Međimurske novine 1292

Nulta stranica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. lipnja 2020.

JOŠ NIJE KRAJ prirodnoj katastrofi u Međimurju koju je donio nezapamćen pomor pčela u kojem je uginu

Zbog ekocida pče bez 20.000 biljaka

- Popadale pčele smrdjele su po špricivu. Miris insekticida uvukao se i u košnice i okvire jer je drvo jednostavno povuklo sav taj smrad s pčela. Ne mogu ni opisati kakav je to smrad, kaže Zdenka Horvatić, pčelarka iz Gardinovca Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

esetak dana međimurski pčelari broje mrtve pčele, metu opustošene pčelinjake i traže mjesto gdje će ih zakopati. Uginulo je kako kažu pčelari više od 50 milijuna pčela, ali također se propitkuje i zdravstvena ispravnost meda i voska, kao i stanje cjelokupnog pčelinjaka. Naime, dok se ne dokaže suprotno, pčelarima je poručeno da se košnice pa čak i sav pribor koji upotrebljavaju u poslu oko pčela smatraju kontaminiranim. Što je točno uzrok ove nezapamćene ekološke katastrofe, pravog ekocida koji se ne pamti ne samo u Međimurju

već i u Hrvatskoj? To se još uvijek ne zna točno budući da rezultati iz zagrebačkog Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić još nisu stigli. Međutim, sumnja se da je u pitanju trovanje insekticidom.

40-tak pčelara ostalo bez 1200 košnica pčela

Kao što je već poznato, masovni pomor zadesio je pčelare iz Gardinovca, Domašinca, Dekanovca, Podturna, Sivice i Ferketinca o čemu smo već pisali u našim novinama. Prvi znaci da se nešto čudno dešava, zabilježeni su u ponedjeljak, 8. lipnja. – U nedjelju navečer još je sve bilo u redu. U ponedjeljak

ujutro pčele su bile agresivne, koprcale su se, padale i ugibale. Bilo mi je malo čudno no nisam nešto posebno reagiral. Tek kad su me počeli zvati drugi kolege pčelari iz Podturna, Sivice, shvatio sam da nešto nije u redu, ispričao nam je tada Željko Mrazović, pčelar iz Ferketinca i pašni povjerenik za općinu Podturen. Zdenka Horvatić iz Gardinovca je ostala zapanjena mirisom koji se širio iz košnica. - Popadale pčele smrdjele su po špricivu, opisala je pčelarka Zdenka. Miris insekticida uvukao se i u košnice i okvire jer je drvo jednostavno povuklo sav taj miris s pčela. Ne mogu ni opisati kakav je to smrad. Iz dana u dan, broj uginulih pčela se stalno povećavao s time da još i dan danas padaju, kako pčelari nazivaju uginuća. Među najvećim oštećenicima svih ovih dana su pčelari iz Gardinovca s obzirom na to da njih 8 bilježi totalne štete pa su i oni alarmirali sve mjerodavne institucije od veterinara, veterinarskog inspektora do policije.

Neviđeni ekocid, a inspektor Glavina na godišnjem?

Pčelarka Zdenka Horvatić iz Gardinovca ispričala je o razmjerima katastrofe

Uz sve to i sami su krenuli u potragu za uzrokom katastrofe predvođeni Anom Pepelkom, inače kćerkom Antuna Hruške, poznatog pčelara te prvog predsjednika međimurske udruge pčelara Agacija. - Alarmirali smo sve veće poljoprivrednike s našeg područja, krenuli u patrolu po polju. Izgleda da je u pitanju isti vlasnik koji je tretirao pesticidima svoju poljoprivrednu površinu zasađenu repicom raoula protiv repičinog sjajnika, rekla nam je Ana Pepelko, pčelarka iz Gardinovca. Riječ je o sjemenskoj repici koja se koristi za zelenu gnojidbu. Ima tu još dosta spornih eleme-

RIJEČ STRUČNJAKINJE s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu

Zašto su uginule pčele? Uzorci uginulih pčela poslani su i u zagrebački Veterinarski fakultet koji je isključio bolest kao uzrok pomora. O mogućim uzrocima gubitaka pčela razgovarali smo s prof. dr. sc. Ivanom Tlak Gajger, jedinom ovlaštenom sudskom vještakinjom za pčelarstvo. Evo što nam je odgovorila. - Gubitke u pčelarstvu može uzrokovati više različitih čimbenika, i to samostalno, ili češće u istodobnom djelovanju više negativnih utjecaja. Uzroci su najčešće bolesti i štetnici, glad, primjena loše pčelarske prakse i otrovanja. U ovom slučaju obaviješteni smo da je riječ o masovnom ugibanju odraslih pčela, a posljedično tome i legla, na većini ili svim zajednicama u pčelinjaku te na velikom broju pčelinjaka istog područja. U ovako opisanim situacijama može se postaviti sumnja na otrovanja. Uz pregled pčelinjih zajednica, potrebno je pravodobno uzeti uzorak simptomatičnih pčela sa što više pogođenih pčelinjaka, namijenjenih kemijsko-toksikološkoj pretrazi a istodobno i uzorak odraslih pčela pojedinačno iz košnica (i legla promijenjenog izgleda ukoliko se ono utvrdi tijekom pregleda pčelinjih zajednica) na pretrage na ekonomski značajne bolesti pčela, kazala je uvodno. Veterinarski fakultet također obavio je ispitivanja o svojem djelokrugu rada.

nata od datuma tretiranja, špriciva koje nije dozvoljeno u našoj zemlji, sam razlog uzgoja repice pa nadalje. Naravno, to su naše indicije jer još uvijek nismo dobili nalaz. Naime, kako je rekla kod nas ne postoji propisani postupak ili protokol za takve

- U Laboratorij za bolesti pčela APISlab, Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dostavljeni su službeni uzorci odraslih pčela, sa šest lokacija, i s popratim obrascem za dostavu uzoraka na laboratorijsku pretragu. Uz uzorke predan je zahtjev za pretraživanje na bolesti koje se suzbijaju sukladno važećim zakonskim propisima, na tipu dostavljenog materijala. Pretrage su izvršene te su nalazi poslani na sve relevantne adrese. Podatke vezane uz rezultate pretraživanja posjeduje nadležno Ministarstvo za poljoprivredu, kao i Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane. Budući da su pčele ekološki i ekonomski važni kukci, procjene rizika i planiranje zaštite pčela od nepovoljnog utjecaja neonikotinoida trebali bi se odvijati u suradnji poljoprivrednika i pčelara, odgovorila je dr. Tlak Gajger. Iako je bila suzdržana u svom odgovoru neslužbeno saznajemo da su njihova ispitivanja pokazala da nije u pitanju bolest pčela. Svi sumnjaju da su pčele nažalost otrovane. Ispričala je kako je do toga moglo doći... - Svi pesticidi djeluju štetno na prirodne ekosustave. Insekticidi su sredstva namijenjena za suzbijanje štetnih kukaca. Iako je tretiranje insekticidima osnovno zaštitno sredstvo u poljoprivrednom gospodare-

slučajeve i stoga forenzički nalaz traje malo duže. Na teren je pozvan i Marijan Glavina, glavni županijski veterinarski inspektor koji je naložio poljoprivredniku iz tog kraja zaoravanje parcele, a podnio je i optužni prijedlog protiv njega.

Prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger, jedina ovlaštena hrvatska sudska vještakinja za pčelarstvo nju, može izazvati smanjenje populacije korisnih kukaca u prirodnim biosustavima, smanjiti prinose u pčelarstvu, izazvati pojavu rezidua u hrani te posljedično svemu navedenom smanjene prihode pčelarima. Pri tome, nepovoljni se učinak otrova na pčele pojavljuje nakon izravnog kontakta s vodom, nektarom ili peludom koji su onečišćeni pesticidima. Za pčele su najopasniji insekticidi u obliku praha koji su duže toksični od tekućina te emulzijskih i topivih koncentrata. Mikro čestice koje lebde u zraku smatraju se najopasnijima za skupljačice, jer su veličinom slične peludnim zrncima i imaju tendenciju lijepljenja na dlake te se tako unose u košnicu gdje mogu dugotrajno štetno djelovati na leglo i/ili pčelinju maticu. Stalno su prisutne rasprave o ulozi pesticida kao uzroka ili pogodovnog čimbenika za povećane gubitke u pčelarstvu općenito i specifično, kao i utjecaja na nedavno definiranu pojavu naglog i neobjašnjivog nestanka pčela iz košnica, poručila je završno. (vv)

- Parcela se počela zaoravati na sam blagdan Tijelova, dakle u četvrtak i oranje je trajalo sve do subote, poručila je naša sugovornica. Time smo spasili barem još 1000 košnica od trovanja.Pokušali smo naravno doći i do Marijana Glavine, no nakon nekoliko

Čakovec, PETAK, 19. lipnja 2020.

DONOSIMO IMENA I PREZIMENA kandidata iz Međimurja na izbornim listama

EKOCID u Međimurju izazvao milenijski pomor pčela

Međimurke i Međi Sada plaču murca kuca na vrata pčelari, Hrvatskog sabora ali ubrzo

ćemo svi plakati

str. 4-5

TEMA BROJA:

ISTRAŽILI SMO kakva je sigurnost i funkcionalnost željezničkog prometa u našem kraju

Pruga je u groznom stanju! Kocka li se netko našim životima? AVANTURISTIČKI DUH Ane-Marije Horvat i Ivana Mustača iz Svete Marije

str.16

RODITELJ iz Murskog Središća Anđelko Jurak potpisao treći stipendijski ugovor

str. 6 nulta stranica

Cijena 10 kuna

Zašto usmjeravam svoju djecu u zanatska zanimanja? PODUZETNIK Ivan Senčar o posljedicama korona krize za tvrtke

LUKA MESARIĆ u Frkanovcu izgradio eko kuću

Spojili posao i putovanje Od blata, slame i drva Pacifikom stvorio ugodan dom str.14

str. 12

str. 7

Bez očuvanja likvidnosti neće biti plaća

U MACINCU I GORNJEM MIHALJEVCU zbog začepljene Trnave i kanala poplavljeni vrtovi, usjevi, dvorišta i podrumi

Hrvatske vode: Nismo mi krivi, palo je previše kiše!

str. 9

Foto: Vjeran Žganec Rogulja/Pixsell

Broj 1292

str. 2-3

Godina XXV.

Aktualno UREDNIČKI osvrt

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZ TJEDNA u tjedan

Nije istina da se kod nas ništa ne može promijeniti

akon što su predane stranačke i nezavisne liste, kreće epicentar predizborne kampanje za parlamentarne izbore. Ono što je pokazala ona do sad, ne sviđa mi se previše. Nitko ne govori jasno i glasno o novom političkom smjeru, ne komunicira poruke što bi sve to trebalo preokrenuti kako bi krenuli naprijed. Uglavnom se nude parcijalna rješenja, često interesne prigode gdje se teško pronalazi većina građana. Upravo zbog toga jer se ne nameću prave teme koje mogu donijeti izravnu korist većini građana, puno toga ne ide. Često se stječe dojam da su interesi posebice glavnih stranaka ispred građana i stoga se često radi korak naprijed, natrag dva, tj. naizgled raditi na promjenama, a često zadržavajući status quo. Na političku scenu stupila su neka nova lica. Ali ne vidim, niti čujem previše novih ili već poznatih političara koji razmišljaju na način da se razgovara prvenstveno o tome što je potrebno poduzeti da imamo efikasniju i učinkovitiju upravu, suvremenije obrazovanje koje slijedi potrebe gospodarstva, organizacijski sređenije i naprednije zdravstvo, poštenije pravosuđe i sve drugo što je potrebno našoj zemlji da konačno krene naprijed. Upravo jer ostaju neuključeni u državne i lokalne političke tokove ne događaju se potrebne reforme, već se radi samo “kozmetika” i dobar PR za istu. Zbog toga jer je to tako, mediji ne mogu pisati afirmativno i pozitivno kao što to očekuje vladajući, jer oni koji je obnašaju moraju biti svjesni da treba pokrenuti suštinske reforme, koje nikako da dođu. Bez obzira koliko reforma bila izlizana riječ, ali samo one posebice sad poslije koronavirus krize mogu donijeti neke ozbiljne rezultate koji će Hrvatskoj donijeti svjetliju budućnost posebice što se tiče onog osjećaja kod ljudi da kod nas ima šanse da se uspije, da se živi od svog rada, a ne preživljava kao što je to danas često slučaj. Potrebni su procesi koji nikako da se pokrenu, ali vrijeme je da

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

se i u politici nametnu oni koji nisu u njoj samo zbog interesa, zbog neke dobre funkcije koja nosi iznadprosječnu plaću, već prvenstveno da imaju entuzijazam koji vuče druge za sobom kako bi se stvorila kritična masa da se pokrenu stvari koji sada stoje na mjestu. Bez obzira kako će nešto završiti uvijek je dobro probati, jer ne može se sve odmah napraviti idealno, ali ako će se i dalje čekati i razgovarati na način da su važne samo fotelje, dok je sadržaj sasvim u drugom planu, ništa se neće dogoditi. Bez toga da se u politici i društvu krenemo razgovarati o sadržaju, da se u rješavanje problema ili kako se danas kaže izazova, uključe stručnjaci i oni koji imaju iskustvo i rezultate iza sebe neće biti pomaka. Samo takvi ljudi mogu pokrenuti stvari s mrtve točke i uz kvalitetniju podršku medija i javnosti napraviti iskorak i prema pozicijama koje su odlučujuće kako bi se mijenjala Hrvatska nabolje. Da bi se tako nešto dogodilo vrijeme je da nestane stav da je najvažnije na ovim izborima da se dočepa saborska stolica, jer gdje možeš danas u našoj zemlji zaraditi tako veliki novac za tako malo posla. Za bolju i pravedniju Hrvatsku, krajnje je vrijeme za preokret. Svaki saborski zastupnik, kao i izvršna vlast treba dati sve od sebe u poslu za koji su izabrani od naroda. Da se što prije izvučemo iz ove nove krize, da svaki čovjek može živjeti ovdje od svog rada i ne mora razmišljati kako da pobjegne iz ove zemlje u kojoj se sve vrti oko nepotizma i uhljebljivanja.

FOTO tjedna

Dečki su se odlično snašli kako bi što bezbolnije svojim pomagalima obavili sve što je potrebno u gradu i veselo mahnuli u znak pozdrava našem fotografu. (Foto: Zlatko Vrzan)

NOSTALGIČNA ŽELJA Čakovčanaca konačno ide u realizaciju najesen

Najavljena gradnja vanjskih bazena Radovi na dugoočekivanim vanjskim bazenima u Čakovcu napokon bi trebali početi ove godine na jesen, barem ako je sudeći prema priopćenju Grada Čakovca koji je poslan medijima. Naime, početkom prošlog tjedna potpisan je ugovor o izradi glavnog i izvedbenog projekta te troškovnika za izgradnju vanjskog bazenskog kompleksa s pratećim sadržajima. Vanjski bazeni gradit će se u okviru Sportsko-rekreacijskog centra Mladost, točnije, bit će vezani uz postojeće Gradske bazene Marija Ružić. Do sada sve radnje oko realizacije projekta

idu prema planu, a nakon potpisivanja ovog Ugovora, izvedbeni projekti trebali bi se dostaviti u roku od 90 dana. Prvi radovi na izgradnji, planiraju se početkom ove jeseni. Osim što će vanjski bazeni biti namijenjeni građanima, njima će se služiti i čakovečki plivački klubovi, kao i drugi sportaši te rekreativci. Prema idejnom projektu planira se gradnja jednog vanjskog otvorenog bazena površine 1200 četvornih metara s četiri plivačke trake duge 50 metara, dječjeg bazena sa “splash” tornjem i dječjeg igrališta. Nadogradit će se i postoje-

Miodrag Cico Novosel iz Ekoma i gradonačelnik Stjepan Kovač već ranije su najavili da će vanjski bazeni biti nadogradnja sadašnjih Gradskih bazena Marija Ružić

ća kuhinja te strojarnica, a u planu je i uređenje zelenih površina, terase i dječjeg igrališta. Kako je i ranije najavljeno, ukupna investi-

PRIVLAČENJE TURISTA za posjet i dolazak u Međimurje

cija vanjskih bazena vrijedna je 15 milijuna kuna koji će se osigurati iz gradskog proračuna. (sh)

Za potrošenih 250 kuna dobiva se bonus kupon Privlačenje turista u našu zemlju, pa tako i Međimursku županiju postaje prioritet nakon što je borba protiv koronavirusa uzela danak. Stoga je Turistička zajednica Međimurske županije u suradnji s Toplicama Sveti Martin i 50-ak partnera iz javnog i komercijalnog sektora pokrenula je turističku kampanju pod sloganom „Međimurje daje više!”. – Kampanja koja traje od 15. lipnja do 15. rujna 2020. pokrenuta je s ciljem da se u nadolazećim mjesecima ostvari što bolji turistički promet koji je u velikoj mjeri smanjen. Glavna ideja ove kampanje je tržištu umjesto natjecanja u spuštanju cijena ponuditi besplatan bonus na

temelju ostvarene potrošnje te tako stimulirati potencijalne goste da se odluče za odmor u našem kraju. Bonus će biti u obliku kupona koji svaki gost dobiva od smještajnog, ugostiteljskog ili drugog turističkog komercijalnog ponuđača usluga uz uvjet da je gost ostvario potrošnju u iznosu od najmanje 250 kuna (jednokratno) u bilo kojem od komercijalnih ponuditelja ugostiteljsko-turističkih usluga u Međimurju. Komercijalni partneri uručuju kupon pri realizaciji usluge, odnosno prilikom dolaska u smještajni objekt, a kod ugostiteljskih usluga nakon plaćanja računa. Dobivenim kuponom gost može besplatno jednokratno posjetiti jedan od

Ova kampanja je pokrenuta sa ciljem da se što prije vrate turisti u naš kraj

javnih turističkih sadržaja i lokaliteta ili jednokratno koristiti jednu od turističkih usluga koje će donirati javni ili komercijalni partneri u projektu. Uvjeti i način korištenja kupona su objavljeni

na posebnoj web stranici www.visitmeđimurje.com/ na kojoj se može pratiti tijek cijele akcija, kao i na promotivnom letku koji će se dijeliti uz kupone. (dz)

19. lipnja 2020.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIJEST(I) TJEDNA

Upitna sigurnost željezničkog prometa u Međimurju

Darko Dania kao nezavisni 4. je na listi Reformista

Boška Ban Vlahek (SDP) na listi Restart koalicije

Hrvoje Šlezak (Hrast) na listi Miroslava Škore

Darko Zver (Fokus) predstavnik stranaka liberalnopoduzetničke opcije

Nenad Hranilović visoko na listi HNS-a

MEĐIMURCI POKAZALI velik interes za ulazak u Sabor, njih 52 se rasporedilo na 12 izbornih listi

Dvoboj Matije Posavca i Darka Horvata za izvršnu vlast

Matija Posavec (Restart koalicija) i Darko Horvat (HDZ) u borbi za pobjedu i izvršnu vlast

Darko Horvat je aktual- Miranda Mrsića. Na Čačićevoj Puno novih lista i imena za Sabor može ponukati da na izbore izađu bini ministar gospodarstva na listi Reformista Darko Dania rači - spavači koji mogu ulaznice za Sabor podijeliti na neočekivani način

a ulaz u Sabor čekaju 52 kandidata iz Međimurske županije. Rasporedili su se na 12 od ukupno 18 pravovaljanih stranačkih lista za Sabor u 3. izbornoj jedinici. Međimurske kandidate izdvajamo zato što birači osim liste mogu zaokružiti i određeno ime s liste. Zaokruživanjem određenog kandidata birač ujedno daje i podršku listi na kojoj se kandidat nalazi. Dobije li odabrani kandidat dovoljno preferencijalnih glasova, on ulazi u Sabor i preskače ostale kandidate s liste, pod uvjetom da je njegova lista ostvarila izborni prag.

Zbog toga uvijek može biti izbornih iznenađenja voljom birača odluče li glasati za manje poznate kandidate i liste, naročito izađu li na ove izbore birači - spavači. Zato čitateljima donosimo pregled međimurskih kandidata s listi. Ipak postoje i određeni stranački favoriti prekaljeni politički kandidati koji će se istodobno boriti za ulazak u Sabor i relativnu pobjedu u izbornoj noći kako bi formirali vlast.

Sraz Matije Posavca i Darka Horvata

Najzanimljiviji će biti izborni ishod SDP-a koji je formirao Restart koaliciju i

HDZ-a koji ovaj puta samostalno izlazi na izbore. Prije svega Međimurskoj županiji to će biti dvoboj Matije Posavca i Darka Horvata. Matija Posavec u borbu ulazi s pretenzijom da nakon ovih izbora uđe u vladu, a u Sabor pošalje svoju zamjenu Bošku Ban Vlahek uz koju se vezuje percepcija Porcijunkulova u Čakovcu. Uz ovaj dvojac na listi na izglednom mjestu SDPa su Stjepan Kovač i Andreja Marić, no ni poziciju Mladena Novaka na listi ne treba podcijeniti. On je dokazao da zna isplivati iz naizgled bezizglednih situacija. Njega je jako teško potopiti.

listi HDZ-a pod uvjetom da njegova stranka osvoji vlast, opet bi se mogao naći u Vladi, jer od svih Međimuraca ima najviše staža u izvršnoj vlasti. Na listi HDZ-a su i oba gradonačelnika: Ljubomir Kolarek i Dražen Srpak od kojih će jedan svakako zamijeniti Horvata ako on ode u izvršnu vlast.

Mogu li se promiješati karte?

Od ostalih listi ovisi kako će birači glasati, hoće li im biti važnije stranke ili pojedini kandidati na njima, tako da oni pri vrhu liste mogu postati izborna iznenađenja. Primjerice, Marina Gradišer je nositeljica liste Demokrata,

je tek 4., tako da je njegov ulaz u Sabor izgledan tek ako uspije kao zamjenski kandidat. Prođe li Škorin Domovinski pokret dobro u 3. izbornoj jedinici tada dobre šanse ima Hrvoje Šlezak. Bit će zanimljivo pratiti i ishod izbora za HNS nakon odlaska Matije Posavca. Na 2. mjestu je Nenad Hranilović pa za njega postoje šanse za prolaz u Sabor. No kakvo je raspoloženje birača znat ćemo 5. srpnja. Ima puno novih lista i imena koje će možda povući na izlazak na izbore birače - spavaće koji mogu ako tako odluče pomiješati političke karte i neočekivano drugačije podijeliti ulaznice za Sabor. (BMO)

Pregled međimurskih kandidata za Sabor - Na listi Mosta iz Međimurske županije nalaze se tri kandidata. Na 10. mjestu je pozicionirana Helena Frančić iz Križovca, na 12. mjestu Matija Jančikić iz Mihovljana, a na 13. mjestu Vesna Horvat iz Pribislavca. - Na listi Stranke s imenom i prezimenom Pametno i Fokus na 3. mjestu je Darko Zver iz Mihovljana, na 6. je Asja Supančić Balog iz Čakovca, na 7. Janja Varga iz Murskog Središća, a na 12. mjestu Zlatka Novosel Baričević iz Čakovca. Na listi Demokrati Hrvatski laburisti na 1. mjestu je Marina Gradišer iz Čakovca,

na 3. mjestu je Jasna Rakić iz Pribislavca, na 5. mjestu Ivica Požgaj iz Novog Sela Rok, na 7. mjestu Mirko Posavec iz Nedelišća, na 8. mjestu Darinka Pergar iz Nedelišća, na 9. Karlo Korunek iz Pribislavca, na 11. Simona Murković iz Novakovca, na 12. Danijela Đunđuš iz Nedelišća, na 14. Matija Ladić iz Pribislavca. Na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore na 3.mjestu je Hrvoje Šlezak iz Strahoninca, na 12. mjestu Tin Hrgović iz Male Subotice, a na 13. mjestu Marija Hertelendi iz Čakovca. Na listi HDZ-a na 2. mjestu je Darko Horvat iz Donje

Dubrave, na 6. mjestu Ljubomir Kolarek iz Preloga, na 9. mjestu Dražen Srpak iz Murskog Središća, a na 12. mjestu Vjeran Vrbanec iz Čakovca. Na listi HNS-a na 2. mjestu je Nenad Hranilović, na 5. mjestu je Bernarda Topolko, na 8. mjestu Karolina Juzbašić iz Čakovca, a na 11. mjestu Marija Prekupec iz Gardinovca. Na listi Hrvatske stranke budućnosti na 1. mjestu je Branimir Bunjac iz Mihovljana, na 2. mjestu Neven Toplek iz Svetog Urbana, na 7. mjestu Franciška Vida iz Štrukovca, na 8. mjestu je

Matija Hranjec iz Preloga i na 10. mjestu Anja Novak iz Svetog Urbana. Na listi Hrvatske stranke građanskog otpora na 2. mjestu je Lidija Cigeljević- Vuković iz Čakovca, a na 3. mjestu Željka Rakić iz Čakovca. Na listi Reformista na 4. mjestu je Darko Dania iz Nedelišća, na 12. mjestu Tanja Trojko iz Čakovca, a na 14. mjestu Sandra Herman iz Belice. Na listi Slobodne stranke na 2. mjestu je Dejan Posavec iz Pribislavca, na 4. mjestu Nevenka Ceglec iz Strahoninca, na 8. mjestu Draga Fegeš iz Slakovca, na 9. mjestu Mi-

la Železnjak iz Čakovca, na 10. mjestu Andreja Krčar iz Brezja, na 14. mjestu Ivica Štrukelj iz Dunjkovca. Na listi Restart koalicije na 2. mjestu je Matija Posavec iz Čakovca, na 4. mjestu Stjepan Kovač iz Čakovca, na 5. mjestu Andreja Marić iz Čakovca, na 10. mjestu Đurđica Slamek iz Svete Marije, na 11. mjestu Mladen Novak iz Slakovca, na 13. mjestu Boška Ban Vlahek iz Čakovca. Na listi Živog zida na 2. mjestu je Snježana Sabolek iz Dekanovca, na 7. mjestu Jasna Hrlec iz Čakovca, a na 13. mjestu Vesna Sobočanec iz Pribislavca. (BMO)

U dramatičnom pismu koje su načelnici tri međimurske općine uz prugu: Kotoriba, D. Kraljevec i M. Subotica uputili u HŽ upozoravaju na nedostatak vijaka koji učvršćuju prugu, neučvršćene i odvijene matice i vijke, nedostatak zaštitnih vibro podloška ispod vijaka, polomljene drvene pragove pa čak i pragove koji su slomljeni i truli. - Bojimo da se nešto ne dogodi. Činjenica je da su vlakovi usporeni, voze manjom brzinom na tim relacijama što je i dokaz da su vozači vlakova svjesni stanja u kojem se pruga nalazi, kazao je načelnik Valentino Škvorc i dodao da je ovih dana upućen apel HŽ-u o groznom stanju pruge. Tragom upita čitatelja, kao i ovog apela istražili smo u temi broja na str. 4-5 kakva je sigurnost, ali i funkcionalnost željezničkog prometa u Međimurju.

(NE) SVIĐA NAM SE

Luka Mesarić izgradio eko-kuću u Frkanovcu

U samom srcu zelenog Međimurja, u naselju Frkanovec, niknula je kuća od slame, blata i drva koju je s prijateljima i rodbinom izradio tridesetčetverogodišnji Luka Mesarić, inače rodom iz Peklenice. Na prvi pogled kuća izgleda kao sasvim uobičajena kuća od cigle no tek kad se približiš shvatiš da je ipak nešto neobično na njoj. Podignuti temelji, fasada od vapna, zaobljeni prozori i deblji krov krov daju naznake da se iza nje krije nešto sasvim drugačije. Cijelu lijepu i inspirativnu priču donosimo na str. 14.

Teško opečen skitnica u požaru u Čakovcu

U noći sa srijede na četvrtak oko jedan sat u Čakovcu u Ulici Elemera Vajde izbio je požar drvene barake. U trenutku izbijanja požara u baraci se nalazio 67-godišnjak, koji je pritom zadobio teške ozljede opasne po život. Vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u Županijsku bolnicu u Čakovcu, gdje je zadržan na liječenju. Kako smo saznali od tamošnjih susjeda riječ je o skitnici koji je taj objekt koristio kao privremeno boravište, dok je pravi vlasnik objekta iz Malog Lošinja. Više donosimo na str. 8.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. lipnja 2020.

ISTRAŽILI SMO kakva je sigurnost i funkcionalno stanje u željezničkom prometu i povezanosti Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

ragom upita čitatelja istražili smo zašto vlakovi u Međimurju voze samo 40-tak kilometara na sat, kakvo je pravo stanje pruga i što se događa u željezničkom prometu kod nas. Tim više što smo saznali da su i načelnici općina Kotoribe, Donjeg Kraljevca i Male Subotice napravili malu studiju o katastrofalnom stanju šina, pragova i drugih dijelova željezničke pruge u našem kraju, što može izazvati i tragične posljedice u nekom krajnjem slučaju.

Nedostaju vijci, ispucani i truli pragovi...

U dramatičnom pismu koje su uputili u HŽ upozoravaju na nedostatak vijaka koji učvršćuju prugu, neučvršćene i odvijene matice i vijke, nedostatak zaštitnih vibro podloška ispod vijaka, polomljene drvene pragove pa čak i pragove koji su slomljeni i truli. - Možemo reći da smo kao laici obišli prugu oko pružnih prijelaza i već na prvi pogled se vidi kako pruga nije u optimalnom stanju, odnosno da nije održavana već dugi niz godina, rekao je Valentino Škvorc s kojim smo se i mi uputili na prugu kod Male Subotice. - Mi se samo bojimo da se nešto ne dogodi. Činjenica je da su vlakovi usporeni, voze manjom brzinom na tim relacijama što je i dokaz da su vozači vlakova svjesni situacije i stanja u kojem se pruga nalazi. I doista, nije nam trebalo puno da se i sami uvjerimo u stanje na pruzi. Na pragovima se vide rupe u kojima su nekad bili vijci s podlošcima i maticama, dio vijaka je klimav i može se rukom izvaditi, pragovi su ispucani tako da se može cijeli dlan ugurati u rupu, na krajevima su truli, obruči kojima su bili vezani su potrgani, popucali uslijed korozije ili pak “širenja” dr-

venih pragova. Naravno, to je samo ono što se da uočiti na prvi pogled očima laika. Grozno stanje pruge nije samo na ovom potezu, slična je situacija na cijelom pravcu Kotoriba-Čakovec. Pitanje koje se tu nameće samo od sebe je što je s tzv. ophodarima, ljudima koji su zaduženi za pregled pruge, ljudima koji su svakodnevno bili u ophodnji i pratili stanje na terenu. - Moram priznati da već dugo nisam vidio ophodare koji bi obilazili prugu, kazao pak je Miljenko Horvat, načelnik općine Donji Kraljevec koji je također jedno od najpoznatijih međimurskih željezničkih ostaju. - Nije u pitanju samo stanje pruge, dodaje Horvat. Naše putničke kompozicije mogle bi već u mirovinu jer su napunile 65 godina. Neću se puno osvrtati na vozni red. Mogu samo reći kako mi nije jasno kako se Slovencima isplati dnevno slati po 4-5 kompozicija za Budimpeštu, a nama ni jednu. Nama se očito ne isplati ni linija do Zagreba jer tko bi normalan putovao 4 sata do Zagreba uz presjedanje.

Dramatično stan li se netko s živo

Uz apsurdni vozni red ostali smo i bez međunarodnih linija

Tek jedan direktni vlak dnevno koji vozi od Kotoribe do Zagreba i to 4 sata (ukoliko vlak ne kasni), izostanak međunarodnih linija pokazuje još porazniju sliku stanja željezničkog prometa u Međimurju koji se odvija na “svega” 70 km pruga. Upravo su to razlozi zbog kojih Međimurci već godinama negoduju, žale se i u krajnjoj liniji, izbjegavaju željeznički promet i time samo pogoršavaju stvar. Naime, prazni vlakovi, odnosno nedostatak putnika samo su dodatni momenti i “dobri argumenti” Hrvatskim željeznicama da nam ukinu i to malo linija koje smo imali. Naime, nekako u tišini se “ukinuo” i vlak koji je spajao Čakovec i Sloveniju, odnosno linija Čakovec-Ormož.

- Već na prvi pogled se vidi kako pruga nije u optimalnom stanju, odnosno da nije održavana već dugi niz godina, ističe Valentino Škv

Na pragovima se vide rupe u kojima su nekad bili vijci s podlošcima i maticama, dio vijaka je klimav i može se rukom izvaditi, pragovi su ispucani tako da se može cijeli dlan ugurati u rupu, samo je dio onoga što se vidi golim okom na pruzi koja prolazi Malom Suboticom

Brojni vijci na pragovima su labavi, a na nekima su ostale samo rupe od vijaka

- Je, ne vozi vlak do Ormoža. Prestao je voziti dok je počela pandemija koronavirusa i još uvijek nije uspostavljen. Možda će krenuti krajem ovoga tjedna, možda idućeg, ne mogu točno reći, rekli su nam u HŽ-u na čakovečkom željezničkom Glavnom kolodvoru. Jedini direktni vlak dnevno od Kotoribe do Zagreba polazi u 18:18 sati i u 22:02 stiže na zagrebački kolodvor. - Obično kasni po 20-tak minuta tako da ste u Zagrebu oko pola jedanaest navečer, doznajemo na kolodvoru u Kotoribi. Drugim riječima, vlaku treba 4 sata da prijeđe tih stotinjak kilometara. Međimurski studenti koji su u vrijeme “mračnog socijalizma” njime putovali do Za-

greba, normalnom linijom, ne ubrzanom stizali su do svog odredišta za manje od tri sata. Mogli su i brže ukoliko su putovali međunarodnom linijom, vlakom Drava koji je povezivao Budimpeštu-Zagreb-Split i za manje od dva sata. No, i Drava je ukinuta. Kako ne bilo zabune, do Zagreba vozi još jedan vlak iz Kotoribe i to samo nedjeljom i blagdanom uz presjedanje u Varaždinu. Polazi u 16:36 i na odredištu je u 20:22. Vlakom se iz Kotoribe može i do Koprivnice, također samo nedjeljom i blagdanom. I to bi bilo sve od nekad slavne, povijesno važne prve željezničke pruge u Kotoribi. Da i nije sve tako crno, barem što se tiče kraćih re-

lacija u Međimurju, svjedoče malobrojni putnici koje smo sreli po izlasku iz vlaka u Maloj Subotici. - Putujem na posao u Čakovec svaki dan s vlakom, rekla nam je Katarina Janković. Sad mi vozni red paše jer zbog korone radim do 13 sati, a ujutro idem u 6:09 a radim od 7 sati. Kaj se toga tiče mi je dobro, no za udobnost me nemojte nikaj pitati. Istina, kad idem nekam dalje, ne idem vlakom već autom jer mi je brže. Tko će se droncati 4 sata do Zagreba, uz to presjedati, a do neke morske destinacije da ni ne govorim. Kako je dalje rekla, za odlazak na posao, radnici ne koriste više vlak kao nekad upravo zbog voznog reda.

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Međimurja s drugim krajevima Hrvatske i inozemstvom

nje pruge! Kocka otima putnika? “Remont” ipak na pomolu? Prema neslužbenim informacijama, Hrvatske željeznice remont pruge u Međimurju kreće vrlo brzo. Ali ne bilo kakav, već po sistemu “rabljeno pod novo”. Naime, u planu je izmjena pragova i tračnica i to onima koje se trenutačno vade tijekom obnove u Križevcima. Upravo njima bi se zamijenili one dotrajali u Međimurju!? (vv)

vorc - Oni koji rade od 6 sati moraju na vlak već u 4:48 tak da su na poslu već malo poslije 5 sati, 5:10 ili 5:15 i onda čekaju do 6. Ako rade do 14 sati, opet moraju čekati 1 sat jer im vlak ide tek u 15 sati. Dakle, praktički dva sata dnevno gube samo čekajući vlak što danas i nije baš sam tak. Dodamo li tome rastezljivo radno vrijeme, ubrzani način života u kojem je vrijeme novac, sasvim je razumljivo da su radnici pohrlili u automobile i autobuse. Da je tome tako, svjedoče velike gužve po našim cestama, osobito u ranim jutarnjim i popodnevnim satima. I nitko ne pita pošto litra benzina već samo kako što prije stići od točke A do točke B.

Autobusi potisnuli željeznicu u drugi plan?

I dok je u to mračno vrijeme socijalizma, vožnja auto-

busom bila smatrana, skoro pa luksuzom i svi su putovali vlakom jer je karta bila jeftina, danas se sve okrenulo naopačke samo je željeznica ostala i dalje na istom mjestu, tu gdje je bila i tada. U stvari, ako ćemo pošteno, svi idu naprijed, prilagođavaju se novim, modernijim vremenima samo ona živi ili životari “na staroj slavi” i postaje sama sebi svrha podijeljena u nekoliko poduzeće sa tisućama zaposlenih više u administraciji a manje na terenu. Autobusni prijevoznici “preoteli” su školarce primamljivim cijenama, vožnjom do škole i natrag što si željeznica, naravno ne može dozvoliti. Umjesto vlakom, i studenti putuju autobusom koji ih nedjeljom, praznikom i radnim danom vozi do Zagreba za manje od dva sata i to autocestom uz gotovo istu cijenu kao i željeznicom.Vlakom od

Čakovca do Kotoribe u zlatno doba željeznice putovalo se svega 18 minuta a autobusom gotovo sat vremena. Danas je praktički svejedno kojim se sredstvom putuje jer vožnja traje tu negdje. - Mađarska je dobila prugu isti dan kao i mi, s gorčinom je rekao načelnik Horvat. Bolje rečeno, riječ je o istoj građevini koju danas dijeli državna granica a time i dvije različite uprave, mađarsku i hrvatsku. Na mađarskoj dionici vlak još uvijek postiže brzinu iznad 100 km/h jer su ulagali, održavali i brinuli se za svoju željezničku infrastrukturu. A mi, vozimo se tek 40 km/h jer se zbog sigurnosti putnika više ni ne smije. I Marija Terezija imala je bolju i sigurniju željeznicu. Popularne i zabavne vožnje vlakom do Splita postale su legende jer nema više studenata koji pjevaju i sviraju u prepunim hodnicima zabavljajući sve oko sebe. U legendu su ušle i priče brojnih današnjih bračnih parova koji su se sreli i upoznavali tijekom vožnje vlakom. Danas nažalost ima djece i mladih koji nikad nisu bili blizu vlaka a kamoli da su se vozili njime. Svima njima, svakodnevnica je auto, naše ceste i autoceste a o nekakvom integriranom prometu tek su čuli tu i tamo. Istina, i mi smo u Međimurju puno slušali o takvoj vrsti prometa koji bi kombinirao željeznicu i cestovni promet. Istina, u cestovni promet se puno ulagalo, izgradili su se kilometri i kilometri autocesta dok je pruga ostala u zapečku. - Govorimo o željeznici kao žili kucavici integriranog prijevoza, naglašava Miljenko Horvat. A što smo napravili, uništili ju na uštrb asfalta. Radimo pritiske na zaobila-

znice, pa Južnu, pa Sjevernu, prelošku kroz Nedelišće a zapostavljamo i zapuštamo ono što imamo.

- Susjedna Mađarska dobila je pred više od 150 godina prugu isti dan kao i mi, a danas kod njih vlakovi voze brzinom većom od 100 km/h, a kod nas skoro kao što je to bilo kada je izgrađena 1860. godine s gorčinom je rekao Miljenko Horvat, načelnik općine Donji Kraljevec

Gradnjom zaobilaznica gubimo poljoprivredno zemljište, uništavamo prirodu i okoliš, zagađujemo zrak. A zašto, kome se to isplati? - Ako se želi prekinuti i zaustaviti željeznički promet u Međimurju, pošteno bi bilo od Željeznica da to kažu jasno i glasno a ne da se ovako ponašaju, zapuštaju svoju imovinu, prepuštaju nju zubu vremena. Ukoliko pak nije tako, trebaju se pobrinuti da svojim korisnicima pružaju ono što im naplaćuju.

Vlakom do Zagreba za 1 sat - utopija

To se može zaključiti i iz odgovora kojeg smo dobili na naš službeni upit upućen Hrvatskim željeznicama kojeg prenosimo u cijelosti. - Ulaganja u željezničku infrastrukturu u Republici Hrvatskoj posljednjih dvadeset godina bila su značajno manja od ulaganja u cestovnu infrastrukturu što je rezultiralo lošim stanjem mreže

Aktualno

TEM A BR OJA

Dramatičan apel prema HŽ-u Ljubomir Grgec, Miljenko Horvat i Valentino Škvorc, svoj dopis pod nazivom Vapaj upozorenja poslali su ministru prometa i veze Olegu Butkoviću, Ministarstvu prometa, HŽ infrastruktura, HŽ putnički promet i HŽ cargo. Radi se o predstavnicima triju općina iz čijih sredina putnici gravitiraju prema željezničkim postajama Kotoriba, Donji Kraljevec i Mala Subotica. - Nažalost, kako bi zaštitili građane naše lokalne samouprave, moramo vam se obratiti sa jednim ovakvim dopisom upozorenja. Kako je naše stanovništvo veoma vezano za prijevoz željeznicom mi kao lokalna samouprava im moramo pomoći kako bi to i ostvarili i isto tako koliko je u našoj mogućnosti da im osiguramo sigurnost takvog prijevoza. S obzirom na vašu nebrigu za željeznicu koja je izgrađena prije 160 godina, a zadnji put renovirana prije 36 godina kad je brzina putovanja dignuta na 100 km/h, a danas je ta brzina spuštena na brzinu od 40 km/h, govori vam o vašoj brizi o njoj. Potaknuti javljanjem naših građana s terena o stanju pruge izašli

i smanjenjem dopuštene brzine. Upravo zato pokrenuli smo veliki investicijski ciklus kroz koji će se u obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture u narednih 5 godina uložiti gotovo 14 milijardi kuna. Jedan od planiranih zahvata je i obnova pruge M501 DG – Čakovec – DG, dionica Čakovec – Mala Subotica, a radove ćemo započeti u drugoj polovici ove godine, stoji u odgovoru HŽ Infrastruktura. Odgovor iz HŽ-a može biti samo mala utjeha da će se konačno nešto popraviti, jer kako sada pruga grozno izgleda na relaciji između Kotoribe i Čakovca, možemo se samo nadati da neće doći do neke situacije koja bi mogla uzrokovati tragične posljedice. Što pak se tiče planova o izgradnji pruge kojom bi se skratilo putovanje ljudi, ali i robe prema Zagrebu na sat vremena, to je za sada još uvijek samo san. Uglavnom se ovaj problem svodi na političko pitanje i prepucavanje političara tko je kriv što se nije napravio novi željeznički pravac na relaciji Kotoriba - Zagreb kojim bi se skratilo putovanje s 4 sata na sam 1 sat iz Čakovca, odnosno nešto više iz Kotoribe.

smo na teren te snimili niz fotografija kako bi i vama predočili trenutačno stanje na samoj željeznici. Uočeno je niz nedostataka za sigurnost same pruge od nedostatka vijaka koji učvršćuju prugu, neučvršćenih i odvijenih matica, odvijenih vijaka (neučvršćenih), nedostatku zaštitnih vibro podloška ispod vijaka, polomljenih drvenih pragova kao i onih ispod navoza kamena do čak pragova koji su slomljeni i truli od vremena zadnje rekonstrukcije i uopće više ne vrše svoju funkciju. Vidjevši sve te nedostatke na pruzi i mi laici došli smo do zaključka da je pruga ovog momenta skoro neupotrebljiva i opasna po prijevoz te život i zdravlje naših ljudi, upozoravaju. Na kraju pisma stoji kako je ovo samo upozorenje a spremni su podnijeti i sudsku prijavu za sve odgovorne u HŽ za svjesno dovođenje u opasnost živote ljudi. Dopis upozorenja i nezadovoljstva upućen je 11. svibnja i nažalost, do današnjeg dana nitko od pozvanih- prozvanih nije smatrao shodnim dati im bilo kakvu povratnu informaciju !? (vv)

- Putujem na posao u Čakovec svaki dan s vlakom, a nekam dalje autom jer je brže i sigurnije, rekla je Katarina Janković Dok se naši političari svađaju istovremeno je netko odlučio da prednost dobije koridor Zagreb - Koprivnica koji se ubrzano obnavlja, tako da će nakon besplatne brze ceste taj dio sjeverne Hrvatske dobiti i brzu prugu, što najbolje govori o tome da smo postali “slijepo crijevo”, odnosno da kad putujemo, šaljemo robu iz Međimurja u Zagreb to moramo skupo platiti ili smo osuđeni na zamorno putovanje željeznicom jer traje duplo duže nego je to bio slučaj pred 30 godina.

Gospodarstvo

Vladimir Topolnjak, direktor Međimurskih voda i Maja Ovčar Jambrošić, direktorica Izgradnje Domašinec potpisali su ugovor o izgradnji pročistača

AGLOMERACIJA Mursko Središće - završena javna nabava

Pročistač će graditi Izgradnja iz Domašinca Potpisivanjem ugovora za izgradnju pročistača za aglomeraciju Mursko Središće završava javna nabava i time je ona u potpunosti ugovorena. Sporazum za izgradnju pročistača potpisali su Vladimir Topolnjak, direktor Međimurskih voda i Maja Ovčar Jambrošić, direktorica Izgradnja Domašinec u ime ponuditelja svoje tvrtke i Lovreco iz Rijeke. Ugovorena cijena je 53.351.570,53 kune bez PDV-a. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda gradit će se istočno od naselja Mursko Središće na lokaciji Zalešće s trećim stupnjem pročišćavanja otpadnih voda. Predviđeni rok za kompletan završetak radova na uređaju za pročišćavanje je 23 mjeseca od potpisivanja ugovora, a uključuje projektiranje, izgradnju, testove po dovršetku, pokusni rad i puštanje u pogon. Obrada mulja u postupku pročišćavanja otpadnih voda odvijat će se aerobnom stabilizacijom i dodatnom biološkom obradom kroz polja za ozemljavanje biljkom koja se koristi za dehidraciju i mineralizaciju. Uređaj će pročišćavati sanitarne otpadne vode sa područja grada Mursko Središće (naselja Mursko Središće, Peklenica i Hlapičina) te

općine Sveti Martin na Muri (naselja Žabnik, Marof, Vrhovljan, Sveti Martin na Muri, Brezovec, Jurovec, Lapšina i Čestijanec), općine Selnica (Selnica-dio) i općine Vratišinec (naselja Vratišinec i Gornji Kraljevec). Izgradnja sustava odvodnje započela je 16. rujna 2019. godine. U sklopu izgradnje sustava odvodnje izvode se besplatni kanalizacijski priključci za sve potpisane ugovore o priključenju na sustav javne odvodnje, ukupno za oko 3000 domaćinstava. - Nakon šest i pol godina ulazimo u finale projekta. Radovi su već počeli na aglomeraciji. Iako je naš teret velik za sufinanciranje, mi smo ponosni što smo dobili sredstva i projekt jer se takvi projekti rade jednom u sto godina, kazao je ovom prilikom Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća. Nakon provedenih postupaka javne nabave predvidiva vrijednost svih radova, usluga i opreme aglomeracije Mursko Središće je 253.000.000 kuna bez PDV-a, od čega su 70,84% bespovratna sredstva EU-a, 12,64% Državni proračun, 12,64% Hrvatske vode, 3,88% jedinice lokalne samouprave. (BMO)

POGLED ODOZDO

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. lipnja 2020.

Učenici i njihovi roditelji koji su došli na potpisivanje stipendija za obrtnička zanimanja

OBRTNIČKA KOMORA Međimurske županije u Čakovcu upriličila potpisivanje ugovora s učenicima za obrtnička zanimanja

Učenička stipendija djeci dodatni motiv za zanat Nove stipendije koje iznose godišnje 6000 kuna dobilo je 32 učenika koji se školuju za obrtnička zanimanja Piše: Božena Malekoci - Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Da je rad na cijeni djeci se može pokazati i kroz stipendije za obrtnička zanimanja. Obrtnička komora već godinama stipendira učenike koji se školuju za obrtnička zanimanja. Dosad je stipendije primilo ukupno njih 500 u što je uloženo oko 3 milijuna kuna. U međuvremenu su se u stipendiranje uključile Međimurska županija, općine i gradovi. Ove godine Obrtnička komora Međimurske županija s partnerima Međimurskom županijom, sva tri grada i općinama osigurala je stipendije za 32 učenika koji se školuju za obrtnička zanimanja. Ugovori su potpisani nešto kasnije, nego prethodnih godina zbog situacije s koronavirusom.

Roditelj Anđelko Jurak potpisao treći ugovor

No učenici će premda sa zakašnjenjem cjelokupni iznos stipendije dobiti jednokratno u iznosu od 6000 kuna za cijelu školsku godi-

nu. Kako se radi o učenicima koji su većinom još i maloljetni, ugovore su potpisali njihovi roditelji. Među njima ima i onih koji imaju više djece koja biraju obrtnička zanimanja. Anđelko Jurak iz Murskog Središća, veteran je među roditeljima (su)potpisnicima ugovora za stipendiranje učenika za deficitarna zanimanja. Ove godine došao je potpisati ugovor po treći put. Ovaj puta za sina Nikolu, učenika prvog razred za instalatera grijanja i klimatizacije. Anđelko je otac osmero djece i već je dva puta ranije potpisivao ugovor za stipendiju za obrtničko zanimanje. - Stipendija će puno značiti sinu za njegove potrebe kako za štolu, tako i za druge potrebe. Još dvoje djece je primalo stipendije za obrtnička zanimanja. Stariji sin koji se školovao za keramičara i kćerka za kuharicu. U ovoj obitelji djeca vole obrtnička zanimanja tako su se i dvije kćeri školovale za obrtnička zanimnja; jedna za frizerku, druga za kuharicu, ali bez stipendija. Pitali smo

tatu Anđelka Juraka da li se koje od njegove djece odlučilo za samostalnu obrtničku karijeru ili rade kod drugih obrtnika, Anđelko nam je kazao da rade kod drugih. Pravo na stipendije ostvarili su učenici iz tri međimurske škole koje obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanja.

Stipendije za 32 učenika iz tri škole

Iz Graditeljske škole Čakovec stipendije je dobilo 16 učenika. Za instalatere grijanja i klimatizacije 6 učenika: Luka Andrašec, Nikola Jurak, Mihael Šajnović, Nikša Šegović, Dorian Bočkaj, Leon Molnar. Za keramičare 5 učenika: Leo Martinjaš, David Peras, Damir Strnad, Robert Vizinger, Gabrijel Novak. Za vodoinstalatere 3 učenika; Karlo Šopar, Karlo Paler i Zahar Novak. Za stolara 2 učenika: Damjan Đuran i Robert Kontrec. Iz Srednje škole Prelog stipendije je dobilo 11 učenika: osam učenika za kuhare i tri za konobare. Stipendije za kuhare dobili su; Lea Šoltić, Lorena Turk, Gabrijela Okre-

Anđelko Jurak potpisivao je ugovor treći put, jer njegova djeca biraju obrtnička zanimanja ša, Heidi Doring, Emanuel Maček, Rafael Vibovec, Elena Hunjadi, Karlo Mesarić, a za konobare; Andrej Kolarić, Silvio Kolarić i Mateo Blažon. Iz Tehničke škole Čakovec stipendije je dobilo 5 učenika. Dva za automehaničare: Mihael Putarek i Mateo Stojko. Nikola Cimerman za bravara, Lovro Kovačić za elektroinstalatera i Leonard Krznar za autolimara. S učenicima su na potpisivanju ugovora bili i njihovi roditelji.

Nova neizvjesnost - fantomski drugi val

rugi val je omiljena društvena poštapalica za novu vrstu neizvjesnosti. Dnevno nas uvjeravaju da nam prijeti najesen. Fantomska prijetnja o kojoj nitko ništa pouzdano ne zna, ali je s velikom vjerojatnošću proriču za jesen. Fascinantno je to što nas uvjeravaju da teže dolazi te se očekuje gore, a o ponašanju tog virusa se istodobno pouzdano ništa ne zna. Mi laici slušamo različita pa čak i suprotstavljena mišljenja stručnjaka o tome

i izgubljeni smo u različitim mišljenjima. Pokušavamo si sami objasniti što je vjerojatnije. Da je to nešto izašlo iz laboratorija, dizajnirano da pogađa ljude ili je čovjekovom traljavošću prešlo na čovjeka. Pa se sad pojavi na jednoj pa na drugoj mokroj tržnici u Kini. Iz Kine se proširi na svijet, a onda kad kao Kinezi savladaju virus kod sebe, imaju nove zaraze “uvezene” u Kinu. Gdje je tu logika? Uglavnom, otkako se pojavio, prema virusu se na-

rihtavaju društveni sistemi kao ustave na brani. Po logici otvori, zatvori vodu. Zdrav razum mi nalaže da se zapitam tko tu koga zeza, tim više što je očigledno da se s ljudima počelo postupati kao u kakvom velikom društvenom eksperimentu. Virus je postao vrhunaravni zakon koji vlasti u različitim državama zloupotrebljavaju za uvođenje policijskih sata, ograničavanje slobode kretanja, alibi za povećanje svojih ovlasti. Političari su shvatili da je stvoreno najmoćnije

oružje u povijesti čovječanstva bez fizičke upotrebe. Bez ispaljenog metak mogu se pokoriti milijuni ljudi, isprazniti ulice, a ljude zatvoriti u njihove kuće. Zaustaviti gospodarstva na određeno vrijeme. Mnoge države među njima i naša uvele su određenu vrstu nacionalnog dohotka za zaposlene. Nitko se ne buni već su svi sretni što imaju kakav takav prihod koji je na razini granice egzistencijalnog minimuma, a strah od toga da bi moglo biti

i gore, građane odvraća od socijalnih nemira. Zbog korona ekonomije povećan je jaz između bogatih i siromašnih. Sljedeći korak je da će financijski sektor nakon godina niskih kamata stvoriti novu generaciju dužnika uz znatno višu cijenu kredita. Zbog pada prihoda ljudi će se opet morati zaduživati na rate da bi stvorili privid života iznad egzistencijalnog minimuma. Forenzičari društvenih zbivanja kao i kod svakog zločina korak su iza kreatora

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

nove stvarnosti. Proći će godine, a možda i desetljeća da otkrijemo što je bio uzrok, a što posljedica nove stvarnosti izazvane korona krizom ili novog normalnog kako tome vole tepati političari.

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gospodarstvo

ŠTO O POSLJEDICAMA korona krize kaže poduzetnik Ivan Senčar, ujedno i predstavnik poslodavac u Gospodarskom socijalnom vijeću

Novi fokus treba biti očuvanje likvidnosti tvrtki Poduzetnici koji izvode radove trebaju dobiti račune plaćene na vrijeme kako bi mogli platiti svoje zaposlene, a banke bi trebale pokazati više razumijevanja za poslovni sektor Piše: Božena Malekoci-Oletić

Posljedice koronavirusa će biti puno veće nego što smo to mi mislili kazao je Ivan Senčar, vlasnik Eurounita i od poslodavaca izabrani predstavnik u Gospodarsko socijalno vijeće Međimurske županije. - Pođem li od sebe i svoje firme koja je jako dobra, čak i za nas su refleksije krize puno veće i gore od onoga što smo očekivali. Promet je pao za 68 posto. Ne želim biti pesimist, ali neće biti lako, kaže Senčar.

Država i svi drugi ne smiju kasniti s plaćanjem radova

Puno toga se promijenilo zbog krize. Prvo ljudi paze kako troše, pa potrošnja više nije na onoj razini kao ranije, a drugo vidim da država i lokalna samouprava ne štedi na projektima, ali pritom vidim određene kalkulacije u plaćanju, da se političari kockaju u ime poduzetnika hoće li nešto biti plaćeno prije ili poslije izbora, što nikako ne mogu podržati. Poduzetnici koji izvode radove trebaju dobiti račune plaćene na vrijeme, kako bi mogli platiti svoje djelatnike. Što će se promijeniti poslije izbora time da se projekt koči, upozorio je Senčar iznoseći probleme na koje su mu se kako je rekao poduzetnici koji su mu se požalili na to. - Ono na što bi se sada mjere trebale najviše

fokusirati je održavanje likvidnosti. Pogotovo ako se sjetimo prošle krize, ona nam je pokazala da je to bila sveopća pojava. Poučeni posljedicama koje donosi nelikvidnost, sada bi ju u začetku trebalo spriječiti i također uvesti naplatu poreza prema naplati računa. S druge strane poslovne banke bi trebale pokazati više razumijevanja za poslovni sektor, ali one se ponašaju pasivno i statično i bešćutno, kazao je. Vlada je mjerama pomogla oko neto plaća radnika no one su samo dio troška za poslodavca, pa smo Ivana Senčara pitali smo koliko zapravo poslodavca košta radnik. - Kad govorimo o plaćama radnika smatram da nijedan radnik koji je dobar, nije preskup. Međutim, cijena plaće radnika u bruto iznosu je žalosna stvar koju radnici puno puta ne znaju. Stoga bih apelirao na poslodavce da u okviru svojih sastanaka s radnicima u poduzeću upoznaju radnike s tim troškovima. Ako govorimo o nekakvoj željenoj plaći od 7000 kuna neto, na nju poslodavac još mora izdvojiti za puni trošak radnika, 74 posto (oko 5000 kn op.a.) na ime svih doprinosa i poreza iz i na plaće. Nama poduzetnicima je svejedno je li nešto izdatak iz ili na plaće jer mi to sve moramo platiti. U ovom konkretnom primje-

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Ivan Senčar, predstavnik poduzetnika u GSV-u i vlasnik Eurounita

ru to iznosi 12.000 kn i to je zapravo mjesečna plaća radnika. Često sam znao izlagati, ajmo djelatnicima dati bruto plaću i nije problem koliko ona jest pa nek netko drugi ganja zaposlene hoće li oni nešto uplatiti ili ne, kazao je Senčar.

Na mjerama za očuvanje radnih mjesta 18.514 zaposlenih

Zbog korona krize tijekom ove godine do svibnja posao je izgubilo je 327 osoba, od toga 263 žene. Njih je više zaposlenih u uslužnom sektoru koji je korona više pogodila. No zanimljivi su podaci o korištenju mjera za očuvanje radnih mjesta za kojima su posegli poslodavci. U ožujku je zaprimljeno 1920 zahtjeva poslodavaca za korištenje mjera za očuvanje radnih mjesta, u travnju je

broj zahtjeva narastao na 2173 zahtjeva, a u svibnju na 2486 zahtjeva. U svibnju je mjerama za očuvanje radnih mjesta bilo obuhvaćeno 18.514 djelatnika od ukupno 41.053 zaposlenih u našoj županiji, prema evidenciji Mirovinskog zavoda, iznio je Nikola Hren, predstojnik PU Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Čakovec.Kriza ove vrste u gospodarstvu do sada je bila nepoznanica i teško je predvidjeti njezine posljedice. Svi ponavljaju taj drugi val za koji nitko pouzdano ne zna je li i koliko je izgledan. Ono što poduzetnike najviše muči je pad potražnje koji je očigledan ne samo u turizmu već i brojnim drugim sektorima, što utječe i na naše prerađivačku industriju koja funkcionira kao dobavljač dijelova i drugih proizvoda za industrijske sektore u razvijenim europskim zemljama.

Osjeća se oživljavanje i potražnja za radnicima na Zavodu za zapošljavanje u Međimurskoj županiji

U SVIBNJU STAGANACIJA nezaposlenosti u Međimurju

Poslodavci pojačano traže nove radnike Tijekom svibnja iz evidencije nezaposlenih izašlo 276 osoba. Zbog zaposlenja evidenciju su napustile 224 osobe, čime je udio brisanih zbog zaposlenja u porastu za 94,8 postotnih bodova u odnosu na travanj. Na temelju radnog odnosa zaposleno je 210 osoba, dok je 14 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Osim izlazaka zbog zaposlenja iz evidencije su iz ostalih razloga brisane 52 osobe. Najviše zapošljavanja bilo je u prerađivačkoj industriji – 56 osoba, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – 35 osoba, građevinarstvu – 26 osoba, trgovini – 23 osobe, ostalim uslužnim djelatnosti – 23 osobe, obrazovanju – 20 osoba. U svibnju je u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 278 osoba. Broj ulazaka smanjen je u odnosu na prethodni mjesec za 44 posto. Kao i kod zapošljavanja tako i kod otpuštanja najviše prijavljenih na burzu došlo je iz prerađivačka industrija – 60 osoba, zatim trgovine - 27 osoba, građevinarstva – 20 osoba, obrazovanja – 20 osoba, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – 19 osoba, Krajem svibnja u evidenciji je bilo 2475 nezaposlenih osoba, što je na razini prethodnog mjeseca. U ukupnom broju nezaposlenih osoba je 1446 žena i 1029 muškaraca. Što se tiče dužine čekanja

na zaposlenje, 653 osobe na zaposlenje čekaju duže od godinu dana. Novčanu naknadu u svibnju koristile su 823 nezaposlene osobe. Broj korisnika u odnosu svibanj prošle godine je u porastu za 50,7 posto. Naknadu primaju 583 žene i 240 muškaraca. Tijekom 2020. godine u programe mjera aktivne politike zapošljavanja, novouključeno je 249 osoba, i to 127 osoba kroz potpore za zapošljavanje, 66 osoba koristi potporu za usavršavanje, 30 osoba uključeno je u mjeru za očuvanje radnih mjesta u sektoru tekstila, odjeće, obuće, kože i drva, a 26 osoba koristi potporu za samozapošljavanje. Krajem svibnja evidentirana su 864 aktivna korisnika mjera, od čega 244 iz tekuće godine te 620 osoba iz 2019. godine. S obzirom na novonastalo stanje u gospodarstvu uvjetovano pandemijom koronavirusa aktivnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje usmjerene su na očuvanje radnih mjesta u djelatnostima/sektorima koji su najugroženiji. Kako bi se radnicima zadržala radna mjesta, odnosno osigurao ostanak u zaposlenosti, HZZ je mjeru počeo provoditi 23. ožujka 2020., a potpora se dodjeljuje poslodavcima kroz tri mjeseca – za ožujak, travanj i svibanj 2020. Na području Međimurske županije je do 10. lipnja isplaćeno 147,9 milijuna kuna za 2228 zahtjeva poslodavaca. (BMO)

Crna kronika

UKRATKO

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. lipnja 2020.

U DONJOJ DUBRAVI prevrnuo se teretnjak

50 litara goriva iscurilo iz spremnika U požaru su izgorjeli svi gorivi dijelovi auta

NA NAPLATNIM KUĆICAMA SVETI KRIŽ došlo do zapaljenja osobnog auta

Kvar na rashladnom uređaju uzrokovao požar U petak, 12. lipnja 2020. godine u 7:40 u Svetom Križu kod naplatnih kućica čvora Čakovec došlo je do požara osobnog automobila, Citroen C5, čakovečkih registarskih oznaka, vlasništvo poduzeća iz Čakovca. U trenutku izbijanja požara automobilom je upravljao 34-godišnji vozač. U požaru su izgorjeli svi gorivi dijelovi na vozilu, dok

KRAĐE

su požar ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe iz Čakovca. Na mjesto događaja izašao je inspektor zaštite od požara koji je utvrdio da je uzrok požara kvar na elektromotorima za hlađenje prostora kabine. Materijalna šteta procjenjuje se na 50.000 kuna, dok će se o događaju izvijestiti nadležno državno odvjetništvo. (sh)

U utorak, 16. lipnja 2020. godine nešto poslije 12 sati na kolniku državne ceste broj 20 između Donje Dubrave i Đelekovca, dogodila se prometna nesreća u kojoj je došlo do istjecanja goriva iz spremnika teretnog automobila. Četrdeset i petogodišnji vozač teretnog automobila s pridodanim priključnim vozilom, varaždinskih registarskih oznaka, nije se kretao sredinom obilježene prometne trake zbog čega je izlaskom iz blagog zavoja u potpunosti sišao izvan kolnika. Prednjim dijelom teretnog automobila udario

je u tzv. “smjerokazni stupić” i prometni znak. Nakon toga došlo je do prevrtanja na bok teretnog automobila i priključnog vozila te ispadanja tereta. Ujedno, iz spremnika teretnog automobila iscurilo je pedesetak litara goriva. Na mjesto događaja izašli su djelatnici nadležni za održavanje prometnice te vatrogasci lokalnog dobrovoljnog društva koji su sanirali područje istjecanja goriva. Zbog počinjenja prekršaja iz zakona o sigurnosti prometa na cestama, 45-godišnji vozač novčano je kažnjen. U razdoblju od 19:35

Teretnjak je udario u smjerokazni stupić i znak zbog čega se prevrnuo na bok do 21:05 sati kolnik državne ceste broj 20 na mjestu događaja prometne nesreće bio je zatvoren za sav promet zbog

izvlačenja teretnog automobila i pridodanog priključnog vozila te se odvijao obilaznim pravcima. (sh)

ČAKOVEC

Iz srednje škole nestali laptopi U razdoblju od 12. do 15. lipnja 2020. godine u Čakovcu, Športskoj ulici, nepoznati počinitelj ušao je u učionice srednje škole i ukrao prijenosna računala. Visina ma-

terijalne štete utvrdit će se po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

U razdoblju od 11. do 14. lipnja u Donjem Kraljevcu, Ulici Gornji kraj, nepoznati počinitelj iz stambene zgrade u izgradnji ukrao je plinski kondenzacijski bojler. Materijalna šteta

prema izjavi predstavnika oštećenog poduzeća iz Donjeg Kraljevca procjenjuje se na više tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

DONJI KRALJEVEC

Ukraden vrijedan plinski bojler

DONJA DUBRAVA

Lopov opelješio starca U petak, 12. lipnja ove godine u poslijepodnevnim satima u Donjoj Dubravi, Trgu Republike, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, vlasništvo 85-godišnjaka, odakle je

OREHOVICA

ukrao motornu pilu i novac. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Provala u društveni dom U razdoblju od 10. do 17. lipnja 2020. godine u Orehovici, Ulici Zrinskih, nepoznati počinitelj provalio je u prostorije društvenog doma te je iz nekoliko prostorija, koje koriste lokalne udruge

građana, ukrao mikrofone. Visina materijalne štete utvrdit će se po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

U razdoblju od 15 sati, 16. lipnja do 7 sati, 17. lipnja 2020. godine u Savskoj Vesi, Ulici Katarine Zrinski, nepoznati počinitelj iz obiteljske kuće u izgradnji ukrao je više desetaka komada drvenih oplata, vlasništvo

građevinske tvrtke iz Strahoninca. Materijalna šteta procjenjuje se na desetak tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

SAVSKA VES

S gradilišta maznuli oplate

Susjed Ivan Bujanić pozvao je vatrogasce u pomoć kako bi spriječili daljnje širenje vatrene stihije

U STRAVIČNOM POŽARU u Čakovcu stradao 67-godišnjak

Iz goruće barake dopuzao je skitnica! Kako neslužbeno doznajemo, nesretni muškarac zadobio je opekline 2., 3. i 4. stupnja na 60 posto tijela te se nalazi u jako teškom stanju Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan U noći sa srijede na četvrtak oko jedan sat u Čakovcu u Ulici Elemera Vajde izbio je požar drvene barake. U trenutku izbijanja požara u baraci se nalazio 67-godišnjak, koji je pritom zadobio teške ozljede opasne po život. Vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u Županijsku bolnicu u Čakovcu, gdje je zadržan na liječenju. Kako smo saznali od tamošnjih susjeda riječ je o skitnici koji je taj objekt koristio kao privremeno boravište, dok je pravi vlasnik objekta iz Malog Lošinja. - Primijetili smo požar kad su počele pucati daske. Odmah smo nazvali vatrogasce koji su došli s dva vozila i počeli gasiti vatru. Rekli smo im da je unutra bio čovjek. Nisu ga pronašli unutra, dopuzao je nekako van iz goruće barake,

opisao nam je ove stravične detalje požara prvi susjed Ivan Bujanić, kojemu su od vrućine stradale voćke i rolete na obiteljskoj kući koja se nalazi tik do drvenih baraka. - Bio je završio na psihijatriji prije dva tjedna. Koliko smo mogli smo mu pomogli, donosili smo hranu. Bio je samac nije htio prihvatiti pomoć Centra za socijalnu skrb, ispričao nam je Bujanić, koji je inače bivši vatrogasac. Kako neslužbeno saznajemo, nesretni muškarac zadobio je opekline 2, 3. i 4. stupnja na 60 posto tijela te se nalazi u jako teškom stanju. Zbog njegovog stanja policijski djelatnici nisu ni mogli obaviti s njim razgovor kako bi se utvrdilo što se točno dogodilo te noći. Zasad je utvrđeno da uzrok požara nije tehnički kvar, već vjerojatno ljudska radnja. Kako je točno došlo do požara te je li, kao što se nagađa, došlo do nezgode

U požaru su od vrućine stradale i rolete obiteljske kuće Ivana Bujanića

prilikom zagrijavanja hrane ili je uzrokovan opuškom cigarete utvrdit će policija daljnjim izvidima. U požaru su u potpunosti izgorjele dvije drvene barake, dok su nagorjela još dva objekta, odnosno drvena baraka i zidani objekt. Ujedno, u požaru je nagorjelo i krovište obiteljske kuće u Ulici Elemera Vajde, vlasništvo 66-godišnjaka. U

baraci u kojoj je muškarac boravio bila je plinska boca te je malo falilo da i ona ne eksplodira. Visina materijalne štete utvrdit će se naknadno, po utvrđivanju svih oštećenih vlasnika. Požar su ugasili pripadnici JVP-a i DVD-a Čakovec. Kriminalistička istraživanja se nastavljaju kako bi se utvrdile sve okolnosti ovog nesretnog događaja.

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAŠTO su Macinec i Gornji Mihaljevec ponovno bili poplavljeni

Život u Međimurju GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Hrvatske vode: Kanale i Rekvijem za pčele potoke saniramo i čistimo S svakih deset godina - Zadnje uklanjanje naplavina i uređenje vodotoka i objekata na predmetnom vodotoku je izvršeno 2015. - 2016. godine, kazao je Ivica Mustač iz Hrvatskih voda Piše: Sanja Heric Mještani općine Gornji Mihaljevec i naselja Macinec te Črečan u općini Nedelišće već dugi niz godina ne pamte takve ogromne količine padalina u kratkom vremenskom roku, kao što su pale u nedjelju,14. lipnja kasno navečer. - Uništeni su vrtovi i usjevi mještana. Prave posljedice poplave vidjet će se za nekoliko dana. Najviše su stradali Preseka, Badličan, Bogdanovec, Dragoslavec Selo i dijelovi Gornjeg Mihaljevca. Prije pet ili šest godina dogodila se ista situacija. Potoci i kanali su dosta dugo problem, da su počišćeni i da je vodotok bio prohodan ne bi došlo do toga, smatra načelnik Gornjeg Mihaljevca Goran Lovrec.

Najviše stradao Macinec

U nastavku je dodao da su se na općinu s fotografijama poplave javile zasad dvije obitelji iz Bogdanovca. U pomoć mještanima priskočili su lokalni vatrogasci koji su ispumpali vodu iz dvorišta i podruma mještana. Zbog poplava je prema Gornjem Mihaljevcu i Svetom Urbanu bila zatvorena cesta na čak 24 sata.

Palo je 99 litara kiše po četvornom metru, što je mjesečni prosjek za cijeli lipanj

Od svih naselja najgore je bilo u Macincu gdje se izlio potok Trnava i poplavio dvorišta kuća i podrume kuće. Vatrogasci iz kojih su vatrogasci ispumpavali vodu. Za svaki slučaj postavljeni su zečji nasipi. Meteorolozi su kazali da je tamo palo čak 99 litara kiše po četvornom metru, što je inače mjesečni prosjek za cijeli lipanj. - Odmah smo alarmirali sve vatrogasce te su se za svaki slučaj postavili i zečji nasipi. Tek nakon nekoliko dana vidjet će se prave posljedice ove poplave. Prema sadašnjim informacija bilo je poplavljeno desetak dvorišta. Voda je ušla samo u podrume kuća, kazao nam je načelnik Nedelišća Darko Dania. Istaknuo je da treba imati na umu da je pala abnormalna količina padalina u kratko vrijeme te da potom jednostavno nije mogao upiti svu tu količinu kiše koja je napadala. Kazao nam je da je u planu da se to područje nadvisi kako bi bilo sigurnije u slučaju ponovnih poplava.

Uzrok poplave neočišćeni kanali?

S druge strane, mještani su ogorčeni na Hrvatske vode te navode kako nisu na vrijeme pokosili i pročistili kanale i potoke te je zato došlo do poplave. Poslali smo upit Hrvatskim vodama pod čijom je ingerencijom dio kanala i potok u naselju Macinec i u Gornjem Mihaljevcu što su

Poplavljeno dvorište Darinke Fučko u Macincu (Foto: Vjeran Žganec Rogulja/Pixsell) prethodnih mjeseci učinili po tom pitanju. Iica Mustač iz Hrvatskih voda kazao na je sljedeće: Oborina koja je pala na predmetnom području Gornjeg Međimurja u vrlo kratkom vremenu, otprilike u dva sata, iznosila je 42 mm/m2 i takva oborina do sada nije zabilježena na tom području. Ovakva količina prouzročila je plavljenje svih površina na navedenom području, te se gravitacijski prelila u lokalne kanale i završila u potoku Trnavi i u kanalima uz željezničku prugu. U svojem odgovoru ističe kako je problem bio što sustav odvodnje (propusti i kanali) nije dimenzioniran na tako

jaki intenzitet kiše pa je došlo do prelijevanja vode na kritičnim lokacijama. Sustav vodotoka na tom području, napominje, redovito se održava dva puta godišnjom košnjom i tehničkim uređenjem prema potrebi. Prva košnja započinje 1. lipnja u godini, a druga 1. rujna. - Zadnje uklanjanje naplavina i uređenje vodotoka i objekata na predmetnom vodotoku je izvršeno 2015.2016. godine, a koje se prema potrebi održava svakih 10 godina. U prijašnja tri mjeseca je zbog situacije intenzitet aktivnosti radova bio umanjen, odgovorio je na naše pitanje Mustač iz Hrvatskih voda.

vjedoci smo izumiranja pčela u svijetu. Neke svjetske regije više i nemaju pčela jer su jednostavno izumrle, pa se moraju uvoziti. Krivac za izumiranje pčela je čovjek na dva načina. Proizvodnjom i upotrebom pesticida i kemijskih sredstava svih vrsta, ali i utjecajem na klimu, visoke temperature smetaju pčelama, kao i smanjenje bioraznolikosti. Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do danas broj pčela u svijetu se smanjio za pedeset posto. Nastavi li se tako, broj pčela bi za pedeset godina mogao biti na biološkom minimumu. Rijetko kojeg će političara ta vijest zabrinuti, pčele jednostavno nisu u modi. Danas ih se gleda kroz potrebu za medom. EU je druga po proizvodnji meda u svijetu i ima 650.000 pčelara, a zadnjih godina broj pčelara ipak raste. Prema Albertu Einstenu, pčele su indikatori života i zdravlja prirode. One oprašuju 60 posto svih prehrambenih biljaka. Da ih nema, došlo bi do gladi i neslućene katastrofe u svijetu. Prema nekim stručnim studijama, da nema pčela, ljudski bi rod izumro za svega četiri godine zbog gladi. U Hrvatskoj pčele uzgaja 8000 pčelara, najviše je manjih s dvadeset do trideset košnica. U desetak godina broj domaćih pčelara pao je za polovicu, med se uvozi iz Kine i drugih zemalja, što jednostavno govori o tome kakvi smo. Nemarni prema pčelama, nisu nam

previše važne, ni one, ni pčelari. Zadnje trovanje pčela uništilo je gotovo trećinu pčela u Međimurju, ili oko tisuću košnica. Nadamo se da će sad ipak netko biti kriv, prijašnjih godina krivci bi jednostavno nestali negdje u birokratskoj zavrzlami. Može se govoriti i ekonomskim jezikom, trovanje 60 milijuna pčela znači da su pčelari ostali bez najmanje milijun kuna i više. Tko će nadoknaditi štetu? Ako je pčela domaća životinja, zapravo domaći kukac, zašto se s njom ne postupa kao s pilićima ili kravama? Što bi se dogodilo onome tko bi otrovao nečiju farmu krava ili pilića? Suze međimurskih pčelara danas mogu značiti suze svakog čovjeka sutra, možemo tako zatrovati prirodu da neće biti pčela, a samim time i nas. Mnogi i ne znaju da je pčela bila sveta našim davnim precima, nalazi se u sredini stabla svijeta praslavena. Gotovo je tragično da su naši prastari preci znali što znači pčela za život prirode, dok mi danas, uz sav napredak znanosti, to ne želimo znati.

ŽivotuuMeđimurju Međimurju 10 Život 10

Franciska Ćetković, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Čakovca

MEĐUNARODNI DAN borbe protiv nasilja nad Jedan od organizatora Krešo Biškup poziva sve trkače starijim osobama da se okušaju na subotnjoj noćnoj utrci

Prijavite ČAKOVEC nasilje nad starijim osobama na 112 U subotu Čakovečki

Povodom 15. lipnja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad starijim osobama proglas je dalo PoČakovec će u subotu 20. vjerenstvo za ravnopravnost lipnja biti domaćin najzanispolova Grada Čakovca. mljivije trkačke utrke na - Dok su obitelji diljem 5 ili 10km. Ulicama grada Hrvatske i svijeta bile zatog će dana nekoliko stotina tvorene u svojim domovima trkača simbolično obilježiti kako bi se spriječilo širenje početakkorona ljeta i utrčati u novo zaraze virusom, godišnje doba. U točno opravdano se sumnja21:44 na sati počinje ljeto, aliobitelji start porast svih oblika za preko 500posebice noćnih trkača. skog nasilja preNoćni cener postat će jedinma najranjivijim skupinama stvena utrka hrvatskom društva, a to sunadjeca, osobe sjeveru, a start dobi joj je kod Japa starije životne i osobe dok je Samoizolacicilj u centru scentra, invaliditetom. kod “orla”. glavnu ja,frada pojačane mjereUz izolacije, ograničeno kretanje i socijalna distanciranost, mogu povećati rizik od nasilja u obitelji, ali i institucionalno upravo prema najranjivijim skupinama društva, poručili su u uvodu proglasa. Ove nedelje 21. lipnja Povjerenstvo naglasak održat će se 9.je druženje dalo i na situaciju izoliranozaljubljenika u vinil, s posti starijih koja sena dogodila četkom u 10 sati starom zamjestu, vrijeme koronavirus kriu Casa Latina Clubu. zeNakon u domovima starije i korona za pandemije, nemoćne. svima, pa i zaljubljenicima u - Starije osobe koje su vinil nedostajalo je druženje smještene domovima ili u dobromudruštvu, kavicu drugim ustanovama socijalili pivicu i vinyl u rukama. ne skrbi, više od tri mjeseca Proteklih dana polako, ali bile su izložene sigurno vraćajuizoliranosti se izlasci i uz minimalnu kodruženja, pa socijalnu je tako došlo munikaciju. To jedruženje dodatno vrijeme i za novo uz dovelo do osjećaja usamlje-

nosti i izolacije. Ekonomska neizvjesnost zbog nezaposlenosti, smanjena ekonomska primanja obitelji, a i cijelog utrku na samo 10 kilometara, za društva, su još doone koji bi se htjeli okušati datni čimbenik mogućeg u trčanju nopsihičkog još se ne usude pogoršanja i fizičtrčati malo više će orgakog zdravlja svih,bit a posebice niziranaskupina. utrka građana na 5 ranjivih kilometara. NajčešćeDionica nasilje utrke koje građana malo je skraćena, doživljavaju starije osobe je ali pružanasilje, potpuni dojam i psihičko počinjeno osjećaj velike najčešće od utrke. njimaPrijavite bliskih se za utrku putem servisa osoba. Na kraju su poručili www.ticket2go.hr, a zakada sve da starije osobe ne šute trkače osigurana je majica su izložene nasilju bilo kojeg za uspomenu, ali i unikatna oblika, da progovore i prijave finišerska za one nasilje, a namedalja istu akciju pokoji dođu do cilja. (mk) zvali su i ostale građane da reagiraju ako primijete nasilje nad starijim osobama u svojoj okolini. Kako često ističe predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Čakovca Franciska Ćetković, iako je statistički dobre stare ploče.Za uspješbroj slučajeva no kopanje po obiteljskog bespućima nasilja u blagom prašnjavih ploča ipadu, ovaj jeovaj put problem uvijek postoji, zaslužanjoš dobro poznat mete ne možemo biti zadovoljni štar od ploča Robert Šestak dok se ne svedeekipa na nulu. Nai provjerena stalnih silje u obitelji je izlagača uz nažalost poneku dio novu naše kulture, treba mijenjati zvjerku. obrasce ponašanja, ali u svaBonus večeri je after parkom o tome goty u slučaju Zrinu do ranihtreba jutarnjih voriti te raditi prevenciji, sati. Dođite nana kupnju, pronaglašava. Svakoi obiteljsko daju, razmjenu druženje. nasilje prijaviti na Upad jemožete besplatan. broj telefona 112. (mk) (z)

noćni cener u 21:44

U nedjelju 9. Sajam vinila u Casa Latini

www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr

19. lipnja 2020. 19.lipnja

Žene koje su bile zaposlene u projektu „Pomozi, Zaposli, Usreći“ i sudionici završne konferencije u Prelogu

ODRŽANA završna konferencija projekta „Pomozi, Zaposli, Usreći“

Zaposlili žene i osigurali skrb starijoj populaciji U konferencijskoj dvorani Poduzetničkog centra Prelog održana je završna konferencija projekta „Pomozi, Zaposli, Usreći“ koji se na području Grada Preloga provodio kroz program „Zaželi – program zapošljavanja žena“. Konferenciji su prisustvovali predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava, državni tajnik Dragan Jelić, pomoćnik ministra Dražen Opalić, gradonačelnik Ljubomir Kolarek, vijećnik Skupštine Međimurske županije Petar Novak, predstojnica partnera na projektu Centra za socijalnu skrb Čakovec, Podružnica Prelog, Maja Sabol Žganec, predstojnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Čakovec Nikola Hren, pročelnica Upravnog odjela za upravu i društvene djelatnosti Grada Preloga Miljenka Radović te pružateljice usluge pomoći u kući.Program završne konferencije je otvorio gradonačelnik Ljubomir Ko-

larek. Prisutnima se obratio i državni tajnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava Dragan Jelić. Voditelj projekta Miroslav Hržić predstavio je aktivnosti i rezultate projekta, a nakon toga je uslijedio govor partnera na projektu, predstojnika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Čakovec Nikole Hrena. Gradu Prelogu je unutar ovog projekta dodijeljeno ukupno 2.016.222,80 kuna uz stopostotno financiranje od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava, odnosno iz Europskog socijalnog fonda. Provedba projekta je trajala 30 mjeseci, dok su žene pružale uslugu pomoći u kući 24 mjeseci. Cilj projekta je bio osnaživanje pripadnica ciljane skupine, žena u nepovoljnom društvenom položaju, kroz zapošljavanje i edukaciju te poboljšanje kvalitete života i smanjenje isključenosti starijih osoba i osoba u nepovoljnom položaju. Na području Grada

TEMATSKA KONFERENCIJA PROJEKTA ŽELIM – POMOĆ DIJELIM TEMATSKA KONFERENCIJA PROJEKTA ŽELIM – POMOĆ DIJELIM

Preloga bilo je zaposleno 10 žena koje su radile na poslovima pomoći u kući te brizi, potpori i podršci za 50-tak starijih osoba i osoba u nepovoljnom položaju. Žene su prošle program osposobljavanja za gerontodomaćicu, a obavljale su poslove pomoći u kući, od kupovine namirnica, pripreme obroka pa sve do pomaganja u administrativnim poslovima. Kroz projekt je također bio zaposlen voditelj projekta na 50% radnog vremena i koordinator projektnih aktivnosti na 100% radnog vremena. Projektom su ostvareni zadani ciljevi: • osposobljeno je 10 žena za gerontodomaćicu • zaposleno je 10 teže zapošljivih žena i žena s nižom razinom obrazovanja na razdoblje od 24 mjeseci • nabavljena je oprema - 10 bicikala, koje su žene koristile za prijevoz do krajnjih korisnika te radna odjeća • podijeljene su osnovne higijenske i kućanske potrepštine korisnicima usluga • postignuta socijalna uključenost krajnjih korisnika i integracija žena.

Projekt je rezultirao obostranom dobrobiti između žena i krajnjih korisnika. Uključivanjem žena u projekt se dao doprinos njihovoj integraciji u društvene aktivnosti te se ojačala njihova uloga na tržištu rada i u obitelji, a s druge strane, krajnjim korisnicima se putem pomoći koju su im žene osigurale, povećala kvaliteta života, potaknula socijalna uključenost te se smanjio rizik od siromaštva.Projekt „Pomozi, Zaposli, Usreći“ koji se provodio na području Grada Preloga je završen. Nestrpljivo se iščekuje nastavak projekta, a svima sudionicima i onima koji su na bilo kakav način pomogli u provedbi projekta iskrene zahvale.

Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Grada Preloga.

Pomoć u kući uvijek je dobrodošla Pomoć Društvo osoba s tjeleDruštvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međisnim invaliditetom Međimurske županije (u daljnjem murske županije (u 10. daljtekstu: DOSTI), dana lipnjem tekstu: DOSTI), dana nja 2020. godine održalo 10. 2020.konferenciju godine odrje lipnja tematsku žalo je tematsku projekta Želimkonferen– pomoć ciju projekta Želim – pomoć dijelim s ciljem informiranja dijelim s ciljem informiranja javnosti o pružanju usluge javnosti usluge pomoćioupružanju kući. pomoći u kući. Radi se o hvale vrijedRadi se o hvale vrijednom projektu, financiranom nom projektu, financiraiz Europskog socijalnog fonnom Europskog socijalda, uizsklopu Operativnog nog fonda, uUčinkoviti sklopu Operaprograma ljudski tivnog programa Učinkoviti potencijali 2014.-2020. s čiljudski potencijalije2014.jom provedbom DOSTI 2020. s čijom je započeo 08.provedbom siječnja 2018. DOSTI započeo 08. siječnja godine. 2018.Na godine. početku konferenciNa početku konferencije predsjednica DOSTI Mijeljenka predsjednica MiRadovićDOSTI pozdravila ljenka je sveRadović prisutnepozdravila te ukratko je sve prisutne te ukratko

upoznala sa aktivnostima upoznala sa aktivnostima koje Društvo provodi. koje Voditeljica Društvo provodi. projekta Voditeljica projekta Želim – pomoć dijelim DiŽelim – pomoć dijelim Di-je jana Novak, informirala jana Novak, je prisutne o informirala aktivnostima prisutne o aktivnostima provedenim tokom protekle provedenim tokompomoprodvije godine. Usluga tekle dvijeprovodi godine.seUsluga ći u kući diljem pomoći u kući županije, provodi sea Međimurske diljem Međimurske župa-s namjenjena je osobama nije, a namjenjena je osobainvaliditetom, starijim osoma s invaliditetom, starijimu bama i ostalim osobama osobama i ostalim osobama nepovoljnom položaju. Kauda nepovoljnom Kagovorimo opoložaju. statističkim da govorimouslugu o statističkim podacima, pomoći podacima, uslugu pomoći u u kući primilo je više od kući više od 100 100primilo – tinjakjekorisnika, od –kojih tinjak korisnika, od70 kojih je nešto više od – ak ječlanova nešto više od 70 – ak člaDOSTI, dok ostatak nova DOSTI,udok ostatak čine osobe nepovoljnom čine osobes područja u nepovoljnom položaju jedinica položaju područja jedinica lokalne ssamouprave. lokalne samouprave.

Ciljana skupina projekta skupina projekta su Ciljana nezaposlene žene prijavsu nezaposlene žene prijavljene u evidenciju Hrvatskog ljene u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, teže zavoda za zapošljavanje, teže zapošljive žene, žene s najviše zapošljive žene, žene s najviše završenim srednjoškolskim završenim srednjoškolskim obrazovanjem, s naglaskom obrazovanjem, naglaskom na starije od 50s godina. Parna starije od 50 godina. Partneri projekta su Hrvatski tneri su Hrvatski zavodprojekta za zapošljavanje, Pozavod za zapošljavanje, Područni ured Čakovec, Centar dručni ured Čakovec, Centar za socijalnu skrb Čakovec, za socijalnu skrb Čakovec, Općina Podturen i Općina Općina Podturen i Općina Orehovica. Konferenciji su Orehovica. Konferenciji su nazočili: zamjenik župana nazočili: zamjenik župana Međimurske županije JoMeđimurske županije Josip Grivec, načelnik Općine sip Grivec,Perica načelnik Općine Podturen Hajdarović, Podturen ravnateljicaPerica CentraHajdaroza socijalvić, ravnateljica Centra za

nu skrb Čakovec Alenka Bisocijalnu skrbHrvatskog Čakovec lić i predstojnik Alenka Bilić i predstojzavoda za zapošljavanje, nik Hrvatskog za Područni uredzavoda Čakovec, zapošljavanje, PodručNikola Hren. Projektne ni ured Čakovec, Nikola aktivnosti završavaju Hren. Projektne aktivno08.07.2020. godine, mesti završavaju 08.07.2020. đutim voditeljica projekgodine, međutim voditeta najavila je i nastavak ljica projekta najavila je i projekta Zaželi, faza II koji nastavak projekta Zaželi, će omogućavati nastavak faza II koji usluge će omogućavati pružanja pomoći nastavak pružanja usluge u kući onima kojima je to pomoći u kući onima kojinajpotrebnije. ma je to najpotrebnije.

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Život u Međimurju 11 ČESTITKA župana Matije Posavca povodom Dana antifašističke borbe

Bio je to početak konačnog pripajanja Lijepoj Našoj!

Spomenici NOB-a poput ovog u Domašincu podsjećaju na važnost partizanske borbe u antifašističkoj koaliciji za slom nacizma i fašizma

ZAŠTO JE 22. LIPNJA Dan antifašističke borbe važan za naš kraj i cijelu zemlju

Mađarska je pobjedom antifašističke koalicije ostala bez Međimurja Piše: Josip Šimunko Dan antifašističke borbe 22. lipanj slavi se kao državni blagdan kao sjećanje na borbu protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu. U šumi Brezovica kod Siska formiran je tog dana 1941. godine Prvi sisački partizanski odred. Koliko je do danas poznato, bila je to prva organizirana snaga u borbi protiv fašizma u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji. Danas je to već povijest duga gotovo osamdeset godina, a zbog značaja u globalnoj borbi protiv fašističkih ideologija i pobjede demokratske koalicije u Drugom svjetskom

ratu, zapisana je i u našem hrvatskom ustavu.

Mađarska je 1941. godine okupirala i anektirala Međimurje

Manje je poznato da je Mađarska 16. prosinca 1941. godine odlukom svojeg parlamenta anektirala Međimurje, dok je puno prije, već 16. travnja iste godine vojno ga okupirala. Time što je uvela civilnu vlast u Međimurje i Prekmurje, teško je povrijedila tada važeće II. haške konvencije. Nakon završetka Drugog svjetskog rata i pobjede antifašizma 1945. godine, Mađar-

U ponedjeljak praznik i svečano obilježavanje

U ponedjeljak, 22. lipnja 2020. godine Međimurska županija obilježit će Dan antifašističke borbe koji je ujedno državni praznik i neradni dan. Program će se održati prema sljedećem rasporedu: 9 sati Polaganje vijenca i paljenje svijeća kod Spomenika poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima u Perivoju Zrinskih, Čakovec; 9:30 Polaganje vijenca i paljenje svijeća

kod Spomenika žrtvama 2. svjetskog rata na čakovečkom groblju Mihovljan; 10:15 Polaganje vijenaca i program kod Spomen obilježja poginulim u 2. svjetskom ratu u Svetom Jurju u Trnju. Dan antifašističke borbe prigodnim polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća obilježit će se i u drugim međimurskim gradovima i općinama. (z)

ska je ostala bez okupiranih teritorija Hrvatske. Crtanje karata Velike Mađarske danas, u povodu stote godišnjice Trianona i završetka Prvog svjetskog rata danas ne vodi ničemu osim izazivanju napetosti ili političkim šalama na račun mađarske vlasti. To je samo povod da se također ponovno podsjetimo na dr. Ivana Novaka i oslobođenje Međimurja 1918. godine. Svaka velika ideologija u povijesti ima svoj početak i kraj, tako je i anfifašizmom i fašizmom kao ideologijom jednog vremena. Kad bi se danas netko zalagalo za robovlasnički sustav ili feudalno uređenje društva, proglasili bi ga u najmanju ruku nazadnim ako ne i ludim. Zbog toga je sasvim legitimno i pravo pitanje je li vrijeme fašizma i antifašizma prošlo. Prema takozvanim čuvarima tekovina NOB-a, čitaj antifašističkim borcima, danas u Hrvatskoj ponovno jača ekstremna desnica. Stav o jačanju ekstremne desnice, istinit ili ne, potreban je radi jačanja samih antifašističkih organizacija jer se time poziva na mobilizaciju. Jača međutim i novokomponirana ideologija antifašizma, ide se tako daleko da se čak i klimatske promjene proglašavaju posljedicom grubog kapitalizma, iako

je cijela stvar daleko šira i mnogo starija. Tiče se čovjekovog odnosa prema prirodi i razvoja proizvodnih snaga u modernim tehnologijama i znanosti.

Antifašizam ne smiju zloupotrebljavati niti lijevi, niti desni

Stoga današnji čuvari nasljeđa antifašizma ne mogu biti samo nekadašnji borci, antifašizam je danas samo dio borbe za demokraciju i ljudska prava i život u skladu s prirodom. On je mnogo širi, legitimacija u borbi za demokraciju. Zloporaba antifašizma u političke svrhe stoga je sasvim moguća u današnje vrijeme, od sivih miševa do jačanja ekstremne desnice tamo gdje je nema, kao što je moguća i zloporaba svih drugih ideologija, od zelenih do lijevih do raznih totalitarizama. To se posebno odnosi na takozvane zemlje u tranziciji jer nemaju tako jako izgrađen demokratski sustav kao zemlje stare demokracije. Da nije bilo Tuđmanove politike narodnog pomirenja desnih i lijevih, teško da bi pobijedili u Domovinskom ratu. Zbog svega, danas slaviti i poštovati Dan antifašističke borbe znak je poznavanja povijesnih silnica, kao i njegovog mjesta u povijesti.

Povodom predstojećeg Dana antifašističke borbe, župan Međimurske županije Matija Posavec žiteljima Međimurske županije uputio je prigodnu čestitku u kojoj stoji: Sjećanje na 22. lipnja 1941. godine i trenutak kada je u šumi Brezovica započeo organizirani otpor hrvatskog naroda protiv fašizma utkano je u najvažnije trenutke naše povijesti kao jedan od temelja današnje slobodne i suverene Republike Hrvatske. U tadašnjoj okupirano Europi, Hrvati su bili prvi koji su ustali protiv fašizma i nacizma. Za nas Međimurce, to nije samo početak antifašističkog otpora, već i početak konačnog pripajanja Lijepoj Našoj. Međimurje je i u najvećem svjetskom ratu stradalo, a brojni domoljubi pružili su otpor i izgubili živote u borbi protiv mađarske okupacije i fašističke ideologije. Antifašizam je u temeljima hrvatske državnosti i suvremene Europe s kojom dijelimo zajedničke vrijednosti. Posljednji događaji podsjećaju nas da i u

Župan Matija Posavec ovo vrijeme, kada brojimo skoro osam desetljeća od završetka Drugog svjetskog rata, europske vrijednosti, solidarnost, zajedništvo, vladavina prava i poštivanje slobode pojedinca, nikad nisu bile važnije. Obilježavajući ovaj važan datum odajemo pošast svim poginulim žrtvama rat i gradimo svoju budućnost pritom ne zaboravljajući prošlost. Svim Međimurkama i Međimurcima želim sretan Dan antifašističke borbe! Župan Matija Posavec

ČESTITKA gradonačelnika Čakovca Stjepana Kovača povodom Dana antifašističke borbe

Zahvala za vraćanje Međimurja matici zemlji Poštovane sugrađanke i sugrađani! Dan antifašističke borbe praznik je kojim obilježavamo ne samo formiranje prvog organiziranog pokreta otpora u našem dijelu Europe, već i dan kad je započela borba koja će nepune četiri godine kasnije rezultirati oslobađanjem zemlje i svrstavanjem Hrvatske na pobjedničku stranu u 2. svjetskom ratu. Okupljanje 70-tak partizana u šumi Brezovica kod Siska početak je oružanog otpora nacističkim i fašističkim okupatorima i njihovim domaćim pomagačima, a kroz jedinice Narodno-oslobodilačke vojske do kraja rata proći će pola milijuna hrvatskih građana. Unatoč pokušajima revizije povijesti i relativiziranja partizanskog pokreta kojima svjedočimo u posljednje vrijeme, činjenice govore da je Hrvatska razmjerno broju stanovnika imala najjači pokret otpora u Europi. One govore da je naša zemlja jednom za sva vremena vratila okupirane i otuđene dijelove nacionalnog teritorija, od Istre, otoka, Rijeke i Zadra, preko Baranje, pa sve do našeg Međimurja. Činjenica je da su odlukama ZAVNOH-a

Gradonačelnik Stjepan Kovač i AVNOJ-a donesenima tijekom i nakon 2. svjetskog rata postavljeni temelji današnje slobodne Hrvatske. Odmazda bez sudskih postupaka nad poraženima i dijelom civilnog stanovništva te politički progoni koji su uslijedili nakon završetka rata, ne mogu izbrisati pozitivne strane narodnog partizanskog pokreta koji je oslobodio Hrvatsku. Mi u Međimurju to najbolje znamo jer smo zahvaljujući toj pobjedi dio današnje Hrvatske! Sretan Vam Dan antifašističke borbe!

Gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TURISTIČKA ZAJEDNICA Grada Čakovca najavila Porcijunkulovo 2020. i pozvala izlagače na prijavu

19. lipnja 2020.

Porcijunkulovo od 31. srpnja do 4. kolovoza

POZNAT prvi koncert za Porcijunkulovo?

Severina najavila gostovanje u Čakovcu Nakon šest godina stanke, Severina, jedna od najvećih hrvatskih estradnih zvijezda, ovog ljeta će opet održati veliki koncert u Čakovcu. Koncert je najavila u sklopu zahvale svima koji su sudjelovali i pratili je na turneji Magic Tour na svome Facebook profilu. Nakon popuštanja mjera Severina je najavila nekoliko koncerata, među njima i čakovečki. Severina je posljednji put u Čakovcu nastupila 2014. godine u sklopu Porcijunkulova, a po svemu sudeći tako će biti i ove godine. (dz)

Severina je 2014. godine zapjevala na Porcijunkulovu, a ovog ljeta slijedi novi čakovečki koncert

Casa Latina opet ugošćuje Sajam vinila

LJUBITELJI ploča opet će doći na svoje

U nedjelju 9. Sajam vinila u Casa Latini Ove nedelje 21. lipnja održat će se 9. druženje zaljubljenika u vinil, s početkom u 10 sati na starom mjestu, u Casa Latina Clubu. Nakon korona pandemije, svima, pa i zaljubljenicima u vinil nedostajalo je druženje u dobrom društvu, kavicu ili pivicu i vinyl u rukama. Proteklih dana polako, ali sigurno vraćaju se izlasci i druženja, pa je tako došlo vrijeme i za novo druženje

uz dobre stare ploče. Za uspješno kopanje po bespućima prašnjavih ploča i ovaj je put zaslužan dobro poznat meštar od ploča Robert Šestak i provjerena ekipa stalnih izlagača uz poneku novu zvjerku. Bonus večeri je after party u Zrinu do ranih jutarnjih sati. Dođite na kupnju, prodaju, razmjenu i druženje. Upad je besplatan. (mk)

Turistička zajednica grada Čakovca započela je s pripremama i poziva izlagače na prijave za ovogodišnje Porcijunkulovo koje će se održati od 31. srpnja do 4. kolovoza. Manifestacija se svake godine tematski i obujmom širila, da bi danas stekla status najveće turističke manifestacije u županiji, koja privlači velik broj posjetitelja u Čakovec. U pet dana

održavanja, manifestacija objedinjuje najbolje od svega što Međimurje nudi, a ove godine bilježi 56. godinu održavanja. Broj izlagačko - prodajnih prostora na manifestaciji je ograničen, a TZ grada Čakovca kao glavni organizator zadržava pravo odabira ponuda kao i određivanja mikrolokacije izlagačko-prodajnog mjesta. Organizator ima pravo oci-

jeniti da li ponuda odgovara svrsi manifestacije. - Pozivamo sve zainteresirane da se prijave najkasnije do 19. srpnja 2020., a sva potrebna dokumentacija za prijavu može se preuzeti sa web stranice Turističke zajednice grada Čakovca www.visitcakovec.com ili osobno u Turističkom uredu, Kralja Tomislava 1, Čakovec objavili su iz čakovečke turističke zajednice. (dz)

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 13

Ravnateljica Svjetlana Topolnjak i predstavnici općine održali sastanak o proširenju vrtića

DJEČJI VRTIĆ Suncokret u Strahonincu ide u nadogradnju

Roko i Mila u kočiji na putu iz vrtića što je uvijek prava atrakcija

MATIJA LADIĆ iz Pribislavca ljubitelj i vlasnik međimurske kobile Simpe

Ljubav prema konjima usadio mi je djed Kobila Simpa čiji je vlasnik 33-godišnji Matija Ladić iz Pribislavca jedna je od 30 grla međimurskog konja.

Uz djeda Josipa Hrena zavolio konje Pasmina je to pred izumiranjem o kojom se puno govori u proteklo vrijeme. Međimurski konj autohtona je hrvatska pasmina radnih konja uzgojena u Međimurju. Broj međimurskog konja opada od 2013. godine, a Javna ustanova Međimurska priroda u Žabniku je formirala Ergelu Međimurskog konja gdje brine o osam konja. Upravo na toj Ergeli živi Simpino potomstvo, mama Suzy, sestra Sana, kćeri Samba, Sunja i Senka te unuka Suzy mlađa. Matija ljubav prema konjima krije još od malena, što je naslijedio od djeda. - 1997. godine djed Josip Hren doveo je kobilu Suzy, Simpinu majku. Simpa je proslavila svoju punoljetnost, a u radnoj spremi već 15 godina. Osim Matije, o Simpi se brine cijela njegova obitelj, supruga Ivona te dvoje djece, četverogodišnji sin Roko i dvogodišnja Mila. Najveća je radost, kaže Matija, kad upregne Simpu pa po klince zajedno odu u vrtić. - Roko i Mila već su naviknuti da s kolima dođem po njih u vrtić. To je baš prava atrakcija, a nerijetko se dogodi da po svježem zraku i naslonjeni na kola

zaspu, rekao nam je vlasnik Simpe i zdravstveni djelatnik Matija Ladić. Uz štalu u Pribislavcu koja je njezin dom, Simpa ima puno prostora za rastrčavanje i pašu. Bila je u rasplodu, ali nije unazad šest godina. Na području Međimurske županije ima četiri pastuha i 28 kobila. Maleni broj govori o vrsti koja se nalazi pred izumiranjem. - Imati konja nosi veliku odgovornost i brigu. To uključuje svakodnevno čišćenje štale, trčanje, jahanje, te svaki drugi dan vožnja ili kolima ili kočijom, kaže ljubitelj Matija Ladić. Nada se da će jednog dana moći imati uvjete za više konja.

Zaštita međimurskog konja Vezano uz rješavanje problematike očuvanja pasmine međimurskog konja, župan Međimurske županije Matija Posavec, zamjenik župana Josip Grivec i član Udruge uzgaji-

Matija i Simpa imaju posebnu povezanost koja snosi i veliku svakodnevnu odgovornost i brigu

vača međimurskog konja Međimurec Marijan Belčić sastali su se u Ministarstvu poljoprivrede s ministricom Marijom Vučković. Inicijativom Savjeta i temeljem

Konjski stajski gnoj za eko proizvodnju Kobila Simpa i Matija Ladić dovezli su prikolicu stajskog konjskog gnoja na imanje obitelji Vadlja u Mihovljanu. Kako su rekli vlasnici OPG-a Stjepan i Danijela Vadlja, gnoj im je potreban za voće i povrće, a Matija je sretan kad se ga može riješiti. Gnoj je na tržištu aktualniji u jesen, a uz kravlji, konjski je najkvalitetniji. Za uzgoj domaćeg voća i povrća to je primarno. (dv)

županijske deklaracije o očuvanju i zaštiti međimurskih pasmina domaćih životinja, predloženo da i jedinice lokalne samouprave osiguraju dio sredstava za zaštitu i revitalizaciju pasmine međimurskog konja.Nakon prethodnog sastanka održanog u Ministarstvu poljoprivrede, na prijedlog Međimurske županije i Udruge Međimurec, Ministarstvo je povećalo poticajna sredstva s 200 eura na 502,04 eura po grlu međimurskog konja. (Dora Vadlja, foto: Zlatko Vrzan)

Otvara se dodatna mješovita jaslička skupina Za otvaranje nove skupine potrebno je zaposliti još dva odgojitelja i opremiti skupinu s krevetićima, igračkama, ormarićima te drugim didaktičkim materijalom Dječji vrtić Suncokret u Strahonincu kreće u proširenje svojih kapaciteta. Tako je na inicijativu ravnateljice vrtića Svjetlane Topolnjak, a pod predsjedanjem predsjednika Upravnog vijeća vrtića Dražena Vidovića održan radni sastanak. Uz spomenute domaćine, sastanku su nazočili načelnik Franjo Lehkec, zamjenik načelnika Josip Šipek te predsjednik Općinskog vijeća Vladimir Lepen. Nakon provedenog natječaja za upis djece u sljedeću pedagošku godinu utvrđen je veliki interes roditelja za polazak djece. - Uz sadašnje korisnike vrtića imamo novih 39 zahtjeva za upis djece, dok se 17 djece predškolaca ispisuje. Najviše djece kronološki je za skupinu jaslica te se stoga predlaže otvaranje 5. skupine, druge mješovite jasličke. Za otvaranje nove skupine potrebno je zaposliti još dva odgojitelja i opremiti skupinu s krevetićima, igračkama, ormarićima te drugim didaktičkim materijalom, rekla je ravnateljica vrtića Svjetlana

Topolnjak. Sukladno Zakonu o predškolskom odgoju uz suglasnost osnivača potrebno je dobiti i sve ostale suglasnosti nadležnih tijela što iziskuje određeno vrijeme, stoga je važno da se s procesom krene na vrijeme, ističe ravnateljica. Sva djeca s područja općine Strahoninec bit će zbrinuta te u tom pogledu roditelji koji su predali zahtjev i ispunjavaju uvjete za smještaj djece u vrtić mogu biti mirni. - Općina Strahoninec kao osnivač svakako će osigurati materijalna sredstva i sve što je potrebno da se vrtić dodatno opremi. Dosadašnjim ulaganjima, od preko 5 milijuna kuna u posljednje dvije godine, vrtić je nadograđen, energetski obnovljen i opremljen prema najvišim pedagoškim standardima. U tom pogledu prostorni kapaciteti za otvaranje još jedne skupine su zadovoljeni. Drago mi je da su to primijetili roditelji djece ukazavši nam povjerenje te odlučili da dijete upišu u naš vrtić, poručio je načelnik Franjo Lehkec. (dv)

5. Regionalni plac na Mesapu održat će se 27. lipnja 2020. godine od 10 do 16 sati održat će se u Nedelišću. Ponovno će okupiti vrijedne domaće proizvođače. - Neizmjerno nas veseli činjenica da se

konačno možemo vratiti našim sajmovima, manifestacijama, druženjima i nadamo se da će i ovaj Regionalni plac ispuniti vaša očekivanja, poručili su iz organizacije Mesapa. (dv)

MESAP Nedelišće

5. Regionalni plac opet u subotu 27. lipnja

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRADSKO VIJEĆE Mursko Središće

19. lipnja 2020.

10 posto smanjene naknade vijećnicima Koronavirus je više nego sama bolest pogodio mnoge građane u smislu smanjenja prihoda zbog posljedice na gospodarstvo. Zbog toga se na sjednici Gradskog vijeća Mursko Središće odlučivalo o smanjenju naknada. I to ne radi toga što je proračun smanjen, nego radi toga da bi pokazali solidarnost s građanima. Naknada vijećnicima za prisustvovanje sjednicama iznosila je prije korone 500 kuna neto po sjednici, a nakon smanjenja iznosit će 450 kuna. Naknada se smanjuju za 10 posto i predsjedniku i članovima radnih tijela Gradskog vijeće. Također Zvonimir Vrtarić predsjednik GV-a sada ima mjesečnu naknadu 2016 kn. Smanjena je i naknada zamjeniku Miljenku Cmrečaku s 3000 na 2700 kn. Prije korone naknada

ŠTRIGOVA

za predsjednike gradskih radnih tijela i iznosila je 300 kuna po sjednici, a sada se smanjuje na 270 kuna neto. Za članove pak je smanjenje s 200 na 180 kuna. Već ranije kad je sve stalo zbog koronavirus krize, donijeta je odluka o smanjenju plaća gradskim službenicima i namještenicima za 10 posto. Oporbeni vijećnik Tomislav Korbelj Laburisti komentirao je da nije lijepo da se smanjuju plaće u gradskoj upravi. - Meni ne bi bilo lijepo da mi se smanjuje plaća, kazao je Korbelj. Gradonačelnik Srpak odgovorio mu je da ni njemu nije lako bilo donijeti odluku, ali da se treba solidarizirati u ovoj situaciji s građanima. Mjera smanjenih plaća trajat će tako dugo dok se ne proglasi ukidanja svih epidemioloških mjera. (BMO)

Građevinska dozvola za kanalizaciju jekt odvodnje za potrebe Toplica Sveti Martin kojim je obuhvaćeni i dio budućeg stambenog naselja te dio naselja Prekopa, točnije Herjakovčina i Železna Gora.

Svi vlasnici i korisnici zemljišta koja graniče s javnim površinama odnosno sa svim cestama, dužni su orezati granje, urediti živice

i redovito uređivati takozvane škarpe radi nesmetanog odvijanja cestovnog prometa, sukladno odluci o komunalnom redu. (sh)

Trenutno se izrađuje dokumentacija za izgradnju novog vatrogasnog doma za centralno vatrogasno društvo u Štrigovi nakon što je projektant definirao, u suradnji s vatrogascima,

sve važne detalje budućeg doma. Građevinska dozvola će biti izdana kroz nekoliko mjeseci, a onda slijedi pronalaženje izvora financiranja izgradnje. (sh)

(sh)

Uredite svoje zemljište

Novi vatrogasni dom

Općina iz minusa u plus U Vratišincu su se stvari počele pokretat s mrtve točke što se tiče općinskog minusa. Isplivali su iz dugogodišnjeg prenošenja dugova iz godine u godinu u pozitivu. Godišnji obračun prihoda na kraju prošle godine završio je u plusu od preko 1,1 milijun kuna nakon što su pokrilli manjak iz prethodnih godina od preko 538.000 kuna, još su ostali u plusu za oko pola milijuna kuna. Biserka Tarandek komentirala je da se to dogodilo zahvaljujući decentra-

LUKA MESARIĆ u Frkanovcu sam izradio eko kuću s minimalnim utjecajem na prirodu

Od slame, blata i drva stvorio ugodan dom Uz mali trošak napravio je eko kuću od 100 metara kvadratnih koja će se sastojati od spavaće sobe, radne sobe, dnevnog boravka, blagavaone, kupaone i kuhinje Piše: Sanja Heric

Međimurske vode će sredinom godine imati građevinsku dozvolu za kanalizaciju sa svim proširenjima i pročistačem, saznali smo u općinskom uredu u Štrigovi. Isto tako, Međimurske su vode izradile idejni pro-

VRATIŠINEC

Luka Mesarić pokazao nam je svoju eko kuću

lizaciji i tako što je država općinama otpustila veći dio poreza na plaće. - To je dobro, ali je unatoč tome vi trošite više nego što se ulaže u imovinu, kazala je vijećnica SDP-a. Dodala je da je u hladni pogon općine utrošeno 2,7 milijuna, a u imovinu 1,6 milijuna kuna. Načelnik je pojasnio da hladni pogon nisu samo plaće već i svi drugi troškovi bez kojih općina ne bi mogla funkcionirati, a da je upravo u tijeku velika investicija na izgradnji kanalizacije. (BMO)

U samom srcu zelenog Međimurja, u naselju Frkanovec, niknula je kuća od slame, blata i drva koju je s prijateljima i rodbinom izradio tridesetčetverogodišnji Luka Mesarić, inače rodom iz Peklenice. Na prvi pogled kuća izgleda kao sasvim uobičajena kuća od cigle, no tek kad se približiš shvatiš da je ipak nešto neobično na njoj. Podignuti temelji, fasada od vapna, zaobljeni prozori i deblji krov krov daju naznake da se iza nje krije nešto sasvim drugačije.

Bilo mu je dosta stana i grada

Luka je svoju eko kuću od prirodnih materijala počeo graditi 2017. godine, a u kuću bi se prema prvoj procjeni trebao useliti krajem ove godine. Postupak izgradnje ovakve kuće bio je prilično dug, posebice zato što je Luka sve

Postavljanje slame na krov

želio sam napraviti, uz pomoć rodbine i prijatelja te uz minimalan trošak. - Živio sam nekoliko godina u Zagrebu u stanu i jednostavno mi je bilo dosta stanova. Tako sam počeo istraživati kako bi mogao izgraditi nešto malo jeftinije, a da bi to opet bilo malo prostranije. Istovremeno sam počeo saditi vrt i baviti se prirodom. Saznao sam za kuće od slame i tako se sve poklopilo jedno s drugim te je nastalo ovo što danas vidimo ovdje, priča nam naš sugovornik pokazujući unutrašnjost kuće koja se tek treba urediti. Prije početka pravljenja svoje eko kuće informirao se o postupku ovakve gradnje na radionicama o prirodnoj gradnji. Posjećivao je i gradilišta drugih građana koji su se odlučili upravo na ovakav vid gradnje kako bi mogao isprobati materijale na svojoj ruci te vidjeti uživo kako to zapravo izgleda.

Zid od slame na koji dolazi ilovača, pijesak i piljevina

- Moraš dobiti osjećaj i dojam kako će to izgledati. Recimo, stup radiš oko pet sati. Staviš materijal na njega, a kad se osuši promijeni mu se čvrstoća. Moraš dobiti smisao za to, napominje naš sugovornik i dodaje kako su mu posjeti na druga gradilišta bili najviše od koristi.

Najvažnija je dobra priprema slame

Ističe da je najvažnije na početku bilo dobro pripremiti slamu, da je ona čvrsta i ravna, kako bi kasnije bilo mnogo lakše zidanje i žbukanje. - Najprije su bili napravljeni temelji, potom smo postavili drvenu konstrukciju i krov. Potom je uslijedilo pravljenje zidova pomoću bala slama. Pričvrstili smo ih i na njih je išlo žbukanje ilovačom, pijeskom i piljevinom te na kraju gletanje vapnom, opisuje nam postupak naš domaćin. Luka trenutno uređuje drvene prozorske klupice s unutrašnje strane. U planu je u narednim tjednima urediti drveni pod od hrastovine, odnosno stare preše,

a potom slijedi postavljanje namještaja. Kuća će se sastojati, kako nam priča Luka, od spavaće sobe, radne sobe, dnevnog boravka, blagavaone, kupaone i kuhinje. Izolacija kuće je jako dobra što smo se i sami mogli uvjeriti. Naime, tog dana kada smo pravili intervju vani je bilo oko 29 stupnjeva Celzijevih, a kada smo zakoračili u kuću osjetili smo osjetnu manju temperaturu u njezinoj unutrašnjosti. Zidovi kuće debeli su oko 50 centimetara. - Dosta je teško procijeniti koliko će me koštati ova kuća na kraju jer sam puno toga radio sam. Tata ima bager pa mi je on iskopao temelje i sve smo to sami betonirali. Košta manje nego klasična, rekao bih oko 400 eura po kvadratu, kaže nam naš sugovornik Luka. U izgradnju kuće uložio je puno svog truda i vremena. Recimo, bilo je tjedana kada je radio po 12 do 14 sati na kući, ali to mu nije bilo nimalo teško. Znao je da će uskoro moći uživati u plodovima svoga mukotrpnog rada.

19. lipnja 2020.

Gornje Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR s načelnikom Anđelkom Nagrajsalovićem o aktualnostima u Općini Sveti Juraj na Bregu

Na jesen otvorenje obnovljenog općinskog dječjeg vrtića S načelnikom općine Sveti Juraj na Bregu Anđelkom Nagrajsalovićem razgovarali smo o novostima iz općine i projektima koji se planiraju ostvariti u budućnosti Anđelko Nagrajsalović, načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

- Pred završetkom je jedan od većih projekata u općini. Kada bi trebalo biti svečano otvorenje novog dječjeg vrtića? - Na vrtiću su završeni svi radovi. Tehnički pregled rekonstruiranog vrtića u Lopatincu zakazan je za 3. srpnja. Nakon toga prijavljujemo dovršetak radova Uredu za obrazovanje Međimurske županije, a oni nam moraju izdati suglasnost da objekt odgovara predškolskim standardima. Tada ćemo osnovati ustanovu i raspisati natječaj za zapošljavanje. Prema svemu tome, službeno otvorenje dječjeg vrtića možemo očekivati početkom rujna, odnosno početkom nove pedagoške godine. - U planu je i dogradnja Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića te uvođenje jednosmjenske nastave? - Prošli tjedan izdana je građevinska dozvola za taj projekt. U rebalansu proračuna Međimurske županije za dogradnju naše škole osigurano je 600 tisuća kuna. Dogovor je da Međimurska županija raspiše natječaj i

da se u ljetnom periodu pokuša napraviti veći dio građevinskih radova. Ukupna vrijednost radova trebala bi biti oko 2 i pol milijuna kuna. Načelni dogovor vezano uz sufinanciranje projekta jest da osnivač škole, a to je Međimurska županija sufinancira projekt 60 posto, dok ostatak 40 posto sufinancira Općina Sveti Juraj na Bregu. Nadamo se da će s početkom drugog polugodišta sljedeće školske godine radovi biti kompletno gotovi te da ćemo konačno moći uvesti jednosmjensku nastavu za sve učenike. U tijeku je i projektiranje dogradnje Područne škole Zasadbreg. U planu je sljedeće godine urediti kat i potkrovlje zgrade te bi nakon tih radova također mogli uvesti jednosmjensku nastavu. Osim toga, uskoro bi trebala krenuti energetska obnova dječjeg vrtića u Brezju (stara škola). U desetom mjesecu raspisat će se natječaj za energetsku obnovu javnih objekata. Na toj zgradi, još uvijek, nažalost, imamo salonitne ploče pa je hitna sanacija krova. Uređenjem objekta u potkrovlju omo-

BREŽNA PRIČAONICA

gućit će se smještaj za još jednu vrtićku skupinu. - Koji su ostali projekti u općini na kojima trenutno radite? - Prošle godine dopunili smo javnu rasvjetu s 250 novih LED lampi. Završen je postupak druge izmjene i dopune prostornog plana što je bitno za daljnji razvoj općine, a također je izrađen je plan gospodarenja otpadom. Sklopili smo ugovor s Hrvatskim Telekomom temeljem geodetskog elaborata te smo evidentirali gdje prolaze njihovi vodovi jer prema tome oni plaćaju općini naknadu za korištenje komunikacijske mreže. Dobili smo i vaučer od 15.000 eura za ugradnju WiFi pristupnih točaka za besplatni pristup Internetu. Planiramo ih ugraditi u sve domove kulture u općini. Morali smo opremiti dvoranu za smještaj djece u privremenom vrtiću. Ugradili smo novu kuhinju, postavili nove podove te opremili dvoranu ormarićima. Na groblju je napravljena završna faza zemljanih radova sanacije klizišta, a sad na red dolazi uređenje staza i površinska odvodnja.

Od Poljoprivredne zadruge Čakovec otkupljeno je suvlasništvo doma kulture u Pleškovcu i sad se on nalazi u vlasništvu općine 1/1. U planu je u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije napraviti ovdje Centar za posjetitelje. Na mjestu gdje je bio poljoprivredni dućan želja nam je pokrenuti lokalnu tržnicu. U Ulici Ljudevita Gaja u Lopatincu pripremaju se radovi na produžetku vodovodne mreže. Vrijednost radova je oko 300 tisuća kuna, a radovi bi uskoro trebali započeti. Izgradnja kanalizacijske mreže nastavit će se u Lopatincu u Poljskoj ulici i Ulici Ive Lole Ribara. Za isto je napravljena projektna dokumentacija te nam slijedi osigurati sredstava za navedeni projekt. U planu je izgradnja i dvije aglomeracije Merhatovec te Dragoslavec Selo. Odabrana je tvrtka koja će izraditi koncepcijsko rješenje odvodnog sustava „Dragoslavec Selo“. Treća faza su pojedinačni pročistači koji su vezani za pojedinačne ulice. - Kakvo je vaše iskustvo oko EU projekata?

- Općina je zaposlila referenta za pripremu i provedbu EU projekta. Samostalno nije moguće kvalitetno provesti projekt nego u suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave i županijskom razvojnom agencijom REDEA pratimo, analiziramo i pripremamo projekte. Prije dvije godine Međimurske vode u partnerstvu s općinom završili smo prvu fazu izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda za 1.300 domaćinstava. Vrijednost investicije iznosila je preko 50 milijuna kuna, a priključci za domaćinstva bili su bez plaćanja. Sufinanciranje naše općine iznosilo je 10 posto. Trenutno smo u završnoj fazi rekonstrukcije dječjeg vrtića u sklopu podmjere 7.4.1. u vrijednosti 6,8 milijuna kuna. Obveza općine u financiranju iznosi milijun kuna. - Kakva je trenutna gospodarska situacija na području vaše općine? - U općini trenutno imamo registrirano oko 150 aktivnih poslovnih subjekata. U naselju Brezje nalazi se gospodarska zona sa sedam proizvodnih i uslužnih poduzeća. Poduzeća u općini

U predizbornoj kampanji sve je već viđeno

redizborna kampanja u punom je jeku. Zabijaju se noževi u leđa u prenesenom značenju, ponovno se izvlače pitanja partizana, ustaša, Crvenih kmera i četnika, podjele Hrvatske itd. Ništa novo i još neviđeno. Za svake izbore jedna te ista priča te se čini kao da se u našem mentalitetu još

uvijek ništa ne mijenja. Pitanje je hoće li uopće ikad? Konkretnih planova za pokretanje gospodarstva, poljoprivrede, investicija i podizanja obrazovanja na jednu punu višu stepenicu skoro pa ni nema ili se o tome jako malo govori u javnom diskursu. Političari kao da su u nekom svom filmu, totalno odmaknuti od naše stvarnosti i ono što

ustvari muči građane te zbog čega naši mladi bježe van iz države. Sve to žalosti građane koji u svemu tome ne vide neku novu perspektivu i bolju Hrvatsku, Hrvatsku u kojoj možeš pošteno zaraditi i mirno živjeti u svojoj starosti bez straha hoćeš li imati za kruh i mlijeko. Prepucavanja zašto je netko ušao u koaliciju s nekim, odno-

sno nije ušao u koaliciju s SDPom, HDZ-om ili Domovinskim pokretom Miroslava Škore ne zanima nikoga, no to nikako da političari shvate. Posebno me smeta kada se u predizbornu kampanju uvuku djeca. Tako možemo vidjeti da se političari rado fotografiraju sa svojom djecom ili pak se djeca pojavljuju pokraj političara na izbornim skupovima ili pak

na konferencijama za novinare te na otvaranju ustanova i sportskih objekata. Sve to radi se u svrhu uljepšavanja slike stranke ili pojedinog političara te igranja na emocije birača. Do izbora je ostalo još nešto više od dva tjedna. Ostaje nam samo još za vidjeti hoće li se još što promijeniti te hoćemo li u ta dva tjedna ipak moći vidjeti i nešto novo.

su većinski obiteljska i zapošljavaju manji broj djelatnika. Cijene usluga unatrag dvije godine značajno su porasle, što se djelomično prenijelo i na poboljšanje plaća radnika. - Kako pomažete mladim obiteljima da ostanu u vašoj općini? - Značajna sredstva ulažemo u komunalnu infrastrukturu čime poboljšavamo kvalitetu života naših mještana. Za novorođenčad isplaćujemo jednokratnu potporu od 3.000 kuna. Mladim obiteljima pomažemo sufinanciranjem 50 posto ekonomske cijene boravka 180.tak djece u jaslicama i u vrtićima, odnosno 75 posto za drugo i svako iduće dijete za istovremeni boravak u nekoj od predškolskih ustanova. Za najmlađe su osigurani asistenti u vrtićima i osnovnoj školi te je organizirana predškola. Isti tako, u osnovnoj se školi sufinancira produženi boravak, užina, prijevoz, bilježnice i udžbenici. U ovoj akademskoj godini imamo sklopljeno 48 ugovora o stipendiranju s mjesečnom stipendijom od 400, 500 ili 700 kuna, ovisno o mjestu studiranja. Piše: Sanja Heric

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRELOG

AVANTURISTIČKI DUH Ane-Marije Horvat i Ivana Mustača iz Svete Marije odveo ih na kraj svijeta

Obilježena godišnjica posvete župne crkve Minule nedjelje, u preloškoj župnoj crkvi sv. Jakoba, svečanim euharistijskim slavljem obilježena je vrijedna 259. obljetnica posvete crkve. - Teološki gledano, posveta je najveći blagdan crkve, rekao je tom prilikom Antun Hoblaj, župnik i dekan Preloškog dekanata. Podsjetio je kako je današnja, nova crkva u baroknom stilu građena od 1758. do 1761. godine i sigurno je treća ako ne i četvrta crkva na tom mjestu punih 7 stoljeća. - Možemo se samo zapitati koliko je djece kršteno u tih 700 godina, koliko je mladih vjenčano, umrlih kojih su se prisjećali i još se sjećaju župnici, svećenici i svi vjernici koji su prošli kroz vrata crkvi, poručio je s oltara preloški župnik. Te 1761. godine crkva još uvijek nije bila do kraja dovršena, pa tako oltari stižu splavima po Muri 1768.

SVETA MARIJA

godine. Naizgled jednostavnog izgleda izvana, crkva svoje pravo bogatstvo krije iznutra. Naime, velika bolta ili svod crkve s kupolicama nad prostranom dvoranom crkvene lađe prvi je takve vrste u hrvatskoj crkvenoj arhitekturi i to tome je crkva specifična. Trodijelni oltar u svetištu crkve s likovima sv. Jakoba, sv. Josipa i sv. Ivana Nepomuka, kao i oltarni retabl (ploha iza ili iznad menze oltara, odnosno okvir za oltarnu sliku ili pala) predstavljaju remek-djelo Josipa Hermana i Vida Koenigera, baroknih umjetnika iz Graza. Unutrašnjost crkve oslikao je 1813. godine talijanski slikar Aloysius Belli, a oltarne pale za pokrajne oltare od sv. Ružarija (krunice) i Sveta Tri Kralja oslikao je 1869. godine Giacomo Brollo iz Germone di Friuli iz Italije. Crkva je temeljito obnovljena u razdoblju od 1987. do 2008. godine. (vv)

Ivan Mustač Kantor, etnomuzikolog, glazbeni pedagog i stvaratelj, sakupljač pučkih napjeva, zborovođa i kantor napokon je dobio svoje zasluženo mjesto u svojoj Svetoj Mariji čije je ime pronio svijetom glazbe. U nedjelju je, naime, povodom njegove 120. obljetnice rođenja u samom središtu mjesta otkrivena njegova bista. Brončana statua dobila je svoje stalno mjesto ispred novoobnovljene zgrade Općine uz blagoslov mjesnog župnika vlč. Pavla Markača te prigodnog govora općinske načelnice Đurđice Slamek i međimurskog župana Matije Posavca. Činu otkrivanja prisustvovala je Kantorova obitelj koja danas živi u Zagrebu kao i mnogobrojni mještani i naravno članovi mjesnog

KUD-a koji pronosi njegovo ime. - Ivan Mustač Kantor ostao je zapamćen kao najmlađi, ali i jedan od najmlađih, najdarovitijih i najuspješnijih učenika Orguljaške škole „Karla Bervara” u Celju u kojoj su svoje znanje stekli drugi poznati kantori, štrigovski Franjo Rodik, kotoripski Vinko Balog i najpopularniji dekanovski Florijan Andrašec. Kada je dolazio u Svetu Mariju počeo je okupljati mlade u ovdašnjoj župi ubrzo stvorivši Mješoviti crkveni zbor „Sveta Cecilja” koji se jednako tako brzo pročuo nadaleko i bio jedan od ponajboljih zborova u Međimurju od 1920. godine do početka II. Svjetskog rata, rekla je tom prilikom Đurđica Slamek, načelnica općine Sveta Marija. (vv)

Ivan Mustač Kantor zasluženo dobio bistu

KOTORIBA

Spojili posao i putovanje Pacifikom Working holiday viza omogućila im je dolazak na Novi Zeland gdje rade u najvećem rasadniku voćaka na Sjevernom otoku

Working holiday viza omogućila je Ivanu i Ana-Mariji da istovremeno rade i putuju

Piše: Sanja Heric

Ana Marija Horvat iz Svete Marije od prošle godine živi i radi na Novom Zelandu zajedno sa svojim dečkom Ivanom Mustačom, također iz Svete Marije. Novi Zeland i Australija oduvijek su im se činile kao misteriozne i nedostupne zemlje te su nakon fakulteta odlučili preseliti tamo. Trenutno žive u iznajmljenom stančiću u Hastingsu, a rade u najvećem rasadniku voćaka na Sjevernom otoku Novog Zelanda. Svoju priču odlučili su podijeliti s nama.

Kako smo došli na Novi Zeland?

Na Novi Zeland otišli su nakon što su pribavili Working holiday (WH) vizu koja omogućuje mladima iz cijelog svijeta jednogodišnji boravak i rad na NZ-u. U

razgovoru su nam ispričali što su sve morali napraviti kako bi mogli doći na otok. - Dečko Ivan je zapravo bio taj koji je predložio da se prijavimo za vizu, a budući da smo oboje oduvijek željeli posjetiti zemlje „down under“ ovo se činilo kao savršen tajming i prigoda. Malo radiš, nešto zaradiš, malo putuješ i svašta vidiš, kazala nam je na početku razgovora Ana-Marija. Uvjeti za dobivanje Working holiday vize su bili: osoba mora imati između 18 i 30 godina, 4200$ na računu u trenutku ulaska u zemlju, valjanu putovnicu, biti bez kriminalističkog dosjea, platiti vizu 250$, u roku od 15 dana od prijave napraviti rendgen pluća te biti među prvih 100 koji se prijavi na vizu. - U svega 15 minuta znali smo hoćemo li do-

Dolenčić na čelu LD Jarebica Popuštanjem protuepidemijskih mjera, pojedine međimurske udruge i društva nastavljaju s održavanjem svojih odgođenih godišnjih skupština. Minulog vikenda na redu je bilo Lovačko društvo Jarebica Kotoriba čija je redovna skupština imala i izborni karakter. Očito zadovoljni dosadašnjim vodstvom, kotoripski su lovci ponovno izabrali Danijela Dolenčića

za svog predsjednika. Potvrđen je i Upravni odbor društva u koji su ušli Stanko Vugrinčić, Danijel Dolenčić, Vitomir Marđetko, Stefan Kresta i Željko Fundak. Nadzorni odbor čine Željko i Damir Rodek te Boris Latin dok su članovi Stegovne komisije Dragan Matulic, Ivan Fundak i Daroslav Marđetko. Blagajnik u društvu bit će Vitomir Marđetko. (vv)

19. lipnja 2020.

Usporedba Hrvatske i Novog Zelanda - Ono što mogu istaknuti kao veliku razliku je da se ovdje poljoprivreda jako cijeni i njome se ponose. Mnogi Novozelanđani svakodnevno hodaju svugdje po supermarketima, gradu u gumenim čizmama i radnoj odjeći što nije sramota već tamošnja svakodnevica. Tu mogu uspjeti i mali i veliki.

biti vizu ili ne – online se ispunjava i prvih 100 koji ispuni i plati dobiva vizu. Naknadno smo morali obaviti još rendgen pluća koji je NZ imgracija zahtijevala, objašnjava u nastavku AnaMarija. Cijena avio karte za Novi Zeland koštala ih je 5300 kuna po osobi, a putovanje do tamo trajalo je punih 38 sati. Najprije su putovali dva sata od Zagreba do Istanbula, pa je slijedilo 12 sati presjedanja, devet sati leta do Bangkoka, tri sata presjedanja, i za kraj 12 sati do Aucklanda. Troškovi dolaska na Novi Zeland iznosili su otprilike 9000 kuna. Za početak tu je putovnica koja košta 320 kuna, viza koja košta oko 1100 kuna, zatim rendgen pluća 900 kuna, avionska karta od 5300 kuna i godišnje zdravstveno osiguranje od oko 1250 kuna.

Jednostavna birokracija i ljubazni domaćini

Posjetili su svjetsku atrakciju Hobbiton na Novom Zelandu

Prvih mjesec dana imali su vremena za privikavanje na novu zemlju i njihove običaje, no kako kažu, brzo se sve posložilo. Čovjek se na sve privikne. Klima je mješovita, blago rečeno, opisuju u nastavku. Red sunca, red kiše, red vjetra, a u nekim dijelovi-

ma i red snijega. Zimi se izmjene sva četiri godišnja doba u jednom danu. Kada ustaneš je mraz, popodne se može biti u kratkim hlačama, a onda padne i kiša pa se svaki tjedan vidi duga ili dvije. Na pitanje kako bi opisala Novi Zeland Ana-Marija nam je kazala sljedeće: - Novi Zeland je država na kraju svijeta, gdje šačica ljudi mirno živi okružena neuobičajenom prirodom s puno brežuljaka na brežuljku na kojima mirno pasu ovce, krave, konji i ljame. To je vrlo dobro uređena zemlja s jednostavnom birokracijom, ljubaznim domaćinima i problematičnim domorocima. Najviše im se sviđa gostoljubivost domaćina. Primjerice, kada dođu u bilo koju javnu ustanovu, djelatnici im pristupaju i pozdravljaju ih s uvijek prisutnim: „Hi. How are you?“ Pitaju ih što trebaju i ostalo sve riješi taj isti djelatnik, nema slanja od osobe do osobe. To ih svaki put pozitivno iznenadi. U slobodno vrijeme istražuju i idu na kratke izlete. Za sada su posjetili mjesta na sjevernom otoku NZ, a na kraju vize u planu im je proputovati južnim otokom i, ako okolnosti dopuste, Australijom.

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 17

RAZGOVOR s načelnikom Marijom Moharićem povodom Dana općine Goričan

Poduzetnicima nudimo najbolju lokaciju u zemlji! - Upravo krećemo sa raspisivanjem natječaja za prodaju zemljišta za novu gospodarsku zonu koja ima izvrsnu pozicioniranost i planiramo je popuniti do kraja druge godine, kazao je Moharić Mario Moharić, načelnik Goričana

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

ovodom Dana općine Goričan o aktualnostima razgovaramo s načelnikom Marijom Moharićem. - Na koji ćete način proslaviti Dan Općine Goričan, planirate li kakve aktivnosti za mještane? Program koji smo izradili još početkom godine neće se sprovesti. Imali smo dogovorene koncerte Mladena Grdovića i Nene Belana i kompletni program za četiri dana, no to neće biti moguće zbog cijele korona situacije. Ipak, program koji će se provesti biti će na inicijativu NK Trnave za održavanjem malonogometnog turnira, pa će se i glavnina programa odvijati na tom području. Dogovoreni su nastupi poznate grupe Dobre vibracije kroz tri dana i to od 26. 06. do 28. 06. i raznoliki zanimljivi program koji će se odvijati u sklopu malonogometnog turnira. - Koji su najveći projekti koji su ostvareni u Goričanu te u kojoj su fazi radovi na popularnoj Šuderici? - Sve što se posljednjih dvadesetak godina investiralo u Goričanu, što iz državnog, što iz županijskog, što iz europskog proračuna, pokrenuto je i poticano je od općine Goričan a to

znači od moje ekipe i mene osobno. Širi centar Goričana detaljno smo izmijenili, rekonstruirali i dogradili. Zdravstvenu ambulantu smo kompletno rekonstruirali, proširili je i povećali na dva liječnička tima, temeljito obnovili dječji vrtić, sagradili novu dvodijelnu sportsku dvoranu, pri kraju su radovi na parkiralištu kod dvorane i radovi na energetskoj obnovi zgrade osnovne škole, iz europskih fondova uredili smo rekreativni prostor oko naše Šuderice, obavljena je 1. faza gradnje arheološkog parka sa tumulima iz željeznog doba, uređen i opremljen regionalni turistički ured na graničnom prijelazu, u vlasništvo općine dobili zgradu i prostor tzv. karaule i puno radova manjeg opsega. Ove godine nastavljaju se radovi na Šuderici u sklopu novo dobivenog EU projekta vrijednosti 2,5 milijuna kuna a do godine konačno kreću i radovi na gradnji kanalizacije. - Koji su glavni projekti koji su aktualni te se planiraju završiti u vašem mandatu? Gospodarska zona aktualnost je u Goričanu, što sve nudi poduzetnicima? - Upravo krećemo sa raspisivanjem natječaja za prodaju zemljišta u Gospodarskoj zoni i planiramo je popuniti do kraja druge godine. Poduzetnicima nu-

dimo lokaciju koja je najbolja u Hrvatskoj, tromeđa tri Europske države, pristup autocesti na nešto više od jednog kilometra, veliku snagu električne energije, ostale komunalne priključke i ne manje važno cijenu zemljišta koju subvencioniramo sa gotovo 95% njene vrijednosti. Europske fondove koristimo više od drugih općina i gradova već duže vrijeme, a spomenuti ću samo posljednje dvije godine. Dobili smo dva turistička projekta, jedan sa Slovencima, općinom Šentilj vrijednosti za Goričan 3,5 milijuna kuna i projekt s Mađarima, vrijednosti 1,9 milijuna kuna i te smo projekte završili prije nekoliko mjeseci. Upravo smo dobili vijest da smo prošli na novom projektu sa Mađarima, vri-

jednosti 2,5 milijuna kuna za Goričan a odnosi se za nastavak uređenja Šuderice. Najzaslužnije za uspjehe sa Europskim fondovima smatram tim ljudi koji to operativno vode, u općini i našoj vanjskoj stručnjakinji za EU fondove Leonardi Tarandek. Moram napomenuti da je naš glavni partner s mađarske strane EGTS MURA REGIJA, tvrtka sa sjedištem u Mađarskoj, osnovana od jedinica lokalne uprave obiju država u kojoj sam višegodišnji predsjednik a i predsjednik sam i Lag-a Mura Drava koji se također bavi Europskim fondovima. - Na koji način zadržavate mlade da ostanu živjeti i raditi u Goričanu? - Općina daje različite subvencije za mlade obitelji. 20.000 kuna za obitelji koje kupe nekretninu ili grade

novu s namjerom da ostanu živjeti u Goričanu, općina financira u potpunosti školsku kuhinju, dječji vrtić sa gotovo 60% subvencije po djetetu. Konstantno se radi na uređenju komunalne infrastrukture i uređenju naselja. Stanovništvo je najvećim dijelom zaposleno u industriji i to metaloprerađivačka, obućarska i tekstilna, dok se starije stanovništvo pretežno bavi poljoprivrednom. - Udruge su žila kucavica Goričana. Koje su najaktivnije u vašem mjestu? - Što se tiče udruga u općini Goričan je aktivno dvadesetak udruga. Najdugovječnije su KUD Goričan i Ceško društvo sv. Leonarda, NK Trnava. Od značajnijih tu su mažoretkinje i twirling klub,

puhački orkestar, udruga Prijatelji, udruga „Sport za sve“, Klub ratnih veterana 54. bojne i UDVDR ogranak Goričan, SRD SMUĐ i mnoge druge. - Dobro ste se snašli u vrijeme korona krize. Roditeljima su omogućena dežurstva za vrtić, a veliku su ulogu odigrali dobrovoljni vatrogasci? - Veliku važnost u kriznim situacijama odigrali su dobrovoljni vatrogasci. Goričan je posebno ponosan na svoje koji ažurno brinu o sigurnosti svih mještana. DVD Goričan svakodnevno je provodio patrole po naselju Goričan kako bi osigurano sigurnost i što manje kretanje mještana. No srećom ta su vremena sad iza nas, a mi dalje nastavljamo s projektima za još bolji Goričan.

svim mještanima Općine Goričan

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Poljodjelstvo

SAVJETI za poljoprivrednike

Utjecaj ljetnih visokih temperatura na biljke Ispuštanja stakleničkih plinova uzrokovana ljudskom aktivnošću znatno povećavaju koncentraciju ugljikovog dioksida, metana, klor-fluor-ugljika i didušičnih oksida u atmosferi. Računalnim modelima je potvrđen utjecaj stakleničkih plinova na rast prosječne temperature na Zemlji. Znanstvenici predviđaju da će do 2025. godine globalna temperatura biti za 1°C viša od sadašnje, a do 2100. godine temperatura će prosječno porasti za 3°C. Utjecaj spomenutih klimatskih promjena na poljoprivredne vrste, povišenje temperatura i neadekvatan rasporeda oborina, je zbog činjenice da svaka vrsta ima određeni raspon temperatura i količine vlage u različitim fazama rasta i razvoja koji su optimalni za stvaranje zadovoljavajućeg prinosa. U slučaju da temperatura okoliša iskače iz tog raspona, prinosi se mogu znatno smanjiti. Kako znanstvenici produbljuju svoja znanja o utjecaju globalnog zatopljenja na poljoprivredne kulture, dolaze do zaključka da će usjevima manje štete nanijeti dramatični toplinski valovi i ozbiljne suše. Najveću štetu uzrokovat će blagi pomaci u okolišnoj temperaturi koji će se događati u najosjetljivijim fazama razvoja biljke. Toplinski stres kod biljaka utječe na rast, metabolizam i produktivnost. Mnoge biokemijske reakcije u biljnom organizmu su pod utjecajem visokih temperatura. Kod ekstremno visokih temperatura dolazi do inaktivacije i denaturacije nekih biljnih enzima važnih za preživljavanje te se ovako usporava razvoj biljke. Visoke temperature uzrokuju toplinski šok kod biljaka koji se očituje u promjenama propusnosti stanične membrane i stvaranju tzv. proteina toplinskog šoka. Oksidativni stres i preraspodjela suhe tvari još su neke od posljedica koje visoke temperature mogu imati na biljke. Može doći i do razgradnje vitamina ili stvaranja toksičnih tvari uslijed anaerobne respiracije. Ekstremne temperature mogu uzrokovati

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VLADIMIR VIDOVIĆ iz Donjeg Kraljevca kao ekološki poljoprivredni proizvođač spaja ugodno s korisnim

Shitake najbolje rastu na hrastovim oblicama U ponudi svojeg OPG-a ima svježe i sušene shiitake gljive te razne tinkture prema starim recepturama, kao i sušeno voće iz vlastite sušare na solarni pogon Piše: Josip Šimunko

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić stanična oštećenja i propadanje stanice u roku od nekoliko minuta. Okolišna temperatura ima veliki utjecaj već od početak klijanja. Inhibicijska faza klijanja nije jako osjetljiva na temperature, dok su nadolazeće faze (hidracija i aktivacija enzima, enzimatska razgradnja skladištenog materijala, sinteza i rast embrija) ovisne o temperaturi zbog nastupajućih biokemijskih procesa. Visoke temperature mogu utjecati na klijanje putem zaustavljanja klijanja, smanjenog postotka klijanja, pojave abnormalnih klijanaca, smanjene vitalnosti klijanaca. Na temperaturama od oko 45˚C, klijanje pšenice je zaustavljeno i ustanovljeno je propadanje staničnog tkiva. U kasnijim fazama rasta visoke temperature uzrokuju usporavanje fotosintetskih procesa. Također biljke na višim temperaturama troše više energije nego je uspiju proizvesti i tada se neće razvijati dovoljnom brzinom. Visoke temperature tijekom cvatnje mogu uzrokovati smanjenje vitalnosti polena i time smanjenu oplodnju. U vrijeme nakon oplodnje više temperature uzrokuju skraćivanje perioda nalijevanja zrna te u konačnici dovode do šturosti zrna i nižih prinosa. Za rast gomolja krumpira najutjecajnija je visina noćnih temperatura te je idealne noćna temperature za rast krumpirovog gomolja od 10-14°C. Ukoliko su noćne temperature iznad 20°C, gomolj se ne formira.

Najbolje je spojiti ugodno s korisnim – životni je moto Vladimira Vidovića iz Donjeg Kraljevca, Murska 3, jednog od rijetkih ekoloških proizvođača koji uz orahe i hladno prešano orahovo ulje proizvodi i shiitake gljive te češnjak. Ugodno je svako jutro šetati svojim vrtom i prirodom. Svoje proizvode prodaje putem OPG-a kao i preko interneta, a najviše upita uvijek ima za gljive.

Egzotične gljive kao domaća delikatesa

Kako je poznato, shiitake gljive su izuzetne po svojem djelovanju. Kao gljive su delikatesa, a pomažu protiv tumora i drugih bolesti. Vladimir Vidović proizvodi shiitake gljive na ekološki način, na drvenim hrastovim oblicama.

Shitake gljive uzgaja na drvenim hrastovim oblicama

- Sama proizvodnja nije jednostavna, potrebno je slijediti savjete stručnjaka i znalaca. Međutim, svaki hobist može ih sam uzgajati u svojem vrtu ako za to ima znanja i strpljenja. Nakon okuliranja micelijem drvenih oblica one moraju proći određeni postupak, uz ostalo u zatvorenoj prostoru u trapu uz vrlo visoki postotak vlage, ali i kupanja hrastovih oblica u bazenu dva dana. Nakon toga ih se ostavi na sjenovito mjesto uz neku minimalnu zaštitu i davat će rod narednih pet godina na hrastu, a na johi znatno manje vremena. Zbog zaštite od potkornjaka oblaže ih se i borovim granama, kazao je Vladimir o postupku uzgoja. U ponudi svojeg OPG-a ima svježe i sušene shiitake gljive te razne tinkture prema starim recepturama, kao i sušeno voće iz vlastite sušare na solarni pogon. Ne treba ni reći da ne može zadovoljiti potražnju za gljivama jer mnogi dolaze u goste kako bi vidjeli kako gljive rastu na oblicama. Također, posjeduje plantaže sa 700 oraha na otprilike 2,5 hektara, kao i lješnjake. U vrtu se uzgajaju i kokoši hrvatice, odrasle jedinke, koje slobodno šeću livadom, dok su pilići u zaštitnoj mreži.

Vladimir Vidović, jedan od rijetkih ekoloških proizvođača gljiva i orašastih plodova u našem kraju

Svaki dan nešto se radi na poljoprivredi Posla ima uvijek, posebno u vrtu i dok se Vladimir brine o tehnici, nedavno su nabavili novi traktor i malčer javivši se na natječaj za dodjelu sredstava iz europskih fondova. Supruga Nada najradije radi u vrtu ili pak uređuje cvjetne gredice. - Kad je riječ o sortama oraha, preko uvoznih tvrt-

ki koje se bave plasmanom sadnica često nabavlja u nas nepoznate sorte oraha da vidi kako uspijevaju u našem kraju, što će dakako znati tek za nekoliko godina nakon pokusa, kazao je naš sugovornik. Gospodarstvo posjeduje solarnu električnu centralu za proizvodnju električne energije, tako da je cijeli ciklus zaokružen u ekološki prihvatljivu i održivu proizvodnju.

PODSJETNIK vinogradarima na obvezu praćenja uzročnika zlatne žutice

Ličinke izlaze iz kukuljica Širenje fitoplazme zlatne žutice vinove loze prisutno je u međimurskom vinogorju. Pojedini vinogradari čak su morali i iskrčiti dio ili pak cijele nasade vinove loze. Američki cvrčak utvrđen je u mnogim europskim zemljama, a prisutan je i na gotovo cijelom teritoriju RH. Štetnik ne nanosi izravne štete vinovoj lozi, ali je njegov značaj i štetnost u tome što je on jedini poznati vektor bolesti koja se naziva „ Zlatna žutica vinove loze“. Sukladno „Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze“ svi posjednici vinograda dužni su pratiti pojavu štetnika i

simptoma bolesti te postupiti prema propisanoj naredbi, upozoravaju stručnjaci iz Fitosanitarne službe ministarstva poljoprivrede. Američki cvrčak ima jednu generaciju godišnje. Prezimljuje u obliku jaja uloženih u koru dvogodišnje rozgve u malim skupinama (2-4 jaja) ili u nizu od 10 – 12 jaja. Prve ličinke iz jaja počinju izlaziti sredinom svibnja i naseljavaju mladice na donjem dijelu trsa. Ličinke se hrane uzimajući hranjive tvari iz floema, a zadržavaju se na donjoj strani lišća, ponekad na lisnim peteljkama. Tijekom razvoja, ličinke prolaze kroz pet razvojnih stadija od kojih svaki traje 10 dana. Prva tri stadija

Iako ne nanosi direktne štete, američki cvrčak prenosi zlatnu žuticu vinove loze su sivkasto bijele boje, četvrti i peti stadij ima šare na leđnoj strani s vidljivim začecima krila. Razvoj ličinki traje do početka srpnja, ukupno 50 dana. Odrasli oblici na vinovoj lozi javljaju se od početka srpnja te se zadržavaju do kraja rujna. Njihovo suzbijanje u vinogradima vrlo je važna

mjera smanjenja infekcijskog potencijala bolesti a provodi se upotrebom kemijskih pripravaka. Prisutnost odraslih oblika prati se postavljanjem žutih ljepljivih ploča na srednju armaturnu žicu u redu vinograda, a izmjenjuju se svaka dva do tri tjedna. Ploče se postavljaju krajem lipnja. (vv)

19. lipnja 2020.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Mladi krumpir najtraženije je i najpopularnije povrće Od prvotnih 15, mladi krumpir je “pao” na 7 kuna što znači da se zahuktala berba ovogodišnjeg ranog međimurskog krumpira. Stoga nije ni čudno da je on glavna kultura na placu i čakovečkom sajmu. Crveni i bijeli, krupni i sitni, doista se može birati po volji i ukusu. Osim krumpira, kupci na izbor imaju i nekoliko vrsti domaćeg, starinskog paradajza za koji proizvođači ističu da je lijep ko slika, a još je boljeg okusa. Mirisom i bojom privlače i prve maline te ribiz s cijenom od 10 kn za mjericu od 250g. Naravno, tu su još uvijek aktualne trešnje, ali i kiselije višnje.Po svemu sudeći, povrće se presađuje i dalje jer ne jenjava njegova ponuda i to od raznih salata, paprike, rajčice i kupusnjača. Njima uz bok su i presadnice ljetnog cvijeća kao i buketi rezanog. (vv)

ČAKOVEČKA TRŽNICA Mahune:

30 kn/kg

Grašak:

20 kn/kg

Celer:

20 kn/kg

Paprika:

20 kn/kg

Rajčica:

20 kn/kg

Krastavci:

15 kn/kg

Celer:

20 kn/kg

Salate:

10 kn/kg

Blitva:

5 kn/vezica

Mladi krumpir:

7 kn/kg

Tikvice:

15 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Cvjetača:

15 kn/kg

Blitva: Mladi luk:

5 kn/vezica 5 kn/kg

Trešnje:

20 kn/kg

Zelje:

10 kn/kg

Mahune:

30 kn/kg

Višnja: Ribiz: Buket cvijeća: Presadnica povrća:

20 kn/kg 10 - 20 kn 1-5 kn

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Batat Priredio: Nenad Martinec,

univ. spec. techn. aliment.

Batat (Ipomea batatas L.) je biljka koja pripada porodici Convolvulaceae. Od prosječno 50 rodova i preko 1000 vrsta koje pripadaju toj porodici, samo I. batatas ima veliku ekonomsku važnost kao hrana (Woolfe, 1992.). U prehrani ljudi mogu se koristiti korijen i list batata. Iako se najviše koristi korijen kao hrana, istraživanja pokazuju da i listovi sadrže poželjne količine proteina, minerala, masti, vlakana, ugljikohidrata i imaju energetsku vrijednost, ali i male količine toksikanata, osim oksalata, čija se količina smanjuje kuhanjem. Osim toga, Ipomea aquatica koja se uzgaja u Maleziji i Kini, koristi se kao salata ili kuhano povrće. Različiti kultivari batata razlikuju se prema boji ljuske korijena (bijela, krem, smeđa, žuta, crvena ili ljubičasta), boji

mesa korijena (bijela, krem, žuta, narančasta ili crvenoljubičasta), veličini i obliku korijena i lista, prema dubini rasta korijena, vremenu sazrijevanja, otpornosti na bolesti i teksturi kuhanog korijena. Vrste s bijelom i žutom bojom mesa korijena su manje slatke i imaju manje vlage od vrsta s narančastom ili crveno-ljubičastom bojom mesa korijena. Također nemaju ili imaju vrlo malo ß-karotena i visoke razine suhe tvari, što znači da je njihova tekstura više suha i ostaje čvršći pri kuhanju. Batat s narančastom ili crvenom bojom mesa korijena je izrazito bogat ß-karotenom, prekursorom vitamina A. U razvijenim zemljama, gdje se batat koristi kao povrće ili za pripremu slatkih jela, više se koristi batat s narančastom ili crvenom bojom mesa korijena zbog slatkog okusa i većeg sadržaja vlage. Batat je biljka bogata ugljikohidratima, kojih ima više nego u riži i kukuruzu. Nutritivno, batat je visoko energetska namirnica bogata, karotenom, vitaminom C, niacinom, riboflavinom, tiaminom i mineralima, ima velik sadržaj provitamina A i željeza, i dobar je izvor

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

10 kn/500 g

- Nema krumpira do onog beličkog, poručuje Antonija Zagorec

JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE fosfora, kalcija i kalija. Boja mesa korijena je važan faktor kvalitete, gdje vrsta s intenzivnom narančastom bojom mesa ima visok sadržaj karotenoida. Korijen batata može se kuhati, peći i pržiti. Pečenjem se povećava slatkoća, dok se kuhanjem zadržava originalni okus i intenzitet boje. Prženjem se također povećava slatkoća batata, pogotovo kod korijena koji sadrži manje vlage.Vrste s mekšom teksturom i žute ili narančaste boje mesa korijena preporučuju se za kuhanje u vodi ili na pari, dok se oni sa tamnijom bojom mesa i tvrđe teksture preporučuju za prženje. Batat se može sušiti i u obliku praha kori-

stiti za proizvodnju brašna i tjestenine. Najčešće se koristi u slatkim jelima, kao što su pite, pudinzi, biskviti, kolači i drugi deserti. Kuhano crveno ili narančasto meso korijena batata je slatko, mekano i brašnasto s okusom koji podsjeća na pečene kestene i pečenu bundevu. Batat može poslužiti kao zamjena za krumpir, jabuke ili bundevu u bilo kojem jelu. Kuhani, zdrobljeni batat se također koristi kao zamjena za pšenično brašno u proizvodnji kruha, torti, muffina i kolača, kao brašno od batata. Batat kuhan u ljusci može se zamrznuti, a u zadnje vrijeme pojavljuje se na tržištu kao čips od batata.

Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

19. lipnja 2020.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Životinje štetočine Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Prirodne metode suzbijanja krumpirove zlatice Krumpirova zlatica trn je u oku mnogim vrtlarima/icama. Ima jako malo prirodnih neprijatelja i jako ih je teško držati pod “kontrolom” na usjevima krumpira. Najveći razlog tome je što se krumpir uzgaja u monokulturama, a kad imate nepregledna polja monokultura, one su idealno mjesto za širenje nametnika, koji imaju hrane u izobilju, pa tako i idealne uvjete za širenje. Drugi razlog jeste upravo korištenje insekticida jer događaju se 2 stvari: 1. Najotpornije jedinke krumpirovih zlatica uspijevaju preživjeti te otrove, dakle razvijaju stanovitu otpornost na otrove koji ljudi koriste i te osobine prenosi dalje na potomstvo, pa tako ljudi opet idu razvijati još jače otrove kojima nažalost ne truju samo zlatice nego cijeli okoliš i sebe 2. Korištenjem insekticida uništavaju se svi kukci, ne samo krumpirove zlatice, i tako se uništava ravnoteža u prirodi. Žalosno je što se upotrebom insekticida uništavaju i prirodni neprijatelji nametnika, pa tako primjenom insekticida dugoročno samo činimo još veću štetu i radimo uvjete za još veće probleme s krumpirovim zlaticama u budućnosti. Osim toga, krumpir je u vrijeme cvatnje prepun korisnih oprašivača – najviše pčela, pa se ne bi nikako smio prskati u vrijeme izlijetanja oprašivača – dakle najbolje tek navečer. Krumpirova zlatica ima i prirodne neprijatelje. Predatorska vrsta smrdljivih martina (Podisus maculiventris) hrani se ličinkama i u SAD se mogu nabaviti za biološku kontrolu zlatica. Jajačcima i mladim ličinkama zlatica hrane se i predatorski kukci, poput bubamara i određenih vrsta pauka, poput rakolikog pauka Xysticus sp. Stoga, moja preporuka je svakako pokušati napraviti prirodnu ravnotežu u vrtu i pod svaku cijenu izbjegavati primjenu insekticida. Od mogućih pripravaka za prskanje, ličinkama zlatica pokvariti ćete apetit ako krumpir

poprskate čajem od grančica tuje (lat. Thuja). Radi otrovnih tvari koje tuja sadrži one prestaju jesti krumpir i većinom ugibaju. Čajevi od biljaka vratić (Tanacetum vulgare) i kiselog ruja (Rhus typhina) djeluju slično, ali manje učinkovito. Međutim, ovim pripravcima možete naštetiti i korisnim kukcima. Postoji i prirodni insekticid NeemAzal TS sadrži aktivnu tvar azadirachtin iz koštica tropske biljke Neem (Azadirachta indica) koji djeluje kao regulator rasta i smanjuje plodnost ženki štetnih insekata. To nije instant otrov i djeluje postupno, pa treba biti strpljiv kod prirodnih pripravaka – ali dugoročno to je učinkovito rješenje.. Moja metoda suzbijanja krumpirovih zlatica u vrtu je mehanička – i to je jako lako napraviti u manjim nasadima krumpira. Tijekom travnja i svibnja pregledavam listove i naličje krumpira i skupljam izlegle zlatice koje se počinju pariti i nesti jajašca: skupljam odrasle jedinke, a na naličju listova uništavam položena jajašca. Krajem svibnja počinju se izlijegati mlade ličinke zlatica. Ako smo propustili uništiti jajašca, što je bilo daleko jednostavnije dok su bila sva na okupu, treba skupljati mlade ličinke krumpirove zlatice koje se nakon izlijeganja raštrkaju po cijeloj biljci. Ručno skupljanje jednu po jednu zlaticu dugi je i naporan posao, pa si možete malo pomoći jednostavnim pomagalom: kantom. Jednostavno ju stavite ispod krumpira, nagnite krumpir u kantu i istresite zlatice u kantu. Nakon što sve skupite, možete sve istresti na neku tvrdu podlogu i zgaziti. Znam, ne zvuči lijepo, nije niti meni ugodno to napraviti, ali radije biram ovakvu metodu nego prskanja – i opasnost ubijanja mnoštva korisnih oprašivača. Ovakav krumpir je skuplji što se tiče vremena uloženog u vrijeme u njegov uzgoj – ali daleko jeftiniji za okoliš i naše zdravlje u odnosu na „jeftini“ krumpir uzgajani s pesticidima koji nanosi ogromne i dugoročne štete okolišu.

19. lipnja - nepovoljan dan za rad s biljkama do 14 sati zbog djelomične pomrčine. Od 14 sati povoljno za biljke korijena. 20. lipnja - Dan korijena Sijemo, sadimo i njegujemo biljke korijena. Ako imamo mjesta u vrtu posadimo preostali krumpir.

21. lipnja - nepovoljan dan za rad s biljkama zbog uztlaznog čvora i djelomične pomrčine. 22. lipnja - Dan cvijeta

22. i 23. lipnja odličan je dan za košnju.

Ovdje se moramo ponajprije zapitati zašto se neka životinja javlja kao štetočina? Moramo se pozabaviti njenim životnim navikama i onda ispraviti pogreške koje smo učinili. No pojavi li se životinja u većem broju možemo je opet svesti u prirodne granice, ako je spalimo i upotrebimo njen pepeo. Kod miševa, ptica i slično dovoljno je krzno ili oderana koža od nekoliko primjeraka, za insekte, puževe i slično vrijedi slijedeći naputak. Naberemo 50-60 primjeraka dotične štetočine i kod odgovarajuće konstelacije ih spalimo na vatri od drva. Pepeo koji tako nastane treba u mu-

VRTLARICA

žaru rastrljavati jedan sat što znači dinamizirati. Jedan gram tog dinamiziranog pepela stavimo u malu bocu s 9 grama vode i tresemo tri minute. Sada smo dobili jednu decimalnu potenciju. Dodamo 90 grama vode i tresemo opet 3 minute te dobivamo drugu decimalnu potenciju D2. Kada bi to radili do D8 dobili bi veliku količinu koja je u praksi neizvediva i zato idemo samo do četvrtog decimalnog stupnja. Primjena D8 pokazuje izvjesno zaustavljanje, zakočenjem kod štetočina. Treba, ali tri večeri uzastopce 3 puta prskati kroz finu prskalicu.

Dugogodišnji pokusi Marie Thun u vezi kvalitetne krme za životinje pokazali su da je zdravlje životinja te dugoročna produkcija mlijeka svakako najbolja ako krave krmimo s na Suncu osušenim sijenom. Mlijeko krava koje krmimo jakom krmom od bjelančevina uzrokuje alergije i probavne poteškoće kod osjetljivih ljudi i djece.

23. lipnja - Dan cvijeta do 11 sati Dani 22. i 23. lipnja rad s pčelama jača pčele, odličan je dan za uzgoj matica. Sve poslove u vezi uzgoja matica obavimo na dan cvijeta. Dragocjeni su dani od 21. do 23. lipnja jer 20. lipnja dolazi Sunce ispred svjetlosnog zviježđa blizanaca.

24. lipnja - dan lista Sijemo, njegujemo i zalijevamo biljke lista

25. lipnja - Dan ploda Još sadimo grašak i grah, mahune, sijemo tikve. Grašak i mahune ako su slabo rasle tijekom proljeća ponovno ih posadite na slobodne gredice i parcele. Njegujemo biljke za pridobivanje sjemena.

U VRTU OBITELJI Slavice Šegović iz Ivanovca

Kiša omela berbu najpopularnije biljke za čaj Vrt, odnosno imanje Slavice Šegović iz Ivanovca pravo je vrelo različitih biljaka. Ima tu starinskih sorti kako povrća tako i voća te začinskog i ljekovitog bilja. U svom tom obilju, nezaobilazna je i kamilica, tako svima nama dobro poznata od malih nogu budući da smo svi prvo pili čaj upravo od tog cvijeta. Nismo ga pili samo jer smo bili bolesni već i iz svakodnevnog užitka jer ima ugodan miris i okus a i vrlo je blag. A poznato je kako

kamilica blagotvorno djeluje i naše naše oči, kožu i kosu. Stoga i nije čudno da kamilicu i naša vrtlarica voli i pridaje njoj posebno mjesto u vrtu. Kako su cvjetovi već “zreli” počela je i berba. Doduše, ovoga tjedna vrijeme baš i nije bilo naklonjeno tom poslu, berba će, kaže nam naša sugovornica, morati pričekati ljepše vrijeme. Ubrani cvjetovi potom se suše na tamnom i prozračnom mjestu kako bi se moglo uživati u finom i blagotvornom čaju. (vv)

Kamilica zauzima posebno mjesto u vrtu Slavice Šegović iz Ivanovca

19. lipnja 2020.

Otvoreni stupci 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 JAVILI STE NAM

U ŽABNIKU održano 21. natjecanje hrvatskih branitelja u sportskom ribolovu

Ivica Vugrinec najuspješniji s ulovljenih 3,78 kg ribe Ulovom od 3782 grama naj-ribič 21. ribičkog natjecanja hrvatskih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije u lovu udicom na plovak je Ivica Vugrinec iz ekipe ZU HVIDR-a MŽ, javili su koordinacije udruga branitelja. Natjecanje je održano

stazi stara Mura ŠRD Čikov u Žabniku, pod pokroviteljstvom Općine Sveti Martin na Muri, a u organizaciji tamošnjeg ogranka Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata. Na natjecanju je nastupilo 21 ekipa ogranaka UDVDR i braniteljskih Udruga.

Najbolji ribiči ovogodišnjeg natjecanja branitelja u Žabniku (na prvoj slici u sredini Ivica Vugrinec najuspješniji od svih)

Postignuti su sljedeći rezultati: SEKTOR A: 1. Dragutin Čeh, ogranak Belica s ulovom 2517 grama, 2. Zlatko Turk, ogranak Čakovec s ulovom 1907 grama i 3. Željko Kovač, ogranak Pribislavec s ulovom 1217 grama. SEKTOR B: 1. Ivica Vugrinec, ZU HVIDR-a

MŽ s ulovom 3782 grama, 2. Ivan Lehkec, ogranak Belica s ulovom 3733 grama, 3. Darko Bočkaj, ogranak PodturenDekanovec s ulovom 3546 grama SEKTOR C: 1. Darko Oreški, ogranak Mursko Središće s ulovom 2158 grama, 2. Zvonimir Pranklin, ogranak

Podturen-Dekanovec 2158 grama i 3. Nenad Novak, ogranak Pribislavec s ulovom 1939 grama. Ekipni rezultati 1. Podturen-Dekanovec „A“, 2. Belica, 3. ZU HVIDR-a Međimurske županije, 4. Čakovec, 5. Prelog, 6. Pribislavec, 7.Mursko Središće, 8. Sveti

Martin na Muri, 9. Sveti Juraj na Bregu,10.Donja Dubrava, 11. Savska Ves, 12. Mihovljan „A“, 13. Goričan, 14. Ivanovec, 15. Mala Subotica, 16. Nedelišće, 17. Štrigova, 18. Strahoninec, 19. Šenkovec, 20. Mihovljan „B“, 21. HVIDR-a Jug – Čakovec.

Dobro je znati

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Grad Čakovec

Grad Prelog

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Općina

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

BELICA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Općina

KOTORIBA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Grad Mursko Središće Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Općina

OREHOVICA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Općina

SVETI MARTIN NA MURI Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Općina

SELNICA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Općina

GORIČAN

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Općina

PODTUREN Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Općina

STRAHONINEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Općina

ŠENKOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

GORNJI MIHALJEVEC

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Općina

SVETI JURAJ NA BREGU Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Općina

Općina

DOMAŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Općina

NEDELIŠĆE Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Općina

DONJA DUBRAVA

Općina DEKANOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Općina

MALA SUBOTICA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Općina

VRATIŠINEC

DONJI KRALJEVEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Općina

DONJI VIDOVEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Općina

ŠTRIGOVA

19. lipnja 2020.

Dobro je znati 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Svim žiteljima Međimurja čestitamo 22. lipnja - Dan antifašističke borbe Župan i Skupština Međimurske županije

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Općina

SVETA MARIJA

PRIBISLAVEC

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

www.briljant.hr ekspres

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Ljekarna Petek

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U TVRTKU HANJES IZ TRNOVCA BARTOLOVEČKOG stižu nove narudžbe i planiraju daljnje zapošljavanje

19. lipnja 2020.

Specifična proizvodnja je iz svakoga tko želi zaraditi, a učiti i usavršavati svoja zn N

akon gotovo 30 godina postojanja i desetak godina intenzivnog razvoja u Slobodnoj poduzetničkoj zoni Varaždin, tvrtka Hanjes nedavno je prešla na novi nivo poslovanja. Logistika tvrtke, koja se bavi proizvodnjom komponenti za tračna vozila, smještena je u Beču, a proizvodnja u Trnovcu, te je svih ovih godina njezin osnivač Nino Hanjes iz Beča ujedno upravljao i proizvodnjom u Hrvatskoj. Izgradnjom nove upravne zgrade, širenjem proizvodnje na ukupno tri hale u Trnovcu i osposobljavanjem vlastitog menadžerskog kadra Hanjes u Hrvatskoj ostvario je potrebnu sinergiju za samostalnije upravljanje. Netom prije izbijanja aktualne epidemijske situacije na mjesto generalnog direktora došla je Željka Dolenec Čižmešija, po struci inženjerka strojarstva s dugogodišnjim menadžerskim iskustvom, rodom iz Koprivnice. Zajedno s njom u prvi plan dolaze i voditelji pojedinih ključnih segmenata poslovanja u Hrvatskoj: Alen Turski voditelj proizvodnje, Simona Roškarić voditeljica administracije, Josip Kapus voditelj nabave, outsourcinga i skladišta, te Goran Horvatić voditelj tehnologije.

Pouzdamo se u mlade snage

- Moj je zadatak objediniti sve dijelove firme, osnovali smo i Upravu te naše mlade inženjerske snage, koji su dosada bili glavni operativci, promovirali u pozicije voditelja, započinje priču direktorica Željka Dolenec Čižmešija. - U aktualnoj krizi pokazali smo snalažljivost i uprava iz Beča

pružila nam je povjerenje za preuzimanje više odgovornosti i upravljanja. U našoj firmi dolazi do izražaja koliko je važan kvalitetan kadar, i da se možete osloniti na ljude koji mogu realizirati posao od ideje do finalne proizvodnje uz kontrolu kvalitete i poštivanje rokova. To također pokazuje koliko naši strojari imaju širinu naobrazbe, pa ih lako inoviramo u sistem, jer znaju razmišljati “van kalupa” - kaže direktorica ističući da se proizvodnja u Hanjesu posljednjih mjeseci nastavila bez zastoja, ali uz brojne mjere predostrožnosti i zaštite svih zaposlenih od moguće zaraze. Dio rizičnih radnika (srčanih bolesnika, oni koji su preboljeli karcinom i sl.) poslali su doma (uz zadržavanje pune plaće) kako bi ih zaštitili, a između dviju smjena uvedena je pauza kako bi se prostor dodatno očistio. Na ulazu u firmu svima se mjeri temperatura te je bilo obavezno nositi masku. Što se tiče posla, korona nije imala posljedica na industriju vlakova, pa u Hanjesu nema smanjivanja narudžbi, već naprotiv, stižu nove tako da trenutačno imaju narudžbe za naredne dvije do tri godine. To zahtijeva širenje proizvodnih kapaciteta, nabavu dodatnih strojeva, ali i zapošljavanje novih ljudi te se razmišlja i o uvođenju treće smjene.

I administracija je izazov

Čak i raditi u administraciji u Hanjesu je izazov, jer se kompletna komunikacija i dokumentacija odvija na dva jezika: engleskom i njemačkom jeziku, telefonom i mailom - ispričala nam je

Željka Dolenec Čižmešija (direktorica), Simona Roškarić (voditeljica administracije) i Alen Turski (voditelj proizvodnje) Simona Roškarić, voditeljica administracije. Glavna izvozna tržišta su Njemačka, Austrija, Švicarska, nešto SAD. U zapadnoj Europi razvijena je kultura vožnje gradskom i međugradskom željeznicom u kombinaciji s biciklima. Nove ljude trebaju i u nabavi i u skladištu.- Možemo pružiti ljudima mogućnost edukacije i

ugodne radne atmosfere – kaže, a pružamo posao i velikom broju malih obrtnika i tvrtki s područja cijele Hrvatske, od Osijeka i Zagreba do Međimurja. Ponajviše je riječ o bravarskim radionicama, lakirnicama i sličnim manjim dobavljačima.- Kompleksnost posla je takva da ne možemo imati baš sve strojeve pa ima-

mo kooperante, pri čemu proizvod mora zadovoljiti naše uvjete kvalitete. Proizvodi koji nastaju u Hanjesu odnose se na razne komponente za unutarnje uređenje vlakova prema specifičnim potrebama naručitelja. Izrađuju i cjelokupnu konstrukciju, od vozačeve kabine do držača za bicikle, ali i segmente vanjske oplate poput gazišta. Svaki kupac ima specifične zahtjeve. Prate i sve najave vezano za ulaganja u hrvatske željeznice, pa se nadaju, kao jedini domaći proizvođač u toj branši, imati priliku biti dio te priče.

prostor od tisuću do dvije tisuće kvadrata, kako bi oslobodili prostor u proizvodnji – kaže direktorica. Izbijanje epidemije najviše bojazni imali oko nabave potrebnih sirovina iz Italije i onemogućavanja izvoza prema glavnim poslovnim partnerima u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj i drugim zemljama EU-a. No zahvaljujući pravovremenim reakcijama i snalažljivosti ključnih ljudi u upravi, ali i dobrim odnosima s ljudima u lancu nabave, osigurani su svi potrebni resursi za nastavak proizvodnje u punom kapacitetu.

- Planirali smo početkom sljedeće godine izgradnju nove proizvodne hale na susjednoj lokaciji, koja je već kupljena, ali je to sada na čekanju. S obzirom na nove narudžbe, sada tražimo za najam skladišni

Na proizvodnju u trnovečkom pogonu Hanjesa odnosi se najveći broj od ukupno 180 zaposlenika, čiji broj raste iz godine u godinu. S tvrtkom kćeri u Hrvatskoj se broj zaposlenika penje na oko 230, dok s logistikom u Beču Hanjes ima

Puni kapaciteti sljedeće dvije do tri godine

Želiš raditi i učiti na pravom si mjestu

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 25

zazov za a pritom nanja Sve više žena u donedavno muškoj metalskoj branši radnici – napominje Turski. U Hanjesu trenutačno imaju tridesetak zavarivača, ali su potrebe za ovim specifičnim kadrom tolike da kroz suradnju s drugim tvrtkama u proizvodnji rade i dodatni majstori zavarivanja. Ekipirali smo kvalitetan tim strojarskih montera, koji rade na montaži strojeva i opreme, te koji su svojim iskustvom znatno podigli nivo proizvodnje.Tvrtka je zbog zahtjeva proizvodnje za pojedine majstore s odjela zavarivanja, kao i s odjela montaže i lijepljenja omogućila tečaj za međunarodno certificiranje. Takva obuka inače košta i do 10.000 eura te glasi na majstora, tako da je to vrijedna edukacija i usavršavanje koje su pojedini majstori stekli radeći u Hanjesu. - Nama kriza nije naštetila, nema nikakvog smanjivanja obima posla, a prema planovima i narudžbama poslovi će rasti i trebat će nam novi ljudi na brojnim radnim mjestima; od bravara, tehničara i radnika na limarskim strojevima do kontrolora kvalitete – ističe Turski dodajući da su svi u Hanjesu, unatoč koroni, dobili pune plaće i uskrsnice.

Vlakovi za zeleni transport budućnosti

ukupno i do 250 zaposlenih. Razvojem i širenjem proizvodnih kapaciteta u tvrtci imaju konstantnu potrebu za novim djelatnicima različitih metaloprerađivačkih struka od bravara, strojarskih montera i zavarivača do CNC operatera i raznih inženjerskih struka. Kako ističu u Hanjesu, dobrodošli su svi koji žele raditi i učiti jer za one bez potrebnog predznanja i radnog iskustva u pogonu omogućuju potrebnu edukaciju uz mentora. - Pružamo širok dijapazon radnih mjesta za koja se može javiti svatko sa željom za radom u metalskoj industriji. Za niz radnih mjesta nije potrebno imati iskustvo iz metaloprerađivačke branše, jer za nove radnike organiziramo potrebnu edukaciju. Također tražimo i iskusne radnike za visokospecijalizirana zanimanja poput zavarivača metala, strojarskih montera i CNC operatera. Oni bez iskustva kreću

od najjednostavnijih poslova i uz mentora se osposobljavaju za rad na složenijim zadacima, u skladu s njihovim kapacitetima i željama – pojašnjava Alen Turski, voditelj proizvodnje koji je u Hanjes došao prije dvije godine. Turski je kao iskusan inženjer strojarstva u Varaždin s cijelom obitelji stigao iz Zenice. Od mjesta pomoćnika tehničkog direktora, potom pomoćnika voditelja zavarivanja i voditelja montaže ubrzo je napredovao do voditelja cjelokupne proizvodnje. - U Hanjes neki putuju na posao i iz Zagreba, kao i drugih dijelova sjeverozapadne Hrvatske, a imamo i jednog zavarivača iz Mađarske, kaže Turski.- Za specijalizirane strojeve poput CNC glodalica poželjno je da ljudi imaju neko predznanje iz strojne obrade, ali i tu se novi zaposlenici u posao uvode postupno. Planiramo povećati kapacitete za 30 posto i svakako će nam trebati novi

U branši su koja se bavi zelenim transportom. Izrađuju dijelove za tračna vozila na elektropogon i to je najzeleniji dio transporta po pitanju emisija CO2. Zračni prijevoz i automobilska industrija u ovoj situaciji bilježe pad, a kod njih je i dalje rast i razvoj. To je smjer ka budućnosti transporta. Sva proizvodnja u Hanjesu je izvozno orijentirana, a gotovo 80 posto proizvodnje usmjereno je na glavnog partnera, renomiranu tvrtku Siemens, kao i ostale velike europske igrače u industriji tračnih vozila poput njemačkog Bombardiera i švicarskog Stadlera.

Poticajno mjesto za mlade inženjere

Dio Hanjesa koji je vjerojatno doživio najveći rast i razvoj tijekom posljednjih godina zasigurno je Odjel tehnologije. Prije samo dvije do tri godine imali su tek nekoliko djelatnika, a danas ih je 12-ero; uglavnom strojarskih inženje-

ra i tehničara, te specifičnih struka poput inženjera zavarivanja i inženjera lijepljenja. Od samih početaka u Hanjesu su bili zaposleni inženjeri i tehničari koji su radili tehnološku pripremu ali na temelju tehničke dokumentacije naručitelja. Vremenom se razvio tehnološki odjel s vlastitim razvojem konstrukcije prema zahtjevima kupaca. Danas prema potrebi kupca mogu izraditi sve; od razvoja same ideje, dizajna i konstrukcije do nacrta i radioničke dokumentacije na temelju koje proizvodnja izrađuje dijelove koje isporučuju partneru. U okviru tehničke pripreme rade i kalkulacije cijena. Za ubrzani razvoj tehnološkog odjela velikim je dijelom zaslužan projekt na kojemu Hanjesovi inženjeri rade posljednje dvije godine, a riječ je o razvoju Hanjesove vozačke kabine za elektromotorne podzemne vlakove, koja je u potpunosti nastala u varaždinskom pogonu, od dizajna do serijske proizvodnje. Tvrtka je nedavno dobila bespovratna EU sredstva putem natječaja Ministarstva gospodarstva za organizacijsku prilagodbu i zapošljavanje novih inženjera radi što uspješnije završne faze komercijalizacije i serijske proizvodnje navedene kabine.

Tvrtka Hanjes smještena je u Trnovcu Bartolovečkom u Poduzetničkoj zoni Sjever od 2008. i ima 180 zaposlenih. Specijalizirani su za obradu limova, profila od aluminija, oplemenjenog čelika te je orijentirana na zahtjevna visoko razvijena strana tržišta. Rade svojevrsnu boutique proizvodnju, pa je takav posao izazov, posebice za mladog radnika koji uz takav način proizvodnje uči i usavršava

Upravo je zapošljavanje inženjerskog kadra među glavnim izazovima domaće industrije. Kažu da mladi radije odabiru društvena zanimanja, pa je teško naći inženjere. Razvoj vozačke kabine bio je među prvim projektima, koje su razvijali od ideje. Time su stekli zavidne reference na tržištu tračnih vozila i dobili brojne poslove. Naše dijelove možete naći u podzemnim željeznicama svjetskih metropola, od Londona i Beča do Rijada i Nurnberga – opisuje posao koji Hanjes radi kao podizvođač svjetski poznatog Siemensa. Ugovori s gradovima u principu potpisuju se za dvije do tri godine unaprijed, a serijska proizvodnja doseže uglavnom do nekoliko stotina proizvoda u seriji- kaže Alen Turski.- Svaki kupac najčešće želi nešto posebno u vagonima, specifično za njihov grad tako da je svaka konstrukcija posebna. Za Rijad (glavni grad Saudijske Arabije) radili smo, primjerice, držače u

obliku palmi s rasvjetom, a za London je to bilo opet nešto drukčije. Sudjelovali smo i u proizvodnji vlaka za švicarska skijališta izrađujući sjedala prilagođena skijašima. Utroši se mnogo inženjerskih sati da se riješi neki konstrukcijski problem. Posebice je izazovno istodobno zadovoljiti kriterij kvalitete i sigurnosti tj. odnos stabilnosti i funkcionalnosti. U konstrukciji treba koristiti što manje čelika da se vlak, radi sigurnosti, ne preoptereti prevelikom masom, a s druge strane treba zadovoljiti kvalitetu i stabilnost konstrukcije – opisuje naš sugovornik. Prilikom dizajna koriste se specijalni softveri za razvoj i 3D modeliranje, izradu simulacija i izračune stabilnosti tako da tehnološki odjel trenutno na raspolaganju ima softver ukupne vrijednosti od oko 300.000 eura, pa je ovo poticajno mjesto za mlade inženjere - zaključili su u Hanjesu. (S. Zorković, foto: Z. Vrzan)

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. lipnja 2020.

Dobro je znati 27

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uređena velika ljetna terasa daje šarm hostelu

LJETOVANJE U DRAMLJU

Domaća atmosfera u blizini plaže i grada

Hostel okružuje dvorište

Ljeto je pokucalo na naša vrata i već smo mislima daleko na obali i osunčanoj plaži. Iako jedva čekamo otići na zasluženi odmor, prvo bismo trebali organizirati put. Najveći izazov je pronalazak ugodnog i cijenom pristupačnog smještaja. Svima je bitno da je smještaj u blizini mora i mjesta koje želimo istražiti te da je lijepo uređen ambijent prostora u kojem ćemo boraviti. Ove bitne elemente zasigurno ima hostel u Dramlju, obnovljeno dječje odmaralište Grada Čakovca. Mnoge generacije čakovečkih mališana provele su u dječjem odmaralištu Dramalj puno lijepih trenutaka, neke možda i ljeto za pamćenje. Sunce, more, novi prijatelji… zasigurno su preduvjet dobrog odmora i zabave. Prijateljska atmosfera čini ovaj hostel odličnim mjestom za druženje i upoznavanje putnika iz našeg kraja, ali i cijelog svijeta. Ako ste u Dramlju zbog dobre zabave te prilike za sunčanje i kupanje ili jednostavno želite istražiti grad, hostel je idealno polazište, a nakon istraživanja grada ima puno okolnih zanimljivosti.Pristupačne cijene, 24-satna recepcija i položaj u samom centru grada osiguravaju sve što je potrebno za nezaboravan boravak u Dramlju. Objekt je smješten u blizini plaže i mora, a stepenište ga povezuje šetnicom, koja uz more vodi do glavnog trga u Crikvenici. Hostel je u vlasništvu Grada Čakovca, a

samim hostelom upravlja GP Stanorad. Kapacitet hostela je 28 ležaja, sobe imaju od 4 do 7 kreveta, a ima i jedna dvokrevetna. Na korištenje imate terasu i balkon s pogledom na more. Sobe su opremljene klima-uređajima. Objekt ima dva sanitarna čvora, prilagođena djeci, WC i tuš-kabine. Tako svaka obitelj može dobiti svoju sobu. Kuhinja je obnovljena 2014., a kvalitetom uređaja i opreme ispunjava sve propisane uvjete za pružanje usluge prehrane. Uz kuhinju se nadovezuje i velika ljetna terasa, te jedna zajednička prostorija za druženje. Vedre boje daju prostoru posebnu ugodu i živost za vrijeme boravka u hostelu.Za sve dodatne informacije obratite se u GP Stanorad, Matice hrvatske 10, ili ih nazovite na broj telefona 099/376-2410. Informacije možete zatražiti i mailom hostel.cakovec.dramalj@ gmail.com. (S. Zorković)

Škola u prirodi ili team building u hostelu Dramalj Hostel je odlično mjesto za odmor sportskih grupa, vrtića, KUD-ova, te održavanje škole u prirodi.

Pozivamo i firme da iskoriste ugodan ambijent i povoljne cijene tijekom rujna. Po želji mogu organizirati zanimljive sadržaje za razgledavanje i sportske aktivnosti. Ne zaboravite od Čakovca do Dramlja ste za samo 2 i pol sata!

Kupaonice su moderno novouređene

Spavaonice su prostrane, živih boja

Mozaik

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pratite nas na facebook stranici

NOVA KOLEKCIJA

ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage)

VOLIM

Bebe 2020. BluKids vas daruje

JER…

PRODAVAONICA METSS br. 236, J. Bedekovića 2, Šenkovec

Čitateljica Marija Varga: Čitam sve po redu!

Čitateljica Marija Varga i prodavačica Željka Šajnović

Našu platnenu vrećicu s logom Međimurskih novina ovog smo tjedna poklonili čitateljici Mariji Varga koju smo zatekli u trgovini Metss u Šenkovcu. Marija nam je kazala da u novinama čita sve rubrike od početka do kraja. Željki Šajnović iz Mačkovca, simpatičnoj i uvijek na usluzi prodavačici također smo darovali crvenu platnenu vrećicu koju će koristiti za kupnju namirnica umjesto plastičnih vrećica. (sh)

FOTKAJMO NAJMLAĐE

Katja i Eugen Šimon iz Čakovca dobili su sina kojemu su dali ime Vito. Rođen je 12. svibnja.

Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail zlatko.vrzan@mnovine.hr ili urednik@mnovine.hr

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas • NAGRADNI NATJEČAJ MEĐIMURSKIH NOVINA I OPTIKE BRILJANT “Tri kupona skupi i naočale pokupi”

kupona skupi i Džoker kupon aktualnog 63. kola naočale poku pi Ime i prezime: Adresa:

BROJ KUPONA

Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 23.6. do 12 sati. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Novo 63. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” približava se kraju. I u lipnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona

koja objavljujemo u ovom i u naredna dva broja. Džoker-kuponom koji izlazi u ovom broju nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone najkasnije do 23. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava

2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika ovog 63. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. lipnja. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Međimurska pin up djevojka Dalija Bedić Foto: Mario Golenko

#DRŽIRAZMAK

media

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme VIKEND VODIČ

petak 19. lipanj Paladin, Čakovec 21:00 Maturantski party

subota 20. lipanj Toplice Sveti Martin 12:00 Trash & Burn Podroom, Čakovec 21:00 After Run; Samo gas party

nedjelja 21. lipanj Mađerkin breg, Štrigova 05:00 Doček ljeta Casa Latina, Čakovec 10: 00 Sajam vinila After party Zrin

Bračni par Kristofić,Tanja i Ivica iz Podbresta u retro izdanju na prošlogodišnjem Trash & Burnu

TRASH & BURN miting američkih automobila i motora te rock ‘n’ roll festival u Toplicama Sveti Martin

Ne propustite opake američke aute i pin-up djevojke! Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

MOZAIK nagrađuje

EMILY GUNNIS: Djevojka iz pisma Roman Djevojka iz pisma prvi je roman autorice Emily Gunnis koji je oduševio čitatelje diljem svijeta. Samantha Harper novinarka je koja očajnički želi napredovati u poslu. Kad slučajno naiđe na pismo iz prošlosti, njegov će je sadržaj šokirati i duboku dirnuti. Pismo je napisala mlada majka koja preklinje da je se spasi iz samostana Svete Margarete u koji je zatvorena zbog tada prezrene maloljetničke trudnoće. Svaki joj je dan važan, već sutra bi moglo biti prekasno. Samantha će biti uvučena u tragičnu priču u kojoj će još otkriti i niz neobjašnjivih smrti povezanih sa ženom,

Trash & Burn miting američkih automobila i motora te rock ‘n’ roll festival u Svetom Martinu na Muri ove će se godine održati u pomalo izmijenjenom izdanju zbog korona krize. Umjesto tri dana održava se samo u subotu, 20. lipnja, s početkom u 12 sati na lokaciji autokampa Lapaž u blizini Toplica Sveti Martin.

Festival limitiran na 500 posjetitelja Posjetitelje kojih je iz godinu u godinu sve više ponovo očekuju atraktivni američki automobili, motori iz gotovo cijele Europe, pin-up djevojke, burleska nastupi, burn-out, brojni kustom art umjetnici, retro štandovi te nastupi rockabilly i rock and roll bendova. - Zbog sveopće korona situacije festivali u Hrvatskoj su dopušteni u limitiranom

FIO SHOW omiljena glazbena emisija

izdanju do 500 posjetitelja. Naš festival trajat će samo jedan dan, u subotu, 20. lipnja te će biti limitiran na 500 posjetitelja, kazali su organizatori. Također zbog veličine kampa limitiran je i broj vozila do 70-og godišta pa će tako samo vlasnici tih vozila moći ući u autokamp. Broj mjesta u kampu je za samo 40 vozila pa je potrebna prethodna rezervacija. Ulaz u kamp s američkim autima je besplatan za vozača i suvozača, dok

svi ostali u autu moraju imati kupljenu kartu. Parking za sve ostale američke automobile i motore bit će izvan autokampa. Sam program neće se bitno mijenjati te vas i ove godine očekuje brdo dobre zabave uz rockabilly, rock and roll bandove, DJ-eve i Tatoo majstore. Ulaznice se mogu kupiti po cijeni od 75 kuna, odnosno 10 eura. Pre-party organizira se u petak, 19. lipnja, s početkom u 18 sati. Upad je 30 kuna.

Gosti glazbeni bend Putnici ali i shvatiti da je poslije poroda toj ženi oduzeto dijete i dano na posvajanje protivno majčinoj volji.

Dobitnik iz broja 1291 je Renata Gačal (Znanje: Gregg Hurwitz: Siroče X) Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. NAGRADNA KNJIGA EMILY GUNNIS: Djevojka iz pisma

kupon br. 1292

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail: oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Glazbeni gosti večeri u emisiji u nedjelju od 20 sati bili su glazbeni bend Putnici. Uz njih specijalne gošće večeri su bile Udruga uzoritih žena Hrvatske te najava velikog izleta Fio show u Selce. Kao i obično, pjesma, ples publike i odlično raspoloženje. Gledaju svi, gledajte i Vi. (sh)

19. lipnja 2020.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna ŽELEZNA GORA

Koncert u Zmajevom vrtu

Uz posebnu tehniku nastaju remek djela koja svaki komad nakita čine unikatnim

DUŠICA ŽIŠKOVIĆ iz Čakovca stoji iza brenda Nakit Zvir by Duši

Pozitiva i vedrina proizlaze iz unikatnog nakita U kućnoj radionici Dušica izrađuje jedinstvene komade nakita od prstena, broševa, naušnica, lančića i narukvica. Ono na što stavlja naglasak su boje i šarenilo

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan Kreativna, vedra i nasmijana. Tako se u tri riječi može opisati 42-godišnja Dušica Žišković iz Čakovca. Samouka umjetnica kreativom se bavi od malih nogu, a prošle je godine skupila hrabrost i krenula u obrtničke vode. Nakon što se 19 godina kreativno izražava, stvorila je brend Zvir by Duši. - Stvaram nakit s dušom kako bi se osobe koje ga nose osjećale posebno i jedinstveno. Od dana kada sam izradila prvi komad nakita sanjala sam da ću jednom stvarati unikatni nakit koji će biti prepoznat ne samo mojoj okolini već i šire. San se ostvario, ispričala nam je sugovornica Dušica. Naglasak je na bojama U kućnoj radionici Dušica izrađuje jedinstvene komade nakita, od prstena, broševa,

naušnica, lančića i narukvica. Ono na što Dušica stavlja naglasak su boje. Tako uz pomoć posebne tehnike s bojama nastaju remek djela koja svaki komad nakita čine unikatnim. Dušica napominje kako ni u kojem slučaju ne može nastati ista slika, pa i da se koriste točno sve iste boje. - To ovisi o mojem raspoloženju, toplini prostorije, vremenu, energiji. Čak i kad su u pitanju naušnice, imaju isti stil, ali su i dalje svaka za sebe različite. Baš ta jedinstvenost je prepoznata kod mojeg nakita, pozitiva i vedrina koje vladaju. Moja je zamisao i svaka žena koju nosi nakit zna da je posebna, ističe kreativka. Nemoguće je izbrojiti koliko je nakita Dušica napravila u svojem životu, ali kaže da je to njezin poseban svijet kad izrađuje nakit.

Prekrasne naušnice u obliku mačke

Dušica je promijenila dvije profesije, radila je kao odgajateljica u vrtiću te u osiguranju. No kaže kako se u izradi nakita iskonski pronašla. - Boje su mi pomogle da se mogu izraziti. Kao kreativac radila sam s više vrste materijala, ali mislim da baš ove boje odražavaju moju osobnost, što se na kraju i vidi na finalnom proizvodu, kaže sugovornica. Što se tiče narudžbi, Dušica kaže da ako primjerice netko naruči komplet, ona ga mora raditi taj tren, jer su boje te koje određuju put, a ne ona. Nakon što ih napravi, boje se suše 24 sata nakon čega ide zaštitni sloj. Prelazi na čelik jer je izdržljiviji materijal. - Velika je razlika između fotografije na stranici i nakita uživo. Zato je feedback uvijek bolji kad netko dođe k meni i direktno vidi boje i to doživi na svoj način. Takve me stvari posebno vesele. Zamisao je nakita da podigne cijelu odjevnu kombinaciju, te može biti za različite prigode, kaže. S obzirom na to da prevladava šarenilost, teško je odrediti posebne kolekcije. Većinom je u pitanju pojedinačan nakit, te izrada kompleta koji se također može birati. Dušica kaže kako u bilo koje godišnje osobe i dalje smo mi iste osobe, samo sa suncem ili bez sunca. - Kad netko kupi sebi nakit ili nekome za poklon, ta je

U Zmajevom vrtu obitelji Valkaj u Železnoj Gori u sklopu 10. umjetničke kolonije održat će se koncert u subotu, 11. srpnja, na kojem će nastupiti: sopran Marija Kuhar Šoša, mezzosopran Nina Tarandek i tenor Domagoj Dorotić. Na klaviru će ih pratiti Martina Filjak, Mario Šoša i Nikola Grabar. Početak koncerta zakazan je za 19 sati. Cijena ulaznice iznosi 50 kuna, a kupiti se mogu u Centru za kulturu Čakovec. U slučaju lošeg vremena koncert će se održati u nedjelju, 12. srpnja. Sa sobom ponesite dekice za sjedenje na travi. (sh)

IVANOVEC

Predstavljanje monografije udruge Izvor U subotu 20. lipnja u Domu kulture u Ivanovcu održat će se predstavljanje fotomonografije Udruge za promicanje kvalitete života Izvor iz tog mjesta. Članice udruge Izvor uz predstavljanje knjige koja ulazi u povijest ove udruge, pripremaju i prigodan kulturno-umjetnički program. Program cijelog događanja započinje u 15 sati, a vodit će ga radijski voditelj i naš suradnik Siniša Obadić. Iz udruge pozivaju sve mještane i druge goste da im se pridruže u subotu u Ivanovcu. (dz)

ČUKOVEC

Krajem lipnja vraćaju se Seoske igre

U kućnoj radionici Dušica stvara jedinstveni nakit koji svaku novu vlasnicu čini posebnom

osoba jedina na svijetu koja ima taj komad nakita. Što se tiče vremenskog okvira, ne može se odrediti točno koliko se izrađuje pojedini dio nakita, jednostavno svaki

je komad i vrijeme za sebe, zaključuje kreativka Dušica. Nakit se može pogledati na Facebook stranici Nakit Zvir by Duši, te tamo dogovoriti susret razgledavanja.

Nakon nekoliko godina stanke, u Čukovec se ove godine krajem mjeseca lipnja vraćaju Seoske igre. Seoske igre okupljaju 8 mjesnih odbora: Prelog, Otok, Čehovec, Cirkovljan, Draškovec, Hemuševec, Oporovec i Čukovec. Ekipe će se natjecati u nekima od tradicionalnih disciplina: bacanju kamena s ramena, bacanju potkove, nošenju jajeta u žlici, skakanju u vrećama, hodanju na štulama, povlačenju užeta. Turistička zajednica Grada Preloga pobrinut će se za organizaciju, a sve posjetitelje očekuje dobra zabava uz glazbu te bogatu ponudu jela i pića. (dz)

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica

Foto: Zlatko Vrzan Piše: Sanja Heric Anja i Dada Balent u bijelocrvenoj kombinaciji

19. lipnja 2020.

Sunčane naočale bile su nezaobilazan modni dodatak

Uvijek nasmijane Ivana i Simona

Tena, Ema i Petra prošetale čakovečkom špicom

Moćan pečat bilo kojoj kombinaciji daje crvena boja

Bijela boja omiljena je u ljeto



18. svibnja 2018.

SPORTSKE IGRE

KUGLANJE NAJBOLJI IGRAČ drugog sastava Željezničara pozitivno iznenađenje gostovanje najbolje ekipe u Otočcu u nastavku Prve HKL

Odličan prvoligaški debi mladog Denisa Košaka

Preloški domaćini s najboljima iz atletike koji putuju na završnicu SIM-a

U PRELOGU otvorene Sportske igre mladih - Jednostavno mi se sve poklopilo u ovoj sezoni. Redovito treniram i nadam se još boljim rezul- 2020. i održano regionalno natjecanje tatima u budućnosti, skromno je izjavio najbolji igrač Želje 2 koji je dobio priliku za premijerni nastup u prvoj ekipi Povratak kuglača čakovečkog Željezničara u natjecateljski ritam nije prošao kako su iz kluba očekivali. U 17. kolu 1.HKL imali su neugodno gostovanje u Otočcu kod Velebita, te su uvjerljivo poraženi s rezultatom od 7-1 uz 77 čunjeva razlike (3477-3400).

Uvjerljiv poraz u Otočcu

Domaćinima očito nije naštetila višemjesečna stanka jer su odigrali iznad svojeg ovosezonskog domaćeg prosjeka, dok su naši kuglači malo podbacili. Već na samom početku utakmice kuglači Velebita su preusmjerili utakmicu u svoju korist kada su osvojili sva tri poena i sigurnu razliku u čunjevima koju su kasnije s lakoćom sačuvali do samog kraja. Počasni poen za Željezničar osvojio je Predrag Turk (613), a od ostalih rezultata vrijedi spomenuti još vrlo dobrog Luku Požegu (592) i mladog Denisa Košaka (565) kojemu je ovo bio prvi prvoligaški nastup. - Rezultat u Otočcu je za mene bio i više nego dobar iz razloga što u posljednja 3 mjeseca nisam imao mogućnosti

NOGOMET

trenirati jer su se kuglane bliže meni otvorile tek tjedan dana prije nastavka prvenstva, pa sam odradio svega 3 treninga i zato mislim da je 592 odličan rezultat kad uzmemo u obzir sve okolnosti. Da sam ipak uspio uzeti poen vjerujem da bi to malo uzdrmalo igrače Velebita, ali ipak ne bi bilo uredu reći da smo trebali uzeti bodove jer su odigrali jako dobro, prokomentirao je Luka Požega subotnju utakmicu.

Mladi Košak pokazao veliki napredak

- Jako sam zadovoljan svojom igrom ove sezone i nagradom za najboljeg igrača 3. lige. Kako sam došao do tako dobrih rezultata ni meni nije jasno jer ništa nisam promijenio u načinu treniranja. Jednostavno mi se tako poklopilo. Redovito treniram i nadam se još boljim rezultatima u budućnosti, skromno je izjavio najbolji igrač 3. hrvatske kuglačke lige Denis Košak koji je pred kraj prvenstva dobio priliku zaigrati i u Prvoj ligi. Zanimljivo da Košark usprkos odličnim igrama nije uspio privući pažnju treneru prve momčadi Željezničara Zvoni-

Lepoglavu koju smo ove sezone dva puta pobijedili, ali šta je tu je, bitno da je medalja. Denis je bio odličan ove sezone, te smatram da je svojim dobrim igrama zaslužio da nastupi za prvu ekipu o čemu sam i razgovarao s trenerom Žinićem, kazao je Turk.

U subotu stiže jaki Bjelovar

Denis Košak uspješno je debitirao za prvu ekipu Željezničara na teškom gostovanju u Otočcu mira Žinića, koji je forsirao Igora Ružića koji je čak imao nešto slabiji učinak u drugoj ekipi, ali evo to se ipak sad promijenilo. Pitali smo trenera druge ekipe Nikolu Turka o tome kako komentira prekid prvenstva i priliku za igranje Prve lige mlađih igrača koju su pod njegovom ingerencijom. - Uglavnom sam razočaran raspletom. Smatram da smo zakinuti za drugo mjesto, jer vjerujem da se prvenstvo nastavilo da bi uspjeli preskočiti

Željezničar posljednju utakmicu sezone igra pred domaćom publikom protiv Bjelovara, a utakmica je na rasporedu u subotu s početkom u 15 sati na kuglani SRC Mladost. – Volio bi završiti sezonu pobjedom, ali biti će teško jer su dobra ekipa i znaju igrati na teškim kuglanama. Čuo sam se s nekim njihovim igračima i mogu reći da su jako motivirani jer žele završiti kao 3. na tablici. Da si mogu birati protiv koga ću igrati, izabrao bi Željka Košutića jer ima sportsku drskost i aktualni je prvak Hrvatske, a protiv tako kvalitetnog protivnika mi je uvijek drago igrati, kazao je u najavi posljednje prvenstvene utakmice igrač Želje od kojeg se uvijek puno očekuje Luka Požega. (Igor Maček)

NAŠA Katarina Zrinska ugostila Split u nastavku Prve HNL za žene

Sjajne obrane nove vratarke Branović U nastavku prvenstva 1. HNL za žene, Katarina Zrinski je u sklopu 11.kola u Novom Selu Rok dočekala prošlogodišnje prvakinje, ekipu Splita. Nakon duge pauze uzrokovane korona virusom igračice obje ekipe pokazale su želju za igrom, ali se vidjelo da nisu još u pravoj formi pogotovo splićanke iako treniraju već dva mjeseca. Katarina Zrinski koja se bori za očuvanje prvoligaškog statusa pružila je dobar otpor favoriziranim gošćama koje su postigle u svakom poluvremenu po gol i odnijele očekivanu pobjedu.

Aktualne prvakinje u svojim redovima imaju ponajbolje hrvatske igračice, ali i najbolju igračicu iz BiH Aidu Hadžić te po jednu igračicu iz SAD i Brazila. Prvi gol postigla je u 12. minuti Petra Pezelj, a gol za konačni rezultat i pobjedu 0:2 djelo je Mejreme Medić u 73. minuti. Izabranice domaćeg trenera Nevena Kresline srčano su se borile i pokazale da imaju kvalitetu za ostanak u najboljem društvu. Na utakmici smo zamijetili i izbornika ženske reprezentacije Hrvatske Matu Prskala koji se došao uvjeriti u formu reprezentativki.

- Zadovoljan sam prezentacijom svojih igračica protiv favoritkinja, koje nam osim terenske premoći nisu stvorile puno prigoda. Postavili smo se obrambeno, duplirali smo bokove, igrali smo s korektorom, a na golu je odlično debitirala dosadašnja igračica Isabella Branović. Kompletni smo i u narednoj utakmici u derbiju začelja protiv Lepoglave idemo na pobjedu. Naime, bit ćemo puno jači, jer se u konkurenciju vraća Simona Mendaš nakon odrađenih žutih kartona, kao i dvije nove igračice iz Slovenije Laura Škvorc

i Rebeka Bačar. Naravno da ćemo se i protiv “al pari” protivnika taktički drugačije postaviti jer za pobjedu je potrebno postići najmanje jedan gol, kazao je trener Čakovčanki Neven Kreslin. Preostala su još tri kola do kraja prvog dijela prvenstva, nakon kojeg se liga dijeli na dva dijela, prve četiri ekipe igraju ligu za prvaka, a druge četiri ligu za opstanak. U sljedećem 12. kolu čakovečke nogometašice odlaze u goste izravnom konkurentu za opstanak ekipi Lepoglave koja drži začelje, ali ima samo bod manje od naših. (md)

Dvadesetak naših mladih sportaša ide na završnicu U Sportskom parku Mladosti u Prelogu službeno su otvorene ovogodišnje Sportske igre mladih čija je završnica tradicionalno u Splitu. Veliki sportsko-zabavni program započeo je u 11 sati vatrenim nastupom Zaprešić Boysa nakon čega je uslijedio protokolarni dio programa i svečanost otvorenja. Sve natjecatelje i goste pozdravili su mnogobrojni sportaši i ambasadori Plazma Sportskih igara mladih: trenutačni i bivši kapetan Hrvatske nogometne reprezentacije Luka Modrić i Darijo Srna, a plamen povodom otvorenja zapalio je ministar unutarnjih poslova Davorin Božinović. - Zahvaljujem organizatoru na veličanstvenom otvaranju i to što šire jednu poruku tolerancije, druženja i zdravog načina života. Neopisivo mi je drago što Ministarstvo tome uvelike pridonosi kroz različite edukativne i preventivne akcije namijenjene djeci, kazao je ministar. Grad Prelog na čelu s gradonačelnikom Ljubomirom Kolarekom i Sportskom zajednicom grada koju vodi Dejan Naranđa bili su odličan domaćin. - Posebnu zahvalu upućujem i gradu domaćinu Prelogu. Djeci kroz natjecanje pokušavamo objasniti koliko je bitno druženje, zabava i fair play navijanje. Svoj Dobro je znati 20 djeci želim da u mjesecima ispred

njih uživaju te da na finalu u Splitu budemo zajedno, jer igre su za njih uvijek otvorene, kazao je idejni začetnik i predsjednik Sportskih igara mladih Zdravko Marić. Osim otvaranja igara i koncerta održana je i regionalna završnica u tri sporta: mali nogomet, ulična košarka i atletika. Posjetitelje su dočekali i mnogobrojni zabavni korneri, ali i postav predstavnika Ministarstva unutarnjih poslova u sklopu edukativne kampanje ”Budi navijač, a ne razbijač” te programa u suradnji s Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa. Evo tko putuje u Split na završnicu Sportskih igara mladih: - atletika: (utrka na 60 metara) - 2011. godište i mlađi (djevojčice): 1. Nina Maltar, 2. Zara Golubić i 3. Lea Gašparić; 2011. godište i mlađi (dječaci): 1. Roko Đuran, 2. Lovro Bermanec, 3. Ivano Lukša i Fran Fotak; 2009. godište i mlađi (djevojčice): 1. Lucija Hozjak, 2. Ena Madić, 3. Ena Škoda; 2009. godište i mlađi (dječaci): 1. Luka Čonkaš, 2. Deni Matulin, 3. Toni Vranešić - nogomet - 2005. godište i mlađi - Talenti; 2002. godište i mlađi - Promili - košarka - 2007. godište i mlađi Jing Jang; 2005. godište i mlađi - Ludbrežani. www.mnovine.hr • reda (dz, foto: SIM)

Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 www.sgc-aton.hr e-mail: info@sgc-aton.hr



19. lipnja 2020.

NOGOMET HRVOJE GORIČANEC, voditelj Nogometne škole Međimurje-Čakovec

NOGOMETNE VIJESTI

Bobičanec bolji od Vizingera u derbiju Međimurski nogometaš Luka Bobičanec i dalje briljira u dresu slovenskog prvoligaša Mure. Iako igraju non-stop u ritmu dvije utakmice tjedno to kao da uopće ne smeta nogometašima kluba iz Murske Sobote, jer pobjeđuju iz utakmice u utakmicu. Iako su jednom nogom već izborili kvalifikacije za Europsku ligu iako će im susjedi iz Lendave pokušati poremetiti planove u finalu Slovenskog kupa, odlično stoje u prvenstvu i ako nastave pobjeđivati mogli

bi se uključiti i u borbu za prvaka. Imaju tri pobjede zaredom, a ovaj tjedan na domaćem terenu u derbiju su bili bolji od Celja za koje igra Vizingera i koje je također u igri za naslov. Ekipa iz Murske Sobote stigla je do pobjede od 3:1, a ovaj put je Bobičanec zabio iz penala za potvrdu trećeg uzastopnog prvenstvenog uspjeha. S nova tri boda Mura je na šest zaostatka za Olimpijom koja je totalno izvan forme, a Celje zaostaje dva boda. (dz)

Međimurski nogometaš Luka Liklin za cijeli život pamtit će 28. kolo 1. HNL u kojem je Slaven Belupo u Koprivnici ugostio ekipu Osijeka koja se bori za ulazak u Europsku ligu. Sam susret protekao je u tvrdom nadmetanju, bez pogodaka te je završio podjelom bodova 0:0. Mladi i perspektivni međimurski nogometaš Luka Liklin iz Murskog Središća zaigrao je za Slaven-Belupo u zadnjoj četvrtini utakmice.

U igru je ušao u 75. minuti umjesto Brkovića te je tako upisao prve seniorske minute u najelitnijem rangu hrvatskog nogometa. Liklin i Slaven Belupo u siječnju su dogovorili trogodišnju suradnju što dovoljno govori o vjeri kluba u talent mladog igrača. U aktualnoj sezoni branio je boje juniora i druge momčadi Slaven Belupa, a svojim se igrama izborio i za nastupe u mladoj U-19 reprezentaciji. (nl)

Nije imao sreće Međimurec u dresu u Rijeke u nastavku prvenstva. Standardni lijevi bočni Riječana Daniel Štefulj zadobio je distorziju gležnja, nakon što ga je nagazio igrač Varaždina Nikola Tkalčić. Zbog ove ozljede, 20-godišnji prvotimac Simona Rožmana izbivat će s travnjaka mjesec dana, što

znači da ga neće biti sljedećih šest kola, krucijalnih u borbi za drugo mjesto. Štefulj je do sada bio vrlo bitna karika u sastavu trenera Rožmana, a do sada je za riječki sastav upisao sedam nastupa. Ostaje za vidjeti hoće li uopće biti spreman da odigra još neku utakmicu u ovom dijelu sezone. (nl)

Liklin debitirao za Slaven-Belupo

Za Daniela Štefulja sezona završena?

Vratili smo prvoligaški nogomet u Čakovec i to moramo zadržati - Cilj je da i u narednim sezonama s kadetima i pionirima igramo u najvišem rangu natjecanja u 1. HNL. Ujedno zbog daljnje progresije i napredovanja igrača želimo i s juniorskom ekipom ući u najviši stupanj natjecanja, kazao je Goričanec

igurno najbrojnija sportska udruga ne samo u Čakovcu nego i u Međimurju je Nogometna škola Međimurje-Čakovec koja okuplja preko 250 članova. S voditeljem škole Hrvojem Goričancem protresli smo aktualna zbivanja. - Pandemija je prekinula i rad ŠN. Kako je to utjecalo na djecu? - 13. ožujka donijeta je odluka HNS-a da se do daljnjega neće održavati natjecanja na svim razinama. Ujedno na stadionu SRC Mladost po odluci nije se mogao održavati ni trenažni proces. Zbog novonastale situacije i preporuka HZJZ prekinuli smo sve aktivnosti u NŠ Međimurje Čakovec. Kako za nas tako i za djecu to je bilo nešto neočekivano te smo se trebali prilagoditi trenutnoj situaciji. Svi polaznici NŠ dobili su upute o provedbi vježbi koje su radili samostalno doma. - Kad ste nastavili trenažni proces sigurno su se vidjele promjene kod igrača zbog neaktivnosti? - S treninzima smo započeli 18. svibnja kad je HZJZ i Stožer civilne zaštite donio odluku i preporuke da se mogu provoditi sportske aktivnosti na vanjskim terenima. Nakon dva mjeseca prekida sve kategorije nogometne škole započele su sa organiziranim nogometnim treninzima. Mada su svi polaznici od trenera dobili plan i program individualnog rada kod kuće vidjelo se da im nedostaju momčadski i situacijski treninzi.

Hrvoje Goričanec - S druge strane možda je prekid prvenstva pomogao da i druge sezone gledamo pionire i kadete u 1. HNL? - U trenutku prekida prvenstva bili smo u borbi za ostanak u 1. HNL. Do kraja prvenstva ostalo je još osam prvenstvenih kola od kojih smo trebali odigrati pet domaćih utakmica u kojima bi tražili bodove za ostanak u ligi. Da, možemo reći da nam je prekid prvenstva pomogao da sigurno ostanemo prvoligaši, jer bi se inače do zadnje utakmice grčevito borili za taj cilj. - Koji su planovi za dalje? Bi li mogli i s juniorima ući u 1.HNL? - U planu je posložiti sve kategorije za iduću sezonu 2020/21 i da čim više igrača kandidira za seniorsku ekipu. Naravno da je nam je cilj da i u narednim sezonama s kadetima i pionirima igramo u najvišem rangu natjecanja u

1. HNL. Ujedno zbog daljnje progresije i napredovanja igrača želimo i s juniorskom ekipom ući u najviši stupanj natjecanja. Smatramo da ako zadržimo najkvalitetnije mlade igrače iz škole to možemo vrlo brzo ostvariti. Kao i prošle sezone vjerujem da će i ove nekoliko mladih igrača biti priključeno seniorskoj momčadi, kako bi počeli skupljati neophodno iskustvo za brži napredak. - Počela je izgradnja terena s umjetnom travom, hoće li se s time podignuti kvaliteta treninga u perspektivi? - Izgradnja umjetne trave na stadionu je bila prijeko potrebna. Teren koji se renovira bio je u jako lošem stanju. Za naše podneblje bez terena sa umjetnom travom nemoguce je planirati cjelogodišnji plan i program rada. Već u studenom je teren bio potpuno uništen zbog obilnih kiša te se od prosinca do ožujka

zbog niskih temperatura i zaleđenosti se ni nije moglo adekvatno trenirati. Ovaj projekt je zajednički rad našeg grada Čakovca i Hrvatskog nogometnog saveza te im se zahvaljujemo na postavljanju umjetne trave koja je neophodna za daljnji napredak naše nogometne škole. Sigurno da bolji uvjeti treniranja dovode i do veće kvalitete i pojedinaca i ekipe, a nadam se da će nakon izgradnje terena s umjetnom travom u Čakovcu još nekoliko takvih niknuti diljem Međimurja. - Dosta dobro se i radi u ženskom nogometu pogotovo s mlađim uzrastima. Kakva je situacija po tom pitanju? - U svrhu popularizacije ženskog nogometa pred nekoliko godina odlučili smo organizirati međunarodni turnir curica. Specifični cilj održavanja turnira je stvaranje tradicije koja će promovirati ženski nogomet na međunarodnom nivou. Pred dvije godine započeli smo s turnirom djevojčica u kategorijama U-13 i U-15. Ove godine održat će se treći po redu Međunarodni nogometni turnir za djevojčice „Volim nogomet 2020“ u organizaciji Nogometne škole Međimurje – Čakovec, koji je i u službenom kalendaru Hrvatskog nogometnog saveza. Zbog pandemije korona virusa prisiljeni smo pomaknuti svoj termin turnira koji je morao biti ovih dana u lipnju, a koji će se sada održati 29. i 30 kolovoza na stadionu SRC Mladost. (md)

KAMP GNK DINAMO ZAGREB od 27. lipnja do 1. srpnja opet u Međimurju

Prijave u četiri uzrasne kategorije do četvrtka 25. lipnja

+18

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

I ove godine Škola nogometa Dinamo-Zelenko Domašinec/Novakovec u suradnji s GNK Dinamo Zagreb organizira i ove godine 3. po redu Kamp Dinama u Međimurskoj županiji. Kamp se održava od 27. lipnja do 1. srpnja, u četiri uzrasne kategorije. Od godišta 2005. do godišta 2013. Ove godine će se posebno raditi i s vratarima. Raspored aktivnosti: subota i nedjelja dva treninga, ponedjeljak jedan trening, utorak jedan trening, dok je

Kamp vode treneri iz Škole nogometa hrvatskog prvaka uz asistenciju domaćina u srijedu 1. srpnja završnica s utakmica svih sudionika, podjelom majica, diploma i fotografiranjem.

S djecom će raditi treneri ŠN Dinama uz asistenciju trenera ŠN Dinamo-Zelenko. Vratari će raditi 2 puta vra-

tarske treninge s trenerom iz Zagreba, dok će ostale treninge odraditi s ekipama iz svoje kategorije. Učešće za kamp iznosi 200 kn po polazniku. Prijave se primaju do četvrtka 25. lipnja 2020.. na telefone 091/4269-640 i 098/173-9080 ili na službeni mail škole nogometa dinamo. zelenko@gmail.com Važno je za napomenuti da će najbolji pojedinac iz svake kategorije, a po ocjeni trenera zagrebačkog Dinama, biti pozvani tjedan dana na treninge u Zagreb u Dinamov kamp. U sklopu otvaranja kampa 27. lipnja u 10 sati bit će upriličeno i potpisivanje novog sporazuma o suradnji između ŠN Dinamo Zagreb i ŠN Dinamo-Zelenko. (dz)



19. lipnja 2020.

STOLNI TENIS

UZBUDLJIVA ZAVRŠNICA međimurskih liga Međimurske novine – 17. kolo

Mihovljan 3 PB, Zasadbreg 1 i Prelog 1 u dobitnoj situaciji Uoči zadnjeg kola koje se igra naredni vikend i dalje vlada neizvjesnost u tri najbolje lige u kojima prvak nije poznat, ali vodeći sastavi sami odlučuju o tome hoće li na kraju podići pobjednički pehar Ušli smo u samu završnicu međimurskih stolnoteniskih liga koje se igraju pod našim pokroviteljstvom Međimurskih novina. Kolo prije kraja završetka poznati su prvaci u tri lige, dok će odluka u ostalima pasti u posljednjem kolu.

4 protiv Mihovljana 5, pa je pred zadnje kolo ostala prednost od jednog boda za Preločance. Tko će se pridružiti Čakovcu 5 koji je već ispao, saznat će se kad Liga odbor razriješi zaostale utakmice Mihovljana protiv Nedelišća 2 i Hodošana 2.

Vodeći Mihovljan 3 Prima biro i drugi ZEN-Šenkovec 3 su u predzadnjem kolu lako pobijedili pa se njihova borba za naslov u Prvoj ligi nastavlja. Nakon pobjede u 16. kolu u međusobnom susretu prednost jednog boda je na strani Mihovljančana, koji bi mogli prekinuti niz od tri uzastopne titule Šenkovčana. U posljednjem kolu saznat ćemo i koja će ekipa uz Mihovljan 2 ispasti iz lige, Goričan 1 ili HE-DRA 1, a laganu prednost imaju

Mihovljan 4 unatoč tome što je već davno osigurao pobjednički pehar u Četvrtoj ligi i dalje igra ozbiljno pa je uvjerljivo svladao Čakovca 3. Drugi Lopatinec 3 je jedva, u posljednjoj partiji, došao do jednoga boda protiv treće plasiranih Putjana 3. U Petoj ligi visokom pobjedom nad Donjim Vidovcem 1, Kos-Kotoriba 4 je uz izgubljeni bod Svete Marije 1 kod Čakovca Rozike biro, osvojila titulu prvaka. Ovdje se zna da ispadaju Dragoslavec Breg i Donji Kraljevec 1.

Bod prednosti za lidere tri lige u zadnjem kolu

U tri lige prvaci već proslavili naslove

Nino Bujan (Mihovljan 3 Prima biro) odlučio je u 16. kolu derbi protiv Šenkovčana i tako svoju ekipu približio naslovu prvaka elitne međimurske lige Draškovčani, koji dočekuju fenjeraša, Mihovljana 2. U Drugoj ligi, prvi i drugi Zasadbreg 1 i USTA Belica 1 imali su prema plasmanu na tablici, teške protivnike, ali su ipak ostvarili pobjede. Zasadbrežani su pobjedom protiv Čakovca 2 6:4 zadržali bod prednosti pred Beličancima koji su uz tricu

Miljenka Vračara, lakše od očekivanja savladali KosKotoribu 2. Iz lige je već ispao Lopatinec 1, a tko će još uz njega saznat ćemo u završnom kolu. U Trećoj ligi, vodeći Prelog 1 tek u zadnjoj partiji došao do pobjede nad Lopatincem 2, a oba boda je znatno lakše osvojio drugi ZEN-šenkovec

Mihovljančani dobili derbi i veliki bod prednosti U sklopu 16. kola koje ujedno označilo nastavak prvenstva nakon tri mjeseca stanke, u 1. ligi je odigran veliki derbi u kojemu je Mihovljan 3 Prima biro sa 6:4 savladao ZEN-Šenkovca 2 i za jedan bod ga preskočio na vrhu tablice pa je stekao prednost, koja bi na kraju mogla biti odlučujuća za osvajanje titule prvaka. U spomenutom derbiju tricom za Mihovljančane je blistao Nino Bujan, kojemu su se s po jednom dobivenom partijom pridružili Noa Vresk i Nikola Mikac, a još je jednu pobjedu upisao s Tomislavom Marušićem u igri parova. Kod poraženih Šenkovčana po dvije partije su dobili Matija Barić i Zoran Vidović, ali je s dva poraza totalno zakazao Rinaldo Jurinec, a još je jednu partiju izgubio Božidar Krnjoul.

Već se zna da su titulu Šeste lige osvojili igrači Goričana 2, koji su bili slobodni pa se njihova prednost pred KosKotoribom 5, koja je s 10:0 u gostima savladala Putjane 5, smanjila na četiri boda. U borbi za drugo mjesto s Kotoripčanima ostaje USTA Belica 3, koja je odgodila uta-

Na dnu se tri ekipe bore za ostanak. U najboljem položaju, unatoč poraza od HEDRE 1, je Goričan 1, koji za tri boda bježi protivnicima iz ovoga kola i Mihovljanu 2, koji je glatko poražen od Putjana 2 MLD. U derbiju kola 2. lige Zasadbreg 1 je teškom mukom, u zadnjoj partiji došao do gostujuće pobjede nad KosKotoribom 2, za koju je sve tri partije dobio Stjepan Vidović. Vodeća trojka 3. lige je zabilježila nove pobjede. U četvrtoj ligi, Mihovljan 4 je u derbiju bio bolji od treće plasiranih Putjana 3. Prva trojka je u 5. ligi upisala visoke pobjede. Vodeći Goričan 2 je u gostima bio bolji od Lopatinca 4 u šestoj ligi, a u derbiju kola 7. lige Prelog 3 je tricama Zlatka Filipića i Nenada Šafarića deklasirao Zasadbrega 2. (ff)

kmicu sa Svetom Marijom 2. Šanse za ostanak ima i Sveta Marija 2. U 7. ligi još ništa nije poznato, a odluka o prvacima past će nakon što se odigra zaostala utakmica 18. kola između Svete Marije 3 i Zasadbrega 2 i utakmice 20. kola. (Franjo Flac)

ODBOJKA NA PIJESKU KREĆE nova odbojkaška sezona na pijesku

Najprije turnir posvećen Rajku Kolareku KOP Čakovec bit će ovog vikenda 19. i 20 lipnja domaćin turnira za ženske i muške parove u odbojci na

pijesku. Ženski turnir na terenima Gradskih bazena Marija Ružić započet će u petak 19. lipnja u 15 sati, a muški

tri sata kasnije. Nagradni fond i kod muškaraca i žena iznosi 1500 kuna. U subotu 20. lipnja, prije finalnih

utakmica, bit će odigrane revijalne utakmice posvećene Rajku Kolareku. (tj)

Uređeni tereni za novu sezonu "Pjeskaši" su najprije umjesto lopte u ruke uzeli lopate, gradilišna kolica i sredstva za čišćenje. Naime, KOP Čakovec organizirao je radnu akciju kojom je poboljšan teren za igru i uljepšana klupska prostorija na Gradskim bazenima Marija Ružić. Predsjednik KOP-a Čakovec Ivan Vabec kazao je kako je na igralište nanesen novi, kvalitetniji sloj pijeska da se što spremnije dočeka početak nove odbojkaške sezone. - Treniramo mjesec dana, a prvi turniru su pred vratima. Moramo ih dočekati, kazao je Vabec te se zahvalio na odličnoj suradnji

18. POLI MARATON održat će se 20. lipnja!

Prijavite se na Poli maraton i odvozite ga bilo gdje

18. Poli maraton održat će se 20. lipnja, a kotizacija za sudjelovanje se ne plaća. Ovogodišnji Poli maraton je 18. po redu, ali će zbog trenutne situacije biti nešto drugačiji nego što smo navikli. Ali, ništa zato, jer ćemo se i dalje družiti u virtualnom obliku. Ne morate putovati, ne morate imati maratonski bicikl čak niti slijediti posebnu rutu!

Kako sudjelovati? 1. Prijavi se na https://www.poli.com.hr 2. Na mobitel skini neku od aplikacija za praćenje aktivnosti vožnje biciklom (Strava, Sport trecker, Edomondo ili drugo) i aktiviraj 3. 20. 6. 2020. subota do 18 sati odvozi biciklom minimalno 18 km (trajanje, max kilometraža, brzina, ruta nije posebno ograničeno ili definirano) 4. Vožnju prati aplikacijom 5. Rezultate aplikacije sa ponekom slikom ili videom podijeli na svojoj FB stranici i stavi znak (hashtag) #polimaraton

Odbojkaški tereni na pijesku na radne akcije spremno dočekuju službene utakmice

GP EKOM i Tegri. Govoreći o tome kako je sav posao odrađen u kratkom roku i vrlo kvalitetno, Vabec je u šali rekao da sve izgleda

kao da su to bili djelatnici neke specijalizirane tvrtke za radove na otvorenom. Naglasio je kako su sada oba terena odlično pripre-

mljena te da odgovaraju svim propisima za odvijanje treninga i organizaciju natjecanja. (tj)

• Prvih 1000 objavljenih vožnji osvaja POLI majicu! • Svi sudionici koji odvoze i objave vožnju dobivaju POLI zaštitnu masku za lice! • Regionalni POLI maraton nagradit će pobjednike (3) lijepim i velikim nagradama • U sklopu regionalnog POLI maratona, hrvatske pobjednike 1., 2. i 3. mjesto dodatno ćemo nagraditi velikim POLI poklonima • Dodatno ćemo nagraditi i najbolje, najkreativnije, najinteresantnije i najzabavnije slike, video uratke s POLI maratona



19. lipnja 2020.

TENIS

Antonia Ružić do polufinala pozivnog turnira Tereza Mrdeža i Iva Primorac igrat će u ženskom finalu HEP pozivnog turnira Hrvatskog teniskog saveza u Zadru. Druga nositeljica Mrdeža opravdala je ulogu favoritkinje protiv najbolje međimurske tenisačice Antonije Ružić, koju je nadjačala sa 6:2, 6:4. Tereza je, tako, proslavila drugu pobjedu bez gubitka seta u svoja tri meča, a u petak u finalu nadat će se jednakom učinku kao u polufinalnom dvoboju. Antonia je prethodno dobila dvije iskusne igračice. Najprije Dražić u dva seta, a zatim i Lukas puno bolje rangiranu na WTA ljestvici. Ružić je dobila prvi set i u drugom povela 3:0, kad joj je pro-

Antonia Ružić dobila je priliku da igra još jedan jak pripremni turnir za nastavak sezone i da bude dio teniskog zadarskog spektakla tivnica predala. Lijepe dvije pobjede naše Međimurke. Primorac je dohvatila finale pobjedom nad prvom nositeljicom Janom Fett, od koje je bila bolja sa 6:4, 6:4, objavio je HTS. (dz, foto: HTS)

ATLETIKA

PREDSJEDNICA HTS-a dočekala prvog tenisačica svijeta

Čakovčanka Babić zahvalila Đokoviću za dolazak u Zadar Najbolji svjetski tenisači i tenisačice još uvijek nisu krenuli s nastavkom sezone, ali započeli su s treninzima i ekshibicijskim turnirima. Jednog od njih pokrenuo je Novak Đoković pod nazovim Adria Tour. Najbolji tenisač svijeta u ranim je poslijepodnevnim satima u utorak sletio u Zračnu luku Zadar, a na aerodromu ga je osobno dočekala predsjednica HTS-a naša Čakovčanka Nikolina Babić. Prvi je ovo susret Đokovića i Zadra. Babić je tom prilikom poželjela dobrodošlicu Novaku i pratnji i u izjavi koju prenosi HTS kazala: - Dobro nam došli

u Zadar i Hrvatsku. Zahvalni smo što je Adria Tour ovog vikenda upravo u ovom gradu koji živi za sport. Ovaj turnir je neizmjerna sportska i turistička promocija za Hrvatsku. Vjerujem da će Vam se svidjeti novi Regionalni teniski centar Hrvatskog teniskog saveza na kojem se igra Tour. Svim tenisačima želim dobre mečeve i neka najbolji pobijedi!. Ususret dolasku Novak je izjavio: - Prije svega radujem se što ću doći i što ću prvi put biti u Zadru. Zahvalan sam svim tenisačima koji su se odazvali, Hrvatskom teniskom savezu, svima u organizaciji, glazbenicima

koji su se odazvali, medijima, jedva čekam da izađem na teren. Ovaj turnir će poslati divnu,snažnu pozitivnu poruku cijelom svijetu, jer će Zadar ovih dana biti sportski centar svijeta. Adria Tour nastao je na inicijativu srpskog teniskog asa kako bi promovirao sport, pozitivne vrijednosti i 'fairplay', ali i skupio sredstva za one kojima je pomoć potrebna. Dio sredstava od prodaje ulaznica u Zadru namijenjen je izgradnji Nacionalnog teniskog centra u Zagrebu. Uz uzbudljive mečeve vrhunskih igrača jer osim Đokovića igraju i najbolji

Nikolina Babić i Novak Đoković koji je privatnim avionom sletio u zadarsku zračnu luku gdje se ovih dana igra druga etapa Adria Toura hrvatski reketi: Marin Čilić i Borna Ćorić, zadarski teniski vikend obilježit će i bogat glazbeni program u kojem će nastupiti Gibonni, Petar Grašo te koncert iznenađenja. (dz)

NOVA ATRAKTIVNA ulična utrka u Čakovcu

Ove subote Noćni cener ČK10 U subotu 20. lipnja Čakovec je domaćin zanimljivije trkačke utrke na 5 ili 10 km, pod nazivom Noćni cener ČK10. Trčeći ulicama grada u subotu navečer nekoliko stotina trkača simbolično će obilježiti početak ljeta i utrčati u novo godišnje doba. U točno 21:44 sati počinje ljeto, ali i start za preko 600 noćnih trkača. Noćni cener postat će jedinstvena utrka na hrvatskom sjeveru, a start joj je kod Japa centra, dok je cilj u centru frada kod “orla”. Uz glavnu utrku na 10 kilometara, za one koji bi se htjeli okušati u trčanju no još se ne usude trčati malo više bit će organizirana utrka građana na 5 kilometara. Dionica utrke građana malo je skraćena, ali pruža potpuni dojam i osjećaj velike utrke. Promet će biti reguliran od strane vatrogasaca i policije, te će se etapno propuštati vozila i pješaci, a zbog velikog broja sudionika molimo sve građane za strpljenje i oprez, te praćenje uputa od strane redara i službenog osoblja. Prolazak službenih vozila utrke, Suzuki Vitare i motocikla Katane označit će dolazak najbržih trkača na obje trase. Građane molimo da od 21:30 do 23 sata izađu i podrže gotovo šest stotina trkača i sudionika na utrci i povratak sporta u Čakovec.

Zatvorene ulice

Zatvara se Mihovljanska ulica iz smjera Novo selo

Na Kros ligu Globetka dobrodošli su i hodači. U svakom kolu odazove se njih dvadesetak

Sudionici su na utrci bili odgovorni i pridržavali se svih epidemioloških mjera propisanih zbog pandemije virusa Covid19

PETO KOLO KROS LIGE GLOBETKA okupilo rekordnih 293 sudionika

Jambrošić, Ignac i Vukina postigli tri rekorda staze! Krešo Biškup, jedan od organizatora i promotor ove utrke, ujedno i lljubitelj rekreativnog trčanja

Rok, gdje će se vozila preusmjeriti u Športsku ulicu prema Mihovljanu. Promet iz smjera Belice u Ulici bana Josipa Jelačića preusmjerit će se prema Sajmištu kroz Ulicu A. Schulteissa (kod Zavoda za zapošljavanje).

Obavijesti za trkače

Preuzimanje startnih paketa biti će u petak 19. lipnja u zgradi Scheier od 18 do 20 sati, u subotu 20. lipnja od 10 do 12 sati te od 18 pa do 21 sat. Paketi se preuzimaju uz predočenje identifikacijskog broja. Kao parking za trkače se preporučuje korištenje javnog parkinga kod bivšeg MTČa, u krugu Aurore te ostali javni parking u gradu. (rr)

Piše: Roberta Radović

vogodišnja Kros liga Globetka nakon prekida zbog pandemije Covid19 virusa nastavila se odličnim odazivom. Peto kolo održano u utorak 9. lipnja okupilo je rekordan broj sudionika - njih čak 293. Trčalo se ustaljenim stazama na 3,6 km i 7,8 km, a hodači su prošli kraću stazu. Ostvarena su čak i tri rekorda staza - trogodišnji rekordi duže staze u ženskoj konkurenciji (Simona Jambrošić), kraće staze u muškoj konkurenciji (Mladen Ignac) i rekord u hodanju u muškoj konkurenciji (Boris Vukina). Na dužoj stazi u kategoriji muškarci prvi na cilj je stigao Goran Marković ( 29:28, AK Varaždin), drugi Ivica Plantak (29:51, TK Ivančica), a treći Siniša Škvorc (29:56, AK Međimurje). Prva s rekordnim

U PETAK 26. LIPNJA

Kros utrka Svetomartinska Mura

Start utrke na kraćoj stazi 3,6 km. Nakon nje slijedi start na dužoj stazi 7,8 km vremenom na stazi 7,8 km bila je Simona Jambrošić (29:48; AK Varaždin), druga Martina Bezek (32:33, AK Međimurje) i treća Nada Siladi (33:14, AK Međimurje U ženskoj konkurenciji na stazi 3,6 km najbrža je bila Ana Dobša ( 14:04, AK Međimurje), druga je na cilj stigla Valentina Vadlja (15:31, individualac) i treća Lea Kos (15:40, USR Sport za sve). Rekord kraće staze 3,6 km postavio je Mladen Ignac (11:51, AK Međimurje), dugi je bio Ivan

Dujić (12:44, AK Međimurje i treći Saša Horvat (13:01, AK Međimurje). Najbrža hodačica na 3,6 km bila je Ira Branilović (24:44, individualac),a najbrži hodač Boris Vukina ( 24:17, individualac). Atletski klub Međimurje organizator Globetke podsjeća kako će ovogodišnja liga imati samo šest kola od čega će se za ukupan poredak bodovati pet najboljih kola. Treće i četvrto kolo koje se trebalo održati u travnju i svibnju otkazana su i neće

Nova kros utrka Svetomartinska Mura kod Mlina na Muri - točnije najsjevernijoj točki Republike Hrvatske u Žabniku, trebala se trčati 20. ožujka, no zbog pandemije virusa Covid 19 ona će se održati u petak 26. lipnja s početkom u 17 sati. Organizator općina Sveti Martin na Muri na ovaj način ujedno promovira novouređenu ekoturističku poučnu pješačku i biciklističku stazu Svetomartinska Mura. U organizaciji utrke sudjeluje i Atletski klub Međimurje Čakovec. (rr) se ni održavati. Šesto kolo Globetke održat će se u utorak 1. rujna 2020. godine s početkom u 18 sati.

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Informacije 37 PSIHOSOCIJALNA POMOĆ u vrijeme koronavirusa

Ako teško sve ovo podnosite nazovite: 099 222 1 888 S obzirom na to da epidemija koronavirusa utječe ne samo na fizičko, nego i na psihičko zdravlje našeg stanovništva, Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije nudi pružanje psihosocijalne podrške i pomoći putem razgovora s našim stručnjacima preko telefona 099 222 1 888 svakodnevno od 7 – 19 sati. – U jeku smo krize uzrokovane epidemijom koronavirusa. Radi se o novom virusu i oboljenju o kojem, unatoč iskustvima ostalih zemalja koje su se s njim prije nas suočile, ipak još ne znamo sve. Ta činjenica sama po sebi izaziva nelagodu i strah, a kod pojedinaca može izazvati prave panične reakcije. Ne pomaže ni činjenica da u toj vrsti nedoumice i iščekivanju nečega lošega živimo već nekoliko mjeseci, kao ni to da nitko sa sigurnošću ne može prognozirati kada će ovoj situaciji doći kraj. Od prvih naznaka prijetnje širenja koronavirusa, u našoj su se zemlji propisivale i provodile mjere za njegovo suzbijanje. Obzirom da još uvijek ne postoji ciljani lijek, kao ni cjepivo, osnovni način suzbijanja širenja ove infekcije su higijenske mjere, posebno pranje ruku te izbjegavanje socijalnih kontakata. Provedbom epidemioloških mjera jedan je dio našeg stanovništva nakon povratka iz područja označenih žarištima zaraze, ili nakon kontakta sa zaraženom osobom, „stavljen“ u mjeru samoizolacije s napomenom važnosti izbjegavanja svih socijalnih kontakata uživo. Ujedno, svima nama je preporučeno što manje se kretati i što manje izlaziti iz vlastitog doma.Svim ovim doista važnim i potrebnim mjerama zajedničko je da

ograničavaju ljude u ostvarivanju načina komunikacije koje inače preporučujemo kao izuzetno važne za dobro fizičko, ali i psihičko zdravlje. Svjesni smo toga koliko nam znači nečiji zagrljaj, druženje, smijeh, igra ili ples. Naviknuti smo, kad nam je teško, nazvati dobrog prijatelja, otići s njim na kavu, opustiti se i prenijeti mu dio svojih strahova i problema. Pojedini su bili skloniji prakticirati neki oblik tjelesne aktivnosti, sami ili u društvu, a sada se i toga moramo na neko vrijeme odreći. Ipak, neke se aktivnosti mogu provoditi i u krugu svoje obitelji, u svom domu. Zajedničko obiteljsko druženje uz društvene igre, slušanje glazbe, gledanje filmova, pa i kuhanje ili pospremanje, također pomažu da vrijeme brže prođe i da nismo cijelo vrijeme okupirani lošim vijestima.Razgovor pomaže. Iznošenje svojih briga i strahova nekome kome smo značajni i tko nas „čuje“ i razumije, dovodi do olakšanja. Onima koji nemaju takve osobe koji će s njima podijeliti njihove strepnje, ili koji osjećaju značajnije tegobe iz područja svog mentalnog zdravlja, nudimo mogućnost razgovora s našim stručnjacima iz Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti putem telefona 099 222 1 888, svakodnevno od 7 – 19 sati. Razgovor sa stručnom osobom pomaže smanjiti razinu strepnje i nesigurnosti, tjeskobe i straha, a onima koji su prešli granicu stanja u kojoj je takav vid pomoći dostatan, savjetovat će se načini za ostvarivanje druge razine psihološke pomoći ili liječenja, poručuju iz Zavoda za javno zdravstvo.

HIGIJENA RUKU najvažnija u prevenciji širenja koronavirusa

Zašto je pranje sapunom i vodom jedino pravilno? Kako ruke prenose zarazu? Našim rukama dotičemo praktički sve, njima se rukujemo, diramo novac, hvatamo se za kvake, držimo rukohvate u autobusima… Uzmimo za primjer osobu koja ima proljev, a ne opere pravilno ruke nakon korištenja WC-a. Na njezinim rukama lako mogu dospjeti mikroorganizmi iz njezine stolice. Nakon toga dio tih mikroorganizama će ostati na onim površinama koje ta osoba dodirne – na kvaki, na rukama druge osobe, na tastaturi, na rukohvatu u autobusu. Ukoliko ta osoba primjerice reže krastavce za salatu, na njih će također preći mikroorganizmi. Još su bolji primjer bolesti koje se prenose zrakom, poput

gripe. Osoba koja ima gripu kašljanjem i kihanjem širi viruse u svoju okolinu, koji na koncu najvećim dijelom završe na raznim površinama – podovima, stolovima, stolicama, namještaju. Kada zdrava osoba rukama dotakne neku od tih zagađenih površina, prenese viruse na svoje ruke, a nakon toga dirajući oči, nos ili usta zarazi samu sebe. Dokazano je da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku sapunom i vodom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama te ostavljaju naše ruke čistima i mirišljavima.

Automobilizam

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TOP MODEL iz Mercedesa

Ovo je najsnažnija E-klasa: Mercedes-AMG E63 S 4MATIC+ Mercedes-AMG je predstavio obnovljenu E-klasu u limuzinskoj i karavan izvedbi koje dolaze s pogonom na sve kotače i motorima s 571 KS ili Prednja svjetla sada dolaze standardno u LED izvedbi sa 612 KS, a zabava je serijska oprema Nakon što su predstavljene sve karoserijske izvedbe redizajnirane E-klase, na red je stiglo i predstavljanje njihovih paprenih izvedbi, a već na prvi pogled je jasno kako nije riječ o ''običnim'' automobilima. Dostupne su dvije izvedbe, Mercedes-AMG E63 4MATIC+ i Mercedes-AMG E63 S 4MATIC+, a obje su dostupne kao limuzina i karavan. Ispod poklopca motora je smješten 4,0-litreni V8 benzinac koji je uparen s 9-brzinskim AMG Speedshift mjenjačem i 4MATIC+ pogonom na stražnje kotače, a kod izvedbe E63 S 4MATIC+ razvija 571 KS i nudi 750 Nm okretnog momenta. Ova izvedba do 100 km/h ubrzava za 3,5 sekundi (karavan za 3,6 sekundi), dok

je maksimalna brzina elektronski ograničena na 250 km/h. Prosječna potrošnja ovog modela je 11,6 litara na 100 km, odnosno 11,8 litara za karavan izvedbu. Snažniji model E63 S 4MATIC+ iz istog motora razvija 612 KS i čak 850 Nm okretnog momenta,a to je dovoljno za ubrzanje od 0 do 100 km/h za 3,4 sekunde (karavan za 3,5 sekundi) i za maksimalnu brzinu od 300 km/h (290 km/h za karavan). Prosječna potrošnja ove limuzine je 11,6 litara, dok karavanu troši 11,9 litara. Svi modeli imaju AMG vanjsko uređenje koje uključuje sportske branike, prednju Panamericana masku, četiri otvora ispušnog sustava, snaž-

nije kočnice, sportski ovjes te 19, odnosno 20-inčne aluminijske naplatke. Opcijski je i AMG Dynamic plus paket koji donosi Race Drive mode, ali i Drift funkciju, kada je pogon samo na stražnje kotače. Ukupno se nudi 6 načina rada - Comfort, Slippery, Sport, Sport+, Individual i Race. Unutrašnjost dobiva kožna sportska sjedala, karbonske detalje i dva spojena 12,25-inčna zaslona, od kojih se jedan koristi kao instrumentalna ploča, dok se na drugom ''vrti'' MBUX sustav s prepoznavanjem govora, navigacijom i nizom mogućnosti podešavanja vozila. Za sada je objavljena samo cijena u Njemačkoj, gdje najpovoljnija izvedba starta od oko 860.000 kuna pa na više.

TEST Nissan Juke 1.0 DIG-T 117 N-Connecta

Za sve koji ž biti originaln Jedan od začetnika klase gradskih SUV modela imao je jedinstveni izgled koji se nastavlja i drugom generacijom, no on je sada nešto smireniji i svidjet će se još većem broju kupaca. Piše: Tomislav Novak Foto: Zlatko Vrzan

akon što je uzburkao tržište s modelom Qashqai, Nissan je 2010. godine predstavio Juke, gradski SUV model jedinstvenog izgleda. No iako je izgledao drugačije, tržište ga je prihvatilo i ubrzo su stigli mnogi konkurenti, stoga su u Nissanu dobro pripremali drugu generaciju koja je na naše tržište stigla početkom godine, taman prije koronakrize, pa ih još uvijek nema mnogo na cestama. No imamo osjećaj kako će se to ubrzo promijeniti jer novi Juke nudi sve ono što je prethodniku nedostajalo – sportski izgled, kvalitetnija i bogatije opremljena unutrašnjost te mnogo više prostora u kabini, ali i u prtljažniku. No krenimo redom i zadržimo se malo na vanjskom dizajnu kojeg bi ukratko mogli opisati kao evolucija dizajna. Mnogi poznanici kojima je prva generacija bila previše čudna ili nedovoljno lijepa, sada kažu kako im se Juke sviđa i prepoznali su ga na prvu. I dalje su tu okrugla svjetla zanimljivog dizajna i ''obrva'' u koju su smještena dnevna svjetla i žmigavci, a svi modeli novog Jukea

serijski dolaze s prednjim i stražnjim LED svjetlima. Malena svjetla za maglu su smještena u rubove branika i jedva ih primijetite, dok masivni kromirani okvir prednje maske koji se nastavlja od ''obrva'' daje dozu ozbiljnosti. Gledano sprijeda, Juke izgleda i većim nego što je no dizajn je pogođen. Straga je pak sve puno smirenije, pa tako svjetla imaju klasičan vodoravni položaj i vrlo su slična onima na Micri, a ističe se jedino nešto veći krovni spojler. Gledano s boka, Juke je najatraktivniji. Veliki 17-inčni aluminijski naplatci uvelike doprinose tome, zatamnjena stražnja stakla, kvaka stražnjih vrata sakrivena u C nosaču i dvobojna karoserija čine skladnu cjelinu koja koketira sa sportskim izgledom, baš ono što mladi traže. A Juke je prvenstveno i namijenjen mlađim kupcima i mladim obiteljima koji ne žele SUV automobil konzervativnog izgleda koji će se izgubiti u masi sličnih vozila. No kad se sve zbroji i oduzme, rezultat je jasan – novi Juke je jedan od najatraktivnijih modela u klasi i to mu nitko ne može poreći. Unutrašnjost je potpuno nova i prvo što moramo primijetiti je prostranost. U odnosu na prethodnu ge-

neraciju narastao je u svim smjerovima, pa se tako sprijeda mogu bez problema smjestiti i dvometraši, a iza njih će još uvijek moći sjesti dijete. Narastao je i prtljažnik koji je sada 20 % veći i ima kapacitet od 422 litre. Preklapanjem stražnjih sjedala dobiva se ravna utovarna površina, a onda raste i obujam na 1.305 litara, što je dovoljno i za male selidbe. Na stražnjim će se sjedalima najugodnije osjećati djeca, koja će imati dovoljno prostora, a za kraće vožnje ni odrasli neće prigovarati. Šteta je što otvori za ventilaciju nisu provedeni i na stražnja sjedala, no zato je tu USB priključak za punjenje mobitela, ispod kojeg je i mala polica gdje ga možete spremiti dok se puni. Čitava konzola je u odnosu na prethodnika iznova dizajnirana i sada je riječ o modernom automobilu. U današnje vrijeme se najviše razlike i godine automobila mogu vidjeti u unutrašnjosti, gdje je prethodna generacija kaskala. No zato novi Juke donosi 8-inčni multimedijski zaslon koji je smješten na vrh središnje konzole. Pregledan je i jednostavan za korištenje, ipak mogao bi izgledati malo modernije. Ali ispod površine riječ je o modernom sustavu s navi-

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17-inčni aluminijski naplatci i krov u drugačijoj boji mu daju naročiti sportski štih

Automobilizam 39

Straga ga krasi nešto veći krovni spojler

žele lni gacijskim uređajem i podrškom za Android Auto i Apple CarPlay. Tu su i dva kotačića kojima se podešava glasnoća, odnosno ide po nekim izbornicima, a ispod njega su smještene fizičke tipke s prečacima za osnovne funkcije. Šteta je samo što je meni i navigacija na engleskom jeziku, dok konkurencija već uglavnom nudi sve na hrvatskom jeziku. Dodatne pohvale idu i izdvojenim tipkama za podešavanje klimatizacije koja je odvojena od zaslona, a kojom se upravlja jednostavno i bez potrebe za micanjem pogleda s ceste. Baš onako kako bi trebalo biti u svakom vozilu. Instrument ploča je klasičnog oblika, znači analogni pokazivači smješteni su s lijeve i desne strane, dok se u sredinu smjestio dovoljno velik 7-inčni ekran kojemu je moguće prilagoditi prikaz. Ekran je dobro vidljiv i čitljiv te ga je lako koristiti, pa navikavanje na njega neće dugo trajati. Sve je kompaktno i pregledno, pa je užitak biti na vozačkom mjestu. Tome pridonose i prilično udobna i velika sjedala, a jedino nam se ne sviđa što je naslon za glavu fiksiran na sjedalo. Lijepo izgleda, ali nije najbolje rješenje ako si u potpunosti želite prilagoditi sjedalo. Naslon za ruke je udoban i skriva pretinac za sitnice, tu su i AUX i USB priključni na konzoli, dodatna polica za sitnice, a podno mjenjača je smještena i tipka za izbor načina vožnje.

Prtljažnik ima kapacitet od 422 litre, a preklapanje sjedala povećava se na 1.305 litara

Središnja konzola je modernizirana i dobro prilagođena vozaču

Juke je trenutno u ponudi samo s jednim motorom, a riječ je o trocilindričnom turbo benzincu koji ima obujam 999 ccm i nudi najveću snagu od 117 KS i najveći okretni moment od 180 Nm, a testni je model bio uparen s dobrim 6-brzinskim ručnim mjenjačem. U opciji je i automatski mjenjač s dvije spojke, kojeg smo vozili na prezentaciji, no ručni se pokazao puno boljim. Precizan je i dovoljno kratkih hodova, a odlično je odmjeren i iz ovako motoriziranog Jukea izvlači najbolje. Često suputnici nisu vjerovali kako je riječ o svega 117 KS snažnom motoru i ostali su iznenađeni kako se vozi.

ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 10,4 sekunde. Nissan Juke 1.0 DIG-T 117 N-Connecta kojeg smo testirali košta 165.682 kune i u tu je cijenu uračunat navigacijski sustav i dvobojna karoserija. N-Connecta je oprema koja daje najbolji omjer uloženo-dobiveno, i pri kupnji svakako razmislite da izaberete taj paket opreme, koji će vas bez dodatne opreme koštati 157.132 kune. Naravno, najpovoljniji Juke starta od 132.828 kuna no dolazi bez središnjeg multimedijskog zaslona i aluminijskih naslona. No, bez obzira koji paket opreme odabrali, jedinstvenost uvijek dolazi serijski.

Ni potrošnja mu nije velika, pa se prosjek kreće od 6,5 do 7 litara što je ok rezultat. Na otvorenoj cesti čak smo uspjeli postići i tvorničkih 5,1 litara, ali potrošnja se uglavnom kretala oko 5,4, a svakako manje od 6 litara. Na autocesti potrošnja može skočiti i na 9 litara, dok se u gradu kreće oko 7,5 litara. Doduše, gradsku vožnju, posebice kreni-stani, možete voziti i u Eco modu, no tada Juke postaje iznimno trom, no zato će popiti pola litre manje. Doduše, u Sport modu nismo primijetili nešto veću potrošnju, no primijeti se bolji odziv gasa, pa ćete lakše stići do maksimalnih 180 km/h. Spomenimo i kako

Iza je dovoljno prostora i za odrasle

Mali motor s tri cilindra i 999 ccm razvija snagu od 117 KS i odlično opslužuje 1182 kg teškog Jukea

Automobilizam

NOVOSTI iz Citroena

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nova generacija Citroena C4 i sa 100% električnim pogonom Citroen je objavio prve fotografije i informacije nove generacije kompaktnog modela C4, koji će biti dostupan s benzinskim i dizel motorima, ali i sa 100 % električnim pogonom pod imenom Citroën ë-C4

ako je trebalo čekati nekoliko godina kako bi Citroen predstavio potpuno novu generaciju njihovog kompaktnog modela C4, a već ovako na prvu možemo reći kako se čekanje definitivno isplatilo. Jedinstven i moćan dizajn koji je miks kompaktnog vozila i SUV-a, dalo je zanimljiv i privlačan dizajn, koji je ujedno i jedinstven. Tu su i veliki aluminijski naplatci i plastična zaštita oko čitavog vozila koji mu dodatno naglašavaju robusnost, a na donjem dijelu stražnjeg stakla je postavljen i spojler. Još novosti se skriva ispod poklopca motora, pa će se osim benzinskih i dizel motora u ponudi naći i potpuno električna izvedba koja će imati oznaku ë-C4, a nudit će snagu od 136 KS i bateriju koja će mu omogućiti preko 300 km dosega s jednim punjenjem. Ostali motori nisu još potvrđeni, no vjerojatno će u ponudi biti benzinski PureTech motori sa 110, 130 i 155 KS, dok će

dizelsku ponudi činiti motori snage 100 i 130 KS, a u ponudi će biti ručni i automatski mjenjač. Unutrašnjost također donosi osvježenje, pa će tako novi C4 imati digitalnu instrument ploču i novi multimedijski zaslon postavljen na vrh središnje konzole, a vidljiv je i novi dizajn volana koji je dobio i nove prekidače. Mnoge će razveseliti i činjenica kako novi C4 dolazi s odvojenim komandama klima uređaja, koje su sada logično smještene, te je njima moguće upravljati i bez pomicanja pogleda s ceste. Naravno, očekuje se i veća ponuda prostora za sve putnike i prtljažnik od minimalno 400 litara, a u Citroenu i dalje igraju na kartu udobnosti, pa će tako novi C4 i ë-C4 imati progresivne hidraulične graničnike i Advanced Comfort sjedala. Tu su i svi najnoviji sustavi pomoći vozaču, a sve karte nove generacije modela C4 znat će se već krajem ovog mjeseca, a očekuje se kako će se na cestama moći vidjeti do kraja ove godine.

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mozaik 41

Dobro je znati

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PoslovnimPoslovnim partnerimapartnerima i svim građanima i svimMeđimurja čestitamo

građanima želimo borbe 22. lipnja - DanMeđimurja antifašističke

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo 22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan Sretan Uskrs antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

19. lipnja 2020.

Dobro je znati 43

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AC Baumgartner d.o.o

Sretnu i uspješnu 2020. godinu želi vam AC Baumgartner

Klijentima i poslovnim partnerima čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Braće Granner 2, Čakovec • tel: 040/328-007 • E - mail: info@ac-baumgartner.hr • www.baumgartner.hr

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

www.mnovine.hr

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Dobro 44 19. lipnja 2020. je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lipnja 2020 Dobro je19.znati 41.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe KABELSKO DISTRIBUTIVNI SUSTAV Čakovec, Vukovarska 5 040/313 - 012

Dobro je znati

19. 40lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je19.znati 45 lipnja 2020.

Svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja

Dan antifašisticke borbe

Kralja Tomislava 30, 40000 Čakovec, Tel: + 385 (0)40 492-999, Fax: + 385 (0)40 492-986, E-mail: ck@euroherc.hr

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Svim građanima Poslovnim partnerima Međimurja i svim Svim građanima Međimurja građanima Međimurja, čestitamočestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Uskrs 22.sretan lipnja - Dan sretnu i uspješnu antifašističke borbe

novu 2017. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Informacije

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

tel. 374-176

Matični ured Prelog

tel. 645-125

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

tel. 310-651

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

tel. 313-619

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

1212 za ČK birati 8

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 384-333

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1 TAXI

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Čakovec dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777

Macinec dr. Željka Lovrić Glavna 26, tel. 040/858-475

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

dr. Nina Knežević I.G.Kovačića 1e, tel. 040/310-257

Mala Subotica dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2

dr. Verica Grkavec-Mađarić I.G.Kovačića 1e, tel. 040/372-307 dr. Đuro Pervan I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

Mursko Središće dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Donji Kraljevec dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Nedelišće dr. Ružica Bubić Friščić Varaždinska 23a, tel. 040/822-209

Donji Vidovec dr. Marija Haramija Strbad R. Končara 7, tel. 040/615-006

Prelog dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Kotoriba dr. Snježana Permozer Hajdarović Kralja Tomislava 119/a, tel. 040/682-059

Sveti Martin na Muri dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/866-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, prema rasporedu: subotom od 15:00 sati do 20:00 sati, a nedjeljom i blagdanom od 08:00 sati do 20:00 sati. Također je još uvijek obavezno svoj dolazak najaviti telefonom: 040/372-301 ili 040/372-302. DEŽURNA DENTALNA ORDINACIJA je počela ponovno s radom, i radi svaku nedjelju i svaki blagdan/praznik u vremenskom razdoblju od 08:00 sati do 18:00 sati, na lokaciji ambulante Nedelišće. Obzirom da su još na snazi epidemiološke mjere obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/866-033.

- prijava kvara

Matični uredi Matični ured Čakovec

Autobusni kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 20. lipnja

tel. 112

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Školska medicina

tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Gradovi i općine Grad Čakovec

tel. 314-920

tel: 310-595

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

tel. 371-700

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402

371-600

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

tel. 390-859

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Općina Domašinec

tel. 863-240

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

Komunalni redar za grad Čakovec

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

GKP Čakom, Mihovljanska 74 - odvoz otpada - pogrebne usluge 0 - 24 h

tel. 372-466

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Općina Vratišinec

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

tel. 866-469, 866-966

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI:

BENI BURJEK, Sin Brigite i Kristijana, FRANO GOLUBIĆ, Sin Valerije i Denisa, MATEJ KOLARIĆ, Sin Ivane i Igora, ENA KVAKAN, Kći Ivane i Marina, VIGO TARADI, Sin Kristine i Marka, ELENA RADEK, Kći Maje i Jurice, GABRIEL KOREN, Sin Ivane i Dina, ALEKSANDAR BRATINŠČAK, Sin Karmeline i Emanuela, PAVEL I AUGUST ŠARIĆ, Sinovi Marte i Marka, GABRIEL LESAR, Sin Martine i Filipa, MIRJANA HORVAT, Kći Nikoline i Jasmina (Čakovec)

VJENČANI:

Marija Matulin i Damir Jelić (Čakovec) Josipa Kovač i Josip Magdalenić (Čakovec) Katarina Poljak i Igor Goričanec (Kotoriba) Ondina Meznarić i Josip Kontrec (Dekanovec)

UMRLI:

Josip Moharić R. 1954. Stjepan Pleh Rođ. 1943. Marija Mesarić R. Glavak R. 1940. Zvonimir Zrna R. 1956. Franjo Vidović R. 1954. Milutin Ignjatović R. 1935. Amalija Goričanec R. Tkalčec R. 1932. Doroteja Podgorelec R. Novak R. 1932. Franciska Novak R. Peras R. 1936. Ivan Mošmondor R. 1947. Ivan Požgaj R. 1943. Marija Mesarić R. Stančin R. 1937. (Čakovec) Josip Posavec R. 1941. (Dekanovec) Marija Kuzmić R. Dominić R. 1938. (Kotoriba) Marija Pavlic R. Jeđud R. 1943. (Mala Subotica) Marta Sobočan R. Šajnović R. 1935. (M. Središće) Pavao Zemljić R. 1939. (Mursko Središće) Stjepan Granatir R. 1943. (Prelog) Jela Jurčec R. Stanković R. 1930. (Prelog)

Imendani kroz tjedan od 19. lipnja do 25. lipnja 2020. PET SUB NED PON UTO SRI ČET

19 20 21 22 23 24 25

Romuald; Rajka; Bogdan Naum Ohridski; Silverije 12. KROZ GOD. Alojzije Gonzaga; Vjekoslav Ivan Fisher; Toma M. Josip Caf.; Sidonija; Zdenka ROĐ. IVANA KRSTITELJA Adalbert; Vilim; Doroteja

Sretan Vam imendan!

19. lipnja 2020.

Informacije 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

Josip Hozjan iz Selnice 15.6.2018. - 15.6.2020. Prolazi sve… Sve osim sjećanja.

na voljenog supruga

VADLJA JOSIPA Tvoj grob sunce grije, a tebe već tri godine među nama nije. Volio si život, prirodu i cvijeće, a za dugi život nisi imao sreće. Tri godine zemlja te krije, ali svaki dan zaborava i molitve donijelo nije. Supruga Marija i tvoji najmiliji

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

MILJENKO NOVAK

19.6.1992. - 19.6.2020.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Ciglarić rođ. Želežnjak iz Mihovljana preminula 9. lipnja u 97. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Vadlja rođ. Kanižaj iz Ivanovca preminula u 86. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dragutin Kermek iz Čakovca preminuo 14. lipnja u 85. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Damir Kronast iz Čakovca preminuo 15. lipnja u 59. godini života

na drage roditelje

Dominić Katarinu (16.6.2006.) i Stjepana (27.7.2016.) Molitve naše uvijek vas prate. U mislima s Vama kćerke s obitelji

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

ZLATKO KOŠAK

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na moju dragu suprugu

ŽELJKU ČEKUNEC 16.06.2016. - 16.06.2020. Mir i tišina neka vladaju nad tvojim grobom, a tugu i sjećanje mi nosimo sa sobom.

suprug Drago

SJEĆANJE

8.6.1996. - 8.6.2020.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Sanda Miko rođ. Cigrovski iz Čakovca preminula 10. lipnja u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

na našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

JOSIPA VIZINGERA iz Nedelišća 17.6.1980. - 17.6.2020.

Život prolazi, ali sjećanje ostaje zauvijek. Hvala svima koji te se sjećaju. Tvoja obitelj

OBAVIJEST O SMRTI

Pavao Vuk - Pajo

Ivan Šimunić

iz Ivanovca preminuo 13. lipnja u 79. godini života

iz Šenkovca preminuo 13. lipnja u 102. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Štefka Tišlarić rođ. Grmovšek iz Čakovca preminula u 78. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Zlatko Đura iz Strahoninca preminuo u 69. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Cimerlajt iz Ivanovca preminuo 14. lipnja u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Dominić rođ. Škvorc iz Nedelišća preminula u 94. godini života

Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. AB METAL PROMET d.o.o., Palovečka 1, Belica, traži 3 m/ž vozača kamiona C i E kat., m/ž rukovatelja građevinskim strojevima i 3 m/ž radnika u skladištu na određeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 099 271 4461 ili email: robert.krajner@ab-metalpromet.hr do 20.6. 2. AGROMEĐIMURJE RATARSTVO d.o.o., R. Boškovića 10, Čakovec, traži m/ž radnika na održavanju i 2 m/ž radnika na farmi mjesto rada D. Dubrava na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: jelena@agromedjimurje.hr do 2.7. 3. ALLVAR d.o.o., Dr. Ante Starčevića 40, Peklenica, traži 1 pk/ kv bravara ili zavarivača na neodređeno, nazvati na mob 098 242 336 do 4.7. 4. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara-čuvara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 15.7. 5. Armirački obrt CILAR, Varaždin traži 2 m/ž pkv/kv armirača na neodređeno, javiti se na mob. 098 600 268 do 30.6. 6. ARNO d.o.o., Čakovec, traži m/ž kv vozača C i E kat. za domaći prijevoz na određeno, javiti se na mob. 091 2433 462 ili email: transporti.arno@ck.t-com.hr do 8.7. 7. ARTIS CONSTRUCT d.o.o., Palinovec, traži 3 m/ž soboslikarafasadera na neodređeno, javiti se na mob. 098 273 475 do 15.7. 8. ART KOLOR d.o.o. Gornji Zebanec, traži 1 m/ž građevinskog radnika - fasadera - soboslikara na neodređeno za rad u Zadru i okolici, nazvati na mob 091 5979 526 do 28.6. 9. Autoprijevoznik ZO TRANS, Čakovečka 99, Nedelišće, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na mob. 098 819 417 ili pismenom zamolbom na adresu do 31.7. 10. Autoprijevoznik Tomislav Petric, Selnica, Črna mlaka 1, traži 1 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom - međunarodni prijevoz na neodređeno, info na mob. 098/1614-446 do 15.7. 11. AUTOSTAKLO BINGO d.o.o., Pušćine, traži 2 m/ž djelatnika za ugradnju i popravak autostakla na određeno, javiti se mailom: info@autostaklo-bingo.hr do 30.6. 12. B&O Prelog, d.o.o. Prelog, Hrupine 10, traži 2 m/ž vodoinstalatera i 2 m/ž keramičara na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: boprelog@ boprelog.hr do 30.6. 13. BU-JAN-TIM j.d.o.o., Pretetinec 96, Nedelišće, traži m/ž građevinskog radnika, m/ž zidara i m/ž krovopokrivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 974 5950 ili pismenom zamolbom na adresu do 17.6.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

14. CIPRO d.o.o., Belica, traži m/ž agronoma u poljoprivrednoj ljekarni na određeno, javiti se na email: stjepan@cipro.hr do 30.6. 15. ČAKOVEČKI MLINOVI d.d., Čakovec, traži m/ž voditelja ključnih kupaca na određeno, javiti se na tel. 040 375 502 ili email: ljudski.resursi@cak-mlinovi.hr do 21.6. 16. DG SPORT d.o.o. Prelog, traži m/ž konobara i m/ž kuhara na određeno, javiti se na email: info@dg-sport.com do 20.6. 17. Dimnjačar Radovan Zver d.o.o., Strahoninec, traži m/ž dimnjačara na neodređeno, javiti se na mob. 098 167 2914 do 30.6. 18. DV „Prugi i prijatelji“, Čakovec, traži m/ž odgojitelja predškolske djece na neodređeno, javiti se na mob. 098 174 5138 ili na email: simon.ana27@gmail. com do 19.6. 19. DRVOTRADE d.o.o. Nedelišće, traži m/ž rukovatelja strojem utovarivača, m/ž viličaristu, m/ž radnika na sortirnici trupaca i m/ž radnika na pilani, javiti se na mob. 099 3290 515 ili 091 796 8668 do 27.6. 20. DOBRANIĆ d.o.o., Rade Končara 71, Mursko Središće, traži 3 m/ž vozača teretnog vozila - silo prijevoz sa dvije godine radnog iskustva na neodređeno, javiti se na mob 098 493 250 ili mail: marija.dobranic@silodobranic.hr do 20.6. 21. Dom za starije i teško bolesne odrasle osobe Zlatne godine, Praporčan, Zrinskih 42, traži 1 m/ž fizioterapeuta, 1 medicinsku sestru ili tehničara i 1 m/ž njegovatelja starijih i nemoćnih osoba na neodređeno, javiti se na 099 199 4041 do 30.6. 22. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Prelog, V. Žganca 3, traži m/ž njegovatelja na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili email: dommesmar@gmail.com ili mob. 098 460 403 do 3.7. 23. Dom za starije i nemoćne osobe Japa, traži m/ž medicinsku sestru za mjesto rada Štrigova i za mjesto rada Mursko Središće na neodređeno, javiti se na mob. 098 259 865 do 7.7. 24. DOM-ING d.o.o., Sveti Martin na Muri, Selska 3, traži 1 m/ž samostalnog tesara - krovopokrivača na neodređeno, info na mob 095 902 8238 do 4.8.

25. DpDt montaža j.d.o.o., traži 2 m/ž električara za rad u Njemačkoj na određeno, javiti se na mo. 095 8766 127, te tražimo m/ž konobara za rad u Caffe baru A6 Šenkovec, javiti se na mob. 095 901 9468 do 26.6. 26. FERROMONT-KR d.o.o., traži 3 m/ž voditelja gradilišta (industrijska montaža), 2 m/ž cjevara - pomoćna cjevara, m/ž inž. za zavarivanje, m/ž projekt planera, m/ž projektna voditelja, m/ž QA/QC inženjera, 3 m/ž elektrotehničara, 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž industrijska mehaničara, m/ž stručnjaka zaštite na radu mjesto rada u Austriji i Njemačkoj. Zamolbu poslati na email: jobs.kr@fmt.biz do 23.6. 27. FERRO-PREIS d.o.o., dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 10 m/ž operatera u proizvodnji na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@preisgroup.com do 20.6. 28. FLIESEN BAU NOVAK j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž administrativnog djelatnika, 4 m/ž keramičara i 4 m/ž zidara na neodređeno, javiti se na mob. 095 825 9895 do 22.6. 29. FRIZERAJ KOZJAK j.d.o.o. Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika u pizzeriji na određeno 10 sati tjedno za rad Fast Food Gricko Čakovec, javiti se na mob. 097 767 4301 do 1.7. 30. ECON d.o.o., Prelog, Hrupine 10, traži 2 m/ž zavarivača, m/ž voditelja projekata ventiliranih fasada, 5 m/ž bravara, 5 m/ž montera ventiliranih fasada, i 2 m/ž voditelja montaže ventiliranih fasada i metalnih konstrukcija na određeno javiti se osobno na adresu ili na email: econ@ econ.hr do 30.6. 31. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na mob. 098 347 372 ili 091 328 1612 ili email: ekonomat1@gmail.com do 27.6. 32. EL-COMM d.o.o., traži 2 m/ž elektromontažera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na tel. 040 310 546 ili mob. 098 241 559 ili email: elcommdoo@gmail.com do 26.6. 33. ELECTA d.o.o., Trg Bana Josipa Jelačića 6, Mursko Središće, traži 5 m/ž elektromontera - električara za rad u Međimurju i 10 m/ž elektromontera - električara za rad u Njemačkoj, info na mob 091 6212 198 ili na mail: posao@electa.hr ili doći osobno na adresu do 24.6., više info na: www.hzz.hr

19. lipnja 2020.

Otvoreni natječaji za zap

34. ELIMKROV j.d.o.o., Strahoninec, traži 2 m/ž radnika na krovopokrivačkim i limarskim radovima na neodređeno, javiti se na mob. 091 547 1073 ili na email: gorans3005@gmail.com do 30.6. 35. 3 E d.o.o., Pribislavec, traži 2 m/ž radnika za izradu i montažu pvc stolarije i aluminijske bravarije na neodređeno, javiti se na mob. 091 5640 130 ili na email: 3e.stolarija@gmail.com do 1.8. 36. GIP ŠARIĆ d.o.o., Prelog , traži m/ž projektanta-suradnika za izradu projektne dokumentacije na neodređeno javiti se na email: krunoslav@saric.com.hr do 21.6. 37. GENERALI OSIGURANJE d.d., Čakovec, traži 5 m/ž savjetnika u prodaji na određeno, javiti se linkom: https://generali-osiguranje.talentlyft.com/o/ifq do 20.6. 38. Gospodarska škola, Čakovec, V. Nazora 38, traži m/ž instruktora vožnje na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu do 24.6. 39. GRADIS d.o.o., traži 2 m/ž soboslikara - fasadera i 4 m/ž građevinska radnika na neodređeno, javiti se na email: flajser@ net.hr ili na mob. 099 601 7777 do 12.8. 40. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog traži m/ž komunalnog radnika na održavanju i m/ž komunalnog radnika vozila za sakupljanje otpada na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 645 458 ii pismena zamolba na adresu ili na email: marina@prekom.hr do 20.6. 41. Granokam d.o.o., Štrigova, traži 3 m/ž građevinska radnika na određeno vrijeme, javiti se na mob. 095 901 4554 do 26.6. 42. Haix d.o.o., M. Subotica, traži m/ž čistača, 2 m/ž radnika u skladištu, 30 m/ž radnika u izradi donjišta, 12 m/ž radnika u izradi gornjišta obuće i m/ž elektromehaničara na neodređeno, javiti se na email: posao@haix. hr do 25.6. 43. HEPLAST-PIPE d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji plastičnih proizvoda i 3 m/ž skladištara vozača viličara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ heplast.pipe.hr do 25.6. 44. HEMA d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom za međunarodni prijevoz na neodređeno, javiti se na mob. 098 211 903 ili na email: vlado@hema.biz do 30.6.

47. IMB završni radovi u graditeljstvu d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž soboslikara i 3 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se na mob. 098 239 410 do 3.7. 48. IM-COMP d.o.o., Pribislavec, A. Starčevića 63e, traži 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 3 m/ž vozača teretnog vozila, 1 m/ž domara, 3 m/ž radnika na montaži stakla – montera, 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, 1 m/ž komercijalistu na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 24.6. 49. Instalomont Termocentar d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 21, Čakovec, traži 6 m/ž montera instalacija grijanja, ventilacije, plina i vode na neodređeno, javiti se na mob. 098 426 122 ili pismena zamolba na adresu ili na email: termocentar@email.t-com.hr do 30.6. 50. Instalacije Bočkaj d.o.o., Domašinec, Glavna 223, traži 3 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 745 412 ili na email: bockaj-instalacije@post.ht.hr do 21.6. 51. INKA-PROJEKT j.d.o.o., Mursko Središće, traži 1 m/ž soboslikara - ličioca i 2 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se na mob 098 486 256 do 30.6. 52. Industrijski aparati i fina obrada metala, Mursko Središće, Slatine 22, traže 1 m/ž zavarivača s atestom i 1 m/ž bravara - strojobravara s iskustvom, nazvati na tel 040 544 450 ili mail: office@iaf.hr do 31.8., više info na: www.hzz.hr 53. IZO-PANELI j.d.o.o., Industrijska zona 8, Prelog, traži m/ž radnika na montaži panela na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 646 376 ili pismena zamolba na adresu do 21.6. 54. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži m/ž vozača teretnog vozila C kategorije i m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 241 479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcectransporti.com do 8.7. 55. KANASTA d.o.o., Nova 4, Nedelišće, traži m/ž prodavača na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: kanasta1@ck.t-com.hr do 30.6. 56. KIM j.d.o.o., Dravska 2, Goričan, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 710 312 ili email: kim123@net.hr do 1.7.

45. HIDROTEHNIKA d.o.o., Savska Ves, Radnička 1a, traži m/ž vodoinstalatera na određeno, javiti se osobno na adresu ili tel. 040 396 270 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@hidrotehnika.hr do 8.7.

57. KLEMM SIGURNOST d.o.o., traži 4 m/ž vatrogasca i 5 m/ž zaštitara na neodređeno, javiti se na tel. 01 3700 233 ili mob. 099 802 3299 ili pismenom zamolbom na adresu: D. Gervaisa 3, 10000 Zagreb ili na email: zaposljavanje@klemmsecurity.hr do 30.6.

46. IDA COMERC d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž vozača-dostavljača C i E kat. na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 299 ili email: ida.comerc@ck.t-com.hr do 31.7.

58. KONDOROV LET d.o.o., traži 4 m/ž kuhara, 4 m/ž prodavača i 4 m/ž konobara za mjesto rada Vir na određeno, osiguran smještaj, javiti se na mob. 099 548 9077 do 30.6.

59. KRAL JEVSKE SL ASTICE d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda za mjesto rada D. Kraljevec i Prelog, javiti se na email: vjekoslav@cvek.hr ili info@kraljevskeslastice.hr do 26.6. 60. KRIKA obrt za proizvodnju i usluge, Nedelišće, Varaždinska 25, traži m/ž konobara za rad u Caffe baru Krika na neodređeno, javiti se na mob. 098 632 113 ili na email: krika@krika. hr do 15.7. 61. LADIĆ obrt za soboslikarske radovec, Čakovec, T. Goričanca 4, traži 5 m/ž soboslikara na neodređeno, javiti se na mob. 099 241 7290 do 20.6. 62. LAGANINI d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara i m/ž pomoćnog kuhara za rad u Laganini baru (Galerija Sjever) na neodređeno, javiti se na mob. 091 1822 512 do 1.7. 63. Limarija Blažon d.o.o., Novakovec, traži m/ž građevinskog limara na neodređeno, javiti se na mob. 095 510 4666 ili email: blazonivan@gmail. com do 30.6. 64. LIMING PLUS d.o.o., Nedelišće, traži m/ž zavarivača i m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email:liming@ liming.hr do 30.6. 65. Maring d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž dipl.inž. elektrotehnike za rasvjetu i m/ž referenta na poslovima uvoza/ izvoza na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: mik@mik.com. hr do 1.7. 66. MADERA j.d.o.o., Prečna 5a, Goričan, traži m/ž radnika na montaži industrijskih paleta na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 30.6. 67. MARKOV-TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž keramičara na određeno, javiti se na email:zamolbe@markov.hr do 30.06.2020. 68. MARODI d.o.o., Nedelišće, Gospodarska ulica 5, traži 2 m/ž rukovatelja strojevima u proizvodnji tjestenine i 2 m/ž djelatnika u proizvodnji na pakiranju tjestenine na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: marodi@marodi.hr do 29.6. 69. Matković Engineering Technics d.o.o., Strahoninec, Čakovečka 118, traži m/ž pomoćnog bravara, m/ž bravar i 2 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba ili na email: m-tech@m-tech.com.hr ili na mob. 091 586 1464 do 30.6. 70. Medecins du Monde ASBLDokters van de Wereld VZW, traži medicinsku sestru ili tehničara na određeno, javiti se na email: programmemanager. croatia@medecinsdumonde. be do 28.6.

19. lipnja 2020.

Informacije 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

pošljavanje u Međimurskoj županiji 71. MEĐIMURJE PMP d.o.o. Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 21, traži 5 m/ž autodizaličara, 5 m/ž rukovat. samohodnim građ. strojevima, 5 m/ž zidara, 5 m/ž tesara, 5 m/ž armirača, 5 m/ž vodoinstalatera, 5 m/ž montažera armirano betonskih konstrukcija, 5 m/ž montera suhe gradnje, 5 m/ž soboslikara - fasadera, 5 m/ž limara, 5 m/ž pomoćnih limara, 5 m/ž bravara, m/ž tehničkog crtača, m/ž kalkulanta građ. radova, m/ž voditelja gradilišta, m/ž tehnologa - konstruktora čeličnih konstrukcija na neodređeno, javiti se na adresu ili mob. 099 807 1397 ili 098 206 450 ili poslati zamolbu na adresu ili email: josipa. bratkovic@m-pmp.hr do 8.7. 72. MEGAING zajednički obrt, Čakovec, M. Trnine 16, traži 2 m/ž zavarivača i m/ž lakirera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 781 5526 do 5.7. 73. MELSA j.d.o.o., Strahoninec, traži m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na mob. 095 8211 625 ili na email: melsa.jdoo@ gmail.com do 3.8. 74. Mesna industrija Braća PIVAC d.o.o., Kotoriba, traži m/ž prodavača u mesnici na neodređeno, javiti se na mob. 091 384 5469 ili na email: renato.zadravec@pivac. hr do 29.6. 75. METSS d.o.o, Čakovec, Ž. Fašizma 2a, traži m/ž prodavače za mjesto rada Čakovec, Krištanovec, Nedelišće, Prelog, Dunjkovec, Orehovica, Pleškovec, Gornji Mihaljevec, te tražimo m/ž skladištara za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se na email: kadrovska@metss.hr ili nazvati na tel. 040/375-706 do 28.6., više info na: www.hzz.hr 76. METAL-EURO, Vrtna 37, Nedelišće, traži 2 m/ž samostalna bravara, 2 m/ž zavarivača, m/ž viličaristu, m/ž brusača metalnih pozicija, 2 m/ž radnika na klasičnoj tokarilici i tračnoj pili na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 9951 559 ili na email: posao@metal-euro. hr do 30.6. 77. MIČ STYLING d.o.o., Čakovec, traži m/ž frizera za mjesto rada Galerija Sjever na neodređeno, javiti se na mob. 091 7987 553 ili mail: info@simple-saloni.hr do 30.6. 78. MIDAS SLASTICE d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika na posluživanju slastica za rad u kavani Van Doren na neodređeno, javiti se na mob. 091 5828 639 do 25.6.

81. MOHARIĆ COMMERCE d.o.o., Nedelišće, Čakovečka 119, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 821 599 ili email: moharic.commerce@gmail.com do 3.7. 82. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži m/ž vozača viličara na neodređeno, javiti se na tel. 040 682 130 ili na email: mura-me tal@ck.ht.hr do 29.6. 83. MURAPLAST d.o.o., Koto riba, Sajmišna 16, traži 4 m/ž strojara konfekcije papira na određeno,javiti se na tel. 040 683 215 ili na email: posao@muraplast.com do 9.7. 84. MULTI-STAR d.o.o., Čakovec, traži m/ž blagajnika automata na određeno, javiti se na email: multistar.posao@gmail.com do 30.6. 85. NOVI FEROMONT d.o.o., D. Kraljevec, Kolodvorska 80b, traži m/ž brusača na radijalnoj bušilici i m/ž radnika na održavanju na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 655 331 ili na email: jkrznar@noviferomont. hr do 25.6. 86. OPG ZLATNI BREG, Zasad breg, traži m/ž konobara za rad u restoranu – izletištu na određeno, javiti se na mob.098 9623 450 do 4.7. 87. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Z. Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži 2 m/ž vozača C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 776 203 do 15.8. 88. PANIS d.o.o., Selska 3, Mursko Središće, traži 1 m/ž vozača - dostavljača uz mogućnost ugovora na neodređeno, info na tel 544015 ili mail: panis@ck.t-com.hr ili osobno do 1.7. 89. PAVLIC-ASFLAT-BETON, Donji Kraljevec, Murska 48, traži 2 m/ž armirača, 3 m/ž asfaltera, 2 m/ž autoelektričara, m/ž bravara, 2 m/ž električara, m/ž građevinskog tehničara, m/ž inž. građevine, m/ž inž. rudarstva, m/ž laboranta u građevinarstvu, 4 m/ž radnika niskogradnje, 2 m/ž poslovođe na gradilištu, 2 m/ž strojara, m/ž voditelja asfalterske grupe, m/ž vozača mikser pumpe, 2 m/ž vozača kamiona s prikolicom i 3 m/ž zidara na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 5525 do 28.6.

79. MIDI d.o.o., Ivanovec, Kalnički odvojak 7, traži m/ž viličaristu i m/ž lakirera na neodređeno, javiti se na email: midi@midi.hr do 27.6.

90. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, M. Gupca 20, traži 3 m/ž pomoćna radnika u odjelu cnc strojeva i 2 m/ž pomoćna radnika na tokarskom automatu na određeno, javiti se osobno na adresu ili mail: pib-extra@pib-extra.hr do 30.6.

80. Mikulaj ugostiteljstvo d.o.o., Mali Mihaljevec, traži m/ž konobara i m/ž kuhara za rad u Restoran Kneja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 724 8638 do 5.7.

91. Peradarstvo uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača B kategorije na određeno, javiti se na mob. 098 282 147 do 24.6.

92. Perutnina PTUJ-PIPO, R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž rukovatelja klaonice, m/ž rukovatelja prerade, 20 m/ž prehrambenih radnika u proizvodnom centru industrije mesa, m/ž pomoćnog skladištara u proizvodnom centru tvornice stočne hrane, m/ž radnika na izradi predsmjese u PC stočna hrana, m/ž radnika u skladištu u proizvodnom centru industrije mesa, 2 m/ž radnika sanitacije i zaštite okoliša i 2 m/ž komercijalista na određeno vrijeme. Javiti se osobno na adresu radnim danom od 9 sati, poslati zamolbu ili zvati na 040 372 872 ili mob: 098 434 785, 098 215 464, 098 982 3729 ili 098 297 230 ili na mail: una.sipraga@perutnina. hr ili anita.moharic@perutnina. hr do 8.7. 93. PINKY – S d.o.o., Pribislavec, traži m/ž radnika u proizvodnji aditiva na neodređeno, javiti se na email: milivoj@pinky-s.com do 30.6. 94. Polycan Aerosols d.o.o., Vrhovljan, Gospodarska 13, traži m/ž mehaničara - mehatroničara - strojobravara i m/ž radnika na obradi metala i posluživanju linije za izradu limenki na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: job@polycan. eu do 30.6. 95. POTRTI KOTAČ d.o.o. Jurovčak 79, traži 1 m/ž kv kuhara na neodređeno, javiti se na mob 098/241-298 do 20.7. 96. POZITIVA FOOD j.d.o.o., Prelog, Glavna 29, traži m/ž kuhara za rad na roštilju na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 9755 465 ili na email: 1310emina@gmail.com do 19.6. 97. Prijevoz i usluge građevinskom mehanizacijom i ugostiteljstvo MIA vl. Štefan Kepe, Čakovec, traži m/ž rukovatelja građ. mehanizacijom na neodređeno, javiti se na mob. 098 352 022 do 31.7. 98. PROMMING d.o.o., Čakovec, traži m/ž mehaničara za proizvodne strojeve (hidraulika i pneumatika), m/ž voditelja projekta i m/ž električara na određeno, javiti se pismenom zamolbom ili na email: posao@ promming.hr do 30.6. 99. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži 10 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na email: office@p-pg.hr do 24.6.

102. RE-GRA d.o.o., Prelog, Ul. K. Zvonimira 18, traži 2 m/ž keramičara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 508 5701 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: slavko@regra.com do 21.7. 103. REINOX d.o.o., Brezje 81a, traži m/ž bravara i m/ž tig zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: reinox@reinox.hr do 30.7. 104. Royal otpremništvo d.o.o., Glavna 45, Prelog, traži m/ž kuhara za rad u Restoranu Lovac Prelog na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 192 5939 ili na email: luka@whis. hr do 3.7. 105. Sabol projekt j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera suhe gradnje i 2 m/ž soboslikara na neodređeno, javiti se na mob. 095 506 9797 do 30.6. 106. Sara trans d.o.o., dr. A. Starčevića 63G, Pribislavec, traži m/ž autoelektričara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 370 751 ili email: sasa@ saratrans.eu do 30.6. 107. SATISFIED obrt za usluge uljepšavanja, D. Mihaljevec, M. Tita 102, traži m/ž kozmetičara na neodređeno, javiti se na mob. 095 808 9826 do 9.7. 108. Sjaj metal d.o.o., Nedelišće, traži m/ž bravara na određeno, javiti se na mob. 098 553 307 ili na email: sjajmetal@gmail.com do 8.7. 109. SKUBACH obrt za frizerske usluge, Prelog, Jug II 31, traži m/ž frizera na određeno, javiti se na email: ines.mozek@gmail.com do 30.6. 110. Smrtić oprema stolarija Milan Smrtić, G. Kuršanec, traži m/ž stolara na neodređeno javiti se na mob. 098 980 6580 do 4.7. 111. STROJO-METAL, Nedelišće, traži 4 m/ž bravara - strojobravara (može i priučeni) na neodređeno, javiti se na mob 098 9264 774 ili poslati na mail: info@strojo-metal.com do 30.6. 112. STS-tech d.o.o., Glavna 7, Sivica, traži 2 m/ž bravara i 2 mig/ mag zavarivača za mjesto rada Mursko Središće na određeno, info na mob: 099 8270 648 ili na mail: info@sts-tech.hr do 30.6., više info na http://www.hzz.hr

100. Pučko otvoreno učilište Čakovec, K. Tomislava 52, Čakovec, traži m/ž predavača u školi stranih jezika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: pou@ck.t-com.hr do 20.6.

113. STRUCTURA d.o.o., Športska 2, Čakovec, traži 2 m/ž bravara na određeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 095 844 2824 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@ structura.hr do 3.7.

101. RALE d.o.o., Obrtnička 6, Pušćine, traži m/ž poslovnu tajnicu na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: valentina@rale.hr do 8.7.

114. SUMMA-CON d.o.o., Čakovec, traži m/ž cjevara za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mob. 092 292 7621 ili na email: info@summa.con.hr do 30.6.

115. Sunčev sjaj j.d.o.o. Čakovec, traži m/ž čistačicu na neodređeno, javiti se na mob. 098 9566 117 ili email: vlatkamaksadi@gmail. com do 26.6. 116. SVAM-LIM d.o.o., Novo Selo Rok, traži 2 m/ž radnika za radove na visini - limara, tesara, krovopokrivača na neodređeno, javiti se na mob. 091 5722 091 do 26.6. 117. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila u međunarodnom prijevozu hladnjačama C + E kat. na određeno, javiti se na tel. 040 384 820 ili na email: info@tkalectrans.hr do 30.6. 118. TEKELI PROJEKT - INŽENJERING d.o.o., M. Središće, M. Kovača 72, traži m/ž automehaničara - vozača C i E kat., m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž građevinskog radnika na pilani, m/ž stolara i m/ž konstruktora metalnih formi, javiti se na mob. 098 240 131 ili 098 240 181 do 26.6. 119. TE-PRO d.o.o., Gospodarska 7, Vrhovljan, traži 3 m/ž cnc operatera - tokara, 5 m/ž cnc operatera - glodača i 4 m/ž operatera na bohrwerku na neodređeno, smještaj, javiti se na tel. 040/500849 ili mail: office@te-pro.net do 20.6., više info na: www.hzz.hr 120. TMT d.o.o., Čakovec, Kalnička 56, traži m/ž administratora u odjelu operativnih poslova na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: zamolbe@tmt.hr 121. TISKARA ZRINSKI d.o.o., Čakovec, traži m/ž knjigovežu na neodređeno, javiti se na mob. 099 551 6930 ili na email: mojca@zrinski.com.hr do 20.6. 122. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, m/ž autoelektričara i m/ž automehaničara na određeno, javiti se na mob. 091/352-7030 do 1.8. 123. TREMAK d.o.o., Domašinec, traži 2 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na tel. 040 863 920 ili na email: posao@tremak.eu do 15.7. 124. UO ČAPA, Čakovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob 098 241 767 do 26.6. 125. UO SAN, Sivica, Mirogojska 4, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 823 732 do 20.6. 126. UO ŠUT, Nedelišće, J. Marčeca 26, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 5060 831 do 2.7. 127. Ugostiteljstvo KAVANA BRACO, Čakovec, Novakova 46, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 328 505 ili na mob. 098 989 5143 ili na email: antun.harambasic@ck.t-com.hr do 21.6.

128. Usluge građevinskom mehanizacijom Blažon, Mursko Središće, Martinska 106, traži 1 m/ž zidara, 1 m/ž rukovatelja građevinskom mehanizacijom i 1 m/ž vozača teretnih vozila na neodređeno, nazvati na mob. 098 784 351 do 4.8. 129. UO “ILONKA”, Mursko Središće, Matije Gupca 17, traži 1 m/ž čistača - sobara na neodređeno uz probni rok, javiti se osobno ili na mob 091 505 2872 do 30.6. 130. UO Kavana i catering Arka vl. Davor Kocen, Sveti Martin na Muri, Trg Svetog Martina 8, traži 1 m/ž dostavljača na neodređeno, nazvati na mob 098 181 2074 do 26.6. 131. Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopić, Železna Gora, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 363 ili na email: jakopic@vinajakopic.hr do 30.6. 132. VIRTUS d.o.o., Belica, Gardinovec 193, traži 2 m/ž keramičara za rad u Austriji na određeno, javiti se na mob. 098 846 167 ili pismena zamolba na adresu ili na email: virtusteam.info@gmail.com do 15.7. 133. VITO d.o.o., Čakovec, traži m/ž frizera za rad Frizerskom salonu Viva Čakovec, javiti se na email: vtompos@amc-medjimurje.hr do 25.6. 134. VOĆNJAK NEDELIŠĆE d.o.o., Varaždinska 81, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji - vozača traktora na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 895 220 ili mob. 095 224 2193 ili na email: andelko.tomsic@agromedjimurje.hr do 30.6. 135. ZADOL Grupa d.o.o., Prelog, Čakovečka 107, traži m/ž sastavljača pvc stolarije na određeno, javiti se osobno na adresu do 8.7. 136. ZEC-KNAUF j.d.o.o., Gornji Kraljevec, traži m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se na mob. 099 414 6828 do 21.6. 137. ZT–zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži m/ž rukovatelja samohodnih strojeva, m/ž montera centralnog grijanja, m/ž operatera, m/ž montera vodovodnih instalacija, m/ž bravara, m/ž montera ventilacije, 3 m/ž montera centralnog grijanja, 2 m/ž zavarivača tig ili autogenim postupkom na određeno, m/ž inž. za strojarske instalacije, m/ž cjevara – izometričara za mjesto rada Njemačka i m/ž električara za mjesto rada Nedelišće. Javiti se osobno na adresu ili na tel. 095 1123 469 ili 040 341 004 ili mail: zgradarskatehnika@gmail. com te tražimo kućnu pomoćnicu na određeno vrijeme, javiti se na mob. 095 541 8886 do 20.6.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

Kupon mora biti izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sati. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe. Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za istinitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa. MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE BMW 320D touring 2002.god. (model 2003.), 110 KW, reg do 5/2021.g., 338 tkm, dobro očuvan i uredno servisiran, cijena 3.500 EUR. Kontakt broj 091 1311 911

PRO DA J E S E M B E 2 2 0 C D I 2007.g., avang. automatik, odličan i MB B 200 CDI automatik 2008.g., te autoprikolica za prijevoz automobila kiperica, info na mob 098/241-569 PRODAJE SE AUDI A4 1.8 benzin, full oprema, 2005. god., 138 000 km, servisiran, registriran do 1.mj/2021. Info telefon: 0915250396 PRODAJEM VW KOMBI T4 Multivan 62 KW benz, cijena 13.000 kn. Info na mob. 099/4121-746 TOYOTA AVENSIS karavan 2.0 D4D 2014.god., prvi vlasnik, garažiran, serv. knjižica, 181.400 km, bogata oprema, krovni nosači, cijena 9.900 eur. Info na mob. 098/212-250 FIAT PUNTO GRANDE 1.25 , 2007. god., 83.000 km, prvi vlasnik, registr. do 6.mj./2021., cijena 22.000 kn. info na mob 099/3043-666.

PRODAJE SE MERCEDES B klasa 2011. god., automatik, reg. do 7/2020., klima, koža, full oprema, 250tkm, redovno održavan i servisiran, bez oštećenja. Info na tel: 098/944-3339 PRODAJEM dva krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858424 ili 098/942-2821 PRODAJE SE karambolirani vw polo za dijelove. Info na mob. 098/173-9167 PRODAJE SE MAZDA 3 Sport 1.4, benzin/plin, 2005., 98.000 km, servisirana, registrirana do lipnja 2020. Info telefon: 091 52503 96 POLJOPRIVREDA PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,00-1,50 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/6839984 ili 099/808-7586. POVOLJNO PRODAJEM 3-djelne brane, 2-brazdni plug, čekičar, punu plinsku bocu od 35kg, cijena prema dogovoru ili zamjena za razno. Info na mob 098/355-032 PRODA JE SE TRAKTOR Steyr 1960.g., 15 KS, 1 cilindar, cirkular na kardan, traktorska prikolica 3 tone. info na mob. 091/164-8472 PRODAJE SE RAKIJA kvalitetna viljamovka, šljiva i smokva, jačina 47-49 posto alkohola. Tel. 857-065 PRODAJE SE čekičar-krunjač, drvena bačva za vino od 200 lit. i preša za grožđe. Tel. 682-175 TRAŽIM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u okolici Ivanovca, Savska Ves, Strahoninca, Čakovca, Lopatinca, Mačkovca, Knezovca, Mala Subotica, Štefanca, Totovca. Upitati na tel: 091/428-6107 PRODAJE SE MIJEŠANO VINO. Upitati na mob. 098/942-7151 PRODAJE SE preša za grožđe, muljača i bačva, cijena za sve zajedno 900 kuna. Tel. 858-424 PRODAJEM DRVO LOVORA u tegli, visine oko 2m te dvije sadnice oraha u boji, cijena 200 kuna. tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priložiti sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib. Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su navesti energetski certifikat. U suprotnom nećemo objaviti vaš oglas.

KUPUJEM BAČ VE plas tič ne od 60-80 lit., s obručom i poklopcom, od inoxa 100-200 lit. Tel. 857-065 PRODAJE SE VEĆA količina stajskog gnoja (dostajalog), povoljno. Info na mob. 098/171-3961 PRODAJEM VISOKOTLAČNU BALIRKU Sipma Z224/1, za kockaste bale. info na mob 091 1797 461

MUŠKARAC ATLETSKE GRAĐE (182) uz diskreciju želi upoznati vitku i atraktivnu stariju damu. SMS na mob. 099/7925-904 NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE

PRODAJE SE ORANICA u Pušćinama (Kupišće). Upitati na mob. 099/676-9821 TRAŽIM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEML JIŠTE. Info na mob. 098 957 5932 PRODAJEM DOMAĆA JAJA. Mob 098 957 5932 USLUGE

www.sms-nekretnine.hr

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

PRODAJE SE STARA KUĆA i dvorište 321 čhv u Putjanama, Čakovec. Za informacije nazvati na mob. 099/287-2453

POSAO Obrt HOGRA iz Mihovljana traži BAGERISTU za radove u niskogradnji na području Međimurja, na neodređeno. Upitati na tel. 098/642-714 LIMARA GRAĐEVINSKOG TRAŽIM, obavezna B kategorija, rad na području Varaždinske i Međimurske županije, uvjeti odlični. Visinski radovi Draginić, mob. 098/172-9903 TRAŽIM POSAO čuvanje djece u svojoj kući, pomoć oko pisanja zadaća i učenja. Mob. 099/6979342 TRAŽIMO GOSPOĐU između 40 i 60 godina za pripomoć u kućanstvu, peglanje, čišćenje obiteljske kuće u Čakovcu. Radno vrijeme po dogovoru. Za sve dodatne informacije nazovite 099 3250 818. TRAŽIM ŠKOLOVANU FRIZERKU za rad i vođenje frizerskog salona, uvjeti odlični. Upitati na mob. 095/897-8843 POZNANSTVA TRAŽIM ŽENSKU OSOBU ZA VEZU ILI BRAK, nižeg rasta, mršaviju. Info na tel: 097/738-4072

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21

tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ukupne površine 855 m2 kod južne obilaznice Čakovec, Martane-Zapad. Mob 091/4101988 PRODAJEM ADAPTIRANU OBITELJSKU KUĆU U ČAKOVCU – mogućnost dva stana ili stambenoposlovno. EC/D. Info: 098/214107 PRODAJE SE DVOETAŽNI STAN u centru Preloga 100 m2 sa spremištem, sve komunalije, pl. grijanje, s namještajem ili bez, EC/B, cijena 79.000 eur. Info na mob. 095/757-2320 PRODAJEM VEĆU KUĆU u N. Selu Rok s pripadajućim zgradama na parceli od 2200 m2, EC/C, pokraj prodajem halu od 150 m2 na parceli od 4.500 m2, EC/E. Iza kuće i hale parcela od 19.000 m2 u komadu, može posebno kuća ili hala. Sve na glavnoj cesti. Info na mob. 098/241-361 PRODAJEM KUĆU U PALOVCU 139 m2, građeno 1967g, s gospodarskim zgradama, i okućnicom 1858m2. Upitati na mob: 098 981 4847 PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR U ČAKOVCU (uređeno prizemlje od 125,95 m2), kuća s podrumom i mog. uređenja potkrovlja. Ulaz s ulične strane. Bočni ulaz iz hau-

stora s eventualnim parkiranjem odostraga i malim dvorišnim vratima. EC/F. Info: 098/214-107 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 800 m2 na više, blizina glavne ceste u Pušćinama, tel. 042/232-681 PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob. 098/9422-821 PRODAJEM VIKENDICU od 35 m2 s vinogradom i vinogradarskom opremom, u Pleškovcu. Info na tel. 312-597 PRODAJE SE VIKEND KUĆA u Zasadbregu, ul. Habaj. Info na mob. 098/1760-256 PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR u kojem se trenutno nalazi Caffe bar Fiškal, Ul. R. Boškovića 8, Čakovec. Info na tel. 040/337-354 ili 099/199-4917 PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE na Jugu Čakovca vel. 1008 m2. Info na mob. 091/6139942 IZNAJMLJIVANJE

IZNAJMLJUJEM SKLADIŠNO-POSLOVNI PROSTOR od cca 150m2, omogućen pristup kamionom, te skladište na otvorenom od 3001000 m2 na jugu Čakovca. Mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE NOVOADAPTIRANI 2-SOBNI STAN u kući od 90 m2, kompletno namješteni, poseban ulaz, odvojena brojila, na duže vrijeme, isključivo ženskim osobama. Cijena najma 300 eur plus režije. info na mob 099 4796 948 IZNAJMLJUJEM GARSONJERU u Čakovcu i tri sobe, info na mob. 092/146-5716 IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u kući, na katu, u Čk na Jugu, wifi, perilica, EC/F. Info 091/7237-999

19. lipnja 2020. LJETOVANJE

VODICE: iznajmljuju se povoljno lijepo uređeni i namješteni apartmani. Info na mob 098 909 6768 Olga, pogledati na: www.appvodice.com ŽIVOTINJE PRODAJU SE JARIĆI težine 18-22 kg žive vage. Info na mob. 098/9574-200 PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce - tigrice i pjevajuće. Tel: 098/944-3339 PRODAJEM OVCE I JANJCE. Info na tel: 095 563 6628 PRODAJEM VIŠE VRSTA GOLUBOVE, više vrsta te auto prikolicu, nekorištenu, povoljno. Mob. 098/184-9728 ili 821-362 RAZNO US T UPAM O BI T EL J S KU GROBNICU (do 6 osoba) u Svetoj Mariji, cijena 7.000 kuna. Telefon: 091/5467841 P R O DA J E S E R A B L J EN I KROVNI PROZOR sa opšavom dimenzije 50x70 cm, ne propušta vodu nigdje, info na mob: 091/761-3467

Oglasnik 51

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRODA JEM CIGLU (blok) 290-190-190 Eko Međimurje NOVA cca 200 kom. Info na mob. 091 1797 461 Sveti Martin na Muri

POVOLJNO SE PRODAJU SANITARIJE (elementi za kupaonu) - umivaonik, wc školjka i tuš kabina. Mob. 091/5439006

PRODAJE SE FRIŽIDER kupljen u Njemačkoj, za 900 kuna, te prodajem tepih 3x2,70 m za 300 kuna. Info na mob 099/404-7517

PRODAJEM NAMJEŠTAJ za dvije dječje sobe, cijena 800 kuna. tel. 095/757-2320

VINO BIJELO I RAKIJA, kvalitetno, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno. Tel. 095/198-7920 PRODAJEM MADRAC i podnicu dim. 200x90 za 300 kuna komplet (može i posebno), fotelju očuvanu (150 kuna), te ormarić s policama, na kotačima (ručni rad, svijetla bukva), cijena 150 kuna/ kom. Info na mob. 098/1739167 Prodaje se SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob. 091/761-3467 PRODAJE SE transport trake šir. 30 cm (različite dužine), novi crni pisaći stol, dva nova radijatora za centralno grijanje dim. 200x90 cm i protupožarna vrata T30 visine 2m i 75 cm širine (2 kom). Tel. 858-424 ili 098/9422821 SPRAVA za vježbanje trbušnih mišića i termoakumulaciona peć. Tel. 682-175

PRODAJEM NOVI plinski rešo sa dva plamenika, info na mob. 098/1760-256 POVOL JNO SE PRODA JE oprema za lokal: šank, retro inox šank, tenda, ventilacija, stolovi i stolice, info na mob. 098/241-361 PRODAJE SE POTPUNO OČUVANI KAUČ. Tel. 312-783 ili 098/546-031 PRODAJE SE PEĆ na drva sa dva ložišta, potpuno nova i nekorištena, bijele boje, mog. kuhanja i grijanja, njem. proizv. NEFF, dimenzije (v 85xš40x0,60 cm), cijena 1.950 kuna, te elektr. bojler od 80 lit. za Ariston, cijena 350 kuna. Info na tel. 858424 ili 098/942-2821 PRODAJE SE NOVA KVAKA za pvc vrata Almar Handles (nekorištena) made in Italy, širina štitnika 35 mm, dužina štitnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob. 091/761-3467 PRODAJE SE KREVET s podnicom 200x90 cm. Info na mob. 095/4323-603

Udruga “Sklonište dobrote” Čakovec, Otona Župančića 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 email adresa: udrugasklonistedobrote@gmail.com web: www.sklonistedobrote.hr Račun za uplatu donacija: HR9623400091110790897

SUNČICA Karakterna i aktivna maca koja voli provoditi vrijeme vani. Cijepljena je, sterilizirana te tretirana od parazita. Također, naučena je na pijesak i boravak u kući. Voli se maziti i jako je zaigrana.

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Khan

je rođen 15.05.2016. pasmine Dogo Argentino. Uredno je cijepljen, kastriran i čipiran. Khanu treba strpljiva osoba, koja će ga pravilno usmjeravati i koja će ga učiti i voditi. Traži novi dom zbog obiteljske situacije. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Sissi FIONO Zdrav, cijepljen, kastriran, tretiran od parazita te naučen na boravak u stanu. Izrazito se voli maziti i jedva čeka da pronađe svoj dom.

je još jedna od naših seniorki. Rođena je u prosincu 2010., visoka je oko 55cm. Bojala se kad nam je došla iz romskog naselja, ali samo zato jer iz svog prošlog života nije donijela sjećanja na lijepe stvari. Ona na sve načine želi ugoditi svom čovjeku. Ovi naši bake i dede stvarno ne traže puno; malo mira, mekani krevetić i dobre ljude uz sebe. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Appa

SELINA Potpuno je zdrava, čvrstog karaktera i druželjubive naravi. Ne voli se čuvati, no uvijek je spremna na igru i maženje.

je naša crna ljepotica. Stigla je u sklonište 8. svibnja 2018. nakon što je spašena s ulice. Ima prekrasne oči i sjajno krzno koje može biti još ljepše kad se sredi. Rođena je u svibnju 2013., ali ona se ponaša kao vrlo mlad pas. Obožava trčati, voli i donositi lopticu, vesela je, aktivna, razigrana, puna životne radosti. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Antonius

PAMMY Kastrirana je, cijepljena i zdrava. Voli se maziti, iako je na prvu plaha. Umiljata je i hrabra maca.

nam je došao uplašen, pokunjen, nesiguran. Želimo jedne dobre ljude da povjeruju njemu i da požele otvoriti svoja srca za ovo malo čupavo stvorenje željno ljubavi i pažnje. Antonius je rođen u prosincu 2013,. visok je oko 40 cm, puno je manji nego izgleda na fotki. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

1292

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

često ne znaju to sami prekinuti i bolje se organizirati. U tome im je potreban primjer i inicijativa odraslih, čak i kad to ne prihvaćaju. Kao da ne žele red i žele ga u isto vrijeme, što iz dana u dan roditelje frustrira i uzima im energiju. Teško je zamisliti dijete koje želi ići na vrijeme spavati i redovito jesti svaki ponuđeni obrok i mnogi se roditelji s takvim problemima hrvaju godinama. Dijete ne mora biti sposobno prepoznati svoje potrebe i sa sigurnošću ih razlikovati od želja, ali roditelji su ti koji znaju da nijedno dijete zapravo ne može dobro funkcionirati bez urednog hranjenja i spavanja i da o tome (i još o mnogočemu) oni trebaju voditi računa. To je posao roditelja, oni osiguravaju red i ustrojstvo aktivnosti u obitelji. Roditeljstvo ima dvojnu prirodu, osobnu i poslovnu. S jedne strane to je igra, bliskost , zajedništvo i posvećenost djeci, a s druge strane to je posao koji treba biti dobro organiziran i izvršen. Nema zabušavanja, temeljne stvari moraju biti odrađene svaki dan. Roditelji moraju zaraditi hranu, odjeću i krov nad glavom, utvr-

diti pravila, prava i obaveze svakog člana obitelji i sve to povezati tako da obiteljski sustav dobro funkcionira. Mame i tate u svemu tome trebaju se snaći i međusobno složiti. Osobna razina roditeljstva koja polazi iz ljubavi i zabave kakvu možemo osjetiti samo sa svojom djecom, energetski je rezervoar iz kojeg nastaju neki najljepši trenuci u našem životu, ali roditeljstvo kao posao ne poznaje ni radno vrijeme ni radni staž, nema godišnjeg odmora ni bolovanja. I djeca to trebaju uočiti, trebaju se uklopiti i postati karika u obiteljskom lancu. Trebaju li se djeca sa svojim roditeljima dobro zabavljati? Da, naravno. Trebaju li djeca znati da su roditelji autoriteti u njihovom svijetu? Da, naravno. Sve je to potrebno da bi obitelj zdravo funkcionirala, svaka na svoj način. Uravnotežiti osobnu i poslovnu stranu roditeljstva vrlo je teško. Očevi i majke traže dok ne nađu neku svoju varijantu koja ih može činiti zadovoljnim i uspješnim roditeljima, a ako ne uspiju postići ravnotežu nego proizvoditi duboke konflikte i nezadovoljstvo, preporuča se da potraže stručnu pomoć.

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE (poštarina uključena u cijenu)

MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

NARUČITE PRETPLATU

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Piše Ivona Orlović, dr. med., specijalizantica psihijatrije

Roditeljstvo - zabava i posao Nakon neobičnog proljeća pitamo se kakvo će nam biti ljeto. Proveli smo nekoliko mjeseci u raznim varijantama karantene i rečeno nam je da do daljnjega trebamo biti na oprezu jer koronavirus kruži svijetom. Sad se približava kraj školske godine, roditelji i djeca će odahnuti barem zbog toga. Inače svi volimo praznike jer možemo čitavo jutro provesti u pidžami i ništa ne raditi, naručiti pizzu igrati igrice ili odgledati dva-tri dobra filma, ali je pitanje treba li nam to sada... Želja za idealnim životom po formuli „raditi što želim, kad želim i koliko želim“ s vremena na vrijeme spopada i djecu i odrasle, a nakon nekoliko dana takvog blagostanja postaje dosadno i zamorno. Djeca mogu duže izdržati u stanju zabave i slobode, i čini se da bi voljela neprestano biti na praznicima, ali i njima postane gnjavaža kad su predugo neorganizirani i prepušteni takozvanoj slobodi biranja da rade što god hoće. Možda to stanje ne uspiju prepoznati, pa postanu cendravi i nezadovoljni, ne znaju si više naći smisla u zabavi koja se pretvorila u monotoniju, ali ipak vrlo

19. lipnja 2020.

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

Alkoholna žudnja - za čime se žudi zapravo? Jedan od znakova ovisnosti o alkoholu. Kamen spoticanja koji se može pojaviti u bilo kojem dijelu dana ili noći, sasvim neočekivano, iznenada ili kada slijed misli dovede do same žudnje. Žudnje za alkoholom. To je osjećaj poput žeđi, tjeskobe, drhtanja, želje za neosjećanjem ili intenzivnim osjećanjem. Takav osjećaj ili misao može iznova pokrenuti začarani krug ovisnosti ili jednostavno, može proći. Ova druga opcija je teža, ali za pojedinca profitabilnija. Da bi isto bilo moguće korisno bi bilo razumjeti što se događa u mozgu kako bi osoba lakše mogla izdržati u odluci o prestanku pijenja. Alkohol u mozgu djeluje na neurotransmitere kao depresor i stimulator, čime mijenja njihov način rada. Neurotransmiteri su ključni u prijenosu poruka kroz različite neurotransmiterske sustave uključene u fizičke i psihičke funkcije tijela. Time dolazimo do dopamina koji je zadužen za osjećaj zadovoljstva, a može biti ometen od bilo koje vrste ovisnosti. Alkohol utječe i na GABA sustav koji nam služi da se opustimo, pri čemu alkohol izaziva slične učinke zbog načina na koji stimulira receptore u GABA sustavu. Kontinuirano i prekomjerno pijenje omogućava mozgu da se navikne na povišenu razinu ovih neurotransmitera, a kada pijenje prestane, ovi neurotransmiterski sustavi neće raditi kao prije jer nemaju stimulaciju na kakvu su navikli. Kao produkt

prestanka pijenja, osoba ima poteškoće s opuštanjem, motivacijom i ugodom. Izmjenjen je sustav nagrade u mozgu, mozak kao da je istreniran da traži alkohol. I tu se zapravo može javiti žudnja za alkoholom. Još jedan važan neurotransmitor može utjecati na alkoholnu žudnju, a to je glutamat. On je u izravnoj vezi s učenjem i pamćenjem. Kad je mozak zbog stalnog pijenja alkohola izmijenjen, potrebno je više od prestanka pijenja kako bi se prevladala žudnja, potrebno je vrijeme, trud i socijalna podrška (koju može pružiti klub liječenih alkoholičara, obitelj i stručnjaci koji se bave ovom problematikom). Sada kada imamo na umu što alkohol čini mozgu važno je reći koji mogu biti okidači žudnje, iako su oni svojstveni svakom pojedincu. Postoje situacije kada je pijenje poželjno, tijekom proslava ili druženja, ali i kada intenzivna emocija prevlada osobu, osjećaj anksioznosti, fizičke boli, umora ili sreće, zbog novog radnog mjesta, napredovanja, prekida veze ili smrti. Čak i zbog beznačajnih sitnica (npr. odlazak u kafić, okolina u kojoj se pije alkohol, doba dana kad je osoba ranije pila) koje mogu podsjetiti na euforične i utješne učinke alkohola. Nažalost, žudnja ne prolazi uvijek u potpunosti. Može se javiti i godinama nakon prestanka pijenja, a najizraženija je u ranoj fazi prekida pijenja, kada su prisutni i

drugi znaci apstinencijskog sindroma. Kako izgleda žudnja? Osoba postaje preokupirana mislima o pijenju, osjeća se nelagodno, napeto, razdražljivo, promjenjivog je raspoloženja, ne može razmišljati niti se koncentrirati na nešto drugo, može imati manjak apetita ili smetnje sa spavanjem, gubi osjećaj samokontrole. Sigurno je na kraju da će osjećaj nelagode i nemira proći uz čašicu alkohola. Pri osjećanju žudnje javlja se misao: „Samo ću jedno piće“, nakon kojeg se vrlo teško zaustaviti, kontrola je oslabljena, a kao produkt biva garantirani recidiv. Zato je važno prepoznati situacije i osjećaje koji se javljaju, primjerice, ako se nalazite na proslavi rođendana, unaprijed planirati koje bezalkoholno piće naručiti ili koga nazvati za podršku ako se žudnja javi. Pomoći može i razmišljanje o posljedicama, uključivanje u klub liječenih alkoholičara, stručna pomoć u liječenju i medikamenti. U fazi prestanka pijenja i započinjanju apstinencije može se koristiti sredstvo disulfiram (antabus, esperal) koji ukoliko se nakon njega popije alkoholno piće, izaziva neželjene posljedice (osjećaj gušenja, pritisak u prsima, mučnina, povrćanje, glavobolja, ubrzano lupanje srca, a u nekim slučajevima i smrt) te tako povećava odbojnost prema alkoholnim pićima. Ipak, bez odluke o prestanku pijenja i preuzimanju odgovornosti za sebe nema sredstva niti podrške koji bi to mogli odraditi umjesto samog pojedinca.

VATROGASCI MEĐIMURJA

19. lipnja 2020.

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Podmladak i mladež na natjecanju u Vratišincu

DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO Vratišinec

Prevencija kreće od malih nogu Piše: Sanja Heric Dobrovoljno vatrogasno društvo Vratišinec osnovano je 19. srpnja 1926. godine te od tada djeluje bez prestanka. Sljedeće godine obilježavaju 95 godina postojanja zbog čega mogu biti itekako ponosni. O aktualnostima u DVD-u Vratišinec razgovarali smo s vatrogasnim časnikom 1. klase, Mihaelom Grbavcem, koji od 2009. godine obnaša funkciju zapovjednika DVD-a Vratišinec, a od 2013. godine je zapovjednik VZP grada Mursko Središće i općina Selnica, Sveti Martin na Muri i Vratišinec. U vatrogasnom je društvo 24 godine. U doticaju s vatrogastvom bio je već od malih nogu budući da je njegov djed Augustin Jezernik bio dugogodišnji predsjednik DVD-a, a po njemu nosi ime i vatrogasni dom. Cijela njegova obitelj je uključena u vatrogastvo počevši od pradjeda Filipa Čisara koji je bio među prvim članovima u tadašnjoj vatrogasnoj četi Vratišinec. Njegov djed Martin s očeve strane bio je također član DVD-a ali u Podturnu.

- Obiteljsku tradiciju nastavili su moj otac Ivan, brat, sestra, ujak, bratići, nećaci. Zamislite koliko košulja i majica je ispeglala moja majka Snježana pripremajući nas na proslave, skupštine, natjecanja ili vježbe. Svoju suprugu Antoniju upoznao sam na vatrogasnim vježbama, a zaprosio sam je na vatrogasnom natjecanju. Njezina obitelj također je uključena u rad društva. Ni dan svadbe nam nije prošao bez iznenađenja vatrogasaca, kazao nam je Grbavec te dodao da tradiciju vatrogastva namjerava prenijeti i na svoju djecu.

Prošle godine osvojili 11 pehara

U rad DVD-a Vratišinec uključeno je 50 članova vatrogasaca starijih od 18 godina – od toga 35 muškaraca i 15 žena. Predsjednik DVD-a Vratišinec od 2009. godine je Stjepan Kozar, vatrogasni dočasnik 1. klase, a 2017. godine je izabran za tajnika VZP. Zamjenik predsjednika je Branko Mađarić, počasni vatrogasni časnik koji je ujedno i veteran te njihova „veza“ s Vatrogascima

Svaki novi izlazak na teren je izazov Zapovjednika Mihaela Grbavca upitali smo zbog čega vatrogasci najviše izlaze na intervencije: - Svaka intervencija je izazov jer nikad ne znaš što te u tom trenutku čeka. Zbog toga je bitno usavršavanje članova kroz obuke za zvanja i specijalnosti. Izlazimo na sve vrste intervencija od požara građevina, automobila

ili otvorenog prostora. Česte su tehničke intervencije uklanjanja stabla sa prometnica i ispumpavanja vode. Izlazimo i na ostale intervencije otvaranja stana, spašavanje osoba ljestvama s visina. Sudjelujemo u svim većim manifestacija oko osiguranja događanja u organizaciji općine ili župe. (sh)

Uže rukovodstvo DVD-a Vratišinec FF Ebreichsdorf iz Austrije. nagradu za najtrofejniji DVD Zamjenik zapovjednika je sa 53 pehara u 20 godina odrvatrogasni časnik 1. klase žavanja natjecanja, a ženske Andrija Kvakan. ekipe osvojile su 23 pehara, a Tajnica je Magdalena Šo- 9 godina ista ekipa osvajala je ltić vatrogasna dočasnica 1 1. mjesto. Ovim putem željeli klase, a blagajnica Antonija bismo čestitati svim ekipama Grbavec vatrogasna časnica, i mentorima na trudu i zaladok je spremištar Bernard ganju, kazao nam je Grbavec. Podgorelec. Ostali članovi Kombinacija dobre atmosUpravnog odbora su Dejan fere, podrške vodstva i ulagaJezernik, Nikolina Topolko, Ivi- nje u opremu i same vatrogasca Grbavec, Barbara Škvorc, ce donosi ovakve rezultate. Darija Lukačić i Roberta Benc. Grbavac ističe kako je za ovako Predsjednik Nadzornog od- dobre rezultate potrebna prbora je Ivan Grbavec, a čla- venstveno dobra volja te da novi Dražen Petak i Kristina nastoje zainteresirati mlade Kordić. Ono što čini njihovu da se maknu od računala i budućnost su zasigurno po- televizora i vrate na igrališta. mladak i mladež. Broj članova - Imamo ukupno 8 vodimlađih od 18 godina iznosi 48 telja vatrogasne mladeži koji članova, od toga je 20 članova su prošli obuku. U zadnjih vatrogasnog podmlatka i 28 godina osvojeno je 136 pečlana vatrogasne mladeži. Sva- hara na raznim natjecanjima. ke godine mladima posvećuju Zaključili smo i da nas prati i pažnju te im organiziraju mali peh te smo si već iz milja male skupštine na kojima nadjenuli i nadimak „drveni“ svi članovi primaju diplome. jer često na županijskom naPriređuju im radionice, izlete i tjecanju osvajamo 4. mjesto, druženja s mentorima, zajed- dodaje u nastavku. ničko gledanje filmova, izradu Intervencije se božićnih čestitki i kićenje drvsmanjuju ca, nagrađuje ih i „vatrogasni“ Ukupan broj intervencija Sveti Nikola. Mnogi od njih su izrazili želju da bi htjeli biti se kroz godinu smanjuje. Revatrogasci kad budu veliki. dovito obavještavaju mještane Ukupno su u 2019. godini o preventivnim aktivnostima osvojili 11 pehara od čega tri putem letka, plakata te su vrlo pehara za prvo mjesto, tri za aktivni na društvenim mredrugo mjesto i pet za treće žama i web stranici DVD-a. - Preventiva kreće od mjesto te mnoštvo medalja malih nogu pa posjećujemo različitog sjaja. - Najbolje rezultate osva- osnovnu školu i vrtić. Smajamo na natjecanjima s upo- njuje se broj požara otvorenog trebom podzemnih hidrana- prostora no još uvijek pojedini ta gdje smo osvojili posebnu spaljuju korov i smeće. Unazad

nekoliko godina zbog vremenskih uvjeta imali smo veće poplave izlijevanje potoka Brodec. Kritične pozicije su sanirane te sad više nema toliko ispumpavanja vode, kaže Grbavec. Prošle godine od većih požara imali su požar prostorija NK Napredak u Gornjem Kraljevcu, požar krovišta te požar smeća u Totovcu. Najgore su im tehničke intervencije kao na prometnici između Vratišinca i Peklenice u kojima se izgube ljudski životi. DVD Vratišinec još uvijek koristi prostore nogometnog kluba Sokol za

NAJAVLJUJEMO

vježbanje jer je poligon u fazi uređenja. Potpisan je ugovor o dodjeli zemljišta s Ministarstvom državne imovine, a ovih dana vlasništvo je i službeno uknjiženo na Općinu Vratišinec. - Površina zemljišta je 7210 metara kvadratnih, a uređujemo ga radnim akcijama članova. U tijeku je rušenje drveća, a nakon toga navoz zemlje i uređenje travnate podloge. Veliku potporu u tome pruža im i Općina Vratišinec, kazao je zaključno Grbavec.

6. vatrogasna utrka u Merhatovcu - 22. lipnja VSU Merhatovec, VSU Žiškovec i Općina Selnica organiziraju povodom Dana antifašističke borbe 6. Međimursku utrku vatrogasaca. Utrka će se održati 22. lipnja 2020. u Merhatovcu s početkom u 10 sati za mladež, a u 10:30 je start glavne utrke. Start i cilj kod Društvenog doma Merhatovec, Merhatovec 22a. Pravo sudjelovanja ostvaruju svi aktivni vatrogasci, dobrovoljni i profesionalni, članovi stručnih službi vatrogasnih postrojbi, te umirovljeni vatrogasci. Startnina za odrasle iznosi 50 kuna,

za mladež 30 kuna, a podmladak ne plaća startninu. Prilikom preuzimanja startnih paketa priložiti dokaz o uplati. Startnina na dan natjecanja iznosi 70 kn odrasli i 50 kn mladež. Iznimno, prijave će biti moguće i na licu mjesta prilikom preuzimanja startnih brojeva, no u ovom slučaju organizator ne može jamčiti dostupnost poklon paketa. Prijemni odbor i podjela startnih brojeva započinje s radom u 8.30 sati do 9:45 sati, a bit će smješten ispred društvenog doma u blizini starta. (sh)

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. lipnja 2020.

Mozaik 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRADNI NATJEČAJ - Čiji je vrt najljepši?

Veliki grmovi hortenzija stasali su tek od obične kitice

Kaktus sa svojim istaknutim žutim cvijetom

KRISTINA KOZAR iz Ivanovca predstavila nam je svoje carstvo muškatne kadulje

Imam cvijeće koje nema se i nitko ovdje u Međimurju Prijavite predstavite čaroliju

- Evo, gledajte, zar to nije divota, jeste vidjeli gdje već takvu ljepotu, uzbuđena i sretna dočekala nas je u svom dvorištu Kristina Kozar iz Ivanovca. Ona je ujedno i prva kandidatkinja našeg ovogodišnjeg natječaja Čiji je vrt najljepši na koji se iz godine u godinu, javlja sve više naših čitatelja, ljubitelja bilja i vrtlarenja. I doista, dvorište naše prve kandidatkinje prepuno je cvijeća u punom cvatu. U prvom redu tu je muškatna kadulja koja i nije baš česta biljka u međimurskim vrtovima. - To Vam jako malo ljudi ima, kazala nam je naša sugovornica. Ne znam kak se uopće cvijet zove, ali znam da je prekrasan. I što je još važnije, sama se zasijava i nije uopće zahtjevna biljka. A cvijeta pak cijelo ljeto. Iako je muškatna kadulja središte njenog istaknutog cvjetnog kutka, nije jedina cvjetnica koja privlači pažnju. Naime, tu su i ruže, kraljice cvijeća, također u punom cvatu i brojnih nijansi. Močvarni hibiskusi, strogo poredani uz stazicu, samo što nisu procvjetali. - A moje hortenzije, samo ih poglejte, vodila nas je Kristina Kozar dalje kroz dvorište. To sam ja

svoje okućnice I ove godine MEĐIMURSKE NOVINE nastavljaju s tradicijom biranja najljepših okućnica u natječaju “Čiji je vrt najljepši”. Akciju i ove godine provodimo u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije. Naš natječaj prilagođujemo također novim trendovima. Primijetili smo tako da Međimurke i Međimurci sve više u sklopu svog doma uređuju cvjetne, zelene i na sve druge kreativne načine lijepo uređene oaze koje služe za odmor tijela, duše i očiju. Stoga prijavite svoj vrt, dvorište ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi mali obiteljski cvjetni ili zeleni “otok” za opuštanje. Ove godine odlučili smo također posebnu pažnju posvetiti biljkama koje najviše

volite ili ste najviše ponosni na nju. Za taj dio natječaja pripremamo i posebnu nagradu. Pokažite uglavnom svoje cvjetne ideje i inspirirajte druge. Prijavite svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje ili rođake na naš nagradni natječaj: na marketing@mnovine.hr ili telefon: 32 36 00. Obavezno navedite adresu osobe čiji vrt prijavljujete i ostavite kontakt telefona kako bismo vas posjetili i fotografirali vaših ruku djelo. Prve prijave su već stigle, a naš natječaj otvoren je sve do 20. kolovoza. Osigurali smo i nagradni fond za najzanimljivije uređene vrtove, odnosno zelene ili cvjetne oaze vašeg dvorišta. (BMO)

Muškatna kadulja ponos je Kristine Kozar

uzela samo nekoliko kitica, stavila ih u zemlju i sve su se primile. Veliki grmovi prepuni bijelih cvjetova hortenzija smjestili su se uz susjedovu kuću i samim time čine svojevrsnu živu racvjetalu ogradu.

Kažu mi da imam zelene prste jer mi sve uspijeva Naša sugovornica ne voli rangirati vrste cvijeća budući da njoj je sve priraslo srcu, možda, kaže, kadulja malo više.

- Svi mi vele da imam zelene prste jer mi sve uspijeva, skromno se pohvalila. Uspijevaju joj tako brojni sukulenti, kaktusi, pelargonije i još niz lonaca u kojima je bilje za koje ni ne zna kako se zove. (vv)

Ljubica Ribić iz Podturna, prošlogodišnja pobjednica našeg natječaja u svojoj vrtnoj oazi

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. lipnja 2020.

Piše: Roberta Radović, Foto: Zlatko Vrzan

MEĐIMURSKA KUHARICA

Svinjski lungić s trgancima i šparogama

Sastojci:

- svinjski lungić - zeleni papar - maslac - senf - jušni temeljac - trganci - zelene šparoge - cherry rajčice

Pizzeria Špizza na čakovečkom jugu u svojoj lepezi ugostiteljske ponude nudi i jela koja nisu iz domene pizzerija. Kuhar Boris Pintar izdvaja recept za svinjski lungić u zelenom papru s hrskavim trgancima i vrhovima zelenih šparoga. S radošću krenimo u svijet pripreme ovog jela.

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Svinjski lungić očistite od žilica, posolite i popaprite. Potom lungić ispržite na tavi s obje strane. Nakon toga u tavu stavite maslac i zeleni papar, žličicu senfa i sve lagano popržite. Nakon prženja prema potrebi dolite temeljac. Sve pirjajte lagano oko 15 minuta. Kao

prilog servirajte trgance sa zelenim šparogama i cherry rajčicama. Unaprijed kuhane trgance stavite na vruću tavu s maslacem i popržite da se dobije korica. Na kraju dodajte blanširane vrhove šparoga i svježe cherry rajčice. Dobar tek!

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Rolada s jabukama Sastojci:

Priprema za tijesto: Bjelanjke istucite u čvrsti snijeg, postupno dodavati šećer i vodu. Kad se šećer otopi, lagano umiješajte žumanjke, brašno i malo limunove kori-

ce. Pecite na papiru za pečenje u plitkom limu 15-20 min na 180 stupnjeva. Gotov biskvit okrenite na vlažnu kuhinjsku krpu, skinite papir za pečenje i brzo zarolajte biskvit dok je još vrući.

Priprema za nadjev:

Jabuke ogulite, izrežite na tanke ploske i pirjajte sa šećerom dok sav sok ne prokuha. Skinite s vatre, dodajte mljevene orahe, vanilin šećer, limunovu koricu i cimet. Hladan biskvit premažite nadjevom i ponovo savijte u roladu. Gotovu roladu posipajte šećerom u prahu.

Tijesto: - 5 jaja - 10 dag šećera - 3 žlice vode - 12 dag glatkog brašna Čakovečkih mlinova - sok jednog limuna Nadjev: - 1 kg jabuka - 15 dag šećera - 3 žlice mljevenih oraha - vanilin šećer - limun korica - cimet - šećer u prahu

Mađarski čupavci Ispecite dva biskvita na 180 stupnjeva (u pola smjese za biskvit stavite kakao, pa ćete dobiti tamni i žuti biskvit). Ohladite ga te izrežite kružnice. Kremu napravite tako da najprije miksate šećer, vanilin šećer i maslac. Na laganoj vatri kuhajte brašno i mlijeko te na kraju dodajte dva žumanjka. Kad se smjesa ohladi u nju dodamo izmiksani šećer s maslacom. Kremom mažite jednu po jednu tamnu kružnicu i lijepite sa žutom te ih premažite po stanicama i uvaljajte u kokos. Na vrh stavite čokoladnu glazuru koju ste napravili od 150 g čokolade, 100 g margarina i 1 žlica ulja. (rr)

Sastojci:

Biskvit: - 7 jaja - 35 dag šećera - 9 žlica hladne vode - 25 dag brašna - 1 prašak za pecivo - 6 žlica kakao praha Krema: - 2 žumanjka - 4 žlice brašna - 1/2 l mlijeka - 10 žlica šećera - 2 vanilin šećera - 20 dag maslaca Za ukras: - kokosovo brašno

Sauvignonobiteljskog OPG-a Hažić Jelena Jelenić iz čakovečke Spizze uz svinjski lungić u zelenom papru s hrskavim trgancima i vrhovima zelenih šparoga preporučuje servirati bijelo vino. Ovog puta riječ je o Sauvignonu (12% alk.) proizvedenom u OPG Hažić. Vino je ugodne svježine i arome. Živjeli! (rr, zv)

19. lipnja 2020.

Kuharica 57

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NARODNA KUHARICA

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

IVAN SKLEPIĆ, rodom iz Podturna oženjen u Vratišinec nadaleko je poznat po pripremanju poznatog međimurskog tradicionalnog jela

Čarobni okusi u hladnetini ala Ico Piše: Aleksandra Sklepić Hladnetina je tradicionalno jelo koje se uvijek spremalo nakon kolinja. To je juha od svinjskog mesa čije je glavno obilježje dugo, lagano kuhanje, zbog čega nakon što je kuhana poprima želatinozni oblik i lijep bogat izgled. Sastojci za pripremu hladnetine mogu biti različiti, ovisno o želji ili mašti kuhara. Važno je da se u njoj nađu što različitiji komadi mesa. U Međimurju je običaj da barem jedan komad u hladnetini mora biti dimljeno meso kako bi okus bio upotpunjen.

Ico obožava hladnetinu

Za nas je hladnetinu pripremio Ivan Sklepić, poznatiji kao Ico iz Vratišinca. Ivan je rođen i odrastao u Podturnu, u obitelji gdje su se pripremala brojna tradici-

onalna jela, tako da je ljubav prema zaboravljenim jelima donio iz rodnog mjesta. Svim članovima obitelji, ali i prijateljima, Ivan je poznat po svom obožavanju ovog jela, tako da je već postao običaj da prilikom kuhanja hladnetine jedna porcija iz svake rodbinske ili prijateljske kuhinje ide k njemu. Hladnetina je jelo koje se obično priprema u zimskim mjesecima, ali Ivan je pričekao prvi kišni dan kako bi s nama podijelio tajnu recepta ovog, mnogima omiljenog jela. Kako je odnedavno u mirovini, Ivan ima mnogo slobodnog vremena koje, uz šetnje i boravak u prirodi, uređivanje vrta i dvorišta i boravak sa kćerkom i suprugom, koristi za pripremu raznih jela. Na taj način krati dane i uči nove vještine na koje je ponosan. Potrebni sastojci za hladnetinu: 1 sušeni

Hladnetina je pripremljena i kad malo stegne može se jesti

Sastojci:

- sušeni buncek (svinjska koljenica) - dvije svinjske nogice (sušene ili svježe) - nekoliko komada svinjskih koža narezanih na manje dijelove - malo soli - malo vegete - biber mljeveni ili u zrnu - luk - češnjak

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Ico je majstor za pripremu hladnetine koja mu je ujedno jedno od omiljenih jela

buncek (svinjska koljenica), 2 svinjske nogice (sušene ili svježe), nekoliko komada svinjskih koža narezanih na manje dijelove, malo soli, malo vegete, biber mljeveni ili u zrnu, luk, češnjak.

Priprema jela

Pripremljeno meso staviti u veći lonac i doliti vodu da lonac bude pun. Dodati sol, vegetu, papar, 2 očišćena luka i 2 glavice češnjaka. Kad voda zavrije, kuhati na najmanjoj vatri još minimalno 4 sata. Najbolje je pratiti kad

se meso odvoji od kostiju, to je znak da je jelo kuhano. Kako bi hladnetina bila bistra, preporučljivo je s vrha lonca pokupiti pjenastu mast prije nalijevanja. Nakon toga pripremiti zdjele i u njih rasporediti meso očišćeno od kostiju i doliti tekućinu od kuhanja. Staviti na hladno mjesto da „sjedne“ i drugi dan konzumirati. Hladnetina se po želji, nakon što se ohladila, može začiniti crvenom mljevenom slatkom paprikom.

Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji. Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela. S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)

“Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan” U suradnji s Optikom Briljant Međimurske novine u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

pregled koji poklanjamo je utorak, 23. lipnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 26. lipnja. Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Dobitnica iz ovog broja: Senka Radiček iz Čakovca novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

br. 1292 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 9. lipnja 2020. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 12. lipnja.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Gdje god izašli osjećat ćete se ugodno. Zabave će biti baš po vašoj mjeri. Oni koji su još možda sami neka prihvate svaki poziv, pa makar u početku i ne izgledao obećavajući. Ubrzo će shvatiti da im ljubav otvara vrata. Sve je moguće. Malim koracima napredovat ćete u jedinstvenim znanjima.

Malo po malo vi ćete svoje osobne odnose postaviti u stanje blage distance. Nekako vam više neće biti toliko važno da razmjenjujete nježnosti, nego tek toliko da se zna da ste skupa. Uslijedit će odgovori koje ste očekivali i nastavit ćete svoju borbu do kraja, odnosno do konačne pobjede.

Vjerojatno je da ćete mnogo pričati s osobama suprotnog spola. To ipak ne znači da ćete na taj način povećati bliskost u odnosima. Bit će mnogo različitih tema, ali sve će to izgledati kao grebanje po površini. Vaše srce će biti nekako prazno. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu.

Primijetit ćete to po tome što se opet sve češće smijete ili što vas voljena osoba opet počinje podržavati. Počet ćete disati punim plućima i dopustiti sebi više uživanja. Gledat ćete što bolje iskoristiti priliku koja je pred vama. Neki će zbog toga biti spremni raditi prekovremeno.

Ovih dana miješat ćete dva privatna stila. Jedan je raznolik, atraktivan, s puno ljudi, a drugi je tih, povučen, običan, svakodnevan. Ponekad ćete biti glavna meta udvarača. Možete više od onog što mislite. Ugledni ljudi će vas podržati.

U idućim danima vi ćete vjerojatno opustiti. Počet će vas zanimati najrazličitije teme o kojim ćete rado komunicirati s osobama suprotnog spola. Voljena osoba primijetit će ovu malu distancu. Suradnja između vas i drugih obnovit će se uz pomoć novih informacija.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

LAV (23.7. - 23.8.)

VAGA (24.9. - 23.10.)

Informacije koje trebate dobiti stižu. Već ste se zbog čekanja dovoljno naživcirali, pa nemojte opet. Jednostavno prihvatite nove upute i napravite sve što možete. Budite realni u očekivanjima. Rezultati će već doći. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

RAK (22.6. - 22.7.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Tijekom ovog tjedna vaši će odnosi napredovati u pozitivnom pravcu, a vi ćete postati otvoreniji i raspoloženi za ljubav. Voljena osoba opet će vas obasipati nježnostima, a vi ćete joj jednako uzvraćati. Samci će imati sve više udvarača. JARAC (22.12. - 20.1.)

Nastavit će se vaša zanimljiva ljubavna faza u kojoj neće nedostajati ni strasti, ali ni opuštenosti u odnosu s osobom koju volite. Neki će rado izlaziti i s prijateljima. Uglavnom, malo je onih koji će biti sami. I oni će rado krenuti van, među ljude.

U idućim danima doći će do postepenog poboljšanja u privatnom životu. Ljudi će opet postati otvoreniji prema vama. Mnogi će svoju vezu obnoviti. Samci će se opet probuditi i izaći iz kuće. Moguće je da će izaći na vidjelo nešto što se dugo čekalo.

LJUBAV: odnose jednako raznoliko. Možete bježati, možete trpjeti, možete se ironično smijati. Vi ćete vjerojatno prolaziti sve te reakcije, ali snagu ćete uvijek crpiti iz svoje ljubavi i međusobnog povjerenja. Bit će još nekih malih borbi čiji će rezultat ovisiti o vašoj sposobnosti suradnje s drugima.

Uvjerljivost kojom ćete zračiti privlačit će čak i one koji vam inače nisu skloni. Ako tražite srodnu dušu i još ste sami, oslonite se u potpunosti na svoje samopouzdanje. Čak i ako u početku sve ne bude išlo glatko Konačno će se drugi pokrenuti. Informacije koje ste već neko vrijeme čekali od njih stići će.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

19. lipnja 2020.

Uzbudljiva i zagonetna izložba Zabava za kralja Piše: Maša Hrustek Sobočan

Nakon poduže izlagačke pauze uslijed epidemije virusom COVID-19 Muzej Međimurja Čakovec nastavio je s otvorenjem izložbi u svom muzejskom prostoru. U utorak 9. lipnja 2020. u Izložbenom salonu otvorena je izložba hrvatske umjetnice međimurskih korijena Kristine Horvat Blažinović: Zabava za Kralja – realno i simboličko u poetici umnoženih ekrana i slika.

Pet tematski povezanih videoprojekcija

Izložba je praktični dio doktorskog rada realiziranog na Poslijediplomskom doktorskom studiju Slikarstvo, Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (mentori: red.

prof. dr. art Damir Sokić i doc. dr. sc. Blaženka Perica). Ovu konceptualnu i pomalo zagonetnu izložbu otvorila je ravnateljica Muzeja Maša Hrustek Sobočan, a autoricu je u ime Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pozdravio umjetnik i profesor Andrija Večenaj. Doktorski rad Realno i simbolično u poetici umnoženih ekrana i slika Kristine Horvat Blažinović fokusira se na pojam „umnažanja“ i njegovu dvojnu problematiku: na umnažanje slika u prostoru putem većeg broja video ekrana i na umnažanje u vremenu u vidu sukcesivne izmjene pokretnih ili statičnih video slika. Izložba se sastoji od pet tematski povezanih video projekcija: od dvije videoinstalacije i tri videoprojekcije, koje čine cjelovit audio-vizualni ambijent. Videoradovi i instalacije su osmišljeni

RIBE (20.2. - 20.3.)

Izložba Kristine Horvat Blažinović sastoji se od pet tematski povezanih video projekcija od dvije videoinstalacije i tri videoprojekcije

kao samostalna djela, ali su, objedinjeni zajedničkom idejom, istovremeno segmenti jedinstvene izložbene cjeline. U izradi videa autorici su pomogle domaće kreativne snage, pa je tako neke od videa prema autoričinoj ideji snimio Milivoj Kuhar dok se za originalnu glazbu na video materijalima pobrinuo zbor „Josip Vrhovski“ iz Nedelišća.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Autorica Kristina Horvat Blažinović

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 30. rujna Ponedjeljak - Petak: od 7 do 18 sati Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati

Kristina Horvat Blažinović rođena je u Čakovcu 1970. godine. Diplomirala je slikarstvo 1997. godine na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje Univerze v Ljubljani, u klasi profesora Gustava Gnamuša. Godine 2007. na istoj Akademiji završila je poslijediplomski magistarski studij videa. Od 2012. polaznica je poslijediplomskog doktorskog studija Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer Slikarstvo, pod mentorstvom red. Prof. dr. art. Damira Sokića i teorijske mentorice dr. sc. Blaženke Perice. Od 1997. do 2003. godine radi u Graditeljskoj školi u Čakovcu na Odjelu likovne umjetnosti i dizajna, a od 2003. do 2007. zaposlena je na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu kao nositeljica kolegija Medijska kultura, Dijete i mediji, Likovna kultura i Metodila likovne kulture na odgojiteljskom i učiteljskom studiju. Od 2007. do danas u stalnom je radnom odnosu na Učiteljskom

fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u zvanju izvanredne profesorice. Od 2010. do 2014. godine predaje na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu kao autorica i nositeljica kolegija Interdisciplinarni pristup vizualnoj i medijskoj kulturi. Na umjetničkom području djeluje od 1993. godine. Samostalno izlaže u Hrvatskoj i Sloveniji te skupno u zemlji i inozemstvu. Fundus njezine umjetničke produkcije obuhvaća slike, skulpturne objekte, video, video i multimedijalne instalacije, performans, kazališne lutke i grafički dizajn. Autorica je nekoliko glazbenih spotova, videoscenografije za kazališnu predstavu Odisej 2001. Dobitnica je nagrade Best Work Award, na ECNSI 2011. – Međunarodnoj izložbi sveučilišnih profesora likovnih umjetnika u Zagrebu. Izložba ostaje otvorena do 23. lipnja 2020.

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

PLI DANI 19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 59

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Toplo i sparno, mogući pljuskovi VREMENSKA SLIKA: Produženi vikend donio nam je ljepše vrijeme pa smo u nekim mjestima uspjeli spojiti tri suha dana s dosta sunca i ranoljetne topline. Novi pljuskovi su stigli krajem nedjelje, mjestimice su bili vrlo obilni pa je tako u međimurskom Macincu pala čak 101 litra kiše po kvadratnom metru i uzrokovala poplavu. Tolika količina kiše inače padne u mjesec i pol. I u nastavku ovog tjedna održavat će se nestabilno vrijeme. Taman takvo da ne možemo najaviti nekoliko suhih dana u koma-

du. Bit će sunčanih razdoblja, ali i naleta kiše ili pljuskova. Sve u svemu, nema jamstva za bilo koji dan ovog tjedna da bi prošao potpuno suho. Opširnije u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: U petak će vrijeme biti bez bitne promjene u odnosu na prošle dane. Djelomično sunčano, ugodno toplo i vlažno vrijeme, čak i pomalo sparno. Upravo toplina i vlaga su glavni uzrok mogućim grmljavinskim pljuskovima kojih može biti i u četvrtak, osobito u popodnevnim satima. Ne svugdje, ali u nekim

dijelovima županije da. Temperatura zraka će malo narasti pa očekujemo maksimalac oko 26, možda i 27 Celzijevih stupnjeva. U subotu je vjerojatnost za pljuskove i dalje otvorena, ali dobar dio dana bilo suho i toplo uz dosta sunca. Vjetar većinom slab. Jutro ugodno, ali danju će biti vrlo toplo uz maksimalac oko 27 Celzijevih stupnjeva, u slučaju pljuska osvježenje. U subotu kasno navečer u 23.44h počinje i astronomsko ljeto. Za nedjelju očekujemo djelomično sunčano, ali ne potpuno stabilno

SKANDINAVKA

vrijeme. Ponegdje je moguć neki kratki lokalni pljusak, možda praćen i grmljavinom, ali veći dio dana će biti suho sa sunčanim razdobljima. Bit će toplo uz slab do umjeren vjetar pa bi i u nedjelju dnevni maksimalac mogao narasti na 26 ili 27 Celzijevih stupnjeva. Ponedjeljak nam donosi opet više oblaka i veću vjerojatnost za kišu ili pljuskove. Čini se da bi dnevna temperatura trebala biti malo niža nego za vikend. Sve je to i dalje ugodno toplo bez većih zahladnjenja, a tijekom dana će biti i pomalo sparno. Zapuhat će umjeren sjeveroistočni vjetar. Pokoji pljusak još je moguć i tijekom utorka, ali je vjerojatnost za to nešto manja.Srijeda i četvrtak će biti još malo topliji dani, temperatura će se polako približiti brojci od 30 stupnjeva, ali još uvijek neće biti potpuno stabilno pa se ne može isključiti mogućnost za kratkotrajan lokalni pljusak. Ipak je veća šansa da će dani proći suho. Na kraju napo-

Pučka meteorologija Do sv. Ante ću se sam moliti za kišu, do sv. Ante molite se svi skupa mena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih

IZLAZI

ZALAZI

21.6. u 05:06 h 21.6. u 20:50 h 25.6. u 05:07 h 25.6. u 20:50 h

mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 18.6.)

METEOROLOŠKI KALENDAR • 20. lipnja – prosječni početak „meteorološkog ljeta“ (srednja dnevna temperatura 20°C ili viša) • 21. lipnja 1999. godine pijavica počupala na desetke tisuća stoljetnih stabala bukve na Psunju • 23. lipnja 1714. godine u Požegi veliko nevrijeme s tučom • 25. lipnja 1966. godine u Zagrebu vjetar od 117 km/h počinio velike štete

VICOTEKA Stupnjevi Stoje dečko i djevojka vani i ona kaže: - Smrzavam se! - Idi u kut, tamo je 90 stupnjeva. Akvarij Mali Ivica je dobio na poklon za rođendan prekrasan akvarij. Nakon par dana pita ga mama: - Ivice, da li si promijenio vodu ribicama? Nisam, nisu još popili onu od jučer.

Žena U jednim lokalnim novinama je izašao oglas: “Tražim suprugu”. Dan nakon oglasa, oglašivač je dobio tisuće pisama u kojim je pisalo: “Uzmi moju”. Taxi Čovjek uđe u taxi sa sendvičem, a taksista mu kaže: - Oprostite, ovo nije restoran. - Znam, zato sam si ponio nešto za pojesti.

MOZGALICA

Autor: Mladen Mrčela

Aktualno

BOGATI SPORTSKI VIKEND HRVOJE GORIČANEC, voditelj u dvorani Graditeljske škole Nogometne škole Međimurje-Čakovec Čakovectrenutku o aktualnom

POZITIVNOODIGRANO iznenađenje uPRETKOLO

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr Hrvatskog nogometnog redovima kuglače Željezničara na • 040 323 601

gostovanjukupa u Otočcu

U petak Vratili smorukomet prvoligaški u čast Ž. Goliku, u nogomet u naš grad subotu vrhunski karate

Odličan prvoligaški debi Denisa Košaka

TRADICIONALNI BODRITE TRKAČE u teniski subotu turnir Punčec završen na prvom velikom sportskom 11.Open svibnja 2018. je u Čakovcu događaju nakon koronavirusa

Deni Žmak slavio Na Noćnom ceneru drugu više oduzastopnu 600 trkača pobjedu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Što kaj vredi te je na biračkim listekaj

ak so nas podelili na one šteri vredijo i na nas druge šteri nikaj ne vredimo. Što nas je podelili? A što bi drugi nek političari. Najme kaj, oni šteri bar nekaj vredijo so ve na listekima, a si mi drugi gledimo, i to jalno, kak se oni špinčijo da so glavni. No, ali neje to se, oni so dva tjedne, a mortik i duže letali okoli svojih šefov kaj dojdejo na listeke i verjem da so, tu i tam, zgazili par malih ljudi, a ve dok je te cirkus završil ve bodo skakali okoli nas kaj jif mi zaokružimo na listekaj i priznamo jim da oni vredijo i kaj bodo mesto nas, očemreči, za nas sedeli v sabornici. Kuliko vidimo pak nikaj od nas malih ljudi. Neje da nas čuda pot nucajo, ali sake štiri leti i mi nekaj vredimo makar ne za dugo, ali bar za jeden den. Oni zebrani nas trepčejo po plečima, po hrpto, a oni drugi šteri so ostali spod pod crtom oni nam i dale kunejo se po spisko. Kuliko vidimo neje lefko biti niti mali čovek z tem jednim bogim glasom. Jerbo si je teško prebrati komo ga bode čovek dal? Ak ga i očemo dati ženama, makar je jiv POD VUROM

malo, očemreči, premalo na listekima teško si je zebrati ono štera bi znala poštivati toga jenoga maloga od maloga čoveka. Najte me krivo razmeti, ali kak god je ženi malo (ili premalo na listekaj), ali sam siguren da je to malo prekpreveč. Kaj se ne bodemo zmišluvali da je još prva žena Eva, štera je došla na svet jerbo se je Adam premilil dragomo Božeko, pak mo je poslal Evo kaj si ne bode moral sam veša prati i to na roko. A dok je več Eva bila tu unda je več za se bilo prekesno. Eva je shodila Adamo kaj so bili natirani vum z raja zemaljskoga i se do 1990. leta je ne postojal raj na zemlji, a unda smo mi Hrvati zafremali svojo državo, svojo LepoNašo, i ve znova postoji i raj na zemlji. Morem vam reči da ga nas Međimorcov na ovomo našemo „Falačko zemle med dvemi vodami“ ne preveč, ali smo se uspeli zboriti za svoje mesto pod državnim političkim suncom tak da smo restepeni po sim listekima šteri so restepeni, očemreči, prijavleni za ovo našo izborno jednico. Na hadezejovomo izbornomo listeko so štiri hezi: Darko Horvatov, dofčerašjiminister je na drugi mesti, priločki gracki načelnik je na šesti mesti, serjanski gradonačelnik, dofčerašji sabornik, je na deveti mesti, a Vjeran Vrbancov, naš me-

opče na listi jerbo so ga jegovi kompiči Kovač i Moharič suspenderali. Tua suspenzija je ne dugo vredila, predi neksojo ne uspeli poštambilati pre javnomo biležniko strgal jo je Davor Bernrdičovi hitil v korpo za smetje dok je došel na spominek k našemo međimorskomo župano. Naš još navekvažeči župan si je ne čuda prebiral makar se je jako čuda spominal, i na se zadje, je odišel k Bernardiču i k esdepejo. Matek je potpisal za Esdepe na Mađerkinomo brego v Štrigovi i deli so ga na drugo mesto, nekaj si gruntam da je potpišuval na Mohokoso, našemo nejvekšemo međimorskomo brego, mogel je biti i prvi. Znate kak je to, ak je čovek na nejvekšemo brego unda je samo nebo ober jega, a ober Mađerkinoga brega je još Mohokos, a i Cimermanov breg. No, kaj nem ve bajal kak ovi furt bajajo pre čakoski gracki vuri, vreme bode pokazalo je li je Mađerka donesla srečo našemo župano.Kuliko sam mel za čuti Matija si je Mađerko som zebral jerbo on ima rad ženski rod. Ali sejeno nekaj ne razmem kaj se dotikavle našega župana, on se je dal zapisati na listek za sabornika, a posle je rekel kak ne kani iti v Sabor? To ne razmem kaj god bodete mi vi rekli, a ve je več prekesno kaj bise zapisal v

večernjo političko školo kaj bi mi oni to pojasnili! Nebrem vam se reči što je još de na listekima, ali narodnjaki (čitaj: haenes) ima svojega listeka, Živi zid se je pojačal z Ivekom Pernarom jerbomo je Vilibor Sinčič (ili pak jegova žena Vladimira Palfi) oprostil kaj se je lani duril predi nek se je išlo v Brisel. To je lepo i dobro sam ga nigdi nega našega Branimira Bunjca? Onkak da je odišel z politike, kak da je v zemljo prepal. Otkak ga je žena ostajla (??) jegova politička kola idejo furt doli z brega. Gledim toga Škorijovoga listeka, očemreči, listeka od Škorijovoga Demokratskoga pokreta i morem vam reči da bode to jako veselo. Kaj koga sam našel na listekima, ali mi je nejjakši listek v našoj tretjoj izbornoj jedninici, šteroga nosi Davor DretarDrele, prvi pobočnik mo je LacekI lčičov, a drugi Hrvoj Šlezak i to obedva z Hrasta. Morem vam reči jaka i lopošnata trojka i ak bode se kak Škoro planera mi Međimorci bodemo z toga listeka meli nejmeje jenoga ako ne i dva sabornike. Rekel sam vam da smo se mi Međimorci za ove izbore jako dobro preprajli, dobro smo trguvali. Do ovoga leta nam je to bila falinga kaj smo ne znali trguvati, ali nas je naš župan ipak nekaj navčil. Hitil sam oko i na Haenesov listek, i tam so

naši političari i to čistam pri vrhu. Kak zgledi te novi izbori so kak stvoreni za nas Međimorce, očemreči, dok smo bili v korona karanteni nesmo sam lenguzali i hmajikuvali nek smo se prepravlali za izbore o šterima se je unda sam šepetujilo. Kaj nam se stranke i oni šteriso na listekaj obečuvlejo v predizbornoj kampanji najbrž nam bode, posle izborov, tekel med imleko! Znate kaj to bode malo teško išlo v našoj Međimorskoj županiji jerbo so nam pocrkale skorom se čmele na hataro okoli Mure tak da tam ne bode letos nikak mogel teči med, a mleko se bode još i našlo. Ali ne za s ejerbo so se i krave zdošle.Restart koalicija navelikomo bečuvle kak bode prvo kaj bo naprajla ak dojde na vlast zdigla nejmenšo plačo na štirijezere kuni. Kakz gledi Restart dečki i puce so malo zadremali ili pak zaspali z tom nejmenšom plačicom od 4000 kuni jerbo je HDZ i Plenkovičova Vlada več gospodarstvenikima kak poticaj platila 4000 kuni za april i majuš i za te mesece so plače zrečunane z tem minimalcom šteroga nam ve Bernardič i družina obečuvlejo kak veliko srečo. Nekaj si gruntam kak so Restartači počeli kesniti kaj ne bodo zakesnili i na izbore.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Što građani misle o vožnji vlakom? Kad pitate ljude o vožnji vlakom svima im se najprije nesvjesno pojavi osmijeh na licu. Nekima jer ih privlači vožnja vlakom i budi lijepa sjećanja, a drugima nasmiju sjećajući se koliko dugo i kakvi vlakovi iz prošlih vremena voze našim željeznicama. Ljudi vole vlakove ako su udobni i komotni, ali u današnje vrijeme trebamo brže i bolje vlakove da bismo ih češće koristili. (BMO)

đimorec šteri dela kak gastarbajter v belom Zagreb grado (direktor Hamagbicro) je na dvanajsti mesti. Za tri tjedne bodemo mi, kak biračko telo, davali propusnice što bode sedel v sabornici, a što bode ostal doma v karanteni. Esdepeovci, očemreči, tua nekša Restart koalicija je pobrala hajdi naši dečki i puci. Naš još važeči župan, Matija Posavcov, je na visokomo drugomo mesti kaj znači da se moveč glanca fotelja vu sabornici. Dofčerašji sabornik i još navek važeči čakoski gracki načelnik, Štef Kovačov, šteri se je več kandideral za novi gracki mandat, je ruon tak na visoki štrti mesti i ak se mo biračko telo smiluje, a najbrž bode tak, unda se bode pak vozil štiri leti v beli Zagreb grad. Mam do jega je naša fajna, ali stroga kak vrag, doktorica Andreja Marič tak da bi i ona, brzčas, mogla skupa z Štefom putuvati v Hrvatski sabor. Vodeča haesesovka Đurđica Slamekova je na deseti mesti, a Mladen Novakov, vodeči esdepeovac, je na jedanajsti mesti. V zadji cajtso na listek porinuli Boško Ban Vlahek i to zbog zasluga v čakoskomo turizmo i proščejo. Nesam siguren, ali mi se nekak zdi da je i pred štiri leti bil na te mesti i ostal je v Međimorjo. No, ak pitate naše međimorske esdepeovce si prepovedajo da Mladen more biti srečen kaj je

Ivan Drk, Novo Selo Rok - Vlakom sam se vozio prije pet godina i ne bih se više vozio vlakom. Vožnja je užasno spora i neudobna. Vozio sam se na kratkoj relaciji Čakovec - Novo Selo Rok. Relacija je bila kratka, ali je vožnja trajala jedno 20 minuta.

Katarina Bašnec, Goričan - Prošle godine vozila sam se vlakom za Zagreb, a vozila sam se tako dugo da bi prije došla na more, nego u Zagreb. U Čakovcu sam oko pola četiri sjela na vlak i bliže osam navečer stigla na odredište. Bilo je to puno predugo putovanje.

mi prodiremo dublje

Marina Vidović, Brezje - Joj stvarno ne znam kad sam se zadnji put vozila vlakom, možda prije 25, 30 godina. Živim u Brezju, ali rodom sam iz Vratišinca i puno sam se vozila vlakom do Čakovca. Ne znam kako je danas, ali nekad sam uživala voziti se vlakom i gledati polja.

Ivan Špilek, Novakovec - Vozio sam se vlakom kad sam išao u bolnicu radi apneje k doktoru. Bilo je u prosincu prošle godine. Vožnja do Zagreba trajala je tri sata i deset ili petnaest minuta. Meni je vožnja bila ugodna i udobna.

www.teamgradjenje.hr

Nada Lovrenčić, Sveti Križ Začretje - Upravo sam doputovala vlakom u Čakovec iz Zaboka. Vožnja je trajala sat i pol. Vlakovi su stari, posebno u odnosu na ono što u svijetu postoji i što vidite tamo. Ovi naši su iz nekih prošlih vremena.

19. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nulta stranica

ulo preko 50 milijuna korisnih kukaca

ela možemo ostati ka - Ni slučajno ne uzimati nove pčele jer su košnice kontaminirane i došlo bi do novog uginuća. Uostalom ako se i dokaže suprotno, uzimati sada pčele nije poželjno jer neće imati hrane za preživjeti zimu, kaže Branko Lipić, donedavni predsjednik međimurskih pčelara

U desetak dana koliko traje ova pčelarska kriza uginulo je preko 50 milijuna pčela

neuspješnih poziva, javio nam se i poručio kako je na godišnjem odmoru (!?) te da sve što nas zanima pitamo Državni inspektorat u Zagrebu. Poslali smo službeni upit i dobili odgovor koji bolje da i nismo. - Po pozivu centra 112 na teren, gdje se dogodio pomor pčela, na području Gardinovca, Domašinca i Podturna (Međimurska županija), izišao je veterinarski inspektor. Ra-

di analize službene osobe su uzele uzorke mrtvih pčela, saća, zemlje i biljaka i predani na analizu u specijalizirani laboratorij, stoji u njihovom odgovoru. Pčelari su se između ostaloga obratili i našem županu Matiji Posavcu koji im je pomogao proglasivši

Suvremena poljoprivredna proizvodnja postavljena je na 4 temelja, primjeni umjetnih gnojiva, navodnjavanju, uporabi pesticida te korištenju kukaca u oprašivanju. Upravo u oprašivanju pčele daju vrijedan doprinos proizvodnji poljoprivrednih kultura. - Ekonomska vrijednost oprašivanja pčela nekoliko desetaka puta je veća od vrijednosti pčelinjih proizvoda, pojašnjava Velimir Glumac, veterinar i dugogodišnji pčelar iz Čakovca. Bez pčela, urod jabuka smanjio bi se za 80%, trešnji za oko 60% a citrusa

za 30%. Urod kave i kakaa pao bi za 50% a vanilije za gotovo 100%. Pčelaru u principu ostaje samo 10% dok preostalih 90% vrijednosti pčela koriste poljoprivrednici i društvena zajednica kroz oprašivanje. Čovječanstvo se hrani sa stotinjak različitih usjeva od kojih pčele oprašuju više od 70%. Nestankom pčela na nekom području doveo bi do nestanka više od 20.000 biljnih vrsti.I dok u pustinjama diljem Afrike nalazimo 4-6 pčelinjih zajednica po kvadratnom kilometru Europa postaje “pustinja za pčele”.

Proglašena prirodna katastrofa, ali...

Pčela je anđeo poljoprivrede

prirodnu katastrofu u petak, 12. lipnja na dan kad su na teren stigli i zagrebački forenzičari kako bi izuzeli sve uzorke od meda,saća, voska do zemlje. - Elementarnu nepogodu nije bilo moguće proglasiti jer se ona temelji na 30%-noj šteti na području pojedine općine, kaže naša pčelarka. S obzirom na to da to nismo imali, kao udruga

Velimir Glumac, veterinar i dugogodišnji pčelar Naime, na prostoru iste veličine nalaze se svega 3-4 zajednice.Danas pčelinje zajednice zbog pojave određenih nametničkih i zaraznih bolesti te upotrebe pesticida ne mogu preživjeti same od sebe, bez pomoći pčelara i svih ljudi koji poštuju prirodu. (vv)

progurali smo prirodnu nepogodu dok je počinitelj bio nepoznat. Iako pčelari broje gubitke pčela u milijunskim ciframa to je tek onaj manji vidljivi dio. Naime, iza uginulih nukleusa ili društava ostale su košnice sa okvirima koji su se već počeli puniti novim medom. Kako trenutno nema paše, zdrave pčele iz okolnih pčelinjaka u potrazi za hranom krenule se u “pljačku” ili grabež u te prazne košnice. Samim time “otrov” prenose i u svoje košnice i povećavaju broj stradalih. - Problematični su svi drveni dijelovi košnice pa čak i vosak, poručuje dalje Ana Pepelko. Dok se ne dokaže suprotno svi oštećeni pčelari trebaju svoje košnice smatrati kontaminiranima. Što pak sumnjivog voska tiče, nije ga preporučljivo prokuhavati jer se otrov ne uništava kuhanjem. Kako su međimurski pčelari solidarni i rado pomažu jedni drugima, već im se javljaju kolege sa svih strana kako bi im pomogli i nadoknadili gubitke. - Sada niti slučajno ne uzimati nove pčele jer su košnice kontaminirane i došlo bi do novog uginuća, kaže Branko Lipić, donedavni predsjednik međimurskih pčelara.

Uostalom ako se i dokaže suprotno, uzimati sada pčele nije poželjno jer neće imati hrane za preživljavanje zime. Dakle, nove pčele se uzimaju tek u proljeće ali s putovnicom kako se ne bi “uvezla” kakva zaraza. Prema njegovim riječima, preostali međimurski pčelari imaju dovoljno pčela i mogu nadomjestiti gubitke. Drugim riječima, ovogodišnja je sezona za pogođene pčelare završena. U neizvjesnosti iščekivanja nalaza forenzičara, sada jedino mogu moliti Boga da neće morati uništiti pčelinjake, odnosno spaliti sve košnice, vosak, pribor.

Protokol za postupanje po uzoru na međimurski slučaj

Što i kako dalje bila je i tema ovotjednog sastanka pčelara okupljenih oko udruge Agacija kojem je prisustvovao i Željko Vrbos, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza. - Moram vam reći kako do sada ni jedan pčelar u Hrvatskoj nije dobio odštetu i bio obeštećen, bile su prve riječi predsjednika Vrbosa. Razlog tome je, između ostaloga i nepostojanje protokola odnosno postupka po kojem bi pčelar prijavio svoju štetu i tražio nadoknadu. Kako bi se to promijenilo, došao

je Međimurcima dati podršku i ohrabrenje u tjeranju pravde ali i izrade plana za budućnost. - Treba nam protokol po kojem bi se slučaj trovanja dalje vodio sustavom automatizma a ne da pčelari sami obijaju vrata a policija ih odašilja s porukom kako to za njih nije kazneno djelo. No, pomor pčela je kazneno djelo za naše pčelare koji zbijaju redove, pronašli su odvjetnika i pripremaju građansku tužbu. A dok je još sve u postupku, iz Udruge im odaslana jednostavna poruka: - Mirujte i ne radite ništa na svoju ruku kako ne bi pogoršali situaciju. Građanima koji su kako je rečeno počeli sumnjati u njihove proizvode kažu kako je bagremov med siguran, nije opasan po zdravlje jer je izvrcan puno ranije. S obzirom da je prema neslužbenim informacijama koje su dali pčelari poljoprivrednik po naredbi inspektora morao zaorati više od 200 hektara zemlje na kojoj je rasla uljana repica za zelenu gnojidbu koja je tretirana po svemu sudeći nedozvoljenim pesticidima, postoji opravdana sumnja da se radi o trovanju pčela. Očekuje se da to potvrdi i službeni forenzični nalaz, a hoće li nakon toga biti nekih ozbiljnijih sankcija za počinitelja ostaje za vidjeti.