. Svoj dolazak najavilo je sedamdesetak izlagača iz Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Virovitičko-podravske županije, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko–križevačke županije koje su ovog puta županije partneri. Također će sudjelovati i izlagači iz Mađarske te Slovenije. Svi oni, kao i do sada, ponudit će domaće proizvode sa svojih poljoprivrednih gospodarstava i imanja. Shodno dobrom odazivu humanitarne akcije na 3. izdanju placa, organizatori sada pripremaju prodaju međimurskih

sendviča u korist Međimurske zaklade za obrazovanje dr. Vinko Žganec. Sajam se održava od 10 do 16 sati s time da se oko 11:30 očekuje dolazak pomoćnice ministra gospodarstva Ane Mandac. U sklopu predavanja će se održati okrugli stol na temu Smanjenja ograničenja prodaje poljoprivrednih proizvoda malih proizvođača i OPG-a te Završna konferencija projekta CrossMarkets PANNON EGTCa kojoj će prisustvovati direktor Dr. Andras Gondoc. Cijelo vrijeme trajanja Sajma posjetitelje će zabavljati tamburaški sastav Kumovi. Ulaz za sve je besplatan. (vv)

Vranovićevi sirevi, ali i sve drugo za prste polizati!

Kako se starija generacija polako povlači, mlađa, sin Mario i snaha Mateja, proširili su i zaokružili posao na proizvodnju sireva i mliječnih proizvoda s kojima vole počastiti svoje sumještane Dani kruha i zahvale za plodove zemlje, tradicionalna je jesenska manifestacija svih naših mjesta i gradova. Shodno tome, ni Gardinovec, nije bio izuzetak. Kako to dolikuje i prilici, najprije je služena sveta misa tijekom koje su vrtićki mališani izveli prigodni program. Nakon blagoslova uslijedila je svečana procesija do dvorane Društvenog doma gdje se nastavilo slavlje za darove i plodove zemlje. Njih pak je bilo doista u izobilju. Kruh i kolači, od onih najjednostavnijih prfkača pa sve do prefinih orehnjača i makovnjača, krumpir i jabuke, miješali su se s mirisima i okusima

Rolade sa sirom i sirni namazi Vranovićevih bili su pravi mamac za posjetitelje, a nije im odolio ni tamošnji župnik vlč. Stjepan Šoštarić

domaćeg mlijeka, sira i ostalih mliječnih proizvoda sa štanda obitelji Vranović, poznate po uzgoju mliječnih krava holstein pasmine. Kako se starija generacija polako povlači, mlađa, sin Mario i snaha Mateja, proširili su i zaokružili posao na proizvodnju sireva i mliječnih proizvoda s kojima vole počastiti svoje sumještane, a posebno najmlađe te školsku djecu. Tako se na njihovom štandu između ostaloga, mogao probati slatki sir, turoši, kuhani sirevi sa češnjakom, vlascem, paprikom, čilijem, pa nagrađeni sirevi s cimetom, bučinim uljem, a sira je bilo i u roladama, pitama, tortama… (vv)

ŠTEFANEC

Zdigani kolači bolji su od modernih kremača Jesensku svečanost posvećenu kruhu i plodovima zemlje u Štefancu pak je organizirala tamošnja Udruga žena. Vrijedne članice pobrinule su se da stolovi budu puni i skladu sa prigodom. Drugim riječima, ispekle su kruh, perece i klipiće ali i zdigane štruce s makom,

rogačom i orasima a nije nedostajalo ni pita, pogača pa ni modernih “kremača”. Njihov pjevački zbor sudjelovao je u prigodnom programu. Svojim recitalom nastupili su i učenici nižih razreda osnovne škole Ivanovec koje je uvježbala učiteljica Irena Levačić. Nakon službenog dijela, svi su

Učenici nižih razreda izveli su prigodni recital posvećen plodovima jeseni se počastili pripremljenim “plodovima zemlje” koji su bili izloženi na stolovima.Udruga žena tom je prilikom uručila

i novčanu donaciju učiteljici Levačić za njenu malu trogodišnju bolesnu unučicu, Luku Lehkec. (vv)

Druženje kraj uređenih i prepunih štandova u dvorištu župnog dvora

MALA SUBOTICA

Domaće finote po simboličnim cijenama

Zahvalni što su i ove jeseni ubrali bogatstvo plodova sa svojih njiva, vrtova i voćnjaka i u Maloj Subotici obilježili su Dane kruha i zahvale za darove zemlje i jeseni. Kao i uvijek do sada, nositelj svečanosti bila je Kulturno umjetnička udruga Zvon u suradnji sa ostalim tamošnjim udrugama. Cjelodnevni program započeo je svetom misom i blagoslovom darova nakon čega je uslijedilo druženje kraj uređenih i prepunih

štandova u dvorištu župnog dvora. Plodove jeseni moglo se probati ili pak kupiti po simboličnim cijenama u izvornom, sirovom obliku, ali i skuhane i pečene te samim time pretvorene u fine marmelade, sokove, sirupe, kruh, kolače te vino i rakije. Sudeći po paleti ponude domaćih proizvoda, kolača, kruha i zimnice, sezona i nije bila tako loša. Dodatnu draž cijeloj manifestaciji dale su i domaće rukotvorine. (vv; foto: zv)

Gornje Međimurje

ŠTO SE RADI po naseljima na području Grada Mursko Središće

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. listopada 2019.

ČLANICE KUU Društvo žena Gornji Kraljevec proslavile 30 godina djelovanja

Gornjokraljevčanke krasi sloga i zajedništvo

- U ovih trideset godina proživjele smo lijepe, ali i teške trenutke, no naša međusobna podrška bila je konstanta, istakla je Štefica Jambrošić, predsjednica Društva žena

Nakon nove obnavlja se stara kapura na groblju Križovec - Peklenica

Grobna kuća uređena za dostojni ispraćaj Završila je zadnja fazi rekonstrukcije Grobne kuće Križovec - Peklenica. Prostori mrtvačnice su klimatizirani, uređena je unutrašnjost, uređen je novi

sanitarni čvorovi, instaliran novi razglas. Započela je rekonstrukcija stare mrtvačnice na groblju Križovec - Peklenica. Mijenja se krovište i fasada. (BMO)

U Križovcu uređen Društveni dom U Križovcu je završena rekonstrukcija društvenog doma – postavljen je novi pod, završeni su soboslikarski radovi dvorane i unutarnjeg hodnika, montirana je nova LED rasvjeta. Započela je i rekonstrukcija pješačko biciklističke staze od ulaza u Križovec od strane Peklenice do društvenog doma, a završetak radova planiran

je do 30. studenog ove godine. Krajem listopada počinje modernizacija javne rasvjete zamjenom starih rasvjetnih tijela novim LED rasvjetnim tijelima. Također, izvode se radovi na izgradnji biciklističke trake između naselja Križovec i Peklenica – radovi se planiraju završiti do kraja listopada. (BMO)

U Peklenici modernizirana unutrašnjost doma U naselju Peklenica je završena rekonstrukcija društvenog doma – protupožarni strop, soboslikarsko-ličilački radovi, rasvjeta dvorane i bine, novi ulaz u dvoranu te pristup za invalide. Završena je i rekonstrukcija kapelice u Čakovečkoj ulici. Izvan je obnovljena fasada, a iznutra obnovljen drveni kor, uređen strop, montirano je no-

vo vanjsko osvjetljenje kapelice. U naselju se izvode radovi na modernizaciji javne rasvjete zamjenom starih rasvjetnih tijela novim LED rasvjetnim tijelima čiji je završetak planiran krajem listopada. Isto tako, završeno je postavljanje nove LED rasvjete u Zavrtnoj ulici u Peklenici te je proširena javna rasvjeta u ulazu u industrijsku zonu. (BMO)

U Hlapičini uređenje okoliša i rasvjete doma U Hlapičini je završena II. faza rekonstrukcije društvenog doma. Izvedeno je vanjsko uređenje, nova parkirna mjesta i oborinska odvodnja. Postavljena je keramika na ulazu u društveni dom i nova LED rasvjeta u dvorani. Radovi na izgradnji

biciklističke trake i pješačko-biciklističke staze unutar naselja Hlapičina se planiraju završiti do kraja studenog. Do kraja godine planiraju se zamijeniti sva stara rasvjetna tijela novom LED rasvjetom po naselju. (BMO)

U Štrukovcu proširenje ceste u Roru U Štrukovcu su završeni radovi na rekonstrukciji i proširenju ceste u naselju Ror u Štrukovcu. Također je asfaltirano parkiralište kod društvenog

doma i završena je oborinska odvodnja djela naselja. Do kraja godine planiraju se zamijeniti sva stara rasvjetna tijela novom LED rasvjetom. (BMO)

U Sitnicama modernizacija javne rasvjete U naselju Sitnice izvest će se radovi na modernizaciji javne rasvjete zamjenom

starih rasvjetnih tijela novim LED rasvjetnim tijelima. (BMO)

Daljnje uređenje u gospodarskih zonama U Murskom Središću gradi se prometnica s oborinskom odvodnjom u Gospodarskoj zoni Brezje. Uredit će se i pješačko biciklističke trake i zelene površine te će se kompletno komunalno urediti Gospodarska zona. Radi se i priprema za optičku mrežu.

Započinje izvođenje javne rasvjete u dijelu Gospodarske zone Slatine od tvrtke Tekeli projekt inženjering do tvrtke Sobočan interijeri na kojem potezu se postavljaju novi stupovi i rasvjetna tijela. (BMO)

Članice Kulturno umjetničke udruge Društvo žena Gornji Kraljevec proslavile su 30. rođendan. Odlučile su slaviti dva dana. U subotu i nedjelju. U subotu su u mjesnoj kapeli u Gornjem Kraljevcu nakon mise zahvalnice održale koncert i pjevale marijanske pjesme. Solo dionicu povjerile su Franciski Varga, najstarijoj članici koja je prevalila osamdesetu i već dobrano zagazila u deveto desetljeće, ali još s radošću i uzbuđenjem sudjeluje u radu društva i pjeva. Gošća koncerta bila je i mlada violinistica Klara Piskač. KUU Društvo žena Gornji Kraljevec posebno se proslavilo svojom vokalnom skupinom jer su svojim pjevanjem osvojile titulu najboljih izvođačica izvornog pjevanja na državnoj razini. Zasigurno zahvaljujući i svojoj voditeljici Julijani Kočila. Ovo društvo je pravo malo kulturno čudo u kulturnom djelovanju u tako

Članice ženske vokalne skupine Društva žena Gornji Kraljevec održale su koncert za svoje mještane malom mjestu kao što je Gornji Kraljevec. Složne su i uporne pa uspjeh ne izostaje. One pjevaju, glume i čuvaju kulturnu baštinu. U Društvenom domu u Gornjem Kraljevcu u nedjelju je nastavljeno slavlje. Predsjednica udruge Štefica Jambrošić prisjetila se 27. kolovoza 1989. godine te priznala kako tada nije ni slutila da će i nakon 30 godina biti na čelu danas

iznimno vrijedne i priznate udruge. - U ovih trideset godina proživjele smo lijepe, ali i teške trenutke, no naša međusobna podrška bila je konstanta. Naše djelovanje zapaženo je u svim kulturnim sferama – od očuvanja narodnih običaja i narodne nošnje, preko čuvanja međimurske popevke do dramskog amaterizma. Danas mogu reći da je moj cilj kao

jedne od osnivačica tadašnjeg aktiva žena ostvaren - njegovanje kulturne baštine, rad na edukaciji mladih generacija te prezentiranje zaboravljenih narodnih običaja, pjesama i cjelokupnog kulturnog blaga, pokretač inicijator i nositelj niza kulturnih manifestacija te čuvar neprocjenjivog blaga naših predaka od propadanja i zaborava, istakla je predsjednica. (BMO)

se, odlaziš na smotre. Vježbam s dramskom i vokalnom skupinom i odlazimo na nastupe. Odnosi u udruzi su izvanredni. Sve radimo s voljom, makar nas je već manje, a neke članice su umrle. I djece u društvu je manje, ali držimo se. Sve smo starije, ali dok bu išlo, bude išlo, kaže Anica. Pitali samo je koji je uspjeh Društva žena najviše veseli. Ovaj uspjeh koji smo postigle osvojivši nagradu za najbolje

izvorno pjevanje međimurskih pjesama. Tu nagradu smo dobile neočekivano, nismo joj se nadale. Rado sudjelujemo na natjecanjima, vježbamo, borimo se. Imamo našu Juliku voditeljicu (Julijanu Kočila) koja nam diže optimizam. Tako da moraš ostati u društvu. Nose te pjesme, odlasci na smotre. To me drži na nogama da sudjelujem u radu Društva žena unatoč svojih 77 godina, kazala nam je Anica Šlehta. (BMO)

Anica Šlehta trideset godina je članica društva: Mnogo mi znači rad u Društvu žena, pogotovo kad sam ostala sama

Anica Šlehta: Sve ovo radimo s velikom voljom

Anica Šlehta, članica je Društva žena Gornji Kraljevec od samog početka, svih 30 godina. U Gornji Kraljevec je došla 1962. godine kao mlada učiteljica iz Zagreba. Cijeli život ostala je u Gornjem Kraljevcu i nakon što je 40 godina radila u školi i umirovila se. Lijepo se uklopila u život mjesta. - Mnogo mi znači rad u Društvu žena, pogotovo kad sam ostala sama. Radeći u Društvu imaš obaveze, družiš

LOVAČKO DRUŠTVO ZEC

Obnovili krovište lovačkog doma

Članovi Lovačkog društva Zec uz pomoć Grada Mursko Središće i brojnih sponozora obnovili su krovište lovačkog doma. Velik dio radova na obnovi krovišta obavili su sami. Financijski su im pomogli Grad Mursko Središće s 45.000 kuna kapitalne donacije i brojni sponzori. Lovačko društvo Zec je važan segment u gradu, jer su aktivni u manifestacijama grada, ali i u aktivnostima oko održavanja i uređenja lovačkog doma, uzgoja i zaštite lova. Na proslavu završetka radova lovci su pozvali i gradonačelnika Srpaka i župnika Pavla Mesarića da (BMO) blagoslovi novoobnovljeni dom

25. listopada 2019.

Gornje Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U SVETOM MARTINU NA MURI obilježen Svjetski dan jabuka

Petar Vuković čuva od zaborava najstariju sortu tenfenku

Posjetitelji su u Brezovcu mogli osjetiti njihov intenzivni miris i kušati okus mušanjke, kanade, bobovac, london peping, renete, francuske kožarke, lesice i druge stare sorte jabuka Piše: Sanja Heric Sedamdesetsedmogodišnji Petar Vuković iz Svetog Martina na Muri, odnosno dijela općine kojeg tamošnji mještani i naš sugovornik nazivaju Vučkovec, već nekoliko desetljeća od zaborava čuva starinske sorte jabuka. U svom voćnjaku ima starinske sorte poput bobovca, jedne od najstarijih sorti tenfenku, jonagolda, kanadu, muce, zimike i još mnoge druge, kao i starinske sorte krušaka i drugog voća.

Predsjednici KUU Zasadbreg Mirjani Korunić dodijeljena je brončana plaketa

KUU ZASADBREG proslavila 20 godina djelovanja

Veliki i mali članovi najvrednije blago udruge

Ne koristi umjetno gnojivo u voćnjaku

- Treba ih jako dobro održavati, ponajprije rezidbom, ta tehnika je za opstanak starinskih sorti najvažnija. Ako voćka raste sama, bez da ljudska ruka djeluje, grane se vole posušiti, ispričao nam je ovaj strastveni voćar Petar, koji uz starinske sorte u voćnjaku uzgaja i one novije. Starinske sorte jabuka naslijedio je od svojih roditelja, koji pak su ih naslijedili od svojih, odnosno Petrove bake i djeda. U voćnjak ne stavlja umjetno gnojivo, već samo stajski gnoj i to svakih četiri do pet godina. Za uspješno smanjivanje broja štetnika

Petar Vuković sa starinskim sortama jabuka na Svjetskom danu jabuka u Brezovcu u voćnjaku koristi vizualne mamce, ljepljive bijele, plave i žute ploče. Što se tiče tretiranja, prije i poslije cvatnje samo prska uši. Kazao nam je da je ove godine voćnjak bio toliko rodan, da su prolaznici slikali mobitelom i fotoaparatima voćke jer nisu mogli vjerovati svojim očima koliko su jabuke debele. Našeg sugovornika, strastvenog voćara, susreli smo u nedjelju, 20. listopada, u pokaznom voćnjaku starih sorti u Brezovcu gdje je Udruga voćara, vinogradara i povrćara

Umirovljenica Maria Zadravec iz Hlapičine pripremila je ukusne kolače od jabuka i ostale slastice

BREŽNA PRIČAONICA

Općine Sveti Martin na Muri zajedno s Lokalnom akcijskom grupom Međimurski doli i bregi te Općinom Sveti Martin na Muri obilježila Svjetski dan jabuka.

Stare jabuke imaju intenzivniji okus i miris

- U voćnjaku je posađeno 12 starih sorti jabuka. Posjetitelji imaju priliku kušati mušanjke, kanade, bobovac, london peping, renete, francuske kožarke, lesice i druge stare sorte jabuka, osjetiti njihov intenzivni miris i okus. Svatko tko zagrize jabuku stare sorte osjeti veliku razliku u okusu i mirisu između takve jabuke i one „industrijske“, napomenuo je Mladen Dobranić, predsjednik Udruge voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri. Stare sorte jabuka te sokove i slastice od jabuka na ovoj su priredbi ponudili obiteljska poljoprivredna gospodarstva iz ovoga dijela Međimurja te članovi Učeničke zadruge “Tinček” Osnovne škole Sveti Martin na Muri. Milorad Šubić, pro-

čelnik podružnice Savjetodavne službe u Međimurju, govorio je o važnosti ovakvog vida promidžbe lokalne poljoprivredne proizvodnje, posebno naglasivši važnost uzgoja starinskih sorti. Ovogodišnju priredbu uz Svjetski dan jabuka otvorio je Dražen Crnčec, načelnik Općine Sveti Martin na Muri, koji je tom prigodom posebno istaknuo važnost zdrave hrane i očuvanje bioraznolikosti. - Projekt smo pokrenuli kako bi pridonijeli očuvanju starih sorti jabuka, koje su dio identiteta Međimurja, ali i kako bismo potaknuli veću konzumaciju ovoga ukusnog i zdravog voća te naglasili važnost lokalne poljoprivredne proizvodnje. U ovom voćnjaku u kojem smo uredili pokazno - edukacijski centar, posjetitelji, a prije svih djeca, mogu ubrati i kušati zdrave, netretirane jabuke, jabučni sok, upoznati taj važan djelić naše tradicijske poljoprivredne proizvodnje - naglasila je Sanja Krištofić, predsjednica LAG-a Međimurski doli i bregi.

Kulturno-umjetnička udruga Zasadbreg proslavila je 20 godina uspješnog rada te je tom prigodom održana promocija monografije. Na početku, predsjednica udruge Mirjana Korunić osvrnula se na rad udruge u proteklih 20 godina. Naglasila je da je udruga do sada imala 532 nastupa, od čega 103 u svom mjestu i 429 izvan Zasadbrega u drugim krajevima Hrvatske i van granica Lijepe Naše. Uz nastupe bilo je tu i puno izleta, druženja i sudjelovanja na sportskim igrama. Zahvalila se roditeljima koji svoju djecu usmjeravaju pravim životnim vrijednostima o očuvanju naše kulturne baštine, svim članovima i onima koji pomažu i financiraju rad udruge. Nakon toga predstavila se folklorna sekcija koju je za nastup pripremio Hrvoje Horvat, a premijerno su izveli splet Zagorskih plesova, dok su se kasnije predstavili sa spletom Međimurskih plesova. Josip Bajuk govorio je o monografiji udruge. Nakon predstavljanja monografije publici su se predstavili i najmlađi folkloraši, a za

nastup su ih pripremile Lucija Šajnović i Paula Hoblaj. Predsjednik skupštine ZKUU Međimurske Županije Miljenko Zelenbaba u ime Hrvatskog sabora kulture podijelio je zaslužnim članovima brončane diplome za 10 godina i srebrne diplome za 20 godina. KUU-i Zasadbreg u ime ZKUU dodijeljena je brončana plaketa, koju je u ime udruge primila predsjednica Mirjana Korunić. KUU Zasadbreg dodijelila je također zahvalnice članovima koji su proveli 15 godina u udruzi te zahvalnice udrugama i pojedincima za uspješnu suradnju i potporu. Nakon podjele zahvalnica publici se je predstavila dječja tamburaška sekcija koju vodi Danijel Korunić, izveli su pjesmu "Klinček stoji pod oblokom”. Nakon njih na red je došla tamburaška sekcija koju je za nastup pripremio prof. Miroslav Novak. Na samom kraju programa predstavila se i vokalna skupina koju vodi Ivana Tkalec i koja će ove godine u studenom predstavljati Međimursku županiju na državnoj smotri u Sisku. (sh)

ŠTRIGOVA

Jednokratne pomoći za studente Općina Štrigova objavila je javni poziv za dodjelu jednokratnih pomoći studentima u 2019. godini koji imaju prebivalište na području općine. Na javni poziv mogu se javiti studenti prve, druge, treće, četvrte i pete godine koji su upisani kao redovni studenti i izvanred-

ni studenti. Uz pisanu molbu s kratkim životopisom, potrebno je dostaviti još sljedeću dokumentaciju: potvrdu o redovitom upisu na visoku školu ili fakulteta s naznakom smjera i studijske grupe, presliku osobne iskaznice i presliku žiro računa. Zamolbe se podnose do 4. studenog. (sh) Piše: Sanja Heric

Za plaću po radnom učinku i u javnom sektoru U

čitelji su nastavili štrajk i ovog tjedan u osnovnim i srednjim školama, visokoškolskim ustanovama, institutima i knjižnicama u cijeloj državi. Bez obzira na to što je premijer Andrej Plenković najavio da će iduće godine povećati osnovicu za plaće svim javnim i državnim službenicima za 6,12 posto. Sindikati smatraju da se porastom osnovice ne rješava

problem zaostajanja njihovih plaća. I dalje inzistiraju na povećanju koeficijenta složenosti poslova za 6,11 posto, tvrdeći da će se time ispraviti nepravda prema zaposlenima u osnovnom i srednjem školstvu, čiji koeficijenti zaostaju za onima u drugim javnim službama. rva nedoumica koja se javlja kod povećanja plaća javnim službenicima jest zašto bi se

jedan učitelj ili učiteljica morali uspoređivati s nekim drugim iz javnog sektora primjerice medicinskim osobljem koje radi u bolnici. ednostavno je to neusporedivo i općenito nezahvalno za uspoređivati. Zašto bi netko tko ima skoro tri mjeseca ljeti slobodno, doma je svaki vikend i blagdan, imao sličnu plaću kao netko tko dežura vikendima,

radi za blagdane, i ima svakodnevno stresne situacije na poslu zbog kojih se znaju buditi s grčem u želucu i proljevom. d malena sam naučena da mogu nešto tražiti od nekoga kada za to imaš potkrepljenje i rezultate. Rezultati državne mature naših učenike ove su godine bili najgori do sada. Taj podatak puno govori. Veću plaću tražiš onda kada si

napravio nešto što je vrijedno toga, a ne da veću plaću traže svi nastavnici, i oni koji se kroz sustav obrazovanja cijeli život švercaju, i oni koji stvarno zaslužuju plaću svojim radom, trudom i upornošću. rosvjetari bi najprije trebali napraviti čistku u svojim redovima, tada bi njihovi zahtjevi bili smisleniji. Radni učinak trebao bi se mjeriti u svim

zvanjima, posebice u javnom sektoru. Samo je to korak naprijed za cijelu Hrvatsku.

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. listopada 2019.

FESTIVAL MEDA i mednih slastica u Prelogu privukao izlagače i posjetitelje

Ivona Antolek radi prava mala medna čuda - Osim meda nudimo i balzame na bazi pčelinjeg voska, kokosovog i eteričnog ulja te još puno toga drugoga. Sve to radimo doma i sami - pohvalila nam se bogatom ponudom Ivona Antolek iz Preloga

Detalj s prošlogodišnjeg prikaza koji je privukao veliki broj publike

GORČANSKA REPUBLIKA slavi svoju 101. obljetnicu u Goričanu

2. studenog scenski prikaz od 14:30 U subotu, 2. studenoga 2019. godine u Goričanu bit će upriličen dramski prikaz Goričanska republika. Ove se godine obilježava 101. godina od kako su davne 1918. gladni i ogorčeni mještani u studenome te godine potjerali općinsku vlast i proglasili Goričan samostalnom republikom raskinuvši sve veze s ondašnjim državnim sustavom. Tim je povodom Općina Goričan pripremila vrlo bogat program za sve posjetitelje. Manifestacija započinje u 14 sati polaganjem vijenaca ispred spomen-ploče poginulima u Goričanskoj republici, a u 14:30 u samome centru

Goričana održat će se scenski prikaz „Goričanska republika“ autorice Kristine Štebih i redatelja Dejana Buvača. Vrijedni članovi udruga Općine Goričan za vas će pripremiti tradicionalna međimurska jela i slastice koje ćete, uz simboličnu donaciju, moći kušati, OPG-ovi će izlagati svoje proizvode, a bit će ručno rađenih glinenih krigli, konja, kočija, kuburaša. Spomenuti je događaj u kolektivnoj svijesti stanovnika Goričana do danas ostao očuvani kao Goričanska republika te se s pravom, svojom poviješću, a pogotovo spomenutom epizodom, ponose. (dv)

DONJA DUBRAVA

Obnova unutarnje stolarije na zgradi Zalan U Donjoj Dubravi u tijeku su stolarski i ličilački radovi na obnovi unutarnje stolarije u Domu kulture Zalan. Ovom fazom obuhvaćena je obnova svih unutarnjih vrata. Izvoditelj radova je tvrtka Stolarija Dugan iz Nedelišća. Svi radovi izvode se uz stručni nadzor i kontrolu Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Sukladno

sklopljenom Ugovoru završetak predmetnih radova planiran je najkasnije do 31. listopada 2019. godine. Ukupna vrijednost radova iznosi 144.300 kuna, dok je 100.000 kuna sufinancirano sredstvima Ministarstva kulture. Sredstva su odobrena putem Programa zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara. (vv)

SVETA MARIJA

Obveza priključenja na sustav odvodnje Putem oglasne ploče, javnih medija, web stranica Općine Sveta Marija te pozivom dostavljenim na kućne adrese, stanovnici se pozivaju na priključenje svojih nekretnine na javni sustav odvodnje (kanalizaciju), koja će se graditi u sklopu projekta Aglomeracija Donja Dubrava – Sustav odvodnje i pročišćavanja otpad-

nih voda aglomeracije Donja Dubrava. Ukoliko vlasnik ne priključi svoju građevinu na odvodni sustav čini prekršaj za koji je propisana kazna u iznosu od 1000 – 5000 kuna. Ukoliko nekretnina nema priključak na javni vodoopskrbni sustav, svi su pozvani da ovom prilikom obave priključenje na vodoopskrbni sustav. (vv)

KOTORIBA

Lov na glinene golubove Lovačko društvo Jarebica koje upravlja lovištem od 2497 hektara lovne površine u Kotoribi i ove je godine za svoje članove, organiziralo natjecanje u gađanju glinenih golubova.

Oko sokolovo ovog puta najviše je služilo Danijela Dolenčića, predsjednika tamošnjih lovaca, drugi je bio Željko Rodek, dok je treće mjesto pripalo Dragutinu Matulicu.(vv)

Minulog vikenda na Trgu slobode održan je tradicionalni Festival meda u organizaciji tamošnje Turističke zajednice i Udruge pčelara Nektar. Festival je okupio pčelare iz Preloga te susjednih sredina koji su posjetiteljima nudili svoj med, ali i niz drugih pčelinjih proizvoda. Istina, med bilo da se radi o onom od bagrema, lipe, kestena, livadnog ili šumskog najpoznatiji je pčelinji proizvod, ali nije i jedina pčelinja blagodat.

Od svijeća do krema i pčelinjeg otrova

Uz njega, tu je naime i cvjetni prah, propolis, vosak, matična mliječ, pčelinji otrov, sače, proizvodi koji se mogu koristiti u izvornom obliku ili pak mogu biti baza za niz drugih. - Osim meda nudimo i balzame na bazi pčelinjeg voska, kokosovog i eteričnog ulja te još puno toga drugoga. Sve to radimo doma i sami - pohvalila nam se bogatom ponudom Ivona Antolek iz Preloga. Postupak izrade, kaže vrlo je jednostavan. Pčelinji vosak i kokosovo ulje se otapa na pari, kad se ravnomjerno smjesa pomiješa malo se otopi i doda eterično ulje po želji. - Po želji se bira ulje koje primjerice ublažava bol u sinusima, glavobolju, smiruje kašalj, pojasnila je dalje i dodala: - Također, ljudi su praktički zaboravili na prave prirodne svijeće od satnih osnova. Svijeće od pčelinjeg voska gore duže, a umjesto otrovnih plinova, prostorom se širi topli, slatkasti miris meda. Nažalost, danas se u

komercijalne svrhe svijeće rade od parafina i stearina, dok se voštanim svijećama znamo “počastiti” tek za Badnjak ili Novu godinu i to u aranžmanima na stolu. Svijeće isto tako radimo, naročito sada pred Advent. Radi se o prirodnom materijalu koji se može reciklirati, odnosno vosak se može otopiti i preoblikovati te se ponovno koristiti. Pčele od voska rade sače u kojima se skuplja med. Propolisom pak, također vrlo čestim proizvodom u svakodnevnoj ljudskoj upotrebi, zatvaraju nepoželjne pukotine i praznine u košnicama. Drugim riječima, riječ je o svojevrsnoj smoli koja je u medicini od davnine poznata po svojim blagotvornim svojstvima za ljudski organizam. - Propolis se inače može i žvakati ako se koristi u svom uobičajenom obliku. No, obično ga pčelari otope u rakiji ili čistom alkoholu pa ga ljudi koriste u obliku kapi ili spreja. Ne treba posebno isticati sve njegove blagodati, podučila nas je Ivona. Naravno, poznata je i blagotvornost cvjetnog praha kao i matične mliječi. No, u novije doba sve je popularniji pčelinji otrov, apitoksin, inače jedan od najjačih bioloških otrova. I dok on pčelama služi kao zaštita od drugih insekata, za ljude je pravi melem primjerice za kožu, naročito lica i ruku te regeneraciju tkiva, naravno u malim količinama i dorađen. - Malo se pčelara bavi prikupljanjem tog otrova jer je to dugotrajan i mukotrpan proces. Stoga je i vrlo skup, pojasnila je naša sugovornica koja je proizvela melem od pčelinjeg otro-

Ivona Antolek iz Preloga bavi se izradom različitih proizvoda od meda

Desetak izlagača predstavilo se na preloškom Festivalu meda

va. Inače, sam pčelinji otrov je vrijedniji od zlata, jer cijena kilograma seže i do 150.000 kuna. Sve te proizvode, pčelari uglavnom proizvode na svom imanju u pčelinjacima, naravno u skromnim količinama. S druge strane, kozmetička te farmaceutska i prehrambena industrija u velikoj se mjeri oslanja na pčele, no ti su proizvodi već sasvim druga priča.

Med i nama doma može poslužiti kao baza za niz proizvoda. Prije svega tu su razne slastice od običnih medenjaka i medene pite, pa sve do medice i likera s dodatkom kojekakvih aroma. Dakle, sinonim za pčelu nije samo med, već su tu i drugi proizvodi, a da se ne govori o važnosti pčela u prirodi, odnosno oprašivanju. (Vlasta Vugrinec)

DONJI KRALJEVEC

Umirovljenici na marunadi u Lovranu Jedan od najdražih izleta umirovljenika iz općine Donji Kraljevec zasigurno je bila marunada u Lovranu u subotu 12. Listopada. Odlična vremenska prognoza za ovaj dio godine, još više je doprinijela dobrom raspoloženju na putu prema Opatiji i Lovranu. Tajnica Podružnice umirovljenika općine Donji Kraljevec Margareta Zadravec opisala je sam cijeli doživljaj. - Opatija nas je dočekala suncem okupana i sva u cvijeću. Svatko od nas osjećao se u tom trenutku veličanstveno, ispunjen ljepotama

Zajednička fotografija s izleta u Opatiju i Lovran

mora i jeseni koja se polako ušuljala u prekrasne parkove. Potom smo se uputili na marunadu u Lovran. Bilo je

za svakog ponešto, a mnogi od nas su i zaplesali. Dan je bio prekratak za sve delicije od maruna. U večernjim sati-

ma uz smijeh i pjesmu vratili se doma, dugo ćemo pamtiti ovaj prekrasan dan. (jš, foto: mz)

25. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 17

Izložba Smiljane Strahija do 15. studenog Potpisnici ugovora o subvencioniranju stambenih kredita kojima se obnavljaju i revitaliziraju preloška stara gruntišta u koje doseljavaju mlade obitelji

GRAD PRELOG nizom novih mjera još više postaje poželjan za život i doseljavanje

Deset mladih obitelji obnavlja stare kuće i gruntove Grad subvencionira kamatu na kredite koje su uzeli i to u iznosu od 25.000 kuna, koji se može povećati, ovisno o broju djece u obitelji. Svako dijete donosi još dodatnih 5000 kuna Tomislav Baranašić, Saša Šavora, Denis Zadravec, Stevica Trstenjak, Boris Zadravec, Filip Knez, Davor Špoljar, Nikola Janković, Silvija Beti i Mateja Kavran Matjačić, članovi su mladih obitelji s područja grada Preloga koji su potpisali prve ugovore o subvencioniranju stambenih kredita. Radi se o jednoj od niza mjera koja se u Prelogu provodi u sklopu demografske politike te istovremeno i revitalizaciju starih, napuštenih gruntišta na području Grada. S druge strane, na taj način ističe gradonačelnik Kolarek zadržavaju se mlade obitelji na području Grada Preloga te im se olakšava rješavanje stambenog pitanja. - Na prvi raspis natječaja javilo se deset takvih obitelji, pohvalio se gradonačelnik Ljubomir Kolarek. Nadam se kako će ovi mladi ljudi biti poticaj i drugima da se odazovu jer ćemo do kraja godine odraditi još jedan natječaj. Shodno odluci tamošnjeg gradskog vijeća omogućava se subvencioniranje stambenih kredita, odnosno kamata na stambene kredite i to u iznosu od 25.000 kuna koji se može uvećati, ovisno o broju djece u obitelji. Svako dijete donosi još dodatnih 5000 ku-

na. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno za gradnju ii dovršetak kuće, odnosno za adaptaciju dotrajalog, nenastanjenog stana ili kuće.

Posao u preloškim tvrtkama glavni razlog doseljavanja

Među potpisnicima ugovora je i bračni par Jelena (30) i Denis Zadravec (31). Suprug Denis rodom je iz Svete Marije a supruga Jelena iz Podbresta. U Prelog ih je doveo suprugov posao. Tu su odlučili izgraditi svoju obiteljsku kuću te zasnovati obitelj. Kupili su gradilište u tzv. starom dijelu Prelogu, u ulici Matije Gupca, odnosno parcelu na kojoj je nekad bila stara kuća koju su bivši vlasnici srušili.

Kestenijada Rotary cluba

tjedan održana je licitacija za 18 gradilišta na jugu Grada s time da je bilo uplaćeno čak 19 jamčevina. Shodno tome, gradonačelnik Ljubomir Kolarek za veljaču iduće godine, najavio je otvaranje još 19 stambenih parcela, također na jugu. (vv)

- Kuća nije još napravljena do kraja, govori nam Denis Zadravec. Vidjeli smo natječaj i odlučili se javiti. S obzirom na visinu kredita od 300.000 kuna, kažu svaka kuna uštede dobro im dođe. - I jedan i drugi smo sa sela, iz kuća s velikim dvorištima i stoga uopće nismo razmišljali o kupnji stana, kaže Denis Zadravec. Terasa, roštilj, vrt, voćnjak, vlastito povrće, to je ono što želimo. Filip (27) i Ivana (22) Knez sa dvogodišnjim djetetom iz Kotoribe kupili su u Prelogu stariju useljivu kuću koju polako renoviraju i dograđuju. - Grad je mirniji nego Kotoriba, ističe Filip Knez. Istina, ja radim u Prelogu, a supruga u Donjem

ni su s puno ljubavi i pažnje a njezini likovi iz bajki doista jesu nestvarno lijepi i prenose čaroliju pripovijedanja u oko svakog promatrača. Izložba je dio aktivnosti koje knjižnica provodi u okviru manifestacije Legendra - festival mitova i bajki dravskog područja. Stoga, posjetite Knjižnicu i čitaonicu Grada Preloga i razgledajte ovu izložbu koja će biti otvorena do 15. studenog. (vv)

UKRATKO iz Preloga

Navala i za kupnju gradilišta Potražnja za stanovima i slobodnim gradilištima na području Preloga ne jenjava. Uz gradnju prve stambene zgrade sa 30-tak stanova te najava o gradnji privatnih zgrada, gradilišta se naprosto ne mogu stvarati brzinom kojom se prodaju. Naime, samo ovaj

Mjesec hrvatske knjige započeo je u Knjižnici i čitaonici Grada Preloga izložbom prekrasnih likova iz bajke koje od vune izrađuje Smiljana Strahija iz Preloga. Autorica kaže da se filcanjem počela baviti sasvim slučajno ali nakon upoznavanja s tehnikom, svaki slobodni trenutak provodi u filcanju jer u njemu uživa i otkriva nešto novo. Dovoljan joj je pogled kroz prozor i eto inspiracije. Svi radovi Smiljane Strahija izrađe-

- I jedan i drugi smo sa sela, iz kuća s velikim dvorištima i stoga uopće nismo razmišljali o kupnji stana, kaže Denis Zadravec. Terasa, roštilj, vrt, voćnjak, vlastito povrće je ono što želimo Vidovcu i željeli smo doseliti u grad. I nama dobro dođe bilo kakva pomoć budući da smo digli dva kredita, jedan za kupnju, a drugi za renoviranje kuće. Obitelj Knez dugo je tražila kuću budući da su tražili nekretninu u koju mogu useliti i onda polako uređivati. No, na tržištu se uglavnom nudi praktički novogradnja ili kuće koje se ne isplati renovirati, već srušiti i krenuti sve iznova. (Vlasta Vugrinec)

Rotary club organizira tradicionalnu Kestenijadu 2019. Članovi kluba pripremati će slasne, pečene kestene u originalnoj, rotarijanskoj pečenjari te osigurati ugodno prijateljsko druženje i pravi jesenski ugođaj te pritom nastojati skupiti sredstva za klupske humanitarne projekte. Tako stoji u pozivu Rotary cluba Prelog na ovogodišnju Kestenijadu. Rotary je međunarodno udruženje osoba iz stručnog i

poslovnog života koje se posvećuju humanim ciljevima, cijene i promiču visoka etička načela u poslovnom i privatnom životu, te šire dobru volju i razumijevanje u svijetu. Kestenijada Rotary cluba Prelog održava se u subotu, 26. listopada od 9 do 13 sati, na Trgu Slobode, ispred Doma kulture u Prelogu. Uz predstavnike prijateljskih klubova, organizatori najavljuju i zanimljivo glazbeno iznenađenje. (vv)

Predstavljanje zbirke Jagode Vičević U suradnji sa Književnim krugom Prelog, u petak 25. listopada, u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga, predstavit će svoju zbirku pjesama „Kraj tebe stih“, Jagoda Vičević. Zbirka pjesama “Kraj tebe stih” književni je prvijenac učiteljice hrvatskog jezika Jagode Vičević iz Selnice. Zbirka obuhvaća 160 pjesama različite tematike, pisanih na književnom jeziku, ali i kajkavskom narječju. Osim na

standardnom hrvatskom, dio pjesama pisan je kajkavskim narječjem, od kojih su neke uglazbljene i izvedene na Međimurskom festivalu zabavne glazbe. Knjigu je ilustrirala Marina Mrazović. Izdana je u vlastitoj nakladi. Promocija knjige održat će se u prostoru Multimedijalne dvorane Muzeja Croata insulanus Grada Preloga. (vv)

PRELOŠKA TRŽNICA

Plac u znaku maćuhica

nautičari preloga Kestenijada je bila u znaku krštenja novog čamca (foto: studio vipro)

KESTENIJADA LABUDA

Nautičari iz nautičkog kluba Labud krstili čamac Ovogodišnja tradicionalna kestenijada Nautičkog kluba Labud bila je posebno iščekivana. Naime, uz druženje kraj vatre, nautičari su imali i svečano krštenje svog novog čamca. Radi se o plovilu dužine 9.60 metara i širine oko 2 metra koje može primiti više od 20 osoba. (vv)

U naša dvorišta, balkone, ali i groblja ovih se dana punom parom sade i presađuju maćuhice, biljke koje će tu ostati sve do kasnog proljeća. S obzirom da i nisu skupe, komad stoji svega 3 kune, mahom se kupuju po placevima pa je tako i preloški plac u znaku ovih jesensko-proljetnih ljepotica. Kupuju se jednobojne ili šarene, sa sitnim ili krupnim cvjetovima, grmolike, odnosno puzajuće. Mama Štefica Novak sa kćeri Melanijom već zna tko što voli i kakve maćuhice treba, budući da su dio “stalne postave” placa, kako utorkom tako i subotom. (vv)

Dobra ponuda i cijena maćuhica na preloškom placu privlači kupce

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRAVA BERBA KUKURUZA tek je krenula ovih dana, a zašto je to tako provjerili smo na polju kod Štefanca

25. listopada 2019.

Kuruza nije bila zrela i suha, zato sve kasni dva tjedna

- Iako je iza nas dugo i toplo ljeto, ipak, nije bilo dovoljnog broja sunčanih sati koji su potrebni za njegovu zrelost, poručuje Drago Kranjčec, poljoprivrednik iz Štefanca Kukuruz je u Hrvatskoj najzastupljenija kultura na poljoprivrednim površinama u sjetvenoj strukturi. S obzirom na njegovu primjenu, jer se gotovo svi dijelovi biljke mogu iskoristiti za preradu, a neki će reći i jednostavnost uzgoja, to niti ne čudi. Naime, služi za prehranu ljudi kao brašno ili kukuruzna krupica, nezamijenljiv je u industriji alkohola, tekstilnoj, farmaceutskoj te kozmetičkoj. U posljednje vrijeme, kukuruz se veže za biogorivo-etanol, čija proizvodnja kroz godine višestruko raste, čak 19 puta u razdoblju od 32 godine u SAD-u uz povećanje od 78 % ukupne proizvodnje kukuruza. Ipak, kukuruz se najviše veže uz ishranu stoke, bilo da

je riječ o običnom klipu, suhom zrnu ili kao pripremna silaža.

Zrnje kukuruza ranije nije bilo dovoljno zrelo

U svjetlu svakodnevnog bombardiranja informacijama o globalnom zatopljenju te iznadprosječno toploj godini, pomalo nevjerojatno zvuči vijest kako prava berba kukuruza tek kreće jer njegova zrioba kasni oko dva tjedna. Istina, dio poljoprivrednika svoj je ovogodišnji urod već skinuo s polja, ali za silažu i zbog potrebe sijanja ozimih žitarica poput pšenice ili ječma, odnosno neke druge kulture radi obveznog plodoreda.

- Kukuruz smo sadili odmah na početku travnja, dakle u optimalnim agrotehničkim rokovima, rekao nam je Drago, jedan od braće Kranjčec iz Štefanca kojeg smo zatekli u berbi kukuruza. Dali smo mu sve što je trebao, shodno savjetima stručnjaka i tek sada smo krenuli s berbom, jer sve kasni dva tjedna. Prema njegovim riječima, zrnje nije postiglo onu pravu tehnološku zrelost, odnosno nije bilo dovoljno suho. Naime, iako je iza nas dugo i toplo ljeto, ipak, kaže, nije bilo dovoljnog broja sunčanih sati koji su potrebni za zrelost zrnja. - Istina, bilo je toplo, no izrazito vlažno i dosta

tmurno vrijeme bez sunca, ističe naš sugovornik. Osim što kasni zrioba, bila je teška sezona za samu biljku koja se borila s bolestima i štetnicima. Poznata je stvar kako velika vlaga pogoduju razvoju biljnih bolesti, naročito uzrokovanih gljivicama i bakterijama tako da ni kukuruz nije imun na njih. - Morali smo zaštitu provoditi više puta nego što je to uobičajeno, jer špricivo zbog velike vlage naprosto nije djelovalo. Kao da se razvodnilo ili ga je kiša isprala. Srećom, poštivajući plodored, nekako su uspjeli izbjeći napad kukuruzne zlatice, inače najvećeg neprijatelja kukuruza u našem kraju.

V. Nazora 25, Domašinec

POVODOM PUNOLJETNOSTI TVRTKE BISTER D.O.O.

• NUDIMO AKCIJSKU CIJENU PREŠANJA KOŠTICA GOLICA • VRŠIMO OTKUP KOŠTICA GOLICA CIJENA

cijena 5 kn/kg

20 kn/kg ISPLATA ODMAH

• VRŠIMO USLUGU PREŠANJA SJEMENKI "HLADNIM"POSTUPKOM - KOŠTICE GOLICE, LAN, MAK, ORAH, LJEŠNJAK, SUNCOKRET

cijena 10 kn/kg

• NARUDŽBE PRIMAMO NA BROJ MOB. 091 72 76 721

SAVJETI za poljoprivrednike

Najčešće greške kod sjetve ozimih žitarica Usprkos tome što visina ostvarenog prinosa i postignutog razreda kvalitete prilikom žetve ozimih žitarica veoma ovisi o vremenskim uvjetima tijekom vegetacijske sezone uzgoja ne treba zaboraviti na provedbu osnovnih agrotehničkih mjera. Nikako ne smijemo zaboraviti da je u cijeloj tehnologiji proizvodnje veoma bitan izbor uzgajane vrste i sorte te adekvatna

priprema tla. Različite vrste žitarica imaju različite zahtjeve prema stanju tla, stoga je potrebno prilagoditi sjetvu žitarica na oranične površine koje će im osigurati optimalne uvjete za njihov rast i razvoj. Veliki utjecaj na ostvarivanje visokih prinosa ima pH tla (većina žitarica za svoj rast zahtjeva tla neutralne reakcije) na koji je naročito osjetljiv ječam. Pšenica naj-

bolje uspijeva na dubokim, ilovastim tlima, koja također odgovaraju srednje kasnim sortama pšenoraži (tritikale). Skromnija tla pogodna su za uzgoj pira jer njegova sjetva na plodnijim tlima uzrokuje polijeganje. Pravovremena i adekvatna obrada tla veoma je bitna za postizanje stabilnih prinosa žitarica. Ukoliko se tlo pravilno ne pripremi za sjetvu čest je slučaj preplitke

ili preduboke sjetve. Sjeme koje je preplitko ili posijano na površinu tla nema adekvatnu zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta (niske temperature, suša, sunčevo zračenje). Kada zbog tla koje se nedovoljno slegne, sjeme dođe na veću dubinu, potrebno mu je više vremena za nicanje, te je podložnije napadu biljnih bolesti i štetnika. U oba slučaja ne postiže se adekvatni broj biljaka po m².

- Kukuruz je lijepo rodio i bit će ga dovoljno, ali s cijenom nismo zadovoljni ističe Drago Kranjčec Bilo kako bilo, berba je tek počela, dok je lani u ovo vrijeme veći dio kukuruza bio obran. Pozitivna je stvar kod kukuruza što ravnomjerno sazrijeva pa se može cijela parcela brati u komadu. Kažu stručnjaci da ga svakako treba čim prije obrati, jer svako odugovlačenje berbe može dovesti do manjih prihoda. Gubici mogu nastati zbog štete koje čine ptice, glodavci i divljač, a postoji i opasnost da se stabljike polegnu prije vremena ili se prelome kombajnom se ne mogu ni obrati. Kombajn je danas uobičajeno sredstvo branja, dok se na ručno odlučuju tek rijetki koji imaju vrlo male parcele.

Dobar urod, niska cijena

Unatoč kašnjenju u zriobi, kaže naš sugovornik, urod kukuruza je i više nego li dobar i obilan. No, to onda kod nas povlači onu drugu, negativnu stranu priče, a to je mala otkupna cijena. - Dakle, kukuruz je lijepo rodio, zrno je ispunjeno kako treba i bit će ga dovoljno. Cijena je nešto sasvim drugo. Trenutačno se za kilogram ovogodišnjeg uroda i to standardne vlažnosti nudi svega 81-82 lipe što je prava katastrofa. Osim s izborom tla, veoma često se griješi s normama i rokovima sjetve. Vremenske prilike posljednjih godina stalno se mijenjaju, pa većina poljoprivrednih proizvođača pribjegava sjetvi izvan optimalnih rokova sjetve za određenu vrstu. Pošto ne možemo predvidjeti vremenske prilike tijekom zimskih mjeseci, sjetva izvan optimalnih rokova ne bi se trebala provoditi jer se često posljednjih godina u mjesecu siječnju i veljači bilježe više temperature od prosječnih. U takvim godinama žitarice

Priča je to koja se ponavlja iz godine u godinu i nije ništa novoga, ali samo za našu zemlju. Ilustracije radi istraživanje znanstvenika s Agronomskog fakulteta pokazuje kako cijene kukuruza na svjetskom tržištu bilježe rast i jedino su hrvatske ispod svjetskih cijena. (Vlasta Vugrinec)

Cijene kukuruza kroz godine

Hrvatska je kukuruzom samodostatna te je ista u 2016. godini iznosila 128,22, a u razdoblju od 2010. do 2016. došlo je do povećanja od 21 %, ali u odnosu na 2015. godinu vidljivo je smanjenje samodostatnosti od 5,7 % u 2016. godini. Prosječna otkupna cijena kukuruza kretala se od 2015. do zaključno devetog tjedna 2019. godine u rasponu od 0,94 kn/kg do 1,03 kn/kg. Najveća maksimalna cijena prema podacima TISUPA ostvarena je u 2018. godini u visini od 1,11 kn/kg, a minimalna cijena iznosila je 0,79 kn/kg u 2015. godini. Minimalna cijena kroz godine je rasla, te u 2018. iznosila 0,96 kn/kg da bi se sada opet spustila na svega 81 - 82 lipe za kilogram. (vv)

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić

nedovoljno busaju, ne postiže se odgovarajući broj klasova po m² i samim time i smanjeni prinos.

25. listopada 2019.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Korjenasto povrće izvor brojnih nutrijenata

ČAKOVEČKA TRŽNICA

VARAŽDINSKA TRŽNICA

Salate:

15 kn/kg

Salate

Zelje:

5 kn/kg

Zelje

5 kn/kg

Zelje crveno:

8 kn/kg

Zelje crveno

8 kn/kg

Zimnica je uglavnom kuhana i spremljena u špajze, police i škrinje. Sada je vrijeme za kupnju i spremanje korjenastog povrća poput mrkve, peršina, celera i pastrnjaka, vrstu povrća koje baš i ne voli zamrzavanje, već ga je bolje čuvati u podrumimima ili na tamnom i hladnom mjestu. Stoga nije ni čudno što su klupe prepune upravo tog povrća uz krumpir, luk, zelje i kelj. Što se voća tiče, tu su i dalje skupi kesteni, jabuke i kruške te mandarine čije se ponude sve više zahuktavaju. Zahuktava se i ponuda cvijeća, maćuhica te raznih krizantema u teglama. Naime, ljepota ovog jesenskog cvijeća prepo-

Luk:

5 kn/kg

Luk

5 kn/kg

Krumpir:

3 - 4 kn/kg

Krumpir

3 kn/kg

Paprika:

10 - 12 kn/kg

Paprika

8-10 kn/kg

7 kn/kg

Patliđan

7 kn/kg

Rajčica

15 kn/kg

Patliđan: Rajčica:

12 - 15 kn/kg

Tikvice: Krastavci:

10 kn/kg 10 - 15 kn/kg

Tikvice

10 kn/kg

Krastavci

12 kn/kg

Celer:

10 kn/kg

Celer

10 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Mrkva

10 kn/kg

Poriluk:

20 kn/kg

Poriluk

20 kn/kg

Cikla:

5 kn/kg

Šampinjoni:

22 kn/kg

Bukovače:

Korjenasto povrće prevladava u ponudi Damira Posavca iz Ivanovca znata je unatrag nekoliko godina pa se ono više ne kupuje striktno za groblja, već za dvorišta, vrtove i balkone. Birati se doista može u moru boja, oblika i veličine pa se tako kreću i cijene. (vv)

10-15 kn/kg

Med:

26 kn/kg 40 - 55 kn/kg

Jaja:

1.2 kn

Cikla

5 kn/kg

Šampinjoni Bukovače

25 kn/kg

Med

40 kn/kg

Jaja

1.2 kn

Kesteni:

15 kn/kg

Kesteni

Jabuke:

8 kn/kg

Jabuke

Dinja: Nektarine: Mandarine:

15 kn/kg

Dinja

12 kn/kg

Nektarine

20 kn/3 kg

Grožđe:

15 kn/kg

22 kn/kg

15 kn/kg 8 kn/kg 12 kn/kg 12 kn/kg

Mandarine

20 kn/3 kg

Grožđe

15 kn/kg

Maćuhice:

3 kn/kg

Maćuhica

3 kn/kg

Multiflore:

20 kn

Multiflore

15-20 kn

NAPOMENA

cijena pala

cijena rasla

cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati;

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Čir želuca u svinja (ulcus ventriculi)

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

Piše: Sandro Korent DVM

Klinički podaci: ulcerogastrični sindrom se sve češće pojavljuje kao samostalna bolest kod svinja pri intenzivnom uzgoju, a temelji se na erozivno–ulceroznim promjenama ezofagogastričnog, rjeđe žljezdanog dijela želuca. Najčešće obolijevaju krmače i tovljenici. Bolest je učestala otkako se iz komercijalnih razloga u koncentriranom krmivu za svinje povećava udio kukuruza na račun ječma i zobi (premalo proteina u hrani), od prirodnih čimbenika za pojavu čireva na želucu svinja treba napomenuti još: malo vlakana u hrani, previše pšenice u hranidbi više od 55%, deficit vitamina A i selena, deficit cinka, previše željeza, kalcija i bakra u hrani, hranidba sa sirutkom i obranim mlijekom. Pokazalo se da povećana kiselost želučanog sadržaja pridonosi učestalosti ulcusa i erozija u želučanoj sluznici (to se događa prilikom gladovanja životinja), stresori kao što su povećana gustoća životinja u boksu, loše upravljanje s krmačama u prasilištu, transport, nedostatak vode

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE ili hrane, neodgovarajuća temperatura i vlaga u objektima, kondicija (dob svinja), pasmina, virusi, bakterije i vrlo važno – genetski čimbenici jako pogoduju pojavi čireva na želucu svinja. Budući da ulcerozne promjene na želucu imaju veliku sklonost krvarenju, glavni i karakteristični simptom bolesti je crni feces (melena), a ponekad se javi i povraćanje krvavog sadržaja iz želuca. Tok bolesti može biti perakutan, a najčešće je subakutan ili kroničan. Kod perakutnog toka bolesti svinja ugine naglo i iznenadno zbog krvarenja u želudac i crijeva.

Kod subakutnog toka se krvarenja pojavljuju periodično i različitog su intenziteta, pa uvjetuju anemiju i mršavljenje životinje, tako da životinja na kraju ugine zbog iznemoglosti. Najčešći je ipak kroničan i supklinički oblik bolesti, koji se otkriva tek nakon klanja (oko 60% svinja na klanju ima ulcerozne promjene na sluznici želuca).

Dijagnoza:

Temelji se na više – manje tipičnim patološko-morfološkim promjenama u želucu. Ulcerozni proces obično uzrokuje smrt, najčešće zbog perforacije

čira u trbušnu ili mnogo rjeđe u prsnu šupljinu.

Liječenje:

Pokušaj liječenja redovito kasni i ne daje nam željene rezultate, da bi se učestalost bolesti smanjila možemo pokušati sa promjenama krmne smjese, tako da – udio umjetno sušenog kukuruza u koncentratu bude manji, a udio ječma, zobi i pšenice veći, a najvažnija od svega je prevencija u liječenju ulcusa tako da se smanji količina stresora (koji su nabrojani u tekstu) na najmanju moguću mjeru.

Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

25. listopada 2019.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Presađivanje starih stabala Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Posadite bobičasto voće i jagode U tijeku smo s planiranjem jesenske sadnje voćki. A bilo da imate veliki prostor ili manje vrtove – bobičasto voće se može lijepo uklopiti u bilo koji prostor. Ako imate veće prostore za obiteljske voćnjake, ne trebate birati između stabala voćki i bobičastog voća – možete ih zajedno posaditi na jednu površinu i tako maksimalno iskoristiti prostor. Zato sadite bobičasto voće između većih voćaka, kako biste ma k simalno iskoristili prostor, a i dobili što više plodova. Ono će početi roditi prije voćki, već druge ili treće godine nakon sadnje, i svake će godine biti sve rodnije. Osim toga, takav dizajn je odličan za one koji ostalu površinu kose – jer će onda svo drveće i grmlje biti u istom redu, a time i jednostavnija košnja. Na manjim prostorima, upravo je bobičasto voće idealna opcija – jer možete posaditi više vrsta i uživati u svježem voću u vlastitom dvorištu. Najmanje zahtjevno bobičasto voće su po mom iskustvu: ribiz (crveni, bijeli, crni), ogrozd i josta (križanac ribiza i ogrozda), te maline i kupine. Ove vrste doista ne trebaju nikakve posebne brige. Jedino imajte na brizi da ogrozd i ribizi rastu sporije pa ne trebaju puno mjesta, dok josta tijekom godina može narasti prilično veliki grm pa za nju osigurajte veće razmake kod sadnje. Također, maline i kupine sklone su širenju kroz nekoliko godine, predvidite

dobru poziciju za njih gdje kasnije nećete imati puno posla o obuzdavanjem novih mladica. U zadnje vrijeme sve su popularnije i sibirska borovnica (Haskap) i mongolska borovnica (krušvica, merala) koje su isto jako rano, otporno i nezahtjevno bobičasto voće koje preporučujem za svaki obiteljski voćnjak. Aronija je također nezahtjevna i otporna biljka, međutim moje je iskustvo s njim da joj ponekad korijenje znaju pojesti voluharice i tako vam mogu uništiti biljku. Također, aronija nije ukusna svima, pa prije provjerite da li je vaša obitelj voli. Borovnice, brusnice i goji bobice su malo zahtjevnije – da bi imali urod, borovnicama i brusnicama treba kiselo tlo i dosta vlage, a goji bobice trebaju malo alkalnije tlo i puno vode. Nemojte ih saditi ako niste spremni uložiti malo više brige za njih – onda radije posadite prije nabrojeno bobičasto voće. I na kraju, ispod grmlja još možete posaditi jagode. Ima puno vrsti jagoda, pa osim klasičnih vrtnih jagoda možete si posaditi i šumske jagode, koje postoje i kao mjesečarke, i jagode kitnjače – ukusne jagode koje izgledaju kao križanac šumske i vrtne jagode. Na ovaj način imate maksimalno iskorišteni prostor i ako tako ukomponirate i voćke i bobičasto voće i jagode – imate obilni voćnjak na 3 razine i zagarantirano obilje voća za vašu obitelj.

25. listopada - nepovoljan dan za rad s biljkama zbog silaznog čvora planete Venere

Ponekad stablo posađeno na okućnici nakon nekoliko godina zasmeta pa ga otpilimo. Takav način uklanjanja drveta najbrži je i najjednostavniji, no jeste li ikada pomislili da se neko stablo može presaditi. Ako stablo zaista smeta treba ga što prije presaditi jer se mlađa stabla lakše presađuju. Najbolje je do 7. ili 8. godine, no pojedine vrste mogu se presađivati i od 15 godina. Najbolje je to obaviti u kasnu jesen ili zimi kada je stablo u fazi mirovanja. Zimi je zemlja zbijena oko korijena i možemo presađivanje obaviti s velikim busenom. Prije svega moramo iskopati jamu ranije i čekati povoljne dane navedene u našem priručniku. Dubina jame mora iznositi najmanje 70 cm. Presađivanje moramo obaviti čim

VRTLARICA

prije i najbolje je za oblačnog vremena da se korjenje čim manje osuši. Ako se stablo prevozi na udaljeno mjesto. Busen se omota vlažnom krpom. Praznina oko korijena popunjava se rahlom plodnom zemljom uz dodatak iste količine zrelog stajskog gnoja ili humusa te se dobro ugazi. Stablo privežemo uz 2 do 3 kolca dok se ponovo ne ukorijeni. U rano proljeće prije početka vegetacije stablo se oštro obrezuje. Presađenom stablu u prvoj godini posvetimo maksimalnu pozornost te ga prema potrebi zalijevamo. Presađivanje starih stabala je složen i težak posao, ali je bolje rješenje presađivanje nego uništavanje stabla. Držite se uputa iz našeg priručnika i to obavite u vrijeme za presadnju u dane korijena.

26. listopada - nepovoljan dan za rad s biljkama zbog Perigeja (PG)

Nakon 13 sati sadimo lukovičasto cvijeće i radimo s pčelama 27. listopada - Dan korijena

Spremamo korijenaste biljke, sadimo češnjak i zimski luk, posipavamo dozrio kompost. Dani korijena u vremenu za presadnju znači kad je Mjesec ispred zviježđa Djevice od 27. do 28. listopada - Dan korijena do 13 sati od 14 sati povoljno vrijeme za rad s biljkama cvijeta.

do 13 sati, odlični su za spremanje korijenastih biljaka i za spremanje našeg sjemenskog krumpira iz sjemena. Mrkvu i ciklu najbolje je skladištiti u sjenu ili slami. Sloj mora biti dovoljno debeo da se ne smrznu. Poslijepodne radimo s pčelama. 29. listopada - Dan cvijeta

Beremo i prerađujemo voće 30. listopada - Dan lista

Sadimo i njegujemo biljke lista 31. listopada - Dan lista

Slažemo preparirane komposte.

- Ve je koper zrasel, a dok sam ga trebala nije ga bilo, ističe Nada Petković

U VRTU NADE Petković iz Preloga

Povrće raste i buja kao u kasno proljeće Iako se približavamo kraju mjeseca listopada, pogled na vrt Nade Petković (79) iz Preloga demantira sredinu jeseni. Naime, njeno povrća još uvijek raste i buja praktički bez

ijednog požutjelog lista. Kelj, batat, mrkva, peršin pa čak i koper u punoj su kondiciji. - Ve je koper zrasel, a dok sam ga trebala nije ga bilo, ističe naša sugovornica.

Nada Petković iduće godine puni 80. godinu života, ali još uvijek sama štiha i kopa, vozi gnoj, čupa korov, jednom riječju sve radi sama. Kako je rekla, radi dok može, a kad

se umori, malo sjedne i tako po cijele dane. Nigdje joj se ne žuri, već radi da se ima čime baviti. Osim toga, rad u vrtu i cvjetnjaku oduvijek ju je privlačio i opuštao. (vv)

25. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 21

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601

Vesna Horvat, na slici s gradonačelnikom Srpakom, primjer je osobe uključene u sve aspekte društvenog života grada i kao takva zaslužuje ući u izbor za najvolonterku

MURSKO SREDIŠĆE bira najvolontera ili najvolonterku

Mirnom prosvjedu odazvala se nekolicina građana, članovi Ovršnog ustanka i Vukanovčara

MIRNI PROSVJED ispred Općinskog suda u Čakovcu progovorio o žrtvama seksualnog nasilja

Suzana iz Čakovca i Alenka iz Turčišća progovorile o traumi silovanja - Onome kome najviše vjeruješ, on napravi zločin. Institucije koje bi nas trebale zaštiti, okreću glavu. Do promjene mora doći jer je ovo katastrofa. Bila sam silovana pred mjesec dana, još me uvijek sve boli, rekla je Alenka Fučec te ohrabrena prosvjedom ipak sve sada planira prijaviti policiji Udruga Ovršni ustanak Međimurja društvo potrošača Međimurja Vukanovčar, te nekolicina građana organizirali su mirni prosvjed ispred Općinskog suda u Čakovcu. Pridružili su se inicijativi građana diljem naše zemlje, a sve u znak podrške svim žrtvama seksualnog nasilja koje od sustava ne dobivaju adekvatnu zaštitu, smatraju organizatori. - Povod je činjenica da su na slobodu puštena petorica osumnjičenika za opetovano silovanje, seksualno iskorištavanje, ucjenjivanje te fizičko i psihičko maltretiranje 15-godišnje djevojčice, koje je trajalo punih godinu dana. Puštanjem osumnjičenika za ove teške zločine na slobodu, pravosuđe je ugrozilo sigurnost, život i dostojanstvo maloljetne žrtve. Naknadno su pokušali popraviti štetu te ipak dosudili istražni zatvor, ali smatramo kako tu sve ne smije stati, poručili su na skupu. Na prosvjedu su svoja potresna svjedočanstva iznijele dvije Međimurke,

Suzana Grašić iz Čakovca i Alenka Fuček iz Turčišća. Suzana je bila silovana kad je bila djevojčica od devet godina. Bila je kod tete na praznicima, te kad je išla k prijateljicama prolazila je kroz nasad kukuruza. - Jedan čovjek je iskočio, uhvatio me i odveo u kukuruz. Tamo se desilo nešto gadno, bilo je sve i svašta. Nisam to govorila nikome, ne znam zbog čega. Shvatili su da nešto nije u redu, jer sam se zatvarala i plakala. Imala sam noćne more, sad nakon svega odlučila sam sve to dati van. Moram se toga osloboditi, ne mogu više s tim živjeti. Život mi je od onda uništen, jedva je od suza ispričala Suzana. Čovjeka nije poznavala, te od panike nije zapamtila njegovo lice. Samo se sjeća da je bio stariji. Policiji ga nikad nije prijavila. Druga žrtva koja je podijelila svoje traumatično iskustvo je iz Alenka Fuček. - Onome kome najviše vjeruješ, on napravi zločin. Institucije koje bi nas trebale zaštiti, okreću glavu.

Na prosvjedu su svoja svjedočanstva podijelile Alenka i Suzana, obje žrtve seksualnog nasilja

Do promjene mora doći, jer je ovo katastrofa. Bila sam silovana pred mjesec dana, još me uvijek sve boli. Jednostavno ne mogu to podnijeti, psihički ću oboljeti. To treba najstrože kazniti, zatvorom do kraja života. Silovanje zbog sramote nisam prijavila, kao da sam ja kriva za to. Planiram prijaviti policiji, a silovao me prijatelj, ispričala je Alenka.

Ova akcija neka iskaže našu solidarnost svim žrtvama seksualnog nasilja. Neka znaju kako nisu same. Nadležne institucije neka rade svoj posao. Žrtve rijetko prijavljuju slučajeve upravo zbog nepovjerenja prema sustavu! Vrijeme je da institucije što je više moguće stanu na stranu žrtve, ali i da mi kao društvo reagiramo, bile su neke od teza koje su iznijeli na mirnom prosvjedu. (dv)

Prijavite za dodjelu nagrade pokretače društvenih promjena Grad Mursko Središće će po prvi puta, ove godine, pokrenuti novi projekt Naj volonter/volonterka za osobe i akcije koje doprinose poboljšanju kvalitete života osobe, skupine osoba ili općoj dobrobiti, aktivnom uključivanju osobe ili skupine osoba u društvena zbivanja te razvoju humanijeg društva i volonterstva. Svake godine u sklopu manifestacije Advent u gradu rudara održat će se prijam i dodjela nagrada za najvolontera/volonterku. Žele istaknuti volontere koji svoje slobodno vrijeme na najbolji mogući i humaniji način dijele s ostatkom društva, koji doprinose razvoju u udrugama i društvenom životu grada. Volonteri su pokretači pozitivnih promjena. - Znamo da volonteri ne volontiraju da bi bili nagrađeni, međutim na nama je da im odamo priznanje za nesebični rad i trud koji ulažu i doprinose kvaliteti života grada, istaknuo je gradonačelnik Srpak. Vesna Horvat iz Murskog Središća primjer je osobe uključene u sve aspekte društvenog života grada i kao takva zaslužuje ući u izbor za najvolonterku. Već 16 godina je aktivna članica Kulturno umjetničkog društva Mura. Osim što je dio ekipe folklorne sekcije, vodila je posao tajnika, a kasnije i blagajnika u KUD-u. Važna je karika organizacijskog tima Udruge. Uz voditelje Kulturno umjetničke udruge vrlo je aktivna u provođenju EU projekta “Implus za 54+”. Uz veliku želju da

folklorna sekcija nastavi svoju tradiciju uložila je mnogo truda da se ista omasovi i da u tu sekciju, a i sam KUD “Mura” budu uključene marginalizirane osobe, i da se ne samo u vrtićima, nego i u Udruzi uključe Romi. Sudjeluje i pomaže prilikom pripreme i organizacije radionica, seminara i proba. Uz obveze u udruzi, koje itekako dobro nosi, svoje slobodno vrijeme provodi volontirajući u Udruzi udomitelja djece Međimurja, gdje sa djecom provodi radionice pečenja kolača i izrada suvenira. Aktivno je uključena u događaje i manifestacije koje organizira Grad Mursko Središće i Turistička zajednica grada Mursko Središće. Na osnovu ove lijepe volonterske priče, pozivaju sve udruge da prijave svoje vrijedne članove koji na sličan način svoje slobodno vrijeme koriste za dobrobit zajednice, te da se uključe u postupak ovaj izbor. Naime, na području grada živi puno osoba koje su svojim radom postigli iznimno vrijedne rezultate, a s time i nekome pomogli u svakodnevnom životu i vrijeme je da se njih istakne i nagradi. Grad Mursko Središće će uskoro obavijestiti javnost o postupku biranja naj volontera/volonterke. (BMO)

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Dobro je znati

25. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SOBOČAN-interijeri iz Murskog Središća

Privodimo kraju još jedan investicijski projekt - U novoizgrađenoj hali površine 5.100 m2 (prizemlje, kat + nadstrešnica) organizirali smo završnu montažu, završnu kontrolu kvalitete te pakiranje namještaja i opreme, a drugi dio prizemlja i cijeli kat služi nam kao skladište gotovih proizvoda SOBOČAN-interijeri iz Murskog Središća obiteljsko je poduzeće sa 180 zaposlenika, a osnovna djelatnost tvrtke je opremanje prodajnih i poslovnih prostora namještajem i ostalom opremom iz vlastite proizvodnje. Zaokružili smo proizvodni proces pod vlastitim krovom - od razrade ideje, izrade finalnog store concepta, izrade tehnoloških nacrta kao pripreme za proizvodnju, same proizvodnje namještaja i opreme (drvo, metal i pleksiglas) do završne montaže na objektima. Uslijed kontinuiranog rasta obujma proizvodnje susreli smo se s problemom nedostatka prostornih kapaciteta za adekvatno odvijanje proizvodnih i logističkih procesa kao i za završna spajanja i kompletiranje namještaja i opreme. S obzirom na očekivano kre-

tanje našeg poslovanja u budućnosti optimalno rješenje bilo je izgradnja novih prostornih kapaciteta čime bi u srednjem roku adekvatno odgovorili na ovaj izazov. Provedbu projekta Izgradnja hale 4 započeli smo 1. srpnja 2018. godine. U iznimno kratkom roku od 8 mjeseci završeni su svi građevinsko obrtnički radovi te je za našu četvrtu halu u Murskom Središću nadležno tijelo izdalo uporabnu dozvolu u travnju 2019. U prisustvu zaposlenika, velikog broja poslovnih partnera te zvaničnika s državne i lokalne razine, 3. svibnja 2019. priređeno je svečano otvorenje nove hale. U novoizgrađenoj hali površine 5.100 m2 (prizemlje, kat + nadstrešnica) organizirali smo završnu

montažu, završnu kontrolu kvalitete te pakiranje namještaja i opreme, a drugi dio prizemlja i cijeli kat služi nam kao skladište gotovih proizvoda. Drugi dio projekta odnosi se na nabavu nove tehnologije za pripremu (rezanje) pozicija iz metalnih limova i cijevi, odnosno nabavu laserskog stroja čime znatno ojačali vlastite kapacitete u obradi metala istovremeno smanjujući ovisnost o vanjskim uslugama.

Provedba projekta donijela nam je ključna poboljšanja logističkih procesa i povećanje kapaciteta skladištenja gotove robe, efikasniju prostornu organizaciju proizvodnih odjela te bolje radne uvjete za zaposlenike što će se u konačnici odraziti na smanjenje troškova poslovanja i rast produktivnosti. Projektni prijedlog Izgradnja hale 4 prijavili smo na javni poziv Izgradnja i opremanje proizvodnih ka-

paciteta MSP (KK.03.2.1.15), 5. lipnja 2018. Zadovoljili smo zahtjevne uvjete poziva te smo 25. srpnja 2019. s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva RH i HAMAG BICRO-om zaključili Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Prihvatljivi troškovi projekta procijenjeni su na 13.835.974 kuna,a najviši mogući iznos sufinanciranja projekta ograničen je na 4.518.922,90 kuna.

Projekt službeno završava s provedbom 1. prosinca 2019., a pred SOBOČAN-interijerima novi su izazovi i novi strateški ciljevi - daljnja optimizacija proizvodnog procesa, digitalizacija poslovanja te praćenje i usvajanje najnovijih tehnologija. Projekt je sufinancirala Europska Unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Sadržaj objave isključiva je odgovornost poduzeća SOBOČAN-interijeri.

GRAD PRELOG PROJEKT ZLATNE GODINE

Dodaj boju životu U okviru projekta „Zlatne godine“, koji Grad Prelog provodi od srpnja 2018. godine u sklopu programa „Umjetnost i kultura 54+“, u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga, 15. listopada 2019. godine, održana je izložba likovnih radova. Brojni posjetitelji su tako mogli pogledati prava

umjetnička djela nastala na likovnim radionicama „Dodaj boju životu“, koje su u sklopu navedenog projekta krenule u ožujku ove godine. Likovne radionice „Dodaj boju životu“ vodio je prof. Mihail Mihajlov, a polazilo ih je preko 30 dionika, osoba starijih od 54 godine. Osim likovnih radionica, u okviru projekta provode se još i radionice pjevanja te kreativne radionice. Cilj projekta je uključiti osobe starije od 54 godine u kvalitetnije provođenje slobodnog vremena kroz organizirane kulturne i kreativne aktivnosti. Također se nastoji potaknuti njihovo aktivno sudjelovanje u društvenom životu te podići svijest o važnosti kulture i

umjetnosti u prevenciji socijalne isključenosti. Projekt je vrijedan 373.218,56 kuna, financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda i sredstvima Ministarstva kulture, a partneri na pro-

jektu su Društvo osoba s invaliditetom Međimurske županije, Čakovec te Knjižnica i čitaonica Grada Preloga. Ovaj sadržaj isključiva je odgovornost Grada Preloga!

25. listopada 2019.

Dobro je znati 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZIMSKE ILI CJELOGODIŠNJE GUME?

Gumiimpex je tu za Vas i Vašu sigurnost u prometu! Gumiimpex-GRP d.o.o. P. Miškine 64c, 42000 Varaždin Tel: 042 404 533, e-mail: shop@gumiimpex.hr Radno vrijeme: pon – pet 7-18h i sub 7-13h

Posljednjih godina snijega je sve manje u našim krajevima, pa se mnogi vozači s razlogom pitaju jesu li im zaista potrebne zimske i ljetne gume ili se isplati kupiti cjelogodišnje gume kojima će se pokriti tijekom cijele godine. Cjelogodišnje ili univerzalne gume su namijenjene za uporabu tokom cijele godine i u svim uvjetima. Važno je istaknuti da u pravim zimskim ili ljetnim uvjetima cjelogodišnje gume nemaju jednako dobra svojstva kao zimske, odnosno ljetne gume. Cjelogodišnje gume mogu biti dobar izbor za vozače koji

koriste automobil povremeno ili voze samo kratke relacije po velikim gradovima. Mnogi vozači nisu svjesni prednosti korištenja zimskih guma. Zimske gume su učinkovitije zbog svoje jedinstvene smjese gume koja jamči fleksibilnost bez obzira na niske temperaturne vrijednosti i otežane uvjete kao što su snijeg i led. Za još bolje držanje ceste i veću stabilnost, zimske gume imaju i dublje i šire gazeće slojeve koji na sebi imaju malene utore koji se još nazivaju lamele. One onemogućuju nakupljanje

snijega i blata na gaznom sloju. Zimske gume ćete prepoznati po oznaci M+S ili oznaci planinskog vrha s pahuljom. Premda oznaka M+S označava da pneumatici jamče vrhunsku razinu upravljivosti po snijegu i blatu, ista nije povezana s obveznim ispitivanjima performansi i jednako je prisutna i na cjelogodišnjim gumama. Ali zato ćete oznaku planinskog vrha s pahuljom (3PMSF) pronaći isključivo na zimskim gumama. Taj simbol znači da gume udovoljavaju svim EU regulativama za minimal-

ODRŽANE EDUKATIVNE VOLONTERSKE AKCIJE U PET MEĐIMURSKIH OSNOVNIH ŠKOLA

U sklopu projekta „Zajedno gradimo održivu budućnost“, u prvoj polovici listopada, udruga Biovrt – u skladu s prirodom provela je edukativne-volonterske akcije u suradničkim školama na projektu: 01.10. u PŠ Dunjkovec, 03.10. u PŠ Železna gora, 04.10. u PŠ Zebanec, 09.10. u II OŠ Čakovec i 11.10. u OŠ Prelog. U svakoj suradničkoj školi smo proveli 2 volonterske akcije s učenicima, nastavnim osobljem i obiteljima učenika. Na prvoj edukativnoj volonterskoj akciji voditeljica projekta i edukatorica Silvija Kolar-Fodor sve je prisutne upoznala s time zašto gradimo hotel za korisne kukce i objasnila koji kukci će se nastaniti u njemu. Nakon toga zajedničkim smo snagama postavili hotel za kukce i posadili zeleni krov na njemu. Mame, tate i djedovi bušili su drvene elemente za solitarne pčele, dok su učenici pripremali bambusove štapove i snopiće od kartona za ostale korisne kukce. Hotel smo svi skupa napunili, dopunili češerima i slamom i

tako otvorili luksuzne hotele u kojima će se smjestiti brojni korisni kukci. Na drugoj edukativnoj volonterskoj akciji posadili smo bobičasto voće te gredicu s ljekovitim/začinskim biljkama i cvijećem. Silvija Kolar-Fodor objasnila je svim prisutnima koje voće smo odabrali i zašto, te pokazala kako se sadi bobičasto voće. Nakon toga svi su se prisutni podijelili u ekipe i zajednički posadili sadnice. Nakon voća, posadili smo i ljekovito bilje i cvijeće, s time da je voditeljica prije upoznala sve prisutne s ljekovitosti biljaka koje smo odabrali za gredicu te koristi cvijeća. Na kraju smo sve pomalčirali te ljekovito bilje označili glinenim pločicama na kojima su navedeni hrvatski i znanstveni nazivi biljaka, te tako napravili jednu trajnu edukativnu gredicu za učenike, ali i buduće generacije učenike ove škole. Škole smo opremili i sa start paketima vrtlarskog alata za učenički rad, a svi učenici koji su sudjelovali u projektnim ak-

tivnostima dobili su uniforme projekta – majice i šilt kape te platnene vrećice za kupovinu. Fotografije s provedenih edukativnih volonterskih akcija možete pogledati na web stranici udruge Biovrt na linku: https://www.biovrt.com/galerija-fotografija/ Hvala svima od srca na sudjelovanju i na uloženom trudu, zajedno smo napravili jednu trajnu vrijednost i edukativni prostor za ove i sljedeće generacije učenika osnovnih škola. Projekt “Zajedno gradimo održivu budućnost” traje od 01.03.2019.- 28.02.2021. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Gornji Mihaljevec. Program financijski podržavaju Ured za udruge Vlade RH, Grad Čakovec i Međimurska županija. Više o projektu: https:// www.biovrt.com/projekti/ zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost/

II. oš Čakovec

Oš Prelog

Program sufinanciraju Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Grad Čakovec i Međimurska županija. Biovrt - u skladu s prirodom

Pš Železna Gora

Prva osnovna škola Čakovec

Područna škola Novo Selo Rok

Osnovna škola Gornji Mihaljevec

Oš Zebanec

Pš Dunjkovec

ne zahtjeve performansi po snijegu. Preporučamo da zimi koristite zimske gume na sve četiri kotača, sve ostale kombinacije ne pružaju dovoljnu sigurnost vozila na cesti. Izbjegavajte kombinaciju guma različitih tipova, dezena i dimenzija. Svjetski proizvođači automobilskih guma GOODYEAR, MICHELIN, BRIDGESTONE i PIRELLI nagrađuju vjernost svojih kupaca uz kupnju zimskih guma. O svemu više možete pogledati na web stranici www.gumiimpex.com kao i na društvenim mrežama.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari 2019. Bebepassage)

Matija (22) i Antonija (18) Oršoš iz Para ga dobili su Kevina rođenog 19. listopada.

VOLIM

JER…

TRGOVINA METSS 241, Brezje

S našim čitateljem Josipom Medvedom na fotografiji je i prodavačica Vlasta Kukovec

Josip čita sve od prve do zadnje stranice

Vrećicu za kupnju s logom Međimurskih novina ovog smo tjedna poklonili u Brezju. U malom Metssovom dućanu već od ranog jutra ima kupaca, a u jutarnjoj smjeni zatekli smo ljubaznu prodavačicu Vlastu Kukovec i Josipa Medveda iz Brezja koji je obavljao kupnju.

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Josip je, kao što nam je rekao, vjerni čitatelj Međimurskih novina, a od tekstova voli čitati sve, kako veli, od prve do zadnje stranice. Posebno pak voli pročitati aktualne vijesti, sportske stranice i zanimljive priče o zanimljivim i uspješnim ljudima. (nš)

25. listopada 2019.

BluKids vas daruje

Leonardo (41) i Željka (38) Kutnjak iz Gornjeg Kraljevca dobili su Emanuela rođenog 17. listopada. Imaju i Benjamina (9).

ili su Mineu Jurković (20) iz Paraga dob Martin Oršoš (26) i Jelena Martinu (4) i Elu (2). rođenu 18. listopada. Imaju

ZAVRŠENO 55. kolo nagradnog natječaja Briljanta i Međimurskih novina

Anika Palašek iz Pribislavca sretna dobitnica vrijednih naočala Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu - dioptrijske naočale u vrijednosti od 500 kn. U našu redakciju i ovog puta stiglo je puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno izrezivali kupone i slali ih na sudjelovanje u

ovom našem tradicionalnom natječaju. Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Anika Palašek iz Pribislavca. Dobitnicu ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade. Novo 56. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u sljedećem broju. (mk)

Naše djelatnice izvukle su sretnu dobitnicu 55. Kola

56. kolo počinje u sljedećem broju

Novo 56. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u sljedećem broju 1259. I u studenom, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona ko-

ja objavljujemo u sljedećem i u naredna dva broja. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 15. studenog, a najkasnije do 26. studenog možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2

(haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 56. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 29.studenog. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Anamarija Pranjić, Mario Golenko; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

PREMIJERA FILMA DNEVNIK DIANE BUDISAVLJEVIĆ Čakovčance dirnula priča o spašavanju djece iz logora MUZEJ CROATA INSULANUS GRADA PRELOGA Kipar Nenad Opačić: Svijet je priređen za nadolazećeg kiborga 26. SUSRET HRVATSKIH FOLKLORNIH ANSAMBALA Varaždinskom folklornom ansamblu nagrada Hrvatskog sabora kulture

Magda Piljušić iz Pribislavca glavno lice spota RetrOpatija Međimurska manekenka 22-godišnja Magda Piljušić iz Pribislavca, studentica ekonomije u Rijeci, odlično se snašla u novom spotu pod nazivom RetrOPatijaMusical Time Machine. Radi se o glazbenom vremeplovu u kojem se spajaju glazbeni stilovi prošlog stoljeća. (dv)

media

vikend vodič

petak

25. listopada PRELOG

Muzej Croata insulanus 19:00 Promocija knjige “Kraj tebe stih” Jagode Vičević

ZAGREB Dvorana Jure Petričevića (Ulica Matice hrvatske 2) 19:00 obilježavanje 100. obljetnice pripojenja Međimurja Hrvatskoj

ČAKOVEC Metalac Industrial bar 22:30 AC/DC tribute band

VARAŽDIN Stara Vaga 21:00 Zagreb Jazz Portrait

subota

26. listopada ČAKOVEC Fox bar 21:00 Valentino DeVasco

PRELOG Kestenijada Rotary cluba Trg Slobode 9 do 13 sati

PRELOG Hotel Panorama 14:00 Dani ruske kuhinje

ARENA VARAŽDIN 20:00 Zdravko Čolić

MURSKA SOBOTA Mladinski informativni i kulturni klub (Trubarjev drevored 4) JAZZliebe/ljubezen 21:00 džeZZva

nedjelja

27. listopada PRELOG Gudački kvartet „Cadenza Zagreb“ Dom kulture 18 sati

ČAKOVEC, petak 25. listopada

AC/DC tribute u Metalcu Ovaj petak rezerviran je za rock spektakl, u Metalac Industrial bar dolaze Ballbreakersi - AC/ DC tribute band. Ballbreakersi najbolji su tribute band, dečki žare i pale po cijeloj Europi te uveseljevaju sve AC/DC fanove koji istinski uživaju na njihovim svirkama. Početak svirke je u 22:30, a ulaz je 20 kuna.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

25. listopada 2019.

PUTOPISNA VEČER, Čakovec, Knjižnica "Nikola Zrinski", 18 sati

„Afrička priča kroz Keniju i Tanza Knjižnica "Nikola Zrinski" poziva sve ljubitelje putovanja u utorak, 29. listopada u multimedijalnu dvoranu na putopisno predavanje Vesne Perhoč „Afrička priča kroz Keniju i Tanzaniju”. Vesna Perhoč učiteljica je razredne nastave u Osnovnoj školi dr. Ivana Novaka Macinec. Cijele godine od svoje učiteljske plaće štedi kako bi se otisnula na jedno „grande” putovanje. Tako je nakon putovanja u Uzbekistan, Turkmenistan, Peru, Mongoliju, Grenland, Island, Indiju,

Indoneziju i pješačenje po Caminu de Santiagu ovog ljeta dodala nove destinacije - Keniju i Tanzaniju. Knjižnica u pozivnici i najavi putopisne večeri ističe Vesnine dojmove s putovanja: “Na safariju kroz Keniju i Tanzaniju susrećete sa svijetom iskonske afričke divljine, beskrajnim prostranstvima isprekidanim pogledom na stabla ispod kojih životinje traže predah. U doba velike migracije životinja prilika je da se vide brojni grabežljivci, bi-

Ovog ljeta Vesna Perhoč u svojoj putovnici utisnula je pečat Kenije i Tanzanije

voli, zebre, razne vrste antilopa, slonovi, lavovi, leopardi, … Osjećate se počašćeni što imate priliku promatrati sav taj divlji svijet u njihovom prirodnom okružju. Tada čovjek ostaje bez riječi i shvaća koliko je malen, shvaća da je samo jedan maleni dio onoga što zovemo Život. U toj divljini upoznat ćete i Masaije, pleme koje će vas ugostiti i pokazati svoje domove i ispričati o običajima i načinu života. Ulaz na putopisnu večer je slobodan, a početak programa zakazan je za 18 sati. (rr)

PRELOG, subota 26. listopada

10. Ruska kuhinja na međimurskom stolu Dan ruske kulture 10. Ruska kuhinja na međimurskom stolu manifestacija je koja će se održati u restoranu hotela Panorama u Prelogu, 26. listopada 2019. godine s početkom u 14 sati. Jubilarni Dani ruske kulture održat će se pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Ruske Federacije u Hrvatskoj, Međimurske županije, Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, grada Čakovca grada Preloga i Hrvatske elektroprivrede. Svrha manifestacije je njegovanje ruske tradicije i ruskih običaja. Udruga više godina uspješno provodi projekte

takvih sadržaja. Kalinke pripremaju bogate aktivnosti: izložba radova etno sekcije Udruge, rukotvorine članica od pisanica, likovnih radova, ruskih suvenira i slično. Nadalje, demonstracija narodnih nošnja i odjevnih predmeta, ruske narodne pjesme, pjesme Kozaka, autorske pjesme, suvremene pjesme na ruskom jeziku, romanse ruskih klasika, recital pjesama svjetski poznatih ruskih pjesnika, ruski narodni i kozački plesovi i degustacija ruskih jela i pića poput boršča, ruske salate, piroški, slane haringe, votke i kvasa. (dv)

Kalinke priređuju jubilarne Dane ruske kuhinje

MIKK MURSKA SOBOTA, subota 26. listopad, 21 sat

PRELOG, petak, 25. listopada

Na festival JAZZliebe/ ljubezen svira džeZZva

Promocija knjige "Kraj tebe stih" Jagode Vičević

U subotu, 26. listopada Mladinski informativni in kulturni klub ugostit će u sklopu festivala JAZZliebe/ ljubezen skupinu džeZZva iz Murske Sobote. Kvartet čine Dejan Berden (klavir), Iztok Rodež (kitara), Tadej Kampl (kontrabas) i Miran Celec (bubnjevi). Temelj autorskih skladbi ovog sastava je spoj tradicionalne skladbe, glazbe drugih kultura u osobitim aranžmanima. Njihova glazba prepoznata je i u svjetskim razmjerima. Kvartet je ovog ljeta nastupio na francuskom jazz festivalu Jazz à Vienne. Na slovenskoj glazbenoj sceni opaženi su 2014.

U suradnji sa Književnim krugom Prelog, u petak 25. listopada, u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga, predstavit će svoju zbirku pjesama „Kraj tebe stih“, Jagoda Vičević. Zbirka pjesama “Kraj tebe stih” književni je prvijenac učiteljice hrvatskog jezika Jagode Vičević iz Selnice. Zbirka obuhvaća 160 pjesama različite tematike, pisanih na književnom jeziku, ali i kajkavskom narječju. Osim na standardnom hrvatskom, dio pjesama pisan je kajkavskim narječjem, od kojih su neke uglazbljene i izvedene na Međimurskom festivalu zabavne glazbe. Knjigu je ilustrirala Marina Mrazović. Izdana je u

godine prvim albumom nazvanim džeZZva koji je bio uvršten među 20 najboljih slovenskih glazbenih izdanja po izboru urednika RTV Slovenija. Ulaznica za koncert koji počinje u 21 sat, iznosi pet eura i može se nabaviti na ulazu u MIKK. (rr)

Jagoda Vičević zbirku je nedavno predstavila i čakovečkoj publici

vlastitoj nakladi. Promocija knjige održat će se u prostoru Multimedijalne dvorane Muzeja Croata insulanus Grada Preloga s početkom u 19 sati. (rr)

Zdravko

Zdravko Čolić spre Nakon što je, slobodno možemo reći, ostvario svoj san s Amerikom te još jednom dobio ogromno priznanje od publike da ono što radi ne poznaje granice i da njegove pjesme voli gotovo cijeli svijet, Zdravko je spreman i za veliki glazbeni spektakl 26. listopada u varaždinskoj Areni koji je trenutno i jedini koncert u Hrvatskoj zakazan do kraja godine. Publika s nestrpljenjem očekuje čuti neke od najljepših i najpoznatijih pjesmama kao što su – Ti si mi u krvi, Pjevam danju, pjevam noću, Pusti, pusti modu, Esma, Što ti dadoh, Zar se nismo shvatili, Ničeg nije bilo između nas, kao i singl Ono malo sreće koji je nedavno i premijerno predstavljen. Istoimeni singl broji preko 300 000 pregleda u samo tjedan dana.

25. listopada 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

mjesečni vodič

aniju” Vesne Perhoč

utorak 29. listopada ČAKOVEC

Knjižnica “Nikola Zrinski” 18:00 Putopisno predavanje Vesne Perhoč „Afrička priča kroz Keniju i Tanzaniju”

četvrtak 31. listopada TRIBINA ČAKOVEC ČETVRTKOM, 31. listopada, 20 sati

Gradsko dramsko kazalište Gavella "Cigla" Putopisna večer obilovat će dokumentarističkim fotografijama afričkog safarija

VŽ JAZZ SEZONA JESEN 2019

Zagreb Jazz Portrait

Čolić prošli je tjedan u Areni Varaždin najavio koncert

ema pravi spektakl Prati ga i odličan spot koji je spoj retro scenografije i zanimljivih kostima, a nastao je u režiji Aleksandra Kerekeša. Spot je snimljen po uzoru na američki film “Trumanov show.” Film govori o čovjeku kojemu je cijeli njegov život tajno emitiran na javnoj televiziji, no u spotu “Ono malo sreće” u pitanju je mlada djevojka čiji život i svaki njezin korak prate kamere. Tekst za pjesmu “Ono malo sreće” napisala je Antonija Šola koja je zajedno s Ivanom Zakom zaslužna i za glazbu, dok aranžman i produkciju potpisuje Nikša Bratoš. Zdravko Čolić najavio je trosatni koncert, bubnjare koji će svirati u pauzi, kao i plesače. Već sad zvuči kao da će ovo biti još jedan veliki spektakl Zdravka Čolića koje domaća publika čeka dugih deset godina. (dv)

Za poklonike jazz glazbe Hrvatska udruga glazbenika Varaždin organizira Gem Jazz Jam sezonu. Unutar serije jazz koncerata ovog petka, 25. listopada u goste stiže Zagreb Jazz Portrait, jedan od najdugovječnijih hrvatskih jazz sastava. Čine ga Mario Igrec (gitara), Saša Nestorović (sax), Borna Šercar (bubnjevi), Nenad Jura Vrandečić (kontrabas) i Hrvoje Galler (klavir). U pozivnici se ističe: -Nakon niza osvojenih

nagrada i priznanja, koncerata, nastupa snimanja, i to ne samo kao band, već i dugogodišnjih pojedinačnih angažmana članova kao solista, autora, aranžera, dirigenata, ali i ogromnog doprinosa u glazbenoj pedagogiji i prenošenju znanja na mlađe generacije glazbenika, dovoljno je samo nabrojiti imena njihova kao razlog zašto ne propustiti ovaj koncert. Početak je zakazan za 21 sat. (rr)

Predstava Filipa Šovagovića "Cigla" u režiji Krešimira Dolenčića stiže na Tribinu ČČ posljednjeg dana listopada. Dramaturgiju potpisuje Dubravko Mihanović, a uloge igraju Filip Križan, Ranko Zidarić, Tena Nemet Brankov, Ivana Bolanča, Enes Vejzović, Ivan Grčić i Đorđe Kukuljica. Predstava je premijerno izvedene 10. svibnja ove godine. U najavi predstavi CZK Čakovec ističe: "Ako je tijekom godina prepoznata kao jedna od najznačajnijih hrvatskih drama '90-ih, "Cigla", zanimljivo, nije nikada postavljena u Zagrebu iako je mjestom radnje, duhom i specifičnim humorom smještena na zagrebačku periferiju. Teatar u Frankopanskoj, na čijem je trenutnom repertoaru i Šovagovićeva hit-predstava "Tesla Anonimus", sada poseže za tim naslovom i to u režiji Krešimira Do-

lenčića. Pisac član našega glumačkog ansambla i redatelj koji je za ovo kazalište vezan mnogobrojnim svojim režijama, donose tako na pozornicu dramu o kojoj je Jurica Pavičić, uz sad već više od 20 godina staru splitsku praizvedbu, zapisao: "'Cigla je i generacijski komad. On neuvijeno, čak grubo govori o onome što se katkad naziva ratnom generacijom.", dok sam autor progovara jednim od svojih likova: "U godinama kada sam trebao postati gospodar svoga vremena, nevrijeme se nije smirilo danima. (...) Još prije odlaska na front tinjala je neka šansa za mene. Ali onda smo zalutali u minsko polje. I kad kažem živčani slom, u te dvije riječi nema ničega. To se jednostavno ne može opisati. Moj se ja tada potpuno pogubio u svim tim ja, ti, on, mi, vi, ovi, oni, njihovi, naši..." (rr)

ČAKOVEC

Industrial bar Metalac 22:00 Halloween party Fox Bar 22:00 Halloweenski Trash party

subota 2. studenoga ČAKOVEC

zgrada Scheier 18:00 Das Unbehagen, Bojan Koštić 20:00 Gušenje polikromije i Muzej lomova, Zagušljivi dim i Tina Čatlaić Centar za kulturu 16:00 EVEREST – MLADI JETI animirana obiteljska komična avantura sinkronizirana na hrvatski jezik 18:00 DOKTOR SLEEP Fantastika/Triler 20:30 TUSTA dokumentarni biografski film o životu Branka Črnca Tuste, f rontmana legendarnog punk-rock banda KUD Idijoti iz Pule

nedjelja 3. studenoga ČAKOVEC

Centar za kulturu 16:00 EVEREST – MLADI JETI animirana obiteljska komična avantura sinkronizirana na hrvatski jezik 18:00 TERMINATOR: MRAČNA SUDBINA akcija, avantura, SF 20:00 DOKTOR SLEEP fantastika/triler

nedjelja 10. studenoga ČAKOVEC

Centar za kulturu 20:00 Massimo - Vještina Boutique

subota 23. studenoga MURSKO SREDIŠĆE

15:00 Sedmo kolo “Rudar”

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

25. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura PREMIJERA filma Dnevnik Diane Budisavljević u Centru za kulturu Čakovec

Čakovčance dirnula priča o spašavanju djece iz logora Na premijerno prikazivanje filma koji je osvojio zlatnu arenu na Pulskom filmskom festivalu, došla je redateljica Dana Budisavljević i glumica Areta Ćurković Piše: Dora Vadlja Foto: Mario Golenko U sklopu Čakovec četvrtkom u Centru za kulturu premijerno je održan dokumentarno igrani film Dnevnik Diane Budisavljević. Na pozornici su se prije filma predstavile redateljica Dana Budisavljević i glumica Areta Ćurković koja je u filmu utjelovila medicinsku sestru Crvenog križa Dragicu Habazin. Dnevnik Diane Budisavljević apsolutni je pobjednik Pule, nagrađen je kao najbolji film na Pulskom filmskom festivalu, dobio je nagradu publike, te nagradu za najbolju režiju, montažu i glazbu. Snimljen je na osnovu dnevnika koji je vodila Diana Budisavljević, koju u filmu glumi Alma Prica. Uvjerena da njezin život nije vrijedniji od

života nedužno progonjenih, Diana Budisavljević s nekolicinom prijatelja pokreće riskantnu akciju kojom iz logora Nezavisne države Hrvatske spašava više od 10 000 djece. Austrijsko podrijetlo u jednom trenutku išlo joj je u prilog, no u povijesnim previranjima ono postaje teretom zbog kojeg je jedna od najvećih humanitarnih priča Drugog svjetskog rata ostala neispričana. Iza pozadine ovog filma stoji desetljetno povijesno istraživanje redateljice Dane Budisavljević i brojnih ljudi koji su pridonijeli da bude zasnovan na što više dokumentarističkog sadržaja. Čakovečka publika vrlo je emotivno reagirala na film, te je na njih ostavio jak dojam. Dana se na kraju filma vratila na pozornicu kako bi odgovarala na pitanje pu-

blike. Za pitanja su se javile Tija Mance i Danijela Vadlja. Čakovčanku Tiju je zanimalo je li se Dana susrela s kakvim političkim problemima zbog tematike filma tijekom snimanja, kao i nakon prikazivanja. Odgovorila je kako je jedino bio problem snimati u Lobor gradu današnjem Domu za odrasle osobe, te su bila potrebna brojna odobrenja koja su na kraju uspjeli dobiti. Danijelu Vadlja je zanimalo što se kasnije događalo sa spašenom djecom. Dana je odgovorila kako je to već posebna tema o kojoj bi se mogao snimiti i drugi film, jer su sva ta djeca bila smještena u razne Domove, te ih je mnogo bilo posvojeno u zagrebačke obitelji, te u okolici. Nakon silaska s pozornice ljudi su Dani osobno prilazili, te čestitali i zahvalili na filmu.

Prije prikazivanja filma redateljica Dana fotografirala se s publikom

Nagrađeni folkloraši na pozornici Centra za kulturu

26. SUSRET hrvatskih folklornih ansambala u Centru za kulturu Čakovec

Varaždinskom folklornom ansamblu prva nagrada Hrvatskog sabora kulture Nastupilo je oko 380 folkloraša unutar deset hrvatskih ansambla i skupina, te gostiju iz Slovenije i Bosne i Hercegovine U organizaciji Hrvatskog sabora kulture i uz materijalnu potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske Međimurske županije i Grada Čakovca u Centru za kulturu u Čakovcu održan je prvi dio 26. susreta hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina. U realiza-

ciji Susreta neizostavni dio dala je i Zajednica HKUU Međimurske županije, suorganizatori Hrvatsko društvo skladatelja – ZAMP i KUU Seljačka sloga iz Nedelišća. Na susretu je nastupilo oko 380 folkloraša unutar deset hrvatskih ansambla i skupina, te gostiju iz Slove-

nije i Bosne i Hercegovine. Program je svečano otvorila dječja skupina KUD-a Klas iz Podsuseda kraj Zagreba kao treće nagrađena skupina 16. Festivala dječjeg folklora Kutina u starijoj kategoriji. Sudionici dijela 25. susreta, kategorija koreografiranog folklora u Čakovcu bili

su HFD Jadro Solin, KUD Belica, KUD Delovi, Varaždinski folklorni ansambl, Društvo za očuvanje i promicanje kulturne tradicijske baštine Etno Siscia Sisak, KUD Tena Đakovo, GKUD Požega, KUD Nova zora Donja Lomnica, FA Matija Gubec Karlovac, KUD Metković te gosti FS

Klas Horjul i HKUD Hercegovac Široki Brijeg. Po završenom koncertima, tročlano stručno povjerenstvo u sastavu dr. sc. Stjepan Sremac, Ivančica Ivkanec, muzejska savjetnica i Petar Varga prof. održalo je okrugli stol sa sudionicima i proglasilo najuspješnije.

Prva nagrada Hrvatskog sabora kulture otišla je Varaždinskom folklornom ansamblu, druga nagrada HSK pripala je FA Matija Gubec iz Karlovca i KUD-u Tena Đakovo, dok je treće mjesto pripalo KUD-u Metković. (dv)

25. listopada 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena

MAGDA PILJUŠIĆ iz Pribislavca glavno lice spota RetrOpatija

Magda u spotu prolazi kroz modna i stilska razdoblja 20. stoljeća

Zaljubila sam se u stil 50-tih Snimanje je trajalo tjedan dana po cijeli dan, što je uključilo pripremu, frizuru, šminkanje, a onda tek snimanje. Snimalo se na raznim mjestima Opatije, u stilu 20-tih do 90-tih prošlog stoljeća Piše: Dora Vadlja Foto: Privatna arhiva

eđimurska manekenka 22-godišnja Magda Piljušić iz Pribislavca, studentica ekonomije u Rijeci odlično se snašla u novom spotu pod nazivom RetrOPatija- Musical Time Machine. Radi se glazbenom vremeplovu u kojem se spajaju lepršavi swing, razigrani rockabilly, čvrsti rokerski rifovi, neobuzdane jazz impro-

vizacije i električni ritmovi diska stvarajući vrhunsku zabavu posvećenu ključnim dekadama i glazbenim stilovima prošlog stoljeća. Ovaj retro festival okuplja vrhunske domaće i strane glazbenike, pin-up djevojke, plesače, žonglere i ulične svirače, šminkere i frizere, stare Vespe i Tomosove modele, „fićeke“ i oldtimere. Promotivni video nastao je u suradnji Visit Opatija, pod produkcijskom palicom riječ-

Muzej Croata insulanus Grada Preloga

kog brenda Lumiere Production, na čelu s Mateom Jurčićem kao snimateljem i Artemom Dushkinom kao redateljem. Uz dizajnerice i stilistice Eni Slosar, za frizuru je zaslužna Tereza Kolaj, a za make up Daniel Domika. - Do suradnje je došlo jer smo Mateo i ja prepoznali profesionalizam jedno u drugom i mogućnost suradnje na projektima. Upravo je on značajan jer je nešto skroz drugačije od običnog eventa. To je

mjesto gdje se spajaju kultura, ljepote Opatije, prošlost, glazba, moda, sve što je obilježilo svaku dekadu prošlog stoljeća, rekla je Magda. Snimanje je trajalo tjedan dana, gotovo cijeli dan, što je uključilo pripremu, frizuru, šminkanje, a onda tek snimanje. Snimalo se na raznim mjestima Opatije, od 20-tih do 90-tih stilova prošlog stoljeća. Glavno lice spota je upravo naša prekrasna Magda koja nas provodi kroz različite sti-

love prošlog stoljeća, od 20 do 90-tih godina. Uz fakultetske obaveze, gradi karijeru modela, radi u dizajnerskom butiku ELFS, te volontira u najvećoj međunarodnoj organizaciji mladih AIESEC. Za sebe kaže da je na sve strane, ali ništa joj nije problem jer radi ono što voli. Teško joj je odrediti točan početak karijere u svijetu modelinga, ali traje otprilike pet godine. - Najdraže mi je bilo snimati u ulozi 50-tih godina, jer

sam imala prekrasan outfit i jednostavno sam se zaljubila u taj stil. Smatram da je svatko od nas rođen u određenom dobu koje nosi svoje ljepote. Svatko je kreator svoje sreće, tako da nije važno u kojem se dobu živi, već kako, poručila je manekenka. Magda je trenutno u sezoni revija, tako da je fokusirana na to. Nedavno je nosila ELFS reviju, a slijedi ih još nekoliko. Svi njihovi radovi i budući izazovi mogu se pratiti na društvenim mrežama.

Kipar Nenad Opačić: Svijet je priređen za nadolazećeg kiborga U petak, 18. listopada 2019. godine, otvorena je u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga izložba skulptura Nenada Opačića. Izložba skulptura istaknutog hrvatskog umjetnika Nenada Opačića organizirana je u suradnji Muzeja Međimurja Čakovec, Gradskog muzeja Varaždin i Muzeja Croata insulanus Grada Preloga, povodom obilježavanja 55 godina od prve samostalne izložbe održane 1964. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu te 70 godina života autora. Opačić je vezan uz Prelog, prošle godine otvorena je

skulptura Nenada Opačića pod nazivom Komet u dvorištu tvrtke Komet u Prelogu. O izložbi je govorio likovni kritičar Milan Bešlić, koji je rekao da i u svom recentnom ciklusu (posebice u onome naslovljenom Kiborg) Opačić nastavlja problematizirati istu egzistencijalističku temu kojom se bavi već dugi niz godina. Ne slučajno, kao odraz vremena, Opačić stvara u suvremenim materijalima kao što je čelik koji sublimira njegovu opsjednutost temom destrukcije humanosti u svijetu koji postaje jednoličan, siv, ponavljajući, pri-

ređen za nadolazećeg kiborga, spoja čovjeka i stroja. Opačić u svojem filozofskom fokusu ponavlja pitanje destrukcije čovječnosti i humanosti te je na tragu egzistencijalista. Ipak, njegove skulpture odaju da on želi više od čovjeka i više od stroja jer ih ljepota duha nadilazi. a time i nada. O suradnji s muzejima iz Čakovca i Varaždina govorila je kustosica Muzeja Croata insulanus Iva Kožnjak, a predstavio se i autor Nenad Opačić te Krunoslav Lajtman na gitari i Martina Sabljak na violini. (J. Š., foto: VIPRO)

Nenad Opačić, slikar i kipar (r. 1949., Varaždin), diplomirao je 1972. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Raula Goldonija. Profesori su mu bili Ljubo Ivančić, Ferdinand Kulmer, Ivo Šebalj, Matko Peić i drugi. Od 1972. do 1975. bio je suradnik u majstorskoj radionici prof. Krste Hegedušića. Ostvario je više od 80 samostalnih i sudjelovao na više od 200 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Radi kao samostalni umjetnik, aktivan je na hrvatskoj kulturnoj sceni te je dobitnik brojnih nagrada i priznanja. Godine 2009. o njegovu stvaralaštvu objavljena je monografija autora Zdenka Rusa i Đuke Opačića.

media

25. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.) Pripadnici ovog znaka trebali bi ići u smjeru svojih vizija. Samo tako će stići tamo gdje žele. U romantičnim odnosima brzoplete reakcije će biti vrlo moguće. Pokušajte imati dovoljno razumijevanja kako bi kontrolirali svoje ponašanje, pa bi uz ovakav pristup mogli imati solidan ljubavni tjedan. Nekima će ipak sve biti naporno, pa se savjetuje usporavanje u mogućim udvaranjima.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Početkom tjedna će se u vama smjenjivati ljubaznosti i borbenost jer će i situacije u poslovnoj domeni biti promjenjive. Jedan dan ćete biti svima na usluzi, a drugi previše svadljivi i pravi pokretač polemika. Bit će naporno i dinamično. Mnogi će osmišljavati nove načine zabave, a voljena osoba će jednog trena biti oduševljena, a u drugom zbunjena.

MALIŠANI vrtića Pčelice iz Ivanovca osvojili Mohokos u gornjem Međimurju BIK (21.4. - 20.5.) Sve što trebate odraditi i završiti do listopada, odradit ćete odlično ako se radi o operativnoj strani posla. Pokušate li preskočiti pokoju stepenicu, mogući su zastoji. Ako ćete u svom privatnom životu primijeniti stav da se malim koracima može stići dovoljno daleko kao i velikim, uspjet ćete u većini stvari koje priželjkujete. Nemojte partnera mučiti ljubomorom. Zdravi ste.

RAK (22.6. - 22.7.) Bavit ćete se s više stvari odjednom i biti ćete u tome natprosječno uspješni. Konkretni poslovi koji se tiču neke proizvodnje jačaju. Istovremeno ćete se baviti i mlađim osobama koje ćete uvoditi u posao što će vas dodatno motivirati. Trebat će vam utočište od ljubavne pustinje kojom se krećete, pa će ga mnogi potražiti u igrama ili snovima.

LAV (23.7. - 23.8.) Izazovi koje priželjkujete biti će povezani s borbom ili razgovorima. Tu ćete morati uložiti malo više napora. Kreativnosti na poslu također neće nedostajati. Ovih ćete dana imati priliku osjetiti što znači izreka da je ljubav uvijek jača od mržnje te da u konačnici uvijek pobjeđuje. Odolite iskušenju svađa. Budite pozitivni fokusirani na ljubav.

DJEVICA (24.8. - 23.9.) Proširit ćete mrežu suradnika, otvoriti nove teme i mogućnosti. Pred vama su obećavajući dani i iskoristite ih najbolje što znate. Oni koji su u vezi nastavit će razvijati svoj odnos s voljenom osobom putem razgovora, razumijevanja i iskrenosti. Bit će to lijepo vrijeme za oboje. Oni koji su sami, postat će otvoreniji za osobe suprotnog spola. Gimnastika, plivanje i slična rekreacija su i više nego dobrodošle.

VAGA (24.9. - 23.10.) Ovih dana najbolje će vam ići teme povezane s komunikacijama, širenje poslovnih kontakata ili kraća putovanja. Novčana pitanja već ste riješili, ali bi vam energiju mogli uzimati zaostali poslovi ili greške drugih poslovnih suradnika. U ljubavi ste zacrtali svoj osobni put od kojeg ne odustajete. Želite sigurnost, ali povremene provokacije će vas zbunjivati.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.) U poslu ćete vješto koristiti svoj šarm i ostvariti zavidna postignuća povezana s razmjenom ideja, putovanjem ili stjecanjem novih poslovnih vještina. Bit ćete otvoreni za suradnju. Originalno ćete riješiti jednu financijsku zagonetku. Većina pripadnika ovog znaka uživati će i biti sretna u svojoj ljubavnoj priči. Kao da će zapuhati dobar vjetar u leđa kad se radi o vašem privatnom životu.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Početkom tjedna nećete biti previše motivirani za realizaciju poslovnih projekata, ali ćete krajem tjedna ipak shvatiti da je potrebno komunicirati i završiti mnogo stvari. Poslovi koje uobičajeno radite ići će vam od ruke. Ali će vam ipak trebati podosta vremena da se pokrenete. U ljubavi ćete doživjeti pravi procvat. Manje jedite, više se krećite.

JARAC (22.12. - 20.1.) Vaša energija u poslovnom okruženju biti će velika i zarazna za sve koji s vama surađuju. Imat ćete volje i motiv ukazati svima kojim putem trebaju ići ili da ih jednostavno izvedete na smjer koji će svima donijeti financijski boljitak. Iz dana u dan biti ćete sve smireniji, sretniji i zahvalni što vam je u ljubavnom životu ipak krenulo na bolje. Kad osjetite napetost, usporite.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) U danima koji dolaze moguće je da će vam nadređeni postaviti nove zahtjeve, koji će biti nerealni. Trebat će vam mudrosti i takta da objasnite što se može, a što se ne može učiniti. U tome će vam najviše pomoći vaše stručno znanje. Svoj ljubavni život razvijat ćete i dalje na skladan način. Mnogi će se s nostalgijom prisjetiti djetinjstva. Dobrog ste raspoloženja.

RIBE (20.2. - 20.3.) Ovih dana jednostavno radite, jer kao što izreka kaže “u radu je spas”. U ljubavi većina pripadnika ovog znaka pozivati će se na osjećaj slobode i tako kompenzirati ljubavnu sušu koju trenutno žive. Ako ste u duljoj vezi, budite pažljivi i strpljivi s partnerom. Kasnije će se sav vaš trud isplatiti. Ne konzumirajte žestoka pića. Slobodno vrijeme koristite za hobi aktivnosti.

Štamprleki u osvajanju međimurskog Mohokosa

Od malena uče čari planinarenja Djeca iz Dječjeg vrtića Cvrčak PO Pčelice iz Ivanovca najmlađi su članovi Lončeka pod nazivom Štamprleki. Djeca su zajedno sa svojim odgojiteljima, roditeljima, braćom i sestrama u vodstvu planinarskih vodiča PD Bundek - podružnica Lončeki doživjela čari jeseni na međimurskim bregima. Planinar Bojan Barić u vrtiću je upoznao djecu s potrebnom opremom za planinarenje. Sa znanjem kako se ponašati na planinarenju, koja je oprema potrebna i mišlju "Ne bacaj smeće, ostavi cvijeće" krenuli su u osvajanje Mohokosa. Tijekom planinarenja djeca su upoznavala boje, zvukove i mirise jeseni, razvijala perceptivni sustav, koordinaciju cijelog tijela i propriocepciju. Mališani su spoznali kako provedeno vrijeme u prirodi može biti zabavno i poučno. (dv)

Među zainteresiranima su i oni najmanji

KAVANA COBRA u Podturnu organizira turnir u Beli

Donacije za djecu s posebnim potrebama K avana Cobra u Podturnu organizira humanitarni turnir u kartanju Bele. Kotizacija je 100 kuna, koja uključuje besplatan bograč za kar-

taše. Turnir će se održati 25. listopada u 18 sati. Sva prikupljena sredstva donirat će se djeci s posebnim potrebama na blagdan Svetog Nikole Udruzi sa-

vjetovališta Uz tebe sam. Ovo je prvi humanitarni event takve vrste, a sve za djecu kojoj je pomoć najpotrebnija. (dv)

Vjencanje za pamćenje POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

ČUVARICA TRADICIJE LJUBICA KOLARIĆ IZ PODTURNA

Kupovanje jabuke je običaj koji se i danas čuva

SAVJETI ORGANIZATORA VJENČANJA

Kako preživjeti vjenčanje

MELANIJA I BOJAN BACINGER IZ NEDELIŠĆA

BISERA I DANIJEL ZADRAVEC IZ ČAKOVCA

MELANIE I MIHAEL KELNERIĆ IZ ŠTRIGOVE

KAKO JE VJENČANJE IZGLEDALO PRIJE 50 GODINA

Vjenčanje iz snova na Mauricijusu

Rovinj i zalazak sunca za savršenu uspomenu s vjenčanja

Brak je kula koja se gradi svaki dan

Već prije prve bračne noći mladenki rubac na glavu

Vjencanje za pamćenje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

EGZOTIČNO VJENČANJE MELANIJE I BOJANA BACINGERA NA MAURICIJUSU

Rekli da jedan drugome na plaži s tirkiznim morem!

ijesak pod nogama, tirkizno more i palmine grane. Zvuči kao slika idealnog godišnjeg odmora, ali i kao vjenčanje iz snova kojeg smo gledali samo na filmovima. Upravo u takvom ambijentu vjenčali su se Melanija i Bojan Bacinger iz Nedelišća. Umjesto klasične svadbe, odabrali su ovu prethodnu opisanu pozornicu na Mauricijusu u istočnoj Africi za svoj najposebniji dan u životu. Melanija je po zanimanju profesorica biologije i kemije, a trenutno radi u dvije Osnovne škole - Petrijanec i Šemovec u kojima predaje biologiju. U slobodno vrijeme bavi se fotografijom, obradom slika i igranjem svojim psom labradorom. Njezin odabranik Bojan Bacinger je po zanimanju odvjetnik i trenutno radi u odvjetničkom društvu u Varaždinu. U slobodno vrijeme rekraativno se bavi nogometom te oboje vole putovati.

Nakon vjenčanja slijedio je obred pranja nogu na prekrasnoj pješčanoj plaži

U pozadini je svirala glazba koju su sami pripremili ranije, a na hotelskoj plaži ispod izrađene pergole od bambusa, ukrašene cvijećem, čekali su ih kumovi i matičar. Na plaži su se nalazili i ostali zaposlenici hotela i znatiželjni gosti koji su ih bodrili, pljeskali i na kraju obreda čestitali

UMJESTO ZARUČNIČKOG PRSTENA, KARTA ZA VJENČANJE NA MAURICIJUSU U ljubavnoj su vezi od srednje škole, preko 16 godina. Zaruke u klasičnom smislu zapravo nisu imali. Zadnjeg dana u siječnju Melanija slavi rođendan, a Bojan joj je poklonio ključić. Rekao joj je da on otvara nešto, ali da će za otvaranje još morati malo pričekati. Za dva tjedna, na Valentinovo, Bojan joj je poklonio drvenu kutijicu na kojoj je pisalo Finally. Umjesto zaručničkog prstena, u njoj je stajala kartica s natpisom Vjenčanje na Mauricijusu. - Zaprosio me na Valentinovo 2017. godine i u sebi sam mislila: "O Bože, nije valjda, klišej, pa nije valjda takav!" Iznenadio me nečim posve drugačijim. U kutijici

Među palmama zabilježili najradosniji trenutak u životu

Bojan i Melanija s kumovima, recepcionarkom Christelle i zabavljačom hotela Alviniom se nalazilo nekoliko kartica s detaljima za vjenčanje na Mauricijusu. Bojan je sve organizirao. Vjenčanje je bilo za dva mjeseca, 22. travnja, ispričala nam je Melanija. Vjenčanje na dalekom otoku bila je Melanijina želja još od djetinjstva. Kao mala uvijek je gledala filmove i serije s morem i plažama, a Bojan je uvijek pozorno slušao kad je pričala o tome. Sama pomisao da će putovati na Mauricijus, slike tirkiznog mora i beskrajnih pješčanih plaža već su u njima budile znatiželju i radost. - Pomisao da ćemo se tamo vjenčati, stvarno je djelovala kao san. Zapravo, putovanje na Mauricijus bilo

25. listopada 2019.

je naše prvo, duže putovanje i prvo putovanje avionom uopće, dodala je Melanija.

OBRED ISPOD PERGOLE OD BAMBUSA

U organizaciji vjenčanja Bojanu je pomogla jedna slovenska agencija koja se bavi takvim aranžmanima. Pri dolasku u hotel na Mauricijusu pričekala ih je koordinatorica vjenčanja s kojom su se već i ranije čuli kako bi prošli sve konačne detalje oko samog vjenčanja, a zatim su obišli njihov lokalni matični ured i ured državne uprave. Ljudi u tim institucijama su bili iznimno srdačni

i susretljivi, čak ih je i matičar pozdravio na hrvatskom jeziku. Nakon što su pripremili papire, odabrali su lokaciju ceremonije na plaži, opuštali se u hotelu i upoznavali nove ljude. - Na sam dan vjenčanja ležerno smo se opuštali na bazenu hotela i plaži, a nakon toga krenuli spremati za "Big day". Sat vremena prije obreda u sobu je došao fotograf kojeg smo ranije angažirali i naša koordinatorica vjenčanja s upitom imamo li kumove, tj. jesu li su s nama ili da ona odabere nekoga, prepričao nam je Bojan. Nakon toga su je upitali mogu li oni sami izabrati kumove, s obzirom da su se u ta

dva dana jako sprijateljili s dvoje zaposlenika u hotelu recepcionarkom Christelle i zabavljačom hotela Alvinio. Koordinatorica je provjerila jesu li su slobodni i potvrdila da su oni za. Zatim su krenuli kroz hotel prema plaži, u pozadini je svirala glazba koju su sami pripremili ranije, a na hotelskoj plaži ispod izrađene pergole od bambusa, okrašene cvijećem, čekali su ih kumovi i matičar. Na plaži su se nalazili i ostali zaposlenici hotela i znatiželjni gosti koji su in bodrili, pljeskali i na kraju čestitali. Nakon ceremonije u hotelu otišli su napraviti nekoliko fotografija na lokalnu plažu te se vratili u hotel na večeru na plaži. Nakon večere, hotel im je pripremio veliku svadbenu tortu koju su podijelili sa svim gostima i zaposlenicima. Tako se jedenje torte pretvorilo u pravi mali party sa živom glazbom i našim "gostima" koji je potrajao dugo u noć. - Još uvijek pamtim svaku sekundu tog dana i vjerujem da ću ga pamtiti do kraja života. Sad kad smo obavili i svadbu u Hrvatskoj, ali i kad vidim svoje frendice što sve preživljavaju tjedan, dva ranije i posebno na taj dan, mogu reći da je ovo bio najležerniji i najmanje stresan dan. Doslovno je taj dan bio baš za nas, onako kako bi to trebalo biti, zaključio je mladi bračni par. (Sanja Heric, Foto: Privatna arhiva)

25. listopada 2019.

Vjencanje za pamćenje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MELANIE I MIHAEL KELNARIĆ odabrali istarski gradić za svadbenu fotku

ŠČAVNIČAR PHOTOGRAPHY

Vaše ideje pretvaramo u trajnu i bajkovitu uspomenu

Istarski gradić upotpunio je do savršenstva vjenčanu fotku mladog bračnog para Kelnarić

Rovinj i zalazak sunca za savrsenu uspomenu s vjencanja

- Jako volimo more i odmah smo rekli da se želimo za vjenčanje slikati negdje na moru. Odluka je pala na Rovinj s ciljem da bude malo drugačije, ispričao nam je mladi, bračni par iz Štrigove

vadbena fotografija trajna je uspomena na vjenčanje i svaki par želi da ona bude perfektna. Umjesto da se fotografiraju na poznatim lokacijama u Međimurju, kao što je Mađerkin breg ili Mlin na Muri u Žabniku, sve više mladenaca odlučuje zabilježit taj trenutak na lokacijama izvan Međimurja. U posljednje vrijeme jako su popularne planine Kalnik i Ravna Gora, ali i morski gradići poput pitoresktnog Rovinja ili pješćanog Paga.

GRADIĆ S DUŠOM ZA POSEBNE TRENUTKE

Upravo je Rovinj za fotografiranje svoje svadbene fotke odabrao mladi par iz

Štrigove. Melanie i Mihael Kelnarić zaručili su se na Badnjak 2017. godine, a vjenčali su se u srpnju ove godine u Štrigovi. Kako njihova vjenčana fotka ne bi bila nalik na sve ostale, odabrali su za lokaciju ovaj mali, istarski gradić s dušom i posebnom atmosferom. - Prije tri godine kad sam bila trudna otišli smo na nekoliko dana u Rovinj. Makar smo bili tamo po zimi, grad nam se jako dopao. Jako volimo more i odmah smo rekli da se želimo za vjenčanje slikati negdje na moru. Odluka je pala na Rovinj s ciljem da bude malo drugačije, ispričao nam je mladi, bračni par iz Štrigove. Fotografiranje svadbene fotke odigralo se u jednom danu te je bilo dosta naporno.

ažu da žene svoje vjenčanje počinju planirati već u vrtiću. U svojim mislima premeću sve do najsitnijeg detalja, počevši od nezaobilazne vjenčanice do sasvim minijaturnih stvari kao što su reveri ili latice cvijeća koje će biti posute na putu do oltara. Odrastajući, ti se planovi samo proširuju, od latica nastaju buketi, od svjećica vatrometi, a od dječje igre ozbiljno planiranje najvažnijeg dana u životu svake mladenke, a tako i uzbuđenog mladenca koji možda i ne sluti koliko truda, vremena, znoja i ponekad suza treba uložiti u organiziranje dana iz snova, dana koji će dvoje ljudi pamtiti zauvijek kao početak svog zajedničkog života, početak samo njihove bajke.

OD ORGANIZACIJE DO REALIZACIJE

Oboje vole more pa su dodali morskog štiha na svoju svadbenu fotku U jednom danu putovali su iz Štrigove u Rovinju i natrag, no uz dobru organizaciju sve su uspjeli napraviti, od šminke do odjeće. Sve je do posljednjeg detalja uz pomoć

fotografa Mateja Ščavničara bilo isplanirano i konačno spremno kako bi uz zalazak sunca napravili svoje idealne vjenčane fotke. (Sanja Heric, Foto: Matej Ščavničar)

A kako najbolje zabilježiti trenutke poput vjenčanja? Iako nesumnjivo uspomene ostaju u našim mislima, najlakše ih je pregledavati zabilježene okom fotografa, odnosno fotoaparata. Pogled, osmijeh, poljubac, zraka sunca koja pada na mladence ili oblak u obliku srca na vedrom nebu najljepši su trenuci ulovljeni i zaustavljeni na fotografiji. U planiranju vjenčanja, odnosno svadbe najvažnije je pronaći ljude koji će svojom stručnošću svaku zamisao provesti u djelo. Pod tim geslom djeluje i Ščavničar photography. Njihova je misao vodilja: „ S vama od organizacije do realizacije“. Ščavničar photography okuplja desetak mladih ljudi koji čini sve u njihovoj moći da vaš dan vjenčanja bude bajka. Nude uslugu fotografiranja, snimanja, izrade pozivnica, zahvalnica i revera, usluge dekoracije restorana, rasvjete i svega drugoga što je potrebno za dan vjenčanja. Osim vjenčanja, u ponudi se nalazi

fotografiranje raznih svečanosti i svega što vam je u životu važno. Razgovarali smo s Matejem Ščavničarom, idejnim pokretačem te glavnom i odgovornom osobom u Ščavničar photography.

FOTOGRAFIRANJE VJENČANJA

Već od malih nogu postojala je neka zanimacija za fotografiranjem, želja za bilježavanjem lijepih trenutaka. I tako sam počeo. Isprve sam fotografirao, ako se to tako može nazvati, onim jednokratnim fotoaparatom kod kojeg ne znaš kakve su fotografije dok ih ne razviješ. Zamislite nešto takvo u današnje vrijeme. A sjećam se i da su moji roditelji imali fotoaparat koji je odmah izrađivao fotografije, ali bio je obiteljsko blago i nisam ga smio koristiti. Ne znam zapravo trenutak u kojem se dogodila ta ljubav prema fotografiranju, ali jednostavno dogodila se i od tada samo raste i razvija se. Svakim mladencima pristupam individualno i nikako ne želim taj posao raditi rutinski. Zapravo, kad razmislim, nije to posao. Nekako, ljudi većinom na posao odlaze mrzovoljni i jedva čekaju kraj radnog vremena. Naprotiv, ja uživam u fotografiranju i svaka nova svadba, novi je izazov za mene. Volim s mladencima ostvariti prijateljski odnos, volim kad mi se otvore, kad preda mnom nemaju zadrški, kad se zezamo i smijemo, čak i kad se znaju posvađati zbog nervoze i treme pred vjenčanje. Sve je to čar mog „posla“. Koliko god fotografiranja sam do sad odradio, na svakom novom nešto me iznenadi i očara. I zato volim da me mladenci gledaju kao prijatelja, kao nekog pred kime se ne moraju suzdržavati i mogu mi povjeriti zabilježavanje lijepih trenutaka na njihov najvažniji dan.

Vjencanje za pamćenje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BUTIK LORELLA U ČAKOVCU

25. listopada 2019.

ž 56 Haljine za hižne mamice do velicine B utik Lorella u čakovečkom Konzumu u Zagrebačkoj ulici već je dobro poznata destinacija kupujete li svečanu haljinu za sve prigode, ili pak haljinu i modne kombinacije za poslovne i dnevne prilike. Posebno ističu kolekciju svečanih haljina za svadbe, rođendane, obljetnice i ostale svečanosti, i u svim veličinama, a osobito onim većim. Tu se mogu naći haljine za hižne mamice, ugodnih i kvalitetnih materijala te savršenih krojeva. Kako je hižna mamica najvažnija osoba i stalno mora biti u pokretu, važno je da njezina haljina bude udobna i upečatljiva, ali prije svega ukusna i odmjerena. Elegantne i profinjene haljine kupite u Lorelli u centru u Zagrebačkoj ulici, a modeli veličine do broja 56 godit će svakoj figuri.

Možete ih nazvati na broj 040/633-083, ljubazne prodavačice rado će vam pomoći pri odabiru!

Svadbene svečanosti u Hotelu Park PREPUSTITE NAM BRIGU O GOSTIMA

Opcije specifičnih menija za svakog gosta; standardni, vegetarijanski, veganski, bezglutenski... Apartman za mladence gratis / Popularne cijene za smještaj gostiju T: +385 40 311 255 / www.hotelpark.hr

25. listopada 2019.

Vjencanje za pamćenje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MARTINA STRAHIJA, ORGANIZATORICA VJENČANJA I VLASNICA STUDIA MARRTINEZ SAVJETUJE

ao da nije dovoljno što na popisu stvari vezanih uz organizaciju vjenčanja ima milijun i nešto detalja na koje treba misliti, mladenke uglavnom zaborave one... najbanalnije. Kao organizatorica, sastavila sam popis 10 stvari koje se redovito zaboravljaju, a ne bi smjele. Nemojte poslije svadbe reći da vam nisam rekla.

HRANA

Većina mladenki zaboravi jesti prije svadbe. Nakon ranog buđenja, make-up tretmana, slijedi prijem gostiju, zakuska (kada su mladenke pod pritiskom svih oko sebe, pa obično preskaču i taj prvi zalogaj), ceremonija vjenčanja, slijedi zdravica, prvi ples, pa ako imate sreće, tek u večernjim satima prava hrana. Vjerojatno i nekoliko dana prije mladenke ne jedu onako kako bi mama i/ili baka to voljela. A do večere, uz prazan želudac, abnormalnog adrenalina i podosta stresa, imate savršen recept za, blago rečeno nervozu. Ili nešto gore. Uglavnom, buduće mladenke, ujutro se ne izlazi iz kuće bez doručka i pojedite barem neko voće prije vjenčanja. To će učiniti čudo od vas, ali iza one oko vas.

DISATI

Ne znam jeste li ikada probali, ali disanje stvarno pomaže. Pogotovo na dan vašeg vjenčanja. Od navale emocija, silne sreće i uzbuđenja jako je lako zaboraviti disati, a time se automatski osjećate nervozno zbog nedostatka kisika u krvi. Kad imate osjećaj da nešto ne ide po planu, da mama govori ono što ne bi trebala, da vas stalno netko navlači za "rukav", da je tetak previše popio, duboko udahnite. I brojite u sebi. Ponovite duboki udah i izdah nekoliko puta. I nasmijte se. To sve što se događa, mora biti baš tako.

ISKLJUČITI MOBITEL

Ne biste vjerovali, ali u mnogo slučajeva dobro poznati zvuk mobitela usred ceremonije vjenčanja dolazi baš od mladenaca. Koji su u većini slučajeva kod nekoga (mame/tate) ko mora preuzeti krivnju. Svi poprijeko gledaju, dok se osoba koja samo čuva mobitel smješka i, po tko zna koji put pokušava stišati zvuk. I tako nekoliko puta, dok se torbica ne preda nekome drugo-

važnih savjeta za dan vjencanja me da preuzme krivnju. Zato, drage buduće mladenke, poštedite i osobu od povjerenja i sebe i sve oko sebe i isključite zvuk mobitela.

ISPROBATI SVADBENU TORTU

Uf kako će tek biti fina nakon svadbene dijete! I niste bez veze provele dane na Pinterestu kako biste našle savršenu tortu baš za vaše vjenčanje i odabrale okuse koji vama odgovaraju. Kad je naručujete, isprobajte da! Uvijek postoji onaj efekt, ali nije baš.... A kad je narežete na svadbi, pojedite je... zaslužili ste!

BUKET

Kada čekamo mladenku ispred mladoženje u restoranu, ili ispred crkve, kako bi krenula do budućeg muža, redovito se netko vraća po buket. Zadužite kumu za to. Tu je da vam bude pri ruci i da vas podsjeti na stvari koje lako zaboravite kad ste mladenka. Neka joj jedna od stvari koje ne smije zaboraviti bude vaš buket.

OTIĆI NA WC PRIJE CEREMONIJE VJENČANJA Realno, od trenutka kada krenete do kraja ceremonije može proći i 2 do 3 sata, uzmimo u obzir i čestitanje. Ne zaboravimo da ste vi, kuma i prijateljice popile koju čašu tijekom oblačenja i priprema, pa onda vodu za ne dehidrirate i eto recept za katastrofu. Mislim da ne moram govoriti o tome da smo se svi našli u situaciji kada moramo na WC kada to stvarno ne možemo. Zato, neka zadnja stvar koju ćete napraviti prije izlaska iz kuće (ili prostora di se spremate) bude odlazak na WC, Osim toga, taman imate par sekundi da usput osvježite parfem i sjajilo prije izlaska.

5 MINUTA NASAMO S NOVOPEČENIM MUŽEM

Da, došao je dan koji ste planirali toliko dugo i još dulje očekivali. To je vaš dan, ali i dan koji slavite s najdražima. Onaj najdraži je pokraj vas, dan tako brzo prolazi a da niste izmijenili ni tri poštene riječi jer se sve vrti oko vas i svi žele razgovarati s vama, fotografirati vas, reći vam još samo nešto... Na-

đite vremena i provedite barem 5 minuta nasamo sa svojim mužem. Zauvijek ćete ih se sjećati. Tih 5 minuta.

RODITELJI

Kako je to veliki dan za njih! Otac će vas odvesti do oltara, a majka biti najponosnija na svijetu. Ne zaboravite im posvetiti nekoliko minuta i dati im do znanja koliko ih volite i cijenite što su uz vas u tim predivnim trenucima.

VRIJEME ZA SEBE

Od sutra ste par i puno ćete toga raditi zajedno. I danas je dan za vas dvoje. Ali, ne zaboraviti uzeti nekoliko minuta za sebe, duboko udahnite i podsjetite se kako je sve počelo, zašto ste se zaljubili u čovjeka za kojeg ćete se za nekoliko sati udati te koliko ste uživali u organizaciji vjenčanja i svim detaljima koji će danas doći do izražaja. Preporučam da taj mali ritual bude ujutro, dok još nije kaos na sve strane te nisu počeli dolaziti prijatelji i rođaci. Osobno sam, kada sam se probudila, skuhala kavu i uživala u tišini razmišljajući kako će sve živnuti za nekoliko minuta te zamišljala svaki trenutak tog dana.

To mi je bio najdraži trenutak jer mi je dao savršene temelje za sve što je uslijedilo...

UŽIVATI

Znam, totalni klišej. Ali... kad je tako, vjerujte mi, dan prođe prebrzo. I sve je odjednom gotovo. A vi biste sada sve ispočetka jer se pola toga ne sjećate zbog adrenalina i uzbuđenja i sve je proletjelo u dahu. Stoga, uživajte i smijte se. Glasno. Ne zaboravite da je ovo vjerojatno zadnji put u životu da imate svoje najdraže oko sebe i da su oni ovdje baš zbog vas. Neprocjenjivo, zar ne? Ne zaboravite uživati jer bi vam poslije moglo biti žao, vjerujte. Baš vas briga na taj dan jel su salvete nijansu presvijetle ili pretamne. Vidjela sam to toliko puta. A vrijeme ne možemo vratiti. To je taj jedan dan. Vaš dan. (Tekst i foto: Studio MaRRtinez)

Vjencanje za pamćenje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SREBRNI PIR

25. listopada 2019.

Bibi i Dani proslavili 25 godina braka Bisera i Danijel Zadravec iz Čakovca, ovih su dana proslavili 25. godišnjicu braka. Svojim prijateljima poznati su po toleranciji, ljubavi i međusobnom poštovanju i u tome je tajna njihovog uspješnog braka. Bisera i Dani upoznali su se kad je ona još bila osnovnoškolka, a on srednjoškolac, a upoznao ih je njezin brat Mario s kojim je Dani bio prijatelj. Nedugo nakon toga počeli su “hodati”, a vjenčali su se nakon tri godine veze. Dobili su dvoje prekrasne djece Luciju i Lina. Tijekom zajedničkog života bilo je prekrasnih dana, ali i onih kad se trebalo više truditi i suočiti s problemima

svakodnevice. Uz puno ljubavi sve je moguće - kažu nam uz osmijeh Bisera i Danijel. Obitelj Zadravec, poznata je po svom sportskom duhu. Naime, jako su uspješni u badmintonu što dokazuju i brojne medalje u njihovom domu. Djeca su već odrasla, tako da sad imaju više vremena posvetiti se sebi, pa ih tako često možete vidjeti na čakovečkoj špici u šetnji s kućnim ljubimcem retrivericom Rey. Bibi i Dani ovu su lijepu godišnjicu proslavili u restoranu “Međimurski dvori” u društvu obitelji i prijatelja a svoje su zavjete obnovili u crkvi Sv. Antuna Padovanskog na čakovečkom jugu. (D. Deban)

Na samu godišnjicu braka Bisera je svojem Daniju na facebook napisala: “Ljubavi, kad se danas ovako pogledamo, onda znamo da je iza osmijeha 25 godina našeg braka okrunjenog s dvoje predivne djece: Lucija i Lino. A brak je kula koja se gradi, a ne ruši. Od svega što život nanese. “Da” u dobru i u zlu, u zdravlju i u bolesti. I love you, my happy man.”

Da Vaš dan bude poseban Jedinstvene odlike naših najboljih položaja daju izniman karakter, raskošne arome i bogatstvo okusa vinima Cmrečnjak. Naša vina svakodnevnom životu daju dodatni smisao.

Vinogradarstvo - podrumarstvo Cmrečnjak Sveti Urban 273, 40321 Štrigova, tel: +385 40 830 103, fax: +385 40 830 033, e - mail: vinarijacmrecnjak@gmail.com, www.cmrecnjak.hr

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM (Vedran 098/903-0986čovjek od fešte :) ) www.SveZaFestu.com info@svezafestu.com

SVE ZA FEŠTU www.SveZaFestu.com

Svi volimo obiteljska okupljanja, razne proslave i svečanosti na otvorenom. Želite li da vaša zabava bude savršena? Ne propustite ništa slučaju i već danas rezervirajte šator željene veličine koji odgovara vašem prostoru, kao i svu dodatnu opremu. Kvalitetni i dizajnom elegantni šatori će spriječiti da vam loše vrijeme pokvari obiteljsko okupljanje, a isto tako, pružite djeci zabavu uz prekrasne napuhance, te budite u “foto trendu” uz naše dekorativne i originalne “foto ljuljačke”.

NOVO u ovo doba nadolazećih blagdana, pružamo Vam širok asortiman, grijalica (gljiva, piramida), plinskih topova, adventskih kućica.

25. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vjencanje za pamćenje

VIDEO I FOTO STUDIO VIPRO

Punih 28 godina iskustva u foto i video produkciji V

ideo i foto studio VIPRO je obiteljski obrt s višegodišnjim iskustvom i profesionalnom video i foto opremom, koji se specijalizirao za organizaciju, snimanje i produciranje vjenčanja i svih drugih vama važnih događaja. Za vas bilježimo trenutke koje možda ni sami niste primijetili, pa će svaki detalj ostati trajno sačuvan. Pažljivo odabiremo i povezujemo kadrove te u konačnici stvaramo film s pričom. Koristimo najbolju filmsku tehniku za snimanje i montažu. Bogata ponuda izrade i dizajna fotoknjiga i albuma, uz vrhunsku kvalitetu i povoljne cijene, zadovoljit će i najzahtjevnije klijente. VIPRO je suvremeni studio koji pruža sve vrste multimedijskih usluga, od fotografiranja i video snimanja vjenčanja i drugih događaja, izrade filmova, ra-

Studio VIPRO Nikole Tesle 4, Prelog T. 040/646-678 info@vipro.hr / www.vipro.hr zvijanja fotografija vlastitim strojevima, fotografiranja za dokumente i digitalne montaže do dizajna i grafičke pripreme brošura, kataloga, knjiga, plakata, kalendara i čestitaka. Specijalizirali smo se i za industrijske i zračne fotografije (dronom) te video produkciju. Izradili smo više od 50 filmova prikazanih na televizijama. Stalnim ulaganjem u razvoj obrta postigli smo da sve usluge vezane uz fotografiju i video produkciju imamo na jednom mjestu. Naša vizija temelji se na usavršavanju i stjecanju novih znanja, vještina i tehnika, čime osiguravamo prepoznatljivost i kvalitetu usluge.

Prepustite nama da za vas u fotografijama i filmovima sačuvamo uspomene na najljepše i najvažnije trenutke u životu

Vaše zadovoljstvo naš je ponos!

HOTEL PANORAMA

ž Bajkovita vjencanja u Panorami Malo je događanja u ljudskom životu koja se očekuju s nestrpljenjem i radošću kao što

je vjenčanje, stoga započnite svoje zajedničko životno putovanje u ugodnom ambijentu hotela

Panorama Prelog uz očaravajući pogled na međimursko more i poklon domaćina - boravak u apartmanu prve bračne noći i jutarnje opuštanje u wellness oazi mira.

DG Sport d.o.o. Matije Gupca 2, Prelog T: +3852 (0) 648 090 panorama@dg-sport.com info@dg-sport.com

Jutra puna ljubavi i večeri pune romantike ŽELI VAM VAŠ CENTAR VJENČANOG PRSTENJA A&L

Potražite nas u Čakovcu: Centar vjenčanog prstenja, Strossmayerova 8

Vjencanje za pamćenje

25. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVATOVSKA JABUKA običaj koji i danas živi u Podturnu

Čuvarica starih običaja Ljubica Kolarić pokazuje kako se izrađuje svatovska jabuka

C Žuvarica Ljubica Kolaric:

Jabuka je simbol mladenkine ljepote i zdravlja Podturen i danas čuvaju stare svatovske običaje. Plesanje pred crkvom, sveta zastava i jabuka neizbježni su dio kulture mjesta

abuka je od davnina jedan od najpopularnijih simbola u svim kulturama jer je povezana sa zdravljem, trajnim prosperitetom i dugovječnosti. Neraskidivo se nadovezuje na ljubav, mudrost i obiteljski sklad. Ima mitološko i religiozno značenje i često se pojavljuje kao mistični ili zabranjen plod. Posvećeno joj je mnogo pjesama, bajki i priča. Podturen i okolica do danas su uspjeli sačuvati stare svatovske običaje. Plesanje pred crkvom, sveta zastava i jabuka neizbježni su dio kulture mjesta. Selo broji veliki broj živućih čuvarica svatovske jabuke, a jedna od mlađih je 68-godišnja Ljubica Kolarić iz Podturna. Prave čuvarice izrade jabuke su žene koje imaju preko 80 godina. Ljubica je vodila Udrugu za promicanje

kvalitete života, te je smatrala da se tradicija mora čuvati kroz izradu jabuke. Čuvarice su pokazale na radionicama kako se izrađuje, od početka, do stavljanja na svetu zastavu koju nosi zastavnik. - Podturen je jedan od rijetkih mjesta u Međimurju koji je uspio sačuvati stare običaje, pogotovo kad govorimo o jabuci. Puno stvari je nestalo s vremenom, ali jabuka je na sreću i dalje prisutna.

tematsku poklapaju s bojom dekoracije. - To je teška vještina, iako možda izgleda jednostavnije. Sitni cvjetići izrađuju se od krep papira, dok su se nekad radili od omota slatkiša. Prvo se izrađuje tučak, može poslužiti i dio štapića za uho. Na tučak se nadograđuje cvijet koji se potom kad je gotov nabada na jabuku. Alternativa može biti spužva, kaže Ljubica.

tanje tko će izraditi jabuku. Nekadašnja jabuka i ona danas ipak se razlikuju. Jabuka pred sto godina morala je biti što šarenija. Danas se prilagođava trendovima, pa se tako izrađuje u bojama koje se

Simbolično gledajući jabuka predstavlja ljepotu i zdravlje mladenke. To je bilo vrlo važno nekad. Kad su se udavale djevojke, te dolazile za snahu bilo je najvažnije da je zdrava i spremna se uklju-

JABUKA SIMBOLIZIRA MLADENKINU Prikaz kako je zastavnik od kolegice kupovao jabuku 1982. godine Čim mladenci odrede LJEPOTU I ZDRAVLJE čiti u radove, uglavnom poljo- stavlja jabuka. Ona je imala prva moraš vidjeti svog mladatum vjenčanja, prvo je piSVADBA BEZ JABUKE JE NEZAMISLIVA

privredne koji su u to vrijeme bili nužni za egzistenciju. Ljepota je bila u drugom planu. “Gledi kak je čela kak jabuka”, znali su reći naši stari. - U Podturnu imamo crkvenu zastavu na koju se

prvo mjesto na svadbama. U kući je mlada dočekivala mladenca. Kad je on došao, krenuo je ritual. Mladenka je krišom pogledavala kroz zavjesu, ne bi li prva ugledala svog dragog. Govorilo se,

dog jer će ti biti dobar muž. To praznovjerje je možda sad iza nas. Prije odlaska u crkvu, na redu je bilo prodavanje jabuke. Kolegica je imala ulogu da zastavnik, koji je imao najveću organizacijsku ulogu

25. listopada 2019.

Vjencanje za pamćenje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ĐURO I MARIJA ŠTIMEC iz Nedelišća proslavili 50 godina braka

Prisjetili se kako je izgledalo njihovo vjencanje1969. godine ž

Marija i Đuro pokazuju svoje fotografije vjenčanja i prisjećaju se kako je to bilo u njihovoj mladosti

Kapetan, kaproli, hadnač i podsnehalja samo su neki od glavnih svati u Donjem Kraljevcu pred 50 godina

U Podturnu je i danas običaj da se pleše ispred crkve nakon obreda vjenčanja

Kad su se udavale djevojke, te dolazile za snahu bilo je najvažnije da je zdrava i spremna se uključiti u radove, uglavnom poljoprivredne

STARI SVATOVSKI OBIČAJ U GORNJEM MEĐIMURJU

ŠREC ILI ŠRANGA: Mukotrpan put do mladenke! Mladenci iz Gornjeg Međimurja suočeni su s najtežim izazovom prije vjenčanja, a to je kupnja mladenke. Na sam dan vjenčanja prije dolaska u crkvu, prijatelji i rodbina mladenaca uskraćuju mladoženju prilaz i uređuju prepreku- šrangu ili šrec. Kod šreca raznim pitanjima testiraju mladoženju, koliko dobro poznaje svoju buduću ženu i postavljaju mu nenormalno visoku cijenu za "kupnju" mladenke. Smatra se da je mladoženja uspješno dovršio izazov kad ispravno odgovori na postavljena pitanja te kad ispili do kraja drvo. S novcem kojim mladoženja kupi mladen-

ku, mladencima se obično kupi poklon, a ostatak se potroši za zabavu. Šrec je stari svatovski običaj koji polako pada u zaborav, no ostao je ove godine zabilježen na svadbi Ivane i Josipa Škreb u Štrigovi. - Šrec su slagali moja teta Katica, ujaci, šogori i rodbina, mogli bi reći svi. Napravili smo to zato što je Josipova rodbina došla iz Slavonije i Zagreba pa smo im htjeli pokazati kako se kod nas dolazi do mladenke. Dečki su se morali malo pomučili, ispričala nam je Ivana Škreb sa smiješkom na licu. (Sanja Heric, Foto: Matej Ščavničar)

Mladoženja Josip Škreb morao se dobro pomučiti prije nego što je došao do mladenke Ivane

nekad na svadbi, po što većoj cijeni kupi jabuku koja se onda postavljala na zastavu.

KOLEGICA JE PRODAVALA JABUKU ZASTAVNIKU

Tek kad je zastava bila prodana za “dobre” novce, krenulo je njezino stavljanje na zastavu prilikom čega se koristila posebna tehnika. - Trebalo je paziti da jabuke ne pukne. Kad se jabuka postavila, zastava je čekala da krene svatovska povorka prema crkvi. Jabuka je uvijek bila u prvom planu, te dobiva svoj značaj na početku kolone. Zastavnik ju mirno nosi jer zna da jabuka ima poseban svečani čin u sakramentu vjenčanja. To je bio najvažniji dio vjenčanja, sam čin crkvenog obreda, ispričala je Ljubica. Zastavnik je bio na početku kolone sa zastavom iznad mladenaca, a selo je gledalo kako hoda “preštimanim” hodom. Diktirao je tempo cijele povorke. Mještani bi gledali kako povorka prolazi, a okupljali su se ispred svojih kuća ili na križanju. Prvo se gledala jabuka, te se pitalo tko ju je radio. Nekad žene nisu imale puno vremena i materijala, pa je bilo vrlo važno tko ju je izradio. Mladenke su kroz jabuku prezentirale zapravo sebe. Zbog toga je bilo vrlo važno da ona bude što ljepša i pompoznija. Danas je jabuka važna, ali tog se običaja uglavnom sjete mame ili starije generacije. - Želim poručiti svim mladenkama da dobro pogledaju jabuku prilikom odlaska na vjenčanje jer ona simbolizira upravo njih, zdravlje i ljepotu, kaže Ljubica.

MUŠKI U KRČMU, ŽENE U CRKVU Taj prastari običaj i dalje je prisutan u Podturnu. Kad mladenci uđu u crkvu, muškarci odu u obližnji kafić s muzikom, dok žene, kumovi i roditelji odlaze u crkvu. Tek kad vjenčanje završi svi se okupe ispred crkve na ples. To je vrlo specifičan običaj jer se blokira glavna cesta ispred crkve, te svi svatove plešu i na taj čin slave novu ljubav. - Zastavnik podiže zastavu kad mladenci vjenčani izlaze iz crkve, te jabuku svojom snagom mora skinuti. Žene se nekad znaju zainatiti, jako ju pričvrste sa žicama. Zastavnik mora uložiti puno truda da jabuka ispadne. S jedne strane se to kosi jer je u pitanju sveta zastava, pa možda i nije najbolje da se s njom lupa o pod, a s druge strane ju zastavnik mora nekako skinuti, priča Ljubica. U ono doba, djevojka koja se našla pokraj jabuke koja je pala na pod, ona je iduća koja će se udavati. Možemo reći da je ovaj običaj prethodio današnjem bacanju buketa. Danas kad jabuka padne, razbije se u par dijelova. Uzme ju tko stigne, radi uspomene, ali i sreće koju donosi mladenka. (Dora Vadlja, Foto: Studio MaRRtinez)

“

Prave čuvarice izrade jabuke su žene koje imaju preko 80 godina

kolovoza 1969. godine vjenčali su se Đuro i Marija Štimec u Donjem Kraljevcu nakon što su se poznavali godinu dana. Marija je onda imala 16 godina, a Đuro 21. Nakon dugih 50 godina ponovno su se prisjetili svojeg dana vjenčanja, te nam ispričali kakvi su sve običaji vladali. Današnja vjenčanja nešto su drugačija nego onda, a svako je selo imalo svoje specifičnosti. Đuro je iz Novakovca, ali prihvatio je običaje kakvi su bili u Donjem Kraljevcu, odakle je rodom njegova draga. Početkom tjedna, uoči svadbe koja je bila za vikend, okupile su se žene koje su ručno izrađivale rezance za juhu. Kasnije su pekle kolače, a u četvrtak i petak su počele kolinje kokoši koje su kasnije išle za juhu i pečenje. Kuća se podredila vjenčanju, sobe su se ispraznile kako bi gosti imali mjesta, te su se postavljale klupe. U petak, dan uoči vjenčanja skupila se samo uža rodbina, ali nisu ostali do kasno u noć. U subotu već oko 6 sati ujutro krenula je muzika kroz selo koja je počela skupljati goste i svatove, ali to je običaj kakav je bio u Novakovcu. Prvo se vjenčalo sudski kod matičara, kasnije se išlo u crkvu na obred. Na početku kolone bili su kaproli sa sabljama, iza njih djeca, muškarci, zastavnik, mladence, hadnač i podsnehalja, žene, a za njima limena muzika. Na njihovom vjenčanju bilo je oko 120 svatova. “Napetnice” su bile prije ručka, kad su se mladi dečki okupili ispred kuće oko muzike. Starešina, kapetan vodio je svadbu, te spreča-

vao mladence. Nakon što su se vratili s obreda, plesalo se nakon ručka koji su pokazali roditelji mladenaca. Podlekići su bile kolegice od mladenaca. Današnji kumovi, nekad su bili hadnač i podsnehalja. Oni su bili glavni svati, a podsnehalja je bila obučena u narodnu nošnju. Za njih je posebna glazba svirala, te se reklo da moraju gaziti zelje. To je više bila vrsta igre, te se prikazao cijeli proces od sadnje do branja zelja. Nije se plaćao ples mladenke, nego su se novci skupljali za muziku i kuharicu. Ako se dosta novaca skupilo, onda roditelji nisu morali dodatno plaćati, a sve je to bilo zbog toga jer je kuharica svu hranu pripremala cijeli tjedan. Cimeri su se također dijelili, nisu se plaćali u Donjem Kraljevcu. Tako su mladenci dobili samo darove od svojih svatova. U pola noći mladenka se išla presvući u drugu haljinu. Na glavu su joj stavili rubac koji je bio simbol žene. Testiralo se i kako je spretna snaha. Mladenci su plesali, a pod noge su im bacali “cepanice” koje su novopečeni supružnici trebali preskakati i stavljati s nogama sa strane. Ovaj običaj danas je zamijenio ples mladenke koji se u većini slučajeva plaća. Svako mjesto ima i danas svoje običaje. Neki su nestali, drugi su postali nešto drugo, a postoje i oni koji se njeguju i danas. Marija i Đuro posebno su ponosni što će se njihov unuk i njegova buduća supružnica iduće ljeto vjenčati u starinskom duhu nekadašnjih međimurskih svatovskih običaja. (Dora Vadlja)

Vjencanje za pamćenje

RESTORAN HOTELA KRALJ

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. listopada 2019.

Priuštite si kraljevski svadbeni paket H

otel Kralj smješten je na ulazu u Donji Kraljevec. Okružen zelenom prirodom, uz izvor potoka Bistrec, pruža jedinstven užitak prirode i daje gostima jedan poseban dašak donjeg dijela Međimurja. Ljubazno osoblje Hotela Kralj nudi organizaciju vjenčanja koje će postati veličanstveno i neponovljivo. Uživajte u vrhunskom ambijentu kako restorana, tako i eksterijera hotela. U Kralju nude niz pogodnosti za svadbene svečanosti. Prema željama i zahtjevima mladenaca dogovara se dekoriranje restorana. Ukoliko

ste se odlučili za okrugle stolove imate poseban popust. Jela su bazirana na tradicionalnim recepturama našeg kraja, te bogatstvu bajkovitih okusa vrhunski pripremljene ekološke hrane od strane majstora kuhinje, pa nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Za svadbene svečanosti imaju pripremljene posebne menije, koje u dogovoru s njima možete prilagoditi vašim potrebama. Ljubazna i profesionalna posluga garantira zadovoljstvo svih gostiju na svadbi. Tijekom vikenda mladenci dobivaju na korištenje sobu u hotelu, a ukoliko

Hotel Kralj Tehnix d.o.o. Ludbreška 93 40320 Donji Kraljevec T: 040/650-170, 040/650-172 M: 099/310-94-13 hotelkralj@tehnix.com www.hotelkralj.com.hr imate potrebu za smještaj gostiju na svadbi, nude i povoljnije cijene smještaja. Za djecu do 5 godina je sve besplatno. Svi zaposlenici kompanije Tehnix u Hotelu Kralj imaju posebne pogodnosti za organizaciju vjenčanja. Neka vaše vjenčanje bude za pamćenje, koje će vaši gosti još dugo prepričavati i nositi u najljepšem sjećanju cijeloga života. (SZ)

25. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vjencanje za pamćenje

TEKST KOJEG BI SVAKA MLADENKA I KUMA TREBALE PROČITATI ZAJEDNO, UZ ČAŠU DOBROGA VINA

ajedno ste pokušavale ostati budne na predavanju ili ste za vrijeme predavanja uživale u opuštajućem pogledu iz susjednog kafića na dvoranu u kojoj se ono održavalo? Zajedno ste kasnile na posao ili pokušavale zbrisati s njega pet minuta ranije? Znate se još od malih nogu ili su se vaši putevi sreli ipak malo kasnije? Bez obzira kako ste se upoznale, koliko se dugo znate i koliko ste toga prošle zajedno, nedavno je baš vama ponudila ulogu kume na svom vjenčanju. Vi ste, naravno, uz zagrljaj, pokoju suzu ili ostatak prigodnih, nekontroliranih reakcija (u tom trenutku dopuštenih u neograničenim količinama) prihvatili ponuđenu ulogu. Dobra je vijest što su vas konačno pitali želite li biti kuma na vjenčanju. Iskreno ste počašćeni i dirnuti. Vaše je prijateljstvo prošlo test vremena i ovo je dokaz tome. Loša vijest: Draga kumo, imate dosta posla! Odbacite svoju masku plahe djevojke iz susjedstva i ufurajte se u lik multifunkcionalne super žene koja stigne na sve strane i u svako doba! Iskustva žena su razna, od lijepih i dirljivih do onih začinjenih svađama i suzama. Kuma je nakon mladenke, prvi sljedeći, važni, ženski sudionik vjenčanja. Njoj pripadaju najviše časti i dužnosti u organizaciji.

ŠTO JE SLJEDEĆE?

Vrijeme je da se pozdravimo s emocionalnim dijelom i bacimo na okrutnu stvarnost. Okrutna stvarnost s kojom ćete se suočiti prije ili kasnije u potrazi za dužnostima kume glasi: Koliko ima mladenaca, toliko ima i različitih očekivanja u pogledu dužnosti njihovih kumova. Možda ćete naletjeti na mladenku kojoj će biti sa-

svim dovoljno da budete uz nju na taj, za nju, tako značajan dan. A možda se pak usrećite s mladenkom koja će vam priuštiti slom živaca (nekoliko puta tjedno). U svakom slučaju, popis onih najčešćih dužnosti, koje bi se od vas kao kume mogle očekivati, su:

ORGANIZACIJA I FINANCIRANJE DJEVOJAČKE VEČERI

Neke mladenke će zasukati rukave i organizaciju djevojačke večeri preuzeti u svoje ruke. U toj situaciji vi kao kuma trebate uskočiti u ulogu njezine desne ruke i po potrebi ponuditi joj na raspolaganja svoje vrijeme, ideje i pomoć. Ukoliko organizacija i/ili financiranje djevojačke večeri ipak padne u vaše ruke, nemojte se ustručavati zatražiti pomoć mladenke. Upravo će vam uz njezinu pomoć značajno porasti šanse da večer koju planirate ispadne baš onakva kakvu ona očekuje. Ako se ipak odlučite mladenku držati u potpunoj neizvjesnosti oko toga što joj tu večer spremate, ipak ne bi bilo loše uključiti je u sastavljanje popisa onih koji će imati čast prisustvovati tom nezaboravnom događaju. Nemojte se dovesti u situaciju da na teži način naučite, već toliko puta dokazanu činjenicu, da čak i one najbolje planove sasvim lako mogu upropastiti neželjeni gosti.

LOGISTIČKA I EMOCIONALNA POTPORA U ORGANIZACIJI VJENČANJA

Vi ste glavna potpora, oslonac i podrška mladenki u svim vrstama predvjenčanih aktivnosti:

Kuma je zakon

• čak i ako te aktivnosti podrazumijevaju sate i sate obilaska svih mogućih salona vjenčanica u vašem gradu (i bližoj ili široj okolici) u potrazi za onom savršenom vjenčanicom, • čak i u slučaju da te aktivnosti uključuju višesatne rasprave o pravoj nijansi roze boje za ukrasne vrpce na pozivnicama, • da, čak i onda kada te predvjenčane aktivnosti definitivno ne spadaju u kategoriju onih koje će vam uljepšati dan. Možda neće uljepšati vaš dan, ali sve te aktivnosti imaju ogromnu količinu potencijala da vašoj prijateljici uljepšaju jedan od njoj najvažnijih dana u životu, njezino vjenčanje.

DUŽNOSTI KUME NA DAN VJENČANJA

Na dan vjenčanja stvar koja se treba naći pri vrhu vaše "mora se" liste je pomoći mladenki da uskoči u vjenčanicu, ukoliko vas netko drugi ne pretekne u tome.

Na vama je da budete glas razuma koji će smiriti mladenku u slučaju da mladoženja kasni. Upravo ćete je vi uvjeriti da on kasni jer mu je očito trebalo više vremena od očekivanog da odvoji kuma i ostatak ekipe od tolike količine, za njih, besplatnog alkohola koji se serviran. Prva pomoć za dan vjenčanja. Bilo bi dobro da je kuma ta koja će pripaziti na takve detalje za dan vjenčanja. Prva pomoć uglavnom sadržava: par rezervnih najlonki, lak za kosu, bonboni ili žvake, maramice, igla i konac, male škarice, sjajilo za usne, tabletu protiv glavobolje, uloške i neke rezervne cipele/tenisice/japanke. U većini slučajeva, kuma je ta koja je zadužena za čuvanje ili pohranu vrijednosti dobivenih na sam dan vjenčanja ili neka bude posrednik između mladenaca i osobe zaduženje za čuvanje dobivenih vrijednosti (novac, pokloni). Ona najbitnija uloga kume na sam dan vjenčanja je biti emocionalna podrška (pod obavezno, uvijek, redovito i uz veliki osmijeh!).

DUŽNOSTI TIJEKOM ČINA VJENČANJA

Pomoć oko vela za vrijeme i nakon obreda. Za vrijeme dok mladenci razmjenjuju zavjete, upravo vi preuzimate brigu o buketu. Ono što vam na kraju crkvene ceremonije preostaje je potpisati se kao svjedok vjenčanog čina koji se upravo odigrao i pofotkati se s novopečenim mladencima za uspomenu.

SAVJET

Bilo kakva negativna mišljenja o mladenkinoj vjenčanici i drugim detaljima zadržite za sebe. Dakle, drage prijateljice, sestre i sestrične, dobro razmislite o ponudi i prihvaćanju uloge kume. Ukoliko smatrate da vam za vaše vjenčanje doista treba osoba kojoj ćete moći povjeriti hrpu zadataka, onda odabir kume u obliku vaše dugogodišnje, pomalo šlampave prijateljice u oblacima, nije baš dobar. Rezultat će biti nagomilane frustracije s obje strane i mogućnost ozbiljnog narušavanja prijateljstva.

“

Na vama je da budete glas razuma koji će smiriti mladenku u slučaju da mladoženja kasni Ovo su ipak izvanredni uvjeti i obratite se onoj dragoj osobi, kojoj možete povjeriti svoja očekivanja. Kao što se niti jedna potencijalna kuma ne bi smjela uvrijediti ukoliko nije pozvana na obavljanje ove svete dužnosti, tako niti buduća mladenka ne bi smjela zamjeriti odbijanje uloge. Najvažnije je da se jasno i konkretno izraze očekivanja, tako da kuma zna što je čeka. Ukoliko vaše vjenčanje nema toliko detalja i dio toga ste već povjerili mama-tataservisu, onda zgrabite pod ruku ono najdraže stvorenje koje znate još iz vrtića, ma koliko god ona smotana bila! (Martina Strahija, tekst i foto)

Vjencanje za pamćenje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka špica

media

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Mlada mama i vrlo zanimljiva dječja kolica

Dame u zanimljivim razgovorima

Pasonja i djevojka narančaste kose

Sportsko izdanje na špici

Prekrasna crnka u kožnjaku

Ljepotica u visokim crnim čizmama i elegantnom bež kaputiću

media

25. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVIJET TEHNOLOGIJA Na granici NOVA TV

Petak 25.10. U Lokvicu stiže glumac Toni, koji bi trebao provesti vrijeme s policajcima, ne bi li se što bolje pripremio za filmsku audiciju. Budući da za opasačem nosi plastični pištolj, Tomo ga zamijeni za opasnog kriminalca. Svlada ga šokerom i odvuče u ćeliju. Marko i Željka polude kad saznaju što je napravio. Don Smiljko odlazi u mirovinu zbog čega biskup odluči ugasiti župu. Božo i Zorka interveniraju, ali bez uspjeha. Biskup ne želi više nikoga slati u ‘prokleto’ selo. Ponedjeljak 28.10. Toni se dosađuje u Lokvici u kojoj nema nikakve akcije. Kada Tomo čuje da Toni pretendira osvojiti Oscara i da traži policajca kojem će se moći zahvaliti za svoj lik, odluči ga uzeti pod svoje. Tomo ga vodi po Lokvici opisujući mu tamošnji kriminalni milje. Mijo nalazi staru knjigu sa slikom svog pretka Murat–bega, koji neodoljivo podsjeća na Antu. Nediljko tjera Luku da postane vatrogasac i uđe u formu za predstojeće vatrogasne igre. Utorak 29.10. Uz sav Tomin trud, Toni ne vjeruje njegovim pričama o kriminalu u Lokvici pa je Tomo prisiljen zamoliti Zdenka da inscenira napad na njega. Luka, iz osvete što ga Nediljko “muči” s vježbanjem, želi podvaliti ocu da je dobio na nagradnoj igri. Međutim, dobitnički čep pive koji mu je namijenio završi kod Andrije. Petra je sumnjičava, no Andrija počinje sa slavljem i planira trošenje. Dok mu ne sjedne milijunčić, potajice krade Zorki novac, kao pozajmicu, da nitko ne zna. Ante povjeruje Miji i njegovoj priči o Murat begu i njih dvojica, na Mirelin i Gordanin užas, odlaze potražiti Muratovo tijelo na Marinovom putu. Nakon duge potrage, uspiju naći „urokljivo oko“ za koje vjeruju da pripada Muratu. Svi Štiglići, osim Mirele, tako bivaju uvjereni da su potomci turskog plemstva i

pon-pet 20:20

da će se dobro obogatiti. Mijo odlazi arheologu kako bi ga nagovorio na iskapanje. Srijeda 30.10. Andrija, uvjeren da je osvojio milijun, troši k’o pijani milijarder, ali i Zorki konačno izgovori sve što je oduvijek htio. No, onda shvati da mu je Luka podvalio lažni čep. Mirela u nastupu živaca razbije lančić s “urokljivim okom” i ispostavi se da je “made in China”. Štiglići traže rješenje da dokažu turske korijene. Sjete se bodeža, no ispostavi se da ga je Ante već prodao Kuncu. Toni osvaja sve policajce pa čak i Almu. No, kad se opet krene igrati policajca, Marko se požali Željki, koja opomene Tonija, iako ni sama nije imuna na njegov šarm. Toni je razočaran i razmišlja da ode iz Lokvice, ali Tomo ima bolji plan. Četvrtak 31.10. U potrazi za bodežom, Štiglići se nalaze s Kuncem. No, on je bodež već prodao. Ipak, Kunac im da naputak – ako im je do turskih stvari, neka odu k Sandri. Štiglići skrivaju Mireli da je Ante otišao kod Sandre, ali Mirela slučajno to otkrije i želi se vratiti zajedno s kćeri kod oca. Župni dvor se ponovo iznajmljuje pa se presretni Tomo ponovo useljava u svoj stari dom, i to u društvu Marka, ali i Tonija, koji ih sve iznenadi večerom. Očajni Andrija bježi iz kuće, a Nediljko, Luka i Dado ga krenu tražiti. Mijo nalazi Andriju u svojoj garaži i savjetuje ga da mu je najbolje ići u zatvor, jer tamo ga Zorka ne može dohvatiti. Andrija ne uspijeva ući u policiju, jer Zdenko spava na dežurstvu. Ujutro, kad Zdenko otvori stanicu, Andrija ga udari, ne bi li završio u zatvoru. Kad u postaju stigne Marko, Andrija mu priznaje grijehe. Mira optužuje Zorku da je za sve kriva, a Marko donosi vijesti o Andriji. Zorka se smiluje Andriji i moli ga da joj oprosti i da se vrati iz zatvora kući.

ZAGREB MEĐU PRVIMA u svijetu dobio Muzej vlakića

Najveća maketa željeznice u jugoistočnoj Europi postala muzej Pet godina marljivog maketarskog rada, obilje ljubavi prema tračnicama i svemu što po njima vozi, uz stalni posjet gostiju iz Hrvatske i svijeta, zanimanje turista od Čilea i Brazila do Japana i Novog Zelanda, rezultirali su da je Backo Mini Express – najveća maketa željeznice u jugoistočnoj Europi (peta najveća u Europi), postao Muzej vlakića Zagreb. Maketa je plod poduzetnika i inovatora Antuna Urbića Backa, koji je stvorio sa svojim timom pravi edukativno - prometni raritet ovog dijela Starog kontinenta, koji je gotovo 85 posto hrvatski proizvod i plod domaće pameti i inovacija. Maketu postavljenu u Gundulićevoj ulici br. 4 u Zagrebu, posjećuju gotovo

svi bez razlike u godinama, spolu, profesiji, nacionalnosti, a zajedničko im je jedno – ljubav prema vlakovima. Muzej vlakića prostire se na dvije etaže te na više od 350 četvornih metara zatvorenog prostora s velikim bogatstvom detalja stvarnog života u gradu Zagrebu, kroz priču o željeznici. Muzej donosi umanjenu realnost u omjeru 1:87, a maketom svakodnevno prometuje više od 140 vlakova na čak 1.500 metara tračnica, dio kojih je ukopan i deset centimetara u pod, a neke se nalaze i na visini od tri metra. Godišnje naš Muzej obiđe više od 20 tisuća posjetitelja, a radujemo se posebno djeci koja uz nas odrastaju baš kako raste i naš izlagač-

ki sadržaj. Posjetitelji vole vlakove, kod nas se zadržavaju u prosjeku od sat do sat i pol vremena s ciljem da nauče puno toga korisnog o maketarstvu, prometu, ali i ostalim sadržajima koje nudi naš jedinstveni muzej. Imamo i naš educirani maketarski tim koji pruža stručno vođenje obilaska i posjeta muzeja, upoznavajući sve posjetitelje s tehničkim, software-skim, maketarskim i željezničko – prometnim informacijama, po kojima je naš projekt poseban u ovom dijelu svijeta – pojasnio je Antun Urbić Backo, vlasnik i idejni začetnik Muzeja vlakića Zagreb. Posebna atrakcija Muzeja vlakića je, uz brojne umanjene detalje grada Zagreba, svakako na tri četvorna me-

tra prostora postavljena Sljemenska staza sa snijegom, skijašima, pratećim službama koje rade na održavanju staze, ali i ono što Sljemenu već dugo nedostaje – žičarom. Na maketi je dočaran i duh Adventa u Zagrebu pa je stalni postav Muzeja i mini klizalište s 20-tak klizača koji su uvijek u pokretu. Uz domaće goste najviše posjetitelja Muzej broji iz družava u susjedstvu (Srbija, Slovenija i Bosna i Hercegovina), iz EU-a stižu gosti iz Njemačke, Austrije, Italije, Španjolske, Danske i Švedske, a od prekooceanskih država najviše ljubitelja mini – vlakova stiže u Gundulićevu br. 4 iz Sjedinjenih Američkih Država, Čilea, Japana, Koreje, Kine, Australije i Novog Zelanda.

Mreža TV i VT – Varaždin, zabavno-glazbena emisija "Fio show", od 20 do 23 sata

Gosti večeri TS Zlatnik i KUD Orač Glazbeni gosti večeri u nedjelju, 27. listopada u popularnoj i rado gledanoj televizijskoj emisiji “Fio show” bit će TS Zlatnik i KUD Orač iz Male Mlake. Tijekom emisije emitirat će se puno priloga, odlične zabave, a bit će i ples publike u velikom studiju. “Fio show” pratite na VT Varaždin i MREŽA TV. (rr, foto: Pepi 007)

“Fio show” svake nedjelje gledaju svi - gledajte i vi!

25. listopada 2019.

PETAK,25.10 08:00

Yoga&Pilates

08:15

Dječja TV

SUBOTA,26.10

TV prodaja