Međimurske novine 1259

Godina XXIV.

Broj 1259

Čakovec, PETAK, 1. studenoga 2019.

Cijena 10 kuna

VELIKA TUGA Cura i dečko, Žaklina (23) i Edi (22) poginuli u stravičnoj nesreći str. 8

NAŠA KARATISTICA LUCIJA LESJAK u Čileu do uspjeha karijere

Buduća doktorica svjetska prvakinja str. 37 u karateu!

NEKE MEĐIMURSKE FIRME bez stranih radnika ne bi opstale str. 6

KOLIKO KOŠTA RAZVOD? str. 4-5

200

I VIŠE RAZVODA BRAKA GODIŠNJE U MEĐIMURJU

VARAŽDINSKO ZELJE na međimurskoj zemlji kraj Štefanca

str. 16

Ozljedama je kasnije u bolnici podlegla i Rozalija G. (77), putnica iz drugog automobila

Ove godine uvezen 1171 strani radnik

Danijela Levak: Za kiseljenje nema boljeg!

TALIJANSKI LOVCI NA FAZANE donijeli strah u Mihovljan str. 9

Sporazum je najbezbolniji i Šrapneli su najjeftiniji razlaz bivših supružnika frcali oko nas!

VLAHKO

računovodstvo knjigovodstvo savjetovanje Već od 350,00 kn (+pdv) mjesečno

str. 47

Besplatni info telefon 0800 1507 Franje Punčeca 2, Čakovec (Aurora)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNIČKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Da se odrade reforme, veće plaće ne bi bile upitne

edna od mantri koju ponavljam u ovom uredničkom uvodniku otkako sam na toj poziciji, a prošlo je od toga već više od 10 godina, upravo su promjene koje bi se trebale dogoditi da nam svima bude bolje u našoj zemlji. Krenuo sam to pisati dok je započela velika kriza 2009. godine, koja je uskoro eksplodirala i u javnim financijama, opasno prijeteći državnom proračunu nakon što su na površinu isplivali ogromni minusi u državnom proračunu i milijarde koje su utrošene “na sve i svašta”, između ostalog po svemu sudeći i na mito i korupciju. Što se dogodilo u privatnom sektoru u to vrijeme? Otpušteno je više od 100.000 ljudi, desecima tisuća su smanjene plaće kako bi opstali na tržištu, počela je “priprema” za egzodus u inozemstvo. Što se dogodilo u javnom sektoru u to vrijeme? Otkaza gotovo da nije bilo, a plaće i sva druga prava, poput onih od 175.000 povlaštenih umirovljenika nisu se dirali. glavnom, nisu se pokrenule nikakve reforme, napravile neovisne analize stručnjaka što sve treba promijeniti da se više ne moramo zaduživati, kako bi se danas-sutra smanjila masa plaća i kad stigne oporavak da se povećaju plaće onima koji su zasluženo ostali na svojim radnim mjestima. Reforma javne uprave i službi prvenstveno trebala je biti takve prirode da se s manjim brojem, ali stručnih ljudi, bez većine uhljebljenih, poboljša njihova efikasnost i da se podobnost zamijeni stručnošću. er najveći je problem u onome što zapravo nitko javno ne govori, da sva ministarstva koja imaju ispostave po županijama i gradovima ne mogu napraviti reda prvenstveno u krajevima odakle dolaze ministri i njihovi najbliži suradnici. Kod nas na Sjeveru je još mila majka, ali kad se spustite južnije od Zagreba, umjesto da se mijenjaju stvari, štite se nerad i nude neke “umjetne” promjene. U središtu pozornosti su ovih dana nastavnici s obzirom da ne odustaju od štrajka kojim traže veće koeficijente, odnosno na osnovu tog povećanja i povećanje plaća.Od početka štrajka sve je jasno, ali učitelji to jednostavno ne žele čuti. Nitko nije protiv povećanja plaća, ali prije toga treba napraviti potrebne reforme kako ozbiljne u kurikulumu

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

koji će biti primjeren školovanju u 21. stoljeću, odnosno potrebama tržišta rada, tako i sve druge posebice organizacijske vezane uz popratne službe, spajanje matičnih i područnih škola itd. nije istina da svi u tom sustavu rade savjesno i predano, uz sve ostale pozitivne atribute, jer ima puno onih kojima u njemu nije mjesto i ne zavrjeđuju ne samo povišicu nego i ovu dosadašnju plaću.Kada bi se zaista htjele provesti reforme i u obrazovnom sustavu bi bilo 20-30 posto ljudi manje, ali svi koji bi ostali imali bi ne 200-500 kuna veće plaće, već 2000-3000. Znači približili bi se plaćama kao što je to danas primjerice u Sloveniji i ne bi bile duplo manje nego u Austriji. Poručio sam tako nešto ovdje otkako je sve počelo, kao i moje kolege iz naših novina. ismo bili populistički nastrojeni kao neke drugi mediji koji sad okreću ploču i sada “uklizavaju” sindikalistima i učiteljima, jer ni tako nešto nije potrebno. Potrebno je samo hladnih glava sjesti za stol, sa što više neovisnih stručnjaka, analizirati što su napravili drugi i to primijeniti u našoj zemlji. Nakon toga, puno toga više neće biti isto kao što je to slučaj sada, ali dobri učitelji, vjerujte, imali bi puno veće plaće, a ne sadašnju uranilovku koju dijelite jer su u njemu oni koji su odavno trebali otpasti. Nitko uopće ne vrijeđa učitelje time što se svih ovih dana, ne borimo “noktima i škrampljima” za njihove veće plaće, jer plaće svih, ne samo njih “s VSS-om” u našoj zemlji zapravo bi se trebale podrazumijevati, iako to više ne ide samo po sebi, posebice u privatnom sektoru u kojem učiteljske plaće oni koji imaju baš sličnu naobrazbu mogu samo sanjati. ovišice ne bi bile problem u svim javnim službama i svi bi ih odmah podržali kad se racionalizira svaki njihov dio, poboljša učinkovitost i krajnji rezultati.

UTIHNULI SVI STROJEVI u Meiso-u, 80-tak djelatnika čeka stečaj

1. studenoga 2019.

Stečaj se pokreće 4. prosinca!? U pogonima tvrtke Meiso u Goričanu vlada mrtva tišina. Strojevi su ugašeni, neki su i odneseni, preostalih 80-tak radnika od kojih je polovica na dugotrajnom bolovanju od proteklog tjedna dolazi na posao tek da očisti i pospremi sve ono što je obilježilo 40-tak godina rada poduzeća i što je ostalo iza sad već bivših djelatnica koje su prešle raditi u

Samo dan nakon, 24. listopada, što je imenovana stečajnom upraviteljicom Meiso-a, Slavica Orehovec, odvjetnica iz Čakovca posjetila je tvrtku kako bi dobila uvod u stanje stvari. - Mogu reći da sam bez problema dobila svu potrebnu dokumentaciju od financijske direktorice, razgovarala sam s predstavnicima sindikata, a obratila sam se i CERP-u, rekla nam je Slavica Orehovec. S obzirom na uvriježeni postupak

malosubotičku tvrtku Haix. Naime, kako smo već pisali u našim novinama Haix-a, proizvođač funkcionalne obuće i odjeće pridružio je 230 novih djelatnica i djelatnika svom timu. - Novi zaposlenici rade u povećanoj proizvodnji gornjišta tvrtke koja je 21. listopada započela sa svojim radom. Za nove djelatnice i djelatnike preuređena je ha-

kod poduzeća kojima je blokiran račun zbog višemilijunskog dugovanja, stvorene su sve pretpostavke za otvaranje stečaja. A to će se, kako sada stvari stoje, dogoditi 4. prosinca za kada je na varaždinskom Trgovačkom sudu zakazano ročište. - Tek nakon što se proglasi stečaj, vjerovnici imaju rok od 60 dana za prijavu svojih potraživanja pa će se onda znati i koliki su stvarni dugovi, ističe stečajna upraviteljica. Za sada

la u Prelogu te opremljena novim strojevima. Time je Haix uložio gotovo milijun eura u svoju podružnicu. Prvog radnog dana Haix je svoje nove članove tima dočekao paketom dobrodošlice. Prije početka rada djelatnice i djelatnici dobili su odgovarajuće školovanje u za to potrebnim područjima, primjerice na temu zaštite na radu i zaštite od

se zna za dug od oko 21 milijun kuna za koliko je blokirano poduzeće, dok radnici potražuju plaće za rujan i listopad. Preostalih 80-tak radnika dobiva otkaz ugovora o radu. U srijedu, 30. listopada, čakovečku FINA-u “okupirali” su što bivši što sadašnji djelatnici sa zahtjevima za svoja potraživanja, odnosno za rujanske plaće. Papire su dobili dan ranije i rečeno im je kako je srijeda zadnji dan za predaju. (vv)

požara, stoji u dopisu koje je stiglo iz poduzeća Haix. -Kao obiteljsko poduzeće osjećamo se povezano s ovom regijom. Veselimo se što ovdje nastavljamo s rastom, poručili su Markus Lins, član Uprave Haix Obuće i Ronald Haderer, tehnički direktor i član Uprave koji su vrlo su zadovoljni proširenjem proizvodnje gornjišta.

- Tek nakon što se proglasi stečaj, vjerovnici imaju rok od 60 dana za prijavu svojih potraživanja pa će se onda znati koliki su stvarni dugovi, ističe Slavica Orehovec

MARTINJE U ČAKOVCU slavi se dva dana na Trgu Republike

Mlado vino, buncek sa zeljem i fešta Osim u međimurskim bregima, velika fešta za Martinje organizira se ove godine u centru Čakovca. Tim je povodom u vijećnici grada održana konferencija za medije na kojoj je predstavljena manifestacija Mlado Međimurje-Martinje u Čakovcu 2019. Centralna manifestacija projekta Mlado Međimurje se održava pod velikim šatorom dva dana na Trgu Republike u Čakovcu i to u petak, 8. studenoga, od 17 sati i u subotu, 9. studenoga, od 10 sati, pa oba dana do jedan sat iza ponoći. - U dva dana u centru Čakovca predstavit će se međimurski vinari s mladim vinima. Vjerujemo da će manifestacija biti dobro prihvaćena, kao što je to bilo za vrijeme Porcijunkulova kada smo imali VinoGrad. Na tragu toga organizirali smo i ovu

Međimurski vinari proslavu Martinja dovode u Čakovec manifestaciju. Uz dobro vino bit će pripremljena i tradicionalna hrana, kazao je gradonačelnik Kovač i pozvao sve neka dođu na Martinje jer ih očekuje dobar provod. Za točenje mladih vina bit će zadužene vinarije: Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, KnehtlMedenjak, Kocijan, Kunčić, Preiner, Štampar i Tomšić.

Boška Ban Vlahek najavila je da će se posjetiteljima, uz vino, nuditi tradicionalna martinjska jela, buncek sa zeljem i kobasice. - Prošle godine krenuli smo s mladim vina jer smo vidjeli potencijal u tome. Želja nam je bila da na tržištu pozicioniramo mlado vino. To su mlada, svježa, voćna, aromatična i lepršava vina,

NDK iz Štrigove i drugu godinu za redom plaketa Zlatna kuna

poput silvanca zelenog i bijelog te sivog pinota. Zajedničkim razgovorom došli smo do ovog eventa na koji vas sve lijepo pozivamo, istaknula je Tea Dvanajščak. Uz spomenute vinare organizatori Martinja u Čakovcu su: Grad Čakovec i Turistička zajednica grada Čakovec. (sh, foto: zv)

Iz malog poduzeća prerasli u srednje i opet najbolji Gospodarsko vijeće Županijske gospodarske komore prihvatilo je odluku o dodjeli plaketa Zlatna kuna najuspješnijim međimurskim tvrtkama na temelju 21 kriterija o uspješnosti poslovanja. Ono što je najzanimljivije, da je tvrtka NDK iz

Štrigove prošle godina dobila Plaketu Zlatna kuna u kategoriji malih poduzeća, a u samo godinu dana uspjeli su prerasti u “višu kategoriju”. I tu su opet osvojili nagradu, sada u konkurenciji srednjih poduzeća. Ove godine dobitnik Plakete zlatna kuna u ka-

tegoriji malih poduzeća je OMT iz Ivanovca koji se bave obradom metala. U kategoriji velikih poduzeća Plaketu zlatna kuna osvojila je firma LPT iz Preloga. Nagrade će im se uručiti na posebnoj svečanosti Nikola Kolmanić, suvlasnik obiteljske potkraj studenog. firme NDK na prošlogodišnjoj dodjeli (BMO) Plakete Zlatna kuna

1. studenoga 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MJERI LI SE KOLIČINOM LAMPAŠA za blagdan Svih svetih ljubav prema najmilijima

Vera Peti: Tužna sam kad vidim 50 lampaša na grobu, a cijele godine ništa - Radije bih da vidim barem mjesečno jednu svijeću ili jednu osobu na grobu, a ne njih “stotinu” samo tog 1. studenoga, kazala je naša sugovornica Piše: Vlasta Vugrinec

Pred nama je blagdan Svi svetih i Dušni dan ili Dan svih vjernih mrtvih. Dva dana blagdana kada se pojačano obilaze grobovi, posljednja počivališta naših najmilijih koji su nas napustili i nisu više s nama. U Međimurju je običaj da se u to vrijeme grobovi čiste i uređuju kako bi sve sjajilo i blistalo na blagdan Svih svetih. Kupuju se skupi aranžmani, jer danas ih rijetko tko pravi sam doma, pale se

lampaši, što više to bolje, čak se preporučuje rodbini i prijateljima određena boja, naravno u skladu s cvijećem.

Običaji se teško mijenjaju Groblja postaju krcata, praktički čovjek na čovjeku, lampaši svijetle kao u Betlehemu, a od cvijeća se ne vidi ni ime na spomeniku. Rodbina se okuplja oko grobova, priča se o svemu i svačemu, a najmanje o pokojniku pred čijim se posljednjim počivalištem

Ostaci lampaša zapaljeni u Totovcu

- Mi s time imamo gorko iskustvo s obzirom na katastrofalni požar u Totovcu, jer smo plastiku s dvorišta morali maknuti i završila je na odlagalištu, kazao je Ivan Perhoč S obzirom na trenutno stanje na tržištu, ako se i ove godine ponovi ista količina, a lampaši se odvezu u najbližu spalionicu u Beču gdje zbrinjavanje tone plastike s prijevozom stoji oko 250 eura. To znači da bi zbrinjavanje prikupljenih ostataka lampaša nakon Svih Svetih u Međimurju koštalo oko 40.000 eura. I naravno, sve bi se to moglo obiti nama o glavu kroz dizanje cijene odvoza komunalnog otpada. Preloško gradsko komunalno poduzeće Prekom koje zbrinjava otpad na području 10 općina i Grada Preloga, lani je prikupilo 58 tona otpadne plastike, odnosno lampaša na grobljima. Treba reći kako je to težina praznih lampaša u koji-

ma je parafin izgorio ili dogorio, dok Čakom bilježi nešto više od 100 tona. - Zbrinjavanje lampaša veliki je problem, jer u Hrvatskoj nema ni jednog poduzeća koje bi ih otkupljivalo pod uporabnu plastiku, kazao je Siniša Radiković iz Prekoma i dodao: - Problem kod lampaša je i parafin. Koliko god on izgorio ili se prao, plastika još uvijek ostaje zagađena i stoga ju je teško ponovno upotrijebiti. Do sada smo se uvijek nekako snalazili i pronalazili način kako ih se riješiti. Budući da su se riješili lanjske plastike, trenutni je stav da se svi lampaši pokupe i deponiraju u dvorištu poduzeća. No, shodno našem zakonu, tamo mogu stajati najdulje godinu dana i treba ih maknuti, a kuda to nigdje ne piše i komunalna poduzeća moraju sama pronaći način. (vv)

Budući da redovito obilazi grobove, Vera Peti kaže kako neće pretjerivati za predstojeći blagdan ni s lampašima ni s cvijećem

stoji. Rijetko tko se žali na novac koji je potrošio na cvijeće i lampaše jer, napokon, Svi sveti su samo jedanput na godinu, samo jedanput je prilika da se svi okupe oko groba, vide i nadoknade propušteno vrijeme. Rijetko tko se tada zapita treba li baš sva ta raskoš, toliko lampaša i cvijeća za svega par sati ili dana “ljepote”. Napokon, nakon blagdana netko mora očistiti taj grob, pokupiti uvelo cvijeće i dogorjele lampaše. - Najgore mi je kad vidim 50 lampaša tog jednog, jedinog dana na nekom grobu, ističe Vera Peti iz Čakovca koja grobove svojih najmilijih redovito obilazi svaka dva tjedna. Radije bih da vidim barem jednom mjesečno jednu svijeću ili barem

jednu osobu na grobu, a ne njih “stotinu” s tonom cvijeća. Budući da redovito obilazi grobove, kaže kako neće pretjerivati za predstojeći blagdan ni s lampašima ni s cvijećem. Istina, obilazak grobova na blagdan Svih svetih, aranžmani i lampaši, naša su tradicija koja je dovedena do apsurda. - Ja bih volio organizirati Dan otvorenih vrata nekoliko dana nakon blagdana, poručio je Ivan Perhoč, direktor Čakoma. Pozvao bih sve građane da dođu i vide kako izgledaju grobovi s uvelim cvijećem, razbacani lampaši i napokon koliko “jambo” vreća napunimo plastikom. Ljudi imaju veliki trošak kod kupnje, a mi još veći prilikom zbrinjavanja svega toga. Ako se već lampaši

Ivan Perhoč, direktor Čakoma preporučuje da ako se već kupuju lampaši neka budu stakleni

pale neka budu oni stakleni.

Bolje stakleni lampaš i plastični uložak Napredak tehnologije polako mijenja tradiciju pa tako i što se tiče plastičnih lampaša. Naime, na tržištu su se unatrag nekoliko godina pojavili stakleni lampaši koji doduše imaju plastični uložak napunjen parafinom. - Iako se iz godine u godinu pali sve više lampaša, primjetan je trend uporabe staklenih lampaša, ističe direktor Perhoč i dodaje: - Nisu ni oni potpuno ekološki, ali su ipak napredak i pozitivan iskorak.Protiv neumjerenog paljenja lampaša ustaju brojne udruge i pristaše očuvanja okoliša. Svi pozivaju na umjerenost i svjesnost o zaštiti okoliša.

BLAGDAN SVIH SVETIH 1. studenoga

Svjetlost grije i pomaže dušama preminulih pronaći put u Nebesa Blagdan Svih svetih crkveni je zapovijedani blagdan koji predviđa euharistijska slavlja te blagoslove groblja. - Na blagdan Svih svetih slavimo svece koje je Crkva proglasila svetima, ali i sve one koji nisu imali tu čast, ali su cijeloga života živjeli i radili po kršćanskim zavjetima, za dobro svih nas, pojasnio je fra Tomislav Božiček, župnik čakovečke župe sv. Antuna Padovanskog. Kako ne znamo poimence njihova imena, Cr-

kva je odredila ovaj dan kada se zajednički molimo za svete i blažene, poznate i nepoznate. Groblja se ustvari pohode 2. studenog na Dušni dan ili Dan svih vjernih mrtvih. - Vjernici nad grobovima svojih najmilijih mole za njihove duše, pale svijeće, prisustvuju svetoj misi, povezujući se tako s njima kroz molitvu i misli. Dan svih vjernih mrtvih je izraz kršćanske nade i vjere u zagrobni život, kao što to piše u Bibliji. (vv)

Svjetlost svijeće i molitva za najmilije koji više nisu s nama, ali žive u našim srcima

VIJEST(I) TJEDNA

Razvod u Međimurju više nije tabu tema Pogledi suvremenog društva na mijene i obitelj kao temeljne socijalne institucije se mijenjaju pa tako i pogled na brak i razvod. Kao društvo više ne gravitiramo patrijarhalnom i sveobuhvatno ne smatramo da je brak potrebno sačuvati pod svaku cijenu. U današnjem društvu, forma je izgubila na cijeni u odnosu kvalitete partnerskih odnosa. Novonastalu stvarnost slijedi i zakonodavstvo koje je 2015. godine promijenilo obiteljski zakon čime se razvod braka uvelike pojednostavio i donio mnoge preinake vezane uz raskid bračne zajednice. Razvod se smatra jednim od najstresnijih događaja u životu čovjeka jer se njime prekida zajednica dvoje ljudi koji su u tu vezu ušli s puno očekivanja i ljubavi, a iz njega izlaze nakon međusobnog razočarenja jedno u drugo ili shvaćanja da su se u međuvremenu previše jedno od drugog udaljili ili shvatili da se ne znaju nositi sa zajedničkim životomi svakodnevnim problemima koja nadolaze. Više u temi broja na str 4-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Veliko i zasluženo slavlje grupe Vulkan Grupa Vulkan žari i pali već četiri desetljeća, a svoj veliki rođendan proslavili su u Maloj Subotici. Većina se odazvala fešti i zabavljala dugo u noć. Rijetko tko na našim prostorima nikad nije čuo za najdugovječniji glazbeni sastav, koji je već 40 godina glazbeno aktivan u Međimurju i šire. Upravo su zato organizirali veliko okupljanje svih članova koji su svirali kroz ovo vrijeme. Veliko slavlje održalo se u restoranu Fortuna, a kako je bilo donosimo na stranicama našeg priloga Media.

Troje poginulih nakon stravičnog sudara Tragedija kakva se ne pamti u Međimurju dogodila se u srijedu, 30. listopada na relaciji Vratišinec-Peklenica oko 12:30. Peklenica i Ivanovec nakon stravičnog sudara koji se dogodio na toj cesti, zavijeni su u crno. Prema mjestu nesreće, tragedija se dogodila na ravnom, ali poprilično nepreglednom mjestu. Iz Peklenice je na mjestu nesreće poginuo 22-godišnji mladić i 23-godišnjakinja iz Ivanovca iz BMWa, a u bolnici od teških ozljeda 77-godišnja putnica u Opet Astri, također iz Peklenice. Tužnu priču koja je zavila Peklenicu i Ivanovec u crno donosimo na str. 8.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1. studenoga 2019.

RAZVODI BRAKA U MEĐIMURJU Kakve su brojke, financijska strana Piše: Božena Malekoci - Oletić Foto: Zlatko Vrzan

ogledi suvremenog društva na mijene i obitelj kao temeljne socijalne institucije se mijenjaju pa tako i pogled na brak i razvod. Kao društvo više ne gravitiramo patrijarhalnom i sveobuhvatno ne smatramo da je brak potrebno sačuvati pod svaku cijenu. U današnjem društvu, forma je izgubila na cijeni u odnosu kvalitete partnerskih odnosa. Novonastalu stvarnost slijedi i zakonodavstvo koje je 2015. godine promijenilo obiteljski zakon čime se razvod braka uvelike pojednostavio i donio mnoge preinake vezane uz raskid bračne zajednice. Ovdje nije namjera baviti se novim zakonima, već razvodom kao raskidom dvoje partnera. Razvod se smatra jednim od najstresnijih događaja u životu čovjeka jer se njime prekida zajednica dvoje ljudi koji su u tu vezu ušli s puno očekivanja i ljubavi, a iz njega izlaze nakon međusobnog razočarenja jedno u drugo ili shvaćanja da su se u međuvremenu previše jedno od drugog udaljili ili shvatili da se ne znaju nositi sa zajedničkim životomi svakodnevnim problemima koja nadolaze. Je li razvod tragedija ili je bolje brak sačuvati, razgovarali smo s Ivanom Majnarić, dipl. socijalnom radnicom, voditeljicom Odjela za djecu, mlade i obitelj pri Centru za socijalnu skrb Čakovec.

- Razvod je kompleksna i teška situacija i nitko zapravo ne može dati odgovor na pitanje je li razvod najbolje rješenje. Ako je prisutno nasilje u obitelji, ako je prisutan alkoholizam i učestali sukobi u smislu psihičkog i verbalnog nasilja, onda je razvod jedno od mogućih rješenja problema, kazala je Ivana Majnarić. Kada razvod postane jedina opcija za bračne partnere po važećem obiteljskom zakonu iz 2015. godine, u središtu razvoda više nisu partneri, nego djeca. Danas se prilikom razvoda ne stavlja fokus na spašavanje braka, niti se ulazi u uzroke raspada braka. - Ne zanimaju nas razlozi koji su doveli do raspada braka te se u procesu razvoda, koji uključuje i savjetovanje pri Centru za socijalnu skrb, ne rješavaju nesuglasice u partnerskom odnosu, naglašava naša sugovornica.

Prva adresa prilikom rastave je Centar za socijalnu skrb Bračni partneri koji se odluče na razvod, a imaju maloljetnu djecu, moraju proći postupak obveznog savjetovanja u Centru za socijalnu skrb. Prva adresa kod rastave je Centar za socijalnu skrb, gdje se nakon podnošenja zahtjeva rastave braka počinje s postupkom savjetovanja, ali ne savjetovanja rješavanja bračnih razmirica, već zajedničke brige partnera za djecu. Prilikom dolaska na savjetovanje prvo pitanje koje im se postavlja veza-

Broj rastava dosegnuo 200 godišnje Broj pokrenutih postupaka obveznih savjetovanja radi razvoda braka u Centru za socijalnu skrb tijekom 2017. godine bilo je 193, a 2018. godine čak 200. Trend porasta razvoda ipak se nije nastavio ove godine jer je do 30. rujna 2019. godine bilo 109 parova koji su došli zbog razvoda u Centar. Do kraja ove godine tako se najvjerojatnije neće doseći brojke iz prethodne dvije godine. Međutim, treba kazati da je broj razvoda još veći jer ne moraju svi doći u Centar kad se razvode. Brojke uglavnom govore da rasta-

va, nažalost, ima jako puno, posebice ako se brojke uspoređuju kako je to bilo nekad, ali i s brojem aktualno novosklopljenih brakova. Naime, u 2017. godini sklopljeno je njih 479, a u 2018. godini 536. Također, prema popisu od 2011. godine, znači prije osam godina u našoj županiji živjelo je 1444 razvedenih muškaraca i 1857 razvedenih žena. Prema tim podacima u Međimurju ima 633 obitelji u kojoj samo otac (udovac ili razvedeni) živi s djecom, odnosno 3992 žena (udovica ili razvedena) s djecom.

no je uz mogućnost spašavanja bračne zajednice. Ako se partneri dvoume ili postoji imalo šanse za brak, upućuje ih se u savjetovalište koje vodi Obiteljski centar, izdvojena jedinica Centra za socijalnu skrb. Ako se partneri odluče za još jednu šansu, krenu na bračnu terapiju i zaustavlja se postupak razvoda braka u vremenu dok partneri pokušavaju spasiti brak ili im to uspije. Ako su partneri odlučni u tome da je njihovoj bračnoj zajednici došao kraj, nastavlja se s postupkom razvoda, a naglasak se stavlja na maloljetnu djecu. Stručnjake u Centru za socijalnu skrb u razvodu ne zanimaju partneri i njihovi međusobni odnosi, nego djeca. U tom cilju zajedno s njima sastavljaju plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi za djecu. Informiraju ih o sadržaju posebnog pravilnika o savjetovanju gdje je točno navedeno što sve moraju napraviti u tom postupku. Postupak savjetovanja provodi se u jednom do tri susreta na kojima se pokušava zajednički sastaviti plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. U središtu razvoda je roditeljska odgovornost prema djeci i roditelji se zajednički moraju dogovoriti što će biti s djecom. U tom periodu roditelji moraju ostaviti po strani sve ono što je dovelo do razvoda i dogovoriti se o svim bitnim pitanjima koja se tiču djece.

S kojim će roditeljem živjeti dijete? Postoji nekoliko bitnih pitanja koja se određuju planom o zajedničkoj skrbi za djecu. Prvo je s kojim će roditeljem živjeti dijete. Zatim se utvrđuje način ostvarivanja osobnih odnosa, prije su se to zvali kontakti, s roditeljem s kojim dijete ne živi. Treće, planom se utvrđuju način razmjene informacija s roditeljem s kojim dijete ne živi te visina uzdržavanja koja se također mora dogovoriti. Roditelji uz pomoć stručnjaka iz Centra za socijalnu skrb sastave plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi na papiru. Zanimljivo je da većina roditelja u Međimurskoj županiji uspijeva izraditi

Prizor iz bračnih razmirica za Međimurske novine odigrali su Maja Baksa i

SPORA je najbezbolni

razlaz bivših s

U procesu razvoda koji uključuje i savjeto šavaju se nesuglasice u partnerskom odn dište se više ne stavlja na spašavanje brak

1. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

i kako da bude što manje stresno za djecu

i Ivica Mikolaj, glumci Kazališne družine Štolcer iz Čakovca

AZUM iji i najjeftiniji

supružnika

ovanje pri Centru za socijalnu skrb ne rjenosu, već dogovor oko brige za djecu. Sreka, niti se ulazi u uzroke njegovog raskida

plan o zajedničkoj roditlejskoj skrbi za djecu unatoč narušenim odnosima koji su doveli do razvoda braka. Upravo takvo rješenje iz novog zakona se pokazalo dobrim u praksi, premda se ono uvijek ne realizira. No, u većini slučajeva to ipak funkcionira. Treba naglasiti da je plan zajedničke skrbi o djeci osnovni dokument za donošenje presude razvoda braka na sudu. Kad roditelji sastave plan, u Centru na temelju njega naprave dokument, izvješće, koje proslijede svakom roditelju. Sastavni dio izvješća je originalan plan o zajedničkoj skrbi za djecu. Taj dokument se nosi na sud koji je zadnja instanca koja prihvaća plan. Ako su roditelji sastavili sporazumni plan s kojim su suglasni to se smatra sporazumom i u tom slučaju oni podnose zahtjev sudu da razvede njihov brak. Tada ih sud ih poziva na ročište gdje sudac ponovno prođe plan zajedničke skrbi za djecu i još jedanput provjerava jesu li suglasni da dijete živi s tim i tim roditeljem i po točkama prijeđe cijeli plan. Ako su roditelji na sudu suglasni sa svime što su pri izradi plana dogovorili, onda se donosi rješenje, odnosno presuda o razvodu braka. Presude su se dužni pridržavati jer je ona ovršna. Ako se prekrše odredbe plana, često se roditelji ponovno javljaju u Centar za socijalnu skrb. U stvarnosti uvijek postoji određeni postotak konfliktnih roditelja i u tom slučaju opet posreduju oni. Do konflikta dolazi kada se jedan od roditelja ne drži presude, primjerice o kontaktima s djetetom. Slučaj kada dijete nije bilo spremno “u devet” ili kad je roditelj došao po dijete ili ga drugi roditelj nije vratio na vrijeme. U takvim konfliktnim situacijama Centar obično intervenira razgovorima jednim ili više njih, ovisno o tome kakva je situacija. Ako razgovori ne daju rezultat, prelazi se na mjere pravne zaštite gdje se ulazi u obitelj pri čemu se pokušava utjecati na oba roditelja da se dogovore u interesu djeteta. Vremena se mijenjaju pa mnogi parovi s djecom žive i u izvanbračnoj zajednici koja je izjednačena s bračnom. S papirom ili bez njega razmirice se javljaju

U slučaju dogovora trošak razvoda samo iznos sudske takse Najbezbolnija i najjeftinija opcija razvoda je ona u kojoj se roditelji sporazumno dogovore kad pokrenu postupak savjetovanja tijekom kojega izrade plan o zajedničkoj skrbi i kad s time odu na sud. Tada sud potvrdi da su suglasni oko plana i trošak razvoda postaje cijena

u obje zajednice. Kad dođe do raskola među partnerima i djeca u izvanbračnoj zajednici moraju ostati zajednička briga roditelja. Kao što se provode obvezna savjetovanja vezana uz razvod brakova, postoje i obvezna savjetovanja koja se provode u vezi prestanka izvanbračne zajednice oko zajedničke roditeljske skrbi za dijete. Plan zajedničke skrbi za dijete je obvezan do njihove punoljetnosti. Roditelji plan tijekom zajedničke skrbi za dijete mogu mijenjati kad se promijene neke životne okolnosti. No, za svaku promjenu plana potrebno je provesti novi postupak. Parovi koji se razvode, a čija su djeca punoljetna ne prolaze postupak savjetovanja jer nema potrebe za izradom plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.

Što kad se roditelji ne mogu usuglasiti? Druga solucija je kada ne uspiju sastaviti plan jer se ne mogu međusobno dogovoriti. Ima i takvih partnera i oni moraju proći još jednu stepenicu da se dogovore oko djeteta. Moraju proći postupak obiteljske medijacije. U tom slučaju stručno osposobljene obiteljske medijatorice različitim tehnikama pokušavaju s roditeljima ponovno doći do istog cilja da se roditelji sporazume oko zajedničke skrbi za dijete. U ovom slučaju sudjelovanje maloljetne djece u medijaciji je obavezno. Osim ako je prisutno nasilje u obitelji, tada ne. Nije dobro da žrtva i počinitelj budu zajedno u postupku medijacije. Nakon postupka obiteljske medijacije, ponovno se sastavlja izvješće je li uspješno provedena medijacija i tada se ide na sud.- Dok se roditelji dogovaraju i rade plan

takse na sudu. Takav postupak je najbezbolniji za djecu, jer ona u procesu razvoda ni na koji način osobno nisu uključena. Što se tiče sporazumnog razvoda cijena je 200 kuna, dok je u pitanju tužba za razvod braka, cijena ide na 400 kuna uz troškove odvjetnika.

o zajedničkoj roditlejskoj skrbi, nikad ne zovemo djecu jer ne daj Bože da bi se djecu pitalo s kojim roditeljem bi željeli živjeti. Ako roditelji ne postignu dogovor oko plana zajedničke skrbi za dijete niti u postupku savjetovanja, niti u drugom koraku na medijaciji, tek na sudu ako nikakav dogovor o zajedničkoj skrbi za dijete nije prošao, dijete postane strana u postupku, kazala je Majnarić. Imenuje mu se poseban skrbnik iz Centra za skrbništvo u Zagrebu zbog kolizije interesa roditelja. U tom slučaju poseban skrbnik zastupa interese djeteta. Otac je jedna strana, majka je druga strana, a dijete u sredini i tada se traži mišljenje Centra. Samo u tom slučaju Centar se ponovno uključuje i daje se mišljenje što bi bilo najbolje u interesu djeteta. - To je zapravo najteže kada mi moramo donijeti odluku s kim bi dijete trebalo živjeti i moramo se o svemu izjasniti vezano uz susrete djeteta s drugim roditeljem. Onda izlazimo na teren, vrši se procjena, rade se prema potrebi psihološke obrade, kontakti sa školama da se donese jedno mišljenje stručnog tima u sastavu: socijalni radnik, psiholog, pravnik. Tada se njihovo mišljenje dostavlja na sud s kim će dijete živjeti, način ostvarivanja kontakata i način razmjene informacija, pojašnjava Ivana Majnarić. Iz svega predočenog razlozi zbog kojih je došlo do razvoda braka postali su nevažni. To je privatna stvar partnera. Za postupak razvoda nebitno je “tko je kriv”, već je ključna stvar kako će nakon razvoda zajednički skrbiti za djecu.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1. studenoga 2019.

BROJ UVEZENIH radnika u Međimursku županiju prešao 1000 ove godine

Neke firme bez stranih radnika ne bi opstale Od početka godine do sredine listopada međimurski poslodavci uvezli 1171 stranca

POČETKOM RUJNA nezaposlenost pala na 2016 osoba

Najviše 198 osoba posao dobilo u obrazovanju Pojačano zapošljavanje u obrazovanju odrazilo se i na smanjenje udjela žena u ukupnoj nezaposlenosti za 1,8 % Krajem rujna u evidenciji je bilo 2016 nezaposlenih osoba. Broj nezaposlenih smanjen je u odnosu na rujan prošle godine za 9,2 % i kolovoz ove godine za 8,3 %. Vidljiv je trend novog smanjenja nezaposlenih početkom školske godine kada u obrazovni sustav ulaze pomoćnici u nastavi, kao i dio učitelja. Ukupno su tijekom rujna iz evidencije nezaposlenih izašle 582 osobe, što je povećanje u odnosu na prethodni mjesec za 118 posto. Zbog zaposlenja evidenciju su napustile 443 osobe. Na temelju radnog odnosa zaposleno je 413 osoba (93,2%), dok je 30 osoba (6,8%) zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkog društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima, itd.. Početkom rujna najviše zapošljavnaje je bilo u obrazovanju – 198 osoba, prerađivačkoj industriji – 58 osoba, građevinarstvu – 32 osobe, trgovini – 29 osoba te djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 26 osoba. U zapošljavanju predvodi Ispostava Čakovec s 70,7% (313 osoba) zaposlenih, dok

se preostali udio zapošljavanja odnosi na Ispostavu Prelog 90 osoba i Ispostavu Mursko Središće 40 osoba. Osim zbog zaposlenja iz evidencije je iz ostalih razloga brisano 139 osoba. Tijekom rujna u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 399 osoba. Promatrajući strukturu novoprijavljenih najvećim udjelom evidentirane su osobe direktno iz radnog odnosa – 182 osobe. Najviše nezaposlenih na burzu je došlo iz prerađivačke industrije 49, iz ugostiteljstva - 27 osoba, trgovine – 21 osoba, građevinarstva – 19 osoba, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi - 14 osoba. Nadalje, 126 osoba evidentirano je iz neaktivnosti, 89 osoba direktno iz redovnog školovanja, a preostale 2 osobe ušle su u evidenciju iz nekog drugog oblika rada. Promatrano prema spolu, u ukupnom broju nezaposlenih osoba žene čine 58,7% (1.184) ukupne nezaposlenosti, a muškarci 41,3% nezaposlenih osoba (832), čime je udio žena smanjen za 1,8 postotnih bodova u odnosu na prethodni mjesec. Smanjenje udjela žena zasigurno je u direktnoj vezi s povećanim zapošljavanjem u obrazovanju gdje prevladavaju žene. (BMO)

POGLED ODOZDO

Broj uvezenih radnika u Međimurje raste s obzirom na potrebe međimurskog gospodarstva koje naprosto vapi za radnom snagom posebice u graditeljskom i metalskom sektoru, ali i nekim drugim branšama, primjerice kao što su transportne tvrtke.

Radnici iz BiH, Srbije, Kosova, ali i drugdje

Prema podacima koje smo dobili od Policijske uprave međimurske, ona je tijekom ove godine, tj. u razdoblju od 1. siječnja do zaključno s 18. listopada ove godine izdala je 1171 dozvolu za boravak i rad stranim državljanima. Za sada u Međimursku županiju poslodavci uvoze radnu snagu iz zemalja u okruženju: iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Makedonije, a u nešto manjem broju iz

Crne Gore. Kao što je poznato u Međimurju su se pojavili i radnici iz “egzotičnih zemalja” poput Indije i nekih drugih, a smješteni su na raznim lokacijama u našoj županiji. Prema granama djelatnostima najveći broj izdanih dozvola za boravak i rad je u građevinarstvu. Uvoze se zidari, tesari, armirači i sl. Poslodavci koji se bave prijevozom uvoze vozača teretnih vozila. U metalskoj industriji to su najčešće zavarivači i bravari, a kad su u pitanju ugostitelji oni traže dozvole za kuhare i konobare. Uvoze se i šumski radnici za rad u šumarstvu.

U Varaždin stiglo 350 Nepalaca i Indijaca

Slično je i u susjednoj Varaždinskoj županiji. Nedavno je objavljeno da je zahvalju-

Sve je više stranih radnika u međimurskim tvrtkama kako bi se realizirali ugovoreni poslovi jući nepalskim agencijama u Priča je slična kao i s naVaraždin stiglo 350 mladih šim radnicima kojima su plaće Nepalaca i Indijaca. Nepal- premale da ostvare život kaci u svojoj zemlji prosječno kav žele, pa odlaze u Njemačzarađuju 150 eura, Radeći u ku, Austriju, Švedsku, Irsku ili varaždinskim tvrtkama Vin- neke druge zapadnoeuropske diji, Visu, Marlexu zarađuju u zemlje, tako su i radnicima iz prosjeku oko 4500 do 5000 Nepala i Indije ovdje kod nas kuna. Zaposleni su u Marlexu, primanja znatno veća nego u Vindiji, Visu… njihovim zemljama. (BMO)

21. NACIONALNO SAVJETOVANJE UZGAJIVAČA ovaca i koza u Svetom Martinu

Međimurje - ”najkozarskija županija” S obzirom da se u Međimurju proizvodi 30% ukupne količine kozjeg mlijeka u RH, imamo 39 uzgajivača (2995 grla) što je 40% uzgojno valjanih koza u RH, najmliječnija koza u Hrvatskoj dolazi iz našeg kraja s 2225 kg mlijeka u jednoj laktaciji te nas struka percipira kao „najkozarskiju županiju“. Nije ni čudno da su se uzgajivači ponovno okupili upravo kod nas. Naime, Toplice Sveti Martin minulog su tjedna bile domaćin dvodnevnog Nacionalnog savjetovanja uzgajivača ovaca i kozara kao i izložbe sireva. Posljednjih godina svi pokazatelji u ovčarstvu i kozarstvu iskazuju stabilne proizvodne pokazatelje, što potvrđuje da je ovčarska i kozarska proizvodnja za razliku od većine drugih grana

Jasminka Zadravec dobila je Zlatnu plaketu za kozji sir u bučinom ulju stočarstva, pronašla ravno- ruralnim prostorima. Proitežu između gospodarskih zvodi ovčarstva i kozarstva interesa uzgajivača, zaštite su cijenjeni na tržištu te znai očuvanja okoliša kroz odr- čajno doprinose dohotku i živu proizvodnju te udovo- opstanku firmi proizvođača ljavanje socijalnih zahtjeva – zaključak je dvodnevnog za ostanak stanovništva u stručnog savjetovanja.

Župan Međimurske županije Matija Posavec dodao je kako se u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu provode projekti za razvoj kozarstva, a u pripremi je novi projekt robne marke „Međimurska jaretina“ s ciljem zaštite kvalitetne proizvodnje u Međimurju. Stručni skup poslužio je za dodjelu nagrada najboljim proizvođačima koji su osvojili 45 odličja: 19 zlatnih, 16 srebrnih i 10 brončanih te je odlukom Stručnog povjerenstva dodijeljena i titula šampiona u kategoriji ovčjih i kozjih sireva. Međimurski OPG Jasminka Zadravec osvojio je zlatnu plaketu za mladi kozji sir u bučinom ulju te srebrnu plaketu za mladi kozji sir-polutvrdi. (vv)

Trpamo u sebe poslove, odnose s ljudima umjesto da biramo

ad nekome kažete da je tradicionalan, kod nas to dobiva prizvuk negativne etikete. Pomalo i nazadnjaštva. Pogotovo, jer bolujemo od toga da budemo moderni, “in”. Sve što je tradicionalno ne mora biti loše, a niti je sve moderno bolje i kvalitetnije. Značajka suvremenog čovjeka je površnost, jer živimo brzo, razapeti između bezbrojnih obveza. Takve okolnosti nam ne dozvo-

ljavaju da se udubljujemo. Kvaliteta gubi trku. oličina događaja na poslu i u privatnom životu izmjenjuje se brzinom pokretne trake. I tako živimo iz dana u dan. Koliko puta ste se zatekli da se ujutro nakon buđenja morate prisjećati koji je dan u tjednu? Čak i da ste osjetili nesigurnost je li još rujan ili je već listopad, jer vrijeme tako brzo prolazi. Teško da se sjećate što ste jeli jučer za ručak, a kamoli

prekjučer, jer rijetko uživate u obrocima za stolom, češće gladni kao vuk trpate “štogod” u usta. ehanički birate namirnice. Možda vas pri tom glas iz dubine upozorava da je zdravije pojesti bananu, nego lisnato pecivo, ali, daleko je to od dobrog, starog tradicionalnog okupljanje za stolom. To je bio događaj dana. Koliko je to bio kvalitetniji doživljaj jela kad se iz zdjele dizala topla para tek kuhanog variva

ili juhe, za razliku od trpanja u usta iz papirnate vrećice. Želudac oko podneva zvoni na uzbunu i traži svoje. I tako radimo i živimo, kao što jedemo. Trpamo u sebe poslove, odnose s ljudima. Živimo, ali ne proživljavamo svaki događaj istinski uživajući u njemu. Sve smo sveli na odrađivanje još jedne obveze u nizu; u danu, mjesecu ili godini. ekada smo živjeli za određene događaje u svom privatnom ili poslov-

nom životu. Sada za to nemamo vremena, uza svu tehnologiju koja bi nam trebala olakšati život. o, čini se da njome teško gospodarimo. Kao da joj se predajemo, a ne upravljamo. Nemamo hrabrosti i snage odabrati kvalitetu. Osjećamo se izgubljenima pred tolikim izborima i mogućnostima, pa umjesto da biramo, halapljivo gutamo, misleći da smo tako moderni, u toku, “in”.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

1. studenoga 2019.

TEHNIX opet nagrađen s dvije nagrade

Nagradili ih zlatnom medaljom za inovativnost

Kompaniji Tehnix u hotelu Westin u Zagrebu dodijeljena je nagrada ECO Lider invest za investiciju koja je najviše pridonijela održivom razvoju i kvaliteti života građana te zaštiti prostora i okoliša. Radi se o najvećoj investiciji izgrađenoj u toku 2018. godine u vrijednosti od 130 milijuna kuna. To je osam hala specijalne konstrukcije i visoke tehnološke opremljenosti, zajedno s izložbenim i poslovnim prostorima, što čini ukupno 10.000 m². Proizvodni pogon opremljen je s 4 krana, suvremena ugrađena tehnološka oprema omogućuje visoki standard rada inženjera

i djelatnika s kojima ostvarujemo visoku produktivnost. Nova tvornica opremljena je solarnim sustavom na krovištu te proizvodi električnu energiju dovoljnu za vlastiti pogon strojeva. Inovativni i razvojni kapaciteti omogućuju visoki standard svih zaposlenih koji svojom vještinom rada i motivacijom proizvode kvalitetne proizvode za izvoz. No to nije sve, primili su još jednu nagradu. Kompanija Tehnix osvojila je ZLATNU MEDALJU na 17. Međunarodnoj izložbi ARCA za inovativnu tehnologiju MO-BOTO kojom se postiže kružno gospodarstvo. (BMO)

Đuro Horvat, vlasnik Tehnixa na uručenju nagrade za investiciju koja je najviše pridonijela održivom razvoju

NA KONFERENCIJI Jaka žena priznanje Bernardi Cecelja i njezinoj tvrtki Bernarda

Bernarda najbolja poduzetnica u jugoistočnoj Europi

Nova velika priznanja završila su u rukama uspješne poduzetnice Bernarde Cecelja. Naime, na regionalnoj konferenciji Jaka žena koja je održana u Vrnjačkoj Banji u Srbiji, uručena joj je nagrada Najbolja regionalna poduzetnica 2019. godine. Konferencija je održana 18. listopada u ekskluzivnom prostoru Hotela Tonanti u Vrnjačkoj Banji pod sloganom 1000 minuta predavanja i treninga za 1000 žena. Konferencija je na jednome mjestu okupila ugledne predavače i uspješne žene s prostora bivše Jugoslavije koje su sudjelovale u nekoliko panel

Bernarda Cecelja na uručenju nagrade “Najbolja regionalna poduzetnica 2019. godine” u Vrnjačkoj Banji u Srbiji rasprava. Veliku pozornost Moja formula uspjeha u koprivukla je panel rasprava joj je sudjelovala Bernarda

Tatjana i Marijan Martinjaš osvojili su nagradu struke i turističkih novinara u Beogradu na dodjeli Turističke prizme koja nagrađuje novu kvalitetu u turizmu. Nagrađeni su zbog spoja njegovanja okusa i tradicije u restoranu, osmišljavanja i provedbe tura koje omogućuju doživljaj kraja te niza kreativnih projekta s autentičnim štihom koji obogaćuju sjećanja posjetitelja Međimurja. Međunarodnu nagradu Turistička prizma – Novi kvalitet u turizmu u kategoriji Eko i etno turizam je zapravo osvojila njihova firma “Malo selo” u sklopu kojeg posluju Međimurski dvori i agencija Etno-art travel. - Posebno nam je drago zbog ove nagrade jer se radi o priznanju koje je došlo iz struke i od strane turističkih novinara, kazao je Marijan Martinjaš povodom dobivanja ovog priznanja.

Za nagradu ih je predložila Karin Mimica, predsjednica udruženja turističkih novinara Hrvatske i jedna od nositeljica projekta Gastronaut – 100 vodećih hrvatskih restorana U kandidaturi za nagradu Karim Mimica je navela: - Za nagradu Turistička prizma – Novi kvalitet u turizmu iz Hrvatske kandidiram jednu lijepu priču iz Međimurja - tvrtku malo Malo selo u sklopu koje posluje restoran Međimurski dvori i agencija Etno-art travel. U restoranu Međimurski dvori se njeguju autentični okusi i recepti te 12 godina nosi titulu jednog od 100 vodećih hrvatskih restorana - Restaurant Croatica. Agencija Etno-art travel agencija je za destinacijski menadžment županije organizira brojne zanimljive tematske ture po Međimurju. Kuharstvo i turizam spajaju se u njihovoj

Cecelja, gdje je odlukom Privredne komore Srbije i organizatora konferencije, kao i žena sudionica, ponijela titulu Najbolja regionalna poduzetnica 2019. godine. Nagradu joj je na otvaranju konferencije uručila direktorica Privredne komore Srbije, sektora za poduzetništvo, Branislava Simanić. Osim pojedinačnog priznanja, uspješna hrvatska poduzetnica primila je nagradu i za svoju tvrtku. Naime, tvrtki Bernarda dodijeljena je nagrada Najbolji u jugoistočnoj Europi – Deluxe – lider u proizvodnji kreveta i madraca. (BMO)

MEĐUNARODNA NAGRADA Turistička prizma Beograd 2019. međimurskoj tvrtki

“Malo selo” iz Lopatinca nagrađeno za Eko i etno turizam

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tatjana i Marijan Martinjaš na dodjeli Turističke prizme u Beogradu Radionici kreativne kuhinje praktikumu pored restorana u kojem turisti i drugi gosti

uče pripremati međimurske specijalitete. (BMO)

POSAO I NOVAC: pitanja i odgovori

Isplatom bruto plaće do slobodnih građana J avni diskurs o temama koje se tiču života svih građana je izuzetno bitan budući da samo kvalitetnom javnom komunikacijom možemo otvoriti mogućnost da se jednog dana dogode korjenite promjene koje su nam potrebne. Hrvatski građani danas nažalost nisu svjesni svoje prave vrijednosti. Osjećaju nepravdu, premalu plaću, neučinkovitost sustava i korupciju na svakom koraku, ali ne znaju niti pravi razlog tome niti su svjesni razmjera toga. A isto je zbog toga što u prvom redu nisu svjesni koliko oni sami vrijede svojim poslodavcima i to bez obzira da li rade u javnom ili privatnom sektoru. ećina građana kada govori o plaći misli samo na onaj iznos koji svaki mjesec dobije na svoj tekući račun, na neto plaću. Kada se u Hrvatskoj govori o poželjnoj plaći tada se najčešće spominje iznos od 1000 eura, ali s obzirom na to da još uvijek nismo u europskoj monetarnoj uniji, to je zapravo 7500 kn te tko ima takvu plaću i radno vrijeme bez prekovremenih sati i većih stresnih poslovnih situacija, rijetko kada se buni. No, uz tu plaću se kod radnika izuzetno često isplaćuju i putni troškovi za prijevoz na posao, koji iznos radnik potroši kako bi došao na posao. Uz to je, po novome, moguće i da radnik dobiva na primjer, 400 kn mjesečno neoporezivo za prehranu na poslu, čime poslodavac pokriva troškove prehrane radnika za vrijeme radnog vremena. No, to sve je onaj dio koji radnik dobiva direktno na svoj račun, dok onaj drugi dio svoje plaće koji radnik doista zaradi nikada niti ne vidi, niti o tom novcu ne razmišlja. No, kod neto plaće od 7500 kuna, ukupni trošak plaće, s uračunatim prijevozom od 600 kuna mjesečno i 400 kn troška prehrane radnika iznosi oko 13.600 kn! Što znači da poslodavac uplaćuje radniku na njegov račun mjesečno 8500 kn, ali još 5100 kn uplaćuje u državni proračun na ime zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i poreza na dohodak! ožemo li mi svi, kao radnici, zamisliti da samostalno raspolažemo s 13.600 kn mjesečno, te da putem trajnog naloga u banci plaćamo i trošak svojeg mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, slično kao što svaki mjesec plaćamo režije ili kredite? Možemo li zamisliti situaciju da ako ne platimo taj isti iznos da nas država i njezini represivni organi kažnjavaju i ovršavaju za neplaćanje obveza prema njoj? Bismo li našu dragu „majku državu”

Piše: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. gledali istim očima kada bismo upravo „njoj” morali svaki mjesec uplaćivati 40 posto naših ukupnih prihoda? Bismo li se onda osvijestili i shvatili koliko imamo skupu državu? Da li bismo tada i dalje vjerovali kada bi nam se reklo da je nešto „država platila” ili bismo se sjetili da svaki mjesec izdvajamo svojih vlastitih 5.000 kn za državu koja nam ne pruža adekvatnu zdravstvenu zaštitu ili neke državne administrativne usluge? Bismo li tada mogli zaboraviti na korupcijske afere vlasti s mislima da je to „ionako samo tuđi novac” kada bismo znali da samo u godini dana svojeg rada plaćamo u državni proračun samo iz svoje vlastite plaće više od 60.000 kuna? Biste li onda poželjeli promijeniti zdravstveno osiguranje i plaćati ga onoj osiguravajućoj kući koja će se potruditi da imamo najbolju zdravstvenu skrb? er HZZO je ništa drugo nego državno zdravstveno osiguranje. Biste li onda umjesto u fond generacijske solidarnosti za mirovine već postojećih umirovljenika, željeli taj isti novac maksimalno ostaviti u nekoj vlastitoj štednji? Biste li tada konačno shvatili koliko nas košta sama država? onekad se kaže da previše slobode nije dobro. No, zasigurno niti život u ovakvoj zarobljenoj državi nije dobar. Hrvatskim građanima, dakle, u prvom redu treba jedan novi oblik slobode. I to slobode samostalnog odlučivanja i raspolaganja vlastitim novcem. Svaki radnik bi trebao dobiti svoju bruto plaću i sam s njome raspolagati. I pri tome se ne smije sumnjati u ničiji zdravi razum. I nepismeni su prije stotinu godina znali vrijednost novca, isto kao što i danas mnogi neuki ljudi redovito znaju plaćati i podmirivati svoje obveze, režije i životne troškove. Građani moraju imati mogućnost da mogu sami odlučiti što će učiniti sa svojim novcem. Ne mora za nas „država” raditi ništa što ne želimo.

Crna kronika

1. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Krovište i unutrašnjost vikendice u potpunosti su izgorjeli

JE LI BESKRUPULOZNA BANDA koja hara gornjim Međimurje preselila u drugu općinu

Opljačkali i zapali vikendicu u Lopatincu!? Javna vatrogasna postrojba Čakovec zaprimila je u petak, 25. listopada u noći oko 00:55 dojavu da je u Lopatincu, Ulici Ljudevita Gaja izbio požar na vikend kući. U požaru je u potpunosti izgorjela unutrašnjost vikendice. Na mjestu požara obavljen je očevid u kojem je sudjelovao i inspektor za zaštitu od požara te je utvrđeno da je uzrok požara poduzeta ljudska radnja. Prema neslužbenim informacijama s terena, u pitanju je zapravo bila pljačka, jer je najprije provaljeno u vikendicu, a nakon toga je zalivena benzinom te zapaljena. - Materijalna šteta prema izjavi vlasnika iznosi nekoliko stotina tisuća kuna te će se protiv nepoznatog počinitelja podnijeti kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog

djela Oštećenje tuđe stvari, nadležnom državnom odvjetniku, izvijestili su iz PU međimurske o navedenom događaju. - Požar nas je probudio u noći. Strah nas je jer ne znamo tko je to učinio i zbog čega, kazali su nam prvi susjedi tik do vikendice. Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Čakovec i lokalnog dobrovoljnog vatrogasnog društva. Iz policije kažu da se nastavljaju intenzivna kriminalistička istraživanja s ciljem pronalaska krivca. U tom kraju zadnjih dana bilo je još provala i pljački u kuće, pa se špekulira da bi banda koja je nedavno upala u kuću dva starca možda preselila u susjednu općinu. (sh)

VRHOVNI SUD odbio žalbu Smiljane Srnec

Smiljana Srnec neće se braniti sa slobode Vrhovni je sud odbio žalbu Smiljane Srnec optužene za ubojstvo sestre Jasmine Dominić. Srnec se žalila na odluku Županijskog suda u Varaždinu o produljenju istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja djela te je tražila privremeno puštanje kako bi se mogla braniti sa slobode. Smiljana Srnec tereti se da je počinila kazneno djelo ubojstva na štetu svoje sestre, na način da je Jasmini zadala najmanje pet snažnih udaraca tupotvrdim predmetom po lijevoj strani glave, takve jačine da je od ozljeda zadobivenih tim udarcima Jasmina odmah umrla. Na Vrhovnom sudu zaključili su da je prvostupanjski sud ispravno zaključio da je protiv optužene Smiljane Srnec nužno produljenje mjere istražnog zatvora radi otklona postojeće i konkretno predvidive opasnosti od ponavljanja djela. - Razmatrajući izloženi načina počinjenja koji po ocjeni ovog suda ukazuje na visok stupanj kriminalne volje iskazan kroz upornost, bezosjećajnost i okrutnost u izvršenju djela počinjenog na štetu najbližeg srodnika i pove-

Unesrećene iz plave Opel Astre spašavali su vatrogasci i hitna pomoć

PEKLENICA I IVANOVEC zavijeni u crno nakon stravične automobilske nesreće s troje mrtvih

Mladi par Edi (22) i Žaklina (23) poginuo u BMW-u, Rozalija (77) preminula u bolnici Djevojka iz Ivanovca i njezin dečko iz Peklenice poginuli su na mjestu teškog sudara u BMW-u, a 77-godišnjakinja iz drugog automobila Opel Astre umrla je ubrzo u bolnici od zadobivenih ozljeda. Još jedna putnica koja je bila u Opel Astri, 17-godišnjakinja zadobila je teške ozljede opasne po život, dok je 66-godišnja vozačica stabilno Tragedija kakva se ne pamti u Međimurju dogodila se u srijedu, 30. listopada na relaciji Vratišinec-Peklenica oko 12:30. Peklenica i Ivanovec nakon stravičnog sudara koji se dogodio na toj cesti, zavijeni su u crno. Prema mjestu nesreće, tragedija se dogodila na ravnom, ali poprilično nepreglednom mjestu.

Tri izgubljena života nakon stravičnog sudara

Smiljana Srnec ostaje u zatvoru zujući navedeno s težinom djela kojim se povređuje najviše društveno dobro – život druge osobe, stoji u obrazloženju Vrhovnog suda. U obzir su uzeli nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka doc. dr. sc. G. A. iz kojeg proizlazi da je kod Smiljane utvrđen poremećaj ličnosti s dominacijom disocijalnih i narcističkih obilježja. Testovi njene ličnosti ukazali su na narcisoidnost, niži prag frustracije, latentnu agresivnost, mogućnost pretjeranih emocionalnih i impulzivnih reakcija, manipulativnost, nedostatak odgovornosti, površnu afektivnost, kao i smanjenu kritičnost. (sh)

Iz Peklenice je na mjestu nesreće poginuo 22-godišnji mladić i 23-godišnjakinja iz Ivanovca iz BMW-a, a u bolnici od teških ozljeda 77-godišnja putnica u Opet Astri. Na mjesto nesreće dojurila su četiri vozila hitne pomoći i vatrogasci koji su unesrećene vadili iz dva osobna automobila koja su se prema svemu DORH sudeći frontalno sudarila. Kako neslužbeno doznajemo, u prometnoj nesreći u BMW-u, odmah na mjestu nesreće poginuo je mladi par dečko i cura. Prema izrazima sućuti na društvenim mrežama i kako nam je potvrđeno iz nekoliko izvora, radi se o 22-godišnjem Ediju N. iz Peklenice i njegovoj djevojci 23-godišnjoj Žaklini M. iz Ivanovca. Okolnosti nesreće pod kojima je mladi par izgubio

Strašan prizor smrskanog BMW-a u kojem je život izgubio mladi par život još nisu poznate i bit će poznati nakon što policija i državno odvjetništvo završi očevid. U srijedu poslijepodne, doznali smo da ovom tragičnom ishodu prometne nesreće nije bio kraj. U čakovečkoj bolnici zbog težine ozljeda preminula je najstarija putnica iz drugog automobila, Rozalija G. iz Peklenice. U Županijskoj bolnici Čakovec su teško ozlijeđene 17-godišnja djevojka i njezina baka, 66-godišnjakinja vozačica Opel Astre. Tragedija je za Peklenicu tim veća što su svi sudionici nesreće, osim poginule djevojke iz tog mjesta. U Opel Astri unesrećene baka i unuka iz iste su ulice kao poginuli mladić Edi, gotovo da su su-

sjedi, a Rozalija je bila njihova sugrađanka. - Nemam riječi za ovaj užas koji se dogodio - rekli su nam svi koje smo pitali o tragediji kakva se ne pamti u Peklenici. Posebice su potreseni rođaci. Jedna bliska osoba preminule Žakline iz Ivanovca, kada je slučajno od naše suradnice saznala za ovu tragediju, pala je u nesvijest i morala joj je biti pružena pomoć u bolnici.

Mladi par išao u Peklenicu, a tri žene u Čakovec

Kako doznajemo, mladić je radio kao bagerist u Austriji, te je nedavno kupio BMW. S preminulom djevojkom iz Ivanovca bio je u vezi nekoliko mjeseci. Kretali su se po

svemu sudeći u pravcu Peklenice, kada je došlo do fatalnog sudara koji im je odnio život. U drugom automobilu, Opel Astri bile su tri ženske putnice. Doznali smo da su 17-godišnjakinja i 77-godišnjakinja zajedno čekale autobus koji iz nekog razloga nije stigao na vrijeme. Djevojka je išla u školu, te je nazvala svoju baku da ju odveze prema Čakovcu. Usput su odlučile povesti njihovu poznanicu 77-godišnjakinju koja je trebala stići u čakovečku bolnicu na redovne terapije. Što je bio točan uzrok nesreće još nije poznato u trenutku zatvaranja ovog broja novina i sve nove informacije oko iste možete čitati na našem portalu: mnovine.hr. (dv, sh, bmo, dz, foto: dp, zv)

1. studenoga 2019.

VIŠNJA KOVAČ i DANIJELA VADLJA spašavale živu glavu od lovačkih metaka u Mihovljanu

Bilo je strašno, šrapneli su frcali oko nas!

Dotrčale su na cestu, poljski put, te ispred kukuruza vidjele trojicu muškaraca kako uzimaju fazana i ulaze u crni džip talijanskih registarskih oznaka Za prijateljice Višnju Kovač iz Novog Sela Rok i Danijelu Vadlja iz Čakovca to je bio sasvim normalan ponedjeljak ponedjeljak. Posjetile su Danijelin OPG u Mihovljanu gdje su brale zelenilo za izradu aranžmana. U jednom trenutku čule su glasnu pucnjavu u blizini. - U blizini smo čule pucnjavu, i kako nam pokraj glave frcaju šrapneli. Jako smo se uplašile i počele smo vikati kako ovdje ima živih ljudi! Neka prestanu pucati. Kad je pucnjava prestala počele smo trčati na cestu kako bi vidjele tko to puca. Bojale smo se da nas ne upucaju, ispričala je Danijela Vadlja. Dotrčale su na cestu, poljski put, te ispred kukuruza vidjele trojicu muškaraca kako uzimaju fazana i ulaze u crni džip talijanskih registarskih oznaka.

Vikale smo neka prestanu pucati

- Ne mogu se sjetiti jesu li svo troje bili obučeni u lovačku opremu. Mi smo i dalje nastavile trčati prema njima, dajući im do znanja da smo ovdje, a oni su nam ispred nosa pograbili fazana, strpali ga u autu i odjurili, nastavila je Danijela. Iako su bile u vidnom šoku, Danijelina prijateljica Višnja zapamtila je registraciju automobila. Istog trenutka su nazvale policiju, te prijavile

www.mnovine.hr

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

cijelu nastalu situaciju. Policija je dojavu zaprimila u 14:35, te nisu utvrđeni elementi kaznenog djela ili prekršaja lovaca, kratko su poručili iz međimurske policije. - Naš OPG jasno se vidi s ceste, čudi me što lovci nisu provjerili ima li nekoga u njihovoj blizini. Mi tamo nismo bile same, bilo je puno ljudi koji su oko nas brali kukuruz, rekla je Danijela. Ovo nije bio prvi slučaj da su lovci prolazili pucajući kroz njihovo imanje. Problem je u tome, što njihovo imanje nije ograđeno, te nema velike nasade. Prema zakonu, lovci kroz to područje mogu pro-

laziti. OPG Vadlja nalazi se između tri sela, Mihovljana, Novog Sela Rok i Mačkovca, sve okolo su poljoprivredne površine. Kontaktirali smo predsjednika Lovačkog društva Zec Čakovec Stjepana Perka koji je poručio kako je lov u ponedjeljak bio prijavljen.

Sezona lova na fazansku divljač

- Prema zakonu, slobodno lovište je 100 metara od naseljenog mjesta, 300 ako je u pitanju grad, to jest mjesto s minimalno 8 tisuća stanovnika. Talijani su imali zakazan lov na fazane u to vrije-

facebook.com/MedimurskeNovine

me, ispričao je predsjednik društva Perko. Od 1. rujna počelo je vrijeme lova na fazansku divljač, a od 1. listopada i na zečeve. Loviti se ne smije dva sata prije izlaska sunca, te dva sata poslije zalaska sunca, osim u specifičnim situacijama, recimo lova na divlje svinje. Lovci prema pravilniku, nakon što dobe dopuštenje za lov, moraju poduzeti krajnje mjere opreza, te provjeriti ima li nekoga u blizini. Višnji i Danijeli ovo baš i nije neka utjeha, jer su se istinski uplašile za svoj život i sigurnost. (dv, foto: Zlatko Vrzan)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

Garden route

eumorni istraživač međimurskih ljepota Josip Horvat Majzek ove jeseni je otkrio novu vrstu orhideje u Međimurju, strogo zaštićenu vrstu jesenska zasuknica. To je svakako prelijepa vijest za ljubitelje prirode i sve koji se bave zaštitom prirode. Uži lokaliteti međimurskih vrsta orhideja su zapravo tajna i o njima se ne govori mnogo da ne bi došlo do devastacija. Znamo li što bi s našim orhidejama i drugim cvijećem koje simbolizira ljepotu i očuvanost prirode u Međimurju? Kockavica je naša najpoznatija orhideja, godinama se spominje, ponekad piše o njoj i na tome se ostaje. Kao da smo se pomirili da prirodu treba ostaviti prirodi, da joj ne možemo mnogo pomoći ili čak imati koristi od nje. edavno je Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode, u Prelogu predstavio izložbu fotografija na temu ljepota američkih nacionalnih parkova, što mu je hobi. Tamo je na nesreću ubijena jedna vučica kojoj je turistički potencijal bio nekoliko milijuna dolara, tisuće turista pratilo je njen život pomoću moderne optičke tehnike. Bila je brand. Na žalost još u Međimurju nismo stvorili brand neke životinje u prirodi ili biljke, što je domaća zadaća turističkih djelatnika ali i Javne ustanove za zaštitu prirode. Jednostavno, na primjer, nemamo „dane kockavice“ ili „dane jesenske zasuknice“, to kao da nam nije važno. A autohtonih prirodnih ljepota je sve manje zbog utjecaja ljudi. edna obitelj u Dalmaciji uspjela je ove godine dovesti turiste iz Amerike na svoj poljoprivredni posjed. Američki

N Višnja i Danijela pokazuju mjesto gdje im je šrapnel od lovaca frcao oko glava

turisti mislili su da je gnijezdo lastavica u kamenoj kući kao i lastavice koje izlijeću - umjetno, kao da je riječ o nekakvom robotu. Nije ni čudo. U Americi je zadnjih desetljeća kao i u Europi nestalo oko trideset posto svih ptica. Riječ je o milijardama ptica, a krivac je čovjek odnosno kemijski spojevi. Kad ste zadnji put vidjeli običnog vrapca? alo je poznato da je prije nekoliko godina pokrenut europski turistički projekt Garden route, međunarodna vrtna ruta kroz četiri zemlje, Sloveniju, Mađarsku, Austriju i Hrvatsku. Slovenci u nedalekom Dobrovniku uz pomoć toplih izvora već proizvode oko dva milijuna orhideja godišnje za tržište uz pedesetak zaposlenih, Mađari pak imaju arboretum na 27 hektara i tako dalje. Mi u Međimuju imamo orhideje, koje mogu biti prirodni privlačni mamac turistima, kao i tople izvore za tropske staklenike. No zapravo dovoljno ne znamo što imamo, a niti što nemamo. uristički potencijali međimurskih ljepota premalo su iskorišteni jer još nismo svjesni onoga što imamo, onoga što je sačuvano.

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1. studenoga 2019.

RADNO VRIJEME 1. studenog u trgovačkim centrima

Šoping možete obaviti, iako je blagdan Na blagdan Svih sveti, 1. studenog, trgovački centri u Čakovcu rade, s promijenjenim radnim vremenom. Istražili smo kakvo je radno vrijeme najvećih trgovina u Čakovcu. Konzum u ulici Jakova Gotovca BB radit će 1. studenog od 8 do 13 sati, onaj u Zrinsko-Frankopanskoj 5 od 8 do 15 sati, te u Zagrebačkoj

87 od 8 do 15 sati. Kaufland na adresi Obrtnička ulica 1 radi od 8 do 14 sati. Spar u Galeriji Sjever radit će od 8 do 14 sati. Lidl na adresi Stjepana Radića 31 ima radno blagdansko vrijeme od 7 do 18 sati, dok onaj na adresi Športska 7 od 7 do 14 sati. Metssove trgovine imat će nedjeljno radno vrijeme 1. studenog. (dv)

POVODOM blagdana Svih svetih

Busom četiri dana besplatno do groblja i natrag Kako bi se izbjegle velike prometne gužve koje se stvaraju u danima oko blagdana Svih svetih, Grad Čakovec je i ove godine u dogovoru s prijevozničkom tvrtkom Rudi express uveo posebne autobusne linije za čakovečko groblje. Tako će na sam blagdan Svih svetih, u petak, 1. studenog, kao i dan ranije, 31. listopada, autobusi do groblja voziti čak pet puta. Posebna gradska linija voziti će već i u srijedu, 30. listopada, ali i u subotu, 2. studenog. Tako će u srijedu, 30. listopada, autobusi s Autobusnog kolodvora prema groblju u Mihovljanu polaziti u tri termina, u 9, 11 i 16 sati, a povratak s groblja prema gradu planiran je u 10:20, 12:20 i 17:20 sati. U četvrtak i petak, autobusi će s kolodvora polaziti u 9, 10, 11, 15 i 16 sati, a vraćati će se također u pet navrata, u 10:20, 11:20, 12:20, 16:20 i 17:20. U subotu, 2. studenog, posebna je linija predviđena

za dva termina. Polazak prema groblju iz grada je u 15 i 16 sati, a povratak prema gradu je u 16:20 i 17:20 sati. Sve vožnje su besplatne, a građani se mole da zbog velikih prometnih gužvi koriste gradski prijevoz, odaberu šetnju, a ako do groblja dolaze osobnim vozilima, da poštuju prometnu regulaciju te pojačaju oprez. Dodajmo tome da je od 3. studenog do 25. ožujka iduće godine na snazi zimski red vožnje gradske linije koja vozi prema groblju u Mihovljanu. Polazak s Autobusnog kolodvora u Čakovcu je u 15 sati, kod Ljekarne u Zrinsko-frankopanskoj ulici stoji u 15:03, u Kalničkoj ulici odmah ispod nadvožnjaka u 15:10, ispred crkve sv. Antuna Padovanskog na čakovečkom Jugu u 15:14, kod Stare vage u 15:20, te kod Depandanse Doma za starije i nemoćne osobe u 15:22. Dolazak na groblje je u 15:25. Autobusna linija s groblja prema Čakovcu polazi u 16:30. (dv)

Volonteri akcije sadnje u Športskoj ulici dogovorili su naći se za godinu dana vidjeti napredak svojih stabala

MASOVNO OZELENJAVANJE ČAKOVCA: U četiri dana stotine novih stabala posađeno na širem gradskom području

Brojni volonteri zdušno se primili lopate i sadnje drveća Građani su pozvani voditi računa o mladim stablima i da ih ne oštećuju. O njima će se dalje brinuti djelatnici Čakoma, a u planu je da se ova akcija održava svake jeseni Građanska inicijativa pošumljavanja na nivou Hrvatske „Dani kolektivne sadnje drveća” urodila je plodom. Diljem Lijepe naše volonteri su primili lopate u ruke i zasadili tisuće mladica stabala. Snažnu potporu inicijativi dao je i Grad Čakovec u suradnji s GKP Čakom i tvrtkom „Cedrus forest“ d.o.o. iz Čakovca te organizirao četverodnevnu akciju „Posadi i ti jedno stablo” od 24. do 27. listopada. U našem gradu u nju su se uključili dječji vrtići, osnovne škole, udruge, ustanove, tvrtke te brojni građani. Iako sadnja stabala još traje, u tih nekoliko dana šire čakovečko područje bogatije je za više stotina raznih vrsta drveća. U četvrtak su mladice stabla u krugu svojih ustanova posadili polaznici dječjih vrtića, u petak osnovnoškolci i neke ustanove, a u subotu su širom grada stabla sadili građani i članovi udruga. Također, akcija sadnje organizirana je i mjesnim odborima, a stabla su na površinama

Na čakovečkom Jugu drveće su sadili i članovi Društva Josip Broz Tito Čakovec uz bazene sadili i djelatnici GP „Ekom“. U dječjim vrtićima posađeno je 60, u krugu osnovnih škola 70, a 150 po mjesnim odborima. Ukupno je u ta tri dana posađeno preko 500 novih stabala, no akcija još uvijek nije završila. Preostalo je još otprilike 200 sadnica koje će se u narednim danima posaditi uz južnu zaobilaznicu Čakovca, u krugu

Kad djeca narastu šetat će pod krošnjama stabala koja su sama posadila

Međimurskog veleučilišta te na još nekoliko lokacija u gradu. Atmosfera je na svim lokacijama sadnje bila vesela i ugodna: - Došle smo saditi stabla jer želimo da na nas ostane neka živa uspomena, poručile su majka i kći, Helena i Vladimira Barila iz Čakovca. Članovi planinarskog kluba Extrem Čakovec prionuli su

sadnji uz misli kineskog pjesnika: Ako razmišljate godinu dana unaprijed, posijte sjeme, a ako razmišljate deset godina unaprijed, posadite drvo. Grad Čakovec zahvaljuje svim građanima, udrugama i ustanovama koje su se aktivno uključile u sadnju stabala, te tvrtkama koje su je potpomogle svojim donacijama. (Roberta Radović)

Helena i Vladimira Barila vjeruju da će se njihova posađena stabla razviti u lijepe žive uspomene

1. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 11 VIJEĆNICA Dijana Posavec pita načelnika Nedelišća Daniju

Kada će se urediti dječje igralište u Doliću?

Lea, Sanja i Irena iz Kotoribe predstavljale su proizvode OPG-a Siladi

Magdalena Hranjec istaknula je kako Međimurci sve više u svoju prehranu dodaju batat

4. REGIONALNI PLAC u Nedelišću opet ponudio sjajne domaće proizvoede

Umjesto u trgovački centar, na domaći plac! Osim međimurskih izlagača opet su stigli gosti iz sjevernih županija, kao i susjednih zemalja Mađarske i Slovenije Na Mesapu u Nedelišću održan je posljednji ovogodišnji Regionalni plac na kojemu se predstavilo gotovo stotinu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva iz Hrvatske, Mađarske i Slovenije. Saša i Verica Preložnjak iz Nedelišća svojim čili proizvodima privlačile su one “najhrabrije” posjetitelje. Sve je domaće, rađeno rukama. - Međimurci vole jesti žarko, sve su se više “navukli” na čili. Imamo puno kupaca koji dolaze po naše proizvode na regionalni plac, ali i kod nas doma gdje imamo OPG. Najnoviji proizvod nam je ajvar od Caroline Ripper, koji je ubitačan, dovoljna je jedna mala kapljica koja se može staviti u gulaš, variva, kao namaz, ali i

na žlicu za one prave ljutomane, ispričala je Saša. Lea Žemlić, Sanja Ujlaki i Irena Mikulan iz Kotoribe predstavile su proizvode obiteljskog OPG-a Siladi, sjemenčice, kaše, brašna, krupice i ulja. Odaziv je, kažu odličan. Proizvode od ekološkog batata predstavila je Magdalena Hranjec iz Goričana. Batat je novija namirnica koju Međimurci sve više dodaju u svoju prehranu. Namaz, čips, ulje od ekološkog lješnjaka dio je raznovrsne ponude OPG-a Miser iz Donje Dubrave. Međimurci vole jesti lješnjak, a njihov čips vole grickati i djeca. Projekt Regionalnog placa pokrenut je u proljeće ove godine na inicijativu Međimurske županije i uz potporu

Sašin i Veričin čili proizvod su za prave ljutomane Općine Nedelišće s ciljem promocije i unapređenja prodaje domaćih proizvoda. Na četiri održana Regionalna placa svoje proizvode tisućama posjetitelja ponudilo je gotovo pet stotina OPG-ova. Regionalni plac pored međimurskih, sada već tradicionalno okuplja, brojne OPG-ove

OSNOVNA ŠKOLA OREHOVICA jedna je od najstarijih u Međimurju

iz Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Varaždinske, Virovitičko-podravske i Krapinsko-zagorske županije koja se na posljednjem ovogodišnjem izdanju predstavila i kao županija-partner, a međunarodni karakter dali su izlagači iz Mađarske i Slovenije. (dv)

Na sjednici Općinskog vijeća u Nedelišću, vijećnicu Dijanu Posavec zanimala su dva pitanja vezana uz dječje igralište i pripadajući poligon u Doliću koje je uputila načelniku Darku Daniji. - Na području pokraj dječjeg igrališta uvijek se pale uskrsne vuzmenke, a ove godine zgarište do današnjeg dana nije do kraja sanirano. Zanima me kad će početi radovi na uređenju novog dječjeg igrališta koji su najavljivani već više puta, upitala se vijećnica Posavec. Odgovor je dao načelnik

Dania, te napomenuo kako je to područje već jednom očišćeno, ali je ostalo nekoliko velikih panjeva. - Nedavno smo pokosili to područje pa je tek sada vidljivo što je ostalo. Uskoro će biti do kraja sanirano. Dječje igralište Dolić je prijavljeno na natječaj LAG-a Međimurski doli i bregi koji je donio odluku da smo prošli prvu fazu prijave. Tamo nam je sugerirano da pričekamo službenu odluku iz Zagreba, nakon koje možemo započeti s javnom nabavom, istaknuo je načelnik. (dv)

PODTUREN

Inicijativa Srce protiv plastičnih lampaša Općina Podturen pridružila se inicijativi Srce umjesto lampaša. Ovim putem podsjećaju sve mještane na veliki problem koji se javlja na grobljima nakon blagdana Svih svetih. Stvara se velika količina ne razgradivog otpada, u ovom slučaju lampaša. Facebook grupu pokrenula je Marija Maček koja je istaknula: – Osnovala sam ovu grupu kako bih pokušala utjecati na ljude da čim manje koriste plastične lampaše. Na groblja ne moramo nositi pune vrećice plastičnih lampaša, na-

ročito za vrijeme blagdana Svih Svetih. Poražavajuće je koliko štetne plastike ostane samo nakon tog jednog dana. Priroda nam sve manje može opraštati nemar, napisala je Marija Maček. Prošle godine na tri mjesna groblja Općine Podturen bilo je više od 400 komada vreća od 150 litara otpadnih lampiona. Grupa #srceumjestolampaša nastoji potaknuti ljude na razmišljanje, a također utjecati na sve uključene strane, od proizvođača, regulatora do potrošača, na ekološki problem lampaša. (dv)

Proslavili 150. obljetnicu školstva u mjestu

- Danas je vrlo aktualno stavljati obrazovanje kao temelj općeg razvoja svakog društva. Briga za duh i tijelo nacije nesporno mora biti prioritet svake države. Što reći za ljude koji su toga bili svjesni pred 150 i više godina, kada nije bilo sustava, zgrada, dovoljno novaca, ljudskih potencijala, već je postojala svijest i volja da pismenost svakom članu lokalne zajednice postane i bude dostupno riječi su ravnatelja osnovne škole Orehovica Branka Sušeca na početku svečane akademije u povodu 150. obljetnice školstva u Orehovici koj se ujedno obilježava i kao Dan škole. Osnovnu školu Orehovica danas polazi 296 učenika, ima 71 djelatnika, a raspolaže sa 3534,86m², 21 učionicom, školskom knjižnicom te sportskom dvoranom koja je otvorena 2018. godine. Opremljenost škole sredstvima za nastavu i dodatnim pomagalima je odlična. Škola je dijelom eksperimentalnog programa „Škola za život“ te je jedna od škola koja pruža najbolje uvjete učenicima, učiteljima, profesorima.

David Kahrimanović uživao je u carstvu igračaka u novootvorenom Centru pri tamošnjoj osnovnoj školi

Otvorili Centar za igračke Djelatnici OŠ Orehovica koja je proslavila 150 školstva u tom mjestu Čestitke su tijekom prigodnih govora uputili i načelnik Franjo Bukal, župan Matija Posavec, te Lidija Kralj pomoćnica ministrice, Ministarstva znanosti i obrazovanja. Tijekom godina u osnovnoj školi Orehovica dane su provodile osobe koje su svojim radom upisane u povijest Orehovice, Međimurja, ali i Hrvatske temeljem izvrsnih rezultata i ostvarenja. Neki od

njih upisani su u „Zid postignuća“ koji je osmislio Danijel Drvenkar, a izradili su Sobočan interijeri. - Želim dati toplu riječ zahvale svim zaposlenicima koji su u ovih 150 godina dali svoj doprinos da naši učenici postignu svoj maksimum pri ulasku u svijet odraslih. Neki od naših bivših i sadašnjih učenika koji su ili će biti biti na Zidu postignuća su dr. sc. Nenad Polgar,

dr. sc. Mladen Horvat, Denis Bešić, Goran Lukač, Snježana Sabolek, Antonija Ružić te Benjamin Ignac - zaključio je ravnatelj OŠ Orehovica Branko Sušec. Svojim dolaskom, svečanost su uveličali brojni uzvanici i gosti. Povijest školstva u Orehovici 1869. - 2019. godine opisana je u bogatoj monografiji, a program je vodila Indira Valkaj. (so)

- Ovo je mjesto mojih snova jer se mogu stalno igrati, riječi su mališana Davida Kahrimanovića koji je posjetio novootvoreni Centar igre i knjižnice igračaka Krenimo zajedno u Orehovici, a koji je namijenjen djeci različitog uzrasta. Centar je smješten u prostoru Osnovne škole Orehovica, a unutar Centra bit će opremljena knjižnica u kojoj će djeca moći besplatno posuditi igračku ili društvenu igru. Nositelj projekta je općina Orehovica i Osnovna škola Orehovica u partnerstvu s Pučkim otvorenim učilištem Korak po korak. Ukupni iznos projekta za osnovnu školu Orehovica i

osnovnu školu Braća Bobetko Sisak koja je također uključena u projekt je 522.036,50 kuna. Rad Centra igre i knjižnice igračaka Krenimo zajedno temelji se na četiri komplementarna načela, a to su interakcija djece i odraslih, raznolikost, jednakost i pravna uključenost, usluge za poticanje razvoja i učenja djece koje se temelje na potrebama zajednice i integrirane usluge za djecu i njihove obitelji. Djeca iz Centra napravila su šarenu vrpcu koja je opis Centra za igru i knjižnice igračaka u Orehovici, a prerezala ju je Rea Nađ. (BMO)

Gornje Međimurje

UKRATKO iz Murskog Središća

Bira se osoba za postignuće 2019. Grad Mursko Središće po prvi puta, ove godine, pokreće izbor za Osobu godine Grada Mursko Središće. Udruga, klub ili pojedinac mogu predložiti jednu osobu iz svog područja djelovanja koja će biti izabrana za Osobu godine Grada Mursko Središće. Udruga, klub ili pojedinac koji prijavljuju moraju dostaviti detaljno opisane rezultate i postignuće tijekom 2019. godine za osobu koju prijavljuju. Osobu koja se prijavljuje mora svojim djelovanje do-

prinositi poboljšanju kvalitete života osobe, skupine osoba ili općoj dobrobiti, aktivnom uključivanju osobe ili skupine osoba u društvena zbivanja te razvoju humanijeg društva koji doprinose razvoju u udrugama, društvenom životu grada i promociji grada. Podaci za osobu godine dostavljaju se do 11. studenog ove godine na mail: grad-mursko-sredisce@ck.tcom.hr ili osobno u Gradsku upravu Grada Mursko Središće. (BMO)

Zgrada DVD-a dobiva novi krov i fasadu Zgrada DVD-a Mursko Središće dobiva novi krov i fasadu. I dok se radovi na toj zgradi već izvode, rade se također projekti energetske obnove sportske dvorane u

Murskom Središću. Kako je osnivač škole Međimurska županija, gradonačelnik Srpak i župan Posavec potpisali su sporazum o zajedničkom financiranju. (BMO)

Aglomeracija najprije u ulici Slatine Uređuje se ulica Slatine koja vodi prema zgradi novog vrtića. Nekadašnja uska ulica se proširuje i pri tome se uređuje infrastruktura. Izvodi se nova plinska i vodovodna instalacija.

Nova javna rasvjeta, te oborinska odvodnja s priključcima za svaku kuću. Da se kasnije ulica ne bi prekopavala radovi na aglomeraciji Mursko Središće započeli su u toj ulici. (BMO)

Projekt Zida urni sredinom prosinca Radovi na izgradnji prve faze zida urni na groblju u Murskom Središću, koji uklju-

čuju: betonske radovi završit će se sredinom prosinca. (BMO)

Novi moderni vrtić u samom finišu Radovi na izgradnji novog Dječjeg vrtića Mursko Središće idu prema kraju. Njegov potpuno završetak se planira

krajem studenog, a vrtić će biti kompletno uređen i sa svom didaktičkom opremom. (BMO)

Vrtićarci posadili egzotično stablo ginka Dječji vrtić Maslačak uključio se u akciju Zasadi drvo, ne budi panj! Vrtićarci su u dvorištu vrtića zasadili stabla ginka. Koordinatorica akcije za područje grada Alenka Lipić je

nabavila sadnice ginka koje je donirao Aleksandar Novak iz Nedelišća. U sklopu akcije kod ambulante u Murskom Središću zasađena su također dva nova stabla breze. (BMO)

Nogometašima bolji pomoćni prostori Završavaju se radovi na izgradnji pomoćnih prostorija na igralištu Nogometnog kluba

Rudar na uređenju svlačionice, sanitarnog čvora, prostorije za suce. (BMO)

Prijave za turnire najmlađih nogometaša Nakon što uskoro završi prvi dio sezone na zelenim travnjacima, najmlađi nogometaši tradicionalno sele u dvoranu. Tim povodom ŠN Rudar Mursko Središće organizira čak pet turnira za mlađe kategorije. Tako će najprije igrati kategorije U15 i U13 i to 23. studenog. Dva tjedna kasnije, za vikend 7. i 8. prosinca igraju se

tri turnira. Najprije u subotu U11, a u nedjelju U8 i U9. Prijave u ime ŠN Rudar prima Mihael Božić. Za turnire koji se igraju 23. 11. rok je 17. 11., a za preostala tri 1. 12. Broj telefona na koji se mogu javljati zainteresirani je: 095 860 9142. Broj sudionika je ograničen za sve kategorije, pa požurite sa svojom prijavom poručuju iz Rudara. (nšr)

Martinje uz Tamburaški sastav Tambura Grad Mursko Središće i Turistička zajednica grada Mursko Središće organiziraju tradicionalnu proslavu povodom Martinja. Ovaj izuzetno posjećeni događaj održat će se u petak, 8. studenog u Gradskom parku u gradu Mursko Središće s početkom u 17 sati.

Građani će moći besplatno degustirati vino, uživati u pečenim kobasicama, kestenima, kolačima te kuhanom vinu i čaju. Za što veseliju atmosferu pobrinut će se tamburaški sastav Tambura te će se, naravno, krstiti mošt. (BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1. studenoga 2019.

ZBOG ANTENSKOG STUPA u Krnišću u Peklenici gradonačelnik Srpak primio nezadovoljne građane

Je li stup blizu kućama opasan za zdravlje?

Na zahtjev građana iz Grada Mursko Središće poslan je upit HT-u od kojega se očekuje odgovor o postavljanju repetitora U Peklenici su do sada bila dva pokušaja instaliranja antenskog stupa koji bi poboljšao signal, ali oba su propala. Lokacije koje je operater odabirao za postavljanje stupa trebale su biti u centru naselja. Spominjala se privatna Biberova parcela, koja je odbačena zbog ankete u kojoj su se građani usprotivili toj lokaciji. Zatim je bilo govora o lokaciji Živice, čemu su se građani također protivili na sam spomen nje. Sada je u javnost isplivala treća lokacija. Nedavno je i sam gradonačelnik Dražen Srpak na sjednici Gradsko vijeća kazao da je za postavljanje stupa odabrana lokacija u blizini groblja Križovec-Peklenica kako je rekao “dovoljno udaljena od naselja da ne uznemiruje građane”. Međutim, pred dva tjedna javno su protestirali građani ulice Krnišče u Peklenici, jer su doznali da bi antenski stup trebao biti puno bliže njihovom kućama nego groblju, što ih je veoma uznemirilo. Rekli su da se ne slažu s postavljenjem repetitora u blizini svojih kuća, na oko 300 metara od njih.

Gordana Lajtman prva s lijeva, neformalna glasnogovornica grupe zabrinutih građana Krnišća

GRADONAČELNIK MURSKOG Središća priredio prijem za redovne studente

repetitor, osim da se on kao gradonačelnik svojim autoritetom založi za građane. Upit HT-u je poslan i čim stigne odgovor on će s njime upoznati javnost i građane. Podsjetio je također da je jedan antenski stup izmaknut iz centra Murskog Središća, ali ne radi štetnog zračenja, već zbog prostorno planskih razloga, kao i to, da se još jedan antenski stup za mobilnu komunikaciju i dalje nalazi u centru pod zvonikom crkve. (BMO)

Grad Mursko Središće unazad nekoliko godina provodi mjeru dodjele jednokratne novčane pomoći za studente s područja grada Mursko Središće. Na Javni poziv raspisan u srpnju 2019. godine, prijavu za jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 500 kuna predalo je 78 redovitih studenata. Uz jednokratne pomoći za učenike srednjih škola i redovite studente, grad dodjeljuje novčane nagrade od 1000 kuna za dekanovu nagradu, 2000 kuna za rektorovu nagradu i 7500 kuna za doktorski rad. Grad Mursko Središće je ujedno krajem rujna 2019. godine raspisao Javni natječaj za dodjelu 10 studentskih kredita za studije neodređenog smjera na koji su se prijavila 4 studenata. Visina studentskih kredita iznosi 1000 kuna mjesečno za studij na području Grada Zagreba

da Mursko Središće. - Grad Mursko Središće će vam i dalje pomagati i biti uvijek na usluzi za bilo što vam zatreba, istaknuo je gradonačelnik. (BMO)

- Ako se prije 4 godine nije dopuštalo i bila potpisivana peticija protiv njegova postavljanja samo malo dalje od sadašnje lokacije na parceli Biberovih, pa se zatim nije dopuštalo na Živicama kod Maltarićevih, mi se ne slažemo da to sada bude u Krnišču u blizini naših kuća - kazala je Gordana Lajtman, neformalna glasnogovornica nezadovoljnih građana. Tražili su i u međuvremenu dobili termin sastanka kod gradonačelnika Dražena

Srpaka od kojega su tražili da se autoritetom gradonačelnika založi za njih. Izrazili su nadu da će se mišljenje građana uvažiti i da se stup neće postavljati protiv njihove volje. Gradonačelnik nam je potvrdio da je nekolicina građana bila na sastanku kod njega. - Od HT-a sam zatražio projektnu dokumentaciju i poslao upit gdje se će nalaziti repetitor. Dodao je da grad nema nikakve ovlasti oko toga gdje će se postavljati

Dobili lijepu jednokratnu nagradu od 500 kuna

Studenti na prijemu kod gradonačelnika Srpaka

ili udaljenijih gradova na području Republike Hrvatske ili u inozemstvu, a 500 kuna mjesečno za studij na području Čakovca i Varaždina.

Gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak u subotu, 26. listopada 2019. godine u Uredu gradonačelnika upriličio je prijam za studente s područja gra-

1. studenoga 2019.

Gornje Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vrijedni berači okupili su se na završnoj berbi grožđa kod obitelji Jakopić

ZAVRŠNA BERBA u vinogradima obitelji Jakopić iz Železne Gore

Crvena vina su sve više “in”

Glava obitelji Branimir Jakopić kazao nam je da je vinogradarska godina bila skupa, ali jako dobra. Stoga očekuju i odlična vina koja će biti još bolja nego su bila prethodnih godina Pravi jesenski dani koji su ovih dana zahvatili Međimurje označili su ujedno završetak berbi u našem vinorodnom kraju. U vinogradarskoj obitelji Jakopić iz Železne Gore za sam su kraj berbi ostavljeni Rajnski rizling te crvene sorte Cabernet sauvignon, Merlot i Syrah. Cabernet sauvignon, Merlot i Syrah jedne su od najpoznatijih crnih sorata vina, a u naše su krajeve prenesene iz Francuske, točnije iz okolice Bordeauxa. U Hrvatskoj je sve veći broj vina proizvedenih iz ovih sorata zaštićeno u kategorijama kvalitetnih i vrhunskih. Ove sorte vina sve više se sviđaju i ljubiteljima vina, a geografski položaj u Međimurju ide u prilog upravo njima. Cijenjena su kod vinskih znalaca jer su to vina koja su bogata kiselinama i skladna okusa s karakterističnom aromom. To je prepoznala i obitelj Jakopić koja je prije nekoliko godina posadila prve čokote crvenih sorti vina.

Grožđe savršene kvalitete

Na pitanje koliko se isplati u Međimurju saditi crvene sorte vinove loze, odgovorio nam je Filip, najstariji sin u obitelji, kojeg smo zatekli u vinogradu podno restorana Terbotza.

Magdaleni Novak (96) dodijeljeno 1000 kuna Devedesetšestogodišnjoj mještanki Općine Štrigova Magdaleni Novak, jednoj od najstarijih u tom kraju, načelnik Stanislav Rebernik uime općine dodijelio je 1000 kuna pomoći.

Magdalena je rođena 19. srpnja 1924. godine i živi u Prekopi. Zdravlje je još uvijek dobro služi unatoč poznim godinama. Na prijemu se zahvalila načelniku na dobivenoj pomoći. (sh)

Dodjeljuju studentske stipendije

Općina Sveti Juraj na Bregu raspisala je natječaj za dodjelu jednokratnih novčanih pomoći za redovite studente s područja općine u akademskoj godini 2019./2020. Pravo sudjelovanja na natječaju za dodjelu stipendija imaju studenti s područja općine koji ispunjavaju sljedeće uvjete: da su državljani RH, da roditelji ili skrbnici imaju prebivalište na području općine Mlađi sinovi Martin i Vinko Jakopić, iako još u školi i na fakultetu, odlično se snalaze u radovima u vinogradu

- Sve su više tražena crvena vina. Piju ih i mlade i stare generacije, nema pravila. Bijela vina su isto tražena, ali je uočen i veliki interes za crvenim. “In” su sada crvena vina, kazao nam je Filip i dodao da su jako zadovoljni ovogodišnjom berbom grožđa. Iako je godina bila izuzetno skupa za vinogradare, svi parametri su se pokazali odličnima, grožđe je bilo zdravo. Moglo bi se jednom riječju kazati da je godina bila savršena. S tim se slaže i glava obitelji Branimir Jakopić, koji dodaje da zbog toga

očekuju i odlična vina, koje će biti još bolja nego su bila prethodnih godina. - Postupak pravljenja crvenog vina traje duže, odnosno tri puta duže nego što je to slučaj s bijelim vinima. Postupak maceriranja traje od 10 do 14 dana, ovisi ponajprije o kojoj je sorti riječ, kao i o stupnju zrelosti samog grožđa, kazao je u nastavku vinogradar Branimir.

Silvanac zeleni prvi izlazi na tržište

Kazao nam je da jest točno da su u trendu crvena vina, no da se trendovi brzo

mijenjaju, kao što je to u svemu ostalome. U nastavku je dodao da se ljeti najviše piju lagana i mirišljava bijela vina, kao i vina koja su dobila svjetske nagrade s prestižnih ocjenjivanja vina. Kao vinarija sudjeluju i u projektu Mlado vino, koji ovih dana dobiva svoj zamah. Na tržište će izaći sa Zelenim silvancem, a riječ je o iznimno lijepom, elegantnom i lepršavom vinu s nižim postotkom alkohola. Boce se već pune, etikete zaljepljene te ovo mlado vino samo čeka na prve kušače. (Sanja Heric)

Financijski stres bye, bye!

inancijski stres jedan je od najvećih uzroka bolesti novoga doba. Kupanje u dugovima, krediti, gomila neplaćenih računa dovode do nezadovoljstva, depresije, loših odnosa u obitelji i među kolegama na poslu te konačno do razvoja neizlječivih bolesti. Sve to događa se jer ljudi danas ne znaju upravljati svojim

ŠTRIGOVA

SVETI JURAJ NA BREGU

BREŽNA PRIČAONICA

Magdaleni Novak iz Prekope dodijeljeno je 1000 kuna novčane pomoći

novcem. Doduše, to nisu mogli ni nigdje naučiti jer u našim školama o financijskoj pismenosti i o tome kako upravljati svojim novcem nema ni riječ. arem je tako bilo dok sam sama pohađala školu. Financijski stručnjaci kažu da nije stvar u tome koliko zarađujete, nego kako trošite svoj novac.

ajlakše je kad svoje mjesečne rashode i prihode stavite na list papira. Tada je lako disciplinirati se po pitanju potrošnje. Na primjer, ne može se dogoditi da dođete u trgovinu i kupite nekoliko “sitnica” koje vam uopće ne trebaju. Prije kupnje obavezno napravite popis stvari koje trebate i zaobilazite sve osta-

le “sitnice”, koje biste inače možda kupili jer vam se u tom trenutku sviđaju i koje zapravo predstavljaju život iznad svojih mogućnosti. ije nimalo nevažno i nagraditi prvo sebe kada dobijete plaću. Vi ste zaradili tu plaću pa je itekako zaslužujete i potrošiti. Svakog mjeseca izdvojite, recimo, 10 posto od

najmanje 5 godina prije objave javnog natječaja, da su najmanje završili prvu godinu studija i da prosjek ocjena svih položenih ispita tijekom studija iznosi najmanje 3,00. Zamolbe s pripadajućom dokumentacijom podnose se osobno u ured Općine ili putem maila zaključno do kraja listopada. Više informacija o uvjetima stipendiranja potražite na mrežnoj stranici Općine. (sh)

MALI MIHALJEVEC

Radna skupina za humanitarne djelatnosti

U Malom Mihaljevcu osnovana je radna skupina za humanitarne i društvene djelatnosti na području Međimurske županije. Podržali su je članovi udruga iz Mihovljana, Dragoslavca, Novog Sela Rok, Kotoribe, Svetog Urbana i Zasadbre-

ga, a inicijatori se nadaju da će se skupina proširiti na veći dio Međimurja. Cilj radne skupine je prepoznavanje potrebitih u društvu i organizacija pomoći za njih. Nova sjednica radne skupine održat će se u Novom Selu Rok 15. studenog. (sh)

SELNICA

Kazne za nesavjesne odlagače otpada Zadnjih nekoliko dana zabilježen je porast dovoza i odlaganja građevinskog, komunalnog i/ili opasnog otpada u prirodu na području Općine Selnica. Ovim putem iz Općine upozoravaju da će se

počinitelji, kao i svi koji imaju namjeru zagađivati okoliš, prijaviti policiji i inspektoru zaštite okoliša, dok će i komunalni redar Općine Selnica poduzeti sve pravne mjere protiv počinitelja. (sh) Piše: Sanja Heric

svoje plaće i time nagradite sebe čime god želite. Potrošiti ne smijete ni manje ni više od te cifre. Nakon što ste to riješili, krenite sa svim ostalima prema planu potrošnje koji ste prije napravili. ada ste se disciplinirali po pitanju potrošnje, na red dolazi kako povećati svoje prihode. Ako ste nezadovoljni trenutnim prihodima, možete promijeniti posao koji će biti bolje plaćeni. Druga opcija jest da nađete dodatan izvor priho-

da pa onda tako povećate svoj kućni budžet.

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RIBIČKA PRIČA Ljubomira Nikića i Patrika Horvata iz Kotoribe

1. studenoga 2019.

Kotoripčani najviše love plotice, štupsere i babuške Dio sudionika akcije koji su prikupljali skupljeni otpad u prirodi

HODOŠAN

ZEO Prode provelo još jednu uspješnu eko akciju

U sklopu projekta Ne dvoji nego smeće odvoji koji se održao pod pokroviteljstvom Općine Donji Kraljevec i u organizaciji Zaštitarsko-ekološke udruge Prode iz Hodošana održana je akcija Zelena čistka. Čistilo se na cijelom području Općine s time da je poseban naglasak bio na prilaznim cestama koje vode do Hodošana i Donjeg Hrašćana. Akciji su se odazvale 32 osobe, pretežno članovi ZEU Prode i ostali mještani Hodošana. Uspio se očistiti

teren uz ceste prema Hodošanu i područje od nadvožnjaka preko autoceste kod Turčišća koja vodi do Donjeg Hrašćana. Prikupljeni otpad preuzeli su djelatnici komunalnog poduzeća Pre-kom iz Preloga, te ga deponirali na deponij za odlaganje smeća. U suradnji sa socijalnom zadrugom Humana Nova, u Hodošanu kod prostorija ZEU Prode prikupljao se I tekstilni materijal od građana, kojeg je također preuzeo Prekom. (vv)

DONJA DUBRAVA

Klub međija osnovan i u Finskoj

Donja Dubrava poznata je po uzgajivačima malog međimurskog psa međija. Zahvaljujući njihovom velikom zalaganju i postignutom napretku u omasovljavanju i homologiranju pasmine, Hrvatski kinološki savez još je 30. prosinca 2010. godine tu pasminu službeno priznao za našu 7. nacionalnu autohtonu pasminu pasa, dozvolivši time upis Malih međimurskih pasa u Matičnu knjigu i izdavanje rodovnica te njihovo sudjelo-

vanje na svim izložbama pasa u Hrvatskoj. Mali pas, međi osvaja sve više srca ljubitelja životinja tako da se za atraktivna legla potrebno unaprijed zapisati. Međi je popularan čak i u Finskoj gdje živi već 9 pasa te je tamo osnovan finski klub uzgajivača međija koji nastoji povećati svoj broj članova i pasa, a možda bi nam se već na sljedećoj izložbi mogli priključit i izlagat svoje finske međije na jedinoj nacionalnoj specijalnoj izložbi za tu pasminu. (vv)

SVETA MARIJA

Odluka o čišćenju snijega

Zima kuca na vrata a samim time i snijeg. Shodno odluci o komunalnom redu, podsjećaju se vlasnici i posjednici stanova u stambenim građevinama da su dužni uklanjati snijeg i led s parkirališta koje koriste, sa spremnika za odlaganje otpada i oko njih kako bi se omogućio pristup vozilima za odvoz otpada. Isto tako, vlasnici građevina koje se nalaze neposredno uz javnu prometnu površinu čija su krovišta sa kosinom postavljena prema njoj dužni su

osigurati uklanjanje snijega i leda s takvih krovova kad postoji opasnost odrona i ugrožavanja sigurnosti prolaza i prometa. U slučaju takve opasnosti moraju odmah na svakom kraju građevine postaviti letve ili slično, dužine 3 do 4 m s vidljivim i čitkim znakom upozorenja "opasnost od odrona snijega i leda". Za vrijeme padanja snijega, radi omogućavanja uklanjanja snijega, zabranjeno je parkiranje vozila na kolnicima i nogostupima. (vv)

- Kad se primi kapitalac, e onda je to priča za cijelo selo. Kreću hvale kako je bio dug i težak, priča se o borbi s “nemani”, doda se pokoji gram i centimetar pa ribič postaje glavna selska faca, kazao je naš sugovornik Ljubo Riba i Kotoriba dvije su nerazdvojive stvari. Oplakuje ju Mura, Drava nije daleko, a da se ne priča o kojekakvim mrtvicama zaostalim nakon povlačenja rijeka. Stoga nije ni čudno da na tom području djeluju čak tri ribička društva s oko 250 aktivnih ribiča. Ribiči kao i lovci, s jedne su strane strastveni ljubitelji prirode, svježeg i čistog zraka, a osim lova, brinu i za očuvanje životinjskog fonda bilo da se radi o poribljavanju ili pak uzgoju mlade divljači. No, oni su nepresušno vrelo tzv. lovačkih i ribičkih priča koje teško da može nadmašiti bilo koji basnopisac. Među brojnim aktivnim kotoripskim ribičima su i Ljubomir Nikić te Patrik Horvat kojima je ribičija strast odmor, uživancija i bijeg od svakodnevnih briga. Njih dvojicu spaja i članstvo u ribičkom društvu Žužička. - Kad nađem vremena, odnosno čim uhvatim slobodan trenutak ja sam na vodi, naročito vikendima i tada sam po 3 - 4 sata na rijeci, rekao nam je Patrik Horvat. Ako je ulov dobar, naravno, ostanem i duže. Mura, Drava, graba Žužička, neka druga mrtvica, svejedno, važno da je voda, mir, priroda, svježi zrak. Isto tako, kaže, nije mu bitno ni je li duboka noć, rano jutro, podne, sunce, oblaci ili pak minus u zraku. Na njihove udice love se mrene, plotice, štupseri, somovi, patuljasti somić, štuke, žutooke, šarani, babuške...

- Najveći kapitalac kojeg sam ulovio je mrena od 5 kilograma. U principu ih ne lovim jer nemam vremena toliko dugo čekati, pohvalio se ribič Patrik - Najveći kapitalac kojeg sam ulovio je mrena od 5 kilograma. U principu ih ne lovim jer nemam vremena toliko dugo čekati, pohvalio se ribič Patrik.

Ribičke priče postaju seoske legende

Prema njegovim riječima, pravog kapitalca rijetko tko ulovi slučajno već se za njega priprema teren i po mjesecdva pa čak i duže. - Ako želite malu ribu za večeru, to se za čas nalovi, no kapitalac to je već priča

Uklanjanje ostataka s oranica korištenja u poljoprivredi u smislu hrane ili stelje za stoku i u slučaju njihove potencijalne opasnosti za širenje organizama štetnih za bilje. Vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koje bi mogle biti uzrokom širenja organizama štetnih za bilje u određenom agrotehničkom roku u skladu s biljnom kulturom. (vv)

nacifra i sve se to širi po selu. Naravno ribič postaje glavna faca, svi ga tapšaju i hvale. Ulov kapitalca postaje tema jutarnjih kava po okolnim kafićima, nogometnim utakmicama i svim “važnijim” okupljanjima i to je ono što ljude drži naročito koji se bave ribičijom. S obzirom na to da u Kotoribi djeluju tri ribička društva koja okupljaju oko 250 aktivnih ribiča ulovom se praktički bave svi. Matično društvo se hvali, ostali samo šute i potiho spremaju “uzvratni udarac” ulovom veće ribe. I tako se sve vrti u krug. (Vlasta Vugrinec)

Recept: Riba na seljački način

DONJI VIDOVEC

Općina Donji Vidovec kao i mnoge druge naše općine donijela je i usvojila agrotehničke mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na svom području. Između ostalog, one propisuju da je u trogodišnjem plodoredu dozvoljeno samo u jednoj vegetacijskoj godini uklanjanje biljnih ostataka s poljoprivrednih površina osim u slučajevima njihovog daljnjeg

za sebe, priča koja se temelji na znanju i iskustvu, dodaje Ljubomir Nikić. Treba znati gdje se riba kreće, što voli jesti i kada. Dakle, to je cijela znanost. Cijelo to vrijeme, ribič ima svoje stalno mjesto na kojem hrani i mami ribu kako bi se zadržala i opustila, te napokon uhvatila. Kapitalac se fotografira a potom pusti natrag u vodu. - Ako se primi kapitalac, onda je to priča za cijelo selo, ističe ribič Nikić. Kreću hvale kako je bila duga i teška, priča se o borbi s “nemani”, naravno malo se još doda pokoji gram i centimetar, dodatno

Ulov kapitalca postaje tema jutarnjih kava po okolnim kafićima, nogometnim utakmicama i svim “važnijim” okupljanjima i to je ono što ljude drži, naročito koji se bave ribičijom, pojašnjava Ljubomir Nikić

Svi ribiči ujedno su dobri kuhari i vole ribu. Istina, preferiraju bijelu riječnu ribu. Naši sugovornici otkrili su nam svoj najbolji način za pripremu. Kažu nije to ni fiš paprikaš ni šaran na rašljama jer se radi o načinima koji nisu autohtoni međimurski. Pravi, starinski recept pripreme ribe koji se zove još i seljački način je pečena riba u dubokom ulju. - Riba se očisti, ako je velika nareže se na

potkove, uvalja se u mješavinu bijelog, kukuruznog brašna i mljevene crvene paprike, dodaju se začini te se peče vani, u tanjuru, objasnio nam je Ljubomir Nikić. Naravno, uz takvu ribu najbolje ide krumpir ili grah salata s domaćim koščičnim uljem. Patrik Horvat nam je otkrio kako se prava riba čisti od repa, a neke druge se čiste od glave. (vv)

1. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POZNATA PRELOŠKA CVJEĆARKA Snježana Novak o maćuhicama, krizantemama i drugom cvijeću koje se najviše traži baš ovih dana uoči Svih svetih

Baršunaste maćuhice i elegantne krizanteme uljepšavaju blagdanske dane - Dugo su ljudi krizanteme i maćuhice kupovali i sadili uglavnom za grobove najmilijih. Srećom to više nije tako jer se mogu vidjeti po dvorištima doista prekrasni prizori šarenih grmova, ističe Snježana Novak iz Preloga Nedavno smo u našim novinama u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije završili s nagradnim natječajem Čiji je vrt najljepši i proglasili najbolje zelene ambasadore. Započeli smo priču početkom ljeta i kako je vrijeme odmicalo naše su se natjecateljice počele žaliti kako je sve ocvalo te da nemaju više što pokazati. No, posve krivo. I jesen pa sve do pojave prvog snijega, vrijeme je bujanja i cvatnje vjetnica koje kod nas polako dopiru do srca ljubitelja cvijeća. - U posljednje vrijeme primijetili smo znatan rast prodaje maćuhica te lončanica s multiflorama, krizantemama i margaretama, naglasila je Snježana Novak iz Preloga čija se obitelj godinama bavi proizvodnjom cvijeća. Ljudi kupuju za svoje vrtove, dvorišta, balkone i naročito ih vole stavljati pred ulazna vrata. Nema naime, ničeg ljepšeg kada nas tijekom tmurnih dana veseli pogled na žardinjeru prepunu nježnih cvjetova raznih krizantema.

Krizanteme, špine, margarete te sve popularniji kultivirani primjerci multiflora

PRELOG

Razgrabljeno svih 18 novih gradilišta Početkom ovoga tjedna održana je javna licitacija za 18 gradilišta na preloškom jugu od čega je 17 predviđeno za stambenu izgradnju te jedno za poslovni prostor. Početna cijena bila je 160

kuna za kvadratni metar. Prema najavama, jer je uplaćeno čak 19 jamčevina, gradilišta su naprosto razgrabljena tako da je 5 gradilišta dostiglo cijenu i od 195 kuna za kvadrat. (vv)

Izbori za VMO svih gradskih naselja 17. 11. Shodno odluci preloškog gradskog vijeća izbori za članove vijeća mjesnih odbora Grada Preloga održat će se u nedjelju 17. studenog 2019. godine. Sve potrebne materijale vezane uz izbore, mogu

se pronaći na mrežnim stranicama Grada Preloga. Birači se pozivaju da izvrše pregled, dopunu i ispravak podataka upisanih u registar birača zaključno do srijede 6. studenog 2019. godine. (vv)

Prijedlozi za javna gradska priznanja

- Ovak dok ih vidite,maćuhice izgledaju nježno i krhko što zna ljude zavarati, složne su cvjećarke Snježana i Mateja

- Dugo su ljudi takvu vrstu cvijeća kupovali i sadili uglavnom za groblja. Srećom to više nije tako jer se mogu vidjeti po dvorištima doista prekrasni prizori šarenih grmova, dodaje naša sugovornica. Krizanteme, špine, margarete te sve popularniji kultivirani primjerci multiflora, cvijeće je koje otvara svoje latice u listopadu i cvjeta sve do prvog snijega ili jako niskih temeperatura. Kako su nam zime postale blage, često ih krase cvjetovi do proljeća. - Nije to zahtjevno cvijeće, još je k tome i trajnica tako da ljudi znaju iz godine u godinu samo nadopunjavati gredicu ili žardinjeru novom bojom ili pak oblikom te veličinom cvijeta, kaže nam cvjećarka Snježana. Pogodnost je i u tome što se ono može posijati iz sjemena ili pak početkom ljeta kao presadnicu.

ŠIRENJE preloške gospodarske zone Sjever

Uz razne krizanteme u svojim plastenicima obitelj Novak trenutno uzgaja i maćuhice, još jednu jesenskoproljetnu ljepoticu. - Maćuhice su isto tako postale jako tražena roba, dodala je kćer Mateja. Vidite ih po parkovima i trgovima u prekrasnim kombinacijama boja ili pak s nekom drugom biljkom. To su valjda ljudi vidjeli, svidjelo im se te to žele imati i doma. I doista, špalir maćuhica uz dvorišne ili vrtne staze te druge obrube, grmovi u kamenjaru, cvjetnim posudama, bilo da se radi o krupnim cvjetovima ili sitnim puzajuće vrste maćuhice na prozorima i balkonima, sve su češći prizori. - Ovak dok ih vidite, izgledaju nježno i krhko što zna ljude zavarati, složne su mama i kćer. No, maćuhice su u stvari vrlo otporne i mogu preživjeti minuse i do 23 stupnjeva. S druge strane,

ubija ih sunce i vrućine pa stoga cvjetaju do prvih jačih sunčanih dana. Gledajući svo to cvijeće teško je odabrati ili izdvojiti neki boju posebno. Kažu nam naše sugovornice kako pri odabiru kupci imaju različite metode. - Neki biraju spram boje fasade ili ograde, stolarije ili stepeništa, neki žele žarke boje zbog tmurnih dana, treći su pobornici umjerenih, pastelnih nijansi, biraju se boje koje nedostaju u postojećem nasadu i slično. Možda pak su najinteresantniji oni koji kupuju po simbolici boja. Crvena boja jasan je izraz ljubavi, žuta označava žaljenje, a je simbol odanosti i predanosti. Stoga nije ni čudno da se te jesenske ljepotice nude ali i traže na sve strane pa tako i susjedi Podravci sve češće dolaze preko Drave sa svojom ponudom te konkuriraju Međimurcima. (Vlasta Vugrinec)

Miro Glavina: Odlično za razvoj poduzetništva Postojeća preloška gospodarska zona Sjever je popunjena pa je Grad pod pritiskom novih investitora krenuo u njeno proširenje. Iz Ministarstva gospodarstva pristigla su sredstva za daljnje komunalno opremanje proširenog prostora koji je podijeljen na devet što većih a što manjih parcela. Među posljednjim investitorima u tom proširenom djelu je i mladi poduzetnik Miroslav Glavina iz Preloga koji je imao čast prerezati vrpcu prilikom otvorenja tamošnjeg Poduzetničkog centra.

Donje Međimurje 15

Miroslav Glavina, vlasnik je male tvrtke Mini – Glavina d.o.o. koja posluje 4 godine. Ima 4-5 zaposlenika i bavi se izradom kovanih ograda, nadstrešnica i drugih metalnih proizvoda. - Nakon 4 godine postojeći poslovni prostor u stambenoj zoni postao mi je premali a kako mislim proširiti poslovanje, kupio sam 3 tisuće kvadrata terena u zoni Sjever, pohvalio se mladi poduzetnik. Uspije li u svom naumu i proširiti djelovanje svoje tvrtke, planira i dodatno zapošljavanje. (vv)

Kao i svake godine, Grad Prelog i ove godine dodjeljuje Javna priznanja zaslužnim građanima i udrugama, koji su, svatko na svoj način, pomogli razvoju Grada Preloga. Pozivaju se građani i pravne osobe na podnošenje inicijative za dodjelu javnih priznanja Grada Preloga. Javna

priznanja Grada Preloga su: Počasni građanin Grada Preloga, Nagrada Grada Preloga za životno djelo, Grb Grada Preloga te Plaketa Grada Preloga. Sve informacije mogu se pronaći u raspisanom Oglasu za podnošenje inicijative za dodjelu javnih priznanja Grada Preloga. (vv)

Lovci obilježavaju u Otoku sv. Huberta U nedjelju, 3. studenoga, Grad Prelog obilježit će blagdan svetog Huberta, u njemu posvećenoj kapeli kod Otoka, zajedno sa članovima Lovačkog društva Prepelica iz Preloga. Blagdan će se

obilježiti svetom misom u 15 sati te druženjem nakon svete mise. Svetog Huberta lovci slave kao svojeg zaštitnika jer je u mladosti i on bio lovac. (vv)

Humanitarni koncert Ljubav najbolje vidi u Draškovcu Udruga Prijatelji svetog Roka i njezin Mješoviti pjevački zbor pozivaju na humanitarni koncert pod nazivom Ljubav najbolje vidi koji će se održati u nedjelju 3. studenoga 2019. godine s početkom u 16 sati u Sportskoj dvorani Osnovne škole Draškovec. Na koncertu će nastupiti djeca, članovi Udruge slijepih Međimurske Županije uz pratnju profesorice Jasminke Bontek i profesora Danijela Oto, zatim Vokalno instrumentalni sastav Eric Vidović Acoustic iz Rasinje, Ženska vokalna skupina Kaliope iz Ivanca, Ženska vokalna skupina Allegre iz Jalkovca kod Varaždina, muška klapa Koprivnica iz Koprivnice te domaćini, Mješoviti pjevački zbor Udruge Prijatelji svetog Roka.

Suorganizatori koncerta su Župa sv. Roka Draškovec i Hrvatsko društvo skladatelja te stručna služba za Zaštitu autorskih muzičkih prava (HDS ZAMP) Zagreb. Sav prikupljeni dobrovoljni dar kod ovog Koncerta namijenjen je za potrebe fizioterapeutskih vježbi i društvenokulturni život djece, članova Udruge slijepih Međimurske Županije iz Čakovca. Za ovu namjenu otvoren je žiro račun Humanitarne akcije IBAN broj HR35 2340 0091 5110 2437 4 kod "Privredne banke Zagreb" d.d., na koji se mogu uplatiti donacije i dobrovoljni novčani prilozi. Humanitarna akcija završava 31. prosinca 2019. godine. (vv)

Poziv na pripremu materijala za Priločki list

Miroslav Glavina, mladi preloški poduzetnik planira proširenje proizvodnje pa je kupio 3 tisuće kvadrata u zoni Sjever

I ove godine, sve ono što se kroz godinu događalo na području Grada Preloga naći će svoje mjesto u novom broju Priločkog lista. Godišnjak je to u kojem se nastoji pobrojati sve ono što se na području svih naselja Grada Preloga događalo u prošloj godini te sve aktivnosti kojima su se udruge

s područja Preloga bavile. Pozivaju se stoga sve udruge da pripreme i pošalju materijale o radu svoje udruge tijekom ove 2019. godine. Svoje tekstove i fotografije koje žele priložiti, potrebno je poslati na e-mail adresu: info@prelog.hr, najkasnije do 18. studenog 2019. godine. (vv)

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POSJETILI SMO BERBU ZELJA na polju kraj Štefanca

1. studenoga 2019.

- Proizvodimo ono što tržište traži, a očito je da varaždinsko bolje ide. Bolje je za kiseljenje, budući da su mu glavice plosnate, zbijenije a ima i krupnije listove istakla je naša sugovornica Danijela Levak

Sadimo varaždinsko zbog bolje prođe kod kupaca

Danijela Levak požalila se na količinu uroda, ali ono što se održalo je izuzetno kvalitetno

red nama je zima i hladno razdoblje u kojem su vrtovi prazni pa samim time ljudi posežu za onom hranom koju su spremili u podrume, trapove ili zamrzivače. Istina, trgovački centri nude nam i dalje obilje povrća sa svih strana svijeta. No, kako se tzv. moderno kulinarstvo, ali i zdravi stil života temelji na sezonskim namirnicama u pravi plan izbijaju kulture poput krumpira, graha, zelja, hajdinske kaše, tradicionalne namirnice koje Međimurce vole jesti od pamtivijeka. Iako se donedavno ta vrsta hrane smatrala sirotinjskom, stručnjaci, a prije svega nutricionisti neprestano pronalaze i ističu njihove važne nutrijente koji izrazito blagotvorno djeluju na ljudski organizam.

Ovogodišnji urod manji od očekivanja

Tako zelje, posebice kiselo, zbog C vitamina postaje

vrednije od citrusa i bilo kakvih drugih izvora tog vitamina. O vrijednosti i bogatstvu kojekakvih kaša i grahorica da se ne govori. Pored toga, zima je i vrijeme kada se jede malo teža hrana, hrana bogatija mastima i vitaminima, a sve kako bi ljudskom organizmu dala što više energije, čuvala ga od hladnoće i virusa koji su pratitelji najhladnijeg doba godine. - Zelje je dvogodišnja biljka, ističe Danijela Levak iz Štefanca čija se obitelj već godinama bavi uzgojem sezonskog povrća i kaže: - Prve godine stvara vegetativne organe, odnosno glavice, a druge cvate i sjeme. Veličina, težina i oblik glavice ovisi o sorti i varira od 30-50 cm. Uzgajivačima zelja, osim glavica bitna je i druga vegetacijska sezona, odnosno cvatnja jer najveće i najljepše glavice puštaju u “sjeme”

SAVJETI za poljoprivrednike

kako bi si osigurali sadni materijal za iduću godinu. - Na taj smo način sigurni što sijemo jer smo već svašta doživjeli i preživjeli sa sjemenom, ističe naša sugovornica. - Upravo takvo vrijeme pogoduje razvoju bolesti i množenju štetnika s kojima smo se borili tijekom cijele sezone. Stalno smo morali biti na oprezu i djelovati pravovremeno sa špricanjem jer bi u suprotnom bilježili podosta štete, ističe naša povrtlarka koja se požalila na slabi količinski ovogodišnji urod, dok je srećom kvaliteta uroda izvrsna. Kupusnim buhačima, lisnim ušima, stjenicama i tripsima zbog globalnih klimatskih promjena pridružio se tako i kupusni štitasti moljac ili bijela mušica, te su nasadi desetkovani.

Varaždinsko zelje odlično za kiseljenje

Kraj listopada i početak studenoga najpogodnije je do-

Skladištenje ratarskih proizvoda Krajnji ili završni zahvat u cjelokupnoj proizvodnji ratarskih proizvoda je skladištenje, čuvanje ili spremanje proizvoda. Osnovni zadaci uskladištenja su: uskladištiti proizvod bez gubitka kakvoće - kvalitete; uskladištiti proizvod bez gubitka kvantitete – težine; povisiti kakvoću proizvoda: troškove rada i sredstava po jedinici težine proizvoda smanjiti što više.

Odluka na koji način će se uskladištiti proizvod veoma ovisi o vrsti proizvoda koji skladištimo, namjeni proizvoda kojeg skladištimo i vrsti i tipu skladišta koji nam je dostupan. Velika razlika je u načinu skladištenja različitih vrsta proizvoda, ovisno da li se radi o zrnatoj masi (žitarice, uljarice, predivo bilje) ili skladištimo korjenasto i gomoljasto bilje, voluminoznu hranu ili

duhan. Uvjeti skladištenja ovisna su također o tome da li skladištimo sjemensku robu (za daljnju reprodukciju), merkantilnu, poluproizvod ili gotovi proizvod. Na uvjete skladištenja veliki utjecaj ima i vrsta i tip skladišta koji posjedujemo (podna skladišta, koševi za kukuruz, improvizirana, specifična. Ratarske proizvode nakon žetve skladištimo: uobičajeno ili direktno (odmah nakon žetve

međimursku sortu zelja, već popularniju varaždinsku sortu. - Sijemo ono što tržište traži, a očito je da varaždinsko bolje ide, ističe Danijela Levak i dodaje: - Bolje je za kiseljenje budući da su mu glavice plosnate i zbijenije, a ima i krupnije listove. Obitelj Levak ovih dana reže posljednje glavice na svom polju nedaleko Štefanca. Iako je sezona podbacila, ipak su zadovoljni prinosom jer su glavice velike, čvrste i zbijene. Naime, kao i većini poljoprivrednih proizvođača urod su smanjile klimatske promjene, a naročito toplo, vlažno i sparno vrijeme.

ba za kiseljenje zelje. Istina, danas se kiselo zelje može kupiti tijekom cijele godine, no pravi gurmani kažu kako to nije ono pravo. Od svega povrća, zelje je u našoj zemlji po površinama među najzastupljenijim kulturama s oko 10.000 hektara. Unatoč tome, samo lani uzgojeno je oko 40.000 tona bijelog i crvenog zelja što predstavlja općenito najveću tonažu u sektoru povrćarstva. I dok se u kontinentalnom dijelu uzgaja uglavnom za jesensku berbu i preradu, s primorskog dijela Hrvatske uglavnom stiže u proljeće, kao mlado zelje za svježu salatu i svježu upotrebu. Među najpoznatije sorte spada varaždinsko zelje koje ima i certifikat zaštite na nivou EU, no i mi Međimurci imamo svoju sortu prepoznatljivu po okruglim glavicama te žilama prožetim ljubičastom bojom. Rođeni Međimurci iz Štefanca ipak se nisu odlučili za

Bez obzira na nametnike, zelje kod nas dobra uspijeva tako da je ova godina iznimka. Tako da neće biti previše međimurskog zelja, pa ćemo

bez predradnji), uz dodatno sušenje i dosušivanje (kod zrnatih proizvoda, duhana itd.) i skladištenje kemijskim sredstvima (konzerviranje). Ratarski proizvodi čuvaju se privremeno ili kroz duži vremenski period (od 1 ili više godina), a najvažniji čimbenici koji utječu na životnu sposobnost uskladištenih proizvoda, kao i zahtjevi za pravilno skladištenje tijekom cijelog vremena su: vlaga i temperatura. Bez obzira o kojem proizvodu kojeg skladištimo se radi potrebno je znati da se nakon žetve/

berbe odigravaju različiti biološki i kemijski procesi u samom proizvodu. Naknadno (posliježetveno) sazrijevanje je skup procesa koji se odigrava u zrnu, sjemenu, korijenu ili gomolju pojedine kulture za vrijeme skladištenja, a za poboljšanje tehnoloških i vitalnih osobina čija dužina trajanja ovisi o kulturi, sorti, uvjetima i načinu žetve, te uvjetima uskladištenja. Kod procesa naknadnog dozrijevanja dolazi do smirivanja biokemijskih procesa i stabilizacije koloida, premještanja vlage u periferne dijelove,

Smanjuje rizik od raka

se očito morati orijentirati na ono s varaždinskih polja. Bilo kako bilo, zelje je itekako važna i zdrava prehrambena namirnica. Smatra se kako smanjuje rizik od raka debelog crijeva i da općenito dobro djeluje na imunosni sustav i ubija bakterije. Posebno je bogat vitaminom C koji se uništava kuhanjem, pa ga je najbolje jesti sirovog. A nema ničeg boljeg od domaćeg kiselog zelja kojem se doda nekoliko kapi domaćeg crnog ulja. Kao i ostalo lisnato povrće, zelje ima malu energetsku vrijednost te bogatstvo minerala i vitamina. Najbogatiji je kalijem, zatim željezom, magnezijem, bakrom, malim količinama natrija, a vrlo povoljnim odnosom kalcija i fosfora osigurava maksimalno iskorištavanje kalcija u organizmu. (Vlasta Vugrinec, foto: Zlatko Vrzan)

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić

smanjenje jačine disanja i aktivnosti enzima, povećanje klijavosti i tehnološke kvalitete zrna.

1. studenoga 2019.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Najviše su se tražile krizanteme, špine i margarete Placevi i sajmovi ovoga tjedna definitivno su se pretvorili u cvjećarne budući da nam predstoji vikend u znaku Svih svetih te Dušnog dana. Shodno tome, u top ponudi bile su krizanteme, špine, margarete bilo da se radi o biljci u tegli ili pak rezanom cvijeću. Kupovale su se i maćuhice, lampaši, cvjećarska spužva kao i razna zelenila kao dopuna buketima, odnosno aranžmanima. Ostali prodavači bili su praktički tek kulisa placu. Istina, nešto više tražila se repa i orasi za tradicionalnu pogaču. Na svoje dolaze i proizvođači zelja jer se bliži vrijeme kiseljenja pa se tako zelje na veliko prodavalo po 2-3 kune. I krumpir, ako se kupuje u većim količinama stoji 3 kune dok se inače nudi po 4. Lijepo vrijeme ide na ru-

ČAKOVEČKA TRŽNICA

VARAŽDINSKA TRŽNICA

Krumpir:

Krumpir

4 kn/kg

Luk

5 kn/kg

3-4 kn/kg

Luk:

6 kn/kg

Grah:

25-40 kn/kg

Zelje:

3-5 kn/kg

Zelje

Brokula:

10 kn/kg

Brokula

Patlidžan:

15 kn/kg

Patlidžan

kn/kg 3-5 kn/kg 10 kn/kg 12-15 kn/kg

Paprika:

10 kn/kg

Paprika

8 kn/kg

Rajčica:

10-15 kn/kg

Rajčica

10-15 kn/kg

Salate:

10-12 kn/kg

Salate

8-10 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Mrkva

8 kn/kg

Špinat:

5 kn/hrpica

Špinat

5 kn/hrpica

Med:

40-55 kn

Jaja:

1.5 kn

Orasi:

Pravu paletu boja i oblika cvjetnih buketa nudile su baka Cecilija i unuka Virđinija iz Domašinca ku proizvođačima paprike i rajčice tako da i tih kultura ima još uvijek u ponudi a salate su nakon dugo vremena “pale” na 12 pa čak i 10 kuna. S druge strane, kesteni se drže svojih 20 kuna dok se orasi nude i po 100 kuna za kilogram. (vv)

Grah 25-40

80-100 kn/kg

Med Orasi

Šampinjoni:

25 kn/kg

Šampinjoni

Jabuke:

6-8 kn/kg

Jabuke

Šljive:

12 kn/kg

Šljive

Mandarina:

7 kn/kg

40-50 kn

Jaja

1.5 kn 100 kn/kg 22 kn/kg 6-8 kn/kg 12 kn/kg

Mandarina

7 kn/kg

Šipak:

15 kn/kg

Šipak

15 kn/kg

Kesten:

20 kn/kg

Kesten

20 kn/kg

Maćuhica:

2.5-3 kn

Maćuhica

2.5 kn

Multiflore:

5-50 kn

Multiflore

5-50 kn

Batat:

20 kn/kg

Batat

5 kn/kg

Repa

Repa:

20 kn/kg 5 kn/kg

Krastavci:

15 kn/kg

Krastavci

15 kn/kg

Peršin:

20 kn/kg

Peršin

20 kn/kg

NAPOMENA

cijena pala

cijena rasla

cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati;

Unutarnji organi domaće kokoši Gallus domesticus ili domaća kokoš je udomaćena u Indiji. Njen izvorni predak je bankiva kokoš ili gallus feorugineus. I danas živi u šumama Indije. Udomaćena je prije 3000 godina. Bankiva je sitna i živi u šumama na tlu, leti na drveće kad je u opasnosti ili da bi prespavala. Snese u godini 4-13 jaja, a glavna sezona parenja je travanj i svibanj. Mužjaci imaju grivu na vratu, veliku krijestu, te dug rep povijen u luk, vrlo su borbeni. Ima 24% bjelančevina u tijelu. Jaja ne sadrže vitamin C, ljuska jaja je dobra za kalcifikaciju tla, a gnoj je bogat dušikom i kalcijem.

Probavni sustav

Ptice nemaju zube, time je smanjena masa glave. Glava je smještena na dugom pokretljivom vratu, gdje se nalazi usna šupljina i početak probavnog sustava. Probavni sustav se dijeli na usno-ždrijelni, prednje,

srednje i stražnje crijevo. Usno-ždrijelni dio je pokriven kožom. Kljun je raznolik što ovisi o uzimanju hrane. Kod kokoši je tvrd i stožast, kod pataka i gusaka je duguljast i spljošten. U pataka se duž usne šupljine nalaze gredice, a služe kao cjedilo. Oblik jezika odgovara kljunu. Na jeziku su i končaste bradavice, okusnih bradavica ptice nemaju. Prednje crijevo - čini jednjak, voljka, žljezdani i mišićni želudac. Jednjak leži iza dušnika, a voljka je proširenje jednjaka. Žljezdani želudac izlučuje sekrete (probavne enzime). Mišićni želudac je crveno-plave boje, tvore ga 4 mišića i služi za drobljenje hrane (ispunjen je kamenčićima). Srednje (tanko) crijevo sastoji se dvanaesterca koji je izlazi iz mišićnog želuca. Blizu završetka dvanajsterca (duodenuma), nalaze se otvori za dva žučovoda. Ostali dijelovi tankog crijeva su ileum i jejunum i leže u trbušnoj šupljini između zračnih vrećica, a služe za resorpciju hranjivih tvari. Stražnje crijevo - debelo

crijevo sastoji se od dva slijepa crijeva i kolona. Debelo crijevo je kratko i nešto šire od tankog crijeva. Slijepa crijeva imaju ušća na prijelazu u kolon. Debelo crijevo služi za resorpciju vode iz probavnog sustava i koncentraciji stolice. Kloaka je prostor u koju ulaze probavni, mokraćni i spolni sustav.

Dišni sustav

Nosna šupljina je uska i kratka. Podijeljena je nosnom pregradom na desnu i lijevu polovicu. Nozdrve su okrugle ili ovalne, na ulazu je malen nepomičan poklopac. Oko nozdrva je vijenac kratkih čekinjastih pera. Pjevalo (syrinx) služi za stvaranje zvuka, a nalazi se na mjestu račvanja dušnika i bronha. Grkljan (larynx superior) je smješten u dnu ždrijela, s njim je povezan preko otvora okruženog vijencem bradavica. Na ždrijelnom dnu ispred ulaza u grkljan sluznica tvori nabor koji ima ulogu epiglotisa. Dušnik (trachea) je dugačka cijev sastavljena od cjelovitih prstenova. Ti su prstenovi u kokoši i purana

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Piše: Igor Moharić dr.med.vet.

ČAKOVEC

hrskavično-koštani, a u guske i pataka koštani. Pluća (pulmones) su malena, ružičasta. Smještena ispod kralježnice u udubinama između rebara. Građa pluća je složena. U svako plućno krilo ulazi sa donje strane glavni bronhi te vode u pripadne zračne vrećice. Zračne vrećice su tanke, ispupčine sluznice, siromašne krvnim žilama. Od njih se granaju ogranci koji ulaze u kosti. Zračnih vrećica ima 11, a uloga im je da pri disanju služe skladištenju zraka, a također od njih se stvaraju divertikuli, odnosno vrećasta proširenja važna pri letenju. Pojačavaju zračne struje pri davanju glasa, pri udisaju proširuju trbušne vrećice te pritišću na crijevo. Kod leta, ptice razvijaju veliku toplinu, a zbog manjka znojnih žlijezda i prirodno visoke tjelesne temperature od 43 stupnja celzija moglo bi doći do pregrijavanja, ali zračne vrećice služe ventiliranju i raspodjeli topline.

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

1. studenoga 2019.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Preparat 501

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Jesenska ili proljetna sadnja luka? Jedno od često postavljanih pitanja je kada je bolje posaditi luk – na jesen ili na proljeće? Na ovo pitanje nema jedinstvenog odgovora i to ovisi o mnogim faktorima, poput u kojem se dijelu Hrvatske nalazite, kakvo tlo imate, kakve su klimatske (ne)prilike karakteristične za vaš kraj. Tako imamo situaciju da jedni sav luk sade na jesen (listopad/studeni), dok drugi sade luk na proljeće (ožujak-svibanj). Ja spadam u onu drugu s k upi nu – većinu luka sadim na proljeće. Naime, prema mojem isk ust v u i onom moje mame i bake, luk posađeni na proljeće uvijek puno ljepše naraste i manje je podložan nametnicima. Ali dakle to je situacija u mom kraju, u mojoj ilovastoj zemlji, u mojem dijelu Međimurja. Ukoliko sami ne znate kada će to biti najbolje kod vas – napravite višegodišnji pokus, pa dio iste vrste luka sadite na jesen, dio na proljeće i bilježite razlike u rastu i urodu. Naime, zapažanja samo jedne godine nisu dovoljna jer nije svaka godina ista, isti rezultat bi morali dobiti tokom više godina da bi bili sigurni u zaključke. Kako luk posađeni na jesen ipak prije naraste i možete imati mladi luk jako rano, uvijek dio luka ipak posadim i na jesen. Za jesensku sadnju biram sortu „Majski srebrenac“, jer se radi o ranoj vrsti luka, kojeg velikim dijelom pojedemo kao mladi luk, a tek dio ostavim da dozori za korištenje tokom ljeta. A sve ostale vrste luka sadim na proljeće, tijekom ožujka, travnja i početkom svibnja.

1 studeni - Dan ploda

Dana 1. Ili 2. studenog rano ujutro voćke prskamo preparatom 501 za dozrijevanje lišća

Kako posaditi lučice luka

2 studeni - Dan ploda od 12 sati nadalje do 12 sati nepovoljno vrijeme zbog pomrčine planeta Saturna i Plutona

Gredica za sadnju luka mora biti dobro pripremljena i rahla. Preporučljivo je da gredica bude povišena barem nekih 10-tak cm, jer luk ne voli zadržavanje vode te u takvim uvjetima može doći do truljenja luka. Luk voli puno hranjiva, pa je preporučljivo gredicu prethodno pognojiti, bilo kompostom, glistincem, odstajalim gnojem, kupovnim organskim gnojivima…. Ja prilikom pripreme gredice dodajem organsko granulirano ili briketirano gnojivo na način da ga lagano pobacam po tlu i lagano ukopam. Na pripremljenu gredicu dovoljno je samo lagano utisnuti lučice luka. Neki kopaju male jarke na gredici te lučice u njih poslaguju, ali ukoliko ste dobro pripremili tlo to neće biti potrebno. Ja si prije pobacam lučice luka po sredini gredice i sadim po redu. Kod sadnje je bitno da dobro okrenete lučicu luka – dio koji će potjerati korijenje prema dolje, vrh gdje će potjerati list prema gore. Lučicu primite s dva prsta i lagano utisnite u tlo. Razmak između lučice može biti između 10-20 cm – ukoliko ćete luk postupno brati kao mladi možete ga posaditi i gušće pa onda na pola prorijediti redovitom berbom za jelo, da preostali lukovi imaju dovoljno prostora za razviti glavice. Ukoliko sve sadite samo za zrele glavice, posadite ga rjeđe. Nakon sadnje tlo samo lagano zaravnajte rukama, a prepručljivo je gredice nakon sadnje prekriti debljim slojem malča – najbolje sijenom. Luku to neće smetati p bez problema će niknuti, a tlo će biti zaštićeno.

Poslije podne dobar dan za kasnu berbu grožđa 3 studeni - Dan korijena

Od 2. Do 20. Studenog Sunce je ispred zviježđa vage, što znači da se mikroorganizmi u tlu ponovno razmnožavaju. Tada je primjereno vrijeme za gnojidbu pašnjaka i travnjaka. Ako dodatno prskamo i preparatom Marie Thun potičemo djelovanje mikroorganizama u tlu. Tvari će se tako bolje preraditi u kompleks gline i humusa i neće dospjevati preduboko u zemlju. 4 studeni - Dan korijena

Prvog dana cvijeta u mjesecu, možda 7. Studenog poslijepodne, biodinamičari će iz zemlje iskopati preparat 501, skoro kao brašno usitnjen kremenov kristal iz roga u staklenu posudu koja potom stoji na prozorskoj polici s mnogo Sunca. Preparat 501 je pravo blago. Donosi veće prinose i bolje zdravlje biljkama. Upotrebljavamo ga u točno određenom stadiju razvoja biljaka u točno

VRTLARICA

određeno vrijeme dana. Nikada ne prskamo preparat 501 u podne. U jesen kada kulture sazrijevaju, poslijepodnevno prskanje pomaže biljci kod oblikovanja najodličnijih supstanci i oblikovanja pravog odnosa među njima. Voćke, vinovu lozu i jagodičasto voće prskamo preparatom 501 također nakon branja dva puta ujutro i jedanput poslijepodne za sazrijevanje lišća i stabla.

Sipamo dozreo kompost i pripremamo nove kompostne hrpe. 5 studeni - Dan korijena

Radove u vrtovima i njivama privodimo kraju. Kod mrkve i cikle, koje stvaraju sjeme u drugoj godini odaberemo plodove tipičnog oblika i zdravog izgleda, provjerimo i okus. Mjesto ureza premažem o ugljenom. 6 studeni - Dan cvijeta

6. I 7. Studenog iskopamo rogove s kremenom, sadimo lukovičasto cvijeće, radimo s pčelama. 7 studeni - Dan cvijeta

Sjećemo kupus za kiseljenje, sadimo lukovičasto cvijeće. Cvijeće će se uzahvaliti dobrim rastom i jakim bojama

U VRTU Sabine Lepen iz Čakovca

Konjski gnoj pravi je recept za gredice na počinku U očekivanju prvih, pravih mrazeva, a potom i zime, većina naših vrtlara već je “skinula” praktički sve povrće sa svojih gredica. Preostale su tek pokoje glavice kelja, malo peršina i mrkva te povrće koje je zasijano i zasađeno početkom jeseni. Prije svega, radi se o češnjaku, luk te raznim jesensko-proljetnim salatama. Ostatak vrtne parcele kao i kod Sabine Lepen

iz Čakovca je preštihano te ostavljeno na počinku do ranog proljeća. Naime, jesensko štihanje najbolja je predsjetvena obrada tla naročito ako stegne zima i gornji sloj zemlje premrzne. I što je još važnije, kaže naša sugovornica, prekopane gredice treba dobro pognojiti i to redovito radi konjskim gnojem, doduše dehidriranim u obliku peleta. (vv)

: Dio vrta Sabina Lepen je zaštihala i pobacala dehidrirani konjski gnoj

1. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 19

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 JAVILI STE NAM IZ NAŠIH ŠKOLA I UDRUGA

Učenica Neva Novak i njezina mentorica Ljiljana Rinkovec

OŠ TOMAŠA GORIČANCA Mala Subotica

Pjesma Neve Novak na Smotri dječjeg kajkavskog pjesništva

EDUKATIVNO ISTRAŽIVAČKA AKCIJA GLOBE škola Međimurs ke i Varaždinske županije

Globovci se pridružili akciji “Posadi drvo” Globovci su naučili karakteristike šumskog pokrova, odredili dominaciju hrasta lužnjaka, autohtone vrste i bijelog bora. Nakon kratkog predavanja GLOBE voditeljice Biljane Forgač iz II. OŠ Čakovec, istražili su i kartirali površinski pokrov uz pomoć voditeljice Mari-

ne Ostrugnjaj. Klinometrom su izmjerili visinu stabala i prsni promjer. Izmjerene podatke poslati će u bazu GLOBE programa (Boulder, Colorado, USA) te ih komparirati sa satelitskim snimkama i podatcima. Na ovaj način znanstvenici svijeta dolaze do lokalnih podataka koje

OŠ PODTUREN u Bruxellesu

im šalju učenici, a vrijednost podataka je neprocjenjiva jer ih koriste za globalno opažanje i promjene klimatskih uvjeta na Zemlji. U završnom dijelu terenske nastave upravitelj Šumarije Čakovec, Benjamin Horvat prezentirao je praktičnu sadnju mladica

i globovcima naglasio važnost obnove i čuvanja naših šuma. Aktualnom pridruživanju akcije „Posadi drvo“ globovci ovih triju županija završili su terensku nastavu i svoja istraživanja i dojmove prezentirati će u svojim školama i lokalnoj zajednici.

Drugi u Europi u promicanju zdravog života Osnovna škola Podturen sudjelovala je na svečanoj dodjeli priznanja održanoj 17. listopada 2019. u Bruxellesu kao škola u finalnom izboru u kategoriji odgojno obrazovnih ustanova-osnovnih i srednjih škola s područja čitave Europske unije. Svečana ceremonija kojoj su nazočili predstavnici iz Europske komisije te eminentni znanstvenici i stručnjaci te finalisti, njih ukupno 130 sudionika iz 65 organizacija, održana je povodom međunarodnog natječaja 2019 EU Health Award for cities, NGOs and schools – Preventing and reducing obesity in children and young people. Ceremoniju i sve predviđene aktivnosti toga dana praćene su putem web streaminga od strane više od 1000 pratitelja što govori o velikom interesu za temu.

Ravnateljica Marijana Cerovec, učiteljice Lea Valkaj i Sanja Seitl s desetero učenika posjetili su Bruxelles radi preuzimanja nagrade Osnovna škola Podturen vježbanja te suzbijanje preti- hrane nazočila je ravnateljica ušla je u uži izbor od tri najbo- losti i poremećaja u prehrani. Marijana Cerovec koja je prilje škole u Europi, te kao fina- Provedbu zacrtanih ciljeva znanje primila te desetero list osvojila odlično 2. mjesto te pomogli su europski projekti učenika (Andrej Bedeničić, nagrađena priznanjem za svoj za doniranje voća i povrća, Domagoj Posavi, Klara Mivišegodišnji uspješan rad na mlijeka te besplatni obroci za kulčić, Isabell Sršan, Vanesa promicanju kulture zdravog socijalno ugrožene učenike. Jalušić, Hana Čemerika, Leon života kroz inicijative zdrave Svečanoj dodjeli nagrada i Kolarić, Ivor Trstenjak, Marta hrane i stvaranja optimalnih priznanja koje je uručio Vyte- Poljaković, Dora Hutinec) u prehrambenih navika za sve nis Andriukaitis, europski po- pratnji učiteljica Lee Valkaj i učenike, promicanje tjelesnog vjerenik za zdravlje i sigurnost Sanje Seitl.

Svake godine Pučko otvoreno učilište Sveti Ivan Zelina raspisuje natječaj za sudjelovanje na Smotri dječjeg kajkavskog pjesništva „Dragutin Domjanić“. Ove godine na natječaj se odazvalo 75 osnovnih škola s ukupno 400 radova. Ocjenjivačko povjerenstvo radilo je u sastavu dr.sc. Ivo Kalinski (predsjednik), dr. sc. Božica Pažur te Štefica Kamenarić – Filipović, dr. med. Povjerenstvo je odabralo 79 radova

za objavu u zbirci Oblok, oblaki od kojih su 33 rada predložena i izvedena na javnoj izvedbi 26. listopada u Svetom Ivanu Zelini. Svoje mjesto na Smotri zaslužila je i Neva Novak, učenica 4. a razreda OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica. Neva je napisala pjesmu Što je mene donesev koju je jako uspješno krasnoslovila na Smotri. Njezina mentorica je učiteljica Ljiljana Rinkovec. Za svoj nastup Neva je zaslužila veliki pljesak publike.

Lucija i Karlo Posedi osvojili su izvrsno 9. mjesto

UDRUGA ŽENA PRETETINEC

Robotičari se opet iskazali na natjecanju MakeX Na Zagrebačkom velesajmu održano je u subotu, 12. listopada 2019., međunarodno robotičko natjecanje MakeX i to za učenike od 3. do 8. razreda osnovne škole. Udruga žena Pretetinec na natjecanju je sudjelovala s čak dva tima, od 5. do 8. r., pod vodstvom mentorice Mateje Šafarić Novak. Prvi tim Udruge činili su Lucija i Karlo Posedi koji su u uzbudljivoj završnici, takozvanoj rundi za prvaka, između 32 tima (od ukupno 76), a u savezu s robotičarkama iz tima Sixthobot iz Zagreba, osvojili izvrsno 9. mjesto! Svoja su znanja i vještine programiranja robota u svrhu spašavanja grada od zagađenja strpljivo i lukavo iskoristili u natjecanju naziva "City Guardian"

te Udruzi priskrbili još jedno vrijedno priznanje, a sebi osobno veliko iskustvo i nove prijatelje. Drugi tim Udruge, Fran Novak i Nikša Leko, koji su priliku za sudjelovanje dobili u posljednji tren, osvojio je 58. mjesto. Organizator ovog natjecanja u Hrvatskoj, gdje su se, uz hrvatske, natjecali i timovi iz susjednih zemalja, je Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM), a prvoplasirane ekipe putuju na svjetsko MakeX natjecanju u Kinu, javili su iz Udruge žena Pretetinec.

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1. studenoga 2019.

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

PRIŽELJKUJU ponovni susret

VOLIM JER… 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA PRODAVAONICA METSS br. 204 Držimurec

„Gospođa jesen” posjetila mališane dječjeg vrtića Cvrčak

Na terasu jaslica dječjeg vrtića Cvrčak stigla je „ Gospođa Jesen“. Zabljesnula je jesenskom paletom boja i donijela je pregršt jesenskih plodova. Djeca iz vrtićih skupina „Ribice“ i „Fijolice“, te jasličkih skupina „Prstići“, „Suncokreti“ i „Leptirići“ uz pjesmu i ples slavili su njezin dolazak. „Gospođa Jesen“ oduševila je djecu svojim jesenskim plaštom punim jesenskog lišća, te je svojom toplinom i šarmom osvojila srca najmlađih.

Djeca su se uključila s njom u razgovor, ispričala su joj sve što znaju o njoj, bojama, jesenskim igrama, jesenskom vremenu, blatnim lokvicama, kišobranima, voću, povrću, vitaminima. Pjevale su se pjesmice, recitirale brojalice i izvodile plesne koreografije. Na kraju dobre zabave djeca su se počastila plodovima jeseni: jabukama, kruškama šljivama, grožđem, mandarinama. Veselo raspoloženja potrajalo je sve do

Za „Gospođu jesen” pripremali su se i vrtićki kolačići vrtićkog ručka, a potom su djeca su sanjali i priželjkivali ponovni utonula u svoje snove. Sigurno susret s „Gospođom Jesen“.

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas •

Prodavačici Tanji Krištofić i čitatelju Jurju Ignacu poklonili smo platnenu vrećicu s logom Međimurskih novina

Juraj Ignac: Čitam sve po redu!

U trgovini Metss broj 204 u Držimurcu proteklog smo tjedna zatekli našeg čitatelja Jurja Ignaca te smo mu poklonili platnenu poklon-vrećicu koju će iskoristiti za iduću kupnju namirnica. Na pitanje što rado čita u našim novinama, Juraj je odgovorio sve po redu, no

najviše pažnje obraća na članke iz politike te obavezno članke vezane uz emigrante i one koji govore o pripadnicama ljepšeg spola. Poklon-vrećicu darovali smo simpatičnoj prodavačici Tanji Krištofić koja vrlo dobro poznaje navike svojih kupaca. (sh, foto: zv)

Anika Palašek iz Pribislavca odabrala svoje naočale Najviše sreće u izvlačenju 55. kola imala je Anika Palašek iz Pribislavca koja je nagradu preuzela u ponedjeljak u Briljantu kod zgrade Županije. Sretna dobitnica proteklog kola nagradu je preuzela u Briljantu uz pomoć ljubazne djelatnice. Odabrala je naočale koje su joj najbolje pristajale i baš je bila zadovoljna zbog ovog lijepog poklona. Naša vjerna čitateljica Anika sudjeluje u ovom

nagradnom natječaju od samog početka i konačno joj se upornost isplatila te je osvojila naočale. - Neizmjerno nam vam zahvalna što ste me konačno izvukli, naočale će mi stvarno jako dobro doći, rekla nam je naša sretna dobitnica. Tako je završio još jedan krug nagradnog natječaja “3 kupona skupi i naočale pokupi” koji se nastavlja i dalje, pa sve čitatelje pozivamo da se i dalje uključuju u njega. (mk)

Anika Palašek preuzela je ovaj tjedan svoje naočale u Briljantu

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i Optike Briljant Čakovec

kupona skupi Prvi kupon novog 56. kola i naočale poku pi Ime i prezime: Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

BROJ KUPONA

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 26.11. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

Novo 56. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u studenom, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate

skupiti tri kupona koja objavljujemo u ovom i u naredna dva broja. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 15.studenog, a najkasnije do 26. studenog možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru

Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 56. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 29. studenog (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

INTERVJU LIDIJA JELENA JURČEC jedina iz Međimurja izlagala na umjetničkom sajmu Zagreb Art Fair “ŠKARJE MOJE MALO” NAJBOLJI DOKUMENTARAC U DUBROVNIKU Učenici OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica filmovima stvaraju bolji svijet

Vulkan bend proslavio 40. rođendan Rijetko tko na našim prostorima nikad nije čuo za najdugovječniji glazbeni sastav- Grupu Vulkan koja žari i pali plesnim svadbenim podijem već 40 godina. Upravo su zato organizirali veliko okupljanje svih članova koji su svirali kroz ovo vrijeme. Slavlje se održalo u Maloj Subotici u restoranu Fortuna. (dv, foto: Zlatko Vrzan)

media

vikend vodič

četvrtak 31. listopada ČAKOVEC Noć vještica Klub Podroom 21:00 Halloween Podrumarenje TS Žice

Industrial bar Metalac 22:00 Halloween party uz izbor najboljih maski, Miss Halloween i Kraljicu vriska

Caffe bar Paladin 21:00 Halloween party Acoustic Band Fox bar 22:00 Halloweenski Trash party

petak 1. studenoga ČAKOVEC Klub Prostor 22:00 Sedmi memorijalni koncert We salute You: Mašinko, Tahijevi Kmetovi, BKD Klub Podroom-Drink 21:00 Podrumarenje Specijal Gemištijada & Atomi live band

subota 2. studenoga ČAKOVEC zgrada Scheier 18:00 Das Unbehagen, Bojan Koštić 20:00 Gušenje polikromije i Muzej lomova, Zagušljivi dim i Tina Čatlaić

Arcus Caffe 20:00 Arcus slavi 21.

nedjelja 3. studenoga DRAŠKOVEC Sportska dvorana OŠ Draškovec 16:00 humanitarni koncert “Ljubav najbolje vidi

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

1. studenoga 2019.

NOĆ VJEŠTICA U ZGRADI SCHEIER

Predavanje i razgovor o mitologiji, tradiciji i fotografskoj iluziji Tko su Mora, vještice, šumske dekle i kako se vraćaju mrtvi? Koja su tradicionalna vjerovanja na našim prostorima i gdje se spajaju mitologije Podravine i Međimurja? Kakve veze s time imaju fotografska iluzija i intrigantne scenografije ciklusa fotografija Ive Lulić? Odgovore na ova i druga pitanja saznajte prigodno, uoči Noći vještica, u četvrtak, 31. listopada 2019. u 17 sati u zgradi Scheier na javnom razgovoru s umjetnicom Ivom Lulić i kustosicom Muzeja Međimurja Čakovec, Janjom Kovač organiziranom u sklopu projekta Nove prakse – sudioničko upravljanje zgradom Scheier i povodom zatvaranja aktualne izložbe Čudesni svijet nadnaravnih bića iz tradicijskih vjerovanja Podravine razgovarat će se o umjetničkom radu Ive Lulić, stvara-

nju fotografskog projekta te o tematici podravske mitologije nadovezanoj na međimurske mitove, priče i vjerovanja. Zato, nemojte propustiti Noć vještica u Scheierici, jer dan prije Svih svetih obilježit će se zanimljivim pričama iz naših tradicionalnih vjerovanja. Pozvani su svi zainteresirani, maskirani i nemaskirani. Umjetnica Iva Lulić je autorica ciklusa fotografija Čudesni svijet nadnaravnih bića iz tradicionalnih vjerovanja Podravine. Dulji se niz godina bavi oživljavanjem nematerijalne hrvatske baštine kroz fotografiju, a ovom nam izložbom otvara vrata živopisnog svijeta nadnaravnih bića iz narodnih vjerovanja. Ovaj poseban svijet autorica dočarava detaljnom razradom koncepta, igrom svjetla, boje i očišta s naglaskom na fotografskom radu na licu mjesta, bez korištenja mo-

dernih mogućnosti računalnih efekata. Njeni autorski projekti uspješno spajaju fotografski, ali i scenografski rad s elementima socijalnog, humanitarnog i edukativnog djelovanja. Kustosica Janja Kovač, zaposlenica je Muzeja Međimurja Čakovca te je u istome voditeljica Etnograf-

KINO ZA MLADE, CZK Čakovec, petak, 8. studenoga

Filmska radionica za mlade i filmska projekcija U petak, 8. studenoga u Centru za kulturu Čakovec održat će se programi iz serijala Kino za mlade. U prijepodnevnim satima će se u prostoru Male scene Vinko Lisjak od 9:30 do 13:30 održati filmska radionica za srednjoškolce pod nazivom "Od ideja do kratkog filma". Voditeljica je Marina Zlatarić, profesorica hrvatskog jezika, voditeljica školske filmske skupine, samostalna autorica brojnih nagrađivanih filmova. U 18 sati u dvorani CZK slijedi projekcija norveškog filma Utoya, 22. srpnja. Režiju filma potpisuje Erik Poppe,

a uvodničar će biti Ljiljana Ille, nastavnik strukovnih predmeta. O sadržaju filma u najavi programa CZK Čakovec ističe: Dana 22. srpnja 2011. godine pet stotina mladih ljudi koji su došli u ljetni kamp na otok Utøya napadnuto je od strane teško naoružanog desničarskog ekstremista. Ubojiti napad iza sebe je ostavio 69 žrtava. Bila je to trauma koja je Norvešku potresla do same srži. Redatelj Erik Poppe usudio se o stravičnim događajima toga ljeta snimiti film. Njegova drama otvara se dokumentarnim snimkama

Osla gdje je isti napadač postavio auto-bombu koja je ubila osmero ljudi; nakon toga film se prebacuje na otok. Priča slijedi 19-godišnju Kaju koja nekoliko dana svojih praznika provodi sa svojom mlađom sestrom Emilie. Njih dvije svađaju se zbog toga što Emilie nije raspoložena vrijeme provoditi u kampu, a pogotovo ne želi otići na roštilj. I tako Kaja ostaje sama. Odjednom se čuje pucanj. Ono što slijedi 72-minutna je rekonstrukcija događaja prikazana iz perspektive žrtava. Dan koji je promijenio sve. Film se preporučuje za dob: 14+

skog odjela. Na razgovoru će govoriti o mitologiji tematiziranoj fotografijama Ive Lulić, tradicionalnim vjerovanjima Podravine te kako se ona upotpunjavaju s vjerovanjima i mitovima u Međimurju. Njezini interesi najviše se vežu uz usmenu književnost jugoslavenskog područja, folkloristiku te nematerijalnu baštinu, što je logični slijed nakon završenog studija etnologije i kulturne antropologije te južnoslavenskih jezika i književnosti. Povod razgovora je zatvaranje aktualne izložbe Čudesni svijet nad-

naravnih bića iz tradicijskih vjerovanja Podravine kojom umjetnica oživljava mitove iz pučke predaje Podravine unutar tipičnih podravskih krajolika i tradicionalne ruralne arhitekture. Autorica je u višemjesečnom radu pokušala obuhvatiti sva godišnja doba, a snimanja je radila diljem Podravine od repaških i bilogorskih šuma, ušća Drave, Podravskih pijesaka do njiva, livada, seoskih dvorišta i starinskih interijera, na više od 50 lokacija. FT Ulaz na javni razgovor i na izložbu je besplatan. (rr)

SUBOTA, 16. studenoga

Jesen u Mihovljanu KUD Mihovljan poziva sve zainteresirane na priredbu "Jesen u Mihovljanu" u subotu 16. studenoga 2019. s početkom u 18 sati. Program će se održati u Društvenom domu u Mihovljanu. Povod je

dvadeset godina neprekidnog i uspješnog djelovanja KUD-a Mihovljan. Nakon priredbe svi su pozvani na zajedničko druženje uz bogatu tombolu, bograč i tamburaše. (rr)

WE SALUTE YOU VII, petak

Mašinko u Sedmi memorijalni koncert WE SALUTE YOU ovog petka (01.11.) ponovo će ugostiti vodeća punk imena sa hrvatske scene. Klub Prostor u pozivnici za koncert podsjeća na povod ove tradicionalne svirke: - Naime, koncert je to u znak sjećanja na Danka Topleka i frontmena Kud Idijota Branka Črnaca Tustu. Prvi koncert održan je 2012., na Tustinu godišnjicu, gdje su nastupili pulski Antitodor. Nekoliko mjeseci kasnije, zadesila nas je tragedija u kojoj je nastradao Danko, pa se održavanje koncerta u spomen na Danka i Tustu nastavilo. Kako se nesreće događaju gotovo svakodnevno, WSY je zapravo koncert za sve ljude koji su ostavili neki pozitivan utjecaj na sve nas i na scenu, te se okupljamo i pjeva-

1. studenoga 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr U DRAŠKOVCU HUMANITARNI KONCERT za Udrugu slijepih Međimurske županije, nedjelja, 3. studenoga, 16 sati

"Ljubav najbolje vidi" Udruga "Prijatelji svetog Roka" i Mješoviti pjevački zbor Udruge pozivaju na humanitarni koncert pod nazivom "Ljubav najbolje vidi". Održat će se u nedjelju 3. studenoga 2019. godine s početkom u 16 sati u Sportskoj dvorani Osnovne škole Draškovec. Na Koncertu će nastupiti djeca, članovi Udruge slijepih Međimurske Županije uz pratnju Jasminke Bontek, prof. i Danijela Oto, prof., vokalno instrumentalni sastav "Eric Vidović Acoustic" iz Rasinje, ženska vokalna skupina "Kaliope" iz Ivanca, ženska vokal-

na skupina "Allegre" iz Jalkovca kod Varaždina, muška klapa "Koprivnica" iz Koprivnice te domaćini, Mješoviti pjevački zbor Udruge "Prijatelji Svetog Roka". Suorganizatori koncerta su Župa "Sveti Rok" Draškovec i Hrvatsko društvo skladatelja te stručna služba za Zaštitu autorskih muzičkih prava (HDS ZAMP) Zagreb. Sav prikupljeni dobrovoljni dar kod ovog koncerta namijenjen je za potrebe fizioterapeutskih vježbi i društveno-kulturni život djece, članova Udruge slijepih Međimurske Županije iz Čakovca.

Tina i Zagušljivi dim u performansu, Bojan Kostić predstavlja izložbu Das Unbehagen Za ovu namjenu otvoren je žiro račun Humanitarne akcije IBAN broj HR35 2340 0091 5110 2437 4 kod "Privredne banke Zagreb" d.d. na koji se mogu uplatiti donacije i dobrovoljni novčani prilozi. Humanitarna akcija završava 31. prosinca 2019. godine.

TRIBINA ČAKOVEC ČETVRTKOM, Centar za kulturu Čakovec, 7. studenoga, 20 sati

Raspad sistema u izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh Na repertoaru Tribine Čakovec četvrtkom 7. studenoga bit će kazališna predstava Raspad sistema u izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh. Redatelj je Borko Perić, a u predstavi igraju Ana MarasHarmander, Borko Perić, Hrvoje Kečkeš, Luka Petrušić, Damir Poljičak, Matija Šakoronja, Anita Matić Delić, Josip Brakus, Nikša Butijer, Hrvoje Megla, Dominik Milanović i Tomislav Radić. Raspad sistema komedija je koju su napisali glumci i dramatičari MischiefTheatrea za izvođenje u vlastitom ansamblu. U formi teatra u teatru, u jednoj večeri, kroz aristotelovsko jedinstvo u voajerskoj poziciji pratimo propast jedne predstave i komičnu dekonstrukciju kazališnog čina. Priča je to

k 1. studenoga, 22 sata

u Prostoru! mo u čast svih onih kojih nema. Do sada smo imali prilike ugostiti regionalne bendove poput Six Packa i Atheist Rapa iz Srbije, Muškat Hamburg i Panicku iz Slovenije ,čakovečke Bakterije, Partleke, KGF i Bez Panikete bendove iz ostatka Hrvatske poput Debelog Precjednika, Krešo i Kisele Kiše, Fraktura Mozga, Pičke Vrište,Me As Well, Loš Primjer i Crasso De Odio. Ovogodišnji lineup predvodi zagrebački Mašinko, koji se nakon skoro godinu dana “odmora“ vratio live svirkama. Tu su i Tahijevi Kmetovi iz Karlovca, koji su osnovani, sada već davne 1979, te varaždinski BKD. Nakon koncerta slijedi slušaona. Ulaznice nabavite u Fox Baru ili na dan koncerta u klubu Prostor.”

o kazališnom ansamblu, u ovom slučaju ansamblu Kerempuha, koji igraju ozbiljan krimić (svojevrsnu posvetu Agathi Christie i njezinoj Mišolovki koja je najduže igrana drama svih vremena u povijesti kazališta), ali se unutar igre počinje doslovno događati raspad sistema. Kao u slavnom Murphyjevom zakonu, sve ono što može poći po zlu, definitivno polazi. Glumci nastoje održati iluziju i nastaviti s predstavom, ali ponor u opću katastrofu jednostavno je neizbježan. Koliko je raskošan u dijalogu, ovaj tekst sadrži bogatstvo neverbalne komike te brojne mogućnosti za glumačke bravure, elemente stand-upa, ironije i autoironije te posvete Buster Keatonu i njegovoj slapstick komediji. Kao takav

NOVE PRAKSE U ZGRADI SCHEIER, Čakovec, subota, 2. studenoga

predstavlja izvrstan poligon za sav humorni i kreativni potencijal sjajnog Kerempuhovog ansambla. Trajanje: 120 min izvor informacija: kazalistekerempuh.hr. Predstava počinje u 20 sati.

Glazbeno - poetski performans nastao suradnjom čakovečkog benda Zagušljivi dim i mlade perspektivne i nagrađivane mlade umjetnice i pjesnikinje Tine Čatlaić, autorice pjesničkih zbirki "Gušenje polikromije" (2018.) i "Muzej lomova" (2019.) te tročlanog nezavisnog benda Zagušljivi dim čakovečka publika imat će priliku doživjeti u subotu, 2. studenoga u prostoru zgrade Scheier u Čakovcu s početkom u 20 sati. Tina Čatlaić je dvostruka prvakinja i trostruka viceprvakinja iz poznavanja hrvatskog jezika i autorica pjesama za predstave Dramskog studija Dada kazališne družine Pinklec. Zagušljivi dim se bavi vlastitom produkcijom i snimanjem, glazbenim radionicama i glazbom širokog spektra - koncerti, performansi, film, kazalište. Ovaj glazbeni performans spaja mantrične, mistične glazbene kompozicije i mračne stihove, gdje glazba i poezija postaju harmonična cjelina. Ovom originalnom kombinacijom publici se nastoji dočarati tamna i nepoznata strana ljudske psihe. Korištenjem raznolikih glazbenih i pjesničkih motiva vodi nas kroz istraživanje različitih ljudskih emocionalnih i psihičkih stanja. Glazbeno - poetska izvedba obogaćena scenskim performansom putovanje je u skrovite kutke vlastite unutrašnjosti gdje je poetski izraz svjetiljka u špilji nesvjesnog i nepoznatog.

5. studenog ČAKOVEC

Knjižnica „Nikola Zrinski” Mjesec hrvatske knjige 2019. 18:00 kviz “Ne znam kak’ se zove knjiga”

19:00 Deseta obljetnica KD Štolcer Čakovec predstava Pismo z Galicije predstavljanje fotomonografije

četvrtak 7. studenoga ČAKOVEC

Muzej Međimurja 13:30 Zmaj ispod starog grada predstavljanje knjige Krunoslava Mikulana

Uz Tinu Čatlaić glazbenopoetski performans izvest će bend Zagušljivi dim

Uvertira će biti izložba Das Unbehagen autora Bojana Koštića. Otvorenje izložbe je u 18 sati. Bojan Koštić magistrirao je na odsjeku kroatologije pri Hrvatskim studijima. Član Ateliera Koprivnica, suradnik AK galerije. Suosnivač je i programski voditelj Festivala izvedbenih umjetnosti i kazališta. Bavi se fotografijom, videografijom, instalacijama i performansom. Izlagao je na nekoliko skupnih i samostalnih izložbi: Izložba prije izložbe: Gundić&amp;Koštić (AK galerija, 2019.); Akcija! (KKC Pixel, 2018.); 22 portreta (AK galerija, 2018.); Sve pršti od sreće (Gradska Galerija Labin, 2018.); Transfiguracije (Festival Perforacije, Koprivnica, 2018.); Gdje su naše želje nestale (Drava Art Biennale, 2018.); Shinrin-yoku (Galerijski centar Varaždin, 2018.). (rr, zv)

petak 8. studenoga ČAKOVEC

Centar za kulturu Čakovec

KINO ZA MLADE

9:30 - 13:30 Filmska radionica za srednjoškolce “Od ideje do kratkog filma” 18:00 UTOYA, 22. srpnja (uvod: Ljiljana Ille, nastavnik strukovnih predmeta)

MURSKO SREDIŠĆE

Gradski park 17:00 Martinje u gradu rudara Tamburaški sastav Tambura

9. i 16. studenoga ČAKOVEC

Bana J.Jelačića 22b Radionica osnovne digitalne fotografije u organizaciji Fotokluba Čakovec

nedjelja

Kamo na party za Noć vještica u Čakovcu? ss Halloween ( 200 kn bon +Leteća Metla NIMBUS TDI 189 KS) i treća Kraljica vriska ( 100 kn + Leteća Metla NIMBUSIĆ JTD 98 KS). Pripremljen je i poseban horor Cocktail Krv mrtve vještice. Duhove, vještice, mrtvace očekuje fire show. Za horor play listu zadužen je Dj pokvarena tikva Luksy. Upad je slobodan. Caffe bar Paladin poziva na Halloween party koji počinje u 21 sat. U Noći vještica u Paladinu će svirati Acoustic band. Od kad je Fox Bar-a na sisvetsku noć ovaj ugostiteljski objekt organizira Hallooweenski Trash party (daljni opis eventa nije po-

utorak

CENTAR ZA KULTURU

HALLOWEEN, 31. listopada

U četvrtak, 31. listopada poklonici obilježavanja Noći vještica u Čakovcu će se moći dobro zabaviti u nekoliko ugostiteljskih objekata. Klub Podroom pripremio je Halloween Podrumarenje uz vina Dvanajščak-Kozol. Za dobar štimung pobrinut će se TS Žice. Industrial bar Metalac u svojoj najavi za Haloween feštu koja počinje u 22 sata poziva sve neka dolete na svojim metlama (parking je osiguran). Za zombije je pripremljen je blood coctail el, a osigurane su i nagrade u tri kategorije. Prva Najbolja maska ( 300 kn bon + Leteća Metla NIMBUSČINA top HDI 300KS ), druga Mi-

mjesečni vodič

10. studenoga ČAKOVEC

Centar za kulturu 20:00 Massimo - Vještina Boutique

srijeda 13. studenoga Knjižnica “Nikola Zrinski” Čakovec 13:30 interaktivna radionica U ritmu slasne stihobasne Dijana Merey Sarajlija

Odjenite svoj najstrašniji dress code i krenite u Noć vještica

treban). Pozvani su svi da dođu i rade kaos od jutra. Volite li se ufurati u Noć

vještica, maskirajte se i krenite srčano u Halloweenski provod.(rr, mg)

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

1. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura

UMJETNICA LIDIJA JELENA JURČEC jedina iz Međimurja izlagala na prvom izdanju zagrebačkog međunarodnog umjetničkog sajma

Lidijino "budno emotivno interaktivno" slikarstvo na Art Fairu u Zagrebu - Ja sam Artoid ! Kao što sam jednom rekla, Homo Artoideus. Ne postoji po Darwinu, ali ta skupina ubraja sve nas koji živimo taj "art", ističe Lidija Piše: Roberta Radović Zagrebački Velesajam je uz tradicionalni međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije AMBIENTA – 46. ove godine prvi put organizirao i umjetnički sajam Zagreb Art Fair. Čast i priliku sudjelovati na njemu dobila je i umjetnica Lidija Jelena Jurčec kao jedina sudionica i predstavnica likovnog stvaralaštva iz Međimurja. Druženje slikara, kipara i fotografa te galerista iz Italije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske trajalo je od 9. do 13. listopada uz brojne radionice i susrete. Odjeci sajma su i više nego pozitivni što potvrđuje i naš razgovor s Lidijom.

• Tvoje sudjelovanje na Art Fairu došlo je temeljem poziva organizatora? — Na sam blagdan Velike Gospe primila sam poziv organizatora da se uključim u manifestaciju Art Fair Zagreb, nove teme unutar sajma Ambienta, gdje će svoja umjetnička djela predstaviti slikari, kipari, fotografi i galeristi. Zaintrigiralo me je središnje mjesto susreta i okupljanja umjetnika iz devet zemalja i prezentacija djela suvremene likovne umjetnosti širokoj publici.

Reljefne apstrakcije s motivima jedra

• Što si izlagala, koju seriju radova? Je li bilo novih djela?

Slikarica Lidija ovih dana priprema i jednu manju izložbu u tehnici mix medije

Na Zagreb Art Fair Lidija je izložila prvi put i svoju novu priču nazvanu Razgovori sa Jacksonom Pollockom

— Na ovogodišnjem Zrinski Art festivalu izložila sam nekoliko reljefnih apstrakcija s motivima jedra i vjetra pa sam tako nastavila i na Art Fairu u malo većem opusu uz pridodane planinarske reljefe. S time da je tu krenula jedna nova priča, Razgovori sa Jacksonom Pollockom. Naime, imam naviku kad radim jedno platno, uvijek paralelno radim i drugo, sasvim suprotno tematski i tehnikom onom prvom. Dakle, uz sve što radim, uvijek paralelno radim dripping na temu muzike koju slušam. Zanimljiv mi je bio susret u Zagrebu sa čovjekom koji je galerist Pollocka i njegova potpora za ideju koju radim. • Kakva je bila atmosfera i druženje s drugim autorima i publikom, odnosno kakve si dojmove donijela kući? — Organizator je uspješno suprotstavio romantičnu talijansku razigranu umjetnost i pedantnu njemačku odmjerenost i suzdržanost, bilo je vrhunskih autora hiperrealizma, moderne umjetnost, dizajna, kiparstva...Ne-

zahvalno mi je izdvajati bilo koga jer u konačnici imena uopće nisu važna. Bitno je na koji način emocija autora komunicira sa promatračem. A subjektivno zapažanje..bila mi jako zanimljiva ta produk-

Lidija iako je zdravstvene struke sjajno istražuje svoj umjetnički izričaj u kojem često promišlja o definiciji likovni amater ili amaterski umjetnik: - Ja sam Artoid ! Kao što sam jednom rekla, Homo Artoideus. Ne postoji po Darwinu, ali u tu skupinu ubraja sve nas koji živimo taj "art". S obzirom da do dana današnjeg nitko nije definirao što je to umjetnost, onda je zapravo ne možemo ni tražiti ni definirati što ona nije. Tako da sam se riješila tog problema " stavljanja svog rada u neke konvencionalne kategorije" . Unosim sebe i svoj bioenergetski sustav u svoj u rad sa svih pet osjetila, sve to u paketu interpretiram na svoj specifičan način i uživam u tome. Funkcioniram na energetskoj razini u prirodnom su-

cija moderne umjetnosti koja bi uskoro mogla postati i ekološki problem.

Anđeli i nova izložba

• Svoje stvaralaštvo predstavila si čakovečkoj, stavu, stapam svoj kreativni likovni rad sa svakodnevnim životom. Ne tražim moment opravdanja svog umjetničkog rada. Eto, stvaram neko "budno emotivno interaktivno" slikarstvo . • Što misliš što je ključna razlika između profesionalnih i amaterskih umjetnika? — U Hrvatskoj se vrednuju akademski slikari koji sa završenim obrazovanjem dobivaju status profesionalnih umjetnika. Amaterskim umjetnicima uglavnom nije dozvoljeno ili je jako teško ostvarivo izlaganje u državnim muzejima ili državno verificiranim prostorima. Na Art Fairu u Zagrebu sam imala prilike upoznati kolege iz inozemstva koji nemaju te probleme jer se u galerijama uglavnom vrednuje kvaliteta kreativnog stvaranja.

varaždinskoj i preloškoj likovnoj publici. Uz pohvale, umjetnici doživljavaju i kritičke osvrte. Kako podnosiš kritiku? — Prestala sam slikati nešto da se dopadne drugima. Iskrena sam u svom radu, unosim sebe u rad i uvijek mi je drago kad vidim da se nekome ne sviđa moja slika. Znači da sam pomogla nekome da upozna sebe. Također mi je uvijek drago kad vidim da netko moj rad prihvaća sa smislom za humor. Znači da je čovjek zdrav. • Što u tvom umjetničkom radu slijedi nakon zagrebačkog izlaganja? — Malo nam kasni hladnije vrijeme, ali obično sa prvim paljenjem kamina dolazi inspiracija za anđele. Vodi me figura anđela kao suptilna energija, toplina, dodir, pripadanje. Pripremam jednu manju izložbu u tehnici mix medije u prostorijama Županijske bolnice Čakovec, gdje radim. Nastavljam diskusije sa Jacksonom Pollockom. I planiram uspon na Ivanščicu... (smiješak).

1. studenoga 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena

VULKANOVCI najdugovječniji sastav u Međimurju proslavili jubilarnu 40. obljetnicu

Veseli i pozitivni Vulkanovci na okupu za svoj 40. rođendan

Grupa Vulkan žari i pali već četiri desetljeća, a svoj veliki rođendan proslavili su u Maloj Subotici. Većina se odazvala fešti i zabavljala dugo u noć

Prisjetili se kako je to bilo na samim počecima Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan Rijetko tko na našim prostorima nikad nije čuo za najdugovječniji glazbeni sastavGrupu Vulkan koja žari i pali plesnim svadbenim podijem već 40 godina. Upravo su zato organizirali veliko okupljanje svih članova koji su svirali kroz ovo vrijeme. Slavlje se održalo u Maloj Subotici u restoranu Fortuna. 1979. godine nastalo je ime Vulkan. Mnogi ih pamte po dobroj fešti i kvalitetnoj, plesnoj i živoj svirki. Veseli su, razigrani i pozitivni, zbog čega se njihove anegdote

prepričavaju generacijama. Posebnost zvuka Vulkana, uz prepoznatljive vokale su puhački instrumenti truba i saksofon koji podižu atmosferu do usijanja. Glazbu kreiraju prema željama i odabirima mladenaca, a specijalnost im se krije upravo u tome što znaju svirati sve. Bubnjar banda Željko Obadić Šjor ispričao je kako je kroz ovo vrijeme u bendu prošlo 50 glazbenika.

Nekad se na svadbi sviralo po tri dana

- I danas se mladenci zabavljaju, ali nekad se slavilo dva do tri dana. Čak je treći dan znala biti najveća fešta.

Danas bi svati završili na hitnoj da se slavi tri dana, našalio se bubnjar Šjor. 1979. godine Vulkan band osnovali su Zlatko Korbelj, Drago Jurgec, Branimir Čulinović i Sead Kurspahić. U ovih 40 godina, kroz bend je prošlo 50 glazbenika, a na fešti su se prisjetili svih, jer neki zbog obiteljskih ili drugih obaveza nisu mogli doći. Tako su bas gitaru u bendu svirali Zlatko Korbelj, Zvonko Novak, Željko Grahovec, Ivica Krištofić, Ivan Senčar, Ivan Hatlak, Denis Šarić, Dragan Dragović, Nino Ervelić, Ivan Jalušić, Goran Vrtarić i Danijel Vlah. Na bubnjevima su bili

Kakva bi to fešta bila bez dobre svirke aktualnog sastava

Uz aperitiv izmjenjivale su se priče Vulkanovaca

Drago Jurgec, Rajko Kermek, Ivo Oreški, Zlatko Božić, Zvonko Božić, Marijan Blagović i Željko Obadić Šjor, koji je bubnjar u Vulkanovcima i danas. Gitaristi su bili Branimir Čulinović, Krunoslav Lajtman, Miro Kresinger i Nenad Kinderić, dok na klavijaturama Zvonko Marušić, Zoran Grujić, Željko Ciglarić, Vlado Buljan, Željko Blagus, Radovan Jezernik, Zoran Zadravec, Damir Zadravec, Danijel Vlah, Nikola Mutvar i Mišel Vidović. Na saksofonu Ivan Lajtman, Ivan Posavec, Josip Sanjković, Miro Kresinger, Nenad Kinderić i Krunoslav Lajtman. Na trubi Franjo Novak, Branko Polanec, Vlado Baksa i Ivica Pintarić.

Današnje Vulkanovce čine Željko Obadić Šjor na bubnjevima, trubač i vokal Ivica Pintarić Hekar, klavijaturist Mišel Vidović, gitarist i na saksofonu Krunoslav Lajtman, te vokal i basist Danijel Vlah. - Muzika se i nekad trebala organizirati ranije. Nekad su čak mladenac i mladenka imali slavlje svako na svojoj adresi, pa su se morala unajmiti dva benda, ispričao je Šjor.

Početaka se prisjetio i Zlatko Korbelj Zujo

Početaka Vulkan banda prisjetio se Zlatko Korbelj Zujo koji je bio među osnivačima. Teško je sve glazbene priče sažeti, ali neke se pamte čitav ži-

vot. Početkom 80-tih svirali su po Hrvatskoj i Europi, uvijek su pratili svjetske trendove. - Nekadašnji neki Vulkanovci i danas se bave glazbom, imaju svoje bendove i sastave. Glazba je kao vožnja biciklom, ostane ti u krvi i ne možeš bez toga, zaključio je Šjor. Na večeri su se uz finu klopu, na platnu izmjenjivale stare fotografije, a zanimljivo je bilo vidjeti kako su svadbe izgledale na video snimci početkom 80-tih godina prošlog stoljeća. Prisjećanjima, osim raznih priča i dogodovština, pomogla je i knjiga uspomena koja listala među Vulkanovcima, te gostima koji su uveličali ovaj jubilarni rođendan.

media

1. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle 2. REVIJA DJEČJIH FILMOVA ”FILMEKI“

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.) Poslovne ciljeve uspješno ćete ostvariti uz dodatan mentalni napor. Djelovat ćete odlučno u rješavanju poslovno-financijskih problema, ali to će vam donijeti samo trenutnu potvrdu i olakšanje. Pokušajte se opredijeliti za efikasnije rješenje. Izbjegavajte situacije koje predstavljaju poslovni rizik. U ljubavnim odnosima u nekim situacijama ćete preosjetljivo djelovati na različite sitnice.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Postavite se prema aktualnom projektu odlučno. Posebice sredinom tjedna kada ćete biti u prilici voditi razgovore s nadređenim osobama. Bit ćete skloni noćnom radu i fizičkom iscrpljivanju, što bi moglo rezultirati stresom. Ako ste zrele dobi i imate obitelj bit ćete okupirani problemima koji su vezani uz vaše bližnje. Samci će previše biti opterećeni svojom usamljenošću.

BIK (21.4. - 20.5.) Slijedi naporan period jer nećete imati dovoljno vremena za ostvarenje svih vaših planova. Naivni ste po nekim pitanjima i bilo bi dobro da s manje iskrenosti pristupate ljudima koji vas često koriste za vlastite interese. U ljubavnim odnosima dobro znate što želite. Sigurni ste da možete dobiti sve što poželite. Strastvenošću i upornošću doći ćete do željenog cilja. Preporučuje se oprez pri kretanju javnim prostorima.

RAK (22.6. - 22.7.) Sljedećih tjedan dana mogao bi biti uzbudljiv period jer možete upoznati neke nove potencijalne poslovne suradnike koji vas mogu zaintrigirati tematikom koja predstavlja vaš hobi. Bavite li se umjetnošću ili trgovinom možete biti izrazito uspješni. Ako ste mladi i slobodni sredinom tjedna očekuje vas susret s nekim tko vam je sličan po temperamentu te je spreman ući u vezu bez nekih velikih obećanja.

LAV (23.7. - 23.8.) Nemojte biti previše tvrdoglavi kako ne bi došlo do poslovnih problema. Slobodni pripadnici ovog znaka mogu očekivati pozitivan razvoj događaja u ljubavnim nedoumicama, posebice ako su emotivno zainteresirani za osobu iz znaka Ribe. Moguć je neočekivan poziv jedne zanimljive osobe iz inozemstva. Prihvatite ga. Više se bavite tjelovježbom i uzimajte dovoljno tekućine kao što su biljni čajevi.

DJEVICA (24.8. - 23.9.) Vješto ćete ostvariti poslovne namjere i to na začuđujuće brz i efikasan način. Kontaktirajte osobu koja ima pouzdane informacije. U odnosu s voljenom osobom dolazit će do čestih promjena raspoloženja što će stvarati nepotrebnu nervozu. Nećete imati dovoljno razumijevanja za nečije propuste. U novim emotivnim susretima imajte više diskrecije. Postoje događaji koje trebate sačuvati od radoznalih pogleda javnosti. Vitalni ste.

VAGA (24.9. - 23.10.) U poslovnoj domeni sljedeće razdoblje donosi nove mogućnosti u okviru privatne firme. Dobit ćete priliku pokazati svoje vještine i iza vas će stajati veoma moćna i utjecajna osoba koja vam želi pomoći. Oni koji su u braku ili dužoj vezi bit će opterećeni problemima svojih bližnjih i svoje obitelji. Ne oklijevajte javiti se nekome tko vam već duže vrijeme daje na znanje koliko mu se dopadate.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.) Djelujete vrlo ambiciozno i imat ćete volje organizirati nekoliko paralelnih projekata. Privlačit će vas ideja o promjenama koje mogu unaprijediti postojeći model poslovanja. Suradnici će pokazati interes za vaše kreativne ideje. Potrudite se sačuvati svoj dobar odnos s kolegama na poslu. Skoro sve što ima “ljubavni predznak” privlačit će vašu pozornost. Slobodno vrijeme iskoristite za sportske aktivnosti koje volite.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Dobrom radnom organizacijom i poslovnom strategijom moći ćete kvalitetno surađivati sa strancima koji će vam ponuditi izvrsne uvjete. Pripadnici vašeg znaka neka ovih dana ne ulaze u nikakve nove ljubavne odnose. Ako ste u emotivnoj vezi sa kolegom s posla, period koji dolazi biti će veoma buran. Moguće da ćete osjećati umor.

JARAC (22.12. - 20.1.) Početkom novog radnog tjedna sve će vam biti jednostavnije riješiti. Dani vikenda također će biti povoljni i za romantične veze. Nemojte se previše nervirati ako čujete nešto loše na račun vašeg stalnog partnera. Moguće je da takve glasine prenosi netko zlonamjeran. Ako ste sami, razmislite o svojim prioritetima i željama. Nemojte žuriti u novu vezu, ako niste sigurni u svoje odluke.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) Možda ćete ovih dana biti u dilemi da li da prihvatite posao u inozemstvu ili za neku domaću tvrtku. Ako ste planirali pokrenuti samostalni posao punim jedrima krenite u nove izazove. Sada je pravo vrijeme da pokrenete svoj poduzetnički duh. Kako ste se potpuno predali poslu i karijeri, ljubavni život ste previše zapostavili. Možete očekivati da budete mnogo češće sami nego u društvu partnera.

RIBE (20.2. - 20.3.) Kroz opuštanje i odmor doći ćete do boljih i konkretnih ideja. Po pitanju većih planova i troškova vama bliske osobe mogle bi vam dati potporu. U ljubavnom odnosu početak tjedna mogao bi vam donijeti osjećaj usamljenosti i nekog vida razočarenja. Budite strpljivi. Sve vaše sumnje će se pravovremeno razjasniti. Prepustite partneru da poduzme prvi korak.

Prikazano šest dokumentarnih filmova učeničkih filmskih družina Centar za kulturu Čakovec i filmske skupine Međimurske županije pokrenule su prošle godine po prvi put reviju dječjih filmova pod nazivom „Filmeki“. Zahvaljujući dobrom odazivu učenika međimurskih škola, “Filmeki“ su održani i ove godine, 22. listopada u dvorani Centra za kulturu Čakovec zahvaljujući organizaciji voditelja filmskih družina Nataši Kralj i Radovanu Petkoviću (OŠ Ivanovec), Dijani Pasarić i Mariju Kanižaju (OŠ Strahoninec), Nikolini Hampamer i Ivi Mihalic - Krčmar (OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica), Ljubici Žabek- Horvatić (OŠ Gornji Mihaljevec), Moniki Vrtarić- Vuk (II. OŠ Čakovec), Kristinki Vugrinec (OŠ dr. Ivana Novaka Macinec) te Marini Oskoruš iz Centra za kulturu Čakovec. Na reviji je bilo prikazano ukupno šest filmova koji će poslužiti kao vrijedan materijal za područje medijske kulture nastavnoga predmeta Hrvatski jezik te za satove razrednika. Osim besplatne projekcije školama sudionicima uručen je i dodatni materijali - snimke prikazanih filmova, knjižica s ključnim pojmovima filmskoga jezika

te primjeri metodičkih priprava za nastavu. Publiku je u Filmeke svojim najavama uveo Stjepan Petković, već iskusni filmaš, a tek gimnazijalac. Projekcijama su nazočili učenici i učitelji OŠ Nedelišće, OŠ Hodošan, OŠ Kotoriba, OŠ Gornji Mihalje-

VESELO U GORNJEM KONCOVČAKU

vec, OŠ Strahoninec te I. OŠ Čakovec - PŠ Novo Selo Rok. Prikazani su dokumentarni filmovi filmskih družina OŠ Strahoninec Pismo, OŠ Ivanovec Ič, ni, san, ši i OŠ dr. Ivana Novaka Macinec Saj kao sajla, igrani filmovi OŠ Tomaša

Goričanca iz Male Subotice Djeca budućnosti i OŠ Gornji Mihaljevec Smicalica te animirani film II. OŠ Čakovec Spavač. Obuhvaćena su tri filmska roda, brojne teme, a sve u svrhu razvijanja medijske pismenosti od najranije dobi.

Jesenska svečanost vrtića Stonoga u međimurskim bregima Veselo je bilo u Gornjem Koncovčaku gdje se voćnjakom bobičastog voća OPGa Šafarić orila pjesma, ples, smijeh i radost mališana PO Stonoga Novo Selo Rok, vrtića Cvrčak Čakovec. Djeca su sa svojim odgojiteljicama Sašom, Majom, Smiljanom i Jagodom uz podršku roditelja organizirali Jesensku svečanost kao pravi pozdrav „divnoj jeseni“ upravo tamo gdje je sada jesen najljepša. U Međimurskim bregima, prekrasno okupanima čarobnim bojama i mirisima prirode. PO Stonoga već godinama surađuje s obitelji Šafarić i posjećuje ih na njihovom OPG-u. U proljeće djeca uživaju u bobičastom voću koje sami beru i jedu, a u jesen beru slasne jabuke, peku kestene. Šetali su i poljem i voćnjakom, a s jesenskim plodovima poigrali su se i tradicijske igre: nošenje oraha u žlici, kotrljanje bundeve, prenošenje plodina, ska-

Puni jesenskih doživljaja vrtićarci su zahvalili domaćinima pjesmicama, plesom i obećanjem da će dogodine ponoviti doći na druženje na međimurske brege

kanje u vrećama, potezali su uže, trčali vinogradom. Obilježili su i Dan kravate tako da su skupili tisuće ša-

renih listića s trsova i izradili veliku jesensku kravatu koja je ukrasila cijeli brijeg. Mališani zahvaljuju Verici

i Zdravku Šafariću te Josipu Srši na finim pečenim kestenima i kulinarskim delicijama.

1. studenoga 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati

Mali i veliki planinari već sada se vesele novim zajedničkim izletima

OD SV. JURJA NA BREGU DO MOHOKOSA

Vrtićarci Dječje mašte i Lončeki planinarili Gornjim Međimurjem Dječji vrtić Dječja mašta i Lončeki, čakovečka podružnica Planinarskog društva Bundek,

protekle su subote sudjelovali na pohodu nazvanom Jesen u međimurskim bregima. Šez-

desetak sudionika, teta, djece, roditelja i planinarskih vodiča uživalo je u prekrasnom danu

na prvom ovakvom planinarskom pohodu. Hodalo se putevima Gornjeg Međimurja od

Sv. Jurja na Bregu do službeno najviše točke Međimurja, Mohokosa. Mali i veliki planinari

najavljuju s veseljem i radosnim iščekivanjem: - Ovakvih druženje u prirodi bit će još! (rr)

GUMIIMPEX-GRP savjetuje

Hotel za gume skladištenje guma Ako ljetne gume nisu istrošene, te su pogodne za korištenje iduće sezone, uskladištite ih u hotel za gume ili neko drugo mjesto s odgovarajućim uvjetima kako ne bi promijenile svoja svojstva i izgubile na kvaliteti. Vulkanizerski servisi Gumiimpex-GRP Varaždin i Zagreb skladište auto gume u idealnim uvjetima u tzv. „Hotelu za gume“. Ako ne možete zadovoljiti uvjete za pravilno skladištenje guma, onda je hotel za gume pravo rješenje za vas. Kod nas možete ostaviti svoje ljetne gume i mi ćemo ih čuvati do sljedeće izmjene guma. PRAVILNO SKLADIŠTENJE PODRAZUMIJEVA: • Prije izmjene guma potrebno je obilježiti gume koje su bile montirane sprijeda kako bi im zamijenili položaj sa zadnjima u sljedećoj sezoni. • Očistiti gume i naplatke i izvaditi sve kamenčiće ili strana tijela iz žljebova u ripni guma. • Gume moraju biti uskladištene na mjestu na kojem je uvijek hladno, suho i ima prirodnu ventilaciju. Ako se gume skladište vani na otvorenom moraju biti prekrivene ne-

prozirnom ceradom koja je potpuno nepropusna jer gume moraju biti zaštićene od sunca i snažne umjetne svjetlosti, te UV zraka. • Temperatura mora biti niža od 35 °C i potrebno je izbjegavati upotrebu ili skladištenje bilo kakvih kemikalija u prostoriji u kojoj se skladište gume. • Gume s naplatcima moraju biti složeni okomito na jednoj od polica koja se nalazi minimalno 10 cm od tla. Kako se ne bi deformirali, preporučuje se rotacija jednom mjesečno. Ako su gume bez naplataka preporučuje se da se poslože vertikano. Prateći navedene savjete, možete znatno utjecati na životni vijek guma. Gumiimpex – GRP d.o.o. brine i o okolišu pa tako reciklira iskorištene gume. Ukoliko se, prilikom izmjene guma, utvrdi da su postojeće gume na automobilu neupotrebljive za vožnju, fizičke osobe iste mogu ostaviti kod nas. Istrošene gume se odvoze u našu poslovnicu u Slobodnoj zoni u Trnovec Bartolovečki na proces reciklaže. Stručne savjete potražite u Gumiimpex - GRP vulkanizerskom servisu.

GUMIIMPEX-GRP D.O.O. P. Miškine 64c, 42000 Varaždin Tel: 042 404 533, e-mail: shop@gumiimpex.hr Radno vrijeme: pon – pet 7-18h i sub 7-13h

Pavleka Miškine 64c 42 000 Varaždin tel: 042/ 404 533

Koledovčina 6 10 000 Zagreb tel: 01/ 2452 944

www.gumiimpex.com

info@gumiimpex.hr

Radno vrijeme: pon-pet 07:00 - 18:00h, sub 07:00 -13:00 h

media

Ovan

Ljupka Venera i velikodušni Jupiter podižu optimizam i donose sjajno raspoloženje. Ne dopustite, stoga, da neki sukob s partnerom (ili roditeljem) oko 4. naruši dobre vibracije. Možda razmišljate o putovanju ili širite horizonte kroz koncerte, izložbe ili kazalište. Sve gledate kroz ružičaste naočale (14.) pa vam neka osoba možda izgleda i bolja nego što je, a oko 23. vas potpuno obuzimaju ljubavni osjećaji; možda je riječ o nekom tko živi daleko ili ste se spojili na duhovnoj razini.

NOVAC I POSAO Onaj sukob (4.) vjerojatno se odnosi na nekog s posla; ne zamjerajte se autoriteti-

Blizanci

Bik

21. 03. - 20. 04.

LJUBAV

1. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. 04. - 20. 05. ma i nađite drugo rješenje za njihove nepopustljive zahtjeve. Proučite sve podatke i činjenice u vezi financija, a za važne odluke pričekajte prosinac. Oko 24. morate neočekivanu novčanu vijest pretvoriti u svoju korist, ma koliko bili iznenađeni. Od 25., imate priliku za napredak, jer vas šefovi gledaju blagonaklono, pa osjećate i novčanu nagradu (28.).

ZDRAVLJE

Kroz intuitivno razumijevanje i autoanalizu te uz suosjećanje, sposobni ste donijeti bolje poslovne i financijske odluke. Pun Mjesec (12.) traži da stavite svoje novčane interese u prvi plan. To će vam donijeti psihičku stabilnost i mir.

LJUBAV

Prva tri tjedna važni odnosi su puni nesporazuma, krivo shvaćenih riječi, pa nemojte donositi nikakve konačne odluke u partnerstvu. Ipak, razumijevanja i emocionalne podrške vam ne nedostaje, stoga uživajte u fizičkoj strani ljubavi. Fokusirajte se na ono što dijelite s partnerom - dugoročnu viziju i zajedničke ciljeve. Neki će se možda spojiti s osobom iz prošlosti, ali budite oprezni. Upravo oko 23. može doći do sukoba; uz malo pameti, okrenite taj kontakt u uzbudljive trenutke (28.)

NOVAC I POSAO

Na poslu ste veoma aktivni u prvih 17 dana, a vjerojatno ste opterećeni napornim

21. 05. - 21. 06. radnim obavezama. Zato trebate uložiti svu energiju u svladavanje velike prepreke (4.), iako se pokazuje da je bolje naći novi pristup. Time ćete ostvariti napredak na putu šire životne vizije. Prijatelji i grupa istomišljenika sada su vam od pomoći: u timskom radu i poštovanju drugih postižete više. Možda iznenadno odlazite na put (28.) ili radite veliki korak naprijed u važnom planu.

ZDRAVLJE

Radni napori troše puno energije, pa morate paziti na moguće nezgode (4., 23.). Nađite vremena za odmor i punjenje baterija i ne zaboravljajte na redovne obroke. Emocionalna podrška donosi vedrinu i optimizam.

LJUBAV

Pred vama je najbolji mjesec za ljubav, dok se u zoni partnerstva nalaze sretni Jupiter i ljupka Venera! Vjerojatno ste potpuno zaslijepljeni najljepšim emocijama, pa sve vidite ljepšim nego što jest. Od 22., spremni ste na zabavu, užitke i dobar provod s najdražom osobom, a posebni dani su 23.-24.: neki od vas bi mogli stupiti u brak! Optimizam i slavljenička atmosfera podižu raspoloženje i donose sretne okolnosti. Nakon 25., uživate u vrućim zagrljajima, daleko od svačijih pogleda.

NOVAC I POSAO Na poslu ste zbog svega malo manje koncentrirani, pa je puno nesporazuma i neja-

snoća. Fokusirajte se na detalje i prikupljanje činjenica jer uz veliki napor i disciplinirani trud možete konstruktivno popraviti svoje financijsko stanje. Poslovno partnerstvo i dijeljeni resursi donose napredak u karijeri kroz međusobno razumijevanje i poštovanje. Koristite intuiciju i talente za ostvarenje ciljeva, ali s važnim odlukama čekajte prosinac.

ZDRAVLJE

Nakon 20., aktivniji ste na poslu; sve jasnije vidite i manje ćete griješiti. Obavite ponovo nešto što nije dobro učinjeno, pa će vas ispuniti osjećaj zadovoljstva oko 28. Budite posebno oprezni oko 23., jer može doći do nezgoda ili ozljeda.

Veliki m

horo

za stu

Vaga

24. 09. - 23. 10.

LJUBAV

Do 17. ste pojačano energični ili nemirni, a povremeno i prenapeti (4.), možda zbog stava nekog od ukućana. Ne pretjerujte s reakcijama jer ono što kažete sada ima posebno značenje. Radije se privremeno ne upuštajte u razgovore s onima koji vas nerviraju; od 25. se ionako situacija značajno poboljšava. Ljudi s kojima kontaktirate ili tek upoznajete dižu vam raspoloženje i unose vedrinu, a netko od osoba iz društvenog kruga bi brzo mogao postati i nešto puno više!

NOVAC I POSAO

Konfuziju koja vlada u novčanim poslovima možete početi rješavati tek nakon 20., a dotad

Strijelac

Škorpion

23. 11. - 21. 12.

24. 10. - 22. 11.

ne donosite nikakve važne odluke. Samo prikupljajte podatke i činjenice, a zatim se bacite na posao. Možda će biti i većih troškova za podmiriti, stoga je važno naći nove izvore prihoda. Radite li u prodaji ili se bavite nekim intelektualnim poslom, vaše sposobnosti komunikatora donijet će vam uspjeh, bez obzira na moguću neugodnu novčanu vijest oko 23.

ZDRAVLJE Na radnom mjestu svi su vam spremni pomoći, pa osjećate posebnu povezanost s kolegama. Prihvatite njihovu ruku i zajednički ostvarite ciljeve. To će vas ispuniti mirom i dati vam sigurnost pri rijetkim trenucima frustracija u studenom. Odmarajte se što više.

LJUBAV

Osjećate posebnu velikodušnost prema bližnjima, ali ipak ne pretjerujte s darežljivošću. Također, nemojte dopustiti da netko iskorištava vašu dobru volje, pa makar to bio i partner, u vrijeme Punog Mjeseca (12.); neke stvari ne vidite baš jasno. Malo ste konfuzni pa je bolje ne donositi važne odluke do pred kraj mjeseca. No, ljubav vas potpuno obuzima i donosi najljepše osjećaje u srce, bez obzira na izazov koji vam baca partner oko 23. Sve možete riješiti mirno.

NOVAC I POSAO

Odlazite li u šoping ovaj mjesec, bolje je povesti nekog kome ćete dati novčanik na

čuvanje, iako je sva prilika da ćete ga isprazniti prije nego vas uspije zadržati. Rastrošna Venera i velikodušni Jupiter brode vašim poljem novca, ali to jednako može značiti i pravu zlatnu kišu u prihodima. Skinite povremeno ružičaste naočale, čisto da provjerite jesu li vam noge i dalje na zemlji. Nakon 25. u stanju ste i Arapu prodati pijesak!

ZDRAVLJE

Nastojte se nositi s frustracijama do 17., jer nakon toga pokazujete svoju vruću, strastvenu stranu i fizičke apetite. Ljubav vam je odlično aspektirana, a ako ste slobodni, neočekivana prilika za upoznavanje uzbudljive osobe dolazi 28. Oborit ćete jedno drugo s nogu!

LJUBAV

Nitko ne može biti tako privlačan i šarmantan ovaj mjesec kao Strijelci! Ljupka Venera i vaš velikodušni vladar Jupiter zrače pozitivnim vibracijama iz vašeg znaka, dok vam svi jedu iz ruke. Vjerojatno ćete brojati nove obožavatelje, naravno - ako prestanete opsesivno razmišljati o planu koji vam je na pameti. Ionako vam u kalendaru stoji puno zabave, a oko 23.-24. imat ćete važan razgovor s partnerom; na rasporedu može biti i sasvim ozbiljan prijedlog o konkretnijem statusu vaše veze.

NOVAC I POSAO

Malo ste konfuzni, jer se teško odupirete pozivima za

ugodna druženja i uživanja, dok istovremeno morate donijeti važne poslovne odluke. Zastanite malo i samo prikupljajte podatke, a odluke počnite donositi tek od kraja mjeseca. Do tada će se sve sjajno posložiti, a oko 28. vidite i neočekivanu financijsku nagradu ili bolji položaj! Na poslu se nemojte upecati na provokaciju oko 24., već se samo nasmijte i nastavite u vedrom tonu.

ZDRAVLJE

Nemirni ste jer ne vidite jasno cijelu sliku, a pred vama su važne odluke, i u privatnom i u poslovnom životu. Opustite se jer je pred vama sjajno razdoblje. Ne hodajte s glavom u oblacima, jer zbog nepažnje može doći do ozbiljnih ozljeda (24.).

1. studenoga 2019.

Rak

Lav

22. 06. - 22. 07.

LJUBAV

S partnerom nastojite stabilizirati odnose i unijeti više razumijevanja, ali nekad je bolje ne truditi se previše: retrogradni Merkur u zoni ljubavi donosi nesporazume, pogrešno shvaćene riječi i nedoumice. Otvorite svoje intuitivne kanale pa ćete se spojiti na onoj najdubljoj razini ili pustite da zagrljaji sami govore. Također, ne zaboravite prijatelje i društvene obaveze nakon 13. Emocionalna inteligencija poslije 20. pojačava i fizičke apetite pa shvaćate da ste brinuli bez razloga. Slobodni Rakovi mogu iznenadno promijeniti status oko 28.

NOVAC I POSAO

Nikad bolja atmosfera na radnom mjestu donosi i mo-

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Djevica

23. 07. - 23. 08. guću povišicu, bonus ili promociju jer je netko prepoznao vaš vrijedan doprinos, iako vam se tako nije činilo oko 4. U danima oko Mladog Mjeseca (26.) doživljavate uspjeh i zadovoljstvo, zbog čega ste posebno optimistični dok krećete u novi radni ciklus ili projekt. I odnosi sa šefovima na poslu su sjajni nakon 25.

ZDRAVLJE

Nije loše proslaviti uspjeh, ali ne pretjerujte s uživanjem u hrani i piću; bit će za to vremena u prosincu. Poslovni i privatni partnerski odnosi pokazuju stabilnost, ali niste sigurni jeste li sve riješili; u prosincu i siječnju stvari će biti jasnije.

LJUBAV

Kućni i privatni poslovi su u fokusu prva tri tjedna, ali sve je prepuno nesporazuma i nejasnoća. Možda je bolje odgoditi njihovo rješavanje za prosinac, a sada ne potezati važna pitanja. Nastojte održati mir, jer od 13. se više morate posvetiti poslu. Srećom, ljubavni život je bolji nego ikada, pa trebate iskoristiti ovaj mjesec u potpunosti. Uživajte u predivnim trenucima s voljenom osobom, a slobodnim Lavovima se smiješi nešto posebno!

NOVAC I POSAO

Ovo je mjesec kad želite poboljšati svoj status na poslu, zato smirite rječnik oko 4., jer vam sukob s autoritetima

24. 08. - 23. 09. može samo škoditi. Vjerojatno ste u pravu, naročito kad su u pitanju financije, ali postoji bolji način. Proučite sve detalje i naoružani činjenicama i najviše razumijevanjem druge strane, objasnite važnost svog kreativnog doprinosa. Rezultate ćete vidjeti brzo, pa ni nagrada nije isključena. Ne reagirajte na provokacije i potrebu da uvijek budete prvi.

ZDRAVLJE

Koliko god neka nepravda udarala na vaš ego, agresivnost vas samo može prikazati u lošem svjetlu. Koristite mudre metode, kod kuće i na poslu; odluke odgodite za prosinac. Posebno pazite na nezgode u domu (4.-24.), jer vam ozljede mogu poremetiti planove.

LJUBAV

Ovaj mjesec bi najbolje bilo držati jezik za zubima, ali teško da će vam to biti moguće. Poznati ste po točnosti i preciznosti, pa je važnije nego ikad prvo dobro provjeriti činjenice. Za vas neuobičajeno, ali pametnije je govoriti iz srca i apelirati na suosjećanje, čak i ako je riječ o pravnom problemu (oko 12.). Isto vrijedi i za ljubavni život i partnerske odnose. Toplinu i ljubav u studenom dobijate kod kuće, a možda svi zajedno preuređujete dom. Nakon 20., možete upoznati nekog s kim se istinski razumijete.

NOVAC I POSAO

Financijski udar može vam doći već 4., ali najbolje je prihvatiti ono što se mora.

Najvažnije je da dovedete u red svoju kreativnu stranu, disciplinirano i s velikom posvećenošću detaljima, kako samo vi znate te tako otvorite put k financijskoj stabilnosti. Nakon 18., troškovi će se smanjiti, iako vas još može iznenaditi neka neugodna vijest oko 23.: netko iz doma (roditelj?) priteći će vam u pomoć. Iskoristite sve talente za pokretanje novih projekata.

ZDRAVLJE

Nema smisla brinuti o stvarima na koje ne možete utjecati pa otresite prašinu sa sebe i krenite dalje. Postavite temelje budućeg uspjeha u vrijeme Mladog Mjeseca (26.) kroz novi izvor prihoda.

mjesecni

oskop

udeni

Jarac

Vodenjak

22. 12. - 20. 01.

LJUBAV

Previše ste opterećeni poslovnim obavezama i teretom zadataka, da biste se samo tako prepustili onoj ljepšoj strani života. Nastojite riješiti nesporazume s prijateljima; pogrešni dogovori ili otkazivanja kvare vam planove. Sve će biti lakše u zadnjem tjednu mjeseca. Za to vrijeme, već tražite više zabave ili ljubavni partner želi da i njemu posvetite više vremena (13.), što dovodi do prilične nervoze 24. Priliku za uzbudljive trenutke ili upoznavanje nove osobe imate oko 28.

NOVAC I POSAO

Volite imati kontrolu u rukama, ali ovo je možda već i previše: život vam je navalio

Ribe

21. 01. - 19. 02.

svaku vrstu odgovornosti posljednjih nekoliko mjeseci, a vi jedva čekate predah. Nakon što riješite probleme sa šefom oko 4., prikupite sve činjenice, pa će od 9.-13. sve ići lakše nego ste mislili. Nakon 25., Venera donosi u prvi plan vašu šarmantnu stranu i napokon vam omogućava odmor i zabavu. Pripremite se za praznični mjesec!

ZDRAVLJE

Uvijek ste disciplinirani i držite čvrsto svoj pravac, ali u studenom biste mogli pokoji put i izgubiti kontrolu, naročito kad se konfuzija uplete u vaše planove. Možete naići i na neočekivanu blokadu, no psihološki ste toliko stabilni da možete sve riješiti nasmijani.

LJUBAV

Poznati ste po sklonosti zabavama s prijateljima i grupama koje se sastoje od neobičnih ljudi, jer stimuliraju vaš nemirni mozak. Vesela Venera i sretni Jupiter vibriraju iz zone društvenih aktivnosti, stoga ste okruženi još jednom skupinom fascinantnih ljudi. Prihvatite svaki poziv, naročito od 9. do 14. U vrijeme Punog Mjeseca (13.), vjerojatno će vas ukućani pitati jeste li zaboravili na njih. Zato organizirajte kućnu zabavu i pozovite društvo k sebi (28.).

NOVAC I POSAO

Uz sve te razigrane aktivnosti, teško vam je zadržati koncentraciju na poslu, pa su

20. 02. - 20. 03. moguće greške i nesporazumi; neke stvari ćete morati bolje napraviti nakon 20. Intuicija vam zato bolje radi, pa uspijevate zadržati stabilan financijski priljev kroz mjesec. Ipak, oko 24. bi vam mogli popustiti živci, a tada pokazujete buntovničku stranu: time ćete samo nesmotreno ugroziti svoj položaj. Zadržite mir i nastavite rad na zacrtanim ciljevima.

ZDRAVLJE

Psihička stabilnost vam je sada najvažnija, a baterije vam pozitivnom energijom pune prijatelji i istomišljenici. Planovi se ostvaruju na najbolji način, stoga nemojte gubiti kontrolu 4. i 24. Zadnjih pet dana posvetite odmoru pa ćete biti još bolje raspoloženi.

LJUBAV

Osjetljivi ste na vanjske utjecaje, pa bi bilo dobro izbjeći negativne ljude ili napete situacije oko 4. Poslušajte intuiciju i odmaknite se od njih; ionako ćete imati puno lijepih trenutaka s bliskim prijateljima. Pomoći će vam dok ste malo konfuzni oko životnih planova; nastojte samo promatrati i skupljati podatke, a odluke ostavite za kraj mjeseca. Od 25., veselit ćete se u dobrom društvu, a tri dana kasnije jedan iznenadan susret može vam donijeti uzbudljivu osobu.

NOVAC I POSAO

Sjajne stvari se zbivaju u vašoj zoni profesionalnih napora, dok vam svu pomoć pružaju vedra Venera i velikodušni Jupiter.

Ostanite pozitivni i u izazovnim financijskim trenucima pa ćete ostvariti napredak na poslu. Nakon 20., smiješi vam se promocija na bolji položaj ili bonus za dobar rad. S novim profesionalnim ciklusom krećete u vrijeme Mladog Mjeseca (26.): inspirirani ste i optimistični, a intuitivno znate koje korake poduzeti. Spajate idealizam i konstruktivne napore.

ZDRAVLJE Iako prvih dvadesetak dana niste sigurni u svoje životne planove i čekate tuđe odluke, sve se kasnije pokazuje kao bezrazložni strah. Ovo će vam podići samopouzdanje pa s više mira možete planirati sljedeće ciljeve.

media

1. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mandarina 1kg 4,99 kn

Salata kristal 1kg 7,99 kn

Sir ribanac 40g

Pivo Entel 2l

3,99 kn (1kg=99,75 kn)

10,99 kn (1l=5,50 kn)

Čajna kobasica classic 80g 7,99 kn (1kg=99,88 kn)

Mesni narezak 150g

Glatko brašno T-550 5kg

5,99 kn (1kg=39,94 kn)

21,99 kn (1kg=4,40 kn)

VIKEND AKCIJA 01.11.-04.11.2019.

Srednji pužići 400g

Sky Orange 2l

5,99 kn (1kg=14,98 kn)

Sky Cola 2l

7,49 kn (1l=3,75 kn)

Pan lager 0,5l 5,99 kn (1l=11,98 kn)

Pan zlatni 0,5l 5,99 kn (1l=11,98 kn)

Toaletni papir Ceba 8+2 3 slojni 11,99 kn (1kom=1,20 kn)

Faks lifestyle 975g 14,99 kn (1kg=15,38 kn) * Proizvod je dostupan samo u nekim prodavaonicama *stara cijena istaknuta kod akcijskog artikla na polici

1. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka špica

media

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Nikud bez širokog osmijeha

Zgodna mlada obitelj

Ljepotica istaknula figuru trapericama

Rukom pod ruku Zanimljiva, pomalo retro jesenska jakna

Smeđe kombinacije idealne za jesenske dane

media

1. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVIJET TEHNOLOGIJA Na granici NOVA TV

Petak 1.11. U potrazi za bodežom, Štiglići se nalaze s Kuncem. No, on je bodež već prodao. Ipak, Kunac im da naputak – ako im je do turskih stvari, neka odu k Sandri. Štiglići skrivaju Mireli da je Ante otišao kod Sandre, ali Mirela slučajno to otkrije i želi se vratiti zajedno s kćeri kod oca. Župni dvor se ponovo iznajmljuje pa se presretni Tomo ponovo useljava u svoj stari dom, i to u društvu Marka, ali i Tonija, koji ih sve iznenadi večerom. Očajni Andrija bježi iz kuće, a Nediljko, Luka i Dado ga krenu tražiti. Mijo nalazi Andriju u svojoj garaži i savjetuje ga da mu je najbolje ići u zatvor, jer tamo ga Zorka ne može dohvatiti. Andrija ne uspijeva ući u policiju, jer Zdenko spava na dežurstvu. Ujutro, kad Zdenko otvori stanicu, Andrija ga udari, ne bi li završio u zatvoru. Kad u postaju stigne Marko, Andrija mu priznaje grijehe. Mira optužuje Zorku da je za sve kriva, a Marko donosi vijesti o Andriji. Zorka se smiluje Andriji i moli ga da joj oprosti i da se vrati iz zatvora kući. Ponedjeljak 4.11. Kod Štiglića je došla arheologinja Olgica. Gordana je u panici što još nema artefakata pa uspavljuje Olgicu Mijinim čajem. Naposlijetku, Štiglići ipak dolaze do artefakata, jer Luku i Sandru in flagranti zatekne Sandrin dečko te krene goniti Luku u namjeri da ga namlati. Mijo i Ante uspiju pobjeći iz Sandrine kuće, ali Gordana i Mirela imaju problem – arheologica Olgica je onesviještena, a Mate im dolazi u kuću vidjeti unuku. Kad se konačno riješe Mate, a Olgica se probudi, Štiglići su presretni, jer se Olgica zainteresira za artefakte i odnosi ih na analizu. Mate i Tadija prijete Toniju kako ne smije samo iskoristiti i povrijediti Almu. Iako ustrašen, Toni svejedno ne može popustiti svom muškom nagonu i odlazi na spoj s Almom. Anđelka i Mira toliko se uzbude kad otkriju da je glumac Toni u Lokvici da priušte Andriji i Nediljku vatrenu noć. No, momci naposlijetku shvate da iza toga stoji Toni. Utorak 5.11. Toni provede noć s Almom usprkos Tadijinim i Matinim upozorenjima. Drugi

pon-pet 20:20

dan, Toni pokušava prekinuti s Almom na način da ona prekine s njim. Savjetuje ga Tomo kojeg su ostavile sve žene s kojima je bio. Kad Andrija i Nediljko shvate da iza dobrog raspoloženja njihovih supruga stoji Toni, njih dvojica se uvrijede, ali Andrija ipak oprašta Miri, dok se Nediljko posvađa s Anđelkom. Štiglići saznaju da je Olgica prevarantica koja je opelješila i arheološki muzej i njih. Jure vidi Anđelku kako ulazi u Tonijev auto, ne znajući da ju je on povezao jer joj je pozlilo. Nediljko je u strahu i uvjeren da ga Anđelka vara s Tonijem. Srijeda 6.11. Mijo pokušava napraviti baklavu po drevnom turskom receptu, ali prekida ga Petra koja ga odvodi sa sobom u akciju. Kako je Nediljko uvjeren da ga Anđelka vara, on i Andrija odluče ju pratiti. Nediljko provali u ginekološku ordinaciju i neugodno se iznenadi kada shvati da mu je Anđelka vjerna, ali – trudna! Toni se, po Tominim uputama, ponaša nesnosno i zgadi se Almi. Alma prekida s Tonijem – na njegovu sreću. Mate i Tadija odluče Tonija naučiti pameti. Odvedu ga u šumu, gdje on slučajno upadne u rijeku. Toniju život spasi Petra, koja je u akciji s Mijom. Četvrtak 7.11. Alma je ljuta, jer joj nitko u postaji ne vjeruje da je ona ostavila Tonija. Ogorčena želi nazad u Bosnu. Andrija je potresen viješću o Anđelkinoj trudnoći i tjera Miru da se testira. Kad sazna da ipak nije trudna, Andrija prihvati Mijin prijedlog da ode na vazektomiju. I Gordana natjera Miju da učini isto. Mijo, iz inata Nediljku kojeg drži krivim za svoju vazektomiju, naručuje i njega. Anđelka se polako uz pomoć Jure, miri da će opet postati mama. Toni se zainteresira za Petru, koju ispituje sve o švercu. Njih dvoje se sprijatelje na partiji pikada, gdje saznaju stvari jedno o drugome. Ivana odluči napraviti večeru kako bi spojila Petru i Tonija. Ne znajući za Ivanin plan, Božo na večeru pozove Marka. Ante i Gordana žele prijaviti malu Miju Mateu na natjecanje mesnice Buco za najljepšu bebu, no Mirela ne želi ni čut o tome.

UČENICI I. OŠ ČAKOVEC pobjednici na nacionalnoj razini natjecanja Svjetska olimpijada iz robotike

- Samovozeći automobili u budućnosti bi mogli zamijeniti taksi vozila i javni prijevoz, poručuju mladi robotičari i njihovi mentori

Pobjednici Lovro Gašparić, Dominik Dukić i Roko Novinščak s mentorima

Programirali robote za samovozeće automobile U Algebra LAB-u u Zagrebu u nedjelju, 20. listopada prvi put u Hrvatskoj održana je završnica nacionalnog natjecanja Svjetska olimpijada iz robotike u organizaciji Hrvatskog robotičkog saveza. Učenici su se natjecali u sastavljanju i programiranju Lego robota. Tema natjecanja bila je Pametni gradovi - Pametni javni prijevoz. Cilj je bio izgraditi robota koji može djelovati kao prvo autonomno taksi vozilo bez vozača, te može sigurno prevesti putnike od polazišta do odredišta. I. Osnovnu školu predstavljali su učenici Dominik Dukić, Lovro Gašparić, Gabriel Murk, Roko Novinščak i Saša Ovčarić u pratnji mentora Branka Vujnovića i Ivane

Ružić. Učenici su se natjecali u dva tima i osvojili prvo i četvrto mjesto na nacionalnoj razini natjecanja. Prvi pobjednici nacionalne Svjetske olimpijade iz robotike u Hrvatskoj su: Dominik Dukić, Lovro Gašparić i Roko Novinščak. Gabriel Murk i Saša Ovčarić osvojili su odlično četvrto mjesto. Pobjednici natjecanja očekuju poziv na samu završnicu Svjetske olimpijade koja će se ove godine održati u Mađarskoj. Prijevoz je industrija koju u 21. stoljeću prati brzi rast i promjene. Svakodnevno se pojavljuju nova informatička i komunikacijska rješenja kojima se odgovara na stalne izazove koje ova industrija postavlja. Rezultat ovakvih

Saša Ovčarić i Gabriel Murk odlični četvrti

promjena je sve veća automatizacija prijevoza. Jedan oblik automatizacije prijevoza predstavljaju samovozeći automobili. Ovakvi autonomni automobili sami pregledavaju okolinu i određuju smjer svog kretanja bez potrebe

za intervencijom vozača. Zahvaljujući robotskom upravljanju, stavljanjem ovakvih automobila u promet može se smanjiti rizik od nesreća i prometne gužve, a također će biti potrebni i manji kolnici te manji broj parkirnih mjesta.

Mreža TV i VT – Varaždin, zabavno-glazbena emisija "Fio show", od 20 do 23 sata

Veselo uz tamburaški sastav Tamburgeri “Fio show” svake nedjelje gledaju svi - gledajte i vi!

Vikend između ostalog donosi i dobro raspoloženje uz zabavno-glazbenu emisiju "Fio show". Njezini vjerni fanovi već su prigrlili nove televizijske pro-

grame odnosno Mrežu TV i VT - Varaždin na kojima svake nedjelje u 20 sati kreće novo izdanje ovog popularnog programa. U nedjelju 3. studenog glazbeni

gosti večeri bit će TS Tamburgeri kao i vinski biskupi s prigodnim programom u znaku Martinja. Neće izostati ni ples publike u velikom studiju (rr, foto: Pepi 007)

1. studenoga 2019.

PETAK,1.11. 08:00

Yoga&Pilates