Međimurske novine 1299

Broj 1299

Čakovec, PETAK, 7. kolovoza 2020.

ISTRAŽILI SMO: Što sa starom “kramom” i predmetima koji nam dosade u stanu

Cijena 10 kuna

str. 4-5

Godina XXV.

Je li stari TEMA BROJA namještaj isplativije obnoviti ili baciti?

NIKA LEVAK sve poznatija glumica i radijska voditeljica iz Čakovca

Javni nastup nije strašan ako se nauče “cake” media 3 TAJNU Vidrova pila u Peklenici otkriva Ivan Turk

Japica ga podignuo, ali na pročelju zapisao mamicu

str.12

NIKOLU MOŽEKA iz Preloga život u kolicima nije pokolebao

KRADLJIVCIMA u Međimurju ni grobovi nisu sveti

UZBUNA U PRELOGU: Masovna krađa vaza, ukrasa i cvijeća str. 4-5 UŽASNA SMRT žena iz Strahoninca i Novog Sela na Dravi

NA GROBLJU u Palovcu osvanuo nemili grafit za ubojstvo Jasmine

Tragično skončale život Ujna Nada potresena pod vlakom i u jezeru str. 8 teškom optužbom str. 8

str. 33

Želim kajakom istražiti Dravu! str.15

ŠTO SE DOGAĐA u Graditeljskoj školi Čakovec

Zašto je Zvonko Ladić naprasno dao ostavku?

str.2

Aktualno

UREDNIČKI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. kolovoza 2020.

IZ TJEDNA u tjedan

Račun ispisan penkalom opet kao račun na Jadranu!?

UREDNIČKI osvrt edan od boljih viceva

koje sam čuo za vikend na moru je onaj: A je li netko od Slovenaca uopće ostao u Sloveniji? Već sam pisao kako korona ne može ništa hrvatskom turizmu, a prošli vikend sam se opet i osobno uvjerio da u srcu sezone sve je isto kao proteklih godina. Najviše se nagrebusili hoteli, kao i hosteli, posebice oni splitski i dubrovački u kojima se na dan-dva zadržavaju mlađi gosti koji inače stižu aviononima i “krstare” po Jadranu. Njih ove godine nema, ali zato ima puno više onih kojima nije problem doći autom posebice naših susjeda Slovenaca, Nijemaca, Čeha, Slovaka, Poljaka... To su i dalje naši najvjerniji gosti od kojih najviše koristi ima rentijerski turizam koji je u Dalmaciji zaživio proteklih 50 godina i u kojem je najvažnije iznajmljivati cca 3 mjeseca apartmane, ubrati najam i ništa ne prijaviti državi. Prije se mahalo jugoslavenskom zastavom i plakalo za Titom, samo da nitko ne pita za porez, a sada da sve ostane isto maše hrvatskom, pjevaju Thompsonove pjesme i viče ZDS. Sivo-crna zona hrvatskog turizma koja se događa ne samo posljednjih 15-20 godina otkako su nam se vratili turisti na Jadran, već od puno ranije kada smo živjeli u bivšoj državi predstavlja se dolje kao borba za preživljavanje, jer treba zaraditi u dva-tri mjeseca kako bi se preživio ostatak godine. Ako je to zaista tako, sve u redu, ali što je s nama u ostatku zemlje. Gledajući svakodnevno takve stvari na godišnjem odmoru, i to na svakom koraku, postajemo zaista ljuti jer ispadnemo budale. Niti jedna naša vlast ne usudi se uvesti normalne poreze, kako ne bi porezne inspekcije na Jadranu, u kojem često šalju i svoje ljude, ali sa Sjevera, dva tjedna na moru glumile nekakve babaroge. Treba uvesti korektan porezni paušal za svaki lokal, da sami poreznici na moru preuzmu odgovornost koliko će tko morati platiti u svim djelatnostima koje se tamo odvijaju za vrijeme ljeta i priči je kraj. Neka bude i prihod proračuna

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

isti kao i sada, znači da će biti manji porezi, ali da svi koji nešto tamo rade da ga i plate. Ne treba država derati, već samo normalizirati stvari. Umjesto toga neki plaćaju 25 posto PDV-a, a 50 posto turizma privatnih iznajmljivača i svih drugih djelatnosti je ne u sivoj, već u crnoj zoni. Zašto bi se morao stvarati jaz između Sjevera i Juga, poput situacije da naši inspektori moraju uvoditi red na moru? Reda oni moraju uvesti sami kako bi se mi uvjerili da živimo u (ravno)pravnoj državi u kojoj većina a ne manjina poštuje zakone. Kod nas je presija na svakom koraku, ne možeš ništa raditi, a da ti netko “ne visi za vratom”, nismo zadovoljni s “konkurencijom” koja ne izdaje račune i provlači se (ne)plaćanjem kazni ili čestim promjenama firmi, s time da državna tijela nisu regulator na tržištu, već uglavnom represivni organ. Dolje ne samo da je sve totalno opušteno po tom pitanju, već čak i bahato, pa ne samo da dobijemo račun bez JIR-a ili ZIK-a ili što već, nego se umjesto njega kod plaćanja ispostavlja “narudžba” ili račun piše penkalom na običnom papiriću koji je kod nas poznat za pisanje bele. Veliki broj iznajmljivača i lokala također još uvijek ne prima kartice i sve treba platiti u kešu. Ako kojim slučajem zaboravite ponijeti gotovinu, možete se vrlo lako naći u problemu. Mi se ovdje uglavnom pridržavamo pravila, koja vrijede u jednoj Austriji i Njemačkoj, ali u dobrom dijelu zemlje, posebice u morskim krajevima gdje sve ovisi o turizmu koji nam je i dalje glavni izvozni proizvod malo toga se mijenja. I nikom ništa!

Veterani Domovinskog rata odali počast suborcima Dan pobjede i domovinske zahvalnosti kao i Dan hrvatskih branitelja obilježen je u srijedu, 5. kolovoza i u Međimurju. Dužnu počast poginulim suborcima tom su prilikom odali i branitelji iz Male Subotice zapalivši svijeće na spomen obilježju u središtu naselja. (Foto: Z. Vrzan)

FOTO

tjedna

MLADEN NOVAK pokazao se kao tvrd orah u pokušaju smjene

Ostaje na čelu međimurskog SDP-a Pokušaj da se Mladena Novaka svrgne s čela županijske organizacije SDP-a netom prije parlamentarnih izbora ipak na kraju nije uspio. Podsjetimo, razlog traženja njegove smjene bila su duboka neslaganja unutar međimurskog SDP-a i to u samom vrhu između frakcije predsjednika Mladen Novaka i suspendiranog potpredsjednika Maria Moharića. Novak je smjenom Moharićeva čovjeka Slađana Mihocija s mjesta tajnika Županijske organizacije SDP-a te imenovanjem na to mjesto Maria Medveda prvog čovjeka čakovečkog SDP-a ušao u otvoreni sukob s Mariom Moharićom. Moharić mu nije ostao dužan već je zatražio arbitriranje središnjice stranke koja je sjednicu na kojoj je donesena odluka o smjeni tajnika Mihocija, ali i njegovu suspenziju proglasila nestatutarnom, čime je Mo-

harić na neki način aboliran u vrhu svoje stranke. Nakon toga postupak je vraćen u županijsku organizaciju. Ubrzo je uslijedio protuudar. Međutim, daljni tijek događaja pokazuje da je Mladen Novak tvrdi orah i nakon što mu je Predsjedništvo međimurskog SDP-a izglasalo nepovjerenje kao predsjedniku županijske organizacije i zatražilo potvrdu županijske organizacije. Upravo je ta odluka u kojoj je presudan glas ili dva, u potpunosti “raskolila” međimurski SDP. Pokrenuto je i imenovanje povjerenika kako bi se s novim imenom na čelu županijske organizacije pripremili za parlamentarne izbore, ali to se nije dogodilo. Naime, odluka prema “Zagrebu” nije dobila potrebnu većinu kako bi se dovršila Novakova smjena i moglo ući u postupak imenovanja povjerenika. Rješenje nije nađeno ni u drugom

Mladen Novak, neslomljivi predsjednik županijskog SDP-a

pokušaju koji se nakon toga na odluku o suspenziji žalio Statutarnoj komisiji središnjici stanke. Ona je odlučila da nije bilo dovoljno glasova za suspenziju Novaka. Zbog parlamentarnih izbora nastalo je unutarstranačko primirje i velika tišina u zbivanjima unutar županijske

OPET PROMJENA na čelu Graditeljske škole prije isteka mandata

organizacije, što ne znači da su se svi primirili. – Nema govora o konstrukcijama tipa “ponovno na čelu”, jer sam to cijelo vrijeme i bio, osim toga to je unutarstranačka stvar. Slijede najprije izbori za novog predsjednika SDP-a i nacionalna tijela, a oni na lokalnoj razini održat će se nakon lokalnih izbora, negdje u jesen iduće godine, kazao je Novak u komentaru ove odluke. Do tada ima itekako puno vremena za zauzimanje pozicije, pri čemu će svoj doprinos dati i rezultati lokalnih izbora. Međutim, kako su nam rekli neki članovi Predsjedništva, zbog ove odluke koju su donijeli ljudi iz središnjice koji su među najodgovornijima za veliki poraz SDP-a na parlamentarnim izborima, u slučaju da se ova i druge odluke održe na duže vrijeme, razmišljaju o napuštanju stranke. (bmo, dz)

Srnec v. d. ravnatelja nakon ostavke Ladića Zvonko Ladić, dipl. teolog koji je obnašao dužnost ravnatelj Graditeljske škole Čakovec, inače prije toga vjeroučitelj, dao je neopozivu ostavku na mjesto ravnatelja škole s 1. rujna iz privatnih razloga. Ostavku je već prihvatio Školski odbor i imenovao vršitelja dužnosti. Formalno smjena će se dogoditi 1. rujna kada funkciju vršitelja dužnosti preuzima Damir Srnec, mag. informatike, potvrdila nam je Blaženka Novak, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Međimurske županije. Pročelnica nam ja kazala da

ne samo da napušta mjesto ravnatelja, već odlazi iz škole iz razloga koji su sasvim privatni. Dodala je da će Školski odbor raspisati natječaj za novog ravnatelja. Zanimljivo da je u Graditeljskoj školi to druga ostavaka na vlastiti zahtjev prije isteka mandata. Zvonko Ladić došao je na mjesto ravnatelja nakon što je njegova prethodnica Srebrenka Pongrac u studenom 2017. godine uputila je zahtjev za prekid ugovora na mjestu ravnateljice koji je obavljala tri i pol godine. Sada je to učinio i Zvonko Ladić. (BMO)

Zvonko Ladić napušta mjesto ravnatelja i Graditeljsku školu

7. kolovoza 2020.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U PRELOGU i drugim mjestima ogorčenje zbog sve učestalijih krađa po posljednjim počivalištima najmilijih

Kradu se mramorne i mesingane vaze, ali i dijelovi groba – Ja ne znam kakvi su to ljudi, gdje im je srce, gdje im je duša, zar im ništa nije sveto, pa čak ni groblje. Ostavljam im na dušu tu krađu i pitam se mogu li mirno spavati, kaže Marija Trstenjak iz Preloga Piše: Vlasta Vugrinec – Prošle godine na Porcijunkulovom sam kupila unikatnu teglu u koju sam zasadila cijeće i odnijela na grob svog supruga na preloškom groblju. Stajala je tamo vrlo kratko jer ju je netko, očito bez srca i bez ikakvog pijeteta spram pokojnima ukrao, ispričala nam je ogorčena Marija Trstenjak iz Preloga. Ona je samo jedna od mnogih koja se u posljednje vrijeme u Međimurju susrela s pošasti krađa s grobova. Ako se i prije kralo cvijeće, a naročito aranžmani pa i lampaši uoči blagdana Svih svetih, danas se više ne bira vrijeme i grobovi pa čak i mrtvačnice na meti su različitih lopova tijekom cijele godine. Kad kažemo različitih, to i mislimo u doslovnom smislu.

Zbog učestalih krađa nadzorne kamere, ali i ophodnje

Naime, otuđeno cvijeće, vaze, lampaši i ostali ukrasi obično završe na grobu nekog drugog pokojnika. Što reći za čovjeka koji čupa cvijeće s groba, koji lopatom kopa po tuđem grobu ili oko njega kako bi se dočepao sadnice cimpreze ili nekog drugog većeg grma kako bi ga zasadio doma, u vlastitom dvorištu? Još teže krađe, ako se krađe uopće mogu tako i kategorizirati, su one u kojima se kradu ručke s nadgrobnih ploča, mesingane vaze i svijećnjaci te dijelovi spomenika koji, nažalost, završe kao vrijedna sekundarna sirovina na pojedinim otkupnim mjestima. Svatko tko ima pokojnika i obilazi njegovo posljednje počivalište jednostavo, ne može shvatiti taj čin a kamoli li takve osobe. – Sestra i ja išle smo od groba do groba, tražile tu teglu jer je bila ručni rad pa samim time i unikatna. Nismo je našle pa pretpostavljam da je završila na groblju u nekom drugom mjestu, dodala je naša sugovornica koja pri

VIJEST(I) TJEDNA

Kam sa starom kramom? Alternativa, ali i uobičajeno, bar kod nas u Međimurju je da se godišnji koriste za veće ili velike radove u kući ili stanu. Drugim riječima, posvećujemo se tzv. godišnjim generalkama. Ličimo ili malamo kuhinje, sobe, hodnike, a odlučujemo se, budući da je namještaj sada vrlo povoljan po naš kućni budžet i za njegovu zamjenu. Dok je najmanji problem kupiti novi komad namještaja, pravu glavobolju nam zadaje onaj stari, naročito ako je još onaj masivni kojim su se nekad namještale dnevne, spavaće sobe i kuhinje. Više pročitajte u temi broja 4-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Inspirativna priča o Nikoli Možeku

Groblje u Prelogu također je česta meta lopova koji ne prezaju ni pred čim tome nije mogla suspregnuti suze što od žalosti što od ogorčenja. Njena sestra, koja je također kupila sličnu teglu, odlučila ju je skloniti s groba i odnijela je doma. – I kaj njoj sad znači ta tegla doma i praktički prazan grob. Ja ne znam kakvi su to ljudi, gdje im je srce, gdje im je duša, zar im ništa nije sveto, pa čak ni groblje. Ostavljam im na dušu tu krađu i pitam se mogu li mirno spavati, kaže Marija Trstenjak. Marija Trstenjak požalila se i djelatnicima GKP Prekom koji brinu o preloškim grobljima. Upravo zbog krađa na preloškom su groblju već prije nekoliko godina na kapelici postavili 4 nadzorne kamere. – Na kameri se vidim kako nosim tu teglu i stavljam na grob, kaže ogorčena Preložanka, no ne vidi se tko krade već samo prazno mjesto gdje je ona bila. Okolo su borovi i cimpreze i to zaklanja slobodan pogled. Njene riječi potvrdio je i Siniša Radiković, direktor GKP Prekom koji je i sam doživio krađu mramorne vaze na grobu svog oca. Vaza, kaže, nije bila samo tako stavljena već je bila zašrafljena.

nji grobljem, u suradnji sa navedenim institucijama te sa mjesnim odborima sa područja Grada, ističe u ovom apelu javnosti gradonačelnik Ljubomir Kolarek.

Apel na savjest ljudi da poštede groblja

Dio ukradenih predmeta sa međimurskih groblja koje je pronašla policija Ne samo što postojeće zirom na njenu veličinu, dokamere pokrivaju dio groblja, daje direktor Prekoma, očito kaže, već je i teško prepozna- se radi o planiranoj krađi jer ti počinitelja. se to nije moglo staviti pod – Policija je već privela ruku i odnijeti. Trebalo je jednu ili dvije osobe prije imati teretno vozilo ili osobpar godina, ističe direktor no s prikolicom. Radiković. No problem kod Na sve češću pojavu tih krađa je što počinitelja ovakvih ekscesa reagirao je treba prepoznati. To je obič- i Grad Prelog. no teško jer ili se on ne vidi – Uslijed učestalih prijasno, ima kapuljaču ili pak tužbi građana na krađe na se otuđuje na području koje grobljima na području grada, kamere ne pokrivaju. Grad Prelog će u suradnji s Kako bi se počinitelj ja- tvrtkom Prekom te policisno vidio, morao bi biti u do- jom, razgovarati te pokušati segu kamere najdalje 30-tak donijeti najbolje mjere kako metara, pojasnio je dalje. bi se spriječile buduće radNa meti lopova našla se nje takve vrste. U planu je i velika ukrasna tegla ispred postavljanje nadzornih katamošnje mrtvačnice. S ob- mera te organizacija ophod-

Grad Prelog, Čakovec, Mursko Središće i ostala naša veća naselje mogu si priuštiti nadzorne kamere i eventualne ophodnje. Ali, kako se može vidjeti, kamere nisu svemoguće. a i ophodnje ne mogu 24 sata biti kod svakog groba. Postavlja pak se pitanje što s onim grobljima u manjim sredinama. Hoće li ti grobovi zjapiti prazni, bez ijednog cvjetka u vazi, lampaša i drugih ukrasa koji su uobičajeni u Međimurju. – Nažalost, jedino što mogu u ovom trenutku je apelirati na savjest ljudi i pozvati ih da to ne rade, poručio je direktor preloškog komunalnog poduzeća. Groblja bi ipak trebala biti mjesto pijeteta i mirna počivališta dragih osoba kojih više nisu s nama. Pomogla bi i malo veća pažnja građana koji često obilaze groblja da obrate pozornost na ljude oko sebe.

Dvadesetdvogodišnjem Nikoli Možeku u nedjelju 24. svibnja 2015. godine život se promijenio za 360 stupnjeva. U samo nekoliko sekundi dogodilo mu se ono što ni u snu nije nikad pomislio. Bio je mladić pun elana i vitalnosti koji je tog kobnog dana trajno završio u invalidskim kolicima. Danas pet godina nakon toga priča nam kroz što je sve prošao i kako se pomirio s tom činjenicom. Inspirativnu priču mladića iz Preloga donosimo na str. 15.

Nema mira u Palovcu u slučaju “Škrinja” Palovec je ovih dana opet uznemiren, nakon što je osvanuo grafit na grobnoj kući tamošnjeg mjesnog groblja koji sugerira da Smiljana Srnec koja je nepravomono osuđena na 15 godina zatvora zbog ubojstva sestre Jasmine. Za sada nepoznati “pisac” poručuje da Smiljana nije kriva, već upućuje na bližnju rodicu, u dugo neotkrivenom misterioznom slučaju “Škrinja” u kojem je tijelo ubijene mlade djevojke bilo gotovo 20 godina skrivano u kući u kojoj je živjela osuđena zajedno sa svojom obitelji. O nemilom događaju pišemo na str. 8.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. kolovoza 2020.

OTKAD JE NAMJEŠTAJ postao potrošna roba sve je veći problem kamo s njim kad kupimo novi Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

rijeme je godišnjih odmora. S druge strane, kako je već poznato, ovogodišnja ljetna sezona zbog pandemije koronavirusa sve je samo ne uobičajena, stoga se i godišnji odmori ne provode u tolikoj mjeri na moru, planinama ili inozemstvu. Kako zbog “straha” od zaraze tako i zbog neizvjesne jeseni jer nas sa svih strana bombardiraju o nadolazećoj krizi od koje ćemo se, kako mnogi kažu, godinama oporavljati. Alternativa, ali i uobičajeno, bar kod nas u Međimurju je da se godišnji koriste za veće ili velike radove u kući ili stanu. Drugim riječima, posvećujemo se tzv. godišnjim generalkama. Ličimo ili malamo kuhinje, sobe, hodnike, a odlučujemo se, budući da je namještaj sada vrlo povoljan po naš kućni budžet i za njegovu zamjenu. Treba odlučiti kako će odgovarati stari dvosjed, trosjed, ormar i slični namještaj uz svježe oličene zidove, naravno u trendi boji. Dok je najmanji problem kupiti novi komad namještaja, pravu glavobolju nam zadaje onaj stari, naročito ako je još onaj masivni kojim su se nekad namještale dnevne, spavaće sobe i kuhinje.

Namještaj postao potrošna roba

Kako se sve mijenja, tako se mijenjaju i stilovi opremanja prostora za stanovanje. Umjesto masivnih ormara tzv. regala od zida do zida i od poda do plafona, danas se više preferira prozračnost, protočnost prostora koji ima tek pokoji komad namještaja, odnosno tek onaj neophodni. Prozračnost i protočnost sa što više svjetla nastojimo dobiti rušenjem pregradnih zidova i otvaranjem prostora. I naravno, u takve prostorije odgovara sve, samo ne onaj masivni regal i stolić te ogromne fotelje, a u posljednje vrijeme

i ogromne kutne garniture. S takvim namještajem smo odrasli i dosadio nam je, postao je staromodan i željni smo promjena. Srećom, danas se vrlo lako i po dostupnoj cijeni može sve kupiti ili ako baš imamo specijalne želje, izraditi po mjeri. Računalnim 3D prikazom vješti trgovci i izrađivači pokućstva lako će nas uvjeriti da smo na pravom mjestu, da su čekali samo nas kako bi nam udovoljili i izradili baš ono što smo zavrijedili imati u svom domu. O cijeni se i tako ne razgovara jer, napokon, kartice i krediti svima su dostupni. A kako ćemo onda dalje, razmišljat ćemo kada dođe to vrijeme. Ormar ili trosjed je ionako samo komad namještaja kako bi nama bilo udobnije i ljepše pri srcu. I dok se današnja generacije, a ruku na srce i oni stariji olako odlučuju za promjene, prije 30-tak i više godina namještaj se kupovao “za sva vremena”. Bio je puno skuplji i rijetko tko si je mogao priuštiti mijenjati ga u ritmu izmjene donjeg veša. – Danas ljudi olako shvaćaju namještaj koji je postao potrošna roba, slikovito rečeno poput košulja, rekao nam je Boris Odrčić, čakovečki tapetar koji se već godinama bavi tapaciranjem namještaja. Nekad se prvenstveno gledala njegova kvaliteta i udobnost, a sada se sve svodi na izgled, po mogućnosti onaj trendi. Drugim riječima u svojoj radioni nerijetko se bavi popravkom trosjeda, dvosjeda i fotelja s kojih još nije otpala ni cijena, a kamoli etiketa proizvođača. To su nedoumice ljudi koji žele unijeti izmjene u svoj dom. Baciti stare komade i kupiti nove ili obnoviti postojeće.

Prodaja i poklanjanje namještaja preko oglasa

Gledajući tu staru “dosadnu” sobu, pala je odluka da je se moramo riješiti, izbaciti iz kuće i naravno zara-

Gdje se sve može ponuditi stari namještaj

Iz dana u dan, sve je više facebook grupa po internetu koje su se specijalizirale za prodaju, zamjenu ili poklanjanje raznih stvari. Postoje one općenite poput Međimurske tržnice, Međimurskog placa, Međimurskog sve i svašta, pa čak Bjelovarskg i Ludbreškog oglasnika, Koprivničkog placa gdje se prodaje sve od igle do slona. Gotovo da svaki grad ima svoju grupu. Uz to, tu je naravno i sveobuhvatni Njuškalo ali i specijalizirane grupe, primjerice samo za rabljeni namještaj. Isto tako, ne treba zanemariti niti oglase u novinama, poput naših Međimurskih novina preko kojih se također može prodati i kupiti polovni namještaj. (vv)

NAMJEŠTAJ Z najjeftinije je

Građani mogu svakog radnog dana o svom trošku dovesti glomazni otpad u Totovec, poručuje voditelj odlagališta otpada u Totovcu Miroslav Novak. Cijena zbrinjavanja je 550 kuna po toni diti koju kunu. Lako rečeno, no teško ostvarivo. Kako živimo u doba IT tehnologije, prva je pomisao oglas kojih barem danas ima na sve strane. Međimurska tržnica, Međimurski plac, Međimursko sve i svašta, pa čak Bjelovarski oglasnik, Koprivnički plac, Njuškalo…. Mogućnosti su beskrajne. Fotografirali smo svoj namještaj, stavili na facebook grupu i čekamo prvu zainteresiranu osobu, naravno očekujući laganu zaradu i brzo rješavanje. Ali odmiče dan za danom, nema upita, nema zainteresiranih pa čak ni tako popularnih lajkova na naš oglas. – Ma, naivno sam stavila cijelu dnevnu sobu u oglas, rekla nam je Ivana koja je već

odustala od takvih oglasa. Ako se i tko javi, traži da mu namještaj dopeljam doma, ali i cijenu spustim za pola. A nudila sam cijelu sobu za svega 800 kuna premda su se moji naplaćali rata i rata kredita kako bi ju opremili. Naša sugovornica čak je odustala od prodaje te je sobu nudila badava jer novi namještaj samo što nije stigao i trebala je isprazniti prostoriju. Ni u tom pogledu nije bilo uspjeha jer, kaže, nitko više ne želi te “staromodne” komade. I doista, ako se malo pažljivije pogledaju ti oglasi, vidi se da su prepuni ponuda sa dvosjedima, foteljama, stolovima, stolicama, dječjim, ali i spavaćim te

dnevnim sobama. Kao da se svi rješavaju starina upravo na taj način.Siromašne prijatelje i rodbinu kojima bi darovala sobu nema jer, danas si danas svatko može priuštiti novi komad. – Pokušavao sam zvati i Rome koji otkupljuju stare stvari, rekao nam je Antun. Ni oni nisu bili zainteresirani jer to je roba koja se ne može preprodati dalje za sekundarne sirovine poput metala, papira, plastike... – Išla sam tako daleko da sam tražila i neku tvrtku ili poduzeće koje bi eventualno otkupilo tu starinu kako bi nju renoviralo, pojadala se Tina. Našla sam ih tek nekoliko. No, oni otkupljuju samo namještaj

bez ikakvog oštećenja i naravno, onaj koji nije izašao iz mode. Da nije izašao iz mode, svi bi ga rado zadržali i dalje ga koristili.

Koliko košta dovoz glomaznog otpada na odlagalište

Razlog “navali” na oglase možda velikim dijelom leži i u činjenici da komunalna poduzeća, koja i inače u okviru svog posla zbrinjavaju glomazni otpad, to masno naplaćuju. Tako primjerice građani koji žive na području koje je pod koncesijom GKP Čakom dobivaju dvije kartice godišnje koje im omogućavaju besplatni odvoz 4 kubika glomaznog otpada.

7. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TEMAktualno AB RO JA

ZA SVA VREMENA e baciti u kontejner

Vintage namještaj je uvijek u modi O ukusima se ne raspravlja, dobro je svima poznato. Neki vole nove komade, dok drugi više preferiraju vintage izgled. Upravo takvi će rado kupiti pokoji stari komad stola ili stolice te ih prilagoditi svom postojećem namještaju. Oni se najčešće odlučuju za metalne ili drvene komade pokućstva koje će prefarbati, dodati im eventualni novi detalj i time upotpuniti svoju postojeću kolekciju. Njima se ne nudi potrgani, vlažni, plijesnjivi namještaj kojem je ipak mjesto na odlagalištu.

Dok se današnja generacije, a ruku na srce i oni nešto stariji, olako odlučuju za promjene, prije 30-tak i više godina namještaj se kupovao jednom u životu. Tada je bio puno skuplji i rijetko tko si je mogao priuštiti mijenjati ga u ritmu izmjene donjeg veša. E sad, ukoliko se čovjek rješava cijele sobe, tih 4 kubika svakako je premalo. Koliko god on smanjivao volumen cjepajući ormare, trgajući fotelje i kauče. I još ih mora iznijeti iz kuće ili stana kako bi Čakomovi radnici mogli do njega.Stoga mu ne preostaje ništa drugo, nego čekati iduću godinu ili naravno platiti zbrinjavanje iz vlastitog džepa. – Građani mogu svakog radnog dana o svom trošku dovesti glomazni otpad kod nas u Totovec, poručuje Miroslav Novak, voditelj odlagališta otpada u Totovcu. Cijena zbrinjavanja je 550 kuna po toni. Postoji i mogućnost da mi sami dođemo po otpad, odnosno da dovezemo kontejner koji stoji 300 kuna, plus naravno cijena otpada u njemu. Čuvši za tu cijenu, naš čitatelj Toni, uhvatio se glavu poručivši kako će ga radije nacijepati i njime ložiti peć.

– Ne bih baš preporučio loženje peći sa starim namještajem, poručio nam je dimnjačar kojeg smo kontaktirali. U tom materijalu ima boja i lakova, raznih ljepila što nije dobro za peći, a u principu nije ni dozvoljeno spaljivati. Istina, nemaju svi peći na kruta goriva budući da se velika većina građana ipak grije na plin. U moru tih rješenja, nažalost, ima i onih neodgovornih koji će se takve robe riješiti na vrlo lagodan način. Jednostavno će sve istovariti u obližnji šumarak, livadu ili jarak i moliti Boga da ih nitko ne uhvati i propisno kazni. Pored oglasa za prodaju, sve su popularniji i oni kojekakvih novonastalih jednostavnih poduzeća koja nude odvoz starih stvari, naravno, također uz primjerenu cijenu.

Ponovna uporaba jedna je od mogućih rješenja Sagledajući sve te mogućnosti, postavlja se pitanja treba li uopće taj namještaj baciti ili se on može pretapacirati ili prepraviti čime bi dobio novi izgled i možda novu namjenu. – Jednostavno smo skinuli stare fronte, odnosno vrata na starom regalu, kaže snalažljiva Vesna. Potom smo naručili nove, sviđale su nam se one s visokim sjajem i namontirali ih na mjesto starih. Istina, koštalo nas je, no regal je masivan, kvalitetan i od punog drva i znali smo da takav više nećemo moći kupiti. Efektom su, kaže, bili oduševljeni i nitko nije mogao vjerovati da je to onaj isti, stari ormar. Uz to, neke su djelovale ostaklili, dio ostavili otvorenim i efekt je bio potpun. Čitateljica Vesna

nije htjela baciti ni stare fotelje, dvosjed i trosjed već se odlučila za novi tapacirung. – Mogu reći da posla imamo konstantno, pohvalio se majstor tapacer Odrčić. I dalje nam dolaze ljudi koji su zadovoljni svojim sjedećim garniturama koje vape za obnovom ili pak promjenom. Primjerice cijene pretapaciranja jednog trosjeda kreće se oko 2500 kuna, zavisno od izbora materijala, debljine spužve, a i samog izgleda komada. Cijena pak presvlačenja fotelje, dvosjeda, trosjeda kreće se od 4-5000 kuna. Dizajn, materijal od kože, eko kože, skaja do štofa svatko bira prema željama i mogućnostima.Prema njegovim riječima, ljudi koji mu dolaze svjesni su kvalitete i udobnosti svojih komada namještaja i jednostavno se ne žele odvojiti od njega. Olakotna je okolnost što mušte-

rije ne moraju sami dovoziti i odvoziti, primjerice, dvosjed jer si on sam dođe po njega. Obnova traje svega par dana, zavisno od zahvata. – Kod kvalitetnih garnitura presvlačenje novim materijalom puno je isplativije nego da se kupuje nova, kaže naš majstor. U principu na kraju dobijete novi izgled koji samo konstrukcijom podsjeća na stari. Stari ormar ako i ostane u kući ne mora nužno imati i dalje tu funkciju. Može poslužiti kao polica, može se pretvoriti u klupu, tabure, odnosno jedina mu je ograničenost ljudska mašta i vještina ruku. – Žena me davila s policom za knjige, ispričao nam je Marijan. Kako smo stalno nešto mijenjali u kući jednostavno sam stari, bakin ormar pilio, šmirglao, bojao i dobio policu koja je danas na ponos mojoj ženi, a i meni.

Osim što sam uštedio jer nisam kupio novi komad i time samo gomilao namještaj u kući, riješio sam problem postojećeg, a i nešto sam napravio svojim rukama. No nitko ne kaže da nužno treba mijenjati fronte i piliti, osvježenje se može postići i zamjenom ručica te novom raspodjelom po sobi. Nešto radikalniji, a ipak zahvalan zahvat je i bojenje. Danas, naime, postoje mali kompresori koji svakoj plohi daju savršenu boju pa i regalu i ormaru. I to je način da se dobije novo, a ipak ima staro. Na kraju svega izrečenoga, svakome ostaje na volju što će učiniti s namještajem koji smo nekad zvali “za sva vremena”. On možda i je za to, no naš ukus, naša udobnost i životni prostor traže promjene, traže izazove. U kojem smjeru će se to okrenuti, svaki će odlučiti po svome. Odlučni će se svakako riješiti “stare krame” što koštalo da koštalo. Ekološki osviješteni reciklirat će i najmanju ručicu i šraf. Oni negdje u sredini, poneki komad će baciti, nešto presvući, a dio namještaja možda će završiti i kao priručni kokošinjac, pseća kućica, odnosno dobit će namjenu prema potrebi. U svakom slučaju treba imati na pameti da se prijašnja kvaliteta teško može nadomjestiti. Nije nemoguće, no onda će trebati itekako zagrabiti u dubinu džepa. S druge strane navikli na tempo života i stalne promjene, većina mlađe generacije smatra kako se ne treba vezati za stvari, ne robuje kvaliteti “za sva vremena” već jednostavnosti i zamjenjivosti.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TRŽIŠTE RADA živahno unatoč ljetu

7. kolovoza 2020.

Traženi njegovatelji, konobari, kuhari i radnici u proizvodnji Kolovoz je mjesec kada gospodarska aktivnost malo usporava, no ipak tržište rada u Međimurskoj županiji ne spava. Radnici se i dalje traže, a potražnja je očekivana u skladu s našom gospodarskom strukturom, prema podacima koje smo našli na službenim stranicama Zavoda za zapošljavanje. Poslodavci su u potrazi za 30 djelatnika iz područja uslužnih djelatnosti ugostiteljstva. Traženi su konobari, kuhari i pomoćni kuhari. Uslužne djelatnosti traže njegovatelje, zaštitare, frizerke i vatrogasce. Traže se i radnici na farmama i poljoprivredi, njih pet. Građevinske firme traže 26 radnika za razna zanimanja u građevinarstvu. Traže se i 3 rukovatelja strojevima. Posla ima i u metalskoj industriji. Traži se 19 djelatnika. Uz to traže i 14 jednostavnih zanimanja u proizvodnji. Inače se u Međimurju najviše radnika traži za rad u prehrambenoj i tekstilnoj industriji, od mesara do šivača. Traži se 17 djelatnika. U trgovini se traži 17 djelatnika. Uz to, poslodavci traže i 19 djelatnika za jednostavnu prodaju. U Međimurskoj županiji koja je izrazito proizvodno orijentirana, naglasak je na potražnju kvalificirane radne snage. Manje je tražena radna snaga s visokom stručnom spremom, ali ako se traži tada su to također radna mjesta u proizvodnji, bilo da se radi o kontrolorima proizvodnje, tehnolozima, voditeljima gradilišta i slično. Od medicinskih zanimanja traži se jedan liječnik za rad u bolnici, tražene su i medicinske sestre u raznim ustanovama. Predškolske ustanove tražile su odgojiteljice i rehabilitatoricu u jednoj socijalno-zdravstvenoj usta-

novi. Postoji potražnja i za administrativnim osobljem, komercijalistima, na unapređenju prodaje, zastupnikom u osiguranju, te uredskim i šalterskim službenicima. S druge strane zanimljivo je vidjeti što se sve nudi poslodavcima na raspolaganje. Na Zavodu za zapošljavanje na području Međimurske županije je prijavljeno čak 177 stručnjaka s područja informatičkih i tehničkih znanosti, 95 biotehničkih i prirodoslovnih stručnjaka, 212 profesora, nastavnika i stručnjaka u obrazovanju, 330 stručnjaka društvenog, humanističkog i umjetničkog područja, 140 djelatnika za rad u uslužnim i ugostiteljskim zanimanjima, 140 šalterskih službenika,71 trgovac, 85 građevinara, 98 mehaničara i montera, 49 djelatnika iz prerade hrane, 35 rukovatelja strojevima, 34 vozača, 338 djelatnika za rad u jednostavnoj prodaji, 193 djelatnika za jednostavna građevinska zanimanja i 177 za jednostavna poljoprivredna zanimanja. Dakle ponuda daleko nadmašuje potražnju i to u svim segmentima obrazovanja od visokoobrazovanih stručnjaka tehničkih struka preko humanističkih područja do jednostavnih zanimanja i ona za koja nas uvjeravaju da su deficitarna, kao što su građevinska zanimanja. Ali to ne znači da i njihovo zapošljavanje i natječaji za radna mjesta idu isključivo Zavoda. Mnogi nezaposleni, posebno s visokim obrazovanjem, unatoč registraciji na području Međimurske županije, posao ne nalaze na našem području, već po završetku visokog obrazovanja odlaze za poslom u veće sredine ili inozemstvo. (BMO)

Đuro Horvat u sredini s mladim djelatnicima, njihovim dojučerašnjim stipendistima

TEHNIX IZ Donjeg Kraljevca stvara vlastite kadrove, stipendira i zapošljava

Zaposlili 5 novih mladih djelatnika svojih stipendista Ove godine izgradili smo 10. tvornicu i zaposlili 42 nova djelatnika, istaknuo je vlasnik Tehnixa Đuro Horvat Kompanija Tehnix vodeća je eko industrija u Europi te unatoč korona krizi oni ne posustaju nego se nose sa svim izazovima s kojima se susreće ne samo hrvatsko, već i svjetsko gospodarstvo u novonastalim okolnostima. Evo što kaže vlasnik Đuro Horvat o sadašnjem trenutku kompanije Tehnix koji uvijek zrači optimizmom i pozitivnim porukama. – Vlastiti razvoj postigli smo inovativnošću i konkurentnošću. Gotovo 350 vlastitih inovativnih proizvoda omogućili su stalni rast zaposlenosti. Danas zapošljavamo gotovo 500 djelatnika, stručnjaka s kojima proizvodimo kvalitetne proizvode te inovativne tehnologije za potrebe domaćeg, europskog i svjetskog tržišta. Dodaje: – Veseli nas visoki standard zaposlenih, nove tehnologije koje omogućuju da motivirani djelatnici sa mnom prepoznaju kvalitetu i produktivnost koje treba globalno tržište. Ove godine izgradili smo 10. tvornicu i

Komunalno vozilo iz Tehnix-ove proizvodnje zaposlili 42 nova djelatnika. Time ćemo ostvariti planirane ciljeve, što znači 400 milijuna eura ukupnog prihoda, od toga 80 posto izvoza na zapadna tržišta. Razvili smo više novih proizvoda i tehnologija koji nam omogućuju stalnu zaposlenost i dobre plaće. Veselimo se svakom uspjehu koji nas vodi u uspješan razvoj.

Danas smo zaposlili 5 mladih djelatnika koji su bili naši stipendisti. Završili su uspješno stručno obrazovanje. Od danas su stalno zaposleni, rade na specijalnim CNC strojevima koji izrađuju kompletne dijelove za vozila EKOMUNAL, koja smo razvili u suradnji s kompanijom Mercedes. Do sada su se takva spe-

cijalna komunalna vozila uvozila. Svi naši dosadašnji kupci su zadovoljni, a ja kao direktor sa svojim suradnicima sam jako ponosan. Gradimo uspješnu budućnost zajedno. Pozdravljamo Vladu Republike Hrvatske i čekamo promjene, poručio je Đuro Horvat, predsjednik kompanije Tehnix iz Donjeg Kraljevca. (BMO)

POGLED ODOZDO

Proslave kao proslave, patetiku je teško izbjeći

stine i laži. Privid i stvarnost. Podijeljeni osjećaji. Frustracije. Želje i ostvarenja. Sve se to miješalo istodobno u našim glavama ovaj tjedan uoči proslave 25. godišnjice Oluje. Puno je vremena prošlo, ali ujedno i malo. Još to nije događaj iz povijesnih čitanki koji se dogodio tako davno da su svi sudionici tog vremena odavno mrtvi. Još ne postoji vremenski odmak. Sve je previše svježe. Imamo vlastita sjećanja na taj događaj.

Gdje smo bili, što smo radili i za koga smo strepili kad se dogodila Oluja. Stvarala se samostalna država koja ni nakon pobjede u Kninu još u potpunosti nije kontrolirala svoj teritorij na istoku zemlje. Za to su još trebale proći godine mirne reintegracije. Sanjali smo bajkovitu Hrvatsku. No snovi nisu stvarnost, ni kada se ostvare. Stvarnost je sazdana od ljudi, njihovih karaktera i sudbina; dobrih, plemenitih,

koristoljubivih, proračunatih, iskrenih i neiskrenih. Onih koji se daju za druge i onih koji iskorištavaju druge. Sve je to “tvoja domovina”. Zato su i osjećaji suvremenika tog događaj podijeljeni. Suvremenicima to nije bila samo vojno redarstvena pobjeda, već i svi snovi utkani da će nam se nakon nje kao duga na nebu ukazati bolja budućnost. Na nama je samo da prođemo ispod nje. Gdje smo sada? Nakon

25 godina opet u nekoj novoj normali. U traumatičnoj godini neviđene zdravstvene ugroze koja je nam je živote okrenula naglavačke i prisilila nas da se ponovno upitamo što je stvarno vrijedno, smisleno, čovječno? I opet smo iz dana u dan brojili žrtve, ali ovaj puta zdravstvene krize. Čovjek nema puno vremena osvrtati se unatrag jer tada propušta stvarni život. Jučerašnje brige treba ostavljati jučerašnjem danu. Na dan

obljetnice Oluje kod nas je padala kišurina, kao da je htjela isprati sve zaostale boli i suze, nakupljene frustracije koje još nisu isplakane. Politika je na obljetnicu pokušala nametnuti novi kurs, okrenut izmirenju. Nije svima to sjelo jer ih mir uznemiruje. A proslave kao proslave. Patetiku je teško izbjeći i kakve god bile osjećamo da nisu pogođene na pravi način jer u stvarnom životu

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

kad su se događale prijelomne stvari patetike nije bilo ni blizu.

7. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gospodarstvo

VAŠ SAVJETNIK

Može li se raskinuti ugovor kod kupnje izvan prostorija trgovca?

Obitelj Bacinger: Radovan, Spomenka, Melanija i Bojan ispred izletišta u Vukanovcu

SPOMENKA BACINGER u nekadašnjoj rodnoj kući u Vukanovcu uredila je rado posjećeno mjesto za domaće i strane turiste

Od stare staje do popularnog izletišta Piše: Lea Novaković

Bojan i Melanija Bacinger ispričali su nam priču o tome kako se iz obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva rodilo izletište na nekadašnjem imanju Bojanove majke Spomenke Bacinger iz Nedelišća. Ona se još od 1991. godine bavi poljoprivrednom proizvodnjom, a od 2008. godine je nositeljica OPG-a. Od svog oca Stjepana Vuka je naslijedila rodnu kuću koja je pružila potencijal za razvoj nepoljoprivredne djelatnosti. Od njegovog prezimena potječe i naziv Vukov breg. Tako su 2012. godine Spomenka Bacinger i suprug Radovan malo po malo, vlastitim sredstvima i radom uredili počeli preuređenje stare staje s profesionalnom kuhinjom, sanitarnim čvorom i velikom terasom. Tako su mogli početi nuditi uslugu kušanja vina ili rakije, usluživanje domaćih narezaka, toplih i hladnih jela kao i pića i napitaka iz pretežito vlastite proizvodnje. Posljednje proširenje djelatnosti iz 2017. godine usmjereno je na dopunsku

djelatnost usluge smještaja u ruralnoj kući za odmor.

Veliko društvo pokretač je ideje o uređenju staje

– Primarna obiteljska djelatnost bila je poljoprivreda, a uz to smo imali i vinograd pa nam je glavni događaj u obitelji bila berba. Društvo je bilo veliko i znalo se skupiti po 50 – 60 ljudi, ispričao je Bojan. Dodao je: – S vremenom nije bilo mjesta za sve te ljude i rodila se ideja o uređenju stare staje da se napravi prostor gdje bi se svi zajedno nakon berbe mogli družiti, budući da je berba trajala najviše 2 sata, a ostali dio dana je bilo druženje uz domaće jelo i piće. Ljudima se dopao ambijent kao i domaća hrana mame Spomenke, pa su ju znali zamoliti da kod nje naprave svoje privatne zabave uz njezinu ponudu jela, kaže Bojan. Tako je i sve krenulo. - Mama se informirala i otvorila je kušaonu vina jer je to bio prvi objekt koji se mogao tako registrirati i ponuditi vlastite proizvode, što nam je išlo na ruku budući da se bavimo uzgojem voća i povrća. Najprije su gosti bili do-

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

maći ljudi i kako im se dopalo tako se usmenom predajom, bez ikakve reklame dobra riječ širila i počeli su se javljati ljudi iz drugih županija. Najčešći gosti su Međimurci i Varaždinci, ali imamo gostiju od domaćih do visoko pozicioniranih stranih gostiju. Namirnice koje mama Spomenka koristi u pripremi jela su isključivo domaće proizvodnje bilo vlastite, bilo iz okolnih OPG-ova. Tako su trganci s lukom i vrhnjem gostima najdraže jelo, dok se za desert mogu zasladiti štruklima sa sirom ili jabukom te međimurskom zlevankom. Možemo primiti do 80 ljudi uključujući mjesta na terasi, ali preferiraju manje grupe da bi se toj grupi mogli u potpunosti posvetiti i da grupa ima svoj mir, opisao je Bojan mali obiteljski poduzetnički poduhvat.

Potencijal stare mamine kuće

Bojan i Melanija potencijal vide i u proširenju djelatnosti na Spomenkinu rodnu kući koju bi željeli pretvoriti u kuću za odmor. – Planiramo je obnoviti u roku godinu dana i tada kre-

nuti iznajmljivati. U njoj bi uredili dva apartmana svaki na jednoj etaži. Već sada uz kuću imaju bazen i saunu, a u planu je i jacuzzi te prostor za druženja, kazao je Bojan. Pojasnio je: – Potreba za obnovom mamine kuće javila se zbog iznimnog porasta gostiju u izletištu. Tako smo odlučili povećati smještajne kapacitete budući da mnogi gosti traže smještaj kako bi se mogli opustiti i produžiti svoj odmor. Kuću bi prirodnom barijerom ogradili od izletišta da gosti koji su na odmoru imaju privatnost i mir. Za troškove uređenja, odnosno rekonstrukcije i opremanja ruralne kuće za odmor zatražili smo od HAMAG-Bicro zajam u iznosu od 50.000 eura, a postupak odobravanja je u tijeku. – Treći projekt koji planiramo je kućica za odmor od 20 kvadrata u samoj blizini izletišta. Radi se o jedinstvenom projektu, robinzonskom turizmu, prvom takvom u Međimurju. Potporu za to dala nam je Međimurska županija u iznosu od 30.000 kuna. S projektom ćemo započeti na jesen, pojasnio je naš sugovornik.

Međimurskom info centru potrošača obratio se potrošač iz Donjeg Vidovca s upitom u kojem piše: “Potpisao sam Ugovor o kupnji usisavača s prodajnim predstavnikom trgovca koji je došao u moj stan i prezentirao mi uređaj. Bio sam impresioniran njihovom prezentacijom i potpisao sam ugovor na nagovaranje prodajnog predstavnika da ću biti prezadovoljan kupljenim, te da ću dobiti poklone. Cijena uređaja bila je 18.000 kn. Kada sam shvatio da sam prenaglio i pod pritiskom prodavatelja kupio proizvod želio sam ugovor raskinuti. Trgovac odgovara da ne mogu raskinuti ugovor jer je to jasno navedeno u samom ugovoru. Molim savjet kako postupiti.” Iz Međimurskog info centra odgovorili su sljedeće: – U ovom slučaju radi se o ugovoru sklopljenom izvan poslovnih prostorija trgovca. Zakon o zaštiti potrošača regulira sklapanje takvih ugovora na način da obvezuje trgovca da u ugovor uvrsti odredbu o pravu na raskid ugovora u propisanom roku. Obavijest mora biti uručena potrošaču najkasnije u trenutku sklapanja ugovora. Na trgovcu je teret dokaza da je predao obavijest potrošaču. Potrošač ima pravo, ne navodeći razloge za to, jednostrano raskinuti ugovor u roku od 14 radnih dana od dana primitka pisane obavijesti trgovca. Ugovor se raskida pisanom obavijesti o raskidu, te je raskinut u trenutku kada je trgovac primio obavijest o raskidu. Nije potrebna njegova suglasnost ili potvrda primitka obavijesti o raskidu. Dokaz da je trgovac primio obavijest o raskidu bit će povratnica koju ćete priložiti uz pismo koje šaljete poštom ili pečat trgovca u slučaju neposredne predaje obavijesti u prostorijama trgovca. Zakonodavac propisuje da je ugovor raskinut na vrijeme ako je obavijest o raskidu upućena unutar roka od 14 radnih dana od dana

Piše: Željko Tomašić primitka pisane obavijesti o pravu na raskid ugovora. Moguće je dokazivati suprotno, pri čemu teret dokaza leži na trgovcu. Ukoliko trgovac ne želi primiti Vašu obavijest o raskidu čuvajte dokaz o neuspjelom pokušaju dostave. Navedeno će biti potrebno za eventualni ovršni odnosno parnični postupak koji će trgovac pokrenuti protiv Vas. No što se događa ako trgovac u ugovor nije unio odredbu kojom Vas obavještava o pravu na raskid? Zakon u takvim slučajevima štiti potrošača na način da se ugovor može raskinuti kada god potrošač želi, bez navođenja razloga za raskid. Pisanim putem obavijestite trgovca da raskidate ugovor. Ukoliko ugovor sadrži odredbu koja ne dopušta raskid navedite da je takva ugovorna odredba ništetna. Pravna posljedica raskida ugovora je sljedeća: Potrošač je dužan vratiti proizvod trgovcu o svom trošku, ali ne odgovora za štetu koju je trgovac pretrpio zbog raskida ugovora, a trgovac je dužan, najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka pisane obavijesti o raskidu, vratiti potrošaču cjelokupan iznos koji je potrošač do tog trenutka platio na temelju ugovora, uvećan za zatezne kamate po kamatnoj stopi poslovne banke trgovca za oročene štedne uloge na tri mjeseca za cijelo razdoblje računajući od primitka pisane obavijesti o raskidu do isplate.

POTROŠAČKI KOMPAS potrosac@mnovine.hr ili 323-601

Zatražite pomoć i savjet u zaštiti potrošačkih prava

Imate li kao potrošač neku primjedbu na kupljeni proizvod ili pruženu uslugu? Želite saznati više o svojim potrošačkim pravima? Kome i kako napisati prigovor u slučaju povrede istih? Za sve prije nabrojeno u suradnji s udrugom “Vukanovčar” - društvo za zaštitu potrošača Međimurja, u Međimurskim novinama otvaramo novu rubriku Potrošački kompas u kojoj će se svaki drugi tjedan obraditi i objaviti teme koje se tiču potrošačkih prava, donositi odgovore

stručnjaka koji se bave ovim područjem u Savjetovalištu potrošača Međimurske županija i objavljivati savjete u kolumni Željka Tomašića. Najvažniji dio ove rubrike ste vi - čitatelji i potrošači. Bez vašeg glasa ništa se neće promijeniti. Stoga pokušajte u suradnji s nama pronaći odgovore i rješenja ako su vam ugrožena potrošačka prava. Na sva pitanja možemo pronaći odgovor, stoga ih javite na e-mail potrosac@mnovine.hr ili na telefon 040 323-601. (mn)

Crna kronika

DVIJE ŽENE tragično skončale život u istom tjednu

UKRATKO

ČAKOVEC

Oduzeo prednost na raskrižju prema Nedelišću

Prvi automobil završio je preko ograde, drugi udario stražnjim dijelom u ogradu

Od siline udarca završio preko ograde

OPOROVEC

stio sva vozila koja se kreću tom cestom, zbog toga je u njegovo vozilo udario automobil kojim je upravljao vozač 1990. godište. Od jačine udarca prvo vozilo je odbačeno izvan kolnika preko ograde gdje je bočnim dijelom udario u ogradu i prometni znak, dok je drugi automobil stražnjim dijelom udario u ogradu. 22-godišnjak je prevezen u bolnicu gdje je utvrđeno da je lakše ozlijeđen. (dv, mg)

U noći ukrao desetak kokoši U noći s 3. na 4. kolovoza 2020. godine u Oporovcu, nepoznati počinitelj je u dvorištu obiteljske kuće iz nezaključanog kokošinjca ukrao nekoliko desetaka

Dvije žene tragično su izgubile život u istom tjednu na području Međimurja. Jedna je skončala pod vlakom, dok je druga život izgubila u rijeci Dravi. Kako doznajemo nesretnica iz Strahoninca koja je izgubila život na želje-

zničkim tračnicama život je izgubila u pedesetoj godini. Kako je policija javila 30. srpnja 2020. godine oko 23:23 sati na željezničkoj pruzi u blizini Nedelišća, došlo je do naleta putničkog vlaka koji prometuje na relaciji Kotoriba

– Varaždin na žensku osobu, koja je tom prilikom smrtno stradala. U nedjelju ujutro građanin je u visini Novog Sela na Dravi uočio u Dravi mrtvu ženu. Kako doznajemo, nesretna žena je iz Novog Sela na Dravi 1947.

godište. Obavljenim očevidom nisu uočene ozljede koje bi upućivale na nasilnu smrt, priopćili su iz međimurske policije. Okolnosti tragičnih smrti tek se nagađaju, a prava istina otišla je s njima u grob. (dv)

NA GROBLJU u Palovcu osvanuo grafit koji za ubojstvo Jasmine optužuje ujnu

Zagrebačke ulice upravljao vozač rođen 1966. s područja grada Varaždina, pod utjecajem alkohola u količini od 0,55 grama po kilogramu, a koji je u nastavku kretanja vozilom sišao izvan kolnika i udario u prometni znak. Zbog oduzimanja prednosti prolaza protiv vozača rođenog 1950. godine i zbog vožnje pod utjecajem alkohola protiv vozača rođenog 1966. godine a kojem je određena i mjera opreza privremenog oduzimanja vozačke dozvole, provest će se prekršajni postupci, izvijestila je međimurska policija. (dv)

SJEVERNA OBILAZNICA

Na novoj sjevernoj obilaznici na križanju s Ulicom Ivana Gorana Kovačića dogodila se prometna nesreća između dva osobna automobila. Došlo je do oduzimanja prednosti prolaska pri čemu je jedno vozilo odbačeno preko sigurnosne ograde. Ovo je raskrižje već od ranije na meti kritičara zbog ne preglednosti, te se čeka postavljanje semafora. Do nesreće je došlo kad je vozač 1998. godište došao do raskrižja, ušao i nije propu-

7. kolovoza 2020.

Žena iz Strahoninca pod vlakom, a mještanka Novog Sela na Dravi u rijeci

Završio u jarku s lakšim ozljedama

U Čakovcu na raskrižju ulica Tome Bratkovića i Zagrebačke, dogodila se prometna nesreća gdje je vozač rođen 1950. godine s područja općine Nedelišće, upravljao osobnim automobilom čakovečkih registarskih oznaka te je dolaskom do raskrižja s kolnikom Zagrebačke ulice, a koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, ušao u raskrižje zadržavajući smjer kretanja, a da nije propustio sva vozila koja se kreću tom cestom. Zbog toga je u njegovo vozilo udario osobni automobil njemačkih nacionalnih oznaka s kojim je kolnikom

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

komada peradi. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)

Zid grobne kuće na kojem je osvanuo nemili grafit

Ujna Nada potresena teškom optužbom Policija istražuje tko je autor grafita koji je potresao obitelj Sabol koja je rodbinski povezana s ubijenom Jasminom i nepravomoćno osuđenom sestrom Smiljanom Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Palovec koji se još oporavlja od slučaja u kojoj je u škrinji pronađena Jasmina Dominić pogodio je nova bizarnost. Na velikom bijelom zidu na groblju u Palovcu, zasad nepoznati počinitelj, crvenim je slovima za ubojstvo Jasmine optužio njezinu ujnu Nadu. Za ubojstvo Jasmine nepravomoćno je osuđena na 15 godina zatvora njezina starija sestra Smiljana Srnec koja se i dalje nalazi u istražnom zatvoru u Varaždinu i čeka pravomoćnu presudu. Grafit je u međuvremenu prebojan i uklonjen. U kratkom razgovoru Nada Sabol nam je rekla kako je vrlo potresena cijelom optužbom te se nada da će

institucije napraviti svoj posao i pronaći krivca. Nada Sabol je supruga brata Katarine Dominić, Smiljanine i Jasminine majke. Prošle je godine u studenom svjedočila na varaždinskom sudu na kojem je rekla kako su s obitelji Dominić prekinuli sve odnose i 15 godina nisu imali nikakve kontakte. Kako smo na mjestu događaja saznali od Zvonka Praklina koji radi na groblju, policiju i obitelj o nemilom događaju obavijestio je pogrebnik Ivica Dodlek. Kako su dodatno rekli iz međimurske policije radi se o oštećenju tuđe imovine, a za nepoznatim počiniteljem se još traga. Kontaktirali smo i načelnika Općine Mala Subotica Valentina Škvorca koji nam je rekao kako je on siguran da večer ranije grafita nije bilo, a doznao

Zvonko Pranklin primjetio je natpis i obavijestio policiju

je za njega od pogrebnika. Kad je stigao policija je radila očevid. – Dogovorili smo da se za sad taj dio prekrije bojom, dok će se sanacija

napraviti naknadno. Šteta je oko pet tisuća kuna zbog toga jer će se cijeli zid morati dva puta prekriti, a nedavno je obnovljen, rekao nam je načelnik Škvorc.

7. kolovoza 2020.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Šume koje život znače

U rukama umjetnice Blanke impresivni umjetnički rad prirode

Uz strahopoštovanje Sara pokazuje “ulov” sa starog tavana

OTKRIVEN MISTERIJ starog tavana obitelji Janušić Klaić

Divovsko gnijezdo opasnih stršljena u Vučetincu! – Prije par godina opazili smo oko naše kuće nevjerojatnu najezdu stršljena. Ali nikako nismo mogli locirati mjesto odakle dolaze ovi opasni kukci, prisjetila se Blanka Janušić Klaić detalja priče koja je ekipu Međimurske prirode odvela u Vučetinec i do nevjerojatno lijepog očuvanog gnijezda stršljena Piše: Roberta Radović Našu vrsnu umjetnicu i majstoricu oblikovanja umjetnina, Blanku Janušić Klaić put je doveo i do Centra za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu. Razgledavajući postav u društvu svojih prijateljica, skrenula je pozornost na svoje nedavno otkriće u tavanskom dijelu stare kućice, „šupe” u blizini obiteljske kuće u Vučetincu. Nekoliko godina nitko iz obitelji nije zalazio u taj prostor u koji se dolazi, penje, jedino uz pomoć ljestava. Odlučili su ga malo počistiti, a kad su otvorili vratašca i ušli u tavan ugledali su gotovo nestvaran prizor: divovsko osinje gnijezdo! Srećom, bilo je neaktivno. Nisu znali što s njime. Pomislili su ga ponuditi Gradskom muzeju

Varaždin za njihovu zbirku prirodoslovne građe. Gnijezdo ipak ostaje u Međimurju. Međimurska priroda zainteresirala se za nalaz i dogovoren je odlazak u Vučetinec.

Gnijezdo iako je metar široko, lagano je, kao da je izgrađeno od mekanog paperja

Scena ogromnog osinjeg gnijezda koje se “šepuri” na starom tavanu bila je fascinantna. Pomalo zastrašujuća jer gnijezdo su izgradili stršljeni. Sara Janković hrabro je uzela alatke u ruke i spretno ga odvojila od tavanske grede za koje je bilo priljubljeno.

Aktivna gnijezda ne uklanjajte sami

Stršljeni su inače korisni kukci i ako nema

potrebe njihova gnijezda ne treba uništavati, ističu dvije Sare, Janković i Srša, iz Međimurske prirode, ali i daju preporuku što učiniti kad ona ugrožavaju kvalitetu života ljudi: – Mi možemo ukloniti neaktivna gnijezda, dakle ona gdje nema stršljena. Ako je riječ o gnijezdu koje je aktivno i u kojem još uvijek obitavaju kukci (ose, stršljeni) tada preporučujemo pozvati Bioinstitut Čakovec i njihovu službu za obavljanje poslova dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Stršljen je naša najveća osa. Gnijezdo gradi u rupama drveća, na tavanima i zapuštenim krovovima kuća. Potreban je oprez kod njihovih čišćenja i rekonstrukcije jer ubodi stršljena i osa znaju biti

neugodni, bolni, čak smrtonosni. Građanima ne preporučujemo samostalno ih uništavati i skidati, posebice ako su gnijezda aktivna.

Gnijezdo izloženo u Križovcu

Obitelj umjetnice Blanke zahvalna je Međimurskoj prirodi oko uklanjanja gnijezda. Više ne strahuju od stršljena i njihovih uboda. Pronalazak iz Vučetinca izložen je u brvnari Centra za posjetitelje Med dvemi vodami. Može se razgledati u radnom vremenu Centra utorkom, srijedom i četvrtkom od 8 do 15 sati te petkom, subotom i nedjeljom od 10 do 17 sati.

rema novim istraživanjima znanstvenika ljudima prijeti veliko smanjenje populacije te izumiranje zbog nestanka šuma na Zemlji već za nekoliko desetljeća. To zapravo znači da bi se broj ljudi na planeti vrlo brzo smanjio za nekoliko milijardi jer priroda tu brojku ne bi mogla više podnijeti. Rezultat je to do kojeg su došli fizičari instituta Turing u Londonu i Sveučilište Tarapaca u Čileu. Dakako, riječ je o računalnom modeliranju uz mnoštvo pretpostavki, što bi se dogodilo kad bi se dogodio nestanak šuma po sadašnjim projekcijama. Stručnjaci našeg Državnog hidrometeorološkog zavoda tvrde da Zemlja ide prema povećanju temperature od čak četiri stupnja, a sve zbog pretjeranog zagrijavanja zbog ugljičnog dioksida. Predviđeno povećanje prosječne temperature planete od 1,5 stupnjeva danas možemo samo sanjati. Nažalost, zakasnili smo na svoju štetu. Autori studije o vrijednosti šuma za ekosustav Zemlje Aguino i Bologna izračunali su da je prije čovjeka na zemlji raslo oko 60 milijuna kvadratnih kilometara šuma, dok ih je danas samo 40 milijuna, što znači da smo posjekli svako treće stablo na Zemlji. Najvažnije pitanje koje postavljaju glasi: Jesmo li došli do puta bez povratka, odnosno jesmo li dovoljno uništili resurse Zemlje sa sadašnjom prevelikom potrošnjom energije? Nisu to jedina istraživanja o značaju nestanka šuma. Prije nekoliko godina istraživači s Yalea ustanovili su da na Zemlji postoji 3050 milijardi stabala.

Hrvatska je po toj računici imala 2,3 milijarde stabala ili prosječno oko 554 po stanovniku. U međuvremenu je prije nekoliko godina osnovan GPF ili Globalni nadglednik šuma u realnom vremenu u Institutu za svjetske resurse, što je danas moguće zbog satelita i novih tehnologija. Razlog velike brige je opasnost zbog uništavanja šuma iz raznih razloga, a ponajviše zbog požara i poljoprivrede. Ako planeta postane još toplija, bit će i više požara šuma pa i na Aljasci i u Sibiru, ali i drugih nepogoda. Osim toga, svakih dvadeset godina udvostručuje se količina potrošene pitke vode koje je sve manje i zbog nestanka šuma. Nije li došlo vrijeme da Zemlji i šumama vratimo dug? Sadnja šuma postaje prvorazredno ekološko pitanje opstanka svijeta koji znamo. Naša najveća šuma Murščak uništena je gotovo u potpunosti prije sto godina, odnosno nakon Prvog svjetskog rata. Može li barem malo pomoći mudro nagovaranje za sadnju šuma uz Muru i Dravu, a time i bolji život u našem kraju, na kraju tko bi to trebao činiti?

VLAŽNE MARAMICE SU NEPRIJATELJ KANALIZACIJE Sara Janković i Ivan Milković s polaznicima radionice za niže razrede osnovne škole

LJETNA MUZEOLOGAJNICA

Leptir se mota oko našeg plota Najdraže životinje sudionicima besplatne radionice održane u suradnji Muzeja Međimurja i Međimurske prirode su zec, orao, mačka, ljama, papiga i leptiri koji su bili tema Ljetne Muzeologajnice nazvane Leptir se mota oko našeg plota. Voditeljica Sara Janković poučavala je

dvadesetero djece u dvije radionice, za mlađe i starije osnovnoškolce, o životu leptira livadnih plavaca čije je stanište na lokalitetu Bedekovićeve grabe. Školarci su stečena znanja pokazali crtanjem te nadmetanju u kviz pitalicama. Za uspomenu na poučno druženje

svi su dobili na dar blokić za pisanje s ilustracijom livadnog plavca te gratis ulaznicu za posjet Centru Med dvemi vodami u Križovcu. Tehničku potporu radionici dao je i Ivan Milković iz Čakovca, student informatologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku. (rr)

Nerazgradive su i zato Vas molimo da ih ne bacate u wc školjku, već u koš za smeće

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. kolovoza 2020.

ČAKOVEČKI NADVOŽNJAK otvara se za promet u ponedjeljak 17. kolovoza

Gvirc se nije mogao popiti, ali se zato kupovao na štandu obitelji Matjašec

PORCIJUNKULOVO 2020. godine pretvoreno u trodnevno proštenje

Izlagači većinom zadovoljni, a građani se pitaju gdje je gvirc? Proteklog vikenda održano je Porcijunkulovo. Iako je bilo rečeno da je događaj otkazan, tek je par dana uoči početka rečeno da će se ipak održati, ali u obliku čakovečkog proštenja. Svi oni koji su došli u grad u ta tri dana nisu mogli osjetiti da vlada neki strah od korone, dapače u lunaparku je bila velika gužva, kao i u redu za langoše. Zapravo jedino nije bilo velikih koncerata u jezeru Starog grada i prekrasnog cvjetnog vrta ispred Doma sindikata. Sve je bilo baš kao i svake godine kad je Porcijunkulovo. No, ne baš sve. Građani su primjetili da se ove godine nije mogao popiti gvirc koji je dio tradicije proštenja. Mogao se samo kupiti. Međutim, prvotna ljutnja je prošla barem kako su nam rekli izlagači Miljenka i Franjo Matjašec koji gvirc na Porcijunkulovu prodaju već više od 30 godina. Većina izlagača zadovoljna je prodajom. Jedna od njih je Tina Držanić ispred Ljutomanije koja je rekla kako je izrazito zadovoljna odazivom. Naravno da je promet manji nego kada manifestacija traje pet dana, ali i ovo je bolje nego da se sve otkazalo. Lucija Križaić iz Uljare Šenkovec naučena je na hladovinu parka gdje

je dosad svake godine bila smještena. – Na našem štandu nalazi se stopostotno bučino prešano ulje, kao i hladno prešano. Zbog korone se vidi da ima puno manje ljudi, manje dolaze, ipak to nije pravo Porcijunkulovo. Inače smo svake godine u parku, gdje nam je bilo bolje zbog hladovine jer imamo prehrambene proizvode. Budući da samo međimurski izlagači smiju izlagati ove godine, smjestili su nas ovdje u centru, gdje je ipak veća vrućina. Međutim, zadovoljni smo s prodajom i cjelokupni dojam je uglavnom pozitivan, kaže Lucija Križarić iz Uljare Šenkovec. Nezadovoljni su ostali iz udruge Kreativne ruke Zasadbreg. Smatraju da je Turistička trebala dati besplatno mjesto za štand. – Godinama smo na Porcijunkulovu. Prošla i ova godina su neusporedive. Puno je manje ljudi i manje je pravih kupaca. Vidi se da nema stranaca. Mjesto nam je odlično, ali smo razočarani i nezadovoljni s cijenom. Mogli su nam ipak dati malo jeftiniji najam, ako ne i ustupiti mjesto besplatno. Svi smo se morali prilagoditi situaciji, govore iz udruge Kreativne ruke iz Zasadbrega. (dv, kt, zv)

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA MEĐIMURSKA

Na temelju Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora („NN“ 125/11, 64/15 i 112/18) i Odluke o uvjetima i postupku davanja u zakup poslovnog prostora Ministarstva državne imovine: Klasa: 372-01/19-01/186, Ur.broj: 536-02/01-19-02 od 29.11.2019. godine, Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava međimurska sa sjedištem u Čakovcu, Jakova Gotovca 7, kao zakupodavac objavljuje:

JAVNI NATJEČAJ za davanje u zakup poslovnog prostora Predmet javnog natječaja je prikupljanje ponuda za davanje u zakup dijela poslovnog prostora površine 5 m2 radi obavljanja djelatnosti prodaje upravnih pristojbi i obavljanja novčanih djelatnosti u sjedištu Policijske uprave u Čakovcu, Jakova Gotovca 7. Poslovni prostor daje se u zakup na određeno vrijeme, na rok od tri godine, a početna cijena zakupnine je 200,00 kn. Utvrđena mjesečna zakupnina uvećat će se za PDV. Ponude će se otvarati dana 24. kolovoza 2020. godine u 11,00 sati u sjedištu Policijske uprave u Čakovcu, Jakova Gotovca 7, a ponudu je potrebito dostaviti do zaključno 21. kolovoza 2020. godine do 12,00 sati neposredno ili preporučenom pošiljkom u zatvorenoj omotnici s tekstom „PONUDA ZA SUDJELOVANJE U JAVNOM NATJEČAJU ZA DAVANJE U ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA – NE OTVARATI“. Cjeloviti tekst javnog natječaja će se objaviti na internetskim stranicama Policijske uprave: medjimurska-policija.gov.hr uz napomenu da se dodatne obavijesti mogu zatražiti na broj telefona 040/373-006 ili putem adrese elektroničke pošte: zeljka_horvat@mup.hr

NAČELNIK POLICIJSKE UPRAVE Ivan Sokač

Konačno dolazi kraj svakodnevnih gužvi Gradonačelnik Stjepan Kovač ispričao se građanima zbog gužve koje su se svakodnevno stvarale zbog sanacije nadvožnjaka koja traje od travnja 2019. godine Radovi na čakovečkom nadvožnjaku i rotoru konačno se nakon više od godine i pol privode kraju. Završetak radova oba objekta i njihovo puštanje u promet bit će u ponedjeljak 17. kolovoza kako su najavili iz Grada Čakovca. Kako je rekao gradonačelnik Stjepan Kovač rekonstruirani nadvožnjak i novi kružni tok, nakon što budu pušteni u promet, znatno će olakšati promet kroz središte grada, povećavajući protočnost. Upravo se ovako dugo obavljanje radova stvaralo svakodnevnu nervozu među vozačima koji su bili prisiljeni koristiti okolne puteve za odlazak na posao. – Ispričavam se građanima zbog prometnih gužvi koje su bile svakodnevica tijekom radova. Radove smo započeli početkom travnja prošle godine, računajući da ćemo cijelu investiciju platiti iz Gradskog proračuna, uspjeli smo osigurati 11 milijuna kuna iz Hrvatskih cesta te 400 tisuća kuna iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa MUP-a, rekao je gradonačelnik.

Sanacija i radovi se “zavukli” zbog čak 4 faze

Radovi u Kalničkoj i Vukovarskoj ulici obavljaju se na dva projekta i to u više faza. Prvi je Projekt sanacije nadvožnjaka u Kalničkoj ulici u Čakovcu. Izradila ga je tvrtka ING-LAB d.o.o Čakovec koji rješava građevinsku sanaciju nadvožnjaka, i drugi projekt koji se odnosi na statičku sanaciju konstrukcije Projekt statičke sanacije nadvožnjaka u Kalničkoj ulici u Čakovcu, koji je također izradilo INGLAB Čakovec. Prema prvobitnom planu, donesenom prilikom izglasavanja Proračuna Grada Čakovca za 2019. godinu, zamišljeno je da se radovi izvode u više faza i kroz nekoliko proračunskih godina. Razlog tomu je visoka cijena radova, koje Grad Čakovec nije bio u mogućnosti financirati tijekom jedne fiskalne godine. Kao što znate, na sjednici Vlade Republike Hrvatske koja je u Čakovcu održana 25. srpnja 2019. godine, veliki dio ukupne investicije preuzele su Hrvatske ceste, koje su u svom proračunu

O radovima na nadvožnjaku i rotoru govorili su zamjenik Mario Medved i gradonačelnik Stjepan Kovač

za prethodnu i ovu godinu osigurale 11 milijuna kuna. Nakon što je Odlukom Vlade RH ovo državno poduzeće preuzelo sufinanciranje obnove, dogovorno pokrećemo nabavu i za preostale faze do sveukupne sanacije objekta. Ukupna vrijednost radova ugovorena u sve četiri faze iznosi cca 16.5000.000 kuna. Radovi u završnoj fazi odnose se na izvedbe gornjeg ustroja prometnice. Preostali radovi koji se odnose na donji ustroj, opremu objekta i završetak statičke sanacija trajali do 1. studenoga 2020. nakon čega bi se izvršio tehnički pregled objekta i time potvrdilo trajno puštanje u promet i korištenje cjelokupnog objekta. Radove na objektu nadvožnjaka izvodi tvrtka Geotehnika iz Selca dok je u 4. fazu kao kooperant uključena i tvrtka Tegra iz Čakovca.

Tegra Čakovec radi rekonstrukciju sjeverne strane Sanacija raskrižja Vukovarske, Kalničke ulice i Ulice Vladimira Nazora sa sjeverne strane nadvožnjaka, posebni je projekt koji se financira iz gradskog proračuna i Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih poslova. Ukupna vrijednost građevinskih radova iznosi 3.250.000 kuna, od čega na MUP otpada 400.000 kuna. Izvođač radova je Tegra Čakovec. Završena je fina priprema za polaganje asfaltnog sloja, a obavljaju se i preostali radovi na uređenju okoliša i ugradnji opreme. U sklopu objekta rekonstrukcije raskrižja izvedena rekonstrukcija i izgradnja kanalizacijske mreže te

Donji ustroj južne strane nadvožnjaka

rekonstrukcija vodovodne mreže čiji investitor su Međimurske vode Čakovec u iznosu od otprilike 2.000.000 kuna. Izvođač radova je tvrtka Đurkin iz Čakovca. Rekonstruirat će se i javna rasvjeta, vrijednost radova je otprilike 200.000 kuna, a izvođač je tvrtka Kabelmont iz Domašinca. Projekt je izradila tvrtka Bitel iz Čakovca, a stručni nadzor obavlja Stanislav Petrac, ing. el. Vrijednost usluge projektiranja i stručnog elektrotehničkog nadzora iznose ukupno 13.500 kuna. Na oba objekta je angažiran nadzorni inženjer zaštite na radu koju obavlja tvrtka K & S invest grupa iz Čakovca. Na objektu rekonstrukcije raskrižja je angažiran arheološki nadzor od strane Muzeja Međimurja Čakovec. (Dora Vadlja)

7. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 11 MALA SUBOTICA

Otac i sin obrađuju Andrašecove pjesme Otac i sin Krunoslav i Martin Lajtman iz Male Subotice su snimili obradu pjesme Večer koju je napisao pjesnik, slikar, kipar i skladatelj iz Dekanovca Florijan Andrašec. Krunoslav Lajtman je glazbeni pedagog i glazbenik koji se bavi obradama međimurske popevke u modernom izričaju. Video je sniman u Dekanovcu u rodnome mjestu slavnog Andrašeca. Radi se o projektu obrada međimurskih pjesama za klavir i saksofon.

Ivan Dobranić ispred svoje kolekcije remenja koje izrađuje

IVAN DOBRANIĆ iz Novog Sela Rok najdugovječniji kožar u Međimurju

Majstor za nepoderivo bajkersko remenje Osim remena, u Ivanovoj kućnoj radionici nalaze se razni predmeti od kože. Voli poklanjati, a posebno je sretan kad neka sitnica drugoga učini sretnim. Zbog toga sam i nastavio raditi i dalje s kožom, ali samo u obliku hobija Ivan Dobranić iz Novog Sela Rok jedan je od najdugovječnijih kožara u Međimurju. 62-godišnjak izrađuje remenje, narukvice, tokice za mobitele te razne predmete od kože. Sve je prirodno i domaće, a radionicu je napravio u sklopu obiteljske kuće. Ivan se izradom kože bavi gotovo čitav život, a zanat je stekao u jednoj od najpoznatijih kožarskih tvornica Jelen u Čakovcu. Radio je u nabavci kože i proputovao je puno zemalja. – Svaka koža je morala biti pregledana prije nego je išla u proizvodnju. Osiguranje kvaliteta bila je moja zadaća. O tome je ovisilo hoće li cipela biti dobra ili ne, započeo je svoju životnu priču kožar Ivan.

Zajednica Totus Tuus ugostila trideset djevojčica Molitvena zajednica Totus Tuus Čakovec bila je domaćin kampa za djevojčice od 9 do 14 godina. Sudionice kampa, njih ukupno 35, bile su smještene u Schönstattskom svetištu u Maloj Subotici. Ovo je svetište posvećeno 2009. godine i prvo je takvo svetište u Hrvatskoj. Osim iz Međimurja na kamp su stigle djevojčice iz Osijeka, Slavonskog Broda i Križevaca. Petodnevni kamp u Maloj Subotici vodilo je šestero voditeljica, među kojima i Sara Janković iz Šenkovca, a jed-

na od voditeljica stigla je iz Slovenije. Uz vjerski i molitveni program za „kamperice” je organiziran izlet u Centar za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu. Djevojčice je ponajviše zainteresirao životinjski i biljni svijet koji obitava uz naše rijeke Muru i Dravu. Nakon poučno-zabavnog programa u Centru izletnice su posjetile farmu jelena i muflona na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Roberta Perhoča u Jurovčaku. (rr)

Obnavlja se krovište zdravstvene ambulante

Od posla do hobija

U Jelenu je radio 35 godina, ali je tvrtka otišla u stečaj. S 58 godina je dobio otkaz, a od svoje 60 godine je u mirovini. No ljubav prema koži ostala je i dalje. Kućnu radionicu je napravio čim je došao u mirovinu. Tako je posao nastavio i dalje, ali u obliku hobija. Kako nam je rekao to ga ispunjava i čini ga sretnim. – Volim poklanjati te sam posebno sretan kad neka moja sitnica drugoga učini sretnim. Zbog toga sam i nastavio raditi i dalje s kožom, ali samo u obliku hobija, rekao nam je Dobranić.

Snimano je uz potporu općine Dekanovec i firme Euro-unit koja im je ustupila korištenje koncertnog klavira Yamaha. U planu je snimanje albuma i videa za većinu pjesama. Trenutno je u fazi montiranja novi video koji je sniman u Merhatovcu uz sponzorstvo općine Selnice i načelnika Ervina Vičevića. Na klaviru je Martin Lajtman, student Muzičke akademije u Zagrebu. Projekt je zamišljen kao promocija kulturne baštine Međimurja. (dv)

Osim remenja kožar izrađuje razne narukvice Uz to što se bavi izradom nekad radio vojni program. predmeta od kože, Ivanova To sve što se može vidjeti u velika strast su motori. Tako bogatoj Ivanoj kolekciji je sve je četiri godine bio član Orlova prirodni materijal. Najviše je iz Male Subotice. Stoga ne čudi ponosan na veliki broj ženda osim običnog, izrađuje i skih i muških remena. bajkersko remenje. Kod kuNe može procijeniti koliće ima čak dva motora, no ko ih je u životu napravio, ali trenutno se s njima ne vozi. svakom je posvetio vrijeme i iznimnu pažnju. Njegova Najbolje su goveđe kućna radionica najviše je i anilin kože aktivna u zimskim mjeseciRadi većinom s goveđom ma, onda i nastane najveći i anilin kožom s kojom se broj kožarskih predmeta.

– Teško mi je vremenski procijeniti koliko mi je potrebno za izradu. Unutar remena je traka od rolete, tako su remeni gotovo nepoderivi, ispričao je kožar. U ljetnim mjesecima Ivan najviše vremena provodi u svojem dvorištu, povrtnjaku i voćnjaku, pa će tako izrada kožarskih predmeta ipak pričekati hladnije dane. (Dora Vadlja)

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije je u veljači ove godine raspisalo Javni poziv za sufinanciranje projekata prema programu održivog razvoja lokalne zajednice. Općina Mala Subotica je na spomenuti poziv prijavila dva projekta – izgradnju međugeneracijskog parka u novom naselju Gornje trate te sanaciju krovišta zdravstvene stanice u Maloj Subotici. Ministarstvo regionalnog razvoja je prepoznalo važnost projekta sanacije

krovišta zdravstvene stanice te je potpisan ugovor o sufinanciranju. Procijenjena vrijednost radova iznosi 350.000,00 kuna od kojih Ministarstvo sufinancira 100.000,00 kuna, dok će se preostala sredstva osigurati iz općinskog proračuna. Ovih će se dana provesti postupak nabave, a u sklopu radova čiji je početak predviđen za rujan zamijenit će se 280 m2 štetnih azbestnih ploča limenim pokrovom kao i dotrajala drvena konstrukcija krovišta. (dv)

PODTUREN

530 novih sjedalica na tribinama stadiona Nakon što su prije dvije godine napravljene tribine za nogometni klub i atletsku stazu, nabavljene su sjedalice kako bi gledatelji još više mogli uživati u odličnim

nogometnim rezultatima. Ukupno je nabavljeno 530 sjedalica. Gledateljima će ovo omogućiti još bolju atmosferu na tribinama, a igračima odlične uspjehe. (dv)

Gornje Međimurje

MURSKO SREDIŠĆE

Nema više pogreba nedjeljom i blagdanom Od 1. kolovoza ove godine pogrebi na mjesnim grobljima na području Grada Mursko Središće moći će se odvijati svaki dan osim nedjeljom i blagdanom. Preduvjet za to da sprovodi ne budu nedjeljom i blagdanom je bila nabava rashladnih komora za pokojne osobe pa se prišlo nabavci tih uređaja. Tako su nabavljene dvije rashladne komore za dva mjesna groblja. Jedna za mjesno groblje Mursko Središće, a druga za zajedničko mjesno groblje Peklenica-Križovec. Rashladne škrinje moći će se

za čuvanje pokojnika koristiti i za velikih vrućina. Usluga korištenja komora za pokojnike s područja grada Mursko Središće je besplatna. Uslužno korištenje drugima upravitelj groblja Murs-ekom će naplaćivati po cijeni koju će naknadno odrediti. Mjesna groblja na području Grada Mursko Središće groblja i svi objekti uz njih su po uređenosti zasigurno u samom vrhu u Međimurje, a spomenute novine dodatni su standard kojim se zaokružuje upravljanje grobljima na zadovoljstvo građana. (BMO)

Novo je novo, još bolje uz bespovratni novac Murs-ekom u vozni park dobiva dva nova vozila. Modernizacijom voznog parka podići će razinu komunalne usluge za građane grada Murskog Središća, općina Sveti Martin na Muri, Selnica i Vratišinec te će djelatnicima biti olakšano obavljanje svakodnevnih radnih zadaća. U travnju ove godine Murs-ekom je prijavio projekt nabave dva komunalna vozila za odvojeno sakuplja-

nje komunalnog otpada u Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Projekt je prošao te je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za nabavu dva vozila. Kompletna vrijednost vozila iznosi 2.115.766,67 kuna, od čega je temeljem projekta osigurao 1.480.000 kuna bespovratnih sredstava. (BMO)

U svim mjestima neka nova mini-investicija Što će se graditi u pojedinom od šest naselja koja pripadaju Gradu Mursko Središću dogovorili su na sastanku gradonačelnika Dražena Srpaka s predstavnicima mjesnih odbora. Na sastanku je također analizirano punjenje proračuna te eventualna potreba za njegovim rebalansom u smislu ili odustajanju od nekih projekata ili pak moguće planiranje i realizacija nekih novih projekata. U Murskom Središću završava se uređenje ulica Slatine i Matije Gupca, adaptirat će se zgrada stare škole, uređuje se zid urni na groblju u Murskom Središću, na ponovljeni natječaj LAG-a, Grad Mursko Središće aplicirao je dječje igralište koje će biti smješteno uz rudarsku etno kuću. Vlastitim proračunskim sredstvima Grad će financirati novu vanjsku stolariju, a u idućim godinama završit će se kompletni projekt uređenja i opremanja rudarske etno kuće. U Peklenici očistit će se i produbiti kanal

u Mlinskoj ulici. Uređuju se dječja igrališta, pil u centru naselja te put prema ŠRD Karas-u. U Hlapičini će se izgraditi pješačko-biciklistička staza prema Vrhovljanu, urediti pročelje fasade na društvenom domu, postavit će se fontana kod crkve, posadit će stabla lipe na „gmajne“ te urediti okolica kapelice sv. Križa. U Križovcu se pokreće postupak uređenja fasade na društvenom domu. U Štrukovcu će se sanirati cesta i otvoreni kanal u naselju Ror, dokupit će se snaga struje u društvenom domu te postaviti kombinirano dječje igralo na dječjem igralištu kraj društvenog doma. Zbog potrebe građana koji žive u nelegaliziranim objektima u naselju Sitnice postavit će se javna česma u tom dijelu naselja kako bi mještani imali pitku vodu. Uz to će se urediti malonogometno igralište i postaviti jedno kombinirano dječje igralo. (BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. kolovoza 2020.

U POVODU OBNOVE skoro stogodišnjeg Vidrova pila na Peklenici razgovarali smo s unukom čovjeka koji ga je podignuo Ivanom Turkom

Japica je bio rudar, poljoprivrednik i lovac, a pil je darovao župi Pred skoro sto godina, 1927. godine Ivan Vidra, rudar, za ono vrijeme imućniji Pekleničar u centru mjesta preko puta obiteljske kuće podignuo je pil koji je postao zaštitni znak Peklenice. Pil je nadsvođen malim krovom i na pročelju je pisalo je uz godinu gradnje stajao i natpis:” U slavu božju Vidra Alojzija.” Suprug Ivan je očito jako poštivao i volio svoju ženu pa je pil dao zapisati samo suprugino, a ne i svoje ime. U gotovo stogodišnjem razdoblju pil je doživio nekoliko devastacije, što namjernih, što nenamjernih. Nalazi se uz glavnu cestu pa su ponekad kipovi, a i sama građevina pila bili na meti usijanih glava, izlijetanja automobila u ogradu i stupove pila. Za Međimurske novine odlučili smo saznati nešto više detalja o povijesti pila. Posjetili smo najstarijeg živućeg unuka Ivana i Alojzije Vidra, Ivana Turka, koji živi u Peklenici. Premda je japica Ivan Vidra, koji je podigao pil, umro kad je Ivan Turk još bio dječak, još ga se unuk Ivan pomalo sjeća.

Grad Mursko Središće u temeljitu sanaciju i obnovu pila ulaže 100.000 kuna Rudarski posao kojim se bavio bio je ne samo težak, već i opasan pa je prvobitno pil bio posvećen svetoj Barbari, zaštitnici rudara. Ali i njezin kip je stradao u neko doba. Bio je polomljen.

Ivan Vidra sagradio pil, ali ga darovao župi

– Japica je radio u rudniku i ne samo kao običan rudar, nego i kao neka vrsta nadglednika u tada privatnom rudniku. Tada su u Peklenici uz Muru bili otvoreni kopovi, ispričao nam je Ivan Turk. Nastavio je: – Još i danas postoji materijalni ostaci tih kopova uz Muru u Peklenici. Moj japica, Ivan Vidra, i tamo je ostavio svoj potpis. Pokušali su tamo napraviti ulaz u jamu za podzemni rudnik, ali nije uspjelo, jer im je prodrla voda. Na vidljivom dijelu nesuđenog betonskog ulaza u rudnik ostavio je zapisano svoje ime, koje je i dan danas vidljivo. Iz tog vremena, nakon prvog svjetskog rata i 20-tih godina prošlog stoljeća ostale su uz rijeku Muru kraj Peklenice grabe iz kojih se vadio ugljen. Bile su duboke i do osam metra, ispričao nam je Ivan Turk. Ostaci tih graba u Meki uz Muru nakon što su napuštene za rudarenje napunile su se vodom. Nekada ljeti ljudi su se u njima kupali, a danas, su to bare na koje ribiči odlaze loviti ribu, dodaje Ivan. – Dok su moje tete Elizabeta i Marija bile žive, one su

Više puta popravljan, li nikad ovako temeljito

Ivan Turk, unuk Ivana Vidre koji je 1927. godine podigao pil u centru Peklenice održavale pil koliko su mogle. U selu su pil ljudi doživljavali kao Vidrov pil, pa se nisu rado uključivali u njegovo održavanje, kaže Ivan. No prava istina je da su Ivan i Alojzija sagrađeni pil odmah darovali župi Vratišinec, o čemu postoje papiri, kazala nam je Ivanova supruga Dragica. Ona je potvrdu tog dokumenta zatražila i dobila od pokojnog župnika Josipa Horvata i čuva ga u obiteljskoj arhivi. – Japica je bio imućan čovjek za ono vrijeme, poljoprivrednik s dosta zemlje, rudar i lovac pa je mogao o svom trošku sagraditi i pil.

Pil je sada star već 93 godine pa ga je dobrano zahvatio i zub vremena. Tijekom desetljeća postojanja bio je više puta je bio obnavljan. Ponekad tek toliko da se maskirala vlaga, a nekad malo bolje pa bi obnovljena žbuka potrajala godinama, kazali su nam Ivan Turk i supruga Dragica. Kako će uskoro proći čitavo stoljeće od podizanja pila, s vremenom su se počeli nazirati problemi s vlagom zbog čega se počela otkidati žbuka. Da se spriječi daljnje neželjeno djelovanje zuba vremena, Grad Mursko Središće odlučio je obnoviti, zaštititi i restaurirati poklonac. Prošle godine krenulo u podrezivanje zidova kako bi se pil sanirao i kako bi se spriječio daljnji štetni utjecaj kapilarne vlage. Trenutno su u tijeku radovi na daljnjoj sanaciji i završnoj obradi specijalnom žbukom. Istodobno u tijeku je i restauracija svih kipova. Svi

radovi trebali bi biti završeni do kraja kolovoza, a u planu je i sanacija pocinčanog limenog krova. Prije ove temeljite obnove je kod svake od tih sanacija mijenjao unutrašnji izgled, ovisno o tadašnjoj modi i ukusu majstora koja ga je popravljao. Trenutačno je u tijeku velika obnova koja uključuje i sanaciju vlage. Obnovu pila na sebe je preuzeo Grad Mursko Središće i u nju uključio i restauratora kipova. U obnovu će uložiti 100.000 kuna, što samo po sebi govori da će se njoj temeljito pristupiti. Zbog vremešnosti pila počeli su se nazirati problemi s vlagom zbog čega se počela otkidati žbuka. Da se spriječi daljnje neželjeno djelovanje zuba vremena, Grad Mursko Središće odlučio je obnoviti, zaštititi i restaurirati poklonac. Prošle godine krenulo u podrezivanje zidova kako bi se pil sanirao i kako bi se spriječio daljnji štetni utjecaj kapilarne vlage. Trenutno su u tijeku radovi na daljnjoj sanaciji i završnoj obradi specijalnom žbukom. Istodobno u tijeku je i restauracija svih kipova. Svi radovi trebali bi biti završeni do kraja kolovoza, a u planu je i sanacija pocinčanog limenog krova. (Božena Malekoci-Oletić)

7. kolovoza 2020.

Gornje Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVETI MARTIN NA MURI

Uređenje novog grobnog krila i parkirališta

Namatanje Pikača i ove godine izveli su članovi selničkog KUD-a

OČUVANJE međimurske tradicije i baštine funkcionira u Selnici i u doba zdravstvene krize

Selničkom Pikaču ni korona ne može ništa

Na rukama vrijednih članova KUD-a moglo se vidjeti kako se radi o nimalo lakom zadatku. Međutim, sve je lakše uz druženje i šalu te je nakon nekoliko sati novi Pikač postavljen na svoje staro mjesto Dan posvećen simbolu Selnice ovog puta obilježen je u nešto drugačijem izdanju. Budući da je koronavirus uvelike utjecao na održavanje kulturnih događanja diljem Međimurja, tako je i ovogodišnji Dan Pikača održan u nešto skromnijem tonu. Manifestacija koja je posvećena poznatoj maski Pikača proteklih godina privlačila je mnoge domaće i strane posjetitelje, no ove godine broj znatiželjnika je znatno smanjen. Razlog smanjenom

interesu je oskudnija ponuda aktivnosti jer su se na programu našle samo dječja likovna radionica i tradicionalno namatanje Pikača.

Dječja radionica i namatanje Pikača

U dvorištu Doma kulture u Selnici, djeca su imala prilike isprobati lončarsko kolo ili pak se okušati u različitim tehnikama, od vodenih boja do glinamola. Pod mentorstvom međimurskih kipara Željka Petkovića iz Preloga i

Siniše Filipa Novaka iz Svetog Križa, mališani su dobili priliku likovno se izraziti, a uz to su ponešto i naučili o umjetničkom stvaralaštvu. Radi očuvanja zdravlja djece i ostalih sudionika, likovna radionica održana je u skladu s epidemiološkim mjerama. Glavna atrakcija obilježavanja Dana Pikača bilo je namatanje slame na željeznu konstrukciju koja je prije nekoliko godina postavljena na mjestu ulaza u Selnicu iz smjera Zebanca. Cijeli proces

nastanka Pikača priredili su članovi KUD-a Selnica uz pomoć nekoliko mještana, a sve pod budnim okom predsjednika KUD-a Ivana Levačića te predsjednika sekcije Pikač Miljenka Vrančića. Najprije je bilo potrebno staru slamu skinuti s metalne konfiguracije kako bi Pikač dobio svježe odijelo. Zatim se slama namatala na špagu u čvrste duge trake kojima se Pikača oblačilo tako dugo dok nije preostalo ništa drugo nego li prostor za pletenu košnicu na vrhu. Slamu je potrebno stegnuti i dobro pričvrstiti kako se ne bi raspala, pojašnjavaju Selničani. Na rukama vrijednih članova KUD-a moglo se vidjeti kako se radi o nimalo lakom zadatku. Međutim, sve je lakše uz druženje i šalu te je nakon nekoliko sati novi Pikač postavljen na svoje staro mjesto. Za kraj se u desnu ruku stavlja čičak ili pikač, biljka po kojoj je sama maska dobila ime.

Nematerijalno kulturno dobro

Još 2007. godine Pikač je priznat kao nematerijalna kulturna baština Hrvatske. Nekoliko puta nažalost bio je od vandala spaljivan. Kulturno-umjetničke organizacije s područja općine, KUD Selnica i Udruga Pikač ulažu napore kako bi se ovaj jedinstveni običaj prenio na mlađe generacije. Koliko se trude očuvati običaj vezan uz Pikača govori i činjenica da su selnički KUD-ovci marljivo zasukali rukave te unatoč ograničenjima u programu i malom broju gledatelja prikazali i ove godine kako od slame nastaje prepoznatljiva maskota općine. Posebice u ovim vremenima, njegovanje kulturne baštine je investicija koja ima značajnu vrijednost za cjelokupnu zajednicu. (Lana Vinko)

Općinsko vijeće Sveti Martin na Muri donijelo je na posljednje održanom vijeću odluku o suglasnosti za provedbu ulaganja u naselju Sveti Martin na Muri. Vijećnici su bili suglasni da Općina podnese zahtjev za potporu na natječaj u okviru Mjere 19. Predmet ulaganja je uređenje groblja, pješačkih staza i parkirališnih mjesta uz groblje. Na

čestici se planira izgraditi novo grobno polje duljine 75 metara i širine 40 metara. Predviđeno je uređenje 33 parkirališna mjesta te izgradnja pješačke staze groblja širine 1.4 metara i ukupne duljine 147 metara. Vrijednost projekta prema procjeni iznosi 629.920 kuna bez PDV-a, odnosno 787.400 kuna s PDV-om. (sh)

Centar za posjetitelje radi od četvrtka do nedjelje Općinsko vijeće Općine Sveti Martin na Muri bilo je suglasno odlukom da se za vrijeme trajanja epidemije koronavirusom izmjeni radno vrijeme i raspored rada u prizemlju Centra za posjetitelje Sveti Martin na Muri i cijena mjesečne zakupnine, a sve temeljem

pismene zamolbe zakupnika Davora Kocena. Zakupnik će svoju djelatnost obavljati od četvrtka do nedjelje, a ostale dane u tjednu će biti zatvoren, a sukladno tome se mijenja i početna cijena zakupnine koja će iznositi 1.500 kuna. (sh)

SVETI JURAJ NA BREGU

Promjena članova u dva općinska povjerenstva Vijećnici OV Sveti Juraj na Bregu donijeli su odluku o izmjeni izbora predsjednika i članova Povjerenstva za socijalna pitanja. Za predsjednika je izabran Marijan Rodinger iz Zasadbrega, za člana Zlatko Korunić iz Zasadbrega, dok je zamjena Zlatko Novak.

Također, izmijenila se odluka o izboru predsjednika i članova Povjerenstva za statut, poslovnik i propise. Za predsjednika je jednoglasno odabran Miroslav Turk iz Zasadbrega, za člana Nikola Horvat iz Vučetinca, a zamjena je Zlatko Novak. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

Novoobnovljeni vrtić počinje s radom u rujnu Dječji vrtić u Gornjem Mihaljevcu s radom bi trebao početi početkom rujna, najavio je načelnik Goran Lovrec. Dogradnja vrtića u potpunosti je gotova te se još čeka odgovor iz Me-

đimurske županije kojoj je poslan zahtjev za izdavanje suglasnosti o osnivanju ustanove. Upisi u vrtić započet će u osmom mjesecu. (sh)

Energetska obnova doma kulture ide kraju Energetska obnova Doma kulture ide prema kraju. Vanjski dio i dvorana su pri kraju, ordinacije su preseljene u prizemlje, zubar već radi, a doktorica je na godišnjem odmoru do kraja mjeseca i nakon toga

počinje raditi u novoj ordinaciji. Na redu je obnova gornje etaže, wc-a i starih prostorija ordinacija. Nakon svega preostaje urediti vanjski dio oko doma, kazao je načelnik Lovrec. (sh)

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. kolovoza 2020.

DONJA DUBRAVA

KOTORIBA

Kreću radovi na obnovi objekta nogometnog kluba

Tvrtka iz Savske Vesi obnovit će zgradu stare škole

Općina Donja Dubrava potpisala je ugovor s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije za Projekt energetske učinkovitosti zgrade javne namjene, odnosno sportskog doma tamošnjeg nogometnog kluba. Ministarstvo daje 200.000 kuna, dok će ostatak troškova snositi Općina. Vezano uz to, u tijeku je izrada postupka jednostavne javne nabave. Nakon nabave i odabira

Općine Kotoriba ovih je dana potpisala ugovor s izvođačem radova na obnovi zgrade stare škole. Projekt, kao što je već poznato, sufinancira se sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ugovor o rekonstrukciji je vrijedan, s PDV-om, 7.754.788,03 kuna, a iz EU fondova je Općina dobila 6,9 milijuna kuna. Ukupna vrijednost projekta s prethodnim i

najpovoljnijeg ponuditelja, krenut će i sami radovi. Po završetku obnove, svim korisnicima zgrade bit će osigurani kvalitetniji uvjeti, a zgrada će biti u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša. Zgrada će biti energetski učinkovitija, a očekivani učinak je obnovljena vanjska ovojnica zgrade i to 365 m2 krovišta, 320 m2 fasadne plohe s toplinskom izolacijom te jedan prozor i vrata. (vv)

HODOŠAN

U nedjelju misa za Stjepana Radića Županijska organizacija HSS-a Međimurske županije organizira 8. kolovoza u nedjelju već tradicionalnu misu zadušnicu za Stjepana Radića, prvog predsjednika HSS-a. To je već 31 misa zadušnica za Stjepana Radića u Hodošanu. Svečanost počinje u devet sati svetom misom za Stjepana Radića u kapeli Svetog Ivana Nepomuka u Hodošanu. U deset sati slijedi polaganje vijenaca na

GORIČAN

spomenik kod Društvenog doma u Hodošanu. Stranački čelnici HSS-a obratit će se članstvu u prostorima Nogometnog kluba Hodošan nakon polaganja vijenaca, uz tradicionalno druženje i domjenak. Predsjednica ŽO HSS-a Međimurske županije Đurđica Slamek poziva članove i simpatizere stranke na susret i odavanje počasti prvom predsjedniku stranke. (j)

Uspješno druženje više generacija Stotinjak građana svih generacija odazvalo se pozivu Centra za pomoć u kući Međimurske županije i Općine Goričan na Šuderici gdje je prošle subote održana manifestacija „Mojih 20 poruka samome sebi” s ciljem međugeneracijskog druženja. Manifestaciji su se odazvali mještani Goričana, ali i gosti umirovljenici i članovi Klubova za starije osobe iz Nedelišća, Donje Dubrave i Preloga.

SVETA MARIJA

Za sve prisutne bile su organizirane sportsko rekreativne aktivnosti – pikado, nordijsko hodanje i viseća kuglana, vrlo popularan Kviz te fotografiranje na temu manifestacije. Sveukupno se okupilo više od 100 građana, dok je 15ak volontera bilo zaduženo za koordinaciju aktivnosti i nadzor pridržavanja preventivnih mjera sukladno preporukama Stožera civilne zaštite. (mg)

Otkazano i Ljeto ribe uz Dravu Općina Sveta Marija ove godine doista nema sreće. Zbog pandemije koronavirusa tamošnji vatrogasci otkazali su tradicionalno natjecanje starim vatrogasnim špricama. Sada su i ribiči, članovi SRK Klen odustali od svoje planirane manifestacije Lje-

to ribe uz Dravu. No, kako bi se barem nešto događalo u općini koja je pred obilježavanjem svog Dana, minulog vikenda održana su dva ribička natjecanja. Naravno, uz pridržavanje protuepidemijsakih mjera i s manjim brojem natjecatelja. (vv)

budućim troškovima predviđa se na oko devet milijuna kuna. Zgrada stare škole u Kotoribi izgrađena je još daleke daleke 1860. godine, a nakon izgradnje nove školske zgrade i sportske dvorane, izgubila je svoju namjenu. Napuštena i prepuštena zubu vremena stajala je desetak godina. Tek nakon što je Međimurska županija 2018. godine prenijela vlasništvo na Općinu započelo

se sa osmišljavanjem njenog budućeg koncepta. Na kraju se rodila ideja da se pretvori u kulturni i turističko-informativni centar.Na javni natječaj za izvođača radova pristiglo je sedam ponuda među kojima je odabrana tvrtka Gradis iz Savske Vesi.Ugovor su potpisali načelnik Ljubomir Grgec, direktor tvrtke Gradis, Hrvoje Lonjak te Branko Kocijan čija tvrtka provodi nadzor. – Općina ima zatvorenu fi-

nancijsku konstrukciju za projekt koji obuhvaća uređenje kompletne infrastrukture i vanjsko uređenje, a rok za izgradnju je šest mjeseci. Tamo će preseliti etno muzej sa starog farofa te ostali kulturni i turistički sadržaji, rekao je načelnik i najavio još dva velika projekta: industrijsku zonu za oko 11 milijuna kuna te izgradnju poslovnog centra vrijednog oko šest milijuna kuna. (vv)

NOVI PREDSJEDNIK Upravnog vijeća Centra Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu izv. prof. dr. sc. Bojan Šarkanj:

Držimo svjetski rekord izloženosti mikotoksinima! - Ako je jako sušna godina, onda se mikotoksini (plijesni) pojave na kukuruzu u sedmom i osmom mjesecu, kaže dr. sc. Bojan Šarkanj Prema odluci osnivača odnosno Međimurske županije, novi predsjednik Upravnog vijeća Centra Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu je izv. prof. dr.sc. Bojan Šarkanj, dok su drugi članovi ostali isti. Dosadašnji predsjednik Andrija Petrović zbog stalnih obveza u Europi više nije mogao obnašati tu dužnost, pa se povukao. Dr. sc. Bojan Šarkanj je porijeklom iz Donjeg Vidovca, ima 35 godina i danas živi u Belici. Izvanredni je profesor te pročelnik Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever u Koprivnici, a od 2007. do 2018. godine bio je zaposlen na Prehrambeno tehnološkom fakultetu u Osijeku. Dobitnik je Državne nagrade za znanost 2019. godine kao znanstvenik s najviše objavljenih znanstvenih radova u Republici Hrvatskoj iz područja biotehničkih znanosti. Područje znanstvenih istraživanja kojima se bavi su mikotoksini, točnije plijesan na žitaricama, voću, povrću i prehrambenim proizvodima. Duže vrijeme bavi se i popularizacijom znanosti kako bi mlade zainteresirao za STEM područje i prehrambenu tehnologiju kao primijenjenu STEM-ologiju (kombinaciju znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike). O svojem znanstvenom radu kaže: – Od 2011. godine bavim se istraživanjem mikotoksina na žitaricama i voću te surađujem sa Svjetskim centrom za mikotoksine u Austriji, tamo boravim po nekoliko mje-

seci godišnje. Sudjelujem u europskim projektima praćenja mikotoksina, a na nacionalnoj razini napravili smo mikotoksinsku mapu Hrvatske. Količina mikotoksina odnosno plijesni ovisi o vremenskim uvjetima. Ako je jako kišna godina ili ako je jako sušna godina, mikotoksini se pojave u većim koncentracijama, što može biti štetno pa i opasno za zdravlje ljudi i životinja. Ako je jako kišna godina mikotoksini se pojave u petom i šestom mjesecu na žitaricama. Ako je jako sušna godina, onda se mikotoksini pojave na kukuruzu u sedmom i osmom mjesecu. Malo ljudi zna da pojedini mikotoksini, kojih ima oko 400 vrsta, mogu biti opasni. Tako mikotoksin deoksinivalenol uzrokuje povraćanje, krvave proljeve i slabljenje imuniteta. Prema našim istraživanjima posebno su izložene trudnice u Hrvatskoj odnosno u Slavoniji, gdje je istraživanje provedeno, te gdje trenutno držimo neslavni svjetski rekord u izloženosti. Mi koji se bavimo mikotoksinima mislili smo da je kad nas veći problem mikomotoksinokratoksin u žitaricama, zbog područja uz Posavini gdje imamo endemska područja pogođena endemskom balkanskom nefropatijom, gdje zbog tog toksina stradaju bubrezi, a čak se povezuje i s rakom testisa. S mikotoksinima nije jednostavno. Ako jedemo rafiniranu hranu ima ih mnogo manje, no onda ostajemo bez važnih sastojaka za zdravlje. Zbog toga smo barem mi koji se time bavimo zauzeli stav da

Bojan Šarkanj dobitnik je Državne nagrade za znanost 2019. godine kao znanstvenik s najviše objavljenih znanstvenih radova u Republici Hrvatskoj iz područja biotehničkih znanosti je najbolje jesti cijelu žitaricu odnosno proizvod iz nje pod uvjetom da je žitarica zdrava. Da bi se to osiguralo trebao bi se redovito provoditi nacionalni monitoring nakon žetve kako bi se znalo pametno koristiti žitarice s obzirom na kontaminaciju. U Austriji svake godine objavljuju kartu mikotoksina, kako je u svakoj pokrajini, što ima veliko praktično značenje. Kod proizvodnje dječje hrane (za koju treba najviša kvaliteta žitarica) treba koristiti žitarice s minimalnim količinama mikotoksina, što je teško dobiti ako se ne zna koja je njihova raspodjela. S takvom mapom lako je naći područja iz kojih će se nabavljati sirovine za proizvodnju.Količina mikotoksina

varira do godine do godine, a mogu biti i u tako velikim količinama da životinje čak i ugibaju. Radio sam i pokuse s jabukama, zanimljivo je da se mikotoksini mnogo lakše i brže razvijaju na komercijalnim sortama jabuke koje su kemijski tretirane. Za razliku od njih, tradicionalne sorte jabuke koje nisu kemijski tretirane, otpornije su na mikotoksine, imaju veći imunitet, a neke čak toliko da se na njima plijesni prestanu rasti, kaže Bojan Šarkanj. Za sve koje zanima više o mikotoksinima, ekološkoj poljoprivredi ili prehrambenoj tehnologiji uvijek se mogu obratiti na Odjelu za Prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever. Tu školujemo nove generacije prehrambenih tehnologa, koji imaju širok spektar znanja koja mogu primijeniti u prehrambenoj industriji pa sve od prerade na vlastitim OPG-ovima u kojima na primarnu proizvodnju daju dodanu vrijednost finalnom prehrambenom proizvodu koji tako postiže i višu cijenu. Tijekom ove COVID-19 krize se pogotovo pokazalo da nam je samodostatnost u prehrambenom sektoru važnija nego ikad, zbog čega tijekom krize prehrambena industrija nije pretrpjela gubitke. Svi možemo bez auta, elektronike ili putovanja, ali bez zdravstveno ispravne hrane ne možemo. Stoga je i suradnja Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever i Centra dr. Rudolf Steinera izuzetno važna, gdje se povezuju znanost i struka na korist svima. (J. Šimunko)

7. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 15

VELIKI BORAC Nikola Možek iz Preloga kojeg život u kolicima nije pokolebao

GRAD PRELOG

Iako sam u kolicima, želim kajakom istražiti Dravu!

Rokovo u Draškovcu

Teška nesreća na biciklu zbog koje je završio u kolicima nije ga pokolebala. Krenuo je u život još upornije i hrabrije nego do tada Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Dvadesetdvogodišnjem Nikoli Možeku iz Preloga u nedjelju 24. svibnja 2015. godine život se promijenio za 360 stupnjeva. U samo nekoliko sekundi dogodilo mu se ono što ni u snu nije nikad pomislio. Bio je mladić pun elana i vitalnosti koji je tog kobnog dana trajno završio u invalidskim kolicima. Danas pet godina nakon toga priča nam kroz što je sve prošao i kako se pomirio s tom činjenicom.

Nije osjećao noge i trbuh – Nekoliko dana prije toga završio sam srednju školu. U nedjelju sam odlučio ići u Zagreb, točniji cilj mi je bio Klinika za tumore na Ilici. Tata mi je tamo bio na trodnevnom boravku, pa sam ga htio iznenaditi i posjetiti, započinje svoju priču Možek. Na put u Zagreb krenuo je biciklom iz Preloga u 6:30. Prošao je Gornji Martijanec, a iduće selo bilo je Gornja Poljana u koju se morao spustiti velikom nizbrdicom. Spustio se dolje i odjedanput je vidio veliki zavoj na desno, kočio je, ali bila je prevelika brzina. Znao je da će ili pasti na asfaltu ili na zemlju. U tom trenutku mislio je bolje na zemlju da mama ne vidi da se ogrebao. Zbog visoke trave koja je rasla uz rub ceste nije vidio kanal koji skuplja vodu. Zapičio se u njega prvim kotačem i letio je četiri metara po zraku, dok nije sletio na zemlju. U travi je napravio kolut naprijed i čuo je da je nešto puknulo. Ostao je ležati na leđima. – Činilo mi se kao da ne mogu doći do daha oko 2 minute. Pipkao sam po travi u nadi da ću pronaći mobitel. Jedva sam se protegao do mobitela, i zovem 112, rekli su da će najbrže doći do mene iz Ludbrega. Prošlo je 40 minuta. Zovu me iz Hitne i pitaju gdje sam ja točno, na kojem putu, oni nemaju navigaciju. Poslao sam im u poruci screenshot svoje lokacije na google ma-

pi. Tako su došli do mene, pripovijeda Možek. Rekao im je da ne osjeća noge i trbuh. Počelo mu je biti hladno te se osjećao kao da leži gol u snijegu. U bolnici u Varaždinu su mu napravili RTG kralježnice koji je pokazao prijelom torakalne kralježnice. Poslali su ga u Traumatološku bolnicu u Zagreb gdje su ga operirali. Deset dana od operacije transportirali su ga na rehabilitaciju u Varaždinske toplice. – Učio sam kako da se obučem, odjenem, kako da vozim kolica i samostalno odem na doručak, ručak, večeru. Svaki dan vježbao sam s fizioterapeutima. Trajalo je sve to oko 14 tjedana. Moram spomenuti da sam tek onda postao svjestan da nikad više u životu neću moći stajati ni hodati. Svi oko mene na odjelu bili su u kolicima. Kirurg mi je objasnio šta je napravio tijekom operacije, no ja nisam još onda skužio cijelu situaciju i nisam mu direktno postavio pitanje hoću li hodati ili ne, prepričava Nikola.

Nakon nesreće započinje nov život Vježbe mu nisu bile fizički teške, koliko mu je bilo psihički teško naviknuti se na novu situaciju. Od oblačenja u krevetu, sjedenja u kolicima, do obavljanja velike i male nužde, sve ono što je ranije automatski radio i nije mislio da bi mu to bilo kad moglo predstavljati problem. Veliku podršku na tom putu prilagodbe pružili su mu mama Svetlana, tata Antun i sestra Lucija, prijatelji iz škole, kao i kolege koji su dijelili njegovu sudbinu. Teška nesreća nije ga pokolebala. Krenuo je u život još upornije i hrabrije nego do tad. Maturirao je i završio trogodišnju školu za strojobravara u Tehničkoj školi Čakovec te nakon toga upisao četvrti razred i stekao zanimanje strojarski tehničar. Upisao je i autoškolu za invalide u Varaždinu, položio vozački i danas može samostalno upravljati autom koji je prilagođeni za njegove potrebe.

Od 13. do 16. kolovoza u Draškovcu se održava manifestacija „Rokovo u Međimurju“. Svakoga će se dana, od četvrtka do subote, služiti sveta misa od 20 sati uz molitvu krunice i litanije sv. Roka. Trodnevnicu uoči Rokova predvodit će svakoga dana vlč. Antun Štefan, ravnatelj Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj. Na Rokovo, u nedjelju 16. kolovoza, jutarnja misa bit će u 7:30, a sveta misa uz poseban blagoslov bolesnika služit će se u 9 sati. U 10:40 kreće svečana zavjetna procesija vjernika iz cijelog Međimurja s kipom sv. Roka, a središnje misno slavlje predvodit će monsinjor Bože Radoš, varaždinski biskup, uz blagoslov hodočasnika, pješaka i bolesnika, procesiju oko oltara te ljubljenje moći sv. Roka. Otkrit će se i bista prečasnom Stjepanu Slavičeku. U popodnevnim satima, s početkom u 14 sati, održat će se Draškovski sejem, uz izložbu cvijeća i suvenira, a poziv će se trubom uputiti i na Šaljivo shajanje pred cirkvom. Slavlja će završiti

Kip sv. Roka večernjom misom, s početkom u 17 sati. Duga je tradicija hodočašća svetom Roku. Sve su župe iz Međimurja hodočastile na Rokovo u Draškovec, no Drugim svjetskim ratom to je prestalo. Jedina župa koja je ustrajala u obnavljanju toga zavjeta svetom Roku je župa Goričan, koja neprekinuto dolazi na Rokovo u Draškovec svake godine. Zavjet sv. Roku se obnavlja svake godine i primjetno je povećanje broja hodočasnika iz cijeloga Međimurja. (vv)

Lovreče u Cirkovljanu

Pet godina prošlo je od teške nesreće na biciklu koja je Nikolu Možeka prikovala za invalidska kolica, ali on se ne predaje i uvijek ima neki novi izazov

U obiteljskoj kući ugradili su lift kako bi mogao što jednostavnije funkcionirati u svakodnevnom životu. Počeo je i trenirati u teretani u Prelogu. Nakon određenog vremena zaposlio se u struci te svaki dan odlazi na posao. – Ne bih htio da napišete da danas sve mogu sam. Nije tako, još uvijek mi je potrebna pomoć drugih kako bi mogao funkcionirati, ali većinu stvari obavljam sam. Preko Udruge Dosti dobio sam asistenticu koja mi je pomagala i to mi je puno značilo, naglašava Nikola. Ističe kako je bih htio zahvaliti dobrim ljudima koji su bili uz njega kada mu je bilo najteže. Za svaku toplu riječ podrške, novčanu pomoć i organizaciji humanitarnih akcija za

kupnju opreme i pomagala prilagođenih njemu. – Zahvaljujem svim Preložanima, Međimurcima, Udruzi Kalinke i svim ostalim ljudima koji su mi na bilo koji način pomogli. Posebno hvala mojem najboljem prijatelju Josipu Međimurcu koji super djeluje na mene i pruža mi emotivnu podršku, kazao je naš sugovornik. Na samom kraju razgovora Nikolu smo pitali što mu je velika želja koju bi htio ispuniti za svoj gušt. – Veliki sam zaljubljenik u Dravu, s tatom sam kao malac uvijek odlazio na pecanje. Želja mi je da kajakom istražim Dravu. Ustrajan sam, ali i realan. Znam što mogu, a što ne mogu, zaključuje veliki i skromni borac iz Preloga.

U središtu Cirkovljana od davnina stoji drevna crkva posvećena sv. Lovri, rimskom đakonu i mučeniku Katoličke crkve. On je zaštitnik mjesta, a njegov blagdan se slavi 10. kolovoza. Posebnost Cirkovljana je baš u tome da se svugdje slavi prošćenje na blagdan sveca zaštitnika, a u Cirkovljanu se slavi Lovreče. Crkva se u prvim kanonskim spisima spominje već 1334. godine. Najvjerojatnije je ona kroz nekoliko stoljeća bila i župna crkva, možda za cijeli ovaj dio Međimurja oko Preloga. Kapela je najstariji objekt srednjovjekovne arhitekture u preloškom kraju očuvan do danas. Oko nje kao

i svugdje u ta stara vremena, postojao je i trg koji je najčešće bio i mjesto trgovanja oko kojega su se onda naselja razvijala i napredovala. Sa svojim tornjem sigurni je orijentir ljudima koji su se vraćali iz daleka. – Svako mjesto ima svoje proštenje, jedino Cirkovljan ima Lovreče, često u šali kažu tamošnji stanovnici. I ove godine Cirkovljan će posebno proslaviti svoj mjesni blagdan, Lovreče, blagdan svetog Lovre. Misna će se slavlja održati u ponedjeljak, 10. kolovoza u 8 sati, slijedi središnje misno slavlje u 10:30, a sve će završiti večernjom misom u 15:30 sati. (vv)

Obilježen blagoslov kapelice sv. Huberta Svečanim euharistijskim slavljem u crkvici posvećenoj sv. Hubertu, koja se nalazi u prekrasnom šumarku koji nosi ime svetoga pape Ivana Pavla II, na Dravi kod Otoka, u župi svetog Jakoba u Prelogu, obilježena je godišnjica posvećenja ove kapelice. Uz novosagrađene hidrocentrale na Dravi (HE Čakovec i HE Donja Dubrava) kapela je podignuta je 1997. godine. Iz-

gradio ju je preloški poduzetnik Stjepan Hrešć zajedno sa svojim poslovnim partnerom Fridrichom Schertenleibom iz Altendorfa u Švicarskoj, a 8. kolovoza 1998. blagoslovio ju je varaždinski biskup Marko Culej. U lijepo uređenom parku kraj kapele podignut je spomenik Priločancima koji su se, prelazeći rijeku u potrazi za vrbovim šibama, utopili u nabujaloj Dravi. (vv)

Poljodjelstvo

SAVJETI za poljoprivrednike

Mogućnosti povećanja proteina u zrnu pšenice Visina uroda zrna pšenice ovogodišnje žetve u većini slučajeva veoma je iznenadila većinu poljoprivrednih proizvođača. Nerijetko je slična situacija kao s ostvarenim prinosom bila i s ostvarenom kvalitetom zrnja, koja ovisi o sadržaju proteina u zrnu i hektolitarskoj masi zrna. Visina proteina u zrnu pšenice (na koju možemo utjecati) ovisi o: izboru sorte, provedenoj agrotehnici, stanju tla i vremenskim uvjetima tijekom vegetacijske sezone. Pošto na vremenske uvjete ne možemo utjecati prvi korak prema ostvarenju zadovoljavajuće kvalitete je izbor sorte. Na tržištu sjemenske pšenice nalaze se sorte koje ostvaruju visoke prinose, no takve sorte nemaju genetski potencijal za ostvarenje veće kvalitete zrna pšenice. Sorte koje imaju genetski potencijal ostvarivanja zrna višeg sadržaja proteina uobičajene ne ostvaruju visoke prinose. Veliki utjecaj na sadržaj proteina ima stanje tla, poglavito sadržaj humusa, no i opskrbljenost tla osnovnim makro hranivima (dušik, fosfor i kalij). Nažalost, na većini tala na području Međimurja analizama tla potvrđen je smanjeni sadržaj humusa. Pravovremena i adekvatna gnojidba usjeva prema prethodno napravljenoj analizi tla i prema očekivanom prinosu također ima veliki utjecaj na ostvarivanje visokih prinosa dobre kvalitete. Nekoliko godina unatrag na proizvodnim pokusima pšenice provode se ispitivanja mogućeg povećanja proteina u zrnu pšenice kasnom primjenom UAN-a N30 na svim posijanim sortama. UAN N30 je kompleksno srednje koncentrirano, tekuće dušično gnojivo koje sadrži amonijski, amidni i nitratni oblik dušika te je stoga N odmah dostu-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BERBA MLADOG GRAHA na imanju obitelji Korent iz Štefanca

Presni trešnjevac traži se bez obzira na cijenu Piše: Vlasta Vugrinec

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić

pan biljci. U proizvodnim pokusima UAN je primjenjivan u količini od 80 l/ha razrijeđen s vodom u omjeru 2:3 (80 l UAN-a+120 l vode/ha). Kroz sve godine primjene UAN-a N30 primijećeno je povećanje sadržaja proteina u zrnu pšenice. UAN N30 u svim godinama primjenjivan je u vrijeme cvatnje pšenice. Kako se radi o pokusu u kojem se nalaze sorte različitog vremena dozrijevanja, neke od sorata nisu bile tretirane u adekvatnoj fenofazi. Valja napomenuti kako se radi o dušično folijarnom gnojivu na većini sorata moguća su oštećenja lista zastavice. Oštećenje zastavice je ovisno o položaju lista (uspravan ili povijen), relativnoj vlazi zraka u fazi primjene, visini grana prskalice i temperaturi zraka u vrijeme primjene. Povećanje sadržaja proteina u zrnu pšenice veće je kod sorata koje postižu više prinose i ne posjeduju genetski potencija na sadržaj proteina. Na ovogodišnjim proizvodnim pokusima ostvaren je prosjek sadržaja proteina u zrnu pšenice od 13,5%, dok nakon primjene UAN-a N30 sadržaj proteina porastao je te prosjek svih sorata u pokusu iznosi 14,4 %. Primjena tekućeg dušika ekonomski je isplativa kod sorata koje ostvaruju visoke prinose i imaju manji sadržaj proteina u zrnu.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE objavilo natječaj za pomoć vinarima

– Mogu reći kako je ovo idealna godina za grah. Mahune su poprilično dugačke i pune su debelog zrnja, pohvalila nam se Marija Korent iz Štefanca koja ima pune ruke posla s mladim grahom. Drugim riječima, već neko vrijeme traje berba mladog ili kako Međimurci vole reći presnog graha. Uobičajeno je kako se radi o trešnjevcu niske sorte rasta. Grah je dobro rodio, kaže naša sugovornica što znači da će ga biti dovoljno za sve zainteresirane. – Ljudi su očito ponovno otkrili grah jer posljednjih godina ne možemo toliko zasaditi i uzgojiti koliko ga se traži, otkriva nam poznata štefanjska uzgajivačica graha. I doista, prošla su vremena kada se grah poistovjećivao s hranom siromašnih, hranom koja se priprema i jede samo na selu. Zimska se hrana tu svodila uglavnom na zelje, grah i krumpir, namirnice koje su jedine bile dostupne i koje je većina ljudi mogla spremiti za duge, hladne dane. Osim krumpira, nijedna se povrtlarska kultura nije toliko razvila na području Hrvatske kao grah. Dok se nije pojavio, na Mediteranu je najvažnija namirnica bio bob koji je danas skoro zaboravljen, a imao je ulogu koju danas ima grah. No sudeći po potražnji, ali i cijeni koju posljednjih godina postiže, grah je danas sve samo ne hrana sirotinje. Naime, kilogram graha nerijetko je skuplji od kilograma mesa.

Ne pita se za cijenu, glavno da se kupi

– Praktički se ni ne pita za cijenu već samo hoće li ga biti dovoljno, ističe naša sugovornica. U mahuni se zasada prodaje po 10 kn za kilogram dok očišćeni stoji duplo više. I ne kupuju ga samo Međimurci već i dolaze i kupci iz drugih krajeva zemlje. Berbom, a još više čišćenjem graha okupirana je cijela obitelj, a nerijetko u pomoć

Čišćenje graha najljepše je u društvu, kažu Marija Korent i Katarina Hlišć priskoče i susjedi te prijatelji. Ipak je čišćenje ljepše u društvu, uz razgovor i šalicu kave budući da se radi o dosadnom i mudnom poslu. Doduše treba znati i kako si olakšati posao te ogromne količine očistiti što brže i jednostavnije. Poznato je, naime, kako friški grah i ne može stajati ne znam koliko dugo jer se može pojaviti plijesan, a i zrnje zna promijeniti boju. – Najbolje je da ubrani grah odstoji “kroz noć” i tada mahuna malo omekša te nju je lakše otvoriti, doznali smo tajnu brzog čišćenja. Isto tako, kaže, važno je očišćeni mladi, presni grah odmah spremiti u zamrzivač jer zrno pocrni i propada. Iako ovako naizgled izgleda da je to “posao iz snova” s obzirom na potražnju i cijenu koju već nekoliko godina postiže, uzgoj graha i nije za svakoga. Uglavnom se to odnosi upravo na ovaj mladi koji se mora brati u pravom trenutku, najčešće u vrijeme velikih vrućina. Bere se naime kad nije ni zelen a niti pak suh. – Najbolje je kad mahuna lagano pobijeli što znači da isti grm beremo i po nekoliko puta, kaže Marija Korent. Stoga i nije čudno da se u polju nađe cijela “četa” berača i to ili rano ujutro ili kasno poslijepodne kad sunce ne prži. Bere se u čučećem položaju, prignu-

Višak vina ide u destileriju Zbog koronavirusa i protuepidemijskih mjera kako smo već pisali, brojni vinari našli u problemima. Bačve su im pune lanjskog vina a nova berba već kuca na vrata. Kako bi im se barem donekle Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Javni poziv za provedbu dvije mjere.

7. kolovoza 2020.

Prva je destilacija vina u kriznim slučajevima, a druga potpora za krizno skladištenje vina. Cilj je oslobađanje vina sa zaliha predajom na destilaciju. Aktivnosti vezane uz destilaciju trebaju biti dovršene do 14. rujna 2020. godine, koji je ujedno i krajnji rok za podnošenje Zahtjeva za isplatu. (vv)

Četa berača graha u polju u Štefancu

tom, a zna se koji put i sjesti na zemlju. Jer trga se mahuna po mahuna pažljivo bez navlačenja kako se ne bi pokidale grane ili iščupali cijeli grmovi koji mogu još dugo roditi. Ako se i ne stigne sve pobrati ili koja mahune “pobjegne” pogledu berača i nije nikakva šteta. Jer dio uroda ionako treba ostaviti, pustiti da sazrije do kraja i osuši se za sjeme, za sjetvu naredne godine. Naravno, ni sa suhim se ne smije čekati jer mahune vole popucati i zrnja se onda prospu po zemlji.

Grah ima ljekovita svojstva te se svrstava u nutritivno bogate namirnice

Grah ima visoku energetsku vrijednost i bogat je mineralima (Na, Zn, Mg, P, Fe, Ca, K, N), leticinom i esencijalnim aminokiselinama. S obzirom na to da nije bogat vitaminima, u kulinarstvu se često koristi uz dodatak drugog povrća. Ima veliku važnost u prehrani

ljudi, a sadrži više od 5 % mineralnih tvari, manje od 4 % celuloze, više od 50 % škroba i 23 % lako probavljivih bjelančevina. A njegov neutralni okus omogućava široku upotrebu u kombinaciji s raznim začinima i namirnicama zbog čega mu je primjena u kuhinji široka. Na našim se područjima najčešće koristi za pripremu raznih variva, bez ili uz dodatak mesa, zapečeni ili u salatama. Također se koristi i u pripremi međunarodnih jela, pogotovo meksička u kojoj je grah je jedna od glavnih namirnica te glavna komponenta za popularni "čili" i tortilje. Grah ima razna ljekovita svojstva te se svrstava u nutritivno bogate namirnice. Jedan je od najboljih izvora proteina, a siromašan je kalorijama mastima i natrijem. Sušenjem graha ne gube se njegova ljekovita svojstva, dok se klijanjem povećava udio vitamina C i E. Ne sadrži gluten pa ga mogu koristiti i oboljeli od glutenske enteropatije ili celijakije.

Zanimljivosti o grahu

Grah je jedna od najstarijih biljaka koje se uzgajaju. Iako ima peruansko podrijetlo, pojavljuje se u tradicionalnim kuhinja cijeloga svijeta od meksičkog pečenog graha do talijanskog pasta e fagioli, poznatog i u Dalmaciji. U Europu je donesen u 16. stoljeću kad i krumpir i kukuruz. Od tada je razvijeno mnoštvo bijelih i obojenih sorti raznih oblika. O njegovim nutritivnim svojstvima i mišljenju da poboljšava muški libido pisao je i Gianbattista Barpo u svojoj knjizi "Poslastice poljoprivrede i sela". Kada se Katarina Medici s 14 godina trebala udati za francuskog kralja, sa sobom je u Francusku povela nekoliko fiorentinskih kuhara i tako u francusku kuhinju uvela bijeli grah. Međutim, grah je bio najomiljenija namirnica među siromašnim pukom. 1929. godine, tijekom Velike depresije, Vlada SAD-a je poticala Amerikance na konzumaciju graha zbog bogatog izvora proteina kojim je služio kao odlična zamjena za meso. Neki povjesničari tvrde da je Kleopatra svoje lice bojala u bijelom maskom koju je dobila miješanjem praha od graha i tople vode. Istraživanja su pokazala da je tijekom povijesti upravo grah jedno od jela koje se najčešće poslužuje vojnicima. (vv)

7. kolovoza 2020.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Ljetne gladiole unose svježinu na međimurskom placu Uz ljetno voće i povrće, na placu se nalaze različite sezonske biljke. Jedne od njih su i gladiole na koje je gospođa Vesna posebno ponosna. Naziv gladiola dolazi od latinske riječi koja označava mali mač. Ova vrsta cvijeća nastala je križanjem nekoliko različitih biljaka. Nekada je postojalo samo sedam vrsta ovih cvjetova, a danas ih ima više od 2000. Gladiola u vrtovima raste u različitim bojama, može biti crvena, ljubičasta, žuta i bijela. Cvjetovi gladiole nemaju miris,a krasile su domove već od antičke Grčke. Filozof Teofrast za gladiole je rekao da rastu kao korov između žita. Danas se one posebno štite od korova okopavanjem. Ove cvjetove nosili su robovi u srednjem vijeku kao

CIJENE NA TRŽNICI

Vrt Vesne Novak iz Novog Sela Rok pun je sezonskog cvijeća

amajlije oko vrata jer su se gladiole smatrale zaštitom od ozljeda. Najbolje se uzgaja

tako da se sade lukovice koje uspijevaju najbolje na suncu uz puno vode. (kt)

Paprika:

10 – 13 kn/kg

Rajčica:

10 kn/kg

Krastavci:

10 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Tikvice:

10 kn/kg

Mlado zelje:

7 – 10 kn/kg

Salata:

10 kn/kg

Blitva:

5 kn/vezica

Kamilica:

10 kn/vrećica

Jaja:

1,5 kn/kom

Lubenica:

6 kn/kg

Višnje:

10 kn/kg

Šljiva:

10 kn/kg

Breskve:

15 kn/kg

Kruške:

12 kn/kg

Maline:

10 kn/mjerica

Ribiz:

10 kn/mjerica

Borovnica:

10 kn/mjerica

Buketi cvijeća:

10 – 20 kn

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Ostaci pesticida u hrani Piše: Ena Makovec, mag. ing. biotechn.

U današnje vrijeme tijekom izrazitog rasta populacije popraćenog s povećanjem obradivih površina, došlo je do povećane potrebe za porastom prinosa prilikom proizvodnje hrane. Kako bi se osigurale uspješne berbe usjeva s istovremenim minimalnim gubicima prilikom skladištenja, dolazi do sve veće upotrebe pesticida. Pesticide se može definirati na razne načine, ali ono što im je svima zajedničko jest da posjeduju svojstvo uništavanja ili ubijanja određenog štetnika. Prema univerzalnoj definiciji iz dokumenta Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (engl. FAO): „Pesticid je bilo koja tvar ili mješavina tvari namijenjena sprječavanju, uništavanju ili suzbijanju bilo kojeg štetnika, kao što su prenositelji bolesti u ljudi ili životinja, neželjene vrste biljaka ili životinja koje uzrokuju štetu tijekom proizvodnje,

prerade, pohranjivanja, transporta ili trgovine hranom, poljodjelskim proizvodima, drvetom i drvnim proizvodima kao i stočnom hranom“. Primjena pesticida obuhvaća razna područja ljudske djelatnosti. Najveći dio pesticida se koristi za zaštitu bilja u poljodjelstvu (kao sredstva za zaštitu bilja), zatim za proizvodnju i skladištenje ljudske i stočne hrane te za zaštitu industrijskog i ukrasnog bilja. Primjenjuje se također i u stočarstvu, veterinarskoj djelatnosti i raznim drugim područjima. Akutna i kronična izloženost pesticidima može narušiti ljudsko zdravlje. Gotovo svi pesticidi svrstani su u određenu skupinu otrova (mnogi su i dokazano kancerogeni, toksični, reproduktivno toksični te vrlo štetnog utjecaja na okoliš i podzemne vode) pa su tako potencijalna opasnost za ljudsko zdravlje i iziskuju naš pojačan oprez, kao i strogo pridržavanje uputa o njihovoj primjeni. Razina ostataka pesticida u hrani ovisi o količini primijenjenog sredstva, vremenskom periodu koji je

prošao od zadnjeg tretiranja kulture (tzv. karenci), broju primjena, fizikalno-kemijskim svojstvima sredstva te o poljoprivrednoj kulturi u/na kojoj se sredstvo primjenjuje. Nepravilna i/ili nedopuštena primjena pesticida najčešći su uzrok prisutnosti ostataka većih od dopuštenih, stoga se u svrhu zaštite potrošača provodi sustavna kontrola i praćenje ostataka pesticida. Hrana se može smatrati sigurnom za potrošača ukoliko procijenjeni dnevni unos štetne tvari (pesticida) ne prelazi toksikološke referentne vrijednosti ADI (prihvatljivi dnevni unos), odnosno ARfD (akutna referentna doza). Ovi pojmovi predstavljaju količinu pesticida koja može biti konzumirana u kratkom vremenu ili tijekom cijelog života bez rizika za zdravlje potrošača. S ciljem smanjenja izloženosti potrošača pesticidima, osiguranja pravilne primjene pesticida te slobodnog kretanja proizvoda koji su tretirani pesticidima, zakonski je određena sigurna, maksimalna

dopuštena količina ostataka pesticida tzv. MDK vrijednost. Maksimalna količina ostataka pesticida je određena za sve poljoprivredne proizvode gdje su pesticidi korišteni izravno na usjevima namijenjenima za ljudsku konzumaciju ili na usjevima kojima se namjeravaju hraniti životinje. Sadržaj ostataka pesticida zaostao na usjevima uobičajeno opada prilikom transporta, skladištenja, pripreme i procesiranja namirnica. Na primjer, većina pesticida primjenjuju se direktno na usjeve, što znači da se većina ostataka pesticida nalazi na vanjskim površinama pa stoga mogu biti uklonjeni ljuštenjem, pranjem ili guljenjem. Kako bi doprinijeli proizvodnji kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane, nužna je pravilna upotreba pesticida u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom kao i edukacija svih sudionika u lancu od polja do stola.

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

7. kolovoza 2020.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Nepovoljni dani u Biološko-dinamičkoj poljoprivredi Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Zaštitite rajčice od plamenjače (2. dio) Donosim nastavak teksta o biološkim metodama kod pojave bolesti rajčice. 6. REDOVITO KONTROLIRAJTE RAJČICE I MAKNITE ZARAŽENO LIŠĆE Listovi rajčica su često mokri nakon jutarnjih rosa ili nakon kiša – uz kiše i to je pogodno za širenje bolesti. Zato se bolesti najčešće pojave na vrhu lista – dio lista koji se najkasnije osuši nakon kiše ili rose. Kako se gljivice šire iz tla, najčešće obolijevaju najdonji listovi, ali nije pravilo – možete zapaziti plamenjaču i na vrhu rajčice, ali ipak rjeđe. Ponekad se plamenjača pojavljuje i na stabljikama, ali i plodovima. Najbitnije je reagirati na samom početku bolesti i probati očuvati plodove od zaraze. Dakle čim spazite samo par sitnih mrlja na listovima, odmah ih odstranite i maknite s vrta. Ako ćete reagirati na vrijeme, dok je bolest tek na početku, moći ćete spriječiti njeno ubrzano širenje koje može uništiti cijelu biljku i sve plodove. 7. NEMOJTE ČUPATI RAJČICE S ZARAŽENIM STABLJIKAMA Mnogi čim zapaze malo pocrnjele stabljike na rajčicama u panici čupaju i bacaju cijele biljke. Ovo ipak nije potrebno raditi. Zaraženi listovi s rajčica se doduše uklanjaju, ali nemojte brzopleto čupati rajčice dok su im stabljike malo zaražene. Rajčica i nakon takve zaraze može dalje normalno rasti, potjerati novo lišće i svi plodovi na njoj mogu dozoriti. Ako će nakon zaraze slijediti jako toplo i suho razdoblje, pla-

menjača na stabljikama neće biti toliko opasna i usporiti će, a i plodovi mogu bez problema na njoj dozoriti. Stoga je puno pametnije napraviti prozračnost oko zaražene stabljike umjesto čupanja cijele biljke i pokušati dozoriti preostale plodove. Samo ako baš cijela biljka ubrzano propada, uklonite ju s vrta. 8. UKLONITE ZARAŽENE PLODOVE Ukoliko na zelenim plodovima rajčica primijetite početak truljenja koje počinje smeđim krastama, odmah ih uklonite s biljke. Nažalost tim plodovima nema ozdravljenja, pogotovo ako je prisutno dosta vlage. Ali ipak, ako su plodovi jako blizu zreljenja i tek se je pojavila bolest na njima stavite ih nekamo na unutrašnjost prozorske daske da dozore do kraja. Zaražene dijelove morate kod konzumacije obavezno maknuti jer su nejestivi. Ponekad će se bolest toliko proširiti na plodovima i u zatvorenom da ćete morati baciti plodove, ali ponekad neće, pa vrijedi probati. 9. POBERITE ZELENE PLODOVE I DOZORITE IH U SUHOM I ZATVORENOM PROSTORU Ako je velika opasnost širenje zaraze na plodovima, dakle puno vlage na vrtu i brzo širenje bolesti, poberite još zelene plodove rajčice s malo peteljki i dozorite ih u zatvorenom i suhom prostoru. Nemojte ih tako pobrane dozrijevati vani na suncu jer je velika mogućnost da će dobiti opekline i početi truliti na tim mjestima. Stavite između njih i zrelu jabuku - ona ispušta etilen, a to potiče i ubrzava dozrijevanje plodova.

7. kolovoza - Dan lista -okopavamo, zalijevamo i njegujemo biljke lista 8. kolovoza - Dan lista -spremamo dozrijelo sjeme lisnatih biljaka, sijemo salatu, kineski kupus, rukolu, matovilac, špinat 9. kolovoza - nepovoljan dan za rad s biljkama zbog apogeja i djelomične pomrčine Na dane ploda skupljamo već pomalo prezrele cvjetove stolisnika za preparat i za čaj. Nepovoljni dani u kalendaru su označeni. Uzrokuju ih pomrčine, položaji čvorova mjeseca i drugih planeta i druge konstelacije s negativnim djelovanjem. Ako baš moramo sijati u nepovoljne dane, ublažiti ćemo negativno djelovanje ako biljke okopavamo u za njih povoljne dane. Biljke presađene u nepovoljno vrijeme zastat će u rastu. U našem kalendaru je naznačeno mogućnost nevremena. To vrijeme gotovo uvijek donosi izvjestan toplinski impuls. Biljke i pčele reagiraju slično kao u dane ploda. Koze daju više mlijeka koje je masnije nego inače. Uz nevrijeme su karakteristične i grmljavine izazvane tim impulsom. Mogućnost potresa označavaju konstelacije koje uzburkaju zemljine magnetne

VRTLARICA

sile. Mogućnost vulkanskih erupcija označavaju konstelacije koje unose nemir u vulkansko djelovanje zemlje. U područjima gdje nema opasnosti od vulkanskih erupcija, te se konstelacije odražavaju u zemljanim ovojima izazivajući često velike nepogode. U našem kalendaru su označene konstelacije za mogućnost oluja. Padnu li dotične konstelacije različitih grupa planeta u isto vrijeme, mogu nastupiti katastrofalne oluje. Opasnost u prometu - to ime smo izabrali za položaje u kojima planete zatvaraju određen kut. Nesreće se najčešće zbivaju kod tih konstelacija, jer su ljudi tada previše usmjereni na svoju unutrašnjost. Čitaocima preporučujemo veću pažljivost u radu i prometu.

10. kolovoza - Dan ploda -obiranje, prerada i orezivanje voća i bobičastog voća, njega biljaka za pridobivanje vlastitog sjemena 11. kolovoza - Dan ploda -dobar je dan za žetvu, poslijepodne prskamo preparat 501 po cikli i mrkvi jer je mjesec pred zviježđem Ovna 12. kolovoza - Dan korijena -od 12. do 14. kolovoza u vrijeme korijena njegujemo i sijemo korjenaste biljke. Odmah nakon žetve poprskat ćemo površine preparatom Marie Thun, zemlju obradimo i zasijemo heljdom ili međukulturama kao napr. facelija, gorušica.. heljda će obogatiti zemlju kalijem, facelija fosforom. Ako smo u proljeće kada smo brali ozime žitarice dosijali djetelinu ona će i nakon žetve pa sve do jesenske gnojidbe i oranja rasti te će nam skupljati dušik. 13. kolovoza - Dan korijena -sijemo korjenaste biljke u zatvorenim prostorima koje ćemo koristiti tokom zime i ranog proljeća.

DANIJELA VADLJA njeguje veliku ljubav prema vrtlarenju u Mihovljanu

Visoka gredica položila prvi ispit Uputili smo se u Mihovljan gdje nas je Danijela Vadlja iz Čakovca ugostila u svom velikom vrtu. Kako nam je rekla, ljubav prema vrtu i domaćem gaji od malena, a njime se ponovno počela baviti kad je sa suprugom kupila imanje u Mihovljanu. Ove godine novost je visoka topla gredica koja je, kako nam je od milja rekla Danijela, položila prvi ispit. Salata nikad nije bila veća i finija, čekaju se prve paprike koje su skoro zrele, kao i

jam koji se visoko popeo po gredici. Pokraj gredice čekaju se plodovi tikve i krumpira. U velikom povrtnjaku nema čega nema. Od domaće rajčice, mahuna, kelja, patliđana, graha, češnjaka i luka do raznog ljekovitog bilja. Osim povrtnjaka, na imanju se nalaze borovnice, maline, ribizl, voćke jabuka, krušaka i bresaka. Uz rubne dijelove posađeni su nasadi aronije čija sezona branja i obrade kreće tek krajem kolovoza. (dv)

Danijelina visoka gredica krije jam, salatu i paprike

7. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 19

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 JAVILI STE NAM DAN POBJEDE, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja u Međimurju

Dostojanstveno obilježena 25. godišnjica “Oluje” Međimurska županija je 25 godina vojno-redarstvene operacije Oluja obilježila u utorak, 4. kolovoza polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen obilježja poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u Perivoju Zrinskih. Na zajedničkom obilježavanju bili su saborske zastupnice Andreja Marić, Boška Ban-Vlahek, župan Međimurske županije Matija Posavec sa zamjenicima Sandrom Herman i Josipom Grivcem, predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak sa zamjenicima Dragutinom Glavinom i Franjom Makovcem, gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač sa zamjenicima Mario Medvedom i Zoranom Vidovićem, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak, načelnici međimurskih općina, načelnik PU Međimurske Ivan Sokač, predstavnici braniteljskih udruga s područja Međimurske županije, Zrin-

Polaganje cvijeća braniteljima u Čakovcu (foto: Z. Vrzan) ske garde Čakovec i političkih stranaka i fra Željko Železnjak, gvardijan Franjevačkog samostana u Čakovcu. – Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja jedan je od najvažnijih datuma u hrvatskoj povijesti. To je naš dan slobode. S nama su i svi oni

koji su dali živote za slobodu Hrvatske. Oni su naš zalog za budućnost, kazao je predsjednik Koordinacije Udruga iz Domovinskog rata Međimurske županije Stjepan Horvat. Župan Međimurske županije Matija Posavec je podsjetio na nemjerljivu ulogu međimurskih branitelja zaključivši:

– Datume iz naše slavne povijesti treba dostojno obilježiti i proslaviti u ime prošlosti, sadašnjosti, ali i naše budućnosti. Dan pobjede 5. kolovoza obilježile su i brojne međimurske jedinice lokalne samouprave, posebice u mjestima iz kojih dolaze poginuli hrvatski branitelji iz Međimurja.

Sat povijesti o Domovinskom ratu i 54. bojni u Goričanu

Povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije "Oluja", branitelji Općine Goričan su u srijedu 5. kolovoza 2020. godine položili vijenac i zapalili svijeće u središnjem parku u Goričanu. Na svečanosti su sudjelovali i članovi Zrinske garde Čakovec, Limena glazba Goričan te brojni mještani.Predsjednik Općinskog vijeća Stjepan Ribarić je minutom šutnje odao počast herojima poginulima u operaciji "Oluja" i svim poginulim braniteljima. Iz Goričana je u Domovinskom ratu sudjelovalo oko dvije stotine hrvatskih branitelja. Mario Harmicar, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH - ogranak Goričan, istaknuo je Domovinski rat temelj moderne Hrvatske. Predsjednik Kluba 54. Samostalne pješačke bojne Goričan

PROČELNICA ZA OBRAZOVANJE Blaženka Novak osvrnula se na izgradnju sportske dvorane u Gornjem Mihaljevcu

Građevinska parcela nije dovoljno velika Prošlog broja pisali smo o izgradnje sportske dvorane u Gornjem Mihaljevcu. Za komentar na tu temu pitali smo pročelnicu za obrazovanje Blaženku Novak te u nastavku prenosimo u cijelosti njezin odgovor: Međimurska županija podržava projekt izgradnje školske sportske dvorane Osnovne škole Gornji Mihaljevec, što je uostalom i praktično potvrdila izdvojivši već financijska sredstva za njegovu projektnu fazu. Županija se, kao osnivač škole, bavi njezinim ukupnim potrebama i želi osigurati sve potrebne tehničke uvjete za održavanje kvalitetne cjelodnevne nastave tako da projekt obuhvaća i dogradnju učioničkog prostora i nove školske kuhinje s blagovaonicom. Čelništvo općine je međutim zainteresirano prije svega za izgradnju sportske dvorane i to minimalno dvodijelne s tribinama, svlačionicama, sportskom ambulantom i ostalim pratećim sadržajima. Slobodno zemljište, odnosno građevinska parcela na kojoj je izgrađena škola nije dovoljno velika da bi se na njoj sve te želje mogle realizirati. Iako je idejno rješenje napravljeno prema željama načelnika, za školu i nas kao osnivače, ono nije prihvatljivo jer je izgrađenost parcele preve-

lika; ne ostavlja prostor za školska sportska igrališta, školsko dvorište, učionice na otvorenom, a ni za slobodnu igru. O školskom vrtu da i ne govorimo. Problemi su dakako i financijske i normativne prirode. U OŠ Gornji Mihaljevec ove je godine upisano 135 učenika, prošle godine ih je bilo 138. Učenici su raspoređeni u 9 razrednih odjela (po 11 do 19 učenika) tako da bi dvoranu za nastavu koristili ukupno tridesetak školskih sati tjedno i to ukoliko bi svaki razred bio sam u dvorani. Demografska kretanja u općini ne ukazuju na moguć rast broja učenika u skorijoj budućnosti. Prema Državnom pedagoškom standardu takva škola može imati jednodijelnu sportsku dvoranu i samo za takvu Ministarstvo znanosti i obrazovanja može izdati suglasnost koja je nužna za izdavanje građevinske dozvole. Postoje naravno i iznimke: ako općina sama u cijelosti financira izgradnju željene veće sportske dvorane (razliku od pedagoškog standarda) i obveže se na trajno plaćanje razlike u režijskim troškovima i troškovima održavanja objekta, Ministarstvo znanosti i obrazovanja će razmotriti opravdanost izdavanja suglasnosti. (Blaženka Novak)

LEO KLUB ZRINSKI ČAKOVEC

Skupljaju školski pribor za potrebite

Pripadnici 54. Samostalne pješačke bojne Goričan proslavili su 25 godina “Oluje” Mladen Magdalenić je ukratko podsjetio na sve važne oslobodilačke akcije 54. Bojne i Hrvatske vojske u Domovinskom ratu, te podsjetio na teške borbe u Zapadnoj Slavoniji i Bosanskoj Posavini, gdje su ratovali pripadnici 54. bojne, te o uspjehu vojne redarstvene akcije „Oluja“ kojom je konačno stigao mir

u Hrvatsku. Prisutnim braniteljima i mještanima potom je govorio Zvonko Pranklin iz Miklavca, pripadnik 54. bojne koji se kao zadnji hrvatski branitelj povukao iz Bosanske Posavine s kamionom punim streljiva i oružja, dok su oko njega pljuštale granate. – Bio sam mlad i lud. Na sreću preživio sam, rekao je

Pranklin prisjećajući se tih teških dana rata. Svetu misu za sv poginule hrvatske branitelje održao je župnik župe Svetog Leonarda Goričan Josip Drvodelić. Zahvaljujući dobroj suradnji s općinom i lovcima, branitelji iz Goričana iz su organizirali druženje u Lovačkom domu.

I ove godine Leo klub Zrinski Čakovec (humanitarna udruga) organizira akciju Leo za potrebite školarce. Prikuplja se školski pribor za djecu iz socijalno ugroženih obitelji s područja Međimurske županije. U razdoblju od 3. do 26. kolovoza pribor se skuplja u posebno označenim kutijama u prostoru Knjižnice Nikola Zrinski Čakovec, Dječjeg vrtića Cipelica u Ča-

kovcu, Dječjeg vrtića Fijolica u Prelogu, Gradskoj knjižnici i čitaonici Mursko Središće te Dječjeg vrtića Maslačak u Murskom Središću. Od 10. do 28. kolovoza akcija se odvija i u sklopu Knjižnice i čitaonice Grada Preloga. Pomozite nam u prikupljanju da razveselimo djecu i uljepšamo in početak školske godine, poručili su ovim putem iz humanitarne udruge Leo klub Zrinski Čakovec.

OPASKA

Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage)

VOLIM

JER…

Mira Nedeljko i prodavačica Dunja Horvat

TRGOVINA METSS u Krištanovcu

Mira Nedeljko: Redovito čitam Međimurske novine jer izvještavaju opširnije Platnenu poklon vrećicu s logotipom Međimurskih novina ovaj puta smo darovali u Metssovu dućanu u Krištanovcu. Sretna dobitnica bila je Mira Nedeljko koja redovito čita Međimurske novine. Na pitanje zašto – odgovorila nam je da zato što o događajima iz-

vještavate opširnije od drugih novina. Osim toga u Međimurskim novinama ima puno toga što me zanima, kazala je Mira i otkrila da voli čitati recepte, razne događaje, crnu kroniku i tako redom. Miru Nedeljko snimili smo s prodavačicom Dunjom Horvat. (BMO)

Bebe 2020.

BluKids vas daruje

Danijel i Dijana Švenda iz Okruglog Vrha 1. travnja dobili su sina kojemu se dali ime Mateo

Ivan Jambrešić iz Svete Marije odabrao dioptrijske naočale Najviše sreće u izvlačenju 64. kola imao je Ivan Jambrešić iz Svete Marije koji je nagradu preuzeo u ponedjeljak u Optici Briljant preko puta Županije. Naš sretni dobitnik je uz pomoć

Ime i prezime:

BROJ KUPONA

Adresa:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Katarina Sić i Mihael Kontrec iz Selnice dobili su Doru rođenu 16. srpnja

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas •

kupona skupi i naočale poku p

Broj telefona:

7. kolovoza 2020.

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 25.8. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

ljubazne djelatnice odabrao naočale koje će mu jako dobro poslužiti. Kao naš vjerni čitatelji Međimurskih novina, gospodin Ivan bio je ugodno iznenađen kad smo ga nazvali i javili da je osvojio naočale. Ovo su prve njegove prave dioptrijske naočale te je jako zahvalan što smo upravo njega izvukli. Gospodin Ivan ostat će i dalje čitatelj naših novina i klijent Briljanta.

Drugi kupon novog 65. kola

Novo 65. kolo našega nagradnog natječaja Tri kupona skupi i naočale pokupi započelo je u našem prošlom broju. I u kolovozu Vas u suradnji s Optikom Briljant nagrađujemo dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, da biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koja objavljujemo u

Naš čitatelj Ivan Jambrešić preuzeo je u ponedjeljak svoje naočale u Briljantu ovom i sljedećem broju. Džokerkuponom, koji ćemo objaviti nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih kupona. Sakupljene kupone od 14. kolovoza, a najkasnije do 25. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2

(iznad Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi” na adresu Međimurske novine, Kralja Tomislava 2. Sretnog dobitnika 65. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 28. kolovoza. (mk, foto: zv)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

7. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 21

Čiji je vrt najljepši?

7. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRADNI NATJEČAJ - Čiji je vrt najljepši?

Skulptura bračnog para izrađena je od drva breze

Kamenjar s mini fontanom i raskošnim cvjetovima verbene

DVORIŠTE MARIJE PREKUPEC iz Gardinovca osvaja ručno izrađenim ukrasima od drveta

Skulptura bračnog para vješto ukomponirana u cvjetnu oazu Piše: Lea Novaković Marija Prekupec, poznata medicinska sestra iz Gardinovca svoje slobodno vrijeme voli provesti u krugu svog dvorišta koje godinama uređuje sa suprugom Josipom. Velika okućnica prepuna je cvijeća koje je u punom cvatu. Trenutno se crvenom bojom ističu pelargonije, cvijet koji

NAGRADE

joj je posebno drag. Uz to, tu su i verbene zasađene u većoj skupini kako bi se naglasila njihova ljepota i raskoš bujnog cvijeta. Crvenilo boja razbijaju bijele ruže stablašice kao i sitni grmovi pokrivača tla. Posebna su priča grmovi buksusa pretvoreni u različite oblike poput kokoši, srca i ostalih koji tek trebaju dobiti svoju konačnu formu.

Dragi čitatelji evo nagrada za ovogodišnji nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši. Ove godine nagradni fond je nešto drugačiji. Osigurali smo tri nagrade za najljepše vrtove i dvije posebne. Jednu posebnu nagradu za najljepši cvijet i drugu za najoriginalniju dekoraciju.

NAGRADE ZA NAJLJEPŠI VRT

1. nagrada poklon bon u BAT-u u vrijednosti 1000 kuna 2. nagrada poklon bon u BAT-u u vrijednosti 500 kuna 3. nagrada poklon bon u BAT-u u vrijednosti 300 kuna

POSEBNE NAGRADE 1. zemlja za cvijeće s dostavom iz tvrtke AgroHoblaj u vrijednosti 1000 kuna za najljepši cvijet 2. potopna pumpa za vodu iz tvrtke Međimurka BS u vrijednosti 400 kuna zanajorginalniju dekoraciju u vrtu

Posjetite nas u novootvorenom centru

Marija i Josip Prekupec generacija su koja voli držati do tradicije – Prije je cvijeće uzgajala moja mama, a budući da je sad bolesna pokušavamo zadržati i nadograditi njezin trud. Osim toga, i ona se ugodnije osjeća u lijepo uređenoj okućnici koja godi njenom oku, a još više njenom srcu. To joj vrijedi više nego bilo kakva terapija. Naša sugovornica rekla nam je kako je obol uređenju okućnice velikim dijelom

dao i suprug Josip. Naime, iako je po struci vrtlar, nikad nije radio u toj branši, tako da dane u mirovini posvećuje svojoj prvobitnoj ljubavi. Od pažljivo izrezanih komada breze izradio je drveni bračni par za koji se vole našaliti da podsjeća na njih dvoje. „Drveni par” u naručju drži kanticu sa sukulentima, a rubac koji je stavljen na ženinu glavu

u vlasništvu je Marijine bake Katarine. Osim drvetom, suprug Josip voli se poigrati i drugim materijalima poput stirodura. Na stirodur se najprije nacrta željeni oblik te se zatim izreže. Nakon toga se po želji oboja i ukras je gotov. Neki od ukrasa koji se trenutno mogu vidjeti u dvorištu su medvjedić i ptice.

– Kako volimo tradiciju, stare tačke nismo htjeli baciti već smo ih malo pobrusili i ofarbali te unutra zasadili razno cvijeće. Preferiram pelargonije u odnosu na surfinije jer traju duže i otpornije su. Ispred kuće posjekli smo čemprese i napravili kamenjar uz mini fontanicu koja nam je ustvari jedina investicija, pohvalila se naša kandidatkinja. Dodali su još gipsane figurice te praznine popunili cvijećem. Jedno vuče drugo, kaže, ali nije stvar imati neki bolji i veći grm od susjeda, već da se u svome dvorištu ugodno osjećaš. – Moja baka je uvijek kad god bi došla kod nje imala cvijet u vazi, tako se rodila i ljubav prema cvijeću i mislim da smo mi još generacija koja takvu tradiciju voli održavati, kaže naša ovotjedna kandidatkinja.Osim što je posvećen vlastitom dvorištu, bračni par Prekupec član je i tamošnje udruge građana Gardruža Gardinovec i zajedno s ostalim članovima rado uređuju svoj mjesni park.

SVE ZA MOJ DOM

ČAKOVEC – Kalnička 67

agroHoblaj d.o.o.

40315 Mursko Središće, Martinska cesta 157

tel: + 385 (0)40 543 429, 385 (0)40 543 442, www.agrohoblaj.hr

Nika Levak glumica i voditeljica iz Ä&#x152;akovca

Foto: Zlatko Vrzan

media

7. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme 15. Mali MEF održan je u atriju Starog grada

Laura Čurin obradom ruske pjesme Mama izborila pobjedu Piše: Karla Takač foto: Mario Golenko

Nakon mnogobrojnih izložbi diljem Međimurja, izložba Spomenke Marciuš došla je i u zgradu Scheier

IZLOŽBA slikarice privukla ljubitelje umjetnosti u Scheiericu

Spomenka Marciuš dodala je boje Čakovcu Ovog tjedna u zgradi Scheier bilo je moguće pogledati izložbu Dodajmo boje životu. Izložbu je organiziralo Likovno udruženje Čakovec. Spomenka Marciuš predstavila je svoje slike s motivima prirode i duhovne slike. Ukupno 35 akrila na platnu krasila su zidove galerije. Uz slike, bilo je moguće vidjeti i minijature te oslikane kišobrane s međimurskim motivima. Umirovljenica iz Nedelišća ranije je imala izložbu oslikanih kišobrana, a ideju za to dobila je nakon što je za jedno Porcijunkulovo dobila nagradu za svoj kišobran. Predsjednik Likovnog udruženja Čakovec Toni Fažon za slike Spomenke Marciuš

VIKEND VODIČ

petak

govori: Na njezinim slika vidi se sva njezina životna strast koja oduševljava. Daje energiju i onima koji promatraju te slike. Ako se dobro zagleda, osjeti se potez kistom, bojom na platnu. U duhovnim slikama traži sebe i svoj odnos prema duhovnom svijetu. U prijašnjim djelima ova amaterska slikarica koristila je raznolike tehnike poput akrilika, akvarela, ulja i tempere. Sada se odlučila izložiti većinom akril na platnu. U umjetničkim ostvarajima, Spomenka Marciuš teži u postizanju ekspresionističkog sklada i nadrealističke ljepote, što se primjećuje u radovima poput „Kućice“ ili „Čakovec“.

Roberta Rezg Brown nastupila je u obje kategorije. S pjesmom I surrender u slobodnoj formi otvorila je ovogodišnji festival, a s pjesmom Pjevaj uz mene osvaja Grand Prix. Za pobjedničku pjesmu odlučio je žiri koji su činili Etno duo Olga i Željko te student glazbene akademije Martin Lajtman. – Ja sam jako iznenađena i uzbuđena. Bila je jako velika konkurencija i nisam očekivala pobjedu. Stvarno svi predivno pjevaju i svi su imali predivne i autorske pjesme i one koje su odabrali za slobodnu formu, govori Roberta o prvim doživljajima nakon proglašenja pobjednika.

Roberta Rezg Brown iz Rijeke osvojila je Grand prix koji joj je uručio organizator Rajko Dobošić

Gosti tamburaši i zboraši

2000’s Balkan Mashup 22:00

subota 8. kolovoza SVETI MARTIN NA MURI Klasika uz Muru Mlinarska hiža 20:00 ČAKOVEC Podroom Drink and Music SAMO GAS – karantena 22:00

nedjelja Župna crkva sv. Martina biskupa Koncert orguljaša Edmunda Borića Andlera 19:00

Grand Prix osvojila je Riječanka Roberta Rezg Brown

Pobjedu u slobodnoj formi izborila je Međimurka Laura Čurin

FIO SHOW omiljena glazbena emisija

7. kolovoza

SVETI MARTIN NA MURI

ječji kolovoški festival Mali MEF ove godine održao se u jubilarnom 15. izdanju u subotu 1. kolovoza u atriju Starog grada. Umjetnički direktor festivala Vladimir Košir Tonka odabrao je koje će se pjesme izvoditi ove godine. Ukupno 25 pjesama izvelo se na ovom dječjem festivalu. Ukupno 24 djece iz Hrvatske i Slovenije natjecalo se u dvije kategorije. U slobodnoj formi pobijedila je Međimurka Laura Čurin, koja je obradila rusku narodnu pjesmu Mama. – Nakon što sam čula konkurenciju sam se počela bojati da neću biti ni blizu pobjedi, ali nakon što sam se opustila sve je bilo ok. Na sceni kad bi pogledala nekog tko me došao podržati htjela sam pustiti suzu pa sam pokušavala ne zaplakati, ali

svejedno sam njih sve rasplakala, ispričala nam je nakon pobjede mlada pjevačica Laura Čurin iz Donjeg Mihaljevca.

U nedjeljnoj repriznoj emisiji glazbeni gosti bili su Tamburaški orkestar matice umirovljenika Karlovac, zbor Vid Rukavina i Zdravac bend.

Koliko dječji festivali znače mladim pjevačima, govori i želja ovogodišnje pobjednice Roberte da sklopi brojna prijateljstva s ostalim sudionicima. Međutim i za kvalifikacije na festival potrebno je mnogo truda, naročito i kada se na istom festivalu želi odnijeti pobjeda. – Puno sam se pripremala pogotovo jer sam imala dvije

pjesme. Obje sam sama izabrala pa mi zato nije bilo teško i naporno vježbati ih. Jedna je autorska i ona mi se posebno sviđa i posebno sam ponosna na izvedbu. Stvarno sam se potrudila lijepo otpjevati. Sigurno ću ju pjevati još puno puta, pogotovo na drugim festivalima, govori Roberta Rezg Brown o svojoj pjesmi.

7. kolovoza 2020.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

NIKA LEVAK glumica i radijska voditeljica iz Čakovca krenula u svoj posao

Javni nastup nije strašan ako se nauče “cake” Nakon glumačkih i voditeljskih dana, Nika je baš u vrijeme korone odlučila otvoriti Vukove komunikacije kojima je cilj trening komunikacijskih vještina Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

ika Levak 26-godišnja je glumica i radijska voditeljica iz Čakovca koju je publika unatrag par godina mogla pratiti u poznatim hrvatskim serijama. Tako je ostala upečatljiva po ulogama u seriji Kud puklo da puklo, Prava žena, Novine, Čista ljubav, a glumila je i u hrvatskom filmu Milion. Nika je u glumačkim vodama od malih nogu, a svoje prve kazališne korake napravila je na pozornici Dječjeg gradskog kazališta Čakovec. Nakon završene Gimnazije J. Slavenski Niku je gluma odvela u Rijeku gdje je uz bok učila od velikog Rade Šerbedžije. No sve ju je, kako kaže, vodilo u Zagreb. Ulogu u prvoj hrvatskoj seriji dobila je već tijekom fakultetskih dana. Tako se na filmskom platnu okušala u ulozi Tatjane u seriji Kud puklo da puklo koja se emitira na Novoj TV. – Telka me uvijek privlačila. Kad sam krenula na akademiju nikoga nisam poznavala, niti tebe itko zna. Potrebno je bilo da se sama snađem. Tako sam krenula istraživati koji su poznatiji producenti te se samoinicijativno javila. Od prvog pisma do poziva prošlo

je više od dvije i pol godine. Da će to biti strkovito mogla sam već znati od samog početka. Otišla sam taj dan na probu u Rijeci. Dobila sam poziv od producentice koja me pitala ako mogu sutra doći u Zagreb na snimanje serije Kud puklo da puklo. To je bilo vrijeme kad sam bila treća godine akademije, imala sam završni ispit, nisam znala kud i kako. No profesori su mi odobrili i otišla sam na snimanje, prisjetila se svojih prvih televizijskih koraka. Nakon toga živjela je na relaciji Zagreb-Rijeka.

Prva uloga bila je u seriji Kud puklo da puklo

Snimala bi cijeli dan u Zagrebu, navečer trčala za Rijeku, drugo jutro polagala ispite, vraćala se na snimanje. Bilo je to vrlo uzbudljivo i pomalo kaotično razdoblje. U seriji je glumila Tatjanu, lik koji je njezina totalna suprotnost, kaže. – Mislim da sa svim likovima koje glumiš imaš neke sličnosti. Takve uloge te na neki način i natjeraju da sam sebe upoznaš bolje. Zanimljivo je recimo i to da me puno ljudi pamti iz serije Novine u kojoj sam već u prvoj epizodi poginula, ali ta emocija i situacija

KAMO SUTRA

ko ste u protekla dva tjedna pratili zbivanja u gradu Čakovcu, složit ćete se sa mnom da je to nalikovalo na jednu vrlo neodlučnu žensku osobu. Može biti i muška, čisto da se izbjegne rodna stereotipizacija. Prvo je Porcijunkulovo bilo otkazano. Čak je i event na Facebooku dobio crvenu traku preko koje je pisalo OTKAZA-

je očito ostala vrlo upečatljiva, rekla je glumica. No, kaže kako je život glumca daleko od glamura, crvenog tepiha i reflektora. Često si cijeli dan na setu i jedeš sendvič. To je realnost, ističe Nika. Nakon što je snimila Kud puklo da puklo dobila je devetomjesečni angažman u RTL-ovoj seriji Prava žena. – Kad si devet mjeseci na setu vidiš stvari koje možda i ne bi trebao. Zahvaljujem Jeleni Veljači koja me pozvala na snimanje, ali to je bila serija i uloga u kojoj smatram da nisam baš došla do onog svojeg pravog izražaja. Produkcija je ostala bez novaca i snimanje je završilo ranije nego je trebalo, kaže, te dodaje kako je to glumački posao u kojem stalno vlada neizvjesnost. U međuvremenu je upisala i Fakultet političkih znanosti gdje je završila novinarstvo. Okušala se u radijskim vodama. Nakon što je prekinula snimanje serije Prava žena, javila se na Enter Zagreb gdje je i prvotno bila na praksi. Nakon toga je dobila posao voditelja na Gold FM-u. – Radio je topli medij gdje ti možeš biti ti, bez prenemaganja i glume. Ja sam se jako trudila imati što prirodniji odnos s publikom. No, nisam htjela da to bude moj “plafon”, kaže.

Nika Levak mlada glumica, radijska voditeljica i komunikacijska trenerica

U pozadini se cijelo vrijeme “kuhala” ideja o samostalnom poslu. Teško je bilo dvije stvari tjerati na istoj traci, pogotovo u današnje užurbano vrijeme. Razmišljala je o tome u čemu je dobra. Zaključak je bio u komunikacijskim vještinama. - Oduvijek sam imala tu zadršku da sam došla iz malog grada. Srećom imam dobre roditelje koji su me uvijek spustili na zemlju u pravom trenutku. Stalno sam trčala negdje, ali sam shvatila da taj glamur kojem sam težila nije toliko savršen. Falio mi je obiteljski život, jer radio znači rad na Božić, petak i svetak. Prestala sam raditi na radi-

ju, smogla snage i hrabrosti i pokrenula ono što mi je već dugo bila želja.

U koroni otvorila svoj biznis

Niku su oduvijek zanimali ljudi, te kaže da nije glumica bila bi psiholog. Počela je intenzivnije promatrati međuljudske odnose i shvatila da je generalni problem upravo komunikacija. Tako su u vrijeme korone nastali Vukovi komunikacije kojima je cilj da ljudi nauče kako biti što bolji u pregovaranju i nastupu. – Vukovi komunikacije tvrtka je koja se bavi poslovnim i individualnim treninzima

za rast korporacija i pojedinaca. Poanta je da se steknu komunikacijske vještine, uloge u prodaji, javni nastup i da se riješi trema, rekla je mlada glumica Nika koja je istaknula kako je upravo svoju ljubav prema glumi pretvorila u posao kroz koji danas pomaže ljudima da budu što uspješniji. Nastup i prezentacija danas su “must have” u poslovnom svijetu. Nika ima alate koje je stekla tijekom glumačkih dana i koji ljudima olakšavaju komunikacijske probleme. Glumu je za sad stavila sa strane te je odlučila i u ova nemirna vremena okušati se u novom poslovnom izazovu.

POLcijunkulovo 2020. u ulozi neodlučne žene NO. Onda su počele čvapkati informacije na sve strane. Prvo, da ne bude Porcijunkulovo, ali bude lunapark. Pa su onda već bili kišobrani, pa štandovi, pa ljetne pozornice. Zapravo jedino nije bilo koncerata i onog predivnog ukrasnog vrta koji po meni nema nikakve veze s nepoštivanjem epidemioloških mjera- dapače sve mi je to izgledalo kao da je netko

posao napravio na pola. Zato se ovogodišnje POLcijunkulovo održalo samo tri dana. Nazvali su to čakovečko proštenje, što je isto jako zanimljivo s obzirom na to da je Porcijunkulovo zapravo čakovečko proštenje. Onda je bilo odlučeno da budu štandovi, ali samo domaći. Nikome nije jasno na kojem principu se događao odabir, pa tako primjerice ove

godine niste mogli popiti gvirc. Upravo je on simbol i tradicija svakog proštenja, ali ove godine izlagačima to nije bilo omogućeno – gvirc se smio samo prodavati. Tako smo došli do polumanifestacije koja je imala nevjerojatna dvostruka pravila. U redu je da su svi kafići mogli prošiti terase tako da se jedva hodalo (kao i obično doduše),

ali da se postave klupe gdje bi se mogao popiti gvirc, e to ne može. Posjetila sam i lunapark gdje je bilo toliko ljudi na jednom malom natiskanom prostoru da sam se zapitala gdje je tu korona i strah od zaraze? Zašto se onda uopće i napravilo ovo Poluporcijunkulovo kad je bila gužva kao i svake godine, samo dva dana manje?

Piše: Dora Vadlja

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica

7. kolovoza 2020. Foto: Zlatko Vrzan Piše: Dora Vadlja

Emina, Bojana i Ružica u ljetnim bijelim i žutim nijansama

Skockani par sa špice Juraj i Ana

Marko i Tena naočalama protiv suncu

Kćer Lucija i tata Zlatan

Laura Lisjak za špicu je odabrala puder rozu haljinicu koju je uskladila malom torbicom preko ramena

7. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uz najomiljenije hortenzije, i ružin grm je nezaobilazna sastavnica velikog vrta

Čiji je vrt najljepši?

Procvjetale raskošne hortenzije Rozininoj okućnici pružaju nesvakidašnji ljetni ugođaj

KRUNA VRTA Rozine Fučko iz Ivanovca su velelisne hortenzije

Raznobojnost Rozinina vrta pobuđuje radoznalost prolaznika Prijavite se i predstavite čaroliju svoje okućnice

Rozina Fučko vrlo je ponosna na svoj cvjetnjak. Svoju ljubav prema cvijeću iskazuje i u razgovoru sa svojim najdražim cvjetovima Piše: Karla Takač

Vrt odiše skladom između domaćih i azijskih vrsta cvijeća. Ljepoti posebno pridodaje iznadprosječno velik cvat bijelih hortenzija. Rozina Fučko 83-godišnja je zaljubljenica u prirodu i cvijeće. Naglašava kako sama uređuje svoj vrt u Ivanovcu u čemu izuzetno uživa i to ju raduje. Svakog dana provodi nekoliko sati među cvijećem s kojim je itekako povezana. Dugi niz godina pomno se odabiralo što će se nalaziti u ovome vrtu. Čak 16 vrsta šipaka daje vedrinu ovome

vrtu. Hibiskus i ruže također su jedne od istaknutijih biljaka. No ono što najviše privlači pozornost jesu hortenzije. Sedam sorti hortenzija najveća su Rozinina dika. Neke od njih su i starinske sorte. Neke dozrijevaju rano, a neke u kasno ljeto. Crvene, bijele i rozne hortenzije krase ovaj vrt. Uz ovu, još jedna japanska biljka ključna je kod gospođe Rozine. To je plavi balončić. S druge strane, mnogobrojne porodice klinčićevki pružaju tradicionalni naglasak. Velikocvjetna zlatnica uvijek daje doživljaj sunca, čak i kada je oblačno. Pelargonije, fuksije i

takozvane frajle uljepšavaju svaki kutak Rozininog omiljenog mjesta. Raznoliko cvijeće, od pastelastih do jarkih boja ispunjavaju svakog vedrinom, toplinom i pozitivom. Mnogo biljaka može se iskoristiti u ljekovite svrhe, no primarno se ovdje nalaze kao zanimljiva dekoracija kuće. Sve biljke zbrinute su na način da dobivaju dovoljno, ali ne i previše sunca. Gotovo svake sezone uspijevaju jer su sađene skupno.Svoju ljubav prema cvijeću dijeli s ostalim mještanima, a po svom raznobojnom cvjetnjaku mnogi mještani je prepoznaju i uvijek žele vidjeti

posebnost Rozinina vrta. Čak i razgovori u autobusu često se svedu na jedinstvenost Rozinina dvorišta. – Onaj tko ne voli biljke ne voli ni ljude, rekla je Rozina Fučko. Stoga svoju ljubav koju pruža prema biljkama prenosi i na sebi drage osobe. Mir i spokoj svojega vrta u obliku bogatih buketa često daruje prijateljicama. Kod gospođe Rozine nalazi se mnogo raznolikih cvjetova, od kojih neki ne dolaze toliko do izražaja. Kroz šalu, vlasnica vrta kaže kako više nema mjesta kako bi se i one manje vidljive biljke istakle.

I ove godine MEĐIMURSKE NOVINE nastavljaju s tradicijom biranja najljepših okućnica u natječaju “Čiji je vrt najljepši”. Akciju i ove godine provodimo u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije. Naš natječaj prilagođujemo također novim trendovima. Primijetili smo tako da Međimurke i Međimurci sve više u sklopu svog doma uređuju cvjetne, zelene i na sve druge kreativne načine lijepo uređene oaze koje služe za odmor tijela, duše i očiju. Stoga prijavite svoj vrt, dvorište ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi mali obiteljski cvjetni ili zeleni “otok” za opuštanje.Ove godine odlučili smo također posebnu pažnju posvetiti

biljkama koje najviše volite ili ste najviše ponosni na nju. Za taj dio natječaja pripremamo i posebnu nagradu. Pokažite uglavnom svoje cvjetne ideje i inspirirajte druge. Prijavite svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje ili rođake na naš nagradni natječaj na mail: marketing@mnovine.hr ili telefon: 32 36 00. Obavezno navedite adresu osobe čiji vrt prijavljujete i ostavite kontakt telefona kako bismo vas posjetili i fotografirali vaših ruku djelo. Prve prijave su već stigle, a naš natječaj otvoren je sve do 20. kolovoza. Osigurali smo i nagradni fond za najzanimljivije uređene vrtove, odnosno zelene ili cvjetne oaze vašeg dvorišta. (BMO)

Lijepo je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. kolovoza 2020.

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2019./2020.

OSNOVNE ŠKOLE OŠ DONJA DUBRAVA 1.a - razrednica: Koraljka Jakupak Popović Bogomolec Roko, Čižmešija David, Globlek Jakov, Horvat Ria, Mikulan Anela, Sabočanec Borna, Varga Deni 1.b - razrednica: Monika Vagaj Cenko Lovro, Horvat Karlo, Kontrec Greta, Kranjec Zara, Lukša Josipa, Nestić Marta, Poljak Anja, Žerjav Ivan

2.a - razrednica: Marina Horvat Horvat Zara, Kelava Karlo, Knez Sara, Lisjak Ana Marija, Lovasić Lana, Lovrek Hana, Matotek Marko, Pongrac Patrik, Punčikar David, Rusak Bruna, Štefić Dina, Žinić Mateja

2.b - razrednica: Sanela Gumbarević Horvat Mateja, Jambrešić Tin, Lovrek Viktoria, Lukša Ivano, Lukša Vito, Srnec Lukas Vladimir, Šestak Petar, Vadas Brigita, Zvošec Leona

3.a - razrednica: Tamara Žiga Brljak Tena, Čižmešija Helena, Gadanec Helena, Horvat Dorotea, Horvat Jan, Klipić Fran, Međimurec Teo, Mikulan Ena, Strbad Jana, Štefić Mihael

3.b - razrednica: Rajka Kalšan Cenko Luka, Glavina Sara Rosa, Grivec Mihael, Kuzmić Gregor, Lukša Kaja, Mačak Nicolas, Zvošec Gabriel

4.a - razrednica: Ksenija Horvat Čmrlec Dorijan, Habjan Morena, Horvat Magdalena, Ipša Antonija, Kelava David, Knez Teo, Korotaj Martina, Miser Andi, Punčikar Aron, Žinić Ivan, Žinić Patrik

4.b - razrednik: Damir Dolenec Hlišć Ena, Jankulija Lorena, Kegalj Sebastijan, Lovrenčić Andro, Lukša Karlo, Lukša Luka, Matulin Katrina, Nestić Karlo, Šestak Marija 5.a - razrednica: Renata Heric Brljak Marija, Jakupak Lara, Ostrugnjaj Klara, Rebok Mateo, Vratislavski Roko, Žinić Teodor

5.b - razrednik: Željko Kovač Lacković Tomić Viktoria, Matotek Ramona, Ostrugnjaj Borna, Ribić Nesa, Vučenik Tara 6.a - razrednica: Renata Dolenec Čižmešija Tena, Kuzmić Nika, Lukša David, Lukša Tea, Perenc Mia, Perenc Vita, Štefić Gabrijel 6.b - razrednik: Anđelko Lisjak Gadanec Mihaela, Klarić Leo, Međimurec Ivona, Nestić Ana

7.a - razrednica: Ivana Friščić Dornik Čižmešija Rea, Glavak Hana, Hraščanec Doris, Klarić Nina, Kralj Iva, Lovrek Nika, Nestić Roberta, Sabočanec Ana, Šestak Martina

8.a - razrednik: Gašpar Mikulan Čmrlec Dajana, Detelj Ozren, Horvat Linda, Kopasić Lovro, Lukša Paola, Matulin Melisa, Mikulan Alma, Popović Stipe, Punčikar Silvestar, Žinić Lovro

8.b - razrednica: Gordana Mirović Čmrlec Mia, Kolarić Fran, Lukša Lana, Lukša Sara, Nestić Nina, Strbad Lovro, Švogor Marta, Varga Nina OŠ MACINEC

1.a - Razrednica: lnes Lesar Alehandro Balog, Vanesa Balog, Aleks Horvat, Nives Skuhala 1.b - Razrednica: Jasna Murković Ema Balog, Veronika Balog, lvana Bogdan, Aleksandro Kalanjol, Viktor Oršoš, Andreas Oršuš, Marina Oršuš 1.c - Razrednik: Branko Grabar Dorijan lgnac, Melany lgnac, Danko Oršoš 1.d - Razrednica: Snježana Baksa Lea Oruš i Ema Pec

2.a - Razrednica: Anka Zlatarek Karlo Balog, Kevin Balog, Kruno Balog, Dorijan Kriak, lvkica Oršuš 2.b - Razrednica: Paulina Mikolaj Blagus Vanesa lgnac, Lorena Oršoš, Nives Horvat, Vita Pec 3.a - Razrednica: Bernarda Novak Dino Balog i Simon Oršuš

3.b - Razrednica: Željka Jakovljev Božidar Oršoš, Antonio Oršuš, Mateo Oršuš 3.c - Razrednik: Igor Pergar Teo lgnac

4.a - Razrednik: Zvonimir Sabol Ema Balog, Karla Balog, Monika Balog, Lorena Bogdan, Aleksandra Horvat, Kristina lgnac, Nives lgnac, Sandro lgnac, David Kovačić, Emili Šečić, Patricija Šečić 5.a - Razrednica: Aneta Horvat Saša Borko i Karlo Horvat

5.b - Razrednica: Željka Trupković Ema Fegeš, Nikola Jovičić, Niko Košir, Mia Medlobi, Iva Škvorc, Žan Vibovec

6.a - Razrednica: Kristinka Vugrinec Josip Branilović, Jakov Bregović, Laura Horvat, Uma Kirić, Vita Škrobar, Lana Trbović 7.a - Razrednica: Natalija Jezerinac Lana Vrsic, Deana Novak, Aleksandar Borko

8.a - Razrednica: Dijana Kirić Darija Branilović, Iva Branilović, Lovro Horvat, Karlo Košir, David Lovrenčić, Ana Novak OŠ MACINEC PŠ GORNJI HRAŠĆAN

1. E - razrednica: Vesna Perhoč Liam Balog, Jakov Fegeš, Nikol Flojhar, Borna Horvat, Jan Kocijan, Iva Marciuš, Zara Marciuš, David Nushol, Ivana Petran, Tena Pintarić, Vjera Škrobar, Hana Škvorc, Tara Vibovec, Fran Žigmund 2.c - razrednica: Anamarija Potočnik

Lara Blažević, Vinko Borko, Lena Branilović, Loris Posavec, Karlo Novak, Lena Trupković, Petar Vršič 3.e/4.c- razrednica: Darinka Kirić

Mihael Banić, Marta Bogdan, Matija Grula, Karla Kirić, Korina Petran, Paulina Magdalenić, Dora Takač, Katja Zorković OŠ VRATIŠINEC

1.r.o. - Razrednica: Antonija Grbavec Natko Balaž, Noa Kukovec, Ema Muršić, Sara Kovačić, Nikol Lipović, David Cerovec, Andi Žagar, Lorea Petković, Matej Kvakan 2.r.o. - Razrednica: Marijana Škvorc

Noel Braniša, Lana Brezovački, Matej Goričanec, Leo Juršić, Viktor Mavrek, Timon Mrazović, Vito Odlak, Izabela Sakač, Deni Šoltić 3.r.o. - Razrednik: Damir Grašić

Filip Cerovec, Gabriel Hodić, Gabriel Kvakan, Leon Muršić, Benjamin Jan Perhoč, Maja Poredoš, Fran Špes, Tea Tuksar 4.r.o. - Razrednik: Mladen Glavina

Helena Hajdinjak, Luka Kočila, Sara Kovačić, Veronika Mavrek, Martina Moharić, Lara Munđar, Viktoria Slamek, Teo Trstenjak, Leo Žerjav 5.r.o. - Razrednik: Dario Varga

Ema Bogdan, Ana Božić, Lana Cerovec, Tino Goričanec, Rea Makovec, Ena Matoša, Viktor Mlinarić, Marija Paula Radiković, Vanja Tot, Iva Tuksar, Greta Varga 6.r.o. - Razrednica: Dubravka Baksa

Vinka Kukovec, Nikolina Moharić, Emil Šimunković, Marija Tuksar, Darija Žganec

7.r.o. - Razrednik: Daniel Dobranić Emanuel Hodić, Marija Klara Hodić, Rebeka Kovačić, Franjo Lajtman, Roberta Radiković, Helena Žganec, Maksim Pleša, Antonia Srpak, Marija Ana Radiković, Magdalena Podvez, Ema Mlinarić 8.r.o. - Razrednica: Martina Kuretić Sedlar Magdalena Jambrović, Ana Pintarić, Anja Rukljač, Sandra Silaj, Samuel Šarić OŠ VRATIŠINEC PŠ GORNJI KRALJEVEC

1.r.o. PŠ - Razrednica: Željka Novak Lara Bistrović, Zara Drk, Juraj Kolarić, Gabrijel Sklepić, Luka Šimunić, Alex Žganec 2. r.o. PŠ - Razrednica: Andreja Vrbanec

Zara Benc, Franka Kolarić, Benjamin Kutnjak, Iva Lacković, Tesa Novosel 3.r.o. PŠ - Razrednica: Željka Novak

Adrian Benc, Venetia Kovačić, Niko Medved, Karla Vrtarić 4.r.o. PŠ - Razrednica: Andreja Vrbanec

Marko Đuranec, Vanesa Mlinarić, David Šimunić, Josipa Tuksar OSNOVNA ŠKOLA OREHOVICA

1. A razred: Lorena Horvat, Mateo Oršuš, Erik Oršuš

1. B razred: Ivan Fran Botić, Lora Drvenkar, Mihael Horvat, Nadia Kramar, Mihaela Mihaljević, Izabela Orsag, Marijana Oršuš, Jakov Palatinuš, Pavao Šestak, Niko Škoda 2. A razred: Elena Balog, Dolores Horvat, Daria Ignac, Marijan Ignac i Marin Ignac 2. B razred: Mihael Balog, Melisa Bogdanić

2. C razred: Lucian Cvrtnjak. Emili Hajdinjak. Estela Janušić, Franka Just, Fran Kočiš, Lana Kreslin, Leon Novak, Nina Novosel, Marin Plaftak, Jakov Vrbanec, Samuel Žvorc

Ivana Mihaljević, Dino Obadić, Melina Piknjač 4. B razred: Dario Branović, Mihael Branović, Lucija Horvat, Lorena Hrastić, Vanja Kočiš, Ena Marija Kovač, Lucija Vrbanec, Vito Vurušić, Tea Novak, Tamara Horvat 4. C razred: Dominik Petrina, Ana Višnjić

5. A razred: Tin Botić, Anja Horvat, Julijan Horvat, Vanessa Kovač 5. B razred: Anita Balog

6. B razred: Noa Drvenkar, Valentina Ignac, Nikolina Just, Anela Krčmar, Daria Novak, Melani Požgaj, Lucija Štefičar. Tin Varga, Martin Višnjić 7. A razred:

Noa Botić, Ida Hlapčić, Melani Husić, Gabrijela Kodba, Zorijan Talan 8. B razred:

Hanna Kovač, Lena Požgaj, Lea Ružić, Brigita Višnjić OSNOVNA ŠKOLA OREHOVICA PŠ PODBREST

1. C razred: Lea Buza, Ivan Kavran, Ramona Novak, Vanesa Požgaj, Jakov Slivar

4. C razred: Leon Preložnjak, Ana Višnjić, Dominik Petrina SREDNJE ŠKOLE

GOSPODARSKA ŠKOLA 1.at (agrotehničar) - Razrednik: Zvonimir Siladi Stjepan Miser, Luka Treska, Lea Koša 1.ckv (pomoćni cvjećar/ pomoćni vrtlar/pomoćni krojač)- Razrednica: Martina Šoltić (Branka Bedić)

Nevena Horvat, Nikolina Ignac, Lea Meglić, Lena Novak-Đura, Dominik Jesenović 1.cp (tehničar cestovnog prometa) - Razrednica: Danijela Cofek

Klara Plakalović, Sara Sermek, Domagoj Madić 1.cvo (cvjećar/vozač motornog vozila) - Razrednica: Mateja Vlašić

3. A razred: Tessa Antonović, Larisa Branović, Andro Crnčec, Timon Crnčec, Karlo Hrastić, Lara Krčmar, Lovro Šaronja

Karlo Horvat, Filip Hrnčić, Maja Vugrinčić, Lea Paska, Marta Đuranec, Mia Šafarić

4. A razred: Mihael Bogdanić, Tihana Ignac, Nikol Klobučarić, Ema Krčmar,

1.ko (krojač/obućar) - Razrednica: Katica Korunek

3. B razred: Sabina Balog, Tina Horvat

1.fk (frizer/kozmetičar) - Razrednica: Nives Kocijan

Valerija Kos, Ana Krznarić, Lara Novak, Simona Švenda, Laura Zorković Valentina Modlic, Tina Žigmund

1.mt (modni tehničar) - Razrednica: Željka Mihalic Lana Herman, Nera Vrbanec

2.fpk (frizer/pediker/ kozmetičar) - Razrednik: Kristijan Fučko Natali Koprivec, Sabina Lukša, Lucija Srnec 2.kc (pomoćni krojač/ pomoćni cvjećar) - Razrednica: Vesna Stunković Andreja Golubić, Ema Srša

2.ko (krojač/obućar) - Razrednica: Patricija Kozar Sara Čurin, Danjela Novak

2.vo1 (vozač motornog vozila) - Razrednica: Maja Radek Sklepić Tin Zamuda

2.cgp (cvjećar/poljoprivredni gospodarstvenik/pismoslikar) - Razrednica: Nataša Sternad Marija Paula Cvija, Nikola Mesarić 3.cp (tehničar cestovnog prometa) - Razrednica: Ivana Roža Kermeci Dino Kocijan, Marija Lukovnjak

3.c (pomoćni cvjećar) - Razrednica: Natalija Varga Stella Čanadi, Magdalena Kalanjoš, Kiara Kuhta 3.kv (pomoćni krojač/ pomoćni vrtlar) - Razrednica: Dunja Geršak Laura Bogdan, Marko Halabarec

3.fk (frizer/kozmetičar) - Razrednica: Romina Levačić Nensi Andrašec, Nikol Hajdarović, Tena Herak, Rocca Piljušić 3.ko (krojač/obućar) - Razrednica: Marija Lisjak Stela Igrec, Josipa Juras, Melani Matoša 3.pc (pismoslikar/cvjećar) - Razrednica: Ines Šarić Veronica Cenko, Tania Kolarić, Ema Stančin

4.cp (tehničar cestovnog prometa) - Razrednica: Sanja Jančec Neda Grahovec, Nensi Huzjak, Maja Zadravec 4.pt (poljoprivredni tehničar-opći) - Razrednica: Andreja Kalšan Mario Moharić

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.



18. svibnja 2018.

TENIS

SPEEDWAY SPEEDWAY SPEKTAKL ponovno na Mileniumu D. Kraljevec u subotu 22. kolovoza

Poznata startna lista utrke koja donosi Grand Prix 2021. Kao iz vedra neba osvanula je vijest o ovogodišnjoj speedway utrci na stadionu Milenium, nakon što su sve sportske manifestacije otkazane ne samo u Hrvatskoj, već i diljem Europe. Nitko nije očekivao da bi se nakon prošle godine, kada je pred šest tisuća ljudi održana utrka Speedway Grand Prix Challenge, mogla na Mileniumu čuti samo tišina, ali i organizatori su se pomirili s tim da 15. obljetnica stadiona prođe bez utrke. No FIM, Svjetska motociklistička federacija, na čelu s nekadašnjim speedway vozačem Armandom Castagnom, drugi put zaredom dodijelila je organizaciju utrke Grand Prix Challenge stadionu Milenium. Utrka će se održati u subotu, 22. kolovoza s početkom u 19 sati. Vozači koji se natječu za prva tri mjesta koja vode u Grand Prix sljedeće godine ušli su u Challenge odabirom njihovog saveza, te ćemo imati prilike gledati borbu šesnaest vozača iz šesnaest zemalja. Ni Grand Prix sezona ove godine još nije počela. Prva utrka vozit će se za vikend nakon naše utrke i to u poljskom Wroclawu. Trojica vozača, Žagar, Iversen i Fricke, koji su se prošle godine zasluženo kvalificirali u Grand Prix, svoje bodove u svjetskom prvenstvu osvajat će kroz osam utrka: po dvije u Wroclawu, Pragu, Gorzowu i Torunu. Od njih trojice, uz Australca Frickea, dolazi nam Žagar,

kojemu je staza na Mileniumu najdraža od svih na kojima vozi. - Staza je zahtjevna i tehnička, a opet dopušta odlične vožnje i pretjecanja te nije dovoljno samo držati gas. Prošlogodišnja utrka GP Challenge na kojoj sam pobijedio ostala mi je u odličnom sjećanju i veselim se ponovno doći ovdje, rekao je Matej Žagar, slovenski najtrofejniji vozač u povijesti i miljenik i hrvatske publike. Rusiju će predstavljati Grigorij Laguta, stariji brat Artema Lagute, kojemu daju najviše šansi da u ovoj utrci bude na podiju. Krzysztof Kasprzak iz Poljske poznat je našoj publici po pobjedi na finalu Europskog prvenstva 2013. godine. Dansku predstavlja Mikkel Michelsen, prošlogodišnji europski prvak, iz Italije dolazi Nicholas Covatti, iz Švedske Oliver Berntzon, kolega iz kluba Jurice Pavlica: Start Gniezno. SAD predstavlja Broc Nicol, iz Velike Britanije dolazi Adam Ellis koji mijenja Roberta Lamberta koji se titulom Europskog prvaka ove godine već plasirao u Grand Prix. Timo Lahti još je jedan vozač kluba Start Gniezno, a dolazi iz Finske, Češku predstavlja Vaclav Milik, a dolaze i Andzejs Lebedevs iz Latvije, Dmitri Berge iz Francuske te Aleksandr Loktaev iz Ukrajine. Ostala je još samo jedna država, a to je predstavnik domaćina Hrvatske, Jurica Pavlic. Prošle godine jedan

Pobjednica turnira naša Antonia Ružić i finalistica Varaždinka Nika Svetec

PUNČEC OPEN za tenisačice i tenisače

Antonia Ružić uvjerljiva na domaćem terenu

Možda je ovo jedna od posljednjih prilika da naš Jurica Pavlic osvoji mjesto u Grand Prixu mu je bod nedostajao da uđe ket2go.hr te se preporučuje u top tri, a sada ima još jednu kupnja online gdje ostavite šansu ponoviti svoju borbu svoje podatke čime ćemo za Grand Prix. Jurica je već izbjeći gužve na stadionu dva mjeseca u Poljskoj gdje se prije utrke. Veoma je ograubrzanim tempom voze utrke ničen broj ulaznica zbog prve lige koja nije počela u rasporeda na tribinama, travnju, već u srpnju, te tre- razmaka i zabrane grupinutno sa svojom ekipom Start ranja ukoliko posjetitelji niGniezno drži četvrto mjesto su iz iste obitelji ili društva. na ljestvici. Djeca do 10 godina imaju Ulaznice za utrku već su besplatan ulaz uz pratnju u pretprodaji na www.tic- odraslih osoba. (dp)

Antonia Ružić (TK Franjo Punčec) u konkurenciji seniorki i Roko Horvat iz zagrebačkog Top spina, pobjednici su ovogodišnjeg Punčec opena, jednog od najstarijih i ponajboljih seniorskih turnira u kalendaru Hrvatskog teniskog saveza. Turnir je ove godine bio jedini turnir (uz Prvenstvo Hrvatske) za seniore u državnom kalendaru natjecanja. Nagradni fond turnira iznosio je 10.000 kuna za seniore i 5.000 kuna za seniorke, a odigran je krajem prošlog tjedna na čakovečkim teniskim terenima. Zbog koronavirusa gotovo da i nema turnira u Europi pa je turnir u Čakovcu pobudio veliki interes u muškoj konkurenciji. Iako turnir nije bodovan za međunarodnu rang listu niti imao veći nagradni fond, nastupilo je više od pedeset seniora iz Njemačke, Austrije, Švedske i Hrvatske i to čak petorica igrača s ATP bodovima a i nekolicina juniora visokoplasiranih na svjetskoj rang listi juniora. u pojedinačnoj konDobro je znati 20 Osim kurenciji, bio je zanimljiv tur-

nir i u konkurenciji parova. U konkurenciji muških parova turnir su osvojili Josip Krstanović i Marko Ilić pobjedom u finalnom susretu protiv Duje Kekeza i Tina Antonića. Odličnom organizacijom turnira čakovečki klub potvrdio je da spada među najbolje organizatore turnira u Hrvatskoj, a čakovečki ljubitelji tenisa ponovo su bili u prilici uživati u vrhunskom tenisu. Rezultati: seniori četvrtfinale: Horvat Roko (Top spin) – Kekez Duje (Vulpes) 64 46 76, Tonejc Vito (Mladost) – Rogić Hadžalić Alen (Chromos Savica) 75 60, Krstanović Josip (Chromos Savica) – Mišolić Filip (Top spin) 63 57 64, Heger Tim Roland (Opatija) – Antonić Tin (Tweener) 76 75, polufinale: Horvat – Tonejc 63 64, Krstanović – Heger 63 60, finale: Horvat – Krstanović 75 63; parovi finale: Krstanović/Ilić – Kekez/Antovnić 61 63; seniorke polufinale: Ružić Antonia (F. Punčec) – Mukić Ana (Varaždin 1181) 60 64, Svetec Nika (Varaždin 1181) – Hraščanec Lara (Varteks) 36 63 62; finale: Ružić – Svetec www.mnovine.hr • reda 62 61. (dz)

Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 www.sgc-aton.hr e-mail: info@sgc-aton.hr



7. kolovoza 2020.

NOGOMET PRVA HNL za žene

Katarina Zrinski još strepi za opstanak Ovaj tjedan za nogometašice bio je ubrzan jer su odigrale dvije utakmice, u nedjelju i u srijedu. U nedjelju su upisali četvrtu uzastopne pobjede i nakon posljednje protiv Viktorije u Slavonskom Brodu preuzele su vrh tablice ove lige. U jednoj čvrstoj utakmici gol Anđele Ćurić iz 60. minute bio je dovoljan za pobjedu. Međutim, uslijedio je kiks u pretposljednjoj utakmici ove sezone. Katarina Zrinski je u Novom Selu Rok ove srijede ugostila ekipu Neretve iz Metkovića koju je pred nepuna tri tjedna u gostima pobijedila 4:2. Međutim, ovog puta iznenađujuće se slavile gostujuće nogometašice Igračice Nevena Kreslina pobjedom bi potvrdile ostanak u ligi, ali nisu iskoristile prvu meč loptu. Nedostajala im je Anela Ćurić, a gošće koje su doputovale s jedanaest igračica postigle su jedan gol vrijedan tri boda i opstanka. Iako su bile bolje Čakovčanke nisu našle put do gola gostujuće vratarke. Prije posljednjeg kola Katarina je na pretposljednjem mjestu koje vodi u kvalifikacije za ostanak u ligi. Da bi to izbjegle u posljednjem kolu protiv otpisane Lepoglave u gostima u posljednjem kolu potrebna im je pobjeda.

Ranije u trećem kolu lige za ostanak u Novom Selu Rok, Čakovčanke su ugostile posljednjeplasiranu Lepoglavu koje su ispratile s četiri pogotka u mreži. Iako su dominirale cijeli susret gošće su u prvom dijelu pružale otpor pa se na odmor otišlo samo s golom prednosti, a zgoditak je postigla Perica Cicielj. Zato se otvorilo u drugom poluvremenu kada Čakovčanke postižu još tri gola za uvjerljivu pobjedu 4:0 kojom su prikovale Lepoglavu za samo dno. Pogotke su postigle Barbara Krisztina Nagy, Martina Goričanec i Dijana Bakač. Trener Kreslin u drugom dijelu dao je priliku petorici mlađih igračica. – Pobjeda protiv Lepoglave nije dolazila u pitanje ni u jednom trenutku. Bili smo dominantni i uspjeli povesti pred kraj poluvremena golom naše kapetanice. U drugom dijelu još više smo pritisnuli i plod toga su još tri zgoditka u mreži Lepoglave. Dobro smo odigrali i susret u Slavonskom Brodu, ali uslijedio je domaći kiks. Nismo nakon toga iskoristili svoju meč loptu za ostanak, ali vjerujem u pobjedu u zadnjem kolu da ćemo i sljedeće sezone igrati 1. HNL, kazao je ipak optimistično rener čakovčanki Neven Kreslin. (md)

NK POLET (SMnM)

Dino Škvorc i Antonio Dodlek velika pojačanja Gotova je igračka križaljka hrvatskog trećeligaša NK Polet iz Svetog Martina na Muri. Klubu su pristupila još četiri igrača: Jana Šimunića, Patrika Kirića, Dinu Škvorca i Antonia Dodleka. Posebno velika pojačanja bit će Škvorc i Dodlek. Dinu Škvorca ne treba posebno predstavljati međimurskoj nogometnoj javnosti. Naime riječ je o 30-godišnjem stoperu koji iza sebe ima respektabilnu karijeru. Seniorsku karijeru započeo je u ondašnjem NK Varteksu, a pohađao je i njihovu poznatu školu nogometa. Iz Varaždina odlazi u GNK Dinamo Zagreb

te s njima osvaja titulu naslova prvaka Hrvatske. Slijedi niz inozemnih klubova. U Polet je stigao iz slovenskog prvoligaša Rudara iz Velenja. Ime Antonia Dodleka također je dobro poznato međimurskim zaljubljenicima u najvažniju sporednu stvar na svijetu. Antonio je 32-godišnji bočni igrač s puno iskustva u ponajboljim međimurskim klubovima, naposljetku je igrao za Međimurje. Ovime su kompletirali seniorsku momčad za nadolazeću sezonu, te se u klubu nadaju da će opet igrati bitnu ulogu u novoj sezoni 3. HNL–Sjever. (nl)

Graničar iz Kotoribe iako oslabljen odigrao je dobru utakmicu i sigurno je svladao Podturen

STARTALA najbolja Prva međimurska nogometna liga

Napadač Vrkić zablistao u pobjedi Graničara U prvom prvenstvenom kolu 1. MNL uspješni domaćini bili su Graničar (K), BSK, Venera PMP i Galeb. Gostujuće pobjede zabilježili su Jedinstvo (GM) i Polet (P). Pobjednika nije bilo u Cirkovljanu i Štrigovi. Igrač kola je Ivan Vrkić, napadač Graničara koji je najzaslužniji za pobjedu svoje

momčadi postigavši dva zgoditka Podturnu u pobjedi 3-0. Ovaj 31-godišnji igrač rođen u Koprivnici, potpisao je za Kotoripčane u ljeto 2019. godine. Spomenimo samo neke od klubova za koje je nastupao Vrkić: Tehnika, Borac Imbriovec, Kalinovac, Podravac Virje, Mladost Molve, Graničar Đurđevac.

Kotoripčani su igrali bez nekoliko standardnih igrača, dok je Podturen ambiciozno najavio novu sezonu, međutim, već su u prvom kolu naišli na “minu”. Inače, u prvog kolu postignuta su 32 zgoditka, što je visoki prosjek od 4 zgoditka po susretu. U ovome kolu, bilo je 28 opomenutih

igrača. Jedini isključeni bio je igrač Trnave Fran Jakšić zbog dvije opomene. Nakon što su se klubovi u najkvalitetnijoj međimurskoj ligi vratili prvenstvenim obvezama, ovog vikenda startaju županijski drugoligaši i trećeligaši. Rezultate i najavu pročitajte u našoj novoj rubrici Semafor. (dj)

NK MEĐIMURJE Čakovec

Bednja u petak kao generalka pod svjetlima reflektora Dva tjedna prije početka prvenstva Međimurje je imalo jedini pravi test u pripremama, a protivnik im je bio drugoligaš Dubrava Tim Kabel. Na besprijekornom travnjaku SRC Mladosti igrači trenera Gorana Vincetića dominirali su u prvom poluvremenu koje je završilo rezultatom 1:0. Prekrasni gol s ruba šesnaesterca postigao je ljevokrilni napadač Jan Marciuš, a u još nekoliko brzih akcija da su bili prisebni mogli su povećati vodstvo. Najveću prigodu za povećanje rezultata imao je kapetan Hranilović kojemu je gostujući vratar obranio +18

kazneni udarac. U drugom dijelu veliki broj izmjena u domaćoj ekipi iskoristili su gosti i preokrenuli rezultat golovima Đaferovića i Mudražije za pobjedu 1:2. Trener Vincetić forsira brzi protok lopte, pritisak na zadnju liniju protivnika i to je dobro djelovalo kad je igrala prva ekipa kojoj je nedostajao stoper Knezović. Što se tiče igrača, u svlačionici Čakovčana bilo je prometno, tako da je do sada došlo 19 novih igrača, a među posljednjima je vratar Dominik Picak koji će ujedno biti i trener vratara. Picak je poznato vratarsko ime, a

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

između ostalog branio je u Dinamu, Lokomotivi, Slaven Belupu, Dugopolju, Rudešu, a zadnji klub mu je njemački regionalni ligaš Babelsberg. Što se tiče odlazaka klub je napustio iskusni napadač Kruno Ivančić koji odlazi najvjerojatnije u neki hrvatski drugoligaš iz Zagreba, kao i stoper Tin Karamatić koji se nije dugo zadržao i otišao je u austrijsku drugu ligu

Do početka 1. kola i susreta s Rudešom igrači trenera Vincetića imat će još dva kontrolna susreta. U srijedu su u 1. kolu međimurskog kupa bili gosti Vidovčana u Donjem Vidovcu i danas, u petak u terminu utakmice 1. kola, znači u 20 sati Međimurja dočekuje na SRC Mladost četvrtoligaša Bednju iz Beletinca s kojom igra utakmice tradicionalno svake godine. (dz)



7. kolovoza 2020.

ODBOJKA NA PIJESKU

RUKOMET

NOVI TRENER Zoran Jeftić preuzeo kormilu našeg prvoligaša MRK-a Čakovec

Sve polazi od dobre obrane – Klub mi je imenovanjem za trenera seniorske ekipe time odao priznanje i povjerio odgovornu funkciju koju vjerujem mogu kvalitetno odraditi, kaže novi trener Uprava kluba MRK Čakovec je složna i intenzivno radi na organizaciji cijelog pogona u skladu s ranije donesenim planovima te će poduzeti sve da se kvalitetno poprate najavljene reorganizacije sustava natjecanja od strane HRS-a. Tako su potvrdili promjene i reorganizaciju u ekipi seniora dok će se za mlađe dobne skupine sustav unutar kluba postavljati naknadno kada dođu konačne smjernice i odluke HRS-a. Iako još nema službene potvrde, početak sezone je planiran 26. rujna 2020. Vodstvo kluba imenovalo je novog trenera seniora, a to će biti Zoran Jeftić. Nakon duge i vrlo uspješne igračke karijere te posljednje dvije sezone odigrane u klubu spreman je preuzeti novu funkciju. U igračkom kadru, osim Jeftića, boje kluba na terenu neće više braniti Dario Herman, Ivan Src nec i Marko Petek kao ni dugogodišnji kapetan Nikola Petek koji završava igračku karijeru. Nikola će svoj rukometni put nastaviti u tehničkoj organizaciji kluba. Na popisu igrača za početak priprema 10. kolovoza nalazi se čak 30 igrača, a novi igrači, rekli bismo

pojačanja, u klubu su Bruno Varšić i Kristijan Štefičar, obojica iz RK Vidovec i Jurica Benko iz RK Novi Marof. Promjene su i u zdravstvenom timu, tako nakon igračke karijere brigu o zdravstvenom stanju igrača preuzima novi fizioterapeut Benjamin Ninić. Naravno uz mentorstvo dugogodišnjeg člana i fizioterapeuta Zdravka Mikolaja. Zoran Jeftić, novi trener Čakovčana je sportaš koji je ostvario značajnu rukometnu karijeru, ali uvijek je bio i ostao svoj, nesklon nepotrebnim kompromisima, utabavši tako svoju karijeru i životni put, na poseban način. U svojoj burnoj i dugogodišnjoj igračkoj karijeri puno toga je prošao. Počeo je u Varteksu, nastavio u Medveščaku, a nekoliko godina proveo je u Španjolskoj. Osim toga igrao je u Međimurju, Vidovcu i na kraju karijere u MRK Čakovec. Kruna njegove uspješne karijere bila je 2005. godine kada je sa "kaubojima" uzeo srebro na Svjetskom prvenstvu u Tunisu. – U novu sezonu prvi put kreće kao samostalni trener, međutim ne nedostaje mu trenerskog iskustva. Što

Zorana Jeftića uhvatili smo na odmoru na moru, ali uskoro kreću intenzivne pripreme za novu sezonu kaže novi trener o preuzimanju Čakovca? - Prije pet godina u Varaždinu nakon smjene trenera postao sam trener - igrač zadnjih mjesec dana lige i završnicu kupa, final four koji se igrao u Umagu. U tom periodu, s obzirom na to da smo imali sjajnu ekipu, više sam bio trener nego igrač i dobio prva trenerska iskustva. – Novi trener, po vokaciji kineziolog, radi i kao pro-

Društvo LTH Castings d.o.o. izrađuje inovativne, visoko kvalitetne proizvode, čiji kupci su međunarodne tvrtke automobilske industrije. Prepoznatljivi smo po 70-godišnjoj tradiciji na području razvoja, lijevanja, obrade i montiranja tlačnih alata i odljevaka iz aluminija te izrada alata za njihovu proizvodnju. Težimo poslovnoj izvrsnosti u svojoj djelatnosti s cjelovitim servisiranjem kupaca, ulaganjem u znanje, inovativnim razvojem proizvoda i procesa te stalnim povećavanjem produktivnosti i kvalitete

LTH Alucast d.o.o. traži kadar za tehničku podršku u proizvodnji POZIVAMO NA SURADNJU: strojare tehničare mehaničare bravare, strojobravare CNC operatere ostala srodna 3- i 4- godišnja usmjerenja

OD KANDIDATA OČEKUJEMO: odgovarajuće obrazovanje: završena 3- ili 4-godišnja srednja škola rad u smjenama (ovisno o radnom mjestu) kandidati s iskustvom imaju prednost, ali nije uvjet savjesnost i pouzdanost preciznost motiviranost za rad

NUDIMO VAM: dinamičan, samostalan i fleksibilan posao pun novih izazova razmjenu znanja među pogonima grupe naknada za topli obrok troškovi prijevoza plaćeni u potpunosti rad na određeno vrijeme s mogućnošću zaposlenja na neodređeno vrijeme Kratke molbe ili životopise možete poslati na e-mail: info.alucast@lthcastings.com ili na adresu firme: Republike Austrije 3, 40 000 Čakovec.

fesor tjelesnog, posjeduje potrebnu licencu za rukometnog trenera. - Na kineziološkom fakultetu usmjerio sam rukomet, a posjedujem i najvišu trenersku A licencu s kojom se mogu trenirati i klubovi Premier lige. Vjerujem da će mi igračko iskustvo i teoretska naobrazba pomoći u novom poslu. – Kako je uopće došlo do tvog imenovanja za novog trenera MRK Čakovec i kakva su očekivanja? – Nakon 25 godina bavljenja rukometom i 21 godine igračke karijere došlo je do toga da mogu preuzeti i povezati funkciju koja mi paše i odgovara. Klub mi je imenovanjem za trenera seniorske ekipe time odao priznanje i povjerio odgovornu funkciju koju vjerujem mogu kvalitetno odraditi. Po prirodi sam optimista i vjerujem da klupske ambicije, a to su ostanak u 1. HRL Sjever mogu ostvariti, međutim ja stremim nečemu višem, želim biti trener u Premier ligi. – Uprava je bila agilna za vrijeme stanke, tako da ste za novu sezonu doveli nekoliko pojačanja. Kakva je ocjena igračkog kadra? – Generalno smo zaključili sa selekcijom, dva igrača koja su došla iz Vidovca na moju preporuku moji su bivši suigrači i siguran sam da će nam biti velika pojačanja. Vratar Bruno Varšić je već par godina među trojicom najboljih u Premier ligi,a pojačanje će biti i lijevi vanjski, odličan šuter, Kristijan Štefičar, dok treće pojačanje Benka osobno ne poznam, ali znam da je jako dobar. Siguran sam da ćemo imati dobru ekipu, a imamo puno vremena i treninga pred početak prvenstva, punih sedam tjedana. – Prošle sezone ekipa je primala puno golova, hoćete promijeniti nešto u načinu igre? – Prošao sam puno trenera, starih i mladih, u mojoj ekipi igrat će najspremniji igrači bez obzira na njihovu dob, a stil igre napravit ćemo prema igračima koje imamo. Imamo puno mladih igrača koje moramo ukomponirati s iskusnijima, a generalno ću preferirati obranu, čvrstu obranu, a iz toga brzi kontranapad. U napadu je bitna kolektivna igra koja onda izbacuje pojedinca, a pojedinac se mora podrediti kolektivu. – Znači po tebi srž za dobar rezultat je dobra igra u obrani? – Da, tako je, obrana je ta koja dobiva utakmicu. Naravno da bi pobijedili moramo postići gol više od protivnika. (md)

Ženska i muška ekipa Čakovca koje su igrale u Podstrani na državnom prvenstvu

ZAVRŠILO 15. IZDANJE Klupskog prvenstva Hrvatske

Trener Vabec: Peto mjesto je realno za naše ekipe U Podstrani kraj Splita odigrano je 15. izdanje Klupskog prvenstva Hrvatske u odbojci na pijesku. I ženska i muška seniorska ekipa Kluba odbojke na pijesku Čakovec na kraju je zauzela peto mjesto. Seniorke su posljednje natjecanje otvorile dvobojem protiv vodećih KOP Sigeta. Glatka pobjeda Zagrepčanki, ali ostaje šteta što su Ema Frančić i Iva Bulović impresionirane protivnicama odigrale ispod svog nivoa i izgubile 0:2. Tija Budiša i Jana Paljak odigrale su sjajnu partiju, ali do bodova nisu mogle. Par Frančić – Bulović nastup je popravio u drugom nastupu protiv domaćina Splita. Sjajnom igrom nadvisile su domaći par koji je imao i glasnu podršku tribina. Budiša – Paljak bolje od časnog poraza nisu mogle. Bodovi su podijeljeni i u dvoboju s Osijekom, opet su Frančić i Bulović uspješne. – S osvojenim bodovima u Podstrani djevojke su se popele za jedno mjesto na prvenstvenoj tablici i zauzele solidno 5. mjesto. Kad se uzmu sve okolnosti u obzir plasman je realan, pohvaljujem igračice na ostvarenom rezultatu, kazao je trener Ivan Vabec. Seniori su u prvom nastupu u Podstrani zaigrali protiv KOP Banjola. Istrijani su bili sigurni protiv Miroslava Vabeca i Hr-

REKREACIJA

voja Novaka, a Antonio Juras i Ivan Novak oba seta gube sa samo dva poena razlike. – Upravo je taj jedan potencijalno osvojeni set mogao značiti i poboljšanje konačnog plasmana. Bili bi čak četvrti, dodao je trener Vabec. U drugom susretu protivnik našima je favorit prvenstva, KOP Opatija, koji opravdava svoj status i s 2:0 nanosi Čakovčanima i drugi poraz. Posljednji susret natjecanja je protiv osječke KOP Retfale. Vabec i Novak u prvom setu potpuno dominiraju i lako osvajaju poene, a u drugom setu osječani sređuju svoju igru i ozbiljno prijete. U završnici Čakovčani imaju više koncentracije i važan bod je osvojen. Juras i Novak nastavljaju s dobrom igrom i upisuju i drugi bod sa sigurnih 21:14 i 21:15. “Peto mjesto u prvom nastupu u 1. ligi je svakako uspjeh, naročito kad je već spomenuti set nedostajao za plasman na 4. mjesto. Nemam što prigovoriti dečkima, sljedeće sezone bit ćemo još bolji”, zaključio je Vabec dodavši kako je ovo bila najjača završnica jer su neki klubovi bili pojačani igračima iz Srbije i Slovenije. Seniorkama i seniorima predstoji još natjecanje u Kupu Hrvatske. Juniorke imaju klupsko natjecanje u Podstrani, a kadetkinje u Puli. (tj)

PRIJAVITE se za 10. Divlji triatlon

Utrka se održava u 8 kategorija Svi avanturisti, ljubitelji sporta i ostali zainteresirani pozvani su da u Prelogu 16. kolovoza sudjeluju na 10. Divljem triatlonu. Super sprint triatlon sastoji se od: 375 m plivanja, 12 km bicikliranja i 2,5 km trčanja. Događaj organizira DŠG Sportikus Prelog, a održava se na šoderici Cirkovljan. Predviđeno trajanje je od 8 do 13:30. Utrka će se održati u osam različitih kategorija, a start je predviđen u 10 sati. Za sudjelovanje na triatlonu, potrebno je imati više od 18 godina (maloljetnici mogu nastupiti uz pismeni pristanak roditelja ili staratelja) i vlastiti cestovni ili

brdski MTB bicikl, te naravno biciklističku kacigu. Budući da cesta neće biti zatvorena za promet, natjecatelji su obvezni pridržavati se prometnih pravila. Prijaviti se možete preko online obrasca ili registracijom na dan utrke od 8:30 do 9:15. - Prošle godine broj natjecatelja premašio je sva očekivanja, pa se stoga nadamo da ni ove godine natjecatelja, kao ni navijača neće nedostajati, poručuju organizatori. Nakon utrke, druženje, proglašenje pobjednika te dodjela priznanja svim sudionicima nastavlja se na Marini Prelog. (Lea Novaković)



7. kolovoza 2020.

KOŠARKA PATRIK JAMBROVIĆ, najbolji međimurski košarkaš održava formu u rodnom gradu

Četiri sata treninga dnevno bez obzira na to što ne igram Obično treniram dva sata košarke, sat i pol-dva teretane i onda ovisi ako odem na večernji hakl Potpuno neočekivano, košarkaška sezona je zbog pandemije koronavirusa završena već u ožujku. Nakon toga prestale su sve aktivnosti, pa isto vrijedi i za međimurske košarkaše koji igraju u klubovima izvan Međimurja. Čakovečki košarkaš Patrik Jambrović koji brani boje Zaboka kod kuće je već pet mjeseci te je od tada prepušten uglavnom individualnom

treniranju. Osim rada na vlastitoj formi, odnosno održavanju kakvog-takvog trenažnog procesa, radi individualno i s nekim čakovečkim mladim igračima. Jambrović je inače u prošloj sezoni bio u izvrsnoj formi i među pet najboljih igrača Zaboka. U prosjeku je igrao 23 minute te je postizao osam koševa po utakmici. Možda je zaslužio i nešto veću minuta-

žu, ali svaku ukazanu priliku jako dobro je iskoristio. Trenutno ponajbolji međimurski košarkaš još uvijek trenira individualno, nastupio je prošle subote i na Streetball turniru na Macanovom domu i sa svojom ekipom 3+1 gratis osvojio naslov pobjednika. – Popričali smo kratko s Jambrovićem za naše novine i najprije ga zamolili da prokomentira što se do-

Na temelju članka 35. i čl. 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) i Odluke Općinskog vijeća Općine Selnica o prodaji nekretnina od 19. lipnja 2020., načelnik Općine Selnica raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za prodaju nekretnina u vlasništvu Općine Selnica 1. Predmet natječaja su sljedeće nekretnine: Broj kat. čestice 2379 4215 4297 5268 5271 5300 5310 5316 5319 5324 5329 5343 3599 1785 1790 1772 1755 1758 1767 3456 203

Katastarska općina Zebanec Zebanec Zebanec Zebanec Zebanec Zebanec Zebanec Zebanec Zebanec Zebanec Zebanec Zebanec Zebanec Zebanec Zebanec Zebanec Zebanec Zebanec Zebanec Zebanec Selnica

Površina/m

2439 m2 949 m2 2886 m2 1656 m2 1396 m2 480 m2 784 m2 268 m2 1045 m2 956 m2 236 m2 768 m2 2544 m2 708 m2 540 m2 953 m2 83 m2 160 m2 1095 m2 675 m2 1194 m2

Patrik Jambrović i sljedeću sezonu igrat će u dresu Zaboka Način uporabe kat. čestice livada oranica oranica šuma šuma livada šuma livada oranica oranica livada oranica pašnjak šuma šuma livada šuma šuma šuma dvorište, voćnjak vinograd

Jedinična cijena (HRK)/m2 3,10 kn 3,10 kn 3,10 kn 3,10 kn 3,10 kn 3,10 kn 3,10 kn 3,10 kn 3,10 kn 3,10 kn 3,10 kn 3,10 kn 3,10 kn 3,10 kn 3,10 kn 3,10 kn 3,10 kn 3,10 kn 3,10 kn 7,40 kn 3,10 kn

Utvrđeni ukupni iznos početne cijene (HRK) 7.560,90 2.941,90 8.946,60 5.133,60 4.327,60 1.488,00 2.430,40 830,80 3.239,50 2.963,60 731,60 2.380,80 7.886,40 2.194,80 1.674,00 2.954,30 257,30 496,00 3.394,50 4.995,00 3.701,40

2. Prodaja čestice iz članka 1. ovog Natječaja odvijat će se u općinskoj vijećnici Općine Selnica, svakog utorka od 10 – 12 sati, počevši od 11. kolovoza 2020. godine, pa do prodaje. U javnoj dražbi mogu sudjelovati sve zainteresirane fizičke i pravne osobe, a strane osobe ako ispunjavaju zakonom predviđene uvjete za stjecanje prava vlasništva. Natjecatelji u javnoj dražbi sudjeluju osobno ili putem opunomoćenika. 3. Jamčevina u iznosu od 10% uplaćuje se na žiro račun Općine Selnica: HR542340009183850009 sa pozivom na broj 68 7706 – OIB. 4. Natjecatelji na javnu dražbu trebaju donijeti dokaz o uplaćenoj jamčevini i presliku osobnih iskaznica svih onih koji se žele uknjižiti kao vlasnici parcele, odnosno presliku rješenja o registraciji za pravne osobe. Najpovoljnijim sudionikom u natječaju smatrat će se onaj tko u javnoj dražbi ponudi najviši novčani iznos povrh početne cijene te će se s njime zaključiti ugovor. Kupoprodajna cijena isplaćuje se u roku 15 dana po potpisu kupoprodajnog ugovora. Kupci pravo vlasništva kupljene parcele upisuju u zemljišne knjige na osnovi zaključenog kupoprodajnog ugovora i nakon uplaćene kupoprodajne cijene. Natjecatelju čija je ponuda niža od posljednje, jamčevina se vraća. Natjecatelj koji u javnoj dražbi kupi parcelu, gubi pravo na povrat jamčevine ukoliko odustane od ponude ili u roku od 30 dana donošenja zaključka o prodaji parcele, ne zaključi kupoprodajni ugovor. 5. Sve ostale informacije o ovom natječaju mogu se dobiti usmeno u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Selnica, na adresi Jelačićev trg 4, Selnica, na broj telefona: 040/861-344 te putem elektroničke pošte opcina.selnica@gmail.com. KLASA: 943-01/20-01/12 URBROJ: 2109-15-20-01

Selnica, 6. kolovoza 2020.

NAČELNIK OPĆINE SELNICA Ervin Vičević,v.r.

gađalo u prošloj, prerano završenoj sezoni? – Prošla sezona bila je to dosta dinamična sezona što se tiče forme za ekipu. Ne mogu reći da je bila ni dobra, a ni loša sezona. Krenuli smo s dvije pobjede nad Splitom i Dubravom i onda kada smo morali igrati protiv ekipa koje su “al pari” ili ispod nas, da ulovimo pobjedama zalet za nastavak sezone, mi smo izgubili šest zaredom i onda smo se vadili na Škrljevu protiv kojeg smo izbacili sve van i upisali pobjedu od 50 razlike te protiv Cibone koju smo uspjeli savladati u Draženovom domu. Onda je krenulo sve nabolje i žao mi je što je sezona prekinuta jer mislim

da smo mogli napraviti nered u doigravanju. – Od trećeg mjeseca trenira individualno po čakovečkim terenima, a ponekad je znao zakoračiti i u sportsku dvoranu? – Prvo sam trčkarao i radio vježbe snage na livadi preko kuće, no nakon 2-3 tjedna sam dobio privatnu dvoranu na korištenje i ovim putem se zahvaljujem gospodinu koji mi je to omogućio te od onda sam u toj dvorani što se košarkaških treninga tiče. Kratko vrijeme dok se nisu otvorile teretane ponovno sam snagu odrađivao i u toj istoj dvorani s jednim trenerom i mojim dobrim prijateljem Brunom Levakom.

Obično treniram otprilike 4 sata dnevno, 2 sata košarke, sat i pol-dva teretane i onda ovisi ako odem na večernji hakl, iako sam rijetko išao zbog betona i tvrde podloge na koje mi stopalo ne reagira baš najbolje. – Početak nove sezone najvjerojatnije će biti u listopadu, a Patrika ćemo opet gledati u zabočkom dresu, potvrdio nam je u razgovoru. – Od iduće sezone očekujem isto što i u svakoj, konstantni individualni napredak i bolji ekipni rezultat. Ostajem još jednu godinu u Zaboku jer mi tako traje ugovor, a nakon toga ćemo vidjeti gdje i kako dalje, kazao je na kraju. (nl)

Bilo bi dobro kad bi se Patrik Jambrović vratio u Čakovec i na njemu se gradila ozbiljna seniorska košarka KK Međimurje u našem gradu, jer potencijala za igranje Prve lige sigurno ima. Naravno, za tako nešto potreban je puno ambiciozniji i višegodišnji poslovno-sportski plan koji je tek u povojima najavljen prošle godine, ali je naprasno potpredsjednik Davor Ostoja od njega vrlo brzo odustao. Nažalost, izgleda da nismo dobili “čakovečkog Tedeschi-

ja” i konačno pravu Upravu koja je potrebna ako se želi napraviti iskorak. Čakovečkoj košarci treba netko tko će organizacijski pokrenuti stvari, postaviti i osigurati ambiciozniji budžet, organizirati kvalitetnu prvu ekipu koja će se bazirati na seniorima i mlađim igračima, a ne veteranima te imati viši cilj od osvajanja naslova prvaka “rekreativne” Druge lige. Koja će stremiti prema višim dometima, barem jednom četverogodišnjem ciklusu u Prvoj ligi s igrači-

ma iz Međimurja i okolice do Zagreba. Naravno, temelj svega treba biti i što kvalitetnija škola košarke koja zahvaljujući entuzijazmu Stjepana Novaka funkcionira, ali i njemu treba pomoć. Posebice sad kad se bori da postavi cijeli klub na što čvršće temelje. S Patrikom i još nekoliko igrača koji bi trebali biti nositelji daljnjeg razvoja kluba kako seniorske ekipe, tako i škole košarke, zasigurno bi se moglo napraviti puno kad bi netko stao iza projekta koji ima “glavu i rep”. (dz)

Čakovečka košarka za iskorak treba “Tedeschija”

7. kolovoza 2020.

SEMAFOR

NOGOMET

Prva utakmica finala Kupa MNS-a iz prošle sezone igra se ove subote. Hrvatski trećeligaši Rudar i Polet odlučit će pobjednika. Prva utakmica igra se u Murskom Središću ove subote, 8. kolovoza s početkom u 17:30, a uzvrat je tjedan dana kasnije, 15. kolovoza u Svetom Martinu na Muri. O očekivanjima i željama dvaju suparnika razgovarali smo s trenerima Mariom Kovačevićem i Draženom Škvorcom. Trener Poleta Kovačević oprezan je pred prvu utakmicu. - Naravno da sam oprezan, Rudar se pojačao poglavito u napadu s Pataftom i tu nam prijeti najveća opasnost. Cijenimo našeg domaćina, biti ćemo kompletni, vraćaju se Šegović i Perčić, jedino od prije nedostaje operirani Brezovec koje nema do listopada. Postavit ćemo se kao da je u pitanju samo jedna utakmica, autoritativno i sve ćemo dati od sebe da osvojimo Kup. Vjerujem da će nam u tome pomoći i naši grlati navijači "Red boysi" kojih će sigurno biti u velikom broju. Trener Rudara Škvorc u ulogu favorita stavlja Polet. - Polet je favorit u svakom slučaju iako smo mi jači nego prošle godine i unatoč toga što smo ih pobijedili na turniru u Vratišincu. Međutim imamo pravo nadati se i prvi puta u povijesti Rudara donijeti pokal pobjednika. Male probleme zadaje nam ozljeda prepona već iskusnog Lea Mesarića, ali se uzdam u naš sve bolji napad,a i pomoć naših navijača "Lapornika". Osobno u prvoj utakmici zadovoljilo bi me sve osim poraza, oprezan je u najavi i trener Rudara Dražen Škvorc. (md) U prvom kolu 1. MNL postignuti su sljedeći rezultati: Hodošan – Jedinstvo (GM) 1-4 (45 Strahija; 7 Pintar-ag, 50 Cvetković, 65 Tkalec, 68 Bubek), Graničar (K) – Podturen 3-0 (6,72 Vrkić, 77 Brčić), Naprijed – Trnava 2-2 (44 Sraka, 87 Trstenjak; 15 A. Gudlin, 78 Mikec), Spartak – Polet (P) 0-2 (66 Ladić, 74 Deglin), Sloga (Š) – Kraljevčan 38 2-2 (69 Toplek, 78 Bačić; 37 Štefok, 45 Novak), BSK – Trnovec 8-0 (5 Đurasek, 15 Šopalović, 19 Paler, 24 Piškor, 58 Ignjić, 64 Dežđek, 76, 84 Malnar), Venera PMP – Draškovec-Geothermae 2-1, (56 Levačić, 85 Hudoletnjak; 34 Marić), Galeb – Dubravčan 2-1 (44, 52 Mihoci; 70 Horvat). Bratstvo (J) je bilo slobodno. U 2. kolu sastaju se u subotu: Draškovec-Geothermae – Galeb, Polet (P) – Sloga (Š), Podturen – Naprijed, a u nedjelju: Dubravčan – Hodošan, Trnovec – Venera PMP, Kraljevčan 38 – BSK, Trnava – Spartak, Bratstvo (J) – Graničar (K). Jedinstvo (GM) je slobodno. Utakmice se igraju s početkom u 17:30. (dj) Startaju i obje 2. MNL. U 1. kolu u skupine A igraju u subotu: Bratstvo (P) – Drava (K), a u nedjelju: Mladost (I) – NŠ Međimurje-Čakovec, Mladost (D) – Jadran, Radnički – Otok, Drava (DM) – ČSK, Borac (DH) – Budućnost (P), Omladinac (DS) – Vidovčan, Borac PMP – Croatia. Utakmice se igraju s početkom u 17:30. U 1. kolu skupine B igraju u subotu: Donji Koncovčak – Pobjeda, Hajduk (B) – Strahoninec, Hajduk (Š) – Omladinac (M), a u nedjelju: Plavi – Bratstvo (SV), Zasadbreg 77 – Sloboda (S), Mura – Mali Mihaljevec, Budućnost (M) – Sokol, Sloboda (M) – Vučetinec. Utakmice se igraju s početkom u 17:30. (dj) Igra se i 1. kolo III. MNL. Evo parova: Napredak – Mladost (S), Dubrava – Torpedo, Parag – Jedinstvo (NSD) igra se u Novom Selu na Dravi, Dinamo (Ž) – Pušćine. Graničar (N) je slobodan. Sve utakmice igraju se u nedjelju u 17:30. (dj) Kup nove sezone 2020./2021. krenuo je u nekoliko dionica, da bi većina utakmica bila odigrana protekle srijede. Od utakmica 1. kola treba se odigrati još samo jedna između Mladosti Ivanovec i Poleta iz Sv. Martina koja se igra 12. kolovoza u 17:30. Od iznenađenja spomeniom poraz Palovčana u Trnovcu, kao i 20 postignuti golova Međimurca u Žiškovcu. Rezultati 1. kola: Omladinac (M) – Hajduk (B) 4-2, Plavi – Rudar 0-2, Sloboda (M) – Hajduk (Š) 4-1, Borac (DH) – Jedinstvo (NSD) 3-1, Strahoninec – Zasadbreg 77 1-2, Dubravčan – Omladinac (DS) 5-1, Draškovec – Centrometal 2-0, Trnovec – Dinamo (P) 3-0, Drava (K) – ČSK 0-1, Pobjeda – BSK 0-1, Sokol – Parag 6-1, Budućnost (P) – Bratstvo (SV) 2-2 (5-4, 11m), Sloga (Š) – Mladost Komet (P) 1-1 (6-7, 11m), Dubrava – Naprijed 5-4, Kraljevčan 38 – Jedinstvo (GM) 1-5, Graničar (N) – Hodošan 0-6, Budućnost (M) – Bratstvo (J) 0-5, Borac PMP (T) – Nedelišće 0-2, Torpedo – Mladost (SM) 0-5, Podturen – Sloga (Č) 0-3, Bratstvo (P) – Omladinac (NSR) 1-6, Vidovčan – Međimurje 0-9, Mali Mihaljevec – Vučetinec 2-1, Croatia – Spartak 1-1 (2-4, 11m), Dinamo (Ž) – Međimurec 0-20, Radnički – Trnava 0-1, Mladost (D) – Sloboda (S) 0-5. (dj)

 IZNENADNA SMRT kolege iz medija i strastvenog zrakoplovca

Zauvijek nas napustio Zoran Braniša Aeroklub Međimurje objavio je u petak tužnu vijest da nas je, puno prerano u 46. godini života, napustio dugogodišnji kolega iz medija i strastveni ljubitelj zrakoplovstva Zoran Braniša. Iznenadna smrt dogodila se prošli petak nešto iza podneva u hangaru letjelišta u Pribislavcu mjesta na kojem je provodio puno vremena na održavanju i popravljanju letjelica. Nakon dugogodišnjeg rada na Hrvatskom radiju Čakovec gdje je bio glavni tehničar, profesionalno se posvetio svojoj velikoj ljubavi

zrakoplovstvu i održavanju zrakoplova. Osim što je gotovo cijeli život bio aktivan u radu Aerokluba, bio je u nekoliko navrata direktor aeromitinga Čakovec Airshow na koji je dovodio atraktivne vojne i sve druge letjelice. – Ovu objavu pišemo u nevjerici, još ne možemo shvatiti da ga nema. Prijatelj, kolega i vrijedan član kluba koji je iza sebe ostavio neizbrisiv trag, a praznina koja ostaje je bolna. Falit će nam njegova vedrina i spremnost na šalu, kao i njegova odgovornost, ozbiljnost i

predanost avijaciji koju je volio do kraja, objavio je Aeroklub Međimurje povodom prerane Zokijeve smrti. Prošli cijeli petak, kao i noć na subotu kako doznajemo ekipe Hitne pomoći očito zbog atmosferskih neprilika imale su pune ruke posla, spašavale su živote u nekoliko navrata, ali nažalost bilo je i fatalnih udara. Zbog iznenadnih vremenskih promjena potrebno je ozbiljno shvatiti posebice signale koje šalje tijelo, poput bolova i slično, posebice kad su u pitanju kronični bolesnici. Ponekad se pravovremenim

Zoran Braniša bio je poznati medijski djelatnik i ljubitelj zrakoplovstva odlaskom liječniku, bez obzira na sudbinu, ipak može izbjeći ono najgore. (dz)

Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. kolovoza 2020.

NA VISOKOJ NOZI

I Ford Tourneo Connect uskoro u povišenoj Active izvedbi Iz Forda stiže najava još novih Active modela, a ovog puta je riječ o modelima Tourneo Connect Active u putničkoj izvedbi i Transit Connect Active, odnosno o dostavnoj izvedbi istog modela. Ford proširuje ponudu svojih Active modela i to s dva automobila, pa će se tako na tržištu uskoro naći Tourneo Connect Active i Transit Connect Active. Riječ je o istim modelima, a razlika je što model Tourneo Connect dolazi kao putnička izvedba u verziji s 5 ili 7 sjedala, dok Transit Connect dolazi kao dostavna izvedba s dva sjedala. Active modeli su atraktivnijeg izgleda, a obje izvedbe dolaze s plastičnim zaštitama oko čitavog vozila, novi branici sa srebrnim umetcima, nova saćasta maska motora i poseban dizajn 17-inčnih dvobojnih aluminijskih naplataka. Osim toga, tu su i dvije posebne boje, Solar srebrna i Sedona narančasta, koje će biti dostupne samo na ovim modelima. U unutrašnjosti su promjene manje, pa je razlika u presvlakama sjedala s kontrastnim šavovima. No da nije sve u izgledu govori i činjenica kako je udaljenost karoserije od tla

SVJEŽE NA TRŽIŠTU

povećana i do 24 mm, pa ćete samim time lakše savladati neasfaltirane ceste, čak i ako je automobil napunjen maksimalnom nosivošću, a u ponudi je i opcijski mLSD diferencijal, dok pogon na sve kotače za sada nije u planu. Kao pogonski motor se trenutno koristi samo 1,5-litreni EcoBlue turbo dizel motor koji dolazi u izvedbi sa 100 KS i sa 120 KS, a na izbor kupcima su ponuđena i dva mjenjača – serijski 6-brzinski ručni ili uz doplatu 8-brzinski automatski. Spomenimo i kako je nosivost dostavne izvedbe 982 kg, a korisni tovarni prostor je obujma 3,6 m3. Oba modela će na tržište stići do kraja godine, a tada će biti poznate i cijene.

Stigao je Volkswagen T-Roc Cabriolet s cijenom od 252.456 kuna Ovih je dana na naše tržište stigao T-Roc Cabriolet, prvi kompaktni crossover bez krova, a trenutno se nudi s turbo benzincem od 150 KS i DSG automatskim mjenjačem i dva paketa opreme – Style i R-Line. Da i u Volkswagenu ponekad znaju napraviti i malo ''hrabrije'' modele znamo već od prije, a najnoviji primjer je model T-Roc Cabriolet. Riječ je o prvom na svijetu crossoveru koji se može kupiti bez krova, a koji se temelji na standardnom T-Rocu. No osim par vratiju manje i odrezanom krovu, ima još razlika. Tako T-Roc Cabriolet ima 34 mm dužu karoseriju i 37 mm veći međuosovinski razmak, no može prevesti jednog putnika manje, odnosno ukupno četvero ljudi stane u njega u konfiguraciji 2 + 2, a i prtljažni prostor je nešto skučeniji i ima korisni obujam od 280 litara.

Prtljažnik je manji jer je tamo rezerviran prostor za sklopivi krov koji je napravljen od troslojnog lakog platna, a spuštanje i dizanje krova vrši se strujom. Pritom spuštanje traje 9 sekundi, dok zatvaranje traje jedanaest sekundi, a tu radnju je moguće raditi i u vožnji, ali samo pri brzinama od 30 km/h. Trenutno se na našem tržištu T-Roc Cabriolet nudi samo s 1,5-litrenim TSI turbo benzincem sa 150 KS u kombinaciji s automatskim DSG mjenjačem. Nudi i 250 Nm okretnog momenta, a maksimalna brzina mu iznosi 205 km/h, dok mu za ubrzanje od 0 do 100 km/h treba 9,6 sekundi. Iste vas vrijednosti očekuju i

sa 6-brzinskim ručnim mjenjačem. Prosječna potrošnja im je između 6,4 i 6,7 litara. Kasnije će stići i ostale izvedbe, a riječ je o modelima s 1,0-litrenim turbo benzincem s 3 cilindra koji dolazi u izvedbi sa 115 KS i 200 Nm okretnog momenta i 6-brzinskim ručnim mjenjačem koji mu omogućuje maksimalnu brzinu od 187 km/h i ubrzanje od 0 do 100 km/h za 11,7 sekundi, dok mu je prosječna potrošnja 6,3 litre na 100 km, a taj će model biti dobavljiv samo sa Style paketom opreme. Trenutno se nude dva paketa opreme, Style i R-Line, gdje Style dolazi serijski sa 17-inčnim aluminijskim naplatcima, automatskim klima

uređajem, LED glavnim svjetlima i mnogim sigurnosnim sustavima, a cijena takve izvedbe starta od 252.456 kuna. T-Roc Cabriolet R-Line starta od 283.631 kune i donosi još, među ostalim, digitalnu instrument ploču, aluminijske papučice, navigacijski sustav Discover Media, sportska sjedala i još mnogo toga. Naravno, treba napomenuti kako se Style paket opreme više bazira na eleganciji, dok s R-Line paketom opreme T-Roc Cabriolet dobiva sportski nabrijan izgled. Za sada nema najava hoće li se kasnije u ponudi naći i pravi R model, a to vjerojatno ovisi koliko će dobro tržište prihvatiti ovaj model.

7. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROTOTIP Mustanga sa sedam elektromotora

Ford Mustang Mach-E 1400 Prototype s čak 1.400 KS! Napravljen je poseban prototip Mustanga Mach-E koji istovremeno služi kao reklama i najava istoimenog novog modela koji na europsko tržište dolazi početkom sljedeće godine. Početkom sljedeće godine u europske prodajne salone dolazi novi Ford Mustang Mach-E, električni coupe SUV koji bi trebao imati doseg s jednim punjenjem od 600 km. Pokretat će ga elektromotor koji daje ukupnu snagu od 337 KS i imat će čak 565 Nm okretnog momenta, a u ponudi će biti i model Mustang Mach-E GT kojem će za ubrzanje od 0 do 100 km/h trebati manje od 5 sekundi, a raspolagat će s 465 KS i 830 Nm okretnog momenta. No kako bi što bolje promovirali novi model, Ford Performance je u suradnji s tvrtkom RTR Vehicles razvio jedan poseban automobil: Ford Mustang Mach-E 1400 Prototype. Ukupno je utrošeno više od 10.000 radnih sati kako bi prototip bio spreman za vožnju. Za informaciju, RTR Vehicles je tvrtka koja se u SAD-u brine za tuning Fordovih automobila. Za pogon se brine čak 7 elektromotora, od kojih su tri smještena sprijeda, dok su četiri smještena straga, a ukupna snaga sustava iznosi ravno 1.400 KS! Snaga se prenosi na sva četiri kotača, a prema potrebi se može rasporediti i drugačije. Službene performanse ovog modela još nisu objavljene, a

neslužbeno se šuška o 257 km/h maksimalne brzine, dok ubrzanje od 0 do 100 km/h traje manje od 3 sekunde. U ovaj prototip je ugrađena baterija kapaciteta 56,8 kWh koja je vjerojatno dovoljna za preko 200 km dosega pod punim gasom, a za sigurno zaustavljanje se brinu Brembo kočnice. Naravno, proširenje karoserije i mnogi spojleri i difuzori se podrazumijevaju, kao i zaštitni kavez u unutrašnjosti, iz koje je također izvađeno sve što nije potrebno, a sve kako bi Mustang Mach-E 1400 Prototype bio što lakši, a pri izradi su se koristili novi laki materijali. No kako ne bi sve ostalo samo na prototipu, iz Forda su najavili kako će ovaj model uskoro sudjelovati u NASCAR utrkama, a osim utrka, služit će i kao model na kojem će se testirati niz novih tehnologija, ali i materijala za izradu, a koji će se nakon toga naći na serijskim Ford modelima.

Automobilizam 35

Informacije

7. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

Čakovec dr. Renata Hranjec I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256 dr. Karmela Matjan – Bogdan A.K. Miošića 16, tel. 040/395-286 dr. Nada Glavaš I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915 dr. Stella Hoblaj I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914 Donja Dubrava dr. Božidar Poljak zamjena: dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914 Goričan dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538 Lopatinec dr. Bošnjak Željka Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subotica dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220 Mursko Središće dr. Mirjana Tarandek V. Nazora 19, tel. 040/544-578 Prelog dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855 Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065 Sveti Martin na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177 Šenkovec dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, prema rasporedu: subotom od 15:00 sati do 20:00 sati, a nedjeljom i blagdanom od 08:00 sati do 20:00 sati. Također je još uvijek obavezno svoj dolazak najaviti telefonom: 040/372-301 ili 040/372-302. DEŽURNA DENTALNA ORDINACIJA je počela ponovno s radom, i radi svaku nedjelju i svaki blagdan/praznik u vremenskom razdoblju od 08:00 sati do 18:00 sati, na lokaciji ambulante Nedelišće. Obzirom da su još na snazi epidemiološke mjere obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/866-033.

tel. 374-176

Matični ured Prelog

tel. 645-125

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

tel. 310-651

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

tel. 313-619

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

1212 za ČK birati 8

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 384-333

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1 TAXI

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara

Matični uredi Matični ured Čakovec

Autobusni kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 8. kolovoza

tel. 112

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Školska medicina

tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Gradovi i općine Grad Čakovec

tel. 314-920

tel: 310-595

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

tel. 371-700

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402

371-600

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

tel. 390-859

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Općina Domašinec

tel. 863-240

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

Komunalni redar za grad Čakovec

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

GKP Čakom, Mihovljanska 74 - odvoz otpada - pogrebne usluge 0 - 24 h

tel. 372-466

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Općina Vratišinec

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

tel. 866-469, 866-966

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI:

LOTA MIKAC, Kći Tanje i Matije IZAK VRTATIĆ, Sin Gabrijele i Davida EMIR ORŠOŠ, Sin Radmile i Marka ARIAN BLAGUS, Sin Marije-Jelene i Ivana ELENA VUGRINEC, Kći Rajne i Nina DOMINIK ORŠUŠ, Sin Vesne i Davora LOTTA PONGRAC, Kći Nives i Sanija MATIJA SRŠA, Sin Maje i Tomislava JAN NOVAK, Sin Ande i Filipa DAVID HORVAT, Sin Darie i Mihaela VITO BOLARIĆ, Sin Ane i Darijana ARSEN VUGRINEC, Sin Anite i Tina (Čakovec)

VJENČANI:

Mateja Pintarić i Filip Novak (Čakovec) Ana Kocijan i Ivica Bartolić (Čakovec) Marija Vidović i Milan Jakšić (Kotoriba) Tea Čukić i Bojan Kranjec (Kotoriba) Kristina Plačko i Leon Kalamari (Kotoriba) Melani Novak i Dejan Novak (Prelog) Klara Kirić i Toni Sredanović (Štrigova) Branka Ščavničar i Dražen Lazar (Štrigova) Matej Ščavničar i Nikolina Borko (Štrigova)

UMRLI:

Ladislav Srpak R. 1946. Franjo Preložnjak R. 1936. Zdenka Vidović R. 1969. Marija Bistrović R. Medved R. 1939. Ana Vlašić R. Vuraić R. 1930. Stevo Balaš R. 1950. Juraj Višnjić R. 1948. Antun Kovač R. 1947. (Čakovec) Vladimir Murk R. 1938. (Dekanovec) Julijana Baksa R. Sabol R. 1952. (Dekanovec) Slavko Jančec R. 1933. (Dekanovec) Marija Matotek R. Špoljar R. 1933. (Kotoriba) Agata Tkalec R. Žganec R. 1934. (Mursko Središće) Marija Perčić R. Končić 1921. (Mursko Središće) Barbara Novak R. Horvat R. 1944. (Mursko Središće) Vladimir Muršić R. 1954. (Mursko Središće) Ana Kranjec R. Feletar R. 1928. (Prelog) Lovro Kos R. 1932. (Prelog) Regina Ladić R. 1938. (Štrigova)

Imendani kroz tjedan od 7. do 13. kolovoza 2020. PET SUB NED PON UTO SRI ČET

7 8 9 10 11 12 13

Siksto papa; Kajetan; Donat Dominik; Nedjeljko; Dinko 19. KROZ GOD. Sv. Edita Stein; Roman; Firmin, Lovro đakon; Lovorka Sv. Klara Asiška; Jasna; Suzana Anicet; Hilarija; Veselka Poncijan i Hipolit; Filomena

Sretan Vam imendan!

7. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

Informacije 37 POSLJEDNJI POZDRAV

Iznenada i prerano napustio nas je

Zoran Braniša - ZOKI

Dirnut pažnjom i iskrenom sućuti povodom iznenadne smrti drage supruge

Marije Brkinjač rođ. Horvat iz Macinca 14. 08. 1952. - 01. 08. 2020.

od srca zahvaljujem cijeloj rodbini, svim prijateljima, susjedima, znancima i svima dragim ljudima koji su mi izrazili sućut i prisustvovali njezinom posjednjem ispraćanju. Ovim putem zahvaljujem svima koji su uputili riječi utjehe i koji su uz mene u ovom teškom trenutku. Posebna zahvala tvrtki Centrometal i obitelji Zidarić. Ožalošćeni suprug Branko Brkinjač

OBAVIJEST O SMRTI

Rozalija Mesarić rođ. Novak iz Čakovca preminula 30. srpnja u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Novak rođ. Lajtman iz Čakovca preminula 3. kolovoza u 68. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Jelena Treska rođ. Klekar iz Dunjkovca preminula u 86. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Car rođ. Maček iz Ivanovca preminula 4. kolovoza u 90. godini života

dragoj šogorici i strinici

Mariji Brkinjač rođ. Horvat iz Macinca

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Obitelj Franje Brkinjača

OBAVIJEST O SMRTI

Prijatelj, kolega i vrijedan član kluba koji je iza sebe ostavio neizbrisiv trag, a praznina koja ostaje je bolna. Ovu objavu pišemo u nevjerici, još ne možemo shvatiti da ga nema. Falit će nam njegova vedrina i spremnost na šalu, kao i njegova odgovornost, ozbiljnost i predanost avijaciji koju je volio do kraja.

Iskrena sućut obitelji, posebno njegovim voljenima! Zoki, počivao u miru, plavo ti nebo bilo!

Tvoji kolege, članovi Aerokluba Međimurja

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Vadas iz Čakovca preminuo 29. srpnja u 72. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Nikola Horvat iz Čakovca preminuo 30. srpnja u 48. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Zlatko Horvatić iz Macinca preminuo u 67. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Švenda iz Čakovca preminuo 5. kolovoza u 70. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Bernarda Pavlic rođ. Kelerajter iz Strahoninca preminula u 51. godini života

Zvonimir Trbović iz Nedelišća preminuo u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Rudolf Posavec iz Nedelišća preminuo u 66. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ladislav Vrtarić iz Novog Sela Rok preminuo u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Božica Felker rođ. Punčec iz Novog Sela na Dravi preminula u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Šoltić rođ. Tkalčec iz Čakovca preminula u 94. godini života

Informacije

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. AB METAL PROMET d.o.o., Palovečka 1, Belica, traži 3 m/ž vozača kamiona C i E kat. i m/ž rukovatelja građevinskim strojevima na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 271 4461 ili na email: robert.krajner@ab-metalpromet. hr do 31.8. 2. AGRO BIBER d.o.o., Podturen, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na tel. 040 847 075 ili mob. 099 869 7916 ili email: agrobiber@ gmail.com do 31.8. 3. AGROMEĐIMURJE RATARSTVO d.o.o., traži 2 m/ž radnika na farmi za rad u Donjoj Dubravi na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu: Čakovec, R. Boškovića 10 ili na email: jelena@agromedjimurje. hr do 31.8. 4. ALZAS ALARMS, Kalnička 58, Čakovec, traži 2 m/ž vatrogasca i 5 m/ž zaštitara - čuvara - tehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 384 100 do 17.8. 5. AQUA-INSTALACIJE d.o.o., Šenkovec, traži 2 m/ž montera centralnog grijanja i ventilacije i 2 m/ž vodoinstalatera za mjesto rada Šenkovec i Njemačka na određeno, javiti se na mob. 098 190 5489 ili na email: andrejas@aqua-instalacije.hr do 9.8.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

13. BALI&BALI d.o.o. Donja Dubrava, Trg Republike 3, traži m/ž 1 pomoćnog radnika u kuhinji, 2 m/ž konobara i 2 m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom ili na tel: 040 688 511 ili 098 802 286 ili e-mail: infobalidoo@gmail.com do 31.8. 14. BELMONT d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž elektroinstalatera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob. 099 323 6625 ili na email: info@belmont. hr do 31.8. 15. BU-JAN TIM j.d.o.o. Pretetinec 96, traži m/ž krovopokrivača, m/ž građevinskog radnika i m/ž zidara na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom ili na mob. 098 974 5950 ili e-mailom: bu.jan. tim@gmail.com do 16.8. 16. ČAKOVECSTAN d.o.o. Čakovec, traži 2 m/ž građevinska radnika na neodređeno, javiti se na mob: 098 241 543 do 31.8.

6. ARNO d.o.o., Čakovec, traži m/ž kv vozača C i E kat. za domaći prijevoz na određeno, javiti se na mob. 091 2433 462 ili email: transporti.arno@ck.tcom.hr do 8.8.

17. DEMIT COLOR, Glavna 5, Novakovec, traži 2 m/ž fasadera na određeno, javiti se na mob: 091 603 1639 do 20.8.

7. Armirački obrt CILAR, M. Središće, traži m/ž pkv/kv armirača na neodređeno, javiti se na mob. 098 600 268 do 30.8.

18. DG SPORT d.o.o., Prelog, traži m/ž pizza majstora na određeno, javiti se na email: info@dg-sport. hr do 24.8.

8. ARTIS d.o.o. Čakovec, traži m/ž frizera na neodređeno, javiti se na mob. 098 777 044 ili na email: artis.event.team@gmail. com do 31.8.

19. Dječji vrtić FTIČEK, D. Kraljevec, Čakovečka 7/1, traži m/ž odgojitelja predškolske djece na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu do 11.8.

9. Autoservis PUTAREK d.o.o, Čakovec, P. Miškine 33, traži m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 17.8.

20. DIMOS - dimnjačarski obrt Zver Robert, Strahoninec, traži m/ž dimnjačara na neodređeno, javiti se na mob: 091 3000 268 do 17.8.

10. Autotransporti “MAJNIĆ, Čakovec, traži m/ž vozača C i E kat. u međunarodnom prijevozu na određeno javiti se na mob. 098 241 524 do 10.8.

21. Dom za starije i teško bolesne odrasle osobe Praporčan, Zrinskih 42, traži 1 m/ž njegovatelja starijih i nemoćnih i 1 SSS/VŠS medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno na 099 199 4041 do 30.8., više info na: www.hzz.hr

11. Autoprijevoznik Goran Nushol, Hodošan, B. Radića 55, traži 2 m/ž vozača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 693 471 ili na email: gorannushol@gmail.com do 1.9. 12. BALI d.o.o., Trg Republike 3, D. Dubrava, traži 10 m/ž šivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 688 511 ili mob. 098 802 286 ili pismena zamolba na adresu ili email: infobalidoo@gmail.com do 31.8.

22. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž čistačicu na neodređeno, javiti se na mob. 098 377 304 ili na email: ravnatelj.kotoriba@dom-bistricak.hr do 17.8. 23. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, B. Radića 37, traži m/ž autolakirera, m/ž strojobravara, m/ž zavarivača i m/ž administratora u kontroli na neodređeno, javiti se email: posao@eko. hr do 30.8.

7. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. ELCOP d.o.o., Čakovec, Športska 6a, traži 4 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: elcop@elcop.hr do 31.8. 25. ELECTA d.o.o., M.Središće, traži m/ž voditelja skladišta i voznog parka na neodređeno, javiti se na email: posao@electa.hr do 23.8. 26. Elektr. zanatska radnja „SKAI“ vl. Posavec Dražen, traži 1 m/ž elektromehaničara na određeno, javiti se na mob. 098 426 273 do 13.8. 27. Eurotechnology d.o.o. Krištanovec, traži 4 m/ž električara elektromontera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob: 095 197 8917 ili e-mailom: info@eurotechnology.hr do 14.8. 28. FEROKOTAO d.o.o., Kolodvorska ulica 76/a, D. Kraljevec, traži 4 m/ž bravara, 4 m/ž zavarivača, 3 m/ž lakirera i 4 m/ž vozača viličara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 655 103 ili pismena zamolba na adresu ili email: posao@ferokotao.hr do 17.8. 29. FERROMONT-KR d.o.o., Mihovljan, traži 3 m/ž voditelja gradilišta (industrijska montaža), 2 m/ž cjevara-pomoćnog cjevara, m/ž inženjera za zavarivanje, m/ž projekta planera, m/ž projektnog voditelja, m/ž QA/QC inženjera, 3 m/ž elektrotehničara, 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž industrijska mehaničara, m/ž stručnjaka zaštite na radu za mjesto rada Austrija i Njemačka. Poslati zamolbu na email: jobs.kr@ fmt.biz do 30.8. 30. FERRO-PREIS d.o.o., dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 10 m/ž operatera u proizvodnji i m/ž tehnologa modela na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@ preisgroup.com do 19.8. 31. FRIZERAJ KOZJAK j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž pizza majstora i m/ž dostavljača hrane na određeno, javiti se na mob. 097 767 4301 do 31.8. 32. 3 E d.o.o., Pribislavec, traži 2 m/ž radnika za izradu i montažu pvc stolarije i aluminijske bravarije na neodređeno, javiti se na mob. 091 5640 130 ili na email: 3e.stolarija@gmail.com do 30.8. 33. Galivet d.o.o., K. Zvonimira 51, Prelog, traži 2 m/ž peradarska radnika na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: uprava@veterinarskaprelog.hr do 31.7.

Otvoreni natječaji za zap

34. GRADIS d.o.o., traži 2 m/ž soboslikara - fasadera, 4 m/ž građevinska radnika i m/ž pomoćnog inženjera gradilišta na neodređeno, javiti se na email: flajser@net.hr ili na mob. 099 601 7777 do 12.8. 35. Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, K. Tomislava 29, traži m/ž projektnog suradnika u psihosocijalnim djelatnostima na određeno, javiti se na e-mail: vlatka@crveni-kriz-cakovec. hr do 28.7., te tražimo 10 m/ž djelatnika za potporu i podršku starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju na određeno, javiti se osobno ili poštom i e-mailom: info@crveni-kriz-cakovec.hr do 10.8. 36. GRA & TEX d.o.o., Križovec 52, traži 2 m/ž šivača na neodređeno, nazvati na mob 098 162 4074 do 31.8., više info na: www.hzz.hr 37. Haix d.o.o., M. Subotica, traži m/ž čistača, 2 m/ž radnika u skladištu, 30 m/ž radnika u izradi donjišta, 12 m/ž radnika u izradi gornjišta obuće i m/ž elektromehaničara na neodređeno, javiti se na email: posao@ haix.hr do 30.8. 38. HEBA d.o.o. Gornji Mihaljevec, traži m/ž frizera na određeno, javiti se na mob: 098 516 529 do 15.8. 39. Hilding Anders d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38, traži 10 m/ž radnika na šivanju navlaka i m/ž radnika u skladištu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 650 007 ili pismena zamolba na adresu ili na email: filip.bermanec@hildinganders. com do 30.8.

45. K5-ING j.d.o.o., Mala Subotica, traži m/ž građevinskog tehničara na određeno, javiti se na mob. 098 546 091 ili na email: k5ing.ms@gmail.com do 21.8. 46. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Zagreb, traži 5 m/ž zaštitara i 4 m/ž vatrogasaca na neodređeno, javiti se na tel. 01 3700 233 ili 099 802 3299 ili pismena zamolba na adresu: D. Gervaisa 3, 10000 Zagreb ili na email: zaposljavanje@klemmsecurity.hr do 31.7. 47. KONDOROV LET d.o.o., traži 4 m/ž kuharice, 4 m/ž prodavačice i 4 m/ž konobara za mjesto rada Vir na određeno, osiguran smještaj, javiti se na mob. 099 548 9077 do 30.8. 48. Kraljevske slastice d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača pekarskih i slastičarskih proizvoda i m/ž voditelja maloprodaje za mjesto rada Donji Kraljevec i Prelog, te m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji kolača, m/ž tehnologa u proizvodnom procesu i m/ž skladištara za mjesto rada Donji Vidovec na određeno vrijeme. Javiti se na email: vjekoslav@cvek.hr ili info@kraljevske.slastice.hr do 30.8. 49. KRALJIĆ A&S d.o.o., Slemenice, traži 5 m/ž vozača kamiona C i E kat. iznad 7,5 tona na neodređeno, javiti se na mob. 099 500 4054 ili na email: kraljicas.doo@ gmail.com do 10.8. 50. KRIKA obrt, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 632 113 ili na email: krika@ krika.hr do 31.8.

40. IDA COMERC d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž vozača-dostavljača C i E kat. na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 299 ili email: ida.comerc@ck.t-com.hr do 15.8.

51. KROV ČAKOVEC j.d.o.o., Vratišinec, Gmajna 2, traži 1 m/ž tesara i 1 m/ž limara - krovopokrivača na neodređeno, doći osobno ili nazvati na mob 099 639 9932 do 31.8.

41. Industrijski aparati i fina obrada metala, Mursko Središće, Slatine 22, traže 1 m/ž zavarivača s atestom i 1 m/ž bravara - strojobravara s iskustvom, nazvati na tel 040 544 450 ili mail: office@ iaf.hr do 31.8., više info na: www. hzz.hr

52. L&P Hrupine 4, Prelog, traži 10 m/ž radnika na automatu za izradu žičanih opruga i 5 m/ž radnika u skladištu na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom, na tel: 040 650 524 ili emailom: posao.lpt@legget.com do 30.8.

42. KEČKEŠ d.o.o., Trg sv. Florijana 25, Prelog, traži 2 m/ž zavarivača mag postupkom i 2 m/ž zavarivača tig postupkom na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 607 1200 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@keckes.hr do 30.8.

53. MANITU d.o.o., Poljska 16a, Čakovec, traži 2 m/ž projektanta namještaja i 2 m/ž stolara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@manitu.hr do 10.8.

43. KERBEK d.o.o., Kolodvorska 78, D. Kraljevec, traži 5 m/ž radnika na keramici na određeno, javiti se osobno na adresu do 10.9. 44. KERMEK d.o.o., Neumannova 3, Čakovec, traži 5 m/ž stolara i 10 m/ž podopolagača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili emailom: kristijan.sobocan@ kermek.com do 30.8.

54. Maring d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž dipl.inž. elektrotehnike za rasvjetu i m/ž referenta na poslovima uvoza/izvoza na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: mik@mik.com.hr do 15.8. 55. MARITEKS j.d.o.o., Mihovljan, traži 3 m/ž šivača trikotaže na određeno, javiti se na mob. 098 260 087 ili na email: mario. nadj@ck.t-com.hr do 15.8.

56. MARODI d.o.o., Nedelišće, Gospodarska ulica 5, traži 2 m/ž rukovatelja strojevima u proizvodnji tjestenine i 2 m/ž djelatnika u proizvodnji na pakiranju tjestenine na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: marodi@marodi.hr do 9.8. 57. MARODI GRADITELJSTVO d.o.o., Štefanec, traži m/ž radnika u građevini za tesarske, zidarske i pomoćne poslove na određeno, javiti se na mob. 098 722 799 do 31.8. 58. Matković Engineering Technics d.o.o., Strahoninec, Čakovečka 118, traži m/ž pomoćnog bravara, m/ž bravara i 2 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba ili na email: m-tech@m-tech.com.hr ili na mob. 091 586 1464 do 15.8. 59. MD&V d.o.o., Čakovec , traži m/ž majstoricu za strojne glazure (cementni estrih) i m/ž majstora za strojno žbukanje na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 533 do 31.8. 60. MEĐIMURSKA HIŽA j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara na neodređeno javiti se na mob. 098 9580 727 ili na email: info@medjimurska-hiza.com do 3.9. 61. MELSA j.d.o.o., Strahoninec, traži m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na mob. 095 8211 625 ili na email: melsa.jdoo@ gmail.com do 20.8. 62. METAL-EURO, Vrtna 37, Nedelišće, traži 2 m/ž samostalna bravara, m/ž zavarivača mig-mag postupkom, m/ž viličaristu, m/ž brusača metalnih pozicija, 2 m/ž radnika na klasičnoj tokarilici i tračnoj pili i m/ž inž. strojarstva na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 9951 559 ili na email: posao@metal-euro. hr do 30.8. 63. METSS d.o.o, Čakovec, Ž. Fašizma 2a, traži m/ž prodavače za Čakovec, Držimurec, Novakovec, Donji Vidovec, Nedelišće, Lopatinec, Nedelišće, Prelog, Dunjkovec, Orehovica, Sveti Martin na Muri, te m/ž skladištara za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se na email: kadrovska@metss.hr ili nazvati na tel. 040/375-706 do 3.9., više info na: www.hzz.hr 64. MIDI d.o.o., Ivanovec, Kalnički odvojak 7, traži m/ž kontrolora na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: midi@midi.hr do 15.8. 65. MIVA strojobravarski obrt, Pribislavec, traži 2 m/ž bravara i m/ž pomoćnog radnika na poslovima brušenja i bušenja na neodređeno, javiti se na tel. 040 361 017 ili na mob. 091 136 0733 do 31.8. 66. MD&V d.o.o., Okrugli Vrh, traži 3 m/ž majstora za strojno žbukanje i m/ž majstora za strojne glazure na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 533 do 30.8.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

7. kolovoza 2020.

Informacije 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

pošljavanje u Međimurskoj županiji 67. Naranđa transport d.o.o., Hodošan, Prvomajska 14, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 458 ili na mob. 098 235 128 do 8.8. 68. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe „SVETA ANA“, Mirogojska 21, Sivica, traži m/ž čistača na neodređeno, javiti se osobno ili na tel: 040 853 943 do 14.8. 69. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Zamuda Marija, Praporčan, Zrinskih 53, traži 2 m/ž njegovatelja starijih i nemoćnih na neodređeno, nazvati na mob 098 1944 131 do 31.8., više na www.hzz.hr 70. Ogradni sistemi Baksa d.o.o. Strahoninec, traži m/ž djelatnika na izradi i montaži ograda na neodređeno, javiti se na mob: 098 205 354 do 14.8. 71. OLUK d.o.o. Nedelišće, traži m/ž pomoćnog građevinskog limara na neodređeno, javiti se na mob: 095 9121 436 ili 040 823 050 ili e-mail: oluk.nedelisce@gmail.com do 17.8. 72. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Z. Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži 2 m/ž vozača C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 776 203 do 15.8.

73. PANA Windows d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 42, traži se m/ž radnika u proizvodnji i m/ž voditelja montaže stolarije na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ mplet.hr do 31.8.

78. Podrum Štrigova d.o.o., Štrigova 71, traži m/ž poljoprivrednog tehničara - voditelja vinograda na određeno, javiti se osobno ili na mob. 099 589 4990 ili na email: lela@podrum-strigova.hr do 10.8.

74. Pekara ČAKOVEC vl. Mimoza Tomrecaj, M. Tita 11, Šenkovec, traži m/ž pekara na neodređeno, javiti se na tel. 040 344 026 ili na mob. 099 772 4205 do 14.8.

79. Pokretna trgovina Zlatko Topolnjak, Čakovec, traži m/ž prodavača tekstila i obuće na određeno, javiti se na mob. 092 102 3082 do 31.8.

75. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, M. Gupca 20, traži 3 m/ž pomoćna radnika u odjelu cnc strojeva, 2 m/ž pomoćna radnika na tokarskom automatu, 2 m/ž bravara - zavarivača i 3 m/ž djelatnika u odjelu skeniranja na određeno, javiti se osobno na adresu ili email: pib-extra@pib-extra.hr do 30.8.

80. Prijevoz i usluge građevinskom mehanizacijom i ugostiteljstvo MIA vl. Štefan Kepe, Čakovec, traži m/ž rukovatelja građevinskom mehanizacijom na neodređeno, javiti se na mob. 098 352 022 do 31.7.

76. Peradarstvo uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača B kategorije, 4 m/ž radnika u klaonici peradi, 4 m/ž radnika na pakiranju svježeg mesa, 4 m/ž radnika na rasijecanju svježeg mesa i 2 m/ž prodavača na tržnici za mjesto rada Zagreb na određeno, javiti se na mob. 098 282 147 do 15.8. 77. PETER soboslikarsko fasaderski obrt vl. Dejan Peter, Sveta Marija, I. Žbulja 20, traži 2 m/ž soboslikara - fasadera na neodređeno, javiti se na mob. 098 9272 179 do 30.8.

81. PROMMING d.o.o., Čakovec, traži m/ž mehaničara za proizvodne strojeve (hidraulika i pneumatika), m/ž voditelja projekta i m/ž električara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom ili na email: posao@ promming.hr do 30.8. 82. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži 10 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na email: office@p-pg.hr do 30.8. 83. RUSTICA d.o.o. Čakovec, traži m/ž kuhara i m/ž pomoćnog kuhinjskog radnika na neodređeno, javiti se na mob: 091 201 6015 ili e-mailom: sonja@trattoriarustica.hr do 17.8.

84. SABOL PROJEKT j.d.o.o. Čakovec, traži 2 m/ž soboslikara i 1 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se na mob. 095 5069 797 do 31.8. 85. Sanacija Turk j.d.o.o. Hlapičina 69, traži m/ž montera suhe gradnje - soboslikara na neodređeno vrijeme, nazvati na mob: 098 954 8803 do 17.9. 86. Sava osiguranje d.d., Čakovec, traži m/ž zastupnika u osiguranju na određeno, javiti se na email: emina.lackovic-ferenc@savaosiguranje.hr do 15.8. 87. SILVAPLANA d.o.o., Čakovec, traži m/ž djelatnika na farmi na neodređeno, javiti se na mob. 099 3250 818 ili 095 906 8025 do 9.8. 88. Smrtić oprema stolarija Milan Smrtić, Gornji Kuršanec, traži 1 m/ž stolara i 1 m/ž pomoćnog radnika u stolariji na neodređeno, javiti se na mob. 098 980 6580 do 14.8. 89. SUMMA-CON d.o.o., Čakovec, traži m/ž cjevara i m/ž tig zavarivača za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mob. 092 292 7621 ili na email: info@summa. con.hr do 31.8. 90. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila u međunarodnom prijevozu hladnjačama C + E kat. na određeno, javiti se na tel. 040 384 820 ili na email: info@tkalectrans. hr do 30.8.

91. Tekeli projekt-inženjering d.o.o., M. Središće, M. Kovača 72, traži m/ž automehaničara - vozača C i E kat., m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž građevinskog radnika na pilani, m/ž stolara i m/ž konstruktora metalnih formi, javiti se na mob. 098 240 131 ili 098 240 181 do 30.9. 92. TMT d.o.o., Čakovec, Kalnička 56, traži m/ž administratora u odjelu operativnih poslova i m/ž djelatnika na održavanju - električara - mehatroničara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: zamolbe@tmt.hr do 15.8. 93. TONI d.o.o., Kolodvorska 80 a, D. Kraljevec, traži m/ž diplomiranog ekonomistu nabave i prodaje, m/ž radnika na otkupnoj stanici za mjesto rada Donja Dubrava i Martijanec te m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se osobno ili e-mailom: info@toni-marodi. hr do 31.8. 94. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, m/ž autoelektričara i m/ž automehaničara na određeno, javiti se na mob. 091/3527030 do 1.8., te tražimo 1 m/ž pomoćnog radnika u radioni na neodređeno, javiti se osobno ili na mob. 098/241-673 do 1.9.

95. Udruga slijepih međimurske županije, Kralja Tomislava 34, Čakovec, traži 6 m/ž radnika za pružanje potpore i podrške starijim osobama u nepovoljnom položaju na određeno, javiti se osobno ili emailom: maja@usm.hr 96. UO VENERA, Pleškovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 898 do 31.8. 97. Zajednički obrt autolimarija i lakiranje „KOVAČ“, Prvomajska 14, Nedelišće, traži 1 m/ž autolimara autolakirera na neodređeno, javiti se osobno ili na mob. 098 9719 125 do 15.8. 98. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži m/ž montera centralnog grijanja, m/ž operatera, m/ž montera vodovodnih instalacija, m/ž bravara, m/ž montera ventilacije, 3 m/ž montera centralnog grijanja, 2 m/ž zavarivača tig ili autogenim postupkom, m/ž inž. za strojarske instalacije, m/ž cjevara – izometričara za mjesto rada Njemačka i m/ž električara za mjesto rada Nedelišće na određeno. Javiti se osobno na adresu ili na tel. 095 1123 469 ili 040 341 004 ili mail: zgradarskatehnika@gmail. com te tražimo kućnu pomoćnicu na određeno vrijeme, javiti se na mob. 095 541 8886; 1 m/ž rukovatelja samohodnih strojeva - strojara - bageristu za mjesto rada Nedelišće i 1 m/ž vozača teretnog vozila s kiperom za mjesto rada Čakovec, rok prijave 15.8.

CNC operater - Mehatroničar - Strojarski tehničar LPT d.o.o. - OSIGURAJTE BUDUĆNOST S NAMA

LPT d.o.o. Prelog najveći je hrvatski i ujedno regionalni proizvođač različitih tipova opružnih žičanih jezgri za madrace i namještaj, te značajan regionalni proizvođač strojeva. Tvrtka je u vlasništvu američke multinacionalne kompanije Leggett & Platt Inc., vodećeg svjetskog proizvođača žičanih jezgri i ostalih komponenti za proizvodnju madraca i namještaja. Više od 95% ukupnog proizvodnog programa izvozimo prvenstveno u zemlje Europske unije, ali i na pojedina tržišta izvan EU (Azija, Afrika, Australija). Radi povećanog obima poslovanja, tražimo motivirane i odgovorne osobe za rad u proizvodnji.

Radnik u proizvodnji (m/ž) - Više izvršioca Mjesto rada: Prelog

Opis posla: - Priprema materijala za proizvodni proces - Obavljanje procesa proizvodnje prema uputama i procedurama - Održavanje sredstava za rad

Uvjeti: - SSS - smjer CNC operater, mehatroničar, stojarski tehničar ili neka druga srodna struka (nije uvjet) - Poželjno iskustvo u proizvodnji (nije uvjet) - Samostalnost u radu - Odgovornost Nudimo: - Posao u stabilnoj tvrtki u sklopu multinacionalne kompanije - Rad u dinamičnom i timskom radnom okruženju

Prijava: Ako smatrate da odgovarate navedenom opisu, pošaljite nam svoj životopis do 30.08.2020. na mail: posao.lpt@leggett.com ili osobno dolaskom na adresu: LPT d.o.o., Hrupine 4, 40323 Prelog uz prethodnu najavu na 040/650-500 Napomena: Samo kandidati užeg izbora bit će kontaktirani. Zahvaljujemo na razumijevanju.

Oglasnik

7. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

Kupon mora biti izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sati. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe. Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za istinitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa. MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE BMW 320D touring 2002.god., 110 KW, reg do 5/2021.g., 338 tkm, dobro očuvan i uredno servisiran, cijena 3.300 EUR. Kontakt broj 091 1311 911

PRODAJE SE AUDI A4 1.8, benzin, full oprema, 2005., 138 000 km, registriran, vrlo očuvan, garažiran. Info telefon: 091 5250 396

PRODAJE SE FIAT PUNTO 1.2 2002. god., registr. do 10. mjeseca, centralno zaključavanje, klima, itd . Upitati na tel: 040/337 095.

PRODAJE SE MB E220 CDI 2007.g., avang. automatik, odličan i MB B 200 CDI automatik 2008.g., te autoprikolica za prijevoz automobila kiperica, info na mob 098/241-569

Prodaje se Mazda 3 Sport 1.4, benzin/plin, 2005., 98.000 km, registrirana, očuvana, garažirana. Info telefon: 091 5250 396

PRODAJE SE MERCEDES B klasa 2011. god., automatik, reg. do 7/2020., klima, koža, full oprema, 250tkm, redovno održavan i servisiran, bez oštećenja. Info na tel: 098/944-3339 PRODAJEM VW KOMBI T4 Multivan 62 KW benz, cijena 11.500 kn. Info na mob. 099/4121-746

PRODAJEM dva krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858424 ili 098/942-2821

POLJOPRIVREDA PRODAJE SE KOSILICA ZA TRAVU. Upitati na telefon 040/337 095. PRODAJE SE RAKIJA kvalitetna viljamovka, šljiva i smokva, jačina 47-49 posto alkohola. Tel. 857-065 PRODAJEM JEČAM I TRITIKAL. info na mob. 098 957 5932 PRODAJEM DRVO LOVORA u tegli, visine oko 2m te dvije sadnice oraha u boji, cijena 200 kuna. tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODAJE SE KVALITETNO SIJENO u kockastim balama, cijena 15 kuna/bala. Tel. 099/2142123 PRODAJE SE čekičar-krunjač, drvena bačva za vino od 200 lit. i preša za grožđe. Tel. 682-175 VINO BIJELO I RAKIJA, kvalitetno, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno. Tel. 095/1987920 KUPUJEM BAČVE plastične od 60-80 lit., s obručom i poklopcom, od inoxa 100-200 lit. Tel. 857-065 PRODAJE SE VEĆA količina stajskog gnoja (dostajalog), povoljno. Info na mob. 098/171-3961

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priložiti sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib. Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su navesti energetski certifikat. U suprotnom nećemo objaviti vaš oglas.

TRAŽIM U NAJAM poljoprivredno zemljište. info na mob. 098/9575-932 PRODAJEM TRAKTOR Tomo Vinković 523 1989. god., registr. do 5. mj./2021., u kompletu s malčerom šir. 1m i frezom. Mob. 098/900-5984

USLUGE Tvrtka ZT-Zgradarska tehnika d.o.o. vrši montažu bojlera već od 1.500,00 kn i servis bojlera već od 300,00 kn marke Bosch, Vaillant, Viessmann. Također radimo montažu klima uređaja već od 1.0000,00 kn i servis od 200,00 kn uz mogućnost dopunjavanja plina svih klima uređaja. Javiti se na telefon 095 112 3469, 095 112 3470 ili 040 341 004

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO RESTORAN MALA HIŽA MAČKOVEC zapošljava konobara za stalno. Najava za razgovor na 091 50 787 45.

Obrt HOGRA iz Mihovljana traži BAGERISTU za radove u niskogradnji na području Međimurja, na neodređeno. Upitati na tel. 098/642-714

POZNANSTVA ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 godina, za ljubav i zajednički život, imam kuću, auto, kune, eure... Fali samo malo ljubavi. Molim zvati popodne ili navečer na tel. 099/382-1067

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21

tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u novogradnji, energetski certifikat A. Info telefon: 091 5250 396 PRODAJE SE STARA KUĆA i dvorište 321 čhv u Putjanama, Čakovec. Za informacije nazvati na mob. 099/287-2453 PRODAJE SE VIKENDICA s vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv. Upitati na 040/364354 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ukupne površine 855 m2 kod južne obilaznice Čakovec, Martane-Zapad. Mob 091/410-1988

PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob. 098/9422-821 PRODAJE SE VIKENDICA od 35 m2 s vinogradom i vinogradarskom opremom u Svetom Urbanu. Info na mob. 091/9187161

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA KUĆA s dvorištem, tri sobe, grijanje na plin i drva. Cijena 2.200 kn mjesečno + režije. ER/D. Tel. 099/3111-520 IZNAJMLJUJEM SKLADIŠNOPOSLOVNI PROSTOR od cca 150m2, omogućen pristup kamionom, te skladište na otvorenom od 300-1000 m2 na jugu Čakovca. Mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namješteni stan u Murskom Središću, EC/D. Mob 091/1680470 IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u kući, na katu, u Čk na Jugu, wifi, perilica, EC/F. Info 091/7237-999

PRODAJEM ADAPTIRANU OBITELJSKU KUĆU U ČAKOVCU – mogućnost dva stana ili stambeno-poslovno. EC/D. Info: 098/214-107

IZNAJMLJUJEM 2-sobni namješten stan u kući u Savskoj Vesi na katu, poseban ulaz, garaža, velika terasa, info na mob. 095/8120-752

PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR U ČAKOVCU (uređeno prizemlje od 125,95 m2), kuća s podrumom i mog. uređenja potkrovlja. Ulaz s ulične strane. Bočni ulaz iz haustora s eventualnim parkiranjem odostraga i malim dvorišnim vratima. EC/F. Info: 098/214-107

IZNAJMLJUJEM 2-sobni stan u kući u Čakovcu, dvjema studenticama, poseban ulaz. Info na mob. 099/677-4304

PRODAJE SE POLA KUĆE u Ivanovcu na glavnoj cesti. Nazvati poslije 12 sati na mob. 098/552813

LJETOVANJE VODICE: iznajmljuju se povoljno lijepo uređeni i namješteni apartmani. Info na mob 098 909 6768 Olga, pogledati na: www.appvodice.com

7. kolovoza 2020. ŽIVOTINJE

PRODAJE SE MJEŠALICA ZA BETON, radila je svega par sati. Upitati na telefon 040/337 095. PRODAJEM PODNICU Hespo dim. 200x90, fotelju očuvanu, te ormarić s policama - cijena 150 kn/kom. Info na mob. 098/173-9167

PRODAJEM VRHUNSKE ŠTENCE NJEMAČKOG OVČARA, crveno-crnog plašta, roditelji prisutni. Sve informacije na broj mobitela 097 600 6038.

PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce - tigrice i pjevajuće. Tel: 098/9443339

RAZNO PRODAJE SE garnitura za sjedenje, četiri fotelje + kut, sačuvana. Upitati na telefon 040/337 095. USTUPAM OBITELJSKU GROBNICU (do 6 osoba) u Svetoj Mariji. Tel: 091/546-7841 PRODAJE SE FRIŽIDER kupljen u Njemačkoj, za 900 kuna, te prodajem tepih 3x2,70 m za 300 kuna. Info na mob 099/4047517

Oglasnik 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRODAJE SE transport trake šir. 30 cm (različite dužine), novi crni pisaći stol, dva nova radijatora za centralno grijanje dim. 200x90 cm i protupožarna vrata T30 visine 2m i 75 cm širine (2 kom). Tel. 858-424 ili 098/9422-821 POVOLJNO SE PRODAJU SANITARIJE (elementi za kupaonu) - umivaonik, wc školjka i tuš kabina. Mob. 091/543-9006 PRODAJE SE DJEČJI BICIKL 19 cola, muški, za uzrast do 12 godina. Upitati na telefon 040/337 095. SPRAVA za vježbanje trbušnih mišića i termoakumulaciona peć. Tel. 682-175 OTKUPLJUJEM OČUVANE GRAMOFONSKE PLOČE s omotima, rock, pop, metal, jazz, blues... kolekcije. Mob. 098/486-285, Robert PRODAJE SE POTPUNO OČUVANI KAUČ. Tel. 312-783 ili 098/546-031 PRODAJEM MASTER 100 (grijač zraka) za 1700 kn. mob. 091 503 4863

PRODAJE SE PEĆ na drva sa dva ložišta, potpuno nova i nekorištena, bijele boje, mog. kuhanja i grijanja, njem. proizv. NEFF, dimenzije (v 85xš40x0,60 cm), cijena 1.950 kuna, te elektr. bojler od 80 lit. za Ariston, cijena 350 kuna. Info na tel. 858-424 ili 098/942-2821 PRODAJE SE KONDENZACIJSKA SUŠILICA RUBLJA Gorenje od 5 kg, malo korištena. Upitati na telefon 040/337 095. PRODAJE SE NOVI PLINSKI REŠO sa dva plamenika, cijena 120 kuna. Info na mob. 098/1760256

Udruga “Sklonište dobrote” Čakovec, Otona Župančića 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 email adresa: udrugasklonistedobrote@gmail.com web: www.sklonistedobrote.hr Račun za uplatu donacija: HR9623400091110790897

SUNČICA Karakterna i aktivna maca koja voli provoditi vrijeme vani. Cijepljena je, sterilizirana te tretirana od parazita. Također, naučena je na pijesak i boravak u kući. Voli se maziti i jako je zaigrana.

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

PRODAJE SE ŠTEDNJAK NA DRVA za kuhinju njemačke proizv., format ploče je 50x60 cm a visina 85 cm. Upitati na telefon 040/337 095. PRODAJE SE nova sušilica s toplinskom pumpom AA++ povoljno, novi monoblok - wc školjka s kotlićem i daskom od keramike, te kafe aparat Saeco. info na mob 091 970 1929

je rođena 28.02.2015. godine u azilu. Izrasla je u posebnu damicu kojoj je sklonište dom svih ovih godina. Ona ne zna za ništa drugo osim rešetki, laveža i pasa koji dolaze i odlaze. Loulou je vrlo nježna duša, pomalo plaha u prvom kontaktu, ali vrlo draga, mirna, znatiželjna i željna ljubavi. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Cero

FIONO Zdrav, cijepljen, kastriran, tretiran od parazita te naučen na boravak u stanu. Izrazito se voli maziti i jedva čeka da pronađe svoj dom.

PRODAJE SE RABLJENI CRIJEP Vinkovački 104 i hidraulična preša za grožđe 18 tona, na broj 098/723-135. PRODAJEM DRVENE BAČVE za vino od 160, 180 i 250 litara, plinsku peć Italija od 6 KW, gusnatu peć od 10 KW i neregistriranu autoprikolicu. Info na mob. 098/9256-256

Loulou

se dobro slaže i s drugim psima. Rođen je u lipnju 2017., visok oko 55 cm i već dvije godine sklonište je njegov dom i nikad nitko za njega nije pitao. Treba li vam radosti i veselja u životu, razmislite o udomljavanju psa! Cero bi bio idealan kandidat za osunčati vam i najtmurniji dan. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

King

SELINA Potpuno je zdrava, čvrstog karaktera i druželjubive naravi. Ne voli se čuvati, no uvijek je spremna na igru i maženje.

PAMMY Kastrirana je, cijepljena i zdrava. Voli se maziti, iako je na prvu plaha. Umiljata je i hrabra maca.

nam je došao s lančugom oko vrata. Tako je vjerojatno proveo svoj život svih ovih 9 godina koliko ih je nabrojao.Sa svima se slaže, igrao bi se, trčao, istraživao, mazio. Sve ono što mu je bilo uskraćeno svih ovih godina, on bi sad želio nadoknaditi. Rođen je u travnju 2011., visok oko 53 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec. Mrka nam je došla u sklonište kao predivna mlada kujica većeg rasta izuzetno dobre naravi, zaraznog osmijeha i toplih dubokih očiju. Rođena je u veljači 2013., a u skloništu je već više od 6 godina! Zar nije konačno zaslužila ljepše i bolje dane? Slaže se super s drugim psima, voli ljude, vrlo je privržena i bila bi idealna za obitelj s djecom koja ima kuću i veliko dvorište za istraživanje. Visoka je oko 60 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

1299

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

ti?! To vjerojatno nije moguće. Najvažnije je udovoljiti sebi, pa onda nekim bliskim osobama. Bože moj, pa nitko ne može udovoljiti baš svima oko sebe i uvijek biti savršen. Čemu se opterećivati perfekcionizmom? Jesu li svi oko vas popularni sportaši, bogati biznismeni, neodoljivi ljepotani, rođeni govornici, slavni umjetnici, najveći znanstvenici, pa onda sve to još jednom u ženskom rodu? Svi oko vas tako savršeni, a baš vi takav polovnjak? Smiješno, kad se ovako pogleda postaje jasno da je pretjerano, ali u ljudskim glavama često je baš tako. Da sam bar u nečemu naj naj...ubija nas u pojam. To nam zbilja ne treba. Okrenimo zato novi list, pokušajmo drukčije gledati sebe same. Svatko u sebi ima niz vrijednih osobina zbog kojih ga drugi mogu cijeniti i voljeti. Što je još važnije, mi sami možemo sebe cijeniti i voljeti zbog toga kakvi jesmo. Na tim osobinama trebamo ustrajno graditi sliku o sebi i

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Berta Bacinger Klobučarić, psihologinja

“Pravila” za dijagnosticiranje alkoholizma

Strah od tuđih procjena Ljudi se različito odnose prema tome kako ih procjenjuju ili vrednuju drugi ljudi, jednima je nebitno što drugi o njima misle, oni rade i ponašaju se onako kako sami hoće, a drugima je važno kako će ih procjenjivati osobe u njihovoj okolini. Čak ni onima iz prve skupine nije sasvim svejedno što drugi o njima misle, ali ovi drugi se boje tuđih procjena i opterećeni su njima. U osnovi je različitih psihičkih poremećaja često moguće pronaći strah od negativne evaluacije, duboka tjeskoba i osjećaj ugroženosti zbog tuđih procjena mojeg ponašanja ili mene kao osobe. Ah, ti drugi ljudi! Znate da ih ima svakakvih! Neki i u jajetu nađu dlaku – takvi će uvijek imati neku primjedbu na nas i naše ponašanje. Pa što onda! Oni kritiziraju sve oko sebe, pa i one koje mi volimo i divimo im se. Sigurno nisu uvijek u pravu, mora biti da i njima nešto fali kad su takvi. Zašto bi baš njima trebali udovolji-

7. kolovoza 2020.

svoje samopoštovanje, to ne može učiniti nitko drugi. A kad su u pitanju socijalni odnosi, svatko može uz malo truda i vježbe naučiti kako ostaviti dobar dojam na druge ljude i biti prihvaćen u društvu. Ne trebaju nas svi ljudi na svijetu i njihovo obožavanje, dovoljni su neki koji nas uvažavaju i podržavaju, ne trebamo zadiviti cijeli svijet svojom pojavom i značajem, i jedna osoba koja nas voli i razumije može biti dovoljna. Za početak, može biti dovoljno da imam i volim samoga sebe. Uostalom, i svi drugi ljudi su u istoj poziciji kao ja, i oni su zapravo više zaokupljeni sami sobom, nego drugima oko sebe. Kad vas krene hvatati strah od tuđih procjena sjetite se: drugi ljudi ili su zaokupljeni sami sobom, ili su zaokupljeni pitanjem kakav dojam ostavljaju na vas. Time se oni bave, sad kad to znate u prednosti ste pred ostalima, zato odahnite i uživajte u ljetnoj hladovini....

Poznata je činjenica kako je alkohol u našoj kulturi vrlo rasprostranjen, lako i gotovo uvijek dostupan, stalni je sudionik svih društvenih događaja, mnogima nadohvat ruke, što su sve faktori koji olakšavaju pijenje. No neki će posegnuti za alkoholom iz razloga kako bi uživali jer ga vole piti, ili pak možda kako bi se opustili od briga i stresa i zaboravili na probleme, a neki jer im se čini da se tada bolje osjećaju te da su društveniji. Međutim, alkohol se obično zloupotrebljava, što znači da ga se konzumira u prevelikim, štetnim količinama. Ako se to nekome češće događa, može imati drastične posljedice. Pijenje previše alkohola ima negativne učinke na fizičko zdravlje pojedinca, na psihičko funkcioniranje i na osobnost. Također, povezano je i s nizom problema u odnosima s drugima, sa smanjenom radnom produktivnosti, s nepovoljnim ekonomskim statusom, i dovodi do problema u svakodnevici (u prometu…). Takve probleme razviti će ona osoba koja po razmjerima pijenja nadilazi umjerenu upotrebu alkohola, koja je ovisna o alkoholu, odnosno razvila je alkoholizam. Status ovisnika o alkoholu nije u našem društvu povoljan jer je zbog stigmatizacije uobičajena slika o alkoholičaru negativna, karakterizira ga se kao lošu osobu, ali i iz razloga jer bi priznavanje ovisnosti samom sebi podrazumijevalo uključenje na liječenje, što pak

znači odricanje od nečega što voli (alkohola) i mijenjanje dosadašnjeg načina življenja. Stoga se mnogi zavaravaju ističući neka proizvoljna pravila i svoje kriterije za dijagnosticiranje alkoholizma, tražeći opravdanje za sebe kako bi mogli piti, a ipak ne potpasti pod kategoriju ovisnika. Na primjer, neki pojedinci misle da ako ne piju sami već u društvu, da se nikako ne može reći da su alkoholičari, za razliku od onih koji piju sami, jer je pijenje nasamo siguran znak ovisnosti. Ono što je istina jest da pijenje i u društvu i pijenje nasamo nije dijagnostički kriterij. Slično tome, vrsta alkohola koja se pije nije bitna. Prilično je rasprostranjeno mišljenje da je alkoholičar onaj koji pije žestoka pića, eventualno vino, a osobito će pivopije često tvrditi da oni ne mogu biti ovisnici o alkoholu “jer je to samo pivo”. Zapravo bitno je sadrži li piće alkohol ili ne, bez obzira je li to vino, pivo ili žestoko piće. Mnogi će se tješiti da nisu ovisnici o alkoholu zato što ne piju ujutro, podrazumijevajući da su alkoholičari samo oni koji od jutra posežu za čašicom. No istina je da oko nas postoje mnogi koji se u večernjim satima late pića, imaju problem kontrole popijenog, i često zalaze u probleme radi opijanja (obiteljske, prometne, u tučnjave…). Postoji nekoliko objektivnih pokazatelja, odnosno kriterija za dijagnosticiranje alkoholizma. Primjerice, postojanje žudnje za alkoholom,

što znači da čak i u situacijama kada to ne bi bilo poželjno, osoba ne može odoljeti piću (npr. pije na poslu, pije prije nego sjedne za volan…). Također, kod alkoholičara je tipičan gubitak kontrole: čim popije prvu čašu alkoholnog pića, izgubi mogućnost kontrole daljnjega pijenja i pije “do besvijesti”. Alkoholičara karakterizira porast tolerancije prema alkoholu, tako da pije sve veće količine alkohola kako bi postigao isti željeni psihički učinak. Nadalje, pojedinac nastavlja piti unatoč tome što zna da će mu to donijeti probleme, a problemi su brojni (oštećenja tjelesnog zdravlja, psihički problemi, poremećeni odnosi u obitelji i u radnoj okolini, potpuno zanemarivanje sebe…). Alkoholičar je osoba kod koje se javljaju apstinencijski simptomi kad prestane uzimati alkohol, a oni se očituju u glavobolji, mučninama, bolovima u želucu, proljevu, u tremoru ruku, drhtanju, pojačanom znojenju, nemiru, nesanici i drugim problemima spavanja (noćne more), strahovima … Apstinencijska kriza nije nimalo ugodna, pa je alkoholičar prekida ponovnim pijenjem. U svakom slučaju, ako netko prekomjerno i prečesto pije, taj ima problem s alkoholom, bez obzira zove li se to ovisnost, alkoholizam, ili se radi “samo” o putu ka ovisnosti. Za svakog tko je zabrinut za sebe jer ne može odoljeti pijenju ili za nekog bliskog kod koga uočava navedene tegobe, nikad nije prerano obratiti se stručnjaku za savjet ili za pomoć.

VATROGASCI MEĐIMURJA

7. kolovoza 2020.

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Ovjekovječena fotografija vatrogasaca Mihovljana u Fažani

DVD MIHOVLJAN njeguje tradiciju vatrogastva i okuplja čak 102 člana

Bruno Halabarec i Luka Gunc najmlađe pripremaju za natjecanja Vatrogasci su okosnica svake društvene zajednice. Da je to tako govori i vatrogasno društvo Mihovljan koje okuplja 102 članova, od kojih 77 muških i 25 ženskih članova, a od toga djece i mladeži ima ukupno 29 članova. Društvo je razvrstano u 5 odjeljenja podmladak, mladež, seniori „A“ ekipa, seniori „B“ ekipa i ekipa veterana. O tome kako se i što radi u vatrogasnom društvu Mihovljan ispričao nam je predsjednik Josip Jezernik koji ovu dužnost obavlja od 2002. godine. U vatrogasnim vodama je od 1974. godine. Uz to je blagajnik Vatrogasne zajednice grada Čakovca, član Nadzornog vijeća Vatrogasne zajednice Međimurske županije i član Upravnog vijeća Javne vatrogasne postrojbe Čakovec.

Uz njega članovi Upravnog odbora od 2017. godine su Josip Mrazović zamjenik predsjednika, Tihana Zak Tompoš zapovjednica, njezin zamjenik Igor Posedi, tajnica Martina Pongračić, blagajnica Julija Pintarić, te članovi Zdravko Vincetić, Mladen Kovačec i Marijan Turk. Članovi Nadzornog odbora su predsjednik Josip Hren, te članovi Marija Preložnjak i Josipa Bratković. – U našem spremištu ima raznolike opreme. Opremamo se prema potrebi i mogućnostima. Posjedujemo dva vatrogasna kombi vozila, prikolicu s visokotlačnim sklopom, vatrogasnu ručnu špricu, nekoliko različitih vatrogasnih pumpi, strujne generatore, opremu za gašenje požara i za neke jednostavnije tehničke

Motivirana mladež budućnost je vatrogastva – U DVD-u imamo 29 pripadnika podmlatka i mladeži od 6 do 16 godina od kojih su najaktivniji pripadnici mladeži muške. Mladež je visoko motivirana za rad u Društvu, ne samo na natjecateljskom području nego i u radu u DVD-u općenito. Oni su naša budućnost. Prošle godine osvojenim drugim mjestom na natjecanju Vatrogasne zajednice grada

Čakovca za mladež osvojili su i boravak u Kampu vatrogasne mladeži u Fažani gdje smo s njima proveli sedam vrlo poučnih i zanimljivih dana. To je ujedno i najveći uspjeh koji smo postigli i na njih smo izrazito ponosni. Bruno Halabarec i Luka Gunc mentori su koji s njima redovito rade i na tome smo im jako zahvalni. Neki članovi imaju želju postati profesionalni vatro-

intervencije. Svake godine dodatno opremamo članove osobnom opremom, te koliko smo u mogućnosti skupnom opremom za intervencije. Protekle godine imali smo ukupno 8 intervencija, od toga tri intervencije manje složenog gašenja požara i 5 manje složenih tehničkih intervencija. Organizirali smo jednu javnu taktičkopokaznu vježbu i sudjelovali na javnoj taktičko-pokaznoj vježbi u organizaciji VZG Čakovca u Mačkovcu, rekao je predsjednik društva.

Rad s najmlađima najaktivniji u proljeće i ljeto

Rad s mladima najaktivniji je u proljeće i ljeto kada su natjecanja, ali trude se i kroz zimu organizirati nekoliko druženja s razli-

čitim radionicama. Jednom godišnje borave u vikendici Vatrogasne zajednice Međimurske županije kada s mladima idu i na kupanje u LifeClass terme Sveti Martin. Kako kaže predsjednik Jezernik teško je izdvojiti nekog jer se svatko na svoj način trudi i pridonosi radu Društva. Društvo ne čini jedan član nego svi koji su uključeni. Ipak posebno je pohvalio rad Upravnog odbora bez kojeg bi se teško bilo što organiziralo. – U našem DVD-u svaki član je jednako važan. Vrlo su aktivni i naši veterani i članovi seniorske „B“ ekipe kojima smo doista zahvalni na njihovom angažmanu unatoč njihovim zrelijim godinama, zaključuju naš sugovornik.

Rezultati vatrogasnih natjecanja protekle godine U protekloj 2019. godini DVD Mihovljan sudjelovao je na različitim natjecanjima i postigli sljedeće rezultate: 13. travnja 2019. UTRKA VATROGASACA U MERHATOVCU • Josipa Bratković – 3.mjesto 11. svibnja 2019. VI. KUP VRATIŠINCA • Mladež muški – 6.mjesto

18. svibnja 2019. NATJECANJE VZG ČAKOVCA ZA PODMLADAK I MLADEŽ u Mihovljanu • Pomladak muški – 6. mjesto • Mladež muški – 2. mjesto

25. svibnja 2019. NATJECANJE VZMŽ ZA PODMLADAK I MLADEŽ u Palinovcu • Pomladak muški – 24.mjesto • Mladež muški – 9. mjesto

29. lipnja 2019. NATJECANJE VZG ČAKOVCA ZA SENIORE u Kuršancu • Muška B ekipa – 11. mjesto

13. srpnja 2019. IGRE VATROGASNE MLADEŽI u Žiškovcu • Pomladak muški 1 – 1. mjesto • Pomladak muški 2 – 4. mjesto • Pomladak muški 3 - 16. mjesto • Mladež muški – 6. mjesto 10. kolovoza 2019. SREČANJE VETERANOV GZ LENDAVA, ČENTIBA, SLOVENIJA • Veterani – 5. mjesto

24. kolovoza 2019. NATJECANJE PODZEMNIM HIDRANTOM u Selnici • Mladež muški - 7. mjesto

24.kolovoza 2019. IGRE VATROGASNIH VETERANA u Maloj Subotici • Članovi DVD-a Mihovljan sudjeluju u ekipi VZG Čakovec

7. rujna 2019. IX. KUP GRADA ČAKOVCA ZA POMLADAK I MLADEŽ, X KUP HVZ-A ZA MLADEŽ u Čakovcu Mladi vatrogasci Mihovljana ljetne praznike koriste za vježbanje

gasci, nadamo se da će uspjeti u tome. Trenutno nitko ne polazi vatrogasnu školu, možda

će se u budućnosti i to promijeniti, ispričao je predsjednik društva Josip Jezernik.

• Mladež muški – 12. mjesto

14. rujna SUSRET VATROGASACA u Totovcu • Pomladak muški – 2. mjesto • Mladež muški – 3. mjesto

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. kolovoza 2020.

Piše: Roberta Radović, Foto: Zlatko Vrzan

MEĐIMURSKA KUHARICA

Sastojci:

– luk – svinjski kotlet – riža – crvena mljevena paprika – svinjska mast – sol, papar, Vegeta – đuveč

Svinjski rižoto s kotletom Kavana Lipa u Nedelišću domaćin je naše ovotjedne rubrike Međimurska kuharica. Kuhar Toni Podgorelec preporučuje za vaš objed pripremiti svinjski rižoto s kotletom. Brzo se i jednostavno priprema.

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Krenimo s radošću pripremiti ovo ukusno jelo. Na svinjskoj masti popržimo luk do zlatno žute boje. Zatim dodamo đuveč, crvenu papriku i začine (sol, papar, Vegeta). Potom dodamo rižu,

zalijemo vodom i stavimo sve skupa da se lijepo prodinsta. Posebno na roštilju ispečemo svinjski kotlet. Na tanjuru serviramo svinjski rižoto i kotlet. Dobar tek!

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Slanci Diver s povrćem i batatom

Priprema: U malo toplog mlijeka staviti malo šećera i kvasca, te ostaviti da se kvasac nadigne. U zdjelu stavite brašno, sol, šećer, ulje, preostalo mlijeko i nadignuti kvasac. Sve zajedno zamijesite i ostavite na toplom da se diže. Premijesite, istresite na dasku i oblikujte kuglice. Zatim kuglice razvaljajte u kvadrate, svaki poprečno prerežite da dobijete dva trokuta. Od trokuta smotajte slanac. Prije pečenja neka odstoje, premažite žumanjkom i prema želji

Sastojci:

posipajte solju ili sezamom. Pecite ih na 200 °C 20 minuta.

Sastojci:

- 50 dkg brašna za dizana tijesta T-400 Čakovečkih mlinova - 1 kocka kvasca - 3 dcl mlijeka - 1 žličica soli - 1 žličica šećera - 1 dcl ulja - na vrh noža prašak za peći

Diver je riječna riba iz porodice šarana. Meso joj je slatkasto i izuzetno ukusno. Preporučujemo ispeći je s povrćem i batatom. Očišćenu ribu osušite i posolite. Potom je zarežite po sredini te stavite u lim za pečenje koji ste prethodno obložili papirom za pečenje. U sredinu ribe (uz kost) stavite grančicu ružmarina. Diver prelijte uljem (može i maslinovo) te oko njega poslažite narezan batat, tikvice, luk, češnjak, mrkvu i drugo povrće po želji.

– riba diver – sol – ružmarin – batat – tikvice – luk – češnjak – mrkva – ulje

Silvanac zeleni obiteljske vinarije Kerman

Uz svinjski rižoto s kotletom, Gordana Vuković iz nedelišćanske kavane Lipa preporučuje servirati silvanac zeleni obiteljske vinarije Kerman. Riječ je o kvalitetPecite oko 40 min (ovisno nom suhom/polusuhom bijeo veličini ribe) na 220 stup- lom vinu (11,7 % alk.) ugodne njeva. (rr) i svježe arome. Živjeli! (rr, zv)

7. kolovoza 2020.

Kuharica 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NARODNA KUHARICA

MARIJA LEVAČIĆ iz Murskog Središća uputila nas je u tajnu pripreme tipičnog ljetnog jela iz lonca

Punjene paprike su ukusnije što se više podgrijavaju Naše su ih bake pripremale najčešće dan prije nekog većeg posla kad nije bilo vremena za kuhanje, a potrebna je bila veća količina hrane za sljedeću večer Piše: Aleksandra Sklepić Ljetno jelo koje svakako treba kušati su punjene paprike. Sama pomisao na njih vraća nas opet u doba bakine kuhinje, a ovo jelo idealno je za ljetne vrućine jer se može pripremiti veća količina za dva do tri dana i na taj način izbjeći mukotrpno stajanje kod štednjaka na više od trideset stupnjeva. Punjene paprike, poput brojnih jela iz lonca, imaju i dodatnu dobru osobinu. Bolje su kad su pregrijane, pa predstavljaju idealno rješenje za zdrav i hranjiv obrok koji mogu pripremiti i današnje prezaposlene žene. Naše su ih bake pripremale najčešće dan prije nekog većeg posla kad nije bilo vremena za kuhanje, a potrebna je bila veća količina hrane za sljedeću večer. Bogati plodovi rajčice i paprika koji upravo dozrijevaju u našim vrtovima, glavni su sastojak ovog jela. Idealno je vrijeme za pripremurajčica i paprike.

Sezona je domaće paprike

U tajnu domaćih punjenih ili u našem žargonu „filanih“

Uz punjene paprike nabolje paše kuhani krumpir

paprika uputila nas je Marija Levačić iz Murskog Središća. Marija je majstorica, kako smo iz prve ruke doznali od njenog supruga, u spremanju svih vrsta kolača i jela. Radi kao spremačica u školi pa iako ima dvokratno radno vrijeme i praktički je cijeli dan na poslu nikad joj nije teško, ako treba, pripremati i tri različita jela dnevno, po želji njenih dragih ukućana. Marija je majka trojice odraslih sinova Dejana, Denisa i Daniela, a odnedavno u kući živi i buduća snaha Mellani. Tome se Marija posebno veseli, jer je cijeli život bila okružena samo muškarcima, odala nam je tajnu. Sada napokon ima s kime podijeliti znanje, ali i kvalitetno provoditi vrijeme u malim ženskim razgovorima. Marija je o kuhanju mnogo naučila od svoje mame, a s 15 je godina otišla u Njemačku gdje je 3,5 godine radila u kuhinji u restoranu, najviše na roštilju, ali i na svim ostalim poslovima. Osim kuhanja, naša svestrana domaćica ima brojne hobije: piše pjesme, bavi se heklanjem i pletenjem, uvijek je spremna za napraviti frizuru prijateljicama, specijalist je za pletenje raznih vrsta pletenica, uređuje vrt i okućnicu, bavi se aranžiranjem poklona i ukrašavanjem stolova; njene spretne ruke pretvore u umjetničko djelo sve čega se dotaknu. Nedugo je ženila sina, pa je sama ispekla osam vrsta kolača kojima je počastila svoje kolege s posla. Uvijek dobro raspolože-

na, vedra i nasmijana, ali uvijek radišna i odgovorna, Marija je pravi primjer Međimurke koja drži tri ugla kuće i k tome se dobro zabavlja i super izgleda.

Priprema jela

U posudi zamijesiti mljeveno meso, jedno jaje, rižu, dodati malo soli, papar, malo vegete, nasjeckani peršin. U tavici prethodno lagano popržiti nasjeckan bijeli i crveni luk i

Sastojci:

–– 500 g mljevenog mesa (svinjetina), a po želji može miješano meso –– 6 srednje velikih paprika babura –– 1 mala šalica riže (3 žlice) –– sol, papar, vegeta –– peršin –– 2 režnja bijelog luka –– 1 veći crveni luk –– malo ulja –– tri žlice glatkog brašna –– mljevena slatka paprika –– 6 – 8 većih svježih rajčica ili pola litre pasirane kupljene rajčice

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Filanu papriku po receptu Marije Levačić mogu pripremiti i današnje prezaposlene žene dodati u smjesu s mesom. Paprike očistiti od unutrašnjosti i napuniti ih pripremljenom smjesom. U većem loncu na ulju popržiti glatko brašno, do zlatno žute boje. Uliti pasiranu rajčicu, 1 litru vode, lovorov list, dodati 1 žlicu šećera, malo soli i vegete i staviti na vatru da uzavri. Kad je uzavrelo, u

lonac u pripremljeni umak pažljivo staviti punjene paprike. Kuhati na laganoj vatri oko 1,5 sat. U slučaju da je umak pregust, slobodno se dodaje malo vode prilikom kuhanja. Kao prilog naša domaćica predlaže kuhani mladi krumpir narezan na kriške, a može i pire krumpir.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji. Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela. S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)

“Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan” U suradnji s Optikom Briljant Međimurske novine u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pre-

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

gled koji poklanjamo je utorak, 4. kolovoza do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 14. kolovoza. Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Dobitnica iz ovog broja: Ana Bidar iz Donje Dubrave novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

br. 1299 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 11. kolovoza 2020. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 14. kolovoza.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Napokon će se pojaviti prilike za kvalitetniji privatni život. Vjerojatno će se to pokazati kroz pozive za zabave ili društvena okupljanja koja ćete rado prihvaćati. Otuda će uslijediti i prilike za nova poznanstva. Vezani će isto biti bolje. Iako će vaši nadređeni pokazivati određenu naklonost prema vama, teško ćete nalaziti zajednički jezik.

Ljubav će biti bliže nego što vam se čini, samo što se trenutno ne pokazuje. Budite mirni, strpljivi, uporni. Ako ste u vezi, ne forsirajte izražavanje emocija pod svaku cijenu, nego radije pričekajte. Malo po malo i doći ćete na svoje.Možda ćete imati upalu grla ili neke druge simptome prehlade i to će umanjiti da kvalitetno ispunite svoje obaveze.

Premda emotivno nećete osjećati ono ispunjenje koje ste očekivali, vaš pozitivan stav donosit će vam neke ljubavne bodove. Partner će to cijeniti i razumjeti vašu privremenu nezainteresiranost za ljubav. Budite strpljivi i taktični. Riješite se svojih velikih sumnji koje se pojavljuju onda kad stvari ne idu glatko.

Vaš ljubavni život bit će i dalje bogat, a vi ćete postajati sve smireniji.Strasti će biti tiše, no zadovoljstvo neće izostati. Činit će vam se da tek sad ulazite u jednu dugotrajniju fazu svoje veze. Izgleda da ćete biti u pravu. Samci će uspješno zavoditi.Pustite druge da se izraze, a ako treba, makar vam to bilo čudno.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

LAV (23.7. - 23.8.)

Ovih dana zaista će zasjati svjetlo na vašem ljubavnom nebu. Bit ćete ugodno iznenađeni koliko i kako vam se otvaraju nove ljubavne prilike. Dotjerajte se i izađite van, među ljude. Ipak, nemojte pretjerati s vlastitom prezentacijom. Riješit ćete sve veće poslovne dvojbe i sad smjelije idete naprijed. VAGA (24.9. - 23.10.)

RAK (22.6. - 22.7.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Kad se o ljubavi radi, ovih dana osjećat ćete se poput ribe u vodi. Otvorenost drugih prema vama, ali i obratno, učinit će da će brzina kojom ćete djelovati ponekad biti zapanjujuća. Bit će potrebno usporiti radi druge strane. Možete vidjeti daleke rezultate, ali vaši suradnici su kratkovidni. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Vaše strasti će porasti, a vi postati zavodljivi. Voljena osoba će to dočekati sa zadovoljstvom. Istovremeno će ojačati i potreba za sigurnošću u ljubavi. Otuda ćete povremeno biti u borbama sami sa sobom, jer ćete željeti postići sve. Polako. Počinje vrijeme kad će se vaše znanje sve više cijeniti.

Ako ste još sami, ovih dana ćete težiti samo dobroj zabavi. Veselje je dobro, no bitno je da u startu drugoj strani priznate kakve su vam namjere. Tako ćete oboje biti zadovoljni. Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslovne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom kontinentu.

Nikako da dođete na zelenu granu. Nekima će istinski odgovarati samoća jer će intuicijom osjetiti da vrijeme nije najpovoljnije za ljubav. Bit će u pravu. Funkcionirat ćete dobro, ali uz dosta ulaganja energije. Napori su i dalje tu.

Nejasnoće u vašem privatnom životu vjerojatno će se nastaviti. Najbolje će se zapravo osjećati oni koji nemaju nikakvih obveze ni prema kome. Ipak, biti sam također nije lako. Mirujte, ne očekujte ništa posebno i bit će dobro.

Malo ćete olabaviti i na opušteniji način kako zavoditi, tako i uživati. Voljena osoba rado će s vama pričati, a to će vas još više zbližiti. Oni koji su još sami lako će nalaziti društvo, a sve bi moglo početi s neobaveznom kavom.

Vaš društveni i ljubavni život postat će malo običniji, no vama će to biti drago. Već ste se pomalo zasitili silnih izlazaka, pa će vas ova mirnoća zapravo osvježiti. Slično će osjećati i vaša najdraža osoba, pa ni sklad neće izostati.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

JARAC (22.12. - 20.1.)

RIBE (20.2. - 20.3.)

7. kolovoza 2020.

Međimurska Mona Liza slikara Ladislava Kralja Piše: Erika Nađ - Jerković, muzejska savjetnica

Ovaj put pažnju ćemo posvetiti jednom umjetničkom djelu koje je prije 87 godina naslikao Ladislav Kralj- Međimurec (Čakovec, 1891.1976.) autohtoni slikar svoga zavičaja. Riječ je o portretu Međimurke iz 1933., slici koja je izložena u galerijskom dijelu slikarove Memorijalne zbirke u čakovečkoj ulici Ruđera Boškovića na kućnom broju 7. Ovo djelo pripada slikarovu opusu socijalnih tema, a nastalo je nakon što se L. Kralj do 1930-te već afirmirao na izložbama kao vrstan grafičar. Sklonost seljacima i folkloru vidljiva je već u najranijim razdobljima Kraljeva stvaranja (1918.- 1924.) kada nastaju akvareli Brusač, Tkalac, Pralje, Ciganka, i dr. U vrijeme dok djeluje kao likovni pedagog u Novoj Gradiški 1926., slikar se sustavnije posvećuje socijalnoj tematici i temama rada. Tada su u crtačkim i grafičkim tehnikama nastala djela Kosci, Gradnja pruge, Žetva, crteži iz cerničkog ugljenokopa… Zanimanje za slične teme nastavilo se i nakon premještaja na varaždinsku Realnu gimnaziju 1928., sve rjeđe u bakrorezu, a češće u tehnici ulja. Početkom 1930-ih nastale su slike Komušanje, Žetva, Majka i dijete, koje je izložio zajedno s učeničkim radovima na temu seljaka u varaždinskoj Gimnaziji. Kasnije je neke od tih slika uništio, preslikao ili razrezao na manja platna. Netaknut je ostao samo portret Međimurke. Seljanka sa slike bila je mljekarica obitelji Kralj i to je uglavnom sve što se

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 30. rujna Ponedjeljak - Petak: od 7 do 18 sati Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Portret Međimurke ikona je Kraljeva slikarstva iz toga razdoblja, koju bismo trebali sačuvati i za neka buduća vremena

zna o njoj. Kako je nastao njezin portret možemo po prilici nagađati. Izvjesno da je Ladislav Kralj mljekaricu zamolio da mu pozira što je ona i prihvatila. Po slikarovu naputku, žena je sjela na stolac i stavila košaru u krilo. Seljanka je očito bila zatečena ovom neobičnom situacijom, u kojoj se nije osjećala posve ugodno, pa se objema rukama primila za svoju košaru. Kraljeva šutljivost i zaokupljenost slikanjem dodatno su pojačavali nelagodu koju je osjećala. Slikar je na platnu zabilježio taj trenutak zbunjenosti i začuđenosti u njezinim očima i izrazu lica, iako je pogled skrenula u stranu. Prostodušna seljanka vjerojatno se u sebi pitala što ovaj čovjek, koga zovu umjetnikom, uopće radi ?! Nejasne su joj bile njegove slike golih i odjevenih muškaraca i žena, dijelova tijela i staraca na zidovima sobe. Takvo što nikada nije vidjela. U njenoj kući visjele su samo lijepe i svete slike Jezušeka i Marije...Bio je to zasigurno najneobičniji dan u životu ove sredovječne seljanke, koju je umjetnik naslikao u njenoj najboljoj odjeći. Na sebi je imala oker bajku (kratki kaputić, dio

narodne nošnje), s crnom plišanom kragnom i manšetama, ukrašenim crvenom svilenom vrpcom. Glava joj je prekrivena bijelom maramom ispod koje se vidi uredno počešljana smeđa kosa razdijeljena po sredini. Slikar završenu sliku nije naslovio imenom svoga modela, pa je žena sa slike ostala anonimna, dok je njen lik na platnu pod imenom Međimurka, ušao u zavičajnu povijest umjetnosti kao vizualni prototip međimurske žene sa sela. Do danas nije nastao niti jedan portret slične snage i prepoznatljivosti na ovu temu, pa stoga Kraljevu Međimurku slobodno možemo nazvati međimurskom Mona Lizom. Slika Đokonde, poznatije kao Mona Liza, genijalnog talijanskog umjetnika Leonarda da Vinčija (1452.- 1519.) najslavniji je portret dosada s vrlo burnom poviješću, počev od manijakalnog obožavanja koje ga uzdiže na pijedestal vrijedan suicida, preko pokušaja oštećivanja kamenjem ili kiselinom sve do krađe. Zbog zaštite od raznoraznih bolesnih umova i lopova ovo remek djelo već dulje se nalazi iza neprobojnog stakla. Također su mu osigurani idealni konzervatorski uvjeti

poput kontrolirane mikroklime kako bi bilo sačuvano za buduće generacije. Povijest ove naše međimurske Mona Lize i one renesansne, kao i životopisi njihovih autora, razlikuju se po mnogočemu i ne zahtijevaju elaboraciju. Pod povećalo bi trebalo staviti tek trajan problem preventivne zaštite domicilnih umjetnina, pa i Kraljeve ostavštine, s kojim se kustosi našega Muzeja svakodnevno hvataju u koštac. Ta važna tema ipak je preopsežna za epizodni prikaz u kolumni posvećenoj ljepoti slikarskog prikaza Međimurke, naslikanog kistom zavičajnog umjetnika. Stoga za kraj već od prije poznata konstatacija, da je Ladislav Kralj- Međimurec kao fenomen majstorstva osebujnog i autonomnog likovnog identiteta (V. Zlamalik, 1982.), već za života bio zaboravljen i prešućen od likovne kritike. Uz ostalo i svojim djelima socijalne tematike, koja su stilski usklađena sa kompleksnim novim realizmima razdoblja u kojemu su nastala. Zato slikar L. Kralj neupitno zaslužuje da ga se uvrsti među prve slikare socijalne umjetnosti u povijesti hrvatskog slikarstva (P. Kulčar, 1981.).

PLI DANI 7. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 47

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Toplo i sparno! VREMENSKA SLIKA: Nakon jačeg nevremena koje je u ponedjeljak zahvatilo područje Karlovca i Duge Rese proteklih nekoliko dana je i kod nas bilo promjenjivo i svježije uz nalete kiše i pljuskova. Čini se da tijekom vikenda očekujemo više sunca i topline uz temperaturu oko 30 Celzijevih stupnjeva. U nedjelju i početkom sljedećeg tjedna opet raste mogućnost za lokalne pljuskove s

grmljavinom. Nije neko veliko i trajno pogoršanje, ostat će toplo, ali nestabilno. VREMENSKA PROGNOZA: U petak uglavnom suho, sve više sunca, a temperatura zraka će ponovno rasti. Vrlo je mala mogućnost za neki lokalni pljusak. Jutro ugodno, ponegdje uz kratkotrajnu sumaglicu, a dnevna temperatura se očekuje oko 29 Celzijevih stupnjeva. Pirkat će lagani sjeveroistočnjak. Čini

Pučka meteorologija Prva kiša u augustu rashladi zemlju i more se da slično vrijeme ostaje i tijekom subote – većinom suho uz dosta sunca i tridesetak Celzijevih stupnjeva. Subota će biti povoljna za radove i boravak na otvorenom, ali

pripazite na jako sunce, osobito između 10 i 17 sati. U nedjelju bi opet mogla doći kraća i slabija promjena vremena. Čini se djelomično sunčano, ali ne potpuno sta-

bilno pa postoji mogućnost lokalnog pljuska s grmljavinom. Lako je moguće da neka mjesta prođu potpuno suha. Uz većinom slab vjetar temperatura će biti slična, vjerojatno ostajemo oko tridesetke, u slučaju pljuska malo niža. Ponedjeljak bi mogao biti nestabilan i dva-tri stupnja svježiji. Djelomično sunčano uz mogućnost da u nekom dijelu dana padne malo kiše ili pljusak praćen grmljavinom. Temperatura zraka između 25 i 28 Celzijevih stupnjeva. Slično vrijeme bi se moglo nastaviti i tijekom utorka. Nije loše, ali ne možemo obećati posve suh dan baš u svim mjestima. Temperatura zraka ostaje ugodna, ni prevruće ni prehladno. Naznake za srijedu su malo stabilnije, ali uzmite

IZLAZI

to s rezervom. Izgleda većinom suho uz dosta sunca i temperaturu zraka blizu 30 Celzijevih stupnjeva. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 6.8.)

ZALAZI

11.8. u 05:48 h 11.8. u 20:15 h 16.8. u 05:55 h 16.8. u 20:09 h

SKANDINAVKA

METEOROLOŠKI KALENDAR • 8. kolovoza 1932. godine u Sevilli u Španjolskoj izmjerena je najviša europska temperatura od 50.5°C • 9. kolovoza 1966. godine u Senju je izmjereno 229.4 mm oborine

VICOTEKA Ribe Žali se kupac: Ribe koje ste mi sinoć prodali nisu bile ni najmanje svježe. Sami ste krivi, gospodine! Kada sam Vam ih nudio prošloga tjedan niste htjeli ni pogledati! Bakica Učiteljica: - Perice, jučer opet nisi bio u školi! Perica: - Baka mi je bolesna, morao sam da brinem o njoj! Učiteljica: - Svaki put kada izostaneš iz škole, tebi je baka bolesna. Ne vjerujem u to! Perica: - I mi smo već počeli sumnjati da baka glumi!

MOZGALICA

Autor: Mladen Mrčela

Aktualno

SPORTSKI VIKEND NOVIBOGATI TRENER Zoran Jeftić preuzeo u dvorani Graditeljske kormilu našeg prvoligaša MRK-aškole Čakovec

ODIGRANO PRETKOLO PATRIK JAMBROVIĆ, najbolji naš www.mnovine.hr •formu redakcija@mnovine.hr Hrvatskog nogometnog košarkaš održava u rodnom gradu • 040 323 601 kupa

SveUpolazi dobre petak od rukomet obrane, ali za pobjedu u čast Ž. Goliku, u treba gol više subotu vrhunski karate

Četiri sata treninga dnevno bez obzira na to što ne igram

TRADICIONALNI SPEEDWAY SPEKTAKLteniski ponovno Punčec Open naturnir Mileniumu u11. subotu 22.završen 8. svibnja 2018. je u Čakovcu

Najavljujemo sjajnu Deni Žmak slavio startnu listu jakih drugu uzastopnu svjetskih pobjedu imena

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Prcinkulovo nišči nebre otkazati Nesam mogel veruvati kaj sam čul, čital ili pak poslušal v zadje vreme: Prcinkulovo v Čakovco je otkazano! Spituvlem se okoli je li se je to to pravzaprav pripetilo i vsepsod mi velijo da je tak. Unda spituvlem se okoli: što je itak mogel otkazati Prcinkulovo? Zazvedil sam da so to naprajli čakoski gracki oci i turistički težaki. Dok sam to zazvedil sam počel sam sebe spituvati: a kaj je to pravzaprav Prcinkulovo? Pak se Prcinkulovo v Čakovco obslužavle več 360 let i do ve ga je nigdar nišči i nikaj ne otkazalo, obslužavle otkak je Nikola Zrinski dopelal fratre v Čakovec. Sveti Franjo je zafremal Prcinkulovo v trinajstomo stoletjo dok je hodal po zemli i zato ga fratri obslužavlejo i to sako leto drugoga augustuša i Prcinkulovo nebre nišči otkazati ili pak preseliti nekam drugam. Prcinkulovo se obslužavle sako leto što dojde dobro dojde. POD VUROM

Ovo leto da so čakoski turistički težaki otkazali Prcinkulovo je glavno proščejarsko mešo služil biškop i to bjelovarski, monsinjor Vjekoslav Huzjak, i meša je bila vuni na fratarskomo dvoriščo, kak, i za sako Prcinkulovo, na friškomo zrako tak kaj je zišlo vejč ljudi nek v cirkvo i nejso delali stisko nek so držali i razmaka. Došli so si šteri so mogli dojti, a ne kaj bi Prcinkulovo bilo otkazano. Pak so Prcinkulovo ne zafremali čakoski turistički težaki kaj bi ga oni mogli otkazati. Najme kaj, čakoski turistički težaki so otkazali svoje 56. Prcinkulovo, a čakoski fratri i vjerniki so preslavili svoje 360. Prcinkulovo. Prcinkulovo se je obslužavalo makar je ne došla Severina, Nives Celzijus ili pak Jelena Rozga. Nega bilo niti Bajage, Dražena Zečiča, a niti pak Željkija Joksimoviča. Oni so bili pozvani pak otkazani, a Prcinkulovo se je brez jif obslužavalo. Na proščeje so došli si pozvani međimorski OPG-eji, šteri so popunili vulico pod ma-

mrelaj i neso delali stisko v cirkvi. Stareši Čakovčanci, šteri držijo do sebe i do Prcinkolovoga kak proščeja so si svojo rodbino pozvali dimo pod brajde, kak je to negda bilo. Morem vam reči da so koncertlini nejbole falili zakajenim proščenikima i našel sam se pre čakoski gracki vuri de so oni gombali na čakoske turističke težaki jerbo ga ne koncertlinov. Niti oni so se ne mogli dospomenuti što jim je nejbole falil: ovima z Lopatki je nejbole falila Severina, ovi z Kuršanca so drukali za Nives Celzijus, a ovi z Paraga so bili navijeni za fajno i napeto (seposot) Jelenu Rozga. Jive dekle, puce ili žene, so se ne mogle dospomenuti je li bi rajši Zečiča ili pak Joksimoviča. Jen čas so gombali, halavajili, a unda so odišli na pivo i proščeje je minulo. Dok čovek več pot nekaj čita unda hadji pot zazvedi nekaj novoga. Tak sam, ne tak zdavnja, naletel na cajtunge v šterima je pisalo kak se nešterni naši novozebrani saborniki bunijo

protiv temeljnoga (kaj god to značilo) ljuckoga prava na pobačaj. Ne sam mogel zazvediti jerbo je ne pisalo je li to pravo morejo rabiti sam žene ili pak na pobačaj imajo pravo i moški. Prosim vas lepo, ako je to temeljno ljucko pravo unda najbrž vredi za se, kak za one šteri nosijo hlače, tak i za one štere nosijo kiklje. Denes je teško po obleki respoznati šteri je moški, a štera je žensko. Znate kaj, furt si gruntam, zakaj bi opče moralo dojti do pobačaja? Te naši mladi, šteri se bavijo z tem športom posle šteroga se dobavlajo deca, bi morali znati ak se spravijo k venodjanjo da se z takšim poslom i deca delajo. Nekak mi se zdi da se dečko i puca sam zgrabijo, on se joj rivle nutri, ona se natekne jega i ak se unda nekaj pripeti unda se čudijo kak picek glisti. Jako so spametni, se znajo, Interneta furt sobom nosijo z sobom, a ne znajo kak se delajo deca, očem reči, ne znajo da deco ne nosijo rode. Najte me krivo razmeti, ali vam meni to

nejde v glavo: sam zato kaj smo mi to dete napravili mam imamo pravo (i to temeljno) kaj ga sfondamo ako nam ne paše i ako ga ne nucamo?? Ruon tak imamo i temeljno pravo na posel. Ak očemo jesti i od nečega živeti moramo i delati. Nina Badričova naša pevačica nam se požalila kak jo nišči ne zove kaj bi popevala ve vu vreme korone. Ona nebre razmeti da je ljudima v koroni ne do pesme. Čim so naši ljudi zazvedili da je žena brez posla i da nema za korico kruha ponudili so joj kaj dojde k nam kalampera brat i to ne za malo dnevnicom od 300 kuni. A kcoj dobi jesti i pijačo. Po kalamperiščo bi mogla i popevati, pak bi nabrž moški i nekaj fteknuli med zizeke. I ne mora dojti sama, more sobom dopelati i pajdašijo, posla ga dosti za se, a i nadnica je za se jednaka.Pak je to lepo od naših Beličancov kaj pomažejo one šterima je korona kruha zela. Najgerek sam kuliko jiv bode itak došlo na Belico?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Kako Međimurci koriste godišnji odmor? Vrijeme je ljetnog godišnjeg odmora koji mnogi koriste kako bi čim prije otišli na more. S druge strane ima onih koji svoj odmor koriste kako bi uredili okućnicu te uredili kuću. U svakom slučaju raduju se svojem godišnjem odmoru bilo da su ostali kod kuće ili otišli na more. Ima i onih koji žive u inozemstvu pa svoj godišnji koriste u lijepom Međimurju. (dv, zv)

mrelami. Istina Božek, malo so falili međimorski brežni gradi, očem reči, vinogradi, ali ovo leto nam sako malo nekaj fali pak smo se prevčili i brez toga. Neje bilo lefko, ali smo se prifčili. Ve vidite kaj se korona dela od nas. Prinas je još dobro kaj ga nega niti jenoga betežnika, a mi bogoboječi Međimorci se pridržavlemo sega, očem reči, skorom sega kaj nam naši stožeri zapovejo ili pak zaprdnejo, kak to lepo po domačim veli moja teca Franca. Minulo antikorona Prcinkulovo je bilo kak negdašje starinsko proščeje. Došli so ljudi z sih krajov Međimorja našega maloga, neka jiv je bilo z Mađarske, a došlo je i nekaj pobožni ženi z Dežele. Kak i sako leto. Proščeniki so zbavili mešo, potlim so se pomalem klatarili od štanda do štanda, nekaj so si kupili, nekaj so si pojeli, spili i na se zadje so završili pre licitaro na gvirco. Tak so naprajli stareši proščeniki, a oni mlajši so si predi meše našli mesto na terasama vu glavnoj vulici pod ma-

Natalija Vrbanec, Gornji Kraljevec – Bila sam na godišnjem odmoru već, ali nisam nigdje bila na moru jer sam imala druge obaveze doma, od firme i do rođendana. Malo jesam tužna jer inače jako volim more.

Vladimir Novak, Čakovec – Nisam bio, niti ne planiram ići. Što se mora tiče nije baš da mi je privlačno, a i imam dosta posla doma. S obzirom na to da je školska godina dugo trajala onda sad moramo nadoknaditi stvari. Dok imate kuću onda imate i dosta posla.

mi prodiremo dublje

Mario Germek, Podbrest – Sad smo na godišnjem odmoru, ne idemo na more. Nama je godišnji kad dođemo doma u Podbrest, jer inače živimo u Munchenu. Dolazimo doma dva puta godišnje pa nam je onda gušt biti u Međimurju. Na more idemo rijetko.

Katarina Kukovec, Vratišinec – Ne, ove godine ne idem na more. Imamo druge obaveze oko kuće. Prošle godine sam bila s kolegicom. Spojila sam ugodno s korisnim jer sam imala terapije. Nadam se da ćemo ići druge godine.

www.teamgradjenje.hr

Tomislav Halabarec, Čakovec – Sad sam na godišnjem odmoru, ali ne idemo na more. Tako je ove godine ispalo jer žena nije dobila godišnji te nismo se uspjeli uskladiti, a meni je bezveze da idem sam. Godišnji provodim na biciklu, bazenima i odem na kavu.