Međimurske novine 1301

Čakovec, PETAK, 21. kolovoza 2020.

VOJNI ROK U JNA gulili na snimanju Užičke republike

Franjo Horvat glumio str.10 Švabe, a Branko Držanić kopao grabe

str. 4-5

DESET MEĐIMURACA o kojima se izgubio svaki trag i glas

Cijena 10 kuna

MARTA ANDROČEC iz Čehovca dizajnerica elegantnog nakita za modernu ženu

Svaki nakit ima svoju vlasnicu ZAVJETNO hodočašće u Draškovec

Magdalena Turk: Do ve nam je naš svetac pomogel!

str.15

NAŠI čitatelji pitaju

Misteriozni nestanci koje policija nikad nije riješila!

Kamo su nestali Štromčeki? str.19

NAČELNICA Pribislavca Višnja Ivačić o nestanku novca

Želim da istraga što prije otkrije tko je kriv! str.11 ČIJI JE VRT NAJLJEPŠI? Vrt mlade obitelji Rubin iz Dunjkovca

str.27

Broj 1301

media 3

Godina XXV.

Impozantni ribnjak napravili za guštanje

Petar Petak iz Novakovca nestao nakon provoda u noćnom baru Ivan Mihalec iz Čakovca otišao iz naše bolnice Slavica Novak iz Kuršanca vratila se iz Njemačke i nestala

www.teamgradjenje.hr str. 33

Aktualno UREDNIČKI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. kolovoza 2020.

IZ TJEDNA u tjedan

Party u Kini, bolesna situacija u svijetu

ok su dolazile jezive slike liječnika obučeUREDNIČKI osvrt nih u “skafandere” početkom ove godine iz Kine, svi smo bili uvjereni da se tako nešto ne može dogoditi nama. Međutim, Kinezi su se raspršili nakon proslave nove kineske godine Europom i svijetom i koronavirus je stigao vrlo brzo do nas. Kad je bio lockdown u Hrvatskoj, u centru Čakovcu na ulici nije bilo ni psa, a naša novinarska redakcija jedna od rijetkih “društvenih djelatnosti” u kojima zaposleni nisu radili od kuće, napravili smo niz tekstova sa stručnjacima koji su upozoravali da na težinu stanja, ne samo zdravstvenu, već i psihološku posebice zbog moguće “kućnog zatvora” na duže vrijeme. Međutim, dobra situacija nakon žestokog “zaključavanja”, kao i strah da bi bez turizma država, ali i veliki broj onih koji žive u jadranskim županijama bankrotirali, u Hrvatskoj su donijeli još brže otvaranje i praktički povratak života u normalu. Nakon što se to dogodilo, danas kada bilježimo rekordne brojke zaraženih (srećom većinom bez težih posljedica) teško je ljude po drugi put “zaključati” i tražiti strogo pridržavanje svega onog što smo dvatri mjeseca “stavljali ispod tepiha” kako bi imali turističku sezonu. Istovremeno, iako je bila izvorište zaraze Kina koja ima 1,3 milijarde stanovnika danas se hvali da ima “nekoliko” zaraženih, dok je kod nas, ali i u svakoj drugoj zemlji korona i sve negativno što ona donosi, još uvijek glavna vijest dana. Kako to rekao bi Vojko V? U Wuhanu glavnom izvorištu zaraze danas se organiziraju elektronski festivali i partijanje bez ikakvog ograničenja. Kod nas je također bilo žestokog partijanja na moru, bez obzira koliko to mi skrivali (brojni izvođači imali su koncerte u klubovima diljem jadranske obale), ali eto mladi su pobrali korona “prehladu” i sada je šire u svojoj okolini povratkom s odmora. Ono što je nejasno u cijeloj ovoj priči kako je moguće da je Kina koja broji 25 posto svjetskog stanovništva karantenom, bez obzira koliko ona bila žestoko uspostavljena i rigidno nadzirana, u nekoliko mjeseci zarazu svela

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

“na statističku pogrešku”. U isto vrijeme ostatak svijeta se koprca u neizvjesnosti dolaska novog vala najesen. Kao urednik i novinar svjesniji sam možda nego drugi da puno toga što se govori u javnosti treba uzeti s rezervom. Nisam pobornik teorija zavjere, ali isto tako ne uzimam uvijek sve zdravo za gotovo. Međutim, ako WHO odnosno Svjetska zdravstvena organizacija koja je u stalnoj vezi s Kinom i kao upravlja ovom krizom, zaista želi da ovo što prije završi, onda bi morala jasno reći kako je moguće da najmnogoljudnija zemlja na svijetu više nije u gotovo nikakvoj opasnosti za razliku od ostatka svijeta. Pa ne može nas uvjeriti nekakva glasnogovornica WHO nakon slika razuzdanog partijanja koje dolaze iz Wuhana, da je dovoljno “špotati” Kinu. I da partijanje nije dobro ni tamo, ni bilo gdje drugdje dok traje ova kriza. Očito je da Kina nešto zna, što ostatak svijeta ne zna. Ili pak ne govore istinu da je sve u redu, što bi onda moglo biti pogubno za ostatak svijeta. Jer, oni prema brojkama koje prikazuju imaju zanemariv broj oboljelih i stotinu puta manje umrlih od drugih zemalja. Tu nešto ne štima, jer to se ne može napraviti nikakvim lockdownom, nešto je drugo u pitanju. WHO se ne može više ponašati kao nekakva “babaroga”, već treba jasno reći što se to točno događa na izvorištu pandemije i ponuditi brzo rješenje za cijeli svijet kako ne bi došlo do daljnje ekonomske paralize. Jer u suprotnom cijela ova situacija se vrlo lako može podvesti kao teorija zavjere, što se može sve češće čuti iz usta i naših ljudi kad ih pitaju za komentar cijele ove situacije, u kojem će na kraju ispasti “dok nekom ne smrkne, drugom ne svane”.

Slavlje u Svetom Martinu nakon osvajanja kupa Osmijesi zadovoljstva na sve strane vladali su na stadionu Poleta u Svetom Martinu na Muri nakon što je kapetan Dino Jambres ponosno i euforično podignuo pobjedničkih pehar kupa nakon pobjede u finalu protiv velikog rivala Rudara iz M. Središća. (Foto: Zlatko Vrzan)

FOTO

tjedna

PROGRAM implantacije trajnih elektrostimulacija srca u Županijskoj bolnici

U Čakovcu ugrađeno 50 srčanih pacemakera Krajem ovog mjeseca bit će godinu dana otkako je započeo program implantacije trajnih elektrostimulatora srca (srčanih pacemakera) u Županijskoj bolnici Čakovec. Do sada je uspješno implantirano oko 50 jednokomornih i dvokomornih elektrostimulatora. Početkom implantacije formirano je i novo radilište u kardiološkoj poliklinici Ambulanta za kontrolu elek-

trostimulatora. U četvrtak 13. kolovoza u našoj bolnici također je implantiran prvi ugradbeni kardioverter-defibrilator. Radi se o uređaju napajanom posebnom baterijom, koji uz pomoć elektrode postavljene u srce, može detektirati određene aritmije i nakon toga aktivacijom raznih oblika električnih udara (defibrilacija, antitahikardijska stimulacija) ponovno

vratiti normalan srčani ritam i spasiti život. Radi se o složenom i sofisticiranom elektroničkom uređaju čiji se postupak ugradnje ne razlikuje bitno od ugradnje klasičnog elektrostimulatora (pacemakera). Navedeno će dodatno doprinijeti zbrinjavanju kardioloških bolesnika naše regije te pružiti još viši standard liječenja za što je ranije bilo potrebno upući-

vanje pacijenata u kliničke centre u Zagrebu. - Time se ostvaruje vizija da kliničke procedure dovodimo u našu regiju i time osiguramo veću kvalitetu zdravstvenih usluga i viši medicinski standard za građane u našoj županiji i regiji, poručili su iz Županijske bolnice Čakovec povodom ovih značajnih dosega u skrbi pacijenata. (BMO)

ŽB ČAKOVEC nabavila novi uređaj za testove na koronavirus

Test od sada košta 698 kuna Od četvrtka, 20. kolovoza, u Županijskom bolnici Čakovec koristi se novi uređaj za molekularnu dijagnostiku pomoću kojeg se rade testovi na koronavirus. Cijena tog testa je 698 kuna i nalaz se izdaje u roku od 24 sata.

- Ono s čim se trenutno suočavamo je neredovita opskrba od firme, odnosno distributera u Hrvatskoj za te testove. Razlog tomu je ogromna potražnja u cijelom svijetu. Testovi su naručeni i oni su na putu prema nama,

U Međimurju znatan porast korona pozitivnih S danom, 20. kolovoza, u Međimurju je ukupno 25 osoba oboljelih od koronavirusa. To je znatan porast i rekordni broj s obzirom da smo od početka krize imali tek nekoliko oboljelih, a u ljetnim mjesecima dugo vremena nijednog. Od korona pozitivnih 19 osoba se vratilo s ljetovanja, 4 osobe su radnici iz drugih zemalja na privremenom radu s prijavljenim prebivalištem u Međimurskoj županiji, a preostale 2 osobe su samo s prebivalištem kod nas. Svi su bez ili s vrlo blagom kliničkom slikom i nema hospitaliziranih. U samoizolaciji je 137 osoba i svi su kontakti oboljelih. (sh)

istaknula je ravnateljica ZZJZ Međimurske županije dr. Marina Payerl Pal. Brisevi se uzimaju svakodnevno od ponedjeljka do petka u COVID kontejneru na parkiralištu iza ŽB Čakovec, Svetojelenska cesta od 7:30 uz prethodnu najavu. Samo u izvanrednim slučajevima, prema dogovoru moguće je uzimanje briseva i preko vikenda. Važno je naglasiti da osobe koje imaju bilo koju od indikacija za uzimanje brisa na koronavirus od svog liječnika primarne zdravstvene zaštite ili epidemiologa temeljem takozvane crvene uputnice će pretragu obaviti bez plaćanja. Završeni nalazi za uzorke uzete od osoba s crvenom uputnicom šalju se putem CEZIH-a liječniku koji je uputio pacijente ili se mogu podići na šalteru Djelatno-

sti za kliničku mikrobiologiju od 15-18 sati isti dan. Za sve one koji su iz osobnih razloga naručili testiranje nalaz se može dostaviti putem e-maila, nakon potpisanog zahtjeva za slanje nalaza. Nalazi se prema prethodnom zahtjevu mogu izdati na engleskom i njemačkom jeziku. Narudžbe za testiranje na osobni zahtjev uz plaćanje se primaju na telefon: 040 386 841 ili putem elektronske pošte: mikrobiologija@zzjzck.hr Cijena usluge redovnog testiranja je 698 kuna, a za hitne potrebe cijena testiranja iznosi 1000 kuna. Testiranje se plaća unaprijed putem internet bankarstva ili uplatnice ili osobno gotovinom na blagajni Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije. Kod dolaska na bris potrebno je donijeti potvrdu o uplati. (sh)

21. kolovoza 2020.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UKIDANJE ZAMJENIKA gradonačelnika i načelnika predstavlja se kao ušteda od 100 milijuna kuna na razini države

Velika predstava mali promet!

Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

rugo ime za ovu zemlju su neprestane reforme koje samo prevrćemo na jeziku, ali ih u stvarnom životu rijetko doživimo. Najnovija reforma najavljuje ukidanje zamjenika gradonačelnika i načelnika za mjesta ispod 35.000 stanovnika te ostavljanje samo jednog zamjenika župana i predstavlja se kao ušteda od 100 milijuna kuna javnog novca. Svaka kuna poreznog novca koja se uštedi, hvale je vrijedna, ali nemojmo se dati zaslijepiti, milijarde javnog novca su u ovoj zemlji trošene na razne sanacije i jamstva. U moru drugih rasipanja u koje se ne dira to i nije tako mnogo novca.

Kakva je situacija sa zamjenicima u Međimurju?

Međimurska županija uz župana ima i dva zamjenika s primanjima od 12.000 i 11.000 kuna. Imamo tri gradonačelnika u tri grada s ukupno 4 zamjenika. Prema raspoloživim podacima Grad Čakovec ima dva profesionalna zamjenika na plaćama od 14.000 i 12.700 kuna neto, a gradovi Mursko Središće i Prelog zamjenike volontere koji svoje profesionalne karijere ostvaruju izvan politike, a za obnašanje dužnosti zamjenika dobivaju mjesečne naknade, 3000 u Murskom Središću i 2400 kuna u Prelogu. Naknade zamjenicima načelnika u međimurskim općinama variraju od općine do općine u rasponu od 500 do 2500 kuna. U najvećoj međimurskoj općini Nedelišće dva su su zamjenika, od kojih je jedan iz redova nacionalne manjine, a drugi volonter. Profesionalni zamjenik je na plaći od 5900 kuna, a volonter na naknadi od 2500 kuna. Profesionalnog zamjenika ima i mala općina Orehovica s plaćom od 4000 kuna, ali zbog zakonske obveze da bude zastupljen predstavnik iz redova nacionalne

VIJEST(I) TJEDNA

Misterij nestalih u zadnjih 30 godina Mario Jalušić iz Ivanovca, Stjepan Malek iz Kotoribe, Ivan Mihalec iz Čakovca, Zdravko Mučić iz Belice, Kristina Murić iz Murskog Središća, Slavica Novak iz Kuršanca, Ivan Oreški iz Lopatinca, Petar Petak iz Novakovca, Rudolf Prprović iz Pribislavca i Danica Šimunković iz Železne Gore osobe su za kojima se već godinama traga na području Međimurja. Njihove obitelji još uvijek žive u neizvjesnosti i traže odgovore kako bi saznale istinu o sudbinu svojih najmilijih. Više u temi broja na str. 4-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Žene pokrenule i oživile cijelu Hlapičinu

Čakovečki trijumvirat postaje prošlost, budući gradonačelnik ostaje bez oba zamjenika manjine, a takav je slučaj i u općini Pribislavec gdje zamjenik ima plaću od 3377 kuna. Zamjenik u općini Kotoriba prima plaću od 7000 kuna. Neosporno je da ukinu li se zamjenici načelnika i gradonačelnika da će se smanjiti trošak za njihove plaće ili naknade u proračunu. Novi zakonski prijedlog kačio bi sve naše gradove, jer su manji od 35.000 stanovnika. Iznimka su zamjenici iz redova nacionalnih manjina koji se biraju po posebnom zakonu. Izmjene ovog zakona na saborske klupe trebale bi doći u jesen. Hrvatska ima 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave, 428 općina, 127 gradova, 20 županija te Grad Zagreb i toliko gradonačelnika, općinskih načelnika i župana, a svi oni imaju 745 svojih zamjenika, ukupno 1321 lokalnog dužnosnika. Zasigurno ima puno malih općina koje svoje izvorne prihode potroše na hladni pogon. Tako nešto srećom nije česti slučaj u Međimurju, čije su općine i gradovi po tom pitanju puno štedljiviji od ostatka zemlje, posebice nekih malih općina u dalmatinskom zaleđu i drugdje u kojima se nemilice troši na upravu, a malo ulaže u razvoj. U zadnjih 30 godina isprobali smo

i druge modele izvršne vlasti. Općine, gradovi i županije imale su danas već zaboravljena poglavarstva koja su bila sukreator lokalne politike. Poglavarstva su bila sastavljena od više članova koji su se učestalo sastajali i primali naknade. Nakon direktnog izbora gradonačelnika, načelnika i župana, poglavarstva su ukinuta. Osjećamo li uštede? Računicu nikad nismo vidjeli. Umjesto poglavarstva uvedeni su zamjenici. Uvođenje zamjenika u sustav je značajna poluga za sklapanje koalicija. Gledano s te strane može se govoriti da je mjesto zamjenika omogućavalo “uhljebljivanje”. No ukidanje zamjenika ne znači nužno da će se uhljebljivanje zatrti. Političari imaju na raspolaganju niz mogućnosti da one koji nemaju karijere izvan politike, uhljebe i drugdje, a ne samou svom uredu. Da zaključimo moguće je sadašnji trošak za plaće i naknade ukinutih zamjenika s jednog mjesta preseliti na drugo.

Što kažu oni kojih se to tiče

Za komentar najavljenih promjena zamolili smo gradonačelnike tri grada: Čakovca, Murskog Središće i Preloga i najeksponiranijeg zamjeni-

ka Maria Medveda iz Grada Čakovca. No do zaključenja broja gradonačelnici Stjepan Kovač (SDP) i Ljubomir Kolarek (HDZ) nisu se izjasnili o tom pitanju. S druge strane gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak i zamjenik gradonačelnika Čakovca Mario Medved iznijeli su svoje mišljenje. Mario Medved, zamjenik gradonačelnika Čakovca kazao je: - Načelno se slažem sa svim promjenama u ustroju jedinica lokalne samouprave koje za cilj imaju povećanje učinkovitosti sustava i smanjenja troškova. No, prijedlog ukidanja dužnosničkih pozicija u gradovima, općinama i županijama još nije uobličen u zakonski prijedlog ili upućen na javnu raspravu. Kako je riječ uglavnom o medijskim napisima iz kojih nije moguće iščitati na koji će način funkcionirati općinske, gradske iz županijske uprave nakon eventualnog smanjenja broja dužnosnika, nisam sklon komentiranju istih, poručio je Mario Medved, zamjenik gradonačelnika Čakovca. Mario Medved je jedan od dva profesionalna zamjenika gradonačelnika Čakovca koji je zadužen za resor komunalne infrastrukture. Drugi

je Zoran Vidović s manje jasno definiranim resorom i time manjom vidljivošću u javnosti. Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća kazao je: - Upoznat sam sa zakonskim prijedlogom Ministarstva pravosuđa i uprave koji će se uputiti u saborsku proceduru smanjenje broja vijećnika i ukidanje pozicije zamjenika za sve općine i gradove koji imaju manje od 35 tisuća stanovnika. Ako zakonski prijedlog bude donesen mi ćemo ga morati ispoštovati. U tom slučaju na malo drugačiji način organizirat će se rad gradonačelnika, gradske uprave i naravno prilagoditi novonastaloj situaciji. Takav zakonski prijedlog imao bi pozitivan utjecaj na proračun, smanjili bi se troškovi, odgovorio je Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća. Podsjetimo da Mursko Središće ima jednog zamjenika gradonačelnika trenutno je na toj dužnosti Miljenko Cmrečak, koji tu dužnost pored svog redovnog posla obavlja volonterski. Lokalni izbori su u proljeće iduće godine, tako da sadašnje zamjenike ova izgledna promjena neće dotaknuti, a što donosi budućnost vidjet ćemo.

Do prije šest, sedam godina, Hlapičina je izgledalo pomalo umrtvljeno, bez izraženog društvenog života. A onda je na društvenoj sceni osvanula Udruga žena Hlapičina koje su se počele pojavljivati na raznim manifestacijama promovirajući svoje mjesto. Bio je to razlog da ih posjetimo i razgovaramo s njima što ih je potaklo na okupljanje. Na razgovor su došle u novouređeni društveni dom gdje je i njihova prostorija za rad u kojoj se okupljaju i smišljaju zajedničke aktivnosti. Reportažu donosimo na str. 12.

Blato ostaje “ugođaj” sajma srijedom!? Nazvao nas je čitatelj iz Čakovca koji se požalio da godinama Čakom naplaćuje mjesto na Sajmu srijedom, ali nikako da se uredi parkiralište koje je čim padne malo jača kiša poplavljeno i puno lokvi. - Svjesni smo toga problema, ali je pitanje isplati li se i u kojoj mjeri uređivati prostor. Mi saniramo prostor sajma, kako prodajni, tako i parkiralište, nasipavanjem šljunka samo u nužnom djelu, na mjestima gdje za to nastane potreba, stoji između ostalog u odgovoru direktora Čakoma Ivice Perhoča. Što je još rekao na ovu nemilu temu pročitajte na str. 19.

Aktualno

21. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MISTERIOZNI SLUČAJEVI NESTANAKA u Međimurju godinama su obavijeni velom tajne

Rudolf Prprović nestao 1990. godine

Ivan Oreški nestao 1991. godine

Stjepan Malek nestao 1995. godine

Zdravko Mučić nestao 1997. godine

Danica Šimunković nestala 1998. godine

10 Međimuraca ni da Petra Petaka iz Novakovca nitko nije vidio nakon provoda u noćnom baru Casablanca, Ivan Mihalec samovoljno se udaljio iz ŽB Čakovec i nestao, a za Slavicom Novak iz Kuršanca izgubio se svaki trag 15. rujna 2014. Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan i arhiva

ario Jalušić iz Ivanovca, Stjepan Malek iz Kotoribe, Ivan Mihalec iz Čakovca, Zdravko Mučić iz Belice, Kristina Murić iz Murskog Središća, Slavica Novak iz Kuršanca, Ivan Oreški iz Lopatinca, Petar Petak iz Novakovca, Rudolf Prprović iz Pribislavca i Danica Šimunković iz Železne Gore osobe su za kojima se već godinama traga na području Međimurja. Njihove obitelji još uvijek žive u neizvjesnosti i traže odgovore kako bi saznale istinu o sudbinu svojih najmilijih.

Njihova sudbina još nije poznata

Najstariji slučaj nestale osobe u Međimurju je iz 1990. godine. Riječ je o Rudolfu Prproviću iz Pribislavca koji je rođen 1936. godine. Njegov je nestanak prijavljen 31. svibnja 1990. i od tada mu se gubi svaki trag. Ivan Oreški iz Lopatinca nestao je u Vukovaru tijekom studenog 1991. godine. Nakon pada Vukovara odveden je iz bolnice vojnim sanitetskim vozilom, a nedugo prije toga izvršena mu

je amputacija i reamputacija desne potkoljenice. Nestanak Stjepana Maleka iz Kotoribe prijavljen je 21. siječnja 1995. On se od kuće pješke udaljio u pravcu željezničkog mosta na rijeci Muri kod Kotoribe ili šume zvane Senjar. Misteriozan je nestanak Zdravka Mučića iz Belice. Njegov je nestanak prijavljen 3. svibnja 1997. godine. Nakon kupanja na rijeci Muri udaljio se u nepoznatom pravcu i od tada ga više nitko nije vidio. Godinu dana nakon toga 29. svibnja nestala je Danica Šimunković iz Železne Gore, supruga i majka malodobne djece. Zanimljiv je slučaj Ivana Mihaleca iz Čakovca koji se 5. svibnja 2003. godine samovoljno udaljio iz Županijske bolnice Čakovec i nakon toga nitko ga nije više vidio. Imao je 48 godina. Dvije osobe nestale su 2004. godine. Petar Petak otišao je iz noćnog bara Casablanca u Novakovcu 1. svibnja i nakon toga gubi mu se svaki trag. Nestanak Maria Jalušića prijavljen je 25. travnja kada se udaljio s peradarske farme u Ivanovcu u nepoznatom pravcu. Najnoviji slučajevi nestanaka osoba su iz 2013. i 2014. godine. Riječ

STATISTIKA

• Od 2011. do 2020. u Međimurju je aktivirano 122 profila nestalih osoba • Za 10 nestalih Međimuraca još se uvijek traga • Ove godine prijavljeno je 14 nestalih osoba, 13 ih je pronađeno živim, a nažalost jedan mrtvi • U posljednjih pet godina bilježi se 70 slučajeva bijega maloljetnika od kuće

Slučaji nestalih nisu zaključeni tako dugo dok se nestali ne pronađe, bez obzira koliko godina to trajalo

je o dvjema ženama. Slavica Novak rođena rođena 1956. godine iz Kuršanca, zadnji je put u tom mjestu viđena 15. rujna 2014. odakle se iz kuće udaljila u nepoznatom smjeru. Sezonski je radila u Njemačkoj na branju voća i povrća da bi nakon povratka kući netragom nestala. Sljedeće godine od 18. svibnja nestalom se vodi i Kristina Murić koja se udaljila s radnog mjesta u Murskom Središću. Dugo se među nestalima u Međimurju vodila i Jasmina Dominić čije je tijelo bilo naposljetku pronađeno u škrinji vlastite obiteljske kuće. Slučaj je sve do nedavno, do osude njezine sestre Smiljane Srnec, bio popraćen s velikim interesom medija i ljudi iz cijelog svijeta te je definitivno ušao u anale svjetske i hrvatske kriminalistike.

Policija nije odustala od potrage za nestalima

O temi nestalih osoba za kojima se još uvijek traga u Međimurju razgovarali smo s

Dariom Srnecom, policijskim službenikom za opći kriminalitet, potrage i identifikaciju te Danijelom Turk, policijskom službenicom za odnose s javnošću. Na samom početku razgovora dotaknuli smo se slučajeva nestale Kristine Murić od prije pet godina. - Kristina Murić radila je kao konobarica u jednom kafiću. Ona je otišla iz tog objekta s biciklom. Bicikl je ostavila na mostu u Murskom Središću. Neki očevici su čuli da je najvjerojatnije netko skočio u vodu, prisjetio nas je Srnec. U tom smjeru pokrenuli su mjere traganja te su čamcima prošli Muru u nekoliko navrata. U pomoć u traženju nestale Kristine odazvao se i HGSS, vatrogasci i građani te slovenska i mađarska policija. Nesretna okolnost je bila što je drugi dan od nestanka Mura jako narasla, te je potraga bila znatno otežana. I danas nakon pet godina od tog događaja više puta na godinu policija plovi rijekom i traže nestalu Kristinu Murić. Kako nam navode sugovornici,

potraga uvijek ide u nekoliko različitih smjerova kad se razmotre svi mogući scenariji. Tako su i u ovom slučaju pokušali u drugom smjeru, ali nisu pronašli odgovore koji bi ih doveli do nekih novih saznanja. Međimurska policija za svaki opisani prethodni slučaj pojedinačno provodi traganje i slučaj nije zaključen tako dugo dok se nestali ne pronađe, bez obzira koliko godina to trajalo. Važnu ulogu u traganju za osobama ima Nacionalna evidencija nestalih osoba, skraćeno NENO. Evidencija se nalazi na internetskoj stranici www. nestali.hr, a stranice nestalih osoba s područja Policijske uprave međimurske uređuju policijski službenici zaduženi za odnose s javnošću. Po primitku informacije o nestaloj osobi, otvara se profil nestale osobe u koji se unose osobni podaci i fotografija. Profil se objavljuje što je prije moguće od trenutka nestanka osobe. Internetska stranica www. nestali.hr aktivirana je u rujnu 2011. godine i do 15.

kolovoza 2020. godine PU međimurska aktivirala je 122 profila nestalih osoba. - U potragu uvijek idemo s ciljem da se osoba prođe što prije, živa i zdrava. Imamo dobru suradnju s HGGS-om iz Čakovca, Javnom vatrogasnom postrojbom Čakovec, svim ostalim lokalnim DVDima, lovačkim društvima i ribolovnim udrugama. Imamo dronove s kamerom i pse tragače. Moderna tehnologija uvelike nam olakšava potragu za nestalima, istaknuo je naš sugovornik Srnec, koji u PU međimurskoj radi već skoro 30 godina.

Bijeg maloljetnika, dementnih i nestali u inozemstvu

U zadnje vrijeme prijavljuju se i nestanci koji zapravo to nisu. - Važno je naglasiti da punoljetna osoba može od kuće otići kad god želi. Imamo puno prijavljenih nestanaka, a da je bio slučaj da je osoba htjela otići od kuće. Nije se htjela javiti obitelji dan, dva, htjela je malo odmoriti. Mož-

21. kolovoza 2020.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TEMA BROJA

Ivan Mihalec nestao 2003. godine

Petar Petak nestao 2004. godine

Mario Jalušić nestao 2004. godine

Slavica Novak nestala 2014. godine

Kristina Murić nestala 2015. godine

anas nije pronađeno! Povećan broj bijega maloljetnika iz kuće Iz PU međimurske ističu da najveći broj nestalih osoba na području Međimurja čine osobe mlađe životne dobi. U posljednjih pet godina bilježi 70 slučajeva, koji su na sreću svi uspješno razriješeni. Kad su u pitanju djeca i maloljetne osobe, razlozi nestanka su različiti. - Maloljetne osobe obično se udalje iz obiteljskog doma radi avanturizma, raznih problema u obitelji, mladenačkog bunta, neuspjeha u školi, nesretne ljubavi i drugih razloga.

da je došlo do neslaganja ili nekakve iskrice u obitelji. Mi u obiteljske probleme ne ulazimo, osim ako se radi o kaznenim djelima i prekršajima, dodao je Srnec u nastavku. Policiji je najbitnije naći osobu živu i zdravu. Naši sugovornici ističu da su ponekad imali i slučajeva da se osoba ni ne želi vratiti doma. Kada nađu osobu uvijek s njom obave razgovor, pokušaju saznati što ju je dovelo do bijega, pruže joj potrebnu pomoć i u krajnjem slučaju i medicinsku pomoć.

- Ljudi su u zabludi jer misle da treba proći 24 sata da prijave nestanak osobe. Ako nije uobičajeno da osoba nestane, neka se to javi policiji istoga trena, naglasio je Dario Srnec, policijski službenik za opći kriminalitet, potrage i identifikaciju u PU međimurskoj

Među prijavama nestanka osoba u Međimurju najveći je postotak bijeg maloljetnih osoba od kuće. U posljednjih pet godina policija je zabilježila čak 70-tak takvih slučajeva. Osim ovih slučajeva, česti su i nestanci starijih osoba, koje su dementne te se izgube u prostoru i vremenu, pogotovo ako se nađu vani u predvečer ili u noći. U jednom slučaju starija osoba iz Međimurja pronađena je čak u Koprivnici. Odlaskom Međimuraca na rad u inozemstvo bilo je prijavljeno i nekoliko slučajeva nestanaka Međimuraca u stranim zemljama. Naime, pošto se usprkos današnjoj modernoj tehnologiji osobe nisu javile obitelji i rodbini, nestanak je bio prijavljen međimurskoj policiji. - Najčešće je u takvim primjerima bio slučaj da osobe završe u bolnici pa se ne mogu javiti na telefon ili pak je riječ o nekim kaznenim djelima, ispričao nam je Srnec i kazao da su svi takvi slučajevi na kraju uspješno bili riješeni.

Svaka informacija je zlata vrijedna

Obitelj i prijatelji u traganju za nestalom osobom policiji su uvijek vrlo koristan partner. Naime, oni najbolje poznaju karakter i osobine

O nestalima u Međimurju razgovarali smo s Dariom Srnecom i Danijelom Turk u PU međimurskoj

nestale osobe, njene navike, obrasce ponašanja i moguće reakcije te su takvi podaci za policiju dragocjeni. Nestanak osobe može policiji prijaviti svatko ako postoji opravdana opasnost da se toj osobi nešto dogodilo ili ako postoji zabrinutost za život i zdravlje te osobe. - Ljudi su u zabludi jer misle da treba proći 24 sata da prijave nestanak osobe. Nama je bitno ako postoji sumnja da je ona nestala, ako nije uobičajeno da ona nestane, neka se jave policiji istoga trena. Policija će otići na teren i provjerit će informacije i krenut će u potragu ako će to biti potrebno, naglasio je Srnec. Nažalost kod prijave nestanka nekih osoba koje se i danas vode kao nestale, nestanak je bio prijavljen kroz duži vremenski period, pa je to policiji u tom slučaju otežalo potragu. Policija poziva građane, tko god da ima bilo

kakve informacije o nestalima da im se javi. - Ako građani imaju bilo kakva saznanja koja bi mogla pomoći da se nestala osoba pronađe ili uoče osobu koja bi odgovarala opisu nestale osobe, molimo da odmah o tome obavijeste policiju pozivom na broj 192, istaknula je Danijela Turk. Sve informacije građani mogu dostaviti i putem email adresa nestali@nestali. hr ili medjimurska@policija. hr, kao i proslijediti putem mobilne aplikacije MUP-sigurnost i povjerenje. Također, podaci o nestaloj osobi mogu se dostaviti i preko online obrasca Imate informaciju o nestalom? Ispunite obrazac!, koji se nalazi na profilu nestale osobe. Profil nestale osobe moguće je isprintati te distribuirati u obliku letaka, odnosno plakata s fotografijom i opisom nestale osobe.

- Iz iskustva možemo reći da građani podatke, informacije i dojave o nestaloj osobi smatraju ozbiljnim, tako da nemamo u svezi toga negativnih iskustva. Zahvaljujemo građanima, kao i medijima koji nam uvelike svojim doprinosom pomažu da se osoba pronađe, dodaje sugovornica u nastavku.

Ovom prilikom ujedno su pozvali sve građane da se i nadalje uključe u traganje za nestalim osobama i sve korisne informacije pravodobno dojavljuju. Dostavljanje kvalitetnih i pouzdanih informacija od iznimne su važnosti za uspješan pronalazak nestalih osoba.

14 prijava nestanka tijekom ove godine Od početka 2020. godine u Policijskoj upravi međimurskoj prijavljeno je 14 nestanka osoba, od čega je 13 osoba pronađeno živo, dok je nažalost jedan osoba pronađena mrtva. Riječ je o tridesetogodišnjem Marku Kovačiću iz Pribislavca, inače rodom iz Štrigove, čije je tijelo pronađeno u Dravi, nedaleko od Hrženice. Na svom Facebook profilu ostavio je prije toga oproštajnu poruku u kojoj je najavio svoj odlazak. Razočaran ljubavlju i teškim životnim okolnostima iz djetinjstva odlučio se na korak nakon kojeg više nema povratka.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MARKO STRAHIJA, vlasnik mikro metalske tvrtke iz Preloga o važnosti potpora za razvoj malog poduzetništva

21. kolovoza 2020.

Kupio stroj i kvalitetnu dijagnostičku opremu Dodijeljene su bespovratne županijske potpore za 129 projekata ulaganja u razvoj malih i mikro poduzetnika u iznosu većem od 1,8 milijuna kuna Pišu: Božena Malekoci-Oletić Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

dalje, razmišljat ću kad dođe vrijeme za to, kazao je.

242 prijave pokazuju potražnju za likvidnim - Javio sam se na natjesredstvima čaj Međimurske županije za

dodjelu potpore malim poduzetnicima lani i ove godine, rekao nam je Marko Strahija, vlasnik tvrtke Stramar CNC iz Preloga i dodao da je u dva navrata dobio maksimalni iznos potpore koji mu puno znači jer je jedini zaposleni. Prošle je godine, sredstvima potpore kupio dijagnostičku opremu koju si inače ne bi mogao priuštiti. Tvrtka mu je registrirana za industrijsku automatizaciju i strojnu CNC obradu metala. Kupcima nudimo cjelovita rješenja u industrijskoj automatizaciji i proizvodnji. - Bez potpore bio bih prisiljen kupiti nešto manji tip opreme čime bi moje poslovanje bilo dosta ograničeno, pojasnio nam je mladi preloški poduzetnik važnost “vjetra u leđa” koji je stigao iz Međimurske županije. Sada pak se prijavio za razvojni projekt kroz koji namjerava kupiti stari stroj u koji će ugraditi suvremenu dijagnostiku i tako dobiti koliko-toliko moderni uređaj. Naravno, potpuno novi mu je, kaže preskupi i ne može si ga priuštiti. - To će mi biti dostatno za prvo vrijeme da mogu ići u korak sa zahtjevima današnje tehnologije. A što će biti

POGLED ODOZDO

U strukturi međimurskog gospodarstva 98% su mikro i mali poduzetnici kojima je korona kriza značajno ugrozila poslovanje, zbog čega je Međimurska županija mjere pomoći usmjerila prema njima. Početkom lipnja objavljen je Javni poziv za Program potpora male vrijednosti za razvoj poduzetništva i obrta, očuvanja radnih mjesta, povećanja broja zaposlenih te stvaranje povoljnog gospodarskog okruženja za mikro i male poduzetnike i obrtnike s područja Međimurske županije. Program je bio usmjeren za ulaganja u nabavu strojeva, opreme, alata, softvera i hardvera za obavljanje osnovne djelatnosti te ulaganja u aktivnosti istraživanja i razvoja. Prijaviti su se mogli mikro i mali poduzetnici sa sjedištem na području Međimurja s registriranom gospodarskom djelatnošću u sektorima prerađivačke industrije, građevinarstva, informacija i komunikacija te stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Najviši iznos bespovratnih sredstava koji se mogao dodijeliti pojedinom korisniku iznosi 15.000 kuna za projekte koji

korisnici potpora moraju završiti u roku od 4 mjeseca od dana sklapanja ugovora. Sredstva za potpore osigurana su u županijskom proračunu. Natječaj je bio otvoren do 10. lipnja, a na njega je pristiglo ukupno 242 prijava, što potvrđuje traženost sredstava za ulaganje. Iako je prvotno, s obzirom na situaciju s COVID-19 i raspoloživa sredstva, bila predviđena provedba natječaja u dva kruga, zbog velikog interesa u provedenom natječaju, župan Matija Posavec, odlučio je povećati alokaciju sredstava te sklopiti ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava temeljem Javnog poziva za poticanje razvoja poduzetništva s ukupno 129 poduzetnika kojima su dodijeljene bespovratne potpore u ukupnom iznosu od 1.837.552,69 kuna. - Za usporedbu, prošle godine kada se započelo s ovim programom dodijeljene su 52 potpore u ukupnom iznosu od 743.849,26 kuna dok se ove godine na natječaj javilo 242 projekta od čega smo podržali njih 129, a rebalansom proračuna povećali sredstva na više od 1,8 milijuna kuna, kazao je župan.

Svaka kuna puno znači u ovoj situaciji

- Prijavili smo se na natječaj jer smo trebali nove laptope za svoje zaposlenike,

- 15.000 kuna izgleda malo ali nama je u ovom trenutku jako puno, kažu u tvrtci Filo istaknuo pak je Marko Filo, vlasnik male tvrtke Filo logic iz Čakovca. U početku pandemije koronavirusom dizajn i projektiranje smo radili od doma na računalima. Kako nismo imali dovoljno službenih, znali smo zaposlenicima na njihove privatne ugrađivati potrebne programe. Sada su dobivenim sredstvima kupili dva prijenosna računala a o svom trošku još jedno jako za renderiranje te monitore. - Javljamo se na sve natječaje bez obzira koliko sredstava se nudi, kaže čakovečki poduzetnik. U sadaš-

njoj situaciji s koronavirusom u kojoj nam je svima posao pao, svaka kuna, ma kako mala bila i te kako dobro dođe. 15.000 kuna izgleda malo ali je nama u ovom trenutku jako puno. Smatra da upravo sada, kada je svima pao promet treba kontinuirano ulagati u poslovanje. Istina, ni oni u ovom trenutku nisu imali na računu viška tih 15.000 kuna stoga im je ova jednokratna bespovratna potpora jako dobro došla. Tvrtka se bavi projektiranjem i dizajnom namještaja za privatne kuće, stanove, poslovne prostore.

Osim ovog Programa, aktualan je i otvoren javni poziv po Programu potpora male vrijednosti za financijske potpore i instrumente putem kojeg se nastoji povećati dostupnost bespovratnih sredstava našim poduzetnicima. Iz proračuna su osigurane i potpore za nezaposlene osobe namijenjene pokretanju vlastitog posla kroz samozapošljavanje te subvencionirane kamate na postojeće poduzetničke kredite za koje je uvedena i mogućnost moratorija i reprograma sve u cilju očuvanja gospodarske aktivnosti u krizi.

Europa nas je stavila u kućni pritvor

eć smo i zaboravili kako smo slavili ulazak Hrvatske u EU prije sedam godina. Kao u braku i nama je ovo sedma krizna godina novog političkog braka. Sjetite se kako smo pompozno dizali rampe. U sebi klicali: sloboda šopingu! Za većinu to je bila najveća praktična vrijednost ulaska u EU. Unos robe u zemlju bez carine i skrivanja. Nama je roba preko granice uvijek izgledala jeftinije i bolje, nego kod nas. Kad su

nas primili u EU osjećali smo se po drugi put oslobođeni. A onda mic po mic nakon šopinga počeli smo putovati turističkim autobusima po obližnjim europskim gradovima. Cvale su izletničke ture na nekoliko dana u Prag, Bratislavu, Beč pa i dalje na zapad. Osjećali smo se kao građani Europe, doduše, kao priznati siromašni rođaci u klubu bogatih. I tako idila je trajala jedno vrijeme kao što već traju medeni mjeseci u friškim brakovima, negdje

kraće, negdje duže, a onda stvarnost počinje izlaziti na vidjelo. Nismo dovoljno tržišno konkurentni, slabije smo plaćeni. Kad se otvorila rampa i za radnu snagu pohrlili smo u obećane zemlje zapadne Europe na poslove koje tamo nitko neće, a nama se iz ove perspektive još isplate. Pogotovo ako se računa na bolju mirovinu od domaće crkavice. Nekako se pokazalo da smo dobri za turizam da znamo ugošćavati

druge i prodavati im sunce i more. Uz autoceste koje smo sagradili za skupe pare najbrži smo im put do mora. Turizam nam je važan za punjenje proračuna, što se u koroni i pokazalo. No strani i domaći gosti raspojasali su se po noćnim klubovima, a s njima se rasplesala i korona. Ali puritanski zapadnjački političari nas su optužili da ne znamo obuzdati koronu, a ne pitaju se zašto su se u našim noćnim klubovima raspojasali njihovi građani? I

eto nas, nakon sedam godina ponovno u svojevrsnoj političkoj karanteni. Rampe su ponovno spuštene. Ne možemo u šoping niti na izlet do Lendave, kamoli Ljubljane, Beča ili Praga. Kao siromašne rođake opet su nas zatvorili u kućni pritvor. Zavijeni u crveno. Puštaju k sebi samo one koji tamo rade i potpomažu njihovo gospodarstvo i proračun. Oni mogu amo-tamo preko rampe, uz negativan korona test. Tako da je stara frajla Europa opet

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

rascjepkana na stare granice. A kapital kao kapital, nikad nije imao domovinu. Zato robe i novac putuju slobodno kao i prije.

21. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gospodarstvo

VAŠ SAVJETNIK

U Hrvatskoj i dalje s povećalom u trgovinu

Zbog manjeg obima posla na građevinskom tržištu došlo do smirivanja i na tržištu radne snage, ali građevinski radnici i stručnjaci i dalje su u Međimurju najtraženija radna snaga

NEZAPOSLENOST u Međimurju znatno porasla, ali još uvijek ima potražnje za radnicima raznih profila

Više posla za muške: Najviše se traže građevinci i vozači Teže ženama nego muškarcima, u mjesec dana na burzi 77 muških, a čak 141 žena Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Krajem sranja prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda u Čakovcu u Međimurju je na burzi rada bilo 218 osoba više nego u lipnju. Evidentirano je 2747 nezaposlenih, dok ih je u lipnju bilo 2529. Velik je to porast u odnosu na prošlogodišnji srpanj za čak 27,4 posto i za 8,6 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na burzi rada bilo je 1114 muškaraca i 1633 žene, od čega su 382 žene na burzi duže od godinu dana. Iz uporedne tabele, vidljivo je da su s posla na burzu u srpnju došle 564 osobe, dok ih je u lipnju bilo

388. Znači smanjila se potreba za radnom snagom.

Oko 600 otvorenih radnih mjesta

Istodobno zbunjujući je podatak da je u srpnju prijavljeno 626 slobodnih radnih mjesta u odnosu na 363 u lipnju, a unatoč tome nezaposlenost je u porastu. Prema našoj burzi rada standardno najviše se traži radnici i majstori raznih profila, ali i stručnjaci-inženjeri u građevinskom sektoru više od 70, zatim vozači kamiona, kao i konobari i kuhari. Posebno nas je zanimalo kakva je situacija s građevinarima koji su bili u prethodnom razdoblju dosta usmjereni na uvoz radne snage iz zemalja istočnije od nas. Vladimir Holetić, vlasnik Intermegrada kazao je da što se tiče građevina-

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

ra situacija puno stabilnija u odnosu na prošlu godinu. - U našoj firmi uspijevamo sačuvati jezgru firme, imamo 40-tak zaposlenih, bez odljeva ili najava odlaska. No kako na svojim gradilištima angažiramo i kooperante imam saznanja da je oko toga bilo više problema lani, nego ove godine. Ove godine se situacija i stabilizirala. Lani je nedostatak radne snage kod kooperanta bio prilično izražen tako da su teško održavali i probijali rokove. No kako se ove godine nešto smanjio obim posla, posredno to je smanjilo i potražnju za građevinskim radnicima.

Isplaćuje se 918 naknada

Inače, od ukupno 2747 nezaposlenih, njih 918 su korisnici novčane naknade

za nezaposlenost. U lipnju ih je bilo 853. I da ne bi bilo zabune ne radi se o potporama za očuvanje radnih mjesta, nego o klasičnoj privremenoj naknadi za nezaposlenost. Naknadu za nezaposlene primalo je 268 muškaraca i 650 žena. Žene prevladavaju među nezaposlenim osobama, među dugotrajno nezaposlenim osobama i među osobama starijima od 50 godina na burzi. Muškaraca starijih od 50 godina na burzi je 317, a žena 441. Sve to govori u prilog tome da su žene u znatno lošijem položaju na tržištu rada. U srpnju u odnosu na lipanj među nezaposlenima na burzi je 77 muškarca više, a 141 žena više. Znači skoro dvostruko više žena nego muškaraca u mjesec dana ušlo je među nezaposlene.

U Međimurski info centar potrošača potrošači se sve češće obraćaju s pitanjem o propisima vezanim za informacije o proizvodu. Ako je vjerovati anketama preko 20% potrošača ide u shopping s povećalom. Starija populacija se izjašnjava da su deklaracije nečitljive i nejasne. Mlađa populacija potrošača je nešto zadovoljnija, posebno kategorija koja zna strane jezike. Potrošačka praksa pokazuje da nije zanemarljiv broj slučajeva da se na istom proizvodu, ali u različitim trgovačkim lancima, nalaze isti proizvodi s različitim deklaracijama, posebno kod proizvoda iz Kine i dalekog Istoka, jer i dobrim prevoditeljima u Hrvatskoj to su ipak strani jezici. To je poseban problem kod hrane za potrošače koji pate od alergija, jer nikada nisu sigurni je li deklaracija potpuna i dobro prevedena, a istinitost deklaracije utvrđuju alergijskom reakcijom. Proizvodi koji se na području Republike Hrvatske nude potrošačima moraju na ambalaži, privjesnici, naljepnici ili na samom proizvodu sadržavati najmanje osnovna obilježja proizvoda u mjeri koja je potrebna da bi potrošač donio odluku o kupnji kao što su naziv proizvoda, tip i model proizvoda, naziv pod kojim se proizvod prodaje, sastav proizvoda, svojstva i tehnička obilježja proizvoda, te osim navedenog mora sadržavati naziv i sjedište proizvođača ili uvoznika koji ima sjedište na području Europske unije. Navedene odredbe trgovci uglavnom poštuju jer Zakon o zaštiti potrošača propisuje da će se novča-

Piše: Željko Tomašić nom kaznom u iznosu od 10.000 do 100.000 kuna kaznit za prekršaj trgovac ako ne označi proizvode sukladno zakonu. Međutim problem je čitljivosti privjesnice (deklaracije), naime europski zakoni o zaštiti potrošača su prema odluci EU definirali veličinu slova kojom se piše deklaracija na način da slova moraju biti računalnog fonta arial od najmanje 11. U Hrvatskoj još nije definirana veličina slova, već samo napominju kako deklaracije moraju biti »čitke i vidljive«, iako je Sabor donio Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti potrošača u veljači prošle godine. Tako je propuštena prilika da se definira što je to “čitko i vidljivo” za prosječnog potrošača. Ako kažemo da je odijelo ogledalo čovjeka, tada je deklaracija ogledalo proizvoda. Pravilno napisana deklaracija koja sadrži sve potrebne podatke o proizvodu dat će potrošaču informaciju i pomoći pri odabiru proizvoda. Deklaracija prodaje proizvod! U Međimurskom info centru potrošača savjetujemo potrošačima da ne kupuju proizvode koji nemaju deklaracije na hrvatskom jeziku ili su nečitke.

POTROŠAČKI KOMPAS

potrosac@mnovine.hr ili 323-601

Zatražite pomoć i savjet u zaštiti potrošačkih prava Imate li kao potrošač neku primjedbu na kupljeni proizvod ili pruženu uslugu? Želite saznati više o svojim potrošačkim pravima? Kome i kako napisati prigovor u slučaju povrede istih? Za sve prije nabrojeno u suradnji s udrugom “Vukanovčar” - društvo za zaštitu potrošača Međimurja, u Međimurskim novinama otvaramo novu rubriku Potrošački kompas u kojoj će se svaki drugi tjedan obraditi i objaviti teme koje se tiču potrošačkih prava, donositi odgovore stručnjaka koji se

bave ovim područjem u Savjetovalištu potrošača Međimurske županija i objavljivati savjete u kolumni Željka Tomašića. Najvažniji dio ove rubrike ste vi - čitatelji i potrošači. Bez vašeg glasa ništa se neće promijeniti. Stoga pokušajte u suradnji s nama pronaći odgovore i rješenja ako su vam ugrožena potrošačka prava. Na sva pitanja možemo pronaći odgovor, stoga ih javite na email potrosac@mnovine.hr ili na telefon 040 323-601. (mn)

Crna kronika

NAPAD NA VIJEĆNIKA Gradskog vijeća Mursko Središće

KRAĐE KOTORIBA

Dolijali kradljivci meteo stanice i pile Dovršenim kriminalističkim istraživanjem osnovano se sumnja da su dvojica maloljetnika s područja Međimurske županije, počinila kazneno djelo krađe. Naime, sumnja se da su u travnju ove godine u poljskom predjelu zvanom Ograd, nedaleko Kotoribe, iz privatnog voćnjaka ukrali agrometeorološku stanicu. Materijalna šteta procijenjena je na oko 25.000 kuna. Policijski službenici Policijske postaje Prelog od osumnjičenika su oduzeli dio ukradenog uređaja te ga vratili predstavniku oštećenog tijela državne uprave. Prema maloljetnim osumnjičenicima dostavit će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

Također policija osnovano sumnja da je 27-godišnjak s područja općine Kotoriba, počinio kazneno djelo krađe pile. Sumnja se da je u subotu, 8. kolovoza 2020. godine u poslijepodnevnim satima u Kotoribi, iz podruma obiteljske kuće u Ulici Josipa Slavenskog, ukrao motornu pilu. Materijalna šteta prema izjavi oštećenog 40-godišnjaka procijenjena je na oko 2000 kuna. Policijski službenici vratili su pilu vlasniku. Protiv 27-godišnjaka podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljene kaznene prijave protiv nepoznatog počinitelja. (sh)

GORNJI KURŠANEC

Razjašnjeno drsko otimanje mobitela U ponedjeljak, 17. kolovoza, oko 14:30 u Gornjem Kuršancu, u Ulici bana Jelačića, 33-godišnjakinji je prišla nepoznata ženska osoba te joj iz ruke istrgnula mobitel, a potom se udaljila u smjeru Kuršanca. Materijalna šteta procjenjuje se na više stotina kuna. Pravovremenom i učinkovitom reakcijom policijskih službenika Postaje prometne policije Čakovec u Varaždinskoj ulici u Kuršancu, pronađena je 27-godiš-

ČAKOVEC

njakinja koja je prema dostupnom opisu odgovarala počiniteljici te je privedena u policijsku postaju na kriminalističko istraživanje. U naknadnom razgovoru s oštećenom utvrđeno je kako je nepoznata osoba u blizini Kuršanca pronašla odbačeni ukradeni mobitel te joj ga vratila. Sumnja se da je 27-godišnjakinja sa šireg područja grada Čakovca, počinila kazneno djelo teške krađe. (sh)

Otkriven provalnik u stambenu zgradu Dovršenim kriminalističkim istraživanjem osnovano se sumnja da je 19-godišnjak s područja općine Pribislavec, počinio kazneno djelo teške krađe. Naime, sumnja se kako je u četvrtak, 13. kolovoza 2020. godine između 8 i 17 sati u Čakovcu, Ulici bana Josipa Jelačića, provalio u stambenu zgradu te je na prvom katu iz spavaće

DONJA DUBRAVA

sobe ukrao razne cigareta i odjevne predmete, a potom iz frižidera u kuhinji i razne prehrambene proizvode. Materijalna šteta prema izjavi oštećenog 40-godišnjeg državljana Kosova procijenjena je na oko 1500 kuna. Protiv 19-godišnjaka podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Za vikend provaljeno u župni dvor U noći sa subote na nedjelju (14./15. kolovoza 2020.) u Donjoj Dubravi, Trgu Republike, nepoznati počinitelj provalio je u prostorije župnog dvora

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

iz kojih ništa nije ukrao. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

21. kolovoza 2020.

Fizički nasrtaj na Juricu Mesarića ispred trgovine Na mjesto napada došla je policija i hitna pomoć koja je zadobivene ozljede okarakterizirala kao lakše tjelesne ozljede Piše: Sanja Heric

Na parkingu ispred trgovačkog centra u Murskom Središću, u utorak 18. kolovoza, dogodio se fizički napad na Juricu Mesarića, inače vijećnika Hrvatske demokršćanske stranke u Gradskom vijeću grada Mursko Središće. Kako su nam kazali iz HDS-a, njihovog vijećnika Mesarića napao je Predstavnik manjina Mjesnog odbora Sitnice Milorad Mihanović. - Nakon fizičkog napada, vijećnik Mesarić je pozvao policiju, a napadač se udaljio s mjesta nesreće.

Dobivene ozljede Mesarića Hitna medicinska pomoć je okarakterizirala kao lakše tjelesne ozljede. Iako predstavnik manjima nije jasno izrazio razlog napada, iz njegovih riječi dalo se naslutiti da su povod podnesene prijave protiv nekih osoba za uništavanje novog nasada hrasta lužnjaka, stoji u priopćenju HDS-a. Naime, kako su nam pojasnili, Lovačko društvo Zec iz Murskog Središća zasadilo je oko 2000 sadnica hrasta lužnjaka u projektu vrijednom oko milijun kuna, no nasadi u blizini naselja Sitnice već su na veliko uništeni. Stoga je vijećnik

Mesarić je na sjednici gradskog vijeća konstatirao da je velik broj sadnica uništen, te postavio pitanje da li je moguće što poduzeti u rješavanju tog problema i očuvanju vrijedne investicije. - Hrvatska demokršćanska stranka najoštrije osuđuje ovaj čin fizičkog napada, koji nije dopustiv nikome, a kamoli službenom političkom predstavniku jedne manjine. Neprihvatljivo je, i iznimno opasno, ako će se vijećnici ubuduće morati bojati za svoj život ukoliko žele savjesno obavljati svoju dužnost, kazali su između ostalog iz HDS-a.

Napadnuti Jurica Mesarić vijećnik je u Gradskom vijeću Mursko Središće

DRSKI VOZAČ kažnjen zbog niza prometnih prekršaja koje je počinio prošli petak

Motociklist zaradio kaznu od 20.500 kuna U petak, 14. kolovoza u 20 sati i 15 minuta u Goričanu, Školskoj ulici, zaustavljen je vozač neregistriranog motocikla Suzuki 750, a koji prethodno u Goričanu nije postupio po znakovima i naredbama policijskih službenika. Pošto motociklist nije posjedovao dokumente temeljem kojih bi se mogao provjeriti njegov identitet, priveden je u policijsku postaju. Provedenim alkotestiranjem utvrđeno je kako je upravljao motociklom pod utjecajem alkohola od 2,49 promila. Ujedno, pošto nije posjedovao dokumentaciju za motocikl te se nije želio izjasniti o vlasniku, a provjerom je utvrđeno kako motocikl nije evidentiran u evidenciji registracije vozila MUP-a, motocikl je privre-

Foto: Ilustracija

meno oduzet do utvrđivanja vlasništva. Okrivljeni 41-godišnjak zbog počinjenja nekoliko prekršaja iz Zakona o sigur-

nosti prometa na cestama te prekršaja iz Zakona o osobnoj iskaznici, kažnjen je izricanjem novčane kazne u ukupnom iznosu od 20.500

kuna uz zaštitnu mjeru zabrane upravljanja vozilima A kategorije u trajanju od 6 mjeseci. (sh,zv)

21. kolovoza 2020.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE

GLOBALNO I LOKALNO

RENDŽERI Međimurske prirode obavljaju častan, ali ponekad i opasan posao

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Što je to Mozart efekt?

Jedan “gospodin” K ganjao nas je krampom! U fokusu posla rendžera je nadzor zaštićenog područja s ciljem preventivnog djelovanja što znači da pokušavamo spriječiti kažnjiva i nedozvoljena ponašanja. Ako do njih dođe pokušavamo pronaći počinitelje i kazniti nedozvoljene djelatnosti, autoritativno ističe rendžer Velimir Bašek Piše: Roberta Radović Velimir Bašek iz Nedelišća ove godine ponosno je zaokružio desetu obljetnicu rada u Međimurskoj prirodi kao čuvar prirode. Kaže, rendžeri rade najljepši posao na svijetu. Ali, uz ljepotu dolazi i opasnost. Ne-

- Sara Srša, čuvarica prirode

davno obilježavanje Svjetskog dana rendžera (31. srpnja) dalo je spomen čuvarima prirode koji su dali živote obavljajući dužnost. Godišnje u svijetu u prosjeku strada stotinjak rendžera, najčešće od krivolovaca. U Hrvatskoj nema smrtnih slučajeva, ali opasnih situacija ima. – Već u prvim tjednima rada u Međimurskoj prirodi dogodila se situacija kad nas je jedan “gospodin” ganjao krampom. Zatekli smo ga na terenu u prirodi u nezakonitoj djelatnosti. Dužnost nas čuvara prirode bila je ispitati posjeduje li zakonom propisane papire za to što radi. Bilo je očito da nema jer je nakon par minuta nadglasavanja uzeo kramp u ruke i krenuo mahajući s njime za nama, prisjetio se prvih (ne) zgoda rendžer Bašek.

Sara spašavala sovu kukuviju u Goričanu

U Međimurskoj prirodi kao čuvarica prirode od prosinca 2018. godine radi i Sara Srša iz Gornjeg Mihaljevca. Po zvanju je magistra inženjerka urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša. Biologija joj je bila već od osnovne škole najzanimljiviji predmet stoga je i studij nastavila u smjeru otkrivanja tajnog šumskog i životinjskog svijeta. - Imala sam nedavno situaciju sa spašavanjem sova kukuvija u Goričanu. Teško je vidjeti ozlijeđene životinje. Ali je dobar osjećaj spoznaja da si pomogao nekome tko je bespomoćan, o emocijama s kojima se čuvari prirode susreću na poslu, govori Sara.

JUROVČAK

Čuvari prirode nisu neprijatelji “Gospodin” s krampom nije slutio da osim čuvara prirode pred sobom ima i diplomiranog kriminalistu što je pravo Bašekovo zvanje, pa je napeta situacija do dolaska lokalne policije stavljena pod kontrolu. Bašek na terenskim poslovima surađuje s komunalnim redarima jedinica lokalne samouprave. Na listi suradnje su Policijska uprava Međimurska, HGSS Stanica Čakovec, Lovački i Ribički savez, inspektor zaštite prirode, vodopravna inspekcija, građevinska inspekcija posebice kod nezakonite i ilegalne izgradnje te ekološke udruge. - Mnogo treba raditi na edukaciji lokalnog stanovništva, osobito poljoprivrednika, ribiča i lovaca. Usaditi svijest da smo im mi rendžeri svojim nastojanjem očuvanja prirode, u stanju u kakvom je sada, prijatelji. Ljudi misle da smo mi “zeleni” kako nas zovu, oni koji samo sve brane i sprječavaju razvoj nekih turističkih aktivnosti u prirodi i sl.

Ne prestaje dovoz smeća u šume

Najveći problem u prirodi još uvijek je smeće, otpad: – U svaki šumarak, poljski put, potok, gdje god čovjek može doći automobilom i prikolicom, smeće se nažalost dovozi. Tada najviše dolazi do izražaja suradnja s komunal-

Postavljanje klopoteca kod Hažićevih Neposredno prije blagdana sv. Bartola, u subotu 22. kolovoza sada već tradicionalno postavit će se klopotec uz međimursku glazbu i specijalnu ponudu kolača i vina kraj Vinske kuće Hažić. Domaćin Radenko Hažić napravu koja tjera ftiče koji “napadaju” grožđe, pripremit će već ranije za rad. – Okupljanje cijeli dan, jedemo mamine slatke i slane specijalitete. Klopotec će već klopotati i proizvoditi prepoznatljiv zvuk našeg vino rodnog kraja. U 19:30 projiciramo na platnu film

- Ljepši dio posla mi je promatranje stanja ptica, ističe glavni čuvar prirode Bašek nim redarima i inspektorom zaštite okoliša. Problem je i uništavanje staništa pojedinih vrsta te ilegalna gradnja. U očima graditelja na mjestu gdje je šikara on gradnjom čisti okoliš. Za čuvare prirode je to bioraznolikost, biljna i životinjska, koja se svakom ilegalnom gradnjom nepovratno gubi. Bašek zaključno poručuje: – Na ekranima računala i TV prijemnika, mobitela i ostalih gadgeta možete svakodnevno vidjeti krasne fotografije. Međutim kad u šumi čuješ cvrkut ptica koji ti uljepša dan to je dovoljan poziv da se ostave moderni uređaji te da se krene u prirodu u blizini svog doma. Sigurno je ima, pogotovo u Međimurju. Nije ipak, srećom, samo smeće u šumama!

ad je prije sto godina Rudolf Steiner uveo glazbu i ples kao metodu liječenja, nazvavši svoju umjetničku viziju euritmija, malo mu je tko vjerovao. Do danas se euritmija prakticira jedino u školama koje se bave odgojem po waldorf metodi, a ima ih oko tisuću u svijetu. Krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća pojedini znanstvenici ispitivali su utjecaj glazbe na biljke, provedeno je mnoštvo pokusa. Pokazalo se da biljke barem u pokusnim uvjetima, bolje rastu i uspijevaju ako im se pušta određena glazba. U tim je pokusima ustanovljeno da biljke nikako ne vole rock glazbu, a da više vole klasičnu glazbu. Najnovija istraživanja utjecaja glazbe na čovjeka dovela su do niza iznenađujućih spoznaja. U suvremenoj medicini je prepoznat takozvani Mozart efekt, liječenje pomoću glazbe odnosno utjecaj glazbe na ljudske sposobnosti. Ustanovljeno je da glazba genijalnog Mozarta aktivira obje polutke mozga, bolje rečeno sinkronizira ih i na taj način im pospješuje djelovanje spajajući logičko razmišljanje (um) i umjetničke sklonosti druge polovice mozga (emocije i intuiciju). Dodatna istraživanja u Kaliforniji otkrila su da njegova glazba mijenja glasnoću tona svakih trideset sekundi, slično kao naši moždani valovi. Liječnici neurolozi tvrde da dolazi do super organizacije moždane kore

jer se pospješuje okidanje neurona ako se sluša Mozart, pogotovo Sonata za dva klavira u D duru. Studenti postižu znatno bolje rezultate već nakon desetominutnog slušanja, povećava im se moć koncentracije. Tako ujednačena moždana aktivnost vidljiva je na EEG-u, u promjeni amplitude alfa ritma, dokazuju neurolozi, pa tako kod epileptičara dolazi do smanjenja napada u većini slučajeva. Kao pomoćno sredstvo liječenja u suvremenoj medicini glazba može utjecati na mnogobrojne bolesti, od Alzheimerove bolesti, raka, hipertenzije ili Parkinsonove bolesti. Bolesnik koji je pretrpio moždani udar naučit će prije hodati samo ako sluša glazbu Mozarta, čak i ako je nepokretan, jer njegov mozak radi za njega. Važno je znati da dobra glazba može doživotno utjecati na zdravlje djeteta već u majčinoj utrobi. Zapravo se pitamo zašto više ne slušamo Mozarta i jesu li građani u njegovoj domovini zbog toga u određenoj prednosti, ali i zašto se ne provode slični pokusi s međimurskom glazbom?

Moderna elektronička komunikacija s korisnicima vodnih usluga Međimurskih voda d.o.o. e-Građani Stanovanje i okoliš (3) Vodne usluge Međimurskih voda Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra - ZIS OSS Komunalne usluge i naknade

Nastavlja se tradicija postavljanja klopoteca kraj Vinske kuće Hažić u Jurovčaku

prave vinske tematike, kazali su u najavi iz Vinske kuće Hažić.Smjestiti se možete na dekici na travi ili za stolom

na terasi, sve ovisno o vremenskim uvjetima, uz čašicu vina i uživati pod vedrim nebom. (sh, foto: LMK)

Koristite elektroničku uslugu. Prijavom u sustav e-Građani omogućen je pristup portalu na kojem građani mogu za svoja potrošna mjesta imati uvid u pregled zaduženja i uplata, pregled upisanih stanja vodomjera, te ispis računa za razdoblje do godinu dana unatrag. Ujedno možete od Međimurskih voda d.o.o. zatražiti ukidanje slanja papirnatih računa. Elektroničkom uslugom unapređujemo odnos s potrošačima!

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Franjo Horvat: Imal sam plave lasi i bledu put pa sam glumil Švabu

21. kolovoza 2020.

Na dane provede na snimanju filma danas ga jedino podsjeća zahvalnica

BILI SMO VOJNICI I GLUMCI Branko Držanić iz Podbresta i Franjo Horvat iz Štefanca

Franjo kao Švabo: Strelili su me tri put na den! Piše: Vlasta Vugrinec - Bilo nas je oko 300 vojnika u stroju. Došel je zamjenik režisera Dragoslav Kresonja i rekao kako će svi koji imaju plavu kosu i svijetlije su puti glumiti Švabe dok oni nešto tamniji četnike ili partizane, prisjetio se Franjo Horvat iz Štefanca svoje “audicije” za film Užička Republika. - Bil sam plavi i onda sam glumil Švabu, dodao je.

Glumci postali na odsluženju vojnog roka

Bilo je to početkom 70-tih godina prošlog stoljeća kada su se partizanski filmovi snimali punom parom. Takvi filmovi, osim što su angažirali poznate tadašnje glumce, obilovali su i masovnim scenama u kojima su uglavnom glumili mladići koji su se našli na odsluženju vojnog roka. Tako se i mnogi Međimurci mogu pohvaliti da su bili i vojnici i glumci. Neki su imali sreću pa su glumili sa američkim glumcima poput Yul Brynnera, Orsona Wellesa ili Richarda Burtona. No, kako je rekao naš štefanjski glumac, u Užičkoj Republici nije bilo stranaca već su tu bili Boris Buzančić, Božidarka Frajt, Ružica Sokić, Pavle Vujsić, Dragan Nikolić, Branko Miličević, Rade Šerbedžija... Nažalost, kako su bili vojnici, njihovih imena nema na odjavnoj špici. - Nosil sam njemačku uniformu i glumil u masovnim scenama napada njemačke voj-

ske ali i zarobljenika samo u dugim gačama, sa smiješkom kaže naš Franjo. Nisam morao ništa govoriti a najčešće scene su bile masovne pogibije. Znali su me streliti i tri put na den. BIlo je i onih pojedinačnih. U jednoj je trebalo kundakom gurati ljude. Kako je mali rastom stavili su mu ciglu pod noge kako bi izgledao veći. No, kao i svaki “poslušni vojnik i statist” nije glumio samo Švabe već je i tri dana bio žena. - Oblekli su mi kutu, stavili rupca na glavu i tako smo statirati. Morali smo biti kaj su tražili od nas, prisjetio se dalje. Sve je to stoički podnosio, šalio se na svoj račun i račun svojih kolega vojnika. No, najteže mu je padalo ponavljanje scena. Posebno se to odnosilo na scene pucnjave ili bombardiranje tijekom kojih su morali “poginuti”. - U početku smo se bacili onak kako smo nekad gledali u kaubojskim i ratnim filmovima. Ponekad se nismo mogli prestati smijati i kreveljiti. Ali kada su krenula ponavljanja, odmah smo se uozbiljili.

Bombaš i pirotehničar

- Došli su u kasarnu i raspoređivali su nas po tome tko je imao kakvu naobrazbu, prisjetio pak se Branko Držanić iz Podbresta. Ja sam se javil dobrovoljno samo kako bi otišao iz kasarne. Završio sam kao pirotehničar. Naime, iako nije bilo velike strogoće u vojsci mu se nije

i mali detonator. Glumci su ispod toga imali i zaštitu kako ne bi došlo do ozljeda. Obično se radilo o komadu lima. Od puno dogodovština, izdvojio je scene iz malog sela po imenu Šljivovica gdje su radili napad na njemački bataljun. Glavni akteri bili su Božidarka Frajt i Boris Buzančić. - Božidarka Frajt trebala je baciti natrag ručnu granatu koju su najprije hitili Švabe. Nije se usudila jer se bojala i samo je vrištala. Tu smo scenu ponavljali možda i deset puta.

Druženje sa Šerbedžijom i Buzančićem

Branko Držanić i Franjo Horvat, bivši vojnici i glumci sviđalo stalno seljenje budući da je kroz 6 mjeseci prošao gotovo cijelu Srbiju, Bosnu i Makedoniju sa svojim vodom pješadije. Filmaši su ga najprije poslali na jednomjesečni kurs i onda direktno na set snimanja filma. Praktički je bio na snimanju Užičke Republike od početka do kraja, od lipnja 1973. do veljače 1974. godine. Za razliku od svog kolege Franje koji film nikad nije gledao, on ga je vidio odmah u Užicu nakon što je montiran. - Bavil sam se scenama kiše, snijega, bombardiranja, pucnjave iz puške, mitraljeza,

aviona, tenkova, ranjavanja. Nakopal sam se grabi i grabi te razvlekel kilometre i kilometre žice. Naime, prije nego što će bomba “eksplodirati” trebalo je iskopati grabu čija je dubina ovisila o jačini bombe. Kopalo se naravno, lopatama. - U sceni napada na Kadinjaču morali smo iskopati 2000 grabi za tri scene, kaže naš pirotehničar. Uvijek je moralo biti nekoliko rezervnih u slučaju ponavljanja scena što se vrlo često događalo. U to vrijeme nije bilo današnje tehnologije pa se sve palilo na čavle. Nije

bilo baš bajno kako to izgleda na filmu, kaže. Film traje jedva 2 sata a snimao se deset mjeseci. Uz to što je bio fizikalac s lopatom na kamenjaru, iskopanu zemlju morali su prosijavati, sa sobom su nosili i kanistre s benzinom, crni prah, barut, pluto koje je “glumilo” gelere - U grabe smo stavljali barut, detonator, crni prah, pluto i na kraju prosijana zemlja, prisjetio se svojih pirotehničkih majstorija. Što se scena ranjavanja tiče, na mjesto buduće rane ljepila se vrećica sa crvenom bojom koja je predstavlja krv

Rad na filmu, složila su se obojica nije bio nimalo jednostavan i lak. Smrzavali su se na snijegu, kisli na kiši, znojili u njemačkoj uniformi, do besvijesti ponavljali pojedine scene, no ipak im je to vrijeme ostalo u lijepom sjećanju. Mogu se pohvaliti kako su jeli grah s Rade Šerbedžijom i Borisom Buzančićem. - Oni su imali na raspolaganju hotelske sobe i restoran ali su često dolazili kod nas u priručne kontejnere, kaže Franjo Horvat. Sjećam ih se kao jako jednostavne i pristupačne ljude koji nisu glumili velike zvijezde. Sjedili su s nama uz vatru, pričali, pili i pjevali. Nažalost, kako su bili vojnici, njihovih imena nema na odjavnoj špici. Na dane provede na snimanju filma danas ih jedino podsjećaju zahvalnice produkcije Užičke Republike.

21. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 11

RAZGOVOR S NAČELNICOM Višnjom Ivačić povodom Dana općine Pribislavec

Želim da istraga o pronevjeri novca što prije završi! Ni meni, a vjerujem niti samim vijećnicima, kao zapravo i svim mještanima nije jasno zbog čega ta istraga napreduje toliko sporo, a kamoli da znamo bilo kakve dosadašnje konkretne rezultate Piše: Siniša Obadić Foto: Zlatko Vrzan

pćinska načelnica Višnja Ivačić istaknula je u razgovoru za Međimurske novine povodom Dana općine Pribislavec kako svih ovih godina u okviru svog djelokruga nastoji što kvalitetnije obavljati poslove od lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe stanovnika, a odnose se na uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, socijalnu skrb, brigu o djeci, primarnu zdravstvenu zaštitu, predškolski odgoj i osnovno obrazovanje, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu i mnogo drugih sadržaja kojima se unapređuje život u tom mjestu i općini. Novom školom dobili smo reprezentativni objekt U Pribislavcu je završena velika investicija koja je dugo trajala, ali najvažnije je da će djeca konačno Općina Pribislavec 24. kolovoza slavi punoljetnost i svoj 18. “rođendan”. Naime, 2002. godine izdvajanjem naselja Pribislavec iz grada Čakovca započela je s radom i djelovanjem kao samostalna općina

pohađati novu i modernu školu. - U samu politiku, što znam često spomenuti, ušla sam radi izgradnje osnovne škole. Ja sam

prosvjetar i na ono što sam posebno ponosna je to što smo uspjeli kraju privesti kapitalnu investiciju, izgradnju nove škole. Naime, Općina Pribislavec veliku pažnju posvećuje u praćenju odgojno obrazovnih ustanova i po analizi subvencioniranja u predškolskom programu po postotku visoko držimo ljestvicu u Županiji i pomažemo roditeljima. Novoizgrađena škola (čije je službeno otvorenje predviđeno najvjerojatnije za 17. rujna ove godine) je reprezentativni objekt ne samo u Međimurju već u širem dijelu sjeverozapadne Hrvatske, u kojem učenike čeka jednosmjenska nastava uz vrhunske uvjete rada, kazala je u uvodu u razgovor. S prvim danima nove školske godine učenici će iz dosadašnje škole, a to je bio objekt Kaštela preseliti u novu školsku zgradu. U kuloarima pa čak i na jednoj od sjednica županijske Skupštine postavilo se pitanje čiji je zapravo Kaštel i kakva ga čeka budućnost. - Kaštel se neće sigurno prepustiti slučaju, kazala je Ivačić i on je u vlasništvu Općine Pribislavec što potvrđuje i sporazum potpisan prilikom razdruživanja s gradom Čakovcem i sporazumom s Međimurskom županijom u kojem jasno stoji kako po preseljenju škole u novu zgradu Kaštel prelazi u vlasništvo Općine. Ono što je najvažnije je kako u samoj prenamjeni Kaštela moramo voditi računa o studiji isplativosti, odnosno hoće li taj potencijalni novi korisnik moći preuzeti održavanje

i rekonstruiranje samog objekta, o čemu će uskoro biti i više poznato na jednoj od tematskih sjednica Općinskog Vijeća. Jer ako dvorac Kaštel bude prazan to će zasigurno biti veliki teret samoj Općini.

Zašto je istraga o nestanku novca tako spora? Ono što pak je već je veliki teret Općini je pronevjera silnih milijuna s općinskog računa. - Mnogi su već tjedni, pa i mjeseci prošli od kako je otkriveno da na računu nedostaje novac, a najveći teret svega je i dalje na mojim leđima. Pogotovo stoga što još uvijek nemamo nekakvih konkretnih podataka i informacija o samom slučaju od strane onih koji vode istragu. Ni meni, a vjerujem niti samim vijećnicima, kao zapravo i svim mještanima nije jasno zbog čega ta istraga napreduje toliko sporo, a kamoli da znamo bilo kakve dosadašnje konkretne rezultate. Mene to posebno zanima, jer najlakše je u nekog uperiti prst kao što je to u ovom slučaju on uperen na mene. Ja sam ostala tu, pokojnice (Ale-

te Reisinger) više nema, a situaciju treba što prije razriješiti, pronaći krivca ili krivce u svemu ovome. Tu svakako treba spomenuti kako ova situacija financijski nije previše utjecala na rad same općine kao ni na suradnju i financiranje općinskih udruga s kojima se i dalje dobro surađuje. Nedavno je bila provedena i druga “tranša” sredstava prema kandidiranim programima, kao i onima pronatalitetnima, od pomaganja obitelji prilikom rođenja djeteta, stipendiranjem studenata, kao sufinanciranje mještanima različitih vrsta zdravstvenih pregleda. Dakle i dalje funkcioniramo kvalitetno, ali kao što sam već ranije spomenula želimo što prije otkriti sve elemente u slučaju koji nam se dogodio i nanio financijski gubitak, kazala je načelnica na ovu neugodnu temu.Ove godine u planu je bila kompletna sanacija i rekonstrukcija prometnica, no zbog ove nesretne situacije s pandemijom korona virusa, ne samo da nismo mogli provesti potrebne natječaje nismo bili u mogućnosti

Višnja Ivačić, načelnica Općine Pribislavec

niti odabrati izvođače sa- i rekonstrukcija pješačkih mih predviđenih radova, staza na području cijele opkazala nam je Ivačić. ćine. Kada pak je riječ o sanaciji zaštiti mjesta od Nastavljaju se mogućih novih poplavljivainvesticije i rješava nja kakvih je bilo minulih problem oko godina, načelnica ističe da Lateralca su od sredstava usmjereNačelnica je za kraj že- nih iz vlastitog proračuna ljela naglasiti niz manjih na jedan “samouki i laički investicija koje se odvijaju način” napravljenim probez obzira na sve. tupoplavnim projektima - U pitanju su radovi uspjeli riješiti dio dosadašmanjeg opsega, koji će njih problema. Ono u čemu obuhvatiti investicije kopak je još uvijek problem je je su bile jednim dijelom brana kod kanala Laterapredviđene i samim proralac. Tu sam, morala interčunom. Tako je ovih dana odrađena i primopredaja venirati kod odgovornih u radova za rekonstrukci- Hrvatskim vodama, jer nije ju sportskih objekata na logično da je iza te brane terenima NK Poleta u vri- područje sušno, a u kanalu jednosti od oko 700.000 Lateralac gdje se nalazi tzv. kuna. Od toga je 300.000 “žablji poklopac” ima veća kuna osigurano kandidira- količina vode, kako se ne bi njem projekta na natječaju dogodilo da se oborinske LAG-a Međimurski bregi i vode ne slijevaju ponovo u doli, odnosno dio spome- kanal nego se vraćaju prenutih sredstava osigurat će ma samom naselju, kazaMinistarstvo regionalnog la je završno načelnica.Za razvoja i fondova EU. Isto sam kraj spomenimo kako tako radi se na rješava- ove godine neće biti održanju problema Ulice Matije na uobičajena proslava DaGupca i silne prašine koje na Općine, već samo radna se stvara na tamošnjem sjednica Općinskog vijeća, makadamskim putu, tu a sve informacije vezane uz postoje dvije varijante i rad Općine, kao i godišnje vjerujem kako će se sve na- izvješće načelnice mještani praviti što kvalitetnije kao će dobiti pisanim putem na i sama prometna regulacija svoje kućne adrese.

svim mještanima Općine Pribislavec

čestitamo

Dan Općine Općinska načelnica i Općinsko vijeće

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. kolovoza 2020.

Članice udruge žena Hlapičine, osim onih koje su bile na odmoru

UDRUGA ŽENA Hlapičine aktivirala se prije pet godina

Žene prodrmale mjesto od uspavanosti Piše: Božena Malekoci-Oletić

o prije šest, sedam godina, Hlapičina je izgledalo pomalo umrtvljeno, bez izraženog društvenog života. A onda je na društvenoj sceni osvanula Udruga žena Hlapičina koje su se počele pojavljivati na raznim manifestacijama promovirajući svoje mjesto. Bio je to razlog da ih posjetimo i razgovaramo s njima što ih je potaklo na okupljanje. Na razgovor su došle u novouređeni društveni dom gdje je i njihova prostorija za rad u kojoj se okupljaju i smišljaju zajedničke aktivnosti.

Što ih je okupilo i potaklo na rad, jer je očito da je mjesto živnulo otkad djelujete o pitali smo Katarinu Braniša, predsjednicu Udruge. - Počele smo se okupljati potkraj 2015. godine i u studenom te godine počele s radom. Poticaj za okupljanje došao nam je iz grada, preko predsjednika mjesnog odbora Dragutina Stojko i gradonačelnika Srpaka koji je nas nekolicinu žena pozvao na sastanak i kazao da je Hlapičina prelijepa da se u njoj ništa ne bi događalo. - I tako smo gurnute u akciju. U gradskoj upravi izradili su nam i plakate na kojima se žene pozivaju u Udrugu. Oblijepile smo plakate po banderama tražeći žene koje su se voljne uključiti u rad udruge. Poziv za okupljanje je djelovao. Žene su se odazvale, kazala je Katarina, koju zapravo svi zovu Katica. Uz to što vodi udrugu piše i pjesme od kojih je najpoznatija ona u čast rudarima.

Novi prostor donio veći angažman

Katarina (Katica) Braniša, predsjednica Udruge koja i piše pjesme

Danas gotovo pet godina nakon osnivanja rad ovih žena vidi se na djelu. Očite su promjene u uređenju

Tko su članice Udruge žena Hlapičina U društvu ih je 18 aktivnih članica: Blaženka Srša, Marija Rajf, Danica Cimerman, Marija Antoković, Danica Sakač, Katarina (Katica) Braniša, Nevenka Nađ, Zlata Nađ, Mirjana Gojnik, Melita Vinko, Marija Zadravec, Ivanka Nađ, Irena Baumgartner, Slavica Sobočan, Zdenka Sobočan, Greta Cipot, Melita Časar i Snježana Stojko. (BMO)

mjesta i novonastaloj živosti na mjesnim događajima. Hlapičinske žene postale su redovite sudionice na gradskih manifestacije pogotovo gdje se nešto kuha. Od kada su se aktivirale čuje se za Hlapičinu. Njihovu radu pripomoglo je i uređenje društvenog doma, koji je spašen u zadnji čas od propadanja. Prilično oronuo i svojim izgledom je odbijao je svaku želju za okupljanjem. Nakon preuređenja žene s veseljem dolaze u prostoriju koju su dobile na korištenje, gdje smišljaju aktivnosti kojima će se baviti. Trenutno ih je korona malo omela u društvenim aktivnostima, ali ne i zajedničkim susretima i druženjima. Razloge za susrete uvijek nađu, jer u udruzi zajednički proslavljaju i važne trenutke iz svojih života, kao što su rođenja unuka, obljetnice, rođendani. U udruzi zajednički smišljaju što će raditi. - Naše prvo javno djelovanje bilo je u ljeto 2016. godine za Anino proštenje u Hlapičini koje je veliki događaj u mjestu. Pekle smo kolače za taj događaj, ispričala je naša sugovornica Katica u ime svojih kolegica. Odmah te godine doživjele su i prvi uspjeh. Marija Rajf naša članica je sudjelovala na manifestaciji Bakini kolači i osvojila 2.mjesto za gibanicu od palačinki. Uspjeh na Bakinim kolačima ponovila je i Marija Antoković, prošle, 2019. godine osvojivši 3. mjesto sa starinskim kolačem “gostuvanjskim breskvicama”,pohvalila ih je Katarina. Čuvene breskvice s kojima je Marija Antoković osvojila nagradu donijela je i na razgovor s nama. Zaista si je dala tru-

Marija Rajf i Marija Antoković, proslavile su udrugu svojim nagradama za Bakine kolače

da i zavrijedila nagradu jer ovi ukusni kolači izgledaju kao prave breskve ubrane sa stabla, čak ih je i aranžirala po starinski s asparagusom. Nakon pet godina rada Članice Udruge žena Hlapičina postale su dobri duh sela. Prisutne svugdje gdje se nešto događa. Zaslužne su i za uređenost mjesta. One sade cvijeće na više javnih površina po selu. Za Božić i Uskrs pobrinu se za blagdanski ugođaj Hlapičine. Ukrase veliku živu jelku koja raste nasred mjesta. Za Uskrs pak su izradile veliku divovsku pisanicu, za koju su zajedno radile ukrase. Izradile su stotine mašnica u različitim bojama kojima su aranžirale divovsku pisanicu. Dvije godine zaredom izrađivale su i lik Faš-

nika koji se spalio na kraju Serjojnskog fašnika.

Sastaju se svaki drugi utorak

Hlapičinske žene se sastaju svaki drugi utorak, a uoči manifestacija za koje se pripremaju i češće po potrebi. Prije nego što su preselile u svoj prostor djelovale su u prostorijama nogometnog kluba. To ih je s nogometašima povezalo s kojima zajednički sudjeluju na manifestacijama koje mještane okupljaju na druženje. Dečki su zaduženi za tekuća pitanja, a žene peku langoše ili kolače. Posebno su ponosne na organizaciju tradicionalne čehare koju su organizirale kao priredbu u društvenom domu ove zime. Želja im je taj događaj pretvoriti u tradicionalnu

manifestaciju na kojoj će vjerno prikazati taj običaj pripreme perja za domaće jastuke i perine. Na tom poslu nekada su okupilo pola sela ne samo radi posla, nego i zabave i flerta. Odlučile su oživjeti taj običaj što vjernije uz starinsku odjeću, jela i zabavu. Važni su nam naši susreti, slažu se žene. Tu razgovaramo o svemu, o prošlim vremenima, događajima. - Malo “tračamo”, ali i dogovaramo zajedničke izlete. Otkad smo se okupile bile smo na nekoliko njih: sajmu cvijeća u Zagrebu, na božićnim sajmovima u Klagenfurtu, Ljubljani, Budimpešti, a financiramo iz ih dobrovoljnih priloga koje prikupimo na raznim manifestacijama, kazale su složno završno.

21. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 13

RIJEČANKA I ZEBANČAR upoznali se i nastavili zajedno

Zlatnih pedeset Milke i Stjepana Kutnjaka Milka i Stjepan Kutnjak iz Zebanca prošli tjedan su proslavili zlatni pir, svojih 50 godina zajedničkog života u braku koji je već u početku bio vrlo romantičan. Gotovo filmski početak spojio je ovaj par te nedavne 1968. godine, kada je udaljenost od 300 kilometara ipak bila daleko veća prepreka nego danas. Stjepan je kao mladić volio putovati motociklom, nižući kilometre što iz ugode, što zbog životnih potreba pa mu udaljenost nije predstavljala naročiti problem. Jednom prilikom kad je posjetio prijatelja u Rijeci upoznao je Milku, mladu učiteljicu povijesti i geografije i… mladost, riječko sunce, more i motocikl učinili su svoje, ljubav je planula i ostali su zajedno. Dvije godine

Vladimir Cipot s traktorom marke Porsche iz 1957. godine na prošlogodišnjoj Traktorijadi

SELNICA

U nedjelju 14. susret traktora oldtimera

Milka i Stjepan sa sinovima, snahama i unucima

kasnije su se vjenčali. Život ih je u početku odveo i na privremeni rad u Švicarsku da bi se početkom osamdesetih vratili u Međimurje. Tu

su im stasala dva sina Marijan i Bruno koji su zasnovali svoje obitelji sa suprugama Andreom i Magdalenom pa su Milki i Stjepanu danas

GLAZBENA ČAROLIJA pod zvijezdama u Žabniku

najveća radost njihovi unuci Denny, Gabriel i Niko zbog kojih je i ova njihova zlatna proslava tako vrijedna. (tn)

Pjevati uz zvukove rijeke nešto je posebno Koncert „Klasika uz Muru“ održan je pod zvjezdanim nebom u prostoru Centra za posjetitelje u Žabniku. Klasični koncert koji je neizostavni dio programa tradicionalne manifestacije „Dani turizma“ koja svake godine na području Svetog Martina na Muri okuplja brojne domaće i strane posjetitelje, i ove je godine zadivio publiku. Kako ističe idejni začetnik ovog projekta koji raste iz godine u godinu, Dominik Padarić, posebnost „Klasike uz Muru“ je sam ambijent u kojem se koncert izvodi. – Pjevati par metara od Mure i starog mlina, okružen prirodom i svim zvukovima

koje sama rijeka donosi, zaista je posebno, govori Padarić. Prije šest godina njemu se kao srednjoškolcu rodila ideja o pokretanju „Klasike uz Muru“, a u tome mu velikodušnu podršku pružaju Općina Sveti Martin na Muri, Turistička zajednica Općina Sveti Martin na Muri i brojni sumještani. Ovaj jedinstven glazbeni događaj polako prerasta u važnog pokretača kulture na području općine Sveti Martin na Muri, a doživljaj koji publiku ostavlja bez daha nije smanjen usprkos koronavirusu. Iako u nešto skromnijem izdanju ove godine, uz domaćeg baritona Dominika Padarića nastupali

BREŽNA PRIČAONICA

Dominik Padarić i Gabriela priredili su glazbenu večer koja se pamti (foto: Stjepan Hranilović/TZ Sveti Martin na Muri) su sopranistica Gabriela Hrženjak te Patrik Zamuda kao pratnja na glasoviru. Na sceni pod noćnim nebom izvedeni su poznati svjetski klasici, primjerice Mozartova djela La ci darem la mano iz opere Don Giovanni te Bei Männern welche fühlen iz opere Čarobna frula. – Reakcija publike i njihove povratne informacije

vrlo su pozitivne. Daju do znanja da radim dobro i na to sam iznimno ponosan, zaključuje Padarić, mladi glazbenik iz Žabnika koji je u zadnje dvije godine u Engleskoj imao prilike pjevati pred velikanima iz svijeta opere i velikim dvoranama, a nastup pred domaćom publikom ipak stvara jedno posebno zadovoljstvo. (lv)

Općina Selnica u suradnji s Oldtimer klubom Selnica i ove godine organizira susret starih traktora, sada već tradicionalno po 14. put. Susret će se održati u nedjelju, 23. kolovoza. Zbog situacije s koronavirusom ruta prolaska traktora bit

GORNJI MIHALJEVEC

Primaju prijedloge za općinska priznanja Općina Gornji Mihaljevec poziva pojedince i pravne osobe da podnesu svoje prijedloge za dodjelu priznanja Općine Gornji Mihaljevec. Prijedlozi za dodjelu priznanja moraju sadržavati: životopis fizičke osobe s obrazloženjem zasluga zbog kojih se predlaže za dodjelu

koji ti mrsi slanu kosu. U takozvanom fazi fjake kako bi rekli naši Dalmatinci. Pa se jako teško prebaciti iz prve u našu petu brzinu. No kak bi rekel Bandić, idemo delati. Novi tjedan pred nama donio nam je i nove zaraze koronavirusom. Najviše do sada u Hrvatskoj ali i u Međimurju. Većinom su to mlade osobe koje su se zarazile u noćnim klubovima tijekom

ljetovanja na našoj obali, u Vodicama i Makarskoj. Ne znajući da su zaraženi neki od njih su potom nastavili svakodnevnim obavezama i druženjima s poznanicima i prijateljima. Nakon prvih simptoma i testiranja na koronavirus test se pokazao pozitivnim. Većina njih ima blage simptome i zarazu opisuju kao običnu prehladu ili blažu gripu uglavnom. Ostaje nam za vidjeti kako

će se to nastaviti i u kojim razmjerima. Dugo smo se držali dobro, no moguće je da od corona free županije postanemo jedna od onih koja će imati najviše slučajeva. U svakom slučaju čeka nas uzbudljiva i vrlo stresna jesen. Na naplatu dolaze odgođene financijske obveze, najvjerojatnije novi otkazi, pad zaposlenosti, ali i sezona grijanja i veći troškovi. U

priznanja, odnosno podatke o statusu pravne osobe, pokazatelje njenog poslovanja i djelovanja te obrazloženje postignuća zbog kojih se predlaže za dodjelu priznanja. Prijedlozi se mogu podnijeti do 15. rujna 2020. godine na adresu općine. (sh)

ŠTRIGOVA

Testna faza WiFi-ja Općina Štrigova postavila je WiFi u centru Štrigove te kod Društvenog doma, na Mađerkinom bregu, kod parkirališta u Železnoj Gori, kao i kod vatrogasnih domova u Svetom Urbanu, Stanetincu, Robadju, Prekopi i Železnoj Gori. Trenutno je u

Što nas sve čeka na jesen? ratiti se nakon godišnjeg odmora na posao većini je ljudi stresan. Iako treba jedno vrijeme da se opustiš kada stigne taj jedva dočekani godišnji odmor, još je teže obrnuta situacija. Omraženi povratak. Prvi je dan uvijek najgori. Manjak koncentracije jer si mislima još uvijek negdje tamo daleko uz šum mora, zvukove zrikavce i ugodnog povjetarca

će skraćena. Okupljanje počinje u 10:30 u centru Selnice ispred Oldtimer muzeja Šardi, a start je predviđen za 12:30 u smjeru Zaveščaka. Cilj kretanja je Društveni dom u Donjem Koncovčaku gdje je osiguran ručak za sve sudionike. (sh)

rujnu počinje nova školska i akademska godina. Roditelji i prosvjetni djelatnici revoltirani su jer je još malo više od dva tjedna od početka nastave, a oni ne znaju kako će se nastava uopće održavati. Hoće li svi morati u školu ili samo niži razredi? Hoće li učenici u učionicama morati držati razmak i nositi maske? Postavlja se pitanje tko će snositi trošak za kupnju maski, roditelji ili škola?

fazi testna faza. U sljedećem tjednu na teren bi trebala izaći EU komisija budući da je općina za taj projekt preko natječaja WiFi 4 EU dobila vaučer od 15.000 eura za izgradnju bežične mreže na javnim prostorima. (sh) Piše: Sanja Heric

Donje Međimurje

21. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U ime svih mještana od vlč. Pavla Markača prigodnim poklonom oprostila se Ana Lipić

U narodnoj nošnji uz pratnju Puhačkog orkestra Goričan i svojih partnera slavljenici su i ove godine ponosito defilirali i štimali se mjestom

SVETA MARIJA

U GORIČANU POVORKOM generacije proslavljeno Abrahamovo rođenih 1970. godine

Dugogodišnjeg župnika darivali za oproštaj Vikend iza nas bio je bogat vjerskim događajima. Uz blagdan Velike gospe i Rokova u sjećanju Međimuraca ostat će i zbog oproštaja nekoliko omiljenih svećenika. Među njima, svakako je i vlč. Pavao Markač, rodom iz Goričana koji odlazi u zasluženu mirovinu.Budući da je službovao u župama Nedelišće i Sveta Marija a rado će ga se sjećati i njegovi Gorčanci, bilo je organizirano nekoliko oproštaja. Od onog u Donjem Mihaljevcu pa sve do župne crkve u Svetoj Mariji. Naime, kako mu je crkva Uznesenja blažene Djevice Marije bilo

radno mjesto, to je mjesto izabrao i za svoj službeni rastanak. S oltara je zahvalio svojim župljanima na podršci i povjerenju u izgradnji čvrste zajednice i promicanju vjere tijekom protekle 22 godine. U ime svih mještana prigodnim govorom i poklonom oprostila se Ana Lipić. Na oproštaj je došao i župan Matija Posavec koji je vlč. Markaču uručio Povelju Međimurske županije za doprinos razvitku i općem napretku, vođenjem duhovne i pastoralne skrbi vjernika. (vv)

Štimali se što su navršili pedeset ljeta! Jedinstveno tradicionalno slavlje povodom Abrahama (50. rođendana) održano je u subotu 15. kolovoza u Goričanu, a slavljenici su bili generacija rođena 1970. godine. Goričan je u mnogočemu poseban i poznat i to: po Goričanskoj republiki, po Cehovskom društvu, po Limenoj glazbi, Tumulima - grobovima iz željeznog

MURAPLAST - Razvoj nove budućnosti Poduzeće MURAPLAST iz Kotoribe je u regiji referentno poduzeće za proizvodnju polietilenskih filmova te jedno od najbrže rastućih poduzeća u branši. Suvremeno poslovanje nameće primjenu procesnog pristupa uz značajno korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije. U rujnu se planira završetak instalacije informatičke opreme koja u budućnosti može pratiti rast i razvoj IT tehnologije. Modernizirati će se postojeća računalna oprema s uredskim alatima, uvođenje vlastitog si-

gurnog intraneta, nadogradnja postojećeg integralnog poslovnog sustava te programi za upravljanje kvalitetom tiska. Ukupna vrijednost projekta za nabavu navedene informatičke opreme iznosi 990.969,98 kn od čega je 733.317,78 kn bespovratnih sredstava koja se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Cijeli projekt nastoji integrirati različite odjele u poduzeću i poslovne procese u jednu funkcionalnu cjelinu. Zaposlenici će imati mogućnost da lakše međusobno komuni-

doba, pa tako i po povorci i isticanju svojih sumještana koji slave 50. rođendan tj. Abrahamovo. Običaj je još 1983. godine utemeljio Leonard Gudlin, tadašnji kapelnik Limene glazbe Goričan a mještani Goričana i oni koji su to u srcu ostali otada ga ustrajno održavaju. Prema pravilima običaja, na proslavi se oku-

pljaju rođeni pred pedeset godina, ali koji su u osnovnu školu krenuli u Goričanu. U narodnoj nošnji uz pratnju Puhačkog orkestra Goričan i svojih partnera slavljenici su i ove godine prošlog vikenda ponosito defilirali i štimali se mjestom. Povorka slavljenika je krenula iz Ulice Antuna Mihanovića od kuće Đurđice i

ciraju, prenose informacije i bolje surađuju. Također će se i olakšati pristup postojećim informacijama. Projekt će se promatrati kroz duži period te je planirano zapošljavanje više od 20 novih osoba. Nova zapošljavanja neće podrazumijevati zamjenu postojećih djelatnika već isključivo stvaranje novih radnih mjesta. Natječaji za nova radna mjesta objavljuju se na web stranicama poduzeća Muraplast muraplast. com, HZZ-u i portalima za zapošljavanje. Muraplast posjeduje uvjete za uspješni daljnji razvoj: moderne linije i pripadajuće uređaje, vlastiti laboratorij za mehanička i

Zlatka Šavora do Donje ulice do kuće Ivanke i Mirka Jakšić, gdje su se okrijepili uz kratku stanku. Put su nastavili centrom Goričana do mjesnog groblja gdje su odali počast svim prerano preminulim generacijskim prijateljima, a zatim na svetu misu koju je u čast slavljenicima predvodio župnik Josip Drvoderić. (Tomislav Gudlin)

termička ispitivanja, veliki ljudski potencijal i infrastrukturu s dovoljnim prostorom za daljnje širenje i razvoj. Stoga je ovaj projekt u cijelosti sukladan postavljenim dugoročnim planovima poduzeća. Implementacijom planiranih programa i pripadajuće opreme očekuje se veliko poboljšanje informacijske i komunikacijske tehnologije koja će povezati poslovne procese i omogućiti razvoj nove budućnosti poduzeća. Isključenje odgovornosti: Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost MURAPLAST-a.

21. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 15

ZAVJETNO HODOČAŠĆE u Draškovec unosi mir i sreću u ljude koji vjeruju

Magdalena Turk: Do ve nam je naš svetac pomogel! - Zavjetovala sam se svetom Roku da nas ozdravi, supruga i mene. U našim godinama, zdravlja je najbitnije, ispričala nam je naša sugovornica Magdalena Piše: Vlasta Vugrinec

- Nevjerojatno kako se ti ljudi, hodočasnici, promjene, kako im lice zrači blaženstvom a tijelo mirom. Postaju topliji i jednostavno vidiš da im to puno znači, da su ispunjeni. Ako se pogleda naša svakodnevica koja se svodi na posao i obitelj, onda ti ovaj jedan dan dobro dođe, prepustiš se trenutku i dobro se osjećaš. A u biti nikaj posebno samo te ponese atmosfera. Ispričala je Nevenka Sokač, svoj doživljaj Rokova u Draškovcu, rođena Draškovčanka koji sada živi u Čakovcu.

Zavjetno hodočašće u Draškovec Polovicom 18.st. u Međimurju je vladala kuga koja je u donjem Međimurju desetkovala stoku pa je time tamošnje stanovništvo dovela na rub gladi. Draškovčani su se te davne 1760. godine zavjetovali svetom Roku da će mu podići crkvu ukoliko ih oslobodi pošasti kuge. Kuga je nestala, sveti Rok dobio je jedinu zavjetnu crkvu u Međimurju a tradicija hodočašća ostala je i dalje. Doduše, ljudi su kroz vrijeme promijenili svoje zavjete koji se danas uglavnom svode na molitve za zdravlje ili ozdravljenje obitelji, rodbine i prijatelja. Uz zdravlje, zavjeti se tiču i sreće u braku i ljubavi, uspješnost u karijeri. Jednom riječju, iako je prošlo podosta vremena od utemeljenja crkve, svake godine se i dalje Rokovo obilježava uz bogati vjerski program, od duhovne pripreme kroz trodnevnice, ispovijedi te služenja svetih misa i naravno tradicionalne procesije s likom svetog Roka. - Nekad sam redovito bila u procesiji ali sada idem samo k meši. Ipak sam već prešla 80-tu godinu života.

Prelog će zauvijek ostati u njegovom srcu, poručio je vikar tijekom oproštaja

PRELOG

Oproštaj od župnog vikara Hrvoja Damiša Svetom misom u Župnoj crkvi sv. Jakoba, od župljana Preloga oprostio se dosadašnji župni vikar Hrvoje Damiš. Protekle tri godine proveo je u Prelogu, a odlukom varaždinskog biskupa, mons. Bože Radoša, razriješen je službe župnog vikara u Prelogu i imenovan je biskupijskim povjerenikom za pastoral studenata i župnim upraviteljem u Župi Majke Božje Snježne u Trnovcu. Župlja-

ni Preloga pamtit će ga po jednostavnosti, pristupačnosti i strpljenju za svakog čovjeka. Nekoliko dana prije toga, upriličen je i oproštaj od članova Župnog pastoralnog vijeća te pastoralnih skupina koje djeluju unutar Župe sv. Jakoba. Zahvalivši na poklonima i upućenim lijepim riječima, na odlasku je poručio kako će Prelog zauvijek ostati u njegovom srcu. (vv, foto: VIPRO)

U Prelogu su započele i ljetne radionice u organizaciji tamošnjeg Društva Naša djeca. Po već ustaljenom, običaju namijenjena su djeci u dobi od 6 do 12 godina. S obzirom na strogo poštivanje protuepidemijskih mjera

broj polaznika je ograničen na 15. Radionice se održavaju u četiri termina i traju 60 minuta. Do kraja ljeta, održat će se još tri i to Pjevaj i pleši s ljetom, Kvizomansko jutro te Bajkaonica. (vv)

Još tri zanimljive radionice za mališane

ČEHOVEC

Nevenka Sokač i Katarina Lajtman, rođene Draškovčanke redovito dolaze na Rokovo

Rokovo je važno i Draškovčanima koje je život odveo iz rodnog kraja i, ako ništa drugo, onda barem za taj blagdan navrate u Draškovec. - Nije to samo običaj, kaže Katarina Lajtman, Draškovčanka sa stalnom adresom u Maloj Subotici. Ljudi tu dolaze, zavjetuju se svetom Roku. Ovaj blagdan redovno obilježavam i važan mi je u životu. Molim se i drugim svecima ali on mi je broj 1. Molitva njemu lijek mi je za dušu, molim Magdalena Turk zavjetovala se ne samo za sebe već i se svetom Roku i moli za svoje i zdravlje svog supruga za cijelu obitelj, rodbinu te sve pokojne. Prošecija je velika svečaMolitva joj pomaže jer nost, slavlje, biškup dojde joj je lakše pri duši. služit mešu. Zavjetovala sam se svetom Roku da nas Ima tu, ono nešto u ozdravi, supruga koji ima zraku, osjeća se mir I njena kolegica, Neven90 godina i mene koja sam prešla 80 godina života. U ka Sokač, rođena sumjetim godinama, zdravlja nam štanka, ne zaboravlja Roje najbitnije i do ve nam je kovo iako je obišla i brojna naš svetac pomogel, ispriča- druga svetišta u zemlji. la nam je Magdalena Turk Ali kako kaže Rokovo je iz Draškovca. Hodočasnici u Draškovcu samo jedno u Draškovec dolaze sa svih i neponovljivo.Neki će reći da je sve to glupost, ističe strana Međimurja.

Draškovčanka koja pak živi u Čakovcu. A i istina je jer kaj god čovjek tu vidi može se kupiti u bilo kojem kineskom dućanu. Ali nekaj je tu drugačije. Premda više štujem svetog Antuna jer sam rođena na taj dan, nekak se tu super osjećam. Medenjaci s Rokova ili gvirc, kaže imaju poseban okus i miris. Taj dan obiđe rodbinu, zapali svijeću na grobove dragih pokojnika. - Nevjerojatno kako se ti ljudi, hodočasnici, promjene, kako im lice zrači blaženstvom a tijelo mirom. Postaju topliji i jednostavno vidiš da im to puno znači da su ispunjeni. Ako se pogleda naša svakodnevica koja se svodi na posao i obitelj, onda ti ovaj jedan dan dobro dođe, prepustiš se trenutku i dobro se osjećaš. A u biti nikaj posebno samo te ponese atmosfera. - Samo je pitanje kak bu to dalje i koliko će mladi Rokovo održavati, ističe na kraju današnja Čakovčanka Nevenka.

Dan mjesta, prošćenje i misno slavlje Rokovo se nije proslavilo samo u Draškovcu već i u Čehovcu. Blagdan sv. Roka ujedno je i dan Čehovca pa je održano i veliko mjesno proštenje. Domaćin svećenicima i brojnim vjernicima u mjesnoj kapeli svetog Roka bio je župnik Župe Sveti Juraj

u Trnju Darko Kelemenić, budući da Čehovec spada u njihovu župu. Čehovec se naime do 1789. godine nalazilo u sastavu župe Prelog, a onda je preustrojem župa Zagrebačke biskupije pripalo župi Sveti Juraj u Trnju. (vv)

DONJI KRALJEVEC

Do daljnjeg odgođena sva događanja Miljenko Horvat, načelnik općine, temeljem preporuke nacionalnog Stožera civilne zaštite donio je odluku temeljem koje se zabranjuju i otkazuju sva javna i kulturna događanja, javni skupovi i proslave koje se održavaju u društvenim domovima do 31. kolovoza. Shodno tome, općina neće izdavati nikakva odobrenja za korištenje javnih površina radi okupljanja,

promidžbe i sličnih aktivnosti niti će to raditi davatelji javnih prostora. Uz to, svim organizatorima manifestacija u općinskim objektima dana je preporuka da sva događanja otkažu do daljnjega. Ukoliko se ipak odluče na neku aktivnost, suglasnost će morati dobiti od Zavoda za javno zdravstvo i županijskog Stožera civilne zaštite. (vv)

Poljodjelstvo

SAVJETI za poljoprivrednike

Uzimanje uzoraka tla i zelena gnojidba U ljetnim mjesecima osim provođenja popravka kiselih tala kalcizacijom prema prethodno napravljenoj analizi tla idealno vrijeme je da se na oranicama s kojih je skinut glavni usjev (ozime žitarice, uljana repica, povrće) obaviti uzorkovanje tla. Uzorkovanje tla potrebno je provesti nakon skidanja usjeva na oranicama ili ubiranja plodova voćnih vrsta ili nakon berbe u vinogradima, a prije gnojidbe, kalcizacije ili nekih mehaničkih operacija, kako bi dobili najpravilnije rezultate. Zbog praćenja stanje poljoprivrednog zemljišta temeljem Pravilnika o metodologiji praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta (NN 47/2019) i Zakonu i Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/2018 i 115/2018) sve ARKOD parcele veće od 1 ha za koja su tražena izravna plaćanja poljoprivredna gospodarstva trebaju napraviti analizu tla. Zahtjev za ispitivanje plodnosti tla korisnici (posjednici) su dužni podnijeti za ARKOD parcele poljoprivrednog zemljišta koje su jednake ili veće od 1,00 ha, a koje se koriste kao: oranice, livade, pašnjaci, krški pašnjaci, vinogradi, voćnjaci, maslinici, kulture kratke ophodnje te mješoviti višegodišnji nasadi. Prema članku 28. Pravilnika o metodologiji praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta ispitivanja plodnosti tla provodi se na temelju analize tla na zahtjev korisnika, periodično najmanje svake četvrte godine, za korisnike koji su upisani u upisnik poljoprivrednika, upisnik integrirane i ekološke proizvodnje po zahtjevima takve proizvodnje, a za korisnike poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, koje se koristi na temelju ugovora o zakupu, zakupu zajedničkog pašnjaka i zakupu

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRAVO DOMAĆE sezonsko povrće stiglo u puni rod na imanju obitelji Lukan iz Svete Marije

Paradajz i paprika kao da su izašli iz raja

Svi se sjećamo domaće rajčice i paprike iz vrta naših majki i naših baka, kojih ima i danas, ali su nažalost sve rjeđi. Međutim, mladi par Katarina i Domagoj dokazuju da se oni mogu proizvesti za tržište u većim količinama i da su opet puni okusa i mirisa Piše: Vlasta Vugrinec Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić za ribnjake, dugogodišnjeg zakupa i koncesije tijekom prve godine nakon uvođenja u posjed, te periodično najmanje svake četvrte godine za vrijeme trajanja zakupa. Jedan prosječni uzorak tla predstavlja površinu do 10 hektara ukoliko je ona ujednačena. Uzorke tla mogu uzeti predstavnici ovlaštenih laboratoriji i druge pravne osobe te korisnici (posjednici) poljoprivrednog zemljišta, koji su obavezni završiti izobrazbu za uzorkovanje tla (izobrazbu provodi Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstava). Poljoprivredne proizvođače koji su prilikom popunjava zahtjeva za izravna plaćanja zbog zadovoljavanja ekološki značajnih površina odlučili da će na određenim poljoprivrednim parcelama zasijati postrni usjev (zelenu gnojidbu) valja podsjetiti da postrni usjevi i zeleni pokrovni usjevi na ekološki značajnim površinama moraju biti prisutni najmanje u razdoblju od 20. kolovoza do 15. listopada 2020. godine i na njima se ne smiju primjenjivati sredstva za zaštitu bilja, osim onih koja su prihvatljiva za primjenu u ekološkoj proizvodnji. Postrni i zeleni pokrovni usjevi su mješavine barem dvije kulture prihvatljive za ekološki značajne površine.

NAJAVA NATJECANJA u oranju Međimurske županije

Prvo je bio plastenik od 50 kvadrata, pa 100 da bi danas stigli do 600 kvadrata zatvorenog prostora u kojem rastu i zriju različite sorte rajčice i paprike. Uz to, još pokoji kvadrat na otvorenom sa zeljem i cvjetačom. Riječ je o imanju, ili bolje rečeno plasteničkoj proizvodnji mladog para Domagoja Lukana i Katarine Mušlek iz Svete Marije. Još kao mali zavolio je biljke pa je rado sadio i presađivao cvijeće da bi sada svoju zaljubljenost i “opsjednutost” zelenilom pretvorio u isplativi, dodatni izvor zarade. Uz njega, strast prema bilju dijeli i njegova djevojka. - Volimo ono što radimo i nije nam teško niti pak brojimo sate i dane provedene u plasteniku, rekao nam je odmah na početku razgovora 31-godišnji Domagoj Lukan. Drugim riječima, iako su oboje u radnom odnosu, žure doma s posla kako bi se posvetili svom povrću koje ovih dana stiže u puni rod. Tada im u pomoć priskačke obitelj i rodbina jer je rajčica i paprika obilno rodila. - No, unatoč tome, jednostavno ga nemamo koliko se traži, jer kvalitetan domaći proizvod bez problema može pronaći kupca. Već nam je sad i sve ovo malo teži zalogaj jer ne stignemo sve sami napraviti što smo planirali, dodao je mladi povrćar iz donjeg Međimurja.

Malim i sigurnim koracima naprijed

Za naše povrćare, slobodno se može reći da su jedini uzgajivači povrća u plasteni-

- Izbacili smo insekticide i u uporabu uveli biološke predatore, za zdravo povrće kaže mladi par Domagoj Lukan i Katarina Mušlek ku u tom dijelu Međimurja. Istina i u ostalim dijelovima županije može ih se nabrojiti na prste ruku. Kod pokretanja posla, dobro su razmislili i odlučili ne svaštariti već se okrenuti samo onom povrću koje se najviše traži na tržištu. - Nismo odmah htjeli ići na velike površine i velike količine povrća, dodaje naš sugovornik. Krenuli smo polako, sitnim ali sigurnim koracima, bez kredita i sada samo svoji gazde. Što si više čovjek sam napravi to mora manje platiti drugome. Stoga radimo koliko možemo i stignemo i mogu reći da smo zadovoljni. Doduše, za sada još svu zaradu ulažu u proizvodnju no nije im žao jer se vidi napredak. Imaju drugi, veći plastenik izgrađen uz pomoć

Orači, pripremite se! Udruga orača Međimurja organizira 16. županijsko natjecanje unatoč borbi protiv Covida-19. Natjecanje će se održati u subotu, 22. kolovoza. 2020 godine od 10 do 15 sati. Kao i do sada, orači će se natjecati u dvije kategorije: plugovima ravnjacima i plugovima premetnjacima. Ovog puta, susret najboljih orača održat će se na parceli Pijavišće koja se nalazi uz zaobilaznicu grada Čakovca. Organizatori će se pri tome držati uputa Kriznog stože-

21. kolovoza 2020.

ra, odnosno poštivanja svih propisanih mjera. Iz udruge orača poručuju svim prijavljenima da naoštre plugove, pripreme traktore i što spremniji stignu na polje Pijavišće. Najbolji orači predstavljat će našu županiju na nacionalnom natjecanju. Na natjecanju će suditi licencirani suci delegirani od HUONO-a. Svečano otvaranje natjecanja je u 10 sati ujutro, a podjela priznanja i nagrada u 14:30. (vv)

obitelji i prijatelja, veću ponudu a samim time postaju i prepoznatljiviji na tržištu budući da ih ne zanima toliko količina koliko kvaliteta. - I to je ustvari jedina filozofija povrćarstva, ističe dalje. Nema tu lake zarade preko noći što uglavnom mlade odbija. Ali, ako si čovjek sve posloži u glavi i spreman je na odricanje i rad, rezultati i zarada sigurno neće izostati. Bitno je, kaže, ne odmah u početku ići u velike kredite i uzimati si preveliki zalogaj. Nije nas sramota pitati, tražiti savjete, kaže naš domaćin. Osim toga, puno razgovaram i s drugim uzgajivačima. Upravo kroz razgovore ali i praćenje trendova na tržištu, glavna su mu nit vodilja kod nabavke sadnog materijala. Naime, dio presadnica uzgoje sami a dio kupe. Ne treba posebno spominjati kako je cijeli nasad pod navodnjavanjem, redovito se njeguje i provjetrava, kazao je naš sugovornik.

Biološki predatori umjesto kemijskih insekticida

Uz crvenu, u plasteniku je svoje mjesto našla i žuta rajčica koja je u stvari i njena izvorna boja

Ako čovjek radi što voli, onda se rezultati i vide. A po izgledu njihovih plastenika to se doista može i zaključiti. Na sve se strane crvene ali i žute sitni i krupni plodovi rajčice koji su tretirani s minimalnim dozama kemijskih sredstava. - Pokušavamo u našoj proizvodnji koristiti što manje kemije, doznajemo. U stvari, ta sredstva i više nisu ono što su nekad. Tako

da smo izbacili insekticide i u uporabu uveli biološke predatore koji su danas sve popularniji i učestaliji u povrtlarskoj proizvodnji. Iako su predatori u početku nešto skuplji, primjerice jedno tretiranje stoji oko 500 kuna, ono duže traje i efikasnije je. Kroz sezonu, s obzirom na napade različitih napasnika, treba im minimalno tri tretiranja. Tretiranje pak se sastoji od kupnje ampule s predatorima i njihovo puštanje u plastenik te čekanje da se oni razmnože i krenu u pohod na tripse, moljca, pojasnio je Lukan. Uz to, po cijelom plasteniku “pobacane” su teglice s bosiljkom koji tjera uši a u planu je i sadnja nevena između redova rajčice. U zaštiti bilja oslanjaju se na vlastito znanje ili pak potraže pomoć stručnjaka. Što se uzgoja i proizvodnje tiče, postigli su svoj maksimum. Razmišljanja pak sada idu u smjeru gradnje malog, priručnog skladišta u kojem bi mogli povrće čuvati par dana. - Više od toga ne dolazi u obzir jer se gubi na kvaliteti, pojasnio nam je dalje. Sve je i dalje na ideji jer, kako beremo, tako i prodajemo i nemamo što skladištiti, za kraj je zadovoljno poručio Domagoj. Što će biti sutra, ostaje za vidjeti. Želja im je jedino da im uzgoj povrća jednog dana postane glavni i jedini izvor prihoda.

21. kolovoza 2020.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Krupne i sočne domaće jagode ponovno u ponudi CIJENE NA TRŽNICI

Svi smo navikli na kupnju domaćih jagoda početkom ljeta i nekako se ustalilo mišljenje kako ih u kasnijim mjesecima nema. No, ovoga tjedna, na iznenađenje mnogih kupaca, osvanule su ponovno na čakovečkom placu. Riječ je naravno, kako je i rekao Petar Tkalčec iz Savske Vesi o jagodama mjesečarkama koje rode cijelo ljeto pa čak i do prvih jačih mrazeva. Jagode su svojom pojavom obogatile, ionako bogatu ponudu domaće voća koju predvode kupine, borovnice i aronija uz šljive, breskve, nektarine i kruške. Iako je već neko vrijeme u ponudi, potražnja za mladim grahom ne jenjava pa čak ako mu se i cijena penje. Tako se ovoga tjedna, prodavao čak i po 15 odnosno 25 kuna za kilogram očišćenoga. Tražene su bile i presadnice povrća, posebno salata od raznih radića do endivije i kristalke. (vv)

Salata:

15 kn/kg

Mahune:

20 kn/kg

Zelje:

7 kn/kg

Krumpir:

3-4 kn/kg

Patlidžan:

10 kn/kg

Luk:

6 kn/kg

Blitva:

5 kn/vezica

Rajčica:

10 kn/kg

Paprika:

12 kn/kg

Krastavci:

8-10 kn/kg

Tikvice:

10-15 kn/kg

Grah u mahuni:

10-15 kn/kg

Grah očišćeni:

25-30 kn/kg

Klip kukuruza:

2 kn

Breskve:

10-15 kn/kg

Nektarine:

10-15 kn/kg

Kruške:

10 kn/kg

Šljive:

10 kn/kg

Jagode:

30 kn/kg

Bobičasto voće:

10 kn/mjerica

Buketi:

10-20 kn

Presadnice povrća: 1 kn

Petar Tkalčec iznenadio je kupce jagodama sa svog imanja u Savskoj Vesi

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Pjenušavi nadam u goveda Piše: Vedran Trogrlić dr.vet.med.

Pjenušavi nadam buraga bolest je goveda koja se često javlja u rano proljeće neposredno nakon izgona na obilnu, mladu pašu ili pak u ljetnim mjesecima nakon ishrane uparenom krmom (lucerna). Uslijed nagle razgradnje hrane i oslobađanja velikih količina plinova koji se ne mogu izdvojiti iz pjenušave i viskozne mase buraga, burag i kapura se naglo i prekomjerno prošire, pritišću na dišne organe i velike krvne žile uzrokujući smetnje u disanju i krvotoku. Dolazi dakle do znatnog poremećaja zdravstvenog stanja koje nerijetko završava smrću životinje. Pjenušavi nadam posljedica je hranidbe goveda krmivima koja sadrže puno lako probavljivih ugljikohidrata (šećera), bjelančevina, pektina, saponina i ostalih tvari iz kojih u buragu nastaje sluz, a da su istovremeno siromašna sirovim vlaknima.

To su u prvom redu mlade zelene žitarice i leguminoze (lucerna, djetelina, grahorica i dr.) koje sadrže puno pektina (strukturalni ugljikohidrat) i enzim rasta biljaka. Nastala pektinska kiselina se veže s vodom u stabilni gel koji zarobljava CO2 u obliku mjehurića, pa nastaje stabilna pjena. Najopasnije je tijekom brzog rasta biljaka, a što se biljka više bliži zrelom stadiju njena aktivnost opada. Pjenušavi nadam mogu uzrokovati i druga zelena krmiva (repica, repino lišće, mladi zeleni kukuruz, kupus), rjeđe gomoljače (krumpir, šećerna repa), proklijalo zrnjevlje žitarica te otpaci industrije vrenja i šećera (kom, trop, sladne klice). Pojavi bolesti pogoduje i hranidba vlažnim, promrzlim ili uparenim krmivima. Zatim napajanje životinja neposredno prije izgona na pašu kao i napasivanje na rosnoj paši. Prvi znakovi nadama mogu se uočiti već u prva dva sata nakon obilne hranidbe zelenim krmivima. U početku bolest se očituje učestalim pokušajem podrigivanja, povećanjem trbuha, izbočenjem gladne ja-

me, učestalim lijeganjem i ustajanjem te pogledavanjem prema trbuhu. Vrlo često možemo uočiti da goveda žvaču i gutaju praznim ustima. Vrlo brzo uslijed obilnog stvaranja pjene dolazi do blokiranja mehanizma podrigivanja, potpunog prestanka oslobađanja plinova iz predželudaca, prestaju kontrakcije buraga, a uslijed pritiska na ošit i krvne žile dolazi do otežanog i plitkog disanja, potom znakova gušenja, nesvjestice i na kraju do smrti životinje uslijed gušenja. Zbog naglog razvoja nadama i opasnosti od zatajenja srca i krvotoka te ugušenja, potrebno je odmah zvati veterinara i poduzeti odgovarajuće liječenje. U pravilu liječi davanjem sredstava koja smanjuju površinsku napetost i viskozitet buragovog sadržaja tj. dovode do razaranja sitnih mjehurića plina i formiranja jednog većeg balona plina iznad sadržaja buraga (Tympanol). Ovako formirani plin možemo ispustiti sondom ili će ga u lakšim slučajevima životinja sama izbaciti.

Osnova preventive pjenušavog nadma je pravilna hranidba. U prvom redu treba voditi računa da se životinjama osigura dovoljno sirove vlaknine u obroku, što znači da se prije hranidbe zelenom lako probavljivom hranom ili prije izgona na pašu životinjama mora ponuditi osrednji obrok sijena. Također treba izbjegavati nagle promjene hrane (postupno uvođenje novog krmiva kroz 10 do 14 dana), i preobilno napajanje prije i nakon izgona na pašu. U početku pašne sezone životinje treba napasivati kraće, a potom napasivanje produljivati postupno. Dobro bi bilo životinjama na paši osigurati slobodan pristup do sijena ili travne silaže (s nešto većim sadržajem suhe tvari). Pljesniva, uparena, gnjila, smrznuta mokra i pokvarena hrana ne smije se davati životinjama. Davanje ljekovitih sredstava za sprečavanje pojave pjenušavog nadma (emulgirana biljna i životinjska ulja i masti) moguće je primijeniti u hrani ili u vodi za piće, prije i za vrijeme ispaše.

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

21. kolovoza 2020.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Energije u biljci i hrani

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Kako mudro iskoristiti (ne)povoljno vrijeme Izuzetno je kišno ljeto ove 2020. godine. To je s jedne strane odlično za mahunarke, koje vole takvo hladnije i kišnije ljeto i baš i je drago što sam ove godine posijala jako puno raznih sorti s ciljem da si obnovim sjeme u mojoj banci sjemenja. S druge strane, jako je nepovoljno vrijeme za rajčice jer je vlaga glavni razlog širenja gljivičnih bolesti, a pogotovo plamenjače u ovo doba godine. U svakoj situaciji možemo naći ono pozitivno i naći načina kako da to okrenemo u svoju korist - a poanta vrtlarenja u skladu s prirodom je ne boriti se s prirodom ili pokoravati ju, nego iskoristiti sve posebnosti, osluškivati i pratiti ritmove prirode s ciljem da imamo čim manje posla (i više radosti i obilja u vrtu ). Tako i ja osluškujem prirodu, promatram i radim ono za što je najpovoljnije vrijeme. Cijelo ovo ljeto iskoristila sam za presadnju raznih biljaka. Naime, kad padne kiša, moje ilovasto-humusno tlo jako dugo zadržava vlagu i danima ne mogu raditi ništa pošteno u vrtu, barem što se tiče korova. Ali to je idealno za presađivanja… jer kad pada puno kiše i nema vrućina, tada ne trebamo mi zalijevati, nego to radi priroda za nas. Tako sam

ja ove sezone maksimalno presađivala, i to ne samo povrće, nego i veće grmove jednogodišnjeg cvijeća – nevene, kadifice, cinije, pijetlovu krijestu…, trajnice, pa čak i ukrasne grmove – i to s minimalno rada nakon sadnje. U klasičnim ljetnim uvjetima, zalijevala bi danima i bilo bi upitno da li bi se sve to primilo. Također, početkom kolovoza ostalo mi je puno nepresađenih radiča i kupusnjača, a upravo kišno vrijeme je bilo idealno za sadnju. Nakon presadnje kiša je sve zalijevala i sve se je bez problema primilo. Tako sam najbolje iskoristila kišno razdoblje - u nekim normalnim uvjetima danima bi sve zalijevala po vrućinama, o presađivanju velikih rascvalih grmova mogla bi sanjati... a eto, nakon obilne kiše više nemam posla s presađenim biljkama. Stoga, koliko god ponekad znamo biti ljuti na neku situaciju na vrtu, ako malo promislimo, i to loše možemo iskoristiti sebi u korist. Za kraj evo savjeta za presadnju radiča: kao i kod svih salata, da bi se čim volje primio, skratite mu lišće i korijenje. Koliko se to možda činilo invazivno, ovako će se puno prije i lakše ukorijeniti te puno prije potjerati novo lišće.

21. kolovoz - nepovoljan dan za radove s biljkama zbog perigeja

U biljci su skrivene vitalne i oblikovane energije. Vitalne energije potiču i jačaju dušu za razmišljanje, osjećaje i želje. No, oblikovane energije oblikuju tijelo. Naša zadaća i dužnost jest uzgajati biljke koje mogu iz svemira crpiti vitalne i oblikovane energije koje se prerade preko fotosinteze te daju čovjeku hranidbene tvari i zdravlje. Za uzgoj hrane, koja nas ne drži samo na životu, nego nas i prehranjuje, govorio je dr. Rudolf Steiner i ostavio veliku zakladu spoznaja o biodinamičkom uzgoju. To je metoda koja ja sastavljena iz plodoreda, udruživanja biljaka, živog gnojenja, kompostiranja gnoja i organskih tvari s primjenom biološko-dinamičkih preparata, te korištenje uputa pomoću biodinamičkog sjetvenog kalendara. Za tu metodu značajno je da se poštuju pozitivni i negativni utjecaji planeta, te zodijački utjecaj na biljku i zemlju. Na zemlju i biljno carstvo djeluju kao lijek i jačaju tvari koje nas hrane.

VRTLARICA

Zahvaljujući toj harmoniji karmičkih i zemaljskih energija dobivamo hranu visoke hranidbene vrijednosti. Dr. Rudolf Steiner je govorio: “U vremenu Atlantide, boginja i prva predstavnica čovječje duše bila je Demetra i tadašnji čovjek znao je da hrana nije sastavljena samo iz vanjskog oblika i tvari koje možemo kemijski analizirati. Znao je da s hranom dobiva unutarnje aktivne energije u svim oblicima i da je u njima skriveno to što je obnavljalo njegovo tijelo. U prirodi djeluju energije koje se u čovjeka unose kroz prehranu i disanje. Energije u prirodi vodi boginja Demetra i usmjerava ih u čovjekovu probavu.” Sposobnost i raspoznavanje prirodnih energija koje hrane čovječje tijelo i dušu, čovjek je već davno izgubio. Kao slobodni ljudi svaku stvar istražujemo mjerenjem ili brojenjem, ali kod toga zaboravljamo na izbor koji je skriven u svakoj materiji, a materija je kraj puta prema Bogu.

22. kolovoz - Dan korijena -22. i 23. kolovoz odličan je dan za spremanje krumpira, luka, češnjaka i dozrijelog sjemena korjenastih biljaka 23. kolovoz - Dan korijena -osušimo i pregledajmo korjenaste plodove prije spremanja za zimu, radi obilnih kiša i toplih dana, moguće je kvarenje plodova. Ova dva povoljna dana su za ove radove povoljni jer je mjesec pred zviježđem djevice. Ako tada nismo u mogućnosti spremit ćemo ga na druge Dane korijena. 24. kolovoz - Dan cvijeta -završimo zimsku krmu pčela, ujutro prskamo nasade zelja za kiseljenje preparatom 501 25. kolovoz - Dan ploda -u dane ploda ubiremo poljsku preslicu koju osušimo za čajeve protiv gljivičnih bolesti biljaka 26. kolovoz - Dan lista -nasade kupusa za kiseljenje prskamo preparatom 501. Dva puta ujutru u dane lista, a treće put rano ujutro u dane cvijeta. Tako će mu okus biti puno bolji. 27. kolovoz - Dan lista do 10 sati a poslije 10 sati nepovoljno vrijeme za rad s biljkama zbog silaznog čvora

LJUBICA I DRAGUTIN ŠOŠTARIĆ iz Podturna slobodno vrijeme posvećuju svom vrtu

Zelena salata za svako godišnje doba U Podturnu su nas u svome velikom vrtu dočekali Ljubica i Dragutin Šoštarić koji u njega ulažu puno truda. Kao domaćici, Ljubici Šoštarić već dugi niz godina vrt je hobi, a suprug joj pomaže u košnji trave i zalijevanju biljaka. Ne nedostaje ni voća ni povrća, ali najviše ima zelene salate lentive, kristalke i puterice koju redovno presađuju da bi se mogla razviti u lijepe glavice. Salatu sade za vlastite potrebe, no kako je ima previše za njih dvoje poklanjaju je obitelji, rodbini i prijateljima. Bez obzira na problem s puževima trude se da vrt uzgajaju što prirodnije bez raznih kemikalija.

Ljubica i Dragutin Šoštarić u svom vrtu punom domaćih plodova zemlje Uz salatu imaju i luk, povrće imaju i drvo trešnje i nove sadnice kako bi imali krastavce, mrkvu, šparogu, šljive, aroniju, kupine, maline još više domaće kvalitetne ciklu, rajčicu i bundevu. Uz i grožde. U planu su im i neke hrane. (ln)

21. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 19

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 ŠTO VAS ŽULJA

Štromčeki su trenutno u “izolaciji” u Ekomu

GDJE SU NESTALI popularni električni bicikli s čakovečkih ulica pita čitateljica iz Čakovca

Štromčeki u “izolaciji” zbog korone i softvera!?

Stanje na parkiralištu iza svake veće kiše

ZAŠTO SE GODINAMA ne uređuje parkiralište na Sajmu?

Blato i voda iza kiše ostaju dio sajmenog “ugođaja” Pitanje je ekonomske isplativosti da li ulagati u odvodnju zbog sajma koji se održava 4 sata tjedno, odgovorio je Ivica Pehoč, direktor Čakoma Nazvao nas je čitatelj iz Čakovca koji se požalio da godinama Čakom naplaćuje mjesto na Sajmu srijedom, ali nikako da se uredi parkiralište koje je čim padne malo jača kiša poplavljeno i puno lokvi. - Čakovečki sajam srijedom tijekom vremena nije izgubio na svojoj popularnosti. I dan danas na sajmeni dan dolaze ljudi sa svih strana ne samo iz Međimurja. Na sajmeni dan prijepodne u tom dijelu grada nastane pravi krkljanac, jer teško je naći mjesto za parkiranje oko prodajnog dijela sajma pa se ljudi parkiraju i u okolnim ulicama. Sve to nekako funkcionira za suha vremena. No nakon svake kiše, loše je na prodajnom prostoru, ali i na parkiralištu oko njega, jer nije asfaltirano, pa se tlo raskvasi, nastanu lokve, ali mjestimice i blato. Takvi uvjeti nisu ugodni ni za one koji zakupljuju placovinu da bi na sajmu prodali svoju robu, a ni za one koji su došli na sajam nešto kupiti, razgledati ili samo pojesti sajmene kobasice. Jest da je

sajam tradicionalan ruralni običaj, ali malo asfalta ili uređeno parkiranje bilo bi nužno potrebno. Nemali problem je i to što nema označenih parkirnih mjesta pa po povratku sa sajmenog prostora nemalo puta povratnik sa sajma ne može izaći s autom s parkirališta jer mu je auto zaparkiran. Tada ne preostaje ništa drugo, nego u najbržem roku pronaći vlasnika auta koji vas je zaparkirao ili napravite još jedan krug po sajmu dok drugi vozač ne makne svoje vozilo, napisao je između ostalog čitatelj. Pitanje zašto se parkiralište sajma godinama ne uredi, uputili smo Ivici Perhoču, direktoru Čakoma koji upravlja sajmenim prostorom. - Mi saniramo prostor sajma, kako prodajni, tako i parkiralište, nasipavanjem šljunka samo u nužnom djelu, na mjestima gdje za to nastane potreba. Asfaltiranje parkirališta ne bi bilo pravo rješenje, jer tamo je glavni problem odvodnja oborinskih voda. Time ne bi ništa postigli, jer bi za

svake veće kiše teren opet plivao. A podignemo li staze za posjetitelje još bi više plivali zakupci. Svjesni smo toga problema, ali je pitanje isplati li se i u kojoj mjeri uređivati prostor. Na sajmištu bi trebalo najprije riješiti odvodnju voda. I to prije svega radi onih koji zakupljuju placovinu. Pitanje je ekonomske logike, koliko smisla ima značajnije ulaganje u nešto što se održava 4 sata tjedno, kazao je Perhoč Tako da smo do sada samo pristupali nužnim sanacijama, u omjeru: koliko smo uprihodovali, toliko smo uložili u sanaciju. Iznosi su se kretali do 80.000 kuna godišnje, kazao je Perhoč. Činjenica je da je sajam posjećenim, da je popularan, da dolaze ljudi iz drugih regija pa i oni iz Slovenije i Mađarske, ali pitanje je isplativosti većeg ulaganja za nešto što traje 4 sata jednom tjedno. Ove godine ne planiramo nikakvo veće ulaganje u taj prostor, ali razmišljamo o tome. Prostor prije svega zahtijeva projekt sanacije odvodnje oborinskih voda.

Nakon toga se može prići asfaltiranju staza i uređenju parkirališta. To je već značajan financijski izdatak. Za usporedbu sanacija odvodnje oborinskih voda na parkiralištu između bolnice i Mobenza koštala je oko 400.000 kuna, odgovorio je Perhoč. Zanimalo nas je jesu li pokušali namaknuti potrebna sredstva iz nekog europskog fonda, obzirom da sajam čuva tradiciju, potiče ruralni razvoj i pomaže brojnim OPG-ima da plasiraju svoje proizvode. Kazao je da su pokušali preko Udruge Tržnica, ali da za sad nije bilo natječaja takvog tipa uz pomoć kojega bi uredili sajmište. Usto priznaje da bi ulaganje imalo prioritet ukoliko bi se prostor komercijalno koristio i za nešto druga događanja, kao što je sajam automobila ili za održavanje koncerata na otvorenom. Dakle zaključno, dok se sajam ne uredi, uživat ćemo u autentičnom tradicionalnom sajmu koji uključuje i malo blata “za doma”. (BMO)

Nazvala nas je čitateljica Ivana iz Čakovca koja nas je zamolila da u gradskoj upravi pitamo gdje su nestali Štromčeki? Podsjetimo, Grad Čakovec je u proljeće 2015. godine bio jedan od prvih gradova koji je u javni prijevoz po gradu uveo električne bicikle, od milja nazvanim Štromčeki. U njihovu nabavu uloženo je milijun kuna, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao je projekt sa 40% iznosa. Na početku su postavljene dvije stanice za vožnju biciklom, jedna kod 2. osnovne škole, a druga kod Macanovog doma u središtu grada. Građanima je omogućeno da na sat vremena posude bicikl i obave neki poslić u gradu. Već iduće, 2016. godine krenula je i naplata vožnje ovim biciklima. Mjesečna karta koštala je 25 kuna, a sezonska 100 kuna. Karte su se kupovale u Ekomu na čakovečkim Gradskim bazenima. Sustav je bio nadograđen, u što je utrošeno 450.000 kuna, uz 40-postotno sufinanciranje Fonda za energetsku učinkovitost. Uz unapređenje sustava nabavljeno je deset novih električnih bicikala i dviju novih stanica za punjenje: na lokaciji Gradskih

bazena s deset parkirnih mjesta i na čakovečkom groblju s pet parkirnih mjesta. Već ranije ih se moglo parkirati kraj Macanovog doma i kod II. OŠ Čakovec. Evo što su odgovorili iz Grada Čakovca na pitanje gdje su ove godine “nestali” Štromčeki. - Kako je projekt Štromček trebao završiti u lipnju ove godine, početkom 2020. krenuli smo u dogovor o produžetku ugovora s postojećim dobavljačem softvera za električne bicikle ili pronalasku novog. Ekom je pregledao i servisirao svu opremu: bicikle i punionice, kako bi se na proljeće Štromčeki vratili na gradske ulice. No, zbog mjera za sprječavanje širenja COVID-19 virusa, odgođen je „proljetni povratak“ električnih bicikala, a nismo bili niti u mogućnosti obaviti sve radnje vezane uz dobavljača softvera. Stručne službe Grada Čakovca i Ekoma cijelo ljeto aktivno rade kako bi sklopio ugovor s dobavljačem softvera, te što se nas tiče Štromčeki već danas mogu na ulice. Inače, deponirani su u prostorima Ekoma u Čakovcu, stoji u odgovoru Davida Vugrinca iz Grada Čakovca. (BMO, foto: Z. Vrzan)

OPASKA

Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. kolovoza 2020.

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage)

VOLIM

JER…

Bebe 2020.

BluKids vas daruje

Naše čitateljice Danijela Zorković i Jasmina Pintarić iz Gornjeg Hrašćana

TRGOVINA Metss br. 43 u Gornjem Hrašćanu

Danijela prati sport, a Jasmina biranje naj vrtova Danijelu i Jasminu obradovali smo platnenom vrećicom za kupovinu s logom “Međimurskih novina” u trgovini Metss u Gornjem Hrašćanu. Danijela Zorković iz Gornjeg Hrašćana, nam je rekla da ju najviše zanima sport, jer su djeca aktivni sportaši, pa prate sve što se tiče sporta. Kći Stela igra nogomet za Međimurske lepe puce, a sin Robert za školu nogometa Petica i seniore NK Pobjeda Gornji Hrašćan. Osim toga pročita i sva aktualna događanja. Jasminu Pintarić iz Trnovca, zatekli

smo na blagajni, rekla nam je da najprije prolista cijele novine i pogleda naslove, pa onda najradije čita uređenje okućnica (i sama je jednom bila sudionik nagradnog natječaja Čiji je vrt najljepši), a zatim pročita recepte. Posebno je pohvalila što imamo od nedavno i ljude koji pripremaju i daju recepte za starinska tradicionalna jela. U Metssu Gornji Hrašćan rade još i Irena Preložnjak, poslovođa, te Silvia Vugrinec, Lana Crikvenčić i Tanja Marčec. (sz)

Željko (40) i Marina (35) Zadravec iz Zebanca dobili su sina Liama rođenog 9. svibnja. Imaju i kćerkicu Lorenu (5).

Sani Pongrac (30) i Nives Novak(18) iz Čakovca dobili su kćerkicu po imenu Lotta rođenu 21. srpnja.

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas • NAGRADNI NATJEČAJ MEĐIMURSKIH NOVINA I OPTIKE BRILJANT “Tri kupona skupi i naočale pokupi”

kupona skupi i Džoker kupon aktualnog 65. kola naočale poku pi Ime i prezime: Adresa:

Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 25.8. do 12 sati. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Novo 65. kolo našega nagradnog natječaja Tri kupona skupi i naočale pokupi približava se kraju. I u kolovozu Vas u suradnji s Optikom Briljant nagrađujemo dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, da biste sudjelovali u nagradnoj igri,

trebate skupiti tri kupona. Džoker-kuponom, koji objavljujemo u ovom broju nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone najkasnije do 25. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2

(haustor prije Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi” na adresu Međimurske novine, Kralja Tomislava 2. Sretnog dobitnika 65. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 28. kolovoza. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

21. kolovoza 2020.

Dobro je znati 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2019./2020.

OSNOVNE ŠKOLE OŠ DONJI KRALJEVEC 1. razred Učenici: Filip Gosarić, Karlo Horvat, Leon Križaj, Maksim Mohl, Julijan Slaviček, Niko Vičar, Krsto Vlašić 2. razred Učenici: Karlo Balog, Tea Đurđa, Mihael Mesarić, Vilim Recek, Vita Sršan, Magdalena Štefok, Tonka Vlahek 3. razred Učenici: Zita Barlović, Laura Andročec, Sara Gosarić, Jan Grabant, Mia Križaj, Korina Šupljika, Ivan Vlahek, Teo Zadravec 4. razred Učenici: Nika Brodarić, Hana Filipašić, Matija Kramar, Katija Novak, Leonard Strbad, Ana Vlah 5. razred Učenici: Lea Đurđa, Ena Goričanec, Marija Gosarić, Dorijan Kovač, Mislav Zrna 6. razred Učenici: Eva Grabant, Juraj Horvat, Nikola Horvat, Amalija Kovač, Ivana Pintarić, Sara Režek, Borna Ribić, Rafael Slaviček, Luka Vlašič, Frano Zuzel, Sebastian Filipašić 7. razred Učenici: Luka Kalšan, Nino Košak, Petar Lesinger, Maja Mlinarić, Anabella Mohl, Borna Sršan, Filip Štefok, Dora Vlahek, Domagoj Zrna 8. razred Učenici: David Blažeka, Nika Ciglarić, Anja Gosarić, Kaja Horvatović, Mia Jurčec, Dora Novak, Dina Vlahek, Dorian Herman OŠ IVANOVEC 1.a (učiteljica Irena Levačić) Učenici: Bono Smolkovič, Jakov Goričanec, Lena Barlović, Marta Horvat, Marta Zadravec, Noah Sokač, Saša Mihalic, Stjepan Ratajec, Šimun Šuplika, Teo Ružić, Vida Fučko, Vili Horvat, Zara Lesjak 1.b (učiteljica Tonka Breglec Blažeka) Učenici: Aleks Zdaček, David Križarić, Fran Magdalenić, Hana Hrustek, Klara Kolmanić, Margareth Rose Pucko, Marin Brzuhalski, Marin Radić, Marin Zdaček, Niko Filipić, Nikol Balent, Paula Kontrec, Teo Lovrenčić 2.a (učiteljica Vlatka Kolarić Deban) Učenici: Dino Zgrebec, India Valpatić, Jakov Zagorec, Jasen Borković, Karlo Tkalčec, Kim Glavina, Lorena Toplek, Nina Zagorec, Paola Forštnarić, Staša Švenda, Zita Blažević, Žan Šarić 2.b (učiteljica Ksenija Korent) Učenici: Adela Bienenfeld, Alex Višnjić, Bono Rubin, Ela Krčmar, Filip Leo Korent, Gabrijela Zadravec, Hana Permozer, Jakov Križaić, Karla Dolenčić, Lucija Rinkovec, Nika Pečet, Petar Tompoš, Vida Bausović, Zoja Bubek

3.a (učiteljica Marina Gajski) Učenici: Anja Zagorec, Bono Blažek, Dina Kozar, Emili Pergar, Eva Šafarić, Janja Ružman, Leonarda Vlahek, Lota Mihaljković, Toni Novaković Toplek 3.b (učiteljica Vera Fučko-Trstoglavec) Učenici: Ela Miljan, Gabrijela Filipić, Leda Bujanić, Leo Hajdarović, Luka Herman, Matija Radić, Sara Petrović, Tin Pucko, Tina Kocijan 4.a (učiteljica Gordana Juras) Učenici: David Posavec, Doris Varga, Elena Purgar, Jakov Pintarić, Lara Podvezanec, Leon Modrinjak, Leon Šoltić, Marta Frančić, Mia Hančić, Vita Varga 4.b (učiteljica Ružica Kacun) Učenici: Dalija Dokleja, Dorijan Rubin, Jan Bojić, Josipa Herak, Karla Kraljić, Lucia Mihalic, Luka Topolnjak, Marcel Šuplika, Mika Kolar, Nela Pancer, Nina Kresinger, Rea Sabol, Vilim Beč 5.a (razrednica Nataša Kralj) Učenici: August Varga, Borna Antonović, Darin Palatinuš, David Toplek, Fran Turk, Mura Blažević 5.b (razrednik Bruno Kovačić) Učenici: Ella Pejić, Ivona Talan, Marta Murk, Martin Petek, Nino Flojhar, Roko Petrović, Vito Antonović, Vito Vuković 6.a (razrednica Vesna Martinjak) Učenici: Ana Irsa Vugrinec, David Dominić, Korina Senčar, Lori Drk, Lucija Toplek, Marija Varga, Mia Puhalović, Nina Meglić, Nino Kocijan, Roko Tompoš, Simona Rubin 6.b (razrednica Dijana Kozjak) Učenici: Dario Hrastić, Ina Pucko, Lana Kozar, Laura Borković, Lovro Vujaklija 7.a (razrednik Dino Lesjak) Učenici: Borna Bujan, Borna Smolkovič, Karolina Kranjčec, Leda Plevnjak, Nika Šamarija 7.b (razrednik Denis Kos) Učenici: Ena Sabol, Hana Višnjić, Karlo Magdalenić, Monika Petrović, Saša Munđar, Vida Novak, Željka Brzuhalski 8.a (razrednica Dajana Kovačić) Učenici: Filip Merdanović, Ivan Dolenčić, Nikolas Kolarić, Šimun Petek, Žana Vuković 8.b (razrednica Ivana Komar Srnec) Učenici: Anja Marodi, Hana Flojhar, Josipa Petrović, Niko Kosi OŠ SVETI JURAJ NA BREGU 1.A - razrednica: Sonja Rodinger Učenici: Zara Bestijanić, Andrija Bistrović, Kiara Crnčec, Matej Haček, Karlo Katanec, Jana Lesjak, Saša Medved, Lea Mesarić, Jan Mezga, Gabriel Novak, Simon Novak, Jakov Pavlic, Mila Pavlic, Niko Šimunković, Tena Špancer, Ana Turk, Petra Vabec, Marta Vidra, Ivan Vuk, Nila Zadravec

1.B - razrednica: Željka Kutnjak Učenici: Kim Blažeka Mezga, Ivan Franković, Karlo Gregorinčić, Roko Hergotić, Maria Elena Horvat, Eva Kamenar, Greta Kocijan, Karla Kralj, Laura Kralj, Helena Levec, Mila Mesarić, Ana Novak, Ivona Novak, Mijo Okreša, Petar Perhoč, Mirta Perko, Ana Pintarić, Marina Radiković, Leon Rebernik, Karlo Sutnjak, Tena Škrobar, Ella Škvorc, Jan Tomašić, Niko Zlatarek 2.A - razrednica: Sanja Kovač Učenici: Maja Paola Brodar, Lukas Fic, Leo Fučec, Tena Gotal, Ilija Horvat, Helena Karlovčec, Eva Korunić, Luka Kos, Nina Nemet, Dina Novak, Marko Novak, Jana Perko, Adela Petričević, Amarie Ribarić, Gabriel Enrique Rodrigues, Lara Senčar, Karlo Vinković, Patrik Vinković 2.B - razrednica: Vanja Horvat Učenici: Elvis Buhać, Rina Dragojević, Gabriel Hažić, Lovro Hrustek, David Ivanović, Lena Jambrović, Domagoj Janušić, Ivan Jurčević, Sonja Jurišić, Matilda Ključarić, Kristian Kunčić, Rino Oreški, Ivona Šafarić 3.A - razrednica: Tatjana Golub Učenici: Ivan Bregović, Paula Dominić, Vanja Glavina, Leon Gregorinčić, Ema Horvat, Ivana Horvat, David Kolar, Tamara Kozar-Dolenčić, Eva Kušar, Klara Miljančić, Antonio Novak, Ian Novak, Mia Perko, Lara Piškor, Ena Posavec, Ivan Tkalec, Abel Trupković, Melina Vugrinec, Maria Zelić 3.B - razrednica: Gordana Kolarić Učenici: Luka Benković, Horvat Bruno, Ivančok Jan, Jambrošić Matej, Karlovčec Bruna, Levačić Tkalec Victoria, Mesarić Nela, Novak Fran, Petričević Marta, Novak Karlo, Pintarić Dunja, Pintarić Ela, Radiković Lovro, Sabolčec Ema, Šafarić Dina, Šafarić Kiara, Zlatarek Patrik 4.A - razrednica: Vera Moharić Učenici: Dora Čonda, Maja Dominić, Fran Đaković, Matija Halabarec, Lana Kenjereš, Vinko Košak, Lea Lepen, Filip Moharić, Dora Novak, Elena Perko, Ivan Perko, Kira Petričević, Jakov Šprajc, Fran Špancer, Taša Tkalec, Antonija Vinković 4.B - razrednica: Jelena Dokleja Učenici: Ema Maria Lacko, Mia Zanjko, Leon Herman, Meri Fujs, Vito Novak, Lana Janušić, Zara Petričević 5.A - razrednica: Ivana Varga Učenici: Niko Bistrović, Lana Dragojević, Rafael Grošanić, Katarina Hamonajec, Magdalena Janušić, Filip Kerman, Ana Paola Murk, Iva Mustač, Lorena Novak, David Oreški, Grgur Pavlic, Simon Petričević, Kaja

Topličanec 5.B - razrednik: Igor Jaušovec Učenici: Ema Bistrović, Noa Glavina, Josip Filipović, Barbara Horvat, Antonio Hozmec, Krsto Dominić, Luka Tkalec, Matija Žganec, Ela Leko, Lovro Hoblaj, Petar Pintarić 5C - razrednica: Martina Oršić Učenici: Marinela Benkovič, Borna Čakalo, Luka Hergotić, Nika Kernjak, Noa Kovačić, David Novak, David Rodinger, Taša Vuković 6.A - razrednica: Jelena Grubić Učenici: Marta Doležaj, Noa Hatlak, Ema Makovec, Antonija Matoša, Karlo Mesarić, Hana Novak 6.B - razrednica: Ružica Šikić Učenici: Leon Bistrović, Luka Čonda, Helena Janušić, David Jambrošić, Niko Luburić, Karlo Novak, Gabrijel Radek, Lucija Trupković, Anesa Vršić 7.A - razrednica: Milana Gašparović Učenici: Anja Farkaš, Hana Horvat, Mirta Radiković, Aleksandar Šafarić, Katja Kočar, Magdalena Telebar 7.B - razrednik: Domagoj Zoričić Učenici: Barbara Novak, Barbara Sklepić, Ena Vrančić, Marta Varga, Jakov Toma, Antonio Levec, Jakov Žganec 8.A - razrednica: Marijana Belko Učenici: Selena Benković, Karla Fajfar, Lucija Korunić, Ena Kralj, Teodora Turk, Elena Zeman 8.B - razrednik: Željko Kraljić Učenici: Emili Glavina, Nives Hajdari, Klara Mesarić, Anamarija Srpak, Paola Žarković OŠ SVETI JURAJ NA BREGU PŠ ZASADBREG 1.C - razrednica: Marija Jambrović Učenici: Tea Dobranić, Teo Hatlak, Simon Horvatić, Tena Jakopić, Franka Kovačić, Nino Lesjak, Leon Novak, Izabela Salaj, Leon Šimunković, Lorena Vinković 2.C - razrednica: Jasmina Patafta Učenici: Luka Bakač, Roko Boj, Viktor Kneklin, Benjamin Kolac, Lovro Lisjak, Gabriel Šafarić, Lana Šoštarić, Luka Šparavec, Noa Talan, Luka Vrbanec, Karla Vrbanec 3.C - razrednica: Zrinka Kapustić Učenici: Vanesa Alija, Eva Horvatić, Teo Kamenar, Lovro Kniplić, Anabella Mesarić, Suri PosavecKocijan, Marko Raić 4.C - razrednica: Mirna Vajda Učenici: Filip Alija, Kyara Dunjko, Kevin Hajdari, Gabriel Juršić,

Ivona Košir, Ivan Levačić, Lora Lisjak, Gabrijela Salaj, Domagoj Šoštarić, Leon Vrbanec III. OŠ ČAKOVEC - dopuna popisa odlikaša 6. b razred Razrednica: Vesna Katuša Učenici: Petar Borko, Ena Karamarković, Hana Krklec, Mark Miller, Lana Oreški, Luka Oreški, Nela Pavlic, Hana Pfeifer Kacian, Marko Pokupec, Hana Rihtarec, Nela Sabolić, Nikola Tkalčić, Vinko Turk, Iva Vičentijević, Lucija Vidovič, Mak Žerjav SREDNJE ŠKOLE TEHNIČKA ŠKOLA ČAKOVEC 1 ET - razrednik: Anđelko Borković Učenici: Emil Modlic, Teo Senčar, Gabriel Šajnović 1 MT - razrednik: Marko Markulija Učenici: Matija Kutnjak 1 RT - razrednica: Dragica Vugrin Učenici: Toni Babić, Patrik Jambrović, Lukas Kraljić, Sven Rešetar, Leo Stričak, David Trstenjak, Matija Trstenjak 1 ST - razrednik: Marijan Murković Učenici: Erik Horvat, Erik Krznar, Petar Mlinarić 1 G - razrednica: Renata Turk Učenici: David Bogdan, Luka Čonkaš, Ana Filipović, Lucija Grabar, Anja Novak, Fran Krsto Pilić, Lana Tuksar, Lucija Žagar 1 S2 - razrednik: Perica Hajdarović Učenici: Matija Herjavec, Dražen Pufek 2 ET - razrednica: Vlatka Peharda Učenici: Niko Karlovčec, Marin Mlinarić 2 MT - razrednica: Jasminka Jelačić Učenik: Jan Haček 2 RT - razrednica: Sanja Loparić Učenici: Erik Kranjec, Filip Novak, Eva Šlezak 2 ST - razrednik: Mario Pinc Učenik: Noa Petek 2 TG - razrednica: Tamara Rihtarec Učenici: Fran Bistrović, Jurica Galić, Vito Kozjak, Jan Mađar, Nikola Mihalic, Deni Pečarko, Marin Vabec, Fran Železnjak 2 S1 - razrednica: Sara Smrtić Učenik: Patrik Kuhar 3 ET - razrednica: Jagoda Smolek-Grgić Učenik: Krešo Vurušić 3 MT - razrednica: Sandra Štampar Učenici: Antun Hadeljan, Ivo Maček, Gabriel Žižek

3 RT - razrednica: Anica Antolek Hrgar Učenici: Leonardo Crnčec, Petra Hajdarović, Julijana Kolarić, Leon Tišljarić, Leo Žižek 3 ST - razrednica: Sanja Borko Učenik: Fran Ivan Novak 3 TG - razrednica: Nataša Lončarić Učenici: Mihael Baranašić, Ilija Biškup, Vinko Brkić, Luka Črep, Karlo Grabant, Sara Kolac, Fran Meglić, Patrick Mesarek, Marko Mihoci, Mario Olčar, Marin Šalaj, Antonija Vrtarić, Benjamin Zadravec 3 E1 - razrednik: Damir Matotek Učenici: Florijan Lončarić, Leon Mesarić, Siniša Sakač, 3 S1 - razrednica: Daniela Zadravec Učenici: Marko Cipot, Adam Magdalenić, Laura Moharić 3 S4 - razrednica: Marta Topličanec Učenici: Mišel Kerovec, Ivan Maček 4 MT - razrednik: Dragutin Kelin Učenici: Abel Mislović, Dominik Šupljika, Marin Trajbar 4 RT - razrednik: Mirko Jambrošić Učenici: Matija Fric, Bruno Horvat, Lovro Makovec, Neven Marciuš, Toni Polanec, Nikola Risek, Franko Žarković 4 ST - razrednica: Maja Markač Učenici: Mateja Novak, Valentina Zver 4 TG - razrednica: Dijana Savić Učenici: Mišel Bistrović, Karlo Bratko, Filip Drvoderić, Lovro Horvat, Mihael Hrastić, Alen Jakupek Strbad, David Krznar, Vinko Legin, Ivan Lengelić, Dario Lovrenčić, Mislav Majsan, Ivan Mikec, Marko Novak, Marko Olčar, Mihael Petričević, Filip Plevnjak, Tio Špicar, Leon Vlašić, Matija Žnidarić EKONOMSKA I TRGOVAČKA ŠKOLA ČAKOVEC - dopuna popisa odlikaša Razredni odjel: 1.ht, Program: Hotelijerskoturistički tehničar Razrednica: Tina Kolarek, mag. educ. ital. et mag. paed. Učenici: Sara Baksa, Borna Borković, Karla Hanc, Lara Mavrin, Nika Micek, Sara Novak, Julijana Patafta, Bianca Strbad, Sara Šafarić, Nola Tušek, Melita Vuković U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

Čiji je vrt najljepši?

21. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRADNI NATJEČAJ - Čiji je vrt najljepši?

Marija Ivanović kraj smokve koja rodi tri puta na godinu

Cvjetni šarm vrta je viseće cvijeće u trapericama

Različite zelene biljke dominiraju okućnicom

PRAVI MALI PARK uz obiteljsku kuću Marije i Ivana Ivanović iz Goričana

Mala obiteljska oaza mira i prirodne ljepote Piše: Josip Šimunko Jedan od najljepših malih vrtova nalazi se u Goričanu, u ulici Murska 6. Dom je to obitelji Marije i Ivana Ivanovića iz Goričana koji još rade. Djeca su već odrasla, kćer Ivana s obitelji živi u Murskom Središću, a sinovi Dario i Mario pošli su svojim putem

i zarađuju za život. Ideju da se dvorište uz obiteljsku kuću preuredi u pravi mali park, prihvatio je otac Ivan prije desetak godina, na nagovor kćerke Ivane koja je učila za cvjećarku. Pomogla je i majka Marija. Danas je vrt obitelji Ivanović mala oaza mira i opuštenosti, uz mnoštvo zelenila o kojemu najviše

NAGRADE Dragi čitatelji evo nagrada za ovogodišnji nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši. Ove godine nagradni fond je nešto drugačiji. Osigurali smo tri nagrade za najljepše vrtove i dvije posebne. Jednu posebnu nagradu za najljepši cvijet i drugu za najoriginalniju dekoraciju.

NAGRADE ZA NAJLJEPŠI VRT

1. nagrada poklon bon u BAT-u u vrijednosti 1000 kuna 2. nagrada poklon bon u BAT-u u vrijednosti 500 kuna 3. nagrada poklon bon u BAT-u u vrijednosti 300 kuna

POSEBNE NAGRADE 1. zemlja za cvijeće s dostavom iz tvrtke AgroHoblaj u vrijednosti 1000 kuna za najljepši cvijet 2. potopna pumpa za vodu iz tvrtke Međimurka BS u vrijednosti 400kuna zanajorginalniju dekoraciju u vrtu

Posjetite nas u novootvorenom centru

supruga brine Marija. Suprug Ivan kosi i uređuje travnjak, uređuje klupice, uređuje dva mala jezerca i drugo. U dvorištu raste pedesetak i više vrsta raznog cvijeća i ukrasnog bilja. Zanimljvo je da je ruža malo, tek pokoja, pa vrt izgleda kao skladno ukomponirana zelena cvjetna oaza. - Najviše volim prozorsko cvijeće, govori Marija, zato što lijepo cvate od svibnja pa do studenog, no i sve druge biljke su lijepe. Imamo mnogo cvijeća imamo i dva jezerca, ribe u jezercima i jednu žabu, što posebno oduševljava unuke, te mali mostić. Ribe su domaće, iz murskih graba, a jedna je već dugačka gotovo pola metra, očito joj tu odgovara. Unuci tu uče pecati, prvu ribu su odmah ulovili. Prozorsko cvijeće nije jednostavno uzgojiti da bude lijepo, treba ga svaki dan zalijevati a po vrućim danima i dva puta, cvijeće ne smije ostati bez vode. Potrebna mu je prihrana, ali i odstranjivanje požutjelih listova.

Cvjetni šarm vrta je viseće cvijeće u trapericama Da bi posebno lijepo kad i duže ako treba zalijevati uspijevalo, cvijeću treba i ili dok uvenule listove treba dodatak željeza, da mu ne bi odstraniti kako bi cvijeće bilo žutjeli listovi. Marija Ivanović ljepše. U dvorištu kraj ogradnevno sa svojim biljkama de raste i nekoliko stabljika provodi oko pola sata, a ne- bambusa, a tu je i klupica za

odmor. Obitelj Ivanović ne treba kupovati smokve, u dvorištu raste lijepa smokva koja rodi tri puta na godinu, na radost najmlađih članova obitelji kad dođu u posjetu.

SVE ZA MOJ DOM

ČAKOVEC – Kalnička 67

agroHoblaj d.o.o.

40315 Mursko Središće, Martinska cesta 157

tel: + 385 (0)40 543 429, 385 (0)40 543 442, www.agrohoblaj.hr

Marta AndroÄ?ec iz Ä&#x152;ehovca, dizajnerica modernog nakita Foto: Zlatko Vrzan

media

21. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme VIKEND VODIČ

petak 21. kolovoza VARAŽDIN Vinski grad 17:00 ispred Starog grada

subota 22. kolovoza SVETI JURAJ NA BREGU 16:30 Trail Sveti Juraj na Bregu Treći memorijal Stjepan Koraj JUROVČAK Postavljanje klopoteca Vinska kuća Hažić 19:30 filmska projekcija

nedjelja 23. kolovoza SELNICA Traktorijada 10:30 okupljanje u centru Selnice

Pijanist Darko Golubić i preloški slavuj Filip Hozjak

FILIP HOZJAK prvi je puta zapjevao balade pred svojom publikom u Prelogu

U DG-u je zavladala romantična atmosfera - Gušt je zapjevati u rodnom gradu i pred domaćom publikom, kazao nam je Filip Hozjak Piše: Lea Novaković

ZNANJE nagrađuje

JOHN McMAHON: Dobri detektiv Kako riješiti zločin ako ste ubili glavnog osumnjičenog? Detektiv P.T. Marsh bio je zvijezda u usponu policijske postrojbe grada Mason Falls u Georgiji dok mu žena i sin nisu poginuli u nesreći. Kad mu se nepoznata žena požali na dečka zlostavljača, detektiv silom misli primiriti nasilnika. Idućeg jutra dotičnog pronađu mrtvog. P.T. bi se mogao zakleti da je tip bio živ kad je otišao, ali može li biti siguran? Sigurno je jedno: njegovi su otisci prstiju posvuda po mjestu zločina.

U petak, 14. kolovoza, hotel Panorama u Prelogu bio je pun domaće publike koja je s nestrpljenjem čekala koncert četvrtog Tenora Filipa Hozjaka, nama poznatog i kao preloškog slavuja. Filip Hozjak već je dvije godine član sastava 4 Tenora, a ovog je puta uz pratnju pijanista Darka Golubića odlučio pripremiti nešto posve drugačije. S Filipom sam prvi puta surađivao na mjuziklu Jadnici, nakon toga nastavili

smo suradnje na arijama, mjuziklima i vjenčanjima i eto zaista je naša suradnja sad već dugogodišnja. Ovako nešto još nismo izvodili i ovaj je događaj zaista pun pogodak, rekao nam je Darko Golubić. Prvi je puta zapjevao balade pred publikom svoga rodnog grada, pa su tako na repertoaru bile pjesme Moje zlato, Cesarica, Nocturno, Vilo moja, Da je tuga snijeg i mnoge druge pjesme poznatih autora. Novu pjesmu 4 Tenora, pod nazivom Moja Dalmacija, čiji je autor Goran

FIO SHOW omiljena glazbena emisija

Dobitnica iz broja 1300 je Božica Novosel iz Varaždina (Hena com: Kyung-sook Shin: Molim te, pazi na mamu). Knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. JOHN McMAHON: Dobri detektiv

kupon br. 1301

Znanje poklanja knjigu

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Viva bend, Mirjana Bajzec i Snoboki U nedjeljnoj repriznoj emisiji glazbeni gosti bili su Viva Bend, Mirjana Bajzec, Snoboki. Uz njih u večeri zabave i plesa publike, gosti su bili i plesna udruga Magi. Gledaju svi, gledajte i Vi. (sh)

Karan otpjevao je posebno za Međimurce, pa je tako umjesto Moja Dalmacija zapjevao Moje Međimurje što je sve posjetitelje posebno obradovalo. Sve to naravno ne bi bilo moguće ostvariti bez organizatora, a to je ovoga puta bila Dragica Jurović. -Cilj nam je bio organizirati nešto za našu vrstu gostiju, nešto što će im se dopasti i mislim da smo u tome zaista uspjeli. Mislim da je ovdje trenutno oko 140 ljudi, tako da smo brojem posjetitelja iznimno zadovoljni. Ako bi

Filipov koncert negdje trebao proći onda je to definitivno u njegovom rodnom gradu. Nadamo se da ćemo u budućnosti imati priliku organizirati još više ovakvih večeri. Filip nam je rekao kako mu je sve ovo i iznad očekivanja, ambijent uz zalazak sunca kao i atmosfera koja je bila odlična. Otkrio je kako je u planu i solo karijera, ali sve to još uvijek treba dobro razraditi. Najvažnija mu je podrška obitelji na koju uvijek može računati.

21. kolvoza 2020.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

MARTA ANDROČEC iz Čehovca dizajnerica elegantnog nakita za modernu ženu

Svaki nakit ima svoju vlasnicu

Marta Andročec iz Čehovca dizajnerica modernog unikatnog nakita

Kaučuk, koža, aluminij ručno rađen neki su od materijala koje najčešće koristi za izradu nakita, ali izrađuje nakit i od poludragog kamenja, kvarca, stakla, školjki, aluminija... Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan Marta Andročec (41) iz Čehovca međimurska je dizajnerica nakita koja je svojim stilskim radom “zaludila” zaljubljenice u modu i nakit. Komercijalistica Marta uz svoj obiteljski posao pred četiri je godine odlučila otvoriti obrt s nakitom čije je sjedište u Prelogu. - Umjetnost me privlačila od vrtićke dobe, uvijek sam u tome dominirala. I kasnije u školi jedva sam čekala satove likovnog. Probala sam skoro sve vrste umjetnosti, gdje se nešto radi tamo me stavite i ja budem zadovoljna, započela je priču dizajnerica Marta iz Čehovca. Oduvijek je nešto izrađivala. Prije sedam godina postala je volonter Udruge za sindrom Down Međimurske županije gdje je rado sudjelovala na raznim radionicama.

To je bio klik! - Tamo sam se našla. Potaknula sam izradu adventskih vjenčića koji su brzo stekli veliku popularnost i udruzi donijeli zaradu. Onda sam si mislila, pa mogla bi i ja nešto sama doma, kazala je kreativka Marta. Do onda nikad nije izrađivala nakit. Uzela je naušnice i ogrlicu te otišla u zagrebačku veleprodaju. Proučila je što sve treba za izradu i počela kupovati komade. Dio po dio i tako je sve krenulo. Kako kaže Marta to je bio klik, kao da su ruke same radile. - Napravila sam Facebook profil gdje sam taj početni nakit objavljivala. Bilo me i sram. Nisam imala pojma kako će žene reagirati. A onda je krenula narudžba za narudžbom to je bilo vrijeme prije Božića. Oči su mi ispadale, to je bila ludnica i prvi val. Nakon toga sam otvorila domaću radinost, kasnije i obrt, kazala je. Osim u trgovini u Prelogu, frekvencija

Ogrlice i narukvice iz aktualne Martine kolekcije

nakita je i u raznim dijelovi- nom otvoriš svoj obrt važno ma Hrvatske, od Rovinja do se prilagoditi. Opatije. 2017. radinost je otvo– Mislim da radim nakit rena, a Martin obrt koji odgovara ženadanas je i više ma dobi iznad nego uspje30 godina. Žuta je boja šan. Uskoro Prvi radovi definitivno hit su počele su bili više ovog ljeta, kazala je stizati naza populau razgovoru preloška rudžbe u ciju od 20 dizajnerica. Baš sam prokojima su godina, što dala puno žutih ogrlica. mušterije me na kraju Uz žutu vječna je željele nakit i probilo na crvena boja koju od poludratržište. Atelje žene vole gog kamenja. i sjedište obrta - Sad je popuje u Prelogu na larna guma, aluminijska adresi Glavna 29 i Marta žica. Posebnog stila nema, ono je tamo svaki dan od 8 do što žele mušterije to Marta i 14 sati. No, neće stati samo radi. Svaki nakit ima svoju dob. na ovom. Svašta ima u planu, Ne kažem da mlađe djevojke ali potrebno je to uskladiti ne nose kamen, ali to uglav- s obiteljskim poslom. Nakit nom preferiraju klasične žene. joj je zapravo hobi i gušt. U Stoga u izradi nakita koristim planu je doškolovanje u smjeru veliki broj materijala, pa tako izrada legura. i poludrago kamenje, staklo i – Još nisam imala samodrugo, kaže Marta. stalnu reviju, ali se moj nakit Svaki nakit ima svoju nosio na Izboru za Miss Međimurske županije i Varaždinske priču županije i dva puta sam sudjeKaučuk, koža, aluminij lovala na izboru za Miss Suručno rađen neki su od mapranational grada Varaždina, terijala koje Marta koristi za kao i na raznim dobrotvornim izradu nakita. Za klasične žene koncertima, rekla je međiizrađuje nakit od poludragog murska dizajnerica. Počela kamenja, kvarca, stakla, školjki, je i suradnja s mladenkama. aluminija. Ima svačeg. To je još na razini dogovora, – Materijal nabavljam iz a mladenke većinom traže veleprodaje u Zagrebu. Jako je teško reći koliko je potrebno naušnice. No, osim kolekcija za izradu. Ako znam što radim koje se mogu pronaći u njenom onda otprilike sat vremena, a ateljeu, Marta nakit izrađuje dok se rade kombinacije nekad po želji. Restauraciju većinom radi za svoje stalne mušterije. i do dvije večeri. – Žuta je boja definitivno Jako sam zahtjevna, mora hit ovog ljeta. Baš sam prosve biti skladno, pa mi se često dogodi da je sve gotovo, ali dala puno žutih ogrlica. Uz ako nisam zadovoljna idem žutu vječna je crvena boja ispočetka, ispričala je dizaj- koju žene najviše vole, a vrlo nerica čije je sjedište obrta u tražene su zelena i narančasta. Prelogu. Ne postoji jedinstveni Marta je istaknula kako ju stil nakita, ovo je slobodni zanima sve gdje se “prčka” od stil izrade. Kako kaže Marta unutarnjeg i vanjskog dizajna, prilagodila se svima. Kad jed- do hortikulture.

“

Večer poezije “Murakon” pokraj Mure bila je čista uživancija

U ŽABNIKU održana večer književnosti Murakon

Zlatko Kraljić: Ovo je mali murski biser – Poezija na otvorenoj sceni u Labirintu ljubavi povezuje mistiku krajolika Mure s mistikom i melodijom riječi različitih naroda Piše: Lana Vinko

Održano je sedmo izdanje Murakona koji u Žabniku okuplja važna imena srednjoeuropske književnosti. Pored iznimnog literarnog doživljaja i predstavljanja suvremenih književnih dostignuća, ovaj festival ima ulogu kulturne i turističke promocije kraja iz kojeg potječe Zlatko Kraljić, inicijator i organizator festivala. Festivalom želi rodnom kraju dati dio onoga što je postigao svojim djelovanjem i radom kao umjetnik slike i riječi.Do sada je na manifestaciji sudjelovalo više od 30 autora, sve mahom vrsnih pjesnika iz različitih zemalja. Festival je ugostio umjetnike iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Mađarske, Slovačke, Srbije te Bosne i Hercegovine, a neka od istaknutih imena su dr. Stanislava Chrobakova, dr. Albert Halasz, Janoš Terey, Ivan Kutnjak, Jasz Atilla, Božica Jelušič,Feri Lainšček, Marko Kravos, Gabriella Musetti, Emilija Kovač i mnogi drugi. Ovogodišnji gosti bili su dr. Andrijana Kos Lajtman, Petra Koršič, Klarisa Jo-

vanović, Peter Pal i Aleksandar Horvat. – Poezija na otvorenoj sceni u Labirintu ljubavi povezuje mistiku krajolika Mure s mistikom i melodijom riječi različitih naroda koja je nadopunjena glazbom i likovnim performansom, objašnjava umjetnik Zlatko Kraljić. Festival je popraćen jedinstvenim likovni doživljajem. Slovenski umjetnik Robert Jurak s izložbom kipova – riba i vrsni zagrebački umjetnik Hanibal Salvaro s izložbom slika autora iz različitih zemalja i vlastitim performansom izrade kipa postavljenog na plutajućoj skeli. Ta novost je posjetiteljima, pored uživanja u dobroj poeziji povezanoj glazbom, pružila mogućnost uživanja u likovnom i kiparskom stvaralaštvu. Prema riječima idejnog začetnika Zlatka Kraljića, Murakon je svojevrsni unikum među festivalima, “mali murski biser” koji treba doživjeti jer svake godine nudi neku posebnost kojom iznenadi i uvijek se osjeti poseban žar i prožimanje jezika, kultura osobnosti i stilova.

media

21. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica

Foto: Zlatko Vrzan Piše: Dora Vadlja

Antun i Sara ne skidaju osmijeh s lica Savršeno Savršenousklađeni usklađeniVanja, Vanja,Maja Majai islatka slatkaPamina Pamina

Ivan, Ena i mali Duje u šetnji gradom

Haljina na točkice gospođe Đurđice pun je pogodak

Elegantni Nikola i Monika

21. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prekrasni rozni lopoči krase ribnjak

U skrivenom kutku uz ribnjak nalazi se desetak kornjača

Čiji je vrt najljepši?

Vodene palme uz ribnjak

VRT mlade obitelji Rubin iz Dunjkovca

Impozantni ribnjak napravili za guštanje Završile prijave za ovogodišnji natječaj

Mladi bračni par Mihaela i Mišel Rubin ispred ribnjaka

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan Impresivni ribnjak kakav se rijetko viđa dočekao nas je u Dunjkovcu u Novoj ulici. Uz svoju vodenu oazu pozdravio nas je mladi bračni par Mihaela i Mišel Rubin, koji nam je ispričao kako je nastalo njihovo zeleno bogatstvo u kojem gušta cijela velika obitelj, a posebno najmlađi članovi. Za formiranje ribnjaka koji se proteže kroz dva dvorišta velike obitelji Rubin zaslužan je u prvom redu 23-godišnji Mišel kojemu je ribolov prirastao srcu već od malena. Ribnjak koji je napravio dug

je 17 metara, a širok 8. Uz to je spojeni s malim ribnjakom koji je dug 10 metara i 5 metara širok. - Od malih nogu me zanimala ribičija. Imali smo mali ribnjak i sad mi je bila želja napraviti veliki sebi za gušt. Renovirao sam naš stari ribnjak i tako je korak po korak nastao ovaj veliki koji imate prilike vidjeti pred sobom, kazao nam je simpatični Mišel. Ribnjak je napravio uz pomoć prijatelja, a ponajviše obitelji. Svaki kamen vlastitim su rukama stavljali unutra, a potom ga napunili vodom. Na kraju su zasadili oko tridesetak biljaka i stavili u nje-

ga ribe. Ribnjakom trenutno plivaju dijamantne jesetre, koi šarani (shusui), zlatni linjaci, obični linjaci, šarani, amuri, tostolobici, zlatni karasi i crvenperke. - Velikih riba ima oko 20 komada, a malih koje su iz ovogodišnjeg mrijesta čak i oko tisuću. Gdje god prolazimo pored ribnjaka svugdje su malene ribice, kazala nam je Mišelova supruga 21-godišnja Mihaela, a u to smo se i sami mogli uvjeriti. Vodenu oazu obitelji Rubin krasi trstika, lopoča, vodene palme, bambusi i šaš, a društvo im prave rode i čaplje. U skrivenom kutku uz ribnjak

nalazi se i desetak kornjača starosti od jedne do 10 godina. - Bilo ga je teško napraviti, ali se trud definitivno isplatio, kazao nam je u jedan glas mladi bračni par koji je prije tri godine odselio i inozemstvo te trenutno žive i rade u Austriji, ali kad god imaju prilike vraćaju u rodno Međimurje. Svoje dane odmora najradije provode uz ribnjak koji je postao prava atrakcija u selu. Kako kažu naši sugovornici sam pogled na ribnjak smiruje i djeluje povoljno na stanje uma. Osim za oči, pravi je odmor za dušu i tijelo u današnjem ubrzanom načinu života.

I ove godine MEĐIMURSKE NOVINE nastavili smo s tradicijom biranja najljepših okućnica u natječaju “Čiji je vrt najljepši”. Akciju i ove godine provodimo u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije. Zahvaljujemo svima koji su prijavili svoje najbliže, susjede i prijatelje, kao i svima onima koji su predstavili svoje male vrtne čarolije s kojima Međimurci dokazuju kako konstantno brinu i uređuju svoje okućnice, dvorišta i druge vrtne oaze, čime doprinose ljepšem izgledu našeg kraja. Zanimanje je i ove godine bilo

opet iznimno veliko, tako da imamo točno 20 prijava, na osnovu kojim smo posjetili sve koji sudjeluju, a predstavljanje slijedi u našim novinama još do sredine rujna. Nakon što predstavimo sve prijavljene slijedi odabir najvrtova po izboru našeg žirija. Osigurali smo i nagradni fond za tri najzanimljivija uređena vrta, kao i dvije posebne nagrade za najljepši cvijet i najoriginalniju dekoraciju u vrtu. Također Turistička zajednica Međimurske županije prigodno će na posebnoj maloj svečanosti zahvaliti svim sudionicima natječaja. (dz)

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. kolovoza 2020.



18. svibnja 2018.

NOGOMET PREDSJEDNIK Bratstva iz Jurovca o nemilom slučaju koronavirusa kod jednog igrača

Šmrcao je, ali trener je inzistirao da ide na utakmicu

Polet iz Svetog Martina na Muri po drugi put nakon 2002. godine stigao je do prestižnog pehara pobjednika Kupa MNS-a

UVJERLJIVIM trijumfom hrvatskog trećeligaša iz Svetog Martina na Muri završen Kup MNS-a za prošlu sezonu

Polet proslavio pehar koji su tako silno željeli! - Veliki posao napravili smo u zadnjih pet godina, a na naplatu su nam došle sve moguće nagrade, osvajanje prvenstva, ulazak u 3. HNL i sad osvajanje Kupa MNS-a, kazao je nakon osvajanja kupa predsjednik Miroslav Novinščak Veliko nogometno slavlje u Svetom Martinu na Muri. Hrvatski trećeligaš Polet pobjednik je Kupa MNS-a za prošlu godinu. Polet po drugi put slavi naslov pobjednika ovog natjecanja nakon što ga je osvojio prethodno 2002. godine. U dvije utakmice finala, nakon pobjede u M. Središću 4:0, Polet je još jednom svladao Rudar ovaj put 3:1 na domaćem terenu i slavio ukupnim rezultatom 7:1. Više od 700 gledatelja prisustvovalo je uzvratnoj utakmici finala kupa, a zajedno sa svojom ekipom slavili su brojni navijači domaćeg Poleta, nakon što su primili pobjednički pehar i zlatne medalje od predsjednika MNS-a Mate Kljajića.

Zasluženo najbolji

Nikola Barat, iskusni vezni igrač Poleta, koji je u klubu od srpnja 2013. godine, ide mu osma godina, najduže od sadašnjih suigrača, iako je bio odsutan i nije zaigrao u uzvratu zbog privatnih obveza, opisao je zašto je ovo tako poseban trenutak za njega i suigrače. - Presretni smo na osvojenom međimurskom kupu kojeg smo zadnji put osvojili još 2002.godine. U prethodnim sezonama kupa puno puta smo ispali od nižerazrednih ekipa, bili smo pravi pehisti. Prošle godine bili smo blizu, ali smo u polufinalu ispali od Međimurja unatoč dobroj igri. Ove godine smo uspjeli iako

Finalist Rudar iz Murskog Središća morao se zadovoljiti sa srebrnom medaljom, ali nisu nezadovoljni jer također idu u pretkolo HNK-a nam je bilo teško u Belici, gdje smo okrenuli vodstvo domaćina da bi eto u finalu bili bolji od Rudara u dvije utakmice i zasluženo slavili, kazao je Barat nakon osvajanja kupa. Polet je inače i u drugom susretu opravdao ulogu favorita, te je pobjedom potvrdio odličan rezultat iz prve utakmice. Već u 16. minuti bilo je 2:0 na semaforu. Pogodak za 1:0 postigao je Dino Škvorc nakon ubačaja iz kuta. Na dva pogotka prednosti je povisio Tomislav Medved. Sjajan ulazak u igru imali su domaćini i u drugom dijelu jer su već u 48. minuti imali tri pogotka prednosti. Pogodak za 3:0 zabio je Dejan Mezga. U 55. minuti “Laporniki” smanjuju na 3:1 preko Skolibera. Do kraja susreta više nismo vidjeli pogotke.

Žele glavni ždrijeb HNK-a

Osvajanjem kupa nakon osam godina u klubu poseb-

no sretan i zadovoljan bio je predsjednik Poleta Miroslav Novinščak. - Veliki posao napravili smo u zadnjih pet godina, a na naplatu su nam došle sve moguće nagrade, osvajanje prvenstva, ulazak u 3. HNL i sad osvajanje Kupa MNS-a. Želja nam je da u daljnjem natjecanju Hrvatskog nogometnog kupa izvučemo protivnika kojeg možemo proći da onda kao poslastica dođe u naš Sveti Martin neki prvoligaš. Sve zasluge idu treneru i ekipi, kao i upravi te volonterima oko kluba. Naravno ne smijem zaboraviti podršku naših sjajnih navijača. Samo da još jednom konstatiram da smo zasluženo podigli pehar i bili bolji od našeg suparnika iz lige Rudara u dvije utakmice, kazao je predsjednik Poleta. Polet i Rudar bit će predstavnici MNS-a u pretkolu Hrvatskog nogometnog ku-

Međimurski nogometni savez u utorak je dobio službenu obavijest od epidemiologa Zavoda za javno zdravstvo da je pozitivan na koronavirus Covid-19 jedan igrač NK Bratstvo Jurovec koja igra u Prvoj međimurskoj ligi i da je cijeloj momčadi određena karantena. Tako je osim njega još i drugih 14 igrača koji su bili u sastavu Bratstva u nedjeljnoj utakmici protiv Naprijeda iz Cirkovljana koju su igrali u gostima završilo u samoizolaciji koja traje do 30. kolovoza. Samoizolacija je propisana i klupskom tajniku koji je vozio igrača na utakmicu. Prema neslužbenim informacijama, kao i većina mladih koji su ovih dana u Međimurju pozitivni na koronavirus, zaraženi su na ljetovanju, a i ovaj slučaj veže se za Vodice. Predsjednik kluba Damir Bogdan kojeg smo telefonskim upitom zatekli na odmoru u okolici Šibenika pojasnio nam je što se točno dogodilo u nedjelju, odnosno što su poduzeli nakon obavijesti da je jedan igrač pozitivan na koronavirus. - Odmah kad smo ovaj tjedan saznali da imamo igrača pozitivnog na koronavirus postupili smo po naputku epidemiološke službe i izolirali cijelu ekipu koja će biti u karanteni do kraja mjeseca. Igrač je imao u nedjelju blage simptome prehlade, šmrcao

pa i pokušat će izboriti je ula- znati Dobro 20 zak među 32 ekipe glavnog ždrijeba. (dz, md, nl, foto: zv)

je, ali je trener inzistirao da ide na utakmicu kao i još jedan igrač koji je kasnije na testiranju bio negativan. Kako je igrača koji je pozitivan na koronavirus na utakmicu vozio naš tajnik i on je sada u samoizolaciji. Nakon saznanja o svemu, na našem stadionu smo napravili kompletnu dezinfekciju i deratizaciju, odgodili smo veteransku utakmicu kao i nekoliko treninga u školi nogometa. Tako će nažalost zbog svega ovog igrači biti kod kuće, a s druge strane možda će im ova situacija dobro doći jer smo zbog kupa jako rano krenuli s pripremama što se možda odrazilo i na loš start u prvenstvu, kazao nam je predsjednik Bratstva, popularni "Ajax". Tajnik MNS-a Jambrović kaže da će zbog svega ovog biti odgođene najmanje tri utakmice Bratstva: kup utakmica međimurskog nogometnog kupa između Bratstva i Galeba koja se ove srijede trebala igrati u Oporovcu, kao i dva prvenstvena susreta 4. i 5. kola I. međimurske lige koja su Jurovčani imali po rasporedu sa Spartakom i Slogom (Š). Iako je natjecanje međimurskih nogometnih liga počelo nikad ranije, ostaje za vidjeti kako će se sve dalje odvijati, posebice u smislu eventualnih novo zaraženih, ali i moguće nove zabranewww.mnovine.hr za gledatelje koja je već na snazi za I., II. i III. HNL. (dz, md)

Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 www.sgc-aton.hr e-mail: info@sgc-aton.hr



21. kolovoza 2020.

NOGOMET

ZVUČNO POJAČANJE u redovima Međimurja - potpisao Denis Glavina bivši igrač Dinama iz Zagreba i Kijeva

Spreman sam, šef odlučuje hoću li biti u prvih 11 u Vinkovcima

- Nadam se da će naš kraj, publika i ostali žitelji prepoznati ovaj projekt i uključiti se u njega kako bi ponovo dobili prvoligaša, a ja sam osobno potrudit ću se na terenu pridonijeti zacrtanim ciljevima, poručio je iskusni internacionalac

Pobjednički pehar ponijela je pionirska ekipa hrvatskog prvaka Dinama iz Zagreba

USPJEŠNO ZAVRŠENO još jedno izdanje velikog turnira U-14 Međimurec 2020

Pioniri Dinama osvojili pobjednički pehar Protekli vikend bio je rezerviran za 22. po redu Međimurec U-14 turnir koji je po prvi puta zbog epidemiološke situacije imao samo hrvatske ekipe. Međutim, bez obzira na izostanak stranih momčadi, a ove godine zaista je turnir trebao biti po tom pitanju spektakularan, domaćini iz NK Međimurec DunjkovecPretetinec pobrinuli su se da turnir održi nivo kao i svih prethodnih godina. Gledatelji su uz dobar nogomet kojeg su pružile budući hrvatske zvijezde, mogli uživati u bogatom sadržaju kojeg je pripremio domaćin u dva dana turnira. Titulu najboljih ove godine odnio je zagrebački Dinamo, pobjedom u finalu nad Hajdukom 2:0. U susretu za treće Lokomotiva je s 2:1 bila bolja od Osijeka. Od međimurskih ekipa, NŠ Međimurje–Čakovec osvojilo je osmo mjesto, a na turniru su upisali pobjedu protiv prvoligaša Gorice. Do-

maća ekipa, ŠN Međimurec – Sloboda ovaj je turnir završila na posljednjem mjestu, ali za njih je ovaj turnir zasigurno bio veliko iskustvo i poticaj za još bolji rad. Vito Kopić (GNK Dinamo Zagreb) bio je najbolji strijelac, Antonio Rajić (GNK Dinamo Zagreb) najbolji vratar, a Marin Kuzmunić (HNK Hajduk) najbolji igrač ovogodišnjeg turnira. Medalje i pehare najboljim ekipama i pojedincima podijelili su međimurski župan Matija Posavec, predsjednik MNS-a Mato Kljajić, instruktor MNS-a Damir Lepen Jurak, trener NK Varaždin Samir Toplak i glavni organizator turnira u ime domaćina Mišel Ganzer. Konačni poredak: 1. Dinamo Zagreb, 2. Hajduk Split, 3. Lokomotiva, 4. Osijek, 5. Dubrava Tim Kabel, 6. Varaždin, 7. Slaven Belupo, 8. Međimurje Čakovec, 9. Gorica, 10. Primorac Stobreč, 11. Varteks i 12. Međimurec. (nl)

Zbog koronavirusa u redovima Rudeša s kojim su trebali igrati u 1. kolu naš drugoligaš Međimurje dobio je još tjedan dana za pripreme. Umjesto prvenstvene utakmice prošli petak trener Vincetić sučelio je dvije ekipe koje su odmjerile snage na glavnom travnjaku. Iz NK Međimurja došlo nam je također priopćenje da su četiri igrača na transfer listi i mogu potražiti drugu sredinu. To su: Neven Hlišć, Luka Bulić, Luka Mohenski i Filip Tomašković koji će trenirati po posebnom programu i mogu ići u novi klub. Koliko saznajemo Filip Tomašković već je pronašao novi klub, otišao je u Podravinu Ludbreg. Što se tiče dolazaka u klub je došlo jedno zvučno ime, Denis Glavina, koji se u zenitu duge i uspješne karijere vratio u grad iz kojeg je i krenuo u profesionalne vode. Protekli tjedan priključio se treninzima čakovečkog drugoligaša i sigurno će svojim neizmjernim iskustvom pomoći mladoj ekipi Gorana Vincetića. Nakon što je u proljetnom dijelu pomogao Varaždinu ostanak u 1.HNL, početkom kolovoza istekao mu je ugovor pa je odlučio potražiti novu sredinu. Denis je iz nogometne familije, njegov otac Robert poznati je međimurski nogometaš i trener, a mlađi brat Dominik igra za prvoligaša Varaždin. - Što te je navelo da se vratiš u Čakovec? - Osim što već neko vrijeme s familijom živim u Čakovcu, mislim da još nekoliko godina mogu odigrati na visokom nivou, pa sam prihvatio poziv Vincetića, trenera Međi-

murja. Osim toga i nakon završetka igračke karijere i dalje se vidim u nogometu, upisati ću trenersku školu, a tu u Čakovcu odmah ću se uključiti u rad s juniorima i učiti i skupljati znanje od trenera Vincetića. Privukao me i projekt kojim se želi vratiti u Prvu ligu, a ja smatram da to naše Međimurje i Čakovec zaslužuju jer smo mi Međimurci vrijedni ljudi. Nadam se da će naš kraj, publika i ostali žitelji prepoznati ovaj projekt i uključiti se u njega kako bi ponovo dobili prvoligaša. - Vrlo rano, kao mlad sedamnaestogodišnjak otišao si u Zagreb, a nedugo zatim u Kijev. - Bio sam pozivan u mladu reprezentaciju i iz Čakovca otišao u zagrebački Dinamo gdje sam se zadržao samo dvije godine. Tu su me zapazili Ukrajinci i prelazim u Dinamo Kijev gdje sam igrao za drugu ekipu, a nekoliko godina proveo na posudbama u Vorskli, Dnjipru i Arki. Tu sam dobio neprocjenjivo iskustvo u jakoj ukrajinskoj i poljskoj ligi. - Nakon devet godina provedenih u inozemstvu vraćaš se u Hrvatsku, u Varaždin, pa u Split. - Iz Vorskle Poltava vratio sam se u Dinamo koji je igrao ligu prvaka, ali se neke stvari nisu poklopile pa sam otišao dalje. Mogu samo reći da mi je igranje za RNK Split jedan od najljepših trenutaka u karijeri. U to doba bili smo prvoligaš, koji je bio vrhunski organiziran i malo nam je falilo da uđemo u grupnu fazu Europske lige. Baš sam bio zadovoljan tamo i igrao sa guštom. - Ponovo odlaziš van granica, ovaj puta u na-

Denis Glavina vratio se u međimurski nogomet ma egzotični Kazahstan, veliku zemlju. - Da igrao sam u njihovoj prvoj ligi za Akzhayik, Tobol i Zhetysu, a dojmilo me to s koliko žara se pripremaju igrači, svi su spremni, puno trče, a igra se u ekstremnim uvjetima. Obzirom da je to velika zemlja, skoro kao cijela Europa putuje se avionom na utakmice gdje se većinom igra na umjetnoj travi, a temperature znaju biti jako niske i obrnuto jako visoke do čak +50 stupnjeva. Što se tiče kvalitete liga je po meni bolja od slovenske i dosta zahtjevna. - Vratio si se u Čakovec, na stadion gdje si započeo karijeru, kakve igrače i ekipu si zatekao? - Uglavnom mlade momke, mladu ekipu. Na treninzima se dobro radi, svi se zalažu da izbore mjesto u sastavu. Teško mi je za sada reći vrijednost ekipe,

ZA MLADU reprezentaciju Hrvatske kandidiraju i dva Međimurca

pitajte me nakon tri kola, ali sviđa mi se energija trenera Vincetića i želja za napredovanjem tj. želja da se čim prije uđe u 1.HNL. Ja sam po prirodi borac, spreman sam za nove izazove i dati ću sve od sebe da ostvarimo cilj. - U subotu se ide u goste Cibaliji, bivšem prvoligašu, hoćeš li biti u sastavu i što očekuješ? - Cibalija je oduvijek bila neugodan domaćin, a ima i vatrene navijače. Sadašnju ekipu ne poznajem, koliko znam vratili su nekoliko iskusnih igrača i dobili neke na posudbu iz Osijeka. Mi ćemo igrati našu igru, otvoreno, idemo po bodove, a da li ću igrati to će odlučiti šef. Ja sam spreman, poručio je na kraju odlučno. Utakmica 2. kola 2. HNL između Cibalije i Međimurja igra se u Vinkovcima u subotu 22. kolovoza s početkom u 17:30. (mn)

Bišćan pozvao Štefulja, Vizingeru samo pretpoziv

Ekipa NŠ Međimurje-Čakovec osvojila je na turniru osmo mjesto uz pobjedu protiv Gorice

Poznati su igrači na koje računa izbornik mlade reprezentacije Igor Bišćan u sklopu dvije utakmice kvalifikacija za EP U-21 (u Varaždinu protiv Grčke i na gostovanju u Češkoj). Pravo nastupa i dalje imaju i dva mlada međimurska

igrača, ali je pozvan samo jedan Daniel Štefulj. Drugi naš reprezentativac Dario Vizinger za sada je u statusu pretpoziva. – Nisam bio u kontaktu s izbornikom Bišćanom, nije bilo poziva s njegove strane zadnjih mjeseci, ali

ne zamaram se s time, najvažnije je da budem pravi u klubu, kazao je kratko na pitanje o odnosu s izbornikom i pozivom u mladu reprezentaciju u razgovoru za Međimurske novine Dario Vizinger pred mjesec dana.

Iako mu napad ne funkcionira baš nešto, izbornik Bišćan je nastavio ignorirati sjajnu formu i učinak napadača Celja koji bi uskoro mogao napraviti transfer u puno jaču ligu, a prije toga igra sa svojim klubom kvalifikacije Lige prvaka. (dz, nl)



21. kolovoza 2020.

ODBOJKA NA PIJESKU

SPEEDWAY

POVIJESNI REZULTAT čakovečke odbojke upisale su igračice KOP Čakovec

Čakovčanke osvojile Kup svladavši prvakinje Hrvatske

U finalu su bile doslovce za bod bolje od prvog favorita KOP-a Siget za slatku pobjedu i veliki trijumf Sjajan rezultat, najveći uspjeh čakovečke odbojke na pijesku postigla je ženska ekipa KOP Čakovec u sastavu: Ema Frančić, Iva Bulović, Mirjam Varga i Iva Hranilović. Mlade Čakovčanke su u Zagrebu pobijedile na završnici Kupa Hrvatske 2020. u odbojci na pijesku. Trener čakovečke ženske ekipe Ivan Vabec nije krio ponos rezultatom. - Ovo je definitivno najveći uspjeh u povijesti našeg kluba, poručio je trener Ivan Vabec. U završnici kupa održanoj na terenima KOP Siget, ekipa iz Čakovca u polufinalu je odmjerila snage s Klubom odbojke na pijesku Osijek. I prije početka dvoboja rezonirao je rezultat posljednjeg međusobnog ogleda na Prvenstvu Hrvatske u Splitu kada je bilo 1:1. Vabecove igračice u dvoboj su ušle maksimalno motivirane što se vidjelo u konačnom rezultatu, glatkoj pobjedi od 2:0. - Naš prvi par Ema Frančić i Iva Bulović do nogu je potukao Osječanke. Imale su cure dobar početni udarac, odličnu obrana u polju, a u napadu su jakim smečevima izbile svaku nadu protivnicama za uspjeh. U drugom susretu Mirjam Varga i Iva Hranilović prekopirale su

RUKOMET

Subotnja speedway utrka na Mileniumu D. Kraljevec bit će daleko najveći moto događaj ove godine u Hrvatskoj

SPEEDWAY Grand Prix Challenge u subotu

Dopušteno 1600 gledatelja, nabavite ulaznicu na vrijeme

Ženska ekipa KOP Čakovec s trofejom za osvojeni hrvatski kup igru svojih prethodnica i i set odlazi na protivničku izborili smo finale, opisao stranu 18:21. U trećem setu je više nego zadovoljan igrom naše opet briljiraju osvojivši svojih igračica trener Vabec. ga rezultatom 15:12. U zaU dvoboju za osvajanje dnjoj utakmici koja odlučuje prestižne titule čekao ih je o pobjedniku finala, Mirjam domaćin završnice KOP Si- Varga i Iva Hranilović iznenaget. Čakovečki trener ovako đuju protivnice, posebno doje opisao finale: - U prvom brim prijemom, te preciznim susretu Ema Frančić i Iva i učinkovitim napadima. Prvi Bulović odigrale su sjajno, set osvajaju s 21:18, ali drugi nije bilo nikakvog straha i gube s 17:21. Treći odlučujući prevelikog respekta prema naše otvaraju sjajno, povele zagrebačkom sastavu. Cijelo su s 4:0. Sigećanke uzvraćaju vrijeme susreta vodila se ro- i poravnavaju rezultat. Obje vovska borba za svaki poen. ekipe pokazuju nevjerojatnu Prvi set je dobiven s 21:17, a borbenost i upornost, ali zasredinom drugog setu mala vršnica seta sretno, rezultakriza u prijemu kod naših tom 13:15, odlazi na stranu

domaćih igračica, rekao je Vabec dodavši kako Čakovčanke nisu bile pretjerano tužne porazom. - Ključ je bio osvajanje 13. poena u trećem setu. Doslovce za taj jedan poen bili smo bolji u ukupnom zbroju bodova, setova i poena od apsolutnog favorita završnice kupa izjavio je Vabec. Matematički je to izgledalo ovako: KOP Čakovec - KOP Siget, bodovi 1:1, setovi 3:3 poeni 105:104. Još veću težinu osvajanju titule daje podatak da je KOP Siget aktualni pobjednik Klupskog prvenstva Hrvatske. (tj)

PRIPREME čakovečkih rukometnih prvoligaša

Oslonac ŽRK Zrinski na domaće i mlade snage U ponedjeljak su rukometašice Zrinskog pod vodstvom novog trenera Saše Kučeka krenule u pripreme za nadolazeću sezonu. U radu će mu pomagati pomoćna trenerica Darinka Pavleković i kondicijski trener Miljenko Vidović. U sljedećoj sezoni cilj je konsolidacija ekipe i očuvanje prvoligaškog statusa. Iz ekipe su otišle standardne igračice i nositeljice igre Ana-Marija Gavrić (Lokomotiva) i Dora Pajić (Osijek), koje će pokušati nadomjestiti novopridošla igračica Lorena Petreković iz Samobora i još jedna na poziciji vanjske igračice, organizatora igre. U novoj sezoni postepeno će uvoditi u igru i mlade igračice. Na prvi trening odazvalo se 25 igračica: Žvorc, Kozjak, Potočnjak, Strbad,

Balić, Blagus, Bedić, Vukojević, Resman, Šestak, Petreković, Zanjko, Car, Laptoš, Balent, Radek, Rebernik, Mihalković, Okreša, Habula, Brzuhalski, Škrobar, Rajher i Horvat. Nakon odlaska čak četiri trenera u godini dana novi trener Kuček po mišljenju sportske direktorice Ljubice Vrbančić ima zadatak da konsolidira ekipu, postepeno uvede mlade igračice i kao najvažnije osigura opstanak u ligi, tj. plasman oko sedmog do osmog mjesta. Početni treninzi održavat će se na vanjskim terenima ETŠ-a te u čakovečkom fitness centru Aquila. Odlazak u dvoranu GOC-a planira se od 24. kolovoza gdje bi se radilo dva puta dnevno. Za sada su dogovorena dva pripremna susreta (Koka, Sesvete) i turnir “Željko

Golik – Braco”, čiji datum i sudionici nisu još uvijek poznati zbog epidemiološke situacije u državi.

Jeftiću se odazvalo i trenira čak 30 igrača Prije deset dana novi trener, bivši igrač Čakovca Zoran Jeftić poveo je svoje igrače u pripreme za nadolazeću sezonu koja počinje najvjerojatnije 26. rujna. U igračkom kadru, osim Jeftića sadašnjeg trenera, boje Čakovcana terenu neće više braniti Dario Herman, Ivan Srnec i Marko Petek kao ni dugogodišnji kapetan Nikola Petek koji završava igračku karijeru. Prvim treninzima odazvalo se trideset igrača među kojima i nova pojačanja Bruno Varšić i Kristijan Štefičar, obojica iz RK Vidovec i Jurica Benko iz RK

Novi Marof tako da trener Jeftić ima široki izbor. - Pripreme će se uglavnom odvijati u Čakovcu, na terenima SRC Mladost gdje ćemo raditi fizičku pripremu, a kasnije kad mogućnosti zbog epidemiološke situacije to dopuste i dvoranu. Veseli me veliki broj igrača koji su nadam se spremni za zdravu konkurenciju i borbu za poziciju u momčadi. Imamo puno mladih iigrača koje moramo ukomponirati s iskusnijima, a generalno ću preferirati čvrstu obranu, a iz toga brzi kontranapad. Do početka prvenstva imamo još puno vremena tako da će sigurno ispuniti zacrtane planove, kazao je novi strateg Čakovčana Zoran Jeftić o planovima za pripremno razdoblje i na čemu će se najviše raditi. (md)

Speedway stadion Milenium u Donjem Kraljevcu 22. kolovoza od 19 sati ugostit će 16 ponajboljih svjetskih vozača koji se bore kroz 20 vožnji za 3 kvalifikacijska mjesta za ulazak u svjetsko prvenstvo Speedway Grand Prix 2021. Drugu godinu za redom, po prvi puta u povijesti, Speedway Grand Prix Challenge održati će se u Međimurju. Najveća je to utrka u Svjetskoj motociklističkoj federaciji (FIM) koja nije pod okriljem promotora već se u pravilu dodjeljuje drugom organizatoru svake godine. Zbog općepoznate globalne situacije FIM je odabrao hrvatske organizatore i uz njihovu pomoć prebacio utrku iz Slovačke ponovo na Stadion Milenium čime će se i prigodno obilježiti i 15. godina otvaranja ovog kultnog motociklističkog hrama. - Organizacija ovakve utrke u ovo neizvjesno doba veliki je izazov za organizatore, federaciju, ali i vozače. Prema uputama HZJZ i u kontaktu sa stožerom civilne zaštite planiramo organizaciju na siguran i odgovoran način uz limitiran broj posjetitelja rekla je predstavnica organizatora i članica FIM komisije Darija Pavlic i dodala da je stadion kapaciteta 7000 posjetitelja no zbog situacije broj ulaznica je ograničen na 1600. 16 različitih nacija nominiralo je svoje najbolje vozače, dok je Wild Card pripao Hr-

vatskom moto savezu kojeg će predstavljati domaćin, najbolji hrvatski vozač Jurica Pavlic koji dobiva još jednu veliku šansu da uđe u seriju s najboljim svjetskim vozačima i pokaže svoju kvalitetu. Ulaznice možete kupiti online na www.ticket2go.hr po cijeni od 120 i 150 kuna u strogo ograničenom broju. Djeca do 10 godina ne trebaju ulaznicu, a manji broj ulaznica u slučaju dostupnosti biti će u prodaji na dan utrke. Sva sjedeća mjesta su označena te organizatori mole gledatelje za poštivanje preporučenih mjera dezinfekcije, osobne udaljenosti od drugih posjetitelja i ostalih uputa organizatora i epidemiologa. Startna lista: 1 Grigorij Laguta (Rusija), 2 Krzysztof Kasprzak (Poljska), 3 Matej Žagar (Slovenija), 4 Mikkel Michelsen (Danska), 5 Jurica Pavlic (Hrvatska), 6 Nicolas Covatti (Italija), 7 Oliver Bernzton (Italija), 8 Broc Nicol (SAD), 9 Adam Ellis (Velika Britanija), 10 Kevin Woelbert (Njemačka), 11 Timo Lahti (Finska), 12 Vaclav Milik (Češka), 13 Max Fricke (Australija), 14 Jevgenij Kostigovs(Latvija), 15 Dmitri Berge (Francuska) i 16 Aleksandr Loktaev (Ukrajina). Utrka će se raditi s desetak kamera za satelitski prijenos u Poljsku, Švedsku, Sloveniju, a snimka na HRT-u bit će vikend poslije. (dz)



21. kolovoza 2020.

ATLETIKA 2. UTRKA MURŠČAK u Domašincu privukla više od 180 sudionika

Najuspješni bračni par utrke supružnici Šipuš U nedjelju je održana 2. utrka Murščak u Domašincu na kojoj je ove godine bio rekordan broj sudionika. Za utrku je prijavljeno 210 natjecatelja, a sudjelovalo ih je nešto više od 180. Za oko su nam posebno zapeli Valentin i Ljiljana Šipuš koji su bili pobjednici svatko u svojoj kategoriji. Ljiljana Šipuš trčala je 4.5 kilometara u kategoriji Ž50 i vremenom od 25:55 zaslužila zlato, dok se njezin suprug Valentin Šipuš natjecao u kategoriji M50 isto tako na 4.5 kilometara i vremenom od 19:04 osvojio zlatnu medalju u svojoj kategoriji. Oboje su članovi USR "Sport za sve" Mala Subotica već 24 godine. - Na početku smo se bavili vježbanjem, odbojkom i rekreativnim igrama, a prije nekih osam godina suprug je krenuo s trčanjem. Prije tri godine u trčanju sam mu se priključila i ja. Motivira nas druženje, zdravlje i kretanje. Ove godine smo prvi puta sudjelovali na utrci Murščak i mogu reći da je organizacija zaista bila odlična. Staza je bila sasvim u redu, asfalt je naravno lakši dio dok na dijelu makadama treba biti oprezniji zbog ozljeda. Na utrku svakako planiramo doći i iduće godine. Mi smo rekreativci, tako da je uz rezultat ipak najbitnije druženje, kazala je Ljiljana. Dodala je kako su nonstop na nekakvim rekreativnim trkačkim natjecanjima, a ne propuštaju rekreativno trkačko natjecanje: Hrvatska trči. - Ona traje cijeli kolovoz, ima 5 kola, dakle svaki vikend

jedno kolo. Natječu se plavi i zeleni tim, odnosno kontinentalci protiv Dalmatinaca. Zbog trenutne situacije sve ide preko aplikacije, svi trče svoje i zbrajaju se rezultati. Mi kontinentalci već sada vodimo 3:0, pa smo svakako već osigurali pobjedu. Iduća trka nam je polumaraton Heineken u Zagrebu gdje će suprug trčati 21 kilometar, a ja 5 kilometara. U trkačkim vodama drži nas pozitiva koja vlada, navijanje i bodrenje prvog do posljednjeg trkača koji ulazi u cilj, a posebno je zadovoljstvo osjećaj nakon utrke. Nakon utrke uvijek je prvo pitanje koja je utrka sljedeća, rekla je pobjednica Murščaka na 4,5 km u kategoriji Ž50. U glavnoj utrci na 12 kilometara u muškoj kategoriji prvi je bio Zoran Križanić iz AK Varaždin. Srebrna medalja pripala je Dinku Soliću iz AK Varaždin, a brončana medalja otišla je u ruke Željka Mustača također iz AK Varaždin. Zlato oko vrata ženske utrke na 12 kilometara osvojila je Mateja Kaniški iz AK Varaždin. Drugo mjesto pripalo je Nadi Siladi iz AK Međimurja Čakovec, a treće mjesto osvojila je Alenka Horvat iz AK Varaždin. Prvo mjesto muške kategorije ukupnog poretka na 4.5 kilometara osvojio je natjecatelj iz Mađarske, Adam Papp. Drugo mjesto pripalo je Miljenku Blažinčiću iz BK Prelog, a treće mjesto otišlo je u ruke Maria Horvata iz PG Geler. U ukupnom poretku ženske kategorije na 4.5 kilometara prva je bila Simona Jambrošić iz AK Varaždin. Srebro je osvojila Anja Jambrešić iz AK Mursko Središće,

Na postolju u kategoriji veterana M40 našla su se trojica Međimuraca: s lijeva na desno Đorđe Šafarić, Siniša Škvorc i Alen Maltar +18

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

a broncu Ana Goričanec iz AK Varaždin.Trojica Međimuraca našla su se na postolju u kategoriji veterana M40. Prvi je bio Siniša Škvorc AK Međimurje Čakovec, drugo mjesto osvojio je Alen Maltar TK Kotoripski begači, a treći je bio Đorđe Šafarić AK Međimurje Čakovec. Održano je i niz utrka mlađih kategorija. Utrka je inače dobila i međunarodni karakter jer su osim domaćih sudionika iz

nekoliko hrvatskih županija i Međimurja sudjelovali i natjecatelji iz Mađarske. Organizatori se zahvaljuju članovima Crvenog križa Čakovec i vatrogascima Dobrovoljnog vatrogasnog društva Domašinec i Turčišće koji su osigurali ovu utrku, sponzorima i svima koji su na bilo koji način pridonijeli ostvarenju ovog događaja. (Lea Novaković)

Ljiljana i Valentin Šipuš najuspješniji su bračni par utrke Murščak



21. kolovoza 2020.

SEMAFOR

NOGOMET 3. HNL-sjever ove je sezone bila planirana sa 14 sudionika, ali ostaje kao i protekle sa 12 klubova koji će igrati u dva dijela, prvi po dvostrukom bod sustavu i drugi na principu play-offa i play-outa. Ovaj vikend počinje natjecanje, ali već u startu problemi, jedna utakmica je odgođena. Zbog šestorice zaraženih igrača Mladosti Ždralovi koronavirusom odgođena je utakmica između njih i Radnika Križevci. Naši predstavnici s različitim željama kreću u novo prvenstvo. Polet iz Svetog Martina na Muri u prošlom nedovršenom prvenstvu u trenutku prekida zaostajao je samo bod iza Mladosti i tko zna što bi bilo da je prvenstvo odigrano do kraja. I ove sezone pod vodstvom trenera Kovačevića streme k tronu, žele biti prvi ispred najvećeg rivala u ligi, Mladosti iz Ždralova. Već na prvom gostovanju u Orahovici protiv Papuka tražiti će tri boda. Drugi naš predstavnik u ligi Rudar iz Murskog Središća ne samo da je konsolidirao redove nego se i pojačao. Cilj im je u prvom dijelu osvojiti najmanje šesto mjesto i igrati play-off. U prvoj utakmici domaćini su Virovitici i na startu očekuju pobjedu. Parovi 1. kola, subota 22. kolovoza 17:30: Rudar - Virovitica, Papuk - Polet, Varteks - Podravac, Graničar - Tehničar, Podravina - Bjelovar, a utakmica Mladost - Radnik Križevci je odgođena. (md) U IV. NL Čakovec-Varaždin u međimurskom derbiju u Svetoj Mariji gledatelji su vidjeli čak devet golova, od kojih su četiri djelo novo pristiglog pojačanja iz Ludbrega Nikole Valjka. Pred oko 400 gledatelja Sloga je povela 0:2 golovima Cruza i Vinkovića. Pred kraj prvog dijela prvim golom Valjka domaćin smanjuje na 1:2. Početak drugog poluvremena donio je preokret i domaća Mladost golovima Valjka i Nađa u 48. minuti vodi 3:2. Slogaši poravnavaju na 3:3 drugim golom Cruza, ali to je za njih bilo sve. Do kraja utakmice Mladost je bolja i postiže još tri gola uz dva promašena jedanaesterca za konačnu pobjedu 6:3. U Novom Selu Rok 2:2, podjela bodova golovima iz prvog poluvremena. Omladinac je dva puta vodio lijepim golovima Kuqija i Petrinca, a gosti dva puta uspijevaju golovima Horvata i Mlakara iz jedanaesterca izjednačiti. Omladinac je mogao utakmicu riješiti u prvom dijelu ali se ispromašivao, pa borbeni Zelengaj odlazi kući s bodom. Dinamo je u Palovcu bio siguran u otvaranju sezone i pobijedio Nedeljanec 3:1. Utakmica je riješena već u prvom dijelu, točnije do 28. minute je bilo već 3:0, autogolom gostiju i golovima Štroka i Dodleka. U još jednom međimurskom derbiju pred oko 350 gledatelja u Domašincu su domaći Dinamo i Nedelišće remizirali bez golova. U čvrstoj utakmici sudac Pavlić Dubravko podijelio je osam žutih kartona, od toga čak šest gostima. Povratnik u ligu Centrometal iz Macinca gostovao je u Jalžabetu gdje je poražen od istoimenog domaćina 4:2. Golove za naše su postigli Vugrinec i Hrebak. Još su igrali Ivančica koja je pobijedila Dubravku-Zagorac 2:0 te Plitvica i Bednja koji su podijelili bodove rezultatom 2:2. U 2. kolu igraju u subotu u 17 sati: Nedelišće - Dinamo (P), Zelengaj - Dinamo (D), Centrometal - Ivančica, Mladost-Komet - Plitvica, u nedjelju u 10 sati Sloga (Č) - Dubravka-Zagorac i poslijepodne od 17 sati: Mladost - Međimurec i Bednja - Omladinac. (md) U I. međimurskoj ligi u 3. kolu rezultati su sljedeći: Hodošan – Draškovec-Geothermae 2-0 (2x Strahija), Naprijed – Bratstvo (J) 3-1 (2x Trstenjak, Novak ; N.Radiković), Spartak – Podturen 2-2, (E.Lacković, Škvorc ; Vrtarić, Kolarić), Sloga (Š) –Trnava 1-2 (Kranjec ; 2x Mikec), BSK – Polet (P) 3-1 (Lovrek, Malnar, Gelo ag ; Ladić), Venera PMP – Kraljevčan 38 1-2 (Šenji ; Cvek, Vurušić), Galeb – Trnovec 2-2 (2x Kokot ; Pintarić, Kosec), Jedinstvo (GM) – Dubravčan 0-1 (Glavak). Graničar (K) je bio slobodan. U susjedskom derbiju kola, momčad BSK bila je bolja od Poleta iz Pribislavca. Vrlo zanimljivo bilo je u Hodošanu gdje je glavni sudac Marko Đurđek opomenuo čak šestoricu domaćih igrača i petoricu gostujućih igrača. Hodošanu je isključen Zoran Pasler, a Draškovcu Mladen Filipović. Spomenuti igrači morali su ranije napustiti teren za igru zbog međusobnog udaranja. U sljedećem kolu igraju u subotu: Polet (P) Venera PMP, Draškovec - Jedinstvo (GM), Podturen - Sloga (Š), a u nedjelju: Trnovec - Hodošan, Kraljevčan 38 - Galeb, Trnava - BSK, Bratstvo (J) - Spartak, Graničar (K) - Naprijed. Dubravčan je slobodan. Početak je u 17 sati. U II. međimurskoj ligi skupina A rezultati proteklog kola su sljedeći: Međimurje-Čakovec – Croatia 0-9 (2x Hanžeković, 2x Jelenić, 2x Šafarić, N.Ivanušić, Varga, Kocijan 11 m), Vidovčan – Borac PMP 2-0

(M.Herman, Matotek), Budućnost (P) – Omladinac (DS) 2-2 (Višnjić, G.Halić ; Lovrenčić, D.Jančec), Drava (DM) – Borac (DH) 6-1 (3x Igrec, S.Legin, Kovaček, Slaviček ; Branilović), Drava (K) – ČSK 1-2 (Karić ; Tišljarić, Habuš), Otok – Bratstvo (P) 2-1 (Kočiš, Tomašić ; Sambolec), Jadran – Radnički 3-1 (2x Kranjčec, Friščić ; Lovrek), Mladost (I) – Mladost (D) 1-1 (N.Horvat ; L.Tomašek). Nakon dva prvenstvena kola stopostotni učinak imaju Croatia, Vidovčan, Jadran i ČSK. Bez osvojenog boda su Borac PMP, Borac (DH), Drava(K) i NŠ MeđimurjeČakovec. U Donjem Mihaljevcu isključen je trener Borca (DH) Damir Far, zbog učestalog prigovaranja glavnom sucu Goranu Tomičiću. Igrač ČSK Bruno Kramar u 86. minuti isključen je u Kuršancu zbog odgurivanja glavnog suca Karla Klobučarića. U istoj minuti glavni sudac je dosudio nepostojeći kazneni udarac prema mišljenju delegata Zorana Novaka. U sljedećem kolu u subotu igraju: Bratstvo (P) - Jadran, a u nedjelju: Mladost (D) -NŠ MeđimurjeČakovec, Radnički - Mladost(I), Otok - ČSK, Borac(DH) - Drava (K), Omladinac (DS) – Drava (DM), Borac PMP – Budućnost (P), Croatia-Vidovčan. Početak je u 17 sati. U II. međimurskoj ligi skupina B rezultati proteklog kola su sljedeći: Sloboda (S) – Vučetinec 8-0 (4x Fegeš, 2x Goricaj, Pintarić, Kamenar), Bratstvo (SV) – Hajduk (B) 4-2 (Ričko, Vrbanec, Frančić, Radek ; H.Buhanec, Šimunković), Mali Mihaljevec – Budućnost (M) 2-2 (2x N.Bestijanić ; Paler, Drk), Omladinac (M) – Sloboda (M) 5-3 (Sanjković, Kuhar, Lesar, Leskovec, Kukovec ; Sanjković), Strahoninec – Hajduk (Š) 1-4 (Kovačić ; Žganec, 2x Šardi, Goričanec), Pobjeda – Plavi (Pek.) 0-2 (Šoltić, Tot), Sokol – Donji Koncovčak 2-2 (Šafarić, Habek ; Sakač, Bistrović), Zasadbreg 77 – Mura 4-4 (3x Lisjak, Fi.Rodinger ; 3x Čalopa, Mar. Rožman) Kristijan Fegeš obilježio je općinski derbi Slobode i Vučetinca. Spomenuti napadač upisao se u listu strijelaca čak četiri put. U dvoboju Sokola i Donjeg Koncovčaka bilo je rekordnih deset opomenutih igrača. Kod domaćina četiri, a kod gostiju šest. U Zasadbregu, hat-trick su ostvarili domaći napadač Miroslav Lisjak i napadač Mure Luka Čalopa. U sljedećem kolu u subotu igraju: Donji Koncovčak – Mali Mihaljevec, Plavi (P) – Sokol, Hajduk (B) – Pobjeda, Hajduk (Š) – Bratstvo (SV), a u nedjelju: Mura – Sloboda (S), Budućnost (M) – Zasadbreg 77, Sloboda (M) - Strahoninec. Početak je u 17 sati. U III. međimurskoj ligi rezultati proteklog kola su sljedeći: Pušćine – Napredak 11-0 (4x Levanić, Posavec, Magdalenić, Dovečer, Pintarić, Florjanić, Novak, Lesar), Torpedo – Parag 9-4 (3x Tuksar, 2x Pintarić, 2x Andi Hatlek, 2x Matoša ; Levačić, 2x D.Balog, J.Balog), Graničar (N) – Dubrava 1-8 (Bobičanec ; 4x D.Varga, P.Varga, 2x Petak, Mihalic), Jedinstvo (NSnD) – Dinamo (Ž) 8-0 (2x Mi.Popović, Marko Srnec, 3x Krizman, 2 Hlapčić). Mladost (S) je bila slobodna. Kapetan Pušćina Karlo Levanić bio je četverostruki strijelac protiv Napretka, kao i igrač Dubrave Dino Varga na gostovanju u Novakovcu. Hat-trick su ostvarili Dragan Tuksar iz Torpeda i Petar Krizman iz momčadi Jedinstva. U sljedećem kolu u subotu igraju: Napredak – Jedinstvo (NSnD), a u nedjelju: Parag - Graničar (N) igra se u 10 sati u Novakovcu, Dinamo (Ž) – Torpedo, Mladost (S) – Pušćine. Dubrava je slobodna. (dj) Nova sezona Kup natjecanje MNS-a stigla je do šesnaestine finala. U srijedu je odigrano 13 utakmica. Rezultati: Spartak – Polet (P) 0:2, Trnovec – ČSK 8:0, Omladinac (NSR) – Mali Mihaljevec 10:0, Polet (SMnM) – Graničar (K) 4:1, Nedelišće – Dubravčan 1:0, Budućnost (P) – Zasadbreg 77 5:2, Mladost (SM) – Sloboda (S) 7:0, Jedinstvo (GM) – Omladinac (M) 1:3, Sokol – Sloga (Č) 3:4, Rudar – BSK 4:1, Sloboda (M) – Međimurje 1:11, Dubrava – Draškovec Geotherame 1:7 i Venera PMP – Borac (DH) 10:2. Još igraju iduće srijede: Trnava – Međimurec i Hodošan – Mladost Komet, dok će se termin utakmice Galeb – Bratstvo Jurovec odrediti naknadno. (dz)

KOŠARKA Ulična košarka, streetball, hakl, 3x3 ili kako već, dobiva u Međimurju novu dimenziju. U Donjem Kraljevcu tako 29. kolovoza organiziraju Prvenstvo Međimurja u streetballu. U 13 sati sve počinje s najmlađima: U13 (2007. i mlađi), U15 (2005. i mlađi), U17 (2003. i mlađi) i U19 (2001. i mlađi). Od 17 sati snage će krenuti odmjeravati seniori, veterani +45 i kategorija Old stars +55. Košarkaški klub Kotoriba istovremeno je zbog situacije s koronavirusom odlučio da ove godine ne organizira tradicionalni hakl koji se igrao kao Memorijal Bojan Zvošec. (dz)

Automobilizam

TEST

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. kolovoza 2020.

Toyota RAV4 2.0 VVT-iE AWD CVT Elegant

Uvjerljiva i s benzinskim moto Nova Toyota RAV4 je u odnosu na prethodnika narasla u svim smjerovima, a uz veću ponudu prostora donosi i neke nove kombinacije, kao što je pogon na sve kotače u kombinaciji s benzinskim motorom i automatskim mjenjačem, a tjedan smo se dana družili baš s takvom izvedbom

Piše: Tomislav Novak Foto: Zlatko Vrzan

oyota RAV4 je bio prvi kompaktni SUV koji se na tržištu pojavio još 1994. godine i koji je približio terenska vozila širem krugu kupaca. Prva se generacija isticala svojim dizajnom, a bila je dostupna u izvedbi s 3 i 5 vrata, što su kupci izuzetno cijenili, pa se od početne procjene o 4.500 prodanih vozila mjesečno, proizvodnja nakon nekoliko mjeseci udvostručila. A da je RAV4 i dalje omiljen kupcima dokazuju i brojke, pa je tako bio 2018. i 2019. najprodavaniji SUV na svijetu, a 2019. je bio i četvrti najprodavaniji putnički automobil uopće. Od predstavljanja prve generacije je prošlo više od 25 godina, a aktualni RAV4 je već peta generacija tog modela. U odnosu na prethodnike je narastao u svim smjerovima i popeo se klasu više, a već

sljedeće godine dolazi Corolla Cross koja će biti novi model u ponudi Toyote. No vratimo se mi na izvedbu kakvu smo testirali, a koju je pogonio početni benzinski motor obujma dvije litre koji raspolaže s maksimalnom snagom od 175 KS i 208 Nm okretnog momenta koji je dostupan od 4.300 okretaja. Da, ovaj motor nema turbo, pa je stoga i moment dostupan tek pri višim okretajima. CVT automatski mjenjač koji je ugrađen u RAV4 doplaćuje se 11.000 kuna, no kao i drugi CVT mjenjači, nije nam baš najbolje sjeo. Naime, bez obzira jeste li odabrali Eco, Normal ili Sport način rada, mjenjač ne daje ono što bi htjeli od 175 KS snažnog automobila. Doduše, testna izvedba je težila 1.635 kg, a za ubrzanje od 0 do 100 km/h mu treba čak 11 sekundi, odnosno 1,1 sekundu više nego u izvedbi s ručnim mjenjačem. No nije nam se svidjelo ni to što pri imalo jačem pritisku pa-

Mjesta dovoljno ima straga i za dvometraše

pučice gasa motor leti u visoke okretaje, a istovremeno raste i buka u putničkom prostoru. No ako imate laganiju nogu na gasu, RAV4 postaje tih i ugodan u vožnji. A isto se odražava i na potrošnju. Prosjek nam je bio nešto viši od 8 litara, a s malo težom nogom na gasu prosjek brzo raste i na 10 litara, dok će s lakšom nogom na gasu ona pasti na oko 7 litara, posebice ako se vozite otvorenom cestom, a koja mu i najbolje odgovara. Osim toga, testni je model bio opremljen i AWD pogonom na sve kotače, i to prilično sposobnim. Opremljen je i posebnim kotačićem i gumbima za izbor vožnje na teškim terenima, a moguće je izabrati između vožnje po blatu i pijesku, kamenju, snijegu i poseban program za vožnju nizbrdo, a tu je i normal način rada kojeg će koristiti 99% kupaca ovog modela. Stoga treba dobro razmisliti isplati li vam se uopće doplata od 23.100 kuna za pogon na sve kotače.

No ono što oduševljava je ponuda prostora u kabini i u prtljažniku. Naime, i iza vozača dvometraša bez problema će se smjestiti još jedan dvometraš, a pritom mu neće nedostajati prostora za koljena ili glavu, što je stvarno rijetkost, pa čak i kod vozila većih od ovog modela. Uz to, na raspolaganju je i prtljažni prostor obujma 580 litara, koji se preklapanjem stražnjih sjedala može povećati sve do 1.690 litara. Dovoljno prostora za sve što poželite, pa čak i za obiteljsko ljetovanje, bez potrebe za dodatnim prtljažnikom na krovu. Rezultat je to karoserije koja je sada duga 4.600 mm i ima međuosovinski razmak od 2.690 mm. Za usporedbu, prva generacija ovog modela u izvedbi s 5 vrata bila je duga 4.110 mm i imala međuosovinski razmak od 2.410 mm, što znači kako je u 25 godina narasla za pola metra u dužinu i dobila 28 cm veći međuosovinski razmak. Doduše, oštre linije nove gene-

Jednostavni dizajn upravljačkog dijela omogućuje brzo snalaženje vozača pri vožnji, a uz to je vrlo funkcionalan

racije čak i povećavaju dojam veličine vozila, pa imate osjećaj kako je automobil i duži od 4,6 metara. A oštrije linije joj dobro stoje i daju joj dozu agresivnosti ali i robusnosti, pa imate osjećaj kako je ništa neće zaustaviti. A zahvaljujući pogonu na sve kotače, blizu ste istini, a i pogled na ''mesnate'' gume koje su montirane na atraktivne crne 18-inčne aluminijske naplatke daju sigurnost u savladavanju prepreka. Unutrašnjost je zanimljivo dizajnirana, i ustvari je prilično jednostavna, a detalji kao što su gumirani gumbi za podešavanje temperature klimatizacije daju joj osobnost. Na vrhu središnje konzole smješten je 8-inčni multimedijski zaslon nove generacije koji donosi brz i ugodan rad, a tu su i fizičke tipke prečaca pa je i upravljanje pojednostavljeno. Doduše, u prvi mah smiješno izgleda tipka MAP (podrazumijeva pristup kartama), jer kada je pritisnete, na zaslonu se pojavljuje poruka

kako navedeno vozilo nema ugrađen navigacijski sustav. S jedne strane to je vrsta ušteda za proizvođača, a s druge strane, u svakom trenutku možete dodatno ugraditi navigaciju, bez potrebe za mijenjanjem zaslona. Istovremeno AndroidAuto funkcionira besprijekorno i priključivanjem mobitela sustav ga odlično integrira u sebe, pa se pritiskom na tu istu tipku MAP otvaraju Google Karte ili Waze navigacija, ovisno o tome što imate instalirano. Time se ustvari ugradnja navigacije pretvara u besmislenu investiciju. Nismo isprobali iPhone i CarPlay na iOS-u no poučeni dobrim funkcioniranjem s Androidom, nemamo razloga sumnjati da i on ne funkcionira besprijekorno. Kao što smo spomenuli, podešavanje klimatizacije je odvojeno od multimedijskog zaslona, što uvijek hvalimo i volimo vidjeti, a hvalimo i udobno vozačevu poziciju. Sve je na dohvat ruke i uglavnom logično

Spuštanjem zadnjih sjedala prtljažni prostor se s 580 litara povećava na 1.690 litara

21. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam 35

orom Oštrije linije daju dojam kao da RAV4 ništa ne može zaustaviti

Novi RAV4 narastao je na dužinu od 4,6 metara

Tipke za izbor različitih načina vožnje

Gume dimenzija 225/60 R18 na atraktivnim aluminijskim felgama složeno, a sjedala su udobna i nakon duže vožnje, bez obzira što su malo tvrđa. Hvalimo i veliki, odnosno široki naslon za ruke između prednjih sjedala, pa neće biti međusobnog koškanja za prostor između vozača i suvozača. Hvalimo i otvoreni i gumirani pretinac ispred suvozača, kao i maleni pretinac lijevo od volana, a i on je gumiran, kao i polica iza mjenjača. To je uvijek dobro jer stvari neće letjeti po kabini, posebice ako se vozite lošim terenima. U Toyoti su mislili i na putnike straga, pa osim mnogo prostora, imaju i dva ventilacijska otvora, ali i dva USB priključka za punjenje uređaja. Testni model je došao s bogatom Elegant opremom čija je cijena 282.000 kuna, a od dodatne je opreme bio opremljen Direct Shift CVT automatic mjenjačem koji košta 11.000 kuna, a tu je i metalik boja koja košta 4.300 kuna, pa se ukupna cijena popela na 297.300

kuna. Nije mali novac, no ne smije se zaboraviti ni pogon na sve kotače. No ako se odlučite na izvedbu koja dolazi samo s prednjim pogonom i ručnim mjenjačem, cijena se spušta na 258.900 kuna, dok početni model s opremom Comfort košta još povoljnijih 234.900 kuna. RAV4 s dizelskim motorom nije u ponudi, pa je jedina alternativa hibridna izvedba, koja donosi snažniji motor s 218 KS (222 KS kod izvedbe s pogonom na sve kotače) i čije cijene kreću od 274.900 kuna za izvedbu s pogonom na prednje kotače, odnosno od 301.900 kuna za izvedbu s pogonom na sve kotače, a kod izvedbi s hibridnim motorom uvijek je serijski eCVT automatski mjenjač. Toyota RAV4 nije diskontni model, a nikad nije ni bio, no kupci znaju što dobivaju s malo višom cijenom. Osim toga, Toyota daje i jamstvo u trajanju od 5 godina bez ograničenja prijeđenih kilometara, pa i to treba uzeti u obzir.

Atmosferski benzinac od 1987 kubika razvija najveći okretni moment od 208 Nm tek pri visokim okretajima od 43005200/min i tada je prilično bučan

Pozadina nije nabrijana, a opet je dopadljiva svojom jednostavnošću

Informacije

21. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

Belica dr. Iva Trstenjak Kralja Tomislava 118, tel. 040/845-230 Čakovec dr. Ljubica Hunjadi I. G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445 dr. Kristina Poljski I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916 dr. Brigita Haubrich Hrandek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340 dr. Amila Janković A.K. Miošića 3, tel. 040/396-310

Goričan dr. Klara Grahovec Školska 16a, tel. 040/601-162 Nedelišće dr. Martina Vidović M. Tita 1, tel. 040/821-803 Prelog dr. Zrinko Karlović Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/645-575 Sveta Marija dr. Dora Goričanec P. Miškine 1, tel. 040/660-103 Štrigova dr. Sven Jevtić Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, prema rasporedu: subotom od 15:00 sati do 20:00 sati, a nedjeljom i blagdanom od 08:00 sati do 20:00 sati. Također je još uvijek obavezno svoj dolazak najaviti telefonom: 040/372-301 ili 040/372-302. DEŽURNA DENTALNA ORDINACIJA je počela ponovno s radom, i radi svaku nedjelju i svaki blagdan/praznik u vremenskom razdoblju od 08:00 sati do 18:00 sati, na lokaciji ambulante Nedelišće. Obzirom da su još na snazi epidemiološke mjere obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/866-033.

tel. 374-176

Matični ured Prelog

tel. 645-125

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

tel. 310-651

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

tel. 313-619

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

1212 za ČK birati 8

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 384-333

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1 TAXI

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Školska medicina

tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Gradovi i općine tel. 370-771

tel. 371-700

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Općina Domašinec

tel. 863-240

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

371-600

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111 mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294 tel. 372-466

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

Grad Mursko Središće

tel: 390-859

- pogrebne usluge 0 - 24 h

tel. 375-444

tel: 310-595

Veterinarska stanica Čakovec

- odvoz otpada

Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 314-920

tel. 390-859

GKP Čakom, Mihovljanska 74

Zdravstvene ustanove

Grad Čakovec

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

Komunalni redar za grad Čakovec

Matični uredi Matični ured Čakovec

Autobusni kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 22. kolovoza

tel. 112

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Općina Vratišinec

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

tel. 866-469, 866-966

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI:

ZITA TURK, Kći Maje i Nikole, DINO HORVAT, Sin Đulijane i Zorana, ELLA GORIČANEC, Kći Nikol i Martina, UNA PUSTAJ, Kći Dijane i Dejana, IVANO TOPLEK, Sin Dijane i Tina, SOFIJA FEGEŠ, Kći Sare i Kristijana, TEO GORIČANEC, Sin Katarine i Igora, EMANUEL ZADRAVEC, Sin Veronike i Dražena, AZRA MEHANOVIĆ, Kći Štefice i Rajka, NIKOL KOS, Kći Maje i Emanuela, DENI BOŽANIĆ, Sin Tamare i Nikole, ĐUZEPI HORVAT, Sin Fatime i Gorana, TENA GRGIĆ, Kći Melite i Matka, KLARA HORVAT, Kći Ines i Gorana, KEVIN BOROVČAK, Sin Patricie i Marka, DOROTEA TOMPOŠ, Kći Tihane i Borisa, OLIVER ZORČEC, Sin Marije i Jurice, DORA KLOBUČARIĆ, Kći Ivanke i Damira, NIKA FUJS, Kći Jelene i Luke, MARIJA MAGDALENA ŠANTEK, Kći Ljerke i Stjepana, TOMA TOPOLNJAK, Sin Žane i Vjerana, RINA CIGLAR, Kći Dajane i Nenada (Čakovec)

VJENČANI:

Veronika Drk i Nikola Novak (Čakovec) Rebeka Vlašić i Igor Jakupak (Čakovec) Simona Jarni i Petar Horvat (Čakovec) Lorena Pintarić i Nikola Sokač (Čakovec) Lana Posavec i Dario Munđar (Čakovec) Ksenija Vugrinec i Drago Trstenjak (Nedelišće) Mateja Lesar i Sanel Đubur (Nedelišće) Dijana Podvezanec i Danijel Martinjaš (Nedelišće) Dunja Gašparić i Dominik Brljak (Prelog) Ana Vojsk i Denis Kemec (Prelog) Katrin Ribić i Tomaž Sedlak (Štrigova)

UMRLI:

Ivan Kukovec R. 1952. Marija Car R. Maček R. 1931. Monika Kalađija Mlinarić R. Mesarić R.1942. Josip Šimunek R. 1969. Rudolf Posavec R. 1955. Ana Trojok R. Karažinec R. 1936. Ivan Škvorc R. 1965. Mladen Zadravec R. 1967. Marija Šoltić R. Tkalčec R. 1927. Nada Miković R. Mesarek R. 1938. Drago Malenović R. 1946. Veronika Dobrović R. Murković R. 1943. Nadica Sabolek R. Zamuda R. 1955. Raja Vibovec R. Volontov R. 1927. Agneza Petković R. Perko R. 1952. (Čakovec) Matija Klasić R. 1928. (Dekanovec) Valentina Bađari I Denis Latin (Kotoriba) Julijana Haramija R. Miser R. 1934. (Mala Subotica) Milan Hamer R. 1942. (Mala Subotica) Katarina Pongrac R. Režek R. 1927. (Mala Subotica) Ana Komar R. Pintarić R. 1931. (Štrigova) Julijana Vršić R. 1941. (Štrigova) Josip Benković R. 1941. (Štrigova)

Imendani kroz tjedan od 21. do 27. kolovoza 2020. PET SUB NED PON UTO SRI ČET

21 22 23 24 25 26 27

Pio X. papa; Hermogen BDM Kraljica; Vladislava 21. KROZ GOD. Ruža Limska; Filip Benicije Sv. Bartol apostol; Bariša Ljudevit kralj; Patricije Rufin; Zefirin Monika; Honorat; Časlav

Sretan Vam imendan!

21. kolovoza 2020.

OBAVIJEST O SMRTI

Informacije 37

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Zamuda iz Dunjkovca preminuo u 26. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Juraj Sečan

Slavko Kozar

iz Čakovca preminuo 13. kolovoza u 81. godini života

iz Savske Vesi preminuo 16. kolovoza u 67. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ignac Petran

Franjo Verteš

iz Novog Sela na Dravi preminuo u 76. godini života

iz Savske Vesi preminuo u 74. godini života

Danica Oprešnik rođ. Matelko - Beba iz Čakovca preminula 15. kolovoza u 92. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Sidonija Horvat iz Kuršanca preminula u 73. godini života

OBJAVITE zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 70 kuna PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600

Informacije

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. AB METAL PROMET d.o.o., Palovečka 1, Belica, traži 3 m/ž vozača kamiona C i E kat., m/ž rukovatelja građevinskim strojevima i m/ž viličaristu na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 271 4461 ili na email: robert.krajner@ab-metalpromet.hr do 10.9. 2. AGRO BIBER d.o.o., Podturen, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na tel. 040 847 075 ili mob. 099 869 7916 ili email: agrobiber@gmail.com do 31.8. 3. AGROMEĐIMURJE RATARSTVO d.o.o., traži 2 m/ž radnika na farmi za rad u Donjoj Dubravi na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu: Čakovec, R. Boškovića 10 ili na email: jelena@agromedjimurje.hr do 31.8. 4. ALZAS ALARMS, Kalnička 58, Čakovec, traži 2 m/ž vatrogasca i 5 m/ž zaštitara - čuvara - tehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 384 100 do 20.9. 5. AL COMP d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara za mjesto rada u Caffe baru Millenium na određeno, javiti se na mob. 099 7973 554 do 10.9. 6. ARNO d.o.o., Čakovec, traži m/ž kv vozača C i E kat. za domaći prijevoz na određeno i m/ž konobara za rad u Aquila baru Čakovec na neodređeno, javiti se na mob. 091 2433 462 ili email: transporti.arno@ck.t-com.hr do 28.8. 7. Armirački obrt CILAR, M. Središće, traži m/ž pkv/kv armirača na neodređeno, javiti se na mob. 098 600 268 do 30.8. 8. ARTIS d.o.o. Čakovec, traži m/ž frizera na neodređeno, javiti se na mob. 098 777 044 ili na email: artis. event.team@gmail.com do 31.8. 9. Autoprijevoznik Goran Nushol, Hodošan, B. Radića 55, traži 2 m/ž vozača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 693 471 ili na email: gorannushol@ gmail.com do 1.9. 10. Autoprijevoznik Marciuš Sladimir, traži m/ž rukovatelja građ. mehanizacijom - bageristu na određeno, javiti se na mob. 098 242 436 ili na email: marcius@apmarcius.hr do 31.8. 11. BALI d.o.o., Trg Republike 3, D. Dubrava, traži 10 m/ž šivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 688 511 ili mob. 098 802 286 ili pismena zamolba na adresu ili email: infobalidoo@ gmail.com do 31.8. 12. BALI&BALI d.o.o. Donja Dubrava, Trg Republike 3, traži m/ž 1 pomoćnog radnika u kuhinji, 2 m/ž konobara i 2 m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom ili na tel: 040 688 511 ili 098 802 286 ili e-mail: infobalidoo@gmail.com do 31.8. 13. BELMONT d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž elektroinstalatera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob. 099 323 6625 ili na email: info@belmont.hr do 31.8.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

14. Brasil d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 600 016 do 31.8. 15. BU-JAN TIM j.d.o.o. Pretetinec 96, traži m/ž krovopokrivača, m/ž građevinskog radnika i m/ž zidara na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom ili na mob. 098 974 5950 ili e-mailom: bu.jan.tim@gmail.com do 11.9. 16. CWS-boco d.o.o., Čakovec, Republike Austrije 1, traži 3 m/ž radnika na liniji tepiha na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info.cakovec@cws.com do 31.8. 17. ČAKOVECSTAN d.o.o. Čakovec, traži 2 m/ž građevinska radnika na neodređeno, javiti se na mob: 098 241 543 do 31.8. 18. DIMOS - dimnjačarski obrt Zver Robert, Strahoninec, traži 2 m/ž dimnjačara na neodređeno, javiti se na mob. 091 3000 268 do 17.9. 19. DG SPORT d.o.o., Prelog, traži m/ž pizza majstora i m/ž konobara na određeno, javiti se na email: info@dg-sport.hr do 24.8. 20. Dječji vrtić KOCKICE, Štrigova, traži m/ž odgojitelja djece rane i predškolske dobi na neodređeno, javiti se na mob. 099 5411 245 ili na email: dj.vrtickockice@gmail.com do 27.8. 21. Dom za starije i teško bolesne odrasle osobe, Praporčan, Zrinskih 42, traži 1 m/ž njegovatelja starijih i nemoćnih i 1 SSS/VŠS medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno na 099 199 4041 do 30.8., više info na: www.hzz.hr 22. Dom za starije i nemoćne osobe STUBIČAR, Mursko Središće, Kolodvorska 32, traži 1 medicinsku sestru ili tehničara i 1 m/ž njegovatelja starijih i nemoćnih osoba na neodređeno vrijeme, javiti se na mob. 098 989 7674 ili 040 543 511 do 31.8., više info na: www.hzz.hr 23. Dom za starije i nemoćne osobe Japa, traži m/ž medicinsku sestru za mjesto rada Štrigova i m/ž kuhara - pomoćnog kuhara za mjesto rada Mursko Središće na neodređeno, javiti se na mob. 098 259 865 ili 098 9222 682 do 10.9. 24. Drvna galanterija i pilana SANDUKAR, V. Bakarića 12, Totovec, traži 4 m/ž djelatnika u proizvodnom pogonu na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 10.9. 25. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, B. Radića 37, traži m/ž autolakirera, m/ž strojobravara, m/ž zavarivača i m/ž administratora u kontroli na neodređeno, javiti se email: posao@eko.hr do 30.8.

21. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

26. ELCOP d.o.o., Čakovec, Športska 6a, traži 4 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: elcop@elcop.hr do 31.8. 27. ELECTA d.o.o., M.Središće, traži m/ž voditelja skladišta i voznog parka na neodređeno, javiti se na email: posao@electa.hr do 23.8. 28. FEROKOTAO d.o.o., Kolodvorska ulica 76/a, D. Kraljevec, traži 4 m/ž bravara, 4 m/ž zavarivača, 3 m/ž lakirera i 4 m/ž vozača viličara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 655 103 ili pismena zamolba na adresu ili email: posao@ferokotao.hr do 27.8. 29. FERROMONT-KR d.o.o., Mihovljan, traži 3 m/ž voditelja gradilišta (industrijska montaža), 2 m/ž cjevara-pomoćna cjevara, m/ž inženjera za zavarivanje, m/ž projekt planera, m/ž projektnog voditelja, m/ž QA/QC inženjera, 3 m/ž elektrotehničara, 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž industrijska mehaničara, m/ž stručnjaka zaštite na radu za mjesto rada Austrija i Njemačka. Poslati zamolbu na email: jobs.kr@fmt. biz do 30.8. 30. FERRO-PREIS d.o.o., Dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 10 m/ž operatera u proizvodnji i m/ž tehnologa modela na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@ preisgroup.com do 29.8. 31. FRIZERAJ KOZJAK j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž pizza majstora i m/ž dostavljača hrane na određeno, javiti se na mob. 097 767 4301 do 31.8. 32. 3E d.o.o., Pribislavec, traži 2 m/ž radnika za izradu i montažu pvc stolarije i aluminijske bravarije na neodređeno, javiti se na mob. 091 5640 130 ili na email: 3e.stolarija@gmail.com do 30.8. 33. Galivet d.o.o., K. Zvonimira 51, Prelog, traži 2 m/ž peradarska radnika na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: uprava@veterinarskaprelog.hr do 31.7. 34. GRADIS d.o.o., traži 2 m/ž soboslikara - fasadera, 4 m/ž građevinska radnika i m/ž pomoćnog inženjera gradilišta na neodređeno, javiti se na email: flajser@net.hr ili na mob. 099 601 7777 do 30.8. 35. GRA&TEX d.o.o., Križovec 52, traži 2 m/ž šivača na neodređeno, nazvati na mob 098 162 4074 do 31.8., više info na: www.hzz.hr

Otvoreni natječaji za zap

36. Haix d.o.o., M. Subotica, traži m/ž čistača, 2 m/ž radnika u skladištu, 30 m/ž radnika u izradi donjišta, 12 m/ž radnika u izradi gornjišta obuće i m/ž elektromehaničara na neodređeno, javiti se na email: posao@haix.hr do 30.8. 37. Hilding Anders d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38, traži 10 m/ž radnika na šivanju navlaka i m/ž radnika u skladištu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 650 007 ili pismena zamolba na adresu ili na email: filip.bermanec@hildinganders.com do 30.8. 38. IM-COMP d.o.o., A. Starčevića 63e, Pribislavec, traži 4 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 28.8. 39. Industrijski aparati i fina obrada metala, Mursko Središće, Slatine 22, traže 1 m/ž zavarivača s atestom i 1 m/ž bravara - strojobravara s iskustvom, nazvati na tel 040 544 450 ili mail: office@iaf.hr do 31.8., više info na: www.hzz.hr 40. K-GANESA d.o.o., Prekopa, traži m/ž prodavača mješovite robe na neodređeno javiti se na mob. 098 950 2036 do 1.9. 41. KEČKEŠ d.o.o., Trg sv. Florijana 25, Prelog, traži 2 m/ž zavarivača mag postupkom i 2 m/ž zavarivača tig postupkom na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 607 1200 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ keckes.hr do 30.8. 42. KERBEK d.o.o., Kolodvorska 78, D. Kraljevec, traži 5 m/ž radnika na keramici na određeno, javiti se osobno na adresu do 10.9. 43. KERMEK d.o.o., Neumannova 3, Čakovec, traži 5 m/ž stolara i 10 m/ž podopolagača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili emailom: kristijan.sobocan@kermek. com do 30.8. 44. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Zagreb, traži 5 m/ž zaštitara i 4 m/ž vatrogasaca na neodređeno, javiti se na tel. 01 3700 233 ili 099 802 3299 ili pismena zamolba na adresu: D. Gervaisa 3, 10000 Zagreb ili na email: zaposljavanje@klemmsecurity. hr do 30.8. 45. KONDOROV LET d.o.o., traži 4 m/ž kuharice, 4 m/ž prodavačice i 4 m/ž konobara za mjesto rada Vir na određeno, osiguran smještaj, javiti se na mob. 099 548 9077 do 30.8. 46. Kraljevske slastice d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača pekarskih i slastičarskih proizvoda i m/ž voditelja maloprodaje za mjesto rada Donji Kraljevec i Prelog, te m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji kolača, m/ž tehnologa u proizvodnom procesu i m/ž skladištara za mjesto rada Donji Vidovec na određeno vrijeme. Javiti se na email: vjekoslav@cvek.hr ili info@ kraljevske.slastice.hr do 30.8. 47. KRALJIĆ A&S d.o.o., Slemenice, traži 5 m/ž vozača kamiona C i E kat. iznad 7,5 tona na neodređeno, javiti se na mob. 099 500 4054 ili na email: kraljicas.doo@gmail.com do 10.9.

48. KRIKA obrt, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 632 113 ili na email: krika@krika. hr do 31.8.

60. Metalna logistics d.o.o., traži 5 m/ž montera suhe gradnje za mjesto rada Njemačka na određeno, javiti se emailom: metalna.logistics@gmail.com do 31.8.

49. KROV ČAKOVEC j.d.o.o., Vratišinec, Gmajna 2, traži 1 m/ž tesara i 1 m/ž limara - krovopokrivača na neodređeno, doći osobno ili nazvati na mob 099 639 9932 do 31.8.

61. METSS d.o.o, Čakovec, Ž. Fašizma 2a, traži m/ž prodavače za Čakovec, Držimurec, Novakovec, Donji Vidovec, Nedelišće, Gardinovec, Lopatinec, Nedelišće, Prelog, Dunjkovec, Orehovica, Sveti Martin na Muri, te m/ž skladištara za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se na email: kadrovska@metss.hr ili nazvati na tel. 040/375-706 do 3.9., više info na: www.hzz.hr

50. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 10 m/ž radnika na automatu za izradu žičanih opruga, 5 m/ž radnika u skladištu i m/ž radnika na održavanju u proizvodnim pogonima na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom na adresu ili na tel: 040 650 524 ili emailom: posao.lpt@leggett.com do 30.8. 51. Maring d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž dipl.inž. elektrotehnike za led rasvjetu, m/ž referenta na poslovima uvoza/izvoza, m/ž cnc glodača, m/ž industrijskog lakirera i m/ž električara na održavanju pogona na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: mik@mik.com.hr do 10.9. 52. MARODI d.o.o., Nedelišće, Gospodarska ulica 5, traži 2 m/ž rukovatelja strojevima u proizvodnji tjestenine i 2 m/ž djelatnika u proizvodnji na pakiranju tjestenine na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: marodi@marodi.hr do 26.8. 53. Marodi graditeljstvo d.o.o., Štefanec, traži m/ž radnika u građevini za tesarske, zidarske i pomoćne poslove na određeno, javiti se na mob. 098 722 799 do 31.8. 54. Matković Engineering Technics d.o.o., Strahoninec,Čakovečka 118, traži m/ž pomoćnog bravara, m/ž bravara i 2 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba ili na email: m-tech@m-tech.com.hr ili na mob. 091 586 1464 do 30.8. 55. MD&V d.o.o., Čakovec, traži m/ž majstoricu za strojne glazure (cementni estrih) i m/ž majstora za strojno žbukanje na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 533 do 31.8. 56. MEĐIMURSKA HIŽA j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara na neodređeno javiti se na mob. 098 9580 727 ili na email: info@medjimurska-hiza.com do 3.9. 57. MELSA j.d.o.o., Strahoninec, traži m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na mob. 095 8211 625 ili na email: melsa.jdoo@ gmail.com do 30.8. 58. METAL DEKOR d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž bravara i 2 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na email: posao@metal-dekor.hr do 7.9. 59. METAL-EURO, Vrtna 37, Nedelišće, traži 2 m/ž samostalna bravara, m/ž zavarivača mig-mag postupkom, m/ž viličaristu, m/ž brusača metalnih pozicija i inženjera strojarstva na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 9951 559 ili na email: posao@ metal-euro.hr do 30.8.

62. MIDI d.o.o., Ivanovec, Kalnički odvojak 7, traži m/ž radnika na sačmarenju, m/ž radnika na kutnom i kružnom savijanju i m/ž radnika na ručnom plazma porezivanju na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: midi@midi.hr do 31.8. 63. MIKOL d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača naftnih derivata na benzinskoj postaji na neodređeno, javiti se na email: mikol@ mikol.hr do 15.9. 64. MIRAKUL d.o.o., Prelog, traži m/ž servisera plinskih bojlera i klima uređaja na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 742 ili email: marjan.francic@gmail. com do 11.9. 65. MIVA strojobravarski obrt, Pribislavec, traži 2 m/ž bravara i m/ž pomoćnog radnika na poslovima brušenja i bušenja na neodređeno, javiti se na tel. 040 361 017 ili na mob. 091 1360 733 do 31.8. 66. MMK-MATIĆ d.o.o. Čehovec, traži m/ž instalatera grijanja plina i vode na određeno, javiti se na mob. 098 488 181 ili 098 180 8637 do 3.10. 67. MD&V d.o.o., Okrugli Vrh, traži 3 m/ž majstora za strojno žbukanje i m/ž majstora za strojne glazure na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 533 do 30.8. 68. Naranđa transport d.o.o., Hodošan, Prvomajska 14, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 458 ili na mob. 098 235 128 do 28.8. 69. NET d.o.o., Zrinsko Frankopanska 17, Čakovec, traži m/ž čistačicu na određeno javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 314 681 ili na email: marija.vugrinec@net-net.hr do 28.8. 70. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Zamuda Marija, Praporčan, Zrinskih 53, traži 2 m/ž njegovatelja starijih i nemoćnih na neodređeno, nazvati na mob 098 1944 131 do 31.8., više na www.hzz.hr 71. Ogradni sistemi Baksa d.o.o. Strahoninec, traži m/ž djelatnika na izradi i montaži ograda na neodređeno, javiti se na mob: 098 205 354 do 10.9.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

21. kolovoza 2020.

Informacije 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

pošljavanje u Međimurskoj županiji 72. PANA Windows d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 42, traži se m/ž radnika u proizvodnji i m/ž voditelja montaže stolarije na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@mplet.hr do 31.8. 73. Pekarnica MURA, M. Tita 9, Nedelišće, traži m/ž prodavača na određeno, javiti se na tel. 040 821 575 ili na mob. 098 968 4247 do 15.9. 74. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, M. Gupca 20, traži 3 m/ž pomoćna radnika u odjelu cnc strojeva, 2 m/ž pomoćna radnika na tokarskom automatu, 2 m/ž bravara - zavarivača i 3 m/ž djelatnika u odjelu skeniranja na određeno, javiti se osobno na adresu ili email: pib-extra@pib-extra.hr do 30.9. 75. Peradarstvo uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača B kat., 2 m/ž vozača C kat., 4 m/ž radnika u klaonici peradi, 4 m/ž radnika na pakiranju svježeg mesa, 4 m/ž radnika na rasijecanju svježeg mesa i 2 m/ž prodavača na tržnici za mjesto rada Zagreb na određeno, javiti se na mob. 098 282 147 do 8.9. 76. PETER soboslikarsko fasaderski obrt vl. Dejan Peter, Sveta Marija, I. Žbulja 20, traži 2 m/ž soboslikara - fasadera na neodređeno, javiti se na mob. 098 9272 179 do 30.8.

77. PERUTNINA PTUJ PIPO d.o.o., R.Steinera 7, Čakovec traži 20 m/ž prehrambena radnika u proizvodnom centru industrije mesa, 1 m/ž pomoćna skladištara u proizvodnom centru tvornice stočne hrane, 1 m/ž radnika na izradi predsmjese u PC stočne hrane, 1 m/ž radnika u skladištu u proizvodnom centru industrije mesa, 2 m/ž vozača C+E kategorije, 4 m/ž vozača traktora, 1 m/ž radnika na farmi, javiti se na adresu ili na tel. 040 372 872 ili na mob. 098 434 785 ili na email: una.sipraga@perutnina.hr do 30.10. 78. Pokretna trgovina Zlatko Topolnjak, Čakovec, traži m/ž prodavača tekstila i obuće na određeno, javiti se na mob. 092 102 3082 do 31.8. 79. Prijevoz i usluge građevinskom mehanizacijom i ugostiteljstvo MIA vl. Štefan Kepe, Čakovec, traži m/ž rukovatelja građevinskom mehanizacijom na neodređeno, javiti se na mob. 098 352 022 do 30.8. 80. Poljoprivredni proizvođač Nenad Kosi, traži 4 m/ž radnika na branju i pakiranju povrća na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 6250 791 ili na email: povrcekosi2@gmail.com do 31.8. 81. PRE-KOM d.o.o., Hrupine 7B, Prelog, traži m/ž komunalnog radnika - strojara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel.040 645 458 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: sinisa.radikovic@pre-kom.hr do 31.8.

82. PRIMABIRO d.o.o., ZrinskoFrankopanska 23, Čakovec, traži m/ž pomoćnog bravara i 2 m/ž lakirera na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel 040 396 553 ili mob. 099 4659 110 ili pismenom zamolbom na adresu ili email: info@primabiro.hr do 31.10. 83. PROMMING d.o.o., Čakovec, traži m/ž mehaničara za proizvodne strojeve (hidraulika i pneumatika), m/ž voditelja projekta i m/ž električara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom ili na email: posao@ promming.hr do 30.8. 84. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži 10 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na email: office@p-pg.hr do 30.8. 85. Rasadnik Iva d.o.o.Štefanec, traži 2 m/ž radnika u rasadniku na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 337 781 ili na email: ivana.rasadnik@gmail. com do 31.8. 86. RUSTICA d.o.o. Čakovec, traži m/ž kuhara i m/ž pomoćnog kuhinjskog radnika na neodređeno, javiti se na mob: 091 201 6015 ili e-mailom: sonja@trattoriarustica.hr do 17.8. 87. SABOL PROJEKT j.d.o.o. Čakovec, traži 2 m/ž soboslikara i 1 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se na mob. 095 5069 797 do 31.8.

88. Sanacija Turk j.d.o.o. Hlapičina 69, traži m/ž montera suhe gradnje - soboslikara na neodređeno vrijeme, nazvati na mob: 098 954 8803 do 17.9. 89. SUMMA-CON d.o.o., Čakovec, traži m/ž cjevara i 2 m/ž tig zavarivača za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mob. 092 292 7621 ili na email: info@summa. con.hr do 31.8. 90. Tiskara Zrinski d.o.o., Čakovec, traži m/ž vođu smjene u doradi, m/ž čistača, m/ž majstora na stroju za meki uvez, 2 m/ž radnika na koričarki DA 270 i 4 m/ž pomoćna radnika tehničke struke na neodređeno, javiti se na email: mojca@zrinski.com.hr do 31.8. 91. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila u međunarodnom prijevozu hladnjačama C + E kat. na određeno, javiti se na tel. 040 384 820 ili na email: info@tkalectrans.hr do 30.8. 92. Tekeli projekt-inženjering d.o.o., M. Središće, M. Kovača 72, traži m/ž automehaničara vozača C i E kat., m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž građevinskog radnika na pilani, m/ž stolara i m/ž konstruktora metalnih formi, javiti se na mob. 098 240 131 ili 098 240 181 do 30.9. 93. TONI d.o.o., Kolodvorska 80a, D. Kraljevec, traži m/ž diplomira-

nog ekonomistu nabave i prodaje, m/ž radnika na otkupnoj stanici za mjesto rada Donja Dubrava i Martijanec te m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 444 ili zamolbu donijeti osobno ili poslati e-mailom: info@ toni-marodi.hr do 31.8. 94. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, m/ž autoelektričara i m/ž automehaničara na određeno, javiti se na mob. 091/352-7030, te tražimo 1 m/ž pomoćnog radnika u radioni na neodređeno, javiti se osobno ili na mob. 098/241-673 do 1.9. 95. Udruga slijepih međimurske županije, K. Tomislava 34, Čakovec, traži 6 m/ž radnika za pružanje potpore i podrške starijim osobama u nepovoljnom položaju na određeno, javiti se osobno ili emailom: maja@usm.hr 96. UO VENERA, Pleškovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 898 do 31.8. 97. Veterinarska ambulanta privatne prakse za kućne ljubimce mr. Kvakan, traži 2 m/ž veterinarska tehničara i m/ž veterinara na određeno, javiti se na email: mr.kvakan@ck.t-com.hr do 24.8. 98. VIJENAC d.o.o., Strahoninec, Dravska 70, traži m/ž radnika na održavanju u proizvodnji na odre-

đeno, javiti se osobno na adresu od 8 do 14 sati, do 26.8. 99. WILLOV j.d.o.o., traži 3 m/ž stolara –montera stolarije i 2 m/ž podopolagača za mjesto rada Njemačka na određeno, javiti se na mob. 095 827 3745 do 12.9. 100. ZOBIĆ INVEST d.o.o. traži m/ž sobara-čistača za mjesto rada Hotel Ruža, Novi Vinodolski na određeno (sezonski), javiti se na mob. 099 412 8419 do 30.9. 101. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži m/ž montera centralnog grijanja, m/ž operatera, m/ž montera vodovodnih instalacija, m/ž bravara, m/ž montera ventilacije, 3 m/ž montera centralnog grijanja, 2 m/ž zavarivača tig ili autogenim postupkom, m/ž inž. za strojarske instalacije, m/ž cjevara – izometričara za mjesto rada Njemačka i m/ž električara na određeno za mjesto rada Nedelišće i m/ž pomoćnog radnika na poljoprivrednom imanju. Javiti se osobno na adresu ili na tel. 095 1123 469 ili 040 341 004 ili mail: zgradarskatehnika@ gmail.com te tražimo kućnu pomoćnicu na određeno vrijeme, javiti se na mob. 095 541 8886; 1 m/ž rukovatelja samohodnih strojeva - strojara - bageristu za mjesto rada Nedelišće i 1 m/ž vozača teretnog vozila s kiperom za mjesto rada Čakovec, rok prijave 30.8.

CNC operater - Mehatroničar - Strojarski tehničar LPT d.o.o. - OSIGURAJTE BUDUĆNOST S NAMA

LPT d.o.o. Prelog najveći je hrvatski i ujedno regionalni proizvođač različitih tipova opružnih žičanih jezgri za madrace i namještaj, te značajan regionalni proizvođač strojeva. Tvrtka je u vlasništvu američke multinacionalne kompanije Leggett & Platt Inc., vodećeg svjetskog proizvođača žičanih jezgri i ostalih komponenti za proizvodnju madraca i namještaja. Više od 95% ukupnog proizvodnog programa izvozimo prvenstveno u zemlje Europske unije, ali i na pojedina tržišta izvan EU (Azija, Afrika, Australija). Radi povećanog obima poslovanja, tražimo motivirane i odgovorne osobe za rad u proizvodnji.

Radnik u proizvodnji (m/ž) - Više izvršioca Mjesto rada: Prelog

Opis posla: - Priprema materijala za proizvodni proces - Obavljanje procesa proizvodnje prema uputama i procedurama - Održavanje sredstava za rad

Uvjeti: - SSS - smjer CNC operater, mehatroničar, stojarski tehničar ili neka druga srodna struka (nije uvjet) - Poželjno iskustvo u proizvodnji (nije uvjet) - Samostalnost u radu - Odgovornost Nudimo: - Posao u stabilnoj tvrtki u sklopu multinacionalne kompanije - Rad u dinamičnom i timskom radnom okruženju

Prijava: Ako smatrate da odgovarate navedenom opisu, pošaljite nam svoj životopis do 30.08.2020. na mail: posao.lpt@leggett.com ili osobno dolaskom na adresu: LPT d.o.o., Hrupine 4, 40323 Prelog uz prethodnu najavu na 040/650-500 Napomena: Samo kandidati užeg izbora bit će kontaktirani. Zahvaljujemo na razumijevanju.

Oglasnik

21. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

Kupon mora biti izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sati. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe. Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za istinitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa. MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE BMW 320D touring 2002.god., 110 KW, reg do 5/2021.g., 338 tkm, dobro očuvan i uredno servisiran, cijena 3.300 EUR. Kontakt broj 091 1311 911 PRODAJEM PEUEGOT 206 2008. god., 161tkm, reg. do 6/2021, info na tel. 098 803 346

PRODAJE SE BMW 320D touring 2002.god., 110 KW, reg do 5/2021.g., 338 tkm, dobro očuvan i uredno servisiran, cijena 3.300 EUR. Kontakt broj 091 1311 911

PRODAJE SE MB E220 CDI 2007.g., avang. automatik, odličan i MB B 200 CDI automatik 2008.g., te autoprikolica za prijevoz automobila kiperica, info na mob 098/241-569 PRODAJE SE FIAT PUNTO 1.2 benz 2002. god., malo troši, klima, centralno zaklj., registr. do 10. mj. Upitati na tel.: 040 337 095 PRODAJE SE MERCEDES B klasa 2011. god., automatik, reg. do 7/2020., klima, koža, full oprema, 250tkm, redovno održavan i servisiran, bez oštećenja. Info na tel: 098/944-3339

PRODAJEM dva krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODAJE SE OSOBNI AUTOMOBIL Mercedes A klasa 140 2000. god., 123 tkm, registr. do 3./2021., upitati na tel. 040/865-603

POLJOPRIVREDA PRODAJEM TRAKTORSKU KOSILICU s motorom Briggs & Stratton. Za sve informacije stojim na raspolaganju na tel 098/297-871. PRODAJEM MED u teglama, planinska livada, po cijeni 30/kn tegla. Novi Zagreb-Utrina. 091/9240-293 PRODAJE SE RAKIJA kvalitetna viljamovka, šljiva i smokva, jačina 47-49 posto alkohola. Tel. 857-065 PRODAJE SE GRAH u mahuni ili očišćeni. Cijena 10 kn. Tel 091 633 6223 PRODAJEM DRVO LOVORA u tegli, visine oko 2m te dvije sadnice oraha u boji, cijena 200 kuna. tel: 040/858424 ili 098/942-2821 PRODAJE SE TRAKTORSKA PRIKOLICA 2-osovinka, dobro očuvana, dim. 3,70x1,70m, visina stranica 40 cm + 40 cm nastavci. Kontakt: 099/6962161 ili 040 364 387 PRODAJEM “kom” (voće u bačvama) za peći rakiju (šljive i kruške viljamovke). Kontakt: 343-557 PRODAJE SE KVALITETNO SIJENO u kockastim balama, cijena 15 kuna/ bala. Tel. 099/214-2123 PRODAJE SE TRAKTOR Ursus 35 KS s prikolicom i strojevima, te kosilica s košarom samohodna. mob 091 970 1929 VINO BIJELO I RAKIJA, kvalitetno, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno, Tel. 095/198-7920 PRODAJE SE čekičar-krunjač, drvena bačva za vino od 200 lit. i preša za grožđe. Tel. 682-175 PRODAJEM PRIKOLICU GUMENJAK za traktor, ispravna, u dobrom stanju, cijena 700 kuna. Mob. 092/3327982 KUPUJEM BAČVE plastične od 60-80 lit., s obručom i poklopcom, od inoxa 100-200 lit. Tel. 857-065

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priložiti sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib. Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su navesti energetski certifikat. U suprotnom nećemo objaviti vaš oglas.

PRODAJEM tritikal, ječam, zob, samoutovarnu prikolicu SIP i silokombajn. Info na tel: 091 539 2870 PRODAJE SE VEĆA količina stajskog gnoja (dostajalog), povoljno. Info na mob. 098/171-3961 PRODAJEM breskve vinogradarske i kruške viljamovke, domaće nešpricane (breskve imaju bijelo i žuto meso). Kontakt: 099 6714 888 PRODAJEM ELEKTROMOTOR 3F 1.1 KW s reduktorom 1400/72 i el. mag. kočnicom, povoljno. info na mob. 098/173-8969 PRODAJE SE KOSILICA ZA TRAVU 3.5 KS. Upitati na tel.: 040 337 095 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR (freza) Stratton & Briggs u ispravnom stanju, jačina motora je 5,5 KS. Broj mob: 091/784-2067 PRODAJE SE JEFITNO KVALITETNO VINO miješane sorte (šipon, sauvignon, traminac, muškat), info na mob. 098/913-9451

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/9317570

POSAO Tvrtka ZT-Zgradarska tehnika d.o.o. vrši montažu bojlera već od 1.500,00 kn i servis bojlera već od 300,00 kn marke Bosch, Vaillant, Viessmann. Također radimo montažu klima uređaja već od 1.0000,00 kn i servis od 200,00 kn uz mogućnost dopunjavanja plina svih klima uređaja. Javiti se na telefon 095 112 3469, 095 112 3470 ili 040 341 004 Obrt HOGRA iz Mihovljana traži BAGERISTU za radove u niskogradnji na području Međimurja, na neodređeno. Upitati na tel. 098/642-714

MOLIM POVREMENU POMOĆ U KUĆI-ČIŠĆENJE. Bilo bi dobro da je osoba iz ŠTEFANCA. Zvati poslije 16 sati na mob 095 379 1770.

PRODAJEM ADAPTIRANU OBITELJSKU KUĆU U ČAKOVCU – mogućnost dva stana ili stambeno-poslovno. EC/D. Info: 098/214-107

SMS NEKRETNINE

PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR U ČAKOVCU (uređeno prizemlje od 125,95 m2), kuća s podrumom i mog. uređenja potkrovlja. Ulaz s ulične strane. Bočni ulaz iz haustora s eventualnim parkiranjem odostraga i malim dvorišnim vratima. EC/F. Info: 098/214-107

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21

tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr TRAŽIM RADNIKA za povremeni rad u poljoprivredi. info na mob 098 957 5932 HITNO SE TRAŽI ŽENSKA OSOBA ZA POVREMENO ČIŠĆENJE KUĆE u Čakovcu. Ozbiljne ponude na mob. 092/356-8437

POZNANSTVA TRAŽIM ŽENSKU OSOBU ZA VEZU ILI BRAK, nižeg rasta, mršaviju. Info na tel: 097/738-4072 ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 godina, za ljubav i zajednički život, imam kuću, auto, kune, eure... Fali samo malo ljubavi. Molim zvati popodne ili navečer na tel. 099/3821067 MUŠKARAC ATLETSKE GRAĐE traži diskretnu damu malo starije dobi. SMS na 099/7925-904

NEKRETNINE PRODAJEM KUĆU s pomoćnom zgradama i vrtom u Ivanovcu. ER/D. Površina oko 100 kvadrata, grijanje na plin i drva. Cijena 55.000 eura, za dogovor. Tel 099 3111 520

PRODAJE SE POLA KUĆE u Ivanovcu na glavnoj cesti. Nazvati poslije 12 sati na mob. 098/552-813 PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob. 098/9422-821 PRODAJE SE VIKENDICA s vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv. Upitati na 040/364-354 PRODAJE SE U ŠENKOVCU imanje od 1930 m2 s kućom i gospodarskim zgradama, kuća - podrum cca 32m2, prizemlje 69m2, potkrovlje 55m2. Cijena 750.000,00 Hrk. Info na mob 098 911 5452 ili 040 343 509 poslije 19h. PRODAJEM MANJU KUĆU u Dragoslavcu sa lijepim pogledom, malim vinogradom i voćnjakom na 600 čhv, EC/G. Kontakt: 099 6714 888 PRODAJE SE KUĆA u gradu Pagu, potpuno uređena od 220 kvadrata s tri apartmana i terasama, te velikim dvorištem, cca. 150 metara od mora i hotela Pagus, u centru grada. Energetski razred C. Cijena 280.000 eura. Više informacija na tel: 099/681-5389. PRODAJE SE STAN od 62 m2 u Čakovcu. Ostale info na mob. 099/8400 949

IZNAJMLJIVANJE

PRODAJE SE STARA KUĆA i dvorište 321 čhv u Putjanama, Čakovec. Za informacije nazvati na mob. 099/287-2453

IZNAJMLJUJE SE NOVI NAMJEŠTEN STAN od 43m2 u Zagrebu, kvart Malešnica, 300 eur, useljiv od 1.9.2020., info na tel. 098 912 7271

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ukupne površine 855 m2 kod južne obilaznice Čakovec, Martane-Zapad. Mob 091/410-1988

PRODAJE SE FRIŽIDER kupljen u Njemačkoj, za 900 kuna, te prodajem tepih 3x2,70 m za 300 kuna. Info na mob 099/404-7517

21. kolovoza 2020.

IZNAJMLJUJEM SKLADIŠNO-POSLOVNI PROSTOR od cca 150m2, omogućen pristup kamionom, te skladište na otvorenom od 3001000 m2 na jugu Čakovca. Mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN NAMJEŠTENI STAN u Murskom Središću, EC/D, info na mob. 091 1680 470 IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u kući, na katu, u Čk na Jugu, wifi, perilica, EC/F. Info 091/7237999

ŽIVOTINJE PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce - tigrice i pjevajuće. Tel: 098/944-3339

Oglasnik 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

Udruga “Sklonište dobrote” Čakovec, Otona Župančića 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 email adresa: udrugasklonistedobrote@gmail.com web: www.sklonistedobrote.hr Račun za uplatu donacija: HR9623400091110790897

CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

NARUČITE PRETPLATU

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

SUNČICA Karakterna i aktivna maca koja voli provoditi vrijeme vani. Cijepljena je, sterilizirana te tretirana od parazita. Također, naučena je na pijesak i boravak u kući. Voli se maziti i jako je zaigrana.

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

RAZNO PRODAJEM ŠKOLSKU TORBU Real Madrid. Cijena 250 kn. Za više informacija nazvati na broj telefona 095 393 4790. USTUPAM OBITELJSKU GROBNICU (do 6 osoba) u Svetoj Mariji. Tel: 091/546-7841 PRODAJE SE DJEČJI BICIKL 19 cola za uzrast do 12 godina. Upitati na tel.: 040 337 095 PRODAJEM PODNICU Hespo dim. 200x90, fotelju očuvanu, te ormarić s policama - cijena 150 kn/kom. Info na mob. 098/173-9167 PRODAJE SE transport trake šir. 30 cm (različite dužine), novi crni pisaći stol, dva nova radijatora za centralno grijanje dim. 200x90 cm i protupožarna vrata T30 visine 2m i 75 cm širine (2 kom). Tel. 858-424 ili 098/9422-821 PRODAJE SE UŠČUVANA FOTELJA na razvlačenje s kutijom za posteljinu. Cijena: 500 kn. Informacije na broj mob. 099 696 3963 PRODAJE SE KONDENZACIJSKA SUŠILICA rublja od 5 kg, uščuvana. Upitati na tel: 040 337 095 POVOLJNO SE PRODAJU SANITARIJE (elementi za kupaonu) - umivaonik, wc školjka i tuš kabina. Mob. 091/543-9006 PRODAJEM OBITELJSKU KUĆU na jugu Čakovca, odlična lokacija, EC/E. Info na mob. 099/571-2444 PRODAJEM AKVARIJ, kompletno uređen s ribicama, za 200 kn, Novi Zagreb-Utrina, info na mob 091/9240-293 SPRAVA za vježbanje trbušnih mišića i termoakumulaciona peć. Tel. 682-175 PRODAJE SE POTPUNO OČUVANI KAUČ. Tel. 312-783 ili 098/546-031 PRODAJE SE SJEDEĆA KUTNA GARNITURA, četiri fotelje + kut, složiva na različite načine, uščuvana. Upitati na tel: 040 337 095 PRODAJE SE PEĆ na drva sa dva ložišta, potpuno nova i nekorištena, bijele boje, mog. kuhanja i grijanja, njem. proizv. NEFF, dimenzije (v 85xš40x0,60 cm), cijena 1.950 kuna, te elektr. bojler od 80 lit. za Ariston, cijena 350 kuna. Info na tel. 858-424 ili 098/942-2821 PRODAJE SE NOVI PLINSKI REŠO sa dva plamenika, cijena 120 kuna. Info na mob. 098/1760-256 PRODAJE SE PVC PROZOR formata 100x170 cm i prodaju se dva drvena prozora s okvirima, izo staklo, format 100x140 cm i 1 komad 140x140 cm. Upitati na tel.: 040 337 095 PRODAJE SE NOVA SUŠILICA rublja, Moonwalk nova wc školjka s kotlićem, keramika, caffe aparat i regal za dnevnu sobu. info na mob 091 970 1929

Novi Feromont d.o.o., proizvođač metalnih konstrukcija, kućišta transformatora te kućišta visokonaponskih prekidača i mjernih uređaja, trenutno traži iskusnu, odgovornu i motiviranu osobu za radno mjesto:

ZAVARIVAČ - 2 Izvršitelja

FIONO Zdrav, cijepljen, kastriran, tretiran od parazita te naučen na boravak u stanu. Izrazito se voli maziti i jedva čeka da pronađe svoj dom.

SELINA Potpuno je zdrava, čvrstog karaktera i druželjubive naravi. Ne voli se čuvati, no uvijek je spremna na igru i maženje.

PAMMY Kastrirana je, cijepljena i zdrava. Voli se maziti, iako je na prvu plaha. Umiljata je i hrabra maca.

GRAD ČAKOVEC Klasa: 940-01/20-01/41 Urbroj: 2109/2-01-01-20-03

Jako je lijepa, izuzetno pametna i zahvalna. Smještena je u privremenom domu, dobro se slaže s drugim psima koji joj također ulijevaju sigurnost. Za Butterfly tražimo posebno posebne ljude koji će našu nježnu leptiricu gledati srcem, strpljenjem i ljubavlju. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Roni

Ako želite raditi u dinamičnom i stimulirajućem radnom okruženju pošaljite nam svoj životopis i motivacijsko pismo na adresu firme: Novi Feromont d.o.o., Kolodvorska 80B, Donji Kraljevec ili na mail: jkrznar@noviferomont.hr

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Našli smo ga ujutro promrzlog i sa suzama u očima. Izborio se za svoj život unatoč svim nedaćama i od tada čeka svoje ljude koji će ga povesti u sretniji život. Aktivan kakav u svojoj prirodi je, sprječavaju ga rešetke kojima je zarobljen. Rođen je sredinom travnja 2016., visok oko 50 cm.Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Butterfly

UVJETI • SSS • radno iskustvo – uvjet • plaća – za vrhunskog zavarivača plaća 10.000,00 kn + putni troškovi • ovisno o znanju i zalaganju mogućnost stalnog zaposlenja OPIS POSLOVA • zavarivanje ulja nepropusnih zavara MIG/MAG i TIG postupkom B klase sukladno normi EN ISO 5817 • ispitivanje nepropusnosti zavara vizualnom, penetrantskom ultrazvučnom metodom • atestiranje zavarivača u svim položajima zavarivanja čitanje crteža i planova zavarivanja

Jumbo

Prvo što vidiš na našoj Roni je čupavo mekano krzno, a odmah nakon toga veeeelike tople kuglice kojima promatra svijet. Zaista, njene su oči takve da ti ponestanu riječi kad se zagledaš u njih. U njihovu mirnoću i neki duboki neznani svijet koji se skriva iza njih. Rođena je u listopadu 2017., visoka je oko 45-50 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec. Rudi živi u skloništu već 6 godina. Rođen je u siječnju 2010. Izgledom markantan, a u duši nježan, samozatajan i miran pas koji voli ljude, voli im ugađati, voli se maziti i biti u ljudskom društvu i društvu ženskih pasa.Sad je već pomalo i usporen i iako još ima snage za trčanjem i igrom, voli i ležati na mekanoj travi i uživati u toplim zrakama sunca. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Na temelju Zaključka gradonačelnika Grada Čakovca, Klasa: 94001/20-01/41, Urbroj: 2109/2-01-01-20-02 od dana 19.08.2020. godine, daje se OBAVIJEST O Raspisivanju

JAVNOG NATJEČAJA ZA PRODAJU građevinskog zemljišta namjene „M1“ u obuhvatu Detaljnog plana uređenja područja „Brezje“ u Mihovljanu

Dana 28.08.2020. godine, petak održat će se usmene javne dražbe na licu mjesta, s početkom u 12 sati, na građevinskom zemljištu upisano u zk.ul. br.1970, k.o. Mihovljan, čest.br. 1117/43, oranica površine 612 m2 (ident. s kčbr. 1117/43, broj PL 1478, k.o. iste) i B) s početkom u 12:30 sati na građevinskom zemljištu upisano u zk.ul. br. 2110, k.o. Mihovljan, čest.br. 1117/42, oranica površine 612 m2 (ident. s kčbr. 1117/42, broj PL 1478, k.o. iste), oba zemljišta u vlasništvu Grada Čakovca, a koja se nalaze u obuhvatu Detaljnog plana uređenja „Brezje“ u Mihovljanu, namjena zemljišta „M1“ mješovita stambena i/ili poslovna, samostojeća gradnja. 2. Početna cijena zemljišta iznosi 28,40 EUR/m2, (slovima: dvadesetosameura i četrdesetcenti) u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB-a na dan održavanja javne dražbe. 3. Puni tekst javnog Natječaja sa svim uvjetima i kriterijima usmenih javnih dražbi za prodaju predmetnih zemljišta objavljen je na službenoj internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr Stjepan Kovač, gradonačelnik

1301

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

našnjem čovjeku iznevjerena očekivanja o vlastitoj dobrobiti, a to se neminovno događa, poraz se teško prihvaća kao sastavni dio života, što on zapravo jest. Prepuštamo se pretjeranom razmišljanju i analiziranju svojih ili tuđih grešaka zbog kojih nismo dobili ono što mislimo da zaslužujemo. Možda su nam drugi nešto uskratili ili onemogućili, a oni to nemaju pravo. „Nitko mi nema pravo nauditi“ jedan je od slogana našeg vremena, a on se u prirodnom i u društvenom poretku zapravo ne može ostvariti. Svakom se od nas dogodi da nam netko nanese štetu i nepravdu. A onda je tu ideja: ako mi netko naudi, mora biti kažnjen, po mogućnosti javno, da svatko vidi da sam u pravu. Naravno da postoje pravne institucije i brojni socijalni mehanizmi kojima se pojedinac i društvo štite od nereda i kriminala, ali ovdje se radi o sasvim drugačijem unutarnjem problemu pojedinca koji istjeruje neku svoju istinu i pravdu. Danas na svim razinama imamo eskalaciju okrivljavanja, sukoba i istjerivanja medijske ili

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Piše Ivona Orlović, dr. med., specijalizantica psihijatrije

Uvjerenje da na nešto imam pravo Opsjednutost pravom da nam nešto pripada može biti uzrokom pretjeranog razmišljanja, smatra američka psihologinja S. N. Hoeksema. Kako je svijet danas tek jedno globalno selo to se uvjerenje da na nešto imamo pravo rasprostrlo po čitavoj planeti i jedna je od tekovina modernog načina života. Danas je najnormalnije misliti: „ Zaslužujem ono što želim“. Takva je misao u ranijim stoljećima bila najintimniji sadržaj nečijih stremljenja u životu, a smatralo se ne skromnim i u većini slučajeva neprihvatljivim javno inzistiranje na vlastitim željama i interesima. Danas svatko misli da ima pravo na posao iz snova, gomilu novca, dobar auto, da ne nabrajam sve te materijalne blagodati, ali isto tako većina misli da ima pravo da ga drugi ljudi slušaju i poštuju njegovo mišljenje, pravo na sretnu vezu, pravo da se većinu vremena osjeća dobro i zadovoljno u životu. Tako ljudi nisu mislili u prošlosti. Znali su da je živjeti teško i mukotrpno, prihvaćali su uspone i padove. Kad su da-

21. kolovoza 2020.

zakonske satisfakcije za nekakvu štetu koju netko misli da ima pravo nadoknaditi. Mislimo da zaslužujemo pravdu, uspjeh i sreću. Borimo se da nam uvijek bude dobro, ne prihvaćamo da to nije moguće. Tako zapadamo u stanje nezadovoljstva sobom i životom koji nas ne mazi dovoljno, a mi to zaslužujemo, patimo zbog svakojakih problema zato jer ih vidimo kao problem. Naravno, iz neke druge perspektive mnogi su naši problemi zapravo vrlo upitni. Sve priče o pravima i kvaliteti življenja uvijek su djelomično točne, o tome možemo beskrajno dugo prekomjerno razmišljati. Problem na koji ovdje ukazujem je u tome da smo pretjeranim razvijanjem osjećaja prava na nešto usredotočeni na pomisao da nismo dobili ono što zaslužujemo i traženje naknade za propušteno, čime ponekad ostajemo duboko zarobljeni i opsjednuti. Na taj smo način zaleđeni u nekoj točki života. Život treba ići naprijed. Treba tražiti uspješne ishode u budućnosti, a ne robovati nepravdama iz prošlosti.

Samoozljeđivanje – agresivnost samopovređivanja, mogu se usmjerena prema sebi upotrijebiti kao dodatni loš

Čin agresije prema samom sebi, ponašanje koje nastaje namjernim nanošenjem povrede, odnosno fizičke boli najčešće rezanjem oštrim predmetom, paljenjem cigaretama ili svijećama, čupanjem kose, grebanjem, griženjem ili udaranjem. Ovakvo ponašanje obično je prisutno u adolescenata i mlađih odraslih osoba. Samoozljeđivanje je najčešće simptom mentalnog poremećaja koji se skriva u pozadini, a osoba se tako nastoji izboriti s prevelikom emocionalnom boli, čime se kažnjava ili emocionalno otupljuje. Na taj način pokušava umanjiti negativne misli ili osjećaje, riješiti interpersonalne poteškoće, uspostaviti kontrolu nad ljutnjom, tugom ili strahom, osloboditi se nepodnošljive napetosti, a može značiti i poziv u pomoć. Često je prisutan nekontrolirani poriv za samoozljeđivanjem. Iako nije isto što i pokušaj samoubojstva te osoba možda nema namjeru počinjenja istog, ovakvo ponašanje treba shvatiti ozbiljno. Za razliku od samoubojstva gdje je namjera okončanje patnje smrću, samoozljeđivanje je obično destruktivan način oslobađanja preplavljujuće emocionalne boli. Sam čin izaziva osjećaj olakšanja i mirnoće što je obično kratkog trajanja, a često se kao pratilac jave osjećaji krivnje i srama, što potom može

voditi u ponovno samoozljeđivanje. Pomoć oko takvog začaranog kruga obično se traži u uzimanju alkohola ili droga, što dodatno pogoršava već postojeću patnju koja postaje sve dublja. Tako se destruktivno ponašanje ponavlja, a često defanzivan stav kojim se osoba štiti, onemogućava je u dobivanju pravovremene adekvatne pomoći. Osoba može imati neobjašnjive ozljede po tijelu, lagati o uzroku ozljeda, skrivati ih, izbjegavati situacije koje bi zahtijevale izlaganje određenih dijelova tijela. Može pokazivati i druge znakove psihičkih poteškoća poput sniženog raspoloženja, tjeskobe, promjena raspoloženja, impulzivnosti, osjećaja bezvrijednosti, povlačenja od društva, gubitka interesa, problema sa spavanjem, slabog funkcioniranja na poslu, u školi ili kod kuće te znakova uzimanja alkohola ili droga. Tipična mjesta nanošenja ozljeda nalaze se na rukama, nogama i trbuhu, a sve su to mjesta koja se lako mogu prikriti. Upravo kao i ovisnost o tvarima, samoozljeđivanjem se neugodne emocije pretvaraju u fizičke radnje koje su vidljive što se čini kao koristan mehanizam za suočavanje, pa barem na kratko. Droga ili alkohol mogu se koristiti za prikrivanje osjećaja krivnje zbog

mehanizam za suočavanje i bijeg od emocija, a ujedno i kao način samopovrijeđivanja. Poznato je da alkohol narušava prosudbu, dovodi do gubitka inhibicije i predisponira agresivno ponašanje. Također može potaknuti impulzivne radnje i uzrokovati nagle promjene raspoloženja. Pijenje alkohola ili uzimanje droga prilikom samoozljeđivanja povećava vjerojatnost teže ozljede koja može završiti tragično. Tvari koje uzrokuju ovisnost imaju sposobnost usporavanja vremena reakcije i umanjivanja osjećanja fizičke boli, pa osoba sebi može uzrokovati ozbiljnu ozljedu prije nego shvati njenu težinu. Ponekad se može činiti da je u ovo digitalno doba takvo ponašanje „cool“ u svrhu isticanja ili kopiranja drugih pojedinaca u društvu, no u svakom slučaju namjerna ozljeda vlastitog tijela ukazuje da psihičko stanje pojedinca i nije baš tako cool. Samoozljeđivanje može biti teško zamijetiti, ali moguće je da takvo ponašanje skriva mentalni poremećaj koji je potrebno liječiti. Ovisnost dodatno otežava dijagnosticiranje i liječenje. Samo ponašanje je znak da je osobi potrebno pružiti resurse kako bi uvidjela bolje i zdravije načine rješavanja problema, odnosno kako bi naučila upravljati svojim destruktivnim mislima i ponašanjima.

VATROGASCI MEĐIMURJA

21. kolovoza 2020.

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Vrijedno vatrogasno društvo Lopatinec

DVD LOPATINEC uvijek je spreman svoje mjesto obraniti od požara

Naglasak na stalnoj obuci članova donosi rezultate

– Prošle godine zapovjedništvo organiziralo obuku interventnih vatrogasaca sa vatrogasnim cijevima i armaturama, ručnim i prijevoznim vatrogasnim aparatima, vatrogasnom motornom štrcaljkom te obuku dobavom vode iz hidrantske mreže, kazao je zapovjednik Emil Đuran Piše: Dora Vadlja Dugogodišnju tradiciju u međimurskom vatrogastvu njeguje DVD Lopatinec. U rad DVD-a Lopatinec uključeno je 60 članova starijih od 18 godina i 23 člana od 6 do 18 godina od kojih je većina uključena u ekipe podmlatka. O vatrogasnom društvu Lopatinec razgovarali smo sa zapovjednikom Emilom Đuranom. – Smatramo da smo vrlo aktivno društvo na području kojem djelujemo, a što je i vidljivo prema rezultatima koje postižemo kroz razne aktivnosti u koje se

Opremljeni vatrogasci spremni za svaku intervenciju

uključujemo. Najviše truda ulažemo u rad s najmlađim članovima kroz vježbe, vatrogasna natjecanja, igru i edukativne radionice vezane uz vatrogastvo, rekao nam je na početku razgovora zapovjednik društva Lopatinec. Što se tiče intervencija odlično su organizirani i opremljeni. U društvu imaju 12 operativnih vatrogasaca s važećim liječničkim pregledom

te opremljenih zaštitnim interventnim odijelima, različitim vatrogasnim zvanjima te obučenim specijalnostima. Operativni članovi su tako odabrani i raspoređeni da se pokriva 24 satni period u slučaju intervencije. Odaziv na intervenciju je minimalno četiri do pet vatrogasaca što smatraju vrlo dobrim odazivom za to područje.

Mlađi članovi ponosno pokazuju svoje medalje koje su osvojili na stadionu SRC Mladost u Čakovcu

Opremom spremni za svaku intervenciju Što se tiče opreme, opremljeni su jednim kombi i jednim vozilom za intervencije u kojemu je instaliran visokotlačni sklop sa spremnikom od 400 litara vode uz potrebnu ostalu opremu za djelovanje u slučaju požara i tehničkih intervencija. Opremljeni su i aparatima za zaštitu dišnih organa za unutarnje djelovanje u slučaju požara kuće ili zatvorenog prostora. Imaju širok spektar djelovanja i spremni su u kratkom vremenu pristupiti intervenciji. U protekloj godini ih je bilo četrnaest. Od toga je tehničkih intervencija bilo četiri, dvije intervencije kontroliranog spaljivanja te čak sedam intervencija požara. Također su prisustvovali na javno pokaznoj vježbi u Vučetincu. – Pridajemo veliku pažnju osposobljavanju članova pa je tako prošle godine zapovjedništvo organiziralo obuku interventnih vatroga-

saca sa vatrogasnim cijevima i armaturama, ručnim i prijevoznim vatrogasnim aparatima, vatrogasnom motornom štrcaljkom te obuku dobavom vode iz hidrantske mreže, kazao je naš sugovornik. U sklopu obuke za vatrogasna zvanja u organizaciji VZO Sv. Juraj na Bregu i VZMŽ imali su pet polaznika za zvanje vatrogasac prve klase. Ujedno su bili i domaćini te obuke. Svake godine uvježbavaju vatrogasne desetine u raznim kategorijama za natjecanja. U sastavu DVDa u 2019. godini imali su kategoriju pomladak muški, mušku A i mušku B ekipu te su sudjelovali na sedam natjecanja.

Veliku važnost pridodaju prevenciji

– Aktivni smo u preventivnoj djelatnosti. Svake godine uoči blagdana Uskrsa na području našeg operativnog područja od strane operativne postrojbe obavljamo preventivni pregled vuzmenki, a kroz cijelu godinu u pet navrata organiziramo i pregled

hidrantske mreže. Krajem godine preventivno pregledavamo kućanstva prilikom čega mještanima podijelimo kalendare i preventivne letke, rekao je. Tijekom cijele godine održavaju okoliš i unutarnje prostorije DVD-a kroz radne akcija na koje se rado odaziva velik broj članova. Tako su prošle godine za to ali i adaptaciju doma utrošili 283 radnih sati. To je velik broj sati jer je svaki član izdvojio svoje slobodno vrijeme kako bi pridonio zajednici. – Redovito se odazovemo na poziv našeg župnika za održavanje počasne straže na Božjem grobu u župnoj crkvi, obilježavanje blagdana sv. Florijana i blagdana Tijelova, kazao je zapovjednik društva. Na razini Vatrogasne zajednice općine DVD Lopatinec zauzeo je prvo mjesto s 1871 bodom na bodovanju u siječnju. Za vrijeme trajanja pandemije COVID-19 DVD je smanjio sve svoje aktivnosti. Jedino, u sklopu civilne zaštite izvršene su ophodnje područjem na kojem djeluju i napravljeno je više od 1700 km. Prema tjednom rasporedu dva su člana u jutarnjem i poslijepodnevnom terminu izvršavala ophodnju kombi vozilom.

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. kolovoza 2020.

Piše: Roberta Radović, Foto: Zlatko Vrzan

MEĐIMURSKA KUHARICA

Sastojci:

- piletina - ulje - luk - mrkva - peršin - lovor list - crvena paprika - rajčica pire - ajvar - sol, papar - Vegeta

Pileći paprikaš Kad poželite pripremiti objed s kojim će biti svi zadovoljni Josip Orehovec iz čakovečkog Doma umirovljenika preporučuje pileći paprikaš. Zna to iz iskustva jer korisnici Doma su i više nego zadovoljni kad je ovo jelo na

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

meniju. Evo recepta. Na ulju se prži luk i mrkva. Doda se crvena paprika, rajčica pire, ajvar i lovor list. Sve zajedno se podlije vodom te pirja oko 20 minuta. Zatim se doda piletina i začini po želji (sol, papar, Vegeta). Ostavimo pirjati

30 minuta. U međuvremenu u posudi izmiješamo brašno i vodu (pritep) te zgusnemo paprikaš do željene gustoće. Na završetku jelo posipamo sitno sjeckanim svježim peršinom. Pileći paprikaš serviramo uz tjesteninu. Dobar tek!

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Kukuruzna zlevenjka

Mramorni kuglof Sastojci:

Priprema: Pjenasto izmiješajte jaja i šećer. Potom postepeno dodajte jogurt, vrhnje, ulje, mlijeko, sol, kukuruznog brašno i prašak za pecivo. Sve zajedno dobro izmiješajte da dobijete jednoličnu smjesu. Smjesu izlijte u dobro nauljeni lim, te je prelijte slatkim vrhnjem. Pecite oko 30 min na 180-200 stupnjeva Celzijevih. Pečenu i ohlađenu kukuruznu zlevku posipajte šećerom u prahu i poslužite.

- 2 jaja - 25 dkg kukuruznog brašna Čakovečkih mlinova - 5 dkg šećera - 200 ml jogurta - 100 ml ulja - 500 ml mlijeka - 1 žličica soli - 100 ml slatkog vrhnja

Vanilin šećer pomiješamo s običnim šećerom te pjenasto zamutimo s jajima. U dobivenu smjesu dodamo ostale sastojke, sok od naranče (ili pola limuna) i miješamo dok ne dobijemo glatku masu. Rasporedimo je na dva dijela. Prvi ostavimo žut, a u drugi dodamo kakao. Smjese naizmjenično sipamo u kalup za kuglof. Stavimo peći na 170 stupnjeva oko 40 minuta. Kad se kuglof ohladi po želji ga možemo posipati šećerom u prahu. (rr)

Sastojci:

- 3 jaja - 170 g šećera - 1 vanilin šećer - jedna naranča - 2 dl tekućeg jogurta - 1 dl ulja - 230 glatkog brašna - 1 prašak za pecivo - 3 žlice kakao - šećer u prahu

Chardonnay Munđarov breg Uz pileći paprikaš servirajte bijelo vino. Preporučujemo chardonnay naziva Munđarov breg. Riječ je o suhom kvalitetnom vinu s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom (alk 13%). Vino će vas ugodno iznenaditi aromom i svježinom. Proizvedeno je i odnjegovano na OPG Filipa Palašeka u Frkanovcu. Živjeli! (rr)

21. kolovoza 2020.

Kuharica 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NARODNA KUHARICA

LJUBICA VIDOVIĆ iz Podturna predstavila recept za gotovo zaboravljenu poslasticu

Bez krpica ili treski nije se išlo u posjetu kumčetu Ljubica i Slavko poznati čuvari kulturne baštine

Piše: Aleksandra Sklepić

Krpice ih zovu u Podturnu, treske u štrigovskom kraju, trešća u Nedelišću i okolici, zdropane gaće u donjem Međimurju, a sigurno da ovaj jednostavan međimurski kolač ima još neki naziv. Ime su dobile zbog svog izgleda, jer se tijesto, prije nego se peče, nareže na male komadiće koji izgledaju poput nepravilno narezane tkanine. Iako se pripremaju od jednostavnih sastojaka i izrada je prilično jednostavna, krpice su oduvijek predstavljale svečani kolač, kojem je glavna namjena bila da se nose u goste kad se ide posjetiti novorođeno kumče. U Podturnu, kod naše domaćice Ljubice Vidović, još se uvijek poštuje ovaj davni običaj.

Ljubica i njezin suprug Slavko pravi su čuvari kulturne baštine. Uz recepte za brojna tradicionalna jela, Ljubica čuva posebnu umjetnost: izrada cvjetnih ukrasa od krep papira, tzv. ružice. One su nekada bile sastavni dio svakog vjenčanja, njima su se kitile mladenke, ukrašavala mjesta gdje se slavilo vjenčanje. Danas je ta vještina pomalo zaboravljena, ali Ljubica ne dozvoljava da ona nestane. Tako je, kao članica KUD-a Podturen već sudjelovala na radionicama u školi, gdje se djecu učila ta neobična vještina. Slavko pak izrađuje suvenire od drva, nekadašnju masku „čaplja“, koja je bila, a i danas

je, zaštitni znak Podturna, a pravi je majstor obrade drveta pa uz čaplje izrađuje i razne suvenire, kao sjećanje na nekadašnje alate i život kakav je prije bio. Kad nije zauzeta angažmanom u pjevačkom zboru i izradom svojih ružica, Ljubica voli pripremati tradicionalna jela, što najviše cijeni njena obitelj. Ponosna je majka kćeri i sina, baka troje unuka i prabaka malom Jakovu i Marti.

Na meniju tradicionalni recepti

Zbog njih, u ovoj se kući često pripremaju prave gozbe, a na meniju su uvijek tradicionalni recepti. Svoje je umijeće naša domaćica stekla od svoje mame, a prenijela na kćer, koja je sada već na putu da potvrdi izreku da učenik često nadmaši učitelja. Krpice koje nam je Ljubica pripremila, kušali smo svježe pečene. Ugodno iznenađeni lijepim, bogatim izgledom i okusom ovog naoko jednostavnog kolača, preporučujemo svima da ga isprobaju i unesu nešto novo u svoj reperto-

Sastojci:

- ½ kg glatkog brašna - 3 jaja - prstohvat soli Svježe pečene krpice bile su prefine

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Ljubica Vidović voli pripremati starinske međimurske kolače, pa tako i krpice

ar svečanih poslastica. Evo kako se priprema kolač. Od sastojaka zamijesiti tijesto i malo ostaviti da se odmori. Razvaljati na podlozi na debljinu cca 5 mm i rezati na rombove. Svaki komad tijesta malo zarezati po sre-

dini, da budu ravnomjerno pečene. U većoj posudi pripremiti ulje i pržiti „krpice“ par minuta s jedne strane, i par minuta s druge strane dok ne dobiju zlatnu boju. Na kraju posipati mljevenim šećerom.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji. Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela. S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)

“Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan” U suradnji s Optikom Briljant Međimurske novine u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pre-

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

gled koji poklanjamo je utorak, 25. kolovoza do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 28. kolovoza. Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Dobitnica iz ovog broja: Slavica Jambrošić iz Križovec novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

br. 1301 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 25. kolovoza 2020. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 28. kolovoza.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Izgledno je da ćete mnogo pričati s osobama suprotnog spola. To ipak ne znači da ćete na taj način povećati bliskost u odnosima. Bit će mnogo različitih tema, ali sve će to izgledati ako grebanje po površini. Vaše srce i dalje je prazno. Posao će vam izgledati lakši. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Prepreke i frustracije su na pomolu. Oni koji su u duljoj i stabilnoj vezi pa poznaju svog partnera znat će kako izdržati ovo pomalo neugodno razdoblje. Oni koji tek počinju neki odnos vjerojatno će se privremeno udaljiti jedno od drugog. Trenutno niste u najboljoj formi za rad. LAV (23.7. - 23.8.)

Malo po malo vi ćete svoje osobne odnose postaviti u stanje blage distance. Nekako vam više neće biti toliko važno da razmjenjujete nježnosti, nego tek toliko da se zna da ste skupa. Malim koracima napredovat ćete u jedinstvenim znanjima. To će zapravo ići kroz praktičan rad. VAGA (24.9. - 23.10.)

Mnogo ljudi svakodnevno će se motati motati oko vas. Bit ćete zaigrani, veseli, spremni sve dijeliti s njima. Neki će svoju vezu postaviti u rang dobrog prijateljstva i odustati od većih intimnosti. Partner će biti zbunjen. Gledat ćete što bolje iskoristiti priliku koja je pred vama. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Premda će vaša veza objektivno napredovati odlično, vi sami bit ćete skloni čačkanju po sitnicama. Takvim pristupom oduzet ćete nešto od spotanosti, pa nemojte pretjerivati. Volite ravnotežu više nego borbu, ali ovih dana ipak ćete se morati izboriti za neka svoja prava. VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Tijekom narednih dana vi ćete ući u kvalitetniju, ali i diskretnu ljubavnu fazu. Oni koji su još sami neće inzistirati na izlascima. Koliko ste dugo planirali neke poslovne poteze, toliko sad imate prilike pokazati svoje poslovno umijeće ili znanje.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Možda ste mogli postići i više, ali nema razloga za biti nezadovoljan. Sad ćete svoje snage usmjeriti na učvršćivanje onog što ste postigli u privatnom životu. Novi suradnici u poslu koji radite pojavit će se iz drugog radnog okruženja ili čak druge sredine. RAK (22.6. - 22.7.)

Okolnosti će vam u privatnom životu prilično ići na ruku. Voljena osoba će vas podržavati, premda će povremeno dolaziti do manjih verbalnih nesporazuma. Istovremeno će se pojaviti i mnoge lijepe ljubavne prilike za one koji su još sami. Od vas će se očekivati više truda. DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Nezainteresiranost ili frustracije sve će više pratiti vaš ljubavni život. Važno je da se s tim nosite strpljivo i da imate na pameti da je sve prolaznog karaktera. Zato svoju vezu čuvajte, te mirom i tolerancijom održavajte status quo. Niste ni slutili da bi vam moglo krenuti ovako dobro. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Vaša najdraža osoba zračit će više nego vi, pa joj slobodno prepustite neka vas vodi. Ona će ovih dana daleko bolje osmisliti vaše zajedničko vrijeme nego vi sami. Prepustite joj se s povjerenjem. Budite poput djeteta i uživajte u životu. Nastavljate razvijati sve bolju poslovnu budućnost. JARAC (22.12. - 20.1.)

Oni koji su već u vezama razmišljat će kako učvrstiti svoj odnos s voljenom osobom. Proradit će još neka mala pravila i utemeljiti stabilnije kriterije međusobnog ponašanja. Oni koji su još sami neće previše izlaziti, ali neće im biti ni loše. Intenzivirat će se suradnja sa šefovima. RIBE (20.2. - 20.3.)

Nastavit će se vaša zanimljiva ljubavna faza u kojoj neće nedostajati ni strasti, ali ni opuštenosti u odnosu s osobom koju volite. Uglavnom, malo je onih koji će biti sami. I oni će rado krenuti van, među ljude. Pred vama su zanimljivi izazovi.

21. kolovoza 2020.

Međimurska gibanica baština međimurskih kuharica Hrvatski etnolog Milovan Gavazzi piše da su gibanice jedno od zajedničkih obilježja Slavena. Rijetko tijesto izrađeno od brašna bilo je jednostavno za pripremiti jer osim brašna zahtijeva tek vodu, sol i ulje Piše: Janja Kovač, kustos etnografskih zbirki

Iza nas su Velika Gospa (Veljka meša) i Rokovo, dva velika proštenja u Svetoj Mariji i Draškovcu. U takvim prilikama obično se pozivaju gosti koje nudimo najboljim što imamo. U tu kategoriju spada i međimurska gibanica. Međimurska gibanica nije nešto što čuvamo u fundusu Muzeja Međimurja Čakovec, već je baština međimurskih kuharica. Stvarnih žena koje su spravljati jela naučile gledajući mame i bake, upijajući od njih znanje o pripremi jela, ali i vođenju kućanstva na ekonomičan način. U muzeju možemo čuvati tek recepte i kazivanja o iskustvima učenja i spremanja ovog kolača.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 30. rujna Ponedjeljak - Petak: od 7 do 18 sati Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Međimurska gibanica ima čak četiri nadjeva: orasi, mak, jabuka i sir, a pridjev “međimurska” dodan je da se razlikuje od prekmurske

Staro slavensko jelo Hrvatski etnolog Milovan Gavazzi piše da su gibanice jedno od zajedničkih obilježja Slavena. Rijetko tijesto izrađeno od brašna bilo je jednostavno za pripremiti jer osim brašna zahtijeva tek vodu, sol i ulje.U takvo tijesto se moglo staviti što god, odnosno ono što bi se imalo. Kad bolje razmislite, i danas gibanice punimo sezonskim proizvodima – tikvama, jabukama, orasima, makom, grožđicama, zelje, sirom. Moglo bi se reći da je gibanica slavenska varijanta talijanske pizze. Najčešće se pravi baš takva gibanica, punjena samo jednim nadjevom. Ili fil(j)om, kako bi to Međimurci rekli. No, međimurska gibanica na neki je način kraljica gibanica. Ona nije bila uobičajeni desert na stolovima Međimuraca.

Razlog je jednostavan: zahtijeva puno sastojaka što je čine skupim jelom za spremiti. U međimursku gibanicu idu čak četiri filja: orasi, mak, jabuka i sir. Spremala se samo za velike “svetke” te su se za nju čuvali sastojci. Međimurska ili prekmurska?

Pridjev međimurska u 20. stoljeću

Zanimljiv je i naziv. Pridjev “međimurska” se počeo dodavati tek nedavno, u drugoj polovici 20. stoljeća. Naime, primijetilo se da i susjedna nam pokrajina Prekmurje ima svoj desert koji je jako sličan našoj gibanici. Stoga se počela dodavati odrednica “međimurska” kako bi se razlikovala od prekmurske. O tome postoji li razlika između ova dva kolača ili ne i dalje

se vode debate. Oba se kolača pripremaju istom metodom i koriste se isti nadjevi. Jedni tvrde da je razlika u tome da u prekmursku idu isti nadjevi dva puta, a drugi da idu samo jednom, ali u drugačijem rasporedu za razliku od međimurske. Za kraj vam donosimo jednu zanimljivost iz popularnog lanca zagrebačkih kolačarnica. Za svaku je pohvalu što u njihovim kafićima možete u svakodnevnoj ponudi naručiti međimursku gibanicu. Ono što je privuklo našu pozornost jest prijevod naziva ovog kolača na engleski jezik. Tamo uz naziv međimurska gibanica stoji “Middle earth moving cake” ili u prijevodu na hrvatski “Gibajući se kolač iz Međuzemlja”. Je li to samo loš prijevod ili genijalan marketinški potez, procijenite sami.

NEVENKA ZRNA u Podturnu okuplja domaće umjetničke snage

Kreativci svih generacija na jednom mjestu Udruga samostalnih umjetnika Mura Podturen već treću godinu zaredom održala je izložbu u Podturnu. Izložba je trajala od 14. do 16. kolovoza. Osoba koja je zaslužna za okupljanje kreativaca u ovom mjestu je Nevenka Zrna koja ih je organizirala u udrugu. - Rođena sam u Njemačkoj, ali sam osnovnu školu pohađala u Hodošanu jer sam živjela u Donjem Hrašćanu. Odselila sam opet u Njemačku, ali nakon umi-

rovljenja, vratila sam se u rodni kraj. Crtanje me opušta i htjela sam da zajedno sa drugima koje to zanima podijelim ljubav prema umjetnosti. U Podturnu sam našla dvije ljubavi. Životnu i umjetničku. Kada sam šetala sa psima, uz razgovor s ljudima koji su me pitali čime se bavim došla sam do novih poznanstava, a tako i udruge. Danas udruga broji 44 člana. Mogu se pridružiti svi koji su zainteresirani za

Nevenka Zrna u Podturnu okuplja umjetnike svih generacija

umjetnost i stvaranje, istaknula je naša sugovornica koja je zajedno sa svim čla-

novima i ove godine priredila izložbu radova. (ln)

PLI DANI 21. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 47

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Zdravo kasnoljetno vrijeme VREMENSKA SLIKA: U ponedjeljak smo imali oluje, u utorak je ohladilo, u srijedu se vlažnost snizila, a sada od četvrtka do subote imamo uglavnom suho i ponovno toplije vrijeme uz ugodno svježe noći. Neki novi pljuskovi su mogući oko nedjelje i ponedjeljka nakon čega bi opet mogli doći ljepši dani. No, već se vidi i moguća nova promjena vremena sljedeći četvrtak. Opširnije

u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Petak bi trebao biti sunčan i još malo topliji pa ćemo u popodnevnim satima uhvatiti tridesetku u hladu. Noć i jutro svježi, ponegdje uz kratkotrajnu maglu, osobito uz vodene površine. Tijekom dana uz obilje sunca vruće, ali izdrživo. Čuvajte se jakog sunca između 11 i 16 sati kad je UV indeks najviši. Čini se da bi i tijekom subote pre-

vladavalo suho, sunčano i vruće ljetno vrijeme uz još stupanj-dva višu temperaturu. Nekakva nova destabilizacija moguća je u večernjim satima i u noći na nedjelju kad se povećava mogućnost za lokalne pljuskove. Nedjelja bi trebala biti malo svježija i promjenjiva. Izmjenjivat će se oblaci i sunce, a mjestimice može doći nalet kiše ili pljuska s grmljavinom. Temperatu-

SKANDINAVKA

ra malo ispod 30°C, možda i oko 25 stupnjeva. Važno je naglasiti da će dio dana biti suh i djelomično sunčan. U ponedjeljak bi se zadržalo promjenjivo i još malo svježije vrijeme. Dosta oblaka, mjestimice malo kiše ili pljusak, a sa sjevernim vjetrom temperatura bi cijeli dan mogla ostati između 20 i 25 Celzijevih stupnjeva. Od utorka ponovno izgleda ljepše uz sunčanije i toplije vrijeme. Jutra ostaju svježija, ponegdje uz kratkotrajnu maglu. Noćna temperatura bit će između 12 i 16°C, a dnevna će se ponovno približiti tridesetici. Nova promjena vremena je moguća oko četvrtka kad bi se do nas trebala spustiti fronta s pljuskovima i osvježenjem. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem por-

Pučka meteorologija Kolovozom kada cvatu ruže, lijepa jesen trajat će duže

talu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 20.8.)

METEOROLOŠKI KALENDAR • 24. kolovoza 1960. god. u Vostoku na Antarktici temperatura je pala na -88.3°C

IZLAZI

ZALAZI

24.8. u 06:03 h 24.8. u 19:46 h 28.8. u 06:08 h 28.8. u 19:39 h

• 28. kolovoza 1896. god. veliko nevrijeme i povodanj na otoku Braču

VICOTEKA Varanje Da te ja varam šta bi ti uradila? - Objavila bi to u novinama! - Baš to nekoga zanima. - O zanima zanima. - Šta bi ti napisala? - Posljednji ispraćaj bit će danas u 15 sati na gradskom groblju!

Putovanje u Englesku

Razgovaraju dvojica prijatelja - Namjeravao sam putovati u Englesku ali sam odustao!” - Zašto? - Znaš da tamo voze lijevom stranom ceste! Malo sam vježbao ovaj vikend i jedva sam preživio. Nije to za mene.

MOZGALICA

Autor: Mladen Mrčela

Aktualno

BOGATIBratstva SPORTSKI VIKEND PREDSJEDNIK iz Jurovca o u dvorani Graditeljske škole nemilom slučaju koronavirusa Čakovec

ODIGRANO PRETKOLO REPORTAŽA iz Svetog Martina na Muri www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Hrvatskog nogometnog s finala Kupa MNS-a kupa

Šmrcao je, ali trener U petak rukomet inzistirao da ide na u u čast Ž. Goliku, utakmicu subotu vrhunski karate

Polet i navijači proslavili pehar koji su silno željeli

TRADICIONALNI teniski POVIJESNI REZULTAT čakovečke turnir Open završen odbojke naPunčec pijesku11. svibnja 2018. je u Čakovcu

Čakovčanke Deni Žmakosvojile slavio Kup svladavši drugu uzastopnu prvakinje pobjeduHrvatske

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Korona od nas dela bokce!!!?? V

e posle obiležavanja, očem reči, proslave ovoletošjega Dneva pobjede i ovoletošje „Oluje“, ve da je novozebrani potprecednik hrvacke Vlade srbijanec Boris Miloševičov održal svojega govora pred Hrvatima, hrvackim branitelima i HOS-ovcima, šteri so bili v slepo vulici na krajo grada Knina, zazvedili smo kak Srbijanci z Lepe naše ne iščejo od nas Hrvatov kaj se jim ispričamo za Olujo z 1995., ak bode naš minister Medved došel v Grubore i priznal da je tam nastradalo šest jivih civilov. Na se zadje se bode i pozabilo što je i za kaj hapil ovoga zadjega rata med nami i Srbima i nikaj mi nej bilo čudno ak bode Pupavac Pupi iskal kaj se nam zabrani kaj ga bodemo zvali Domovinski rat i da je bil oslobodilački? Neso se Srbijanci primirili, neso niti vtihnuli, a neso niti prestali senjati POD VUROM

mejo na crti Virovitica– Karlovac–Karlobag jerbo so za naš Den pobjede, za naš Den Oluje znova brojili svoje mrtve civile, šteri so nastradali za vreme „Oluje“ i v svojim „Novostima“ so jiv nabrojili nekaj meje od sto. A nešterne od teh štere so nabrojili je sfondala i vojska BIH, ali so to nigdi ne priznali. Oni svoje brojijo po dva–tripot kak so delali i ovi v Jasenovco. Svoje so prebrojili, ali so nigdi ne napisali, nigdi so ne priznali kuliko so oni sfondali naših hvackih civilov za vreme agresije i okupacije, od 1991. – 1995. leta? Saki svoje rane leči, saki svoje mrtve broji, tak da smo mi na našoj strani nabrojili da so Srbi sfondali 7263 hrvacka civila, a još se cirka 800 vodi kak „nestali“. A za te „nestale“ nam nikak nečejo reči de so i kaj so žnjimi naprajli. Ne moramo biti preveč spametni dok si gruntamo de bi jiv mogli najti posle nekaj meje od tridesti let? Teško je o tomo govoriti kuliko vredijo Srbijanci v Lepoj našoj, a kuliko

ranteno, dok so nam zaprli krčme, cirkve i javne hiže si smo se nadjali da toj nevoli, toj vuteski bode fčasi došel kraj. Pripovedali so nam da korona ne podnaša vručino, da na vručini zgine kak rosa okoli polneva, ali korona je prešla prek sega toga i ve dok so vručine nejvekše ve smo našli nejveč betežnih. Gruntam vi i to več hajdi dugo kak ipak nekomo paše tua korona kak gud se dotepla na svetlo dneva. Probajte si zračunati, ve nikam nedemo pak imamo čas računati i preračunavati, kuliko se je sam maski sprodalo, a i još se prodavle i to navelikom. Kam god idete morate meti masko. Velijo i ovi kaj još navek hodajo v kurveraj da nikam nejdejo brez maske jerbo ve morejo iti i po dnevo jerbo jiv z maskom ionak nišči ne pozna. Teško je pravzaprav zračunati kuliko smo maski potrošili za teh minuli šest meseci, a još je teži zrečunati kuliko so ovi zaslužili šteri so nam maske prodavali i još nam jiv prodavlejo? Predi dok smo maske niti

ne kupuvali jerbo smo jiv niti ne nucali, so koštale 60 lipici po komado, a ve dok jiv nucamo kak bi rekli na jezere, ve so po šest kuna. To je dobiček kakšega nigdi ne muoči zaslužiti. Nekaj čistam slično je i z cenom rukavici sam kaj rukavice nucamo nekaj meje, ali je niti tu ne znati što več zasluži oni šteri jiv delajo ili pak oni šteri jiv prodavlejo, a nam šteri jiv plačamo je sejeno v čiji žep penezi idejo. On šteri je toga korona virusa pustil vum z krletke vu Wuhano v Kini, lani v decembro, si je jako dobro preračunal kuliko bode milijonov ili milijardi dolarov nazobačil v toj sveckoj pandemiji. To je još ne se, a kuliko so zaslužili oni kaj prodavlejo sredstva za dezinfekcijo? A stopram ovi šteri prodavlejo šprice vu šteroj je tua dezinfekcija? Moramo deti roko na srce i priznati da je vu tem flašicama bilo sega od prave dezinfekcije do žganice drožđenke, važno da smo si roke z nekim pošpricali i reda zbavili. A zakaj ljudi mečejo v šprice

drožđenko? Zato kaj je nejfaleša i zarada je nejvekša. I ne sam to, nek je moreš bar štiti-pet pot dotočiti. Nekaj so tu zaslužili i doktori. Saki od nas šteri se je štel testerati, a nejveč ga onih bilo kaj so bili v kvaro, so morali to testeranje sami platiti, a testeranje ne košta malo, cirka jezero kuni. Kak god gledimo tua korona je od nas naprajla još vekše bokce nek smo bili: em nebremo delati kak tre, a čim ne delamo nebremo niti zaslužiti, a moramo trošiti na maske, rokavice, dezinfekcijo na štere smo sa ova leta ne morali. Kaj se korone dotikavle prinas v Međimorjo je nejbole išla žganica i to domača za štero niti korona nema leka. Kak velijo naši međimorski znanstveniki fraklec žganice na den ne da je dobro spiti nek je i premalo. Ovo 2020. leto bode zapisano v Ginisovo knigo sveckih rekordov kak jedino leto, od da je Božek sveta stvoril, da so roke dobile čuda vejč alkohola od jetri.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Domaća zimnica, očito je i dalje na cijeni! Ljeto se polako bliži kraju što znači da je puna sezona pripreme zimnice. Istina, ne sprema se u svim obiteljima. Tako jedni pune špajze sa staklenkama ukiseljenog povrća s vrta. Kuhaju ajvar, pekmeze i marmelade dok drugi, u nedostatku vremena ili pak volje, zimnicu jednostavno kupuju. Pitali smo naše sugrađane što im se više isplati, pripremiti zimnicu doma ili ju kupiti. (vv, foto: zv)

vredijo naši ljudi, šteri so restepeni po belomo sveto? Najme kaj, po našemo Izbornomo zakono šteri još nevek vredi i po šteromo smo hodali glase davat pred dva mesece za naše nove sabornike, se od sih Srbijancov v Lepoj našoj zbirajo tri saborniki, a ruon tak se od naših Hrvatov restepenih vum meje Lepe naše zbirajo tri saborniki. Z toga računa, očem reči, z te računice lefko zračunamo kuliko vredi jeden Srbijanec ak znamo da ga Srbijancov posle rata ostalo ili pak se povrnulo nekaj malo meje od pet procentov, cirka 200 jezer, a naših ljudi ga odišlo v beli svet želocom za kruhom cirka štiri milijonov? Dok se je korona pojavila prinas v Lepoj našoj pred nekaj malo vejč od šest mesecov si smo se nadjali da tua nevola bode trajala kratko kak prtuletni mraz ili pak letni dežđ. Ali kuliko vidimo nikaj od toga. Dok so nas naši doktori-epidemiologi prvič natirali z posla v ka-

Ljubica Ružić, Novakovec – Ne priprem više toliko zimnice kao nekad jer sam ostala sama. Obavezno kiselim ciklu i radim turšiju za djecu i njihove obitelji. Domaća zimnica je ipak bolja jer si svako može prilagoditi željenu kiselinu i kombinirati omiljeno povrće. Jasminka Vrtarić, Mihovljan – A isplati se još uvijek zimnicu pripremiti doma. S jedne strane, većina nas ima svoje povrće ili pak mora kupiti tek nešto malo. Srećom, imam svoj vrt, svoje voće i povrće pa tako i svoju zimnicu. Pripremam kao i svi krastavce, papriku te domaći ajvar za prste polizati.

mi prodiremo dublje

Ivan Toth, Savska Ves – Imamo veliki vrt pa stoga i dosta povrća. Bilo bi šteta da sve propadne tako da supruga Ružica ima pune ruke posla. Kiseli sve što se kiseliti da, kuha fini ajvar. Što se ne stigne ukiseliti, završi zamrznuto u škrinji.

Nikolina Senčar, Čakovec – Nažalost još ne pripremam zimnicu sama jer mi sve to radi mama. Ne kupujem, navikla sam na mamime okuse a i ipak se radi o domaćem povrću. S vremenom ću vjerojatno i sama krenuti u kuhanje pekmeza, kompota te kiseljenje povrća.

www.teamgradjenje.hr

Karla Jakovljević, Dragoslavec Breg – Nešto zimnice pripremamo doma, a dio kupujemo. Kiselim krastavce i ciklu te grah s povrćem koji obožava moja obitelj. Služim se provjerenim receptima, prvenstveno moje svekrve i za sada mi je sve dobro ispalo.