Međimurske novine 1293

Godina XXV.

Broj 1293

Cijena 10 kuna

KORONA u Međimurju nakon više od dva mjeseca

Foto: Vjeran Žganec Rogulja/Pixsell

SUĐENJE SMILJANI SRNEC privodi se kraju

Presuda za ubojstvo sestre Jasmine izriče se u utorak str. 8

Čakovec, PETAK, 26. lipnja 2020.

Zaražena djevojka već je bila prilično narušenog zdravlja str. 3 ALIMENTACIJA se teško istjeruje od roditelja koji svoju dužnost ne shvaćaju ozbiljno

str. 4-5

DIJETE NA CJEDILU ostavlja i neodgovorni roditelj i sustav

Međimurski sport treba pretvoriti u str.16 naš brend

VREMENSKE NEPRILIKE napravile darmar u vrtovima

U SELNICI ponovno pokrenuta tema INA-ine bušotine

str. 2

Stigla prva donacija od 20 matica iz Slovenije TANJA ROSIĆ stomatologinja i dobitnica nagrade Grada Čakovca

Međimurke sve češće koriste botoks i filere str.10 ENERGETSKA OBNOVA obiteljskih kuća

Kako do bespovratnih sredstava za fasadu, stolariju…? str. 6 HGSS SPASIO Pavla Ružmana na jezeru HE Dubrava

str.12

str.28-29

MARIO VUKOJA sportski djelatnik

POMOR PČELA - solidarni pčelari uskaču u pomoć sa svih strana

Juraj Sabolčec: Ipak Već pet puta smo pronašli sadili krastavce naftu i plin

str.15

Borba s čonom, vjetrom i valovima

www.teamgradjenje.hr str. 33

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIJEST(I) TJEDNA

26. lipnja 2020.

Alimentacija teško istjeruje od neodgovornih roditelja Podizanje djeteta je izuzetno zahtjevna zadaća koja iziskuje golem psihofizički, emocionalni i materijalni napor. Lakše je kad u tome sudjeluju oba roditelja pa mogu podijeliti obveze. No što kad su se roditelji razišli i ne nalaze zajednički jezik oko ničega, čak štoviše vode ratove oko uzdržavanja zajedničkog djeteta. Svaka takva priča drama je za sebe, a roditelju koji je sam osuđen na uzdržavanje i borbu za egzistenciju još preostaje i bitka za alimentaciju s neodgovornim roditeljem. Sustav se u cijeloj priči nije u potpunosti zauzeo za dijete. Donio je zakonske odredbe u korist djeteta, ali je u provedbi ostavio dijete na cjedilu dopuštajući da se neodgovorni roditelj šverca u ispunjavanju svojih obveza. Više o toj temi na stranici 4. i 5.

(NE) SVIĐA NAM SE

HGSS spasio jedriličara Pavla Ružmana u oluji Mladenački san Pavla Ružmana iz Preloga, člana nautičkog kluba „Labud i donedavno predsjednika, bio je da jednog dana plovi jezerom pomoću jedra u starom dravskom čonu. Ove godine montirao je jarbol i jedro na dravski čon te pokušao jedriti. Zadnjih nekoliko tjedana Pavao Ružman je na jezeru kod Preloga uz jedro isprobavao razne varijante veličine kormila. Najteže je držati pravac jer čamac za sada nema središnju proširenu i produženu kobilicu koja je potrebna zbog jedra i naleta vjetra. Prije nekoliko dana ponovno je odlučio jedriti jer je puhao srednje jak vjetar, razvedrilo se i odlučio je isploviti. Krenuo je na jezero iz Ma- rine Prelog ne sluteći što će s e dogoditi. Zahvatila ga je iznenadna ljetna oluja. Kako se borio s njom donosimo u članku na stranici 15.

Zaražena 28-godišnjakinja narušena zdravlja?

Nakon 68 dana bez novozaraženih, u Međimurju je potvrđen novi slučaj zaraze COVID 19 virusom, izvijestio je Stožer civilne zaštite Međimurske županije na izvanrednoj konferenciji za medije. Na području Međimurja u samoizolaciji je ukupno 12 osoba, od čega šest djelatnika ŽB Čakovec i šest kontakata zaražene osobe. Kako neslužbeno doznajemo, zarazila se 28-godišnjakinj iz Lopatinca koja radi kao trgovački putnik te je zbog prirode posla bila u inozemstvu. Pri povratku se javila epidemiološkoj službi, te joj je prvi nalaz bio negativan, no nažalost drugi test se pokazao pozitivnim. Otežavajuća okolnost je što je mlada žena već ranije bila ozbiljno narušena zdravlja koje treba kontinuiranu terapi- j u . Više o epidemiološkoj situaciji u Međimurju donosimo na stranici 8.

FOTO

tjedna

Na Mađerkinom bregu susreli smo Josipa Straha iz Čakovca, inicijatora manifestacije Doček ljeta, koji već 21 godinu na prvi dan ljeta ustaje ranom zorom kako bi se mogao diviti izlasku sunca te, kako nam je on sam kazao, najljepšim bregima na svijetu. (sh)

SOLIDARNI PČELARI sa svih strana nude pomoć stradalim međimurskim kolegama

Stigla prva donacija od 20 matica Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan U četvrtak, 25. lipnja, Željko Trupković, predsjednik međimurske udruge pčelara primio je vrijednu donaciju iz susjedne Slovenije. Naime, kako je već poznato, potaknuti nezapamćenim pomorom pčela u Međimurju, pčelari iz cijele Hrvatske i susjedne Slovenije nesebično nude pomoć svojim kolegama. - Stigao nam je paket sa 20 matica, rekao je Željko Trupković. Radi se o vrlo vrijednoj donaciji, jer jedna matica stoji 17 eura. Moram spomenuti kako je to dar naše Međimurke, Ivane Koštomaj koja živi u mjestu Planina pri Sevnici. Po 4-5 matica podijelit će se pčelarima koji su pretrpjeli najveće štete. Među njima je i Alojz Friščić iz Nedelišća koji je prvi došao po svoje pčele. - Imao sam 60-tak košnica u Sivici na paši i ostao sam bez ičega, požalio se pčelar Alojz. Srećom, dio košnica ostao mi je i u Nedelišću i tu ću sada imati darovane matice kako bi došao do novih legla.Budući da nalaz uginulih pčela još uvijek nije došao, pčelarima je preporučeno da ne naseljavaju svoje opustošene košnice već da ih smatraju kontaminiranim tako dugo dok se ne utvrdi suprotno. Isto tako, preporuka je i ne primanje donacije bez popratnih papira.

- Naravno, matice koje smo primili imaju svu popratnu potrebnu veterinarsku dokumentaciju.U principu, oko samog katastrofalnog ekocida, nema ništa novoga, nitko neće iskakati.

Tko radi analizu uginulih pčela, pitanje je svih pitanja

I dok naši pčelari čekaju rezultate analize uzoraka koje su izuzeli forenzičari iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić i dalje zbrajaju uginule pčele. Kako su nam rekli još uvijek ima pojedinačnih ugibanja. Osim zbrajanja uginulih i njihovog neškodljivog uklanja, počeli su paliti sače i okvire iz plodišta uginulih zajednica. A što se pak same analize tiče, kako neslužbeno doznajemo, nitko od pčelara ne zna gdje se radi. Barata se informacijom o laboratoriju u Mariboru, pa privatnom u Zagrebu jer Centar Ivan Vučetić to nije u stanju napraviti. - U Centru nemaju uzorke s čime usporediti jer je poljoprivrednik na kojeg se sumnja potrošio sav sporni pesticid kojem je istekla dozvola za uporabu. Pretragom njegovog imanja nije pronađeno ništa, neslužbene su informacije naših pčelara. Kontaktirali smo i Policijsku upravu međimursku i glasnogovornika Radovana Gačala no ni oni nemaju točnu

Alojz Friščić prvi je od Željka Trupkovića preuzeo svoje matice informaciju već su nas uputili je optužni prijedlog protiv na ministarstvo poljoprivre- poljoprivrednika za kojeg de. U trenutku zaključivanja se sumnja da je svoju repicu naših novina, nikakav odgo- prskao zabranjenim insekticidom. Isto tako, sporna vor nismo dobili. repica je zaorana. S druge Oštećeni pčelari strane, oštećeni pčelari kreću idu do kraja s grupnom tužbom. Kako je već poznato, ve- Policija za sada nije dobiterinarski inspektor podnio la nikakav nalog od DORH-a

za eventualnim postupanjem u daljnjem procesu vezanim uz pomor pčela, rekao nam je glasnogovornik Radovan Gačal. Drugim riječima, čeka se odluka DORH-a. koji bi trebao odbaciti ili podići optužnicu. Time bi pčelari dobili za početak barem moralnu zadovoljštinu.

26. lipnja 2020.

KORONA se ponovno vratila u Međimurje nakon više od dva mjeseca

Zaražena 28-godišnjakinja već bila narušenog zdravlja? Kako neslužbeno doznajemo zaražena mlada žena radi u obiteljskoj firmi, no nije bila u kontaktu s ostalim zaposlenicima Nakon 68 dana bez novozaraženih, u Međimurju je potvrđen novi slučaj zaraze COVID 19 virusom, izvijestio je Stožer civilne zaštite Međimurske županije na izvanrednoj konferenciji za medije. Na području Međimurja

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

u samoizolaciji je ukupno 12 osoba, od čega šest djelatnika ŽB Čakovec i šest kontakata zaražene osobe. Konferenciji su prisustvovali predsjednik Stožera Josip Grivec, župan Matija Posavec, ravnatelj Županijske bol-

nice Čakovec Tomislav Novinščak i ravnateljica ZZJZ Međimurske županije dr. Marina Payerl Pal koja nije htjela otkrivati stanje pacijentice pozvavši se na GDPR. Kako neslužbeno doznajemo riječ je o 28-go-

Obavezno nošenje maski u javnom prijevozu

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio je Odluku o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske. Time se utvrđuje poseban režim ulaska u Republiku Hrvatsku osoba koje dolaze iz Bosne i Hercegovine, Kosova, Republike Srbije i Sjeverne Makedonije. Osobe iz tih zemalja dužne su boraviti u samoizolaciji u vlastitom domu, odnosno drugom odgovarajućem prostoru u trajanju od 14 dana od dana ulaska u RH. Obaveza samoizolacije ne primjenjuje se na putnike koji prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku tranzitiraju kroz navedene zemlje. Odluka stupa na snagu 25. lipnja 2020. godine. Odlukom se uvodi obavezno nošenje maski za lice za vozače, prijevozno osoblje u prometalima i putnike u sredstvima javnog prometa. Od 19. svibnja 2020. godine u 00:00 sati omogućen je promet teretnih vozila preko svih graničnih prijelaza koji su bili otvoreni za tranzitni teretni promet prije početka epidemije. Vozači teretnih vozila u međunarodnom prijevozu više ne moraju u samoizolaciju, a određuje im se obvezna mjera strogog pridržavanja općih i posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. (dv)

dišnjakinji iz Lopatinca koja radi kao trgovački putnik te je zbog prirode posla bila u inozemstvu. Pri povratku se javila epidemiološkoj službi te joj je prvi nalaz bio negativan, no nažalost drugi test se pokazao pozitivnim. Nije bila zadržana na liječenju u čakovečkoj bolnici, te se trenutno nalazi na kućnoj njezi. Nadalje kako neslužbeno doznajemo zaražena mlada žena radi u obiteljskoj firmi, no nije bila u kontaktu s ostalim zaposlenicima te firma i dalje normalno radi. Otežavajuća okolnost u ovom slučaju je što je mlada žena već ranije bila ozbiljno narušena zdravlja koje treba kontinuiranu terapiju. (dv)

PREMIJER PLENKOVIĆ u kampanji u Čakovcu obišao dva gradilišta i položio kamen temeljac

Bacio lopatu betona za kamen temeljac Srednje škole Čakovec Premijer Andrej Plenković u srijedu je bio u kampanji u Čakovcu. Obišao je dva gradilišta koja su financirana iz državnih sredstva, sjevernu zaobilaznicu Čakovca i starog grada Zrinskih, a na kraju je bio nazočan na polaganju kamena temeljca za Srednju školu Čakovec, Radi se o školi kojoj je osnivač vjerska ustanova. Škola će bit građena sredstvima donatora iz Njemačke, a vrijednost radova se procjenjuje na 55 milijuna kuna. Premijer Plenković je najavio podršku gradnji, a dobio je čast položiti lopatu, dvije betona za kamen temeljac. Budući da je ujedno bio i u kampanji, za posjeta polaganja kamena temeljca Srednjoj školi Čakovec kazao da je župan Posavec pobjegao na drugu listu. Za Međimurske novine pitali smo smatra li da će im to otežati izborni rezultat u 3. izbornoj jedinici? - Mi ćemo imati sjajan rezultat ovdje jer imamo sjajnu listu koju predvode Žarko Tušek, ministar Darko Horvat, tu je i čelnik varaždinskog HDZ-a Stričak te brojni čelnici jedinica lokalne i područne samouprave. Nastavio je: - Sada smo u fazi da imamo kampanju i da predstavimo sva postignuća

konkretno koja smo mi učinili za sjever Hrvatske, ukupno 8 milijardi investicija. Dalje je telegrafski nabrojio: sjednica Vlade u Čakovcu 3,4 milijarde, europskih sredstva ugovorenih u mandatu ove Vlade 1,1 milijardu od ukupno 1,2 milijarde. Povećani proračuni za županiju i gradove i općine povećani u iznosu od 82 milijuna kuna, To je 42 posto više zahvaljujući reformi Vlade HDZ-a, plus 149 milijuna kuna isplaćenih plaća za 16.300 radnika i 2150 poslodavaca u kontekstu COVID krize. Današnja investicija 133 milijuna kuna zaobilaznice Čakovca, bolnica 50 milijuna kuna investicije, stari grad Zrinskih 40 milijuna kuna, ali i podrška-donacija ovoj investiciji za koju položen kamen temeljac koja je vrijedna 55 milijuna kuna. Zaključio je: Dakle mi imamo puno razloga da naši kandidati i kandidatkinje predstave svoja konkretna postignuća koja smo učinili za sjever Hrvatske. A što se tiče drugih lista, oni nek se bore, poručio je Plenković. Na pitanje koliko mandata očekuje u trećoj izbornoj jedinici, odgovorio je: - Ja očekujem minimalno isto kao i prošli put. (BMO)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ALIMENTACIJA SE teško istjeruje od roditelja koji svoju dužnost ne shvaćaju ozbiljno

26. lipnja 2020.

TEM A BR OJA

Osim neodgovornog roditelja i sustav ostavio dijete na cjedilu Država ima mehanizme i mogla bi djetetu prvo isplatiti, a zatim trošak izdržavanja naplatiti od neodgovornog roditelja ako izbjegava redovite prihode kako ne bi plaćao alimentaciju. Mnogo manje njih bi pribjegavalo tome kad bi znali da će se s njima obračunati odlučna država Piše: Božena Malekoci - Oletić Foto :Zlatko Vrzan

odizanje djeteta je izuzetno zahtjevna zadaća koja iziskuje golem psihofizički, emocionalni i materijalni napor. Lakše je kad u tome sudjeluju oba roditelja pa mogu podijeliti obveze. No što kad su se roditelji razišli i ne nalaze zajednički jezik oko ničega, čak štoviše vode ratove oko uzdržavanja zajedničkog djeteta. Svaka takva priča drama je za sebe, a roditelju koji je sam osuđen na uzdržavanje i borbu za egzistenciju još preostaje i bitka za alimentaciju s neodgovornim roditeljem. Sustav se u cijeloj priči nije u potpunosti zauzeo za dijete. Donio je zakonske odredbe u korist djeteta, ali je u provedbi ostavio dijete na cjedilu, dopuštajući da se neodgovorni roditelj šverca u ispunjavanju svojih obveza. Naime, nema automatizma u provedbi zakona na način da sudska presuda o uzdržavanju garantira djetetu sigurnu i kontinuiranu isplatu novaca za uzdržavanje. Nakon donesene presude to je prepušteno međusobnom natezanju da jedna roditelj ovrši drugoga. Kako to izgleda u stvarnosti ispričala nam je samohrana majka malodobnog djeteta. Iz njezine priče su vidljive sve rupe kroz koje propada novac koji pripada djetetu.

Uz brigu za dijete i povlačenje na sudu

- Ja sam samohrana majka koja je sva prva trebala tražiti sudskim putem, budući da otac djeteta nije htio imati nikakva posla s nama, čak niti biti upisan u rodni list djeteta. Negirao je bilo kakvu povezanost s nama. Dakle da bi se uopće došlo do točke uzdržavanja trebala sam sudskim putem dokazati povezanost s

nama. Time sam ujedno tražila i alimentaciju za dijete koju je sud i dosudio dosudio. U vrijeme kad je alimentacija dosuđena iznosila je trećinu minimalne plaće, koja je u to vrijeme iznosila je 950 kuna. Ali je otac koji je bio dužan plaćati uzdržavanje isplaćivao za dijete 840 kuna, prema trećinu njegove plaće. Budući da ni to svojevoljno nije htio plaćati, morala sam pokrenuti postupak ovrhe, kako bi osigurala njegov doprinos u uzdržavanju djeteta. No i to je kratko trajalo, svega godinu dana, jer je nakon toga dao otkaz, kazala je naša sugovornica. To je prva rupa koju zakon dopušta neodgovornom roditelju. Čim je nezaposlen i ne ostvaruje prihode preko računa, nema mogućnosti ovrhe alimentacije, na stranu to što radi na crno. Nije jasna namjera zakonodavca, bi li i drugi roditelj trebao uz brigu za dijete biti još i inspektor?! Dakle roditelju koji je dužan doprinositi uzdržavanju čim mu nikakvi prihodi ne prelaze preko računa, može se staviti soli na rep. U drugom slučaju da mu ipak kapne ma kako mali iznos na račun, kad je pod ovrhom trećina ide na uzdržavanje djeteta, pa bio to i iznos od 50 kuna. Sustav istini za volju do određene razine pomaže roditelju koji se brine za dijete, ali samo do određene granice zbog čega djetetu nije zajamčena alimentacije u kontinuitetu. Naša sugovornica je kazala da joj je sustav uskočio u pomoć u trenutku kad je prestala stizati dosuđena alimentacija za dijete, nakon što drugi roditelj nije ostvarivao primanja preko računa. - Preko Centra socijalne skrbi ostvarila sam polovicu

Ilustracija

presuđene ovrhe, ali moram reći da to pravo traje ograničeno vrijeme do tri godine, uz predočenje dokaza da tri mjeseca uzastopno na ime uzdržavanja nije stiglo ništa, kazala je naša sugovornica. Ali čim dođe bilo kakva uplata na ime uzdržavanja, ma kako mala bila, taj mehanizam se zaustavlja. Naime, majka treba prijaviti svaki uplaćeni iznos na ime uzdržavanja, ali se time prekida isplata iz sustava socijalne skrbi, pojasnila je.Naša sugovornica je u istjerivanju plaćanja uzdržavanja djeteta putem ovrhe iscrpila sve mogućnosti i sada joj preostaje jedino podizanje kaznene prijave. Time bi joj kad, i ako dobije presudu, država isplatila sve zaostatke koje je propustio otac. A država bi se onda pozabavila njime i naplatila nastali dug od njega bilo kroz rad za opće dobro ili kroz rad u zatvorskom sustavu.

Alimentacija ostvarena samo na papiru - Pokretanje kaznene prijave nije nimalo ugodan postupak pogotovo ako se pokreće protiv agresivne i konfliktne osobe. Za takvo što se potrebno psihički i fizički pripremiti i dobro razmisliti, time više što ne mogu biti sigurna na što je sve spremna druga strana. I tako dugo dok druga strana svoja primanja ne ostvaruje preko računa, s presuđenom alimentacijom i dosuđenom ovrhom mogu se slikati, ispričala nam je naša sugovornica. Dodala je, moje dijete se vodi kao da raste u nenormalnim okolnostima, ali kao samohrana majka s druge strane nemam pravo ni na dječji doplatak jer prelazim imovinski cenzus niti na bilo kakvo sufinanciranje ili s osnova svog statusa.

Činjenicu da je majka samohrana sustav joj ne olakšava u podizanju djeteta. Jedino u što se mogla pouzdati je podrška svojih roditelja. Pravo na dječji doplatak u iznosu od 199 kuna, ostvarivala je jedino za vrijeme studija kad nije radila. Sustav i dalje ne obeshrabruje neodgovorne roditelje koji ne mare za svoju djecu niti pridonose njihovom uzdržavanju. S druge strane vrlo je licemjeran prema roditeljima koji sami podižu svoju djecu. Kao da nije dovoljno to što se moraju nositi sa svakodnevnim egzistencijalnim problemima odgoja, odrastanja i zadovoljavanja potreba djece, već su uz sve to i osuđene se vući po sudovima i istjerivati uzdržavanje djeteta. Čak što više i kad oni odustaju od borbe, sustav ih uvjerava da su dužni ustrajati, uvjeravajući ih da se radi o pravu njihova djeteta.

U stvarnosti zaštita sustava slabije strane izgleda ovako. Majka iz naše priče u vrijeme kad je prvi put tužila oca djeteta je još i bila nezaposlena studentica pa je od Županije zatražila besplatnu pravnu pomoć radi suđenja u korist djeteta. No u prvi mah su je odbili zbog toga što su joj roditelji u to vrijeme posjedovali relativno novi automobil, mlađi od pet godina. Odbijenica je došla zbog mišljenja da bi prodajom auta mogli podmirili troškove odvjetnika. Ne treba govoriti koliko je to nebulozno u današnje vrijeme kad obitelj s malim djetetom u nedostatku suvislog javnog prijevoza ne može ni do liječnika. Tu se vidi sva zastarjelost i anakronost prakse sa stvarnim životom. Tek na intervenciju odvjetnice da se ne sudi obitelji, ni majci, nego u korist djeteta, besplat-

26. lipnja 2020.

na pravna pomoć joj je ipak odobrena. Temeljem tog suđenja je ostvarila pravo na alimentaciju, ali kao što smo ranije opisali, pravo na papiru, a i račun.

Nitko ne zna koliko djece ne prima alimentaciju

Pokušali smo doznati koliko je u Međimurskoj županiji raširena pojava izbjegava plaćanja alimentacije nakon što ju je sud presudio i odredio. Takvi podaci se ne vode sustavno nigdje u Hrvatskoj i zapravo nigdje nisu sustavno obrađeni, rekla nam je Nikolina Maksimović, pravnica iz Centra za socijalnu skrb Ča-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kovec.Više je razloga tome. Neki roditelji odustaju do istjerivanja alimentacije, ne prijavljuju da se alimentacije ne isplaćuje. Zatim ovrhe se provode preko Fine pa Centar nema uvid u to ako se roditelj ne požali Centru. U Centru za socijalnu skrb mogu znati za problem samo ako mu se javi roditelj koji sam uzdržava dijete. No mnogi se ne jave jer naprosto nemaju snage ni volje uz brigu za podizanje djeteta još se boriti i s neodgovornim roditeljima. Česti argument je: Ne želim ništa od njega, ispričala nam je pravnica. Dodala je: - Mi potičemo roditelje da ustraju, a ne da odustanu. Smatramo da to nije ispravan način jer je

uzdržavanje pravo djeteta i da se roditelj koji brine o njemu treba boriti za njegovo pravo, kazala je pravnica. No pogotovo ako su u pitanju agresivni ili problematični partneri, od kojih roditelj koji uzdržava dijete najviše od svega želi da s njim nema posla. Međutim sustav neodgovorne roditelje ne kažnjava po automatizmu niti ih uči odgovornosti. U Centru za socijalnu skrb sve što mogu i čine da ohrabruju roditelja koji uzdržava dijete i potiču da ustraje na istjerivanju prava. Smatraju da to nije ispravan način da je uzdržavanje pravo djeteta i da se roditelj koji brine o njemu treba boriti za njegovo pravo.

I tu smo došli do srži problema. Sustav u temelju nije postavljen tako da bi zaštitio interes djeteta. Ne može se uzdržavanje prepustiti savjesti i dobroj volji pojedinca. Tamo gdje su se roditelji razveli jedan od drugoga, a ne od djeteta, stvari i nakon razdvajanja funkcioniraju u interesu djeteta. Ali tamo gdje s jedne strane imate neodgovornog roditelja sustav nije učinio ništa da ga disciplinira. Naprotiv prisiljava slabiju stranu da istjeruje pravdu oko uzdržavanja zajedničkog djeteta. Sustav bi da ima zakonodavne i političke volje mogao razraditi protokol postupanja tako da dijete nije u situaciji da godinama ne prima uz-

državanje. Država ima jače mehanizme i da ima volje mogla bi djetetu prvo isplatiti, a zatim trošak izdržavanja naplatiti od neodgovornog roditelja. Ima puno poslova koji se mogu odraditi za opće dobro ako neodgovorni roditelj izbjegava redovno zapošljavanje. Mnogo manje njih bi pribjegavalo tome kad bi znali da će se s njim obračunati odlučna država, a ne prepustiti to natezanju sa slabijom stranom koju se može ucjenjivati i prijetiti. Podnošenje kaznene prijave koju je zakon omogućio jednom roditelju protiv drugoga je polurješenje. Centar za socijalnu skrb u tom slučaju može pomoći roditelju samo

tako da im on da izjavu nakon čega se ona prosljeđuje radi pokretanja kaznene prijave. Ali u postupku opet taj roditelj ostaje sam. S druge strane ima počinitelja koji je nerijetko nasilna ili problematična osoba s kojom se u strahu od posljedica podizanja kaznene prijave mora povlačiti u sudskom procesu. Na taj način sustav indirektno obeshrabruje takvog roditelja, ali istovremeno ga potiče da traži uzdržavanje djeteta, namećući mu krivnju da nije dovoljno ustrajao u ostvarenju prava za svoje dijete. Dakle država se nije potrudila stvoriti protutežu na strani slabijeg.

LADISLAV ILČIĆ, kandidat na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, Hrvatskih suverenista i partnera

Bez vrijednosti i poštenja svaki narod blijedi Ima nas puno i jaki smo. Ni jedan čovjek ne može sam mijenjati Hrvatsku. Zato smatramo da je spremnost na zajedništvo u politici ključno - Poštovani gospodine Ilčiću, ova je kampanja dosta agresivna s puno osobnih napadanja. Jeste li i Vi dio toga? - Ja nikoga osobno ne vrijeđam, ali kritiziram djela koja smatram lošim. - Kritizirali ste HDZ, SDP i HNS. Zašto? HNS je pretrčao od SDP-a k HDZ-u, a Plenkoviću je do kraja mandata većinu držalo i nekoliko SDP-ovaca. Iz toga je jasno da je svim tim strankama politički profil nevažan, da im je važan samo interes. U takav politički kontekst savršeno se uklapaju ti, kako kažu, žetončići. Ali HNS i HDZ se hvale svojim projektima… - Oni ističu što njima paše, ali činjenica je da je Hrvatska

prema svim gospodarskim pokazateljima na začelju EU. - Zašto je to tako? - U Hrvatskoj se svi slažu da je naša državna i lokalna uprava prevelika, preskupa i neučinkovita. Tamo su ljudi zaposleni uglavnom po načelu političke podobnosti i jednako tako funkcioniraju. Tu su situaciju mogli promijeniti HDZ i SDP, a kod nas i HNS, ali nisu, a niti neće jer su te ljude oni tamo zaposlili, ili, kako kažu, uhljebili. Tu situaciju može promijeniti samo nova politička opcija, nova politička paradigma. - Znači, mislite da može biti bolje? - Naravno! Zašto BDP u zemljama sličnim Hrvatskoj, primjerice u Poljskoj ili Mađarskoj, raste dvostruko brže

nego u Hrvatskoj? Zašto se mladi ljudi vraćaju u Poljsku, zašto Mađarska bilježi rast stope nataliteta od 20%, a mi u Hrvatskoj izumiremo? Odgovor je jednostavan – zato što te zemlje imaju suverenističke vlade, zato jer oni brinu prvenstveno za svoj narod, za nacionalne interese, dok naše dosadašnje vlade poslušnički prihvaćaju sve što im nameću globalistički lobiji. - Godinama ste govorili o važnosti domaće poljoprivredne proizvodnje. Jesu li sada, za vrijeme koronakrize, svi shvatili tu važnost? - Nadam se da jesu, ali boli to što su godinama vlade pogodovale uvozničkom prehrambenom lobiju. Domaća poljoprivredna proizvodnja znači da naši ljudi

nikad, pa ni u doba bilo koje krize, neće biti gladni, znači da ćemo imati zdraviju hranu, a nužna je i za očuvanje i razvoj života na selu, što je ključno za demografiju. - Već drugi puta spominjete demografiju. Vaša supruga i Vi imate šestero djece, no Hrvatska danas izumire. Je li moguća revitalizacija? Moguća je, ali za to su nam potrebni ljudi u vladi koji to osobno žele i razumiju. - Što bi trebalo učiniti? - Prvo treba učiniti red u državi, maknuti političku podobnost, okrenuti sve državne i lokalne službe ljudima, a ne podobnim lobijima. Naime, prvi razlog odlaska mladih iz Hrvatske, je, prema njihovim riječima, neuređenost države.

Ladislav Ilčić, kandidat na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, Hrvatskih suverenista i partnera Drugo, u pronatalitetnu politiku treba uložiti puno više novaca. To je zalog razvoja jer su ljudski resursi ključni za gospodarski i svaki drugi razvoj društva. I treće, i vjerojatno i najvažnije, je promicanje obiteljskih vrijednosti. - Ali, kad se dođe do neke rasprave o vrijednostima, župan Posavec, a i HDZ, kažu da je to nepotrebno nametanje ideoloških tema. - Svi oni koji omalovažavaju vrijednosti i nazivaju ih nepotrebnom ideologijom, jednostavno griješe. Bez vrijednosti svaki narod, svako društvo blijedi i pomalo propada i nestaje. Vrijednosti su uvijek ključni pokretač čovjeka i društva. - Nije li novac ključni pokretač? - Jesu li branitelji išli braniti Hrvatsku radi nekog novca, radi braniteljske mirovine? Ne, oni su stavljali svoje živote na kocku zbog ljubavi prema Hrvatskoj. Supruga i ja nemamo djecu radi poreznih olakšica nego zato što volimo život, zato jer je to u skladu s našim sustavom vrijednosti. - Vas zbog takvih Vaših stavova i Vašeg života lju-

di percipiraju kao čovjeka koji snažno živi kršćanske vrijednosti. Smeta li vas to? - Ima još ljudi koji žele iz javnog života isključiti kršćane i kršćanske vrijednosti, nazivajući nas nazadnim, ali toga je uvijek bilo. Ja imam pravo na svoju inspiraciju pri čemu, naravno ne namjeravam svoje vrijednosti nametati drugima jer svatko ima pravo na svoj svjetonazor. No jednako tako borit ću se protiv izrugivanja ili omalovažavanja naših vrijednosti. - Na ove izbore izlazite kao kandidat na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, Hrvatskih suverenista i brojnih drugih stranaka. Na drugom ste mjestu na listi. Kakav rezultat očekujete? - Da, ima nas puno i jaki smo. Ni jedan čovjek ne može sam mijenjati Hrvatsku. Zato smatramo da je spremnost na zajedništvo u politici ključno, i to nas razlikuje od drugih političkih opcija. Miroslav Škoro u ove je tri županije na predsjedničkim izborima dobio 18% glasova. Očekujemo odličan rezultat, moglo bi biti iznenađenja na ovim izborima…

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBJAVLJEN NATJEČAJ za energetsku obnovu obiteljskih kuća

26. lipnja 2020.

Kako do bespovratnih sredstava za fasadu, stolariju…? Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

de. Na javni poziv moći će se prijaviti obiteljske kuće iz kontinentalne Hrvatske energetskog razreda D ili niže. Ministarstvo će sufinancirati energetsku obnovu toplinske izolacije vanjske ovojnice (fasadu), zamjenu stolarije, sunčane toplinske sustave, kotlove na sječku/pelete, dizalice topline i fotonaponske sustave. Maksimalan iznos koji je moguće ostvariti na natječaju iznosi 204.000 kuna. Maksimalni iznos sufinanciranja može se ostvariti ako se provedu sve sljedeće aktivnosti: toplinska izolacija vanjske ovojnice, zamjena vanjske stolarije i ugradnja najviše sv sustava OIE. U Ministarstvu očekuju da će se na natječaj javiti oko 15.000 građana.

Nakon tri godine stanke Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja ponovno je raspisalo u četvrtak, 25. lipnja, javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća. Građani će za prikupljanje i izradu potrebne dokumentacije imati vremena tijekom ljeta jer će službeno zaprimanje ponuda putem online aplikacije započeti 31. kolovoza po principu najbržeg prsta. Kako nam je kazao ministar Predrag Štromar za tu je svrhu za sad osigurano oko 170 milijuna kuna. Energetska obnova obiteljskih kuća odnosit će se na postojeće obiteljske kuće, bez obzira na godinu izgradnje. Osnovni uvjet je da budu zakonito izgrađene odnosno legalne. Mogućnost prijave ovisit će o energetskom razredu zgraAktivnost energetske ovojnice

Toplinska izolacija vanjske ovojnice

Koja je dokumentacija potrebna? Detaljan sadržaj dokumentacije potrebne za pri-

Maksimalno dozvoljena jedinična cijena (kn/m2)

Zamjena vanjske stolarije

javu na poziv bit će također propisan u samom tekstu javnog poziva, dok obavezna dokumentacija za prijavu minimalno uključuje: energetski certifikat i izvješće o energetskom pregledu prije energetske obnove te detaljnu ponudu opreme i radova, fotodokumentaciju postojećeg stanja te dokaze o prebivalištu, vlasništvu i zakonitosti građevine. U slučaju ugradnje fotonaponskih sustava, potreban je glavni projekt, u skladu s pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. U slučaju prijave obiteljske kuće koja je dio zaštićene kulturno-povijesne cjeline potrebno je odobrenje nadležnog tijela državne uprave za zaštitu spomenika kulture i prirode. Za ostvarenje sufinanciranja potrebno je izraditi izvješće o energetskom pregledu obiteljske kuće i

• Vanjski zid 350 • Ravni krov 500 • Izolacija stropa prema negrijanom tavanu 140 • Kosi krov 500 • Pod 500

Sunčani toplinski sustavi Kotlovi na sječku/pelete

Dizalice topline Fotonaponski sustavi

Maksimalni iznos opravdanog troška (kn)

100.000

2.500

100.000

36.250

/ /

36.250

48.750

Stopa sufinanciranja (%)

60%

60 % (samo u kombinaciji s barem jednom mjerom na vanjskoj ovojnici)

91.250

Iskoristite bespovratna sredstva jer se sljedeće godine jer natječaj neće raspisivati dogodine Maksimalni iznos sufinanciranja po javnom pozivu (kn)

60.000

60.000 21.750

21.750

29.250

54.750

POGLED ODOZDO

energetski certifikat prije obnove. Naime, ovim dokumentima se utvrđuju postojeća svojstva kuće te se predlažu mjere za poboljšanje energetske obnove. Predložene mjere moraju biti razvidne u ponudi izvođača radova te u konačni moraju biti i izvedene, što se potvrđuje završnim izvješćem o energetskom pregledu i energetskim certifikatom nakon završene energetske obnove. Za obiteljske kuće koje imaju važeći energet-

ski certifikat ne stariji od 13. studenog 2012. nije potrebno izrađivati novi. Troškove provedbe energetskog pregleda, izvješća i energetskog certifikata prije i nakon obnove kuće snose građani. Građani imaju mogućnost da na trošak Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koriste pomoć energetskog certifikatora oko prijave na javni poziv. Taj će se trošak u stopostotnom iznosu refundirati od strane FZOEU.

Htjeli bi nam služiti, može, posla ima kao pljeve!

a vlast želi mogla bi itekako služiti narodu. Ima posla kao pljeve. Toliko je važnih životnih stvari koje obični građani ne mogu riješiti bez administracije, a vlast bi u tome mogla pomoći. Ne da bi za sve njih bilo posla već bi ih falilo, a sustav bi bio efikasniji i ljudi zadovoljniji. Kamo god takneš, to postane očigledno. Istražujući problem zašto se alimentacija i nakon presude i postupak ovrhe ipak na isplaćuje. Zapitaš se, a zašto država tu

ne upotrijebiti snagu svog autoriteta i pokaže mišiće u korist slabijih. Da to učini demonstrirala bi da želi dovesti u red i neodgovorne roditelje. Tako bi ih povukla za uho i naučila pameti. To je mjera kojom se učinkovito štiti život, jer život ne treba štititi samo od začeća, nego i tijekom podizanja djeteta. Ovako se od dijela populacije traži maksimalna odgovornost, a drugom djelu dopušta da se prema svojim obvezama odnosi krajnje nemarno i s podsmijehom.

Ako se zagovara da svako dijete ima oca i majku, onda se s jednakom snagom i žestinom treba zahtijevati i odgovornost oba roditelja u uzdržavanju djece. Primjera gdje bi država mogla pokazati jači angažman ima napretek. Samo roditelji s djecom s teškoćama u razvoju znaju kakve sve muke prolaze dok ostvare zajamčena prava. U državi koje je naklonjena građanima i želi im služiti, administracija bi im trebala biti na izvolite. Dokazano je

da je digitalizacijom moguće povezati službe i olakšati mnoge administrativne postupke. Javna administracija trebala bi samo preuzimati zahtjeve i samo informirati građane u kojoj su fazi njihovi zahtjevi. Koliko bi građana osjetilo olakšanje kada bi znali da netko rješava njihove postupke i priprema. Koliko bi manje bili frustrirani i službenici koji bi imali posla s odrađivanjem zahtjeva, umjesto s redom pred šalterom pri čemu svakom podnositelju iznova

moraju tumačiti proceduru i slati građane po još jedan papir. Umjesto toga službenik bi nakon zaprimljenog trebao rješavati zahtjeve i tako bi se mogao mjeriti učinkovitost svakog službenika i po broju riješenih slučajeva i brzini kojom to rješava. To bi bila država koja služi građanima. Za sada smo mi još u prizemnoj fazi s koje nam se govori koliko nam je država “dala”. Država nam ništa nije dala, ona troši i raspoređuje tuđe porezne prihode.No od toga se građa-

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

ni ne osjećaju zadovoljniji, nego kada osjete da se prema njima odnosi s poštovanjem i s razumijevanjem.

26. lipnja 2020.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NA SKUPŠTINI MEĐIMURJE PLINA otvorena pitanja škakljiva pitanja za budućnost društva

Uvod u privatizaciju ili samo pritisak za veću podjelu dobiti – Mislim da moramo promijeniti društveni ugovor i dopustiti općinama prodaju udjela,kazao je Kolarek. Dodao je: - Situacija na tržištu je takva da se plinska mreža komercijalizirala, a primjer su Koprivničko-križevačka i Varaždinska županija. Piše: Božena Malekoci Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Nenad Hranilović, direktor Međimurje plina uoči održavanja redovne skupštine društva prošlu godinu je ocijenio izuzetno uspješnom. - Među najboljim smo distributerima u Hrvatskoj. Povećali smo broj kupaca u dijelu koji se odnosi na tržište izvan Međimurske županije, a u prilog tome govore i poslovni rezultati. Lani smo ostvarili ukupne prihodi veće od 212 milijuna kuna, a dobit od preko 1,4 milijuna kuna. Ukupno je isporučeno preko 770 milijuna kWh plina, od toga 44 posto izvan Međimurske županije. Na području Međimurske županije isporučeno je preko 430 milijuna kWh i to 63 posto kućanstvima, a 37 posto poduzetništvu. S ovog aspekta možemo reći da Međimurje plin tržišno orijentirana tvrtka i da svoje rezultate postiže na tržištu Međimurske županije i gotovo polovicu izvan županije. Lani su investirali preko 10 milijuna kuna u plinsku infrastrukturu i osuvremenjivanje sustava. Skupštine Međimurje plina do sada su uglavnom bile unaprijed usuglašene, a odluke na u nekoliko minuta izglasane većinom jednoglasno. No ovogodišnja bitno se razlikovala od onih iz prethodnih godina. Selnica je izrazila želju za prodajom svog udjela, što se našlo i na Skupštini Društva. Nenad Hranilović, direktor Međimurje plina

kazao je da je legitimno pravo svakog član društva da razmišlja što sa svojim udjelom. Prem društvnom ugovoru postoje podređen pravila kako se to može učiniti, ali se točka mora naći na Skupštini unutar određenog roka, dva mjeseca od podnesenog zahtjeva. Ako se dozvoli prodaja ostali članovi po proceduri imaju pravo prvokupa, nakon toga Međimurje plin kao tvrtka valstitim dionicama, a ako se ni to ne učini onda ide na prodaju u visini prijedloga na Skupštini. A ni podjela dobiti društva nije naišla na jednoglasnu potporu kako je Skupštini predložila Uprava društva i Nadzorni odbor. Nadzorni odbor je predložio podjelu oko 3 milijuna kuna zadržane dobiti, a Kolarek je zatražio 60 posto od ukupno zadržane dobiti iz prethodnih godina što bi iznosilo oko 5,5 milijuna kuna. – Moj prijedlog je bio da se 60 posto ukupne akumulirane dobiti koja iznosi oko 9,5 milijuna kuna podijeli vlasnicima u omjerima koliko je tko vlasnik, kazao je Ljubomir Koralek, gradonačelnik Preloga. Tako bi se omogućilo bolje funkcioniranje lokalne samouprave zbog manjih prihoda, a zbog većih potreba za prihodima radi troškova aglomeracija koje se izvode u donjem i gornjem Međimurju zbog čega su svima su novci potrebni. Uz to nisam dobio ni odgovor na pitanje, ako je Grad Prelog smanjio pla-

Ljubomir Kolarek izašao pred Skupštinu tražeći veću podjelu zadržane dobiti općinama i gradovima, vlasnicima Međimurje plina

će za 15 posto, a i neki drugi, jesu li plaće i koliko smanjene djelatnicima Međimurje plina, kazao je Kolarek. Zgrada Međimurje plina je lijepa, ali upitan je donji dio zgrade gdje se nalazi šaltersko plaćanje. Ne znam koliko ljudi danas dođe plaćati na šalter, jer je danas vrijeme plaćanja putem interneta. Pitam se nije li taj prostor potrebno iznajmiti i komercijalizirati, a plaćanje za građane svesti na dan dva. Za usporedbu u Prekomu samo oko 150 ljudi

mjesečno dođe platiti na blagajnu, a radi se o 12 jedinica lokalne samouprave. Dodao je: – Raspravljali smo i o prodaji udjela društva općine Selnica, bojim se da ćemo takvom politikom imati još tri, četiri druge općine koje će prodavati udjele. Društveni ugovor Međimurje plina se mora promijeniti pod hitno, jer je sadašnji pregazilo vrijeme. Da se na sjednici Skupštine ne može promijeniti dnevni red, toga nema ni u vatrogasnom društvu, kazao je Kolarek. Većina jedinica

lokalne samouprave podržala je načelnika Ervina Vičevića i glasala protiv predložene odluke Uprave i Nadzornog odbora da Općina Selnica ne može raspolagati sa svojim poslovnim udjelom. – Mislim da moramo promijeniti društveni ugovor i dopustiti općinama prodaju udjela, kazao je Kolarek. Situacija na tržištu je takva da se plinska mreža komercijalizirala, a primjer su Koprivničko-križevačka i Varaždinska županija, gdje su privatnici ušli u

vlasništvo i oni s 25 posto udjela u društvu imaju svoju težinu. Bez njih se ne može odabrati direktor i zašto ne dopustiti da i ovdje uđe privatni kapital, kazao je preloški gradonačelnik.Bit će zanimljivo pratiti daljnji razvoj situacije u pogledu toga kako u budućnosti Međimurje plin vide njegovi vlasnici međimurske općine i gradovi i u kom smjeru će ići rasprava oko društvenog dogovora, u otvaranju vrata privatizaciji Međimurje plina ili većoj podjeli dobiti vlasnicima.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Crna kronika

ZAVRŠNE RIJEČI obrane i tužiteljstva u slučaju Škrinja

UKRATKO NOVO SELO ROK

Ukrao krovnu bakrenu kupolu Dovršenim kriminalističkim istraživanjem osnovano se sumnja da je 34-godišnjak s područja općine Pribislavec, počinio kazneno djelo krađe. Naime, sumnja se da je početkom srpnja prošle godine u Novom Selu Rok iz dvorišta obiteljske kuće u Ulici Rade Končara ukrao krovnu bakrenu kupolu. Materijalna šteta

VRATIŠINEC

prema izjavi 55-godišnjeg vlasnika procijenjena je na više tisuća kuna. Protiv osumnjičenika podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljene kaznene prijave protiv nepoznatog počinitelja, izvijestila je međimurska policija. (dv)

Radnik pao s dva metra visine 21. lipnja 2020. godine oko 11 sati i 30 minuta u Vratišincu, Ulici Brodec, prilikom otklanjanja kvara na javnoj električnoj mreži 51-godišnji djelatnik izgubio je ravnotežu na ljestvama te pao na zemljanu površinu s visine oko 2 metra, izvijestila je PU međimurska.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vozilom hitne medicinske pomoći ozlijeđeni djelatnik prevezen je u čakovečku bolnici, gdje je utvrđeno da je teško ozlijeđen te je zadržan na liječenju. O događaju izvijestit će se nadležno državno odvjetništvo. (dv)

26. lipnja 2020.

Presuda za ubojstvo Jasmine bit će izrečena u utorak Jedno od najintrigantnijih suđenja u Hrvatskoj dobit će svoj epilog, čeka se prvostupanjska presuda Smiljani Srnec za ubojstvo sestre Jasmine Dominić Piše: Dora Vadlja Sanja Heric

Suđenje za ubojstvo Jasmine Dominić koja je pronađena u škrinji obiteljske kuće u Palovcu privodi se kraju. Nakon što je njezin leš pronađen u škrinji u subotu 16. veljače 2019. godine privedena je Smiljana Srnec sestra ubijene Jasmine. Optužena Smiljana Srnec za ubojstvo sestre čeka prvostupanjsku presudu koja će se izreći u utorak, 30. lipnja, u 14 sati. Završne riječi dali su Smiljanin odvjetnik Krešimir Golubić i državna tužiteljica Irma Bagarić.

Obrana tvrdi da nema čvrstih dokaza protiv Smiljane

- Sudi se majci triju kćeri, dobroj i brižnoj majci prema iskazima svjedoka zbog čega vas tražim da budete oprezni. Ona je 16. veljače odvedena i uhićena i otad se traže dokazi tko je ubio žrtvu. Oni nisu pronađeni, uvodno je

kazao u završnoj riječi odvjetnik Smiljane Srnec. U nastavku je istaknuo da je tijekom postupka ostalo neodgovoreno na dva važna pitanja. Prvo je muški trag na najlon čarapama za koji vještak nije uzeo još jedan bris kako bi utvrdio kome pripada. Drugi je sijeda vlas pronađena na Jasmininoj ruci tijekom obdukcije koji nitko nije analizirao. - Ne znamo je li riječ o zataškavanju ili pogrešci, ali je nesumnjivo da je tragova bilo još, a njima se nitko nije bavio. Time što nisu izuzeli sve dokaze povrijeđeno je pravo optuženice na obranu, naglasio je odvjetnik Golubić. Dodao je kako ispitani svjedoci nisu dali relevantne podatke koji bi pomogli otkrivanju prave istine, a to je li Smiljana zaista tupim predmetom udarcima u glavu usmrtila Jasminu Dominić. Uz to, kako je naveo Golubić, ne postoje pravi dokazi koji upućuju da je Jasmina ubi-

Smiljana Srnec na izricanju završnih riječi obrane i državnog tužiteljstva (Foto Vjeran Žganec Rogulja Pixsell)

jena u lipnju 2000. godine. U završnoj riječi tužiteljica Irma Bagarić pozvala se i na psihijatrijsko vještačenje koje je uz ostalo pokazalo da optužena ima niži prag tolerancije, može reagirati agresivno i impulzivno, te su uočene opsesivne crte. Iznadprosječno je inteligentna osoba, u vrijeme počinjenja zločina bila je ubrojiva.

- Nedvojbeno je da je riječ o osobi koja može usmrtiti drugog čovjeka. Dokaz su i tragovi DNK koji joj pripadaju. Na brtvi poklopca škrinje nađeno je ljepilo, rekla je tužiteljica Bagarić. U utorak će sud donijeti presudu u kojem će se završiti epilog najintrigantnijeg slučaja u Hrvatskoj, a i šire.

26. lipnja 2020.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U PRIBISLAVCU zasjedalo Općinsko vijeće

GLOBALNO I LOKALNO

I dalje se ne zna gdje je i kako nestao novac! Z

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Rušenje spomenika u ime zaborava

Piše: Siniša Obadić

Općinsko vijeće Općine Pribislavec održalo je svoju redovnu sjednicu, no ni ovaj put na njoj nije bila nazočna općinska načelnica Višnja Ivačić kojoj je, kako je kazao potpredsjednik vijeća Zoran Tomašić, prije same sjednice pozlilo i završila je na hitnom bolničkom prijemu. Upravo je to i bilo i jedno od pitanja koje je postavio SDP-ov Nenad Pintarić tijekom aktualnog sata pritom istaknuvši iskrenu zabrinutost za funkcioniranje rada same općine, jer ovo je već četvrta sjednica kako nema načelnice i nije joj dobro baš na dan kada se treba održati sjednica. Stoga, kazao je Pintarić, nadam se kako će s njom biti sve u redu, ali isto tako pitam se s obzirom na to kako se ove stvari događaju prečesto, je li ona uopće sposobna za ovu funkciju i obavljanje ovog posla jer joj svako malo pozli. Kako onda uopće funkcionira ona i koliko to utječe na rad općine.Na ovo pitanje Ivica Špikić pročelnik jedinstvenog upravnog odjela u prvom pokušaju nije odgovorio jer se vijećnicima Saši Rakiću i Mladenu Ladiću očito nije svidio smjer u kojem je krenulo obrazloženje odgovora na Pintarićevo pitanje u kojem je kazao kako je, kada je funkcioniranje općine sve u najboljem redu. No ipak iz drugog pokušaja i bez ometanja Špikić je o radu i poslovanju općine kazao da što se tiče svih poslova

koje jedinica lokalne samouprave prema zakonu mora odraditi, radi se u najboljem redu. - Niti su bilo kakvi rokovi prekoračeni, sva izvješća, radnje i projekti koji su u fazi realizacije idu prema zacrtanom planu.

Zatražena neovisna financijska revizija i ekspertiza poslovanja Općine Pribislavec Kao što je bilo i za očekivati, najviše minuta na aktualnom satu bilo je posvećeno pitanjima vezanima uz tijek istrage koja se vodi zbog sumnje na zlouporabe u financijskom poslovanju i moguću pronevjeru novca iz proračuna Općine Pribislavec. Sašu Rakića zanimalo je u kojoj je zapravo fazi istraga i ima li kakvih novih informacija. - Kao što sam to kazao i na sjednici održanoj 3. ožujka , odgovorio je pročelnik Špikić, istraga je tajna. U kojoj je ona fazi, ne znam jer te informacije niti ne možemo dobiti. Jedino što mogu reći kako istražitelji odnosno Državni ured za reviziju ili bilo koje tijelo koje provodi istragu na adresu općine nije uputilo bilo kakav zahtjev za dopunu dokumentacije ili novo pojašnjenje, niti pak je ove godine bilo tko pozvan na obavijesni razgovor. Na samoj sjednici računovotkinja Ružica Pintar podnijela je na 12 stranica svoje očitovanje na zatečeno stanje i dosadašnji rad u vođenju općinskog knjigovodstva, odnosno u većem

BRANITELJI iz Šenkovca

dijelu nepravilnosti koje su se minulih godina događale. Pintar je tom prigodom istaknula kako smatra da nije stručnjak za reviziju, ali nakon 30 godina samostalnog vođenja računovodstveno knjigovodstvenih poslova zna kako mora izgledati Bilanca, odnosno da salda analitike i sintetike moraju biti ista. - S obzirom na knjigovodstveno stanje bilance i nesrazmjera financijske analitike i sintetike, usprkos želji da uskladim to stanje, smatram kako je u ovom trenutku to nemoguće, smatra Pintar. Stoga tražim, kazala je, da se pozove revizija, bilo državna ili nekakva neovisna revizorska kuća, koja će utvrditi činjenično stanje i to je li moguće na bilo koji način doći do početnog stanja koje bi bilo vjerodostojno za daljnji rad. Isto tako, smatram kako treba imenovati komisiju koja će izvršiti popis nefinancijske imovine. Prema dosadašnjoj bilanci,naime ja ne mogu raditi financijska izvješća prema državnim institucijama jer smatram da su neutemeljena i ne odgovaraju stvarnom stanju. Pri izradi samih izvještaja smatram se odgovornom osobom jer i ih potpisujem, a samim time odgovaram za točnost i istinitost podataka, što u ovom trenutku i uvjetima nije nikako moguće, završila je svoje izlaganje Ružica Pintar.

Akcijom cijepanja drva pomogli svom slijepom članu Članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske – Ogranak Općine Šenkovec, organizirali su u petak, 19. lipnja radnu akciju cijepanja drva kod svojeg slijepog člana, hrvatskog branitelja dragovoljca iz Domovinskog rata Josipa Halabareca-Hačija. Ovoj hvalevrijednoj akciji odazvala se većina članova udruge koji su nacijepali deset metara drva.Po završetku akcije uslijedilo je ugodno druženje. (so)

Zajedno u ratu, zajedno u miru, slogan je pod kojim članovi Udruge pomažu svojim bivšim suborcima

“Ružica Pintar na posljednjoj sjednici OV u Pribislavcu tražila novi nalaz Državne revizije ili neke od neovisnih revizorskih kuća o stanju poslovanja Općine Pribislavec”

Nakon opširne rasprave o ovom problemu i tomu ima li ova rupa u koju je zapala Općina Pribislavec uopće dno, potpredsjednik vijeća Zoran Tomašić istaknuo je kako je prvi korak u rješavanju ovih zavrzlama prijaviti Državnoj reviziji ovo očitovanje i zatečeno stanje koje je podnijela Ružica Pintar, zatim napraviti popis i odrediti vrijednost dugotrajne imovine. No brzina kojom se odvija pronalazak rješenja i krivaca za nastalo stanje u Općini Pribislavec daje naslutiti kako će proći još dosta vremena prije nego se sazna tko je i kako “popalio lovu “ (za sada se govori o iznosu od oko sedam milijuna kuna) s računa općine i je li u tome sudjelovala samo jedna ili više osoba.

adnjih dana svjedoci smo hajke na povijesne spomenike u Americi i Velikoj Britaniji. Mladi aktivisti po svijetu žele srušiti sve robovlasničke spomenike po ugledu na američku „revoluciju“ micanja i rušenja spomenika. Tako su primjerice nastradali Kristofor Kolumbo, povijesni otkrivač Amerike, ruše se i spomenici Georgeu Washingtonu, američkim predsjednicima koji su podržavali ropstvo i tako dalje. U Velikoj Britaniji je slično, no spomenika je toliko da bi trebalo srušiti pola Londona. Što bi tek onda trebalo učiniti s primjerice Rimom? Nije riječ samo o pomodarstvu, na udaru je sve što je prema novim političkim kritičarima vlasti negativno, a to je zapravo gotovo sve ono što čini povijest svakog naroda. Kao da se nekadašnja kulturna revolucija iz Kine preselila na Zapad. Povijest svakog naroda je knjiga iz koje se uči, barem je tako bilo do danas. Sad bi se odjednom trebalo promijeniti u ime nečijih želja da zaboravimo prošlost. Povijest naroda i država svjedoči o bolnom nastajanju boljeg i pravednijeg društva i demokracije kakvu imamo ili barem vjerujemo da imamo, smatrajući da je ovo naše mnogo bolje nego prije. Svaki je narod na svoj način u svojoj povijesti prošao određene povijesne epohe robovlasništva, feudalizma, građanske demokracije sa svojim devijacijama, neki i komunizma i socijalizma te danas postdemokracije i globalizacije. Osnovni postulat demokracije je da narod vlada, no to je

samo ideal. Vladaju interesne grupacije bilo koje vrste u ime naroda, no ipak postoje izbori i podjela vlasti. Nema idealne vlasti, kao što nema idealne demokracije.Ako današnje događaje u svijetu prenesemo u Hrvatsku možemo se zapitati: Što kad bi se odjednom netko sjetio rušiti spomenik kralju Tomislavu usred Zagreba jer je možda bio i robovlasnik? Ili Zrinskima jer su imali kmetove? Jedino što bi se dogodilo je to da bi ostali bez dijela svoje povijesti, a znamo da zaborav povijesti vodi u totalitarizam na onaj ili ovaj način. Niti jedan narod ne može izbrisati svoje rođenje, svoju povijest, kao što niti jedan čovjek ne može zaboraviti svoj život. Dakako, svaki narod je rušio okupatorske spomenike i spomenike svojim krvnicima pa tako i hrvatski, a to smo radili i mi u Međimurju. Ukratko, svjedočimo povratku gluposti u svjetskim razmjerima. Svoju vlastitu glupost smo nadam se preboljeli, srušili smo dio spomenika iz NOB-a zbog JNA koja nas je napadala u Domovinskom ratu. Na vrijeme smo se osvijestili. Hoće li tako biti i sa Zapadom, za sad je nejasno.

VLAŽNE MARAMICE SU NEPRIJATELJ KANALIZACIJE

Nerazgradive su i zato Vas molimo da ih ne bacate u wc školjku, već u koš za smeće

Čakovec

26. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Foto: Mario Golenko

SJEVERNA OBILAZNICA Čakovca u završnoj I. fazi radova

Otvaranje za promet do kraja lipnja Radovi I. faze Sjeverne obilaznice idu prema završetku, kako su rekli iz Grada Čakovca. Sjeverna obilaznica protezat će se od raskrižja s kružnim tokom prometa na križanju Globetkove ulice i Svetojelenske ceste (DC209), na sjeverozapadnom dijelu grada Čakovca, do Mihovljanske ulice, na sjevernom dijelu grada Čakovca i ulazu u naselje Mihovljan. - Predviđa se tehnički pregled za 23. lipnja ove godine. U planu Hrvatskih cesta je otvaranje ovog dijela zaobilaznice, bez križanja s Ulicom Ivana Gorana Kovačića. Semaforizacija ovog raskrižja bit će dovršena do rujna ove godine. Dakle, u ovoj fazi još neće biti moguće prometovati Ulicom Ivana Gorana Kovačića prema Mihovljanu i Šenkovcu te obrnuto. Razlog ovakvoj dinamici je u tome što će se križanje zbog naših primjed-

bi, naknadno preprojektirati iz običnog u semaforizirano, poručili su iz Grada.

Odmah se očekuje nastavak druge faze radova Očekuje se, kako su rekli, da investitor Hrvatske ceste odmah po završetku I. faze krene s javnom nabavom za izvođenje radova na izgradnji II., odnosno III. faze. One obuhvaćaju gradnju dva nadvožnjaka, tri raskršća te kružni tok na spoju kod Štefanca. - Planira se gradnja dva nadvožnjaka, prvi preko ceste prema Mihovljan i Novom Selu Rok te željezničke pruge prema Lendavi, dužine 288,6 metara. Drugi će biti preko željezničke pruge Čakovec-Kotoriba, dužine 218.6 metara. Oba objekta bit će dio buduće sjeverne zaobilaznice. (Dora Vadlja)

Čakovečka stomatologinja Tanja Rosić godinama radi na prevenciji i edukaciji o važnosti oralne higijene

TANJA ROSIĆ poznata čakovečka stomatologinja i dobitnica nagrade Grada Čakovca

Međimurke sve češće koriste botoks i filere Zvuk zubarske bušilice ledi krv u žilama i najhrabrijima. No kako bi odlazak zubaru bio što bezbolniji važno je stalno naglašavati važnost prevencije i redovno održavanje oralne higijene. Nažalost

i danas, kad je mogućnost održavanja dostupnija nego ikad, mnogi zaborave koliko je zapravo važno redovito prati zube. U nekim kulturama ljudi četkicu nose sa sobom, pa i nakon jela u restoranu ili kantini odu oprati zube. Kako bi se ta navika stekla i kod nas, važna je uloga stomatologa. Jedna od njih je i Tanja Rosić, doktorica dentalne medicine koja je dobitnica godišnje nagrade Grada Čakovca na području zdravstva ove godine. U svom radu, Tanja Rosić se posebno orijentirala na preventivu i rad s najmlađim dobnim skupinama te je i idejna začetnica projekta Dan zdravog osmijeha, jedinstvene akcije u Hrvatskoj kojom se obilježava Svjetski dan oralnog zdravlja. - Nagrada mi puno znači jer je Grad prepoznao važnost oralne higijene i volonterizma. Kad se u životu trudiš onda priznanje za rad znači puno. Preventiva je najvažnija, a sama akcija Dan zdravog osmijeha je rezultat dobre volje velikog dijela građana Čakovca. Iako sam ju ja pokrenula pred 15 godina, cijelu organizaciju sigurno ne bih mogla napraviti sama, rekla je stomatologinja i dobitnica godišnje nagrade Tanja Rosić. Projekt Dan zdravog osmijeha, ističe stomatologinja rezultat je energije, entuzijazma i volonterizma građana Čakovca, odgajateljica vrtića, obrtnika te cjelokupne zajednice. - Moj prijatelj Damir Klaić Ključ napravio je poseban i prepoznatljiv logo koji smo stavili na majice i zastave. Baš

ti zubi u prvom planu moja su želja da se potakne ljude da moraju preventivno otići zubaru, kaže stomatologinja.

Zašto većina ljudi ima strah od zubara?

- Opravdano je da se ljudi boje odlaska zubaru. U zubu je živac te kad se prilikom postupka bušenja dođe do njega, većinom zbog karijesa, to strašno boli. U novije vrijeme trudimo se da se taj strah razbije. Ako se dođe na vrijeme, uz redoviti pregled, upute stomatologa, bez rezervne higijene manja je šansa za karijes i bol, kazala je. Sve kreće od malih nogu, pa je tako najvažnija prevencija i edukacija već od vrtićkog uzrasta. - Često se događa da djeca stvore negativnu sliku o zubaru već i prije nego su uopće došli u ordinaciju. Stoga apeliram i na roditelje da je najvažniji pristup, razgovor i priprema. Nije poanta da se djecu prestraši, već upravo suprotno, da znaju da pregled nije ništa strašno. To je prvi korak, kaže. Roditelj ima ključni faktor u pripremi, a stomatolozi su ti koji ukazuju na važnost dolaska u ordinaciju. - Zato uvijek kažem roditeljima da dijete prvo dovedu na pregled, na upoznavanje, a tek kasnije na popravak. Zvuk, ambijent i sama zubarska stolica neugodni su odraslima, a kamoli tek djeci koja dolaze u nepoznatu sredinu. Zato je važno da se djeca prvotno upoznaju situacijom te da se cijela priča svede na njima razumljiv jezik, istaknula je.

Sve popularnija medicinska kozmetologija

Zdravi zubi su lijepi zubi. Standardi i mogućnosti estetike su danas veći nego ikad. Najvažniji je izbor materijala, ističe Rosić, koji daje novom zubu sasvim prirodni izgled. Ljuskice i navlake osiguravaju harmoniju i zubni niz. Osim toga sve je popularnija medicinska kozmetologija, razni tretmani uljepšavanja lica koja uključuje primjenu botoksa, raznih filera za usne koji žene često traže. No, glavni je moto umjerenost. - Često znamo vidjeti da se ljudi unakaze, žene previše povećaju usne, a zapravo je poanta da bude neprimjetno i prirodno, a opet da se vidi rezultat, kaže. Medicinsku kozmetologiju uvela je i stomatologinja Rosić. Tako se u njezinom salonu primjenjuju zahvati botoksa, filera, ali i sve popularniji PRP tretman krvnom plazmom koja potiče pomlađivanje lica vlastitim matičnim stanicama. - Volim svoj poziv jer kao liječnik pomažeš ljudima u nevolji te na razne načine mogu ljudima olakšati pristup odlaska zubaru, ali ono što mene posebno nosi u poslu je to što mogu ljudima dati lijep osmijeh. Danas je to popularno, a lijep osmijeh je ključ uspjeha. On daje samopouzdanje te daje pozitivnu sliku o osobi. Kad makeover bude gotov često dobim zagrljaj i vidim koliko to ljudima znači. To je znak da ono što radim, radim dobro, te se to na kraju i vidi po rezultatima, zaključuje Tanja Rosić. (Dora Vadlja)

26. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 11

RAZGOVOR s načelnikom Zvonimirom Taradijem uz Dan općine Belica

Investicijski najjača godina poslije sportske dvorane - Trenutno smo zaokupljeni velikom investicijom u našoj gospodarskoj zoni koja zahtjeva i izmjenu prostornog plana koja će trajati najmanje 7 mjeseci. Moramo izgraditi ceste u zonama kako bi ljudi imali nesmetani prilaz svojim budućim hladnjačama, ističe Zvonimir Taradi Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

z blagdan svetog Petra i Pavla, Belica obilježava svoj Dan općine. Nažalost zbog trenutne epidemiološke situacije s koronavirusom, ove će godine izostati tradicionalni bogati kulturno-umjetnički program za sve mještane Gardinovca i Belice, naselja u sastavu Općine. Uoči njihovog dana, prilika je to za nešto poduži razgovor s načelnikom Zvonimirom Taradijem, jednim od nekoliko najdugovječnijih općinskih čelnika u Međimurju. Naime, Belica je jedna od rijetkih jedinica lokalne samouprave koja živi, razvija se i raste sa samo jednim načelnikom u svojoj kratkoj povijesti. - Načelniče, izostat će svečano obilježavanje Dana općine, no iza Vas je ipak vrlo uspješno razdoblje od kako obično spominjete lanjskog Petrova i Pavlova do ovogodišnjeg? - Ako se osvrnem na minulo jednogodišnje razdoblje mogu reći da je investicijski to bilo najveće i najbolje razdoblje za našu općinu. Razdoblje je to koje je obilježilo privlačenje sredstava, a samim time i gradnja. Realizirali smo dugo godina čekane investicije poput dogradnje i energetske obnove našeg Dječjeg vrtića kao i uređenje pojedinih prometnica. Uredili smo Ulicu braće Radić, otvorili

smo LC Ivana Mažuranića u kojoj su završeni radovi na odvodnji oborinskih voda u dužini 250 metara. U našem sportskom parku dogradili smo i obnovili objekt NK BSK Belica, izgradili smo garažu uz naš Društveni dom u Belici, a realizirano je još niz manjih komunalnih zahvata važnih za život naših mještana. U proračunu je vidljivo da smo uprihodovali oko 6 milijuna kuna sa raznih strana, od domaćih do europskih fondova, a investicije su vrijedile oko 8 milijuna kuna onda je sve jasno. Projekti su financirani sredstvima EU fondova u prosjeku s 80%, što je naša sreća ili slobodno mogu reći, naša sposobnost. Naime, tako smo mogli više sredstava iz vlastitog proračuna usmjeriti na podizanje općeg društvenog i komunalnog standarda kroz sufinanciranje vrtićkog zbrinjavanja mališana, pružanje pomoći pri kupnji knjiga osnovnoškolcima, pomoći srednjoškolcima u plaćanju prijevoza, kroz stipendiranje studenata, pružanje pomoći mladima pri kupnji i adaptaciji starijih i napuštenih kuća. Ostalo nam je tako više sredstava i za naše udruge koje svojim radom i djelovanjem prenose dobar glas o našoj općini i daleko izvan Međimurja. S ponosom mogu reći da uglavnom nailazim na dobru suradnju građana po čemu naša općina može biti uzor mnogim drugim sredinama.

U tom kontekstu mogu reći kako je iza nas još jedno uspješno razdoblje. - Ova 2020.godina počela je obećavajuće, ali onda se dogodila pandemija Covid-19. Život se svima preokrenuo naglavačke, trebalo se reorganizirati i prilagoditi novim okolnostima. Kako se općina snašla u svemu tome? - Godina nam je započela lijepo kak Božić i Nova godina. Nažalost, nastavak nije bio takav jer je zbog koronavirusa sve stalo. No ipak nije doslovno sve stalo jer život ide dalje. Je, stisnuli smo se skupa jer smo se samo zajedničkim snagama mogli oduprijeti “krizi”. Vlast je preuzeo općinski Stožer civilne zaštite kojem sam, naravno, zdušno pomagao koliko je bilo u mojoj moći. Osigurali smo mještanima kontakt telefon i e-mail kako bi mogli slati svoje upite vezane uz funkcioniranje rada i života u novonastalim uvjetima. Kao i drugi, zatvorili smo vrtiće,

Zvonimir Taradi, načelnik općine Belica

škole, mještanima ograničili kretanje. U fokusu su nam bile naravno, bolesne i osobe starije od 65 godina pa smo angažirali Crveni križ da im pomogne dostavom hrane i lijekova. O trošku Općine svako domaćinstvo dobilo je i po dvije zaštitne maske. Srećom, prvu koronakrizu smo preživjeli, naučili smo se živjeti s njom i u slučaju nove epidemije ili pandemije, kako nju već stručnjaci nazvali, spremni smo. - Sam spomen Belice asocira na krumpir, njegovu proizvodnju i naravno poljoprivrednike koji se bave njegovim uzgojem. Shodno direktivi EU o zabrani pojedinih aktivnih tvari u pesticidima, upravo je pred krumpirašima, ali i općinom velika prekretnica. Kreće se u izgradnju 20-tak hladnjača u gospodarskoj zoni. - Trenutno smo zaokupljeni velikom investicijom u našoj gospodarskoj zo-

ni koja zahtjeva i izmjenu prostornog plana koja će trajati najmanje 7 mjeseci. Moramo izgraditi ceste u zonama kako bi ljudi imali nesmetani prilaz svojim budućim hladnjačama. Iako se točna brojka još ne zna, možemo govoriti o 20-tak hladnjača od kojih će veći dio njih biti samoodrživ s vlastitom solarnom energijom. Jednom riječju, bit će to objekti po najvišim europskim standardima što će uveliko doprinijeti napretku Belice. Isto tako, ove godine krećemo u izgradnju Muzeja krumpira kod naše robne kuće kao i dugo planiranu tržnicu. Prema planu, naš plac bi trebao biti u funkciji već iduće godine. Nažalost, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta malo nam je prolongiralo izgradnju atletske staze i polivalentnog igrališta uz postojeći nogometni teren, projekt vrijedan oko 1,7 milijuna kuna.

Ne treba posebno spominjati održavanje poljskih putova, sufinanciranje analize tla...

Program uz Dan općine: Uobičajenog bogatog programa obilježavanja Dana općine neće biti, no to ne znači kako se on ipak neće proslaviti. Izostat će svečana sjednica općinskog vijeća, podjela javnih priznanja zaslužnim pojedincima i udrugama kao i glazbeni te sportski program. Za sada se zna kako će se u petak, 26. lipnja održati blagoslov nove vatrogasne cisterne DVD Belica. Umirovljenici u subotu s početkom u 15 sati započinju sportske susrete umirovljenika. U nedjelju ujutro, stanovništvo u 6 sati ujutro budi tradicionalna budnica tamošnje limene glazbe, u 10 sati slijedi svećano euharistijsko slavlje i prva pričest. Tog dana ribiči održavaju i svoj ribički kup u Gardinovcu.

svim mještanima Općine Belica

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Gornje Međimurje

GORNJI MIHALJEVEC

Potrošačkom stazom meda i vina Društvo potrošača Međimurja u povodu održavanja Godišnjeg sabora međimurskih potrošača organizira hodnju Potrošačkom stazom meda i vina u subotu, 4. srpnja. Start je predviđen kod Društvenog doma u Vukanovcu s početkom 9 sati. U sklopu

hodnje posjetit će se OPGovi Žunek, Mikulan, Košak. Završetak se predviđa u 12:30. Nakon toga u 13 sati predviđa se upriličuje Godišnji Sabor Međimurskih potrošača u velikoj dvorani Društvenog doma Vukanovec. (sh)

Biciklijada za velike i male

U Općini Gornji Mihaljevec u sklopu manifestacije Dani lipe u nedjelju, 28. lipnja, organizira se Biciklijada za velike i male. Start za odrasle je zakazan za 10 sati na igralištu Parka Mladosti te je poželjno da dođete sat ranije kako biste se stigli prijaviti za utrku. U programu za djecu organi-

ŽELEZNA GORA

zirano je natjecanje u brzini i spretnosti vožnje biciklom u 10 sati, dok je natjecanje u vožnji triciklom u pratnji roditelja ili baka i djedova zakazano za 10:30. Organizatori ističu da bi bilo poželjno da svoje sudjelovanje prijavite prethodno na broj 0913124514. (sh)

Saniranje klizišta Brezovački Projekt za sanaciju klizišta Brezovački financirano je od strane Hrvatskih voda sa 70 posto. Procijenjena vrijednost izrade projekta s ispitivanji-

ma terena je 45.000 kuna, od toga je općinski udio 13.500 kuna. Ostatak od 31.500 kuna financiraju Hrvatske vode. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

U SELNICI ponovno pokrenuta tema INA-ine bušotine

Ipak pronađena nafta i plin! Na aktualcu su se potegnula pitanja o INAinoj bušotini te izgradnji kanalizacije, vrtića i vatrogasnog doma Piše: Sanja Heric

Prvi put nakon korona krize sastalo se proteklog tjedna Općinsko vijeće u Selnici u tamošnjem Društvenom domu. Aktualac je prošao uglavnom u znaku rasprave o istražnoj bušotini, izgradnji vatrogasnog doma i kanalizacije te prodaji udjela u Međimurje plinu. Vijećnik Tomislav Tomšić upitao je načelnika Ervina Vičevića postoji li kakav službeni podatak o istražnoj bušotini.

U tijeku sanacija bušotine - Imamo. INA neće dalje ništa pokretati. Pronađeni su i nafta i plin, ali u količinama koje očito ne interesiraju MOL. Cijena plina pada, njima je to neisplativo, kazao je na to pitanje načelnik te da je trenutno u tijeku sanacija plinske bušotine. Dodao

je, između ostalog, i da je plinska renta drastično pala te da isplatu izvansudske nagodbe više ne mogu pokrivati iz rente. - Zadnja renta je bila samo 35 tisuća kuna. Ne možemo čak dobiti ni nikakav konkretan podatak zbog čega je to tako, rekao je u nastavku. Vijećnik Kruno Živčec upitao je u kojoj je fazi izgradnja Vatrogasnog doma. Prema riječima načelnika, završena je javna nabava te je u tijeku poništenje postupka jer su cijene ponuda bila preko 10 milijuna kuna. Krenut će se u izmjenu projekta i izmjenu građevinske dozvole. Izostavit će s jedan kat, tamo gdje su bile planirane dvorane za sastanke i predavanja, pošto u Općini imaju dovoljno objekata za korištenje u te svrhe. Činjenica je da je projekt izrađen još prije 5 godina kada je omjer cijena bio drastično

Parkiralište u centru Prije tri tjedna dobivena je građevinska dozvola za uređenje parkirališta u centru mjesta. - To je projekt koji nas čeka u budućnosti.

U njega krećemo nakon što završi izgradnja kanalizacije, kazao nam je načelnik Dražen Crnčec. (sh)

Ministarstvo regionalnog razvoja odobrilo je 150.000 kuna za drugu fazu izgradnje Doma kulture. Trenutno je u postupku revidiranje troškovnika

za javnu nabavu izgradnje samog temelja. Javna nabava raspisat će se tijekom lipnja. Plan je da se odradi kroz dva proračunska ciklusa. (sh)

26. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kulturni dom

Sanira se bušina na samom ulazu u Selnicu (Foto: Mario Golenko)

BREŽNA PRIČAONICA

Načelnik Ervin Vičević (Foto: Zlatko Vrzan)

Počela izgradnja teniskih terena U tijeku je izgradnja tenis terena ispod župne crkve u Selnici izvijestio je na sjednici vijećnike Ervin Vičević. Napravit će se jedan teren, priključak vode je naručen te će se pripremiti podloga za reflektore. Troškovi će iznositi nešto više od 150 tisuća kuna.

drugačiji, a i projektant je u stavke troškovnika uvrstio najskuplje materijale. To će se sada promijeniti. Gradnja Vatrogasnog doma stoga će započeti tek druge godine. Rok za izgradnju vatrogasnog doma je 24 mjeseca. Na sjednici je najavljen i početak radova na kanalizaciji. Prvi radovi počinju 1. srpnja i planiraju se završiti za 9 mjeseci. Troškovi Općine će biti na sanaciji Frankopanske ulice i Ulice Braće Radića u iznosu od prilike 450 tisuća kuna. Uz to općina će morati platiti i sanaciju Školske ulice jer će se ulica proširiti. Točan iznos troškova za tu dionicu ceste još nije poznat.

Prodaja udjela Međimurje plina Načelnik Ervin Vičević na aktualcu se osvrnuo i na prodaju odjela u Međimurje plinu. Nadzorni odbor Međimurje plina je bio protiv prodaje udjela Općine Sel-

Kad se male ruke slože, može se izgraditi i kuća!

ao mala uvijek sam slušala priče kako su nekada ljudi što god da se radilo u kući ili na njivi, vinogradu i voćnjaku pomagali jedni drugima. Kada je bila radna akcija poput branja i pospremanja kukuruza ili pak pospremanja krumpira uvijek se okupilo 15-tak osoba, uglavnom prijatelji, susjedi i rodbina te

je posao bio za čas gotov. Isto je bilo i kod poslova vezano uz gradnju kuće. Nisi previše ni morao zvati ljude, već su sami pitali kada će biti radna akcija kako bi došli da pomognu prijateljima i susjedima. Nakon obavljena posla uvijek je bio pripremljen obilan ručak ili večera te je radna akcija prešla u noćno

druženje uz pjesmu. Prepričavale su se dogodovštine iz mladosti, nestašluci mještana i najnovije vijesti koje kolaju mjestom. Užurbani način života promijenio je mnogo toga pa se danas takve akcije ne mogu baš često vidjeti. U gradovima susjed ne pozna susjeda, pogotovo u zgradama gdje živi nekoliko

stotina ljudi. Slična situacija počinje biti i na selu. Mještani se pozdravljaju ujutro kada izlaze iz kuće u auto i navečer kada se vraćaju s posla te popričaju malo duže možda za vikend. Za radove u vinogradu ili kod cijepanja drva ne možeš pronaći nikakvog radnika, pa ni za obilnu satnicu koja se nudi. Prošlog tjedna radila

sam priču koja me osvojila. Luka Mesarić, rodom iz Peklenice, u Frkanovcu je uz pomoć prijatelja i rodbine sam napravio eko kuću od čak 100 kvadratnih metara. Iako mu je trebalo čak tri godine da ju postavi na noge, neprocjenjeni je užitak znati da si svojim rukama i trudom napravio vlastiti dom. Svaka čast na inicijativi!

- Projekt bi već bio završen da nije bilo situacije s koronom. Prihodi su nam se drastično smanjili. Dobili smo 600 tisuća kuna manje nego smo planirali. Nama je glavni prihod porez na dohodak. K tome moramo vratiti 470 tisuća kuna povrata poreza državi, naglasio je načelnik. (sh)

nica, kazao je vijećnicima, ali na glasanju po toj točci samo dva načelnika su bila protiv, iz Belice i Vratišinca, a suzdržani su bili načelnici Orehovice, Domašinca i Šenkovca. - Na sljedećoj Skupštini će se točka uvrstiti na dnevni red prema kojoj će se Općini Selnica dozvoliti prodaja udjela. Napomenuo sam već da je to dugi postupak. Međimurje plin ima pravo prvokupa. Danas smo zahvaljujući gradonačelniku Čakovca, Preloga i Murskog Središća i ostalim kolegama načelnicima dobili zeleno svjetlo, naglasio je Vičević. Jedna od točaka dnevnog reda bila je o izboru odbora za financije i proračun. Član Odbora i predsjednik MO Selnica, Branko Panić, dao je ostavku na sve svoje dužnosti. Zbog toga je za novu članicu odbora bila jednoglasno izabrana Ivana Novak. Piše: Sanja Heric

26. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 13

DRAŽEN SRPAK, gradonačelnik Murskog Središća u povodu Dana grada govori o daljnjem razvoju grada

Nakon aglomeracije fokusiramo se na podizanje kvalitete života djece i starijih Svaki čovjek ima svoje pravo na svoje opredjeljenje, ali od mene kao gradonačelnika ima pravo očekivati da mu učinim dobro. Trudim se koliko god mogu i tako će i dalje ostati, kazao je gradonačelnik Dražen Srpak Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Mursko Središće najmanji je grad u Međimurskoj županiji, a u posljednje vrijeme intenzivno se razvija u živahni gradić. Kao da brzim koracima nastoji nadoknaditi određeno vrijeme letargije, gradnjom kapitalnih objekata infrastrukture. Mursko Središće slavi Dan grada 27. lipnja na dan sv. Ladislava, zaštitnika župe pa je to bio povod za razgovor s gradonačelnikom Draženom Srpakom o tome kamo dalje. - Bit će teško dosegnuti ili nadmašiti dosadašnji razvoj? - Proteklih godina se uredio Centar za kulturu, izgradio dugo željeni dječji vrtić, saniralo divlje odlagalište Hrastinka gdje su bila odložena brda smeća, uredila se industrijska zona, koja je rasprodana i popunjena pa se sada već radi na njezinu proširenju. Šetnica se svake godine nadograđuje novim sadržajima. Uređuju se društveni domovi i sportski objekti po naseljima koja pripadaju gradu. U tijeku su i radovi na izgradnji kanalizacije, aglomeraciji Mursko Središće, trenutno najvećem infrastrukturnom zahvatu na području grada, ali i okolnih općina. - Koliko je investirano u grad zadnjih godina? - Zadnjih četiri do pet godina je bilo 120 milijuna kuna privatnih investicija u gradu, od stanogradnje, izgradnje doma za stare i nemoćne i privatnog vrtića, proizvodnih hala u industrijskoj zoni. Uz to je u grad uloženo i 60 milijuna kuna

gradskih investicija. Samo u razdoblju od 2019. do 2020. godine između dviju svečanih sjednica je uloženo 27 milijuna kuna investicija, kazao je gradonačelnik Dražen Srpak. - Grad povlači puno sredstva iz EU fondova i državnog proračuna, koliko? - Unazad nekoliko godina iz vanjskih izvora povlačimo sredstva u vrijednosti od 75 milijuna kuna, ako se uzmu u obzir projekti koji su netom provedeni, su u provedbi ili su odobreni, a tiču se grada Mursko Središće. Ako govorimo o projektima koji uz grad uključuju i okolno područje tada se radi o 375 milijuna kuna. Najveći udio u tome je aglomeracija koje nije samo za područje Grada Mursko Središće, ali se ipak najvećim dijelom odnosi na nju, a uz to i projekt PRŠI - razvoj širokopojasnog interneta koji iznosi 63 milijuna kuna. Grad je nositelj projekta, ali obuhvaća i gornje međimurske općine. Uz spomenute tu je i niz drugih manjih projekata: Dosti, Zaželi, kompostana, Svi u vrtić. To su ogromne brojke. Recimo samo da je u svoti aglomeracije 64 milijuna kuna koje dolaze direktno iz državnog proračuna. To su ogromne brojke. I da gradimo pojedine projekte po fazama iz svog proračuna to ne bi bilo neizvedivo. - Na koji način ste organizirani u gradskoj upravi da uspijevate u tome? - Uspješnost čini dobro upravljanje. Volim reći da sam prvi među jednakima

ili kapetan broda, ali brod bez posade ne može ploviti. Ne želim upravljati na principu prisile, nego na autoritetu koji se gradi na povjerenju, sporazumijevanju, znanju. U svemu tome pomaže mi 12 godišnje iskustvo u gradu, ali i iskustvo saborskog zastupnika i polaženja dva ciklusa edukacije upravljanja državnom upravom. Zadovoljan sam i s obzirom da na to se nalazimo u zadnjoj godini mandata, ocjenjujem da je ovaj mandat bio uspješan i zbog dugogodišnjeg iskustva za mene kao gradonačelnika više nema nepoznanica kako se do dolazi do projekata. Ponekad je i pitanje sreće ili se neke stvari moraju poklopiti. Potrebno je dosta lobiranja. Želim pomoći i ako me za pomoć zamoli netko od okolnih načelnika i u okviru zakona želim svakome pomoći, a kao zastupniku to mi je i posao. - Što nakon kapitalnih projekata? - Nakon što obnovimo ceste po završetku aglome-

Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća

racije moći će se reći da smo završili krucijalne projekte i desetogodišnji ciklus infrastrukturnih zahvata. To će sigurno potrajati do proljeća 2022. godine. Nakon toga fokusirat ćemo se na kvalitetu života. Turizam nam je u perspektivi jako važan. Želimo podići kvalitetu turizma, a aduti su nam industrijska baština, izvor nafte i spomen park rudarstva i rijeka Mura. Kad padne Shengen otvaraju se vrata nesmetanom raftingu, lađarenju. Lov i ribolov uz Muru će biti puno jednostavniji, kao i biciklizam uz rijeku Muru i to ne samo stazom prema Svetom Martinu na Muri, već i prema Peklenici i Križovcu. Ono što me sada stvarno veseli je spomen park naftaštva za koji smo barem tri četiri puta pisali projekte i nakon niza pokušaja i uspjeli. Uz spomen park rudarstvu to će biti vrhunski turistički proizvod. Za razvoj turizma također će biti potrebni smještajni kapaciteti. U novom operativnom

programu 2021./27. trebalo bi osigurati dio sredstava za gradnju mini hotela u vlasništvu JLS-a ili bi njima upravljala komunalna poduzeća. Za usporedbu, u Lentiju je izgrađen hotel na takav način da je grad vlasnik cijelih toplica. Kod nas to nije tako, ali primjer postoji. Jednako tako mi je želja da nađemo investitora za gradske bazene. - Što podrazumijeva fokusiranje na kvalitetu života? - Veća brigu za djecu i starije. Pokušali smo s dnevnim boravkom za starije, ali nije zaživjelo. S obzirom na sve stariju populaciju na području grada, apsolutno bi trebalo razmišljati da se europskim sredstvima grade domovi za starije i nemoćne koji bi bili subvencionirani za one koji ne mogu sami platiti smještaj u dom. Što se tiče djece, smještaj u vrtić bi trebao postati besplatan za roditelje nakon dovršetka kapitalne infrastrukture jer će se time dio

novaca “osloboditi” za takve potrebe. No prije toga moramo završiti radove na aglomeraciji koja je velik zahvat za što nam treba puno upornosti, strpljenja i znanja, kazao je Srpak. Do sada se upornost pokazala kao najvažnija u ostvarenju brojnih projekata. Tako radimo od prvog dana i zato su rezultati vidljivi i ono što je meni osobno jako važno, u svakom kutku grada. Za mene su sva naselja grad. Važan mi je svaki stanovnik i ravnomjerni razvoj svih naselja, svake ulice. Svi ljudi koji tu žive su moji, nema veze koje su političke pripadnosti. Svaki čovjek ima svoje pravo na opredjeljenje, ali od mene kao gradonačelnika ima pravo očekivati da mu učinim dobro i tu se trudim koliko god mogu i tako će i dalje ostati. Želim služiti, a ne vladati u interesu ljudi koji tu žive, poručio je gradonačelnik Dražen Srpak.

svim građanima Murskog Središća

čestitamo

Dan Grada Gradonačelnik i Gradsko vijeće

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

26. lipnja 2020.

Svaka bebika scifrana je s posebnom pažnjom Čizma je od hrasta, visoka 170 cm i teška 450 kilograma

DONJA DUBRAVA

Spomenik čižmi v Dobravi Na godišnjoj skupštini „Seljačke sloge“ Antun Benko je službeno najavio postavljenje jedinstvenog spomenika u Donjoj Dubravi. U parku ispred njegove kuće, u Prvomajskoj 4, bit će postavljen spomenik čižmi s trdom sarom. Postavlja se u spomen na dobravsku čižmu i čižmare kojih je u jednom trenutku bilo preko 50 i čijim su se radom prehranjivale brojne dobravske obitelji. Pet mjeseci nakon najave spomenik je stigao u

dvorište obitelji Benko. Čizma od hrasta, visoka 170 cm i teška 450 kilograma. Izradili su je majstori naive u Hlebinama. Usporedimo li njenu veličinu s brojevima cipela koje nosimo veličinom bi odgovara broju 160. Slijedi izrada metalnog postolja i postavljanje spomenika. Termin otkrivanja spomenika još nije poznat, a g. Benko je obećao da će javnost biti pravovremeno informirana o terminu svečanosti. Projekt u cijelosti financira Antun Benko. (vv)

Supruzi Mariji i kćeri Jeleni uručena je počasna Hrvatska zastava

GORIČAN

Počast hrvatskom branitelju Stjepanu Farkašu Hrvatski branitelj Stjepan Farkaš iz Goričana koji je preminuo u 60. godini u vrijeme velike koronakrize, 5. travnja ove godine napokon je dobio počast, onakvu kakvu i zaslužuje. Naime, zbog protuepidemijskih mjera koje su tada bile na snazi, sprovod je održan u užem krugu obitelji da bi mu se ovih dana poklonili i predstavnici Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

DONJI VIDOVEC

Varaždin i Čakovec. Uz počast na grobu, pakračkog i lipičkog branitelja, predstavnici ministarstva uručili su njegovoj obitelji Hrvatsku zastavu. - Zahvaljujemo se Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Varaždin i Čakovec na uručivanju Hrvatske zastave kao i veliko hvala na riječima utjehe i razumijevanja, poručili su pri tom članovi obitelji. (vv)

OBITELJ LUKŠA iz Donjeg Vidovca jedina još u donjem Međimurju čuva tradicionalnu baštinu licitarstva

Mladi nisu zainteresirani za izradu licitarskih srca

- Nestankom licitara i medičara, nestat će crvena srca, šareni konjeki, bebe, medenjaci te gverc, fino slatko piće koje se priprema od domaćeg meda, u pravilu kestenovog, ističe Nada Lukša

Piše: Vlasta Vugrinec Ljetni mjeseci vrlo su burni za naša, međimurska naselja i gradove. Vrijeme je to kada se obilježavaju zaštitnici mjesnih župa. Tradicionalnim jezikom rečeno, vrijeme je proščenja. A sam pak spomen na prošćenje u svima budi asocijaciju na medenjake, licitarska srca, babike i konjeke i naravno gverc. Posebno je to nekad bilo interesantno djeci jer su ti “kolače” jestivi, a još su bili iscrtani šarenenim bojama, imali su na sebi ogledalca i slikice. Oni pak stariji, nisu mogli “od meše dimo” ako nisu probali gverc, bilo alkoholni ili bezalkoholni. - Danas to više nije tako, s nostalgijom nam je rekla Nada Lukša iz Donjeg Vidovca, jedina preostala čuvarica medičarstva u donjem Međimurju. Nekad smo robu prodavali na kutije, a danas možemo točno nabrojiti koji smo komad i gdje prodali. Najviše se prodaju medenjaci. I nteresantno je, kaže, što nekad žene nisu kupovale medenjake jer se to smatralo sramotom, odnosno smatralo se kako ih ne zna sama

ispeći pa ih mora kupovati. A danas se sve to preokrenulo. Donjomeđimursku medičarku ili licitarku posjetili smo ovih dana i zavirili u njenu radionicu koja je trenutno prepuna svježe pečenih “kolača”. - Delamo od 1970. godine, prisjetila je početaka medičarstva u svoj obitelji. Posao je pokrenuo moj, sad već pokojni suprug Josip. Kako sam mu pomagala u poslu, logično je bilo da ja nastavim obiteljsku tradiciju. Budući da sam i ja već u godinama, sada uglavnom idemo samo po proščenjima tu, oko Donjeg Vidovca i do Čehovca, nejdemo dalje. Tijestom od brašna, šećera, vode i licitarskog kvasca do jedinstvenih proizvodaProces izrade licitarskih proizvoda, manje-više jedinstven je na sjeveru naše zemlje, od kud u stvari i medičarstvo crpi svoje korijene i zadržalo se do današnjih dana. - Baza nam je uglavnom svima ista, kaže naša sugovornica. Šećer se kuha u vodi, kad se otopina ohladi doda se brašno, jaje i licitarski kvasac te se zamijesi tijesto koje mora mirovati barem jedan dan. Iako se dodaje kvasac to nije onaj

1000 kuna za novorođenče Josip Matulin, načelnik Donjeg Vidovca donio je odluku o dodjeli jednokratne novčane pomoći za novorođenu djecu na području općine. Pravno na pomoć mogu ostvariti roditelji za dijete rođeno tijekom

2019. godine i koji imaju prijavljeno prebivalište u Donjem Vidovcu u vrijeme djetetova rođenja. Visina novčane pomoći je 1000 kuna po djetetu, a sredstva su osigurana u općinskom proračunu. (vv)

Slasnim medenjacima kestenov med daje boju i okus

Radionica Nade Lukša trenutno je prepuna svježe pečenih “kolača”

uobičajeni tako da se ne radi o klasičnom dizanom tijestu. Tijesto, izrezano različitim kalupima, peče se drugi dan i tek potom nastupa pravi posao, posao cifranja koji zahtjeva puno strpljenja, mašte i sigurnu ruku. Jer što su cifre šarenije i unikatnije, proizvod je ljepši i cjenjeniji. Prije cifranja, likovi se najprije dva puta oboje prepoznatljivom crvenom bojom i tek kad se ona osuši slijedi završna faza. - Cifra se smjesom od šećerne vode u koju se doda želatina i sve se zgusne krumpirovim tijestom, pojasnila je Nada Lukša. A onda mašti na volju, crte i crtice, vitice, cveteki, listeki, točke i točkice do željenog izgleda. Nekad sve cifram na isti kalup a većinom, kak mi dojde bez ikakve šeme. Drugim riječima, posao je dugotrajan, traži živce, strpljenje i trud i na kraju, nažalost, vrlo slaba prođa. Jer danas više licitari nisu djeci interesantni, naleti tek tu i tamo pokoji kupac. Niti mala licitarska srca koja su nekad planula uz

Božić, za kićenje bora, nisu više “in”. A kako bi se sačuvala taj način izrade i očuvala baština, UNESCO je na listu nematerijalne baštine čovječanstva upisao Medičarski obrt s područja sjeverne Hrvatske. I dok je njena obitelj medičarskim obrtom školovala i na noge postavila petero djece, podigla kuću i živjela, danas se tim poslom bavi samo njena kćer Verica i ona ali onako, više iz hobija i dopunske djelatnosti nego posla od koji se živi. Pokušala je naša sugovornica u suradnji sa Muzejem Međimurja prenijeti dio svog znanja na mlađe generacije, no kaže, djeca jednostavno nisu zainteresirana za taj posao. Medičarstvom i licitarstvom uz nju u Međimurju se bave tek još dvije obitelji, pa se shodno tome, može zaključiti kako će za nekoliko godina odumrijeti. Nestat će crvena srca, šareni konjeki, bebe, ali i medenjaci te gverc, fino slatko piće koje se priprema od domaćeg meda, u pravilu kestenovog.

26. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Preloški sportaši na potpisivanju ugovora o dodjeli financijskih sredstava

Pavao Ružman u svojem čonu s jedrom na preloškom jezeru

OPASNE LJETNE OLUJE: HGSS spasio jedriličara na jezeru HE Dubrava kod Preloga

Borba s čonom, vetrom i valovima Piše: Josip Šimunko

Mladenački san Pavla Ružmana iz Preloga, člana nautičkog kluba „Labud“ i donedavno predsjednika, bio je da jednog dana plovi jezerom pomoću jedra u starom dravskom čonu. Ove godine montirao je jarbol i jedro na dravski čon te pokušao jedriti. Prednost limenog čamca je što je gotovo nepotopiv, ima dvije zračne komore. Zadnjih nekoliko tjedana Pavao Ružman je na jezeru kod Preloga uz jedro isprobavao razne varijante veličine kormila. Najteže je držati pravac jer čamac za sada nema središnju proširenu i produženu kobilicu koja je potrebna zbog jedra i naleta vjetra. Naime, uvijek postoji opasnost da se čamac prevrne ili napuni vodom, makar je nepotopiv. Prije nekoliko dana ponovno je odlučio jedriti jer je puhao srednje jak vjetar, razvedrilo se i odlučio je isploviti. Krenuo je na jezero iz Marine Prelog, ne sluteći što će se dogoditi.

Iznenadna ljetna oluja

Kad je zaplovio na jezeru, iznenada su se pojavili crni oblaci i prekrili nebo, a vje-

tar se pojačavao, da bi ubrzo prerastao u olujni, valovi su bili sve veći. Više nije mogao držati čamac pod kontrolom, zbog siline vjetra puklo mu je kormilo. Spustio je jedro i primio se vesla, no vjetar i valovi svejedno su nosili čamac prema istoku. Započela je borba s čamcem, ali i jaka kiša. Usprkos veslanju, vjetar i valovi nosili su ga sve dalje od Marine Prelog. Na sreću, u visini Struge, oko dva kilometra od Marine Prelog prema istoku, spazio je kako se valovi razbijaju u pješčani sprud usred jezera. Bio je udaljen stotinjak metara od spruda. Veslajući se nekako dovukao do spruda kako bi se nasukao. Nisam bio svjestan opasnosti u kojoj sam se našao Pavao Ružman pripovijeda: - Iskusan sam veslač i znam upravljati čamcem, poznajem Dravu i jezero. No nisam do kraja bio svjestan u kakvoj sam situaciji. Nakon nasukavanja na sprud, mislio sam pričekati da kiša prestane i da se oluja stiša pa da polako krenem prema marini. No iznenada sam se počeo tresti, podhladio sam se, jedva sam osjećao noge.

Donje Međimurje 15

Vidio sam da mi je sve gore i gore, odlučio sam nazvati broj za hitne slučajeve. Javio mi se dispečer vatrogasac, od vjetra sam smo se jedva razumjeli. Za manje od pola sata od poziva došli su po mene članovi HGSS-a i preloški vatrogasci čamcem i odvezli me na obalu. Bio sam sav mokar i tresao sam se. Zapovjednik HGSS-a rekao mi je da sam pravilno postupio što sam nazvao, moglo je biti mnogo gore. Tek danas shvaćam u kakvoj sam opasnosti bio. Da se nisam uspio nasukati na sprud čamcem u visini Struge, vjerojatno bio i dalje plutao jezerom, a predaleko da doplivam do obale. Najveća opasnost zaprijetila mi je od pothlađivanja, a da toga u početku nisam bio svjestan. Temperatura se zbog jake kiše i jakog vjetra naglo spustila, postalo je ledeno, šibali su me visoki valovi. Pri temperaturi vode od 10 do 15 stupnjeva, a toliko je moglo biti tog dana zbog jakog vjetra i hladne kiše, gubitak svijesti slijedi nakon jednog do dva sata. Temperatura zraka bila je u to vrijeme negdje oko 15 stupnjeva prema mojoj pro-

GRAD PRELOG i Ministarstvo gospodarstva poduzetništva i obrta

cjeni, no puhao je jak vjetar, a voda je bila znatno hladnija. Da sam koji trenutak duže čekao i da nisam nazvao i da ona nije stigla tako brzo, za manje do pola sata a mislim čak za oko dvadeset minuta, ne znam što bi se dogodilo - pripovijeda Pavao Ružman. Kaže da će sad slaviti i drugi rođendan i da mu je to bila jedan velika avantura koje će se sjećati do kraja života. Ovo je svakako upozorenje da niti ljetne oluje na jezeru Dubrava nisu bezazlene i da svi oni koji se odluče za neku vrstu avanture na vodi moraju znati s čim se suočavaju. Jer, što bi bilo da kojim slučajem nije imao mobitel ili da je on zakazao, ili da vatrogasci i HGSS-a već slučajno nisu bili na vodi.Ne čekajući da i netko drugi doživi slično, Pavao Ružman je zamolio voditelja Turističke zajednice Grada Preloga Željka Sokača da se spomenuti sprud na jezeru u visini Struge malo podigne i označi nekim svjetlosnim signalom, kako bi bio uočljiv u slučaju sličnih nepredviđenih oluja i naleta vjetra za sve one koji se nađu na jezeru u opasnosti.

PRELOG

Svim udrugama 40% manje novaca Udruge s područja Grada Preloga ovoga su tjedna potpisale svoje ugovore s Gradom o dodjeli financijskih sredstava. Kako je već poznato, natječaji su raspisani još u siječnju ove godine no daljnji tijek postupka omela je pandemija koronavirusa. Isto tako, pandemija je pojedinim udrugama onemogućila normalan rad, a smanjila je i priljev

sredstava u gradski proračun. Shodno tome, svim će udrugama biti isplaćen iznos umanjen za 40% u odnosu na planirani budući da su za toliko smanjeni i porezni prihodi. Tako je temeljem javnog natječaja za financiranje javnih potreba u sportu raspoređeno 440.000 kuna, dok je 20.000 kuna ostavljeno kao zakonska pričuva. (vv) foto: studio VIPRO

Marina Vedrina i Lorena Novak sa svojom mentoricom Mirelom Petković i ravnateljem Tomislavom Gregurom

U ministarstvo po priznanje

Marina Vedrina i Lorena Novak, učenice 1. EK razreda Srednje škole Prelog ovih su dana bile pozvane u Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. Povod je bila svečana dodjela nagrada na temelju natječaja “Kako postati zeleni potrošač?“. Mlade ekonomistice su se sa svojim radom pod nazivom Naša uloga u promicanju ze-

lene potrošnje našle među tri najbolja rada u oštroj konkurenciji od ukupno 86 radova iz cijele Hrvatske. Naravno, za svoj su uspjeh primile i nagradu tako da su se u školu vratile s pametnom klupom. Marina i Lorena Novak u Zagreb su putovale u pratnji svoje razrednice i mentorice Mirele Petković te ravnatelja Tomislava Gregura.

Započela izgradnja infrastrukture u Gospodarskoj zoni Sjever vrijedna više od 13 milijuna kuna Radovi na izgradnji infrastrukture u Gospodarskoj zoni Sjever započeli su već 8. travnja 2020. godine. Do sada su izvedeni geodetski radovi, iskolčenje trase, a započeti su i zemljani radovi. Svi radovi izvode se sukladno ugovornom troškovniku. Postupak javne nabave za izgradnju infrastrukture započeo je 02.10.2019. go-

dine, dok je odluka o odabiru donesena 03.03.2020., a završni ugovor potpisan 01.04.2020. Vrijednost projekta iznosi 13.358.945,98 kuna (sa PDV – om). Ugovor su potpisali gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek te Zvonimir Pavlic ispred tvrtke Pavlic-Asfalt-Beton d.o.o.

Jednostavna nabava za nadzor građevinskog inženjera započela je 23.12.2019., odluka o odabiru donesena je 23.01.2020., a ugovor potpisan 01.04.2020., s tvrtkom NORD-ING d.o.o. iz Čakovca, vrijedan 226.625,00 kuna (sa PDV – om). Također, proveden je i postupak jednostavne nabave za element projekta promidžba i vidlji-

vost te je taj ugovor sklopljen 21.10.2019. godine s tvrtkom Pullulo d.o.o. Grad Prelog je za ovaj projekt potpisao Ugovor o financiranju projekta “Izgradnja infrastrukture u Gospodarskoj zoni u Prelogu – Sjever” s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta, u kojemu se Gradu Prelogu dodjeljuju bespovratna sredstva u iznosu od 8.447.811,57 kuna, što čini 85% projekta. Ugovor sa Ministarstvom potpisan je u okviru dodjele bespovratnih

sredstava za projekte financirane iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014. – 2020. “Velik je ovo projekt za Grad Prelog te u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta

pomažemo gospodarstvu u očuvanju radnih mjesta.”, zaključio je gradonačelnik Ljubomir Kolarek.

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI za poljoprivrednike

26. lipnja 2020.

Razlozi provođenja zelene gnojidbe ili sideracije Približavanjem vremena žetve ozimih ratarskih usjeva potrebno je razmisliti o mogućim mjerama poboljšanja stanja oraničnih površina. Zbog intenzivne uporabe tla s manjim brojem uzgajanih vrsta u plodoredu ili monokulture na oranicama ili monokulture, smanjuje se sadržaj humusa u tlu, za koji možemo reći da je garancija plodnosti tla. Takvo tlo postupno gubi mrvičastu strukturu, povećava se zbijenost tla, remete se prirodni vodozračni odnosi u tlu te se smanjuje mikrobiološka aktivnost u tlu. Zelena gnojidba ili sideracija predstavlja planirano unošenje u tlo nadzemne zelene mase različitih kultura uzgojenih isključivo za tu namjenu. Uz organsku gnojidbu, upotrebu stajnjaka, komposta, provođenje pravilnog plodoreda na oraničnim površinama zelena gnojidba pripada u veoma važnu mjeru održavanja i poboljšanja stanja plodnosti tla. Provođenje zelene gnojidbe provodi se na tlima sa smanjenim sadržajem organske tvari u tlu (sadržaj humusa) i na tlima s različitim poremećajima vodozračnih odnosa. Za „popravak“ navedenih vrijednosti najučinkovitije bi bilo korištenje stajskog gnojiva, no zbog smanjenja broja stoke većina gospodarstava ne može koristiti stajnjak te zelena gnojidba ili sideracija predstavlja učinkovitu metodu. Prednosti provođenja zelene gnojidbe su mnogobrojne: povećavanje sadržaj organske tvari u tlu, popravljanje kemijsko fizikalna svojstva tla i mikrobiološke aktivnost u tlu, suzbijanje korove, potiče se biološka aktivnost tla. Najvažniji učinak zelene gnojidbe kroz povećanje sadržaja humusa u tlu je utjecaj njegovog povećanja na strukturu tla. Teška i zbijena tla postaju rastresitija, rahlija i lakša, time se pobolj-

Bolesti desetkuju krastavce te su tek sada počeli cvasti, ističe Juraj Sabolčec

VREMENSKE (NE)PRILIKE, BOLESTI I NAPASNICI rade darmar u našim vrtovima

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić šavaju i druga svojstva tla kao što su vodozračni odnosi u tlu i toplina. Na lakšim tlima zelenom gnojidbom povećavamo njegov kapacitet za vodu. Na strukturu tla utječu uzgajane biljke i svojim korijenovim sustavom kojim prožimaju tlo i obavljaju biološku drenažu na težim tlima. Na težim, zbijenim tlima kod povećane količine oborina dolazi do stagnacije viška oborina ili površinskog otjecanja i erozije. Zaštita od erozije je najizrazitija u zimskom dijelu godine kada biljke i biljni ostaci sprečavaju eroziju vodom i vjetrom kao i ispiranje hranjiva u dublje slojeve tla, čime umanjuju i onečišćenje podzemnih voda. Na nagnutim terenima često dolazi do površinskog otjecanja što može uzrokovati značajnu eroziju i odnošenje sloja tla zajedno sa hranjivima koja se nepovratno gube. U ljetnim mjesecima biljni ostaci na površini tla djeluju kao malč i smanjuju temperaturu tla, a time i evaporaciju vode te sprječavaju nastanak pokorice. Zelenom gnojidbom osiguravamo životni prostor i pašu za pčele i ostale korisne kukce. Brojni usjevi za zelenu gnojidbu vrlo su djelotvorni biopesticidi npr. heljda, facelija i gorušica smanjuju zaraženost tla nematodama

Krastavce smo ove sezone sadili 5 puta

- Kiša, niske temperature i nedostatak sunca naprosto su koronavirus za naše vrtove. Peršin se jadno drži i nije nikakav, mahune nisu sve ni nikle, luk se frče, navalili su puževi, uši, bolesti i čemu da nabrajam dalje, žali se iskusni vrtlar Juraj Sabolčec iz Ivanovca

Piše: Vlasta Vugrinec - Joj samo me nemojte pitati za vrt, očajan je. Nikad nisam imao tako loše stanje na gredicama, tim nas je riječima dočekao Juraj Sabolčec iz Ivanovca. Dugogodišnji vrtlar koji ima utakmica i utakmica u svojim nogama, svojim je vrtom oduvijek izazivao zavist i ljubomoru svojih sumještana i svih prolaznika. Posvetivši se svojim gredicama dušom i tijelom, vrt mu je uvijek bio besprijekoran, bez trunke korova, natkriven i što je još važnije, njegovo povrće svojim je izgledom bilo san svim hobi vrtlara. No, ove godine, kaže, najradije bi se rasplakao pogledom na vrt. - Kiša, niske temperature i nedostatak sunca naprosto su koronavirus za naše vrtove, požalio nam se naš sugovornik. Krastav-

Peršin je slabo niknuo, a još slabije napreduje

ce sam sadio čak 5 puta, peršin se jadno drži i nije nikakav, mahune nisu sve ni nikle, luk se frče i čemu da nabrajam dalje. Sije i sadi, kaže samo provjereno sjeme i sadnice, redovito gnoji organskim gnojivom, jednu riječju, napravio je u vrtu sve ono isto što je radio i prijašnjih godina. Nažalost, ove godine, vremenske (ne) prilike mu naprosto dozvolile da se sav taj njegov trud pokaže i nagradi. - Povrće je jednostavno zaostalo, ne raste, ne buja, stoji onako kako je bilo do ovog nepovoljnog vremena. Juraj Sabolčec nije jedini koji se žali ove sezone na svoj vrt. Da vrijeme nije naklonjeno povrću svjedoče nam i trgovci na placu koji imaju stalne mušterije. Kako smo čuli, dio vrtlara je požurio sa sjetvom i sadnjom još krajem ožujka i onda pretrpio štete od mraza. Potom je zahladilo tako da ni flanci u plastenicima nisu rasli uobičajenim tempom. Tek što su donekle stasali i presađeni na stalno mjesto u naše vrtove, vjetar, kiše i neuobičajeno niske temperature učinile su svoje. NIsu se samo krastavci sijali i sadili po nekoliko puta već je istu sudbinu doživjeli i salata, peršin, mahune, grah….. - Zemlja je jednostavno bila previše vlažna i sjeme je istrulilo, objasnio nam je vrtlar iz Ivanovca. Bolesti, puževi i uši dodatno otežavaju razvoj biljaka Kao da sve nabrojeno nije dovoljno, nevolji su se još pridružili ii španjolski

Na salatu su navalili puževi puževi. Iako se o njima priča i piše unazad nekoliko godina, ove sezone naprosto su se razmilili na sve strane. - Evo požderali su mi svu salatu, dodao je Juraj Sabolčec. Ne preostaje mi ništa drugo nego da ih sakupljam svako jutro i večer. Imam osjećaj da ih što više skupim da ih više ima. Biljne uši, mušice i ostali kukci napali su mrkvu, luk, blitvu, špinat. I ne samo njih, voćke su pune ušiju kao i ruže te ostalo cvijeće. S obzirom na to da radi svoj vrt ne želi kemiju u njemu a biljni su pripravci ove godine preslabi za sve izazove koji su se pojavili. Visoka pak vlaga u zraku u kombinaciji sa relativno toplim danima idealna su kombinacija za razvoj i širenje raznih bolesti. Prije svega tu je siva plijesen ili botritis, pepelnica i peronospora koja voli rajčicu, papriku i krastavce. - Krastavci mi naočigled propadaju. Bolest najprije napadne listove a potom i rozgvu, žali se dalje naš sugovornik. S obzirom na vrijeme prve sadnje već sam

se morao najesti i prejesti krastavaca. A evo, tek su počeli cvjetati. Nemoćni smo pred prirodom Badava mu, kaže, sva znanja koja je stekao prijašnjih godina. Ove sezone jednostavno je nemoćan pred prirodom. I dok je on koliko toliko svjestan kako ova jedna sezona ništa ne znači jer će iduća valjda biti bolja, postavlja se pitanje što je s onim vrtlarima koji su se tek okušali u tom poslu. Naime, kako je već poznato zbog situacije s koronavirusom mnogi su se odlučili na sadnju vlastitog vrta. I odmah na početku su doživjeli neuspjeh. Naš sugovornik svima njima poručuje kako ne treba odustati. Istina sezona je takva kakva je, prskanje kemijskim sredstvima nitko ne voli u svom vrtu. Povrća će za vlastite potrebe ipak biti, doduše ne u izobilju ali barem kroz sezonu. Godina kako je počela, dodaje, tako se i nastavlja, najprije pandemija, pa loše vremenske prilike tako da ga više ništa ne može iznenaditi.

26. lipnja 2020.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Buketi cvijeća uz bok povrća i voća Za naš čakovečki plac sada se doista može reći kako živi punim plućima. Drugim riječima, klupe su pune i svega ima u izobilju. S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju, poljoprivredni proizvođači se nadaju da će tako i ostati te da neće ponovno osvanuti ograde i pregrade. Gledajući ponudu, uglavnom se svodi na domaće lokalno povrće i to od salate, graška, rajčice, paprike do krastavaca i salate. Ništa manje ne oskudijeva ni ponuda voća pa se tako uz trešnje i višnje, nudi i bobičasto voće te prve ovogodišnje breskve. Iako šarenilo vlada na sve strane, teško je u tom mnoštvu ne zamijetiti klupu prepunu buketa i buketića rezanog cvije-

ČAKOVEČKA TRŽNICA Kelj:

10 kn/kg

Grašak:

15 kn/kg

Celer:

20 kn/kg

Paprika:

20 kn/kg

Rajčica:

20 kn/kg

Krastavci:

10 kn/kg

Kamilica:

5 kn/vezica

Salate:

10 kn/kg

Blitva:

5 kn/vezica

Mladi krumpir: Tikvice:

10 kn/kg

Kruške

15 kn/kg

Maline:

10 kn/500g

Blitva:

5 kn/vezica

Mladi luk:

Virđinija Kovačić gotovo da je nevidljiva kraj prekrasnih buketa rezanog cvijeća

ća. Kale, ljiljani, gipsofila, turski karanfili samo su neke od cvjetnih vrsta koje su vješte ruke ženskih

članica obitelji Kovačić iz Domašinca ukomponirale u skladnu cjelinu. (vv)

7 kn/kg

5 kn/kg

Trešnje:

15 kn/kg

Zelje:

10 kn/kg

Breskve:

15 kn/kg

Višnja:

15 kn/kg

Ribiz: Buket cvijeća: Jaja:

10 kn/500 g 10 - 20 kn 1.5 kn

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Opasnosti od osa i stršljena te mjere opreza i suzbijanja Priredio: dr. sc. Slavica Mustač, dr. med. vet., voditeljica DDD službe Bioinstituta d.o.o., Čakovec

Ose i stršljeni pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki opnokrilci, obično crne i žute boje te se odlikuju žutim prugama po crnom tijelu. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Jačina i težina simptoma nakon uboda opnokrilaca ovisi o samoj vrsti opnokrilaca, o samom mjestu i dubini uboda, osjetljivosti organizma na ubod i ozbiljnosti reakcije organizma. Reakcije organizma mogu biti lokalne i sustavne. Kod lokalnih reakcija nakon uboda, koji mogu biti vrlo nelagodni, nastaje samo blaga nadraženost najčešće na mjestu uboda, a nakon početne boli,

javlja se crvenilo i oteklina kože s povišenom lokalnom temperaturom, svrbežom i osjećajem pečenja. Sustavne reakcije javljaju se samo kod osjetljivih osoba, a simptomi mogu biti od blagih (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, mučnina) do vrlo teških koji mogu dovesti do anafilaktičkog šoka koji može završiti smrću. Iz tog razloga se za osobe koje su alergične na ubode osa i stršljena preporučuju sljedeća pravila ponašanja: • izbjegavati boravak u vrtovima i voćnjacima blizu cvijeća i zrelog voća • ne uznemiravati gore navedene opnokrilce, ne mahati rukama jer zbog toga mogu postati agresivniji • ne tresti stare grane s drveća jer ose i stršljeni često ondje imaju gnijezda • izbjegavati preširoku odjeću u koju bi se kukci mogli zavući i postati agresivni

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje

Ilustracija wikipedia: stršljen • ne oblačiti odjeću intenzivnih boja • ne nanositi intenzivne mirise • ne hodati bosonog po travi • voćne sokove i slatke namirnice držati pokrivene • posude sa smećem držati zatvorene • na vrata i prozore staviti zaštitne mrežice Ugrožavaju li navedeni kukci sigurnost ljudi, potrebno je posegnuti za

mjerama suzbijanja. Ose i stršljeni suzbijaju se aktivno i pasivno. Kada je poznata točna lokacija gnijezda i ako je gnijezdo dostupno, uništava se polaganim prskanjem insekticidom te naknadnim mehaničkim uklanjanjem gnijezda. Ako je mjesto gniježđenja osa i stršljena nepoznato, tada se provodi pasivno uništavanje klopkama s mamcima.

radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

Vrtlarenje u skladu s vremenskim prilikama

Presađujte biljke prije kiše

Najbolje vrijeme za sadnju i presađivanje je dan prije ili uoči kiše. Razlog sadnji prije kiše je da će se biljke puno lakše primiti ako ih sadite u takvim uvjetima nego za lijepog vremena. Dok sije sunce biljke se duže muče prilikom prilagodbe na nove uvjete. Također, ako sadite biljke prije kiše, najčešće je dovoljno zalijati ih tek jednom, nakon sadnje, i onda kiša sve dovoljno zalije, pa nema potrebe za zalijevanjem od nekoliko dana koje ćete morati obavezno raditi ako sadite za sunčana vremena.

Borba s korovom prije i nakon kiše

Za borbu s korovom jako je bitno pratiti vremenski prognozu i nikako nemojte okopavati dan-dva prije kiša, jer će vam se većina toga što ste okopali primiti natrag, i efekt će biti kao da ste presađivali korov po vrtu. Dakle prije kiše radije iskoristite vrijeme za presađivanja na vrtu.Vrijeme nakon kiše idealno je za čupanje korova s dugim korijenjem. Ove vrste korova, poput maslačka i osjaka (lat. Cirisum arvense, te Cirisum

vulgare), teško je u sušnim uvjetima iščupati. U sušnim uvjetima uglavnom će vam se odlomiti gornji dio biljke ili korijena.. Sav korov koji počupate na vrtu možete ili kompostirati, ili ga iskoristiti kao malč na gredicama, kako sam već spomenula. Dakle rasporedite ga po gredicama i stazama i tako si uštedite vrijeme odnošenja korova s vrta, kompostiranja i ponovnog donošenja na vrt.

Što za vrijeme suše?

Za vrijeme većih vrućina i suša, ako korov nije previše veliki na vrtu i ne smeta jako rastu biljaka, radije ga ne dirajte. U sušnim uvjetima korov neće nešto posebno rasti, a puno znači vašim biljkama ako raste oko njih – tada zadržava vlagu i štiti biljke od prejakog sunčevog zračenja. Probajte i sami napraviti pokus – očistite jednu gredicu potpuno od korova i jednu ostavite s malo korova, pa promotrite kako će izgledati biljke u jakim vrućinama – kod mene se biljke s malo korova puno bilje drže na vrtu i puno bolje podnose ljetnu žegu. Ako ipak morate čupati korov i za vrijeme ljetnih žega, a tlo je pretvrdo da bi se mogao čupati korov, zalijte prije gredicu kantom vode, pričekajte desetak minuta, i možete krenuti na posao. Voda će omekšati tvrdu zemlju i moći ćete lakše počupati korov.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Puževi napast u vrtu

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Za svakog vrtlara/icu preporučljivo je stalno pratiti vremensku prognozu i radove u vrtu prilagoditi vremenskim prilikama. Tako, praćenjem prognoze i odabirom vrsta radova u skladu s tim, možete uštedjeti puno vremena i puno nepotrebnog posla.

26. lipnja 2020.

26. lipnja - Dan ploda Još sadimo mahune, grašak, sijemo tikve, njegujemo biljke za pridobivanje sjemena 27. lipnja - Dan ploda do 11 sati, od 12 sati povoljno vrijeme za biljke korijena Okopavamo, sijemo i njegujemo biljke korijena Velike količine oborina kojima nas nebo bogato obdaruje ovog proljeća, jako pogoduju masovnijoj pojavi puževa. Kod ishrane ne biraju mnogo, a hrane se lisnom masom svih povrtnih biljaka ili korovima. Hrane se isključivo noću, a danju se skrivaju zbog preniske zračne vlage, pod biljnim ostacima ili među grudicama u površinskom sloju tla. Na listovima prave velike kružne grizotine, a najpoznatiji znak njihova napada su tragovi sluzi na izgriženim listovima. Na manjim površinama mogu se koristiti razne tvari koje oduzimaju vlagu i skidaju sluz s njihovog tijela,

VRTLARICA

zbog čega ugibaju. Za tu svrhu može poslužiti živo vapno, pepeo, kremeni pijesak i slično. Što možete nabaviti posipavajte u trake oko biljaka. Stari vrtlari vrlo dobro znaju da puževi vole pivo pa na puteve kojim se kreću moramo ukapati plitke posudice u koje se ulije pivo. Posudice se postave razbacano između biljaka tako da gornji rub bude u visini površine tla. Privučeni mirisom piva puževi ga piju i uginu. Pojedini vrtlari koriste ljuske od jaja koje usitne i posipaju, te posipaju s pilovinom, biljnim ostacima s češnjakom, lukom i od cvijeća s dragoljubom.

28. lipnja - Dan korijena Spriječimo pljesan i gnjiloću. Kod puno kiše i tople vlage posebno oko punog Mjeseca prskamo u poslijepodnevnim satima biljke i zemlju na vrtovima i poljima čajem od poljske preslice 29. lipnja - Dan korijena do 18 sati Na slobodne gredice posadite novu sadnju ljetnog krumpira 30. lipnja - nepovoljan dan za rad s biljkama zbog perigeja 1. srpnja - Dan cvijeta Odličan dan za košnju trave. Krave trebaju sijeno sušeno na Suncu. Dugogodišnji pokusi Marie Thun pokazali su da je zdravlje životinja te dugoročna produkcija mlijeka svakako najbolja, ako krave krmimo, s na Suncu, osušenim sijenom. Mlijeko krava koje krmimo jakom hranom od bjelančevina uzrokuje alergije i probavne poteškoće kod osjetljivih ljudi i djece.

2. srpnja - Dan lista Okopavamo i njegujemo biljke lista.

U VRTU OBITELJI Kamenić iz Štefanca

Višnje su nepresušno vrelo za pripremu domaćih slastica Crvene i krupne višnje ovih se dana beru punom parom. Rodnu višnju ima i obitelj Kamenić iz Štefanca koju smo zatekli u ovogodišnjoj berbi. Kako nam je rekla Katarina Kamenić, višnje su nepresušno vrelo za pripremu raznih slastica. Njena obitelj najviše obožava domaći pekmez koji se odlikuje bogatim mirisom voća i blago kiselkastim okusom. Priprema i kompot, a dio

ploda svake godine završi i zamrzivaču, a potom u kolačima kroz godinu. Naime, često peče Schwarzwald tortu, kolač crvenkapicu, a o pogači s višnjama da ne govori. Naravno, od višanja radi domaću višnjevaču i sok. Jednom riječju, kaže naša sugovornica, nema toga što se od njih ne može napraviti. Problem je jedino što je teško naći berače jer se nikome u obitelji to ne da. (vv)

Bit će višanja za višnjevaču, pekmez i kolače, kaže Katarina Kamenić

26. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA

e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 POLJOPRIVREDNICI ogorčeni besramnim krađama krumpira s beličkih polja

ČITATELJICA IZ ČAKOVCA ljuta zbog velike gužve u trijažnom šatoru ispred bolnice

Danju beru krumpir, a noću odvoze

Čovjek na čovjeku, a nigdje nikoga da napravi reda!

Međimurski poljoprivrednici ovih nam danu šalju fotografije koje svjedoče o sve češćim, drskim krađama mladog krumpira s poljoprivrednih parcela. Belički poljoprivrednik tako je uspio fotografirati pripremljen krumpir koji je samo trebalo otpremiti s polja na lokaciji Čret. Počinjena je materijalna šteta u iznosu od 800 kuna. Slike zorno prikazuju da počinitelji poberu krumpir bez ikakvih problema, stave ga u vreću i onda samo čekaju pogodan trenutak, kada više nikoga nema u polju, kako bi odmaglili s njim. Poljoprivrednici ovim putem daju do znanja svim takvim i sličnim počiniteljima da se sve prati u svrhu prevencije vlasnika polja koji su ugroženi sa potencijalnim krađama. (vv)

POZVANI SMO

- Sve mi se to činilo kao čista proforma, više nego sprječavanje epidemije. Ako već postoji taj šator, morali bi imati ili više djelatnika, ili redara koji bi napravio razmak. Ovako je to bilo čisti kaos, vruće, sparina i zagušljivo, napisala je čitateljica Čitateljica iz Čakovca javila se pismom u kojem se osvrnula na velike gužve koje se stvaraju u trijažnom šatoru ispred Županijske bolnice Čakovec. Podsjetimo, trijažni šator postavljen je još sredinom ožujka kako bi se zbog epidemioloških mjera lakše kontrolirao protok pacijenata kroz bolnicu. Naša čitateljica proteklog je tjedna, 18. lipnja bila naručena na mamografiju.

Na mrežnim stranicama bolnice isprintala je i ispunila trijažni upitnik. No, na ulasku u bolnicu svakako je završila u redu u trijažnom šatoru. - Stigla sam oko 15 sati kad sam bila naručena, taman kad su posjete i ljudi imaju razne pretrage. U šatoru je bio čovjek na čovjeku, a sestra koja radi nije od gužve ni digla glavu. Nije bilo nikog tko bi napravio reda među ljudi-

ma i da se smanji ta gužva. Dakle, ja sam svakako ispunila trijažni upitnik, ali sam morala stajati u redu. Sve mi se to činilo kao čista proforma, više nego sprječavanje epidemije. Ako već postoji taj šator, morali bi imati ili više djelatnika ili redara koji bi napravio razmak. Ovako je to bilo čisti kaos, vruće, sparina i zagušljivo, napisala je čitateljica. (dv)

Vesna Šestan nezadovoljna obračunom potrošnje vode U redakciju Međimurskih novina javila se čitateljica Vesna Šestan iz Šenkovca koja je nezadovoljna obračunom potrošnje vode od strane Međimurskih voda unazad nekoliko mjeseci. - U prvom mjesecu nam je pukla cijev pa nam je došao račun od nekih 400 kuna. Drugi mjesec 7 kubika, isto kao treći i četvrti mjesec, ajde to je relativno ok. Ali sam se s druge strane pitala zašto toliko kad živim sama? U petom mjesecu došlo mi je nula kubika. Pogledala sam vodomjer u šaht i vidjela da imam još 4 kubika da potrošim ono što je bilo u trećem zapisano kao završno stanje na računu, kazala nam je čitateljica Šestan. Nakon toga nazvala je djelatnike Međimurskih voda koji su joj kazali, kako nam čitateljica navodi, da su od Stožera civilne zaštite dobili zabranu izlaska na teren radi korone. - Rekla sam da im ne vjerujem jer ako mi je na vrata došao dimnjačar koji ide iz kuće u kuću, onda su i oni mogli doći. Dapače, njihovi djelatnici ni ne moraju ulaziti u kuću radi očitanja potrošnje vode jer se šaht nalazi vani. Tražila sam ih da u četvrtom mjesecu ne platim tih 7 kubika jer je već ionako pretplaćeno i peti mjesec, znači bez paušala i svega.

Oni su mi rekli da ne, da ja moram platiti paušal te da će rasporediti jedan kubik u četvrtom i petom mjesecu, navodi Šestan. S druge strane, kontaktirala je Stožer civilne zaštite Međimurske županije koji su joj kazali da Stožer nije izdao nikakvu zabranu izlaska na teren firmama za vrijeme korone. Iz Međimurskih voda odgovorili su nam sljedeće na naš upit vezano uz ovu situaciju: - Zbog proglašene pandemije virusa COVID-19, očitanja vodomjera koja provode djelatnici Međimurskih voda privremeno su obustavljena u razdoblju od 20.03.2020. do 30.04.2020. godine u svim naseljima Međimurja. Računi za vodne usluge ispostavljeni su na temelju procjene, a u obzir je uzeta potrošnja iz prethodnih mjeseci. Vodomjeri su nakon toga očitani te se uspostavlja obračun prema stvarno potrošenim količinama za vodne usluge. Očitavanje vodomjera obustavljeno je privremeno tijekom najgorih mjeseci korona krize i primjene najstrožih mjera Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske iz razloga što je zdravlje naših djelatnika jednako tako bitno kao i zdravlje svih građana RH. Time je smanjen broj kontakata naših djelatnika s korisnicima vodnih usluga

Čitateljica Vesna Šestan iz Šenkovca muku muči s Međimurskim vodama radi zaštite i samih korisnika jer u nekim slučajevima nisu željeli otvarati vrata i stupiti u kontakt. Nadalje, najvažniji razlog je činjenica da je vodoopskrba od vitalnog interesa za život i zdravlje cjelokupnog pučanstva, a osobito u vrijeme pandemije zbog korone kada je higijena na prvom mjestu. Vodoopskrbni sustav te odvodnja otpadnih voda u takvim situacijama moraju funkcionirati kontinuirano, a za to su potrebni ljudi koji su nezamjenjivi u ovim izvanrednim okolnostima. Međimurske vode su zbog navedenih razloga primjenjivale i druge, puno strože mjere kako bi se rizik obolijevanja unutar kolektiva radnika ključnih za vodoopskrbu i odvodnju sveo na najnižu moguću mjeru; formirani su timovi

radnika “A” i “B” koji su se izmjenjivali u ciklusima rada od po 14 dana, a nakon toga 14 dana samoizolacije. U vrijeme najstrožih mjera zaštite, sustavi vodoopskrbe te odvodnje i pročišćavanja, nesmetano su funkcionirali na korist korisnika usluga od strateškog i vitalnog značaja. Željeli bismo podsjetiti cijenjene korisnike vodnih usluga da u svako doba, pa tako i u izvanrednim situacijama sami mogu očitati brojilo i stanje brojila javiti Međimurskim vodama putem telefona, emaila ili upisati direktno na Internet stranici Međimurskih voda. O privremenoj obustavi očitanja vodomjera kao i o mogućnosti samoočitanja, obavijestili smo korisnike naših usluga putem medija i naše web stranice. (sh)

Otvoreni stupci 19

POTROŠAČKI KOMPAS potrosac@mnovine.hr ili 323-601

Razgovori i pregovori s trgovcima Međimurskom info centru potrošača se učestalo poslije prestanka ograničenja uzrokovanih epidemijom COVID-19 javljaju potrošači sa zahtjevom za pomoć jer su problem rješavali usmeno s trgovcem i tek nakon dužeg vremena su shvatili da ih trgovac “vuče za nos” i da nema namjeru poštivati prava potrošača. Na primjeru potrošačice je kupila peglu u poznatom trgovačkom lancu savjetujem potrošačima da se informiraju prije nego pokrenu reklamaciju, jer trgovci uporno žele navesti potrošača da se aktivira instrument “jamstvo tj. garancija”, jer u tom slučaju će se “detektirati” da je proizvod ili “nepravilno korišten”ili “pao u vodu”. Spomenuta potrošačica nije isprobala peglu kod preuzimanja (trgovac je prešutio da je to njegova obaveza) i nije peglu odmah koristila. Iznenađenje je slijedilo za oko 2 mjeseca kada je prvi puta htjela koristiti peglu jer pegla nije grijala. Odnijela je peglu kod trgovca gdje je kupila, ovaj je uzeo peglu i navodno poslao na servis i tako potrošačica već preko 3 mjeseca čeka svoju peglu, a trgovac je kod svakog poziva telefonom uvjerava da se strpi još par dana. Ovo je školski primjer materijalnog nedostatka, za koji odgovara trgovac. Potrošač robu kupuje od trgovca, ne od proizvođača ili dostavljača. Potrošač robu kupuje da je koristi, a ne da je šalje na servis. Još jedno pravo iz Zakona o zaštiti potrošača, neinformirani potrošači ne koriste, a to je da ako se nedostatak na robi pojavi u roku od šest mjeseci od dana prijelaza rizika na potrošača (kupovine robe), a trgovac smatra da nedostatak u tom trenutku nije postojao, troškove vještačenja snosi trgovac. Zakon o obveznim odnosima čl. 400. - 422. regulira prodaju robe široke potrošnje i popratnim jamstvima.

Ukoliko potrošač uoči kvar ili nedostatak na proizvodu, da bi ostvario pravo na pozivanje na odgovornost za materijalne nedostatke, ima rok od 2 mjeseca otkako je ustanovio kvar da o kvaru obavijestite trgovca. Na odgovornost za materijalne nedostatke može se pozvati u roku od dvije godine, ukoliko je u roku obavijestio trgovca o nedostatku. Ako se kvar na proizvodu ustanovi u roku od 6 mjeseci od preuzimanja kupljenog proizvoda, smatra se da je takav kvar postojao već pri samoj kupnji. Nužno je voditi računa da predmet reklamacije treba vrati u stanju u kavom je kupljen. Ako je potrošača na vrijeme obavijestili (mora postojati pismeni trag) trgovca o nedostatku, može, po svom izboru: zahtijevati od prodavatelja da se nedostatak ukloni (u razumnom roku), zahtijevati od prodavatelja da mu preda drugu stvar bez nedostatka, zahtijevati sniženje cijene ili izjaviti da raskida ugovor (tražiti povrat novca). Vrijedi uočiti da način rješenja reklamacije pozivanjem na materijalni nedostatak bira (određuje) potrošač, a ne trgovac. Kod rješavanja reklamacije nužno je postupak pokrenuti sukladno članku 10. Zakona o zaštita potrošača jer usmeno (face to face ili telefonom) dogovaranje je u praksi gubljenje vremena, čime se trgovcu omogućava da smisli kako izbjeći svoju odgovornost ili uništi dokaze.

Imate li kao potrošač neku primjedbu na kupljeni proizvod ili pruženu uslugu? Želite saznati više o svojim potrošačkim pravima? Kome i kako napisati prigovor u slučaju povrede istih? Za sve prije nabrojeno u suradnji u Međimurskim novinama otvorili smo rubriku Potrošački kompas u kojoj će obrađujemo i objavljujemo teme koje se tiču prava potrošača i donosimo odgovore stručnjaka koji se bave ovim područjem

u Savjetovalištu potrošača Međimurske županija. Također objavljujemo savjete u kolumni Željka Tomašića. Najvažniji dio ove rubrike ste vi - čitatelji i potrošači. Bez vašeg glasa ništa se neće promijeniti. Stoga pokušajte u suradnji s nama pronaći odgovore i rješenja ako su vam ugrožena potrošačka prava. Na sva pitanja možemo pronaći odgovor, stoga ih javite na e-mail potrosac@ mnovine.hr ili na telefon 040 323-601. (mn)

Piše: Željko Tomašić

Zatražite pomoć i savjet u zaštiti potrošačkih prava

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

26. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 21 PSIHOSOCIJALNA POMOĆ u vrijeme koronavirusa

Ako teško sve ovo podnosite nazovite: 099 222 1 888 S obzirom na to da epidemija koronavirusa utječe ne samo na fizičko, nego i na psihičko zdravlje našeg stanovništva, Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije nudi pružanje psihosocijalne podrške i pomoći putem razgovora s našim stručnjacima preko telefona 099 222 1 888 svakodnevno od 7 – 19 sati. – U jeku smo krize uzrokovane epidemijom koronavirusa. Radi se o novom virusu i oboljenju o kojem, unatoč iskustvima ostalih zemalja koje su se s njim prije nas suočile, ipak još ne znamo sve. Ta činjenica sama po sebi izaziva nelagodu i strah, a kod pojedinaca može izazvati prave panične reakcije. Ne pomaže ni činjenica da u toj vrsti nedoumice i iščekivanju nečega lošega živimo već nekoliko mjeseci, kao ni to da nitko sa sigurnošću ne može prognozirati kada će ovoj situaciji doći kraj. Od prvih naznaka prijetnje širenja koronavirusa, u našoj su se zemlji propisivale i provodile mjere za njegovo suzbijanje. Obzirom da još uvijek ne postoji ciljani lijek, kao ni cjepivo, osnovni način suzbijanja širenja ove infekcije su higijenske mjere, posebno pranje ruku te izbjegavanje socijalnih kontakata. Provedbom epidemioloških mjera jedan je dio našeg stanovništva nakon povratka iz područja označenih žarištima zaraze, ili nakon kontakta sa zaraženom osobom, „stavljen“ u mjeru samoizolacije s napomenom važnosti izbjegavanja svih socijalnih kontakata uživo. Ujedno, svima nama je preporučeno što manje se kretati i što manje izlaziti iz vlastitog doma.Svim ovim doista važnim i potrebnim mjerama zajedničko je da

ograničavaju ljude u ostvarivanju načina komunikacije koje inače preporučujemo kao izuzetno važne za dobro fizičko, ali i psihičko zdravlje. Svjesni smo toga koliko nam znači nečiji zagrljaj, druženje, smijeh, igra ili ples. Naviknuti smo, kad nam je teško, nazvati dobrog prijatelja, otići s njim na kavu, opustiti se i prenijeti mu dio svojih strahova i problema. Pojedini su bili skloniji prakticirati neki oblik tjelesne aktivnosti, sami ili u društvu, a sada se i toga moramo na neko vrijeme odreći. Ipak, neke se aktivnosti mogu provoditi i u krugu svoje obitelji, u svom domu. Zajedničko obiteljsko druženje uz društvene igre, slušanje glazbe, gledanje filmova, pa i kuhanje ili pospremanje, također pomažu da vrijeme brže prođe i da nismo cijelo vrijeme okupirani lošim vijestima.Razgovor pomaže. Iznošenje svojih briga i strahova nekome kome smo značajni i tko nas „čuje“ i razumije, dovodi do olakšanja. Onima koji nemaju takve osobe koji će s njima podijeliti njihove strepnje, ili koji osjećaju značajnije tegobe iz područja svog mentalnog zdravlja, nudimo mogućnost razgovora s našim stručnjacima iz Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti putem telefona 099 222 1 888, svakodnevno od 7 – 19 sati. Razgovor sa stručnom osobom pomaže smanjiti razinu strepnje i nesigurnosti, tjeskobe i straha, a onima koji su prešli granicu stanja u kojoj je takav vid pomoći dostatan, savjetovat će se načini za ostvarivanje druge razine psihološke pomoći ili liječenja, poručuju iz Zavoda za javno zdravstvo.

HIGIJENA RUKU najvažnija u prevenciji širenja koronavirusa

Zašto je pranje sapunom i vodom jedino pravilno? Kako ruke prenose zarazu? Našim rukama dotičemo praktički sve, njima se rukujemo, diramo novac, hvatamo se za kvake, držimo rukohvate u autobusima… Uzmimo za primjer osobu koja ima proljev, a ne opere pravilno ruke nakon korištenja WC-a. Na njezinim rukama lako mogu dospjeti mikroorganizmi iz njezine stolice. Nakon toga dio tih mikroorganizama će ostati na onim površinama koje ta osoba dodirne – na kvaki, na rukama druge osobe, na tastaturi, na rukohvatu u autobusu. Ukoliko ta osoba primjerice reže krastavce za salatu, na njih će također preći mikroorganizmi. Još su bolji primjer bolesti koje se prenose zrakom, poput

gripe. Osoba koja ima gripu kašljanjem i kihanjem širi viruse u svoju okolinu, koji na koncu najvećim dijelom završe na raznim površinama – podovima, stolovima, stolicama, namještaju. Kada zdrava osoba rukama dotakne neku od tih zagađenih površina, prenese viruse na svoje ruke, a nakon toga dirajući oči, nos ili usta zarazi samu sebe. Dokazano je da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku sapunom i vodom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama te ostavljaju naše ruke čistima i mirišljavima.

Mozaik

26. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pratite nas na facebook stranici

NOVA KOLEKCIJA

ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage)

VOLIM

JER…

VRIJEDNA DONACIJA odjelu neonatologije ŽB Čakovec

Franjevački samostan i Župa sv. Nikole poklonili monitor Župa sv. Nikole biskupa i Franjevački samostan Čakovec donirali su odjelu neonatologije Županijske bolnice Čakovec monitor Philips Efficia CM 12 .

Naime, svake godine na početku korizmenog vremena vjernici uzimaju Caritasove kutijice u kojima skupljaju donacije korizmenog odricanja.

Ove godine odlučili su taj dar namijeniti potrebi Odjela neonatologije. Tako je doniran monitor za praćenje vitalnih funkcija ugrožene novorođenčadi Philips Efficia

CM 12. Županijska bolnica Čakovec nastoji pružiti najbolju skrb našim najmlađim pacijentima, tako da je ova donacija od velikog značaja. (sh)

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas •

ZAVRŠENO 63. kolo nagradnog natječaja Briljanta i Međimurskih novina

Božidar Tenšić iz Čakovca sretan dobitnik vrijednih naočala

Naše čitateljice rado su pozirale sa svojim novim vrećicama

PRODAVAONICA METSS Glavna 262 A, Gardinovec

Božena Tekeli jedva čeka petak i novi recept iz narodne kuharice S našim ekološkim platnenim vrećicama ovoga tjedna zaustavili smo se u Gardinovcu gdje smo u redovnoj kupovini susreli Boženu Tekeli. Vrećica ju je itekako obradovala jer je samo skoknula u trgovinu zaboravivši pritom uzeti torbu. Naša je redovna čitateljica i jedva čeka izlazak novog broja u kojem najprije NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

potraži recepte narodne kuharice. Uz nju, vrećicu smo darovali i trgovkinji Mirjani Furdi koja je također oduševljena receptima, a sada i natječajem za najljepši vrt. Uz tiskano izdanje, trgovkinja MIrjana često nas prati i preko društvenih mreža očekujući vijesti iz svog kraja,ali i cijelog Međimurja. (vv)

Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu - dioptrijske naočale u vrijednosti od 500 kn. U našu redakciju i ovog puta stiglo je puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno izrezivali kupone i slali ih na sudjelovanje u ovom našem tradicionalnom natječaju. Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imao je Božidar Tenšić iz Čakovca. Dobitnika ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade. (mk)

64. kolo počinje u sljedećem broju Novo 64. kolo našeg nagradNaše djelatnice izvukle su sretnog dobitnika 63. kola nog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u trebate skupiti tri kupona koja 17. srpnja, a najkasnije do 28. sljedećem broju. I u srpnju, u objavljujemo u sljedećem i u srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u suradnji s Optikom Briljant, naredna dva broja. Džoker-kuponom koji centru Čakovca, Kralja Tominagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od izlazi nakon tri redovna, slava 2 (haustor pokraj Bipe) 500 kn. Podsjećamo, kako bi- mijenja se jedan od propu- ili poslati poštom s naznakom ste sudjelovali u nagradnoj igri, štenih. Skupljene kupone od “Za nagradni natječaj - Tri ku-

pona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 64. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 31. srpnja. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Pin-up djevojke na Trash&Burnu u Toplicama Sveti Martin, foto: Zlatko Vrzan

media

26. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme VIKEND VODIČ

petak 26. lipanj Sveti Martin na Muri Kros utrka Svetomartinska Mura 17:00 Goričan Dobre vibracije

subota 27. lipanj Čakovec Zmajček kup 3v3 10:00 Goričan Dobre vibracije

nedjelja 21. lipanj Čakovec Zmajček kup 3v3 10:00 Goričan Dobre vibracije

Miss Stacey, pin-up djevojka Sara Jagodić iz Slovenije

TRASH & BURN u autokampu Lapaž

Seksipilne pin-up djevojke podigle atmosferu na mitingu! Uz američke aute pozirale su prekrasne pin-up djevojke iz Hrvatske, Slovenije i Austrije Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko

ZNANJE nagrađuje

CONN IGGULDEN: Spartanski sokol 401. godina prije Krista. Perzijski kralj Artakserkso preuzima prijestolje nakon smrti svoga oca Darija i započinje vladati golemim carstvom koje se proteže od Egejskog mora do sjeverne Indije. U strahu da ga s moćnog položaja ne svrgne njegov brat Kir, Artakserkso naruči njegovo ubojstvo, međutim Kir vješto izbjegne smrt i odluči se osvetiti svome častohlepnom bratu. Okuplja najsnažniju vojsku grčkih plaćenika, hrabrih i neustrašivih Spartanaca koji su u nedavnim bitkama kod Termopila pokazali da se ne povlače ni u bezizglednim bitkama, te kreće u napad na perzijsku vojsku. U krvavoj bitci Artakserkso

Trash&Burn miting američkih automobila i rokenrol festival, koji je ove godine bio održan u autokampu Lapaž u blizini Toplica Sveti Martin, ne može proći bez pin-up djevojaka za kojima su se okretali svi posjetitelji.

Žarke boje i crveni ruž bili su “must have”

Nekoliko djevojaka iz Hrvatske i susjednih zemalja, kojima je pin-up postao način života, odlučile su pokazati

svoje adute te su pozirale brojnim fotografima. - Ove godine inspiracija mi je crna boja. Obukla sam suknju s uzorkom leoparda, mrežaste čarape, topić s otkrivenim ramenima i crno-zelene sandale. Samo za ovu prigodu obojala sam kosu u ljubičastu boju, inače sam plavuša, kazala nam je pin up djevojka Ema Magaš iz Varaždina nakon poziranja fotografima. Ema koje inače djeluje pod umjetničkim imenom Ema Fox istaknula je da je dosta retro odjeće dobila iz nasljeđa, od mame i bake, a

FIO SHOW omiljena glazbena emisija

ubija Kira i kreće u progon Kirove vojske u kojoj je ostalo desetak tisuća nezaštićenih grčkih vojnika, žena i djece.

Dobitnica iz broja 1291 je Melani Šparavec (Mozaik knjiga: Emily Gunnis: Djevojka iz pisma) Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. NAGRADNA KNJIGA CONN IGGULDEN: Spartanski sokol

kupon br. 1293

Znanje poklanja knjigu

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

nešto i naručuje preko interneta. Dvadesetšestogodišnja Sara Jagodić, umjetničkog imena Miss Stacey, iz Maribora ljubav prema retro glamuru gaji od djetinjstva te je pin up stil postao njezin način života. Za ovogodišnji Trash iskombinirala je žutu haljinu sa zelenim detaljima, otvorene sandale na punu petu, zlatni nakit te bijele mačkaste naočale. Kosu je obojala u crvenu boju te je stavila crveni ruž koji je karakterističan za pin-up stil. Trash&Burn posjećuje

već nekoliko godina te je oduvijek oduševi atmosfera na mitingu. Od domaćih djevojaka susreli smo još Ivanu Benku, Čakovčanku poznatiju pod imenom Greta Gardner. Ovog puta zasjala je u pink hlačama visokog struka te žutim topićem s bijelom kragnom. Na tu je kombinaciju obula elegantne crne sandale, a u kosu je stavila crveni cvijetić. Bila je to kombinacija za čistu desetku. S nestrpljenjem čekamo iduću godinu za kada je najavljen 12. po redu Trash&Burn.

Tamburaška fešta uz dečke iz Zlatnika Glazbeni gosti večeri u emisiji u nedjelju od 20 sati bili su TS Zlatnik. Uz njih, gost emisije bio je i poznati slikar Zdravko Postružin. Kao i obično odlična atmosfera i ples publike u velikom studiju Mreža TV. (dv)

26. lipnja 2020.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

DEJAN ŠEBESTIJAN 23-godišnji umjetnik iz Kotoribe u usponu

Crta impresivne radove na visokim zidovima

Piše:Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

ejan Šebestijan, 23godišnjak iz Kotoribe mladi je umjetnik u usponu koji svojim vrsnim crtačkim talentom brzinom munje skuplja pratitelje na društvenim mrežama. Inače fizioterapeut po struci, Dejan se pronašao u crtanju koji je još u fazi

hobija. Ipak, Dejan ima veće ambicije te crtanje želi pretvoriti u posao. Uz to, želja mu je da postane tattoo majstor. - Crtam kao većina djece od malena, ali to nikad nije bilo nešto ozbiljno. 2016. godina bila je prekretnica u kojoj sam odlučio svoj život posvetiti umjetnosti. Prije toga sam crtao jednom mjesečno, dok sad crtam

Impresivno djelo visoko 6 metara na zidu Boksačkog kluba Čakovec

KAMO SUTRA

d silnih aktualnosti ne znam kojim bi redom krenula. Od bezuspješnog sniženja u Zari, zimskog ljeta, ponovne korone koja očito niti nije prošla ili legendarne Škorine izjave da se silovana žena oko pobačaja mora prvo posavjetovati s obitelji. Krenimo na veselo i radosno ljetno putovanje Dorine post godišnje kolumne! Dobro se smjestite u

sedam sati na dan, baš kao da idem na posao, ispričao nam je mladi umjetnik Dejan iz Kotoribe. Dejan radi portrete po narudžbi, a voli tetovirati te slikati po zidovima. Tako su nastala dva impresivna djela. Prvo se nalazi u Boksačkom klubu Čakovec, a drugo na ulazu u čakovečki kafić Casa Latinu. - Djelo na zidu Casa Latine opisuje druženje i kavicu, prikladno za ambijent kafića. Slika na zidu Boksačkog kluba Čakovec moje je prvo takvo djelo. Visoka je 6 metara, a nastala je pred dvije godine. Slika je scena iz boksačkog filma, također vrlo prikladno za takvu vrstu prostora, kaže mladi crtač.

Talent se stalno mora usavršavati Samouki crtač Dejan želio bi u budućnosti otvoriti i svoj salon u kojem će ljudi moći kupovati, te naručivati. Dejan ističe kako je talent samo početak, no iza svakog dobrog crtača stoje neprospavane noći te puno upornosti. Kistovi, olovka, čak i sprejevi samo su neke od tehnika koje Dejan koristi u svojem likovnom izričaju. No, tetovaža je nešto čime bi se želio primarno baviti u budućnosti. Praksu je već odradio u jednom varaždinskom tattoo studiju. - Nikad nisam brojio koliko je radova iza mene. Za svaki mi treba 15 do 20 sati. Prije je to bila zezancija od par sati, ali danas to gledam kroz prizmu posla.

Dejan Šebestijan ispred svojeg djela na ulasku u kafić Casa Latina

U pitanju su obiteljski portreti, djeca, kućni ljubimci, nešto uz što su ljudi emocionalno vezani, kazao je mladi umjetnik i dodao kako portreti ipak izazivaju najveću emociju. Umjetnički gen naslijedio je od oca i strica koji su također slobodni umjetnici. Ipak, Dejan bi želio otići u Zagreb kako bi došao do veće publike.

Ponovno se bliži vrijeme “svjetonazorskih” pitanja svoje udobne fotelje i dobro zabavite u narednim redcima. Priča o Zari će biti brza i neefikasna, baš kako je to izgledalo prošlog tjedna kad sam u košaricu potrpala veste, majice, jakne i sve ono što mi naravno ne treba. Bila sam lijena i iako imam aplikaciju nije mi se dalo dodatno registrirati, nego sam odlučila da budem otišla u 22:00 na službenu stranicu i fino lije-

po sve što sam pripremila u košarici tijekom dana, jednim klikom kupila. U 22:01 nije bilo ničega. Sudbina je odlučila u moje ime, a zapravo sam joj malo i zahvalna na tome. Zimsko ljeto mi godi. Mogu obuti sandale, a da se pritom ne oznojim kad napravim dva koraka. Iako volim ljeto, ne volim onih plus 35 kad moram disati na škrge. Želim ići na more ove godine, ali vidjet

ćemo što će reći Stožer koji ponovno ima dnevne izvještaje u 14 sati. Korona se malo našalila. Kao nije je bilo, sve je bilo super, dala nam je lažnu nadu i sad nam je ponovno slomila srce. Kakva navlakuša. Korona bi se komotno mogla baviti komercijalnom prodajom, zivkati okolo ljude, obećavati im putovanja, sladoled, toplice, druženje, rođendan.. I onda na kraju

reći, haha samo sam se šalila. Ostani kući i ne mrdaj. No, o tom potom. Zadnja aktualnost mi je posebno prisjela. Bliže se izbori pa samim time na vidjelo dana izlaze sve one šljam izjave koje spadaju pod “svjetonazorska” pitanja. Zašto se u 21. stoljeću, vremenu modernizacije i tehnologije i napretka razgovaramo o tome tko, što i kako odlučuje o svojem tijelu umjesto koga?!

Piše: Dora Vadlja

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica

Foto: Zlatko Vrzan Piše: Sanja Heric Prijateljice Anica i Ljiljana pod kišobranom

29. lipnja 2020.

Vanesa i Luka za modni izričaj odabrali prugice

Odlična crveno crna kombinacija

Veselo sportsko izdanje na špici

Andrea, Antonio i mali Lovro baš su se uskladili

Irski vučji hrt Frenki i njegova vlasnica Vesna Vesela obitelj Mađarić



18. svibnja 2018.

KARATE KRK Kup 2020 donio izvrsne rezultate međimurskih predstavnika koji su marljivo trenirali i za vrijeme korona stanke

Karatisti Globusa odlični na Krku

risilna stanka, koja je u karate sportu trajala tri mjeseca, konačno je prekinuta. Karatisti su se vratili na tatamije i to na našem najvećem otoku. Krk Kup 2020. održan je minulog vikenda u Malinskoj, a među 250 natjecatelja iz 27 hrvatskih klubova bili su i članovi Karate kluba Globus. Vikend izdanje Globusovaca treneri Dejan Slukić i Mladen Vizinger ocijenili su, s obzirom na okolnosti u kojima se treniralo, solidnim. -I prije popuštanja mjera trenirali smo online, ali trebamo reći kako smo svi bili jednoglasni u tome da su nam trebala natjecanja. Djeca su zaista žudila da se natječu jer im je ovako dugi period bez i jednog turnira

STRELJAŠTVO

Žetva odličja Globusovaca nakon tromjesečne stanke do sada bio nezamisliv. Kada se uzme sve u obzir bili smo dobri na Krku, ali sada nam predstoji povratak na staru razinu forme, kazao je je De-

jan Slukić. Sve je u Malinskoj bilo dobro organizirano. Malo smo se bojali kako će turnir izgledati zbog brojnih ograničenja i preporuka, ali na kra-

ju je sve bilo sasvim u redu. Osim toga, naši natjecatelji su subotnje i nedjeljno popodne iskoristili za zasluženo opuštanje i odmaranje uz more,

STRELJANA SRC Mladost u Čakovcu ugostila strijelce malokalibarskim oružjem

Održano županijsko prvenstvo u gađanju malokalibarskom puškom Na streljani u Čakovcu prošle je subote održano Županijsko prvenstvo u disciplini 50 metara malokalibarska puška (MK), 40 hitaca ležeći za 30 minuta. U pojedinačnoj kategoriji (ležeći) bilo je izuzetno neizvjesno. Borbu za prvo mjesto vodili su Nenad Nemec i Lovro Novak, oboje iz ekipe ŠSK Čakovec, a ostvarili su 362 kruga. 1. mjesto osvojio je Nenad Nemec, zahvaljujući bolje otpucanoj zadnjoj seriji sa 362 kruga 2. mjesto osvojio je Lovro Novak sa 362 kruga Dobro je znati 20 Borba za treće mjesto također

Međimurski strijelci ostvarili odlične rezultate na Županijskom prvenstvu u gađanju malokalibarskom puškom

je bila izjednačena. Bočkaj Nino Nini, te mu osigurala broncu. 3. iz ekipe Sloboda Mihovljan, mjesto osvojio je Bočkaj Nino te Zoran Novak iz ekipe ŠSK sa 346 kruga. U ekipnoj kategoriji (ležeČakovec ostvarili su rezultat od 346 krugova, no zadnja je ći) 1. mjesto pripalo je ekipi www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 serija prevagu donijela Bočkaj ŠSK Čakovec sa ostvarenih 1070 krugova, 2. mjesto pripalo je ekipi Sloboda Mihovljan, sa ostvarenih 998 krugova, 3. mjesto pripalo ekipi Mihovil Čakovec sa ostvarenih 763 kruga. Disciplinu 40 hitaca ležeći nema norme, pa mogu nastupiti svi natjecatelji. Dan kasnije, u nedjelju 21.lipnja.2020. godine, također na streljani u Čakovcu, održano je Prvenstvo županijsko u disciplini 50 metara Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće malokalibarska puška, 3×20 tel: +385 (0)40 821 990 - centrala hitaca trostav ( 20 hitaca klečeći, 20 hitaca ležeći, 20 hitaca fax: +385 (0)40 373 456 stojeći ) u vrijeme 105 minuta. www.sgc-aton.hr U pojedinačnoj kategoriji senie-mail: info@sgc-aton.hr ori (trostav) 1. mjesto osvojio

je Hrvoje Marčec Sloboda, Mihovljan sa ostvarenih 513 kruga, drugi je bio Lovro Novak Čakovec, sa ostvarenih 512 kruga, dok je treće mjesto osvojio Nenad Nemec Čakovec sa ostvarenih 492 kruga, 4. mjesto osvojio je Novak Zoran Čakovec, Čakovec sa ostvarenih 475 kruga. U pojedinačnoj kategoriji juniori (trostav), najbolji je bio Lovro Čakovec, Čakovec sa ostvarenih 512 kruga, 2. mjesto osvojio je Jan Novak Čakovec, Čakovec sa ostva6. rujna 2019. renih 468 kruga, a 3. mjesto osvojio je Jambrošić Niko, Čakovec sa ostvarenih 431 kruga. U ekipnoj kategoriji (trostav) 1. mjesto pripalo je ekipi ŠSK Čakovec s ostvarenih 1479 krugova, 2. mjesto osvojila je Sloboda Mihovljan, sa ostvarenih 1390 krugova, 3. mjesto pripalo je ekipi Mihovil Čakovec s ostvarenih 883 kruga. Norme za nastup na Državnom prvenstvu u disciplini 3×20 trostav za seniore je 475 kruga a juniori 430 kruga. Prvenstvo Države MK Serijska puška na 50 m ležeći i trostav održat će se 4. i 5. srpnja. 2020. godine na streljani u Čakovcu. (msm)

bazen i sunce. Globusovci su osvojili osam zlata, četiri srebra te čak dvanaest bronci i time bili najuspješniji klub na turniru. Govoreći o daljnjim

NOGOMET

akcijama istaknuo je kako za sada nema u kalendaru toliko natjecanja kao inače, ali svi u klubu radit će na jačanju spreme i povratku na predkorona formu. Spomenimo na kraju kako su zlato osvojili Tino Panić, David Bermanec, Aida Trstenjak, Laura Strahija (2), Leona Gulija, Sven Strahija i Josip Slukić. Srebrni su bili Ervin Šoltić, Nikola Topličanec, Sven Strahija i Tino Panić dok su brončane medalje osvojili Petar Filipović, Dorjan Rubin, Tena Vurušić, Paulina Magdalenić, Marko Lepoglavec, David Bermanec, Filip Kovačić, Timo Vlahek, Luka Sokač, Ana Filipović, Sara Novak i Kristian Topličanec.(so)

1. HNL za žene

Važna pobjeda Katarine Zrinski u borbi za ostanak u prvoligaškom društvu U 12. kolu 1. HNL za žene nogometašice Katarine Zrinski gostovale su u Novom Golubovcu kod posljednje plasirane ekipe lige Lepoglave. Veliki posao u borbi za opstanak napravile su nogometašice Katarine Zrinski pobjedivši u derbiju začelja domaću Lepoglavu 1:2. S nova tri boda približile su se šestoplasiranoj Viktoriji, a ekipi Lepoglave bježe sada velika četiri boda. Pojačane u odnosu na prošlu utakmicu Simonom Mendaš koja je odradila žute kartone i novopridošlim slovenkama Laurom Škvorc i Rebekom Bačak čakovčanke su od prve minute pokazale da su došle uzeti sva tri boda. Povele su već u 3. minuti golom Anđele Ćurić, a na 0:2 povećala je u 62. minuti novopridošla Laura Škvorc. Domaće igračice uspjele su smanjiti tri

minute kasnije golom Valentine Kupčić što je i konačni rezultat. U ekipi Lepoglave igrale su dvije međimurke, na golu Sanja Šoltić i u polju Leona Požgaj koja je nažalost morala napustiti teren u 72. minuti zadobivši potres mozga nakon udarca lopte u glavu. Utakmica je bila dosta nervozna, sutkinja Sabina Bolić podijelila je četiri žuta kartona, po dva svakoj ekipi, a domaći predstavnik Siniša Matuza zbog učestalih prigovora isključen je u 63. minuti. S nova tri boda Katarina Zrinski još uvijek se nalazi na 7. mjestu, ali sada s četiri boda više od posljednje Lepoglave. U sljedećem, 13. kolu, nogometašice Katarine Zrinski dočekuju na domaćem terenu u Novom Selu Rok zagrebački Dinamo. Utakmica se igra u nedjelju 28.lipnja u 17 sati. (so)



26. lipnja 2020.

GIMNASTIKA

MARIO VUKOJA iz Čakovca, jedan od vodećih ljudi hrvatske gimnastike i međimurskog sporta o tome što napraviti za sportski napredak u bu

Međimurski sport t naš brend za novi j - Pozdravljam inicijativu za osnivanjem SD Međimurje, trebamo se pokrenuti za jedinstveni nastup prema jakim firmama kao što su HEP, INA i drugima, naglasio je Vukoja Piše: Miljenko Dovečer Foto: Zlatko Vrzan

eđimurje i dalje ima čelne ljude u vrhu hrvatske gimnastike. Nakon dva i pol mandata na mjestu predsjednika Stevicu Tkalčeca zamijenio je poznati gimnastičar Mario Možnik. Na istoj izbornoj skupštini za dopredsjednika je izabran Mario Vukoja iz gimnastičkog kluba Marijan Zadravec Macan. Osim toga Mario je i poznati svjetski gimnastički sudac, a prije dvije godine izabran je za potpredsjednika tehničkog odbora Europske gimnastičke federacije (UEG). Mario Vukoja, rođeni Čakovčanac od sedme godine aktivno se bavi gimnastikom. U razdoblju od 1995. do 2000. svake je godine boravio u Olimpijskom centru u Vladimiru (Rusija), gdje je uz najkvalitetnije gimnastičke svjetske mentore usavršavao svoje trenersko zvanje. Na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu 2012. godine završio je stručni studij za izobrazbu trenera – studijski smjer sportska gimnastika, a od istog je fakulteta proglašen i počasnim trenerom – predavačem Studijskog centra za izobrazbu trenera. U međuvremenu je položio sudačke ispite i trenutno je međunarodni sudac (FIG brevet I. kategorije). Od 1999. sudjeluje na svim Svjetskim i Europskim prvenstvima kako u svojstvu šefa delegacije, tako i u svojstvu trenera i suca. Tri puta kao sudac pozvan da sudi OI (Peking, London i Rio), a također je pozvan da sudi i OI u Tokyo (koje će se nadamo održati sljedeće godine). Voditelj je trenerskog tima koji radi s najboljim međimurskim, a svojedobno i hrvatskim gimnastičarom, osvajačem srebrne olimpijske medalje Filipom Udeom (prvim hrvatskim gimnastičarom koji je tri puta sudjelovao na Olimpijskim

igrama te prvim međimurskim olimpijcem uopće). Mario Vukoja je i član Tehničkog odbora sportske gimnastike HGS-a, a pred dvije godine izabran je za dopredsjednika Tehničkog odbora muške sportske gimnastike UEG-e. - Vaš izbor za dopredsjednika HGS-a sigurno je još jedno priznanje za Vas i međimursku gimnastiku… - Nakon odustajanja Stevice Tkalčeca za predsjednika saveza, bilo je svakakvih ideja, pa i ta da je meni ponuđeno da kandidiram za to mjesto, međutim obzirom na to da se kosi ta funkcija sa funkcijom suđenja i mojeg rada u tijelima Europske federacije pala je odluka da me se kandidira za dopredsjednika. To je pozicija s koje ćemo najlakše moći pratiti i kreirati projekte koji su važni za gimnastiku u Hrvatskoj i Međimurju. - Kad ste se uključili u gimnastiku trenirali ste u maloj dvorani u Čakovcu. Kako ste pokrenuli priču i postavili malo Međimurje na kartu svijeta? - Cijela priča je da je Macanov dom dvorana četiri puta manja od Atona, a trenutno u Macanovom domu trenira

Mario Vukoja, dopredsjednik HGS-a, ugledni međunarodni gimnastički sudac i međimurski sportski djelatnik dvjestotinjak djece, a ukupno u klubu imamo 500 djece, jedna ozbiljna brojka sa deset trenera. Dok smo krenuli, moram biti iskren nisam vjerovao da bumo mi uspjeli prvi napraviti dvoranu koja je najviši standard u Europi i svijetu, a krenuli smo srcem i željom da nastavimo Macanovu tradiciju da se uključi čim više djece. Nakon toga logika ti govori da smo bili limitirani nekim

OI u Tokiju četvrte na kojima će biti u ulozi suca - Odlično kotirate u europskim i svjetskim krugovima kao vrhunski gimnastički sudac. Možete li nam reći koja su sva suđenja iza Vas, koji imate trenutačni status i što to znači za hrvatsku gimnastiku? - Jedan sam od 25 ljudi na svijetu koji trenutno ima status FIG Brevet suca najviše I kategorije, što znači da nas zovu da sudimo po cijelom svijetu, da educiramo mlade suce,

dok se kao potpredsjednik TO MSG UEG još i bavim organizacijom EP, europskim kampovima ( onaj u Tirreniji vodim već 6 godinu). Na na taj kamp poslali su me 1994.kao mladog trenera, a nakon 20 godina vratio sam se kao voditelj tog kampa. Od 2004.sudim sva velika natjecanja – pogotovo europska i svjetska prvenstva, svjetske kupove, a posebno se veselim suđenju na četvrtim olimpijskim igrama u Tokyo.

ozbiljnim gimnastičkim znanjem, ja sam tada kao glavni trener tražio pomoć u smislu mojeg doškolovanja. Tu se pojavio Miro Peršić iz Pribislavca sa svojim poslovnim ruskim vezama iz Vladimira, koji je jedan od najjačih svjetskih gimnastičkih centara gdje su stasale ruske zvijezde Andrijanov, Koroljev, Artjomov… Rekel mi je: "Ja bum tebi dopeljal najboljeg trenera za mlade" i došao je Igor Kržimski. Kad je Igor prvi put vidio malu dvoranu htio se vratiti kući ali kad je prepoznao tu želju i volju nas Međimuraca za radom i napredovanjem rekao je da će ostati pod jednim uvjetom. Uvjet je bio da smo morali napraviti jamu u koju se stavi trampolin i akrobatsku stazu. Zamolili smo Mariju Ružić ondašnju gradonačelnicu za pomoć. Gradonačelnica je u vrlo kratkom roku riješila stazu, a trampolin smo ja i ekipa jedan vikend sponzorskim donacijama stvorili. Iskopali jamu i javili Igoru da smo sve napravili. Kržimski je došao u Čakovec i priča je krenula. U međuvremenu ja sam tri-četiri puta bio na školovanju u Rusiji. U školovanju mi je pomogao tadašnji predsjednik zajednice

Katalenić zajedno s Dragićem. Odobreno nam je za 6 mjeseci naknade za rad za trenera koji je došao k nama. Nakon toga Blaženka Počuča je pomogla u financiranju i tako. Ali to u Čakovcu u našoj dvorani sve je bilo premalo za neki jači razvoj pa smo morali krenuti u Slovačku u Bratislavu kamo smo odlazili tri do četiri puta godišnje po dvadesetak dana na pripreme. Tu se uključio i Stevica Tkalčec s prvim ozbiljnijim ulaganjima (za pripreme i natjecanja), a prekretnica je počela 2004. godine. Igor je došao 1998. godine, a prije od 1992-1995. godine poslagali smo klub. Europsko srebro Filipa Udea na juniorskom prvenstvu u Ljubljani 2004. godine na parteru pokrenulo je sve, ljudi su počeli vjerovati da se može nešto napraviti. - Sad s vremenske distance što za Vas osobno, ali i šire za Međimurje znači srebrna olimpijska medalja Filipa Udea iz Pekinga koja je stigla nakon desetak godina mukotrpnog rada 2008. godine? - Nakon te juniorske medalje dosta se ljudi počelo uključivati u rad kluba, jer ono što krasi nas Međimurce skro-

mnost, radišnost i upornost donijela je rezultate, a to je i u nekoliko navrata spomenuo Filip Ude koji je rekao da je ponosan što je Međimurac. To su stvari koje su donijele medalju jer dok smo mi pokazali ljudima Macanov dom, mjesto gdje se kovala ta olimpijska medalja, nisu mogli vjerovati. 2008. godina je prekretnica, prvo je Filip osvojio europsko prvenstvo u Lausanne, u Tianjinu pred Olimpijadu bio na korak do olimpijskih pobjednika. Kruna svega srebrna olimpijska medalja na konju s hvataljkama poklopila se s otvaranjem Atona, jedinstvenog gimnastičkog centra. Tom dvoranom se otvorila druga priča da smo se mogli dalje razvijati. - Aton je postao centar ne samo međimurske i hrvatske gimnastike, naziru li nasljednici Filipa Ude i Tijane Tkalčec? - Mi u svemu, bilo da je riječ o treninzima, natjecanjima ili pak organizaciji bilo kojih događaja težimo savršenstvu. Želimo svaki puta biti bolji i sami si ljestvicu očekivanja uvijek podižemo na viši nivo. Ljudima u klubu i oko njega to je jako dobro poznato. Imamo



26. lipnja 2020.

udućnosti

treba postati jači iskorak odlično uigranu i posloženu ekipu koja može odgovoriti svakom izazovu. Imamo nasljednike Filipa Udea i Tijane Tkalčec. Na seniorska vrata već je ozbiljno zakucao Marko Sambolec, a nastupi posljednjeg vikenda u studenom daju nam razloga za vjerovati kako ćemo i u sljedećim desetljećima imati vrhunsku gimnastiku u Međimurju. U pozitivan rasplet ove gimnastičke priče uopće ne sumnjam. Više od deset godina zaredom Filip Ude i Tijana Tkalčec su najsportaši grada i županije. Imamo čitav niz perspektivnih gimnastičara, da ne nabrajam sve i ne preskočim nekog koliko ih je dobrih. Ponosimo se njima. - Kakva je situacija s trenerskim kadrom, Vi ste još aktivni? - Najvažnije blago svakog kluba su treneri, jer to je teški kruh sa sedam kora i dok je dobar rezultat su svi zaslužni a kad nije onda je loš trener. Imamo vrhunski tim od 10 zaposlenih stručnjaka koji primaju plaću svaki mjesec. Nisu uhljebljeni, svi su prijavljeni i krvavo zarađuju svoj kruh u klubu. Evo u ovo vrijeme korone mi smo se na ove poticaje javili s maksimalnim brojem ljudi koliko smo mogli, da prebrodimk tešku situaciju i svih deset je dobilo potporu. Osim Igora Kržimskog i Tanje Goverskaje svi su Međimurci. Imamo većinom trenere iz gimnastičkog miljea, a dijelom iz drugih sportova poput Luke Prprovića kineziologa, inače košarkaša, Roko Sorića također iz tog sporta i Tanje Mesarić Novak bivše rukometne reprezentativke. Međutim trener se prepozna samo po jednom ili je kvalitetan ili nije. Jedni treneri moraju samo okupiti djecu da razviju sposobnosti dok se s talentiranima mora raditi dodatno. Svi programi koje provodimo verificirani su od Ministarstva i Agencije za odgoj i obrazovanja. Mi iz gimnastike koja je bazični sport 90% djece šaljem u druge sportove, jer od 3-6 godine starosti se razvija fina motorika. Od 6-10 godine starosti imamo univerzalnu sportsku školu gdje uz elemente gimnastike uključujemo elemente iz drugih

sportova. Mi smo kao baza za druge sportove. Ako je atletika "kraljica sportova", onda je gimnastika "majka sportova". Ja sam koliko mi vrijeme dozvoljava uključen u koordinatorski i mentorski sustav i kad nešto zašteka ja uskočim, pretežno kod juniora i mladih gdje se djeca malo izgube, da to što bezbolnije prođe.

Tri put kao sudac pozvan je da sudi OI (Peking, London i Rio), a također je na sudačkoj listi i za OI 2021. u Tokiju - Osim rada u klubu, aktivni ste u HGS- i međunarodnim gimnastičkim organizacijama. Često stojite iza novih inicijativa i ideja. Tako ste Vi i trener Vladimir Mađarević pokrenuli revolucionarni gimnastički projekt World Platinum League, pojasnite nam o čemu se tu radi? - To je ideja po uzoru na nogomet, koja obuhvaća marketing i kako privući široke mase, a nama je glavna vodilja bila UEFA-ina nogometna liga prvaka. Zadnja dva natjecanja u Osijeku smo radili zahvaljujući Bruni Kovačeviću s 18 kamera kao na utakmici Lige prvaka. Kamera na zagrijavanju, tribinama, svaka sprava u nekoliko kuteva, usporene snimke. Htjeli smo da roditelji s djecom dođu u gimnastičku dvoranu, napravili smo kik korner, druženje djece sa zvijezdama, da im ne bude dosadno, pa podjela medalja u centru grada s koncertom. Tu smo malo uzeli od Snježne kraljice, skijanja. Ove godine trebalo bi biti prvo to natjecanje kao ogledni primjer, a takvih bi trebalo biti 6 identičnih, u istim dvoranama, sa istim vizualima, propisani scenarij od početka do kraja, najboljih 6 gimnastičara u finalu. London želi završnicu, govore da će dovesti 18.000 ljudi u dvoranu. Korona je malo sve pošemerila, ali je iznjedrila da smo napravili Mađarević i ja Online Platinum ligu. Najbolji

svjetski gimnastičari rade kod kuće, mi u realnom vremenu sudimo, proglasimo najbolje, a da oni ne riskiraju svoje zdravlje. Neke revolucionarne stvari pokušavamo implementirati u gimnastici. Ljudi kažu, vi ste revolucionari a mi želimo biti evolucionari i da se približimo masama. Danas se Svjetski kup sastoji od četiri turnira A kategorije, koji su trenutno i kvalifikacijski za Olimpijske igre, te od turnira Challenge Cupa, među kojima je i Osijek. Od 2021. cijeli se sustav mijenja. Naša je želja da pobjednici finala Platinaste lige također imaju izravan plasman na SP, a nadali smo se i na OI. Međutim, šansa da se to prihvati nije baš velika jer je već prihvaćen novi kvalifikacijski sustav. Grand finale bilo bi kraće i atraktivnije od ostalih turnira, a ideja je da nagradni fond bude puno veći i da gimnastičari mogu više zaraditi jer to zaslužuju. Odmaknuli smo jako daleko s tim, vjerujem da će se sve realizirati vrlo brzo te da će 2021. startati novi format. - Vaš prijatelj i kolega Stevo Tkalčec kao vlasnik Atona najavljuje mogućnost da zatvori dvorane u Nedelišću, jer nema rentabilnosti. Vaš stav oko ove nemile situacije? - Prvo treba krenuti od situacije da je Stevica Tkalčec uložio svoj novac pionirski, vizionarski u multifunkcionalnu dvoranu koja nažalost doživljava probleme u poslovanju uslijed nekoliko segmenata koje je on spomenuo. Prije svega treba mu skinuti kapu da je uopće išao uložiti 5 miliona eura svojeg novca u projekt sportske infrastrukture. Čovjek ne traži tu zaradu. Iza izbora trebaju sjesti i Županija, Općina Nedelišće, kao i Grad Čakovec da pokušaju iznaći rješenje za funkcioniranje Atona koje bude dugotrajno i održivo. Ukoliko se to ne dogodi gimnastika će imati veliki ozbiljan problem jer pola kluba neće imati više gdje da radi, znači 250 djece i pol trenera može završiti na cesti. Mi se toplo nadamo da će nakon izbora biti sluha i da se iznađe kvalitetno dugotrajno rješenje da centar nastaviti funkcionirati.

- Aktivni ste i u Zajednici športskih udruga i saveza Međimurske županije kao potpredsjednik, s kojim problemima se susrećete? - Ovo mi je treći mandat dopredsjednika i upoznat sam s problemima zajednice. Smatram da je ova ekipa na čelu s Matom Kljajićem dobro uredila pravilnike. Transparentni smo, svi korisnici istovremeno dobivaju novac kojeg nažalost nikad dosta. Javne potrebe za sport su velike, kak se kaže to je "mala bara s puno krokodila". Županija se kandidira za europsku regiju sporta, trebalo bi biti više novca. Zalažemo da povećamo proračun, preko izvornih prihoda od županije i

projekata na koje se javljamo. Trebalo bi osmisliti poslovni model da primjerice i državne firme kao HEP i INA više uložu u međimurski sport jer kod nas zarađuju novce na hidroelektranama, odnosno eksploataciji plina, a tu je i Središnji državni ured za sport i HOO-a koji su već prepoznali naše dobre projekte te ih i sufinanciraju. Dobra ideja je i ponovno formiranje sportskog društva Međimurje, ali na drugačijem principu. Predlažemo da proširimo broj klubova, da se okrupnimo i da jači nastupimo prema potencijalnim sponzorima. Imamo sreću da je nogomet najmasovniji, odbojkaški klub u vrhu, kao i ženski i muški rukomet, digli se atletika, plivanje, borilački sportovi i svi oni koji su spremni za zajedničku priču. Ako to uspijemo svi moraju na primjer imati na lijevoj strani dresa imati Inu na desnoj Hep, znači moramo imati zajednički nastup na tržištu i biti prepoznatljivi kao brend Međimurje. Treba ovo pokrenuti, prvi korak je ideja, drugi je realizacija i smatram da čim prije trebamo napraviti inicijativni sastanak. Mi moramo nastojati da novce dobimo ne od županije za taj projekat nego pomoću županije dođemo do sponzora, ona nam mora otvoriti vrata. Možda bude možda ne bude nešto s toga, ali moramo se pokrenuti.

- Kakva je vaša vizija razvoja sporta, što biste preporučili mladim sportašima? - Ono gdje gimnastika ima prednost, ne kaj je bazične nego je top tri sportova na olimpijskim igrama i najgledaniji je sport uz atletiku na olimpijadi. Sva djeca bi do 6 godina trebala proći naše programe koji će im onda jako koristiti kada se krenu baviti drugim sportovima. Mi smo uložili nekoliko stotina tisuća kuna u opremu koja se zove EDUC GIM prilagođena za djecu tog uzrasta da lakše savladaju prepreke koje mi pred njih postavljamo. - Unatoč ponudama i dalje ste u međimurskom sportu i u GMZ Macan koji je u Hrvatskoj visoko rangiran. - Pa je, imao sam ponude od FIG-e, svjetske gimnastičke federacije, ali morao bi otići. Smatram da sve svoje znanje i iskustvo što sam dobio moram vratiti Međimurju koje je uložilo u mene. Mi u GK MZ Macan smo al pari drugim većim hrvatskim centrima. Ono kaj je pokojni Macan napravil onda bili je jako dobro pogotovo u uvjetima u kojima se onda radilo. A ono kaj je ključ svega je to da su Macana djeca obožavala, bio je zarazan, usadio im je ljubav prema sportu, ne samo gimnastici. Meni osobno je drago da smo uspjeli posijati jedno sjeme razumijevanja među sportašima, da se sportovi i sportaši međusobno poštujemo.

 NOGOMET

KUGLANJE

KUP MNS-a sezona 2020./2021.

Izvučeni i parovi 2. kola koje se igra 5. kolovoza U prostorijama MNSa održano je izvlačenje za 2. kolo međimurskog međimurskog kupa koje se igra 5. kolovoza s početkom u 17:30, a sastaju se: Napredak/Sloboda (Mihovljan) - Hajduk (Š), Dubravčan/Pušćine - Omladinac (DS), Mladost(S)/ Draškovec - Centrometal, Trnovec/Jadran - Dinamo (P), Drava(K)/NŠ Međimurje-Čakovec - ČSK, Pobjeda/ Drava(DM) - BSK, Sokol – Parag, Otok – Galeb, Omladinac (M) – Hajduk (B), Budućnost (P) – Bratstvo (SV), Venera – Dinamo (D), Sloga (Š) – Mladost Komet, Mladost (I) – Polet (SmnM), Plavi (P) – Rudar, Dubrava – Naprijed, Strahoninec – Zasadbreg 77, Kraljevčan 38 – Jedinstvo (GM), Donji Koncovčak – Graničar (K), Graničar (N) – Hodošan,

STRELJAŠTVO

Budućnost (M) – Bratstvo (J), Borac PMP – Nedelišće, Torpedo – Mladost (SM), Podturen – Sloga (Č), Mura – Polet (P), Borac (DH) – Jedinstvo (NSD), Bratstvo (P) – Omladinac (NSR), Vidovčan – Međimurje, Mali Mihaljevec – Vučetinec, Croatia – Spartak, Dinamo (Ž) – Međimurec, Radnički – Trnava, Mladost (D) – Sloboda (S). Parovi 1. kola izvučeni su već ranije, igra se 26. srpnja u 17:30, a sastaju se: Gornji Kraljevec: Napredak – Sloboda (Mihovljan), Donja Dubrava: Dubravčan – Pušćine, Selnica: Mladost – Draškovec, Trnovec: Trnovec – Jadran, Kuršanec: Drava – NŠ MeđimurjeČakovec, Gornji Hrašćan: Pobjeda – Drava (Donji Mihaljevec). (so)

GAĐANJE glinenih golubova

Ekipno pobijedio LU Fazan Dekanovec U Nedelišću je u nedjelju, 14. lipnja, održano drugo kolo u gađanju glinenih meta lovaca Međimurja. Domaćin je bio LU Oletić iz Stanetinca, koja slavi petu godinu postojanja. Ove godine sudjelovalo je 15 udruga lovaca iz Međimurja, kao i mnogi gosti iz Zagorja i susjedne Slovenije. Članovi LU Fazan Dekanovec osvojili su ekipno prvo mjesto, drugi su bili članovi LU Oletić iz Stanetinca, dok je treće mjesto

ATLETIKA

zauzela LU Maruševec. Šoštarić iz Murskog Središća pobjednik je u kategoriji pojedinačno, drugo mjesto zauzeo je Islami Dašmir. Na Trećem mjestu bio je S. Mučić iz Dekanovca. Pobjednik na desetke bio je Ivica Varga. U kategoriji Fair play najbolji je bio Jasmin Jambrošić. Pobjednik na desetke bio je Ivica Varga, a u kategoriji zračne puške Aleš Šekuranja iz Slovenije. (sh)

KOTORIPSKI BEGAČI kraj Preloga organiziraju devet trkačkih kola

Otvorena nova sezona Ljetne kros lige Ljetna kros liga Prelog u svoje je trinaesto izdanje krenula minulog petka. Prvim, od devet planiranih kola koja će se održati tijekom devet uzastopnih tjedana svakog petka, sezonu je otvorilo 144 natjecatelja. Od toga 96 trkača i hodača te 48 djece. U organizaciji TK Kotoripski begači tako je u utrci na 3,2 km u muškoj konkurenciji najbrži bio Saša Horvat s vremenom 11 minuta i 30

26. lipnja 2020.

sekundi, a kod žena Jasmina Ilijaš s vremenom 12 minuta i 10 sekundi. Na 6 km slavili su Ivan Ružman s vremenom 22 minuta i 54 sekunde, te Nada Siladi s vremenom 25 minuta i 31 sekundu. Kod hodačica najbrža je bila Ljiljana Šipuš s vremenom od 22 minute i 34 sekunde, a kod hodača. Iz kluba vas pozivaju da im se već ovog petka 26. lipnja pridružite na startu jer prijave su moguće svako kolo. (so)

ZAVRŠILA Prva hrvatska kuglačka liga

Odličan Željo za kraj, prvak Hrvatske spasio Bjelovarčane S

nekoliko mjeseci zakašnjenja 1. Hrvatska kuglačka liga se privela kraju. U posljednjem 18. kolu naš prvoligaš, čakovečki Željezničar, igrao je na domaćoj kuglani protiv favoriziranog Bjelovara koji se borio za 3. mjesto na tablici. Makar je to bila utakmica nižih rezultata nego su nas u prethodnim utakmicama navikli, to i ne čudi s obzirom poduže pauze i nemogućnosti normalnog treniranja, ali u konačnom ishodu naši kuglači nisu razočarali. Dapače. Krajnji rezultat je bio 4-4 uz 35 čunjeva razlike za goste (3354-3389), a naši kuglači bili su čak i na korak do pobjede.

Odlična igra Jagića, Gosarića i D. Košaka

Početak utakmice donio nam je zanimljive dvoboje. Prošlogodišnji finalisti prvenstva Hrvatske u sprint disciplini, kapetan Željezničara Predrag Turk (538) i Darko Kasumović (595), ponovno su međusobno odmjerili snage i ponovno je slavio bjelovarski kuglač. Na drugim stazama vrlo motivirani je bio Željezničarov Zoran Jagić (604) protiv svojeg nekadašnjeg kluba i lakoćom dobio poen protiv Siniše Šanteka (553). Drugi blok totalno je šokirao goste iz Bjelovara. Željezničarov Luka Požega (555) nije bio na visokoj razini, ali protiv slabašnog protivnika, Luke Mijića (522), nije bilo teško osvojiti poen. S druge strane Franjo Gosarić (570) na početku se tražio, ali onda je odlično povukao, osvojio poen protiv Marijana Vokšana (564) i stavio Bjelovar u lošu situaciju jer po tadašnjim informacijama s zagrebačke kuglane trebao im je barem bod da bi završili kao 3. U posljednjem bloku gosti su krenuli dobro, brzo su uspjeli nadoknaditi razliku u čunjevima i još su samo trebali potvrditi pobjedu. No tu je onda opet Denis Košak (554), koji je nakon dobre igre u Otočcu ponovno dobio priliku za igru, napravio dobar pritisak, te odličnim zalaganjem i upornošću došao do svog prvog prvoligaškog poena protiv Marka Trekere

Franjo Gosarić odlično je odigrao protiv visokoplasiranog favoriziranog Bjelovara

KONAČNA TABLICA 1. Zaprešić Zaprešić

2 32

2. Mertojak Split

2 31

3. Bjelovar Bjelovar

6 22

4. Grmoščica Zagreb

6 22

5. Medveščak-1958 Zagreb

9 17

6. Velebit Otočac

0 11 14

7. Zadar Zadar

2 10 14

8. Željezničar Čk Čakovec

2 11 12

9. Osijek Osijek

2 13 8

10. Šubićevac Šibenik

4 12 6

(546). Time ujedno i do boda za svoju momčad. Na drugim stazama konačni ishod pretpostavljao se od samog početka jer je kombinacija Bojan Košak-Igor Ružić (533) igrala protiv aktualnog prvaka Hrvatske Željka Košutića (609) koji je bio na standardnoj razini i zasluženo osvojio epitet igrača utakmice, a zahvaljujući vrlo lošoj igri Željezničarove kombinacije Bjelovar je uspio izvući bod s kojim su po prvi put u povijesti kluba osvojili medalju u najelitnijoj kuglačkoj ligi.

Ostvaren cilj osiguran opstanak

Osim rekordnog učinka u domaćim redovima Jagića i prvog prvoligaškog poena mlađeg Košaka, izvrsnu partiju u čakovečkim redovima odigrao je i Gosarić. - Drago mi je da smo uspjeli osvojiti bod za kraj

sezone i to protiv tako dobre momčadi kakva je Bjelovar. Ja nisam sjajno krenuo u utakmicu, izgubio sam dva seta, ali onda sam preokrenuo rezultat u svoju korist, a time osvojio i važan poen za svoju momčad. Sezona nam nije bila bajna, ali ostvarili smo svoj cilj koji smo si zadali na početku sezone, a to je opstanak u prvoligaškom društvu. U drugom dijelu sezone većinom smo igrali bez našeg najboljeg igrača, Tomislava Tvaroga. Nadam

+18

se da će se nešto promijeniti u vezi njegovog posla, te da će sljedeće sezone moći normalno kuglati, a s pravim njim u sastavu možemo punomoć bolje nego smo to pokazali ove sezone, rekao je za naše Novine Franjo Gosarić. Željezničar je u ovoj sezoni u 18 utakmica ostvario 5 pobjeda, 2 neriješene i doživio 11 poraza, te su se s 12 bodova smjestili na 8. mjesto na tablici 1. Hrvatske kuglačke lige. (Igor Maček)

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700



26. lipnja 2020.

ATLETIKA

ČAKOVEČKI NOĆNI CENER utrka je žedna tradicije

U ljeto utrčalo gotovo šesto ceneraša! Protekle subote točno u 21:44 na sam početak ljeta startao je prvi Čakovečki noćni cener. Odaziv trkača bio je i više nego odličan Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

rva ovogodišnja ljetna kiša nimalo nije umanjila sjajnu atmosferu prvog Čakovečkog noćnog cenera održanog u subotu 20. lipnja. Utrka „ČK10“ je okupila gotovo šesto trkača sjevera Hrvatske te drugih gradova Lijepe naše Apsolutni pobjednici na utrci od 10 km su Andrej Hladnik iz AK Varaždin (32:37) i Lucija Kopić iz AK FIT Zaprešić (38:13). Drugi u muškoj kategoriji na 10 km bio je Mladen Ignac iz AK Međimurje Čakovec (33:28) a treći Gordan Petković iz HAAK Mladost Zagreb 33:34. U kategoriji žene na 10 km drugo mjesto osvojila je Paula Šimunčić iz AK Varaždin, a treće Nada Siladi iz AK Međimurje Čakovec. Osim utrke na 10 km održana je utrka na kraćoj

trasi od 5 kilometara. Start je bio kod nekadašnjeg Japa bara istovremen za sve kategorije. Trkače je pozdravio Stjepan Kovač, zaželjevši svima dobru utrku uz želju da ovaj događaj postane tradicija. Sudjelovali su sportaši, rekreativci i svi građani željni dobre zabave, a trkače su došli bodriti i navijači. Na utrci građana prvi kroz cilj je protrčao Ante Živković te u kategoriji

žena Tea Faber, oboje iz AK Dubrovnika. Najmlađi trkač bio je dvanaestogodišnji Božo Bajan iz Zagreba na utrci 5 km, a utrku je trčala majka Helena Krstić iz Krapine s djetetom u kolicima, dvogodišnjim Sebastianom. Utrku na 5 km trčao je i gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač, koji je kasnije sudjelovao i u dodjeli medalja u zgradi Scheier. Župan Matija Po-

Mladen Ignac, Andrej Hladnik i Gordan Petković najbrži na 10 km Paula Šimunić, Lucija Kopić i Nada Siladi najbrže na 10 km

Rajka Radošević (druga zdesna) i navijački tim na startu utrke

Utrku su pratili i navijači “naoružani” kišobranima i odličnim raspoloženjem Rajka Radošević zajedno s veselim društvom došla je bodriti svog sina Davorina te nam je opisala navijački žar:

Start utrke kod nekadašnjeg Japa bara

- Sin mi živi u Zagrebu, bavi se trčanjem. Ponosan je što se ova trka održava u njegovom rodnom gradu. I prvi put će sada ovdje trčati. Trči trke u Zagrebu i

drugim mjestima. U Zagreb uvijek idemo navijati. Napravili smo si i transparente, ali sad ih zbog kiše nismo donijeli. Imamo odličnu ekipu i uvijek pratimo njegove utrke.

savec otrčao je stazu od 10 km. Svi trkači primili su moderno oblikovane finišerske medalje. Kiša koja je počela tijekom utrke nimalo nije umanjila pozitivnu atmosferu prvog čakovečkog noćnog cenera. Organizirali su ga Krešimir Biškup i Mario Sever uz pomoć volontera, sponzora, partnera, vatrogasaca, policije, hitne medicinske pomoći i Gradskog društva Crvenog križa Čakovec. Među brojnim trkačima opazili smo i poznatog Porinovca: Tomislav Mihac Kovačic, frontmen benda Ogenj. Kaže kako na utrkama stječe kondiciju za koncerte koje s članovima benda planira za ovo ljeto. Svi su na kraju poželjeli Čakovečkom noćnom ceneru status utrke s tradicijom.

I frontmen benda Ogenj Tomislav Mihac Kovačic sudionik ČK10

Nola Jandrečić, Tea Faber i Anja Jambrešić najbrže na 5 km

Nikola Štefanić, Ante Živković i Matija Razum najbrži na 5 km

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KRIŽOVEC dobio prirodoslovni dragulj

26. lipnja 2020.

Upoznajte ljepote međimurske prirode u najmodernijem muzeju Trinaestogodišnji rad Javne ustanove Međimurska priroda zaokružen je otvaranjem Centra za posjetitelje Med dvemi vodami koji na inovativan način interpretira međimursku prirodnu baštinu Piše: Sanja Heric Foto: Žan Novosel i Sanja Heric Ima li Međimurje svojeg bakalara, zašto je bitno očuvati bregunice, koje kritično ugrožene vrste žive u Međimurju, gdje se krije najbrojnija populacija jelenka u Hrvatskoj, tko su bili laporaši, a tko fljojsari i još mnoštvo drugih zanimljivosti možete saznati u novootvorenom Centru za posjetitelje u Križovcu koji je svoja vrata službeno otvorio

u petak, 19. lipnja. Novi muzej nalazi se na trgu Međimurske prirode 1 u Križovcu na mjestu nekadašnje škole, 60 metara od područja Regionalnog parka Mura-Drava te predstavlja njegovu ulaznu točku, ali i sjedište Međimurske prirode – javne ustanove za zaštitu prirode.

Iz Ministarstva stigao vrijedan poklon

- Svaki početak je težak, a naš je bio izrazito izazovan. Zahvaljujući velikoj podršci

Mališani su bili oduševljeni viđenim postavom

Stručna voditeljica JU Međimurska priroda Mihaela Mesarić provela je uzvanike kroz novi muzejski postav tadašnje lokalne vlasti, a po- vodami u Križovcu, Eduka- mlađe generacije, istaknuo je borska zastupnica Bernarda najviše tadašnjoj predsjednici cijsko-interpretacijski centar župan Međimurske županije Topolko, voditeljica projekta Mjesnog odbora Križovec, Da- Matulov grunt u Frkanovcu i Matija Posavec.Svečanosti se Med dvemi vodami Ana Kralj nici Kovačić koja je podržala Eko-turističke poučne pješač- odazvao pomoćnik ministra te brojne kolege i ravnatelji razvoj Javne ustanove i da- ke i biciklističke staze Sveto- za zaštitu prirode u MZOE srodnih ustanova za zaštirovala nam ovu nekretninu, martinska Mura na području Igor Kreitmeyer, koji je donio tu prirode, izvođači radova, danas smo uspješno priču Općine Sveti Martina na Muri. vrijedan poklon – terensko projektanti i dizajneri. - Velik je ovo dan za Me- vozilo nužno potrebno za priveli kraju, istaknuo je na Prvi posjetitelji đimursku županiju jer malo rad Centra. Uz njega, svečasvečanom otvorenju Centra oduševljeni viđenim ravnatelj JU Međimurska pri- tko u svijetu se može pohvaliti nom otvorenju prisustvovali ovakvim projektom. roda Siniša Golub. su gradonačelnik Dražen - Muzeološki dragulj CenNaše Međimurje karak- Srpak, međimurski župan tar za posjetitelje Med dvemi Projekt Med dvemi vodami vrijedan je više od 12 terizira pravo prirodno bo- Matija Posavec te njegovi vodami prožet je ljubavlju premilijuna kuna te povezuje 3 gatstvo koje moramo dobro zamjenici Sandra Herman ma međimurskoj prirodnoj projektne aktivnosti – Cen- čuvati te tu ljubav prema i Josip Grivec, predsjednik baštini i potrebom očuvanja tar za posjetitelje Med dvemi prirodi moramo prenositi na Skupštine Mladen Novak, sa- zavičajne prirode. Ta se lju-

26. lipnja 2020.

Mozaik 33

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zahvalnice i godišnje nagrade priprale su marljivim mještanima iz Goričana

Zvonimiru Paheku nagrada za životno djelo Na Dan općine Goričan nagrada za životno djelo pripala je Zvonimiru Paheku iz KUD-a Goričan. Dodijeljene su i godišnje nagrade Općine

Goričan koje su pripale Lei Markan, Mariji Blažek, Anji Baksa i Ivi Vojvoda iz Mažoretkinja Goričan, Bernardu Baraču ispred Twirling kluba

Djelatnice JU Međimurska priroda Sara Srša i Suzana Jambrović bav snažno osjeća i jasno vidi svake sekunde i na svakom milimetru prostora i svih postava, kazao nam je jedan od prvih posjetitelja Muzeja Ivan Goričanec. U prizemlju zgrade Centra dvije su moderno opremljene galerije sa stalnim interpretacijskim postavom i suvenirnicom te ulaznim info pultom. U okolišu Centra nalazi se interpretacijska brvnara Moj hrast Adam te suvremeno tematsko dječje igralište nazvano Rječica. Stručni dje-

latnici Međimurske prirode provode tematske radionice za predškolske i školske skupine u samom Centru, ali i na terenu u Križovcu i Žabniku, a posjetitelji dobivaju uvid u zanimljivosti međimurskog zaštićenog područja kroz prizmu zaštite prirode. Svečano otvorenje novog muzeja u Međimurju glazbeno su oplemenili sopranistica Tamara Korunek i pijanist Matija Turk. Program svečanog otvorenja vodila je Roberta Radović.

Otvorenje poučne staze Svetomartinska Mura

U proteklih nekoliko mjeseci revitalizirana je poučna staza Svetomartinska Mura uz stari tok Mure u Svetom Martinu na Muri. U petak, 26. lipnja, održat će se svečano otvorenje eko-turističke, poučne, pješačko, biciklističke staze Svetomartinska Mura s početkom u 14 sati na desnoj obali rijeke Mure uz Mlinarsku hižu u Žabniku. Nakon svečanog otvorenja, u 17 sati održat će se prva kros utrka u Svetom Martinu na Muri pod nazivom najsjevernija utrka Hrvatske s ciljem promocije zdravog načina života i sportsko-rekreativnih aktivnosti. Online prijave za utrku građana te glavnu utrku možete izvršiti na www.akm.hr ili uoči trke do 15:30. (sh)

Radno vrijeme novog Muzeja Centar za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu predstavlja ključnu točku na samom ulazu u Regionalni park Mura-Drava koja će u obliku prirodoslovnog muzeja informirati posjetitelje o osobitostima prirodnih vrijednosti našeg kraja. Ljetno radno vrijeme Centra je utorak, srijeda, četvrtak i petak od 8 do 15 sati, a u subotu i nedjelju od 10 do 17 sati ili prema najavi na broj 095 9284145. Muzej je ponedjeljkom zatvoren. Mještani Križovca imaju tijekom 2020. godine besplatan ulaz.

Goričan, Miroslavu Teru iz Puhačkog orkestra Goričan c te Branku Mesariću iz Sportsko-ribolovnog društva Smuđ Goričan.

Zahvalnice Općine Goričan dobili Predrag Lukovnjak iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Goričan, Monika Kos, Antonija Stančin, Nina Horvat,

Stela Horvat iz Sportsko ribolovnog društva Smuđ Goričan, iz Kulturno-umjetničkog društva Goričan Sofija Gudlin i Vladimir Pahek, Andrija De-

Zvonimir Pahek dobitnik je nagrade za životno djelo toni iz Ceškog društva Sveti Leonard iz Goričana te učenica Osnovne škole Goričan Josipa Jalšovec. (Dora Vadlja)

Informacije

26. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć) Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 112 tel. 310-222

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

TAXI

tel. 313-619

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

1212 za ČK birati 8

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Mursko Središće dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199 tel. 373-700

dr. Martina Novak I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

Međimurske vode, M. hrvatske 10

Nedelišće dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

dr. Kristina Poljski I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

Prelog dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Knjižnica Čakovec Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2

Goričan dr. Klara Grahovec Školska 16a, tel. 040/601-162

Sveta Marija dr. Dora Goričanec P. Miškine 1, tel. 040/660-103 Štrigova dr. Sven Jevtić Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, prema rasporedu: subotom od 15:00 sati do 20:00 sati, a nedjeljom i blagdanom od 08:00 sati do 20:00 sati. Također je još uvijek obavezno svoj dolazak najaviti telefonom: 040/372-301 ili 040/372-302. DEŽURNA DENTALNA ORDINACIJA je počela ponovno s radom, i radi svaku nedjelju i svaki blagdan/praznik u vremenskom razdoblju od 08:00 sati do 18:00 sati, na lokaciji ambulante Nedelišće. Obzirom da su još na snazi epidemiološke mjere obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/866-033.

tel. 543-600

Matični ured M. Subotica

tel. 373-111

dr. Brigita Haubrich Hrandek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

Matični ured M. Središće

tel. 310-651

tel. 330-033

Čakovec dr. Ljubica Hunjadi I. G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

tel. 645-125

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1

Policijska uprava međimurska

Macinec-Gornji Mihaljevec dr. Amela Srša G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

tel. 374-176

Matični ured Prelog

tel. 384-333

EKO TAXI Čakovec

Belica dr. Iva Trstenjak Kralja Tomislava 118, tel. 040/845-230

Matični ured Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 27. lipnja

Matični uredi

- prijava kvara

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Školska medicina

tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Gradovi i općine Grad Čakovec

tel. 314-920

tel: 310-595

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

tel. 371-700

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402

371-600

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

tel. 390-859

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Općina Domašinec

tel. 863-240

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

Komunalni redar za grad Čakovec

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

GKP Čakom, Mihovljanska 74 - odvoz otpada - pogrebne usluge 0 - 24 h

tel. 372-466

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Općina Vratišinec

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

tel. 866-469, 866-966

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI:

TERESA SRPAK, Kći Štefice i Mladena, MARTA MUSTAČ, Kći Ružice i Maria, ABEL BOŽEK, Sin Enise i Nikole, HEDA ZADRAVEC, Kći Tene i Matije, LUCIJA HORVAT, Kći Ivane i Dražena, DINO KOLMANIĆ, Sin Ines i Tomislava, EMILI FAŽON, Kći Mateje i Mihaela, DAVID SMILJANEC, Sin Danijele i Maria, NOA ŠAFARIĆ, Sin Sare i Luke, EVA MEZGA, Kći Tatjane i Gorana, EMILIANO LUČIĆ, Sin Danijele i Gorana, NEA SABOLEK, Kći Ele i Vladimira, RITA BAKSA PAVIČIĆ, Kći Petre i Marka, ARIA HALIĆ, Kći Marte i Denisa, DAVID HRŽENJAK, Sin Kristine i Matije, MARO KOREN, Sin Zrinke Valerije i Domagoja, STELA VUGRINEC, Kći Maje i Davora, ENIS SAVIĆ, Sin Biljane i Maria, JAKOV SINKO, Sin Gabrijele i Darka, KRISTIJAN HORVAT, Sin Kristine i Bojana (Čakovec)

VJENČANI:

Nataša Gregorinčić i Elvis Vlašić (Čakovec) Zvjezdana Piskač i Nenad Hlebec (Čakovec) Ivana Mesarić i Mario Gregurina (Čakovec) Anita Mavrin i Zoran Kozarić (Kotoriba) Melani Kolar i Matija Bagara (Nedelišće)

UMRLI:

Valentin Habuš R. 1937. Julijana Korošić R. Kamenar R. 1932. Antun Šafarić R. 1936. Dragutin Babić R. 1945. Katarina Ciglarić R. Železnjak R. 1923. Sanda Miko R. Cigrovski R. 1934. Pavao Vuk R. 1942. Melanija Miklin R. Čulek R. 1931. Jela Ciglar R. Zadravec R. 1930. Franjo Bačani R. 1940. Damir Kronast R.1962. Dragutin Kermek R. 1935. Kasija Lamza R. Strpić R. 1947. Ivan Šimunić R. 1919. Jelena Zamuda R. Šajnović R. 1936. (Čakovec) Ljuba Mihalec R. Krznar R. 1954. (Dekanovec) Mijo Paler R. 1949. (Dekanovec) Antun Marodi R. 1952. (Dekanovec) Nenad Jezernik R. 1970. (Mala Subotica) Bara Slaviček R. Židov R. 1939. (Mala Subotica) Katarina Dominić R. Škvorc R. 1926. (Mala Subotica) Josip Novak R. 1950. (Mursko Središće) Sidonija Antolović R. Tkalec R. 1938. (Mursko Središće) Ivan Nađ R. 1937. (Mursko Središće) Lenard Mesarić R. 1946. (Prelog)

Imendani kroz tjedan od 26. lipnja do 2. srpnja 2020. PET SUB NED PON UTO SRI ČET

26 27 28 29 30 1 2

Ivan i Pavao; Vigilije; Zoran Ćiril Aleksa 13. KROZ GOD. Irenej, Mirko SV PETAR i PAVAO; Krešo Rimski prvomučenici; Kajo; Emilijana Aron; Šimun; Zvjezdana Oton; Martinijan; Višnja

Sretan Vam imendan!

26. lipnja 2020.

Informacije 35

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj

BRANKO HORVAT

28.6.2001. – 28.6.2020.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

VLADIMIR LEČEK

28.6.1994. – 28.6.2020.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

SJEĆANJE

ŽELJKO GOLIK BRACO

IN MEMORIAM

FRANJO HORVAT iz Male Subotice 30.6.2009. - 30.6.2020.

2.7.2017. - 2.7.2020.

Sjećanja i uspomene čine nas ponosnima što si bio naš.

Đurđica, Gordan i Linda s obitelji

OBAVIJEST O SMRTI

Život prolazi, ali sjećanje ostaje zauvijek. Hvala svima koji te se sjećaju. Obitelj Horvat

OBAVIJEST O SMRTI

Cecilija Zadravec rođ. Đurkin

Ivana Logožar rođ. Šestan

iz Čakovca preminula 19. lipnja u 80. godini života

iz Trnovca preminula u 95. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Augustin Lehkec

Slađana Oršoš

Franjo Hajdinjak

iz Pribislavca preminuo u 87. godini života

iz Male Subotice preminula u 18. godini života

iz Pušćina preminuo u 86. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Darinka Totić rođ. Novak

Marija Ceilinger rođ. Florijanić

iz Gornjeg Hrašćana preminula u 65. godini života

iz Pušćina preminula u 89. godini života

OBJAVITE

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Dabo iz Čakovca preminuo 19. lipnja u 74. godini života

zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 70 kuna PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600

Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. AGROMEĐIMURJE RATARSTVO d.o.o., R. Boškovića 10, Čakovec, traži m/ž radnika na održavanju i 2 m/ž radnika na farmi mjesto rada D. Dubrava na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: jelena@agromedjimurje.hr do 2.7. 2. ALLVAR d.o.o., Dr. Ante Starčevića 40, Peklenica, traži 1 pk/ kv bravara ili zavarivača na neodređeno, nazvati na mob 098 242 336 do 4.7. 3. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara-čuvara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 15.7. 4. Armirački obrt CILAR, Varaždin traži 2 m/ž pkv/kv armirača na neodređeno, javiti se na mob. 098 600 268 do 30.6. 5. ARNO d.o.o., Čakovec, traži m/ž kv vozača C i E kat. za domaći prijevoz na određeno, javiti se na mob. 091 2433 462 ili email: transporti.arno@ck.t-com.hr do 8.7. 6. ARTIS CONSTRUCT d.o.o., Palinovec, traži 3 m/ž soboslikarafasadera na neodređeno, javiti se na mob. 098 273 475 do 15.7. 7. ART KOLOR d.o.o. Gornji Zebanec, traži 1 m/ž građevinskog radnika - fasadera - soboslikara na neodređeno za rad u Zadru i okolici, nazvati na mob 091 5979 526 do 28.6. 8. Athena d.o.o., Varaždin, traži m/ž zavarivača i m/ž strojobravara na određeno, javiti se na mob. 092 312 0083 ili na email: nina.zerjav@athena.hr do 18.7. 9. Autoprijevoznik ZO TRANS, Čakovečka 99, Nedelišće, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na mob. 098 819 417 ili pismenom zamolbom na adresu do 31.7.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

14. CIPRO d.o.o., Belica, traži m/ž agronoma u poljoprivrednoj ljekarni na određeno, javiti se na email: stjepan@cipro.hr do 30.6. 15. COLOR TREND obrt za soboslikarske radove, D. Mihaljevec, M. Tita 102, traži m/ž soboslikara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 894 5810 do 31.7. 16. Cvijović Marko dr.dent.med., Sveta Marija, traži m/ž medicinsku sestru - dentalnog asistenta na određeno, javiti se na email: zubna.svetamarija@gmail.com do 31.7. 17. Dimnjačar Radovan Zver d.o.o., Strahoninec, traži m/ž dimnjačara na neodređeno, javiti se na mob. 098 167 2914 do 30.6. 18. DRVOTRADE d.o.o. Nedelišće, traži m/ž rukovatelja strojem utovarivača, m/ž viličaristu, m/ž radnika na sortirnici trupaca i m/ž radnika na pilani, javiti se na mob. 099 3290 515 ili 091 796 8668 do 27.6. 19. Dom za starije i teško bolesne odrasle osobe Zlatne godine, Praporčan, Zrinskih 42, traži 1 m/ž fizioterapeuta, 1 medicinsku sestru ili tehničara i 1 m/ž njegovatelja starijih i nemoćnih osoba na neodređeno, javiti se na 099 199 4041 do 30.6.

10. AUTOSTAKLO BINGO d.o.o., Pušćine, traži 2 m/ž djelatnika za ugradnju i popravak autostakla na određeno, javiti se mailom: info@autostaklo-bingo.hr do 30.6.

20. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Prelog, V. Žganca 3, traži m/ž njegovatelja na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili email: domme smar@gmail.com ili mob. 098 460 403 do 3.7.

11. B&O Prelog, d.o.o. Prelog, Hrupine 10, traži 2 m/ž vodoinstalatera i 2 m/ž keramičara na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: boprelog@boprelog.hr do 30.6.

21. Dom za starije i nemoćne osobe Japa, traži m/ž medi cinsku sestru za mjesto ra da Štrigova i za mjesto rada Mursko Središće na neodre đeno, javiti se na mob. 098 259 865 do 7.7.

12. BU-JAN-TIM j.d.o.o., Pretetinec 96, Nedelišće, traži m/ž građevinskog radnika, m/ž zidara i m/ž krovopokrivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 974 5950 ili pismenom zamolbom na adresu do 16.7.

22. DOM-ING d.o.o., Sveti Martin na Muri, Selska 3, traži 1 m/ž samostalnog tesara - krovopokrivača na neodređeno, info na mob 095 902 8238 do 4.8.

13. City projekt d.o.o., V. Nazora 16, Čakovec, traži m/ž kuhara i m/ž pomoćnog kuhara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: humanresources@castellumcakovec.com do 4.7.

23. FEROKOTAO d.o.o., Kolod vorska ulica 76/a, D. Kraljevec, traži 4 m/ž zavarivača na određeno, 4 m/ž vozača viličara, 4 m/ž lakirera, 4 m/ž bravara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 655 103 ili pismena zamolba na adresu ili email: posao@ferokotao.hr do 17.7.

24. FERROMONT-KR d.o.o., traži 3 m/ž voditelja gradilišta (industrijska montaža), 2 m/ž cjevara - pomoćna cjevara, m/ž inž. za zavarivanje, m/ž projekt planera, m/ž projektna voditelja, m/ž QA/QC inženjera, 3 m/ž elektrotehničara, 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž industrijska mehaničara, m/ž stručnjaka zaštite na radu za mjesto rada u Austriji i Njemačkoj. Zamolbu poslati na email: jobs.kr@fmt.biz do 30.6. 25. FERRO-PREIS d.o.o., dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 10 m/ž operatera u proizvodnji na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@preisgroup.com do 19.8. 26. FRIZERAJ KOZJAK j.d.o.o. Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika u pizzeriji za mjesto rada Fast Food Gricko Čakovec na određeno 10 sati tjedno, javiti se na mob. 097 767 4301 do 18.7. 27. ECON d.o.o., Prelog, Hrupine 10, traži 2 m/ž zavarivača, m/ž voditelja projekata ventiliranih fasada, 5 m/ž bravara, 5 m/ž montera ventiliranih fasada, i 2 m/ž voditelja montaže ventiliranih fasada i metalnih konstrukcija na određeno javiti se osobno na adresu ili na email: econ@econ.hr do 30.6. 28. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na mob. 098 347 372 ili 091 328 1612 ili email: ekonomat1@ gmail.com do 27.6. 29. EL-COMM d.o.o., traži 2 m/ž elektromontažera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na tel. 040 310 546 ili mob. 098 241 559 ili email: elcommdoo@gmail.com do 30.6. 30. ELIMKROV j.d.o.o., Strahoninec, traži 2 m/ž radnika na krovopokrivačkim i limarskim radovima na neodređeno, javiti se na mob. 091 547 1073 ili na email: gorans3005@gmail.com do 30.6. 31. 3 E d.o.o., Pribislavec, traži 2 m/ž radnika za izradu i montažu pvc stolarije i aluminijske bravarije na neodređeno, javiti se na mob. 091 5640 130 ili na email: 3e.stolarija@gmail.com do 1.8. 32. GRADIS d.o.o., traži 2 m/ž soboslikara - fasadera i 4 m/ž građevinska radnika na neodređeno, javiti se na email: flajser@ net.hr ili na mob. 099 601 7777 do 12.8.

26. lipnja 2020.

Otvoreni natječaji za zap

33. Haix d.o.o., M. Subotica, traži m/ž čistača, 2 m/ž radnika u skladištu, 30 m/ž radnika u izradi donjišta, 12 m/ž radnika u izradi gornjišta obuće i m/ž elektromehaničara na neodređeno, javiti se na email: posao@haix.hr do 3.7. 34. HEPLAST-PIPE d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji plastičnih proizvoda i 3 m/ž skladištara vozača viličara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ heplast.pipe.hr do 28.6. 35. HEMA d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom za međunarodni prijevoz na neodređeno, javiti se na mob. 098 211 903 ili na email: vlado@hema.biz do 30.6. 36. Hilding Anders d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38, traži 10 m/ž radnika na šivanju navlaka na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 650 007 ili pismena zamolba na adresu ili na email: filip.bermanec@hildinganders.com do 30.6. 37. HIDROTEHNIKA d.o.o., Savska Ves, Radnička 1a, traži m/ž vodoinstalatera na određeno, javiti se osobno na adresu ili tel. 040 396 270 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@ hidrotehnika.hr do 8.7. 38. IDA COMERC d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž vozača-dostavljača C i E kat. na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 299 ili email: ida.comerc@ck.t-com.hr do 31.7. 39. IMB završni radovi u graditeljstvu d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž soboslikara i 3 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se na mob. 098 239 410 do 3.7. 40. IM-COMP d.o.o., Pribislavec, A. Starčevića 63e, traži 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 3 m/ž vozača teretnog vozila, 1 m/ž domara, 3 m/ž radnika na montaži stakla – montera, 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla i 1 m/ž komercijalistu na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 30.6. 41. Instalomont Termocentar d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 21, Čakovec, traži 6 m/ž montera instalacija grijanja, ventilacije, plina i vode na neodređeno, javiti se na mob. 098 426 122 ili pismena zamolba na adresu ili na email: termocentar@email.tcom.hr do 30.6. 42. Instalacije Bočkaj d.o.o., Domašinec, Glavna 223, traži 3 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 745 412 ili na email: bockaj-instalacije@ post.ht.hr do 30.6. 43. INKA-PROJEKT j.d.o.o., Mursko Središće, traži 1 m/ž soboslikara - ličioca i 2 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se na mob 098 486 256 do 30.6.

44. Industrijski aparati i fina obrada metala, Mursko Središće, Slatine 22, traže 1 m/ž zavarivača s atestom i 1 m/ž bravara - strojobravara s iskustvom, nazvati na tel 040 544 450 ili mail: office@iaf.hr do 31.8., više info na: www.hzz.hr 45. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži m/ž vozača teretnog vozila C kategorije i m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 241 479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcec-transporti.com do 8.7. 46. KANASTA d.o.o., Nova 4, Nedelišće, traži m/ž prodavača na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: kanasta1@ck.t-com.hr do 30.6. 47. KEČKEŠ d.o.o., Trg sv. Florijana 25, Prelog, traži 2 m/ž zavarivača mag postupkom i 2 m/ž zavarivača tig postupkom na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 607 1200 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@keckes. hr do 31.7. 48. KIM j.d.o.o., Dravska 2, Goričan, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 710 312 ili email: kim123@net.hr do 1.7. 49. KLEMM SIGURNOST d.o.o., traži 4 m/ž vatrogasca i 5 m/ž zaštitara na neodređeno, javiti se na tel. 01 3700 233 ili mob. 099 802 3299 ili pismenom zamolbom na adresu: D. Gervaisa 3, 10000 Zagreb ili na email: zaposljavanje@klemmsecurity. hr do 30.6. 50. KOCKA TM d.o.o., Glavna 63, M. Subotica, traži m/ž konobara i m/ž kuhara - pizza majstora na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 139 3037 do 23.7. 51. KONDOROV LET d.o.o., traži 4 m/ž kuhara, 4 m/ž prodavača i 4 m/ž konobara za mjesto rada Vir na određeno, osiguran smještaj, javiti se na mob. 099 548 9077 do 30.6. 52. KRALJEVSKE SLASTICE d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda za mjesto rada D. Kraljevec i Prelog, te m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji kolača za mjesto rada D. Vidovec na određeno vrijeme, javiti se na email: vjekoslav@cvek.hr ili info@kraljevske. slastice.hr do 30.6. 53. KRIKA obrt za proizvodnju i usluge, Nedelišće, Varaždinska 25, traži m/ž konobara za rad u Caffe baru Krika na neodređeno, javiti se na mob. 098 632 113 ili na email: krika@krika.hr do 15.7. 54. LAGANINI d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara i m/ž pomoćnog kuhara za rad u Laganini baru (Galerija Sjever) na neodređeno, javiti se na mob. 091 1822 512 do 1.7.

55. Limarija Blažon d.o.o., Novakovec, traži m/ž građevinskog limara na neodređeno, javiti se na mob. 095 510 4666 ili email: blazonivan@gmail.com do 30.6. 56. LIMARIJA LEVAČIĆ, Novo Selo Rok, traži 2 m/ž djelatnika na izradi i pakiranju limarske galanterije na neodređeno, javiti se na mob. 098 9430 578 do 17.7. 57. LIMING PLUS d.o.o., Nedelišće, traži m/ž zavarivača i m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: liming@liming.hr do 30.6. 58. Maring d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž dipl.inž. elektrotehnike za rasvjetu i m/ž referenta na poslovima uvoza/izvoza na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: mik@mik.com.hr do 1.7. 59. MADERA j.d.o.o., Prečna 5a, Goričan, traži m/ž radnika na montaži industrijskih paleta na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 30.6. 60. MARKOV-TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž keramičara na određeno, javiti se na email:zamolbe@markov.hr do 30.6. 61. MARODI d.o.o., Nedelišće, Gospodarska ulica 5, traži 2 m/ž rukovatelja strojevima u proizvodnji tjestenine i 2 m/ž djelatnika u proizvodnji na pakiranju tjestenine na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: marodi@marodi.hr do 29.6. 62. Matković Engineer i n g Te c h n i c s d . o . o ., Strahoninec,Čakovečka 118, traži m/ž pomoćnog bravara, m/ž bravar i 2 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba ili na email: m-tech@m-tech.com.hr ili na mob. 091 586 1464 do 30.6. 63. Medecins du Monde ASBL - Dokters van de Wereld VZW (strana udruga Čakovec), traži medicinsku sestru ili tehničara na određeno, javiti se na email: programmemanager.croatia@ medecinsdumonde.be do 28.6. 64. Međimurje PMP d.o.o. Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 21, traži 5 m/ž autodizaličara, 5 m/ž rukovat. samohodnim građ. strojevima, 5 m/ž zidara, 5 m/ž tesara, 5 m/ž armirača, 5 m/ž vodoinstalatera, 5 m/ž montažera armirano betonskih konstrukcija, 5 m/ž montera suhe gradnje, 5 m/ž soboslikara - fasadera, 5 m/ž limara, 5 m/ž pomoćnih limara, 5 m/ž bravara, m/ž tehničkog crtača, m/ž kalkulanta građ. radova, m/ž voditelja gradilišta, m/ž tehnologa - konstruktora čeličnih konstrukcija na neodređeno, javiti se na adresu ili mob. 099 807 1397 ili 098 206 450 ili poslati zamolbu na adresu ili email: josipa.bratkovic@mpmp.hr do 8.7.

26. lipnja 2020.

Informacije 37

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

pošljavanje u Međimurskoj županiji 65. MEGAING zajednički obrt, Čakovec, M. Trnine 16, traži 2 m/ž zavarivača i m/ž lakirera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 781 5526 do 5.7. 66. MELSA j.d.o.o., Strahoninec, traži m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na mob. 095 8211 625 ili na email: melsa. jdoo@gmail.com do 3.8. 67. Mesna industrija Braća PIVAC d.o.o., Kotoriba, traži m/ž prodavača u mesnici na neodređeno, javiti se na mob. 091 384 5469 ili na email: renato.zadravec@ pivac.hr do 29.6. 68. METSS d.o.o, Čakovec, Ž. Fašizma 2a, traži m/ž prodavače za mjesto rada Čakovec, Krištanovec, Nedelišće, Lopatinec, Prelog, Dunjkovec, Orehovica, Pleškovec, Gornji Mihaljevec, te tražimo m/ž skladištara za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se na email: kadrovska@metss.hr ili nazvati na tel. 040/375-706 do 28.6., više info na: www.hzz.hr 69. METAL-EURO, Vrtna 37, Nedelišće, traži 2 m/ž samostalna bravara, 2 m/ž zavarivača, m/ž viličaristu, m/ž brusača metalnih pozicija, 2 m/ž radnika na klasičnoj tokarilici i tračnoj pili na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 9951 559 ili na email: posao@metal-euro. hr do 30.6.

76. MULTI-STAR d.o.o., Čakovec, traži m/ž blagajnika automata na određeno, javiti se na email: multistar.posao@gmail.com do 30.6. 77. NDK d.o.o. Štrigova 126c, traži m/ž voditelja proizvodnje na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: nikola@ndk. hr do 30.6. 78. NOVI FEROMONT d.o.o., D. Kraljevec, Kolodvorska 80b, traži m/ž brusača na radijalnoj bušilici i m/ž radnika na održavanju na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 655 331 ili na email: jkrznar@noviferomont.hr do 30.6. 79. OPG ZLATNI BREG, Zasadbreg, traži m/ž konobara za rad u restoranu – izletištu na određeno, javiti se na mob.098 9623 450 do 4.7. 80. OPG Herman Josip, D. Pustakovec 113, traži m/ž vozača dostavnog vozila i 5 m/ž djelatnika za rad u klaonici peradi na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 241 828 do 17.7. 81. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Z. Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži 2 m/ž vozača C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 776 203 do 15.8. 82. Općina Pribislavec, B. Radića 47, traži m/ž komunalnog radnika na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu do 27.6.

70. MIČ STYLING d.o.o., Čakovec, traži m/ž frizera za mjesto rada Galerija Sjever na neodređeno, javiti se na mob. 091 7987 553 ili mail: info@simple-saloni.hr do 30.6.

83. PAMAKS d.o.o., Glavna 5, Prelog, traži m/ž frizera na određeno, javiti se na mob. 091 5813130 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: snovak160@gmail. com do 18.7.

71. MIDI d.o.o., Ivanovec, Kalnički odvojak 7, traži m/ž viličaristu i m/ž lakirera na neodređeno, javiti se na email: midi@midi.hr do 27.6.

84. PANIS d.o.o., Selska 3, Mursko Središće, traži 1 m/ž vozača - dostavljača uz mogućnost ugovora na neodređeno, info na tel 040/544-015 ili mail: panis@ck.tcom.hr ili doći osobno na adresu do 19.7.

72. Mikulaj ugostiteljstvo d.o.o., Mali Mihaljevec, traži m/ž konobara i m/ž kuhara za rad u Restoran Kneja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 724 8638 do 5.7. 73. MOHARIĆ COMMERCE d.o.o., Nedelišće, Čakovečka 119, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 821 599 ili email: moharic.commerce@ gmail.com do 3.7. 74. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži m/ž vozača viličara na neodređeno, javiti se na tel. 040 682 130 ili na email: mura-metal@ck.ht.hr do 29.6. 75. MURAPLAST d.o.o., Kotoriba, Sajmišna 16, traži 4 m/ž strojara konfekcije papira na određeno,javiti se na tel. 040 683 215 ili na email: posao@ muraplast.com do 9.7.

85. PAVLIC-ASFLAT-BETON, Donji Kraljevec, Murska 48, traži 2 m/ž armirača, 3 m/ž asfaltera, 2 m/ž autoelektričara, m/ž bravara, 2 m/ž električara, m/ž građevinskog tehničara, m/ž inž. građevine, m/ž inž. rudarstva, m/ž laboranta u građevinarstvu, 4 m/ž radnika niskogradnje, 2 m/ž poslovođe na gradilištu, 2 m/ž strojara, m/ž voditelja asfalterske grupe, m/ž vozača mikser pumpe, 2 m/ž vozača kamiona s prikolicom i 3 m/ž zidara na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 5525 do 28.6. 86. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, M. Gupca 20, traži 3 m/ž pomoćna radnika u odjelu cnc strojeva i 2 m/ž pomoćna radnika na tokarskom automatu na određeno, javiti se osobno na adresu ili email: pib-extra@pib-extra.hr do 30.6.

87. Pekara ČAKOVEC, M. Tita 11, Šenkovec, traži m/ž pekara na neodređeno, javiti se na tel. 040 344 026 ili na mob. 099 772 4205 do 7.7. 88. Peradarstvo uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača B kategorije, 4 m/ž radnika u klaonici peradi, 4 m/ž radnika na pakiranju svježeg mesa, 4 m/ž radnika na rasijecanju svježeg mesa i 2 m/ž prodavača na tržnici za mjesto rada Zagreb na određeno, javiti se na mob. 098 282 147 do 15.8. 89. Perutnina PTUJ-PIPO, R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž rukovatelja klaonice, m/ž rukovatelja prerade, 20 m/ž prehrambenih radnika u proizvodnom centru industrije mesa, m/ž pomoćnog skladištara u proizvodnom centru tvornice stočne hrane, m/ž radnika na izradi predsmjese u PC stočna hrana, m/ž radnika u skladištu u proizvodnom centru industrije mesa, 2 m/ž radnika sanitacije i zaštite okoliša i 2 m/ž komercijalista na određeno vrijeme. Javiti se osobno na adresu radnim danom od 9 sati, poslati zamolbu ili zvati na 040 372 872 ili mob: 098 434 785, 098 215 464, 098 982 3729 ili 098 297 230 ili na mail: una.sipraga@perutnina. hr ili anita.moharic@perutnina.hr do 8.7. 90. PINKY-S d.o.o., Pribislavec, traži m/ž radnika u proizvodnji aditiva na neodređeno, javiti se na email: milivoj@ pinky-s.com do 30.6. 91. Polycan Aerosols d.o.o., Vrhovljan, Gospodarska 13, traži m/ž mehaničara - mehatroničara - strojobravara i m/ž radnika na obradi metala i posluživanju linije za izradu limenki na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: job@ polycan.eu do 30.6. 92. POTRTI KOTAČ d.o.o. Jurovčak 79, traži 1 m/ž kv kuhara na neodređeno, javiti se na mob 098/241-298 do 20.7. 93. Prijevoz i usluge građevinskom mehanizacijom i ugostiteljstvo MIA vl. Štefan Kepe, Čakovec, traži m/ž rukovatelja građevinskom mehanizacijom na neodređeno, javiti se na mob. 098 352 022 do 31.7. 94. PROMMING d.o.o., Čakovec, traži m/ž mehaničara za proizvodne strojeve (hidraulika i pneumatika), m/ž voditelja projekta i m/ž električara na određeno, javiti se pismenom zamolbom ili na email: posao@promming.hr do 30.6.

95. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži 10 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na email: office@p-pg.hr do 30.6. 96. RALE d.o.o., Obrtnička 6, Pušćine, traži m/ž poslovnu tajnicu na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: valentina@rale.hr do 8.7. 97. RE-GRA d.o.o., Prelog, Ul. K. Zvonimira 18, traži 2 m/ž keramičara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 508 5701 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: slavko@regra.com do 21.7. 98. REINOX d.o.o., Brezje 81a, traži m/ž bravara i m/ž tig zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: reinox@reinox.hr do 30.7. 99. Royal otpremništvo d.o.o., Glavna 45, Prelog, traži m/ž kuhara za rad u Restoranu Lovac Prelog na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 192 5939 ili na email: luka@ whis.hr do 3.7. 100. Sabol projekt j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera suhe gradnje i 2 m/ž soboslikara na neodređeno, javiti se na mob. 095 506 9797 do 30.6. 101. Sara trans d.o.o., dr. A. Starčevića 63G, Pribislavec, traži m/ž autoelektričara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 370 751 ili email: sasa@saratrans.eu do 30.6. 102. SATISFIED obrt za usluge uljepšavanja, D. Mihaljevec, M. Tita 102, traži m/ž kozmetičara na neodređeno, javiti se na mob. 095 808 9826 do 9.7. 103. Sava osiguranje d.d., Čakovec, traži m/ž zastupnika u osiguranju na određeno, javiti se na email: emina.lackovicferenc@sava-osiguranje.hr do 15.8. 104. Sjaj metal d.o.o., Nedelišće, traži m/ž bravara na određeno, javiti se na mob. 098 553 307 ili na email: sjajmetal@ gmail.com do 8.7. 105. SKUBACH obrt za frizerske usluge, Prelog, Jug II 31, traži m/ž frizera na određeno, javiti se na email: ines.mozek@gmail. com do 30.6. 106. Smrtić oprema stolarija Milan Smrtić, G. Kuršanec, traži m/ž stolara na neodređeno javiti se na mob. 098 980 6580 do 4.7. 107. STEFIL d.o.o., Čakovec, traži m/ž operatera na stroju za digitalni tisak na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: grof2810@ gmail.com do 26.6.

108. STROJO-METAL, Nedelišće, traži 4 m/ž bravara - strojobravara (može i priučeni) na neodređeno, javiti se na mob 098 9264 774 ili poslati na mail: info@strojometal.com do 30.6. 109. STS-tech d.o.o., Glavna 7, Sivica, traži 2 m/ž bravara i 2 mig/ mag zavarivača za mjesto rada Mursko Središće na određeno, info na mob: 099 8270 648 ili na mail: info@sts-tech.hr do 30.6., više info na http://www.hzz.hr 110. STRUCTURA d.o.o., Športska 2, Čakovec, traži 2 m/ž bravara na određeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 095 844 2824 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@structura.hr do 3.7. 111. SUMMA-CON d.o.o., Čakovec, traži m/ž cjevara za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mob. 092 292 7621 ili na email: info@summa.con.hr do 30.6. 112. Sunčev sjaj j.d.o.o. Čakovec, traži m/ž čistačicu na neodređeno, javiti se na mob. 098 9566 117 ili email: vlatkamaksadi@gmail. com do 26.6. 113. SVAM-LIM d.o.o., Novo Selo Rok, traži 2 m/ž radnika za radove na visini - limara, tesara, krovopokrivača na neodređeno, javiti se na mob. 091 5722 091 do 26.6. 114. ŠESTAN-BUSCH d.o.o., Industrijska zona 3, Prelog, traži m/ž lakirera na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 3.7. 115. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila u međunarodnom prijevozu hladnjačama C + E kat. na određeno, javiti se na tel. 040 384 820 ili na email: info@tkalectrans.hr do 30.6. 116. Tekeli projekt-inženjering d.o.o., M. Središće, M. Kovača 72, traži m/ž automehaničara vozača C i E kat., m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž građevinskog radnika na pilani, m/ž stolara i m/ž konstruktora metalnih formi, javiti se na mob. 098 240 131 ili 098 240 181 do 26.6. 117. TMT d.o.o., Čakovec, Kalnička 56, traži m/ž administratora u odjelu operativnih poslova na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: zamolbe@tmt.hr 118. TISKARA ZRINSKI d.o.o., Čakovec, traži m/ž knjigovežu na neodređeno, javiti se na mob. 099 551 6930 ili na email: mojca@zrinski.com.hr do 30.6. 119. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, m/ž autoelektričara i m/ž automehaničara na određeno, javiti se na mob. 091/352-7030 do 1.8.

120. TREMAK d.o.o., Domašinec, traži 2 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na tel. 040 863 920 ili na email: posao@tremak. eu do 15.7. 121. UO ČAPA, Čakovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob 098 241 767 do 26.6. 122. UO ŠUT, Nedelišće, J. Marčeca 26, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 5060 831 do 2.7. 123. Usluge građevinskom mehanizacijom Blažon, Mursko Središće, Martinska 106, traži 1 m/ž zidara, 1 m/ž rukovatelja građevinskom mehanizacijom i 1 m/ž vozača teretnih vozila na neodređeno, nazvati na mob. 098 784 351 do 4.8. 124. UO “ILONKA”, Mursko Središće, Matije Gupca 17, traži 1 m/ž čistača - sobara na neodređeno uz probni rok, javiti se osobno ili na mob 091 505 2872 do 30.6. 125. Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopić, Železna Gora, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 363 ili na email: jakopic@vinajakopic.hr do 30.6. 126. VIRTUS d.o.o., Belica, Gardinovec 193, traži 2 m/ž keramičara za rad u Austriji na određeno, javiti se na mob. 098 846 167 ili pismena zamolba na adresu ili na email: virtusteam.info@gmail. com do 15.7. 127. VOĆNJAK NEDELIŠĆE d.o.o., Varaždinska 81, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji - vozača traktora na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 895 220 ili mob. 095 224 2193 ili na email: andelko.tomsic@agromedjimurje.hr do 30.6. 128. ZADOL Grupa d.o.o., Prelog, Čakovečka 107, traži m/ž sastavljača pvc stolarije na određeno, javiti se osobno na adresu do 8.7. 129. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži m/ž rukovatelja samohodnih strojeva, m/ž montera centralnog grijanja, m/ž operatera, m/ž montera vodovodnih instalacija, m/ž bravara, m/ž montera ventilacije, 3 m/ž montera centralnog grijanja, 2 m/ž zavarivača tig ili autogenim postupkom na određeno, m/ž inž. za strojarske instalacije, m/ž cjevara – izometričara za mjesto rada Njemačka i m/ž električara za mjesto rada Nedelišće. Javiti se osobno na adresu ili na tel. 095 1123 469 ili 040 341 004 ili mail: zgradarskatehnika@gmail. com te tražimo kućnu pomoćnicu na određeno vrijeme, javiti se na mob. 095 541 8886 do 30.6.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

26. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

Kupon mora biti izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sati. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe. Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za istinitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa. MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE BMW 320D touring 2002.god. (model 2003.), 110 KW, reg do 5/2021.g., 338 tkm, dobro očuvan i uredno servisiran, cijena 3.500 EUR. Kontakt broj 091 1311 911

PRODAJE SE MB E220 CDI 2007.g., avang. automatik, odličan i MB B 200 CDI automatik 2008.g., te autoprikolica za prijevoz automobila kiperica, info na mob 098/241-569 PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na tel 091/3960515 PRODAJEM VW KOMBI T4 Multivan 62 KW benz, cijena 13.000 kn. Info na mob. 099/4121-746 PRODAJE SE AUDI A4 1.8, benzin, full oprema, 2005., 138 000 km, servisiran, registriran do siječnja 2021. Info telefon: 091 5250 396 PRODAJE SE MERCEDES B klasa 2011. god., automatik, reg. do 7/2020., klima, koža, full oprema, 250tkm, redovno održavan i servisiran, bez oštećenja. Info na tel: 098/944-3339

PRODAJE SE FORD MONDEO 2.0 TDCI 2008.god., registr. do 3/21. god. puno opreme. info na mob 098/879-243 PRODAJEM dva krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODAJE SE MAZDA 3 Sport 1.4, benzin/plin, 2005.god., 98 000 km, servisirana, registrirana do lipnja 2020. Info telefon: 091 5250 396

POLJOPRIVREDA PRODAJU SE KRUŠKICE “Lipanjske ljepotice”, domaće, nešpricane, cijena 15 kn/kg, zvati na tel. 343557 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,00-1,50 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/6839984 ili 099/808-7586. PRODAJE SE RAKIJA kvalitetna viljamovka, šljiva i smokva, jačina 47-49 posto alkohola. Tel. 857065 PRODAJE SE čekičar-krunjač, drvena bačva za vino od 200 lit. i preša za grožđe. Tel. 682-175 KUPUJEM BAČVE plastične od 6080 lit., s obručom i poklopcom, od inoxa 100-200 lit. Tel. 857-065 PRODAJE SE traktor Ursus s kosom, priključcima i prikolicom te samohodna kosilica s košarom. Info na mob 091 970 1929 PRODAJE SE VEĆA količina stajskog gnoja (dostajalog), povoljno. Info na mob. 098/171-3961 VINO BIJELO I RAKIJA, kvalitetno, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno. Tel. 095/198-7920 PRODAJU SE DVIJE INOX BAČVE od 320 lit.sa stožastim dnom i totalnim ispustom, info na tel 040/858-113 PRODAJE SE SJENOKOŠA na Slemenicama od 1800 čhv, cijena po dogovoru. Mučić Augustin, tel. 865-275

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priložiti sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib. Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su navesti energetski certifikat. U suprotnom nećemo objaviti vaš oglas.

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

MALA HIŽA MAČKOVEC ZAPOŠLJAVA KONOBARA za stalno.Najava za razgovor na 091 50 787 45. Obrt HOGRA iz Mihovljana traži BAGERISTU za radove u niskogradnji na području Međimurja, na neodređeno. Upitati na tel. 098/642-714 TRAŽIM POSAO čuvanje djece u svojoj kući, pomoć oko pisanja zadaća i učenja. Mob. 099/6979342 MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO KOŠNJE TRAVE ili bilo što drugo. Mob. 097/728-9476 TRAŽIM POSAO za podučavanje gitare, predznanje i posjedovanje instrumenta nije obavezno. Info na mob. 099 837 1473

POZNANSTVA TRAŽIM ŽENSKU OSOBU ZA VEZU ILI BRAK, nižeg rasta, mršaviju. Info na tel: 097/738-4072 ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 godina, za ljubav i zajednički život, imam kuću, auto, kune, eure... Fali samo malo ljubavi. Molim zvati popodne ili navečer na tel. 099/382-1067

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21

tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr PRODAJE SE STARA KUĆA i dvorište 321 čhv u Putjanama, Čakovec. Za informacije nazvati na mob. 099/287-2453 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ukupne površine 855 m2 kod južne obilaznice Čakovec, Martane-Zapad. Mob 091/4101988 PRODAJEM ADAPTIRANU OBITELJSKU KUĆU U ČAKOVCU – mogućnost dva stana ili stambenoposlovno. EC/D. Info: 098/214107 PRODAJE SE POLA KUĆE u Ivanovcu na glavnoj cesti. Nazvati poslije 12 sati na mob. 098/552-813 PRODAJEM MANJU KUĆU u Dragoslavcu s lijepim pogledom, na 600 čhv mali vinograd i voćnjak, struja, gradski vodovod, plinska mreža, uporabna dozvola, EC/G. Kontakt: 099/67-14-888 PRODAJE SE VIKENDICA s vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv. Upitati na 040 364 354 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3000m2 u Murskom Središću u blizini centra. Info na mob. 098/986-2700 PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob. 098/9422-821 PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR U ČAKOVCU (uređeno prizemlje od 125,95 m2), kuća s podrumom i mog. uređenja potkrovlja. Ulaz s ulične strane. Bočni ulaz iz haustora s eventualnim parkiranjem odostraga i malim dvorišnim vratima. EC/F. Info: 098/214-107

PRODAJEM KUĆU U PALOVCU od 139 m2 s gospodarskim zgradama i okućnicom 1858 m2, građeno 1967. godine. Upitati na mob: 098 981 4847

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE 2-sobni stan na Jugu Čakovca, tel. 098/241-583 IZNAJMLJUJEM SKLADIŠNO-POSLOVNI PROSTOR od cca 150m2, omogućen pristup kamionom, te skladište na otvorenom od 3001000 m2 na jugu Čakovca. Mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE 1.5-sobni stan u prizemlju kuće u Čakovcu samcima ili studentima. Info na mob. 091 925 7811 IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u kući, na katu, u Čk na Jugu, wifi, perilica, EC/F. Info 091/7237-999

LJETOVANJE VODICE: iznajmljuju se povoljno lijepo uređeni i namješteni apartmani. Info na mob 098 909 6768 Olga, pogledati na: www.appvodice.com

ŽIVOTINJE PRODAJU SE JARIĆI težine 18-22 kg žive vage. Moguća obrada. Info na mob. 098/9574-200 PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce - tigrice i pjevajuće. Tel: 098/944-3339 PRODAJEM LR KOŠNICE SA PČELAMA, komplet sa nastavkom 500 kn, lokacija Jagnjedovec - Koprivnica, mob 098 655 979.

RAZNO PRODAJEM LAPTOP Fujitsu Celsius H700 / Intel Core i7 M620 2,66 GHz 4GB RAM HDD 500GB 15,6 cola, cijena 1799 kn, info na mob 091/5060-821

26. lipnja 2020.

USTUPAM OBITELJSKU GROBNICU (do 6 osoba) u Svetoj Mariji. Tel: 091/546-7841 PRODAJE SE NOVA KVAKA za pvc vrata Almar Handles (nekorištena) made in Italy, širina štitnika 35 mm, dužina štitnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob. 091/761-3467 PRODAJEM MASTER 100 (grijač zraka) za 1700 kn. mob. 091 503 4863 PRODAJE SE FRIŽIDER kupljen u Njemačkoj, za 900 kuna, te prodajem tepih 3x2,70 m za 300 kuna. Info na mob 099/404-7517 PRODAJEM LAPTOP HP Elitebook 2540p Intel Core i7 L640 2,13 Ghz 4GB RAM, 160GB HDD, 12,1 cola, cijena 1299 kn, info na mob 091/5060-821 PRODAJE SE CAFFE APARAT Saeco (sam melje kavu) i Senseo te harmonika. Info na mob 091 970 1929 PRODAJE SE 7 komada hrastovih gazišta, unutarnja hrastova vrata i kozmetički wc. Info na mob. 099/676-9821 PRODAJEM LAPTOP Fujitsu LifeBook P701 / Intel Core i5 2.5 GHz 8GB RAM HDD 300GB 12 inča, cijena 1349 kn, info na mob 091/5060-821 PRODAJE SE transport trake šir. 30 cm (različite dužine), novi crni pisaći stol, dva nova radijatora za centralno grijanje dim. 200x90 cm i protupožarna vrata T30 visine 2m i 75 cm širine (2 kom). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

Oglasnik 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRODAJE SE RABLJENI KROVNI PROZOR sa opšavom dimenzije 50x70 cm, ne propušta vodu nigdje, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE SAČUVANA ŽENSKA ODJEĆA veličina 40-42 (ima i nešto manje), info na mob. 099 854 6081

PRODAJEM KUTNU GARNITURU - trosjed, dvosjed, fotelja, izrazito očuvano, čisto, kao novo, boja breskve, lakog održavanja. tel. 099 414 6098

PRODAJEM iPhone 6 sivi 16 GB, 8 MPx, 4,7 inča sa zaštitom stakla, cijena 949 kn, info na mob 091/5060-821

PRODAJEM LAPTOP Acer Aspire 7750G, 17 inča Intel Core i5, HDD 750GB, 4GB RAM, noviji, očuvan 10/10, cijena 1499 kn, na tel: 091/5060-821 POVOLJNO SE PRODAJU SANITARIJE (elementi za kupaonu) - umivaonik, wc školjka i tuš kabina. Mob. 091/543-9006 PRODAJE SE aparat za espressokavu, digitalni tlakomjer, bežični telefon, sobna TV-antena, anatomski jastuk, te dvije zimske gume 175/70 R14. Info na tel. (040) 633-113 PRODAJE SE POTPUNO OČUVANI KAUČ. Tel. 312-783 ili 098/546031 PRODAJEM LAPTOP Dell Latitude E6420 14 inča Intel Core i7 2.70 GHz, RAM 4GB DDR3, 320GB, cijena 1850 kn, info na mob 091/5060-821 PRODAJE SE PEĆ na drva sa dva ložišta, potpuno nova i nekorištena, bijele boje, mog. kuhanja i grijanja, njem. proizv. NEFF, dimenzije (v 85xš40x0,60 cm), cijena 1.950 kuna, te elektr. bojler od 80 lit. za Ariston, cijena 350 kuna. Info na tel. 858-424 ili 098/9422821

PRODAJE SE NOVI PLINSKI REŠO sa dva plamenika, cijena 120 kuna. Info na mob. 098/1760-256 PRODAJEM iPhone 5 boje grafit crne 16GB, Dual-core, 8 MPx, 4 inč, zaštita stakla, cijena 550 kn, info na mob 091/5060-821 Prodaje se SMEĐA FOTEL JA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob. 091/761-3467 PRODAJEM iPhone 6 sivi 32 GB, 8 MPx, 4,7 inča sa zaštitom stakla, 4G, Bluetooth, senzor otiska prsta, prednja kamera, GPS/navigacija, internet, stražnja kamera, prepoznavanje glasa, cijena 999 kn, info na mob 091/5060-821 PRODAJEM HDMI WI-fi adapter. Povezivanje smartfona s tv; slike, audio i video s mob. na velikom ekranu tv. Mobitel Alcatel pop star 5022 D (poklon bluetooth prijemnik), modul pojačalo 2x15W. Info na mob. 097/7289476

Udruga “Sklonište dobrote” Čakovec, Otona Župančića 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 email adresa: udrugasklonistedobrote@gmail.com web: www.sklonistedobrote.hr Račun za uplatu donacija: HR9623400091110790897

SUNČICA Karakterna i aktivna maca koja voli provoditi vrijeme vani. Cijepljena je, sterilizirana te tretirana od parazita. Također, naučena je na pijesak i boravak u kući. Voli se maziti i jako je zaigrana.

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Naša draga neprimjetna Leia. Vesela, pristojna, voli ljude, voli se maziti, dijeliti puse, lijepo hoda na uzici.. Rođena je u rujnu 2013. godine, visoka oko 45-50 cm. Čeka da nekome daruje svoje srce jer “Svaki pas ima tek jedan životni cilj. Darovati svoje srce.”Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Majki FIONO Zdrav, cijepljen, kastriran, tretiran od parazita te naučen na boravak u stanu. Izrazito se voli maziti i jedva čeka da pronađe svoj dom.

je rođen u lipnju 2016. i vrlo je drag i nezahtjevan pas. Malo češljanja, malo dremuckanja pokraj svojih ljudi, upijanja toplog sunca, povremeno malo njuškanja okolo, može malo i igre s drugim psima, jer se jako dobro slaže sa svojom vrstom, pa malo maženja I tako u krug. Visok je oko 50 cm, i nema rep. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Tomo

PRODAJEM MADRAC i podnicu dim. 200x90, fotelju očuvanu, te ormarić s policama - cijena 150 kn/kom. Info na mob. 098/1739167 SPRAVA za vježbanje trbušnih mišića i termoakumulaciona peć. Tel. 682-175

Leia

SELINA Potpuno je zdrava, čvrstog karaktera i druželjubive naravi. Ne voli se čuvati, no uvijek je spremna na igru i maženje.

PAMMY Kastrirana je, cijepljena i zdrava. Voli se maziti, iako je na prvu plaha. Umiljata je i hrabra maca.

Prije nego je došao u sklonište, još 2014., Tomo je svoj život provodio u trošnoj drvenoj kućici nasred velikog imanja gdje je na metar lanca čuvao ovce, a nije se mogao ni kretati. Ni hranu nije dobivao kako spada. Kad je konačno spašen. Rođen je otprilike u srpnju 2012. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Cash

je rođen u listopadu 2016., visok je oko 50 cm. Iako ima veliko dvorište, njemu je premalo. On bi želio više prostora, želio bi akciju, želio bi pratiti svog čovjeka na izletima, sportskim aktivnostima, biciklu, jogingu. Želio bi njuškati travu, drveće, lišće, kamenje. Pa bi opet želio juriti koliko ga noge nose.Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

1293

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

virus oko nas. Taj virus je toliko nedokučiv i suptilan da različitim ljudima omogućava različite projekcije, pseudoznanstvene opise, interesne agende, neurotične i paranoidne konstrukcije i brojne druge heuristike bez obzira jesu li one usmjerene pojačavanju stabilnosti ili eskalaciji straha. Ljudi su skloni na temelju manjeg broja nepotpunih informacija donijeti neki sud, stav, odluku ili objašnjenje. To je nastojanje da se problem dobro razumije, ali uz subjektivan odabir informacija koje uvijek podržavaju onu priču kojoj je netko sklon vjerovati. Čak je i stručna javnost u početku upala u zamku da se radi o ne baš toliko opasnom virusu. Dok je epidemija harala po Kini ovaj virus je opisivan kao rođak influence. Podcjenjujući narativ bio je prisutan kod političara-populista kao što su Johnson i Trump. Zato se u zapadnom svijetu virus provukao ispod radara i tek onda pokazao svoje pravo lice, a to sada radi na drugim kontinentima. Njegovo pravo lice nije veća smrtnost, nego

Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Ne postoji bezopasna droga brzina kojom se širi i razotkriva slabe točke sistema (pojedinaca ili država) u kojima se događa. Kako se virus približavao i mnogima postajao neposredno iskustvo, rasla je i svijest o njegovoj pravoj opasnosti. Izgleda da koronavirus dobiva svoju snagu ili moć tek u odnosu s nesavršenim socijalnim i političkim sistemima i zdravstveno kompromitiranim osobama. I upravo to je njegova paradoksalnost, da je njegovo najopasnije svojstvo zapravo ograničenost, opterećenost ili nemarnost sistema u kojem se pojavljuje. Većina država dobila je lekciju u prvom valu pandemije. Mi nismo i pitanje je jesmo li išta naučili na tuđem primjeru. Biti fleksibilan u okolnostima epidemije znači dopustiti svojim koncepcijama da se mijenjaju uz prisustvo novih informacija i iskustva, ali ako je to ležernost bez kritičkog promišljanja onda se ne krećemo u dobrom smjeru. Budimo i dalje strpljivi i odgovorni, pandemija neće brzo završiti, ne možemo se opustiti jer živimo “u doba korone”.

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE (poštarina uključena u cijenu)

MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

NARUČITE PRETPLATU

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam

Piše dr. med. Diana Uvodić-Đurić, specijalistica školske medicine

Ljeto “u doba korone” U neizvjesnom vremenu živimo, stari svijet koji smo poznavali kao da se urušio, a sa svih strana nam dolaze nejasne ili kontradiktorne informacije koje u sebi nose miris novog doba. Stiglo je ljeto, u nekima od nas budi se optimizam potrebnih promjena, dok u drugima tinja pesimizam i jeza propasti. Čini se da u ovom trenutku svima nedostaje jasna orijentacija i nitko ne zna pouzdano što nam nosi budućnost. Htjeli bi znati i biti sigurni kako se postaviti i što u svom životu mijenjati. Čovjeku je za psihičku ravnotežu potrebna stabilnost, da zna što je sad i što će biti sutra, što može očekivati i na što se može osloniti. Latentni strah od pandemije postojao je već odavno, ali ipak je ovaj novi koronavirus iznenadio čovječanstvo. I sad ne možemo vjerovati svojim očima koje vide da na većini našega planeta živimo ovaj distopijski scenarij koji nalaže socijalnu izolaciju i destrukciju svakodnevnih životnih navika. Neki su ipak odlučili zatvoriti oči na činjenicu da je korona-

26. lipnja 2020.

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama obilježava se 26. lipnja s ciljem jačanja svih struktura i institucija koje doprinose smanjenju ovog problema i rade na uspostavljanju društva u kojem neće biti zlouporabe droga. Zlouporaba sredstava ovisnosti koje u žargonu uobičajeno nazivamo drogama, jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema, a u razvijenim zemljama i vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti kod mladih, povezan s brojnim nesrećama, duševnim poremećajima i bolestima te drugim zdravstvenim i socijalnim problemima te rizičnim ponašanjima. Pojam droga odnosi se na svako sredstvo koje uneseno u organizam pijenjem, gutanjem, udisanjem, ubrizgavanjem ili nekim drugim načinom, dovodi do fizičkih ili psihičkih promjena, a psihoaktivne droge su ona sredstva koja dovode do promjene načina razmišljanja, osjećanja i ponašanja osobe koja ih je uzela. Droge izazivaju razvoj psihičke i/ili fizičke ovisnosti. Ovisnost nastaje kad osoba više nije u stanju kontrolirati uzimanje neke supstance, te ju nastavlja uzimati iako je svjesna brojnih štetnih posljedica po svoje fizičko i psihičko zdravlje. Izostanak uzimanja sredstva o kojem je osoba postala ovisna dovodi do brojnih neugodnih simptoma apstinencijske krize. Postoji puno vrsta i oblika droga, kao i nebrojeno puno učinaka koje izazivaju, a svim drogama je zajedničko to da nijedna od njih nije bezopasna. Jedna od najpopularnijih droga među mladima je marihuana, u žargonu zvana trava, vutra, marica, mara, itd. Re-

lativno lako dostupna, iako je njeno korištenje kod nas zakonom zabranjeno, marihuana je droga oko čije štetnosti su mladi redovito spremni polemizirati sa stručnjacima koji im o tome govore. U prilog svojim tezama da se radi o zapravo “čudotvornoj biljci” koja liječi jako teške bolesti, pobornici pušenja marihuane navode činjenicu da je njeno korištenje u medicinske svrhe legalizirano. Zaboravljaju pri tome istaknuti da marihuana nije prvo psihoaktivno sredstvo koje se koristi u svrhu olakšavanja simptoma kod nekih teških bolesti. Kao primjer možemo navesti korištenje morfija. Morfij (morfin) je derivat opijuma koji se koristi za suzbijanje teških bolova u terminalnoj fazi maligne bolesti još od početka 19. stoljeća. Izaziva jaku ovisnost, ali se to kod umirućih pacijenata tolerira, jer ne postoji drugi način da im se olakša jake bolove. Unatoč tome što znamo da morfij smanjuje bolove, nećemo ga preporučiti kao lijek u slučaju glavobolje, “musklfibera” i sličnih blažih bolova, jer za to imamo lijekove protiv bolova koji su učinkoviti, a nemaju tako štetne posljedice kakve imaju opioidni analgetici. Slično je s marihuanom. Njeno korištenje u medicinske svrhe precizno je propisano. Točno se zna za koje se vrste zdravstvenih problema i u kojoj dozi smije koristiti. To što će marihuana pomoći umirućem od maligne bolesti da ga manje boli, da ima slabiju mučninu, ne znači da je preporučljiva i korisna zdravoj osobi. Brojni su negativni učinci marihuane na ljudsko tijelo, a štetni učinci su još izraženiji kod djece i mladih osoba. Gotovo da nema organa u našem tijelu na kojeg učestalo pušenje

trave neće ostaviti negativne posljedice. Poput pušenja cigareta, i pušenje marihuane dovodi do bolesti dišnog sustava. Javljaju se učestaliji bronhitisi, laringitisi te dugotrajni jaki kašalj. Učestalo pušenje dovesti će i do slabljenja imunološkog sustava, do poremećaja spolnih hormona i neplodnosti, posebno kod muškaraca, a najznačajniji štetni utjecaj imat će na mozak i mentalno zdravlje izložene osobe. Osoba koja je pod utjecajem marihuane gubi pojam o vremenu, demotivirana je i usporena. Povezanost depresije i marihuane dobro je poznata. Činjenica je da su depresivne osobe sklonije pušenju marihuane, no neke studije pokazuju da marihuana može doprinijeti razvoju depresije, kao što može biti i okidač za manifestaciju nekih psihotičnih poremećaja, poput shizofrenije. Osobe koje se “navuku” na marihuanu sklone su tvrditi da ona ne razvija ovisnost i da mogu prestati kad god požele. To nije točno. Prilikom pokušaja apstinencije od pušenja marihuane, ovisnicima se javlja pojačana napetost, nemir, nesanica, tjeskoba i jaka žudnja što su sve znakovi razvijene ovisnosti. Stoga je važna poruka svima, a pogotovo mladima da nijedna droga, pa tako ni marihuana, neće riješiti probleme niti će vas osloboditi frustracije, tjeskobe ili drugih loših osjećaja. S takvim se stanjima, kao i s problemima, važno suočiti i pokušati ih riješiti. Pomaže iskrenost samome sebi, kao i razgovor s nekom bliskom osobom ili stručnjakom, bez omamljivanja bilo kojim sredstvom koje će moguće imati kratkotrajno povoljan, ali dugoročno izrazito nepovoljan učinak.

VATROGASCI MEĐIMURJA

26. lipnja 2020.

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

DOBROVOLJNO vatrogasno društvo Štrigova

Najviše volimo pomoći ljudima u nevolji

Najbolje trkačice na 3000 metara u kategoriji žene

VATROGASNA UTRKA u Merhatovcu okupila veliki broj trkača

U ekipnom poretku najbolji DVD Vratišinec, Mihovljan i Mali Mihaljevec Tradicionalna utrka okupila je vatrogasce i građane iz Međimurske, te susjedne Varaždinske, Zagrebačke i Sisačko moslavačke županije Piše: Dora Vadlja

U Merhatovcu je održana tradicionalna Međimurska utrka vatrogasaca koja je ponovno okupila veliki broj zainteresiranih trkača. To govori i brojka od čak 104 trkača vatrogasaca i građana iz Međimurske, Varaždinske, Zagrebačke i Sisačko moslavačke županije. Organizatori utrke su VSU Merhatovec i VSU Žiškovec. Na 1000 metara u kategoriji pomladak muški najbolji su bili Gabrijel Kvakan DVD Vratišinec, Deni Šoltić DVD Vratišinec i Gabrijel Strniščak VSU Merhatovec, u kategoriji žene Una Vidačić DVD Imbriovec, Emina Vidačić DVD Imbriovec i Luka Vidačić DVD Imbriovec. U ekipnom poretku prvo mjesto pripalo je DVD-u Vratišinec, drugo DVD-u Imbriovec. Na 2000 metara u kategoriji pomladak muški najbolji su bili Mihael Gunc DVD Mihovljan, Arijan Vaser DVD Mihovljan i Samuel Šarić DVD Vratišinec, u kategoriji žene Jelena Horvat DVD Mali Mihaljevec, Lara Tkalec DVD Vratišinec i Leona Novak DVD Žiškovec.

Trkači na 3000 metara u kategoriji odrasli muški

U ekipnom poretku prvo mjesto zauzeli su Mihovljan, Imbriovec i Vratišinec. Na 3000 metara u kategoriji odrasli muški najbolji su bili Mario Sever DVD Lapšina, Mario Horvat DVD Mali Mihaljevec, Damir Tomašić DVD Šandorovec, Marko Bobičanec DVD Mursko Središće i Zvonko Horvatić VSU Žiškovec. Od žena najbolje su bile Sandra Vaser DVD Mihovljan, Manuela Bobičanec DVD Mursko Središće, Elena Tomašić DVD Šandorovec, Karla Črep DVD Šandorovec i Tanja Smolković DVD Mursko Središće. Od građana najbolji su bili Petar Petković iz Selnice, Sebastijan Škvorc iz Selnice, Ivana

Zeljko iz Bjelovara, Anita Husić iz Čakovca, Martina Jambrović iz Draškovca. Na 6000 metara odrasli muški najbolji su bili Siniša Škvorc DVD Žiškovec, Dražen Orehovec DVD Čukovec, Miroslav Horvat DVD Mali Mihaljevec, Petar Ružić DVD Zaprešić i Neven Horvat DVD Mali Mihaljevec, žene Marina Petričević DVD Vratišinec, Mateja Vugrinec VSU Žiškovec, Irena Solar DVD Imbriovec, Ivana Herceg JVP Novska i Dubravka Horvat DVD Draškovec. Od građana su najbolji bili Saša Horvat iz Preloga, Davor Križaić iz Pleškovca, Danijel Jambrović iz Čakovca, Martina Bezek iz Murskog Središća, Nada Siladi iz Ča-

kovca, te Višnja Čonkaš iz kategorije. U kategoriji M 30 najbolji su bili Josip Mezga DVD Vratišinec, Nikola Petković DVD Vratišinec i Andrija Kvakan DVD Vratišinec, u kategoriji M 35 Bojan Perko DVD Mali Mihaljevec, Tomislav Braniša DVD Belica i Miljenko Palnec DVD Mursko Središće, u kategoriji M 40 Darko Horvat DVD Draškovec, u M 45 Nedjeljko Babić DVD Mraclin, Siniša Makovčić JVP Novska, Dragan Strahija DVD Šenkovec, te M 50+ Marijan Kovačić JVP Čakovec, te Josip Varga VSU Žiškovec. U ekipnom poretku prvo mjesto zauzeo je Mali Mihaljevec i Vratišinec.

Tradiciju dobrovoljnog vatrogastva na području Međimurja njeguje i DVD Štrigova koji broji 38 članova. O vatrogastvu u Štrigovi razgovarali smo s aktualnim predsjednikom Aleksandrom Karlovčecom koji je vatrogasni časnik prve klase, a po dužnosti predsjednik DVD Štrigova, predsjednik VZP Gornji Mihaljevec-Štrigova te zamjenik predsjednika VZMŽ.

Iseljavanje mladih vidljivo i među vatrogascima

- Član sam DVD Štrigova od 1993. godine, a član predsjedništva VZP Gornji Mihaljevec-Štrigova od 2006. do 2009. godine, predsjednik VZP od 2009. godine, te član predsjedništva VZMŽ, od 2009. do 2013. godine te zamjenik predsjednika od 2013. godine, rekao nam je predsjednik Karlovčec. Stanko Pfeifer bio je jedan mandat zapovjednik VZP Gornji Mihaljevec-Štrigova te član zapovjedništva VZMŽ po zvanju vatrogasni časnik, sad je počasni viši vatrogasni časnik. Alojz Dovečer predsjednik je VZP Gornji Mihaljevec-Štrigova te član predsjedništva VZMŽ jedan mandat po zvanju vatrogasni časnik prve klase. Jerko Pfeifer 10 je godina zapovjednik VZP Gornji MihaljevecŠtrigova i član zapovjedništva VZMŽ po zvanju vatrogasni časnik prve klase. Što se tiče natjecanja, prošle godine bili su s MA ekipom na natjecanju VZP i osvojili su drugo mjesto od osam ekipa, no zbog specifičnosti pojedinih članova nisu mogli na Županijsko natjecanje. - Nažalost nemamo mladež, ali svake godine nam dolaze djeca iz vrtića u posjet koji imaju želje i volje postati vatrogasci. Problem je taj što obučeni članovi za voditelja vatrogasne mladeži ili su otišli u inozemstvo ili jednostavno nisu u mogućnosti, zbog po-

sla, odvojiti vremena za vježbanje s njima. Ima dosta kandidata i ove godine. Poslali smo ih na školovanje, ali zbog koronavirusa obustavljena je sva nastava i natjecanja, rekao je predsjednik Karlovčec. S problemom iseljavanja mladih susreli su se, nažalost, i vatrogasci Štrigove. S druge strane, kako je istaknuo predsjednik Karlovčec, imaju sreće što još uvijek postoji dosta mladih koji žele postati operativni članovi. Osjećaj pomaganja u svakoj je zajednici je ono što nezaboravno. Većina mladih ima nekog u obitelji u vatrogascima te ih uglavnom to privuće u vatrogasno društvo.

Najviše intervencija zbog poplava

Prošle godine najviše intervencija odradili su na poziv Općine Štrigova zbog poplavljenog centra, te je to trebalo očistiti. Inače odrađuju sve intervencije od požara do tehničkih intervencija, srušenih stabala na prometnicama, ispumpavanje vode iz cisterni, bunara, podruma i slično. Također, u svom društvu imaju i osposobljene članove za rad hidrauličnim alatima, te hidrauličke škare i razupore u slučaju prometnih nezgoda. Upitali smo ga i kakva je suradnja s Javnom vatrogasnom postrojbom Čakovec. - Jednom se dogodilo da su zalutali, a problem je raštrkanost, te nelogičnost kućnih brojeva, pa je nekad zaista teško naći pojedina odredišta. Nama je najlakše kad se predstave pozivatelji po domaćem kako ih zovemo po “cuni”. Mi smo dobrovoljci i najviše volimo pomoći ljudima, ne za plaću jer tad dolazi do raskola ili do više struja unutar društva. Nama je plaća kad neko na kraju kaže hvala, istaknuo je predsjednik vatrogasnog društva Štrigova. (sh)

Dobro je znati

26. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SEKTOR ZA PRIPREMU, GRAĐENJE I REKONSTRUKCIJU Odjel za imovinsko-pravne poslove Klasa: 940-01/20-01/16 Urbroj: 345-400-420-421/164-20/ Zagreb, 23. 6. 2020. Temeljem čl. 30. stavak 1. alijena prva i članka 32. stavak 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/14) Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, objavljuju sljedeći

kojim se pozivaju svi vlasnici radi otkupa nekretnina za potrebe zahvata:

JAVNI OGLAS (PONUDA ZA OTKUP ZEMLJIŠTA) Sjeverna obilaznica Grada Čakovca II faza od km 1+640,00 do 4+060,00

Hrvatske ceste d.o.o. ishodile su Lokacijsku dozvolu Klasa: UP/I-350-05/16-01/000008, Urbroj: 2109/2-05-02-17-0014 od 15. svibnja 2017. godine, izdanu od Grada Čakovca, Upravnog odjela za prostorno uređenje i europske fondove, Odsjek za provođenje dokumenata prostornog uređenja i izdavanja akata o gradnji. Temeljem lokacijske dozvole sačinjen je parcelacijski elaborat, te je od strane Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove u Međimurskoj županiji u Čakovcu provedeno osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina putem nalaza i mišljenja imenovanih sudskih vještaka za poljoprivredu i procjenu zemljišta, te vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina. Temeljem članka 36. Zakona o cestama (NN 84/2011) građenje, rekonstrukcija i održavanje javnih cesta u interesu je Republike Hrvatske. Hrvatske ceste d.o.o. osigurale su sredstva potrebna za otkup zemljišta i troškove postupka kao i za troškove sufinanciranja rada tijela nadležnog za provođenje postupka izvlaštenja. Pozivaju se vlasnici nekretnina na kojima se planira predmetni zahvat da se jave u Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, (tel: 01/4722-425, GSM: 098/480-516 od 09,00 do 15,00 h, od ponedjeljka do petka), a radi dogovora o otkupu nekretnina, odnosno da se pismeno očituju na ponudu. Rok za prihvat ponude i sklapanje kupoprodajnih ugovora je 8 dana od objave ovoga oglasa. Spomenuti zahvat planira se preko zemljišta u k.o. Pribislavec na području Grada Čakovca, te se otkupljuju sljedeće nekretnine:

POPIS KATASTARSKIH I ZEMLJIŠNOKNJIŽNIH ČESTICA KOJE SE IZVLAŠĆUJU ZA IZGRADNJU OBILAZNICE GRADA ČAKOVCA - 2. FAZA K.O. PRIBISLAVEC Broj k.č. za izvlaštenje

Broj z.k.č. za izvlaštenje

Površina

Broj k.č. za izvlaštenje

Broj z.k.č. za izvlaštenje

Površina

Broj k.č. za izvlaštenje

Broj z.k.č. za izvlaštenje

Površina

1815/109

804/1/1/1/5/3

5575

3503/9

126/1/3

1346

3516/3

124/C/4/1/2

225

1815/110

804/1/1/1/1/3

346

3503/10

126/1/7

3516/2

124/C/4/3/1

368

1815/111

804/1/1/1/1/4

3504/2

126/1/3

1346

3516/4

124/C/4/3/2

104

1815/112

804/1/1/1/1/5

3504/3

126/1/5

383

3517/3

124/C/5/1/2

312

3385/75

805/A/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/3

2513

3504/4

126/1/4

389

3517/4

124/C/5/1/3

173

3385/76

805/A/1/1/1/5/1/1/1/1/3

1 0180

3505/2

126/1/5

383

3517/2

124/C/5/3/1

189

3385/77 805/A/1/1/1/1/1/1/1/1/1/13/2

203

3505/3

126/1/3

1346

3517/5

124/C/5/3/2

3426/12

101/3/6/2/2

260

3508/2

124/b/2/1/6

193

3518/2

124/C/6/1/2

621

3426/12

102/a/2/a/2/2

685

3508/3

124/b/2/1/7

114

3518/3

124/C/6/1/3

299

3426/12

102/B/1/2/2

185

3509/2

124/b/2/1/6

194

3518/4

124/C/6/1/4

254

3426/12

103/B/2/A/2/2

3509/3

124/b/2/1/7

114

3519/2

102/a/3

487

3426/12

124/C/2/2/1

216

3510/2

124/b/2/2/2

215

3520/2

102/a/2

778

3426/12

124/C/3/2/1

267

3510/3

124/b/2/2/3

100

3520/3

102/a/3

487

3426/12

124/C/4/2/1

376

3511/2

124/b/2/1/3

646

3520/4

102/a/4

3426/13

124/C/2/2/2

3511/3

124/b/2/1/4

302

3521/3

102/b/3

2374

3426/13

124/C/3/2/2

3511/4

124/b/2/1/5

209

3521/4

102/b/5

374

3426/13

124/C/4/2/2

3512/2

124/b/2/1/3

646

3521/5

102/b/4

597

3470/2

103/b/2/a/3/2

3512/3

124/b/2/1/4

302

3522/2

102/b/3

2374

3500/4

126/7/3

435

3512/4

124/b/2/1/5

209

3522/3

102/b/4

597

3500/5

126/7/4

145

3512/5

124/b/2/1/8

3522/4

102/b/5

374

3500/6

126/7/5

129

3513/2

124/c/1/2/2

302

3523/2

102/c/3

311

3500/7

126/7/6

3513/3

124/c/1/2/3

165

3523/3

102/c/2

436

3501/4

126/5/2

3513/4

124/c/1/2/4

3524/2

102/c/2

436

3501/5

126/8/3

595

3513/5

124/c/1/2/5

3524/3

102/c/3

311

3501/6

126/8/4

128

3513/6

124/c/1/2/6

3525/2

102/c/4

3501/7

126/8/5

3514/1

124/C/2/1

3526/2

102/d/1/3

3502/4

126/9/3

665

3514/2

124/c/2/3/1

365

3527/2

102/d/2/2

3502/5

126/9/4

191

3514/3

124/c/2/3/2

288

3528/2

102/d/3/2

3503/1

126/3/1

3514/4

124/c/2/3/3

3529/2

102/d/1/4

3503/4

126/3/2

3514/5

124/c/2/3/4

3546/2

127/1/2

3503/5

126/1/3

1346

3515/1

124/C/3/1

3547/3

127/1/2

3503/6

126/1/4

388

3515/2

124/c/3/3/1

435

4743/2

828/2

5633

3503/7

126/1/6

225

3515/3

124/c/3/3/2

116

3503/8

126/1/4

389

3515/4

124/c/3/3/3

114

Hrvatske ceste d.o.o. Predsjednik Uprave: Josip Škorić dipl. ing. građ.

26. lipnja 2020.

Mozaik 43

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRADNI NATJEČAJ - Čiji je vrt najljepši?

RUŽICA I STANKO SAKAČ iz Žabnika umirovljeničke dane provode u svojoj oazi mira

Cvijeću smo dali imena žena od kojih smo dobili sadnice Prijavite se i predstavite čaroliju svoje okućnice

Ružica i Stanko Sakač iz Žabnika zajedno uživaju u mirovini. Nakon radnog vijeka koji su oboje proveli okruženi brojnim ljudima, Ružica kao prodavačica, a Stanko kao poštar, zaželjeli su se malo mira i spokoja. U dvorištu kao što je njihovo, bez sumnje se može pronaći rajski mir i svako se raspoloženje, kakvo god bilo, u trenutku pretvara u dobro.

Julika, Katica, Mirjana, Slavica neobična su imena njihovih cvjetnica

Tijekom svog radnog vijeka i nisu imali previše vremena posvetiti se svom vrtu i dvorištu pa su se tom poslu posvetila s dolaskom u mirovinu. Zaljubljenici u zeleno, s uređivanjem okućnice počeli su prije 16 godina. U početku

Ružica i Stanko Sakač uživaju u ljepoti svog dvorišta kojeg su pomno uredili

NAGRADE

Dragi čitatelji evo nagrada za ovogodišnji nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši. Ove godine nagradni fond je nešto drugačiji. Osigurali smo tri nagrade za najljepše vrtove i dvije posebne. Jednu posebnu nagradu za najljepši cvijet i drugu za najorginalniju dekoraciju.

NAGRADE ZA NAJLJEPŠI VRT 1. nagrada poklon bon u BAT-u u vrijednosti 1000 kuna 2. nagrada poklon bon u BAT-u u vrijednosti 500 kuna 3. nagrada poklon bon u BAT- u u vrijednosti 300 kuna

sadnje, Ružica je cvijeće nabavljala sa svih strana pa su tako i biljke dobile zanimljiva imena. Julika, Katica, Mirjana, Slavica, samo su neke cvjetnice koje nose imena žena iz čijih su se vrtova doselile u dvorište Sakačovih. Na površini gdje je sad prekrasan cvjetnjak, nekad je bio stari voćnjak, koji su, uz puno truda, rada ali i mašte, pretvorili u sadašnje cvjetno carstvo. Grmlje i cvjetnice raspoređene su između staza i stazica posutih šljunkom. Vrijedne ruke naših kandidata isplele su i pravi plot te napra-

vile niz ukrasa među kojima se posebno ističe mali bunar. Imaju preko 100 tegli raznolikog cvijeća, a neke trajnice pristigle su čak iz Švicarske. Za zalijevanje i brigu o svim biljkama potrebno im je otprilike sat vremena i četiri ruke, dva puta tjedno. Najviše posla s cvijećem je u proljeće i kasnu jesen, kod sadnje i čišćenja gredica te pripreme za novu sezonu.Ružica i Stanko uređuju svoju okućnicu s puno ljubavi, nije im problem raditi, jer biljke im za sav njihov trud uzvraćaju svojom neopisivom ljepotom. (as)

I ove godine MEĐIMURSKE NOVINE nastavljaju s tradicijom biranja najljepših okućnica u natječaju “Čiji je vrt najljepši”. Akciju i ove godine provodimo u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije. Naš natječaj prilagođujemo također novim trendovima. Primijetili smo tako da Međimurke i Međimurci sve više u sklopu svog doma uređuju cvjetne, zelene i na sve druge kreativne načine lijepo uređene oaze koje služe za odmor tijela, duše i očiju. Stoga prijavite svoj vrt, dvorište ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi mali obiteljski cvjetni ili zeleni “otok” za opuštanje.Ove godine odlučili smo također posebnu pažnju posvetiti biljkama koje

najviše volite ili ste najviše ponosni na nju. Za taj dio natječaja pripremamo i posebnu nagradu. Pokažite uglavnom svoje cvjetne ideje i inspirirajte druge. Prijavite svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje ili rođake na naš nagradni natječaj: na marketing@mnovine.hr ili telefon: 32 36 00. Obavezno navedite adresu osobe čiji vrt prijavljujete i ostavite kontakt telefona kako bismo vas posjetili i fotografirali vaših ruku djelo. Prve prijave su već stigle, a naš natječaj otvoren je sve do 20. kolovoza. Osigurali smo i nagradni fond za najzanimljivije uređene vrtove, odnosno zelene ili cvjetne oaze vašeg dvorišta. (BMO)

POSEBNE NAGRADE 1. zemlja za cvijeće s dostavom iz tvrtke AgroHoblaj u vrijednosti 1000 kuna za najljepši cvijet 2. potopna pumpa za vodu iz tvrtke Međimurka BS u vrijednosti 400 kuna za najorginalniju dekoraciju u vrtu

Detalji dvorištu daju posebni štih

Na mjestu starog voćnjaka nastao je cvjetnjak

Posjetite nas u novootvorenom centru

SVE ZA MOJ DOM

ČAKOVEC – Kalnička 67

agroHoblaj d.o.o.

40315 Mursko Središće, Martinska cesta 157

tel: + 385 (0)40 543 429, 385 (0)40 543 442, www.agrohoblaj.hr

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

26. lipnja 2020.

Piše: Roberta Radović, Foto: Zlatko Vrzan

MEĐIMURSKA KUHARICA

Pizza z tiblice Sastojci za pizzu:

- brašno tip 00 - kvas - ulje - prašak za pecivo - voda Za umak:

- rajčica pulpa sitno sjeckana - sol - mješavina začinskog bilja Za nadjev:

- ribani sir (edamer i Mozzarella) - svježe ribani šampinjoni - meso z tiblice - pečena crvena paprika - svježi sir s češnjakom i bučinim uljem

Kavana Kocka iz Male Subotice u lepezi ugostiteljske ponude ima i osobitu pizzu z tiblice. Svakako je dođite kušati u Kocku, a kako je pripremiti kod kuće doznat ćete iz recepta Monike Sokol koja je ovu odličnu pizzu ispekla. Pizzu preporučuje ispeći u krušnoj peći na drva. Od brašna,

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

kvasa, ulja, praška za pecivo i vode zamijesi se tijesto. Na tijesto se stavi umak i preostali sastojci. Pizzu pecite na visokoj temperaturi oko 10 minuta. Uz finu pizzu iz krušne peći i sočni roštilj u kavani Kocka mogu se organizirati razne prigodne i obiteljske svečanosti do 50tak uzvanika. Gosti se mogu

Sastojci:

Kolačići od integralnog brašna Priprema: Maslac pjenasto izmiješajte električnom miješalicom. Dodajte šećer i jaja i miješajte dok ne nastane svijetla krema. Brašno izmiješajte s cimetom, bademima i limunovom koricom. Po potrebi dodajte mlijeko ili vrhnje. Tijesto pokrijte folijom i ostavite najmanje 2 sata u hladnjaku. Razvaljajte tijesto na 3-4 mm. Izrežite kolačiće omiljenim motivima. Bjela-

njak izmutite i njime premažite kolačiće, te ih pospite listićima badema.

- 250 g maslaca - 250 g šećera - 2 jaja - 1 bjelanjak - 500 g integralnog brašna Čakovečkih mlinova - 1 čajna žličica cimeta u prahu - 100 g mljevenih badema - naribana korica pola limuna - 60 g bademovih listića - 4-5 žlica mlijeka ili vrhnja

zasladiti ukusnim sladoledom i kolačem, a djeca zabaviti u unutarnjem kutku namijenim za njih te novitetom na uređenom travnjaku s mnoštvom biljaka i jezercem gdje se postavlja dječje igralište. Kocka uskoro kreće s pripremom ukusnih i povoljnih dnevnih menija koje će dostavljati i na kućnu adresu.

RECEPT PLUS

Štruce s višnjama

Vrijeme je višanja i trešanja. Donosimo recept za štruce s ovim ukusnim voćem (trešnje ili višnje po želji). U kvas dodajte mlijeko, malo šećera i brašna te ostavite da se kvas digne. U pola kile brašna dodajte šećer, sol, rastopljeni maslac, naribanu koricu limuna, jaja i mlijeko. Sve lagano zamijesite. Tijesto nije potrebno dizati. Razvalja se i podijeli u dva dijela te se na njega rasporedi voće. Voće posipajte šećerom, cimetom i s malo krušnih mrvica. U namašćenu i pobrašnjenu tepsiju stavite dvije štruce te ih pecite oko pola sata na 180 stupnjeva. Kad je kolač pečen premaže se vodom u kojoj smo prokuhali pola vanilin šećera. (rr)

VINO TJEDNA

Sastojci:

- 1/2 kg glatkog brašna - 1 kg očišćenih višanja (ili trešanja) - 1 kvas - 1/4 l mlijeka - 12 dag maslaca - 6 žlica šećera - 2 jaja - pola žlice soli - ribana korica limuna - malo cimeta - malo šećera - malo krušnih mrvica - 1 vanilin šećer

Črleno red cuveé obiteljske vinarije Jakopić Anamaria Lučan uz pizzu z tiblice preporučuje servirati Črleno red cuveé. Riječ je o crnom vinu (12,5% alk) koje purpurnom bojom nagovješćuje visoku svježinu, popraćenu aromama i okusima crvenog i bobičastog voća. Svakako kušajte. Živjeli! (zv, rr)

26. lipnja 2020.

Kuharica 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NARODNA KUHARICA

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

VERA MIHALIC iz Štefanca svojoj obitelji rado sprema sve vrste kaša po receptu svoje mame

Lagana dinstana ječmena kaša za prste polizati

Piše: Vlasta Vugrinec

Od davnina su kaše nezaobilazne namirnice na međimurskim stolovima. Hajdinska, ječmena, kukuruzna i prosena kuhale su se na razne načine i othranile mnogobrojne Međimurce. Ričeti, bele čurke, variva, juhe, dinstane kaše samo su dio jela iz naše bogate narodne kuharice. A naši stari voljeli su kaše jer su im bile dostupne, a malom količinom mogli su nahraniti brojna gladna usta. Tada se baš i nisu “zamarali” količinom vlakana, minerala i antioksidansa kojima, između ostaloga,

obiluje ječmena kaša koja je ovaj put glavna namirnica našeg recepta. Upravo zahvaljujući svojim nutritivnim vrijednostima ali i stoga jer je lagana za želudac i gotovo bez loših masnoća, ječmena kaša u posljednje vrijeme doživljava svoju renesansu. Nije više samo težačko jelo, baza za pivo već i namirnica od koje se prave fine, ljetne osvježavajuće salate, lagana variva, povrtni popečci. Uostalom, skuhana može stajati i nekoliko dana u frižideru i čekati ideju ili inspiraciju za novo jelo. Jelo može biti samostalno, poslužiti kao prilog

Uz dinstanu kašu odlično paše i bilo koja sezonska salata

ili salata. Mi smo izabrali dinstanu kašu koja se uglavnom poslužuje kao samostalno jelo no nitko ne kaže da joj se ne može dodati i komad mesa. Isto tako, osnovni recept naše kuharice, Vere Mihalic iz Štefanca može se nadograditi i obogatiti sezonskim povrćem. No, mi smo se odlučili za recept naših starih, a Vera Mihalic nam je pripremila kašu po uzoru na njenu mamu.

Priprema jela Kao što je poznato, ječmena kaša je tvrda i stoga se mora dugo termički obrađivati. Kako bi se Sastojci:

- šalica ječmene kaše - tri šalice vode - luk - češnjak - ulje - sol - papar - crvena mljevena paprika - vegeta

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Vera Mihalic uz kašu obično servira salatu od zelja s črnim uljem

skratilo vrijeme dinstanja, ječmena kaša se najprije malo prokuha. S obzirom na to da se kaša tijekom kuhanja ponaša slično kao i riža, odnosno povećava svoj volumen, za četveročlanu obitelj dovoljna je jedna šalica od 2 - 2.5 dl kaše. Dakle, kaša se opere i stavi u toplu, posoljenu vodu i kuha se 20-tak minuta. Potom se ocijedi, malo vode od kuhanja se ostavi za podlijevanje te se sta-

vi na već prodinstani luk. Dodaju se začini, sol, papar, mljevena crvena paprika, vegeta i protisnuti češnjak te se sve zalije s tri šalice vode. Poklopi se i dinsta oko sat vremena. Po želji, pri kraju u kašu se mogu dodati kobasice, špek, hrenovke ili neko drugo meso. Gotova kaša može se jesti samostalno uz salatu ili kao prilog uz dodatak neko pečeno meso.

Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji. Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela. S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)

“Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan” U suradnji s Optikom Briljant Međimurske novine u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

pregled koji poklanjamo je utorak, 30. lipnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 3. srpnja. Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Dobitnica iz ovog broja: Stjepan Ovčar iz Čakovca novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

br. 1293 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 30. lipnja 2020. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 3. srpnja.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Prva polovina tjedna donijet će mirno uživanje u zajedničkoj vezi ili diskretno traženje srodne duše. Drugi dio tjedna ljubav će vas povremeno mimoilaziti. Bit će lijepih susreta, ali malo rjeđe. Ne postavljajte si suvišna pitanja. Možda će vam dosaditi djelovati iz sjene i zapravo jedva čekate da dođete u prvi plan.

Prvi dio tjedna donijet će lijepe ljubavne događaje, a od sredine tjedna stvari jenjavaju. Vaše ljubavno raspoloženje bit će manje, prilike za poznanstva počet će se prorjeđivati, a oni u vezama malo će se distancirati jedno od drugog. Činit će vam se da drugi manipuliraju kako vama, tako i vama bliskim suradnicima.

Bit ćete sretni što vas drugi razumiju, te ćete se više otvoriti za ljubav. Otuda će porasti i povjerenje u vezama, ali i vaša očekivanja. Vjerojatno će vas sve poticati na više aktivnosti, pa će se i na radnom mjestu od vas zahtijevati pojačani angažman.

Vaše emocije neće biti ništa manje nego prije, no ojačat će i potreba za sigurnošću u ljubavi. Otuda ćete povremeno biti u borbama sami sa sobom, jer će vas intenzitet emocija vući da dramite, a ziheraštvo da stanete. Nađite zlatnu sredinu.

Vjerojatno ste očekivali nešto drugo od onog što živite i osjećate, no to je samo privremena i prolazna faza s kojom se trebate suočiti na mudar način. Još uvijek imate dovoljno energije i kredita od prije da sve dovedete u red.

Uživat ćete udvoje u miru i tišini poznatih mjesta. Nećete se dati vidjeti na društvenim okupljalištima, nego ćete radije boraviti u prirodi ili kod kuće. Oni koji još traže srodnu dušu također neće mnogo izlaziti.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

LAV (23.7. - 23.8.)

VAGA (24.9. - 23.10.)

RAK (22.6. - 22.7.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Intenzivirat će se vaše kretanje među ljudima. Stoga ćete imati prilike za sretanje i upoznavanje novih lica. Komunikacija sa osobama suprotnog spola bit će kvalitetna, a vi šarmantni. Oni u vezama bit će otvoreni jedno prema drugome.

Ako se nekom udvarate, budite diskretniji. Ako ste u vezi, zanemarite prigovaranja od strane partnera. Radite u tišini i prema pravilima igre. Strpljivo čekajte svojih pet minuta. One će doći. Kad vam je teško, nađite vedre ljude.

Prvi dio tjedna kao da će vas ljubav mimoilaziti, no od sredine tjedna neke će prepreke jednostavno nestati. S druge strane, pojavit će se i izazovne situacije kad ćete biti u poziciji da reagirate na provokacije. Nemojte.

Bit ćete zanimljivi drugima, zavodljivi i elokventni. Sve su to osobine kojim možete ostvariti ugodna poznanstva. Nemojte samovati jer su ovo vaši dani kad imate povećane šanse za ljubav. Oni koji su se iskreno preispitali, znaju što im je činiti.

Zasićenost izlascima usmjerit će vas na osamu i povlačenje. Najbolje ćete se osjećati u svom domu, a ako je voljena osoba uz vas, tim bolje. Oni koji su još sami ipak će više boraviti u društvu, ali istovremeno njihova mašta kao da neće imati granice. U poslu ćete se malo nadmudrivati. Utjehu ćete nalaziti u privatnom životu.

Dok ćete razmišljati o svojoj ljubavnoj prošlosti, vaša ljubavna sadašnjost polako će vam izmicati iz ruku. Moguće je da propustite neku ljubavnu priliku jer spavate. Oni u vezama ipak će naći zajednički jezik s voljenom osobom. Da bi poboljšali ono što radite, morate se otvoriti i više surađivati s drugima.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

26. lipnja 2020.

JARAC (22.12. - 20.1.)

RIBE (20.2. - 20.3.)

Anto Jurkić, Bik, 1999., donacija Danijela Režeka

97 bikova u hladovini Staroga grada Piše: Erika Nađ-Jerkožvić, muzejska savjetnica

Prije tri godine dr. sc. Danijel Režek (Čakovec, 1936.) darovao je Muzeju Međimurja Čakovec 97 predmeta iz svoje privatne zbirke umjetnina i suvenira na temu bika. Cjelovita donacija, izuzev slika, izložena je u dvorani za svečane prigode (tzv. vjenčaoni), jednom od najljepših prostora Muzeja Međimurja smještenom u prizemlju palače Zrinskih. Otvorenje stalne izložbe bilo je upriličeno u Noći muzeja početkom veljače 2019. u nazočnosti brojne zainteresirane domaće publike. MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 30. rujna Ponedjeljak - Petak: od 7 do 18 sati Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Istu večer je u tom prostoru promoviran i romansirani životopis Nikole VII. Zrinskog (1620. - 1664.) iz pera hrvatskog književnika Hrvoja Hitreca. Iako nebitno, zanimljivo da je i spomenuti čakovečki hrvatsko- ugarski velikaš iz obitelji Zrinski bio rođen 3. svibnja upravo u astrološkom znaku bika. Zbirka D. Režeka broji više od 500 predmeta, a od 2007. povremeno se izlaže u odabranim hrvatskim muzejima i galerijama, uz osvrte likovnoga kritičara Milana Bešlića. Svojom usredotočenošću isključivo na motiv bika ova zbirka je jedinstvena u hrvatskoj kulturi. Osobitu vrijednost daju joj djela klasika suvremene skulpture Dušana Džamonje, Vojina Bakića, Borke Avramove, Janeza Boljke, keramičara Hanibala Salvara, Vere Dajht Kralj, Vladimira Pecića te brojnih drugih renomiranih domaćih, a katkad i stranih autora različitih generacija. Želju za sakupljanjem kod D. Režeka potaknula je jedna decentna porculanska figurica bika, kupljena 1960te kao suvenir u Poljskoj, koja je sada izložena u čakovečkom Muzeju s drugim djelima također manjih di-

menzija, koja su oblikovana u različitim materijalima poput kamena, drva, metala, stakla i keramike. Gospodin Režek darovao je dio svoje privatne zbirke i Muzeju Grada Preloga gdje je 2018. također bila priređena izložba. Dr. sc. Danijel Režek istaknuti je djelatnik u gospodarstvu, graditeljstvu, društvenom i kulturnom životu Međimurja te njegovoj kontinuiranoj promociji u Zagrebu od 1970-ih sve do današnjih dana. Jedan je od pokretača obnove Zavičajnoga društva Međimuraca u Zagrebu i njegov predsjednik u više mandata. Diplomirao je na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u Zagrebu (1962.), a kasnije i doktorirao na Fakultetu građevinskih znanosti u Zagrebu (1987.). Tijekom četrdesetogodišnjega radnog vijeka bio je profesor na Graditeljskoj školi u Čakovcu, tehnički direktor u GK Međimurju, zastupnik u Privrednom vijeću Sabora, delegat u skupštini Privredne komore Hrvatske, predsjednik Općine Čakovec, član Izvršnoga vijeća Sabora, sekretar Republičkoga sekretarijata za vodoprivredu te Republičkog komiteta za

građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitu čovjekove okoline, viši predavač na Fakultetu građevinskih znanosti, predsjednik Društva za organizaciju građenja Hrvatske (1988. – 1993.) te generalni direktor hrvatske građevinske tvrtke INGRA (1984. – 1995.) i predsjednik njezine Uprave (1995. – 2000.). Objavljena mu je knjiga Organizacija građenja (1983.). Za svoj je rad više puta odlikovan u Hrvatskoj, Mađarskoj i Argentini. Dobitnik je Nagrade Europski krug na području gospodarstva za promicanje ideje europskoga povezivanja te više domaćih i inozemnih priznanja različitih institucija. Povelja Međimurske županije za zasluge u razvoju Međimurja uručena mu je 2011. godine. Uz navedeno gospodin Danijel Režek kontinuirano je pokazivao zanimanje za kulturu i umjetnost, pa je 1960-ih postao pasionirani sakupljač suvenira, male kiparske plastike, keramike i slika s motivom bika. Zahvaljujući njegovoj nesebičnoj donaciji dio ove bogate zbirke odnedavno je dostupan i široj publici na čemu smo mu iznimno zahvalni.

PLI DANI 26. lipnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 47

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Temperature se penju do visokih 32°C VREMENSKA SLIKA: U dosadašnjem dijelu lipnja nismo imali vrućinu nego promjenjivo i relativno svježe vrijeme. Za vikend bi vrijeme trebalo biti sunčanije i vruće s temperaturom oko 30 Celzijevih stupnjeva, možda i koji stupanj iznad. Mala je mogućnost za rijetki pljusak krajem nedjelje, a neki osvježavajući pljusak je vjerojatniji tijekom ponedjeljka. Nakon toga opet sunčanije i vruće s temperaturom oko ili iznad 30 stupnjeva. Novo manje

osvježenje s pljuskovima je moguće oko četvrtka, ali to ćemo još vidjeti. Opširnije o prognozi u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: U petak će vrijeme biti bez bitne promjene u odnosu na četvrtak. Djelomično sunčano i vrlo toplo vrijeme, čak i pomalo sparno. Rano ujutro više oblaka, tu i tamo uz malo kišice ili kraći pljusak, ali već od sredine dana čini se da će biti suho i sunčanije. Temperatura zraka će se poslijepodne kretati oko 30

Celzijevih stupnjeva, a puhat će većinom slab jugozapadni vjetar. U subotu bi trebalo biti pretežno sunčano i vruće vrijeme. Noćna temperatura između 15 i 18, a najviša dnevna čak malo iznad 30 Celzijevih stupnjeva. Ako ste duže vani pripazite na visoki UV indeks, osobito između 10 i 17 sati. Puhat će lagana južina pa ćemo vjerojatno imati i osjećaj sparine.Za nedjelju očekujemo pretežno sunčano, većinom suho i vruće

SKANDINAVKA

s temperaturom u popodnevnim satima između 30 i 33 Celzijeva stupnja. Prema kraju dana postojat će neka mala mogućnost za lokalni pljusak s grmljavinom, ali vjerojatnije sa slovenske strane granice. U ponedjeljak djelomično sunčano, ali ne potpuno stabilno vrijeme. Ponegdje je moguć neki kratki lokalni pljusak, možda praćen i grmljavinom, ali će dio dana biti suho sa sunčanim razdobljima. Malo će osvježiti u odnosu na vikend pa bi temperatura trebala ostati malo ispod 30°C. Utorak i srijeda donose nam više suhog i sunčanog vremena, a temperatura zraka prema sredini tjedna opet može prijeći 30 Celzijevih stupnjeva u hladu. Postoji mogućnost destabilizacije oko četvrtka kad raste mogućnost za pljuskove i osvježenje, ali

Pučka meteorologija Nema ljeta do sv. Petra

to u trenutku pisanja ove prognoze još nije sigurna stvar. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju

IZLAZI

ZALAZI

28.6. u 05:04 h 28.6. u 20:46 h 1.7. u 05:05 h 25.6. u 20:50 h

vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 08001234, prognoza izrađena 25.6.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 25. lipnja 1966. godine u Zagrebu vjetar od 117 km/h počinio velike štete • 27. lipnja 1777. godine padao je snijeg u BiH • 30. lipnja 1950. godine najtopliji lipanjski dan u Hrvatskoj - u Karlovcu je izmjereno 39°C

VICOTEKA Taxi Jedna gospođa zaustavi taxi: - Na aerodrom, molim vas. Poslije 15 minuta vožnje, vozač, gledajući u retrovizor: - Znate, vi ste već treća trudna gospođa koju danas vozim na aerodrom. - Ma što govorite, ja nisam trudna. - Ali još niste ni na aerodromu.

Povijest Na satu povijesti učiteljica objašnjava period Srednjeg vijeka. Odjednom se javi mali Ivica: - Kako bi samo bilo lijepo živjeti u Srednjem vijeku. - Pa zašto Ivice? - Tisuću godina povijesti manje za učenje.

MOZGALICA

Autor: Mladen Mrčela

AktualnoU ljeto utrčalo

BOGATI NOĆNI SPORTSKI ČAKOVEČKI CENERVIKEND u dvorani Graditeljske škole Čakovec

ODIGRANO PRETKOLO STRELJANA SRC

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Hrvatskog nogometnog

kupa Mladost u Čakovcu ugostila strijelce malokalibarskim oružjem

gotovo šesto U petak rukomet ceneraša u čast Ž. Goliku, u subotu vrhunski karate

TRADICIONALNI MARIO VUKOJA iz teniski Čakovca turnir Punčec završen 11.Open svibnja 2018. je Međimurski u Čakovcu sport

treba postati naš Deni Žmak slavio brenduzastopnu za novi jači drugu iskorak pobjedu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Nikolina je kriva za se… D

ok dojdemo do junjuša meseca i mam drugoga letnoga dneva se prinas obiležavle Den antifašizma. Za te den pak čovek zazvedi kajkaj toga novoga, kak daj se naši političari utrkivali što bode bole nafalil toga dneva. Čujem i čitam od naših domačih političarov kak je to nejvažneši den v našoj povjesti: da ga toga dneva ne bi bilo i da ga ne antifašistov nišči ne zna de bi bilo naše Međimorje malo, a najbrž niti Lepa naša ne bi bila tu de je je i nej bila svoja na svojemo, očemreči, neovisna. Kakti antifašizam je te kamen temeljac na šteromo je zrasla Lepa naša. Poslušam to, čitam i to par pot i nebrem veruvati kak se sako leto i to znova piše povjest Lepe naše. Kuliko se ja razmem vu te stvari pak je naš Domovinski rat fondoš na šteromo je zrasla neovisna Lepa naša, a ne antifašizam. Nekak ne razmem zakaj nam se furt rivle pod nos te antifašizam kak da smo mi fašisti. Neje bilo tak zdavnja 1991. leto da so Lepo našo napali antifašisti (čitaj: četniki) z istoka z petokrakama na glavama POD VUROM

šteri so šteli Lepo našo sprajti pod svoje i verjem da se još zmislite kak je to se završilo 5. Augustuša 1995. leta v Knino da so naši branitelji, naši heroji, naši vitezovi pretirali četnike prek Drine jempot zanavek i od unda imamo svojo samostalno i neovisno Lepo našo. No, neje to se, još nam pripovedajo i pišejo kak so jako važne odluke za Lepo našo donešene na sesiji Zavnoh-a, a unda i Avnoj-a. A kuliko so mene vučili na tem sesijama so se spominali i dospomenoli kakša bode država Juga i što bode kaj v toj državi, a Lepo našo je nišči ne spominjal. Posle je zišlo vum da je tua Juga ne bila ruon po volji nam Hrvatima jerbo je ona bila rešt za Hrvate, ali smo živeli v njoj jerbo smo si ne mogli prebirati. Prava država za nas Hrvate je zafremana posle Oluje i pobjede v Domovinskomo rato da smo natirali okupatore nazaj tam otkod so došli. Verjem da je to ne baš tak teško zapamtiti i to jempot zanavek, a ne kaj sako leto zazvedimo nekaj novoga. A 1991. I 1995. Nikak nebrejo dojti na red jerbo smo mi furt v 1941. Štero nebremo nikak rešiti. Kaj je peti juljuš se bliže političari z listekov so se glasneši i glasneši. Saki den se vum z starih romarov zvlači se vejč i vejč zmazani jopi i se vejč cepanici se podmeče pod (ili

potprecednika Vlade ako se bode pripetilo se ono kaj so se Davorček i Krešo dospomenuli, očem reči, ak bode biračko telo hodalo po levi strani vulice.Ve vidite kak je dauko ili kak je visoko došel Krešo, a smijali ste se z mene dok sam vam govoril kak lepa reč (makar je i ne istina) i pajser otpirajo kaj štera vrata. Kuliko vidimo Krešo je otškrhnul vrata na Banskim dvorima!? Mi ne obečuvlemo nikaj i se ono kaj smo obečali ispunjavlemo! Nikak nebrem razmeti zakaj ovi levi (čitaj: esdepe i jivo dobrovoljno društvo) furt gledijo na desno i najgerek so kaj Plenki i jegova družina delajo. Jempot jim neda mira Jandrokovič, drugi pot Darko Horvatov, a furt jiv kršeli zajedajo zakaj je Plenki ne v samoizolaciji nek hoda okoli, obečuvle kak i si političari i povečavle si svoje biračko telo. Špotajo ga da drži premaloga razmaka i ne nosi furt masko pak bi virus mogel skočiti na jega ako ga nema ili pak od jega, ako ga je več negdi herbal? Razmem to kaj je našim ljudima briga za zdraviče na prvi mesti, ali ne razmem zakaj to isto ne vredi i za levičare, očemreči, partijce. Najme kaj, oni se jen drugomo v rit rivlejo i to saki čas, kak po dnevo tak i po noči, a pozdravljajo se z rokom pod oko mela tua roka rukavice

ili ne i neje važno je li to oko ima masko ili pak ne. Brzčas bi levičari morali nejpredi pomesti pred svojom lesom i pred svojim pocekom, a ne kaj druge čuda menše grešnike na red pobirajo. Ovi dečki z esdepeja opasno konkurerajo sinjskim alkarima. Ve i oni imajo saki svojega momka! Kaj god bodemo mi rekli ipak je malo čuden te korona viros: počel je pomalem iti na športaše, nejpredi na labodoritaše, a ve pak se je preselil i na tenisače. Jedino kam neče iti i koga nejduže zbegavle to so političari. Bar prinas. Najbrž on zna zakaj se vugible političarov. Mortik bi se i mi vugibali političarov, ali nam oni to nedajo jerbo nas pak nucajo. Tak je korona viros došel i na tenis v Zadar makar ga je ne nišči pozval. Verjem da ste zazvedili da so nešterni tenisači, a i jivi treneri, herbali virosa v Zadro ili pak so ga brzčas dopelali sobom. Kak bilo da bilo tenisače smo restirali i svoje virose so sobom odnesli vu svoje samoizolacije. Mam so se javili nešterni političari šteri so ne za politiko pak furt gledijo v ljucki dvor, a i nešterni novinarčiči so zdigli glasa i to oni šteri prepišuvlejo z ljuckih cjatungov, kak bi naša Nikolina Babičova, fajna precednica teniskoga saveza Lepe naše morala mam podnesti ostavko

jerbo so nešterni betežniki igrali v Zadro. Nesam protiv toga kaj bi se si reda držali, ali je to ne navek lefko naprajti i teško je ljude v red dotirati. V isto vreme dok so oni v Zadro igrali tenisa prinas v Lepoj našoj je bilo prek 100 jezer turistov šteri so ruon tak došli črez našo otprto mejo. Sa je sreča kaj so si zdravi, bar tak dugo dok se ne zazvedi. V Splito, Makarski, Koprivnici…, se je korona viros dorival v staračke dome i dosti je stanarov pospravil na vječni počinak pak so ne zmenili niti jenoga ravnatela, ali mi Međimorci smo navek vekši katoliki od pape i zato očemo našo Nikolino zmeniti makar je nišči ne završil na grobljo, a niti v bolnici, a nedaj Božek na respiratoro. Čim naš Međimorec ili pak Međimorka nekam dojdejo malo više, mam se naš međimorski jal pobuni i nebremo predi zaspati dok nekoga ne vruhnemo. Našim pajdašima i sosedima moremo se oprostiti, ali ak uspejo negdi dojti nekam malo više to jim nebremo nikak oprostiti. I zato tre Nikolino zmeniti. Najgerek sam, jako sam najgerek je li bi menjali i nekoga drugoga da je ne predsjednica z našega maloga Međimorja? I još nekaj: ak bi ve zmenili Nikolino je li bi Đokovič, Dimitrov i Čorič mam ozdravili posle smene?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Međimurci ipak neće na more? Sve je više slučajeva zaraze korona virusom u Hrvatskoj. U Međimurju je nakon 68 dana ponovno potvrđen slučaj zaraze. Ponovno je postalo neizvjesno za većinu građana kako će potrošiti ljetni godišnji odmor, ako ga uopće imaju. Pitali smo ih hoće li ipak ići na more. Većina još nije odlučila te čeka daljnji razvoj situacije s korona virusom. (dv, zv)

pak med) protivnikove noge. Nejglasneši je Davor Bernardičov. Od jega sam zazvedil da nam je Lepa naša v katastrofalnom stanjo, dužni smo grmo i trno, državna kasa lukjasta i pušča na se spehe, ali ako bode SDP (čitaj: Bernardič) zebrani oni bodo se duge povrnuli i se luknje pozakrpali. I ne sam to, zdigli bodo plače sim težakima, penzije penzionerima, a i standard bode zrasel tri metre ober zemle. Nejmeje. Čovek bi mislil da bode Slavek Liničov otpral svojo bukso i se ono kaj je zašparal (čitaj: nazobačil) za zadji 30 let bo vrnul nazaj tua da je zel, ali unda sam se zmislil da so ga esdepeovci hitili vum z partije tak da, najbrž, ne bode nikaj od toga. Najgerek sam, jako sam najgerek de bode Davorček itak zel peneze za to se kaj obečuvle svojemo i našemo biračkomo telu. I ne sam to, de pak bode zel peneze kaj namiri svoje ljude šteri več hajdi dugo čakajo kaj pak dojdejo na vlast kaj si pozakrpajo lukje v svojim hižnim buksama jerbo so več zdavnja potrošili se ono kaj so zaslužili i priskrbeli dok so zadji pot bili na vlasti. Ne znati šteri Soroš il pak Bil Gejc bode Davorčekov sponzor. Ili bode se uključil MOL kaj povrne ono kaj je zvlekel vum z INE dok smo mi Hrvateki fkrej gledali. Mortik mo bode glavni sponzor Krešo Beljak zvani “Pajser” šteri je dorival do

Josip Horvat, Mala Subotica - Ne planiramo ići na more. Za 50 godišnjicu braka dobili smo putovanje u Tursku, ali zbog trenutne situacije još nismo sigurno hoćemo li ići uopće. Bojimo se, ipak smo stariji. Mi smo rizična skupina.

Ivana Vešligaj, Čakovec - Ne planiramo ići na more ove godine, ali ne zbog korona virusa nego trudnoće. Inače bi sigurno išli, kao i svake godine u proteklih deset godina na otok Murter.

mi prodiremo dublje

Ivan Marčec, StrahoninecNe idemo na more. Prvo godine, drugo korona, treće zbog cijele situacije. Inače smo išli na more kad smo bili mlađi. Ovako godišnji provodimo kod kuće odmarajući. Imamo gdje biti i baš nam je lijepo.

Nives Mandić Hajdinjak, Čakovec - Planiram ići na more i to u Split. Malo se bojim korone, ali svejedno idem zbog toga jer mi je tamo obitelj. Ne bojim se putovati, nadam se da bude sve u redu.

www.teamgradjenje.hr

Robert Kramar, Donji Vidovec - Možda budemo išli na more. Dvoumimo se zbog korone, imamo malu djecu. Inače nemamo posebnu destinaciju gdje idemo, negdje na Jadran. Odlučit ćemo vjerojatno u zadnji tren.