Međimurske novine 1262

Godina XXV.

Čakovec, PETAK, 22. studenoga 2019.

Broj 1262

MATURANTI NAJVIŠE ugroženi štrajkom prosvjetara - čeka se odgovor na pitanje:

Cijena 10 kuna

str. 2

Kad će državna matura i upisi na fakultete?

Ni uvoz radnika nas ne spašava str. 4-5

MLADI NAVALILI u Prelog

Obitelj Trstenjak: Iz Novakovca smo došli u Prelog jer nam je tu sve nadohvat ruke SVE ZBOG PJESME vijećnici u Selnici lomili koplja

str. 17

Suze za nekadašnjim gigantom GK-om:

str. 19

GRAĐEVINARIMA prijeti nestanak branše, više ne mogu graditi kompleksne građevine

Rafalno između načelnika Vičevića i vijećnice Kočila

ČAKOVEČKA BOLNICA dobila str. 2 sedam novih specijalista

Šest iz Varaždina i povratnik iz Austrije kao pojačanje

PIROMAN

Svi vozači mogu si naplatiti str. 6 nastalu štetu

Zapovjednik Dominik Kovačić: Blizak nam je, ali nije među nama

GRM KAVE Sandre Horvat iz Pribislavca donio prve plodove

str. 14

SIJE STRAH U HODOŠANU Je li moguće da se krije u vatrogasnim redovima?

str. 3

Slava Blagus ispričala nam je detalje o zadnjem požaru u kojem je stradao štagalj njezinog brata

ŠTO UČINITI u slučaju naleta automobilom na divljač

Kolumbijska kava rodila u Međimurju

VLAHKO računovodstvo knjigovodstvo savjetovanje Već od 350,00 kn (+pdv) mjesečno

str. 55

Besplatni info telefon 0800 1507 Franje Punčeca 2, Čakovec (Aurora)

Aktualno

UREDNIČKI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZ TJEDNA u tjedan

Bez ozbiljnih promjena ne možemo ići prema naprijed

od nas ništa novo. Umjesto da politika nudi rješenja za promjene zbog kojih vrijedi ostati u svojoj zemlji, najvažnija “reforma” je promjena slavljenja (obilježavanja) blagdana od iduće godine. Dok Hrvatskoj gori pod petama zbog odumiranja nacije, zbog velikog emigrantskog vala koji je dosegnuo više od 300.000 ljudi i to u najboljim godinama, politika i dalje ne nudi kvalitetna rješenja. Kada se pokuša nešto mijenjati, pružaju se žestoki otpori, što još više potiče obične ljude koji ne žele ništa drugo nego normalno živjeti od svog znanja i rada da kažu “dosta”, idem u Austriju ili Njemačku, i ja i moja obitelj. U takvoj atmosferi, vodeći hrvatski političari i stranke na čelu s vladajućima i oporbenim strankama, totalno su se pogubili jer su otuđeni od naroda i nesposobni proizvoditi bilo kakve brze i kvalitetne promjene. Nažalost, kako za bilo kakve promjene u našem društvu nitko nije spreman, posebice ne u javnom sektoru koji traži veće plaće, ali sve da ostane isto kao i prije. Za razliku od privatnog sektora koji je “krvario” pred deset godina, u kojem su i najbolji stručnjaci dobivali otkaze, u kojem je posao izgubilo više od 150.000 ljudi. U njemu ljudi itekako dobro znaju što znači mijenjati se i prilagođavati se novim zahtjevima poslodavaca, kao i novim tehnologijama koje svakodnevno mijenjaju svijet, ulagati u sebe, prekvalificirati se kako bi se moglo konkurirati na tržištu rada. ve to ne vrijedi za naše javne sustave i tvrtke u kojima se i za najteže povrede radnih dužnosti teško može izgubiti posao, kao što je primjerice pijanstvo ili šverc. I uz sve to, tu su sindikati koji zatiru bilo kakvu mogućnost da se nešto mijenja, kao da je državna kasa bez ograničenja i da uvijek za svakoga mora biti koliko treba. “Trebalo bi, umjesto otpuštanja, skraćivati radno vrijeme uz zadržavanje visine plaće. Trebalo bi uvesti i poreze na nove tehnologije i njihove enormne prihode kojima bi se financiralo vrijeme nezaposlenosti radnika, mirovinski sustav i slično”, kazao je neki dan sindikalista Krešimir Sever i opet zgranuo sve one koji rade u privatnom sektoru koji ne smiju biti bolesni, a kamoli štrajkati da bi zaradili plaću koja je često puno manja od onih koji su na proračunskim jaslama. ada je sustav posložen tak da nitko ne može odgovarati ni za što, onda nije čudno da sve to generira niz svakodnevnih manjih i većih nepravdi koje se događaju svakom običnom čovjeku koji treba i traži efikasnu i kvalitetnu javnu uslugu. Također konačno trebamo mi ovdje na Sjeveru

22. studenoga 2019.

JE LI ŠKOLSKA GODINA izgubljena s obzirom da nitko ne zna kad će štrajk završiti i kako će se nadoknaditi nastava

Maturanti su najugroženiji jer nema nastave Crni scenarij je da se upisi na fakultete prebace na kolovoz zbog nadoknada i pomicanja rokova mature

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

reći i poručiti: Dosta! Posebice onima koji u velikom dijelu Hrvatske ne žele promjene, već se i dalje prilagođavaju sredini u kojoj (ne)rade svoj posao. Na papiru su veliki konzervativci i desničari, a zapravo im se cijeli život vrti oko privilegija koje osigurava država. javnom diskursu mrze socijalizam i komunizam, a u stvari ga se ne žele odreći, zagovaraju ga ogrnuti nacionalizmom, ne žele liberalnu demokraciju, pravedno društvo i tržišno gospodarstvo, već isključivo autoritarnu vlast i jaku državu.Normalno da čovjek koji ovdje živi pošteno, koji plaća poreze i doprinose, koji ne maše hrvatskim zastavama da bi dokazao svoju ljubav prema svojoj zemlji jer to dokazuje svakodnevno time što uplaćuje u proračun, mora biti lud. Bolje rečeno, ispada budala kada vidi što se sve događa i što se nekome drugome tolerira. Jedino možemo naprijed kada se počinju primjenjivati zakoni da vrijede isto za sve i da se ujednači praksa njihovog provođenja u cijeloj zemlji. A to se kod nas ne događa.Stoga nije čudno da se nijedna mainstream hrvatska stranka ne bavi ovim problemima, već narodu nude svađe, ideološke podjele i sve drugo nevažno, sve samo kako ne bi kao glavne teme prevladale one “reformske”. ijedna Vlada nikako da zaore do kraja, dovoljno duboko, kako bi provodila ono što su svima u politici puna usta, reforme. I da na čelu njih budu, primjerice učitelji jer su oni aktualni zbog štrajka za veće plaće, da oni sami predlože kvalitetniji obrazovni sustav. Ali da reforma bude ozbiljna, da u pet-deset godina dobijemo sustav obrazovanja kao što je to u Njemačkoj, Nizozemskoj ili Švedskoj. I da se nakon toga bez obzira koliko će biti podijeljeno otkaza i njihove plaće počinju približavati njihovima, a ne da se forsira 300-500 kn veće plaće za “uravnilovku”, da svi ostanu i dalje u sustavu koji je izvrsna zona komfora i iz kojeg se očito nikome ne ide. Ako nešto bilo koja interesna skupina ima kod mene, kada je u podrška u pitanju, onda su to reforme, ali one nikako da se dogode.

Tko će biti odgovoran za maturante i osmaše koji su najugroženiji zbog štrajka prosvjetara. Sindikalisti odgovornost prebacuju na premijera, a on ih je do četvrtka ignorirao, a iznenadio posjetom na koji su oni uzvratili šutnjom. Hladni rat bi tako mogao potrajati, ali i iznenada završiti. No svaka prognoza je nezahvalna. Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja pokušava uspostaviti dijalog, ali ne drži državnu blagajnu u svojim rukama pa sve završava na pokušaju uspostave dijaloga. Svaki dan u štrajku košta, a učenike, roditelje i porezne obveznike nitko ništa ne pita, premda se radi o njihovim novcima. Ova školska godina je sve samo ne normalna, a prvo polugodište praktički je izgubljeno. Dane u štrajku je već teško zbrajati jer se dijele na cirkularni dio po pojedinim županijama i frontalno od utorka 19. studenog, otkada više nema nastave u cijeloj zemlji. Više ne treba biti mudrac da su djeca najveći gubitnici. U potpunosti su izgubili kontinuitet i disciplinu u učenju. Izgubljenu nastavu, ma što pričali, učenicima i roditeljima nije moguće nadoknaditi istom kvalitetom kao da je održana u redovnom programu. Uzmimo samo hrvatski ili strane jezike. Treba vremena da gradivo sjedne, da se ponovi. Bolji učenici će to lakše savladati, a oni kojima učenje ide teže još će više biti na gubitku.

I u Čakovcu je održana prosvjedna akcija prosvjetara - Potrubi za obrazovanje Nitko ne zna kada će i na koji način će štrajk završiti, ni kada i kako će se nastava nadoknaditi. Sustav je centraliziran i razgovori se vode na relaciji Sindikat-Vlada, a županije i gradovi koji su osnivači škola iz tog procesa su isključeni. Sve škole unutar godine imaju predviđene dane za nenastavne aktivnosti, ali ti dani su već “potrošeni”. Nulti satovi i slobodne subote ne dolaze u obzir. U strukovnim školama je dodatni problem kako nadoknadu nastave uskladiti s danima za praksu. - Mi niti ne razmišljamo o nadoknadi nastave kroz nulte sate jer je to naprosto nemoguće. Osim prijevoza, napominje, moraju se osigurati i prostorni uvjeti jer škola radi u dvije smjene

ČAKOVEČKA BOLNICA pojačava se za 7 novih specijalista

koje se praktički nadovezuju jedna na drugu. Čak nam je i subota problematična jer naši učenici, uz školsku, imaju i obaveznu školsku praksu koju odrađuju vikendima, najčešće subotama. Stoga škola i nema previše manevarskog prostora što se tiče organiziranja izgubljenih dana, jasno je rekao nakon pet izgubljenih dana u štrajku - kazao je pred desetak dana za naše novine Tomislav Gregor, ravnatelj Srednje škole Prelog, a od tada se izgubilo još pet dana u štrajku. - Štetu učenicima je učinila Vlada i premijer koji 28 dana ne razgovaraju s nama. Neka premijer ode u zbornice i pita ljude zašto su u štrajku, poručuje sindikalist Mihalinec. Najteže će biti maturantima kojima nastava

završava 22. svibnja iduće godine i za koje očigledno neće biti puno načina nadoknade osim skraćenja zimskih, ali i proljetnih praznika čiji datumi variraju od županije do županije. Po normalnom kalendaru ispiti državne mature su bili predviđeni od 1. do 29. lipnja 2020. godine. Zbog štrajka koji se odužio postoji i mogućnost pomicanja datuma državne mature i upisa na fakultete u slučaju da se nastavna godina zbog nadoknada produži znatno iza srijede 17. lipnja. Za kalendar državne mature i njegove izmjene nadležno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Crni scenarij je da se upisi na fakultete prebace na kolovoz, zbog nadoknada i pomicanja rokova mature. (BMO)

VELIK DOGAĐAJ u Varaždinskoj biskupiji

Varaždinski liječnici dolaze u našu bolnicu

Ređenje novog biskupa Bože Radoša

Nakon odlaska 20-tak liječnika iz naše čakovečke bolnice javio se manjak kadrova pa je bolnica ovih dana raspisala natječaj za zapošljavanje 7 novih stručnih, medicinskih djelatnika te 4 doktora medicine specijalista ortopedije i traumatologije, dva specijalista opće kirurgije i jednog specijalista ortopedije. - U ministarstvu su nam poručili kako sigurno nećemo naći odgovarajući kadar jer ga naprosto nema, rekao nam je Tomislav Novinščak, ravnatelj bolnice. I on sam, ali i svi u bolnici ostali su iznenađeni i začuđeni brojem kandidata koji su se javi-

Biskupsko ređenje preč. Bože Radoša, kao i njegovo ustoličenje i uvođenje u službu, održat će se u nedjelju 24. studenoga na svetkovinu Krista Kralja u varaždinskoj katedrali s početkom u 10 sati. On će zamijeniti dosadašnjeg biskupa Varaždinske biskupije mons. Josipa Mrzljaka. Bože Radoš rođen je 5. rujna 1964. u Crvenicama u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Nekoliko godina kasnije njegova se obitelj preselila u Hrvatsku, pa je Bože odrastao u Kuševcu pored Đakova. Na ređenju se očekuje više od 2 000 vjernika, četrdesetak biskupa i provincijalnih poglavara te velik broj svećenika. Svetu misu s ređe-

li. Nakon objavljenih razgovora, odabrano je njih 7 s kojima će se potpisati ugovor na neodređeno vrijeme s probnim radom od 6 mjeseci. Interesantna je činjenica da čak njih 6 dolazi iz varaždinske Opće bolnice, a jedan je naš Međimurec, povratnik iz Austrije. Izabrani kandidati su: Marko Labaš, Ivica Leto, Boris Lukić i Jasenko Mandić- specijalisti ortopedije i traumatologije, Matija Branilović i Denis Grgurović -specijalisti opće kirurgije te Ana Magdalenić -specijalistica ortopedije. (vv)

Bože Radoš preuzima biskupsku službu od Josipa Mrzljaka koji odlazi u mirovinu

njem trećeg varaždinskog biskupa, izravno će prenositi Hrvatska televizija i Hrvatski radio na Prvom programu, te Hrvatski katolički radio. Snimku biskupskog ređenja emitirat će Varaždinska televizija u poslijepodnevnom programu. (sh)

22. studenoga 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HODOŠAN U STRAHU nakon zadnjeg podmetnutog požara koji je u nedjelju rano ujutro uzbunio i prestrašio cijelo mjesto

VIJEST(I) TJEDNA

Naša građevinska operativa pred odumiranjem?

- Mislim da je to napravil on kaj je vužigal čemprese na grobju i ve se preselil v selo, na škednje, ističe Slava Blagus, sestra Josipa Kerovca kojem je izgorio štagalj

Je li moguće da se piroman krije u vatrogasnim redovima?

Što se zbiva s građevinarima, nekadašnjim liderima međimurskog gospodarstva? Perjanicom koja je prije 90-ih zapošljavala do 10.000 radnika? Važnije od toga je činjenica da su međimurski graditelji tada bili nacionalni igrač sposoban graditi najsloženije građevinske objekte od proizvodnih hala za velike sustave, hotelske komplekse od Umaga do Dubrovnika, objekte vodogradnje, prvu dionicu autoceste Zagreb Goričan od Svete Helene itd. Međimursko građevinarstvo je duže od jednog desetljeća u stagnaciji i više nije lokomotiva međimurskog gospodarstva. Tu ulogu su preuzeli metalci. Građevinari pak grcaju u problemima, od nedostatka radnika, niskih cijena zbog kojih životare, pa nemaju za akumulaciju koju bi prelijali u daljnji razvoj. Zašto našoj građevini prijeti nestanak branše i više nisu u mogućnosti prihvatiti kompleksne projekte donosimo u temi broja na str. 4-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Na međimurskoj zemlji uspijeva i kolumbijska kava

- Istina je da se po selu šire različite priče, potvrdio nam je Dominik Kovačić, zapovjednik DVD-a Hodošan. Podatak o vatrogascu-piromanu nisam čuo. Svakodnevno sam u kontaktu s policijom, no nažalost ništa se Ono što nas je privuklo u dvorište Sandre Horvat iz Pribinije otkrilo niti smo bliže počinitelju, dodao je Piše: Vlasta Vugrinec

cikl, ali i drva koja je brat pripremio za zimu, pojasnila je uzrujana sestra Slava. Ja mislim da je to napravil on kaj je vužigal čemprese na grobju i ve se preselil v selo, na škednje.

Stanovnici Hodošana već su se nažalost privikli na miris paljevine, dima te sirene koja uzbunjuje vatrogasce koji su i dalje taoci nepoznate osobe ili osoba koja od ljeta doslovno pali i žari naseljem.

Vatrogasci otklonili mogućnost da je piroman među njima?

Sirene u noći probudile mjesto

Sa strništa i groblja, svoje djelovanje sada nastavlja u samom Hodošanu gdje je u noći sa subote na nedjelju zapalio štagalj Josipa Kerovca u ulici Braće Radić. Do sada se ovaj slučaj desetaka podmetnutih požara nije ozbiljno istraživao jer su se događali izvan naselja, iako je nekoliko njih znatno narušilo dostojanstven izgled groblja, ali sada je svima prekipjelo. Posebice vatrogascima koje piroman izluđuje već nekoliko mjeseci. Naime, kao što smo pisali, ovaj požar izbio je oko 3 sata u noći, u Ulici Braće Radića 67, a vatra je zahvatila štagalj koji je bio vezan na zidani gospodarski objekt, dok se u nastavku nalazi kuća. Do dolaska vatrogasaca, štagalj je u potpunosti izgorio, a vatra se već proširila na krovište zidanog gospodarskog objekta. Srećom, vatrogasci su uspjeli spriječiti daljnje širenje požara. - Prije tjedan dana bili smo tu i štagalj je bio ma-

- Mogu samo reći da se radi o nekome tko nam je blizak i tko nas zna, ističe svoju teoriju zapovjednik tamošnjih vatrogasaca, Dominik Kovačić lo nagoreni. Daske su bile zgorene i jedna greda. Kad sam to vidla rekla sam kako će se piroman vratiti i ponovno vužgati, rekla nam je Slava Blagus, sestra Josipa Kerovca koja živi preko puta i koja je alarmirala vatrogasce i policiju. Drugim riječima, piroman je već prije pokušavao zapaliti taj štagalj, no nije uspio pa se vratio u noći sa 16. na 17. studenog i ovaj puta posao “odradio” kako treba. Nažalost, ne zna se kada se zbio prvi pokušaj podmetanja požara jer se nagoreni dio otkrio tek u utorak, 12. studenog. - Štagalj je sada u potpunosti izgorio. Bilo je tu dosta slame, tanjurače, bi-

Naravno, strah se uvukao u mještane i svi se pitaju tko je sljedeći i čiji će objekt gorjeti narednog vikenda. Poznato je kako piroman “djeluje” samo u dane vikenda. Najgore je što nitko ništa ne zna, nitko nikoga nije vidio, policija tapka na mjestu iako traju intenzivne radnje na otkrivanju počinitelja. U takvim uvjetima kada su u strahu velike oči i svi su sumnjivi, nitko više nikome ne vjeruje, povezuju se moguće i nemoguće, počele su se javljati teorije zavjere, svako za sebe razvija moguće priče i scenarije temeljene na načinu i mjestu potpale, brzini intervencije, dojavi požara, vatrogascima koji dolaze ili ne dolaze na intervenciju. Shodno tome, jedna od teorija je i da požare podmeće vatrogasac. - Istina je da se po selu šire različite priče, potvrdio nam je Dominik Kovačić, zapovjednik DVD Hodošan i kazao: - To o vatrogascu-piromanu nisam čuo. Svakodnevno sam u kontaktu s policijom koja je

cijeli vikend bila u naselju, razgovarala s mještanima, vatrogascima koji su bili te noći na intervenciji, no nažalost ništa se nije otkrilo niti smo bliže počinitelju. Jednostavno, nema početnog traga, nemamo se za što uhvatiti. Mogu samo reći da se radi o nekome tko nam je blizak, tko nas zna. Netko tko je blizak s nama, a opet nije med nama. Vatrogasci su već imali sastanak na tu temu, razmatrali su i tu mogućnost, no kako se svi dobro znaju i poznaju, otklonili su tu tezu. Opširno i sa svih strana gleda se u selu tko, što, koga, kaj, zakaj, naročito jer je već bio pokušaj paljenja tog štaglja. Pitaju se zašto nije fotografiran i prijavljen policiji taj čin, zašto vatrogasci nisu pazili i motrili upravo taj objekt jer su “svi znali” da će se piroman vratiti. - Nismo prijavili pokušaj požara policiji jer nismo znali kad je točno podmetnut niti je bilo veće štete. Osim toga kakve i fajde od toga kad nisu našli počinitelja koji je palio po groblju i strništima, pojasnila nam je Slava Blagus.

Netko tko pali jako dobro zna što radi

Pojavile su se i oprečne priče i ljudi koji tvrde kako postoji fotografija koja je netragom nestala kad se policija počela raspitivati po selu.

- Sad dok ti doma sjediš, razmišljaš, slušaš, vidiš i jedno s drugim povezuješ, ne znaš više što pametno reći, poručio je Andrija Ilijaš, vatrogasac s dugogodišnjim stažom u borbi protiv vatre. Čovjeka jednostavne počinju mučiti neke stvari, no kako nema dokaze, šuti jer se boji onoga što bi na kraju iz cijelog tog slučaja moglo ispasti, govori. Po uzoru na popularne televizijske serije, i obični ljudi počinju razmatrati način paljevine i širenja požara pa su sve skloniji teoriji da požar podmeće netko tko zna s vatrom. - Ako je požar podmetnut na jednom kraju škednja, zna se kako se širi vatra, pojasnio nam je svoja razmišljanja Andrija Ilijaš. - Ne može naime, gorjeti objekt istodobno sa svih strana. Netko je znao što radi, poručio je na kraju. I službena potvrda o uzroku požara isključila je bilo kakav tehničko-strujni kvar, jer u štaglju nije bilo električne energije. Dakle, može se samo zaključiti kako se piroman preselio u naselja jer na polju više nema što zapaliti. I dok se mnogi pitaju dokle, mještani se opravdano boje i strahuju hoće li sljedeći požar biti u njihovom dvorištu. U Hodošanu je zavladao strah od piromana kojem bi policija trebala što prije stati na kraj.

slavca je kava koja stasa već treću godinu i ove je sezone po prvi puta cvjetala i rodila plodovima. Doduše, grm ima svega 8 tamnocrvenih plodova i nalik na višnje. - I sama sam se iznenadila kad sam vidjela cvjetove, a potom i plodove, pojasnila nam je naša Sandra Horvat. Nisam mogla vjerovati da će do toga doći i da će biljka preživjeti, a kamoli dati plodove. Naime, male biljčice kave kupila je u jednom trgovačkom centru i nisu bile baš u punoj i pravoj kondiciji. Onako, više iz znatiželje ih je uzela, nisu bile skupe i mislila je da će propasti. Ali nije. Što je još kazala naša sugovornica Sandra u ovoj zanimljivoj priči donosimo na str. 14.

Incest u romskom naselju Kuršanec Lugu Na čakovečkom Općinskom sudu uskoro počinje suđenje 19-godišnjaku i njegovoj 38-godišnjoj majki koje se sumnjiči da su imali incestuozni spolni odnos. Neslužbeno doznajemo da se radi o majci i sinu iz Kuršanec Luga. Tužitelji zbog kaznenog djela incesta za neimenovanog sina traže četiri mjeseca zatvora, dok bi majku mogla dopasti kazna od četiri mjeseca rada za opće dobro. Majka i sin spolni su odnos imali u rujnu ove godine u njihovoj obiteljskoj kući. Primijetili su ih ukućani i pozvali policiju. Više na str. 8.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. studenoga 2019.

ZAŠTO GRAĐEVINARIMA PRIJETI NESTANAK BRANŠE i više nisu u m

SUZE ZA NEKADAŠNJIM GI Ni uvoz radnika ih ne spaša Piše: Božena Malekoci - Oletić Foto: Zlatko Vrzan

to se zbiva s građevinarima, nekadašnjim liderima međimurskog gospodarstva? Perjanicom koja je prije 90-ih zapošljavala do 10.000 radnika? Važnije od toga je činjenica da su međimurski graditelji tada bili nacionalni igrač sposoban graditi najsloženije građevinske objekte od proizvodnih hala za velike sustave, hotelske komplekse od Umaga do Dubrovnika, objekte vodogradnje, prvu dionicu autoceste Zagreb Goričan od Svete Helene itd. Međimursko građevinarstvo je duže od jednog desetljeća u stagnaciji i više nije lokomotiva međimurskog gospodarstva. Tu ulogu su preuzeli metalci. Građevinari grcaju u problemima, od nedostatka radnika, niskih cijena zbog kojih životare, pa nemaju za akumulaciju koju bi prelijali u daljnji razvoj.

Ono malo stručnih i sposobnih radnika koji su do krize 2008. godine bili lojalni svojim firmama su nakon otvaranja tržišta radne snage u EU “pobjegli” u Njemačku. O padu građevinarstva govori i podatak da danas u toj branši radi podjednak broj zaposlenih kao u trgovini. U međimurskom građevinarstvu 2018. godine bilo je zaposleno 3350 radnika, a u trgovini 3254 s time da su plaće u trgovini lani prestigle one u građevinarstvu. Lani se u međimurskom građevinarstvu zarađivalo u prosjeku 3818 kuna, a u trgovini 4179 kuna.

Sad se vidi što je donijela propast GK-a Jedan od problema međimurskog graditeljstva je silna poduzetnička udrobljenost. U našoj županiji posluju 482 građevinske tvrtke, a prevladavaju male i srednje firme. Njihova je prednost da su žilave i da lakše preživljavaju, ali one nisu nositelji razvoja, novih tehnologija, niti spo-

Plaće rasle, ali nedovoljno da konkuriraju baušteli u Münchenu

Premda su samo u godinu dana s 2017. na 2018. godinu plaće u graditeljstvu u prosjeku porasle za skoro 7 posto, nominalno one su još male. Prosječna plaća u građevinarstvu je 2017. godine iznosila u prosjeku 3577 kuna, a 2018. godine 3818 kuna. U usporedbi s “bauštelom u Münchenu” i taj sedam postotni rast prosječne plaće je mačji kašalj. Poduzetnici mogu stajati na trepavicama, radnike neće zadržati od bijega u Njemačku. Da bi značajnije mogli povećati plaće morali bi im rasti prihodi, a nisu. Godine 2010., druge po ulasku u recesiju prihodi međimurskih građevinarima iznosili su preko 1,3 milijarde kuna. Osam godina kasnije, 2018. godine kad smo već “debelo” izašli iz recesije prihodi su iznosili preko 1,2 milijarde kuna. Dakle, nisu se vratili ni u recesijsko razdoblje. Pri tome ne treba zaboraviti da su prije recesije velik nered na tržištu napravile razne “feniks- firme” bez građevinske operative, koje su rušile cijene, uzimale posao

renomiranim firmama s građevinskom operativom. Te firme, koje su pravile nered, uzele su provizije za dobiveni posao po najnižim cijena na javnim natječajima. Angažirali su kao podizvođače firme s operativom po cijenama koje su te firme odvele u propast. Gledano s distance, je li netko namjerno dopustio da se uništi struka, a omogućio protuhama da se obogate ne mareći da će to kao posljedicu izazvati iseljavanje građevinskih, ali i drugih radnika. Poduzetnici su dugo prigovarali državi krutost u uvozu radne snage, puno prije nego što je država pristala liberalizirati sustav. Tražili su ukidanje kvota po uzoru na susjednu Sloveniju. Sada je država pristala na uvoz radne snage bez određivanja kvota, a ove godine i značajno povećala kvote. Poduzetnicima je ta mjera dobrodošla, ali nakon što su dobili ono što su tražili, ubrzo su shvatili da nisu dobili adekvatnu zamjenu za domaću radnu snagu koja ih je napustila i otišla preko granice.

sobnost građenja kompleksnih građevina, što su odlike velikih firmi kakav je nekada bio Građevni kombinat Međimurje, poznati kao GK Međimurje. Nekada su građevinari u ukupnom društvenom proizvodu Međimurja sudjelovali s 12 do 15 posto, a danas su pali na udio od oko osam posto. Da tu negativnim trendovima nije kraj govori i podatak da i ono što je od građevinara ostalo počiva na generaciji koja će za koju godinu biti zrela za mirovinu. Sve ozbiljnije postaje pitanje tko će nam održavati zgrade, ceste i infrastrukturu. Od nedostatka majstora, veći problem bi mogla biti pojava nekvalitete, nestručnosti i uzimanja para “za ništa”. Građevinari nisu samo zidari, već i čitav niz majstora završnih radova: od soboslikara, vodoinstalatera, električara, keramičara, vozača građevinskih vozila i strojeva, održavanja zimske službe. Stanje u građevinarstvu je zorni primjer nedostatka vizije u državi: tko smo, što želimo i kamo idemo. Stihija je očita, a rezultira bijegom proizvodnih radnika iz zemlje. Ako se to nastavi cijeli društveni sustav će se urušiti jer nam neće imati tko popravljati zgrade, ceste i mostove, a kamoli graditi nove, niti tko puniti zdravstveni i mirovinski fond. Poduzetnici u graditeljstvu okupljeni na sjednici strukovne grupe poručili su da samo svojim snagama ne mogu zadržati radnu snagu. Zamijenili dobre majstore za lošije Izgubili su vrijedne majstore, a po cijeni visokostručnog majstora dobili manje stručnu ili čak nestručnu radnu snagu koju treba poučiti poslu, koja ne poznaje naš jezik i dolazi s drugih vrijednostima. Mnogo se nade polagalo u strukturne i kohezijske fondove Europske unije. Oni su zemljama poput Hrvatske koje su pristupile EU trebali omogućiti ujednačavanje životnog standarda. U to je uključena i gradnja infrastrukture, kao što su projekti aglomeracije, odnosno radovi na izgradnji kanalizacije. Ali i to se kod

nas izrodilo u suprotnost. Pripreme između dva ciklusa izgradnje aglomeracije Čakovec i aglomeracije Mursko Središće i Donja Dubrava trajale su skoro pet godina, a izvođačima su ostavljene dvije godine za izvođenje. - Oni koji planiraju i bave se projektima su nam ”ukrali” godine i građevinare doveli u nenormalnu situaciju s održavanjem rokova izvođenja. Uz to izvođači moraju izdvajati višemilijunska bankovna jamstva za rokove radi penalizacije u slučaju nepoštivanja rokova određenog za trajanje projekta. Građevinari nisu u situaciji da odbijaju poslove jer u protivnom mogu odmah zatvoriti firme, kazao je Ivan Kolarić iz Tegre. Uz to nadzorne službe svaki dan iznova masiraju izvođače oko rokova kako su to oni administrativno zamislili. Zbog toga je Tegra s 450 milijuna kuna potpisanih ugovora u većoj opasnosti da propadne nego je bila prije deset godina,

Božidar Žvorc iz PMP-a: Radnu snagu koja nedostaje na tržištu popunjavamo s umirovljenicima na 4 sata samo da prate radnike koji nisu dovoljno osposobljeni

Goran Knežević iz Međimurje graditeljstva: Nekada je bivši GK radio i po nekoliko hotela u sezoni, a sada jedan jedini preuzimamo sa strahom hoćemo li ga završiti

kazao je Ivan Kolarić iz Tegre. Dodao je da bi takav pristup mogao nepovratno uništiti građevinarstvo za dvije do tri godine. Državni aparat nije učinio ništa da strukturne i kohezijske fondove iskoristi za konsolidaciju našeg građevinarstva, umjesto toga ga guši. Sjetimo se da su se i troškovnici za objekte kojima je odobreno financiranje iz EU fondova izrađivali po nerealno niskim cijenama iz vremena recesije. Takve cijene ne omogućavaju akumulaciju koja bi građevinskim firmama omogućila značajniji razvoj i povećanje plaća. To dovodi do novog vala odljeva radnika.

Božidar Žvorc iz P đevinarstvo šapto 55 i 65 godina, m mogu raditi, ali št

U cijeloj Hrvatskoj svega 15 učenika za zidare

Obrazovanje stručnjaka za građevinarstvo posebna je priča. Interes za proizvodna građevinska zanimanja nikad nije bio velik jer to uključuje rad na terenu, dok je u dobu recesije interes, logično, smanjen. No, problem nije samo u nedostatku učenika, već su poduzetnici nezadovoljni kvalitetom obrazovanja za građevinska zanimanja. Spornim drže to da su predavači strukovnih predmeta oni koji nikad nisu radili na gradilištu. Za taj problem krivicu snosi i obrazovni sustav koji to ne omogućuje. Ipak postoji i druga strana medalje. Graditeljska škola Čakovec je unatoč svim tim preprekama uspjela upisati 45 posto svih zidara koji se obrazuju u Hrvatskoj, 7 od ukupno njih 15, iznio je Zvonko Ladić, ravnatelj Graditeljske škole. Teško je naći djecu za upis i zbog odljeva obitelji u inozemstvo. Po završetku osmog razreda cijele obitelji nestaju iz Međimurja. Božidar Žvorc iz PMP-a pesimistično se prisjetio da je još prije dvije godine tvrdio da će građevinarstvo šaptom pasti jer danas ovisi o ljudima između 55 i 65 godina starosti, majstorima koji su fizički još zdravi. - Radnu snagu koja nedostaje na tržištu popunjavamo s umirovljenicima na 4 sata samo da prate radnike koji nisu dovoljno osposobljeni. Zakasnili smo s uvozom radne snage jer su nam Slovenci davno ispraznili bazen struč-

Strani radnik skuplji, a ne nužn ne radne snage s govornog područja sličnog nama od BIH do Makedonije. Sada već po Međimurju ima Indijaca, Nepalaca, Albanaca, ali radi se uglavnom o pomoćnoj radnoj snazi, u 90 posto slučajeva nekvalificiranoj. Uz to preskupoj jer za njih moraš platiti stan, hranu i kad nisu na terenu, već rade u sjedištu firme. Nažalost, otišli su nam dobri ljudi, a dobili smo pomoćnu radnu snagu i sad za sve radove troše duplo više vremena od predviđenih normativom. Kad zbrojiš sve njihove troškove, koštaju te kao najbolji majstor, kazao je Žvorc. Oči nade uprte u romsku radnu snagu Dodao je da među zaposlenima u građevini preko 10 posto romske populacije, što je dobro. Za njihovo zapošljavanje građevinari koriste sredstva Zavoda za zapošljavanje. Usprkos svemu, sve to ne rješava nedostatak radnika za rad na građevinskim strojevima kao što su dizalice. Goran Knežević iz Međimurje graditeljstva kaže da bi trebalo definirati koja bi to bila visina plaće da se mladi čovjek odluči za zidara. Istaknuo je: -

22. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

mogućnosti prihvatiti kompleksne projekte

IGANTOM GK-OM: ava od odumiranja

PMP-a pesimistično tvrdi da će graom pasti jer ovisi o ljudima starosti majstorima koji još nekoliko godina to poslije...

Na temelju odredbi Zakona o trgovačkim društvima i Statuta, Uprave Trgovačkog društva Agromeđimurje d.d. Čakovec, Čakovec, Ruđera Boškovića 10, OIB:40122099785 i Agromeđimurje ratarstvo d.o.o. Čakovec, Ruđera Boškovića 10, Čakovec, OIB:40097532072 objavljuju: JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA KUPNJU NEKRETNINA 1. PREDMET PRODAJE – PAKET NEKRETNINA OD REDNOG BROJA 1.1. DO 1.5. 1.1. POSLOVNI KOMPLEKS UPRAVE I SKLADIŠTA U HODOŠANU, BRAĆE RADIĆA 22 — Ukupna površina čestice 68.689 m2. — Nekretnine upisane u k.o. Hodošan,zk.ul.br. 3255, kč.br. 1333/b/2/115. u naravi, zgrade staje za tov junadi, zgrada štaglja, zgrada skladišta sa pomoćnim prostorijama, bunarska kućica, horizontalni silosi, industrijsko dvorište. 1.2. POSLOVNI KOMPLEKS UPRAVE, SVINJOGOJSKA FARMA I EKONOMSKO DVORIŠTE ČAKOVEC, TRNAVSKA 4 — Ukupna površina čestica 140.714,00 m2. — Nekretnine upisane u k.o. Čakovec, zk.ul.br. 7853, kč.br. 1134/35/1/2/1/1 i 134/35/1/2/1/2; zk.ul.br. 6113, kč.br. 1134/35/1/2/3 u naravi, poslovna zgrada, gospodarske zgrade, silos, dvorište, pomoćne zgrade. Na predmetnim nekretninama upisanima u k.o. Čakovec, zk.ul. br.7853 i zk.ul.br. 6113 upisano je založno pravo Zagrebačke banke d.d. Zagreb, Trg Ban Josipa Jelačića 10, a za koji se prodavatelj u slučaju prodaje obvezuje ishoditi brisovno očitovanje navedenog vjerovnika. Uvid u upisane terete može se provjeriti na javno dostupnom portalu Ministarstva pravosuđa, Državne geodetske uprave, pregledom Zemljišnih knjiga prema gore navedenim podacima na sljedećem linku https://oss.uredjenazemlja.hr/public/lrServices. jsp?action=publicLdbExtract. 1.3. POSLOVNI KOMPLEKS UPRAVE, PERADARNIK I EKONOMSKO DVORIŠTE PODTUREN, ČAKOVEČKA B.B. — Ukupna površina čestice 19.562 m2 — Nekretnina upisane u k.o. Podturen, zk.ul.br. 2801, kč.br. 1751/1 u naravi, zgrada uprave, garaže, skladišta, nadstrešnica za gnojivo, nadstrešnica za strojeve, pumpa za gorivo, hidroforska stanica, peradarnik I i peradarnik II, industrijsko dvorište. 1.4. POSLOVNI KOMPLEKS UPRAVE, PERADARNIK I EKONOMSKO DVORIŠTE SVETA MARIJA, OMLADINSKA 12 — Ukupna površina čestice 46. 645 m2 — Nekretnina upisane u k.o. Sveta Marija, zk.ul.br. 5723, kč.br. 1651/95 u naravi, zgrada uprave sa garažom, zgrada radione i skladišta, zgrada skladišta goriva, zgrada peradarnika, koš za kukuruz, šupe za strojeve, industrijsko dvorište. 1.5. POSLOVNI KOMPLEKS PERADARNIK I EKONOMSKO DVORIŠTE KOTORIBA, DUGA ULICA 132 — Ukupna površina čestice 76.588 m2 — Nekretnina upisane u k.o. Kotoriba, zk.ul.br. 2124, kč.br. 4743/1 i 4745 u naravi koš za kukuruz, drvena šupa, garaže, spremište za strojeve, peradarnik, skladište, hidroforska kućica, industrijsko dvorište, dvije drvene šupe, industrijsko dvorište. 2. PRODAJNA CIJENA Ukupna procijenjena vrijednost predmetnih nekretnina iznosi 15.642.000,00 kn. Minimalna prodajna cijena je 1/3 procijenjene vrijednosti. Nekretnine se prodaju isključivo u paketu. Pojedinačne ponude neće se razmatrati.

no bolji Još uvijek imamo dovoljno djece, ali ih ne znamo usmjeriti za potrebe našega gospodarstva. Uz pomoć svih segmenta u državi moramo definirati što je to što bi ih privuklo: veća plaća, stipendije, domovi, knjige, radni staž tijekom školovanja, povećanje osnovice neoporezivog dijela. Trebamo naći odgovore što bi ih privuklo. Zvonko Ladić, ravnatelj Graditeljske škole kazao je da je uveo praksu da nitko od učenika ne ostaje u školskim radionicama, već je na praksi kod stvarnih poslodavaca s ciljem da tijekom školovanja nađu budućeg poslodavca i da poslodavac bude dovoljno mudar da ih zadrži kao radnike, ali to se ne događa. Postavljam si pitanje: - Zašto nakon godinu i pol što ga je poslodavac imao, mladi čovjek odlazi van, što je “zakazalo” da učenik nije ostao raditi tamo gdje je obavljao praksu? Goran Knežević je odgovorio da poslodavac ne može riješiti strukturalni problem države. Kazao je: - Kao poslodavac ne mogu donijeti takve mjere da ću ga zadržati. Trebamo se pitati što su stimulativne mjere na nivou države da okrenemo situaciju

tako da deficitarna zanimanja postanu interesantna djeci. - Nemamo ministra graditeljstva koji bi brinuo nama, već brine za propise i regulativu, kazao je Vladimir Holetić iz Intermegrada. Naprotiv, ministar turizma brine za svoj sektor, ministar gospodarstva za industriju i druge sektore. A građevinarstvo je izloženo vjetrometini tržišta, države, regulative. Podsjetio je: - Tko se još sjeća obnove u kojoj je dio velikih firmi stradao zbog toga jer im je država plaćala dionicama i udjelima koje se nisu mogle dati radnicima za plaće, kazao je Vladimir Holetić iz Intermegrada. Naglasio je da građevinari moraju povećavati prodajne cijene i izboriti se za status na tržištu i drastično povećati cijenu rada. Osvrnuo se na veliki problem građevinara zbog jamstava koja se od njih traže. Nazvao je to “prostitucijom” jer se ta jamstva od njih zahtijevaju za ozbiljnost posla u vidu pologa ili zadužnice, a istodobno nitko od građevinara ne dobije garanciju ili jamstvo banke za plaćanje prema građevinarima. Sva javna nabava je koncipirana prema jamstvima izvođača, a

da oni su izloženi neplaćanju od strane naručitelja.

Mraz opalio graditeljstvo

Goran Knežević iz Međimurje graditeljstva govorio je o naličju stanja u graditeljstvu i nazadovanju struke: - Pojavila se velika nekvaliteta. Reklamacije su velike, a penalizacije pravilo ne zbog iznimka nepridržavanja rokova i kvalitete. Imamo pad u svim segmentima. Situacija je u graditeljstvu izuzetno teška i neće se riješiti uvozom radne snage iz Indije i Pakistana. Slikovito se izrazio: - Mraz je opalio graditeljstvo, ljudi su nam pobjegli u inozemstvo. Uvozimo ljude, a cijene nismo popravili. Tome smo sami pridonijeli. Nismo dostigli profitabilnost iz 2008. godine zbog čega jedemo svoju supstancu ili stagniramo. Sljedeća kriza ”zatući” će i ovo malo što je od graditeljstva ostalo. Ovu konjunkturu koja se pojavila nismo iskoristili da vratimo ljude koji su otišli, nego smo uvezli daleko nekvalitetniju i neobrazovaniju nego što je naša koja je otišla. Samo smo si osigurali brojno stanje da osiguramo obim ugovorenih

poslova, ali u te ljude moramo dodatno ulagati.Nekada je bivši GK radio i po nekoliko hotela u sezoni. Sada jedan jedini preuzimamo sa strahom hoćemo li ga završiti. Katastrofalno je stanje u završnim i instalaterskim radovima jer su svi ključni kooperanti otišli za Njemačku. Tu bi se trebala uključiti i država sa svojim rješenjima. Zapitati se može li Hrvatska funkcionirati bez temeljnih proizvodnih zanimanja i kako i kojim mjerama podići plaće za deficitarna zanimanja, predlaže Knežević. - Državne institucije nisu napravile apsolutno ništa za spas graditeljstva, za razliku od nekih drugih djelatnosti koje su se subvencionirale, kao primjerice brodogradnja. Isto tako nismo u poziciji metalaca kojima se na razne načine pogodovalo jer su izvoznici, kazao je Ivan Kolarić iz Tegre. Hoće li Gospodarska komora u okviru koje djeluje strukovna grupa građevinara prepoznati što bi značio totalni slom graditeljstva i utjecati na neke promjene koje bi olakšale stanje u graditeljstvu ostaje za vidjeti, a do tad ćemo svi muku mučiti s pronalaženjem majstora.

3. ROK PREDAJE PONUDE Rok za podnošenje ponuda: osam (8) dana od dana objave ovog Poziva. Danom predaje ponude smatra se dan zaprimanja Ponude na adresi sjedišta Prodavatelja, R. Boškovića 10, 40000 Čakovec, s naznakom "Ponuda za kupnju nekretnine- ne otvarati“. Prilikom dostave ponude potencijalni kupac dužan je u ponudi dostaviti kontakt podatke (ime firme, OIB, ime odgovorne osobe, adresa, broj telefona, broj telefaksa, e-mail adresu). Ponuda se dostavlja isključivo na hrvatskom jeziku odnosno prevedena na hrvatski jezik po ovlaštenom sudskom tumaču, ako se radi o stranom investitoru. Ponuda treba sadržavati ime i prezime, odnosno naziv, adresu i OIB ponuditelja; iznos ponuđene cijene za paket nekretnina iskazan u kunama; izvod iz sudskog registra za pravne, odnosno presliku osobne iskaznice ili putovnice za fizičke osobe. 4. KRITERIJI IZBORA NAJBOLJE PONUDE: Osnovni kriterij za odabir najpovoljnije ponude je najviša ponuđena cijena i solventnost kupca. Zakašnjele i nepotpune ili djelomične ponude neće se razmatrati. Odluku o izboru najpovoljnije ponude donosi Uprava Prodavatelja. U roku od osam (8) dana od primitka odluke o prihvaćanju najpovoljnije ponude s ponuditeljem čija je ponuda prihvaćena kao najpovoljnija sklopit će se ugovor o kupoprodaji nekretnina. Najpovoljniji ponuditelj dužan je dostaviti odgovarajuće instrumente osiguranja plaćanja, sukladno uvjetima koje je ponudio. Ukoliko izabrani ponuditelj ne sklopi ugovor u gore navedenom roku od osam (8) dana, smatra se da odustaje od ponude. Troškove sastavljanja ugovora o kupoprodaji nekretnina, kao i druge troškove u svezi prijenosa snosi kupac. Zainteresirani ponuditelji imaju pravo uvida u prateću dokumentaciju i sve potrebne informacije u sjedištu Prodavatelja za sve vrijeme trajanja ovog Poziva. Prodavatelj pridržava pravo poništenja natječaja odnosno ne prihvatiti niti jednu ponudu bez snošenja bilo kakve odgovornosti prema ponuditeljima. Za sve dodatne informacije možete se obratiti: Agromeđimurje d.d. Čakovec Ruđera Boškovića 10 Ured Uprave: Jelena Glavina Telefon: +38540390825 e-mail: jelena@agromedjimurje.hr www.agromedjimurje.hr

Gospodarstvo

BROJ NEZAPOSLENIH osoba se zaustavio na brojci 2040

Jesmo li dosegli donju granicu? Duže od godinu dana na burzi se kao nezaposlene vode 623 osobe, odnosno 30,5% teško zapošljivih Krajem listopada u evidenciji Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Čakovec je bilo 2040 nezaposlenih. Stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 4,7%. Ukupno je tijekom listopada iz evidencije nezaposlenih izašlo 439 osoba. Zbog zaposlenja evidenciju je napustilo 305 osoba. Na temelju radnog odnosa zaposlena je 271 osoba, dok su 34 osobe zaposlene na temelju drugih poslovnih aktivnosti: stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkog društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima, itd. Zapošljavale su prerađivačka industrija – 72 osobe, trgovina – 34 osobe, građevinarstvo – 31 osoba, zdravstvena zaštita i socijalna skrb – 31 osoba, ugostiteljstvo – 24 osobe. Po ispostavama, Područni ured Čakovec pred-

vodi u zapošljavanju s 208 zaposlenih, dok se preostali udio zapošljavanja odnosi na Ispostavu Prelog s 58 osoba i Ispostavu Mursko Središće s 39 osoba. Tijekom listopada u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su 463 osobe. Najvećim udjelom direktno iz radnog odnosa – 259 osoba ili 55,9 posto. Među nezaposlenima prevladavaju žene, koje čine 57,6% nezaposlenih, odnosno 1175 njih. Muškaraca je 42,4 posto, odnosno 865 nezaposlenih osoba. Imajući u vidu razinu obrazovanja nezaposlenih osoba prevladavaju osobe u svim razinama srednjoškolskog obrazovanja, 881 osoba s udjelom od 43,2%. Što se tiče dužine čekanja na zaposlenje, udio osoba koje na zaposlenje čekaju duže od 1 godine je 30,5%, odnosno 623 osobe, dok je u listopadu 2018. godine udio istih bio 35,8%. (BMO)

U kojim općinama i gradovima je najviše nezaposlenih Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba evidentiran je u Ispostavi Čakovec – 1425 osoba. Grad Čakovec s pripadajućim naseljima bilježi 538 nezaposlenih osoba, a zatim slijede Općina Nedelišće (303), Općina Pribislavec (90), Općina Mala Subotica (91) i Općina Sveti Juraj na Bregu (66). U Ispostavi Prelog evidentirana je 331 nezaposlena osoba, od čega je na području Grada Preloga evidentirano 86 ne-

zaposlenih osoba. Najmanje nezaposlenih evidentirano je u Ispostavi Mursko Središće – 284 osobe, od čega 154 osobe s područja Grada Mursko Središće. U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih smanjen je u Ispostavi Čakovec za 1,2 postotna boda, dok je porastao u Ispostavi Mursko Središće za 7,2 % i Ispostavi Prelog za 7,5 % u odnosu na rujan. (BMO)

POGLED ODOZDO

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. studenoga 2019.

ŠTO UČINITI u slučaju naleta auta na divljač što je jako česta pojava u Međimurju

Svi vozači mogu si naplatiti nastalu štetu! Po jedinstvenoj polici osiguranja Hrvatskog lovačkog saveza, ako vozač nije kriv, bez obzira na to ima li kasko osiguranje ili ne, može od osiguranja tražiti odštetu Dolaskom zimskih mjeseci povećava se broj naleta na divljač. U ljetnim periodima divljač samuje, a zimi se okrupnjavaju u krda pa ih stoga puno češće i viđamo na cesti. Pri tome treba upozoriti ako se u zimskom periodu nađe srna na cesti, obavezno treba stati jer ih vjerojatno ima više. U Međimurju ima najviše naleta na srne, nešto manje na lisice, jazavce i zečeve. Najveći broj naleta na divljač dogodi se u kasnovečernjim, noćnim i ranojutarnjim satima kada životinje izlaze na pašu. Svatko tko je naletio na divljač tijekom vožnje našao se u nedoumici što učiniti, koga treba prvo nazvati i od koga se može tražiti odšteta za nastalu štetu.

Dužni ste pozvati policiju

Kontaktirali smo PU međimursku u kojoj su nam objasnili kakav je postupak u slučaju naleta na divljač. Vozač je dužan obavijestiti policiju u slučaju naleta vozila na divljač ukoliko je u događaju netko izgubio život ili je ozlijeđen ili je nastala materijalna šteta na vozilu ili objektima, odnosno ako je divljač ranjena ili uginula. S druge strane, policijski djelatnici su potom dužni osigurati i pregledati mjesto događaja te prikupiti obavijesti od sudionika i svjedoka, odnosno očevidaca o događaju, pronaći i fiksirati tragove u svezi s događajem. Potom se utvrđuju eventualne nedopuštene brzine kretanja auta, to jest prilagođenost brzine uvjetima i stanju kolnika, alkoholiziranost vozača, postojanja odnosno nepostojanja vertikalne prometne signalizacije - prometnih znakova "divljač na cesti".

Najveći broj naleta na divljač dogodi se u kasnovečernjim, noćnim i ranojutarnjim satima kada životinje izlaze na pašu Na očevid se obvezno po- to ima li kasko osiguranje ili Postoje dvije opcije, od zovu predstavnici lovoovla- ne, može od osiguranja tražiti kojih je prva da nakon naštenika na čijem lovištu se odštetu. leta na divljač odštetu za Naime, sklopljena je je- štetu potražite kod Croatia događaj zbio, kako bi nazočili očevidu i preuzeli uginulu dinstvena polica osigura- osiguranja. Ako imate kasko divljač. U slučaju kada se div- nja od naleta na divljač za koje pokriva štetu za nalet ljač udalji s mjesta događaja područje cijele države koju od divljači u nekom drugom s vozila se obavezno uzima sufinanciraju Ministarstvo osiguranju, tada će to osidlaka kako bi se utvrdilo o poljoprivrede i lovačke udru- guranje tražiti odštetu od kojoj divljači/životinji se radi. ge, a njen je nositelj Hrvatski Croatia osiguranja kako bi Ako je to potrebno na mjesto lovački savez. Vlada je u ljeto si podmirilo troškove. događaja poziva se pravna ove godine donijela odluku No, srž problematike je osoba - koncesionar za odr- da će se za financiranje poli- da u svakom slučaju naležavanje ceste za eventualno ce osiguranja za štetu nastalu ta na divljač nije oštećena uklanjanje vozila s ceste, od- od naleta vozila na divljač u samo jedna strana. Ubijena ovoj godini Hrvatskom lo- divljač je prema zakonu donosno čišćenje kolnika. vačkom savezu dodijeliti 20 bro Republike Hrvatske pa se Jedinstvena polica milijuna kuna. Ministarstvo postavlja pitanje zašto se ne osiguranja poljoprivrede tijekom ove go- podmiri šteta i prema drugoj Prije je svako lovačko dine sukcesivno doznačava strani, ako se utvrdi da je vodruštvo bilo samo odgovorno Hrvatskom lovačkom savezu zač kriv. Prema našim informaza plaćanje odštete vozačima sredstva za podmirivanje dikoji su naletjeli na divljač, a jela dospjelih obveza Croatia cija, nakon što se pročulo nisu napravili nikakav pro- osiguranju na ime premije da je na novo sklopljena jedinstvena polica osiguranja metni prekršaj, što je dovelo osiguranja za ovu godinu. povećao se iznenada i broj do stečajeva i bankrota lovačPravo na odštetu zabilježenih naleta na divljač, kih društava i velike pobune Drugim riječima, država što otvara pitanje i koliko se u njihovim redovima. Zbog toga od prošle godine postoji je dogovorila jedinstvenu zapravo naleta na divljač jedinstvena polica osiguranja policu osigurnja s tim osigu- stvarno dogodilo, a s druge Hrvatskog lovačkog saveza. ranjem, no to ne znači ako strane koliko su Hrvati samo Po toj dogovorenoj polici, ako niste kod njih osigurani da “snalažljivi” po pitanju dobivanje odštete? (Sanja Heric) vozač nije kriv, bez obzira na ne možete tražiti odštetu.

Politički bankrot nažalost ne postoji O

d građevinara do prosvjetara problem je visina plaće. Osjećaj potplaćenosti i obezvrijeđenosti rada. I dok se prosvjetari ako javni službenici organizirali u štrajk, jer im priroda posla omogućuje strukovno organiziranje, a monopol njihova posla da prekinu nastavu. Nemamo parelelne javne škole koje bi jedne drugima konkurirale, pa mogu izabrati taj model štrajka i uspješno ga provoditi. Zidari su sasvim druga priča. On se teško razasuti po raznim gradi-

lištima teško mogu kao “proleteri ujediniti” i zaustaviti sva gradilišta. Oni imaju drugi izbor: pokupe se i odu u Njemačku i tako riješe svoju potplaćenost. I dok jedni štrajkaju, a drugi odlaze, na površinu izbija sva trulež u državi, koju ogoljuje podatak da je Hrvatska od svog osamostaljenja izgubila 14 posto stanovništva! Ima li većeg problem od ovog koji bi zaslužio prioritet ili politički bankrot. o stoti put ili tisućiti put treba pitati u čemu je sistemska greška da ljudi bježe iz svoje ze-

mlje. Vlada to pokušava umanjiti retorikom da se to događalo i drugim tranzicijskim zemljama, da mi nikad nećemo moći konkurirati Njemačkoj, jer će tamo plaće uvijek biti veće... o visina plaće je samo lakmus papir nezadovoljstva građana što ništa ne mogu promijeniti. Korupcijom, uhljebništvom i privilegijama za odabrane. Stvorio se pokret ogorčenosti koji različite grupacije izražavaju na svoj način: odlaskom, peticijama, štrajkovima.

Odljev ljudi je najteži oblik s najpogubnijim posljedicama, čak i za one koji štrajkaju jer će u budućnosti imati sve manje djece koju će moći podučavati is ve manje onih koji će za njihove plaće i mirovine uplaćivati u proračun i fondove. zrno odljeva posijano je u pogubnoj hrvatskoj praksi da se radnika koji radi i ne mora platiti. Oni u javnom sektoru doduše toga bili su pošteđeni. Eventualno su doživjeli neugodu da im plaća nije sjela svakog mjeseca na isti

datum. Već tamo gdje je država imala većinske udjele u poduzećima radnici su također mjesecima radili, a da mjesecima nisu primili plaće kao i kod nekih privatnih poslodavaca. asno je da je taj gnjili čir trebao prije ili poslije puknuti. No i sad Vlada funkcionira poput vatrogasca. Gasi tamo gdje se pojavljuje požar i propušta priliku da odvoji žito od kukolja. Najlakše je u javnom sektoru svima mrvicu podići plaće kao da tamo rade sve sami odlikaši.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

22. studenoga 2019.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POSAO I NOVAC: pitanja i odgovori

U ponedjeljak u Čakovcu o poreznoj presiji i trošenju javnog novca

POTROŠAČKI KOMPAS potrosac@mnovine.hr ili 323-601

Zatražite pomoć i savjet u zaštiti potrošačkih prava Imate li kao potrošač neku primjedbu na kupljeni proizvod ili pruženu uslugu? Želite saznati što više o svojim potrošačkim pravima? Kome i kako napisati prigovor u slučaju povrede istih?

Za sve prije nabrojeno u suradnji s udrugom “Vukanovčar” - društvo za zaštitu potrošača Međimurja, u Međimurskim novinama otvaramo novu rubriku Potrošački kompas u

kojoj će se svaki drugi tjedan obraditi i objaviti teme koje se tiču potrošačkih prava, donositi odgovore stručnjaka koji se bave ovim područjem u Savjetovalištu potrošača Međimurske

županija i objavljivati savjete u kolumni Željka Tomašića. Najvažniji dio ove rubrike ste vi - čitatelji i potrošači. Bez vašeg glasa ništa se neće promijeniti. Stoga pokušajte u suradnji s nama pronaći odgovore i rješenja ako su vam ugrožena potrošačka prava. Javite se sa svojim pitanjima ako su vam ugrožena potrošačka prava na email potrosac@ mnovine.hr ili na telefon 040 323-601. (mn)

VAŠ SAVJETNIK

osta nam je korupcije i neprestanih afera vlasti u kojima se ona igra s našim novcem, dosta nam je lažnih političkih figura koje dobivaju glasove, izbore i vlast putem čvrsto interesno stvorenih mreža pri čemu se neprestano troši i među njima dijeli novac prikupljen od svih poreznih obveznika i time njima omogućuje lagodan život, dok velik dio građana vidi jedino izlaz u iseljavanju u transparentnija i pravednija društva? osta nam je gledanja „bogatih” parapoduzetnika koji vrlo lagodno žive budući da neprestano posluju s javnim sektorom dobivajući tako kolač tzv. javnog novca, dok se istovremeno pravi poduzetnici svakodnevno bore za opstanak na ionako izuzetno slabom hrvatskom tržištu? Jesmo li uspješna ili neuspješna država? Imamo li uopće mogućnost za napredak? Kako smo se doveli u situaciju u kojoj se danas nalazimo i što bismo trebali izmijeniti kako bismo postali prosperitetno društvo? Željeli smo vlastitu državu, a kome na korist smo je zapravo stvorili? Zbog čega smo pasivni i ne borimo protiv zarobljavanja javnog novca u rukama elita oduzet građanima putem visokih poreza i različitih nameta? čemu govori koncept “zarobljene države”, što on znači i zbog čega ta sintagma opisuje stanje naše države? Kako natjerati vlast na odgovornost u trošenju javnog novca? Mogu li građani sami utjecati i spriječiti donošenje loših zakona koji koče poduzetništvo i ukupan gospodarskih razvoj? a ova pitanja odgovore će u Čakovcu, u zgradi Scheier u ponedjeljak, 25. studenog, s početkom u 18 sati, pokušati dati dva ugledna gosta na Večeri ekonomije: Davor Huić, jedan od osnivača i predsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa, bivši novinar, ratni dopisnik, ekonomski novinar i urednik Reutersa, posljednjih deset godina direktor i glavni konzultant u PR agenciji Briefing komunikacije d. o. o. te čest gost javnih tribina i ključnih emisija u hrvatskim medijima pri čemu komentira aktualne teme upravo iz sfere javnih financija i Vuk Vuković, doktor znanosti iz političke ekonomije sa Sveučilišta u Oxfordu s magisterijem na London School

Smiju li banke naplatiti podizanje novca na šalteru s tekućeg računa? O

Neke banke uvele su plaćanje naknade za podizanje gotovine na šalteru. Upravo to pitanje dobili smo od klijenta jedne banke koja je uvela ovu “novinu” iz Selnice. “U banci su mi naplatili uslugu kad sam podizao novac na šalteru. Imaju i pravo na to jer to nisam ugovorio kod otvaranja tekućeg računa. Ovo je već previše, naplaćuju svaki papirić i svaki ulazak u banku, je li to što rade ispravno?, upitao je ogorčeno. Odgovor smo potražili u Međimurskom info centru potrošača u kojem stoji: - Podizanje gotovog novca s računa za plaćanje u bankama jedna je od platnih usluga koja je uređena EU regulativom (PSD2 Direktiva o platnim uslugama) u svim državama članicama Europske unije, a u Hrvatskoj je propisana Zakonom o platnom prometu. Naknade banaka za platne usluge

formiraju se na tržišnim načelima i visina naknada predstavlja poslovnu odluku svake pojedine banke. Potrošač - korisnik platnih usluga može slobodno na tržištu izabrati pružatelja platnih usluga (banku) koji mu pruža uvjete i naknade koje mu najviše odgovaraju. Ukoliko se potrošač odluči promijeniti banku, može zatražiti uslugu prebacivanja računa u drugu banku, a koja svojom jednostavnošću i brzinom olakšava proceduru za korisnika platnih usluga. Potrošač se za uslugu prebacivanja računa treba obratiti banci koju je izabrao kao svoju “novu” banku i ispuniti punomoć sa svim detaljima zatvaranja starog i otvaranja novog računa, a ona potom preuzima sve administrativne zadatke u postupku prebacivanja. Tako je potrošaču omogućen jasan, brz i siguran postupak

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

prebacivanja računa za plaćanje, bez administrativnog i financijskog opterećenja i bez odlaska u “staru” banku. Rok za prebacivanje računa za plaćanje je najviše 12 radnih dana, a Zakonom o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu propisano je da “stara” i “nova” banka za korištenje usluge prebacivanja ne smiju naplatiti naknadu (naknada se smije naplatiti samo u slučaju kad potrošač zatraži uslugu prebacivanja, a u međuvremenu odustane od takvog zahtjeva). Više informacija o pitanjima uređenima navedenim zakonom dostupno je na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke. Odluka je vaša, ako niste zadovoljni s usluga-

N Piše: Željko Tomašić ma koje vam pruža banka preko koje obavljate platni promet i koristite druge bankarske usluge, bez ikakvih problema možete po svom izboru promijeniti banka, a da za to nemate troškova. Željko Tomašić

Piše: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec.

of Economics, vlasnik i direktor tvrtke Oraclum sa sjedištem u Engleskoj koja se bavi prediktivnim modelima, istraživanjem tržišta i data science-om. roz panel diskusiju u kojoj s pitanjima i komentarima mogu sudjelovati i svi građani, gosti ove treće po redu Večeri ekonomije u Čakovcu, govorit će o razlozima zaostajanja Hrvatske naspram drugih zemalja u europskom okruženju, mrežama elitama i nejednakosti, interakcijama političara i politički uvezanih firmi, mehanizmima mreža elita, zbog čega se reforme u Hrvatskoj ne provode, o ideji i misiji Udruge poreznih obveznika Lipa, nevladine organizacije potpuno nezavisne od javnog novca i proračuna, udruge koja zastupa građane, poduzeća i obrte koji porezima i parafiskalnim nametima pune državni proračun. druga Lipa je dosad već sa svojim akcijama uspjela pomaknuti granice u razmišljanju dijela hrvatskih građana, ali i izvršiti pritisak na vlast prilikom donošenja određenih zakona, ističući probleme prevelikih poreza i prevelike javne potrošnje, s posebnim naglaskom na razbacivanje vlasti s javnim novcem i potrebama za slobodom poduzetništva, kao i na paradoks da su interesne skupine onih koji žive od proračunskih sredstava često moćnije i utjecajnije od onih koji ih plaćaju. ako je Međimurje mala poslovna meka Hrvatske, a Međimurci znaju što znači raditi i zarađivati vlastitim trudom, ove teme upravo obuhvaćaju sve ono za što mnogi među nama i sami imaju pitanja, dileme i razmišljanja. Upravo zbog toga Večer ekonomije s ovakvim aktualnim pitanjima i problemima je događaj interesantan široj publici.

Crna kronika

KRAĐE

Ukraden različit nakit cjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave, nadležnom državnom odvjetništvu.

HLAPIČINA

Provala u gospodarski objekt U srijedu, 20. studenoga, u večernjim satima u Hlapičini, nepoznati počinitelj je provalio u gospodarski objekt odakle je ukrao motornu pilu i plinsku peć. Materijalna šte-

ta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava, nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

KOTORIBA

Iz teretnog auta uzeli alat Tijekom noći s 18. na 19. studenoga u Kotoribi, Sajmišnoj ulici, nepoznati počinitelj je preskočio ogradu i ušao u dvorište tvrtke, gdje je pro-

valio u teretni automobil i ukrao više komada različitog alata. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisuća kuna.

Uhvaćen počinitelj krađe Dovršenim kriminalističkim istraživanjima sumnja se da je maloljetnik s područja Međimurske županije počinio tešku krađu. Maloljetnik

je tijekom noći 24. lipnja ove godine u večernjim satima u Kotoribi, ulici kralja Tomislava provalio u parkirani automobil, no ništa nije ukrao. (sh)

U KOPRIVNICI uhićen trojac iz Murskog Središća

Usred bijela dana provalili u kuću - Provedenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da su tri osobe s područja Murskog Središća u Hlebinama iz nezaključane kuće otuđili zlatni nakit oštetivši vlasnicu za nekoliko tisuća kuna, priopćila je koprivnička policija. Cijeli događaj odigrao se u ponedjeljka oko 11:30. Dvojica su se ušuljala u nezaključanu

kuću, treći ih je čekao u automobilu, no prilikom bijega vlasnik kuće uspio je na silu zadržati 43-godišnjaka, dok je 39-godišnjak odgurnuo njegovu ženu i pobjegao. Kako saznajemo, dvojac i njihov 34-godišnji pomagač uhićeni su istog dana te se trenutačno nalaze u zatvoru u Varaždinu. (sh)

DEKANOVEC

Otuđio vrijedan nakit i ručni sat U petak, 15. studenoga u popodnevnim satima u Dekanovcu, Ulici Florijana Andrašeca, nepoznati počinitelj

je iz nezaključane kuće ukrao različit nakit i ručni sat. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisuća kuna. (sh)

GORNJI HRAŠĆAN

Razriješena krađa akumulatora Provedenim kriminalističkim istraživanjima sumnja se da su 19-godišnjak sa šireg područja općine Nedelišće i troje maloljetnika s područja Međimurske županije počinili

tešku krađu. Naime, između 29. rujna i 8. listopada ove godine u Gornjem Hrašćanu, polju zvanom „Pašnik“ provalili su u metalni kontejner i ukrali solarni akumulator. (sh)

DONJI PUSTAKOVEC

Iz kuće nestalo više tisuća kuna U razdoblju od 14. do 17. studenoga ove godine u Donjem Pustakovcu, nepoznati počinitelj provalio je u kuću, gdje je ukrao novac. Mate-

22. studenoga 2019.

INCEST IZ KURŠANEC LUGA završio na Općinskom sudu u Čakovcu

ČAKOVEC

U utorak, 19. studenoga u Čakovcu, Kalničkoj ulici, nepoznati počinitelj provalio je u kuću, gdje je ukrao različit nakit. Materijalna šteta pro-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

rijalna šteta procjenjuje se na više tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznene prijave, nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Ukućani naletjeli na spolni klinč majke i sina Sin se brani da nije bio pri sebi, pušio je galaxy i pio vino, dok se majka ničeg ne sjeća jer je također bila pijana Na čakovečkom Općinskom sudu uskoro počinje suđenje 19-godišnjaku i njegovoj 38-godišnjoj majki koje se sumnjiči da su imali incestuozni spolni odnos. Neslužbeno doznajemo da se radi o majci i sinu iz Kuršanec Luga.

Tužitelji zbog kaznenog djela incesta za neimenovanog sina traže četiri mjeseca zatvora, dok bi majku mogla dopasti kazna od četiri mjeseca rada za opće dobro. Majka i sin spolni su odnos imali u rujnu ove godine

u njihovoj obiteljskoj kući. Primijetili su ih ukućani i pozvali policiju. Sin se tijekom istrage branio kako je pušio sintetsku travu galaxy (koja se prodaje kao osvježivač prostora) i pio vino, pa nije bio pri sebi. Majku je, kaže,

odnio iz kreveta u dnevni boravak i tamo se sve dogodilo, ali preko odjeće. Majka je pak rekla da se te noći napila sa suprugom te su zaspali. Ničeg se, veli, ne sjeća i ne zna da su ona i sin imali spolni odnos. (dv)

SERIJSKOM PIROMANU Mišelu Marciušu iz Držimurca dvije godine zatvora

Oštetio čakovečku tvrtku za 207 tisuća kuna Serijski piroman Mišel Marciuš iz Držimurec Strelca, otac dvoje malodobne djece, pravomoćno je osuđen na dvije godine zatvora zbog izazivanja požara u kojem je čakovečka tvrtka Tipo marketing oštećena za 207.000 kuna. Riječ je o piromanu koji je sijao strah po Međimurju i koji je dosad osuđivan desetak puta,

PROMET

uglavnom zbog kaznenih djela protiv imovine i podmetanja požara. Županijski sud ovih je dana potvrdio nepravomoćnu presudu Općinskog suda u Čakovcu iz lanjskog listopada i odbio Marciušovu žalbu da je bio smanjeno ubrojiv zbog alkoholiziranosti. Teretilo ga se za kazneno djelo protiv opće sigurnosti.

Županijski sud naložio mu je obvezno liječenje od ovisnosti, ali iz presude nije jasno je li riječ o alkoholu ili piromanstvu. Oduzet mu je i crni upaljač kojim je podmetnuo požar. Lani u srpnju pravomoćno je osuđen na osam mjeseci bezuvjetnog zatvora zbog podmetanja požara u štaglju

2013. godine u kojem je nastala šteta od 50.000 kuna. Dodajmo još, da je u ljetu 2018. godine održan mirni prosvjed mještana Držimurec Strelca, protiv piromana i pljački koje haraju tim krajem. Mišela su, kako su rekli susjedi, vidjeli kako skače preko ograde kada im je zapalio štagalj. (dv)

TOTOVEC

Pijani maloljetnik bez vozačke udario u parkirani kamion U popodnevnim satima, maloljetnik i maloljetni suvozač vozili su se u neregistriranom autu, bez vozačke dozvole u pijanom stanju. Zbog brzine i skliske ceste, vozač je izgubio kontrolu, te je udario u parkiranu poluprikolicu koja se nalazila na poljoprivrednoj površini. - U subotu, 16. studenoga, oko 15 sati i 30 minuta u Totovcu, Ulici dr. Vladimira Bakarića, maloljetnik s područja Međimurske županije, vozač neregistriranog osobnog automobila, upravljajući prije stjecanja prava na samostalno upravljanje vozilima i dok je u krvi imao prisutno 0,98 g/kg alkohola,

krećući se iz smjera zapada u smjeru istoka, brzinu kretanja nije prilagodio osobinama i stanju kolnika, izvijestila je PU međimurska. Zbog toga je vozilom sišao van kolnika na obradivu poljoprivrednu površinu do šljunčanog puta, gdje je udario u parkiranu poluprikolicu čakovečkih registarskih oznaka, a koja je bila priključena teretnom automobilu. Nakon sudara vozača i maloljetnog putnika s područja Međimurske županije su izvadili pripadnici javne vatrogasne postrojbe. Vozač i putnik su vozilima hitne pomoći prevezeni u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje su kod putnika utvrđene

TEŠKA nesreća između Nedelišća i Gornjeg Hrašćana

Mjesto nesreće u Totovcu gdje je nepažnja mogla biti pogubna teške tjelesne ozljede opasne po život, dok su kod vozača utvrđene lake tjelesne ozljede. Prema maloljetnom vozaču će se podnijeti kaznena

prijava zbog počinjenog kaznenog djela Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu, nadležnom državnom odvjetniku. (dv)

kinjom, te vozačem kombija hitno prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec. 45-godišnji

vozač kombija lakše je ozlijeđen, dok je njegov suputnik prošao bez ozljeda. (dv)

Kombijem naletio na osobni auto Na cesti između Gornjeg Hrašćana i Nedelišća dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovali teretni kombi i osobno vozilo 16. listopada. Prema novim policijskim detaljima, 45-godišnji vozač nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti, mokar kolnik, te je sišao van kolnika, ponovno se vratio, te prešao na suprotnu traku u

čijem se smjeru vozio 51-godišnjak. Neslužbeno doznajemo da je vozač kombija iz Paraga, dok je 51-godišnjak iz Gornjeg Hrašćana. Kombi i automobil zbog siline udara završili su van kolnika, u jarku sa strane. 51-godišnjeg vozača Toyote Yaris iz automobila su izvlačili vatrogasci JVPa Čakovec, te je zajedno sa suputnicom, 58-godišnja-

22. studenoga 2019.

GRAD MURSKO SREDIŠĆE traži od HŽ-a veću sigurnost u prometu

Pružne prijelaze bolje osigurati HŽ infrastruktura Zagreb očitovala se o rekonstrukciji postojećih pružnih prijelaza na području grada Mursko Središće. Naime, u Upravi grada smatraju da je sva četiri željezničko-cestovna prijelaza potrebno osigurati uređajima sa svjetlosnozvučnom signalizacijom i polubranicima kako bi se povećala sigurnost u prometu. Za sada su prijelaz praktički nezaštićeni, obilježeni tek Andrijinim križom, zbog čega je na njima bilo teških nesreća, odnosno naleta vlaka na automobile, a nažalost Jedna od težih nesreća koja se dogodila na pružnom prijelazu u M. Središću i ljudskih žrtava. prijelaza u Murskom Sredi- ga traže da se istovremeno i prijave za sufinanciranje. Posebno je važna zaštita šću, kao i u susjednom Bro- za ova dva prijelaza zatraže (BMO, foto: Vjeran Žganec najfrekventnijih i najvažnijih decu u općini Vratišinec. Sto- potrebne dozvole i da se isti Rogulja/PIXSELL)

FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE

Orežite svoje živičnjake!

U Međimurju postoji krajobrazni element iste vrijednosti kao primjerice suhozid u Dalmaciji, ali se o njemu javno uopće ne govori i ne pridaje mu se dužna pažnja. Riječ je o živičnjacima. Jeste li ikad čuli za živičnjak? To je prirodna ograda ili granica između poljoprivrednih površina sastavljena od autohtonih vrsta drveća i grmlja te je jedan od najznačajnijih elemenata kulturnog krajobraza zvanog bokaž, prema francuskoj riječi za isti fenomen. Bokaž se odlikuje raspršenim seoskim krajobrazom, selima, zaseocima Za sva pitanja i prijedloge oko zaštite prirode Međimurja posjetite našu webstranicu: medjimurska-priroda.info.

www.mnovine.hr

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

i skupinama s nekoliko kuća. A gdje se nalaze ti živičnjaci? Prije svega u donjem Međimurju, istočnije od naselja Goričan i Donji Kraljevec, između rijeke Mure i linije naselja Draškovec, Sveta Marija i Donji Vidovec. Živičnjak u krajobrazu donjeg Međimurja ima brojne ekološke i ekonomske funkcije. Te prirodne granice smanjuju eroziju vjetra, pružaju prostor za gniježđenje i hranjenje brojnim pticama. Značajno doprinose i povezivanju staništa u fragmentiranom kulturnom krajobrazu. Živice obiluju brojnim šumskim i nešumskim biljnim vrstama te životinjskim vrstama. Živice su u prošlosti bile i značajne za branje plodova, pletenje košara, izvor drva za loženje, alat i dr. Pravilno

održavanje živica diktira da se svakih 10 do 20 godina u zimskom dijelu godine pri tlu orežu i uklone grane. Danas u većini slučajeva međimurski živičnjaci imaju dvojaku sudbinu; ili bivaju zapušteni te prerastaju u šumu ili pak dolazi do njihovog potpunog krčenja zbog okrupnjivanja zemljišta i intenziviranja poljoprivredne proizvodnje. Potrebno je značajnije isticati njihovu vrijednost, čak i dodatno poticati vlasnike i poljoprivrednike da ih nastave koristiti tradicionalno, kao njihovi japice. Upravo to bi značilo da se prostor u nekom zaštićenom području, konkretno u Značajnom krajobrazu rijeke Mure koristi održivo i tradicionalno, da se živičnjaci orezuju i ne zapuštaju te nam i dalje pru-

facebook.com/MedimurskeNovine

žaju brojne ekološke usluge. Stoga, posjetite svoju „herbiju“ i opskrbite se drvom za loženje iz međimurskih živičnjaka. Ali, oprez! Nemojte ih dokraja rasturiti, potpuno maknuti iz prostora i na njihovom mjestu zasaditi kuruzu ili sličnu jednogodišnju kulturu! Živičnjak je bogatstvo koje se mora prenositi iz generacije u generaciju. Jednom kad nestanu, teško će se obnoviti i ponovo biti ures našeg zavičaja. Živičnjake orežite održivo, tako da ostanu i trajni spomen na vaše pretke i zalog budućnosti vaših potomaka!

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Roditelji kao oružje P ostoje dva načina za bolji život, prvi je način da je obitelj bogata, no to će se u Hrvatskoj rijeđe naći. Drugi način za poboljšanje života je školovanje i to se već odavno zna. Ima doduše i onih koji bi do boljeg života rado došli igrajući igre na sreću, no ti sigurno uzalud bacaju novac kojega ionako nemaju dovoljno. edno vrijeme je u Međimurju temeljem industrijske slike svijeta vladao model: najvažnije je steći zanat i otići u bogate zemlje. Taj model postoji i danas, no sve se više uviđa da je zastario. Više niti bogate zemlje Europe nisu što su nekad bile, niti je srednja škola dovoljna za galopirajuću tehnološku revoluciju koja je pred nama. Prirodni resursi neke zemlje više nisu odlučujući. ve se promijenilo. Danas u ekonomskom smislu svijetom vlada post-poslovno društvo koje prema Druckeru ima tri osnovne sastavnice: informaciju, menadžment i umnog radnika. Školovanje je pogonsko gorivo privrede, ništa se tako ne isplati kao visokoškolska diploma, odnosno intelektualni kapital. Glavno oružje konkurencije nije više niža cijena, već stručnost radne snage. eke države u Europi to znaju, pogotovo skandinavske i izdvajaju za obrazovanje znatan postotak državnog proraču-

na jer će se ulaganje vratiti na najbolji mogući način, razvojem u budućnosti. Hrvatskoj se već godinama premalo ulaže u obrazovanje, iako se čine napori da se stvari poboljšaju. Tako na primjer, danas mlada osoba može birati dvadesetak ili više smjerova obrazovanja ovdje na sjeveru Hrvatske, nekad nije bilo tako, mahom se odlazilo u Zagreb. Školovanje je danas dostupnije nego ikad u našoj povijesti. a ipak se postavlja kratkovidno pitanje isplati li se ulagati u obrazovanje, obzirom da mladi odlaze u inozemstvo zbog boljih uvjeta života i boljih plaća. Uloga roditelja u obrazovanju djece postaje presudna, oni djetetu više nego škola mogu usaditi ljubav za cjeloživotno učenje, što danas postaje imperativ vremena. Pravo je pitanje koliko roditelja to zna i koliko im je to važno.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HSU najavio potpisivanje peticije kako bi se podigao cenzus za besplatno dopunsko osiguranje

22. studenoga 2019.

Dopunsko osiguranje prelamaju na najsiromašnijima

Od 15. studenog kreće potpisivanje peticije i prikupljanje potpisa na području cijele Hrvatske

Kod svakog usklađivanja mirovina deseci tisuća umirovljenika zbog prekoračenja prihodovnog cenzusa gube pravo na oslobođenje od plaćanja police dopunskog zdravstvenog osiguranja. Taj cenzus je postavljen još 2004. godine na iznos od 1939 kuna za samca, a 1516 kuna za člana kućanstva. Traže da se tako utvrđeni cenzusi usklađuju 1. siječnja svake godine.

Tim povodom je u zgradi političkih stranaka u Čakovcu održana konferencija za novinara Županijske organizacije Hrvatske stranke umirovljenika na kojoj su o problemima umirovljenika koji su izgubili pravo na besplatno dopunsko osiguranje govorili Valentin Kočila i Zlatko Marciuš, potpredsjednik županijske organizacije, član Predsjedništva HSU na nacionalnoj razini i predsjed-

Kako država izigrava umirovljenike Evo primjera kako država svojim postupanjem izigrava umirovljenike. Primjerice, bračni par umirovljenika koji živi od mirovine koja iznosi 3000 kuna, ispod su cenzusa i država im podmiruje troškove dopunskog osiguranja. Nakon smrti partnera preživjeli supružnik s 2100 kuna mirovine prelazi zadani cenzus od 1939 kuna za samca i u novonastalim

okolnostima mora plaćati policu. Država je u ovom slučaju profitirala tako da se riješila obveze plaćanja dviju polica koje je do tada plaćala. Kad je oboje supružnika bilo živo, zbog cenzusa od 1516 kuna po članu kućanstva imali su pravo na besplatno dopunsko osiguranje zbog mirovine od 3000 kuna. (BMO)

nik općinske organizacije HSU Nedelišće. - Punih 15 godina cenzus se nije mijenjao, a troškovi život itekako rasli. Obećanja od raznih političara i ministara su priznanje da problem postoji, a negiranje dokaz nebrige i političke neodgovornosti. Nakon redovitog godišnjeg usklađivanja mirovina, umirovljenici prelaze cenzus za 10, 20, 30 kuna i pritom moraju početi plaćati policu dopunskog u iznosu od 70 kuna. Samo ove godine je pravo na dopunsko osiguranje izgubilo 10.000 ljudi, a od 2012. godine više do 260.000. Radi se o starim i siromašnim ljudima koji zbog godina i životnih uvjeta češće trebaju liječničku pomoć. Da bi zaštili tu ugroženu i zapostavljenu skupinu građana Hrvatska stranka umirovljenika odlučila je od 15. studenog krenuti s prikupljanjem potpisa građana. Traže da se prihodovni cenzus temeljem kojeg

Valentin Kočila (desno), predsjednik HSU županijske organizacije i Zlatko Marciuš, potpredsjednik

osigurane osobe ostvaruju pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna poveća na 1830 kuna mjesečno za člana kućanstva i na 2340 kuna mjesečno za

samca. Svi koji će dati potpis na peticiju koju osigurava Hrvatska stranka umirovljenika podržat će povećanje cenzusa koji se nije mijenjao 15 godina, a troškovi života

su itekako povećani. Jednako tako, potpisom peticije izrazit će se protivljenje poskupljenju dopunskog zdravstvenog osiguranja. (BMO)

22. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Život u Međimurju 11

ČAKOVEC I MEĐIMURJE odali počast poginulim braniteljima i poklonili se žrtvi Vukovara

U Čakovcu su svijeće zapalili Vesna i Damir Gavez iz Savske Vesi

I HDZ Međimurske županije zapalio lampione I tijekom dana brojni su građani paljenjem lampiona odavali počast poginulim i nestalim braniteljima

Još jedna tužna, ali dostojanstvena obljetnica sloma obrane Vukovara Za istinu se treba boriti i nakon 28. godina od pada herojskog grada Vukovara. Jer bez nje nema oprosta i povjerenja za budućnost, poručili su sudionici komemorativnog skupa i čakovečke Kolone sjećanje održane dan uoči 18. studenoga i Dana sjećanja na žrtvu grada heroja Dan uoči tužne obljetnice pada Vukovara, Čakovčani su se prisjetili svih poginulih i nestalih u obrani ovog

grada heroja. U organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH Međimurske županije, Grada

Vukovar nas povezuje, uči, ali i obvezuje Povodom 28. obljetnice Dana sjećanja na žrtvu Vukovara delegacija Međimurske županije na čelu sa županom Matijom Posavcem u Vukovaru 18. 11. 2019. godine položila je vijence i zapalila svijeće u sjećanje na sve poginule i nestale branitelje. Uz velik broj ljudi iz cijele Hrvatske i inozemstva, na žrtvu koju su svi hrvatski branitelji, ali i Međimurje dali u obrani domovine, prisjetilo se oko 200 branitelja iz Međimurja, brojne naše sugrađanke i sugrađane, dok su međimursku delegaciju predvodili u prijateljskom gradu Vukovaru župan Međimurske županije Matija Posavec, pročelnice Sonja

Tošić-Grlač i Neda Šarić, članovi Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata predvođeni tajnikom Draženom Tkalecom, članovi Udruge logoraša i branitelja grada Vukovara Međimurske županije predvođeni Željkom Sršanom, predstavnici HVIDRA-e, mnogih braniteljskih udruga kao i predstavnici Policijske uprave međimurske, Zrinske garde Čakovec i pripadnici Hrvatske vojske. U prigodnom govoru župan Posavec je kazao: - Ovdje smo zbog Vukovara koji nas povezuje, uči, ali i obvezuje, ali ovdje smo i da bismo otkrili istinu o sebi, o našem shvaćanju i življenju vukovarske žrtve. (rr)

Brojne čakovečke obitelji svake godine na tužnu obljetnicu pale svijeće na spomen svim žrtvama Vukovara i Škabrnje

Čakovca i Međimurske županije, kolona sjećanja prošla je čakovečkim ulicama, a duž Vukovarske ulice upaljeni su lampioni. Program je počeo na stadionu NK „Sloge“ na čakovečkom Jugu, gdje je postavljen vijenac i zapaljene svijeće podno Spomen-ploče poginulim braniteljima. U župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog za branitelje Vukovara Škabrnje održana je sveta misa. Nakon nje, s upaljenim lampionima kolona predvođena počasnim vojnim i policijskim postrojbama i Zrinskom gardom Čakovec krenula je prema Vukovarskoj ulici. Tamo je od lampiona ispisano ime grada heroja, a polaganjem upaljenih lampaša duž ulice, građani Čakovca odali su tiho i dostojanstveno prisjetili su se tužne obljetnice. Vijenac i svijeće položeni su

i kod Spomenika poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima iz Međimurske županije u Perivoju Zrinskih. Prigodne govore održali su vukovarski branitelj Željko Sršan zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca Mario Medved i župan Međimurske županije Matija Posavec. Misu i molitvu kod spomenika braniteljima predvodio je župnik župe sv. Antuna Padovanskog, fra Tomislav Božiček. U programu „I u mom gradu Vukovar svijetli“ sudjelovali su predstavnici Međimurske županije, Grada Čakovca, Gradskog kotara Jug, Hrvatske vojske, Policijske uprave Međimurske, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, ostalih udruga građana, članovi obitelji poginulih branitelja, te brojni Čakovčani i Međimurci. ( rr, mg, zv)

Vukovarski branitelj Željko Sršan (prvi s lijeva) kazao je da je u Vukovaru poginula trećina svih stradalih u Domovinskom ratu

Uoči Dana sjećanja na žrtvu Vukovara HDZ Međimurske županije organizirao je također tradicionalno paljenje lampiona na rotoru u čakovečkoj Vukovarskoj ulici u poslijepodnevnim satima. Obilje-

žavanju 28. obljetnice pada herojskog grada Vukovara u Čakovcu odazvala se uz članove HDZ Međimurske županije i Mladež HDZ Međimurske županije te simpatizeri stranke. (rr)

I ove su godine diljem Međimurja zapalili svijeće za Vukovar i posebice otkud dolaze naši poginuli međimurski branitelji toga grada. Tako su i u Strahonincu obilježili Dan sjećanja na Vukovar i Škabrnju, kao i na žrtvu njihovog sumještanina Ivana Hižmana. U obrani Vukovara ali i cijele Hrvatske, značajan doprinos dali su i branitelji iz Međimurja. Jedan od njih bio je i mještanin Strahoninca Ivan Hižman koji je stradao u obrani Vukovara. U župnoj crkvi Marije Pomoćnice okupili su se članovi UDVDR Strahoninec, supruga poginulog policajca u Vukovaru Ivana Hižmana, djelatnici Policijske uprave međimurske, općinsko čelništvo, učenici OŠ Strahoninec sa svojim učiteljima i ravnateljicom i mještani Općine Strahoninec. Na početku obilježavanja ove

tužne obljetnice svečanosti obilježavanja Dana sjećanja na Vukovar i Škabrnju nazočne je pozdravio župnik Branko Sajković, a zatim je profesor Janko Kalšan održao kratko predavanje o velikosrpskoj politici, kronologiji događaja i važnosti same vukovarske bitke. Istaknuo je da je upravo obrana Vukovara omogućila Hrvatskoj da se naoruža i organizira učinkovitu obranu od JNA, pobunjenih hrvatskih Srba kao i raznih četničkih formacija iz Srbije. Nakon predavanja župnik Branko Sajković je predvodio molitvu za stradalog Ivana Hižmana i sve žrtve srpskih zločina u Vukovaru i Škabrnji. U tišini i molitvi u koloni sjećanja svi nazočni uputili su se do spomen obilježja poginulom branitelju Ivanu Hižmanu gdje su zapalili svijeće. (so)

Molitva i svijeće za vukovarskog branitelja Ivana Hižmana iz Strahoninca

Kod spomen obilježja Strahoninčani su s pijetetom palili svijeće

Čakovec

22. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dr. ANDREJA MARIĆ na tribini SDP-a u Čakovcu o dijabetesu kao vrlo ozbiljnoj bolesti u našem kraju

Prava “epidemija”: 9000 Međimuraca boluje od šećerne bolesti Kazala je da u Međimurju s dijabetesom ima problem čak 9 posto stanovništva u dobi između 20. i 79. godine života

Oskarovac Branko Lustig često je svraćao u Čakovec posljednjih godina života

SMRT DVOSTRUKOG OSKAROVCA BRANKA LUSTIGA

Otišao veliki filmaš i počasni građanin Čakovca

Producent jednog od najvećih filmova svih vremena “Schindlerova lista” iz našeg grada deportiran je u Auschwitz koji je uspio preživjeti Poznati hrvatski producent i dvostruki dobitnik Oscara te počasni građanin Grada Čakovca Branko Lustig, preminuo je u Zagrebu, u 88. godini života. Rođen u Osijeku 1932. godine, Lustig je zbog svog židovskog podrijetla bio zatočenik koncentracijskim logorima širom Europe, a njegovo iskustvo iz logora ispričano je i u filmu "Schindlerova lista". Međutim, 1941. godine preselio je s obitelji iz Osijeka u Čakovec gdje je tada za Židove bilo sigurnije. – Tata i mama samo su mi rekli da moramo ići baki u Čakovec, potrpali vrijedne stvari u kištre, ukrcali ih u brod i cijelu smo noć plovili do Preloga u Međimurju, odakle su nas konjima prebacili do stričeve kuće u Čakovcu. Mama i tata su mislili da smo tamo sigurniji, da Mađari neće dirati Židove. Tako je doista i bilo sve do 1944. No, kako je moj otac pobjegao iz Mađarske kamo su ga odveli u radnu službu, mene

i mamu su sredinom 1943. kao taoce odveli u logor. Kad je to doznao, vratio se u Čakovec, ali mi smo ostali u logoru, a njega su ubili 15. ožujka 1945., kazao je Lustig u jednom od zadnjih razgovora za Gloriju. Lustig je čudom preživio marš iz Auschwitza prema logoru u Njemačkoj u kojem je saznao da mu je majka živa i u neposrednoj blizini. Spojili su se ubrzo i krajem 1945. godine vratili u Čakovec, gdje su saznali za smrt supruga i oca. Išao je u školu u našem gradu, a zatim se preselio u Zagreb na daljnje školovanje, a uskoro je za njim došla i majka. – Danas bez svog počasnog građanina nije ostao samo Čakovec, već je bez jednog velikana ostala Hrvatska i cijeli svijet, rekao je u obraćanju povodom smrti velikog filmaša gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač. U čakovečkom Centru za kulturu bila je otvorena Knjiga žalosti povodom smrti Branka Lustiga. (dv, dz)

TEHNIČKA ŠKOLA ČAKOVEC I GIMNAZIJA JOSIP SLAVENSKI ČAKOVEC

Priznanje FSB-a školama iz kojih dolaze izvrsni studenti Tehnička škola Čakovec i Gimnazija Josip Slavenski Čakovec primile su veliko priznanje za predan i kvalitetan rad u proteklom razdoblju. Povodom obilježavanja svoje 100. godišnjice, na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb uručio je priznanje predstavnicima šest srednjih škola iz kojih dolazi najveći broj studenata koji su u šk. god. 2018./2019. bili među deset posto najuspješnijih studenata. - Za sve nas ovo je jedno od najvećih priznanja koje si srednjoškolska ustanova može

poželjeti jer to je priznanje struke koje se temelji na vanjskoj evaluaciji našeg rada. Zahvaljujemo na priznanju Fakultetskom vijeću FSB-a Zagreb, a našim bivšim učenicima, sada studentima FSB-a koji su svojim marljivim radom i prepoznatljivim rezultatima doprinijeli svom stručnom napretku, čestitamo. Sve nastavnike i zaposlenike Tehničke škole Čakovec ovo priznanje, kao potvrda njihova kvalitetnog rada, ispunja posebnim zadovoljstvom, istaknuo je Dražen Blažeka, ravnatelj naše strukovne škole koja se kao jedina takva našla u renomiranom društvu. (BMO)

Savjet za zdravstvo SDPa Međimurske županije i ove je godine u čakovečkom Domu sindikata već tradicionalno obilježio Svjetski dan šećerne bolesti. Liječnici i ostalo medicinsko osoblje zainteresiranim su građanima mjerili glukozu i krvni tlak dok je prim. Andreja Marić, dr. med. i dijabetolog u Županijskoj bolnici Čakovec održala predavanje na temu “Novosti u liječenju šećerne bolesti”. - Na hrvatskom tržištu danas postoje lijekovi kakvi se koriste i u zapadnoj Europi i SAD-u, tako da se zaista nemamo čega stidjeti ili imati razloga za zabrinutost. Isto tako, bilo je riječi i o novim tehnologijama koje su pomoć u praćenju razvoja šećerne bolesti i kontroli bolesnika, od inzulinskih pumpi do najnovijih kontinuiranih mjerača šećera u krvi. Novi lijekovi, različiti pripravci inzulina, te mogućnost preciznog samomjerenja, omogućili su da skrb o dijabetesu bude kvalitetnija, jednostavnija, bolje prilagođena potrebama osoba s dijabetesom i što je najvažnije, da se smanji rizik od razvoja komplikacija dijabetesa. Dijabetes se još uvijek ne može izliječiti, ali korištenjem različitih mogućnosti liječenja te dosljednim provođenjem temeljnog liječenja, sve je manje invaliditeta zbog te bolesti, kazala je Marić. Kazala je da u Međimurju s dijabetesom ima proble-

ma čak 9 posto stanovništva u dobi između 20. i 79. godine života, odnosno oko 9000 oboljelih tako da ako se u svijetu govori o šećernoj bolesti kao pandemiji, kod nas je to nešto slično epidemiji. - Nažalost, još uvijek mnogi koji nisu evidentirani niti ne znaju da imaju šećernu bolest, zato se ljudi na vrijeme moraju javiti liječniku, dok još nije nastala kronična komplikacija, dodala je. Dijabetes je bolest koja se najčešće ne razvija preko noći, već pred dijabetičko stanje može trajati desetak i više godina. - Upravo vrijednosti za koje mnogi smatraju kako im nije ništa, a i mnogi zdravstveni djelatnici ih olako shvaćaju, no natašte izmjereni šećer od 6.2 ili 6.4 mmol/L je kategorija pred dijabetes. Ovo spominjem zato što su postavljeni vrlo jasni kriteriji za postavljanje dijagnoze dijabetesa. Ako je šećer na tašte mjeren u laboratoriju 7 ili više od sedam (moraju biti barem dvije vrijednosti), tada se radi o šećernoj bolesti bez obzira na to što vam je tijekom dana razina šećera bila između 4 i 5. Ako vam je šećer na tašte do 6 mol/L to je u redu, no ako ste između 6 i 7 onda se radi OGT test, odnosno opterećenje slatkom tekućinom kako se to zna najjednostavnije reći, i ako su tu dva sata nakon testiranja vrijednosti od 7.8

Andreja Marić dr. - 11.1 mmol/L govorimo o pred dijabetesu. Naime, razvoj dijabetesa se može prevenirati, odnosno znatno usporiti njegov razvoj prije svega zdravom prehranom, redovitim kretanjem držanjem savjeta dobivenih od liječnika. Kada je riječ o Međimurcima kao pacijentima oboljelima od dijabetesa, prim. dr. Andreja Marić kaže da ih ima – svakakvih. Od onih koji se drže svih dobivenih uputa dobivenih od liječnika i zdravstvenog osoblja koji vode računa o sebi. Takvi zapravo imaju dobru per-

spektivu i u velikom postotku neće imati problema s kroničnom komplikacijom šećerne bolesti, srčanim ili moždanima udarom. No, ima i onih koji obećaju sve na svijetu, ali se toga ne drže, kao i onih koji unaprijed kažu kako se neće ničeg od savjeta i upozorenja držati. - Svi koji imaju problema s dijabetesom molim da slušaju savjete, uzimaju terapiju, redovito se kreću, zdravo hrane i onda u velikom broju možemo govoriti o dobroj regulaciji dijabetesa, poručila je doktorica Marić na kraju. (Siniša Obadić)

GRAD ČAKOVEC Čakovec, Kralja Tomislava 15

Na temelju Zaključka od dana 23.09.2019., broj, Klasa: 940-01/1901/37, Urbroj: 2109/2-01-01-19-04, gradonačelnik Grada Čakovca daje Obavijest o raspisanom

na temelju Zaključka Gradonačelnika Grada Čakovca, broj Klasa: Klasa: 372-03/19-01/9, Urbroj: 2109/02-01-01-18-2 od dana 20.11.2019., daje Obavijest o raspisanom

JAVNOM NATJEČAJU

za prodaju građevinskih zemljišta namjene „M1“, u obuhvatu UPU „Brezje“ u Mihovljanu, usmenom javnom dražbom Javni natječaj je raspisan za neizgrađena građevinska zemljišta u obuhvatu Urbanističkog plana uređenja „Brezje“ u Mihovljanu (Službeni glasnik Grada Čakovca br.12/07), koja se nalaze uz križanje ulica Zvir i Šafran, Brezje, u Mihovljanu. Predmet prodaje je neizgrađeno građevinsko zemljište upisano u zk.ul.br.1970 k.o. Mihovljan, kat.čest.br.1117/87, Brezje, Oranica, ukupne površine 748 m2, s početnom kupoprodajnom cijenom čestice od 21.493,37 EUR (28,70 EUR/m2) u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB-a na dan javne dražbe i neizgrađeno građevinsko zemljište kat.čest.br.1117/90, Brezje, Oranica, ukupne površine 726 m2, s početnom kupoprodajnom cijenom čestice od 20.837,92 EUR (28,70 EUR/m2), u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB-a na dan javne dražbe. Usmena javna dražba za opisano građevinsko zemljište održati će se dana 03.12.2019., utorak, s početkom u 12,00 sati na licu mjesta. Puni tekst javnog natječaja sa svim uvjetima i kriterijima usmene javne dražbe objavljen je na službenoj Internet stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr.

Klasa: 940-01/19-01/37 Urbroj:2109/02-01-01-19-11 Stjepan Kovač, gradonačelnik

JAVNOM NATJEČAJU

za zakup poslovnog prostora u sklopu Doma amatera Stjepana Radića 1, Čakovec Javni natječaj je raspisan za ugostiteljski objekt koji se nalazi u sklopu Doma amatera, Stjepana Radića 1, Čakovec, prostor površine 76,27 m2, u prizemlju, energetski razred zgrade B, sukladno energetskom certifikatu od dana 29.09.2017., izrađen po PIPE.ING j.d.o.o. Početni iznos zakupnine za navedeni poslovni prostor iznosi 241,94 EUR + PDV (u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB-a na dan izdavanja računa. Rok za podnošenje prijava je 15 dana od dana objave ove Obavijesti u lokalnom tjedniku. Puni tekst javnog natječaja sa svim uvjetima i kriterijima prijave na natječaj objavljen je na službenoj internetskoj stranici Grada Čakovca (https://www.cakovec.hr/web/). Klasa: 372-03/19-01/9 Urbroj: 2109/02-01-01-19-4 Stjepan Kovač, gradonačelnik

22. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NOVI PROSTORI za udruge i sportaše u Belici

Svoji na svome za još bolji rad i djelovanje Vrijednost svih radova iznosila je oko 1,5 milijuna kuna s time da je najveći dio troškova financiran iz EU fondova kroz program ruralnog razvoja Belica je jedna od naših sredina koja se može pohvaliti aktivnim društvenim životom čiji su nositelji tamošnje udruge. Od limene glazbe, krumpiraša, mladeži, žena, umirovljenika do sportaša, udruge su koje okupljaju staro i mlado, različitih interesa i do sada ih je spajala samo jedna stvar, nedostatak vlastitih prostora. No, od nedjelje, 17. studenog, otvorenjem novoizgrađene zgrade te obnovom postojeće u beličkom sportskom parku i to se promijenilo time što su udruge napokon dobile svoj vlastiti prostor. - Smatram da su to svi zaslužili i stoga je to najbolje uloženih 1.5 milijuna kuna, rekao je Zvonimir Taradi, načelnik Općine prilikom svečanog otvorenja prostora. Ova građevina neće služiti samo

Uz mještane, svečanom otvorenju pridružio se i župan Posavec sa suradnicima nogometašima i drugim Udruge su dobile svoje umjetničkih udruga, rasportašima, već je nami- prostore, a to znači da će zloga za veselje imali su i jenjena mladima i našim biti i odgovorne za njih. tamošnji nogometaši jer su brojnim udrugama. Drugim riječima, pravila i njima obnovljene i osvjeVrijednost svih radova se znaju i treba ih se pošti- žene klupske prostorije. iznosila je oko 1,5 milijuna vati. U suprotnom, slijede Nogometaši su odmah kuna s time da je najveći sankcije, no o tom potom, imali priliku isprobati dio troškova financiran iz poručio je načelnik Taradi. presvlačenje i tuširanje jer EU fondova kroz program Prema načelnikovim rije- je nakon svečanog otvoreruralnog razvoja. U svemu čima tu nije kraj, već se nja uslijedila prvenstvena tome, Belica je dobila i po- ide dalje. Naime, u planu utakmica protiv Podturna. moć od LAG-a Međimurski je uređenje i atletske staze. Svi oni koji pak nisu gledadoli i bregi te Agencije za I dok su se novim, vla- li utakmicu okupljali su se plaćanja u poljoprivredi i stitim prostorima radovali oko kotla s finim, domaćim ruralnom razvoju. članovi brojnih kulturno- gulašom. (Vlasta Vugrinec)

Središnje Međimurje 13 STRAHONINEC

Raspisan natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta

Općinsko vijeće općine Strahoninec održalo je sjednicu na kojoj su se našle samo dvije točke dnevnog reda. Međutim, to ne znači da nije bilo žustre rasprave i različitih razmišljanja između vladajućih i oporbe. Naime, na dnevnom redu se našao prijedlog odluke o raspisivanju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Strahoninec, kao i prijedlog odluke o imenovanju članova povjerenstva za zakup poljoprivrednog zemljišta. Kao što je poznato, nakon izvjesnog vremena lokalna samouprava opet je preuzela natječaje za dodjelu zakupa poljoprivrednog zemljišta koje je u državnom vlasništvu od agencije. - Ovom odlukom se daje u zakup poljoprivredno zemljište za koje je napravljen plan raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, a nalazi se na području Općine Strahoninec, pojasnila je tom prigodom pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Jasna Hranilović Miškec. Riječ je o površini od oko 121 hektara.

Nakon kraće rasprave između vijećnice SDP-a Nadice Jelaš, općinskog načelnika Franje Lehkeca i predsjednika Općinskog vijeća Vladimira Lepena o tomu tko bi po kakvim kriterijima i zbog čega trebao činiti povjerenstvo za zakup spomenutog poljoprivrednog zemljišta, odnosno tko je u prošlosti zbog svoje stranačke obojenosti nije ili je prolazio na sličnim natječajima), isto je izabrano većinom glasova. Tako su na prijedlog općinskog načelnika Franje Lehkeca u povjerenstvu ušli: kao predstavnik geodetske struke Danica Topolko, agronomske Sabrina Blajda, pravne službe Franjo Šebijan i dvije vijećnice Štefanija Tkalčec i Andreja Bekina. Tekst javnog natječaja za zakup javnog zemljišta nalazi se na oglasnoj ploči, kao i na internetskim stranicama Općine Strahoninec. Ono što je važno spomenuti je to kako članovi Povjerenstva kao i članovi njihovih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ne mogu biti sudionici javnog natječaja za zakup koje je u nadležnosti rada ovog povjerenstva. (so)

Zajednička fotografija svih članova i članica KUD-a Mihovljan na proslavi 20. rođendana

KUD MIHOVLJAN proslavio 20. godina neprekidnog rada i zajedništva

Prisjetili su se svojih KUD-ovskih početaka Društvo broji nekoliko sekcija, a od samog početka najaktivnija je folklorna skupina čiji je prvi koreograf bila Sanja Bacinger, a čije koreografije mihovljančani i najviše izvode U prepunoj dvorani Društvenog doma u Mihovljanu kulturno umjetničko društvo proslavilo je jubilej 20 godina neprekidnog rada i uspješnog djelovanja. Prvi temelji ovog društva postavljeni su devedesetih godina prošlog stoljeća kada su se skupine aktivista okupljale na druženjima i organizirali kulturne priredbe za mještane Mihovljana. U novijoj Hrvatskoj povijesti ponovno se 1999. okupila grupa entuzijasta i pod sloganom Čim si zapopevlem, mom ozdrovim osnovala i registrirala udrugu današnjeg prepoznatljivog naziva KUD Mihovljan. Za prvu predsjednicu društva bila je izabrana Jagoda Bedić, a

danas društvo djeluje pod dirigentskom palicom predsjednika Predraga Kočile. Društvo broji nekoliko sekcija, a od samog početka najaktivnija je folklorna skupina čiji je prvi koreograf bila Sanja Bacinger, a čije koreografije mihovljančani i najviše izvode. Uz nesebičnu i iskustvenu pomoć osnivačice i članice društva Natalije Varga danas je „kormilo“ na čelu folklora preuzeo Hrvoje Horvat. Velika većina današnjih članova aktivna je od prvih dana ili prvih godina postojanja. Tako za Nataliju, Marijanu, Suzanu, Slaveka, tetu Katu, Miru, Jelenu, Štefa, Maricu i Vladija možemo reći da su pravi veterani

i roditelji društva, dok su Marta, Luka, Helena, Ema, Ivana, Ljiljana, Danica, Anja, Ana,Kika, Sanja, Goran i Spomenka neumorna i živahna djeca KUD-a. Tamburaše su imali čast obučavati Miroslav Novak, Igor Pergar i Zlatko Bacinger, a sada je "tamburaška trzalica" u čvrstim i sigurnim rukama našeg mihovljanskog tamburaškog majstora Luke Topolnjaka. Stalni tamburaški sastav bio bi nezamisliv bez Rokaca, Martina, Dine i Luke Bubeka, a kojima po potrebi i sa zadovoljstvom u pomoć priskaču "braceki" Miran i Marijan, kao i profesor Miro i zasadbreški Dado. Zajedništvo, veselje, želja za druženjem, entu-

zijazam, a napose želja za očuvanjem i promocijom međimurske kulturne baštine i narodnih običaja zajedničke su poveznice svih ovih neumornih članica i članova koji svaki utorak bez obzira na umor i privatne obaveze dolaze u Društveni dom u Mihovljan na probe i uvježbavaju plesove, sviranje i pjevanje za neke nove nastupe. Osim što sudjeluju na smotrama izvornog i koreografiranog folklora u Međimurju gdje su uvijek u samom vrhu, brojne nastupe bilježe i u drugim krajevima Lijepe naše, u domovima umirovljenika i na raznim drugim manifestacijama i priredbama. (dv, foto: Zlatko Vrzan)

Humanitarna izvedba predstave privukla je brojnu publiku

MAČKOVEC

Prikupljeno 2810 kuna za oboljele od raka U Društvenom domu Mačkovec održana je protekle nedjelje predstava “Seks i grod” u izvedbi dramske sekcije KUD-a Mursko Središće. Predstava je izvedena na poziv Udruge mladih Mačkovec, a glumci su odigrali besplatno, te se sav prilog od ulaznica donirao za Županijsku ligu protiv raka Čakovec. Dobra zabava uz vrhunske glumce, rezultirala je pozitivni raspoloženjem i velikom pomoći za one ko-

jima je pomoć najpotrebnija. Predsjednica Udruge mladih iz Mačkovca Lea Kovačić vodila je cijelu akciju, a u publici su bili prisutni brojni članovi Županijske lige protiv raka. Na kraju predstave, Dragutin Balog, predsjednik VMO Mačkovec, predao je Husseinu Saghiru, predsjedniku Županijske lige protiv raka Čakovec 2810 kuna prikupljenih dobrovoljnim prilozima na ulazu u dvoranu. (as, zv)

Središnje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRM KAVE Sandre Horvat iz Pribislavca rodio prvim plodovima kave

22. studenoga 2019.

Međimurska zemlja rodila kolumbijsku kavu Grm kave, visine nešto manje od metra, prepun je tamnozelenih listova između kojih se svojom tamno-crvenom bojom ističe 8 bobica Granadilo, papaja, mango, marakuja, avokado, liči i kava, egzotične su biljke koje rastu u teglama Sandre Horvat iz Pribislavca kao da su naše, autohtone međimurske kulture. Istina, naša vrtlarka ili voćarka, čovjek ni ne zna kako bi je nazvao prava je agronomka široj javnosti poznata i kao proizvođačica povrća, a jedno vrijeme i predsjednica Udruge povrćara Međimurja. Da je zaljubljenica u bilje, a ništa manje ne može se reći ni za supruga Damira, vidi se već na samom ulasku u dvorište obiteljske kuće. Prvo što pada u oči je veliko drvo ginka, a potom i krošnja kakija koja je trenutno prepuna narančastih plodova. U plastenicima kroz zimu čuva limun, mandarinu i naranču, citruse prepunih plodova koji za Međimurje i više nisu previše interesantni budući da ih praktički ima svaki ljubitelj biljaka. No, ono što nas je posebno privuklo u njenu kuću je kava koja stasa već treću godinu i ove je sezone po prvi puta cvjetala i

rodila plodovima. Doduše, grm ima svega 8 tamnocrvenih plodova i nalik na višnje. - I sama sam se iznenadila kad sam vidjela cvjetove, a potom i plodove, pojasnila nam je naša Sandra Horvat. Nisam mogla vjerovati da će do toga doći i da će biljka preživjeti, a kamoli dati plodove. Naime, male biljčice kave kupila je u jednom trgovačkom centru i nisu bile baš u punoj i pravoj kondiciji. Onako, više iz znatiželje ih je uzela, nisu bile skupe i mislila je da će propasti. Tim više što je biljku nekoliko puta “presađivao” i njihov pas Đeki. - Kava se nije dala i očito nju je sve to učvrstilo. Kroz sve to vrijeme nisam ju gnojila ni nešto posebno njegovala. Dobila je jedino 2 “pogačice” kave zaostale u aparatu za kuhanje crnog napitka. Grm kave, visine nešto manje od metra, prepun je tamnozelenih listova između kojih se svojom tamno-crvenom bojom ističe 8 bobica. Svaka od njih sadrži dva bijela zrnca.

Sada čeka da plodovi sazriju, otpadnu i namjerava ih sačuvati i posaditi. - Za jednu šalicu crne kave potrebno je 40 zrna, a što ću ja sa ovih 16. Trebat će nam valjda godine da dobijemo zrnca koja će biti dovoljna za dvije šalice kave, odnosno za supruga i mene. Onda ćemo možda zaključiti kako nam upravo ta sorta ne odgovara te ćemo sve baciti, sa smijehom dodaje povrtlarka Sandra. Prava crna kava koju kupujemo obično je mješavina više sorti, pržena na određenim temperaturama i supružnici bi sigurno zaključili da im se trud ne isplati. No, zato se isplati uzgoj za vlastiti gušt i uživanje u pogledu na plodove kave.

Zima je vrijeme za skupljanje sjemenki

Nema te koštice koju naša agronomka nije stavila u zemlju bez obzira o kojoj se voćki radi, našoj autohtonoj, mediteranskoj ili tropskoj. - Zima je pravo vrijeme za skupljanje koštica jer su nam trgovački centri pre-

Tamno-crvene bobice kave svojom pojavom iznenadile su Sandru Horvat puni egzotičnog voća. Avokado, mango, granadilo pa čak i morganj ili nar, sve se može posaditi samo treba znati kako. Iako zbog promjene klime većina biljaka preživi zimu, problem su nam postala ljeta, iznenadila nas je izjavom. Naime, Međimurje nema više tipičnu kontinentalnu klimu s jasno izra-

LJUTI VIKEND na Mesapu u Nedelišću na 2. natjecanju u jedenju čili papričica

ženim godišnjim dobima, već se ona izmjenjuje čas s mediteranskom i tropskom. Tropsko bilje traži toplinu i vlagu, a ne ljetnu pripeku koja prži listove kave, manga ili marakuje. - Stoga to bilje držim u kući jer se bojim da ga sunce ne “ubije”. Ne usudim se ni kavu, tipičnu tropsku kulturu odnijeti van na

terasu. Ako nešto takvo imam vani uvijek je tegla ispod nekog drveta, odnosno u sjeni. Promjena klime uvjetovala je i činjenicom da vani u zemlji, na otvorenom bez problema rastu smokve, lavande, ružmarin, a slijedi i pokušaj s morganjem ili narom.(Vlasta Vugrinec, foto: Zlatko Vrzan)

Danijel i Tina Držanić: Kandidate čeka sedam najljućih papričica na svijetu Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan Ljutomania i Mesap Nedelišće, u suradnji s OPGom Kristoš, 23. studenog organiziraju 2. natjecanje u jedenju čili papričica. Ljuto manijaci i svi oni kojima jedenje ljutog nije strano, odmjerit će snage u jedenju 7 vrsta najljućih papričica na svijetu.

Povodom najave “ljute” manifestacije koja će se održati ovog vikenda, u subotu i nedjelju, razgovarali smo s Tinom i Danielom Držanićem, supružnicima koji su osmislili koncept natjecanja koje se prošle godine po prvi puta organizirao u Maloj Subotici. - Daniel je dugo u svijetu čilija, on je prvi počeo s jedenjem ljutog u obitelji, pratili

U nedjelju natjecanje u jedenju Carolina burgera

U subotu će tako snage u jedenju chili papričica odmjeriti prijavljenih 13 kandidata, a natjecanje se nastavlja i u nedjelju, 24. studenog od 16 do 17 sati, gdje će se jesti Carolina burger. Recept za Carolina burger: * pecivo * Carolina Reaper ajvar * sočna pljeskavica

* svježe povrće * Carolina Reaper na grillu Organizatorica Saša Preložnjak ispred Kristoša koji donira svoje papričice za dvodnevno natjecanje, dodaju kako je cilj pojesti burger u 15 minuta. U slučaju da svih petero kandidata pojede burger prije isteka roka, svi će biti nagrađeni. Važno je sudjelovati i jesti ljuto. (dv)

smo ljude koji se bave s uzgojem i proizvodima. Nismo mi prvi u Hrvatskoj to pokrenuli, ali bila nam je mrak ideja. Odlučili smo da ćemo zapaliti Međimurje, rekla je Tina te podsjetila kakva je odlična atmosfera vlada na prvom natjecanju u kojem je Timotej Katić pojeo dvije najljuće papričice na svijetu.

Od 13 kandidata i dvije hrabre djevojke

Danijel i Tina Držanić supružnici koji su osmislili natjecanje u jedenju čili papričica

Za drugo natjecanje prijavilo se 13 kandidata, a velika je novost što će na Mesapu najljuće papričice jesti i dvije kandidatkinje. Na prvom natjecanju prijavili su se samo i isključivo dečki, a ove dvije “ljute” dame napravit će pozitivan iskorak. Tina i Danijel kažu kako jedenje ljutog nema veze sa spolom. Dapače, na štandu se većinom skupljaju žene koje su i sklonije isprobavanju nečeg novog. - Žene je možda više strah Caroline Reaper koja slovi kao najljuća papričica

na svijetu. Zapravo nije ni poanta doći do toga, nego se dobro zabaviti i sudjelovati, kažu Tina i Danijel i dodaju kako natjecatelje na tanjuru čeka sedam papričica. Kreće se od Jalapeno, do najljuće Caroline Reaper koja doseže više od milijun Scovilla što je oznaka ljutine. Tolerancija prema ljutom razvija se ovisno o tome koliko osoba jede ljutog. Ljuto je ujedno i zdravo. Potiče cirkulaciju, čisti krvožilni sustav od masnoća

smanjuje kolesterol, ubrzava metabolizam, a Tina dodaje kako je dokazano da ubija kancerogene stanice. Azijati, Meksikanci imaju manji stupanj oboljelih od karcinoma te srčanih bolesti, a upravo oni u svojoj prehrani dosta koriste ljuto. Međimurci su prvi u Hrvatskoj po jedenju ljutog, nakon toga ih slijede Istrijani. Slavonci, koji su poznati po mesnim delicijama, zanimljivo više koriste slavonsku ili mađarsku papriku, a ne čili.

Što se događa kad osoba pojede sedam ljutih papričica? - Većina kandidata koji se prijave na ovakvo natjecanje znaju što ih čeka. Važno je da je osoba punoljetna, te da odgovara sama za sebe. Najgore što se može dogoditi je povraćanje, ali mislim da svaki pojedinac mora sam procijeniti koliko može, to se događa jedino ako se ide van svojih mogućnosti, zaključuje Tina.

22. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 15

RAZGOVOR S GORANOM LOVRECOM povodom Dana općine Gornji Mihaljevec

Sljedeće godine izgradnja dva kapitalna objekta 2020. godina označit će svojevrstan preokret u općini. U planu je izgradnja sportske dvorane i dogradnja škole, izgradnja Sportskog doma u Dragoslavec Bregu, a u Bogdanovcu bi trebali početi radovi na pilot projektu izgradnje kanalizacije Piše: Sanja Heric

Blagdan Svete Katarine obilježava se 25. studenog, a taj datum prema pučkoj predaji označava kraj jeseni i početak zime te pripremu za božićne blagdane. Sveta Kata, kako se u narodu često naziva, zaštitnica je Općine Gornji Mihaljevec pa se upravo tog dana slavi Dan općine. Upravo nam je ovo bila odlična prigoda da razgovaramo s načelnikom Goranom Lovrecom o aktualnostima i planovima za sljedeću godinu. • Najveći projekt u općini o kojem se već nekoliko godina govori je izgradnja sportske dvorane i dogradnja škole? U kojoj je fazi navedeni projekt? — Što se tiče sportske dvorane, u nju moramo uklopiti tri stvari. To su: spoj sa školom, dogradnja škole i izgradnja škole. Za dvoranu je 99 posto projektni zadatak zadani, kao što smo rekli na sastanku na Županiji, jedno bez drugoga ne ide. Svaki put su se u vezi toga igrale zakulisne igrice koje meni nisu odgovarale. Moramo to skupa odraditi, sviđalo se to nekome ili ne. Ne bih ulazio sada u tu sferu. Pred formiranjem smo projektnog zadatka. Kad se sve to skupa završi, ide se u

raspis natječaja. U proračunu za 2020. godinu planiramo zaduženje općine za izgradnju dvorane, odnosno za dio koji smo dogovorili na sastanku sa Županijom. Na pravom smo putu da se dvorana izgradi. Svaki gazda zna što mu je potrebno i što je najbolje za obitelj. Ako to preslikamo na općinu, svaka općina, svaka jedinica lokalne zajednice uz svoje udruge, školu i mještane zna koji koncept dvorane bi nam najviše odgovarao. Idemo u izgradnju dvorane koja će imati svoje prateće sadržaje i tribine te koja će zadovoljiti odvijanje tjelesno-zdravstvene kulture. Kakva će se točno dvorana graditi, ovisi o troškovniku. Gornji Mihaljevec definitivno zaslužuje sportsku dvoranu dostojnu današnjim potrebama. Ona se ne gradi svake tri godine, nego jedanput zauvijek. Konačna će se cijena znati tek nakon izvedbe projektne dokumentacije. Županija sufinancira 40 posto izgradnje dvorane, općina 60 posto, dok dogradnju škole u potpunosti financira Županija. • Što je još u posljednjih godinu dana od projekta realizirano u općini? — Riješeno je asfaltiranje ceste u Tupkovcu,

PROGRAM za Dan općine

Koncert klape Kampanel i predstava

U ponedjeljak, 25. studenoga u 16:30 održat će se svečana sjednica Općinskog vijeća povodom Dana općine. Prije toga, u nedjelju, 24. studenog, zakazan je koncert Klape Kampanel u 19:00 koji će se održati u Društvenom domu u Gornjem Mihaljevcu.

Udruga umirovljenika iz Gornjeg Mihaljevca organizira u subotu, 23. studenog, nordijsko hodanja po stazama općine. U petak, 22. studenog, u Gornji Mihaljevec dolazi kazalište Gavran iz Zagreba koje će izvesti predstavu Sve o ženama. (sh)

najveći projekt u povijesti općine do danas. Koliko god to financijski ne izgledalo puno, s proračunom visine cca 60% vrijednosti projekta, odradili smo taj projekt do kraja. Još uvijek čekamo sufinanciranje tog projekta u drugoj polovici. Započeli smo radove na našem drugom najvećem projektu u općini, a to je proširenje kapaciteta vrtića čiji radovi su u tijeku. Planirani završetak je do nove godine. Paralelno s tim odvijaju se aktivnosti vezane uz osnivanje općinskog vrtića. Uz tu dogradnju vrtića, radi se na energetskoj obnovi Doma kulture. Dokumentacija je riješena, za sufinanciranje energetske obnove Doma kulture dobili smo 640.000 kuna. Cijela investicija će koštati oko 2 milijuna 400 tisuća kuna, a ostatak će se pokriti iz općinskog proračuna. Međimurski doli i bregi LAG je odobrio sufinanciranje projekta izgradnje Sportskog doma u Dragoslavec Bregu. Pred nama je javna nabava i ide se u izgradnju doma. Druge ćemo godine definitivno biti raskopani. Muku mučimo s nerazvrstanim cestama. Koliko nam to novčane prilike dopuštaju i koliko imamo sreće na natječajima, toliko obnavljamo, mo-

Načelnik Općine Gornji Mihaljevec Goran Lovrec

derniziramo i šljunčamo ceste. Zadnji dio koji ide u asfaltiranje jest dio Vukanovca, 220 metara i dio Vugrišinca, 170 metara. Predstoji nam dobivanje građevinske dozvole za izgradnju ceste prema groblju s pripadajućem parkiralištem te s produžetkom pješačko-biciklističke staze od centra Gornjeg Mihaljevca do pila prema Dragoslavec Bregu. Tu je još i javna rasvjeta, mogu reći da je u 70 posto općine postavljena rasvjeta. U sljedećim godinama napravit će ostatak. Tamo gdje za sad nema uvjeta, moramo pričekati rekonstrukciju mreže i tada ćemo postaviti rasvjetu. U proračunu još imamo sredstva za postavlja-

nje autobusnih nadstrešnica po naseljima, ali čekamo još priljev novaca za vrtić. Ako nam to sjedne na račun, onda ćemo do kraja godine napraviti još nadstrešnice. Ako nećemo dobiti novac, onda ćemo nadstrešnice morati ostaviti za iduću godinu. • U kojoj je fazi izgradnja kanalizacije u općini? — U suradnji s Međimurskim vodama pred dobivanjem smo građevinske dozvole za alternativni dio izgradnje kanalizacije za Bogdanovec, a o datuma završetka još ne bih htio govoriti. Za ostatak općine isto još ne mogu ništa govoriti. • Ima li kakvih promjena po pitanju turizma u Gornjem Mihaljevcu?

— Pripremamo se za osnivanje Turističke zajednice. Osmislili smo smjernice i mjesta koja bi se mogla turistički prikazati. Primjerice kada govorimo o cikloturizmu, nije dovoljno samo dati cestu po kojoj bi se biciklisti vozili, treba uz to dodati i prateći dio, pod kojima prvenstveno mislim na znamenitosti. Kad gledamo našu općinu, možemo uočiti da imamo dosta takvih mjesta koje nisu medijski eksponirane, niti se za njih zna. U tijeku su pripremne radnje za Turističku zajednicu, oformljena bi trebala biti 2020. godine. Za početak bi u njoj radila jedna osoba na pola radnog vremena. Volje ima, prirodnih ljepota ima samo ih treba osmišljeno prezentirati.

svim žiteljima Općine Gornji Mihaljevec

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BESPOVRATNA SREDSTVA za skele Mursko Središće - Fusek i Križovec

Učenici Umjetničke škole Miroslav Magdalenić u novom prostoru u CZK-a Rudar

CZK RUDAR MURSKO SREDIŠĆE

I Umjetnička škola došla pod njegov krov Umjetnička škola Miroslav Magdalenić do sada je svoju nastavu održavala u Osnovnoj školi Mursko Središće gdje su uvjeti bili iznimno dobri, međutim zbog uvođenja sustava Škole za život, škola je morala održavanje nastave i upotrebu učionica prilagoditi tehničkim i prostornim zahtjevima reforme. Obzirom što je program Umjetničke škole iznimno kvalitetan i nastavu pohađa veliki broj učenika, Grad Mursko Središće prihvatio je suradnju s Umjetničkom školom, te su im ustupljene prostorije u prizemlju Centra za kulturu Rudar. Umjetnička škola ovih dana započela je sa radom u novim prostorijama u kojima ih je i posjetio gradonačelnik Dražen Srpak. (BMO)

22. studenoga 2019.

Za sigurnije skele 40.000 kuna iz ministarstva Krajem rujna ove godine Grad je aplicirao projekt opremanje skela Mursko Središće – Fusek i Križovec kako bi ispunile uvjeta za sigurnu plovidbu, a da se i dalje mogu kontinuirano prevoziti putnici Skela Mursko Središće – Fusek je sve zanimljivija turistička točka koju godišnje koristi preko 2000 turista i posjetitelja, organizirane grupe učenika, ali i lokalno stanovništvo. Nekada se skela koristila za prijevoz ljudi i vozila, a u današnje vrijeme koristi se za prijevoz putnika u turističke svrhe. Grad Mursko Središće svake godine u skladu s proračunskim sredstvima ulaže u obnovu i održavanje skele Mursko Središće – Fusek i skele Križovec. Krajem rujna ove godine Grad je prema Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture aplicirao projekt opremanje skela Mursko Središće – Fusek i Križovec kako bi ispunile uvjeta za sigurnu plovidbu, a da se i dalje mogu

Skela je omiljeno mjesto obilaska raznih grupa, a godišnje ju posjeti 2000 posjetitelja

kontinuirano prevoziti putnici. Ministarstvo mora, prometa i infrastruktu-

U MURSKOM SREDIŠĆU obilježen Dan sjećanja na žrtvu Vukovara

re je temeljem prijavljenje aplikacije dodijelilo bespovratna financijska sredstava u iznosu od 40

tisuća kuna za uređenje skele u Murskom Središću i Križovcu. Ugovor o sufinanciranju s ministar-

stvom potpisao je gradonačelnik Dražen Srpak gradonačelnik 15. studenog ove godine. (BMO)

Velika kolona građana odala počast gradu heroju Posebna počast odana je kod spomenika poginulim braniteljima s područja grada Mursko Središće – Piramide Grad Mursko Središće je u ponedjeljak, 18. studenog obilježio sjećanje na žrtvu Vukovara 1991. i prisjetio se hrvatskog grada-ponosa koji je bio i ostao simbol pobjede te vječni podsjetnik na sve one koji su dali svoj život za Domovinu. U spomen na sve žrtve Domovinskog rata, poginule i nestale branitelje u crkvi Marije Kraljice i sv. Ladislava održana je sveta misa koju je predvodio vlč. Marijan Horvat te su istoj prisustvovali gradonačelnik Dražen Srpak, zamjenik gradonačelnika Miljenko Cmrečak, predsjednik Gradskog vijeća Zvonko Vrtarić, potpredsjednik Gradskog vijeća Kristijan Antolović, članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – Ogranak Mursko Središće,

članovi udruge hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata – Mursko Središće, predsjednici Mjesnih odbora, gradski vijećnici, učenici Osnovne škole Mursko Središće i brojni građani. Nakon svete mise formirana je velika kolona koja je prošla Trgom braće Radića u kojoj su građani zapalili svijeće, a posebna počast odana je kod spomenika poginulim braniteljima s područja grada Mursko Središće – Piramide. Članovi udruge Dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – Ogranak Mursko Središće na šetnici uz rijeku Muru svijećama su postavili natpis VUKOVAR te i na taj način odali počast poginulim braniteljima. (BMO)

I u Općini Vratišinec svijeće za Vukovar

Savjet mladih Općine Vratišinec već nekoliko godina pridružio se brojnim mjestima u Hrvatskoj paljenjem svijeća u čast grada Vukovara. Mještani su se u nedjelju okupili u Gornjem Kraljevcu i Vratišincu i tako odali počast žrtvama stradalih Grada heroja. (A. Sklepić)

Odavanje počasti gradu heroju u Vratišincu

U Murskom Središću služi u znak sjećanja služi se misa i formira kolona, pale svijeće i odaje počast kod Piramide

I djeca zapalila svijeće Dan sjećanja na žrtvu Vukovara obilježili su i polaznici Dječjeg vrtića “Maslačak” zajedno sa svojim odgojiteljicama i ravnateljicom Ivanom Maltarić. Kod spomenika braniteljima zapalili su svijeće poginulim i nestalim braniteljima. Djeca iz skupine “Vrapčići” proveli su niz aktivnosti pod nazivom “I u mom gradu svijetli Vukovar”. (BMO)

Vrapčići iz vrtića Maslačak zapalili svijeće poginulim braniteljima

22. studenoga 2019.

VIJEĆNICI U SELNICI lomili koplja zbog pjesme

Rafalna paljba između načelnika Vičevića i vijećnice Kočila

- Pjesma je postigla izvanredan uspjeh. U njoj su obuhvaćena sva sela, općina je dobila same pohvale sa svih strana, istaknuo je Vičević i dodao da će obitelji Kočila postati otvoreno pismo da se razjasne nedoumice koje postoje između njih U burnom tonu započela je i završila je sjednica Općinskog vijeća u Selnici. Kamen spoticanja na početku su bili teniski tereni, a na kraju svečana pjesma Općine Selnica. I u jednom i u drugom slučaju svjedočili smo žestokoj svađi između načelnika Ervina Vičevića i vijećnice Mihaele Kočila. Prepirka je započela na aktualnom satu, nakon što je vijećnica Kočila postavila pitanje zašto se je stalo s projektom teniskih terena u Selnici. Načelnik Vičević odgovorio je da se s projektom nije stalo, nego da trenutno postoje prioritetnije stvari za financiranje, kao što je asfaltiranje cesta.

Mihaela Kočila: “Ima se za organiziranje svakojakvih manifestacija, a za djecu ne”

- S obzirom na to da imamo nerazvrstane ceste u koje moramo uložiti 300 tisuća kuna i klizište u Vinogradskoj ulici, mislim da je to ipak prioritet nad teniskim terenima. Radovi su se pokrenuli kako ne bi propala građevinska dozvola. Radovi će se nastaviti prema našim mogućnostima, u proračunu za 2020. godinu stavili smo 200 tisuća kuna i radovi bi morali početi nakon nove godine, odgovorio joj je načelnik Vičević, no vijećnicu njegov odgovor nije zadovoljio.

- Mislim da bi to trebao isto biti prioritet jer se teniski tereni vuku već “ohoho” godina. Bilo bi bolje da se projekti završavaju, a ne da se svako malo srlja s nekim novim projektima, dodala je vijećnica Kočila spomenuvši pri tome da se u Selnici “mogu organizirati svakojakve manifestacije” aludirajući pri tome na događaje vezane uz branitelje, a da s druge strane projekti, poput teniskih terena, stoje. - Moje je razmišljanje da moramo krenuti naprijed, a ne ići nazad. Poštujem branitelje, i svaka im čast, ali mislim da nije na Općini Selnica da se bavi takvim manifestacijama, a djeca da, recimo, nemaju gdje igrati tenis. Na mladima svijet ostaje, kazala je vijećnica Kočila. Predsjednik Općinskog vijeća Branko Perčić i načelnik Ervin Vičević kazali su da nije vrijeme da se o tome govori pošto je u ponedjeljak, na dan održavanja sjednice, Dan sjećanja na žrtve Vukovara.

Ervin Vičević: “Tvoja mama slala mi je poruke kako sam jadan i bijedan”

Prepirka između načelnika i vijećnice nastavila se kod točke odluke o svečanoj pjesmi Općine Selnica. Upitala je načelnika zašto se predlaže pjesma “Selnica” autora Igna-

SVETI MARTIN NA MURI

koriste organska gnojiva. Zaposlenici iranskog Ministarstva poljoprivrede posjetili su, osim toga, OPG Tomašić u Belici, OPG Šafarić u Gornjem Koncovčaku i Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopić u Železnoj Gori. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

Marijan Kolman: Svi su prije nas dobili rasvjetu! Na posljednjem vijeću Općine Gornji Mihaljevec na aktualnom satu prisustvovao je mještanin Marijan Kolman iz Vugrišinca. Upitao je Općinsko vijeće koliko općina dobiva novaca od INA-e od bušotine u Vugrišincu. Načelnik Goran Lovrec odgovorio je da ne zna taj podatak na pamet. Nadalje, upozorio je da bi u Tupkovcu i Vugrišincu kod obitelji Panić i Bogdan pa do autobusne stanice trebalo postaviti javnu rasvjetu. - Svi su dobili rasvjetu, a mi ništa. Mi smo zadnji na re-

Načelnik Ervin Vičević kazao je vijećnici Kočila da nije u redu omalovažavati tuđi rad

Vijećnica Mihaela Kočila nije zadovoljna odabirom nove svečane pjesme Općine Selnica

ca Šardija, a ne pjesma koju već imaju. - Pjesma je postigla izvanredan uspjeh, unutra su sve naše udruge, na snimanje su se ljudi masovno odazvali i prihvatili tu pjesmu pod normalno. U njoj su obuhvaćena sva sela, općina je dobila same pohvale sa svih strana, istaknuo je Vičević i dodao da će obitelji Kočila postati otvoreno pismo da se razjasne nedoumice. - Prijetnje prema meni, da vi nećete nastupati, da u Selnici nema pjesnika. Omalovažavati tuđi rad isključivo iz razloga jer vi niste sudjelovali u projektu je činjenica. Odbili ste sudjelovati u tom projektu. Šutio sam sve ovo vrijeme, i na one poruke koje

mi je tvoja mama slala kako sam jadan i bijedan, sutra ide otvoreno pismo vama i onda mi recite da sam rekao nešto što nije istina, kazao je u ljutitom tonu Vičević. - Pričam s ljudima i ima ljudi i u ovoj prostoriji koji više vole onu staru selničku pjesmu, ali vam to ne budu rekli. Pitaju me zašto se nismo izborili za staru pjesmu. I nova je pjesma lijepa, nitko od nas u mojoj obitelji nije rekao da nije lijepa, ali zašto se forsira neka svečana pjesma, upitala je Kočila. Unatoč negodovanju vijećnice Kočila, prijedlog odluke o svečanoj pjesmi na kraju rasprave ipak je bio prihvaćen s osam glasova za i četiri glasa protiv. (sh)

U subotu, 23. studenog, u Gornjem Mihaljevcu održava se Nordijsko hodanje za velike i male stazama općine. Okupljanje započinje u 10:00

sihološka istraživanja pokazala su da uranjeno postavljanje božićnih dekoracija čini ljude sretnijima. Pobuđuju osjećaj osjećaju uzbuđenosti, podsjećaju nas na djetinjstvo, sreću, okrilje sigurnost, toplinu i život bez problema, računa, kredita i svega onoga što danas mori običnog čovjeka. Ne vidim razlog zašto bi onda preuranjeno božićno ukrašava-

ispred Doma kulture, a završava zajedničkim druženjem. U slučaju lošeg vremena održat će se samo druženje. Kotizacija iznosi 20 kuna. (sh)

U organizacije Udruge sportske rekreacije Sport za sve Dragoslavec Breg organizira se turnir u beli u Streljačkom klubu Gornji Mihaljevec. Turnir se odr-

žava u nedjelju, 24. studenog, s početkom u 20:00. Potencijalni natjecatelji neka se jave organizatoru turnira dva dana prije održavanja turnira. (sh)

SELNICA

Božićnice za umirovljenike

Općinsko vijeće Selnica jednoglasno je donijelo odluku o isplati prigodne naknade umirovljenicima koji primaju mirovinu u iznosu do 2000 kuna povodom božićnih blagdana. Umirovljenicima koji primaju mirovinu manju od 1000 kuna isplatit će se 200 kuna, a oni koji

primaju do 2000 kuna mirovine naknada od 150 kuna. Umirovljenici su dužni prije isplate u općinski ured dostaviti zadnji odrezak od mirovine, broj tekućeg računa te osobnu iskaznicu. Prigodna naknada isplatit će se tijekom prosinca na tekući račun umirovljenika. (sh)

SVETI JURAJ NA BREGU

1,35 milijuna za vrtić i jaslice Načelniku Anđelku Nagrajsaloviću proteklog je tjedna u prostoru Muzeja Međimurja Čakovec uručeni ugovor za sufinanciranje rekonstrukcije

dječjeg vrtića i jaslica u iznosu od 1,35 milijuna kuna. Ugovor mu je uručio ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić. (sh)

ŽELEZNA GORA

U tijeku postavljanje rasvjete

Voćar Mladen Dobranić s gostima iz Irana

U tijeku je projekt rekonstrukcije električne mreže u suradnji s Elektrom Čakovec u naselju Železna Gora. Javna rasvjeta trebala bi se postaviti od centra Železne Gore pa do skretanja za

Gornji Mihaljevec. Nakon postavljanja rasvjete na toj dionici trebala bi započeti druga faza postavljanja rasvjete od restorana Terbotz pa do kraja naselja Železna Gora u smjeru Gornjeg Mihaljevca. (sh)

Piše: Sanja Heric

Jeste li upalili lampice?

ožićni duh polako se ušuljao u ulice našega grada, ali je li ušao i u naša srca? Trgovine su već od desetog mjeseca pune božićnih ukrasa, postavljaju se svjetleći ukrasi po ulicama, održavaju koncerti i sajmovi, a nije još ni početak prosinca. Nekima se sve to čini prerano, no s druge strane jedni su jedva dočekali ovo predbožićno raspoloženje.

du, prije ćemo umrijeti nego se dočekati rasvjete, zavapio je Kolman. (sh)

Turnir u beli 24. studenog

BREŽNA PRIČAONICA

Mještanin Marijan Kolman pitao je kad će rasvjeta u naseljima Tupkovec i Vugrišinec

Nordijsko hodanje za velike i male

Iranci posjetili voćnjak obitelji Dobranić Svetomartinski voćar Mladen Dobranić ugostio je u svom voćnjaku agronome iz Irana, poslovne partnere tvrtke NS Borna i Instituta za tlo i vodu. Mladen Dobranić objasnio im je kako u Međimurju funkcioniraju OPG-ovi te na koji način

Gornje Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

nje bilo neko zlo? Ako čovjeka to veseli, ne vidim u tome problem. Ljudi ne čine ništa nažao drugima, ako su već ukrasili svoju kući ili pak su u svoje dvorište postavili žaruljice. ko to voli, neka kiti do mile volje, a svi ostali to ne moraju činiti u svojoj kući, niti ih itko tjera da to učine. Čemu bespotrebne rasprave oko toga?

vo spada i u rang onoga, tko sluša kakvu glazbu te kakav si čovjek ako slušaš narodnjake, pop, rock ili metal? Nikad mi nisu bili jasni oni koji dolaze na YouTube kanal osoba čije pjesme ne vole, i onda provode sate preslušavajući njihove pjesme i komentirajući kako njihova glazba ne valja ama baš ništa. Svoje dragocjeno vrijeme, ustvari, troše na stvari koje uopće nisu po njihovom guštu? Pa to baš i nema nekog pretjeranog

smisla, ali valjda žele da se i njihov glas čuje. adije pričajte o novim idejama, prijedlozima kako učiniti ovo mjesto boljim svijetom. Učinite promjene, krenite prvo od sebe i budite dobar primjer svima drugima. Volontirajte, pomažite svojim bližnjima te starijim i nemoćnim osobama, budite produktivni, savjesni, učinite neko dobro djelo te se ne zamarajte se time tko je što rekao ili zašto je susjed već

počeo uređivati kuću u božićnom izdanju.

Donje Međimurje

Po 20.000 kuna za kupnju i uređenje nekretnina

nakon odobrenja potpore prijaviti prebivalište na adresi stambenog objekta za koji je odobren poticaj i mora zadržati prebivalište neprekidno sljedećih 10 godina bez promjene. Ukoliko se korisnik poticaja odluči za novogradnju, onda mora u roku od 2 godine nakon odobrenja potpore ishoditi akt o građenju i započeti građenje i nakon 6 godina završiti građevinu te zajedno s članovima uže obitelji prijaviti prebivalište na adresi stambenog objekta za koji je odobren poticaj. I ta kategorija korisnika mora zadržati prebivalište neprekidno sljedećih 10 godina bez promjene. (vv)

SVETA MARIJA

Natječaj za dodjelu 10 stipendija studentima Općina Sveta Marija ovih je dana raspisala natječaj za dodjelu stipendija redovnim studentima sa svog područja. Glavni kriterij prema kojem će se kandidati rangirati, odnosno odabrati je socijalni status. Shodno natječaju, dodijelit će se 10 stipendija (7 +3) za akademsku godinu 2019./20. i to za studij u mjestima udaljenima do 50 km u iznosu od

300 kn mjesečno, odnosno 500 kuna za studij u mjestima udaljenima više od 50 km. Rok u kojem se podnose prijave za natječaj je 29.11.2019. Temeljem konačne liste korisnika stipendije za tekuću akademsku godinu sa svakim se korisnikom sklapa Ugovor o stipendiranju za obrazovanje. (vv)

Od ponedjeljka svi su mališani ponovno u vrtiću Općina Kotoriba, a shodno tome i Međimurje ovih su se dana ponovno našli u žiži javnosti. Ovoga puta, povod je bio ispis djece iz tamošnjeg dječjeg vrtića s naglaskom na mališane romske nacionalnosti.

Ministarstvo “zaboravilo” na svoj dio troškova

Naime, kako je već poznato, 11 vrtićaraca ispisano je iz odgojno-obrazovne ustanove, jer za njihov boravak Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije podmirilo troškove sufinanciranja za mjesec rujan i listopad. Tamošnji načelnik, Ljubomir Gregec očito je željeznom rukom počeo uvoditi red u svoju općinu. Uz postavljanje kamera na najfrekventnijim mjestima u Kotoribi kako bi se očuvao javni red i mir i prevenirale krađe i razbojstva, oštro kažnjavanje neodgovornih mještana koji ilegalno

DONJA DUBRAVA

Prijedlog proračuna za 2020. dan na uvid javnosti Donja Dubrava ima već spremljen prijedlog proračuna za iduću godinu i to u iznosu od 10. 820.000 kuna. Prijedlog je dostavljen svim vijećnicima općinskog vijeća, a stavljen je i na internet stranice kako bi se zainteresirani mještani mogli javiti svojim prijedlozima i to do 30. 11. 2019. godine, telefonom ili mailom. Shodno obrazloženju načelnika Marijana Varge, proračun za 2020. godinu temelji se na realnim prihodima Općine, projekciji raspisivanja natječaja u ministarstvima utvrđenih potreba općinskih udruga i odbora te uvažavajući prijedloge za socijalne i razvojne potrebe. U novom proračunu, između ostaloga, istaknute su stavke održavanje komunalne infrastrukture za što je predviđeno 894.000 kuna, s

najvećim naglaskom na zbrinjavanje oborinskih voda, paralelno uz postavljanje kanalizacijskog sustava, zatim izgradnja infrastrukture u gospodarskoj zoni sjever i sjeveroistok u iznosu od 1.905.000 kn, nastavak obnove Doma kulture Zalan te za sportske objekte nogometnog i teniskog kluba, 807.000 kuna ide za izgradnju i uređenje pješačkobiciklističkih staza u ulici Koprivničkoj, Podravskoj i na Krbulji. U proračunu Općine i nadalje se uz razvojno usmjerenje vodi briga i o socijalnoj skrbi, za što se utvrđuje iznos od 260.000 kuna. Potpora općinskim udrugama ostaje u istom iznosu kao i prošle godine što predstavlja izdvajanje od 280.000 kuna. Za troškove Dječjeg vrtića izdvojit će se iznos od 550.000 kuna. (vv)

DONJI VIDOVEC

Svijeće za Vukovar i Dragutina Friščića

Općina Donji Vidovec i ove je godine u suradnji s Caritasom i tamošnjim udrugama organizirala paljenje svijeća u središtu mjesta, odnosno na Trgu oslobođenja. U nedjeljim poslijepodnevnim satima tako su se na Trgu oslobođenja okupili brojni mještani koji su palili svijeće te molitvom odali počast svim poginulim hrvatskim braniteljima i svim žrtva-

22. studenoga 2019.

DRŽAVA PODMIRILA DUG koji je zaprijetio da 11 djece bude na duže vrijeme ispisano iz vrtića u Kotoribi

GORIČAN

Po uzoru na velik dio međimurskih općina i Goričan je krenuo s mjerom poticanja uređenja nekretnina na svom području. Prema usvojenoj odluci tamošnjeg vijeća, u obzir dolaze kupljene ili naslijeđene kuće. Drugim riječima, na javni natječaj kojim se dodjeljuje po 20.000 kuna mogu se javiti mještani koji su došli do nekretnine tijekom tekuće godine i namjeravaju nju urediti za stanovanje. Tu se može raditi o uređivanju, dogradnji ili pak potpunom rušenju stare građevine i na njenim temeljima izgradnje nove. Korisnici poticaja i članovi njegove uže obitelji (supružnik i djeca) moraju u roku od 2 godine

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ma Vukovara koji su herojskom obranom omogućili utemeljenje suverene hrvatske države. Donji Vidovec može se pohvaliti i činjenicom kako je 5 njihovih mještana sudjelovalo u obrani Vukovara. Četvorica su se vratila u svoje rodno mjesto, a Dragutin Friščić iako zarobljenik, pogubljen je na Ovčari od ruke srpskog agresora. (vv)

Kotoripski načelnik Grgec smatra da je jedini problem bio u Ministarstvu koje je ozbiljno kasnilo s plaćanjem vrtića

odbacuju smeće kud se sjete i kud stignu, na red je došlo i razračunavanje s neplatišama. - Ispis djece iz vrtića nije nikakva novost niti pak kakvo iznenađenje, pojasnio je načelnik Grgec. Prilikom upisa, svi su bili upoznati i potpisali su svojevrsnu klauzulu u kojoj lijepo stoji da nakon dva nepodmirena računa slijedi automatski ispis mališana. Drugim riječima, opomene za ispis te dodatni rok za podmirenje dugova dobili su svi, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Jedina je razlika u tome što su roditelji odmah podmirili svoje račune, a država, odnosno Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije.

Prema sporazumu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja za djecu iz romske nacionalne manjine, njih 11 u Kotoribi, sufinancira trošak vrtića s 40%, a preostali dio od 60 posto, pada na teret općine

- Takva je bila odluka Upravnog vijeća vrtića jer smo imali dosta dužnika, kaže načelnik koji nam je dao obrazloženje budući da je ravnateljica vrtića, Maja Jambrešić na bolovanju. I nama trebaju novci za isplatu plaća tamošnjim djelatnicima i nismo željeli gomilati dugove, dodao je. Prema sporazumu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja za djecu iz romske nacionalne manjine, njih 11

Projekt „Radi-sebe izgradi“

Kotoripski vrtić koji je inače nedavno također uređen i obnovljen, od proteklog ponedjeljak opet je u punom broju

u Kotoribi, sufinancira trošak vrtića s 40%, a preostali dio od 60 posto, pada na teret općine.

Svima je u interesu da se pohađa vrtić

Naravno i jednima i drugima je u interesu da mališani polaze vrtić kako zbog jezika, usvajanja navika, kao i socijalizacije. - Mališani romske nacionalne manjine sasvim su se lijepo uklopili u vrtić i nemamo nikakvih problema s njima, poručile su njihove odgajateljice. Žao nam je što je moralo doći do ovakvog razvoja događaja, kazao je načelnik. U cijeli događaj, umiješao se naravno i Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske nacionalne manjine, ali ovog puta to je bilo svrsishodno, jer je država napokon platila svoj dio obveza. - S obzirom na cijelu situaciju, država bi trebala ne samo sufinancirati, već podmiriva-

ti cjelokupni trošak vrtića smatra zaključno Grgec. Ministarstvo znanosti i obrazovanja od 2009. sufinancira predškolski odgoj, pa je svim pripadnicima romske manjine osigurano sufinanciranje roditeljskog udjela u ekonomskoj cijeni vrtića. Veći dio iste, podmiruje pak lokalna samouprava. Država je nakon svega ovoga do čega nije trebalo doći da se poštuju rokovi plaćanja, ne samo podmirila dugovanja, već je platila svoje obveze do kraja ove kalendarske godine, tako da više ne bi trebalo biti problema oko sufinanciranja ove mjere koja je vrlo važna zbog integracije romskih mališana. Shodno tome, nakon samo par dana koliko su bili kod kuće, svi mališani od ovog ponedjeljka 18. studenog, ponovno polaze svoj vrtić. (Vlasta Vugrinec)

Radionice „Moja prava“ U prostorijama Društva osoba s tjelesnim invaliditetom održan je ciklus od 3 radionice „Moja prava“, u sklopu projekta „Radi-sebe izgradi“ financiranog iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“ u ukupnom iznosu od 1.499.999,77 kn. Cilj projekta je jačanje stručnih znanja nezaposlenih osoba s invaliditetom radi njihova lakšeg uključivanja na tržište rada kao i osnaživanje njihovih socijalnih, radno-okupacijskih, psihomotoričkih, psihofizičkih, kreativnih i transverzalnih vještina. Prva radionica je bila o pravima nezaposlenih osoba s invaliditetom, druga o pravima zaposlenih osoba s invaliditetom i posljednja o pravima osoba s invaliditetom iz sustava socijalne skrbi.

Radionice je provodila Miljenka Radović, mag. iur. Na radionicama je istaknuto što se smatra nezaposlenom osobom te kako ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje. Upoznati su s terminom e-radne knjižice te tijelima koje vode istu. Prisutni su upoznati s mogućnostima, visini, vremenu trajanja i pravu na isplatu novčane naknade za nezaposlenu osobu. Nezaposlene osobe se mogu uključiti u mjere obrazovanja odraslih i prava vezano uz korištenje te mjere. Nezaposlene osobe, kao i nezaposlene osobe s invaliditetom imaju pravo na potporu za samozapošljavanje. Upoznati su s potporama za zapošljavanje i za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva, tzv. pripravništvo, mjerom stručnog osposobljavanja za

rad bez zasnivanja radnog odnosa i mjerom javnog rada. Na radionicama su prezentirane odredbe Zakona o radu vezano uz prava osoba s invaliditetom. Upoznati su i s Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Osobe s invaliditetom imaju pravo prednosti pod jednakim uvjetima kod zapošljavanja ako napomenu u prijavi za zapošljavanje da su OSI, ako su upisani u očevidnik, ako prilože dokaz o ispunjavanju traženih uvjeta. OSI imaju pravo na tjedan dana više godišnjeg odmora i povećava im se trajanje otkaznog roka. Prisutni su upoznati s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, o naknadama za tjelesna oštećenja, i

privremenoj invalidskoj, invalidskoj, starosnoj i obiteljskoj mirovini. Osobe s tjelesnim invaliditetom imaju pravo na staž s povećanim trajanjem ovisno o njihovoj dijagnozi. Prisutni su upoznati s osnovnim terminima i korisnicima sustava socijalne skrbi kao i s pravom na naknadu do zaposlenja, pravom na psihosocijalnu podršku te pravom na privremeni smještaj. Glavna rasprava i žarište interesa prisutnih bila je osobna invalidnina, na koju imaju pravo osobe s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju. Prisutni su pitanjima i komentarima aktivno sudjelovali u radionicama.

22. studenoga 2019.

Donje Međimurje 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAŠTO JE DONJOMEĐIMURSKI GRAD postao prava meka za doseljavanje mladih

IZBORI ZA VMO Grada Preloga u sjeni slabog odaziva kako birača tako i (ne) stranačkih listi

Obitelj Trstenjak: Iz Novakovca u Nadmoćna pobjeda Prelog jer im je sve nadohvat ruke koalicije HDZ-HSS Vrtić, škola, uključivanje u sportske i druge aktivnosti djece, ambulanta, ljekarna, kino, tržnica, i trgovine bili su glavni argumenti kojima se povodila obitelj Stevice i Lidije Trstenjak kod odabira vlastitog obiteljskog doma Kad se spomene Međimurje, razvoj gospodarstva, niska nezaposlenost, privlačenje investicija, prikupljanje komunalnog otpada, stanogradnja, briga o mladima, odmah je jasno da je riječ o Prelogu. Prelog se doista može pohvaliti da je sredina po mjeri svakog čovjeka, naročito mladog, koji ima obitelj i malu djecu. Vrtić, škola, ambulanta, ljekarna, kino, tržnica i trgovine bili su glavni argumenti kojima se povodila obitelj Stevice i Lidije Trstenjak iz Novakovca kod odabira budućeg mjesta stanovanja. Obitelj je nakon vjenčanja savila svoje obiteljsko gnijezdo u Stevičinom Novakovcu gdje su živjeli 8 godina. No, kako to obično biva, splet životnih okolnosti na neki ih je način primorao da pronađu bolje mjesto za život koje će odgovarati kako njima tako i njihovoj djeci od kojih je jedno dijete školarac, a drugo polaznik vrtića. - Iako suprug radi u Čakovcu, a ja u Donjem Vidovcu i svakodnevno oboje putujemo, nije bilo dvojbe oko mjesta preseljenja pa smo se lako dogovorili i kupili kuću u Prelogu, rekla nam je supruga Lidija. Istina, supruga Lidija je rodom iz Preloga gdje je živjela do vjenčanja, no to ipak nije bilo presudno. Obitelj je naime htjela preseliti gdje će joj sve biti na dohvat ruke bez pretjerane potrebe za automobilom. Jer trebalo je kombinirati školu i vrtić, posao na dva kraja Međimurja i kako kažu supružnici, Prelog je odmah isplivao kao najbolje rješenje. Niti će suprugu biti daleko do Čakovca, niti supruzi do Donjeg VIdovca.

Četveročlana obitelj Trstenjak svoje novo obiteljsko gnijezdo savila je u Prelogu Obitelj je kupila kuću u je škola, ambulanta, tržnica, sam poduže izbivala iz Prestarom dijelu Preloga, koji trgovine, ima i kino, bogati loga. Stoga ponovno gradim gravitira svim obiteljskim društveni život s aktivnim stara-nova prijateljstva i popotrebama, u ulici Matije udrugama. Blizu je i Drava znanstva, obnavljam konGupca koju polako sređuje za šetnju s djecom a ima i takte što tu nije teško jer se i prilagođava svojim potre- dosta igrališta te sadržaja ljudi vole družiti i zbližavati. bama. Dio je to grada u koji za mališane. Isto je i s djecom koja već I što je još važnije, jefti- imaju nove prijatelje i prema u posljednje vrijeme doživljava svoj novi procvat. Ta- niji je za život nego Čakovec. njenom mišljenju više izbora mošnje domicilno stanov- Iako su oba grada koji imaju za igru i brojne aktivnosti u ništvo je pomrlo, mladi su i sve potrebne institucije, od školi i vrtiću. otišli svojim putem i puno je banke, porezne, gruntovni- Naše najstarije dijete starih, praznih kuća. Stoga ce i katastra, zdravstvenog i već je u Novakovcu krenulo i nije čudno kako se tu pro- mirovinskog osiguranja, Ča- u školu i to područnu sa svedaje, odnosno kupuje najviše kovec je ipak puno veći, veća ga nekoliko učenika u razrekuća. Kupuju ih uglavnom je gužva i nema ono nešto, du. Ovdje pak je sada razred mlade obitelji željne svoje nešto što čovjeka osvaja. Ne- pun njegovih vršnjaka, veće vlastite nekretnine poput ma onaj mir, tišinu, prirodu, su mogućnosti za izbor aksvoju rijeku gdje čovjek uz tivnosti, dodatnih programa obitelji Trstenjak. Digli su kredit, a puno im šum vode i sam pogled na poput učenja stranih jezika znači i pomoć grada u sufi- nju može puniti baterije. Mo- i sporta. Nije da se u Novananciranju troškova kredita že se reći da je Prelog i grad i kovcu nisu trudili i nisu dali od 20.000 kuna plus još po naselje ali i selo u jednom, sa sve od sebe, ali ovo je sada 5000 za svako dijete. obiteljskim kućama, velikim sasvim druga priča. Čak je i - Prelog ima sve ono dvorištima, vrtovima…. u našoj ulici više djece i ima što je čovjeku potrebno, - I ljudi su tu drugačiji, se s kime igrati, ići do škole, dodala je naša sugovornica pristupačniji, govori mlada igrati nogomet...Uglavnom, i pojasnila: - Ima vrtić koji majka dalje i dodaje: - Iz- sve što je potrebno za jednu je prilagođen radnom vre- gubila sam inače kontakt mladu obitelj. (Vlasta Vugrimenu roditelja, blizu nam s gotovo svima, budući da nec; foto: Zlatko Vrzan)

Minulog vikenda na području Grada Preloga održani su izbori za članove vijeća tamošnjih mjesnih odbora. Shodno rezultatima, koalicija HDZ-HSS iz čijih su redova gradonačelnik Ljubomir Kolarek (HDZ) i njegov zamjenik Zdravko Kvakan (HSS), polučila je najbolje rezultate i pobijedila je u svim naseljima. Istina, negdje tijesno, a u Čukovcu i Oporovcu čak nije imala ni protukandidate. Uz pobjedničku koaliciju, na izbore su još izašle dvije stranke, SDP i HNS-liberalni demokrati i to samostalno. Obično se kaže kako su izbori na lokalnoj razini odraz stanja u političkom životu zemlje, odnosno odraz su jačine stranaka. Sudeći po ovim izborima, praktički su se natjecale samo tri stranke, a primjetan je i izostanak nezavisnih lista. Nezavisne liste su inače na lokalnoj razini često vrlo jak oponent “stranačkim mašinerijama”, ali očito u Prelogu i okolici interes za bavljenje politikom, odnosno utjecaj na kreiranje zadovoljavanja interesa građana nije velik. Očito je građanima zabavnije komentirati-kritizirati “za šankom” ili na društvenim mrežama, nego preuzeti odgovornost. Praksa je također pokazala kako je odaziv birača na tom nivou slab, pa se postavlja pitanje trebaju li

Tko ulazi u Vijeće mjesnih odbora Sastav članova mjesnih odbora po naseljima Grada Preloga, u naredne četiri godine bit će sljedeći: Prelog: 7 mjesta HDZ-HSS, 3 SDP, 1 HNS Draškovec: 3 HDZ-HSS, 2 SDP, 2 HNS Otok: 4 HDZ-HSS, 1 SDP

Projekt „Pomozi, Zaposli, Usreći“

Gerontodomaćice pomažu korisnicima Grad Prelog je krajem 2017. godine započeo s provođenjem projekta „Pomozi, Zaposli, Usreći“ kroz „Program zapošljavanja žena-Zaželi“. Vrijednost projekta je 2.016.222,80 kuna uz stopostotno financiranje od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava, odnosno iz Europskog

socijalnog fonda. Putem ovog projekta zaposleno je 10 žena koje rade na poslovima pomoći u kući te brizi, potpori i podršci krajnjih korisnika. Koje poslove obavljaju gerontodomaćice u ovo predblagdansko vrijeme istražili smo kod gospođe Marije Hajdinjak iz Preloga, jedne od 50-

tak krajnjih korisnika ovoga projekta. Gospođa Marija Hajdinjak i pružateljica usluge pomoći u kući, gospođa Božica Ružman, obavljale su posao predblagdanskog čišćenja i pospremanja. Uz šalicu toplog čaja koji nam je gospođa Marija Hajdinjak ponudila, popričali smo o usluzi pomoći u kući. Ispričala nam je kako je jako zadovoljna sa ovom uslu-

gom i gospođom Božicom Ružman, koja joj pomaže više puta tjedno. Prije ulaska u projekt, gospođa Božica Ružman je bila nezaposlena. Voli pomagati drugima pa joj je zaposlenje na ovome projektu donijelo višestruke koristi. Kod korisnice obavlja različite poslove održavanja čistoće stambenog objekta korisnika, pomoći u kupovini i dostavi namirnica, pomoći

nam uopće ovi izbori ili bi se mjesni odbori možda trebali formirati na neki drugi način. Da je tome doista tako, svjedoči primjerice sam Prelog gdje je od 3634 birača s pravom glasa na izbore izašlo svega 272 glasača ili 7.48%. Ispod 100 birača glasalo je i u Otoku (77), Čukovcu (36), Hemuševcu (85) te Oporovcu (87). - Rezultat na izborima ne bi bio ni približno ovakav, da ova koalicijska vlast u Gradu Prelogu, predvođena Hrvatskom demokratskom zajednicom i gradonačelnikom Ljubomirom Kolarekom ne živi za svoje građane i pokušava uvijek biti na usluzi svakom svojem građaninu. Birači su prepoznali, ne samo naziv stranke, već prije svega ljude koji se nalaze na tim listama. One ljude koje susreću na ulicama, kojima se mogu požaliti, ljude koji će pokušati ispraviti ono što je pogrešno i svojim radom doprinijeti razvoju i ugledu svakog dijela i naselja Grada Preloga, priopćili su između ostalog, nakon pobjede na izborima iz Koalicije HDZHSS. Koalicija HDZ-HSS vladat će tako svim mjesnim odborima, dok bi jedino u Draškovcu mogla biti i u oporbi, ako se primjerice udruže HNS i SDP. (vv)

u pripremi obroka, donošenju ogrijeva te podršci kroz razgovor i druženje. Gospođa Marija Hajdinjak živi sama i teško je pokretna pa joj ovakav vid pomoći jako mnogo znači. Zbog ovog humanog projekta i gerontodomaćice Božice Ružman, poboljšana joj je kvaliteta života te osigurana kvalitetna skrb i ugodnu starost.

Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Grada Preloga.

Čehovec: 5 HDZ-HSS, 2 SDP Čukovec: 5 HDZ-HSS Hemuševec: 4 HDZ-HSS, 1 SDP Oporovec: 5 HDZ-HSS Cirkovljan: 4 HDZ-HSS, 3 SDP Slijedi izbor predsjedn ika i njegovog zamjenika u svakom od VMO-a. (vv)

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POLJA HAJDINE OBITELJI Tkalčec iz Savske Vesi

Nekad seljačka, a danas super hrana

22. studenoga 2019.

Poljoprivrednici ju vole jer se izvrsno uklapa u održavanje plodoreda, a svojim nešto dubljim korijenjem rahli zemlju, dok se slama zaorava za tzv. zelenu gnojidbu, ali i poboljšanje strukture tla. Pored toga, još daje i zrnje koje tržište traži Heljda ili hajdinska kaša. Još jedna nepravedno zapostavljena biljka u našem kraju, a upravo je ovih dana u kojima se obilježavalo Martinje bila neizostavni prilog uz pečenu gusku. Heljda se trenutno pojačano traži i za domaće čurke, a sve je popularnije i brašno. Varivo od heljde, popečci, pogača, namazi, heljda kao sastojak salata, novootkrivena su jela ove nutritivno vrijedne žitarice i što je još važnije, žitarice koja ne sadrži gluten. U Europu je prenesena iz Azije u vrijeme križarskih ratova u 15. vijeku. U Hrvatskoj je udomaćena posebice u Međimurju i Hrvatskom Zagorju gdje je stoljećima bila jedna od osnovnih namirnica.

Uz krumpir, nekada je bila osnovna seljačka hrana budući da je vrlo jednostavna za uzgoj jer uspijeva na siromašnoj, jako pjeskovitoj zemlji s dosta vlage. Ima i jednu vrlo zanimljivu osobinu koju nema nijedna druga žitarica. Naime, na zeljastoj stabljici razvija se i do 2000 krupnih i mirisnih, bijelih, ružičastih i crvenih cvjetova, složenih u grozdaste cvatove, vrlo bogate nektarom, pa ih rado posjećuju pčele. Cvjetovi heljde razvijaju se neujednačeno tako da vrijeme cvjetanja traje i do trideset dana. Stoga mnogi poljoprivrednici koriste tu prirodnu simbiozu pčela i heljde dvojako: dovoze košnice pčela i poveća-

Neočišćenu heljdu treba očistiti od primjesa, prosušiti i potom odvojiti od ljuskica

SAVJETI za poljoprivrednike

vaju prinos heljde maksimalnom oplodnjom koja ponekad može biti i do 50 posto veća od one bez pomoći pčela. U nekim zemljama, heljdu stoga siju ponajprije zbog meda, jer je med vrlo kvalitetan i cijenjen. Međutim, kako u posljednje vrijeme jača svijest o zdravoj prehrani, heljda ponovno dobiva na velikoj važnosti budući da je vrlo zdrava i korisna namirnica. Zato je sve više međimurskih poljoprivrednika koji sade heljdu, ponajprije onih koji se bave ekološkom proizvodnjom. No, nisu to velike površine. Heljdu su "otkrili" i veći poljoprivrednici među kojima je obitelj Tkalčec iz Savske Vesi koja se bavi uzgojem povrća, ratarskih kultura, stočarstvom, i naravno uzgojem heljde. -Hajdinu sadimo već nekih 5 godina, rekao nam je Petar Tkalčec. To je vrlo interesantna i nezahtjevna biljka koja je zrela već za 60-tak dana. Može se sijati na proljeće ili pak postrno kak smo nju mi, odmah poslije ječma. Da ima zainteresiranih za nju, svjedoči i činjenica da zrnje nisu ni vozili s polja doma već je direktno s

-Hajdinu sadimo već nekih 5 godina, rekao nam je Petar Tkalčec. To je vrlo interesantna i nezahtjevna biljka koja je zrela već za 60-tak dana

kombajna išla na prikolicu međimurskog kupca. - Počeli smo i mi najprije iz znatiželje na tisuću klaftri, pa na 2, 3 i ove godine smo došli do 5 ha. Poljoprivrednici nju vole jer se izvrsno uklapa u održavanje plodoreda, svojim nešto dubljim korijenjem rahli zemlju dok se slama zaorava za tzv. zelenu gnojidbu, ali i poboljšanje strukture tla. Pored toga, još daje i zrnje koje tržište traži.

U Hrvatskoj nema na tržištu certificiranog sjemena heljde Prve kilograme domaćeg starinskog sjemena kupili su u susjednoj Varaždinskoj županiji da bi si iz godine u godinu, ostavljali svoje sjeme.

Kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis Hb) Pregledom polja tijekom vegetacijske sezone uzgoja kukuruza, poglavito u vrijeme žetve primijećene su velike štete na usjevima koje je uzrokovao kukuruzni moljac. Veće štete zamijećene su na kasnijim vegetacijskim grupama hibrida kukuruza zbog činjenice da su one ove godine bile dosta dugo zelene (do kraja mjeseca kolovoza i početka rujna) te se kukuruzni moljac intenzivnije hranio na njima. Većoj pojavi ovog štetnika pogoduju; monokultura kukuruza, nepotpuno uništavanje

kukuruzinca, ostavljanje štrljaka kukuruzinca tijekom zime, povećana vlaga, više temperature tijekom srpnja i kolovoza, veća prisutnost korova na parceli i gušći sklop. Ovog štetnika možemo prepoznati po tome da su stabljike kukuruza u usjevima gdje je prisutan stabljike su izbušene, katkad prelomljene ispod metlice ili bliže zemlji, klipovi su izbušeni i zrna su izgrizena. Na listovima nalazimo 4 pravilno razmaknute rupice, dok u stabljici i klipu

pronalazimo prljavosive do smeđe gusjenice koje mogu narasti do 2,5 cm. Proširen je na svim područjima Hrvatske gdje se uzgaja kukuruz. Uzrokuje sniženje prinosa od 2-25 %, a u povoljnim godinama i više (prosječno 7%). Leptir-ženka ima deblje tijelo većeg raspona krila, mužjak pak ima vitko tijelo s tamnijim sivosmeđim ili smeđim krilima. Štetnik prezimljava u obliku zakukuljene gusjenice u stabljikama kukuruzinca ostavljenog u polju ili unutar drugih biljaka kojima se hrane. Dobro podnosi niske

temperature. Krajem zime na tim mjestima se kukulje kad temperature prijeđu 15°C. Prvi leptiri mogu se ovisno o temperaturama pojaviti već početkom svibnja, no glavnina se javlja tek u lipnju. Leptiri lete u jutarnjim ili večernjim satima i privlači ih svjetlo. Mogu preletjeti i do 20 km. Nakon koopulacije ženka odlaže jaja na donju stranu lista u skupinama od 100-900. Gusjenice se iz jaja razviju za 3-14 dana ovisno o vremenskim uvjetima. Mlade gusjenice se hrane s mladim

Prema riječima mladog gazde, 30 godina se može sijati takvo sjeme. - I svake godine imamo sve veći i veći prinos, dodaje naš sugovornik. Ove smo sezone imali i tonu kaše po hektaru. Imali bi možda i više površina pod heljdom no fali nam “pogon” za preradu, odnosno za čišćenje zrnja kao i sušara. Ovo malo kaj imamo sušimo vani na suncu i potom prodajemo takvu neočišćenu. Dakle, jedina uočljiva prepreka za veće površine pod heljdom je njena ovojnica koju je kod nas nemoguće strojno očistiti. Nekada se to radilo u čakovečkoj kašari no danas ju na čišćenje poljoprivrednici uglavnom voze u Sloveniju, gdje se,

još nerazvijenim listom ili se uvlače u pazušce lista te su kasnije vidljive rupice u nizu. Osim toga gusjenice čine štetu na metlicama, stapkama klipa koji se lomi, ubušuju se u stabljike gdje nastavljaju s ishranom pa su takve stabljike sklonije slamanju. Dio gusjenica ostaje u stabljici i tu prezimi, a ostale daju drugu generaciju kukuruznog moljca. Gusjenice druge generacije prave štete na klipovima hraneći se zrnom i buše stabljike kukuruza koje se lome i padaju na tlo. Mjere borbe protiv ovog štetnika su: provođenje plodoreda, duboko i dobro zaoravanje bilj-

kaže mora dugo čekati. Stoga oni voze na čišćenje u Hrastovljan - Plan je da i mi nabavimo aparaturu za čišćenje ali onu gdje se kaša "kuha" i tako ljušti. Nama sada uzimaju 2,5 kune po kilogramu kaše za čišćenje i od 150 kilograma dobijemo od 90-95 čiste hajdine. Drugim riječima, hajdina je i te kako zahvalna biljka. Rahli zemlju, daje bogatu zelenu masu koja zaoravanjem poboljšava strukturu tla, od cvjetnog peluda pčele rade fini med, plod je višestruko vrijedna hranjiva namirnica, otpadnim ljuskicama pune se jastuci ali i “gnoji” zemlja oko cvijeća. Jednom riječju, zaslužuje naziv supernamirnice. (Vlasta Vugrinec)

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić nih ostataka, uništavanje potencijalnih domaćina (korova).

22. studenoga 2019. ČAKOVEČKI PLAC

Bogatstvo plodova jeseni Gotovo pa je kraj mjeseca studenoga, mjeseca koji bi trebao biti u znaku jutarnjih mrazeva, minusa i najava snijega. No, gledajući samo ponudu na našoj tržnici daleko smo još od toga. Tim više što ne jenjava ponuda rajčice, paprike, krastavaca pa je i pomalo čudno na jednoj klupi vidjeti domaću rajčicu, na drugoj zimnicu, a tek nešto dalje božićnu zvijezdu. Da se o svježim malinama i ne govori. S obzirom na vrijeme ni cijena salate se ne penje nebu pod oblake, već se spustila na deset kuna. Iako vlada obilje jesenskih plodova to se ne može reći i za ponudu zelja koje je podbacilo ove sezone. No, zato ima velikih glavica kelja, cvjetače i brokule. Dolazak hladnijeg perioda godine najavljuje se asortiman cvijeća gdje prednjače

Poljodjelstvo 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKA TRŽNICA

VARAŽDINSKA TRŽNICA

Paprika:

15 kn/kg

Paprika:

15 kn/kg

Rajčica:

15 kn/kg

Rajčica:

15 kn/kg

Patliđani:

8 kn/kg

Salata:

10 kn/kg

Kiselo zelje:

15 kn/kg

Luk:

6 kn/kg

Češnjak:

Kiselo zelje: Luk: Češnjak:

Mrkva:

10 kn/kg

Mrkva:

Krastavci:

15 kn/kg

Krastavci:

25 kn/kg

Šampinjoni:

Mladi luk: Matovilac: Špinat:

5 kn/vezica

Mladi luk:

5 kn/hrpica

Matovilac:

5 kn/kupček

Špinat:

8 kn/kg 8 - 12 kn/kg 12 - 15 kn/kg 5 kn/kg 40 kn/kg 8 kn/kg 15 kn/kg 22 kn/kg 5 kn/vezica 5 kn/hrpica 5 kn/kupček

Grah salata:

25 kn/staklenka

Grah salata:

25 kn/staklenka

Zimnica:

15 kn/staklenka

Zimnica:

15 kn/staklenka

Jaja:

1.5 kn

Kesteni:

20 kn/kg

Mandarine:

ciklame i naravno, božićna zvijezda. (vv)

Salata:

40 kn/kg

Šampinjoni:

Ponudom domaće paprike, rajčice i krastavca na tržnici prednjači povrće Sonje Habjan iz Belice

Patliđani:

7 kn/kg

Jaja: Kesteni: Mandarine:

1.5 kn 20 kn/kg 6 kn/kg

Šljive:

12 kn/kg

Šljive:

Kruške:

20 kn/kg

Kruške:

12 kn/kg 20 kn/kg

Jabuka:

8 kn/kg

Jabuka:

6 - 8 kn/kg

Maline:

10 kn/mjerica

Maline:

10 kn/mjerica

Ciklame:

15 - 25 kn

Ciklame:

15 - 20 kn

Božićne zvijezde:

15 - 25 kn

Božićne zvijezde:

15 - 25 kn

Maćuhica:

2 kn

Buketi: NAPOMENA

10 kn... cijena pala

Maćuhica:

2 kn

Buketi: cijena rasla

10 kn cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati;

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Osteomalacija kod domaćih životinja Piše: Branko Delost dr.vet.med.

Osteomalacija je poremećaj u okoštavanju kostura, koji nastaje zbog nedostatnog taloženja vapnenih soli u kostima. Bolest najčešće dolazi pod kraj bređosti u krava visoke proizvodnje mlijeka, ali i u koza, krmača, te kokoši nesilica visoke nosivosti. Češće obole životinje držane trajno u staji i one koje se napasuju na tlima koja su siromašna kalcijevim fosfatima. Bolest se pojavljuje na nizinskim naplavim tlima, zatim na pjeskovitom tlu, a u sušnim godinama može se pojaviti i na drugim tlima. Kisela sijena sadržavaju male količine fosfora i kalcija, a sama prisutnost povećane kiselosti u hrani (silaža, sjenaža...) pogoduje razvoju bolesti. Kad se krave duže vrijeme hrane većim količinama silaže ili eventualno lišćem šećerne repe dolazi do demineralizacije, izlaska minerala iz kostiju koje postaju mekanije, porozne i krhke. Osteomalacija je u biti slična rahitisu, a razlikuje se u tome što se poremećaj u kruženju soli kalcija i fosfora i deficit vitamina D dolazi u životinja potpuno formiranog kostura, dakle

odraslih životinja, a kod rahitisa taj isti poremećaj dolazi u mladih životinja kojima je kostur u formiranju. Prvi simptomi u krava očituju se kao lizavost i lakše probavne smetnje. Životinje imaju smanjeni apetit, pokazuju zanimanje za neuobičajenu hranu (žbuka, zemlja, kosti...), a ponekad jedu stelju s poda zagađenu mokraćom i izmetom. Postaju plašljivije i lako se uzbude bez većeg razloga. Zbog bolova u kostima pretežno leže, nerado se dižu, u stajanju tapkaju nogama, hodaju ukočeno, te ponekad šepaju. U težim oblicima bolesti pri lijeganju i ustajanju može doći do spontanih prijeloma kostiju. Najčešće se lomi zdjelica, bedrena i ramena kost. Također se rasklimaju zubi, pa životinje teško žvaču.

U koza bolest najčešće zahvaća zdjelicu i kralježnicu, rijetko noge. Životinje uglavnom leže, nerado se kreću, a ponekad se javljaju i grčevi. Isto tako, dolazi do rasklimavanja zuba, te posljedično tome još slabijeg uzimanja hrane. U krmača se u području zglobova pojavljuju bolne otekline i uglavnom leže. Mogu se pojaviti živčani poremećaji u obliku razdraženosti ili grčeva. Česti su prijelomi kostiju. Duljim trajanjem svinje omršave zbog razvoja popratne upale želuca i crijeva. Zbog dugotrajnog ležanja u svih se vrsta životinja, a osobito goveda mogu razviti rane od ležanja (dekubitus), pa sekundarna infekcija rana te u konačnici septikemija. Taj stadij bolesti je rijetko prisutan

jer se životinje prije toga obično upućuju na ekonomsko iskorištavanje ako liječenje nije dalo pozitivne rezultate. Liječenje osteomalacije treba započeti s pojavom prvih znakova bolesti. Uz medikamentoznu terapiju potrebno je svakodnevno u hranu dodavati vitaminsko-mineralne dodatke koji sadržavaju uravnotežene količine svih potrebnih vitamina i minerala. Naročito je bitno u hrani održavati pravilan odnos kalcija i fosfora. Iz obroka je potrebno izbaciti ili barem u većoj mjeri smanjiti kisele trave i ostalu kiselu hranu. Liječenje je dugotrajno i iziskuje puno truda i strpljivosti. Ako bolesne životinje leže više od tjedan dana prognoza je nepovoljna i teško da će doći do potpunog oporavka. Da bismo spriječili pojavu ove bolesti u životinja, osobito bređima i onima visoke proizvodnje, treba u tijeku bređosti i mliječnog razdoblja trajno dodavati u obrok mineralni dodatak koji osim povoljnog omjera kalcijevih i fosfornih soli sadržava i druge prijeko potrebne mineralne soli.

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

22. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BERNARDIN VRT

VRTLARICA

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Biološko dinamički kompostni kup

Sezona karfiola bila je izuzetna, pa režem glavice teže od 3 kilograma, pohvalila se Marija Belalov iz Čakovca

22. studenog - Dan korijena

Biljke korijena su izvađene iz zemlje i dio plodova ove grupe možemo i konzervirati.

MARIJA BELALOV iz Čakovca uzgojila impresivne glave cvjetače

Glavica karfiola koja može nahraniti šesteročlanu obitelj Cvjetača ili karfiol vrlo je zdrava i nutritivno vrijedna namirnica koja se može jesti za doručak, ručak, večeru, za predjelo ili glavno jelo. Upravo takvu cvjetaču, odnosno glavicu uzgojila je Marija Belalov iz Čakovca na svom imanju. Kako je rekla, sezona joj je izrazito pogodovala tako da ovih dana reže ne glavice, već glave koje premašuju i 3 kilograma. Iako je uzgoj povrća u njihovoj obitelji

tradicija koja se prenosi s koljena na koljeno, ne sjeća se ovakvih ogromnih glava. Srećom ljudi vole tu kulturu u kojoj se može uživati od proljeća pa do kasne jeseni i nema straha da će propasti, a može se pripremiti na tisuću načina, od krem juhe, preko pohane i zapečene, do nabujka, musake, pirea, rižota, tjestenina s umakom od karfiola, pirjanog karfiola pa sve do variva i salata. (vv)

Sada je najbolje vrijeme za gnojidbu naših vrtova, voćnjaka i vinograda. Gnojimo ih humusom koji smo složili prije godinu dana ujesen oko Miholja i nadalje. Na ista mjesta gdje su bili kompostni kupovi složiti ćemo nove koji će opet stajati do sljedeće jeseni. Kroz godinu dana dolaze energije iz svemira koje će prožeti kompostni kup te će on biti vrijedno gnojivo za naše biljke. U biološko dinamičkom gospodarenju u kup se dodaje šest kompostnih preparata radi brzžeg kompostiranja koji su namijenjeni tomu da ožive tlo i sve što u njemu raste. Ti reparati načinjeni su od ljekovitih biljaka pa su to: Preparat od stolisnika (502), preparat od kamilice (503), preparat od koprive

(504), preparat od hrastove kore (505), preparat od maslačka (506) i preparat od odoljena (507). Kad se radi o biološko dinamičkoj metodi i ovaj puta spominjem brojna predavanja Marie Thun koja je govorila vrlo često o sedam biljaka koje lječe naš organizam protiv svih bolesti. Zato ako radite na biološki način već ste puno za sebe učinili, ali i za zdravlje vaše obitelji. Ovih sedam biljaka ako ih stavite u vaš biološki kompostni kup puno će ojačati vaš humus. Isprobajte ovu preporuku i uvjerite se sami ako to bude dalo rezultat. Vremenske prilike drastično se mijenjaju te je preporuka vrhunskih stručnjaka izd drugih krajeva svijeta korištenje ovih preparata.

23. studenog - nepovoljan dan za rad s biljkama zbog perigeja 24. studenog - Dan korijena

Poslije 15 sati izrađujemo vegetabilni kompostni preparat od hrastove kore. Uzmemo kratki komad tanje grane hrasta lužnjaka, pažljivo ogulimo koru, tako da se oblikuje tuljac i zatvorimo na jednoj strani odrezanih kolutom drveta. Tuljac napunimo s naribanom grubom vanjskom korom i zatvorimo drugu stranu odrezanim kolutom. Dobro zavežemo i zakopamo u zemlju do 50 cm dubine. 25. studenog - Dan cvijeta

Radimo s pčelama, ribamo kupus i repu 26. studenog - Dan lista

Ovaj mjesec je pogodovao biljkama lista zbog kiše pa posadite nešto peršina u teglice za korištenje tijekom zime. 27. studenog - Dan lista

Pregledajte lisnato povrće koje je posađeno u plastenicima i staklenicima. 28. studenog - Dan ploda od 12 sati

Završava period za presadnju

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

Volonteri posadili zanimljivo voće u PŠ Novo Selo Rok

U petak 15.11. u večernjim satima održali smo volontersku akciju u sklopu projekta “Zajedno gradimo održivu budućnost” koji provodi udruga Biovrt – u skladu s prirodom u partnerstvu s I.OŠ Čakovec odnosno njenom Područnom školom Novo Selo Rok i OŠ Gornji Mihaljevec. Vrijedne ruke volontera - mama, očeva, baka i osoblja škole, ali i najmlađih malih vrtlara, posadile su zanimljive i neobične voćke u školski voćnjak: indijansku bananu (Asimina triloba), mongolsku

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

trešnju (Prunus tomentosa), crne maline, jesenske masline (Elaeagnus umbelatta), jesensku jabuku „Topaz“. Indijanska banana nova je zanimljiva voćna vrsta koja podnosi niske temperature čak do -30, a ima plodove koji dozrijevaju tijekom rujna i početkom listopada te imaju okus banana. Jesenska maslina nije zapravo maslina, nego se radi o listopadnom grmu koji je po izgledu sličan maslini, pa otud i naziv. Radi se o grmu na kojem na jesen dozrijevaju crvene bobice koje su trpke, ali postaju ukusnije nakon mraza, a mogu se ukuhati u sokove i pekmeze. Također, ova vrsta jednako kao i mahunarke fiksira dušik i time obogaćuje tlo, zato smo ga odabrali kao živicu uz školski voćnjak – da nam jednostavno svojim rastom daje i zaklon od ceste, i bobice na jesen i gnoji voćke u čijoj blizini raste.

Crna malina također je nova zanimljiva vrsta, križanac je maline i kupine i ne samo da je izuzetno ukusna, otpornija je od klasičnih malina i bogata antioksidansima, pa se smatra super voćem. Mongolska trešnja nastala je križanjem mongolskih i patagonijskih trešanja i također je nova vrsta u našim krajevima. Dozrijeva krajem srpnja i početkom kolovoza, plodovi dozrijevaju na kratkim peteljkama i vrlo su slatki.

Posadili smo i močvarne hibiskuse prekrasnih ogromnih cvjetova, te začinsko i ljekovito bilje koje smo obilježili glinenim pločicama s hrvatskim i znanstvenim nazivima. Tako će učenici škole na licu mjesta imati prilike istovremeno pratiti rast ljekovitog bilja, isprobati ga i naučiti njihove nazive. Ovom volonterskom akcijom smo nadopunili prostor škole za daljnje edukativne aktivnosti, gdje će ova i buduće generacije škole imati prilike pratiti

rast i isprobati nove zanimljive vrste. Osim sadnje, na ovoj volonterskoj akciji postavili smo i kućice i hranilice za ptice na drveće u okolišu škole. Tijekom zime punit ćemo hranilice sa sjemenkama i tako pomoći u preživljavanju brojnih korisnih ptica, koje ćemo promatrati te učiti o njima. Kako su u ovo doba godine dani sve kraći, a jesenska sadnja je ipak najbolja za sadnju voćaka i grmlja, utrkivali smo se s mrakom i uspjeli završiti prije.

Nakon toga, u učionici škole održali smo i edukativno motivacijsko predavanje za roditelje i osoblje škole, a u sklopu novog projekta “Mali vrt za velike promjene”. Uz druženje, prikupljanje ideja od roditelja i učiteljica za neke buduće projekte, iznenadili smo sve prisutne i poklonili im poklon sjemenja iz biovrta. Hvala svima na sudjelovanju! Veselimo se daljnjim aktivnostima i budućim plodovima u našem školskom vrtu i voćnjaku.

22. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 23

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 JAVILI STE NAM UDRUGA SLIJEPIH MEĐIMURSKE ŽUPANIJE osigurava učenicima podršku pomoćnika

Provode projekt u školama “Zajedno do cilja” - Meni osobno je bilo najvažnije da dijete shvati da sam ja ovdje izričito zbog njega samog, da steknem njegovo povjerenje i da zna da na mene može uvijek računati - kaže pomoćnica u nastavi Ella Prebeg Već petu godinu zaredom Udruga slijepih Međimurske županije osigurava učenicima s teškoćama u razvoju podršku pomoćnika u nastavi. Ove školske godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja financira Udruzi provedbu projekta „Zajedno do cilja“ na kojem je zaposleno 10 pomoćnika za 10 djece s teškoćama u razvoju u školama: OŠ Strahoninec, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica, Ekonomska i trgovačka škola Čakovec, OŠ Jože Horvata Kotoriba, III. OŠ Čakovec i OŠ I. Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu. Opći cilj projekta je pridonijeti integraciji i inkluziji djece s teškoćama u razvoju u redovan sustav odgoja i obrazovanja.

Specifični cilj projekta je uspješan početak ili nastavak školovanja za desetero djece s razvojnim teškoćama u redovnim školama, uz pomoć osobnih pomoćnika u nastavi. Jedna od njih je i Ella Prebeg, koja ove godine prvi put radi kao pomoćnica u nastavi. Ella je svoje iskustvo opisala sljedećim riječima: - Oduvijek radim s ljudima i zasad nisam imala prevelikih poteškoća u komunikaciji sa njima. Prije nepuna dva mjeseca tražila sam posao i naišla na oglas „Traži se pomoćnik u nastavi“. Nad glavom mi je bilo sto pitanja: Tko je to zapravo? Što se sve radi? Kako?. Nisam se dugo dvoumila jer zaista mi je bio potreban posao i pristala sam. Dodijeljen mi je jedan prvašić koji ima poteš-

OŠ TOMAŠA GORIČANCA MALA SUBOTICA

koće sa vidom. Isprva, strah od nepoznatog, rad s ljudima, ali i rad s djecom... Meni osobno je bilo najvažnije da dijete shvati da sam ja ovdje izričito zbog njega samog, da steknem njegovo povjerenje i da zna da na mene može uvijek računati. U tome sam bila uspješna, dijete me prihvatilo i mogli smo započeti s radom, odnosno u ovom slučaju sa učenjem. Moj učenik, kao što sam prije spomenula ima poteškoće sa vidom, te mu je sav materijal potrebno uvećati i podebljati, s obzirom da je slabog predznanja iz male škole, na meni i učiteljici je da ovo dijete pripremimo za svijet. Tko god kaže, da je posao učitelja lagan, nikada nije bio učitelj. Čini se jednostavno, ti si autoritet, dijete te sluša

i radi sve što ti želiš, gotova, svršena stvar. Uz sve norme koje se moraju ispoštovati i u razredu od četrnaestero djece, imati dijete kojemu je potrebna dodatna pomoć, a nemati pomoćnika u nastavi jednostavno je nemoguće. Ne mogu reći, jer bih tada lagala, da je ovo jednostavan posao, da taj posao svatko može raditi, jer zaista ne može. U ovom poslu, nema velikog prihoda, al najveća plaća, meni barem, je kada vidim djetetov napredak. Kada vidim njegovu želju za znanjem i motivaciju koja raste iz dana u dan. Kada ti na kraju dana kaže „Hvala, ti si me naučila“. Takve stvari, nematerijalne, riječi, to nam niti jedan poslodavac ne može položiti na račun. (Marija Ciglar)

Heleni Marčec nagrada na Alfinom natječaju Izdavačka kuća „Alfa“ raspisala je likovni natječaj pod naslovom “ Moje je mjesto lijepo kao slika“. Zadatak je slikom i tekstom (sloganom) naslikati i opisati svoje mjesto. Odabrani likovni radovi (njih dvanaest) krase stranice Alfinog kalendara za 2020. godinu. Prihod od prodaje kalendara ide u humanitarne svrhe, Klinici za dječje bolesti u Zagrebu. Svoje pobjedničko mjesto na Alfinom kalendaru

našao je i rad Helene Marčec, učenice 4. a razreda iz OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica. Njezin rad krasi mjesec lipanj. Helena je uz pratnju svoje obitelji i mentorice Ljiljane Rinkovec na Interliberu preuzela vrijednu nagradu. Pristigle radove na temelju kreativnosti, originalnosti i tehničke izvedbe ocijenio je tročlani stručni žiri kojeg su činili: Ksenija Bertol Tisanić, Nandi Pluža-

Četiri prva mjesta na 2. kolu HONI-ija U Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje (TICM), polaznici Centra izvrsnosti informatike Međimurske županije, ujedno članovi udruga Mladih informatičara Strahoninca (MIS) i Međimurskog informatičkog kluba Čakovec (MIK), sudjelovali su na 2. kolu Hrvatskog otvorenog natjecanja u informatici (HONI). Natjecanje se protezalo kroz puna 3 sata u kojem su natjecatelji, osnovnoškolci i srednjoškolci, imali na raspolaganju riješiti 7 zadataka. Zadaci su stupnjevani po težini, a rangiranje se u konačnici provodi po razredima. Rješavali su se zadaci problemskog tipa za koje natjecatelji moraju osmisliti što kvalitetniji algoritam, kojeg programiraju u jednom od programskih jezika, u Pythonu ili C++u. Iznimno zahtjevni zadaci mladim natjecateljima su

izazov koji ne propuštaju. Štoviše, s nestrpljenjem iščekuju svako novo kolo. Zahtjevnost zadataka je iznimna te je nedvojbeno ovo jedno od najtežih, ali i najpriznatijih, informatičkih natjecanja. Natjecatelji MIS-a i MIK-a i ovaj puta su postigli izvanredan uspjeh. Najbolje rezultate od učenika međimurskih škola ostvarili su: Leo Lipić (OŠ Draškovec), Ivano Lukačević (II. OŠ Čakovec), Leo Dolenec (OŠ Draškovec) i Filip Vinko (II. OŠ Čakovec) - 1. mjesto, Mirna Drabić (OŠ Strahoninec), Saša Ovčarić (I. OŠ Čakovec) i Martin Josip Kocijan (Gimnazija J. S. Čakovec) - 2. mjesto, Jakov Biškup (OŠ Petar Zrinski Šenkovec) - 4. mjesto i Jana Furdi (OŠ Podturen) - 8. mjesto. Ostali rezultati nalaze se na stranicama Hrvatskog saveza informatičara: HONI rezultati. (vv)

UDRUGA MLADA PERA Nagrađena učenica Helena Marčec i mentorica Ljiljana Rinkovec

FILMSKE SKUPINE iz osnovnih škola sa CZK-om organizirale

nagrađenih likovnih radova održala se na Interliberu. (Željka Štampar Zamuda)

rić i Vilim Plužarić. Svečana dodjela nagrada uz sudjelovanje pobjednika i izložbu

Centar za kulturu Čakovec i filmske skupine Međimurske županije pokrenule su prošle godine po prvi put reviju dječjih filmova pod nazivom „Filmeki“. Zahvaljujući dobrom odazivu učenika međimurskih škola, „Filmeki“ su održani i ove godine u dvorani Centra za kulturu Čakovec zahvaljujući organizaciji voditelja filmskih družina Nataši Kralj i Radovanu Petkoviću (OŠ Ivanovec), Dijani Pasarić i Mariju Kanižaju (OŠ Strahoninec), Nikolini Hampa-

Prikazani su dokumentarni filmovi filmskih družina OŠ Strahoninec Pismo, OŠ Ivanovec Ič, ni, san, ši i OŠ dr. Ivana Novaka Macinec Saj kao sajla, igrani filmovi OŠ Tomaša Goričanca iz Male Subotice Djeca budućnosti i OŠ Gornji Mihaljevec Smicalica te animirani film II. OŠ Čakovec Spavač. Obuhvaćena su tri filmska roda, brojne teme, a sve u svrhu razvijanja medijske pismenosti od najranije dobi. (Kristinka Vugrinec)

Održana 2. revija dječjih filmova „Filmeki“ mer i Ivi Mihalic- Krčmar (OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica), Ljubici Žabek- Horvatić (OŠ Gornji Mihaljevec), Moniki Vrtarić- Vuk (II. OŠ Čakovec), Kristinki Vugrinec (OŠ dr. Ivana Novaka Macinec) te Marini Oskoruš iz Centra za kulturu Čakovec. Na reviji je bilo prikazano ukupno šest filmova koji će poslužiti kao vrijedan materijal za područje medijske kulture nastavnoga predmeta Hrvatski jezik te za satove razredni-

MIS I MIK

ka. Osim besplatne projekcije školama sudionicima uručen je i dodatni materijali- snimke prikazanih filmova, knjižica s ključnim pojmovima filmskoga jezika te primjeri metodičkih priprava za nastavu. Publiku je u „Filmeke“ svojim najavama uveo Stjepan Petković, već iskusni filmaš, a tek gimnazijalac. Projekcijama su nazočili učenici i učitelji OŠ Nedelišće, OŠ Hodošan, OŠ Kotoriba, OŠ Gornji Mihaljevec, OŠ Strahoninec te I. OŠ Čakovec- PŠ Novo Selo Rok.

Žiri odabrao tri nagrađena rada učenika Dok uživamo u toploj jeseni punoj šarolikih boja žiri Udruge mlada pera je iz šarene palete radova pristiglih na natječaj “Različitim jezicima na istome putu” odabrao tri koja su ga se najviše dojmila. Ljubav obično prikazujemo crvenim srcem, a opisujući crvenu boju svoju iskrenu ljubav prema kajkavskom jeziku opisala je Dina Borček, učenica 4. razreda OŠ Ljubešćica. Za svoju pjesmu naslova, a kako drugačije nego Črleno (Crveno), u njeno vlasništvo odlazi Zlatno pero, majica s logom natječaja i 1.000 kn.

Svojom pjesmom Dan i noć Gita Radiković, učenica 2. razreda OŠ Petar Zrinski Šenkovec, opisala je povezanost dana i noći, Sunca i Mjeseca, mladića i djevojke, različitosti koje ne mogu jedna bez druge i samo zajedničkim postojanjem čine cjelinu. Nadamo se da će Srebrno pero, majica s logom natječaja i 750 kn biti poticaj za nova stvaralaštva. Krimi priču, Otmičar iz sjene, poslala je Valentina Crnčec, učenica 7. razreda OŠ Čazma i njome osvojila Brončano pero, majicu s logom natječaja i 500 kn. (gt)

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DIKA ŠTIK iz Vratišinca prepoznatljiv po izvrsnom štiku logotipa na razne vrste materijala i vrhunskim zimskim kapama

22. studenoga 2019.

Odlikuje ih kvalitetno pletivo i moderni dizajn Zadnjih godina je u modi da različita europska skijališta naručuju kape s logom svog skijališta, a izrađuje ih Dika štik Vrhunski štik i vrhunske zimske kape zaštitni su znaci firme Dika štik iz Vratišinca. Važno je biti član neke grupe, udruge. Njihovi članovi ponosni su na pripadnost grupi. Kao što je čovjeku važno njegovo ime tako je i ime grupi ili udruzi jednako važno jer označava karakter te grupe. Upravo da bi izrazili pripadnost grupi, logo na majici, kapi ili zastavi jako je važan. On je identitet s kojim se članovi poistovjećuju. No jedno je osmisliti logo, a drugo je logo grupe aplicira-

ti na majicu, zastavu, kapu ili koji drugi odjevni predmet te grupe. Dika štik iz Vratišinca se upravo u tome usavršio, razvio i postao prepoznatljiv na tržištu. Po štikanju logotipa, grbova na različitim materijalima od tkanina do vunenih kapa. Svi oni koji trebaju kvalitetno apliciran logo na odjevni komad ili neku vrstu tkanine, traže da im ga izradi Dika štik. To je odnos povjerenja u kvalitetu njihova rada, budući da iza sebe imaju bogato iskustvo izrade zastava za

Izradili grb za ređenje novom varaždinskom biskupu Ovih dana u Dika štiku mogu zaista biti ponosni, jer im je povjerena izrada štikanog grba na platno koje će krasiti biskupski sto-

lac prilikom ređenja novog varaždinskog biskupa. Događaj će se zbiti u nedjelju, 24. studenog u Varaždinu, u katedrali.

mnoge udruge i manifestacije, pri čemu su ponosni i na izradu zastave za Zrinsku gardu Čakovec. Drugi segment i zaštitni znak prepoznatljivosti Dika štika su njihove zimske kape. Sve ih odlikuje kvalitetno i moderno pletivo, koje slijedi modne trendove. Ono još važnije je funkcionalnost njihovih zimskih kapa, koje su izrađene tako da griju, ali ne znoje glavu. Važno je da nakon što skinete kapu, ne prehladite glavu. Posebno je o tome voditi računa kod djece, koja čim im je prevruće instinktivno skidaju kapu s glave. Za najmlađe u Dika štiku pletu različite modele, vodeći računa da kape najmlađima dobro prekrivaju uši. Neki modeli imaju produžetke, ali se pri tome ne vežu ispod brade kako ne bi stezali mališane oko vrata. Kako djeci tako i odrasli-

ma u hladnim zimskim danima kapa glavu čuva. Zimske kape vole svi, i brojni sportski klubovi, koji se ne bave zimskim sportovima, ali u svoju sportsku odjeću uključuju i zimske kape. Pogotovo za putovanja na sportska natjecanja i ili pripreme. Kape s logom kluba identitet su grupe kojoj pripadaju. Tako zimske kape Dika štika, primjerice, nose i članovi biciklističkih klubova. Ali ne samo oni, već i mnogi drugi klubovi kojima su zimske kape postale sastavni dio klupke sportske odjeće. Zadnjih godina u modi je da različita europska skijališta naručuju kape s logom svog skijališta, a izrađuje ih Dika štik. Te vrhunske kape skijašima i rekreativcima na skijalištu griju glave, a ujedno su i zgodan suvenir i podsjetnik na mjesto na kojem su proveli ugodni zimski odmor.

OD PETKA 22. studenog

Akcijska prodaja zimskih kapa I ove sezone može nabaviti novu kvalitetnu kapu iz proizvodnog asortimana Dika štik po povlaštenim cijenama za sebe, svoju djecu ili dragoj osobi kao poklon pod bor. Godišnja akcijska prodaja kapa u krugu Dika štika trajat

će od petka, 22. studenog do kraja mjeseca studenog. Svaki dan prodaja će se odvijati od 7 do 17 sati na adresi firme Brodec 6, Vratišinec. Kvalitetne zimske kape se prodaju po cijeni već od 10 kuna. (BMO)

22. studenoga 2019.

Dobro je znati 25

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KOMPANIJA Tehnix gotovo 25 godina radi na razvoju vlastitih proizvoda koji imaju uporabni potencijal globalnog tržišta

Poslovni uspjeh firme ovisi o kvaliteti i interesu tržišta

Tehnix se toliko razvio da je proizvodne i poslovne prostore ove kompanije u cjelini moguće snimiti jedino iz zraka

Sva naša vrata otvarali smo mi i naši zadovoljni kupci, ističe Đuro Horvat

ehnix je globalna kompanija koja posluje na svjetskom tržištu i svaki proizvod koji razvijaju i nude cijenom, kvalitetom i rokom isporuke zadovoljavati svjetske standarde. Đuro Horvat vlasnik Tehnixa kao najvredniji kapital da bi se to postiglo ističe stručne i dobre radnike, vođene dobrim timskim radom. Kad se to u kompaniji sve posloži, tada se i konkurentnost na globalnom tržištu lakše postiže. Evo kako on razmišlja o poslovanju na globalnom tržištu. • Konkuretnost na tržištu za one koji posluju na globalnom tržištu najveći je svakodnevni izazov. Kako se s time nosi Tehnix? — Poslovni uspjeh svake firme ovisi o kvaliteti i interesu tržišta. Naravno da interes tržišta ovisi o inovativnosti i kvaliteti proizvoda. Kompanija Tehnix gotovo 25 godina radila je na razvoju vlastitih proizvoda koji imaju uporabni potencijal globalnog tržišta. Razvoj novih proizvoda za područje zaštite okoliša osigurao je potrebu globalnog tržišta Europe i svijeta za proizvode i tehnologije koje smo godinama razvijali,

koristeći najbolje tehnologije za postizanje visoke produktivnosti, prava tehnologija i tehnička rješenja za trajnu funkcionalnost naših proizvoda i tehnologija. Od prvog dana shvatio sam da su stručni ljudi dobri radnici, poštivani i vođeni timskim radom najvrjedniji kapital svake uspješne kompanije. Najveći izazov kompanije Tehnix i mene osobno sada je kako zadovoljiti isporukama naše stare partnere, a zadovoljiti svakodnevne zahtjeve, narudžbe, ugovore koji nam se nude za dugoročnu uspješnu poslovnu suradnju. Zbog toga moramo graditi 10. tvornicu od 5000 m² kako bismo povećali kapacitet proizvodnje vlastitih proizvoda. Stalno povećavamo plaće i opći standard svih zaposlenih i time dižemo konkurentnost. • Kako se osvajaju tehnički najzahtjevnija tržišta? — Sva naša vrata otvarali smo mi i naši zadovoljni kupci. Izlažemo na sajmovima u Minhenu od prvog dana. Tamo potvrđujemo našu inovativnu, konkurentnu i poslovnu sposobnost. Osvojili smo tehnički najzahtjevnija tržišta Njemačke, Švicarske, Austrije i Luksemburga.

Naše proizvode i tehnologije prodaju menadžeri iz tih zemalja sada već gotovo po cijeloj Europi. Naše znanje i radne i poslovne vještine otvorile su nam globalno tržište i pronašle dobre kupce – partnere – poslovne prijatelje. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju mi smo poslovno prepoznali naše obaveze, što znači inovativan proizvod visoke kvalitete uz našu upornost i korektnost osvaja tržišta. Mi izvoznici smo trajne žrtve nerealnog tečaja kune. Dajte uvedite što prije euro, onda ćemo dobiti novu priliku za razvoj. Tada će se početi naši radnici iz Republike Hrvatske vraćati u naše tvornice, svojim roditeljima, svojoj domovini. • Kakav je odnos države i banaka prema izvoznim firmama? — Državne institucije se trude, ali nemaju konkretnih rezultata ni pomaka na bolje. Kod nas se svakodnevno održavaju stručne konferencije, okrugli ili uglato okrugli stolovi koji u biti predstavljaju gubljenje vremena bez ozbiljnih razvojnih rezultata, od ljudi koji nisu inovativni, kreativni, vješti, racionalni. Oni gledaju dizajn i formu stručne konferencije, a ne cilj i rezultat koji mora

Đuro Horvat, vlasnik Tehnixa: Naše znanje i radne i poslovne vještine otvorile su nam globalno tržište i pronašle dobre kupce – partnere – poslovne prijatelje

svako vrijeme postići, ono ne smije biti izgubljeno nego ciljano sadržajno i razvojno potencijalno. Pa mi danas imamo najviše problema na domaćem tržištu u kojem su umrežene interesne skupine svih političkih opcija koje su obnašale vlast jer gotovo nitko se od njih ili njihovih ne vraća u industriju nego nastavlja u državnim institucijama. Hrvatska mora napraviti hitno reviziju upravljanja državom što jeftinijom i efikasnijom. • Postoji li protekcionizam na stranim tržištima i gdje je prisutan?

— Nisam osjetio nikakav protekcionizam u razvijenim zemljama Europe. Naravno da je bilo pokušaja u zemljama istočne Europe. To je normalno. To smo najviše nažalost osjetili doma, naši torbari uvoznici umreženi sa interesnim birokratskim elitama ili njihovom rodbinom suvremeno koriste hrvatsko tržište za uvoz stranih proizvoda. Mi uspješni nemamo pravu poslovnu zaštitu domaćih političara. To je strašno i ljudski bolno i sramotno. Moram priznati da mi to najteže pada i doista sam

tužan zbog toga. Sada imamo svoju državu Hrvatsku i vlastitu slobodu koju svojim odgovornim stručnim radom i poslovnim vještinama možemo bitno unaprijediti. To od nas očekuju mlađi koji još nisu kupili karte za odlazak na tržišta koja su poštenija. I pored toga nisam izgubio nadu ni energiju da sa svojim suradnicima i vama poštenim političarima mogu ostvariti san svakog građanina naše domovine, sa ciljem da ljudska sreća najviše vrijedi u vlastitoj domovini, zaključio je Đuro Horvat, vlasnik Tehnixa.

Mozaik

22. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

VOLIM JER… 7 (Stari 2019. ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA Bebepassage)

BluKids vas daruje

TRGOVINA METSS-a u Strahonincu

FOTKAJMO

NAJMLAĐE

i ili ic ln o b u e s e jt Pofotka grafije o t o f e it lj a š o p nam na e-mail ovine.hr zlatko.vrzan@mn ili e.hr urednik@mnovin

foto:poljak: Božidar (33) i Nataša (32) Polja k iz Čakovca dobili su Mateja rođenog 13. studenog.

DJEČJI VRTIĆ Cvrčak PO Stonoga iz Novog Sela Rok Naš čitatelj Josip Srnec i prodavačica Jasminka Maček

Josip najviše voli čitati naše sportske stranice Ovaj tjedan bili smo u METTS-ovoj prodavaonici u Strahonincu. U kupovini smo zatekli Josipa Srneca koji se baš bio žalio kako on svaki petak kupuje novine, a nikad ga nitko nije ničim nagradio. Zato smo mu mi poklonili našu crvenu platnenu vrećicu, a on nam je

rekao da voli čitati naše novine, a od svih rubrika najviše sport. Ljubazna prodavačica Maček Jasminka rekla nam je kako ima naviku čitanja novina od zadnje stranice i zanimaju ju sve novosti. I nju smo nagradili platnenom vrećicom. (mk)

I najmlađi čuvari međimurske tradicije

Dječja folklorna skupina DV Cvrčak PO Stonoga Novo Selo Rok, predstavila se na 19. županijskoj smotri dječjeg stvaralaštva u Maloj Subotici. Pod budnim okom svojih odgojiteljica Smiljane Nedeljko i Jagode Srša, mali folkloraši su izveli primjeren tradicijski program kroz pjesmu, brojalice, ples i igru te su bili

pohvaljeni od strane Gorana Kneževića koji je bio u stručnom povjerenstvu. Svakako treba istaknuti i suradnju sa tamburaškim sastavom KUD-a Žiškovec na glazbenoj pratnji. Veliko hvala i roditeljima na suradnji i podršci u brojnim aktivnostima koje se provode u vrtiću Stonoga, poručuju u zahvali. (dv)

Detalj iz nastupa dječje folklorne skupine u Maloj Subotici

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas • NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i Optike Briljant Čakovec

kupona skupi Džoker kupon aktualnog 56. kola i naočale poku pi Ime i prezime: Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 26.11. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

Aktualno 56. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” ide prema svojoj završnici. I u studenom, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, tre-

bate skupiti tri kupona koja smo objavili u protekla tri tjedna. Džoker-kuponom, koji izlazi u ovom broju nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone najkasnije do 26. studenog možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja To-

mislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 56. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 29. studenog. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

IVANA ŠARKEZI IZ TRNOVCA i Duo Pomaranča iz Slovenije postali obiteljski glazbeni bend

MEĐIMURJE - HORTUS CROATIAE Ukoričeno sentimentalno putovanje Međimurjem s više od 120 fotografija nastalo suradnjom fotografa Nikole Žulja i akademika Dragutina Feletara

Zmaj ispod Starog grada postoji! Roman “Zmaj ispod Staroga grada” prva je knjiga Čakovčanina Krunoslava Mikulana pisana za djecu. Nakon što je objavio niz knjiga povijesne i vojne tematike, dr. Mikulan objavio je pustolovno štivo koje je od prvog dana hit u čakovečkoj knjižnici. Svi je traže za posudbu. Djeca bi također rado temeljem njegove knjige vidjela film, strip i virtualne igrice. (rr, foto: Zlatko Vrzan)

media

vikend vodič

petak 22. studenoga ČAKOVEC Restoran KTC 16:00 Predstavljanje Hrvatskog kajkavskog kolendara 2020. Klub Podroom 21:00 Forestland Exclusive w. Mark Sixma Industrial bar Metalac 21:00 koncert Overpower, Keops i Old Night

PRELOG Multimedijalna dvorana Muzeja Croata insulanus 18:00 predstavljanje knjige Zvonka Vertuša „S treće strane mreže” - o knjizi i tenisu govorit će hrvatski sportski novinar Fredi Kramer

MURSKO SREDIŠĆE CZK “Rudar” 19:00 filmska komedija Ufuraj se i pukni

subota 23. studenoga MURSKO SREDIŠĆE 15:00 Sedmo kolo “Rudar”

SELNICA Dom kulture u Staroj školi 19:30 Armando Puklavec, hrvatski bariton u Selnici

nedjelja 24. studenoga DONJI KRALJEVEC Sportska dvorana OŠ Donji Kraljevec 16:00 koncert Ana Štefok u srcu

U RESTORANU KTC

Predstavljanje Hrvatskog kajkavskog kolendara 2020. Tradicionalno krajem studenoga Ogranak Matice hrvatske Čakovec predstavlja novo izdanje Hrvatskog kajkavskog kolendara. U restoranu trgovačkog centra KTC (Športska 6, Čakovec) ovog petka, 22. studenoga predstavit će se izdanje za 2020. godinu. Predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čakovec u najavi ističe kako je i Hrvatski kajkavski kolendar 2020. ponovo okupio vrijedno narodno štivo. Program počinje u 16 sati. (rr)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

22. studenoga 2019.

KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA VESELI MEĐIMURCI ČAKOVEC slaveći sedam desetljeća nakon izložbe poziva na glavnu svečanost 30. studenoga

Kroz udrugu prošlo više od tri tisuće Veselih Međimuraca Piše: Roberta Radović Proteklog su petka otvaranjem izložbe Kulturnoumjetničke udruge Veseli Međimurci pod nazivom Kroz 70 godina u izložbenom salonu Muzeja Međimurja u Čakovcu nastavljeni obljetnički programi posvećeni obilježavanju sedam desetljeća kontinuiranih aktivnosti ove udruge u domeni kulturno-umjetničkog amaterizma. Predsjednik udruge Nikola Kotur kazao je kako je kroz udrugu svih tih godina prošlo više od tri tisuće članova te nastavio: - Svoj obol su dali svi. Ovo je kruna dosadašnjeg djelovanja Veselih Međimuraca. Ovu obljetnicu obilježavamo kroz nekoliko segmenata. Započeli smo u svibnju s gostovanjem folklornog ansambla PIRIN iz Bugarske, nastavljamo ovom izložbom, zatim 30. studenoga središnjim programom u Centru za kulturu te 7. prosinca koncer-

tom naše ženske vokalne skupine u Šajerici. Imamo i četiri božićna programa "Božićem kroz Hrvatsku" s kojim ćemo u prosincu gostovati u Gradišću, Lendavi, Prelogu. Izložba je rezime rada naše udruge počevši od početaka 1949. u MTČ-u. Otpočetka je naša zamisao bila da našu izložbu radi naša dugogodišnja članica Jelena Tyran što je ona na našu radost prihvatila iako živi u Beču. Bila je i kustos etnografskog odjela Muzeja Međimurja i vjerujem da je to na neki način i kruna njenog rada u Muzeju. Veseli Međimurci stvaraju nove koreografije, nove koncepcije. Želimo biti vjerniji i bolji i nadalje raditi punom parom kroz žensku vokalnu sekciju, folklornu i dramsku.

Cijelu priču započeo je Matija Grabrović

Autorica izložbe Jelena Tyran istakla je kako

je izložbom i prigodnom publikacijom željela predstaviti, dokumentirati i dočarati sve nijanse djelovanja Kulturno-umjetničke udruge Veseli Međimurci. - Nije bilo teško prikupiti dokumentaciju. Cijeli kolektiv je prikupljao sjećanja i čuvale su se spomenice. Manje je bilo materijala kad je udruga djelovanja unutar MTČ-a. Cijelu priču započeo je Matija Grabrović 1949. godine, ali uspjeli smo potkrijepiti i taj dio. Prikazali smo fotografije brojnih aktivnosti i dio iz fundusa nošnji koje imamo što originalnih što vjernih replika. Najveća vrijednost ove udruge je druženje i povezivanje članova kroz čuvanje tradicije. Najvažniji dio izložbe jesu članovi, bivši i sadašnji koji su utkali dio sebe u ovu udrugu. Veselim se daljnjem složnom stvaranju novih uspomena. Izložbu je otvorenom proglasio župan Matija Posavec, a prigodne riječi za

- Članovi su se mijenjali, ali ideja je uvijek ostala is kroz čuvanje tradicije

70. rođendan KUD-u Veseli Međimurci uputio je i dogradonačelnik Grada Čakovca Zoran Vidović. Glazbeni dio pro-

grama oplemenila je ženska vokalna skupina KUD Veseli Međimurci te na cimbulama Neven Kolarić. Večer je vodi-

ADVENT U VARAŽDINU od 29. studenoga do 6. siječnja 2020.

Crvena jabuka, Scifidelity Orchestra, Gabrijela Hrženjak… Uz Ledenu čaroliju na Starom gradu, Stančićev trg i Korzo program će biti i na Habdelićevom trgu te u Uskoj ulici. Jelena Toth, direktorica Turističke zajednice grada Varaždina, na konferenciji za novinare u Kultnaturi kod Varaždinske tržnice najavila je ovogodišnji program Adventa u

Varaždinu te predstavila nove lokacije i brojna glazbena imena kao što su Crvena Jabuka, Zsa Zsa, Pavel, Nikola Marjanović Trio… – Prošla godina je bila i više nego dobra te smo imali 25 posto više posjetitelja, ove godine očekujemo novo povećanje – rekla je Jelena Toth. Na Korzu će biti i ove

godine program pod nazivom Bijeli Korzo s ugostiteljskom i izlagačkom ponudom, glavnom pozornicom s programima i koncertima subotama prijepodne i poslijepodne, snježnom šumicom, vlakićem Djeda Mraza. Na Stančiću će kao i uvijek biti dobre glazbe, a neka od imena koja će nastupi-

ti su Scifidelity Orchestra, Gabrijela Hrženjak i brojni drugi. Uz klizalište na Starom gradu biti će postavljen i ledeni tobogan. Na Starom gradu će biti i kućica Djeda Mraza ove godine s bogatijim sadržajem, gotovo svakodnevnim raznolikim programom za najmlađe posjetitelje (od druženja s Djeda Mrazom i Svetim Nikolom do kreativnih radionica, pričaonica, virtualnih putovanja do još ponekih iznenađenja i sve to besplatno za posjetitelje. Svake godine Advent u Varaždinu raste pa su tu i dvije nove lokacije. Habdelićev trg oživjet će u božićnom ozračju pro-

gramom Light & Fire Story u organizaciji Show Concepta. Druga nova lokacija kojoj se vesele posebno umjetnici i kreativci, ali i oni koji vole dobru glazbu je Zimska Kreativnica u Uskoj ulici. Ova ulica jedna je od najpopularnijih zona Špancirfesta, a ove godine prvi puta dobiva zimsko ruho. Kroz tri vikenda predstavit će se 20 selektiranih izlagača, a stalni postav bit će i zimska izložba akvarela umjetnice Ide Ister. Odličan program pripremili su i Koncertni ured Varaždin, Gradski muzej, Muzej anđela i drugi. Nova godina bit će uz nastup grupe Mozart na Korzu i tradicionalnu utrku u ponoć .

22. studenoga 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

mjesečni vodič

ponedjeljak 25. studenoga ČAKOVEC

Zgrada Scheier 18:00 Večer ekonomije Hrvatska - Jedna priča o (ne)uspjehu” Knjižnica „Nikola Zrinski” 18:00 tribina Psihološki ponedjeljak: Tugovanje

Bend Old Night nedavno je bio headliner na doom metal festivalu u Grazu

srijeda

INDUSTRIAL BAR METALAC ČAKOVEC, petak 22. studenoga

Zagrebački Overpower, Keops i Old Night iz Rijeke

sta, druženje i povezivanje članova e, ističu Jelena Tyran i Nikola Kotur

la ravnateljica Muzeja Maša Hrustek Sobočan. Izložbeni postav može se razgledati do 17. siječnja 2020. godine.

U petak, 22. studenog, u prostoru Metalac industrial bara, Čakovčani će moći uživo čuti tri izvrsna hrvatska metal banda, Keops i Old Night iz Rijeke te Overpower iz Zagreba. Nakon niza uspješnih koncerata po Hrvatskoj i okolici, Keops su ovogodišnju "sezonu" odlučili zatvoriti baš u Čakovcu. Band se odnedavno okrenuo novom i žešćem zvuku te pjesmama na engleskom jeziku koje će se početkom 2020. godine naći

na novom albumu. Ovo je zasigurno dobra prilika da ih čujete jer će u prvoj polovici iduće godine više svirati izvan granica Hrvatske, pogotovo u svibnju kada kreću na svoju prvu europsku turneju po centralnoj i istočnoj Europi. Kako bi obogatili događaj, pozvali su prijatelje iz Overpowera te Old Nighta da im se pridruže na pozornici. Bendovi su već duže vrijeme međusobno dobri prijatelji, a kažu da

KNJIŽNICA „NIKOLA ZRINSKI” ČAKOVEC, ponedjeljak, 25. studenoga, 18 sati

Psihološki ponedjeljak na temu tugovanje Svi zainteresirani pozvani su u ponedjeljak, 25. studenoga 2019. u 18 sati u multimedijalnu dvoranu Knjižnice "Nikola Zrinski" na tribinu Psihološki ponedjeljak. Tema tribine bit će tugovanje. Što je tugovanje? Kako tugujemo? Kako pomoći osobi koja je doživjela gubitak? Kako pomoći samome sebi nakon gubitka? Svako ljudsko biće (neovisno o tome gdje živi, što radi, kojeg je spola, nacionalnosti ili boje kože), tijekom života

doživi neki gubitak. Gubitak je univerzalna pojava, ali se razlikujemo po tome koliko gubitaka tijekom života doživimo, u kojem dijelu života su se dogodili, kakve vrste gubitaka smo doživjeli (ili ćemo doživjeti) i kako se dugo oporavljamo od gubitka. Gubitak nastaje zbog smrti osobe, što je obilježeno trajnošću i nepovratnošću; odnosno nastaje uslijed rastave, prekida veze, odlaska osobe u drugi grad…Možemo izgubiti i ono što nam je bilo poseb-

no važno- zdravlje, slobodu, kuću, grad, djetinjstvo, ideale…Gubici se razlikuju s obzirom na posljedice koje ostavljaju i s obzirom na trajnost promjena koje izazivaju u životu tugujuće osobe. Predavanje je namijenjeno odraslima, ulaz za sve sudionike je besplatan. O gubitku i tugovanju govorit će psihologinja Josipa Mrla, mag. psihologije. Predavanje je sufinancirano proračunskim sredstvima Grada Čakovca.

17. MEĐIMURSKI FESTIVAL „LJUBO KUNTARIĆ” četvrtak 28. studenoga, Sportska dvorana Graditeljske škole Čakovec, 20 sati

Dođite na glazbeni festival s okusom Međimurja Uz suorganizaciju Hrvatskog društva skladatelja ovogodišnje, 17. po redu izdanje Međimurskog festivala „Ljubo Kuntarić” donosi na glazbeno tržište novih 18 pjesama. Sven Gleđa, Antonija Šola, Igor Brešan, Stipica Kalogjera, Dušan Bačić, Tomislav Radić, Leonardo Baksa Čeči, Toni Eterović, fra Miroslav Petrac, Tihomir Kožina, samo je dio autora koji ovogodišnjem popularnom MEF-u daju poseban pečat. Izvođači su Etno duo Goga i Željko, Igor Brešan, Meri Šeparović, Nives Hažić, Juraj Galina, Fra Miroslav Petrac, Edita Kolombo, Saša Štefić Sale, Natalija

Zrinski, Ivica Jurgec, Nikolina Hižar, Ervin Vičević, Dora Vuraić, Andrea i Goran Šafarić, Ivan Mezga, Ana Pahur, Danijel Vidović i Robert Ficker. Čak 14 skladbi nosi kajkavski prefiks čime se uz glazbenu promociju ovog dijela zemlje, autentično ocrtava i turističke potencijale Međimurja, njegove ljudske i prirodne vrijednosti. Napomenimo da će uoči samog Festivala izdavačka kuća Croatia records izdat kompilacijski nosač zvuka, dok će Organizacijski odbor uz članove ocjenjivačkog suda dodijeliti 8 festivalskih nagrada.

Posebna vrijednost ovogodišnjeg festivala je i spektakularna nova pozornica koju je najavio tehnički direktor festivala Robert Guterman. Ovogodišnji umjetnički direktor festivala Darko Golubić i Rajko Dobošić izvršni direktor pozivaju sve neka dođu i uživaju u pjesmama koje veličaju Međimurje. Međimurski festival „Ljubo Kuntarić” održat će se u dvorani Graditeljske škole u Čakovcu 28. studenog 2019. s početkom u 20 sati, a gledatelji diljem Hrvatske moći će na HTV-u pogledati snimku festivala. Ulaznice su u online prodaji putem ticket2go.hr

će i u budućnosti surađivati, jer zajedno su jači! Overpower za sebe kažu da su vratobolno-poskočni metal band, a nedavno su svirali kao predgrupa američkom bendu Bullet For My Valentine. 2014. godine izdali su svoj prvi album Greatness Within koji je odlično prihvaćen od strane domaćih i stranih slušatelja. Trenutno najbolji doom metal band u regiji - Old Night, jedan je od onih bendova koji su se

uspješno počeli probijati na inozemno tržište. Iza sebe imaju dva albuma te mnoštvo koncerata po Europi. Pred nekoliko tjedana bili su headlineri na doom metal festivalu u Grazu. Redoslijed svirke još nije poznat, bendovi su odlučili biti fer i vući šibice na tonskoj probi. Koncert počinje u 21 sat, a ulaz tj. donacija bendovima je 20 kuna. Za sve vjerne obožavatelje i prijatelje tu će biti i štand s majicama cd-ovima.

25. JAZZ FAIR, Centar za kulturu Čakovec, petak 22. studenoga

Jazz continuo glazba Boška Petrovića i Uroš Perić kvintet Druga festivalska večer ovogodišnjeg jubilarnog dvadeset i petog izdanja Jazza faira u petak 22. studenoga na pozornicu čakovečkog Centra za kulturu donosi Jazz continuo i glazbu Boška Petrovića (Primož Grašić - gitara, Vid Jamnik – vibrafon i Mario Mavrin – bas). Primož Grašić i Mario Mavrin dugogodišnji su suradnici Boška Petrovića, a mladi Vid Jamnik već s 11 godina bio je učenik Boška Petrovića i sva trojica najvjerniji su prenositelji glaz-

DONJI KRALJEVEC

Ana Štefok u srcu U Sportskoj dvorani OŠ Donji Kraljevec u nedjelju, 24. studenoga održat će se koncert Ana Štefok u srcu. Gosti su dječji vrtić Ftiček, VIS Agnus, Udruga mažoretkinja Općine Donji Kraljevec i Roberta sastav Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec. Koncert počinje u 16 sati. Ulaz je slobodan. (rr)

be kojom nas je Boško Petrović godinama oduševljavao. Završnicu dvodnevnog jazz festivala zaokružite će Uroš Perić kvintet koji čine Uroš Perić - vokal, Peter Rizmal – gitara, Gregor Horvat – bubnjevi, Rudi Javornik – saksofon i Mario Mavrin – bas gitara. Uz koncertni dio u izložbenom prostoru Centra za kulturu bit će postavljena izložba fotografija i plakata „25 godina Jazz Faira”. Moći će se razgledati do 2. prosinca 2019. Koncert počinje u 20 sati. (rr)

DRUŠTVENI DOM STRAHONINEC

Pjesme na dar, zlatni hitovi evergreena Pjevački zbor Strahoninec poziva na prvo izdanje manifestacije Pjesme na dar, zlatni hitovi evergeena. Održat će se u Strahonincu u Domu kulture u petak, 29. studenoga s početkom u 19 sati.

27. studenoga VARAŽDIN

Rock Art Caffe 19:00 IMPULS poezija

četvrtak 28. studenoga ČAKOVEC

Dvorana Graditeljske škole 20:00 Međimurski festival „Ljubo Kuntarić” 2019.

petak 29. studenoga STRAHONINEC

Dom kulture 19:00 1. Pjesme na dar, zlatni hitovi evergreena

subota 30. studenoga ČAKOVEC Centar za kulturu 19:00 središnja svečanost 70. obljetnice djelovanja Kulturno-umjetničke udruge Veseli Međimurci Industrial bar Metalac 21:00 KUKU$ live MURSKO SREDIŠĆE 15:00 Osmo kolo “Rudar” NEDELIŠĆE Mesap 20:00 Mile Kitić i Grupa Logos

subota 7. prosinca ČAKOVEC Zgrada Scheier, dvorana Zrinski 19:00 koncert Ženske vokalne skupine KUD Veseli Međimurci uz pratnju Županijskog

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura

22. studenoga 2019.

ZMAJ ISPOD STAROGA GRADA POSTOJI! Odsad i u romanu autora Krunoslava Mikulana iz Čakovca

Kad god je bio potres u Čakovcu, govorilo se: - Zmaj se probudio! Pustolovni roman Zmaj ispod Staroga grada u jednom dahu čitaju djeca i odrasli. Trenutno je najtraženija knjiga u čakovečkoj knjižnici. Već sada su mnogi temeljem nje rado vidjeli film, strip, plesnu predstavu i virtualne igrice Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

sam i tri knjige iz teorije književnosti i jednu knjigu o suvremenim tehnologijama u nastavi engleskog jezika, odnosno nastavi stranih jezika. U domeni beletristike objavio sam jednu knjigu u Biblioteci Insula 2006. godine. Knjiga se zove Oklada u Titanicu. To je bio roman za odrasle. Malo je bio komičan, ali je imao neke scene koje nisu primjerene dječjoj dobi. "Zmaj ispod Staroga grada" je moj prvi roman koji sam pisao za djecu. Može se kupiti u svim knjižarama, primjerice u Čakovcu u Školskoj knjizi i online.

- U fantastici nema mnogo priča i romana koji se temelje na staroslavenskoj mitologiji, pa je to jedan od razloga zašto sam se odlučio napisati knjigu na ovu temu. Osim toga, tu je i niz slučajeva koji su odigrali značajnu ulogu u tom mom opredjeljenju. Primjerice, pisala se jedna školska domaća zadaća. Moj sin je nešto pisao zajedno sa mnom, pa sam dobio ideju da bi se moglo nešto više napisati o tim starim legendama. Najprije sam razmišljao da bi to bila jedna priča, ali se to malo po malo proširilo, poglavlje po poglavlje, i došli smo evo do 25 poglavlja i 400 stranica romana za knjigu Zmaj ispod Staroga grada, pojašnjava autor Čakovčanin Krunoslav Mikulan. Predaje na čakovečkom odsjeku Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je anglistiku i germanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Anglistiku je kasnije i doktorirao, a prije tri godine postao je docent, pri čemu nastavu održava u Čakovcu i u Zagrebu.

Moderne tehnologije i stare legende

Roman “Zmaj ispod Staroga grada” prvo je Mikulanovo djelo pisano za djecu. Predstavio ga je učenicima Treće osnovne škole Čakovec

Od vojne povijesti do romana za djecu

Dr. Mikulan bavi se teorijom književnosti, metodikom nastave engleskog jezika, novim medijima u nastavi engleskog jezika. Hobi mu je pisanje, proučavanje starih legendi, povijest i naročito hrvatska vojna povijest. Zanimaju ga vojne odore, znakovlje i drugi kolekcionarski predmeti s vojnim predznakom. Autor je i koautor nekoliko knjiga o toj tematici. - Objavio sam 15-tak knjiga. Tri su objavljene u Velikoj Britaniji, četiri su na engleskom jeziku. Dvije su prevedene na češki jezik, dvije na talijanski i jedna na španjolski. Sve su to djela iz tematike vojne povijesti. To je u inozemstvu bilo zanimljivo za objavu. Objavio

Djelo pisano u maniri Harry Pottera Brojne generacije Čakovčana odrastale su uz legendu o Pozoju, zmaju koji spava ispod čakovečkoga Staroga grada. Često su, a posebice u vrijeme ljetnih školskih praznika male družine učenika i pustolova kretale u istraživanje tajnih tunela čakovečkog dvorca očekujući sresti i pronaći zmaja. Stoga će rado posegnuti za ovim zanimljivim štivom. U jednom dahu pročitale su ga i Maša Hrustek Sobočan i Petrana Sabolek koje su o romanu i autoru nedavno govorile na predstavljanju djela u Muzejskom informativnom centru. Domaćini programa bili su Muzej Međimurja i Knjižnica „Nikola Zrinski” Čakovec. Roman je tiskan u Nakladi Ljevak 2019. godine i donosi pustolovnu priču o četvero djece,

koja otkrivaju tajni prolaz koji vodi u podzemlje dvorca te pronalaze golemi kostur dug nekoliko stotina metara i jedno jaje u kojem se, nadaju se, nalazi mali zmaj. Već iz kratkih interpretacija dijelova knjige u izvedbi spisateljice Sabolek i autora Mikulana iščitava se duh romana. Pisan je pitko, duhovito i rječnikom današnjih generacija. A kako je kazala ravnateljica Muzeja: - Odličan je temelj za pustolovni film jer je djelo pisano u maniri Harry Pottera. Draž tematike prepoznali su i čakovečki osnovnoškolci koji su sudjelovali predstavljanju knjige i predložili da roman “Zmaj ispod Staroga grada” jednog dana zaživi i kao virtualna igrica, strip, film, ali i plesna predstava što je predložila voditeljica Vivone Karmen Kovačević Jambor.

Kraj unikatnog čakovečkog zmaja s potpisom umjetnice Jelene Valkaj roman koji treba pročitati svaki Čakovčanin

Naslovnica je opremljena živopisnom ilustracijom. Autor nam je kazao i kako je došlo do suradnje s umjetnicom. - Grafičko-likovno oblikovanje naslovnice i ilustraciju je odradila umjetnica Petra Bernardić iz Zagreba. Rado se prihvatila tog zadatka. Potrudila se ilustracijom prikazala naš Stari grad, crkvu, željezničku stanicu. U to sve je ukomponiran naš zmaj – Pozoj. Petrana Sabolek, književnica, spisateljica u mirovini, diplomirana pravnica po struci komentira Mikulanovo djelo: - Vrijednost knjige je vrlo velika. Autor piše tečno i razumljivo. Sve je i sadržajno zanimljivo. Tema knjige je zmaj koji navodno živi ispod Staroga grada. Učenici najbliže škole otkrivaju tajnu zmaja. Iako su okruženi računalima, mobitelima, video igrama i žive svakodnevno okruženi drugim modernim tehnologijama, rado se upuštaju u istraživanje bajke i zmajeva. Krunoslav Mikulan vjeruje kako zmaj živi ispod našeg starog grada, stoga planira napisati i nastavak ovog romana: - Prema staroj čakovečkoj legendi ako se zmaj probudi onda se dogodi potres. Dakle, kad god je bio potres u Čakovcu, rekli su: - Zmaj se probudio!

22. studenoga 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena

Evgen, Ivana i Roland zajedno sviraju i pjevaju tri i pol godine

IVANA ŠARKEZI iz Trnovca i Duo Pomaranča iz Slovenije postali obiteljski glazbeni bend

Sviramo sve od hrvatskog do romskog melosa! Uz ljubav prema glazbi, rodila se i ona između Ivane i Rolanda. Nakon vjenčanja, postali su pravi obiteljski bend. Nastupaju diljem Slovenije, kao i u našem kraju. Sviraju na vjenčanjima, krštenjima, rođendanima i privatnim zabavama Piše: Dora Vadlja

vana Šarkezi, djevojački Oršuš, 22-godišnjakinja iz Trnovca u kratkom vremenu postala je prava pjevačka zvijezda u susjednoj Sloveniji. Pjevanje ju je oduvijek zanimalo, ali nikad nije imala prilike javno nastupati i pokazati svoje vokalne vještine. Završila je medicinsku školu u Maruševcu, ali posao u struci nažalost nije pronašla u Međimurju. Jednom prilikom na obiteljskom vjenčanju u Sloveniji nastupio je Duo Pomaranča, otac i sin, 48-godišnji Evgen i 28-godišnji Roland Šarkezi. Ivana je bila na tom vjenčanju i odlučila

se odvažiti, uzeti mikrofon i zapjevati s njima. To je ispalo toliko dobro, da su Evgen i Roland odlučili Ivanu priključiti svojem sastavu. Tako je nastao Duo Pomaranča i Ivana. - Prvim pogledom su mi se svidjeli. Moj je tata rekao odi na pozornicu i pokaži što znaš. Prije sam pjevala doma, imala sam mali zvučnik i mikrofon. U počecima nisam baš bila savršena, ali s vremenom sam naučila, rekla je pjevačica Ivana. U to je vrijeme Ivana imala 18 godina. Dodala je Rolanda i Evgenija na društvenim mrežama i oni su pristali doći u Trnovec kako bi u dogovoru s roditeljima Ivanu priključili svojem

bendu. Danas zajedno nastupaju već tri i pol godine. Evgen i Roland zajedno sviraju 16 godina. Evgen svira čak 32 godine, a kako je i sin pokazao afinitet prema glazbi odlučili su zajedno nastupati po Sloveniji. Postali obiteljski bend Uz ljubav prema glazbi, rodila se i ona između Ivane i Rolanda. Nakon vjenčanja, postali su pravi obiteljski bend. Nastupaju diljem Slovenije, kao i u našem kraju. Sviraju na vjenčanjima, krštenjima, rođendanima i privatnim zabavama. Na Martinje su nastupili u kafiću Aries u Svetom Martinu na Muri. - Jako smo dugo tražili ženski vokal, nismo našli

pravu. Tražili smo da bude i bolja od nas. To je bila Ivana, odmah smo kliknuli i tako smo proširili naš duo, rekli su Roland i Evgen. Osim što pjevaju, Evgen svira bas gitaru, bubnjeve, harmoniku, mandolinu, dok Roland kontrabas, violinu, bas gitaru, bubnjeve i sintesajzer. Roland je uz oca počeo svirati i pjevati kad je imao 11 godina. Sviraju svaku subotu, rijetko kad su doma. Kod kuće u slovenskom Rakičanu imaju mali studio, gdje osim što uvježbavaju nove pjesme, snimaju i svoje. Do sad su izbacili tri pjesme Sine moj, Lom i Crna magija. Tekst i glazbu napisao je Roland, a sve je snimljeno u

njihovom domaćem studiju. Lom je bila njihova prva pjesma koju su zajedno napravili. - Uvijek kažem, drugačije je kad se snima i uživo. Kad sviramo uživo, na nekoj zabavi svaki je puta različita atmosfera. Sve ovisi kakva je prigoda. Mi osluškujemo publiku i prema tome kreiramo i svoj glazbeni repertoar, kaže Ivana. Ivana uz glazbu i svakodnevno glazbeno usavršavanje polaznica je i tečaja slovenskog jezika. Sve kako bi uz glazbene vode, pronašla i posao u struci. Želi raditi kao medicinska sestra.

Slovenci vole hrvatsku glazbu Zanimljivo je da na slovenskim feštama većinom sviraju hrvatsku i bosansku glazbu. Kažu, slovenske polke su rijetkost, osim ako im nije naglašeno u početku. Osim toga pjevaju dalmatinske pjesme, srpske, kao i romsku glazbu. Njihovo zanimljivo ime Pomaranča, u prijevodu naranča nastao je prema omiljenom kafiću u koji je Roland zalazio. Tako su se nazvali na početku, a sad su dodali i Ivanino ime. Novopečena Šarkezi obitelj svoju glazbu živi, te razmišljaju o snimanju i albuma.

media

22. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Do kraja studenoga bit ćete prepuni kreativnih ideja. Većinu njih moći ćete provesti u konkretno djelo. U ljubavnom životu sve će ići kako se to u žargonu zna reći, “kao po špagi”. Ako ste u braku ili dugoj vezi, vladat će skladni odnosi s partnerom. Samci će biti u prilici upoznati ljubav. Pripazite na unos kalorija. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Kolege iz poslovnog tima nagradite za marljivost i uspješnu realizaciju posla. Moguć je i neočekivani novčani dobitak. Ako vam se određena osoba sviđa duže vrijeme, razmislite o tome kako biste unaprijedili vaše poznanstvo i osvojili njezinu naklonost. Bit će vam stalo da je impresionirate. Upotrijebite šarm. Poradite na tjelesnoj kondiciji. LAV (23.7. - 23.8.)

Sve čega se dotaknete ovih dana urodit će plodom. Mnogo ćete raditi, a nadležne osobe prepoznat će vaš trud i nagraditi vas obilato. Ako ste bez posla ukazat će se nekoliko odličnih prilika za zapošljavanje. Izaberite najbolju ponudu i prihvatite je. Ljubavni odnosi bit će idilični. Brak, veza, samački život… VAGA (24.9. - 23.10.)

KAKO DJECI I TINEJDŽERIMA približiti umjetnost? BIK (21.4. - 20.5.)

Ne trošite vrijeme na nepotrebne stvari. Poslovne će se obaveze gomilati, stoga pravilno rasporedite vrijeme i selektirajte zadatke kolegama u timu. Iz dana u dan životna energija će vam se povećavati, što će se odraziti i na vaš emotivan život. U ljubavi slijede promjene nabolje. Krenite u teretanu ili na plivanje. RAK (22.6. - 22.7.)

Partnerski odnosi, bilo da se radi o poslovnim ili emotivnim, ovih dana posebice će doći do izražaja. Dane vikenda provest ćete u sjajnom raspoloženju i druženju s obitelji. S ljubavnim partnerom doživjet ćete mnogo strastvenih trenutaka i razmjenu nježnosti. Samci više neće biti sami jer će prilike za novu ljubavnu vezu pristizati sa svih strana. DJEVICA (24.8. - 23.9.)

U poslovnom okruženju otvaraju vam se nova vrata i prilike. Nemojte previše analizirati i čekati. Vjetar u leđa dat će vam i novčani priljev koji će stići iz inozemstva. Želite li imati uravnotežen ljubavni život, morat ćete uložiti mnogo više u njegovanje odnosa s partnerom kojeg ste u posljednje vrijeme zanemarili.

Priču o popularnom sloniću Babaru djeca su s pažnjom slušala

Mala opera glazbom uprizorila popularnu slikovnicu Dogodovštine slonića Babara iz popularne slikovnice u izvedbi Danijele Petrić i Zdenka Niessnera iz udruge Mala opera uvele su malene posjetitelje u svijet glazbe na programu organiziranom u dvorani Zrinski zgrade Scheier u Čakovcu.

Program je organiziran za djecu predškolske dobi i nižih razreda osnovnih škola. Dogodovštine slonića Babara autora Jeana de Brunhoffa jedno je od najpopularnijih djela literature za djecu u Francuskoj, a njegova popularnost nadišla je grani-

ce njegove domovine te od simpatičnog i velikodušnog slonića Babara stvorila prvu međunarodnu „zvijezdu“ za djecu. Sama slikovnica je zbog svoje izuzetne literarne, likovne i pedagoške vrijednosti preporučena od strane francuskog Ministarstva

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Lako ćete pronalaziti zajednički jezik sa svim poslovnim partnerima. Ovih dana krenite i na dodatnu edukaciju, kao što je usavršavanje stranih jezika ili informatički tečaj. U ljubavi nemojte ponavljati emotivne pogreške iz prošlosti. U poslovnom okruženju pojavit će se osoba koja će vam zagolicati maštu.

Vaš mudra diplomacija ovih će vam dana osigurati nove unosne poslovne projekte. I zarada pristigla od novih projekata bit će dostatna, tako da ćete moći bez stresa odraditi tekuće poslovne projekte. U ljubavnim odnosima vladat će skladni odnosi. Ako ste u braku ili dugogodišnjoj vezi, između vas i partnera vladat će razumijevanje, a neće nedostajati ni strastvenih trenutaka.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Pravo je vrijeme da vratite kontrolu nad poslovnim obvezama i bolje se organizirate. U emotivnim odnosima dobro će vam doći druženje sa školskim kolegama i prijateljima iz djetinjstva. Budite taktični u razgovoru s voljenom osobom. Ako ste sami, poželjet ćete promijeniti taj status. Kako biste spriječili pad imuniteta, uzmite kratak predah.

JARAC (22.12. - 20.1.) Selektirajte obaveze i izbjegnite gužvu. U ljubavnom životu nema razloga da se zavaravate nečijim laskavim obećanjima. Sa svojim partnerom iskreno razgovarajte o zajedničkim dilemama. Sigurno je samo ono što čvrsto držite u svojim rukama, bez obzira na velike želje ili nečije izjave. Sljedećih nekoliko dana godit će vam obroci s pojačanom dozom vitamina.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) Prihvatite različite mogućnosti poslovnog napredovanja i sve vaše poslovne zamisli uspješno će se realizirati. Krajem tjedna osjećat ćete posebnu emotivnu inspiraciju u susretu s bliskom osobom iz prošlosti. Sebi i svom partneru priuštite romantičan vikend. Samci, opustite se. Uživajte u druženju s prijateljima. Više boravite na svježem zraku.

RIBE (20.2. - 20.3.) Motivirani ste i puni energije, stoga sa žarom krenite završavati zadatke koje ste ocijenili zahtjevnima. Potpora ostalih suradnika pri tome će se također pokazati od pomoći. Vedri ste i druželjubivi pa će vam sklapanje novih poznanstava predstavljati izniman užitak. Večernji izlazak mnogima će pružiti priliku da ostvare svoje romantične težnje. Samci će se upuštati u nove ljubavne kombinacije.

Sudionici tribine Valentina Nedeljko, Matija Bobek, Nikolina Mekovec, Zdenko Niessner i Danijela Petrić

Logoped u kući

obrazovanja. Autori ovog programa su vrsni umjetnici i glazbenici Danijela Petrić na klaviru i pripovjedač Zdenko Niessner. Nakon edukativnog koncerta održan je javni razgovor o odgoju i obrazovanju kroz umjetnost. Govorili su Danijela Petrić i Zdenko Niessner, autori Priče o sloniću Babaru, Matija Bobek, autor aktualne izložbe i radionica Kao prvo - Zagonetno drvo te Nikolina Mekovec, voditeljica Studija suvremenog plesa Teuta i organizatorica Galerije plesa koja će uskoro zaživjeti u zgradi Scheier. Organizator program bila je platforma za Društveni centar Čakovec u partnerstvu s Međimurskom županijom. (rr, zv)

Rana pismenost Rana pismenost se odnosi na vještine i znanja koji su važni za ovladavanje čitanjem, a stječu se prije formalne poduke čitanja i pisanja. Još prije rane pismenosti javlja se izranjajuća pismenost i to već od prve godine života. Tad dijete spontano pokazuje interes za knjige, usmjerava pažnju na čitanje, pretvara se da čita. Kasnije prepoznaje logotipove i simbole,

uživa u pjesmicama i igrama rimom, čitanju i pričanju priča, prepoznaje kad se neki dio priče ponavlja, imenuje slike, povezuje priče s vlastitim iskustvom. Ovakva iskustva pripremaju dijete za razdoblje rane pismenosti. Vještine rane pismenosti su fonološka svjesnost, rječnik, pripovijedanje, interes za tisak, koncept tiska te imenovanje slova. Fonološka

• Buzovečka 71, Čakovec • T. 095/ 276- 5602

svjesnost se ponajviše odnosi na sposobnost stapanja i rastavljanja slogova, prepoznavanja i proizvodnje rime te stapanja i raščlambe riječi na glasove. Što je rječnik djeteta bogatiji, bolje je razumijevanje pročitanog. Sposobnost pripovijedanja je također bitan faktor. Djeca koja su svjesna pisanog teksta znaju da tekst ima značenje, smjer čitanja, gdje se priča nastavlja, što znače bijeli razmaci i zato ga je potrebno čim ranije izložiti pisanoj riječi. Na kraju, vrlo je bitno i imenovanje slova. To ne znači da dijete prije škole mora znati čitati, već je ključno da dijete poveže glas i slovo jer će mu

Anamarija Varga, mag. logoped

to kasnije pomoći u čitanju i zapamćivanju. Iz svega navedenog očito je koliko dijete mora imati usvojenih predvještina kako bi moglo uspješno svladati čitanje. Stoga je neprocjenjiva uloga roditelja i njihovo poticanje čitanja i pričanja, kao i izloženost pisanom jeziku. Štoviše, to je vrlo lako uklopiti u uobičajeni raspored i rutine.

22. studenoga 2019. Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

čakovečka špica

Jednostavno preslatke

Visoke čizme na bijele hlače ponovno se nose

Traperice su uvijek in

Kišobran za dvoje

Dvije prijateljice u elegantnom izdanju

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

tehnologija i preporuke Na granici NOVA TV

Petak 22.11. Sluđen krivnjom što je ubio Zdenka, Toni napušta set svoje serije i odustaje od snimanja. Tomo je u problemu – zove ga Aki, jer je Toni nestao bez traga. Dado je na glasanju izdao Antu, nakon čega je u domu nastala tuča pa ih Andrija sve otjera i naredi Nediljku i Miji da napišu ponudu za lokal. Čija ponuda bude veća, njegov je lokal. Nediljko ponudi četiri puta veću svotu i pobijedi. Štiglići nose svoje stvari iz lokala. Dadi je žao što je pristao na veću plaću, a izgubio prijatelja Antu. Nediljko, kad vidi poslovne knjige, shvaća da se uvalio do grla. Zorki je dosta Mijinih i Nediljkovih svađa, važna joj je akcija sa zmijskim otrovom. Ponedjeljak 25.11. Sukob između Anđelke i Gordane je sve oštriji pa ljutita Gordana šalje Penavama u dućan inspekciju. Unatoč sukobu Nediljka i Mije, šverc zmijskog otrova teče odlično i ampule uspijevaju prijeći iz Bosne u Hrvatsku u Zdenkovom autu. No, zbog puknute gume, Zdenko ne ode direktno kod Andrije na popravak, već odluči parkirati auto pred postajom i otići na marendu. Ante i Gordana u međuvremenu vode svoju bitku s Penavama. Otvaraju provizornu birtiju u kući i trguju s preostalim alkoholom po nižoj cijeni od one koja je u lokalu kod Penava. Toni se vraća u selo, izjeden grižnjom savjesti. Pokušava sve priznati Boži, ali ga zaustavi Tomo. Toni pomisli kako ga se Tomo želi riješiti, onesvijesti ga i pobjegne. Utorak 26.11. Petra i Andrija su u problemu, planiraju nekako provaliti u Zdenkov auto da bi došli do ampula s otrovom. Rat između Penava i Štiglića se nastavlja. Anđelka je bijesna i šalje Štiglićima na vrata poreznu inspekciju zbog nelegalnog poslovanja. Obje obitelji dobivaju visoke kazne od inspektora, a dućan je zatvoren. Luka dolazi do rješenja za lokal – otvorit će disko klub. Toni dolazi u postaju gdje odluči sve priznati Marku, no ugleda Zdenka i padne u nesvijest od šoka. Tomo dolazi u postaju i laže kako god može – tvrdi Marku da je Toni narkoman koji halucinira. Marko vidi da se nešto događa i Tomo

pon-pet 20:15

će mu morati reći istinu. Tomo se ispričava Toniju i sve mu priznaje, no Toni pobjesni i krene ga namlatiti skupa sa Zdenkom. Policajci bježe autom, ali ubrzo dožive prometnu, zbog rezervne gume. Mate i Tadija pozivaju mađioničara na Almin rođendan. On slučajno hipnotizira Matu koji odluta sa rođendana. Srijeda 27.11. Tadija i Alma muku muče s Matom, prvo ga traže po selu, a kada ga napokon nađu, ne znaju kako prekinuti hipnozu. Tomo i Marko voze Tonija u Zagreb, kako bi stigao potpisati ugovor za novi projekt u Americi. Cijela priča ipak završi dobro. Luka i Jure govore Dadi o svojim planovima da kafić pretvore u klub. Dado, pun grizodušja, to javlja Anti koji odlučuje sabotirati otvaranje kluba prekidom dovoda struje. Čitavo selo ostaje u mraku, a Dado i Karlo nalaze onesviještenog i beživotnog Antu. U međuvremenu, Andrija je dovukao Zdenka i auto u radionu, gdje pokušava doći do švercanog otrova. Ipak, Zdenko skuži torbu s otrovom i odnese ju u postaju. Željka se zgrozi i zatraži od Marka da provede istragu. Marko brzo sve poveže i odlazi kod Skorupovića, gdje se dogodi nesreća – prilikom nestanka struje, Zorka zapne na stepenicama i padne na Marka. Četvrtak 28.11. Nakon nezgode zbog nestanka struje, čini se da je Zorka slomila nogu, a Marko natukao rebra. Dado i Karlo pokušaju sakriti da je Ante kriv za strujni udar u selu, ali Nediljko ih otkrije i odlazi se obračunati s Mijom. Za to vrijeme Tomo uvjeri Željku da šverceri stoje iza svega i njih dvoje privedu Miju i Nediljka. Marko i Zorka završe u bolnici u istoj sobi i Zorka mu pod sedativima oda da je Petra još luda za njim. Petri nije drago kad to sazna, a Zorki kad čuje da su Nediljko i Mijo uhićeni. Tomo želi odmah izvući iz Mije i Nediljka priznanje, ali Željka ima drugu taktiku – pustiti ih do jutra bez vode, hrane i WCa pa će puknuti i sami priznati. Mate je još jedan od stradalnika strujnog udara i mora na oporavak k Štiglićima.

22. studenoga 2019.

VT VARAŽDIN I MREŽA TV Zabavno - glazbena emisija “Fio show”, nedjeljom od 20 do 23 sata

Exotic band i udruga žena Hrvatsko srce Drnje U nedjelju, 24. studenoga zabavno-glazbenu emisiju „Fio show” možete gledati na Mreža TV kao i na VT Varaždin. Glazbeni gosti večeri su Exotic band i udruga žena Hrvatsko srce Drnje. Tijekom emisije bit će premijerno predstavljen i glazbeni spot „Od Dunava do Jadrana” u izvedbi ženskog glazbenog sastava The Dekle. Voditelji emisije Martin i Ivan s gostima emisije pripremili su i niz zabavnih igara. “Fio show” gledaju svi - gledajte i vi! (rr, foto: Pepi 007)

“Fio show” svake nedjelje gledaju svi - gledajte i vi!

SVIJET TEHNOLOGIJA

FOTO-KINO KLUB I KUD KATRUŽE

SVIJET TEHNOLOGIJA

Suradnja će rezultirati serijom videospotova

Suradnja filmaša i folkloraša Dugogodišnja suradnja Foto-kino kluba Ivanovec i Kulturno-umjetničkog društva Katruže iz Ivanovca nastavljena je sredinom listopada snimanjem videospotova izvornih međimurskih popijevki i prigodnih narodnih nošnji na

poznatim međimurskim lokacijama. Tako su se na obostrano zadovoljstvo snimili videospotovi koji tematski govore o izvornoj međimurskoj narodnoj popijevki. Tijekom snimanja spotova mnogi slučajni prola-

znici zadivljeno su zastali i promatrali izvorne narodne nošnje i spontano zapjevali. Sveopće oduševljenje s međimurskom narodnom pjesmom i izvornom tradicijom natjera sve koji su sudjelovali u snimanju spotova da zajedno zapje-

vaju narodne stihove. Navodimo dio pjesama po kojima su snimljeni spotovi: Sedela sam za mašinom, šila sam, Deca, moja deca, Da bi se zrušile te legradske gore, Na Ivaje Vanovci prošćeje, Kovač majster…. (so)

22. studenoga 2019.

PETAK,22.11. 08:00

Yoga&Pilates

08:15

Dječja TV

SUBOTA,23.11.

TV prodaja