Međimurske novine 1275

Broj 1275

Čakovec, PETAK, 21. veljače 2020.

Tko je prebio na smrt staricu Anu Strahija?

MINISTRICA DEMOGRAFIJE kona čno uvažila zahtjeve župana Posavca

Nema socijalne pomoći za one koji mogu raditi!

str. 3

MISTERIOZNO svirepo ubojstvo 77-godišnje umirovljenice u Novakovcu

Cijena 10 kuna

str. 8-9

UŽASNA PRIČA iz romskog naselja u Piškorovcu

TEMA BROJA

str. 8

Godina XXV.

Ubio suprugu i seksualno zlostavljao malodobnu kćerku JOSIP MLINARIĆ iz Hodošana, inženjer strojarstva u mirovini

DOMOVI ZA UMIROVLJENIKE idu u ropotarnicu povijesti?!

str. 4-5

Stambene zajednice

Naši varovi štite Černobil i zaustavljaju radijaciju

str. 16

TOPIARIJI ANTUNA RUŽMANA iz Preloga ostavili nas bez daha

Šumski čovjek - pravo s (polu)dnevnim boravkom su budućnost za starije malo remek djelo str. 17 BUAKANOK MISS PHICHAYATHIDA - BETI školu u Bangkoku zamijenila područnom školom u Železnoj Gori

str. 24

NOVA RUBRIKA: Predstavljamo čuvare našeg zdravlja

Pedijatrija Čakovečke bolnice: Liječe i do 9000 mališana godišnje

str. 53

Tajlanđanku 8 novih doktora specijalista odmah prihvatili kao svoju stiglo u našu bolnicu str. 2

Veliki vodič svih međimurskih ludiranja

Kamo na fašnik ovaj vikend?!

str. 10

ŽUPAN i bolnički ravnatelj predstavili pojačanja liječničkog kadra ŽB Čakovec

www.teamgradjenje.hr str. 37

Aktualno

UREDNIČKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Kako to, kako tko!? P

roblemi hrvatskog društva su sukobi interesa i pogodovanja, a ne masoni. Hrvatsko društvo idealno je za tračanje i pljuvanje po društvenim mrežama zbog trivijalnih stvari, dok sveopće ozbiljne teme prolaze ispod radara. Danas je problem što se svatko “može javiti za riječ”, nekad je to bilo puno problematičnije. Ondašnje vrijeme nudilo je pisanje olovkom po papiru, pisanje nečeg suvislog i to provjeravati nekoliko puta, pa često “zgužvati” i baciti u koš, a tek su se rijetki usudili svoje “mišljenje” poslati na uvid javnosti. Na društvenim mrežama sada se može pisati pod svojim imenom, pod tuđim, anonimno, uglavnom svakako. Nije važno ni što, ni tko piše, komentira se sve i svašta i na kraju se nešto pametno izgubi u moru gluposti. Tako je pitanje masonstva glavnog državnog odvjetnika odjednom najvažnije i je li to društveno prihvatljivo, jer masoni su tajne organizacije i odmah se oko toga stvaraju razne teorije zavjere. Kao da se veze i “žnorice” kod nas stvaraju samo po pitanju tajnih masonskih organizacija. oliko mi je poznato, nekim našim političarima puno su važnija članstva u nekim drugim udrugama i “udrugama”. Mnogi bi se iznenadili kako se zahvaljujući tim vezama i poznanstvima mogu dobiti poslovi putem javnih nabava i slično.Uglavnom, ono što želim kazati, naši bi političari, kao i mnogi drugi dužnosnici morali osim što ispune imovinske kartice obavezno napisati koje sve osobne i profesionalne interese imaju. Sve moguće, od sportskih, vatrogasnih, financijskih i drugih, pa tako i sudjelovanja u masonskih i sličnim organizacijama. Vrlo brzo bi se stvorila jasna slika o tome “tko je tko” i pogoduje li netko od političkih ili nekih dužnosnika nekom od “svojih”. Interesi i pogodovanja zapravo su rak-rana naše države i društva te najviše novca “curi” upravo zahvaljujući “vezama i vezicama”. ne samo to, isto vrijedi kod zapošljavanja na izmišljenim radnim mjestima u javnom sektoru, kao i puno toga drugoga.Netransparentnost je kod nas prisutna na sve strane, posebice tamo gdje se može “pržiti” javni novac, a da to nitko ne vidi. Sve prolazi tako dugo dok je

21. veljače 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

vijest

Ukleti sat u centru Čakovca trebao bi se uskoro zamijeniti novim Vjerojatno nema građanina u Čakovcu koji se ne iznervira kada pogleda na sat u centru grada i ponovno se prisjeti da on još uvijek nije u funkciji. Upit što se događa sa satom i zašto do sada nije popravljen poslali smo u ured gradske uprave. - Sat na Trgu Republike ne radi, odnosno ne pokazuje točno vrijeme jer je neispravan. Kvar je takve naravi da se zbog samog oblika satnog tornja on ne može otkloniti. U nekoliko navrata pokušali smo ga barem privremeno osposobiti, no nismo uspjeli. Sad ne pokazuje točno vrijeme već nekoliko godina. U planu je potpuno novi satni stup. Tražimo primjereno rješenje za središte grada, a namjeravamo ga postaviti uoči ovogodišnjeg Dana Grada Čakovca, stoji u njihovom odgovoru. (sh, foto: zv)

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

zamaskirano. S prstima u pekmezu otkriju su rijetki. ni koji za razliku od “nevidljiivih kradljivaca” vrlo transparentno troše naše novce godinama unatrag kod nas su Romi. Svi znaju da ga javno i bez srama često troše i na hedonizam: alkohol, kocku i drogu, odnosno kriminal oružje i slično i nikom ništa. Sve se to kupuje godinama bez problema od raznih socijalnih naknada, a državne službe koje bi to trebale kontrolirati ili sprečavati govore da su nemoćne. Kad se Romi svađaju s Hrvatima na društvenim mrežama onda je upravo mogućnost da se događaju razne “netransparentnosti” u našoj državi zapravo okidač da se s tim ne prestaje. Jer bez obzira što nemaju škole i visoko obrazovanje imaju one životne i vide što se događa oko njih u državi u kojoj žive. Kad drugi mogu tajno, zašto ne bi Romi pržili javni novac javno. Mi Međimurci cijelo vrijeme zapravo ispadamo veliki naivci i žrtve zbog čega sve više gubimo živce. e samo da nas radišne i bogobojazne, prosto rečeno, zajebavaju s trošenjem političari i svi drugi koji se negdje “umreže”, nego nam to isto rade Romi doslovce ispred nosa. Kad će se stvari početi mijenjati? Tek kad se promjeni koncept cijele naše države u kojoj će se zatvoriti državna sisa za sve one koji to ne zaslužuju. I to ne samo za Rome koji su sposobni raditi, a primaju socijalnu pomoć, već za sve one koji su masoni ili članovi neke druge udruge u koju su se učlanili samo da bi ostvarili pogodovanje ili interes na račun poreznih obveznika. Ako se to ubrzo ne dogodi i dalje će se oni koji to mogu i znaju snalaziti na dobro poznati naš način u kojem su vlastiti interesi uvijek ispred svega.

RAVNATELJ BOLNICE i županijski čelnici predstavili 8 liječnika specijalista koji su došli u našu bolnicu

Župan Posavec: Povećanjem broja liječnika smanjit ćemo liste čekanja Županijska bolnica Čakovec kadrovski je pojačana s 8 novih liječnika. S posljednjim zapošljavanjem sedam liječnika i jedne liječnice oformljen je Odjel ortopedije. Kao presudni razlog dolaska u čakovečku bolnicu liječnici ističu izvrsne radne uvjete te suvremenu infrastrukturu i modernu opremu. Ravnatelj Županijske bolnice Čakovec doc. dr. sc. Tomislav Novinščak na predstavljanju novih liječnika koji su došli u našu bolnicu istaknuo je kako se počelo ispunjavati zacrtano nakon preuzimanja ove funkcije. - Jedan od ključnih ciljeva u mandata ovog rukovodstva bolnice bio je stabiliziranje odljeva kadrova i nedostatka liječnika u kirurškoj službi. U manje od godinu dana, zaključno s jučerašnjim danom u navedenoj službi, zaposleno je 11 specijalista od čega 3 oftalmologa, 2 kirurga traumatologa, 1 vaskularni kirurg i 5 ortopeda, kazao je ravnatelj.

Osam novih liječnika - kirurzi i ortopedi

Novi liječnici koji su došli su: Matija Branilović, dr. med., spec. opće kirurgije, subspec. traumatologije, Denis Grgurović, dr. med., spec. opće kirurgije, subspec. opće kirurgije, Ivica Leto, dr. med., spec. ortopedije i traumatologije, Ana Magdalenić, dr. med., spec. ortopedije, Jasenko Mandić, dr. med., spec. ortopedije i traumatologije, Marko Labaš, dr. med., spec. ortopedije i traumatologije, Boris Lukić, dr. med., spec. ortopedije i traumatologije i prim. dr. sc. Mladen Petrunić, dr. med.,

Sedam od osam novih liječnika koji su stigli u čakovečku bolnicu bili su nazočni i na službenom predstavljanju novinarima i javnosti: Matija Branilović, Denis Grgurović, Boris Lukić, Ana Magdalenić, Marko Labaš, Ivica Leto i Jasenko Mandić spec. opće kirurgije, subspec. vaskularne kirurgije. Župan Posavec bio je vidno zadovoljan ovom prilikom kada je o bolnici riječ. – Povećanjem broja liječnika smanjit ćemo liste čekanja i biti spremni za nove izazove. Ne sjećam da se dogodilo da jedna opća bolnica u jednom danu može predstaviti osam novih liječnika. To je doista rijetkost, kao i činjenica da se liječnik koji je otišao u Austriju gdje kirurzi imaju bolje radne i financijske uvjete vratio u čakovečku bolnicu. Liječnicima smo stvorili bolje uvjete za njihov profesionalni rast i razvoj. Većim brojem liječnika zasigurno ćemo smanjiti liste čekanja i biti spremni za izazove koji su pred nama. Imamo jasan cilj i smjer i sve što radimo u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti i dalje ćemo raditi u petoj brzini, zaključio je župan poželjevši liječnicima puno uspjeha u radu. Pročelnik službe Dražen Krištofić istaknuo je kako je ponosan što su mladi liječnici odlučili raditi u Županijskoj bolnici Čakovec jer je ovo mlada ekipa puna entuzijazma. - Naše kolege očekuju odlični uvjeti, imamo novi operacijski

trakt, Odjel ima 23 kreveta te ćemo ponuditi vrhunsku medicinu što se tiče ortopedije i traumatologije. Imamo vrhunskog vaskularnog kirurga i mnoge kolege koje će educirati i raditi s mladim kolegama, a u zajedničkoj sinergiji ponuditi najbolje pacijentima. Prošle godine smo bili značajno hendikepirani u tom smislu, imali smo dežurstva i ispomoć vanjskih kolega iz ustanova iz Zagreba, ali uspjeli smo to sanirati i sada zaposliti svoje ljude. Prim. mr. sc. Joško Smilović prisjetio se svojih početaka prije 25 godina i želje da ortopedija u Čakovcu bude jedna od pet najboljih ortopedija u Hrvatskoj. - Dolaskom kolega, stvoreni su uvjeti da ortopedija u Čakovcu konačno bude u pet najboljih ortopedija u Hrvatskoj s temeljnim ciljem pružanja vrhunske usluge pacijentima, kazao je između ostalog.

Varaždinski tim ortopeda zajedno prešao u čakovečku bolnicu

Matija Branilović vratio se iz Austrije u Međimurje jer smatra da Županijska bolnica Čakovec omogućava

bolje uvjeti za rad, moderniju opremu i svojim pacijentima pruža nadstandard u zdravstvu. Timski rad u medicini jedan je od prioriteta, a to je bio i motiv povratka naše Međimurke dr. Ane Magdalenić, specijalistice ortopedije koja je se sa svojim kolegama došla raditi u Čakovec te je ponosna što s timom vrhunskih stručnjaka ima priliku razvijati ortopediju u Međimurju. - Želja za razvijanjem ortopedije u uvjetima u kojima to ona zaslužuje doveli su me nazad u Čakovec (inače rodom iz Belice op.a.). Uvjeti su ovdje bolji i prihvatljiviji za razvoj ortopedije, a nama koji smo prešli iz Varaždina kao ekipa u bolnicu u Čakovec bilo je važno da kao tim ostanemo raditi zajedno, jer smo zajedno studirali, specijalizirali i do sada radili. Pružila nam se mogućnost i iskoristiti smo svoje znanje da znamo razvijati ortopediju, izvoditi nove operacije, učiti i raditi nove stvari, što je bilo presudno za naš dolazak, kazala je dr. Magdalenić. (BMO, foto: Z. Vrzan)

21. veljače 2020.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KAKO STATI na kraj romskim delinkventima koji narušavaju mir i sigurnost

VIJEST(I) TJEDNA

Međimurje ne smije živjeti u strahu! Romski denlikventi teroriziraju većinsko stanovništvo, ali i sve veći broj vlastitih sunarodnjaka koji žele živjeti normalnim životom

Dosta je života u strahu

Međimurje ne smije živjeti u strahu od terora od delinkvenata iz manjinskog stanovništva koje terorizira manjinski i većinski narod. Krajnje vrijeme je da se takvom ponašanju stane na

kraj. Ovih dana u Piškorovcu je (ne)čovjek koji ne zaslužuje ni da ga se u punom smislu riječi zove ocem ubio ženu, majku njegove 9-tero djece, a sumnjiči ga se i za seksualno zlostavljanje jednog ženskog djeteta. Čovjek je to s debelim kriminalnim dosjeom u policiji, u najmanju ruku nečasnog ponašanja i po sudu svojih sunarodnjaka. Izdržavao je i zatvorsku kaznu, ali očito je ona bila preblaga. Dokle će takvi terorizirati svoju manjinsku i većinsku zajednicu i stvarati kriminalitetnu predodžbu o romskom stanovništvu. Sva nedjela takvih nadjačavaju napore drugog dijela romskog stanovništva, onih koji su otpočeli pozitivne procese. U mlađoj generaciji otvoreni su procesi prema socijalizaciji, svijetu obrazovanja, rada i napuštanju stila života o socijalnoj ovisnosti. Župan Matija Posavec je uz zadnje ekscese vezane uz Rome kazao: - U ovome trenutku je u Međimurju na djelu manji-

na nacionalne manjine koja terorizira većinsko stanovništvo, ali ne samo njih, već i manjinsko stanovništvo i s njima se treba obračunati vrlo jasno i vrlo konkretno. Tražim da se naloži stroga kontrola nenamjenskog trošenja socijalne pomoći i pretvaranja u vaučere za one koji ih nenamjenski troše i za one roditelje koji svoju djecu ne šalju u osnovnu školu jer je obrazovanje preduvjet za integraciju i suživot. Za tu svrhu treba zaposliti barem 20 socijalnih radnika jer danas jedan socijalni radnik radi na 100 korisnika socijalne pomoći. S time da obitelji koje primaju socijalnu pomoć trebaju raditi i kontrolirati ih. S druge strane trebamo veći broj policijskih službenika jer država koja se želi nazivati državnom treba stati na kraj i ne smije biti talac manjine razbojnika i kriminalaca koji teroriziraju većinsko stanovništvo. Država mora pokazati tu snagu jer ne znam što se više mora dogoditi da se nekome

otvore oči, ako treba i represivnijim mjerama u cilju zaštite manjinskog i većinskog stanovništva, kazao je župan Posavec.

Raslojavanje u romskoj zajednici

Na pozitivne pomake i rezultate ukazao je vijećnik romske nacionalne manjine u Županijskoj skupštini Matjaš Oršuš kroz statistiku koja ide u prilog tome. U evidenciji nezaposlenih u kojoj je ukupno preko 2000 nezaposlenih je oko 500 Roma. Unatrag dvije godine zaposlilo se preko 3000 Roma. Više od 400 obitelji iselilo se iz romskih naselja i uspješno integriralo u većinsko stanovništvo. Sklopljeno je više od 400 mješovitih brakova, a sve više djece se upisuje u dječje vrtiće ili male škole, srednje škole pa i fakultete. Možda su brojke koje je iznio Oršuš o zapošljavanju i drugome malo pretjerane, ali činjenica je da se posljednje tri-četiri godine događa raslojavanje u

NAKON APELA ŽUPANA Matije Posavca sastanak u resornom ministarstvu

romskoj zajednici na one koji se bave kriminalom i žive od raznih socijalnih naknada i onih drugih koji se žele zaposliti, raditi i normalno živjeti. Sve one koji žele raditi i uključiti se u život zajednice treba bez fige u džepu podržati, a ovim drugima poslati jasnu poruku da se kriminal ne isplati, jer slijedi stroga kazna, odnosno da novac od socijalnih naknada više nije lako dostupan. Toga neće biti bez zajedničkog akcijskog plana državnih organa i lokalne zajednice, a posebice efikasnijeg rada pravosuđa (sudova). Dio toga, poput dolaska mobilnih timova više službi u romska naselja Županija je nedavno pokrenula, ali ona nema zakonskih ovlasti, već sve ovisi o državnim službama i pravosuđu. Bez njihovog kvalitetnijeg uključivanja i djelovanja, ne može biti većih pomaka. Nadamo se da će nakon posljednjeg sastanka u Zagreb, ipak biti nešto. (BMO, DZ)

Radno sposobni ne smiju biti korisnici socijalne pomoći Nakon apela iz Međimurske županije i temeljem svih nemilih događaja posljednjih mjeseci koji su opet kulminirali ovih dana, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Vesna Bedeković sazvala je sastanak sa županima, gradonačelnicima i načelnicima općina s područja Međimurske i Koprivničko križevačke županije koje imaju romska naselja te ravnateljima Centra za socijalnu skrb. Nakon gotovo trosatnog sastanka na kojem su još jed-

nom istaknuti svi problemi i izazovi u suživotu većinskog i manjinskog stanovništva te analizirani statistički podaci Policijskih uprava, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Centara za socijalnu skrb doneseni su zaključci koji će se primjenjivati već od sutra: 1. Preispitivanje i kontrola redovitog pohađanja obaveznih predškolskih programa i osnovne škole, kao i utvrđivanje odgovornosti roditelja. 2. Preispitivanje trošenja sredstava zajamčene mini-

malne naknade, a ukoliko nadležni Centar za socijalnu skrb u suradnji s Policijskom upravom utvrdi da se naknada nenamjenski troši, uvest će se isplata u naravi sukladno članku 34. Zakona o socijalnoj skrbi. 3. Obavezno provođenje rada za opće dobro za sve korisnike zajamčene minimalne naknade. 4. Kadrovsko jačanje centara za socijalnu skrb. 5. Jačanje prostornih kapaciteta osnivanjem novog Centra za socijalnu skrb u

Prelogu, osiguravanjem prostora za Obiteljski centar u Čakovcu i dislociranu jedinicu centra za pružanje usluga u zajednici. 6. Integrirani model zaštite djece i obitelji u riziku s naglaskom na preventivne mjere suradnjom sustava zdravstva, odgoja i obrazovanja i socijalne skrbi. 7. Nastavit će se međuresorna suradnja s naglaskom na cjelovite mjere preveniranja i sankcioniranja. Ministrica Vesna Bedeković istaknula je spremnost za

Važna tema o kojoj se ne vodi dovoljno brige Problem je što domova za starije nema dovoljno, a država po tom pitanju za sada nije ništa napravila kako bi starijim osobama ponudila konkretniju podršku prilikom smještaja pa je sve uglavnom prepustila tržištu. Stoga su privatni domovi preskupi, prebukirani i događaju se situacije kakve smo imali prilike vidjeti nedavno kada su u požaru stradali oni najranjiviji, bolesni i nemoćni. Ljudi su živa bića te ne mogu završiti na ulici i negdje treba “zažmiriti” kako bi ih se zbrinulo. Definitivno je zbrinjavanje starijih problem društva koje ne vodi dovoljno brige o potrebama starijih. Kakva je budućnost u svemu tome donosimo u temi broja na str. 4-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Sve one iz romske zajednice koji žele raditi i uključiti se u normalan život zajednice treba podržati, a ovim drugima poslati jasnu poruku da se kriminal ne isplati i da novac za alkohol i kockanje od socijalnih naknada nije više lako dostupan Kako osnažiti Rome koji se žele socijalizirati da ih delinkventi koji teroriziraju većinsko i manjinsko stanovništvo ne povuku prema dolje je glavno pitanje s kojim se trenutno bori Međimurje. S jedne strane imamo sve veću nesigurnost. Svjedoci smo pljački u kojima su žrtve starije osobe. Učestale mete drskih krađa i pljački, sve veći je broj građana. Lista prijavljenih i neprijavljenih razbojstava u Međimurju od strane počinitelja i romske zajednice sve je duža. Zabrinjava pojava da sve češće kao izvršitelje koriste malodobnu djecu koja su zaštićena od zakonskog progona.

rješavanje problema, no pozvala je na suradnju i druga ministarstva. - Trebamo graditi kulturu nenasilja nulte stope tolerancije na nasilje. Ovo su mjere koje su početak, ali u naredna 2 mjeseca očekujemo prve rezultate. Radno sposobno osoba ne može i ne smije biti korisnik socijalne pomoći, istaknula je ministrica Bedeković te dodala kako će se već od sutra reagirati i na terenu. (BMO)

Prihvatili je kao svoju najbolju prijateljicu Desetogodišnja Buakanok Miss Phichayathida prije godinu dana stigla je iz višemilijunskog grada Bangkoka u Tajlandu u malu područnu školu u Železnoj Gori. Početak prilagođavanja nije bio lagan. Beti nije znala govoriti hrvatski niti je poznavala latinicu, ali je uz pomoć i podršku učiteljice Sanje Žganec te malih kolega iz prvog i trećeg razreda vrlo brzo uspjela svladati gradivo. Buakanok koja je radi lakšeg sporazumijevanja u Hrvatskoj uzela ime Beti, školske kolege su je od prvog dana kada je zakoračila u razred prihvatili kao svoju. Vesela je, znatiželjna i zaigrana, a takva nas je i dočekala kada smo je prošlog tjedna posjetili u školi kod Štrigove koja ukupno broji dvadesetak učenika. Lijepu priču broja imamo na str. 53.

Dva ubojstva žena potresla naš kraj

Naš kraj nažalost prečesto je na naslovnicama hrvatskih medija zbog crne kronike. Tako je počeo i ovaj tjedan koji se srećom bliži kraju, jer je počeo na najgori mogući način. Naime, u jednom danu, u ponedjeljak 17. veljače za dvije ženske osobe utvrđeno je da su ubijene na zaista svirepi način. Jedna je izbodena u Piškorovcu, a druga na smrt prebijena starica u Novakovcu. Bili smo na terenu i na str. 8-9 donosimo dvije užasne priče o ubojstvima koja su opet potresla sve.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. veljače 2020.

STAMBENE ZAJEDNICE s dnevnim ili poludnevnim boravkom budućnost su zbrinjavanja o Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

azvoj tehnologije, a samim time i društva, polako s lica zemlje briše neke od dosadašnjih standarda koji su bili sastavni dijelovi našeg života kojima danas i ne razmišljamo puno već ih uzimamo zdravo za gotovo. Između ostaloga to se odnosi na brigu o starijim osobama koje su se, već po navici, smještale u domove za umirovljenike ili domove za starije i nemoćne, odnosno obiteljske domove. Doduše, taj je smještaj svima, od osobe koja je trebala postati korisnik pa do one koje je to morala potpomoći, poprilična noćna mora.

Važna tema o kojoj se ne vodi dovoljno brige

Problem je što domova nema dovoljno, a država po tom pitanju za sada nije ništa napravila kako bi starijim osobama ponudila konkretniju podršku prilikom smještaja pa je sve uglavnom prepustila tržištu. Stoga su privatni domovi preskupi, prebukirani i događaju se situacije kakve smo imali prilike vidjeti nedavno kada su u požaru stradali oni najranjiviji, bolesni i nemoćni.

EU zapravo pokazuje kako bi se nešto trebalo napraviti i sugerira da bi to trebao biti duže vrijeme održiv projekt koji bi trebala financirati država ili lokalna samouprava, ali to se kod nas ne događa

Pojačane i zakašnjele inspekcije mnoge od njih će sada zatvoriti, a neki drugi

će morati preuzeti korisnike i opet će sobe biti prepune, a korisnici prekobrojni. Ljudi su živa bića te ne mogu završiti na ulici i negdje treba “zažmiriti” kako bi ih se zbrinulo. Definitivno je zbrinjavanje starijih problem društva koje ne vodi dovoljno brige o potrebama starijih. U Međimurju imamo i problem što starije osobe nisu baš sklone odlasku iz vlastitog doma. Štoviše, u dobrom dijelu našeg kraja odlazak u dom još uvijek se smatra sramotom ili nekom vrstom odbačenošću jer je to dokaz da se o starijima nema tko brinuti. Istina, nije to izraženo u tako velikoj mjeri kao prije desetak i više godina, no primjera ima. Naime, danas kako je poznato obitelji više nisu tako brojne, uglavnom svi rade i stariji članovi ostaju prepušteni sami sebi. Usamljeni i zatvoreni u četiri zida jer ih je teško “natjerati” na izlazak u društvo i druženje, nerijetko postaju nervozni i čangrizavi pa se narušava obiteljski sklad i suživot postaje nemoguć. Slijedom takvih zbivanja krajnja je posljedica smještanje starijih osoba u dom umirovljenika ukoliko se osoba još uvijek može brinuti za sebe ili u dom za starije i nemoćne ukoliko joj je potrebna neprestana briga i skrb. No, u posljednje vrijeme i tu se mijenjaju trendovi jer starijih je osoba sve više i više, a mnogi od njih još uvijek mogu podosta toga dati od sebe. Malo su im usporeni refleksi, možda slabije vide i čuju, polako oboljevaju, ali zato nisu osobe koje treba “zatvoriti” u dom. To su još uvijek ljudi, osobe, naše majke i očevi, bake i djedovi, stričevi i strine kojima treba nešto više pažnje, neki lagani hobi, razbibriga, zabava i druženje. U pravilu to nisu osobe za dom, ali nisu ni osobe koje

Ideja: Zaklade koje bi pružale usluge smještaja starijima Veliki pritisak i nedostatak smještajnih kapaciteta u domovima vidi se i u osnivanju svojevrsne Zaklade koja bi na osnovu preuzetih nekretnina starijih osoba pružala smještaj i druge oblike skrbi za njih. Na taj bi se način izbjegli toliko ozloglašeni ugovori o dosmrtnom odnosno doživotnom uzdržavanju nakon kojih starije osobe često ostaju bez vlastite imovine. Ideja je da se osnuju bartem tri takve zaklade na području Međimurja.

- S jedne strane zaklada bi brinula o imovini starijih osoba a s druge bi strane nakon njene smrti došla u posjed nekretnine u kojima bi se s vremenom stvorili uvjeti za boravak daljnjih korisnika objasnila nam je jedna od idejnih začetnika Zaklade i zamjenica predsjednika čakovečke organizacije HSU Franciska Ćetković. Drugim riječima, nešto slično poput umirovljeničkih naselja kao što je to već slučaj u nekim europskim zemljama. (vv)

Umjesto klasičnog smještaja u dom, kako bi umirovljenici mogli kvalitetno provoditi slobodno vrijeme blizu vlastitog doma, u Nedeliš

Domovi za um idu u ropotarn Klasične domove trebali bi zamijeniti dnevni i poludnevni boravci, stambene zajednice i slični pojmovi. Ostaju tek posebne ustanove za starije i nemoćne osobe za one koje trebaju danonoćnu brigu su u stanju samostalno, zadovoljno i sretno živjeti. Često se događa da prestaju izlaziti, družiti se, a potom zapostavljaju i vlastito zdravlje, higijenu i održavanje kuće. Jednom riječju naočigled se izoliraju, zapuštaju i propadaju, iako im ne treba puno da se održe i dalje žive normalnim životom u vlastitoj kući bez odlaska u instituciju. Takvim osobama naprosto treba mala pomoć sa strane, netko tko će ih izgurati iz kuće u društvo na zabavu ili izlet, na pošteni ručak ili večeru, a u krajnjoj liniji i redovno kontroliranje, primjerice tlaka ili šećera u krvi.

Zašto su nove usluge brige za starije ograničenog trajanja? Starenje stanovništva prepoznaju naši gradovi i općine, ali samo rijetki od njih pokušavaju nešto konkretno i učiniti. Primjerice, Općina Mala Subotica je pokrenula projekt izgradnje svojevrsnog “dječjeg vrtića” za odrasle. Radi se o kući koja bi starijim ljudima omogućila dnevni ili poludnevni boravak s osiguranim obrokom, animacijom i odgovarajućom medicinskom skrbi dok su članovi njihove obitelji na po-

slu. Među najkompetetnijima na ovom području u našoj županiji je Preložanka Miljenka Radović, predsjednica Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije koja se već duže vrijeme bavi i puno širim spektrom EU projekata s područja socijalnih i sličnih usluga, pa tako i brigom za starije. - Stvar je u tome što naša zemlja zajedno s EU radi na procesu deinstitucionalizacije. To znači da starijim ljudim treba omogućiti da žive u poznatoj okolini s ljudima kojima inače komuniciraju i s kojima su se družili. Jesu li to članovi obitelji, povratak u vlastite domove ili nekakve

stambene jedinice ili druge usluge koje im omogućuju normalan život u poznatoj sredini, ostaje na izbor, kaže naša sugovornica. Nedavno, kaže dalje, bio je raspisan veliki natječaj upravo u cilju takvog smjera deinstitucionalizacije. Na njega se javio čakovečki Dom umirovljenika, kao i Dom za odrasle osobe Orehovica kako bi svojim korisnicima, uz postojeće, ponudili i one usluge koje su bitne za osobe koje nisu njihovi direktni korisnici ili štićenici. No nisu uspjeli. Od 6 - 7 prijava iz Međimurja samo su dvije uspjele. Jedna udruge Društva osoba s tjelesnim invaliditetom koja

21. veljače 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

osoba starije životne dobi

U Međimurju živi oko 20.000 starijih od 65 godina Siromaštvo je jedan od najgorih oblika zlostavljanja, a posebno se to odnosi na starije osobe i umirovljenike. Podaci državnog Zavoda za statistiku pokazuju da je u Hrvatskoj porastao rizik od siromaštva te da ono prijeti gotovo svakoj trećoj osobi starijoj od 65. godina i svakom drugom samcu. Drugim riječima, u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u Hrvatskoj živi 28% starijih osoba, dok je u EU taj prosjek upola manji i iznosi 14.4% Problem je što je prosječna mirovina (prema općim propisima) samo 100 kuna veća od praga rizika siromaštva, a osim toga 250.000 umirovljenika prima mirovinu koja je ispod toga rizika od siromaštva. Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2504 kuna, a prag od rizika siromaštva za

šću se u sklopu projekta Zaželi organiziraju kvizovi i drugi sadržaji

mirovljenike nicu povijesti?! će graditi stambenu zajednicu za svoje članove, a drugi uspio projekt je onaj Crvenog križa u suradnji s Gradom Čakovcom na gradnji kuće za beskućnike. - Radi se o uslugama dnevnog i poludnevnog boravka i to je ono na što EU sa svojim fondovima, ali i naša ministarstva daju naglasak i potenciraju, ističe Miljenka Radović. Svi projekti brige i pomoći starijim osobama koji se sufinanciraju iz fondova EU, ograničenog su vremena trajanja od 12 ili 24 mjeseca, poput projekta Zaželi. Stoga se postavlja logično pitanje što i kako dalje? Jer starije osobe ne mogu živjeti od projekta do projekta, navikli su na određene pomoćnike, asistente, a i stekli su svakodnevne navike koje nisu

skloni mijenjati svako malo. - Tako smo i mi kao udruga, ali i Grad Prelog, bili u strahu što će se dogoditi po isteku projekta Zaželi jer smo ljude navikli na određenu uslugu koja im ustvari i treba kako bi mogli ostati u okruženju svog obiteljskom doma, ističe naša sugovornica. No već je objavljen plan natječaja kojim će se projekt nastaviti, ali opet na 24 mjeseca, kazala je Miljenka Radović. Pitanje hoće li se projekt automatski nastaviti dalje ili će novi započeti s određenim vremenskim razmakom još se ne zna. Zašto je to tako? Jer nema nacionalnihi zakonskih okvira dugogodišnjeg financiranja tih novih socijalnih usluga, nakon završetka pojedinog projekta. EU zapravo pokazuje kako

osobnih asistenata koji je započeo 2008. godine i stigao je do faze izrade zakona koji bi garantirao nastavak provođenja i financiranje iz državnog proračuna, a ne isključivu ovisnost o projektnom financiranju.

Budućnost - usluga (polu)dnevnog boravka

Miljenka Radović bi se nešto trebalo napraviti i sugerira da bi to trebao biti duže vrijeme održiv projekt koji bi trebala financirati država ili lokalna samouprava, ali to se kod nas ne događa. Da srećom ipak sve nije stihija, naša sugovornica povukla je paralelu s projektom

Veliki dio općina i gradova što se tiče brige za starije pravda se činjenicom kako nema sredstava za gradnju domova, a i nema fondova putem kojih bi se oni financirali ili barem djelomično sufinancirali. Istina je da EU ne raspisuje takve natječaje niti ih namjerava raspisivati jer njihova razmišljanja o starijim osobama idu u sasvim

drugom smjeru, smjeru koji smo naveli na početku. - Europska unija ustvari ne sufinancira smještaj osoba bez obzira radi li se o mlađim ili starijim, naglasila je Radović. Jedinice lokalne samouprave do sada se nisu mogle javljati ni na natječaje koji su bili dostupni udrugama, ali su se zato mogle javiti na natječaj za stambene zajednice i to je bila, kaže, jako dobra ideja no morale su ići u partnerstvo s nekom udrugom. No u najavi novih natječaja za ovu godinu postoje šanse da pojedine krenu u izgradnju takvih zajednica. Ne radi se tu o velikim sredstvima, svega 5 milijuna kuna, ali bi i to mogla biti inicijalna sredstva za početnu gradnju. - Krenuti u samostalnu izgradnju stambenih jedinica ovisi i o gradu ili općini, odnosno raspolaže li kakvim prostorom koji bi mogla prenamjeniti ili ako nema druge krenuti iznova. To su danas jedina rješenja koja postoje, naglašava naša sugovornica. Ovo je zasigurno prilika i za privatnu inicijativu i novu vrstu poduzetništva. Drugim riječima, umjesto klasičnih domova, gradnja stambenih zajednica s dnevnim i poludnevnim boravcima za starije osobe. I ne samo to, na natječaje bi se mogli javljati i postojeći vlasnici domova koji će nuditi dodatne sadržaje. Europa nudi novce, a na nama je samo da ih povučemo i iskoristimo, rečenica je to koju slušamo već godinama i koja se od čestog korištenja već izlizala, no doista je tako. Nudi nam se mogućnost

jednočlano domaćinstvo je 2485 kuna. Podaci za Međimursku županiju još su porazniji jer su mirovine znatno niže od ostatka zemlje obzirom na to da je kod nas dominirala uglavnom tekstilna, obućarska i građevinska industrija gdje su plaće oduvijek bile niže od prosjeka. Prema posljednjem popisu stanovnika iz 2011. godine u Međimurju živi oko 20.000 osoba starijih od 65 godina. Također, kod nas je registrirano 24.423 umirovljenika čiji je prosjek primanja 2213,91 kuna. Prosječna starosna mirovina iznosi 2377,88 kuna, invalidska 1976,43 kune, a obiteljska 1791,05 kuna. Ovu nimalo ružičastu situaciju dijelom ublažava činjenica da jedan dio umirovljenika uz hrvatsku, prima i inozemnu mirovinu. (vv)

izgradnje stambenih zajednica koje bi za korisnike, starije osobe ili osiromašene umirovljenike usluge nudile besplatno.

Ljudima treba omogućiti da žive u poznatoj okolini ljudima s kojima inače komuniciraju. Jesu li to članovi obitelji, vlastiti domovi ili nekakve stambene jedinice ili druge usluge koje im omogućuju normalan život u poznatoj sredini, ostaje na izbor, kaže Miljenka Radović

- I do sada su svi takvi projekti bili besplatni za naše ljude, kaže naša sugovornica Miljenka. To je uvjet natječaja. Ukoliko se želi nešto naplaćivati nema više potpunog financiranja. Svi obroci, medicinsko osoblje, druženje, zabava i sve ostalo. S druge strane se i zapošljava. Prekine li se financiranje ide naplata i to tek 5 godina nakon završetka projekta. Da zaključimo. Gradnja klasičnih domova koji bi se sufinancirali iz EU fondova trenutačno nije moguća. Država i lokalna samouprava također ne iskazuju previše interesa za njihovu gradnju, već sve prepuštaju privatnoj inicijativi. Ona se i u ovoj situaciji pokazuju vještija i spremnija u prepoznavanju potreba starijih ljudi i korištenju EU fondova.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. veljače 2020.

NOVI POTICAJ STRUKOVNIM ZANIMANJIMA Premijer Andrej Plenković u Čakovcu osobno podijelio učeničke stipendije

186 međimurskih učenika dobiva 18.000 kuna godišnje Na podjeli državnih stipendija bio je od 186 dodijeljenih, po jedan učenik-predstavnik zanimanja koji se školuju za: autoelektričara, autolakirera, autolimara, automehaničara, bravara, elektroinstalatera, elektromehaničara, strojobravara, tokara, fasadera, krojača, obućara, stolara, soboslikara-ličioca i zidara Predsjednik Vlade Andrej Plenković osobno je došao u Tehničku školu u Čakovcu na svečanost uručenja ugovora za stipendiranje učenika u srednjem strukovnom obrazovanju s područja Međimurske županije iz tri međimurske srednje škole: Tehničke škole Čakovec, Graditeljske škole Čakovec i Gospodarske škole Čakovec. Riječ o projektu koji vodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta koje je na početku ove školske godine uputilo javni poziv za „Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima“ i na čijem je čelu međimurski ministar Darko Horvat.

Dobro novčana potpora za veliki broj učenika

Svaki učenik ostvario je pravo na 18.000 kuna potpore za jednu školsku godinu. Na podjelu stru-

kovnih stipendija u Čakovcu pozvano je 15 od ukupno 186 učenika koji su ih dobili. Iz svake struke po jedan predstavnik zanimanja autoelektričar, autolakirer, autolimar, automehaničar, bravar, elektroinstalater, elektromehaničar, fasader, krojač, obućar, soboslikar ličilac, stolar, strojobravar, tokar i zidar. Uručeno je i 16 ugovora za naukovanje namijenjenih poduzetnicima - mentorima stipendista, a ujedno i pet ugovora za regionalne centre kompetencija u strukovnom obrazovanju među kojima je Tehnička škola Čakovec. U pitanju je projekt kojim se potiče stipendiranje učenika koji se obrazuju u deficitarnim obrtničkim zanimanjima te za poticanje gospodarskih subjekata za primanje učenika na naukovanje financirano sredstvima iz Europskog socijalnog

fonda. Ovim projektom učenicima koji se obrazuju u deficitarnim zanimanjima po jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO) dodjeljuju se stipendije, a iznos potpore u školskoj godini 2019./20. ukupno 18.000 kuna. Osim toga, financijskim potporama se potiču mikro, mala i srednja poduzeća da sudjeluju u obliku mentorstva u obrazovanju učenika u obrtničkim zanimanjima.

Tehničkoj školi 30 milijuna kuna za RC strojarstva

Ravnatelj Tehničke škole Čakovec Dražen Blažeka je na dodjeli ovih ugovora u Tehničkoj školi koja je bila domaćin ovog događaja kazao da dodjela stipendija

Zašto nema stipendista iz Srednje škole Prelog?

Zašto među stipendistima nije bilo učenika Srednje škole Prelog koja također obrazuje za strukovna zanimanja, primjerice mesare, kuhare konobare pitali smo nakon dodjele stipendija ministricu Divjak. Ona nas je uputila na ministra gospodarstva kazavši da je to ministarstvo osiguralo stipendije. Pitanje smo ponovi-

li resornom ministru Horvatu, a on nam je odgovorio da pitamo ravnatelja Srednje škole Prelog. Pokušavajući otkriti u čemu je problem pitali smo jesu li u pitanju bili kriteriji koje ta škola nije zadovoljila, Horvat je kratko odgovorio s “da” i dodao “da se preloška škola za dodjelu stipendija nije ni javila”. (BMO)

Dražen Blažeka, ravnatelj TŠ-a apelirao je da se promjeni politika plaća u hrvatskim školama kako bi mogli zaposliti kvalitetne i stručne kadrove

POGLED ODOZDO

Premijer Plenković uručio je stipendiju budućem elektromehaničaru iz TŠ-a Florijanu Lončariću učenicima za obrtnička i strukovna zanimanja vidljivo pomaže strukovnom obrazovanju. - Povezanost obrazovanja i gospodarstva naša škola živi, naglasio je Blažeka i dodao: - U posljednje četiri godine nemamo slobodnih upisnih mjesta za bilo koje obrtničko ili strukovno zanimanje u drugom upisnom krugu. Tehnička škola ima 824 učenika, 98 zaposlenika, a surađuju s oko 90 gospodarskih subjekata iz Međimurske županije. Svi učenici koji se obrazuju u trogodišnjim zanimanjima imaju ugovore o naukovanju i od 186 onih koji su ostvarili pravo na strukovne stipendije, njih 140 je iz Tehničke škole Čakovec. Ugovor za centar kompetentnosti u Tehničkoj školi koji je potpisao ravnatelj Blažeka u Tehničku školu Čakovec stiže prvih 30 milijuna kuna, od planiranih 56 milijuna kuna za izgradnju i opremanje suvremenih

prostora budućeg Regionalnog centra strojarstva Sjever – TŠČ čije će sjedište biti upravo Tehnička škola Čakovec.

Teško do stručnih nastavnika uz ovakvu politiku plaća

Premda se radilo o prigodnoj svečanosti, ravnatelj Dražen Blažeka upozorio je i na problem nedostatak kadrova da bi Centar kompetentnosti kvalitetno zaživio. - Mi ćemo sada sve izgraditi, imat ćemo super opremu, učenike potrebne gospodarstvu u strukovnim zanimanjima, ali molim vas, obratio se Blažeka premijeru Plenkoviću i ministrici Divjak: - Pomognite da u obrazovni sustav ulazi što više kvalitetnih kadrova za obrazovanje tih učenika, posebno u strukovne škole. Danas, uz ovakvu politiku plaća ne možemo u strukovne škole dobiti kvalitetne inženjere ili magistre koji bi radili kod

nas. Preizazovna je okolina, posebice u Međimurju zbog blizine Njemačke i Austrije da bi netko za 5800 kuna kao diplomirani inženjer došao raditi u srednju strukovnu školu. Premijeru i ministrice obrazovanja pomognite nam da svi ovi silni milijuni uloženi u Centar kompetencije imaju opravdanje, apelirao je Blažeka. Uz predsjednika Vlade Andreja Plenkovića na dodjeli u Tehničkoj školi Čakovec bili su ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, državni tajnici, zastupnica u EU parlamentu Sunčana Glavak, saborski zastupnik Dražen Srpak, međimurski župan Matija Posavec, učenici i djelatnici Tehničke škole te brojni drugi uzvanici. (BMO, foto: Z. Vrzan)

Hoće li mentalitet nasilja pobijediti mir, red i marljivost? K S I N I

amo ide Međimurje? Budućnost nikada nije moguće u potpunosti predvidjeti. Osim toga daleka budućnost je za sadašnje generacije irelevantna jer će ju graditi neke druge generacije po svojoj mjeri. Na nama je da sadašnjost u kojoj živimo gradimo tako da udobno hodamo u svojim cipelama i da se ugodno osjećamo u svojoj okolini. Stvarnost je takva da u našim selima živi sve više starijih oso-

ba i da su one sve češće meta pljački i zlostavljanja delinkvenata iz romske zajednice. Statistika tu ne pomaže ni ne odmaže. ajvažnije je kako se osjećaju ljudi. Žive li zaključani i bude li se sa strahom od toga da ne postanu sljedeća meta napada. Još je tragičnije što se djecu kojoj je mjesto u školskim klupama koristi za pljačke staraca. Nažalost, gotovo svi imamo iskustva takvih slučajeva ili u svojoj ulici ili svom mjestu. Nije ugodno otići na po-

sao i biti zabrinut za svoje stare roditelje jesu li sigurni u svom domu. ustav je bio popustljiv i nedosljedan u inzistiranju da prava podrazumijevaju i obveze. Najlakše je dijeliti tuđi novac i misliti da količina novca rješava romsko pitanje, a novac samo povećava problem. Kad se zbroje socijalne naknade članova romskih obitelji, rodiljna naknada i doplatak za djecu, romske obitelji s brojnom djecom po ukupnim primanjima premašuju primanja mnogih međimurskih

obitelji u kojima su dva člana zaposlena. To je kod romske zajednice stvorilo dojam da je njihovo pravo na novac bez rada bogom dano. zašto bi radili kad bi od rada ostvariti manji prihod. Unosnije je imati što više djece koja garantiraju da socijalne donacije ne prestanu teći, nego se samo nastavljaju iz generacije u generaciju. S druge strane imamo umirovljenike koji nakon desetljeća rada imaju mirovine na granici siromaštva. Pa tko je tu lud? Kakva se poruka šalje društvu? Da

je bedast onaj koji radi, a pametan onaj koji živi na tuđi račun?! kad govorimo o budućnosti kamo to vodi? K iseljavanju radno aktivnih ogorčenih građana iz Međimurja i pretvaranju u enklavu socijalnih ovisnika koji će zbog svog bahatog i nametljivog ponašanja otjerati mirne građane iz svog kraja. Država bi trebala spriječiti da mentalitet nasilja pobijedi mentalitet mira, reda i marljivosti kakvim se Međimurje i Hrvatska do sada ponosilo. Božena Malekoci - Oletić

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

21. veljače 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gospodarstvo

POTROŠAČKI KOMPAS potrosac@mnovine.hr ili 323-601

Zatražite pomoć i savjet u zaštiti potrošačkih prava

Imate li kao potrošač neku primjedbu na kupljeni proizvod ili pruženu uslugu? Želite saznati što više o svojim potrošačkim pravima? Kome i kako napisati prigovor u slučaju povrede istih? Za sve prije nabrojeno u suradnji s udrugom “Vukanovčar” - društvo za zaštitu potrošača Međimurja, u Međimurskim novinama otvaramo novu rubriku Potrošački kompas u kojoj će se svaki drugi tjedan obraditi i objaviti teme koje se tiču potrošačkih prava, donositi odgovore stručnjaka koji se ba-

ve ovim područjem u Savjetovalištu potrošača Međimurske županija i objavljivati savjete u kolumni Željka Tomašića. Najvažniji dio ove rubrike ste vi - čitatelji i potrošači. Bez vašeg glasa ništa se neće promijeniti. Stoga pokušajte u suradnji s nama pronaći odgovore i rješenja ako su vam ugrožena potrošačka prava. Javite se sa svojim pitanjima ako su vam ugrožena potrošačka prava na email potrosac@ mnovine.hr ili na telefon 040 323-601. (mn)

VAŠ SAVJETNIK

Na zemljištu bivšeg vojnog poligona Grad Čakovec otvara poslovnu zonu

ZA OPREMANJE sjevernog dijela Gospodarske zone istok u Čakovcu 10 milijuna kuna iz EU fondova preko Ministarstva gospodarstva

Gradonačelnik Kovač priželjkuje radna mjesta s dostojnim plaćama Izgradnjom infrastrukture na bivšem vojnom poligonu koji se proteže u pravcu Pribislavca, 18 građevinskih parcela bit će spremno za dolazak tvrtki

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je za izgradnju zajedničke infrastrukture u Poslovnom parku Međimurje na dijelu Gospodarske zone Istok – sjeverni dio u Čakovcu namijenilo 10 milijuna kuna bespovratnih sredstava. To iznosi 80 posto ukupne vrijednosti projekta, a Ugovor je sklopljen u lipnju prošle godine. Projekt je ukupno

vrijedan 12.407.676,56 kuna, a sufinanciran je iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Izgradnjom infrastrukture, 18 građevnih parcela bit će spremno za ulagače, a gradonačelnik Stjepan Kovač naglasio je kako interesa ima, a priželjkuje one koji će omogućiti kvalitetna radna mjesta s dostojnim plaćama za zaposlene. Jednako tako,

Gradonačelnik Stjepan Kovač i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Kovač je podsjetio kako je za opremanje Gospodarske zone Istok Grad Čakovec dobio maksimalnu moguću potporu Ministarstva, a bude li sve teklo prema planu komunalna infrastruktura bit će spremna krajem ove godine. Ministar Horvat preko čijeg ministarstva su došla sredstva za ovu gospodarsku zonu u Čakovcu iznio je podatak kako Ministarstvo trenutno kreće u opremanje 59 poduzetničkih zona diljem Hrvatske od čega se čak četiri nalaze u Međimurskoj županiji. Osvrnuo se i na moguće ulagače i njihovu ekološku prihvatljivost: - Uz odgovornost države u osiguranju financijskih izvora, velika odgovornost je i na lokalnoj samoupravi koja ima glavnu ingerenciju u privlačenju i dopuštanju dolaska poduzetnika na svoje prostore. Grad Čakovec u postojećim poduzetničkim zonama trenutno ne raspolaže slobodnim parcelama opremljenim zajedničkom infrastrukturom koja bi osigurala neophodne uvjete za poslovanje malim i srednjim poduzetnicima koji su ciljana skupina projekta. Stoga se putem ovog projekta otvara nova mogućnost za dolazak novih tvrtki. U sklopu ovog ulaganja radit će se sanitarne odvodnje, vodovodne mreže, oborinske odvodnje, telekomunikacijske infrastrukture, javne rasvjete i cesta kako

bi se privukli novi ulagači i stvorile mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta. Riječ je o zemljištu koje je bilo vojni poligon, a prije desetak godina dodijeljeno je Međimurskoj županiji. Površina predmetne Zone je 236.340 m2, a površina koridora ukupne zajedničke infrastrukture koji će nastati kao izravan rezultat projekta iznosi 22.617,50 m2. S obzirom na veličinu Zone i prometni položaj te blizinu poduzetničkih potpornih i obrazovnih institucija, izgradnja neophodne infrastrukture predstavlja logičan nastavak aktivnosti Grada Čakovca na stvaranju preduvjeta za unapređenje poslovanja malih i srednjih poduzetnika čime će se dodatno povećati atraktivnost lokacije Zone. Početnoj konferenciji vezanoj za ovaj projekt nazočile su i projekt managerice iz Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata i programa Europske unije Dijana Žutić i Andrea Mandić Pervan. Bili su i predstavnici grupe izvođača radova koja je posao dobila putem javne nabave Zlatko Đurkin iz tvrtke Đurkin i Ivan Kolarić iz Tegre. Tehničke aspekte ove investicije predstavio je nadzorni inženjer Velimir Pavlic iz tvrtke Ingolab Čakovec. Ovaj projekt ima za cilj podizanje udjela žena u poduzetništvu na području Grada Čakovca. (BMO, foto: Mario Golenko)

Imam li pravo na drugi televizor? Kupio sam televizor u jednoj trgovini u Čakovcu, nakon tjedna dana televizor je prestao je jednostavno raditi. Obratio sam se trgovcu, a on mi je rekao da moram slati televizor u servis da se popravi. Moram li slati televizor u servis ili imam pravo na drugi, upitao nas se jedan naš čitatelj. Odgovora Željko Tomašić iz Međimurskog info centar potrošača: - U vašem slučaj radi se o materijalnom nedostatku koji definira Zakon o obveznim odnosima čl. 400. - 422. (regulira prodaju robe široke potrošnje i popratnim jamstvima). Odredbom članka 43. stavak 2. Zakona propisano je da se u slučaju materijalnog nedostatka na robi na odnose potrošača i trgovca primjenjuju odredbe o odgovornosti za materijalne nedostatke stvari Zakon o obveznim odnosima. U slučajevima kada trgovac tvrdi da na robi nema materijalnog nedostatka, a potrošač tvrdi suprotno, postojanje nedostatka kada je to nužno, utvrđuje se vještačenjem u za to ovlaštenim ustanovama ili uz pomoć ovlaštenog sudskog vještaka sukladno članku 43. stavku 4. Zakona o zaštiti potrošača. Također, navodimo da sukladno članku 43. stavcima 5. i 6. istoga Zakona, ako se nedostatak na robi pojavi u roku od šest mjeseci od prodaje robe potrošaču, a trgovac smatra da nedostatak u tom trenutku nije postojao, troškove vještačenja snosi trgovac.

Piše: Željko Tomašić

Ako se nedostatak pojavio nakon šest mjeseci od predaje robe, ali ne kasnije do 24 mjeseca, troškove vještačenja snositi će potrošač ili trgovac, ovisno o rezultatu vještačenja. Kao što vidite, vi morate pristati na slanje televizora u servis, jer vještačenje može napraviti bilo koji ovlašteni sudski vještak, što je vjerodostojnije od „vještačenja“ u servisu trgovca. Osim toga, ako ste pristali televizor slati na popravak aktivirali ste garanciju (jamstvo), što je nešto drugo i ne pristajte na to. Možete od trgovca, pozivajući se na materijalni nedostatak, po svom izboru, napraviti sljedeće: - Zahtijevati od prodavatelja da se nedostatak ukloni (u razumnom roku); - Zahtijevati od prodavatelja da mu preda drugu stvar bez nedostatka; - Zahtijevati sniženje cijene; - Izjaviti da raskidate ugovor (tražiti povrat novca).

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CRNA KRONIKA

21. veljače 2020.

Obiteljska kućica u Piškorovcu u kojoj se dogodio napad Bojana Baloga na nevjenčanu suprugu Violetu Oršoš

ROMSKO NASELJE PIŠKOROVEC ponovno poprište krvavog zločina

Ubio suprugu i zlostavljao malodobnu kćer!? T

ridesetpetogodišnji Bojan Balog završio je iza rešetaka zatvora u Varaždinu zbog okrutnog ubojstva svoje nevjenčane supruge Violete Oršuš (37) u romskom naselju Piškorovec. Ubojstvo se dogodilo u popodnevnim satima u nedjelju, 16. veljače, u prostorijama obiteljske kuće u Piškorovcu. Supružnici su se najprije svađali, a potom je Bojan u jednom trenutku fizički nasrnuo na Violetu i oštrim predmetom zadao joj ubodnu ranu. Ovo strašno ubojstvo dogodilo se pred očima njihove malodobne djece, a cijelom događaju kumovale su veće količine alkohola. Prema izvješću policije vrijeme krvavog zločina Bojan je imao 1,2 promila alkohola u krvi, a njegova bračna družica nešto više, točnije 1,7 promila. Navodno su oba dvoje cijeli dan ispijali konjak. U jednom trenutku Violeta je trčeći sa

zadobivenim ranama istrčala iz obiteljske kuće.

Teško ozlijeđenu Violetu u bolnicu dovezao brat osumnjičenog

Violetu je s teškim ranama u Županijsku bolnicu Čakovec dovezao brat osumnjičenog. - Iznenada sam začuo od njihove kćeri na dvorištu kako viče: Upomoć, pomozite mojoj mami! Istrčao sam u dvorište i vidio Violetu na klupi. Iz noge joj je liptala krv. Nisam imao snage gledati to. Nije ništa govorila, samo se polako gubila. S još jednim prijateljem unio sam je u auto i odvezao na Hitnu u Čakovec jer bi sigurno iskrvarila do njihova dolaska. Budući da su joj doktori razderali svu odjeću dok su je pokušavali spasiti, otišao sam kući po robu koju joj je Bojan zatim odnio u bolnicu te se vratio kući na očevid - kazao je za Jutarnji list Stjepan, brat muš-

karca osumnjičenog za ubojstvo. Unatoč svim višesatnim naporima liječnika da spase život majci devetero djece, Violeta je uslijed teških ozljeda preminula. Obdukcijom je bilo utvrđeno da je Violeta preminula zbog unutarnjeg krvarenja prouzrokovanog ubodnom ranom. Odmah nakon prijave strašnog događaja, policija je stigla u obiteljsku kuću u Piškorovcu gdje je napravljen opsežan kriminalistički očevid.

Na Ciganskom sudu zbog seksualnog zlostavljanja kćerke

U selu su nam kazali da ga je nevjenčana supruga Violeta nedavno optužila zbog spolnog iskorištavanja jedne od njihovih maloljetnih kćeri. Zbog toga se u Piškorovcu prije nekoliko dana sastao i takozvani “ciganski sud” na kojem je na njegov račun Violeta iznijela optužbe da je zlostavljao kćer, no on je to

opovrgnuo, kako su kazali mještani iz romskog naselja. Policiju prethodno radi toga nitko nije kontaktirao. Balog je bio policiji već otprije poznat po kršenju zakona. Uz prekršajne prijave, Violeta ga je prije nekoliko godina prijavila zbog nasilja. Bio je poznat po sudjelovanju u masovnim tučnjava, krađama, nasilju prema bratu i jednoj kćeri. Djeca koja su ostala bez oca i majke zbrinula je rodbina preminule te najstarija kćerka u obitelji koja živi u romskom naselju Trnovec. Centar za socijalnu skrb Čakovec provodi mjere iz svoje nadležnosti. Policija sumnjiči Baloga za kazneno djelo teškog ubojstva na štetu izvanbračne supruge te kazneno djelo povrede djetetovih prava na štetu njihove maloljetne djece. Bojanu Balogu prijeti maksimalna zatvorska kazna od 40 godina. (Sanja Heric, foto: Vjeran Žganec Rogulja/Pixsell)

GORNJI KURŠANEC

Policija traga za počiniteljem koji je zapalio vikendice

Vatra je progutala drvarnicu

MAČKOVEC

Izgorjela drvarnica iza obiteljske kuće U Mačkovcu na adresi Ulica bana Josipa Jelačića izbio je požar drvarnice koja se nalazila u sklopu obiteljske kuće. Požar su gasili pripad-

nici DVD-a Mačkovec i JVP Čakovec. Požar je uspješno ugašen, a uzrok još nije poznat. (dv, zv)

U ranim jutarnjim satima u srijedu, 19. veljače 2020. godine, u Gornjem Kuršancu, Ulici Zrinskih, izbio je požar na vikendici, vlasništvo 60-godišnjaka koji se potom proširio i na susjednu vikendu vlasništvo 71-godišnjaka. Vikendice su u potpunosti izgorjele, dok se ukupna materijalna šteta procjenjuje na oko 165.000 kuna. U gašenju požara sudjelovali su vatrogasci JVPa Čakovec i DVD-a Gornji Kuršanec.

Provedenim kriminalističkim istraživanjima te obavljenim očevidom na mjestu događaja uz stručnu pomoć inspektora zaštite od požara utvrđeno da je uzrok nastanka požara poduzeta ljudska radnja. Protiv nepoznatog počinitelja kaznenog djela oštećenja tuđe stvari podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. Policija intenzivno traga za počiniteljem. (sh)

MISTERIOZNO svirepo ubojstvo u Novakovc

Tko je p staricu 77-godišnja Ana Strahija cijeli je život vratila se prije 20 godina, kazala nam

lazeći u naselje Novakovec u Ulicu Vladimira Rojka ništa ne odaje da se tamo dogodio stravičan i misteriozan zločin koji je otkriven tek početkom tjedna u ponedjeljak. U međuvremenu je nakon što je obavljena obdukcija policija potvrdila sumnju koja se pojavila odmah nakon pronalaska mrtvog tijela, da je pronađena starica ubijena. Obavljenim očevidom i provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je početkom veljače 2020. godine u međimurskom Novakovcu, u Ulici Vladimira Rojka, nepoznati počinitelj provalio u obiteljsku kuću. Tijekom provale u jednom je trenutku i fizički nasrnuo na 77-godišnju vlasnicu te ju pritom usmrtio. Ubijena starica koja je mrtva pronađena u ponedjeljak 17. veljače je Ana Strahija. Tri dana kasnije ispred obiteljske kuće prljavo narančaste boje kokoške i dalje trčkaraju dvorištem, kroz prozore vire lutke i čuje se lavež susjedovih pasa. Jedino po čemu se da naslutiti da je ovdje netko umro, odnosno da se dogodilo ubojstvo, jesu crveni lampaši postavljeni na prozorima kuće. 77-godišnja Ana u ponedjeljak predvečer pronađena je

mrtva na podu u unutrašnjosti kuće u lokvi krvi. Susjed kojeg smo zatekli dvije kuće dalje kazao nam je da je starica živjela povučeno. Bila je samozatajna, nije se često družila s mještanima te ju je na ulici vrlo rijetko viđao. Kazao nam je da ju je zadnje vidio na biciklu prije otprilike dva tjedna. “Jurila” je na biciklu, puna života. Međutim, zadnjih desetak dana nitko je nije vidio, sve dok nije pronađena mrtva.

Ana je bila vitalna, ali samozatajna

Na mjestu stravičnog događaja naišli smo na unuku nesretne starice. - Baka Ana cijeli je život radila u Njemačkoj kao čistačica. Doma se vratila pred 20 godina te je sa sobom donijela pune kofere stvari. Stvari su bile spremljene u prednji dio obiteljske kuće u kojem nitko nije živio, dok je ona sama za sebe uredila stražnji dio kuće u kojem se i dogodila provala te gdje je pronađena mrtva. Za svoje godine bila je jako vitalna. Obavljala je sve fizičke radove oko kuće, kosila je travu i cijepala si drva. Svake srijede biciklom je hodala na sajam. Novce nije držala u kući niti je posjedovala

21. siječnja 2020.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Lice kao nova adresa - Znamo da ste ovdje, možda se trebate vratiti kući – poruka je koju su dobili kineski demonstranti u Hong Kongu nakon što su na javna mjesta uvedene kamere za prepoznavanje lica. U Hrvatskoj se zbog neznanja baš previše i ne zamaramo posljedicama, pa i nema previše protivljenja modernim tehnologijama prepoznavanja lica. ravu buru koja još traje u Njemačkoj izazvala je odluka njemačke Vlade da stavi kamere za prepoznavanje lica na 134 željezničke stanice i 14 aerodroma. Očito je da se od razvoja tehnologije ne može pobjeći, a također i od potencijalnih zloporaba. Nama susjedni glavni grad Beograd već je prepun kineskih kamera za prepoznavanje lica i više se u njemu ne može sakriti. Nedavno je i hrvatska policija naručila kamere za prepoznavanje lica za tri milijuna kuna koje će se kako kažu primjenjivati uz kontrolu i ograničenja.Stručnjaci tvrde da je pitanje vremena kad će sve postavljene kamere na javnim mjestima moći prepoznavati lica. Većinom se radi samo o nadopuni i ugradnji banke podataka. Ako se kamera za prepoznavanje lica spoji s bazom podataka u istoj sekundi onaj koji snima dobije podatak kako se zove osoba na slici, ima li policijski dosje, koliko je stara i niz drugih podataka ako ih se zatraži. ože se promatrati i vozača na cesti gleda li u svoj mobitel ili na cestu, a sve to omogućuje računalna biometrija lica. No to je samo vrh ledenog brijega. Ako otključavate auto ili kuću svojim licem putem mobitela ili otiskom prsta lako je moguće da ste već u nekoj bazi podataka.Ostaje mnogo pitanja na koje nema odgovora. Što ako je ta baza podataka privatna koja vas na neki način želi iskoristi-

premlatio i ubio Anu Strahija?! radila u Njemačkoj kao čistačica. U mirovinu, nazad u Međimurje, je obitelj i mještani ljena, bili su vidljivi tragovi krvi na vratima.

Na tijelu pronađene višestruke ozljede

Ispred obiteljske kuće Ane Strahija gore lampioni vrijedne stvari, kazala nam je njezina unuka. Uvijek je zaključavala vrata. Kada je rodbina dolazila kod nje, uvijek je najprije pogledala kroz prozor da vidi tko je došao, te je tek onda otvorila vrata. Bila je jako oprezna. Obitelj ju je nagovarala da si nabavi psa, ali baka nije htjela. Bila je u strahu da joj pas ne rastjera kokoši koje je uzgajala radi prodaje jaja. Najvrijednije što je imala doma bila je kosilica, trimer i televizija. Ovo nije bilo prvi puta da su nesretnu staricu

opljačkali. Bila je opljačkana 2009. i 2014. godine. Tada su joj ukrali zlatninu i ispraznili škrinju za meso. Ovog puta nisu ništa ukrali, nego su po prostorijama bile razbacane stvari. Mrtvu baku Anu slučajno je pronašla gospođa koja je kod starice naručivala jaja. Bila je u posjeti kod poznanika u Novakovcu, te je usput odlučila posjetiti baku Anu. Bilo je to u ponedjeljak predvečer. Vidjela je upaljenu lampicu te je ušla u kuću i pozvala policiju. Vrata su bila razva-

Iz policije su nam kazali da obdukcijom mrtvog tijela preminule nije utvrđen točan uzrok smrti, dok su na tijelu pronađene višestruke ozljede. Za istražitelje je dodatni problem bio što je tijelo tako ležalo nekoliko dana. Kriminalističko istraživanje u kojem su sudjelovali i djelatnici Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić” iz Zagreba pokazalo je tijekom provale provalnik u jednom trenutku fizički nasrnuo na 77-godišnju vlasnicu te ju pritom usmrtio. Policija trenutno intenzivno traga za počiniteljem te moli sve građane koji raspolažu s konkretnim i korisnim saznanjima o ovom događaju da se jave u najbližu policijsku postaju ili nazovu na broj telefona 192. Misterij je i kako dugo je nesretna baka tako dugo ležala. Unuka s kojom smo pričali kazala nam je da ju je ona sa svojom obitelji zadnje posjetila za Božić, te da su se nakon toga jedanput čuli telefonski. Tko zna kako dugo bi njeno tijelo ostalo neotkriveno da je poznanica nije došla potražiti. Baka Ana 17. svibnja naža-

lost neće moći proslaviti svoj 78. rođendan. Jedinu utjehu rodbini i prijateljima nesretne bake pružit će pronalazak ubojice i njegovo odgovaranje za nemilosrdno ubojstvo. (Sanja Heric, Foto: Zlatko Vrzan i Vjeran Žganec Rogulja/Pixsell)

ti? Tako na primjer proizvođač kave u Brazilu može znati koju kavu ujutro pijete u svojem kafiću i stavljate li šećer u kavu, da iznesemo najmanje bolan primjer. Moguće su državne zlouporabe, pogotovo ako onaj tko je na vlasti želi uništiti svojeg političkog protivnika. Najgore je što se nerijetko čuje da se nas to ne tiče, a upravo je suprotno. Ako ništa drugo ne znamo što ćemo s digitalnim posmrtnim ostacima. pravo zbog toga u Europskoj uniji postoje dvojbe, ali i svijest da nije moguće spriječiti nove tehnologije da se razvijaju. Potpredsjednica Komisije EU i povjerenica za digitalnu politiku Vestager nedavno je izjavila: - Europa želi biti igrač, a ne samo šerif, aludirajući da se u sukobu SAD i Kine oko tog pitanja bavi samo donošenjem zakona, a sad želi jake tvrtke koje će znati s tim tehnologijama jer bez toga nema digitalnog suvereniteta. Na kraju se ostavlja pitanje što je s osobnom privatnošću i zakonskom regulativom? Osoba koju se snima mora dati pristanak da ju se snima, što je njezino ljudsko pravo, barem je tako bilo do sada, u dobra stara vremena. Je li i to otišlo u povijest? Hoćemo li uskoro kao Japanci koji su ih već proizveli, svi kao modni dodatak nositi posebne naočale koje sprečavaju prepoznavanje lica?

Fašnik u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VESELA POVORKA MAŠKARA po prvi put i u Gornjem Mihaljevcu

Fašnik platio za sve mihalovske probleme! Kod Društvenog doma moglo se vidjeti paljenje fašnika optuženog za sve nedaće koje su prošle godine snašle Mihalovčane

Po prvi put fašnička povorka prošla je protekle subote Gornjim Mihaljevcem. Fašničko ludovanje počelo je kod nogometnog igrališta gdje su se okupile maškare i krenule u povorku do središta mjesta. U povorci su sudjelovali klinci iz mjesnog vrtića Zipka, mažoretkinje Gornjeg Mihaljevca (Udruga Luna), mažoretkinje Nedelišća, Udruga Lipa Gornji Mihaljevec te gosti Škoti iz Macinca. Kod Društvenog doma moglo se vidjeti paljenje fašnika optuženog za sve nedaće koje su prošle godine snašle Mihalovčane. Fašnika su osudili jer ” Mihalovčani nemaju puno svati, jer na groblje prek ceste nebreju sigurno iti, jer

na zavoju nemaju kružni tok, jer im sako malo pri vatrogasnom domus policajci vdrape kaznu i jer su ove godine samo 11 dece upisali u prvi razred”. Smiješni skeč izveli su predsjednica Udruge Luna Gordana Knezić i Radovan Jambrović. - Maskirao sam se u Drakulu ove godine. Volim hodati na fašnik i osmišljavati maske, kazao nam je Lukas Fic iz Dragoslavca koji je na fašnik došao u pratnji oca Srećka i kuma Dražena Herica. Posjetitelji su se nakon suđenja mogli počastiti mihalovskim kroštulama i krafnama te okušati svoju sreću na tomboli. Program se održao u organizaciji Udruge Luna. (Sanja Heric)

21. veljače 2020.

PRED NAMA STRAHONINEC, subota 22. veljače

Povorka smijeha u Strahonincu Fašnik u Strahonincu u organizaciji Općine organiziraju za subotu 22. veljače. Okupljanje je ispred Općine, a u 14 sati kreće fašnička povorka ulicama Strahoninca te se povorci priklju-

čuju vrtićka i školska djeca sa svojim maskama i šarenilom. Običaj je to tjeranja zime i dolaska proljeća. Uz smijeh i ples na kraju sve sudionike očekuju topli napici i nezaobilazne krafne.

PRELOG, nedjelja 23. veljače

Fašničko ludilo kreće u 14:30

Gordana Knezić i Radovan Jambrović u ulozi sudaca

„Bedaki norijo saki dan, a pametni samo na Fašnik“, poručuju iz Turističke zajednice Grada Preloga te pozivaju i na ovogodišnji Fašnjak u Prelogu. Fašnička povorka i ove će godine proći Prelogom u organizaciji Grada Preloga i Turističke zajednice Grada Preloga. Ove će godine povorka proći Prelogom u nedjelju 23. veljače. Program počinje od 14 sati okupljanjem na Trgu Slobode kod Doma kulture Grada Preloga, a nastavlja se fašničkom povorkom u 14:30 ulicama Preloga. Povorku će već tradicionalno

pratiti Puhački orkestar Grada Preloga. Pozivaju se Mjesni odbori s područja Preloga, udruge, grupe građana te svi koji žele promijeniti svoj izgled na jedan dan da se pridruže velikom fašničkom veselju u Gradu Prelogu. Maskirajte se, uredite i na taj način uljepšajte ovaj dan i uživajte u bogatoj ponudi uz čaj i slatke krafne. Nakon fašničke povorke skupine će se predstaviti na Trgu Slobode ispred Doma kulture. Vrhunac manifestacije bit će suđenje i vješanje Fašnjaka. (vv)

DRAGOSLAVEC, subota 22. veljače

Maškare točno u podne Fašničku povorku i ove godine priprema Mjesni odbor Dragoslavec u subotu, 22. veljače s početkom u 12 sati. Povorka će ići starom rutom maškara. Uz pjesmu i ples maškare će

ići po ulicama Dragoslavca, ali i dijelu Pleškovca. Punktovi gdje se maškare zadržavaju već su svima dobro poznati. Na kraju je proglašenje naj maski uz ples i piće. (sh)

KOTORIBA, subota 22. 2. dječji fašenk i nedjelja 23. 2. tradicionalni fašenk

Dva dana kotoripskog fašenka Leptirice iz Udruge mažoretkinja Luna

Tradicionalni Kotoripski fašenk ove će se godine održati u nedjelju, 23. veljače. Nositelj organizacije je KUD Kotoriba. Za subotu je najavljen dječji fašenk, a organizaciju, kao i svake godine, preuzima Društvo naša djeca. Izbor i ples za dječji fašenk će se održati u Stolnoteniskoj dvorani s početkom u 16 sati. Nedjelja je rezervirana za za veliki fašenk. Sve će započeti fašenskom povorkom koja će se formirati u 14 sati u

Sajmišnoj ulici. Maske će po ulicama do Stolnoteniske dvorane pratiti Limena glazba Općine Kotoriba. Usputna stanica bit će im pozornica u centru Kotoribe gdje će se maske predstaviti mještanima. Općina Kotoriba osigurat će kuhano vino, čaj i krafne za maske, ali i mještane. Nakon povorke, uz glazbu i ples birat će najljepše grupne maske za što će Općina također osigurati nagrade.

GARDINOVEC, subota 22. veljače

Okupljanje povorke u 14 sati Udruga Gardruža u suradnji s ostalim udrugama, umirovljenicima i područnom školom organizira i ove godine tradicionalnu manifestaciju fašničke povorke. Okupljanje maškara bit će od 14 sati kada se kreće ulicama Gardinovca.

Maškare će se predstaviti s kraćim programom pa će biti veselja i plesa, sve uz topli čaj, kuhano vino i slasne krafne. U Belici će se manifestacija održati istog dana u poslijepodnevnim satima. (dv)

21. veljače 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Fašnik u Međimurju

A JE VELIKI VIKEND POD MASKAMA ŠTRIGOVA, nedjelja 23. veljače

Povorka i spaljivanje fašnika Maškare će zauzeti Štrigovu u nedjelju, 23. veljače. U 14 sati kreće povorka maškara od Društvenog doma do centra Štrigove. Zatim slijedi kratki program u centru uz spaljivanje fašnika te na kraju prigodni pro-

gram u organizaciji KUD-a Sveti Jeronim u sportskoj dvorani Osnovne škole Štrigova s početkom u 15 sati. Izvest će se predstava autora Ivana Novaka pod naslovom “A compernija?”. Svi ste pozvani. (sh)

HODOŠAN, subota 22. veljače

Nagrade za najuspjelije maske U organizaciji KUD Općine Donji Kraljevec i MO Hodošan i ove će se godine održati zajednička manifestacija pod nazivom Općinski fašnjak u Hodošanu. Pokrovitelj manifestacije je Općina D. Kraljevec. Okupljanje prijavljenih maskiranih grupa je na ulazu u Hodošan na cesti Donji Kraljevec-Hodošan u 13 sati. U pratnji Puhačkog orkestra Općine D. Kraljevec mimohod kreće Glavnom ulicom do stadiona gdje će biti centralni dio manifestacije. Sve prijavljene grupe bit će pred-

stavljene na postavljenoj bini kako bi prosudbena komisija mogla izabrati najbolje maske. Glavne nagrade su: 1. nagrada je 1.500 kn, 2. nagrada 1.000 kn, a 3. nagrada je 500 kn. Nagrade za dječju kategoriju su: 1. nagrada 700 kn, 2. nagrada 500 kn, a 3. nagrada 300 kn. Nakon proglašenja najboljih nagrada druženje se nastavlja u prostorijama NK Hodošan uz ples i zabavu. Za sve sudionike organizatori su pripremili fine krafne i tople napitke. (vv)

SVETA MARIJA, D. MIHALJEVEC, nedjelja, 23. veljače

Maškare u oba općinska mjesta Maškori Kvitrovec godina su dio tradicijskog fašnika u Čakovcu

56. MEĐIMURSKI FAŠNIK, subota i nedjelja 22. i 23. veljače

Dođite i budite dio dječjeg i tradicijskog fašnika u Čakovcu! Fašnička događanja u Čakovcu započinju 22. veljače „dječjim fašnikom“, točnije povorkom od 10:00 sati te predstavljanjem na pozornici na Trgu Republike uz predaju ključeva grada onim najmlađima. Dječje maskirane sku-

pine s gotovo tisuću likova iz bajki i najljepše mašte razveseljavaju sva srca i počinju vladati središtem Čakovca. Vrhunac „međimurskog fašnika“ održava se u nedjelju, 23. veljače suđenjem fašniku kojeg pred prijeki sud i

na izvršenje kazne gradom prati povorka s preko 1500 maski. Povorka kreće u 15:00 sati sa „starog sajmišta“. Tradicionalne maske Međimurja Pikači, Lafre, Čaplje, Maškori, Međimurske krave i Svetomartinski krampusi predvo-

de veselu povorku ulicama grada uz glasnu gostujuću podršku. Nakon predstavljanja maskiranih skupina na glavnoj pozornici zabava se nastavlja u fašničkom šatoru uz glazbu i ples. (dv)

MALA SUBOTICA, nedjelja 23. veljače

DONJA DUBRAVA, nedjelja 23. veljače

Sobočka fašjenska povorka

Dobravski fašenk - poseban i zabavan

Općina Mala Subotica organizira fašnik koji će se održati 23. veljače. Povorka kreće u 14 sati iz Palovca u Čakovečkoj ulici preko kućnog broja 49. Najbolje maske dobit će vrijedne nagrade. Pojedinačna dječja maska 1. mjesto 300 kn; Pojedinačna dječja maska 2. mjesto 200 kn; Pojedinačna dječja maska 3. mjesto 100 kn; Pojedinačna odrasla maska 1.

U nedjelju, 23. ožujka već tradicionalno održat će se Dobravski fašenk. Povorka kreće od 14 sati ulicama Trg Republike, Zagrebačka, Matije Gupca, Braće Radića, Podravska, Novembarskih žrtava, Vinogradarska, Pavleka Miškine (od skretanja iz Vinogradske) te se vraća u 15:30 gdje će se održati spaljivanje Fašenka. Or-

mjesto 300 kn; Pojedinačna odrasla maska 2. mjesto 200 kn; Pojedinačna odrasla maska 3. mjesto 100 kn; Grupna dječja maska 1. mjesto 800 kn; Grupna dječja maska 2. mjesto 500 kn; Grupna dječja maska 3. mjesto 300 kn; Grupna odrasla maska 1. mjesto 800 kn; Grupna odrasla maska 2. mjesto 500 kn; Grupna odrasla maska 3. mjesto 300 kn. (vv)

ganizatori najavljuju i ove godine nagrade za najljepše maske i dječje maske u prostorijama KUD-a Seljačka sloga. Dobravski fašenk posebno je veseli i zabavan, a organizatori pozivaju sve koji se vole maskirati da se pridruže jer su smijeh i veselje zagarantirani, naravno, uz krafne i toplo piće. (vv)

Odbor za turizam Općine Sveta Marija najavljuje fašničko veselje u svojem mjestu. U popodnevnim nedjeljnim satima u 14 sati predviđeno je okupljanje i to u Donjem Mihaljevcu. Nakon toga ide se u Svetu Mariju gdje se kod vrtića i škole pri-

ključuju vrtićka i školska djeca. U veseloj i šarenoj povorci kreće se prema Domu kulture jer od 15 sati počinje zabavni program. Svi posjetitelji moći će se okrijepiti uz topli napitak i obavezne krafne. Bit će veselo i zabavno. (vv)

GORIČAN, subota i nedjelja 22. i 23. veljače

Tradicionalni gorički svati U subotu, 22. veljače okupljanje i prijave maski u Domu kulture u Goričanu bit će od 19 sati, a nakon toga svaka će prijavljena maska dobiti svoje vrijeme za predstavljanje na pozornici. Odabir najbolje maske predviđen je oko 22 sata, ali ne i proglašenje. Ono će se održati sutradan, u nedjelju. Nakon što žiri odabere najoriginalnije maske, što podrazumijeva trud oko izrade samih kostima, složnost, kreativnost, inovacije, ali i originalan nastup na pozornici, čeka vas nezaboravan provod do ranih jutarnjih sati. U nedjelju, 23. veljače okupljanje svih zamaskiranih predstavljenih u subotu, djece, odraslih, skupina i

pojedinaca bit će već tradicionalno u 13 sati kod Euroklime u Goričanu. U 14 sati povorka na čelu s Gorčkim svatima krenut će prema Domu kulture, a tu će djeca dobiti priliku pokazati svoje maštovite kostime. Kratko zaustavljanje povorke bit će kod Kapele sv. Florijana gdje će se održati prošnja mlade, a samo vjenčanje bit će u Domu kulture. Nakon prikaza vjenčanja uslijedit će finale dvodnevnog Fašnika u Goričanu - proglašenje najoriginalnije dječje maske i maske za odrasle. Tijekom cijelog programa u nedjelju će se besplatno dijeliti svježe krafne, kuhano vino i topli čaj. (dv)

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. veljače 2020.

ZAŠTO SE povećava deponija Totovec obrazlaže direktor Čakoma Ivica Perhoč

Da ne završimo zatrpani u smeću!? Uskoro slijedi kompletno asfaltiranje obje vozne trake nadvožnjaka i završna četvrta faza radova

KAKVA JE SITUACIJA s čakovečkim nadvožnjakom

Uskoro asfaltiranje i nakon toga završna faza Na čakovečkom nadvožnjaku, čija sanacija već traje skoro godinu dana, usprkos dobrom vremenu još nema intezivnijih radova. Upitali smo Grad Čakovec kad će se dovršiti asfaltni sloj, te kada kreće završna četvrta faza tijekom koje će se paralelno raditi i novi kružni tok na raskrižju Vukovarske i Ulice Vladimira Nazora. - Krajem prošle godine nadvožnjak je djelomično otvoren za promet kako bi se smanjile prometne gužve. U tijeku je izvođenje treće faze radova, a trenutačno se saniraju naglavne grede nadvožnjaka kako bi se mogli zamijeniti dotrajali ležajevi. Na saniranom dijelu kolnika postavit će se uskoro hidroizolacija i asfaltni slojevi, poručili su iz Grada. Sadašnja privremena regulacija trajat će do druge polovice ožujka, dodali su i obrazložili zašto će se nakon toga opet kompletno zatvoriti promet. - Očekujemo da će tada započeti 4. faza radova koja zahtjeva ponovno zatvaranje nadvožnjaka za promet. Promet bi prema planu bio zatvoren oko 8 tjedana, a paralelno s tim koja se odnosi na sanaciju

pristupnih rampi, odnosno dijelova objekta koje se nalaze na zemlji, gradio bi se i kružni tok. Nema smisla ove zahvate provoditi nezavisno jednog od drugog, zbog toga će se Rotor graditi sa sjeverne strane objekta na križanju Kalničke, Vukovarske ulice i Ulice Vladimira Nazora. Ovo križanje jedno je od posljednjih opasnih mjesta u prometu na čakovečkom području, a njegova izgradnja planira se već nekoliko godina, kažu u Gradu. Na pitanje zašto je važno upravo na toj dionici izgraditi još jedan rotor, odgovorili su kako će se time povećati sigurnost sudionika u prometu i bolja protočnost, pogotovo u vrijeme špice. - Na tom su se križanju već prije sanacije nadvožnjaka događali prometni čepovi. Zajedno s prije nekoliko godina rekonstruiranim križanjem zaobilaznice i Kalničke ulice gdje je također uređeno kružno raskrižje, novi rotor te obnovljen nadvožnjak omogućit će daleko bolju protočnost kako gradskog, tako i tranzitnog prometa, zaključili su iz Grada Čakovca. (dv)

Odlagalište otpada Totovec povećava se za 6000 čhv-a, kako bi i dalje imali gdje odlagati naš otpad, jer je rok za prihvat otpada na regionalno odlagalište u Piškornicu pomaknut na 2023. godinu Piše: Božena Malekoci - Oletić Foto: Z. Vrzan

Na odlagalištu Totovec završava većina otpada prikupljenog u Međimurju. Na ovo odlagalište otpad dovozi Čakom s područja Čakovca i općina gdje on prikuplja otpad i Murs ekom sa svog područja, a sve ostalo završava negdje drugdje. Otpad koji prikuplja Prekom iz Preloga i područja donjomeđimurskih općina završava u Piškornici. Drugdje završava i otpad iz nekolicine općina gornjeg Međimurja koje prikuplja koncesionar iz Jastrebarskog.

Proširenje odlagališta jer se otpad negdje mora odložiti

Na Zboru građana u Totovcu gradonačelnik Stjepan Kovač i direktor Čakoma Ivica Perhoč odgovarali su na pitanje građana i bojazan jer se najavljuje širenje deponije. Prvo obrazloženje dao je gradonačelnik Kovač na samom skupu, a na naše pitanje o tome što se događa da se planira širenje ovog odlagališta, uputio nas je na direktora Čakoma. Stoga smo njega odmah pitali zašto je došlo do nedostatka prostora za odlaganje otpada i kakvi su planovi. - Bilo je predviđeno da Totovec s ovakvim načinom odlaganja otpada završi 1. siječnja 2018. godine, nakon čega je otpad trebao završavati na Piškornici, ali se rok

Odlagalištu Totovec slijedi proširenje, a ne zatvaranje pomicao na 2018., pa 2019., da bi sada novi rok bio 1. siječnja 2023. godine. Zbog iskustava s dosadašnjim pomicanjem datuma, pitanje je koliko je i taj novi datum siguran. Da bi naši građani bili sigurni da otpad s njihova kućnog praga ima gdje završiti, nije nam preostalo ništa drugo nego osigurati dodatni prostor na postojećem našem odlagalištu. To je razlog zašto se ušlo u osiguravanje dodatnog prostora od 6000 čhv-a u sklopu odlagališta Totovec da bi se osiguralo mjesto gdje ćemo moći deponirati naš otpad koji nakon odvajanja korisnih sirovina nema gdje drugdje završiti. Naše odlagalište trebalo bi u takvom obliku funkcionirati dok se ne riješi pitanje regionalnog centra na Piškornici. Nismo se mogli dovesti u situaciju da nemamo gdje odlagati otpad objašnjava Perhoč. Dobrih petnaest godina traži se preseljenje postojećih brojnih deponija iz četiri sjeverozapadne županije na zajedničko regionalno odlagalište otpada u Piškornicu. No, do danas to nije zaživjelo. Zašto? - Realno u Hrvatskoj su na taj način zaživjela svega dva takva odlagališta Kašljun u Istri i Marišćina blizu Rijeke. Međutim ni tamo nije zaokruženo gospodarenje otpadom, na način preostali otpad koji nije korisna sirovina bude uništen ili pretvoren u novu energiju. Ta dva odlagališta su profunkcionirala na način da su sva okolna zatvorena i da sav otpad sada završava na njima. Sva ostala regionalna odlagališta uključujući i Piškornicu još su u fazi projekta i razvoja.

Oko Marinšćine i Kašljuna sve je više negodovanja lokalnog stanovništva zbog utjecaja na okliš, s obzirom na to da se radi samo o rastućim hrpama smeća na koje se iz dana u dana deponira sve više otpada za koji se na zna na koji način će se uništiti. Gledano s državne razine politika u zbrinjavanju otpada svodi na zatvaranje brojnih malih deponija razasutih diljem Hrvatske i preseljenje otpada s manjih na veće hrpe na regionalne deponije, ali i to ide sporo, obrazlaže trenutačnu situaciju direktor Čakoma, ujedno zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Piškornice. - U realnosti za sada se otpad premješta, s manjih na veće hrpe, potvrđuje Perhoč. Jednostavno rečeno još nigdje u Hrvatskoj ne postoji konačno rješenje otpada, niti je to rješenje na vidiku, pa ni u Piškornici. - Odlagalište Totovec u tom smislu po uređenosti i funkcioniranju je najbliže regionalnim odlagalištima Marišćina i Kašljun, jer tu završava otpad iz kojega su izdvojene određene kategorije otpada: papir, plastika, metal, biootpad. Velik dio Hrvatske kaska u odvajanju biootpada, a on čini do 35 posto u strukturi otpada. I u tome je dio problema postojećih odlagališta. Kad se on ne izdvoji iz mješovitog komunalnog otpada, tada biootpad ima utjecaj na okoliš, kazao je naš sugovornik.

Nova Tehnixova tehnologija i spalionica idealni spoj

Pitali smo Perhoča što kaže o tehnologiji koju po svi-

Ivica Perhoč, direktor Čakoma: Nismo se mogli dovesti u situaciju da nemamo gdje odlagati otpad zato čuvamo i proširujemo prostor na Totovcu

jetu nudi naš Tehnix, a koja ne iziskuje odvajanje otpada na kućnom pragu. Kazao je da to jest razvijenija tehnologija i dodao: - U konačnici radi se o naprednijem načinu razvrstavanja otpada, ali ne i rješenju što s onim otpadom koji nije sirovina. Na pitanje kako to rješavaju druge zemlje u okruženju, kazao je da Austrija ima spalionicu usred Beča, dok druge zemlje, otpad koji se ne može ponovno iskoristiti kao sirovina pretvaraju u toplinsku energiju kao sirovinu za toplane ili barem djelomično spaljuju u cementarama. Stoga bi uvođenje Tehnixove tehnologije i spalionica bili idealno komplementarno rješenje, ali za sada toga nema u planu. Naime, Hrvatska, odnosno ministarstvo zaštite okoliša još nema jasnu ideju kako se riješiti preostalog otpada kad s manjih deponija bude preseljen na veliku hrpu na regionalno odlagalište, a svima je jasno da hrpe smeća ne mogu rasti u nedogled. Time se konačno rješenje samo odgađa, a ne rješava.

21. veljače 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Franjo i Marija Kolarić nakon slavljeničke mise u društvu svojih najmilijih

Detalj s 3. kola robotičke lige koje je održano u Pretetincu

50. OBLJETNICA braka proslavljena u Strahonincu

PRETETINEC

Zlatni pir Marije i Franje Kovača Franjo i Marija Kovač iz Strahoninca proslavili su zlatni pir - 50 godina braka. Marija se djevojački prezivala Kolarić i rodom je iz Savske

Vesi. Prije pola stoljeća, točnije 31. siječnja 1970. godine, vjenčali su se u Čakovcu u crkvi sv. Nikole, a vjenčao ih je pater Pavao Graf.

Sada, 50 godina poslije, u zahvalu za pet desetljeća zajedničkog života dali su misu u župnoj crkvi u Strahonincu, koju su služili župnik Branko

Sajković i pater Željko Železnjak. Nakon mise slavlje se nastavilo u krugu obitelji i prijatelja. (BMO)

OPĆINA MALA SUBOTICA u financijskim problemima zbog gubitka dugogodišnjeg suda s Općinom Orehovica

Zbog plaćanja 1,2 milijuna kuna duga “stežu remen” - Moramo određene investicije odgoditi, prolongirat će se i datum raspisivanja natječaja za udruge kako bi se zatvorio nastali minus na računu kako redovno poslovanje ne bi došlo u pitanje, ističe Valentino Škvorc, načelnik Male Subotice Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, 29. listopada 2019. donio je drugostupanjsku presudu i presudio da Općina Mala Subotica mora platiti Općini Orehovica 598.347,74 kune neraspoređenih financijskih sredstava od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo sa zateznim kamatama počevši od 5. veljače 2011. koje su dosegle gotovo glavnicu i iznose 522.436,99 kuna. Uz to trebalo je platiti i parnični postupak u iznosu od 80.375 kuna sa zateznim kamatama od 17.377,71 kunu, tako da ukupan iznos koji Općina Mala Subotica mora podmiriti iznosi 1.218.537,44 kuna. Prije dva tjedna, točnije 4. veljače, taj milijunski iznos plaćen je na račun Općine Orehovica. Epilog je to dugogodišnjeg spora koji je započeo izdvajanjem Orehovice, Podbresta i Vularije iz općine Mala Subotica.

Stanovi posvađali općine, a država pobrala vrhnje

Nakon izdvajanja naselja u novu općinu, pokrenut je postupak arbitraže kod Vlade RH za rješavanje sporova o pravima općina, gradova

Načelnik Valentino Škvorc i županija. U moru pravnih pitanja, našla se i podjela imovine među kojom i desetak stanova od kojih se dio nalazi u Maloj Subotici a dio u Orehovici, a koji su ustvari bili u vlasništvu bivše općine Čakovec. Stanovi su u međuvremenu privatizirani, odnosno vlasnici stanova su ih platili ili ih još otplaćuju, ali su svi novci stizali na račun općine Male Subotice. Upravo su ta sredstva bila i glavni uzrok dugogodišnjeg spora koji je napokon riješen, kako je rečeno bez pobjednika i na štetu obiju strana. Podjela neraspoređenih financijskih sredstava od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo trebala se izvršiti ta-

ko da Općini Mala Subotica pripadne 65,21%, a Općini Orehovica 34,79 %. - Zbog tvrdih pregovarača najviše je profitirala država, kaže načelnik Općine M. Subotica Valentino Škvorc. Nakon svega, nijedna strana nije u potpunosti zadovoljna, budući da nije dobila ono što je željela. Orehovica mora od dobivenog iznosa čak 55% proslijediti u državni proračun, a Mala Subotica se našla u velikim financijskim problemima. - Sud nam je naredio da platimo dug u roku od 8 dana ili nam slijedi ovrha, rekao je za naše novine Valentino Škvorc, načelnik Male Subotice. Istina, bilo je razgovora s Orehovicom oko plaćanja na rate, no time bi samo produžili agoniju jer bi kamate i dalje rasle. Naš proračun bi ionako bio time opterećen platili mi odjednom ili na rate. Stoga smo se odlučili jednom za svakda to riješiti i jednokratno isplatiti dug, dodao je.

Trenutačno u minusu gotovo 2 milijuna kuna

Isplata duga od 1,2 milijuna kuna, općinski je proračun stavila u velike probleme

Središnje Međimurje 13

budući da je trenutačno u minusu od 1,9 milijuna kuna jer kasne i novci iz proračuna za završene projekte. Tako za plaćanje izgradnje vrtića, koriste dozvoljeni minus kojeg će, prema planu zatvoriti tek u mjesecu svibnju. - Do petog mjeseca idemo samo u dogovorene poslove i sredstva trošimo samo za redovno poslovanje. Udruge će morati malo pričekati sa svojim projektima jer ne želim studente ostaviti bez njihovih stipendija. Kako bi se sve to uspjeli dogovoriti i realizirati, ovih dana održat ćemo sastanak s predsjednicima mjesnih odbora, objasnio je plan pokrivanja duga načelnik. - Na nama je da se zapitamo zašto prijašnje Općinske vlasti oba dviju općina nisu bile spremne na kompromise i dogovorno riješiti ovu situaciju? MJeštani se pitaju zar nije bilo volje da se to riješi bez sudstva? Jer sadašnjoj vlasti, na čelu sa mnom, ovaj grijeh iz prošlosti predstavlja ozbiljan uteg i traži odgodu zacrtanih planova, no odlučni smo da čistih računa i čistog obraza krenemo u bolju budućnost, zaključio je Škvorc. (Vlasta Vugrinec)

Ugostili 3. kolo Cro Makers Lige U utorak, 18. veljače 2020. godine u Društvenom domu u Pretetincu održano je 3. kolo robotičkog natjecanja Croatian Makers Lige za učenike osnovnoškolskog uzrasta. Na natjecanju je svoja znanja i vještine odmjerilo 18 skupina iz udruga i osnovnih škola regije Čakovec. Natjecanje je organizirao Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) i Udruga žena Pretetinec, a pokrovitelji su bili Općina Nedelišće, Udru-

ga Međimurje Wireless i Tiskara Letis. U odličnom ozračju koje su za mlade osmislili voditeljica projekta Dijana Posedi i mentorica Mateja Šafarić Novak, mladi robotičari su se natjecali u programiranju, te razmijenili iskustva. Natjecanje je otvorio načelnik Općine Nedelišće Darko Dania, a mlade programere posjetili su i sami organizatori iz Zagreba. Rezultati natjecanja bit će poznati do kraja mjeseca. (dz)

MLADI informatičari Strahoninca

Dejan Drabić i dalje predsjednik Mladi informatičari Strahoninca (MIS) održali su izbornu skupštinu u prostorijama Tehnološkoinovacijskog centra Međimurje. Protekla godina bila je puna aktivnosti, ali i vrhunskih rezultata, kazao je Dejan Drabić, predsjednik Udruge. – Krunska suradnja s Međimurskim informatičkim klubom Čakovec, suradnjom s Tehnološko-inovacijskim centrom Međimurja (TICM) te iznimnom potporom Međimurske županije za udrugu je stvorila preduvjete da kod značajnog broja djece razvije informatičke i robotičke vještine. Centar izvrsnosti informatike Međimurske županije je najznačajniji i najvažniji projekt udruge. Pokroviteljstvo i partnerstvo Međimurske županije, prostorni kapaciteti Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje i visoko stručan kadar udruga MIS i MIK omogućio je da brojna djeca razvijaju izvrsnost, a da sve to za polaznike bude sasvim besplatno. - Ovakvo ulaganje u djecu i mlade, a za što se zahvaljujemo osobito županu Matiji Posavcu, dalo je svoje rezultate, kazao je predsjednik MIS-a Dejan Drabić. Dodaje da je Udruga diljem Hrvatske poznata po vrhunskim rezultatima, ali i po ponajboljim preda-

vačima i mentorima. Nakon izglasavanja izvješća raspušteno je staro vodstvo te je slijedila procedura izbora vodstva za naredne 4 godine. Upravni odbor tako čine: Dejan Drabić, predsjednik, Matija Novak, dopredsjednik, Mirjana Mikolaj, tajnica te članovi Sanja Krištofić i Denis Vidović. U Nadzornom odboru su: Miljenko Blažeka, Renato Železnjak i Dunja Škvorc. U Sudu časti su: Igor Matoša, David Krištofić i Viktor Lazar. Predsjednik je u ime udruge i svoje ime posebno čestitao dopredsjedniku udruge Matiji Novaku na nedavno obranjenom doktoratu čime je postao prvi član doktor znanosti. Rad udruga zapažen je od strane IT tvrtki koje su i tijekom protekle godine svojim potporama dala značaj radu udruga MIS i MIK. U ime tvrtke Međimurje IPC nazočnima na skupu se obratila direktorica Željka Kavran. Istaknula je važnost rada udruga i stvaranje ovakvih kadrova koji su neophodni gospodarstvu. Potražnja za vrsnim IT stručnjacima je kontinuirana, a takvih kadrova nedostaje. Istaknula je da prate naš rad te da žele svojom potporom dati doprinos radu s djecom, osobito zbog kvalitete rada i važnosti za cijelo društvo. (BMO)

Gornje Međimurje

UKRATKO iz Grada Mursko Središće

Umirovljenici prijavite se za uskrsnicu u bonovima Umirovljenici s područja Grada Mursko Središće i ove godine dobit će uskrsnice u obliku bonova. Na sastanku na kojemu su prisustvovali gradonačelnik Dražen Srpak i predsjednik Podružnice umirovljenika Stjepan Smolak dogovoreno je da će Grad Mursko Središće i ove godine darovati bonove za Uskrs umirovljenicima s područja grada Mursko Središće čija mirovina iznosi manje od 2500 kuna i to prema slijedećim kriterijima: mirovine (prihodi) do 1500 kuna = bon u vrijednosti od 120 kuna. Mirovine (prihodi) od 1500 do 2000 kuna = bon u vrijednosti od 100 kuna.

Mirovine (prihodi) od 2000 do 2500 kuna = bon u vrijednosti od 80 kuna. Pozivaju se umirovljenici s područja grada Mursko Središće koji temeljem dogovorenih kriterija s Podružnicom umirovljenika ostvaruju pravo na poklon bon izvrše prijavu u prostorijama Udruge umirovljenika od 18. veljače do 20. ožujka 2020. godine u uredovnim danima – utorkom i petkom od 8 do 12 sati te prilikom prijave prilože odrezak od zadnje isplaćene mirovine. Umirovljenici prijavite se na vrijeme, jer u protivnom neće moći ostvariti pravo na bon. (BMO)

Vatrogasci oslobođeni komunalne naknade Dobrovoljno vatrogasno društvo Mursko Središće dostavilo je na uvid imena vatrogasaca za oslobađanje plaćanja komunalne naknade. Temeljem Odluke o dopunama Odluke o komunalnoj naknadi plaćanja se oslobađaju sljedeći vatrogasci iz Murskog Središća: Nikola Balaž, Nikola Bistrović, Rajko Bogdan Bogdan, Marko

David, Branko Hoblaj, Petar Kraljić, Dejan Majhen, Renato Matoša, Stjepan Mesarić, Kristijan Novak, Nikolaj Novak, Dejan Orehovec, Miljenko Palnec, Saša Radek, Rajko Radiković, Nikola Sabo, Tanja Smolković, Aleksandar Tarandek, Patrik Vrbanić, Mihael Vršić, Željko Zelić i Marko Žganec. (BMO)

Uz oslobođenje i popis obavljenih intervencija Dobrovoljna vatrogasna društva na području grada Mursko Središće obaviještena su da uz popis operativnih članova za oslobođenje

plaćanja komunalne naknade za 2020. godinu moraju priložiti i popis intervencija na kojima su sudjelovali. (BMO)

Dječje igralište u Krnišću za mališane u Peklenici Odsjek za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove dobio je zadatak da dječja igrala

koja se nalaze u dvorištu bivšeg dječjeg vrtića u Murskom Središću presele u ulicu Krnišće u Peklenici. (BMO)

Sufinanciranje za izobrazbu poljoprivrednika o pesticidima Poljoprivrednicima s područja grada Mursko Središće odobreno je sufinanciranje izobrazbe o održivoj uporabi pesticida koja će

se održati dana 20. veljače. Troškovi će se financirati u cijelosti, odnosno u iznosu od 200 kuna po prijavljenoj osobi. (BMO)

Euroherc će osiguravati gradsku imovinu Grad Mursko Središće prihvatio je ponudu Euroherc osiguranja d.d. za osi-

guranje sve imovine koja je u vlasništvu Grada. (BMO)

Sanacija nerazvrstanih cesta Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela i voditelj Odsjeka za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslo-

ve dobio je zadatak da pripremi javnu nabavu u svezi sanacije nerazvrstanih cesta nakon radova na aglomeraciji. (BMO)

21. veljače 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PREDSTAVNICI DVD-a s područja grada Mursko Središće na sastanku s gradonačelnikom utvrdili potrebe i aktivnosti za ovu godinu

Rad s mladima i omasovljenje članstva prioritet

Grad je unatrag 4 godine u rad i opremu DVD-a sa svog područja uložio 1,5 milijuna kuna

Vatrogasci su važan segment društva na području grada Mursko Središće. U razdobljima kad je Mura prijetila poplavama, ali i u drugim prirodnim nevoljama ili kad je trebala pomoć ljudima oni su među prvima priskočili u pomoć. Zbog toga imaju dobru podršku grada Mursko Središće i iz gradskog proračuna. Svake godine gradonačelnik Dražen Srpak održao je sastanak s predsjednicima Dobrovoljnih vatrogasnih društva s područja grada Mursko Središće kako bi se dogovorile aktivnosti i financiranje za ovu godinu. Grad je unatrag 4 godine u rad i opremu DVD-a sa svog područja uložio 1,5 milijuna kuna. Gradonačelnik Dražen Srpak istaknuo je da je rad s djecom i omasovljenje DVDa s podmlatkom od važnosti za rad DVD-a kao i za cijelu zajednicu. Zapovjednik DVD-a Mursko Središće Miljenko Palnec istaknuo je da se u DVD Mursko Središće svake godine uključe novi članovi, među-

Gradonačelnik na sastanku s vatrogascima tim mladi od 16 do 18 godina nisu u mogućnosti odlaziti na natjecanje zbog čega se javlja problem uključivanja mladih te dobi u aktivnosti DVD-a. DVD Mursko Središće je operativan i provodi aktivnosti s djecom. DVD Peklenica je također operativan i uspješno odrađuje intervencije što dokazuje prošlotjedna intervencija na gašenju požara na pomoćnom objektu u Peklenici. DVD Križovec iznimno je aktivno društvo, koji u svoj rad uključuje djecu i mlade. U 2020. godini DVD Križovec planira kupiti kombi

vozilo za što je iz proračuna Grada osigurano 100 tisuća kuna kapitalne donacije i 20 tisuća kuna tekuće donacije za redovan rad društva. Kombi koji trenutno posjeduju donirat će DVD-u Hlapičina kad se u tom mjestu dovrši osnivanje društva. DVD Peklenica za ovu godinu planira nabaviti novi visokotlačni sklop i aparate za početno gašenje požara te će se iz proračuna Grada izdvojiti sredstva u iznosu od 40 tisuća kuna kapitalne donacije i 20 tisuća kuna tekuće donacije.

Za redovan rad DVD Mursko Središće osigurano je 50 tisuća kuna tekuće donacije i 160 tisuća kuna kapitalne donacije koje će se utrošiti za nabavu vatrogasne opreme, dok će ostatak sredstava ostaviti u pričuvi za kupnju novog vozila. Pripadnici vatrogasne službe obavljaju djelatnosti koje od njih zahtijevaju fizičku i psihičku izdržljivost, stoga kako ne bi došlo do nesreća potrebno je omogućiti kvalitetne uvjete i opremu za daljnji rad, a ujedno i tim putem popularizirati vatrogastvo. (BMO)

PROŠTENJE U VRATIŠINCU gdje se sv. Valentin slavi kao zaštitnica zdravlja

Slovenci dolaze u Vratišinec na misu i zagovor

Desetljećima hodočaste Prekmurci iz Slovenije tražeći od sv. Valentina zagovor za svoje i zdravlje članova obitelji. Sveti Valentin posebno se časti i slavi u župi Vratišinec. Najsvečanije je bilo na nedjeljnoj podnevnoj misi na Valentinovsko proštenje. Na proštenjsku misu uz vjernike iz župe i okolice već desetljećima hodočaste i Prekmurci iz Slovenije tražeći od sv. Valentina zagovor za svoje i zdravlje svojih članova obitelji. Pojedinci nakon uslišanih molbi dolaze zahvaliti sv. Valentinu čiji se kip nalazi na pokrajnjom oltaru župne crkve. Godinama organizirano na Valentinovsko proštenje u Vratišinec dolaze i hodočasnici iz Črenšovci iz Slovenije kako bi zajedno slavili misu s domaćim vjernicima. Tako su došli i ove

Slovenski vjernici iz župe Črenšovci redovito dolaze na Valentinovsko proštenje u Vratišinec godine predvođeni svojim roda, braću po Bogu kako župnikom Zoranom Carom. je naglasio župnik Pavao Nakon mise pred kipom sv. Mesarić Hrvate, Slovence i Valentina pomolili su se i Rome koji su zajedno molili uputili mu svoje molitve i i pjevali u čast sv. Valentinu prošnje. koji se u Vratišincu slavi kao Koncelebriranu misu zaštitnik zdravlja. služilo je šest svećenika, a Na kraju mise na zamopredvodio ju je misionar lbu domaćeg župnika Pavla Marijan koji je u župi Vra- Mesarića, slovenski vjernici tišinec održao i trodnevnu otpjevali su dvije slovenske duhovnu obnovu. crkvene pjesme, a iduće goSveti Valentin i vjera u dine misa na Valentinovo Boga na misi u Vratišincu služit će se dvojezično gookupila je vjernike triju na- stima u čast. (BMO) Koncelebriranu misu služilo šest svećenika

21. veljače 2020.

Gornje Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MJEŠTANE ŠTRIGOVE zanima kada će moći koristiti el. bicikle i teretanu

U ožujku otvorenje nove teretane

- Sada se postavljaju sprave i zadnje što još moramo postaviti je vreća za boksanje. Nakon toga slijedi generalno čišćenje, rekao nam je u razgovoru štrigovski načelnik Stanislav Rebernik

U redakciju Međimurskih novina javio se mještanin Štrigove koji je želio ostati anoniman, a želio je saznati što se događa s dva projekta za podizanje zdravlja koja su započela u njegovom mjestu.

Zašto nisu dostupni el. bicikli i teretana?

Jedan od njih je iznajmljivanje električnih bicikala, a drugi je izgradnja teretane i njezino korištenje. Istaknuo je da niti jedno niti drugo nije dostupno mještanima te da ga zanima što će Općina poduzeti u vezi toga. Nazvali smo načelnika Stanislava Rebernika i upitali ga što se događa s navedenim. - Bicikle ćemo s otvaranjem sezone staviti u upotrebu, ne prije toga. Ostalo je neriješeno kako ćemo ih staviti na upotrebu, istaknuo je Rebernik vezano uz električne bicikle koji bi trebali biti postavljeni ispred novouređenog Društvenog doma kada završe radovi na njemu u sklopu novog biciklističkog parka.

Podsjetimo, kako bi bilo jasnije o čemu je riječ, Općina Štrigova prošla je na natječaju za nabavku električnih bicikala Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i dobila u tu svrhu 55.000 kuna. U pitanju je 14 bicikala što za odrasle, što za djecu. Električni bicikli su ukupno koštali 138.000 kuna, a razlika se pokrila iz općinskog proračuna. Što se tiče teretane koja se nalazi u sklopu Centra za sport i rekreaciju koji je izgrađen pred dvije godine, kazao nam je da su radovi u završnoj fazi.

Tridesetak sprava za vježbanje

- Teretana još nije do kraja gotova. Prošli tjedan izašli su soboslikari iz nje, a sada se postavljaju sprave i zadnje što još moramo postaviti je vreća za boksanje. Nakon toga slijedi generalno čišćenje. Vjerojatno će nam trebati još desetak dana kako bi ona mogla biti u cijelosti spremna, rekao nam je u razgovoru štrigovski načelnik.

Ovih dana započeli su radovi na energetskoj obnovi Doma kulture

GORNJI MIHALJEVEC

Započela energetska obnova Doma kulture

Novouređena teretana u potkrovlju Centra za sport i rekreaciju Teretana se uređuje u potkrovlju Centra za sport te će u njoj biti smješteno tridesetak sprava za vježbanje koje će moći koristiti mještani. Površina teretane iznosi 15 puta 7 metara kvadratnih. Tako opremljeno potkrovlje zgrade Općina želi dati u najam, ali kako saznajemo nitko za to još nije pokazao interes. Isto kao i kod bicikala, problem je u tome na koji način dati teretanu u upotrebu, napomenuo nam je načelnik Rebernik. Trenutno se ispituje mogućnost može li Općina

kao Općina osnovati tvrtku koja bi se mogla baviti tim djelatnostima. Pokraj zgrade Centra za sport i rekreaciju uređeno je i dječje igralište te teretana na otvorenom koji svi zainteresirani mogu koristiti tijekom toplijeg vremena. Novouređenom teretanom koja će, nadamo se, početi funkcionirati na korist mještana, posebice sportaša i rekreativaca, početkom proljeća zaokružit će se cijela priča o sportskim sadržajima u općini Štrigova. (Sanja Heric)

Na zgradi Doma kulture u centru Gornjeg Mihaljevca započeo je projekt energetske obnove. Izvoditelj radove je Tekeli projekt inženjering iz Murskog Središća. Ministar-

stvo graditeljstva odobrilo je 1,4 od potrebnih 2,4 milijuna kuna za energetsku obnovu Doma kulture. Ostatak će se financirati proračunskim sredstvima općine. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Za uređenje centra preko 2 milijuna Prema proračunu za 2020. godinu za uređenje centra Svetog Martina na Muri predviđeno je ukupno 2 milijuna i 100 tisuća kuna. Uredit će se

novo parkiralište i rotor, dok je s druge strane u planu druga faza uređenja Doma kulture kod OŠ Sveti Martin na Muri. (sh)

Uređenje novog grobnog krila Nakon postavljanja betonske ograde uz glavnu cestu, općina kreće u uređenje no-

vog grobnog krila. U proračunu za 2020. godinu u tu je svrhu planirano 215 tisuća kuna. (sh)

ŠTRIGOVA

Kontejner za glomazni otpad Kontejner za odlaganje glomaznog otpada postavljen je na novu lokaciju. Od

prije nekoliko dana nalazi se na parkingu lijevo od "Čavleka". (sh)

SVETI JURAJ NA BREGU

Koncert Tomislava Bralića i Intrade Općina Sveti Juraj na Bregu počela je s pripremama povodom obilježavanja Dana Općine za Jurjevo u travnju. Osim svečanog otvorenja novouređenog vrtića Jurovska pčelica,

Osam mladića i jedna djevojka čine novoosnovanu sekciju tamburaša

KUD Sveti Jeronim iz Štrigove

Osnovana nova sekcija tamburaša KUD "Sv. Jeronim" Štrigova prije nekoliko je dana postao bogatiji za još jednu mladu i perspektivnu sekciju. Naime, s radom je za-

počela mlada tamburaška skupina sastavljena od osam mladića i jedne djevojke. Svi budući svirači su osnovnoškolci koje je za tamburašku

BREŽNA PRIČAONICA

glazbu zainteresirala starija tamburaška skupina KUD-a te već popularni TS Podrumari. Vođenje mladih tamburaša preuzeo je Slavko

Odmaranje na bolovanju

akon nove godine počinje sezona prehlada, viroza i gripe pa samim time i povećan broj odlazaka na bolovanje. Iako podaci za 2019. godinu još ne postoje, iz godišnjeg izvješća HZZO-a za 2017. i prvu polovinu 2018. jasno se da iščitati da su bolovanja u stalnom porastu. Pretprošle godine ukupno

je bilo prijavljeno 16.942.139 dana bolovanja, a prosječno je s radnog mjesta dnevno izostalo 54.128 zaposlenika. Istraživanju su pokazala da u odnosu na europski prosjek hrvatski građani gotovo dvostruko više na bolovanju. esmo li kao narod jako bolesni ili je posrijedi nešto drugo. Jasno, uvijek će biti

onih koji iskorištavaju mogućnost odlaska na bolovanje zbog i najmanjih sitnica ili odglume kako su bolesni samo kako na nekoliko dana ne bi morali raditi. druge strane postoje oni koji su jednostavno premoreni od posla. Još uvijek u 21. stoljeću u Hrvatskoj rade prekovremene koji im nisu plaćeni ili

Bregović koji vodi i stariju tamburašku sekciju KUD-a te su zajedno krenuli malim koracima prema velikim ciljevima. (sh)

im nisu dovoljno plaćeni. Rade i svaki dan u tjednu, vikendima i blagdanima te uopće nemaju kvalitetnog odmaka od posla. e iskorištavaju se u cijelosti godišnji odmori. To s godinama umara, ljudi postaju razdraženiji, ljutiti, nezadovoljni. Nije ni čudo da posljednjih godina dolazi do porasta psihičkih oboljenja, posebice porasta depresije. Zato nas često i nazivaju jednim od najdepresivnijim narodom u Europi. Sve to dovodi do tren-

mještane očekuje i koncert. Kako saznajemo, mještane će zabavljati Tomislav Bralić i Klapa Intrade. Više informacija o datumu i vremenu održavanja koncerta uskoro. (sh)

SELNICA

Oko 700.000 kuna za ceste u ovoj godini Prema proračunu za 2020. godinu za izgradnju ceste Bukovec (Stojko) planirano je 80 tisuća kuna, za izgradnju Poljske ulice u Praporčanu 80 tisuća kuna, za cestu u Gor-

njem Koncovčaku (Kulenović) 220.000 kuna, za cestu Bijeli pil - lijevi krak u Selnici 320.000 kuna, kao i za cestu u Gornjem Zebancu (Ključarić - Zadravec). (sh) Piše: Sanja Heric

da da se ustvari na bolovanju “odmaraš” od posla. ragikomično je i to da se radnici zbog odlaska na bolovanje osjećaju jako neugodno, što zbog kolega na poslu, što zbog poslodavaca. U više navrata kazali su mi da se osjećaju poput kakvih lijenčina jer dva-tri dana nisu bili na poslu. Danas ispada da više ne smiješ biti ni bolestan. Tko je tome sve kriv, to ostavljam vama da svatko sam iz svojeg iskustva zaključi.

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JOSIP MLINARIĆ, inženjer strojarstva iz Hodošana u mirovini otkriva što su sve međimurski majstori za varenje i metal u stanju napraviti

Čurke dobravskih mesara proglašene su najboljim jelom Festivala

DONJA DUBRAVA

Dobravski mesari rade najbolje čurke i kobasice Dobravski mesari minulog su vikenda po treći puta za redom sudjelovali na 7. Festivalu kolinja u MurakereszturU. Uz njih sudjelovalo je još 9 ekipa među kojima i mesari iz Goričana. Svi su imali isti zadatak: zaklati i obraditi svinju, skuhati kolinsko zelje, ispeći meso, napraviti kobasice, čurke i cvirke te napraviti jelo po želji. Za razliku od prijašnjih godina kada su sve snage “bacili” na pripremu kolinjskog zelja koje ih je redovno dovelo na postolje, Dobravčani su ovoga puta odlučili pripremiti svinjsko pečenje s jetricama na bazi dobravskog ljuka s kojim nisu pogriješili jer im je donijelo drugo mjesto. U obveznom dijelu pripremili su

pobjedničke čurke i kobasice s time da su čurke proglašene najboljim jelom Festivala. Treće mjesto donijela im je izrada cvirki, kvaliteta posla i obrada svinje. Kada su se svi bodovi zbrojili, zasjeli su na treće mjesto. U sastavu ekipe bili su uglavnom standardni natjecatelji: Zoran Habjan, Andrej Horvat, Ivica Mikulan, Luka Mikulan, Željko Štirnić, Dragec Miser, Vilim Čituš, Matija Matotek, Vlado Fabić i Zoran Habjan iz Belice. S njima su u Mađarsku otputovale i Elizabeta Jankoci, Ružica Matotek, Biserka Ljubek, Marija Šafar te Sanja Duhović koje su im pomagale, a potom i servirale sve pripremljene finoće. (vv)

Spomenik čižmi s trdom sarom Antun Benko je službeno najavio postavljanje jedinstvenog spomenika u Donjoj Dubravi na godišnjoj skupštini Seljačke sloge. U parku ispred njegove kuće, u Prvomajskoj 4, bit će postavljen spomenik čižmi s trdom sarom. Čižma će biti visoka 1,3 metra na metalnom postolju. Postavlja se u spomen

na dobravsku čižmu i čižmare kojih je u jednom trenutku bilo preko 50 i čijim su se radom prehranjivale brojne dobravske obitelji. Svečano postavljenje spomenika bit će krajem travnja ili početkom svibnja, a projekt u cijelosti financira, danas jedini dobravski čižmar, Antun Benko.(vv)

DONJI VIDOVEC

Aglomeracija sve drugo potisnula u drugi plan S obzirom na to da se nalazi pred početkom radova na Aglomeraciji Donja Dubrava, u proračun Donjeg Vidovca nisu ušli neki novi veći projekti, pa se čak nisu odlučili ni za nabavku radova, roba i usluga velike vrijednosti. Uz izgradnju kanalizacije tako se planira 740.000

kuna za rekonstrukciju nerazvrstanih cesta, 800.000 kuna planira se za energetsku obnovu tamošnjeg vatrogasnog doma, 2,3 milijuna kuna za izgradnja Interpretacijskog centra “Dravski zlatari” te još 2,7 milijuna za adaptaciju i izgradnju zgrade za dječji vrtić. (vv)

Naši varovi štite Černobil i zaustavljaju radijaciju

245.000 kuna za rad udruga U ovogodišnjem proračunu Općina Sveta Marija je osigurala 245.000 kuna namijenjenih financiranju javnih potreba u području razvoja sporta, kulture, tehničke kulture ili su usmjerene

na potrebe civilnog društva. Shodno planu, 40.000 kuna ide za razvoj civilnog društva, 180.000 kuna za sport i rekreaciju, dok je preostalih 25.000 kuna namijenjeno promicanju kulture. (vv)

Josip Mlinarić, ponosan je što je imao prilike sudjelovati na mnogim svjetski važnim projektima iz svoje struke

S ponosom ističe da su Međimurci radili na čeličnom “kovčegu” za atomsku centralu koja je imala tragičnu havariju, konstrukcijama za nove blizance u New Yorku nakon što su stari srušeni, ogromnim zapornicama za novi Panamski kanal i mnogim drugim najsloženijim metalskim projektima Prije nepunu godinu dana u zasluženu mirovinu je otišao Josip Mlinarić iz Hodošana, inženjer strojarstva kojem je specijalnost zavarivanje metala u djelu propisivanja tehnologije zavarivanja. Kod nas je to područje slabo poznato, osim stručnjacima. Studirao je u Mariboru, da bi se nakon toga zaposlio u tvrtki „Končar – Transformatorski kotlovi“ u Donjem Kraljevcu u kojoj je proveo desetak godina. Nakon toga godinama je radio u Čakovcu, sve do mirovine u Zavodu za kontrolu kvalitete odnosno u sestrinskoj tvrtki te učio mnoge generacije zavarivača tehnološkim postupcima.

nekad se to radilo rendgenski. Sad se to snima ultrazvukom, a manje je poznato da jedan složeniji var stoji oko 7000 eura, to su veliki novci. Nekad je sve ovisilo o znanju operativca, tko je vario, mogu reći da je bilo puno „glumaca“, tek poslije su se razvila potrebna znanja. Naime, došli su takozvani sitnozrnati čelici u kojima su postupci zavarivanja mnogo zahtjevniji, kaže naš sugovornik i ističe:

Tehnološki postupak zavarivanja je ključan za izdržljivost materijala i konstrukcija. To je veoma stresan i odgovoran Međimurski varioci posao kako za same na najsloženijim izvođače, tako i za poslovima na svijetu sve nas koji smo Za nas laike, najjednostav- radili na njegovoj niji način zavarivanja je pomo- pripremi ću električne energije kad je riječ o željezu. No danas željezo nije samo željezo, mnogo je specifičnosti i mnogi su materijali u pitanju kao i postupci zavarivanja. Josip Mlinarić o tome kazuje: - Kemijski sastav materijala stvara određene strukture pa prilikom zavarivanja mogu nastati neželjene mehaničke osobine. Zato treba zadržati najmanje minimum osobina materijala koji se vari. U praksi se to radi na način da se prilikom projektiranja propisuju uzorci da bi se vidjelo je li tehnologija zavarivanja dobra ili treba nešto mijenjati. Svaki se var snima. Danas se to radi pomoću manje štetnih uređaja,

KOTORIBA SVETA MARIJA

21. veljače 2020.

- Tehnološki postupak zavarivanja je ključan za izdržljivost materijala i konstrukcija. To je veoma stresan i odgovoran posao, kako za same izvođače, tako i za sve nas koji smo u pripremi tehnoloških postupaka. Pogreške kojih ne smije biti preskupo se plaćaju. Zapravo sam imao sreću što sam sa zavarivačima iz Međimurja i sjeverne Hrvatske koje sam učio i pripremio i sam sudjelovao u vrhunskim tehnologijama za možda najveće poslove u svijetu. Naši zavarivači tvrtke u kojoj sam radio - Zavod za kontrolu kvalitete, tako su radili na najtežim poslovima u Njemačkoj prehrambe-

noj, kemijskoj i farmaceutskoj industriji te na specijalnim parovodima i plinovodima. U tvrtci je u prosjeku bilo stotinjak zavarivača, no sastav se mijenjao i nadopunjavao.

Varili čelični kovčeg Černobila i “Ground zero” New York

Nakon Njemačke radili smo dugo u Italiji na nekim od najvećih poslova koje znam. Jako je malo poznato da su upravo međimurski zavarivači sudjelovali u gradnji čeličnog „kovčega“ za atomsku centralu u Černobilu. On svojom čeličnom konstrukcijom zaustavlja radijaciju i trebao bi poslužiti da se ostatak reaktora rastavi na siguran način. Jasno nismo na tome radili samo mi, bilo je tu i mnogih drugih struka. Zatim za talijansku tvrtku radili smo takozvane „ruke“ za nosače platformi i mnogo drugih poslova. To su veliki brodovi dužine oko tri stotine metara koji imaju dva teleskopska nastavka, zvali smo ih „ruke“, s kojima prime cijelu naftnu platformu, prevrnu je i postave je na brod kako bi je odvezli ili na popravak ili drugdje. Svaka od tih teleskopskih „ruka“ bila je teška 700 tona i veoma složena, izrađivali su posebne strojeve za njihovu izradu i montažu. Nije riječ o brodogradnji, već o specijaliziranoj talijanskoj tvrtci. U sjećanju su mi najviše ostali poslovi na novim „blizancima“ u NewYorku, naime nakon što su stari blizanci srušeni gradili smo novi World Trade centar, odnosno „Ground

zero“. Riječ je o elementima čelične konstrukciji dužine 70 metara, to je ogromno, zavarivali smo sve elemente i probno ih spajali u Italiji, da bi zatim velikim transportnim brodovima bili prebacivani u Ameriku. To smo radili pune dvije godine, učio sam zavarivače tehnologiji zavarivanja, opisao je neke od velikih projekata.

Sretan zbog uspjeha koji pridonosi gospodarstvu svijeta

Međutim, jedan ipak želi još posebno istaći. - Možda najveći i najzahtjevnji posao bio je izrada i zavarivanje ogromnih zapornica za novi Panamski kanal. Gotovo je nepoznato da su one rađene u Italiji i da su ih radili mnogobrojni međimurski zavarivači ali samostalno i naši bravari, te jasno mnogi drugi. Riječ je o šesnaest pari zapornica ili ukupno 32 koje su preko oceana vozili specijalni brodovi. Svaka od tih zapornica bila je teška 3700 tona, dimenzija oko pedeset metara dužine, četrdeset metara visine i deset metara širine. To smo radili pune tri godine, posao je bio izuzetno stresan i odgovoran. Za kraj kaže: - Kad danas slušam i gledam vijesti kako kroz novi Panamski kanal prolaze veliki tankeri i kontejnerski brodovi dužine nekoliko stotina metara, sjetim se naših zapornica i mnogih naših ljudi s kojima sam radio i sretan sam što smo ostvarili taj uspjeh koji će gospodarstvu svijeta koristiti barem stotinu godina - kazuje Josip Mlinarić. (J. Šimunko)

Čeka se odgovor nakon predane peticije za policijsku postaju U Kotoribi je završeno prikupljanje potpisa kojim se traži povratak policijske postoje. Peticija je, kako je već poznato, krenula nakon posljednjih nemilih događaja u tamošnjem kafiću gdje su letjele pepeljare i flaše, a strasti se nisu smirile čak ni na Hitnoj pomoći.

I dok se čeka na sudski rasplet ovog događaja koji će se kako saznajemo dogoditi ovih dana, prikupljeno je oko 3000 potpisa peticije koji su prema riječima Tanje Čižmešije, supruge vlasnika kafića u kojem je izbila tučnjava, poslani na sve strane.

Primio ih je također župan Matija Posavec, predsjednik Sabora Gordan Jandroković te saborski zastupnici. Jedino ih je odbio saborski zastupnik Veljko Kajtazi koji zastupa romsku nacionalnu manjinu. - Ne vjerujem da ćemo dobiti natrag policijsku

postaju, rekla je za naše novine Tanja Čižmešija. Najvjerojatnije će to biti stalna prisutnost policajaca u Kotoribi u vrijeme rada kafića od 14 do 02 sata. Potpisi su predani i sada im ne preostaje ništa drugo nego čekati povratnu informaciju. (vv)

21. veljače 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 17

TOPIARIJI ANTUNA RUŽMANA iz Preloga ostavljaju čovjeka bez daha

Šumski čovjek - pravo malo remek djelo

- Čovječji lik od zelenila nije nastao preko noći. Trebalo mi je desetak godina strpljenja i živaca jer biljka ne raste onako kako ja hoću već ima svoj tempo, ističe vrtni preloški kreativac

Poznato je da Međimurci vole cvijeće, lijepo uređene balkone, okućnice i dvorišta. Neki su za ljepši izgled spremni izdvojiti pozamašna sredstva, dok se drugi oslanjaju na vlastite ruke i maštu. Shodno tome, teško je naći dva ista dvorišta ili okućnice naročito kod onih obitelji koje svaku svoju slobodnu minutu posvećuju svom zelenilu bilo da se radi o voćki, grmu ili cvjetnici. Naravno, svako dvorište ima svoj “adut” - biljku koja postaje središte, kojoj se svi dive, fotografiraju i pokušavaju iskopirati u svoj vrt. Može to biti neka egzotična, rascvjetala ili u novije vrijeme oblikovana u vrlo popularni topiarij. U pitanju je umjetnost oblikovanja drveća i grmova u ornamentalne oblike. Bilo geometrijskih formi ili nekih drugih oblika, topiariji će uređenju svakog vrta nesumnjivo podariti dozu originalnosti. Radi se o grmovima koje svi tako vole orezivati stvarajući pritom klasične oblike poput piramide, spirale, kugle, kocke.... Doduše vješte ruke mogu s običnim vrtnim škarama stvoriti prava mala remek u formi pojedine životinje, figure ili predmeta.

Lik šumskog čovjeka prava je atrakcija u Antunovom dvorištu i ulici

Upravo jedan takav složeni topiarij pronašli smo u Prelogu u dvorištu Marije i Antuna Ružmana. Antun je godina rezuckao šareni bršljan, vijao i savijao njegove grane oko žice kojima je usmjeravao rast biljke te konačno dobio pravog šumskog čovjeka. - Tu je godinama bio posađen bor, ističe Antun Ružman. Budući da nam je dosadio i bio je prevelik, porušili smo ga, ali smo ostavili deblo oko jednog metra. Supruga Marija posadila je bršljan koji se polako počeo penjati. Iako u principu nije bio ljubitelj bilja, Antun je uz suprugu

zavolio vrtlarenje, naučio je sve o bilju, naročito što se tiče rasta i mogućnosti orezivanja te oblikovanja. - “Šumski čovjek” nije nastao preko noći, kaže naš sugovornik. Trebalo mi je desetak godina strpljenja i živaca jer biljka ne raste onako kako ja hoću već ima svoj tempo. Staro deblo bora polako je dobivalo svoj zeleni pokrov, a žice i štapovi nadomjestili su nedostatak čvrstoće bršljanovih grana. “Šumski čovjek” ima sve odlike ljudskog tijela od glave, ruku i nogu čak je dobio i led lampu u ruku koja posebno lijepo izgleda noću kada zasvijetli i osvjetli čovječji lik od zelenila.

Desetogodišnji trud se isplatio

Na sastanku je dogovoren početak radova na rekonstrukciji raskršća na ulazu u Prelog

PRELOG

Kreću radovi na ulazu iz smjera Čakovca

Još krajem prošle godine Grad Prelog potpisao je ugovor za Rekonstrukciju raskršća državne ceste DC20 i nerazvrstane ceste, ulica Antuna Mihanovića u Prelogu i produljenje javne rasvjete. Slijedom toga ovih je dana održan sastanak kojim je označen početak radova u okviru ovog projekta. Ukupna vrijednost troškova rekonstrukcije raskršća iznosi oko 612.000 kuna, dok procijenjena vrijednost troškova rekonstrukcije javne rasvjete iznosi oko 167.000 kuna. Ovaj projekt pokrenut je u svrhu osiguranja bolje sigurnosti prometa na dijelu državne ceste DC20. Prema planu dogradit će se nova (dodatna) prometna traka širine 3 metra kojom će se omogućiti sigurnije skretanje na benzinsku postaju na ulazu u Prelog,

Grm buksusa pretvoren u geometrijsku instalaciju

Naravno, bršljan oblikovanjem nije prestao rasti pa ga svako malo treba orezivati i zadržavati željeni oblik.

- Istina, i kod buksusa moram priskočiti žici kako bi usmjerio grane koje će predstavljati krila ili kljun.

Buksus ili pušpanj i kalina zimzelene su biljke koje su u Antunovom vrtu u fazi oblikovanja. Naime, nije svaka biljaka dobra za izradu topijara. Tradicionalno se koriste zimzelene vrste sporijeg i gustog rasta otporne na intenzivno orezivanje. Brzorastuće posebno listopadne biljke, iako se mogu koristiti, nisu najpogodniji izbor jer za kratko vreme izgube željeni oblik. - Od buksusa sam zamislio formu fazana, ističe naš domaćin. Već se naziru konture ptice, no treba čekati kako bi grane dosegle zamišljenu gustoću i time zaokružile kompletan izgled fazana. Ideje za oblikovanje, kaže, dođu mu same od sebe. Proučava rast i razvoj biljke kako bi vidio njene mogućnosti. Istina, neke je dovoljno samo orezivati u željenu formu, dok neke poput bršljana trebaju nešto veću intervenciju poput žice i štapova.

Izrada topiarija mu je odmor za dušu, ali i dar za ženu koja naprosto obožava cvijeće. Pripremio je naš sugovornik i pendulastu vrbu za oblikovanje kojoj će, kako je rekao, podariti krošnju na dva ili više katova ovisno koliko će ići. Naš sugovornik ima i klasične vrtne oblike. Tako je cimpreza dobila spiralni oblik, bršljan oblik kugle, dok veliki buksus krase geometrijski neobični geometrijski oblici. Trenutno tijekom zimskih mjeseci upravo se ti oblici ističu u njegovom dvorištu jer drugo bilje još spava zimski san. Tek s dolaskom proljeća, brojne cvjetnice svojim prekrasnim cvjetovima bacit će i šumskog čovjeka i ostale geometrijske oblike u drugi plan. Drugim riječima, njegova okućnica živi ljeti i zimi te uvijek privlači pažnju prolaznika koji vrlo često svrate kod njega i fotografiraju se, naravno, uz šumskog čovjeka. (Vlasta Vugrinec)

Buksus i kalina čekaju svoj novi oblik

Vrtlarenje kao odmor za dušu

bolji i sigurniji protok vozila državnom cestom, te će se spriječiti česti prometni „čepovi“ u najfrekventnijim dijelovima dana. Rekonstrukcija raskršća Čakovečke i Mihanovićeve ulice također predviđa proširenje sjevernog prometnog traka u dužini od 50 metara uz iscrtavanje površine koja nije namijenjena prometu, proširenje radijusa rubova kolnika ulica A. Mihanovića i Čakovečke, izmještanje dva postojeća stupa javne rasvjete u Čakovečkoj ulici, izvedbu 5 novih stupova javne rasvjete, izmještanje postojećeg slivnika, izvedbu potpornog zida uz stazu dužine 8,6 metara te rekonstrukciju dva kolna prilaza u Čakovečkoj ulici. S radovima se kreće ovih dana, a rok za izvođenje radova je 60 dana. (vv)

Potvrđena lista za POS-ove stanove Prijedlog liste reda prvenstva za kupnju novih POS-ovih stanova koje je utvrdilo za to posebno oformljeno Povjerenstvo dobio je i svoju konačnu potvrdu. Na listi se nalazi 16 potencijalnih kupaca, dok tri zahtjeva nisu odgovarala uvjetima natječaja. Uz tih 16 stanova, za još 5 zamjenskih zainteresiran je i Grad Prelog. Sada je na potezu APN, agencija koja je ujedno i investitor i koja treba angažirati

projektanta te potom odlučiti koliko će se konačno stanova izgraditi. Potom slijedi javno nadmetanje za projektiranje, izvođače radove itd. No, to su već slatke muke u odnosu na višegodišnje razmišljanje o izgradnji takve zgrade te pozivanje budućih kupaca. Cijena kvadrata stana trebala bi se kretati oko 1000 eura, barem je tako najavio ranije gradonačelnik Ljubomir Kolarek. (vv)

Valentinovo uz Književni krug Prelog Šesti puta „Književni krug Prelog“ organizirao je manifestaciju Valentinovo u Prelogu. U prepunoj dvorani Muzeja Croata insulanus Grada Preloga svoja promišljanja o ljubavi, Valentinovu i dragim osobama ispričali su kroz stihove i priče učenici Osnovne škole Prelog Eva Kalšan, Šimun Sokač, Dora Režek, Antonija Bermanec, Mia Šestan i Greta Mikec, Srednje škole Prelog Julija Zvonar, Edo Milinović, Ana-Marija Bogomolec i članovi „Književnog kruga

Prelog“ Ivan Grahovec, Katarina Herman, Helena Perhoč, Štefanija Sabol, Marija Novak, Barbara Matulin, Veronika Zrna i Ivanka Novak. U glazbenom dijelu programa sudjelovale su Jasminka i Josipa Pervan i članice Župnog zbora crkve Sv. Jakoba. Svakog posjetitelja dočekao je mali prigodni poklon u obliku srca koji je zajedno s članicama „Književnog kruga Prelog“ osmislila i pripremila Marija Vuk, ujedno idejna začetnica ove manifestacije. (vv)

Poljodjelstvo

SAVJETI za poljoprivrednike

U koje vrijeme i kojim dušičnim gnojivom obaviti prihranu žitarica? Na velikoj većini poljoprivrednih površina pod ozimim žitaricama možemo već neko vrijeme vidjeti promjenu na boji usjeva. Uzrok pojave žućenja (više vidljivo na usjevima ozimog ječma) je nedostatak potrebnih hraniva potrebnih za rast usjeva. Veći nedostatak hraniva može se primijetiti na usjevima kod kojih nije provedena potrebna osnovna gnojidba, lakim tlima i tlima s niskim pH vrijednostima. Na ovakav izgled ozimih žitarica imale su veliki utjecaj i vremenske prilike počevši već od jesenskog dijela vegetacijske sezone. U mjesecu studenom bilježimo na području Međimurske županije iznad 150 mm/ m² oborina uz povišene temperature koje su za 4°C bile više od višegodišnjeg prosjeka. Stoga umjesto da su ozime žitarice bile u stanju mirovanja, one su nastavile s rastom i koristile dostupna hraniva. Osim iskorištavanja hraniva od strane biljaka, povećana količina oborina dovela je do ispiranja potrebnih hraniva. Nažalost, kroz zimske mjesece nismo imali snježnog pokrivača koji bi zaštitio ozime žitarice od temperatura ispod 0°C, pa kod usjeva posijanih izvan optimalnih rokova možemo primijetiti djelomično propadanje usjeva. Usjevi ozimog ječma zbog plitko razvijenog korijenovog sustava i nemogućnosti usvajanja hraniva iz dubljih slojeva tla lošijeg je izgleda od ostalih ozimih žitarica. Prihranu pšenice dušikom potrebno je dobro isplanirati jer prevelike količine dušika dovode do povećane osjetljivosti usjeva na bolesti i polijeganja usjeva, dok premale količine dušika smanjuju prinose i kvalitetu zrna. Kolike su potrebne količine dušika za prihranu pšenice odlučujemo na osnovi stanja i gustoći usjeva i na osnovi zaliha u tlu (saznajemo je iz provedene analize tla). U proljetnom periodu rasta i razvoja pšenice dušik je element koji ima utjecaj na visinu prinosa ove kulture, ali i njenu kvalitetu.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

STJEPAN BELIĆ, uzgajivač svinja iz Preloga pojašnjava fenomen poskupljenja i nestašice svinja na tržištu

21. veljače 2020.

Cijena odojka prešla je 20 kuna po kilogramu

U Međimurju se najavljuju i pojavljuju kojekakvi prekupci odojaka i svinja ne samo s juga zemlje, već iz inozemstva. Nude plaćanje unaprijed, gotovo kunu više po kilogramu nego što je trenutna cijena, snose čak i troškove prijevoza Cijena svinjskog mesa, onako potiho, unatrag 2-3 mjeseca drastično je porasla, nema više ni prigodnih akcija. Veći samostalni uzgajivači ne mogu doći do podmlatka za tov a sve je više i individualnih proizvođača ili obitelji koje su ponovno zainteresirani za tov vlastitih životinja.

Izvoz svinjetine u Kinu donio nestašicu kod nas

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić Prva prihrana ne smije se obaviti prerano, ona utječe na formiranje vlati, odnosno broj vlati/ m², u to vrijeme dolazi do segmentiranja budućeg klasa. Druga prihrana obavlja se u vrijeme vlatanja jer se tada pšenica nalazi u etapi razvoja kada se zameću klasići te se s ovom prihranom ne smije kasniti. Za dobru kvalitetu zrna vrlo je značajna treća prihrana koju obavljamo od početka klasanja do cvatnje pšenice. Ovom prihranom produžujemo vrijeme nalijevanja zrna, povećavamo težinu zrna i postotak proteina u zrnu. Brz porast nadzemnih dijelova biljke započinje kad se minimalna temperatura ustali iznad 5°C. Tada dolazi do povećanja volumena stanica, ali na račun rezervi hranjiva i usvajanja vode. Ovo je najbolji trenutak prihrane za koju nije preporuka koristiti UREU ili UAN već treba koristiti nitratna ili amonijsko-nitratna dušična gnojiva. Količine čistog N koje ćemo primijeniti u prvoj prihrani ovise o stanju usjeva nakon zime, količinama dušika u tlu i vremenskim uvjetima tijekom zime. Ukoliko su usjevi rijetku (manje od 400 biljaka/m²) ili su u slaboj kondiciji treba ih čim prije prihraniti i time potaknuti na rast. U prvoj prihrani, ovisno o stanju usjeva i količinama dušika u tlu obično dodajemo 40-60 kg N/ ha, odnosno 150-200 kg KAN-a/ha, dok u drugoj 30-50 kg N/ha, odnosno 100-150 kg KAN-a.

Trenutačna je to slika na hrvatskom ali i europskom tržištu svinja i svinjskog mesa. Jednom riječju došlo je do poremećaja na tržištu što je direktna posljedica afričke svinjske kuge u Kini. - Europa koja je uvijek stvarala viškove, u trenutačnoj situaciji uspjela ih se riješiti izvozom u Kinu, pojasnio je stanje tržišta svinjetinom za naše novine, Stjepan Belić, poznati uzgajivač svinja iz Preloga. Istina, to je tek jedna strane priče. Druga se odnosi na stanje u svinjogojstvu ali i općenito u poljoprivredi u našoj zemlji. Hrvatska koja se deklarira kao poljoprivredna zemlja, za vlastite potrebe proizvodi dovoljno tek pšenici i kukuruz, dvije kulture koje spadaju u niskodohodovne grane. - Tu bi hranu trebali pretvoriti u meso gdje je puno veća zarada, dodaje naš uzgajivač svinja. No, to nikome nije interesantno i nikoga ne zanima. Poznato je već kako se iz godine u godinu smanjuje broj uzgajivača svinja i to zbog nesređenog tržišta te uvoza jeftine smrznute svinjetine iz zemalja južne Amerike koji je mnoge proizvođače, među kojima i one iz Međimurja, natjerao u propast ili pak rasprodaju. Jednom ispražnjene farme,

rasprodana oprema i poljoprivredne površine, teško da se mogu ponovno vratiti. - Nedostatak, konkretno domaće svinjetine, uvozni je lobij lijepo koristio i kompenzirao uvozom mesa kojeg je na stranom tržištu nabavljao po mizernim cijenama, navodi Stjepan Belić dalje. Sad kada su se zalihe ispraznile i kad više nema takve, slobodno se može reći, sumnjive robe, neminovno je došlo do rasta cijena. Iako cijena naše domaće proizvodnje ne prati onu europsku. Konkretno, cijena odojaka se prošli tjedan na europskoj burzi kretala oko 25-26 kuna za kilogram, dok kod nas otkupljivači, kaže Belić ne žele toliko izdvojiti za njih. Cijena je dvadesetak kuna.

Ne pita se za cijenu odojka

Kao što je poznato, naš sugovornik već se nekoliko desetljeća vrlo uspješno bavi proizvodnjom rasplodnih nazimice ili krmača za koje, kaže, trenutno vlada jako velika potražnja. - Sad bi svi htjeli kupiti tu mladu krmaču s time da, odmah sutra, ima podmladak, ističe dalje. Znači, ne misli se dugoročno već je velik dio kupaca ponesen visokom cijenom. Takvi su naši ljudi. Nema neke strategije, neke politike koja bi se temeljila na stabilnoj proizvodnji već bi se svi prilagođavali trenutnoj situaciji.

Raste interes uzgoja za vlastite potrebe

Veći proizvođači svinja u Međimurju uglavnom imaju vezanu proizvodnju u kooperaciji i tu se teško brojke mjenjaju. Nevezana proizvodnja praktički se ne isplati jer je jedini interes

Domaća svinja ponovno je postala interesantna i kupci ne pitaju za cijenu

Stjepan Belić već se nekoliko desetljeća bavi svinjogojstvom i sadašnji trendovi na tržištu mesa za njega nisu iznenađenje proizvođača u izvozu. No, za razliku od Hrvatske, kaže Belić, druge zemlje EU štite svoju proizvodnju i nemoguće je upasti na njihovo tržište dok njihova vrlo lako i jednostavno pronađe put do našeg tržišta. Nažalost, dodaje, naši klaoničari nisu iskoristili priliku i odazvali se kineskoj potražnji kako bi tamo plasirali svinjetinu. - No, zato je puno pojedinaca koji navraćaju kako bi kupili svinju za vlastiti uzgoj, odnosno ponovno vlada interes uzgoja za vlastite potrebe. Ne pitaju čak ni za cijenu

jer odojaka jednostavno nema, zaključuje Belić na kraju. Što više, dodaje, u Međimurju se najavljuju i kojekakvi prekupci ne samo s juga zemlje već i iz inozemstva, nude plaćanje unaprijed, gotovo kunu više po kilogramu nego što je trenutna cijena, snose čak i troškove prijevoza. Znači poremećaj je vidljiv posvuda, hoće li se to skoro popraviti i pokrenuti ozbiljnija proizvodnja, teško je reći jer se nikad ne zna što će biti sutra i kakva će cijena vrijediti. (Vlasta Vugrinec)

U Njemačkoj, Austriji i brojnim drugima zemljama u našem okruženju postoji burza koja formira cijenu. Zašto ih kod nas nema, pitaju se mnogi. - Našima izgleda nije to u interesu, dodaje naš uzgajivač. Formiranjem cijene na burzi izbjeglo bi se manipuliranje, rušenje ili pak umjetno napuhavanje cijena. Slavonci su se ipak izborili za bolje uvjete na tržištu te su uz pomoć države stvorili tzv. uzgojni klaster. Klaster je potom sklopio ugovor s jednim stranim

trgovačkim centrom (Kaufland) koji se prilikom otkupa drži cijene koja vrijedi na euroburzi. - Oni sada super posluju, kaže naš uzgajivač. Uz to dobivaju još 100 kuna po svinji za dobrobit životinje. Poanta je i u tome što je trgovački lanac ugovor sklopio direktno s proizvođačima i njima plaća. Dakle van ugovora je primjerice prijevoz, klaonica i slični troškovi. Jedina je šteta, dodaje Belić što takav način poslovanja nisu prihvatili i naši domaći lanci, mesari i klaoničari.

Slavonski uzgajivači udruženi su u klaster

21. veljače 2020.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Domaćeg krumpira nikad dosta Još kojih mjesec dva i stižu nam prve veće količine ovogodišnjeg mladog krumpira, naravno iz uvoza. Do tada je naš, uglavnom belički, glavni adut na čakovečkom placu o čemu svjedoče i klupe prepune vreća klupama. Tim više što su zalihe kupljene jesenas počele polako nestajati i nabavljaju se nove koje će taman dostajati do mladog krumpira. Slična je situacija i s lukom. Blaga zima svima ide na ruku. Naime, proizvođači ne moraju grijati svoje plastenike i staklenike, pa cijena mladog povrća barem za sada ne leti u nebo. Tako je, između ostalog, pala cijena salata, matovilca i rikule koje ima u izobilju, kao i špinata te blitve. Shodno tome još se nudi lanjska mrkva i peršin povađeni iz zemlje samo dan ranije. Obilje i raznolikost ne prati ponudu voća tako da je teško odabrati svježu voćku. No zato se može birati vrsta i boja ranog proljetnog cvijeća kako

ČAKOVEČKA TRŽNICA

VARAŽDINSKA TRŽNICA

Salate:

15 - 20 kn/kg

Salate:

8 - 12 kn/kg

Matovilac:

10 kn/hrpica

Matovilac:

10 kn/hrpica

Rikula:

5 kn/hrpica

Rikula:

5 kn/hrpica

Špinat:

5 kn/hrpica

Špinat:

5 kn/hrpica

Mladi luk:

5 kn/vezica

Mladi luk:

5 kn/vezica

Rotkvica:

5 kn/vezica

Rotkvica:

5 kn/vezica

Luk:

5 - 6 kn/kg

Luk:

50 kn/kg

Češnjak:

50 kn/kg 18 kn/kg

Cvjetača:

20 kn/kg

Cvjetača:

Mrkva:

10 kn/kg

Mrkva:

8 kn/kg

Krumpir:

4 kn/kg

Krumpir:

4 kn/kg

Cikla:

6 kn/kg

Cikla:

Paprika:

25 - 30 kn/kg

Paprika:

u tegli tako i u stručku, premda koji put i onoga zaštićenoga. (vv)

5 kn/kg 25 kn/kg

Rajčica:

20 kn/kg

Rajčica:

18 - 20 kn/kg

Cherry rajčica:

40 kn/kg

Cherry rajčica:

35 - 40 kn/kg

Kinesko zelje:

10 kn/kg

Kinesko zelje:

Jaja:

Nema krumpira do onoga iz Belice, svakodnevno hvali svoj proizvod na placu Beličanka Antonija Zagorec

5 kn/kg

Češnjak:

1.5 kn

Orasi:

80 - 100 kn/kg

Grah:

25 - 30 kn/kg

10 kn/kg

Jaja:

1.5 kn

Orasi:

80 - 100 kn/kg

Grah:

25 kn/kg

Kruška:

20 kn/kg

Kruška:

20 kn/kg

Kivi:

20 kn/kg

Kivi:

20 kn/kg

Limun:

20 kn/kg

Limun:

18 kn/kg

Grožđe:

30 kn/kg

Grožđe:

30 kn/kg

12 kn/kg

Naranča:

10 kn/kg

Jabuke:

6 - 8 kn/kg

Jabuke:

6 - 8 kn/kg

Jaglaci:

4 - 5 kn

Jaglaci:

4 kn

NAPOMENA

cijena pala

cijena rasla

cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Biološki pokazatelji kakvoće površinskih voda Piše: Dunja Turk, dipl. ing./ prof. biologije

Kakvoća površinskih voda, tekućica i stajaćica, klasificira se temeljem ekološkog i kemijskog stanja. Ocjena ekološkog stanja površinskih voda uključuje rezultate monitoringa bioloških elemenata kakvoće te hidromorfoloških i osnovnih fizikalno-kemijskih i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente. Biološki pokazatelj kakvoće površinskih voda jest struktura zajednica živih organizama odnosno njeno odstupanje od nenarušenog stanja specifičnog za pojedini tip vodotoka. Sastav, brojnost, prostorni raspored, starosna struktura i druge karakteristike biocenoze u nekom vodotoku uvjetovane su raznim ekološkim čimbenicima kao što su vodene struje, intenzitet osvjetljenja, struktura podloge, temperatura vode, količina otopljenog kisika, količina or-

ganske tvari, količina i kvaliteta hrane i dr. Promjene životnih uvjeta na staništu, posebno one nagle i nastale djelovanjem čovjeka, djeluju stresno na žive organizme čime izazivaju promjene u strukturi životnih zajednica. Analize životnih zajednica u vodi i utvrđivanje razlika u odnosu na specifične karakteristike pojedinog tipa vodotoka kroz razne indekse i matematičke modele daju podatke o ekološkom stanju vodnog tijela. Životne zajednice koje čine elemente biološke kakvoće površinskih voda su fitoplankton (biljni plankton), makrofita (podvodna vegetacija), fitobentos i makrozoobentos (pridneni i obraštajni biljni i životinjski organizmi) te ribe. Ekološko stanje odnosno kakvoća vodotoka najbolje se izražava prema zajednicama tzv. bentičkih organizama (makrozoobentos, fitobentos, makrofita), koji su svojim životom vezani uz dno vodenih ekosustava jer su slabo pokretni (pužu i zakopavaju

se u dno) ili potpuno nepokretni (pričvršćeni za dno) zbog čega, uslijed promjene uvjeta na staništu, ne mogu migrirati na druga područja. Živi organizmi se za analize prikupljaju pomagalima poput grabila ili mreža sa različitih tipova podloga na staništu. Sakupljene organizme je daljnjom laboratorijskom obradom potrebno identificirati do što nižih sistematskih skupina (roda i/ili vrste) da bi se mogli izraziti indeksi potrebni za ocjenu ekološkog stanja vode. Analize i mjerenja potrebno je izvoditi kroz dulji period od nekoliko sezona da bi se obuhvatile životne zajednice u svim stupnjevima razvoja. Pri ispitivanju kvalitete vode nužno je, uz određivanje bioloških parametara, analizirati i fizikalno-kemijske te kemijske i hidromorfološke karakteristike staništa da bi se dobila realna slika stanja vodotoka. Utvrđivanje ekološkog stanja vode provodi se pri

studijama utjecaja na okoliš, monitoringu ekološkog stanja vodenih staništa, praćenju utjecaja određenih djelatnosti i zahvata u prirodi (npr. hidroelektrane, šljunčare…) i sličnim projektima. Temeljem bioloških elemenata stanje površinske vode se klasificira u pet kategorija: vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše ekološko stanje. Vode koje odlikuje nenarušen sastav i brojnost svojti živih organizama ocjenjuju se kao vode vrlo dobrog stanja, dok vode vrlo lošeg stanja pokazuju znakove jakih promjena uz odsutnost velikog dijela odgovarajućih bioloških zajednica uobičajenih za taj tip voda. Poznavanje ekološkog stanja vodotoka može dati temelj za planiranje daljnjih zahvata i ulaganja u svrhu očuvanja ili poboljšanja kvalitete prirodnih voda koje su u današnje vrijeme sve ugroženije suvremenim načinom života i čovjekovim nesavjesnim ophođenjem prema prirodi.

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

21. veljače 2020.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Preparat Jupitera Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Postanite Čuvari sjemenja udruge Biovrt Udruga Biovrt – u skladu s prirodom inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije. U skladu s misijom očuvanja biološke raznolikosti, u Biovrtu se sadi preko 600 vrsta povrća, voća i cvijeća. Broj vrsta stalno se povećava, a čuvanje sjemenja je postao i zahtjevan posao i obaveza da se sve vrste koje smo nabavili i održe. Stoga želimo potaknuti i širu zajednicu da zajedno s nama čuva sjeme u svojim vrtovima. Iako su razmjene sjemenja već prilično razvijene po velikom dijelu RH i iako se očuvanjem sjemenja bavi i dio udruga, OPG-ova i pojedinaca, smatramo da to ipak nije dovoljno i da postoji potreba da što više ljudi čuva sjeme starinskih vrsti. Da, možemo nabavljati sjeme kod udruga i čuvara sjemenja i ne kupovati u trgovačkim centrima, no na taj način i dalje nismo održivi. To je i dalje samo jedan oblik konzumerizma. Jer možda ta nekolicina ljudi koja čuva sjeme idućih godina neće biti u mogućnosti to raditi u istom opsegu kao do sada, te nećemo imati mogućnosti doći do željenih sorti. U najgorem slučaju neke sorte će nestati, kao što je i do sada nestao veliki broj tradicijskih vrsti. Zato moramo sami uzeti stvar u svoje ruke, te kao i naši preci, probati održati barem dio sjemenja u našim vrtovima. Naime, svjedoci smo velike genetske erozije. Od početka 1900-tih do kraja 20-

tog stoljeća, broj vrsti voća i povrća koje su se uzgajale u poljodjelstvu smanjio se je za 97%. Te vrste su nepovratno izgubljene – ali zato svojim angažmanom možemo preostale tradicijske vrste spasiti od nestanka. Kako želimo očuvati sjeme tradicijskih sorti za buduće generacije, udruga Biovrt je 2016. godine započela s programom Čuvari/ce sjemenja koji obuhvaća čuvanje starih, rijetkih ugroženih sorti u vrtovima pojedinaca. Udruga Biovrt osigurava do 3 sorte koje ćete održavati u svom vrtu, edukaciju o čuvanju sjemenja i potporu, a vaše je da pratite rast biljke i vratite dio sjemenja na kraju sezone. Možete sudjelovati na razmjenama sjemenja, dio ste zajednice koja podupire bioraznolikost, druži se i međusobno podupire kroz vrtlarsku sezonu. Uključenjem u ovaj program podupirete očuvanje bioraznolikosti, te doprinosite misiji očuvanja sjemenja i naše baštine za našu djecu i naše unuke. KAKO SE PRIKLJUČITI Programu „Čuvari/ce sjemenja” mogu se pridružiti svi podržavajući, nominalni i redovni članovi udruge Biovrt. Kako postati članom udruge Biovrt pročitajte na www.biovrt.com ili nam se javite na mail biovrt@ biovrt.com. Budućnost čovječanstva ovisi o hrani, a hrana ovisi o sjemenju. Bez sjemenja nemamo samostalnost i slobodu izbora, stoga uzgajajmo tradicijske sorte u svojim vrtovima i skupljajmo sjeme. Uzgojem vlastite zdrave hrane čuvamo naše zdravlje, a čuvanjem sjemenja tih biljaka osiguravamo vlastitu samostalnost i slobodu izbora, te čuvamo našu baštinu za buduće generacije.

21. veljače – Dan ploda

- sijemo i njegujemo plodonosne biljke 22. veljače – Dan korijena

- isplatit će se, ako do kraja veljače sve površine, polja, vrtove, voćke i grmolike biljke prskamo preparatom 500. Za to je najprikladnije poslijepodne vrijeme bez mraza. Dani korijena su bolji. 23. veljače – Dan cvijeta

Jupiter je prema redoslijedu bio drugi planet u sunčevom sustavu i sjećanje je na stanje kada su ulazile u stvaranje svjetlost i zrak. Steiner ovaj stupanj i naziva i stanje starog Sunca ili biljni stupanj u nastanku Zemlje, jer su sa svjetlom i zrakom na već postojećem mineralnom dani uvjeti za razvoj živih organizama čiji reprezentant je biljka. Jupiterov kompostni preparat izrađujemo prema uputama Steinera od cvjetova maslačka. Ne skroz otvoreni cvijet skupljamo na Dan cvijeta, osušimo ga i čuvamo do zakapanja. Kod Jupiterovog preparata sama ljekovita biljka

VRTLARICA

maslačka nije dovoljna. Tu Steiner savjetuje postupak sakupljanja energije u maslačku, da maslačak u jesen zamotamo u goveđem mezenteriju, te zakopamo u zemlju u vrijeme kada su snage života više u zemlji u pravilu od jesenske do proljetne ravnodnevnice. Do tada su se energije života iz organa životinje, koji je prožet energijama Jupitera i udjelom života Zemlje, tako koncentrirale na Jupiterov biljni maslačak da – iskopan iz zemlje – donosi mnogo zdravlja u kvaliteti svjetlosnog Jupitera. Jupiterov preparat sređuje omjer između kremenske kiseline i kalija.

- dobar je dan za rad s pčelama, sijemo prokulice i cvjetnice, astre, cinije... 24. veljače – Dan cvijeta

- do 15 sati dobar je dan za rad s pčelama, režemo grančice vrbe za ograde i živice 25. veljače – nepovoljno vrijeme za rad s biljkama zbog silaznog čvora planeta Saturna

26. veljače – nepovoljno vrijeme za rad s biljkama do 16 sati, a nakon 16 sati povoljno vrijeme za biljke lista 27. veljače – Dan lista

- ako vrijeme dopusti, prskamo oranice i vrtove jednom poslijepodne čajem od poljske preslice, a ako je zemlja kisela i čajem od maslačka. Zdravlje biljaka ovisi o zdravlju zemlje, stoga se prije prvih usjeva moramo potruditi. Čaj od poljske preslice smanjuje pojavu gljivica, čaj od maslačka smanjuje kiselinu u zemlji

U DVORIŠTU OBITELJI Cvjetković iz Mačkovca

Majstor u orezivanju voćaka Veliki voćnjaci i vinogradi već su uglavnom orezani ili je taj posao pri kraju. S druge strane, vlasnici okućnica koji imaju pokoju voćku tek sada kreću u voćnjake sa škarama u ruci. U tom smo poslu zatekli i Dragu Cvjetkovića iz Mačkovca koji se posvetio krošnji svoje jabuke. Male vrtne škare, jedne nešto veće i naravno

ljestve, jedino je što mu treba od alata i pribora. Naravno, kako kaže, čovjek mora znati koju granu i zašto odrezati, koju eventualno skratiti, a koje se ne diraju budući da su prepune pupova. Kako orezuje voćke već duži niz godina, posao odrađuje rutinski da krošnja dobije prozračnost, estetski lijepo izgleda i što je najvažnije, dobro rodi. (vv)

O načinu orezivanja ovisi koliko i kakve ćemo jabuke brati, objasnio nam je Drago Cvjetković

21. veljače 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 21

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 GRAĐANSKA INICIJATIVA “Želim normalan život”

Predali popis mjera za osnaživanje sigurnosti i suživota u Međimurju

Građanska inicijativa "Želim normalan život" održala je u četvrtak, 13. veljače zajednički sastanak s međimurskim županom Matijom Posavcem i predstavnicima Vladinog ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ispred kojeg su sastanku nazočili zamjenica ravnatelja Bahrija Sejfić i voditelj službe za prava nacionalnih manjina Aleksa Đokić. Na sastanku je ukazano na male i nedovoljne pomake u rješavanju nagomilanih problema sigurnosne situacije u Međimurju unatoč brojnim obećanjima resornih institucija nakon prošlogodišnjeg prosvjeda. Predstavnicima inicijative su se pridružili i brojni predstavnici romske nacionalne manjine koji također zahtijevaju žurno rješavanje nagomilanih problema s ciljem mirnog i kvalitetnog suživota u Međimurskoj županiji. Predstavnici inicijative sugovornicima su naglasili cilj inicijative, a to je miran i uspješan (su)život u Međimurskoj županiji. Posebno su istaknuli da inicijativa nikako nije usmjerena protiv romske nacionalne manjine, što potvrđuje kvalitetna suradnja s brojnim Romima koji podupiru rad inicijative. Djelovanje inicijative usmjereno je na ukazivanje nedovoljnog angažmana relevantnih institucija koje u svojem djelokrugu djelovanja moraju učiniti više kako bi se svi stanovnici Međimurja ponovno osjećali sigurnima, bez obzira na to koje nacionalnosti bili. S ciljem pomoći navedenim institucijama inicijativa je predala popis konkretnih prijedloga koji će zasigurno, ako ih se počne provoditi, utjecati na osnaživanje sigurnosti i uspostave značajnijeg međusobnog povjerenja svih stanovnika Međimurja.

Popis mjera i aktivnosti koje je inicijativa predala na sastanku: 1. Omogućiti žurnu provedbu akcije predaje ilegalnog oružja bez kaznenog progona. Medijski pripremiti akciju, najaviti strože kontrole nakon provedbe akcije i naglasiti kazne koje proizlaze iz ilegalnog držanja oružja. 2. Pravosudni organi moraju žurnije i prioritetnije raditi na predmetima koji su povezani s ugrozom kvalitetnog i mirnog suživota u Međimurskoj županiji. Nedopustivo je da dio takvih predmeta zbog neažurnosti odlaze u zastaru. Međimurje više nema vremena za čekanje. 3. Izmijeniti odredbe kaznenog zakona kojima bi se nedozvoljeni ulazak u tuđe dvorište s ciljem imovinskog delikta uključujući redefiniranje odredbe o nepovredivosti doma okarakteriziralo kao kazneno djelo. 4. Uvesti obvezu organizacije javnih radova za opće dobro bez naknade za primatelje zajamčene minimalne naknade sukladno odredbama Zakona o socijalnoj skrbi. Iako joj Zakon to omogućava, Županija ne organizira javne radove, dok samo manji broj općina tu mogućnost koristi. 5. Inicirati izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kojima bi se primateljima zajamčene minimalne naknade s pravomoćnim presudama za kaznena i teža prekršajna djela ista u cijelosti isplaćivala u naravi, a ne u novcu, odnosno uvesti kontrolu namjenskog trošenja sredstava za osnovne potrebe obitelji koje primaju navedenu naknadu. Za zdrave i radno sposobne primatelje zajamčene minimalne naknade istu propisati kao privremenu mjeru pomoći, te nakon 6 mjeseci isplaćivanja u određenom postotku umanjivati ju i potpuno ukinuti u

roku od godine dana nakon početka njenog primanja. 6. Kadrovski osnažiti Centar za socijalnu skrb Čakovec zapošljavanjem dovoljnog broja djelatnika/ca koji će uz pratnju policijskih djelatnika s ciljem osiguravanja osobnog integriteta obavljati strogu kontrolu namjenskog trošenja sredstava bilo koje vrste socijalne naknade. Svako utvrđeno kršenje namjenskog trošenja (za prehrambene proizvode, kućne potrepštine, odjeću, obuću, higijenske potrepštine, školski pribor…) treba rezultirati gubitkom socijalne pomoći. Naglasak valja staviti i na utvrđivanje činjeničnog stanja oko života u neprijavljenim izvanbračnim zajednicama koje omogućavaju prihode u svojstvu samohranih roditelja, a koji u stvarnosti to nisu. 7. Svim obiteljima koje žele napustiti prostorno segregirana i getoizirana naselja, država mora ponuditi na korištenje vlastite prazne neiskorištene objekte na određen rok s mogućnošću otkupa kojih ima diljem Hrvatske. Istovremeno je potrebno onemogućiti daljnje neplanirano stihijsko širenje naselja nelegalnom izgradnjom, odnosno sankcionirati kršenje pozitivnih zakonskih odredbi o gradnji. 8. Zadužiti socijalne službe za žurnu provjeru netom podijeljenih kućanskih aparata i peći. Informacije s terena govore u prilog zlouporabe navedene pomoći, odnosno prodaje navedenih uređaja u bescjenje (samo u jednom naselju prodano je više od 45 komada putem oglasnika). Eventualne buduće slične akcije uvjetovati strogom kontrolom na način da doista najugroženiji korisnici, odnosno osobe i kućanstva u najvećoj potrebi sukladno

podacima Centra za socijalnu skrb budu na listi prioriteta 9. Kod provođenja izbora biračka mjesta organizirati izvan romskih naselja i po mogućnosti organizirati prijevoz biračima kako bi se izbjegle manipulacije birača i njihovo prisiljavanje za koga valja glasovati. Na svakom izbornom mjestu osigurati dovoljan broj promatrača i po potrebi zaštitara. Unazad nekoliko posljednjih izbora zabilježene su višekratne nedopuštene radnje koje je županijsko izborno povjerenstvo potvrdilo, ali se sve svelo na to da "su osigurali red na samom biralištu", a što se dešava vani, na to ne mogu utjecati. Romskim biračima potrebno je osigurati da slobodno, samostalno i bez pritiska odlučuju koga će zaokružiti na izbornom listiću. 10. Uvođenje predškolskog odgoja za svu djecu romske nacionalnosti od treće godine života. Samo pravovremena socijalizacija i kvalitetan rad s najmlađima stvara ključne preduvjete za bolji uspjeh u daljnjem obrazovanju i osigurava mogućnosti uspješnije integracije u Međimursko društvo. Neobrazovanim ljudima najlakše se manipulira! Diljem Međimurja postoji dovoljno objekata u kojima se može organizirati provođenje programa predškolskog odgoja. 11. S posebnom pažnjom pristupiti uvođenju kurikuluma „Jezik i kultura romske nacionalne manjine“ od tri sata tjedno u osnovne škole prema modelu C obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina na način da se ne dozvoli nametanje jezika Romani Chib međimurskim Romima koji pripadaju skupini Roma Bajaša s bajaškim rumunjskim materinjim jezikom. Hrvoje Šlezak

UDRUGA Ovršni ustanak Međimurske županije

Pozivaju građane kojima prijeti deložacija da im se jave Udruga Ovršni poziva građane Međimurske županije koji imaju rješenje o dražbi, deložaciji ili im prijeti deložacija iz jedinog doma da nam se jave. Udruga je u suradnji s Međimurskom županijom osigurala sredstva za po-

moć deložiranim građanima ili onima kojima prijeti deložacija iz jedinog doma. Osiguravamo pravnu pomoć odvjetnika, pomoć oko pronalaska novog stambenog smještaja ako bude potrebno, pomoć oko plaćanja prvih stanarina i

režija (ograničeni vremenski rok). Udruga će putem ovih sredstava socijalno zbrinuti građane koji su deložirani ili im prijeti deložacija iz jedinog doma. Pozivamo građane da nam se jave i da ne čekaju

da bude prekasno, da dođe do deložacije već da se jave odmah, jer se može kada se krene na vrijeme puno toga učiniti. Javiti se možete na mail udruge: udrugaovrsni@gmail.com Udruga Ovršni Međimurje

MJEŠTANI NEDELIŠĆA traže pomoć institucija za svog susjeda

Gdje je nestao čovjek? Međimurskim novinama pismom i usmeno obratili su se zabrinuti susjedi mladića iz Nedelišća za kojeg traže, a ne nalaze pomoć u institucijama. Evo što su nam pisali: - Sam u kući! Bez roditelja, bez ikoga i bez ikakvih prihoda i osnovnih uvjeta za život, doslovno gladan. No on sam se ne tuži, ne govori, skroman. Takav je naš susjed čije ime je poznato redakciji, ali ga radi čuvanja dostojanstva njegove osobe ne objavljujemo. Neki će susjedi reći nek ide delat. No oni ne znaju za njegove slabe ili nikakve psihofizičke sposobnosti. Njegov slučaj je poznat mjerodavnima u Čakovcu i u našoj Općini, ali njihov odgovor je da dotični mladić mora doći k njima, a ne oni k njemu! - Zar je to vaš konačni odgovor, pitaju ogorčeni susjedi? Zar je to jedini način rješenja ovog višegodišnjeg slučaja. Usred bogatog Nedelišća mo-

že se dogoditi da jedan mladić svakodnevno bezglavo hoda ulicom moleći za 2 - 3 kune za sendvič ili ovisi o hrani koju mu donose susjedi ostavljajući vani. Apeliramo na mjerodavne institucije da konačno nešto poduzmu dok ne bude prekasno. Njegova vrata su danonoćno širom otvorena, a kad dođete vidjet ćete i zašto, poručili su zabrinuti susjedi. Nadamo se da će u najskorije vrijeme čelnici Općine Nedelišće preko Socijalnog povjerenstva i uz pomoć Centra za socijalni rad nesretnog mladića uzeti u zaštitu i skrb, napisali su u obraćanju javnosti. Ako ne znaju o kome se radi, adresu i ime mladića kojem je potrebna pomoć, kao i svoje kontakte ostavili su u našoj redakciji i nadležni se slobodno mogu obratiti. Mještani Nedelišća (podaci poznati redakciji)

EU zastupnica Sunčana Glavak

Demografija uključena u prijedlog sedmogodišnjeg proračuna U četvrtak će se u Bruxellesu održati izvanredni sastanak Europskog vijeća na kojem će se pregovarati o Višegodišnjem financijskom okviru, novom sedmogodišnjem proračunu Europske unije. Zahvaljujući učestalom zagovaranju i obrazlaganju pozicija i intenzivnim pregovorima Vlade Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem, u novi prijedlog proračuna Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. uključena je i demografija. Hrvatska je tako uspjela demografiju pozicionirati u sam vrh prioriteta Europske unije. Nova Europska komisija predvođena Ursulom von der Leyen po prvi put je u povijesti uvrstila to pitanje u svoj portfelj za koji je nadležna potpredsjednica Komisije za demokraciju i demografiju, hrvatska povjerenica Dubravka Šuica. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel prošlog je petka predstavio prijedlog sedmogodišnjeg proračuna u kojem se paragraf 63. bavi isključivo negativnim demografskim trendovima u Uniji, odnosno državama članicama u kojima je najizraženiji gubitak stanovništva. Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak izjavila je: „U novom prijedlo-

gu sedmogodišnjeg proračuna vidljiva je Hrvatska pozicija na europskoj sceni. Kao predsjedavajuća zemlja članica uspjeli smo ispregovarati da se demografski izazovi uvrste u proračun te da se europskim instrumentima još snažnije podrže demografski ugroženi dijelovi Europe. Hrvatska, iako najmlađa zemlja članica, pokazala je spremnost na vodstvo i rješavanje globalnih, ali i hrvatskih problema. Uz napore Vlade Republike Hrvatske i premijera Plenkovića, hrvatske potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravke Šuice te snažne potpore izaslanstva EPP-a iz Europskog parlamenta, sigurna sam da će ovakvo pozicioniranje demografskih problema doprinijeti poboljšanju demografske slike u svim dijelovima Unije koji su suočeni s problemom depopulacije stanovništva, a što je najvažnije i u Hrvatskoj”. Jednako tako je važno da je u prijedlog europskog proračuna uvršten i paragraf 64. koji se odnosi na Hrvatsku koja je iskoristila samo jedno sedmogodišnje razdoblje u proračunu, a riječ je o kohezijskim sredstvima. Sunčana Glavak EU zastupnica

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVO LICE na političkoj sceni Hrvatske i Međimurja

21. veljače 2020.

DARKO ZVER: Ulazim u politiku jer mi je dosta korumpiranih i nesposobnih političara

Netrpeljivost naspram korumpiranih i nesposobnih političara na čelu općina, gradova, županija i države, naspram nesposobnih stranačkih uhljeba usidrenih po izmišljenim agencijama, državnim uredima i javnim poduzećima snažno su me motivirali na političku aktivaciju i pokušaj popravljanja skoro propale države

olitička scena Hrvatske bogatija je za novo lice čije se ideje i programi potpuno razlikuju od ustaljenih političkih opcija koje su pozicionirale Hrvatsku na samo dno ljestvice ekonomske razvijenosti Europe. Darko Zver, tridesetšestogodišnji profesor kineziologije iz Čakovca, uz suprugu Anu i dvoje djece, direktor i/ ili suvlasnik tvrtki Multipro i Prugi i prijatelji, svojim se prijedlozima reformi sve više nameće kao zdrava i realna politička alternativa koja zaslužuje pažnju i podršku šire javnosti. - Zašto ste se počeli baviti politikom? - Osnovni razlog mojeg ulaska u politiku jest općenito nezadovoljstvo trenutnom društvenom situacijom. Netrpeljivost naspram korumpiranih i nesposobnih političara na čelu općina, gradova, županija i države, naspram nesposobnih stranačkih uhljeba usidrenih po izmišljenim agencijama, državnim uredima i javnim poduzećima, mizerne plaće i mirovine mojih prijatelja i poznanika, skoro propali mirovinski i zdravstveni sustav, kao i mnogi drugi nagomilani problemi snažno su me motivirali na političku aktivaciju i pokušaj popravljanja skoro propale države. - Koji su vaši osnovni prijedlozi reformi? Što biste učinili da vam građani daju šansu i izaberu vašu političku opciju na sljedećim parlamentarnim izborima? - Većina reformi se svodi na provođenje poreznih rasterećenja koja će za direktnu posljedicu imati značajan rast plaća naših sugrađana. Što se tiče konkretnih mjera, najbitnije su: a) Potpuno ukidanje poreza na dohodak; b) Ukidanje poreza na zadržanu i reinvestiranu dobit; c) Smanjenje poreza na isplaćenu dobit na 5%; d) Prenamjena HRT pristojbe u Dobrovoljni društveno interesni porez uz prekid financiranja politike, religijskih zajednica i svih ostalih “bitnih” društvenih struktura koje trenutno uzimaju novac iz državnog proračuna. Spomenutom reformom će svako kućanstvo odlučiti dal će sa svojih 960 kuna godišnje financirati HDZ, Crkvu ili lokalni nogometni klub, ili

pak će te novce potrošiti na svoje osobne potrebe i e) Smanjenje PDV-a po 1% godišnje na konačnih 15%. Prijedlog najvažnijih poreznih rasterećenja

• Potpuno ukidanje

poreza na dohodak

• Ukidanje poreza

na zadržanu i reinvestiranu dobit

• Smanjenje poreza na isplaćenu dobit na 5%

• Prenamjena HRT

pristojbe u Dobrovoljni društveno interesni porez

• Smanjenje PDV-a

po 1% godišnje na konačnih 15%

Uz prethodno navedeno, program podrazumijeva provođenje mirovinske reforme (smanjenje izdvajanja u I.stup MO s 15% na 10% uz mogućnost povećanja izdvajanja u nasljedivi II. stup MO.), zdravstvene reforme (smanjenje cijene obveznog zdravstvenog doprinosa uz razdvajanje osnovne i dopunske „košarice“ zdravstvenih usluga), obrazovne reforme (dogradnju/izgradnju škola za jednosmjensku nastavu na području cijele RH uz uvođenje produženog edukativnog boravka za svu djecu), zamjenu dječjeg doplatka s Nacionalnim dječjim vaučerom koji će zaposleni roditelji moći koristiti za poboljšanje obrazovanja djece, implementaciju instituta Integriteta javnih službenika i dužnosnika kojim će se oduzimati nezakonito stečena imovina i zabraniti javni rad kompromitiranim osobama, suspenziju i promjenu trenutnog Ovršnog zakona, promjenu izbornog zakona, drastično smanjenje broja jedinica lokalne samouprave i dr. - Svi navedeni potezi lijepo zvuče, ali otkud novac za provođenje reformi? - Oko 13 milijardi kuna godišnje je moguće uštedjeti kroz otkaz za 70.000 uhljebljenih birokrata na svim razinama vlasti, što je sasvim dovoljno za kompletno ukidanje poreza na dohodak.

Darko Zver iz Čakovca kao novo lice političke scene zaziva promjene koje ne žele provesti aktualne političke elite Ukidanjem dijela subvencija i jamstava državnim gubitašima je moguće uštedjeti 10 milijardi kuna, što je i više nego dovoljno za ukidanje/smanjenje poreza na dobit. Strožom kontrolom javne nabave i sive ekonomije moguće je uštedjeti dodatnih 10-15 milijardi kuna, kojim bi se nadomjestili deficiti izazvani provođenjem mirovinske i zdravstvene reforme.Novaca u sustavu ima i više nego dovoljno, samo je isti “zarobljen” od strane povlaštenih struktura bliskih HDZ-u/SDP-u i njihovim političkim „satelitima“.

- Koja je razlika između vas i ostalih političara na političkoj sceni? - Jedina sam politička opcija koja nudi konkretna rješenja na najveće probleme našeg društva. Moji prijedlozi reformi se temelje na čvrstim i dokazivim matematičkim izračunima. Za razliku od većine političara, financijski sam neovisan i uspješan u privatnom biznisu. Egzistencija moje obitelji je osigurana kroz već uhodane poslove tvrtki u našem vlasništvu, što mi omogućava “luksuz” otpornosti na nepotizam i korupciju. Nemam niti financijskih niti pravnih “repova”

iza sebe, što je prava rijetkost u današnjem političkom prostoru.

Oko 13 milijardi kuna godišnje je moguće uštedjeti kroz otkaz za 70.000 uhljebljenih birokrata na svim razinama vlasti, što je sasvim dovoljno za kompletno ukidanje poreza na dohodak

- Poruka za kraj? - Ukoliko vam je dosta nesposobnih političkih HDZ/ SDP/HNS/NS-R/BM365 dinosaura koji krađom, korupcijom i nepotizmom uni-

štavaju kvalitetu života vaše obitelji, i koji su nas “zakucali” na dno ekonomske razvijenosti EU, pridružite se i podržite stvaranje nove političke opcije koja se temelji isključivo na promjenama bitnim za podizanje kvalitete života cjelokupnog društva. Odsad više nemate pravo na izgovor za izbornu apstinenciju ili glasanje za „manje zlo”. Od ukupnih 3.200.000 glasača, sadašnju Vladu je na prošlim izborima podržalo tek 700.000, našim novcem kupljenih glasača (tek 22%). Ima nas daleko više nego njih. Pokrenite se. Uključite se. Izborite bolju budućnost!

21. veljače 2020.

Mozaik 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

. BluKids vas daruje VOLIM

2020 Bebepassage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari

JER…

TRGOVINA METSS-a, Cirkovljan

AĐE

NAJML FOTKAJMO

ici ili ln o b u e s e jt a Pofotk otografije nam pošaljite f na e-mail ovine.hr zlatko.vrzan@mn ili mnovine.hr @ nik ured

Djeca su sudjelovala u tradicionalnom međimurskom običaju

BELICA

Ftičeki se ženili u Dječjem vrtiću Svetog Nikole Nekada u Međimurju na Valentinovo “Ženili su se ftičeki", a upravo je taj običaj vezan uz djecu. Djeca su uoči Valentinova odnijela brašno, šećer, sol, mast i modlice van na prozor kako bi se pomoglo pticama ispeći kolače. I čekalo se jutro. Naravno kolače su napravile mame i bake, ali to se djeci nije govorilo. Djeca su bila uvjerena da su ptičice ispekle te kolače. Odrasli su kolače stavili van

na najrazličitija mjesta po dvorištu i govorilo se djeci: “To su ostaci ftičje gozbe ili ftičeki su zgubili dok su se ženili”. Ujedno Sveti Valentin je zaštitnik ptica i života. Već na Valentinovo ptice cvrkuću iako je tek sredina veljače. Počinje ptičja ljubav, a u narodu se još i dan danas govori "Ftičeki se ženijo”. Tako su ovu tradiciju zadržali i u vrtiću Svetog Nikole u Belici. (dv)

Josip Hižman razveselio se platnenoj vrećici budući da redovno kupuje i čita naše novine

Josip Hižman redovno nas kupuje zbog sportskih tema

Darko i Sendi Šplajt iz Murskog Središća dobili su sina rođenog 11. veljače kojemu su dali ime Neo. Polubrata je dočekao Noel Špoljarić koji ima 14 godi na.

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas •

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i Optike Briljant Čakovec

U ovom broju džoker kupon 59. kola Novo 59. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” približava se kraju. I u veljači, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

skupiti tri kupona koja objavljujemo u ovom i u naredna dva broja. Džoker-kuponom iz ovog broja, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. veljače, a najkasnije do 25. veljače možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca,

Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 59. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 28. veljače. (mk)

S našim platnenim vrećicama ovoga tjedna krenuli smo put Cirkovljana kako bi i u tom dijelu Međimurja obradovali naše vjerne čitatelje. Na prodajnom mjestu naših novina u redovnoj kupnji naišli smo na Josipa Hižmana koji se naravno razveselio poklonu. Tim više što je vjerni pratitelj svih zbivanja kako putem naših novinama tako i portala.

Josip je, naime, strastveni pratitelj sporta i kaže u našim novinama dobiva detaljne informacije o svim utakmicama, svim golovima i igračima. Iako novine kupuje prvenstveno zbog kako je rekao “vrhunskog praćenja sporta”, voli pročitati i sve ostalo jer može pronaći različite teme koje ga zadovoljavaju. (vv)

kupona skupi i naočale poku p

Ime i prezime: Adresa:

Broj telefona:

Sakupljene kupone donije osobno ili posla poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 25.2. do 12 sati. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Čuvari našeg zdravlja

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. veljače 2020.

PREDSTAVLJAMO Županijsku bolnicu Čakovec, Odjel pedijatrije

Odjel pedijatrije u brojkama* Liječnici:

3 5 2 31

subspecijalista specijalista pedijatrije specijalizanta pedijatrije

Liječe i zbrinj malih pacijen

Medicinske sestre, tehničari i drugi zdravstveni djelatnici (2 magistre sestrinstva, 6 prvostupnica sestrinstva, 21 srednja medicinska sestra, 1 bolničarka, 1 fizioterapeut)

* Dvije pedijatrice rade kao vanjski suradnici

Broj hospitaliziranih na odjelu:

1600 - 1700 djece Uz njih je oko

400 - 500 roditelja Broj pregleda u hitnoj službi:

oko 5000 Broj pregleda u Poliklinici:

7000 - 9000 Prosječan broj dana liječenja:

3,5 Broj kreveta na odjelu:

33 * NAPOMENA: Broj hospitaliziranih i pregleda na Odjelu odnosi se na godišnji prosjek zadnjih nekoliko godina

Djelatnici Odjela pedijatrije Županijske bolnice Čakovec

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan i Fotokolor Vidović

vaki pacijent osoba je za sebe. No oni mali ipak zahtijevaju nešto drugačiji pristup, pristup koji je sve samo ne univerzalan i zapisan u medicinskim knjigama te priručnicima. - U radu s djecom osim što ste pedijatar morate biti i dobar pedagog i psiholog, ističe Dejan Balažin, voditelj Odjela pedijatrije Županijske bolnice Čakovec. Lako je s odraslima koji znaju reći i objasniti što ih boli, djeca to ne znaju, a koji put ni ne žele niti su spremna na suradnju jer ih boli, užasnuta su bijelim kutama, bolnicom, liječnicima… Upravo iz tog razloga Pedijatrija i nije broj 1 na listi prioriteta kod izbora specijalizacije jer liječnici

osjećaju i svojevrsni strah od male djece. Zato oni koji specijaliziraju tu granu medicine postaju dobri pedijatri, posvete se dušom i tijelom djeci koja itekako dobro osjećaju.

Dječji odjel u našoj bolnici od 1955. godine

Naša Pedijatrija zahvaljujući mladoj ekipi, dobroj opremi nabavljenoj često i brojnim donacijama, danas je Odjel koji je ponos naše bolnice, malih pacijenata i njihovih roditelja. Naravno, do današnje faze trebalo je ipak proći podosta vremena kako od osnivanja same bolnice tako i dječjeg odjela. Iako su Međimurci svoju bolnicu dobili krajem 1922. godine, prvi dječji odjel s 28 kreveta otvoren je 1955., a vodio ga je dr. Voljeta Ćuk. Stupanjem dr. Đorđa Pala na mje-

PLESNI STUDIO KORAK u dvorani GOC-a slavi peti rođendan PIJANIST IVAN BOBIĆ osvojio publiku autorskom sonatom

INTERVJU TJEDNA

SINDY BUBEK državna je prvakinja u bench pressu 21-godišnja Sindy Bubek iz Mačkovca sportašica je od malih nogu. Godinu i pol dana aktivno se bavi powerliftingom u čakovečkom klubu Pozoj i natječe se u kategoriji bench press. (dv, zv)

media

vikend vodič

petak 21. veljače ČAKOVEC TIC 19:00 Predavanje Martina Strahija Muzej Međimurja Čakovec 19:00 Izložba Petar Sabol Metalac Industrial bar 22:00 Fašnik u Metalcu

subota 22. veljače ČAKOVEC Trg Republike 10:00 Dječji fašnik

PRELOG Flashback party 21:00 Sportska dvorana

nedjelja 23. veljače ČAKOVEC 15:00 Tradicijski fašnik 17:00 Graditeljska škola Plesni studio Korak Peta godišnjica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

21. veljače 2020.

RAZGOVOR s Virnom Hošnjak povodom 5. rođendana plesnog studija Korak

Stvorili smo dobru podlogu, sad kreće plesna avantura! Čakovečki studio plesa Korak uz voditeljicu Virnu Hošnjak slavi svoj peti rođendan. Rasplesani rođendan proslavit će u nedjelju 23. veljače u dvorani Graditeljske škole Čakovec s početkom u 17 sati. - U ovih pet godina mnogo divnih duša je prošlo kroz plesni studio Korak, a najljepša potvrda našeg rada je da plesači ostaju. Tako nakon pet godina možemo zaista svjedočiti prekrasnom napretku mnogih plesača koji su ovdje od samog početka i njihovom kontinuiranom radu koji je sada postao itekako vidljiv, ispričala je mlada i perspektivna voditeljica Virna. Počeli su zajedno uz puno volje, truda, discipline i strasti gradeći znanje u stilovima koji na našem području nisu bili prisutni, pa su tako startali od čiste nule. Virna je ponosna na sve njih te se veseli svemu što ih čeka u narednom razdoblju. Stvorena je dobra podloga, a tek sad kreće prava plesna avantura, s veseljem priča Virna. - Od samog početka bila sam pozitivna i vjerovala da ću pronaći ljude koji će sa mnom dijeliti strast prema plesu. Ono što je bilo zahtjevno je s nikakvom podlogom korak po korak približiti ljudima koji stil razvijamo što u urbanim i komercijalnim plesnim tehnikama u početku zna biti veoma zahtjevno. Nisam htjela da ostavim do-

Virna hošnjak voditeljica je plesnog studija već 5 godina

jam da eto samo malo plešemo na komercijalne hitove, pa se trebalo znati nositi svakakvim komentarima u manjoj sredini u kojoj nitko ne misli ništa loše, već je stvar neznanja, kaže voditeljica. Velika podrška su joj brojni kolege s hrvatske plesne scene. U ovih pet godina kroz studio je prošlo mnogo koreografija. - Lijepo je vidjeti stare snimke i primijetiti razvoj i napredak iz godine u godinu. Volim ples generalno, cijenim svaki stil i uživam u svakom. Zato si nikad ne dopuštam komentirati da je nešto više ili manje teže jer s time podcjenjujem ne samo ljude koji marljivo rade stil koji oni preferiraju, već i sam ples, kaže Virna.

Najdraža koreografija Soul Drums

Tako je do sada bilo komercijalnih koreografija, suvremenih, jazz i urbanih ovisno o tome za što su se

pripremali. Jedna od dražih koreografija je prošlogodišnja ‘Soul Drums’ koja je osvojila brojne nagrade, te na zadnjem natjecanju u Novom Sadu bila plasirana u top 20 najboljih koreografija od 500 koreografija cijelog natjecanja. - Moj tim trenutno čine mlađi i stariji asistenti. Filipa Zubić jeod prošle sezone zadužena za četiri grupe postavši drugi glavni voditelj u studiju. Filipa je moja desna ruka od samog početka. Kao mlada nada od ove godine u Prelogu uz mene radi i Ida Šoltić koju pripremamo za odlazak na edukaciju van Hrvatske. Paula Grabar koja je upisala fakultet u Rijeci zadužena je za sve vizuale i društvene mreže, dok su Dora Žerjav, Irina Šincek, Klara Tot, Angie Polanec, Nikolina Martinec i Karolina Kolarić prisutne kao asistenti na mlađim grupama i kao evetunalne zamjene. - Volim svoj tim i pokušavamo prije svega biti iskreni jedni prema drugima za dobrobit svih nas. Nakon pet godina rada možemo reći da su naši rezultati postali prepoznatljivi na lokalnoj i državnoj razini, a ponosimo se svojim rezultatima kojima na ovakav način predstavljamo grad Čakovec i Međimursku županiju.

Produkcija humanitarnog karaktera

Produkcija koju pripremaju za svojih 5. godina bit će humanitarnog karakterate će se dio prikupljenih sredstva donirati Udruzi oboljelih od leukemije. Osim nastupa plesača PS Korak posjetitelji će imati prilike vidjeti pet profesionalnih klubova iz Hrvatske. Tako će se u Čakovcu 23. veljače 2020. u dvorani Graditeljske škole predstaviti plesni centar K2K iz Rijeke, Funkadelic dance school, Plesni studio Fusion i The Juice iz Zagreba, plesačica suvremenog plesa iz Ljubljane Staša Tušar, te plesna trupa iz Nizozemske DaRebels koji su pod vodstvom koreografa Dwighta Cheuk-a-Lam pripremili mali zaseban show s 40-ak plesača Koraka. - Malo je reći da se ove nedjelje priprema pravi plesni spektakl. Svi zainteresirani karte po cijeni od 35 kuna mogu kupiti na www.ticket2go.hr ili u plesnom studiju Korak, zaključno je rekla Virna Hošnjak. (dv)

21. veljače 2020.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr Izložbeni salon Muzeja Međimurje Čakovec, 21. veljače u 19 sati

Petar Sabol u fotografskoj izložbi Čudesan svijet Petar Sabol najavljuju svoju novu izložbu koja će biti u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec od 21. veljače do 31. ožujka 2020. godine. Otvorenje je zakazano za petak, 21. veljače 2020. u 19 sati. Petar Sabol Sharpeye najnagrađivaniji je hrvatski fotograf koji je u vrlo kratkom razdoblju bavljenja fotografijom postigao vrhunske rezultate impresivnih razmjera. Rođen je 1981. u Čakovcu. Fotografijom se počeo baviti 2007. Dio ovog čudesnog svijeta i pogleda na detalje u prirodi kako ih kroz oko kamere vidi Petar Sabol bit će prezentiran na izložbi u Muzeju Međimurja kroz 30 odabranih fotografija. (dv)

mjesečni vodič

FLASHBACK party, Sportska dvorana Prelog, 22. veljače

petak

21. veljače ČAKOVEC

19:00 TIC Predavanje Martina Strahija Muzej Međimurja Čakovec Izložba Petar Sabol 19:00

subota 22. veljače ČAKOVEC

Dječji fašnik

PRELOG

21:00 Flashback party Sportska dvorana

nedjelja 23. veljače ČAKOVEC

Tradicijski fašnik

Dolaze Ivana Banfić, Minea i Ella Uoči fašnika, kada svi postajemo netko drugi, kada se s maskom možemo izvući s našim ludostima očekuje nas party stvoren baš za to. Grad Prelog odlučio nas je vratiti u lude 90'. Po prvi puta u Prelogu će nastupati izvorni izvođači na dosad najvećem takvom partyju. Nastupit

će Ivana Banfić, Minea i Ella koje će vas rasplesati svojim dobro znanim hitovima u ludom cjelonoćnom partyju, a DJ Alan će se pobrinuti da ne budu zapostavljeni ni strani hitovi 90'. Bila su to neka dobra vremena kojih se možete prisjetiti u Prelogu 22. veljače s početkom u 21 sat.

METALAC Industrial bar u Čakovcu, petak 21. veljače u 22 sata

Stotine mladih obučeno u svoje krištavo - blještave modne kombinacije s nezaobilaznim sramotnim plesnim pokretima karakterističnim za vrijeme Stevea Urkela. Od 21 do 22 sata čeka vas happy hour u kojem će sva pića biti po 10 kuna. Kako je to noć uoči fašnika

odlučili su nagraditi najbolje maske. Stručni žiri odabrat će tri najbolje maske koje će i nagraditi. Najbolji osvajaju putovanje agencije Potepuh za dvije osobe. Ulaz je besplatan, a potrebna je samo dobra volja s dozom ludosti. (dv)

29. veljače ČAKOVEC

Društveni dom Mihovljan 18:00 i 20:00 predstava Kerekesh teatra - Skupština

subota 3. ožujka ČAKOVEC

17:00 Kros liga Globetka

subota

Zamaskirajte se i osvojite glavnu nagradu! Fašnik, Maskenbal, Maškori, Maskarada nije bitno kako se zove, Metalac u petak 21. veljače sprema najluđu noć na kojoj će se okupiti sve maskirane i nemaskirane generacije dragih ljudi te uživati u bogatom programu. Maskirani imaju šanse osvojiti vrijedne nagrade. Prva nagrada Metalac je bon za

subota

6. ožujka ČAKOVEC

piće od 300 kuna, druga je Tomšić i bon od 200 kuna, a treća Jagermeister uz bon za piće od 100 kuna. Uz odlične nagrade, u Metalcu vas čekaju promotivne cijene, akcijska pića, te još mnogo drugih iznenađenja tijekom noći. Za potpun ugođaj tu su Dj Luxy, DJ Lacky te naš voditelj programa KristoS!

Dvorana Graditeljske škole 20:00 Petar Grašo koncert

subota 14. ožujka ZAGREB

HALA - Heinzelova 96a THE BOOMTOWN RATS Bob Geldof

Kako i zašto ubiti muža, Centar za kulturu, 25. veljače u 20 sati

Najposjećenija urnebesna kazališna komedija U utorak 25. veljače s početkom u 20 sati u Čakovcu u Centru za kulturu dolazi jedna od najposjećenijih kazališnih komedija: „Kako i zašto ubiti muža“. Komedija o milijun razloga zašto ubiti muža, nastala je nakon burne reakcije nježnog spola na priručnik Kako i zašto ubiti suprugu. Autor ovog djela Antonio Amuri optužen je za muški šovinizam, posle čega je uslijedio i priručnik namijenjen

damama. U ovoj urnebesnoj komediji žene će uspjeti da pronađu na koji tip muža su osuđene, sa podrobnim objašnjenjem ponašanja i maštovitim preporukama za uklanjanje. Tu će se naći različiti tipovi supruga, od kućnog majstora, hipohondra, seksualnih manijaka, razmaženih kretena – navode organizatori. Ova komedija prema romanima talijanskog književnika Antonia Amurria do sa-

da je realizirana na brojnim pozornicama, a duhovito opisani verbalni okršaji u braku prepunom trzavica nasmijali su publiku diljem svijeta. Ulogu supruga tumači Peđa Damjanović, a između ostalog ima zapaženu ulogu u zabavno glazbenom igranom programu „Čađava mehana“. Žensku stranu ispričat će glumica Nataša Aksentijević. Redatelj predstave je Radomir Rade Vukotić. 1971. godine upisuje fakul-

srijeda 25. ožujka ČAKOVEC

Centar za kulturu 19:00 “Lepo je či Pozojček spi” Studio suvremenog plesa “Teuta”

tet dramskih umjetnosti u Beogradu u klasi Predraga Bajčetića. Po diplomiranju 1975. godine postaje stalni član Pozorišta na Terazijama. Radio je kao asistent režije velikim jugoslavenskim

redateljima: Soja Jovanović, Želimir Orešković, Radoslav Dorić, Aleksandar Đorđević. 1990. godine otvara prvu umjetničku radionicu za pozorište, film, radio i televiziju PRIZOR u bivšoj Jugoslaviji.

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

21. veljače 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

Petak, 21.2.

PREPORUKA KNJIŽNICE NIKOLE ZRINSKI

VODE VAS U KINO

18:00 ZOV DIVLJINE avantura, obiteljski film

20:00 SASVIM OBIČNA LJUBAV/ ORDINARY LOVE

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ISKLJUČIVO OD 24. 2. DO 5.3.

drama

Subota, 22. 2. 16:00 KAPETAN SABLJOZUBI I MAGIČNI DIJAMANT animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

18:00 ZOV DIVLJINE avantura, obiteljski film

20:00 SASVIM OBIČNA LJUBAV/ ORDINARY LOVE drama

DIJELIM0 1x2 ULAZNICE za film “Kao šefica” (projekcija u Varaždinu)

Dobitnik ulaznice za film “Kao šefica“

Kristina Hatlek

Nedjelja, 23. 2. 16:00 KAPETAN SABLJOZUBI I MAGIČNI DIJAMANT animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik avantura, obiteljski film

18:00: ZOV DIVLJINE avantura, obiteljski film

20:00 SASVIM OBIČNA LJUBAV/ ORDINARY LOVE drama

Utorak, 25. 2. 20:00 KAKO I ZAŠTO UBITI MUŽA - hit komedija u 20 sati

Četvrtak, 27. 2. 20:00 KREŠIMIR LAZAR, violončelo, NADIA VARGA MODRIĆ, klavirkoncert 250 godina Beethovena

- Tribina ČČ 27.2.2020. u 20 sati

PRELOG, Dom kulture

Subota i nedjelja 22. i 23. veljače 17:00 KAPETAN SABLJOZUBI I MAGIČNI DIJAMANT

Razmišljanja o zdravlju i bolesti u 21. stoljeću vrhunsko je štivo čija je ideja popularizirati cjelokupnu modernu medicinu i javno zdravstvo objašnjavajući pozadinu stotinjak Nobelovih nagrada dodijeljenih za medicinu i fiziologiju od početka 20. stoljeća do danas. Knjiga uključuje i intervjue koje je prof. dr. sc. Igor Rudan dao brojnim novinarima u zemlji i inozemstvu (Wall Street Journal, Reuters, USA Today, Agence France Presse, Scot-

BELETRISTIKA

sman, Futurity i dr.). U posljednjem dijelu knjige autor ukratko opisuje i dijeli svoja vlastita iskustva koja je sticao na putu od studenta medicine na Sveučilištu u Zagrebu, direktora Centra za globalna zdravstvena istraživanja na Sveučilištu u Edinburghu, pa do utemeljitelja tamošnjega suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije. Ovo je djelo od vrlo velikog društvenog interesa zato što približava načine na koje se moderna medicina razvila u

djelatnost čvrsto utemeljenu u rigoroznoj eksperimentalnoj znanosti, uz visoka etička načela i dugo iskustvo s pojedinim metodama. Zahvaljujući tome, ljudi danas posvuda u svijetu žive sve dulje i sve su zdraviji. Među ostalim, Zao zrak trebao bi postati osobito relevantan kao znanstveno utemeljena referenca koja će se suprotstaviti protivnicima cijepljenja, tzv. anti-vaxxerima, te pokazati koliko su pozivi na necijepljenje opasni za sve nas.

Dorothy Koomson: Kad sam bila nevidljiva Godine 1988. u istom razredu upoznaju se dvije osmogodišnje djevojčice koje osim gotovo identičnih imena povezuje i ljubav prema baletu. Kao da im je bilo suđeno da postanu najbolje prijateljice i profesionalno se bave plesom. Međutim, kako to

već biva, djevojčice su stasale u žene, a godine su nagomilale toliko okrutnih udaraca da im se putevi razilaze u posve različitim smjerovima – jedna dospije u samostan, a druga na naslovnice tračerskih časopisa. Jesu li ti novi, “nevidljivi” životi njihova sudbina ili ih

spas čeka dvadeset godina poslije, kad se ponovno susretnu? Moćna priča o prijateljstvu, mračnim tajnama i oprostu puna pametnih zapleta i neočekivanih obrata zbog kojih čitatelj žudi otkriti što se to točno dogodilo dvjema djevojčicama predodređenima za uspjeh.

MOZAIK nagrađuje

Sara Blaedel: Izgubljena žena Thomas Moore: Tamna noć duše

20:00 SASVIM OBIČNA LJUBAV/ ORDINARY LOVE

Ponedjeljak, 24. 2.

Igor Rudan: Zao zrak

ZNANJE nagrađuje

18:00 ZOV DIVLJINE

drama

PUBLICISTIKA

DIJELIMO 2x2 ULAZNICE za film “Zov divljine”

Dobitnici ulaznica za film “Zov divljine”

Ljiljana Šipuš i Marko Breznik

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napraviti je da do četvrtka do 12 sati napisati zašto biste baš vi trebali osvojiti besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi tiskani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Kada pucanj iz lovačke puške probije kuhinjski prozor i usmrti ženu na licu mjesta, čini se da je riječ o slučajnosti. Ipak, ubojstvo je bilo planirano i namjerno. Ubrzo će se otkriti da je ubijena žena, unatoč tome što je živjela u Engleskoj, Dankinja koja je već dva desetljeća na popisu nestalih osoba. Njezin je nestanak prije mnogo godina prijavio upravo Eik, kolega i ljubavnik Louise Rick. Eik impulzivno odjuri u Englesku i završi u zatvoru kao osumnjičenik, a Louise se mora suočiti s vlastitim sumnjama i brigama kako bi pronašla ubo-

jicu i riješila najkontroverzniji slučaj svoje karijere.

Dobitnica iz broja 1274 je Ivka Gattin iz Čakovca (Giles Kristian:Lancelot). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

Svaki se ljudski život sastoji od svjetlosti i tame, sreće i tuge, vitalnosti i umrtvljenja. Način na koji razmišljamo o ovim mijenama čini presudnu razliku. Naši životi vrve mračnim emocionalnim tunelima: bio to gubitak voljene osobe ili kraj odnosa, starenje ili bolest, karijerna razočarenja ili, pak, samo dugotrajan osjećaj nezadovoljstva životom. Društvo je sklono promatrati ovakve „tamne noći“ u kliničkim okvirima, kao prepreke koje je nužno prevladati što je brže moguće. Međutim, Moore nam pokazuje da uvažavanje i shvaćanje ovih razdoblja krhkosti kao peri-

od inkubacije i pozitivnih prigoda za razmatranje najdubljih potreba naše duše može rezultirati iscjeljenjem i novim poimanjem životnog smisla.

Dobitnica iz broja 1274 je Vera Radiček iz Čakovca (Pavao Pavličić: Glas naroda). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Sara Blaedel: Izgubljena žena

Thomas Moore: Tamna noć duše

kupon br. 1275

Znanje poklanja knjigu

br. 1275

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Mozaik knjiga i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail: oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

21. veljače 2020.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

SINDY BUBEK iz Mačkovca prvakinja je u bench pressu

Oborila državni rekord i digla 75 kilograma Sindy kao da je napravljena od gume. Sportom se bavi od svoje šeste godine, najprije je bila cheerleadersica, a danas je u bodybuilding vodama Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

indy Bubek, 21-godišnja iz Mačkovca, sportašica je od malih nogu. Godinu i pol dana aktivno se bavi powerliftingom i natječe u kategoriji bench press u čakovečkom klubu Pozoj. Kao djevojčica bavila se cheerleadingom, a 2017. bila je finalistica Miss sporta. Osim što izgleda kao da je napravljena od gume, ima svoje redovne klijente kojima u Brezju pomaže da nauče kako pravilno vježbati. Iza sebe ima oko 70 natjecanja u cheerleadingu, powerliftingu, individualnom bodybuildingu. Sa simpatičnom Sindy razgovarali smo u teretani gdje i najviše vremena provodi. Osim životnih zanimljivosti, naučili smo ponešto i o spravama za vježbanje. - Nastupila si prošle godine na Kupu Hrvatske

u bench pressu i powerliftingu te napravila izniman rezultat. Koja je razlika između bench pressa i powerliftinga? - Natjecala sam se u kategoriji do 52 kilograma u bench pressu te osvojila prvo mjesto. Digla sam 75 kilograma i tako oborila državni rekord u svojoj kategoriji. Bench press je potisak s klupe, dok se powerlifting sastoji od potiska, mrtvog dizanja i čučnja. - Završila si ekonomsku školu, no time se zapravo nikad nisi željela aktivno baviti? - Završila sam Ekonomsku i trgovačku školu u Čakovcu smjer ekonomist. Naravno u tome se nikad nisam vidjela jer sam cijeli život u sportu i samo to me zanimalo. Tako sam krenula svojim putem i završila kao instruktor fitnesa u teretani. Imam licencu koja mi je potrebna za rad s klijentima. - Već u ranoj životnoj dobi trenirala si cheerleading. Kojim si se sve sportovima bavila te kako je došlo do powerliftinga? - U sportski život ušla sam sa šest godina kad sam počela trenirati cheerleading u klubu Livi Čakovec. To mi se odmah svidjelo jer jako volim izazove i adrenalin. Bila sam flyerica, cura koju se baca u zrak. To je bio sport kao stvoren za mene. Tada sam i nastupala individualno na raznim natjecanjima. Početkom srednje škole sam počela intenzivnije trenirati i voditi treninge. Već onda sam osjećala da je to to. Počela sam hodati u teretanu te sam tamo provodila puno vremena. Bila sam pozvana na jedno fitness natjecanje na kojem sam predstavila individualnu gimnastičku koreografiju i tu mi se opet svidjelo nešto drugo. Tako sam počela s bodybuildingom i nakon nekog vremena sam primjetila

da imam i snage. Prebacila sam se u powerlifting, točnije bench press u kojem se dan danas natječem. - Koliko se dugo baviš powerliftingom, koliko je to zahtjevno za žensko tijelo? - S time se bavim kojih godinu i pol. Treninzi su teški i intenzivni pogotovo pred natjecanja. Potreban je stalan rad jer na natjecanjima koliko i druge, za početak moraš pobijediti samog sebe. Svaki gram je bitan koliko na tvojoj kilaži toliko i na kilaži koju podižeš. - Kakva ti je prehrana? Trebaš posebno paziti ili vagati hranu koju jedeš? - Iskreno jedem što volim. Ne važem hranu, ne mučim se oko toga. Jedino što jedem jako puno obroka na dan. Ja jesam u stalnom kalorijskom deficitu, ali s hranom koju volim. Nekome treba bas propisana prehrana, a nekome ne. To osoba vidi na sebi. Ako primjerice osoba napreduje s hranom koju jede onda nema prevelike brige. Ako vidi po sebi da nešto nije u redu, na svakom je pojedincu hoće li promijeniti prehranu ili nastaviti tako. Čovjek treba sam sebe preispitati isprobati sve jer će tako najbolje znati gdje griješi ili što dobro radi. - Koliko često treniraš, kako izgleda tvoj prosječan trening? Imaš li kakve posebne pripreme? - Moji treninzi su možda zahtjevniji jer većinom ne treniram samo za jedan sport. Uvijek kombiniram treninge bench pressa, gimnastike, bodybuildinga, izdržljivost i snagu, a samim time to oduzme više vremena. Bez obzira na sve ja se tako osjećam puno zadovoljnije. Nemam određeno točno kad, vježbam kad stignem. - Jesi li ikad posustala, mislila da je to teško te razmišljala da prestaneš? - Pa jesam puno puta, ali uvijek kad sam odustala od jednog odmah bi počela ne-

Sindy trenira kad stigne, a svaki mišić je na svojem mjestu

što drugo. Kod mene nikad nema stajanja. Uvijek se trudim najviše za to što radim pa makar mi se ni to ne bi svidjelo opet dajem sve od sebe. Mislim da se “mučenje” uvijek na kraju isplati. Treba naučiti živjeti teško da ti poslije sve bude u malom prstu, moja je životna filozofija. - Misliš li da danas ljudi previše ili premalo ulažu u svoj izgled, o čemu to zapravo ovisi? - Dosad sam to mislila, ali vidim da se jako puno ljudi pomaknulo s mjesta. Ljudi se žele promijeniti i popraviti svoje nedostatke. Tako da sam jako sretna kad mi se

ljudi jave da razgovaramo što bi mogli učiniti u vezi tih djela zbog kojih se oni osjećaju manje vrijednim. - Kako vježbaju tvoji klijenti? Koliko zapravo ljudi traže tvoju pomoć kod vježbanja i/ili prehrane? - Svakom se klijentu posvetim u potpunosti. Najvažnije od svega mi je tehnika izvođenja vježbe, te njihovo psihičko i fizičko zdravlje. Imamo malo pravilo, kad je trening onda je sve podređeno tome. Nema razmišljanja o ničem drugom. Svakodnevne probleme ostavljamo izvan mjesta vježbanja. To je sat vremena koje svatko ima

za sebe, svoje zdravlje, te želim da to iskoriste na najbolji mogući način- uz trening i smijeh. - Teško je uvijek razmišljati par stepenica ispred, ali gdje se vidiš u budućnosti? Koje su tvoje želje? Što radiš u slobodno vrijeme (ako ga imaš)? - To je jako teško pitanje. Imam puno planova za budućnost, a vidjet ćemo koji će uspjeti. Nadam se da svi. Svakim danom imam sve manje i manje slobodnog vremena. Uglavnom ga koristim za organiziranje drugog dana, ponekad za uživanje i spavanje.

media

21. veljače 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena VT VARAŽDIN I MREŽA TV Zabavno - glazbena emisija “Fio show”, nedjeljom od 20 do 23 sata

FIO SHOW u prigodnom fašničkom izdanju Glazbeni gosti večeri u prigodnoj fašničkoj emisiji Fio showa bit će grupa Tajna. Također, u odličnom raspoloženju plesna grupa Najbolje godine, humorista Denis Bašić, kao i humanitarna udruga pod imenom Svatko ima svoju priču. U nedjelju na Mreža TV, uz podršku maskirane publike, budite dio rasplesane glazbene večeri. Također, najavit će se i veliki koncert Fio show u dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. (dv, foto: Pepi 007)

UMJETNIČKA ŠKOLA MIROSLAV MAGDALENIĆ ČAKOVEC ugostila studenta četvrte godine klavira

IVAN BOBIĆ osvojio publiku autorskom sonatom "Uspavanka djetinjstvu" Mladi pijanist Ivan Bobić iz Varaždina prvi put svirao je pred čakovečkom publikom u dvorani Umjetničke škole Miroslav Magdalenić Čakovec. U osobitim izvedbama ovog mladog talentiranog glazbenika uživali su većinom polaznici Osnovne glazbene škole. Bobić je student četvrte godine klavira na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. O repertoaru nam je kazao: - Koncert sam počeo “Talijanskim koncertom” J.S. Bacha. To je jedno od prvih

većih djela koje je ovaj skladatelj napisao za instrumente s tipkama. Nakon toga nastavio sam sa zadnjom Beethovenom sonatom koju je napisao kad je već u potpunosti izgubio sluh. Ta činjenica sama po sebi govori o kakvom geniju pričamo. Zatim sam svirao kratko djelo Etida - slika u gel molu skladatelja Sergeja Rahmanjinova. Uslijedila je Prokofjeva sonata koju je ovaj skladatelj napisao sa svega 16 godina. Završio sam sa svojom sonatom koja je nastala prije dvije

godine. Prva njezina izvedba je bila na natjecanju u Skopju. Nakon dva bisa ravnateljica škole Senka Bašek Šamec zahvalila je Bobiću na gostovanju te mu zaželjela uspješan nastavak školovanja i glazbene karijere. Ivan Bobić rođen je u obitelji glazbenika. S devet godina postaje najmlađim dobitnikom nagrade "Europa u školi" sa svojim kompozicijom "Toccatina". Osnovno i srednje glazbeno obrazovanje stječe u Zagrebu i Varaždinu nakon čega upisuje studij Klavira na Akade-

miji za umjetnost i kulturu u Osijeku u klasi renomiranog bjeloruskog pijanista prof. Konstantina Krasnitskog. Tijekom studija bilježi veći broj zapaženih nastupa u Hrvatskoj i inozemstvu te osvaja vrijedne nagrade. Održao je pijanističke recitale i autorske koncerte svoje glazbe diljem Hrvatske, Srbije, Rusije, Makedonije i Kine. Ove godine Bobić će završiti četvrtu godinu studije, a nakon toga odlazi na Erasmus program u Portugal. (Roberta Radović)

Pijanist Ivan Bobić želi nakon studija gostovati na što više koncerata i posvetiti se skladanju autorskih kompozicija

21. veljača 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka špica Marta Belužić nosi široki osmijeh

media

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Petra Percač, Nikola Budiša i njihova djevojčica u šetnji Obitelj Žganec

Željka i Velimir uskladili su jakne

Uvijek skockana Darinka Šmitran nosi svevremenski božur Mama Ivana, Hana i teta Romana

media

21. veljače 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

party zona

KAMO SUTRA

Proljeće je tu, snijega bilo nije

jutro idem na posao kroz park i u daljini primjetim visibabe. Bile su toliko fotogenične, kao pravi vitki modeli, da sam morala stati i napraviti pet, šest fotki. Tek toliko, zatrebaće. I onda pomislim. Uskoro je početak ožujka, visibabe su stigle, snijega bilo nije. Ne da nije bilo par centimetara, malo je zapuhalo i to je bilo to. Već neko vrijeme vlast je zauzela južina. užinom Dori dolaze prvi simptomi- grlobolja. Pa se to proširi na cijeli gornji dio glave. Nos, oči, krevet. Baš sam pomislila pred tjedan dana (i očito se urekla) kako ove zime nisam bila nešto prehlađena i bolesna. I tako, za par dana stigla viroza. Ona bezvezna, nije gripa, nije upala sinusa, samo je dosadna. Prošle godine za upalu sinusa bila sam kriva, apsolutno kriva sama. Nisam se dobro obukla, dobro sam se naplesala, čekala taxi na minusu i tadaaam- upala sinusa. ve godine sve sam to željela izbjeći. Imam debelu jaknu, čizme, duple štrample, bez potkošulje ne izlazim ni na hodnik baciti smeće. Držim se svih pravila i standarda. Ali očito nije do toga. Pijem čaj cijelu zimu, jedem kiselo zelje. Možda da uvedem rakiju?

ROMANTIČAN glazbeni vikend uz dva popularna Željka u Varaždinu i Nedelišću

Piše: Dora Vadlja

oronavirus nije. Barem se nadam. Gripa nije. Iako sam zaista mislila da bude. Škole su poluprazne, vrtići da ne govorim. I ovdje dolaze mediji. U svijetu svake godine umre, a bit će i tako i ove, znatno više ljudi od gripe, nego koronavirusa. Ali eto, stigla je frka i panika, izolacija, drama. Čula sam zapravo jednu pametnu- zaštitne maske nose oni koji nisu bolesni. Zapravo bi ih trebali nositi oni koji kišu, kašlju i svoje betežne klice siju po svijetu. Poruka priče. Idem si staviti masku, da ne zarazim nevine koji su svoj imunitet bildali cijele godine.

Joksimović i Bebek raznježili publiku mega hitovima Valentinovski vikend bio je pun pogodak za nježne raspjevane duše. Čak dva vrhunska koncerta obilježena su na Dan zaljubljenih. Željko Joksimović dupkom je napunio Arenu Varaždin, a dan nakon Mesap u Nedelišću pjevao je uz Željka Bebeka. Snažne i fantastične emocije trajale su tijekom cijelog koncerta šarmantnog Željka Joksimovića. Dugogodišnja karijera i nevjerojatna karizma koju ovaj glazbenik posjeduje čine ga jedinstvenim na pozornici. Dugačak je popis singlova koje je publika

prepoznala već nakon prvog takta i pjevala u jedan glas, a neke od njih su bile Vreteno, Milimetar, Nije ljubav stvar, Ljubavi, Leđa o leđa i mnoge druge. Mesap je ugostio Tragove i Željka Bebeka. Tragovi su svojom glazbom i snažnom energijom dobro rasplesali prepunu dvoranu MESAP-a. Mlađa publika je uglas pjevala s njima i plesala na njihove hitove. Ipak hit večeri je bio legendarni Željko Bebek koji je sa svojim sinom Zvonimirom izveo svoje bezvremenske hitove. (dv, mg, zv)

Glasno se pjevalo u prvim redovima na koncertu Željka Bebeka

Prvi redovi pjesmom su pozdravili Joksimovića kad je stigao na pozornicu

Maja Košić i Dolores Mašić ovotjedne su kraljice izlaska. Odlično su se zabavile na koncertu Željka Joksimovića u Areni Varaždin. Za koncert šarmantnog pjevača odabrale su elegantne kombinacije. Posebno je upečatljiva haljina cvjetnog uzorka. (dv, zv)

Hostese u crvenom plijenile pažnju na koncertu u Areni Varaždin

U Bebekovim hitovima uživale su sve generacije

21. veljače 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari našeg zdravlja

javaju tisuće nata - Najčešće se radi o akutnim febrilnim bolestima respiratornog i gastrointestinalnog sustava, mokraćnog sustava te poremećajima neurološkog sustava, kaže dr. Dejan Balažin

Voditelj Odjela: Dejan Balažin, dr. med., spec. pedijatrije, subspec. pedijatrijske nefrologije Nakon završenog Medicinskog fakulteta zaposlio se najprije kao liječnik HMP, a potom i na Odjelu pedijatrije. Bez puno razmišljanja specijalizira pedijatriju koju nadograđuje sa subspecijalizacijom iz pedijatrijske nefrologije. Od listopada 2014. godine voditelj je Odjela za pedijatriju Županijske bolnice Čakovec.

Glavna sestra Odjela: Dijana Farkaš, mag.med.techn. Završila je srednju medicinsku školu u Varaždinsku, Zdravstveno učilište u Zagrebu i Medicinski fakultet u Osijeku, smjer sestrinstvo, kao i za odgojiteljicu na Učiteljskom fakultetu u Čakovcu. U čakovečkoj bolnici radi od 1998. godine, a glavna sestra ovog odjela je od 2007. godine.

sto voditelja 1958. godine započinje kontinuirani rast i razvoj Pedijatrije kao i organizirana zdravstvena zaštita djece u Međimurju na svim razinama. Odjel 1973. godine seli sa svojih 68 kreveta u prostore nove, sadašnje bolničke zgrade gdje se osamdesetih godina ekipira visokoobrazovan subspecijalistički kadar. Novo bogato i značajno razdoblje bilježi se i za vrijeme prim. mr. sc. Marije Hegeduš koja uvodi nove dijagnostičke metode. - Odjel je tada dobio titulu Odjel prijatelj djece, a provodi se i niz UNICEF-ovih akcije, ističe doktor Balažin. Inače, u sklopu Djelatnosti pedijatrije nalaze se: Odjel s 23 akutna i 1 kroničnim krevetom; Poliklinika s općom, subspecijalističkih ambulantama, dijagnostikom; Dnevna bolnica sa 6 kreveta i Hitna pedi-

jatrijska ambulanta u sklopu Objedinjenog hitnog bolničkog prijema.

Oko 1600 mališana godišnje na bolničkom liječenju

Opseg posla danas je veliki kako zbog broja pacijenata jer se zbrinjavaju svi oni od 0-18 godina (na bolničkom liječenju prosječno godišnje imaju oko 1600 malih pacijenata, a u sklopu hitne službe još oko 5000).- Zbog organizacije izvanbolničke zdravstvene zaštite djece, osobito u dane vikenda i praznika naša hitna služba je dosta opterećena, naglašava voditelj Odjela Balažin. Najčešće se tu radi o akutnim febrilnim bolestima respiratornog i gastrointestinalnog sustava, mokraćnog sustava te poremećaja neurološkog sustava. Imamo i značajan broj djece sa

psihosomatskim problemima, kaže Balažin. S obzirom na osjetljivost malih pacijenata, hospitalizacija se u pravilu nastoji izbjeći ako je moguće. Takva se djeca onda zbrinjavaju u sklopu Dnevne bolnice. Odjel odnedavno ima mogućnost smještaja roditelja s bolesnim djetetom, što je za roditelja besplatno. - S roditeljima nastojimo razvijati partnerske odnose i prema njihovim željama i mogućnostima ih uključiti u njegu njihove bolesne djece, ističe naš sugovornik.

Oprema, aparati i dijagnostika

Iako je Odjel pedijatrije postigao doista visoki standard na tome ne može ostati, već treba ići dalje u korak s razvojem tehnologije i društva. Oprema na Odjelu je zadovoljavajuća, kaže Balažin, ali je

nastoje stalno obnavljati. To se prije svega odnosi na infuzijske pumpe, inhalatore i aspiratore. Shodno tome, trenutno im nedostaje novi spirometar i ergometar. Dijagnostika koja se radi je sljedeća: EKG, UZV srca, abdomena, urotrakta, Holter EKG-a, KMAT, Ergometrija, 24-h pH metrija jednjaka, Ezofagogastroduodenoskopija, Rektoskopija, Spirometrija, Kožni testovi, EEG, u suradnji s Odjelom urologije mikciometrija i urodinamika, a s Odjelom radiologije ceVUS, (UZV cistografija). Nažalost, ima i onih pacijenata koje moraju premještati u druge ustanove jer postojeće dijagnostičke i terapijske mogućnosti prelaze njihove okvire za zbrinjavanje. Posebno to dolazi do izražaja kad je potrebno intenzivno liječenje djece poput malignih bolesti.

Najstariji specijalizant Odjela: Roko Munđar, dr. med. - Specijalizant sam i za godinu dana imam ispit, kazao je Roko Munđar, budući specijalistpedijatar. Želio bi i dalje ostati na ovom odjelu, a subspecijalizaciju će vrlo vjerojatno raditi iz neuropedijatrije.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. veljače 2020.



18. svibnja 2018.

GIMNASTIKA SVJETSKI KUP u Melbourneu prvi od tri kvalifikacijska za nastup na OI u Tokiju

Filip Ude pao i sve dalje od Olimpijade Najbolji međimurski gimnastičar brže od očekivanja vratio se treningu nakon operativnog zahvata, ali nažalost nije uspio povratak potvrditi dobrim rezultatom. Vratio se u tišini kako bi pokušao osigurati nastup na svojoj četvrtoj Olimpijadi ove godine u Japanu, ali nakon pada s konja u Melbourneu to je gotovo nemoguća misija. U igri za Tokio ulaskom u finale ostao je drugi hrvatski gimnastičar Robert Seligman koji je u četvrtak u kvalifikacijama konja s hvatalj-

SPEEDWAY

kama zauzeo sedmo mjesto s ocjenom 14,133. Naš Filip Ude nastup u Australiji završio je na 21. mjestu s 10,866 bodova. Melbourne je jedan od posljednja tri turnira s kojih se bodovi računaju kao kvalifikacijski za Olimpijske igre u Tokiju, a uoči ovog turnira Seligman drži deveto, a Ude deseto mjesto. Filip Ude imao je prvi nastup nakon više od pola godine i operacije noge u kolovozu, međutim, nije uspio napraviti vježbu od početka do kraja. Pao je sa sprave.

- Na žalost, nisam uspio napraviti vježbu. Sve mi je bilo nekako… kao da ruke nisu bile moje. Sada, je li to od aklimatizacije, od toga da se stvarno dugo nisam natjecao… Svejedno, stvarno sam sretan što sam se vratio gimnastici i što mogu ponovno natjecati. Vježba je bila dosta loša, tako da tu nemam komentara. Dobro sam bio spreman, dobro sam trenirao, ali jednostavno nije išlo, rekao je nakon neuspješnog nastupa čakovečki gimnastičar. Finale konja s hvataljkama u Melbourneu na rasporedu je u subotu. (dz)

Nastup u Melbourneu nije prošao prema očekivanju

POVRATAK PRESTIŽNE UTRKE Speedway European Championship vozi se 22. kolovoza na našem Mileniumu

Utrka za europskog prvaka vozi se na Mileniumu Titula europskog prvaka ove godine neće biti samo prestiž, već i izravan ulaz u Speedway Grand Prix seriju sljedeće godine Utrke za naslov europskog speedway prvaka imaju sve veću težinu nakon što je postavljen novi koncept, tako da je odlična vijest da jedna od četiri utrke opet stiže u Hrvatsku i Goričan/D. Kraljevec. Stadion Milenium ponovno će biti domaćin finalne utrke europskog prvenstva; nakon sedam godina održat će se treće finale Speedway European Championship (SEC).

I ove godine na Mileniumu će se voziti jedna vrlo jaka i zanimljiva speedway utrka ovog puta za naslov europskog prvaka

FITNESS TRENING (Učenici, studenti, Umirovljenici ostvaruju popust na blagajni)

2 x tjedno - 140,00 kn - 3 x tjedno - 170,00 kn - 4 x tjedno - 190,00 kn

GRUPNI TRENING Adresa: Josipa Marčeca 25. 40305 Nedelišće

E-ma il: info@sgc-aton.hr Web stranica:

U subotu 22. kolovoza 2020. godine, prema mnogima na najljepšem motociklističkom stadionu u ovom dijelu Europe, zagrmjet će gromoglasni motori najboljih europskih vozača pred nekoliko tisuća gledatelja. Nakon sedam godina pauze SEC se vraća u Međimurje i Hrvatsku, a pred sedam godina, 2013. godine pobjedu je odnio poljski vozač Krzysztof Kasprzak s dodijeljenom wild card pozivnicom, na oduševljenje brojnih prisutnih poljskih navijača. Europsko prvenstvo vozi se u četiri finalne utrke, pa će ona na stadionu Milenium biti treća u rasporedu, iza danskog Vojensa te poljskog Lodza. Nakon Hrvatske čeka nas finale i krunidba prvaka Europe na velebnom stadionu u Chorzowu (Poljska) gdje je lani utrku uživo gledalo 40-tak tisuća

navijača, a pred malim ekranima i do nekoliko milijuna s obzirom da se utrke uživo prenose na Eurosportu. I Hrvatska ima svog predstavnika u ovom natjecanju. Najbolji hrvatski vozač Jurica Pavlic bit će domaćin, ali i iznimno konkurentna prijetnja za naslov prvaka: - Europsko prvenstvo postalo je veoma konkurentno i važno natjecanje svakom vozaču speedwaya, ali prvo me čekaju kvalifikacije kroz dvije utrke pa zatim ulaz u finale, ako sve pođe po planu. Bit će svakako odlična atmosfera na stadionu Milenium, posebno jer očekujemo puno stranih navijača, koji vjerujem neće biti glasniji od naših domaćih, kazao je Jura u najavi ove velike domaće utrke. Titula Europskog prvaka ove godine neće biti samo prestiž već i direktan ulaz u Speedway Grand Prix seriju sljedeće godine. Ovo je prvi puta da je postignut dogovor dviju organizacija (Svjetske i Europske motociklističke federacije) da se pobjedom na prvenstvu Europe omogućava vozaču da uđe u borbu za prvaka svijeta - Speedway Grand Prix. Pet vozača je zasad osiguralo mjesta u finalu: Mikkel Michelsen (Danska), Grigorii Laguta (Rusija), Leon Madsen (Danska), Kacper Woryna (Poljska) i Bartosz Smektala (Poljska), dok će preostali dio vozača biti poznat nakon kvalifikacijske utrke SEC Challenge, koja se vozi početkom lipnja u Krškom, a iz koje će se najbolja petorica plasirati u finale. Ulaznice potražite na www.ticket2go.hr već od idućeg tjedna. (kb)

ZAJEDNICA sportskih udruga i saveza Međimurske županije

Proglašenje najsportaša Međimurja 28. veljače u Čakovcu Svečanost proglašenja najboljih sportaša Međimurja za 2019. bit će održana u petak, 28. veljače u čakovečkom Hotelu Park. Odlučio je tako Izvršni odbor Zajednice sportskih udruga i saveza Međimurske županije na svojoj posljednjoj sjednici održanoj u prostorijama Sportskog gimnastičkog centra ATON u Nedelišću. Prema dostavljenim prijedlozima županijskih strukovnih saveza i klubova koji nemaju te Saveze napravljene su nominacije. Za najboljeg sportaša Međimurja u 2019. godini nominirani su Bernard Barač (twirling), Luka Grubić (badminton), Leon Marciuš (karate), Alan Perko (sportski ribolov, Sven Todorović (atletika) i Predrag Turk (kuglanje). Za najbolju sportašicu Alena Hrušoci (atletika), Tijana Korent (gimnastika) i Antonija Ružić (tenis). Za momčad Atletski klub Međimurje Čakovec, Par Luka Vlahek, Matija Hranilović (badminton), Odbojkaški klub Centrometal Črečan, Muški rukometni klub Čakovec, Streličarski klub Katarina Zrinski Čakovec i Sportsko streličarski klub Čakovec. Za ekipe Ženski rukometni klub Zrinski Čakovec i Ženski nogometni klub Katarina Zrinski Čakovec. Konačnu odluku donosi glasovanje članova Izvršnog odbora Zajednice i članova Udruge sportskih novinara. Sportski novinari odlučuju o nagradi za fairplay potez u 2019. godini, a jedan od njihovih članova primit će godišnje Priznanje za medijsku promociju sporta. Na svečanosti će se dodijeliti i najviša županijska sportska priznanja “Franjo Punčec“. Za 2019. godinu primit će ih Stjepan Križarić (nogomet) i Rino Megla (stolni tenis) – za životno djelo, te Damir Krčmar (tenis), Tanja Mesarić (gimnastika), Darko Oreški (sportski ribolov), Međimurski savez sportske rekreacije i Košarkaški klub Donji Kraljevec – godišnja priznanja. Posebno priznanje Zajednice primit će Nenad Vrbanec (judo), a priznanja za perspektivne sportaše Nika Rodek (košarka), Roko Farkaš, Tena Marodi, Aida Trstenjak i Laura Strahija (karate), Jura/ Egon Juranić (rukomet), Stjepan Hunjak (biciklizam), Anamarija Turk (streljaštvo), Erik Kovačić i Jan Fišter (gimnastika), Leon Igrec i Konrad Vikert (kuglanje). (so)



21. veljače 2020.

NOGOMET

KUGLANJE

OVOG PETKA starta nastavak 2. HNL utakmicom u Čakovcu

Međimurje pod svjetlima reflektora protiv Dragovoljca

Nakon duge zimske pauze utakmicama 17. kola nastavlja se prvenstvo 2. HNL. Međimurje je danas od 18 sati domaćin Hrvatskom Dragovoljcu na SRC Mladost.

Uspješna generalka protiv Rudeša

U pripremama koje su trajale šest i pol tjedana igrači trenera Lepena uz mnogobrojne treninge odigrali su i sedam kontrolnih utakmica. U generalci pred nastavak prvenstva Međimurje je ugostilo trećeplasiranu ekipu drugoligaške karavane, zagrebački Rudeš. U utakmici,koja je izgledala kao da je prvenstvena, čakovečki drugoligaš bio je bolji i pobijedio golom Hranilovića. Trener Međimurja izveo je postavu koja će vjerojatno započeti prvenstvenu utakmicu protiv Hrvatskog Dragovoljca idućeg petka. Većim dijelom susreta izabranici Damira Lepena Juraka dobro su kontrolirali igru, a već u 10. minuti mogli su doći u vodstvo. Kvalitetnim okomitim pasom Hlišć je pronašao Ikića koji sam izbija pred gostujućeg vratara, ali prebacuje gol. U vodstvo je Međimurje došlo u drugom dijelu kada nakon proboja Ivančića lopta dolazi do Ikića koji odigrava paralelu na Hranilovića, a potonji pogađa s desetak metara za 1:0. Do kraja utakmice još po jedna prilika s obje strane, ali rezultat ostaje nepromijenjen. Sastav: Koprić - Hudećek, Vidović, Džijan, KnezovićZanjko, Hlišć, Ikić - Hranilović, Ivančić, Šimičić. Ovaj sastav trebao bi istrčati uz mogućnost da starta Hajdinjaka ili Vuka koji je stigao u posljednji tren iz Varaždina.

Još dva domaća pojačanja u zadnji tren U zadnjim danima prijelaznog roka čakovečki drugoligaš pojačao se s još dva igrača, i to s dva povratnika, obojica su Čakovčanci. Nakon tri i pol sezone izbivanja u Međimurje se vratio, točnije dogovorom Varaždina i Međimurja do kraja sezone na posudbu je došao Leonard Vuk, napadač koji će sigurno biti pojačanje. Drugi povratnik je dvadesetogodišnji vezni igrač Jozef Kuqi koji je nakon završene osnovne škole otišao u Rijeku. Tamo je stekao i status mladog reprezentativca, a nakon Rijeke igrao je u Olimpiji i u Varaždinu iz kojeg dolazi u Čakovec nakon pet i pol godina. Tako će u ekipi trenera Lepena svako mjesto biti duplirano, a konkurencija zaoštrena. - Zadovoljan sam proteklim pripremama i jedva čekamo nastavak prvenstva. Dolaskom ove dvojice igrača bit ćemo još jači i zaošrit će se konkurencija u sastavu. Poslije priprema prve utakmice su uvijek nepoznanica, međutim smatram da imamo bolju momčad od naših gostiju i da ćemo to na terenu i pokazati. Uopće ne sumnjam u angažman i borbenost svojih igrača, a vjerujem da ćemo trkački i taktički biti na visini i uzeti sva tri boda. Pozivam naše navijače da nam pomognu svojim navijanjem da dođemo do pobjede. - kazao je mladi trener Međimurja Damir Lepen Jurak. Utakmica između Međimurja i Hrvatskog Dragovoljca igra se danas, petak 21. veljače u noćnom terminu u 18 sati. (dz)

EKIPNO Prvenstvo Hrvatske za mlađe kadete odigrano je u Čakovcu

Mladi kuglači Željezničara viceprvaci države Najbolji u ekipi bio je ujedno i najmlađi, dvanaestogodišnji Neo Branilović (474), a još su nastupili Konrad Vikert (457) i Leon Igrec (453) Čakovečka kuglana ponovno je bila domaćin prvenstva Hrvatske, ovog puta ekipnog prvenstva za kadete. Međimursko kuglanje predstavljala je ekipa čakovečkog Željezničara koja je iskoristila domaću kuglanu na najbolji način. Nakon solidne igre, mladi Željezničari osvojili su vrlo dobro 2. mjesto s ukupnih 1384 srušenih čunjeva. Najbolji u ekipi bio

Srebrna čakovečka trojka Željezničara

je ujedno i najmlađi, dvanaestogodišnji Neo Branilović (474), a još su nastupili Konrad Vikert (457) i Leon Igrec (453). Zlatom se okitila ekipa Zaboka (1482), a broncom ekipa Obrtnika iz Požege (1379). Tako su mladi Željezničari u samo mjesec dana osvojili dva ekipna srebra na državnoj razini, u siječnju juniorska ekipa, a sad i kadetska što je još jedan pokazatelj kako se u klubu vrlo dobro radi s mladima. (Igor Maček)

PRVA hrvatska kuglačka liga

Važna pobjeda Željezničara protiv Osijeka U 13. kolu 1. Hrvatske kuglačke lige naš prvoligaš Željezničar iz Čakovca odigrao je svoju najbolju domaću utakmicu ove sezone i došao do vrlo važnih bodova. Pobijedili su Osijek, direktnog protivnika u borbi za opstanak, s visokih 7-1 uz 86 čunjeva razlike (3453-3367). Odličan početak utakmice usmjerio je utakmicu u korist naših kuglača. Kapetan Željezničara Predrag Turk (614) odličnom igrom pobijedio je najboljeg gostujućeg igrača Maria Liovića (610), a Franjo Gosarić (563) je do poena

protiv Ivana Pušića (531) došao puno lakše. U drugom bloku igrali su se izjednačeniji dvoboji, ali ipak naši kuglači dolaze do dva poena. Povratnik Tomislav Tvarog (581) koji je radi poslovnih obaveza propustio posljednje tri utakmice odradio je dobar posao pobijedivši hrvatskog reprezentativca Daria Radoša (570), a Luka Požega (562) je bio uspješniji od Milana Štulića (549). Posljednjem bloku preostalo je nakon uvodnih 4-0 samo da potvrde pobjedu. Posljednji poen za Željezničar osvojio je Ninoslav

TABLICA 1. Zaprešić Zaprešić

13 12 0

1 24

2. Mertojak Split

13 10 1

2 21

3. Bjelovar Bjelovar

4 17

4. Medveščak 1958 Zagreb

5 15

5. Grmoščica Zagreb

6 13

6. Velebit Otočac

8 10

7. Željezničar Čakovec

8 9

8. Zadar Zadar

8 9

9. Šubićevac Šibenik

8 5

10. Osijek Osijek

1 10 5

Mikac (560) koji je bio bolji od kombinacije HarkanovacTomić (529), a maksimalan poraz Osijeka spriječio je nji-

hov Mario Mušanić (578) koji nije dozvolio našem Bojanu Košaku (573) da ga pobijedi. Željezničari su tako nakon serije poraza konačno došli do bodova s kojima su napravili i pomak na tablici, pa su sada na 7. mjestu s 9 bodova. U sljedećoj utakmici čeka ih gostovanje kod Zadra koji je na 8. mjestu, a ako nastave dobrim igrama koje su pokazali u posljednjim kolima i ukoliko bi igrali u punom sastavu, mogli bi čak i do bodova koji bi im praktički osigurali opstanak u 1. hrvatskoj kuglačkoj ligi. (im)

TREĆA hrvatska kuglačka liga

Pobjede Zanatlije i Prosvjetara U 15. kolu 3. Hrvatske kuglačke lige do pobjede su došli Zanatlija i Prosvjetar, Dubravčan je poražen, a druga ekipa Željezničara imala je slobodno kolo. Zanatlija je ponovo odigrala vrlo dobro, te je kao domaćin pobijedila varaždinski Obrtnik 2011 s 5.5-2.5 uz 61 čunjeva razlike (3172-3111). Početak utakmice nije bio dobar jer je u dvoboju najboljih na utakmici Mirko Cimerman (548) izgubio, a Franjo Žarković (533) uspio je izvući tek pola poena. Zato su već u nastavku preokrenuli rezultat i u drugom bloku došli do oba poena koja su osvojili Jurica Petković (542) i Damir Grašić (528). U posljednjem bloku poen je izgubio Ivan Rođak (500), ali zato je pobjedu potvrdio Mladen Grašić (521). Prosvjetar je do svoje druge uzastopne pobjede

došao na domaćoj kuglani protiv varaždinskog Željezničara od kojeg su bili bolji s 6-2 uz 34 čunjeva razlike (3035-3001). U prvom bloku do poena je došao Josip Bajsić (508), a izgubio Ivan Pigac (485). U drugom bloku Prosvjetar dolazi do kompleta poena pobjedama Dragutina Horvata (533) i Ilije Višića (522), a u posljednjem je do poena došao Josip Šarić (507), a drugi poen izgubio je Stjepan Čuček (480). Dubravčan je poražen na domaćem terenu od lidera lige, Obrtnika iz Krapinskih Toplica. Gosti su slavili s 6-2 uz 72 čunjeva razlike (31713099). Dubravčan je nakon serije loših igara konačno odigrao jednu dobru utakmicu, ali su na njihovu nesreću imali puno boljeg protivnika. U prvom bloku gosti su došli

TABLICA

do sva tri poena preko Davora Fabića (523), Franje Misera (492) i Branimira Klarića (477). U posljednjem bloku Dubravčani su odigrali puno bolje, ali više od dva osvojena poena nije išlo. Osvojili su ih Tomislav Hrašćanec (543) i standardno najbolja Helena Bolić (560), a četvrti poen izgubio je Marino Vincek (504). U slijedećem kolu Željezničar 2 je domaćin Dubravčanu, Zanatlija gostuje kod Obrtnika iz Krapinskih +18

Obrtnik Krapinske Toplice

13 11 1

1 22

Željezničar II Čakovec

13 10 0

3 20

Lepoglava II Lepoglava

3 20

Željezničar Koprivnica

14 10 0

4 20

Zanatlija Čakovec

6 14

Željezničar Varaždin

7 14

Koprivnica Koprivnica

8 12

Prosvjetar Čakovec

8 11

Dubravčan Donja Dubrava 13

8 10

10.

Obrtnik 2011 Varaždin

0 11 6

0 14 0

11. Ivančica Ivanec

Toplica, a Prosvjetar gostuje kod Željezničara iz Koprivnice. (im)

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700



21. veljače 2020. KOŠARKA DRUGA LIGA SJEVER

Važna pobjeda Međimurja u Virju Tradicionalni derbi susret dvaju pretendenata za osvajanje Druge lige Sjever u Virju između domaćega Podravca i čakovečkog Međimurje "rutinski" je završen pobjedom Međimurja od 89:87! Ovo rutinski je naravno šala mala, jer je utakmica bila do same završnice poprilično pod kontrolom gostiju iz Čakovca, također i neveliko rezultatsko vodstvo, no da se igralo još koju minuticu, tko zna!No, bodovi se pišu, Međimurje je ostalo poravnato na tablici s Grafičarom uz identični učinak od 13

pobjeda i jedan poraz i čeka se utakmica odluke tko ide u kvalifikacije za Prvu ligu, odnosno jedinstvenu Drugu. Prvu je četvrtinu Međimurje dobilo sa 7 koševa viška, na poluvremenu je "već" osam koševa razlike za goste, na kraju treće 9 razlike, da bi domaćin u posljednjoj četvrtini počeo "otkidati" vodstvo gostiju, no primakao se samo na minus dva i dočekao kraj utakmice. U redovima čakovečkih drugoligaša najefikasniji Krajačić sa 17 postignutih koševa.

JEDINSTVENA HRVATSKA LIGA ZA MLAĐE KADETE

Izgubljene lopte razlog lošeg rezultata Čakovca Četvrto i peto kolo najvišega ranga hrvatske košarke za uzrast mlađih kadeta igralo se u Osijeku. Košarkaši Čakovca rođeni 2005. i mlađi najprije su za protivnika imali momčad Siska, odlično posloženu momčad s dva izrazito visoka dečka, s trojicom koji mogu trčati u kontru "do iduće veljače", te jednim koji je reprezentativac za to godište. Prva četvrtina relativno izjednačena (9:7 za Sisak), na poluvremenu je plus 8 za Sisak, no utakmica je odlučena početkom treće četvrtine kada serijom 7:0 Sisak odlazi na pokazalo se nedostižnih 15 koševa razlike. Na kraju 72:57 za Sisak. Razlog ovoga poraza Čakovca je prvenstveno slaba

kontrola lopte, odnosno čak 34(?!) izgubljene lopte. Najefikasniji u redovima Čakovca je bio Jakov Horvat s 23 koša, ali i 11 izgubljenih lopti, Leon Žganec je zabio 10 koševa i čak 16 puta skočio, Lovro Horvat je zabio 10, Požgaj 2 koša i 10 skokova, a Rodek i Dakić su zabili po 6 koševa. Drugoga dana se igralo s jednim od favorita cijele lige - zagrebačkom Cedevitom Junior, opet su se gubile lopte (32 izgubljene), slabo se trčalo i uslijedio je poraz velikom razlikom 120:57. Najviše koševa za Čakovec zabili su Lovro (21) i Jakov Horvat (18), Baksa i Požgaj su zabili po 5 koševa, Žganec 4, a Dakić i Rodek po 2 koša. (bh)

MEMORIJALNI TURNIR Mario Vehtersbah Stojan u Čakovcu

Igraju četiri hrvatske i dvije inozemne ekipe Memorijalni turnir Košarkaškog kluba Čakovec u spomen na prerano preminulog predsjednika Marija Vehtersbaha Stojana u ovom će izdanju dobiti i dodatak međunarodni. Sudjeluju, naime, i dvije momčadi iz susjedstva: mađarski Pečuh, te slovenska Radenska Creativ iz Murske Sobote. Uz

njih su na turniru za košarkaše rođene 2005. i mlađe sudjeluju i dva naša kluba KK Čakovca i KK Međimurja, te zagrebačke ekipe Bosco i Labrada. Utakmice se igraju u subotu 22. veljače od 8:30 u dvorani čakovečke Druge osnovne škole sve do 18 sati. Ukupno se 9 utakmica, a finale je u 16:45. (bh)

KOŠARKAŠKI VIKEND VODIČ

DRUGA LIGA SJEVER Međimurje - Vindija, nedjelja 23. veljače u 19:30, I. OŠ ČK

TREĆA LIGA

Međimurje II - Rudar, nedjelja 23. veljače u 15:30, I. OŠ ČK

MEMORIJALNI turnir Mario Vehtersbah subota 22. veljače u dvorani II. OŠ

Čakovec 8:30 - Čakovec - Međimurje 9:30 - Pečuh - Bosco 10:30 - Radenska-Međimurje 11:30 - Labrada - Bosco 12:30 - svečano otvorenje turnira 12:45 - Čakovec - Radenska 13:45 - Pečuh - Labrada 14:45 - utakmica za peto mjesto 15:45 - utakmica za treće mjesto 16:45 - finale

U idućem kolu najlakša utakmica za Međimurje - dočekuje se posljednja Vindija iz susjednoga Varaždina. (bh) Vindija - Grafičar 57:68

Koprivnica - Bjelovar 71:66 P. Zrinski - Ivančica 81:73 Labrada - Virka

72:93

Podravac - Međimurje 87:89(19:26, 21:22, 20:21, 27:20)

TREĆA LIGA

TABLICA 1. Grafičar

14 13 1 27/230

2. Međimurje

14 13 1 27/168

3. Podravac

14 10 4 24/200

4. Petar Zrinski

14 8

6 22/16

5. Koprivnica

14 7

7 21/-13

6. Bjelovar

14 5

9 19/-62

7. Labrada

14 5

9 19/-102

8. Ivančica

13 5

8 18/-19

9. Virka

13 4

9 17/-85

10. Radnik

13 3

10 16/-77

11. Vindija

13 2

11 15/-256

MEĐIMURJE: Novak 14, Drk 8, Ostoja 16, Kranjčec S 14, Horvat 11, Krajačić 17, Kranjčec M 9. Trener Mario Novak Medo

Druga Rudareva pobjeda! Na krilima nezaustavljivog Matije Bedija koji je izbombardirao (34 postignuta koša) koš Petrijanca, košarkaši Rudara iz Murskoga Središća uspjeli su upisati i drugu pobjedu u ovom prvenstvu. Ne manje značajna vijest je ona o drugom porazu Čakovec Globetke, ovaj puta na gostovanju kod Lepoglave. (bh)

TABLICA 1. Donji Kraljevec

10 9

1 19/258

2. Lepoglava

10 7

3 17/129

3. Sjever American $ 10 7

3 17/44

4. Čakovec Globetka 9

2 16/220

5. Petrijanec

11 3

8 14/-158

6. Dubravčan

10 3

7 13/-37

7. Rudar

10 2

8 12/-217

8. Vinica

10 2

8 12/-239

Rudar - Petrijanec 88:55 (26:7, 21:20, 20:13, 21:15)

Dubravčan - Međimurje II 90:84 (19:24, 24:25, 24:16, 23:19)

RUDAR: Brodar 7, Perčić 8, Bedi Mi 14, Dodlek 12, David 4, Bedi Ma 34, Radiković 9

DUBRAVČAN: Klipić 14, Zvošec 15, Raić 18, Fuš 20, Jakupak 4, Ujlaki 9, Munka 2, Habuš 8



21. veljače 2020.

ODBOJKA

RUKOMET

SUPERLIGA muški

PRVA HRL - žene

Pobjeda Centrometala u prvenstvu, poraz u kupu Odbojkaši Centrometala u tjedan dana odigrat će tri utakmice. Dvije su već odigrane te je zabilježen polovičan uspjeh. Međimurci su u prvenstvu upisali vrlo važnu pobjedu, dok su u kup susretu s Mursom poraženi. Bitna utakmica Centrometala u Zadru u želji da se bodovno priključi Varaždinu na šestom mjestu na tablici. I bez većih problema Centrometal je za sat vremena došao do uvjerljive pobjede od 3:0. Sva tri seta (25:20, 25:19, 25:15) osvojili su rutinski, bez prevelikog stresa. U narednom kolu Centrometal

kod kuće igra protiv Marsonije iz Slavonskog Broda. Ta utakmica na rasporedu je u subotu, 22. veljače u dvorani NGC Aton s početkom u 18 sati. Nakon toga u prvom dijelu lige još im ostaje samo gostovanje kod posljednjeplasiranog Rovinja. Centrometal je u srijedu odigrao i susret četvrtfinala Hrvatskog odbojkaškog kupa. U dvorani Aton ugostili su osječku Mursu, koja je lako prohujala kroz Nedelišće. Naši odbojkaši uvjerljivo su poraženi od Osječana 0:3. Po setovima je bilo 14:25, 20:25 i 23:25. (nl)

PRVA B HOL Sjever žene

Kaštelanke upisale devetu prvenstvenu pobjedu Odbojkašice Kaštela uspješno su prošle prepreku protiv 11. plasirane Velike Gorice. Od te iste Gorice, igračice Kaštela na domaćem terenu upisale su uvjerljiv poraz 3:0, što im je bio dodatan motiv da isperu gorak okus na gostovanju. To im je i uspjelo, te su sada Kaštelanke s 3:1 (25.22, 22:25, 20:25, 21:25) uzvratile domaćim igračicama za poraz u 4. kolu.

Sljedeći domaći susret Kaštelanke igraju u nedjelju od 18:30 sati u kojem dočekuju treću ekipu Mladosti. Trenutni bodovni saldo (Kaštel 29, Mladost 22) nam govori kako Međimurke u ovaj susret ulaze kao favoritkinje. U ovoj sezoni igračice Kaštela imaju lijepa sjećanja na Mladost, a prvi međusobni susret otišao je s 3:1 na stranu izabranica trenera Marka Obadića. (nl)

DRUGA HOL Sjever

Samo Kaštel 2 u borbu za prvaka s drugog mjesta Prvi dio sezone u 2. Hrvatskoj odbojkaškoj ligi – Sjever je završen, a u daljnju fazu natjecanja od međimurskih ekipa plasirala se druga ekipa Kaštela 2. Nakon što su odigrane sve utakmice u sjevernoj i južnoj skupini, prve tri ekipe iz svake grupe sada će međusobno odmjeriti snage. Kaštel 2 je završio kao drugoplasirana ekipa iza stopostotnog Ivanca dok su Štrigovčanke završile 4., te će sada u novoj grupi igrati za plasman od 7. do 10. mjesta. Ovog vikenda obje naše ekipe odmaraju, a nastavak prvenstva predviđen je za 29. veljače. U prvom kolu svoje skupine Kaštel II gostuje u Petrinji, dok će Štrigovčanke na svojem terenu dočekati Feniks.

Plavi su u prethodnom kolu poraženi od Daruvara s 3:2. Sada se s 14 bodova nalaze na 6. mjestu, te imaju dovoljnu bodovnu razliku da mogu mirno igrati do kraja prvenstva. U sljedećem kolu su slobodni. Igračice Nedelišća i dalje suvereno vladaju svojom ligom, a u 13 utakmica upisale su upravo toliko pobjeda. U prethodnom kolu pobijedile su Toplice s 3:1, a u sljedećem gostuju u Ludbregu. Plave su u lokalnom derbiju s 3:0 pobijedile treću ekipu Kaštela. Kaštelanke i u sljedećem kolu čeka lokalni derbi u kojem će ugostiti Totovec. Totovčanke su u svojoj dvorani poražene od Kitro Varaždin 3 s 3.2, iako su vodile 2:0 u setovima. Plave pak u subotu gostuju kod Vinice. (nl)

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

Težak poraz Zrinskog u varaždinsko-međimurskom derbiju Naše rukometašice kao i na prethodnoj utakmici vodile su dobar dio prvog dijela, ali onda su jako pale i na kraju je Koka došla do visoke pobjede od +13 razlike Koka je protiv Zrinskog ostvarila svoju najuvjerljiviju pobjedu ove sezone (40:27). Gledatelji su mogli uživati u golijadi i vidjeti čak 67 golova na utakmici koju su odigrale varaždinska Koka i rukometašice čakovečkog Zrinskog. Nakon što se pogleda rezultat prva je pomisao kako je to bio lagani zadatak za domaće. Međutim, nije bilo tako. Dugo je to bio izjednačen susret. Ali slično kao i protiv Bjelovara, utakmica koja je očito ostavila negativan trag na našim igračicama, tako je bilo i ovdje. Početak je bio na strani Čakovčanki do 16. minute kada su Čakovčanke imale pogodak prednosti 10:11. No do poluvremena Koka preokreće, pa je na predahu vodstvo bilo na strani domaćih rukometašica - 20:16. Sredinom drugog dijela došlo je do raspada našeg sustava. Tada je Koka serijom 10:4, pobjegla na velikih plus 13 i s lakoćom privela susret kraju. Tea Jalušić i Ines Domjan dale su po deset pogodaka za Koku. Kod Zrinskog Lana Blagus zabila je šest pogodaka, a Lea Vukojević i Ena Car po pet.

Igračice Zrinskog kao da gube dah kako se utakmica približava poluvremenu, odnosno kraju Ovo je Zrinskom še- drugom poluvremenu smo sti poraz zaredom i sa 12 posustale i Koka je zaslužeosvojenih bodova nakon 16 no pobijedila. Ja sam se malo kola nalazi se na 9. mjestu. ozlijedila, ali sada sam doU sljedećem kolu dočekuje bro i spremna za utakmicu. Sinj koji je s dva boda više Vrijeme je za pobjedu, koju mjesto ispred njih. Ovaj su- ćemo vjerujem ostvariti uz sret važan je i zbog toga jer naše grlate navijače. - kazala ove sezone iz lige ispadaju je juniorska reprezentativka tri kluba. Dora Pajić. Utakmica protiv - Dobro smo krenule u Sinja igra se danas, petak 21. utakmicu, čak smo i vodile veljače s početkom u 20 sati. neko vrijeme. Međutim u (md)

TABLICA 1

PODRAVKA VEGETA

16 16 0 0 +227 32

LOKOMOTIVA

16 15 0 1 +170 30

BJELOVAR

16 13 0 3 +45

KOKA

16 9 2 5 +17

SESVETE-AGROPROT. 16 8 2 6 +19

OSIJEK

16 6 2 8 -26

SPLIT 2010

16 7 0 9 -26

SINJ

16 7 0 9 -36

ZRINSKI

16 5 2 9 -50

10 1234 VIROVITICA

16 5 2 9 -88

11 UMAG

16 5 1 10 -21

12 DALMATINKA

16 4 2 10 -46

13 DUGO SELO

16 3 1 12 -38

14 MURVICA

16 2 0 14 -147 4

PRVA HRL Sjever - muški

Preložani prekinuli dugu crnu seriju Nakon pet uzastopnih pobjeda rukometaši Dubravka Hozjaka došli su do zaslužene i vrijedne pobjede. U dvorani osnovne škole u Prelogu nadigrali su favorizirane goste iz Osijeka uvjerljivo 29:21. Već od samog početka dolaze u vodstvo koje ne ispuštaju do kraja susreta. Na odmor Preložani odlaze s pet golova prednosti (15:10) koje u drugom dijelu povećavaju za konačnih +8. - Zajednički smo odigrali i obranu i napad, borbenost svih na terenu i kolektivni rukomet je pobijedio. Osijek je došao kao veliki favorit, ali smo rekli da nitko u Prelogu nije favorit sve do isteka posljednje minute utakmice i tako smo se borili. Mogu samo čestitati i zahvaliti igračima na tome - rekao je trener Dubravko Hozjak. Uz veliku borbenost cijele ekipe istakli su se strijelci Karlo Zadravec s 8 i Vjeran Toplek sa 6 pogodaka, a osim njih na listu strijelaca upisalo se čak devet igrača. Za pobjedu s visokom razlikom zaslužne su i obrane kapetana Vanje Lončarića, dok je sigurnosti momčadi na parketu pridonio i povratak Marija Belića.

Obol važnoj pobjedi protiv favoriziranog Osijeka dali su svi po redu igrači Preloga Nakon 16 kola Prelog ima 9 bodova, a u sljedećem kolu odlazi Maksimir Pasteli na derbi začelja. Utakmica se igra u subotu, 22. veljače u 12:30. - Utakmica koja se igra u podnevnom terminu u Zagrebu jako bitna za obje ekipe. Malo čudan termin odigravanja utakmice problem je za naše pojedine igrače koji zbog radnih obaveza još ne znaju hoće li moći igrati jako bitnu utakmicu. Nadamo se da ćemo se skupiti u što jačem sastavu i pokušati ostvariti što bolji rezultat ,a pobjeda bi značila sigurnost u nastavku prven-

stva - kazao je trener Preloga Hozjak. Rukometaši Čakovca pokleknuli su u drugom dijelu od favorita Ivanića i izgubili 35:29. U prvom dijelu još su se dobro držali, a na odmor se otišlo golom prednosti domaćina (15:14). Do kraja susreta Ivanić je povećao prednost i došao do pobjede kojom su samo na bod od prvog Metalca i Moslavine. Nakon ovog 16. kola MRK Čakovec je s 15 bodova u zlatnoj sredini osmi, a u sljedećem kolu ponovo gostuje, odlazi u Osijek istoimenom domaćinu.

Utakmica u Osijeku igra se u subotu 22. veljače u 18 sati. (md)

TABLICA

MOSLAVINA

16 12 0 4 +78

METALAC

16 12 0 4 +44

RUDAR

16 11 1 4 +48

IVANIĆ

16 11 1 4 +19

OSIJEK

16 9 1 6 +31

KTC

16 9 0 7 +45

DUGO SELO

16 8 2 6 +31

ČAKOVEC

16 7 1 8 -11

RK Požega

16 7 1 8 -12

10 VIDOVEC

16 5 3 8 -10

11 PRELOG

16 5 1 10 -51

12 MAKSIMIR PASTELA

16 4 2 10 -16

13 MEDVEŠČAK ZG

16 4 1 11 -69

14 VIRO VIROVITICA

16 1 0 15 -127 2



21. veljače 2020. STOLNI TENIS ODIGRANO 12. KOLO međimurskih stolnoteniskih liga Međimurske novine

Raritet, svih pet utakmica u drugoj ligi završilo rezultatima 6:4! U 1. ligi je Mihovljan 2 pobijedio Nedelišće 1 i ostvario prvu pobjedu, čemu može u velikoj mjeri zahvaliti činjenici da je na trećoj ploči kod poraženih ozlijeđeni Alen Veseli nije igrao nego samo statirao Dvanaesto kolo u prvih šest, odnosno trinaesto u 7. ligi je završilo gotovo identičnim uspjesima domaćih i gostiju, a raritet je rezultat od 6:4 na svih pet utakmica u 2. ligi. Svjedoci smo i dvaju velikih iznenađenje, u 1. ligi gdje su Putjane MLD pobijedile MSTC Čakovca 2 i 2. gdje je osmo plasirana Mala Subotica savladala vodeću USTA Belicu 1 i dala nadu drugoplasiranom Zasadbregu 1 i treće plasiranoj Kos-Kotoribi 2 da ugroze Beličance na vrhu. U 1. ligi je Mihovljan 2 pobijedio Nedelišće 1 i ostvario prvu pobjedu, čemu može u velikoj mjeri zahvaliti činjenici da je na trećoj ploči kod poraženih ozlijeđeni Alen Veseli nije igrao nego samo statirao. Iznenađenje su pobjedom nad MSTC Čakovcem 2 napravili igrači Putjana 1. LIGA

Hodošan 1 – Mihovljan 3 Prima biro HE-DRA 1 – Putjane Brid Mihovljan 2 – Nedelišće 1 Putjane MLD – MSTC Čakovec 2 Goričan 1 – ZEN-Šenkovec 2

3:7 3:7 6:4 6:4 1:9

TABLICA 1. ZEN-Šenkovec 2

12 11 1 0 93:27 23

2. Mihovljan 3 PB

12 11 0 1 97:23 22

3. Putjane Brid

12 10 0 2 84:36 20

4. MSTC Čakovec 2

12 6

1 5 71:49 13

5. Hodošan 1

12 6

0 6 58:62 12

6. Nedelišće 1

12 5

0 7 55:65 10

7. Putjane 2 MLD

12 5

0 7 45:75 10

8. Goričan 1

12 3

0 9 33:87 6

9. HE-DRA 1

12 1

0 11 33:87 2

10. Mihovljan 2

12 1

0 11 31:89 2

Najuspješniji igrači/igračice: Bujan (Mih 3), Barić (Z-Š 2) 34/2, Preksavec (PB) 32/4, Jurinec (Z-Š 2) 31/4, Vresk (Mih 3) 29/6, Šimon (PB) 29/7, Z. Vidović (Z-Š 2) 21/8, Paula Markati (Hod 1), Godina (MSTC 2) 24/12, Kovačić (Ned 1) 18/9, Mesarić (Ned 1) 22/14…

2. LIGA Lopatinec 1 – ZEN-Šenkovec 3 HE-DRA 4 – Kos-Kotoriba 2 ŠŠK Čak – Čakovec 2 Kos-Kotoriba 3 – Zasadbreg 1 Mala Subotica 1 – USTA Belica 1

4:6 4:6 4:6 4:6 6:4

TABLICA

MLD, koje tricom nije zadržao niti odličan Filip Panić iz poražene ekipe. Od pet utakmica završenih rezultatom 6:4 do oba boda su u zadnjoj partiji došli Kos-Kotoriba 2 u gostima kod HE-DRE 4, Zasadbreg 1 na gostovanju kod Kos-Kotoribe 3 i Mala Subotica 1 doma protiv USTA Belice 1. Odlučujuće partije su dobili Stjepan Vidović za Kotoripčane, Nikola Magdalenić za Zasadbrežane i Ladislav Škvorc za Sobočance. U preostale dvije utakmice ishodi su pobjednici su se znali nakon odigranih devetih partija, ali su ZEN-Šenkovec 3 protiv Lopatinca 1, odnosno Čakovec 2 protiv ŠŠK Čak gotovo propustili visoka vodstva. U derbiju 3. lige ZENŠenkovec 4 i Prelog 1 su odigrali neriješeno, uz novu tricu još uvijek nepora-

TABLICA

ženoga Dubravka Hozjaka iz preloškoga sastava, što je pobjedom nad Nedelišćem 2 iskoristio Čakovec 4 da bi im se malo približio u borbi za titulu. Do prve pobjede je došao Čakovec 5, savladavši uz tricu Danka Šimona Hodošana 2, a u lokalnom derbiju je Donji Kraljevec 2 deklasirao HE-DRU 2. Pobjedom nad Mihovljanom 5 Lopatinec 2 je zadržao četvrto mjesto, ali ta mu pobjeda ne mora ništa značiti, jer će Liga odbor odlučiti o ishodu neodigrane utakmice 11. kola između Hodošana 2 i Mihovljana 5 i ako ona bude registrirana bez borbe za Hodošance Mihovljančani, kojima bi to bila druga tako izgubljena utakmica, će se isključiti iz natjecanja, a svi njihovi rezultati će se brisati. Vodeći i još uvijek neporaženi Mihovljan 4 je u

TABLICA

1. Kos-Kotoriba 4

12 9

1 2 85:35 19

2. Sveta Marija 1

12 9

1 2 81:39 19

3. Čakovec Rozika biro

12 7

1 4 66:54 15

4. Čakovec 6

12 7

1 4 65:55 15

5. Donji Vidovec 2

12 6

3 3 61:59 15

6. Donji Vidovec 1

12 5

2 5 69:51 12

7. Mala Subotica 2

12 6

0 6 49:71 12

1 8 45:75 7

8. HE-DRA 3

12 3

2 7 57:63 8

11 3

0 8 41:72 6

9. Dragoslavec Breg

12 2

0 10 42:78 4

11 2

0 9 36:74 4

10. Donji Kraljevec 1

12 0

1 11 25:95 1

12 1

0 11 42:78 2

1. ZEN-Šenkovec 4

11 10 0 1 82:28 20

2. Prelog 1

11 9

1 1 80:30 19

3. Čakovec 4

12 8

2 2 73:47 18

4. Lopatinec 2

12 7

1 4 67:53 15

5. Donji Kraljevec 2

12 7

0 5 67:53 14

6. Mihovljan 5

10 4

1 5 40:60 8

7. HE-DRA 2

12 3

8. Hodošan 2 9. Nedelišće 2 10. Čakovec 5

Najuspješniji igrači/igračice: D. Hozjak (Pre 1) 33/0, D. Filipašić (DK 2) 22/1, Maja Trupković (Z-Š 3) 29/6, Rapaić (ČK 4) 27/7, Do. Toplek (Mih 5) 20/7, Hajdinjak (Z-Š 4) 25/9, Šimon (ČK 5) 26/10, Korent (Z-Š 4) 15/7, De. Ivanuša (Lop 2) 24/12, Marčec (Ned 2) 22/11, K. Horvat (Pre 1) 18/11, Čižmešija (ČK 4) 17/12, Ma. Trbuhović (Lop 2) 21/15…

Najuspješniji igrači/igračice: S. Sović (Kos-K 4) 27/2, Sirc (RB) 27/3, Matulin (DV 2) 29/6, A. Mustač (SM 1) 27/7, Šajn (DV 1) 22/7, Rajher (Kos-K 4) 26/9, Štefić (SM 1) 25/10, Kedmenec (DV 1) 14/7, M. Šlibar (DV 2) 21/11, J. Čižmešija (ČK 6) 21/12, Krčmar (MS 2) 17/10, I. Mustač (SM 1) 14/9, V. Šestak (ČK 6) 21/14…

6. LIGA Čakovec 7 St. vaga – USTA Belica 3 Lopatinec 4 – Kos-Kotoriba 5 Goričan 2 – Putjane 5 Sveta Marija 2 – Nedelišće 3 Goričan 5

4. LIGA Putjane 7 – Goričan 3 Prelog 2 – Putjane 3 ZEN-Šenkovec 5 – Čakovec 3 Putjane 4 – Mihovljan 4 USTA Belica 2 – Lopatinec 3

1:9 2:8 5:5 1:9 4:6

TABLICA

2:8 2:8 6:4 7:3 slobodan

TABLICA 1. Goričan 2

11 10 0 1 83:27 20

2. USTA Belica 3

10 9

0 1 72:28 18

3. Kos-Kotoriba 5

11 7

2 2 66:44 16

4. Putjane 5

11 5

3 3 61:49 13

5. Nedelišće 3

11 3

2 6 53:57 8

1. Mihovljan 4

12 11 1 0 90:30

6. Lopatinec 4

11 3

1 7 40:70 7

12 7

7. Goričan 5

10 2

2 6 39:61 6

10 1

2 7 28:72 4

11 1

2 8 38:72 4

1. USTA Belica 1

12 9

1 2 82:38 19

2. Lopatinec 3

2. Zasadbreg 1

12 7

3 2 75:45 17

3. Putjane 4

12 7

2 3 65:55

8. Čakovec 7 SV

3. Kos-Kotoriba 2

12 6

4 2 69:51 16

4. Goričan 3

12 6

2 4 74:46

9. Sveta Marija 2

4. HE-DRA 4

12 4

4 4 59:61 12

5. Čakovec 2

12 6

1 5 58:62 13

5. Putjane 3

12 5

4 3 69:51

6. ZEN-Šenkovec 3

12 4

3 5 55:65 11

6. Čakovec 3

12 5

4 3 64:56

7. Mala Subotica 1

12 5

2 5 54:66 12

7. ZEN-Šenkovec 5

12 4

3 5 66:54

8. Kos-Kotoriba 3

12 5

0 7 52:68 10

8. Putjane 7

12 3

0 9 43:77

Najuspješniji igrači/igračice: Železnjak (Put 5) 20/0, Merdanović (UB 3) 22/1, P. Bašnec (Gor 2) 26/5, T. Kos (Gor 2) 19/4, Kolarić (UB 3) 16/5, D. Sović, Dornik (Kos-K 5) 23/8, Vrbanec (Put 5) 19/7, Marton (Gor 2) 21/8, Mavrin (UB 3) 14/6, F. Blažek (Gor 5) 15/9…

9. ŠŠK Čak

12 2

2 8 50:70 6

9. USTA Belica 2

12 2

1 9 43:77

10. Lopatinec 1

12 1

2 9 46:74 4

10. Prelog 2

12 0

0 12 14:106 0

Najuspješniji igrači/igračice: Vračar (UB 1) 34/2, N. Magdalenić (Zas 1) 32/3, S. Vidović (Kos-K 2) 30/3, G. Balić (Z-Š 3) 20/5, Martinez (UB 1) 26/9, Uršanić (ČK 2) 25/11, Legin (Kos-K 3), Pongračić (MS 1) 24/12, Bašek (Čak) 17/13, Čukulic (Kos-K 2) 19/16, N. Varga (HE-DRA 4), Bel (Lop 1) 19/17…

Najuspješniji igrači/igračice: Bojana Kolarić (Mih 4) 25/1, Šoltić (Put 3) 31/4, S. Dvorski (Gor 3) 21/5, Jožić (ČK 3) 29/7, Bubek (Mih 4) 20/5, Hana Zadravec (Mih 4) 28/8, Peras (Z-Š 5) 27/9, Štefičar (Lop 3) 25:11), Bajuk (Put 7) 21/10, Volf (Put 4) 21/11, Gudlin (Gor 3) 18/10, Gverić (Gor 3) 17/10, N. Perko (Lop 3) 21/15…

5. LIGA

3. LIGA Čakovec 4 – Nedelišće 2 Čakovec 5 – Hodošan 2 Mihovljan 5 – Lopatinec 2 ZEN-Šenkovec 4 – Prelog 1 Donji Kraljevec 2 – HE-DRA 2

3 2 72:48

8:2 7:3 2:8 5:5 9:1

Donji Vidovec 2 – Donji Kraljevec 1 Sveta Marija 1 – Mala Subotica 2 Kos-Kotoriba 4 – Čakovec 6 Čakovec Rozika b. – Dragoslavec Breg HE-DRA 3 – Donji Vidovec 1

7:3 10:0 5:5 6:4 5:5

7. LIGA Kos-Kotoriba 6 – Zasadbreg 2 Sveta Marija 3 – Prelog 4 Prelog 3

6:4 8:2 slobodan

TABLICA 1. Sveta Marija 3

10 8

0 2 65:35 16

2. Zasadbreg 2

10 6

1 3 60:40 13

3. Kos-Kotoriba 6

11 5

3 3 63:47 13

4. Prelog 3

10 4

1 5 56:44 9

5. Prelog 4

11 0

1 10 16:94 1

Najuspješniji igrači/igračice: P. Šafarić (Zas 2) 20/2, N. Mustač (SM 3) 17/2, S. Poljak (SM 3) 21/4, Nela Kovačić (Kos-K 6) 27/6, Merlak (Zas 2) 18/9, N. Šafarić (Pre 3) 19/10, F. Poljak (SM 3) 10/8, Lana Horvat (Kos-K 6) 15/13, Nina Friščić (Kos-K 6) 6/13, N. burić (Pre 4) 7/20…

derbiju 4. lige u gostima deklasirao Putjane 4 pa je pobjedom nad USTA Belicom 2 na drugo mjesto izbio Lopatinec 2 koje je tricom predvodio Mario Štefičar. Od 4. do 6. mjesta su se s po četrnaest bodova poredali Goričan 3, nakon što je s 9:1 u gostima savladao Putjane 7, Putjane 3 s gostujućom pobjedom nad Prelogom 2 i Čakovec 3 s jednim bodom u utakmici s ZENŠenkovcem 5. U 5. ligi Kos-Kotoriba je kiksala i osvojila samo bod protiv Čakovca 6 pa se s njom na vrhu bodovno s 19 bodova izjednačila Sveta Marija 1, nakon što je s maksimalnih 10:0 u svojoj dvorani deklasirala Malu Suboticu 2. Slijede ih tri ekipe s po 15 bodova, Čakovec Rozika biro, koji je unatoč trici Bojana Jambrovića za poražene s 6:4 savladao predzadnjega Dragoslavec Brega, Čakovec 6 i Donji Vidovec 2 nakon, uz trice Mateja Šlibara i Zorana Matulina, sigurne pobjede nad Donjim Kraljevcem 1. Iz sjene ispadanja se polako izvlači HE-DRA 3, nakon što je kao domaćin osvojila bod protiv prvoga sastava Donjega Vidovca. Sve tri ekipe s vrha tablice u 6. ligi su pobijedile. Vodećega Goričana 2 je u tijesnoj pobjedi nad Putjanama 5 tricom namučio Mladen Železnjak, USTA Belica 3 je lakše od očekivanja lako savladao Čakovca Staru vagu, kao i Kos-Kotoriba 5, koja je uz trice Andrije Krušelja i Pavla Dornika u gostima lako došla do oba boda protiv Lopatinca 4. Svoju prvu pobjedu, nad Nedelišćem 3, i nadu u spas su uhvatili igrači Svete Marije 2 pa su se bodovno na devetom i desetom mjestu izjednačili s Čakovčanima. U 7. ligi se igralo 13. kolo u kojemu su igračice Kos-Kotoribe 5 tijesno savladale Zasadbrega 2 i s njim se bodovno izjednačile na drugom i trećem mjestu, s tri boda manje od vodeće Svete Marije 3, koja je lako došla do bodova protiv Preloga 4. Prelog 3 je bio slobodan. (Franjo Flac)

HEP Superliga ŽENE – 12. kolo

Nekompletni Hodošan izgubio od Malinske Dubašnice Stolnotenisačice Hodošana i dalje kao domaćin igraju u Varaždinu pa su tamo u 12. kolu ugostile dobru Malinsku Dubašnicu. Protiv djevojaka s otoka Krka igrala je s onim pričuvnim sastavom u kojemu su uz Paulu Markati igrale Lucija Sitar i Iva Šikač pa su očekivano izgubile. U porazu od 3:1 jedinu pobjedu je upisala Markati protiv Leone Šantek, Sitar je dobila jedan set protiv Mateje Magličić, za Šikač su takve protivnice još uvijek drugi svijet pa je glatko poražena od Ide Jazbec, a još je dva seta dobio par Markati/ Sitar. Ali je to bilo nedovoljno za dva boda, koja će morati tražiti s jačim sastavom i protiv slabijih protivnika, a prilika je već u subotu kada gostuju u Vrsaru

Hodošan – Malinska Dubašnica Pula – Dr. Časl Varaždin – Aquaestil Bjelovar – Vrsar TIS – HASTK Mladost

1:3 0:3 1:3 1:3 3:0

TABLICA 1. Dr. Časl Zagreb

12 12 0 36:4

24 20

2. Aquaestil

12 11 1 33:7

23 19

3. TIS

12 9

3 28:15 21 18

4. Varaždin

12 8

4 27:19 20 15

5. Malinska Dubašnica 12 7

5 23:18 19 14

6. Pula

12 5

7 21:22 17 8

7. HASTK Mladost

12 4

8 15:28 16 7

8. Hodošan

12 2

10 14:32 14 6

9. Vrsar

12 2

10 13:32 14 4

10. Bjelovar

12 0

12 3:36

12 2

Parovi 13. kola, subota 22. veljače: TIS – Pula, HASTK Mladost – Bjelovar, Vrsar – Hodošan, Malinska Dubašnica – Varaždin, Aquaestil – Dr. Časl.

kod izravnih protivnica, koji je u 12. kolu osvojio bodove u Bjelovaru pa se s njima bodovno izjednačio. (ff)

PRVA hrvatska liga istok MUŠKI – 9. kolo

MSTC Čakovec izgubio derbi i prvo mjesto MSTC Čakovec je u subotu u Vinkovcima u derbiju kola izgubio s 4:2 od Cibalije pa se praktički može oprostiti od priželjkivane titule, koju mu je u prošloj sezoni za jedan bod odnijela Požega. Protiv Vinkovčana Čakovčani su čak dobro započeli pa su pobjedama Matije Barića nad Lončarom i Filipa Godine nad Županićem vodili 2:0, nakon čega je uslijedio za njih bolan preokret s četiri uzastopne pobjede domaćih igrača. Najprije je Stjepan Škoda izgubio od Bibera pa par Barić/Godina od Bibera i Lončara, nakon čega je Lončar savladao Godinu, a točku na i stavio Biber, koji je s 3:2 savladao Barića. U Vinkovcima su gostovale i bez Rinalda Jurinca oslabljene i neambiciozne Putjane i izgubile s glatkih 4:0, dobivši samo dva seta, i to Eugen Šimon protiv Županića i Boris Preksavec protiv Bibera, dok je Robert Lehkec svoju partiju protiv Lončara izgubio 3:0.

Rezultati: Mladost – Olimpija 4:2, Strmac – Vodovod 2 4:0, Igea Željezničar – Podravka 4:3, Cibalia – MSTC Čakovec 4:2, Mihovljan – Podravka 4:1, Cibalia – Putjane 4:0, Mladost – Olimpija 4:2, Strmac – Vodovod 2 4:0, Igea Željezničar – Podravka 4:3, Strmac – Olimpija 4:0 i Mladost – Vodovod 2 4:2.

TABLICA 1. Mladost

14 10 4 51:31 24 20

2. Cibalia

12 11 1 46:20 23 19

3. MSTC Čakovec

13 10 3 46:27 23 18

4. Mihovljan

13 10 3 44:25 23 15

5. Vodovod 2

14 8

6 38:35 22 14

6. Strmac

14 6

8 37:40 20 8

7. Putjane

13 5

8 28:37 18 7

8. Olimpija

14 3

11 24:49 17 6

9. Podravka

12 2

10 27:42 14 4

10. Igea Željezničar

13 1

12 16:51 14 2

Parovi 10. kola, subota 14. ožujka – u 11 sati: Olimpija – Cibalia, MSTC Čakovec – Mihovljan, Putjane – Igea Željezničar, Podravka – Strmac; u 17 sati: Vodovod 2 – Cibalia, MSTC Čakovec – Igea Željezničar, Putjane – Mihovljan, Podravka – Mladost.

Uspješna je jedino bila momčad Mihovljana, koja je s 4:1 bila bolja od Podravke iz Koprivnice, kod čega je dvije pobjede kod Mihovljančana upisao Nino Bujan te po jednu Noa Vresk i par Bujan Vresk, a svoju partiju je izgubio Tomislav Marušić. (ff)

PRVA hrvatska liga istok ŽENE – 9. kolo

Naši klubovi iz Osijeka tek s jednom dobivenom partijom Igračice Mihovljana i Šenkovca u subotu su gostovale u Osijeku gdje su igrale protiv Vodovoda. Osječka voda očito im nije odgovarala pa su se ekspresno s dva visoka poraza vratile u Međimurje. U prijepodnevnoj utakmici Mihovljančanke, koje su igrale s pomlađenom sastavom, su izgubile 4:0 i domaćima uzele tek dva seta, i to Hana Zadravec Marini Vuzem, od koje je izgubila s 3:2. Njene suigračice Nika Lukša i Izidora Pongrac svoje utakmice protiv Tonke Markić, odnosno Mie Majić su izgubile s po 3:0, a istim su rezultatom igru parova od Markić i Vuzem izgubile Lukša i Zadravec. Šenkovčanke su u poslijepodnevnoj utakmici bile tek za nijansu bolje i domaćima uzele jednu partiju izgubivši s 4:1, kod čega je tu jedinu partiju dobio par Marta Novak/Tamara Vidović

Vodovod – Mihovljan 4:0, Koprivnica – MGK-Drava 1:4, Vodovod – Šenkovec 4:1, Koprivnica – STARR 1:4, Požega – Mladost 4:3.

TABLICA 1. STARR

11 10 1 42:10 21 20

2. Mladost

9 8

1 35:10 17 19

3. MGK-Drava

11 6

5 28:27 17 18

4. Požega

9 7

2 31:19 16 15

5. Šenkovec

11 4

7 27:35 15 14

6. Vodovod

10 3

7 16:31 13 8

7. Mihovljan

11 2

9 16:39 13 7

8. Koprivnica

10 1

9 13:37 11 6

Parovi 9. kola, subota 14. ožujka – u 11 sati: Mihovljan – Koprivnica, MGK-Drava – Požega; u 17 sati: Šenkovec – Koprivnica, STARR – Požega, Mladost – Vodovod.

protiv kombinacije Markić/Vuzem. Tragičarka je bila Marta Novak, koja je obje svoje pojedinačne partije, protiv Vuzem i Markić, izgubila s 3:2, a u pet setova je njena starija sestra Ana izgubila od Majić, dok je Vidović prošla najslabije i uzela tek jedan set Markićevoj u prvoj partiji. (ff)

Automobilizam

TEST

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. veljače 2020.

Suzuki SX4 S-Cross 1,4 Hybrid 48V Elegance (GLX)

Blagi hibrid čvrstog karaktera Mild hibridi ili na hrvatskom blagi hibridi na benzin i struju, rješenje su za smanjenje emisija štetnih plinova i zadovoljavanje oštrih normi Europske Unije. Suzuki je odlučno krenuo mijenjati gamu motora blagim hibridima koji kombiniraju upotrebu elektromotora/ generatora čija se baterija puni energijom dobivenom isključivo od motora vozila Piše: Tomislav Novak Foto: Zlatko Vrzan

uzuki je potkraj prošle godine predstavio svoj Mild Hybrid sustav koji prema njihovim najavama donosi više snage uz manje štetnih emisija. Zahvaljujući Suzukijevom zastupniku Auto centru Baumgartner d.o.o. iz Čakovca imali smo priliku prvi u Hrvatskoj testirati Suzukijev SX4 S-Cross s novim pogonom i provjeriti koliko su istinite tvrdnje iz Suzukija. Novi SX4 u našem testu nosi naziv SX4 S-Cross 1,4 Hybrid 48V, pri čemu zadnja

dva pojma govore da je riječ o hibridu s 48 voltnim sustavom. Tri komponente čine ovaj sustav generator, litijska baterija i pretvarač s 48 na 12 volti. Ova voltaža od 48 V se koristi jer je iskoristljivija kod rekuperacije baterije i skladištenja energije. Alternator je kod mild hibrida zamijenjen električnom motorom koji radi i kao generator kada motor ga tjera motor ili u ovom slučaju točnije kada se koči motorom.

Novi Boosterjet, a ista kubikaža

Ugrađen je poboljšani 1,4 litarski Boosterjet, četveroci-

Pravokutnik ispod registarskih pločica sada će biti prisutan kod svih modela. Riječ je o radaru za adaptivni tempomat lindrični turbobenzinac koji sada dolazi sa 129 konjskih snaga. Novi motor naziva

K14D razvija viši okretni moment od prethodnika 232 Nm, u odnosu na 220

Dacia Sandero

već od

72.900 kn

4 zimske gume

Ili motor ili generator

Dacia. Ponosni partner HGSS-a.

Navedena cijena je maloprodajna neobvezujuća preporučena cijena, a uključuje PDV i PPMV i odnosi na verziju modela Dacia Sandero Essential 1.0 SCe 75 (54 kW). Ponuda za komplet zimskih guma vrijedi do 29.02.2020. za fizičke osobe i male poduzetnike. Prosječna potrošnja u mješovitoj vožnji: 3,4–6,5 l/100 km. Emisije CO2: 96–121 g/km. Slika automobila je simbolična. Dacia preporučuje

AUTOCENTAR KOS, Cehovska 18, Varaždin, Tel: 042/ 403 - 300, www.autocentarkos.hr

Nm kod prijašnjeg K14C. No taj moment razvija u užem području od 2000 do 3000 okretaja, dok je prethodnik maksimalni okretni moment razvijao između 1500 i 3000 okretaja. S druge strane prijašnji je motor razvijao pri 11 KS više, tj. 140 konja pri 5.500 okretaja, dok novi razvija maksimalnih 129 konja pri istom broju okretaja. Posljedica je i ta da je maksimalna brzina novog S-crossa 190 km/h, dok je prijašnji mogao juriti 200 km/h. Prva pomisao je da ova zamjena motora i nije neko poboljšanje, jer očito je Suzuki smanjivao maksimalnu snagu motora, kako bi smanjio emisiju štetnih plinova, no s druge strane poučeni smo iskustvom da veći okretni moment češće znači više uživancije u vožnji. Ova razlika u snazi i okretnom momentu postignuta je vjerojatno zamjenom turbopunjača što se vidi i na većoj kompresiji (novi K14D ima stupanj kompresije 10,9, dok je prijašnji K14C stupanj kompresije 9,9). Puno sitnih izmjena, kako bi se uštedjelo na 30 grama CO2 po kilometru. Ali ipak, u vožnji nam se u konačnici novi motor ipak svidio više od prijašnjeg, ali o tome nešto kasnije.

dacia.hr

Ono što čini razliku je prije spomenuti elektromotor/ generator/starter koji u ovom slučaju ima jedva 10 KW ili 13 KS, pa ipak čini znatnu razliku pri potrošnji goriva. No ono što je važnije za vožnju je što dodaje i 50 Nm

Sve verzije dolaze s manualnim, 6-stupanjskim mjenjačem brzina

LED kratka svjetla sada također dolaze u opremi osnovnih modela okretnog momenta. Upravo taj dodatni okretni moment ima Boost funkciju koja daje dobar osjećaj vožnje pri ubrzavanju jer je tih 50 Nm kod elektromotora dostupno istog trenutka, čim se stisne papučica gasa. Elektromotor je aktivan od 800 do 5200 o/ min kada tehnički može podržavati glavni motor. Treba napomenuti da se u ovom slučaju snaga elektromotora ne pribraja snazi turbobenzinca jer je elektromotor spojen direktno na radilicu motora. Dakle izlazna snaga iz motora je jedna te ista, bez obzira daje li je elek-

21. veljače 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Novi Boosterjet ima istu zapreminu od 1,4, manju snagu i veći okretni moment tromotor ili ne. Kad pomaže glavnom motoru, elektromotor je pogonjen baterijom od 8Ah koja se rekuperira pri svakom kočenju motorom. U tom se trenutku elektromotor pretvara u generator koji puni bateriju. Elektromotor ima još jednu značajnu funkciju. Prilikom praznog hoda benzinskog motora, kad se ne stiska kvačilo i postignuto je nekih 1000 okretaja, elektromotor će držati benzinski motor u praznom hodu, bez ubrizgavanja goriva. Korištenje ove funkcije, tzv. jedrenja uvelike povećava iskoristivost goriva. Kako se motor okreće u praznom hodu, u svakom trenutku je moguće stisnuti gas i opet ubrzati. Funkcija jedrenja bitno smanjuje potrošnju i emisiju štetnih plinova.

Kako ga je voziti?

Iako je u početku postojala skepsa, jer ipak je

riječ o slabijem motoru, već nakon prvih nekoliko kilometara uvjerili smo se da je bila nepotrebna. Iako je i dalje bio prisutan neki čudni osjećaj. Ono što se tijekom vožnje najprije primijeti je ujednačenije i dosljedno ubrzanje motora pri manjim brzinama. Ovih 50 Nm električne pomoći, razmazano je po cijeloj skali okretaja. Pa prije nego turbopunjač počne ozbiljno raditi svoj posao kod nekih 2000 o/min, nedostatak okretnog momenta turbobenzinca nadopunjava elektromotor. To izravnava krivulju ubrzanja te osigurava ujednačeno ubrzavanje. Što je prilično neočekivano pa zbog toga i čudno u prvi mah, jer ipak je riječ o benzincu. Eto to je taj čudan osjećaj kojeg sam spomenuo, no ubrzo je nestao. No kad se uključi turbo i stisne gas preko 2000 okre-

taja, a još više tamo blizu 3000 okretaja, novi SX4 se sjeti da je turbobenzinac i dogodi se ponovno pomalo neočekivano ubrzanje i odličan osjećaj vožnje. Da skratim i odgovorim na pitanje iz međunaslova… nakon kratkog privikavanja, odlično ga je voziti. Motor radi izvanredno mirno, bez trzanja, a tako se ponaša i na cesti. Potrošnja je doista manja. Prema najavama proizvođača novi SX4 S-Cross trebao bi u gradu trošiti

5,2 litra, van grada 4,2 litra i kombinirano 4,6 litara. Naravno naše je iskustvo ponešto drugačije, ali ne bitno. Na otvorenoj cesti od Zagreba do Čakovca trošio je 5 litara pri vožnji „punim plućima“, dok se pri „umirovljeničkoj“ vožnji držao blizu 4,5 litara na 100 kilometara. Na autocesti je pri brzini od 130 km/h u prosjeku trošio 6,8 litara. Kako u gradu potrošnja ovisi prvenstveno o gužvi na kakvu se naletjelo nije baš uputno davati generalne zaključke, no u našem

Automobilizam 41 slučaju držao se ispod 5,5 litara potrošnje.

Cijena i oprema

Novi SX4 S-Cross od sada će se prodavati samo s jednim motorom, četverocilindričnim Boosterjetom, turbobenzincem zapremine 1,4 litara u hibrid verziji. Dakle ovoj koju smo opisali. Mi smo testirali verziju s pogonom na prednje kotače, no u ponudi su i 4WD modeli. Cijena ovisi o opremi koja se uzima uz auto i počinje od Comforta kojem je cijena

141.373 kn do registracije, do opreme Elegance+ i 4WD pogona kojem je cijena 180.373. Našem testnom vozilu s opremom Elegance (GLX) cijena je 162.982 do registracije. Treba primijetiti da je s istim paketom opreme novi SX4 S-Cross ipak skuplji nekoliko tisuća kuna, no s druge strane sada već od početnog modela serijski dolaze adaptivni tempomat i LED svjetla. Ovo je kod ulaznih modela konkurencije za sada nemoguće naći.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. veljače 2020.

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA SELNICA Na temelju članka 96. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) i Zaključka načelnika Općine Selnica, Klasa: 350-02/19-01/01, Urbroj: 210915-20-13 od 18.02.2020. i Klasa: 350-02/19-01/01, Urbroj: 2109-15-20-14 od 18.02. 2020., objavljuje se

JAVNA RASPRAVA O PRIJEDLOGU III. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja područja „Bukovčak“ u Selnici i s tim u vezi IV. ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica 1. Javna rasprava će trajati od 02.03. 2020. do 11.03. 2020. 2. Javni uvid u Prijedlog III. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja područja „Bukovčak“ u Selnici i s tim u vezi IV. ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica moći će se izvršiti za vrijeme trajanja javne rasprave u prostorijama Općine Selnica, Jelačićev trg 4, 40 314 Selnica svakog radnog dana u uredovno radno vrijeme i na web stranicama Općine Selnica www. selnica.hr, te izrađivača plana (www.urbia.hr). 3. Javno izlaganje Prijedloga III. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja područja „Bukovčak“ u Selnici i s tim u vezi IV. ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica organizirat će se u prostorijama Općine Selnica, Jelačićev trg 4, 40 314 Selnica i to 03.03. 2020. godine u 13,00 sati. 4. Primjedbe i prijedloge sudionici mogu davati tijekom javne rasprave, zaključno sa 11.03. 2020. godine i to na slijedeći način: • postavljanjem pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima • davanjem prijedloga i primjedbi u zapisnik za vrijeme izlaganja, • upućivanjem pismenih prijedloga i primjedbi Općini Selnica, Jelačićev trg 4, 40 314 Selnica. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku ili nisu čitljivo napisani, ne moraju se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi. Podnositelji trebaju na podnesku navesti adresu za dostavu odgovora. Klasa: 350-02/19-01/01 Urbroj: 2109-15-20-15 Selnica, 19. veljače 2020.

MEĐIMURSKE VODE d.o.o. ČAKOVEC, Matice hrvatske 10 objavljuju

OGLAS ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

ČISTAČ/ICA – 1 izvršitelj/ica Uvjeti: NKV-PKV Prednost imaju kandidati/kinje sa radnim iskustvom na poslovima čišćenja Vozačka dozvola: B kategorija Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme od 12 mjeseci, uz probni rok od 3 mjeseca. Radno vrijeme: 4 sata dnevno, od PON-PET od 15,00 – 19,00h Rad se obavlja u Čakovcu. Zamolbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se na adresu: Međimurske vode d.o.o. Čakovec, Matice hrvatske 10, do 26.02.2020. godine. U skladu s politikom zaštite osobnih podataka Međimurskih voda d.o.o. sva zaprimljena dokumentacija temeljem ovog oglasa (zamolbe kandidata i dokazi o ispunjavanju uvjeta te ostali podaci koje kandidati dostavljaju dobrovoljno) biti će vraćena na zahtjev kandidata, odnosno trajno uništena u roku od 18 mjeseci nakon odabira kandidata te ista neće biti korištena za druge natječaje za zapošljavanje ili u druge svrhe.

21. veljače 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati

CENTAR RUDOLFA STEINERA 28. I 29. velječe organizira

Festival bajki u Čakovcu i Donjem Kraljevcu U subotu, 29. veljače u Domu sindikata u Čakovcu bit će zbog velikog interesa održana tri programa Festivala bajki s Jasnom Held u 9, 11 i 13 sati. Festival bajki se nastavlja u Centru Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu u subotu u 17 sati Novoosnovana Sekcija za waldorfsku pedagogiju Centra Rudolfa Steinera priređuje u povodu 159. obljetnice rođenja Rudolfa Steinera Festival pripovijedanja bajki za djecu, učitelje, pedagoge, roditelje i sve odrasle kojem zanima čarobni svijet bajki.

U Čakovcu je waldorfsko odjeljenje u vrtiću stalno popunjeno uz veliki interes, mogli bi popuniti i cijeli vrtić. U planu je da roditeljima ponudimo i waldorf jaslice i vrtić. U Hrvatskoj se provode i drugi alternativni programi odgoja djece.

U petak, 28. veljače u Centru Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu s početkom u 16:30 bit će organiziran edukativni tečaj za učitelje i pedagoge koji će voditi Jasna Held. Pripovjedačica bajki Jasna Held je jedina profesionalna pripovjedačica bajki u nas. U subotu, 29. veljače u Domu sindikata u Čakovcu bit će zbog velikog interesa održana tri programa Festivala bajki s Jasnom Held u 9, 11 i 13 sati. Festival bajki se nastavlja u Centru Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu u subotu u 17 sati. Cijeli program podržavaju sponzori Grad Čakovec, Čateks, Alfa, Školska knjiga i Logico, a poziv je upućen svima koje vole čarobni svijet bajki. Tim povodom ravnateljica Centra Rudolfa Steinera Dijanom Posavec, uz ostalo je rekla: - Ideja o Festivalu bajki rodila se nakon velikog interesa učitelja i pedagoga povodom stote obljetnice waldorfske pedagogije koja je proslavljena prošle godine. Potaknuta je i inicijativa da se pri Centru Rudolfa Steinera oformi Sekcija za waldorfsku pedagogiju, a Festival bajki je njezin prvi značajan projekt. Očekujem veliki odaziv dje-

Zapitali smo je po čemu se takav način odgoja razlikuje od standardnog u vrtićima. Milana Hozmec kaže: Osnova waldorfskog odgoja djece u vrtićima je specifičan ritam koji je prilagođen djeci predškolske dobi, prirodni materijali i jako puno boravka u prirodi. Važno je da djeca dobiju iskustvo koje nije teorijsko već praktično. Djeca uče peći kolače, ali onda te kolače i jedu. Zatim uče kako raditi u vrtu, cijeli proces od sadnje biljaka do plodova, prati se ciklus godišnjih doba. Uče šivati, kako bi unaprijedila rad ruku. Sve što rade djeca mora biti smisleno. Važno je znati da djeca ne gledaju televiziju jer namjerno nemamo televiziju i druge elektronske naprave tako na primjer računalo ili mobitel, toga nema u waldorfskom dječjem vrtiću. No ima dosta igračaka od drva i drugih prirodnih materijala uz koje se djeca uče maštovitosti. Koliko sam primijetila i to ne samo ja već i drugi, djeca odgajana u waldorf vrtićima su kad odrastu mnogo kreativnija i samostalnija i ono što je važno, naučila su probleme rješavati na različite načine. Radi se na razmišljanju izvan uobičajenih okvira što potiče

Dva dana bogatog programa

kreativnost. Osim toga djeca su odlični učenici u školi, a oni učenici koji završe srednju školu uz program waldorfske

pedagogije gotovo u pravilu biraju kreativne studije. Jako je mnogo poznatih osoba u svijetu koje su u mladosti

voditelja i održava se jednom tjedno za osmero članova Društva uključenih u projekt. Jahanje pozitivno utječe na psihofizičke funkcije, ima fizioterapeutski učinak i utječe na samosvijest i socijalnu uključenost osoba s invaliditetom. Terapijsko jahanje zahtjeva korištenje svih osjetila i uključuje velik broj mišića koji se inače ne aktiviraju kod uobičajenih fizikalnih terapija. Budući da se vježbe provode u prirodi i

na čistom zraku s konjima čija tjelesna toplina dodatno potiče opuštanje tijela, a rad u grupi

bile u waldorf školama, tako na primjer tajnik NATO-a i mnogi poznati glumci. (J. Šimunko)

Što donosi waldorfski vrtić?

Milana Hozmec, walrdorfska odgajateljica iz Čakovca: - Očekujemo veliki interes djece i roditelja za Festival bajki

ce i roditelja, tim više što ćete danas rijetko čuti da se bajke pripovijedaju, djeca su mahom upućena na televiziju, a tu nema neposrednog kontakta s pripovjedačem. Zbog velikog interesa u Čakovcu će biti održana tri programa Festivala bajki te jedan u Donjem Kraljevcu. Milana Hozmec, waldorfska odgajateljica iz Čakovca vodi waldorfsku skupinu djece u Dječjem vrtiću „Cipelica“ u Čakovcu. Da bi postala waldorfska odgajateljica školovala se tri godine u Zagrebu na Instititu za waldorfsku pedagogiju u okviru sustava hrvatskog obrazovanja. Waldorfski odgoj primjenjuje se u Hrvatskoj već gotovo četvrt stoljeća, najjači centri su Zagreb, Rijeka, Split i Osijek, koji se razvija. Dječji waldorfski odjeli unutar javnih vrtića uspješno funkcioniraju u Zagrebu i Čakovcu već dvanaest godina, uz pojačan interes za takav način odgoja djece.

U SKLOPU PROJEKTA „RADI – SEBE IZGRADI“

Terapijsko jahanje Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije provodi projekt „RADI – SEBE IZGRADI“, financiran iz Europskog socijalnog fonda, Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Cilj projekta je

jačanje stručnih znanja nezaposlenih osoba s invaliditetom radi njihova lakšeg uključivanja na tržište rada, kao i osnaživanje njihovih socijalnih, radnookupacijskih, psihosocijalnih, psihomotoričkih, psihofizičkih,

kreativnih i transverzalnih vještina. Partner na projektu je Međimurska županija. U sklopu projekta održavaju se različite aktivnosti – kreativne radionice, radionice samostalnog življenja, edukativne radionice, vježbanje pod vodstvom kineziologa i terapijsko jahanje. Terapijsko jahanje organizirano je sklopu obrta za rekreacijske usluge „Novi svijet“ u Hodošanu pod vodstvom iskusnih

pridonosi i socijalizaciji, jasno je da su učinci terapijskog jahanja višestruki.

Informacije

21. veljače 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

Belica dr. Iva Trstenjak Kralja Tomislava 118, tel. 040/845-230 Čakovec dr. Amila Janković A.K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Ljubica Hunjadi I. G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445 dr. Novak Martina I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

Macinec-Gornji Mihaljevec dr. Amela Srša G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207 Mursko Središće dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689 Nedelišće dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803

tel. 374-176

Matični ured Prelog

tel. 645-125

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

tel. 310-651

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

tel. 313-619

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

1212 za ČK birati 8

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 384-333

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1 TAXI

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Školska medicina

tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Gradovi i općine

tel. 371-700

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402 tel. 849-488

371-600

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

tel. 390-859

Općina Dekanovec Općina Domašinec

tel. 863-240

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

tel. 804-020

Goričan dr. Klara Grahovec Školska 16a, tel. 040/601-162

Štrigova dr. Sven Jevtić Štrigova 87, tel. 040/851-010

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

ČAKOVEC, Obrtnička 4

tel. 372-300

tel. 370-771

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

Grad Mursko Središće

Sveta Marija dr. Dora Goričanec P. Miškine 1, tel. 040/660-103

radi subotom od 15 do 20 sati, nedjeljom i blagdanima od 8 do 20 sati u novoj zgradi Doma zdravlja Čakovec, prizemlje-desno.

tel. 375-444

tel: 310-595

dr. Brigita Haubrich Hrandek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

DEŽURNA ORDINACIJA OPĆE MEDICINE

Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 314-920

Prelog dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

za hitne pacijente radi nedjeljom i blagdanom u Nedelišću na adresi Maršala Tita 1. Pacijenti se primaju u vremenu od 8 do 18 sati.

Zdravstvene ustanove

Grad Čakovec

dr. Kristina Poljski I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

DEŽURNI ZUBAR

Matični uredi Matični ured Čakovec

Autobusni kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 22. veljače

tel. 112

Komunalni redar za grad Čakovec

GKP Čakom, Mihovljanska 74 - odvoz otpada - pogrebne usluge 0 - 24 h

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

tel. 372-466

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Općina Vratišinec

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

tel. 866-469, 866-966

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI: ŠIMUN DRK, Sin Mateje i Siniše, ELENA ZADRAVEC, Kći Pauline i Denisa, KIARA FILIPOVIĆ, Kći Katarine i Luke, JAN MIKULEK, Sin Tanje i Nikole, VALENTINA HORVAT, Kći Jasmine i Alena, IVA ČEMERIN MAKOTER, Kći Seleste i Matije, HANA KOVAČIĆ, Kći Marine i Nedeljka, STELA BALOG, Kći Đurđice i Dragana, ELIN ŠIMUNIĆ, Kći Jasmine i Željka, ROKO KANIŽAJ, Sin Antonije i Filipa, EVA FARKAŠ, Kći Lane i Marka, FRAN KRIŠTOFIĆ, Sin Tee i Franje, LOVRE I MARA LACIĆ, Djeca Pavle i Alena, MAŠA ŠPOLJARIĆ, Kći Ane i Dražena, IVANO KARLOCI, Sin Ivane i Emila, MIRIAM HLIŠĆ, Kći Slađane i Gorana, LOTA PRELOŽNJAK, Kći Matee i Daniela, ALINA IGNAC, Kći Klaudije i Gorana (Čakovec) SIMON KOCEN, Sin Aleksandre i Danijela (Štrigova) LUKA I IVAN BISTROVIĆ, Sinovi Marine i Marka (Štrigova) VJENČANI: Vanesa Škuba i Nikola Ivačić (Čakovec) Anja Kolarić i Bojan Vusić (Čakovec) UMRLI: Josip Varga R. 1949. Valent Mutvar R. 1939. Slavica Štefok R. Bartolić R. 1966. Agneza Hađikan R. Hegeduš R. 1927. Marija Novak R. Rumplin R. 1928. Stjepan Škrobar R. 1958. Marija Vrbanec R. Poturić R. 1929. Katarina Županić R. Lukman R. 1928. Mijo Bezek R. 1949. Terezija Medved R. Pevec R. 1931. Franca Biber R. Sovar R. 1931. (Dekanovec) Ivan Horvat R. 1935. (Mala Subotica) Ivan Vađunec R. 1941. (Mala Subotica) Josip Mađarić R. 1947. (Mursko Središće) Marija László R. Lovrenčec R. 1929. (Mursko Središće) Mirica Zadravec R. Major R. 1955. (Mursko Središće) Dragica Vukšić R. Črnčec 1931. (Nedelišće) Danica Hozmec R. Palfi R. 1935. (Prelog) Kata Kolarić R. Barić R. 1938. (Prelog) Anđela Slavič R. Knechtl R. 1928. (Štrigova)

Imendani kroz tjedan od 21. do 27. veljače 2020. PET SUB NED PON UTO SRI ČET

21 22 23 24 25 26 27

Petar Damjanski; Damir Katedra sv. Petra; kv. 7. KROZ GOD. Polikarp; Grozdan; kv. Montan; Goran; Modest Viktorin; Hrvoje; Berislav Čista srijeda - pepelnica; Aleksandar; Alka Donat Zadarski; Gabrijel

Sretan Vam imendan!

21. veljače 2020.

IN MEMORIAM

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Tretnjak iz Ivanovca preminuo u 79. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Grivec

DRAGUTIN LAJTMAN 27.2.1993. - 27.2.2020.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

Dragica Horvat rođ. Biškup iz Strahoninca preminula u 84. godini života

TUŽNO SJEĆANJE na supruga i djeda

JOSIPA BUJANA

iz Šenkovca 20.12.1937. - 25.2.2007.

Hvala svima koji čuvaju sjećanje na tebe. Tvoji najmiliji

iz Čakovca preminuo u 51. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Informacije 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI

Rozalija Zaspan rođ. Šteinglin iz Šenkovca preminula 12. veljače u 85. godini života

Vuković Antun iz Strahoninca preminuo u 90. godini života

OBJAVITE

zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 70 kuna PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600 SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. veljače 2020.

SLOBODNA RADNA MJESTA Otvoreni natječaji za 1. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 2 m/ž vatrogasca i 5 m/ž zaštitara-čuvara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 08.03.2020. 2. ADRIATIC SLOVENCA d.d. - Podružnica Zagreb osiguranje, traži 3 m/ž prodajna savjetnika na neodređeno, javiti se na mob. 091 6055 883 ili na email: lidija.apostolovski@as.hr do 13.03.2020. 3. ANGIE j.d.o.o., V. Morandinija 4, Čakovec, traži m/ž frizera i m/ž kozmetičara na određeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 9834 244, do 13.03.2020. 4. ATON d.o.o., Nedelišće, M. Josipa 25, traži m/ž konobara za rad u Caffe baru na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 195 7493 ili na email: info@sgc-aton.hr do 28.02.2020. 5. AC JESENOVIĆ d.o.o., Čakovec, Obrtnička ul. 3, traži m/ž pomoćnog djelatnikauprodajivozila naodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu do 28.02.2020. 6. AQUA-INSTALACIJE d.o.o., traži m/ž vodoinstalatera i montera centralnog grijanja za mjesto rada Njemačka i Šenkovec na određeno, javiti se na mob. 098 190 5489 ili emailom: andrejas@aqua-instalacije. hr do 29.02.2020. 7. ATLAS MBD d.o.o., Križovec 31a, M. Središće, traži 2 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili email: info@atlasmbd-cnc. hr do 20.03.2020. 8. AUTO KLUB ČAKOVEC, Športska 8, Čakovec, traži m/ž vozača na poslovima „pomoć na cesti“ na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 091 3811 080 ili email: ak-cakovec@ hak.hr do 03.03.2020. 9. Auto Optika Go-Go d.o.o., Šenkovec, traži m/ž vulkanizera na određeno, javiti se na mob. 091 3430 111 do 06.03.2020. 10. Autoprijevoznik Milorad Fegeš, Totovec, traži m/ž vozača C i E kat. za unutarnji prijevoz na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 243 do 29.02.2020. 11. Autoprijevoznik ZO TRANS, Čakovečka 99, Nedelišće, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno javiti se na mob. 098 819 417 ili pismena zamolba na adresu ili email: zoki. zobovic@gmail.com do 12.04.2020. 12. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička 3, Čakovec, traži m/ž voditelja računovodstva i m/ž prodavača vozila na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 29.02.2020. 13. ARNO d.o.o., Športska 6,Čakovec, traži m/ž konobara u AQUILA BARu na neodređeno, javiti se na email: transporti.arno@ck.t-com.hr do 29.02.2020. 14. Bali d.o.o., D. Dubrava, Trg Republike 3, traži 5 m/ž šivača tekstila na neodređeno,javitiseosobnonaadresu ili pismena zamolba na adresu ili email: infobalidoo@gmail.com ili tel. 040 688 511 do 28.02.2020. 15. Bali&Bali d.o.o., D. Dubrava, Trg Republike 3, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 688 511 ili pismena zamolba ili na email: infobalidoo@ gmail.com do 10.03.2020

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

16. BEAUTY LINE obrt, Čakovec, K. Tomislava 7, traži m/ž kozmetičara na određeno, javiti se na mob. 095 544 9964 ili email: beauty.line.hr@gmail. com do 29.02.2020. 17. B&O Prelog d.o.o., Hrupine 10, Prelog, traži 2 m/ž keramičara, 5 m/ž montera prefabriciranih kupaonica i 2 m/ž vodoinstalatera na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: boprelog@boprelog.hr do 07.03.2020. 18. BRATIĆ d.o.o., Sveti Križ, traži m/ž tesara, m/ž krovopokrivača i m/ž građevinskog limara na neodređeno, javiti se na mob. 091 532 8716 do 20.03.2020. 19. BS LIMARIJA j.d.o.o., Strahoninec, tražim/žpomoćnogradnikazalimarskeradovenaodređenovrijeme,javiti se na mob. 098 354 291 ili email: blesc. sinisa@gmail.com do 31.03.2020. 20. BU-JAN-TIM j.d.o.o., Pretetinec 96, Nedelišće, traži 2 m/ž zidara i m/ž građevinskog radnika na neodređeno, javiti se na mob. 098 974 5950 ili pismena zamolba na adresu ili na email: bu.jan.tim@gmail.com do 11.03.2020 21. Boutique “LAPAŽ”, Toplice Sveti Martin, Izvorska 3, traži 1 m/ž voditelja recepcije na neodređeno, nazvati na mob 099 2199 404, do 29.02.2020., više info na: www.hzz.hr 22. CEILINGER LJUBOMIR, Nedelišće traži 2 m/ž tesara-krovopokrivača na neodređeno javiti se na mob. 098 426 080 do 13.03.2020. 23. CHAKY TRGOVINA – proizvodnja, servis d.o.o., Varaždinska 11-13, Nedelišće, traži m/ž skladištara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili email: marija. patafta@chaky.hr do 21.02.2020. 24. City projekt d.o.o., Čakovec, V. Nazora 16, traži m/ž konobara i m/ž kuhara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili email: humanresources@castellum-cakovec.com do 29.02.2020. 25. COLOR TREND obrt, Maršala Tita 102, Donji Mihaljevec, traži 2 m/ž soboslikara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 894 5810 do 04.04.2020. 26. CONSTRUCT d.o.o. Čakovec, traži 4 m/ž zidara, 3 m/ž armirača, 3 m/ž tesaraim/žgrađevinskogposlovođu na neodređeno, javiti se na email. 098 366 266 ili email: tihomir@construct. hr do 04.03.2020 27.CWS-bocod.o.o.,Čakovec,Republike Austrije 1, traži m/ž radnika na liniji tepiha na određeno, javiti se pismenomzamolbomnaadresuiliemail:info. cakovec@cws.comp do 22.03.2020. 28. CRODUX DERIVATI DVA d.o.o., traži 4 m/ž prodavača-konobara na određeno, javiti se na email: posao@ crodux.hr do 12.03.2020.

29. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, traži m/ž održivača strojeva, m/ž pomoćnog mlinara, m/ž mlinara i m/ž vagara na određeno, javiti se na email: ljudski.resursi@ cak-mlinovi.hr do 29.02.2020. 30. DJEČJI VRTIĆ Ružica, Goričan, Školska 14, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu do 24.02.2020. 31. DOMJANIĆ TEKSTIL d.o.o., Slemenice, traži 3 m/ž šivača na određeno uz mog. zapošljavanja umirovljenika, javiti se tel. 040 865 230 do 29.02.2020. 32. Dom za starije i nemoćne osobe Sveta Magdalena, Šenkovec, Maršala Tita 34, traži 1 m/ž njegovatelja i 1 medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno, javiti se na 099 874 6442 do 15.03.2020., više info na: www.hzz.hr 33. Dom za starije i teško bolesne odrasle osobe Zlatne godine, Praporčan 1, traži m/ž njegovatelja starijih i nemoćnih osoba i 2 medicinske sestre ili tehničare na neodređeno vrijeme, nazvati na mob. 099 199 4041 do 29.02.2020 34. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž spremača i medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno. Javiti se na mob. 098 377 304 do 27.02.2020 35. Dom za starije i nemoćne MADONA, K. Zrinski 1, Domašinec, traži m/ž njegovateljicu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 911 7100 ili pismena zamolba na adresu do 08.03.2020. 36. Dom za starije i nemoćne osobe Japa, Štrigova 89, Štrigova, traži m/ž njegovatelja i medicinsku sestru ili tehničara za radno mjesto u Štrigovi i za Mursko Središće na neodređeno, javiti se na mob. 098 259 865 do 08.03.2020. 37. DpDt montaža j.d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž električara na određeno, javiti se na mob. 095 8766 127 do 24.02.2020. 38. DML SERVIS d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja nabave i prodavača hidraulike na neodređeno javiti se na mob. 091 182 1119 ili email: davor@dml-logistika.hr do 29.02.2020. 39. Drvna galanterija i pilana SANDUKAR, V. Bakarića 12, Totovec, traži 5 m/ž djelatnika u proizvodnom pogonu na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 07.03.2020. 40. DRVNI CENTAR FILO, Čakovec, traži m/ž planera proizvodnje i m/ž radnika u proizvodnji - stolara na neodređeno, javiti se na email: posao@filo.hr do 29.02.2020.

41. DRVOTRADE d.o.o, Nedelišće, V. Nazora 32, traži 8 m/ž radnika na pilani, 2 m/ž viličarista, m/ž rukovatelja utovarivačem,m/žradnikausortirnicitrupaca, m/ž radnika na glodaču kore trupaca i m/žadministratorananeodređeno,prijaveosobnonaadresuilinatel.099/3290515 ili 091/796-8668 do 28.02.2020. 42.FERRO-PREISd.o.o.,dr.T.Bratkovića2,Čakovec,tražim/žzavršnogkontrolora, m/ž električara-energetičara i 10 m/ž operatera u proizvodnji na neodređeno, javiti se pismeno na adresu ili email: hr.croatia@preisgroup.com do 29.02.2020 43. ECON d.o.o., Hrupine 10, Prelog, traži 2 m/ž zavarivača, 5 m/ž montera ventiliranih fasada i 2 m/ž bravara na određeno, javiti se osobno na adresu ili naemail:econ@econ.hrdo07.03.2020. 44. ELIMEA d.o.o., Prelog, traži m/ž bravara na poslovima zavarivanja, m/ž servisera kamina na pelete i toplinske pumpe na neodređeno, javiti se na mob. 098 168 7042 do 11.03.2020. 45. ELPI d.o.o, M. Krleže 8, Prelog traži m/ž radnika na izradi elektro grijača na određeno, javiti se osobno na adresu do 29.02.2020. 46. ESTRA d.o.o., R. Končara 39, Novo Selo Rok, traži m/ž skladišnog radnika -dostavljača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 853 224 ili mob. 098 241 282 ili pismena zamolba na adresu ili email: stjepan. tratnjak@estra.hr do 29.02.2020. 47. EURO-UNIT d.o.o., Čakovec, B. Graner 8, traži m/ž menadžera prodaje, m/ž skladištara i m/ž servisera glazbenih instrumenata i profesionalne audio opreme na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@euro-unit.hr do 24.02.2020. 48. GRA&TEX d.o.o. Križovec 52, traži 2 m/ž šivača na neodređeno, osobni dolazak ili nazvati na mob. 098/162-4074 ili zamolbu poslati na mail: valentina.kosak@gmail.com do 31.03.2020., više na www.hzz.hr 49. Gramex d.o.o., D. Kraljevec, Kolodvorska 66a, traži m/ž skladištara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili email: ksenija. ribic@gramex.hr do 28.02.2020. 50. GALIVET d.o.o., K. Zvonimira 51, Prelog, traži 2 m/ž peradarska radnika na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba ili na email: uprava@veterinarskaprelog. hr do 04.03.2020. 51.GRADISd.o.o.,NovoSeloRok,traži m/žskladištarananeodređeno,javiti se na mob. 099 601 7777 ili email: hrvoje.lonjak@gradis.hrdo25.02.2020. 52. HEMA d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom za međ. prijevoz na neodređeno, javiti se na mob. 098 211 903 ili email:vlado@hema.biz do 17.03.2020. 53.HOMELANDd.o.o.Gornji Koncovčak, traži 2 m/ž njegovatelja starijih na neodređeno na 098 9200 804 ili 040 857 447 do 31.3.2020., više info na: www.hzz.hr 54. Hortikultura i graditeljstvo HOGRA, Mihovljan, I. Gundulića 26, traži m/ž rukovatelja građevinskim strojevima na neodređeno,javiti se na mob. 098 642 714 do 31.03.2020.

55. INKA-PROJEKT j.d.o.o., Mursko Središće, traži 2 m/ž soboslikara i 1 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno,javitisenamob098486256 do 10.03.2020., više na www.hzz.hr

69. LADIĆ obrt za soboslikarske radove, Čakovec, T. Goričanca 4, traži 5 m/ž soboslikara na neodređeno, javiti se na mob. 099 241 7290 do 28.02.2020.

56. Interskele-Leško d.o.o., Brodec 3, Vratišinec, traže 1 m/ž zavarivača MIG/MAG postupkom na neodređeno na mob. 091 1830 681 ili na mail: interskelelesko@gmail.com do 13.03.2020.

70. LIMARIJA BLAŽON d.o.o., Novakovec, traži m/ž građevinskog limara na neodređeno, javiti se na mob. 095 510 4666 ili na email: blazonivan@ gmail.com do 31.03.2020.

57.JEZGRAd.o.o.,Mihovljan,tražim/ž rukovatelja građ. mehanizacijom, 2 m/ž građevinska radnika, m/ž zidara i m/ž tesara na neodređeno, javiti se na mob. 098 211 771 do 27.02.2020. 58. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila C kategorije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob.098241479ilipismenazamolba na adresu ili email: jurcec-transporti@ck.t-com.hr do 15.03.2020. 59. Kavana „ORIJENT“, Štrigova, traži m/ž kuhara-pomoćnog kuhara na određeno, javiti se na mob. 098 802 595 do 31.03.2020. 60. KAVRAN GRUPA d.o.o., Kalnička 64, Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji stakla na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom do 29.02.2020. 61. KERAMIKA FRIŠČIĆ d.o.o., Prelog, traži m/ž građevinskog tehničara na neodređeno, javiti se na email: friscick@gmail.com do 24.02.2020. 62. KERBEK d.o.o., Kolodvorska 78d, D. Kraljevec, traži m/ž 4 radnika na izradi keramičkih proizvoda na određeno, javiti se osobno na adresu do 01.04.2020. 63. K&I j.d.o.o, Zasadbreg 160, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu, na mob 098 624 517 ili na email: ivvvva888@gmail. com do 28.2.2020. 64. KLIMA LS d.o.o., Hrupine 13A, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 1601 639 do 29.02.2020. 65. Kraljevske slastice d.o.o., Donji Kraljevec,tražim/žprodavačapekarskih proizvoda za mjesto rada Pušćine, m/ž prodavača prehrambenih proizvodaim/ždostavljačaslastičarskihproizvodazaradnomjestoDonji Kraljevec na neodređeno, javiti se na 099 419 457 ili mail: vjekoslav@cvek. hr do 29.02.2020 66. KONDOROV LET d.o.o., traži 4 m/ž kuhara i 4 m/ž prodavača za mjesto rada Vir na određeno, osiguran smještaj, javiti se na mob. 099 548 9077 do 31.03.2020. 67. KOVAČ-METAL d.o.o., Čakovec, dr. V. Žganca 49, traži m/ž strojobravara, m/ž kovinotokara – kovinoglodača i m/ž mig/mag zavarivača na neodređeno, javiti se na mob. 098 176 6602 ili pismenom zamolbom na adresu ili email: office@kovac-metal.com do 28.02.2020 68. KVANTUM d.o.o., Novakova 38, Čakovec, traži m/ž administratorareferenta za kadrove, m/ž referenta nabave i m/ž inž. strojarstva na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili tel. 040 391 805 ili pismenom zamolbom na adresu ili email: alan.kolar@kvantum-gradnja.hr do 22.02.2020.

71. LIMARIJA LEVAČIĆ, Novo Selo Rok, traži 2 m/ž djelatnika na izradi i pakiranju limarske galanterije na neodređeno, javiti se na mob. 098 9430 578 do 31.03.2020. 72. LINIX d.o.o. proizvodnja predmeta od kože i tekstila te trg. poslovanje d.o.o., Kuršanec, traži m/ž šivača na neodređeno, javiti se na tel. 040 389 416 do 29.02.2020. 73. LISJAK obrt za ugostiteljstvo, Domašinec, P. Pintara 2, traži m/ž konobara i m/ž kuhara u Restoranu LORD na neodređeno, javiti se na tel. 040 863 311 ili email: lord.domasinec@ gmail.com do 29.02.2020. 74. LISJAK GRADNJA j.d.o.o., Dekanovec, traži 4 m/ž fasadera na određeno, javiti se na mob. 099 724 3454 do 07.03.2020. 75. L&P tehnologije d.o.o., Prelog, Hrupine 4, traži m/ž električara na neodređeno,javitiseosobnonaadresu ili na tel. 040 644 340 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao. lpt@leggett.com do 01.03.2020. 76.LTHAlucastd.o.o.,RepublikeAustrije3,Čakovec,tražim/žCNCoperatera, m/žTIGzavarivača,m/žoperaterana površinskojobradi,3m/žoperaterau topionici, m/ž operatera ćelije za lijevanje i m/ž transportnog radnika na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili email: info.alucast@ lthcastings.com do 29.02.2020. 77. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o. Nedelišće, Livadarska 53, traži m/žCNCtokara/glodača,m/ždipl.inž. strojarstvai2m/ždipl.inž.elektrotehnike za proizvodnju LED rasvjete na neodređeno, prijave slati poštom na adresuilinaemail:mik@mik.com.hrdo 28.02.2020., više info na: www.hzz.hr 78. MARINA PRELOG d.o.o., Prelog, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno u Caffe bar Marina, Prelog, Jezero Dubrava ili pismena zamolba na adresu Prelog, Glavna 35 ili email: neven.hercigonja@marinaprelog.hr do 01.03.2020. 79. MARKOV–TRADE servis d.o.o., Čakovec, traži m/ž servisera plinskih bojlera i klima uređaja na neodređeno, javiti se na email: servis@markovtrade.com do 21.02.2020. 80. MARKETING, TRGOVINA, KONZALTING, Žarkovice 15, Nedelišće, traži 4 m/ž ručnog pakirera na određeno, javiti se osobno na adresu ili tel. 040 822 250 do 15.03.2020. 81.MARODId.o.o.,Gospodarskaulica 5, Nedelišće, traži 2 m/ž djelatnika u proizvodnji i pakiranju tjestenine na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: marodi@marodi.hr do 29.02.2020. 82. MATKOVIĆ ENGINEERING TECHNICS d.o.o., Strahoninec, Čakovečka 118, traži m/ž bravara i m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 091 586 1464 ili pismenazamolbanaadresuiliemail:mtech@m-tech.com.hrdo26.02.2020.

21. veljače 2020.

Informacije 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

a zapošljavanje u Međimurskoj županiji 83.MARITEKSj.d.o.o.,Mihovljan,traži m/ž šivača rukavica na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 260 087 ili email: mario.nadj@ ck.t-com.hr do 07.04.2020. 84. MD&V d.o.o., Okrugli Vrh, traži 3 m/ž majstora za strojno žbukanje na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 533 do 14.03.2020. 85. MEĐIMURJE IPC d.d., Mihovljanska 72, Čakovec, traži m/ž developera IT sustava na određeno, javiti se na email: zekavran@ipc.hr do 04.03.2020., više info na: www.hzz.hr 86. MEĐIMURJE PMP d.o.o., Čakovec, Zrinsko-frankopanska 21, traži 3 m/ž montera AB konstrukcija i m/ž autodizaličara na određeno, javiti se osobno na adresu ili email: josipa. bratkovic@m-pmp.hrdo21.03.2020. 87. MEGAING zajednički obrt, Čakovec,M.Trnine16,tražim/žradnikana stroju za vibro pletiva, m/ž zavarivačaim/žmonterapoljoprivrednemehanizacije naneodređeno,javitisena mob. 091 781 5526 do 29.02.2020. 88. MELASA j.d.o.o., Strahoninec, traži 3 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na mob. 095 8211 625 ili email: melsa.jdoo@gmail.com do 15.03.2020. 89. METAL-EURO d.o.o., Vrtna 37, Nedelišće, traži m/ž inž. strojarstva, 3 m/ž bravara i 3 m/ž zavarivača na neodređeno,javitiseosobnonaadresu ili mob. 098 9951 559 ili email: posao@metal-euro.hr do 29.02.2020. 90. Metalne konstrukcije ŠVENDA d.o.o.,Palovec,tražim/žbravara,m/ž brusača i m/ž zavarivača na određeno, javiti se na mob. 098 9586 878 do 04.03.2020. 91. METSS d.o.o., Čakovec, Ž. Fašizma 2a, traži m/ž prodavače za Čakovec, Držimurec, Kuršanec, Šandorovec i Prelog. Pismena zamolba na adresu ili email:kadrovska@metss.hrilinazvati na tel. 040/375-706 do 10.03.2020., više info na: www.hzz.hr 92. MIDI d.o.o., Kalnički odvojak 7, Ivanovec, traži m/ž skladištara alata na neodređeno, javiti se na tel. 040 337 773 ili pismenom zamolbom na adresu ili email: midi@midi.hr do 11.03.2020. 93. MIHALEC TRGOVINA d.o.o., Prelog, traži m/ž radnika na silikoniranju i m/ž servisera – prodavača bicikli na neodređeno, javiti se na mob. 099 216 9252 ili email: silikoniranjeck@ gmail.com do 07.03.2020. 94. MISTEKS Pro d.o.o., Žiškovec, traži 3 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 058 do 08.03.2020. 95. MIVA strojobravarski obrt, Pribislavec, traži 2 m/ž zavarivača mig mag postupkom na neodređeno, javiti se na tel. 040 361 017 ili mob. 091 1360 733 do 22.02.2020. 96. MS Perfect j.d.o.o., Čakovec, A. Starčevića 16, traži m/ž pomoćnog kuhara za rad u Pizzeriji Porto na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 091 567 9919 do 29.02.2020. 97. NTT New Textile Technologies d.o.o., Savska Ves, Ul. Bratstva i jedinstva 36, traži 10 m/ž šivača i 10 m/ž radnika u tekstilnoj proizvodnji na određeno. Javiti se na tel. 040 313 235 ili mob. 099 329 4175 ili email: jelena.buhanec@ntt-int.com do 23.02.2020.

98. NOVI FEROMONT d.o.o.o, D. Kraljevec, Kolodvorska 80 B, traži m/ž lakirera i m/ž voditelja utovarne hale na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel.040 655 331 ili email: jkrznar@noviferomont.hr do 23.02.2020. 99. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe, P. Miškine 42, Strahoninec, traži m/ž pomoćnog radnika u obiteljskom domu za starije i nemoćne osobe na određeno, javiti se na mob. 098 913 0977 do 15.03.2020. 100. Obiteljski dom za psihički bolesne osobe Škvorc Marina, Štrigova 138, traži m/ž medicinski tehničara i m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 694 2217 do 31.03.2020. 101. ODISEJ j.d.o.o., I. G. Kovačića 30, traži m/ž konobara u Caffe baru Therapia na određeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 099 399 8400 do 15.03.2020. 102. PANEX DINAMIC promet proizvodima i uslugama d.o.o., dr. T. Bratkovića 1, Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika-montera bicikla na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili email: pandin@ dinamic.hr do 25.02.2020. 103. PAVLIC-ASFALT-BETON, Murska 48, Donji Kraljevec, traži 5 m/ž pomoćnih radnika u građevini, 2 m/ž vozača mikser pumpe, 3 m/ž voditelja asfaltske grupe, 5 m/ž zidara, m/ž bravara, 3 m/ž vozača teretnog vozila, 3 m/ž rukovatelja samoh. građ. strojevima, m/ž električara, m/ž autoelektričara, m/ž armirača, 3 m/ž voditelja gradilišta, 3 m/ž poslovođe gradilišta i 2 m/ž građ. tehničara na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 525 do 25.02.2020 104.PekaraFRIŠKO,Šenkovec,M.Tita 46, traži 2 m/ž prodavača u pekari na neodređeno javiti se osobno na adresu ili tel. 040 343 530 do 13.03.2020. 105. PEKARNICA MURA, Nedelišće, M. Tita 9, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda na određeno, javiti se na tel.040 821575 ili mob. 098 968 4247 do 31.03.2020. 106. Peradarstvo uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Blagus Dalibor, Donji Pustakovec 76, traži m/ž radnika na pakiranju svježeg mesa, 2 m/ž prodavača na tržnici za mjesto rada Zagreb, 4 m/ž radnika na rasjecanju svježeg mesa, 4 m/ž radnika u klaonici peradi i 2 m/ž vozača teretnog vozila C kategorije na određeno, javiti se na mob. 098 282 147 do 03.03.2020. 107. Perutnina PTUJ-PIPO, R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž rukovatelja klaonice, m/ž rukovatelja prerade, 20 m/ž radnika u proizvodnom centru industrije mesa, m/ž pomoćnog skladištara u proizvodnom centru tvornice stočne hrane, m/ž radnika na izradi predsmjese u PC stočna hrana, m/ž radnika u skladištu u proizvodnom centru industrije mesa, 2 m/ž radnika sanitacije i zaštite okoliša na određeno. Javiti se osobno na adresu radnim danom od 9 sati, poslati zamolbu ili zvati na 040 372 872 ili mob: 098 434 785, 098 215 464, 098 982 3729 ili 098 297 230 ili na mail: una.sipraga@perutnina.hr ili anita.moharic@perutnina.hr do 29.02.2020.

108. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, M. Gupca 20, traži 5 m/ž cnc operatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: pib-extra@pibextra.hr do 29.02.2020. 109. Pizzeria „UNO“, Čakovec, traži m/ž dostavljača-konobara na neodređeno, javiti se na tel. 040 390 199 ili na mob. 091 528 5321 do 14.03.2020. 110. PPK karlovačka mesna industrija d.d., Čakovec, traži m/ž vozača teretnog vozila C kat. na određeno , javiti se na email:rajko.zizek@vajda.hr do 29.02.2020. 111. Polycan aerosols d.o.o., Gospodarska 13, Vrhovljan, 40313 Sveti Martin na Muri, traži 1 m/ž radnika na obradi metala i posluživanju linije i 1 m/ž mehaničara - strojobravara - mehatroničara na neodređeno molbu na adresu ili mail: job@polycan. eu do 25.02.2020., više info na: www. hz.hr 112. POTRTI KOTAČ d.o.o. Jurovčak 79, traži 1 m/ž kuhara i 1 m/ž pom. kuhinjskog radnika na neodređeno, javiti se na mob 098/241-298 do 22.04.2020., više info na: www.hzz.hr 113. Proizvodnja PG d.o.o., Prelog, Hrupine 15, traži 30 m/ž radnika u proizvodnji obuće na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba ili na tel. 040 630 100 ili email: office@p-pg.hr do 29.02.2020 114. PRO-MASIVA j.d.o.o., Slemenice 51, traži m/ž stolara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 653254 do 12.03.2020. 115. PRUGI I PRIJATELJI obrt za čuvanje djece, Čakovec, J.B. Jelačića 22 h, traži m/ž odgojitelja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: simon.ana27@gmail.com do 28.02.2020. 116. PUČKO OTVORENO UČILIŠTE NOVAK, Čakovec, traži m/ž magistra cestovnog prometa na određeno, javiti se na email. autoskola@pounovak.hr do 26.02.2020. 117. Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju Metalska jezgra Čakovec, B. J. Jelačića 22d, Čakovec, traži m/ž voditelja za istraživanje i razvoj, m/ž višu stručnu suradnicu u odjelu za istraživanje i razvoj te m/ž voditelja odjela za tehnologiju na neodređeno, javiti se osobno na adresuUredbr.16upotkrovljuzgrade TICM-a, pismenom zamolbom ili emailom: ravnatelj@metalskajezgra. hr do 16.03.2020. 118. RINO d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž instalateragrijanjaivodovodananeodređeno, javiti se na mob. 098 273 460 do 10.03.2020. 119. Restoran Prepelica, Otok 2, traži m/ž konobara i m/ž kuhara na neodređeno, javiti se na mob. 098 393 001 do 17.03.2020. 120. ROHR-MONT d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž mag zavarivača, 2 m/ž bravarai4m/žbrusačananeodređeno, javiti se email: info@rohr-mont. eu do 29.02.2020. 121. ROYAL OTPREMNIŠTVO d.o.o., Prelog, Glavna 45, traži m/ž kuhara, m/ž konobara i m/ž pomoćnog kuhara za rad u restoranu Lovac Prelog na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 192 5939 ili email:luka@whis.hr do 21.02.2020.

122. ROYAL TRADE d.o.o. Vratišinec, traži 1 m/ž dostavljača, 1 m/ž kuhara - pizza majstora i m/ž ekonomistu na neodređeno, javiti se na mob. 099 222 5005 ili mail: royal.vratisinec@gmail.com do 29.02.2020 123. RUDI-EXPRESS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača autobusa na neodređeno, javiti se na email: nikolina@rudi-express.hr do 11.03.2020. 124. SAŠA KRUŠIĆ GRADNJA j.d.o.o., Kolodvorska 28, D. Mihaljevec, traži 3 m/ž radnika za strojno žbukanje na neodređeno, prijave na mob. 095 5095 422 do 17.02.2020. 125. SJAJ GRADNJA d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž soboslikara - fasadera na neodređeno, javiti se na mob. 098 749 169 do 04.03.2020. 126. SLIKA PADARIĆ d.o.o. Žabnik, Zrinskih 44, traži 2 pk/kv soboslikara - ličioca na neodređeno na 098 188 2757 do 15.03.2020., više info na: www.hzz.hr 127. SmartWay d.o.o. Glavna 23, Sveti Martin na Muri, traži 1 m/ž cnc operatera, 1 dizajnera rasvjete, 1 m/ž elektroinstalatera, 1 m/ž građevinskog tehničara, 1 m/ž integratora sustava automatizacije, 1 m/ž montera suhe gradnje, 1 m/ž pomoćnog građevinskog radnika i 1 m/ž zavarivača, info na mob. 095 4690 513 ili info@smartway.com. hr do 28.02.2020.; više na www. hzz.hr 128. SMITH TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača - dostavljača na neodređeno, javiti se mailom: smith.trgovina@gmail. com do 04.03.2020. 129. Smrtić oprema stolarija Milan Smrtić, G. Kuršanec, traži m/ž stolara na neodređeno, javiti se na mob. 098 980 6580 do 07.03.2020. 130. SOVA d.o.o., Novakova 38, Čakovec, traži 3 m/ž stolara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 391 805 ili mob. 098 178 8856 ili pismena zamolba na adresu ili email: alan.kolar@kvantumgradnja.hr do 22.02.2020 131. SPAR hrvatska d.o.o., Svetojelenska cesta 25, Čakovec, traži m/ž djelatnika na odjelu salama i toploteke na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: voditelj.sm009@spar.hr do 21.02.2020. 132. STIL d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž bravara – pomoćnog bravara, m/ž zavarivača, m/ž cnc operatera za rad na plazma rezačici, m/ž bravara za rad na kružnoj savijačici, m/ž djelatnika za poslove pjeskarenja i farbanja metalnih konstrukcija na neodređeno, javiti se na mob. 099 3272 443 ili email: info@stil-bv-hr do 29.02.2020. 133. Stella floris d.o.o.,Čakovec, traži m/ž radnika na poslovima uređenja i održavanja okoliša na određeno, javiti se na mob. 098 9020 615 do 29.02.2020. 134. STM d.o.o., G. Hrašćan, traži 3 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na tel. 040 858 170 ili email: stm@ ck.t-com.hr do 07.03.2020.

135. STRUCTURA d.o.o., Sivica, Mirogojska 3, traži m/ž montera krovnih kupola i 2 m/ž građevinska radnika na neodređeno, prijave osobno na adresu: Športska 2, Čakovec ili email: info@structura. hr ili nazvati na mob 095/844-2824 do 28.02.2020. 136. Sunčev sjaj, Čakovec, traži m/ž čistačicu na neodređeno, javiti se na mob. 098 9566 117 ili email: vlatkamaksadi@gmail.com do 31.03.2020. 137. Tekeli Projekt - Inženjering d.o.o., M. Kovača 72, Mursko Središće, traži 1 m/ž automehaničara, m/ž vozača C i E kategorije, 2 m/ž tesara, 2 m/ž zidara, 4 m/ž građevinska radnika i 1 m/ž stolara na neodređeno, nazvati na mob 098 240 131 ili 098 240 181 do 15.03.2020., više info na: www. hzz.hr 138. TE-PRO d.o.o. Gospodarska 7, Vrhovljan, traži 1 m/ž referenta u nabavi, uvjet je obavezno znanje njemačkog jezika na neodređeno, javiti se na mail: office@te-pro.net ili na tel 040 500 849 do 03.03.2020 139. TIM VARGA, Peklenica, Ul. Zrinskih 45, traži 1 m/ž kv soboslikara-fasadera i 1 m/ž pomoćnog soboslikara – fasadera na neodređeno vrijeme, nazvati na mob 099 2970 702 do 07.04.2020. 140. TONI d.o.o. D. Kraljevec, Kolodvorska 80A, traži 1 m/ž radnika na otkupnoj stanici na neodređeno, prijave osobno na adresu ili na email: info@toni-marodi.hr do 29.02.2020. 141. Toplice Sveti Martin, Izvorska 3, 40313 Toplice Sveti Martin na Muri, traži 3 m/ž kuhara, 4 m/ž konobara, 2 m/ž pomoćna kuhara, 2 m/ž wellness terapeuta, m/ž radnika na održavanju bazenske tehnike, 2 m/ž recepcionera na određeno i m/ž sobaricu na određeno uz mog. stalnog zaposlenja. Za osobe iz drugih županija osiguran smještaj. Info na tel: 099 439 5018 ili pismena zamolba na adresu ili mailom: posao@termesvetimartin. com do 10.03.2020 142. TOROID-ENERGIJA d.o.o., Čakovec, Nedelišće 20, traži m/ž elektroinstalatera i m/ž elektromehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili email: toroid@toroid.hr do 31.03.2020. 143. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59 D, Strahoninec, traži m/ž automehaničara, m/ž autoelektričara, m/ž vozača kipera-šlepera (tuzemni prijevoz) i m/ž vozač teretnog vozila s prikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 241 673 do 15.03.2020. 144. TREMAK d.o.o., Domašinec, K. Zrinski 2, traži 10 m/ž prodajnih zastupnika na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 863 920 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tremak. eu do 29.02.2020. 145. TP VARAŽDIN, P. Miškine 53,Varaždin, traži m/ž mesara za mjesto rada Donja Dubrava na neodređeno, javiti se na adresu ili tel. 042 402 466 ili email: posao@tpvz. hr do 18.03.2020.

146. TUBLA d.o.o., Čakovec, Republike Italije 3, traži m/ž mehaničara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao@tubla.hr do 15.03.2020. 147. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, Zagrebačka 4, traži m/ž radnika na čišćenju i sanitaciji na određeno, javiti se pismenom zamolbom ili na email: info@vajda. hr do 29.02.2020. 148. UO VENERA, Pleškovec, traži m/ž pizza pekara – kuhara i m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 898 do 21.02.2020. 149. UO kavana i catering ARKA, Trg Svetog Martina 8, Sveti Martin na Muri, traži 1 m/ž dostavljača za Vučetinec i 1 m/ž kuhara-pizza majstora za Sv. Martin na Muri, info na mob 098 181 2074 do 15.3.2020., više info na: www.hzz.hr 150. URBIA d.o.o. urbanistički inženjering, Čakovec, traži m/ž suradnika za izradu projekata arhitekture na neodređeno, javiti se na mob. 091 139 5308 ili email: igor. perhoc@urbia.hr do 14.02.2020. 151. Ugostiteljstvo – Kavana Braco, Čakovec, Novakova 46, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: antun.harambasic@ck.t-com.hr do 08.03.2020. 152. VALIONICA FABIĆ, Kotoriba, traži m/ž radnika u peradarniku i valionici na neodređeno, javiti se na mob. 098 426 377 do 14.03.2020. 153. VITO d.o.o., Trg Republike 6, Čakovec, traži m/ž frizera za rad u salonu FS Viva na određeno, javiti se osobno na adresu do 25.02.2020. 154. Wüstenrot stambena štedionica d.o.o., Čakovec, J. Kozarca 15, traži m/ž wustenrot financijskog eksperta na određeno, javiti se na email: marko.stebih@wuestenrot. hr do 26.02.2020. 155. ZADRAVEC obrt za čišćenje, Ivanovec, Tina Ujevića 7, traži m/ž radnika u autopraoni na neodređeno, javiti se na mob. 098 273 543 do 26.02.2020. 156. Zajednički obrt autolimarija i lakiranje KOVAČ, Prvomajska 14, Nedelišće, traži m/ž autolimaraautolakirera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 9719125 do 29.02.2020. 157.ZAREAd.o.o.,Nedelišće,tražim/ž vozača teretnog vozila s prikolicom za međunarodni cestovni prijevoz robe na neodređeno, javiti se na tel. 040 821 100 ili mob. 091 182 114 ili email: info@zarea.hr do 23.02.2020. 158. ZT–zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži m/ž rukovatelja samohodnih strojeva, m/ž montera centralnog grijanja, m/ž operatera, m/ž montera vodovodnih instalacija, m/ž bravara, m/ž montera ventilacije i m/ž vozača teretnog vozila s kiperom na određeno vrijeme, te tražimo 3 m/ž montera centralnoggrijanja,2m/žzavarivača tig ili autogenim postupkom i m/ž inž. strojarske instalacije za mjesto rada Njemačka na određeno vrijeme. Javiti se na tel. 040 341 004 ili 095 1123 469 ili pismena zamolba na adresu ili email: zgradarskatehnika@ gmail.com do 13.03.2020

Oglasnik

21. veljače 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

Kupon mora biti izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sati. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe. Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za istinitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa. MOTORNA VOZILA PRODA JE SE MB E220 CDI 2007.g., avang. automatik, odličan i MB B 200 CDI automatik 2008.g., te autoprikolica za prijevoz automobila kiperica, info na mob 098/241-569 PRODAJEM VW KOMBI T4 Multivan 62 KW benz. Info na mob. 099/4121-746 PRODAJE SE MERCEDES B klasa 2011. god., automatik, reg. do 7/2020., klima, koža, ful oprema, 250tkm, redovno održavan i servisiran, bez oštećenja. Cijena: 60.000 kuna. Tel: 098/944-3339 PRODAJEM dva krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858424 ili 098/942-2821 VW PASSAT 2,0 tdi comfortline 2010. god., prvi vlasnik, 105tkm, cijena 63.000 kn, mob. 098 42 62 38

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-515 PRODAJEM GOLF V TDI, 2005g, 90KS, plavi, očuvan, nije uvoz, 1.vlasnik, 227tkm. Cijena: 4100E. Info na tel 099-3723-352 PRODAJE SE GOLF 3, 1.9dizel, 93g.reg.do 4.mj. Info na tel: 098/180-3559 PRODAJE SE VOLVO 2.0 1997. god, crni, registrirani godinu dana, očuvan i s puno opreme. Cijena 8500kn. Info na mob: 091/396-2700 PRODAJE SE VWGolf lV 2001., 1.4 16V, reg 6/2020. Info na tel: 098/749-188

KUPUJEM TRAKTOR IMT Ursus ili Zetor, može i neispravno. Nazvati na mob. 092/110-7110

POLJOPRIVREDA

PRODAJE SE VINOGRAD U SELNICI od 1.772 m2 s voćnjakom i podrumom, rušt i crijep, automatska preša od 1200 lit, muljača, drvene bačve, plastične kace i traktor Tomo Vinković s priključcima. Molim nazvati na broj: 099/756-1663

PRODAJE SE MIJEŠANO VINO. Upitati na mob. 098/942-7151

PRODAJE SE TRAKTOR Deutz 1960.g., 15 KS, 1 cilindar, cirkular na kardan, traktorska prikolica 3 tone. info na mob. 091/164-8472 PRODAJE SE RAKIJA kvalitetna vilijamovka, šljiva i smokva, jačina 47-49 posto alkohola. Tel. 857-065 SADNICE crnog ribizla, joste, goji i ostalog prodajem ili šaljem poštom. Cijena 15 kn/kom. Zagreb, mob. 098/9084-675 PRODAJE SE čekičar-krunjač, drvena bačva za vino od 200 lit. i preša za grožđe. Tel. 682-175

TRAŽIM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u okolici Ivanovca, Savska Ves, Strahoninca, Čakovca, Lopatinca, Mačkovca, Knezovca, Mala Subotica, Štefanca, Totovca. Upitati na tel: 091/428-6107 PRODAJE SE TRAKTOR Ursus 35 KS s kosom i samohodna kosilica. Info na mob 091 970 1929 PRODAJE SE preša za grožđe, muljača i bačva. Tel. 858-424 PRODAJEM DRVO LOVORA u tegli, visine oko 2m te dvije sadnice oraha u boji. tel: 040/858424 ili 098/942-2821 PRODAJEM med livada, bagrem i kesten, cijena 30 kn/tegla. Zagreb mob. 091/9240-293 KUPUJEM BAČVE plastične od 60-80 lit., s obručom i poklopcom, od inoxa 100-200 lit. Tel. 857-065 PRODAJEM SADNICE malina i crvenog ribizla cijena 10 kn/kom. Imamo i drugo, šaljem poštom. Zagreb, mob. 091/9240-293

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priložiti sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib. Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su navesti energetski certifikat. U suprotnom nećemo objaviti vaš oglas.

PRODAJU SE DOMAĆI OČIŠĆENI ORASI oko 5 kg. Info na mbo. 091 559 4332 KUPUJEM FREZU i priključke Labin Progres, mutu Goldoni, može i neispravno. Info na mob. 099/690-7225 PRODAJEM suhi kukuruz u zrnu, grah “trešnjevac” i “puter”, nešpricano domaće kiselo zelje i stabla oraha u rastu. Info na tel: 040/343-557 PRODAJE SE VINO BIJELO I RAKIJA, kvalitetno, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno. Info na tel. 095/198-7920 KUPUJEM ORANICU u Murskom Središću. Info na mob: 098/1733223

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21

tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob. 098/9422-821

MARAS d.o.o. Agencija za promet nekretninama Uska 1d, Čakovec (kod tržnice) info 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

USLUGE MELSA ELEKTRO – montaža i demontaža elektroinstalacija, izrada elektroinstalacija i servis elektroinstalacija. Info: 095/821-1625 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570 POSAO Obrt HOGRA iz Mihovljana traži BAGERISTU za radove u niskogradnji na području Međimurja, na neodređeno. Upitati na tel. 098/642-714 MUŠKA OSOBA ELEKTROTEHNIČKE STRUKE TRAŽI POSAO - može i bilo što drugo van struke, sitni popravci i sl. Mob. 097/728-9476 TRAŽIM žensku osobu za vođenje frizerskog salona. Info na tel: 095/897-8843 NEKRETNINE PRODAJE SE STARA KUĆA i dvorište 321 čhv u Putjanama, Čakovec. Za informacije nazvati na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR U ČAKOVCU (uređeno prizemlje od 125,95 m2), kuća s podrumom i mog. uređenja potkrovlja. Ulaz s ulične strane. Bočni ulaz iz haustora s eventualnim parkiranjem odostraga i malim dvorišnim vratima. EC/F. Info: 098/214-107

PRODA JE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ukupne površine 855 m2 kod južne obilaznice Čakovec, Martane-Zapad. Mob 091/410-1988 PRODAJEM ADAPTIRANU OBITELJSKU KUĆU U ČAKOVCU – mogućnost dva stana ili stambeno-poslovno. EC/D. Info: 098/214-107 PRODAJE SE DVOETAŽNI STAN u centru Preloga 100 m2 sa spremištem, sve komunalije, pl. grijanje, s namještajem ili bez, EC/B, cijena 79.000 eur. Info na mob. 095/757-2320 PRODA JE SE VIKENDICA od 27m2 u Jurovčaku, dvorište 89m2, vinograd 865 čhv, 500m od Terma Sveti Martin. Info: 040/679-420 GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 1429m2 u Čakovcu za stambeno-poslovne namjene uz južnu zaobilaznicu Čakovec MartaneZapad. Mob. 097/737-4451 PRODAJEM VEĆU KUĆU u N. Selu Rok s pripadajućim zgradama na parceli od 2200 m2, EC/C, pokraj prodajem halu od 150 m2 na parceli od 4.500 m2, EC/E. Iza kuće i hale parcela od 19.000 m2 u komadu, može posebno kuća ili hala. Sve na glavnoj cesti. Info na mob. 098/241-361

PRODAJEM VIKENDICU od 35m2 s vinogradom i vinogradskom opremom, u Pleškovcu. Info na tel. 312-597 PRODAJE SE VIKEND KUĆA u Zasadbregu, ul. Habaj. Info na mob. 098/1760-256 PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR u kojem se trenutno nalazi Caffe bar Fiškal, Ul. R. Boškovića 8, Čakovec. Info na tel. 040/337354 ili 099/199-4917 PRODAJE SE VIKENDICA s vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv. Upitati na 040/364-354 PRODAJE SE KUĆA u Palovcu 139 m2, okućnica 1858 m2, s gospodarskim zgradama, kuća je građena 1967. godine, papiri uredni. Info na tel: 098/9814847 PRODAJEM manju kuću u Dragoslavcu sa lijepim pogledom, pogodno za turizam, struja, gradski vodovod, plin, blizina gl.ceste, uporabna dozvola, EC/G. Info na tel: 099/67-14-888 IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem parkirno mjesto u podzemnoj garaži u zgradi kod Galerije Sjever. Tel: 098/1950999 IZNAJMLJUJEM SKLADIŠNO-POSLOVNI PROSTOR od cca 150m2, omogućen pristup kamionom, te skladište na otvorenom od 300-1000 m2 na jugu Čakovca. Mob. 091/7237-999

21. veljače 2020.

IZNAJMLJUJE SE GARSONJERA od 20 m2, voda, plin, struja, poseban ulaz, parking u dvorištu, centar M. Središće. Info na mob. 095/923-4330 IZNAJMLJUJE SE stan u Čakovcu. Info na mob: 098/195-7448 IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u kući, na katu, u Čk na Jugu, wifi, perilica, EC/F. Info 091/7237-999 ŽIVOTINJE PRODA JEM AKVARIJ lijepo uređen s ribicama i biljem, cijena 150 kn, Zagreb, mob. 098/9084-675 PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce - tigrice i pjevajuće. Tel: 098/9443339 PRODAJEM OVCE I JANJCE. Info na tel: 095 563 6628 PRODAJEM VIŠE VRSTA GOLUBOVE, više vrsta te auto prikolicu, nekorištenu, povoljno. Mob. 098/184-9728 ili 821-362 RAZNO

PRODAJE SE UGLJEN kvalitetan češki, drveni mrki (kameni). Mogućnost dostave i odgođenog plaćanja. Gramex d.o.o., Donji Kraljevec, Kolodvorska bb, tel. 040/655-102 ili 040/655-422

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Sklonište dobrote”

TONI d.o.o.

Kolodvorska 80A DONJI KRALJEVEC Prodaje se ugljen lignit, drveni, suhi, komad – AKCIJSKA PRODAJA 850 kn. (do isteka zaliha) Mogućnost dostave!

Telefon: Donji Kraljevec: 040/655-444 Podturen: 040/847-159 ELEKTRIČNA GITARA s kompletom, malo korištena, cijena 2500 kn. Zagreb, mob. 098/9084-675 PRODAJU SE DVA KREVETA 200x90 cm, madrac Hespo 200x90 i jastuk Dormeo. Info na mob. 095/4323603 PRODAJE SE FRIŽIDER kupljen u Njemačkoj, za 900 kuna, te prodajem tepih 3x2,70 m za 300 kuna. Info na mob 099/404-7517 PRODAJE SE transport trake šir. 30 cm (različite dužine), novi crni pisaći stol, dva nova radijatora 200x90 cm i protupožarna vrata T30 visine 2m i 75 cm širine (2 kom). Tel. 858424 ili 098/9422-821 POVOLJNO SE PRODAJU SANITARIJE (elementi za kupaonu) - umivaonik, wc školjka i tuš kabina. Mob. 091/543-9006 PRODAJEM HDMI WI-fi adapter. Povezivanje smartfona s tv; slike, audio i video s mob. na velikom ekranu tv. Mobitel Alcatel popstar 5022D (poklon bluetooth prijemnik), modul pojačalo 2x15W, povoljno. Mob. 097/7289-476 PRODA JEM NOVI plinski rešo sa dva plamenika, info na mob. 098/1760-256 PRODAJE SE POTPUNO OČUVANI K AUČ. Tel. 312-783 ili 098/546-031

POVOLJNO SE PRODAJE oprema za lokal: šank, retro inox šank, tenda, ventilacija, stolovi i stolice, info na mob. 098/241-361 SPRAVA za vježbanje trbušnih mišića i termoakumulaciona peć. Tel. 682-175

Čakovec, Otona Župančića 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 email adresa: udrugasklonistedobrote@gmail.com web: www.sklonistedobrote.hr Račun za uplatu donacija: HR9623400091110790897

LEA je kastrirana, cijepljena, očišćena od parazita. Stara je 2 godine, i već više od pola godine čeka na svoj dom. Mazna je, ali malo i plašljiva. Za nju tražimo dom gdje će imati pristup kući, ali i mogućnost izlaska van.

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

PRODAJE SE traka za trčanje, regal za dnevni boravak, škrinja LTH od 300 lit., usisivač i cafe aparat. Info na mob 091 970 1929 PRODAJEM ELEKTRIČNU GITARU sa kožnatom futrolom i stalkom. Cijena 1500 kn. Zagreb, mob. 091/9240-293 PRODAJE SE PEĆ na drva sa dva ložišta, potpuno nova i nekorištena, bijele boje, mog. kuhanja i grijanja, njem. proizv. NEFF, dimenzije (v 85xš40x0,60 cm), cijena 2.500 kuna, te elektr. bojler od 80 lit. za Ariston, cijena 600 kuna. Info na tel. 858-424 ili 098/942-2821 PRODAJEM dva el. Radijatora i el. Grijalicu Savent – 2x300 kn i 200 kn. Info na mob. 099/6812903 USTUPAM GROBNO MJESTO br. A47/1 u Svetoj Mariji. molim zvati na tel: 091 546 7841

KAITLYN je kastrirana, cijepljena i redovno tretirana od parazita. Naučena je na kućni red, život u stanu i druge mace.

Chanel

je simpatična, vesela, zaigrana i aktivna mlada cura. Rođena je u srpnju 2018. a pronađena je na ulici prije nekoliko mjeseci.. Čeka da se netko zaljubi u njen osmijeh, u njen stav, u njenu radost, u njenu ljubav prema životu i ljudima. Ako ste u njenim očima prepoznali svoj lik, nazovite 060 600 105 ili se javite na fb Azil Prijatelji Čakovec..

Billy Bob

je rođena u travnju 2008., a u skloništu je od 2010. Dobre je naravi, svima koji su ikad bili s njom u dvorištu u njoj su tražili prijateljstvo i utjehu. Visoka je oko 50-55 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Vaka KRISTINE je mirnija i povučena maca, preferira društvo drugih maca, a mazi se većinom kad njoj to odgovara. Kastrirana, cijepljena i potpuno zdrava.

je rođena u kolovozu 2016., srednjeg je rasta, uspravnih simpatičnih ušiju, kraćeg repa, podsjeća malo čak na lisicu. Vesela je, dobra, obožava grice. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Manu

ALI je beba od 3 i pol mjeseca, spremna za novi dom, zdrava, cijepljena jednom protiv zaraznih bolesti, tretirana od parazita, naučena na mačji wc. Preslatka, predraga, privržena ljudima.

je pronađen kako bespomoćno leži. Tijelo su mu prekrivale brojne gnojne rane, a zbog izgladnjelosti i dehidriranosti bio je preslab da se digne i potraži pomoć. Nakon svega nekoliko dan boravka u skloništu, procvao je. Mije više mlad, ali ipak ima želju trčati livadama i igrati se sa svojom ljudskom obitelji. Rođen je u srpnju 2012. godine i visine je oko 40 centimetara. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

1275

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

stvara psihološku patnju i ometa njegovo psihičko funkcioniranje. Dakle, klinička psihologija je grana psihologije koje se bavi proučavanjem psihičkih procesa i ponašanja, procjenjivanjem sposobnosti i osobina pojedinaca i pružanjem psihološke pomoći. Istraživanje psihičkih procesa, psihodijagnostika, psihoedukacija, psihološko savjetovanje, psihološki tretman i evaluacija učinaka tretmana temeljne su stručne aktivnosti kliničkih psihologa. Psihički procesi kao što su učenje, pamćenje, mišljenje, emocije, osjeti, opažanje, motivacija i dr., omogućuju čovjeku razumijevanje sebe i svijeta oko sebe, no ne mogu se direktno opažati ili mjeriti, već su predmet proučavanja psihologije kao znanosti tek nakon što se manifestiraju u ponašanju. Za kliničku psihologiju karakterističan je klinički pristup, koji uključuje kombinaciju znanstvenih spoznaja dobivenih istraživanjem ljudskog doživljavanja i ponašanja sa spoznajama dobivenim individualnom

Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Trebamo li se ljutiti ili pomagati? procjenom pojedinca. Cilj je što bolje razumjeti pojedinca, promatrati i objasniti neke njegove psihičke procese i ponašanje te mu pružiti adekvatnu podršku ili tretman. Zato posao kliničkog psihologa polazi od razumijevanja i objašnjavanja (ne)adekvatnog doživljavanja i ponašanja pojedinca do predlaganja i poduzimanja potrebnih mjera da se pojedincu pomogne i unaprijedi kvaliteta njegovog življenja. Specifičnost kliničkih psihologa u odnosu na druge profesije koje se bave duševnim zdravljem i poremećajima je klinička procjena ponašanja i doživljavanja pojedinca pomoću standardiziranih psihodijagnostičkih instrumenata. Psihološka testiranja nitko (osim psihologa) ne voli, ali, tko voli bilo kakva testiranja?! Testiranje je u mnogim situacijama temelj za pravilno razumijevanje poteškoća koje ima pojedinac i olakšava odabir adekvatnog tretmana. Ali ne brinite, neće vas klinički psiholog svaki put staviti na testove...

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE (poštarina uključena u cijenu)

MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

NARUČITE PRETPLATU

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam

Piše dr. med. Diana Uvodić-Đurić, specijalistica školske medicine

Klinička psihologija Kada ljudi u svakodnevnom životu kažu da im treba psiholog jer imaju neke psihičke probleme koji ih muče i koje trebaju razriješiti, onda oni zapravo trebaju kliničkog psihologa kao stručnjaka čiji je dominantni posao, da se to tako najjednostavnije kaže, da sluša pojedinca i razumije njegovu životnu situaciju, da opaža njegovo ponašanje i primjenom određenih psihodijagnostičkih instrumenata i procedura definira problem pojedinca u terminima (prisutne ili odsutne) psihopatologije, da pojedincu objasni dobivene zaključke i da zajedno s njim definira korake kojima će postići rješavanje uočenog problema koji narušava kvalitetu njegovoga života. To je ponekad životni problem izazvan stresnim događajem, krizom u međuljudskim odnosima u obiteljskom ili profesionalnom okruženju, narušena psihička ravnoteža uzrokovana gubitkom bliske osobe ili pojavom teške bolesti, a ponekad je to razvoj određene psihopatologije koja pojedincu

21. veljače 2020.

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

Uobičajeno je u našoj kulturi osjećati i pokazivati žaljenje prema osobama koje su bolesne ili su se zbog nečega drugoga našle u teškoj životnoj situaciji. Bolesnike posjećujemo, darujemo, nastojimo im ugađati i na bilo koji način im pokazati kako ih razumijemo i želimo olakšati njihovo trpljenje. U većini obitelji se najviše pažnje posvećuje oboljeloj osobi, čak i kada se radi o običnoj prehladi, a ako je u pitanju ozbiljna bolest, događaju se značajne promjene u dinamici i funkcioniranju cijele obitelji. Alkoholizam, kao i druge bolesti ovisnosti, također su bolesti, međutim nerijetko ne budu tako doživljene ni od članova obitelji, a niti od šireg društva. Umjesto da ga žale, ovisnika nerijetko osuđuju i odbacuju. Zašto je to tako? Boluje li netko od poremećaja mentalnog zdravlja u koji je uključeno i ovisničko ponašanje ili je razvijena prava ovisnost, njegovo ponašanje obično nije u skladu s onim kako bi se bolesnici trebali ponašati. Naime, od bolesnika se očekuje da se redovito kontrolira, uzima redovito svoju terapiju i drži se uputa koje dobiva od zdravstvenog osoblja koje ga liječi. Ovisnik radi sve suprotno. Dugo ne želi prihvatiti i priznati svoju dijagnozu. Razloge za svoje probleme traži u svemu i u svima drugima, osim u konzumaciji sredstva ovisnosti. Nakon što bude „doveden do zida“, još uvijek ne želi prihvatiti liječenje, odupire se i tvrdi da ne treba stručnu pomoć, da može sam riješiti svoj problem

i, ako je alkohol u pitanju, prestati piti. Daje obećanje svojoj obitelji da „od sutra“ više neće dolaziti doma pijan, da neće trošiti novac i zaduživati se zbog alkohola, ali ubrzo svoje obećanje prekrši. Nije iskren. Članovi obitelji primjećuju da i dalje pije i radi iste greške, ali on to ne želi priznati. Nepouzdan je i u krugu obitelji i na poslu, izbjegava obaveze, izbjegava sve one koji mu žele dobro i opominju ga zbog neprimjerenog ponašanja. Od njih bježi, sklanja se u okrilje društva „koje ga razumije“ i koje zapravo podržava njegovo pijenje ili drugu ovisnost. Sve ovo navedeno, naravno da ne izaziva žaljenje i empatiju koju dobivaju drugi bolesnici, nego upravo suprotno, izaziva ljutnju njegovih bližnjih, kao i kolega na poslu i širega društva. Ljutnja nerijetko proizvede neprimjerenu reakciju onoga koji se ljuti. Umjesto mirnog razgovora i pokušaja postizanja dogovora, povisi se ton, izgovore se teške riječi i nastane svađa. Ovisnik u tome pronalazi još jedan razlog za svoje pijenje ili drugu vrstu ovisničkog ponašanja. Zato su česte izjave ovisnika o komunikaciji s ostalim članovima obitelji: „Oni samo viču, omalovažavaju me, ne vjeruju da sam sposoban, misle da ništa ne vrijedim, ne dozvoljavaju mi da ostvarim svoje planove, itd.“ Obitelj ovisnika lako se zaplete u mrežu neprimjerenih reakcija s jedne i s druge strane. Svima bude teško, jer nakon puno puta prekršenih obećanja i iznevjerenih nadanja u to da će se ovisnik promi-

jeniti, nije lako naći snagu za nositi se s teškom situacijom. Čak i nakon što se ovisnik „smiluje“ i prihvati liječenje, priča nije završena. Ovisnost je recidivirajuća bolest, rijetki su oni koji se izliječe nakon prvog pokušaja liječenja. Nakon nekoliko tjedana mira dok je ovisnik u bolnici, slijedi povratak u uobičajenu rutinu i vječna strepnja da se pijenje alkohola, ili konzumacija nekog drugog sredstva ne ponovi. Obitelj se s pravom boji, tome doprinose brojna negativna iskustva iz prošlosti, ali svoju strepnju mora naučiti obuzdavati i na dobar način svom oboljelom članu pružati potporu. Inače će mu odmagati i dodatno ga psihički opterećivati, te ga na neki način gurati natrag u ovisnost. Nije lako u obitelji u kojoj su godinama poremećeni odnosi, uspostaviti korisne obrasce ponašanja i komunikacije. Ipak, priznali mi to ili ne, alkoholizam je također bolest te je alkoholičaru, kao i svakom drugom bolesniku, potrebna pomoć i razumijevanje. Pomoć i razumijevanje u uspostavljanju i održavanju apstinencije od alkohola, a nikako ne pomoć i podrška u njegovom ovisničkom ponašanju. Zato je uvijek dobrodošla podrška stručnjaka i udruga koje okupljaju osobe s problemom ovisnosti i njihove obitelji. Ukoliko se radi o ovisnosti o alkoholu, postoji razvijena mreža klubova liječenih alkoholičara u kojima se, uz pomoć obitelji koje su i same prošle oporavak od alkoholizmom narušenih odnosa, može učiti kako olakšati oporavak alkoholičara, ali i cijele obitelji.

VATROGASCI MEĐIMURJA

21. veljače 2020.

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Nagrađena ženska „B“ desetina DVD-a Sivica na godišnjoj skupštini vatrogasnim kipićima

REDOVNA GODIŠNJA skupština DVD-a Sivice

Ponosni na domaćinstvo županijskog natjecanja Ukupno su prošle godine intervenirali 12 puta te su organizirali taktičko-pokaznu vježbu u dječjem vrtiću i u staračkom domu Rezime godišnjeg rada dobrovoljnih vatrogasaca imali su u Sivici. Izvješće zapovjedništva pročitao je sam zapovjednik društva Jurica Varga koji je istaknuo kako su godinu za njima zabilježili dva veća požara, a na kojima su uz njih sudjelovali i profesionalni

vatrogasci JVP Čakovca te DVD Podturen, Novakovec i Domašinec. Na istome je spašen lovački dom kojemu je prijetila vatra. Ukupno su inače intervenirali čak 12 puta, organizirali taktičkopokaznu vježbu u dječjem vrtiću i u Staračkom domu. Ponosno su istaknuli

domaćinstvo županijskog natjecanja za seniorske desetine, a na kojem su sve Međimurske vatrogasce srdačno primili i ugostili. U izlaganju za sada već tekuću godinu, vesele se novom kombi vozilu koji je u dolasku, samo se čeka rješavanje papirologije. Izvješće

predsjedništva i Upravnog odbora pročitao je predsjednik društva, Ivica Varga. Sva podnijeta izvješća su jednoglasno prihvaćena od strane skupštine. Skupštinu i vatrogasce su između ostalih pohvalili i pozdravili ispred Vatrogasne zajednice Međimurske

županije, tajnik Nikola Besedić, zapovjednik Vatrogasne zajednice područja Općina Podturen – Domašinec – Dekanovec, Stjepan Tomašek te predstavnik kluba vatrogasnih veterana VZMŽ Mijo Novak. Na samom kraju zasluženim vatrogascima podijeljene

su pohvalnice, zahvalnice i vatrogasni kipići i to najmlađim članovima koji su tijekom cijele godine uzorno vježbali i predstavljali društvo i Sivicu na mnogim vatrogasnim natjecanjima te ženskoj „B“ desetini i pomagačima oko domaćinstva županijskog natjecanja. (dp)

IZ ZEMLJE ISELJAVAJU i vatrogasci

Gdje su nestali aktivni članovi u najboljim godinama? Dobrovoljna vatrogasna društva kod redovnog godišnjeg bodovanja iščitavali su iz matičnih knjiga mnogobrojno članstvo koje je „aktivno“ u vatrogasnim društvima. Je li tome tako može se vidjeti i na godišnjim skupštinama kako sve manje aktivnog operativnog članstva sudjeluje na istima, a ako se ovakav trend iseljavanja nastavi i nakon

dugo iščekivanog otvaranja granica s Austrijom koje je najavljeno za početak srpnja ove godine. Postavlja se pitanje tko će, kako i na koji način izlaziti na intervencije. Mnogi ne žele prihvatiti tezu da su se vremena promijenila, i sada se polako dolazi do činjenice kako vatrogasna društva imaju kompletnu opremu, tehniku i moderna vozila, ali nemaju vatrogas-

ce u najboljim godinama da bi koristili tu opremu i pripomogla kod vatrogasnih intervencija. Donošenjem novog Zakona o vatrogastvu koji je stupio na snagu s 1. siječnjem ove godine otvorena su mnogobrojna pitanja rada i funkcioniranja kako Vatrogasnih zajednica koje se moraju registrirati tako i Dobrovoljnih vatrogasnih društva koji će dobiti što god „požele“,

ali za uzvrat imaju veće obaveze i potrebe pridržavanja se zakonskih okvira za koje se veže Zakon o vatrogastvu, a ne pridržavanja istih mogle bi stići i drastične kazne koje su također opisane u zakonu. Vrijeme će nadamo se pokazati kako je trend iseljavanja bila samo brojka na „papiru“ i da će biti bez velikih posljedica za dobrovoljno vatrogastvo. (dp)

Raspored godišnjih skupština za 22. veljače Vikend pred nama, 22. veljače na rasporedu su od 19 sati redovne godišnje

skupštine u Dobrovoljnim vatrogasnim društvima Kuršanec, Držimurec-Strelec,

Donji Mihaljevec, Mali Mihaljevec, Podturen, Selnica, Sv. Juraj u Trnju i Dunjkovec, dok

će u 17 sati godišnju skupštinu imati DVD Martinuševec, a u 18 sati DVD Čehovec. (sh)

Ana i Juraj Hamer iz Malog Mihaljevca jedni su od mnogobrojnih supružnika aktivni dobrovoljni vatrogasci

Ana i Juraj Hamer aktivni i u 70-tim godinama Na mnogim godišnjim skupštinama vatrogasaca uviđamo prave članove koji žive dušom i tijelom za ovaj humani poziv. Takve i slične slučajeve zabilježili smo kod supružnika Hamer iz Malog Mihaljevca. Oni sa svojih 73 i 69 godina života još uvijek aktivno djeluju u tamošnjem vatrogasnom društvu. Uvijek nasmijanog lica, voljni pomoći i popriča-

ti u društvu. Ana je aktivna članica ženske „B“ desetine koja niže odlične uspjehe na natjecanjima sa svojom ekipom, dok suprug Juraj svoje umirovljeničke dane provodi s vatrogasnim veteranima na igrama, ali i prisjećanje na mlade vatrogasne dane koji su bili popraćeni intervencijama koji su se gasili „danima“. (dp)

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Razvidno je da srebrna žlica Zrinskih prema vrsti predmeta i materijalu izrade predstavlja izuzetno rijedak i vrijedan predmet

Srebrna žlica Zrinskih iz čakovečkog Starog grada Piše: Branka Marciuš, kustosica arheoloških zbirki MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T /F +385 (0)40 313 499 E mmc@mmc.hr Zimsko radno vrijeme (1. listopada – 31. ožujka) ponedjeljak – petak: od 8 do 15 sati subota – nedjelja: od 10 do 14 sati

tari grad Čakovec najvrijednije je nepokretno kulturno dobro Međimurja i jedan od najznačajnijih primjera graditeljske kulturne baštine u Hrvatskoj. Predstavlja jedinstven, višeslojno očuvan sklop plemićke stambene i obrambene arhitekture čiju je najstariju povijesnu jezgru činio srednjovjekovni burg tijekom razdoblja ranoga novog vijeka preoblikovan u bastionsku utvrdu renesansnoga stila. Danas očuvan sklop čakovečkog Starog grada čini četverokutna palača s dvorištem, dijelovi utvrde s dvorištem i ostatci unutarnjeg opkopa. S namjerom stvaranja potpunije povijesne slike i objektivnije ocjene sadašnje spomeničke vrijednosti, Muzej Međimurja Čakovec je od 2013. godine organizator arheoloških istraživanja čakovečkog Starog grada. Tijekom jeseni 2015. godine predmetom je arheoloških istraživanja bio položaj sjeveroistočnog unutarnjeg opkopa. Uz ostatke konstrukcije mosta kojim je premošćivan opkop, iskopavanjima je utvrđeno i postojanje ostataka uslojavanja na površini njegovoga dna očuvanih u obliku dviju faza zapuna s brojnim pokretnim arheološkim nalazima iz druge polovice 16. do 18. stoljeća. Iskopom su starije faze zapune opkopa otkriveni brojni pokretni arheološki nalazi. Najbrojnije su činili organski nalazi životinjskih kostiju, ljuštura morskih školjaka i kućica kopnenih puževa, a od ostalih spomenimo brojne posebne, uglavnom metalne nalaze: dijelove nošnje (dvopetljaste ušice za pričvršćivanje odjeće), nakitne predmete (ukosnice), kućne uporabne predmete (noževi, vilica, žlica, britva, ključevi, lokoti, pribadače), primjerke oružja i vojne opreme (strelice za samostrijel, topovska kugla) i novca (denari Ferdinanda I, Maximilijana II i Rudolfa II; talir Ferdinanda I). Najznačajniji unutar starije faze zapune opkopa otkriveni pokret-

ni arheološki nalaz je primjerak ranonovovjekovne žlice. Izrađena je od srebra, a sastoji se od zdjelice oblika smokve i drške kružnog presjeka. Na vrhu se drške nalazi ukrasni završetak kuglastog oblika s gumbićem na gornjem i prstenastim zadebljanjima na njegovom donjem dijelu. Ukras u obliku prstenastog zadebljanja nalazi se i na vratu žlice, točnije na prijelazu iz zdjelice u dršku, dok je na poleđini zdjelice urezan grb plemićke obitelji Zrinski, a ispod njegovoga štita - veliko slovo Z. Radiografskim snimanjem ustanovljena je tehnologija izrade žlice, točnije utvrđeno je kako se sastoji od tri dijela – zdjelice, drške i ukrasnoga završetka – koji su vjerojatno međusobno zalemljeni. Radi se o uobičajenoj tehnologiji izrade žlica tijekom vremena od 15. do 17. stoljeća kad su dijelovi srebrnih žlica lijevani zasebno i naknadno lemljeni, dok su primjerci od kositra i bakrenih legura uglavnom lijevani u cijelosti. Učestalija proizvodnja i upotreba metalnih žlica na području Europe započinje od 14. stoljeća. Najraniji su primjerci uglavnom imali zdjelicu oblika smokve, a taj se oblik u upotrebi održao do sredine 17. stoljeća. Najčešće su izrađivane od kositra i mjedi, a rjeđe od srebra. Srebrne su žlice bile iznimno skup i luksuzan predmet, dostupan tek rijetkim pojedincima iz uglavnom dvorskih i plemićkih krugova. Najčešće su kupovane pojedinačno (vrlo rijetko kao dijelovi servisa za jelo) i nisu se dijelile, već su činile dio osobnog seta pribora za jelo kojeg je pojedinac uvijek nosio uza se. Rijetke su i zbog vrijednosti samog materijala od kojeg su izrađene. Naime, vrlo često su uslijed istrošenosti ponovno lijevane i prepravljivane, dok su tek rijetki primjerci pažljivo očuvani kao nasljeđe. Razvidno je da srebrna žlica iz čakovečkog Starog grada prema vrsti predmeta i materijalu izrade predstavlja izuzetno rijedak i vrijedan predmet. Vrijednost povećava i postojanje grba Zrinskih na poleđini njene zdjelice i pretpostavka da je bila osobno vlasništvo nekog od članova spomenute plemićke obitelji. Budući da na žlici nije ustanovljeno postojanje puncirane oznake proizvođača njeno podrijetlo ne možemo sa sigurnošću utvrditi, ali s obzirom na to da je otkrivena unutar stratigrafije starije faze zapune opkopa, pretpostavljamo kako datira u vrijeme druge polovice 16. ili početak 17. stoljeća.

21. veljače 2020.

NENAD ŠAJNOVIĆ iz Zasadbrega piše blog za sve buduće putnike Camina de Santiaga

Odlučio sam da „virtualno“ prođem put i podijelim iskustva!

- Dok sam bio na putu puno ljudi pratilo je objave na Facebook-u, što uopće nisam očekivao, ali do tih objava i slika je danas teško naći. Tako je nastao blog, rekao je naš sugovornik Harmonikaš TS Kumova iz Zasadbrega Nenad Šajnović pred više od godinu s pinklecom na leđima prošao je 800 km duhovnog puta. Putovanje na Camino de Santiago ili put Svetog Jakova promijenilo mu je život. Nakon četiri godine ispunio je svoj san i krenuo na put prema gradu Santiago de Composteli u Španjolskoj koji je ispunio nakon 22 dana pješačenja. Duhovno putovanje odabiru mnogi kako bi pronašli svoj mir, viziju i religioznost. Cijelo putovanje, zgode, fotografije objavljivao je na društvenim mrežama te ubrzo stekao popularnost. Ljudi su ga pratili prema njegovom cilju, a osjećaj kad je stigao bio je neopisiv. Još nam je u ranijim razgovorima rekao kako je glavno to što je shvatio koliko nam je malo potrebno za sreću i duhovni mir. Međimurka koja je prošla putem Camina bila je i Dubravka Bogdan iz Strahoninca. Neno joj je cijelim putem bio “navigacija”, te joj je i prije polaska dao smjernice i savjete.

Nenad Šajnović putem bloga pomaže onima koji se spremaju na put Svetog Jakova Kako nam je rekla on je bio moralni pravac u raznim situacijama u kojima se našla na putu koji je prošla. Osim nje, mnogi mu se javljaju za savjete kada odluče krenuti u Camino. Iz tog razloga Nenad je odlučio krenuti pisati blog koji će pomoći budućim putnicima. - Dok sam bio na putu puno ljudi pratilo je objave na Facebook-u, što uopće nisam očekivao, ali do tih objava i slika je danas jako teško doći

i naći. Tako sam odlučio da ponovo „virtualno“ prođem put, podijelim iskustva, pomognem sa savjetima, nekoga zainteresiram. To smatram i nekom obvezom, ispričao nam je Nenad. Blog je alat pomoću kojeg će svi budući putnici na jednom mjestu pronaći informacije vezane uz put u Camino de Santiago. Iako je danas vrlo lako doći do informacija, zbog interneta i navigacija, živa ri-

ječ i iskustvo ipak će uvijek prevladati. - Jako mi je drago dok me ljudi zovu na kavu i kažu da me nešto moraju pitati. Kad mi kažu "Idem u Camino", dok im vidim iskru v očima srce mi je ogromno, osjećam se kao da idem s njima, kaže. U planu je obiteljski Camino od Porta do Santiaga koji će Nenad proći sa suprugom Mihaelom i kćerkom Lucijom. (Dora Vadlja)

Pučpuljike su u Čakovcu održale svoj prvi samostalni koncert

ŽENSKA VOKALNA skupina Pučpuljike Čakovec ostavila snažan dojam na premijernom samostalnom koncertu

Pjevanjem, pojavom i energijom oduševile punu dvoranu Scheier

Pjevačka vokalna skupina trenutno broji 24 žena i djevojaka. Na prvom samostalnom koncertu izvele su pjesme iz svog natjecateljskog, zabavnog i folklornog opusa Ženska vokalne skupine Pučpuljike Čakovec održala je 8. veljače prvi samostalni koncert u zgradi Scheier u Čakovcu. Udrugu su osnovale u veljači prošle godine i u godinu dana održale niz kvalitetnih nastupa. Koliko cijene tradiciju i očuvanje tradicijskih folklornih napjeva pokazale su odabirom imena Pučpuljika, što je stari međimurski naziv za pticu prepelicu. Na prvom samostalnom koncertu izvele su pjesme iz

svog natjecateljskog, zabavnog i folklornog opusa. Koncert je započeo ulaskom Zrinske garde, što je doprinijelo posebno svečanom dojmu kako na publiku tako i na izvođače. Uz vokalnu skupinu predstavili su se prof. Mladen Magdalenić kao repetitor i izvođač u dvije muzičke numere zajedno s dr. Branimirom Novakom. Publici se također predstavio i mladi gitarist Aleksandar Posavec. Program je vodila Aleksandra Ličanin.

Dvorana je bila ispunjena do zadnjeg mjesta. Pučpuljike su ostavile snažan dojam na publiku, ne samo svojim pjevanjem, nego pojavom i energijom koju posjeduju i prenose na publiku. Udrugu je osnovalo 17 žena i djevojaka koje (danas broji 24 članica), uz voditeljice Stellu Cimerman i Andreu Ščapec, nastupaju dugo godinu zajedno i koje su prepoznatljive po svom stilu pjevanja i izvođenja. Uspjesi ŽVS Pučpuljike u 2019. godini dokaz su visoke

kvalitete i upornog rada. Ukupno su održale 25 nastupa. Na međunarodnom natjecanju zborova Aurora Cantat u Karlovcu 2019. osvojile su zlatnu plaketu, a na 10. međunarodnom natjecanju pjevačkih zborova Zlatna lipa Tuhlja 2019. srebrnu plaketu. Ostvaren je i plasman na županijskoj razini za sudjelovanje na 16. Susretu hrvatskih malih vokalnih sastava. Isti je održan 23. studenoga u gradu Sisku, a ŽVS Pučpuljike primile su srebrno priznanje. (Aleksandra Sklepić)

21. veljače 2020.

Mozaik 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BUAKANOK MISS PHICHAYATHIDA-BETI tajlandsku školu u Bangkoku zamijenila područnom školom u Železnoj Gori

Tajlanđanku odmah prihvatili kao svoju Beti nije znala govoriti hrvatski niti je poznavala latinicu kada je došla u Železnu Goru, ali je uz pomoć i podršku učiteljice Sanje Žganec te malih kolega iz prvog i trećeg razreda vrlo brzo uspjela svladati gradivo Desetogodišnja Buakanok Miss Phichayathida prije godinu dana stigla je iz višemilijunskog grada Bangkoka u Tajlandu u malu područnu školu u Železnoj Gori. Početak prilagođavanja nije bio lagan. Beti nije znala govoriti hrvatski niti je poznavala latinicu, ali je uz pomoć i podršku učiteljice Sanje Žganec te malih kolega iz prvog i trećeg razreda vrlo brzo uspjela svladati gradivo. Buakanok koja je radi lakšeg sporazumijevanja u Hrvatskoj uzela ime Beti, školske kolege su je od prvog dana kada je zakoračila u razred prihvatili kao svoju. Vesela je, znatiželjna i zaigrana, a takva nas je i dočekala kada smo je prošlog tjedna

posjetili u školi kod Štrigove koja ukupno broji dvadesetak učenika.

Najveći izazov sporazumijevanje

- Beti je stigla sredinom drugog mjeseca prošle godine u našu školu. Započele smo s pripremnom nastavom. Bila je uključena u ondašnji drugi razred. Bio je to izazov za sve nas. Nisam znala engleski jezik te smo odmah počele s učenjem hrvatskog, ispričala nam je njezina učiteljica Sanja. Počele su učiti najprije preko tableta gledajući fotografije i prevađajući riječi preko Google prevoditelja. Svaki dan ostajale su nakon škole na pripremnom uče-

Beti je u samo godinu dana uspješno svladala hrvatski jezik i pismo nju jezika. Na učenje jezika dolazila je sedmogodišnja seka Brithy i njezina majka Yuwaree koja radi u Toplicama Sveti Martin na Muri. - Najteže je bilo usvojiti hrvatske riječi. Beti je bio jako težak hrvatski jezik, no brzo je sve pohvatala. Teško joj je razlikovati glasove i slova c, s, š, ć i č, dodaje učiteljica, dok nam Beti na ploči pokazuje kako se piše

Beti i kolege iz školskih klupa klupa najviše vremena vole provoditi vani na školskom igralištu

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

njezino ime na tajlandskom jeziku. Razdragana učiteljica Sanja za Beti je puna riječi hvale. Do kraja prošle godine u četiri mjeseca Beti je usvojila sva tiskana slova i pisana slova. Betini omiljeni predmeti su matematika i likovna kultura. Učiteljica je kazala da je nadarena matematičarka. Svoj talent za matematiku naslijedila je od majke koja je odlična matematičarka. Beti je ekspresno shvatila postupke, poput množenja i dijeljenja. Na Tajlandu djeca puno vremena provode učeći matematičko-prirodoslovne predmete pa to nije bilo ništa čudno, dapače. - Beti je strašno ambiciozna, jako je željela napredovati, puno je učila, marljivo je ostajala u školi. Kolegica Lara Živković s kojom Beti sjedi u školskoj klupi postale su nerazdvojne. Lara s njom ostaje nakon nastave pomažući joj kod učenja, naglasila je učiteljica. S učenicima se Beti najprije sporazumijevala pomoću pokreta, gesta i mimika.

Učenici u komunikaciji svoje rečenice prilagođavaju Beti kako bi ih čim lakše razumjela što joj žele reći.

Spajaju različite kulture

Osim što je Beti u ovih godinu dana puno naučila u školi i općenito o hrvatskim običajima i kulturi, s druge strane puno su naučile i njezine kolege o Tajlandu i azijskoj kulturi. Beti im svakog dana priča zgode iz škole, kako je tamo funkcionirala nastava te kako diše jugoistočna azijska država u kojoj živi preko 67,3 milijuna stanovnika. Beti je u Tajlandu pohađala školu u kojoj su nosili uniforme, što joj je kad je došla u Železno Goru bila jedna od promjena, jer ovdje ih ne nose. Kazala nam je da joj se više sviđa škola bez uniforme jer tako lakše može izraziti svoju osobnost. Različita je i hrana koja se priprema u Tajlandu i kod nas. - U školi u Tajlandu smo imali veliku kantinu i jeli smo puno voća. Ovdje nam kuha teta Milica. Najviše volim jesti

pohane palačinke, panzzerote i rižu, a ne volim kruh, makarone i salatu, kazala nam je Beti na hrvatskom jeziku. Vrijeme i temperature u Međimurju joj također puno više odgovaraju. Bangkok, kao i cijeli Tajland ima cijelu godinu visoke temperature. Bangkok se, inače, smatra najtoplijim gradom u svijetu. Temperature preko 30 stupnjeva Celzijevih su uobičajene, a ni noći nisu puno svježije. - Više volim hladnije vrijeme. Na Tajlandu je uvijek vruće. Imam alergiju na sunce. Ovdje u Međimurju sam vidjela snijeg prvi put u životu, dodala je Beti u nastavku. Beti voli provoditi vrijeme sa školskim kolegama na dječjem igralištu, a omiljena joj je igra sik-sak-suk. Kad odraste željela bi postati slikarica. Jako joj nedostaju prijateljice u Tajlandu te baka koja još uvijek tamo živi. S prijateljicama i bakom čuje se preko društvenih mreža, a nada se da će ih uskoro posjetiti. (Sanja Heric)

“Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan” U suradnji s Optikom Briljant Međimurske novine u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših novina

Kako konkurirati za nagradu?

pregled koji poklanjamo je utorak, 25. veljače do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 28. veljače. Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Dobitnica iz ovog broja: Karmelina Bratinščak iz Murskog Središća

na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak od 13 do 19 sati.

br. 1275

Osvoji besplatan očni pregled! Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena kuponadonije donijetiosobno osobnoiliiliposla poslatipoštom poštoms snaznakom naznakom"Za .”Zanagradni nagradninatječaj natječaj- -Osvoji Osvojibesplatan besplatanočni očni Sakupljenetri kupone pregled” veljače 2020. pregled" na na adresu: adresu:Međimurske Međimurskenovine novineČakovec, Čakovec,Kralja KraljaTomislava Tomislava2.2.Rok Rokza zapredaju predajukupona kuponajeza25. prvog dobitnika do sati. Sretnog dobitnika u broju od petka 28.uveljače. 30.12 siječnja 2019. do 12 sa . objavljujemo Sretnog dobitnika objavljujemo broju od petka, 1. veljače.

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKA KUHARICA

21. veljače 2020.

Piše: Roberta Radović, Foto: Zlatko Vrzan

Sastojci:

- 2 žlice maslinovog ulja - 1 šalica smeđe leće - 1/2 šalice poriluka (nasjeckanog) - 1/2 šalice celera (nasjeckanog) - 1 veća mrkva - 1 šalica rajčice oguljene, očišćene od koštica (nasjeckane) - 1 žličica soli - 1/2 žličice mljevenog crnog papra - 1 list lovora - 1/2 šalice bademovog mlijeka - 1/4 žličice mljevenog muškatnog oraščića Domaćin naše ovotjedne kuharice je Hotel park Čakovec. Kuharica Mirica Muršić iz svoje bogate palete recepata izdvojila je ragu bolognese sa smeđom lećom, domaćim njokima i salatom (matovilac

Ragu bolognese sa smeđom lećom i njokima

i rikula). Uočite, mesa nema, a jelo je fino. Smeđu leću namačemo 4 sata, a zatim kuhamo u vodi 20 minuta dok ne omekša. Zagrijemo maslinovo ulje, dodamo poriluk, mrkvu, celer i lovor i pirjamo 5

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

minuta ili dok povrće ne postane mekano. Dodamo leću, muškatni oraščić, sol, papar i bademovo mlijeko i kuhamo još 5 minuta. Parimo rajčicu 3 minute i zatim napravimo od nje pi-

re u multipraktiku. Dodamo u umak, sklonimo s vatre i promiješamo. Serviramo uz domaće njoke i salatu od matovilca i rikule. Ukrasimo bosiljkom. Dobar tek!

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Sastojci:

Krafne Žumanjke i šećer izmiješajte, dodajte 50 ml mlijeka, rum, sol, limunovu koricu, vanilin šećer, izmrvljeni kvasac, ulje i sve dobro izmiješajte. Tako pripremljenu mješavinu ostavite oko 20 minuta na toplom mjestu. Zatim postepeno dodajte brašno i preostalo mlijeko, uz neprestano miješanje, kako bi dobili glatko tijesto gustoće kao za orehnjaču. Dobiveno tijesto odmah razvaljajte na 1 cm debelo i manjom čašom režite krugove. Krafne ostavite dizati pokrivene na toplome

mjestu oko 20 minuta. Stavljajte ih peći u vruće ulje dok ne dobiju zlatno - žutu boju, najprije poklopljene a zatim ih okrenite na drugu stranu bez poklopca. Tople krafne napunite pomoću štrcaljke marmeladom i posipajte sa šećerom u prahu.

Za tijesto: - 4 žumanjka - 600 g dizanog brašna Čakovečkih mlinova - 20 g svježeg kvasca - 5 žlica ulja - korica limuna - 1 vanilin šećer - 1 žlica ruma - 250 ml mlijeka - sol - 30 g šećera - ulje za prženje Za nadjev: 300 g marmelade Za posipavanje: šećer u prahu

Keksi s đumbirom Svježi đumbir (dužine oko 3 cm) očistite i sitno naribajte. Pomiješajte ga u brašno te dodajte sol i cimet. Pjenasto umutite omekšali margarin i šećer. Dodajte jaje i miješajte do fine smjese. Na kraju dodajte med i još malo lagano miješajte. Umijesite u fino tijesto i razvaljajte ga. Modlama oblikujte forme po želji (zvjezdice i sl). Kolačiće stavite na papir za pečenje. Pecite ih na 175 stupnjeva dok ne poprime lijepu zlatnožutu boju.

Sastojci:

- 280 g brašna - svježi đumbir (3 cm) - pola žličice soli - žličica cimeta - 170 g šećera - 1 jaje - 3 žličice meda

Rosé obiteljske vinarije Jakopić Vedran Rodić uz hajdinsku kašu s jajima preporučuje kušati Gold cuvée proizveden i odnjegovan u štrigovskoj obiteljskoj vinariji Novak. Riječ je o vrhunskom suhom bijelom vinu (alk 12,0%). Svakako kušajte. Živjeli! (rr, zv)

PLI DANI 21. veljače 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA

UGODAN KARNEVALSKI VIKEND VREMENSKA SLIKA: Sredinom prvog tjedna veljače došlo je kratkotrajno zahladnjenje uz olujne udare sjevernog vjetra pa smo se malo podsjetili na zimu, ali je uskoro vrijeme opet bilo sunčanije i toplije zbog nove južine, a tako se onda nastavilo skoro cijeli prošli tjedan. Prave zime i dalje nema na vidiku – uglavnom će biti toplije od prosjeka, samo će nam neke noći biti malo hladnije uz pojavu slabog mraza. Čini se da će

najtopliji dani biti na početku sljedećeg tjedna, a zatim je oko srijede moguća promjena. Sve ovo još nije pravo proljeće, ali je sigurno bliže proljeću nego zimi. Opširnije o prognozi za sljedećih sedam dana u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: U petak i očekujemo većinom suho i stabilno vrijeme. Očekuje se i dosta sunca uz uglavnom slab dnevni povjetarac. Jutro će biti hladno uz moguć slab mraz, minimalna

temperatura se očekuje od -2 do 2°C, a danju će temperatura narasti do prosječnih 11 ili 12 Celzijevih stupnjeva. U hladu friško, ali na suncu će biti sasvim ugodno. Lijep ranoproljetni dan. Subota će proći u znaku suhog i pretežno sunčanog vremena. Jutro će još uvijek biti hladno pa će vjerojatno biti mraza – minimalna temperatura se može spustiti do -2 stupnja. Danju obilje sunca uz lagani jugozapadni povjeta-

SKANDINAVKA

rac koji će popodne pojačati pa bi temperatura trebala narasti do 12 ili 13°C. I nedjelja nam donosi lijepo vrijeme. U nedjelju će jugozapadni vjetar biti umjeren do jak, osobito u gorju. Zato će temperatura biti malo još malo viša nego u subotu, moguće je da popodne dođemo do 15 stupnjeva. I jutro će biti toplije pa se više ne očekuje mraz. U ponedjeljak će se samo kratko naoblačiti, a možda negdje padne i vrlo malo kiše. Tijekom dana će brzo doći razvedravanje pa se očekuju i sunčana razdoblja. Jutarnja temperatura malo viša, a dnevna vjerojatno dva-tri stupnja niža nego u nedjelju. U utorak očekujemo ponovno toplije vrijeme uz umjeren i jak jugozapadni vjetar. Puno sunca uz potpuno suh dan, a temperatura će se poslijepodne kretati između 16 i 19 Celzijevih stupnjeva. Nadajmo se da južina neće donijeti

glavobolju ili loše raspoloženje, osobito meteoropatima. Krajem dana porast naoblake. U srijedu pogoršanje vremena. Kiša, sjeverac i zahladnjenje. U gorju je moguć i snijeg. Čini se da će ta promjena trajati samo dan ili dva. Već tijekom četvrtka oborine će prestati uz djelomično razvedravanje. Ostat će nešto hlad-

METEOROLOŠKI KALENDAR 25. 2. 1621. godine na otoku Krku smrzavalo se vino u bačvama 26. 2. 1988. godine zbog vrlo jake bure na području Makarske oštećen dalekovod Kraljevac-Podgora 27. 2. 1830. godine najstariji instrumentalni temperaturni podaci objavljeni u nas (odnose se na Zagreb)

nije, ali bez prave zime. Prava veljača prevrtača. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 20.2.)

MOZGALICA

Autor: Mladen Mrčela

VICOTEKA Ako se bojite da ćete se udebljati, prije obroka popijte čašicu rakije. Rakija uklanja osjećaj straha. ----------------------------------------------------------------------------------Gdje si sad? - pita plavuša drugu plavušu. Evo čekam bus. Hajde požuri! Dobro, probat ću onda brže čekati.

-----------------------------------------------------------------------Ona: Zar je tako teško reći oprosti?! On: Oprosti! Ona: Pa da, najlakše je reći oprosti.

Aktualno

BOGATISPEEDWAY SPORTSKIEuropean VIKEND u dvoraniChampionship Graditeljskevozi škole se 22. Čakoveckolovoza na našem stadionu

U petakUtrka rukomet za europskog u čast prvaka Ž. Goliku, voziuse na subotuMileniumu vrhunski karate

ODIGRANO SVJETSKI KUP uPRETKOLO Melbourneu

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr Hrvatskog nogometnog prvi od tri kvalifikacijska za • 040 323 601

kupana OI u Tokiju nastup

Filip Ude pao s konja i sve dalje od Olimpijade

TRADICIONALNI OVOG PETKA starta teniski nastavak 2. turnir Punčec završen HNL utakmicom u Čakovcu pod2018. 11.Open svibnja je u Čakovcu svjetlima reflektora

Deni Žmakpod slavio Međimurje drugu uzastopnu svjetlima reflektora pobjedu protiv Dragovoljca

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Dej Božek kaj ti bode Lisica

inuli tjeden je bil veliki tjeden v živlenjo Lejpe naše makar je korizma još ne pravzaprav prešla prek poceka i zela prtuletne cugle vu svoje roke. Najme kaj, minuli tjeden smo ostali brez precednice Kolinde Grabar Kitarovič, a cugle državne vlasti je vu svoje slabe i brez žuljov roke zel Zoran Zoki Milanovič. Kak je to dok dohaja novi precednik države veliki svetek kak za se, tak i za našo malo oliti slučajno (kak Zoki veli) državo. Fešta je prepravlena na Pantovčako kam je Zoki preselil svoje radno mesto. Nega došlo čuda ljudi kak je to navek šega jerbo je Zoki ne skorom nikoga pozval, a kaj jiv bode zval ak zna da mo ne bodo došli jerbo se je pred štiri – pet let kak precednik Vlade posvadil z sima sosedima, kak z onima prvima, tak i z onima dale. Dok so si pozvani došli i dok se je potna lesa zaprla, brojači, oni šteri navek se brojijo, so nam rekli kak je došlo četrdeset uzvanikov i dvestopedesetšest novinarov tak da smo to brez pol muke mogli zračunati kak je saki uzvanik mel na raspolaganjo za sebe nekaj vejč od šest

POD VUROM

novinarov. Morate deti roko na srce i priznati kak je to ne mala stvar, očem reči, z te inauguracije bode se se zazvedilo kaj se je pripetilo kak i ono kaj se je ne pripetilo. Si bodo znali kak je Zoki Kolindo vu vuho kušnul! oramo priznati da je Zoki mel veliko tremo i furt je letel nekam pred rud kak da je ne obedoval ili pak mo je falilo kaj si je ne deserta v sebe zel. Kak bilo da bilo nejpredi nam je Lisica, očem reči, Josipa Lisac spopevala nekšo pesmo štera je trebala biti himna Lejpe naše, ali jo je ne nišči mogel prepoznati. Kuliko se vam ja razmem v te svetešje pesme kak je himna, ona ima svojo melodijo i svoje reči, a ne muoči popevati kak što oče i z državne himna se delati norca. Ne znati kaj je to Zokijo trelo kaj je več zahuzal prvoga dneva na prvoj štengi. ovinari, kak ga jiv preveč bilo so spituvali ljude kak se jim dopada tua nova himna. Znate več kakši so naši ljudi, nejso preveč kritizerali sam so rekli: pak bilo je dobro. Dok sam to čul mam sam se zmislil na Štefa i Đurija pre pijači na šanko da je Đura pital Štefa: - Čuj, Štef, si ti da pil hudo vino? – Pak znaš da jesam, zakaj pitaš? – No, i kakše je bilo? – Kakše, pak bilo je dobro! Tak vam je i tua Lisičina himna bila dobra. Posle Lisice so došli dečki z klape „Sveti Ju-

N S

kak to se kaj smo do ve delali z NATO paktom da to nikaj ne vredi i da bode on se to prekinul. Ne znati kak se čovek z politike razmi vu vojsko i kaj vojska tre delati, de i zakaj? Najgerek sam, jako sam najgerek kaj ne bode napravil isto kaj i Stipe Mesič dok je došel na Pantovčak i v penzijo poslal se vrsne generali z Domovinskoga rata jerbo on je vrhovni zapovjednik i on nejbole se zna. Još negda je nešči rekel, najbrž Čerčil, obrana zemle je preveč ozbiljna stvar kaj bi se dala v roke političaraj! Rekel je, dok se bode jega pitalo naši dečki več ne bodo hodali v Afganistan ili nekam drugam kam nas NATO pozove. Posle toga so dečki z NATO ponudili tringeta od tri milijarde dolara, ali Zokijo je to nikaj, oliti kak je rekel, to mo je sam za kavo. Ve vidite kak to zgledi dok cugle vlasti drži čovek šteri je v životo nikaj ne napravil i zato je došel za precednika kaj nikaj ne bode i dale moral delati redi sega toga se nam je skazala zvezda petokraka i to črlena, ali ne na pivinskoj flaši Hajneken piva, neg na nejvekšumo solitero v grado Reki. Grad Reka je postal evropski center kulture i mi nej bili mi ak se nej Evropi v rit rivali s zvezdom petokrakom i to črlenom. Neje lefko to bilo zdržati, ali još je teži bilo ono čuti kaj so nam Rečani rekli kakša je to petokraka kaj si nej mi gruntali da je to čistam obična

petokraka, partizanska z drugoga rata. Ne, to je petokraka štera nas zmišluvle na najidealnije ljucko i društveno uređenje, a to je komunizam. To sam do ve prvič čul vu svojemo živlenju da je komunizam najidealnije društveno uređenje. Čovek nebre veruvati, a niti ja, kaj se naša vuha morajo zdržati. Si znamo da je komunizam nejpredi zafremani v Rusiji i to mam posle Oktobarske revolucije 1917. leta, a posle se je širil se okoli Rusije kud so ga politika i političari reznašali. No, nigdi se je ne preveč preslavil i seposod je sam nevole donašal. Pak moral je nekaj ak je več najidealniji. Znuomo da je trajal do početka 1989.leta dok je Mihael Gorbačov prodal Berlinskoga zida. Dok to se znamo unda lefko zračunamo da je hercuval, negdi vejč negdi meje, cirka sededeset let. Za to vreme so komunisti na čelo z Staljinom potukli cirka sto milijonov ljudi. Sto milijonov jer je bil najidealniji, a da je ne bil najidealniji brzčas bi i vejč ljudi odišlo po riti k meši zbogradi črlene petokrake i komunizma. Komunizam je potukel vejč ljudi za sedemdeset let nek si rati od postanka sveta do denes. I kak unda moremo reči da je ne najidealnije društveno uređenje? I ne sam to, Reka kak EU centar kulture se je ničega drugoga ne zmislil, a grad postoji več 22 stoletja nego črlene petokrake

štera je harala i još den denes hara Rekom. Rečani i Obersnel sam na sebe mislijo, Lejpa naša postoji več tridesti let, a za to vreme se je nikaj vrednoga za spomenuti ne pripetilo. Nebrem razmeti kak v Reki morejo mahati z črlenom petokrakom i to z istom onom z šterom so četniki 1991.leta došli vu Vukovari, rušili ga i klali ljude. Kak se morejo štimati z petokrakom štera je v Domovinskomo rato potukla 16.ooo naših branitelov. Ne mislijo nikaj kak je jivaj familijaj, jivim pajdašima, a i našim branitelima šteri so preživeli te se bitke. Ne mislijo nikaj i ne vidijo dale od nosa. lobi so kak političari, dok so doli pri zemli, na zemli, dobri so kak kruh i jejo ti z roke, a čim odletijo i zdignejo se v zrak serejo ti po glavi. aj ne bo zišlo kak mi v Lepoj našoj furt zaostajamo i to vu semo za Evropom, zazvedilo se kak i mi v Lepoj našoj imamo svoje masone. I to ne bilo de nek vu vrho državne politike, očem reči, oni vedrijo i oblačijo z našom državom. Pak, ljudi moji, pak masoni so za to i stvoreni kaj bodo glavni, kaj bodo vedrili i oblačili, kaj se bode za se jiv pitalo i kaj se nikaj brez jiv nebre, bar ne nikaj spametnoga naprajti.

G K

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Kako stati na kraj Romima delinkventima? Kako osnažiti Rome koji se žele socijalizirati da ih delinkventi koji teroriziraju većinsko i manjinsko stanovništvo ne povuku prema dolje je glavno pitanje s kojim se trenutno bori Međimurje. Župan Matija Posavec odradio je sastanak s ministricom demografije na kojem je doneseno sedam mjera kojima bi se trebalo riješiti to pitanje. Pitali smo građane što oni misle te kako će se stati na kraj Romima delikventima? (dv, zv)

raj“ z naše hrvacke mornarice i poprajli onoga soca šteroga je Lisičina himna ostajla. Nebrem nikak razmeti mi v Lepoj našoj dobavljamo novoga precednika i delamo se norca z svoje državne himne. A velijo naši državni dušobrižniki da je Kolinda delala grehe i zato so jo zmenili, a Zoki se je još pravzaprav niti ne sel v precedničko foteljo več se dela norca z Lejpe našem z šterom bode hercuval pet let. eje dugo trelo čakati, mam drugi den so se javili oni naši Hrvateki šteri se tirajo na šego, i vum so dali novo kletvo nas Hrvatov: - Nek ti dragi Božek da kaj ti bode Josipa Lisac popevala na gostuvanjo. Za rastave se ve ne nikaj čulo. Bar za ve! i se spituvlejo ili skorom si zakaj si je Zoki ruon Lisico zel kaj mo bode popevala himno. Kuliko sam mel za čuti, a z menom se slažejo ovi dečki pre čakoski gracki vuri šteri se nejbole znajo, a i teca Franca mi je dala na praf, Lisica je Zokijo popevala na fešti posle pobjede na izboraj i jemo se je strašno dopala jena pesma: Ti si genije, čudo prirode… i zato si jo je zel kaj mo bode popevala i na Pantovčako. No, kuliko vidimo niti jemo, a niti joj se je ne trefilo, a koga brige za biračko telo, oni so svoje naprajli za Tri Kralje. oš je Zoki niti ne prijel cugle vlasti vu svoje slabe i hirave (ne zdelane) roke več smo zazvedili

Katarina Eidt, Vučkovec - Rodom sam iz Orehovice i išla sam s Romima u školu. Nikad nismo imali problema, uvijek smo se družili. Ne znam od kud su ovi Romi, ali to nije dobro. To političari trebaju riješiti. Mogu raditi što hoće, to je problem.

Juraj Kolar, Čakovec - Zakon je dobar, treba dati ovlasti ustanovama da mogu raditi svoj posao. Nisam čuo točno svih sedam mjera, mogu reći kako je bilo nekad. Najveći problem rade Romi dotepenci. Ne rade probleme starosjedioci. Treba ih zaposliti i ukinuti socijalnu pomoć.

mi prodiremo dublje

Stjepan Šantek, Čakovec - Srezati im pomoći, srezati novce koje dobivaju, troše ih bezveze, djecu daju udomiteljstvu. Treba vratiti malo natrag, predaleko je to otišlo, previše ovlasti imaju, a obaveze ne.

Ljiljana Karišik, Čakovec - Ima onih koji su vrijedni, te onih koji ne žele raditi jer imaju socijalnu pomoć. Socijalna pomoć se treba zaraditi, javnih radova ima ko u priči. Treba ih zaposliti. Zaposlen čovjek nema vremena razmišljati o glupostima.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

Ivanka Huzjak, Čakovec - Ja sam živjela u Austriji i dok sam se vratila ne čujem i ne vidim ništa dobro. Ne mislim da bi trebalo baš ukinuti socijalnu pomoć, nego smanjiti. To bi možda riješilo problem. Oni su zdravi mogu raditi, trebaju zaraditi svoj novac.