Međimurske novine 1302

Godina XXV.

Broj 1302

Čakovec, PETAK, 28. kolovoza 2020.

Cijena 10 kuna

str. 3

KAKO ĆE IZGLEDATI NASTAVA u međimurksim školama

SVE ČEŠĆE PLIVAMO U VLASTITOM DVORIŠTU, kako se zaštititi?

Sve smo zabetonirali pa nam se sad voda slijeva u dvorišta i podrume

STUDIRANJE U INOZEMSTVU zakomplicirano zbog pandemije

Našim studentima drastično porasli troškovi MEĐIMURSKIM PČELARIMA država osigurala milijun kuna pomoći

Vrlo izdašne naknade iako se ne zna uzrok pomora! str.2 str.8

NESRETNI SLUČAJ u Robadju

MIRJANA PIŠTELJAK nestala po drugi put

52-godišnjak poginuo pri prevrtanju traktora

Žaklina iz Čakovca traži svoju sestru!

str.8

Tko sve od zaposlenih mora u dvotjednu izolaciju? str.6

str. 4-5

Naši osnovci neće trebati nositi maske u razredu

ŠTO SE DOGAĐA kad u firmu uđe korona?

str. 33

KLIZIŠTE u Svetom Urbanu prouzročilo veliku štetu obitelji Košak

str.8

Nakon potresa kuća nam je još više popucala!

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIJEST(I) TJEDNA

28. kolovoza 2020.

Kak bez vode u podrumu Modernim načinom života smanjili smo površine koje bi mogle prirodno “popiti” svu količinu padalina. Vodu smo “kanalizirali”, njeno prirodno otjecanje prilagodili našim željama izgradnjom stambenih i poslovnih zgrada, autocesta, parkirališta. Isušili smo močvare i bare a kiša pada istom mjerom u istoj količini i prodire u naša dvorišta i podrume. Više donosimo u temi broja na str. 4-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Metalska jezgra ulazi u fazu opremanja Osnivanje Metalske jezgre u nekadašnjoj vojarni u Čakovcu namijenjeno je znanstvenoistraživačkoj zajednici za provođenje primjenjivih istraživanja. Radovi na uređenju zgrade su pri kraju. U ponedjeljak je u velikoj vijećnici Međimurske županije potpisan ugovor o nabavi uredske opreme i namještaja u zgradi. Više o svemu na str. 7.

Komarci izluđuju građane Repelenti u obliku spreja, kreme, masti ili ulja, spirale i pločice ovih su dana jedina utjeha našim građanima u borbi protiv najezde komaraca. Sada je vrijeme leta tzv. urbanih ili kućnih komaraca koji obitavaju uglavnom u našim dvorištima. Što nam je na tu temu rekao Marko Klemenčić rukovoditelj djelatnosti za zdravstvenu ekologije županijskog ZZJZ pročitajte na stranici 3.

Impresivan vatromet za pobjednike Speedwayja u Donjem Kraljevecu Nakon podjele pehara za pobjednike Speedway Grand Prix challenge Donji Kraljevec 2020. pobjednicima u čast za vatrenu atmosferu zapaljen je raskošni, impresivni vatromet. (Foto: Zlatko Vrzan)

FOTO

tjedna

MEĐIMURSKIM PČELARIMA država osigurala milijun kuna pomoći

Ne pita se za cijenu meda, već je li od otrovanih pčela! – Još ne znamo ništa konkretno, znamo samo ono što smo pročitali, rekao nam je Željko Trupković, predsjednik udruge pčelara Agacija. Drugim riječima, prijedlog o dodjeli milijun kuna još je na e-savjetovanju i čekamo. Naime, kako je već poznato, država je osigurala milijun kuna našim pčelarima koji su bili suočeni s masovnim pomorom svojih pčela. Treba reći kako se uzrok najvećeg ekocida u Međimurju još uvijek ne zna, nije dokazano trovanje insekticidom, ali je država ipak izdašna u pomoći dajući pčelarima maksimalni iznos. Kada će pomoć sjesti na račun pčelara nije poznato jer je postupak u tijeku. Nakon e-savjetovanja, odluku još mora potvrditi Vlada RH i onda slijedi raspisivanje natječaja.

– Pomoć će se dodjeljivati shodno popisu koji je sastavio Marijan Glavina, veterinarski inspektor, kaže predsjednik međimurskih pčelara. Na njemu se nalazi njih 30-tak s oko 1100 košnica. Osim ove pomoći, obećano im je i raspisivanje natječaja iz fondova EU samo za njih. Natječaj bi trebao izaći već idućeg mjeseca, a nudit će sredstva za kupnju pčela i pčelinjih zajednica, košnica i voska. – I tu još čekamo točne uvjete, pojašnjava naš sugovornik. Ne zna se hoće li pčelari najprije sve kupiti o svom trošku i onda čekati refundaciju ili će dobiti novac kojim će moći slobodno raspolagati, naravno za obnavljanje svojih pčelinjaka. I dok čekaju konkretnu novčanu pomoć, pčelarima pristižu donacije matica, uglavom od slovenskih kolega. Svoju sudbinu čekaju

i košnice u kojima su pčele ugibale jer još nemaju točne i decidirane upute jesu li opasne ili ne. Doduše, pojedini pčelari su već pojedine spalili kao i okvire. – Šteta je velika i nekako ćemo se oporaviti, ističe Željko Trupković. Pčele se daju kupiti, košnice napraviti no teško ćemo se riješiti lošeg glasa koji nas prati. Kupce koji dolaze po naš, međimurski, med sada više ne interesira ni cijena ni vrsta meda već radi li se o proizvodu od pčelara kojem su pčele uginule. – Prvo pitanje naših mušterija glasi je li to med od onih pčela koje su se potrovale, žalosti se Trupković. Pčelari onda moraju na dugo i široko objašnjavati kako med nije otrovan te da nije opasan za zdravlje. Drugim riječima, njegova zdravstvena ispravnost nije bila pod znakom upitnika. (vv)

Pčele se daju kupiti, košnice napraviti, no teško ćemo se riješiti lošeg glasa koji nas prati, ističe Željko Trupković

28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Aktualno

KOMARCI izluđuju građane

Krenula borba protiv kućnih krvopija NASTAVA ZAPOČINJE 7. RUJNA, ali u rezervi je i tehnička spremnost za nastavu na daljinu

Međimurski osnovci u razredu bez maske Piše: Božena Malekoci - Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Praktički je ostao još samo jedan radni tjedan i vikend do početka nove školske godine. Stav Vlade i premijera je izričit. Nastava 7. rujna treba početi. Kako teku pripreme za početak nastave u našim školama razgovarali smo s Blaženkom Novak, pročelnicom za obrazovanje Međimurske županije. – Mi smo s pripremama za ovu školsku godinu počeli već u uvjetima odvijanja nastave s koronom u prošloj školskoj godini, i za sada smo učinili sve što je u našoj moći da se pripremimo. Prije svega pobrinuli smo se da imamo što manje razredne odjele. Uspjelo nam je svugdje, osim u OŠ Prelog i OŠ Sveti Martin na Muri, gdje se još dogovaramo s ministarstvom koje daje suglasnost. U Prelogu bi trebalo podijeliti dva razredna odjela s po 28 učenika, što je brojčano neprimjereno, ako smo u svim drugim školama omogućili manje razrede. U Svetom Martinu na Muri je također u pitanju razred od 28 učenika uz to s jednim učenikom u kolicima, a unatoč tome ministarstvo se oglušilo oko izdavanja suglasnosti za formiranje dva manja razreda. Što se tiče prijevoza učenika u osnovne škole dogovaramo verzije prijevoza da to bude što sigurnije. Na prijevoz učenika srednjih škola ne možemo utjecati jer se oni prevoze javnim linijskim prijevozom. Za njih je najvažnije da će za sve učenike srednjih škola prijevoz i dalje biti potpuno besplatan. – Kada učenici trebaju nositi maske? – Razmatramo mogućnost kupovine maski za sve učenike kojima će to biti potrebno, a to su učenici od 5. do 8. razreda i učenici srednjih škola. Učenici od petih do osmih razreda, barem se to u ovom trenutku tako či-

ni, uopće neće morati nositi maske za vrijeme nastave, jer smo u školama osigurali dovoljnu distancu, a neke su škole postavile čak i preporučene pregrade među učenicima da bi se nastava mogla normalno odvijati. Međutim i za njih vrijedi pravilo da moraju nositi maske u autobusu i izvan razreda ako se na bilo koji način mogu susresti s drugim učenicima. No pitanje je kako je moguće tu preporuku provesti u stvarnosti. Kod srednjoškolaca je situacija puno složenija jer su razredi brojčano puno veći od onih u osnovnim školama. Dio tih učenika ima praksu u školskim radionicama, ali i izvan školskih prostora kod poslodavaca. U koliko smjena će se odvijati nastava je na odluci učiteljskog vijeća koje će u pojedinim školama procijeniti ima li tamo gdje je do sada bila jednosmjenska nastava potrebe za prelazak na dvosmjensku nastavu. – Što je s dezinficijensima i održavanjem higijene u školi? – Moram pohvaliti sve ravnatelje da su pripremili sve što je potrebno; dezinficijense i ostala higijenska sredstva. Gotovo u svim učionicama, možda s pokojim malim izuzetkom imamo tekuću vodu, čak i toplu. Pored toga preporučit ćemo ravnateljima na sastanku u utorak da se izbjegava održavanje nastave u prostorima koji nisu optimalni za odvijanje nastave. Radi se o naknadno nadograđenim prostorima u kojima nema vode. – Što ako nastava ipak bude morala biti prebačena na daljinu? – Što se tiče eventualnog prelaska na virtualnu nastavu, dobro smo opremljeni informatičkom opremom. Imamo plan uspostavljanja estatusa za sve škole u Županiji i potpisali smo ugovor s Carnetom za sve što je potrebno za odvijanje tog procesa.

– Školske dvorane idu u posebni režim? – Ono što je nedoumica u ovom trenutku je korištenje školskih sportskih dvorana za potrebe vanjskih korisnika. Naime, tu postoji nedoumica zbog preporuke da u školu ne ulaze strane osobe među kojima se podrazumijevaju i roditelji, dostavljači i sve druge osobe koje inače ulaze u škole. U tom kontekstu je nelogično da u sportske objekte u kojima će učenici imati nastavu koriste sportski klubovi, KUD-ovi i sportska rekreacija. Postavili smo ministarstvu pitanje kakav je njihov stav o tome, ali još nemamo odgovor. To ćemo podrobnije razmotriti s lokalnim stožerom civilne zaštite i donijeti odluku o tome. – Ima li dovoljno tehničkog osoblja za čišćenje školskih prostora? – Naše škole su od ministarstva zatražile suglasnost za zapošljavanje tehničkog osoblja, gdje nije zadovoljen pedagoški standard koji je točno propisan. Standard je jedna spremačica na 600 četvornih metara čišćenja prostora, plus minus 25 posto, pri čemu u ministarstvu koriste uvijek 25 posto više. Kao osnivač škola morat ćemo malo bolje educirati osoblje da više koriste specijalna pomagala i strojeve za čišćenje koji će im olakšati posao i učiniti ga temeljitim. – Što je s produženim boravkom? Neki roditelji žale se da će imati probleme s čuvanjem djece nakon nastave? – Problem produženog boravka je velik. Ministarstvo ga nije prepoznalo jer se baziralo na situaciji iz Zagreba, gdje su brojni i veliki razredni odjeli. U tim okolnostima se može drugačije organizirati produženi boravak, nego kod nas. Kod nas je bez iznimke bila praksa da je svaka škola imala jednu grupu produženog boravka u kojoj su bili učenici iz svih razrednih

Blaženka Novak, pročelnica za obrazovanje Međimurske županije odjela. Sad se oni ne bi smjeli miješati i produženi boravak bi za svaki razred trebao biti posebno. Ministarstvo to ne plaća, nego sve troškove produženog boravka plaćaju lokalne zajednice i roditelji, a u dijelu nekih režijskih troškova i Županija. U praksi bi trebalo naći novac za plaću učiteljice koja bi radila s jednim ili dva učenika. To je jako neracionalno i teško da si to itko može priuštiti. Tako da ostaje otvoren problem kako zbrinuti djecu. – Tko će dovoditi djecu na nastavu? – Još je veći problem da svaki razredni odjel treba početi nastavu u različito vrijeme, ovisno o broju ulaza koje škola ima i da bi roditelji trebali u to vrijeme dovoditi djecu. Neću to komentirati, to su preporuke, ali mi ćemo prepustiti školama da to organiziraju kako je u kojoj lokalnoj sredini primjereno, optimalno i prihvatljivo. – Zar slijepo provođenje preporuke ne bi značilo da roditelj mora ostaviti posao da bi vodio dijete u školu? – Mi ćemo naći rješenje za sve situacije, a kad ministarstvo izradi svoje preporuke, onda ćemo vidjeti koliko smo postupili po tim preporukama i ako je nešto suprotno od toga ćemo promijeniti, ali ne može se više čekati jer početak škole je na vratima, kazala je pročelnica Novak.

Repelenti u obliku spreja, kreme, masti ili ulja, spirale i pločice kao i razni drugi kućni pripravci ovih su dana jedina utjeha našim građanima u borbi protiv najezde komaraca. Za razliku od prošle godine, kada su nam krvopije život zagorčavale već od proljeća, ove sezone imamo “sreću” da su se pojavili tek sada. – Do kraja lipnja imali smo praktički idealnu situaciju bez komaraca, ističe Marko Klemenčić rukovoditelj djelatnosti za zdravstvenu ekologije županijskog Zavoda za javno zdravstvo. Proljeće nam je bilo suho bez većih padalina i stigli smo uništiti sve njihove ličinke tako da nije bilo izlijetanja tzv. poplavnih komaraca. Kako je već poznato, već duži niz godina u Međimurju se tijekom mjeseca ožujka, na poznatim kritičnim mjestima kao što su vode stajaćice i umjetni kanali u kojima komarci nemaju prirodnog neprijatelja, tretiraju njihove larve. Sada je vrijeme leta tzv. urbanih ili kućnih komaraca koji obitavaju uglavnom u našim dvorištima i to u ranim kantama s vodom,

podlošcima za cvijeće, vazama na groblju i slično. – Oni se tretiraju redovno i to zamagljivanjem, kaže naš sugovornik. Problem je u tome što “otrov” djeluje svega tri dana dok novi komarci iz legla izlaze svakih 7 dana. I onda je normalno da ih ima te da se ljudi žale. Preporučio bih im da i sami pomognu sebi te da ne ostavljaju posude s vodom u svom dvorištu. S druge strane, u procesu zamagljivanja koristi se puno slabiji insekticid koji nije selektivan te stoga, kako mu i samo ime kaže, ubija sve insekte pa i pčele, na što se ove godine i te kako pazi. Osim toga, jači se ni ne može koristiti jer se sve radi po strogim pravilima koje diktira EU. Kakva je situacija po pitanju komaraca u Svetom Martinu na Muri upitali smo načelnika Dražena Crnčeca. – Komarce smo larvicidno tretirali tijekom svibnja i to na većoj površini nego je uobičajeno. Prošlog tjedna kontaktirali smo Bioinstitut te se trenutno vrši monitoring. Ako će struka kazati da je testiranje potrebno, komarce ćemo zaprašivati i adulticidno, najavio je Crnčec. (vv, sh)

Iluatracija (foto: zv)

Kad će tretiranje u Čakovcu? Na području grada Čakovca u petak, 28. kolovoza, te u subotu, 29. kolovoza, vršit će se adulticidni tretman komaraca. Tretiranje će se provesti preparatom na bazi permetrina. U Mačkovcu, Žiškovcu, Krištanovcu, Štefancu i Slemenicama tretiranje će se vršiti u petak od 5 do 7 sati, a u subotu u istom terminu na red dolazi Novo Selo Rok, Štefanec, Mihovljan i Ivanovec. (sh)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. kolovoza 2020.

ISTRAŽILI SMO kako se zaštiti od prodora podzemnih i nadzemnih voda u naše podrume i dvorišta

Sve smo zabetonira sad slijeva u dvoriš Najčešće se na teren izlazi na području općine Nedelišće, konkretno u Macinec na terenu uz prugu gdje su bili i ove godine. Kritično je i područje Gornjeg Mihaljevca s kojeg se voda spušta u niže predjele, ističe zapovjednik JVP Čakovec Mladen Kanižaj Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

o je prestrašno. Svaka jača kiša i voda na cesti slijeva nam se u dvorište i ne možemo normalno izlaziti na cestu, požalila nam se Irena Levačić, stanarka Ulice Vladimira Nazora u Štefancu. Nije ona jedina u čije se dvorište ulijeva voda. Pljusak, naime, izaziva glavobolju tamošnjoj cijeloj ulici jer se voda slijevala s mostića preko Trnave, a šahtovi jednostavno ne mogu apsorbirati svu tu količinu vode.

– Ne znam kaj su ti ljudi radili, koji su to stručnjaci bili i kak su napravili, dodaje dalje naša sugovornica. Prije izgradnje kanalizacije toga nije bilo, voda je ipak nekam otišla. Upravo malo jači pljuskovi, ali i dosadne, jesenske kiše posljednjih godina pune naša dvorišta, voda dolazi u podrume, garaže, gospodarske zgrade ili stoji na cesti pred našim dvorišnim ulazima, parkiralištima. Da je tome tako svjedoči i broj intervencija JVP Čakovec koji su samo u posljednja tri mjeseca vodu iz

Otkud voda u podrumu i kako ju spriječiti?

Voda u podrumima postaje naša svakodnevica iz ovih ili onih razloga. Najčešći razlozi su: • Podzemne vode, • nakupljanje vode nakon kiše bez sustava odvodnje oborinskih voda, • ulazak otopljene vode što se često javlja s nedovoljnom hidroizolacijom temelja i odsustvom drenaže, • pukotine u temeljima zbog kršenja tehnologije građenja, • proboj cijevi u podrumu, • kondenzacija u slučaju slabe ventilacije. S druge strane, kako voda ne bi uopće ušla u naše kuće, najbolje bi bilo: • Prije gradnje napraviti geomehaničko ispitivanje podzemnih voda, • ne graditi temelje od propusnih materijala poput cigle i običnog betona već vodootpornim betonom uz dobru hidroizolaciju, • ako je potrebno, napraviti i određeni tip drenaže kako se eventualno ne bi skupljala voda i kapilarno penjala po zidovima, • osigurati odvodnju vode iz žljebova, najbolje u oborinsku kanalizaciju, • ne betonirati ili postavljati tlakovce po cijelom dvorištu kako bi voda imala gdje otjecati.

I na kraju ako unatoč svemu tome i dođe do prodora vode, otkloniti uzrok ili sanirati pukotinu koju je voda, bez obzira na sve naše napore ipak pronašla. Pri tome ne birati jeftina i brza rješenja jer kad voda jednom utaba svoj put (rupu) teško nju je skrenuti. (vv)

podruma ispumpavali čak 28 puta. (vidi okvir)

Uz nagle pljuskove prijete i podzemne vode

– Ponavlja se to svakih 4 – 5 godina. Kaj se dogodi, ne znam. Znam samo da nam se u podrumu pojavi voda. Zidovi su povukli vlagu pa ih evo sad sušimo, pokazuje nam zidove podruma naša sugovornica. I doista, u podrumu se osjeća smrad vlage i plijesni koja je vidljiva na svakom centimetru zida. Sve što ima u podrumu obitelj je stavila na povišeno, poput škrinje te zaliha povrća za zimu. Imali su prijašnjih godina i ugljen, ali nakon što je završio u vodi odustali su od grijanja na kruta goriva i vratili se plinu. Kod zadnje poplave, odnosno dizanja podzemnih voda, čak su iz garaže čiji je ulaz iznad zemlje micali vrednije stvari. - Voda dođe i kaj drugo možete, snalazimo se, kaže naša Štefančarka. Nikaj se u međuvremenu nije previše poduzelo, očito je to preveliki problem. Vidim da to nije slučaj samo tu kod nas već se to događa i u ostatku Međimurja pa i u cijeloj našoj zemlji. Najprije smo krivili akumulacijska jezera, ali očito je nekaj drugo u pitanju. Štetu su prijavili u Grad Čakovec, no do dana današnjeg ništa od toga.

Svaka intervencija uzrokuje negativne posljedice u podzemlju

– Sve se više toga izbetoniralo i asfaltiralo i voda jednostavno nema kamo oticati. Svaka intervencija uzrokuje negativne posljedice što se tiče povećanja količine vode koja se skuplja i treba ju nekud odvesti, pojasnila je Nada Vugrinec, umirovljena građevinska inženjerka iz Ivanovca. Druga je stvar što nema obveze izgradnje sustava

Vatrogasci su više u vodi nego u vatri

U tri mjeseca 28 ispump Naši vatrogasci u posljednjih nekoliko godina imaju više posla s ispumpavanjem vode nego s gašenjem požara. – Činjenica je kako je požara sve manje, ali su puno zahtjevniji, poručio je Mladen Kanižaj, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Čakovec. S druge strane, dobrovoljni vatrogasci i mi sve smo više angažirani na ispumpavanju dvorišta, podruma, podvožnjaka, ispod nadvožnjaka i slično. Građani njihovu pomoć uglavnom traže nakon naglih, ljetnih pljuskova kada je voda znala čak izlaziti i iz šahtova.

oborinske odvodnje, a betonira se i popločava kako tko hoće. Nitko nikoga po tom pitanju ništa ne pita niti postavlja zahtjeve.

– Građani tada zovu, uglavnom više njih u kratko vremenskom intervalu pa moramo ocijeniti koji su prioriteti, gdje prvo izaći, a gdje se ne isplati. Vatrogasci u principu ne izlaze na teren ako se radi o svega nekoliko centimetara, konkretno od 5-10 cm vode jer tu pumpe nisu od nikakve pomoć. Stoga se i kod poziva dispečer najprije raspita kolika je razina vode, o kojem se objektu radi i nastoji se građanima uvijek izaći u susret i pomoći im. Ako već nikako drugačije, onda barem savjetom što napraviti kako bi se sanirala šteta ili spriječila još i veća. Kod izgradnje kuće jedino što je zakonski regulirano je izrada krovišta gdje se moraju poštivati propisi odvodnje vode.

Kako i u svemu, tako i u cilju sprečavanja poplava i prodora vode, poručuje, najvažnija je preventiva. Najčešće na teren izlaze na području općine Nedelišće, konkretno u Macinec na terenu uz prugu gdje su bili i ove godine. Kritično je i područje Gornjeg Mihaljevca s kojeg se voda spušta u niže predjele. – Zasad nemamo nekih ponavljajućih slučajeva, mjesta na koja bi konstantno odlazili jer ljudima dajemo preporuke i očito je da ih se drže.Nije svejedno da vam je podrum stalno poplavljeni jer je u tom slučaju neupotrebljiv.

– Ljudi postavljaju žljebove, postavljaju tlakovce po dvorištu i normalno da onda dolazi do sakupljanja veće količine vode koja nekam mo-

28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Aktualno

TEMA BR OJA

ali pa nam se voda šta i podrume! Voda u podrumu izaziva neželjenu tekućinu, vlagu i plijesan. Agresivni dodaci podzemnih vo da uništavaju beton, a temelj može izgubiti svoju nosivost. Posebna je priča šteta na vrijednoj imovini poput kućanskih aparata ili ogrjevu za zimu

pavanja

Mladen Kanižaj, zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije

ra oteći, a ne može u zemlju. Zato često u silaznoj putanji pronađe rupe do podruma, ističe iskusna inženjerka.

Voda iz žljebova bi se, naime, morala odvesti do šahta za oborinsku odvodnju. No tu sad dolazi u pitanje način izgradnje oborinske i fekalne kanalizacije. Naime, veliki dio Međimurja nema sustav izgradnje oborinske kanalizacije. Primjerice, Grad Čakovec ima izgrađen sustav mješovite kanalizacije gdje je postavljena jedna cijev i sva voda dolazi u nju. Nitko, kaže, nije inzistirao da moraju baš sve oborinske vode biti spojene na nju. Ivanovec pak ima posebno jedno, a posebnu drugu cijev. – E sad je problem što se skoro nitko nije spojio na oborinsku odvodnju pa čak ni ceste, kaže. Niti se tako projektiraju niti grade, pa su postavljene cijevi u principu prazne, a voda se s nje slijeva u dvorišta. U najgorem slučaju, Međimurske vode moraju svako malo čistiti i prepumpavati kanalizaciju kako bi osigurale njenu propusnost te se očistili šahtovi. Uz samu kanalizaciju, veliki je problem i zatvaranje otvorenih kanala koji su nekad vodili oborinsku vodu do obližnje rijeke ili potoka. I u Ivanovcu postoji jedan takav kanal koji se zacijevio i sada nam se pojavljuje voda u podrumima, dodaje. Voda prirodno teče prema nižem teritoriju. Kada dođe do cijevi u kanalu, njena brzina se na ulazu usporava, ona se skuplja i dalje teče kanalizirano. Međutim, s obzirom na promjer cijevi

Nada Vugrinec: – Najsigurnije je kod gradnje, napraviti ispitivanje razine podzemnih voda

ne stigne sva voda u nju već se nakuplja, diže, dobiva na snazi i negdje mora probiti na površinu. Najčešće su to niža područja u koja spadaju i naši podrumi, garaže, dvorišta…. Na stranu sada stavimo kanalizaciju i je li ona dobro ili loše napravljena, odnosno je li u funkciji ili ne te kako se i u kojem vremenskom razdoblju održava.

Priroda svoje uzme, kad tad

Isto tako, zatvorimo oči pred cestom koja je nadvisila naša dvorišta pa ona sada služe kao svojevrsno akumulacijsko jezero. Činjenica je da smo modernim načinom života smanjili površine koje bi mogle prirodno “popiti” svu količinu kiše i obilnih pljuskova. Isto tako, vodu smo “kanalizirali”, odnosno njeno prirodno otjecanje prilagodili našim željama i prohtjevima izgradnjom stambenih i poslovnih zgrada, od autocesta do poljskih puteva, od parkirališta do popločenja dvorišta, isušili smo močvare i bare i pretvorili ih u dječja igrališta, parkove ili izletišta, a kiša pada istom mjerom u istoj količini, štoviše, kažu i puno obilnije u odnosu na razdoblje od prije desetak i više godina. Stoga se postavlja pitanje što napraviti, kako se zaštiti od prodora vode jer znamo da u takvim situacijama, uglavnom ljudi ostaju sami u svojoj nevolji s poplavljenim podrumima,

– Kaj se dogodi, ne znam. Znam samo da nam se u podrumu pojavi voda. Zidovi su povukli vlagu pa ih evo sad sušimo, pokazuje zidove Irena Levačić

uništenim kućanskim aparatima, uništenoj instalaciji ili drva i ugljena spremljenog za zimu. – Najsigurnije bi bilo kod gradnje kuće, prije izrade njenog projekta, napraviti geomehanička ispitivanja nivoa podzemnih voda no ona koštaju, poručuje dalje. Ona za izgradnju obiteljskih kuća nisu obavezna već samo za veće građevine.Takvim geomehaničkim ispitivanjem se točno utvrđuje sastav tla i razina podzemnih voda. Doduše, Hrvatske vode konstantno prate kretanje tih voda unutar pojedinih područja i te podatke bi si iz njihovih matica trebali uzeti svi koje žele sigurnu gradnju svoje buduće kuće. – Na našem području najviše piezometara, mjernih instrumenata ima uz akumulacijska jezera. S obzirom na to da nisu u dovoljnoj mjeri raspoređeni po cijelom Međimurju, prikupljeni podaci ne mogu biti sto posto sigurni i čovjek se ne može u potpu-

nosti osloniti na njih. Istina, zatraženo geomehaničko ispitivanje će pokazati tek postojeće stanje što, kako je već poznato, nije mjerodavno. Trebalo bi ga usporediti s višegodišnjim prosjecima koji će dati dosadašnji minimum i maksimum voda. I sve to danas ne bi trebao biti nikakav problem jer, u krajnjoj liniji, suvremena tehnologija omogućava i gradnju u dubokoj vodi samo ju treba dobro i kvalitetno izgraditi. Naravno, to onda i poprilično stoji. Ista je stvar i s našim obiteljskim kućama i gospodarskim zgradama koje ne gradimo za 5, 10 ili 20 godina života već da nam služe za cijeli život. Općenito je poznato da su temelji osnova svega pa tako i sigurne te stabilne kuće. Drugim riječima, ne treba ili bolje rečeno ne smije se štedjeti na materijalu za gradnju. – Temelji kuće ne bi se smjeli graditi od propusnih materijala poput cigle, običnog betona već vodootpor-

nim uz dobru hidroizolaciju. Ako je potrebno, napraviti i određeni tip drenaže kako se eventualno ne bi skupljala voda i kapilarno penjala po zidovima. To vrijedi posebno ako se gradi podrum bilo pod cijelom kućom ili samo njenim dijelom. Problem koji se često javlja kod nas je i neujednačen teren. Naime, događa se da ljudi kupe gradilište pa ga “neumjereno” navoze kako bi dobili kuću na povišenom terenu. Pri tome ne razmišljaju da su time utopili svog susjeda u čije će se dvorište slijevati njegova voda. Ne razmišlja se puno ni kod zatrpavanja ili betoniranja prilaza u dvorište preko postojećeg kanala čime se zapriječio put oborinskoj vodi. Dakle, uz već spomenute probleme koje znaju donijeti “više” sile na koje pojedinac ne može utjecati, postoji i niz momenata kojima si sami možemo olakšati svakodnevni život, naročito sada, na pragu jeseni i čestim jesenskim kišama.

Gospodarstvo

OD POČETKA godine policija je izdala 1103 dozvola za strane radnike

Do sada zaraženih stranaca manje nego prstiju jedne ruke U Međimurje Graditeljstvu polovica zaposlenih su uvozni radnici. Srećom koronavirus nas do sada nije zakačio, kazao je direktor Međimurje Graditeljstva Goran Knežević Trenutno je u Međimurju zaraza izražena u mladoj populaciji među povratnicima s ljetovanja, dakle radno aktivnoj populaciji i među stranim radnicima. Od 29 aktivnih pozitivnih na COVID 19 virus njih 3 su osobe radnici iz drugih zemalja te još 3 osobe koji imaju prebivalište u našoj županiji, ali su s boravištem izvan Međimurske županije. Na području Policijske uprave međimurske, od početka 2020. godine i zaključno s 24. kolovozom 2020. godine, izdano 1103 dozvola za boravak i rad stranih radnika. Strani radnici u najvećem broju dolaze iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Makedonije i Albanije, a u nešto manjem broju iz Crne Gore, Indije i ostalih zemalja. Prema granama djelatnosti najveći broj izdanih dozvola za boravak i rad je u građevinarstvu; zidari, tesari, armirači, betonirci i slično. Zatim u prometu i vezama: vozači teretnih vozila. U metalnoj industriji: zavarivači i bravari. U Međimurje Graditeljstvu polovica zaposlenih radnika su iz inozemstva, velikim dijelom iz Bosne i Hercegovine. Otkad se pojavila korona, ona je na indirektan način zakomplicirala protok radne snage. Kako se to odrazilo na spomenutu građevinsku tvrtku, pitali smo direktora Gorana Kneževića. – Srećom koronavirus nas do sada nije zakačio, tako da nismo bili suočeni s nekim dodatnim troškovima, tipa izdvajanja dodatnih troškova za testi-

POGLED ODOZDO

ranje i slično. U proljeće su nam radnici koji su odlazili u posjet kućama u BIH morali u 14-dnevnu izolaciju, ali ne na naš trošak, već na trošak zdravstvenog osiguranja, kazao nam je direktor Knežević. Kakva utjecaj koronavirusa na troškove poslovanja u tom segmentu ima na ostale grane gospodarstva pitali smo i Mladen Križaić, predsjednika Županijske gospodarske komore Međimurske županije. Odgovorio nam je: – Danas kada se govori o gospodarstvu, gospodarskim temama, pokazateljima i trendovima sve je potrebno staviti u kontekst svjetske pandemije izazvane korona virusom. Kriza u gospodarstvu po prvi puta u novijoj povijesti nije izazvana ekonomskim kretanjima ili društvenim prilikama, već biološkim. Nema grane djelatnosti na koju Covid 19 nije utjecao. Jedna od tema koja postaje aktualna u gospodarstvu su troškovi testiranja i njihov utjecaj na poslovanje. Razmišljanja u gospodarskim krugovima upućuju na sljedeći zaključak. U koliko testiranja uspiju ograničiti, odnosno izolirati pozitivne na virus te time osigurati kontinuitet rada, troškovi u tom kontekstu bili bi minimalni i zanemarivi u odnosu na negativne i štetne posljedice koje bi nastale uslijed širenja i nekontroliranja zaraze, posebno ako bi došlo do zatvaranja proizvodnih pogona, obustave rada na gradilištima, zatvaranja trgovina i drugih ugroza. (BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŠTO KAD se pojavi zaraženi s koronavirusom u firmi?

28. kolovoza 2020.

Kad se firma zatvara, nije baš jasno Svi koji nisu bili u bliskom kontaktu sa zaraženim mogu redovno dolaziti na posao, pojasnila je epidemiologija Višnja Smilović Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

O negativnom utjecaju koronavirusa na gospodarstvu puno govore i brojke o padu BDP-a, ali nije bilo puno govora o tome što kad se pojavi zaraza u određenoj radnoj sredini. Zatvara li se u toj situaciji cijela firma? Imaju li poslodavci dodatne troškove zbog testiranja za uvezenu radnu snagu? Sve su to pitanja koja će biti još aktualnija na jesen kada se predviđa da bi zbog toga što ćemo više boraviti u zatvorenim prostorima širenje virusa moglo biti izraženije, premda sada u Međimurju imamo više zaraženih nego u proljetnom valu kad smo bili u “lockdownu”. Kakva utjecaj koronavirusa na troškove poslovanja u tom segmentu ima gospodarstvo pitali smo i Mladena Križaić, predsjednika Županijske gospodarske komore Međimurske županije.

Što kad se korona pojavi u firmi?

Odgovorio nam je: – Danas kada se govori o gospodarstvu, gospodarskim temama, pokazateljima i

trendovima sve je potrebno staviti u kontekst svjetske pandemije izazvane korona virusom. Kriza u gospodarstvu po prvi puta u novijoj povijesti nije izazvana ekonomskim kretanjima ili društvenim prilikama, već biološkim. Nema grane djelatnosti na koju Covid 19 nije utjecao. Jedna od tema koja postaje aktualna u gospodarstvu su troškovi testiranja i njihov utjecaj na poslovanje. Razmišljanja u gospodarskim krugovima upućuju na sljedeći zaključak. U koliko testiranja uspiju ograničiti, odnosno izolirati pozitivne na virus te time osigurati kontinuitet rada, troškovi u tom kontekstu bili bi minimalni i zanemarivi u odnosu na negativne i štetne posljedice koje bi nastale uslijed širenja i nekontroliranja zaraze, posebno ako bi došlo do zatvaranja proizvodnih pogona, obustave rada na gradilištima, zatvaranja trgovina i drugih ugroza. Kako se postupa u slučaju da se zaražen neki od djelatnika u tvrtki za pojašnjenje smo potražili u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije. od-

govorila nam je epidemiologinja dr. Višnja Smilović: – Po primitku informacije o osobi kod koje je potvrđen COVID-19, epidemiolog stupa u kontakt s tom osobom te se identificiraju kontakti koji su s pozitivnom osobom bili u kontaktu 48 sata prije početka smetnji, tj. 48 sati prije testiranja kod asimptomatskih osoba.

U samoizolaciju bliski kontakti zaraženog

Sa svakom osobom koja je ostvarila bliski kontakt prema definiciji SZO i preporukama HZJZ-a, epidemiolog individualno razgovara te ako se isti potvrdi određuje se mjera samoizolacije u trajanju 14 dana od zadnjeg kontakta. Ostali radnici koji su bili u kontaktu s osobom kojoj je određena mjera samoizolacije, a nisu bili u kontaktu s osobom kojoj je potvrđen COVID19 mogu redovno dolaziti na posao. Svim radnicima je preporučeno neka se drže osnovnih i općih preporuka da osoba na radno mjesto dolazi zdrava. Ne smije imati znakove bolesti kao što su povišena tjelesna temperatura,

Višnja Smilović, dr.med. epidemilolog

kašljanje, kihanje, curenje nosa, grlobolju, pritisak u prsima, osjećaj gubitka okusa ili njuha, bolovi u mišićima, proljev. Važno je pranje ruku, korištenje dezinfekcijskih sredstava, socijalno distanciranje, ispravno nošenje maske na nos i usta ako socijalnu distancu nije moguće držati, redovito čišćenje i dezinfekcija zajedničkih prostorija, osobito sanitarni trakt, čajne kuhinje, kantine i slično, a poslodavac mora organizirati posao tako da se prije navedeno što je više moguće i poštuje, poručila je Višnja Smilović,dr. med. iz Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije. No iz ovog odgovora je teško razlučiti što će se dogoditi u pojedinoj firmi, posebice u onima s manjim brojem zaposlenih, hoće li tamo svi biti poslani u samoizolaciju, a u većima samo dio zaposlenih koji je bio u bliskom kontaktu sa zaraženim. Tako da će će i poslodavci stvarno znati što ga čeka kad se “virus dogodi”, a do toga su u određenoj neizvjesnosti da i iščekivanju da ih zlo zaobiđe. (BMO)

Centralizacija su žuljevi od hodanja u cipelama po tuđoj mjeri

orona je mnogo toga iznijela na vidjelo, između ostaloga i sve slabosti centralizacije države. Zašto bi cijela Hrvatska bila taoc stanja u Splitskodalmatinskoj županiji? A i mjere koje su potrebne nama nisu odgovarajuće njima. Napokon se došlo do živog da svatko u svom dvorištu najbolje poznaje svoju situaciju. Nitko tko sjedi u Zagrebu ne može znati kako prilagoditi nastavu pod koronom u našim školama. I onda se

dogodi sindrom Zagreba. Svi kabineti su u Zagrebu i oni koji kroje naše sudbine život ne vide dalje od zadnje tramvajske stanice. Tako su zaboravili što s produženim boravkom izvan Zagreba. Njima je stanje u glavnom gradu mjerilo svih stvari, jer ne poznaju život izvan njega. I nije ni potrebno, jer nitko ne može poznavati probleme u svakom kutku zemlje. Zbog toga postoji decentralizacija. Spuste se ovlasti na niže razine da

svatko brine o svom kraju kojeg najbolje poznaje. Tako se postiže odgovornost i zadovoljstvo građana dajući im mogućnosti da mogu utjecati na svoju najbližu okolinu, a ne ih siliti da hodaju u tuđim cipelama. A centralizacija je upravo to krojenje tuđih cipela po svojoj mjeri. Tako su jednima prevelike, a drugima pretijesne. U svakom slučaju svima ostavljaju žuljeve i neugodu. No tako je i na drugim područjima, ne samo sada

s koronom i školom. Tako je i u zdravstvu i u socijali pa i politici obrazovanja. U Međimurskoj županiji počela se razvijati suradnja između škola i gospodarstva. Zarolalo se između Tehničke škole i poduzetnika koji su našli zajednički interes oko Regionalnog centra za metalsku industriju. Niti kilometar zračne linije dalje stvara se Metalska jezgra, a tu je i Veleučilište. Ta razvojno- obrazovna osovina u potpunosti nije organski

povezana. Nego strše kao stijene u moru svaka za sebe. Pozivaju kao svjetionici da ih netko umreži i od njih stvori vertikalu od srednjeg prema višem, visokom i znanstvenom obrazovanju. I sve to s kvalitetnom primjenom u gospodarstvu. Na toj liniji bi se trebali naći svi čelni ljudi tih ustanova vukući razvoj zajednice. Razvoj ne počinje izvana ni negdje drugdje, ni direktivom odozgo, on počinje u srcu same zajednice.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gospodarstvo

U LISTOPADU treba početi gradnja Regionalnog centra kompetentnosti u Tehničkoj školi Čakovec vrijednog 56 milijuna kuna

Zbližili se škola i gospodarstvo Međimursko gospodarstvo orijentirano je na zapadno tržište, a da bi bilo konkurentno potrebne su mu napredne i vrhunske tehnologije, kazao je poduzetnik Franjo Sobočan Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Regionalni centar kompetentnosti u Tehničkoj školi Čakovec vrijedan 56 milijuna model je kako unaprijediti obrazovanje za potrebe gospodarstva. U listopadu treba početi njegova izgradnja, a paralelno s gradnjom odvijat će se i opremanje najnovijim tehnologijama. Više od 120 nastavnika, 700 učenika i 60 odraslih polaznika imat će priliku sudjelovati na programima stručnog usavršavanja i educirati se u novo opremljenim praktikumima. Od ukupno 56 milijuna kuna bespovratnih sredstava europskog novca rekonstruirat će se i dograditi zgrada Radionice Tehničke škole Čakovec te nabaviti najmodernija oprema za 9 novih školskih praktikuma iz područja strojarstva i mehatronike na ukupno 3.270 m2. Tu će se nalaziti praktikum za zavarivanje, CAD/ CAM tehnologiju, za mjerenja i kontrolu kvalitete, energetsko strojarstvo i obnovljive izvore energije, za CNC tehnologije, fluidne tehnike, automatizaciju i robotiku, razvoj i konstrukcije te automehatroniku čija je procijenjena vrijednost 22,2 milijuna kuna.

Suradnja s najboljim europskim i svjetskim centrima kompetencija

Voditeljica projekta Mihaela Pancer Zadravec pojasnila je da je ostatak sredstava namijenjen uspostavi suradnje s najboljim europ-

METALSKA JEZGRA u Čakovcu ulazi u fazu opremanja

Nabavlja se uredska oprema, namještaj i istraživači mogu useliti

Mihaela Pancer Zadravec, voditeljica projekta

Franjo Sobočan, vlasnik firme Sobočan

Dražen Blažeka, ravnatelj Tehničke škole

skim i svjetskim centrima kompetencija, domaćim i stranim obrazovnim institucijama, stručnim tijelima, komorama i poduzetnicima, razvoju novih i unapređenju postojećih programa obrazovanja, jačanju kompetencija odgojno-obrazovnih radnika Tehničke škole Čakovec i partnerskih škola te mentora zaposlenih kod poslodavaca, promociji i upravljanju. Početak korištenja novih prostora Centra kompetencija Tehničke škole Čakovec očekuje se u rujnu 2023. godine.

napravili smo veliki posao kako bi mogli stvorili temelje za njegovu održivost. Tehnička škola surađuje s velikim brojem poduzetnika, 14 ih je potpisalo neku vrstu suradnje na projektu, premda je prema uvjetima za apliciranje projekta trebala suradnja njih osam. Sredinom 2018. godine sjeli smo s poduzetnicima, odnosno stručnjacima iz firmi kako bi profesorima iz škole zajedno odredili koji su to strojevi, oprema potrebni u našim praktikumima i radionicama. Franjo Sobočan, predstavnik poduzetnika u projektu na pitanje što ga je potaklo na suradnju je rekao: –Već duže surađujemo s Tehničkom školom, ali i s drugim školama na području Međimurja i Varaždina. Na ovu suradnju smo se odlučili zato što je za gospodarstvo jako važno kakvi se kadrovi školuju. Veliki benefit u ovom projektu su tehnološki procesi i linije koje će se njime

dobiti, uz to što je važno da će se i profesori moći obučavati na novim tehnologijama koje su danas u gospodarstvu potrebne. Međimursko gospodarstvo orijentirano na zapadno tržište i da bi moglo biti konkurentno potrebne su mu napredne i vrhunske tehnologije s kojima možemo napraviti vrhunski proizvod, kazao je Sobočan. Župan Matija Posavec je istaknuo da je ovo najveći projekt koji se trenutno provodi u području obrazovanja u Međimurju, ne samo financijski, već i u pogledu koristi koju će donijeti. Uz Tehničku školu Čakovec kao nositelja i korisnika projekta, uključeni su i Međimurska županija, Strojarska i prometna škola Varaždin, Graditeljska škola Čakovec, HZZ – Područni ured Čakovec, Javna ustanova REDEA, Srednja škola Oroslavje, Srednja škola Krapina, Tehnička škola Daruvar, Sveučilište Sjever, POU Algebra i poduzeće Sobočan. (BMO)

Podršku projektu dalo 14 poduzetnika

Ravnatelj Tehničke škole Dražen Blažeka kazao je da se na ideji Centra počelo raditi još 2015. godine: – Kada smo dobili priliku osnovati regionalni centar nismo bili ni približno svjesni izazova, odgovornosti, ali i velike prilike koja nas je čekala. Unatoč tome što rezultati projekta još uvijek nisu opipljivi, posljednjih godina

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Nekad austrougarska konjušnica, danas istraživački centar Metalska jezgra

Nakon što Razvojno edukacijski centar za metalsku industriju – Metalska jezgra Čakovec ishodi dopusnicu za obavljanje znanstvene djelatnosti bit će prva znanstvena ustanova u Hrvatskoj čiji je osnivač Županija Osnivanje Metalske jezgre u nekadašnjoj vojarni u Čakovcu namijenjeno je znanstvenoistraživačkoj zajednici za provođenje primjenjivih istraživanja. Cilj je jačanje znanstvene izvrsnosti, stvaranje društva znanja te povećanje kompetitivnosti metalske industrije na području Međimurske županije i sjeverozapadne Hrvatske. Radovi na uređenju zgrade su pri kraju. U ponedjeljak je u velikoj vijećnici Međimurske županije potpisan ugovor o nabavi uredske opreme i namještaja u zgradi Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju Metalska jezgra Čakovec. Za opremanje je odabrano poduzeće Novi godovi iz Čakovca. Direktor Branko Habuš potpisao je ugovor sa županom Međimurske županije Matijom Posavcem te je zahvalio na ukazanom povjerenju pritom istaknuvši kako će oprema biti u narednih 60 dana u Metalskoj jezgri Čakovec. Ukupna cijena uredske opreme i namještaja koji se ugovaraju iznosi 363.367,50 s PDV-om, a namještaj je osmišljen i prilagođen da u potpunosti pripada budućem znanstveno istraživačkom radu, istaknuo je Mario Šercer, ravnatelj

Razvojno-edukacijskog centra za metalsku industriju – Metalska jezgra Čakovec. – Do kraja projekta će se završiti nabava za video nadzor i razvojnu opremu za IoT laboratorij. Radovi na objektu će biti završeni tijekom ljeta, a u rujnu i listopadu će se objekt Metalske jezgre u potpunosti opremiti. Vizija Međimurske županije je da Razvojno edukacijski centar za metalsku industriju – Metalska jezgra Čakovec ishodi dopusnicu za obavljanje znanstvene djelatnosti te da bude prva znanstvena ustanova u Hrvatskoj čiji je osnivač Županija, zaključio je međimurski župan Matija Posavec koji je najavio da će službeno otvorenje Metalske jezgre u Čakovcu biti tijekom listopada 2020. godine u skladu s epidemiološkim mjerama. Projekt Metalska jezgra je sufinanciran iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u iznosu od 31.290.223,12 kuna. Na potpisivanju ugovora bili su prisutni i pročelnik UO za gospodarske djelatnosti Darko Radanović te voditeljica projekta iz Javne ustanove za razvoj Međimurja REDEA-e Maša Tomašić. (BMO)

Crna kronika

PROMETNA NESREĆA na željezničkom prijelazu u Macincu

Zabio se u rampu s 2,26 promila pa pobjegao U utorak, 25. kolovoza 2020. godine oko 11:40 u Macincu, na prijelazu ceste preko željezničke pruge, dogodila se prometna nesreća. Pedesetosmogodišnji vozač pod utjecajem alkohola od 2,26 promila upravljao je Mazdom 323, čakovečkih registarskih oznaka i pritom se kolnikom Glavne ulice približavao prijelazu ceste preko željezničke pruge. U tom trenutku uređaj za zatvaranje prometa bio je spušten uz aktivaciju svjetlosnih i zvučnih signala, koji upozoravaju sudionike u prometu da se približava vlak. Vozač se nije zaustavio

UKRATKO

ispred prijelaza ceste preko željezničke pruge zbog čega je prednjim dijelom automobila udario u polubranik uređaja za zatvaranje prometa, a nakon prouzrokovane prometne nesreće vozilom je napustio mjesto događaja. Nešto kasnije, policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec pronašli su odbjeglog vozača te ga zbog počinjenja nekoliko prekršaja sankcionirali izricanjem novčane kazne u ukupnom iznosu od 17.000 kuna uz izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 10 mjeseci. (sh)

NESRETNI SLUČAJ u Robadju

Prevrtanjem traktora poginuo 52- godišnjak U nedjelju, 23. kolovoza 2020. godine oko 17 sati, u Robadju, na nizbrdici puta u vinogradu došlo je do proklizavanja kotača i prevrtanja traktora s pridodanom prikolicom te prignječenja 52-godišnjeg vozača F. K.

s područja Općine Štrigova. Od zadobivenih ozljeda 52-godišnjak je preminuo je na mjestu događaja. Mrtvo tijelo prevezeno je na odjel patologije ŽB u Čakovcu gdje će se izvršiti obdukcija. (sh)

POŽAR u Murskom Središću

Zapalila se peć na kruta goriva U petak, 21. kolovoza 2020. godine oko 15 sati u Murskom Središću, u dvorištu obiteljske kuće u Ulici Brezje, izbio je požar u prostoriji radionice. U požaru su izgorjele i djelomično nagorjele električne instalacije peći centralnog grijanja, ekspanziona posuda na priključku za centralno grijanje, plastični dijelovi ormarića i plastični dijelovi rasvjete. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko deseta-

ka tisuća kuna, dok je požar ugasio vlasnik. Očevidom uz stručnu pomoć inspektorice za zaštitu od požara utvrđeno je kako je do požara došlo uslijed prijenosa topline s peći centralnog grijanja na kruta goriva na drvene daske i papir, koji su se nalazili u neposrednoj blizini peći. Netom prije izbijanja požara vlasnik je u peći naložio vatru i izašao iz prostorije. O događaju dostavit će se izvješće nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

PLEŠIVICA

Pas mješanac poklao kokoši, vlasnik kažnjen U nedjelju, 23. kolovoza 2020. godine nešto poslije 13 sati u Plešivici, pas mješanac vlasništvo 59-godišnjaka uslijed propuštenog nadzora i neopreznog držanja ušao u ograđeno dvorište kuće, vlasništvo 73-godišnjakinje, gdje je poklao nekoliko

kokoši te srušio vlasnicu na tlo. U događaju vlasnica nije zadobila ozljede. Vlasnik psa zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, novčano je kažnjen. (sh)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KLIZIŠTE u Svetom Urbanu prouzročilo veliku štetu obitelji Košak

28. kolovoza 2020.

Nakon potresa kuća nam je još više popucala, a sanacija stala! Piše: Sanja Heric

U općini Štrigova postoji nekoliko kuća koje su popucale zbog klizišta koja su nastala posljednjih desetak godina. Jedna od takvih kuća je kuća Željka Košaka u Svetom Urbanu, odnosno na području koje je poznato kao Šantovec breg, koji nas je pozvao k sebi da na vlastiti oči vidimo o čemu je riječ. U dvorištu kuće dočekala nas je njegova supruga Štefica Linić koja nam je na kući pokazala deformacije i pukotine koje je, kako kaže, prouzrokovalo aktivirano klizište. – Klizište je ovdje od 2014. godine i do danas je ono aktivno. Nakon potresa kuća nam je još više popucala. Sanaciju klizišta su napravili, ali mi nismo dobili nikakve papire, niti izvještaj, općina je poslala papire u Zagreb, ali sad je sve stalo, kazala nam je ogorčeno Štefica Linić pokazujući nam

deformacije koje su nastale na njihovoj kući. – Mi više ne znamo što uraditi, dolazi zima, naša kuća ima oštećenja unutra. Pisalo je da će se kuća sanirati i iznutra. U jednoj sobi nam je puknuo zid tako da se više ni prozor ne može otvoriti. Cijela škarpa se nagnula dolje, i ispod kuće je puknula cesta, potužila nam se mještanka Linić. O cijeloj situaciji za komentar smo upitali načelnika Štrigove Stanislava Rebernika. – Osigurali smo teren oko kuće, napravili istraživanje, izvršili bušenja, postavili drenove, dovršena je odvodnja. Preostao je još manji dio uz potok. Prijavili smo sve oštećene kuće na području općine na natječaj koji je raspisala država, no umeđuvremenu zbog potresa u Zagrebu i koronavirusa sve je stalo, pojasnio nam je načelnik Rebernik. Ukupno je dosad u suradnji s Hrvat-

Napukli zidovi na obiteljskoj kući Košak

skim vodama općina za klizište na Šantavec bregu uložila 450.000 kuna. Najavio je u

nastavku da procjena stanja slijedi i na klizištu Željka Brezovačkog u Železnoj Gori.

PO DRUGI PUT nestala 45-godišnja Mirjana Pišteljak

Žaklina iz Čakovca traži svoju sestru Mirjanu! Ako imate bilo kakve i informacije o nestaloj Mirjani Pišteljak, javite se u najbližu policijsku postaju Piše: Sanja Heric

Obitelj Žakline Preininger iz Čakovca noćima ne spava jer je njezina sestra 45-godišnja Mirjana Pišteljak po drugi put nestala. Prvi se put to dogodilo u petak, 21. kolovoza, u jutarnjim satima u Čakovcu. Nestala Mirjana pronađena je drugi dan u popodnevnim satima u Zagrebu, no u noći je opet nestala i do danas nije pronađena. – U Zagrebu smo je preuzeli s obitelji i bila je u vrlo lošem stanju. Dovezli smo je kod sebe doma na adresu Paška ulica 27 Zagreb, no tijekom noći je ponovno nestala. Išla sam spavati

oko 12 sati. Nedugo nakon toga išla sam provjeriti je li sve uredu, no naišla sam na praznu sobu na katu. Kad sam se spustila dolje bio je otvoren prozor. Vjerojatno je bosa negdje otišla, ispričala nam je u telefonskom razgovoru njezina teta Luca Ajster iz Zagreba. Istaknula je da se sve to dogodilo jer je preskočila jedan dan terapije. Naime, zbog situacije s koronom nisu mogli dobiti liječnika koji bi joj dalje prepisao lijekove. Kako su kazali, nitko im se nije javljao na telefon kad god su zvali. U četvrtak smo provjerili kod njezine sestre Žakline Preininger iz Čakovca ima li kakvih

novih informacija vezanih uz njezin pronalazak. – Nismo dobili nikakvih novih informacija od policije. Još je uvijek traže. Sestra je u posljednje vrijeme puno puta dolazila kod nas i boravila kod nas u Čakovcu. Nije se osjećala dobro, posebno nakon potresa i cijele situacije s koronom. Dobra je osoba, nije agresivna, kazala nam je njezina sestra Žaklina Preininger. Mirjana je po drugi put otišla bez dokumenata i mobitela. Visoka je 160 centimetara, teška oko 80 kilograma, a dok je zadnje viđena imala je na sebi crnu majicu i traperice. Obitelj apelira na sve građane, a po-

Nestala Mirjana Pišteljak otišla je bosa i bez dokumenata

sebno na građane Zagreba i okolice da jave na broj 112 ili na na broj 091/7818-969 (Žaklina) ili 091/6188-777 (Luca) ako su negdje vidjeli Mirjanu Pišteljak.

28. kolovoza 2020.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAŠI STUDENTI U INOZEMSTVU na velikom udaru restrikcija zbog koronavirusa

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Troškovi studija im se Krivovjerci među nama J drastično povećali Nejdemo kući zato što je cijena testiranja na COVID za nas kao studente previsoka, potvrdilo nam je više studenata Piše: Lea Novaković

Studij u inozemstvu postao je vrlo popularan za studente iz Međimurja, naročito nakon ulaska u EU. Do Graza treba sat i pol kao i do centra Zagreba, a do Beča, najsigurnijeg grada za život u Europi, treba otprilike tri i pol sata, možda nešto duže nego do Rijeke, ali manje nego do Osijeka kao našeg trećeg vrlo čestog izbora grada za studiranje. Mladi ljudi se najviše odlučuju na studij u inozemstvu zbog boljih poslovnih prilika kao i organiziranijeg sustava studiranja. Uz obavezne predmete, studenti mogu sami birati kada ih žele slušati, a također ne zahtjevaju svi predmeti prisustvo na predavanju. Zbog tih beneficija puno studenata u Austriji uz studij može studirati dodatan smjer, raditi ili pak jednostavno uživati u putovanjima tijekom semestra. Međutim, i ova fleksibilnost Austrijanaca i tendencija ka multikulturalnosti dolazi na veliki test. Mogu li ići na ruku stranim studentima koji žive preko granice u doba korone kada su svi u neizvjesnosti?Studenti u Beču trenutno vode brige oko smještaja, prijave predmeta i slanja mailova kako bi se na što bolji način organizirali prije početka novog semestra. Kako je prošli semestar počeo u ožujku, a nakon tjedan dana odlučeno je kako će se nastava održavati preko interneta, svi su se studenti vratili svojim kućama. No svejedno, ugovorno vezani studenti do kraja semestra morali su plaćati pune troškove stanarine bez obzira na to što nisu boravili tamo ni dan nakon ožujka. Odsjek političkih znanosti Sveučilišta u Beču potvrdio

Studenti se spremaju za početak novog semestra u inozemstvu

je kako planiraju kombinaciju predavanja preko interneta i fizičke prisutnosti na fakultetu, ali i da isto tako ovisno o situaciji koja će se odvijati i broju zaraženih uvijek mogu odlučiti da se nastava održava samo preko interneta. Dakle, studenti svakako moraju osigurati smještaj, a za prelazak preko granice trenutačno nemaju drugu mogućnost nego platiti testiranje za koronu da bi mogli na fakultet. No također, kada su već tamo ne mogu se vratiti kući jer bi tada svaki put trebali novi test koji ne bi smio biti stariji od 72 sata. A testiranje na mjesečnoj bazi, dakle odlazak kući jednom mjesečno, preveliki je trošak za studente. Nekoliko međimurskih studenata koji studiraju u Austriji otkrilo nam je svoja razmišljanja i probleme s kojima se suočavaju prije nadolazećeg semestra u Grazu i Beču. Lana Nerer iz Murskog Središća tek je upisala studij

sociologije na Sveučilištu KarlFranzes u Grazu. – U Graz na upis sam otišla u nedjelju kada je bila zadnja prilika otići preko granice bez testa za koronu. Prijemni ispit nisam imala tako da ne znam bi li dobila mogućnost polagati ga online, budući da se trenutno svi prijemni održavaju fizički. Što se tiče prvog semestra, još uvijek ne znamo kako bi on trebao izgledati. Puno mi znači što u Grazu imam smještaj jer mi roditelji rade i žive tamo pa sam trenutno s njima. Elena Ružić iz Čakovca završila je diplomski studij međunarodnih odnosa na Webster Vienna University u Beču. Preostala joj je jedino obrana diplomskog rada. – Na mom fakultetu profesori nam zaista idu na ruku i trude se da nam omoguće maksimalnu sigurnost. Zbog toga imamo mogućnost obrane diplomskog rada preko interneta, ali i fizički na

ČAKOVEC, PRELOG , VARAŽDIN Info tel: 040/ 363 396 www.bukal.hr

Fakultetu ovisno o tome što si tko odabere. Zbog situacije s granicama kao studentu mi se nikako ne isplati plaćati test za koronu kako bi otišla na jedan do dva dana u Beč, pa sam odlučila obranu napraviti preko interneta kako zbog vlastite sigurnosti tako i zbog sigurnosti svojih ukućana. I drugi studenti potvrđuju navedeno, a neki čak i nisu otišli kući da ne bi plaćali testiranje na koronu jer je to za studente jednostavno preskupo. Raspitali smo se i kod našeg Stožera civilne zaštite koji su nam potvrdili da je bez obzira na potvrdu o studiranju za prelazak preko granice potrebno napraviti testiranje na koronu, koje u trenutku prelaska granice ne smije biti starije od 72 sata. Dakle, studenti bi za testiranje na koronu trebali izdvojiti od 500 do 700 kuna ovisno o tipu testa koji žele napraviti, odnosno 501 kunu za test s dvije sekvence ili 698 kuna za test s tri sekvence. Serološko testiranje po cijeni od 200 kuna koje se provodi u Čakovcu nažalost nije dovoljno za prelazak preko granice. Naši su studenti očito prepušteni sami sebi pri snalaženju u kriznim uvjetima prelaska granice. Nitko se nije zapitao mogu li si priuštiti testiranje ili bi se mogli uvesti npr. vaučeri za besplatno testiranje studenata. Ili već neki treći način.Za radnu snagu strane tvrtke su rješenja pronašla ekspresno. Pa iako je očekivano da su stranim zemljama naši radnici bitniji od naših studenata, možda bi studenti ipak trebali biti bitniji nama ili je i ulaganje u našu budućnost također stavljeno u karantenu?

edno od najvažnijih pitanja današnjice postavio je nedavno Miroslav Radman, svjetski poznati biolog. On jednostavno pita zašto smo delegirali svoju sudbinu u ruke tehnologija koje su na tržištu. Zašto smatramo da tehnologije znaju više, pa nam to podrazumijeva da ne moramo upotrijebiti našu kognicijsku moć. Otkud ta vjera u modernu tehnologiju i one koji ih zastupaju? Radman zove zastupnike tehnologija u ime kulture demokracije pogrdnim imenom “nekompetentni cirkusanti”, a ima ih najviše u visoko razvijenim zemljama. Društveni sloj tih “nekompetentnih cirkusanata” ili menadžera tehnologija kojima je više do zabave i novca nego do zdravlja ljudi, stvorio je masu vjernika u nove tehnologije, pogotovo kad je riječ o zdravlju. Obećavaju se čuda, koja ponekad i uspijevaju, pa su to onda novi poticaji za vjeru. Najveći vjernici novih tehnologija su vjerovali ili ne – ponajprije vlade svih država, pa i naše. Zaboravljaju se temeljne istine, ono što je najvažnije za bolji život i zdravlje. Prema Radmanu, u zadnjih trideset godina sasvim se promijenila slika zdravstva, liječe se bolesti putem beskonačnih terapija koje imaju svoju cijenu, a zapostavljena je briga za zdravlje naroda. Sve ono što ne donosi dobit, zapostavljeno je. Kod nas je to svima jasan primjer Imunološkog zavoda, koji jedno vrijeme nikome nije trebao, da bi se sad s koronom počeli

osvješćivati. Umjesto istraživanja novih dijagnostičkih metoda i spoznaja koje ne donose profit, imamo brojne i beskonačne terapije, a vjernici smo svi. Zašto smo tako olako pristali biti krivovjerci? Više ne vjerujemo u vlastitu pamet, nego u tehnologije koje su nam postale zamjena za vlastiti misaoni napor. Cjepivo za virus danas se prati kao najveća svjetska diva, čak je otvoreno natjecanje tko će prvi. No što ako se virus ne može samo tako pobijediti jer stalno mutira? To ne bi bilo prvi put. Povijest nas uči da smo pripitomili životinje kad smo ih trebali za život, a pripitomili smo već neke bakterije i viruse koji su pristali na dobar suživot s nama. Ne bi li tako trebali pripitomiti i druge opasne viruse i bakterije, umjesto da vodimo borbu s cijelom prirodom? Samo tko će povesti takva istraživanja koja ne donose dobit pa nisu interesantna nikome osim malobrojnim znanstvenicima koji još nisu inficirani tehnološkim krivovjerjem.

VLAŽNE MARAMICE SU NEPRIJATELJ KANALIZACIJE Printer i skener Hp

379 kn

Laptopi od

1499 kn

Vivax 82 cm 799 kn VIVAX 102 cm 1299 kn Grundig 124 cm UHD 4 K 1999 kn Grundig 165 cm UHD 4 K 4099 kn

Mobiteli od

149 kn

Vivax 3,5 KW WI-FI 2299 kn Grundig 3,5 KW 2599 kn

Nerazgradive su i zato Vas molimo da ih ne bacate u wc školjku, već u koš za smeće

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. kolovoza 2020.

ČAKOVEC I ove godine planira nabavu radnih bilježnica, zbirki, mapi i atlasa za osnovce na svojem području

IN MEMORIAM

Roditelji plate, a grad vraća novac Davorka Majetić

Napustila nas je prof. Davorka Majetić Preminula je Davorka Majetić profesorica kemije Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec. Svakomu čiji se životni put susreo s njezinim, ovo je ime sinonim za izvanserijsku, jedinstvenu osobu, neponovljiv dalmatinskomeđimurski spoj milijuna atoma, dušu koju je bilo lako voljeti. Osobu sa strašću i sa stavom. Učenicima strpljiva, poticajna i nadasve topla profesorica, razrednica, mentorica; kolegama divna, draga, pouzdana podrška, oslonac i prijateljica; obitelji snažna, topla, hrabra, ustrajna supruga, majka, sestra, svekrva. Žena stijena – sve to bila je profesorica Majetić. Dobrotom, mudrošću i ljubavlju prolazila je kroz život, ljude je gledala srcem. Učila nas je smijati se očima, voljeti život i radovati mu se. Profesionalno, ali ništa manje privatno, iznimno predana i posvećena, s ogromnim se entuzijazmom i žarom za prenošenje znanja predavala najvećoj strasti – učenicima te je odgojila i obrazovala generacije i generacije učenika, zagrijavši srca i srca za svoju veliku ljubav – kemiju, uz kemijske, nerijetko poučavajući i brojne životne formule. Empatična, altruistična, pravedna i nesebična, redovito je stjecala bezrezervno povjerenje svih oko sebe, što je rezultiralo brojnim uspjesima učenika na natjecanjima, pozitivnim odnosom prema znanju i učenju, čvrstim prija-

teljstvima. U nepunih 66 godina, uvijek s fokusom na dobro u čovjeku, svoje je ovozemaljsko poslanje ispunila u potpunosti. Djelima, riječju, pojavom, prisustvom, pogledom i osmijehom profesorica Majetić svoju je i našu školicu činila boljim, ugodnijim, sretnijim i ljepšim mjestom. Darom i istančanim senzibilitetom za čovjeka pronicala je u najskrivenije zakutke duše svojih učenika, kolega i prijatelja, prva uočavajući neke naše unutarnje nemire i bitke. I tada bi zablistala u punom sjaju. Uvijek spremna za razgovor, pomoć, podršku, napajala bi nas energijom, snagom, utjehom. Svi smo imali što naučiti od nje i svi se možemo ugledati u njezinu nesebičnost, pravednost i skromnost, druželjubivost, moralnu čistoću, toleranciju. Dobra naša Davorka, visoko ste nam postavili ljestvicu ljudskih i životnih vrijednosti, teško će biti doseći ju, no dat ćemo se kao što ste se i Vi davali, potpuno i bez ostatka. Vjerujem da ćemo današnju tugu, šok, nevjericu i bol uspjeti pretvoriti u snagu i znam da ćete nam Vi biti krijesnica na tome putu. Nedostajat će nam vaša mirnoća, pronicljivost, čovjekoljubivost, lakoća, srce, strast, ma sve. S poštovanjem i divljenjem nosit ćemo Vas u duši dok dišemo. Reći samo hvala ovoga se trenutka jednostavno ne čini dovoljnim.

Sandra Breka - Ovčar, ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec

Gradsko vijeće Grada Čakovca na sljedećoj sjednici donosi odluku o financiranju drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih škola. Malo je vjerojatno da bi je vijećnici odbili jer ide u korist djece i njihovih roditelja. Čakovec će financirati za učenike redovnih osnovnih škola radne bilježnice i zbirke zadataka za obvezne i izborne nastavne predmete, likovne mape, geografski atlas za osnovnu školu, radni materijal za izvođenje vježbi i praktičnog rada za nastavu tehničke kulture. Za učenike Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec, uzevši u obzir da je to posebna odgojno-obrazovna ustanova, financirat će nabavu dopunskih i pomoćnih nastavnih sredstava te ostalih sredstava potrebnih za odgojno-obrazovni rad učenika s teškoćama u razvoju u iznosu od 50 kuna po učeniku. Financiranje drugih obrazovnih materijala obuhvaća materijale navedene u Katalogu odobrenih drugih obrazovnih materijala za osnovnu školu, objavljenom na službenim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje. Roditelji (skrbnici) učenika ostvaruju pravo na financiranje drugih obrazovnih materijala na osnovi dostavljenog računa. Račun su roditelji dužni dostaviti osnovnoj školi koju njihovo dijete pohađa najkasnije do 30. listopada 2020. godine. Ako učenik ima prebivalište na području Grada

Čakovečki osnovci dobit će radne bilježnice, zbirke, atlase i drugo o trošku Grada Čakovca, a pohađa osnovnu školu kojoj osnivač nije Grad Čakovec, račun su roditelji dužni dostaviti Gradu Čakovcu. Spomenuto pravo ne ostvaruju roditelji (skrbnici) učenika kojima će se drugi obrazovni materijali financirati po drugoj osnovi. Roditelji (skrbnici) učenika kojima će se drugi obrazovni materijali djelomično financirati odnosno sufinancirati po nekoj drugoj osnovi ostvaruju pravo da im se iz proračuna Grada Čakovca sufinancira preostali dio troškova, do ukupnog iznosa. Nakon prikupljanja dokumentacije škole su duž-

ne Gradu Čakovcu dostaviti zahtjev za nadoknadom sredstava za kupljene druge obrazovne materijale. Ako je nabavu provodila škola, ona je dužna Gradu Čakovcu dostaviti zahtjev za nadoknadom sredstava s priloženim računima i dokazima o plaćanju računa. Temeljem dostavljenih zahtjeva škola, Grad Čakovec izvršit će uplate odnosno povrat sredstava, na račune škola, odnosno na račune roditelja ako se radi o učenicima koji pohađaju osnovnu školu kojoj osnivač nije Grad Čakovec. Procjenjuje se da je iznos potreban za drugih obrazov-

ČAKOM TRAŽI od Grada suglasnost za kreditno zaduženje

nih materijala, kao i ostalih sredstava potrebnih za odgojno-obrazovni rad učenika s teškoćama u razvoju ukupno 900.000 kuna. Konačan iznos financiranja je promjenjiv jer ovisi o cijenama kupljenih materijala različitih nakladnika. Sredstva su osigurana su u proračunu Grada Čakovca za 2020. godinu. Čakovečka odluka je za svaku pohvalu jer radne bilježnice i ostali materijal često u cijeni doseže cijenu osnovnih udžbenika koji su besplatni, ako ne i više, pa je Grad dobro prepoznao što je roditeljima velik trošak. (BMO, foto: Z. Vrzan)

Treba im novac za nova vozila i tuševe za radnike Čakom se obratio Gradu Čakovcu sa zahtjevom za davanje suglasnosti za kreditno zaduženje za nabavu komunalnih vozila i ostale opreme u procijenjenoj vrijednosti od 1.800.000 kuna. Kako u prosincu 2020.dospijevaju zadnje rate dva ranije odobrena kredita, novim zaduženjem bi se omogućilo financiranje nešto veóe nabave opreme koja je planirana

planom nabave. Odlukom Ministarstva zaštite okoliša i energetike Čakomu dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 1.480.000 kuna a kojim bi se nabavila dva nova vozila za odvojeno prikupljanje otpada. Uz bespovratna sredstva, dio sredstava po tom projektnom prijedlogu mora osigurati Čakom te bi udio sufinanciranja bio 930.075 kuna. Osim nabave

dva nova vozila, planom nabave planirana je i zapoöeta nabava traktora za potrebe malčiranja zelenih površina grada Čakovca u iznosu od 500.000 kuna, planirani su i radovi na rekonstrukciji sanitarnog čvora i izgradnji tuševa za radnike čistoóe u iznosu od 360.000 kuna, nabava mini bagera rovokopača za službu pogrebnih djelatnosti u iznosu od 250.000

kuna i nabava uređaja za naplatu parkiranja u iznosu od 194.000 kuna. Sve ove nabave bi se financirale iz sredstava kredita i djelomiöno iz vlastitih sredstava.Većinski vlasnik Čakoma je upravo Grad Čakovec i može se zadužiti samo uz suglasnost većinskog vlasnika, odnosno osnivača. Suglasnost za zaduženje odobrava Gradsko vijeće Grada Čakovca. (BMO)

28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JESENSKA BICIKLIJADA Stazama općine Nedelišće

Voze se dionice po makadamu i asfaltu U nedjelju, 6. rujna u organizaciji Turističke zajednice Općine Nedelišće, održat će se jesensko izdanje biciklijade Stazama općine Nedelišće. Organizatori pozivaju sve zainteresirane bicikliste, male i velike, da nam se pridruže vožnji biciklom na poznatim stazama. Da pedaliranje bude zanimljivije vozi se dijelom asfaltiranom, dijelom makadamskom trasom. Staze nisu zahtjevne, a ovisno o vlastitim afinitetima možete se opredijeliti za dionice u duljini od 22 i 36 kilometara. Početak Biciklijade je u 10 sati u dvorištu Lovačkog doma u Nedelišću, dok će punkt za prijavu biti otvoren već od 9 sati kako bi se svi bez gužve i na vrijeme mogli prijaviti i preuzeti bonove. Kotizacija po sudioniku iznosi 30 kuna, u što je uključena okrjepa na pun-

Vozi se dionicama u duljini od 22 i 36 kilometara

ktovima u Črečanu (ribnjak) i Pušćinama (NK Pušćine) te ručak na završetku rute u Lovačkom domu oko 12 sati. Ne propustite ovaj

tradicionalni rekreativnosportski događaj i rezervirajte 6. rujan za bicikliranje! Važna napomena: Djeca do 16 godina moraju obavezno

nositi kacige! Biciklijadu podupiru sponzori biciklijade su Chaky, Panex Dinamic i Voćnjak Nedelišće. (BMO)

Središnje Međimurje 11 BESPLATAN ONLINE TEČAJ Happiness program za zdravstvene djelatnike

Tehnike disanja za oslobađanje stresa Art of Living Hrvatska pod pokroviteljstvom Međunarodne asocijacije za promicanje ljudskih vrijednosti (IAHV) nudi besplatan online tečaj znanstveno provjerenih tehnika disanja zdravstvenim djelatnicima u cilju postojanosti i izdržljivosti za vrijeme neposredne izloženosti COVID-19 pandemiji. Tečaj se održava od 27. do 29. kolovoza. Čak prije pojave COVID-19 zdravstveni djelatnici u Hrvatskoj bili su podvrgnuti visokom stupnju mentalnog i fizičkog stresa zbog radnih zahtjeva. S dodatnim valom epidemije COVID-19, ovo se opterećenje značajno povećalo. Preko 70 recenziranih neovisnih studija pokazalo je brojne dobrobiti tehnike disanja Sudarshan kriye na psihičko zdrav-

lje. Pozitivne promjene uključuju sljedeće: značajno smanjenje tjeskobe 73% i 41% remisije kod pojedinaca kod kojih psihoterapija i lijekovi nisu djelovali. Pronađeno je i niz drugih kognitivnih i fizioloških koristi, poput povećanja razine optimizma, blagostanja i kvalitete života, povećanja razine energije, poboljšanja kvalitete spavanja, povećan mentalni fokus i povećana svjesnost, smanjenje kortizola (biomarkera za stres) pojačan imunitet, kardiovaskularne i respiratorne funkcije. Za sve informacije slobodno se obratite: Dr. Mirjana Augustić, mail: mirjana. augustic@artofliving.hr i mob: +385 95 9002 138, Tasha Musulin, mail: tasha.musulin@artofliving. hr i mob: +385 91 333 57 22. (sh)

Dva mala školska vrta za velike promjene Udruga Biovrt zajedno s partnerskim školama PŠ Novo Selo Rok i OŠ Vratišinec od 01. 11. 2019. – 31. 08. 2020. provodi projekt "Mali vrt za velike promjene" u sklopu kojeg smo ovog proljeća zajedno s lokalnom zajednicom u OŠ Vratišinec oformili školski vrt. Time smo napravili novi trajni edukativni alat u kojem će učiti ove i buduće generacije OŠ Vratišinec, a u njega smo

prenijeli dobre prakse koje smo stekli tijekom 4 godina edukativnih programa u PŠ Novo Selo Rok. Na edukacijskom programu od 10 predavanja o zdravom načinu života, očuvanju prirode i održivom razvoju sudjelovalo je 143 učenika obje škole. Na 23 vrtlarske radionice i 4 terenske edukacije aktivno smo educirali učenike biovrtlarskih grupa škola ne

samo o organskom vrtlarenju u školskim vrtovima, nego i puno šire. Tako smo tijekom lipnja educirali učenike u ustanovi Međimurska priroda o očuvanju bioraznolikosti i o očuvanju leptira plavca u novootvorenom centru "Med dvemi vodami", gdje smo se oduševili novim edukativnim sadržajima i zanimljivim edukacijama. Početkom srpnja organizirali smo i terensku edukaciju na ekološkim međimurskim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ovima). To je bila odlična prilika da učenici nauče više o ekološkoj proizvodnji hrane i načinima čuvanja starinskih vrsti sjemenja kao i bogatstvu raznolikosti istih, blagodati i važnosti raznolikog konzumiranja za naše zdravlje. Tako su biovrtlarske grupe učenika iz

obaju partnerskih škola posjetile OPG Josipa Sabola u Donjoj Dubravi, OPG-u Nikole Siladi u Kotoribi i imanje Biovrta Silvije Kolar-Fodor. Učenici su posjetili i školski vrt partnerskih škola učenici PŠ N.S.Rok pogledali su školski vrt u OŠ Vratišinec i obrnuto, te se upoznali s njihovim primjerom u praksi. Školski vrt u PŠ Novo Selo Rok pokrenula je udruga Biovrt 2016. godine, a u OŠ Vratišinec 2020. godine u sklopu ovog projekta. Udruga Biovrt je u sklopu projekta kreirala i edukativne alate: edukativnu društvenu memory igru "Upoznajmo biljno carstvo" gdje će učenici vježbati i pamćenje i prepoznati voće, povrće, cvijeće i ljekovito bilje u različitim fazama rasta. Silvija Kolar-Fodor napisala je istoimenu brošuru o biljkama koje uzgajamo u

školskim vrtovima. Ovi trajni edukacijski alati obogatit će školski kurikulum učenjem na zabavan način generacijama učenika osnovnih škola u Međimurju i šire. Napravili smo i završni video projekta koji je bio premijerno prikazani na završnim konferencijama projekta u PŠ N. S. Rok i u OŠ Vratišinec. Hvala svima koji su sudjelovali u ovom projektu! Ovakvim projektima s trajnim edukativnim alatima i s puno praktičnih znanja

stvaramo nove osviještene generacije koji će moći i sami napraviti velike primjene u društvu! Projekt “Mali vrt za velike promjene” traje od 01. 11. 2019. – 31. 08. 2020. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Dr. Vinka Žganca Vratišinec. Projekt financijski podržavaju Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Grad Čakovec i Međimurska županija.

Gornje Međimurje

28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MJEŠTANI DONJEG KONCOVČAKA organizirali zajedničko druženje U VRATIŠINCU na sjednici vijeća očekivano zaoštreno

Mogu li se snimati djeca na priredbi? Rasprave između vladajućih i oporbe na sjednici Vijeća u Općini Vratišinec ni za zadnjoj sjednici nisu prošle bez iskri. Na trenutke rasprave je zašla u pomalo bizarnu zonu, oko prava djece. Povod za to su bile školske bilježnice koje Vratišinec kao i druge općine financira iz svog proračuna. Oporbi, SDP-ovim vijećnicima, smeta što se dovoljno ne naglašava da je to iz općinskog proračuna. No to nije sve. U raspravu oko bilježnica za učenike osnovne škole uvukla se rasprava o kvaliteti darovanih bilježnica. Potaknuo ju Damir Perhoč, vijećnik SDP-a koji je kazao da prenosi primjedbe roditelja kao predsjednik Vijeća roditelja da su bilježnice nekvalitetne. Dao je sugestiju da se naruče kvalitetnije premda skuplje ili manji broj komada po učeniku, ali da budu tvrđih korica. Mihael Grbavec, predsjednik Općinskog vijeća, kazao je da se poklonjenom konju ne gleda u zube i da roditelji koji ne žele te bilježnice, mogu za svoju djecu kupiti kakve žele. To se nije svidjelo Perhoču koji je rekao da se time prave razlike među djecom. Načelnik Mlinarić se ubacio u raspravu i kazao da su bilježnice koje naručuje općina Vratišinec tiskane na istom mjestu gdje ih naručuju i druge općine. O tome koliko su izdržljive ovisi i o djetetu koje ih koriste. Dodao je da bilježnica ima dovoljno i da djeca mogu dobiti i dodatne u školi, a ima ih i na Općini. Kazao je da se dijete od djeteta razlikuje, po tome kako se odnosi prema školskim knjigama, bilježnicama i priboru te pritom naveo svoje roditeljsko iskustvo: – Jedno je vuklo školsku torbu po makadamu, a drugo je bilo pažljivo. No tu rasprava o djeci nije završila. Damir Perhoč je na-

čeo i drugu temu. Snimanje djece na mjesnim priredbama bez privole roditelja za to. Zatražio je ime administratora FB stranice Dovršimo započeto za našu općinu Vratišinec. Pojasnio je da se na toj stranici našla slika njegova djeteta bez njegova dopuštenja. – Tražio sam da se dijete skine s te stranice i upozorio administratora na to, kazao je. Lik djeteta je nakon te intervencije administrator prekrio negativnim simbolima, na što je Perhoč zatražio mišljenje pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević koja je obavijestila načelnika da opisana objava predstavlja povredu prava na privatnost i dostojanstvo djeteta. Perhoč je na Vijeću tražio ime administratora, jer želi podnijeti kaznenu prijavu, a načelnik Mlinarić mu je odgovorio: – Ako to zatraži DORH, onda ćemo postupiti po tom zahtjevu. No imao je načelnik potrebu prigovoriti vijećniku Perhoču. Prigovorio mu je da i on dolazi na događaje s fotoaparatom nepozvan i snima djecu bez dozvole roditelja. Perhoč je tvrdio da je to radio uz dozvolu i uz dogovor s roditeljima, no načelnik se pozivao na izjavu ravnateljice vrtića da to nije tako. U raspravu se uključio i Mihael Grbavec, predsjednik Općinskog vijeća pitajući se kamo to vodi i hoće li djeca ubuduće uopće moći sudjelovati na priredbama koje se snimaju ili se time njihovi nastupi dovode u pitanje. Jolanda Novak, vijećnica SDP, je kazala: – Moji unuci žive u gradu i tamo je to riješeno tako da roditelji na početku pedagoške godine daju privolu da je djecu slobodno fotografirati na javnim događanjima. (BMO)

Uz pjesmu i ples proslavili dobrosusjedske odnose Sada već tradicionalno krajem kolovoza svake godine mještani Donjeg Koncovčaka, točnije ulice Koncovečki put, organiziraju zajedničko druženje uz glazbu, ples, jelo i piće. Organizator ovogodišnjeg druženja bili su Mirko Mlinarić i Franjo Vrhar, a druženje

se održalo na imanju obitelji Posedi i Jeđud. - Druženje nam je postalo tradicija i lijepo nam je. Dosta je mještana koji žive u inozemstvu, a imamo i vikendaše. Ovo je prilika da se svi okupimo na jednom mjestu. Ovdje susjed susjeda podr-

žava. Sudjelujemo u radnim akcijama, kosimo travu, kada netko ide na ljetovanje čuvamo mu kuću, kazala nam je Dragica Perčić, jedna od mještanki. Na druženju se se okupile sve generacije mještana, od onih najmanjih do najstarijih. Najmlađi mještanin bio je

ŽELJKO VRHAR ih Hlapičine izradio veličanstvenu repliku svog motora

Petar Karlovčec koji broji tek 16 mjeseci, dok je najstariji 80-godišnji August Posedi. Okupljanje mještana podržali su načelnik Selnice Ervin Vičević i velečasni Tomislav Leskovar koji su im se u predvečer također pridružili. Za dobru atmosferu bio je zadužen Oldtimer band. (sh)

Yamahu sam izradio po nacrtu iz glave

Što mu oko vidi, to mu ruka izradi. Sve prema skici iz glave u materijalu iz lima. Željko Vrhar iz Hlapičine bavi se izolaterskim poslom i taj materijal mu je u žilama i u prstima. Ne prestaje se njime baviti samo po završetku posla na gradilištu, već ga oblikuje u kreativne predmete i u slobodno vrijeme. Stvara od ostataka materijala dok boravi na dalekim gradilištima Europe. Nakon posla, to mu je vid opuštanja i ispunjenja potrebe za kreativnošću. Najnovije je izradio repliku motora Yamahe od aluminijskog lima u prirodnoj veličini. Voli motore i ima prave motore, među njima i Yamahu. Tako se prihvatio izazova da izradi motor u prirodnoj veličini od aluminijskog lima. Replika ima sve vanjske dijelove precizno izrađene kao da je riječ o pravom motoru, tako da se na njega može sjesti. Jedina razlika

u odnosu na pravi motor je da se njime ne može odvesti, premda se i limeni kotači na replici Yamahe okreću. Željko je poduzetnik koji se bavi izolaterskim radovima i radove izvodi diljem zapadne i sjeverne Europe, a po zanimanju je limar – izolater. Rad s limenim materijalom mu je toliko pod kožom da je nacrt za motor stvorio u glavi. – Ne treba mi papir da bi napravio skicu, već sam motor oblikovao direktno iz glave na limu. I tako ga rezao i oblikovao dijelove. Za izradu mi je trebalo 100 sati rada. Započeo sam njegovu izradu na terenu, gdje sam izradio veći dio motora, a završio ga prva tri dana godišnjeg odmora kod kuće u kućnoj radionici. Replika motora je teška oko 30 kilograma, kazao je na naš sugovornik.Dodao je: – Želio bih ga izložiti da ga što više ljudi može vidjeti. Ponudit ću ga MC Miners iz Murskog

Željko Vrhar s motorom za koji mu je trebalo 100 sati rada Središća ako ga žele kao maskotu izložiti ispred klupskog prostora koji gleda na šetnicu uz Muru. Ovo mi nije prvi rad od lima. Prije toga sam izradio limenog robota kojeg je poklonio, a nakon motora planiram izraditi divovsku li-

menu mačku u natprirodnoj veličini od 3 metra, kazao je Željko. Ideja ima još. Razmišlja o tome da jednom kad prestane s aktivnim radom, možda se posveti izradi skulptura od lima pa mu to postane glavna preokupacija. (BMO)

studentima. Pravo na dobivanje jednokratne novčane pomoći ostvaruju studenti koji su upisani kao redoviti studenti u akademskoj godini 2019./2020., a imaju prebivalište na području Grada Mursko Središće. Uz obra-

zac za dodjelu jednokratne novčane pomoći studenti su dužni priložiti uvjerenje o upisu u akademsku godinu 2019./2020. kao redoviti studenti, presliku važeće osobne iskaznice te presliku kartice bankovnog računa. (BMO)

VEĆA NOVČANA pomoć studentima s područja Grada Mursko Središće

Svakome 100 kuna više Studenti s područja grada Mursko Središće već nekoliko godine primaju iz gradskog proračuna novčana pomoć. Prošle godine je iznosila 500 kuna, a ove će

godine rebalansom biti osigurano dodatnih 100 kuna po studentu. Budući da se nije održala manifestacija Ljeto uz Muru, proračunska sredstva preusmjeravaju se

28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 13 DRAGOSLAVEC BREG

Likovna kolonija kod Zvonka Petkovića

Ignac Šardi i Ervin Vičević sa slavljenicima

SUSRET oldtimer traktora održan 14. put u Selnici

Ljepotan pobjednika Branka Krajačića Selnička Traktorijada već duže od desetljeća ne gubi svoj sjaj, kao ni razni modeli starih traktora koje njihovi ponosni vlasnici svake godine krajem kolovoza glancaju za manifestaciju koje uveseljava ne samo njih, već i brojne gledatelje. Iako je ovogodišnje izdanje obilježilo skraćenje rute i manji broj prijavljenih sudionika, 30-ak entuzijasta odlučilo je mještanima i posjetiteljima priuštiti nešto u čemu mogu uživati uslijed koronakrize koja nas je sve zadesila. Organizator ove atraktivne izložbe, a ujedno i osnivač Oldtimer kluba Selnica, Ignac Šardi pobrinuo se da cijeli susret kao i svaki put dosad prođe besprijekor-

no, ali ove godine naravno uz poštivanje svih epidemioloških mjera. Traktorijada ima podršku Općine i načelnika Ervina Vičevića kao važan događaj za kulturnu i turističku promociju mjesta. Sam mimohod se sastojao od četiri postaje, a traktori su se iz središta Selnice uputili prema Kamenici, Bukovcu, na selnički Balog breg te na kraju stigli u Donji Koncovčak. Kod društvenog doma u Donjem Koncovčaku načelnik Vičević i organizator Šardi zahvalili su se svim ekipama te uručili nagrade i priznanja. Prvo mjesto pripalo je Branku Krajačiću iz Zebanca čija je plava „zvijer“ bila glavna atrakcija susreta. Kako Trak-

Pobjednik Branko Krajačić ispred svoje mašine

BREŽNA PRIČAONICA

nažalost jedan mrtvi. Posljednji slučaj je nestanak Mirjane Pišteljak koja je u tjedan dana dva puta nestala. Prvi je put nestala u Čakovcu kad je bila u posjeti svojoj sestri. Drugi put nestala je u nedjelju u Zagrebu i do danas žena nije pronađena. Otišla je kroz prozor kuće, bosa, rasteresena i bez lijekova koje mora svakog da-

a završit će u večernjim satima. U tom vremenu slike u nastajanju moći će razgledati i posjetitelji kako bi lakše sudjelovali u aukciji tih slika koja će se održati oko Božića. Sav prikupljeni novac ide u korist Udruge tjelesnih invalida Međimurske županije. Također, za vrijeme trajanja likovne kolonije OPG Petković pripremio je i zanimljivu ponudu svojih vrhunskih vina za okrijepu. (sh)

ŠTRIGOVA

Tehnički pregled Društvenog doma Pri kraju su radovi na rekonstrukciji Društvenog doma u centru Štrigove. Usporedno s početkom vanjskog uređenja građevine počeli su iskopi za iz-

gradnju biciklističkog centra. Svi radovi trebaju biti gotovi do kraja kolovoza. Početkom rujna zakazan je tehnički pregled novoobnovljene zgrade. (sh)

SVETI JURAJ NA BREGU

Preminuo fra Nikola Novak

Leon Leko, najmlađi sudionik torijada njeguje i stvaranje međunarodnih odnosa među ljubiteljima oldtimer traktora, dokaz je i drugoplasirani Paul Hoovenaars koji je doputovao iz Nizozemske kako bi sudjelovao na ovom događaju. Hoovenaars je sve okupljene srdačno pozvao na traktorijadu u Nizozemsku u nekoj bližoj budućnosti. Najveselija ekipa „Banec i društvo“, među čijim članovima se mogu pronaći Međimurci, Zagorci i Prigorci osvojila je treće mjesto. Posebnu nagradu za najuređeniji traktor dodjelila je Općina Selnica Dubravku Angelu i njegovoj veseloj ekipi. Iznimna zahvala od strane organizatora ide Marijanu Stojku, Mladenu Žgancu i Dubravku Angelu koji su sudionike dočekali na posta-

jama. Posebno priznanje za sudjelovanje osvojio je mladi Leon Leko iz Zebanca, koji već dvije godine zaredom predvodi najmlađu ekipu. Rijetko će se na ovakvim susretima pronaći mlada lica, ali Leon je iznimka. Njegov Pasquali, talijanski ljepotan iz 1967. dobio je na poklon od oca za 16. rođendan. Kako nam priča Leon, nabavili su ga u iz Pazina te je bio u jako lošem stanju. Međutim, zajedno s ocem pretvorio ga je u pravi mali radni stroj pomoću kojeg danas uređuje vinograd. Uz pjesmu i grah, vozači su se odmorili od cjelodnevne vožnje te nakon još jedne Traktorijade spremaju svoja vozila za ponovni susret. (Lana Vinko)

Zašto ljudi više nisu ljudi? U posljednjih pet godina međimurska policija zabilježila je čak 70-tak slučajeva bijega maloljetnika iz kuće. Uz bijeg maloljetnika, najučestaliji su nestanci starijih osoba, većinom onih koje boluju od bolesti na psihičkoj bazi. Ove godine samo u Međimurju prijavljeno je 14 nestanaka, 13 ih je pronađeno živim, a

U prekrasnom pejzažu međimurskih vinograda, livada i šuma na Dragoslavec Bregu, u nedjelju, 30. kolovoza održat će se prva humanitarna likovna kolonija. Slikarima iz triju županija: Koprivničkokriževačke, Varaždinske i Međimurske domaćin će biti poznati vinogradar i vinar Zvonko Petković. Na njegovom OPG-u 17 likovnih umjetnika svoja djela počet će stvarati u 9 sati,

na uzimati. Čudi me da osim našeg medija, nitko drugi o tome nije pisao, samo je dva dana nakon toga vijest napisao jedan nacionalni medij. Drugi aktualni slučaj ovog tjedna je slučaj iz Zagreba gdje je Ispred Klinike za traumatologiju u Draškovićevoj ulici nepoznata žena satima ležala na pločniku bez da joj je itko pomogao. Žena koja je

naišla na cijeli događaj otišla je do dežurnih u spomenutu bolnicu, ali liječnica koja je radila nije reagirala već je kazala da nazove hitnu koja se nalazi, pazite sad ovo, s druge strane bolnice. Građanka koja je sve ovo objavila kazala je da takvo što nikad u životu nije doživjela te da je to pokazatelj svega u sustavu ove zemlje.

Kapucin fra Nikola Stanislav Novak umro je u ponedjeljak, 24. kolovoza, u samostanu u Rijeci. Rođen je 1. svibnja 1934. u Lopatincu od oca Franje i majke Ane. U svijetu se zvao Stanislav Novak, a redovničko ime je dobio

pod nazivom Nikola kada je stupio je u Red tada Ilirske kapucinske provincije u Varaždinu. Redovničko odijelo (habit) je obukao 13. kolovoza 1950. u novicijatu Varaždinu. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Za stranke 13.400 kuna Općinsko vijeće Sveti Martin na Muri donijelo je odluku o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka. Tako se u proračunu za 2020. godinu osiguravaju sredstva

za financiranje političkih stranaka zastupljenih u Općinskom vijeću ukupnog iznosa od 13.400 kuna. Za SDP osigurano je 5100 kuna, za HSU 1100 kuna, za HSLS 5200 te za HDZ 2000 kuna. (sh) Piše: Sanja Heric

U kakve smo se to ljude pretvorili? Gdje nam je nestalo empatije? Oni koji moraju brinuti o bolesnima jednostavno su okrenuli leđa iako im se sve to događalo pred nosom, i to pod izlikom birokracije i pravila zdravstvene ustanove. Ilustracije radi, to je isto kao i da policajac koji zatekne trenutno ne može uskočiti lopova u krađi kaže da sad opljačkanom građaninu u radi nešto drugo te da sad pomoć.

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KOTORIBA

28. kolovoza 2020.

Koronavirus osiromašio druženje umirovljenika Kotoripski umirovljenici tek su ovih dana održali svoju godišnju skupštinu. Kako se radilo o uobičajenoj godišnjoj skupštini, dnevni je red bio posvećen pregledu jednogodišnjeg minulog razdoblja koji je podnio Vladimir Vugrinčić, predsjednik

Udruge. S obzirom na trenutačno stanje i program rada za iduće razdoblje dosta je štur, bez nekih većih događanja i okupljanja. Međutim, Skupština je ipak završila kako to i dolikuje godišnjem okupljanju uz glazbu i pjesmu. (vv)

DONJA DUBRAVA

Sportski park Krbulja postao veliko gradilište Radovi na izgradnji nadstrešnice i rasvjete teniskih terena na sportskom parku Krbulja u punom su tijeku. Na tom dijelu se završetak radova očekuje za mjesec. Postojeća neadekvatna te-

rasa uz sportski dom nogometnog kluba, pretvorit će se u prostor pogodan za razne rekreacijske i sportske aktivnosti, što će rezultirati većom uključenosti mještana u sport. (vv)

DONJI VIDOVEC

Nogometaši mogu navodnjavati svoj travnjak Općina Donji Vidovec donijela je odluku o financiranju kapitalnih ulaganja udruga u području sporta za 2020. godinu. Shodno pristiglim prijavama, sredstva iz

proračuna dobit će tamošnji nogometni klub Vidovčan. Njima je pripalo 50.000 kuna koje će utrošiti za navodnjavanje travnjaka na igralištu. (vv)

Zajednička fotografija za dugo sjećanje generacije učenika 1985./1986.

OSNOVNA ŠKOLA PODTUREN

Radostan susret školskih prijatelja nakon 34 godine Generacija učenika Osnovne škole Podturen koja je napustila školske klupe 1986. godine, okupila se proteklog vikenda 15. kolovoza na druženju kako bi se prisjetili učeničkih zgoda i nezgoda. Bila su to vremena u kojima su postojala čak dva razredna odjeljenja u OŠ Podturen, a učenici su dolazili iz okolnih mjesta Sivice,

Celina i Novakovca. Na druženje se, nažalost, nisu svi mogli odazvati, a okupljeni su se lijepo družili uz pjesmu i ples u restoranu Cobra u Podturnu uz obećanje da će se ponovo vidjeti već iduće godine.Domaćin restorana Vlado Sokač pripremio je ukusnu hranu, roštilj i pogače. Na jedan su dan zaboravili brige, probleme

i obaveze. Ovom prigodom poručuju onima koji su propustili 34. godišnjicu da se odazovu iduću godinu kako bi barem na tren doživjeli školski ugođaj i sjećanje na đačke dane. Kako bi im ostala lijepa uspomena s razrednicom Davorkom Gregorić fotografirao ih je Foto studio Cerovec iz Murskog Središća. Razrednica odjeljenja

Područne škole Sivica, učiteljica Terezija Gyöfi, nije mogla nazočiti susretu, no uputila je dirljive riječi zahvale. Iako je u osamdesetim godinama sjeća se svakog učenika poimenice. – Želimo joj još puno zdravlja i veselja, poručili su učenici. Ovaj susret generacije nakon toliko godina je događaj koji se željno očekuje i zauvijek pamti. (sh)

ODRŽANA ZAVRŠNA KONFERENCIJA PROJEKTA RADI-SEBE IZGRADI

Ostvaren cilj: podizanje motivacije i samopouzdanja kod osoba s invaliditetom Dana 27. kolovoza 2020. godine u galeriji Scheier u Čakovcu održana je završna konferencija projekta Radi – sebe izgradi. Projekt koji je s provedbom započeo 1. rujna 2018. godine financiran je iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. iz Europskog socijalnog fonda u ukupnoj vrijednosti od 1.499.999,77 kn, te završava 31. kolovoza 2020. godine. Ovo je osmi projekt Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije (DOSTI) koji se financira iz fondova Europske unije.

Na početku konferencije prisutne je pozdravila predsjednica Društva, Miljenka Radović mag.iur., te istaknula važnost projekata takve vrste. Voditeljica projekta, Natalija Mihoci, prisutne je upoznala s osnovnim elementima projekta, dok je koordinator projekta, Denis Frančešević predstavio glavne aktivnosti koje su se održavale za vrijeme trajanja projekta. Naime, cilj projekta je bio jačanje stručnih znanja nezaposlenih osoba s invaliditetom radi njihova lakšeg uključivanja na tržište rada kao i osnaživanje njihovih socijalnih, radno okupacijskih, psihomotoričkih, psihofizičkih, kreativnih i transverzalnih vještina. Voditeljica projekta posebno je istaknula izradu Programa osobnog razvoja za osobe s invaliditetom u čiju su izradu bile uključene socijalne radnice, psiholog i pravnica. Cilj izrađenog Programa je podizanje mo-

tivacije i samopouzdanja kod osoba s invaliditetom, odgovarajućih komunikacijskih vještina, vještina samozastupanja i prepoznavanje vlastitih sposobnosti i kvaliteta te upoznavanje s pravima osoba s invaliditetom vezanih uz tržište rada. Vezano uz Program, održao se niz različitih radionica kako bi se teorijski dio Programa proveo u praksi. U namjeri ostvarivanja osnovnog cilja projekta za mlade osobe s invaliditetom na tjednoj bazi bile su održane kreativne radionice, radionice samostalnog življenja, terapijsko jahanje u Bistrou Novi svijet u Hodošanu te vježbanje uz nadzor kineziologa u rekreacijskom centru DG Sport u Prelogu. Također su se održale različite društvene aktivnosti s ciljem jačanja socijalizacije za osobe s invaliditetom, istaknuo je koordinator projekta. Projekt je prvenstveno bio usmjeren na nezaposle-

ne osobe s invaliditetom s ciljem jačanja njihova položaja na tržištu rada. Stoga se u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Čakovec i društvenim poduzećem Naš izvor za tri mlade nezaposlene osobe s invaliditetom proveo verificirani program osposobljavanja za šivaće kožne galanterije kako bi se ojačala konkurentnost osoba s invaliditetom na

tržištu rada za zanimanja koja su tražena na području Međimurske županije. Organizacijom preko 400 aktivnosti za nezaposlene osobe s invaliditetom povećala se njihova socijalna uključenost te se potaknulo stjecanje znanja i navika potrebnih za zapošljavanje. Partner na projektu bila je Međimurska županija. Završnoj konferenciji

projekta prisustvovao je i župan Međimurske županije, Matija Posavec, koji je istaknuo važnost pisanja i provedbe projekata ovakve vrste za nezaposlene osobe s invaliditetom koji uvelike pridonose jačanju njihovih potencijala i kapaciteta. Ovom prilikom zahvaljujemo što nas je Međimurska županija podržavala u prošla 24 mjeseca provedbe projekta.

28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 15

vlč. Karlo Kruljac predvodi svoju prvu misu u Prelogu

PRELOG

Vlč. Kruljac predstavio se svojim župljanima

Marija aktivno demonstrira hodanje

SUPER BAKA MARIJA JASNIĆ i u mirovini aktivna sportašica

I bolna koljena i dijabetes pobjedila hodanjem Piše: Mario Golenko

Umirovljenica iz Preloga Marija Jasnić šest godina se bavi nordijskim hodanjem. Stekla je i licencu voditelja, a sportom je pobijedila bolest i potiče ostale na bavljenje sportom i aktivan život. U udruzi umirovljenika je voditelj nordijskog hodanja i sportskih aktivnosti. – Koliko ste dugo u mirovini? – Devet godina sam u mirovini. Išla sam u prijevremenu mirovinu zbog bolesti. Radila sam dobar posao u računovodstvu, ali su se pojavili problemi sa zglobovima i nisam više mogla raditi. Prije deset godina na moru su mi otkazala koljena i počela oticati, te nisam više mogla hodati. Ortoped je ustanovio okoštavanje hrskavica i uputio me na operaciju čišćenja i geliranja uz napomenu da će se zahvat vjerojatno morati ponoviti nakon nekoliko godina. – Kako je krenulo vaše bavljenje nordijskim hodanjem? – Nakon operacije i oporavka otišla sam u mirovinu te se uključila u udrugu umirovljenika prije šest godina. Počela sam se aktivno baviti sportom i na nagovor predsjednika udruge da bi postala voditelj i preporuku Renate Kutnjak Kiš za upis u školu nordijskog hodanja za voditelja stekla sam licencu i sad ne ispuštam štapove iz ruku. Bolujem i od dijabetesa, ali uz hodanje uspijevam i šećer regulirati. – Sportom se bavite cijeli život? – Da. Od mladosti sam aktivna bavila sam se rukometom, tenisom, a i vozila

bicikl, hodala puno i čitav život sam u pokretu. Uključila sam se i u projekt „Hodanjem do zdravlja“ i tako sam i dobila preporuku Renate Kutnjak Kiš. Sad sam u udruzi umirovljenika aktivni voditelj nordijskog hodanja i svaki četvrtak okupljam članove udruge jer mi je udruga umirovljenika i financirala licencu voditelja nordijskog hodanja. Nalazimo se u Marini Prelog, ali su dobrodošli svi ostali. Sve je besplatno i tko želi može nam se pridružiti – Kako su sad vaša koljena? – Zdrava kao dren. Bila sam na kontroli kod ortopeda koji se ostao u čudu kad je vidio nalaze. Oba koljena su u savršenom stanju mogu reći zdrava sam. Doktor je rekao da je to savršen sport, da samo nastavim i ne odustajem. – Kako vaša obitelj gleda na vaše aktivnosti? – Kažu mi da sam super baka, neki put ni kćer ni unuka ne dospiju pratiti moj tempo. – Kažite nam nešto o samom nordijskom hodanju? – Ma ono je prava aktivnost za svakoga, u svako doba godine, na svim temperaturama, bilo kad i posvuda! Nordijskim hodanjem aktivira te 90 posto svojih mišića. U odnosu na klasično hodanje, nordijski tip sa štapovima sagorijeva čak do 40 posto više kalorija, a višak kilograma se topi. Aktivirajući i ruke, uz noge, ravnomjerno raspoređuješ težinu među njima i različitim grupama mišića cijelog tijela, te aktivira se i gornji dio tijela koji je klasičnim hodanjem zapostavljen. Time se, kroz korištenje štapova, tijelo tjera prema naprijed, održava se pravilno držanje i raspon pokreta ramena i ruku kakav

U preloškoj župnoj crkvi sv. Jakoba Starijeg apostola predstavio se novi župni vikar, velečasni Karlo Kruljac. Vlč. Kruljac koji je došao iz župe sv. Vida mučenika u Pitomači, na tom je mjestu zamijenio vlč. Hrvoja Damiša koji je otišao na mjesto biskupijskog povjerenika za pastoral studenata i župnog upravitelja u Župi Majke Božje Snježne u Trnovcu. Novi preloški župni vikar, sakra-

ment svetog reda primio je 16. lipnja 2018. godine, a svoju je mladu misu proslavio u nedjelju 24. lipnja 2018. godine u varaždinskoj Župi svetog Josipa na Banfici. „Po Kristu, i s Kristom, i u Kristu“ je geslo njegovog svećeničkog poslanja. Svojim vjernicima predstavio se na misnim slavljima u nedjelju 23. kolovoza 2020. godine. (vv, foto: studio vipro)

Umirovljenici na Šoderici u Goričanu Ovih dana, preloški umirovljenici družili su se sa svojim kolegama iz Donje Dubrave, Goričana i Nedelišća na Šoderici u Goričanu. Druženje je organizirano u sklopu projekta Klubovi za starije osobe. Umirovljenici su Šodericu pretvorili u

pravo sportsko borilište. Naime, organizirano je bilo i natjecanje u visećoj kuglani, pikadu, nordijskom hodanju, stolnom nogometu i kvizu. Preloška ekipa pokupila je sve moguće pehare budući da su bili najbolji u svim disciplinama. (vv)

Škola brzog čitanja i mudrog učenja

Marija pokazuje svoje omiljene štapove za nordijsko hodanje bi trebao biti kod prirodnog hodanja. Također, aktivnim i dinamičkim korištenjem štapova zamjetno se povećava intenzitet hodanja. Nastanak ovog oblika hodanja potječe iz skijaškog trčanja, koji su Finci provodili kao pogodnu verziju ljetnih treninga, a koji vjerno simuliraju skijaško trčanje kad nema snijega. Tako je i faza vučenja u stražnjem položaju štapa, tehnika proizašla iz ovoga sporta. Nordijsko hodanje dobro je za osobe koje pate od simptoma tipičnih za sjedeće radno mjesto – glavobolje, bol u ramenima i vratnoj kralježnici. Isto tako, otpušta bol u donjim

leđima. Osobama koje imaju problema sa zglobovima donjih ekstremiteta (ozljede, postoperativni oporavak), sudjelovanjem ruku i ramena smanjuje se opterećenje na donje ekstremitete, posebice zglobove kuka, koljena, skočnog zgloba te kralježnicu. Na taj se način omogućuje više kretanja sa smanjenjem bolova i rizika od ozljeđivanja. Pojačana cirkulacija i metabolizam još su neke dobrobiti proizašle iz ove aktivnosti, a starijim osobama upotreba štapova omogućuje i veću stabilnost, čime se preveniraju padovi i njima uzrokovani učestali prijelomi.

Mudro učenje od prvog koraka, naziv je programa koji se nudi učenicima 1. i 2.razreda i to kroz besplatne radionice. Program obuhvaća razvoj grafomotoričkih sposobnosti kod djece, od samog čina pisanja i formiranja rukopisa. Naklonost matematici i brojevima gradi pak se kroz aktivnosti ispunjene natje-

cateljskim duhom i pozitivnom atmosferom. Program nudi i aktivnosti poticanja pažnje i pamćenja koje imaju pozitivan utjecaj na razvoj kapaciteta za pamćenje, bolju pažnju, zaključivanje i uočavanje. Radionice održat će se 3. i 4. rujna, u prostoru Multimedijalne dvorane preloškog muzeja. (vv)

U sklopu ljetnih radionica Ljeto u Knjižnici i Muzeju Grada Preloga, u ponedjeljak, 31. kolovoza na redu je radionica pod nazivom Stop Motion. Radi se o tehnici izrade video uradaka gdje se ručno upravlja objektima i fotografira ih se u više kratkih sekvenci. Spajanjem tih fotografija u video, stječe se dojam kao da se objekti pomiču prostorom. Za izradu

Stop Motion video uradaka potrebno je strpljenje, dobra ideja, objekti s kojima će se prenijeti priča i program za izradu videa. Stop Motion Studio jedan je od mnogobrojnih alata za izradu stop motion videa, a odlikuje ga jednostavnost i lako snalaženje za korisnike početnike. Dostupan je za Android, Windows te iOS operativne sustave. (vv)

Ljetna radionica videa

Poljodjelstvo

SAVJETI za poljoprivrednike

Višestruka sukladnost Jedan od osnovnih uvjeta za ostvarivanje prava na izravnu potporu poljoprivrednoj proizvodnji jest poštivanje pravila višestruke sukladnosti na cjelokupnom poljoprivrednom gospodarstvu sukladno Pravilniku o višestrukoj sukladnosti. Poljoprivredni proizvođači prilikom obavljanja poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu tijekom cijele godine za koju su podnijeli zahtjev za potporu moraju poštivati pravila višestruke sukladnosti. Svi propisi vezani uz višestruku sukladnost moraju se poštivati od početka njihove primjene u Republici Hrvatskoj. Nepridržavanje uvjeta propisanih Pravilnikom o višestrukoj sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji ima za posljedicu smanjenje ili potpuno obustavljanje isplate potpora u poljoprivredi. Pravila višestruke sukladnosti sastoje se: - Dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta (GAEC) minimalni uvjeti upravljanja vezani uz zaštitu tla od erozije, zaštitu i upravljanje vodama, održavanje strukture tla i razine organske tvari u tlu i osiguranje minimalne razine održavanje da bi se spriječilo uništavanje staništa. Njihova primjena obvezna je od 1. siječnja 2012. godine. Zadovoljavanje ovih uvjeta mora se pridržavati obveznik u obavljanju poljoprivredne djelatnosti na svim poljoprivrednim površinama u svom korištenju.

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić - Obaveznih zahtjeva za upravljanje (SMR) - minimalni uvjeti upravljanja vezani za zaštitu okoliša, zdravlja ljudi, životinja i bilja te dobrobit životinja. Obveznici višestruke sukladnosti su svi korisnici potpora u poljoprivredi bez obzira na vrstu proizvodnje kojom se bave. Kontrolu provođenja višestruke sukladnosti provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju. U slučaju nepridržavanja odredbi višestruke sukladnosti ovise o opsegu, ozbiljnosti, trajanju te je li nesukladnost napravljena iz nemara ili namjere. Veoma često poljoprivrednim proizvođačima nisu jasne oznake koje se navode kod kontrola stoga donosimo oznake zahtjeva i opise standarda. „Ponašajte se dobro prema Zemlji, ona vam nije dana od vaših roditelja, nego je posuđena od vaše djece. Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.“

ZAHTJEVI I STANDARDI

SMR 1

Zaštita voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla

GAEC 1

Uspostava zaštitnih zona oko vodenih tokova

GAEC 2

Korištenje vode za navodnjavanje u skladu sa zakonskim zahtjevima

GAEC 3

Zaštita podzemnih voda od onečišćenja određenim štetnim tvarima

GAEC 4

Minimalna pokrivenost tla

GAEC 5

Minimalno upravljanje poljoprivrednim zemljištem prema specifičnim karakteristikama tla

GAEC 6

Očuvanje organske tvari u tlu kroz primjerenu praksu koja uključuje zabranu spaljivanja biljnih ostataka na poljoprivrednim površinama

SMR 2

Zaštita divljih ptica

SMR 3

Očuvanje prirodnih staništa i divlje flore i faune

GAEC 7

Očuvanje obilježja krajobraza

SMR 4

Osnovni principi i zahtjevi kojim se uspostavljaju procedure oko sigurnosti hrane

SMR 5

Zabrana primjene određenih tvari hormonskog ili tirostatskog djelovanja i beta-agonista na domaćim životinjama

SMR 6

Identifikacija i registracija svinja

SMR 7

Identifikacija i registracija goveda

SMR 8

Identifikacija i registracija ovaca i koza

SMR 9

Pravila sprečavanja, nadzora i iskorjenjivanja određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija

SMR 10 Stavljanje na tržište sredstava za zaštitu bilja SMR 11 Minimalni standardi zaštite teladi SMR 12 Minimalni standardi zaštite svinja SMR 13 Minimalni standardi zaštite domaćih životinja

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U IVANOVCU održano 16. natjecanje orača Međimurske županije

28. kolovoza 2020.

Jesenska brazda osnova je obrade tla Dubokim oranjem zemlja se preokreće, njen gornji sloj preko zime dobro promrzne i natopi se vlagom koja potom otječe u dublje slojeve. Uslijed niskih temperatura, ugibaju brojni štetnici, a stradava i sjemenje korova, ističe prednosti jesenskog oranja Jurica Trstenjak Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

– Oranje je najbitniji element u cijeloj priči oko ratarske proizvodnje, poučio nas je Jurica Trstenjak iz Totovca koji je po drugi puta bio sudionik Županijskog natjecanja u oranju održanom minule subote u Ivanovcu. Bez oranja nema ništa. Oranjem se zemlja preokreće. Poželjno je da gornji sloj preko zime dobro promrzne te se dobro natopi vlagom koja potom otječe u dublje slojeve, što naravno ovisno o tome ima li uopće padalina. Uslijed niskih temperatura, ugibaju ili se smrzavaju brojni štetnici koji bi u tlu u suprotnom prezimili, a stradava i sjemenje korova. – Prilikom oranja, koje obično ide 30-490 cm u dubinu, treba i zaorati biljne ostatke tako da ne vire iz zemlje kako bi u potpunost istrunuli, ističe naš totovski orač. Naši poljoprivrednici plugovima na svoje parcele zalaze u jesen i rano na proljeće. Najbolje vrijeme oranja je ipak ono u jesen kada se ide u tzv. duboku ili zimsku brazdu. To je ustvari i temelj pripreme za proljetnu sjetvu. Promrzla, obično sipka zemlja jesenske brazde, u proljeće se samo zatvori bez previše provoza traktorom. Stoga i nije čudno što se svake godine održavanje natjecanje u oranju koje nema samo natjecateljski karakter. – Međusobno i razgovaramo, izmjenjujemo iskustva, učimo jedni od drugih, a i stručnjaci nas upozoravaju na stvari u kojima griješimo, kaže naš sugovornik.

Oranje je zastarjelo i štetno za tlo?

I dok je kod nas oranje još uvijek najvažniji element u obradi tla, u svijetu je iz dana u dan sve više pobornika tzv. reduciranog sustava obrade tla. On počiva na činjenici da se tako troši manje vremena i energenata, a i ne zbija se toliko tlo. Reducirana obrada ne poznaje plugove i duboko jesensko oranje cijele poljoprivredne parcele, već eventualno plitku obradu tla ili samo onog dijela koji će poslužiti kao redov, odnosno međuredov. Naime, suvremena poljoprivreda traži modernu mehanizaciju koja je ogromna i

– Bez oranja nema ništa, kaže Jurica Trstenjak iz Totovca teška pa ukoliko takav traktor uđe u polje, posebno ako je tlo vlažno, svojom težinom zbija tlo koje postaje teško i nepropusno. Ono tada ne propušta ni zrak ni vlagu u dublje slojeve zemlje, a događa se i zadržavanje vode na površini prilikom svake veće kiše što pak dovodi do propadanja nasada. Ukoliko nema zraka u tlu usporena je razgradnja organske tvari odnosno humusa te dolazi do osiromašenja hranjivim tvarima. Nadalje, izorana brazda podložna je eroziji, naročito vodom i vjetrom na nagnutim terenima. Doduše, ni takva obrada tla nije savršena buduća da joj je pronađeno niz mana. Prva i osnovna je da nije pogodna za svaki tip zemlje, naročito za teška glinasta tla. Ukoliko pak se ne zaoravaju biljni ostaci oni postaju idealno leglo za širenje bolesti i štetnika, među kojima su primjerice kukuruzni moljac. Isto tako, reduciranom obradom nema ili izostaje preoravanje korova koji se onda nemilice širi. Pobornici klasičnog oranja spominju da se “zapušteno” i nezaorano tlo teže zagrijava, a i voda teže prodire u dublje slojeve. I naravno, ključno u svemu tome je što novi način reducirane obrade tla zahtjeva i znatna, dodatna financijska izdavanja. Drugim riječima, postojeći strojevi više ne bi bili u uporabi, a znamo koliko su skupi već bi trebalo nabaviti nove, prije svega specijalne sijačice.

Stoga se reducirana obrada tla za sada uglavnom primjenjuje za kulture koje imaju plitki korijen poput žitarica, dok je za šećernu repu i krumpir najbolja klasična obrada tla.

Bilo kako bilo, svaki poljoprivrednik sam izabire način na koji će obrađivati tlo i uzgajati svoje kulture budući da svaki način ima svoje dobre i loše strane.

Nikola Perko i Bruno Čerjavić iduće će godine braniti boje Međimurja na državnoj smotri

Nikola Perko i Bruno Čerjavić najbolji međimurski orači Ovogodišnje 16. županijsko natjecanje u oranju privuklo je 12 orača u dvije, standardne kategorije: David Hajdinjak, Đuro Maček, Nikola Perko, Dragutin Kacun, Luka Perko, Dino Vuk, Ivan Novak i Jurica Trstenjak natjecali su se u kategoriji pluga ravnjaka te Bruno Čerjavi, Marijan Kolarić, Jura Jalušić i Bernard Matijević u kategoriji premetnjaka. – Unatoč tome što je državno natjecanje orača ove godine odgođeno, željeli smo našim oračima dati priliku da se što bolje pripreme za natjecanja iduće godine te smo uz Koprivničko-križevačku jedina županija koja je ove godine održala županijsko natjecanje orača, rekao je tom prilikom tajnik Udruge orača Međimurja i organizator natjecanja Stjepan Pokrivač. Spretnost i vještinu natjecatelja pomno su pratila četiri licencirana suca: Darko Novotni, Zoran Radiček, Mladen Crnčić i Saša Višak. Ove godine na najviše postolje u kategoriji pluga premetnjaka popeo se Bruno Čerjavić, drugi je bio Bernard Matijević, dok je treće mjesto pripalo Juri Jalušiću. U kategoriji pluga ravnjaka, najviše znanja i vještina pokazao je Nikola Perko, drugi je bio Luka Perko, a treći Ivan Novak. (vv)

28. kolovoza 2020.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Patlidžan nije samo ljubičaste boje! Većina nas navikla je na patlidžan samo ljubičastoplave boje. Međutim, s imanja obitelji Krebs iz Celina stigli su bijeli te “šatirani” varijeteti ovog finog i ukusnog povrća. Osim što nisu uobičajene boje, ne odlikuje ih ni jajolik oblik, ali okus im je isti. Uz patlidžan koji je glavni sastojak domaćeg ajvara, ovih se dana pojačano traži i paprika te rajčica jer je krajnje vrijeme za pripremu zimnice. Stoga se na vreće kupuje krumpir i mladi grah, a stvaraju se zalihe mrkve te peršina. Ponudu voća i dalje predvode kupine i aronija kao i šljive, breskve te nektarine. Budući da polako ulazimo u jesen i jesensku sadnju, nude se presadnice salata, jagoda te lučica luka i češnjevi češnjaka. Promjena se vidi u asortimanu cvijeća budući da su

CIJENE NA TRŽNICI Patlidžani:

10 kn/kg

Zelje:

7 kn/kg

Kelj:

12 kn/kg

Krumpir:

3 – 4 kn/kg

Luk:

6 kn/kg

Mladi grah:

25 – 30 kn

Češnjak:

40 kn/kg

Krastavci:

8 – 10 kn/kg

Rajčica:

10 – 12 kn/kg

Paprika:

8 – 10 kn/kg

Tikvice:

10 kn/kg

Mahune:

20 kn/kg

Salate:

15 kn/kg

Klip kukuruza:

2 kn/komad

Breskve:

10 – 15 kn/kg

Nektarine:

15 kn/kg

Šljive:

10 kn/kg

Kruške:

10 kn/kg

Kupine:

10 kn/mjerica

Bogatstvo plodova patlidžana stiže s imanja Krebs iz Celina

Aronija:

10 kn/mjerica

u buketima počele prevladavati slamnate ruže, statice i

Presadnice povrća: 1 kn

ostali predstavnici trajnog suhog cvijeća. (vv)

Buketi cvijeća:

10 – 20 kn

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Obrada otpadnih voda Piše: dr. sc. Gordana Hajduk, dipl. ing. preh. tehn.

Znamo da je voda neophodna za život, ni jedno živo biće na planeti Zemlji ne može preživjeti bez vode. Iako se Zemlja naziva “plavim planetom”, od ukupne količine vode na Zemlji 97 % je slana voda, a od preostalih 3 % slatka voda. Pitka voda je geografski i količinski neravnomjerno raspoređena, a potrošnja vode raste dvostruko brže nego broj stanovnika na Zemlji. Sve to ukazuje na veliku potrebu učinkovitog upravljanja zalihama pitke vode te unapređenju kvalitete slatkih voda na globalnoj razini. Prirodne vode služe kao izvorišta za vodoopskrbu, ali istodobno i kao prijemnici otpadnih voda. Otpadne vode prema podrijetlu dijelimo na kućanske, industrijske, oborinske i rashladne. Kućanske otpadne vode nastaju u stambenim naseljima. Te

su vode biološki razgradive. Sastav industrijskih otpadnih voda razlikuje se ovisno o tehnološkom procesu u kojem nastaju. Industrijske otpadne vode koje su biorazgradive smiju se miješati s kućanskim otpadnim vodama. Međutim, većinu industrijskih otpadnih voda miješati s kućanskim otpadnim vodama bez prethodne obrade. Prikladnim postupkom obrade takve se vode mogu i ponovno iskoristiti za industrijske potrebe čime se smanjuje opterećenje okoliša. Oborinske vode nekad su bile čiste vode, međutim, zbog sve većeg zagađenja zraka, korištenja sredstava za zaštitu bilja i umjetnih gnojiva u poljoprivredi te izgradnjom mreže autocesta i te su vode postale značajan izvor zagađenja. Rashladne vode nastaju pri različitim industrijskim procesima u kojima se voda koristi za hlađenje postrojenja, odnosno odvođenja viška topline. Ako se rashladna voda ispušta u vodni sustav bez prethodnog hlađenja dolazi do toplinskog

zagađenja jer se promjenom temperature mijenjaju osobine vode i ekološki uvjeti u vodnom sustavu. Pročišćavanje otpadnih voda obavlja se primjenom fizikalnih, kemijskih i bioloških postupaka. S obzirom na primijenjeni postupak razlikujemo mehaničko pročišćavanje (uklanjanje plivajućih tvari, šljunka, pijeska, ulja i masti), primarno pročišćavanje (uklanjanje raspršenih tvari), sekundarno pročišćavanje (uklanjanje biorazgradivih tvari) i tercijarno pročišćavanje (uklanjanje fosfora i dušika). Primarno pročišćavanje temelji se na fizikalno-kemijskim procesima i obuhvaća zgrušavanje, miješanje, pahuljičenje i taloženje. Taloženje je obavezan postupak, dok ostali postupci (sukladno svojstvima otpadnih voda) doprinose bržem i efikasnijem taloženju, odnosno pročišćavanju. Sekundarno pročišćavanje obuhvaća biološke

procese koji se temelje na aktivnostima mikroorganizama koji razgrađuju mrtvu organsku tvar stvarajući nove stanice, bistrenje vode pročišćene biološkim procesima, u kojoj se još nalazi pahuljastog mulja, procesom taloženja i proces dezinfekcije kojim se uklanjaju patogeni mikroorganizmi pomoću klora. Tercijarno pročišćavanje otpadnih voda primjenjuje se u slučajevima kada je nužan visoki stupanj pročišćavanja, odnosno kada je iz otpadnih voda potrebno ukloniti neke osebujne tvari (otopljene soli, pesticide, deterdžente, otrovne i radioaktivne tvari i slično). Kod komunalnih otpadnih voda najčešće se primjenjuje za uklanjanje hranjivih soli (prvenstveno dušika i fosfora) kako bi se u vodoprijemniku spriječio proces eutrofikacije. Tek nakon pročišćavanja otpadne vode mogu se ispuštati u kanalizacijski sustav.

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

28. kolovoza 2020.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Klima se mijenja Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Čuvajmo sjeme u svojim vrtovima Znate li da je prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu UN-a, u proteklih sto godina nestalo je 75% svjetskih kultiviranih sorti? Da mnogi moderni hibridi nemaju niti okus niti nutritivni sastav kao starinske sorte? Novi francuski dokumentarac “Seeeds of profit”, kod nas prevedeni kao “Sjeme pobune” koji je nedavno bio prikazani na HRT-u, ali se može naći i na YouTube-u, otkriva da je šezdeset godina proizvodnje standardiziranog voća i povrća te stvaranje industrijskih hibrida utjecalo je na sastav hranjivih tvari u njemu. Povrće je izgubilo 27% vitamina C i oko 50% željeza. Uzgoj sjemenja nešto je od čega su odustali mnogi poljoprivrednici i vrtlari, a nešto na čemu sjemenarska industrija uvelike zarađuje na račun siromašnih koji to sjeme uzgajaju za njih. Za tržište se razvijaju hibridi gdje je najbitnije trajanje i izgled, dok okus i nutritivni sastav nije nešto na što se uopće ne misli. Tako su npr. procesom križanja obične rajčice s sortom koja je imala genetsku mutaciju nedozrijevanja dobili sortu koja stoji do čak 3 tjedna i tako je odlična za potrebe tržišta jer se ne kvari brzo kao klasične sorte, koje se kvare već za tjedan dana. Ali pritom je izgubljeni okus i nutritivni sastav – takve rajčice nemaju niti približno dobar okus kao mnoge starinske sorte, bljutave su i bezukusne. Zato je više nego ikad važno uzgajati vlastitu hra-

nu i skupljati sjeme u vlastitim vrtovima. Postoji više razloga za skupljanje sjemenja u vlastitim vrtovima, neki od njih su: - trošak po vrećici sjemenja - iako 5-10 kuna po vrećici i nije tako skupo ali ako sadite puno toga, kad se sve zbroji, to može biti i značajni trošak - ali i nepotreban ako si sjeme svake godine možete besplatno spremiti sami - izbor u dućanima je mali, u ponudi su sorte koje možda nisu niti najukusnije niti nutritivno najbolje, jer glavni tržišni kriterij je profitabilnost. Zato, ako ne želite da se dogodi da više ne možete naći u dućanima neku sortu koju ste uzgajali, ili ako želite uzgajati neke odlične sorte koje se nikad niti nisu našle na tržištu osigurajte si sami spremanjem sjemenja da imate sjeme te vrste u svom vrtu. - većina sorti koje su se uzgajale u vrtovima nestaju kada ih ljudi više ne sade, održavaju i dijele. Zato je odgovornost na svima nama da uzgojem u svojim vrtovima to blago sačuvamo za buduće generacije. Počinjem novi serijal videa u kojima ću vam pokazati kako skupiti sjeme po pojedinačnim vrstama biljaka. Videe možete pratiti na www.biovrt.com i na YouTube kanalu udruge Biovrt. Skupljajmo i čuvajmo svi zajedno ovo neprocjenjivo blago za nas i za buduće generacije - jer odgovornost je na svima nama!

28. kolovoz - Dan ploda - prerada voća i bobičastog voća 29. kolovoz - Dan ploda - odličan dan za berbu i preradu voća i bobičastog voća, posebno ugodno vrijeme do 19 sati, njegujemo biljke za pridobivanje sjemena 30. kolovoz - Dan korijena

S obzirom na promjenu klime, sve je važnije da pažljivo promatramo vremenske prilike i zemlju i da se u određenoj situaciji odlučimo za ranije usjeve, drugačiju njegu i zaštitu, vrijeme berbe nego na što smo ranije navikli. Različita klima i promjena temperature, sve to mijenja životne energije, etere koji pritiču iz kozmosa te ih s radom prema sjetvenom priručniku pokušamo u što većoj mjeri ugraditi u organ biljke koja nas hrani. Ovisno o kretanju planeta i mjeseca oni pritiču na zemlju kao uvijek i na vrijeme, kako je naznačeno u sjetvenom priručniku. Sjetveni priručnik Marie Thun s informacijama poput nas koristi se širom svijeta, čak i u Africi, gdje je

VRTLARICA

mnogo toplije nego kod nas. Ono što će diktirati drugačija klima jest da će se prema sjetvenom priručniku radovi morati prilagoditi trenutnim vremenskim uvjetima, a biljke uz intenzivnije korištenje biodinamičkih preparata, posebno preparata 500 protiv suše i okapanje u pravo vrijeme, podržati da lakše podnose vremenske uvjete. Tijekom rujna, u slučaju da niste posadili jagode, to još možete učiniti. Krajem rujna sadi se luk i češnjak te pazimo na plodored, zbog lukove muhe koja uništi biljke iz porodice lukova. Larvice lukove muhe žive u zemlji četiri godine te kod sadnje vodite brigu da ih posadite na mjesto gdje nije bio posađen zadnje četiri godine.

- spremanje korijenastih biljaka svakako radimo u dane korijena 31. kolovoz - Dan korijena - njegujemo i sijemo nove usjeve korjenastih biljaka 1. rujna - Dan ploda - prerađujemo voće, grožđe i bobičasto voće, te izrađujemo vegetabilni kompostni preparat od kamilice i stolisnika 2. rujna - Dan ploda - dobar je dan za košnju, beremo i prerađujemo voće i radimo s pčelama, a za vlastito sjeme odaberemo posebno lijepe i zdrave, tipično oblikovane plodove krastavaca, tikvice, paprike. Plodove uberemo u dane ploda i ostavimo ih da leže. Kada počinju raskroj oljuštimo sjeme, stavimo u staklenu posudu i prelijemo vodom i nekoliko puta na dan promiješamo. Nakon toga sjeme operemo i osušimo. 3. rujna - Dan lista - sijemo matovilac, zimsku salatu...

U VRTU Ane Štefičar iz Štefanca

Bit će kivija za cijelo selo Brajde kivija Ane Štefičar iz Štefanca naprosto stenju pod težinom ovogodišnjih plodova koji još uvijek nisu sazreli za branje. Čeka se duboka jesen i vrijeme prvog mraza. Naravno ukoliko ne dođe nevrijeme i ubere ih prije vremena kao što je u velikoj mjeri to učinio proljetni mraz. Shodno tome, ne mogu se svi Međimurci pohvaliti takvim urodom. Drugim riječima, slatkim kivijima veselit će se ponovno obitelj,

rodbina i prijatelji jer naša vrtlarica zna nabrati i do 130 kilograma kivija. I sve to sa svega 3 stabla koja je kupila prije 20-tak godina. Kako je rekla, prvih 4-5 godina niti su cvjetali niti pak rodili i već ih se htjela riješiti. A onda su počeli roditi i to iz godine u godinu sve više bez obzira oreže li ih dobro ili ne. Naime, iako već u godinama, još uvijek se penje po ljestvama i orezuje, kako kaže, onako odokativno.

- Valjda je tak rodil jer ga ne znam dobro orezati, našalila se Ana Štefičar

28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 19

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 ŠTO VAS ŽULJA NAKOŠENA BANDERA prijeti mještanima Štefanca

I mi imamo kosi toranj N

aš čitatelj iz Štefanca požalio nam se na problem nakošene ili naherene betonske bandere koja tako stoji od listopada prošle godine. Bandera predstavlja veliku opasnost ne samo za njegovu kuću već i za prolaznike, jer samo se čeka jači vjetar da se poruši i naravno, napravi veliku štetu. I ne samo što je nakošen rasvjetni stup, s njega vise i debele žice sa strujom koje sada više nisu na propisanoj visini već se gotovo rukom mogu dohvatiti. Stanari su naprosto razočarani odsutstvom sluha nadležnih koji, kako kažu, valjda čekaju da se sve sruši. – Uglavnon bandera tako stoji od prošle godine krajem 10. mjeseca, kaže Krešo Dodlek. Građevinski kamion istovarivao je tlakovce kod kućnog broja 12 te je “rukom” zahvatio kabel koji je za sobom povukao i banderu pri čemu se ona na-

DEMANTI

gnula kod kucnog broja 20. Kako dalje kaže, u par je navrata kontaktirao sam gosp. Jankovica iz HEP-a koji tvrdi da imaju kao male komplikacije, a i da su radnici na godišnjem odmoru. – Ne osjećamo se više sigurno ni na vlastitom dvoristu. Imamo 3 male djece koja se svakodnevno igraju na dvorištu. Bojimo se sad sve više za vlastite zivote jer bandera samo što se nije srušila. Istina, preko puta je dopremljen novi betonski rasvjetni stup. No ostavljen je kraj živice i čeka bolje dane ili kako kaže naš čitatelj, dok se radnici napokon ne vrate s godišnjeg odmora. Situacija oko bandere je više nego li apsurdna. Sporni kamion s tlakovcima oštetio je banderu u dvorištu prve kuće u ulici, stup se nagnuo u dvorište druge kuće dok su tlakovce naručili stanari treće kuće u nizu u istoj ulici.

ČITATELJICA iz Murskog Središća

Komarci nas žele žive pojesti!

Opasno nakošena bandera prijeti urušavanjem

NK Bratstvo Jurovec

Naslov i činjenice su kontradiktorne Poštovani, temeljen članka objavljenog u Vašem tjedniku - izdanje od 21. kolovoza 2020., pod nazivom „PREDSJEDNIK Bratstva iz Jurovca o nemilom slučaju koronavirusa kod jednog igrača: Šmrcao je, ali je trener inzistirao da ide na utakmicu“, u nastavku dostavljamo demantij istog za koji molimo da ga u cijelosti objavite. U članku pod nazivom „PREDSJEDNIK Bratstva iz Jurovca o nemilom slučaju koronavirusa kod jednog igrača: Šmrcao je, ali trener inzistirao da ide na utakmicu“, objavljenom

21. kolovoza iznijete su izokrenute činjenice koje štete ugledu kluba te ovim putem želimo javnosti prenijeti stvarnu sliku. Iako su novinaru Međimurskih novina bile dostupne sve informacije iz prve ruke, od strane predsjednika Kluba NK Bratstvo Jurovec, u članku su one kontradiktorne. Naime, igrač pozitivan na virus COVID – 19 te njegov suigrač i kolega (koji su negativni), samovoljno su se odlučili na testiranje iako nisu imali simptoma, u ponedjeljak, dan nakon uta-

kmice zato što su se vratili iz područja koje je tada bilo žarište. Stoga, naslov članka i činjenice iznijete u istom nisu točne jer su simptomi igrača bili asimptomatski te trener nije imao razloga ne povesti ga na utakmicu u kojoj je sudjelovao. Nakon što je igrač dobio pozitivan rezultat testa, Klub je u kontaktu s epidemiološkom službom proveo sve potrebne mjere uključujući dezinfekciju cijelog kompleksa u kojem je zaraženi boravio (svlačionica, šank i sve s čime je dotični igrač mogao bi-

ti u kontaktu...). Također, igračima i članu stručnog stožera određena je samoizolacija u trajanju od četrnaest dana koju svi poštuju. S obzirom na to da objava članka s izokrenutim činjenicama šteti ugledu Kluba NK Bratstvo Jurovec, primorani smo iznijeti i našu stranu s ciljem da se ovakve stvari više neće ponoviti jer smo uvijek dostupni za sve informacije i spremni za suradnju. Predsjednik NK Bratstvo Jurovec, Damir Bogdan

Svake godine u ljeto nas dočeka isti problem. Prvo velike vrućine, a onda navečer kada se malo spusti temperatura i kada bi htio nešto vani napraviti dočeka nas najezda krvopija, dosadnih komaraca koji nam ne daju doslovno živjeti. Ne možeš kositi travu, ne možeš na vrt, a niti popiti sok ili kavu na terasi. Čovjek bi se navečer htio i malo prošetati uz Muru, ali u ovim uvjetima to jednostavno ne možeš. Nemoguće je biti više od nekoliko minuta vani jer bi te živoga pojeli. Ne pomažu ni sprejevi protiv

komaraca, niti bilo kakva druga zaštita. Nakon uboda stvaraju se bubuljice po cijelom tijelu, a svrbež se ne može ni opisati. Ako se u obzir uzme u to da su komarci prenosioci brojnih bolesti, nelagoda vezana uz komarce je još i veća. Pitam se s kakvim se to preparatima komarci tretiraju te zašto se to ne učini na proljeće, nego se uvijek čeka do zadnjeg kada je već gotovo? Sada više zbog komaraca ne možemo u miru živjeti. Čitateljica iz Murskog Središća

PISMO OGORČENOG ČITATELJA iz Male Subotice

Rupe na cesti kobne za aute Iz Male Subotice pismom nam se javio čitatelj koji je ogorčen na izvedbene radove na našim cestama. U nastavku prenosimo njegovo pismo: Želio bih s vama podijeliti sljedeće. Smeta me što nakon bilo kakvih radova od strane Hrvatskih ili Međimurskih voda te ostalih firmi, na kraju uvijek ispašta građanin. Na kraju smo mi obični građani ti koji se vozimo po spo-

menutim prometnicama. Iza sanacija cesta uvijek ostane neko ulegnuće koje nikako nije dobro. Rupe i ulegnuća na cestama kobne su za gume, amortizere i ovjes. Kod takvih ulegnuća najviše stradaju naši automobili, a popravak plaćaju građani koji su ni krivi ni dužni u ovoj situaciji, a odgovorne za to nije briga. Ogorčeni čitatelj iz Male Subotice

OPASKA

Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pratite nas na facebook stranici

Back to school!

ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage)

VOLIM

Bebe 2020.

JER…

TRGOVINA METSS 221 Prelog

BluKids vas daruje

Martina Jarić: Čitam savjete, recepte i špicu! Našu platnenu vrećicu darovali smo ovog tjedna vjernoj čitateljici Martini Jarić iz Preloga koju smo zatekli kada je obavljala kupnju namirnica u trgovini Metss. Martina nam je kazala da smo je jako obradovali našim poklonom, bilo joj je to lijepo

iznenađenje. U našim novinama voli pročitati sve, a najviše ju zanimaju savjeti, recepti i špica. Svaki dan prati i naš internetski portal Međimurske novine. Platnene vrećice darovali smo i simpatičnoj prodavačici Ljiljani Grašić. (sh)

28. kolovoza 2020.

Čitateljica Martina Jarić i prodavačica Ljiljana Grašić

ZAVRŠENO 65. kolo nagradnog natječaja Briljanta i Međimurskih novina

Josip Nemec iz Štrigove sretan dobitnik vrijednih naočala Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu - dioptrijske naočale u vrijednosti od 500 kn. U našu redakciju i ovog puta stiglo je puno kuverti s ispunjenim kuponima. Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu

imao je Josip Nemec iz Štrigove. Dobitnika ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade. (mk)

66. kolo počinje u ovom broju

Novo 66. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona

skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u rujnu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koja objavljujemo u ovom i u naredna dva broja. Džoker-

kupona skupi i naočale poku p

Ime i prezime:

BROJ KUPONA

Adresa:

Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 25.9. do 12 sati. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Sanjin i Anamarija Cirkvenčić iz Male Subotice dobili su Luku rođenog 17. srpnja. Stariji sin zove se Fran.

Naše djelatnice izvukle su sretnog dobitnika 65. kola kuponom koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 11. rujna, a najkasnije do 22. rujna možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 65. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 25. rujna. (mk)

Ana i Darijan Bolarić iz Savske Vesi dobili su sina kojemu su dali ime Vito, rođenog 21. srpnja.

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 21

Čiji je vrt najljepši?

28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRADNI NATJEČAJ - Čiji je vrt najljepši?

Domaćin Alen Veseli proveo nas je kroz svoj vrt

Ukrasna mini bara

Ljestve ukrašene bršljanom

ALEN VESELI iz Šenkovca slobodno vrijeme u svojem vrtu posvećuje biljkama koje mu pružaju mir i zadovoljstvo

Napravio raj za obiteljski odmor uz biljnu raskoš Piše: Lea Novaković

Svoj vrt u Šenkovcu ovog nam je tjedna pokazao Alen Veseli kojeg je prijavila supruga Vanja. Kad nije na poslu, slobodno vrijeme voli posvetiti nekoj od biljaka u dvorištu. Za sebe kaže da je on samo radnik dok supruga Vanja planira cijeli izgled dvorišta. Želja im je bila da uz kuću i

oko nje naprave oazu za odmor, a to su odlučili postići detaljno uređenim stazama koje svaka vode nekoj novoj priči i uspomeni. – Napravili smo baru u kojoj rastu bijeli i rozi cvjetovi lopoča, a u bari plivaju i zlatne ribice. Uz baru smo zasadili bambus koji ostaje zelen cijele zime. Kao ukras oko bare stavili smo kućicu za ptice i

NAGRADE Dragi čitatelji evo nagrada za ovogodišnji nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši. Ove godine nagradni fond je nešto drugačiji. Osigurali smo tri nagrade za najljepše vrtove i dvije posebne. Jednu posebnu nagradu za najljepši cvijet i drugu za najoriginalniju dekoraciju.

NAGRADE ZA NAJLJEPŠI VRT

1. nagrada poklon bon u BAT-u u vrijednosti 1000 kuna 2. nagrada poklon bon u BAT-u u vrijednosti 500 kuna 3. nagrada poklon bon u BAT-u u vrijednosti 300 kuna

POSEBNE NAGRADE 1. zemlja za cvijeće s dostavom iz tvrtke AgroHoblaj u vrijednosti 1000 kuna za najljepši cvijet 2. potopna pumpa za vodu iz tvrtke Međimurka BS u vrijednosti 400kuna zanajorginalniju dekoraciju u vrtu

Posjetite nas u novootvorenom centru

mornarsko uže koje smo našli ostavljeno kada smo bili na odmoru na Jadranu. Tu je i samonikla vrba, koja je jedina biljka koju nismo zasadili sami. Imamo i zimski vrt u kojem pokušavamo održati biljke koje možda i nisu tako karakteristične za naše područje. Mislim da zapravo nema niti jedne previše osjetljive biljke u našem dvorištu, važno je sve redovito obrezivati i održavati. Kroz staze dvorišta Alena Veselog prošetali smo pored dva velika ukrasna kamena na kojima rastu sukulenti i melisa, roze pustinjske ruže čiji intenzivni cvjetovi predivno dolaze do izražaja pored zelenih listova, predivnog duda koji nas je očarao svojim izgledom, žute noćurke koja svoje cvjetove otvara noću i ima veoma ugodan miris, zlatne kiše, hortenzija, ljiljana, vodene perunike, lavande, bršljena i mnogih drugih vrsta. Ljestve postavljene kao ukras u dvorištu krasi lišće bršljana kojeg je potrebno redovito obrezivati, kako se ne bi previše raširio. U proljeće se u vrtu još mogu naći i visibabe, tulipani, ša-

Najljepši dio dvorišta u Šenkovcu frani, narcise i jaglaci. Isto tako napravljena je još jedna mini vodena oaza, koja služi samo za ukras i u kojoj nema životinja. Prolazeći pored biljaka možete se u nekoliko navrata odmoriti na drvenoj klupici ili pak stolicama koje

se nalaze na kamenčićima donijetim sa raznih putovanja i uklopljenima u cijeli ambijent okućnice u Šenkovcu. U vrtu se isto tako nalazi i poneko ljekovito bilje od sukulenata do melise od kojih supruga Vanja izrađuje čajeve i masti

koje uz obitelj rado podijele prijateljima i rođacima. Za kraj ističe kako su supruga Vanja i on veoma ponosni na njihov rad oko vrta i na sve biljke koje su zajednički zasadili, a u planu su i nove biljke. One im pružaju mir i zadovoljstvo.

SVE ZA MOJ DOM

ČAKOVEC – Kalnička 67

agroHoblaj d.o.o.

40315 Mursko Središće, Martinska cesta 157

tel: + 385 (0)40 543 429, 385 (0)40 543 442, www.agrohoblaj.hr

Damir KlaiÄ&#x2021;-KljuÄ? i Nikolina Mekovec organizatori Zrinski art festivala Foto: Zlatko Vrzan

media

28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme VIKEND VODIČ

petak 28. kolovoza PRELOG Tree Hill caffe bar 21:00 Trash night

3FF – Festival alternative 2020 u petak i subotu, 4. – 5. rujna

Za kraj ljeta uživajte u underground bendovima Piše: Sanja Heric

ČAKOVEC

Podroom Drink&Music Club 20:00 Balkan night

subota 29. kolovoza BREZJE 18:00 Forestland Summer Special ČAKOVEC Casa Latina Club 19:00 Stand up comedy Vlatko Štampa ČAKOVEC Caffe bar Paladin 20:00 Semafor Love Party

Jubilarno peto izdanje glazbenog 3FF festivala ove godine održat će se u manjoj verziji. Zbog koronavirusa organizatori festivala zaključili su da je nova lokacija, opcija s lokalnim bendovima te sastavima iz bliže okolice najpogodnija za novonastalu situaciju. Tako ćemo ove godine, umjesto u Perivoju Zrinskih, moći uživati u širokom spektru underground glazbe u dvorištu kluba Prostor, dugogodišnjem žarištu alternativnih programa u Čakovcu. Također, umjesto bendova iz Slovenije, Srbije ili pak daljnjih krajeva RH, priliku će dobiti neka poznata lokalna imena te sastavi iz Varaždinske Županije i Zagreba. Ove godine 3FF festival neće biti upotpunjen standardnim programom - Festival dječjeg

NAKLADA LJEVAK nagrađuje

JEVGENIJ VODOLAZKIN: Lavr

Organizatori 3FF- Festivala alternative

Ponor iz Zagreba te Partleki i Bakterije iz Čakovca. Partleki su čakovečki trio koji sviraju svima dobro poznate pjesme iz djetinjstva, ali u bržoj i dinamičnijoj verziji. Nastupa i Ponor bend koji za sobom ostavlja jedino prah i pepeo. Za karizmatične Varaždince iz benda BDK možemo reći

o odgovornom i pametnom ponašanju. Bez obzira što broj ljudi neće biti ono na što smo navikli do sada, potrudit će se da produkcija i cijeli osjećaj budu najbolji mogući. Početak je u 16 sati, a ulaznice može-

Odlična zabava uz glazbu i ples

NAGRADNA KNJIGA JEVGENIJ VODOLAZKIN: Lavr

kupon br. 1302

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mozaik knjiga i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail: oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Čakovec, a program je financiran uz pomoć Grada Čakovca i donacija te se ulaznice ne naplaćuju. Želja organizatora je da festival i glazba generiraju pozitivnu energiju, da potaknu ljude na razmišljanje, kreativnost, ujedine ih i inspiriraju na neki način. (sh)

Dostupan je limitiran broj ulaznica, stoga požurite!

FIO SHOW omiljena glazbena emisija

Dobitnica iz broja 1301 je Anamarija Radošević (Znanje: John McMahon: Dobri detektiv). Knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

da su izrasli u vodeće predstavnike Oi! žanra. OSA je jedan od predvodnika mlađe generacije punk bendova s ovih prostora. Bakterije su možda i najdugovječniji čakovečki bend koji će nas ponovo raspjevati. Festival organiziraju udruga “3FF” i Centar za mlade CEZAM

FORESTLAND SUMMER SPECIAL u subotu 29. kolovoza od 18:00 u Brezju

Iako je bio otkazan, u subotu 29. kolovoza održat će se Forestalnd Summer Special. Organizatori kažu kako je ovo jednodnevni goodbye summer party kojim žele pokazati kako mogu napraviti jednu lijepu priču

Lavr se događa u 15. stoljeću u Rusiji pogođenoj epidemijom kuge. To je Rusija s i dalje snažno prisutnom poganskom prošlošću, a istodobno i duboko kršćanska zemlja. Seoski iscjelitelj Lavr uz djeda travara, koji ga je odgojio nakon smrti obaju roditelja, stječe umijeće mističnog liječenja, ali ne uspijeva pomoći svojoj voljenoj koja umre na porodu, neudata i ne primivši posljednju pričest. Shrvan od boli i očajan, on kreće na putovanje iskupljenja.

Mjesto i poštanski broj: Broj telefona:

filma, turnira u košarci, degustacije obroka naših vrsnih kuhara, joge i radionica, after partyja, već posjetiteljima preostaje glazbeni program. U petak, 4. rujna, nastupaju bendovi Vrulja i Drone Hunter iz Varaždina te Jembrela i Bezdan iz Čakovca. Bend Vrulja je odličan alternativni rock bend iz Varaždina, služi kao anti-stres terapija nakon napornog tjedna s motom: “Muzika zbog muzike i jam zbog jama”. Jembrela je bend koji je nedavno pojačao čakovečku glazbenu scenu. Drone Hunter je trio koji sebe opisuje kao instrumentalni Riff Worship rock, a širi milje svrstava ih pod stoner, desert rock, post rock itd. Groove i buka, savršeni za prvi noć festivala. Bend Bezdan publici je poznat po odličnom Oldschool metalu! Subota, 5. rujna, rezervirana je za bendove BKD i OSA iz Varaždina,

U nedjeljnoj repriznoj emisiji, gosti večeri su bili Mačo bend, KUD Mihovil Krušlin iz Šenkovca i udruga Eko Turistiko iz Brdovca. Bila je to još jedna odlična zabava uz ples publike. Gledaju svi, gledajte i Vi. (sh)

te kupiti online ili na ulazu. Ulaznice po cijeni od 30 kuna potražite online na www. ticket2go.hr ili po 50 kuna na ulazu. Majice po cijeni od 80 kuna kao i maskice Humana Nova moći ćete kupiti na ulazu na festival. Organizatori

apeliraju na držanje mjera i preporuka HZJZ, te sugeriraju da ne dolazite ako se ne osjećate dobro. A na Forestu ćete se sigurno osjećati najbolje, zato… Vidimo se, poručuju organizatori. (sh, ln)

28. kolvoza 2020.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna ZRINSKI ART FESTIVAL ČAKOVEC 03. 09. 2020. – 06. 06. 2020.

Umjetnički direktor Zrinski art festivala Damir Ključ-Klaić i Nikolina Mekovec voditeljica Plesnog Studia Teuta iz Čakovca

5. MEĐUNARODNI ZRINSKI ART FESTIVAL u Čakovcu od 3. do 6. rujna

Protuudar umjetnika na COVID-19

Na ukupno pet lokacija u gradu očekuje vas raznovrstan program koji se zaista isplati pogledati Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Pred nama je 5. Zrinski Art festival kao međunarodna manifestacija koja kombinira inovativne umjetničke prakse na osnovi multimedijalnih i eksperimentalnih umjetničkih izričaja, istraživanja i eksperimentiranja u domeni novih medija, dizajna i vizualne umjetnosti. Do sada su na njemu sudjelovali umjetnici iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Velike Britanije, Amerike i Srbije u disciplinama od klasičnog slikarstva i kiparstva do multimedije u kombinaciji IT tehnologije, videa, fotografije,

hologramskih prikaza, plesa, glazbe i sličnih suvremenih umjetničkih izričaja. O tomu što nas čeka na petom, jubilarnom Zrinski Art festivalu razgovarali smo s umjetničkim direktorom Damirom Klaićem- Ključem koji ga je konceptualno i idejno osmislio. – U ovo vrijeme kada su mnoge stvari u životu jednostavno stale, a život se u mnogome u tih par mjeseci promijenio na svim poljima zbog pandemije COVID 19 virusa, umjetnost i pripreme za 5. Zrinski Art festival su u punom jeku? – Mi nismo nikad ni odustali od Zrinski Arta, jer nada

Plesni performans Miris moje majke

Nikolina Mekovec predstavila nam je program u izvedbi Studia suvremenog plesa Teuta iz Čakovca. – Plesni performans Miris moje majke izvodi preko 50 plesača u dobi od 9 do 25 godina. Predstava je odraz današnje realnosti koju ljudi ne žele prihvatiti misleći da time ona ne postoje, ali ona time ne nestaje, već mi nestajemo kao ljudska bića, pojasnila nam je Nikolina Mekovec. Predstavu plešu solisti Vilim Poljanec i Dorotea Koščak s plesačima Studija suvremenog plesa Teuta. Vilim Poljanec je prvi Međimurec koji je završio u Salzburgu akademiju suvremenog plesa. – Festival raste. Art je ži, ništa ga ne može ubiti, bitan je i potreban. Današnji je svijet forma bez sadržaja. Nitko se ne bavi sadržajem čovjeka iznutra, a to je loše. Čovjek trune, i zato je umjetnost bitna. Ona nas budi i potiče na razmišljanje, istaknula je Mekovec. (sh)

je u današnje vrijeme ove korone ipak lijek za dušu. Još ćemo ga zapravo u skladu s preporučenim mjerama ne samo izvesti, nego ga probati učiniti najboljim festivalom do sada. – Kada je riječ o samom Festival, on je od svojeg početka bio drugačiji od svega ostalog što su ljudi u Čakovcu mogli vidjeti i doživjeti. Dizalo se puno prašine oko postava nekih izložbi, skulptura, ali zapravo to je bila prilika vidjeti nešto sasvim novo, ali visoke umjetničke vrijednosti i nešto što pomiče granice od klasičnog? – Art je učiteljica života. Ništa tu nije bilo strašno, jer sve nam se to u životu i događa, samo bitno je kojim očima i kako se gleda na neke stvari. Vjerujem kako i će i ovaj Covid -19 probuditi i stvoriti kod samih umjetnika nekakvu eksploziju stvaralaštva, jer svi su mjesecima bili kod kuće, zatvoreni, a znamo kako umjetnici znaju zabrijati, tako da ove godine očekujem još bolji i kontroverzniji Art. Sami umjetnici gotovo uvijek kroz svoj rada odgovaraju na nekakve ekstreme i sebe daju u ono što se događa, kako u svijetu tako i kod nas. – Što je tema ovogodišnjeg Zrinski art festivala? – Art i Migracije. Migracije u umjetnosti. Kustosica Branka Hlevnjak napisala je ovogodišnju temu i obrazlo-

žila je umjetnicima. Čeka nas više od 60 autora. Festival će se održati od 3. do 9. rujna. Bitno je istaknuti da se po prvi put Zrinski art festival nalazi na pet lokacije: Dvorana Scheier, Centar za kulturu, Metalac Industrial Bar, terasa Gradske kavane te atrij i jezero Starog grada, Muzej Međimurja. Značajka je da prvi put imamo Dječji Zrinski art Festival na kojem će se održati radionice za djecu u atriju Muzeja Međimurja. Voditelji radionica su Gorkić Taradi te Matija Bobek. Ono što je posebno važno za istaknuti je kako će ove godine Zrinski Art ugostiti jednu izložbu pod nazivom Vizura 2020. -vrijeme ekstrema. Riječ je izložbi članova sekcije za fotografiju ULUH-a, koja se održava inače svake druge godine, spremamo naravno i neka iznenađenja za posjetitelje.Otvorenje izložbe je u četvrtak u 20 sati, bit će prisutno 30 autora, od čega je 10 autora iz SAD-a. Novost je također, što imamo po prvi put kazališne predstava. U petak, 4. rujna, produkcija Snova izvodi kazališnu predstavu Kratak vic o braku na terasi Gradske kavane, a u subotu, 5. rujna, možete pogledati kazališnu predstavu umjetničke organizacije Volim kulturu pod nazivom Žena godine. Sponzori festivala su Grad Čakovec i HEP.

ČETVRTAK 03. 09. 20. 10:00 – 18:00 h Muzej Međimurja, atrij, MIC Dječji Zrinski Art Festival (radionice za djecu)

SUBOTA 05. 09. 20. 10:00 – 18:00 h Muzej Međimurja, atrij, MIC Dječji Zrinski Art Festival (radionice za djecu)

19:00 h Centar za kulturu Čakovec MIO VESOVIĆ (izložba fotografija)

10:00 – 19:00 h Centar za kulturu Čakovec MIO VESOVIĆ (izložba fotografija)

20:00 h Muzej Međimurja, izložbeni salon (izložba fotografija) ULUPUH Vizura 2020 (vrijeme extrema) the time of extremes

10:00 – 22:00 h Muzej Međimurja, izložbeni salon (izložba fotografija) ULUPUH Vizura 2020 (vrijeme extrema) the time of extremes

21:00 h Perivoj Zrinskih, Čakovec Studio suvremenog plesa TEUTA Čakovec MIRIS MOJE MAJKE

10:00 – 22:00 h Dvorana Scheier Čakovec Izložba radova ZAF-a

22:00 h Dvorana Scheier Čakovec Izložba radova ZAF-a

10:00 – 24:00 h Metalac Industrial Bar Čakovec,Izložba radova ZAF-a

23:00 h Metalac Industrial Bar Čakovec, Izložba radova ZAF-a Ivan Jambrešić Đoni (acoustic concert)

20:30 h Perivoj Zrinskih, Čakovec Studio suvremenog plesa TEUTA Čakovec MIRIS MOJE MAJKE

PETAK 04. 09. 20. 10:00 – 18:00 h Muzej Međimurja, atrij, MIC Dječji Zrinski Art Festival (radionice za djecu)

21:30 h Terasa Gradske kavane Čakovec Kazališna predstava umjetničke organizacije Volim kulturu (VOK) ŽENA GODINE

10:00 – 19:00 h Centar za kulturu Čakovec MIO VESOVIĆ (izložba fotografija) 10:00 – 22:00 h Muzej Međimurja, izložbeni salon (izložba fotografija) ULUPUH Vizura 2020 (vrijeme extrema) the time of extremes 10:00 – 22:00 h Dvorana Scheier Čakovec Izložba radova ZAF-a 10:00 – 24:00 h Metalac Industrial Bar Čakovec, Izložba radova ZAF-a 20:00 h Terasa Gradske kavane Čakovec Produkcija Snova KRATAK VIC O BRAKU (kazališna predstava) 21:30 h Metalac Industrial Bar SVE BIO JE RITAM BORIS LEINER (promocija knjige) 23:00 h Metalac Industrial Bar NEON IGLU (koncert) Space Underground

22:30 h Terasa Gradske kavane Čakovec Ivan Jambrešić Đoni (acoustic concert) 23:30 h Metalac Industrial Bar Čakovec Ivan Krsto Blažinović (IVXKR) DJ NEDJELJA 06. 09. 20. 10:00 – 18:00 h Muzej Međimurja, atrij, MIC Dječji Zrinski Art Festival (radionice za djecu) 10:00 – 22:00 h Muzej Međimurja, izložbeni salon (izložba fotografija) ULUPUH Vizura 2020 (vrijeme extrema) the time of extremes 10:00 – 22:00 h Dvorana Scheier Čakovec Izložba radova ZAF-a 10:00 – 24:00 h Metalac Industrial Bar Čakovec, Izložba radova ZAF-a 20:00 h Metalac Industrial Bar Čakovec, Edita Gorski V. I. B. 2020 (promocija spota)

media

Foto: Zlatko Vrzan Piše: Sanja Heric

28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica Prijateljice Ljubica i Trezika u lepršavim ljetnim haljinama

Haljine s točkicama i dalje su u trendu

Jednostavnu bijelu kombinaciju začinila je zanimljivom tunikom

Prekrasna Vanesa u savršenoj ljetnoj kombinaciji

Sestre Magdalenić modno usklađene u crveno-bijeloj kombinaciji

28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Sjeme ciganskog perja podsjeća na papige

Svoje mjesto među cvijećem našla je i ljuta papričica

Čiji je vrt najljepši?

Grm hibiskusa očarava krupnim tamno-crvenim cvjetovima

U DVORIŠTU Marije Lovrek iz Nedelišća raste papiga te zečji grm

Sa svakog izleta donesem bar jedan cvjetni pelcer Završile prijave za ovogodišnji natječaj

Premda voli svaku biljku, ipak su Mariji Lovrek najdraže bugenvilije Piše: Vlasta Vugrinec

Marija Lovrek iz Nedelišća naša je već poznata natjecateljica u nagradnom natječaju u kojem ocjenjujemo najljepši vrt. No, to ne znači da je njeno dvorište isto kao i prije. Jer, kako sama kaže, dvorište je živi organizam koji se stalno nadograđuje i mijenja. Neke je biljke povadila budući da su njoj dosadile, pojedine su porasle i procvjetale po prvi puta a ima i neke novitete. - Pravi zaljubljenici u cvijeće i zelenilo nikad nisu gotovi s uređenjem svog dvorišta, gredice ili balkona, kazala je u uvodu Marija Lovrek. I već godinama kupuju zadnji cvijet, zadnju teglu iza

koje, naravno dolazi još niz novih biljki, novih varijeteta već posađenih vrsta. Ako nas je i prošle godine osvojila svojim špalirom prekrasnih crvenih i ljubičastih cvjetova bugenvilija ove sezone posebno je ponosna na cvjetove močvarnih hibiskusa. Pogledom na naša dvorišta, može se reći kako su upravo ovi grmovi osvojili srca Međimuraca budući da ih ima posvuda. I doista, u Nedelišću se već pred ulazom u dvorište naše kandidatkinje kočoperi grm sa tamno-crvenim cvjetovima velikim poput tanjura. U dvorištu pak su procvjetali njegovi bijeli i ljubičasti srodnici. Dvorišni ulaz krasi i grm

poznat pod imenom zečjak. Kao i ostalo bilje i zečjak je donijela s mora kao “suvenir” i zasadila ga u svom vrtu. Njega i briga ubrzo je rezultirala prvim cvjetovima da bi danas, desetak godina kasnije, zečjak plijenio pažnju rodbine, prijatelja i susjeda. Srećom, Marija Lovrek, kao uostalom i svi ljubitelja bilja, voli svoje biljke dijeliti pa su tako već stasali i procvjetali i pelceri, odnosno korijenje zečjaka diljem Međimurja. - Sve sam to ja sama zasadila, kaže naša nova-stara kandidatkinja. Najviše volim uzgojiti cvijet iz sjemena ili pelcera, gledati kako polako rastu i stasaju te se privikavaju na moje dvorište. Prak-

tički svaka moja šetnja, izlet ili posjet završi nekim novim pelcerom. Naravno, kakav bi to bio međimurskih vrt bez jesenskih ruža koje samo što nisu izbacile prve cvijetove ili pak lepih dečki, odnosno lepih kata. U njezinom vrtu raste i zanimljiva biljka poznata pod imenom cigansko perje a neki ga zovu i cvijet papiga. Biljka je dobila ime po tome jer njezine sjemene čahure izgledaju kao male papige i najčešće se koriste kao dekoracija. A kao lijepi dekorativni dio njenog cvjetnog raja postala je i ljuta papričica. Ne samo da ima neobični oblik već tijekom sezone sazrijevanja mijenja boju od zelene preko žute do crvene.

I ove godine MEĐIMURSKE NOVINE nastavili smo s tradicijom biranja najljepših okućnica u natječaju “Čiji je vrt najljepši”. Akciju i ove godine provodimo u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije. Zahvaljujemo svima koji su prijavili svoje najbliže, susjede i prijatelje, kao i svima onima koji su predstavili svoje male vrtne čarolije s kojima Međimurci dokazuju kako konstantno brinu i uređuju svoje okućnice, dvorišta i druge vrtne oaze, čime doprinose ljepšem izgledu našeg kraja. Zanimanje je i ove godine bilo

opet iznimno veliko, tako da imamo točno 20 prijava, na osnovu kojim smo posjetili sve koji sudjeluju, a predstavljanje slijedi u našim novinama još do sredine rujna. Nakon što predstavimo sve prijavljene slijedi odabir najvrtova po izboru našeg žirija. Osigurali smo i nagradni fond za tri najzanimljivija uređena vrta, kao i dvije posebne nagrade za najljepši cvijet i najoriginalniju dekoraciju u vrtu. Također Turistička zajednica Međimurske županije prigodno će na posebnoj maloj svečanosti zahvaliti svim sudionicima natječaja. (dz)

Lijepo je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. kolovoza 2020.

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2019./2020.

I. OSNOVNA ŠKOLA ČAKOVEC 1.c - Razrednica: Željka Perko Babić Kristijan, Borlinić Ena, Borlinić Leda, Borlinić Maja, Branilović Matej, Cimerman Naomi, Hergotić Nicolas, Horvat Evian Rea, Kokić Roko, Kovač Vanja, Lovrenčić Tomi, Markač Dino, Markač Marta, Nemec Dunja, Novak Luka, Novak Marijana, Ostoja Hermina, Peras David, Perčić Dora, Pleh Bruna, Trstenjak Madžar Viktor, Verkerk Thara, Vidović David, Vinković Lucija 2.a razred - Razrednica: Helena Slamek Neli Bubek, Ania Čekunec, Bono Dobrić Ivan Dobranić, Hana Dolar, Jakov Hudin, Lena Hudin, Ena Horvat, Vito Janković, Vito Kerman, Iva Novak, Iker Novak, Petar Pavčec, Dina Podgorelec, Karla Pongračić, Agata Telebuh, Bela Valpatić 4.b razred - razrednica: Draženka Rob Evan Črnjak Koraj, Ana Marija Dančo, Kaleb Dobrić, Azra Dolović, Nataša Drakulić, Frano Hamonajec, Vida Horvat, Daniel Jalšovec, Kiara Košak, Arien Kovačić, Filip Kozjak, Luka Leško, Deni Janči, Jan Mavrin, Gita Novak, Luka Panić, Lena Patafta, Morin Tkalec, Nikola Veinović 6.a razred Lovro Gašparić, Zara Nedeljko, Nela Levačić, Kala Križnik, Filip Kitanović, Luka Zlatarek, Vito Blažić, Kaja Baksa, Tin Janči, Jan Belović, Ena Branibor, Joško Ivanišević, Hana Jurinec, Tia Todorović, Igor Kućanski, Katja Kolac 6.b razred Saša Blažić, Ania Magdalena Čalopa, Eva Fodor, Matija Hampamer, Nika Marciuš, Gabrijela Novak, Nela Novak, Vanja Novak, Viktorija Novak, Lea Petek, David Sabo, Ena Škvorc, Ivor Tkalec, Keti Tropša, Mihael Želežnjak 6.d razred - Razrednica: Nina Somođi Noa Branilović, Dominik Dukić, Luka Korent, Hana Krištofić, Vito Lesar, Jelena Lesjak, Teodor Lukman, Aleksandra Mihoci, Patrik Nedeljko, Roko Novinščak, Vito Panić, Hana Pintarić, Lucija Skender, Helena Veselko, Emil Vrbanec. 6.e razred - Razrednica: Anemari Vugrinec Gabrijel Blažon, Luka Blešć, Nina Fric, Antonia Lisjak, Dražen Lisjak, Martin Radovan, Helena Sabadi, Alina Sternad, Roko Sternad, Rafael Šimunić, Lana Škvorc, Matija Tušek 7.b razred - Razrednica: Gordana Ovčar Borna Bičak, Katarina Blažić, Matea Bočkaj, Andrej Čuka, Leona Janković, Asja Kasapović, Klara Kolac, Korina Marija Lozić, Borna Martinjak, Matej Martinjak, Luka Rodek, Taša Štefičar, Klara Tomašić, Nika Vrbanec 7.d razred - Razrednica: Valerija Horvat Čurin Emili Balažić, Matea Čeh, Morena Desnica, Lana Furdi, Sara Hassan, Benjamin Horvat, Karolina Horvat, Martin Kovač, Franka Kukovec, Klara Martinjak, Lana Mesarić, Lukas Mikolaj, Jana Radojčić, Mateo Tomašić, Matija Tropša, Luka Vidović 8.d razreda - Razrednica: Jelena Filo Nika Brkić, Sven Bulat, Maksimilijan Čeh, Vito Hozjan, Alen Jarni, Domagoj Lukman, Roko Mađarić, Emanuel Medved, Melani Mesarić, Elvira Mihoci, Dorotea Novak, Lana Posedi, Vedrana Skender, Antonio Srpak, Vedran Turk

I. OSNOVNA ŠKOLA ČAKOVEC PŠ NOVO SELO ROK 1. r. - Razrednica: Marijana Vrbanec Zora Bubek Čurila, David Dragović, Tea Igrec, Tena Kelkedi, Josip Klarić, Laura Rodinger, Oliver Tratnjak, Filip Trstenjak 2.r. - Razrednica: Zdenka Buljan Viktor Baumhak, Mia Flac, Luka Hozjan, Emina Hrnčić, Roko Kozjak, Lukas Murk, Lana Novak, Mateo Novak, Greta Novaković, Melani Radek, Viktor Radovan, Lucijan Reich, Ivan Veseli, Luka Vuković

3.r. razred - Učiteljica: Branka Hranjec Martin Blešć, Jakov Bužić, Roko Igrec, Hrvoje Jambrošić, Elena Kraljić, Niko Levačić, Neda Mesarek, Nikola Novak, Rafael Novak, Erin Rodiger, Nera Štrek, Marta Trstenjak, Niko Trupković 4. razred - Razrednik: Alexandra Sašek - Strbad Martin Baumhak, Jan Fišter, Fabijan Horvat, David Koštarić, Eva Marčec, Sara Novaković, Hana Peserlin, Eva Radiković, Leonardo Reich, Šimun Petar Štrek, Dora Vuk

OSNOVNA ŠKOLA PRELOG 1.a razred – razrednica: Branka Podgorelec Učenici: Fran Bauer, Alan Begović, Hana Bermanec, Tena Bermanec, Ena Blažinčić, Blažinčić Leonard Mateo, Fileš Stefani, Lara Gavran, Marcela Glavina, Ivan Grabant, Elena Hatlak, Niko Hrašćanec, Kečkeš Sara, Lovro Križanec, Kiara Lončarić, Jan Malek, Tena Mesarić, Marin Mikec, Andrija Naranđa, Marko Pervan, Eduardo Pigac, Lara Režek, Vanja Štefok, Hanna Vuk, Lejla Vuk, Karla Žulj 1.b razred – razrednica: Silvija Kosec Učenici: Ina Marija Andjel, Ira Vito Blažeković, Noel Bogomolec, Borna Bukal, Lana Črep, Zara Golubić, Vida Hrkač, Karla Kalšan, Roko Kalšan, Riano Kečkeš, David Filemon Koa Koa, Viktorija Kramar, Sara Krznar, Vida Levačić, Timon Lisjak, Ivan Lukačić, Gabriel Madić, Lovro Markati, Ozren Martinec, Martin Medved, Martina Sabol, Lara Slamek, Adrian Švenda, Jan Trstenjak, Dorian Zadravec 2.a razred – razrednica: Ljiljana Sraka Učenici: Marija Andročec, Lovro Benč, Lovro Bermanec, Roko Djuran, Lea Gašparić, Tin Gavran, Jeronim Hatlak, Hana Horvat, Jana Horvat, Marko Horvat, Tin Horvat, Klara Kiš, Leona Kočet, Tena Mihoci, Marko Novak, Ana Petković, Ozana Radiković, Leo Režek, Leo Židov 2.b razred – razrednica: Davorka Bogomolec Učenici: Lea Berljak, Marija Bermanec, Eric Božek, Teo Božek, Ozren Gašparić, Patrik Grabant, Tino Grabant, Melani Hajdinjak, Matija Hržić, Eva Jurinec, Noa Jurinec, Jakob Kalšan, Tena Latin, Jura Mlinarić, Marija Naranđa, Roko Novak, Tessa Talia Pigac, Lorena Ružić, Elena Višnić 3.a razred – razrednica Petra Hatlak Učenici: Ruben Bađari, Nikola Bermanec, Mia Blažinčić, Laura Frančić, Marko Grubešić, Barbara Hižman, Vedran Hržić, Jakob Igrec, Igor Kalšan, Elena Kolenko, Tijana Korent, Ivana Kosir, Ivan Lilek, Nina Maltar, Ena Mati, Lea Mikec, Marina Novak, Rea Sabol, Ivan Sijarto, Eva Slaviček, Hana Strahija, Ena Švenda, Luka Varga, Karlo Vrbanec, Filip Zvonarek, Irena Žvorc 3.b razred – razrednica: Vesna Krušelj Učenici: Tija Balent, Lara Begović ,Ivona Božek, Luka Božek, Ivano Čonkaš, Luka Čonkaš, Gabriel Friščić, Nikša Ivanović,Arijana Jagoš, Lota Jarni, Leona Kalšan, Roko Kolar, Dino Kovačić, Lovro Kralj, Ena Madić, Timo Malvić, Emili Oreški, Abel Pajić, Ana Poredoš, Tesa Škoda, Matija Švenda, Ena Vadlja, Izabela Vadlja 4.a razred – razrednica: Jagoda Glavak Učenici: Gabrijel Andročec, David Bermanec, Karlo Bermanec, Sebastian Fleten, Janja Grabant, Ana Grubić, Lucija Hozjak, Eva Kalšan, Karla Kečkeš, Matija Kemec, Lucija Kolonić, Viktorija Lepen, Helena Novak, Tena Posavec, Noa Rojko, Šimun Sokač, Magda Šestan, Toni Vranešić 4.b razred – razrednica: Jasminka Vuk Učenici: Filip Balaban, Leo Balog, Rafael Bednjač, Lana Blažinčić, Laura Hajdarović, Filip Jurčec, Tonka Katanec, Lorena Krička, Marta Kukovec, Fran Matošić, Franka Murković, Lino Plevnjak, Niki Plevnjak, Dora Režek, Jakob Sever, Elizabeta Srpak, Viktor Toplek, Hana Trstenjak 5.a razred – razrednica: Jasenka Poljak

Učenici: Luka Bermanec, Mirna Beti, Neva Beti, Lana Čeh, Jakov Glavina, Janja Gotal, Magdalena Grabant, Emanuel Hižman, Lovro Horvat, Lorena Jankaš, Vito Jarni, Vito Lukačić, Dario Madić, Domagoj Maltar, Mia Matuza, Nikola Nenadović, Lorena Šestak 5.b razred – razrednica: Jasmina Malek-Križanec Učenici: Dorian Božek, Helena Cmrečki, Bruno Fleten, Edvin Hržić, Ivona Kalšan, Rosana Kalšan, Karla Novak, Kaja Pajić, Jakob Petković, Sara Rođak, Adrian Zrna 5.c razred – razrednica: Mirjana Vlahek Učenici: Tin Bermanec, Tijana Čavlek, Magda Gašparić, Anamarija Grabant, Noa Kuhanec, Lea Potarić, Dora Sermek, Lara Strnad, Ena Magdalena Šoštarec, Katja Vrbanec, Tena Židov, Jura Žvorc 6.a razred – razrednice: Danijela Režek i Karla Mikec Učenici: Tamara Balent, Eva Bogomolec, Gabriel Crnković, Nika Čonkaš, Jakov Gotal, Monika Grubešić, Marin Ivanović, Kira Kečkeš, Adrian Kos, Ivan Purić 6.b razred – razrednica: Melita Pantaler Učenici: Noel Bukal, Vanja Čonkaš, Marta Gregur, Kaja Kalšan, Iva Malek, Antonia Martinković, Arsen Munđar, Andro Sokač 6.c razred – razrednica: Katica Mikulaj Ovčarić Učenici: Klara Benč, Mislav Bihar, Noa Horvat, Patricija Percl, Luka Mikec, Sara Puklavec, Viktorija Turek 7.a razred – razrednica Lea Krušelj Učenici: Klara Bijelić, Saša Kočet, Lea Maltar, Eva Petković, Rea Pongrac, Antonija Stančin 7.b razred - razrednica: Gordana Košak Učenici: Ivan Berljak, Eva Cikač, Erin Ivančok, Patrik Jarić, Emil Jarić, Gloria Kalšan, Helena Petković, Lana Režek, Margareta Sinković 7.c razred – razrednica: Snježana Zebec Učenici: Nikolina Belić, Viktor Glavina, Ivan Horvat, Marta Hozjan, Lovro Krznarić, Ruta Lehki, Jana Slaviček 8.a razred – razrednica Danijela Turek Učenici: Lucija Bermanec, Leo Golubić, Lovro Hlišć, Ana Kovačić, Sara Mesarić, Greta Mikec, Mia Šestan 8.b razred – razrednica: Ivana Samardžija-Bermanec Učenici: Lara Bihar, Ela Cmrečki, Lorena Dodlek, Jana Cecilija Fuček, Laura Kolarek, Nikola Srpak, Marko Šafarić, Paola Vadlja, Valentina Vrhovski, Sara Žvorc

2.a - Razrednica: Lenče Rihtarec Učenici: Sebastian Škvorc, Ema Šafarić, Vern Muršić, Martin Lajtman, Ivan Kočila, Sven Bistrović, Paola Krajačić, Karlo Krajačić, Eva Goričanec, Marvin Filipan, Fran Karlovčec 3.a - Razrednica: Roberta Barat Učenici: Ena Radiković, Deni Krnjak, Ema Tuksar, Gloria Šardi, Lena Šoštarić, Lovro Vinko, Ena Fric, Tea Zember, David Premuš, Franka Debelec, Leon Vurušić, Marta Tkalec, Roko Novak, Jakov Lajtman, Eva Novak 4.a - Razrednica Tanja Leček-Barić Učenici: Sunčica Laptoš Bogomolec, Lovro Leko, Mateo Grof, David Flac, Gita Podgorelec, Maksim Mlinarić, Nina Petric, Dominik Makovec, Kristina Kočila, Rea Lajtman 5.a - Razrednik Krunoslav Makovec Učenici: Dora Perhoč, Hana Herenčić, Ivan Karlovčec, Zala Angel, Maja Tkalčec, Fran Stojko 5.b - Razrednica: Tanja Perhoč Učenici: Borna Petričević, David Vinko, Ivan Brizo, Erik Kodba, Leona Kraljić, Lana Mržljak Branilović, Kevin Sklepić, Lucija Premuš 6.a - Razrednik Jadranka Markuš Učenici: Dorotea Makovec, Karlo Vinko, Petar Mezga, Viktoria Šardi, Josipa Kočila 6.b - Razrednica: Alenka Debelec Učenici: Dora Hoblaj, Marko Škvorc, Rahela Debelec, Bruno Benčik 7.a - Razrednica Branko Jalšovec Učenici: Petra Varšić, Fran Bistrović, Dora Hren, Filip David, Lorena Šafarić, Juraj Vičević, Rebecca Lončarić 7.b - Razrednica Bernarda Tkalčec Učenici: Teo Turk, Marta Vinko, Kaja Brezničar, Leon Jurović, Lea Bestijanić, Meri Jurasović 8.a - Razrednica: Gordana Piskač-Kocijan Učenici: Eric Bistrović, Luka Bodulica, Jana Flac, Viktoria Brezarić, Marta Premuš, Tena Perhoč, Gabriel Kontrec 8.b - Razrednik Dubravka Žignić Resman Učenici: Klara Ovčar, Megi Mezga Antolović, Benjamin Hozjan, Rafael Debelec, Sara Brezovec

OŠ SELNICA PŠ ZEBANEC 1.b - Razrednica: Vlasta Škrobar Učenici: Maja Korbelj, Stela Josipa Turk, Petar Pufek, Dino Horvatić, Lana Škvorc, Simon Sklepić, Leona Sabo, Lori Sklepić

8.c razred – razrednica: Julija Novak Učenici: Ana Gregur, Agia Malvić, Ana Mikec, Sara Mikec, Laura Pahek, Mia Pintarić, Marko Režek, Lovro Zvonarek, Ivona Žvorc

2.b - Razrednica: Veronika Radanović Učenici: Nela Hoblaj, Luka Radiković, Vita Premuš, Petar Novak, Magdalena Ilijaš, Leon Sakač, Roko Jurović

OSNOVNA ŠKOLA PRELOG PŠ CIRKOVLJAN

3.b - Razrednica: Mirjana Dežđek-Ciglar Učenici: Petar Petričević, Valentina Novosel, Viktor Brezničar, Marin Hoblaj, Rebeka Hoblaj, Gabrijela Šardi, Gabriel Kutnjak, Josipa Pufek 4.b - Razrednica: Sunčica Vugrinec Učenici: Gabriel Strniščak, Natan Sobočan, Tin Koša, Emma Krištofić, Korina Kraljić, Ema Perčić

1.c razred – razrednik: Ivan Mlinarić Učenici: Ena Cesar, David Krušelj, Nina Martinec, Nika Mužanić, Lea Risek, Sebastian Turek 3.c razred – razrednik: Ivan Mlinarić Učenici: Vita Horvat, Freda-Marie Hurley, Leona Kavran, David Legiša, Dinko Sačić, Karolina Turek 4.c razred – razrednica: Nina Lesinger Učenici: Sabina Bermanec, Mia Hižman, Gabriel Krušelj, Sara Marđetko, Antonela Mesarić, Antonio Mikec, Mihael Mikec, Matej Patafta

OŠ SELNICA 1.a - Razrednica: Marina Breglec Učenici: Fabijan Stojko, Mija Vrbanić, Ivano Tuksar, Leon Trstenjak, Stela Škvorc, Tena Ščavničar, Leonardo Sabolčec, Lara Rep, Erik Hažić, Jasmin Škvorc, Dunja Goričanec, Filip Premuš, Fran Karlovčec, Kaja Krajačić, Andrija Premuš, Filip Bestijanić, Zoja Perhoč

OŠ NEDELIŠĆE 1.A - Razrednica: Željka Klamfar Kirić Učenici: Jura Barbić, Tia Bašek, Tanja Braniša, Hana Ganzer, Jakša Jalušić, Lorena Karlović, Leona Košak, Sara Logožar, Matija Mikulić, Azra Novak 1.B - Razrednica: Marija Kovač Učenici: Ana Bacinger, Mia Bacinger, Andro Dominić, Jakov Ivanuša, Jakov Kirić, Nikol Kirić, Fran Korošic, Pia Korošic, Ema Lepoglavec, Doris Sekirnik, Anna Tkalec, Ognjen Zlatarek 2.A - Razrednica: Ana Marciuš Učenici: Lucija Bacinger, Zvonimir Horvat, Ivan Hunjadi, Marta Kutnjak, Arijana Lončarić, Luka Magić, Patrik Martinjaš,

Iva Mihalić, Zita Polanec, Korina Posavec, Vito Silaj, Roko Štefulj, Marin Trupković, Filip Žarković 2.B - Razrednica: Snježana Novak Učenici: Matej Bratko-Štorga, Roko Ciglarić, Niko Dobša, Adrianna Fernandez Polanec, Vito Golub, Beata Horvat, Ema Jakupak, Katja Kelenc, Zara Krizman, Luka Maček, Evan Novak, Maša Oreški, Franka Pintarić, Gabriel Preložnjak, Sara Trupković 3.A - Razrednica: Marija Topolnjak Učenici: Filip Baljak, Eva Bedić, Korina Horvat, Anijan David Jalušić, Adriano Juras, Vito Mesarek, Paulo Nomo Nemi, Bella Posavec, Lea Rešetar, Bea Slaviček, Fran Šegović, Ivano Šopar, Anja Žganec Rogulja 3.B - Razrednica: Renata Posavec Učenici: Karla Damjanović, Magdalena Dolar, Ivano Ivanuša, Lana Kacun, Leona Klišan, Borna Kovačić, Erin Maček, Domagoj Marčec, Karlo Pintarić, Kala Rihtarec, Karlo Serec, Matej Sklepić, Petar Slukić 4.A - Razrednica: Melita Tkalec Učenici: Magdalena Blagović,Tonka Cimerman,Vid Kirić, Dino Košak, Kajo Kozar,Vito Kukolić,Nela Marciuš,Lea Markulin,Noa Molnar,Ana Panić,Lovro Škvorc,Lara Zelenić i Anja Žarković. 4.B - Razrednica: Ivana Slukić Učenici: Lucija Blagović, Elena Fotak, Edvin Grašić, Domagoj Horvat, Mia Krizman, Ema Mikulić, Fran Noa Novak, Nina Pašić, Sara Pintarić, Leona Pokos, Vilim Preložnjak, Anja Šnajcer, Lovro Vukšić 5.a - Razrednica: Jasna Pevec Učenici: Melina Gala, Noa Gerenčer, Leona Graf, Marko Lepoglavec, Lorena Lukša, Fran Novak, Mateo Posavec, Mia Risek, Vedran Štefulj, Mihael Trupković, Dino Vinko 5.b - Razrednik: Veljko Posavec Učenici: Matija Ceilinger, Fran Fučko, Alana Horvat, Ivana Kolar, Lovro Kutnjak, Lora Marciuš, Franka Mesarić, Stela Novak, Lovro Perenc, Nika Podvezanec, Ivan Lukas Posavec, Matija Žarković, Jona Žvorc 5.c - Razrednica: Kristina Horvat Učenici: Mia Bratko Štorga, Borna Horvat, Mateo Horvat, Vittorio Kapelari, Lana Lovrek, Nikki Lovrek, Dalia Novak, Patrik Pintarić, Lovro Podvezanec, Ida Posavec, Niko Toplek 6.a - Razrednica: Sanja Špiranec Učenici: Dora Barbić, Borna Cimbola, Fran Hutinec, Rea Lehkec, Lana Mezga, Fabijan Novak, Jura Novak, Lucija Posedi, Lucian Radić, Noela Trstenjak, Tara Vidović 6.b - Razrednica: Jelena Sršan Pavlic Učenici: Nika Heđa, Orlando Marciuš, Valeria Marčec, Sara Treska, Tena Trupković 6.c - Razrednik: Aleksandar Puklavec Učenici: Val Branilović, Vito Ciglarić, Melisa Dominić, Lara Kripner, Loris Kripner, Petar Oreški, Sara Pintarić, Jan Senčar 7.a - Razrednica: Tina Grofelnik Učenici: Filip Borko, Laura Hergotić, Tena Klišan, Petar Tkalec, Bruno Vučković, Stela Zorković 7.b - Razrednica: Dubravka Vukšić Učenici: Matija Maslać, Martin Molnar, Hana Pintarić, Patrik Srnec 7.c - Razrednica: Martina Puklavec Učenici: Lorena Branilović, Luka Kirić, Luka Logožar, Zara Maček, Ivan Novak, Luka Škvorc 7.d - Razrednica: Smiljana Colar Učenici: Stela Dobranić, Matej Dobša, Tin Gašparlin, Karina Šarić, Ema Topolnjak, David Vibovec 8.a - Razrednica: Tamara Lajtman Učenici: Lucija Burela, Lea Ceilinger, Nera Dolar, Karla Hergotić, Mihael Kočet, Lucija Krnjak, Matej Marciuš, Luka Novak, Karlo

Posedi, Ana Šegović, Elena Tepeš, Marin Topolnjak, Rea Verteš, Jelena Zaspan. 8.b - Razrednica: Ivana Sokač Učenici: Nika Andrašec, Helena Damjanović, Katja Dania, Paola Horvat, Vedran Petek, Ian Posavec, Nera Preložnjak, Ozren Radojčić, Tia Srnec, Ivona Topolnjak, Niko Tučić, Jan Vibovec 8.c - Razrednica: Irena Zagoracz Učenici: Lucija Balent, Mara Barbić, Luka Blagović, Sebastian Blažeka, Dora Magić, Iva Nešić, Larisa Nomo Nemi, Karin Šafarić, Tea Lena Špoljarić

OŠ NEDELIŠĆE PŠ DUNJKOVEC 1.D - Razrednica: Melanija Šalamon Učenici: Ivan Bistrović, Filip Ceilinger, Elena Kovačić, David Kustec, Rea Marciuš, Lana Petran, Bruna Soldat, Filip Strah, Evan Pertlik, Danea Bistrović, Maja Dovečer, Karla Florjanić, Rino Genc, Nola Podvezanec, Eric Vojković 2.D - Razrednica: Sanja Tkalec Učenici: Marko Burela, Dominik Cindrić, Vita Dolar, Niko Fučko, Jan Gerenčer, Kristijana Horvat, Magdalena Kirić, Vito Korent, Lorena Kregar, Tena Krnjak, Dorian Marčec, Martina Mesarić, Asja Novak, Lorena Novak, Nikola Podvezanec, Žan Posavec, Antonia Preložnjak, Jelena Tkalec, Erik Toplek, Lovro Trojok, Lorena Vidović, Lukas Vrbanec 3.D - Razrednica: Višnja Špicar Učenici: Lea Branilović, Leona Buntić, Nikša Dovečer, Alexandar Dragaš, Deni Đukes, Teo Fegeš, Borna Janeš, Zara Kravaršćan Hidanović, Jakov Marodi, Ivan Novak, Fran Podvezanec, Antonio Pozvek, Tena škvorc, Borna Špiranec, Marta Topolnjak, Matej Trupković, Ivona Vidović, Matija Vidović, Elena Vinko 4.aD - Razrednica: Gordana Crnčec – Filipić Učenici: Balog Kimmi Stefani, Ciglarić Lana, Cmrečnjak Augustina, Horvat Lana, Horvat Niko, Kirić Karlo, Kovačić Lea, Mošmondor Niko, Novak Emili, Novak Petar, Petričević Jakov, Sabol Vinko, Strah Anja. 4. bD - Razrednica: Suzana Baksa Učenici: Mihael Dobša, Adela Fegeš, Aleksandar Gašparlin, Hana Heđa, Lana Kovač, Niko Senčar, Nia Šestan, Olivera Trojok, Niko Trupković,Ivona Tučić, Mihael Vidović

OŠ NEDELIŠĆE PŠ PUŠĆINE 1.P - Razrednica: Tamara Ceilinger Učenici: Vinka Ceilinger, Ruben Hutinec, Dean Jalušić, Petar Kirić, Laura Košir, Petar Lesar, Petar Logožar, Franjo Obersnel , Jakov Perenc , Bruno Šafarić, Natalija Žmegač 2.P - Razrednica: Bernardica Posel Učenici: Gabriel Gal, Mia Gašparlin, Klara Josipović, Ivor Kovačić, Oliver Moharić, Arian Panić, Filip Šengula, Mihael Tkalčec, Petar Turk, Fabijan Vaser, Dorotea Zita 3.P - Razrednica: Sanja Marciuš Učenici:Eva Branilović, Lana Črep, Ema Herjavec, David Horvat, Samuel Horvat, Lana Kirić, Franka Košir, Jan Lesjak, Ema Mezga, Marin Mihaljuš, Petar Patafta, Alex Valjak, Ivan Zdolec

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.



18. svibnja 2018.

NOGOMET MEĐIMURSKI NAPADAČ slovenskog prvaka NK Celje izgledno je da će uskoro promijeniti klub

Austrijski WAC ozbiljno zagrizao za Darija Vizingera

Prema pisanju tamošnjih medija Vizinger je blizu potpisa za austrijski WAC ili AC Wolfsberger iz istoimenog grada Wolfsberg u Koruškoj koji je osvojio 3. mjesto u prošloj sezoni austrijske Bundeslige Najskuplji međimurski nogometaš 22-godišnji Nedelišćanac Dario Vizinger koji prema Transfermarketu vrijedi 900.000 eura, uskoro bi mogao promijeniti klupske boje, što je i za očekivati, s obzirom na izvrsnu sezonu koju je imao u redovima slovenskog prvaka NK Celje. Kako javljaju austrijski mediji i web stranice koje prate transfere, mladi međimurski nogometaš, napadač slovenskog prvaka, kojeg se do sad povezivalo najčešće s transferom u talijanske, francuske i belgijske klubove, a ranije turske i nizozemske, izgleda da je blizu odlaska u slovensko susjedstvo, u Austriju.

gradu i da je “sve dogovoreno, samo treba potpisati ugovor”. AC Wosfberger koji će ove sezone drugu godinu zaredom igrati skupinu Europa lige, inače je pred velikim transferom svojeg glavnog napadača i prvog strijelca Izraelca Shona Weissmana (31 gol u prvenstvu i 6 u Europa ligi) u španjolski prvoligaš Valladolid i traži za njega kvalitetnu zamjenu. Piše se da je Vizingerov Dario Vizinger sve je bliže odlasku iz Celja transfer praktički dogovoren što se tiče pristanka i uvjeta Dobar izlog za korak rekao u razgovoru za Međimurske novine želio igrati. našeg nogometaša, da je WAC dalje Ostaje za vidjeti hoće li se spreman uložiti dio odštete Angažmanom Vizingera koja za Wiesmanna navodno umjesto klupskog golgetera glasna šaputanja koja su proiznosi oko 6 milijuna eura, ali Weissmana koji je ukupno teklih dana stigla i u javnost još nije definiran iznos koji će zabio 37 golova i imao 8 o ovom transferu realizirati. Moguće je da će sve biCelje dobiti za prelazak svojeg asistencija u prošloj sezoni, ti poznato vrlo brzo i da se dragulja. WAC očito traži adekvatnu Blizu potpisa za AC Nagađa se da Celjani traže golgetersku zamjenu i naš zapravo čekalo odigravanje Wolfsberger? oko 2 milijuna eura, ali tek igrač koji je za Celje zabio kvalifikacijske utakmicu 2. Prema pisanju tamošnjih treba vidjeti koliko su sva ova 23 gola i imao 12 asistencija kola za plasman u Ligu prvaka koje je Celje igralo s norvešmedija Vizinger je blizu pot- govorkanja blizu istine i može uklapa se u tu viziju. pisa za austrijski WAC ili AC li slovenski prvak ostvariti taVizinger bi također u kim Moldeom. Wolfsberger iz istoimenog ko veliku odštetu, jer za sada WAC-u sigurno dobio dobru Hoće li se ovaj transfer grada Wolfsberg u Koruš- se nitko službeno ne oglašava. minutažu koju i dalje osob- Vizingera realizirati, bez Za Vizingera bi ovaj tran- no želi kao napadač koji se obzira što se u ponedjeljak koj koji je osvojio 3. mjesto u prošloj sezoni austrijske sfer bio dobar iskorak, jer je razvija i tek dolazi u prave u austrijskim medijima isti WAC odličan u zadnje vrijeme, igračke godine. Bundeslige. navodio kao “gotova stvar”, Prvi strijelac Celja znako- među tri-četiri najbolja auAustrijska najbolja liga je ipak ostaje za vidjeti, posebivito nije bio u sastavu, ali ni strijska kluba, a zapaženo je idealna po tom pitanju, kao i ce iz perspektive da je WAC zapisniku utakmice 1. kolo igrao i Europsku ligu u kojoj klub koji igra atraktivan i brzi u srijedu doveo na posudbu 1. SNL s Murom, što je su- je u gostima razmontirao jed- transformacijski nogomet, a iz njemačkog Eintrachta (F) geriralo da se nakon dosta nu Borussiju (M), a s Romom ujedno je i odličan izlog za upravo na mjesto središnjeg šuškanja oko transfera ‘ku- odigrao dvaput neodlučeno. korak dalje prema njemačkoj napadača mladog srbijanskog ha’ nešto konkretno. Prema Za prolazak dalje koštali su Bundesligi ili španjolskoj La reprezentativca Dejana Joveinformacijama iz Wolfsberga, ga minimalni porazi s turskim Ligi koje bi Dario kao što je ljića. (dz) Vizinger je s menadžerom ti- prvakom Istanbul Basaksehije Bobičanec jekomDobro prošlog vikenda bio u rom u obje utakmice koje www.mnovine.hr je znati 20 • redakcija@mnovine.hr •nije 040 323 601igrao za Muru u 6. rujna 2019. Talinu posjetu u tom austrijskom mogao i dobiti. Luka Bobičanec, međi- kontakt člana ekipe koji je murski nogometaš rodom iz pozitivan. Sivice nije otputovao zajedno Naime, NŠ Mura je ranije s ostatkom ekipe slovenskog priopćila da je nakon testiraprvoligaša Mure na kvalifi- nja svih članova ekipe prije kacijsku utakmicu Europa nego je otputovala za Talin, lige koju su igrali u Estoniji. gdje je igrala, s Nomme Kalju, Odmah u srijedu me- u okviru obveznog Uefinog dijski se špekuliralo zašto protokola, jedan test bio poBobičanca nema u ekipi, jer zitivan. Nisu objavili o kome nije prijavljena njegova ozlje- je riječ zbog poštovanja prida nakon odlične utakmice i vatnosti u ovom slučaju. gola kojeg je postigao u Celju. O svemu su obavijestili Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće Slovenski portali navo- UEFA, NZS i NIJZ, a epidemiotel: +385 (0)40 821 990 - centrala de da bi u pitanju mogla biti lozi su odredili karantenu za fax: +385 (0)40 373 456 samoizolacija, u slučaju da je dva člana ekipe, pozitivnog www.sgc-aton.hr na testiranju bio pozitivan na koronu i njegovog bliskog na koronavirus ili je bliski kontakta. (dz) e-mail: info@sgc-aton.hr

KORONAVIRUS i nove odgode nogometnih utakmica

Nepotrebne “teorije zavjere” i uvredljive diskusije Nakon Jurovca i Svetog Martina na Muri, zbog sumnji u koronavirus kod jednog igrača Hodošana, inače zdravstvenog djelatnika Županijske bolnice Čakovec, Epidemiološka služba u nedjelju oko 14:30 putem Međimurskog nogometnog saveza dala je uputu o odgodi odigravanja utakmice još jedne utakmice i to I. MNL između Trnovca i Hodošana. Rezultat testa na koronavirus u međuvremenu je poznat objavili su u utorak iz Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije i srećom je negativan. S obzirom da su postojali svi simptomi utakmica je odgođena iz preventivnih razloga, kako se ne bi širila moguća zaraza, odnosno krug ljudi koji moraju u samoizolaciju, kazali su nam u MNS-u. U utorak je tako bilo poznato da nitko od igrača Hodošana ne mora u samoizolaciju. Na temu ove odgode razvila se široka emotivna, ali nažalost i uvredljiva diskusija na društvenim mrežama, posebice prema zdravstvenom djelatniku i sportašu-rekreativcu koji je imao simptome, zbog čega je došlo do preventivne odgode prije navedene utakmice. Bilo bi dobro da se u ovakvim slučajevima, jer vrlo je izgledno da će ih biti još, ne šire “teorije nogometne zavjere”, jer međimurske lige bez obzira koliko bile prestižne, prvenstveno su rekreativne prirode. Stoga, preporuke i upute zdravstvenih stručnjaka o nekoj odgodi, trebaju biti ispred bilo kakvih lokalnih nogometnih veselica, bez obzira tko što mislio o koronavirusu. Također, slovenski sportski portal Ekipa24

donio je vijest da ovih dana dva igrača slovenskog četvrtoligaša Hotize oboljela od koronavirusa. Međutim ono što je zanimljivo za naš kraj je informacija da se u tekstu upire prstom prema utakmici koju je Hotiza odigrala u Slakovcu s Međimurcem (teren u Dunjkovcu-Pretetincu pripremao se za turnir U-14) u petak 14. kolovoza i sumnja da su se slovenski igrači zarazili tom prilikom u Međimurju. Inače je testirana cijela ekipa, ali ostali su srećom negativni. – Je li virus bio uvezen iz Hrvatske, možemo samo nagađati, ali činjenica je da je Hotiza prošli tjedan odigrala prijateljsku utakmicu s Međimurcem i odigrala 3:3, prenio je slovenski portal prilično nekorektno bacajući glavnu sumnju na gostovanje u Međimurju. Dobro je da se vratio život na sportske terene u Međimurju, po broju gledatelja na nogometu kojih je više nego ranije, vidi se da su ljudi željni socijalnog kontakta i druženja. Ipak, itekako treba voditi računa da situacija ne ode u neku drugu krajnost i da ne izazove novi natjecateljski “lockdown”. Svi koji su u međimurskom nogometu trebali bi biti svjesni da ako profesionalci igraju nogomet bez navijača, da je itekako vrijedno da se lokalne utakmice igraju i to uz prisustvo gledatelja. Međutim, kako bi se natjecanje moglo i dalje što normalnije odvijati u ovoj nemiloj situaciji, bilo bi dobro da se ne zabijaju “autogolovi” nepotrebnim i neželjenim ispadima po društvenim mrežama i drugdje u javnosti. (dz)

 SEMAFOR

NOGOMET

NOGOMET U 4. NL neuništivi "Čepa" u 36-toj godini i dalje rastura. U pobjedi Dinama (D) na gostovanju kod Zelengaja Stjepan Krznar sudjelovao je zabivši čak pet zgoditaka. Rezultati 2. kola: Nedelišće-Dinamo (P) 3:2, Zelengaj-Dinamo(D) 2:6, Centrometal-Ivančica 2:2, Mladost Komet-Plitvica 3:0 Sloga-Dubravka/ Zagorac 1:4, Mladost(SM)-Međimurec 0:1, Bednja-Omladinac 2:2, NedeljanecJalžabet 3:0. U 3. kolu igraju se dva međimurska derbija, a svakako će biti zanimljivo u Novom Selu Rok gdje se sastaju dvije neporažene ekipe s time da gostujuća Mladost Komet ima dvije pobjede, a domaći Omladinac dva remija. Međimurec nakon gostujuće pobjede protiv Mladosti favorit je na domaćem terenu protiv čakovečke Sloge. Parovi 3. kola, u subotu 17 sati: Omladinac - Mladost Komet, Dinamo(P) - Zelengaj, Ivančica - Nedeljanec, Dubravka/Zagorac - Centrometal, a u nedjelju u 17 sati: Međimurec - Sloga, Plitvica - Mladost (SM), Dinamo (D) Bednja, Jalžabet - Nedelišće. U 1. međimurskoj ligi u proteklom kolu postignuti su sljedeći rezultati: Polet (P) - Venera PMP 6-0 (2x Deglin, 2x Ladić, Palfi, Krištofić), Draškovec Jedinstvo (GM) 1-1 (Balent ; Kolarić), Podturen - Sloga (Š) 4-0 (3x Antolović, Vrtarić), Kraljevčan 38 – Galeb 0-1 (Kokot), Trnava – BSK 1-3 (T.Markušić ; Šopalović, Dežđek, Malnar), Bratstvo (J) – Spartak odgođeno, Graničar (K) – Naprijed 4-0 (Beliga, Sraka ag, Brčić, Peroković), Trnovec - Hodošan odgođeno, Dubravčan je bio slobodan. Igrač Podturna Matija Antolović ostvario je hat-trick protiv Sloge iz Štrigove. Vodeći BSK došao je do tri boda u Goričanu. Vrlo zanimljivo je bilo u Donjem Kraljevcu, gdje je Galeb došao do pobjede u posljednjoj minuti utakmice. U sljedećem kolu igraju u subotu: Hodošan – Kraljevčan 38, a u nedjelju: Spartak – Graničar (K), Sloga (Š) – Bratstvo (J) odgođeno, BSK – Podturen, Venera PMP – Trnava, Galeb – Polet (P), Jedinstvo (GM) – Trnovec, Dubravčan – Draškovec-Geothermae. Naprijed je slobodan. Utakmice se igraju s početkom u 16:30. U 2. međimurskoj ligi skupina A prošli vikend postignuti su sljedeći rezultati: Bratstvo (P) – Jadran 1-3 (Majcen ; 2x Kranjčec, Friščić), Mladost (D) - NŠ Međimurje-Čakovec 6-0 (2x Mavriček, 2x Frančić, Baumgartner, Kukovec), Radnički - Mladost(I) 2-3 (Jurinec ag, S.Horvat ; N.Horvat, N.Horvat, Krištofić), Otok – ČSK 3-2 (2x Tomašić, Belić ; Begović, Lončarić), Borac(DH) - Drava (K) 0-5 (2x Karić, Kregar, Carević, Jakup), Omladinac (DS) – Drava (DM) 3-1, (Ru-

+18

28. kolovoza 2020.

žić, Talan, Valentić ; Slaviček), Borac PMP – Budućnost (P) 2-2, (Kovačić, Mezga ; Janičar, Višnjić), Croatia – Vidovčan 2-0 (2x N.Turk) U derbiju kola Croatia je bila bolja od Vidovčana sa rezultatom 2-0. Gostima iz Donjeg Vidovca, isključen je kapetan Mihael Herman u 48. minuti zbog dvije opomene. Vrlo nervozan dvoboj odigran je u Gardinovcu gdje je gostovala Mladost (I). U 75. minuti, došlo je do naguravanja između domaćih i gostujućih navijača, no redarska služba spriječila je neki teži incident. U sljedećem kolu igraju: Vidovčan – Međimurje-Čakovec, Budućnost (P) – Croatia, Drava (DM) – Borac PMP, Drava (K) – Omladinac (DS), Otok – Borac (DH), Jadran – ČSK, Mladost (I) – Bratstvo (P), Mladost (D) – Radnički. Utakmice se igraju u nedjelju s početkom u 16:30. U 2. međimurskoj ligi skupina B protekli vikend zabilježeni su sljedeći rezultati: Donji Koncovčak – Mali Mihaljevec 4-1 (Pleh, Sakač, 2x Purić ; P.Mesarić), Plavi (P) – Sokol 2-5 (Nerer, Čeko ; 2x Vincek, 2x A.Horvat, N.Horvat), Hajduk (B) – Pobjeda 3-1 (P.Pintarić, 2x Krnjak ; Kregar), Hajduk (Š) – Bratstvo (SV) 0-3 (Murković, Kodba ag, Frančić), Vučetinec-Omladinac 1-4 (Novak ; 2x M.Trupković, 2x Sanjković); Mura – Sloboda (S) 1-0 (Di.Mikulić), Budućnost (M) – Zasadbreg 77 2-5 (2x Majerić ; Makar, Šimunković, Fl. Rodinger, Lisjak, Korošić), Sloboda (M) – Strahoninec 2-1 (Kovač, Sanjković ; Erdelja) U velikom susjedskom derbiju Sokol je slavio u Peklenici. Susret je riješen već nakon prvih 45 minuta kada su Vratišinčani došli do vodstva od 4-0. Nakon tri kola za bod(ove) još uvijek ne znaju Strahoninec, Pobjeda i Vučetinec. U sljedećem kolu u subotu igraju: Sloboda (S) – Omladinac (M), Bratstvo (SV) – Sloboda (M), Mali Mihaljevec – Plavi (Pek.), a u nedjelju: Strahoninec – Vučetinec, Pobjeda – Hajduk (Š), Sokol – Hajduk (B), Zasadbreg 77 – Donji Koncovčak, Mura – Budućnost (M). Utakmice se igraju s početkom u 16:30. U 3. međimurskoj ligi u proteklom kolu postignuti su sljedeći rezultati: Napredak – Jedinstvo (NSnD) 1-3 (Vidra ; Mi.Popović, Hlapčić, Tkalec ag). Parag - Graničar (N) 2-16 (6x Petak, 3x F.Drvoderić, 2x M.Orehov, Bobičanec, Levačić, Novak, Blažon, A.Drvoderić ; D.Oršoš, D.Balog), Dinamo (Ž) – Torpedo 1-5 (Žirković ; Antolović, 2x Tuksar, An.Hatlek, Kraljić), Mladost (S) – Pušćine 0-3 (Štefulj, Šafarić, Horvat). Dubrava je bila slobodna. U sljedećem kolu u subotu igraju: Torpedo – Napredak, a u nedjelju: Graničar (N) – Dinamo (Ž) u 10 sati, Jedinstvo (NSnD) – Mladost (S), Dubrava – Parag. Pušćine su slobodne. Utakmice se igraju s početkom u 16:30. (dj)

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

2. HNL – pomiješani osjećaji nakon boda Međimurja na gostovanju, ali prvenstvo se tek zahuktava

Drugo poluvrijeme protiv Cibalije recept za Dubravu

Nakon što su nadoknadili tri gola zaostatka i zamalo slavili u Vinkovcima, slijedi utakmica na SRC Mladost u Čakovcu u petak od 20 sati protiv Dubrave koja je izvrsno startala S novim trenerom Goranom Vincetićem Međimurje je svoj drugoligaški debi imalo u 2. kolu na gostovanju u Vinkovcima pošto je utakmica 1. kola protiv Rudeša premještena za srijedu 2. rujna zbog koronavirusa u redovima Rudeša. Bila je to na kraju dramatična utakmica u kojoj je naša momčad ulovila zaostatak od 3:0 domaćina i na kraju imala meč loptu. Nažalost, po svemu sudeći poništen joj je u samoj završnici u kojoj su pogodili stativu i regularan zgoditak Hranilovića. Ostalo je 3:3 i bod za Međimurje s kojim može biti zadovoljno s obzirom na zaostatak, ali ostaje žal jer je na kraju vrlo lako mogao biti ulovljen cijeli plijen, sva tri boda.

Igrec donio preokret u nastavku

Jedan od junaka utakmice bio je Stjepan Igrec koji je odmah po ulasku u igru u 46. minuti, zamijenivši Brckovića na desnom krilu i odmah na početku drugog poluvremena zabio gol. Svoj drugoligaški debi zauvijek će pamtiti. Samo dvije minute trebalo mu je u nastavku utakmice da bi postigao prvi pogodak u drugoligaškom rangu. Veliki posao prije toga napravio je Jan Marciuš koji je asistirao Stjepanu za pogodak i smanjenje rezultata na 3:2.

- Osjećaj je fenomenalan, iako nismo uspjeli uzeti sva tri boda, igrati na takvom stadionu pod takvim uvjetima i još zabiti gol je stvarno prekrasan osjećaj, rekao je Igrec poslije utakmice. Igrec je u Međimurje došao na preporuku pomoćnog trenera Nikole Goričanca koji ga je trenirao u Dinamu iz Domašinca. U Dinamu je uz popularnog Čepu bio drugi strijelac, a osim toga njegove najveće vrline su što je brz, agresivan i neustrašiv. - U Domašincu sam jako napredovao jer je liga bila puno zahtjevnija i puno se više i bolje treniralo, nego ranije, ali igrati u Međimurju u 2. HNL to je neusporedivo s mojim dosadašnjim iskustvom. Sve je za par stepenica više, brže se igra, brže treba misliti i reagirati i vjerujem da ću s vremenom biti sve bolji, opisao je svoje prve dojmove u novoj sredini mladi napadač Međimurja. Inače, u utakmici bez gledatelja Čakovčani nisu u početku uspjeli nametnuti najavljeni presing i prvih pola sata bilo je u egalu. Gosti dolaze u vodstvo u 31. minuti golom Bajića iz kaznenog udarca, da bi s dva gola ponajboljeg pojedinca u domaćim redovima Filipa Jazvića vodili s 3:0 što je u tom trenutku izgledalo nedostižno. Ipak u posljednjoj minuti prvog dijela nakon greške domaće

obrane Patrik Mijić se dobro snalazi i smanjuje na 3:1. U drugo poluvrijeme Međimurje ulazi s tri nova igrača, Mamićem, Igrecom i Đurakom, a potonja dva do kraja igre upisuju se i u strijelce, dok Mamić spašava jednu čistu situaciju. Već na samom početku trener Vincetić zbog ozljede zadnje lože morao je zamijeniti Hajdinjaka Havelkom, a kako forsira visoki ritam u drugom dijelu takva igra Međimurja došla je do izražaja. Na 3:2 smanjio je početkom drugog dijela debitant u ekipi Stjepan Igrec nakon solo prodora Marciuša koji je pretrčao više od 60 metara i uposlio napadača Čakovčana. Do poravnanja dolazi u 78. minuti kada zabija David Đurak nakon povratne lopte Zanjka. Uslijedila je triler završnica u kojoj je moglo doći i do potpunog preokreta da je sudac Plantosar priznao regularan gol Hranilovića, ali ga je poništio zbog navodnog zaleđa koje je označio pomoćni sudac Vidak. Prije toga Međimurje je nakon kornera pogodilo stativu i imalo još jednu matnu situaciju u kojoj je Igrec izvrsno asistirao Marciušu, ali ovaj nije uspio zabiti. Međutim i ovako su igrači trenera Vincetića pokazali karakter i htijenje, a pogotovo je došla do izražaja fizička sprema, jer zadnjih dvadesetak minuta doma-

Stjepan Igrec bio je igrač preokreta u Vinkovcima ćini su bili u podređenom položaju.

Dvije domaće utakmice

Pred vama su dvije domaće utakmice, u petak protiv Dubrave Tim Kabel s kojima ste igrali u pripremama i u srijedu s Rudešom. - Mlada smo ekipa, spremni smo i na terenu dajemo sve od sebe i mislim da će nam se taj trud isplatiti u ove dvije utakmice protiv Dubrave i Rudeša u kojima očekujem pobjede. Jedino je šteta što ne igramo pred navijačima, rekao je Igrec. Obje utakmice igraju se u noćnom terminu, ovaj petak i u srijedu 2. rujna od 20 sati na SRC Mladost u Čakovcu. (dz, nl)

3. HNL - veliki problemi odmah na startu prvenstva zbog koronavirusa

Polet starta tek u 3. kolu, Rudar ipak igra u Ždralovima Protekli vikend započelo je natjecanje u 3.HNL Sjever, ali već u startu s problemima, odgođene su dvije utakmice. Zbog šestorice zaraženih igrača Mladosti Ždralovi Covidom-19 odgođena je utakmica između njih i Radnik Križevci, a zbog zaraze jednog igrača Poleta između njih i Papuka. Međutim, Rudar će ipak igrati u Ždralovima. Međutim, to ne vrijedi za naš Polet iz Svetog Martina na Muri zbog toga neće igrati ni sljedeću utakmicu, a s nastavkom natjecanja kreće od 3. kola gostovanjem u Bjelovaru. Naš drugi predstavnik u ligi Rudar iz Murskog Sre-

dišća nema te probleme, ali izgleda da ima probleme s igrom u obrani (Polet im je u kupu zabio u dvije utakmice sedam golova), jer im je u 1. kolu na domaćem terenu Virovitica utrpala čak šest komada. U golijadi u Murskom Središću gledatelji su vidjeli čak deset golova u porazu Rudara od Virovitice 4:6. Poluvrijeme je budilo nadu jer je bilo 2:2, ali u nastavku su gosti napunili domaću mrežu. Šest golova posebice doma ne bi se smjelo primati. Neugodna Virovitica bila je u stalnom je vodstvu, a u prvom dijelu Rudar je dva

puta stiže golovima Vaša i Nedeljka. Početkom drugog dijela gosti imaju ponovo dva gola prednosti, u 54. minuti je 2:4, da bi Skoliber u 60. minuti svojim zgoditkom probudio nadu da mogu ponovo do poravnanja. Međutim gosti trećim golom Horačeka i Ivačića bježe na nedostižnih 3:6. Do kraja susreta Vaš zabija još jednom za konačnih 4:6. Gosti iz Virovitice uzeli su sve što su im domaći ponudili pogotovo u fazi obrane. U sljedećem kolu Rudar gostuje u Ždralovima kod Mladosti koja u ovom kolu nije nastupila zbog koronavirusa. Utakmica se igra u

subotu 29. kolovoza u 17 sati. (md)

Poznati su protivnici u pretkolu HNK-a

Polet i Rudar međimurski predstavnici u Hrvatskom nogometnom kupu i oba kluba saznali su protivnike za pretkolo. Polet gostuje u Tribunju kod Mladosti, dok je Rudar domaćin ambicioznom četvrtoligašu Tehniki iz Koprivnice. Obje utakmice na rasporedu su 9. rujna. (md)



28. kolovoza 2020.

SEMAFOR

SPEEDWAY

Pobjednička trojka koja je najzadovoljnija napustili Milenium: na vrhu postolja Žagar, drugi Berntzon i treći Kasprzak

Na stazi su gledatelji mogli vidjeti žestoke borbe i nemile padove, koji su u završnici i presudili o konačnom poretku

SPEEDWAY na stadionu Milenium u Donjem Kraljevcu prošle subote donio veliku i uzbudljivu utrku za ulazak u Speedway Grand Prix

Naš Jura opet nije uspio, Žagar po drugi put na tronu

Antonia Ružić sjajno je odigrala u Splitu

TENIS

Naša tenisačica Antonia Ružić, na juniorskom PH do 18 godina koje je održano u Splitu na terenima TK Split 1950 (Firule), osvojila je dvostruki naslov hrvatske teniske prvakinje. Osvojila je naslov u pojedinačnoj konkurenciji i u parovima s partnericom Lucijom Čirić-Bagarić ujedno glavnom konkurenticom u pojedničanom dijelu koju je dobila u finalu nakon velike borbe i preokreta u drugom setu. Rezultati pojedinačno: 1. kolo, Ema Bubalo 6:7(6), 6:2, 6:0, 2. kolo, Matković Eva 6:0, 6:0, 3. kolo Petra Marčinko 6:4, 6:0, polufinale Sara Svetac 6:3, 2:6, 6:1 i finale Lucija Čirić-Bagarić 2:6, 7:6(7), 6:3. U finalu parova Ružić i Čirić-Bagarić dobile su par Bubalo/Škegro 6:1, 6:3. (dz)

Utrka je bila puna žestokog adrenalina, žestokih borbi na stazi koje su nažalost donijele i padove, te triler završnicu u kojoj su svoje predstavnike u SGP 2021. dobili: Slovenija, Švedska i Poljska

Slovenac Matej Žagar, Šveđanin Oliver Berntzon i Poljak Krzysztof Kasprzak ostvarili su plasman na Speedway Grand Prix 2021. godine na Challenge utrci koja je vožena prošle subote na stadionu Milenium u Donjem Kraljevcu. Još jednom veliku priliku da izbori plasman među one koji će se boriti za svjetskog speedway prvaka na domaćem terenu nije uspio iskoristiti Jurica Pavllic koji je zauzeo tek 12. mjesto.

večeri) koji je ispao najveći nesretnik ovog Challenga, tako da je Poljak na kraju imao “slatku dodatnu vožnju” za 2. ili 3. mjesto sa švedskim vozačem nakon što su već oba izborila SGP. – Sretan sam, bila je to teška noć. GP Challenge nije jednostavna utrka, ali zadovoljan sam pobjedom. Naravno, pogotovo jer sam osigurao svoje mjesto u Speedway Grand Prixu 2021, rekao je poslije utrke pobjednik Žagar i poželio da se održi po novom planirani kalendar ovogodišnjeg Speedway Grand Prixa.

Bila je to jedna od najatraktivnijih utrka ikad održanih na našem Mileniumu, bez obzira na to što naš Pavlic nije bio raspoložen, budući da je više od 1500 gledatelja koliko je bilo dopušteno zbog epidemioloških mjera, gledalo istinski speedway spektakl. Vidjelo se da vozači nisu u pravoj tehničkoj formi, tako da je velika želja za što boljim rezultatom donijela i veći broj padova i diskvalifikacija. Iako je Britanac Eliss nakon jednog takvog u kojem je čak probio zaštitnu ogradu, morao biti otpremljen u bolnicu gdje je zadržan na prometanju, srećom nije bilo težih posljedica. Na kraju je sam na vrhu poretka bio prošlogodišnji pobjednik Matej Žagar, koji je iskoristio svoje znanje i iskustvo za slavlje, dok je najveće iznenađenje drugo mjesto Šveđanina Berntzona. Dobar poznanik naših ljubitelja speedwaya Kasprzak iskoristio je pad Ukrajinca Loktaeva u njegovoj zadnjoj vožnji u trenutku dok je bio vodeći u poretku (18. serija

Naš Jurica Pavlic na stazu je izašao u drugoj utrci dana i imao sjajan start. Nažalost, američki vozač Nicol napravio je grešku i utrka je morala biti ponovljena. U novom izlazu hrvatski adut nije bio dobar i to kao da se prenijelo na daljnji tijek cijele večeri. Na kraju je izborio samo 5 bodova i 11. mjesto, što je bilo daleko od konkuriranja za poredak najbolja tri vozača, iako je s obzirom na rasplet situacije bilo prilika. Međutim, prvih pet-šest vozača bilo je jako raspoloženo i koristili su svaku priliku da osvoje tri ili barem dva boda. U takvom raspletu Pavlic je morao biti puno raspoloženiji da bi napao tri pozicije koje su vodili u SGP. To se nije dogodilo u subotu i prilika za plasman među svjetsku speedway elitu otišla je u vjetar. Uglavnom, bila je to nikad raznovrsnija utrka jer je na stazi bilo čak 18 vozača iz 18 različitih zemalja (16 europskih, te Australije i SAD-a), s obzirom da nisu

Pišu: Dejan Zrna, Lea Novaković Foto: Zlatko Vrzan

Žestoka borba na stazi

Kratko prirodoslovno predavanje održala je Sara Srša

SPORTSKI KAMPOVI

"Svaki tjedan sport jedan" ljetni su sportski kampovi namijenjeni osnovnoškolskim uzrastima i obuhvaćaju niz sportsko-rekreativnih aktivnosti. Organiziraju ih 16. godinu za redom Grad Čakovec i Zajednica sportskih udruga Čakovca. Između ostalog školarci su tijekom kolovoza na kampovima stjecali nova znanja i vještine iz kuglanja, radiogoniometrije i rukometa. Osobitost ovogodišnjih kampova su kratka predavanja, kao dodatak na sportski dio. Održavaju se u okviru aktivnosti Volonteri u parku projekta Živjeti zdravo. Sredinom kolovoza osnovnoškolci su imali priliku nešto više naučiti o vodozemcima i gmazovima. Predavanje na tu temu održala je Sara Srša, magistra urbanog šumarstva iz Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode. – Riječ je o dvije najugroženije skupine iz živog svijeta i potrebna im je zaštita. O tome sam djecu podučila kroz nekoliko zanimljivih priča o tim životinjama, ističe Srša. Učenici su s interesom pratili Sarine priče i s ushitom razgledali zanimljive modele vodozemaca i gmazova. Naravno, model zmije i odbačene zmijske kože (košuljice) izazvao je najviše komentara i upita učenika. Nakon prirodoslovnih 15 minuta svi su s radošću krenuli na sportske aktivnosti. Najposjećeniji je bio onaj iz rukometa kojeg provodi Muški rukometni klub Čakovec. Voditelj kampa Davor Varga smatra kako kampovi ispunjavaju svoj cilj, a to je približi sport što većem broju djece. Veselo je već godinama i na drugim kampovima uz strogo pridržavanje svih epidemioloških mjera i preporuka. (rr)

Naš Jura zakazao, organizacija opet vrhunska

Naš adut Jurica Pavlic, nažalost, ostao je još jednom razočaran raspletom cijele utrke mogle biti održane ranije do sad nije imao dvije uzastokvalifikacije, tako da će i pne utrke Challenger SGP-a, a po tome ova utrka biti je- tv slika iz Hrvatske je obišla dinstvena u povijesti. svijet, s live prijenosom u – Organizacija utrke bi- Poljskoj, Sloveniji, Švedskoj la je jako zahtjevna jer smo i na hrvatskoj Sportskoj TV, imali manje od mjesec dana ali i putem pay-tv servisa i za sve pripreme, posebice globalno. Ponosni smo na zbog toga što je trebalo za- lijepe kadrove odlične utrdovoljiti sve epidemiološke ke i nadamo se da ćemo u mjere, kako za gledatelje, ta- 2021. vratiti i Grand Prix u ko i za sve sudionike i organi- Hrvatsku, kazala je u ime zatore. Ovo je bila povijesna organizatora Darija Pavlic utrka i za nas, jer nikad nitko nakon što se spustio zastor.

Sportsko ljeto u Nedelišću i ove godine održava se pod pokroviteljstvom Općine Nedelišće i organizaciji SGC Aton i tamošnjih klubova. Dosad su uspješno održana četiri kampa. U prošlom tjednu, od 17. do 21. kolovoza održala su se dva sportska kampa. U organizaciji Tenis kluba Nedelišće, na kampu koji se održavao u jutarnjem terminu sudjelovalo je 54 djece koja su se upoznala sa osnovama tenisa. Učili su osnovne stavove i hvatove kao i elemente teniske tehnike. U poslijepodnevnom terminu u organizaciji Košarkaškog kluba Nedelišće, na košarkaškom kampu sudjelovalo je 39 djece koja su se upoznala sa tehničkim elementima košarkaške igre. Ovaj tjedan se održava kamp iz atletike kojeg vodi AK Nedelišće, a idući tjedan od 31. kolovoza slijede posljednja dva kampa: rukomet i nogomet, na koji se još stignete prijaviti u Atonu sve do početka. (tmn)

ATLETIKA

Vinska kuća Hažić u suradnji s AK Međimurje u Jurovčaku već treću godinu organizira utrku Bežanje po goricama. Utrka je osmišljena za rekreaciju i zabavu. Prijave se primaju i na sam dan održavanja, ovaj petak 28. kolovoza, od 16 do 17:30 sati kod VK Hažić. Kotizacija se ne plaća, ali možete pokazati dobru volju i donirati koju kunu za čakovečko sklonište za pse pod nazivom Prijatelji. Kućicu za donacije izradila su djeca iz dječjeg vrtića Smješko iz Svetog Martina na Muri. Cilj utrke je istrčati deset redova po vinogradu, ukupno 300 metara, u što kraćem vremenu. Natjecatelji trče jedan po jedan, a prvi natjecatelj trebao bi krenuti u 18 sati. Da utrka kroz vinograd ne bi bila monotona, pobrinut će se DJ Filip Horvat iz Scifidelity orchestra. Tri najbrža natjecatelja dobivaju poklon paket OPG-a Hažić. (ln)

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 33

DODJELA UVJERENJA U SKLOPU PROJEKTA RADI – SEBE IZGRADI

Osposobljeni šivači kožne galanterije Dana 27. kolovoza 2020. u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta Čakovec održana je svečanost dodjele uvjerenja o osposobljenosti za poslove šivača kožne galanterije. Osposobljavanje za poslove šivača kožne galanterije provedeno je u okviru projekta RADI – SEBE IZGRADI koji je financiran iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. iz Europskog socijalnog fonda.Osposobljavanje je provelo Pučko otvoreno učilište Čakovec i to za tri nezaposlene osobe s invaliditetom.

OGLAŠAVA SLOBODNO RADNO MJESTO

STOLAR/ TESAR - 2 izvršitelja (SSS stolar/ KV tesar) Ako ste zainteresirani za gore navedeno radno mjesto i posjedujete tražene uvjete nudimo odličnu plaću uz mogućnost stimulativnog dijela plaće, prigodne nagrade (Božićnica, Uskrsnica, jubilarne nagrade, dar za djecu…) rad na neodređeno vrijeme s probnim rokom. Prijevoz se plaća u cijelosti. Zamolbu za posao šaljite mailom na: bernarda@bernarda.hr ili poštom na adresu. BERNARDA d.o.o. PUŠĆINE, Čakovečka 136 a, 40305 Nedelišće

OBAVIJEST O SNIŽENJU RAZINE VODE U AKUMULACIJAMA HE ČAKOVEC I HE DUBRAVA Radi redovnog godišnjeg pregleda i održavanja asfaltnih obloga nasipa akumulacija HE Čakovec i HE Dubrava, u narednom razdoblju planira se sniženje vodostaja u akumulaciji do 2 metra u odnosu na minimalni vodostaj u normalnim pogonskim uvjetima. Planirano trajanje uvjeta snižene razine vode u akumulacijama: HE Čakovec od 28.8.2020. do 6.9.2020. HE Dubrava od 4.9.2020. do 13.9.2020. Snižavanje razine vode u akumulacijama provodit će se postepeno kako bi se ostvarile što sporije promjene razine vode i tako smanjio utjecaj na ihtiofaunu. Odvijanje radova, a time i kretanje razine vode u akumulaciji ovisi o meteorološkim i hidrološkim uvjetima pa su moguća manja odstupanja od planiranih termina.

Osposobljavanje je započelo 17. lipnja 2020. godine, a završilo završnim ispitom koji je održan 13. kolovoza 2020. godine. Osposobljavanje se sastojalo od teorijskog djela u obliku predavanja u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta Čakovec te praktičnog dijela koji se održao u društvenom poduzeću Naš izvor. Poduzeće “Naš izvor” bavi se poslovima izrade kožnih proizvoda, koji se izrađuju od otpadaka kože, a koje izrađuju osobe s invaliditetom. U poduzeću se izrađuju privjesci za ključeve, etuii

za mobitele i tablete, torbice, remeni i drugih kožni proizvoda te višekratne maskice. Ovakva vrsta osposobljavanja važna je aktivnost kako bi se ojačala konkurentnost osoba s invaliditetom na tržištu rada za zanimanja koja su tražena na području Međimurske županije. Uvjerenja o osposobljenosti uručio je ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta, Mario Zamuda, uz prigodne riječi zahvale Društvu osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije i pohvalu

prisutnima. Polaznicima osposobljavanja čestitali su i voditeljica projekta Natalija

Mihoci te koordinator aktivnosti na projektu Denis Frančešević.

Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. kolovoza 2020.

Povodom 55. Obljetnice pobjede u Daytoni

2021 Ford GT Heritage Edition Najavljena je posebna izvedba Forda GT pod nazivom Heritage Edition, a koja je inspirirana modelom GT40 Mk II iz 1966. godine, koji je pobijedio na utrci Daytona 24 Hour Continental.

BRZI KOMPAKTI iz Audija

310 KS i 400 Nm za novi Audi S3 Sedan i S3 Sportback Ford je za modelsku godinu 2021. najavio model GT Heritage Edition, a sve kako bi proslavio 55 godina od pobjede na utrci Daytona 24 Hour Continental. Bila je to prva pobjeda Forda na jednoj takvoj utrci, a sjetit ćete je se ako ste pogledali film Ford v Ferrari. Ford GT Heritage Edition je obojen u Frozen bijelu boju s karbonskim prednjim poklopcem, crvenim naljepnicama i s brojem 98, a sve kako bi ova posebna serija što više podsjećala na original iz 1966. godine. Dodatan naglasak daju 20-inčni aluminijski naplatci u Heritage Gold boji i crvena kočiona kliješta. GT Heritage Edition pokreće 3,5-litreni Twin-Turbo V6 motor koji razvija 476 kW, odnosno 647 KS i nudi 746 Nm okretnog momenta, a uparen je sa 7-brzinskim automatskim mjenjačem s dvije spojke. To je dovoljno za ubrzanje od 0 do 100 km/h za oko 4 sekunde, kao i za maksimalnu brzinu od preko 240 km/h.

Iako se unutrašnjost nije mijenjala, vidljiva je velika upotreba Alcantare na mnogim površinama, od volana i komandne ploče, pa sve do sjedala, a sve je presvučeno u kontrastne crne i crvene tonove kako bi ovom vozilu dala poseban ugođaj. Tu je i brojka 98 koja je otisnuta na unutarnjoj strani vratiju, kako bi u svakom trenutku znali u čemu se vozite. U ponudu stiže i Ford GT Studio Collection, posebna serija koja će se moći personalizirati s kombinacijama boja, a koja će biti napravljena u svega 40 primjeraka, a ovu izvedbu će pokretati 660 KS snažan motor. Početak prodaje i isporuke obje izvedbe kreće početkom 2021. godine, a već se sada zna kako će se proizvodnja GT modela ugasiti 2022. godine. Stoga će ovo biti vjerojatno i jedne od posljednjih serija ovog automobila, kojima će svake godine cijena rasti.

Audi je predstavio vruće izvedbe svog kompaktnog modela A3, s time da su istovremeno prikazane obje verzije, odnosno limuzina S3 Sedan i kombi limuzina S3 Sportback, pa će svatko moći izabrati izvedbu koja mu najbolje odgovara. Audi je i za novu generaciju modela A3 pripremio vruću sportsku S izvedbu, i to za obje karoserijske izvedbe. Tako su imena novih modela Audi S3 Sedan i Audi S3 Sportback. U odnosu na prethodnike, obje verzije su narasle u dužinu i širinu, pa nude i više prostora za putnike, ali i za prtljagu. Tako prtljažnik Sportback izvedbe broji 325 litara, dok Sedan izvedbe broji 370 litara. Nisu vrhunske brojke, no to kupcima Audija nije ni presudno. No ono što je važnije kod ovih modela je motor, odnosno performanse. Pod poklopcem motora se smjestio dvolitreni TFSI turbo benzinski motor koji ima snagu od 228 kW, odnosno 310 KS i okretni moment od 400 Nm, a uparen je sa 7-brzinskim S tronic automatskim mjenjače, kao i Quattro pogonom na sve kotače, te s podesivim S ovjesom. Quattro pogon je opremljen s hidrauličnom višeslojnom spojkom koja prebacuje moment na osovine prema potrebi. Njome upravlja modularna dinamična kontrola upravljanja – novi sustav koji usko

povezuje quattro pogon s elektroničkom kontrolom stabilnosti (ESC) i podesivi ovjes s kontrolom tvrdoće. Zanimljivo je kako obje karoserijske izvedbe ubrzavaju od 0 do 100 km/h za 4,8 sekundi, a maksimalna brzina im je elektronski ograničena na 250 km/h, dok im je pak prosječna potrošnja 7,4 – 7,2 litre na 100 km. Uz navedeno, vozač može koristiti serijski Audi drive select sustav kako dodatno naglasio zvuk motora. Osim po spuštenom ovjesu (15 mm niža od standardne izvedbe), S3 modele je moguće raspoznati i po novim sportskim branicima i karakterističnom ‘’single frame’’ prednjom maskom na kojoj ponosno stoji S oznaka, a tu je i drugačiji

dizajn 18-inčnih naplataka, kao i sportski stražnji branik s četiri ispušne cijevi – po dvije sa svake strane. Uz to, uz doplatu je moguće dobiti i LED Matrix prednja svjetla koja se sastoje od čak 15 individualnih LED segmenata, kao i 19-inčne aluminijske naplatke. U unutrašnjosti nas očekuje poznato vozačko okruženje s 10,25-inčnom digitalnom instrument pločom i središnjim zaslonom, a uz doplatu je moguće dobiti i 12,3-inčni Audijev virtualni kokpit, kao i njegovu ‘’plus’’ izvedbu. Tu su i sportska sjedala s dovoljno bočnog oslonca, sportski volan s odrezanim donjim dijelom i presvučen perforiranom kožom, kao i minijaturna ručica automatskog mjenjača. Mul-

timedijalni središnji zaslon dolazi s novim softverom koji bi trebao biti jednostavniji za upotrebu, ali i puno brži u radu. Ako pak želite uživati u vrhunskom zvuku, tu je i mogućnost doplate za Bang & Olufsen premium audio sustav s 3D zvukom. Opremljen je i najnovijim sustavima pomoći vozaču, a početak prodaje označava i izvedba Edition One koje dolaze u Tango crvenoj boji za limuzinsku izvedbu, odnosno Python žutoj boji za Sportback izvedbu, a koje i vidite na priloženim fotografijama. Cijene u Njemačkoj startaju od 347.000 kuna, dok će kod nas biti nešto više, a znat će se na jesen, kada oba modela dolaze na naše tržište.

28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SPECIJALNO IZDANJE u stilu Jamesa Bonda

Automobilizam 35

Aston Martin DBS Superleggera 007 Edition i Vantage 007 Edition U studenom u kina stiže 25. film o James Bondu, koji će ponovo voziti Aston Martin, a tim povodom predstavljene su i dvije ograničene izvedbe, koje će se proizvesti u 25, odnosno 100 primjeraka. Ako situacija to bude dopustila, u studenom će se u kinima početi prikazivati 25. film o tajnom agentu James Bondu, a naslov mu je ‘’No Time To Die’’. A kakav bi to James Bond bio da nije za upravljačem Aston Martina, a tim povodom nam stižu i dvije posebne 007 Edition izvedbe modela DBS Superleggera i Vantagea. Svega 25 primjeraka će biti proizvedemo modela DBS Superleggera 007 Edition koji će dolaziti u Ceramic sivoj boji, s time kako će krov, spojleri, difuzor i poklopci retrovizora imati karbonski izgled, a moći će se prepoznati po 007 oznakama na karoseriji i u unutrašnjosti, kao i po jedinstvenim 21-inčnim aluminijskim naplatcima Y izgleda. Pokretat će ga 5,2-litreni V12 Twin-Turbo motor najveće snage 715 KS, koji ujedno nudi i 900 Nm okretnog momenta. S druge strane, model Vantage 007 Edition će biti proizveden u 100 primjeraka, a inspiriran je modelom Aston Martin V8 koji se pojavio u filmu ‘’The Living Daylights’’ 1987. godine. Dvije stvari odmah upadaju u oči, a to su nosač skija sa skijama (opcijska oprema), ali i žuti

duboko u džep. Naime, povoljniji Aston Martin Vantage 007 Edition bez davanja košta 1.342.000 kuna, dok je cijena za ekskluzivniji Superleggera 007 Edition bez poreza čak 2.327.000 kuna.

detalji na Cumberland sivoj boji karoserije. Naime ti žuti detalji na difuzoru referiraju se na ispaljivače raketa koje je imao ugrađen model u filmu, a drugi zanimljiv detalj je i nišan na ručicama za mijenjanje brzina na volanu, koji se pak referiraju na tipke kojima su se rakete ispucavale. Tu je i brojka 96,60 koja je utisnuta u štitnicima od sunca, a koja se pak referira na frekvenciju ruske policije, zahvaljujući kojoj je James Bond uspješno pobjegao u filmu. Još jedan retro detalj je i prednja maska motora. Oba specijalna modela se mogu već sada naručiti, a prve isporuke kreću u prvom kvartalu 2021. godine, no za jedan primjerak morate zavući ruku

Informacije

28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

dr. Đuro Pervan I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

Donji Vidovec dr. Marija Haramija Strbad R. Končara 7, tel. 040/615-006 Goričan dr. Ivana JambrovićHorvat Školska 16b, tel. 040/601-538

tel. 374-176

Matični ured Prelog

tel. 645-125

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

tel. 310-651

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

tel. 313-619

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

1212 za ČK birati 8

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 384-333

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1 TAXI

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Mursko Središće dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Nedelišće dr. Martina Vidović Maršala Tita 1, tel. 040/821-803

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Prelog dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Knjižnica Čakovec Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 29. kolovoza

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, prema rasporedu: subotom od 15:00 sati do 20:00 sati, a nedjeljom i blagdanom od 08:00 sati do 20:00 sati. Također je još uvijek obavezno svoj dolazak najaviti telefonom: 040/372-301 ili 040/372-302. DEŽURNA DENTALNA ORDINACIJA je počela ponovno s radom, i radi svaku nedjelju i svaki blagdan/praznik u vremenskom razdoblju od 08:00 sati do 18:00 sati, na lokaciji ambulante Nedelišće. Obzirom da su još na snazi epidemiološke mjere obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/866-033.

- prijava kvara

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Školska medicina

tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Gradovi i općine tel. 314-920

tel: 310-595

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

tel. 371-700

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402

371-600 tel. 390-859

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Općina Domašinec

tel. 863-240

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

Komunalni redar za grad Čakovec

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

GKP Čakom, Mihovljanska 74 - odvoz otpada

tel. 372-466

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI:

FRAN VARGA, Sin Aleksandre i Igora, VITA SOBOČAN, Kći Mihaele i Filipa, VIDA NOVAK, Kći Tamare i Leona, LUKAS BALOG, Sin Silvije i Vida, MARIN HORVAT, Sin Alenke i Gorana, HANA SOKAČ, Kći Ivane i Vedrana, NOEL STOJKO, Sin Manuele i Matije, ERIK KRESINGER, Sin Sandre i Denija, JAN MARČEC, Sin Marijane i Hrvoja, MATIAS BUZA, Sin Marijane i Manuela, ANESA MARCIUŠ, Kći Patricie i Mihaela (Čakovec)

VJENČANI:

Grad Čakovec

Porezna uprava

www.mnovine.hr

Zdravstvene ustanove

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

- pogrebne usluge 0 - 24 h

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

Matični uredi Matični ured Čakovec

Autobusni kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

Čakovec dr. Martina Novak I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

tel. 112

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Općina Vratišinec

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

tel. 866-469, 866-966

Jana Lucija Hajdinjak i Petar Conar (Čakovec) Kristina Srpak i Miroslav Vindiš (Čakovec) Ines Vrtarić i Mario Petrina (Čakovec) Ivana Vargek i Petar Patafta (Čakovec) Izabela Krnjak i Martin Vršić (Mursko Središće) Marta Tuksar i Kruno Erdelja (Mursko Središće) Katarina Šplajt i Marko Barat (Mursko Središće) Helena Varšić i David Blažon (Dekanovec) Renata Tomšić i David Knezić (Štrigova)

UMRLI:

Ana Kolarić R. Krajner R. 1939. Marija Lukačec Ivak R. Bermanec R. 1940. Angela Belec R. Novak R. 1956. Monika Tomašić R. Barat R. 1936. Ana Kolarić R. Kurunić R. 1926. Danica Oprešnik R. Matelko R. 1929. Juraj Sečan R. 1940. Ignac Petran R. 1945. Slavko Kozar R. 1954. Marija Kopasić R. Cenko R. 1932. (Čakovec) Marija Golubić R. Golubić R. 1930. (Dekanovec) Agneza Novak R. Zanjko R. 1937. (Mursko Središće) Juraj Janušić R. 1945. (Nedelišće) Rudolf Zimprich R. 1924. (Prelog) Katarina Pintarić R. Hržić R. 1933. (Prelog)

Imendani kroz tjedan od 28. kolovoza do 3. rujna 2020. PET SUB NED PON UTO SRI ČET

28 29 30 31 1 2 3

Augustin; Tin; Gustav Glavosijek Ivana Krstitelja 22. KROZ GOD. Feliks i Adaukt; Gaudencija Rajmund, Rajko; Optat Jošua, Siksto, Terencije, Verena, Viktor Kalista; Severina; Divna; Veljka Grgur Veliki; Grga; Gordana

Sretan Vam imendan!

28. kolovoza 2020.

SJEĆANJE

na dragog oca, svekra, djeda i pradjeda

LEOPOLDA BRESLAUERA

iz Čakovca 31.8.2006. – 31.8.2020.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe Obitelj Breslauer

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Ivančić iz Pribislavca preminuo 22. kolovoza u 70. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Tomislav Valjak iz Čakovca preminuo 24. kolovoza u 63. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Rudolf Kavran iz Čakovca preminuo u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Ružić rođ. Jeđud iz Gornjeg Kuršanca preminula u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Kovač iz Nedelišća preminuo u 80. godini života

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TUŽNO SJEĆANJE

Informacije 37 POSLJEDNJI POZDRAV dragoj razrednici

na voljenog sina

DAVORKI MAJETIĆ

Maria Horvata iz Male Subotice 29.8.2019. - 29.8.2020. Sretna sam i ponosna što sam te rodila, a neizmjerno smo tužni što smo te izgubili. Veliko hvala svima koji te se sjećaju i posjećuju tvoj tihi dom. Roditelji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog sina

LIPI VAŠI, 4.b generacija 1993./94.

Maria Horvata iz Male Subotice 29.8.2019. - 29.8.2020. Zora je svanula suza je iz oka kanula zora je, nema te čuješ li, ne mogu bez tebe

“Ima neka moć u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti. Događa se da i dalje žive, po svojim riječima i djelima, a najviše po dobroti srca.” T.G.

OBAVIJEST O SMRTI Sanjam te, sanjam te sve me još, sve me još sve me sjeća na tebe samo zvižduk tvoj čuje se, a nema te...

Bio si mi najveća ljubav. Danas si mi najveća tuga.

Jelena Blešć rođ. Vuković iz Novog Sela Rok preminula 22. kolovoza u 94. godini života

tvoja mama

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Posavec rođ. Šafarić iz Gornjeg Hrašćana preminula u 94. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Leposava Maksimović iz Čakovca preminula 23. kolovoza u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Rok Horvat iz Ivanovca preminuo u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Novak-Donadić Gizela iz Mačkovca preminula u 92. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Zelić iz Pušćina preminuo u 65. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Franciska Horvat rođ. Vrtarić iz Čakovca preminula 19. kolovoza u 85. godini života

Informacije

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. AB METAL PROMET d.o.o., Palovečka 1, Belica, traži 3 m/ž vozača kamiona C i E kat., m/ž rukovatelja građevinskim strojevima i m/ž viličaristu na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 271 4461 ili na email: robert.krajner@ab-metalpromet.hr do 10.9. 2. AGRO BIBER d.o.o., Podturen, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na tel. 040 847 075 ili mob. 099 869 7916 ili email: agrobiber@gmail.com do 31.8. 3. AGROMEĐIMURJE RATARSTVO d.o.o., traži 2 m/ž radnika na farmi za rad u Donjoj Dubravi na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu: Čakovec, R. Boškovića 10 ili na email: jelena@agromedjimurje.hr do 31.8. 4. ALZAS ALARMS, Kalnička 58, Čakovec, traži 2 m/ž vatrogasca i 5 m/ž zaštitara - čuvara - tehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 384 100 do 20.9. 5. AL COMP d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara za mjesto rada u Caffe baru Millenium na određeno, javiti se na mob. 099 7973 554 do 10.9. 6. AQUA-INSTALACIJE d.o.o., Šenkovec, traži 2 m/ž montera centralnog grijanja i ventilacije i 2 m/ž vodoinstalatera za mjesto rada Šenkovec i Njemačka na određeno, javiti se na mob. 098 190 5489 ili na email: andrejas@aqua-instalacije. hr do 29.8. 7. ARNO d.o.o., Čakovec, traži m/ž kv vozača C i E kat. za domaći prijevoz na određeno i m/ž konobara za rad u Aquila baru Čakovec na neodređeno, javiti se na mob. 091 2433 462 ili email: transporti.arno@ck.tcom.hr do 28.9. 8. Armirački obrt CILAR, M. Središće, traži m/ž pkv/kv armirača na neodređeno, javiti se na mob. 098 600 268 do 30.8. 9. ARTIS d.o.o. Čakovec, traži m/ž frizera na neodređeno, javiti se na mob. 098 777 044 ili na email: artis. event.team@gmail.com do 31.8. 10. Autoprijevoznik Goran Nushol, Hodošan, B. Radića 55, traži 2 m/ž vozača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 693 471 ili na email: gorannushol@ gmail.com do 1.9. 11. Autoprijevoznik Marciuš Sladimir, traži m/ž rukovatelja građ. mehanizacijom - bageristu na određeno, javiti se na mob. 098 242 436 ili na email: marcius@ap-marcius. hr do 31.8. 12. BALI d.o.o., Trg Republike 3, D. Dubrava, traži 10 m/ž šivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 688 511 ili mob. 098 802 286 ili pismena zamolba na adresu ili email: infobalidoo@gmail. com do 31.8. 13. BALI&BALI d.o.o. Donja Dubrava, Trg Republike 3, traži m/ž 1 pomoćnog radnika u kuhinji, 2 m/ž konobara i 2 m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom ili na tel: 040 688 511 ili 098 802 286 ili e-mail: infobalidoo@ gmail.com do 31.8.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

14. BELMONT d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž elektroinstalatera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob. 099 323 6625 ili na email: info@belmont.hr do 31.8. 16. Brasil d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 600 016 do 31.8. 17. BU-JAN TIM j.d.o.o. Pretetinec 96, traži m/ž krovopokrivača, m/ž građevinskog radnika i m/ž zidara na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom ili na mob. 098 974 5950 ili e-mailom: bu.jan.tim@gmail.com do 11.9. 18. CWS-boco d.o.o., Čakovec, Republike Austrije 1, traži 3 m/ž radnika na liniji tepiha na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info.cakovec@ cws.com do 31.8. 19. Caffe-bar CORO, Uska 1B, Čakovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 531 0098 do 24.9. 20. ČAKOVECSTAN d.o.o. Čakovec, traži 2 m/ž građevinska radnika na neodređeno, javiti se na mob: 098 241 543 do 31.8. 21. DEMIT COLOR, Glavna 5, Novakovec, traži 2 m/ž fasadera na određeno, javiti se na mob: 091 603 1639 do 30.8. 22. DIMOS - dimnjačarski obrt Zver Robert, Strahoninec, traži 2 m/ž dimnjačara na neodređeno, javiti se na mob. 091 3000 268 do 17.9. 23. Dječji vrtić KOCKICE, Štrigova, traži m/ž odgojitelja djece rane i predškolske dobi na neodređeno, javiti se na mob. 099 5411 245 ili na email: dj.vrtickockice@gmail.com do 27.8. 24. Dječji vrtić JELENKO, K. Zrinske 3, Domašinec, traži m/ž odgojitelja ili medicinsku sestru na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 241 695 ili na email: djvjelenko@email.t-com.hr do 4.9. 25. Dom za starije i teško bolesne odrasle osobe, Praporčan, Zrinskih 42, traži 1 m/ž njegovatelja starijih i nemoćnih i 1 SSS/VŠS medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno na 099 199 4041 do 30.8., više info na: www.hzz.hr 26. Dom za starije i nemoćne osobe STUBIČAR, Mursko Središće, Kolodvorska 32, traži 1 medicinsku sestru ili tehničara i 1 m/ž njegovatelja starijih i nemoćnih osoba na neodređeno vrijeme, javiti se na mob. 098 989 7674 ili 040 543 511 do 31.8., više info na: www.hzz.hr

28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. Dom za starije i nemoćne osobe Japa, traži m/ž medicinsku sestru za mjesto rada Štrigova i m/ž kuhara - pomoćnog kuhara za mjesto rada Mursko Središće na neodređeno, javiti se na mob. 098 259 865 ili 098 9222 682 do 10.9. 28. Drvna galanterija i pilana SANDUKAR, V. Bakarića 12, Totovec, traži 4 m/ž djelatnika u proizvodnom pogonu na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 10.9. 29. Drvni centar FILO, Čakovec, dr. I. Novaka 22, traži m/ž radnika u proizvodnji - stolara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom ili na email: posao@filo.hr do 23.9. 30. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, B. Radića 37, traži m/ž autolakirera, m/ž strojobravara, m/ž zavarivača i m/ž administratora u kontroli na neodređeno, javiti se email: posao@eko.hr do 30.8. 31. ELCOP d.o.o., Čakovec, Športska 6a, traži 4 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: elcop@elcop.hr do 31.8. 32. ELECTA d.o.o., M. Središće, traži m/ž voditelja skladišta i voznog parka na neodređeno, javiti se na email: posao@electa.hr do 30.8. 33. FEROKOTAO d.o.o., Kolodvorska ulica 76/a, D. Kraljevec, traži 4 m/ž bravara, 4 m/ž zavarivača, 3 m/ž lakirera i 4 m/ž vozača viličara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 655 103 ili pismena zamolba na adresu ili email: posao@ferokotao.hr do 17.9. 34. FERROMONT-KR d.o.o., Mihovljan, traži 3 m/ž voditelja gradilišta (industrijska montaža), 2 m/ž cjevara-pomoćna cjevara, m/ž inženjera za zavarivanje, m/ž projekt planera, m/ž projektnog voditelja, m/ž QA/QC inženjera, 3 m/ž elektrotehničara, 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž industrijska mehaničara, m/ž stručnjaka zaštite na radu za mjesto rada Austrija i Njemačka. Poslati zamolbu na email: jobs.kr@ fmt.biz do 30.8. 35. FERRO-PREIS d.o.o., Dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 10 m/ž operatera u proizvodnji i m/ž tehnologa modela na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@preisgroup. com do 29.8. 36. FRIZERAJ KOZJAK j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž pizza majstora i m/ž dostavljača hrane na određeno, javiti se na mob. 097 767 4301 do 31.8.

Otvoreni natječaji za zap

37. 3E d.o.o., Pribislavec, traži 2 m/ž radnika za izradu i montažu pvc stolarije i aluminijske bravarije na neodređeno, javiti se na mob. 091 5640 130 ili na email: 3e.stolarija@ gmail.com do 30.8. 38. GRADIS d.o.o., traži 2 m/ž soboslikara - fasadera, 4 m/ž građevinska radnika i m/ž pomoćnog inženjera gradilišta na neodređeno, javiti se na email: flajser@net. hr ili na mob. 099 601 7777 do 30.8. 39. GRA&TEX d.o.o., Križovec 52, traži 2 m/ž šivača na neodređeno, nazvati na mob 098 162 4074 do 31.8., više info na: www.hzz.hr 40. Haix d.o.o., M. Subotica, traži m/ž čistača, 2 m/ž radnika u skladištu, 30 m/ž radnika u izradi donjišta, 12 m/ž radnika u izradi gornjišta obuće i m/ž elektromehaničara na neodređeno, javiti se na email: posao@haix.hr do 30.8. 41. Hilding Anders d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38, traži 10 m/ž radnika na šivanju navlaka i m/ž radnika u skladištu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 650 007 ili pismena zamolba na adresu ili na email: filip.bermanec@hildinganders.com do 30.8. 42. Industrijski aparati i fina obrada metala, Mursko Središće, Slatine 22, traže 1 m/ž zavarivača s atestom i 1 m/ž bravara - strojobravara s iskustvom, nazvati na tel 040 544 450 ili mail: office@ iaf.hr do 31.8., više info na: www. hzz.hr 43. K-GANESA d.o.o., Prekopa, traži m/ž prodavača mješovite robe na neodređeno javiti se na mob. 098 950 2036 do 1.9. 44. KEČKEŠ d.o.o., Trg sv. Florijana 25, Prelog, traži 2 m/ž zavarivača mag postupkom i 2 m/ž zavarivača tig postupkom na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 607 1200 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ keckes.hr do 30.8. 45. KERAGRAD j.d.o.o. Čakovec, traži 3 m/ž polagača keramičkih pločica na neodređeno, javiti se na mob. 099 694 8054 ili na email: dubravko. zorkovic@gmail.com do 18.9. 46. KERBEK d.o.o., Kolodvorska 78, D. Kraljevec, traži 5 m/ž radnika na keramici na određeno, javiti se osobno na adresu do 10.9. 47. KERMEK d.o.o., Neumannova 3, Čakovec, traži 5 m/ž stolara i 10 m/ž podopolagača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili emailom: kristijan.sobocan@kermek. com do 30.8. 48. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Zagreb, traži 5 m/ž zaštitara i 4 m/ž vatrogasaca na neodređeno, javiti se na tel. 01 3700 233 ili 099 802 3299 ili pismena zamolba na adresu: D. Gervaisa 3, 10000 Zagreb ili na email: zaposljavanje@klemmsecurity.hr do 30.8. 49. KONDOROV LET d.o.o., traži 4 m/ž kuharice, 4 m/ž prodavačice i 4 m/ž konobara za mjesto rada Vir na određeno, osiguran smještaj, javiti se na mob. 099 548 9077 do 30.8.

50. Kraljevske slastice d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača pekarskih i slastičarskih proizvoda i m/ž voditelja maloprodaje za mjesto rada Donji Kraljevec i Prelog, te m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji kolača, m/ž tehnologa u proizvodnom procesu i m/ž skladištara za mjesto rada Donji Vidovec na određeno vrijeme. Javiti se na email: vjekoslav@cvek.hr ili info@ kraljevske.slastice.hr do 30.8. 51. KRALJIĆ A&S d.o.o., Slemenice, traži 5 m/ž vozača kamiona C i E kat. iznad 7,5 tona na neodređeno, javiti se na mob. 099 500 4054 ili na email: kraljicas.doo@gmail. com do 10.9. 52. KRIKA obrt, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 632 113 ili na email: krika@krika. hr do 31.8. 53. KROV ČAKOVEC j.d.o.o., Vratišinec, Gmajna 2, traži 1 m/ž tesara i 1 m/ž limara - krovopokrivača na neodređeno, doći osobno ili nazvati na mob 099 639 9932 do 31.8. 54. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 10 m/ž radnika na automatu za izradu žičanih opruga, 5 m/ž radnika u skladištu i m/ž radnika na održavanju u proizvodnim pogonima na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom na adresu ili na tel: 040 650 524 ili emailom: posao.lpt@leggett.com do 30.8. 55. Maring d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž dipl.inž. elektrotehnike za led rasvjetu, m/ž referenta na poslovima uvoza/izvoza, m/ž cnc glodača, m/ž industrijskog lakirera i m/ž električara na održavanju pogona na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: mik@mik.com.hr do 10.9. 56. Marodi graditeljstvo d.o.o., Štefanec, traži m/ž radnika u građevini za tesarske, zidarske i pomoćne poslove na određeno, javiti se na mob. 098 722 799 do 31.8. 57. Matković Engineering Technics d.o.o., Strahoninec, Čakovečka 118, traži m/ž pomoćnog bravara, m/ž bravara i 2 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba ili na email: m-tech@m-tech.com.hr ili na mob. 091 586 1464 do 30.8. 58. MD&V d.o.o., Čakovec, traži m/ž majstoricu za strojne glazure (cementni estrih) i m/ž majstora za strojno žbukanje na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 533 do 31.8. 59. MEĐIMURSKA HIŽA j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara i m/ž kuhara na neodređeno javiti se na mob. 098 9580 727 ili na email: info@medjimurska-hiza.com do 3.9. 60. MELSA j.d.o.o., Strahoninec, traži m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na mob. 095 8211 625 ili na email: melsa.jdoo@ gmail.com do 30.8. 61. METAL DEKOR d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž bravara i 2 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na email: posao@metal-dekor.hr do 7.9.

62. METAL-EURO, Vrtna 37, Nedelišće, traži 2 m/ž samostalna bravara, m/ž zavarivača migmag postupkom, m/ž inženjera strojarstva, m/ž viličaristu, m/ž brusača metalnih pozicija na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 9951 559 ili na email: posao@metal-euro.hr do 30.8. 63. Metalna logistics d.o.o., traži 5 m/ž montera suhe gradnje za mjesto rada Njemačka na određeno, javiti se mailom: metalna.logistics@ gmail.com do 31.8. 64. METSS d.o.o, Čakovec, Ž. Fašizma 2a, traži m/ž prodavače za Čakovec, Držimurec, Novakovec, Donji Vidovec, Nedelišće, Gardinovec, Lopatinec, Nedelišće, Prelog, Dunjkovec, Orehovica, Sveti Martin na Muri, te m/ž skladištara za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se na email: kadrovska@ metss.hr ili nazvati na tel. 040/375706 do 3.9., više info na: www.hzz. hr 65. MIDI d.o.o., Ivanovec, Kalnički odvojak 7, traži m/ž radnika na sačmarenju, m/ž radnika na kutnom i kružnom savijanju, m/ž radnika na ručnom plazma porezivanju i 5 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: midi@midi.hr do 15.9. 66. MIKOL d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača naftnih derivata na benzinskoj postaji na neodređeno, javiti se na email: mikol@mikol.hr do 15.9. 67. MIRAKUL d.o.o., Prelog, traži m/ž servisera plinskih bojlera i klima uređaja na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 742 ili email: marjan.francic@gmail.com do 11.9. 68. MIVA strojobravarski obrt, Pribislavec, traži 2 m/ž bravara i m/ž pomoćnog radnika na poslovima brušenja i bušenja na neodređeno, javiti se na tel. 040 361 017 ili na mob. 091 1360 733 do 31.8. 69. MMK-MATIĆ d.o.o. Čehovec, traži m/ž instalatera grijanja plina i vode na određeno, javiti se na mob. 098 488 181 ili 098 180 8637 do 3.10. 70. MD&V d.o.o., Okrugli Vrh, traži 3 m/ž majstora za strojno žbukanje i m/ž majstora za strojne glazure na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 533 do 30.8. 71. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Zamuda Marija, Praporčan, Zrinskih 53, traži 2 m/ž njegovatelja starijih i nemoćnih na neodređeno, nazvati na mob 098 1944 131 do 31.8., više na www. hzz.hr 72. Ogradni sistemi Baksa d.o.o. Strahoninec, traži m/ž djelatnika na izradi i montaži ograda na neodređeno, javiti se na mob: 098 205 354 do 10.9. 73. OKNO d.o.o., Čakovečka 107/a, Pušćine, traži m/ž majstora u proizvodnji alu stolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 821 666 ili na email: kristijana@okno.hr do 16.9.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Informacije 39

pošljavanje u Međimurskoj županiji 74. PANA Windows d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 42, traži se m/ž radnika u proizvodnji, m/ž voditelja montaže stolarije i m/ž referenta prodaje za inozemna tržišta na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@mplet.hr do 31.8.

86. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži m/ž pomoćnog bravara i 2 m/ž lakirera na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel 040 396 553 ili mob. 099 4659 110 ili pismenom zamolbom na adresu ili email: info@primabiro.hr do 31.10.

75. Pekarnica MURA, M. Tita 9, Nedelišće, traži m/ž prodavača na određeno, javiti se na tel. 040 821 575 ili na mob. 098 968 4247 do 15.9.

87. PROMMING d.o.o., Čakovec, traži m/ž mehaničara za proizvodne strojeve (hidraulika i pneumatika), m/ž voditelja projekta i m/ž električara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom ili na email: posao@ promming.hr do 30.8.

76. Pekara “ČAKOVEC”, Šenkovec, M. Tita 11, traži m/ž pekara i m/ž prodavača u pekari za mjesto rada Vrhovljan na neodređeno javiti se na tel. 040 344026 ili na mob. 099 7724205 do 20.9. 77. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, M. Gupca 20, traži 3 m/ž pomoćna radnika u odjelu cnc strojeva, 2 m/ž pomoćna radnika na tokarskom automatu, 2 m/ž bravara - zavarivača i 3 m/ž djelatnika u odjelu skeniranja na određeno, javiti se osobno na adresu ili email: pibextra@pib-extra.hr do 30.9. 78. Peradarstvo uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača B kat., 2 m/ž vozača C kat., 4 m/ž radnika u klaonici peradi, 4 m/ž radnika na pakiranju svježeg mesa, 4 m/ž radnika na rasijecanju svježeg mesa i 2 m/ž prodavača na tržnici za mjesto rada Zagreb na određeno, javiti se na mob. 098 282 147 do 8.9. 79. PETER soboslikarsko fasaderski obrt vl. Dejan Peter, Sveta Marija, I. Žbulja 20, traži 2 m/ž soboslikara fasadera na neodređeno, javiti se na mob. 098 9272 179 do 30.8. 80. PERUTNINA PTUJ PIPO d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec traži 20 m/ž prehrambena radnika u proizvodnom centru industrije mesa, 1 m/ž pomoćna skladištara u proizvodnom centru tvornice stočne hrane, 1 m/ž radnika na izradi predsmjese u PC stočne hrane, 1 m/ž radnika u skladištu u proizvodnom centru industrije mesa, 2 m/ž vozača C+E kategorije, 4 m/ž vozača traktora i 1 m/ž radnika na farmi, javiti se na adresu ili na tel. 040 372 872 ili na mob. 098 434 785 ili na email: una. sipraga@perutnina.hr do 30.10. 81. Pokretna trgovina Zlatko Topolnjak, Čakovec, traži m/ž prodavača tekstila i obuće na određeno, javiti se na mob. 092 102 3082 do 31.8. 82. Prijevoz i usluge građevinskom mehanizacijom i ugostiteljstvo MIA vl. Štefan Kepe, Čakovec, traži m/ž rukovatelja građevinskom mehanizacijom na neodređeno, javiti se na mob. 098 352 022 do 30.8. 83. Prešaona voća i povrća PREŠKO, Domašinec, Glavna 167 , traži 2 m/ž radnika na punjenju i pakiranju soka na određeno, javiti se na mob. 098 714 255 do 19.9. 84. Poljoprivredni proizvođač Nenad Kosi, traži 4 m/ž radnika na branju i pakiranju povrća na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 6250 791 ili na email: povrcekosi2@gmail.com do 31.8. 85. PRE-KOM d.o.o., Hrupine 7B, Prelog, traži m/ž komunalnog radnika - strojara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 645 458 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: sinisa.radikovic@pre-kom.hr do 31.8.

88. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži 10 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na email: office@p-pg.hr do 30.8. 89. Rasadnik Iva d.o.o.Štefanec, traži 2 m/ž radnika u rasadniku na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 337 781 ili na email: ivana. rasadnik@gmail.com do 31.8. 90. SABOL PROJEKT j.d.o.o. Čakovec, traži 2 m/ž soboslikara i 1 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se na mob. 095 5069 797 do 31.8. 91. Sanacija Turk j.d.o.o. Hlapičina 69, traži m/ž montera suhe gradnje - soboslikara na neodređeno vrijeme, nazvati na mob: 098 954 8803 do 17.9. 92. STIL d.o.o., Čakovec, traži m/ž bravara na neodređeno, javiti se na mob. 099 327 2443 ili na email: info@ stil-bv.hr do 24.9. 93. SUMMA-CON d.o.o., Čakovec, traži m/ž cjevara i 2 m/ž tig zavarivača za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mob. 092 292 7621 ili na email: info@summa.con. hr do 31.8. 94. Tiskara Zrinski d.o.o., Čakovec, traži m/ž vođu smjene u doradi, m/ž čistača, m/ž majstora na stroju za meki uvez, 2 m/ž radnika na koričarki DA 270 i 4 m/ž pomoćna radnika tehničke struke na neodređeno, javiti se na email: mojca@zrinski.com. hr do 31.8. 95. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila u međunarodnom prijevozu hladnjačama C + E kat. na određeno, javiti se na tel. 040 384 820 ili na email: info@ tkalectrans.hr do 30.8. 96. Tekeli projekt-inženjering d.o.o., M. Središće, M. Kovača 72, traži m/ž automehaničara - vozača C i E kat., m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž građevinskog radnika na pilani, m/ž stolara i m/ž konstruktora metalnih formi, javiti se na mob. 098 240 131 ili 098 240 181 do 30.9. 97. TONI d.o.o., Kolodvorska 80a, D. Kraljevec, traži m/ž diplomiranog ekonomistu nabave i prodaje, m/ž radnika na otkupnoj stanici za mjesto rada Donja Dubrava i Martijanec te m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 444 ili zamolbu donijeti osobno ili poslati e-mailom: info@toni-marodi.hr do 31.8. 98. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, m/ž autoelektričara i m/ž automehaničara na određeno, javiti se na mob. 091/3527030, te tražimo 1 m/ž pomoćnog radnika u radioni na neodređeno, javiti se osobno ili na mob. 098/241673 do 1.9.

99. Tradicijski sirevi d.o.o., Šenkovec, traži 3 m/ž mljekara-sirara na neodređeno, javiti se na email: vladimir.balent@tradicijski-sirevi. hr do 20.9.

102. UO ILONKA, Mursko Središće, M.Gupca 17, traži m/ž kuhara ili m/ž pomoćnog kuhara na neodređeno, javiti se na tel. 040 543 076 ili na mob. 091 505 2872 do 31.8.

106. ZOBIĆ INVEST d.o.o. traži m/ž sobara-čistača za mjesto rada Hotel Ruža, Novi Vinodolski na određeno (sezonski), javiti se na mob. 099 412 8419 do 30.9.

100. Udruga slijepih međimurske županije, K. Tomislava 34, Čakovec, traži 6 m/ž radnika za pružanje potpore i podrške starijim osobama u nepovoljnom položaju na određeno, javiti se osobno ili mailom: maja@usm.hr

103. UO VENERA, Pleškovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 898 do 31.8.

101. UO ČAPA, Čakovec, traži m/ž konobara za rad u Caffe baru Čapa na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 767 do 23.9.

105. ZE Steel j.d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž zavarivača na određeno, javiti se na mob. 095 389 3603 ili na email: info.zesteel@gmail.com do 19.9.

107. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži m/ž montera centralnog grijanja, m/ž operatera, m/ž montera vodovodnih instalacija, m/ž bravara, m/ž montera ventilacije, 3 m/ž montera centralnog grijanja, 2 m/ž zavarivača tig ili autogenim postupkom, m/ž inž. za strojarske instalacije, m/ž cjevara – izometričara za mjesto rada Njemačka i m/ž električara na određeno za mjesto rada Nedelišće

104. WILLOV j.d.o.o., traži 3 m/ž stolara – montera stolarije i 2 m/ž podopolagača za mjesto rada Njemačka na određeno, javiti se na mob. 095 827 3745 do 12.9.

i m/ž pomoćnog radnika na poljoprivrednom imanju. Javiti se osobno na adresu ili na tel. 095 1123 469 ili 040 341 004 ili mail: zgradarskatehnika@gmail.com te tražimo kućnu pomoćnicu na određeno vrijeme, javiti se na mob. 095 541 8886; 1 m/ž rukovatelja samohodnih strojeva strojara - bageristu za mjesto rada Nedelišće i 1 m/ž vozača teretnog vozila s kiperom za mjesto rada Čakovec, rok prijave 30.8. 108. Zmaj d.o.o. Strahoninec, traži m/ž konobara za rad u Bistro La Veranda, Zagrebačka 87, Čakovec na neodređeno javiti se na tel. 040 550 602 do 17.9.

Oglasnik

28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

Kupon mora biti izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sati. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe. Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za istinitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa. MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE BMW 320D touring 2002.god., 110 KW, reg do 5/2021.g., 338 tkm, dobro očuvan i uredno servisiran, cijena 3.300 EUR. Kontakt broj 091 1311 911

PRODAJE SE FIAT PUNTO 1.2 2002. god., reg. do 10. mj., centralno zaključavanje, klima, servo itd. upitati na telefon: 040 337 095 PRODA JE SE MB E220 CDI 2007.g., avang. automatik, odličan i MB B 200 CDI automatik 2008.g., te autoprikolica za prijevoz automobila kiperica, info na mob 098/241-569 PRODAJE SE MERCEDES B klasa 2011. god., automatik, reg. do 7/2020., klima, koža, full oprema, 250tkm, redovno održavan i servisiran, bez oštećenja. Info na tel: 098/944-3339 PRODAJEM dva krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858424 ili 098/942-2821 PRODAJEM FIAT PUNTO 1.2 2003. god., reg. do 9.mj./2020., vrlo očuvan, klima i ostalo. info na mob. 091/5727-670

POLJOPRIVREDA PRODAJEM KUKURUŽNJAK, prešu, cirkular i šrotač. Info na tel. 040/855-142 ili 098/879-378 PRODAJE SE RAKIJA kvalitetna viljamovka, šljiva i smokva, jačina 47-49 posto alkohola. Tel. 857-065 PRODAJEM DRVO LOVORA u tegli, visine oko 2m te dvije sadnice oraha u boji, cijena 200 kuna. tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODAJE SE KVALITETNO SIJENO u kockastim balama, cijena 15 kuna/bala. Tel. 099/214-2123 PRODAJEM PREŠU I MULJAČU za grožđe. info na mob. 099/6812903 PRODAJEM KOLJE vis. 150 cm, (60 kom), drveni stol sa dvije klupe, demižon 54 + 34 lit., pl. bačve od 120 lit., dizalica za aute (50 kn), el. grijalica, mašina za rezance i čvarke, te bačva od 50 lit. Info na tel. 646-670 PRODAJE SE čekičar-krunjač, drvena bačva za vino od 200 lit. i preša za grožđe. Tel. 682-175 PRODAJEM “kom” (voće u bačvama) za peći rakiju od šljiva i kruški viljamovki, kruške viljamovke za jelo i vinogradarske breskve. Kontakt: 099/6714-888 KUPUJEM BAČVE plastične od 60-80 lit., s obručom i poklopcom, od inoxa 100-200 lit. Tel. 857-065 PRODAJEM 10 kom pl. bačvi s poklopcem i zatvaračem od 120 lit., vrlo povoljno. mob. 098/502-402 VINO BIJELO I RAKIJA, kvalitetno, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno, Tel. 095/198-7920 PRODAJE SE VEĆA količina stajskog gnoja (dostajalog), povoljno. Info na mob. 098/171-3961 POVOLJNO PRODAJEM RAKIJU - više vrsta. info. na mob. 098942-7646. PRODAJE SE KOSILICA ZA TRAVU 3.5 KS. Upitati na telefon: 040 337 095

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priložiti sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib. Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su navesti energetski certifikat. U suprotnom nećemo objaviti vaš oglas.

POSAO Tvrtka ZT-Zgradarska tehnika d.o.o. vrši montažu bojlera već od 1.500,00 kn i servis bojlera već od 300,00 kn marke Bosch, Vaillant, Viessmann. Također radimo montažu klima uređaja već od 1.0000,00 kn i servis od 200,00 kn uz mogućnost dopunjavanja plina svih klima uređaja. Javiti se na telefon 095 112 3469, 095 112 3470 ili 040 341 004

Obrt HOGRA iz Mihovljana traži BAGERISTU za radove u niskogradnji na području Međimurja, na neodređeno. Upitati na tel. 098/642-714 TRAŽIMO NJEGOVATELJICU (NEPUŠAČ) ZA STARIJU GOSPOĐU. Molim javiti se na Email: lydia. ivanovski@gmail.com ili na Telefon: 0043/67-6470-6690 ili 0043/73-224-7590 TRAŽIM MLAĐU ŽENSKU OSOBU za povremenu pomoć u kući, čišćenje, okolica Pribislavca. telefon: 040/360-488

POZNANSTVA DEČKO (36 g.) sitnije građe traži žensku osobu za druženje. Jedno dijete ne smeta. Imam sve što ti srce želi. Tel. 040/855-248

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJEM MANJU KUĆU u Dragoslavcu sa lijepim pogledom na 600 čhv, mali vinograd i voćnjak, EC/G. Kontakt: 099/6714-888 PRODAJE SE STARA KUĆA i dvorište 321 čhv u Putjanama, Čakovec. Za informacije nazvati na mob. 099/287-2453 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ukupne površine 855 m2 kod južne obilaznice Čakovec, Martane-Zapad. Mob 091/4101988 PRO DA J EM A DA P T I R A N U OBITELJSKU KUĆU U ČAKOVCU – mogućnost dva stana ili stambeno-poslovno. EC/D. Info: 098/214-107 PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR U ČAKOVCU (uređeno prizemlje od 125,95 m2), kuća s podrumom i mog. uređenja potkrovlja. Ulaz s ulične strane. Bočni ulaz iz haustora s eventualnim parkiranjem odostraga i malim dvorišnim vratima. EC/F. Info: 098/214-107 PRODAJE SE KUĆA s gruntom u Pribislavcu, N. Tesle 18, od 426 čhv, moguće i dr. gradilište. info na mob. 091/5727-670 PRODAJE SE VIKENDICA s vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv. Upitati na 040/364-354 PRODAJE SE POLA KUĆE u Ivanovcu na glavnoj cesti. Nazvati poslije 12 sati na mob. 098/552813 PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob. 098/9422-821 PRODAJE SE KUĆA u gradu Pagu, potpuno uređena od 220 kvadrata s tri apartmana i terasama, te velikim dvorištem, cca. 150 m od mora i hotela Pagus, u centru grada, ER/C, cijena 280.000 eura. Više informacija na tel: 099/6815389.

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN od 50 m2 u Zagrebu (Zapruđe), novogradnja, 5 min. do tramvajske stanice, studentima ili studenticama. Mob. 091 510 4421 IZNAJMLJUJEM KUĆU u centru Čakovca za 5-7 osoba, info na mob. 091/8830-720

IZNAJMLJUJE SE NOVI NAMJEŠTEN STAN od 43m2 u Zagrebu, kvart Malešnica, 300 eur, useljiv od 1.9.2020., info na tel. 098 912 7271 IZNAJMLJUJEM SKLADIŠNO-POSLOVNI PROSTOR od cca 150m2, omogućen pristup kamionom, te skladište na otvorenom od 3001000 m2 na jugu Čakovca. Mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN NAMJEŠTENI STAN u Murskom Središću, EC/D. info na mob. 091 1680 470 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONJERA zaljubljenima, te sobe za samce u Čakovcu. Info na mob. 092/146-5716 ili 091/7994351 IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u kući, na katu, u Čk na Jugu, wifi, perilica, EC/F. Info 091/7237-999 ŽIVOTINJE PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce - tigrice i pjevajuće. Tel: 098/944-3339

RAZNO PRODAJEM MASTER 100 (grijač zraka) za 1700 kn. mob. 091 503 4863 USTUPAM OBITELJSKU GROBNICU (do 6 osoba) u Svetoj Mariji. Tel: 091/546-7841 PRODAJE SE DJEČJI BICIKL - 24 cola. upitati na telefon: 040 337 095 PRODAJU SE aparat za espressokavu, digitalni tlakomjer, bežični telefon, sobna TV-antena, anatomski jastuk te ljetne muške cipele i tenisice. Info na tel. (040) 633-113 PRODAJE SE FRIŽIDER kupljen u Njemačkoj, za 900 kuna, te prodajem tepih 3x2,70 m za 300 kuna. Info na mob 099/404-7517 PRODAJEM PODNICU Hespo dim. 200x90, fotelju očuvanu, te ormarić s policama - cijena 150 kn/ kom. Info na mob. 098/173-9167 PRODAJE SE transport trake šir. 30 cm (različite dužine), novi crni pisaći stol, dva nova radijatora za centralno grijanje dim. 200x90 cm i protupožarna vrata T30 visine 2m i 75 cm širine (2 kom). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

28. kolovoza 2020.

PRODAJE SE GARNITURA za sjedenje sa kutom, kvalitetan materijal, očuvana. upitati na telefon: 040 337 095 POVOLJNO SE PRODAJU SANITARIJE (elementi za kupaonu) - umivaonik, wc školjka i tuš kabina. Mob. 091/543-9006 SPRAVA za vježbanje trbušnih mišića i termoakumulaciona peć. Tel. 682-175 PRODAJE SE POTPUNO OČUVANI KAUČ. Tel. 312-783 ili 098/546031

Oglasnik 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRODAJE SE PEĆ na drva sa dva ložišta, potpuno nova i nekorištena, bijele boje, mog. kuhanja i grijanja, njem. proizv. NEFF, dimenzije (v 85xš40x0,60 cm), cijena 1.950 kuna, te elektr. bojler od 80 lit. za Ariston, cijena 350 kuna. Info na tel. 858-424 ili 098/9422821 PRODAJE SE NOVI PLINSKI REŠO sa dva plamenika, cijena 120 kuna. Info na mob. 098/1760-256 PRODAJE SE fotelja na razvlačenje i kutijom za posteljinu, uščuvana. Cijena 300 kn. Upiti na mob. 099 696 3963

PRODAJU SE DRVENI PROZORI sa štokom, izo staklo, 2 kom dim. 100x140 cm i 1 komad 140x140 cm, te bijeli pvc prozor - formata 100x170 cm. upitati na telefon: 040 337 095 PRODAJEM regal, dvosjed, tapec. garnitura, stolić, ležaje 210/160/95 nekorišteni i ostalo s grunta, info na mob. 091/5727670 PRODAJE SE KONDENZACIJSKA SUŠILICA RUBLJA, malo korištena. upitati na telefon: 040 337 095

Udruga “Sklonište dobrote” Čakovec, Otona Župančića 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 email adresa: udrugasklonistedobrote@gmail.com web: www.sklonistedobrote.hr Račun za uplatu donacija: HR9623400091110790897

CASTRA je cijepljena, docijepljena te očišćena od parazita. Vrlo je umiljata i u potpunosti zdrava maca. Stara je oko dva i pol mjeseca, zaigrana i vesela.

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

je jedan od četvero braće koji su došli u sklonište prije nego su uopće progledali do kraja. Dakle, nikad nisu vidjeli ni osjetili ništa od vanjskog svijeta osim svoje mame i jedni drugih. Sada je vrijeme da Freedy dobije nekoga tko će mu pokazati taj veliki i lijepi svijet izvan skloništa. Rođen je u kolovozu 2018., visok oko 60 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Dom za psihički bolesne odrasle osobe „M I H E K“ PIROVAC, Petra Zoranića 12 Tel: 022/466-603, OIB:68820762951 URBROJ:II-02/20-4 Pirovac, 17. kolovoza 2020. godine Na temelju članaka 40. i 41. Zakona o ustanovama („Narodne novine“, br. 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19) i članaka 153. i 154. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19 I 64/20) te članka 21. Statuta Doma za psihički bolesne odrasle osobe „Mihek“, Upravno vijeće Doma za psihički bolesne odrasle osobe „Mihek“ iz Pirovca, na temelju svoje Odluke o raspisivanju natječaja za imenovanje ravnatelja/ice od dana 17. kolovoza 2020. godine, raspisuje

SINATRA je stara je oko tri mjeseca. Cijepljena je, docijepljena, vesela i zdrava maca.

Anubis

MAČIĆI su očišćeni od parazita, zdravi, umiljati i dragi. Prednost dajemo onima koji bi ih oboje uzeli, no to nije uvjet.

Gorka

JAVNI NATJEČAJ za imenovanje ravnatelja/ice Doma za psihički bolesne odrasle osobe „Mihek“ Za ravnatelja/icu Doma za psihički bolesne odrasle osobe „Mihek“ Pirovac (u daljnjem tekstu: Dom) može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: - završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada, socijalne politike, prava, psihologije, sociologije, socijalne pedagogije, edukacijske rehabilitacije, logopedije, pedagogije, medicinskih, humanističkih ili drugih društvenih znanosti - najmanje pet godina radnog staža u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju, od toga najmanje tri godine u djelatnosti socijalne skrbi ili u drugoj društvenoj djelatnosti u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju • da ne postoji zapreka iz članka 213. stavka 1. Zakona o socijalnoj skrbi • da ima hrvatsko državljanstvo Iznimno ako se na javni natječaj nije javio nijedan kandidat koji ispunjava navedene uvjete iz stavka 1. podstavka 1. članka 154. Zakona o socijalnoj skrbi, za ravnatelja doma socijalne skrbi može biti imenovana osoba koja ima završen odgovarajući preddiplomski studij iz stavka 1. podstavka 1. članka 154. i ispunjava uvjete iz stavka 1. podstavka 2.i 3. članka 154. Zakona o socijalnoj skrbi. Na natječaj se mogu prijaviti osobe oba spola. Ravnatelja/icu Doma imenuje Upravno vijeće Doma na mandat od četiri godine i ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja/icu. Upravno vijeće Doma, će s izabranim kandidatom za radno mjesto ravnatelja/ice, nakon donošenja Odluke o imenovanju , sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme. Uz prijavu na natječaj kandidati /kinje dužni su priložiti: • životopis • dokaz o hrvatskom državljanstvu (domovnica) • dokaz o stečenoj stručnoj spremi (diploma) • dokaz o radnom stažu u djelatnosti socijalne skrbi ili u drugoj društvenoj djelatnosti u trajanju od najmanje tri godine (potvrda poslodavca, ugovor o radu ili rješenje o prijamu) • elektronički zapis ili potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje s podacima o stažu i radnom odnosu, ne starije od 30 dana od dana objave ovoga natječaja • uvjerenje o nekažnjavanju i da nije pokrenut kazneni postupak, ne stariji od 30 dana Isprave se mogu priložiti u neovjerenom presliku, a prije izbora kandidata predočiti će se u izvorniku. Kandidat koji se u prijavi i na natječaj poziva na pravo prednosti prilikom zapošljavanja u skladu s člankom 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br. 121/17), uz prijavu na natječaj dužan je osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i dokaze propisane člankom 102. stavkom 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a koji su objavljeni na internetskoj stranici Ministarstva hrvatskih branitelja: https.// branitelji.gov,hr/zaposlavanje-843/843. Osobni podaci kandidata obraditi će se isključivo u svrhu provedbe javnog natječaja sukladno Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“, br. 42718) i Uredbe (EU) 2016/679. Potpunom prijavom smatra se prijava koja sadrži sve tražene podatke i priloge navedene u javnom natječaju. Kandidati koji ispunjavaju opće uvjete iz ovoga natječaja, a podnijeli su pravovremene i potpune prijave, biti će pozvani na usmeni razgovor. O vremenu usmenog razgovora kandidati će biti obaviješteni putem elektroničke pošte i telefonski, nakon isteka roka navedenog za dostavljanje dokumentacije. Prijave s potrebnom dokumentacijom iz natječaja podnose se poštom preporučenom pošiljkom ili osobno na adresu: Dom za psihički bolesne odrasle osobe „Mihek“ Pirovac, Petra Zoranića 12, 22213 PIROVAC, s naznakom „Natječaj za ravnatelja/icu Doma-ne otvaraj“ u roku od 8 dana (osam) od dana objave u Međimurskim novinama. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Kandidati će biti pismeno obaviješteni o izboru u roku od 10 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave. DOM MIHEK

Freddy

CITA, CINI I NEA su socijalizirani, umiljati i zaigrani mačići. Naučeni su na život u kući i na druge životinje. Bilo bi idealno da ih udomitelji uzmu u paru, no to nije uvjet.

je imao svoje neke ljude. Koji su dopustili da demodex zavlada njegovim tijelom i tek kad im je postao preružan odlučili su ga odvesti veterinaru da ga uspava, čitaj - ubije. U njegovoj duši je želja za igrom, za društvom, za ljudima, za sigurnošću, za srećom, za ljubavlju, za životom. Anubis je rođen u lipnju 2016., visok je oko 50-55 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

je pronađena na groblju napola živa. Prepuna krpelja razboljela se od krpeljne bolesti i jedva smo je spasili. Kad se krenula oporavljati, shvatili smo koliko je draga i dobra. Iako na prvi pogled tek obična kujica, ako je pogledate srcem, vidjet ćete koliko je lijepa, topla, nježna i draga. Rođena je u siječnju 2016., visoka oko 50-55 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec. Lee je naša lukava lisica Rođenau ožujku 2018., a došla nam je krajem 2019. Smještena je u privremeni dom gdje se odlično složila s njihovom psećom bandom, upoznala život u velikom gradu gdje se super snalazi, slaže se čak i s mačkama, super je u šetnji, dolazi na poziv.. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

1302

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

da neki ljudi imaju produljeni odgovor na emocionalno uzbuđenje, a neki se vrlo brzo vraćaju u osnovno stanje. Istraživanja pokazuju da ljudi koji se brzo oporavljaju od emocije imaju manju aktivaciju u amigdali i u lijevom prefrontalnom korteksupodručju, važnom za pozitivne emocije. Introspektivni izvještaji opisuju ih kao osobe ispunjene osjećajima snage, optimizma i entuzijazma. Eksperimenti nadalje pokazuju da kada se osobe koje se brzo oporavljaju od negativnog događaja zamoli da voljno kontroliraju svoje emocije, da zatome ljutnju ili strah, oni to mogu bolje učiniti od osoba sklonijih dugotrajnijoj emocionalnoj uznemirenosti. Znači: spontano iskazuju kraće vrijeme reakcije i brže se vraćaju u osnovno stanje, a k tome su i sposobniji aktivno kontrolirati svoje emocije. Oni također imaju bolje fizičko zdravlje i imunitet. Kao primjer, oni imaju višu razinu prirodne aktivnosti ubijanja stanica, osnovne obrane koju imunološki sustav koristi kako bi se obranio od mnogih vrsta stranih antigena, od kan-

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodić-Đurić, specijalistica školske medicine

U braku s bocom

Smiriti se – ali kako? Emocija nas izbacuje iz ravnoteže, ne da nam mirovati, aktivira misli i potiče na određeno (ne)djelovanje. Isprovocirani emocijom trebamo neko vrijeme da se vratimo u osnovno stanje smirenosti, da se oporavimo od nje . Poznato je da osoba koja se može brzo oporaviti ima nižu razinu kortizola, hormona nadbubrežne žlijezde, koji ima važnu ulogu u stresu. Kada se u okolini događa stresan događaj, većina će ljudi otpustiti kortizol, ali ljudi koji se brže oporavljaju od emocionalnog stresa imaju niže razine kortizola u osnovnom stanju ogranizma. Istraživanja na pacijentima koji boluju od teške depresije ili posttraumatskog stresnog poremećaja pokazuju dugotrajno prisutne visoke vrijednosti kortizola. Duboke su razlike među ljudima u načinima kako reagiraju na isti događaj i te su razlike zapisane u njihovom mozgu, ali ne samo kao genetske, već i kao posljedice različitih iskustava koja mijenjaju funkcioniranje mozga. Neuroznanost omogućava provjere u funkcioniranju mozga kojima se potvrđuje

28. kolovoza 2020.

cerogenih tumorskih stanica, do obične prehlade. E sad, svi bi mi voljeli biti u tom dijelu populacije koji je otporniji na emocionalni stres, a ako već pripadamo onoj drugoj skupini htjeli bi naučiti bolje upravljati uznemirujućim emocijama i brže povratiti svoj unutarnji mir. Naravno, to je donekle moguće, postoji određeni potencijal za promjenu u toj dimenziji zbog opće biološke plastičnosti, pogotovo u ranijoj životnoj dobi. Dijete od tri godine koje ima dugu reakciju na stresni događaj neće nužno iskazivati istu reakciju u dobi od trinaest godina. Mogućnosti okoline u oblikovanju psihe možemo dobro iskoristiti tijekom djetinjstva, puno lakše nego u odrasloj dobi, ali ni kad odrastemo nismo nepromjenjivi i nepopravljivi. Kako idemo kroz život biologija našeg organizma se mijenja, stječemo različita znanja i iskustva, te polako uviđamo da nema smisla previše se uzrujavati i zadržavati u negativnim emocijama. Tko zna gdje bi nam bio kraj da smo mudrost starosti posjedovali u svojoj mladosti...

On i Ona su u braku već puno godina. U početku su se jako voljeli i činilo se da nema tog problema koji njihova ljubav ne bi mogla pobijediti. Došla su i djeca, njihovo odrastanje, velike i male brige, rješavanje stambenog pitanja, problemi na poslu i oko posla, ali sve su to uvijek zajednički prebrodili. Ona je oduvijek bila sklona više se brinuti, počesto vidjeti problem i tamo gdje ga realno nije bilo, ali volio ju je i dobro se osjećao u ulozi jačega, smirenijega i stabilnijega, njenog „zaštitnika“. Godine su proletjele, djeca su otišla svojim putem, a On je planirao više se posvetiti svojim hobijima i uživati u smirenijem razdoblju života, u plodovima dugogodišnje ljubavi i zajedništva. Na žalost, ničim pripremljen, morao se po prvi puta suočiti sa suparnikom u svojem braku. Trebalo mu je vremena da progleda, ni sam ispočetka nije razumio što se događa. Ona se postepeno od njega udaljavala, osamljivala, imala sve više tajni i neobjašnjivih postupaka, sve više tražila vrijeme samo za sebe, neobjašnjivo nestajala pa se vraćala nekako čudna i promijenjena. Prečesto umorna, povlačila se u sebe, imala sve manje volje i želje razgovarati se i dijeliti vrijeme s njim. Nije odmah shvatio o čemu se radi, u početku mu je njeno ponašanje čak malo i odgovaralo, jer je i on dobio vrijeme za sebe i svoje interese, ali uskoro mu je postalo jasno da se u njihov odnos uvukao netko treći, netko tko joj je bio puno privlačniji, draži i potrebniji od njega. Tek nakon što je taj uljez ostavio vidljive tragove

na njenom izgledu i ponašanju, nakon što parfemi nisu više mogli prikriti njegov miris, a ni šminka prikriti tragove proširenih kapilara na licu, On je shvatio. Ima suparnika, a taj suparnik živi u boci i zove se alkohol. Kako se protiv takvog suparnika boriti? U početku ga je podcijenio, mislio je da se takvi problemi mogu lako riješiti. Kao i uvijek do sada kada su se našli u nekom problemu, porazgovarat će, objasniti joj da takvo ponašanje nije dobro, otvorit će joj oči i bit će sve u redu. Međutim, nije uspio. Ona je izbjegavala razgovor, nije željela priznati da previše pije i da zbog toga zanemaruje i sebe i svoje zdravlje, a i njihov odnos. Pokušao je biti i energičniji, povremeno izgubio živce i vikao, opet nije pomoglo. Polako su i drugi, djeca i prijatelji primijetili njen problem. Ni njihovi savjeti nisu pomagali, ona je nastavila i dalje piti, samo se još više trudila to prikriti. Sve više su se udaljavali, povremeno u njoj nije mogao prepoznati osobu u koju se zaljubio, koja je bila njegov najvažniji životni suputnik. Gubio je nadu da je moguće išta više promijeniti, prestao se truditi oko nje. A ona je tonula sve dublje i dublje. Zanima li vas kako je priča završila? Ženski alkoholizam nije rijedak u starijoj životnoj dobi. Nakon menopauze, odlaska djece iz „gnijezda, umirovljenja i drugih promijenjenih okolnosti, neke žene svoje strahove od samoće i starenja počnu liječiti alkoholom. Obzirom je ženski organizam osjetljiviji

na djelovanje alkohola, puno brže se razvije ovisnost, te puno brže nastanu oštećenja mentalnog i tjelesnog zdravlja. Jedno od najčešćih obilježja alkoholizma u žena je skrivanje pijenja i bježanje od suočavanja s istinom. Alkoholičarke su često depresivne i liječe svoju depresiju na krivi način, alkoholom. Upravo se užasavaju prestanka pijenja jer im je depresivna stanja teško podnositi, a čini im se da im je alkohol u tome jedini saveznik. S druge strane, svjesne su da alkohol nije dobar izbor, srame se svojeg pijanstva i imaju jako izražen osjećaj krivice. Općenito, osjećaju se sve lošije, zbog toga sve češće posežu za bocom i vrte se u začaranom krugu nemoći i pijanstva. Sputane strahom od apstinencijske krize, sramom zbog problema u kojem su se našle, alkoholičarke će teško same potražiti pomoć. Kako im pomoći? Tu stupaju na scenu partner i drugi članovi obitelji. Preporučuje se da potraže stručnu pomoć kako bi vođeni savjetima stručnjaka naučili kako osobu koja pije motivirati za liječenje. Važno je pokazati razumijevanje za njen problem, pokazati ljubav i dati joj podršku u svemu, osim u ponašanju koje uključuje nastavak pijenja. Valja prihvatiti da je alkoholizam bolest cijele obitelji, pa je i u liječenje potrebno uključiti cijelu obitelj, kako bi naučili na dobar način pružiti podršku. Prihvate li liječenje On i Ona s početka naše priče imaju šansu ponovo pronaći zajednički put i živjeti onakav život kakav su željeli i planirali od početka svojeg braka.

VATROGASCI MEĐIMURJA

28. kolovoza 2020.

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Ispred vatrogasnog vozila Marcel Dvorščak (JVP ČK), Renato Matoša (JVP ČK), Goran Pfeifer (DVD Mačkovec)

MEĐIMURSKI VATROGASCI na dislokaciji u mjestu Kukljica na otoku Ugljanu

U pripravnosti smo i spremni pomoći kolegama u Dalmaciji Naši vatrogasci na dispoziciji moraju biti 24 sata. Na sreću, ove su godine do sada su bila samo dva požar i to jedan na brodu te požar otvorenog prostora koje su gasili međimurski vatrogasci Piše: Sanja Heric

Javna vatrogasna postrojba Čakovec već nekoliko godina unazad redovno je dislocirana na otoku Ugljanu u mjestu Kukljica za vrijeme turističke sezone kako bi brinuli o protupožarnoj sigurnosti na otoku Ugljanu i Pašmanu. Među međimurskim vatrogascima, ispomoć na Ugljanu postala je sada već može se

reći tradicija, a naši vatrogasci uvijek su spremni na izazove svog posla. Dislokacijom se osigurava adekvatna oprema i dovoljan broj ljudi u slučaju tehničkih ili većih intervencija nekog mjesta s većom incidencijom požara u hrvatskom priobalju. Prema državnom planu angažiranja vatrogasnih snaga u 2020. godini glavni vatrogasni zapovjednik izdaje zapovijed da se vatrogasci i vozila tijekom ljetnih mjeseci kada je povećana opasnost od

Vatrogasci na dislokaciju na otoku Ugljanu 1. smjena: Marijan Kovačić, Dražen Novosel i Renato Novak sva trojica iz JVP Čakovec

2. smjena: Renato Matoša i Rajko Bogdan iz JVP Čakovec te Stjepan Mesarić iz DVD-a Mursko Središće

3. smjena: Dragutin Zorčec i Dario Mesarić iz JVP Čakovec te Damir Tomašić iz DVD-a Šandorovec.

4. smjena: Marinko Tot i Matej Obadić iz JVP Čakovec te Robert Pintarić iz DVD-a Štefanec. 5. smjena: Renato Matoša i Marcel Dvoršćak iz JVP Čakovec te Goran Pfeifer iz DVD-a Mačkovec.

požara upute na priobalje s dva vozila i tri vatrogasca u smjeni sve do opoziva spomenute zapovijedi. Tako su iz JVP Čakovec upućena dva vozila i po trojica vatrogasaca iz JVP Čakovec i DVD-a s područja naše županije. JVP Čakovec poslao je na Ugljan prvu smjenu ljudi s proglašenjem početka požarne sezone krajem lipnja. Tim čine tri vatrogasca iz JVP-a Čakovec ili dva vatrogasca JVP-a Čakovec i jedan član DVD-a iz područja Međimurske županije. Tako su u prvoj smjeni, od 25. lipnja do 9. srpnja ove godine na Ugljan otišli Marijan Kovačić, Dražen Novosel i Renato Novak sva trojica iz JVP Čakovec. U drugoj smjeni od 9. srpnja pa do 23. srpnja bili su Renato Matoša i Rajko Bogdan iz JVP Čakovec te Stjepan Mesarić iz DVD-a Mursko Središće. Treća smjena koja je trajala od 23. srpnja do 6. kolovoza 8.2020. bila je sastavljena od: Dragutina Zorčeca i Daria Mesarića iz JVP Čakovec te Damira Tomašića iz DVD-a Šandorovec. U četvrtoj smjeni od 6. do 20. kolovoza bili su: Marinko Tot i Matej Obadić iz JVP Čakovec te Robert Pintarić iz DVD-a Štefanec. Trenutno je dolje peta smjena koju čine: Renato Matoša i Marcel Dvoršćak iz JVP Čakovec te Goran Pfeifer iz DVD-a Mačkovec. – Trenutno je mirno, nemamo intervencija. Nadamo

se da će tako i ostati. Prošle godine bio sam ovdje prvi put, a ove godine ponovno sam ovdje na Ugljanu. Došli smo sa svojom opremom, autocisternom od 10 tisuća litara vode i zapovjednim vozilom. Uvijek smo u pripravnosti i spremni za intervenciju, kazao nam je u telefonskom razgovoru 21-godišnji Marcel Dvoršćak iz JVP Čakovec, koji inače dolazi iz Gardinovca. Na sreću ove su godine do sada su bila samo dva požar i to jedan na brodu te požar otvorenog prostora. Naši vatrogasci na dispoziciji biti 24 sata, a svaki dan svoj izvještaj podnose JVP-u Grada Zadra. – Očekujemo i 6 smjenu koja bi trebala biti na Ugljan upućena 3. rujna. U pravilu je prijašnjih godina bilo upućeno ukupno 6 smjena. Vidjet ćemo hoće li to biti zadnja smjena ili će biti upućene i naredne smjene. To sve ovisi o situaciji kakva će biti. Ovisno o situaciji dalje korake odredit će glavni vatrogasni zapovjednik RH, kazao nam je zapovjednik JVP-a Čakovec Mladen Kanižaj. Ovim putem iskoristio je priliku da zahvali svim vatrogascima koji su bili upućeni na redovnu dislokaciju, a prvenstveno dobrovoljnim vatrogascima koji su i ove godine uz djelatnike JVP-a Čakovec pomogli da i ovu požarnu sezonu uspješno odrade kao i prijašnjih godina.

Čakovečki vatrogasci na jednoj od redovitih vježbi

MLADI VATROGASCI iz JVP Čakovec

Vatreni dečki vježbali spašavanje s visina i dubina Ovog smo tjedna kod Javne vatrogasne postrojbe Čakovec zatekli mlade vatrogasce na vježbi za spašavanje unesrećenih s dubina i visina. Problematika je to s kojom se vatrogasci sve češće susreću prilikom

obavljanja vatrogasne djelatnosti. Vještine penjanja i spuštanja pomoću alpinističke užadi vježbali su: Branimir Grabar, Andrej Kovačić, Bojan Vugrinčić i Dario Mesarić, dok je voditelj vježbe bio je vatrogasac Tomislav Faić.

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. kolovoza 2020.

Piše: Roberta Radović, Foto: Zlatko Vrzan

MEĐIMURSKA KUHARICA

Pureći file s gorgonzolom

Sastojci:

– pureći file – gorgonzola – malo ulja – maslac – luk – riža – povrće (po želji)

Čakovečki ugostiteljski objekt Kristal domaćin je naše ovotjedne međimurske kuharice. Iz lepeze ponude vrhunskih jela ovog restorana kuharica Natalija Krznar izdvojila je recept za pripremu purećeg filea s gorgonzolom. Kako bi jelo

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

bilo savršeno krenimo ga pripremati s radošću. Od fileta puretine odrežemo odrezak, potučemo ga i posolimo. Ispečemo ga na malo ulja s jedne i druge strane. Kad je meso pri kraju dodamo šnitu gorgonzole da se fino istopi.

Za prilog pripremimo rižu s povrćem. Na maslacu popržimo luk, dodamo rižu i povrće pa lagano kuhamo da nam riža bude lijepo kuhana. Na tanjuru serviramo rižu s povrćem i pureći file s gorgonzolom. Dobar tek!

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Prhki keksi punjeni s marmeladom od ribiza

Sastojci:

Priprema: Od brašna, maslaca, soka, žumanjka i soli umijesite elastično tijesto. Omotajte ga prozirnom folijom i na jedan sat odložite na hladnome mjestu. Glatko izmiješajte marmeladu od ribiza. Ugrijte pećnicu na 180 stupnjeva C i lim obložite masnim papirom. Postupak: Na radnoj površini posutoj brašnom vrlo tanko razvucite tijesto valjkom, a potom ga okruglim kalupom promjera 7 cm narežite na kolutove. Na svaki položite po žličicu

marmelade, tijesto preklopite i po rubovima dobro stisnite. Punjene kekse slažite na obloženi lim i pecite 10 minuta. Još vruće kekse odmah uvaljajte u mješavinu šećera prosijanog zajedno s vanilin šećerom.

- 250 g glatkog brašna TIP 550 Čakovečkih mlinova - 250 g maslaca - 5 žlica soka od krušaka - malo soli - 1 žumanjak - marmelada od ribiza - 250 g šećera u prahu - 2 vrećice vanilin šećera - papir za lim

Štrudla s aronijom i sirom Sezona je aronije. Preporučujemo je kao dodatak štrudli sa sirom. Izradite tijesto za savijače (a možete koristiti i kupovne listove). Tijesto razvaljajte na šest listova te ih premažite s malo ulja. U posudi promiješajte sir, šećer, malo kiselog vrhnja i jaje te dobivenu smjesu rasporedite po listovima. Na sir stavite bobice aronije (svježe ili smrznute). Zarolajte listove i stavite ih u namašćen lim za pečenje. Štrudle premažite s malo

Sastojci:

- aronija 200 dag - svježi sir 250 dag - 100 g šećera - 2 jaja - malo ulja - tijesto za štrudle - kiselo vrhnje vrhnja u koje ste umutili jaje. Pecite na 200 stupnjeva oko pola sata. (rr)

Graševina obiteljske vinarije Novak Uz pureći file s gorgonzolom i rižu s povrćem Zdenko Težački preporučuje servirati bijelo vino. Ovog puta riječ je o graševini proizvedenoj u obiteljskoj vinariji Novak. Riječ je vrhunskom polusuhom bijelom vinu (alk. 11,5 &). Svakako kušajte, vino će vas iznenaditi svojom svježinom i aromom. Živjeli! (rr, zv)

28. kolovoza 2020.

Kuharica 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NARODNA KUHARICA

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

IVANA ŠESTAK iz Pušćina oživjela je sjećanje na zaboravljeno jelo od iznutrica

Svinjska jetrica s palentom prepuna su vitamina i minerala Piše: Aleksandra Sklepić Moderan način života i recepti za pripremu brzih, popularnih jela, gotovo da su istisnuli iz naših jelovnika jela od iznutrica. Iznutrice poput svinjske i pileće jetre, oduvijek su predstavljale sastavni dio jelovnika naših baka, a danas postoje mladi ljudi koji nikada nisu ni okusili jelo od ovih vrijednih namirnica. Za vrijeme kolinja, ručak je obavezno sadržavao barem jednu vrstu iznutrica, a najčešće se radilo o jetri koja se spremala na više načina. Iznutrice su bogate vitaminima B12, te obiluju mineralima poput željeza,

magnezija, selena i cinka, te vitaminima topivima u mastima A, D, E i K. Također su bogate i proteinima što doprinosi osjećaju sitosti, a izvrstan su izvor željeza.

Cijenom pristupačne iznutrice U našim je krajevima tradicionalna priprema pilećih ili svinjskih jetrica pirjanih na luku, a recept nam je otkrila Ivana Šestak iz Pušćina. Ivana je mlada mama dviju djevojčica, Dite koja ima 7 godina i uskoro kreće u prvi razred i male Leni koja je napunila 11 mjeseci. Po zanimanju je frizerka, a trenutno je na rodiljnom dopustu.

Najbolji prilog uz dinstana jetrica je palenta

Kuhati je naučila najviše od mame, a najveća joj je ljubav spremanje kolača i poslastica. Trenutno je zauzeta majčinskim obvezama pa je kuhanje stavila „sa strane“, ali još uvijek rado priprema razne delicije za svoju obitelj, kćeri i supruga Igora i prijatelje kad se ukaže prilika. Za nas je pripremila dinstana svinjska jetrica s palentom kao prilogom. Otkrila nam je da je morala obići nekoliko dućana i mesnica kako bi nabavila ovu namirnicu, jer izgleda da je rijetki koriste.

Sastojci:

- 2 žlice svinjske masti - 0,5 kg svinjskih jetrica -3 luka - 1 češanj češnjaka - vegeta - sol - papar - šalica palente - 4 šalice vode - malo soli - malo maslaca

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Ivana Šestak morala je obići nekoliko dućana i mesnica kako bi nabavila svinjska jetrica

Šteta, jer osim što su blagodat za ljudski organizam, cjenovno su pristupačne za svaki džep. Nadamo se da će Ivanin recept potaknuti mnoge mlade kuharice da u svoju prehranu uvedu ovaj dragocjeni izvor zdravlja. Priprema jela Luk zdinstati do zlatno žute boje na svinjskoj masti,

dodati jetrica narezana na trakice, dinstati i lagano podlijevati vodom, dodati crvenu mljevenu papriku i dinstati dok jetrica ne omekšaju i budu kuhana. Sol, vegetu i papar stavimo već pri kraju kuhanja. Palenta se doda u prokuhanu vodu i uz stalno miješanje kuha se 2-3 minute.

Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji. Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela. S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)

“Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan” U suradnji s Optikom Briljant Međimurske novine u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

pregled koji poklanjamo je utorak, 1. rujna do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 4. rujna. Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Dobitnica iz ovog broja: Ljubica Šimunić iz Celina novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

br. 1302 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 1. rujna 2020. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 4. rujan.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Bit ćete spremniji za nove ljude i nova poznanstva, ali i dalje postoji mogućnost provokacija, pa i rasprava koje vam ne idu na ruku. Radi se o tome da trebate paziti kako komunicirate. Zato se ne zalijećite. Budite taktični i uviđavni. Nastavit ćete tihu diplomatsku strategiju. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

U ljubavnom životu bit ćete fokusirani na svakodnevnicu. Nećete imati velike prohtjeve, nego dapače, bit ćete skromniji više nego inače. Oni koji su još sami ljubav će potražiti na običnim mjestima. Plodovi vaših napora polako izlaze na vidjelo. LAV (23.7. - 23.8.)

Postat ćete sve više i više otvoreni za ljude. Oni koji su još sami gotovo svo slobodno vrijeme provodit će s prijateljima, a upravo preko njih mogli bi upoznati novu ljubav. Oni u vezama izlazit će zajedno na atraktivna mjesta i rijetko će biti sami udvoje. VAGA (24.9. - 23.10.)

Možete biti zadovoljni onim što slijedi, jer će se ukazati sve više dobrih prilika za ljubav, a vaš će se društveni život poboljšati. Bit će sve više izlazaka, a ugodni susreti obećavat će. Posebno dragi bit će vam vaši prijatelji. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Vjerojatno ćete smanjiti izlaske, a više vremena provoditi na sasvim običnim mjestima. Oni koji još traže srodnu dušu baš tu bi mogli naići na ljubav, dok će vezani svakim danom sve više otkrivati koliko sitnice život znače. VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Vjerojatno ste se već zasitili jalovih ljubavnih pokušaja. Frustracije ćete izbjeći strpljenjem i suzdržanošću. Planete vam još uvijek ne idu na ruku kad se o ljubavi radi. Oni u vezama neka budu maksimalno tolerantni dok ne dođu bolji dani.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Možete očekivati kvalitetne ljubavne dane. Ako je zapelo između vas i partnera, sad ćete se oboje otvoriti i opet početi nalaziti zajednički jezik. Do nedavno ste samo maštali o nekim poslovnim potezima, a sada ćete imati vremena sve to osmisliti i izraditi. RAK (22.6. - 22.7.)

Sve ćete se više baviti onim unutrašnjim, premda nećete zanemariti društvo. Ipak, što se emocija tiče, proradit će vaša introvertirana faza koja je zaista rijetka. Sve ćete se bolje povezivati s ljudima iz struke koji nisu iz mjesta gdje vi radite. DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Postat ćete diskretniji u ljubavnom ponašanju. Jedino ćete rado pričati. Voljena osoba s olakšanjem će primijetiti da ste se smirili. Oni koji su još sami mogli bi početi osjećati bliskost s jednom osobom s kojom ih se po ničemu ne bi moglo spojiti. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Postat će vam zanimljivije jer će biti više prilika za kretanja među osobama suprotnog spola. Stoga će oni koji još traže srodnu dušu lakše nailaziti na ljubavne prilike. Oni u vezama izmjenjivat će nježnosti bez ikakvih prepreka. JARAC (22.12. - 20.1.)

Gdje god se pojavili, primijetit ćete da su mnoge oči uprte u vas. Bit ćete zanimljivi i privlačni drugima, pa su ovo dani kad lako možete naći društvo. Ako ste još sami, ne sjedite kod kuće. Oni u vezama bit će sretni i ispunjeni, a njihov ljubavni život bogat. RIBE (20.2. - 20.3.)

Manjak interesa za ljubav koji osjećate već neko vrijeme brinut će vas. Imajte na pameti da je ovo prolazna faza, pa joj ne trebate pridavati previše značaja. S druge strane, svako malo bit ćete u krugu ljudi s kojim ćete rado i ljubazno komunicirati.

28. kolovoza 2020.

Orden Reda željezne krune Pripremila: Magdalena Vrbanec, kustosica povijesnih zbirki

Muzej Međimurja Čakovec u svome fundusu čuva manje poznatu, ali iznimno vrijednu vrstu muzejske građe – odlikovanja. Kao oblik nagrađivanja i društvenog priznanja dodjeljuju se za izvanredne vojne ili civilne zasluge. Dijele se na ordene i medalje. Izuzetan su povijesni izvor jer svjedoče o političkim događajima, ratnim zbivanjima i društvenim prilikama, a njihova umjetnička izrada o kulturnom izričaju sredine i razdoblju njihova nastanka. Proučavanjem odlikovanja bavi se posebna znanstvena disciplina tzv. faleristika koja se postepeno afirmirala u pomoćnu povijesnu znanost. Odlikovanja u posjedu Muzeja Međimurja Čakovec datiraju u 19. i 20. stoljeće, a dobar dio njih pripada razdoblju Austro-Ugarske Monarhije. Zbog povijesnog značaja i zanimljivosti, umjetničkog oblikovanja i simbolike, odabrali smo primjerak austrijskog carskog odlikovanja – Orden željezne krune III. stupnja. Riječ je o jednom od najvažnijih odlikovanja u Habsburškoj Monarhiji u razdoblju 19. i početku 20. stoljeća. Osobe odlikovane ovim ordenom nosile su počasni naslov viteza Reda željezne krune. Povijesni je kuriozitet da je Red željezne krune osnovao Napoleon BonaMUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 30. rujna Ponedjeljak - Petak: od 7 do 18 sati Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Orden željezne krune III. stupnja

parte u spomen na svoju krunidbu za kralja Italije u Milanu 1805. godine. Tom je prilikom bio okrunjen starom krunom langobardskih kraljeva poznatom i pod nazivom „Željezna kruna“. Ona se danas kao relikvija čuva u katedrali u Monzi nedaleko Milana. Prema legendi kruna sadrži željezni čavao kojim je Isus Krist bio raspet na križu, a smješten je u uskom željeznom obruču s unutrašnje strane krune. S vanjske strane kruna je sastavljena od šest zlatnih pločica ukrašenih dragim kamenjem. Tom se krunom prije više od tisuću godina okrunio i Karlo Veliki nakon što je 774. godine porazio Langobarde, a njome su se krunili i kasniji carevi Svetog Rimskog Carstva u svojstvu kraljeva Italije. Red željezne krune ukinut je Napoleonovim slomom i njegovom abdikacijom 11. travnja 1814. godine. Nakon vojne intervencije Austrijanaca i njihove aneksije Lombardije i Venecije 1815., austrijski car Franjo I., u spomen na taj događaj, obnovio je Red željezne krune 1. siječnja 1816. Austrijski carski Red željezne krune, po uzoru na francusku inačicu, imao je 3 stupnja odlikovanja. Razine odlikovanja razlikovale su se u dekoraciji, veličini, načinu

nošenja i važnosti. Najviši rang imao je vitez prvoga stupnja. Središnjim dijelom Ordena dominira dvoglavi okrunjeni austrijski carski orao koji na grudima nosi plavo emajlirani štit s monogram osnivača ordena „F“ (Franciscus), a na stražnjoj strani štita godinu austrijske aneksije Lombardije „1815“. Pod orlom se nalazi Željezna langobardska kruna, a iznad orla velika crveno emajlirana rudolfinska kruna. Kod vitezova 1. stupnja ordenski se znak nosio na zlatno-žutoj lenti plavih rubova prebačenoj preko desnog ramena, a uključivao je i četverokraku zvijezdu koja se nosila na prsima. Kod odlikovanja 2. stupnja ordenski znak se nosio na manjoj lentici oko vrata, a kod 3. stupnja na trokutastoj vrpci na lijevoj strani prsnog koša. Od druge polovine 19. stoljeća bilo je propisano signiranje ordena žigom radionice pa prema tome znamo da je primjerak Ordena željezne krune III. stupnja iz Muzeja Međimurja Čakovec rad poznate bečke zlatarske i draguljarske radionice “Rothe”. Orden je bio znak pripadnosti Redu i dokaz časti koju je pojedinac mogao steći za svoju hrabrost i odanost vladaru i državi te

za svoj doprinos Monarhiji, narodu i društvu. Uvođenje u Red bilo je propisano posebnim pravilima, od odjeće, ponašanja, ceremonija, prisege i ostalih elemenata. Vitezovi su trebali prisegnuti na vjernost, poštovanje i pokornost caru, njegovim nasljednicima i dinastiji te su bili dužni u javnosti nositi znakove Reda. Pripadnost Redu pružala je poseban društveni status i određene privilegije kao na primjer pravo stjecanja plemićkih i dvorskih titula (do 1884.) ili pravo ulaska na dvorske svečanosti. S vremenom je Orden željezne krune doživio neke dekorativne i sadržajne preinake. Godine 1860. uvedene su ratne dekoracije za zasluge stečene u neposrednom okršaju s ratnim neprijateljem u obliku lovorovih grančica dok su za sudionike Prvoga svjetskog rata krajem 1916. uvedeni ukršteni mačevi. Time je dodatno povećan broj njegovih oblika pa je redoslijed postao vrlo kompliciran s čak 15 varijanti dekoracija i odlikovanja. Bio je to odraz prilika u vrijeme Prvoga svjetskog rata kada je povećana potreba za odlikovanjima postupno vodila do njihove degradacije i posredno najavljivala kraj Monarhije.

PLI DANI 28. kolovoza 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 47

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Stiže kraj vrućinama VREMENSKA SLIKA: Puno ljudi voli drugi dio kolovoza i rujan jer je vrijeme još uvijek toplo i ugodno, a više nema prevelikih vrućina. Noći su duže pa samim time i svježije i ugodnije za spavanje, a dani ugodno topli. Kiša i pljuskovi su sve vjerojatniji od nedjelje pa početkom sljedećeg tjedna kad će i zahladiti. S ulaskom u rujan, u utorak, počinje nam i klimatološka jesen jer se u

klimatologiji godišnja doba računaju od prvog dana u mjesecu. Opširnije u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Petak bi trebao biti suh, djelomično sunčan i ponovno malo topliji pa ćemo u popodnevnim satima doći blizu tridesetke u hladu. Noć i jutro svježi, ponegdje uz kratkotrajnu maglu, osobito uz vodene površine. Tijekom dana uz obilje sunca vruće, ali izdrživo. Čini se da će subota proći

suho i vruće uz puno sunca i južinu. Od jutra toplo i pomalo sparno. Čuvajte se jakog sunca između 11 i 16 sati kad je UV indeks najviši. Dnevni maksimalac bi mogao narasti do 32 ili 33 Celzijeva stupnja. Nekakva destabilizacija moguća je u kasnim popodnevnim i večernjim satima te u noći na nedjelju kad se povećava mogućnost za kišu i lokalne pljuskove, ali vjerojatnije u

SKANDINAVKA

Gorskom kotaru i Sloveniji nego ovdje kod nas. Nedjelja bi trebala biti promjenjiva. Zasad izgleda da bi prvi dio dana još prošao suho, toplo isparno. Kako se dan bliži kraju očekujemo sve više oblaka, a povremeno može biti kiše ili grmljavinskih pljuskova, osobito u noći na ponedjeljak. Temperatura će biti malo niža, ali još uvijek relativno toplo i pomalo sparno. Početak novog tjedna donosi nam hladnije i oblačnije vrijeme uz češću kišu. Temperatura u padu zbog kiše i sjeverca. Promjenjivo i svježije vrijeme bi ostalo i tijekom utorka, ali bi kiše bilo sve manje. Srijeda bi nam mogla ponuditi malo povoljnije vrijeme pa se možda provučemo suho. Nova mogućnost za nešto kiše postoji oko utorka, ali još nije sigurno. Na kraju napomena da je dobro re-

Pučka meteorologija Kako se vrijeme zadnjeg dana kolovoza pruži, tako se i jesen drži

dovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-

555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 27.8.)

METEOROLOŠKI KALENDAR • 28. kolovoza 1896. god. veliko nevrijeme i povodanj na otoku Braču

IZLAZI

ZALAZI

28.8. u 06:10 h 28.8. u 19:40 h 31.8. u 06:14 h 31.8. u 19:34 h

• 1.i 2. rujna 1996. godine zbog obilnih kiša velike poplave u Slavoniji

VICOTEKA Amerika Otišao Mujo u Ameriku i uselio u stan pun miševa. Isti taj dan zove on vlasnika stana: - Hello! - Hello, what’s the problem? You know Tom and Jerry? -Yes yes.. E pa Jerry problem! Televizor Mama da li je crna boja boja? - Jest. - Da li je bijela boja boja? - Jest. - E pa onda mi imamo crno bijeli televizor u boji.

MOZGALICA

Autor: Mladen Mrčela

Aktualno

BOGATI SPORTSKI VIKEND MEĐIMURSKI NAPADAČ slovenskog dvorani Graditeljske prvakauNK Celje pred transferom škole Čakovec

ODIGRANO PRETKOLO NA STARTU 2. HNL pomiješani osjećaji www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 nogometnog nakon osvojenogHrvatskog boda Međimurja kupa

Austrijski WAC U petak rukomet ozbiljno zagrizao za u u čast Ž. Goliku, Daria Vizingera subotu vrhunski karate

Drugo poluvrijeme protiv Cibalije recept za Dubravu

TRADICIONALNI teniski DRAMA SPEEDWAY Challenge na turnir Punčec Open završen stadionu Milenium u D. Kraljevcu 11. svibnja 2018. je u Čakovcu

Naš JuraŽmak Pavlic Deni slavio nažalost opet nije drugu uzastopnu uspio ući u elitu pobjedu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Penzije ido gori, ali držijo odstojanje Proslava „Oluje“ je još ne minula, neje se završilo v Knino. Neje gotovo dok sabornik – manjinac Srbin, Milorad Puovac Pupi, ne veli da je gotovo. Si znamo da je novozebrani potprecednik naše hrvacke Vlade manjinac Srbin, Boris Milošević, bil v Knino na proslavi 25. letnice vojno-redarstvene opreacije „Oluja“ i tam je govoril, pak je naš potprecednik i minister branitelja Tomo Medved moral vrnuti težaka v Gruborima pred par dni de je posle „Oluje“ sfondano šest srpskih civila. Tomo je obečal da bodemo, makar i posle 25 let, poiskali one šteri so to naprajli. Nemam nikaj protiv i ja sam za to kaj saki šteri je nekaj zahuzal, šteri je napravil nekaj kaj je ne smel za to mora odgovarjati, ali kak na jenoj tak i na drugoj strani. Vu ove dneve proslave „Oluje“ so se naši nikaj ne spominali POD VUROM

z Srbima i Srbijom kaj bi oni poiskali što je sfondal 350 betežnikov z Vukovarske bolnice. 200 jiv je zakopano na Ovčari, a za one druge se niti ne zna (Srbi nam nečejo reči) kam so jiv hitili ili zakopali. Ve da smo si tak zdobra z Srbijancima trelo bi jim reči da je rat ne počel 4. augustuša 1995. leta nek čuda predi, na prtuletje 1991. leta. Dvajstitretjega augustuša smo obiležili evropski Den totalitarnih (fašizma, nacizma) i autoritarnih (komunizma) režima. Javil se je Hrvoje Klasič jerbo se je čuda krivice kaj se komunizma dotikavle hitalo na Ljubičico Belo. Hrvoje je povjesničar i brzčas zna što je kuliko ljudi sfondal, očem reči, potukel. Zna on da je komunizam potukel za minulih 70 let vejč ljudi nek si rati i si režimi ,od postanka sveta do denes. On zagovarja Ljubičico Belo, a napada NDH i Paveliča, a Pavelič nema nigdi svojo vulico, a ratni zločinac Ljubičica Bela ima još hajdi svoji vulici po Lepoj našoj. Ne sam po Lepoj

se nam moškima nebre pripetiti jerbo se mi preveč pot dezinficeramo , ali znutra. Nečemo kaj bi naše roke dobile vejč alkohola nek jetra. Moramo poštuvati jetra, pak več na leta nam služijo i kak jiv ve moremo na suhoma ostajti? Kak bilo da bilo tre posluhnuti stožera, bole to nek da nam korona poranjka na naša hižna vrata. Korona i antikorona maske so me zmislile kak sam pred sedem let bil v Čavoglavima za Den pobjede, Den „Oluje“ na koncertlino Markija Perkoviča Tomsona, jegovoga kuma Mireka Škorija (unda so si još bili pravi kumi, očem reči, bili so si zdobra) i Mate Bulića. I ne sam tam bil sam. Z menom je bilo prek sto jezer Hrvatov i domoljubov z sih štiri strani Lepe Naše. Popevalo se, plesalo i feštalo globoko v noč, očem reči, črez pol noči, a dok smo se mi zadji reshajali več so kokoti kukurikali. Drugi den je v državnim cajtungima pisalo kak so policaji, med teh sto jezer ljudi, našli 5 (pišem: pet) dečkov šteri so meli črne majce z slovom „U“, spod pod tem velikim

slovom je pisalo HOS i za dom spremni. Na to sam se zmislil pred par dni dok sam bil v jenaj našaj toplicaj de je bilo, osim mene, prek jezero ljudi. Si smo bili goli i bosi i namakali smo se vu vodi. Morem vam reči da sam videl nejveč 5 (pišem: pet) ljudi šteri so meli maske. Najbrž je korona de te den ne došla v toplice? Ne bodete veruvali, ali je resnica ono kaj pišejo cajtungi. Negda se i jim trefi kaj napišejo istino. Najme kaj, resnica je da penzije idejo gori. Malo, malo pak penzije rastejo. Ali naši ministri se jako brigajo kaj se nej naši penzioneri obogatili i kaj jiv nej penezi pokvarili i zato onim penzičima (prostim težakima), šterih ga nejveč davlejo nejmenšo povišico. Tak bodo te, kaj tak rečem, nejvekši bokci dobili gori 2,oo kune (niti za jeno masko), a oni šteri ve več preveč imajo oni bodo i nejveč dobili. Zakaj? Oni so več privčeni i znajo kak tre gospodariti z velikimi penezi. Pak nešči mora popravljati prosjeka jerbo je minister zrečunal da bodo penzije

išle gori v prosjeko 35,oo kuni. V one povlaštene penzije, štere v Lepoj našoj dobavla 178 jezer ljudi tu se nej štel mešati, očem reči, na bi se štel mešati de so, kak i da zaslužene! V Središčo na Muri so se zbili lokalni političari: gracki večnik Jurica i lokalni precednik Sitnici Milorad. Nejpredi smo zazvedili da je Milorad napal Juricu i malo ga je skaramboleral. Jurica je pozval policaje, ali dok so policaji došli več ga Milorada ne bilo. Milorad se je oglasil prek pisma i po jegovomo je Jurica jemo potral lalovko. Nebrem nikak razmeti da on šteri je fasoval ne zove policijo nek zove on šteri je počel tučnjavo? I još si nekaj gruntam kak je čuda slabeši Jurica mogel potrti lalovko čuda jakšemo Milorado? Ili je to po onoj jako staro da je navek David jakši od Golijata. Zazvedili smo, a tak je i Milorad napisal, da so on i Jurica bili sami „v ringo“ i zato nebrem nikak razmeti de je Milorad unda videl ustaše?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Pikaju, užasno pikaju! Čovjeku se čini kako su se svi komarci svijeta slili u Međimurje i navalili na nas. Iako su djelatnici Bioinstituta stalno na terenu, samo ih ima i ima. Ljudi se žale kako ne mogu vani sjediti, raditi u vrtu ili kositi travu upravo zbog njih. Koriste razne sredstva od kupljenih do priručnih, pripremljenih u kućnoj radinosti. Stoga smo pitali građane kako se nose sa najezdom. (vv, foto: zv)

Našoj nek i prinas v Međimorjo. I to sam zato kaj je 1972. leta v Slavonskomo Brodo rekel da bode predi Sava tekla nazaj v Deželo nek bodejo Hrvati meli svojo državo. Da je ne hmrl još bi mi i denes bili sluge v Jugi! Korona još navek hercuvle na hataro Lepe Naše. Hajdi turisti je došlo nabirat zraka i trošit sonce na ovo našo debelo vodo, očem reči, Jadransko morje, ali mesto kaj bi bili odnesli virosa od nas oni so ga k nam donesli i tu ga stajli. I te korona viros je nekši šegavi. Neče sikam iti. Morete ga najti sam na nekšim vekšim feštama i gostuvanjima, tam de se dobro je i pije. Čim je lepše vreme, čim nas je naš državni antikorona stožer pustil vum z hiži, vum z karantene, živimo kak da smo lanca ftrgli. Nikšega reda se ne držimo. Jempot si pozabimo masko deti, drugoč rukavice, tretji pot ne držimo razmaka, a nejveč pot unda (to vredi za moške) dok je kakša fajna i mlada ženska ritica pred nami… Žene se nejveč pot pozabijo dezinficerati kaj

Alen Ružić, Orehovica – Sad mi se čini kako je malo bolja situacija jer su ih špricali. Inače je bila katastrofa, izbjegavali smo izlaziti van, postavili komarnike na sve prozore. Na ulazu u kuću imamo lavandu i primjetili smo da ih ona tjera. Doduše ne sve, ali ipak ima efekta.

Suzana Mutvar, Celine – Pikaju jako. Špricali su komarce, ali mi se čini kako sredstvo uopće ne djeluje. Teško je biti vani pred večer i raditi bilo kakav posao. Svuda smo polijepili one žute trake za mušice, sprejamo se, mažemo no sve je badava.

mi prodiremo dublje

Lidija Bašnec, Palovec – Užas, katastrofa kako pikaju, bodeju, napadaju, ne znam kako bi drugačije to opisala. Jesu špricali ali kao da i nisu. Sprejam se, ne idem van, imamo komarnike, palimo spirale, uštekavamo štekere s pločicama… Glorija Barić, Čakovec – Nažalost, pikaju me i to jako. Trudna sam i ne mažem se nikakvim kremama niti se sprejam za razliku od ostalih članova obitelji. Trudim se ne izlaziti van kad ih je najviše. Ako je kod nas loše, u Kuršancu je katastrofa pa kad posjećujem svoje, držimo se kuće i zatvorenih prostora.

www.teamgradjenje.hr

Miljenko Škvorc, Strahoninec – Imam osjećaj da sada izlaze puno ranije, u naletu su već oko 17 sati. Katastrofa, čovjek ne može u miru ni travu pokositi, popiti kavu na dvorištu niti pak bilo što raditi u vrtu. Kao i drugi, kupujemo sprejeve, kreme, spirale, baklje, imamo komarnike...