Međimurske novine 1300

DOBRA ideja mladog bračnog para Lisjak iz Šenkovca

Cijena 10 kuna

MESNA INDUSTRIJA VAJDA u izazovnim vremenima postala vodeća međimurska tvrtka po prihodu

Plaća mesara 9700 kuna najveća u zemlji

TEMA BROJA: KAKVI SU SCENARIJI POVRATKA U ŠKOLU

Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

Međimurski gin od str.11 borovnica oduševljava

Čakovec, PETAK, 14. kolovoza 2020.

Broj 1300

str.6-7

Godina XXV.

str. 4-5

Čestitamo 15. kolovoza blagdan Velike Gospe

Roditelji ne mogu preuzeti ulogu učitelja kod kuće! VLČ. PAVAO MARKAČ župnik u Svetoj Mariji odlazi u mirovinu

str. 2

Dubravka Cilar: Postali smo velika obitelj koja dijeli ljubav prema psima METSS trgovina u Zebancu opet na meti opasnih maskiranih razbojnika

str. 3

U POSJETU čakovečkoj Hitnoj pomoći saznajemo kako nagle promjene vremena utječu na zdravlje

DRUŠTVO s čakovečkog juga svakodnevno se druži s četveronožnim ljubimcima

str.10

Korona u Međimurju kao “suvenir” iz Vodica!

Bio bih jako nesretan da nisam postao svećenik str.14

MLADI MEĐIMUREC vratio se zaražen s ljetovanja

Prodavačica vikala upomoć, ovog puta bezuspješno str.8

Ne podcjenjujte umor, bol i poremećaj krvnog tlaka

www.teamgradjenje.hr str. 33

Aktualno UREDNIČKI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. kolovoza 2020.

IZ TJEDNA u tjedan

Pokreću li se konačno promjene s mrtve točke?

osljednjih dana svjedočimo “novom” HDZ-u pod vodUREDNIČKI stvom Andreja osvrt Plenkovića, premijera koji je znatno pomladio ministarski kadar izbrisavši isključivo političko-interesni background. Novoizabrani ministarski kadar iza sebe ima barem neku “praksu” upravljanja modernim procesima i projektima, dok neke ministarske najave bude nadu da se ipak kreće s dugo očekivanim promjenama. Koronavirus kriza kojoj se nažalost ne nazire kraj, koliko god bila nemila i nedraga, u našem slučaju ipak je pridonijela da i naša državna vlast počinje ozbiljnije razmišljati o tome da je krajnje vrijeme reforme državne administracije, služba i tvrtka kako proračun ne bi zaorao u duboki crveni minus odnosno da postanemo ozbiljna država u kojoj se neće sve vrtjeti oko “još jednog papira”. Da se može, primjerice, digitalizirati i naša država najbolje se vidjelo po nizu usluga koje su se za vrijeme “lockdowna” bez problema rješavale online, umjesto na šalterima. Prije toga se u mnogim pokušajima pronalazilo stotine razloga zašto se nešto ne može napraviti, umjesto da se razgovara o tome kako da se nešto napravi. Otpori promjenama u našem društvu događaju se svugdje, ali se upravo zbog toga godinama odgađa veliki broj njih zbog čega imamo najveće porezna i druga opterećenja u državi u kojoj je teško biti poduzetnik, kao i radnik u privatnom sektoru. Međutim, naš najveći gospodarski poraz je taj da Hrvatsku za veća ulaganja izbjegavaju velike poznate, ali i male nepoznate inozemne uspješne kompanije, hotelski lanci i svi drugi koji ulažu svijetom, no samo ne kod nas. Ipak, prema prvim najavama ministra Božinovića i Malenice, ideje o reformama više ne bi trebale biti samo mrtvo slovo na papiru, već bi se uskoro na jesen trebale početi implementirati. Bez neophodnih promjena neće biti približavanja barem istočnoeuropskim

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

zemljama za kojima također sve više gospodarski zaostajemo. Jer sa zemljama poput Njemačke ili Austrije, uopće se ne možemo približiti i mjeriti s njima, bez obzira koliko nam curile sline zbog njihovih plaća i drugih mogućnosti. Jer naše plaće ne bi bile tako loše da nemamo tako velike troškove života u koje nas uvaljuje skupa i velika (para)država (struja, voda, plin, benzin, prehrana itd.). Tu leži naš najveći problem. Stoga je primjerenije da se uspoređujemo primjerice s Estonijom ili Slovačkom koje su smanjenjem administriranja i birokratskih zapreka omogućile jačanje gospodarstva, dolazak stranih investicija i primjenu novih tehnologija te su napredovale strelovitom brzinom. Nije da tamo vlada neka idila, daleko od toga, jer je bilo i još uvijek ima jako puno “bolnih rezova”, kao i iseljavanja stanovništva. Međutim, tamo su državne službe naviknute da su plaće manje ako su radna mjesta sigurna, samo kako bi se gospodarstvo osovilo na noge i postalo konkurentno razvijenim zemljama. Mi smo napravili obrnuti proces. Kako napraviti promjene u državi u kojoj svi vjeruju da one neće zahvatiti upravo njih, veliki je izazov za HDZ u naredne tri-četiri godine. Međutim, bez procesa oporavka, pa čak i pod cijenu da se izgubi vlast ili mora napraviti neka neprincipijelna koalicija koja bi podržavala započete reforme kao što je to slučaj godinama u Estoniji, nema nam spasa.

Dočekali smo završetak radova na nadvožnjaku Nakon što je počela prva faza rekonstrukcije na čakovečkom nadvožnjaka još u travnju 2019. godine ovih dana konačno se radovi privode kraju. Kako su najavili iz Grada Čakovca, nadvožnjak i novi rotor u promet bi se trebali pustiti u ponedjeljak, 17. kolovoza. (dv, foto: Zlatko Vrzan)

FOTO

tjedna

KORONAVIRUS se ponovno uvukao u Međimurje

Stigao s mladom osobom s ljetovanja na Jadranu! Otkrivene su još 4 zaražene osobe iz Makedonije i Kosova koje imaju radnu dozvolu i privremeno boravište u Međimurju Nažalost, nismo više županija bez zaraženih koronavirusom. Jedna mlada osoba po povratku s ljetovanja na Jadranu kući je donijela i zarazu. Nakon što tjednima nije bilo korone u Međimurju ona se nažalost ovaj tjedna vratila.

Zaražena mlađa osoba ljetovala u Vodicama

Potvrdu o tome dobili smo u četvrtak nakon upita u Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije. Zaražena osoba se prema našim saznanjima vratila u Međimurju s ljetovanja iz Vodica. No to nije jedina oboljela osoba u našoj županiji zadnjih dana. Otkrivena su još 4 slučaja koja se vode kao pozitivna kod nas zbog adrese stanovanja, odnosno mjesta prebivališta oboljelih osoba zadnjih nekoliko dana. Posljednja dva slučaja su pozitivne osobe testirane nakon povratka s putovanja iz svojih matičnih zemalja u kojima su boravile određeno vrijeme i vratile se na posao natrag u Međimurje. Radi se o osobama iz Makedonije i Kosova koje imaju radnu dozvolu i privremeno boravište u našem kraju. Poslodavci su svoje radnike po povratku iz inozemstva uputili na testiranje, što se u ovim primjerima pokazalo kao iznimno odgovorno i mudro, poručili su iz županijskog

stožera civilne zaštite. Iako to nije obaveza propisana od Nacionalnog stožera, postoji realan rizik da povratnici iz nekih zemalja budu asimptomatski nosioci virusa, što bi moglo pridonijeti brzom širenju virusa u populaciji, istakli su. Točna i brza dijagnostika jedan je od najvažnijih preduvjeta zaustavljanja širenja ove bolesti. Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije uz podršku Međimurske županije u postupku je nabave uređaja za molekularnu dijagnostiku kojim bi se mogle zadovoljiti cjelokupne potrebe za dijagnostikom SARS-CoV-2 virusa u Međimurju.

COVID ambulanta na parkiralištu ispred bolnice gdje se obavlja testiranje na koronavirus

Pitali smo dr. Marinu Payerl-Pal, ravnateljicu Zavoda za javno zdravstvo po kojoj cijeni je moguće obaviti testiranje na COVID-19 na vlastiti zahtjev, u slučaju potrebe za testom radi putovanja u inozemstvo, poslovnih ili drugih razloga? – Zavod je trenutno u proceduri nabavke uređaja uz pomoć kojega je rezultat gotov već za 50 minuta do sat vremena. Budući da se za taj uređaj reagensi mogu nabaviti na otvorenom tržištu i cijena im je niža, tako će tako i usluga za krajnjeg korisnika biti niža od dosadašnje koja iznosi 1000 kuna. Zavod za

javno zdravstvo Međimurske županije za sada raspolaže s kvalitetnim uređajem za molekularnu dijagnostiku američkog proizvođača od 2012. godine, ali se reagensi za taj uređaja ne mogu kupiti na slobodnom tržištu, već jedino od američkog dobavljača po cijeni od 850 kuna za jedan test, kada se pri tome dodaju svi troškovi postupka testiranja ono košta spomenutih 1000 kuna. Premda se radi o vrlo kvalitetnom uređaju koji može obaviti puno pretraga, na rezultate se čeka nekoliko sati. Zato nam je važna hitna nabava novog uređaja za koje se reagensi mogu kupiti od različitih proizvođača i

Testiranje u Međimurju košta 1000 kuna

po nižim cijenama, kako bi usluga korisnike će bila niža i prihvatljivija, a rezultati testa brže gotovi, istaknula je ravnateljica Zavoda. Primjerice, u susjednom varaždinskom Zavodu za javno zdravstvo se brzi test plaća 700 kuna. Mogućnost obavljanja brzog testa važna je ljudima koji ga moraju imati radi ulaska u druge zemlje koje to uvjetuju. Neke od njih uvažavaju test star 48, a druge 72 sata. A ako su u pitanju dani vikenda ili blagdani korisnicima je jako važno da rezultate testa mogu dobiti čim brže i bliže terminu polaska na put, pojasnila nam je dr. Marina Payerl-Pal. (BMO)

14. kolovoza 2020.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIJEST(I) TJEDNA

U kakvim uvjetima dočekujemo novu školsku godinu? Nakon minule neuobičajene, stresnije nego ikad školske godine, zanimalo nas je kakva je situacija uoči nove školske godine, jer koronavirus kriza nije završena. O tome što se ne bi trebalo ponoviti, i kako se u Međimurskoj županiji priprema za novu školsku godinu pričali smo s Biljanom Bećirović, mamom prvašića kojeg će zauvijek obilježiti iskustvo da u prvi razred nije išao normalno te s pročelnicom Upravnog odjela za obrazovanje Međimurske županije Blaženkom Novak, o pripremama u školama za novu školsku godinu. Više u temi broja na str. 4-5

(NE) SVIĐA NAM SE

Nagle promjene najviše utječu na “tlakaše” i srčane bolesnike, pa je preporuka doktora da redovito mjere tlak i uzimaju terapiju

U POSJETU čakovečkoj Hitnoj pomoći saznajemo kako nagle promjene vremena utječu na zdravlje naših ljudi

Ne podcjenjujte umor, bol i poremećaj krvnog tlaka Treba obratiti pozornost na fizičke probleme kao što su: glavobolja, migrena, mučnina, vrtoglavica, nesvjestica, reumatski bolovi, bolovi u području starih ozljeda te bolovi u mišićima i obratiti se liječniku Piše: Dora Vadlja Dejan Zrna Foto: Zlatko Vrzan

Nagle promjene u temperaturi sve su češća pojava u ljetnim mjesecima u Međimurju. Kod naglih promjena temperature postoji opasnost infarkta ili nekog drugog udara posebice kod kroničnih bolesnika. Kod jakog sunca UV zračenje može na koži prouzročiti opekline, rak kože i prebrzo starenje kože zbog njenog isušivanja te slabljenje imunosustava.

Meteoropati i kronični bolesnici budite na oprezu

Ljudski je organizam vrlo osjetljiv na promjene u temperaturi, vlažnosti, vjetru, tlaku zraka, insolaciji, oborinama, pozitivnoj ili negativnoj ionizaciji zraka, osobito kada se ti čimbenici povećavaju ili smanjuju. Posebno to vrijedi za meteoropate kod kojih je pojava zdravstvenih tegoba ili pogoršanje osnovnih bolesti redovno povezano s lošim vremenskim prilikama. Statistički gledano najčešće su to žene srednjih godina, starije osobe i kronični bo-

lesnici ili ukupno gledajući svaki treći stanovnik našeg planeta. Svi koji imaju probleme s naglom promjenom vremena trebaju obratiti pozornost na fizičke probleme kao što su: glavobolja, migrena, mučnina, vrtoglavica, nesvjestica, reumatski bolovi, bolovi u području starih ozljeda, te bolovi u mišićima. U tom slučaju preporučuje se obratiti liječniku, jer pitanje je što se krije iza ovih simptoma. Tragom informacija da je kod zadnjih promjena vremena bilo životno fatalnih udara u našem kraju, kao i učestalih reanimacija koje su bile srećom uspješne, posjetili smo čakovečku ispostavu Hitne pomoći. Kako su nam rekli situacija nije tako alarmanta kao što kolaju priče jer broj intervencija i ovog ljeta je uobičajeni kao i prošlih godina. Kako se najbolje zaštititi u slučaju naglih promjena vremena i toplinskih udara rekli su nam Franjo Carović, dr. med. i Željka Kotorac, dr. med., spec. hitne medicine. - Kako i svake godine poznato je da najviše stradavaju starije osobe, a pogotovo kronični bolesnici koji

inače boluju od povišenog tlaka ili osobe koje imaju problema sa srcem. Osim toga tu su i toplinski udari, iako mi nemamo neke posebne intervencije vezano uz to. Skrenuli bi pažnju da se ljudi moraju paziti jer udar ne nastaje izlaganjem od dva sata na direktnom suncu, već par dana uzastopno, rekao je dr. med. Franjo Carović. Uz naglu promjenu vremenu najveći neprijatelj u ljetnim mjesecima je toplinski udar, to jest iznenadni kolaps organizma. Nastaje zbog često naglog i prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala. Simptomi toplinskog udara su povišena tjelesna temperatura preko 40 stupnjeva i uz to dolazi konfuzno stanje. Ponovno su na udaru mahom starije osobe, te oni koji se slabije kreću i ne unose adekvatnu količinu vode. No, stradavaju i mlađe osobe. - Mlađe osobe bi trebale izbjegavati pretjerani fizič-

kog napor koji isto može dovesti do toplinske iscrpljenost, a u konačnici do toplinskog udara, nastavlja Carović. Kako izbjeći toplinski udar objasnila je dr. med. spec. hitne medicine Željka Kotorac. Prije svega kronični bolesnici moraju redovno uzimati svoju uobičajenu terapiju. - Po mogućnosti najbolje je boraviti u klimatiziranim uvjetima u vrijeme najveće vrućine, te zamračiti prostorije u kojima se boravi kako bi toplina što manje ulazila. Važno je uzimati puno tekućine te uzimati više manjih obroka. Ako se izlazi van potrebno se zaštiti kapom ili šeširom. No, ima onih koji ne mogu izbjeći visoke temperature i izlaganje suncu. To su radnici koji primjerice rade na cestogradnji. Za njih kaže doktorica Kotorac važno je zaštiti se pokrivalima za glavu i uzimati puno tekućine.

Više pauza za one koji rade na suncu

- Čak i mi dok izlazimo na intervenciju imamo puno opreme na sebi, kad stavimo maske, kacigu i za nas mlađe je teže raditi po ovim vrućinama. Ono što može-

mo reći za radnike koji rade na jakom suncu da uzimaju više kraćih pauzi u hladu. Najgore je neprekidno izlaganje na suncu, kazao je Carović. Izbjegavanje alkohola u vrijeme vrućine još je jedna od preporuka doktora. Što se tiče prehrane najbolje je pojesti nešto lagano, kao i konzumirati tekuću hranu u obliku juhe. Uz to dobro je piti izotonična pića. Tuširanje pomaže hlađenju organizma, pa je stoga i to još jedna od preporuka. - Ljudi se više manje pridržavaju svega što smo ranije naveli pa zbog toga i nemamo pretjerano više intervencija u vrijeme ove vrućine. Imamo više bolesnika s povišenim tlakom, ali nije to drastična razlika nego u ostatku godine, zaključili su doktori hitne medicine. U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta, ali i naglog pada temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih u tom razdoblju, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati.

Džin iz Međimurja hrvatski ljetni hit Supružnici Leo i Jasminka Lisjak vlasnici su OPGa Eko borovnice od 2011. godine. Danas, nakon devet godina izgradili su uspješan i prepoznatljiv brend koji uz svježe borovnice ima i široki spektar proizvoda. Tako se u društvu likera, pekmeza, sirupa i preljeva našao i prvi hrvatski gin od borovnice čija je ideja nastala u radionici obitelji Li- sjak u Šenkovcu, dok je za sam proizvod zaslužan Good spirit iz Murskog Središća. Do ideje su došli slučajno, a gin od borovnice u mjesec dana postao je pravi ljetni hit. Kako je sve realizirano ispričali su nam u lijepoj priči tjedna koju imamo na str. 11

Ogorčenje na prometnu (ne) sigurnost u Slemenicama

Međimurske novine pozvao je Anto Dankić, koji je sa svojom mladom obitelji prije godinu i pol doselio je u Slemenice gdje su kupili ugodnu obiteljsku kuću uz iznimno prometnu državnu cestu Čakovec – Mursko Središće koja na dijelu kroz Žiškovec i Slemenice nema ni pješačko-biciklističku stazu. Kako je živjeti u takvom okruženju dobro znaju i njegovi susjedi koji su već oguglali od razočaranja i praznih obećanja da će se barem sagraditi staza radi veće sigurnosti. Cijelu priču o nemiloj sigurnosnoj situaciji donosimo u sklopu naše rubrike “Što Vas žulja” na str. 19

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. kolovoza 2020.

U KAKVIM UVJETIMA školarci, roditelji i učitelji dočekuju novu školsku godinu otkrile su nam Blaženka Novak, pročelnica za obrazovanje u M

Djeca u razredu neć jer bi to bilo pretjer

Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

akon minule neuobičajene, stresnije nego ikad školske godine, zanimalo nas je kakve su pouke izvučene iz iskustva vanškolske nastave. O tome, što se ne bi trebalo ponoviti, i kako se u Međimurskoj županiji priprema za novu školsku godinu pričali smo s Biljanom Bećirović, mamom prvašića kojeg će zauvijek obilježiti iskustvo da u prvi razred nije išao normalno te s pročelnicom Upravnog odjela za obrazovanje Međimurske županije Blaženkom Novak, o pripremama u školama za novu školsku godinu. - Naš stariji sin krenuo je u prvi razred 9. rujna u OŠ Dr. Vinka Žganca u Vratišincu. Taman smo se počeli uhodavati, hvatati rutinu, razvijati radne navike da bi mjesec dana nakon početka nastave 10. listopada počeo štrajk prosvjetara, kroz koji su školarci izgubili više od tri tjedna nastave, a koja će se trebati nadoknađivati. Sreća je bila u tome što nas je zahvatila škola za život, gdje su učenici dosta rasterećeni što se tiče gradiva u odnosu

na ranije prvašiće. Tako se npr. pisana slova uče tek u drugom razredu, dok je prije zajedno s malim i velikim štampanim slovima to bilo gradivo prvog razreda.Nakon završetka štrajka sve je nekako krenulo, gradivo smo nadoknađivali sat po izgubljeni sat, no tada je nastupio potpuni lock-down. Zatvorene su i škole i vrtići.Trebalo je pronaći novi dnevni raspored. Djeca najbolje funkcioniraju po dobro poznatom, uhodanom, ustaljenom rasporedu. Pokoje manje odstupanje je dobrodošlo, ali sada smo doslovno bili okrenuti naglavačke, ispričala je u uvodu u našu priču mama Biljana Bećirović.

Roditelji u nastavi na daljinu preuzeli ulogu učitelja

U nastavku je kazala: - Prestankom rada škola i vrtića, dovedeni smo u vrlo nezgodnu situaciju. I suprug i ja smo zaposleni, a naša radna mjesta nisu bila zatvorena. Tu smo opet imali malo sreće jer je moj otac baš od te školske godine otišao u mirovinu pa je mogao i htio uskočiti, jer dvojicu živahnih dječaka od 4 i 7 godina ne možete baš ostaviti same kod kuće 8 sati

Što nije funkcioniralo kroz nastavu na daljinu? • rokovi za rješavanje zadataka bili su prekratki, previše zadataka trebalo je riješiti u premalo minuta,

• pojedini učitelji znali su poslati zadatke s greškama zbog kojih učenik nije mogao riješiti zadatak jer učitelj nije dovoljno pažljivo prije slanja provjerio što je poslao učenicima, zbog čega je bilo naknadnih dokazivanja i isprika, • nepravedno su upisivane jedinice zbog toga što roditelj nema brzi internet pa je sustav pao uslijed rješavanja zadataka, a dijete se moralo boriti da to dokaže, • zadaci su djeci stizali u sedam sati ujutro i u osam sati navečer, što znači da su cijeli dan morali pratiti i biti angažirani oko nastave,

• neki s učitelji tražili da učenik sam istraži određeno gradivo, napravi i prikaže istraženo u powerpoint prezentaciju, premda učenik u školi nije učio raditi u tom programu,

• bilo je slučajeva da učitelj nije pregledavao poslane zadaće, • posebno su bili zakinuti učenici osmih razreda jer nije bilo profesionalne orijentacije budući da se nakon lockdown-a nisu vratili u škole.

dok ste na poslu. Vjerujem da se puno roditelja moralo osloniti na baka i djed servis, ali što je s onima koji tu mogućnost nemaju? U posvemašnjoj panici oko pandemije nisam nigdje čula vapaj zaposlenih roditelja koji nemaju kome ni gdje ostaviti djecu. Jesmo li svi zbilja bili toliko prestrašeni, pita se naša sugovornica. Škola na trećem dobro je osmišljen program, ali svejedno zahtjeva rad s djetetom, pogotovo prvašićem koji još nema razvijene radne navike. Posjednete li dijete pred televizor ono će gledati, sudjelovati, ali kad program završi i kad ga pitate: “Što ste radili danas u školi na trećem?” neće znati ispričati ili će znati vrlo malo. Treba biti uz njega, poticati ga da zapisuje, sluša, ponavlja naglas, upamti, treba biti učitelj, pedagog. Zatim su krenuli i zadaci koje smo mailom dobivali od učiteljice kako bi koliko-toliko slijedili nastavni plan, opisala je. Kazala je da im je ponekad svega što se događalo u toj nastavi na daljinu bilo previše. - Uz posao i svakodnevne obaveze oko kuće, trebali smo nekoliko sati dnevno biti učitelji. Trudili s mo se i dali sve od sebe, ali mi nismo učitelji ni pedagozi. Uz sav trud i dobru volju, način rada od doma i u razredu ne može se usporediti. Svaka čast roditeljima koji su kadri uspješno djecu školovati od kuće. Ali to su većinom roditelji koji i sami rade od kuće, a ne moraju provesti 8 i više sati na radnom mjestu, daleko od djeteta. Osim toga, ne manje važno, imamo i drugo dijete, vrtićanca, koje je također zbog zatvaranja vrtića ostalo doma i zahtijevalo jednako, ako ne i više vremena i pažnje. To je zaista bilo teško izbalansirati, jer smo nekad jedva nalazili dovoljno vremena za praćenje školskih obaveza, a mi smo imali “tek” prvašića. Mnogi roditelji imaju više školaraca, troje i više djece. Svima njima treba skinuti kapu. Kad su se otvorile škole i vrtići, ne mogu reći tko je bio sretniji, mi roditelji ili djeca. Škola nije samo mjesto za učenje i usvajanje gradiva, ona je djeci, pogotovo malenima, mjesto druženja s prijateljima, stvaranja novih iskustava, razvijanja

Blaženka Novak, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Međimurske županije

samostalnosti, socijalizacije i društvenih vještina. Trebalo je intenzivno raditi na tome da se stvore uvjeti i da u “novom normalnom” djeca mogu pohađati nastavu u školi. Mislim da online nastava nikako nije ekvivalent redovnoj nastavi u školi, a ako je situacija da virus neće nestati, već da moramo naučiti živjeti uz njega, onda uz pojačane higijenske i ostale mjere treba raditi na tome da se održava i “normalna” nastava, završno je poručila mama osnovnoškolca.

Mama Biljana Bećirović sa sinom Natkom koji je u prvom razredu umj

U Međimurju se nastava vraća u škole malo uključivalo u proces na- storije premale za današnje Kakvi su izgledi da nastava od jeseni bude normalna pitali smo Blaženku Novak, pročelnicu Upravnog odjela za obrazovanje Međimurske županije. - Ministar najavljuje da neće biti isti pristup u svim županijama, nego da će režim nastave ovisiti o epidemiološkoj situaciji u lokalnom okruženju. To znači ostane li situacija u Međimurskoj županiji povoljna kao što je sada, u nastavu možemo krenuti u gotovo uobičajenim okolnostima, kazala je pročelnica. - Što ste uočili kao najveći nedostatak nastave na daljinu? - Najveći problem je izostanak odgojne komponente. Ono što je dijete propustilo kao neodrađeni dio gradiva može se nadoknaditi, ali teško se nadoknađuju vještine, a nikako se ne može nadoknaditi odgojna komponenta. I to je najveći problem. Agenciju za odgoj i obrazovanje se jako

stave na daljinu, a zaposlenici ministarstva nisu pedagozi i odgajatelji. - Što je Županija poduzela za sigurniji povratak u školu? - Posebnu pozornost smo posvetili uređenju sanitarnih prostora i osiguranju higijenskih uvjeta. U školama uvijek mora biti dovoljno higijenskog materijala. To nije nešto novo, ali sada mora biti imperativ. Velika većina ravnatelja to i osigurava. Nema apsolutno nikakvih razloga da u školama ne budu dovoljno dezinficijensa, toaletnog papira, sapuna jer smo osigurali dovoljno novaca da to škole mogu osigurati i da djeci budu stalno na raspolaganju. U nekim školama su zastarjeli sanitarni čvorovi. Nastojali smo to u svim školama unaprijediti, međutim u nekim školama to je nemoguće napraviti, kao primjerice u OŠ Gornji Mihaljevec gdje su sanitarne pro-

standarde. - Što je s držanjem razmaka i maskama u školi? - Ono što u ovom trenutku još ne znamo, ali vrlo je vjerojatno da djeca u razredu neće nositi maske jer bi to bilo pretjerano i upitno. No dođe li takav naputak vidjet ćemo kako će se to ostvarivati. U epidemiološkoj situaciji kao što je u Međimurskoj županiji, mislim da je to suvišno.Što se tiče prostornih uvjeta, formirali smo manje odjele sa što manje učenika kako bi se u školama osiguralo dovoljnog fizičkog razmaka i da razredi ne budu pretrpani učenicima te da se učiteljima, prvenstveno onima u razrednoj nastavi, od 1. do 4. četvrtog razreda omogući manji broj učenika. To je važno, u slučaju da se vrati nastava na daljinu, kako bi dnevno mogli komunicirati sa svim roditeljima i učenicima i omogućiti individualni rad s njima.

14. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Međimurskoj županiji i mama školarca Biljana Bećirović

Aktualno

TEMA BROJ A

eće nositi maske rano i upitno

POGLED ODOZDO

Nesloboda najviše ugrožava čovječanstvo

jesto u školi, učio kod kuće

- Hoće li zbog toga biti novih zapošljavanja? - Novih zapošljavanja u velikom opsegu neće biti jer paralelno sa smanjivanjem broja učenika u razredu u većini škola dolazi i do apsolutnog smanjivanja broja razreda. U prosjeku generacije variraju između 1100 i 1200 učenika. No problem je da u Čakovcu i u okruženju raste broj učenika, a u manjim općinama sve više pada. Tako da ćemo u konačnici biti sretni ako nitko ne bude tehnološki višak. Ono što ćemo povećati je dodatno učenje hrvatskog jezika za djecu kojoj to nije maternji jezik i koja ga slabije poznaju. Smatramo da nije opravdano zato što dijete ne govori dobro hrvatski odgoditi upis u prvi razred niti mu zbog toga pripisivati prilagođeni program. Prva mjera koju u takvoj situaciji treba primijeniti je dodatno učenje hrvatskog jezika. Dijete u tom

slučaju ima pravo na dva sada dodatnog učenja hrvatskog jezika u malim radnim skupinama ukupno 70 sati tijekom školske godine, dva sata tjedno. Upravni odjel je izdao 470 rješenja za dodatno učenje hrvatskog jezika. To će raditi profesori u okviru svoje norme, a tamo gdje nema slobodnih učitelja zaposlit će se novi. Od jeseni u međimurskim školama zbog situacije s koronom bit će veći broj razrednih odjela. Nastojali smo da nigdje u razredu ne bude više od 24 učenika. Za sada ministarstvo taj kriterij nije prihvatilo za OŠ Prelog, gdje ćemo nastojati to još malo razmotriti. Odgovori iz ministarstva za pitanje broja učenika u razredu čekaju se za OŠ Sveti Martin na Muri gdje je također jedna razred upitan, i za Strahoninec. S druge strane ima škola i razreda s jako malim brojem učenika, kao što su primjerice škole Donji Kraljevec, Draškovec, Gornji

Mihaljevec, Sveta Marija te područne školama…U ovakvoj epidemiološkoj situaciji je to prednost. - U prošloj školskoj godini ministrica je zbunjivala roditelje kad dijete može ili ne može dolaziti u školu, stavljajući njima teret te odluke na leđa. Kako je sada? - Osnovna škola je obavezna i mislim da smo previše toga prepustili roditeljima. Roditelj nema pedagoških kompetencija jer nije nastavnik ili učitelj, a ne može se ni na roditelja prebacivati ta odgovornost za pitanje kad dijete treba krenuti ili ne u školu. Djeca su školski obveznici i stručno će se donositi odluke na temelju epidemioloških parametara u kakvom obliku će biti nastava. Osim toga, roditelji nemaju pravo u ime djeteta donositi odluke. Ono što roditelji mogu iznimno i u ograničenom vremenu opravdati dijete da ne ide u školu, u slučaju da se pojavi zaraženi u obiteljskom krugu. Dijete je epidemiološki ugroženo jednako u vlastitoj obitelji, a ne samo u školi. Roditelji će ići na posao, kupovinu i još prije mogu zaraziti dijete nego što se ono može zaraziti u školi.

Na greškama se sigurno nešto naučilo

- Čuli smo dosta primjedbi na račun nastave na daljinu. Nisu svi nastavnici bili na visini zadatka? - Škole su mogle pružiti informatičku podršku svim roditeljima. Postojala je mogućnost da se osigura oprema za gotovo sve učenike.

- Škola nije samo mjesto za učenje i usvajanje gradiva, ona je djeci, pogotovo malenima, mjesto druženja s prijateljima, stvaranja novih iskustava, razvijanja samostalnosti, socijalizacije i društvenih vještina, naša sugovornica Biljana majka dječaka koji je završio prvi razred u školi na daljinu

Ono što se nije moglo osigurati je stručna pomoć za opremu, a niti stručna pomoć da roditelji u nastavnom procesu nadomjeste učitelje. Većina roditelja nema znanja i sposobnosti da nadomjesti obrazovani proces. Nisu se svi učitelji ni mogli snaći u toj situaciji jer su se odjednom od njih tražile vještine koje nisu imali. Nisu ih stekli u praksi ni tijekom obrazovanja na fakultetu, a nije bilo presedana za takve oblike učenja. Naprosto je sve bilo prepušteno inteligenciji i vještini pojedinog nastavnika, a to nije siguran put za uspostavljanje standardne razine obrazovanja. Sad smo došli u situaciju da se dijete školovalo onoliko koliko je bio uspješan učitelj, ali i roditelj bez obzira ima li vremena ili specifične vještine. Čak i vrlo obrazovani roditelji nemaju pedagoške kompetencije da bi to mogli realizirati. Stvorile su se razlike naspram uobičajenog načina obrazovanja. Samostalnija djeca su se u tome bolje snalazila, a djeca koja su se u školi oslanjala na pomoć učitelja, a doma na pomoć roditelja, postizala su u novoj situaciji slabije rezultate. Analize uspjeha nisu napravljene, ali se u stručnim krugovima vode rasprave. - Tko je u cijeloj situaciji bio dužan kontrolirati rad učitelja, s obzirom na to da su neki dali sve od sebe i na dnevnoj razini kontaktirali s učenicima, a neki do pred kraj nastave nisu kontrolirali zadaće. - Sustav ima mehanizme kontrole. S različitog aspekta kontroliraju ga dvije osobe; ravnatelj i pedagog. Velika većina ravnatelja je to radila jer sam s nekima komentirala do kakvih su spoznaja došli. Neki od njih su i sami primijetili da dio nastavnika i učitelja nije obavio poslove koji su bili očekivani, jedni zato što nisu znali, a drugi zato što su situaciju olako shvatili, kazala je završno pročelnica Novak. U novu školsku godinu i nastavnici, i učenici, i roditelji ulaze s iskustvom kako se školovati u doba koronavirusa. Na greškama se sigurno nešto naučilo i ne treba ih ponavljati, a djeci omogućiti da rastu, uče i druže se sa svojim vršnjacima.

Današnje vrijeme je kao stvoreno za katastrofičare koji su došli na svoje. Dok su u mirnim vremenima takvi svima naporni, u novim okolnostima i najveći realisti ih osluhnu s barem pola uha. Jednima su katastrofe u vidu klimatskih promjena, rastućeg zagađenja, izumiranja vrsta, prejakog sunčevog zračenja, koronavirus “sigurni znakovi” da svijet ide kraju. Potvrda da su u svojim apokaliptičnim predviđanjima bili u pravu, kao kad mama kaže: Govorila sam ti! Realistima je to samo nova realnost. Oni znaju da je svijet od početka preživio brojne slične naznake svršetka svijeta. Nije nova zarazna bolest prva pošast koja je pogodila čovječanstvo. Bile su prije toga kuga, kolera, tuberkuloza, španjolska gripa. U vrijeme najveće industrijalizacije gradovi su se gušili u sumporu i smogu. U velikim gradovima s razvijenom industrijom zbog toga se danima nije vidjelo sunce. U srednjem vijeku otpad se bacao u otvorene kanale, štakori su carevali, a djeca umirala kao muhe jer nije bilo antibiotika. Dva strašna svjetska rata sigurno su ljudima onog vremena suočenim s neviđenim patnjama, razaranjima, leševima na sve strane, mučenjem i bombardiranjima, eksplozijom atomske bombe izgledali kao znakovi sumraka čovječanstva. Virus koji nas je sada pohodio samo nas je ponovno upozorio da dobra vremena ne trebamo uzimati zdravo za gotovo. Ništa ne treba podrazumijevati. Život sam po sebi je ispunjen dobrim i lošim trenucima, kako zdravstveno, tako i gospodarski. Od svega se može profitirati, tako i od straha od smaka svijeta. U takvoj situaciji ljudi su

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

spremniji potrošiti na svoju zaštitu, pa kupuju sve i svašta. Pa čak i na pozive na proročke brojeve telefona za kojim sjede “vidovnjaci” koji će im proreći budućnost. Nekima su znakovi apokalipse alibi da se zatvore u kuću, da ne rade i ne izlaze iz kuće. Dođe im kao neočekivano plandovanje na dar. To su oni koji po društvenim mrežama stalno jamraju protiv odlaska u školu, pozivajući se na strah od zaraze. Kako je zarazne bolesti teško iskorijeniti, nekim bi očito odgovaralo da ne rade ništa do kraja života. Samo takvi se ne zamaraju s time što ćemo jesti da cijeli svijet stane. Za koga bi trebao stati, a tko na to ne bi imao pravo? Kruh treba peći, struju i vodu isporučivati, dostavljati robu, liječiti, na kraju i učiti jer znanje se treba prenositi s generacije na generaciju. Ne mogu se sva znanja prenijeti online. Struka se ne nauči virtualno. Tko bi pozvao vodoinstalatera koji je taj posao naučio virtualno? Svijet je puno kompleksniji od obavljanja jednostavnih poslova. Zbog toga je vrlo opasno promišljati što je potrebno, a što nije. Nesloboda najviše ugrožava čovječanstvo, jer samo slobodan čovjek ima stvaralačku moć rješavanja izazova koji dolaze pred njega.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POZNATO TOP 10 najboljih tvrtki u Međimurju

14. kolovoza 2020.

Vajda je prva po p u Međimurju, a po mesara i prva u Hr Zbog utjecaja svog poslovanja, velike firme važne su i odgovorne za širu zajednicu, a ne samo za svoje vlasnike Piše: Tomislav Novak Foto: Zlatko Vrzan

odaci o poslovanju za neku poslovnu godinu obično su dostupni nakon nešto više od pola godine jer se podaci za prošlu godinu prikupljaju do 30. srpnja u tekućoj godini. FINA te podatke zatim obrađuje te ih ujednačene daje u javnost. Podaci za prošlu godinu još nisu izašli, no mi smo prikupili za sada još neslužbene podatke koji pokazuju da je u Međimurju došlo do bitne promjene u redoslijedu naših 10 najjačih tvrtki. Prošle je godine na području naše županije poslovalo 3506 poduzetnika koji

su ukupno ostvarili prihode od 16,3 milijardi kuna što naše gospodarstvo pozicionira na 10. mjesto među svih 20 županija i Grada Zagreba, dakle od ukupno 21 teritorijalne jedinice. Najviše prihoda prošle godine ostvarili su poduzetnici u Zagrebu, njih 46.120 ostvarilo je prihode od 404 milijarde kuna, dok je najmanje prihode ostvarilo 953 poduzetnika u Ličkosenjskoj županiji, samo 2,7 milijardi kuna. Dakle na nivou Hrvatske, ti su podaci vrlo različiti. Ali možemo zaključiti da je u Međimurju kao najmanjoj županiji konkurencija daleko oštrija, a samim time i zahtjevi za izvrsnost daleko veći nego drugdje u Hrvatskoj.

Vajda izbila na prvo mjesto u TOP 10 U Međimurju top listu deset najboljih drže uvjetno rečeno ista poduzeća koja se rijetko rotiraju sa svojih pozicija za više od par mjesta, no prema za sada još neslužbenim rezultatima FINA-e, Mesna industrija Vajda d.d. je prvi put zasjela na prvo mjesto po prihodima od 518.559.700 kuna, napravivši rast prometa od čak 42 posto u odnosu na 2018. godinu kada je uprihodovala 363.588.000 kuna i bila na četvrtom mjestu međimurske TOP 10 ljestvice poduzetnika. Dakle Mesna industrija Vajda d.d. napravila je skok od 155 milijuna kuna prihoda u godini najvećeg odljeva radnika, kad je teško

Prosječna neto plaća bez dodataka u lipnju u cijeloj Vajdi iznosila je 6.318,86 kn, a prosječna plaća u Međimurju iznosi 5.018,00 kn

bilo nabaviti radnike i za održavanje tekućeg poslovanja, a kamo li za širenje. Ovo je doista vrijedno detaljnije pozornosti. Treba priznati kako se dugogodišnje poslovanje Vajde, koja iako je imala veliki promet često generirala i gubitke, promijenilo i stalno raste od 2015. godine kada ju je preuzela Grupa Pivac. Tada je preuzimanje izazvalo kontroverze i strahove u međimurskoj javnosti, čulo se kako Međimurje gubi još jednu tvrtku, no današnji pokazatelji poslovanja govore nešto sasvim drugo. O ovom značajnom poslovnom poduhvatu Vajde pitali smo Alena Kajmovića, direktora Mesne industrije Vajda d.d. kojem je upravljanje tvrtkom Grupa Pivac povjerila prije dvije i pol godine. – Ovakvom nečemu sam se iskreno nadao jer znam što smo sve napravili i koliki je posao odrađen u posljednjih nekoliko godina. Organizacijski smo jako napredovali i posložili se, što je rezultiralo velikim rastom produktivnosti, sve je to pratila i jaka potražnja za našom robom na tržištu, a to je na kraju i donijelo ovaj fantastičan rezultat. Očito je kako su stabilnost u poslovanju koju nam je donijela Grupa Pivac u kombinaciji s poduzetničkim duhom i radnim navikama ovoga kraja jasna formula uspjeha. Moja zadaća kao predsjednika Uprave je bila čvršće povezati ta dva elementa, organizirati i usmjeriti svaku

Alen Kajmović, direktor Mesne industrije Vajda d.d. Čakovec

od Vajdinih radnih jedinica prema svom jasnom cilju i raditi tim ljudi koji će sutra bez obzira tko bio na čelu same firme moći iznijeti posao s jednakim uspjehom. Ne smijemo biti naivni i misliti kako je ovakav rast moguć iz godine u godinu, ali je činjenica kako je Vajda u godinu dana napravila iskorak za koji drugima treba i nekoliko godina, rekao je Kajmović.

Organizacija je temelj poslovanja

No pitali smo ga kako je uopće moguće promijeniti organizacijski model neke tvrtke koja dugo godina posluje i još k tome je poznati brend? – Ništa od toga ne bi bilo moguće da nisam imao

grupu ljudi, tim koje je svoje zadaće odradio takoreći besprijekorno, a sada se vidi da je to bilo u korist cjeline. Malo je tko vjerovao da će se ovo dogoditi, a posebno prije nešto malo više od dvije i pol godine kada sam došao u Vajdu ili prije nepune dvije godine od kada sam predsjednik Uprave. To samo pokazuje karakter mojih ljudi u Vajdi i na tome im hvala, a ja sam sebi osobno pokazao i dokazao kako su se sve neprospavane noći, brige, planiranja, kalkuliranja, pa i greške i njihove korekcije isplatile. Uspio sam doći gotovo do samog kraja realizacije svog plana i obećanja kojeg sam dao obitelji Pivac kada su me postavili na mjesto na

14. kolovoza 2020.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

prihodima o plaćama Hrvatskoj kojem sam danas, dodao je Kajmović. Na komentar kako i najbolja organizacija nije dovoljna za uspješno poslovanje s obzirom na uvjete poslovanja u Hrvatskoj te zahtjevima domaćeg i stranog tržišta, Kajmović odgovara: – Da, još je više u snalaženju na domaćem i izvoznom tržištu, vlastitom sustavu kooperacije koji osigurava domaću sirovinu te u konačnici kvalitetnom proizvodu koji se prepoznaje pa stoga i kupuje. Italija, Njemačka, Slovačka, Srbija, Rumunjska, Bugarska, otvaranje tržišta Ukrajine svakako su dodana vrijednost u poslovanju tvrtke poput Vajde, ali to treba biti tek dodana vrijednost, dodaje na to Kajmović.

Dobri radnici i dobre plaće dio su plana

– Moramo biti usmjereni na više strana, s naglaskom

R.br.

na domaće tržište jer nam je COVID-19 u mjesec dva pokazao što u svijetu poslovanja znači pretjerana ovisnost o jednom segmentu, poput izvoza. Kada tome dodate ulaganje u ljude, zaposlenike, ali i učenike, naše stipendiste kojima dajemo stipendije te osiguravamo besplatne udžbenike, kada dodate ulaganje u opremu i objekte te unaprjeđivanje proizvodnih procesa, kada dodate sigurnost koju sustav poput Grupe Pivac i Vajde nudi svakom svojem radniku imate ovakav rezultat. No, meni je osobno možda najdraži uspjeh da smo ne samo zadržali naše radnike, prvenstveno mesare nego smo svojim rezultatima, rastom, naravno najbitnije rastom plaća uspjeli u naumu da naše ljude vratimo natrag svojim obiteljima, natrag u Vajdu. Nikada nisam želio polagati nadu u

Naziv

strane radnike jer sam stava kako samo domaći čovjek razumije, shvaća i daje svoj maksimum firmi koja je u konačnici i njegova. Ponosan sam jer se plan dogovoren s obitelji Pivac prije godinu dana pokazao ispravnim, jer da bi dobio nešto moraš i prvo nešto dati…, objasnio je Kajmović novu politiku plaća u Vajdi. Kajmović tvrdi kako je rekordna dobit Vajde, koja je narasla za 718%, na gotovo 16,5 milijuna kuna, ostvarena i unatoč povećanjima plaće koja su se događala u nekoliko navrata, ali i brojnih kako odrađenih višemilijunskih investicija u razvoj tako i onih koje su tek pred njima što u 2020. iznosi više od 15 milijuna kuna. Štoviše naglašava kako je nova organizacija rada u kombinaciji s većom plaćom rezultiralo značajno većom produktivnošću.

Mjesto

– Samo u 2020. godini smo produktivnost u pojedinim radnim jedinicama povećali za 25 posto, a tragom toga je i dobar rezultat neizbježan, zaključuje Kajmović.

Možda bi trebalo objasniti zbog čega je uopće važno tih Top 10 poduzetnika u Međimurju? Prije svega jer su indikatori poslovanja poduzetnika u cijeloj županiji, nositelji su našeg gospodarskog rasta i nose oko jedne četvrtine ukupnih prihoda svih naših poduzetnika. Ako bi to opisali nešto slikovitije: Kako te firme prihode obično ostvaru-

Sigurnost i stabilnost postaju najvažnije

Osim stabilnosti poslovanja što je samo po sebi važan argument poslovanja, Vajdina namjera je pružati sigurnost svojim radnicima ali i široj zajednici s kojom živi. Tako je samo u posljednje dvije godine zaposlila 60-tak radnika, pa sada ima 284 zaposlena što podsjeća na “najbolja” vremena, samo s velikom razlikom što je npr. istovremeno obrada sirovine porasla preko 3,5 puta a prihod za 323 milijuna kuna, dok plaće debelo prelaze međimurski prosjek pa su ipak ovo najbolja vremena u Vajdi. Prosječna isplaćena neto plaća mesara u Vajdi u lipnju

Ukupni prihodi

2018.

Zbog čega je važan TOP 10

2019.

ove godine iznosi 9.710,56 kuna, ali to je zahtjevan i stručan posao koji firma izrazito cijeni. Ipak treba uzeti u obzir da su u ovaj prosjek uključeni i dodaci koje zaposlenik može ostvariti svojim angažmanom. Takva ista plaća na nivou svih zapo-

Dobit ili gubitak razdoblja 2018.

2019.

MESNA INDUSTRIJA VAJDA d.d.

ČAKOVEC

363.588.197 kn

518.559.727 kn

2.015.517 kn

16.498.955 kn

LPT d.o.o.

PRELOG

489.588.209 kn

511.182.266 kn

33.342.215 kn

41.833.439 kn

METSS d.o.o.

ČAKOVEC

461.320.096 kn

463.189.587 kn

12.956.329 kn

10.848.221 kn

AC JESENOVIĆ d.o.o.

ČAKOVEC

355.685.278 kn

371.952.764 kn

3.237.514 kn

812.531 kn

TUBLA d.o.o.

ČAKOVEC

392.289.086 kn

363.794.316 kn

24.736.299 kn

25.366.917 kn

PERUTNINA PTUJ PIPO d.o.o.

ČAKOVEC

315.527.486 kn

348.724.643 kn

17.778.824 kn

16.183.060 kn

MURAPLAST d.o.o.

KOTORIBA

336.722.797 kn

346.869.921 kn

35.413.412 kn

30.126.532 kn

TEHNIX d.o.o.

D.KRALJEVEC

292.561.990 kn

335.677.773 kn

12.601.075 kn

14.786.647 kn

HILDING ANDERS d.o.o.

PRELOG

354.100.232 kn

326.886.117 kn

-13.900.757 kn

-20.708.543 kn

10.

CENTROMETAL d.o.o.

MACINEC

227.316.127 kn

259.665.943 kn

18.744.964 kn

27.436.054 kn

Rang lista TOP 10 poduzetnika sa sjedištem u Međimurskoj županiji po ukupnom prihodu s prikazom dobiti u 2018. i 2019. godini

Izvor: Fina

ju u drugim županijama i državama, doslovno pribavljaju novac za poslovanje i plaće svojih radnika s drugih područja. Budući da posluju i s firmama na području Međimurja, onda taj novac završava i u plaćama nas koji radimo u drugim, manjim firmama. Dakle u poslovanju, ako si velik, bitan si i odgovoran i za širu zajednicu, a ne samo svojim vlasnicima.

slenih radnika, bez Uprave, u lipnju iznosi 7.123,68 kn. A prosječna neto plaća bez dodataka u istom mjesecu u cijeloj Vajdi iznosi 6.318,86 kn. Da podsjetimo, istovremeno prosječna plaća u Međimurju iznosi 5.018,00 kn. Zbog takve strategije Vajda danas može birati među najboljim radnicima na tržištu, pa čak konkurira i poslodavcima na zapadu. Istina, mi smo ovdje samoinicajitvno proglasili kako Vajda najbolje u Hrvatskoj plaća svoje mesare, no rado ćemo objaviti bilo čiji demanti iz naše prehrambene industrije koji osporava ovu informaciju. Ipak treba uzeti u obzir kako su analizirani rezultati poslovanja iz izrazito dobre godine, prije pojave pandemije uzorkovane korona virusom. U ovoj 2020. godini svakako se očekuje priličan pad prihoda, a koliko će on biti velik to se još ne zna, no zna se da će nam svima sigurnost i stabilnost postati glavna poslovna i osobna mantra.

Crna kronika

USMRTIO PJEŠAKINJU u Orehovici

Umirovljeni vatrogasac JVP-a zaradio optužnicu Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 6. kolovoza, nakon provedene istrage, podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1962.) zbog počinjenja kaznenih djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu Kaznenog zakona i nepružanja pomoći. Kako smo već pisali, iz JVP Čakovec su u siječnju potvrdili da je nesreću skrivio njihov djelatnik koji živi na području Varaždinske županije, ali nisu željeli ništa više komentirati. Ponovno smo kontaktirali zapovjednika JVP-a Mladena Kanižaja koji cijeli slučaj nije želio komentirati već je istaknuo kako je u međuvremenu optuženi vatrogasac otišao u mirovinu. Prema optužnici okrivljenog

UKRATKO

58-godišnjaka DORH tereti da je 19. siječnja 2020. oko 19:25 na cesti između mjesta Orehovica i Šemovec, upravljajući osobnim automobilom nesmotreno vozio suviše velikom brzinom od 85 km/h koja nije bila prilagođena dometu vidljivosti i zbog toga udario u 48-godišnju pješakinju koja je bila na kolniku i potom preminula uslijed zadobivenih ozljeda. Okrivljenog 58-godišnjaka tereti se da je nakon udara vozilom u pješakinju nastavio vožnju bez zaustavljanja i udaljio se s mjesta nesreće. U optužnici je predloženo da se 58-godišnjaku produlji mjera opreza privremenog oduzimanja dozvole za upravljanje motornim vozilom koju je državno odvjetništvo odredilo nakon prometne nesreće. (dv)

PIŠKOROVEC

Roditelji sustavno zanemarivali djecu Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 4. kolovoza podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv dvoje hrvatskih državljana (1983. i 1983.) zbog počinjenja kaznenih djela povrede djetetovih prava. Okrivljenike se tereti da su počinili navedena kaznena djela od siječnja 2018. do ožujka 2020. godine u Piškorovcu kao roditelji petero djece u dobi od dvije do sedamnaest godina, odnosno

ČAKOVEC

da nisu vodili brigu o higijeni stambenog prostora djece u kojem nije bilo sanitarnog čvora niti tekuće vode. Nisu vodili brigu o školskim obvezama djece te su odbijali surađivati sa stručnim osobama Centra za socijalnu skrb radi odvraćanja dvoje djece od nezakonitog ponašanja, a čime su ozbiljno ugrozili psihofizički i emocionalni razvoj svoje djece, stoji u priopćenju DORH-a. (dv)

Ispreturao stvari i ukrao torbicu s dokumentima 8. kolovoza 2020. godine u prijepodnevnim satima u Čakovcu, Ulici bana Josipa Jelačića, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, vlasništvo 77-godišnjakinje. Provalnik je u raznim pro-

PLEŠKOVEC

storijama ispreturao stvari i pritom ukrao torbicu u kojoj se nalazila razna dokumentacija. Materijalna šteta procjenjuje se na stotinjak kuna. (dv)

Kradljivac temeljito “počistio” kuću U razdoblju od 15. siječnja do 6. kolovoza 2020. godine u Pleškovcu, nepoznati počinitelj počinio je tešku krađu na štetu 59-godišnjeg vlasnika obiteljske kuće. Počinitelj je iz nekoliko prostorija kuće ukrao televizore, prijenosno računalo,

razni ručni alat s pripadajućim koferom te odjevne predmete. Ujedno, iz spremišta u dvorištu kuće ukrao je kosilicu, trimer i sjekiru. Ukupna materijalna šteta procijenjena je na nekoliko desetaka tisuća kuna. (dv)

14. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRETRESOM kuće u Hodošanu pronađena velika količina indijske konoplje

41-godišnjaku oduzet cijeli asortiman ilegalne konoplje Oduzete biljke, listovi i sjemenke dostavit će se na vještačenje u Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić u Zagrebu Piše: Dora Vadlja

Na adresi Glavna 59 u Hodošanu prilikom pretresa kuće 41- godišnjaka pronađena je i oduzeta veća količina indijske konoplje. Kako je izvijestila policija 11. kolovoza 2020. godine temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu pretražene su prostorije obiteljske kuće u kojoj je pronađeno i oduzeto dvadeset biljka indijske konoplje. Uz to, 41-godišnjaku oduzeta je i plastična kutijica ispunjena sjemenkama indijske konoplje, plastična vrećica napunjena listovima indijske konoplje bruto težine 11 grama te plastičnu kutiju ispunjenu suhim listovima indijske konoplje bruto težine 162 grama. Oduzete biljke, listovi i sjemenke dostavit će se na vještačenje u Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić u Zagrebu. Kriminalistička istraživanja se i dalje nastavljaju.

Oduzeta biljka indijske konoplje koja je pronađena prilikom pretresa kuće u Hodošanu

Blizu Križovca pronađena ogromna plantaža marihuane Nasuprot Križovca slovenska policija pronašla je ogromnu plantažu marihuane. Na riječnom otoku na Muri nedaleko od mjesta Benica sa slovenske strane i Križovca u Međimurju s hrvatske strane, otkrivena je jedna od najvećih plantaža marihuane u Sloveniji kako je

objavio slovenski MUP. Polje je snimljeno iz zraka uz pomoć helikoptera za nadzor granice, no do njega nije bilo nimalo lako doći. Probijalo se kroz granje i grmlje da bi se na kraju izbrojalo 2650 sadnica visine između 80 i 110 centimetara. Kako je napisano u izvješću,

sadnice su bile dobro njegovane i gnojene kako bi dobili što kvalitetniju drogu. Od sadnica bi dobili najmanje 600 kilograma marihuane za prodaju. Uhićen je trojac star između 40 i 48 godina koji je izveden pred istražnog suca u Murskoj Soboti. Određen im je pritvor. (dv)

METSSOVA trgovina u Zebancu ponovno na meti maskiranih razbojnika

Nožem prijetili prodavačici pa ispraznili kasu Krajem travnja u Metssovoj trgovini u Zebancu dogodio se prvi pokušaj pljačke, a drugi već idući tjedan početkom svibnja. Zbog hrabrosti prodavačice, kako smo već pisali, maskirani razbojnik je u pljački spriječen. No to nažalost nije bio slučaj 12. kolovoza kad su u navedenu trgovinu oko 19:30 upala dva maskirana razbojnika. Kako neslužbeno doznajemo jedan od njih 48-godišnjoj prodavačici je prijetio nožem. U tom trenutku prodavačica je počela dozivati pomoć, dok su počinitelji s blagajničkog pulta ukrali registar blagajnu i razne vrste cigareta te se pješke udaljili u nepoznatom smjeru. U događaju prodavačica nije ozlijeđena, dok će se visina materijalne štete utvrditi po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Policija intenzivno traga za počiniteljima. (dv, foto: tn)

Jedina trgovina u Zebancu ponovno je postala mjesto razbojništva

14. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MINISTAR unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović najavio za jesen dugo očekivane promjene

Život u Međimurju GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

lastavica Osobne više neće raditi Ptica i Pčelica Maja Policija, smanjuje se N administracija Jesen bi prema nekim najavama mogla donijeti prve veće promjene u državnim i drugim sustavima. Tako je ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović najavio u razgovoru za Jutarnji list po svemu sudeći prvu ozbiljnu reformu u državnoj upravi. Ako ovim putem kreće Policija, može se očekivati da bi reforme mogle krenuti i u drugim službama, državnim institucijama i tvrtkama. Evo što je između ostalog ministar policije odgovorio na pitanja za Jutarnji list. – Kod ranijih pokušaja reorganizacije MUP-a, prije vašeg mandata, isticalo se da je glavni problem manjak ljudi na terenu, a višak u uredima. Hoćete li to promijeniti? – Kroz reorganizaciju Ravnateljstva policije želimo ojačati policijske postaje. Drugim riječima naglasak će biti

na operativi, a više ustrojstvene jedinice, pogotovo Ravnateljstvo, će imati zadaću nadzora i stalnog unaprjeđenja poslovnih procesa. Za to će biti potreban manji broj ljudi nego u ovom naslijeđenom sustavu koji je poprilično hibridan u smislu miješanja nadležnosti. Jače policijske postaje moraju biti sposobne i kadrovski i materijalno riješiti najveći dio pitanja iz domene kriminaliteta na svom području. Pojednostavljeno to znači više ljudi u operativi, a manje u administrativnom dijelu policije. I ne samo policije, jer namjeravamo napraviti i reformu upravnih poslova MUP-a za što će nam trebati i suradnja drugih tijela državne uprave. Prije svega Ministarstva uprave i pravosuđa kako bi se dio upravnih poslova, nakon što budu ispunjene zakonske pretpostavke i osi-

gurani sigurnosni standardi, preusmjerio na druga tijela, prvenstveno lokalne samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima. – O kojim je poslovima, odnosno dokumentima riječ? – Mislim da su iza nas vremena u kojima je MUP bio jedina institucija koja je izdavala osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole… Spremni smo dio tog posla prepustiti tijelima lokalne samouprave ili pravnim osobama s javnim ovlastima, kao što se vrlo uspješnim pokazalo rješavanje izdavanja prometnih dozvola u stanicama za tehnički pregled. Smatram da bi u nadležnosti MUP-a trebali ostati tek primitak u državljanstvo, dozvole za oružje te reguliranje boravka stranih državljana, kazao je između ostalog Božinović za Jutarnji. Ako ovim putem

NA DVIJE lokacije u Nedelišću postavljeni sigurnosni stupići

Ministar Davor Božinović

kreće policija, a među njima i naša međimurska, kako doznajemo zadatak da pošalju središnjici svoje prijedloge, može se očekivati da bi reforme mogle krenuti i u drugim službama, državnim institucijama i tvrtkama. (dz)

Za veću zaštitu pješaka i biciklista Na dvije lokacije su u Nedelišću postavljeni novi elastični stupići. Prvi se nalaze na raskrižju prema Macincu, a drugi na glavnoj cesti kod prvih semafora u Čakovečkoj ulici. Kako je rekao načelnik Darko Dania stupići su postavljeni radi zaštite prometovanja biciklista i pješaka koji prometuju na dionici DC 208 Ulica Martina Viljevca. – Pristupilo se postavi zapreka u obliku elastičnih stupića ispred “opskrbnog centra” u broju od 40 komada. Vrijednost postave fleksibilnih stupića je 19.250 kuna. Stupovi se postavljaju izvan zone odvijanja prometa, maksimalno prema regulacionoj liniji privatne parcele k.č. 1346/2, min 0,75 metara od ruba prometne trake u pravcu dužine 55 metara. Visina stupića je 75 centimetara promjera 80 milimetara narančaste boje, rekao je načelnik. Također, postavilo se i 16 komada stupića uz državnu cestu DC 3 u Čakovečkoj ulici čija je vrijednosti 7.700 kuna. Stupovi su postavljeni po nalogu Hrvatskih cesta. (dv, zv)

Stupići su postavljeni ispred nove kockarnice koja je mnogima trn u oku

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

ekad se u selu znalo: Kad lastavica nisko leti, bit će kiše. Lastavice su prije kiše nisko letjele jer su lovile kukce koji su zbog pada tlaka zraka također letjeli nisko. Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, u Hrvatskoj gnijezdi oko milijun parova lastavica i oko pola milijuna parova piljaka, ptice slične lastavici. Ptica lastavica je među najbrojnijima u svijetu te gotovo da nema kutka svijeta gdje je nema. Lastavice su ptice pjevice, a u Hrvatskoj ih ima pet vrsta. Neke od njih završile su u našim narodnim pjesmama. Danas se nalaze na crvenoj listi strogo zaštićenih vrsta, kao uostalom i mnoge druge vrste ptica. Poznato je da broj lastavica u Europi i Hrvatskoj stalno pada, kao uostalom i drugih vrsta ptica. Gdje nestaju lastavice i druge ptice? Njemački istraživači ptica primijetili su da je u zadnjih trideset godina broj kukaca smanjen za čak tri četvrtine, što je rezultat moderne poljoprivredne proizvodnje i upotrebe pesticida. Osim toga, nema više starih staja i životinja uz koje su lastavice gnijezdile, čovjek više ne želi životinje u svojoj blizini pa ni na selu. Sve to dovodi do drastičnog pada lastavica i drugih ptica, koji će u narednim godinama biti još izraženiji. Pedantni Nijemci su izračunali da se u samo deset godina broj legla ptica smanjilo u toj

zemlji za oko petnaest posto, što zapravo znači da bi za nekoliko desetljeća ptice u prirodi mogle gotovo nestati. Prema podacima WWF-a, broj čvoraka se već se smanjio za 42 posto, a broj vrabaca za 22 posto u promatranom razdoblju. Razlog je dvojak, uporaba pesticida i nedostatak hrane, odnosno kukaca. Lastavica ima sve manje jer nema kukaca i dovoljno hrane za njih. U javnosti se već zna da se broj pčela i leptira jako smanjio u svijetu i Europi pa i kod nas. Alarmantno stalno smanjivanje broj pčela i leptira koje primjećujemo kao oprašivače samo je pojavnost onoga što se događa u prirodi. Ekološki osviješteni zaštitnici prirode danas govore da potajno, tiho i bez buke umire Pčelica Maja i čitavo njeno društvo. Tiha proljeća su zapravo proljeća bez ptica, nadamo se da do toga nikad neće doći. Pticama i kukcima možemo pomoći sad dok je vrijeme i dok ih na sreću još ima. Pitanje je želimo li pomoći sami sebi i na koji način.

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. kolovoza 2020.

Vrsni mladi informatičari Bruno Kosmačin i Martin Josip Kocijan u društvu mentora Dejana Drabića

INFORMATIČKA REPREZENTACIJA

Na dva velika natjecanja Martin Josip Kocijan, učenik završne generacije čakovečke Gimnazije J. Slavenski i član udruga MIS i MIK dobio je novo priznanje svoje izvrsnosti. Ostvario je plasman u Hrvatsku informatičku reprezentaciju. Ovo je jedan od najvećih uspjeha Martina, ali i spomenutih udruga. Kao član udruge informatičari Strahoninca (MIS) i Međimurski informatički klub Čakovec (MIK), na pripremama za srednjoškolce, ostvario je izvanredan i osvajanjem 4. mjesta sa 413.9 bodova ostvario plasman u hrvatsku informatičku reprezentaciju učenika srednjih škola. Martin će predstavljati Hrvatsku na 27. srednjoeuropskoj informatičkoj olimpijadi CEOI 2020 i 32. međunarodnoj informatičkoj olimpijadi IOI 2020. Vrijedi

spomenuti da je Martin Josip Kocijan najtrofejniji član udruga MIS i MIK. Njegovi uspjesi posljedica su njegove upornosti i kvalitete, ali nepobitno utjecaja učenja i usavršavanja u udrugama. Njegovi ponosni mentori su Dejan Drabić i Miljenko Blažeka. Podsjetimo se, Martin svoje početke bilježi već od 4. razreda osnovne škole kada je prvi puta postao državni prvak, tada pod mentorstvom Dejana Drabića. Svake godine Martin osvaja državna odličja. Nekoliko godina kasnije u radu s Martinom pridružuje se Miljenko Blažeka. Martin je upravo upisao Fakultet elektrotehnike i računarstva te se tako pridružuje mnogim članovima na putu prema vrsnom IT stručnjaku za kojeg će se otimati najveće svjetske IT kompanije. (dv)

GRAD ČAKOVEC UPRAVNI ODJEL ZA URBANIZAM I PROSTORNO UREĐENJE temeljem odredbe članka 94. i 96. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) i Odluke gradonačelnika Grada Čakovca

OBJAVLJUJE

održavanje javne rasprave o prijedlogu URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA „GOSPODARSKA ZONA ISTOK - PUSTAKOVEC“, Javni uvid u prijedlog Urbanističkog plana uređenja „Gospodarska zona istok - Pustakovec“ započinje dana 18. kolovoza i traje do 18. rujna 2020. godine. Javni uvid u prijedlog predmetnog urbanističkog plana uređenja može se u navedenom terminu izvršiti u prostorijama Odsjeka za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i gradnju Grada Čakovca, radnim danom od 7,00 – 15,00 sati (Ulica kralja Tomislava 15, II. kat). Javno izlaganje radi obrazloženja planskih rješenja održati će se 8. rujna 2020. god. (utorak) u gradskoj vijećnici Grada Čakovca (Ul. kralja Tomislava 15.) s početkom u 12,00 sati. Način sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi: 1. Svi zainteresirani mogu sudjelovati u javnoj raspravi na sljedeće načine: • imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog predmetnog urbanističkog plana uređenja tijekom trajanja javnog uvida, • mogu postavljati pitanja za vrijeme javnog izlaganja o predloženim planskim rješenjima, • mogu dati prijedloge i primjedbe u zapisnik o javnom izlaganju, • mogu nositelju postupka uputiti pisana mišljenja, prijedloge i primjedbe najkasnije do 21. rujna 2020. god. na adresu: Grad Čakovec, Upravni odjel za urbanizam i prostorno uređenje, Ulica kralja Tomislava 15, Čakovec, s naznakom “prilog javnoj raspravi” (prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku i nisu čitko napisani ne moraju se uzeti u obzir u pripremi izvješća o javnoj raspravi) 2. Javnopravna tijela koja su dala, odnosno trebala dati zahtjeve za izradu predmetnog urbanističkog plana uređenja, u javnoj raspravi sudjeluju davanjem mišljenja o prihvaćanju tih zahtjeva, odnosno mišljenja o primjeni posebnog propisa i/ili dokumenata koji je od utjecaja na prostorni plan. Krajnji rok za dostavu mišljenja javnopravnih tijela je 21. rujan 2020. god. Pozivaju se zainteresirani da na naprijed navedene načine sudjeluju u javnoj raspravi o prijedlogu predmetnog urbanističkog plana uređenja. Klasa: 350-01/20-05/3 Ur.broj: 2109/2-05-01-20-3 Čakovec, 14. 08. 2020.

Dražen, Renata, Kaja, Dubravka, Ivan, Veronika, Anamarija i Doris dio su udruge

UDRUGA PASA JUG Čakovec okuplja vlasnike četveronožnih ljubimaca

Postali velika obitelj koja dijeli ljubav prema psima! Cilj je da se psi rastrče, igraju, a vlasnici da izmjene iskustva, ali i privatne svakodnevne priče. Upravo su se oni s godinama sprijateljili i postali prava ekipa Piše: Dora Vadlja Ljubav prema četveronožnim ljubimcima zajedničko je veselom društvu s juga koji su okupljeni u Udruzi pasa jug Čakovec. Ograđena livada usred čakovečkog juga idealno je mjesto za druženje vlasnika i pasa. Udrugu čine supružnici Dubravka i Ivan Cilar te njihovi ljubimci Rossy i njezino štene Rio, njihove nećakinje Anamariju i Doris koje su stigle na druženje. Nadalje u udruzi su vrlo aktivne Renata i Kaja Gačal i njihova kujica Ally, Alenka Štih i pas Marvel, Jasna Dodlek te njezine kujice mama Cola i kćer Lila, Vlasta Taradi i pas Vito, Dražen i Marija Mesarić i njihov Riki, Ljiljana i Veronika Drk te njihov pas Beni koji su ujedno i najmlađi članovi. Nakon što smo po usko pokošenom puteljku stigli do ograde dočekala nas je velika tabla i pravila ponašanja koja djeluju u ovoj maloj i vrlo pozitivnoj zajednici. Pravila su već davno usvojili vlasnici i njihovi psi koji se svakodnevno druže na ovom prostoru u poslijepodnevnim i večernjim satima. Osim onih normalnih pravila koji svaki vlasnik psa zna, pravilo je da se ne dovode kujice koje se tjeraju kako ne bi bunile ostale pse. Zbog toga nismo zatekli sve pse iz udruge na livadi gdje se svakodnevno druže. Cilj je da se psi rastrče, igraju, a vlasnici da izmjene iskustva, ali i privatne svakodnevne priče. Upravo su se oni s godinama sprijateljili i postali prava ekipa.

U popodnevnim satima svakodnevno se okupile na prostoru nekadašnjeg kinološkog društva – Psi traže druženje i socijalizaciju, a ovo je nama prekrasan prostor koji koristimo i sami održavamo. Ovdje se okupljamo svaki dan. Sad kad su vrućine i sparno vrijeme skupimo se predvečer. Moj suprug Ivan ratni je invalid tako da ovo druženje njemu puno znači, kao i svima nama. Pričaju se tu vicevi, šalimo se, bude i prepirke, ali to je zaista rijetkost, ispričala je Dubravka Cilar.

Udrugu pokrenuli Ivan Cilar, Lino Pustić i Neno Balić

Udruga se u ovom izdanju ponovno okupila 2016. godine. No, na ovom prostoru nekadašnjeg kinološkog saveza udrugu su pokrenuli Ivan Cilar, Lino Pustić i Neno Balić. Upravo su oni bili inicijatori da onda zapušteni prostor pretvore u mjesto gdje će se družiti sa svojim psima. – Dali su si truda da se ovo sve uredi. Napravili su spravice za vježbanje, preko Grada su dobili i klupe. Dečki su s vremenom otišli svojim

putem, pa smo molili Dražena Mesarića da to preuzme kako ne bi sve propalo, rekla je. Grad Čakovec ne pridaje baš pažnju prema ovoj udruzi, pa se tako financiraju iz svoje godišnje simbolične članarine. Pumpu s vodom su im dva puta ukrali, pa su tako odustali od postavljanja nove. Kako psi ne bi bili žedni svako donese u flašici vodu za svojeg ljubimca, kao i razne krekere koji su ovim slatkišima pravi desert. Veronika Drk i njezin pas Beni na svakodnevnu igru i druženje dolaze čak iz Brezja. Tako se udruga geografski proširila izvan svojih granica čakovečkog juga. Kako su nam rekli, dobrodošli su svi koji žele igru i druženje za njihove ljubimce. - U Brezju živimo u dvorištu koje nema ogradu, a i blizu je šuma pa često znaju svratiti srne. Beni ima šest mjeseci, još je štene pa je ovo mjesto odlično za njegovu socijalizaciju s drugim psima. Udrugu sam našla preko društvenih mreža i postala član. Sviđa nam se i

dolazimo svakodnevno, rekla nam je Veronika Drk vlasnica Benija.

Glavna promotorica je Kaja Gačal

O društvenim mrežama brine mlada članica Kaja Gačal koja putem ovih novih i modernim kanala želi privući veći broj članova. Upravo je Kaja glavni promotor udruge. Zajednica se želi proširiti, te i ostalim vlasnicima pasa približiti njihovo druženje i dobrobit. Upravo je to važno za one koji sa svojim psima žive u stanovima. Svakom psu je nužno potrebno rastrčavanje i igra, a ova livada na čakovečkom jugu savršena je za to. U udruzi je trenutno 11 pasa, bilo ih je nekad i 20, ali neki jednostavno nisu obnovili članarinu, a neki su odselili iz Hrvatske. – Ovo je mjesto gdje se družimo, donesemo dekicu, kavu, sok pričamo, igramo se sa psima. Prošle godine smo si složili i roštilj na Prvi maj. Ovo je zapravo naše dvorište, za kraj su poručili iz udruge.

14. kolovoza 2020.

Središnje Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MLADA OBITELJ LISJAK vlasnici OPG-a Eko borovnice osmislili novi proizvod

Jasminka i Leo Lisjak iz Šenkovca osmislili prvi hrvatski gin od borovnice Gin se radi od ekoloških borovnica, a rezultat je dry gin neodoljivog voćnog okusa koji je nakon destilacije kratko maceriran borovnicama čime je dobivena prekrasna boja, rekao je vlasnik OPG-a Leo Lisjak Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan Supružnici Leo i Jasminka Lisjak vlasnici su OPG-a Eko borovnice od 2011. godine. Danas, nakon devet godina izgradili su uspješan i prepoznatljiv brend koji uz svježe borovnice ima i široki spektar proizvoda. Tako se u društvu likera, pekmeza, sirupa i preljeva našao i prvi hrvatski gin od borovnice čija je ideja nastala u radionici obitelji Lisjak u Šenkovcu, dok je za sam proizvod zaslužan Good spirit iz Murskog Središća. Lisjaki su do ideje došli slučajno, a gin od borovnice u mjesec dana postao pravi ljetni hit. Džin tonik inače je piće koje je svoju popularnost steklo još u sedamdesetima, a zbog svoje pitkosti i posebnog okusa rado se pije još i danas. Uz gin od borovnica ovo piće dobilo je novu dimenziju. – Sve je krenulo kad smo odlučili napraviti liker od borovnica. Mi zapravo nemamo aparaturu niti vremena da sami to proizvodimo nego smo došli u kontakt i dogovorili s tvrtkom Good Spirit koja svoju destileriju i proizvodnju ima u Murskom Središću, započeo je priču vlasnik prvog hrvatskog gina od borovnice. Po njihovom receptu prvotno je napravljen liker, a razgovor ih je spontano doveo do gina. Prvo su probali njihov gin koji proizvode, pa

Kamp svake godine okupi veliki broj mažoretkinja

NEDELIŠĆE

Mažoret kamp od 24. do 28. kolovoza

Jasminka i Leo nazdravili su ginom od borovnice koji je postao pravi hit

su ustanovili da bi bila fora da oni naprave recept za gin od borovnica. – Ima ga na američkom tržištu, ali ne u ovom dijelu Europe. Tako smo došli do ideje da bi to moglo biti jako dobro. Gin se radi od ekoloških borovnica, a rezultat je dry gin neodoljivog voćnog okusa koji je nakon destilacije kratko maceriran borovnicama čime je dobivena prekrasna boja, rekao je Leo Lisjak. Gin se radi od klekovih bobica, borovnica se namače u alkoholu, macerira i destilira kako bi došlo do alkohola. Dodaju se razni začini kako bi receptura bila savršena. Postotak alkohola je 42 posto,

ali ovaj gin odlikuje iznimna pitkost i savršeno se uklapa u mnoga miješana pića, a sve zahvaljujući višestrukoj destilaciji i najkvalitetnijim sastojcima. Gin već sad ima jako dobru prođu na tržištu. U prvoj turi proizvodnje napravljeno je 40 litara, a cijena mu je za 0,7 po litri 200 kuna. Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Lisjak stalno se nešto radi. Supružnicima puno pomažu roditelji Zdravko i Ljiljana koji ih u ovom poslovnom projektu bodre od samih početaka. Na imanju se nalazi 3500 grmova ekološki proizvedenih borovnica.

– Sezona branja kreće oko 15. lipnja, a ove je godine završila ranije nego inače već početkom kolovoza. Razlog su vremenski uvjeti. Inače većinom prodajemo plodove borovnica, dok ostatak ostavljamo za preradu u naše proizvode, kazali su supružnici. Tako su uz novi gin od borovnice Lisjaki u svojoj domaćoj radinosti napravili liker, pekmez sa i bez šećera, slatko-ljuti umak od borovnica, eko sirup od lavande i borovnice, te preljev od čokolade i borovnice koji je idealan kao dodatak za sladoled u ovim vrućim ljetnim danima.

EKO borovnice Lisjak Ul. Maršala Tita 47, Šenkovec T. 098 934 2671

Prvi hrvatski GIN od borovnica i s borovnicama

Svježe, zdravo, ukusno, vrhunska kvaliteta

Eko pekmezi od borovnica, eko sirup od lavande i borovnica, slatko-ljuti umaci, preljevi za sladoled

Mažoretkinje Nedelišća pozivaju sve djevojčice i djevojke da kraj ljetnih praznika provedu u zabavnoj atmosferi na 8. Mažoret kampu u Nedelišće. Kamp će se održavati od ponedjeljka 24. kolovoza do petka 28. kolovoza 2020. svakodnevno od 17 sati na vanjskim prostorima MESAP-a uz stručno vodstvo trenerica te iskusnih dugogodišnjih mažoretkinja. Polaznice kampa će u 5 zabavnih dana zaviriti u mažoret svijet te naučiti osnove vrtnje sa štapom, a očekuje ih i puno rekreacije, plesa, ali i timskih igara te kreativnih radionica za najmlađe. Sve sudionice dobivaju majicu,

PODBREST

diplomu i fotografiju za uspomenu, a osigurana im je i okrijepa. Kotizacija za sve sudionice iznosi samo 30 kuna za svih pet dana kampa. Mažoret kamp će se održati uz sufinanciranje Općine Nedelišće, a organizator se obvezuje osigurati sve potrebne radnje kako bi se u potpunosti poštovali sve epidemiološke mjere koje će biti na snazi. Prijave se primaju do 21. kolovoza na e-mail: mazoret.kamp. nedelisce@gmail.com, brojeve mobitela 098/9323599 (Vedrana), 099/5743527 (Ivana); 098/1832140 (Ida) ili u inbox Facebook profila Mažoretkinje Nedelišća. (dv)

Cesta i javna rasvjeta u Gospodarskoj zoni U Općini Orehovica nastavlja se sufinanciranje projekata od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU čime kreće i II. faza radova na izgradnji ceste i uspostavi javne rasvjete u Gospodarskoj zoni Podbrest. Procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 2.000.000 kuna. Projekt je prijavljen na raspisani natje-

OREHOVICA

čaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, koje je donijelo Odluku o odabiru druge faze projekta izgradnje zaobilaznice naselja Podbrest, prema kojem će spomenuti projekt sufinancirati s 250.000 kuna. S Ministarstvom je sklopljen ugovor o sufinanciranju projekta. (so)

Općina nabavlja bilježnica za školarce Ono što je također vrijedno za spomenuti je i to kako će Općina Orehovica i ove školske godine preuzeti obvezu nabavke bilježnica za sve učenike od 1. do 8. razre-

da koji pohađaju Osnovnu školu u Orehovici i Područnu školu u Podbrestu, po specifikaciji dobivenoj od Osnovne škole Orehovica i Područne škole Podbrest. (so)

Središnje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. kolovoza 2020.

DAN KRUMPIRA Cipro-Solawest-Yara na pokusnom polju u Belici

Tri-četiri sorte već sada su se pokazale izuzetnima! - Rezultati pokusa su vrlo zadovoljavajući, a posebno možemo izdvojiti sorte: Universa, El Beida, Galia i jedina crvena sorta, Dalida koje su dale visoke prinose, ujednačene gomolje i dobru kvalitetu krumpira, rekla je na kraju pokusa Katarina Kranjčec Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

vrtka Cipro iz Krapina u suradnji s francuskom tvrtkom Solawest ove je godine zasadila dva velika pokusna polja različitih sorata sjemenskog krumpira. Jedno polja nalazi se u Vidovcu, u Varaždinskoj županiji a drugo u Belici na poljoprivrednoj površini Damira Mesarića, poznatog proizvođača krumpira. S obzirom da se od 8. listopada zabranjuje upotreba sredstava na bazi aktivne tvari Klorprofam, od izuzetne je važnosti u proizvodnji imati one sorte krumpira koje prirođeno imaju dugu dormantnost i koje se mogu dugo skladištiti. Ovih dana, javno su prezentirani rezultati pokusa vađenjem krumpira iz tla direktno na polju u Belici.

Cipro - prodaja i distribucija repromaterijala Cipro d.o.o. privatno je poduzeće, osnovano 1992. godine. Temeljna djelatnost im je prodaja i distribucija repromaterijala za poljoprivrednu proizvodnju na području Republike Hrvatske. Cipro u svom asortimanu poljoprivrednicima, kako hobi tako i profesionalnima, nudi sve što im je potrebno u poljoprivrednoj sezoni, sve popraćeno stručnim agronomskim

savjetom. Glavni proizvodni asortiman čine: folije za plastenike, mulch folije, silažne folije, mineralna i organska gnojiva, vreće, mreže za zaštitu od ptica, mreže za zaštitu od tuče, mreže za zasjenu, vezivo, mrežice i folija za baliranje, sjemenska roba, zaštitna sredstva, sustavi za navodnjavanje. Cipro je zastupnik poznatih svjetskih proizvođača: Yara mineralna gnojiva, Plastika Kritis folija, Irritrol sustava za navodnjavanje, Tama veziva i mreža za baliranje, Aspla stretch folije za baliranje, Norika sjemenski krumpir, sjemenski program Semenarna Ljubljana, profesionalni supstrati Hawita itd. Cilj poduzeća Cipro i misao vodilja iskazana je sloganom tvrtke: - Za Vaš uspjeh u poljoprivredi, čime se želi istaknuti jaka poveznica između poljoprivrednika i tvrtke Cipro, uz trajno ustrajanje na međusobnoj kontinuiranoj suradnji. Cipro prodaja odvija se putem veleprodaje i maloprodaje, a poduzeće trenutno zapošljava 85 djelatnika. Sjedište tvrtke i organizacija veleprodaje i distribucije je u Lepajcima, gdje se nalaze zatvoreni skladišni prostor ukupne površine 3000 m2 i otvoreni skladišni prostor površine 22.000 m2. Distribuciju proizvoda Cipro obavlja vlastitim prijevoznim sredstvima, od kombija do tegljača, koji svakodnevno snabdijevaju tržište Republike Hrvatske.

Javna prezentacija završila je berbom ovogodišnjeg uroda pokusnih sorata krumpira

Katarina Kranjčec, voditeljica marketinga, nabave i logistike tvrtke Cipro Maloprodaju čine Cipro agrocentri, njih 12, koji su smješteni u središnjoj Hrvatskoj. U svim agrocentrima rade agronomi koji svojim znanjem i stručnošću savjetuju poljoprivrednike, kako bi postigli uspjeh u poljoprivredi. 7 pokusnih sorti sjemenskog krumpira u Belici Na poljoprivrednoj površini u Belici na 5 je hektara, u travnju zasađeno 7 različitih sorata sjemenskog krumpira

Poljoprivrednici su s pažnjom slušali rezultate pokusnog polja krumpira

francuske tvrtke Solawest koja je relativno nova na području naše zemlje. - Pokus je i napravljen kako bi se promovirale francuske sorte krumpira koje su novitet na našem tržištu, upoznala nas je Katarina Kranjčec, voditeljica marketinga, nabave i logistike tvrtke Cipro. Do sada su se sadile uglavnom nizozemske, njemačke te sorte ostalih bližih europskih zemalja. S druge strane, malo je poznata činjenica da su Francuzi zapravo pioniri u proizvodnji sjemenskog krumpira te povijest proizvodnje sjemenskog krumpira u Francuskoj seže 100 godina unazad. Tvrtka Solawest velika je francuska kompanija koja je u vlasništvu 20.000 farmera. Nalazi se u pokrajini Bretanji na zapadu Francuske, a zbog svog izoliranog geografskog područja i blage oceanske klime predstavlja područje idealno za uzgoj sjemenskog krumpira. Kako se nalaze van glavnih europskih pravaca tako su zaštićeni od bolesti, zaraza i virusa tla i krumpira, što jamči extra kvalitetu sjemenskog krumpira. Uz dodatne stroge kontrole tvrtka Solawest osigurava kvalitetu sjemena. A to je ključno jer zdravo sjeme daje i zdrav urod! Osim toga, francuska tvrtka, osigurava i dostavu sjemenskog krumpira što je dodatna olakšavajuća okolnost za hrvatske poljoprivrednike. - Francuske sorte, uz to što su izrazito kvalitetne, odlikuju se visokim prinosom i dugom dormantnošću, odnosno imaju svojstvo “dugog

spavanja” pa se mogu dugo skladištiti bez uporabe kemijskih sredstava protiv klijanja, ističe voditeljica marketinga.

Univerza, Galia i El Beida daju najbolje rezultate - Već treći-četvrti put prisiljeni smo mijenjati cijelu agrotehniku u uzgoju krumpira, rekao je Damir Mesarić. Kako sada stvari stoje, ove godine očekuje se odlična berba, nove sorte daju od 45-50 pa čak i više tona po hektaru. Mislim da ove pokusne sorte, barem 3-4 njih već zadovoljavaju naše tražene kriterije. Naravno, one još idu u daljnje pokuse. Kako je već poznato, međimurski krumpiraši pred velikom su investicijom gradnje hladnjača za skladištenje krumpira bez uporabe Tuberita i Neostopa i upravo im ove sorte i te kako odgovoraju jer mogu mirovati, bez klijanja do travnja ili svibnja iduće godine.To pak znači i zdraviji krumpir za krajnjeg potrošača. - Na pokusu predstavljamo i inovativnu gnojidbu krumpira tvrtke Yara čiji program prati biljku u svim vremenskim uvjetima tijekom cijele njene vegatacije, objasnio je Tomislav Juričić, stručni savjetnik u poduzeću Cipro. Cilj je pronaći one najbolje, dakle one koje se mogu najduže skladištiti.Krumpir je sađen prema najmodernijim standardima današnje poljoprivrede, počevši od analize tla koja je rađena u Yara laboratoriju u Londonu zatim gnojidbe Yara gnoji-

El Beida pokazala izvrsne rezultate vima uz plan gnojidbe koji je rađen prema analizi tla i realnim potrebama tla i kulture- krumpira. Bitno je tlu i biljci osigurati putem gnojidbe ono što joj nedostaje, a potrebno je za zdrav razvoj i kvalitetan prinos, što Yara gnojiva definitivno pružaju. U portfelju tvrtke Solawest nalazi se 25 registriranih sorata, od kojih su za Hrvatsko tržište odabrane sorte koje prema karakteristikama najviše odgovaraju našim klimatskim uvjetima. S obzirom na velike temperaturne oscilacije odabrane su sorte koje zadovoljavaju sve uvjete ovog podneblja. - Rezultati pokusa su vrlo zadovoljavajući, a posebno možemo izdvojiti sorte: Universa, El Beida, Galia i jedina crvena sorta, Dalida koje su dale visoke prinose, ujednačene gomolje i dobru kvalitetu krumpira, zaključila je na kraju pokusa naša sugovornica. Tvrtka Cipro sve je javno prezentirala, objasnila sve nedoumice i nejasnoće i sada su na potezu sami poljoprivrednici.

14. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 13

O KNJIŽNICI u kojoj iz godine u godinu raste broj čitatelja razgovaramo s ravnateljicom Ivanom Sakač

U Murskom Središću postoji kultura čitanja Čitateljima je važan ambijent u kojem su smještene knjige, a u središćanskoj knjižnici važnu ulogu igra i jedna fotelja Svaka knjižnica ima svoju dušu zbog koje je čim ste ušli u nju zavolite ili ne. Knjižnica u Murskom Središću je prije nekoliko godina smještena u preuređeni, namjenski prostor čije vas uređenje osvaja na prvi ulazak. Čim uđete u knjižnicu, obuzme vas osjećaj da ste ušli u kućnu biblioteku. Tome doprinosi ugodna čitalačka fotelja pastelno zelenkaste, smirujuće boje na ulazu ispred pulta za posuđivanje knjiga. Čini se kao da upravo ta čitalačka fotelja mami čitatelje da čim prije posude knjigu, zasjednu u nju i počnu čitati. Uz fotelju se na podu nalaze mali tepisi na koje se nemalo puta zavale najmlađi čitatelji u dječjem kutku knjižnice gdje otkrivaju ljubav prema knjizi ili slušaju starije dok im čitaju knjige, a knjižničku fotelju vole i autori dok predstavljaju svoje knjige. Eto, malo je potrebno za dobar ugođaj. O tome što i kako radi knjižnica razgovarali smo s ravnateljicom Ivanom Sakač. – Tko je zaslužan za uspješno uređenje knjižnice? – Mjesto kamo se odlazi po knjigu treba biti privlačno, skromno priznajući da je to njezina ideja uz pomoć i suradnju matične knjižnice u Čakovcu. U Knjižnici u Murskom Središću otkad je preuređena iz godine u godinu se povećava broj članova i brojka se kreće oko 600 članova. – Tko su čitatelji i članovi knjižnice?

– Posebno sam ponosna na male čitatelje, jer knjiga se zavoli od malih nogu. Ima malenih koji u knjižnicu dolaze sami, a još ni ne znaju čitati, nego “čitaju” po svome. Grad također pomaže u promicanju čitanja tako što svim prvašićima omogućava besplatno učlanjenje u knjižnicu. No postoje i drugi načini na koje stvaramo buduće čitatelje. Knjižnica je mjesto odakle kreću brojne radionice i u suradnji s udrugama kao što je udruga Serjojnske mame i bebe. S njima smo organizirali čitaonice svaki mjesec, izuzev u koroni. Za školarce organiziramo satove lektire izvan škole jer im na drugi način približavamo lektiru. Ipak, članovi Knjižnice nisu samo djeca i školarci. Knjigu ovdje vole sve dobne skupine. Zanimljivo je da se neki građani učlane samo preko ljeta svake godine iznova, kad zbog godišnjeg odmora imaju više vremena za čitanje i tada ispune svoju potrebu za čitanjem za koju nemaju priliku u ostatku godine. Ima stalnih i redovitih čitača, ali i srednjoškolaca i studenata u potrazi za literaturom koja im je potrebna za školovanje. Dio građana Murskog Središća je romske nacionalnosti, ali ljubav prema knjizi postoji i među njima. Štoviše, neki od njih su natprosječni čitači po broju pročitanih knjiga. – Gdje je fokus rada Knjižnice? – Fokus u radu mi je usmjeren na mlade: srednjoškolce i studente, a privlačimo ih aktivnostima ili

knjižnim fondom koji je njima primjeren kako bi ih mamili u knjižnicu, kazuje ravnateljica. To je populacija koja je naučena dobiti informacije na brzi način i skloniji su e-verzijama knjiga, ali i oni čitaju knjige u fizičkom obliku, no nešto manje nego druge dobne skupine. – Kako punite knjižni fond? – Punimo ga uz pomoć ministarstva kulture, gradskog proračuna, ali i građani često daruju knjige iz svojih kućnih biblioteka. Najčešće je to kad se sele. Bude tu svega i vrijednih knjiga, ali i onih koje su istrošene, a građani ih nemaju srca baciti. Knjižnica je ta koja onda napravi odabir. Premda je preuređena pred koju godinu, kako se puni knjigama za koju godinu će joj zatrebati dodatni prostor. Za sada to rješavamo smještajem knjiga na dodatne police, što će biti dostatno za koju godinu. – Ima li Knjižnica svoje špice? – Knjižnica također ima svoje špice kada čitatelji češće dolaze u nju. To je vrijeme godišnjih odmora, ali se knjige češće u tjednu posuđuju petkom, a vraćaju ponedjeljkom što znači da više čitaju vikendom. Ne biste vjerovali i vremenska prognoza utječe na dolazak u knjižnicu. Tako čitatelji tempiraju dolazak po knjige prije lošeg ili kišnog vremena, a kad je loše vrijeme ne dolaze u knjižnicu posuđivati knjige. – Postoje li liste čekanja za knjige?

Slavljenik Milan Oletić s tortom

MILAN OLETIĆ iz Hlapičine proslavio 70. rođendan

Zamolio da daruju Katružu, a ne njega

Ivana Sakač, ravnateljica knjižnice u Murskom Središću – Neke knjige su u određenom vremenu više tražene, treba se zapisivati na liste čekanja. Lani je cijele godine hit autor bio Kristijan Novak i njegove su knjige bile cijelu godinu tražene, čak je postojala i lista čekanja. Ove godine je bila dosta tražena Nijema pacijentica. Trenutno su interesi čitatelja raspršeni: čitaju se krimići, trileri i ljubavni romani, tipično ljetno štivo za opuštanje. Čitateljima se omogućava da preko ljeta uzimaju dodatan primjerak ili dva više u posudbu, kao svojevrsni poklon. Za Mursko Središće se može reći da postoji kultura čitanja koja se njeguje od najranije dobi, kazala je naša sugovornica. (Božena Malekoci-Oletić)

U VRATIŠINCU srušena Mikolajeva kuća da se uredi mali trg

Čim je kuća srušena prostor je prodisao Vratišinec će uskoro dobiti mali mjesni trg pokraj općinske zgrade. Kao i mnoga naša mjesta za sada nema središnji trg koji bi bio srce mjesta za razna okupljanja i manifestacije. Uskoro bi se i to trebalo promijeniti. Općina je kupila staru kuću i pripadajući Mikolajev grunt pokraj općine u kojoj nitko nije živio po cijeni za vrijednost od 145.000 kuna. Kupili su je s namjerom da je sruše i prostor preurede u drugu namjenu. – Ovih dana je kuća srušena, teren je raščišćen kako bi se pripremio za uređenje.

O tome kako će izgledati prostor prepustit ću da odluče projektanti, kazao je Zdravko Mlinarić, načelnik Vratišinca. Kuća se nalazila na samom nepreglednom zavoju i smanjivala vidljivost na cesti. Čim je srušena ne samo da se povećala preglednost već je i središte mjesta prostorno prodisalo. Na očišćenom prostoru trebao bi se urediti mali trg, prostor za mini tržnicu za povremenu prodaju tekstilnih proizvoda, te urediti nekoliko parkirnih mjesta, kazao je načelnik. (BMO)

Mikolajev grunt je raščišćen i uređenje može početi

Milan Oletić iz Hlapičine želio je svoj 70. rođendan proslaviti u krugu najbližih, ali uz želju da umjesto njega daruju dobrovoljni prilog za Katružu. Rečeno učinjeno. Goste je na vidljivom, ali diskretnom mjestu čekala kutija za dobrovoljne priloge tako su gosti mogli priložiti dar u humanitarne svrhe za Međimursku zakladu solidarnosti

Katruža za lijekove ili terapije koje oboljeli ne mogu dobiti na teret Fonda zdravstva. Svaka čast Milanu Oletiću iz Hlapičine što se dosjetio te lijepe geste, a gosti ju prihvatili. On je čitav radni vijek proveo u Njemačkoj, a rođendan je proslavio na obiteljskom imanju u Grkaveščaku, koje od milja zovu Hacijenda Oletić. (BMO)

KULINARSKO natjecanje, festival piva i vina i disco Šmrk

U pet dana kolovoza ipak Ljeto uz Muru Kako bi građanima omogućili barem malo zabavnog sadržaja, krajem kolovoza, od 21. do 23. kolovoza na šetnici uz rijeku Muru i Športsko rekreacijskom centru Zalešće ipak će se održati neki tradicionalni događaji manifestacije Ljeto uz Muru u Murskom Središću. Događaji će se odvijati u znatno manjem obujmu i uz dogovor s epidemiološkom službom Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije i Stožerom civilne zaštite što je prihvatljiv sadržaj. Odlučeno je da se održe sajam domaćih proizvoda, kulinarsko natjecanje mjesnih odbora u kuhanju kotlića i disco Šmrk. Disco Šmrk u organizaciji Rudarskog zbora Mursko Središće održat će se u petak 21. kolovoza s početkom u 21 sat. Sajam domaćih proizvoda na šetnici uz Muru bit će u subotu 22. kolovoza od 9 sati. Vrijeme sajma domaćih proizvoda nije određeno, jer će se na parkiralištu uz šetnicu od 19 sati odvijati Craft beer fest. Kulinarsko natjecanje Mjesnih odbora Što smo, kaj smo i kak kuhamo bit će na parkiralištu uz šetnicu s početkom u 11 sati, kada će krenuti podjela hrane i proglašenje naj kotli-

ća. U nedjelju 23. kolovoza od 11:30 na ŠRC Zalešće kuhat će se gradski kotlići.Novost ovogodišnje manifestacije bit će Craft beer fest u organizaciji tvrtke Promo expo koja je do sada odradila Craft beer fest u Koprivnici i Varaždinu. Ponudu čine isključivo craft piva domaćih proizvođača s preko 40 vrsta piva uz prigodnu fast/street ponudu hrane. Craft beer fest na šetnici uz Muru počinje u petak 21. i traje do nedjelje 23. kolovoza. Festival će se odvijati od 19 do 1 sat iza ponoći u petak i subotu, a u nedjelju od 18 do 23 sata. Zadnji vikend u kolovozu, 28. i 29. kolovoza, od 18 do 23 sati na šetnici uz Muru održat će se Murski wine fest gdje ćete moći kušati vina najboljih međimurskih vinara. Ljubitelji vinske kapljice na ulazu moći će kupiti čaše za kušanje vina, kao i bonove za vina. Cijena čaša za kušanje vina je 20 kuna, dok će cijene za kušanje vina biti istaknute na ulazu. – Kako će se svi događaji održati na otvorenom nadamo se da će nas lijepo vrijeme poslužiti. Na šetnici bit će također postavljen manji zabavni park koji će biti besplatan, poručili su iz Grada. (BMO)

Donje Međimurje

ROKOVO u Draškovcu i Čehovcu

Od petka do ponedjeljka svečano i veselo U Draškovcu će se tako i ove godine od 13. – 16. kolovoza održati već poznata manifestacija Rokovo u Međimurju tijekom koje će se svakoga dana, od četvrtka do subote, služiti sveta misa u 20 sati uz molitvu krunice i litanije sv. Roka. Trodnevnicu uoči Rokova predvodit će svakoga dana vlč. Antun Štefan, ravnatelj Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj. Na Rokovo, u nedjelju 16. kolovoza, jutarnja misa bit će u 7:30 sati, sveta misa uz poseban blagoslov bolesnika služit će se u 9 sati. U 10:40 sati kreće svečana zavjetna procesija vjernika iz cijelog Međimurja s kipom sv. Roka, a središnje misno slavlje predvodit će monsinjor Bože

Radoš, varaždinski biskup, uz blagoslov hodočasnika, pješaka i bolesnika, procesiju oko oltara te ljubljenje moći sv. Roka. Otkrit će se i bista prečasnom Stjepanu Slavičeku. U popodnevnim satima, s početkom u 14 sati, održat će se Draškovski sejem, uz izložbu cvijeća i suvenira, a poziv će se trubom uputiti i na Šaljivo shajanje pred cirkvom. Misna slavlja završit će večernjom misom u 17 sati. S obzirom na to da je i u Čehovcu kapela sv. Roka, mještani će u nedjelju, 16. kolovoza proslaviti Dan svog mjesta uz tradicionalno proštenje. Središnje misno slavlje služit će se na otvorenom, na prostoru ispred kapele sv. Roka u 11 sati. (vv)

Želite li se upustiti u malu sportsku avanturu, dođite i ove godine na Divlji triatlon u Prelog. Udruga Sportikus Prelog organizira 16. kolovoza 10. Divlji triatlon. Utrka je namijenjena prvenstveno rekreativcima i onima koji se žele prvi put okušati u triatlonu, ali i iskusnim triatloncima. Deseti po redu Divlji triatlon održava se u blizini Preloga (na šoderici pokraj Cirkovljana), u supersprint distanci (375 m plivanja, 10

km vožnje biciklom, 2,5 km trčanja) i to u nedjelju, 16. kolovoza 2020. s početkom u 9:30. Osim puno dobre volje, za sudjelovanje je potrebno imati više od 16 godina, bicikl i biciklističku kacigu. Nakon utrke druženje se nastavlja na Marini Prelog uz proglašenje najboljih, dodjelu nagrada i ručkom za sve sudionike. Divlji se triatlon održava u organizaciji Društva sportske rekreacije Sportikus iz Preloga. (vv)

U nedjelju u 9:30 starta preloški Divlji triatlon

KOTORIBA

Traju prijave za dodjelu javnih priznanja Do kraja ovoga tjedna u Kotoribi traju prijave za laureate ovogodišnjih najviših javnih priznanja. Prijedloge mogu slati tamošnji vijećnici, građani, udruge građana, političke stranke, vjerske

DONJA DUBRAVA

zajednice i druge pravne osobe. Prijedlog mora biti pismeno obrazložen. Krajnji rok za dostavu prijedloga je 15. kolovoza 2020. godine. Prijedlozi dostavljeni nakon roka neće se uvažavati. (vv)

Korona odgodila 16. Dane ljuka i eko proizvodnje Organizacijski odbor za Dane ljuka i ekološke proizvodnje donio je odluku kojom se do daljnjega odgađaju Dani ljuka po preporukama stožera civilne zaštite Međimurske županije. Naime, Stožer civilne zaštite Međimurske županije, dana 27. srpnja 2020. godine uputio je preporuku gradovima i općinama da se do daljnjega odgode sve manifestacije na kojima se okuplja veći broj ljudi i koje je nemoguće nadzirati. Budući da se Dani ljuka i ekološke proizvodnje održavaju u dvorištu ispred

zgrade Zalana u šatorima i degustacija hrane u unutrašnjem dijelu, nažalost je nemoguće pridržavati se svih propisanih epidemioloških mjera i uputa. Isto tako, u razgovoru s drugim općinama, također su otkazane manifestacije zbog bojazni da postanu žarište Covid-19, a što bi imalo nesagledive posljedice za javno zdravstvo, a također i za samog organizatora zbog mogućih sankcija ukoliko se ne bi striktno pridržavao svih epidemioloških mjera i uputa danih od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. (vv)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. kolovoza 2020.

VLČ. PAVAO MARKAČ nakon 47 godina aktivnog duhovnog života odlazi u svećenički dom u Varaždin

Bio bih jako nesretan da nisam postao svećenik Piše: Vlasta Vugrinec Velečasni Pavao Markač, sedamdesetdvogodišnji župnik župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Svetoj Mariji broji svoje posljednje dane službovanja. Pred njim je još samo blagdan Velike Gospe i prošćenje, a potom će obaviti primopredaju službe svom nasljedniku vlč. Leonardu Šardiju, rodom iz Selnice koji je do sada obavljao službu župnog vikara u Župi svetog Mihaela arkanđela u Sračincu. Nakon 47 godina duhovnog rada, tako velečasni Markač odlazi u zasluženu mirovinu. Uz pakiranje te selidbu u Varaždin, trenutno je zaokupljen i predstojećim blagdanom koji se posebno svečano obilježava u njegovoj župi.

Lik Majke Božje zavolio je u ranom djetinjstvu

Igrom sudbine ili spletom životnih okolnosti još se nije ni rodio, a već je bio predodređen za službu Božju, odnosno za svećenički poziv. – Moja majka Barbara je prije mene dva puta rodila blizance i nažalost, ni jedno dijete nije preživjelo, s dozom sjete prisjetio se vlč. Markač teških životnih trenutaka svoje majke. Kad je mene nosila zavjetovala se ukoliko rodi zdravo muško dijete da će ga darovati Bogu, ako ga on pozove. I time je u stvari bila “zapečaćena” njegova sudbina. Drugim riječima, uslijedio je odgoj u duhu vjere i molitve. Još u ranom djetinjstvu počeo je ministrirati, a rado je odlazio u Svetu Mariju, na prošćenje i misno slavlje na Veliku Mešu.

Vlč. Pavao Markač – Tu je najjače proštenje i najveća procesija u Međimurju, pohvalio se velečasni. I tu sam takoreći zavolio ili zaljubio se u predivnu crkvu, njen oltar i lik Majke Božje na Nebo Uznesene. Nakon završetka zagrebačkog Katoličkog bogoslovnog fakulteta i odslužene vojske službovao je u različitim župama od Posavine i Novog Zagreba preko Karlovca do Imbriovca, Struge, Legrada i Svetog Đurđa u susjednoj županiji. Tek 1998. godine ispunila mu se životna želja i došao je za svećenika u Svetu Mariju.

Ispunjenje životnog sna

Od prve je minute u “svojoj” novoj župi počeo raditi s

ljubavlju bez ikakve primisli o novcu i zaradi. – Pavao, Vas je Majka Božja čekala da dođete tu u Svetu Mariju, riječi su s kojima me dočekala jedna divna ženica, koja je danas nažalost već pokojna, izrecitirao je riječi koje pamti i da – danas. Ta vjera i hodočašće na koje dolaze vjernici iz cijelog Međimurja i šire, to je ono nešto što svakom svećeniku puni srce i dušu. Naime, tada je vladalo pravilo tko nije mogao iz bilo kojeg razloga, a najčešće je to bilo siromaštvo, na hodočašće u Mariju Bistricu, dolazi u Svetu Mariju. Danas to naravno više nije tako no hodočasnika još uvijek ima svake godine sve više. Tijekom svog radnog vijeka i duhovnog služenja naj-

Razrješenja i nova imenovanja u Varaždinskoj biskupiji Odlukom varaždinskog biskupa, mons. Bože Radoša, ususret novoj pastoralnoj godini, u Varaždinskoj biskupiji određena su sljedeća imenovanja, premještaji i razrješenja svećenika: Vlč. dr. sc. Hrvoje Damiš razrješuje se službe župnog vikara u Župi sv. Jakoba Starijeg apostola u Prelogu i imenuje se biskupijskim povjerenikom za pastoral studenata i župnim upraviteljem u Župi Majke Božje Snježne u Trnovcu. Za župnog vikara dolazi vlč. Karlo Kruljac. Vlč. Josip Hadrović razrješuje se službe župnika u Župi Majke Božje

Snježne u Trnovcu i imenuje se na daljnji mandat biskupijskim ekonomom.Vlč. Pavao Markač razrješuje se službe župnika u Župi Uznesenja BDM u Svetoj Mariji i umirovljuje, a zamjenjuje ga vlč. Leonardo Šardi. Vlč. Damir Slamek razrješuje se službe župnika u Župi Majke Božje Fatimske u Orehovici, a zamjenjuje ga vlč. Nikola Markušić. Vlč. mr. sc. Stjepan Šoštarić razrješuje se službe župnika u Župi Uznesenja BDM u Belici, a zamjenjuje ga vlč. Mario Rukelj. Fra Anđelko Rakhel, OFM, na prijedlog mjerodavnog po-

glavara, razrješuje se službe župnog vikara u Župi sv. Nikole biskupa u Čakovcu i imenuje se pastoralnim suradnikom u istoimenoj Župi. Fra Željko Železnjak, OFM, na prijedlog mjerodavnog poglavara, razrješuje se službe župnika u Župi sv. Nikole biskupa u Čakovcu i imenuje se župnim vikarom u istoimenoj Župi. Fra Josip Župan, OFM, na prijedlog mjerodavnog poglavara, razrješuje se službe župnog vikara u Župi sv. Nikole biskupa u Čakovcu i imenuje se župnikom u istoimenoj Župi. (vv)

važniji su mu bili ljudi, rado je zalazio u njihove dome, pričao s njima, slušao njihove teškoće i pokušao im dati mir. – Moj je moto bio nikada ne ići protiv svojih županjana ma što se dogodilo, poučio nas je na kraju svog radnog vijeka. U svećenički dom odlazi ispunjen i mirna srca. Doduše, ostaje mala žal što nije izdržao do svoje zlatne mise i obilježavanja 50 godina aktivnog duhovnog života. Kaže kako mu ništa ne treba već sve ostavlja svom nasljedniku. Ne treba ni čak ni žlica koju pak ostavlja za potrebe tamošnjeg Caritasa. Bio bi sretniji da ostavlja punu crkvu, no kaže danas su se vremena promijenila, rađa se manje djece koja imaju drugačije interese. U duhu svog poziva, poručuje kako mlade zbog toga ne treba osuđivati već ih blagoslivljati. - Oltar me samo privlačio od djetinjstva do danas i bio bih najnesretniji da nisam postao svećenik, kaže naš novoumirovljeni svećenik. Bilo je razmišljanja o psihologiji, ali privukao me Krist i služenje njemu što mi je bila čast.Njegovi župljani rado će ga se sjećati jer je bio svećenik za čijeg su se službovanja gradili i obnavljali sakralni objekti pa čak i sama župna crkva.

Raspored svetih misa za Veliku Gospu u Svetoj Mariji PETAK, 14. KOLOVOZA • 18 sati: sveta ispovijed i molitva krunice

• 19 sati: sveta misa, predvodi msgr. Bože Radoš, biskup varaždinski

• nakon svete mise procesija sa svijećama ulicama Svete Marije

SUBOTA, 15. KOLOVOZA • Velika Gospa - Veljka meša • 7-12 sati: sveta ispovijed • 7 sati: župna sveta misa, predvodi vlč. Pavao Markač

• 9 sati: misa za bolesnike i medicinsko osoblje, predvodi vlč. Antun Štefan, misionar • 11 sati: hodočasnička sveta misa, predvodi vlč. Josip Drvoderić, župnik iz Goričana • 16 sati: euharistijski blagoslov-večernica

Za vrijeme svake svete mise bit će blagoslov djece i cvijeća (vv)

14. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 15

RAZGOVOR S ĐURĐICOM SLAMEK, općinskom načelnicom, povodom Dana općine Sveta Marija

Aglomeracija će za jedno vrijeme zakočiti druge projekte - Tijekom obnove cesta želimo napraviti i pješačko-biciklističke staze tamo gdje je to moguće te oborinsku odvodnju. Naravno, idemo u maksimalno zaduženje pa svi ostali projekti, među kojima i školska sportska dvorana, ostaju u “zapečku” i morat će čekati bolja vremena, kazala je načelnica Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

pćina Sveta Marija 15. kolovoza obilježava svoj Dan. Datum nije slučajno odabran jer se tog dana slavi blagdan Velike Gospe, odnosno blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije, zaštitnice tamošnje župe. Iako zbog pridržavanja protuepidemijskih mjera, ove godine neće biti uobičajenog bogatog programa, Dan Općine ipak će se obilježiti i to uglavnom vjerskim dijelom programa s procesijom i tradicionalnim prošćenjem. Dan Svete Marije mi smo iskoristili za poduži razgovor s načelnicom Đurđicom Slamek. – Dan Općine prilika je da se podvuče ispod minulog jednogodišnjeg razdoblja. Znamo da je bilo teško zbog pandemije koronavirusa, no ipak je općina trenutno veliko gradilište. – Tako je. Mogu reći da smo prošle godine imali dosta radova, odnosno bilo je dosta projekata koje smo realizirali. Tu bih prvo spomenula završetak radova na prometnici od željezničke stanice Donji Mihaljevec – Sveta Marija. Oni su se sufinancirali u iznosu 85 % EU i 15 % RH. Započeli smo nadogradnju općinske zgrade, investiciju čija se vrijednost kretala oko 1,7 milijuna kuna. Uz to još smo 2 milijuna kuna utrošili za njeno opremanje. Ovih dana, konačno smo se i uselili u nove prostore tako da službenici sada konačno rade u adekvatnim prostorima. Jer oni prijašnji prostori doista su bili strašni i mislim da takve uvjete za rad nije imala ni jedna općina u Međimurju. U Donjem Mihaljevcu smo prošle godine završili

zgradu javne namjene. Radi se o trgovini tako da su i Mihaljevčani dobili lijepi prostor za trgovinu prehrambenom robom. Tu smo također napravili i stazu uz kanal, a postavila se i LED rasvjeta uz državnu cestu u oba naselja. Ove godine nastavili smo s postavljanjem rasvjete i po lokalnim cestama s time da smo obuhvatili i jedan dio nerazvrstanih cesta u Svetoj Mariji. Preostalo nam je zamijeniti još oko 25 % postojeće rasvjete. Pri kraju su i radovi na vanjskom i unutarnjem uređenju Doma kulture. Radi se o projektu koji je kandidiran na Fondove EU iz kojih smo dobili 300.000 kuna. Uz obnovu Doma, napravila se i vanjska te poboljšala unutarnja rasvjeta, ugradilo se hlađenje koje je bilo velik problem ljeti, dobili smo ozvučenje, pobrušen je parket, oličeni su zidovi te stavljene žaluzine na sve prozore. I sada i naša dvorana, ali i cijeli Dom već na nešto i liče. Dakle, dobili smo lijepi prostor za kulturne programe i sportske sadržaje kojim se možemo ponositi. Od ostalih investicija, moram spomenuti rekonstrukciju i izgradnju tri nova mosta. Oni su nam važni jer ide projekt Aglomeracije. Mostovi su bili stari više od 50 godina i ne bi bilo zgodno zgotoviti ceste nakon radova na Aglomeraciji i onda ići u njihovu sanaciju. Uspjeli smo prekategorizirati prometnicu od vatrogasnog doma u Donjem Mihaljevcu do državne ceste u Svetoj Mariji kraj groblja koja je postala lokalna. Nama to puno znači kako zbog održavanja tako i kasnije sanacije nakon radova na izgradnji kanalizacijskog sustava. Praktički nam je darovano oko 2 milijuna kuna. – Općinski proračun u ovom trenutku najviše

opterećuje najveći projekt u donjem dijelu Međimurja – Aglomeracija! – Radovi su započeli i radi se pojačanim tempom. Za sada rade dvije grupe, a kako mi je rečeno ovih dana dolaze još dvije grupe. Veliki nam je problem isfinancirati samu Aglomeraciju, a da ne govorim o daljnjoj sanaciji cesta. Naša obveza je oko 3,8 milijuna kuna pa još neki dodatni radovi i začas je iznos na 4 milijuna. To ćemo probati riješiti iz proračuna, a zadužit ćemo se za obnovu cesta i to za 6-7 milijuna kuna. Naime, tijekom obnove cesta, želimo napraviti i pješačko-biciklističke staze tamo gdje je to moguće te oborinsku odvodnju. Za taj dio posla već se radi i projektna dokumentacija. Naravno, maksimalno zaduženje u koje idemo neće nam biti dosta za sve što smo zamislili no, napravit ćemo koliko možemo. Upravo zato svi ostali projekti pa i školska sportska dvorana ostaju u “zapečku” i morat će čekati bolja vremena. – No, zato Vidikovac, veliki turistički kompleks lijepo napreduje! – Vidikovac je dio velikog turističkog kompleksa koji zbog financijskih razloga podijeli u tri etape izgradnje. Drugim riječima tako se svaka uporabna cjelina

Đurđica Slamek, načelnica općine Sveta Marija

može, za sebe kandidirati za sufinanciranje i polako graditi. Imamo dječja i sportska igrališta, klupe, stolove i roštilje i to je ono što nam je sada najbitnije za opremiti za prvu silu. – Ostali kulturni programi, nažalost, morali su se otkazati! – Tako je. Vatrogasci su otkazali tradicionalno natjecanje starim špricama, nema ni manifestacije Ljeto ribe uz Dravu, a nećemo održati ni svećanu sjednicu uz Dan općine. Razdoblje korone svi ćemo itekako dobro pamtiti. Strepili smo svi jer nismo znali što će nam sve ona donijeti. Sada smo se već malo opustili, ali nadam se, uz našu Majku Božju u Nebo Uznesenu, da je ono najgore iza nas. Pisali smo propusnice i bili smo dosta opterećeni. No, korona nam je omela ovogodišnje Dane

općine. Najžalosniji su vatrogasci koji su planirali veliko slavlje uz 25. obljetnicu natjecanja. Nadam se kako ćemo ipak uspjeti barem nekoliko dana proslaviti uz prošćenje i vjerski program. Napravit ću ipak dva primanja i to jedno za dobitnike najviših javnih priznanja općine a drugo za najuspješnije učenike i studente. – Općina na svom prostoru i nema baš razvijenu poduzetničku zonu već se sve svodi na male poduzetnike. Kako napraviti iskorak? – Imamo male poduzetnike, nije to nažalost nešto, ali ipak i oni su važni za naše gospodarstvo. Voljela bih da industrijska zona “proradi”, a ne da služi za sve druge namjene. Ona je prije nekoliko godina prodana bez ikakvih uvjeta i sad si jednostavno ne možemo pomoći. Nema-

mo zakonska sredstva kojim bi vlasnike prisilili da nešto izgrade ili pak prodaju dalje onima koji će ulagati u nove poduzetničke projekte. - I za kraj, kakva je slika proračuna s obzirom na situaciju oko korone, ima li problema s njegovim punjenjem? - Sreća je što nam korona nije ostavila nikakvu veću rupu u proračunu. Istina, manji nam je za 15% od planiranog, ali nije to tako puno kako su nas plašili. Ljudi rade, oni koji su ostali bez posla, našli su novi i nemamo tu problema i pad nezaposlenosti. Moram se pohvaliti i da imamo novih doseljavanja, dolaze nam mladi ljudi kojima nudimo i pomoć kod kupnje i adaptacija starih nekretnina. Veseli što mladi ljudi prepoznaju naša dva mjesta u općini kao poželjna za život.

svim mještanima Općine Sveta Marija

čestitamo

Dan Općine Općinska načelnica i Općinsko vijeće

Poljodjelstvo

14. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŽETVA MEĐIMURSKOG LANA, zaboravljene kulture na imanju Slavice Šegović iz Ivanovca

Sjemenke i ulje od lana kao super hrana Ove godine s obzirom na veću zasijanu površinu dobila je dovoljno sjemenki iz kojih će proizvesti laneno ulje koje se smatra iznimno ljekovitim u prehrani i ima mnogo pozitivnih učinaka na organizam Piše: Vlasta Vugrinec Oči plave kao lan ili plavetnilo nebo koje podsjeća na cvijet lana, česte su uzrečice koje se mogu čuti u svakodnevnom životu. Nažalost, iako je lan jedna od najstarijih uzgajanih kultura, mlađe generacije više ga ne mogu vidjeti na međimurskim poljima. Tek se može vidjeti pokoja stabljika s predivnim, sitnim plavim cvjetovima u vrtovima zaljubljenika starog sjemena ili na poljima entuzijastima kao što je Slavica Šegović iz Ivanovca. Na njenom imanju ovoga tjedna traje “žetva” starinskog međimurskog lana dok je divlji lan već pobrala.

Čuvarica starih sorti sjemena Lan je biljka koje se kroz stoljeća prilagodila različitim klimatskim uvjetima i tlima. Može se stoga sijati i na jesen te na proljeće kada nestanu opasnosti od kasnih mrazova. – Lan je kod nas najbolje sijati oko blagdana Blagovijesti koji se obilježava 25. ožujka, poučila nas je Slavica Šegović. Sijem našu staru, međimursku sortu zvanu lenjevac te divlji lan kojeg ove godine, po prvi puta imam na većoj površini. Nekad se lan uzgajao prvenstveno kao biljka od kojih se dobivalo platno, odnosno predivo. Budući da je moderna

Sjemenke divljeg lana završit će u preši za blagotvorno hladno prešano ulje

SAVJETI za poljoprivrednike

tehnologija potisnula prirodno laneno platno u drugi plan, danas se najviše koriste njegove sjemenke i ulje naročito kada je u prvi plan izbila blagotvornost sjemenki po ljudski organizam. Samim time, veliki mah zauzima sjetva tzv. uljnog lana. – Želja mi je sačuvati taj naš lan od zaborava, kaže naša sugovornica. Uz to sijem ga i za vlastite potrebe pa ću tako probati ove godine od sjemenki proizvesti hladno prešano laneno ulje. Zanimljivo je kako je sjeme divljeg lana nabavila u susjednoj Sloveniji u kojoj je lan ponovno postao popularna biljka i sve više osvaja tamošnja polja. – Znam da postoji puno sorti i žao mi je što su se pojedine zdošle, poručuje naša čuvarica starog sjemena. Slučaj je to sa tzv. pržecom koji se praktički sam zasijavao. Doduše i ovaj postojeći divlji lan a i međimurski kojeg uzgaja, godinama se sam zasijavao na vrtnoj gredici no za veću površinu ipak je morala kupiti dodatne količine sjemena. Iako je lan izgubio kao biljka bitku s pojavom sintetičkih tkanina, u posljednje vrijeme ponovno dobiva na važnosti s obzirom na njegovu biorazgradivost. No, to ipak

nije u tolikoj mjeri koliko se uljni lan sije zbog njegovih ljekovitih svojstava kako za ljude i životinje.

Sjemenke i ulje za zdravu prehranu

Do sada je i naša sugovornica, uglavnom koristila sjemenke lana koje je pažljivo sušila i primjenjivala u vlastitoj kuhinji. – Sjemenke znam staviti u kojekakve smoothije, u kruh, salate, za posipavanje kolača, pohanje mesa. Isto tako znam ih i samljeti zajedno sa sezamom pa to koristim za slana jela. Sad mi je ipak prioritet prešano ulje, kazala je o raznim mogućnosti njihovog korištenja u zdravoj prehrani. Inače, tek je ove godine s obzirom na površinu koju je ranije sijala, dobila dovoljno sjemenki iz kojih će proizvesti ulje koje se smatra super hranom, koja ima mnogo pozitivnih učinaka na organizam. Da je tome tako, svjedoči i činjenica da se 2,5 dcl ulja prodaje po 100 kuna. To ulje je najbolje potrošiti u vrlo kratkom vremenu, otprilike za tri tjedna jer se lako kvari. Uz to treba ga čuvati u tamnim bočicama u hladnjaku. Dozira se vrlo pažljivo, u malim količinama, uglavnom za salate ili hladne preljeve

Na imanju Slavice Šegović završava berba ovogodišnjeg uroda stare sorte međimurskog lana jer dominira puninom okusa i mirisa. Ulje lana, naročito hladno prešano, bogato je vrlo popularnim i danas tako često spominjanim omega 3 masnim kiselinama koje snižavaju kolesterol. Uostalom, svi koji imaju povišene masnoće u krvi sigurno su se susreli s preporukom liječnika o

konzumiranju žličice sjemenki jednom dnevno. Sjemenke ove super biljke utječu i na poboljšavanje probave te rješavanje zatvora, a dobro ih je koristiti i tijekom tegoba uzrokovanih menopauzom. Poznata je i korist ulja za dobivanje sjaja kose, ljepotu i jačanje noktiju. Osim toga ulje liječi i ekceme te opekline od sunca.

Zanimljivosti o lanu

Budući da je lan najstarija uzgajana kultura na svijetu, postoje mnogi dokazi o njegovoj iskoristivosti. Poznato je da su se lanene trake koristile kod balzamiranja mrtvaca u starom Egiptu. One su veoma izdržljive i bez problema su očuvane i do danas. U našoj se kulturi lan koristio za izradu čipke i narodne nošnje. Od takvih materijala dobivene su tkanine koje su jako trajne i otporne na pranje i svakodnevno nošenje. Zanimljivo je da, osim potrošnje sjemenki za ljudske potrebe, laneno sjeme je sastavni dio hrane za ptice. Ptice ga vole konzumirati, a smatra se da im potiče probavu. (vv)

Koje mjere provoditi na oranicama tijekom ljetnih mjeseci? U vrijeme nakon skidanja ozimih ratarskih usjeva kao i dijela povrtnih usjeva idealno je za popravak tla, poglavito kalcizaciju. Zbog sve većeg korištenja mineralnih gnojiva i povećanih količina oborina na području Međimurske županije dovodi do povećanja kiselosti tla. Stanje naših tala vezano uz pH reakciju možemo vidjeti iz podataka rezultata programa „Kontrola plodnosti tla u Međimurju“ koji se provodi od 2014. godine. Osim navedenog svaka uzgajana biljka tijekom svoje vegetacijske sezone rasta ima određene potrebe na kalciju po hektaru (pšenica 18 kg, raž i zob 20 kg; ječam 26; krumpir 40; šećerna repa

80; grah 120; kupus 350; lucerna 300 kg). Kiselost tala na području Međimurja jedan je od faktora koji utječe na postizanje visokih prinosa kod većine ratarskih usjeva i povrća koji se uzgajaju u plodoredu. Problemi s uzgojem i lošim rastom ili čak propadanje usjeva zbog kiselih tla često se susreću u uzgoju ječma, uljane repice, lucerne, šećerne repe, soje, uljne tikve i pšenice, rajčice i kupusa. U slučaju vrlo niskog pH tla izračunate količine potrebnog kalcija preračunatog prema prethodno napravljenoj analizi tla unose se u više navrata. Na lakšim pjeskovitim i šljunkovitim tlima kalcij se lakše ispire u dublje slojeve

Općina Grad

Belica

Čakovec

Prelog

Podturen

Mala Subotica

Orehovica

Domašinec

Sveta Marija

Ukupni pokazatelji

Srednja vrijednost

4.08

5.08

5.69

4.01

5.66

6.67

5.34

6.04

5.21

Minimalna vrijednost

3.53

3.74

3.81

3.68

3.65

4.33

3.83

5.91

3.58

Maksimalna vrijednost

7.63

7.55

7.35

5.68

7.27

6.43

7.13

6.28

7.69

Standardna devijacija

1.08

1.14

1.18

1.08

1.06

1.07

0.60

0.13

1.04

u usporedbi s težim tipovima tla, pa na lakšim tipovima tla preporučuje kalcizacija u nekoliko navrata nižim dozama vapnenih materijala ili korištenje vapnenih materijala koja sadrže vrlo finu i gustu granulaciju. Kalcizacija kao agrotehnička mjera mora uvijek biti praćena gnojidbom organskim gnojivima. Na tlima dobro opskrbljenim organskom tvari

i utjecaj kiselog tla je na rast biljaka i ostvarivanje prinosa manji. Na kiselim tlima kalcizacija smanjuje ili neutralizira negativne učinke na većinu biljaka toksičnih elemenata poput aluminija, mangana i željeza koji su dostupniji u kiselom tlu. Trošak provođenja kalcizacije pokriva se većom mogućnosti biljke za usvajanjem potrebnih hranjiva -dušikom, kalijem, a poglavi-

to fosforom koji je blokiran u kiselom tlu bez obzira na količine koje se dodaju mineralnim gnojivom. Kalcij je također hranivo koje biljka treba za svoj razvoj, ali ima i veliku ulog u fizikalno-kemijskim svojstvima tla i pozitivno utječe na stvaranje stabilnih strukturnih agregata. Učinak vapnenog materija kojim se provodi kalcizacija brži je ako se materijal ukoliko se

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić koriste finije mljeveni materijali, ali mora se uzeti u obzir da se sitno samljeveni vapneni materijal brže ispire u dublje slojeve te da je agresivniji na organizme u tlu i strojeve. Kod odluke o kupnji vapnenog materijala, osim tržišne cijene, potrebno je uzeti u obzir neutralizacijsku vrijednost vapnenog materijala.

14. kolovoza 2020.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Najviše se kupuju presadnice jesenskih salata CIJENE NA TRŽNICI

Sama špica je sezone za rajčicu, papriku i krastavce stoga ni se čudi da su klupe prepune upravo tih povrtnih kultura. Rajčica i paprika još se uvijek uglavnom kupuju za svježu konzumaciju, dok se krastavci na sve strane traže za pripremu zimnicu. Najtraženiji su dakako oni najmanji koji imaju i najveću cijenu. Velika potražnja je i za mladim grahom čija cijena seže čak i do 25 kuna za kilogram tek ubranog i očišćenog. S druge strane, optimalan je i rok za presadnju jesenskih salata kojih u ponudu doista ima u izobilju, pa se tako može kupiti crveni, žuti i zeleni radič, kristalka, hrastov list, obična smeđa kristalka i sve to po svega kunu za komad. Istina, kao i uvijek, cjenkanjem se cijena za više komada može

Paprika:

10 kn/kg

Rajčica:

10 – 15 kn/kg

Krastavci:

10 – 15 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Tikvice:

10 kn/kg

Mladi grah očišćeni: 20 -25 kn/kg Salata:

12 kn/kg

Blitva:

5 kn/vezica

Mladi grah u mahuni: 10 - 12 kn/kg

Jaja:

1,5 kn/kom

Lubenica:

4 kn/kg

Mahune:

30 kn/kg

Šljiva:

10 kn/kg

Breskve:

15 kn/kg

Kruške:

10 kn/kg

Smokve:

20 kn/mjerica

Ivan Trupković iz Šenkovca sa svog imanja na plac redovno donosi flance sezonskog povrća

Drenek:

10 kn/mjerica

Maline:

10 kn/mjerica

i spustiti.Bogata je i ponuda voća, naročito bobičastog jer zriju kupine, drenek, borovnice, aronija. Potražnja je i za domaćim šljivama jer je

Buketi cvijeća:

10 – 20 kn/kg

Borovnica:

10 kn/mjerica

pekmez od njih, slažu se svi, ipak najbolji posebno ako se radi doma po tradicionalnoj recepturi bez konzervansa. (vv)

Presadnice povrća: 1 kn Zelje:

8 kn/kg

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Ocjena svježine namirnica Piše: Berislav Pizek dr.vet.med.

S obzirom na visoke temperature i neprikladno rukovanje prehrambenim namirnicama lako dolazi do njihovog kvarenja. Kvarenje namirnica u najvećem broju slučajeva posljedica je aktivnosti tzv. gnjiležne mikroflore. Zbog toga se kvarenje očituje u pojavi površinske ili duboke gnjileži mesa, mesnih proizvoda i drugih namirnica. Kvarenje zbog djelovanja fizikalno-kemijskih čimbenika ima manje značenja, a očituje se uglavnom kod proizvoda

koji sadrže više masti i masnog tkiva.Gnjiležni procesi očituju se u pojavi smrdljivog mirisa i neugodnog okusa, te promjene vanjskog izgleda, boje, konzistencije i strukture namirnica. Organoleptička pretraga mesa, treba se u svim sumnjivim slučajevima nadopuniti pokusom kuhanja ili pečenja. Osim toga mogu se upotrijebiti i pomoćni postupci za ocjenu stupnja svježine, odnosno kvarenja namirnice. Pomoćni postupci obavljaju se u ovlaštenim analitičkim laboratorijima, a to su: • Fizikalni postupci • Kemijski postupci • Biološki postupci • Histološki postupci

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje Prilikom prosuđivanja odluka će ovisiti o vrsti i opsegu kvarenja, te vrsti namirnice. Tako je meso zahvaćeno dubokom gnjileži neispravno za ljudsku ishranu. Pri površinskoj gnjileži mesa promijenjene dijelove treba ukloniti (obrezati), a nepromijenjeni dijelovi se provjeravaju pokusom kuhanja i bakteriološkom pretragom. Osim mikroorganizama, kvarenje namirnica mogu uzrokovati i fizikalno-kemijski čimbenici

(voda, sunčeva svjetlost). Ti procesi pogađaju najviše mast i masno tkivo, pa dolazi do hidrolize i oksidacije. Oba procesa negativno utječu na organoleptička svojstva namirnica, a očituju se pojavom žućkaste boje, oštrog i palećeg okusa i mirisa (užeglost). U slučajevima većih invazija, oštećenja i zagađenja namirnica sa insektima, grinjama, glodavcima iste se proglašavaju neispravni za ljudsku ishranu.

radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

14. kolovoza 2020.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Nepovoljni dani u biološko-dinamičkoj poljoprivredi II Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Zaštitite rajčice od plamenjače (3. dio) Donosim nastavak teksta o biološkim metodama kod pojave bolesti rajčice. 10. PREVENTIVNA PRSKANJA KOJA POMAŽU PROTIV GLJIVIČNIH BOLESTI Nakon bioloških preventivnih metoda kod pojave bolesti, donosim i nekoliko recepata za prskanje. Ali upamtite, bez svega onoga što sam u prijašnjim tekstovima nabrojila, a pogotovo bez prozračnosti među biljkama i malčiranja, niti prskanje neće imati dobar učinak. Soda bikarbona – ona čini površinu lista alkalnom, a u takvim uvjetima gljivice teško mogu preživjeti. Ali s sodom treba biti oprezan - svaka otopina iznad 2% mogla bi biti opasna za biljke, ali čak i ona iznad 1% za biljke s mekanijim listovima - može uništiti listove i pupoljke na biljkama. Prema nekim člancma, najveća doza je 1 velika žlica na 4 litre vode, malo eko detergenta i kap ulja – za bolje raspršivanje i za bolje prijanjanje na površinu lista. Ali nekima su i te doze uništile listove, stoga uvijek prije isprobajte pripravak na manjim površinama. Osobno sam isprobala ovaj pripravak i u većoj dozi i nisam imala štete na vrtu, ali nakon više godina iskustva na vrtu, danas znam dana širenje bolesti više utječu ekološki uvjeti i da u uvjetima stalne vlage, kada se jako šire bolesti, nikakvo sredstvo neće pretjerano pomoći. Također, ono što djeluje na štetne, djelovati će i na korisne gljivice, pa ovakvim sredstvom uvijek riskiramo

dugoročnu ravnotežu na vrtu. Zato se danas više fokusiram na zdrave uvjete rasta koji su mi se pokazali kao najbolja mjera kod bolesti biljaka i ne prskam preventivno rajčice ničime. Mlijeko – domaće mlijeko razrijedite 1:10, a obrano čak i do pola-pola s vodom i prskajte biljke. Radi činjenice da mlijeko onemogućava rast štetnim gljivicama odnosno potiče rast onih korisnih, pomaže u borbi protiv gljivičnih oboljenja. Preslica – ona jača otpornost biljaka radi silicijske kiseline, preporuča se prskati čajem od preslice kao preventiva proti bolesti Neem – prah ili ulje – ono djeluje fungicidno recepte za neem pročitajte na www.biovrt.com Prskanja s svime spomenutim, osim s preslicom, primjenjuje se tek kad postoji naznaka širenja bolesti - nema smisla prskati mjesecima prije jednako kao što nema smisla uzimati antibiotik mjesec dana prije nego mislite da biste se mogli razboljeti. Jedino preslicu koja jača biljke možete koristiti stalno tijekom sezone. Prska se u rano jutro ili navečer - nikako ne tijekom dana ako je sunčano jer sunce može tako spaliti lišće - kroz kapljice kiše na sunčevoj svjetlosti povećava se efekt. Svim sredstvima prska se samo jednom za suhog vremena, a postupak ponavlja nakon kiše nakon što se posuše biljke.

14. kolovoza - Dan korijena Do 18 sati njegujemo i sijemo korijenaste biljke, od 18 sati nepovoljno je vrijeme za rad s biljkama zbog uzlaznog čvora. 15. kolovoza - dan cvijeta U dane cvijeta porežemo koprive kako bismo do Miholja imali dovoljno novih primjerenih vrhova za čajeve. 16. kolovza - Dan cvijeta Radimo ljetno orezivanje boćaka i uređujemo naše cvijeće 17. kolovoza - Dan lista Sjeme lisnatih biljaka koje sazrijeva uberite i pospremite na suho mjesto 18. kolovoza - Dan lista do 15 sati

U prošlom broju navedeni su dani koji utječu na čovjeka, životinje i na biljke. Mjesečevi čvorovi i pomrčine Pomrčine mogu biti potpune ili djelomične. Mjesečeva pomrčina može nastati samo za punog Mjeseca, a sunčeva samo za mlađaka. Zbog “rasporeda” nebeskih kretanja godišnje može nastati najviše sedam

VRTLARICA

pomrčina a najmanje dvije. Korisnici našeg sjetvenog kalendara imaju mogućnost da se svaki puta na vrijeme upozore da te dane ne rade s biljkama. Točke koje su blisko povezane s pomrčinama su takozvani mjesečevi čvorovi koji nisu planeti već “sjene” na Suncu i Mjesecu, zamišljene točke u kojima se sijeku putanje gledano sa Zemlje.

Sijemo i njegujemo biljke lista do 15 sati. Od 16 sati povoljno vrijeme za biljke ploda. 19. kolovoza - Dan ploda 19. i 20. kolovoza odlični su dani za žetvu, ljetno orezivanje voćaka, mjere protiv mrava u stanu, nove nasade jagoda, sakupljanje stolisnika. 20. kolovoza - Dan ploda Za sadnju novih nasada jagoda koristimo dane ploda u vremenu za presadnju i to su najbolji dani 19., 20. Ili 25. kolovoza.

U VRTU Milke Lukač iz Štefanca

Cikla je prava riznica vitamina i minerala U malom, ali skladnom vrtu Milke Lukač nema čega nema. U punom su rodu krastavci, paprika, rajčica, mrkva, peršin, a polako, ali sigurno naša vrtlarica već čupa i prve korijene cikle. Jer, kaže, mlada cikla koja još nije drvenaste strukture je najslađa. Upravo tu mladu ciklu voli jesti sirovu, samo naribanu na salatu. Ono što ne stigne pojesti kroz ljeto, kuha za zimnicu na tradicionalan, međimurski način. Cikla se, osim zimnice i svježe nari-

bane salate može iskoristiti te konzumirati tijekom cijele godine i na brojne druge načine jer je prava riznica vitamina, minerala i neprobavljivih vlakana. I to ne samo korijen već i lišće. Svježi i kuhani sok, variva, a naročito borš pa čak i čips samo su neka od popularnih jela koja ciklu stavljaju u prvi plan. Ciklu posebno “vole” anemične osobe, osobe koje boluju od leukemije i visokog krvnog tlaka. (vv)

– Najslađa je mlada cikla naribana na salatu, kaže Milka Lukač

14. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 19

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 ŠTO VAS ŽULJA MEĐIMURSKE NOVINE su pozvane u Slemenice, gdje Anto Dankić upozorava na opasnosti koje vrebaju s državne ceste

Ne može proći ni tjedan, a da netko ne strada na toj cesti Na toj opasnoj prometnici nema ni pješačko-biciklističke staze, usporivača prometa, kamere ni semafora, a i policija jako rijetko kontrolira promet Anto Dankić sa svojom mladom obitelji prije godinu i pol doselio je u Slemenice gdje su kupili ugodnu obiteljsku kuću uz iznimno prometnu državnu cestu Čakovec – Mursko Središće koja na dijelu kroz Žiškovec i Slemenice nema ni pješačko-biciklističku stazu.

Oguglali od obećanja

Kako je živjeti u takvom okruženju dobro znaju i njegovi susjedi koji su već oguglali od razočaranja i praznih obećanja da će se barem sagraditi staza radi veće sigurnosti. Ali ništa, unatoč što se na toj cesti na tjednoj bazi događaju prometne nesreće, gube ljudski životi i što je ljudima koji žive uz tu cestu opasno izaći iz dvorišta. I cijelo vrijeme našeg razgovora koji smo vodili na dvorištu pratio nas je zvuk jurećih vozila: kamiona, osobnih automobila, motocikla. Promet tu ne staje ni minutu, a snimiti vozilo koje juri cesti zbog brzine kojom se kreće prava je mudrolija. Žestinu prometa jedino je moguće dočarati kamerom. – Odrastao sam u Donjoj Dubravi. Tamo od moje treće do 20 godine nije bilo toliko prometnih nesreća koliko sam ih doživio tu u godinu i pol, ispričao nam je Anto Dankić kojemu se veoma sviđa život u Slemenicama, na svega nekoliko minuta od Čakovca.

– Ovdje se jedva usudiš izaći na cestu, a kamoli da izađeš u šetnju s djetetom, kazao je Anto – Odlučio sam javno progovoriti ponukan time što ne može proći jedan tjedan da se ne čuju policijske, vatrogasne ili sirene vozila hitne pomoći zbog prometnih nesreća koje se događaju na toj cesti. Evo i nedavno smo imali u blizi dvije prometne nesreće, stotinjak metara od naše kuće, priča Anto. – Vozi se ludo brzo. Kad sam postavljao poštanski sandučić ispred kuće pored mene je projurio mladi vozači sigurno ne sporiji od 150 kilometara na sat usred bijela dana. A treba znati da uz cestu prolaze i mala

djeca. Moraju uz državnu cestu i na putu do škole ili sada ljeti pješke ili biciklima do igrališta. Ja tu živim kratko, ali susjedi se bune godinama uzalud. Na toj opasnoj prometnici nema ni pješačko-biciklističke staze, usporivača prometa, kamere ni semafora, a i policija jako rijetko kontrolira promet. I drugdje pa i tamo gdje sam prije živio u Donjoj Dubravi i Prelogu bilo je jurećih automobila, ali ovo je državna cesta gdje je to svakodnevna pojava i jako opasna. Susjedi koji tu dugo žive više nemaju ni nadu da bi se nešto moglo promijeniti. Kažu mi da

se već 20 godina obećava pješačka staza, dodao je.

Konstantno kršenje propisane brzine

A većina vozača krši propisano brzinu i to usred naselja. - Ako se žele ispuhati ima sigurnih mjesta i staza gdje se organiziraju brze vožnje i tamo se mogu ispuhati, ali ova cesta nije za to. Išli smo s malim djetetom u kolicima do dućana i pri tome se kretali, ne cestom, nego po šljunku po bankini, ali je na nas skoro naletio kamion takvom brzinom da sam mislio da će nas pokupiti. Uz to su drugom trakom također jurili auti. I na sve to, nam je vozač kamiona još i trubio. Tako da se ovdje jedva usudiš izaći na cestu, a kamoli da izađeš u šetnju. Ograničenje brzine kroz naselje je 60 kilometara na sat. S obzirom na to da policija tolerira do nekih 10 kilometra više, to je već brzina od 70 kilometara na sat. Ako pri takvoj brzini dijete izleti na cestu, teško da se vozač pri toj brzini moći zaustaviti na mjestu, požalio se naš sugovornik. Na toj cesti stradavaju domaći i stranci, prošle sezone se u sudaru dva auta razbijena, a jedan se zapalio. Da je život uz državnu cestu sigurniji za pješake i bicikliste ovo bi lijepo mjesto u blizini Čakovca bilo još poželjnije za život mladih obitelji. (BMO)

Odavanje počasti poginulim i nestalim braniteljima u Čakovcu

ZRINSKA GARDA ČAKOVEC

Gardisti se poklonili braniteljima u čast U sklopu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 25. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja, u srijedu 5. kolovoza 2020., Zrinska garda Čakovec sudjelovala je na misnom slavlju za domovinu u crkvi svetog Nikole biskupa u Čakovcu koju je predvodio župni vikar fra Ivan Crknović. Nakon toga izaslanstva Zrinske garde, Matice hrvatske Ogranak Čakovec i Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” Zmajski stol Čakovec uputila su se do spomenika 78 poginulih i nestalih branitelja iz Međimurja u Perivoju Zrinskih gdje je položen vijenac te su zapaljene svijeće.

Nazočnima se prigodno obratio predsjednik Zrinske garde Čakovec Đuro Bel istaknuvši važnost velike osloboditeljske akcije Oluja kojom se 5. kolovoza 1995. godine u državni ustavnopravni poredak vratio velik dio do tada okupiranog područja Hrvatske. Molitvu za preminule branitelje predvodio je gardin duhovnik fra Stanko Belobrajdić. U čast braniteljima predvođeni zapovjednikom Davorom Bratkovićem gardisti i bubnjari su upriličili novo uvježbanu smjenu straže na Trgu Republike u Čakovcu. Zrinska garda Čakovec Bojan Kocijan, tajnik

HRVATSKA DEMOKRATSKA SELJAČKA STRANKA

Počast Stjepanu Radiću povodom godišnjice smrti Poštovani građanke i građani Republike Hrvatske i svijeta, u svoje ime i ime Hrvatske Demokratske Seljačke Stranke (HDSS), a povodom 92. godišnjice smrti hrvatskog velikana i hrvatskog narodnog izaslanika Stjepana Radića, koji je preminuo od posljedica gnjusnog atentata u beogradskoj skupštini, iz- Ivan Martan, vršenog od strane Puniše predsjednika HDSS-a Račića, 8. kolovoza 1928. godine i ove godine odaje- ova hrvatska zemlja. Navek mo počast i dajemo sućut živi on ki pošteno živi. uz dužno poštovanje. Hvala mu. Neka mu je vječna slava i hvala, počivao u miru Predsjednik HDSS-a Božjem. Neka mu je laka Ivan Martan

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Dobro je znati Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje čestitamo

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Grad Čakovec Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina

BELICA

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina

KOTORIBA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina

OREHOVICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina

SVETI MARTIN NA MURI Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina

SELNICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina

GORIČAN

Grad Prelog Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

14. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Grad Mursko Središće Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina

PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina

STRAHONINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

DOMAŠINEC

DEKANOVEC

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina

NEDELIŠĆE

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina

DONJA DUBRAVA

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina

MALA SUBOTICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina

VRATIŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina

ŠENKOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina

GORNJI MIHALJEVEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina

SVETI JURAJ NA BREGU Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina

DONJI KRALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina

DONJI VIDOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina

ŠTRIGOVA

14. kolovoza 2020.

Dobro je znati 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Svim žiteljima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Župan i Skupština Međimurske županije

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

SVETA MARIJA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

PRIBISLAVEC Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Ljekarna Petek

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Dobro je znati

14. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AC Baumgartner d.o.o

Sretnu i uspješnu 2020. godinu želi vam AC Baumgartner

Klijentima i poslovnim partnerima čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Braće Granner 2, Čakovec • tel: 040/328-007 • E - mail: info@ac-baumgartner.hr • www.baumgartner.hr

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

14. kolovoza 2020.

Dobro je znati 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Poslovnimi svim partnerima i svim Poslovnim partnerima građanima Međimurja čestitamo građanima Međimurja želimo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Sretan Uskrs - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svimi građanima Poslovnim partnerima svim Međimurja čestitamo građanima Međimurja, čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. kolovoza 2020.

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage)

VOLIM

JER…

BluKids vas daruje

Bebe 2020.

Prodavačica Mirjana Vuk i kupac Marijan Novak s veseljem su primili naše praktične platnene vrećice

TRGOVINA METSS br. 28 u Čehovcu

Čitatelja Marijana Novaka najviše zanima crna kronika Ovoga smo se tjedna s platnenom vrećicom koja nosi logo naših novina zaustavili u Čehovcu. Već s vrata razveselila nam se prodavačica Mirjana Vuk iz Preloga te Marijan Novak koji je završavao svoju redovnu, dnevnu kupovinu. Ne treba posebno spominjati kako su kupljene stvari odmah završile u već prepoznatljivoj crvenoj vrećici. Kao i velik dio naših čitatelja, i Marijan Novak

redovno čita Međimurske novine s time da uvijek počinje s crnom kronikom. Posebnu pažnju posvećuje vijestima iz svog grada, a jedino preskače vijesti iz politike i sporta. Kako je rekao, sportska događanja koja ga zanimaju većinom prati uživo, odnosno redoviti je gledatelj svih utakmica omiljenog domaćeg nogometnog kluba. (vv)

Neven i Katarina Ivković iz Čakovca dobili su kćerkicu Lotu rođenu 19. srpnja.

Tanja (35) i Davor (35) Špoljar iz Preloga dobili su sina Vilima rođenog 14. srpnja. Stariji sin Dorian ima 6 godina.

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas • NAGRADNI NATJEČAJ MEĐIMURSKIH NOVINA I OPTIKE BRILJANT “Tri kupona skupi i naočale pokupi”

kupona skupi Treći kupon aktualnog 65. kola i naočale poku pi Ime i prezime: BROJ KUPONA

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 25.8. do 12 sati. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

Novo 65. kolo našega nagradnog natječaja Tri kupona skupi i naočale pokupi započelo je i donosimo vam treći kupon. I u kolovozu Vas u suradnji s Optikom Briljant nagrađujemo dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, da biste sudjelovali u nagradnoj igri,

trebate skupiti tri kupona koja objavljujemo u ovom i sljedećem broju. Džokerkuponom, koji ćemo objaviti nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih kupona. Sakupljene kupone od 14.kolovoza, a najkasnije do 25.kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sje-

dište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (iznad Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi” na adresu Međimurske novine, Kralja Tomislava 2. Sretnog dobitnika 65.kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 28. kolovoza. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

14. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 25

Čiji je vrt najljepši?

14. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRADNI NATJEČAJ - Čiji je vrt najljepši?

Prepoznatljivi detalji iz Ljubičinog vrta

Odlučila je napraviti nekadašnji bunar koji je vraća u djetinjstvo

NOVI ŠARM dvorišta Ljubice Ribić iz Podturna vraća u neke davne dane

Starinskim bunarom okućnica dobila posebnu notu i pečat Piše: Lea Novaković Prošlogodišnja pobjednica našeg nagradnog natječaja „Čiji je vrt najljepši?“ Ljubica Ribić iz Podturna i ove je godine odlučila sudjelovati i pokazati nam što je novo u njezinom dvorištu. Aktivna članica nekoliko udruga u kojima ručno izrađuje ukrase tako i u svome

dvorištu vrijeme voli provesti izrađujući razne starinske ukrase. Cvijeće, kako kaže, sadi za svoju dušu i za odmor od napete svakodnevice. Budući da živi sama, u cvijeću i izradi ukrasa u dvorištu pronalazi utjehu. Ove je godine u svome dvorištu odlučila zasaditi pelargonije ili kako mi to zo-

NAGRADE

Dragi čitatelji evo nagrada za ovogodišnji nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši. Ove godine nagradni fond je nešto drugačiji. Osigurali smo tri nagrade za najljepše vrtove i dvije posebne. Jednu posebnu nagradu za najljepši cvijet i drugu za najoriginalniju dekoraciju.

NAGRADE ZA NAJLJEPŠI VRT

1. nagrada poklon bon u BAT-u u vrijednosti 1000 kuna 2. nagrada poklon bon u BAT-u u vrijednosti 500 kuna 3. nagrada poklon bon u BAT-u u vrijednosti 300 kuna

POSEBNE NAGRADE 1. zemlja za cvijeće s dostavom iz tvrtke AgroHoblaj u vrijednosti 1000 kuna za najljepši cvijet 2. potopna pumpa za vodu iz tvrtke Međimurka BS u vrijednosti 400 kuna zanajorginalniju dekoraciju u vrtu

Posjetite nas u novootvorenom centru

vemo muškatline. Starinska ruža koja cvate cijele godine. – Kada cvjetovi uvenu otkinete ih i biljka opet izrodi nove cvjetove. Nije posebno zahtjevna i zahvalna je za održavanje. Iako joj je omiljena boja plava, crvenu je odabrala zato što je to boja ljubavi. Uz pelargonije zasadila je i biljku čuvar kuća koja ima i ljekovita svojstva. Ljiljani ispred kuće najljepši su u proljeće, a trenutno su već ocvali. Uz cvijeće, okućnicu krase i figurice raznih životinja kao i ukrasnih patuljaka. Ove godine posebno mjesto u okućnici u Podturnu ima ručno rađeni mini bunar. Ljubica Ribić ističe kako je zbog toga što je danas sve moderno odlučila napraviti nekadašnji bunar koji ju vraća u djetinjstvo i vremena kada su stariji ljudi iz bunara ručno vukli vodu. Ta su joj vremena posebno prirasla srcu jer joj je djetinjstvo ostalo u lijepom sjećanju. Isplela je i ogradice od drva vrbe s kojom su nekada žene radile plotove ili si ograđivale vrtove.

– Vrbu sam našla kod rijeke Mure i pomno odabrala deblje i punije grane koje su savitljive. Grane moraju biti ravne i vodoravne, a ne grbave. Njih sam tada očistila od lišća i krenula u izradu ograde. Za bunar mi je trebalo tjedan i pol dana. Svaki dan otprilike nekih sat ili dva vremena. Uvijek kada imam slobodnog vremena posvetim se izradi ukrasa ili sađenju cvijeća. Za izradu bunara najprije sam morala okopati zemlju i posložiti cigle u krug. Od drveta i crijepova napravila sam i krov iznad bunara, a na šipku koja spaja krov zavezala sam staru kantu kojom su ljudi nekada vukli vodu. Izradila sam i jedan drveni kolac koji ima tri kraka. Na te krakove vješa se vrč u koji se nekada stavljalo kravlje mlijeko ili je taj kolac služio za sušenje vrča nakon pranja. Od drveta sam izradila još i prikaz čovjeka u čizmama koji sjedi na stolici i odmara od svakodnevnih obaveza,

Ljubica Ribić predstavila nam je novine u svojem vrtu opisala je Ljubica što je napravila u svom dvorištu. Na kraju je poručila da joj je najvažnije ugodno se osjećati u svome

dvorištu i da dalje planira njegovati starinske običaje, izrađivati ukrase i uživati u raznim vrstama cvijeća.

SVE ZA MOJ DOM

ČAKOVEC – Kalnička 67

agroHoblaj d.o.o.

40315 Mursko Središće, Martinska cesta 157

tel: + 385 (0)40 543 429, 385 (0)40 543 442, www.agrohoblaj.hr

Filip Hozjak tenor iz Preloga Foto: Zlatko Vrzan

media

14. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme Jazz sastav improvizacijom osvojio publiku

VIKEND VODIČ

petak 14, kolovoza ČAKOVEC Podroom Drink and Music Club Forestland Summer Warm Up At Podroom Club 20:00 PRELOG

DG Sport Večer balada uz Filipa Hozjaka 19:00

subota 15. kolovoza ČAKOVEC Caffe bar Paladin Full gas 21:00

nedjelja 16. kolovoza DRAŠKOVEC Rokovo u Međimurju Sveta misa 7:30

João Ferreira & Darko Misirača quartet unijeli dašak Portugala – U kompozicijama ima balkanskih elemenata, no bitna je stvorena harmonija zbog koje zajedno nastupamo, zaključio je gitarist Darko Misirača Piše: Karla Takač Hrvatsko-portugalski kvartet svojim nastupom u zgradi Scheier pružio je jedinstveno jazz iskustvo. João Ferreira, Darko Misirača, Borko Rupena te Goran Delač četvorica su glazbenika koja su u obliku jazz koncerta čakovečkoj publici približila zvukove Portugala. Predstavljene kompozicije autorska su djela Darka Misirače i Joãoa Ferreire koji su počeli surađivati i stvarati zajedničke projekte nakon nekoliko zajedničkih angažmana. Kompozicije su tematske. Sjetne i šaljive skladbe približile su tradicionalne zvukove ljubiteljima glazbe. Glazbenici govore o tome kako se elementi hrvatske i portugalske glazbe spajaju što je samo u Čakovcu bilo prilike čuti jer se radi o improvizaciji koja ima obilježje neponovljivosti.

HENA COM nagrađuje

– Hrvatska i portugalska glazba jako su slične. Portugalci su strastveni poput nas. U kompozicijama ima balkanskih elemenata, no bitno je da je stvorena harmonija i zato zajedno nastupamo, zaključio je gitarist Darko Misirača. S

druge strane, João Ferreira ukazuje na to da su portugalske one tužne melodije, a to je zato što Portugalci u sebi nose fado, tradicionalnu glazbu koja govori o čežnji. – Imamo melodije koje nam se sviđaju, ritmove u kojima

uživamo, a uvijek ima mjesta za improvizaciju. Improvizacija prikazuje kako se glazbenik povezuje s drugima. Iz ničeg se stvori nešto. To nije slučaj za nas jer imamo harmoniju na koju improviziramo, govori pijanist João Ferreira o

FORESTLAND u Brezju 29. kolovoza u nešto oskudnijem izdanju

procesu stvaranja glazbenih djela. Jazza u Hrvatskoj ne nedostaje, a to potvrđuju i brojni sastavi, a nekoliko ih dolazi iz Međimurja. Ipak, član kvarteta Darko Misirača primjećuje kako u glazbenim školama fali jazz usmjerenja.

Kakvo bi to bilo ljeto bez Forestlanda?

KYUNG-SOOK SHIN: Molim te, pazi na mamu

Iako je glavni festival prebačen na 2021., organizatori Forestlanda odlučni su održati jednodnevni rejv, party, noć pod zvijezdama u šumici. Forestland Summer Special, kao što mu i ime kaže, bit će poseban događaj za kraj ljeta, a održat će se 29. kolovoza na već tradicionalnoj lokaciji u Brezju. Ono što je novo, pa i nepoznato je format. Događaji na otvo-

Od trenutka kada se 69-godišnja So-nyo na peronu podzemne željeznice u Seoulu odvoji od muža i nestane u gužvi, gubi joj se svaki trag. Obitelj je u šoku, a već formuliranje letka o nestaloj kod svih izazove frustraciju zbog saznanja da nijedno od njezine djece ne posjeduje majčinu noviju fotografiju. Pitanje koliko su poznavali vlastitu majku visi im iznad glava i tišti svakog ponaosob… Molim te, pazi na mamu izvanredna je knjiga koja daje uvid u korejsku tradiciju i kulturu, a autorici je priskrbila nagrade i pohvale širom svijeta.

renom dopušteni su prema pravilniku HZJZ-a prema kojem će se i održati. Broj ulaznica je također limitiran prema važećim propisima. Za dobru mjuzu, provod i koncept bit će zadužen velik broj DJ-eva, od naših stalnih residenta, prijatelja i artista, do nekih novih imena koja ćete saznati u narednim tjednima. – Festival je odgođen, no Forestland će se održati.

FIO SHOW omiljena glazbena emisija

Dobitnica iz broja 1298 je Ana Mikulić iz Čakovca (Mozaik knjiga: Julie Garwood: Nježni ratnik). Knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. NAGRADNA KNJIGA KYUNG-SOOK SHIN: Molim te, pazi na mamu

kupon br. 1300

Ime i prezime:

Čakovečka Scheierica postala je m jesto portugalskog ritma

poklanja knjigu

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Glazbeni gosti Sebus band U nedjeljnoj repriznoj emisiji glazbenog Fio showa gosti su bili Sebus band, Zbor umirovljenika Botinec, Tamburaški orkestar KUD-a Sveta Ana.

Ovo nam je osma godina i svi zajedno smo zaključili da želimo napraviti uzoran, kvalitetan i zanimljiv događaj u Međimurju. Vjerujemo da možemo napraviti odličnu priču i pokazati zašto Međimurje daje više, složni su iz organizacije festivala. Ulaznice za festival možete kupiti isključivo online na www.ticket2go.hr po 30 kuna, dok će, ukoliko

ne budu rasprodane, manji broj ulaznica biti dostupan i na ulazu po 50 kuna. Uoči odgođenog festivala u suradnji sa socijalnom zadrugom Humana Nova, Forestland je osmislio i predstavio novu liniju majica i maskica, a njih ekskluzivno možete kupiti već od vikenda na web shopu Humane Nove, kao i na ulazu na Forestland Summer Special. (dv)

14. kolovoza 2020.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

FILIP HOZJAK poznati tenor uoči Večeri balade u Prelogu

Romantika s pogledom na dravsko jezero – Na repertoaru će se pronaći pjesme Olivera, Toše Proeskog, Tonija Cetinskog, Zdravka Čolića i drugih. To su sve autori velikih hitova koje s velikim guštom izvodim, no nikad pred publikom, pa će ovo sad biti prilika da to izađe i van granica mog stana Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Filip Hozjak mladi je i perspektivan pjevač iz Preloga koji gradi ozbiljnu glazbenu karijeru na razini Hrvatske. Tako je hrvatskoj publici poznat kao četvrti Tenor. Međimurski slavuj, kako ga se često naziva, član je sastava 4 Tenora već dvije godine. Publiku oduševljavaju arijama, kanconama i evergreenima u sastavu Đani Stipaničev, Vladimir Garić, Marko Pecotić i Filip Hozjak. U ovakvom sastavu publiku su počastili pjesmama Sve je tvoje, Pričaj mi, Brod bez imena i Moja Dalmacija koja je najnoviji hit. Brod bez imena osvojio je prvo mjesto na prošlogodišnjoj Dalmatinskoj šansoni. Razgovarali smo s Filipom o njegovoj glazbenoj karijeri,

izazovima s kojima se susreće zbog korona krize koja je potresla glazbenu industriju, ali i kako napreduje organizacija Večeri balade koju priprema u prekrasnom ambijentu DG Sporta s pogledom na Dravu u Prelogu. – Na hrvatskoj glazbenoj sceni gradite zavidnu karijeru. Prisjetimo se lagano početaka, odakle zapravo ljubav prema glazbi? – Završio sam opću gimnaziju u Prelogu. Nakon toga sam upisao pjevanje na glazbenoj akademiji, diplomirao 2016. godine u klasi profesora Berislava Jerkovića, trenutno radim u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku, član sam 4 Tenora. Pjevam od malih nogu, točnije vrtićkih dana. Krenulo je s festivalima na Ljetnim noćima grada

KAMO SUTRA

ozdrav svima koji se trenutno bućkate u plićaku, igrate picigin i spremate se okrenuti na drugu stranu da leđa ne ostanu bijela. U ovom tjednu i nisam nešto posebno ljubomorna na to jer ću i ja uskoro biti među vama. Kad smo kod mora i vrućina, ovo sam ljeto skoro cijelo preživjela na kontinentu. Jednom sam bila u toplicama i na Dravi. Čak mi je i vrijeme brzo

Preloga, zatim Međimurska popevka, pa MEF kao i festival Kre Mure i Drave. Vjerujem da većina ljudi ne može zamisliti život bez glazbe, a kad vam je to još i profesija onda vam život ne može biti ljepši. – Najnovija pjesma Moja Dalmacija pravi je ljetni hit. Kako je došlo do snimanja pjesme te kakav je feedback od publike? – Prije dva tjedna imali smo premijeru nove pjesme Moja Dalmacija koja polako ulazi u uši slušatelja, pa je tako do sada skupila više od 120 tisuća pregleda. Autor ove pjesme je još jedan fantastičan tenor Goran Karan, dok aranžman potpisuje svima nam dobro znani Nikša Bratoš. Mogu reći da pjesma odmah ulazi u uho jer ima specifičan mediteranski melos uz lagano

pojavljivanje harmonike koja daje poseban ugođaj pjesmi. Pjesmom se predstavljamo na ovogodišnjoj Dalmatinskoj šansoni u Šibeniku, gdje smo prošle godine osvojili prvu nagradu publike s pjesmom Brod bez imena. – Situacija s korona virusom potresa glazbenu industriju. Kako se nosite s krizom koja je direktno pogodila pjevače i cijelu kulturnu scenu? – Nažalost situacija s virusom nam u velikoj mjeri otežava održavanje koncerata pa nam je tako propalo oko 85 posto dogovorenih koncerata što je zaista velika brojka. Vjerujem da će se stanje uskoro popraviti i da ćemo uz pomoć Ministarstva i jedinica lokalne samouprave, pronaći rješenje za održavanje koncerata, naravno uz pridržavanje svih epidemioloških mjera.

Puno se polemike kroz medije vodilo o tome proteklih dana kao i o visinama honorara koje pojedini kolege traže za koncert. Moram napomenuti da nas visina honorara u ovom trenutku ne zanima, nego jednostavno samo želimo da nam se omogući normalan rad. – Kako provodite ove ljetne dane? Jeste li uspjeli skoknuti na more? – Za odmaranje je bilo i više nego dovoljno vremena s obzirom na situaciju, no ove godine još nisam uspio umočiti noge u more tako da ću nastup u Šibeniku svakako iskoristiti i za to. – Što nas očekuje na Večeri balada koju organizirate u svojem gradu Prelogu? Kakva će biti atmosfera? – Koncert u hotelu Panorama bit će nešto druga-

čije od onoga što je publika naučena slušati na nekim od mojih nastupa. Zapravo to neće biti klasičan koncert, već opuštajuće druženje uz prekrasan zalazak sunca s pogledom na Dravsko jezero gdje ćemo svi zajedno zapjevati neke od najpoznatijih balada. Tako će se na repertoaru pronaći pjesme Olivera Dragojevića, Toše Proeskog, Tonija Cetinskog, Zdravka Čolića i drugih. To su sve autori velikih hitova koje s velikim guštom izvodim no nikad pred publikom, pa eto prilike da to izađe i van granica mog stana. Počašćen sam što je došlo do ove suradnje s hotelom Panorama i vjerujem da na ovome nećemo stati i da će ovakvih “druženja” u skorije vrijeme biti još i više.

Logika spremanja za godišnji odmor pobjeglo. Od slavlja 2020. do danas prošlo je više od osam mjeseci, izdogađalo se toliko toga, a ja se još ne mogu priviknuti da je ljeto skoro gotovo. No, sad kad se većina vraća doma i kreće raditi – vrijeme je za moj godišnji odmor. Ne znam kako vama, ali radni tjedan pred godišnji odmor je teži nego ponedjeljak kad se moraš vratiti. U mislima si već tamo, a prije toga imaš

hrpu poslovnih i privatnih obaveza. Glavni dio je pakiranje. Pred nekih desetak godina kad sam imala ferje od tri mjeseca imala sam privilegiju i bila na moru po tri tjedna i duže. Možda sam u to vrijeme bila malo manje komplicirana, ali ne sjećam se da sam imala previše problema sa skučenim koferom. Možda se jednostavno ne sjećam. Današnje pakiranje izgleda

malo drugačije. U glavi počinje sigurno tjedan dana do polaska. Uz to ide provjera auta, pranje auta, usisavanje auta. Nakon toga slažem sve potencijalne kombinacije koje se trebaju uskladiti s vremenskim uvjetima. Iako je u 8. mjesecu pakleno vruće, tamo nakon Velike gospe zna vrijeme okrenuti na jesen. Nadam se da se to neće dogoditi, ali ako se dogodi potrebno je spakirati

traperice, neku laganu jaknu i patike. Koliko torba uzeti? Uvijek uzmem dvije previše da se nađu. Japanke uzmem sve jer imam isto toliko i badića pa da sve to izgleda skladno. Na kraju uvijek nosim pet stvari, uzmem 50. Ali bolje i tako nego da slučajno ostanem bez veša, a tek je prošao prvi tjedan godišnjeg. U svakom slučaju idem na odmor za dušu i tijelo.

Piše: Dora Vadlja

media

14. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica Mama Nada i kćer Željka vratile se u djetinjstvo

Ilira u osebujnoj suknji koju je odlično uskladila mini torbicom

Maske su postale dio modnog izričaja

Roberta, Marta i Tonka podarile osmijeh

Marko i Martina zagrljeni i po ovoj vrućini

Foto: Zlatko Vrzan Piše: Dora Vadlja

14. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čiji je vrt najljepši?

Marijana ispred pompozne banane koja se nalazi tik do kuće

Banana u cvatu vrlo je razveselila obitelj Ciglarić

EGZOTIČNA OKUĆNICA Marijane Ciglarić iz Dunjkovca

Nakon četiri godine dočekali prve plodove domaće banane Prijavite se i predstavite čaroliju svoje okućnice

Kamenjari i bara daju razigrani štih dvorišta Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Marijana Ciglarić iz Dunjkovca uređuje posebnu i vrlo egzotičnu okućnicu. Već je prošle godine predstavila svoj vrt u našem nagradnom natječaju Čiji je vrt najljepši, a ove godine ima novitete. – Od ove godine dvorište krasi jos jedna bara koja je sad treća po redu. Također smo i dočekali cvatnju banane. U zbirku egzotičnih biljka dodali smo marakuju, feijoa te križan-

ca mandarine i kumkvata. Ove godine ćemo imati prve plodove. Uz to imamo nekoliko novih vrsta kaktusa oko 600 vrsta sve zajedno i nekoliko novih vrsta sukulenata oko 350 vrsta, kazala je Marijana Ciglarić vlasnica ovog vrlo posebnog dvorišta. Visoke banane čije lišće stvara prirodan hlad ljeti ove su godine dobile i svoje prve plodove na veliku radost obitelji Ciglarić. Banani je trebalo četiri godine da krene cvasti. U

zimi se posprema u kutiju punu slame i lišća kako bi što lakše prezimila, objasnila je ljubiteljica egzotike. Nakon banane nalazi se malena kućica, na svakom koraku maštovito uređeni kamenjari te veliki ribnjak. Uz to, puteljke krase zanimljive sorte kaktusa i sukulenata. Nakon mnoštva tropskih biljaka dolazimo do Marijaninog carstva sukulenata i kaktusa. Upravo su oni idealni za ljetne vruće mjesece jer odlično podnose vrućinu i

mogu komotno biti bez zalijevanja do mjesec dana. Uz njih nalaze se i eukaliptusi, agrumi, marakuje i madagaskarske palme. Cijela ideja oko uzgoja ovakvog tropskog drveća i bilja stigla je od supruga Franje. Marijana je nekad više bila tip za sezonsko cvijeće, ali danas ne može zamisliti da joj vrt izgleda drugačije. Marijani u uređivanju pomažu suprug i kćer Ana jer i ovakva vrsta okućnica iziskuje puno ljubavi, pažnje i vremena.

I ove godine MEĐIMURSKE NOVINE nastavljaju s tradicijom biranja najljepših okućnica u natječaju “Čiji je vrt najljepši”. Akciju i ove godine provodimo u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije. Naš natječaj prilagođujemo također novim trendovima. Primijetili smo tako da Međimurke i Međimurci sve više u sklopu svog doma uređuju cvjetne, zelene i na sve druge kreativne načine lijepo uređene oaze koje služe za odmor tijela, duše i očiju. Stoga prijavite svoj vrt, dvorište ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi mali obiteljski cvjetni ili zeleni “otok” za opuštanje.Ove godine odlučili smo također posebnu pažnju posvetiti

biljkama koje najviše volite ili ste najviše ponosni na nju. Za taj dio natječaja pripremamo i posebnu nagradu. Pokažite uglavnom svoje cvjetne ideje i inspirirajte druge. Prijavite svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje ili rođake na naš nagradni natječaj na mail: marketing@mnovine.hr ili telefon: 32 36 00. Obavezno navedite adresu osobe čiji vrt prijavljujete i ostavite kontakt telefona kako bismo vas posjetili i fotografirali vaših ruku djelo. Prve prijave su već stigle, a naš natječaj otvoren je sve do 20. kolovoza. Osigurali smo i nagradni fond za najzanimljivije uređene vrtove, odnosno zelene ili cvjetne oaze vašeg dvorišta. (BMO)

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. kolovoza 2020.



18. svibnja 2018.

RUKOMET SAŠA KUČEK, preuzeo kormilo čakovečkog ženskog prvoligaša ŽRK Zrinski

Igrat ćemo agresivni i ofenzivni rukomet

– Uvijek su moje ekipe igrale agresivno. Preuzimam inicijativu i smatram da taktika ima veliku važnost za koju smatram da se inače zanemaruje, kazao je novi trener čakovečkih rukometašica Piše: Miljenko Dovečer

Novi trener ŽRK Zrinski u novoj sezoni bit će provjereni i iskusni Saša Kuček, a u radu će mu pomagati pomoćna trenerica Darinka Pavleković i kondicijski trener Miljenko Vidović. To je glavna novost iz našeg ženskog rukometnog prvoligaša koja je stigla proteklih dana. Prvenstvo će vjerojatno početi 26. rujna, a u pripreme za novu sezonu Zrinskice kreću u ponedjeljak 17. kolovoza. Što se tiče odlazaka od stožernih igračica za sada je jedino otišla Dora Pajić koja nastavlja karijeru i školovanje u Osijeku. Što se tiče dolazaka, Uprava kluba radi na tome. Imenovanje Saše Kučeka za šefa struke zasigurno je veliko pojačanje iako je većinom trenirao muške klubove.

Posljednji angažman bio mu je u MRK Čakovec, a u svojoj bogatoj karijeri trenirao je osim Preloga i poznate prvoligaške klubove poput Vidovec Bios, Izviđač Ljubuški i NEXE iz Našica koji je profilirao kao ozbiljan profesionalni rukometni klub koji duži niz godina igra jednu od najvažnijih uloga u hrvatskom rukometu. Iako je još uvijek na godišnjem odmoru, Saša Kuček rado se odazvao razgovoru nakon preuzimanja kormila Zrinskica za naše novine. – Nakon dvije godine ponovo na trenerskoj klupi? – Sport kod nas dosta ovisi o privredi i politici, pa se to odražava i na rukomet u Međimurju. Što se tiče MRK Čakovca ja sam došao kada su to počeli dići i na moj prijedlog su počeli od nule i došli do 1.HRL Sjever. S Prelogom sam bio trostruki prvak Druge lige, mogu samo reći

sa bio gdje sam radio ja sam svoje zacrtane planove prije zacrtanog roka ispunio. Tako je bilo i s Nexeom što se tiče ulaska u europske kupove, s Vidovcem sam ušao u Prvu ligu, Ljubuški sam spasio od ispadanja, igrao polufinale kupa BiH. – Ovo Vam je prvi ženski rukometni klub? – Radio sam već s rukometašicama ranije u Njemačkoj. Bio sam trener i igrač muške ekipe, ali sam usput vodio i žensku ekipu u ono poratno vrijeme. Dovoljno je reći da imam 25 sezona kao trener u kontinuitetu u svim kategorijama, trenirao sam sve selekcije od minija do veterana. To je rijetkost, svojevremeno sam bio juniorski reprezentativac Jugoslavije, a trenirao s najboljim igračima na svijetu Sračevićem, Smailagićem, Pucom, dok su mene trenirali i najbolji treneri tada Janjić, Arslanagić,

Glavak, jedno veliko iskustvo koje moram sada prenijeti i na cure. – Sigurno nije isto trenirati muški, odnosno ženski klub? – Treba se prilagoditi s akcepta fizičkih komponenti, a i psihologija kod djevojaka je drugačija. Ne poznam cure i treba se prilagoditi u taktičkim zahtjevima. Bii će borba za opstanak kako su mi rekli, trebale bi neke cure doći kao pojačanje iz Sesveta, ali koje neće moći baš trenirati zbog fakultetskih obaveza. Želja kluba je i stabilizacija nakon nekih odlazaka poput Dore Pajić. Trebat ćemo se dobro, dobro pripremiti. – U pripreme krećete u ponedjeljak. Kakvi su planovi i očekivanja? – Da, radit ćemo u početku na otvorenom na terenima Ekonomske škole zbog ove pandemije, uglavnom u Čakov-

cu. Kada ćemo u dvoranu još se ne zna, a kako ćemo igrati vidjeti ćemo kada upoznam igračice. Ja u principu ne volim dosadan defanzivni rukomet, želim ofanzivu kroz brzu tranziciju. Pogledao sam nekoliko utakmica pa ću vidjeti obzirom na individualnu kvalitetu kao ćemo to posložiti. Uvijek su moje ekipe igrale agresivno, preuzimam inicijativu i smatram da taktika ima veliku važnost i mislim da se ona inače zanemaruje. Taktika može pomoći naročito kod slabijih ekipa i s dobrom koncepcijom može neutralizirati neke deficite i da nekad slabiji pobijedi boljeg. Potrebno je ostvariti i sinergiju u ekipi, a tu je važna i psihološka priprema. – Po zvanju ste diplomirani ekonomist i zajedno s bratom i ocem vodite uspješnu obiteljsku firmu. Koliko bavljenje sportom pomaže u tome ili obrnuto?

Dobro je znati

Novi trener čakovečkih rukometašica Saša Kuček javio nam se foto selfijem s odmora

– U principu sam cijeli život živio od sporta, prošao sam sve kategorije u RK Borac iz Banja Luke, a s 19. sam se ozlijedio, s 28. godina ponovo obnovio karijeru. Posao rade ljudi i poznanstva kod mene se to nije miješalo. Kada je smanjena poslovna aktivnost ja sam u rukometu i obrnuto. Međutim moram reći da sport pozitivno djeluje na ljude u poslovnom smislu i za svako dijete bi bilo dobro da se iskuša u kolektivnom sportu, da se nauči zajedničkom radu i međusobnom uvažavanju i toleranciju i timskom duhu gdje se toleriranju različitosti bitne stvari za život. Nikad dosta naglašavanju sporta u razvoju mladih. I kod nas odraslih ostaje biti bolji i biti ustrajan jer kvaliteta nastaje dugim stručnim i ustrajnim radom. www.mnovine.hr

BRUNO LEVAK karijeru nastavlja u Njemačkoj

Samo da bude zdravlja i minutaže Nakon što je prošle sezone igrao u Austriji, čakovečki rukometaš Bruno Levak karijeru nastavlja u ambicioznom njemačkom trećeligašu Aurichu na sjeveru zemlje. Levak je po dolasku u Njemačku zaigrao u pripremnoj utakmici upravo protiv jednog njemačkog drugoligaša i položio ispit zabivši 6 golova uz nekoliko asistencija. Nakon godinu dana u drugoligaškom austrijskom HC Brucku, odlučio je da je vrijeme za nove izazove. Novi klub mladog Čakovčanca tako će u narednoj sezoni biti njemački klub. – Za Njemačku sam se odlučio jer je to rukometna zemlja i tu su najjače prva i

druga Bundesliga u kojima bih želio zaigrati. Trenutno imam menadžera koji mi puno pomaže oko svega. Potpisao sam na godinu dana, a dalje ćemo vidjeti. Samo da bude zdravlja i minutaže. Svi misle da je život sportaša lagan, ali veliki je stres kada nemaš određeni klub i ne znaš gdje ćeš. Zato mi je najvažnija podrška obitelji i cure. Budući da naš ambiciozni sportaš dolazi iz rukometne obitelji, nije ni čudo što je i sam krenuo tim koracima. – Od malih nogu me tata vodio po treninzima i utakmicama i tu se već rodila moja ljubav i strast prema rukometu. Sa 6 godina krenuo sam s prvim treninzima

u RK San Sportu iako tada za moje godište još nije ni bilo treninga. Trenirao sam sa starijim uzrastima i puno učio od njih. Tako mi je danas primarna pozicija srednji vanjski na kojem ću pokušati dati sve od sebe i u Njemačkoj, ali naravno spreman sam zaigrati i na nekoj drugoj poziciji na kojoj me vidi trener, kazao je javljajući nam se iz Auricha. Levaku je rukometni uzor Nikola Karabatić jer je igrač koji igra u oba smjera 60 minuta i bio je izabran za najboljeg igrača svijeta. Držimo mu fige da napravi karijeru koja će biti što bliže njegovom uzoru! (Lea Novaković)

Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 www.sgc-aton.hr e-mail: info@sgc-aton.hr



14. kolovoza 2020.

NOGOMET ODGODA STARTA 2. HNL za naše Međimurje

Rudeš u karanteni zbog pojave koronavirusa Ništa od starta 2. HNL u petak u Čakovcu. Protivnik Međimurja zagrebački Rudeš objavio je da čitava momčad ide u samoizolaciju zbog koronavirusa, tako da je utakmica odgođena. – Ovim putem obavještavamo javnost kako je trenutno jedan igrač NK Rudeš pozitivan na Covid-19. Nakon kontakta s nadležnim epidemiologom zaključak je kako cijela seniorska ekipa, juniori 1 te stručni stožer idu u samoizolaciju na 14 dana, objavio je Klub na službenoj Facebook stranici. Kako će dalje teći sezona 2. HNL ako se nastave odgode, kao i odluku da se utakmice ne mogu igrati pred gledateljima ostaje za vidjeti. U pripremi za početak prvenstva igrači novog trenera Gorana Vincetića prošli petak u Čakovcu su odigrali kontrolni susret s četvrtoligašem Bednjom i pobijedili 4:2. Već u ranoj fazi došli su u prednost golovima Brckovića i Mijić, međutim do kraja poluvremena pad koncentracije u domaćim redovima i gosti iz Beletinca uspijevaju poravnati. U drugom dijelu bolja igra Međimurja dolazi na naplatu pogocima Regvara i Havelke. U međuvremenu povećala se kolonija novopridošlih igrača na posudbu

iz zagrebačke Lokomotive došao je mladi Josip Palić koji će konkurirati na poziciji desnog boka. Ovo je dvadeseti novopridošli igrač, a prije njega već su došli slijedeći igrači: Ian Regvar (Urania), Franjo Ladić (Sloga), Patrik Mijić (Oriolik), Luka Petrinec (Varaždin), Marko Prenkpalaj (Maksimir), Marin Gulin (Krk), David Đurak (AIK), Luka Mohenski (Postojna), Domagoj Kralj (Maksmir), Filip Tomašković (Polet SMnM), Dominik Picak (Babelsberg), Jan Marcijuš (Varteks), Dorian Jakupak (Slaven Belupo), Niko Havelka (Slaven Belupo), Ivan Radošević (Lokomotiva), Stjepan Igrec (Dinamo Domašinec), Ivan Mamić (Slaven Belupo), Stefan Antanasković (HNK Rijeka) i Ante Špoljarić (Hrvatski Dragovoljac). Po riječima trenera Vincetića ovime lista dolazaka još nije zaključena. – Jedan broj igrača već je otišao na posudbu u Omladinac s kojim smo dogovorili suradnju, a u kontaktima smo s još nekolicinom mladih igrača, poglavito međimurskih koji bi trebali pojačati konkurenciju u borbi za vrh. (dz)

DOMINIK DRK iz D. Hrašćana profesionalno potpisao za NK Naftu

U Nafti sam vidio priliku i trud se isplatio Nakon što je od 2018. godinu dana igrao za juniore Nafte, priključili su ga prvoj ekipi u kojoj je trenirao, igrao i dokazivao se još godinu dana, da bi danas dvadesetogodišnji Dominik Drk iz Donjeg Hrašćana potpisao profesionalni ugovor s NK Naftom na dvije godine. Nogomet trenira već od svoje sedme godine, a prve je nogometne trikove naučio od tatinog prijatelja, a danas i kuma Gregora Bunca. – Gregor Bunc je moj bivši trener, a danas eto i kum. On je isto tako igrao u Nafti i puno mi je pričao o tome kako je to biti profesionalac, pa mislim da se tu još više rodila želja da i ja jednog dana profesionalno zaigram u tom klubu. Gregor je također jedan od ljudi koji su najzaslužniji za to što sam uspio u svemu tome.

Prije slovenskog drugoligaša Dominik je svoju priliku tražio u Koprivnici. - U Naftu sam došao nakon male minutaže u Belupu, tamo sam vidio priliku i eto sav moj trud se isplatio. Već u prošloj sezoni dobio sam priliku od trenera, a zaigrao sam i u finalu slovenskog kupa protiv Mure. Što god da kažem o tome, sve je posebno. Došli smo kao drugoligaši u finale, igrali smo protiv najvećeg protivnika, trener mi je dao priliku da igram 30 minuta. Sve je bilo super, osim rezultata. Nažalost izgubili smo, no kada sam vidio koliko ljudi je bilo sretno zbog nas djelovalo je poput pobjede, kazao je mladi međimurski veznjak. Ugovor s Naftom tek je njegov veliki početak, a od mladog Dominika očekujemo još puno uspješnih utakmica te mu želimo puno sreće. (Lea Novaković)

MIŠEL GANZER o velikom turniru pionirskom nogometnom turniru Međimurec 2020 koji će se održati ovaj vikend bez obzira na sve izazove koronavirusa

Dolaze najbolje ekipe pionira hrvatskih nogometnih klubova Na turnir dolazi čak 8 ekipa klubova koje igraju za 1. HNL za pionire, tako da će turnir biti vrlo kvalitetan kao i ranijih godina Završile su pripreme za još jedan od najjačih europskih nogometnih turnira za mlađe dobne kategorije u organizaciji NK Međimurec Dunjkovec-Pretetinec, koji će se odigrati bez obzira na sve izazove vezane uz koronavirus zdravstvenu krizu. Međimurec 2020. bit će održan, a zeleno svjetlo dao je i Stožer civilne zaštite RH koji smatra kako ne postoje prepreke za planirano održavanje ovaj vikend 15. i 16. kolovoza, uz naravno pridržavanje svih mjera i preporuka. Po prvi puta od svog postojanja turnir neće biti međunarodnog karaktera, već će se natjecati samo hrvatski klubovi. Turnir ove godine neće izgubiti puno na kvaliteti jer dolaze prvoligaški klubovi Dinamo, Hajduk, Slaven Belupo, Varaždin, Gorica, Osijek, Lokomotiva, a tu su i mladi nogometaši NŠ Međimurje – Čakovec koji također igraju prvoligaški nogomet. Ostala prazna mjesta s obzirom na to da nema ekipa iz inozemstva popunili su: Dubrava Tim Kabel, Varteks, Primorac iz Stobreča i naravno tu je domaćin Međimurec. Šef organizacije je Mišel Ganzer, inače predsjednik NK Međimurec i član Izvršnog odbora Međimurskog nogomet-

Mišel Ganzer, šef organizacijskog turnira Međimurca iz Dunjkovca-Pretetinca nog saveza. Evo što je kazao uoči samog održavanja turnira. – Kakva je situacija oko ovogodišnjeg izdanja turnira s obzirom na specifične okolnosti? – Ove godine odlučili smo se na domaće ekipe jer tako prema preporukama HZJZ-a možemo puno lakše organizirati tradicionalni turnir. Također, stranim ekipama je bilo jako teško ishoditi dozvole za igranje na turniru. Na brzinu smo složili turnir jer želimo da sve ovo ide dalje i da se tradicija nastavi. Da su sve okolnosti normalne na turniru su morali sudjelovati: Udinese, Crvena Zvezda, Legia Varšava, Slavia Prag, Augsburg, Glasgow Ran-

gers, Rapid Beč, švedski Djurgarden, Maribor…, ali njihov dolazak odgođen je do neke nove prilike. – Kako se NK Međimurec nosio sa svim izazovima organizacije? – Iza organizatora su godine iskustva, te nema velikih problema oko same organizacije. Uvijek prvo radimo sastav ekipa, zatim radimo na okvirnom budžetu, te krećemo u suradnju sa sponzorima. Ove godine turnir će u postocima sigurno koštati 60% manje nego prijašnjih godina. Nažalost, ostali smo bez glavnog pokrovitelja HNS-a koji je odlučio da u 2020. godini neće financirati nijedan nogometni turnir. Uz

nas je općina Nedelišće već dugi niz godina, te se nadam da će Međimurska županija do početka turnira osigurati neka sredstva. – Što donosi Međimurec 2020.? – Očekujemo puno dobrog nogometa te samopromociju naše lige. Vjerujem da će i ove godine igrati budući reprezentativci. Organizacijski se budemo potrudili najbolje što možemo, a cilj nam je da sve svi osjećaju kao kod kuće. Uz nogomet, sve prisutne očekuje zabavni sadržaj te bogata ponuda jela i pića. Ovim putem zahvalio bi se svim pokroviteljima i sponzorima koji su ostali uz nas u ovom trenutku, jer bez njih to sve skupa ne bi uspjeli organizirati te također zboru nogometnih sudaca i sucima koji će besplatno suditi sve utakmice. Ne manja zahvala ide i svim našim volonterima, koji će odraditi lavovski posao same organizacije da sve prođe u najboljem redu, na kraju našeg razgovora kazao je glavni organizator Mišel Ganzer. Turnir počinje u subotu 15. kolovoza u 9 sati utakmicom Osijeka i Primorca iz Stobreča, a svečano otvorenje na rasporedu je u 15 sati istoga dana. (Nikola Lukman)

ZAVRŠILA PRVA HNL za žene uz lijepu vijest za međimurski nogomet

Nogometašice Katarine Zrinske osigurale prvoligaški ostanak Pobjedom protiv Lepoglave u posljednjem kolu 1.HNL za žene nogometašice Katarine Zrinski osigurale su prvoligaški status. U gostima protiv posljednjeplasiranog domaćina slavile su 0:2, a oba zgoditka postigla je kapetanica Perica Cicielj. S ova tri boda Čakovčanke su okončale sezonu na diobi 5. i 6. mjesta sa Neretvom iz Metkovića i izbjegle dodatne kvalifikacije u kojima će igrati Viktorija iz Slavonskog Broda. Do ovog velikog rezultata naše nogometašice došle su u Ligi za ostanak gdje su u šest susreta imale fenome-

nalan učinak s pet pobjeda i jednim porazom. – Teška tekma je bila u Lepoglavi, tablica govori jedno, a sam susret drugo. Domaće nogometašice usprkos tome što su već davno ispale nisu se predavale, a mi smo ušli oslabljeni u ovaj važan susret. Igrali smo bez tri važne igračice, a pogotovo se osjetio izostanak Anđele Ćurić. Ipak sve je došlo na svoje mjesto u drugom poluvremenu kada smo s dva gola naše kapetanice definitivno osigurali ostanak. Još nam predstoji igranje u polufinalu kupa koji bi trebao

biti 22. kolovoza, ali u ovom trenutku to još ne znamo, kazao je sportski direktor Mladen Kuček. Također još nije poznat datum početka novog prvenstva, a nagađa se da bi to bilo vjerojatno 6. rujna. – Još nemamo konkretne informacije ni za kup ni za novo prvenstvo, ali u svakom slučaju sretan sam da smo u nastavku prvenstva osigurali status prvoligaša. O tome hoćemo li igrati i naredne sezone u najelitnijem razredu ženskog nogometa ne ovisi samo o nama. Ovisi o politici, poglavito o

gradu i županiji i ŠN Međimurje-Čakovec. Nemamo dovoljno djece u mlađim kategorijama i jedinom fuzijom sa školom nogometa možemo osigurati da i sljedeće sezone gledatelji vide najbolje ženske nogometne ekipe Hrvatske. Ukoliko se to ne napravi i egzistira samo jedan ženski nogometni klub na području Međimurja, bojim se da će se Katarina Zrinski ugasiti i pitanje je onda kad ćemo opet imati ženski nogomet u 1.HNL, pomalo pesimistično je poručio sportski direktor Čakovčanki. (md)



14. kolovoza 2020.

KOŠARKA

ATLETIKA DOMAŠINEC nastavlja tradiciju utrke Murščak

Već je srušen broj prijava

Pobjednička ekipa 3+1 gratis: Mar. Novak, Krajačić, Nakić i Jambrović

Hajvani u sastavu: Ostoja, Mat. Novak, Kranjčec i Drk bili su drugi

JOŠ JEDAN USPJEŠAN streetball turnir u Čakovcu u organizaciji KK Međimurje

3+1 gratis ne daju naslov Basket Fevera nikome! Ukupno je nastupilo 11 haklerskih družina koje su igrale u dvije konkurencije Allstar i U-14 3+1 gratis iz Čakovca u Allstar konkurenciji i Sjever iz Varaždina u U-14 konkurenciji pobjednici su 5. izdanja čakovečkog Basket Fevera koji je povodom Porcijunkulova odigran na vanjskom terenu kraj Macanovog doma. Za Allstar turnir prijavilo se 8 ekipa iz Čakovca Križevaca, Virja, Varaždina, koje su bile podijeljene u dvije skupine. Svi haklovi u skupinama bili su energični i zanimljivi, a posljednji susreti u obje skupine su bili su napeti i neizvjesni jer se mogao stvorit krug između tri ekipe. Na kraju pala odluka da prvo polufinale igraju domaće ekipe Hajvani i Surovi. Očekivao se napet i zanimljiv hakl, no ekipa Hajvana odličnom obranom i raspoloženim Drkom rješila ga je lagano u svoju korist. Drugo polufinale između dosadašnjih nepobjedivih 3+1 gratis i ekipe Gajbe

PLIVANJE

bio je zanimljiv, ali iskusnija ekipa 3+1 gratis pobjeđuje i ulazi u peto finale. Hakl za treće mjesto igrali su ekipe Surovi i Gajba. U dinamičnom i zanimljivom susretu pobjeđuje ekipa Surovi. Finale je bila prava poslatica večeri, poznati igrači iz domaćih ekipa i dvoboj Hajvani protiv 3+1 gratis. U haklu u kojem se stalno izmjenjivali u vodstvu i koji se igrao koš za koš, uz veliku dozu sreće i peti Basket fever pripao je ekipi 3+1 gratis sa tijesnim rezultatom 23:21. Rezultati i sastavi: 1. mjesto 3+1 gratis: Danijel Krajačić, Mario Novak, Patrik Jambrović i Andro Nakić; 2. mjesto Hajvani: Stjepan Kranjčec, Igor Drk, Davor Ostoja, Matija Novak; 3. mjesto Surovi: Lovro Rusak, Dario Gasparić, Ivan Golik, Petar Glumac; 4. mjesto Gajbe: Mislav Kranjčec, Luka Momčilović, Matija Vojković.

Ranije se odigrao hakl za dječake 2006. i mlađe. Prijavljene su bile samo tri ekipe koje su odigrale po principu svaki sa svakim dvokružno. Prvo mjesto je zauzela ekipa Sjevera iz Varaždina, drugo mjesto BLM iz Čakovca i treće mjesto najmlađa, najniža i najsrčanija ekipa Ming Jang iz Čakovca. Svaki basket je bio napet i zanimljiv, uz borbeno izdanje sve tri ekipe, usprkos velikoj vrućini. Rezultati i sastavi: 1. mjesto Sjever Varaždin: Filip Slunjski, Borna Habek, Karlo Jagic, Aleksandar Zember; 2. mjesto: BLM Čakovec: Lovro Novak, Lovro Beuk, Goran Jambrečić, Josip Džerdži; 3. mjesto Ming Jang Čakovec: Nikola Hren, Niko Šarić, Franko Zaspan, Oliver Ostoja. MVP basketa U-14: Filip Slunjski, Sjever Varaždin. Pobjednik u tricama 5. Basket Fevera Roman Cimbur iz Outsidersi koji je pogo-

dio 7 od 9 trica. Pobjednik u zakucavanju u napetom finalu između još juniora Luke Bartolića i međimurskog ponajboljeg košarkaša Patrika Jambrovića uz odluku stručnog žirija bio je Jambrović iz pobjedničke ekipe 3+1 gratis. – Hvala svima na fer i korektnoj borbi. Zahvaljujemo i svim donatorima koji su osigurali vrijedne nagrade i poklone za djecu i seniore: Gradu Čakovcu, kao pokrovitelju i donatorima: Multipro, Dječji vrtić Prugi i Prijatelji, Gradska Kavana Lovac, Međimurje Interijeri, Zvonarek sistemi, Rips knjigovodstvo, Auto Stanić – Rabljeni i Novi auto dijelovi, Medicpro, Lepi dečki Brewery, Family parku Zmajček, Wdf vode i Vidri, kazao je alfa i omega organizacije Stjepan Novak. (dz)

Prošle godine, povodom završetka projekta Sportskog doma NK Dinamo Domašinec, održana je 1. utrka pod nazivom Murščak. Općina Domašinec i AK Međimurje kao organizatori, odlučili su i ove godine nastaviti tradiciju i održati 2. utrku. Cilj utrke je promocija Poučne staze Murščak te promoviranje zdravog načina života i poticanje sportsko-rekreativnih aktivnosti. Utrka Murščak održava se u nedjelju 16. kolovoza s početkom u 9 sati. U 8:30 na programu su i dječje utrke od 100 i 300 metara, dok će ove godine duljine staza za glavnu utrku i utrku građana biti nešto duža s ciljem još boljeg upoznavanja poučne staze Murščak. Tako će duljina kraće staze za utrku građana, u kojoj mogu sudjelovati

i hodači, biti 4,5 km, a duljina staze za glavnu utrku bit će 12 km. Utrka od 12 km boduje se i za Kup sjeverozapadne Hrvatske. Start/cilj utrke je kod nove sportske dvorane NK Dinamo Domašinec. Načelnik Općine Domašinec Mario Tomašek potvrdio nam je kako je do sada prijavljeno 210 trkača, što je već sada 50 više nego prošle godine. Utrka će se održati bez obzira na vremenske uvjete, dok dječje utrke u slučaju lošeg vremena neće biti. Proglašenje pobjednika te podjela medalja i pehara bit će odmah po završetku utrke. Prijave su još uvijek u tijeku, a prijaviti se možete putem online obrasca na stranicama Atletskog kluba Međimurje ili na dan utrke od 7:30 do 8:50. Dječje prijave traju do 8:30. (ln)

TRAIL SVETI JURAJ NA BREGU i Memorijal Stjepan Koraj

U subotu 22. kolovoza na prostoru PG Geler Trail Sveti Juraj na Bregu & Memorijal Stjepan Koraj koji se održava 22. kolovoza, ove će godine imati u programu glavnu utrku na 12 km te utrku građana na 4 km. Start i cilj bit će kao i prijašnjih godina na prostoru PG Geler Mali Mihaljevec. Prijave su moguće putem web stranice organizatora Atletskog kluba Međimurje Čakovec www.akm.hr, na kojoj treba popuniti on-line obrazac a prijave će biti moguće i na dan utrke do samoga starta. Posebnost utrke je što će se osim proglašenja najbo-

ljih trkača po kategorijama, u ukupnom poretku na obje trke, 12 i 4 km, podijeliti i praktične nagrade za 5 najboljih na način da se postignuti rezultat množi s koeficijentom za pripadajuću starosnu kategoriju. Na taj način na proglašenju će se istovremeno naći mlađi i stariji natjecatelji a prednost će donijeti dobar rezultat ali i što veći broj godina. Organizatori su ove godine predvidjeli i utrku za najmlađe pa će rođeni 2009. i mlađi trčati 400 m, a rođeni 2013. i mlađi 200 m. Start ovih utrka je u 16:30, a prijave na licu mjesta. (lm)

MATIJA TROPŠA odličan na plivalištu Mladosti u Zagrebu

Bronca za našeg mladog plivača Članovi Čakovečkog plivačkog kluba od 7. do 8. kolovoza sudjelovali su na natjecanju na plivalištu Mladosti u Zagrebu koje je organizirao Hrvatski plivački savez. Matija Tropša natjecao se u konkurenciji kadeta na 200m leptir. S isplivanim vremenom 2:26:94 u velikom 50 metarskom bazenu tako je osvojio odlično treće mjesto i zaslužio broncu. Trener Goran Kolarić kazao je kako

je rezultat mladog Tropše bio šlag na torti cijelog natjecanja. -Na natjecanju je nastupilo 450 plivačica i plivača iz 33 hrvatskih klubova. Da bi plivač nastupio na Prvenstvu morao je proći kroz regionalno natjecanje. Naši plivači su to odradili jako dobro dva tjedna ranije u Sisku, a sada su samo popravili formu i isplivana vremena. Iako je Tropša briljirao osvajanjem

medalje i ostali naši članovi bili su dobri. Dodao je kako težinu uspjehu dodaje činjenica da plivači u Čakovcu treniraju u 25 metarskom zatvorenom bazenu pa im je ovo plivalište doslovce bilo nepoznati teren. Čakovečki plivački klub su na natjecanju predstavljali: Tin Furdi, Adam Šinjori, Fran Kovačec, Sven Furdi, Matija Tropša, Borna Bičak, Ema Medved, Gloria Požgaj,

Vida Kolarić, Anja Tušek, Meri Furdi, Sara Puklavec, Lucija Trupković i Hanna Mesarić. Treba dodati kako su suci na natjecanju bili i naši Kristijan Stunković i Antonio Šantek. Nakon smotre najboljih u državi, čakovečki plivači kreću u Crikvenicu gdje će boraviti 10 dana i dodatno brusiti svoja vremena na tradicionalnim pripremama ČPK-a. (ln)

+18

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700



14. kolovoza 2020.

SPEEDWAY ZAVRŠNE PRIPREME za moto adrenalinski sportski događaj godine 22. kolovoza u Hrvatskoj

Nikad tako puno zemalja nije imalo svog aduta 18 vozača iz čak 17 zemalja – najviše nacija u jednoj utrci u povijesti stadiona Milenium Donji Kraljevec

Startna lista

1. Grigorij Laguta (Rusija) 2. Krzysztof Kasprzak (Poljska) 3. Matej Žagar (Slovenija) 4. Mikkel Michelsen (Danska) 5. Jurica Pavlic (Hrvatska) 6. Nicolas Covatti (Italija) 7. Oliver Bernzton (Italija) 8. Broc Nicol (SAD) 9. Adam Ellis (Velika Britanija) 10. Kevin Woelbert (Njemačka) 11. Timo Lahti (Finska) 12. Vaclav Milik (Češka) 13. Max Fricke (Australija) 14. Andzejs Lebedevs (Latvija) 15. Dmitri Berge (Francuska) 16. Aleksandr Loktaev (Ukrajina) Rezerve: 17. Nick Škorja (Slovenija) 18. Matic Ivačič (Slovenija)

ve je manji broj dana do velikog sportskog događaja ne samo u Međimurju, već i u Hrvatskoj jer ovo je jedina motociklistička utrka svjetskog prvenstva koja će se održati ove godine. Uz preporuke i mišljenja Stožera te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, organizator je u završnim pripremama za dolazak 18 vozača iz sedamnaest zemalja – najviše nacija u jednoj utrci u povijesti stadiona. Njegova povijest nije mala jer ove godine stadion Milenium slavi 15. godišnjicu izgradnje.

U tih petnaest godina zasigurno nema vozača speedwaya koji nije napravio krug po ovoj stazi koja je, zbog svoje tehničke zahtjevnosti, mnogima jedna od najdražih u Europi. Dužine 305 metara s podlogom od drobljenog kamena i gline, omogućava fantastične vožnje i pretjecanja, a jedna od najboljih utrka s neizvjesnim završetkom bila je Grand Prix Challenge prošle godine kada je pobjedu odnio Matej Žagar iz Slovenije. Spletom okolnosti koje su ove godine poremetile sve planove i sportske kalendare, stadion Milenium ponovno je

Slovenski vozač Matej Žagar koji je slavio pobjedu prošle godine, jedan je od glavnih favorita za mjesta na postolju i ulazak u Speedway Grand Prix 2021.

REKREACIJA

domaćin ovako velikoj i prestižnoj utrci te ćemo u subotu, 22. kolovoza u 19 sati trojicu najboljih ispratiti u Speedway Grand Prix 2021. godine. Favorita nema jer favoriti za prolazak su svi. Dvojica vozača koji su prošle godine stali na postolje dolaze opet: Matej Žagar iz Slovenije i Max Fricke iz Australije. Oni su ovogodišnji učesnici Grand Prix prvenstva, ali nažalost još ih nismo imali prilike gledati jer nije održan nijedan Grand Prix. Sa startnim brojem 5 Hrvatsku će kao „wild card“ predstavljati Jurica Pavlic koji je prošle godine osvojio 7. mjesto s ukupno 9 bodova, dok su s 10 bodova vozači odvozili dodatnu vožnju za treće mjesto. Među njima mogao je biti i Jurica koji je bio zaista dobar i brz, a sada ima neponovljivu priliku na domaćoj stazi plasirati se u Grand Prix. U skladu s novom situacijom gdje moramo biti oprezni i odgovorni, mole se svi navijači koji planiraju dolazak na stadion Milenium da svoje ulaznice kupe unaprijed i to online na www.ticket2go.hr kako bismo izbjegli gužve prilikom kupovanja ulaznica na samom stadionu. Djeca do 10 godina imaju besplatan ulaz, a stadion je podijeljen na dvije

kategorije: glavna tribina (uz startnu ravninu) te tri ostale tribine (na zavojima te nasuprot startne ravnine). Omogućit će se sjedenje na tribinama u svakom drugom redu, dakle vrpcama će se označiti gdje se ne smije sjediti, a od drugih gledatelja molimo da držite razmak, tj. sjedite samo do svojih članova obitelji ili društva s kojim ste došli. Kod svakog wc-a ili ugostiteljskog objekta bit će sredstva za dezinfekciju, a možete staviti i zaštitne maske iako se radi o otvorenom prostoru. (dp)

TRADICIONALNI turnir na visećoj kuglani udruge Hrastina

U Ulicu Zrinskih u Dunjkovcu otišlo čak 6 medalja Na visećoj kuglani Hrastinka u šumi između Pretetinca i Slakovca, održan je 13. po redu tradicionalni turnir. Turnir je organizirala udruga Hrastinka Dunjkovec-Pretetinec. Po prvi put, otkad se održavaju turniri, čak 6 medalja osvojili su stanovnici Ulice Zrinskih u Dunjkovcu. Biserka Turkalj, Željko Ivanuša (dvije) i Ivo Hergotić osvojili su 4 zlatne, a Mira Vizinger i Zvonko Podvezanec brončane medalje. Natjecalo se u dvije discipline, pojedinačno i u parovima. Kod muških najbolji pojedinačno bili su: Željko Ivanuša, Stjepan Vrbanec i Zvonko Gašparlin.

I ove godine odigran je prestižni turnir u Hrastinki

Damir Čekunec i Marijan Horvat Pero pobrinuli su se za dobar roštilj

U parovima medalje su osvojili: pobjednici Željko Ivanuša i Ivan Hergotić, drugi na turniru Dragutin Pintarić i August Horvat, dok su treći bili Zvonimir Podvezanec i Marko Mihalković. Kod žena slavile su Biserka Turkalj, Marija Rubin i Mira Vizinger. Za odličan roštilj u pauzi natjecanja pobrinuli su se Marijan Horvat Pero i Damir Čekunec, a za hladna pića Slađana te Franjo Srnec. Članovi udruge zahvaljuju Udruzi žena Dunjkovec koja je preko stotinjak prisutnih počastila svojim kolačima i pobrinula se za organizaciju tombole. (sz)



14. kolovoza 2020.

SEMAFOR NOGOMET

U prvoj utakmici finala kupa MNS-a Rudar je pred više od 1000 gledatelja bio domaćin ekipi Poleta iz Svetog Martina na Muri. Po teškom i sparnom vremenu prvih pola sata proteklo je u ispitivanju snaga. Polet je u vodstvo došao u 28. minuti golom Mezge glavom nakon centaršuta s lijeve strane. Drugi gol gosti postižu šest minuta kasnije kada iz kontre Mezga sam izlazi na golmana Rajfa i pogađa za 0:2. Tim rezultatom se otišlo na odmor iako je i domaćin imao neke prilike koje nije iskoristio. U drugom dijelu Rudar pokušava smanjiti rezultat, međutim i treći gol dobiva iz kontre kada Šarić u 63.minuti pogađa s ruba šesnaesterca. Tu je utakmica definitivno riješena, a golom Dodleka u 70.minuti za 0:4 vjerojatno i pobjednik Kupa MNS-a za prošlu sezonu. - Čestitke Poletu na zasluženoj pobjedi koja je po meni možda previsoka. Prva dva gola primili smo prenaivno, a prije prvog gola, kao i nakon njega imali smo dvije izgledne situacije. Naš suparnik koji je izuzetno jak iskoristio je sve ponuđeno i već u prvoj utakmici riješio pitanje pobjednika. Veseli me da je finalu prisustvovalo tako puno gledatelja, a razočaran sam što nije bilo nikog iz MNS-a jer ovo treba biti praznik nogometa. U uzvratu nećemo izvjesiti bijelu zastavu, probati ćemo izvući najviše što možemo. Priliku će ispočetka dobiti najmanje tri mlada igrača kao da se radi o prvenstvenoj utakmici, rekao je trener Rudara Dražen Škvorc. Puno veće zadovoljstvo bilo je u redovima gostiju koji su u prvoj utakmici polučili fenomenalan rezultat. - Naravno da sam presretan, jer ovakvoj uvjerljivoj pobjedi se nismo nadali. Naša razmišljanja prije utakmice bila su kao da se igra samo jedna. Što se tiče same utakmice sve nam je išlo. Rudar je po meni dobra ekipa, rezultat je možda dosta visok. U uzvratu pred našim vjernim navijačima postaviti ćemo se kao da još ništa nije riješeno i da ovu sezonu osim pehara okrunimo i sa još jednom dobrom predstavom. Imamo neke probleme, neće igrati Nikola Barat, brat mu se ženi, Mezga je okrenuo gležanj tako da će i mlađi igrači dobiti prigodu, sretan je bio u najavi uzvrata trener Poleta Mario Kovačević. Druga utakmica finala igra se ove subote 15. kolovoza u Svetom Martinu na Muri s početkom u 17:30. Spomenimo da je Polet uspješno prošao i 1. kolo kupa u novoj sezoni, slavio je u srijedu pobjedu u Ivanovcu 6:1. (md)

Ovaj vikend starta i 4. NL Čakovec-Varaždin. Ove sezone sa 16 klubova, prošle nitko nije ispao, a u ligu su ušli Centrometal Macinec i Plitvica Gojanec. Liga će zasigurno biti zanimljiva i neizvjesna kako u borbi za vrh tako i za ostanak jer izrazitih favorita nema. Većina klubova ne samo da je konsolidirala redove već se i pojačala. U 1. kolu vidjet ćemo čak tri međimurska derbija: u Domašincu, Dunjkovec-Pretetincu i Svetoj Mariji. Zbog tradicionalnog turnira mladih U-14 u DunjkovecPretetincu utakmica između Međimurca i Mladost Kometa igra se u srijedu, a sve ostale ovaj vikend. U subotu igraju: Omladinac-Zelengaj, Dinamo(P)-Nedeljanec, Mladost(SM)-Sloga, Ivančica-Dubravka/Zagorac, a u nedjelju: Dinamo(D)-Nedelišće, Plitvica-Bednja, Jalžabet-Centrometal. Početak je u 17:30. (md) U I. međimurskoj ligi nastavljeno je prvenstvo 2. kolom. Rezultati: Draškovec-Geothermae – Galeb 2-2 (Pejić, Ivančić ; Mlinarec, Meznarić), Polet (P) – Sloga (Š) 4-3 (Varga 2x, Ladić 2x ; Kanski, Ferlin 2x) Podturen – Naprijed 1-0 (Petak), Dubravčan – Hodošan 3-1 (Klarić, Rebrek, Horvat ; Jakšić), Trnovec – Venera PMP 2-0 (Kosec, Novoselec), Kraljevčan 38 – BSK 0-5, (Malnar, Dežđek 2x, Kaniški, Ignjić), Trnava – Spartak 3-4 (A.Gudlin, Varošanec, Farkaš ; Vrbanec, Škvorc 2x, E.Lacković), Bratstvo (J) – Graničar (K) 2-5 (Haček, Čmrlec (ag) ; Brčić, Kvakan, Peroković 2x, Volar). U ovome kolu ostvarene su četiri pobjede domaćina, gosti su slavili u tri susreta dok je jedini susret bez pobjednika odigran u Draškovcu. U susjedskom derbiju Galeb je nakon vodstva domaćina od 2-0 došao do boda u završnici susreta. Vrlo efikasne gostujuće momčadi bile su BSK i Graničar, koji uz Polet imaju jedini stopostotni učinak nakon dva odigrana kola. Parovi 3. kola: Hodošan – Draškovec-Geothermae (subota); Naprijed – Bratstvo (J), Spartak – Podturen, Sloga (Š) –Trnava, BSK – Polet (P), Venera PMP – Kraljevčan 38, Galeb – Trnovec, Jedinstvo (GM) – Dubravčan. Graničar (K) je slobodan. Utakmice se igraju s početkom u 17 sati. U II. međimurskoj ligi skupina A odigrano je 1. kolo. Rezultati: Bratstvo (P) – Drava (K) 3-1 (Čekunec 2x, Komar ; Jakup), Mladost (I) – NŠ Međimurje-Čakovec 9-0 (Sačer 2x, Horvat 4x, Fažon, Jelenić, Strah) Mladost (D) – Jadran 4-5 (Frančić 4x ; Golik 2x, S.Novak 2x, Friščić), Radnički – Otok 5-1, (A.Bobičanec, Antolašić, Horvat, Baksa 2x ; J.Novak), Drava (DM) – ČSK 1-3 (J.Igrec ; Z.Grabant, Tišljarić, Radić), Borac (DH) – Budućnost (P) 2-6 (Branilović, Barić ; Martinec, Maček 2x, I.Janičar, Halić 2x), Omladinac (DS) – Vidovčan 0-5 (Herman, Matotek, Nemet, Strbad, Vidović), Borac PMP – Croatia 1-2 (J.Špilek

; Šafarić 2x) Sjajno su startali Ivanovčani, Gardinovčani i Vidovčani. U ovom kolu treba spomenuti igrača Mladosti Nikolu Horvata, kao i napadača Mladosti iz Dekanovca Krunoslava Frančića, koji su postigli po četiri zgoditka za svoje momčadi. Parovi 2. kola: Međimurje-Čakovec – Croatia (subota), Vidovčan – Borac PMP, Budućnost (P) – Omladinac (DS), Drava (DM) – Borac (DH), Drava (K) – ČSK, Otok – Bratstvo (P), Jadran – Radnički, Mladost (I) – Mladost (D) (nedjelja). Utakmice se igraju s početkom u 17 sati. U II. međimurskoj ligi skupina B u 1. kolu igrali su: Donji Koncovčak – Pobjeda 4-1 (Pleh, Kojter, Horvatić, Vršić ; Balić), Hajduk (B) – Strahoninec 6-1 (Gregorinčić, Krnjak, H.Buhanec 2x, Bistrović 2x ; Lađević), Hajduk (Š) – Omladinac (M) 7-2 (Lo.Hrženjak, Goričanec, Lu.Hrženjak, Šardi, Kodba, Vrtarić, Žganec ; Kuhar, Leskovec), Plavi – Bratstvo (SV) 4-0, (Srnec, Šoltić, Čeko, Novak), Zasadbreg 77 – Sloboda (S) 6-0, (Korošić, Flo.Rodinger 2x, Lisjak 2x, Makar), Mura – Mali Mihaljevec 1-2, (Đaković, Stojko ag, Đaković), Budućnost (M) – Sokol 1-3 (Sklepić ; Hertarić, Šafarić 2x), Sloboda (M) – Vučetinec 6-0 prekid u 50. minuti zbog nedovoljnog broja igrača. Kao i u svim ostalim međimurskim ligama i ovdje su strijelci bili izuzetno pucački raspoloženi. Nažalost, došlo je prekida susreta u Mihovljanu. Gosti iz Vučetinca doputovali su s 9 igrača. U 50. minuti zbog ozljede trojice gostujućih igrača glavni sudac Igor Križarić morao je prekinuti susret zbog nedovoljnog broja igrača za nastavak igre. Parovi 2. kola: Sloboda (S) – Vučetinec, Bratstvo (SV) – Hajduk (B), Mali Mihaljevec – Budućnost (M) (subota), Omladinac (M) – Sloboda (M), Strahoninec – Hajduk (Š), Pobjeda – Plavi (Pek.), Sokol – Donji Koncovčak, Zasadbreg 77 – Mura (nedjelja). Utakmice se igraju s početkom u 17 sati. U III. međimurskoj ligi jedan susret uopće nije odigran. Selničani nisu došli u G. Kraljevec. Rezultati: Napredak – Mladost (S) 3-0 (pf), Dubrava – Torpedo 4-2 (Petak 2x, Sermek, Kovač ; Filipović, Tuksar), Parag – Jedinstvo (NSD) 1-6, Dinamo (Ž) – Pušćine 0-8 (Levanić 3x, Horvat, Dovečer, R.Štefulj, S.Štefulj 2x). Graničar (N) je bio slobodan. Mladost iz Selnice nije odigrala susret u Gornjem Kraljevcu zbog nedovoljnog broja igrača. U ostalim susretima, sigurne pobjede Pušćina, Dubrave i Jedinstva. Parovi 2. kola: Pušćine – Napredak, Torpedo – Parag. Graničar (N) – Dubrava (subota), Jedinstvo (NSnD) – Dinamo (Ž). Mladost (S) je slobodna. Utakmice se igraju s početkom u 17 sati. (dj)

Čakovečki mlinovi, d.d. Čakovec, Mlinska 1 objavljuju

OGLAS za prijem u radni odnos Naziv radnog mjesta: SKLADIŠNI RADNIK (M/Ž) Potrebna stručna sprema: NKV - 1 izvršitelj Radni odnos zasniva se na određeno vrijeme uz mogućnost produljenja na neodređeno vrijeme ukoliko kandidat zadovolji na radu Poželjno je radno iskustvo, ali nije uvjet Radno vrijeme: puno radno vrijeme Svoje prijave sa životopisom dostaviti osobno na adresu: Čakovečki mlinovi, d.d., RJ Mlin Donji Kraljevec, Mlinska 17 ili na e-mail: mlin.dk@cak-mlinovi.hr Kontakt informacije: 040/655-148 Osoba zadužena za obradu osobnih podataka: Upravitelj RJ Mlin Donji Kraljevec, e-mail: mlin.dk@cak-mlinovi.hr Datum početka obrade osobnih podataka: od dana prijave na oglas Period zadržavanja podataka: do zaključenja procesa selekcije Pravo pristupa: Po zaključenju selekcijskog postupka svaki kandidat može pristupiti podacima i ostvariti pristup istim.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. kolovoza 2020.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

KABELSKO DISTRIBUTIVNI SUSTAV Čakovec, Vukovarska 5 040/313 - 012

14. kolovoza 2020.

Dobro je znati 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza

blagdan Velike Gospe

Kralja Tomislava 30, 40000 Čakovec, Tel: + 385 (0)40 492-999, Fax: + 385 (0)40 492-986, E-mail: ck@euroherc.hr

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Lijepo je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. kolovoza 2020.

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2019./2020.

OSNOVNE ŠKOLE OŠ MURSKO SREDIŠĆE 1.A – razrednica Mirjana Mošmondor Učenici: Edi Cilar, Bruna Fodor, Anela Golubović, Mila Horvat, Aleksander Saša Ikodinović Kodba, Lara Mihaljević, Niko Nemec, Karlo Novak, David Puklavec, Adrian Ribarić, Luka Vačić, Edward Valenta Jevstifejev, Ivan Zadravec, Sara Živčec 1.B – razrednica Aleksandra Novak Učenici: Jakob Čurin, Noa Čurin, Lana Goričanec, Nika Hoblaj, Daria Horvatić, Jan Hrženjak, Jona Jakšić, Joakim Kontrec, Lana Lešnjak, Zara Perčić, Jan Pokrivač, Rok Prša, Luka Sabo, Lara Srpak, Ivan Srša, Vito Strahija 2.A – razrednica Vesna Čalopa Učenici: Ena Bogdan, Sergej Danilović, Leon Jakopić, Igor Kukulić, Leona Kuternik, Petar Leško, Maks Marđetko, Paul Munđar, Edvin Nedeljko, Leona Perčić, David Šprajc, Klara Štumberger 2.B – razrednica Andrea Dobranić Učenici: Klara Antolašić, Noa Augustić, Franka Božić, Jakov Nestić, Josipa Radiković, Leon Radiković, Nika Strahija, Roko Štefan, Karla Tuksar 3.A – razrednica Željka Žganec Učenici: Alex Bakač, Kain Bogdan, Erik Črešnjovec, Tea Hrženjak, Lucija Klujber, Ida Kolac, Sebastian Kordiš, Ena Mavrek, Gabriel Murković, Rosana Šabić 3.B – razrednica Zvjezdana Balent Učenici: Dolores Ciglarić, Sara Hranilović, Ino Kraljić, Josip Kukovec, Leon Lešnjak, Denis Meznarić, Ivan Palnec, Luka Petek, Vita Tkalec 4.A – razrednica Lidija Vuri Učenici: Idora Gogić, Ena Halimić, Loa Lisjak, Martin Mihaljević, Kiara Nemec, David Pahor, Sven Tot, Martin Vuri 4.B – razrednica Dubravka Posavec Učenici: Matej Fućak, Asia Hoblaj, David Hoblaj, Martin Horvat, Helena Lisjak, Lovro Nedeljko, Niko Novak, Patrik Novak, Ena Oletić, Josip Oletić, Filip Radiković, Fran Sobočan, Nikol Strahija 5.A – razrednica Jasminka Jagečić Žerjav Učenici: Borna Fućak, Ariana Novak, Nikša Novak, David Perčić, Bea Šajnović, Jan Tropša, Lukas Trstenjak 5.B – razrednica Ksenija Bilas Učenici: Mateo Drk, Kaja Đuranec, Hana Filip, Ivan Frančić, Katarina Grubić, Ruta Kontrec, Izak Lebar, Matija Mikolaj, Dora Rebernik, Dora Tkalec 5.C – razrednica Srebrenka Puklavec Trstenjak Učenici: Hana Edišar, Elena Frančić, Nicole Denis Glavina, Fran Horvat, Dino Horvatić, Nicole Mavrič, Ivor Petričević, Ela

Slamek, Luka Smolković, Lana Trstenjak, Moris Tuksar 5.D – razrednica Maja Herman Učenici: Iva Antolović, Koko Božić, Lena Hrženjak, Gabriel Lesjak, David Palnec, Josip Zadravec 6.A – razrednik Sanjin Tomšić Učenici: Erin Božić, Ena Branda, Iva Horvat, Josipa Kovačić, Elena Modlic, Antonia Novak, Viktoria Novak, Katja Pokrivač, Vladimir Škvorc, Matija Tomašić 6.B – razrednica Milena Bogdanović Učenici: Jana Augustić, Vanja Bestijanić, Patrik Črešnjovec, Alex Kukulić, Noa Mavrek, Ivan Novinščak, Hrvoje Posavec, Franjo Vrtarić, Sara Vugrinec 6.C – razrednica Marina Drvarić Učenici: Filip Bedić, Mia Katalenić, Nikolina Kutnjak, Martin Murković, Petar Radiković, Emil Švenda, Mislav Tuksar, Dino Zadravec 7.A – razrednica Jelena Rajter Učenici: Marsel Bedi, Fran Debelec, Sara Debelec, Sara Marijana Dragović, Ema Horvat, Magdalena Jepure, Niko Kolman, Emanuel Kontrec, Laura Kukovec, Erik Tuksar, Vito Turk, Emili Vičar, Alma Vuglač 7.B – razrednica Nataša Radiković Učenici: Laura Hranilović, Manuela Jezernik, Lea Kukan, Nika Maltarić, Saša Matić, Eva Varga 7.C – razrednica Anamarija Novak Učenici: Dolores Kodba, Dora Kutnjak, Lukas Novak, Ema Sakač, Tin Teljega, Dino Vuri, Petar Žganec 8.A – razrednica Ružica Pahor Učenici: Tonka Đuranec, Leon Valentin Kuzma, Ilija Liklin, Lea Marodi, Tena Marodi, Patrik Nedeljko, Luka Novak, Rebeka Novinić, Niko Perčić, Magdalena Sršan, Niko Šafarić, Leo Šajnović 8.B – razrednica Sonja Vršić Učenici: Doris Hrešć, Ida Mesarić, Lucija Mesarić, Vjeran Murković, Frano Novak, Jana Pintarić, Mateo Trstenjak 8.C – razrednica Biserka Hren Učenici: Edgar Božić, Ivano Gogić, Lovro Lesjak, Ema Nemec, Jakov Sovar, Eva Vinković, Filip Vrtarić 8.D – razrednica Sanja Vebarić Učenici: Luka Bakač, Sara Bogdan, Karla Hren, Pavla Nađ, Sara Palnec, Noel Špoljarić PŠ PEKLENICA 1.PE – razrednica Željka Repalust Učenici: Kaja Drk, Neli Hižman, Mia Jambrošić, Kjara Koss, Lena Kovačić, Dora Munđar, Kaja Novak, Matej Varga 2.PE – razrednik Marinko Pintarić Učenici: Paola Bratinščak, Filip Filip, Sara Hoblaj, Lovro Lesjak,

Rafael Okreša, Sara Radiković, Marija Strojko, Teo Tomašić, Kristijan Turk, Saša Vinković 3.PE – razrednica Lidija Škvorc Učenici: Adrijan Bedić, Fabian Frančić, Toma Frančić, Filip Goričanec, Sara Hižman, Adela Kovačić, Nikša Matić, Mihael Mikulić, Helena Novak, Kaja Pevec, Filip Špoljarić, Dino Tomašić, Ana Zadravec, Borna Županec 4.PE – razrednica Tajana Rihtarec Višnić Učenici: Tena Cerovec, Dina Hižman, David Jambrošić, Katja Kovačić, Anja Medved, Antun Sršan, Marta Trstenjak, Hana Tuksar, Noa Varga PŠ HLAPIČINA 1.HL – razrednica Karmen Srpak Učenici: Mia Balažinec, Leona Franjo, Kirtana Janiška, Pia Kokalj, Fran Vinković, Ena Vuri 2.HL – razrednica Gabrijela Purić Učenici: Iva Cimerman, Filip Franjo, Vito Katalenić, Lorena Kodba, Leo Levačić, Dorian Teljega 3.HL – razrednica Martina Horvat Učenici: Anamarija Matijašec, Leon Štefanić, Patrik Trstenjak 4.HL – razrednica Lidija Pintarić Učenici: Lovro Cimerman, Mia Majsan, Lucian Šoštarić, Matej Šprajc, Ella Vinković

SREDNJE ŠKOLE GIMNAZIJA JOSIPA SLAVENSKOG ČAKOVEC 1. A razred - razrednik: Miljenko Blažeka Učenici: Jana Balent, Karlo Beličanec, Lara Bogdan, Rea Cerjan, Kiara Crnetić, Tanja Čurin, Niko Hoblaj, Laura Knechtl, Katja Kolarić, Laura Radek, Lea Sabol, Ana Šimić, Tihana Tomšić, Klara Varga, Domagoj Vlahek, Anja Zadravec. 1. B - razrednica: Marta Horvat Učenici: Tijana Colar, Dorijan Fučko, Tin Hertelendi, Zara Hribar Gašparović, Luna Jalšovec, Julia Janković, Maja Krhač, Gabriel Kvakan, Iva Perčić, Lea Petković, Barbara Pongrac, Katja Premuš, Roko Sarić, Leon Turk, Petar Vlašić. 1. C - razrednik: Damir Rodiger Učenici: Lucija Balog, Nika Buljan, Laura Cenko, Paula Đurkin, Ivan Grubić, Stela Horvat, Rea Jalušić, Laura Krznar, Lucija Martinović, Dunja Miser, Ela Pergar, Nika Sokač, Vid Vrčić, Domagoj Vučenik. 1. D - razrednica: dr. sc. Zdravka Skok Učenici: Nino Blažić, Jana Conjar, Ana Dobša, Jakov Feher, Idora Filo, Katrina Horvat, Iva Hranilović, Luka Janković, Anja Kolarić, Tara Kos, Korina Mihalic, Ema Mučić, Nina Novak, Sara Novak, Grga Pavlic, Lana Polanec, Erik Prepelić, Katja Sršan, Klara Škvorc, Franka Vizinger.

1. E - razrednica: dr. sc. Žaklin Lukša Učenici: Marija Blažek, Lana Boj, Laura Bunjevčević, Ana Dukić, Dora Gašparić, Marija Elena Hodić, Lovro Hranilović Tarandek, Jakob Jakšić, Marko Jambrošić, Leonarda Krsnik, Lucija Kutnjak, Hugo Mađarić, Nina Nemet, Vida Novak, Andrija Palašek, Marta Strbad, Leon Strnad, Roko Strnad, Franka Špiranec, Lucija Trojko, Iris Trstenjak, Leon Vajda, Stela Vuković. 1. F - razrednica: Karmena Vadlja Rešetar Učenici: Šimun Bilas, Matija Bujanić, Ana Francišković, Nikola Horvat, Leon Katanec, Leon Katić, Žana Klasić, Leonard Kovač, Jakov Kovačević, Vito Križaić, Jakov Majnarić, Filip Malović, Klara Mihalić, Kneja Pokrivač, Ema Slaviček, Dorijan Strbad, Arijana Strniščak, Hana Strniščak, Matej Telebar, Fran Žganec. 1. G - razrednica: Lidija Kolar Učenici: Antonija Balent, Ana Belošević, Karlo Culej, Matija Đurašin, Lana Fajić, Lara Lukman, Simona Mihoci, Hana Miller, Lana Mošmondor, Martina Novak, Priska Novak, Gala Pasarić, Dora Potočnjak, Lorena Stubičar, Ana Topolnjak, Luka Wrana. 2. A - razrednik: Petar Pavlic Učenici: Asja Balić, Ema Bilaver, Ivona Filipić, Ivan Horvat, Oliver Janković, David Kikelj, Matko Legen, Barbara Novak, Lara Poljak, Luna Pomor, Tin Tompić, Ines Trojko, Lucija Varga, Adela Vaser, Anja Višnić, Laura Žižek. 2. B - razrednica: Nina Mikolaj Varga Učenici: Vedran Bogdanović, Paola Isabel Glumpak, Barbara Hegol, Ivona Jakovljev, Natali Kovačić, Noa Kresta, Dolores Lovrenčić, Dorian Mikulan, Lara Mikulić, Ana Novinščak, Isabell Repalust, Katarina Židov. 2. C - razrednik: Goran Karamarković Učenici: Jura Barić, Dino Blažić, Vinko Blažon, Franka Bukovec, Magda Horvat, Marta Mesarek, Leda Novak, Lucija Novak, Klara Piskač, Paola Strahija, Paula Zadravec, Karla Zanjko, Magdalena Žokalj. 2. D - razrednica: Martina Švenda Učenici: Maria Abramović, Ema Balent, Klara Jančec, Tena Klobučarić, Niko Kozar, Antonio Martinjaš, Matea Moharić, Rahela Perčić, Hana Perko, Laura Štampar, Marko Tkalec, Dora Tuksar, Fran Vranić. 2. E - razrednica: Gabrijela Brljak Učenici: Zlatko Andročec, Antea Božić, Dragana Brizo, Klara David, Domagoj Haramija, Melani Hlišć, Petra Jalušić, Karlo Kolac, Vlatka Medenjak, Grazia Mislović, Melani Novinić, Anja Slana, Saša Srpak, Nicol Sternad, Jakob Trupković, Karla Vršić, Mihaela Zadravec. 2. F - razrednica: Davorka Majetić

Učenici: Karla Čmrlec, Maksimilijan Hižman, Paula Horvat, Tea Horvat, Doroteja Hunjadi, Filip Jengić, Ena Kosec, Jelena Kovačić, David Latin, Helena Lesar, Luka Mikulić, Noa Oreški, Tin Plaftak, Urban Pokrivač, Ivan Premuš, Vilim Srnec, Adam Šinjori, Mislav Štrukelj, Emanuel Vinko, Leon Vuk, Karla Zagorec, Lovro Žganec. 2. G - razrednica: Sanja Jambrović Posedi Učenici: Petra Kržina, Niko Srnec 3. A - razrednica: Marta Jambrović Učenici: Katarina Đukes, Nika Fabić, Lana Halić, Melani Košak, Josipa Kovač, Ema Kozar, Lara Anica Ludaš, Lucija Nađ, Filip Posavec, Lana Vidović, Željka Vincetić, Iva Vinković, Lucija Vlahek. 3. B - razrednica: Rene Mijatović Učenici: Marta Bogomolec, Eva Glavina, Tomislav Grudić, Dalia Hamer, Tena Jalšovec, Filip Knežević, Petra Krčmar, Lana Maček, Bruno Mikulan, Lorena Novak, Chiara Premuš, Antonija Rođak, Karla Sabolić, Rebeka Telebar, Asja Vidović, Niko Vidović, Rea Vlahek, Vita Vlahek, Hana Žbulj. 3. C - razrednik: Gordan Premuš Učenici: Jelena Bakač, Nina Braniša, Barbara Delost, Tea Filipović, Sasha Goričanec, Ana Hlebec, Lidija Janković, Laura Levačić, Rebeka Marton, Sintia Marton, Rajna Međimurec, Dunja Mikec, Eva Sokač, Lea Strbad, Laura Šardi, Sara Šarić, Ana Vićentijević, Sara Zvonar. 3. D - razrednica: Marija Borko Učenici: Ema Bogdan, Julija Bratovčak, Gabriela Habuš, Antonela Hamer, Ema Kranjec, Noah Lukovnjak, Petra Nedeljko, Nikolina Novak, Mirna Novoselc, Paola Poljaković, Marija Pongrac, Nina Pörs, Elena Rajnović, Vinko Stunković, Luka Šafarić, Leona Vražić, Mihaela Vrtarić, Karla Vurušić, Ina Zečar, Paula Zorčec, Bianka Žganec. 3. E - razrednica: Zlatka Grahovec Soldat Učenici: Laura Balić Leček, Nola Barila, Ema Bogdan, Nela Božić, Ivan Dujić, Elena Kropek, Tihana Lozer, Laura Novak, Marta Novak, Sanela Novak, Lovro Pokrivač, Lucia Radiković, Nensi Sirc, Petra Šenji, Laura Vinković, Nikola Vugrinec, Nikša Žganec. 3. F - razrednica: Štefanija Požgaj Učenici: Petar Belošević, Mirna Bilas, Florijan Blažeka, Ivor Cecelja, Josip Dolenec, Jona Döring, Ema Dravec, Marta Fabić, Fran Glad, Lora Golubić, Helena Herman, Paula Horvat, Una Jakšić, Samanta Kerman, Adriana Klobučarić, Vedran Knežević, Jan Kos, Tea Kovačić, Nikola Mesarić, Miša Ovčar, Sabina Petković, Filip Rafael, Luka Sedmak, Noa Šajnović, Filip Vučenik. 3. G - razrednik: Andrija Bacinger Učenici: Ena Gavez, Tamara Ha-

labarec, Helena Horvat, Lorena Juračić, Laura Kronast, Justina Vrbanec, Noa Vresk, Žana Žilić. 4. A - razrednica: Nada Čatlaić Učenici: Ines Ceilinger, Nikola Gavez, Jelena Kutnjak, Lea Markulin, Sara Mlinarić, Ivan Munđar, Maja Nemet, Zrinka Novinić, Mislav Patarčec, Eva Perčić, Mia Stančić, Arian Šarić, Petra Tomšić, Ivana Trstenjak, Janja Tuksar, Vitomira Turk, Tea Veselko, Dina Žužul. 4. B - razrednica: Tamara Srnec Učenici: Petra Bainac, Lana Benčik, Melisa Ciglarić, Tia Dominić, Helena Flinčec, Marta Gluhak, Hrvoje Grbavec, Pija Ivanišević, Isabela Kovačić, Franjo Križaić, Lovro Moharić, Marta Novak, Ana Marija Radošević, Klara Slavkov, Petra Taradi, Hana Trstenjak, Tea Varga, Maria Žokalj. 4. C - razrednica: Elvira Dolenec Učenici: David Bendelja, Nina Gotal, Klara Hamonajec, Petar Horvat, Iva Klasić, Doroteja Lovrenčić, Lena Maria Ludaš, Ena Mekovec, Vita Mikulić, Anja Mlakar, Fabijan Muršić, Jana Novak, Klara Novak, Tea Poljak, Lovro Radek, Erik Vukšić. 4. D - razrednica: Martina Mavrek Učenici: Dora Balent, Klara Branović, Saša Bulović, Dinko Horvat, Andreja Matjačić, Viktorija Matjašec, Ervin Nedeljko, Tena Novak, Luka Panić, Stjepan Petković, Julia Šergić, Rea Tomšić, Noa Vadas. 4. E - razrednica: Željka Lilek Blagus Učenici: Tin Belak, Ana Franin, Valentina Furdi, Viktoria Gašparić, Mateo Hozjan, Eva Jalušić, Karmen Kedmenec, Justin Kermeci, Magdalena Kocijan, Manuela Komorski, Bono Kostel, Antonija Kovač, Jelena Križaić, Vanesa Križaić, Lucija Mikulić, Ana Marija Novak, Jura Rapaić, Franka Sokač, Dijana Tot, Lorna Tropša. 4. F - razrednica: Melita Sambolek Učenici: Martin Bakač, Zrinka Banec, Marija Bogdan, Fran Hozjak, Dino Jakupak, Dijana Juras, David Karlovčec, Martin Josip Kocijan, Katja Koraj, Lara Kralj, Marin Marciuš, Florijan Marčec, Hana Pospiš, Mihael Pristav, Marko Punčec, Lara Resman, Sebastian Soldat, Veronika Škvorc, Lana Šprajc, Ruben Telebar. 4. G - razrednica: Marta Kramar Burela Učenici: Dora Berdin, Valentina Blažeka, Jana Bračko, Viktoria Kocijan, Sara Leško, Ena Marčec, Izabela Novaković, Antonio Vuk. U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

Stanovanje i okoliš (3) Vodne usluge Međimurskih voda Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra - ZIS OSS Komunalne usluge i naknade

14. kolovoza 2020. Koristite elektroničku uslugu.

Prijavom u sustav e-Građani omogućen je pristup portalu na kojem građani mogu za svoja potrošna mjesta imati uvid u pregled zaduženja i uplata, pregled upisanih stanja vodomjera, te ispis računa za razdoblje do godinu dana unatrag.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 41

Ujedno možete od Međimurskih voda d.o.o. zatražiti ukidanje slanja papirnatih računa.

Elektroničkom uslugom unapređujemo odnos s potrošačima!

Završena rekonstrukcija vodovoda i odvodnje u okviru rekonstrukcije raskrižja Ulica Vukovarska i Vladimira Nazora u Čakovcu

U području obuhvata radova na izgradnji kružnog raskrižja ulica Vukovarska i Vladimira Nazora u Čakovcu, MEĐIMURSKE VODE d.o.o. financirale su radove rekonstrukcije dotrajale vodovodne i mješovite kanalizacijske mreže u vrijednosti od cca 1.620.000,00 kn (bez PDV-a). Radove je izvela tvrtka Đurkin d.o.o. iz Čakovca. Zamijenjene su dotrajale vodovodne cijevi DN 110 mm s cijevima DN 225 mm u dužini od 160 m izmje-

Novo zasunsko okno vodovoda

Rekonstrukcija sustava odvodnje

Rov kolektora odvodnje

štanjem van prometnice u zelenu površinu, te je zamijenjen kanalizacijski kolektor u dužini od 260 m s cijevima DN 800 mm i izvršeni prespoji kanalizacijskih priključaka na novi kolektor. Na trasi rekonstrukcije rekonstruirani su i svi postojeći vodovodni priključci. Nakon izgradnje kolektora stare dotrajale betonske cijevi postojećeg kolektora izvađene su iz trupa prometnice te zbrinute prema Zakonu o otpadu.

Dotrajale, izvađene cijevi iz postojećeg kolektora

Rekonstrukcija vodovoda

Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OGRANIČENA SERIJA

14. kolovoza 2020.

Nikad elegantniji Lexus: LC Convertible Regatta Editio Posebna ograničena serija Regatta Edition za Lexus LC 500 Convertible donosi eleganciju i luksuz u zanimljivo pakiranje, a prodaja ovog modela kreće na jesen. Iako je tek nedavno predstavljen, Lexus LC 500 Convertible je sada najavljen i u posebnoj seriji Regatta Edition, koja će biti napravljena u ograničenoj količini, iako još nije objavljeno koliko će to primjeraka biti. Već na prvu je vidljivo kako se Lexus vodio s ciljem da napravi što elegantniji automobil i u tome su u potpunosti uspjeli, barem ako pitate nas. Elegantne linije ovog kabrioleta posebno se ističu Structural plavom bojom koja je kombinirana s Marine plavom bojom mekanog krova. Plava boja karoserije ima u sebi mikro čestice koje reflektiraju svjetlost kako bi se dobili raznoliki doživljaji automobila, ovisno o kutu pada svjetlosti u odnosu na kutu gledanja. Za spuštanje krova Lexusu je potrebno 15 sekundi, a isto toliko mu treba

da se krov nazad podigne, a te radnje je moguće raditi i u vožnji pri brzinama do 50 km/h. A kad se spusti krov, dodatnu eleganciju čini i plavo bijela unutrašnjost, koja je gotovo u potpunosti presvučena kožom. Tako se odmah primijete električno

pokretana i sportski profilirana, velika i udobna prednja sjedala bijele boje s plavim detaljima i plavim sigurnosnim pojasom, dok stražnja sjedala nisu toliko profilirana, no i tamo se primjenjuje bijelo plava kombinacija.

Slični su detalji i na vratima, a tu su i karbonski pragovi s Lexus natpisom. Prednja konzola je gore presvučena plavom bojom, dok je donji dio bijeli i u nju je smješten središnji 10,3-inčni multimedijski sustav s navigacijskim uređajem

kojim je moguće glasovno upravljati. Instrument ploča je također digitalna i sastoji se od dva ekrana, s time da je ‘’gornji’’, odnosno okrugli ekran koji je najbliži vozaču pomičan, i ovisno o konfiguraciji prikaza pomiče se lijevo – desno. Središnjim

se multimedijskim zaslonom pak upravlja pomoću ‘’touchpada’’ koji je smješten odmah pored ručice automatskog mjenjača, a oko njega su se smjestile i tipke i kotačići za prečace i za korištenje glazbe. Odmah podno njega su smješteni i

KOMPAKTNI CROSSOVER

Blagi hibridni pogon i nova multimedija za Kia Stonic Od jeseni će biti dostupna dorađena Kia Stonic, kompaktni crossover, koji će dobiti blagi hibridni pogon, nove moje, više mogućnosti personalizacije i novi multimedijski sustav. Kompaktni crossoveri u posljednje vrijeme doživljavaju renesansu na našem tržištu, a jedan od tih modela je i Kia Stonic, koja će zahvaljujući najavljenim poboljšanjima dodatno učvrstiti svoju poziciju u klasi. Najveća novost je novi 48V blagi hibridni pogon koji će dolaziti u kombinaciji s novim ‘’clutch-by-wire’’ pametnim ručnim mjenjačem. Motor će biti dostupan u dvije razine snage, sa 100 KS

i sa 120 KS, a u ponudi ostaje i poznati 1,2-litreni atmosferski benzinac s 84 KS. Sada je u ponudi i 1,0-litreni T-GDi turbo benzinac koji dolazi u izvedbi sa 100 KS i serijskim 6-brzinskim ručnim mjenjačem, dok se u opciji nudi i 7DCT automatski mjenjač. U unutrašnjosti se, osim boja, mijenjao samo središnji multimedijski zaslon koji je narastao za 1 inč i sada mjeri 8 inča dijagonale, a dolazi

i s drugom fazom telematike UVO Connect koja vozaču omogućuje pristup trenutnim informacijama o prometu, vremenskoj prognozi, cijeni goriva, parkinga i čitavom nizu drugih informacija, a i sam sustav radi brže. Tu je i novi sustav pomoći ADAS koji uključuje sustave za sprječavanje sudara s prepoznavanjem vozila, pješaka i biciklista, sustav za zadržavanje vozila u traci, sustav za upozorenje na dekoncentraciju

vozača, sustav za detektiranje vozila u mrtvom kutu i ostale sustave pomoći vozaču. Kia u ponudu Stonica uvodi i veću mogućnost personaliza-

cije, kako bi svaki kupac mogao napraviti baš onu kombinaciju boja i naplataka kako njemu odgovara. U tome će pomoći i nove kombinacije dvobojnih karoseri-

ja i novi dizajn aluminijskih naplataka. Stonic će i dalje dolaziti sa 7-godišnjim jamstvom kada na jesen stigne u salone, a tada će biti poznate i cijene.

14. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam 43

C 500 on

prekidači za električni krov koji se nalaze ispod elegantnog poklopca, kako se slučajno ne bi aktivirali. A osim elegancije, u unutrašnjosti vas očekuje i jedan retro detalj – CD player! Za pogon se koristi 5,0-litreni atmosferski V8 motor

koji raspolaže s 477 KS i 540 Nm okretnog momenta i kombiniran je s 10-brzinskim automatskim mjenjačem. Iako točne specifikacije nisu objavljene, maksimalna brzina mu je oko 250 km/h, dok ubrzanje od 0 do 100 km/h traje oko 5 sekundi.

POSEBNA IZVEDBA

Potpuno crna Toyota RAV4 Hybrid Black Edition Od listopada će nova Toyota RAV4 biti dostupna i u posebnoj Black Edition izvedbi koja se ističe s potpuno crnom karoserijom i naplatcima, a bit će dostupna samo s hibridnim motorom. Za jesen, točnije listopad ove godine Toyota je najavila posebnu izvedbu novog RAV4 modela koji će u Black Edition boji biti u potpunosti crn. Boja koja se koristi je Midnight Black, a njome će biti obojeni svi dijelovi karoserije, uključujući i prednju masku i donji dio branika, kućišta vanjskih retrovizora, spojleri, ukrasne letvice i donjeg dijela stražnjeg

branika. Tu su i 19-inčni aluminijski naplatci u sjajno crnoj boji, koji dolaze serijski. Jedino će logo na maski motora i prtljažniku, natpisi i gornja linija bočnih prozora biti srebrni i tako ublažiti dojam. Već je i na fotografijama vidljivo da navedeno nudi novi doživljaj ovog modela. A tema se nastavlja i u unutrašnjosti.

Tako ćete se ulaskom u RAV4 sjesti na sjedala koja su presvučena crnom umjetnom kožom visoke kvalitete koja je prošivena sa sivim šavovima, a tu je i crna obloga krova, kao i pojedini ukrasni elementi.

Serijska i opcijska oprema odgovara modelu RAV4 Style i uključuje inteligentne parkirne senzore, kameru s prikazom u 360 stupnjeva, digitalni unutrašnji retrovizor, JBL premium audio sustav s devet zvučnika

i DAB prijemnikom, podrškom za Android Auto i Apple Car Play te bežični punjač telefona, Bi-LED projekcijska prednja svjetla, grijanje sjedala, navigacija, električna vrata prtljažnika i još niz ostale opreme. Kao

i svaka Toyota, i ovaj model serijski dolazi s Toyota Safety Sense sustavom, a svi detalji oko opreme i cijene će biti poznati u listopadu, kada RAV4 Hybrid Black Edition dolazi na naše tržište.

Informacije

14. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

Čakovečki mlinovi, d.d. Čakovec, Mlinska 1 objavljuju

OGLAS

za prijem u radni odnos 1. Naziv radnog mjesta: POMOĆNI MLINAR (M/Ž) Potrebna stručna sprema: Srednja stručna sprema prehrambenog, poljoprivrednog, veterinarskog ili sličnog usmjerenja - 1 izvršitelj 2. Naziv radnog mjesta: RADNIK U PROIZVODNJI I SKLADIŠTU (M/Ž) Potrebna stručna sprema: Osnovna škola - 1 izvršitelj 3. Naziv radnog mjesta: PEKAR (M/Ž) Potrebna stručna sprema: Srednja stručna sprema za zanimanje pekar ili završena bilo koja škola sa iskustvom u pekarskoj proizvodnji - 1 izvršitelj Radni odnos zasniva se na određeno vrijeme uz mogućnost produljenja na neodređeno vrijeme ukoliko kandidat zadovolji na radu Poželjno je radno iskustvo, ali nije uvjet Radno vrijeme: puno radno vrijeme Svoje prijave sa životopisom dostaviti osobno na adresu: Čakovečki mlinovi, d.d., Čakovec, Mlinska 1 ili na e-mail: ljudski.resursi@cak-mlinovi.hr Kontakt informacije: 040/375-512 Osoba zadužena za obradu osobnih podataka: Referent općih poslova, e-mail: ljudski.resursi@cak-mlinovi.hr Datum početka obrade osobnih podataka: od dana prijave na oglas Period zadržavanja podataka: do zaključenja procesa selekcije Pravo pristupa: Po zaključenju selekcijskog postupka svaki kandidat može pristupiti podacima i ostvariti pristup istim.

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, prema rasporedu: subotom od 15:00 sati do 20:00 sati, a nedjeljom i blagdanom od 08:00 sati do 20:00 sati. Također je još uvijek obavezno svoj dolazak najaviti telefonom: 040/372-301 ili 040/372-302. DEŽURNA DENTALNA ORDINACIJA je počela ponovno s radom, i radi svaku nedjelju i svaki blagdan/praznik u vremenskom razdoblju od 08:00 sati do 18:00 sati, na lokaciji ambulante Nedelišće. Obzirom da su još na snazi epidemiološke mjere obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/866-033.

tel. 112

Matični ured Čakovec

tel. 374-176

Matični ured Prelog

tel. 645-125

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

tel. 310-651

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

tel. 313-619

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 384-333

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1 TAXI Taxi Cammeo

1212 za ČK birati 8

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Školska medicina

tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

tel. 370-771

tel. 371-700

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Općina Domašinec

tel. 863-240

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

371-600

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111 mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294 tel. 372-466

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI:

JURAJ VIDOVIĆ, Sin Rosande i Nina, TENA VRANKOVEČKI, Kći Martine, MIHAEL BOGDAN, Sin Mihaele i Maria, KEVIN BALOG, Sin Vlatke i Marka, JUDITA BOGOVIĆ FRANČIĆ, Kći Janje i Daria, RUBEN ORŠUŠ, Sin Vesne i Damira, ANTON MIKA KRNJAK, Sin Kaje i Marka, ASIJA ALIĆ, Kći Višnje i Admira, LUKA ORŠUŠ, Sin Simone i Radovana, PAVEL GRAHOVEC ŠATVAR, Sin Viktorije i Dina, HANNA BOGDAN, Kći Nikoline i Sandra, NIKO BALOG, Sin Dragane i Davida, KARLA KRČMAR, Kći Petre i Marijana, ADRIAN KRZNAR, Sin Mateje i Mladena, FRAN TKALEC, Sin Mateje i Valentina, TARA ŠKODA, Kći Tamare i Žarka (Čakovec)

VJENČANI:

Gradovi i općine Grad Mursko Središće

tel: 390-859

- pogrebne usluge 0 - 24 h

tel. 375-444

tel: 310-595

Veterinarska stanica Čakovec

- odvoz otpada

Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 314-920

tel. 390-859

GKP Čakom, Mihovljanska 74

Zdravstvene ustanove

Grad Čakovec

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

Komunalni redar za grad Čakovec

Matični uredi

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Općina Vratišinec

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

tel. 866-469, 866-966

Kristina Trupković i Nino Žvorc, Andreja Vadlja i Marko Vugrinec, Mihaela Carović i Luka Rukavina, Kristina Posavec i Marko Novak (Čakovec) Jelena Šoštarić i Matija Perčić (Mursko Središće) Lara Šafarić i Gabrijel Hošpel (Mursko Središće) Jelena Novak i Tomislav Bais (Štrigova) Geraldina Herrera Beltre i Božidar Dovečer (Štrigova)

UMRLI:

Dragutin Međimurec R. 1951. Franjo Vadas R. 1948. Štefica Miko R. Košić R. 1931. Nikola Horvat R. 1973. Jelena Treska R. Klekar R. 1935. Božica Felker R. Punčec R. 1947. Zlatko Horvatić R. 1954. Franjo Belec R. 1969. Jelena Tot R. Škvorc R. 1941. (Čakovec) Franjo Markan R. 1941. (Kotoriba) Ana Brisar R. Rodi R. 1938. (Mala Subotica) Kristina Debelec R. Kolarić R. 1931. (Mala Subotica) Stanko Majhen R. 1957. (Mursko Središće) Franjo Lepoglavec R. 1937. (Mursko Središće) Bernarda Pavlic R. Kelerajter R. 1970. (Nedelišće) Marija Brkinjač R. Horvat R. 1952. (Nedelišće) Barbara Baranašić R. Horvat R. 1925. (Prelog) Josip Črešovnjak R. 1961. (Štrigova)

Imendani kroz tjedan od 14. do 20. kolovoza 2020. PET SUB NED PON UTO SRI ČET

14 15 16 17 18 19 20

Maksimilijan Kolbe VELIKA GOSPA 20. KROZ GOD. Stjepan Ugarski; Rok Hijacint; Liberat; Miron Sv. Jelena Križarica Ivan Eudes; Ljudevit; Tekla Bernard iz Clarvauxa; Samuel

Sretan Vam imendan!

14. kolovoza 2020.

SJEĆANJE

na dragog oca, tasta i djeda

ŠIMUNIĆ DRAGUTINA - ŠIMEKA

iz Čakovca 16.8.2019. - 16.8.2020.

Nedostaješ nam svakog dana… Volimo te!

Sin Dubravko, snaha Lidija i unuka Nika

SJEĆANJE na dragog supruga i oca

ŠIMUNIĆ DRAGUTINA - ŠIMEKA

iz Čakovca 16.8.2019. - 16.8.2020. Brzo je prošla godina dana, ali još uvijek ne vjerujemo da te više nema. Naša ljubav prema tebi vječna je. Supruga Marija, sin Dubravko i kćer Suzana s obitelji

OBAVIJEST O SMRTI

Dragutin Malenović iz Čakovca preminuo 8. kolovoza u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

iz Strahoninca preminuo u 55. godini života

SJEĆANJE

U SPOMEN prije petnaest godina preselio se od nas u svoju nebesku domovinu voljeni naš

DAVORIN RADOŠEVIĆ 17.8.2005. – 17.8.2020.

Ne postoji vrijeme koje će donijeti zaborav i izbrisati sjećanja na tvoju ljubav i dobrotu. U srcima i molitvama te zauvijek čuvamo i osjećamo. Tvoji najmiliji

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Kolarić rođ. Krajner iz Mačkovca preminula u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Angela Belec rođ. Novak iz Pribislavca preminula u 64. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Veronika Dobrović rođ. Murković iz Slemenica preminula u 78. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Škvorc

Informacije 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ivan Kocijan iz Pušćina preminuo u 57. godini života

OBJAVITE zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 70 kuna

Dražena Horvata iz Male Subotice 11.08.2016. - 11.08.2020. Hvala svima koji čuvaju sjećanje na tebe. Obitelj Horvat

OBAVIJEST O SMRTI

Nada Miković rođ. Mesarek iz Čakovca preminula 7. kolovoza u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Milan Hamer iz Pribislavca preminuo 7. kolovoza u 78. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Lepoglavec iz Novog Sela na Dravi preminuo u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Raja Vibivec rođ. Volontova iz Dunjkovca preminula u 94. godini života

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600

Informacije

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. AB METAL PROMET d.o.o., Palovečka 1, Belica, traži 3 m/ž vozača kamiona C i E kat. i m/ž rukovatelja građevinskim strojevima na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 271 4461 ili na email: robert.krajner@ab-metalpromet.hr do 10.9. 2. AGRO BIBER d.o.o., Podturen, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na tel. 040 847 075 ili mob. 099 869 7916 ili email: agrobiber@ gmail.com do 31.8. 3. AGROMEĐIMURJE RATARSTVO d.o.o., traži 2 m/ž radnika na farmi za rad u Donjoj Dubravi na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu: Čakovec, R. Boškovića 10 ili na email: jelena@agromedjimurje.hr do 31.8. 4. ALZAS ALARMS, Kalnička 58, Čakovec, traži 2 m/ž vatrogasca i 5 m/ž zaštitara - čuvara tehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 384 100 do 17.9. 5. AL COMP d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara za mjesto rada u Caffe baru Millenium na određeno, javiti se na mob. 099 7973 554 do 10.9. 6. AQUA-INSTALACIJE d.o.o., Šenkovec, traži 2 m/ž montera centralnog grijanja i ventilacije i 2 m/ž vodoinstalatera za mjesto rada Šenkovec i Njemačka na određeno, javiti se na mob. 098 190 5489 ili na email: andrejas@aqua-instalacije.hr do 19.8. 7. ARNO d.o.o., Čakovec, traži m/ž kv vozača C i E kat. za domaći prijevoz na određeno i m/ž konobara za rad u Aquila baru Čakovec na neodređeno, javiti se na mob. 091 2433 462 ili email: transporti.arno@ck.tcom.hr do 18.8. 8. Armirački obrt CILAR, M. Središće, traži m/ž pkv/kv armirača na neodređeno, javiti se na mob. 098 600 268 do 30.8. 9. ARTIS d.o.o. Čakovec, traži m/ž frizera na neodređeno, javiti se na mob. 098 777 044 ili na email: artis.event.team@ gmail.com do 31.8. 10. Autoservis PUTAREK d.o.o, Čakovec, P. Miškine 33, traži m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 17.8. 11. Autoprijevoznik Goran Nushol, Hodošan, B. Radića 55, traži 2 m/ž vozača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 693 471 ili na email: gorannushol@gmail. com do 1.9.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

12. BALI d.o.o., Trg Republike 3, D. Dubrava, traži 10 m/ž šivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 688 511 ili mob. 098 802 286 ili pismena zamolba na adresu ili email: infobalidoo@gmail.com do 31.8.

22. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž čistačicu na neodređeno, javiti se na mob. 098 377 304 ili na email: ravnatelj. kotoriba@dom-bistricak.hr do 17.8.

13. BALI&BALI d.o.o. Donja Dubrava, Trg Republike 3, traži m/ž 1 pomoćnog radnika u kuhinji, 2 m/ž konobara i 2 m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom ili na tel: 040 688 511 ili 098 802 286 ili e-mail: infobalidoo@gmail. com do 31.8.

23. Dom za starije i nemoćne osobe STUBIČAR, Mursko Središće, Kolodvorska 32, traži 1 medicinsku sestru ili tehničara i 1 m/ž njegovatelja starijih i nemoćnih osoba na neodređeno vrijeme, javiti se na mob. 098 989 7674 ili 040 543 511 do 31.8., više info na: www.hzz.hr

14. BELMONT d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž elektroinstalatera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob. 099 323 6625 ili na email: info@ belmont.hr do 31.8. 15. Brasil d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 600 016 do 31.8. 16. BU-JAN TIM j.d.o.o. Pretetinec 96, traži m/ž krovopokrivača, m/ž građevinskog radnika i m/ž zidara na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom ili na mob. 098 974 5950 ili emailom: bu.jan.tim@gmail.com do 11.9. 17. ČAKOVECSTAN d.o.o. Čakovec, traži 2 m/ž građevinska radnika na neodređeno, javiti se na mob: 098 241 543 do 31.8. 18. DEMIT COLOR, Glavna 5, Novakovec, traži 2 m/ž fasadera na određeno, javiti se na mob: 091 603 1639 do 20.8. 19. DG SPORT d.o.o., Prelog, traži m/ž pizza majstora i m/ž konobara na određeno, javiti se na email: info@dg-sport.hr do 24.8. 20. DIMOS - dimnjačarski obrt Zver Robert, Strahoninec, traži m/ž dimnjačara na neodređeno, javiti se na mob: 091 3000 268 do 17.8. 21. Dom za starije i teško bolesne odrasle osobe, Praporčan, Zrinskih 42, traži 1 m/ž njegovatelja starijih i nemoćnih i 1 SSS/VŠS medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno na 099 199 4041 do 30.8., više info na: www.hzz.hr

14. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. Dom za starije i nemoćne osobe Japa, traži m/ž medicinsku sestru za mjesto rada Štrigova i m/ž kuhara - pomoćnog kuhara za mjesto rada Mursko Središće na neodređeno, javiti se na mob. 098 259 865 ili 098 9222 682 do 10.9. 25. Drvna galanterija i pilana SANDUKAR, V. Bakarića 12, Totovec, traži 4 m/ž djelatnika u proizvodnom pogonu na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 10.9. 26. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, B. Radića 37, traži m/ž autolakirera, m/ž strojobravara, m/ž zavarivača i m/ž administratora u kontroli na neodređeno, javiti se email: posao@eko.hr do 30.8. 27. ELCOP d.o.o., Čakovec, Športska 6a, traži 4 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: elcop@elcop.hr do 31.8. 28. ELECTA d.o.o., M.Središće, traži m/ž voditelja skladišta i voznog parka na neodređeno, javiti se na email: posao@ electa.hr do 23.8. 29. FEROKOTAO d.o.o., Kolodvorska ulica 76/a, D. Kraljevec, traži 4 m/ž bravara, 4 m/ž zavarivača, 3 m/ž lakirera i 4 m/ž vozača viličara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 655 103 ili pismena zamolba na adresu ili email: posao@ferokotao. hr do 17.8.

Otvoreni natječaji za zap

30. FERROMONT-KR d.o.o., Mihovljan, traži 3 m/ž voditelja gradilišta (industrijska montaža), 2 m/ž cjevara-pomoćna cjevara, m/ž inženjera za zavarivanje, m/ž projekt planera, m/ž projektnog voditelja, m/ž QA/QC inženjera, 3 m/ž elektrotehničara, 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž industrijska mehaničara, m/ž stručnjaka zaštite na radu za mjesto rada Austrija i Njemačka. Poslati zamolbu na email: jobs.kr@ fmt.biz do 30.8. 31. FERRO-PREIS d.o.o., Dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 10 m/ž operatera u proizvodnji i m/ž tehnologa modela na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@preisgroup.com do 19.8. 32. FRIZERAJ KOZJAK j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž pizza majstora i m/ž dostavljača hrane na određeno, javiti se na mob. 097 767 4301 do 31.8. 33. 3E d.o.o., Pribislavec, traži 2 m/ž radnika za izradu i montažu pvc stolarije i aluminijske bravarije na neodređeno, javiti se na mob. 091 5640 130 ili na email: 3e.stolarija@gmail. com do 30.8. 35. GRADIS d.o.o., traži 2 m/ž soboslikara - fasadera, 4 m/ž građevinska radnika i m/ž pomoćnog inženjera gradilišta na neodređeno, javiti se na email: flajser@net.hr ili na mob. 099 601 7777 do 22.8. 36. GRA&TEX d.o.o., Križovec 52, traži 2 m/ž šivača na neodređeno, nazvati na mob 098 162 4074 do 31.8., više info na: www.hzz.hr 37. Haix d.o.o., M. Subotica, traži m/ž čistača, 2 m/ž radnika u skladištu, 30 m/ž radnika u izradi donjišta, 12 m/ž radnika u izradi gornjišta obuće i m/ž elektromehaničara na neodređeno, javiti se na email: posao@haix.hr do 30.8. 38. Hilding Anders d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38, traži 10 m/ž radnika na šivanju navlaka i m/ž radnika u skladištu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 650 007 ili pismena zamolba na adresu ili na email: filip.bermanec@hildinganders.com do 30.8. 39. Industrijski aparati i fina obrada metala, Mursko Središće, Slatine 22, traže 1 m/ž zavarivača s atestom i 1 m/ž bravara - strojobravara s iskustvom, nazvati na tel 040 544 450 ili mail: office@iaf.hr do 31.8., više info na: www. hzz.hr

40. KEČKEŠ d.o.o., Trg sv. Florijana 25, Prelog, traži 2 m/ž zavarivača mag postupkom i 2 m/ž zavarivača tig postupkom na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 607 1200 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@keckes.hr do 30.8. 41. KERBEK d.o.o., Kolodvorska 78, D. Kraljevec, traži 5 m/ž radnika na keramici na određeno, javiti se osobno na adresu do 10.9.

50. Maring d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž dipl.inž. elektrotehnike za led rasvjetu, m/ž referenta na poslovima uvoza/izvoza, m/ž cnc glodača, m/ž industrijskog lakirera, m/ž električara na održavanju pogona na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: mik@mik. com.hr do 10.9. 55. MARITEKS j.d.o.o., Mihovljan, traži 3 m/ž šivača trikotaže na određeno, javiti se na mob. 098 260 087 ili na email: mario.nadj@ ck.t-com.hr do 15.8.

42. KERMEK d.o.o., Neumannova 3, Čakovec, traži 5 m/ž stolara i 10 m/ž podopolagača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili emailom: kristijan.sobocan@ kermek.com do 30.8.

51. Marodi graditeljstvo d.o.o., Štefanec, traži m/ž radnika u građevini za tesarske, zidarske i pomoćne poslove na određeno, javiti se na mob. 098 722 799 do 31.8.

43. K5-ING j.d.o.o., Mala Subotica, traži m/ž građevinskog tehničara na određeno, javiti se na mob. 098 546 091 ili na email: k5ing.ms@gmail.com do 21.8.

52. MD&V d.o.o., Čakovec, traži m/ž majstoricu za strojne glazure (cementni estrih) i m/ž majstora za strojno žbukanje na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 533 do 31.8.

44. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Zagreb, traži 5 m/ž zaštitara i 4 m/ž vatrogasaca na neodređeno, javiti se na tel. 01 3700 233 ili 099 802 3299 ili pismena zamolba na adresu: D. Gervaisa 3, 10000 Zagreb ili na email: zaposljavanje@ klemmsecurity.hr do 31.7. 45. KONDOROV LET d.o.o., traži 4 m/ž kuharice, 4 m/ž prodavačice i 4 m/ž konobara za mjesto rada Vir na određeno, osiguran smještaj, javiti se na mob. 099 548 9077 do 30.8. 46. Kraljevske slastice d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača pekarskih i slastičarskih proizvoda i m/ž voditelja maloprodaje za mjesto rada Donji Kraljevec i Prelog, te m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji kolača, m/ž tehnologa u proizvodnom procesu i m/ž skladištara za mjesto rada Donji Vidovec na određeno vrijeme. Javiti se na email: vjekoslav@cvek.hr ili info@kraljevske. slastice.hr do 30.8. 47. KRIKA obrt, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 632 113 ili na email: krika@ krika.hr do 31.8. 48. KROV ČAKOVEC j.d.o.o., Vratišinec, Gmajna 2, traži 1 m/ž tesara i 1 m/ž limara - krovopokrivača na neodređeno, doći osobno ili nazvati na mob 099 639 9932 do 31.8. 49. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 10 m/ž radnika na automatu za izradu žičanih opruga, 5 m/ž radnika u skladištu, m/ž radnika na održavanju u proizvodnim pogonima na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom na adresu ili na tel: 040 650 524 ili e-mailom: posao.lpt@ leggett.com do 30.8.

53. MEĐIMURSKA HIŽA j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara na neodređeno javiti se na mob. 098 9580 727 ili na email: info@medjimurska-hiza.com do 3.9. 54. MELSA j.d.o.o., Strahoninec, traži m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na mob. 095 8211 625 ili na email: melsa. jdoo@gmail.com do 20.8. 55. METAL-EURO, Vrtna 37, Nedelišće, traži 2 m/ž samostalna bravara, m/ž zavarivača migmag postupkom, m/ž viličaristu i m/ž brusača metalnih pozicija na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 9951 559 ili na email: posao@metal-euro. hr do 30.8. 56. METSS d.o.o, Čakovec, Ž. Fašizma 2a, traži m/ž prodavače za Čakovec, Držimurec, Novakovec, Donji Vidovec, Nedelišće, Gardinovec, Lopatinec, Nedelišće, Prelog, Dunjkovec, Orehovica, Sveti Martin na Muri, te m/ž skladištara za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se na email: kadrovska@metss.hr ili nazvati na tel. 040/375-706 do 3.9., više info na: www.hzz.hr 57. MIVA strojobravarski obrt, Pribislavec, traži 2 m/ž bravara i m/ž pomoćnog radnika na poslovima brušenja i bušenja na neodređeno, javiti se na tel. 040 361 017 ili na mob. 091 136 0733 do 31.8. 58. MMK-MATIĆ d.o.o. Čehovec, traži m/ž instalatera grijanja plina i vode na određeno, javiti se na mob. 098 488 181 ili 098 180 8637 do 3.10. 59. MD&V d.o.o., Okrugli Vrh, traži 3 m/ž majstora za strojno žbukanje i m/ž majstora za strojne glazure na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 533 do 30.8.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

14. kolovoza 2020.

Informacije 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

pošljavanje u Međimurskoj županiji 60. Naranđa transport d.o.o., Hodošan, Prvomajska 14, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 458 ili na mob. 098 235 128 do 18.8. 61. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Zamuda Marija, Praporčan, Zrinskih 53, traži 2 m/ž njegovatelja starijih i nemoćnih na neodređeno, nazvati na mob 098 1944 131 do 31.8., više na www.hzz.hr 62. Ogradni sistemi Baksa d.o.o. Strahoninec, traži m/ž djelatnika na izradi i montaži ograda na neodređeno, javiti se na mob: 098 205 354 do 14.8. 63. OLUK d.o.o. Nedelišće, traži m/ž pomoćnog građevinskog limara na neodređeno, javiti se na mob: 095 9121 436 ili 040 823 050 ili e-mail: oluk.nedelisce@gmail.com do 17.8. 64. PANA Windows d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 42, traži se m/ž radnika u proizvodnji i m/ž voditelja montaže stolarije na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@mplet.hr do 31.8. 65. Pekarnica MURA, M. Tita 9, Nedelišće, traži m/ž prodavača na određeno, javiti se na tel. 040 821 575 ili na mob. 098 968 4247 do 15.9.

66. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, M. Gupca 20, traži 3 m/ž pomoćna radnika u odjelu cnc strojeva, 2 m/ž pomoćna radnika na tokarskom automatu, 2 m/ž bravara - zavarivača i 3 m/ž djelatnika u odjelu skeniranja na određeno, javiti se osobno na adresu ili email: pib-extra@pib-extra.hr do 30.8. 67. Peradarstvo uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača B kategorije, 4 m/ž radnika u klaonici peradi, 4 m/ž radnika na pakiranju svježeg mesa, 4 m/ž radnika na rasijecanju svježeg mesa i 2 m/ž prodavača na tržnici za mjesto rada Zagreb na određeno, javiti se na mob. 098 282 147 do 8.9. 68. PETER soboslikarsko fasaderski obrt vl. Dejan Peter, Sveta Marija, I. Žbulja 20, traži 2 m/ž soboslikara - fasadera na neodređeno, javiti se na mob. 098 9272 179 do 30.8. 69. Pokretna trgovina Zlatko Topolnjak, Čakovec, traži m/ž prodavača tekstila i obuće na određeno, javiti se na mob. 092 102 3082 do 31.8. 70. Prijevoz i usluge građevinskom mehanizacijom i ugostiteljstvo MIA vl. Štefan Kepe, Čakovec, traži m/ž rukovatelja građevinskom mehanizacijom na neodređeno, javiti se na mob. 098 352 022 do 30.8.

71. Poljoprivredni proizvođač Nenad Kosi, traži 4 m/ž radnika na branju i pakiranju povrća na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 6250 791 ili na email: povrcekosi2@ gmail.com do 31.8. 72. PRIMABIRO d.o.o., ZrinskoFrankopanska 23, Čakovec, traži m/ž pomoćnog bravara i 2 m/ž lakirera na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel 040 396 553 ili mob. 099 4659 110 ili pismenom zamolbom na adresu ili email: info@ primabiro.hr do 31.10.

76. SABOL PROJEKT j.d.o.o. Čakovec, traži 2 m/ž soboslikara i 1 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se na mob. 095 5069 797 do 31.8.

m/ž tesara, m/ž građevinskog radnika na pilani, m/ž stolara i m/ž konstruktora metalnih formi, javiti se na mob. 098 240 131 ili 098 240 181 do 30.9.

77. Sanacija Turk j.d.o.o. Hlapičina 69, traži m/ž montera suhe gradnje - soboslikara na neodređeno vrijeme, nazvati na mob: 098 954 8803 do 17.9.

82. TONI d.o.o., Kolodvorska 80 a, D. Kraljevec, traži m/ž diplomiranog ekonomistu nabave i prodaje, m/ž radnika na otkupnoj stanici za mjesto rada Donja Dubrava i Martijanec te m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 444 ili zamolbu donijeti osobno ili poslati emailom: info@toni-marodi.hr do 31.8.

78. SUMMA-CON d.o.o., Čakovec, traži m/ž cjevara i 2 m/ž tig zavarivača za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mob. 092 292 7621 ili na email: info@summa.con.hr do 31.8.

73. PROMMING d.o.o., Čakovec, traži m/ž mehaničara za proizvodne strojeve (hidraulika i pneumatika), m/ž voditelja projekta i m/ž električara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom ili na email: posao@promming.hr do 30.8.

79. Tiskara Zrinski d.o.o., Čakovec, traži m/ž vođu smjene u doradi, m/ž čistača, m/ž majstora na stroju za meki uvez, 2 m/ž radnika na koričarki DA 270 i 4 m/ž pomoćna radnika tehničke struke na neodređeno, javiti se na email: mojca@ zrinski.com.hr do 31.8.

74. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži 10 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na email: office@p-pg.hr do 30.8.

80. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila u međunarodnom prijevozu hladnjačama C + E kat. na određeno, javiti se na tel. 040 384 820 ili na email: info@tkalectrans.hr do 30.8.

75. RUSTICA d.o.o. Čakovec, traži m/ž kuhara i m/ž pomoćnog kuhinjskog radnika na neodređeno, javiti se na mob: 091 201 6015 ili e-mailom: sonja@trattoriarustica. hr do 17.8.

81. Tekeli projekt-inženjering d.o.o., M. Središće, M. Kovača 72, traži m/ž automehaničara - vozača C i E kat., m/ž zidara,

83. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, m/ž autoelektričara i m/ž automehaničara na određeno, javiti se na mob. 091/352-7030, te tražimo 1 m/ž pomoćnog radnika u radioni na neodređeno, javiti se osobno ili na mob. 098/241673 do 1.9. 84. Udruga slijepih međimurske županije, Kralja Tomislava 34, Čakovec, traži 6 m/ž radnika za pružanje potpore i podrške starijim osobama u nepovoljnom položaju na određeno, javiti se osobno ili emailom: maja@usm.hr

85. UO VENERA, Pleškovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 898 do 31.8. 86. Veterinarska ambulanta privatne prakse za kućne ljubimce mr. Kvakan, traži m/ž veterinara i 2 m/ž veterinarskog tehničara na određeno, javiti se na email: mr.kvakan@ck.t-com.hr do 24.8. 87. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži m/ž montera centralnog grijanja, m/ž operatera, m/ž montera vodovodnih instalacija, m/ž bravara, m/ž montera ventilacije, 3 m/ž montera centralnog grijanja, 2 m/ž zavarivača tig ili autogenim postupkom, m/ž inž. za strojarske instalacije, m/ž cjevara – izometričara za mjesto rada Njemačka i m/ž električara na određeno za mjesto rada Nedelišće i m/ž pomoćnog radnika na poljoprivrednom imanju. Javiti se osobno na adresu ili na tel. 095 1123 469 ili 040 341 004 ili mail: zgradarskatehnika@ gmail.com te tražimo kućnu pomoćnicu na određeno vrijeme, javiti se na mob. 095 541 8886; 1 m/ž rukovatelja samohodnih strojeva - strojara - bageristu za mjesto rada Nedelišće i 1 m/ž vozača teretnog vozila s kiperom za mjesto rada Čakovec, rok prijave 25.8.

CNC operater - Mehatroničar - Strojarski tehničar LPT d.o.o. - OSIGURAJTE BUDUĆNOST S NAMA

LPT d.o.o. Prelog najveći je hrvatski i ujedno regionalni proizvođač različitih tipova opružnih žičanih jezgri za madrace i namještaj, te značajan regionalni proizvođač strojeva. Tvrtka je u vlasništvu američke multinacionalne kompanije Leggett & Platt Inc., vodećeg svjetskog proizvođača žičanih jezgri i ostalih komponenti za proizvodnju madraca i namještaja. Više od 95% ukupnog proizvodnog programa izvozimo prvenstveno u zemlje Europske unije, ali i na pojedina tržišta izvan EU (Azija, Afrika, Australija). Radi povećanog obima poslovanja, tražimo motivirane i odgovorne osobe za rad u proizvodnji.

Radnik u proizvodnji (m/ž) - Više izvršioca Mjesto rada: Prelog

Opis posla: - Priprema materijala za proizvodni proces - Obavljanje procesa proizvodnje prema uputama i procedurama - Održavanje sredstava za rad

Uvjeti: - SSS - smjer CNC operater, mehatroničar, stojarski tehničar ili neka druga srodna struka (nije uvjet) - Poželjno iskustvo u proizvodnji (nije uvjet) - Samostalnost u radu - Odgovornost Nudimo: - Posao u stabilnoj tvrtki u sklopu multinacionalne kompanije - Rad u dinamičnom i timskom radnom okruženju

Prijava: Ako smatrate da odgovarate navedenom opisu, pošaljite nam svoj životopis do 30.08.2020. na mail: posao.lpt@leggett.com ili osobno dolaskom na adresu: LPT d.o.o., Hrupine 4, 40323 Prelog uz prethodnu najavu na 040/650-500 Napomena: Samo kandidati užeg izbora bit će kontaktirani. Zahvaljujemo na razumijevanju.

Oglasnik

14. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

Kupon mora biti izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sati. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe. Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za istinitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa. MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE BMW 320D touring 2002.god., 110 KW, reg do 5/2021.g., 338 tkm, dobro očuvan i uredno servisiran, cijena 3.300 EUR. Kontakt broj 091 1311 911

PRODAJE SE OLDTIMER Toyota Corolla 1.3XL 53 KW, 1990. god., registr. do 1./2021., auto je ispravan i u solidnom stanju, cijena 4.500 kuna. Zvati na mob. 098/9711-369

PRODAJE SE MERCEDES B klasa 2011. god., automatik, reg. do 7/2020., klima, koža, full oprema, 250tkm, redovno održavan i servisiran, bez oštećenja. Info na tel: 098/944-3339

PRODAJE SE MB E220 CDI 2007.g., avang. automatik, odličan i MB B 200 CDI automatik 2008.g., te autoprikolica za prijevoz automobila kiperica, info na mob 098/241-569

PRODAJE SE AUTI FIAT SEICENTO 2004. god., registriran do 11.10.2020.g. Ostale info na mob 099 854 6081

PRODAJE SE FIAT PUNTO 1.2, 2002. GODINE, registriran do 10 mjeseca, centralno zaključavanje, klima itd. Upitati na tel: 040 337 095 PRODAJEM VW KOMBI T4 Multivan 62 KW benz, cijena 11.500 kn. Info na mob. 099/4121-746

PRODAJEM dva krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858424 ili 098/942-2821 PRODAJEM AUTO PRIKOLICU, info na mob. 098/9256-256

POLJOPRIVREDA PRODAJE SE malčer HORS, duljina sjeckanja 1.1 m, sa kardanom, cijena 4000 kn. mob 099 681 3884 PRODAJE SE RAKIJA kvalitetna viljamovka, šljiva i smokva, jačina 47-49 posto alkohola. Tel. 857-065 PRODAJEM DRVO LOVORA u tegli, visine oko 2m te dvije sadnice oraha u boji, cijena 200 kuna. tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODAJE SE KVALITETNO SIJENO u kockastim balama, cijena 15 kuna/bala. Tel. 099/2142123 PRODAJE SE čekičar-krunjač, drvena bačva za vino od 200 lit. i preša za grožđe. Tel. 682-175 KUPUJEM BAČVE plastične od 60-80 lit., s obručom i poklopcom, od inoxa 100-200 lit. Tel. 857-065 PRODAJE SE VEĆA količina stajskog gnoja (dostajalog), povoljno. Info na mob. 098/171-3961 VINO BIJELO I RAKIJA, kvalitetno, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno, Tel. 095/1987920

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priložiti sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib. Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su navesti energetski certifikat. U suprotnom nećemo objaviti vaš oglas.

PRODAJEM 10 komada plastičnih bačvi s poklopcem i zatvaračem od 120 litara, vrlo povoljno. Info na mob. 098/502-402 PRODAJEM drvene bačve za vino od 190, 230 i 290 lit., te gusnatu peć 10 KW. info na mob. 098/9256-256 PRODAJE SE KOSILICA ZA TRAVU. Upitati na tel: 040 337 095

USLUGE Tvrtka ZT-Zgradarska tehnika d.o.o. vrši montažu bojlera već od 1.500,00 kn i servis bojlera već od 300,00 kn marke Bosch, Vaillant, Viessmann. Također radimo montažu klima uređaja već od 1.0000,00 kn i servis od 200,00 kn uz mogućnost dopunjavanja plina svih klima uređaja. Javiti se na telefon 095 112 3469, 095 112 3470 ili 040 341 004

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO Obrt HOGRA iz Mihovljana traži BAGERISTU za radove u niskogradnji na području Međimurja, na neodređeno. Upitati na tel. 098/642-714

POZNANSTVA ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 godina, za ljubav i zajednički život, imam kuću, auto, kune, eure... Fali samo malo ljubavi. Molim zvati popodne ili navečer na tel. 099/382-1067

SMS NEKRETNINE

MALA SUBOTICA. Ako svoj dom želite u mirnom mjestu s kućom, većom okućnicom i vrtom, ukupne povr. 4528 m2, vlasništvo 1/1, EC/G, pogodno za OPG ili obrt. Info na mob. 098/9267-959

tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob. 098/9422821

NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21

www.sms-nekretnine.hr

OTOK CRES: vikend parcele u blizini mora, 200m2. Cijena 4000 Eura. Tel: 052 543 725 ili mobitel 095 730 7299 PRODAJE se u Šenkovcu imanje od 1930 m2 sa kućom i gospodarskim zgradama. Kuća - podrum cca 32m2, prizemlje 69m2, potkrovlje 55m2. Cijena 750.000,00 Hrk. Nazvati na tel. 098 911 5452 ili 040 343 509 poslije 19h.

PRODAJE SE KUĆA u gradu Pagu, potpuno uređena od 220 kvadrata s tri apartmana i terasama, te velikim dvorištem, cca 150 metara od mora i hotela Pagus, u centru grada. Energetski razred C. Cijena 280.000 eura. Više informacija na tel: 099/681-5389.

IZNAJMLJIVANJE

PRODAJE SE STARA KUĆA i dvorište 321 čhv u Putjanama, Čakovec. Za informacije nazvati na mob. 099/287-2453

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namješteni stan s terasom u Murskom Središću, EC/D. Info na mob. 091 1680 470

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ukupne površine 855 m2 kod južne obilaznice Čakovec, Martane-Zapad. Mob 091/4101988

IZNAJMLJUJE SE 1-sobni namješteni stan od 30m2, kod Zavoda za zdravstveno, odmah useljiv, cijena 1400 kuna + polog. Info na mob. 098/925-6068

PRODA JEM ADA P T IR A NU OBITELJSKU KUĆU U ČAKOVCU – mogućnost dva stana ili stambeno-poslovno. EC/D. Info: 098/214-107 PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR U ČAKOVCU (uređeno prizemlje od 125,95 m2), kuća s podrumom i mog. uređenja potkrovlja. Ulaz s ulične strane. Bočni ulaz iz haustora s eventualnim parkiranjem odostraga i malim dvorišnim vratima. EC/F. Info: 098/214-107 PRODAJE SE POLA KUĆE u Ivanovcu na glavnoj cesti. Nazvati poslije 12 sati na mob. 098/552813

IZNAJMLJUJEM SKLADIŠNOPOSLOVNI PROSTOR od cca 150m2, omogućen pristup kamionom, te skladište na otvorenom od 300-1000 m2 na jugu Čakovca. Mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN od 50 m2 u ZAGREBU (Zapruđe), novogradnja, 5 min. do tramvajske stanice, STUDENTIMA ili STUDENTICAMA. Mob. 091 510 4421 TRAŽIM U NAJAM manju kuću u najam ili održavanje, ili garsonjeru. Javiti na broj mob 092/373-6552

14. kolovoza 2020.

IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u kući, na katu, u Čk na Jugu, wifi, perilica, EC/F. Info 091/7237-999 ŽIVOTINJE PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce - tigrice i pjevajuće. Tel: 098/944-3339 RAZNO PRODAJEM iPhone 6 sivi 16 GB, 8 MPx, 4,7 inča sa zaštitom stakla, cijena 899 kn, te iPhone 6 sivi 32 GB, 8 MPx, 4,7 inča sa zaštitom stakla, 4G, Bluetooth, senzor otiska prsta, prednja kamera, GPS/ navigacija, internet, stražnja kamera, prepoznavanje glasa, cijena 949 kn. iPhone 5 boje grafit crne 16GB, Dual-core, 8 MPx, 4 inč, zaštita stakla, cijena 550 kn, info na mob 091/5060-821

PRODAJEM PODNICU Hespo dim. 200x90, fotelju očuvanu, te ormarić s policama - cijena 150 kn/ kom. Info na mob. 098/173-9167 PRODAJE SE NOVA SUŠILICA S TOPLINSKOM PUMPOM A+++ u pola cijene, keramički Moon block (školjka kotlić s daskom keramika NOVO u pola cijene) i caffe aparat Saeco (sam melje kavu) te samohodna kosilica s košarom. info na mob 091 970 1929 PRODAJE SE transport trake šir. 30 cm (različite dužine), novi crni pisaći stol, dva nova radijatora za centralno grijanje dim. 200x90 cm i protupožarna vrata T30 visine 2m i 75 cm širine (2 kom). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

OTKUPLJUJEM očuvane gramofonske ploče s omotima - rock, pop, metal, jazz, blues... kolekcije. Robert, mob. 098-486-285

PRODAJEM LAPTOP Acer Aspire 7750G, 17 inča Intel Core i5, HDD 750GB, 4GB RAM, noviji, očuvan 10/10, cijena 1499 kn, LAPTOP HP Elitebook 2540p Intel Core i7 L640 2,13 Ghz 4GB RAM, 160GB HDD, 12,1 cola, cijena 1249 kn, LAPTOP Dell Latitude E6420 14 inča Intel Core i7 2,70 GHz, RAM 4GB DDR3, 320GB, cijena 1850 kn, LAPTOP Fujitsu Celsius H700 / Intel Core i7 M620 2,66 GHz 4GB RAM HDD 500GB 15,6 cola, cijena 1799 kn, LAPTOP Fujitsu LifeBook P701/Intel Core i5 2,5 GHz 8GB RAM HDD 300GB 12 inča, cijena 1299 kn, info na mob 091/5060-821

PRODAJE SE FRIŽIDER kupljen u Njemačkoj, za 900 kuna, te prodajem tepih 3x2,70 m za 300 kuna. Info na mob 099/404-7517

PRODAJE SE SUŠILICA RUBLJA KONDENZACIJSKA ZA 5 KG RUBLJA, MALO KORIŠTENA. Upitati na tel.: 040 337 095

PRODAJE SE POTPUNO OČUVANI KAUČ. Tel. 312-783 ili 098/546031

SPRAVA za vježbanje trbušnih mišića i termoakumulaciona peć. Tel. 682-175

PRODAJEM MASTER 100 (grijač zraka) za 1700 kn. mob. 091 503 4863 USTUPAM OBITELJSKU GROBNICU (do 6 osoba) u Svetoj Mariji. Tel: 091/546-7841

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRODAJE SE APARAT ZA VARENJE s elektrodama i zaštitnom maskom, povoljno. Info na 098 173 3223 POVOLJNO SE PRODAJU SANITARIJE (elementi za kupaonu) - umivaonik, wc školjka i tuš kabina. Mob. 091/543-9006 PRODAJE SE PEĆ na drva sa dva ložišta, potpuno nova i nekorištena, bijele boje, mog. kuhanja i grijanja, njem. proizv. NEFF, dimenzije (v 85xš40x0,60 cm), cijena 1.950 kuna, te elektr. bojler od 80 lit. za Ariston, cijena 350 kuna. Info na tel. 858-424 ili 098/942-2821

Udruga “Sklonište dobrote” Čakovec, Otona Župančića 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 email adresa: udrugasklonistedobrote@gmail.com web: www.sklonistedobrote.hr Račun za uplatu donacija: HR9623400091110790897

SUNČICA Karakterna i aktivna maca koja voli provoditi vrijeme vani. Cijepljena je, sterilizirana te tretirana od parazita. Također, naučena je na pijesak i boravak u kući. Voli se maziti i jako je zaigrana.

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

PRODAJE SE NOVI PLINSKI REŠO sa dva plamenika, cijena 120 kuna. Info na mob. 098/1760-256 PRODAJE SE VRTNA GARNITURA, stol i klupe, kolići vis. 1.50, demižon od 34 i 54 lit., drvena bačva od 50 lit., muški bicikl (150 kn), plastične bačve od 130 lit., mašina za rezance 3-dijelna. Info na mob. 091/8800-887 PRODAJE SE DJEČJI BICIKL 19 cola za uzrast do 12 godina. Upitati na tel.: 040 337 095

za internu medicinu, neurologiju i anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje Radnička cesta 57; 10000 Zagreb E-mail: info@poliklinika-apnea.hr Telefon: +385 (0)1 3535-127, +385 91242-2622 Na temelju članka 6 (statuta Poliklinike) Upravno vijeće raspisuje

je rođena 28.02.2015. godine u azilu. Izrasla je u posebnu damicu kojoj je sklonište dom svih ovih godina. Ona ne zna za ništa drugo osim rešetki, laveža i pasa koji dolaze i odlaze. Loulou je vrlo nježna duša, pomalo plaha u prvom kontaktu, ali vrlo draga, mirna, znatiželjna i željna ljubavi. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Cero

FIONO Zdrav, cijepljen, kastriran, tretiran od parazita te naučen na boravak u stanu. Izrazito se voli maziti i jedva čeka da pronađe svoj dom.

se dobro slaže i s drugim psima. Rođen je u lipnju 2017., visok oko 55 cm i već dvije godine sklonište je njegov dom i nikad nitko za njega nije pitao. Treba li vam radosti i veselja u životu, razmislite o udomljavanju psa! Cero bi bio idealan kandidat za osunčati vam i najtmurniji dan. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

King

KUPUJEM DIONICE Eko-Međimurja, Tvornice stočne hrane, Agromeđimurja, Koke Varaždin i druge. Tel. 01/386 33 83 VRLO POVOLJNO PRODAJEM miniwash Karcher, veći kotao s kotlenkom, špricu za vinograd, drvenu bačvu od 380 lit., pumpe za centr. grijanje (3 kom) i motornu samohodnu kosilicu. Info na mob. 098/840-364

Loulou

SELINA Potpuno je zdrava, čvrstog karaktera i druželjubive naravi. Ne voli se čuvati, no uvijek je spremna na igru i maženje.

PAMMY Kastrirana je, cijepljena i zdrava. Voli se maziti, iako je na prvu plaha. Umiljata je i hrabra maca.

nam je došao s lančugom oko vrata. Tako je vjerojatno proveo svoj život svih ovih 9 godina koliko ih je nabrojao.Sa svima se slaže, igrao bi se, trčao, istraživao, mazio. Sve ono što mu je bilo uskraćeno svih ovih godina, on bi sad želio nadoknaditi. Rođen je u travnju 2011., visok oko 53 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec. Mrka nam je došla u sklonište kao predivna mlada kujica većeg rasta izuzetno dobre naravi, zaraznog osmijeha i toplih dubokih očiju. Rođena je u veljači 2013., a u skloništu je već više od 6 godina! Zar nije konačno zaslužila ljepše i bolje dane? Slaže se super s drugim psima, voli ljude, vrlo je privržena i bila bi idealna za obitelj s djecom koja ima kuću i veliko dvorište za istraživanje. Visoka je oko 60 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

NATJEČAJ za izbor i imenovanje RAVNATELJA zdravstvene ustanove I. Za ravnatelja/icu zdravstvene ustanove Poliklinika Apnea može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: završen diplomski sveučilištni studij iz ekonomija, medicina najmanje npr. 5 godina radnog iskustva u struci da se odlikuje radnim, stručnim i organizacijskim sposobnostima II. Ravnatelj se imenuje na temelju javnog natječaja na mandatno razdoblje od (4) godine. III. Rok za podnošenje/primanje prijava na natječaj je 8 dana od dana objave u tiskanom izdanju tjednika Međimurske novine IV. Uz prijavu na natječaj kandidati su obavezni priložiti: 1. životopis, 2. dokaz o državljanstvu Republike Hrvatske (izvornik ili presliku) 3. dokaz o stečenoj stručnoj spremi (izvornik ili preslika diplome), 4. preslik ugovora o radu ili potvrdu poslodavca koja mora sadržavati vrstu poslova i vremensko razdoblje obavljanja poslova, 5. program rada i razvoja zdravstvene ustanove Poliklinika Apnea za mandatno razdoblje. V. Prijave na natječaj s potrebnom dokumentacijom dostavlajju se poštom na adresu: Poliklinika Apnea; Radnička cesta 57; 10 000 Zagreb s naznakom „Za javni natječaj za ravnatelja – ne otvarati”. Kandidatom prijavljenim na javni natječaj smatrat će se samo osoba koja pravovremeno podnese prijavu i traženu dokumentaciju, te ispunjava formalne uvjete iz natječaja. Nepotpune i nepravovremene prijave neće se razmatrati. VI. Kandidati će biti obaviješteni o izboru ravnatelja u roku od 15 dana od isteka roka za podnošenje prijava.

1300

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

ne. Sve to suvremena znanstvena psihologija nije nadomjestila, niti je to potrebno jer postoji puno puteva koji vode (istim?) ciljevima. Danas je problem što je puteva koji su svima dostupni previše, pa kako onda izabrati? Nekad je na tom svijetu bilo manje ljudi i manje mogućnosti za njihovu međusobnu komunikaciju, a sadašnje tehnologije sve su nas povezale i umrežile na načine koji često nisu naš vlastiti izbor. Podliježemo porukama i poukama koje uopće nismo tražili, jednostavno se od njih ne uspijevamo obraniti. Sa svih strana nas uvjeravaju da je bitno uvažavati vlastite emocije i potrebe, baviti se samoanalizom, skladno izgrađivati svoj duh i tijelo, a propagandna nas industrija zasipa programima i proizvodima koji to omogućuju. Taj teror traje već desetljećima, nove su generacije odrasle na reklamnim porukama svih vrsta. Društveni trend bavljenja sobom, ugađanja sebi i opsjednutosti sobom karakterističan je za razvijenija i bogatija društva, ali ih sva ostala nastoje imitirati.

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodić-Đurić, specijalistica školske medicine

Liječi li alkohol bol?

Samoanaliza i rad na sebi... Popularna je psihologija u nekoliko posljednjih desetljeća stavila akcent na samorazvojne humanističke teorije i terapije. Postalo je moderno raditi na sebi i svojim potencijalima, upoznavati svoje unutarnje biće, razvijati samopoštovanje, itd.... Dobar je to biznis za mnoge stručnjake i nestručnjake, čak ponajmanje za nas akademske psihologe, koji smo puno oprezniji u praktičnoj primjeni psiholoških teorija, a profesionalna nam ozbiljnost nalaže da se ne razmećemo porukama kako „nudimo najbolji recept za put do osobnog uspjeha i sreće“. Ali druge humanističke struke, a još više paraprofesionalci, lakše će vam i s većim osobnim žarom ponuditi „najbolje terapije“ i „provjerene certifikate“ koji vas vode do rješenja svih vaših problema ili ostvarenja unutarnjeg blaženstva. U minulim vremenima, kad psihologija kao znanost nije postojala, duševne su potrebe i probleme ljudi rješavali u svojoj najužoj životnoj zajednici nadopunjujući ih učenjima religije, astrologije i alternativne medici-

14. kolovoza 2020.

Zašto to nije dobro? Jaka usmjerenost na sebe može dovesti do pretjeranog razmišljanja. To znači da se ne možemo osloboditi introspektivnog postupka kojim pretražujemo vlastite emocije, postupke i probleme. Duboko razmišljajući o svakoj promjeni raspoloženja i o značenju emocije koja nas trenutno obuzima, povezujući svoje unutarnje stanje s vanjskim događajima koje nastojimo protumačiti i u njima naći skrivenu poruku, često sami sebe nepotrebno opterećujemo. Kad događaje iz života analiziramo prečesto i preduboko postajemo zarobljenici loše navike koja nam najčešće ne daje dobre zaključke o mogućim rješenjima naših problema. Zapravo se rješenjima i ne stignemo baviti jer se utapamo u bujici pretjeranih misli. Dragi moji, opustite se, sve to što osjećamo i mislimo uglavnom nije važno niti za nas same. Malo je toga i malo kad stvarno bitno. Ne trebamo stalno zuriti u sebe i svoje probleme, time si nimalo ne pomažemo. Ljeto je, potražite hladovinu, ispraznite glavu i mirno pijuckajte limunadu...

Bol je neugodan subjektivni osjećaj kojim nam naše tijelo i/ili um poručuje da s njim nešto nije u redu. Javlja se kod prijetećeg ili već nastalog oštećenja tkiva koje može imati različite uzroke. U našem tijelu postoje posebni receptori za bol. Na njima osjet boli započinje. Oni su živčanim završecima povezani sa živcima koji poput električnih vodova bol prenose u leđnu moždinu i dalje u mozak. Neki bolni impulsi u leđnoj moždini izazovu refleksni podražaj te se bolni signal odmah vraća motornim živcem u mišić koji se refleksno stegne. To je ujedno korisna obrambena reakcija organizma na neku prijetnju, jer se na takav način mogu izbjeći veća oštećenja tkiva. Osjet boli se prenosi i u mozak i mi postajemo svjesni opasnosti. Kad ne bi bilo osjeta boli, ne bismo znali da smo uzeli u ruke vreli predmet i da ga moramo ispustiti kako se ne bi još jače ozlijedili. Ovisno o dužini trajanja bol može biti akutna ili kronična. Akutna bol nastaje neposredno nakon ozljede ili početka nekog bolesnog stanja i nije ju dobro ignorirati. Uz akutne bolove se često javlja i ubrzano disanje, ubrzan rad srca, znojenje, bljedilo, slabost i mučnina. Iako postoje osobe koje dugo mogu podnositi neko bolno stanje, kao i one koje se i kod najmanjeg bolnog podražaja onesvještavaju, dobro je nakon početka bolova javiti se liječniku kako bi se pronašao i uklonio njihov uzrok, jer u protivnom može nastati dugotrajno oštećenje organa koje može ostaviti trajne posljedice. Kronična bol je ona koja osobu nastavlja mučiti

i nakon završetka liječenja ozljede ili bolesti, a najčešće je posljedica trajnog oštećenja živčanog sustava. Kronična bol značajno utječe na kvalitetu života i može osobu onemogućiti u njenom uobičajenom radnom i drugom funkcioniranju. Osobe koje muči kronična bol često trpe i od nesanice, gubitka apetita, problema s probavom, nezadovoljne su, neraspoložene te mogu razviti i simptome anksioznosti i depresije. Ovisno o uzroku postoji više vrsta boli. Neke od njih su neuropatska bol, bol nakon ozljede ili nekog kirurškog zahvata, bol kod malignih bolesti, psihogena bol, reumatski bolovi i druga stanja. Ukoliko se ne ustanovi uzrok, a bolovi i dalje perzistiraju, kažemo da se radi o idiopatskoj boli. Svaka vrsta boli ima svoje mehanizme nastanka i može biti veoma neugodna i teška za podnositi. Jačina boli procjenjuje se različitim ljestvicama za procjenu boli kako bi se mogao pratiti napredak u liječenju. Liječenje boli jedno je od temeljnih ljudskih prava. U liječenju boli koriste se različite metode. Uz lijekove mogu biti korisne i metode fizikalne terapije, psihoterapijske tehnike, masaža, akupunktura, psihoterapija itd. U suvremeno doba uobičajeno je koristiti lijekove koji bol ublažavaju i smanjuju. Lijekovi za ublažavanje bolova zovu se analgetici. Analgetici se dijele u opioidne i neopiodne. Opioidni analgetici sadrže u sebi sredstva koja se vežu za opioidne receptore u mozgu, mogu dovesti do razvoja ovisnosti pa iako su najsnažniji i

najmoćniji u rješavanju bolnih stanja, njih ne treba koristiti u početku liječenja boli, kao ni u slučajevima kad se bol može umanjiti ili spriječiti blažim sredstvima poput neopioidnih analgetika (acetilsalicilna kiselina, paracetamol, ibuprofen i drugi nesteroidni antireumatici). Osobe osuđene na dugotrajna uporna bolna stanja imaju značajno otežan život i rad. Iako nije lako podnositi kronične bolove, važno je konzultirati se sa stručnjakom i ne poduzimati neke neprovjerene načine suzbijanja boli. Jedan od loših načina nošenja s kroničnom boli je i konzumiranje alkohola. Korištenje alkohola, posebno u kombinaciji s lijekovima protiv bolova, može dovesti do prave ovisnosti. Alkohol će u početku pojačavati učinak lijekova protiv bolova, popravljat će raspoloženje i činiti da sve bude nekako lakše podnošljivo. Međutim, triježnjenja će osobu ponovo suočiti s punom snagom njene boli, uz to što će joj donijeti i osjećaj nezadovoljstva, nervoze i razdražljivosti. Nekima je to samo poziv za ponovno pijenje i uvod u razvoj navike i prave ovisnosti. Ubrzo će se onaj tko bolove liječi alkoholom morati suočiti i s nezadovoljstvom svoje okoline, financijskim i drugim problemima koje nosi alkoholizam. Bit će mu dvostruko teže sve podnositi. Stoga je važno razumjeti da smo vrijeme u kojem se alkohol koristio kao anestetik ostavili u nekim starim filmovima, a u današnje vrijeme treba potražiti druge načine suzbijanja boli koji su puno sigurniji i korisniji osobi koja bolove trpi.

VATROGASCI MEĐIMURJA

14. kolovoza 2020.

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Branimir Grabar predsjednik DVD-a Čakovec, nagrađeni Željko Besedić i zapovjednik društva Nikola Besedić

ČAKOVEČKI vatrogasci održali redovnu sjednicu uz pridržavanje mjera

Mirko Boj i Željko Besedić dobili zlatne plamenice Spomenicu za 70 godina rada u vatrogastvu primio je najstariji član Mirko Boj, za 20 godina Renato Mihalic, a za 10 godina Danijel Čeh, Lucija Korpar, Ivan Mikulić, Valent Mikulić, Tomislav Žnidar i Vlatka Žganec Pintarić Piše: Dora Vadlja Dobrovoljno vatrogasno društvo Čakovec održalo je 145. sjednicu Skupštine DVD-a Čakovec. Zbog situacije sa korona virusom sjednica se održala pod svim epidemiološkim mjerama, ali nažalost kako

čakovečki vatrogasci pamte prepunu dvoranu prijatelja vatrogasaca iz lijepe naše i gostiju iz Republike Slovenije, sjednici su se odazvali samo članovi DVD-a te uvaženi gosti. Povodom 145. obljetnice dodijeljena su priznanja i nagrade članovima društva kojima je to jedina plaća za

svoj rad, doprinos i uloženo svoje slobodno vrijeme u dobrovoljno vatrogastvo. Spomenicu za 70 godina rada u vatrogastvu primio je najstariji član Mirko Boj, za 20 godina Renato Mihalic, a za 10 godina Danijel Čeh, Lucija Korpar, Ivan Mikulić, Valent Mikulić, Tomislav Žnidar i Vlatka Žganec Pintarić.

MEĐIMURSKI VATROGASCI pomažu na otoku Ugljanu

Ugasili požar na brodu i niskog raslinja u Kukljici Kao i svake godine, krenule su redovne godišnje dislokacije vatrogasaca. Dislokacijom se osigurava adekvatna oprema i broj ljudi u slučaju tehničkih ili većih intervencija nekog mjesta s višom incidencijom požara. Javna vatrogasna postrojba Čakovec (JVP Čakovec) temeljem zapovijedi glavnog vatrogasnog zapovjednika Republike Hrvatske Slavka Tucako-

vića, dislocirana je na području Dalmacije, odnosno na otoku Ugljanu u mjestu Kukljica. Svake godine JVP Čakovec šalje prvu smjenu ljudi s proglašenjem početka požarne sezone. Tim čine tri vatrogasca iz JVP-a Čakovec ili dva vatrogasca JVP-a Čakovec i jedan član DVD-a iz područja Međimurske županije. Do sad su međimurski vatrogasci odradili dvije intervencije. 28. srpnja su

uspješno odradili prvu intervenciju požara broda u brodogradilištu Lamljana, dok je druga bila 3. kolovoza požar niskog raslinja u Kukljici. Trenutno je dolje četvrta smjena. Ukupno će biti šest smjera po tri vatrogastva do polovine rujna. Ove godine prva smjena bila je 25. lipnja, a u timu su bila tri profesionalna vatrogasca iz JVP-a Čakovec. (ln)

Odličja vatrogascima za intervenciju za Totovec Vatrogasna odlikovanja istaknutim operativnim vatrogascima i posebno zalaganje na intervenciji u Totovcu podijelio je Predsjednik VZMŽ Mario Medved i tajnik VZG Čakovca Robert Pevec. Prema pravilniku o dodjeli vatrogasnih priznanja i odlikovanja srebrnu plamenicu HVZ-e primio je Branimir Grabar, Renato Mihalic i Saša Vidović, a brončane plamenice Marijan Hižak i Mario Mihalic, te Nikola Besedić brončanu plamenicu DVD-a Čakovec. Brončane plamenice HVZ-e primili su Danijel Čeh, Lucija Korpar, Ivan Mikulić, Valent Mikulić i Dejan Trupković, dok su brončane medalje podijeljene Bruniju Grabaru, Goranu Radojčiću i Tomislavu Žnidaru. Temeljem Pravilnika o programu osposobljavanja i usavršavanja vatrogasnih kadrova za vatrogasna zvanja Moniki Mikulić uručena je diploma za vatrogasca I klase, a Vedranu Bisteru i Patriku Mikuliću za zvanje vatrogasac. DVD-a Čakovec

svojom je inicijativom dao izraditi plamenice i medalje DVD-a Čakovec koje su podijelili predsjednik i zapovjednik društva zaslužnim članovima. Spomenuti treba one najvećeg sjaja i to zlatnog, koje su primili Mirko Boj i Željko Besedić. Na kraju sjednice Skupštine uvaženi gosti iznijeli su svoje viđenje i rad ovog društva, pohvalili članove koji svojim radom održavaju dugogodišnji trend vatrogastva na području Međimurske županije. Sjednici su prisustvovali predsjednik VZMŽ Mario Medved, predsjednik Kluba vatrogasnih veterana VZMŽ Ivan Novak, predsjednik Savjeta mladeži VZMŽ Hrvoje Novaković, tajnik VZG Čakovca i pridruženih članica Robert Pevec i predsjednik gradskog vijeća grada Čakovca Jurica Horvat. O prošlogodišnjem radu DVDa Čakovec za 2019. godinu pročitao je zapovjednik društva Nikola Besedić.

U vrhu međimurskog vatrogastva

DVD Čakovec bilježi niz aktivnosti i događanja na

temu vatrogastva, požarne i tehničke intervencije, osiguranja raznih događanja u gradu Čakovcu, a samim time sve aktivnosti su bile vidljive kroz bodovanje koje provodi VZMŽ. Tako je DVD Čakovec po bodovnoj listi ostvario ukupno 2847 bodova te je u samom vrhu međimurskog vatrogastva. DVD Čakovec ukupno broji 51 članova starijih od 18 godina, te 16 člana vatrogasnog podmlatka i mladeži. Natjecateljske ekipe čine dvije ekipe članova i jednu ekipa podmlatka. Prema osposobljenosti i postignutim zvanjima u dobrovoljnom vatrogastvu postrojbu čine jedan viši vatrogasni časnik I klase, jedan viši vatrogasni časnik, četiri vatrogasnih časnika I klase, jedanaest vatrogasnih dočasnika I klase, četiri vatrogasnih dočasnika, trinaest vatrogasaca I klase, devet vatrogasaca i osam vatrogasaca bez osnovnog ispita. Od novosti vatrogasni dom DVD Čakovec iziskuje potrebita ulaganja pa je idejni projekt već bio predstavljen, a ovih se dana dobila i građevinska dozvola.

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Roberta Radović, Foto: Zlatko Vrzan

MEĐIMURSKA KUHARICA

Sastojci:

– pileći file – sol, papar – maslinovo ulje – ružmarin – rajčica – češnjak – luk – bijelo vino – tjestenina (penne)

Ljetna piletina s rajčicom i pennama Domaćin naše ovotjedne “Međimurske kuharice” je popularni nedelišćanski ugostiteljski objekt “Le Martin”. Kuhar Eugen Đurđek iz svoje palete recepata izdvojio je ljetnu piletinu s rajčicom i pennama. Jelo se brzo i jednostavno

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

priprema tako da svima ostaje dovoljno vremena za druge aktivnosti u kojima vole uživati. Evo recepta! Pileći file posolimo i popaprimo te mariniramo u maslinovom ulju i ružmarinu. Penne kuhamo u slanoj vodi. Rajčicu

Knedle sa šljivama Priprema: Kuhane krumpire ogulite još vruće i protisnite ih. Stavite ih na dasku dok su još topli i zamijesite tijesto od njih uz dodatak brašna, 1 dag maslaca, soli i jaja. Takvo tijesto razdijelite na nekoliko dijelova, a svaki dio oblikujte poput svitka. Od tih svitaka odrežite prikladan komad i splosnite ga dlanovima. U sredinu tog komada tijesta stavite jednu šljivu. Preklopite krajeve tijesta na šljivu i napravite okruglice. Gotove okruglice stavite u vrelu vodu i kuhajte ih nekoliko minuta dok se ne pojave na površini

14. kolovoza 2020.

vode. Kuhane okruglice povaljajte u prženim mrvicama. Uzmite tavu, zagrijte preostali maslac i pržite mrvice dok ne budu rumenkaste boje. U toj tavi povaljujte okruglice da budu sa svih strana obložene mrvicama. Gotove okruglice složite u zdjelu i posipajte ih šećerom u prahu.

Sastojci:

- 1 kg krumpira - 35 dag oštrog brašna Čakovečkih mlinova - 1 cijelo jaje - 1 dag maslaca - 1/2 kg šljiva - 10 dag krušnih mrvica Čakovečkih mlinova - 8 dag maslaca - šećer u prahu za posipanje

ogulimo i dinstamo na češnjaku i luku, podlijemo vinom i pustimo da sve lagano “krčka”. Dok je umak gotov u njega umiješamo kuhane penne. Piletinu ispečemo na gril tavi. Serviramo s pennama. Dobar tek!

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Krumpiruša Krumpir se nareže na sitne kockice. U tavicu na malo ulja stavimo pirjati luk. Kad je luk staklast dodamo krumpir, podlijemo vodom i pirjamo dok krumpir ne omekša. Listove tijesta premažemo s uljem i na to rasporedimo nadjev od krumpira. Namastimo lim za pečenje i stavimo savijače. Peći na 200 stupnjeva oko pola sata. U međuvremenu u malo vode dodamo prstohvat soli, prokuhamo i kad je savijača

Sastojci:

- krumpir - luk - tijesto za savijače - ulje - sol, papar pečena, polijemo je s malo vode te stavimo peći još pet minuta. Servirati s kiselim vrhnjem ili jogurtom. (rr)

Sauvignon obiteljske vinarije Kocijan Luka Rosančić iz “Le Martina” uz piletinu s rajčicom i pennama preporučuje servirati sauvignon obiteljske vinarije Kocijan. Riječ je o vrhunskom bijelom vinu (12,5 alk) s kontroliranim zemljopisnim porijeklom. Vino je ugodne, osvježavajuće arome. Živjeli! (zv, rr)

14. kolovoza 2020.

Kuharica 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NARODNA KUHARICA

MARIJA ŠTIH iz Črečana predstavlja popularno domaće ljetno jelo na žlicu

Zelje s paradajzom po receptu za dugovječnost Piše: Aleksandra Sklepić Ljetna je sezona i vrijeme je za pripremu jela za koja su nam sastojci lako dostupni. Zelje s paradajzom lagana je ljetna hrana. I paradajz i zelje dostupni su u svakom međimurskom domaćem povrtnjaku.

Jelo koje obiluje vitaminom C

Naše su bake i mame oduvijek znale da je zelje namirnica koja obiluje nutritivnim dragocjenostima. Bogato je vitaminom C, dobar je saveznik za zdravu probavu, pomaže u detoksikaciji organizma, a samim time i u mršavljenju, pomaže kod depresije, nesanice i još nekih problematačnih situacija. Čisti dišne putove, pomaže kod astme, bronhitisa, ima i antikancerogena svojstva. Izvrsno je protuupalno sredstvo pa pomaže kod artritisa i

reume. Rajčica je također puna vitamina C, jača imunitet, snižava krvni tlak, smanjuje rizik od srčanih bolesti i pomaže u očuvanju vida. Marija Štih iz Črečana dobro zna za ove osobine kupusa i rajčice te nas je s radošću ugostila kako bi nam pokazala tajnu pripreme još jednog domaćeg super zdravog specijaliteta. Marija je umirovljena učiteljica koju pamte brojne generacije učenika i roditelja. Veći je dio radnog vijeka radila u Vratišincu gdje je i živjela sa svojom obitelji. Sa svojih 85 godina, okretna i vesela, svojim je primjerom dokazala da domaća kuhinja, u čemu je ona oduvijek majstor uvelike doprinosi očuvanju vitalnosti i zdravlja. Mariju povremeno posjećuje unuk Saša koji živi u Čakovcu. Drag joj je gost i zet, a obojica, kao i brojni drugi rođaci i prijatelji, uživaju u

njenim specijalitetima kojih nikad nema premalo. Naučila je kuhati od svoje mame Ane koja je bila glavna u gostionici koju su imali kod kuće u rodnom Črečanu. Uz gostionicu imali su i mlin i pilanu, a mama je sama pripremala sve likere, pivo i vino, kuhala pekmeze, zimnicu... Kao mlada, Marija je naravno s interesom promatrala svoju mamu i naučila početne korake za sve ono što je kasnije pripremala svojoj obitelj. Još dok je zdravlje dozvoljavalo, sama je obrađivala veliki vrt, voćnjak, sadila krumpir i grah. Smočnica je uvijek bila puna pekmeza, sokova i zimnice, prisjeća se naša sugovornica. Sada više ne može toliko raditi, pa uživa u malim druže-

Sastojci:

- 1 kg svježeg zelenog kupusa - 1 žlica domaćeg jabučnog octa - svježe meso po želji - svježe rajčice 5-6 većih komada - 1 zelena paprika - malo soli - malo kumina - luk ili ašlek – malo glatkog brašna i ulja za zapršku

Varivo od zelja dobar je saveznik i u nutritivnom smislu

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Naša kuharica Marija Štih preporuča za ove ljetne dane pravo domaće jelo zelje s paradajzom njima za koja također uvijek pripremi bogatu trpezu, u što smo se sami uvjerili kušajući njeno zelje s paradajzom i ukusne kolače s višnjama.

Priprema variva od zelja

Jedan kilogram svježeg zelenog kupusa narezati i staviti u kipuću vodu u koju smo ulijali žlicu jabučnog octa (ostaviti da stoji poklopljeno 15 minuta). U loncu pripremi-

ti vodu u koju stavimo meso po želji, svinjetina je najčešći izbor, dodamo pola litre pasirane rajčice, ocijeđen kupus, veću glavicu ašleka ili vanjske olupine luka, jednu očišćenu zelenu papriku i malo soli. Sve zajedno kuhamo oko 40 minuta. Na kraju dodamo zapršku na kojoj smo popržili pola žličice kumina i kuhamo još 15 min. Dobar okus daje i mala žličica šećera.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji. Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela. S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)

“Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan” U suradnji s Optikom Briljant Međimurske novine u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pre-

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

gled koji poklanjamo je utorak, 18. kolovoza do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 21. kolovoza. Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Dobitnica iz ovog broja: Mirjana Biber iz Ferketinca novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

br. 1300 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 18. kolovoza 2020. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 21. kolovoza.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Tijekom ovog tjedna ojačat će povjerenje u vašem privatnom životu. Napokon ćete s drugom stranom moći razgovarati otvorenije. Poboljšanje će vas ohrabriti i da više izlazite, pa će se samci upustiti u udvaranja. Što se tiče posla, vjerojatno će vas podržati komunikativni i otvoreni ljudi jer će vidjeti vaš trud.

Postat ćete mirniji i zadovoljniji. Zato ćete pričati samo o bitnim temama. Ljubav će vam vjerojatno biti uzvraćeno na lijep način. Oni koji su još sami bit će zanimljivi drugima i rado pozivani u društvo. Nakon što ste možda morali pognuti glavu, prepoznat ćete da dolazi vrijeme za borbu u poslu.

Zamišljat ćete se u ulozi velikog zavodnika, no prilika za to bit će više u vašoj mašti nego u stvarnosti. Ipak, ono što ulovite, bit će dobro. Zato se dotjerajte se i izađite među ljude. Samo neka vaša očekivanja budu malo realnija. Na radnom mjestu bit će sve više događaja.

Između vas i voljene osobe svakim će danom biti sve više razmjena ideja, razumijevanja i sklada, a povjerenje će rasti. Bit ćete zadovoljni i sretni što je tako. Ponekad vam se čini kao da posao stane kad vas nema, a čim se vi javite sve krene.

Oni koji su još sam povremeno će dvojiti hoće li izaći ili ostati kod kuće gdje će se osjećati zaštićeno i dobro. Ipak, ako krenu među ljude, postoji mogućnost da se tamo počnu osjećati još bolje. Zato bi bilo šteta propustiti priliku za novo poznanstvo. Isprobati ćete različite opcije poslovanja koje bi mogle donijeti zaradu.

Kako tjedan bude odmicao, bit će sve više poziva i prilika za izlaske, zabave, provode, ludovanja i ljubavi. Vjerojatno ćete biti rado viđen gost, a i vi sami trudit ćete se da ništa ne propustite. Bilo u vezi, bilo sami, dobro ćete se provoditi. U temama povezanim sa ulaganjima, sponzorima ili nekretninama doći će do malog zatezanja.

Mnoge lijepe ljubavne prilike nizat će se u vašem privatnom životu, tako da ponekad nećete znati što izabrati. Usredotočite se na ono što volite, pa ćete se znati ispravno postaviti prema svemu i svakom. Mogućnost da se kreativno izrazite bit će najbolji dio posla ovaj tjedan.

Pred vama su dani u kojim ćete imati prilike trenirati toleranciju, diplomaciju, strpljenje. Upravo o tim vašim osobinama ovisit će i kvaliteta vašeg ljubavnog života. Želite li biti zadovoljni, dopustite drugoj strani da i ona nešto vodi. Rado biste promijenili svoj sustav procjene ljudi.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

LAV (23.7. - 23.8.)

VAGA (24.9. - 23.10.)

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

RAK (22.6. - 22.7.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

JARAC (22.12. - 20.1.)

Sve ćete se više baviti svojim privatnim životom i žudjeti za ljubavlju. Mali nesporazumi ili greške u koracima bit će prolaznog karaktera. Većina toga ipak će vam ići na ruku, pa se potrudite izaći van i potražiti društvo ako ste još sami. Oni koji traže posao mogli bi biti pozvani na razgovor.

Postat ćete društveniji jer će vas okolnosti navesti na to. Ipak, vaše srce vjerojatno neće biti sasvim ispunjeno. Mnogi će izlaziti zajedno u veće grupe ljudi i neće se osamljivati. Dobra zabava je zagarantirana, ali ne mnogo više od toga. Ozračje na radnom mjestu bit će dobro.

Ako ste još sami i tražite ljubav, vjerojatno ćete maštati. Ovo su dani kad će većina vas prebirati po nekim davnim ljubavnim sjećanjima ili čitati između redova gledajući svoju najdražu osobu. Bit ćete glavni koordinator posla ili diplomat koji će svojom vještinom komunikacije stvari usmjeriti kamo treba.

Vaša potreba da budete zaštićeni bit će sva jača, a uz to ide i život u tišini. Barem kad se radi o ljubavi. Više vam neće biti važne atrakcije, nego ćete uspjeti uživati u sasvim malim i običnim situacijama. To je zrelost, bilo para, bilo osobe. Ono za što se borite ispravno je, ali treba bolje surađivati s drugima.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

RIBE (20.2. - 20.3.)

14. kolovoza 2020.

Povijesni dijelovi čakovečkih vatrogasnih zastava iz 19. stoljeća Pripremila: Tajana Vidović, kustosica kulturno-povijesnih zbirki

Sveti Florijan zaštitnik je vatrogasaca, dimnjačara, vojnika i ratnika te se tumači kao ikona zaštite protiv opasnosti od požara, poplava, oluje kao i neplodnosti polja. Njegova duhovnost seže u antičko razdoblje u početak 4. stoljeća te period Rimskog carstva. Florijan je bio nekadašnji zapovjednik vatrogasne postrojbe u rimskoj pokrajini Norikum (područje današnje Austrije) za vrijeme vladavine cara Dioklecijana. Kao promicatelj ranokršćanstva i vjere u jednog, a ne zagovaratelj Dioklecijanove vjere u službene rimske bogove, bio je mučen. Zbog svoje požrtvovnosti i založenosti za nekoliko kršćanskih rimskih vojnika javno je pogubljen, utapanjem s mlinskim kamenom oko vrata u rijeci Anisus (Enns). Prema legendi njegovo je tijelo izbacila rijeka kada se nad njim pojavio orao te raširio krila u obliku križa štiteći ga. Kasnije je sahranjen na brdu iznad rijeke na čijem je mjestu sagrađen benediktinski samostan Svetog Florijana nedaleko austrijskog grada Linza. Dio relikvija nalazi se u Krakowu u Poljskoj gdje je također, njemu u spomen, izgrađeno svetište. Prema povijesnim izvorima njegova smrt dogodila se 4. MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 30. rujna Ponedjeljak - Petak: od 7 do 18 sati Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

svibnja 304. godine zbog čega je taj datum prihvaćen kao dan Svetog Florijana, a kasnije i Svjetski dan vatrogasaca.

Legenda o Florijanu seže u 8. stoljeće Najstarija legenda o Florijanu zapisana je u 8. stoljeću kada počinje njegovo slavljenje kao sveca, zaštitnika od vatre. Kako se njegov kult postupno razvijao, štovanje Svetog Florijana pokazivalo je interes i za vizualnu interpretaciju njega kao osobe kroz različite ikonografske prikaze. U likovnoj umjetnosti slikari i kipari prikazivali su ga u manirama umjetnosti srednjeg vijeka, kao starca ogrnutog rimskim plaštem. Preokret u ikonografskom opisu sveca dogodio se u renesansnom razdoblju od kada se počinje prikazivati kao mlađi vojnik u vojnoj opremi sa štitom te zastavom s križem. U ikonografiji osoba je često prikazana sa svojim atributom, prepoznatljivim ‘’rekvizitom’’ koji ima određeno simboličko značenje. U zapadnom kršćanstvu uglavnom su to predmeti mučeništva, a kod Florijana to je bio mlinski kamen. Povijesna istraživanja o tom rimskom vojniku doprinijela su njegovoj daljnjoj popularizaciji u Europi kao sveca zaštitnika. Shodno tome, kao zaštitnik vatrogasaca sveti Florijan se u europskim zemljama prihvaća tek početkom 19. stoljeća u vrijeme kada se počinju organizirati i prva dobrovoljna vatrogasna društva, što se dogodilo i u Međimurju. Prošlo je 145 godina od postojanja Dobrovoljnog vatrogasnog društva Čakovec. Osnovano je 18. travnja 1875. godine s dubokim humanizmom i potrebom pružanja pomoći u trenucima elementarnih nepogoda – potres, požari ili ratna razaranja. Materijalni dokazi koji svjedoče o dugoj povijesti vatrogasaca u Međimurju pohranjeni su u muzejskom

Portret Međimurke ikona je Kraljeva slikarstva iz toga razdoblja, koju bismo trebali sačuvati i za neka buduća vremena

fundusu Zbirke vatrogastva, a u rubrici predmet dana predstavljamo zanimljivo likovno djelo na jednoj vatrogasnoj zastavi. Vatrogasna je zastava simbol časti i požrtvovnosti te pripadnosti postrojbi, dobrovoljnom društvu i zajednici. Nosi je zastavnik na svečanostima, natjecanjima, zatim smotrama, vježbama i drugim aktivnostima uz poseban način njezina držanja na mjestu, prilikom hoda ili pak pozdrava. Prosječna visina vatrogasne zastave je do 3 metra što pridonosi dojmu veličine i poruke koju nosi. Sastoji se od duge drvene drške na koju je u gornjem dijelu pričvršćena velika tkanina te metalnog koplja pri vrhu. Da bi obogatili dojam zastave, na tkaninu se najčešće šivala uljana slika na platnu što je ujedno najupečatljiviji dio izuzetno vrijedne simbolike.

Dva oslikana ovala u fundusu muzeja U muzejskom fundusu se čuvaju i dva oslikana ovala, obrubljena zlatnom tkaninom kao pripadajući dijelovi nekadašnje vatrogasne zastave. Riječ je o

slikarskoj tehnici ulja na platnu koje je našiveno na komad tkanine, odnosno zastavu (pojedini dijelovi zastave bijele boje još uvijek su ostali prišiveni za traku). Na jednoj strani je prikaz sv. Florijana mlađe fizionomije lica kako stoji na oblacima. Odjeven je u rimsku vojnu odoru, odnosno zelenu tuniku preko koje nosi mjedeni prsni oklop, crveni plašt prebačen preko leđa te kacigu i čizme. U lijevoj ruci drži koplje sa zastavom te se istovremeno pridržava za mlinski kamen – atribut svoga mučeništva. U desnoj ruci drži drveno vjedro vode kojim polijeva zapaljeni krov kuće prikazane u donjem lijevom kutu. S druge strane je ovalni oslik gdje su prikazana dva lebdeća anđela koji pridržavaju štit s grbom grada Čakovca (kula i dvije zlatne zvijezde) na temelju čega možemo pretpostaviti da je zastava pripadala čakovečkome vatrogasnom društvu. Oba ovala datiraju se u kraj 19. stoljeća, nažalost, bez poznatog autora sačuvanih oslika.

PLI DANI 14. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Nastavak sparnog i teškog vremena VREMENSKA SLIKA: Česte kiše i pljuskovi ovog ljeta došli su na naplatu. Proteklih tjedan dana imamo više suhog vremena, ali je vlažnost zraka iznimno visoka pa je vrijeme teško i sparno. U noćnim satima vlažnost je do 100% pa je mjestimice bilo i jutarnje magle, a ni danju baš nije ugodno uz tridesetak stupnjeva i 50% vlage. Sparina i težina nastavit će se i dalje, iako će u subotu doći do kratkotraj-

nog osvježenja. Očekujemo i nalet kiše ili grmljavinskih pljuskova, a onda bi od nedjelje do utorka bilo uglavnom suho i ponovno toplije. Nova promjena je moguća u srijedu. VREMENSKA PROGNOZA: Naznake za petak su i dalje nestabilne, a vjerojatno i malo svježije. Uz povremeno više oblaka mogući su kiša ili pljuskovi praćeni grmljavinom. Mjestimice može biti obilnijih pljuskova, ali u nekim mjestima možda

padne tek koja kišna kap, sve ovisi kako će koga uhvatiti oblak. Vjetar većinom slab. Najviša temperatura između 25 i 29°C. I u subotu se nastavlja promjenjivo vrijeme. Još uvijek dosta oblaka, mjestimice uz nalet kiše ili pljuska s grmljavinom, vjerojatnije u noći i prijepodne. U popodnevnim satima više suhog vremena uz djelomično razvedravanje, ali još je ponegdje moguć kraći

SKANDINAVKA

pljusak. Ostaje malo svježije uz slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova. Temperatura zraka popodne oko 25 Celzijevih stupnjeva. Prognoza za nedjelju najavljuje djelomično sunčano uz temperaturu zraka bliže 30 Celzijevih stupnjeva. Većinom suho, ali ipak su ponegdje tijekom dana uz jači razvoj oblaka mogući lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom, vjerojatnije u gorju.Početkom novog tjedna će i dalje biti vrlo toplo, vruće i sparno. Ponedjeljak nam donosi pretežno sunčano i vruće vrijeme, a temperatura bi trebala ići malo iznad 30 Celzijevih stupnjeva. Slično vrijeme bi ostalo i u utorak, ali prema kraju dana uz sve veću mogućnost za pljusak. Srijeda će vjerojatno donijeti manji pad temperature i mogućnost za pljuskove. Na kraju napo-

Pučka meteorologija Što kolovoz ne iskuha, to rujan ne prekuha

mena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-

555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 13.8.)

METEOROLOŠKI KALENDAR • 16. kolovoza 1981. godine temperatura je Kninu narasla na 40°C

IZLAZI

ZALAZI

18.8. u 05:59 h 18.8. u 20:00 h 23.8. u 06:05 h 23.8. u 19:51 h

• 20. kolovoza 1898. godine veliko nevrijeme i vihor kod Čazme

VICOTEKA Mujo u zatvoru Sjedi Mujo u zatvoru zbog dilanja droge i piše Fati pismo: “Sakrio sam drogu u vrtu, iskopaj je i onda prodaj” Policajci su pročitali pismo i otišli kopati vrt. Fata piše pismo Muji: “Mujo policajci su bili,iskopali cijeli vrt, ali nisu ništa našli” Mujo napiše natrag: “E sad lipo kad su iskopali vrt, zasadi krumpire!”

Plivač Kako se na japanskom kaže najbrži čovjek koji pliva? - To šiba ko riba.

MOZGALICA Autor: Mladen Mrčela

Aktualno

BOGATI SPORTSKI VIKEND INTERVJU: Saša Kuček novi trener u dvorani Graditeljske škole čakovečkog prvoligaša rukometašica Čakovec ŽRK Zrinski

ODIGRANO DRUGOLIGAŠ MEĐIMURJE bezPRETKOLO www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Hrvatskog nogometnog prvenstvene premijere ovaj petak u kupa Čakovcu

ŽelimU da igramo petak rukomet agresivni ofenzivni u časti Ž. Goliku, u rukomet subotu vrhunski karate

Protivnik Rudeš ima zaraženog koronavirusom

TRADICIONALNI teniski MIŠEL GANZER, uoči velikog turnir Punčec Open turnira Međimurec 2020. u završen 11. svibnja 2018. je u Čakovcu Dunjkovcu-Pretetincu

Dolaze Deninajbolje Žmak slavio ekipe pionira drugu uzastopnu hrvatskih klubova

pobjedu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Braniteli i „Oluja“ pomeli agresore

im nam bliže dohaja 5.augustuš mam so strke z jende stane, a nevole z druge strane. Bar dva tjedne predi počnejo spominki, gruntanja i premišlavanja kak se bode preslavil nejvekši svetek v Lepoj našo, a to je Den pobjede i domovinske zahvalnosti i Den hrvackih branitelov, kratko, jasno i glasno rečeno Den „Oluje“. Nejpredi so spominki što bode išel v Knin, a što ne bode išel, očem reči, je li bodo išle nacionalne manjine, je li bodo išli predstavniki Srbijancov ili pak ne? Je li bode precednik Zoki mel čas i voljo kaj dojde? Što bode na bini, a što polek, što bode v prvomo redo, što v drugomo, a što pak v zadjemo. Što bode igral, a što pak popeval? Se to vam zgledi kak droptije, a o tomo premišlavle celi šereg ljudi i sakefele maherov. Tak je i ovo leto bilo, spominki so trajali dobrih deset dni, počeli so mam čim se je POD VUROM

zafremal novi Sabor pak do Dneva pobjede. Ovo leto so se premijer Drašek Plenkovičov, novi saborniki i novi ministri dospomenuli da bode Srbin Boris Miloševičov, zebrani za potprecednika hrvacke Vlade, išel v Knin kaj ne bode zgledalo da Srbi imajo nekaj protiv Oluje. Se je to nekak zgledalo tak dugo dok je potprecednik Miloševič ne počel govoriti. Istina Božek da je on mel sedemnajst let 1991. leta dok so jegovi zemljaki prešli Dunava z tenkima i počeli gaziti Lejpo našo i to sam zato kaj so šteli kaj bi bila jiva. Boris je govoril kak da nikaj ne zna, kak da ne zna kaj so Slobo, jegova rodbina po prezimeno i jegovi kompanjoni Karadžič, Šešelj, Mladič, Arkan, Matič, Šlivančanin, i drugi generali delali po Lepoj našoj. Nekak bi još mogel razmeti Srbe kaj oni govorijo sam ono kaj smo mi Hrvati zahuzali, ali ne razmem zakaj mi i naši novinari furt to za jimi ponavlamo kak papige. Furt nam pod nos rivlejo Grubore de je stradalo šest Srba i

ne meli svoje mesto na fešti Hosovci. Žnjimi se naša Vlada zbrčkavle kak da so se ne borili v Domovinskomo rato. Od 1991. – 1995. so nam ne smetali jerbo smo jiv nucali, neso nam išle na živce jive črne majce i jiv pozdrav „za dom spremni“, a ve posle 25 let nemajo svoja mesta na feštama kak da so se borili za nekoga drugoga. Kak zgledi, navek je to tak bilo, jeni so se borili dok je rat trajal, a ve posli so kcoj došli nekši novi klinci i oni vodijo politiko. Malo, malo pak nam sosedi Srbi pod nos rivlejo kolono traktorov z šterima so 1995. odišli z Knina i okolice za vreme „Oluje“. Ne tak zdavnja, pred 75 let so Hrvati bežali pred partizanima i četnikima, šteri so si preslekli obleke i četničke kokarde zamenili z petokrakaj, šteri so jiv pregajali po „križnomo poto“. Probajte si pregruntati kak bi to se zišlo da so Hrvati unda meli traktore? Najbrž bi jiv čuda vejč ostalo, a ovak jiv je, predi ili posle, v majo ili pak junjušo pod zemljom završilo

nekaj vejč od pecto jezer. Nekaj sam mel za čuti, bar se tak pripoveda, da saki moški v Srbiji mora položiti ispita kaj bode znal voziti traktora. Ne bi vam znal reči je li je to tak ili pak se nešči heca z naših sosedov, ali kuliko znamo čuda je sosedov šteri još den denes sejajo mejo Virovitica – Karlovac – Karlobag i tak dugo dok si to ne bodo zbili z glave bodo se morali vučiti i traktore voziti. Verjem da so ne zabili kak je to zgledalo pred 25 let, a nikaj bole ne bodo prešli ak jim pak padne na pamet kaj bodo selili meje! Kak je i red, i mi smo prinas v Čakovco i Međimorjo, preslavili Den pobjede. Vence smo položili i vužgali sveče pre spomeniko v čakoskomo parko den predi svetka, a meša za Lepo našo i za poginule branitele se je služila 5. augustuša. Meša se je služila v čakoski stareši cirkvi, ali je nišči od onih šteri so naručili mešo ne došel k meši. Ne bi štel nikaj reči, ali so si si oni šteri so dali

svoje živote za Lepo našo zaslužili kaj jim se zafalimo za jivo žrtvo!!! Ne znamo koga se mi bojimo i pred kim se skrivlemo. Kak sam več rekel, pred deset dni smo preslavili nejvekšega svetka v Lepoj našoj, Den pobjede. Na te den smo mi, očem reči, so naše braniteli, naši heroji v „Oluji“ pretirali četnike prek meje i tak omogučili Lepoj našoj da dojde „do zraka“ i počne gospodariti sam z sobom na svojemo hataro. Je bilo tak? Bilo je! I zato vas pitam zakaj mi na te den ne denemo na svoje hiže trobojnico kaj bi si, šteri dojdejo k nam, znali da je prinas državni svetek. Koga se mi bojimo? Pak smo one šteri so nas napali pretirali pred 25. let. Malo sam se prepelal po međimorskomo glavnomo grado pak sam primetil da niti oni šteri držijo cugle vlasti vu svojimi rokami, šteri bi nam morali biti primjer ne mečejo trobojnice na svoje hiže. Nekši čudni smo ljudi mi Međimorci, očem reči, Čakovčanci.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Kako nagle promjene vremena utječu na građane? U ljetnim mjesecima svjedoci smo velikih oscilacija u temperaturi. Upravo takve nagle promjene često utječu na raspoloženje, ali i zdravlje ljudi. To je posebno opasno kod kroničnih bolesnika. Pitali smo naše građane kako na njih utječu nagle promjene vremena te kako se nose s ljetnim visokim temperaturama. Dok jedni promjene osjećaju, s druge strane ima onih koji su cijelo ljeto na moru. (dv, zv)

nišči je do dneva denešjega ne za to odgovarjal. Da se razmemo, ne sam ja za to kaj bi se zločini kakši god i čiji god skrivali, za saki zločin šteri je zločin treba odgovarjati on šteri ga je napravil. Ali ne sam na našoj strani nek i na onoj drugoj, agresorskoj. Srbi kak da so pozabili da je još nišči ne odgovarjal za Plitvice, Borovo Selo, Škabrnjo, Vukovar, Ovčaro i kaj ne bom dale nabrajal. Još se za hajdi naših ljudi ne zna de so jim kosti i jiva rodbina nema de svečo vužgati. A več je prešlo 29 let otkak so pale prve žrtve. Ak se oče naprajti red unda ga tre naprajti i na drugoj strani, a ne sam prinas. Još so naši sosedi niti jempot ne priznali da so oni započeli rata, da so oni došli k nam i šteli so kaj bi jim mi prepustili svojo zemljo. Ne sam kaj so ne priznali nek jim ne padne na pamet kaj bi platili ratno odšteto za se ono kaj so rezrušili i za več od 15 jezer naših branitelov šteri so dali svoje živote v Domovinskomo rato. I ovo leto so v Knino

Ilija Nikolić, Čakovec – Vrlo dobro se nosim s promjena. Treba popiti jedan dobar hladan gemišt i držati se hladovine. Od 12 do 15 je popodnevni odmor i spavanje, a nakon toga gemišt. Nisam bio na moru, ali ću uskoro biti.

Drago Deban, Čakovec – Jako sam kratko tu jer sam skoro cijelo ljeto na moru. Sutra idem opet na mjesec dana tako da nagle promjene osjećam minimalno. Nisam baš neki meteoropat makar imam probleme sa srcem. Recept je redovito uzimanje terapije i po mogućnosti more.

mi prodiremo dublje

Snježana Hrušoci, Nedelišće – Jako osjećam promjene, ali sam se već naviknula i ponašam se kao da je to normalno. Ljudi idu u saunu, tako mi idemo na sunce. Ako si posložite da je dobro, sigurno bude vam dobro, a ako ne onda suprotno. Važno je ne se prepustiti promjeni.

Zvonimir Vlah, Čakovec – Osjeća se promjena vremena. S vrućinom se nosimo kupanjem na bazenima i na Dravi. Maksimalno se držimo hladovine. Zdravstvenih problema nemamo, a na moru smo već bili.

www.teamgradjenje.hr

Ina Patafta, Cirkovljan – Većinom se osjećam dobro, ima trenutaka kad treba odmoriti i unutra se rashladiti. Ne osjećam srećom nikakve tegobe. Na moru nismo bili, ali se hladimo doma uz bazen i klimu.