Međimurske novine 1311

Stjepan Hamonajec: Dovodim španjolske ulagače i odlazim iz kluba!

str. 36

ĐURO HORVAT, vlasnik Tehnixa

NITKO OD RADNIKA str. 2 NIJE KAŽNJEN str. 4-5

6400 MEĐIMURACA TRAŽI IZLAZ

iz dugo­godišnje agonije dugovanja age­ ncijama za potraživanja, donosimo priču Preložanke kako se uspjela riješiti duga

Sram me, ali dug sam riješila zaradivši na muževoj smrti str. 9

Cijena 10 kuna

str. 3

IZVRSNO IGRAJU U 2. HNL, ali ovaj tjedan nogometaši Međimurja štrajkali

Čakovec, PETAK, 30. listopada 2020.

LIJEPA PRIČA o pitbullu kojeg je udomila obitelj Mučić iz Čakovca

Spasili Bilija kojeg su u romskom naselju tjerali na borbe pasa str. 41

NOVI TV SIGNAL u Međimurju od 3. studenog

U kojem slučaju trebate kupiti novi televizor?

VURMOHAR iz Zaveščaka

str.13

Broj 1311

98-godišnji Franjo Karlovčec otkrio nam recept za dugovječnost VAPAJ ZA POMOĆ MJEŠTANA KOTORIBE zbog svakodnevnog narušavanja reda i mira

str.8

Godina XXVI.

Ni policija im ne može doskočiti, a nama prijete ako se žalimo POSEBAN PRILOG! Jesenski radovi u vrtu i voćnjaku

2

Aktualno UREDNIČKI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

30. listopada 2020.

IZ TJEDNA u tjedan

Optimizam jer veliki broj zaraženih nije uopće bolestan

H

rvatska se suočava s velikim brojkama zaraženih koronaUREDNIČKI osvrt virusom. Nažalost, brojni hrvatski mediji i dalje isključivo stvaraju atmosferu drame i panike, dok se balansirana mišljenja teško probijaju u javnost.

Tako, primjerice, veliki broj hrvatskih medija stvara atmosferu u kojoj je neophodan novi lockdown.

Međutim, hrvatski Stožer djeluje ovih dana bez obzira na rekordne brojke puno kvalitetnije nego brojni drugi u Europi i primjenjuju uglavnom puno liberalnije mjere od drugih zemalja. Poput Slovenije koja od utorka uvodi policijski sat i zabranu kretanja između općina.

Naš Stožer trenutno primjenjuje mjere za koje se može zaključiti da su između švedskog i njemačkog modela jer upitno je s obzirom na iskustva svih drugih zemalja koliko uopće neka mjera može spriječiti širenje korone.

Među onima koji svih ovih mjeseci pokušavaju balansirati između onih koji traže još jače mjere borbe protiv korone i onih koji ne vjeruju u koronu je i naš poznati poduzetnik i matematičar Nenad Bakić.

On od početka pandemije vrlo aktivno i angažirano sudjeluje u raspravama na društvenim mrežama o raznim znanstvenim nedoumicama oko koronavirusa i Covida-19, bolesti koju izaziva.

Bakić tako matematičkim modelima računa što bi se moglo dogoditi vezano uz koronu i za sad je prilično točan. Posebice što se tiče onih najtežih slučajeva – smrti.

Pred nekoliko mjeseci matematički je demantirao crnu mogućnost - 1500 umrlih u Hrvatskoj do kraja rujna, što se obistinilo (zbog korone je službeno umrlo s današnjim danom 26. 10. 2020. 452 ljudi).

Prošlu nedjelju Bakić je objavio novi zanimljiv post da se SARS-CoV-2 širi kao plamen po Europi bez obzira kakve se mjere primjenjivale, ali u nekoliko najugroženijih zemalja poput Češke i Belgiju smanjuje se stope rasta.

Slična je njegova prognoza i za Hrvatsku, koja malo “kasni” za Češkom, da bi i kod nas nakon vrhunca, koji se očekuje do sredine studenog, broj zaraženih također trebao biti u evidentnom padu. Ova opti-

FOTO

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

mistična prognoza temelji se također i na tvrdnjama ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslava Capaka, kao i hrvatskog biologa i rado viđenog gosta na hrvatskim televizijama Gordana Lauca koji su već u nekoliko navrata rekli da je broj zaraženih puno veći u populaciji od potvrđenih pozitivnih.

Nitko ne zna točne brojke, ali one bi mogle biti deset ili više puta veće od službeno potvrđenih nalaza, što znači da bi, primjerice, u Međimurju moglo biti trenutačno više od 5000 zaraženih od kojih većina nema gotovo nikakve ili tek blage simptome i uopće se nemaju potrebe testirati. To znači da bi u Hrvatskoj broj onih koji su imali dodira s koronom mogao biti mjeren u stotinama tisuća, a ubrzo i prijeći milijun.

Ono što saznajem od izvora bliskih Stožeru, korona je u Međimurju u više od 90 posto slučajeva, posebice posljednjih dana, bila asimptomatskog oblika, tj. ljudi nisu imali simptome ili su oni bili vrlo blagi. Manje od 10 posto ljudi imali su manje ili veće zdravstvene probleme kao da je u pitanju srednje jaka gripa. Što se tiče čuvanja od zaraze koronavirusom, od nošenja maski puno je važnije fizičko distanciranje kronično bolesnih i starijih od 65 godina i izbjegavanje nepotrebnih kontakata i odlazaka u šoping, banke i slično gdje se okuplja veći broj ljudi, zatim provjetravanje prostorija u kojima boravi veći broj ljudi te da se javna okupljanja ograniče na najviše 50 ljudi. To su mjere koje su u Švedskoj, u kojoj se ne nose maske, posljednjih mjeseci dale odlične rezultate. Nadamo se da će tako uskoro biti i u Međimurju, odnosno u Hrvatskoj.

UZ CVIJEĆE I SVIJEĆE OBAVEZNE SU I MASKE!

tjedna

Tijekom cijelog tjedna groblja su prepuna ljudi koji nose cvijeće i svijeće na posljednja počivališta svojih najmilijih.

S maskama i držeći razmak, dio njih želi izbjeći gužve na blagdane Svi sveti i Dušni dan. (Foto: Zlatko Vrzan)

ĐURO HORVAT, vlasnik Tehnixa o destimulaciji na plaću zbog samoizolacije koja je podigla veliku buru u javnosti

Nitko od radnika nije kažnjen - Tehnix i u koroni ima dovoljno posla, zato nam je izuzetno važno da su nam djelatnici zdravi i na radnom mjestu, kazao je za Međimurske novine Đuro Horvat, vlasnik Tehnixa, nakon što je buru u javnosti izazvalo njegovo obraćanje radnicima da samoizolaciju provedu u hotelu Kralj u vlasništvu kompanije i da se za 10 % smanji plaća onima koji zbog neodgovornosti moraju u samoizolaciju.

Prije svega nas je zanimalo kako su reagirali njegovi zaposlenici. - Jako dobro, kazao je Horvat i istaknuo: Nikoga nećemo kazniti niti je to bio smisao, dodao je.

Reakcija na one koji šeću po krčmama

- Bila je to reakcija na one koji šeću po krčmama i ne shvaćaju ozbiljno ovu situaciju. Ovime smo htjeli zaštiti njih, njihovo zdravlje i zdrav-

lje njihovih obitelji. U firmi do sada nismo imali koronu, ali je 18 djelatnika u samoizolaciji, kaže naš sugovornik. Na pitanje je li netko od njih u hotelu u samoizolaciji, odgovorio nam je da su svi kod svojih kuća.

Zanimalo nas je moraju li u hotel u samoizolaciju ili je to njihova dobra volja. Vlasnik Tehnixa nam je kazao da nitko ne mora u hotel, odluka o tome je dobrovoljna.

Pojašnjava: - Razmišljali smo pozitivno o onim našim radnicima koji su sami, nemaju obitelj. Tko će u takvoj situaciji brinuti o njima ako moraju u samoizolaciju, tko će im donijeti jesti. A mi im možemo ponuditi besplatni smještaj u hotelu jer smo jedna od rijetkih kompanija koja ima hotel u svom vlasništvu.

Osim toga, prije otprilike mjesec dana smo imali takav primjer s našim radnicima iz BiH, njih 8, kojima je bila

određena samoizolacija, mi smo ih zbrinuli u naš hotel na 14 dana besplatno i svi su bili zadovoljni, a vratili su se zdravi na posao. Smatram da za naše radnike, one koji nemaju nikoga nema boljeg rješenja od mogućnosti besplatnog boravka u hotelu gdje im je osigurana ugodna soba, hrana i internet, tako da mogu razgovarati s kim žele.

Krivo protumačeno

Također je želio naglasiti.

- To je po meni samo pozitivno i humanitarno da razmišljamo o svojim ljudima.

Pitali smo ga za kraj neće li negativne reakcije u javnosti ipak štetiti firmi.

- Neće nam štetiti jer mi smo firma koja je odgovorna, koja isplaćuje stimulacije svojim radnicima. Imamo trenutno puno posla i za izvoz. Važno nam je da se proizvodni procesi odvijaju

Đuro Horvat, vlasnik Tehnixa kontinuirano i da dobrim poslovanjem osiguramo zaposlenicima sve ono što smo i do sada, tako da možemo isplatiti i 13. plaću. Neke stvari su krivo protumačene, a samo želimo skrenuti pažnju da ljudi budu odgovorni u ovoj situaciji, završno poručuje Horvat. (BMO)

NOVAC ZA STRANKE zastupljene u Skupštini županije

Po glavi vijećnika 6928,40 kuna U Proračunu Međimurske županije za 2020. godinu osigurana su sredstva za rad političkih stranaka zastupljenih u Skupštini Međimurske županije u iznosu od 300.000 kuna.

Za svakog vijećnika Skupštine Međimurske županije utvrđen je jednaki iznos sredstava u iznosu od 6928,40 kuna. Pojedinoj

političkoj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njenih vijećnika u trenutku konstituiranja Skupštine Međimurske županije.

Za svakog izabranog vijećnika podzastupljenog spola (žene) utvrđuje se 10 % veći iznos od predviđenog za svakog vijećnika, odnosno dodatnih 692,84 kuna. Prema navedenim kriterijima

političke stranke zastupljene u Skupštini Međimurske županije ostvarile su pravo na sljedeće iznose: Hrvatska narodna stranka – Liberalni demokrati (HNS) 78.983,76 kuna, Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) 57.505,72 kuna, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 49.191,64 kuna, Hrvatska socijalno-liberalna stran-

ka (HSLS) 28.406,44 kuna, Hrvatska seljačka stranka (HSS) 21.478,04 kuna, Živi zid 22.170,88 kuna, Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) 14.549,64 kuna, Narodna stranka Reformisti 13.856,80 kuna, Međimurski demokratski savez 6928,40 kuna i Hrvatska demokršćanska stranka (HDS) 6928,40 kuna. (BMO)

30. listopada 2020.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POSTOJEĆI SIGNAL DVB-T u Međimurju se gasi 3. studenoga

VIJEST(I) TJEDNA

U kojem slučaju trebate kupiti novi TV?

HD signal u Međimurju se već gleda više od pola godine. Pa tako ako vam u donjem desnom kutu televizije piše HD, onda ste već prešli na novi signal

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Odlukom HAKOMa donesena je odluka o prelasku na novi sustav odašiljanja televizijskih programa. Tako se od 27. listopada do 12. studenoga 2020. godine postepeno gasi postojeći DVB-T signal te se prelazi na novi sustav odašiljanja DVB-T2.

Prelazak će se odvijati po digitalnim regijama, a u Međimurju će se postojeći ugasiti 3. studenog.

Novi signal omogućuje bolju sliku To je izazvalo veliku pomutnju među građanima koji su pohrlili po nove prijemnike kako ne bi ostali bez slike. Tko će morati kupiti novi prijemnik ili novi televizor, tko neće te zašto se uopće mijenja sustav odašiljanja razjasnio je naš sugovornik Žarko Bukal vlasnik Bukal elektronike u Čakovcu.

Kako nam je u početku rekao, promjena se odnosi na građane koji se koriste zemaljskom antenom.

- Radi se o novom signalu DVB-T2 HEVC 265.

On omogućuje da preko jednog kanala gledate više programa. Konkretno u ovom slučaju na našem području imamo kanal 34 preko kojeg možemo gledati 13 hrvatskih programa u HD rezoluciji. Preko toga kanala 34 se emitiraju programi za našu regiju, rekao je vlasnik Bukala.

Ta se promjena, važno je napomenuti, ne odnosi na korisnike usluga IPTVa, kabelske ili satelitske TV, već samo na one koji televiziju gledaju putem zemaljskih antena.

Da bi nastavili gledati TV program koji će se emitirati u DVB-T2 signalu, bit

3

Kako izaći iz začaranog kruga dugova?

- Prvog srpnja ove godine moj je novi rođendan.

Ponovno dišem punim plućima. Ostavila sam iza sebe dugogodišnje mučno razdoblje dugovanja, razdoblje bez struje i plina, telefona. Sve su nam iskopčali jer nismo mogli platiti račune. I ne samo to, za vratom mi je puhala agencija za naplatu potraživanja.

Ovo je samo dio svjedočanstva Preložanke koja je spletom životnih okolnosti upala u dug za bankarski kredit koji je prodan agenciji za naplatu potraživanja. Srećom, odricanjem i velikom ustrajnošću na kraju je uspjela. Sve o temi broja pročitajte na str. 3-4.

(NE) SVIĐA NAM SE

Najstariji vurmohar u Međimurju Za Franju Karlovčeca iz Zaveščaka nikad ne biste rekli da je napunio 98 godina. On je još uvijek vitalan, mobilan, pun energije, a nadasve nepopravljivi šaljivdžija, kao mladić u kasnim dvadesetim. Kada smo ga upitali koji je njegov recept za dugovječ- nost, k’o iz topa odgovorio nam je: “Ako očete dugo živeti, najte hmreti! To vam je recept!” Radionicom u kojoj smo ga zatekli prolomio se smijeh, a Franjo, legenda selničkog kraja, rado nam je ispričao svoju životnu priču koju možete pročitati na str. 13.

Puštaju glasnu muziku i prijete ako se bunimo!

Žarko Bukal vlasnik trgovine Bukal elektronika u Čakovcu pokazuje dvije vrste prijemnika DVB-T2 koji je potreban onima čiji televizor nema ugrađen novi pretvarač signala

će potrebna odgovarajuća oprema, odnosno televizori i digitalni prijemnici koji podržavaju DVB-T2 i HEVC sustav kodiranja.

Većina televizora kupljenih u posljednje vrijeme podržava DVB-T2 signal i vlasnici takvih TV-a moći će nastaviti gledati zemaljske kanale kao i prije. No, ako vaš televizor nema podršku za DVB-T2/HEVC, dvije su najčešće opcije koje su vam na raspolaganju. Prva je kupovina novog televizora, a iako gotovo svi no-

vi modeli podržavaju DVBT2/HEVC, svakako se prije kupovine konzultirajte s prodavačima kako bi vam potvrdili da ćete s novim uređajem moći uživati u TV kanalima kao i prije.

Kad je potrebno kupiti novi prijemnik?

Druga opcija je kupovina posebnog prijemnika koji podržava novi digitalni signal. Takvi prijemnici, koje je potrebno povezati s televizorom, mogu se kupiti u brojnim trgovinama elektroničke opreme i ro-

be široke potrošnje. Cijene modela se kreću od 169 kuna do 219 kuna.

- Razlika je što ovi skuplji imaju garanciju 2 godine te imaju mogućnost programiranja bez daljinskog upravljača. Na samom prijemniku imate sve funkcije od tipke menu i podešavanja, kaže Žarko Bukal. HD signal u Međimurju se već gleda više od pola godine. Pa tako ako vam u donjem desnom kutu piše HD, onda ste već prešli na novi signal.

Svi televizori u proteklih

godinu dana imaju već ugrađen DVB-T2.

- Koristite li se već novim signalom, možete provjeriti ručnim pretraživanjem. Upišete kanal 34, ako vam nađe 13 hrvatskih programa, onda je to to. To je način da se fizički provjeri, zaključuje Bukal. Novi signal poboljšava postojeću sliku. Najbolje se vidi, ističe Bukal, kad je u pitanju emitiranje uživo te kad se gledaju nogometne utakmice ili filmovi snimljeni u novije vrijeme.

U našu redakciju stigla je mještanka Kotoribe koja nam se obratila u ime većeg broja susjeda i požalila na velike probleme vezane uz narušavanje javnog reda i mira. Kako je odmah istakla, riječ je o članovima 4-5 obitelji kojima nitko ne može stati na kraj. Iako je policija svakodnevno u mjestu, kažu da se situacija ne poboljšava jer kazni nema ili su one blage. Zbog prijetnji koje dobivaju, nitko od njih ne usudi se javno progovoriti, već samo anonimno. Više o svemu pročitajte u crnoj kronici na str. 8.

4

Aktualno

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Sram me, ali dug sam zaradivši na muževoj s 6400 MEĐIMURACA TRAŽI izlaz iz dugogodišnje agonije dugovanja, ovrha i blokada iza kojih najčešće stoje agencije za naplatu potraživanja

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

- Prvog srpnja ove godine postao je moj novi rođendan.

Počela sam ponovno živjeti i disati punim plućima. Ostavila sam iza sebe dugogodišnje mučno razdoblje dugovanja, razdoblje bez struje i plina, telefona, bez odlaska u šoping, novih cipela i ostale odjeće. Luksuz mi je bio kad sam uspjela posuditi novac za kruh i mlijeko jer sam bila dužna susjedima, prijateljima kojih je iz dana u dan bilo sve manje. Drugim riječima, bila sam dužna trnu i grmu.

Bilo je to razdoblje u kojem sam razmišljala što pripremiti za ručak jer je frižider bio prazan, a štednjak hladan. Sve su nam iskopčali jer nismo mogli platiti račune. I ne samo to, za vratom mi je puhala agencija za naplatu potraživanja. Telefon je zvonio, zvali su me po nekoliko puta na tjedan. Nisam im znala već što reći, čak sam jednom ispalila, uzmite mi tijelo, povadite organe, prodajte ih i naplatite se, samo me ostavite na miru u svoj mojoj muci, nevolji da bar odem u miru, ispričala nam je preloška umirovljenica.

Ovo je samo dio svjedočanstva obitelji iz Preloga koja je spletom životnih okolnosti upala u dug za bankarski kredit koji je prodan agenciji za naplatu potraživanja. Srećom, upornošću, odricanjem te velikom ustrajnošću na kraju ga je riješila.

- S dugom se treba suočiti i dogovoriti njegovo rješavanje ma kako to teško i bolno bilo. Uzdati se u to kako će nekako nestati, tješiti se kako ga imaju i drugi pa će možda netko intervenirati, izbrisati ga, nije opcija niti realna mogućnost.

Agencija dužnicima nudi nagodbe i eventualni otpis dijela duga. Isto tako, dužnici mogu dobiti kredit u bankama koje ih odobravaju za otplatu ovrha i blokada, naravno, ako je čovjek kreditno sposoban

Jednostavno se treba suočiti s njim, uhvatiti ga za “vrat” i krenuti u akciju, rekla nam je.

I ona je donedavno bila samo broj u zbiru od 6400 blokiranih građana pri FINA-i u Međimurju koji duguju više od 350 milijuna kuna, točnije ukupno 366.368.090 kuna na 30. rujna ove godine.

Naša sugovornica je izbrisana s tog popisa, no zbog srama i nelagodnosti nisu željeli stati pred objektiv našeg fotografa.

Spremno su pristali podijeliti s nama svoju priču koja može biti i te kako dobra i inspirativna za ostale građane koji se još uvijek nisu izvukli iz okova dugovanja, blokade, ovrhe i agencija koje su preuzele njihova potraživanja.

Moratorij na ovrhe je završio i FINA od 19. listopada ponovno prosljeđuje bankama i ostalim vjerovnicima naloge za naplatu.

- Bilo je važno da sam spremna otplatiti dug, da surađujem. Da su razgovori bili teški i iscrpljujući, jesu, da sam bila spremna dići ruke od svega, jesam. Ali da sam otplatila dug, jesam, ističe Preložanka koja je željela ostati anonimna, ali se upornošću othrvala velikom dugu

A J O BR A TEM

Banke prodaju dugove agencijama za naplatu potraživanja

- Dugo smo maštali i planirali o preuređenju roditeljske kuće, započela je Preložanka svoju priču.

Godinama smo skupili nešto ušteđevine jer smo oboje radili, stavili smo okvirne brojke na papir i izračunali da mi to možemo. Ako i zaškripi, uzdali smo se u neki manji kredit, prisjetila se s koliko su veselje krenuli u ostvarivanje životnog sna.

I kako to obično biva u životu, jer život ne ide pravocrtnom linijom i neugodno iznenadi kad se čovjek najmanje nada, negdje na pola puta uslijedili su životni udarci jedan za drugim. Bolest, gubitak poslovne sposobnosti, natezanje s administracijom oko mirovine, jedan kredit, pa drugi, treći za reprogram prvoga i drugoga i na kraju smrt. Supružnik je otišao na put bez povratka, a ona se našla sama u dugovima. Naravno, zavladala je apatija, depresija pa je jedno vrijeme sve pustila kako kaže “k vragu”. Srećom, to razdoblje nije dugo trajalo. Otplaćivala je koliko je mogla, čak i po 100 kuna mjesečno. A dug je ci-

Kamate često nadmaše glavnicu TABLICA - Kamate kroz godine prerastu glavnicu OPIS GLAVNICA

Period obračuna

Darko Kožić, odvjetnik iz Čakovca

Dugovanje Međimuraca uglavnom se stvorilo u vremenima kad su kamate bile zaista visoke. Jedno vrijeme bile su čak i 18 % pa su pale na 14 % i nastavile i dalje padati. I upravo te kamate, odugovlačenje s otplatom, razni troškovi ovrha, parničenja, odvjetnika dug samo povećavaju.

Evo jednog primjera kako dug od 11.000 kuna može narasti gotovo na 40.000 kuna.

DATUM

IZNOS

1.1.2005.

11000

DUG PO KAMATI 0

UKUPNI DUG 11000

kta kumulativno

dug kumulativno

Osnovica

br. dana

K. stopa

kta razdoblja

2.1.2005 - 31.12.2007

11000

1094

15,00%

4945,48

4945,48

15945,48

1.1.2008 - 30.6.2011

11000

1277

14,00%

5383,67

10.329,15

21.329,15

1.7.2011 - 31.7.2015

11000

1492

12,00%

5392,11

15.721,26

26.721,26

1.8.2015 - 31.12.2015

11000

153

8,14%

375,33

16.096,59

27.096,59

1.1.2016 - 30.6.2016

11000

182

8,05%

440,33

16.536,92

27.536,92

1.7.2016 - 31.12.2016

11000

184

7,88%

435,77

16.972,69

27.972,69

1.1.2017 - 30.6.2017

11000

181

7,68%

418,93

17.391,62

28.391,62

1.7.2017 - 31.12.2017

11000

184

7,41%

410,90

17.802,52

28.802,52

1.1.2018 - 30.6.2018

11000

181

7,09%

386,74

18.189,26

29.189,26

1.7.2018 - 28.10.2020

11000

851

6,82%

1747,4

19.936,66

30.936,66

Rekapitulacija obračuna Glavnica (1) Trošak ovrhe (0) Kamate Uplate (0) Ukupni dug na dan 28.10.2020

11.000 HRK 0,00 HRK 19.936,66 HRK 0,00 HRK 30.936,66 HRK

30. listopada 2020.

riješila smrti jelo vrijeme rastao i popeo se na oko 100.000 kuna. Onda je jednog dana uslijedio poziv tijekom kojeg su ju obavijestili kako je banka “prodala” dug jednoj od agencija za naplatu potraživanja koje djeluju na području naše zemlje. Tada se trgnula, širom otvorila oči i krenula u akciju rješavanja situacije.

- Zbog djece morala sam ustati i pogledati dugovima u oči, kaže naša sugovornica. Postalo mi je jasno da to moram nekako riješiti, onako kako se kaže, silom ili milom. Nisam željela da na kraju ostanemo i bez krova nad glavom.

Prvi korak bio je poduži razgovor s predstavnicima agencije. Lijepo su popričali, pokušavali naći zajednički jezik što u prvo vrijeme i nije išlo glatko jer dug nije mogla otplatiti onako kako su to oni zamislili. Jedan razgovor, drugi, treći, dogovori i pregovori, uplate malih, pa većih svota i tako iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec pa sve do nule kuna duga.

- Agenciji je bilo bitno da sam ga spremna otplatiti, da surađujem, ističe dalje Preložanka. Da su razgovori bili teški i iscrpljujući, jesu, da sam bila spremna dići ruke od svega, jesam, da sam proklinjala i život i sudbinu, jesam. Ali bila sam svjesna da me neće pustiti na miru, da će me izluđivati i dalje tako dugo dok ih se ne riješim.

Tijekom aktivnog otplaćivanja duga, svojom upornošću i vještinom čak je uspjela smanjiti dug, odnosno agencija joj je oprostila oko 40 % dugovanja, praktički otpisala kamate koje su se godinama nagomilale.

- Ostala sam bez supruga, ali mi je ostalo nasljedstvo i moram nažalost reći da sam “zaradila” na njegovoj smrti.

Uz to radili smo vani tako da su mi i iz inozemstva stigla znatna sredstva. Sram me to reći, ali da suprug nije umro i da to nisam dobila, ne znam kako bih otplatila dug. Sigurno bi se agonija nastavila i već bi ostali i bez kuće, nelagodno je priznala.

Danas u Hrvatskoj djeluje nekoliko agencija za naplatu potraživanja koje su se 2008. udružile u Hrvatsku udrugu agencija za naplatu koje su zbog svoje upornosti, neugodnog i dosadnog zivkanja telefonom dužnika i ne sa-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

mo njih, već i drugih bliskih iz obitelji, pa čak i susjeda, obraćanja tvrtkama u kojima radite, postale omražene među građanima.

Neke od njih su B2 kapital u vlasništvu nizozemske Ultimo Netherlands, EOS Matrix u vlasništvu njemačkog EOS International, APS Croatia u vlasništvu češke tvrtke APS Recovery…

Agencije su još 2010. od banaka počele otkupljivati loše ili teško naplative kredite i kao pravni sljedbenici stekle su pravo od dužnika naplatiti potraživanje sa svim naknadama i troškovima.

Pokušavali smo doći do nekih od njih, kontaktirali smo s njihovom udrugom (HUAN-om - Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja), no bez rezultata.

Ili nisu bili spremni na suradnju ili pak jednostavno nisu odgovarali ni na telefon ni na e-poštu.

Inače su sve one dosta samozatajne, rijetko javno istupaju njihovi predstavnici, vjerojatno svjesni toga da posao s kojim se bave i na koji način ga obavljaju nije “baš omiljen” među našim građanima.

Iz udruga građana koje se bave ovom problematikom kao što su Ovršni ustanak, Blokirani ili Franak već nekoliko godina upozoravaju da agencije u Hrvatskoj funkcioniraju na nefer način, posebice u vidu toga da banke prodaju dugove građana za 20-30 posto iznosa, a agencije traže naplatu cijelog duga i kamate koje teku sve vrijeme dok se on ne plati.

Glavni prigovor je zašto banke građanima ne ponude otplatu duga na način na koji ga otkupljuju agencije, ali bankari odgovaraju da bi u tom slučaju vrlo brzo mogla zaživjeti praksa prema kojoj se kreditne i druge obveze ne trebaju redovno podmirivati.

Stoga, o pitanju kako stvari funkcioniraju u tom, za koji mnogi kažu nedovoljno dobro reguliranom području otkupa i naplate dugova banaka, kartičarskih kuća, telekoma i drugih, razgovarali smo s čakovečkim odvjetnikom Darkom Kožićem, koji se često u svom poslu susreće s problemima građana koji duguju.

- Agencije otkupljuju u principu cijeli paket potraživanja banaka, telekoma i

Bolest, gubitak poslovne sposobnosti, natezanje s administracijom oko mirovine, jedan kredit, pa drugi, treći za reprogram prvoga i drugoga i na kraju smrt.

Supružnik je otišao na put bez povratka, a ona se našla sama u dugovima i s agencijom za vratom

5

6400 građana duguje 366.368.090 kuna Dakle dug se može i mora otplatiti jer niti su banke socijalne ustanove niti pak agencije za naplatu potraživanja opraštaju dio potraživanja samo tako. Govore to i podaci FINA-e. Naime, nakon 19. listopada ove godine kad je završen moratorij na ovrhe od 18. travnja, prema podacima FINA-e, više od 6000 Međimuraca koji ukupno duguju 366.368.090 kuna, čekaju nove blokade,

kao što je to bilo na dan 30. rujna 2019. Od tog iznosa, 33.442.449 kuna odnosi se na dug prema središnjoj državi, 2.157.330 kuna prema svojim gradovima, odnosno općinama dok se 330.768.311 kuna odnosi na ostale vjerovnike poput banaka, agencija, telekomunikacijskih kuća i slično.

Gledajući po gradovima, najviše dužnika ima Čakovec i to 2201 koji duguju

184.160.437 kuna, u Prelogu ih je 239 s ukupnim dugom od 12.865.610 kuna, a u Murskom Središću 353 s dugom od 14.813.738 kuna.

Od općina prednjači Nedelišće sa 668 građana koji duguju 36.680.207 kuna.

Upola manje dužnika, 322 i dug od 19.737.005 ima Mala Subotica. Najmanje dužnika, svega 42, i najmanji dug od 1.112.206 kuna imaju stanovnici Donjega Vidovca.

TABLICA - prijavljene dospjele neizvršene osnove za plaćanje građana na području Međimurja na dan 30. rujna 2019. drugih, objašnjava Darko Kožić. U njemu zna biti i računa nad kojima je već nastupila zastara. Dugovi se otkupljuju stvarno za mizeriju i to je njihova službena tajna, a ja o tome znam samo neslužbeno.

Tu se onda nameće i logično pitanje zbog čega banka nije otplatu duga pod tim uvjetima ponudila i dužniku jer bi tako došla do sredstava. A s druge strane ne bi toliko ljudi bacila u očaj.

No, to je već drugi par rukava. Najinteresantnije u cijelom tom poslu je što im ne treba pristanak dužnika, već on to sazna kad ga prvi puta nazovu iz agencije, dodaje.

Prema riječima naše Preložanke, nije uspjela doznati za koliko su otkupili njezin dug, samo zna da je iznos duga bio takav da se “oporavljala” par dana.

Premda nisu omiljene, ipak se s njima lakše razgovara i dogovara ako se dug želi riješiti.

- Obično po preuzimanju duga predstavnici pojedine agencije jave se svom dužniku i pokušavaju dogovoriti način i tempo otplate.

Dakle, čovjek više nema ništa sa svojom bankom, već novim vjerovnikom, agencijom koja je preuzela njegov dug.

Dužnici mogu dogovoriti nagodbe i eventualni otpis dijela duga, posebice ako se on rješava jednokratnom uplatom.

Upravo na taj je način Preložanka uspjela skinuti križ s vrata.

Isto tako, mogu dobiti kredit u bankama koje ih odobravaju za otplatu ovrha i blokada, naravno, ako je čovjek kreditno sposoban.

Kreditna sposobnost za realizaciju takvih kredita računa se sukladno

Naziv županije/ grada/općine

Broj blokiranih građana

Ukupni dug

Dug prema središnjoj državi

Dug prema JLP(R)S

Dug prema ostalim vjerovnicima

6.400

366.368.090

33.442.449

2.157.330

330.768.311

150

6.416.807

1.418.253

24.762

4.973.792

2.201

184.160.437

16.649.727

899.460

166.611.250

DOMAŠINEC

97

3.044.102

214.907

13.122

2.816.073

DONJA DUBRAVA

68

3.016.737

265.803

480

2.750.455

DONJI KRALJEVEC

150

8.635.949

506.248

50.833

8.078.868

42

1.112.206

73.175

642

1.038.390

GORIČAN

92

5.028.657

663.926

31.851

4.332.880

KOTORIBA

174

4.475.570

599.496

93.153

3.782.920

MALA SUBOTICA

322

19.737.005

1.043.295

43.437

18.650.274

MURSKO SREDIŠĆE

353

14.813.738

1.307.740

85.963

13.420.035

NEDELIŠĆE

668

36.680.207

2.957.118

312.851

33.410.239

PODTUREN

235

5.775.394

523.379

1.084

5.250.931

PRELOG

239

12.865.610

550.149

278.239

12.037.222

SELNICA

127

6.520.479

232.707

14.253

6.273.519

SVETI JURAJ NA BREGU

241

11.216.558

963.699

55.614

10.197.245

SVETI MARTIN NA MURI

106

4.880.634

198.423

18.222

4.663.989

ŠTRIGOVA

112

3.907.738

858.473

9.311

3.039.954

VRATIŠINEC

91

2.679.877

142.131

20.235

2.517.511

DEKANOVEC

33

1.306.415

58.223

8.764

1.239.428

GORNJI MIHALJEVEC

226

5.808.789

1.543.414

31.939

4.233.437

OREHOVICA

244

5.380.858

877.294

29.350

4.474.215

STRAHONINEC

99

4.965.529

616.873

80.879

4.267.777

SVETA MARIJA

53

1.893.630

321.935

40.844

1.530.851

ŠENKOVEC

82

4.624.390

90.976

1.293

4.532.121

195

7.420.774

765.087

10.751

6.644.935

MEĐIMURSKA BELICA ČAKOVEC

DONJI VIDOVEC

PRIBISLAVEC

* Izvor: FINA Ovršnom zakonu, instrumenti osiguranja i troškovi obrade kredita veći su od troškova gotovinskih kredita, a rokovi otplate kreću se do 12 ili do 15 godina.

Idealno bi bilo da se čovjek ne dovodi u tu situaciju da mora imati posla s agencijama.

- Kad čovjek shvati da mu je račun blokiran, najbolje mu je da se odmah obrati vjerovniku, odnosno banci, telekomunikacijskoj kući ili onome tko ga je blokirao ili ovršio, odnosno kome je dužan, poručuje Darko Kožić.

Problem je kad je čovjek duže vrijeme blokiran jer kamate teku na glavnicu i na ovršni trošak. Često se u praksi zna desiti da se nakon nekoliko godina plati osnovni dug i pri tome se “zaborave” zatezne kamate koje znaju prerasti glavnicu, ali trošak ovrhe te kamate na trošak ovrhe. Time se dug ne rješava, već se samo prolongira na dalje.

Tada se zna javiti revolt i ljutnja koja rezultira neplaćanjem i daljnjim rastom duga.

Odgovorno ponašanje prema dugovima Koliko god se u današnjim uvjetima života čovjek pokušavao živjeti “u skladu s mogućnostima”, naprosto je nekad doveden do situacije da se mora zadužiti. Bilo da se radi o kreditima u bankama za stan, kuću, automobil, kućanske aparate, školovanje djece i slične stvari koje nisu luksuz.

Lako je reći da se mora živjeti u skladu sa svojim mogućnostima, pokriti se onoliko koliko je pokrivač velik. Ako se već zadužujete, prvo i osnovno je odgovorno ponašanje spram duga. Istina, ima izvanrednih situacija kao što je trenutna pandemija koronavirusa pa se ostaje bez posla, čovjek oboli.

No, i tada treba doći u banku, razgovarati, pokušati pronaći zajednički jezik. Najgore je zažmiriti, gurnuti dug pod tepih.

Ali, tepih u ovoj situaciji nije svemoguć jer kad tad iz njega izviru repovi koji s vremenom postaju sve veći i veći. Ima ljudi koji jednostavno ne mare, ne žele platiti dug dok im ne dogori pod prstima. I onda se

izmotavaju, čekaju zastaru no, prema riječima našeg odvjetnika, zastara ne nastupa tako lako kao što ljudi misle. A ni banke i agencije nisu od jučer.

- Praksa govori da se prema dugovanju najodgovornije odnose tzv. mali ljudi, ljudi sa skromnim primanjima. Oni surađuju, dogovaraju se s agencijama koje, vidjevši takve napore i želju za otplatom, opraštaju dio iznosa. I ljudi se riješe utega oko vrata, poručuje dalje.

Upravo je to i poruka svima zaduženima, ovršenima, blokiranima. Dug se mora platiti, ne čekajte još veće kamate, troškove ovrhe ili suda. S agencijama se može dogovoriti, samo treba htjeti, a ne ignorirati, žaliti se na sve strane, čekati misleći da će on magično nestati. Neće, već će rasti i dalje i čekati vaše nasljednike. Jer kako se nasljeđuje bogatstvo tako je ista stvar i s dugom.

Jedino ako se vaši nasljednici ne odreknu vašeg nasljedstva, odnosno svega onoga što ste radili i gradili cijeli život i dopustili da propadne.

Gospodarstvo

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KAKVA JE SADAŠNJOST i budućnost međimurskog turizma

30. listopada 2020.

Korona je dobra prilika za kontinentalni turizam - Bit će povećani broj individualnih gostiju koji traže ruralne sredine, destinacije u prirodi s manjom gužvom i dobrom epidemiološkom situacijom, rekao je Igor Nekić, direktor LifeClass Termi Sveti Martin Piše: Sanja Heric

K

akva su očekivanja u turizmu u zadnjem kvartalu godine te kako se pripremiti za nadolazeću 2021. pitanja su na koja su se mogli čuti odgovori na edukaciji Osnove iznajmljivanja u obiteljskom smještaju za privatne iznajmljivače održane u Svetom Martinu na Muri.

Iako je prije pojave koronavirusa sve ukazivalo da će 2020. biti rekordna godina, nažalost, globalna pandemija natjerala nas je da 50 posto prošlogodišnjih turističkih brojki smatramo iznimnim uspjehom.

Prilagođavanje novim vremenima - U ovim izazovnim vremenima u svakom trenutku treba raditi na edukaciji, na širenju znanja, na novim proizvodima i novim smjerovima u turizmu. Jedino tako možemo u budućnosti imati rast u turizmu te biti prepoznati kao destinacija koja se prilagođava tržišnim potrebama i zadovoljava njihove potrebe, istaknuo je Igor Nekić, direktor Lifeclass Termi Sveti Martin te dodao da je ovo sada prilika za rast kontinentalnog turizma. Što se tiče zadnjeg kvartala godine, zbog širenja zaraze je izrazito niska po-

tražnja. Kongresni turizam ni ne postoji. Pooštravanje mjera moglo bi utjecati i na dolaske domaćih gostiju.

Isto tako smanjeni je booking widow, čak preko 60 posto turista smještaj bukira u sedam dana od dana dolaska, a 30 posto čak 1-2 dana prije dolaska.

- Bit će povećani broj individualnih gostiju koji traže ruralne sredine, destinacije u prirodi s manjom gužvom i dobrom epidemiološkom situacijom. Veći će fokus biti na individualce, sportske grupe, manja sportska okupljanja i teambuildinge, dodaje Nekić.

Za sljedeću godinu očekuje se da će prvi kvartal biti na

razini zadnjeg kvartala 2020. ako budu slični epidemiološki uvjeti. U drugom kvartalu očekuje se blagi oporavak, ali i dalje znatno slabije nego 2019. U trećem kvartalu očekuju bolje rezultate nego 2020., a četvrti kvartal postupno približavanje 2019.

Kvaliteta ispred svega

Igor Nekić, direktor LifeClass Termi Sveti Martin

- Potrebno je ulaganje u kvalitetu koliko god je to moguće. Kvalitetni smještaj pretrpio je znatno manje posljedice od smještaja niže kvalitete. Kako bi naša destinacija bila još bolja, potrebna je sinergija i komunikacija unutar destinacije. Apeli-

ram na to da se izbjegava damping cijena.

Možda kratkoročno niže cijene daju nešto veći prihod za pojedinaca, ali dugoročno to znači rušenje imidža destinacije, naglasio je Nekić.

Kako bi što spremniji dočekali sljedeću turističku sezonu, već sada treba započeti sa svim pripremama.

Od unapređenja i poboljšanja kvalitete usluge, na primjer osvježiti zidove novom bojom, zamijeniti stari namještaj, opremiti smještaj novim kućanskim aparatima, osigurati brzi i pouzdani internet do što bolje i kvalitetnije online prezentacije turističkog

proizvoda.

U kućama za odmor u rujnu više turista nego lani Kako se korona odrazila na međimurski turizam, zavirili smo u brojke s eVisitora o dolascima i noćenjima turista u rujnu u međimurskim smještajnim kapacitetima. Međimurski turizam nije sezonskog karaktera kao na moru, već turisti u naš kraj dolaze tijekom cijele godine.

Odmah pada u oči da su se turisti radije priklonili privatnom nego hotelskom smještaju.

U njima je broj dolazaka i broj noćenja u prva tri tjedna u rujnu povećan

Gosti vole privatni smještaj

u odnosu na prošlogodišnje usporedno razdoblje.

Za razliku od privatnog smještaja, hotelski je pretrpio znatni pad dolazaka i noćenja.

U objektima u domaćinstvu u prva tri tjedna rujna smjestilo se 468 turista, a lani u isto doba 415 njih. Broj noćenja ove godine bio je 1058, a lani 961.

Možemo zaključiti da je broj dolazaka u objekte u domaćinstvu u rujnu ove godine povećan za 53 dolaska, a ostvareno je 97 noćenja više. Treba reći da

se stalno povećava broj atraktivnih privatnih vila i apartmana za odmor u brežnom Međimurju što rezultira sve većim brojkama u tom turističkom segmentu.

Novi vid turizma je otvaranje smještajnih kapaciteta u seljačkim domaćinstvima tj. OPG-ima u kojima je u rujnu ostvareno 63 noćenja, za razliku od lani kad je zabilježeno samo 9 noćenja.

U kategoriji ugostiteljski objekti za smještaj zabilježili su pad. U prva tri

tjedna u rujnu zabilježeno je 862 dolazaka i 2086 noćenja. Lani je u isto vrijeme bilo 1125 dolazaka i 2764 noćenja.

Najveći pad, kao što smo naveli u uvodu, dogodio se hotelskom smještaju.

U prva tri tjedna u rujnu prošle godine hoteli su primili 3210 gostiju, odnosno 6802 noćenja.

Ove godine u prva tri tjedna rujna u hotelima je odsjelo skoro tri puta manje gostiju, njih 1204, a ostvarili su 4531 noćenje.

(BMO)

POGLED ODOZDO

Pohlepna smo civilizacija koja od svega pravi veći promet

S

tudeni nam je pred vratima. Nije popularan mjesec u godini.

Odbija nas svojim maglama, sveprisutnim truljenjem, vlagom koja se uvlači u domove, ranim smrkavanjem, prilagodbom na zimsko računanje vremena. Nije slučajno da prve dane studenog posvećujemo mrtvima, kićenju grobova. Kako to da je studeni melankolični i tužniji od prosinca, posljednjeg u nizu? Koje li ironije da onaj koji označava završetak godine

ima status najveselijeg. To je mjesec blagdana, kićenja domova i javnih prostora, radosnog iščekivanja, slatkih mirisa koji se šire našim domovima. Mjesec rastrošnosti i kupovine, darivanja i dobivanja poklona i veselih priprema za blagdane.

Kad je tako, na nama je da pošto-poto izguramo studeni koji nam nije drag i ubacimo se u prosinac, kad svjesno odbacujemo sve tužno. Svakako da ovu godinu želimo zaboraviti i ispratiti

čim prije.Ne ponovila se!

Donijela nam je takva iznenađenja za koja se u narodu kaže “za na rit pasti”!

Pamtit ćemo ju kao godinu preokreta. Sve je okrenuto naglavačke. Granice koje smo ranije brisali sada su čvršće nego prije, ne pišu ih ljudi, već virus.

Zatvorili su nas u male, općinske granice pa smo i te kako ponovno tražili domaće, a ne bjelosvjetske plodove. Sa žaljenjem smo gledali u prazne koce i kokošinjce i

razmišljali što ćemo staviti u lonac.

Ponovno nas pripremaju na mogući scenarij zatvaranja u uske okvire, “istraživanjem” polica dućana. Prazne li se i pune jednakom brzinom?

U šumi raznih informacija, dezinformacija, tumačenja i teorija, ne želi li i trgovina uzeti svoj danak od straha?

Baš kad je strah bio najveći, u trgovinama je rastao promet. Kako je strah padao tako je padao i promet.

Pohlepna smo civilizacija koja od svega želi napraviti veći promet tako je i virus postao roba kojom se trguje, manipulira, dižu i ruše burze. Računa se isplativost svakog segmenta od cjepiva do karantene.

U takvoj civilizaciji teško je razaznati istinu i od šume prepoznati stablo. Jedina pouzdana nit vodilja da se ne pogubimo kroz tu šumu može biti zdravi razum, koji otklanja sva pretjerivanja pesimizma i optimizma.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

30. listopada 2020.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

Djelatnici Ljekarne Čakovec

LJEKARNA ČAKOVEC slavi 65 godina postojanja, a kako i na koji način rade razgovarali smo s ravnateljicom Andrejom Knežević

Cilj nam je bez iznimke dobrobit pacijenta Ljekarna Čakovec kao ustanova ove godine obilježava 65 godina postojanja, a o tome kako radi danas i kako se razvijalo ljekarništvo na području Međimurja razgovarali smo s magistrom farmacije Andrejom Knežević, ravnateljicom.

Počeci današnje ustanove datiraju iz 1955. godine kada je počela djelovati pod nazivom Narodna apoteka Čakovec. U to vrijeme je u svom sastavu imala Filijalu Mursko Središće. Današnji naziv Ljekarna Čakovec nosi od 1966. godine kada su joj pripojene ljekarne u Prelogu, Donjoj Dubravi i Štrigovi.

Ljekarništvo je k nama došlo s Pavlinima Počeci ljekarništva na području Međimurja puno su stariji i vezani uz pavlinske samostane i brigu o svojim redovnicima, ali i ostalim stanovnicima u okolici samostana. Kada je 1376. godine sagrađen pavlinski samostan na području Svete Jelene, današnjeg Šenkovca, s njima je na naše područje došlo i ljekarništvo. Njihova ljekarna imala je važnu ulogu sve do početka osnivanja građanskih ljekarni u trgovačkim i obrtničkim sjedištima na području Međimurja. Prva

U Ljekarni Čakovec radi 70 djelatnika

U Ljekarni Čakovec zaposleno je 70 djelatnika od čega je 82 % zdravstvenih. Svi djelatnici u okviru svojih kompetencija i znanja doprinose razvoju ljekarne i to treba znati cijeniti i poštivati, naglašava ravnateljica Andreja Knežević. Dodaje: - Samo uzajamnim uvažavanjem radni procesi teku nesmetano, a to se vidi u svakodnevnom radu s pacijentima. Naravno, postoje i situacije kad pacijenti iskazuju svoje nezadovoljstvo što je posve normalno, ali mi smo uvijek spremni na suradnju i razumijevanje te svaki problem nastojimo riješiti na obostrano zadovoljstvo.

takva ljekarna u Čakovcu osnovana je 1777. godine pod nazivom “K Zrinskom”, dok u drugoj polovici 19. stoljeća s radom ljekarne u Štrigovi, Prelogu i Donjoj Dubravi.

Prema rasporedu ljekarni vidljivo je da se oduvijek vodila briga da ljekarnička skrb svim stanovnicima bude što dostupnija. Tako i danas Ljekarna Čakovec ima 10 ljekarničkih jedinica širom Međimurja, dvije ljekarne u Čakovcu, centrala i ljekarna u Zrinsko-frankopanskoj ulici te ljekarne u Domašincu, Donjoj Dubravi, Donjem Kraljevcu, Kotoribi, Murskom Središću, Prelogu, Svetoj Mariji i Štrigovi.

Sve ove godine ljekarnom je prošlo mnoštvo stručnih djelatnika, magistra farmacije i farmaceutskih tehničara kojima je oduvijek bio glavni cilj očuvanje zdravlja građana.

- Želja svakog magistra farmacije koji radi u javnoj ljekarni je da svoje znanje i kompetencije stečene tijekom petogodišnjeg fakultetskog obrazovanja upotrijebi u svakodnevnom radu s pacijentima te da im pomo-

gnemo u rješavanju zdravstvenih problema, naglasila je ravnateljica Andreja Knežević. Nastavila je: - Redovito usavršavanje i educiranje stručnog kadra je na prvom mjestu kako bismo bili u toku s najnovijim istraživanjima, trendovima u medicini, novim lijekovima i njihovom učinkovitošću.

Stoga, sudjelujemo na edukacijama kao što su kongresi, seminari, online prezentacije, a dvoje mlađih kolega završava i postdiplomski specijalistički studij iz područja kliničke farmacije čime želimo da usluga savjetovanja pacijenata bude još bolja.

Osim rada na recepturi, dakle ono što vide korisnici kad dođu podići lijek, postoji i drugi dio, rad u laboratoriju.

U njemu se izrađuju posebni personalizirani pripravci po receptu liječnika, tzv. magistralni pripravci te galenski pripravci koji se rade ručno po točno određenim ljekarničkim recepturama. - Živimo u vremenu svakodnevnih promjena pa tako i u radu u laboratoriju primjenjujemo nove tehnike, recepture.

Ljekarnici su prvi kojima se mogu obratiti pacijenti

Uz magistre farmacije veoma važnu ulogu imaju i farmaceutski tehničari koji su dio tima te svojim znanjem, uz suradnju s magistrima, uvelike doprinose očuvanju

zdravlja savjetovanjima u samoliječenju. Samoliječenje je danas oblik brige za vlastito zdravlje i mora biti odgovorno. Ljekarnici svojim znanjem i kompetencijama mogu dati korisne savjete i preporuke koje dodatke prehrani ili druge pripravke te kada, na koji način i u kojem obliku pacijenti trebaju koristiti za očuvanje zdravlja, kaže ravnateljica.

Ljekarnici su građanima najdostupniji zdravstveni radnici, uvijek na usluzi. Do njih je lakše i brže doći nego do liječnika kod kojih se potrebno naručiti. Za dobrobit pacijenta ključna je dobra suradnja liječnika i ljekarnika jer svatko je stručan u svom području i upravo iz dobre komunikacije proizlazi najbolja terapija za svakog pojedinog pacijenta. Cilj je uvijek i svugdje dobrobit pacijenta i korisnika usluga unutar ljekarni.

- Nastojimo biti dostupni i putem internetske stranice koja je redovno ažurirana i puna novih informacija, kao i na društvenim mrežama.

Putem njih ne samo da informiramo žitelje o novostima iz našeg djelokruga, već smo stalno dostupni za njihove upite, ističe magistra Knežević.

Sudjeluju u javnozdravstvenim akcijama

Ljekarna Čakovec podržava i uključuje se u jav-

Međimurska županija je osnivač Ljekarne Čakovec

Ljekarna Čakovec županijska je ustanova čiji je osnivač Međimurska županija.- Moram istaknuti dugogodišnju dobru i konstruktivnu suradnju s osnivačem te Upravnim odjelom za zdravstvo i socijalnu skrb te članovima Upravnog vijeća Ljekarne Čakovec, rekla je ravnateljica Knežević

Andreja Knežević, ravnateljica Ljekarne Čakovec

nozdravstvene akcije. Tako su se prošle godine pridružili Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije u obilježavanju Svjetskog dana srca te je to bio početak održavanja nutricionističkih savjetovanja unutar ljekarne.Za pacijente često u suradnji s vanjskim suradnicima organiziraju besplatna savjetovališta.

Ne savjetuju samo o pravilnoj prehrani, primjeni lijekova, već i o ostalim aktivnostima koje čovjeku mogu pomoći u očuvanju zdravlja.

Svake godine 29. listopada u organizaciji Hrvatskog farmaceutskog društva obilježava se Hrvatski dan ljekarni s određenom temom. Ove godine je naglasak na savjetovanju u primjeni dodataka prehrani na temu: Medicinski opravdani dodaci prehrani u obrani od infekcije koronavirusom.

Uz to Ljekarna u vidu donacija svake godine pomaže udrugama koje se bave zdravstvenim ili socijalnim problemima građana.

Ova godina je puna izazova i zbog pandemije Covidom-19 zbog čega nisu mogli obilježiti 65. obljetnicu Ljekarne u svečanom izdanju, već su se na ovaj način željeli približiti široj javnosti i prezentirati kako rade i tko su ljudi kojima se često prvima obraćamo za savjet i pomoć kad imamo zdravstvene probleme.

(BMO, foto: Zlatko Vrzan)

8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UKRATKO

30. listopada 2020.

Motorom je prikočio, ali je došlo do prevrtanja i pada vozača

ČAKOVEC

Motorom naletio na pješakinju 22. listopada 2020. godine nešto poslije 19 sati u Čakovcu dogodila se prometna nesreća u kojoj je ozlijeđena 49-godišnja pješakinja.

Upravljajući kolnikom Zrinsko-frankopanske ulice, 38-godišnji vozač motocikla (Honda) čakovečke registarske oznake nije se približavao sigurnosnom brzinom obilježenom pješačkom prijelazu kako bi mogao zaustaviti vozilo i propustiti pješake koji su već stupili na pješački prijelaz. Uslijed opisane situacije, motociklist je prikočio te je pritom došlo do prevrtanja motocikla na bočnu stranu i pada vozača na kolniku. Motocikl je u nastavku kretanja

udario u tijelo 49-godišnje pješakinje koja je prelazila kolnik Zrinsko-frankopanske ulice preko obilježenog pješačkog prijelaza.

Nakon udara došlo je do pada pješakinje na kolnik.

U nastavku kretanja motocikl je udario u stražnji dio osobnog automobila varaždinskih registarskih oznaka parkiranog na obilježenom parkirališnom mjestu uz rub kolnika.

Ozlijeđena pješakinja vozilom hitne medicinske pomoći prevezena je u Županijsku bolnicu Čakovec gdje joj je pružena liječnička pomoć, dok će se ozljede naknadno okvalificirati. (dv, foto: Zlatko Vrzan)

Počinio razbojničku krađu trgovine, ubrzo uhvaćen 26. listopada oko 8 sati i 30 minuta u Čakovcu, u trgovini mješovitom robom, u Ulici Ivana Gorana Kovačića počinjeno je kazneno djelo razbojničke krađe. Kako bi spriječila nepoznatog mlađeg muškarca u krađi raznih artikala, 45-godišnja prodavačica pokušavala mu je oduzeti ukradeni artikl, ali ju je u tom trenutku počinitelj rukama odgurnuo, a potom se s ukradenim predmetima udaljio iz trgovine.

Prodavačica u događaju nije

ozlijeđena, dok će se visina materijalne štete utvrditi nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva.

Ubrzo nakon zaprimljene dojave policijski službenici Policijske postaje Čakovec u krugu Županijske bolnice Čakovec, pronašli su dvojicu mlađih muškaraca od kojih je jedan prema opisu odgovarao počinitelju opisanog kaznenog djela te su ih priveli u policijsku postaju na kriminalističko istraživanje. (dv)

Od 19. do 22. listopada ove godine u Čakovcu, na parkiralištu u Ulici Ivana pl.

Zajca nepoznati počinitelj je iz otključanog kombija čakovečkih registarskih oznaka ukrao motorni trimer i mo-

tornu pilu. Materijalna šteta prema izjavi 58-godišnjeg vlasnika procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)

Iz otključanog kombija ukrao trimer i motornu pilu

TURČIŠĆE

Provala u nogometni klub Od 20. do 22. listopada 2020. godine u Turčišću nepoznati počinitelj provalio je u prostorije nogometnog kluba te ukrao sitni novac i razna bezalkoholna i alkoholna pića.

Materijalna šteta procjenjuje se na više stotina kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu, izvijestila je međimurska policija. (dv)

Ulica bana Josipa Jelačića iz koje su nam se obratili mještani

MJEŠTANI KOTORIBE žale se na sustavno narušavanje javnog reda i mira

Puštaju glasnu muziku i prijete ako se bunimo!

Pušta se glasna glazba, puca se, baca se smeće u okolna dvorišta. Zovemo policiju, ali kad oni dođu glazba utihne i nakon njihova odlaska sve je po starom, žale se Kotoripčani na nemoguću situaciju u nekoliko ulica Piše: Vlasta Vugrinec

U našu redakciju stigla je mještanka Kotoribe koja nam se obratila u ime većeg broja susjeda i požalila na velike probleme vezane uz narušavanje javnog reda i mira. Kako je odmah istakla, riječ je o članovima 4-5 obitelji kojima nitko ne može stati na kraj.

Iako je policija svakodnevno u mjestu, kažu da se situacija ne poboljšava jer kazni nema ili su one blage. Zbog prijetnji koje dobivaju, nitko od njih ne usudi se javno progovoriti, već samo anonimno.

- Problemi se javljaju u Ulici bana Josipa Jelačića, Matije Gupca i Trećeg maja, iza stare škole. Pušta se glasna glazba, baca se smeće u okolna dvorišta. Zovemo policiju, ali kad dođu glazba utihne i nakon njihova odlaska sve je po starom. I ne samo to, već nam prijavljeni sugrađani potom ulaze u dvorišta i prijete, zato se bojimo, rekla je Kotoripčanka koja se zbog straha ne usudi na javnu objavu imena i prezimena.

Nije u pitanju samo galama, drsko ponašanje i izravne prijetnje, već je tu i oružje jer se svako malo čuje pucnjava po naselju.

Prema njezinim riječima, ljudi u Kotoribi tiho gunđaju, rugobore u sebi, no zbog prijetnji se ne usude više prijavljivati ekscese, a pripadnici spomenutih 4-5 obitelji rade što hoće jer znaju da im “nitko ništa ne može”.

Pitaju se kako riješiti probleme, a da ne stradaju jer je “Kotoriba puna oružja”. Je li je-

dino rješenje, koje se nameće samo od sebe, prodaja kuće i selidba u mirnije mjesto?

Četiri prekršajne prijave zbog glasne muzike

Narušavanje javnog reda i mira u Kotoribi nije od jučer i policija je itekako svjesna tog problema. No, jedno je evidentirati prekršitelja, a sasvim je drugo i sankcionirati ih.

Naime, kako i sam načelnik općine Ljubomir Grgec često spominje, policija odradi svoj posao, sprovede počinitelja, ali sudstvo ne odradi svoj posao.

Tragom žalbi Kotoripčana kontaktirali smo PU međimursku i proslijedili im probleme mještana koji, sudeći po odgovoru, za njih nisu ništa novoga. Evo što su nam odgovorili na naš upit.

- Sve ustrojstvene jedinice Policijske uprave međimurske pa i Policijska postaja Prelog postupaju po svakoj zaprimljenoj dojavi građana koja ukazuje na moguće kršenje propisa. Jedne od najčešćih su i dojave o reproduciranju glasne muzike kojima se narušava mir i spokoj građana.

Tijekom 2020. na području Kotoribe utvrđena su četiri prekršaja te su protiv počinitelja podnijeti optužni prijedlozi. U odnosu na prošlu godinu, to je značajno povećanje jer je ranije utvrđen samo jedan takav prekršaj, stoji u odgovoru Policijske uprave međimurske.

U tri slučaja od počinitelja su privremeno oduzeti uređaji (zvučnici, pojačala i sl.) uz prijedlog nadležnom

Radovan Gačal, glasnogovornik PU međimurske

sudu da se trajno oduzmu od okrivljenika.

Policijski službenici na terenu suočavaju se sa čestim problemom da građani u velikom broju slučajeva takve događaje dojavljuju anonimno pa je jedini način da se utvrdi postojanje prekršaja neposredno zapažanje policijskih službenika dolaskom na mjesto počinjenja. Počinitelj vrlo često u međuvremenu prekine reprodukciju te samim time policijski službenici nisu utvrdili postojanje prekršaja.

Slična je situacija kada građani koji su svjedočili kršenju propisa i o tome obavijestili policiju ne žele sudjelovati u prekršajnom postupku u svojstvu svjedoka, a upravo je njihovo svjedočenje, kao građana čiji je mir narušen, jedini dokaz koji tereti počinitelja, kažu u policiji.

Policija pojačala prisutnost

- Vezano uz dojave o pucanju iz vatrenog oružja ističemo da ni u jednom slučaju postupanja po dojavi policijski službenici Policijske

postaje Prelog nisu potvrdili tu činjenicu, ali neovisno o tome, policija je i ove godine temeljem vlastitih saznanja te prikupljenih od građana, provela više pretraga domova i drugih prostora na području Kotoribe s ciljem pronalaska oružja, a koje građani nedozvoljeno posjeduju. U jednom slučaju pronađena je i oduzeta puška, dok je protiv počinitelja pokrenut prekršajni postupak, stoji dalje u odgovoru. Ističemo kako su policijski službenici tijekom ove godine operativnim radom na terenu oduzeli ili im je u okviru nacionalne kampanje Manje oružja, manje tragedija dragovoljno predano više od 70 komada raznih vrsta oružja, oko 16.000 komada puščanog i pištoljskog streljiva, dvije ručne bombe i jedna tromblonska mina.

- Glede upućenih prijetnji pozivamo Vaše sugovornike, ali i sve druge građane da svaki takav događaj odmah prijave policiji kako bi se žurno provela kriminalistička istraživanja s ciljem utvrđivanja postojanja elemenata kaznenog djela te otkrivanja počinitelja.

Policija je svakodnevno prisutna u Kotoribi s ciljem sprječavanja svih oblika kršenja propisa i ta će se prisutnost u narednom razdoblju pojačati kako bi se osigurao javni red i mir te sigurnost građana.

Građani mogu svoje probleme vezane uz sigurnost, a i mnoge druge, dojaviti svojim kontakt policajcima, završno su poručili iz policije.

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

EMOTIVNA PRIČA o pitbullu kojeg je spasila obitelj Mučić iz Čakovca

GLOBALNO I LOKALNO

Spasili Bilija kojeg su u romskom naselju tjerali na borbe pasa Ne znamo što su mu sve radili u naselju, ali sigurno je nešto povezano s vodom jer čim vidi šlauf i vodu odmah iz dvorišta pobjegne u kuću, ispričao nam je Jakob Mučić Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Obitelj Mučić iz Čakovca, Jasmina, Saša te njihovi sinovi Martin i Jakob prije dvije su godine iz čakovečkog azila udomili pitbulla Bilija koji je prošao pakao do dolaska u njihov topli dom. Sve je krenulo tako da je njihov rođak preko ljeta volontirao u čakovečkom azilu Prijatelji te im rekao kako Bili traži novi dom.

- Iz azila Prijatelji Bilija smo uzeli 27. srpnja 2018. godine.

To je dan koji ćemo svi zajedno kao obitelj zauvijek pamtiti.

Kad je došao kod nas bio je jako mršavi, imao je rane od ugriza po cijelom tijelu. Sav je bio jadan i nikakav. No, valjda je osjetio ljubav i sigurnost u našem domu pa se ubrzo priviknuo, započeo je priču Jakob Mučić čiji ljubimac Bili danas živi jedan posve drugačiji pasji život.

Velika ljubav Jakoba Mučića i spašenog ljubimca Bilija

Potajno ga prodali u romsko naselje Prije Mučića Bili je promijenio tri vlasnika. Okotio se u Primorsko-goranskoj županiji, ali kako je odrastao nije se dobro slagao sa svojim ocem, također pitbullom koji je bio star i senilan. Tako je prvi vlasnik odlučio svojem susjedu/prijatelju dati Bilija na čuvanje. Dao mu je vreću hrane i uzicu za šetnju te rekao ako bude kakvih problema, da ga vrati natrag.

No, onda se dogodila strašna situacija za Bilija. Taj drugi vlasnik koji ga je imao na čuvanju potajno ga je prodao u jedno međimursko romsko naselje. Već se godinama priča o problemu zlostavljaju životinja u romskim naseljima. Tako je jadan Bili, barem kako se može vidjeti prema ranama i ožiljcima, završio kao pas za borbe.

Pitbull se često percipira kao opasan i krvoločan pas, što je zapravo sve suprotno od onoga kakva je narav Bilija.

- Kako smo doznali u romskom naselju su Bilija tjerali na borbe. Skoro dvije godine je jadnik bio tamo, no stvarno vrijeme koliko je tamo proveo nećemo nikad do kraja utvrditi, rekao nam je Jakob.

U azilu završio zbog velike rane

Bili je u azilu završio zbog velike rane koja mu se nalazila ispod desnog ramena. Vlasnik iz romskog naselja doveo ga je u azil da ga “pokrpaju”. No, kako je to sve morao platiti, više se nije vratio pa je Bili tako na sreću i ostao u azilu.

Kad su Mučići došli po njega,

Život u Međimurju

Bili je bio uplašen i u vrlo lošem stanju. Vidno izgladnjen i prepun trauma.

- Preko internet oglasnika pronašli smo prvog vlasnika i ispričali mu što se zapravo dogodilo sa psom. Bio je tako sretan da je ispustio i suze radosnice. Kako nam je rekao u razgovoru, on se već pomirio da nikad neće saznati što se s njim dogodilo, a žena mu je jako zamjerila što ga je tek tako dao na čuvanje, rekao je.

Danas Bili živi kao lord. Živi u obiteljskoj kući punoj ljubavi i pažnje. Baš je neki dan navršio svoj šesti rođendan.

Redovito odlazi u šetnje te je sastavni dio obitelji. Mučići su inače uvijek imali pse za kućne ljubimce tako da im briga za Bilija nije bila ništa novo.

- Tata je morao prilikom preuzimanja Bilija u azil donijeti potvrdu o nekažnjavanju te smo morali pokazati uvjete u kojima će biti. Čak su se u azilu iznenadili kad smo rekli da će Bili biti unutra s nama, kaže Jakob. Bili je potpuno nježan i umiljat, ali kako kaže Jakob ima stvari kojih se jednostavno boji.

- Primjerice kad čuje šuštanje vrećice od kruha, sav se uznemiri, pogne i spusti pogled. Strašno se boji usisivača, a posebno šlaufa s vodom. Ne znamo što su mu sve radili u naselju, ali sigurno je nešto povezano s vodom jer čim vidi šlauf i vodu odmah iz dvorišta pobjegne u kuću, ispričao je.

U svakom slučaju Biliju je, kako se u narodu kaže, upala sjekira u med zahvaljujući toploj obitelji Mučić koji su ga spasili iz azila.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Vjernici i nevjernici nihilizma Nihilizam vlada svijetom i kod nas. Kad se ne može pobjeći od korona-krize, ponekad se čini kao da ništa drugo i nije važno. Sve je usporeno, običan izlazak na posao ili u kupnju postaje prava logistička operacija. Prijateljstva su na kušnji daljine, mnoga od njih neće izdržati faktor vremena. Ukratko, sanjali smo o novoj stvarnosti, no nismo se nadali baš ovakvoj.

U srednjem vijeku su ubijali crne mačke jer su vjerovali da su u dosluhu s vješticama koje su pak spaljivali.

Danas maleni neprijatelj virus kao planetarna opasnost lebdi svuda oko nas, a strah od njega postao je gotovo nova fanatična vjera.

Kao i u svakoj vjeri, sljedbenika i protivnika nove vjere ima koliko hočeš. No, mi ljudi nismo fanatici po svojoj prirodi, imamo um i razum. Zbog toga nam hitno treba novi pogled na svijet i dom. Ako sigurno znamo da će svaki trinaesti čovjek koji je nositelj virusa prema dosadašnjim istraživanjima i iskustvima teže oboljeti i trebati bolničko liječenje, to u praksi znači samo jedno: bolnice će biti preopterećene.

Konkretno, ako se u Međimurju zarazi deset tisuća ljudi mjesečno, to za bolnicu znači 1300 bolesnika u mjesec dana, a to sigurno bolnica teško ili nikako ne mo-

že izdržati. To jednostavno nije razumna opcija.

Zbog toga je potpuno razumno da se i oni koji ne vjeruju da virus postoji i oni koji vjeruju da virus postoji, čuvaju na potpuno jednak način, a u ime budućnosti.

Ima li virusa ili nema postaje ideološko nadmetanje s istim nultim rezultatom.

Kao i svaka politička ideologija zasnovana na vjeri, čini štetu objema stranama, odnosno svima koji joj se mole i uvjeravaju. U davna vremena za koja mislimo da su iza nas, besposleni fratri su prema jednoj legendi danonoćno raspravljali o tome koliko magarac ima zuba. Sve dok se jednog dana nije našao jedan pametniji pa otvorio gubicu magarcu i jednostavno prebrojio zube.

Sad smo se svi našli u istoj ulozi fratara, pristajemo li na podjelu na one koji vjeruju i one koji ne vjeruju, postajemo besposleni fratri.

Doslovno ostajemo bez posla kojeg treba obaviti, ponajprije zaštititi bolnicu od nas samih. Da nas može liječiti.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

9

10

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

30. listopada 2020.

Što građani misle o kvaliteti života u Čakovcu?

Je li opravdana titula za grad s najvećom kvalitetom života, pitali smo naše građane. Većina smatra kako je titula opravdana te se ugodno osjećaju. Kao najveću prednost smatraju što im je sve blizu i dostupno. (dv)

O projektu su govorile Udruga Pogled Nedelišće, psihologinja mr. spec. Jelena Klinčević, Erika Nađ-Jerković, muzejska savjetnica MMČ-a i ravnateljica Muzeja Maša Hrustek Sobočan

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC u suradnji s Udrugom Pogled dobio posebno priznanje na razini Hrvatske

Veliko priznanje i nagrada projektu Muzej za pogled U prostorijama Muzejskog informativnog centra Čakovec održana je konferencija povodom velikog priznanja Muzeja Međimurja Čakovec i udruge Pogled za projekt Muzej za Pogled.

Svečana dodjela Nagrada Hrvatskog muzejskog društva održana je u petak 16. listopada 2020. godine u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Dodijeljene su Nagrade za životno djelo i Godišnje nagrade projektima realiziranim u 2019. godini.

- Projekt Muzej za pogled započeli smo 2018. godine na inicijativu naše muzejske savjetnice i voditeljice Likovne galerije MMČ-a Erike Nađ-Jerković.

Erika je prepoznala potrebu muzejskog doprinosa u radu s posjetiteljima iz ugroženih skupina - djecom s poremećajima iz autističnog spektra. Zahvaljujući dr.

Klinčević ideja je kreativno razrađena te je utvrđen metodološki pristup rada s djecom sa specifičnim potrebama. Godine 2018. projekt je od strane Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu prepoznat kao jedinstven u muzejskoj struci zbog rada sa specifičnom publikom s kojom se do sada muzeji nisu odvažili primiti u koštac, rekla je ravnateljica Muzeja Maša

Hrustek Sobočan. Ocjenjivački sud za dodjelu Nagrada HMD-a imao je težak zadatak izbora između 49 pristiglih prijava, ne samo zbog brojnosti prijava, već i zbog njihove kvalitete, stoga su dodijeljena i Posebna priznanja.

Posebno priznanje u kategoriji za provedeni pedagoško-edukacijski program u 2019. godini dodijeljeno je Muzeju Međimurja Čakovec za projekt Muzej za pogled 2019. - pedagoškoedukativni projekt s djecom iz autističnog spektra.

Koncept projekta kao i pripremu likovnih radionica osmislila je Erika Nađ-Jerković, muzejska savjetnica i voditeljica odjela Likovne galerije MMČ.

Projekt je pripremani i izvođeni uz usku suradnju s dr. sc. Jelenom Klinčević, kliničkom psihologinjom Psihologijskog centra Čakovec koja je preuzela ulogu izrade nacrta operativne koordinacije s djecom i Udrugom Pogled iz Nedelišća te psihološki monitoring i moderaciju na samim radionicama.

Projekt je izrađen u suradnji s udrugom Pogled iz Nedelišća. Suradnik, fotograf na projektu i autor završne izložbe fotografija bio je Marko Vučenik, fotograf iz Donje Dubrave.

Gradonačelnik Stjepan Kovač pokazuje priznanje koje je pripalo Čakovcu

ČAKOVEC proglašen najboljim velikim gradom po kvaliteti života

Gradonačelnik Kovač: Ovo je priznanje svim građanima Čakovca Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Čakovec je proglašen najboljim velikim gradom u Hrvatskoj po kvaliteti života.

Ovu je titulu osvojio u velikom istraživanju portala gradonacelnik.hr, Jutarnjeg lista i agencije Ispos, koje se provodi svake godine, a rangira hrvatske gradove po raznim kriterijima. Istraživanje se provodi od 2018. godine te je ovo već druga titula najboljeg koju je osvojio Čakovec.

Hrvatski su gradovi prema veličini bili podijeljeni u tri kategorije, mali, srednji i veliki gradovi. Najbolji grad birao se u četiri područja, gospodarstvo, obrazovanje i mladi, uspješnost u korištenju EU fondova i kvaliteta života.

Upravo je u ovoj posljednjoj

kategoriji najboljim velikim gradom u Hrvatskoj proglašen Čakovec. U ovoj najprestižnijoj kategoriji najboljih gradova u izračun je bilo uključeno čak 26 kriterija. Osim prosječnog dohotka po stanovniku, računao se udio izdvajanja za obrazovanje, zaštitu okoliša, subvencioniranje cijene prijevoza u proračunu te indeks starenja stanovništva i to u nekoliko proračunskih godina unazad.

Povodom dobivanja nagrade, gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač rekao je da je ovo priznanje svim građanima Čakovca bez obzira rade li u javnom ili privatnom sektoru, svim gospodarstvenicima koji djeluju na području grada te svima onima koji svojim radom i inicijativama doprinose da grad bude ugodno mjesto

za život. Čakovec je u najuži izbor ušao još u jednoj kategoriji, obrazovanje i mladi. U toj kategoriji proglašeni smo najboljim gradom u 2018., a i lani smo bili u najužem izboru.

Prema riječima gradonačelnika Kovača, stalno plasiranje među najbolje urbane sredine u Hrvatskoj i stalno osvajanje nagrada na područjima u kojima se vrednuje kvaliteta rada javnih službi, njezina inovativnost i transparentnost pokazatelj je da se Čakovcem vrlo dobro upravlja te da je naš javni servis učinkovit.

Riječ je o nezavisnom i jedinstvenom istraživanju u Hrvatskoj koje prema znanstvenoj metodologiji mjeri brojne pokazatelje u proračunima i statističkim podacima vezanim uz pojedinu sredinu.

Lovre Slugan - Mislim da je kvalitetan grad. Sve je dostupno što treba, ima dosta sadržaja. Nisam inače neki veliki kulturnjak, ali mislim da ima sadržaja. Osobno najviše volim prošetati parkom, gradom, otići u špeceraj.

Josip Kutnjak - Čakovec je lijep grad, uredan i čist.

Ljudi su isto u redu. Prije je bilo puno više sadržaja, sad nas je ova bolest sve usporila. Inače sam se bavio turizmom, ali sam sad u mirovini. Čakovec je grad u kojem volim živjeti. Kad idem na more, uvijek se jedva čekam vratiti.

Marija Mesarov - Zavrijedili smo ovu titulu. Sve nam je blizu, mi smo penzioneri, a imamo sve što trebamo, ni u čemu ne oskudjevamo.

Jedva čekamo svaki dan na kavice kad budu bolja vremena. Meni je ugodno živjeti u Čakovcu.

VLAŽNE MARAMICE SU NEPRIJATELJ KANALIZACIJE

Nerazgradive su i zato Vas molimo da ih ne bacate u wc školjku, već u koš za smeće

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BRANKA TOPLEK likovna amaterka iz Šenkovca

Djevojčica u njoj ostvaruje svoje snove - Stalno sam nešto crtala, pisala. Intenzivnije sam se slikanjem počela baviti u proljeće 2017. godine na tečaju u školi crtanja i slikanja Paleta. Zahvalna sam prijateljici Karmen što me odvela na tu edukaciju, rekla je prilikom otvaranja prve samostalne izložbe Piše: Roberta Radović

Sin Goran probudio je u mami Branki djevojčicu koja voli crtati. Saznali smo to na otvaranju prve samostalne izložbe likovne amaterke Branke Toplek iz Šenkovca.

Domaćin izložbe je Knjižnica i čitaonica Šenkovec koja je predstavila dvadesetak autoričinih ulja na platnu povodom manifestacije obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige 15.10. - 15.11.2020. Prigodno jer je ovogodišnja manifestacija Mjeseca knjige posvećena planetu Zemlji povodom 50. godišnjice obilježavanja Dana planeta Zemlje uz krilaticu Razlistaj se! Brankine slike upravo i jesu odraz njezinog hiper realističnog poimanja pejzaža, cvijeća i prirode.

Izložbu je otvorio Toni Fažon, predsjednik Likovnog udruženja Čakovec: – Najviše su me oduševila djela cvijeća i mrtve prirode.

Jako je sve stručno i realistično odrađeno. Pozitivno sam iznenađen. Jabuke s Brankinih slika mirišu, vjetar s njezinih pejzaža vam miluje lice.

Branka je rodom iz Čakovca, a djevojačko prezime Kuhar vjerojatno joj je odredilo i ostale hobije i strasti: - Kao što moje djevojačko prezime govori, volim kuhati i peći kolače. To me opušta i veseli. Volim se družiti na

MALA SUBOTICA

Izgradnja rasvjete između Palovca i Strelca

Potpisivanjem ugovora o izvođenju radova započinje izgradnja javne LED rasvjete uz dionicu ŽC 2023, između naselja Palovec i Strelec u duljini od 550 metara. Ukupna vrijednost radova iznosi 129.112,50 kuna, a predviđeni rok izvođenja je 30 radnih dana. Javna rasvjeta dugogodišnja je želja mještana te će uvelike podići sigurnost na veoma prometnoj županijskoj cesti. Do kraja godine planira se u suradnji sa Županijskom

NEDELIŠĆE

upravom za ceste na toj dionici započeti i s radovima na pješačko-biciklističkoj stazi.

Općina Mala Subotica puno ulaže u samu sigurnost na cestama pa slijedi uskoro i postavljanje usporivača prometa na ulazima u Strelec i Palovec te kod nogometnog igrališta u Palovcu, odnosno na lokacijama koje su prometni stručnjaci ocijenili kao veoma opasnima te gdje se najviše krše pravila o ograničenju brzine. (vv)

Školarci za potrebite skupili 6540 kuna

U Šenkovcu je izložen presjek Brankinih radova nastalih u posljednje tri godine kavicama, volim plesati. Kao mala htjela sam biti balerina.

Ali, krenula sam u slikarske vode. Još u djetinjstvu moja ruka nikad nije mirovala. Stalno sam nešto crtala, pisala.

Intenzivnije sam se slikanjem počela baviti u proljeće 2017. godine na tečaju u školi crtanja i slikanja Paleta kod stručnog voditelja prof. slikara Ivana Lovrekovića. Zahvalna sam prijateljici Karmen što me odvela na tu edukaciju.

Profesor jako lijepo radi sa svojim polaznicima. Prošla sam sve tehnike od olovke,

preko akvarela do ulja na platnu koje me oduševilo. Stil mojih slika je realizam kojem stremim. Svaki me početak izrade slike veseli i opušta, a njezin me završetak ispunjava zadovoljstvom.

Branku je na samostalni iskorak, osim poziva ravnateljice knjižnice Božice Mezga, potakla i obitelj, kćer i sin te suprug. Zaključili su kako ima dovoljno radova s motivima pejzaža, ruža, cvijeća i mrtve prirode za predstavljanje javnosti. Slikati uči i preko edukativnih stranica na inter-

netu. Stremi realizmu, čemu je uči i profesor Lovreković koji joj je uzor. Michael James Smit također je jedan od njezinih slikarskih idola.

Najčešće se druži s bojama i kistom u večernjim satima kad se smiri dnevni ritam.

Izložba u šenkovečkoj knjižnici može se razgledati do 15. studenoga. Uskoro Branku čeka još jedno predstavljanje javnosti. Ulje na platnu s motivom ruže predstavit će u Zagrebu 6. studenog na zajedničkoj izložbi grupe LD slikari.

Ivanka Pasarić, Božica Mesarić, Snježana Vojković, Sandra Mesarić, Ivanka Tomašek, Suzana Mutvar, Darinka Dokleja i Radmila Perčić

MEĐIMURSKI SLATKIŠI

Započeo projekt Zaželi pravu stvar Sedam djelatnica na projektu Zaželi pravu stvar započelo je s radom. Nositelj projekta je Udruga Međimurski slatkiši dok je Centar za socijalnu skrb Čakovec, kao partner na projektu, pomogao u identifikaciji krajnjih

Središnje Međimurje 11

korisnika, a Hrvatski zavod za zapošljavanje, područni ured Čakovec, u identifikaciji ciljane skupine (djelatnica).

Svrha projekta je osnažiti i unaprijediti radni potencijal 7 žena koje su imale poteškoće sa zapošljavanjem, s pod-

ručja provedbe projekta, kao i potaknuti socijalnu uključenost i povećati kvalitetu života 42 krajnja korisnika, starijih osoba i osoba u nepovoljnom položaju. Korisnici će dobivati mjesečni paket sa sredstvima za čišćenje koji-

ma će se koristiti djelatnice u obavljanju aktivnosti.

Projekt je vrijedan 650.061.80 kuna i financiran je iz Europskog socijalnog fonda Operativni program, Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. (sh)

Osnovna škola Nedelišće usprkos izazovnim vremenima i ove godine uspješno je odradila akciju Solidarnost na djelu, koja se provodi kao zajednička akcija svih društava Crvenog križa u Hrvatskoj od 1973. godine. Akcija se tradicionalno provodi drugog četvrtka u listopadu, a u njoj se prikupljaju materijalna i novčana dobra, za donirani novac uručuje se bon zahvalnosti. Uz osnovni cilj, prikupljanje dobara za

osobe kojima je to potrebno, jednako je važno i poticanje solidarnosti, posebno među mladima.

S tim ciljem Osnovna škola Nedelišće se kao i svake godine uključila u ovu hvalevrijednu akciju. Učenici su se opet iskazali u humanitarnom radu i prikupili 6540 kuna. Iz škole zahvaljuju roditeljima i mještanima iz svih naselja Općine Nedelišće koji su se uključili u akciju za pomoć potrebitima. (so)

12

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MURSKO SREDIŠĆE

30. listopada 2020.

Studentima jednokratna nagrada od 600 kuna Na javni poziv za jednokratnu pomoć redovnim studentima javilo se 83 studenta. Ove godine novčana pomoć za studente uvećana je s 500 na 600 kuna. S obzirom na to da se ove godine nije održala manifestacija Ljeto uz Muru, sredstva namijenjena za manifestaciju preusmjerena su na jednokratne novčane pomoći za studente i srednjoškolce. Uz znak zahvale mladima na trudu, upornosti i odličnoj promociji grada, gradonačelnik Srpak je u petak 23. listopada ispred Gradske uprave održao simbolični prijem nekolicine studenata.

Zbog situacije s pandemijom, tradicionalni prijem studenata nije se mogao održati na uobičajen način kao što je to bilo prethodnih godina. Na ovogodišnjem prijamu bili su samo Robert Radiković, Anđelina Turk i Valentina Novak.

Da bi se studentima omogućilo lakše studiranje, Grad je i ove godine raspisao natječaj za dodjelu 10 studentskih kredita. Visina studentskih kredita iznosi 1000 kuna mjesečno za studij na području Zagreba ili udaljenijih gradova na području Republike Hrvatske ili u inozemstvu te 500 kuna mjesečno za studij na području Čakovca i Varaždina. Mursko Središće potiče izvrsnost te je taj studentski kredit zapravo stipendija: ako je uspjeh 4,1 ili više, u tom slučaju student ne vraća ništa, već cijeli iznos studentskog kredita vraća Grad. Grad svim stipendistima financira kamate na kredit.

Uz jednokratne novčane pomoći studentima i srednjoškolcima, Mursko Središće provodi i niz drugih demografskih mjera za djecu i mlade. (BMO)

Ne zaboravite, bez maske nema posjeta grobljima Na blagdan Svi Sveti groblja su prepuna ljudi koji obilaze grobove svojih najmilijih. Tim povodom je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio odluku o nužnim epidemiološkim mjerama, a lokalni stožer dao je upute za ponašanje na groblju u Murskom Središću i Peklenica - Križovec.

Posjetitelji su zamoljeni da se pridržavaju mjera fizičkog distanciranja, obavezno koriste maskama za lice prilikom ulaska i boravka na groblju te se pridržavaju svih propisanih protuepidemijskih mjera. Groblje u Murskom

Središću ima više ulaza: glavni ulaz, ulaz od strane Ponylanda, ulaz od strane stare mrtvačnice pa mole posjetitelje da se koriste različitim ulazima kako bi se izbjegla gužva. Na ulazu na groblja bit će postavljena dezinfekcijska sredstva.

Pripadnici civilne zaštite kontrolirat će pridržavaju li se posjetitelji mjera koje su propisane.

Ovom prigodom podsjećaju građane da je najbolja i najsigurnija mjera odgovorno ponašanje svakog pojedinca za vlastito zdravlje i zdravlje bližnjih. (BMO)

Zbog vlade niži cenzus za oslobođenje odvoza otpada Silom zakona snižen je cenzus građanima koji su oslobođeni plaćanja odvoza otpada iz domaćinstva.

Grad je svojom odlukom propisao oslobođenje od plaćanja za domaćinstva

u kojima ukupni prihod ne prelazi 1000 kuna po članu domaćinstva, dok je Uredbom Vlade propisan cenzus od 800 kuna zbog čega je Grad svoju odluku uskladio s ovom uredbom. (BMO)

Od ponedjeljka 2. studenog poslovnica PBZ u Murskom Središću radi po novom radnom vremenu. U ponedjeljak, srijedu i petak

8 - 15 sati. U utorak i četvrtak 11 - 18 sati, a subotom ne rade. Na ovaj način žele biti na usluzi klijentima koji rade prijepodne. (BMO)

Statut Grada mijenjan je zbog nove adrese gradske uprave koja je preseljena u

zgradu starog dječjeg vrtića, na adresu Trg braće Radića 4, Mursko Središće. (BMO)

PBZ od 2. studenog po novom

Mijenjali statut zbog adrese

Žene i dalje vole nakit, ali korona-kriza pred njih postavlja druge prioritete

MILENA PETKOVIĆ iz Murskog Središća kreativni hobi u zrelim godinama pretvorila u posao, ali sada ju ometa korona

Teško je odustati, obrt sam stvorila ni iz čega - Za sada rješenje vidim u prodaji preko interneta i tu mislim krenuti s jačim angažmanom, rekla je naša sugovornica Milena Piše: Božena Malekoci-Oletić

Kad govorimo kako je zdravstvenom krizom pogođeno gospodarstvo, na pameti su nam firme s većim brojem zaposlenih.

Malo razmišljamo o onima koji su sami sebi poslodavci i koji se u ovoj situaciji nemaju na koga osloniti.

Kako je sitnim obrtnicima, kreativcima koji svoje proizvode plasiraju na štandovima manifestacija, pitali smo Milenu Petković iz Murskog Središća.

Posao koji je ispunjava

Rijetko je koja manifestacija u Međimurju prošla bez njezina štanda s nakitom koji sama izrađuje.

Ali, kako do kupaca sada kada je zdravstvena kriza drastično promijenila način života i sve nas više zatvara u kuće i odvraća od javnih okupljanja. Evo kako se u novonastaloj situaciji snalazi naša sugovornica.

- U životu čovjek radi različite poslove dok ne pronađe onaj koji ga ispunjava u potpunosti. Moja umjetnička duša uvijek je težila kreativnom izražavanju, slikarstvu, pisanoj riječi ili izradi nakita.. Još kao mala djevojčica obožavala sam nakit i često nešto

sama izrađivala. Taj svoj hobi odlučila sam sada u zrelim godinama pretvoriti u posao jer mi fale godine staža do mirovine, otpočela je svoju priču Milena. Nastavlja: - Nisam znala hoću li u tome uspjeti, ali ako nešto voliš raditi svim srcem to jednostavno mora krenuti.

I krenulo je.

Na početku je otvorila domaću radinost, a kasnije obrt. - Bila sam sretna jer sam samostalna, ne ovisim ni o kome. Nisam mogla ni sanjati da će mi virus poremetiti dobro uhodani posao.

Prihodi su joj se u ovoj situaciji prepolovili jer su se redom ukidale manifestacije na kojima je izlagala i prodavala nakit. Kupci su također počeli više štedjeti jer ne znaju što će biti sutra i hoće li imati posao pa se i njihove navike kupovanja mijenjaju prema osnovnim stvarima.

Milena ih razumije pa kaže: - Nema više nikakve sigurnosti. Strah se uvukao u ljude. Prioriteti su se odjednom naglo promijenili.

Naravno da će svatko prije kupiti kruh nego ogrlicu.

Zatvaranje obrta je zadnja opcija I što sad? Žene i dalje vole nakit, to nije upitno.

Proda nešto stalnim kupci-

Milena Petković na sajmu domaćih proizvoda u maski zbog korone

ma, ali ne dovoljno. Budući da se iz hobija prebacila na obrt, treba živjeti, platiti doprinose, porez i druga davanja.

- Država je pomogla mjerama za očuvanje radnih mjesta. Ali, ni država neće stalno moći davati, kaže. - Srećom, u obrtu sam ja jedina zaposlena pa ne moram brinuti da ću biti otpuštena, šali se na svoj račun i dodaje: - Bez posla ću ostati jedino ako zatvorim obrt što mi je zadnja opcija.

Pitamo je što razmišlja, kako dalje te hoće li se prebaciti na nešto drugo, a ona odgovara da je teško odustati od obrta koji je stvorila ni iz čega.

Rješenje za sada vidi u prodaji preko interneta zbog čega će krenuti s jačim angažmanom i marketingom. - Nadam se izdržati još par mjeseci pa onda vidjeti kojim putem nastaviti, kaže.

Ne može ni virus vječno harati, hrabri samu sebe naša sugovornica.

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 13

ŽIVUĆA LEGENDA selničkog kraja 98-godišnji Franjo Karlovčec otkrio nam recept za dugovječnost

Ako očete dugo živeti, najte hmreti!

Poznat je kao vurmohar, odličan majstor za popravak satova Piše: Sanja Heric

Za Franju Karlovčeca iz Zaveščaka nikad ne biste rekli da je napunio 98 godina. On je još uvijek vitalan, mobilan, pun energije, a nadasve nepopravljivi šaljivdžija, kao mladić u kasnim dvadesetim. Kada smo ga upitali što je njegov recept za dugovječnost, k’o iz topa odgovorio nam je: “Ako očete dugo živeti, najte hmreti! To vam je recept!” Radionicom u kojoj smo ga zatekli prolomio se smijeh, a Franjo, legenda selničkog kraja, rado nam je ispričao svoju životnu priču.

Najstariji vurmohar u Međimurju

Rodio se 7. listopada 1922. godine u Žabniku u Svetom Martinu na Muri.

Otac mu je umro kada je bio star samo tri mjeseca te ga je othranila majka. U mladosti nije doživio ništa dobroga, živjeli su kao i ostali u selu u velikom siromaštvu.

Sa 17 godina krenuo je put Varaždina.

- Imao sam strica koji se zaposlio u Varteksu. U Varaždinu je imao stan. Pitao me želim li doći živjeti kod njega te da poznaje urara kod kojeg bi mogao naučiti zanat jer sam od malena rado prčkao po vurama, ispričao nam je nadaleko poznati vurmohažr Franjo.

U Varaždinu je bio sve do 1941. godine kada je morao odlučiti: ili Varaždin koji je potpao pod NDH ili povratak u Međimurje.

Odlučio je ipak vratiti se u svoj rodni kraj. Doma je

98-godišnji Franjo Karlovčec u svojoj urarskoj radionici još uvijek popravlja stare satove

nastavio popravljati satove.

Položio je majstorski ispit i otvorio obrt u Murskom Središću. Radio je Franjo i u Njemačkoj tri godine u rudniku, ali priznaje da to nije bilo za njega i vratio se brzo natrag.

- Bilo je i previše posla.

Za urarski posao treba puno vremena. Nekada su vure bile puno kvalitetnije, a danas nisu. To su bili vremeniti mehanizmi, pogledajte ovu vekericu koju imam iz 1926.

Zupčanici su k’o novi, govori nam Franjo pokazujući nam svoje najstarije satove koje ima u radnji.

Satove popravlja i dandanas. Poznanicima, rodbini, a

donose mu ih i iz Njemačke jer tamo više nema majstora koji bi ih znao popraviti.

Usprkos godinama to mu nije teško jer u svom poslu jednostavno uživa i vrlo ga strastveno radi. Nema tog sata koji on ne bi popravio.

Metak mu je završio u licu!

Tijekom života nije pušio niti pio alkohol. Još do prije nekoliko godina vozio je traktor i auto, no liječnica mu na posljednjem pregledu nije produžila vozačku dozvolu.

U posljednje vrijeme počele su ga boljeti koljena, ali Franjo se još uvijek neda. Žilav je. Njemu nisu problem

ni drvene uske stepenice koje vode na kat kuće gdje je smještena njegova radionica u kojoj živi te mala kuhinjica u kojoj si sam priprema obroke.

U razgovoru se prisjetio i 2. svjetskog rata i svog odlaska u mađarsku vojsku. Najinteresantniji podatak mu je da je na imendan 4. listopada 1943. otišao u vojsku, a na rođendan 7. listopada 1947. se vratio doma.

- 1943. otišao sam u mađarsku vojsku. Tamo sam bio ranjen, metak mi je prošao kroz lice, došao sam u ruke Rusa. Budući da sam im popravljao satove, pustili su me kući za nagradu. Znate, Rusi su krali od Nijemaca skupe satove, ali ih ovi nisu znali narihtati, prepričava nam Franjo. Ženio se dva puta. Prvi put s Milkom u 29. godini, a drugi put s Jelenom u 56. godini. Ukupno ima 8 djece, 29 unuka i deset praunuka.

Vrlo se raduje kada mu dolaze u posjetu.

Kao i nekada, svakog dana ustaje u sedam sati ujutro.

Dane krati gledajući kvizove na televiziji. Voli otići i na sok u lokalni kafić. Tamo popriča s poznanicima koji uvijek sa znatiželjom slušaju njegove životopisne priče.

Vjera i nada u život te bolje sutra nikad ga nije napustila. To je njegova životna filozofija iz koje bismo i svi mi mogli nešto naučiti. Na kraju našeg susreta dogovorili smo se da se sljedeći put vidimo kada će napuniti stotu. Do tada, zdrav nam i čio i dalje bio!

Dražen Bogdan ponosan je na još jedno zlato za bagremov med

VUGRIŠINEC

Zlato za bagremov med Dražena Bogdana Međimurski pčelar Dražen Bogdan iz Vugrišinca ukupni je pobjednik 14. po redu Zlatnog ulišta, tradicionalnog natjecanja u ocjeni kvalitete meda Primorskogoranske županije, na kojem sudjeluju i proizvođači iz ostalih dijelova Hrvatske.

Bogdanov bagremov med zaslužio je 98,31 bod

od ukupno 100 mogućih te je time ponio kući titulu najboljeg od najboljih.

Obitelj Bogdan inače proizvodi bagremov, cvjetni i kestenov med te propolis i pčelinji vosak. S plasmanom proizvoda nemaju problema jer sve prodaju na kućnom pragu. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

Stipendije za studente

Općina Gornji Mihaljevec raspisala je natječaj za dodjelu stipendija redovitim studentima s područja Općine Gornji Mihaljevec za akademsku godinu 2020./2021.

Stipendija se dodjeljuje mjesečno u iznosu od 300 kuna za studente koji pohađaju redovni studij na području grada Čakovca i Varaždina te u iznosu od 500 kuna za studente koji pohađaju redovni

studij u ostalim gradovima u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Zahtjevi se podnose do 30. studenog u ured Općine Gornji Mihaljevec u zatvorenoj kuverti s naznakom Natječaj za dodjelu stipendijane otvaraj, a mogu se slati i e-mailom na opcina.gornji. mihaljevec@gmail.com. Više o samom natječaju pročitajte na općinskim mrežnim stranicama. (sh)

Općina Gornji Mihaljevec dodijelit će jednokratnu novčanu pomoć redovnim studentima s područja Općine Gornji Mihaljevec kako bi pomogla studentima i njihovim roditeljima u obrazovanju.

Uvjeti koje studenti moraju ispuniti su: prebivalište na području Općine Gornji Mihaljevec i redovan upis na studij. Uz zamolbu za jednokratnu novčanu pomoć, mora se poslati potvrda o

redovnom upisu na fakultet, uvjerenje o prebivalištu ili preslika osobne iskaznice te kopija žiro-računa.

Studenti koji zadovoljavaju navedene uvjete, osobnom dostavom ili e-mailom dostavljaju zamolbe s pripadajućom dokumentacijom do 15. studenog 2020. Studenti koji zadovoljavaju uvjete i dostave kompletnu dokumentaciju, bit će obaviješteni o dodjeli jednokratne stipendije. (sh)

Jednokratne pomoći

BREŽNA PRIČAONICA

Piše: Sanja Heric

Što je bolje za odrastanje: selo ili grad?

U

posljednje vrijeme gotovo se uvijek razgovorom s poznanicima i prijateljima provlači dvojba život na selu u maloj sredini ili život u gradu, odnosno koja je opcija bolja za odrastanje?

Odmalena sam živjela na selu i mogu reći da mi ništa nije falilo. Zasigurno mi selska djeca nismo imali nekada mogućnosti za toliko različitih aktivnosti kao što

imaju djeca u gradu. Primjerice, plesne skupne, različiti sportovi od odbojke, košarke, plivanja pa do borilačkih vještina.

U moje vrijeme bila su samo četiri sporta i to u sklopu škole: mažoretkinje, rukomet, odbojka i nogomet.

Prvo sam se opredijelila za mažoretkinje, a kasnije sam igrala u školskom rukometnom timu na mjestu pivota.

Van tih aktivnosti imali smo

uvijek oko sebe beskrajne mogućnosti boravka u prirodi. Svake ljetne praznike provodili smo uz igru i na svježem zraku. Od jutra do mraka što je danas nezamislivo za djecu koja žive u gradu. Oduvijek smo imali i vlastiti vrt i voćnjak te smo jeli sezonsko povrće i voće bez špricanja.

Odlaskom na fakultet počela sam živjeti u stanu u našem glavnom gradu. Sve

te ranije nabrojene stvari koje sam uzimala zdravo za gotovo, sada je trebalo kupiti.

A pitanje je kakve kvalitete su proizvodi u supermarketima jer po okusu nisu ni blizu domaćem povrću.

Ono na što se nikako nisam mogla naviknuti je bila voda iz pipe. Bljutava i kao da to uopće nije voda, barem ne ona koju smo pili na selu.

S druge strane, što se tiče aktivnosti u velikom

gradu bilo je mogućnosti napretek.

Besplatna predavanja, radionice, kazališta, koncerti i sve ono za što se u selu moraš voziti u grad. Uz to, tu je bio i gradski prijevoz pa sam mogla bilo kamo bez da sam nekoga moljakala da me nekud odveze.

Dolaskom korone, ali i već ranije, čini se da su ljudi ponovno vraćaju selu i njegovim blagodatima.

Pitam se jesmo li konačno shvatili koliko nam je malo potrebno za sretan i ispunjen život.

14

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

30. listopada 2020.

MARINA I DAVOR NOVAK iz Goričana imaju svoje adute u poljoprivrednoj proizvodnji

Specijalizirali se za bučino ulje i kiselo zelje Piše: Dora Vadlja

Blagdan Svi sveti mrtvačnica će dočekati u novom ruhu

DONJA DUBRAVA

Započela obnova mrtvačnice Uoči blagdana Svi sveti na mjesnom groblju započela je obnova mrtvačnice.

Napravljen je projekt obnove i okvirni troškovnik te je pokrenuti postupak jednostavne nabave. Procijenjena vrijednost nabave iznosila je 150.000 kn bez PDV-a. Temeljem javnog natječaja kao najpovoljniji ponuđač izabrana je tvrtka Termofas j.d.o.o. iz Ludbrega.

Tvrtci su povjereni radovi bojanja vanjskih zidova, obnove vanjskih postojećih čeličnih vrata, zamjene drvenih vrata i prozora te kompletno preuređenje unutrašnjeg dijela što uključuje proširenje same mrtvačnice, izrade novih križeva, zamjene unutrašnjih klupa

te postavljanje pločica.

Radovi koji će se odvijati do blagdana Svi sveti su samo vanjski, dok će se u narednom tjednu početi sa unutrašnjom obnovom.

Također je uređena površina ispred groblja na parkiralištu. Uredilo se postojeće bilje što je uključivalo čišćenje od oštećenih i osušenih grana te orezivanje zbog formiranja pravilnog habitusa biljke. Nabavile su se nove sadnice koje su posađene te se postavio geotekstil za pokrivanje tla.

Radove na uređenju površina kod groblja izvodila je firma Ambijenti d.o.o. Čakovec. Vrijednost radova je iznosila 9.000 kn bez PDV-a. (vv)

DONJI KRALJEVEC

Zabrana odigravanja grupnih sportova Općina Donji Kraljevec donijela je odluku o zabrani odigravanja svih utakmica grupnih sportova na terenima i prostorima u vlasništvu općine kao i okupljanja s više od 20 osoba do 7. studenog. Zabrana počiva

SVETA MARIJA

na temelju novih nužnih epidemioloških mjera za područje Međimurja koju je donio Nacionalni stožer civilne zaštite. Općina će sa svojim Stožerom obavljati pojačani nadzor na svim mjestima potencijalnih okupljanja. (vv)

Studentske stipendije Kako se zahuktava nova akademska godina, u Svetoj Mariji je sve spremno za novu tranšu studentskih stipendija. Kao i dosad, glavni kriterij za ostvarivanje novčane potpore bit će i socijalni status studenta. Iznos stipendija kretat će se od 300 do 500 kuna. Minulu godinu

dodijeljene su samo četiri stipendije, a studenata sa područja Svete Marije i Donjeg Mihaljevca ima znatno više. Naime, osim općinskih stipendija studentima se nude i drugi izvori potpora koji, sudeći po broju prijavljenih na općinski natječaj, nude izdašnije iznose.(vv)

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Holera iz Goričana bavi se proizvodnjom ulja i drugih proizvoda od buče te uzgojem kiselog kupusa. Holeru čini mlada obitelj Novak, supružnici Marina i Davor. No, kako nam je otkrio Davor, sve je pokrenula njegova supruga Marina, diplomirana inženjerka agronomije.

- Sve je krenulo s plastenicima, a poljoprivredom se bavimo već šest godina.

Proizvodimo stopostotno bučino ulje bez bijelog ulja.

Uz to već se tri godine bavimo i uzgojem kiselog kupusa. S tim smo se već i probili na tržište. Imamo i kupus za kiseljenje, raznorazne poklon-pakete, rekao nam je Davor Novak kojeg smo sreli na manifestaciji Jesen i kesteni u Čakovcu.

Imaju registrirani OPG Holera i već pet godina posjećuju razne sajmove, od MESAP-a, čakovečkih i varaždinskih manifestacija. Isplativost je lutrija, nije uvijek najbolja zarada, ali na sajmove je važno hodati zbog prezentacije i novih kupaca, rekao je Davor.

Uz ulje proizvode i razne proizvode od buče: pržene

Davor Novak ispred OPG-a Holera pokazuje domaće proizvode od buče i kiselo zelje

bučine koštice, neslane, slane i ljute s tim da imaju tri vrste ljutine koja se dobila od čili papričice. Uz to i bučino brašno, a pokušavaju napraviti i namaz od bučinih koštica koji je trenutno u izradi.

- Za to ipak treba malo više iskustva, nadamo se da će se uskoro naći kao novitet među našim proi-

zvodima. Uz to pripremamo pržene koštice sa češnjakom, ali za to sve treba vremena. Zbog svojih izuzetnih nutritivnih svojstava, buča je pravi eliksir zdravlja sa snažnim preventivnim i ljekovitim učinkom na ljudski organizam.

Visokokvalitetna, prirodna i zdrava namirnica smanjuje kolesterol u kr-

vi, pomaže crijevnoj flori, prevenira negativne učinke stresa i jača imunološki sustav.

Ulje je izuzetno bogato bjelančevinama, ugljikohidratima, mineralima, vitaminima grupe B te vitaminom C i E pa je tako odlično u jačanju imuniteta, pogotovo s dolaskom hladnijeg vremena.

KOTORIBA

Treća sreća za novu fazu Poduzetničke zone Potpisivanjem ugovora s izvođačima radova, tijekom desetak dana kreću i pravi radovi na izgradnji komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Jug. Radovi se izvode u tri faze, postavljanje rasvjete, izgradnja prometnice i oborinske odvodnje. I dok je s izvođačima radova na postavljanju javne rasvjete vrijednom oko 700.000 kuna sve išlo glatko i ugovor je već prije potpisan, natječaj za ostale faze malo se otegnuo.

- Prvi natječaj raspisali smo prije šest mjeseci pa smo ga poništili, rekao je Ljubomir Grgec, načelnik općine, prilikom potpisivanja ugovora.

Potpisani napokon svi ugovori s izvođačima radova na opremanju komunalne infrastrukture

Raspisali smo drugi krug kojeg smo također poništili i evo sad, treća sreća.Natječaj je dva puta poništen zbog ponuda koje nisu zadovoljavale uvjete, odnosno nudile su se previsoke cijene. U trećem pokušaju za radove na oborinskoj

odvodnji vrijedne oko 4,2 milijuna kuna odabrana je tvrtka Hidrotehnika d.o.o., a Pavlic-asfalt-beton d.o.o. obavljat će radove na prometnicama vrijedne oko 5,7 milijuna kuna.

Za opremanje komunalne infrastrukture, općina

je dobila sredstva još od ministarstva gospodarstva i to oko 9,1 milijun kuna u vrijeme ministra Darka Horvata.

Shodno ugovoru, krajnji rok za završetak svih radova je 6. lipnja iduće godine. (vv)

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 15

STJEPAN ZVORNIK iz Preloga samouki je tekstopisac, skladatelj, svirač i pjevač

Iza ozbiljnog bankara krije se svestrani glazbenik - Sam po sluhu naučio sam svirati sve instrumente od bugarije i bisernice do bajsa kojeg, uz klavijature, najradije sviram i danas, ističe Stjepan Zvornik Piše: Vlasta Vugrinec

- Netko je za sport, a netko za glazbu, kaže Stjepan Zvornik. Nažalost, sportom se nisam mogao baviti pa mi je preostala glazba kojom sam se zarazio još u najranijem djetinjstvu.

Roditelji Stjepan i Vera nabavili su mu harmoniku i upisali ga u glazbenu školu.

Kako je bio dosta sitne građe, teško se nosio s ogromnim instrumentom i odustao od njega. No, ljubav se već bila rodila i jedan instrument je slijedio za drugim. Srce su mu osvojile tamburice i tamburaški orkestar preloške Seljačke sloge.

- Sam po sluhu naučio sam svirati tamo sve instrumente od bugarije i bisernice do bajsa, odnosno basa ili kontrabasa kako se u stvari službeno zove, kaže naš tamburaš.

PRELOG

Uređuje se Frankopanska ulica

Za sebe kaže kako uopće ne poznaje note, a gotovo ne postoji instrument kojeg ne svira. I ne samo to, piše pjesme, sklada, pjeva i to sve po sluhu. Riječ je o svestranom glazbeniku iz Preloga, 49-godišnjem Stjepanu Zvorniku koji je bio dugogodišnji član preloške Seljačke sloge, a sada pak svira u Kulturno umjetničkom društvu iz Donjeg Kraljevca. Osim tri razreda osnovne glazbene škole, nema nikakvo drugo formalno glazbeno obrazovanje, ali je glazbenog iskustva stekao tijekom svog života.

Umjesto nogometne lopte, uhvatio se harmonike

Frankopanska ulica dobiva pravi gradski štih

Na području Preloga, užurbano se radi na uređenju pojedinih ulica. Trenutno su u tijeku radovi na uređenju Frankopanske ulice.

Nakon izmještanja te uređenja električne mreže i javne rasvjete, uslijedilo je uređenje pješačke staze te kolnih

prilaza. Po završetku ovih radova slijedi hortikulturno uređenje ulice. Vrijednost svih izvedenih radova bit će oko 500.000 kuna. Radove na uređenju pješačke staze i kolnih prilaza izvodi Gradsko komunalno poduzeće Pre-kom. (vv)

Poznata trasa zaobilaznice

U samoći sobe uz klavijature Stjepan stvara ljubavne pjesme za svoju dušu

Najduže sam ipak svirao bajs koji mi se i najviše sviđa.

I danas svira upravo na njemu, odnosno berdi kako ga još nazivaju. Radi se o najvećem instrumentu tamburaškog orkestra koji se zbog veličine svira samo stoječki. Ali, ne s gudalom kao u modernim simfonijskim orkestrima, već uz pomoć trzalice. To je ujedno i glavni instrument na kojem počiva cijeli orkestar.

A da jabuka ne pada daleko od stabla, svjedoči i njegov sin Lovro koji već desetak godina svira bubnjeve.

Lovrina majka je školovana glazbenica koja je život posvetila predavanju glazbe u školi.

Uz posao u banci te obveze u obitelji i KUD-u

MEĐIMURSKA POSLA

Stjepan ipak nađe pokoji slobodni trenutak samo za sebe i sjedne za svoje klavijature. Prepusti se glazbi i stvaranju, a nove skladbe naprosto izviru iz njega.

Od prvog teksta do cijelog aranžmana ljubavnih pjesama

- Prvi tekst koji sam napisao bio je za pjesmu Buket crvenih ruža koju je otpjevao moj prijatelj Mladen Štefok, prisjetio se naš kantautor. Dao sam mu pjesmu jer ima odlični vokal.

Nakon toga, krenule su pjesme jedna za drugom.

Glazba mu se rađa u glavi i ništa ne zapisuje, ni jednu, jedinu notu. Istina, iako kaže da ih ne poznaje, ona osnovna znanja koliko svaki glazbenik mora znati je

savladao. Sakupio je do danas 15-ak vlastitih pjesama koje je napisao, uglazbio te otpjevao prateći se na klavijaturama.

Pjesme su ljubavne tematike i stavio ih je na društvene mreže na kojima se mogu preslušati.

- Naravno da bih želio da pokoja izađe i u javnost te da snimim koji nosač zvuka, iskreno će preloški glazbenik.

No, kako to obično biva, sredstva za neku produkciju i snimanje nema niti pak želi na estradu. Sve što je danas napisao i otpjevao više je za njegovu dušu, obitelj, rodbinu i prijatelje. Stoga, ne prođe ni jedno druženje da Štefek ne odsvira neku svoju pjesmu i razgali srca prisutnih.

U Hrvatskim cestama održan je radni sastanak na kojem je glavna tema bila obilaznica grada Preloga, koja je jedan od prioritetnih cestovnih projekata na području Međimurske županije. Projekt obilaznice je pred ishođenjem građevinske dozvole, nakon čega slijedi otkup zemljišta te raspisivanje natječaja za radove na obilaznici.

Raspisivanje natječaja očekuje se do kraja ove godine. Trasa obilaznice

dužine 6835 metara započet će od državne ceste D20 i zapadno od ulaska u Prelog, prolaziti preko poljoprivrednog zemljišta sjeverno od naseljenog gradskog područja, preko županijske ceste Ž2026 te se nastaviti prema Cirkovljanu kojeg također obilazi sa sjeverne strane. Istočno od Cirkovljana obilaznica se spaja na postojeću trasu D20. Cijena realizacije ovog projekta je približno 60 milijuna kuna. (vv)

Prodaja gradilišta na Jugu U utorak 3. studenog 2020. godine s početkom u 12 sati provest će se javno nadmetanje za prodaju parcela za stambenu izgradnju na području dijela naselja Jug u Prelogu. Radi se o 18 gradilišta za individualnu gradnju obiteljskih kuća prosječne veličine oko 600 kvadrata.

Početna cijena zemljišta je 160 kn/m2. Parcele koje

se neće prodati na javnom nadmetanju prodavat će se svaki prvi utorak u mjesecu u 12 sati.

No, sudeći prema dosadašnjim iskustvima i velikom interesu za kupnju gradilišta, teško da će nešto ostati za iduću dražbu, odnosno teško da će svi zainteresirani doći do svojih željenih kvadrata zemljišta. (vv) Piše: Vlasta Vugrinec

Zaboravljeni ljudi nedaleko od najboljeg hrvatskog grada!

Č

akovec je ovih dana proglašen najboljim velikim gradom u Hrvatskoj po kvaliteti života.

Lijepa i pohvalna titula za našu međimursku metropolu. Kao stanovnica grada, njegovog perifernog dijela, ali koja radi u samom središtu grada recimo da sam bila nakratko sretna. Dakle, samo kratko jer sam poslom morala krenuti prema donjem Međimurju, samo nekoliko desetaka kilometara od sve

te ljepote, divote i kvalitete najboljeg hrvatskog grada, ma da ne znam gdje se ona našla i prepoznala. Zastajem u malom mjestu. Naslušala sam se dosta komplimenata i pohvala o našem malom cvjetnjaku i znala sam kako to baš i nije tako. No, ono što me dočekalo na terenu, izulo me iz cipela.

Stari, osamljeni ljudi, ni jedan mlađi od 85 godina života.

A u kući i dvorištu kao da se vrijeme zaustavilo tamo negdje 50-ih ili 60-ih godi-

na prošlog stoljeća. Krezubi starac jedva je dočekao živu dušu s kojom bi prozborio koju riječ. Poput štapa mršavoj ženi umotanoj u prastari crni šal ne vidim ni lice. Uvode me u prastaru kuću kojoj samo što se ne sruši krov.

Nosnice mi zapahne težak, memljivi zrak, a miris vlage, plijesni i ustajalosti pratio me još danima. Srdačno mi nude stolicu, sok, a meni neugodno, ne znam kud bi gledala, kud sa sobom. Teška sirotinja, sta-

rinjava, nečistoća na koju su valjda već navikli ili je svojim staračkim očima ni ne vide.

Ali ljudi ljubazni, pričljivi, sve bi ti dali, a ja se ne usudim ni ruku im pružiti. Jednostavni ljudi, širom otvorena srca, bez imalo prenemaganja naprosto su me razoružali nakon par trenutaka. Razvili smo, kako se kaže, razgovor ugodni bez skrivenih primisli i značenja, ispraznih fraza, populističkih parola, ispipavanja terena i informacija, bez nadmudrivanja.

Jednostavno smo razgovarali ne o Plenkoviću i Milanoviću, Aristotelu ili Tolstojevoj književnosti, već onako. I svidjelo mi se ma kako god bili moji sugovornici zaostali u prošlim vremenima, bili bez bijelih košulja i kravata, kostima ili štikli. Nažalost, po izlasku iz kuće vratila sam se u stvarnost izbrojivši onako na brzinu u istoj ulici barem još desetak takvih kuća. I mislim si, ovako se živi Čakovcu pod nosom, najboljem gradu po

kvaliteti života. I tek sam tada osjetila pravi sram i neugodu.

16

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ULJARA MIJE ŠPOLJARA iz Donje Dubrave prava je riznica hladno prešanih organskih ulja

SAVJETI za poljoprivrednike

Istisnuti prvi mlaz novog ulja od koštica kupina

Erozija tla Tlo je uz zrak i vodu jedan od najvažnijih prirodnih resursa i čudesnih proizvoda prirode bez kojeg ne bi bilo života na Zemlji.

Najvažniji čimbenici koji utječu na formiranje tla su klima, vegetacija, matični supstrat, živi organizmi tla, vrijeme i ljudski utjecaj.

Erozija tla je površinska migracija, odnosno migracija materijala i čestica tla uzrokovana klimatskim faktorima (površinska voda, vjetar i pokretanje mase tla). To je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena…) djelovanjem vode i vjetra ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.

Povećana potražnja za poljoprivrednim proizvodima stvara potrebu za pretvaranje šuma i travnjaka u poljoprivredne površine. Taj prijelaz iz prirodne vegetacije u poljoprivrednu površinu veoma često uzrokuje povećanu eroziju tla, odnosno degradaciju tla. Procesi erozije poljoprivrednih tla u potpunosti su štetni, a njezine negativne posljedice očituju se u nekoliko osnovnih činjenica. Najvažniji među njima je odnošenje površinskog sloja tla, ali i

Degradacija tla

- Dugo se bavim ovim poslom i prvi put u životu susreo sam se s košticama kupina.

To mi je najneobičnija koštica iz koje sam cijedio ulje, ističe Mijo Špoljar Piše: Vlasta Vugrinec

Piše: dipl. ing. agr.

Suzana Pajić niz negativnih posljedica uzrokovanih smanjenja sadržaja humusa. Potrebno je spomenuti da je proces nastanka novog tla puno sporiji od erozije. Osim odnošenja površinskog dijela tla tu je i krčenje vegetacije. Krčenjem vegetacije uklanja se zaštita bilja i korijenja potrebnih za održavanje tla na mjestu. Što je tlo izloženije ili jače obrađivano, to je vjerojatnije da će utjecaj erozije biti veći.

Degradacija tla, najznačajnije vrste i najčešći uzroci:

Erozijom uzrokovanom vodom

Erozijom uzrokovanom vjetrom Kemijska degradacija Fizikalna degradacija

Najznačajniji uzroci degradacije Pretjerana ispaša Krčenje šuma

Intenzivna poljoprivredna proizvodnja

Nekontrolirano iskorištavanje prirodne vegetacije (npr. sječa drveća – ogrjev) Industrija

Erozija tla uzrokovana bilo kojim uzrokom uključuje tri različita djelovanja: odvajanje tla, kretanje i taloženje. Erozija može biti spor proces koji se odvija relativno nezapaženo što uzrokuje ozbiljan gubitak površinskog sloja tla. Problem zbijenosti tla, niske količine organske tvari, gubitak strukture tla, loše unutarnje drenaže, salinizacije i kiselosti tla druga su ozbiljna stanja degradacije tla koja mogu ubrzati proces erozije tla. Erozija tla smanjuje produktivnost poljoprivrednih površina te doprinosi onečišćenju vodotoka, močvara i jezera koji se nalaze u blizini takvih površina. U slučaju da voda odnese poljoprivredno tlo, ona sa sobom nosi i zagađivače poput

30. listopada 2020.

(%) 56

28 12 4

(%) 35

30 27 7 1

gnojiva i pesticida s takve poljoprivredne površine. To otjecanje može prouzročiti onečišćenje vode, a potom i zagađenje pitke vode i ometanje ekosustava jezera i močvara. Erozija tla vodom, vjetrom i obradom može se smanjiti raznim mjerama zaštite tla. Načini obrade tla, agrotehničke mjere primijenjene kod uzgoja biljaka, kao i prakse upravljanja zemljištem izravno utječu na cjelokupni problem erozije tla i rješenja na poljoprivrednom gospodarstvu.

Kada plodored ili promjena prakse obrade tla nisu dovoljne za kontrolu erozije, potrebni su kombinirani pristupi ili ekstremnije mjere poput konturiranog oranja (oranje duž krivulje nagnutosti terena), sadnja u pruge ili terasiranje.

Nadaleko je poznato kako su Međimurci posebno ponosni na svoje črno ili koščično ulje dobiveno od koštica tikvi bilo da se radi o toplo ili hladno prešanom. No, kako sada stvari stoje, to naše ulje praktički svakog dana dobiva konkurenciju. Istina, ta druga ulja ne proizvode se u velikim, komercijalnim količinama namijenjenim za svakodnevnu konzumaciju, već više u ljekovite svrhe. Pa smo tako svjedoci pojave ulja od lješnjaka, oraha, badema, šipka, lana, kikirikija, konoplje, crnog kima, koštica grožđa, šljiva, marelica dobivena isključivo samo prešanjem bez ikakve termičke obrade. Veliki dio toga u svojoj uljari u Donjoj Dubravi već je imao prilike prešati Mijo Špoljar. No, ovih dana i on je ostao iznenađen kad mu je poznanik donio na prešanje sitne koštice kupine, preostale tijekom prešanja kupina za vino.

Svaka koštica je dobra za ulje

Kako i sam kaže, nema te koštice iz koje se ne može dobiti kap ulja pa kako mala ona bila. Stvar je samo u tome da se čovjek mora sjetiti i sve treba isprobati.

- Dugo se bavim ovim poslom i prvi put u životu susreo sam se s košticama kupina kao sirovinom za ulje, pohvalio nam se Mijo Špoljar.

To mi je dosada bila najne-

običnija koštica iz koje sam cijedio ulje.

U početku je, kaže, sumnjao da će uopće uspjeti iscijediti koju kap jer su koštice doista bile sitne, no ulje je ipak poteklo.

- Nije to bilo puno, dodaje.

Možda decilitar ulja od kilograma koštica. Što će moj kolega s njim, ne znam, a nije znao ni on sam. Imao je te koštice i odlučio je isprobati.

Literatura pak govori kako je riječ doista o ulju koje blagotvorno djeluje na ljudski organizam, naročito na kožu bilo da je riječ o suhoj i zreloj ili pak masnoj i problematičnoj. Ulje je naime bogato omega 3, 6 i 9 masnim kiselinama, E-vitaminom i Cvitaminom koji je važan za izgradnju kolagena. Uz to sadrži i lutein koji je najvažnija prirodna tvar za zdravlje ljudskog oka i kože. Dobro djeluje i kao regenerator za kosu. I što je najvažnije, iako je samo mehanički prešano, vrlo je stabilno ulje zbog visokog sadržaja antioksidansa.

- Vjerujem kako će se i moj kolega dobro raspitati o blagotvornosti tog ulja jer je dobro poznato kako su sva hladno prešana ulja “zdravija”, dodaje naš sugovornik.

Koštica ima podosta jer ima veliki kupinjak i radi vino, a do sada je koštice bacao.

Pored koštica kupina, svoj red na prešu čeka i nekoliko kilograma očišćenih koštica marelica koje su praktički već uobičajene u njegovoj uljari.

Od kilograma koštica kupine dobije se tek decilitar ulja, kaže Mijo Špoljar - Za svaku vrstu koštica moram posebnu štelati prešu jer nisu sve iste veličine. Puno je to posla, a dobije se tek koji decilitar. No, tko zna čime će me dalje ljudi iznenaditi, koju će mi novu vrstu koštica donijeti, poručuje sa osmijehom naš uljar.

A uz prirodno organsko ulje, našem sugovorniku ostaje i nusprodukt prešanja.

Nekim ostacima loži peć, neki završe kao hrana za svinje, a dio završi i kao brašno, poput ostatka od ulja iz tikvinih koštica.

Koščično ulje teče u debelim mlazovima

Koštice marelica čekaju svoj red za prešu

Prema njegovim riječima, ove će sezone u Međimurju mirisno črno, koščično ulje doista teći u gustim i debelim mlazovima jer su tikve odlično rodile.

- Korona nas je omela u poslu, kaže naš sugovornik.

Kako posla nije bilo, imali smo vremena ići u polje i sve nasade tikvi i po nekoliko puta

ručno, motikama okopati. Bez korova imale su dosta zraka i sunca tako da se ne mogu požaliti urodom. Dakle, korona je na neki način donijela i nešto dobro.

Austrijsko glisdorfer sjeme pokazalo se ljetos u svoj svojoj punini tako da neće izostati ni kvaliteta ni količina. Uz ulje, Međimurci su prepoznali i brašno koje se sve više i više traži tako da nema bacanja, već se sve iskoristi. Doduše, brašno je intenzivne boje i mirisa tako da ga je preporučljivo miješati s nekom drugom vrstom kod spremanja kruha, pogača, njoka, rezanca, kolača i slično.

Zbog svojih nutritivnih vrijednosti i bogatstvom proteinima postaje zdrava alternativa za standardno bijelo brašno. Da je tome tako svjedoči i sve veći broj recepata koji niču iz dana u dan. A o sladoledu da se i ne govori. Istina, dovoljna je i obična kuglica pokapana s malo bučinog ulja i svi okusni pupuljoci ožive.

30. listopada 2020.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Krizanteme potisnule ostalu ponudu u drugi plan Špine, margarete, krupne i sitne loptice, bijele i žute krupne krizanteme kao i raznobojne multiflore ovoga tjedna u potpunosti su istisnule ponudu povrća i voća s našeg čakovečkog placa. Već od početka tjedna kupci su strpljivo čekali u redu za svoj cvijet.

Potražnja je bila i za zelenilom poput grančici bora, listova palmi, šimšira, lovor višnje…

S druge strane ostali prodavači praktički su bili bez posla. Prodavalo se tek tu i tamo nešto malo salate, krumpira i zelja, uglavnom na vreće. A kad smo već kod zelja, stigle su i prve kante s kiselim zeljem koje se nudilo po 16 kuna za kilogram. Bilo je nešto više i repe jer je pogača s repom i orasima tradicionalni kolač za blagdan Svi sveti u nekim dijelovima Međimurja. (vv)

CIJENE NA TRŽNICI

Već od ponedjeljka građani su krenuli u nabavku cvijeća

Kiselo zelje:

16 kn/kg

Zelje:

5 kn/kg

Kelj:

10 kn/kg

Salate:

10-15 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Peršin:

20 kn/kg

Paprika:

15 kn/kg

Rajčica:

10-15 kn/kg

Repa:

6 kn/kg

Krumpir:

3-4 kn/kg

Luk:

6 kn/kg

Poriluk:

15 kn/kg

Med:

45-60 kn/kg

Kesteni:

20 kn/kg

Mandarine:

8-10 kn/kg

Jabuke:

6-8 kn/kg

Smokve:

20 kn/kg

Maćuhice:

3 kn/kom

Krizanteme:

10 kn/kom

Multiflore:

15-40 kn

Razne krizanteme:

30 kn/buket

Zelenilo:

15 kn/buket

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Aflatoksikoza u peradi Piše: dr. vet. med.

Dalibor Turković

Aflatoksikoza je alimentarno trovanje aflatoksinima koje može biti perakutnog, akutnog ili kroničnog oblika. Perad najčešće unese toksin preko zagađene hrane (najčešće kukuruz). Najosjetljiviji od peradi su pačići, purići, fazani i konačno pilići.

Općenito osjetljivost na taj mikotoksin ovisi o dobnoj kategoriji, spolu, zdravstvenom statusu jedinki, stanju ciljnog organa, genetici te hranidbenom statusu.

Klinička slika varira ovisno o unesenoj količini aflatoksina i o periodu tijekom kojeg perad unosi spomenuti mikotoksin. Pa tako možemo spomenuti inapetenciju, promjenjiv apetit, gutanje stelje ili potpuno odbijanje hrane sa slabim rastom. Voljka oboljelih je često prazna.

Ponekad se uočava pojačano ispadanje perja te crvenkasta obojenost nogu (osobito kod pačića). Oboljele životinje često šepaju,

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje zanašaju se u hodu i ugibaju s izrazitim opistotonusom glave. Metabolizam oboljelih također je poremećen.

Utvrđen je pad aktivnosti čitavog niza enzima jetre i gušterače (amilaze, lipaze...) što dovodi do poremećaja prometa lipida u organizmu, smanjene apsorpcije masti te smanjene koncentracije žuči. Isto tako dokazano je da kod oboljelih dolazi do remećenja koagulacije krvi zbog smanjene koncentracije plazmatskih proteina, fibrinogena pa je samim time

produženo protrombinsko vrijeme. Poremećen metabolizam vitamina skupine B kompleksa i aminokiselina kod aflatoksikoze očituje se padom većine vitamina u plazmi, žuči i jetri te padom svih slobodnih hidroliziranih aminokiselina u plazmi.

Smanjena resorpcija željeza dovodi do anemije peradi.

Kod nesilica je zamijećena deblja ljuska jajeta koje je istodobno lakše zbog manje količine žumanjka u njemu.

Patoantomski nalaz pokazuje da u uginulih naj-

češće nalazimo oteknuća parenhimatoznih organa, povećanu i čvrstu jetru, otečene bubrege, stazu krvi u miokardu, enteritis je često krvavi, krvarenja i nekroze po jetri te ascites i krvarenja po prstima nogu.

Liječenje podrazumijeva da se mora što prije ukloniti zagađena hrana, a slabo produktivnim životinjama pomoći tretmanom s antibioticima, aminokiselinama te vitaminima osobito onima iz B skupine. Drugoga lijeka nema.

radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

18

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

30. listopada 2020.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Voćke Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Jesenske sorte češnjaka Pred dosta godina, kad se nisam još bavila vrtlarenjem, češnjak je za mene bio jednostavno samo jedna vrsta češnjaka – bijelog luka (lat. Allium sativum). Nisam ni znala ni razmišljala o tome koliko raznih ekotipova i raznih kultivara češnjaka postoji.

Tek kad sam intenzivnije počela skupljati razne sorte povrća, a pogotovo starinske sorte, otvorio mi se sasvim novi svijet češnjaka. Danas imam i nekoliko jesenskih i nekoliko proljetnih sorti i oduševljava me njihova različitost.

Razlika - proljetni i jesenski češnjak

Mnoge buni razlika između jesenskog i proljetnog češnjaka pa ću prvo to objasniti. Razlika je u vremenu sadnje - jesenski se sadi u listopadu, proljetni na rano proljeće. Proljetni će dozrijeti malo kasnije nego jesenski češnjak i često ima nešto manje glavice.

Jesenski treba hladnije razdoblje za dobar rast i podnosi smrzavanje, proljetni češnjak u pravilu ne podnosi jača smrzavanja tla.

Jesenski češnjak nije toliko trajan – morate ga potrošiti do kraja godine ili posaditi na jesen, tek neke sorte traju sve do proljeća.

Proljetni češnjak je trajniji i čvršći i ako ga dobro uskladištite, traje bez problema i preko godinu dana.

Jesenske sorte češnjaka

Najbolje vrijeme za sadnju jesenskog češnjaka u kontinentalnim krajevima

je mjesec listopad. Nedavno sam posijala zimske salate te kad posadim jesenski češnjak, na rubove gredica češnjaka ću presaditi i salatu za proljetnu berbu.

Predstavit ću vam 4 sorte jesenskog češnjaka koje trenutno uzgajam na svom vrtu i pokazati koliko su i slični, ali i različiti.

1. Rani ljubičasti češnjak – ta meni omiljena vrsta dozrijeva već početkom lipnja i treba budno pratiti zrenje – čim se stabljike, koliko god bile zelene, počnu polijegati, to je znak da treba u berbu. Ima čvrste glavice i može narasti dosta veliki, čak i u mojoj tvrdoj ilovači.

2. Rani bijeli češnjak – glavica ovog češnjaka izvana je bijela, ali iznutra češnjevi ipak imaju roza-crvenkaste nijanse. Dozrijeva početkom lipnja i ima jake, debele uspravne stabljike koje se nikad ne polijegaju.

3. Kasni roza češnjak ova vrsta dozrijeva krajem lipnja, dakle mjesec dana kasnije nego rane sorte.

Ima jake stabljike i ne razvija zračne lukovice te ga je zbog toga najbolje plesti u vijenac. Ima lijepe čvrste češnjeve.

4. Starinski češnjak kasni – imam mješavinu od 2 starinske vrste, a obje vrste imaju i male i velike glavice te jako velike zračne lukovice koje su onda idealne za daljnje razmnožavanje.

Razlika, dakle, nije samo u rastu i razdoblju berbe, nego i u čvrstoći i trajnosti češnjeva, ali i u okusu - neke vrste su puno aromatičnije od drugih.

30. listopada -Dan lista do 10 sati, od 11 sati povoljno vrijeme za biljke cvijeta.

Njegujemo biljke lista i biljke cvijeta.

31. listopada - Dan ploda Beremo i prerađujemo voće, beremo grožđe.

1.studenog - Dan ploda Ujutro prskamo voćke preparatom 501 za dozrijevanje lišća i drva.

2. studenog - Dan korijena Za sve radove izaberemo dan za plod. Voćke sadimo na dan ploda u vrijeme za presađivanje. Korijenje prije presađivanja namočimo u pripremljeni premaz za voćke kojem smo dodali nešto čaja poljske preslice. Kalem režemo u voću te cijepimo za ubiranje. U vrijeme između studenog i kraja veljače na dan kada zemlja nije smrznuta i pokrivena snijegom, prskamo voće i zemlju preparatom 500 u poslijepodnevnim satima. U rano proljeće voćke i zemlju prskamo čajem od poljske preslice. Kada se razviju prvi listovi prskamo preparatom 501 rano ujutro. Prskanje ponovimo ujutro još dvaput pred drugačijom zodijačkom pozadinom elemenata

VRTLARICA

topline, ali ne prskamo kada voćke cvjetaju. Protiv napada krastavosti, prvenstveno nakon obilne kiše, možemo prskati preparatom 501 još više puta do zrelosti voća, ali prskanje mora biti završeno do 8 sati ujutro. Trešnje prskane preparatom 501 kod obilne kiše u vrijeme sazrijevanja očuvaju svoj okus i manje pucaju. Tri tjedna prije berbe prskamo preparatom 501 i to popodne. Nakon berbe prskamo kremenom još dva puta ujutro i jednom za sazrijevanje lišća i drva. Do kraja listopada pognojimo zrelim kompostom i okopamo, a iza toga poprskamo preparatom od kravlje balege i napravimo premaz za deblo i grane.

Od 1. do 19. studenog Sunce je ispred zviježđa vage što znači da će se mikroorganizmi u tlu ponovno razmnožavati. Tada je odgovarajuće vrijeme za gnojidbu pašnjaka i travnjaka. Ako dodatno prskamo preparatom Marie Thun, potičemo djelovanje mikroorganizama u tlu. Tvari će se tako bolje preraditi u kompleks gline i humusa i neće prelaziti preduboko u zemlju.

3. studenog - Dan korijena Kod mrkve i cikle koje stvaraju sjeme u drugoj godini odaberemo plodove tipičnog oblika i zdravog izgleda, provjerimo i okus. Mjesto ureza premažemo ugljenom.

4. studenog - Dan korijena Presađujemo i sadimo biljke korijena (luk, češnjak, zimski luk…) u zatvorenom prostoru za rano proljeće.

5. studenog - Dan cvijeta Siječemo kupus za kiseljenje i dobar je dan za kasnu berbu grožđa. Počinje period za presadnju.

U VRTU obitelji Ujlaki iz Donje Dubrave

Endivija i radići u punoj su raskoši Iako je već u poznim godinama, Ljubica Ujlaki iz Donje Dubrave ne odustaje od obrađivanja vrta. Oveći vrt ovih je dana prepun jesenskih salata svih vrsta. Uz nezaobilaznu endiviju tu su i radići od kojih se posebno sa svojim listovima ističe crveni varijetet. Gorkaste sorte salate obožava cijela njezina obitelj, a naša je vrtlarica otkrila tajnu kako se riješiti te “mane”. Naime, kaže, očišćeni listovi ostave se oko pola sata u mlakoj vodi i ona povuče svu

gorčinu. Salatu potom obavezno začini domaćim koščičnim uljem i stavi malo češnjaka.

Doduše, u salati zna završiti i kuhani krumpir te grah pa i pokoje jaje. Ni sama ne zna koja joj je kombinacija najbolja. Salata je trenutno u punoj snazi i tako će ostati još jedno vrijeme jer je otporna na niske temperature. Pa čak ni mraz je ne može uništiti jer je vrtna parcela uz kuću, koja je štiti.

A uz salatu u vrtu još uvijek bere i papriku te poriluk. (vv)

Jesenske salate u vrtu Ljubice Ujlaki na vrhuncu su sezone

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 19

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 JAVILI STE NAM

Međimurski sudionici hodočašća na Mariju Bistricu

MEĐIMURSKI BRANITELJI i članovi njihovih obitelji na hodočašću u Mariji Bistrici

Molitva za umnožavanje vjere i prestanak pandemije U nedjelju 4. listopada 2020. godine održano je 28. hodočašće Hrvatske vojske, policije i hrvatskih branitelja u organizaciji Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj u

nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici. Hodočašće se za razliku od prijašnjih godina održalo sa znatno smanjenim brojem sudionika-hodočasnika uz strogo pridržavanje propi-

sanih epidemioloških mjera.

Na hodočašću je sudjelovala i malobrojna skupina branitelja i članova njihovih obitelji iz Međimurja u organizaciji Koordinacije Udruga iz Do-

movinskog rata Međimurske županije uz potporu Ministarstva hrvatskih branitelja.

Koncelebriranu svetu misu, koja je održana u crkvi Blaženog Alojzija Stepinca na otvo-

DARKO ZVER osvrnuo se na izgradnju vanjskih bazena u Čakovcu

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

U godini u kojoj svijet, Hrvatsku pa i Međimurje drma najgora ekonomska kriza ovog stoljeća, sama najava trošenja proračunskih (vjerojatno kreditom namaknutih) 35 milijuna kuna u svrhu natkrivanja derutne tržnice na pogrešnoj lokaciji i izgradnje vanjskih čakovečkih bazena kod boljih poznavatelja gradskih financija izaziva šok i nevjericu.

U vrijeme loše i nesigurne gospodarske situacije kojoj se niti ne nazire kraj, Grad čija su djeca nakrcana u premale škole i vrtiće, čiji stanovnici primaju ponajmanje plaće u RH, a zbog čega smo u samom vrhu postotka blokiranih građana u RH, Grad koji nije u stanju već nekoliko godina izgraditi prilaznu cestu stanovnicima novog urbanog naselja, planira potrošiti 27 milijuna kuna na polufunkcionalne vanjske bazene ko-

je ćemo koristiti tek dva-tri mjeseca u godini.

Trebaju li Čakovcu vanjski bazeni? Nisu od krucijalne važnosti zbog blizine Jadrana i svetomartinskih toplica, ali nismo protiv toga. Trebaju li biti financirani iz gradske blagajne, pogotovo u ovom trenutku? Niti u ludilu! Ako se u svojim glavama samo malo odmaknemo od propalog socijalističkog načina razmišljanja i krenemo put Slovenije, Njemačke, Austrije ili Italije, možemo primijetiti kako većina kupališta/bazena NIJE u javnom vlasništvu, već se prvenstveno radi o privatnim vlasnicima kojima bazeni služe kao dodatni sadržaj za samoodrživost šireg turističkog koncepta kojeg čine hoteli, wellness centri, sportski tereni i slično.

Umjesto pomahnitalog trošenja ogromne love na vanjske bazene koji će do-

je današnji dan prigoda da se sve misli i molitve predaju u ruke Nebeske Majke, posebno molitve za umnožavanje vjere i prestanak pandemije koronavirusa. (Dražen Tkalec)

UDRUGA Ovršni ustanak Međimurje

Vanjski bazeni financirani iz gradske blagajne nisu potrebni u ovom trenutku!

Darko Zver, povjerenik stranke Fokus za Međimursku županiju te najavljeni kandidat za gradonačelnika Čakovca na idućim lokalnim izborima, poslao je priopćenje u kojem se osvrnuo na najavljenu gradnju vanjskih bazena.

- Iako je od samog početka svojeg mandata najavljivao puno projekata, a skoro ni jednog ostvario, iz sedmogodišnjeg zimskog sna probuđeni socijalist Stjepan Kovač krenuo je u predizbornu kampanju za lokalne izbore u maniri pomahnitalog pijanog milijardera izgubljenog u prostoru i vremenu.

renom, predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj monsinjor Jure Bogdan, koji je u svojoj propovijedi podsjetio kako je upravo mjesec listopad posvećen Gospi te kako

Otvoreno pismo načelniku općine Sveti Juraj na Bregu

Darko Zver datno generirati novi minus u već ionako praznoj gradskoj blagajni, ovim putem javno pozivam gradonačelnika da u ova nesigurna i loša ekonomska vremena odustane od predizbornog, populističkog, preskupog i neprioritetnog projekta. Ako je ipak već odlučio spiskati naših 27 milijuna kuna u vlastitu predizbornu kampanju, predlažem da te novce preusmjeri u pomoć građanima i poduzetnicima kroz trogodišnje ukidanje prireza i poreza na potrošnju.

I financijski i socioekonomski efekti ovog poreznog rasterećenja bi u ovom kriznom trenutku bili daleko bolji i korisniji od vanjskih bazena.

Kao da nam nije dosta pandemije Covida-19, već nam je naša vlada pustila i drugi epidemiološki virus „ovrhe-19.10.“ kako u cijeloj RH, tako i u Međimurskoj županiji. Ta dva virusa bi se mogla pokazati pogubna za naše ljude koji su već dugo na vjetrometini raznih nedaća.

Javljaju nam se građani iz Općine Sveti Juraj na Bregu da na kućne adrese dobivaju obavijesti o prijenosu potraživanja s komunalnog poduzeća kojem duguju, na tvrtku za naplatu potraživanja. Radi se, među ostalim, i o malim iznosima kao što je dug od 64 kune, koji će ovim prijenosom višestruko narasti.

Dugovanja je potrebno podmirivati isto kao i svoje obveze, ali smo protiv preprodaje dugovanja trećim osobama. Dugovi se na ovaj način neće vratiti, već postaju nenaplativi i neotplativi.

Agencije će halapljivo pojesti sva sredstva, a vjerovnik se neće namiriti. Ovim putem apeliramo na načelnika Anđelka Nagrajsalovića da se

zauzme za prestanak preprodaje dugovanja i da se nađe neki drugi način naplate. Apeliramo i na sve ostale gradonačelnike i načelnike općina u Međimurskoj županiji da učine isto.

Načelnik Anđelko Nagrajsalović nas je informirao da se na natječaje za odvoz smeća u brežnim općinama ne javljaju komunalna poduzeća iz Međimurja.

Zbog toga su te općine prisiljene uzeti komunalna poduzeća van Međimurske županije. Kako je moguće da se vanjskim KP isplati više odvoziti otpad nego domaćim? Zbog toga i dolazi do ovakvih situacija. Pozivamo Čakom, Prekom i Murs -Ekom da se jave na natječaje. Pozivamo načelnika Anđelka Nagrajsalovića da sazove sjednicu Savjeta za potrošače općine Sveti Juraj na Bregu. Građani, ako dobijete obavijest o prijenosu potraživanja javite nam se na mail udruge: udrugaovrsni@gmail.com kako bismo mogli intervenirati.

Udruga Ovršni Međimurske županije

20

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

30. listopada 2020.

30. listopada 2020.

Mozaik 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POTPISAN UGOVOR za dogradnju i rekonstrukciju radionica Tehničke škole Čakovec

Za vrhunsko strukovno obrazovanje projekt vrijedan 13 milijuna kuna Interes za korištenje budućih laboratorija čakovečke strukovne voditeljica projekta Mihaela Pancer Zadravec. škole već su iskazali i brojni poduzetnici Tehnička škola Čakovec kreće u projekt dogradnje i rekonstrukcije radionica vrijedan 13 milijuna kuna s ciljem uspostave Regionalnog centra kompetentnosti u strojarstvu.

Dražen Blažeka, ravnatelj Tehničke škole Čakovec i Đurkin Maja Đurkin Međimurec, direktorica tvrtke Đurkin potpisali ugovor o javnoj nabavi radova na rekonstrukciji i dogradnji postojeće zgrade Radionice Tehničke škole Čakovec.

Rekonstrukcija i dogradnja objekta dio je projekta Regionalni centar strojarstva vrijednog 56 milijuna kuna kojim će se omogućiti stvaranje infra-

strukturnih, tehnoloških, organizacijskih i stručnih preduvjeta za vrhunsko strukovno obrazovanje te obrazovanje odraslih prema potrebama gospodarstva u području strojarstva u Međimurskoj županiji i regiji.

Tehnička škola Čakovec je jedna od najvećih strukovnih škola u regiji te predvodnik u obrazovanju kadrova tehničkih zanimanja, što potvrđuju brojni zapaženi rezultati učenika.

Razvoj Regionalnog centra kompetentnosti u strojarstvu kruna je svih ulaganja i rezultata, istaknuo je ravnatelj Blažeka dodavši da će se tek sada početi izvoditi vidljive aktivnosti projekta.

Radovi na rekonstrukciji i dogradnji u vrijednosti 13.113.523,10 kuna trajat će 11 mjeseci, nakon čega slijedi opremanje novih prostora. Nabavit će se vrhunska oprema za 9 novih školskih praktikuma iz potpodručja strojarstva, a u novoopremljenim laboratorijima odvijat će se praktična nastava za učenike Tehničke škole Čakovec, za učenike škola partnera, ali i edukacije i stručna usavršavanja za odrasle.

Interes za korištenje budućih laboratorija već su iskazali i brojni poduzetnici iz regije koji su prepoznali važnost Centra kompetentnosti u strojarstvu koji se razvija u Međimurju, istaknula je

Početak korištenja novih prostora Centra kompetencija Tehničke škole Čakovec očekuje se krajem 2022. godine, dok provedba projekta završava krajem 2023. godine.

Ostatak sredstava iz projekta namijenjen je uspostavi suradnje s najboljim europskim i svjetskim centrima kompetencija, domaćim i stranim obrazovnim institucijama, stručnim tijelima, komorama i poduzetnicima, razvoju novih i unapređenju postojećih programa obrazovanja, jačanju kompetencija odgojno-obrazovnih radnika TŠČ i partnerskih škola te mentora zaposlenih kod poslodavaca, promociji i upravljanju.

(BMO)

Dražen Blažeka, ravnatelj Tehničke škole potpisao ugovor za izgradnju radionica OD PETKA do nedjelje

Tko i kada treba nositi masku: • zaposlenici zdravstvenih ustanova i osobe koje dolaze u posjet pacijentima ako su posjete dopuštene • vozači, ostali zaposlenici u prijevoznim sredstvima javnog prometa i putnici u javnom prometu • zaposlenici u trgovačkoj djelatnosti i kupci za vrijeme boravka u prodavaonici • zaposlenici u ugostiteljskoj djelatnosti koji dolaze u kontakt s gostima ili sudjeluju u posluživanju i pripremi jela, pića i napitaka • gosti u ugostiteljskom objektima osim dok sjede na svojim mjestima i konzumiraju hranu, piće ili napitke • zaposlenici trgovačkih društava, ustanova i institucija koji rade sa strankama i stranke koje dolaze u ta trgovačka društva, ustanove i institucije • zaposlenici u uslužnim djelatnostima u kojima se dolazi u bliski kontakt s klijentima • zaposlenici u uredima u kojima radi više od dva zaposlenika, a ne može se osigurati međusobna fizička distanca od najmanje 2 metra • vjernici prilikom obreda i okupljanja u zatvorenom prostoru • gledatelji na sportskim natjecanjima u zatvorenim prostorima • sudionici svih društvenih i javnih okupljanja u zatvorenom prostoru • roditelji ili druge osobe koje dolaze po djecu u škole ili ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja • druge osobe koje na to posebnim uputama i preporukama obveže HZJZ

Autobusne linije prema čakovečkom groblju

Od početka tjedna veliki redovi za testiranje na korornavirus kod ŽB čakovec

DO SADA u Međimurju koronavirusom zaraženo 1350 osoba

Više od 90 posto zaraženih bez zdravstvenih problema

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo 621 osoba je ozdravila od koronavirusa u Međimurju na dan 30. listopada od početka epidemije. U proteklih 24 sata testirano je 388 osoba od čega je evidentirano 167 novopozitivnih osoba, a hospitalizirano je 35 pozitivnih pacijenata. Troje pacijenata je na respiratoru.

Ukupno je do sada koronavirusom u Međimurju bilo zaraženo 1350 osoba.

Ono što saznajemo od izvora bliskih Stožeru, korona je u Međimurju u više od 90 posto slučajeva, posebice posljednjih dana, bila asimptomatskog oblika, tj. ljudi nisu imali simptome ili su oni bili vrlo blagi. Manje od 10 posto ljudi imali su manje ili veće zdravstvene probleme kao

da je u pitanju srednje jaka gripa.

Bez obzira na to što zdravstvena slika nije teška i bolnica za sad uspijeva zbrinuti sve teže oboljele, iz Stožera pozivaju građane da groblja posjete uz obavezno korištenje maski kako ne bi došlo do pogoršanja situacije. Posebice to vrijedi za naše starije sugrađane i kronično bolesne. Mise na grobljima održavat će se u skladu s uputama i preporukama za vjerske obrede na otvorenome kod kojih je obavezna fizička distanca od 1,5 metara i nošenje zaštitne maske. Hrvatski Zavod za javno zdravstvo objavio je nove kriterije za testiranje, prekid izolacije i karantenu prema kojima se samoizolacija skraćuje s

dva tjedna na 10 dana.Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio je odluku o zabrani posjeta korisnicima domova za starije i nemoćne osobe, osim u iznimnim slučajevima (teško bolesni korisnici), kada odluku o tome donosi ravnatelj te ustanove.

Načelnik Stožera civilne zaštite Međimurske županije Josip Grivec uputio je apel stožerima međimurskih općina i gradova da pojačano kontroliraju mjesta javnih okupljanja, a sportskim klubovima i udrugama da do 7. studenog odgode sve sportske manifestacije. Organizatorima utakmica grupnih sportova (nogomet, košarka, rukomet i drugi) te organizatorima drugih okupljanja preporučuje se da ne održavaju

takva događanja s više od 20 osoba. Županijska bolnica Čakovec podsjeća sve građane kojima je potreban dolazak u bolnicu kako je u funkciji novi trijažni prostor koji se nalazi u garaži, s lijeve strane od glavnog ulaza, preko puta nove zgrade Doma zdravlja.

Dom zdravlja Čakovec uspostavio je call centar koji je dostupan od ponedjeljka do petka od 7 do 15 sati na koji se mogu dobiti sve informacije vezane uz novonastalu situaciju, broj telefona je: 372372. Također, zainteresirani građani mogu nazvati Upravni odjel Međimurske županije za zdravstvo i socijalnu skrb na telefone 374-064 ili 374035 za tehničke probleme, koje će službenici Međimurske županije nastojati riješiti.

Kao i ranijih godina Grad Čakovec je u dogovoru s prijevozničkom tvrtkom Rudiexpress povodom nadolazećeg blagdana Svi sveti uveo posebne linije prema čakovečkom groblju. Tako će u subotu 31. listopada te u nedjelju 1. studenoga pet puta dnevno građani moći autobusom iz središta grada doći do groblja.

Autobus će na groblje voziti i u petak 30. listopada i u ponedjeljak 2. studenoga.

U petak autobusi s Autobusnog kolodvora u Čakovcu polaze u 9, 11 i 16 sati, dok je povratak s Gradskog groblja u 10:20, 12:20 i 17:20. U subotu i nedjelju autobusi s Kolodvora polaze u 9, 10, 11, 15 i 16 sati, dok je povratak u 10:20, 11:20, 12:20, 16:20 i 17:20.

U ponedjeljak autobus s Kolodvora polazi u 15 i 16 sati, a povratak s groblja je u 16:20, odnosno 17:20.

Iz Grada napominju da su sve vožnje besplatne. Ulaz u autobuse moguć je samo uz poštivanje propisanih mjera.

Redari će na ulazu kontrolirati pridržavaju li se građani pojačanih mjera. One podrazumijevaju nošenje zaštitnih maski za lice tijekom boravka na grobljima te dezinficiranje ruku prije ulaska na groblje.

Punktovi za dezinfekciju bit će postavljeni i na ostalim mjestima na kojima se zadržavaju posjetitelji. I ovim putem iz Grada mole građane da se pridržavaju propisanih mjera jer se na grobljima očekuje velik broj ljudi čime se povećava vjerojatnost širenja zaraze. (dv)

22

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pratite nas na facebook stranici

Back to school!

ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage)

Bebe 2020.

BluKids vas daruje

30. listopada 2020.

VOLIM

JER…

TRGOVINA METSS u Savskoj Vesi

Franjo Panić najradije čita sportske vijesti Ovaj tjedan bili smo u trgovini METSS u Savskoj Vesi i u jutarnjoj kupnji zatekli ljubaznog i vedrog gospodina Franju Panića. Gospodin nam je rekao kako svakog petka čita naše novine, a uvijek prvo kreće od sporta. Nakon toga

pročita što je novog i što se prodaje i kupuje. Franjinu vjernost nagradili smo platnenom vrećicom koja ga je posebno razveselila, a vrećicu je dobila i ljubazna prodavačica Štefica Sabol. (mk)

Naš vjerni čitatelj Franjo Panić i prodavačica Štefica Sabol

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas •

ZAVRŠENO 67. kolo nagradnog natječaja Briljanta i Međimurskih novina

Bojana Varga iz Strahoninca sretna dobitnica vrijednih naočala Goran i Tina Lipović iz Vratišinca dobili su kćer Emily rođenu 25. rujna.

3

Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu - dioptrijske naočale u vrijednosti od 500 kn.

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime:

BROJ KUPONA

Adresa:

Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 24.11. do 12 sati.

Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

1

U našu redakciju i ovog puta je stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih na sudjelovanje u ovom našem tradicionalnom natječaju.

Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Bojana Varga iz Strahoninca. Dobitnika ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade.

68. kolo počinje u ovom broju Novo 68. kolo našeg nagradnog natječaja Tri kupona skupi i naočale pokupi započinje u ovom broju. I u studenom, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona

Naše djelatnice izvukle su sretnu dobitnicu 67. kola koja objavljujemo u ovom i u naredna dva broja. Džokerkuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 13. do 24. studenog možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca,

Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 68. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. studenog. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Elena Mesarek; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Uoči Noći vještica 31. listopada prisjetili smo se kreativnog kostima Dalije Bedić iz Čakovca koja je utjelovila Dark Queen.

I ove će se godine obilježiti najstrašnija noć u godini, ali uz epidemiološke mjere.

Foto: Vjeran Žganec-Rogulja

2

media

30. listopad 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme KRISTINA GITA KAVRAN u video izložbi slikarskih umjetničkih djela kroz priču

VIKEND VODIČ

petak 30. listopada ČAKOVEC Virtualna izložba Kristine Gite Kavran 18:00 YouTube kanal ČAKOVEC Podroom Drink and Music Club Halloween warm-up w/ DJ Zix 20:00

subota 31. listopada ČAKOVEC Podroom Drink and Music Club SAMO GAS - noć šampiona i vještica 20:00 ČAKOVEC Caffe i noćni bar Meta Koncert Tarapana band 19:00

Virtualna izložba autorice Kristine Gite Kavran Link s video promocijom bit će dostupan na YouTube kanalu: Art, music and thoughts by Kristina Gita Kavran 30. listopada 2020. nakon 18 sati Slikarska umjetnička djela nastala od ruke Kristine Gite Kavran predstavit će se na virtualnoj izložbi pod nazivom Nepredvidljivo predvidljivi univerzum tihog svijeta u našoj svijesti. Redateljica je umjetnica Kristina Gita Kavran. Za kameru i montažu pobrinuo se Žan Novosel, a lokacija snimanja je svečana dvorana Muzeja Međimurja.

Link s video promocijom bit će dostupan na YouTube kanalu: Art, music and thoughts

by Kristina Gita Kavran 30. listopada 2020. nakon 18 sati.

- Opus slikarskih umjetničkih djela koji sam prezentirala u videu početak je mojeg rada.

Djela su nastala kombinaci-

HENA COM nagrađuje

LORA TOMAŠ: Slani mrak „Nijedan čovjek nije otok, sasvim sam za sebe“ – poznati je Donneov stih, početak Hemingwayeva romana, no kad govorimo o onome koji nam na čitanje nudi Lora Tomaš, možda bi ipak trebalo posegnuti za parafrazom i nadopisivanjem, umjesto citatom. Nijedan otok nije sasvim sam za sebe, naime, a nijedan čovjek nije sam svoj otok, točnije bi saželo ono što čitamo u ovom iznimnom romanu u kojem se fikcija i istraživanje slijevaju u dokufikciju, pripovjedačica i autorica u zapisivačicu, a dvadesetak malenih hrvatskih otoka kao mjesto istraživanja i pripovijedanja u arhetip izoliranosti i prolaznosti, čistu esenciju otočke, ali i univerzalne simbolike. U romanu čitamo priču

Kristina Gita Kavran mlada umjetnica iz Podbresta

KNJIŽNICA i čitaonica Šenkovec obilježila Mjesec knjige

Radove predstavile Mila Željeznjak i Gabrijela Binder Učenicima je književnica predstavila svoju zbirku kratkih priča Sretne priče, dok je slikarica objasnila tehnike kojima se služi pri svojim radovima

o Mare i Petru, o Didi koji je napisao knjigu o svojim putovanjima, o živima i mnogo više mrtvima koji su prošli kroz njihov i otočki život.

Dobitnik iz broja 1310 je Katja Knezić iz Čakovca (Znanje: PATRICK ROTHFUSS: Polagan pogled nijemih stvari) Knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

LORA TOMAŠ: Slani mrak

Ime i prezime:

jom različitih metoda i stilova, moja prva prezentacija koja je nastajala godinu dana i broji 80 slikarskih djela. To nije jedna obična izložba, već je to i određen performans koji se u Hrvatskoj na ovakav način pojavljuje prvi put. Slike bilježe moja stanja i moja slikarska propitivanja u traženju pravog izraza samog života i ljubavi, rekla je umjetnica Kristina Gita Kavran. Jedan od ciljeva ovog jednogodišnjeg istraživanja i stvaranja je želja da se od prodaje slikarskih djela kupe zvučni didaktički elementi za rad s djecom koji su nužno potrebni da bi se rad s djecom digao na razinu više te tako obogatio njihov razvoj. (dv)

kupon br. 1311

poklanja knjigu

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

U sklopu ovogodišnjeg Mjeseca knjige Knjižnica i čitaonica Šenkovec održala je za učenike drugih razreda Osnovne škole Šenkovec susret s književnicom Milom Željeznjak i ilustratorticom te slikaricom Gabrijelom Binder.

Djeci je književnica predstavila svoju zbirku kratkih

priča Sretne priče i zbirku igrokaza Koliba pod hrastom, dok je slikarica djeci objasnila tehnike kojima se služi pri svojim radovima.

U događaju uz umjetnice je sudjelovala direktorica knjižnice Božica Mezga i moderatorica Natalija Cecelja. U suglasju sa zahtje-

FIO SHOW omiljena glazbena emisija

Odličan program uz Dinacordi Luna band U nedjeljnoj repriznoj emisiji Fio show glazbeni gosti su bili Dinacordi Luna band, The Dekle i grupa Akord. Uz goste u emisiji je proslavio rođendan i naš voditelj Ivan Fiolić Fio. Iza nas je još jedna odlična glazbena emisija.

vima vremena događaj su upotpunile maske živih boja, djeca su podijeljena u dvije grupe tako da je zadovoljen propisani razmak.

Bio je i prisutan mali šumski patuljak, šaptač priča koji nadahnjuje umjetnice nastao od krpica živih boja koji je pokazao kako za sreću

nije potrebno mnogo, tek malo mašte i dobre volje.

A kako su djeca sama zaključila dovoljna je ljubav, bila ona prema roditeljima, prijateljima, ocjenama u školi, a nisu izostavljeni ni kućni ljubimci, mačke i psići osobito. (dv)

Plodovi medimurske zemlje POSEBNI PRILOG “MEĐIMURSKIH NOVINA”

JESEN U VRTOVIMA I DVORIŠTIMA: Vrt nikad ne miruje SAVJET IZ AGROHOBLAJA: Nema sadnje bez kvalitetne zemlje CENTAR DR. RUDOLF STEINER: Što se radi na jesen u biodinamičkom vrtu?

LAG MEĐIMURSKI BREGI I DOLI: Kako OPG-i mogu do bespovratnih potpora?

MEĐIMURSKI ŠTACUN: Odlična ponuda proizvoda međimurskih poljoprivrednika

Foto: ZVrzan

VRTNI CENTAR IVA: Što se ove jeseni sadi u dvorištu?

2

Polje i vrt

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JESEN U NAŠIM vrtovima i dvorištima donosi sa sobom mnogo rada

Vrt nikad ne miruje I dok se s jedne strane bere, čupa i vadi povrće s gredica, na to isto mjesto sade se i siju nove kulture. Orezuje se i dijeli grmlje, sade se voćke i posprema osjetljivije cvijeće

Piše: Vlasta Vugrinec

V

rt je živa tvorevina koja raste i mijenja se shodno promjeni godišnjeg doba, nikad ne miruje, već se stalno nešto događa u njemu. Iako smo ušli u kasnu jesen, naši vrtovi, povrtnjaci nisu pusti.

Mraza još uvijek nije bilo i može se brati paprika, rajčica, salate, poriluk. I dok jedno beremo, čupamo te vadimo s gredica, na to isto mjesto sade se i siju nove kulture, luk, češnjak, matovilac, potočarka, jagode…

BOGATSTVO PLODOVA DOMAĆIH KULTURA

Imati mali komadić vrta, gredicu ili dvije danas više nije luksuz, već nasušna potreba. Postali smo svjesni toga tijekom početka pandemije koronavirusa u karanteni kada nismo mogli za svaki list peršina ili jednu mrkvu u trgovinu ili tržnicu. Ako se zbog domaćeg povrća mnogi nisu do sada odlučili za vlastitu gredicu, pokoju teglu na balkonu ili prozoru,

pandemija je preko noći i one neodlučne natjerala da uzmu motiku u ruke. Istina, nitko ne kaže da se u povrtnjaku treba ubijati od rada, savijati leđa do nesnosne boli jer vrtlarenje, uz korist, treba biti i uživanje u razgibavanju i boravku na svježem zraku. Štihanje, kopanje, grebljanje i ostali teži fizički poslovi izašli su iz mode.

Danas se u vrt ide kako bi se čovjek odmorio od napora i stresa na poslu i u kući, kako bi obnovio baterije i nadisao se svježega zraka.

A sve je to moguće uz dobro promišljanje, organizaciju i malo znanja. Nitko ne kaže da u vlastitom vrtu moramo brati prvoklasnu rajčicu, papriku kao sa slike i ogromne glavice salate. Dovoljno je da je povrće produkt našeg rada i bez primjene ikakve kemije.

Doduše, dio vrtlara i dalje ostaje vjeran motiki i lopati.

Neki se okreću biodinamičkom vrtlarenju, pa organskom itd. Bitno u svemu tome je da beremo povrće tijekom cijele godine, nešto stavimo u zamrzivač, dio preradimo u zimnicu, pekmez, kompot, sok, sirup…

Salata lijepo napreduje, a dobro ju je još malo okopati

Raskošni cvjetovi pampas trava pravi su jesenski ukras dvorišta

Kako smo danas uglavnom poslom okupirani veći dio dana, nekako se najlakši i najjednostavniji tip vrtlarenja čini onaj bez obaveznog kopanja uz primjenu malča.

Znalci kažu kako se tu radi i o najboljoj metodi jer se ne narušava podzemni mikrosvijet.

- Uz malčiranje ne moramo ni zalijevati svakog dana, sprječavamo rast korova i prekomjerno zagrijavanje tla. Osim toga, s vremenom malč truli i pretvara se u fino organsko gnojivo i hranjivi humus, poučila nas je Bernarda Orehovec iz Čakovca, naša poznata biodinamičarka i

kolumnistica naših novina.

Nadaleko je poznata i kao čuvarica te sakupljačica starog sjemena.

Sreli smo ju na njezinom imanju između Čakovca i Šenkovca, na kojem ni danas nema ništa manje posla nego početkom jeseni. Plastenici su puni povrća, a gredice u pripremi za novi slijed sjemena.

- Rajčica još uvijek zreli, paprika također, rastu mi salate, prije svega radići, grah se penje po potpornju, buja blitva, nabrajala nam je naša sugovornica.

Podosta je toga već povadila, ali i zasijala. Pa je tako matovilac već stigao do 3-4

lista, kasne kristalke također lijepo napreduju.

Na otvorenim pak gredicama zasadila je nekoliko sorti češnjaka, zimskog luka.

S druge strane krupne glave raznog zelja čekaju na red za berbu, također i obični kelj, brokula, cvjetača. Kelj pupčar brat će i tijekom cijele zime kao i peršin, mrkvu i celer. Posljednjih godina zime nam ne donose osobito niske temperature pa sve to korjensto povrće preživi i ne treba ga vaditi i spremati.

Jedino se vadi onoliko koliko joj je potrebno za spravljanje zimnica.

Na njezinom imanju svoje posebno mjesto imaju tikve

Danas se u vrt ide kako bi se čovjek odmorio od napora i stresa na poslu i u kući, kako bi obnovio baterije i nadisao se svježega zraka. Ne treba se ubijati od rada, savijati leđa do nesnosne boli jer vrtlarenje, uz korist, treba biti i uživanje

30. listopada 2020.

Egzotična ašvaganda raste u vrtu obitelji Novak iz Nedelišća ili buče. Teško ih je sve i nabrojati jer je njezin svijet buča doista ogroman.

- Buče zauzimaju posebno mjesto u mom srcu, kaže.

Osim neobičnih, jedinstvenih oblika buče pružaju velike kulinarske mogućnosti.

Mogu se peći, kuhati, raditi od njih marmelade, pekmezi, sokovi, ali i kruh, brašno, kolači.

Njihova je prednost i to što mogu stajati duže vrijeme, praktički od jeseni do jeseni pa se ne moraju spremati u zamrzivače, već se koriste u friškom, svježem stanju.

Doduše, koliko se god trudili zamijeniti povađeno povrće novim ipak će poneka gredica ostati prazna. Ako ju se ne želi štihati ili prekopati, dovoljno je da se do proljeća prekrije sa slojem malča od slame, sijena, lišća ili bilo kojeg drugog prirodnog materijala.

Isto tako, bilo bi poželjno nad gredicama jesensko-proljetnih salata, endivije, peršina i slično napraviti priručnu

Polje i vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

konstrukciju za tunele koji će se prekriti najlonom ili akrilnom folijom.

UDOMAĆENE EGZOTIČNE VRSTE POVRĆA I VOĆA

Za razliku od naše kolumnistice koja njeguje i održava na životu starinske sorte, ima i onih vrtlara koji uživaju u uzgoju egzotičnog bilja isprobavajući različite okuse i mirise. Čajot (meksički krastavac), tamatillo (meksička rajčica), crveni i žuti fizalis (peruanska jagoda), tamarilo, daikon, crvena i bijela čičoka, kaki, kivi, indijska banana, čokoladna akebija, malabarski špinat i još kojekakve “čudne” ili egzotične kulture, ubrali su ili još beru na svom imanju bračni par Nada i Dragutin Novak iz Nedelišća.

- To je samo dio toga, sa smijehom nam je rekla Nada Novak, umirovljena viša medicinska sestra. Imamo još i kurkumu, brali smo sejlonske i mini-krastavce, pepino,

Maćuhica svojim cvijetom uljepšava tmurne jesenske i zimske dane kivano. Ponosni smo na našu ašvagandu koja se u našoj zemlji može nabrojiti na prste jedne ruke.

Imaju oni i “obične” kulture kao što je veliki grm lovora koji već godinama u njihovom vrtu u Nedelišću, prkosi zimskim minusima.

Tu je i josta, uzgajaju hren, batat, sibirske borovnice, maline, kupine. No, mjesta ima i za dobravski luk, domaće sorte kukuruza, za krumpir, mrkvu, peršin itd.

Iako je većina toga već obrano i pospremljeno, u dvorištu se i dalje širi puzajući čajot.

- Ljudima u Međimurju čajot ili meksički krastavac nije baš toliko nepoznat. Čak znaju i da postoji varijetet s bodljama i bez njih. Neki kažu da ih okusom podsjeća na krastavac, drugi na tikvicu.

Bilo kako bilo, od njega se mogu raditi juhe, umaci i salate, može ga se pohati, dodavati u razna variva, može ga se puniti...

I meksička rajčica ili tamatillo ima veliku primjenu u pripremi različitih jela, kaže

Nada. Najbolja šalša koju je u životu napravila i probala je upravo od te vrste rajčice ili rajčeka kako ga još zovu. Vrlo su ukusni i umaci, marinade i juhe. Naša rajčica svemu tome daje nešto posebno.

IZAZOV JE UZGOJ, ALI I ISPROBAVANJE NOVIH OKUSA

- Čovjek u našim godinama mora se za nešto uhvatiti i nečemu se veseliti. Nama su to nove biljke, biljke koje uspijemo sami uzgojiti ma kako to u početku nemoguće izgledalo. A ako ih već uspijemo uzgojiti, onda ih naravno treba i znati pripremiti te pojesti. Treba se i naviknuti na nove okuse, odnosno treba biti otvoren za nešto novo, neisprobano.

Okusi jesu novi, govore nam složno, no nisu baš tako neobični da se čovjek ne bi mogao naviknuti na njih i koristiti ih, ako ne redovno, onda barem povremeno u svojoj kuhinji.

A kad već govorimo o egzotičnom bilju nije više rijetkost da ljudi u teglama uzgajaju đumbir, kavu, avokado, nar, kumkvat pa i običnije vrste poput limuna, mandarine, naranče, masline, banane. Nije nužno da ih jedu, ali onako za vlastiti gušt.

SADNJA I VAĐENJE CVIJEĆA U CVJETNJAKU I DVORIŠTU

Idealno je vrijeme za dijeljenje i presađivanje cvjetnih trajnica

3

Posla u jesen i te kako ima i oko cvijeća. Prije svega, vrijeme je sadnje lukovica proljetnica poput narcisa, tulipana, zumbula i šafrana. Ako već i jesu posađene, možda je vrijeme da se rasade, premjeste na neko drugo mjesto ili pak da im se doda nova boja ili novi miris.

I dok se te vrste sade, vade se one osjetljivije koje ne mogu preživjeti zimu u zemlji, već moraju ići na prohladno, suho i tamno mjesto. U tu

skupinu spadaju popularne kale i kane, gladiole i dalije.

Naravno, s prvim nagovještajem mraza na sigurno se sklanjaju lončanice s višegodišnjim cvijećem koje nas je tako lijepo veselilo tijekom ljeta svojim bojama poput pelargonija, begonija, sandevila, mandevila, bugenvilija, fuksija, oleandera i mnogih drugih. U zaštićene prostorije idu i filadendroni, fikusi, difenbahije, kućna paprat i slično sobno bilje koje smo također iznijeli na naše terase, ljetne kućice, sojenice ili u bilo koji drugi kutak dvorišta. Jer nema ničeg goreg od pažljivo njegovanog cvijeta ostavljenog na milost i nemilost prvom jesenskom mrazu. Nije ih dovoljno samo unijeti u kuću, već im treba pronaći i idealno mjesto bez propuha, s dovoljno svjetlosti i bez prevelike topline. I ne treba čekati prve minuse jer prevelika razlika u temperaturi obično rezultira odbacivanjem lišća što nitko ne želi.

Nažalost, one jednogodišnje, surfinije, verbene, kranjčeci, vodenike, vinke, salvije moraju se baciti, eventualno se prikupi sjeme za narednu sezonu.

Tijekom našeg nagradnog natječaja Čiji je vrt najljepši imali smo prilike vidjeti i čuti koliko truda Međimurci ulažu u uređenje svog dvorišta stalno nešto mijenjajući i dosađujući. A sada je pravo vrijeme za presadnju ili dijeljenje višegodišnjeg bilja poput hortenzija, hosti, paprati, katruža, perunika. Sade se novi grmovi ruža od stablašica, čajevki do floribunda, rodendrona, raznog drugog listopadnog ili zimzelenog grmlja ili drveća. Idealno je vrijeme i za sadnju živice od kaline ili lovor višnje, možda od forzicije, berberisa.

Postojeće grmlje se orezuje i priprema za zimu kako se veće grane ne bi slomile pod težinom eventualnog snijega. I ne samo da se ore-

Kasna jesen i zimski dani ne moraju izgledati otužno i tmurno. Naime, ima cvjetnih vrsta koje i te dane mogu učiniti ljepšim i vedrijima, stoga se sade nezaobilazne maćuhice, erike, vrijesak, razne multiflore...

zuje, već se i oblikuje u željeni geometrijski lik ili pak topiarij.

Kasna jesen i zimski dani ne moraju izgledati otužno i tmurno. Naime, ima cvjetnih vrsta koje i te dane mogu učiniti ljepšim i vedrijima, stoga se sade nezaobilazne maćuhice, erike, vrijesak, razne multiflore koje posebno lijepo izgledaju kad se rascvjetaju u teglama pred ulaznim vratima, na stepenicama ili balkonima. Dunjaricama se zreli plodovi pretvaraju u prekrasne narančaste i crvene bobice. Ostavljaju se i raskošni cvjetovi raznih pampas trava.

Od kasne jeseni do ranog proljeća sade se i voćke i obnavlja se postojeći voćnjak, vade se stara stabla koja više nisu u punoj rodnosti i zamjenjuju se novim, mlađim.

Naravno, ne treba zaboraviti ni na naš travnjak koji treba ući u period zimskog mirovanja lijepo pokošen i uredan bez opalog suhog lišća.

Posla ima, reklo bi se, preko glave. Od svega toga najvažnije je raditi polako, dobro rasporediti vrijeme, boraviti na otvorenom i onda je to pravi smisao vrtlarenja, uzgoja cvijeća i uživanja u ljepoti stvorenoj vlastitom rukom.

4

Polje i vrt

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZ AGROHOBLAJA SAVJETUJU

Nema sadnje bez kvalitetne zemlje

B

ilo da imate mali urbani vrt u srcu asfalta, nekoliko gredica cvijeća na balkonu ili živite u kući s okućnicom, svatko od nas može napraviti nešto za spas klime. Vječno je pitanje je li bolja jesenska ili proljetna sadnja pa smo za savjet pitali u AgroHoblaju u Murskom Središću. Tvrtka AgroHoblaj bavi se proizvodnjom organsko-mineralnih supstrata i poboljšivača tla.

Kvalitetna zemlja početak je svakog “idealnog zelenog kutka” rekla nam je Maja Hoblaj te nam odgovorila na pitanja.

• Koje su po vama glavne prednosti jesenske sadnje?

- Mijenja se klima pa su nam jeseni sve duže što biljkama daje mogućnost da ako ju posadite u jesen, ima bolju pripremu za prvu vegetaciju.

U jesen je tlo još uvijek dovoljno toplo da zacijele presjeci korijenovih žila te da se počne razvijati korijenov sustav.

Uslijed kiše i snijega tijekom jeseni i zime tlo se slegne pa se biljka bolje ukorijeni. Sadnice posađene u jesen, dolaskom proljeća bolje usvajaju hranjive tvari i vodu te imaju znatno jači i brži porast.

Jesensku sadnju treba obaviti kada je biljka u “mirovanju”. Dobar pokazatelj nastupa tog trenutka je potpuno opadanje lišća što je uobičajeno početkom studenoga, ali ponekad može biti i kasnije. Ako tlo nije smrznuto, moguća je čak i sadnja tijekom zime što je opet povoljnije nego proljetna sadnja. Iznimka su vrste koje mogu pretrpjeti znatna

oštećenja od niskih temperatura i te je takve vrste bolje saditi u proljeće.

• Imaju li prednosti visoke gredice?

- Visoke gredice su ograđene, izdignute površine različitih dimenzija koje omogućuju uzgoj mnogih biljnih kultura u kontroliranim uvjetima. Njihova visina ovisi o raspoloživom materijalu te potrebama. Za izradu okvira visokih gredica mogu poslužiti prirodni materijali poput dasaka, greda, paleta, stare cigle, crijepa ili pak nekog drugog materijala kojim raspolažete ili ga možete nabaviti po pristupačnim cijenama. Idealno je vrijeme za izradu visokih gredica kasna jesen ili rano proljeće, vrijeme kada imamo puno različitog biootpada koji pomiješan sa zemljom čini idealan medij za uzgoj biljnih kultura. Visoke gredice savršen su način uzgoja biljnih kultura na siromašnim i zakorovljenim tlima. U visokim gredicama se mogu uzgajati sve vrste povrća, cvijeća i začinskog bilja. Kako se brže zagrijavaju od okolnog tla, s uzgojem bilja može se započeti već u rano proljeće te se sezona može produžiti čak i u zimskim mjesecima ako ih zaštitite od mraza vrtnom koprenom. Biljke posađene u visoke gredice bujnije su, zdravije i zaštićenije od napada štetnika. Gustom sadnjom mješovitog bilja iskorištava se sav prostor te se zasjenjuje rast korova. Kako je tlo u visokim gredicama zaštićeno od gaženja, nije ga potrebno prekopavati, a kako su visoke onda ih je lakše i obrađivati.

Gotove mješavine za sadnju i presađivanje biljaka, voćaka i loznih sadnica sadrže sve hranjive elemente i mikroelemente potrebne za rast biljke. Dohranjivanje je potrebno tek kada biljka počinje bujno rasti s odgovarajućim mineralnim gnojivima. Naše mješavine gotovih supstrata bazirane su na više vrsta treseta i komposta te oplemenjene hranjivima namijenjenim određenim kulturama kao i agentom vlažnosti koji sprječava brzo isušivanje

Jesensku sadnju treba obaviti kada je biljka u “mirovanju”. Dobar pokazatelj nastupa tog trenutka je potpuno opadanje lišća

Visoke gredice mogu se postaviti i na terase i dvorišta, a izgled i oblik moguće je prilagoditi svakom prostoru. U početku je to malo više ulaganja, ali se brzo isplati.

• Isplati li se uložiti u zemlju?

-Gotove mješavine za sadnju i presađivanje biljaka, voćaka i loznih sadnica sadrže sve hranjive elemente i mikroelemente potrebne za rast biljke. Dohranjivanje je potrebno tek kada biljka počinje bujno rasti s odgovarajućim mineralnim gnojivima. Naše mješavine gotovih supstrata bazirane su na više vrsta treseta i komposta te oplemenjene hranjivima namijenjenim određenim kulturama kao i agentom vlažnosti koji sprječava brzo isušivanje.

• Zašto malč?

Malč osim što sprječava isušivanje tla i rast korova, postupnim raspadanjem obogaćuje tlo organskim tvarima i tako popravlja njegovu strukturu. Sprječava eroziju tla, a biljke koje rastu na malčiranim gredicama neće imati blatnjave mrlje po cvjetovima i listovima. Njime smanjujemo utjecaj ekstremnih temperatura na tlu, a smanjuje i gubitak temperature tla tijekom noći. Njegovom redovnom upotrebom na prirodan način nadzirete rast korova. Malčirati možete svakojakim materijalima, a najzastupljenije je drvenom sječkom ili ekspandiranom glinom različitih granulacija.

(S. Zorković)

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Polje i vrt

5

VRTNI CENTAR IVA IZ ŠTEFANCA

Neka se i vaša okućnica obogati jesenskim bojama!

K od odabira biljaka za sadnju u vrtu, treba voditi računa o tome kako one rastu, što im sve treba za život, kakve će u budućnosti postati i koliko im vremena za to treba. Tu su određene veće ili manje potrebe za svjetlom i vodom te specifični zahtjevi nekarakteristike tla. Naravno, poželjno je da boja lista i cvijeta paše uz trenutnu boju fasade. Osobito popularni ukrasi u vrtu ovih su godina biljke crvene boje, koje se slažu sa svim oblicima eksterijera.

TKO VOLI SUNCE, A TKO SJENU?

Svi pravi borovi (Pinus sp.) za rast zahtijevaju puno sunca, moraju rasti na otvorenom ili s južne strane objekata koji bacaju sjenu. U sjeni uživaju tise, rododendroni, hortenzije, božuri, bršljani, božikovine, hoste i druge vrste porijeklom iz donjeg šumskog horizonta.

Rododendroni, azaleje i erike osim sjene vole i kisela pH zemljišta te ih nećemo saditi u vapnenim uvjetima tla koje ima viška kalcija. Cvjetne gredice s tagetesima i gazanijama stavite na sunčanu poziciju. Ako želite cvijeće u sjeni, onda stavite vodenike ili vinke i uokvirite ih hostama. U hladovini raskošnu boju daju i božuri, a teksturu i sjaj božikovine.

Na kosinama (škarpama) koje su okrenute prema jugu i podložne su eroziji dobro je posaditi neko nisko grmlje koje dobro pokriva tlo, a otporno je na sušu. Za

to su kotoneasteri kao stvoreni. Na sjeverne kosine možemo staviti bršljane ili lonicere pokrivačice. Penjačice kao što su petoprste lozice i clematisi lijepo će nam prekriti pergole i žičane ograde.

Troprsta lozica se penje uza zid kao i bršljan pa njima prekrivamo nelijepe zidove i betonske ograde.

CRVENA BOJA KRALJICA JE SVIH JESENSKIH VRTOVA

Vrsta i varijeteta biljaka s crvenim listovima ima mnogo. Najviše ih je među javorima. Acer platanoides 'Crimson King' i 'Royal Red' su crvenolisni kultivari javora mliječa. To su velika stabla za drvorede. Crvenolisna, ukrasna šljiva stručno se zove Prunus cerasifera 'Nigra'. Cvate vrlo rano, u ožujku ili početkom travnja. Uz cvatnju razvijaju se i listovi koji imaju u početku svjetlocrvenu, a kasnije tamnocrvenu boju u toku čitave godine. Tamnocrvene su joj i mlade grane. Ona je manje stablo koje će narasti do 6 ili 8 metara, ovalne do okrugle krošnje. Pogodna za sadnju u parkovina, uskim ulicama i manjim vrtovima. Nije posebno izbirlijva u pogledu uvjeta uzgoja. Može poslužiti kao crveni dio palete boja u vrtu umjesto puno osjetlijvijeg crvenog javora. Ima i komparativnu prednost u usporedni s njim, to je njena izdašna cvatnja. Ova kasnija tamnocrvena boja u šljive je u najvećim ljetnim žegama postojanija od javorove crvene boje. Javor u takvim uvje-

tima zna poprimiti smeđecrvenu boju, dok šljiva ostaje vjerna opisu tamnocrvene boje.

Prunus serrulata Royal Burgundi je manje drvo koje naraste do 8 m. Krošnja joj je ovalna ili vazasta. Što se tiče tla ne postavlja posebne zahtjeve. Voli mjesta s puno sunca. Uvjeti uzgoja nisu komplicirani. Osim prekrasne cvatnje u travnju, krasi je dekorativna jesenska boja lista. Većina trešanja ima lijepe, plamene boje lista prije opadanja. U kombinacijama jesenskih boja ova je trešnja

definitivno maštovitija i od javora. Ako imate mali vrt, odaberite 'japanske crvene javore' i razne izvedbe Photinije frazeri 'Red Robin'.

DRVEĆE ŠARENOG LIŠĆA ČINI VAŠE DVORIŠTE OSEBUJNIM

U velikoj skupini dveća šarenog lišća vrlo je raširena vrbica Salix integra 'Hakuro Nishiki', grm nacijepljen na ravno stablo jedne druge vrbe. Izgleda u vrtu kao 'malo drvce koje cvate cijele godine'. To bijelo/roza što se vidi po vrhovima ovog elegantnog stabalca nisu cvjetovi, nego su mladi šareni listovi.

Kad drveće ima žutu boju lista onda kažemo da je zlatno. Najčešći zlatni kultivari su među čempresovkama (pačempresi i tuje), borovima i javorima. S žutom bojom nije dobro pretjerati u vrtu.

Nikako je ne bi smjelo biti više od nekih desetak posto u odnosu na zelenu boju. Kad vidimo da je vrt 'jako žut' pomislimo da tu nešto ne štima s ishranom biljaka ili su gladne dušika ili pate od željezne kloroze. Zato, ako volite zlatne nijanse lišća, posadite uz njih i tamnozelene kultivare da se vidi da je 'sve u redu', a i estetski je kontrast zelene i žute jako simpatičan.

Ako smo vam daleko, posjetite naš web shop i sve biljke naručite iz udobnosti vlastitog doma. Stići će očuvane, s pažnjom odabrane i zapakirane. Posjetite web stranicu https:// vrtnicentariva.hr/trgovina/ i odaberite nešto za vaš dom, terasu, okućnicu ili vrt

Naša želja je istaknuti važnost svih karakteristika određenih biljnih vrsta kad im biramo poziciju u vrtu. Konkretne stvari će vam reći stručnjaci kod nabave sadnica u našim Vrtnim centrima u Štefancu i Koprivnici. Pronađite nas na adresi Braće Radić 54 u Štefancu i u Koprivnici na adresi Križevačka cesta 61. Za sva pitanja slobodno nas kontaktirajte na telefon 040 337 741 ili 048 625 489

6

Polje i vrt

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI IZ CENTRA DR. RUDOLFA STEINERA

ž Jesenski radovi u biodinamickom vrtu Piše:AmalkaVukelić,dipl.ing.agr.

Voditeljica biodinamičke proizvodnje Centar dr. Rudolfa Steinera

Z

namo da je jesen vrijeme ubiranja plodova i laganog odumiranja, odmaranja prirode do novog proljeća. Vrtlari gledaju na jesen iz malo drukčije perspektive. Jesen je vrijeme pripreme za novo vrtlarsko razdoblje koje nastupa krajem zime, stoga je to idealno vrijeme za novi početak.

Kad kažemo početak, mislimo na pripreme koje su neophodne kako bi naš vrt u proljeće te čitavu narednu sezonu mogao davati obilje plodova. Koliko i kakve plodove ovisi ponajviše o kvaliteti tla, stoga zapitajte se i provjerite je li vam tlo u vrtu zdravo i vitalno. Dakle, sad je vrijeme za pripremu komposta – hrane za tlo.

KOMPOSTIRANJE Najjednostavniji i najefikasniji način zbrinjavanja organskog otpada je kompostiranjem. To je proces razgradnje organske tvari uz pomoć mikro i makro organizama do divnog crnog komposta koji svi želimo u svom vrtu.

Kompostne hrpe mogu se slagati u jesen ili u rano proljeće, ali preporuka je u jesen s obzirom na činjenicu da se kompostna hrpa zagrijava u svojoj termofilnoj fazi i do 60 stupnjeva pa je bitno koja je temperatura okoliša kako ne bi došlo do samozapaljenja hrpe.

Kompostna hrpa trapezastog je presjeka i slaže se u slojevima u kojima je odnos ugljičnog i dušičnog dijela 60:40. To znači da 60 % sastojaka kompostne hrpe mora biti organskog biljnog porijekla (sječkanje grane, suha trava, slama, otpaci iz vrta, otpaci iz kućanstva –

bez mesa, kostiju i citrusa), dok bi 40 % sastojaka trebalo biti životinjskog porijekla (svježi stajski gnoj). Ako niste u mogućnosti nabaviti gnoj, on se može zamijeniti s prošlogodišnjim kompostom kojeg ste sačuvali.

Na dno kompostne hrpe slaže se tanak sloj granja kako bi se omogućilo otjecanje viška vode iz hrpe kako hrpa ne bi trulila. Vršni dio mora se dobro izravnati s ciljem upijanja atmosferske vode u hrpu koja natapa materijal i hladi proces zagrijavanja.

Kompostna hrpa slaže se slojevito pazeći na njezin omjer veličina. Širina hrpe koju započnemo slagati može biti 2,5-3 m, dok će krajnja širina po završetku na vrhu biti 2-2,5 metra zbog trapezastog oblika. Visina neka bude 1,5-2 m, a duljina ovisi o količini materijala kojim slažete hrpu, veća količina znači i veću dužinu.

Slojevi se slažu tako da se stavlja prvi sloj ugljične komponente, zatim tanji sloj dušične i potom bi bilo idealno ako biste imali pepela od drveta za posipanje i neutralizaciju pH. Slojeve slažete dok ne postignete željenu visinu.

Nakon što je kompostna hrpa složena, dobro se sabije (hodanjem po vrhu) i prekrije slamom ili suhom travom.

Da vjetar ne bi raznosio materijal, na sve to stavite i dvije daske.

BIODINAMIČKIM PRIPRAVCIMA PREPARIRATI KOMPOSTNU HRPU

I ono najvažnije, u zadnjoj fazi izrade kompostne hrpe dodaju se biodinamički pripravci. Oni služe kao pomoć u dozrijevanju komposta i balansiranju nutritivnih

tvari koje se u njemu nalaze.

Pritom se koristimo biodinamičkim pripravcima od 502 do 508. To su biljni pripravci koji su dozrijevali u animalnim ovojnicama tijekom godine i svaki od njih ima utjecaj na drugi mikro ili makro element u kompostu.

Biodinamičke pripravke koji su vam potrebni da biste preparirali kompostnu hrpu možete nabaviti u Centru dr.

Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu u kojem se redovito izrađuju svake godine upravo za ovu potrebu.

Nakon 6 mjeseci (ili još bolje godinu dana) naš kompost je zreo i spreman za upotrebu. Sad je već proljeće i ono na čemu smo vrijedno radili ove jeseni višestruko nam se isplaćuje plodovima naših biljaka i kvalitetom tla.

Gnojidba kompostom u kojem su sadržani navedeni biodinamički pripravci ima za funkciju oživljavanje tla, a samo živa materija može stvoriti novi život pun vitalnosti i zdravlja. Stoga, imajmo na umu: onakvi smo kakvu hranu jedemo.

Za informacije i savjete kontaktirajte Centar dr. Rudolfa Steinera, Donji Kraljevec.

MEĐIMURSKI ŠTACUN ČAKOVEC - SVJEŽE IZ MEĐIMURSKIH POLJA

Najbolje ‘z Medimurja M

eđimurski štacun je model zadružne suradnje međimurskih poljoprivrednika pokrenut od strane udruge Najbolje 'z Međimurja. Suradnju čini više od 35 proizvođača s preko 200 različitih izvornih međimurskih proizvoda. Štacunom upravlja zadruga u kojem svaki član ima pravo glasa i direktno upravlja poslovanjem.

Dostupnost lokalno proizvedene hrane od iznimne je važnosti, a naročito dolazi do izražaja u trenucima krize. Novac kruži lokalno i hrana se jede u okruženju u kojem je proizvedena. Iza svakog proizvoda u Štacunu stoji obitelj iz Međimurja što rezultira proizvodima iznimne kvalitete i hranjive vrijednosti. Kupnjom u Međimurskom štacunu novac do-

biva onaj koji ga i zaslužuje, proizvođač.

Posjetite nas i podržite svoje poljoprivrednike.

Međimurski Štacun Trg Eugena Kvaternika 5, Čakovec T: 097 708 7180 medimurski.stacun@gmail.com

Međimurski pinklec – odaberi proizvode i složi svoj savršeni poklon paket za svaku prigodu

30. listopada 2020.

Polje i vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

TRGOVINA I SERVIS MOTORENI IZ NEDELIŠĆA VAS POZIVAJU

Upoznajte naših 5 aduta za jesenske radove!

1.

MOTORNE PILE

ECHO lančane pile izrađene su tako da dugo traju. Još od prve pile, 1963. godine, inoviraju i poboljšavaju te su sve prepoznatljivije na svjetskom tržištu. Linija se sada proteže na 70 cm3, uz uključivanje CS-7310SX. Nova pila s gornjom ručkom DCS-2500T prvi je baterijski proizvod koji je ušao u seriju X i određen je za revoluciju percepcije baterijskog alata u industriji. Značajke koje povećavaju učinkovitost uključuju sustave za smanjenje vibracija, automatske podmazivače, inercijske kočnice lanca, elektronički sustav upravljanja i patentiranu tehnologiju G-Force koja uvelike smanjuje potrebu za održavanjem motora. Bilo da režete, obrezujete ili sječete, na ECHO motornu pilu se možete pouzdati.

2.

MOTORNI TRIMERI

Od održavanja zelenih površina do obrađivanja gustog raslinja, trimeri ECHO djeluju besprijekorno. Kućišta High Torque (pet položaja ležaja za minimalni otpor, minimalni šum i maksimal-

ni prijenos snage, prijenosni omjer 1:2,07 nasuprot standardnom 1:1,3) zupčanika s visokim okretnim momentom omogućuju korisnicima prolaz kroz gusto raslinje i visoku travu u jednom prolazu. Desetljećima se postupno poboljšava smanjenje vibracija i ergonomija na trimerima tako da možete brže raditi i učinkovitije obavljati poslove.

3.

MOTORNE ŠKARE ZA ŽIVICU

ECHO škare za živicu dizajnirane su tako da budu izdržljive, lagane i dobro uravnotežene. Uz lagane prijenosnike, dugotrajne noževe i nosače motora koji smanjuju vibracije, korisnici dobivaju i profesionalne performanse uz maksimalnu udobnost. Maksimalni fokus je na udobnosti i performansama, postupno prilagođavajući svaki aspekt za najbolje moguće iskustvo. Podizanjem ručica škara za živicu za 5 stupnjeva pronađen je optimalan položaj smanjujući kontakt ruku s živicom i omogućavajući neometano upravljanje tijekom rada.

Pažljiva posvećenost malim detaljima čini rad ugodnijim i učinkovitijim.

4.

MOTORNI PUHAČI

ECHO je razvio prvi leđni puhač, prvi ručni puhač i prvi “tihi” puhač. Anti Vibe tehnologija smanjuje vibracije i njihanje te tako poboljšava performanse uređaja i udobnost prilikom rada. Samim time drastično je smanjen umor korisnika te olakšano ruko-

vanje. Stoga, ako tražite vodeći puhač na tržištu, ECHO je pravi izbor za vas.

5.

MOTORNI TELESKOPSKI OBREZIVAČ

S obrezivačem ECHO PPT2620ES nema više žongliranja na drhtavim ljestvama! Radite brzo i sigurno s poda uz priključke s kojima dosežete preko 6 metara.

Obrezivač sadrži veliku ergonomsku ručku za izvrsno rukovanje, prilagodljiv pojas koji osigurava bolju raspodjelu težine te dokazan i pouzdan 2-taktni motor s elektronskim paljenjem, radilicom s više ležajeva, toplinski izoliranom kapsulom i integriranim katalizatorom koji veže respiratorne toksine iz ispušnih plinova.

Osnovna duljina cijevi je 401 cm, a s nastavkom od 120 cm više ni vrlo visoke grane ne predstavljaju problem. S jedinstvenim nastavkom za šišanje živice s podešavanjem kuta rezanja od 120° također možete obrezati visoku živicu sa zemlje. S ovim obrezivačem dostupan je još niz raznih nastavaka za sve vrste poslova u vrtu.

ČALOPEK STROJARSTVO ZA UREDNO GOSPODARSTVO

Obiteljska firma s više od 40 godina tradicije i iskustva

T

vrtka Čalopek strojarstvo iz Pušćina razvila se iz bravarske radionice 1976. godine, a pokrenuli su je supružnici Katarina i Stjepan Čalopek.

Tijekom četiri desetljeća postojanja i uspješnog vođenja firme na tržištu proizvodnje poljoprivrenih strojeva postigli su kvalitetu i inovativnost koja ih svrstava među lidere. Nakon poplave koja ih je zadesila 2012. godine i gubitaka koje su pretrpjeli, bez ičije pomoći uspjeli su se ponovno dići na noge i za-

i industrijskim procesima proizvodnje, montaže i kontrole. jedničkim snagama nastaviti put prema postavljanju novih standarda u poljoprivrednoj mehanizaciji. Danas firmu vodi njihov sin Elvis Čalopek te njegova supruga Ivana i trenutno zapošljavaju 15 djelatnika u proizvodnom prostoru od 1400 m2. U svom proizvodnom programu ponose se uređajima koji se koriste u poljoprivrednim

PROIZVODE IZVORNO MEĐIMURSKE POLJOPRIVREDNE STROJEVE

Tvrtka su u Međimurju koja se bavi izradom i proizvodnjom poljoprivrednih strojeva, a svojim znanjem i kvalitetom izrade zadovoljavaju standarde i domaćeg i stranog tržišta.

Izvoze u Sloveniju, Mađarsku, Austriju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i ostale zemlje. Domaći ljudi i domaće iskustvo probijaju se na tržištu poljoprivredne mehanizacije.

Svakodnevno usavršavaju svoj proizvodni program i postaju tvrtka poznata po ispunjavanju želja kupaca.

Izrađuju malčere, strojeve za pripremu stočne hrane i transportne trake. Posebno iz svog proizvodnog programa ističu malčere batičare MBL, MBR i MBP, rotacione malčere, mješaone stočne hrane i mlinove čekičare. Proizvode

još i transportne trake za industrijsku proizvodnju. Razvili su i dva stroja posebno prilagođena ekoproizvodnji u voćarstvu i vinogradarstvu, a to su voćarski malčer i rotacioni malčer s bočnim diskom. Oni u voćnjacima i vinogradima omogućuju manje upotrebljavanje pesticida i insekticida te na taj način žele osvijestiti i potaknuti kupce da se okrenu ekološkoj proizvodnji, koja je

uz njihove strojeve dostupnija i lakše ostvariva.

NUDE NIZ USLUŽNIH DJELATNOSTI

Uz proizvodnju strojeva nude i cijeli niz uslužnih djelatnosti. Najviše ističu plastificiranje i balansiranje, a tu je još i usluga CNC tokarenja, glodanja, CNC savijanja, CNC

rezanja i laserskog rezanja.

Uslugom plastificiranja zaštitit će metale od vanjskih utjecaja i postići da duže traje, a sve na ekološki način.

Svojim znanjem i kvalitetom izrade zadovoljavaju standarde i domaćeg i stranog tržišta

8

Polje i vrt

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LAG MEĐIMURSKI DOLI I BREGI PODUPIRE POLJOPRIVREDNIKE

ž 31 OPG dobio bespovratna sredstva Do sada cak

L

okalna akcijska grupa Međimurski doli i bregi je udruga koja okuplja predstavnike javnog, gospodarskog i civilnog sektora. Objedinjuje područja petnaest jedinica lokalne samouprave zapadnog i sre-

dišnjeg dijela Međimurske županije (Belica, Domašinec, Gornji Mihaljevec, Mala Subotica, Mursko Središće, Nedelišće, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec,

Štrigova i Vratišinec), a cilj je uspostava partnerstva svih sektora i povezivanja svih razvojnih aktivnosti i projekata na području na kojem je osnovan LAG. Udruga je utemeljena na načelima LEADER principa u svrhu pro-

micanja održivog ruralnog razvoja.

LAG Međimurski doli i bregi u svojoj baznoj djelatnosti provodi Mjeru 19, Program ruralnog razvoja RH, temeljem Lokalne razvojne strategije LAG-a 2014. - 2020.

U Mjeri su definirani okviri i uvjeti za razvoj područja te financiranje projekata s područja LAG-a koji su usklađeni s LRS i Programom ruralnog razvoja.

Kontinuirano se informiraju i animiraju članovi, kao i cjelokupno stanovništvo s područja LAG-a te šira okolina s aktivnostima i radom Lokalne akcijske grupe Međimurski doli i bregi.

Na području LAG-a provode se promotivne i edukativne aktivnosti za civilni, gospodarski i javni sektor s temama koje su bitne i aktualne za razvoj i jačanje kapaciteta pojedinog sektora, a sve s ciljem promocije LAG-a i LEADER pristupa te u sklopu provedbe projekata u kojima je LAG partner.

Na temelju dobro izrađene Strategije LAG-a i Ugovora s Ministarstvom poljoprivrede i APPRRR-om, LAG-u su dodijeljena sredstva u visini od 12.019.130,00 HRK za ruralni razvoj i provedbu projekata za korisnike s LAG područja.

Do sada je LAG sveukupno raspisao 6 natječaja i to za Potporu razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava (za OPG-ove) i Poboljšanje opće društvene infrastrukture i proširenje lokalnih temeljnih usluga (za općine i gradove).

Navedenim natječajima za OPG-ove (TO 6.3.1.) LAG Međimurski doli i bregi do sada je ukupno dodijelio

3.480.432,00 HRK putem 31 odobrena projekta OPGa i time omogućio malim poljoprivrednicima da dobivenim sredstvima podignu svoju konkurentnost i tržišni potencijal. Svaki odobreni OPG dobio je bespovratnu potporu u visini od 15.000 eura.

Stalnim radom po terenu i osluškujući potrebe stanovništva s područja LAG-a, uočeno je da je podrška najpotrebnija malim obiteljskim gospodarstvima, koja iz vlastitih prihoda ne mogu osigurati sredstva za ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju i proširenje proizvodnje.

Na temelju uspješnosti u provedbi LEADER mjere LAG Međimurski doli i bregi odabran je od strane Ministarstva poljoprivrede i APPRRR-a u prvih pet najuspješnijih LAG-ova RH, stoga su mu dodijeljena dodatna sredstva u visini od 1.848.550,00 HRK. Dodatna sredstva, a temeljem raspisanog novog Natječaja, LAG Međimurski doli i bregi odobrit će i dodijeliti sredstva za novih 16 projekata za razvoj malih OPG-ova s područja LAG-a.

Značajna su to sredstva koje je LAG plasirao (sveukupno 47 OPG-ova) u samo 2 godine na svoje područje i time značajno doprinio povećanju konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača, ali i ukupnom razvoju područja LAG-a.

SOBNO BILJE posebno je osjetljivo na niske temperature pa ga treba spremiti u zaštićene prostore

Pazite na svoje ljepotice U

kasno proljeće iznijeli smo van, na otvoreno i naše sobne ljepotice.

Popunili smo njima kutove balkona, obrubili terase, vanjske stepenice, a posebno lijepe ostavili smo pred ulazna vrata. Naravno, tu su prije svega tegle raznih fikusa, od šarenolisnog i zelenog benjamina, gumijevca i robuste.

Također, ima tu filadendrona, difenbahija, šeflera, kućnih paprati, raznih puzavaca, sansiverije, orhideje i tako u nedogled.

Pazili smo ih cijelo ljeto, zalijevali, prihranjivali, otkidali suhe listove, a po potrebi i presađivali u veće tegle.

One su tu ljubav i trud nagrađivale bujnim rastom, prekrasnim listovima i pokojim cvijetom. Tipični predstavnici sobnog bilja uglavnom se odlikuju raskošnim lišćem,

a manje cvijetom. Stoga, uživali smo ispijajući kave rano ujutro u njihovoj hladovini, ugošćavali prijatelje, izmjenjivali pelcere.

Dolaskom jeseni te naše krasotice treba spremiti jer neće preživjeti prvi mraz.

Vraćamo ih na staro mjesto na kojem su boravile protekle godine. Novim biljkama tražimo pogodno mjesto s odgovarajućom temperaturom i svjetlošću. Istina, već se unaprijed mirimo sa činjenicom kako baš sve i neće preživjeti. Prije unošenja u kuću ili stan biljke treba pregledati, odstraniti uvele i oštećene listove, izbaciti eventualne uljeze poput smrdljivih martina, glista, puževa, gusjenica, biljnih uši. Pozornost treba obratiti i na teglu i podložak koje treba oprati i tek tada unijeti u kuću.

Kad već govorimo o teglama, uglavnom se koristimo onim plastičnim koje se danas mogu kupiti u svim bojama, veličinama i oblicima. S druge strane, kako smo ljubitelji bilja, zelenila i prirode, sve je veći trend odbacivanja takvih cvjetnih posuda i korištenje onih od prirodnih materijala. Ali, kao što je dobro poznato, tegle od terakote i nisu baš tako povoljne, posebno one veće.

I tu postoji rješenje u vidu “uradi sam”. Jedna od mogućnosti je izrada vlastitih tegli od starog papira i cementa.

Druga, trenutno najpopularnija metoda izrade, je na bazi starih ručnika i cementne juhe. Kako su pred nama duge, zimske večeri, ovo je idealno vrijeme za upravo nešto takvoga. Manja vreća cementa košta koliko i jedna srednja

tegla, a od nje se može dobiti barem desetak originalnih posuda. Uz to, rješavamo se starih ručnika, majica, plahti, gunjeva i slično. Postupak je vrlo jednostavan.

U cementnu juhu namoči se stara krpa i prebaci preko izabranog kalupa. Za to pak može poslužiti stara tegla, plastična flaša, odnosno sve zavisi o tome kakvu posudu želite i trebate. Nakon što se osuši, prefarbate teglu željenom bojom, a možete još i dodatno oslikati. Pravila nema, jedino ograničenje je vaša mašta. Dakle, nije skupo te kreativno ispunjavate slobodno vrijeme i još dobijete uporabne posude. Uostalom, zbog epidemiološke situacije se ne može nikamo u “skitnju” pa zašto onda ne to iskoristiti.

(Vlasta Vugrinec)

Jednostavna, jeftina i unikatna tegla iz domaće radinosti

30. listopad 2020.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

intervju tjedna

LENA DRŽAJ (36) iz Čakovca spiritualna agnostkinja, vještica i tattoo majstorica

VODE VAS U KINO

Mogu kontrolirati um i spojiti se na tuđu energiju

OSVOJENIM SE KINOULAZNICAMA DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ISKLJUČIVO OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA, ZAKLJUČNO S DATUMOM 11. 11. 2020. U CINESTARU VARAŽDIN.

DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film “Fatima” (projekcija u Varaždinu)

Ulaznice za film “Vik i čarobni mač” dobio je: Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Lena Držaj (36) iz Čakovca spiritualna je agnostkinja, vještica i tattoo majstorica koja se ovim umjetničkim zanatom bavi skoro deset godina.

Prisjetila se svojih početaka još kad je umjetnost crtanja na koži “klesala” prvo na sebi, a kasnije na svojim prijateljicama. Upravo su one bile dovoljno hrabre i imale puno povjerenja u Lenu. To joj je dalo vjetar u leđa te je svaki put bila sve bolja i bolja.

- Obožavam svoj posao i radim ga iz duše.

Sve je počelo tako da sam osjetila poziv da se bavim tetoviranjem. Prvotno je to bio hobi i trebalo je dosta vremena da postane posao i da otvorim vlastiti obrt.

Prvo sam sebi tetovirala nogu, a kasnije i obrve. Ostale tetovaže, kojih imam dosta, nisam sama radila jer bi to ipak bilo jako teško i skoro nemoguće, počela je svoju priču tattoo majstorica Lena.

Na početku je razmišljala pozitivno, ali kaže da je na prvoj tetovaži odustala.

Srećom, imala je dobru prijateljicu koja ju je ohrabrila pa je tako nastavila crtati iglom i bojom. Samouka majstorica kaže kako je važno imati mirnu ruku, ali i vjeru u sebe. Velika je razlika između crteža na papiru i koži. Kaže da je puno bolja kad crta na koži, zato se i bavi tetoviranjem.

Pratila je YouTube videa raznih majstora i tako naučila tehniku.

- Na koži se ono što je napravljeno ne može obrisati.

Prati se crtež direktno. Srećom, sve je manje stereotipa vezanih uz tetovaže. Osim što se promijenio sam pogled ljudi prema tome, promijenile su se i tetovaže. Danas je to umjetnost, kaže Lena.

Tetovaža lako postane ovisnost

U deset godina kaže da se promijenila kao osoba.

Doživjela je osobni rast, na privatnom i poslovnom planu.

KAMO SUTRA

O

ve godine Svi sveti padaju na nedjelju što je za većinu koji vole spojiti - katastrofa. Smatraju da bi bilo puno bolje da pada na ponedjeljak. Onda si fino možeš napraviti produženi blagdanski vikend. No, ni to opet ništa ne znači jer je drugi krug korone pa je svaki dan upitno kamo bude se uopće moglo ići. Naravno, ne bi Stožer bio tako okrutan i

- Tetovaža nije samo umjetnost na koži. Klijenti mi se i duhovno otvaraju.

Osim što imaju lijepu tetovažu dobro se i osjećaju. Prva tetovaža nastane iz ljubavi i znatiželje, a kasnije lako postane i ovisnost. Baš te povuče, kaže.

Ima naravno i onih koji na tetovažu dođu samo jednom. Ovisi o karakteru, ali i životnom razdoblju u kojem se osoba nalazi. Trendovi tetovaža stalno se mijenjaju.

Neki motivi znaju kolati i više godina, ali trenutno su najpopularnije realistične slike.

- Prije recimo pet-šest godina bila je navala natpisa, ima i danas toga, ali znatno manje. Realistične slike su sad hit, ali s druge strane na natpisu se vidi kvaliteta tattoo majstora. Kad se tetovira natpis vidi se koliko je majstor vješt i koliko ima preciznu ruku, ističe.

Tetovaže u boji nisu toliko učestale te lakše izblijede.

Najčešće tetovaže su u crnosivim nijansama. Tetovaža

koja je u boji ne izgleda dobro, a kad je u pitanju crna boja i kad izblijedi izgleda još i bolje.

Sebe smatra spiritualnim agnostikom

Lena je vrlo osebujna osoba što se može primijetiti već na prvi pogled. Za sebe kaže da je spiritualni agnostik. Lenin studio nosi zanimljiv naziv Lena Witch (vještica) Ink Tattoo. Objasnila je i zašto je vještica u nazivu.

- Sebe smatram spiritualnim agnostikom. To znači da kad se uvjerim u nešto, tek onda vjerujem.

To je i definicija agnostika. Spiritualizam i duhovnost je način života u kojem spoznaš samog sebe. Upravo je ta dubina i spoznaja sebe pokretač svega ostaloga.

Vještica sam zato jer sam preko svojeg duha i intuicije kroz meditaciju došla do unutarnjih odgovora.

Mogu se spojiti na tuđe energije i sve osjetiti, od

empatije, kontrole uma, do viđenja auri. Lena osim što je vlasnica tattoo studija u Čakovcu, majka je dva sina.

Kaže da živi svoj život po svojim pravilima. Stvari radi po vlastitom osjećaju. 31. listopada u svijetu, ali i u Hrvatskoj slavi se Halloween, Noć vještica. Lena kaže kako je to vrijeme slavlja jer se slavi Samhain.

To je galski festival koji obilježava kraj sezone berbe i početak zime ili “tamniju polovicu” godine. Tradicionalno se održava 1. studenog, ali proslave počinju navečer 31. listopada jer je keltski dan počinjao i završavao zalaskom sunca, objašnjava majstorica.

Povodom Noći vještica Lena organizira nagradnu igru te nagrađuje najbolju masku na svojoj Facebook stranici. Najbolja maska osvaja tetovažu podlaktice. Kod nas je Noć vještica više određen raznim partijima pod maskama, a daleko najveću popularnost ima u Americi.

Tomislav Režek

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napraviti je da do četvrtka do 12 sati napisati zašto biste baš vi trebali osvojiti besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi tiskani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime.

Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Ove godine na groblje pod maskom preporučio preporuku da se ne smije ići na groblje.

Umjesto lockdowna (srećom) uvedeno je da na groblje možeš ići, ali je obavezno nositi masku. Za sve one koji vole stražariti u smjenama na groblju (nemam ništa protiv tradicije) to će značiti da im ove godine neće oteknuti noge od stajanja jer zadržavanje i ćakulanje s ljudima nije preporučeno. Za sve one koji posjet

groblju jednom na godinu smatraju modnom pistom gdje je potrebno prošetati novi kaput i čizme ništa se neće značajno promijeniti.

Samo je potrebno posebnu pozornost posvetiti maski koja mora biti matchy-match uz već navedeni kaput i čizme.

Blago njima.

Postoje i oni koji će ove godine umjesto 1200 kuna potrošiti 1000 kuna za grobni

aranžman - jer ipak je ova godina krizna pa se nema baš previše para za najskuplje gerbere u kombinaciji s krizantemama, ružama, orhidejama, margaretama, špinama i ukrasnim keljom.

Nadaš se da je i susjednim grobovima isto kriza jer kaj budu ljudi mislili ako na grobu ne bude aranžman koji pokriva i pol susjedovog i minimalno 50 upaljenih lampiona.

Normalno, ne onih crvenih jeftinih jer bude se to brzo spregorelo pa onda ne bude dobro izgledalo predvečer kad padne mrak.

Ljudi moji, Svi sveti je blagdan kad se sjećamo svojih preminulih. Nije važno cvijeće, modna kombinacija, lampioni, Piše: Dora Vadlja važno je odati počast svima koji su nam na ovom svijetu istom mjestu cijele godine, bili posebno dragi, a više ih, posjetite ga češće, a ne nažalost, nema. Grob je na onda kad se to “mora”.

4

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Foto: Zlatko Vrzan Piše: Dora Vadlja

Čakovečka špica

30. listopada 2020.

Ivana Bene i mališani Ivan i Ena

Mateja u odličnoj crnoj kombinaciji pokazala vitki stas

Neno, Sandra i maleni David

Odlična oker žuta jakna

Sara istaknula efektnu crvenu torbicu

Nasmijana obitelj Pal



18. svibnja 2018.

BOKS FILIP KOLAR, član BK Čakovec odradio prvi meč u dresu reprezentacije

Najveća želja je olimpijska medalja oko vrata - Prema onome što smo vidjeli u petak u prijenosu uživo, uzeo je prvu rundu, ali je poražen na kraju s 2:1. Treba sportski priznati da je Poljak bio bolji, ali ne toliko koliko bi to odnos prema dosadašnjem boksačkom stažu i iskustvu sugerirao prije samog meča, kaže zadovoljno Filipov trener Vanja Kostel Filip Kolar iz Nedelišća član je Boksačkog kluba Čakovec, čija je odlučnost i usredotočenost na konačni zacrtani rezultat nešto zbog čega u ringu ne posustaje do posljednje sekunde u svakom svojem meču. To se očito svidjelo i samom vodstvu boksačke reprezentacije Hrvatske te je Filip krajem rujna ove godine bio pozvan na nastup u trećem kolu Pevex lige i u kategoriji do 69 kg dobio priliku da boksa Petra Cetinića.

Izvrstan debitantski nastup u reprezentaciji Hrvatske.

Onima koji su upućeni u stanje u našem boksu, poznato je kako je Cetinić seniorski prvak u velter kategoriji, a ujedno je ove godine bio proglašen i najboljim boksačem na Pojedinačnom prvenstvu Hrvatske.

Filip je, iako je bio poražen, odradio sjajan meč koji mu je otvorio vrata reprezentacije te je dobio poziv za sudjelovanje na međunarodnom turniru koji je je prošli petak održan u Poljskoj.

Svojim dosadašnjim, relativno kratkim, ali uspješnim bavljenjem boksom Filip je "zapeo" za oko i treneru reprezentacije koji ga je pozvao za meč protiv Poljaka.

- Bilo je super, rekao nam je po povratku mladi boksač iz Nedelišća i istaknuo samu organizaciju, kao i odlične Dobro jemožda znatina 20 mečeve.

- Iako je samom početku bilo i malo

Filip Kolar, novopečeni hrvatski boksački reprezentativac odradio je na visokom nivou prvi meč u dresu reprezentacije u Poljskoj treme, jer ipak je to bio nastup taj meč, već ga je boksao na Iako sam se fizički i psihički za reprezentaciju, već nakon najvišem nivou. Prema onome vrlo brzo osjećao spremnim, prvog udarca gonga ona je ne- što smo vidjeli u prijenosu uži- nakon tog meča ipak sam stala i mislim da sam opravdao vo, uzeo je prvu rundu, ali je uvidio da je trening jedno, a ovaj poziv, dodao je člank BK poražen na kraju s 2:1. Treba sama borba u ringu nešto saČakovec. sportski priznati da je Poljak svim drugo i da ako želiš biti Govoreći o svojem prvom bio bolji, ali ne toliko koliko bi uspješan i bolji od protivnika, nastupu u reprezentaciji, Filip je to odnos prema dosadašnjem potrebno je u sve to uložiti bio dosta skroman, no zato smo boksačkom stažu i iskustvu cijelog sebe. Stoga, treniram pohvale i lijepe riječi čuli od sugerirao prije samog meča, puno, dva puta dnevno po tri njegovog trenera Vanje Koste- kaže Filipov trener. sata jer ne bih htio da moja želja la koji je uz Josipa Jalušića bio Kako pak je sve zapravo za uspješnom karijerom bude jedan od Međimuraca koji su počelo, pitali smo Filipa na jed- samo negdje u oblacima i da do sada nosili reprezentativni nom od njegovih svakodnevnih se možda zbog toga što nisam dres. Tako je Kostel istaknuo treninga. dovoljno spremam i ne ostvari. da je ovaj nastup u Poljskoj - Moram priznati kako je - Dvoboj koji je imao u bio tek deseti nastup u ringu moj otac veliki ljubitelj bori- Poljskoj i tijesno izgubio, dokaz u Filipovoj karijeri, a boksao lačkih sportova i tu je ljubav je onoga što i dalje tvrdim, a je protiv protivnika iza kojeg prenio na mene. Na samom neki na to gledaju s podsmije više od sto mečeva. početku moje sportske kari- jehom, da Filip Kolar svojim www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 6. rujna 2019.

- To su velike razlike, a on, jere bavio sam se punih osam radom, zalaganjem i znanjem ne samo da je odradio i preživio godina atletikom, nakon toga već u sljedećem olimpijskom i nogometom, košarkom, ru- ciklusu zaslužuje i mora biti u kometom. Probao sam čak i kvalifikacijskim mečevima za karate, no dolaskom na prvi Olimpijske igre. To je put koji boksački trening bila je to, kao smo si zacrtali i vjerujemo kako što se zna reći, ljubav na prvi ćemo ga i ostvariti, poručio je pogled. Iako je prošla tek ona na kraju trener Kostel. prva prava boksačka godina, Na kraju je i sam Filip priboks mi je prirastao srcu i znao kako mu je želja olimvidim u njemu sport u kojem pijska medalja što je sam vrh mi je želja ostvariti zavidnu kada su u pitanju ciljevi svakog sportsku karijeru. sportaša, a jednoga dana, iako Olimpijada nije nedostižna je to sada još teško govoriti Naime, već nakon mjesec o tome, ostvariti i nekakvu Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće i pol dana provedenih u ringu profesionalnu boksačku karitel: +385 (0)40 821 990 - centrala odradio sam prvi meč i rekao jeru. Nadam se kako u tome fax: +385 (0)40 373 456 treneru kako mi je jedini cilj neće biti prevelikih prepreka kroz natjecanja u budućnosti u vidu ozljeda, a ja ću svojim www.sgc-aton.hr biti u svakom meču sve bolji i predanim radom to pokušati e-mail: info@sgc-aton.hr tome sam posvećen sto posto. i ostvariti. (so)

KUGLANJE PRVA hrvatska liga

Jagić i Turk za pobjednički preokret u Novskoj U 6. kolu 1. hrvatske kuglačke lige čakovečki Željezničar odigrao je vrlo zanimljivu utakmicu u Novskoj. Domaća Novska bila je blagi favorit pred utakmicu ponajviše zbog domaće kuglane, ali naš raspoloženi dvojac im je pokvario sve planove pa je Željezničar slavio s rezultatom od 5:3 uz 35 čunjeva razlike (3478-3443).

Prvi blok prošao je u znaku domaćih kuglača.

Njihov najbolji igrač Dario Duda (609) pokazao je svoju kvalitetu i lakoćom dobio Željezničarovu kombinaciju koju su činili Franjo Gosarić i Bojan Košak (549). Drugi poen za Željezničar u prvom bloku izgubio je Luka Požega (587) kojemu je poen izmaknuo za svega 2 čunja. U drugom bloku domaćini su zadržali prednost za vodstvo 3:1. Dok je Tomislav Tvarog (556) svoj poen osvojio, kombinacija

Josip Filajdić-Igor Ružić (551) nije bila raspoložena.

Domaći su izgleda opušteno krenuli u zadnji blok smatravši da su već pobijedili. Brzo im se to obilo o glavu jer je posljednji dvojac Željezničara krenuo uraganski i brzo stigao svu stečenu razliku Novske.

Tako je Predrag Turk (613) pobijedio za ogromnih 80 čunjeva, a Zoran Jagić (622) titulu igrača utakmice zaslužio je astronomskom cifrom u zadnjem setu od čak 180 srušena čunja.

Naši kuglači nakon šest odigranih kola dobro stoje na tablici. Trenutno su s 5 bodova na 6. mjestu i polako odmiču ekipama sa začelja. Sljedeće kolo na čakovečkoj kuglani dočekuju aktualne prvake Zaprešić.

Međutim, s obzirom na njihovu ovosezonsku formu, to bi mogla biti utakmica u kojoj bi naši kuglači mogli do bodova. (Igor Maček)

Željezničar 2 i Prosvjetar nižu pobjede S dobrim rezultatima u 3. HKL Sjever nastavili su Željezničar 2 koji je pobijedio koprivnički Željezničar i Prosvjetar koji je pobijedio Lepoglavu 2, a utakmica između Zanatlije i Dubravčana se odgodila neposredno prije utakmice na zahtjev gostiju. Željezničar 2 je na domaćoj kuglani odigrao vrlo kvalitetnu utakmicu i protiv Željezničara iz Koprivnice slavio s visokih 7:1 uz 189 čunjeva razlike (3282-3093). Prosvjetar

je nastavio pobjednički niz protiv Lepoglave 2 porazivši ih na njihovoj kuglani s rezultatom od 6:2 uz 107 čunjeva razlike (3126-3019).

Sljedeće kolo očekuju nas zanimljivi dvoboji. Čakovečki derbi igraju Prosvjetar i Zanatlija, kvaliteta Željezničara 2 doći će na kušnju jer gostuju kod jakog varaždinskog Željezničara, a do pobjede bi konačno mogao i Dubravčan koji igra protiv Koprivnice. (im)

Kadetski tandem Željezničara brončani Tandem Željezničara u Zaboku je branio zlato od prošle godine. Nažalost, nisu uspjeli ponoviti takav veliki uspjeh, ali ipak su uspjeli doći do nove medalje. Tandem Željezničara činili su Leon Igrec i Noa Branilović. Kvalifikacije su

odradili odlično i završili su na visokom drugom mjestu.

U četvrtfinalu suvereno su prošli domaći tandem Zaboka, ali ipak u polufinalu nisu uspjeli proći zabočki drugi tandem pa su se naši mladići morali zadovoljiti brončanom medaljom. (im)

 NOGOMETNI SEMAFOR

Za vikend se ne igraju 4.

NL i međimurske lige Povjerenik 4. NL Željko Franić donio je odluku da se sljedeće kolo mora igrati i to bez gledatelja, ali nakon pobune klubova u četvrtak je odlučeno da se za vikend ne igra, a hoće li se prvenstvo nastaviti, odlučit će se sljedeći tjedan.

Unatoč najavama favoriti su se poskliznuli u 11. kolu. U međimurskom derbijuNedelišćejekodkućebilouvjerljivo protiv dugogodišnjeg takmaca iz Preloga. Domaćini su poveli iz kaznenog udarca golom Treske u 24. minuti. U drugom dijelu još tri gola za domaćine za visoku 4:0 pobjedu nad Mladost Kometom postigli su Pintarić, Celčić i Sabol. Još jedan favorit je loše prošao u međimurskom srazu. Unatoč stalnom pritisku i prilikama Međimurec nije uspio savladati u Macincu domaći Centrometal.Golkojijepostigaou4.minuti NovakDinos11metarabiojedovoljan za drugu prvenstvenu pobjedu domaćina. I u trećem srazu međimurskih ekipa bolje plasirani klub nije ostvario pobjedu. U Palovcu podjela bodova između domaćeg Dinama i čakovečke Sloge. Unatoč dva vodstva golovima Bakse i Štroka čakovčani odnose bod zgodicima Fabricia i Kneževića.

OmladinacjeuIvancuupisaoprviporaz u utakmici u kojoj se istaknuo četverostruki strijelac Dominik Božak. Nakon vodstvadomaćinanadugostimanakon lijepog gola iz slobodnjaka dao je u 35. minuti Radiković. Međutim, na odmor se odlazi vodstvom Ivančice golom iz sumnjivodosuđenogkaznenogudarca.

Udrugomdijelu,poslijejošdvijegreške zadnje linije Omladinca domaći napadač Božak kažnjava za konačnih 4:1.

U jedinoj nedjeljnoj utakmici gostujuća je pobjeda Dinama iz Domašinca u Jalžabetu. Strijelci u uvjerljivoj 3:0 pobjedi bili su po jednom Stjepan i Ivan Krznar, dok je još jedan realizirao Marko Jakšić.

Već pet kola igrači trenera Gorupića ne znaju za poraz i sa 16 osvojenih bodova nalaze se na šestom mjestu. Susret između Nedeljanca i Mladosti (SM) nije odigrana zbog epidemioloških razloga.

Rezultati 11. kola: Dinamo (P) – Sloga 2:2, Ivančica – Omladinac 4:1, Centrometal – Međimurec 1:0, Nedelišće – Mladost Komet 4:0, Dubravka Zagorac – Plitvica 2:2, Zelengaj – Bednja 0:1.

Jalžabet – Dinamo (D) 0:3, Nedeljanec – Mladost (SM) odgođeno. (d) IOMNS-aodgodiojecijelopredstojeće kolo svih međimurskih liga koje se trebalo igrati u subotu jer su se utakmice trebale igrati bez gledatelja, a klubovi ne žele igrati. Za naredni vikend razmotrit će se situacija i donijeti nova odluka.

Ovoodgođenokoloakosepopraveepidemiološke mjere, trebale bi se igrati na praznik u srijedu 18. studenog, iako je pitanje je li to baš primjereno taj dan.

U I. međimurskoj ligi svi susreti prošlog kola također su odgođeni zbog pandemije koronavirusa.

U II. međimurskoj ligi skupini A odigrana su samo dva susreta. Mihaljevčani su nakon prvog dijela u Ivanovcu vodili zgoditkom Josipa Igreca. Mladostse„budi“unastavkutesdvazgoditka Mihaela Fažona i jednim Nikole Horvata dolazi do sva tri boda. Iznenađenje je svakako poraz Budućnosti (P) u Dekanovcu. Za Mladost je u 14. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac.PrecizanjebioKrunoslavFrančić. Vodstvo domaćina povisuje Luka Tomašek u 35. minuti. I po drugi puta na susretu glavni sudac Darko Filipčić opravdano dosuđuje kazneni udarac za Dekanovčane. I ovog puta siguran je bio Frančić. Kod domaćina jedan opomenuti, a kod gostiju iz Podbresta čak petorica opomenutih igrača.

Rezultati:Mladost(I)–Drava(DM)3:1 (2x Fažon, N.Horvat; J.Igrec), Mladost (D) – Budućnost (P) 3:0 (2x Frančić, Tomašek). Sve ostale utakmice su odgođene.

UII.međimurskojligiskupiniBiznenađujućijeporazSokolauSlakovcu.Željko KamenarzabijazaSloboduu10.minuti.

Zadomaćinejeopravdanodosuđenkazneniudaracu36.minuti.SiguranrealizatorbiojeAnteKuljiš.PobjeduSlobode potvrđuje Kristijan Fegeš u 50. minuti.

U Malom Mihaljevcu preokret Pobjede. Mihaljevčani dolaze u 9. minuti u vodstvo zgoditkom iz kaznenog udarca ponajboljeg igrača Nine Bestijanića. Za goste u 44. minuti izjednačuje Marin Trajbar. Do kraja susreta Pobjeda dolazi do tri boda preko Japanca Shirota zgodicima u 59. i 86. minuti iz 11 metara.

U vrlo nervoznom susretu kod Malog Mihaljevca čak šestorica opomenutih, a kod Pobjede dvojica opomenutih i jedan isključeni igrač u 75. minuti. U dvoboju Plavih i Slobode iz Mihovljana bolji su bili Pekleničani. David Novak zabija za domaćine u 5. minuti, a za 2:0 strijelac je bio Kenta Shimamura. Poraz MihovljančanaublažiojeKristijanCuljak u 78. minuti. U dvoboju dvaju Hajduka bolji je bio onaj iz Brezja. Upravo su Brezovčaniprvipovelizgoditkomkapetana Hrvoja Senčara u 75. minuti.

Sve dvojbe oko pobjednika ovog susretariješiojedomaćinapadačSašaKrnjak u 90. minuti. Konačan rezultat postavlja igrač Štrukovčana Lovro Hrženjak u četvrtoj minuti sudačke nadoknade vremena. Probuđeni Strahoninec uspješno je prošao i zahtjevno gostovanje u Hlapičini. Mreže su u prvom dijelu mirovale, dok u nastavku gosti s dva zgoditka Yasude i jednim Erdelje dolaze do pobjede. Tijekom utakmice gostujuća navijačka skupina Hantlari u više navrata pali baklje i petarde te vrijeđa delegata Željka Bacingera kao i cjelokupni Međimurski nogometni savez. U Miklavcu je gostovao Omladinac i stigao do vrijednog boda u samoj završnici. Budućnost je do 83. minute vodila 2:0 zgodicima Krunoslava Majerića, dok gosti iz Mačkovca dolaze do 2:2 zahvaljujući Dorianu Leskovcu i Mateju Lesaru.

Rezultati: Sloboda (S) – Sokol 3:0 (Kamenar, Kuljiš, Fegeš), Mali Mihaljevec – Pobjeda 1:3 (Bestijanić; Trajbar, 2x Shirota), Plavi (Pek.) – Sloboda (M) 2:1 (D.Novak, Shimamura; Culjak), Hajduk (B) – Hajduk (Š) 2:1 (Senčar, Krnjak; L.Hrženjak), Mura – Strahoninec 0:3 (2x Yasuda, Erdelja), Budućnost (M) – Omladinac (M) 2:2 (2x K.Majerić; Leskovec, Lesar) U III. međimurskoj ligi Pušćine su uvjerljivo nadigrale Mladost iz Selnice. Po četiri puta u listu strijelaca su se upisali Siniša Dovečer i Karlo Levanić, dok je jednom gostujuću mrežu zatresao Marin Zeba. U Križovcu preokret Torpeda. Poveo je Dinamo zgoditkom Bojana Balaška, ali uporni domaćin već doprvogdijelaostvarujevodstvo4:1.U nastavku susreta još jedan zgoditak Križovčana.UjutarnjojmatinejiGraničarje Paragispratiokućisačakdesetkomada.

Treba spomenuti da su gostima u 21. i 22. minuti isključeni Alen Oršuš i Faik Pec zbog vrijeđanja i psovanja glavnog suca Božidara Juračića.

Nakon brojčane nadmoći na terenu Graničar upisuje deset zgoditaka u gostujućojmreži.Napredakjenagostovanje u Novo Selo na Dravi stigao sa samo devetoricomigračatesuuspješnoodolijevali napadima domaćina sve do 50. minute.Nakontoga,hat-trickjeostvario Petar Krizman, Mišel Popović dodao je dva zgoditka dok su po jednom strijelci bili Goran Varga i Leo Grabar.

Rezultati: Torpedo – Dinamo (Ž) 5:1 (An.Hatlek, K.Pintarić, Tuksar, L.Pintarić ; Balaško), Pušćine – Mladost (S) 9:0 (4x Dovečer, 4x Levanić, Zeba), Graničar (N) – Parag 10:0 (3x D.Drvoderić, 2x A.Drvoderić, Furdi, Bobičanec, Petak, F.Drvoderić, Katančić), Jedinstvo (NSnD) – Napredak 7:0 (3x P.Krizman, 2xMi.Popović,Varga,Grabar).Dubrava je bila slobodna.

30. listopada 2020.

NOGOMET

BURA U REDOVIMA NK MEĐIMURJA nakon što su igrači dva dana odbili trenirati

Štrajk igrača probudio sve u klubu i oko njega Umjesto najave derbi utakmice 12. kola Međimurje Opatija, koja se ovaj petak igra u Čakovcu u 18 sati, ona je pala u drugi plan zbog štrajka igrača.

Odbili trenirati dva dana

Iako se iz našeg drugoligaša Međimurja nitko nije oglasio do četvrtka, kako smo doznali iz igračkih redova, u utorak i srijedu ekipa nije trenirala jer im od kolovoza nisu isplaćene naknade. U četvrtak, dan prije utakmice ipak se ekipa vratila treningu.

Bez obzira na visoku motivaciju koju igrači pokazuju na terenu i sjajnu poziciju na tablici, Uprava kluba na čelu s predsjednikom Marjanom Uršanićem kojeg već duže vrijeme nema u klubu i direktorom Stjepanom Hamonajcem koji je igračima rekao da novca za isplate nema, igrači više nisu mogli izdržati jer nemaju više ni za benzin ni za kavu i, kako su poručili, prisiljeni su bili obustaviti rad.

U četvrtak nakon što su Međimurske novine prodrmale učmalost oko cijele ove situacije u klubu, klupko se počelo odmotavati. Nakon što smo na našem web portalu objavili da igrači štrajkaju već dva dana, javio nam se direktor Stjepan Hamonajec koji je rekao da nije bilo razloga za obustavom treninga.

Kaže da svi igrači igraju kao amateri i nisu u radnom ili nekom drugom obvezujućem

odnosu s klubom. Potvrdio nam je da ima problema s isplatom, ali da one nisu nepremostive. Međutim, najavio je da treba regulirati odnose između igrača i kluba kad su u pitanju isplate naknada, na što oni baš nisu naučeni. Rekao je da klub radi na tome da napravi određenu isplatu već ovaj petak.

Također je potvrdio da je predsjednik kluba Marjan Uršanić dao ostavku i to, kako je kazao, u pismenom obliku i da zbog toga postoje određeni problemi u vođenju i financiranju kluba.

Međutim, tu ovoj zavrzlami između njih dvojice nije kraj jer Uršanić navodno demantira direktora i tvrdi da nije dao ostavku na mjestu predsjednika. Hamonajec je također kazao da s obzirom na cijelu situaciju radi intezivno na tome da klub preuzmu ozbiljni ulagači što se, po njemu, ne sviđa onima koji imaju neke svoje vizije za preuzimanje kluba. Sumnja da oni stoje iza ovog igračkog štrajka te nam je ponudio da osobno razgovaramo s Petrom Gavrićem, predstavnikom stranog ulagača koji su spremni preuzeti klub, a da će se on nakon što bude poznato novo vodstvo - povući.

Nazvali smo Gavrića koji nam je potvrdio zanimanje za ulaganje u NK Međimurje i trenutnu sanaciju aktualnih obveza prema igračima.

- Sjever Hrvatske, Čakovec i Varaždin vrve mladim i talentiranim igračima, ekipa

Međimurja je također sastavljena od mladih i kvalitetnih igrača, pratili smo neke utakmice, osobno sam gledao također zadnju utakmicu i mogu potvrditi da smo zainteresirani za dogovor i ulaganje, rekao je naš sugovornik. U nastavku je rekao da je predstavnik španjolske grupacije koja se bavi investiranjem u sport. Da imaju dobru volju za dogovor, žele pokazati i time da već idući tjedan riješe aktualna dugovanja prema stručnom stožeru i igračima i nakon toga nastave razgovore i pregovore iako financijska situacija zbog koronavirusa nije idealna.

Gavrić je rekao da će jedna njihova ekipa već ovaj petak doći u Čakovec i posjetiti klub te da su spremni idući tjedan pustiti financijsku injekciju, a za proljetni nastavak prvenstva pojačati igrački kadar na pozicijama kojima je to potrebno.

Više zainteresiranih ulagača

Ali nije kraj ni priči o mogućim ulagačima. Štrajk igrača je probudio puno toga što se tiče promjena u klubu.

Promjene su na vidiku, ali nikako da se dogode. Također, štrajk pokazuje da je NK Međimurje poželjna udavača za strane investitore u hrvatski nogomet kojih je sve više.

Naime, s potencijalnim ulagačima iz Španjolske i Mađarske razgovarali su već ranije sportski direktor i trener Vincetić te kapetan Glavina,

Stjepan Hamonajec, direktor kluba, najavio je da ima ulagače koji žele investirati u klub a kako doznajemo ima i jedna zagrebačka menadžerska agencija koja je spremna na ulaganje. Navodno postoji i interes grupe međimurskih poduzetnika.

Za sad je sve to “na dugom štapu”, ali očito se zahuktava cijela stvar o mogućem početku sportsko-poslovnog modela funkcioniranja kluba koja bi trebala donijeti i preoblikovanje i profesionalizaciju NK Međimurje, o čemu smo već pisali i nadamo se da će ona konačno uroditi plodom.

Sve dok ovo traje, nogomet se treba igrati i to bez gledatelja. Tako će biti i ovaj petak kad u Čakovcu Međimurje ugošćuje ugodno iznenađenje prvenstva Opatiju. (dz)

RUDAR iz Murskog Središća igra u najboljoj formi otkako je ušao u 3. HNL

Laporniki srušili i favorizirani Tehničar Cvetkovec Nakon tri uzastopna poraza Rudar je upisao tri uzastopne pobjede, jednu u kupu i dvije u prvenstvu. Nakon što su dva puta bili bolji od Poleta, na "Šuderku" je stigla jedina neporažena momčad lige, Tehničar iz Cvetkovca.

Unatoč tome što je Rudar bio hendikepiran neigranjem nekolicine igrača, priliku su dobili i iskoristili mladi Kovač, Nedeljko, Vurušić i Zrna. U odličnoj predstavi, pogotovo u prvom poluvremenu, domaći igrači nadvisili su renomirane goste i pobijedili 2:1. Prije prvog gola igrači Dražena Škvorca pošteno su se ispromašivali, u prigodama su bili Filip Škvorc, Skoliber, Vinko, Patafta.

U vodstvo domaćin dolazi nakon kornera u 20. minuti

kada glavom pogađa Škvorc. I nakon toga Rudar je u prilikama, a njihove promašaje u 27. minuti kažnjava Kranclbinder i poravnava na 1:1 što je i rezultat prvog dijela.

U nastavku nešto ravnopravnija igra u polju s time da Rudar ima više prigoda, a jednu od njih u 56. minuti koristi Nedeljko koji nakon centaršuta udarcem glavom dovodi svoju ekipu u vodstvo 2:1. Do kraja se rezultat nije mijenjao, a prema mišljenju domaćina sudac Hirš ih je oštetio za nedosuđeni jedanaesterac u 67. minuti. Sve u svemu tri boda ostaju na kontu i s 15 bodova Rudar se nalazi na 4. mjestu s bodom više od drugog našeg predstavnika Poleta koji nije igrao u ovom kolu.

- Možda naša najbolja predstava u prvenstvu do sada, pogotovo što je priliku dobilo mnogo mladih igrača koji su donijeli potrebitu energiju. To je i putokaz kojim smjerom moramo ići, a mi u upravi se moramo potruditi da im omogućimo čim kvalitetnije uvjete. Čak smo na tablici prestigli našeg rivala Polet i bilo bi dobro da se prvenstvo sada završi, uz osmijeh u šali rekao je predsjednik Rudara Damir Cilar.

Polet nije igrao s Varteksom iz Varaždina jer je utakmica odgođena zbog epidemioloških razloga.

U sljedećem kolu Rudar odlazi na gostovanje u Virje kod posljednjeg Podravca, dok Polet dočekuje Graničar

TABLICA 1. Radnik Križevci

10 7 1 2

+11

22

2. Mladost Ždralovi 10 6 3 1

+20

21

3. NK Tehničar

10 4 5 1

+6

17

4. Rudar MS

10 5 0 5

-1

15

5. Polet SMnM

9 4 2 3

+3

14

6. Bjelovar

9 4 2 3

+2

14

7. Papuk

10 4 2 4

0

14

8. Varteks

9 4 1 4

+1

13

9. Podravina

10 3 4 3

-2

13

10. Virovitica

10 3 3 4

+3

12

11. NK Graničar

9 2 1 6

-14

7

12. NK Podravac Virje 10 0 0 10 -29

0

iz Đurđevca. Prema odluci Stožera utakmice 11. kola igraju se bez prisustva gledatelja. Sve utakmice igraju se u subotu 31. listopada s početkom u 14 sati. (md)



30. listopada 2020.

STOLNI TENIS

ODBOJKA

PRVA hrvatska liga istok za muške i žene, nastavljeno 3. kolo

SUPERLIGA

Posebno uspješan na domaćem terenu bio je čakovečki MSTC koji je zabilježio dvije pobjede protiv Strmca i Brestovca

Varaždinu

Pobjeda i poraz međimurskih Pobjeda našeg predstavnika u obje konkurencije Centrometala u Piše: Franjo Flac

Koronavirus radi svoje i u stolnom tenisu pa su zbog samoizolacije u 3. kolu odigrane samo četiri utakmice, a četiri su odgođene, među njima i ona između Mihovljana i Podravke. U odigranima je uspješan bio MSTC Čakovec, koji je u dvorani 3.

OŠ s po 4:1 savladao Strmca iz Nove Gradiške i, novajliju u ligi, ekipu Brestovca.

Kod Čakovčana je sa svim dobivenim pojedinačnim partijama odličan bio Matija Barić, a solidno su mu pomagali Filip Godina i trenerigrač Samir Kučević, koji je zaigrao umjesto Filipa Panića. Putjane su opet igrale bez Rinalda Jurinca bez kojega su Putjančani i protiv Novogradištana i protiv Brestovčana izgubili s po 4:3 jer Boris Preksavec, Eugen Šimon, Dejan Lajtman i Robert Lehkec nisu mogli ni znali dobiti još po jednu potrebnu partiju.

Rezultati: Putjane Brestovac 3:4 (Preksavec – Ivan Markanjević 3:0, Lajtman – Bogdanović 3:1, Šimon – Robert Markanjević 1:3, Lehkec/Preksavec – Bogdanović/R. Markanjević 0:3, Preksavec – Bogdanović

1:3, Šimon – I. Markanjević 3:2, Lehkec – R. Markanjević 0:3), MSTC Čakovec – Strmac 4:1 (Barić – Pereković 3:1, Godina – Biber 3:0, Kučević – Stanić 0:3, Barić/ Godina – Biber/Stanić 3:1, Barić – Biber 3:0), Putjane – Strmac 3:4 (Preksavec – Stanić 3:1, Lajtman – Biber 1:3, Šimon – Pereković 3:1, Preksavec/Šimon – Biber/ Stanić 1:3, Preksavec – Biber 3:0, Šimon – Stanić 1:3, Lajtman – Pereković 1:3), MSTC Čakovec – Brestovac 4:1 (Barić – Pipinić 3:0, Kučević – Bogdanović 3:2, Godina – R. Markanjević 0:3, Barić/Godina – Bogdanović/R. Markanjević 3:0, Barić – I. Markanjević 3:0). Utakmice Vodovod 2 – Mladost, Mihovljan – Podravka, Olimpija – Mladost i Željezničar – Podravka su odgođene.

Poredak: 1. MSTC Čakovec 4 utakmice, 8 bodova, 2. Mladost (3) 6, 3. Mihovljan (3) 6, 4. Brestovac (4) 6, 5. Vodovod 2 (3) 5, 6.

Strmac (4) 5, 7. Željezničar (3) 4, 8. Podravka (3) 4, 9.

Putjane (4) 4, 10. Olimpija (3) 3.

U 4. kolu 7. studenoga Mihovljan gostuje u Brestovcu i Novoj Gradišci, a

Matija Strbat (Mihovljan) zaigrat će na završnom turniru najboljih hrvatskih kadeta

Nakon dvotjedne pauze odbojkaši Centrometala gostovali su u susjednom Varaždinu. Domaćin je prije utakmice imao deset osvojenih bodova iz pet utakmica, Centrometal četiri iz četiri utakmice uz jako težak raspored. Sam susret igrao se u neizvjesnih pet setova, a na kraju su razloga za slavlje imali igrači Centrometala koji su usred Varaždina osvojila dva vrlo vrijedna boda.

U sljedećem kolu Centrometal igra kod kuće protiv drugoplasirane Rijeke, prvi put nakon pet tjedana. Utakmica se igra u subotu 30.

RUKOMET PRVA HRL žene

Matija Barić (MSTC) najzaslužniji je za obje pobjede svog tima

Skupina je bila vrlo interesantna pa je Gabrijel Pravdić iz GSTK Zagreba prvo mjesto osvojio pobjedom u međusobnom susretu nad Vitom Milakom iz bartolovečke Visije, Matija Strbat treće pobjedom nad četvrto plasiranim Lukom Kramarićem iz Zaboka, a međusobni susret je odlučio i o plasmanu na peto i šesto mjesto. (ff)

Zrinskice zaigrale s kadetkinjama

PRVA HRL muški

11 igračica koje su igrale u napadu postiglo barem po jedan pogodak. Najviše, i to osam, dala je Paula Posavec, bivša igračica Zrinskog. Favorit je na kraju pobijedio čak 37:10. Za mladi čakovečki sastav najefikasnija je bila Petreković s 4 pogotka.

Budući da su sljedeći protivnici ekipe Podravke i Dugog Sela u samoizolaciji, te su utakmice odgođene pa se čakovečke rukometašice sada dva tjedna mogu pripremati za domaći susret protiv Sesveta Agroproteinke koji se igra 7. studenog.

Vjerujemo da će trenerica Darinka Pavleković prodrmati svoju ekipu i protiv protivnica, koje jako dobro poznaje, ostvariti prvu pobjedu u ovoj sezoni, iako će to biti jako teško ako se sastav barem donekle neće kompletirati. (md)

nastavljaju se 7. studenog

Prelog i dalje bez bodova

Izvršni odbor Međimurskog stolnoteniskog saveza pozivajući se na mjere Stožera civilne zaštite Međimurske županije borbe protiv koronavirusa, donio je odluku o nastavku prvenstva u Međimurskim ligama Međimurske novine. One bi se trebale nastaviti u subotu 7. studenoga kad će se, umjesto subote

Prelog je i dalje bez boda nakon pet odigranih kola. U današnjem ogledu poraženi su na gostovanju kod KTC-a s 35:24. Najistaknutiji član preloške momčadi bio je Vjeran Toplek s 10 pogodaka.

Preložani nisu zadnji iako nemaju bodove jer je Virovitica na samom začelju i ima slabiju gol-razliku. Čakovec

je, bez obzira što nije igrao dvije utakmice, sa 4 osvojena boda na 7. mjestu. Čakovec je i proteklo 5. kolo “preskočio” jer je većina igrača još bila u samoizolaciji tako da u nastavku sezone treba odigrati dvije zaostale utakmice. Ovaj vikend zbog Svih svetih se ne igra, a prvenstvo se nastavlja 7. studenog. (nl)

MSTC Čakovec i Putjane kod Mladosti u Petrinji.

U ligi za igračice su odigrane sve utakmice 3. kola. Od naših predstavnica uspješniji je bio Šenkovec, nakon što je u posljednjoj partiji došao do oba boda protiv Pitomače, a Mihovljan je od istih protivnica izgubio rezultatom 4:2. Najbolja od Šenkovčanki je bila njihova najmlađa igračica Marta Novak uz koju su igrale sestra joj Ana Novak i Maja Trupković, koja je neočekivano izgubila obje svoje partije. Mihovljan se početkom akademske godine i odlaskom Hane Zadravec i Nike Lukše na studij u Rijeku našao u problemima pa je za utakmicu protiv Pitomače aktivirao Ivanu Nikolić, koja je uz Zadravčevu dobila jednu partiju, a Pongrac je jedinu svoju izgubila.

Rezultati: Koprivnica – Vodovod 4:0, MGK-Drava – Požega 0:4, Mihovljan – Pitomača 2:4 (Zadravec – Šaš 2:3, Pongrac – Herceg 0:3, Nikolić – Čop 3:0, Pongrac/Zadravec – Herceg/ Šaš 1:3, Zadravec – Herceg 3:0, Nikolić – Šaš 2:3), Koprivnica – Požega 0:4, MGK-Drava Vodovod 4:1, Šenkovec – Pitomača 4:3 (Trupković – Šaš 1:3, M. Novak – Herceg 3:0, Ana Novak – Virovac 3:0, Ana Novak/M. Novak – Herceg/ Šaš 3:1, Trupković – Herceg 2:3, Ana Novak – Šaš 2:3, M. Novak – Tudić 3:0).

Poredak: 1. Požega (4) 8, 2. Koprivnica (4) 7, 3. Pitomača (5) 7, 4. Mladost (3) 5, 5. MGK-Drava (4) 5, 6. Šenkovec (2) 4, 7.

Vodovod (4) 4, 8. Mihovljan (2) 2. U subotu 7. studenoga Mihovljan i Šenkovec su gošće Vodovoda u Osijeku i Požege.

Matija Strbat izborio kadetski TOP 16 Međimurske lige U Puli je odigran 2. pozivni turnir 2. grupe kadeta Hrvatske na kojemu se u 2 skupine natjecalo 16 igrača, a četvorica najboljih iz svake skupine se plasiralo na TOP 16, koji je po kalendaru 28. i 29. studenoga. Osvajanjem četvrtoga mjesta u skupini do kojega je došao s četiri pobjede i tri poraza plasman je izborio i Matija Strbat iz STK Mihovljana.

listopada u dvorani NGC Aton s početkom u 18 sati.

Bit će odigrana bez prisustva publike, a svojim vjernim navijačima klub će osigurati stream prijenos.

Od naših odbojkaških klubova aktivni su bili još samo Plavi koji su do subotnje utakmice imali dvije pobjede.

Međutim, na gostovanju u Sisku protiv Quirina poraženi su s 3:0. U sljedećem kolu Plavi ugošćuju Sheeft. Zbog dobro poznate situacije, odbojkaški susreti nisu se igrali prošli vikend u Međimurju, a ostaje za vidjeti kako će biti u nastavku sezone. (nl)

31. listopada, igrati 4. kolo, a nakon toga s pomakom od po tjedan dana i ostala kola prvoga dijela prvenstva. Pritom se apelira na klubove da se maksimalno pridržavaju mjera epidemiološke zaštite objavljenih u biltenu broj 1 kako bi se na minimum svela mogućnost zaraze od koronavirusa. (ff)

Nakon četvrtog kola Zrinski ima na kontu samo jedan bod. Lokomotiva je očekivano visoko porazila slabašni sastav naših koji je zaigrao u tom susretu Prve HRL. Unaprijed se znalo da kadetska ekipa Zrinskog nema velike šanse u Zagrebu, ali trenerica Pavleković iskoristila je utakmicu i pružila punu minutažu mladim igračicama da osjete prvoligaški rukomet protiv jakih protivnica. Osim što su igrale bez najbolje igračice Ene Car, naš klub su u međuvremenu napustile standardne Lea Vukojević i Viktorija Šestak koje su pojačale ekipu Virovitice.

Samo deset pogodaka postigla je ekipa iz Čakovca, po pet u svakom poluvremenu, što je neslavni rekord ove sezone. Premda također oslabljena za nekoliko igračica, Lokomotivi je svih



30. listopada 2020.

ATLETIKA

Ivana Zeljko, povratnica na staze nakon teške ozljede, sjajna bronca u sedmoboju za seniorke

PRVENSTVO HRVATSKE u atletskom višeboju u svim kategorijama u Čakovcu

Ivana Zeljko brončana seniorka u sedmoboju Vrijedni članovi Međimurja u suradnji sa Zborom atletskih sudaca Međimurja i Varaždina uhvatili su se organizacije Prvenstva Hrvatske u višebojima, vrlo zahtjevnog natjecanja, kako bi ponajprije domaćim atletičarkama i atletičarima omogućili kvalitetno natjecanje, ali i spasili održavanje natjecanja koje je zbog pandemije bilo pred otkazivanjem.

Uz prisustvo najboljih višebojaca iz cijele Hrvatske, boje međimurske atletike branili su članovi AK Međimurje i AK Nedelišće koje su predvodili treneri Aleksandar Žbulj i Aleksandar Puklavec. Strategija i filozofija naših trenera ima za cilj svestranu pripremu mladih atletičara sa što kasnijom specijalizacijom pa je i to jedan od razloga što je Čakovec već nekoliko puta bio domaćin državnog prvenstva za višebojce.

Međimurci su na ovom natjecanju osvojili tri medalje i to jednu srebrnu i dvije brončane. Srebrnu i svoju prvu pojedinačnu medalju na državnim prvenstvima osvojio je Ivan Dujić, član AK Međimurje koji je ovo odličje primio za nastup u desetoboju za juniore s

osvojenih 4666 bodova. S malim zaostatkom u istoj je kategoriji na postolje stao i njegov klupski kolega Pavao Strahija primivši brončanu medalju za osvojenih 4606 bodova. Treće odličje za AK Međimurje osvojila je u sedmoboju za seniorke Ivana Zeljko osvojivši treće mjesto i brončanu medalju s 3524 boda.

Za AK Međimurje nastupili su još i Aleksandar Žbulj 4. u desetoboju za seniore, Nevia Fotak 5. u četveroboju za ml. kadetkinje, Marko Novak 5. u osmoboju za kadete, Leonarda Vilić 8. u troboju za limačice, Dorian Čavlek 8. u šestoboju za ml. kadete, Oto Pesek 9., Lino Plevnjak 11. i Karlo Novak 14. u u troboju za limače i Nela Sabolić 17. u četveroboju za ml. kadetkinje. Za AK Nedelišće nastupili su Vilim Pintarić 7. u troboju za limače i Ronaldo Podvezanec 7. u osmoboju za kadete.

Na natjecanju su oborena i tri državna rekorda, a to je pošlo za rukom predstavnicima AK Sloboda, Jani Koščak u šestoboju za kadetkinje i Roku Farkašu u osmoboju za kadete te članu AK Zagreb Luki Fučku u šestoboju za ml. kadete. (md)

Zadovoljni Ivan Dujić i Pavao Strahija s medaljama oko vrata nakon desetoboja za juniore

Brojna veteranska ekipa AK Međimurje koja je nastupila na ovogodišnjem državnom prvenstvu

AK MEĐIMURJE ugostio državno prvenstvo za veteranke i veterane na SRC Mladost

Sjajna Nada Siladi i štafeta 4x400 m Ovogodišnje državno prvenstvo za veteranke i veterane nakon nekoliko promjena termina ipak je održano u Čakovcu na stadionu SRC Mladost u organizaciji AK Međimurje Čakovec. Čakovečki stadion je više puta bio poprište veteranskih državnih i međunarodnih natjecanja, a jedan od razloga za to je i veliki broj natjecatelja upravo iz redova domaćeg kluba. Oni su na ovom prvenstvu bili najbrojniji, ali i uspješni u postizanju rekordnih ostvarenja i osvojenih medalja.

Za naš klub nastupili su i medalje osvajali: veteranke Štefica Jeđud, Nada Siladi, Sandra Sovar te veterani Zvonko Horvatić, Aleksandar Žbulj, Davorin Franjić, Damir Šarić, Franjo Dujić, Damir Šimunić, Dragan Nedelkovski, Valentin Šipuš, Boris Radiković, Siniša Lajtman, Nenad Veselko i Davor Križaić.

Osim osvojenih medalja treba izdvojiti i sjajan nastup Nade Siladi u utrci na 5000 m koja je s rezultatom 20 minuta 24 sekunde i 1 stotinkom ostvarila drugi rezultat

Rekordna štafeta AK Međimurje u sastavu Štefičar, Šipuš, Radiković, Horvatić svih vremena u Međimurju ković, Valentin Šipuš i Zvonu apsolutnoj kategoriji. Valja ko Horvatić koja je ostvarila izdvojiti i nastup štafete vete- rezultat 4 minute 40 sekundi rana na 4x400 m u kategoriji i 21 stotinke te tom prilikom iznad 55 godina u sastavu: oborila i dosadašnji državni Danijel Štefičar, Boris Radi- rekord. (md)

Rezultati

Nada Siladi postigla je drugi rezultat svih vremena u Međimurju na 5000 m

Veteranke: 100 m (W35): 1. Štefica Jeđut 15,59; 100 m (W45): 1. Sandra Sovar 16,70; 200 m (W35): 1. Štefica Jeđut 32,41; 5000 m (W40): 2.

Nada Siladi 20:24,01 Veterani: 100 m (M40): 2. Nenad Veselko 13,11 3.

Davor Križaić 13,20; 100 m (M45): 1. Nenad Novak 13,76; 100 m (M50): 1. Davorin Franjić 14,51; 100 m (M55): 3. Danijel Štefičar 14,36; 200 m (M35): Siniša Lajtman 29,01; 200 m (M40): 1. Nenad Veselko 26,93; 200 m (M50): 1. Davorin Franjić 29,74; 200 m (M55): 1. Boris Radiković 29,02; 400 m (M45): 1. Damir Šarić 1:07,12; 400 m (M55): 1.

Zvonko Horvatić 1:14,53;

800 m (M65): 1. Dragan Nedelkovski 3:16,23; 1500 m (M55): 1. Valentin Šipuš 5:40,49; 1500 m (M65): 1.

Dragan Nedelkovski 6:30,77; 5000 m (M40): 1. Damir Šimunić 19:45,77; 5000 m (M65): 2. Dragan Nedelkovski 23:08,31; dalj (M50): 1.

Davorin Franjić 4,55; motka (M45): 1. Aleksandar Žbulj 2,80; kugla 6 kg (M50): 2.

Franjo Dujić 8,40; koplje 800 g (M45): 1. Aleksandar Žbulj 32,10; kladivo 7,26 kg (M45): 1. Aleksandar Žbulj 28,03; štafeta 4 x 100 m (M40): 2. Nenad Novak, Nenad Veselko, Aleksandar Žbulj, Damir Šarić 50,88; štafeta 4 x 400 m (M55): 1. Danijel Štefičar, Boris Radiković, Valentin Šipuš, Zvonko Horvatić 4:40,21. (md)



30. listopada 2020.

SPORTSKI RIBOLOV

KOŠARKA IN MEMORIAM

Rajko Jagarinec 1958. - 2020.

Pozivaju se sportski ribolovci da zamjene postojeća uvjerenja novima

IZ SPORTSKOG SAVEZA ribolovnih društava MŽ obavještavaju:

Zamijenite postojeća uvjerenja novima Međimurski savez organizirao je nekoliko centara u kojima stručno osposobljene osobe uz pridržavanje svih epidemioloških mjera izvršavaju zamjenu uvjerenja Sukladno novom Zakonu o slatkovodnom ribarstvu koji je stupio na snagu sredinom 2019. godine, a vezano uz prodaju ribolovnih dozvola u elektroničkom obliku, iz Saveza sportskih ribolovnih društava Međimurske županije obavještavaju sve sportske ribiče da su dužni zamijeniti postojeće uvjerenje o položenom ribolovnom ispitu novim uvjerenjem. Ne učinite li to, nećete biti u mogućnosti kupiti ribolovnu dozvolu za 2021. godinu, a i svaku iduću godinu koja nam predstoji.

Zamjenu ribolovnih uvjerenja u Međimurskoj županiji obavljat će prema zaduženju Hrvatskog ribolovnog saveza naš savez. Zamjena je odrađena na tri lokacije u listopadu, a nastavlja se u studenom.

Međimurski savez organizirao je nekoliko centara u

+18

kojima stručno osposobljene osobe uz pridržavanje svih epidemioloških mjera izvršavaju zamjenu uvjerenja.

Sa sobom obavezno ponijeti osobnu iskaznicu (tko ima staru osobnu mora imati drugi dokument na kojem piše OIB), uvjerenje ili potvrdu o položenom ribičkom ispitu.

Zamjena se naplaćuje 100 kuna te se dobije potvrda o uplaćenom iznosu. Osobe koje su polagale ribolovne ispite tijekom 2020. godine oslobođene su plaćanja, ali su dužne pojaviti se u određenim centrima s potrebnom dokumentacijom.

Molimo sve ribolovce da se pridržavaju rasporeda prema pripadnosti pojedinom ribolovnom društvu kako bi se što više smanjile gužve te kasnije lakše mogle distribuirati kartice, poručuju iz Saveza.

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

Kartice će podizati u Savezu predstavnici pojedinih društava za sve svoje članove, a članovi će ih podizati u svom matičnom društvu desetak dana nakon upisa.

Nakon što je već obavljen dio posla u tri centra (Sv. Martin na Muri, M. Središće i Novakovec), raspored zamjena uvjerenja u studenom ide slje-

dećim redoslijedom: Goričan (Ribički dom), 7. studenog od 15 do 19 sati, Sveta Marija (Ribički dom), 8. studenog od 15 do 19 sati, Ivanovec (Društveni dom), 14. studenog od 15 do 19 sati, 15. studenog Prelog (DG Sport) od 9 do 13 sati i Nedelišće (Restoran Atlantik), 21. studenog od 15 do 19 sati. (Miroslav Mikulčić)

Kreće osposobljavanje za trenera Pozitivnu vijest koju smo čekali trideset i nešto godina konačno je stigla i među zaljubljenike u sportski ribolov i ribolovna natjecanja. Nekoliko prethodnih generacija predsjednika i rukovodstava nije uspjelo, međutim, entuzijazmom, čvrstom voljom i još većom upornošću nekolicine ljudi iz samog vrha HŠRS-a i Međimurskog ribolovnog saveza konačno imamo priliku pohađati program osposobljavanja za poslove trenera sportskog ribolova.

Program osposobljavanja realizirat će se provedbom nastavnog plana i programa odobrenog od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta.

S obzirom da novi Zakon o sportu propisuje da sudionici u natjecanjima moraju imati licencirane trenere, Hrvatski ribolovni savez će u suradnji s Fakultetom za obrazovne i odgojne znanosti Osijek pokrenuti trenersku školu za sportski ribolov.

Do sada nam je sportska inspekcija gledala kroz

prste, ponekad zažmirila na oba oka, tolerirala nestručno vođenje natjecatelja, ekipa, a sad nakon ovog je za očekivati da to više neće raditi.

Isto tako jedinice lokalne samouprave i više organizacije neće moći financirati sportske aktivnosti bez stručnog vođenja pojedinca i ekipa.

Zbog toga je obaveza da svaki klub ili društvo koje u svojim aktivnostima ima bilo kakva sportska ribolovna natjecanja mora imati osobu licenciranu za trenera kao što je i u ostalim sportovima.

Izvršni odbor Saveza SRD Međimurske županije donio je odluku da će Savez sufinancirati 50 % potrebnih sredstava za jednu osobu iz svakog kluba/društva koja će završiti trenersku školu što čini troškove Savezu cca. 100 000 kuna. U obzir dolaze samo članovi u matičnom društvu. Osoba će se ugovorom obvezati da će idućih 5 godina obavljati stručne poslove za koje je sufinancirana. U protivnom će morati vratiti uložena sredstva. (mm)

Sve je počelo davne 1970. Te je godine država u kojoj smo tada živjeli postala svjetski prvak u košarci, a mnogo je djece krenulo igrati košarku upravo uslijed toga velikog i nezapamćenog sportskog uspjeha.

Svi su odjednom počeli haklati, glumiti Plećaša, Tvrdića, Šolmana, Skansija, Ćosića. Između ostalih i naša škvadra u trokutu Istarske, Mihovljanske i Vojnih vrtova, klasični "dečki z vulice". Svi smo se počeli skupljati na vanjskom igralištu Prve osnovne i haklati po cijeli bogovetni dan. No, s obzirom na to da smo bili tek desetogodišnjaci, s velikim očima bismo gledali haklove nešto starijih od nas i upijali pokrete i elemente košarke. Glavni si na asfaltnom igralištu ipak bio ti, Mujc. Bog nije na tebi šparao što se tiče talenta, već onda si mogao igrati na visokoj razini i košarku i rukomet i ping-pong ili čega bi se već prihvatio.

No, kraljica igara je ipak zauzela većinu tvog velikog sportskog srca. Intenzivno se družeći na igralištu, tebi je sinula nakon par godina sjajna zamisao. Okupio si nas haklere s Prve i 1976. osnovao Košarkaški klub Stopere, a to smo s oduševljenjem i velikim entuzijazmom prihvatili svi, Čečo, Miljac, Željac, Šeki, Brankec, Habi, Hrki, stariji Žika, Vlado, Miki, Ličan.

Ti si bio Veliki Vođa, idejni začetnik i najbolji igrač, trener, predsjednik i sve što je trebalo, a jedva si bio punoljetan. Nabavio si prve dresove s ucrtanim palcem (Stoperi!). Nije sve ostalo samo na olimpijskim nače-

Rajko Jagarinec, prerano nas je napustio u 62. godini života lima - važno je igrati, mi smo počeli i pobjeđivati u ondašnjoj Međimurskoj (seniorskoj) ligi i ne samo to, već smo na kraju prvenstva podijelili prvo mjesto s ondašnjim MTČ-om.

Morali smo igrati i majstoricu i poklekli tek u produžetku od desetak i više godina starijih seniora od nas - balavurdije.

Onda smo jedno vrijeme igrali zajedno višu ligu u Poletu, a onda nam se igrački putevi razilaze. Spajaju se 1995. kada sam prihvatio treniranje jedne sjajne mlađe generacije u Modeksu iz Murskog Središća u kojoj je bio i tvoj sin Nikola.

Brzo su prošle i te tri godine, a opet smo se na igračkom putu našli zajedno u veteranima. Nekoliko lijepih turnira s nizom sjajnih uspomena iz druženja na parketu i posebno van njega. Poseban je osjećaj prisjetiti se turnira u Cazinu, uspomene na tih par dana je nemoguće izbjeći.

I tako prođe punih 50 godina! Otišao si nenadano gore, u nebo gdje te već čekaju Čečo i Miljac, ti ćeš biti treći, taman za okupiti trojku za hakl.

Bio sam počašćen što sam bio tvoj prijatelj, hvala Ti za sve. (Bojan Hrkač)

Košarkašice Radosti opet na parketu Nakon dva tjedna samoizolacije, u kojoj su bile gotovo sve djevojke i treneri ŽKK Radost, odigrali su utakmicu u Molvama u 2. kolu Z17 lige.

Cijela utakmica je bila vrlo izjednačena pa se tako ni jedna ekipa nije mogla odlijepiti na više od 6 razlike.

Vodstvo se izmjenjivalo, no na kraju možemo reći da su naše košarkašice spretno i sretno uspjele slaviti pobjedu.

Vidjelo se da nisu posve spremne fizički odgovoriti rastrčanom i neugodnom protivniku, ali cure su dale sve od sebe. Utakmicu su u napadu predvodile Alma Rušnjak i Josipa Petrović, ali treba spomenuti i Vidu

Novak koja je ovaj put imala jako težak zadatak u obrani, a odradila ga je odlično.

U zaostaloj utakmici 1. kola kadetkinje Z15 lige, nažalost, izgubile su od ekipe Radnika.

Na ovoj utakmici nisu bile kompletne i mogao se primijetiti izostanak Anje Marodi (povreda), Vide Novak i Klare Tomašić. Ekipi Z15 pridružile su se mlađe djevojke koje su tek počele igrački stasati pa ovaj rezultat nije čudo.

Kod naših dvoznamenkaste su bile Asja Kasapović s 13 poena i Lori Drk s 10, a naše “djevojčice” Lena Terek i Ana Paola Murk pridružile su im se s 8 poena svaka. (nl)

40

Dobro je znati

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAJPOVOLJNIJE CIJENE ZIMSKIH GUMA

Uprava Društva - direktor Hidrotehnike d.o.o. objavljuje

OGLAS za popunu radnih mjesta

1. POSLOVOĐA NA GRADILIŠTU - jedan izvršitelj

185/65R15 88T BLIZZAK LM001 TL 205/50R17 93V BLIZZAK LM005 XL TL

2. VODOINSTALATER - više izvršitelja 3. ZIDAR - više izvršitelja

396,91 kn 833,50 kn 1.181,27 kn 1.286,16 kn

4. TESAR - više izvršitelja

225/45R18 95V WINTERCCONTACT TS850P XL FR TL 235/45R18 94V WINTERCONTACT TS860S AO FR TL

• Radni odnos zasniva se na neodređeno vrijeme uz probni rad od 30 dana.

215/55R16 93H WINTER ICEPT EVO2 W320 TL 215/60R16 99H WINTER ICEPT EVO2 W320 XL TL

588,74 kn 585,91 kn

225/45R17 91H UG PERF G1 TL 225/50R17 94H UG PERF + FP

860,91 kn 905,32 kn

• Rad se obavlja na području Međimurske županije.

• Redovita primanja uz isplatu dodataka koji su zajamčeni Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo.

205/55R16 91T WINTER SPT 5 TL 623,71 kn 245/45R18 100V WINTER SPT 5 XL MFS TL 1.215,29 kn

• Zamolba s dokazima o ispunjavanju uvjeta (životopis, preslika domovnice, preslik svjedodžbe ili uvjerenja o stečenoj kvalifikaciji) dostaviti na adresu:

195/65R15 91T MP92 SIBIR SNOW TL 305,24 kn 205/55R16 91H MP92 SIBIR SNOW TL 356,27 kn

Hidrotehnika d.o.o., Radnička 1A, Savska Ves, 40000 Čakovec ili na email: info@hidrotehnika.hr

225/55R18 98H WINTER SOTTOZERO 3 TL

Kontakt telefon: 040 396 270.

185/65R15 88T WINTERHAWK 3 TL 327,92 kn 195/65R15 91T WINTERHAWK 3 TL 329,81 kn

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC GRADONAČELNIK Klasa: 320-01/20-01/8 Urbroj: 2109/2-01-01-20-9 Čakovec, 28.listopad 2020.

Na temelju odredbi čl.29.st.5. do st.8. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19), Grad Čakovec objavljuje

OBAVIJEST

Uvid u prijedlog Izmjene i dopune Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za Grad Čakovec s popratnom dokumentacijom može se izvršiti radnim danom od 2. do 16. studenog 2020. godine od 9.00 do 12.00 sati u prostorijama Grada Čakovca, u Upravnom odjelu za javnu nabavu, gospodarstvo i imovinsko pravne poslove, soba 205 i na službenoj Internet stranici Grada Čakovca.

Zainteresirane osobe mogu dati prigovore na prijedlog Izmjene i dopune Programa raspolaganja najkasnije do isteka roka javnog uvida.

Uz prigovor na Prijedlog Izmjene i dopune Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za Grad Čakovec, stavlja se ime, prezime i adresa podnositelja. Prigovor se dostavlja na e-mail: pisarnica@cakovec.hr ili u pisarnicu Grada Čakovca, Ulica kralja Tomislava 15, Čakovec, zaključno s danom 16. studeni 2020.godine do 15.00 sati.

O podnesenim prigovorima odlučit će Gradsko vijeće Grada Čakovca u roku od 30 dana.

Nakon odlučivanja o prigovorima Izmjena i dopuna Programa s popratnom dokumentacijom dostavlja se na prethodno mišljenje Međimurskoj županiji i na suglasnost Ministarstvu poljoprivrede.

205/55R16 91T KRISTALL MONTERO 3 MS TL 205/60R16 92H KRISTALL CONTROL HP 2 TL

463,06 kn 497,08 kn

155/70R13 75T ESKIMO S3+ MS TL 175/70R13 82T ESKIMO S3+MS TL

273,11 kn 302,40 kn

155/70R1375T WINTER ST TL 185/65R15 88T WINTER ST TL

230,58 kn 281,62 kn

195/65R15 91H ICEGRIPPER W850 TL 225/55R17 101V ICEGRIPPER W850 XL TL

280,67 kn 446,99 kn

155/80R13 79T TQ022 TL 205/65R15 94H TQ022 TL

183,33 kn 295,79 kn

Istaknute cijene vrijede od 23.09.2020. do isteka zaliha.

O POČETKU JAVNOG UVIDA u prijedlog Izmjene i dopune Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za Grad Čakovec

Gradonačelnik

1.229,46 kn

*Cijene su maloprodajne, bez montaže, za gotovinsko plaćanje i jednokratno plaćanje debitnim karticama.

Isključuju akcije i popuste po drugim osnovama.

GUMIIMPEX-GRP D.O.O.

P. Miškine 64c, 42000 Varaždin Tel: 042 404 533, e-mail: shop@gumiimpex.hr Web: www.gumiimpex.hr Radno vrijeme: pon – pet 7-17h i sub 7-13h

50 godina pridonosi sigurnosti vozača u prometu Gumiimpex-GRP d.o.o. Varaždin s 5 desetljeća uspješnog poslovanja pruža najkvalitetnije vulkanizerske usluge i prati svjetske trendove gumarske industrije te plasira na domaće tržište automobilske gume za osobna, teretna vozila, autobuse i velike radne strojeve najpoznatijih svjetskih proizvođača guma Goodyear, Dunlop, Michelin, Continental, Bridgestone, Hankook, Pirelli, Sava, Starmaxx, Fulda i dr.

Skladište s kapacitetom preko 110.000 komada putničkih guma na samoj lokaciji logistička je podrška te omogućuje kvalitetnu i brzu uslugu za sve kupce auto guma te omogućuje da pronađete upravo gume koje vam odgovaraju.

Vulkanizerski servisi Gumiimpex-a u Varaždinu i Zagrebu pružaju brze i visoko standardizirane vulkanizerske usluge svim korisnicima prema zahtjevu međunarodnog Michelinovog standarda vulkanizerskih servisa, koji se najmanje jednom godišnje redovito provjerava. Najsuvremeniji vulkanizerski servisi cjelodnevnim radnim vremenom korisnicima pružaju sve vrste vulkanizerskih usluga: demontažu i montažu guma s balansiranjem kotača, provjeru tlaka u svim pneumaticima uključujući i rezervni, popravke manjih oštećenja guma, a vozači mogu svoje gume ostaviti na uslužnom čuvanju ili ih predati na besplatno zbrinjavanje ako su dotrajale.Pravil-

nim odabirom guma, uz pomoć stručnjaka u vulkanizerskom servisu, povećava se sigurnost u prometu, ali i produžuje vijek trajanja guma te predlažemo da odaberete gume prema načinu vožnje, kilometraži koju radite s vozilom i zahtjevima samog vozila.

Stručne savjete potražite u Gumiimpex-GRP vulkanizerskim servisima.

Svjetski proizvođači automobilskih guma GOODYEAR, MICHELIN, BRIDGESTONE, HANKOOK, SAVA i FULDA nagrađuju vjernost svojih kupaca uz kupnju zimskih guma.

Detalje akcija možete provjeriti posjetom vulkanizerskim servisima Gumiimpex-GRP ili na web stranici www.gumiimpex.com kao i na društvenim mrežama.

30. listopada 2020.

Dobro je znati 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UVJETI

Novi Feromont d.o.o., proizvođač metalnih konstrukcija, kućišta transformatora te kućišta visokonaponskih prekidača i mjernih uređaja, trenutno traži iskusnu, odgovornu i motiviranu osobu za radno mjesto:

KONTROLOR (2 izvršitelja)

• SSS/VŠS strojarskog smjera ili drugog tehničkog obrazovanja sa iskustvom rada u metalnoj industriji • Preciznost i točnost u radu • Samostalna, odgovorna i fleksibilna osoba • Prednost: iskustvo u kontroli metalnih konstrukcija

Ako želite raditi u dinamičnom i stimulirajućem radnom okruženju pošaljite nam svoj životopis na adresu firme Novi Feromont d.o.o., Kolodvorska 80B, Donji Kraljevec, na mail: jkrznar@noviferomont.hr ili nazovite na broj tel. 040/655-331

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA GORNJI MIHALJEVEC OPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 340-01/20-01/3 URBROJ:2109/21-01-20-1 Gornji Mihaljevec, 29.10.2020

Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), te članka 67., 74. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 59/2018) objavljuje se

JAVNI POZIV

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem su izvedene nerazvrstane ceste: GM-NC-2022, k.o. Vukanovec, u naselju Vukanovec GM-NC-2023, k.o. Vukanovec, u naselju Vukanovec GM-NC-2024, k.o. Vukanovec, u naselju Vukanovec GM-NC-2025, k.o. Vukanovec, u naselju Vukanovec GM-NC-2026, k.o. Vukanovec, u naselju Vukanovec GM-NC-2027, k.o. Vukanovec, u naselju Vukanovec GM-NC-2028, k.o. Vukanovec, u naselju Vukanovec GM-NC-2029, k.o. Vukanovec, u naselju Vukanovec GM-NC-2031, k.o. Vukanovec, u naselju Dragoslavec Breg GM-NC-2032, k.o. Vukanovec, u naselju Dragoslavec Breg GM-NC-2033, k.o. Vukanovec, u naselju Dragoslavec Breg GM-NC-2034, k.o. Vukanovec, u naselju Dragoslavec Breg GM-NC-2035, k.o. Dragoslavec, u naselju Dragoslavec Selo GM-NC-2036, k.o. Dragoslavec, u naselju Dragoslavec Selo GM-NC-2045, k.o. Gornja Dubrava, u naselju Gornja Dubrava GM-NC-2047, k.o. Gornja Dubrava, u naselju Gornja Dubrava GM-NC-2048, k.o. Gornja Dubrava, u naselju Gornja Dubrava GM-NC-2049, k.o. Gornja Dubrava, u naselju Gornja Dubrava GM-NC-3088, k.o. Gornja Dubrava, u naselju Gornja Dubrava o započinjanju postupka evidentiranja predmetnih cesta u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123. – 133.

Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), temeljem kojeg se nerazvrstane ceste evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze.

Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta izradit će ovlašteni inženjer geodezije Karlo Ćosić, GEO-GAUSS d.o.o., Čakovec, Ulica hrvatskih branitelja 1.

Obilježavanje granica zemljišta na kojem su izgrađene predmetne ceste započelo je tijekom rujna 2020. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta, kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 6. 11.

2020. u vremenu od 9.00 do 14.00 sati u prostorijama poduzeća GEO-GAUSS d.o.o., Čakovec, Ulica hrvatskih branitelja 1

Općinski načelnik

42

Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVITET iz Fiata

30. listopada 2020.

Električni Fiat 500 3+1 s vratima za stražnje sjedalo HOT HATCH iz Hyundaia

Stiže još jedan papreni Hyundai: novi i20 N Nakon odlične prodaje modela i30 N, Hyundai je pripremio i sportsku izvedbu manjeg modela i20 N koji dolazi s 204 KS snažnim motorom i ručnim mjenjačem.

Iako nova generacija Hyundaija i20 tek treba stići na tržište, Hyundai se požurio i već je predstavio i njezinu sportsku izvedbu koja dolazi pod oznakom N, a za koji smatraju kako će postići tržišni uspjeh kakav je ostvario i model i30 N. Pa krenimo od najvažnije stvari, a to je pogonski motor, u ovom je slučaju to 1,6-litreni GDI turbo benzinac koji razvija maksimalnu snagu od 204 KS i nudi 275 Nm okretnog momenta, uparen je sa 6-brzinskim ručnim mjenjačem, a snaga se prenosi na prednje kotače.

To je dovoljno za maksimalnu brzinu od 230 km/h, dok mu za ubrzanje od 0 do 100 km/h treba 6,7 sekundi, a to je lako ostvariti pomoću serijskog launch controla. Težina vozila je 1.190 kg, a vozaču se na izbor nudi 5 načina vožnje – Normal, Eco, Sport, N i N Custom. Dorađen je ovjes, proširen je trag kotača, a poboljšano je i upravljanje i kočnice, a sve kako bi doživljaj u vožnji bio što bolji.

Tu je i sportski volan s tipkom za paljenje motora i plavim tipkama za N način vožnje, a serijski dolazi i digitalna instrument ploča kao i 10,25-inčni infotainment zaslon koji donosi dodatne opcije, odnosno prikaze gdje vozač može saznati i prilagoditi mnoge opcije sustava. Naravno, tu su i sportska sjedala s integriranim naslonima za glavu koja su jedinstvena za ovaj model.

Izvana već na prvu je jasno kako nije riječ o nekom običnom modelu jer dolazi s drugačijim branikom s većim otvorom za zrak, straga je branik također novi i dolazi s difuzorom i jednim ispušnim otvorom, a oko čitavog vozila su crveni detalji koji dodatno naglašavaju sportski nastup. Tu su i novi 18-inčni aluminijski naplatci i stražnji krovni spojler koji je inspiriran WRC-om. U ponudi je 6 boja karoserije uključujući i Performance Blue, a u opciji je i crni krov.

Hyundai i20 N u prodaju stiže na proljeće sljedeće godine, no cijene još nisu poznate.

Fiat je predstavio i treću izvedbu nove generacije modela 500 koji dolazi isključivo s električnim pogonom, a dostupan je u izvedbi s tri vrata, kao kabriolet i sada kao praktičniji obiteljski model 3+1.

Nakon što je na proljeće predstavio novu generaciju modela 500 u kabriolet izdanju te nakon ljetne premijere klasične kombilimuzinske izvedbe, Fiat je za jesen izabrao premijeru i treće karoserijske inačice 3+1 koja donosi dodatna vrata sa suvozačeve strane koja olakšavaju ulazak na stražnje sjedalo.

Vrata se otvaraju u suprotnom smjeru, a mogu se otvoriti tek kad su otvorena i suvozačka vrata, a osim lakšeg ulaska straga, mladim roditeljima omogućuje i puno jednostavnije postavljanje djeteta u sjedalicu jer nedostatak B nosača omogućuje širok ulazak. Ova izvedba je teža od klasične za svega 30 kg, a to nije utjecalo ni na

potrošnju, odnosno doseg, ni na upravljivost.

Novi Fiat 500 3+1 će biti dostupan u tri boje, ružičasto-zlatnoj, ledeno plavoj i Onix crnoj, a tu su serijski i 17-inčni aluminijski naplatci, kao i LED svjetla. U opremi su i adaptivni tempomat (AAC), sustav za automatsko kočenje, sustav za prepoznavanje vozila u mrtvom kutu te niz ostalih sigurnosnih sustava, automatska klima i dvobojni volan presvučen ekokožom.

Unutrašnjost donosi prostor za 4 putnika, a tu je i 7-inčna digitalna instrument ploča i novi 10,25-inčni Uconnect 5 infotainment sustav s navigacijom i podrškom za bežični Android Auto i Apple CarPlay, kao i prijemnikom digitalnog radija

Renault CLIO Odsad dostupan i kao HIBRID. S benzinskim motorom već od

98.900 kn

benzin/dizel hibrid

Navedena je cijena neobvezujuća preporučena maloprodajna cijena, a uključuje PDV i PPMV te se odnosi na verziju Clio Life SCe 65 (48 kW) s paketom Cool. Ponuda vrijedi do 30.11.2020. za fizičke osobe.

Posebni uvjeti za financiranje vozila putem financijskog leasinga definirani su u suradnji s UniCredit Leasing Croatia d.o.o. te su dostupni na web stranici www.renault.hr. U slučaju kada cijena vozila iznosi 100.000 HRK, učešće je u iznosu od 20.000 HRK, a iznos financiranja je 80.000 HRK. Za financiranje putem financijskog leasinga na rok od 60 mjeseci, godišnja fiksna kamatna stopa vezana za HRK iznosi 5,50%, trošak obrade iznosi 2.000 HRK, leasing rata iznosi 1.513,58 HRK, otkupna vrijednost iznosi 1.000 HRK, a EKS iznosi 6,68%. Leasing rata je mjesečna, izražava se u HRK i plaća se do datuma dospijeća. Ukupan iznos koji primatelj leasinga mora platiti iznosi 113.814,80 HRK. Ponuda uključuje besplatno auto osiguranje i kasko osiguranje u prvoj godini financiranja, osiguranje se ugovara s Croatia ili Allianz osiguranjem, po izboru klijenta uz Renault financiranje . Jamstvo od 5 godina obuhvaća 2 godine tvorničkog jamstva i produljeno jamstvo za 3., 4., i 5. godinu ili 100.000 km, a vrijedi do ispunjenja prvog od dvaju navedenih uvjeta uz Renault financiranje. Ponuda za zimske gume vrijedi bez obzira na način financiranja. Prosječna potrošnja u mješovitoj vožnji: 4,9–5,0 l / 100 km. Emisija CO 2: 111–113 g/km. Slike automobila su simbolične.

Renault preporučuje

Vaš trgovac u Gradu AUTOCENTAR KOS Cehovska 18, Varaždin, Tel.: 042/ 403-300, www.autocentarkos.hr

renault.hr

COPYRIGHT: JAN STEINHILBER

4 zimske gume 5 godina produljenog jamstva 1 godina obveznog auto osiguranja 1 godina kasko osiguranja

(DAB) te bežičnim punjačem mobitela. Što se pogonskih motora tiče, nova generacija dolazi samo s električnim motorima, a početni model Action nudi maksimalnu snagu od 95 KS i ugrađenu bateriju kapaciteta 23,8 kWh koja omogućuje doseg s jednim punjenjem do 180 km. Za pohvalu je što već i taj osnovni model podržava brzo 50 kW punjenje pa na tako snažnoj punionici za 10 minuta punjenja dobivate doseg od 50 km, odnosno za vrijeme tjednog šopinga od dvadesetak minuta imate novih 100 km dosega. Maksimalna brzina mu je ograničena na 135 km/h, dok ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 9,5 sekundi.

Slijede modeli 500 Passion i 500 Icon koji dolaze sa 118 KS snažnim elektromotorom i 42 kWh baterijom, a ubrzanje ovih modela je ravno 9 sekundi, dok je maksimalna brzina ograničena na 150 km/h. Kapacitet ugrađene baterije je dostatan za 320 km mješovite vožnje, odnosno do 460 km gradske vožnje, a standardno dolazi s podrškom za 85 kW punjenje koje omogućuje, na tako snažnom punjaču, punjenje od 5 minuta za 50 km dosega.

Za sada su objavljene cijene u Italiji gdje Fiat 500 starta s cijenom od oko 155.000 kuna bez poticaja, a doplata za izvedbu 3+1 je oko 15.500, dok je doplata za kabriolet izvedbu 23.000 kuna. Prodaja kreće početkom sljedeće godine.

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVITET iz General Motors Corporation

Nekad rastrošan Hummer postao električar Novi Hummer je sada samo model marke GMC, no najveća je novost da je riječ o isključivo električnom modelu koji će dolaziti u nekoliko razina snage i kapaciteta baterija, a prve izvedbe se očekuju u salonima za godinu dana.

Preko godinu dana se šuška o novom Hummeru i sada je konačno pred nama. Naime, brend Hummer je bankrotirao prije desetak godina, a novi Hummer je samo model koji će se prodavati pod GMC oznakom, a za sada nema informacija hoće li i kada stići i u Europu.

Novi Hummer je zamišljen kao direktan konkurent Teslinom modelu Cybertruck, a riječ je o pick-up modelu s prostorom za 5 putnika, a zanimljivo je kako se krovni paneli mogu skidati pa novi Hummer može postati i kabriolet.

No, zanimljivija je činjenica kako će prvi model koji stiže u prodaju nuditi čak 1.014 KS snažan elektromotor koji ujedno raspolaže i s čak 15.592 Nm okretnog momenta. Ubrzanje od 0 do 96 km/h traje svega 3 sekunde, što je izvrstan rezultat za mnoga vozila, a ne samo za ovaj veliki pick-up. Istovremeno je ugrađena i baterija koja mu omogućuje doseg od 565 km s jednim punjenjem, a koja podržava punjenje snage do 325 kW! Kasnije će stići i slabiji modeli pa će tako Hummer EV 3x imati 811 KS i bateriju koja pruža doseg do 483 km, a slijedi izvedba sa 625 KS koja će biti dostupna s baterijama koje pružaju doseg od 483 km

i 402 km, a potonja na tržište stiže tek 2024. godine.

Novi se Hummer može pohvaliti i izvrsnim mogućnostima izvan asfalta, a u tome će pripomoći i način rada Extract koje vozilo dodatno podiže za 149 mm, a opcija CrabWalk (eng. rakov hod) omogućuje okretanje svih kotača u istom smjeru, čime je olakšano manevriranje pri niskim brzinama. Osim toga, Hummer EV može bez problema proći i kroz vodu dubine 610 mm.

Novi Hummer donosi i moderno dizajniranu unutrašnjost s velikim 12,3-inčnim digitalnom instrument pločom i velikim 13,4-inčnim središnjim infotainment zaslonom, kao i mnogo prostora za putnike, a kupci će moći personalizirati unutrašnjost s raznim kombinacijama boja i materijala.

Kada sljedeće godine krene u prodaju, kupci će za novi Hummer morati izdvojiti oko 722.000 kuna u SAD-u, a najpovoljnija inačica će koštati preko 510.000 kuna, kad se na tržištu pojavi tijekom 2024. godine.

Automobilizam 43

44

Informacije

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

Čakovec

dr. Dorotea Lebar I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918 dr. Ljubica Hunjadi I. G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

Donji Vidovec

dr. Marija Haramija Strbad R. Končara 7, tel. 040/615006

Goričan

dr. Klara Grahovec Školska 16a, tel. 040/601-162

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Šenkovec

dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

Štrigova

dr. Sven Jevtić Štrigova 87, 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, prema rasporedu: subotom od 15:00 sati do 20:00 sati, a nedjeljom i blagdanom od 08:00 sati do 20:00 sati. Također je još uvijek obavezno svoj dolazak najaviti telefonom: 040/372-301 ili 040/372-302.

DEŽURNA DENTALNA ORDINACIJA je počela ponovno s radom, i radi svaku nedjelju i svaki blagdan/praznik u vremenskom razdoblju od 08:00 sati do 18:00 sati, na lokaciji ambulante Nedelišće.

Obzirom da su još na snazi epidemiološke mjere obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/866-033.

tel. 374-176

Matični ured Prelog

tel. 645-125

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

tel. 310-651

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

tel. 313-619

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

1212 za ČK birati 8

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 384-333

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1 TAXI

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Školska medicina

tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Gradovi i općine Grad Čakovec

tel. 314-920

tel: 310-595

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

tel. 371-700

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402

371-600 tel. 390-859

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Općina Domašinec

tel. 863-240

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

Komunalni redar za grad Čakovec

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

GKP Čakom, Mihovljanska 74 - odvoz otpada

tel. 372-466

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

www.mnovine.hr

Zdravstvene ustanove

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

- pogrebne usluge 0 - 24 h

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

Matični uredi Matični ured Čakovec

Autobusni kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 31. listopada

tel. 112

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Općina Vratišinec

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

tel. 866-469, 866-966

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI:

VILIM TRESKA, sin Sare i Darijana, ANA HERMAN, kći Martine i Damira, VITA MIKLIN, kći Maje i Davora, MIA KALANJOŠ, kći Severine i Ivice, RIO BARIĆ, sin Glorije i Luke, TEO ŽERJAV, sin Lucije i Ivana, VITA PETKOVIĆ, kći Anite i Ivice, ELLA ŠTEFULJ, kći Kristine i Matije, VITO DODLEK, sin Natalije i Renata, MAJA BALOG, kći Senke i Josipa, MIHAEL ŠKVORC, sin Sandre i Marka, LIAM NEMEC, sin Ines i Damira, PAULO HIŽMAN, sin Josipe i Petra, EDEN VIDOVIĆ, sin Martine i Igora, DANIEL KAMENAR, sin Mone i Christiana, ABEL BLAŽEK, sin Jelene i Ivana, DAVID GREGURINA, sin Ivane i Maria, EMA SINKOVIĆ, kći Petre i Emanuela, ERIN ŠUPLJIKA, kći Mateje i Nina, PETAR IGNAC, sin Tamare i Josipa, REA HORVAT, kći Petre i Matije, VITA PRIJAKOVIĆ, kći Simone i Tonija, LUKAS LADIĆ, sin Danijele i Milivoja (Čakovec)

VJENČANI:

Romana Bosek i Denis Žnidar (Čakovec) Ines Zvonar i Filip Rusak (Čakovec) Mihaela Obadić i Dario Kovačić (Dekanovec) Darija Lukačić i Marko Žganec (Mursko Središće) Mirjana Markolin i Eduard Špoljarić (Nedelišće) Sara Smrtić i Robert Horvat (Nedelišće) Ivana Marčec i Ivica Horvat (Prelog) Verica Novak i Marko Žižek (Štrigova)

UMRLI:

Petar Zver r. 1947. (Čakovec) Ivica Hajdarović r. 1958. (Čakovec) Ana Mezga r. Strah r. 1937. (Čakovec) Josip Blagović r. 1945. (Čakovec) Slavko Jošt. r. 1936. (Čakovec) Marija Horvat r. Rebernik r. 1932. (Dekanovec) Venceslav Kodba r. 1937. (Mala Subotica) Marija Radiković r. Novak r. 1927. (Mala Subotica) Marija Mutvar r. Šimunić R. 1927. (Mursko Središće) Franjo Blagus r. 1953. (Prelog) Rozalija Gašparić r. Granatir r. 1927. (Prelog) Pero Gal r. 1958. (Nedelišće) Stjepan Medved r. 1954. (Štrigova) Vesna Medved r. Smrtić r. 1961. (Štrigova)

Imendani kroz tjedan od 30. listopada do 5. studenoga 2020.

PET SUB NED PON UTO SRI ČET

30 31 1 2 3 4 5

Marcijan; Marsela; German Alfons Rodriguez; Volfgang SVI SVETI; Svetislav, Sveto Dušni dan; Duško; Duška Martin Porres; Hubert Sv. Karlo Boromejski; Dragutin Srijemski mučenici; Mirko

Sretan Vam imendan!

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom bratu i stricu

AUGUSTINU BELU - GUSTIJU 14.08.1956. – 16.10.2020.

Otiš’o je Gusti naš polako, Otiš’o je stazom što vijuga Pratile ga neke stare pjesme Sve do rijeke kojom teče tuga.

Otiš’o je pjetli kad se bude Kao da u šetnju nekud kreće Otiš’o je s mirisima jutra Dal’ je znao da se vratit neće…

Još i danas pamtim ove riječi Samo dobre Bog na kraju čeka I što mati znala nam je reći: Bog je dao srce mu od zlata!

Sestra Verica, braća Đuro i Ladislav S obiteljima

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Oreški rođ. Novak iz Križopotja preminula 26. listopada u 63. godini života

POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju

AUGUSTINU BELU - GUSTIJU Po dobru ćemo te pamtiti, s ponosom spominjati, vječno te čuvati u srcima!

Hvala ti za sve!

Počivao u miru Božjem!

Tvoji prijatelji: Kiđo, Štef, Zoki, Zdravko, Zvone, Vinko, Feri, Mladen, Medo, Jožek i Đildo

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

BOŽIDAR KOŠIR 1.11.1991. - 1.11.2020.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Augustić iz Mihovljana preminuo 25. listopada u 73. godini života

Informacije 45 TUŽNO SJEĆANJE na našeg voljenog

MIROSLAV ZEČAR – MIŠO 30.4.1952. - 29.10.2016.

Sjećanja koja dodiruju naša srca, nisu nikad zaboravljena.

Supruga Štefanija, sin Nikola i kćer Helena s obiteljima

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

DAMIR LEHKEC 1.11.1991. - 1.11.2020.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Kivač iz Čakovca preminuo 27. listopada u 85. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Zamuda rođ. Kocijan

Štefanija Jalušić rođ. Logožar

Aldić Veronika rođ. Drabić

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Juras rođ. Mesarić

Ivan Vidović st.75

Ladislav Horvat

iz Gornjeg Hrašćana preminula u 93. godini života

iz Gornjeg Hrašćana preminula u 89. godini života

iz Čakovca preminula u 83. godini života

iz Strahoninca preminula u 82. godini života

iz Nedelišća preminuo u 76. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Rajko Jagarinec

Marija Peras rođ. Novak

Marija Radiković rođ. Novak

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Fran Šestak

Sović Julijana

Balent Anđela

iz Murskog Središća preminuo u 63. godini života

iz Donjeg Vidovca preminuo pri porodu

iz Čakovca preminula u 72. godini života

iz Čakovca preminuo 24. listopada u 77. godini života

iz Gornjeg Hrašćana preminula u 93. godini života

iz Donje Dubrave preminula u 85. godini života

iz Draškovcu preminula u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Šlibar Ignac

Marcinjaš Katica

Dolenčić Franjo

iz Svete Marije preminuo u 98. godini života

iz Donje Dubrave preminula u 93. godini života

iz Kotoribe preminuo u 83. godini života

46

Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

30. listopada 2020.

SLOBODNA RADNA MJESTA Otvoreni natječaji za za 1. AB ME TAL PROME T d.o.o., Palovečka 1, Belica, traži 3 m/ž vozača kamiona C i E kat., m/ž rukovatelja građevinskim strojevima i m/ž viličaristu na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 271 4461 ili na email: robert. krajner@ab-metalpromet. hr do 16.11.

2. Agromeđimurje ratarstvo d.o.o., traži 4 m/ž traktorista, m/ž voditelja ratarske proizvodnje i 2 m/ž radnika na farmi za mjesto rada u Donja Dubrava na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu: Čakovec, R. Boškovića 10 ili na email: jelena@agromedjimurje. hr do 31.10.

3. ALU art projekti j.d.o.o., Novo Selo Rok, R. Končara 16, traži 2 m/ž bravara - izrađivača aluminijske stolarije na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba na adresu ili na mob. 091 594 1008 do 30.10.

4. ALZAS ALARMS, Kalnička 58, Čakovec, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara - tehničara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 384 100 do 21.11.

5. Angie j.d.o.o., V. Morandinija 4, Čakovec, traži m/ž frizera na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 9834 244 do 19.11.

6. AQUA - INS TA L AC I JE d.o.o., Šenkovec, traži 2 m/ž montera centralnog grijanja i ventilacije te 2 m/ž vodoinstalatera za mjesto rada Šenkovec i Njemačka na određeno, javiti se na mob. 098 190 5489 ili na email: andrejas@aqua-instalacije.hr do 20.11.

7. Autotransporti Majnić, Podturen, traži m/ž vozača C i E kat. na određeno, javiti se na mob. 098 241 524 do 26.11.

8. Auto ser vis Putarek d.o.o., P. Miškine 33, Čakovec, traži m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 26.11.

9. AUTOUSLUGA d.o.o., Strahoninec, Čakovečka 42, traži m/ž autolimara i m/ž autolakirera na neodređe-

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

no, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 591 8889 ili na email: autousluga@ ck.t-com.hr do 31.10.2020.

25. Esicher d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž terenska agenta prodaje za osiguranje teretnih vozila i m/ž honorarna agenta prodaje za auto osiguranje na određeno, javiti se na email: posao@osiguranje24.hr do 31.10.

26. FEROKOTAO d.o.o., D. Kraljevec, Kolodvorska 78/a, traži 4 m/ž zavarivača, 4 m/ž lakirera i 4 m/ž bravara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ ferokotao.hr do 19.11.

17. Cartex d.o.o., M. Kovača 99, Mursko Središće, traži 1 m/ž pomoćnog skladištara na neodređeno, zamolbu poslati na mail: igor.drev@ 10. BALI d.o.o., Trg Repucartex.hr ili osobno do blike 3, D. Dubrava, traži 10 31.10.; više info na: www.

27. Ferro-Preis d.o.o., dr. T. m/ž šivača, m/ž voditelja hzz.hr Bratkovića 2, Čakovec, traži marketinga, 5 m/ž krojača i m/ž konstruktora na ne- 18. Construct d.o.o., Čako- m/ž operatera na elektroodređeno, javiti se osobno vec, traži m/ž građevinskog peći i m/ž ručnog kalupera na adresu ili na tel. 040 688 poslovođu, 2 m/ž tesara, 3 na određeno, javiti se osob511 ili mob. 098 802 286 ili m/ž armirača i 2 m/ž zida- no na adresu ili na email: pismena zamolba na adre- ra na određeno, javiti se na hr.croatia@preisgroup.com su ili email: infobalidoo@ mob. 098/366-266 ili na do 31.10. email: tihomir@construct. gmail.com do 12.11.

28. Framos Technologies hr do 31.10. d.o.o., Čakovec, traži m/ž 11. BALI&BALI d.o.o. Donja Dubrava, Trg Republike 19. Digitalna tiskara ETIC, test - support inženjera za 3, traži 1 m/ž pomoćnog Čakovec, traži m/ž grafič- elektroničke uređaje na radnika u kuhinji, 2 m/ž kog tehničara na određeno neodređeno, javiti se do konobara, 2 m/ž kuhara i javiti se na email:etic@etic. 26.11. na email: a.levak@ framos.com ili linkom: voditelja restorana na neo- hr do 31.10. https://framos-jobs.persodređeno, javiti se osobno sa 20. DINAMIC TRADE d.o.o., nio.de/job/124203 zamolbom ili na tel: 040 688 Čakovec, B. Graner 6, traži 511 ili 098 802 286 ili e-mail: m/ž servisnog savjetni- 29. GALIVET d.o.o., Prelog, infobalidoo@gmail.com do ka na neodređeno, javiti K. Zvonimira 51, traži 2 m/ž 30.10. se osobno na adresu ili na peradarska radnika za mje12. BETAPLAST d.o.o., To- email: dinamic.trade@ sto rada Palinovec i Donji tovec, V. Bakarića bb, traži dinamic-trade.hr do 31.10. Pustakovec na određeno, javiti se osobno na adresu 2 m/ž skladišnog radnika 21. DIMOS - dimnjačarski ili pismenom zamolbom na - viličaristu i 2 m/ž strojaobrt vl. Zver Robert, Straadresu ili na email: uprava ra na održavanju postrohoninec, traži m/ž dimnja@veterinarskaprelog.hr do jenja na određeno, javiti čara na neodređeno, javiti 31.10. se osobno na adresu ili na se na mob. 091 3000 268 do email: marta@betaplast.hr 30. Generali osiguranje d.d., 12.11. do 31.10. Čakovec, traži 3 m/ž savjet22. Dom za starije i teško nika u prodaji na određe13. Bistro Barracuda d.o.o., bolesne odrasle osobe no javiti se do 5.11. linkom Prelog, traži m/ž kuhara na Zlatne godine, Praporčan, https://generali-osiguranje. određeno, javiti se na mob. traži 1 m/ž njegovatelja talentlyft.com/o/jLb 095 356 1973 do 28.11. na neodređeno, info na 14. Boras d.o.o., Čakovec, tra- mob 099 199 4041 do 31. GKP PRE-KOM d.o.o., ži 5 m/ž tesara, 5 m/ž zidara - 31.10., više info na: www. Hrupine 7B, Prelog traži m/ž dimnjačara na neobetonirca, 5 m/ž rukovatelj. hzz.hr dređeno, javiti se osobno građ. strojeva, 5 m/ž građ.

23. DT PROM j.d.o.o., D. Krana adresu ili na mob. 099 radnika, 2 m/ž armirača ljevec, traži m/ž konobara 334 4451 ili pismena zamona neodređeno, javiti se na za rad u Caffe baru Vahta lba na adresu ili na email: mob. 091 1010 511 ili na emana neodređeno, javiti se na marina@pre-kom.hr do il: ante@boras.hr do 19.11. mob. 098 139 1672 ili na 16.11.

15. Brasil d.o.o.,Čakovec, email: danijelb0910@gmail.

32. HEMA d.o.o., D. Kraljetraži 2 m/ž konobara za rad com do 31.10. vec, traži m/ž vozača teretu kafiću kod Galerije Sjever 24. EKO MEĐIMURJE d.d., nog vozila na neodređeno, na neodređeno, javiti se na Šenkovec, B. Radića 37, javiti se na mob. 098 211 mob. 098 600 016 do 20.11. traži m/ž m/ž strojobra903 ili na email: vlado@ 16. BU-JAN TIM j.d.o.o., vara, m/ž zavarivača, hema.biz do 15.11.

Pretetinec 96, traži m/ž m/ž autolakirera i 3 m/ž građevinskog radnika, m/ž pomoćna radnika u pro- 33. HOOP d.o.o., D. Kraljezidara i m/ž krovopokriva- izvodnji metalnih kon- vec, traži m/ž konobara za ča na neodređeno, javiti se strukcija na neodređeno, rad u Caffe baru Fontana na osobno sa zamolbom na javiti se email: posao@ određeno, javiti se na mob.

098 935 2124 do 31.10. mob. 098 974 5950 do 9.11. eko.hr do 31.10.

34. HOMELAND d.o.o., Gornji Koncovčak, traži 1 m/ž pk/kv kuharicu na neodređeno na 098 9200 804 ili 040 857 447 do 1.11.

42. LTH Alucast d.o.o., Čakovec, Republike Austrije 3, traži 2 m/ž operatera u topionici i m/ž alatničara na određeno, javiti se pi35. IDA COMERC d.o.o., D. smenim putem ili na email: Kraljevec, traži 2 m/ž rad- info.alucast@lthcastings. nika na puhalici na neo- com do 31.10. dređeno, javiti se na mob. 43. L&P tehnologije d.o.o., 098 241 299 ili na email: Hrupine 4, Prelog, traži 3 ida.comerc@ck.t-com.hr m/ž radnika u skladištu na do 16.11. određeno i m/ž radnika u 36. 4Kpro d.o.o., Straho- održavanju u proizvodnim ninec, traži m/ž fasadera i pogonima na neodređeno, m/ž pkv/kv zidara na neo- rok prijave 31.10., m/ž redređeno, javiti se na mob. ferenta odjela za odnose s kupcima, rok prijave 30.11., 091 433 5405 do 21.11.

3 m/ž cnc operatera i m/ž 37. Kabel-mont d.o.o., Prvo- bravara na neodređeno, majska 45, Hodošan, traži 2 rok prijave 31.12. Javiti se m/ž rukovatelja samohod- na tel: 040 644 340 ili osobnim građ. strojevima, m/ž no ili pismenom zamolbom vozača C+E kateg. za doma- na gornju adresu ili mailom: ći prijevoz, m/ž tesara, m/ž posao.lpt@leggett.com zidara i m/ž električara na neodređeno, javiti se osob- 44. MARTI d.o.o., Prelog, no na adresu ili na tel. 040 Hrupine 5, traži 1 m/ž 863 100 ili mob. 098 722 770 djelatnika na laseru za ili na email: administracija@ rezanje limova - cnc operatera, m/ž pomoćnog kabel-mont.hr do 30.10. radnika na plastificiranju 38. Keramika Friščić d.o.o., i pakiranju, m/ž radnika Prelog, traži m/ž samostal- na plastificiranju, m/ž zanog knjigovođu na neo- varivača CO2 postupkom, dređeno, javiti se na email: m/ž djelatnika na brušefriscick@gmail.hr do 9.11. nju i ravnanju metalnih 39. KEČKEŠ d.o.o., Prelog, Trg pozicija te m/ž djelatnika sv. Florijana 25, traži 2 m/ž na cnc savijačici lima - apzavarivača tig postupkom, kant preši na neodređeno, 2 m/ž zavarivača mag po- javiti se na email: info@ stupkom i 2 m/ž bravara na marti.hr do 1.12. neodređeno, javiti se osob- 45. Međimurje IPC d.d., Čano na adresu ili pismenom kovec, traži 1 m/ž prograzamolbom na adresu ili na mera na određeno, zamoemail: info@keckes.hr ili na lbu poslati na email: zeljka. mob. 091 607 1200 do 6.11. kavran@ipc.hr do 31.10.

40. KERBEK d.o.o., Kolod- 46. Međimurje PMP, Čakovorska 78, D. Kraljevec, traži vec, Ul. Zrinsko-frankopan5 m/ž radnika na keramici ska 21, traži 2 m/ž fasadera na određeno, javiti se osob- i 2 m/ž keramičara na neono na adresu do 14.11. dređeno, javiti se osobno na 41. Kraljevske slastice adresu ili pismenom zamold.o.o., Donji Kraljevec, traži bom na adresu do 15.11. m/ž prodavača pekarskih 47. MD KONSTRUKCIJE i slastičarskih proizvoda d.o.o., Poduzetnička zona, za mjesto rada Pušćine i Jug bb, Kotoriba, traži 2 m/ž D. Kraljevec, m/ž vodite- zavarivača na neodređeno, lja maloprodaje za mjesto javiti se osobno na adresu ili rada D. Kraljevec i Prelog; na tel. 01 7777 300 ili mob. m/ž pomoćnog radnika u 099 349 7241 ili na email: proizvodnji kolača, m/ž bojana@md-konstrukcije. tehnologa u proizvodnom hr do 23.11. procesu i m/ž skladištara za mjesto rada Donji 48. MEHANIKA ŠTRIGA, Vidovec te m/ž voditelja Gospodarska 1, Ljubešćica, slastičarskih proizvoda za traži m/ž automehaničara mjesto rada Pušćine na – mehaničara građevinskih određeno vrijeme. Javiti se strojeva na neodređeno, jaosobno na gornju adresu ili viti se osobno na adresu ili na mob. 098/419-457 ili na pismenu zamolbu na adresu email: vjekoslav@cvek.hr ili ili email: danijel@mehanika info@kraljevske.slastice.hr -striga.hr ili na mob. 098 1898 192 do 13.11. do 30.11.

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Informacije 47

apošljavanje u Međimurskoj županiji 49. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, traži m/ž radnika u proizvodnji mesa i mesnih proizvoda, m/ž voditelja u skladištu smrznute robe, m/ž radnika u skladištu smrznute robe na određeno, te m/ž energetičara - frigomehaničara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ vajda.hr do 31.10.

50. MEĐIMURJE INTERIJERI d.o.o., Hodošan, traži 2 m/ž djelatnika u proizvodnji unutarnje stolarije na neodređeno, javiti se na mob. 099 701 5690 ili na email: lrusak@medimurjeinterijeri.hr do 6.11.

51. Mesnica Rogina 1, Varaždin, A. Šenoe 12, traži m/ž prodavača na odjelu suhomesnatih proizvoda i svježeg mesa i m/ž mesara za rad u mesnici na određeno, javiti se na mob. 098 183 6669 ili na email: mesnica. rogina@gmail.com do 31.10.

52. METAL DEKOR d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača, m/ž kontrolora u metalskoj proizvodnji, m/ž tehnologa u odjelu razrade nacrta, m/ž lakirera i m/ž djelatnika u knjigovodstvu na neodređeno, javiti se na email: posao@metal-dekor. hr do 30.10.

53. METSS d.o.o, Čakovec, Ž. Fašizma 2a, traži m/ž prodavača za Čakovec, Ivanovec, Vularija, Štrigova, Orehovica na određeno, javiti se na email: kadrovska@ metss.hr ili nazvati na tel.

040/375-706 do 15.11., više na www.hzz.hr 54. METRO-ING d.o.o., Mursko Središće, A. Šenoe 36, traži 1 m/ž dipl.ing. strojarstva i 1 m/ž dipl.ing. elektrotehnike na neodređeno, molbe slati na mail: renata@metro-ing.hr do 20.11., više info na: www. hzz.hr

57. MURAPLAST d.o.o., Kotoriba, Sajmišna 16, traži 4 m/ž strojara konfekcije na određeno, javiti se na tel.

040 683 215 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao@muraplast.com do 20.11.

faltera, 2 m/ž bravara, 3 m/ž zidara, 3 m/ž radnika niskogradnje, 3 m/ž tesara, 3 m/ž električara, 3 m/ž autoelektričara i 2 m/ž građevinska tehničara na neodređeno, javiti se na tel.

040 655 525 do 15.11.

58. Neores d.o.o., Tekstilna 1, Mursko Središće, traži 1 m/ž mehaničara održivača tekstilnih strojeva na neodređeno, javiti se na mail: neores@neores.hr ili tina@neores.hr ili na gornju adresu do 6.11.; više info na: www.hzz.hr

65. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, M. Gupca 20, traži 3 m/ž pomoćna radnika u odjelu cnc strojeva, 2 m/ž pomoćna cnc operatera, 2 m/ž viličarista - pomoćna radnika u proizvodnji i 2 m/ž pomoćna radnika u obradi drveta na određeno, javiti se osobno na adresu 59. NMP-PRODUKT d.o.o., ili email: pib-extra@pibČakovec, dr. I. Novaka 46, extra.hr do 31.10. traži m/ž CNC operatera i 2 m/ž bravara na neodređe- 66. Peradarstvo, uzgoj, no, javiti se osobno na adre- klanje i prodaja peradi - vl. su ili na tel. 040 328 432 ili Dalibor Blagus, Donji Pustana email: zaposljavanje@ kovec 76, traži 2 m/ž vozača nmp-produkt.hr do 21.11. B kat., 4 m/ž radnika u klaonici peradi, 4 m/ž radnika 60. NTT New Textile Techna pakiranju svježeg mesa, nologies d.o.o., Savska Ves, 2 m/ž vozač C kateg., 4 m/ž traži m/ž elektroinženjera radnika na rasijecanju svjei m/ž tehnologa u odjevnoj žeg mesa i 2 m/ž prodavaindustriji na neodređeno, ča na tržnici za mjesto rada javiti se na email: jelena.

Zagreb na određeno, javiti buhanec@ntt-int.com do se na mob. 098 282 147 do 31.10.

31.12.

61. Obiteljski dom za starije 67. Perutnina Ptuj PIPO i nemoćne osobe Zamuda d.o.o., R. Steinera 7, ČakoMarija, Praporčan, Zrinskih vec traži 20 m/ž prehram53, traži 1 SSS/VŠS med. bena radnika u proizvodsestru ili tehničara za rad nom centru industrije u jednoj smjeni bez vikenmesa, 1 m/ž pomoćnog da na neodređeno, javiti se skladištara u proizvodnom na mob. 098 1944 131 ili na centru tvornice stočne hramail: deniszamuda@gmail. ne, 1 m/ž radnika na izradi com do 19.11., više info na: predsmjese u PC stočne www.hzz.hr hrane, 1 m/ž radnika u 62. OKNO d.o.o., Čakoveč- skladištu u proizvodnom ka 107/a, Pušćine, traži m/ž centru industrije mesa, 2 djelatnika za montažu alu m/ž vozača C+E kategorije, stolarije i m/ž majstora u 4 m/ž vozača traktora i 1 proizvodnji alu stolarije m/ž radnika na farmi, javiti na neodređeno, javiti se se na adresu ili na tel. 040 osobno na adresu ili na tel. 372 872 ili na mob. 098 434 040/821-666 ili na ema- 785 ili na email: una.siprail: kristijana@okno.hr do ga@perutnina.hr do 30.10.

31.10.

68. PLINOTEHNIKA d.o.o., 63. PANIS d.o.o. Selska 3, Čakovec, Zagrebačka 55, Mursko Središće, traži 1 traži m/ž električara - serm/ž pekara na određeno visera na određeno, javiti uz mog. na neodređeno, se na tel. 040 384 277 ili na javiti se na tel. 544-015 ili mob. 091 384 277 ili pismemail: panis@ck.t-com.hr ili na zamolba na adresu ili na osobno do 13.11., više info email: plinotehnika@plinona: www.hzz.hr tehnika.com do 14.11.

55. MIKEC INSTAL ACIJE d.o.o., Cirkovljan, traži m/ž instalatera grijanja i vodo64. Pavlic-asfalt-beton voda na neodređeno, javiti d.o.o., D. Kraljevec, traži se na mob. 091 179 3853 do m/ž inž. građevine, m/ž 31.10. inž. rudarstva, m/ž vodi56. Misteks Pro d.o.o., Žiš- telja asfalterske grupe, 4 kovec, traži 5 m/ž šivača m/ž rukovatelja samohod. na neodređeno, javiti se građ. strojevima, m/ž pona mob. 098/242-058 do slovođu na gradilištu, 4 31.10. m/ž armirača, 2 m/ž as-

69. Pokretna trgovina Zlatko Topolnjak, Čakovec, traži 1 m/ž prodavača tekstila i obuće na određeno, zvati na mob 092 102 3082 do 31.10.

70. PPK karlovačka mesna industrija d.d., traži 1 m/ž

vozača teretnog vozila na određeno, zamolbe na mail: rajko.zizek@vajda.hr do 31.10.

71. Prima biro d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži m/ž dizaličara, m/ž voditelja kooperacije, m/ž zavarivača i 2 m/ž bravara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel 040 396 553 ili mob. 099 4659 110 ili pismenom zamolbom na adresu ili email: info@primabiro.hr do 2.11.

72. Projekt biro Marciuš j.d.o.o., traži 2 m/ž inženjera strojarstva na neodređeno, javiti se na mail: luka. marcius@projekt-biro.com do 31.10.

73. PSC Ferenčak d.o.o., Mursko Središće, traži 1 m/ž prodavača rezervnih dijelova i polj. mehanizacije na neodređeno, javiti se na mob. 098 374 630 ili na mail: milica.ferencak@pscferencak.hr do 31.10., više info na: www.hzz.hr 74. Sabol Projekt j.d.o.o. Čakovec, traži 2 m/ž soboslikara i m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se na mob. 095 506 9797 do 30.11.

vača tig postupkom i 5 m/ž bravara na određeno, javiti se na mob. 092 292 7621 ili na mail: info@summa-con. hr do 30.11.

79. Sunčev sjaj j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača na neodređeno, javiti se na mob. 098 9566 117 ili na mail: vlatkamaksadi@ gmail.com do 7.11.

80. Švenda-Tarmann Chemie d.o.o., Čehovec 95, traži m/ž automehaničara - vulkanizera i m/ž pomoćnog radnika u automehničarskoj radioni ili proizvodnoj hali na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 646 5050 do 12.11.

81. T.D.M.M. limarija j.d.o.o.

Peklenica, Živice 2, traži 1 m/ž pom. limarskog radnika na određeno, info na mob 099 2496 920 do 5.11.

82. Tkalec trans d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog vozila u međ. prijevozu hladnjačama C+E kat. i 2 m/ž vozača teretnog vozila u međun. prijevozu hladnjačama C kat. na određeno, javiti se na tel.

040 384 820 ili na mail: info@tkalectrans.hr do 15.11.

83. Tremak d.o.o., K. Zrinski 1, Domašinec, traži m/ž elektroinstalatera, m/ž izolatera ravnih krovova i m/ž djelatnika na montaži kuća na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040 863 920 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tremak.eu 76. Spar Hrvatska d.o.o., Čado 31.10. kovec, Svetojelenska cesta - Galerija Sjever, traži m/ž 84. Tomo projekt j.do.o., prodavača - blagajnika, Celine, traži 2 m/ž soboslim/ž prodavača na odjelu kara-montera suhe gradmesa, salame i toploteke nje na neodređeno, javiti - blagajnika, m/ž prodava- se na mob. 098 9030 575 ča na odjelu pekare - bla- do 12.11. gajnika, m/ž prodavača na 85. Toplice Sveti Martin odjelu voća i povrća - blad.d., Izvorska 3, Toplice Svegajnika, m/ž prodavača ti Martin, traže 1 m/ž kupana odjelu pića i mliječnog i lišnog spasioca na određesmrznutog na neodređeno, no uz mog. stalnog radnog javiti se pismenom zamolodnosa na adresu ili na mail: bom na gornju adresu do posao@termesvetimartin.

31.10. com do 31.10., više info na: 77. Stil d.o.o., Zagrebačka www.hzz.hr 99, Čakovec, traži 4 m/ž 86. Trans –KUKOVEC d.o.o., pjeskara i 6 m/ž bravara na Strahoninec, traži 2 m/ž voneodređeno, javiti se osobzača teretnog vozila s pono na adresu ili na mob. 099 luprikolicom za tuzemni i 3272 443 ili na email: info@ inozemni prijevoz i m/ž stil-bv.hr do 6.11. automehaničara na odre78. SUMMA – CON d.o.o., đeno, javiti se na mob. 091 Prelog, traži 2 m/ž zavari- 352 7030 i 1 m/ž pomoćnog 75. SOVA d.o.o., Novakova 38, Čakovec, traži m/ž stolara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 391 805 ili mob.

098 1788 856 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: alan.kolar@kvantumgradnja.hr do 31.10.

radnika u radioni i m/ž disponenta na neodređeno, javiti se osobno ili mob: 098 241 673 do 15.11.

87. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama MŽ, traži m/ž asistenta u organiziranom stanovanju na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu A.G.Matoša 6, Čakovec do 21.11.

88. UO Kavana i catering ARKA, Sveti Martin Na Muri, Trg Svetog Martina 8, traži 1 m/ž kuhara - pizza majstora za mjesto rada Vučetinec na neodređeno, javiti se na mob 098 181 2074 do 14.11.

89. UO ILONKA, Mursko Središće, Matije Gupca 17, traži 1 m/ž čistača - sobara na neodređeno, javiti se na mob 091 505 2872 do 11.11., više info na: www. hzz.hr 90. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Čakovec, traži 1 SSS/VŠS med. sestru ili tehničara na određeno, zamolbu poslati na mail: zivkovic.denisustanova.za.zdr.njegu@ck.tcom.hr ili nazvati na mob.

098 463 525 do 25.11., više info na: www.hzz.hr 91. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži m/ž montera centralnog grijanja, m/ž operatera, m/ž montera vodovodnih instalacija, m/ž bravara, m/ž montera ventilacije, 3 m/ž montera centralnog grijanja, 2 m/ž zavarivača tig ili autogenim postupkom, m/ž inž. za strojarske instalacije, m/ž cjevara – izometričara za mjesto rada Njemačka i m/ž električara na određeno za mjesto rada Nedelišće, m/ž pomoćnog radnika na poljoprivrednom imanju, 1 m/ž rukovatelja samohodnih strojeva - strojara - bageristu za mjesto rada Nedelišće, 1 m/ž vozača teretnog vozila s kiperom za mjesto rada Čakovec i m/ž samostalnog knjigovođu na određeno vrijeme. Javiti se osobno na adresu ili na tel. 095 112 3469 ili 040 341 004 ili mail: zgradarskatehnika@ gmail.com do 30.10. te tražimo kućnu pomoćnicu na određeno vrijeme, javiti se na mob. 095 541 8886 do 30.10.

48

Oglasnik

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

Kupon mora biti izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sati. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe.

Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za istinitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa.

MOTORNA VOZILA PRODAJE SE MB E220 CDI 2007.g., avang. automatik, odličan i MB B 200 CDI automatik 2008.g., te autoprikolica za prijevoz automobila kiperica, info na mob 098/241569 PRODAJEM PEUGEOT 307 HDI dizel 2003. god., registr. do 7/21., 260tkm, odličan, klima, podizači stakla, povoljna cijena 11.000 kn.

Upitati na tel. 095/757-2320 PRODAJEM ŠKODU FABIU 1.2 2004.god., puno dodatne opreme. Info na mob. 098/581-986 PRODAJEM dva krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM 4 alu felge veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Info na telefon 091/396-0515 PRODAJU SE 4 ZIMSKE GUME Hankook dim. 185/65/14. Upitati na mob. 098/241-396

POLJOPRIVREDA PRODAJE SE VINO I RAKIJA kvalitetno, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno, Tel. 095/198-7920 PRODAJEM MED LIVADA I BAGREM, cijena 30 kn/tegla, Zagreb, mob. 098/9084-675 PRODAJE SE RAKIJA kvalitetna viljamovka, šljiva i smokva, jačina 47-49 posto alkohola. Tel. 857-065

PRODAJE SE KVALITETNO SIJENO u kockastim balama, cijena 15 kuna/bala. Tel. 099/214-2123 PRODAJE SE čekičar-krunjač, drvena bačva za vino od 200 lit. i preša za grožđe. Tel. 682-175 PRODAJEM SADNICE ribizla, maline i ostalog, 15 kn/kom. Zagreb, mob. 098/9084-675 KUPUJEM BAČVE plastične od 6080 lit., s obručom i poklopcom, od inoxa 100-200 lit. Tel. 857-065 PRODAJE SE VEĆA količina stajskog gnoja (dostajalog), povoljno.

Info na mob. 098/171-3961 TRAŽE SE ORANICE U NAJAM za obradu. Kontakt telefon: 098/637-799 PRODAJE SE čekičar s 3-faznim motorom i kutijom, inox bačva od 100 lit., stroj izmir za prženje kave od 150 kg, mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 PRODAJEM RAKIJU kvalitetnu, više vrsta, info na mob: 098/9427646 PRODAJU SE SADNICE crvenih, crnih i žutih malina, goji bobica, višak iz bio vrta i patak koji jede puževe. Tel: 822-362 i 099-5166780

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama.

Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priložiti sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib.

Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su navesti energetski certifikat.

U suprotnom nećemo objaviti vaš oglas.

MUŠKARAC atletske građe traži atraktivnu i diskretnu prijateljicu malo starije dobi, Čk ili Vž. SMS na mob. 099/7925-904

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ukupne površine 855 m2 kod južne obilaznice Čakovec, Martane-Zapad. Mob 091/4101988 PRODAJEM ADAPTIRANU OBITELJSKU KUĆU U ČAKOVCU – mogućnost dva stana ili stambenoposlovno. EC/D. Info: 098/214107 KUPUJEM NISKU PRIZEMNICU s manjim dvorištem, okolica Čk ili Vž. telefon: 097/738-4072 PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR U ČAKOVCU (uređeno prizemlje od 125,95 m2), kuća s podrumom i mog. uređenja potkrovlja. Ulaz s ulične strane. Bočni ulaz iz haustora s eventualnim parkiranjem odostraga i malim dvorišnim vratima. EC/F. Info: 098/214-107

POSAO

PRODAJE SE POLA KUĆE u Ivanovcu na glavnoj cesti. Nazvati poslije 12 sati na mob. 098/552-813

TRAŽIM POSAO DAVANJA INSTRUKCIJA iz matematike za osnovnu i srednju školu. Info na tel. 099/680-9583

PRODAJEM GRADILIŠTE u Kotoribi od 1100 čhv, glavna ulica, cijena 5.000 eur. info na mob. 098/1705311

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO u proizvodnji, stolarska radiona ili bilo što drugo, može i inozemstvo.

Mob. 097/728-9476.

PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur.

Info na mob. 098/9422-821

POZNANSTVA TRAŽIM DAMU nižeg rasta starosti do 50. godina, telefon: 097/738-4072

PRODAJE SE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u komadu, ukupno 8.495 m2 u gornjem Međimurju, pogodno za izgradnju vikendice ili podizanje nasada. Parcele čiste, vlasništvo 1/1. Info na mob 099 696 3963

PRODAJE SE KUĆA u gradu Pagu, potpuno uređena od 220 m2 s tri apartmana i terasama, te velikim dvorištem, cca. 150 metara od mora i hotela Pagus, u centru grada. ER/C. Cijena 280.000 eura.

Više informacija na tel: 099/6815389.

PRODAJE SE VIKENDICA s vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv.

Info na tel. 040/364-354 PRODAJEM KUĆU u Donjoj Dubravi izgrađenu devedesetih godina, visoka prizemnica, 85 m2, plin, voda, struja, uredni papiri, cijena 23.000 eur. Info na mob. 099 66 52 352 PRODAJE SE KUĆA U PALOVCU građena 1967.g., 139 m2, useljiva, s gospodarskim objektima i okućnicom 1858 m2. Info na mob. 098 981 4847 PRODAJE SE ORANICA u Pušćinama, Upitati na mob. 099/6769821 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Pušćinama, P. Zrinskog, 1170 m2, vrlo povoljno. Info na tel. 040/821-545

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 118m2 u Čakovcu, J. Strossmayera 5, info na mob 098 44 88 63 IZNAJMLJUJE SE NOVI NAMJEŠTEN STAN od 43m2 u Zagrebu, kvart Malešnica, 300 eur, useljiv odmah, info na tel. 098 912 7271 IZNAJMLJUJEM SKLADIŠNO-POSLOVNI PROSTOR od cca 150m2, omogućen pristup kamionom, te skladište na otvorenom od 3001000 m2 na jugu Čakovca. Mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namješteni stan u Murskom Središću, EC/D, mob. 091 5495 873 IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u kući, na katu, u Čk na Jugu, wifi, perilica, EC/F. Info 091/7237-999 IZNAJMLJUJEM jednosobni namješten stan u Koprivnici, Trg bana Josipa Jelačića 7, stambena zgrada, pogodno za dvije osobe, centralno, energetski razred B. Info na mob. 099 66 52 352

ŽIVOTINJE PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce - tigrice i pjevajuće. Tel: 098/944-3339 PRODAJEM AKVARIJ ŠESTEROKUTNI kompletno uređen s ribicama, 400 kn. Zagreb, mob.

098/9084-675

RAZNO

TONI d.o.o.

Kolodvorska 80A DONJI KRALJEVEC

Prodaje se ugljen lignit, drveni, suhi, komad – uz mogućnost dostave!

Telefon: Donji Kraljevec: 040/655-444 Podturen: 040/847-159 Prodajem HDMI WI-fi adap ter.Povezivanje smar tfona s tv;slike,audio i video s mob. na velikom ekranu tv. Mobitel Alcatel pop star 5022D (poklon bluetooth prijemnik), modul pojačalo 2x15W i radio budilicu-povoljno.

Mob. 097/7289-476 USTUPAM OBITELJSKU GROBNICU (do 6 osoba) u Svetoj Mariji.

Tel: 091/546-7841 PRODAJE SE FRIŽIDER s gornjom ledenicom, visine 150 cm, u ispravnom stanju, za 600 kuna.

Info na mob 099/404-7517 ili 099/516-2742 PRODAJEM PODNICU Hespo dim.

200x90, fotelju očuvanu, te ormarić s policama - cijena 150 kn/ kom. Info na mob. 098/173-9167 PRODAJE SE POTPUNO OČUVANI KAUČ. Tel. 312-783 ili 098/546031

30. listopada 2020.

Udruga “Sklonište dobrote” Čakovec, Otona Župančića 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 email adresa: udrugasklonistedobrote@gmail.com web: www.sklonistedobrote.hr Račun za uplatu donacija: HR9623400091110790897

Putni koferi - od 129,99 kn Kozmetički koferi - 39,99 kn BOŽIĆNI ASORTIMAN Koferi Jurica Koferi Jurica

www.koferijurica.com

PRODAJE SE transport trake šir.

30 cm (različite dužine), novi crni pisaći stol, dva nova radijatora za centralno grijanje dim. 200x90 cm i protupožarna vrata T30 visine 2m i 75 cm širine (2 kom). Tel. 858-424 ili 098/9422-821 POVOLJNO SE PRODAJU SANITARIJE (elementi za kupaonu) - umivaonik, wc školjka i tuš kabina.

Mob. 091/543-9006 PRODAJEM ŽENSKI BICIKL RogJoma, ispravan i očuvan za samo 250 kn. Zvati na tel 097/662-2687 ili 830-095 SPRAVA za vježbanje trbušnih mišića i termoakumulaciona peć.

Tel. 682-175

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POVOLJNO PRODAJEM šivaće mašine Bagat i Singer. Info na mob. 098/170-5311

PRODAJEM master 100 grijač zraka za 1700 kn. Info na mob.

091/503-4863

PRODAJE SE PEĆ na drva sa dva ložišta, potpuno nova i nekorištena, bijele boje, mog. kuhanja i grijanja, njem. proizv. NEFF, dimenzije (v 85xš40x0,60 cm), cijena 1.950 kuna, te elektr. bojler od 80 lit. za Ariston, cijena 350 kuna. Info na tel. 858-424 ili 098/9422821

PRODAJEM caffe aparat Saeco Easy, odličan, pogodan za kućanstva i urede, sam melje kavu i pravi odličan espresso.

Info na tel. 091/970-1929

PRODAJE SE dva kompleta kuhinjskih noževa i tri tacne s pozlaćenim okvirima. Info na mob. 098/1760-256

PRODAJEM el. zidni radijator Eko konvektor 1500, korišten samo 5mj., cijena 450 kuna.

Info na mob. 098/138-2304

CASTRA je cijepljena, docijepljena te očišćena od parazita. Vrlo je umiljata i u potpunosti zdrava maca. Stara je oko dva i pol mjeseca, zaigrana i vesela.

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Cordy

Ovo je naša mala lavica Cordy rođena u listopadu 2016. Pokupili smo je prije skoro tri godine na glavnoj cesti s ogromnom lančugom oko vrata (ona ima tek 6,5 kg), velikom ranom na glavi, bez dlake i sva u krastama.Nakon svih mogućih terapija, konačno je slobodna od svih beštija, oporavlja se, čak je i dlakica počela rasti. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

SINATRA je stara je oko tri mjeseca. Cijepljena je, docijepljena, vesela i zdrava maca.

MAČIĆI su očišćeni od parazita, zdravi, umiljati i dragi. Prednost dajemo onima koji bi ih oboje uzeli, no to nije uvjet.

PRODAJEM DRVENE BAČVE od 180, 250 i 290 litara, gusnatu peć od 10 KW, autoprikolicu neregistriranu i novu elastičnu sajlu od 45 m. Info na mob.

098/925-6256 CITA, CINI I NEA su socijalizirani, umiljati i zaigrani mačići. Naučeni su na život u kući i na druge životinje. Bilo bi idealno da ih udomitelji uzmu u paru, no to nije uvjet.

Maravillosa

Ono što prvo trebamo reći za Maravillosu je da ona obožava ljude. Najsretnija bi bila kad bi se mogla s nekim svojim čovjekom igrati i maziti.A kad bi se od toga umorila, onda bi se sklupčala uz njega ili u svoj mekani krevetić i dremuckala. Maravillosa je rođena u veljači 2015., visoka je 52 cm.

Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Tinti

je predivan pas. Velik, crn, znatiželjan, dobar s drugim psima, voli ljude i voli se maziti i biti u društvu. Rođen je krajem 2015. godine, visok je oko 55 cm. Želite li ultra jako usrećiti velikog crnog predivnog psa, udomite našeg Tintača!

Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Ruky Dopustite da vam se predstavim ja, Ruky.

Rođen sam otprilike 1. 7. 2018., visok oko 48 cm.Ako me želiš udomiti, moraš znati da sam ja uvijek veseo i dobro raspoložen pa ću i u tvoj dom unijeti puno radosti.

A moram priznati da se moje raspoloženje može i povećati..Želim postati tvoj najbolji prijatelj i bio bih vrlo sretan kad bih te brzo upoznao! Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

1311

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

50

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

horizontalnom letu. Epidemiolozi više nemaju kontrolu nad situacijom. Velika većina onog drugog dijela zaraženih osoba preboljet će još jednu virozu u životu, po simptomima vrlo sličnu gripi, a vrlo mali postotak, ali jako veliki broj oboljelih imat će ozbiljne upale pluća i druge sistemske zdravstvene probleme koji mogu dovesti u kolaps i najrazvijenije zdravstvene sustave. Bolnice će biti pune kovid bolesnika. O tome se stalno govori, svi to znamo, ali ipak naglašavam da za najveći broj ljudi ovo neće biti naročiti zdravstveni problem i zato moramo sačuvati objektivan pogled na stvarnost. Ali kako?!

Epidemije koje je čovječanstvo poznavalo prije internetskog doba uzimale su svoj danak u realnom vremenu i prostoru, a danas, naročito putem društvenih mreža, brže od virusa raširila se emocionalna zaraza i opasno je premrežila čitavu planetu. To je ono najgore što nam se svima dogodilo. Suvremena sredstva komunikacije u kriznim trenucima pojačavaju anksioznost. Prevelika medijska

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodić-Đurić, specijalistica školske medicine

Moždani udar

Koronavirus svuda oko nas Punih osam mjeseci živimo u korona-modu. Od prvoga slučaja krajem veljače do sadašnje eskalacije epidemije čini nam se da je prošla čitava vječnost, a kraj se još ne nazire... Ova je epidemija odlučila usporiti, možda čak zaustaviti civilizaciju koja je navikla na jurnjavu i spektakl, ljude kojima se neprekidno mora nešto događati. Proljetos smo se mogli obmanjivati da će nam dobro doći predah i vrijeme za refleksiju. Poslušno smo provodili protuepidemijske mjere i čudili se zašto ih drugi ne provode tako disciplinirano kao mi. Polako smo svi skupa naučili da se bez puno toga može, stvarno smo usporili.

Po ljetu je bilo nešto vedrine i relaksacije, ali sve u svemu sad već mjesecima drugačije živimo. Novo normalno? Ovo nije nikakvo normalno, nego je izvanredno stanje, globalna kriza. Jesen je vratila koronavirus na naš kontinent, sad je Europa svjetsko žarište viroze koja se misteriozno brzo širi ostavljajući iza sebe više od polovice asimptomatski zaraženih osoba, nemoguće ju je pratiti u njenom

30. listopada 2020.

izloženost raspravama o koronavirusu razlog je da ga se sve više bojimo. Mediji se takmiče u tome da proizvedu strašnije strašno, što im diže vidljivost.

Tome se donekle može doskočiti odgovornim odlukama i dobrim upravljanjem krizom. Trebaju nam točne i pouzdane informacije iz tradicionalnih medijskih izvora, službenih, ispod kojih nema komentara, dezinformacija, građanima treba mirno i razborito dati smjer djelovanja.

Krajnji je trenutak da to shvati i naša vlada, zar ne vide kako se postupa u ostalim europskim državama? Zbog pandemije smo pristali na gubitak slobode kretanja i promijenili smo mnoge ustaljene navike, već se mjesecima “pripremamo” na katastrofu, umorni smo, a katastrofe nema i neće je biti ako ostanemo odgovorni i solidarni. Tjeskoba u zraku gušća je od jesenske magle, ali i to će proći. Magla se uvijek raziđe, a tjeskoba će se transformirati u konstruktivno suočavanje sa problemom. Budite dobro, čuvajte svoje i tuđe zdravlje, poštujte epidemiološke mjere!

Svjetski dan moždanog udara obilježava se svake godine 29. listopada u cijelom svijetu kako bi se u javnosti podigla svijest o toj bolesti kao važnom javnozdravstvenom problemu. Moždani je udar jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu i kod nas te je vodeći uzrok tjelesnog invaliditeta kod odraslih osoba.

Svjetska organizacija za moždani udar (World stroke organisation) upozorava da je otprilike svaka četvrta odrasla osoba u riziku da doživi moždani udar. Pretpostavlja se da će preko 13 milijuna ljudi doživjeti moždani udar ove godine, a kod preko 5,5 milijuna njih to će dovesti do smrtnog ishoda.

Moždani udar je neurološki poremećaj koji nastaje naglo, a uzrokovan je poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe kisikom i hranjivim tvarima nekih dijelova mozga čije stanice zbog toga odumiru. Posljedično dolazi do ispada moždanih funkcija što se manifestira kao neurološki deficit u određenim dijelovima tijela.

Moždani udar dijeli se na ishemijski i hemoragični. Ishemijski moždani udar je češći, javlja se u preko 85 % slučajeva, a nastaje zbog začepljenja krvne žile ugruškom. Hemoragijski

nastaje zbog prsnuća krvne žile u mozgu i izlijevanja krvi u okolno tkivo.

Moždani udar je teška bolest i redovito ostavlja blaže ili teže posljedice. Čak jedna trećina bolesnika nakon moždanog udara ostane trajno ovisna o tuđoj pomoći i njezi.

Moždani udar je hitno stanje i zahtijeva zbrinjavanje i tretman u bolničkim uvjetima, na posebno opremljenim odjelima neurologije. Posljednjih petnaestak godina značajno su napredovale mogućnosti liječenja ishemijskog moždanog udara ako se pacijent na vrijeme javi te je izuzetno važno moždani udar na vrijeme prepoznati i nazvati hitnu pomoć.

Simptomi moždanog udara različiti su ovisno o tome koji je dio mozga zahvaćen. Najčešći simptomi su: • utrnulost, slabost i oduzetost jedne strane tijela (ruke i noge) • asimetrija lica • poremećaj ili nemogućnost govora • zamagljenje ili gubitak vida na jednom ili oba oka ili na polovici vidnog polja • jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, gubitak ravnoteže, vrtoglavica, gubitak svijesti.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

Posljednjih godina kampanje obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara sve više su posvećene preventivnom djelovanju. Neki rizični čimbenici su nepromjenjivi i na njih ne možemo utjecati: starija životna dob, spol, nasljeđe, prethodno preboljenje moždanog udara. Međutim, važno je da svaka osoba pokuša umanjiti svoje rizike za obolijevanje od moždanog udara djelovanjem na najvažnije preventabilne rizične čimbenike za njegov nastanak, a to su: povišen krvni tlak, srčana aritmija (fibrilacija atrija), povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, debljina, nepravilna prehrana, nedostatna tjelesna aktivnost, pušenje, alkoholizam i stres.

Smatra se da se djelovanjem na ovih deset promjenjivih čimbenika rizika može spriječiti 90 % slučajeva moždanog udara.

Važno je i pravilno liječenje i kontroliranje bolesti i stanja koje se povezuje s nastankom moždanog udara što se postiže slijedeći preporuke stručnjaka i redovito uzimajući propisanu terapiju.

Ovogodišnja kampanja pod nazivom Join the MoveMent (Pridruži se pokretu) posebno naglašava važnost kretanja te poziva sve ljude da se uključe u najveći svjetski plesni lanac plešući uz maksimalnu slobodu pokreta koju si dozvolimo kad plešemo misleći da nas nitko drugi ne vidi. Neka nam plesanje bude zabavno. Nasmijmo sebe i bliske osobe oko nas, na taj način ćemo ujedno i sebe i njih oslobađati stresa. Plešimo trijezni. Pretjerivanje u pijenju alkohola poznato je kao jedan od značajnih rizika za brojna oboljenja među kojima je i moždani udar.

VATROGASCI MEĐIMURJA

30. listopada 2020.

51

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Dio brojnog članstva DVD-a Prelog

DVD PRELOG najstarije vatrogasno društvo u Međimurju

Spašavanje života i imovine glavni zadatak preloških vatrogasaca Članovi vatrogasne postrojbe konstantno se obučavaju za izvođenje intervencija. Ponajviše internim vježbama, a također i javnim taktičko pokaznim vježbama kojih svake godine obavljaju desetak i to najviše po firmama na području grada Piše: Dora Vadlja

DVD Prelog vrijedni su vatrogasci koji njeguju vatrogastvo u Međimurju.

Danas broje 55 članova starijih od 18 godina, od čega je njih 25 u vatrogasnoj postrojbi DVD-a, što znači da imaju propisana vatrogasna zvanja, važeće liječničke preglede i propisanu osobnu zaštitnu opremu i mogu sudjelovati na vatrogasnim intervencijama.

Predsjednik DVD-a Prelog je Josip Posavec, njegov zamjenik Matija Mlinarec, predsjednik nadzornog odbora je Slavko Štefan, zamjenik zapovjednika je Dubravko Cvetko, tajnica Ljiljana Majdandžić i blagajnica Jasenka Cvetko. Osim spomenutih u Upravnom odboru DVD-a su i Bernard Lesić, Dejan Mlinarec i Josip Golomboš.

O aktualnostima u DVD-u Prelog razgovarali smo s Božidarom Golomboš koji je po zvanju vatrogasni časnik I klase i zapovjednik DVD-a Prelog najprije od 1993. do 2014. pa onda od 2018. godine na dalje. Član je DVD-a Prelog od 1983. godine.

- DVD Prelog nikad ni nije bio vatrogasno

društvo čiji su prioritet vatrogasna natjecanja.

Od svojeg osnutka daleke 1875. godine prioritet DVD-a Prelog je ono zašto su vatrogasci u stvari i osnovani, a to su rad na preventivi i obavljanje vatrogasnih intervencija. Treba napomenuti da je DVD Prelog najstarije vatrogasno društvo u Međimurskoj županiji, rekao je Božidar Golomboš.

Organizatori Kupa Grada Preloga

No, ipak svake godine sudjeluju na natjecanju Vatrogasne zajednice grada Prelog kao i na županijskom natjecanju.

U nekoliko navrata nastupili su i na državnom natjecanju.

- Kod natjecanja valja spomenuti da smo zadnjih pet godina bili organizator Kupa Grada Preloga specifičnog natjecanja vatrogasnom motornom pumpom, uz korištenje vode kako i priliči vatrogascima, a ne da samo na prazno navlačimo cijevi. Takva natjecanja nekad su bila svake druge godine i na županijskoj razini, no svi su odustali od toga osim nas, kaže Golomboš.

DVD Prelog sigurno spada u sam vrh opera-

Vatrogasce u radu redovno prati Grad Prelog

tivnih vatrogasnih društava i na području grada i u županiji. Na području grada DVD Prelog obavlja 90 % svih vatrogasnih intervencija. Sudjeluju i na intervencijama izvan grada Preloga.

Tako je u 2019. godini vatrogasna postrojba DVDa Prelog obavila 38 intervencija od kojih se većina odnosi na gašenje požara građevina, a bilo je i tehničkih intervencija prilikom prometnih udesa, vađenja utopljenika, spašavanja osoba na vodi, ispumpavanja vode, uklanjanja prepreka.

Vatrogasna postrojba DVD-a Prelog na raspola-

ganju ima navalno vozilo Mercedes koje je kupljeno sredstvima grada Preloga, kapacitet vode 2500 litara koje ima i pjenilo te druga sredstva za gašenje, a ima i hidraulične alate za spašavanje unesrećenih kod prometnih udesa, agregat za struju, ventilator za odimljavanje, motorne pile, vučno vitlo i cijeli niz druge opreme. Postrojba posjeduje i Autocisternu MAN koja je kupljena rabljena sredstvima Grada kapaciteta 8000 litara vode koja također ima cijeli niz vatrogasne opreme.

Osim njih imaju i kombi Peugeot kupljen također

sredstvima Grada. Postrojba na raspolaganju ima u skladištu i razne pumpe, alate i ostala sredstva potrebna za spašavanje.

Opremljeni za intervencije na vodi

- Imamo i dva čamca za intervencije na vodi, a ponosni smo i na pumpu dobivenu od Ministarstava gospodarstva Hytrans kapaciteta 20.000 litara u minuti, najveću u županiji.

Pumpa je namijenjena pretežno za ispumpavanja prilikom poplava. Prošle godine sa njom smo održali tri vježbe.

U svibnju bila je na tjedan dana ustupljena JVP Karlovac za obranu od poplava. Grad nam pomaže uvijek i u svemu i velika hvala na tome, rekao je. Članovi vatrogasne postrojbe konstantno se obučavaju za izvođenje intervencija. Ponajviše internim vježbama, a također i javnim taktičko pokaznim vježbama kojih svake godine obavljaju desetak i to najviše po firmama na području grada.

Razlog je da se ispune njihove zakonske obaveze, a ponajviše da se upoznaju s firmama i opasnostima koje prijete u pojedinim od njih.

Takva praksa već se u nekoliko navrata kod stvarnih požara pokazala opravdana.

- S obzirom na stanje s virusom smanjili smo dolazak u vatrogasni dom na najmanju moguću mjeru. Odluka je da se članstvo priprema samo za vatrogasne intervencije.

Vatrogasci su dobili naputak o obaveznom korištenju zaštitnih maski prilikom bilo kakvih intervencija. Međusobno kontaktiramo telefonom, zaključuje Golomboš.

52

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše:Roberta Radović Foto:Zlatko Vrzan

MEĐIMURSKA KUHARICA

Sastojci:

- 1 teleća koljenica - sol, papar, Vegeta - ružmarin - povrće (mrkva, brokula, cvjetača) - krumpir

30. listopada 2020.

Teleća koljenica obložena povrćem i krumpirom Čakovečki restoran Kristal za vaš nedjeljni objed iz svoje bogate palete recepata preporučuje pripremiti teleću koljenicu s povrćem i krumpirom.

Jelo je pripremila vrsna kuharica Natalija Krznar.

Odabrano meso treba početi

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

pravovremeno pripremati.

Evo recepta.

Dan ranije nasolimo koljenicu, nauljimo je i stavimo u hladnjak do sljedećeg dana. Koljenicu tada izvadimo iz hladnjaka i stavimo je peći na 180 stupnjeva oko 3 sata.

Pred kraj pečenja tempera-

turu pečenja malo povisimo kako bi se meso lijepo zapeklo i dobilo lijepu crvenkastu boju.

Kada je teleća koljenica pečena, narežemo je i poslužimo uz povrće na maslacu (mrkva, brokula, cvjetača ili drugo po želji) i pečeni krumpir.

Dobar tek!

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Pita s jabukama i integralnim brašnom

Krumpir salata Priprema: Oprani krumpir skuhajte u slanoj vodi. Krumpir ohladiti, oguliti i narezati na ploške te ako je potrebno, dodajte soli.

Krumpir i luk prelijte bučinim uljem, pomiješajte te dodajte ocat i papar i ponovo izmiješajte.

Poslužite uz ribu ili jelo po želji.

Sastojci:

-1/2 kg krumpira -2 glavice crvenog luka -bučino ulje Čakovečkih mlinova -sol -vinski ocat -papar

Sezona jabuka je u punom jeku. Predlažemo pripremiti pitu s ovom osobito zdravom voćkom i integralnim brašnom. Brašno i mast stavite u duboku zdjelu i promiješajte.

Zatim dodajte šećer, jaje, žumanjak i sodu bikarbonu te sve fino umijesite. Stavite u hladnjak na pola sata. Dobiveno tijesto zatim podijelite na dva dijela. Jedan dio razvaljajte na pobrašnjenoj plohi te ga stavite na namašćen pleh (najbolje koristiti svinjsku mast). Na tijesto stavite nadjev od jabuka (naribanih), posipajte grizom, cimetom i šećerom. Na jabuke stavite drugi dio razvaljanog tijesta. Premažite bjelanjkom.

Pecite na 180 stupnjeva oko 40 min. Pečenu pitu posipajte šećerom u prahu. (rr)

Sastojci:

Za tijesto: - 40 dag integralnog brašna - 20 dag masti - 15 dag šećera - 2 jaja - 6 žlica mlijeka - 1 žličica sode bikarbone Za nadjev: - 1 kg kiselih jabuka - 4 žlice griza - 1 žličica cimeta - 10 dag šećera

Graševina obiteljske vinarije Novak Zdenko Težački uz teleću koljenicu, povrće i pečeni krumpir preporučuje servirati lagano bijelo vino poput graševine. Kušajte graševinu proizvedenu u obiteljskoj vinariji Novak (11 % alk.). Riječ je o kvalitetnom suhom vinu ugodna okusa koje donosi skladnu ravnotežu između slatkoće neprovrelog šećera, živahnih kiselina i blagog alkohola. Živjeli! (rr, zv)

30. listopada 2020.

Kuharica 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NARODNA KUHARICA

KARMEN ČEHOK (32) iz Novakovca pripremila odličan spoj tradicionalne i moderne kuhinje

Restani kalamper s jabukom i svinjski kare paniran u čipsu Ovo glavno jelo savršeno je za moderne domaćice koje kad dođu doma s posla mogu brzo pripremiti kvalitetan ručak Piše: Dora Vadlja

Karmen Čehok (32) iz Novakovca ljubav prema kuhanju razvila je još kao dvanaestogodišnja djevojčica. U to je vrijeme njezina majka bila na čuvanju trudnoće pa im je teta Anica pomogla u kućanskim poslovima. U tih pet tjedana koliko je bila kod njih Karmen je naučila osnove kuhanja. Danas je Karmen tata-mata u kuhinji te nema tog jela kojeg se ne bi okušala isprobati. Posebnu ljubav njeguje prema tradicionalnim međimurskim receptima.

- Uvijek me zanimalo kuhanje. Prvo jelo koje sam skuhala bila je obična juha i dinstano meso, s tim sam počela. Palačinke sam se recimo naučila tek s 21 godinu, ali i ovako ih baš pretjerano ne volim, rekla

nam je vrsna mlada kuharica Karmen.

Važno je imati svježe i domaće namirnice

U domaćinstvu u Novakovcu žive tri generacije pa je tako potrebno kuhati malo veće količine. No, to nije problem jer na velikom ranču ima svega, od domaćeg mesa do velikog vrta pa su tako namirnice svježe. To je vrlo važno kod pripreme hrane.

Karmen je po kulinarskom umijeću poznata u cijeloj Hrvatskoj kao sudionica showa 3, 2, 1 kuhaj, kao i nedavno emitirane Večere za pet na selu. Za Međimurske novine odlučila je pripremiti glavno jelo koje je odličan spoj tradicionalnog i modernog. Restani krumpir poznato je međimursko tradicionalno jelo

Restani krumpir s jabukom i svinjski kare paniran u čipsu

koje se većinom poslužuje uz meso. Tako se i Karmen odlučila za svinjski kare koji nije panirala na klasičan način, već je dodala i čips koji je cijelom okusu dao zlatnu boju i hrskavost. Za ovo jelo nije potrebno previše vremena te je, naglašava Karmen, savršeno za mlade majke koje su došle s posla, a nisu unaprijed pripremile što će kuhati. Kao toplo predjelo odlično paše domaća juha s rezancima, a nakon glavnog jela bilo kakva slastica. Krumpir i meso česte su namirnice u međimurskom kućanstvu.

Sastojci:

- 300 grama svinjskog karea - 3 do 4 žlice brašna - 1 žlica krušnih mrvica - 50 grama usitnjenog čipsa - 1 jaje - 200 grama krumpira - 1 glavica luka - 2 žlice sitno ribane jabuke - od začina: sol papar, peršin, vlasac

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Simpatična kuharica Karmen Čehok pokazuje glavno jelo

Priprema jela Svinjski kare narežemo, posolimo i popaprimo, ostavimo nekih 20 minuta da se marinira.

Uvaljamo u brašno, jaje i čips pomiješan s mrvicama i stavimo u vruće ulje.

Krumpir skuhamo u ljusci, očistimo i naribamo. Luk nasjeckamo na sitnije ko-

made, prepećemo na ulju zajedno s jabukom.

Kad se već lagano karamelizira dodamo krumpir i malo zapečemo. Sve zajedno poslužimo i pospemo vlascem. Ovo jelo savršeno je za moderne domaćice koje kad dođu doma s posla mogu brzo pripremiti kvalitetan ručak.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji. Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela.

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)

“Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan” U suradnji s Optikom Briljant - Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj.

U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

pregled koji poklanjamo je utorak, 3. studeni do 12 sati.

Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 6. studeni Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Dobitnik iz ovog broja: Rajka Čuček iz Čakovca novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

br. 1311 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 3. studeni 2020. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 6. studeni.

54

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Kamo god išli, primijetit ćete da vas mnogi gledaju prijateljski. Bit ćete zanimljivi i privlačni drugima pa su ovo dani kad lako možete naći društvo. Ako ste još sami, ne sjedite kod kuće. Oni u vezama bit će skromni u očekivanjima, no i zadovoljni.

Većinu idućih dana najradije ćete ljenčariti.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Većina će sve više držati do svog skrivenog svijeta i mašte. Oni koji su još sami, počet će sanjariti na javi i neće se mnogo angažirati u stvarnosti. Već vezani uživat će u društvu voljene osobe, ali i gledajući neki ljubavni film. Snaga i uvjerljivost kojom ćete zračiti omogućit će vam da utječete na druge.

LAV (23.7. - 23.8.)

Povjerenje i stabilnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Svoju energiju usmjerit ćete na postizanje spomenutog. Partner će biti ugodno iznenađen. Oni koji su još sami tražit će ozbiljnu ljubav vjerujući da je to moguće odmah.Vaša velika želja za poduzimanjem ovaj će put imati krila.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Zaokupljenost domom i obitelji bit će velika, a vi spremni da se borite za sve to do kraja.

Oni u stabilnim vezama obnovit će svoj erotski život na razne načine. Ne samo da vaši nadređeni pojačavaju pritisak na vas, nego vas i provociraju.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Činit će vam se kao da je ljubav daleko od vas. Kod nekih će to i biti doslovno jer će im najdraža osoba trenutačno biti odsutna. Čežnje će ojačati, a s njima i osjećaj usamljenosti. Neki će mir nalaziti u aktiviranju mašte i svojih snova.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Polako ulazite u dinamičnu fazu kad će vas ljubavne prilike iznenađivati.

Ako već jeste u vezi, moglo bi doći do obostranog zavođenja što se može pretvoriti u festival taštine.

Ponekad ćete pretjerivati, ali bit ćete zadovoljni.

Otvaraju vam se vrata jedne suradnje koja financijski obećava.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Rijetki su oni koji će biti sami, a uglavnom će se oko vas motati drage vam osobe.

Bit ćete ispunjeni, opušteni, zabavni i veseli.

Na dnevni red dolaze nedovršene stvari iz prošlosti, a neke od njih u vama će izazvati emocije pa ćete ih odrađivati s nostalgijom ili s ljutnjom.

RAK (22.6. - 22.7.)

Oni koji još traže srodnu dušu tako bi mogli naići na ljubav, dok će vezani svakim danom sve više otkrivati koliko su male stvari lijepe i dobre.

Imat ćete potrebu finiširati neke stvari te se malo distancirati od napornog rada, no novi radni zadaci će vas sustizati.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

U osobnim odnosima sve će vam važnije biti pitanje zajedništva, a upravo ono će vas odvesti korak naprijed. Neki će razmišljati o početku zajedničkog življenja udvoje. Bit će i onih koji će osvježiti svoju vezu te svakako odustati od prigovaranja. Radit ćete bez pritiska, ali s velikom učinkovitošću. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Pred vama su iskustva i iskušenja koja bi vas mogla obogatiti kao osobu. Bit će dvojbi kako se postaviti prema drugoj strani, ali neka vam kriterij ne bude samo vaše zadovoljstvo. Budite što jeste i gledajte na duge staze. Zamišljat ćete se u ulozi inicijatora stvari.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Ono što zamislite u ljubavi bit će jače od stvarnosti, premda ni stvarnost neće biti loša. Neki će zato radije živjeti u mašti gledajući ljubavne filmove ili sanjareći na javi. Bit će i onih koji će osjetiti sve čari platonske ljubavne veze.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Povezanost s voljenom osobom bit će jaka u dalekim i pomalo egzotičnim temama. Pred vama su dani u kojim ćete razmjenjivati ideje o svemu i svačemu.

Oni koji su još sami tražit će samo osobu iz svojih snova.

U poslovnim komunikacijama i kontaktima izbjegavajte otvoreno pokazivanje emocija.

30. listopada 2020.

Hipokausti u palači Zrinskih Piše: mr. sc.

Zlatko Bacinger

Suvremena filmska industrija, poglavito ona hollywoodske provenijencije, nerijetko idealizira prošlost, a gotovo u pravilu i njezine “velikane”.

Tako stječemo, pojednostavljeno rečeno, pogrešan dojam o povijesnim ličnostima lišenih svih ljudskih, tjelesnih i duhovnih slabosti.

U poznatoj svjetskoj uspješnici, filmu Aleksandar Veliki iz 2004. godine, makedonski vladar prikazan je kao simpatičan, živahan mladić s genijalnim osjećajem za ratovanje. Loše strane njegove osobnosti ostavljene su za neki drugi film jer, zaboga, riječ je o čovjeku na čijoj je baštini, helenskoj tradiciji, stasala naša dična europska civilizacija. Kako takav čovjek može imati mane? Halo! Je li bio bog kakvim se sam pokušao prikazati ili najobičniji razbojnik kakvim ga i danas smatraju baštinici nekad moćnog Perzijskog Carstva - to je stvar percepcije.

Što se krije iza blještavila Luja XIV.?

Primjere poput Aleksandra Velikog, izvučene iz krajnje rafiniranog povijesnog konteksta, mogli bismo nabrajati unedogled, no spomenimo - jer ide u prilog ovom tekstu - još samo jedan, vrlo zanimljiv slučaj francuskog kralja Luja XIV. iliti Kralja Sunce, kako je taj tipični napuhanac sam sebe nazivao. Hollywoodskom optikom gledajući, vidjeli bismo ga kao svemoćnog apsolutističkog vladara koji se poigrava sudbinom svojih podanika, vlastitog naroda i drugih država.

Jezično i komunikacijski liberalniji Međimurci, a običan puk je u tom pogledu prokleto slobodouman i kreativan, nazvali bi ga jednostavno - jaka MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 30. rujna Ponedjeljak - Petak: od 7 do 18 sati Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

rit. Kad ono - mućak! Lik je bio ćelav, poprilično ružna lica te je poput kakve dvorske lude trčkarao beskrajnim versajskim hodnicima u čipkastim dokoljenkama, čizmicama s visokom petom, smiješnom vlasuljom, napudran i nacifran kak bistrička fućka. Smješnijeg tipa ne biste vidjeli niti na raskalašenoj berlinskoj Paradi ponosa. Usto, nije se kupao, osim jednom i nikad više pa bi mu umjesto naslova Kralj Sunce kudikamo više pristajao naziv Smrdljivi Martin. Smiješno? Pa baš i nije jer je taj komični, feminizirani smrdljivko izdao naše Zrinske. Obećavši im savezništvo protiv Habsburga, u presudnom im je trenutku okrenuo leđa i ostavio na milost i nemilost svom bečkom pandanu s otromboljenom donjom usnom koja se kod habsburgovaca redovito ponavljala, a kod gingavog Leopolda hipertrofirala do karikaturalnosti.

Usto, francuski vlastodržac, čiji bi tjelesni smrad u bijeg natjerao i smrdljivog martina, jedini je značajniji europski vladar koji se nije protivio pogubljenju Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

Ali tko to danas uopće spominje? O Luju XIV. ostala nam je blještava hollywoodska prikaza nenadmašnog moćnika, graditelja velebnog Versaillesa, vještog diplomata, sposobnog državnika i velikog kicoša, a gotovo je nepoznato da je tek nakon njegove smrti izdana zapovijed da se svakog tjedna s hodnika kraljevskog dvorca u Versaillesu uklone fekalije i ostale tjelesne izlučevine.

Naši Zrinski nisu imali sreću postati privlačnom, zanimljivom i izazovnom temom hollywoodskih filmaša, nisu živjeli u tako velebnom dvorcu kao Kralj Sunce i nisu nosili vlasulje i dvorske cipelice s visokom petom, nego vojničke čizme, kacige, oklop, mač i sablju braneći od Osmanlija europsko kršćanstvo, ali i carske jazbine onih koji su im kasnije odrubili glave. Svojim nemirnim, ali prosvijećenim duhom, iskrenim domoljubljem i odbijanjem da bilo tko na njih gleda s visoka, zamjerili su se i bogu i vragu pa su čak i u vlastitoj zemlji prilično dugo bili proskribirani.

Dakako, nisu ni oni baš u svemu bili savršeni, ali su najmanje po pitanju osobne higijene bili ispred onog francuskog kicoša i napuhanca, a kralj Leopold mogao im je zabiti nož u hrbat samo zato što je po moralnim i ljudskim

Šteta što veliki francuskih vladar Luj IV. u svoje vrijeme nije posjetio Čakovec, imao bi što vidjeti i naučiti kvalitetama bio iza njihovih leđa.

U Starom gradu održavala se higijena i zdravlje

U izvještaju o rezultatima konzervatorsko-restauratorskih radova u Starome gradu u Čakovcu, koje je 2006. vodio konzervator i restaurator Ivan Srša, a referirajući se na popis konfiscirane imovine Zrinskih iz godine 1673., spominje se veliki hipokaust (majori hipocausto), tj. grijani prostor za održavanje osobne higijene.

Prof. Srša smatra da Stari grad Čakovec nije imao tek jedan, nego više hipokausta iliti prostorija za znojenje. Dakle, u vrijeme kad je francuskom kralju i najvećem moćniku tog vremena pranje bilo potpuna nepoznanica, u vrijeme kad njegov kraljevski dvorac smrdi po ljudskom izmetu jer gosti i dvorjani seru u srebrne kahlice postavljene u kutovima pozlaćenih zidova, naši Zrinski u svrhu osobne higijene koriste kupaonice, hipokauste i prostorije za znojenje. Zadivljujuće! Godine 1636. Nikola VII. Zrinski boravio je u Rimu pa se, među ostalim, zacijelo upoznao s takvim načinom održavanja higijene i zdravlja. Čitao je djela rimskog pisca, arhitekta i vojnog inženjera Vitruvija (Marcus Vitruvius Pollio, 80. pr. Kr. – 15. pr. Kr., Deset knjiga o arhitekturi) te je iz njih zasigurno štošta naučio o antičkom nasljeđu glede

osobne higijene, koja je u vrijeme renesanse i kasnije postala zanimljiva talijanskim graditeljima i aristokraciji. Prof. Ivan Srša naglašava da „smještanje prostorija za znojenje u sklopu prostorija koje su pripadale grofici Sofiji Mariji Löbl (ženi Nikole VII. Zrinskog, op.a.) svjedoči o tadašnjem visokom standardu kulture stanovanja i o Nikoli VII. Zrinskom kao visoko naobraženom predstavniku hrvatskoga i mađarskoga plemstva koji je supruzi i svim ukućanima omogućio najviši stupanj udobnosti u čakovečkoj palači“.

Eto, zamislite da je tadašnji Čakovec pohodio Luj XIV. Zatečen urednošću i čistoćom doma Zrinskih zacijelo bi krajnje ponizno i sramežljivo priupitao domaćine treba li se izuti.

Grofica Ana Katarina Zrinski, vrlo profinjena i naobražena dama, s blagim bi mu osmijehom uljudno odgovorila: Ne treba, Vaše veličanstvo! Bit će nam lakše kasnije pomesti, nego provjetriti.

Budimo, dakle, ponosni na svoju kulturnu baštinu, a osobito na svoje velikane jer u opisanom primjeru vidimo da se naša zavičajna i nacionalna povijest nema čega sramiti. Sudeći, međutim, po tome koliko je mi, njezini baštinici cijenimo, uzvisujemo i poštujemo, koliko je koristimo kao duhovni i moralni putokaz i sredstvo niveliranja sa svijetom, čini se da ipak ima razloga osjećati mali stid.

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Većinom suho i ugodno VREMENSKA SLIKA: U proteklih tjedan dana imali smo ugodne dane. Dnevna temperatura je bila relativno visoka za doba godine, a južina je tome dodatno pomogla.

Nakon povoljnog četvrtka i petka, u subotu je naišla nova kiša uz manje osvježenje. Već nam je nedjelja donijela novo proljepšanje koje se nastavilo i u ponedjeljak. Nova obilnija kiša je došla u utorak. U većini sljedećih sedam dana ćemo imati suho vrijeme i kraća sun-

čana razdoblja. Noći svježe i maglovite, a dnevna temperatura bi trebala biti između 12 i 16 Celzijevih stupnjeva, osim u slučaju dugotrajnije magle.

Opširnije u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Stabilno i uglavnom suho vrijeme će se nastaviti i u petak. Dan ćemo vjerojatno opet započeti maglovito, tmurno i vlažno, ponegdje uz koju kap kiše ili malo rosulje. Veći dio dana će se zadržavati niska naoblaka, ali poslijepodne postoji

mogućnost i za koju zraku sunca. Temperatura zraka neće se bitno mijenjati u odnosu na četvrtak pa se dnevni maksimalac očekuje između 13 i 15 Celzijevih stupnjeva.

Vikend uglavnom suh i miran. I dalje bi moglo biti magle koja se mjestimice može dulje zadržati. Sredinom dana i poslijepodne vjerojatno će biti barem nešto sunca uz ugodnu temperaturu. Samo uz dugotrajniju maglu može ostati hladnije. Čini se da bi ove godi-

ne blagdan Svih svetih mogao proći ugodno i suho. S obzirom da se neki sjećaju i snijega za taj dan, ovo će biti jako dobro.

Noćna temperatura se očekuje između 3 i 8°C pa neće biti ni mraza, a dnevna temperatura će se kretati između 12 i 17°C, ovisno o količini sunca. Naznake za početak novog tjedna su slične. Uglavnom suho, moguća je dugotrajna magla, ali i sunčana razdoblja. Ostaje relativno blago za mjesec koji je ime dobio po hladnoći. Noćna temperatura će biti u plusu, a dnevna možda čak i malo iznad 15 Celzijevih stupnjeva.

Pučka meteorologija Svi sveti mrzli dan, Božić u snijegu okovan Neki proračuni pokazuju mogućnost za malo kiše oko srijede ili četvrtka, ali to još nije sigurno. Dnevna temperatura bi se mogla malo sniziti.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite

IZLAZI

1.11. u 06:31h 5.11. u 06:38 h

SKANDINAVKA VODIAutor: TELJICA MILAN Ž.SASTAVA ĐURIĆ, “PUČPUNedelišće LJIKE”

RADIJSKI IZVJESTITELJI

SVETA HAJDUČKI PTICA POMAGAČ STARIH I DOUŠNIK EGIPĆANA

6

“ENGINEERING KNOWLEDGE ONLINE”

VRSTA LOZE I VINA IZ TE LOZE

ATENSKI DRŽAVNIK I VOJSKOVOĐA

GLUMICA OLIN

GLAZBENIK I PJEVAČ GRUPE “VATRA”, IVAN KRATICA JEDNOG NARKOTIKA ONAJ KOJI VARI

RAZMJERAN DIO ZA NEKOG(MN.) LUKA U JEMENU

KOZAČKI PJEVAČICA POGLAVAR UKRADEN

NADNEVCI RUDAČA TITANOV SILIKAT, SFEN

BOJNI OTROV PLIKAVAC ONO ŠTO JE IZGRAĐENO OD JEDNOG BLOKA KAM,ENA

“RADIOTELEVIZIJA”

KARLOVAC

ALUMINIJ

GL.GRAD ALBANIJE

OBARAČ, OTPONAC

MLIJEČNI PROIZVOD RANA ISPOD SEDLA SPOJ GLAVE S TRUPOM

“TONA” TOP U ŠAHU DJELATNIK CARINSKE SLUŽBE

KAPRIC

INDIJ U RELIGIJI BESTJELESNO BIĆE SILICIJ

PRIMORSKI ŠIPAK, MOGRANJ CEZIJ NASELJE NA DUGOM OTOKU

UŠEČERENA KORA NARANČE

TRAK KONCA

TRICIJ STRUČNJAK ZA STATIKU

3. studenog 1859. godine poplava potoka Medveščaka u Zagrebu 4. studenog 1996. godine velika toplina u Hrvatskoj, u Zagrebu 24, a u Slavonskom Brodu i Županji 26°C

Ko spava s mamom Šestogodišnja devojčica prilazi svom ocu i kaže: - Tata, ako ti kažem ko spava s mamom dok ti nisi tu daćeš mi 20 eura?

- Evo ti 50, samo reci!

Djevojčica uzima pare i odgovara: - Ja spavam s mamom dok ti nisi tu!

Autor: Mladen Mrčela

MOMIR OD MILJA

PJEVAČICA CETINIĆ

1. studenog 2004. godine u Šibeniku 29°C

MOZGALICA

ŠAHIST NIMCOVIČ

STABLO IZ PORODICE BOROVA

ERBIJ

MUSLIPRIPADNIK MANSKI NARODA SVEĆENIK NA NILU

ŽITELJ ATIKE

ŠARENA PAPIGAS IZ J.AMERIKE

30. listopada 1979. godine na Zavižanu temp. -10°C

Rođendan Razgovaraju momak i djevojka.

– “Gdje je moj poklon za rođendan?”, pita djevojka momka misleći da je zaboravio.

– “Vidiš li onaj crveni Ferrari ispred zgrade?”, upita dečko pokazujući na skupocjeni automobil.

– “Da.”, odgovori sretna djevojka, a momak joj reče: – “Kupio sam ti lak za nokte u istoj boji”.

KALCIJ

KUTIJA ZA CIGARETE

GLUMICA KUDROW

24.10. u 16:39 h 29.10. u 16:34 h

METEOROLOŠKI KALENDAR

VICOTEKA

ŽITELJ SRIJEMA

IZDAVAČI, NAKLADNICI

ZALAZI

060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 29.10.)

56

Aktualno

BOGATI FILIP KOLAR, članSPORTSKI BK ČakovecVIKEND odradio u udvorani Graditeljske škole prvi meč dresu reprezentacije Čakovec

ODIGRANO PRETKOLO REPORTAŽA s dva velika atletska www.mnovine.hr •u Čakovcu redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Hrvatskog nogometnog natjecanja održana kupa

Najveća željarukomet je U petak olimpijska u čast medalja Ž. Goliku,oko u vratasubotu vrhunski karate

Međimurski atletičari odlični na domaćoj stazi

TRADICIONALNI teniski NOVA VRIJEDNA POBJEDA turnir Punčec završen čakovečkih kuglača uOpen Prvoj HKL 11. svibnja 2018. je u Čakovcu

Deni Žmak Željezničar se slavio dobro držiuzastopnu u društvu drugu prvoligaša pobjedu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Mi Međimorci bodemo sfondali korono!!!!?

S

i smo gombali, bili smo živčani dok so se dva precedniki, kak dva ovni, v Lepoj našoj, precednik Vlade Drašek Plenkovičov Plenki i precednik države Zoran Zoki Milanovič, štricali prek medija i portala. Nametali so jeden drugomo kak kanasi tak da je to bilo jako grdo za čuti. I ne sam to sramotili so nas pred drugim državama, a posebno našim sosedima.

To je jen čas trajalo i pomalem je hejalo. Ve dok je hejalo ve nam fali, nemamo se kaj spominati dok se zidemo. Čim so Plenki i Zoki ftihnuli mam je pak korona došla na prve stranice i ve sam jo tračamo. Ne znati kaj je bole ili huje da se precedniki tračajo ili pak da mi tračamo korono ak več nemamo vupeše kaj tračali precednike.

Ja se ne bojim korone!

Imam tuliko zajmi da ak bi mi se kaj pripetilo ovi POD VUROM

z banke bi me mam došli oživljavat…

Cepleje protiv gripe je počelo, a predi nek je počelo več je završilo. Pitate me kak je to moči? Čistam lefko jerbo cepiva ga bilo čistam malo. Ili kak je teca Franca rekla, poslali so k nam v Međimorje naše malo nekše droptije, očem reči, za nas 120 jezer Međimorcov došlo je nekaj meje od jezero cepiva. I unda bo se pak nešči čudil kak i na cepleje protiv gripe muoči iti sam prek veze.

Nikaj brez veze. A mi Međimorci očemo pomoči ministro Vilijo Berošo i našemo zdrastvo i očemo si samo kupiti cepivo protiv gripe.

Očemo, ali nebremo jerbo nega dosti. Pak bode zišlo kak i navek da bodo dosti cepiva dobili oni drugi šteri se cepijo na račun države, a mi šteri si očemo sami kupiti bodemo odišli po riti k meši.

Sa je sreča kaj se gripa nebre porinuti napre polek korone štera ne zbira nek napada se po redo, očem reči, kak stare tak i mlade.

Čakovčanci so ve, na se zadje, ipak srečni kaj te nadvožnjak znova dela pak več nišči ne pita kuliko je koštal i što ga je platil? Što ga je platil to se zna, a najbrž je to bilo kak i navek, država je obečuvala peneze, a dok je trelo dati unda je sfalilo. Kuliko vidimo nikaj se je ne spremenilo, za nas Međimorce navek sfali.

Pred Čakovčankama i Čakovčancima so dva veliki posli: vređuval bo se pijac, očem reči, z staroga pijaca se bode novi, mlajši i lepši. Verjem da znate da se o tomo čakoskomo pijaco spominamo več dvajsti let, ali kuliko vidimo ipak bode došlo se na svoje. To je još ne se, osim rihtanja pijaca delali se bodo i novi bazeni.

I to oni vanjski.

I o tem bazenima se spominamo od onoga dneva dok smo otprli ove zaprte bazene, a to je bilo pre nekaj vejč od dvajsti let. Kuliko vidimo te projektlini za vanjske bazene so se hajdi dugo prvčili i ve bi trebali dojti na svetlo dneva.

To je se lepo i dobro, očem reči, lepo je i dobro kaj

Čakovec oče meti vanjske bazene, ali ve još treba najti nekoga što jiv bode platil.

Najme kaj, dok so pred leto – dve bili spominki o vanjskim bazenima spominali smo se o 15 milijonov kuni, a ve dok je den zapikavanja prve lopate za bazene došel čistam blizo ve so i penezi štere bi trelo dati za te bazene zrasli na dvajstiosem milijonov.

Ne moramo se preveč razmiti v računico, ali to je duplo vejč nek se je do ve planeralo. Najgerek sam, jako sam najgerek kaj se je itak pripetilo kaj se to tak podražilo.

Ne znati je li to seposod tak podraži ili pak sam v grado Čakovco. I popravak nadvožnjaka je ne preveč koštal tak dugo dok se je ne počelo delati, a čim se je delalo saki den je bil se dražeši i dražeši.

Ne znati otkod Čakovčancima tulikši penezi? Ve so splatili nadvožnjaka, ve jiv čaka pijac, a mam tu so i vanjski bazeni. Ak bodemo pošteno to pogledali to so celi kupi penez. To je z jene strane, a z druge strane za-

zvedili so da je gracka kasa prazna. I ne sam prazna nek je poštrošeno vejč nek so meli. Jako sam najgerek kak se to se bode naprajlo brez penez?

Se so pak oči vprte vu nas Međimorce. Što bode zmislil leka protiv korone ak ne bodemo to mi Međimorci.

Familija Novak, gospa Nada i gospon Dragec so več posadili slatkoga pelin na svojemo vrčako v Okroglomo Vrho, a kak velijo oni šteri se v peline i vračtvo razmejo to je lek protiv korone.

Velijo Novakovi da so to ne rekli sam naši domači farmaceuti i doktori nek so se za te pelin zaintereserali i stručnjaki z Dojčlanda. Znate da smo mi Međimorci skupa z Švabima navek bili dobitna kombinacija, pak si nekak gruntam zakaj to nej bilo i ve.

Bilo bi jako lepo ak bi se nekaj našlo kaj nej več tua korona furt sejala straha i nevole kak po Međimorjo, tak po Lepoj našoj, a i dale po celomo sveto.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Koliko građani planiraju potrošiti za blagdan Svi sveti?

Ove ćemo godine groblje posjećivati pod maskama te pokušati održati distancu. Uz odlazak na groblje ide i ukrašavanje grobova. Tako se svake godine masovno kupuju aranžmani i svijeće kako bismo na taj dan odali počast i prisjetili se svojih najdražih. Međimurci se slažu da je trend ukrašavanja groblja pretjeran te da se svake godine previše potroši. Kad se zbroji cijena aranžmana i svijeća, ona iznosi od 500 do čak 1000 kuna. Pitali smo građane koliko oni misle potrošiti. (dv, zv)

I to je još ne se jerbo još joj niti kraja ne vidimo.

Ovo cepleje protiv gripe je bilo tak fletno kak dok je sosed Štef pripovedal kak se on pozdravla z svojom ženom dok ide na posel. Veli Štef: Dok ja idem na posel vudrim ženo po ritici i to tak kaj joj ritica još drhče do dimo dojde. Neje to zato kaj bi moja žena mela tak veliko ritico, nek zato kaj se ja včasi vrnem!

Kuliko vidimo grad Čakovec bode postal jeno veliko gradilište. No, tak se bar pripoveda. Ali nebremo biti stoprocentno sigurni jerbo navek se je predi izborov pripovedalo kak bode se nekaj napravilo kaj se biračko telo navabi kaj znova da svoje glase ovim grackim ocima šteri ve hercujejo.

Do ve se je navek predi izborov mahalo z nadvožnjakom šteroga bodo gracki oci popravili, ali ve je te nadvožnjak, nakon duge i teške bolesti ipak popravleni i vozimo se prek jega.

Istina Božek da je koštal jako čuda, ali vreme je penez i čim se je duže delal vejč je koštal. A Čakovčanke i

Ljubica Bistrović, Čakovec

Marija Mesmar, Prelog

- Kupila budem samo lampaše, a djeca budu kupila aranžman i cvijeće. Mislim da nije potrebno pretjerivati.

Kupovati i uređivati treba u skladu sa svojim mogućnostima. Na groblje se može ići svaki dan i mjesec, a ne samo na blagdan. Željko Novak, Mala Subotica

- Koliko ćemo točno potrošiti, ne znam, to inače žena rješava. Ali mislim da će biti umjereno kao i svake godine.

Držat ćemo se pravila. Imamo par groblja koja ćemo obići, ali ćemo nešto obaviti i dan ranije.

mi prodiremo dublje

Božica Mužanić, Prelog Više-manje isto kao i prošlih godina. Oko 400 do 500 kuna, uz lampaše. Imam veliku obitelj pa svugdje zapalim lampaš. Mislim da previše trošimo, ali znate kako se to u Međimurju gleda - kaj budu drugi rekli. Ja na to ne gledam, ali puno ljudi gleda tako. Troši se tamo gdje ne treba.

- Pa isto budemo potrošili.

Aranžman je oko 300-400 kuna, kod raspela stavimo za one koji nam nisu tu na groblju. Uz lampaše cijena dođe 600-700 kuna. Inače redovito hodam na groblje te nosim cvijeće i svijeće, ali dok je blagdan treba nešto malo drugačije, ali ne sad pretjerivati.

www.teamgradjenje.hr

Tanja Kočiš, Turčišće

- Planiramo potrošiti oko 500 kuna, maksimalno do 100 eura na obiteljskoj razini. Mislim da bi trebalo smanjiti jer je to previše, a i stvaramo puno otpada.