Međimurske novine 1321

Godina XXVI.

Broj 1321

Čakovec, PETAK, 8. siječnja 2021.

Cijena 10 kuna

MEĐIMURJE U 2020. - REDAKCIJSKI IZBOR događaja u Međimurju koji su obilježili prošlu godinu

str. 10-13

NAŠA ŽILAVOST I INVENTIVNOST BILE SU JAČE I OD KORONE TEMA BROJA

str. 4-5 NEMA PREDAJE - usprkos izvanrednoj situaciji u Međimurju raste broj obrta

Upoznajte Međimurce koji su krizu pretvorili u svoju priliku

VELIKA HUMANITARNA AKCIJA za kupnju proteze 22-godišnjoj Luciji Fleten iz Cirkovljana

Pokažimo veliko srce i pomozimo Luciji str. 17 prikupiti 70.000 eura KRAVE MILANA BRANOVIĆA kvalitetom premašile pravilnik str. 18

Masnoća u mom mlijeku ne može se ni izmjeriti! str. 8

ANDRIJANA PETIĆ iz Petrinje s obitelji se sklonila kod rodbine u Križovcu

U par sekundi srušio se naš Tko je provalio u izgorenu kuću cijeli svijet Valentina Vnuka?!

TRILER DRAMA U GRABROVNIKU Nakon šećera u traktoru i dva požara, novi vandalizam

str. 3

www.teamgradjenje.hr str. 37

2

Aktualno

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CJEPIVO PROTIV KORONAVIRUSA dolazi u Međimurje prema planu na tjednoj bazi

Pandemija slabi, cijepljenje u domovima pri kraju Trend pada broja novooboljelih od koronavirusa započet lani, 3. prosinca nastavlja se i prvih dana ove godine. Prema najnovijim podacima Županijskog stožera civilne zaštite, trenutno Međimurje bilježi 478 oboljelih osoba, dok ih je na liječenju “svega” 83.

Sa smanjenjem broja hospitaliziranih lakše se radi i u našoj bolnici jer odjeli više nisu pretrpani, a mjesta ima i za pacijente s nešto slabije izraženim simptomima. Shodno tome, već nekoliko dana nema potrebe ni za smještajem u tercijarni centar u izdvojenoj depadansi čakovečkog Hotela Park.

- Cjepivo nam stiže prema dogovorenoj dinamici na

tjednoj bazi i ovih dana dovršavamo cijepljenje u domovima za starije i nemoćne kao i po zdravstvenim ustanovama, kaže Marina Payerl Pal, ravnateljica županijskog Zavoda za javno zdravstvo.

Manjem širenju virusa svakako treba pridodati i velik broj stanovništva koje je već preboljelo virus.

Naime, do sada je virus preboljelo 10.478 osoba, a oporavilo se njih 9800.

Unatoč poboljšanju epidemiološke situacije, stanovništvu se i dalje preporučuju mjere osobne zaštite jer ljudskom tijelu treba mjesec dana kako bi razvilo antitijela, a time i imunitet. (vv)

PRVA BEBA 2021. ROĐENA TEK 3. SIJEČNJA Relativno dugo smo čekali prvu bebu u Međimurju u novoj 2021. godini. Dječak Anel, težak 3370 grama i dug 50 cm došao je na svijet tek 3. siječnja, nešto iza podneva, točnije u 12:13 i treće je dijete u obitelji Danijele Ignac i Renata Bogdana iz Paraga. (vv)

FOTO

tjedna

CRVENI KRIŽ i dalje prikuplja potrepštine za kraj pogođen potresom u sabirnom centru Mesapa u Nedelišću

Međimurci prikupili 27 tona pomoći za stradalo područje - Procjenjujemo da je još oko 50 tona potrepština potrebno sortirati i selekcionirati u narednom razdoblju, rekao je ravnatelj čakovečkog Crvenog križa Kristijan Valkaj U sabirni centar Crvenog križa Čakovec, koji se i dalje nalazi na lokaciji dvorane Mesap u Nedelišću, i dalje pristiže materijalna pomoć za područje Sisačko-moslavačke županije koja je prošlih dana stradala u potresu.

Međimurci su se brzo organizirali te se pomoć slijeva na Mesap gdje volonteri Crvenog križa sortiraju i šalju sredstva u pogođen kraj.

O tome koliko se sredstava prikupilo, razgovarali smo s ravnateljem čakovečkog Crvenog križa Kristijanom

Valkajem. Kako nam je rekao u razgovoru, dosad je prikupljeno oko 27 tona materijalne pomoći u obliku hrane, higijenskih potrepština, odjeće, opreme i slično, a procjenjuju da je još oko 50 tona potrebno sortirati i selekcionirati u narednom razdoblju.

80 volontera zaprima i sortira pomoć na Mesapu

- U naš rad tijekom ove krizne situacije uključeno je osamdesetak volontera koji najviše rade na poslo-

Kristijan Valkaj, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Čakovec vima zaprimanja, vaganja, sortiranja, križanja kodova i pakiranja donacija koje nam donose građani, tvrtke, op-

ćine i ostale udruge. Osim toga volonteri pomažu i u bilježenju zaprimljenih donacija, različitim evidencijama i drugim aktivnostima vezanim uz provođenje naše redovne djelatnosti i projekata u provedbi, rekao je ravnatelj čakovečkog Crvenog križa.

Educirani i osposobljeni volonteri, članovi interventnog tima, šalju se na potresom pogođena područja radi pružanja pomoći stradalom stanovništvu. Do sada su otišla dva opća interventna tima i jedan specijalistički tim djelatnika za psihosocijalnu podršku.

Međimurci se odmah uključili u pomoć

Osamdesetak volontera svakodnevno sortira i zaprima pomoć za Petrinju, Glinu, Sisak i ostala područja pogođena potresom

O samom odazivu naših građana Valkaj kaže kako

su, kao i svaki put do sada, Međimurci ponovno pokazali veliko srce u ovoj krizi, što pokazuju brojne donacije i prijave za volontiranje. U javnom prostoru u proteklo vrijeme stvorile su se optužbe prema Crvenom križu vezano uz nedovoljnu pomoć područjima stradalim u potresu. Kristijan Valkaj na to kaže kako svatko polazi od sebe, od onog što je mogao učiniti i što jest ili što nije napravio.

- Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec od srca zahvaljuje svim volonterima i djelatnicima koji aktivno pomažu i rade s najpotrebitijim korisnicima i to ne samo u slučaju katastrofe kao što je ovaj potres, nego i tijekom čitave godine.

Pozivamo sve građane koji žele volontirati u Crvenom križu da se uključe u naše aktivnosti što će im također omogućiti uvid u to što i kako radimo. Kontaktirati nas mogu telefonom (040/395-248), na društvenim mrežama i osobnim dolaskom, dodaje Valkaj.

U ovom trenutku čakovečki Crveni križ ima zaposlenih 24 djelatnika. Tijekom čitave godine imali smo 180 volontera na raspolaganju za različite aktivnosti.

- 70 % troškova zaposlenih financira se kroz projekte koje provodimo. Trenutno je u provedbi 10 projekata financiranih nacionalnim sredstvima i sredstvima Europske unije, kaže. (dv, foto: zv)

8. siječnja 2021.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANDRIJANA PETIĆ iz Petrinje, koja se s obitelji nakon potresa sklonila kod rodbine u Križovcu, ispričala kako je bilo u najgorim trenucima

U nekoliko sekundi srušio nam se cijeli svijet Nije bilo lako jer smo bili odsječeni od svijeta, ceste neprohodne i pune cigli. Krenuli smo preko kupskog mosta koji je otvoren samo jednom trakom za promet i uputili se za Međimurje, prepričava minule događaje Piše: Božena Malekoci-Oletić

U

trenutku kada je strašni potres tisuće ljudi u sekundi ostavio bez imovine, od svega je važnija podrška drugih ljudi. Veliki je blagoslov u takvoj situaciji imati rodbinu kod koje se može naći utočište. Andrijana Petić, rođena Tuksar, iz Petrinje, rodom iz Međimurja, nakon strahovitog potresa s obitelji se iz oštećene kuće sklonila u Križovcu. Suprug Zoran dovezao je nju, 21-godišnju kćer Paulu, 10-godišnjeg sina Bornu, koji je dijete s posebnim potrebama, i baku Nevenku u Križovec. On se pak nakon kratkog odmora vratio u Petrinju gdje je posla preko glave.

- Prvi potres zatekao nas je na spavanju, počinje priču Andrijana. Nastavlja: - Nakon toga smo istrčali iz kuće u dvorište i prvo što smo ugledali je bio limeni dimnjak koji je sa susjedne kuće pao u naše dvorište. Uzeli smo ga da ga prenesemo u susjedovo dvorište, kad je zatreslo po drugi put.

Morali smo se držati za ogradu da nas sila koja se stvorila ne odnese. Tlo pod nogama se zapravo nije treslo, nego ljuljalo kao na valovima. Automobil, koji je bio parkiran, uslijed tih valova je odskakivao pet centimetara

od zemlje. Baka Nevenka u trenutku drugog udara našla se u kući. Prisjetila se savjeta da je dobro skloniti se ispod dovratka. Morala se objema rukama držati za štok da ju potres ne bi bacao po kući.

- Kuća nam je naizgled cijela, ali zidovi su na mnogo mjesta napuknuti, prašina je zasula kuću, krov je zamaknut, oštećen je dimnjak. Da nevolja bude veća, kuća se nalazi blizu kupskog mosta pa im, ako se rijeka razlije, prijeti i poplava jer je puknuo nasip, priča Andrijana.

Usprkos krizi otvoreno više od 100 obrta u Međimurju Pandemija koronavirusa mnogim je firmama u Hrvatskoj zatvorila vrata, no s druge strane neki su građani upravo u krizi prepoznali priliku i odlučili se na novi korak, otvaranje vlastitog obrta. Prema podacima Obrtničke komore, u Međimurskoj je županiji u izazovnoj 2020. godini otvoreno stotinjak obrta više u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Pozitivne primjere Jasmina Mađarića iz Gornjeg Kraljevca i Dominika Kalađije iz Knezovca donosimo na stranicama 4.-5.

Kompanija Tehnix spremna za obnovu Banovine Kći Paula i baka Nevenka stoje, a sjede mama Andrijana i sin Borna, iz Petrinje su zbog potresa došli u Križovec Ali, trebalo je doći iz Petrinje, izvući se iz tog kruga. Nije bilo lako jer smo bili odsječeni od svijeta, ceste neprohodne i pune cigli. Krenuli smo preko kupskog mosta koji je otvoren samo jednom trakom za promet i uputili se za Međimurje, prepričava minule događaje.

- Puno ljudi iz Dalmacije nudilo je smještaj nama pogođenim u potresu, ali odlučila sam se zaputiti u Križovec, kaže. Kod strine sam često još kao dijete provodila praznike, a i Međimurje je bliže

Petrinji nego neki smještaj na Jadranu, veli.

Dane provode pokušavajući se osloboditi strašnih sjećanja u društvu strine Marije Tuksar, u njezinoj kući, a spavaju u Valentininoj kući.

- Ostali smo iznenađeni dobrotom ljudi koji su stalno dolazili. Napokon smo počeli i spavati. Bit će cigli, crijepova i svega, samo da smo ostali živi. Bit će dobro, tješi se Andrijana. Povjerava nam se da je kći zbog straha tri dana izgledala kao da je bez kapi krvi u sebi, blijeda i drhtava.

Međimurci zasukali rukave i čistili uništena dvorišta Puni dojmova i potresnih priča vratili su se dobrovoljci iz Međimurja koji su se dan nakon potresa hrabro i nesebično uputili u moslavački kraj kako bi pomogli ljudima koji su u sekundama potresa ostali bez svega. Što su zatekli, ispričao nam je Nikola Balent iz Podbresta, jedan od inicijatora puta u Petrinju i okolicu. U svega nekoliko sati organizirao se autobus koji je ranom zorom krenuo sa pedesetak Međimuraca.

Uz njih su bila i dva kombija koje je organizirao Nino Erić iz Domašinca. Oni su bili prvi koji su uz naše vatrogasce stigli u potresom razrušeni kraj.

- Dobili smo informaciju od načelnice općine

VIJEST(I) TJEDNA

(NE) SVIĐA NAM SE

Hvala Bogu da imamo rodbinu koja nas je primila

Nakon potresa telefonske linije su bile u prekidu. Nastavlja: - U nekoliko sekundi sruši vam se cijeli svijet, ne znate kuda ćete i kako ćete.

Hvala Bogu da imamo rodbinu kojoj možemo otići, ali ima ljudi koji nemaju nikoga, stari su i sami. Znamo kako je to jer smo se prije potresa brinuli o susjedi koja je sama, a sada i u bolnici. Telefon nam je jedina veza s njom.

Nakon potresa čuli smo se sa strinom Marijom Tuksar i njezinom kćeri Valentinom Kopčić koja je u Njemačkoj.

Ona nam je svoju kuću u Križovcu, koja je u blizini strinine, stavila na raspolaganje.

3

Majur kako im je potrebna naša pomoć te smo se zaputili tamo, nakon što su nam zabranili put Petrinje.

Nakon kratkog lutanja dočekani smo malo neorganizirano, ali ubrzo smo se primili posla i u timovima popravljali kuće. Dečki su hodali po rubovima krova i riskirali svoje živote kako bi pomogli obiteljima. Mogli smo otići u neko mjesto gdje bismo bili korisniji, ali mogli smo ostati doma i ne činiti Luka Grgek i Goran Muminović iz Preloga pomogli su i ništa. Vjerujem da je svaki prilikom sanacije krovišta u Majuru zadovoljan sobom jer je si- se penjali po krovovima, po njaka s DVD-om. Na kraju, gurno pomogao drugima, samom rubu trokatnica. prije odlaska bili smo pozapočeo je svoju priču do- Osobno sam vidio zvani na grah jer nitko nije brovoljac Nikola. braću iz Donjeg Mihaljevca jeo ništa cijeli dan. Mislim Obavljeno je preko tride- koji su jednostavno bili neu- da je akcija opravdala svosetak sanacija krovova, što strašivi. Ostali su pomagali ju svrhu i da smo pomogli crijepovima, što najlonima. čišćenjem dvorišta, sanaci- ljudima, zaključuje.

Treba pohvaliti dečke koji su jom ograde, rušenjem dim(Dora Vadlja)

Dječak Borna, koji ne govori, je vrištao, ali hvala Bogu ne shvaća tragičnost cijele situacije i nekako se smirio. S ljudima iz potresom pogođenih područja solidarizirali su se mnogi ljudi.

Suprug Zoran u Petrinji spava u autu

Suprug Zoran kazao je da mu se zbog toga vratila sva izgubljena vjera u ljude. Premda radi u Petrinji, u kuću se ne usudi ulaziti, osim po stvari koje treba iznijeti iz nje. Spava u autu čekajući kamp prikolicu. Postoji opasnost da im se krov uruši, pogotovo jer kisne, a ne smije se ništa dirati bez vatrogasaca. Voda i struja u kuću dolaze s prekidima i nema je u svim prostorijama.

Očito su instalacije na nekim mjestima prekinute. Tlo u Petrinji i dalje podrhtava, ali najgora je buka iz podzemlja, vrlo neugodni zvuk koji se teško psihički podnosi.

Mnogo ljudi je ostalo u Petrinji gdje čuvaju kuće. Nažalost, već prvi dan nakon potresa i u našoj ulici pojavila su se dva kamiona s ljudima koji su promatrali situaciju s lošim namjerama, kaže Andrijana.

Za koji dan s djecom i bakom trebala bi preseliti u Zagreb, gdje su dobili nenamješteni stan na korištenje na Borovju. Dodijeljen je suprugu od MUP-a, čiji je zaposlenik. On sad prebacuje stvari iz Petrinje u stan. Bježeći od potresa, uzeli su najnužnije stvari u vreće. Sada samo želimo da nam se to više, kao ni nikome drugome, ne ponovi, kaže Andrijana u nadi da su pred njima bolji dani.

Kompanija Tehnix iz Donjeg Kraljevca već duže vrijeme proizvodi tzv. kontejnerske module za stanovanje, no u javnosti je to bilo malo poznato, sve do potresa na Banovini.

Više se o kontejnerima za stanovanje saznalo kad je na samu Novu godinu krenula prva donacija o d dva takva specijalna kontejnera za Petrinju. - Sada dogovaram nove količine kontejnera za državne rezerve, a spreman sam i za obnovu porušenog dijela, naravno svojim stambenim modulima, rekao nam je Đuro Horvat. Priču donosimo na stranici 6.

Propustio cjevovod zbog mehaničkog kvara Međimurska policija je u ponedjeljak, 4. siječnja u 20:32 zaprimila telefonsku dojavu djelatnika postrojenja plinske bušotine nedaleko od Štrukovca (BRP Zebanec 2) u smjeru Vratišinca.

Policiji je bilo dojavljeno da je prilikom obilaska postrojenja primijećen izljev nepoznate tekućine na površini od oko 500 metara kvadratnih.

Idućeg dana obavljen je očevid kako bi se utvrdile sve relevantne okolnosti ovog događaja. Što smo saznali, pročitajte na stranici 8.

Aktualno

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. siječnja 2021.

NEMA PREDAJE usprkos izvanrednoj situaciji - u posljednjih godinu dana u Međimurju više obrta nego lani

Stotinjak Međimur iskoristili kao svoju Jasmin Mađarić iz Gornjeg Kraljevca otvorio je obrt za elektroinstalacije, dok je 21-godišnji Dominik Kalađija iz Knezovca počeo dizajnirati ručne satove Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

P

andemija koronavirusa mnogim je firmama u Hrvatskoj zatvorila vrata, no s druge strane jedni građani su upravo u krizi prepoznali priliku i odlučili se na novi korak, otvaranje vlastitog obrta.

Prema podacima Obrtničke komore, u Međimurskoj županiji je u izazovnoj 2020. godini otvoreno stotinjak obrta više u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Ti su ljudi sudbinu uzeli u svoje ruke, ispitali tržište i odlučili krenuti novim putem bez obzira na sve prepreke koje su nas prošle godine kočile u svakodnevnom životu.

Prilagođavanje tržišnim promjenama uzrokovanih koronom

- Unatoč bojazni da će pandemija virusa COVID-19 zaustaviti poduzetničku inicijativu, gotovo stotinu novootvorenih obrta pokazatelj je da su mnogi odlučili krizu iskoristiti kao priliku, napominje Robert Varga iz Obrtničke komore Međimurske županije.Realizacija poslovne ideje otvaranjem obrta, kako dodaje, danas je najjeftinije i najbrže rješenje, osobito ako je još i potaknuto financijskim sredstvima namijenjenima samozapošljavanju.

Ograničavanje kretanja, održavanje fizičke distance i proljetni lockdown s jedne strane te intenziviranje

online komunikacije i online trgovine s druge strane iskoristili su svi oni koji se bave računalnim programiranjem, vizualnom komunikacijom, video produkcijom, dizajnom, poslovnim savjetovanjem i promidžbom.

Iako je većina naših svakodnevnih aktivnosti prešla na online i svi smo mi počeli više vremena provoditi u svojim stanovima i kućama, vrlo brzo smo poželjeli nešto promijeniti i učiniti dom ugodnijim. To su iskoristili obrtnici koji pružaju uslugu montaže namještaja, oni koji se bave djelatnostima čišćenja, odnosno uređivanja interijera i eksterijera, keramičari, fasaderi te instalateri.

- Neki su upravo ovo vrijeme prepoznali kao pravi trenutak za podizanje svojih hobija i interesa na višu razinu pa je u ovoj godini otvoreno nekoliko obrta koji se bave izradom kreativnih suvenira, poliranjem odnosno uređivanjem automobila, pisanjem odnosno izradom projekata, a svoj novi salon za njegu dobili su i kućni ljubimci, pojasnio nam je Varga.

Jasmin Mađarić iz Gornjeg Kraljevca otvorio elektroinstalacijski obrt

Jedan od novih obrtnika koji je tijekom korona-krize otvorio svoj obrt je Jasmin Mađarić iz Gornjeg Kraljevca.

Pohađao je srednju školu za

Ove godine u Međimurju 1431 obrta, prošle 1354

Obrtnička komora Međimurske županije svake godine bilježi sve veći broj novootvorenih obrta.

Prošle je godine u Međimurskoj županiji bilo 1354, a ove godine 1431 obrta, što je za stotinjak obrta više nego 2019. godine.

elektroinstalatera u Čakovcu, a nakon završetka škole, sljedećih 17 godina radio je u toj struci, najveći dio godina za renomiranu međimursku firmu.

- Bilo je sve više posla, a sve manje majstora. Za to je bila kriva ona kriza koju smo imali prije desetak godina.

Tada su svi majstori otišli van Hrvatske, a rijetki su se vratili. Potražnja za električarima, za moju struku, je jako velika.

To me inspiriralo za otvaranje obrta, rekao je naš sugovornik Mađarić. I prije korone odlučio se za poduzetnički potez, ali je problem bio što nije imao položen majstorski ispit. Svoj bi obrt otvorio već na proljeće, ali se zbog korone polaganje majstorskog ispita odužilo do jeseni.

- Tijekom korone je bilo mnogo posla. Ipak, situacija je bila za zapitati se, krenuti sad u otvaranje obrta ili ne, hoće li sve biti u redu?

Na kraju sam se ipak odlučio na taj potez i tad više nije bilo povratka, ističe Mađarić, koji je obrt otvorio u studenome.

Najveći broj njegovih poslova vezan je uz postavljanje instalacija u novoizgrađenim obiteljskim kućama. Osim toga, radi i na adaptacijama starih kuća, kao i na postavljanju gromobrana te popravljanju različitih kvarova u njegovoj domeni.

- Bilo je sve više posla, a sve manje majstora.

Potražnja za električarima, za mojom strukom, je jako velika.

To me inspiriralo za otvaranje obrta, rekao je naš sugovornik Jasmin Mađarić

Ponavlja da posla ima, bukirani je zbog toga i nekoliko mjeseci unaprijed. Odmah po otvaranju obrta pročulo se po Međimurju i građani su sami počeli dolaziti do njega. Za svoj novootvoreni obrt, kako ističe, nije trebao dodatnu reklamu.

- Kada sam počeo s radom, vidio sam da je sve u redu i da je to bila dobra odluka. Vidjet ćemo što će još biti s koronom i kako će se ona na kraju odraziti na gospodarstvo.

Puno se gradi, posla ima jako puno. Tko želi raditi, može, dodaje.

Punu podršku za otvaranje vlastitog obrta imao je i od svoje obitelji. Oni su ga i već ranije nagovarali da otvori svoj vlastiti obrt.

Za sad je jedini zaposlenik u obrtu. Ako će i sljedeće godine imati toliko posla, u planu mu je zaposliti barem jednog radnika. Toliko posla za samo jednu osobu, kako kaže, je veliki teret.

- Pitao sam se, naravno, jesam li morao svoj obrt otvoriti već i ranije? Ali bojao sam se jer nisam znao kako će to na kraju sve skupa ispasti.

Bilo je puno posla i to je bila točka na i. Trebalo je i meni hrabrosti, nije se to dogodilo preko noći. Vrijeme će pokazati. Zbog korone moramo biti oprezni s planovima jer ne znamo što nas čeka u budućnosti. Mora postojati računica, objašnjava nam naš sugovornik, koji je ujedno i predsjednik Fićo kluba Međimurje.

Papirologije za otvaranje obrta bilo je dosta, napominje, te je pohvalio Obrtničku komoru u Međimurske županije, posebice Marijanu Haman i Roberta Vargu koji su mu dali mnogo savjeta na početku kada mu je otvaranje obrta bila potpuna nepoznanica.

- Potrajalo je to, trebali smo i dosta naučiti, od eko-

Koji su novi obrti otvoreni u Međimurju?

Među novootvorenim obrtima prošle godine najčešće su bili poslovi vezani uz računalno programiranje, vizualnu komunikaciju, video produkciju, dizajn, poslovno savjetovanje i promidžbu. Otvorili su se i obrti koji pružaju uslugu montaže namještaja, čišćenja, odnosno uređivanja interijera i eksterijera, kao i keramičari, fasaderi i instalateri. Otvoreno je i nekoliko obrta koji se bave izradom kreativnih suvenira, poliranjem odnosno uređivanjem automobila, pisanjem odnosno izradom projekata, a svoj novi salon za njegu dobili su i kućni ljubimci.

Robert Varga, tajnik Obrtničke komore Međimurske županije

nomije pa do pedagogije, zbog učenika koji će dolaziti na praksu. Pomoglo mi je da imam i poprilično staža u toj struci, naglašava.

O odlasku u Njemačku kaže da je razmišljao prije desetak godina kad je bila gospodarska kriza, no ipak je odlučio ostati doma. Prevagnulo je Međimurje i nije mu nimalo žao zbog te odluke.

- Kod otvaranja trebate procijeniti ima li dovoljno posla. Ako postoji volja i želja za rad, sve ostale prepreke se savladaju. Bitno je analizirati tržište, posao s kojim se mislite baviti, zaključio je Mađarić, zadovoljan što se odvažio otvoriti vlastiti obrt.

21-godišnji Dominik Kalađija krenuo u dizajn satova

U poduzetnički pothvat usred korona-krize krenuo je i mladi 21-godišnji Dominik Kalađija iz Knezovca. Još kao malog dječaka očaravali su

ga satovi, njihov dizajn i način na koji funkcioniraju. Nisu ga zanimali moderni satovi, već oni klasični, mehanički satovi kakvi su nekad postojali.

- Fascinirali su me satovi na navijanje. U njima postoji cijeli sustav. To je kao da imate srce na ruci jer cijelo vrijeme sat kuca. Počeo sam skupljati starije satove i kupovao ih preko interneta. Skupljao sam novce samo da si mogu kupiti stari sat, ispričao nam je mladi dizajner satova Kalađija. U retro satovima vidio je nešto posebno te ih je počeo jednog po jednog skupljati.

Divio se njihovom elegantnom stilu. Kada je odrastao, počeo se još više zanimati za satove te je u jednom trenutku odlučio da na njima želi raditi do kraja života.

Išao je u strojarsku i prometnu školu u Varaždinu tako da je imao prilično dobro predznanje iz konstrukcija, dizajniranja i 3D modeliranja. U trenutku nakon srednje škole i upisa na fakultet javila mu se ideja da bi od dizajna satova mogao početi zarađivati. Odlučio je odustati od fakulteta te je počeo raditi kao freelancer u dizajnu satova.

- Rekao sam samom sebi da idem od toga nešto zaraditi ako je to moguće. Uložio sam puno truda, rada, znoja i vlastitih novčanih ulaganja te osnovao hrvatski brend ručnih satova pod nazivom DK Watch Company. Objavio sam svoje usluge na internetu i tako je započela moja priča, ističe Kalađija.

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

raca krizu u priliku!

TEMAktualno 5 A BR OJA

Jasmin Mađarić iz Gornjeg Kraljevca otvorio je u korona-krizi obrt za elektroinstalacije

Dominik Kalađija iz Knezovca odlučio je okušati se u dizajniranju ručnih satova

- Nije odmah krenulo, no malo po malo radio sam jednu po jednu narudžbu, uglavnom za ljude iz inozemstva. Javljali su mi se ljudi iz SAD-a, Indije i Nizozemske.

Dosad sam imao samo jednu mušteriju iz Hrvatske, dodaje u nastavku.

Ističe kako je usred korone njegov posao krenuo uzlaznom putanjom. Unutar njegovih satova nalazi se japanski sistem Miyota te safirno staklo, otporno na udarce i ogrebotine.

Njegovi dizajni su bili vrlo dobro prihvaćeni te je došao na ideju da otvori nešto svoje, no to mu nije odmah pošlo za rukom jer je dobivao odbijenice kada je odlučio potražiti državne poticaje.

- Puno ljudi tražilo je u koroni druge načine zarade i tu me dosta ljudi kontaktiralo.

Mama nije mogla raditi zbog korone u svojem salonu, bilo nam je teško, a potom je krenuo moj posao sa satovima. Bila je to nekakva pozitiva u cijeloj situaciji, rekao je sa smiješkom na licu mladi dizajner.

- Tražio sam poticaj da sam otvorim nešto svoje, ali dobijao sam odbijenice. Prvi su put kao razlog naveli da nisam konkurentan, inovativan te da nemam dovoljno iskustva.

- Za razliku od mojih vršnjaka ja sam umjesto izlazaka u noćni provod odabrao da ću raditi po noći. To se na kraju isplatilo, istaknuo je Dominik Kalađija, dizajner ručnih satova I nakon toga, drugi put i treći put također mi je stigla odbijenica. Na kraju sam odlučio otvoriti svoju radnju u sklopu majčinog j.d.o.o.-a, naglašava Kalađija.

“Radili su mu se norca” kad je pričao o svojim planovima

Obitelj mu je dala punu podršku za svaki njegov sljedeći korak, no kad je svoju ideju spominjao drugima i nekim prijateljima, nisu baš blagonaklono gledali na poduzetnički pothvat vezan uz dizajn satova.

- Neki prijatelji su mi govorili što će mi to, da mi to neće ići i mogu reći da su se “radili norca” s mojim idejama. Govorili su mi da to ovdje u Hrvatskoj nitko ne radi te da neću u tome uspjeti.

Tek kad sam počeo zarađivati od toga, onda su promijenili priču, kazao nam je mladi dizajner satova.

No, to ga nije sputavalo, već je odlučio još jače, upornije i žilavije raditi na tome da njegov san postane stvarnost. Naposljetku je u tome uspio i to već u 21. godini svojega života.

- Za razliku od mojih vršnjaka ja sam umjesto izlazaka u noćni provod odabrao da ću raditi po noći. To se na kraju isplatilo, dodaje u nastavku.

Završno nam je kazao: Previše se ljudi oslanja samo na jedan izvor zarade. Mladima uvijek govore, idite na fakultet, završite dobru školu, nađite si siguran posao i to je to. Ja sam krenuo drugačijim putem i pokazalo se da je to dobar put.

U novoj 2021. godini njegovi satovi prodavat će se, osim online, i u trgovinama u Međimurju, na što je izuzetno ponosan. No, ne misli stati samo na tome. Već je sad krenuo u dizajniranje novih satova i to ronilačkih, koji su inspirirani Jadranskim morem, a okušat će se i dizajnu ručnih, ženskih satova.

Planova i želje za radom ima, a to je u svakom poduzetničkom poduhvatu najbitnije.

6

Gospodarstvo

GLOBALNO I LOKALNO

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

8. siječnja 2021.

Bilo kad, bilo gdje

T

reća i četvrta smjena međimurskih vatrogasaca već je na Banovini. Kako se čini, solidarnost ni ovoga puta nije izostala, po cijelom Međimurju skuplja se pomoć, ili je ona već odvezena.

Usprkos brojnoj pomoći, zašto se osjećamo kao da je vrijeme na Baniji zamrznuto? Jedne te iste fotografije nemoći pred prirodom stalno se ponavljaju pred našim očima, kao da se novinari natječu tko će uloviti većeg potresnog kapitalca kako bi nama neukima pokazao kako je potres strašan.

Osnovan je i još jedan državni Stožer koji ima zadaću objediniti sve službe, što je priznanje da dosad nije bilo najbolje.

No, što je bilo s planovima najgoreg mogućeg scenarija? Dogodio se potres u Zagrebu, a sad na Baniji, prije toga poplave i drugo. Zar je tako teško bilo predvidjeti da će u slučaju većeg potresa, a Hrvatska gotovo cijela sjedi na rasjedima od Dubrovnika do sjevera Hrvatske, trebati oko dvije tisuće kontejnera za smještaj ljudi jer su oni najbolji za naše vremenske prilike. Potres jačine šest po Richteru dogodit će se bilo kad, bilo gdje u Hrvatskoj, zar je to tako teško znati?

Zašto to nije bilo u planu, treba pitati one koji planiraju robne zalihe, a koji su zaboravili da Hrvatsku ne čine samo gradovi, već i selo. U gradu možeš u drugu kuću, na selu je to malo teže zbog životinja i sirotinje.

Da je u robnim zalihama postojalo oko dvije tisuće kontejnera, što bi državu stajalo oko sto

POGLED ODOZDO

Na Novu godinu u Tehnixu su organizirali da dva specijalna kontejnerska modula za stanovanje budu isporučena kao pomoć za porušenu Petrinju

milijuna kuna, bilo bi sve mnogo lakše. Oni najteže pogođeni dobili bi nužni smještaj, što bi osiguralo mirniji rad službama prvog i drugog vala na terenu. Zapravo je pomalo smiješno što se deset dana od potresa još uvijek bavimo kontejnerima, koji su ionako samo prva pomoć.

Isto tako, na terenu je pokazana sva moć i sva nemoć jedinica lokalne samouprave, općina i gradova, kao i nesnalaženje, pogotovo u komunikacijskom smislu. Događa se klasični komunikacijski šum, mnoštvo malih kanala pomoći zasjenilo je državnu komunikaciju koja je nedovoljna. Kao mantra ponavlja se da je važna brzina obnove krovova i kuća.

Ona je doista važna, no niti izdaleka nije sve.

Već sad izaziva zebnju pitanje što će biti s Banijom kad jednog dana odu vatrogasci i Crveni križ, kao i vojska, a to će se neminovno dogoditi. Zbog toga je nužno potreban razvojni plan razvoja gospodarstva, a to prije svega znači i zapošljavanje domicilnog stanovništva, tim više što su Zagreb i Karlovac veoma blizu i mamci su za odlazak u grad. Tko će biti novi preporoditelj Banije?

KOMPANIJA TEHNIX iz Donjeg Kraljevca zajedno s kooperantima uključila se u pomaganje stradalih područja Sisačko-moslavačke županije mobilnim stambenim jedinicama

Spremni za obnovu Banovine, donirali 4 modula za stanovanje

Specijalne kontejnerske module za stanovanje s kompletnom opremom, odnosno s elektroopremom i termotehničkim instalacijama te s atestima za njihovo trajno korištenje donirale su na Novu godinu kompanija Tehnix i tvrtka Gama Team iz Donje Dubrave Kompanija Tehnix iz Donjeg Kraljevca već duže vrijeme proizvodi tzv. kontejnerske module za stanovanje, no u javnosti je to bilo malo poznato, sve do potresa na Banovini. Više se o kontejnerima za stanovanje saznalo kad je na samu Novu godinu krenula prva donacija od dva takva specijalna kontejnera za Petrinju.

– Smještajne jedinice stajale su nam na lageru i rado smo ih donirali, poručio je Đuro Horvat, vlasnik Tehnixa, prilikom prve pošiljke.

Specijalne kontejnerske module za stanovanje s kompletnom opremom, odnosno sa elektroopremom i termotehničkim instalacijama te s atestima za njihovo trajno korištenje donirale su na samu Novu godinu kompanija Tehnix i tvrtka Gama Team iz Donje Dubrave.

Pojedinačna vrijednost svakog modula je 30.000 kn te je uz to organizirani i prijevoz u organizaciji kompanije Tehnix do obitelji po-

gođenih ovom elementarnom nepogodom koje će ih koristiti na području grada Petrinje.

Početak nove ere građenja

Ovo je samo početak, može se slobodno reći, jedne nove ere građenja i u našoj zemlji. Naime, takvi kontejnerski moduli uobičajeni su stil u zemljama EU ne samo za stanovanje, već i za javne ustanove poput vrtića, škola, studentskih domova, domova za umirovljenike i slično.

- To je praktičnije, brže i jeftinije rješenje od standardne gradnje, pojašnjava direktor Horvat. Veći objekt može se završiti već za 60-ak dana, a cijena mu je 50 posto niža od klasične gradnje.

I što je još važnije u ovom momentu, takve su građevine otporne na potres, požar i slične nepogodne, a energetski su puno učinkovitije.

Osim toga, kako je riječ o pokretnoj nekretnini, moguće ju je u svakom trenutku

rastaviti te preseliti na drugo mjesto, ali i dograditi, odnosno smanjiti prema potrebi.

Odlikuje ih brza gradnja i, ne manje važno, puno su jeftiniji od cigle, cementa i ostalog građevinskog materijala.

Drugim riječima, idealni su sada za brzi smještaj obitelji čiji su domovi stradali i još stradavaju u potresu. Doduše, njih se trenutno namiruje s jednostavnim modulima.

- Dnevno izrađujemo 30-ak kontejnera, kaže naš sugovornik, jer je sve to linijska i serijska proizvodnja.

Uz nas angažirano je još oko 200 podizvođača koji pak su zaduženi za stolariju, grijanje, namještaj, vodu i ostalo što je potrebno za normalnu smještajnu jedinicu.

Cijena kontejnera 3 metra širine i 6 metara dužine kreće se od 20 do 50 tisuća, ovisno o veličini i količini opreme.

U kompaniji Tehnix iz dana u dan primaju pozive pojedinca, gradova i općina, raznih udruga pa i Caritasa

koji naručuju takve kontejnere kako bi ih donirali obiteljima potresom pogođenog područja.

Dogovaranje pomoći i obnove s Vladom RH

Naravno, u “posao” se polako uključuje i Vlada RH, odnosno resorno ministarstvo. Do sada je za potrebe državnih robnih rezervi isporučio 40 kontejnera, a očekuje ga i ugovor o novim količinama.

- Istekao mi je ugovor pa sada dogovaram nove količine kontejnera za državne rezerve, a spreman sam i za obnovu porušenog dijela, naravno svojim stambenim modulima.

Brzo, efikasno, ne preskupo i otporno na potres to je upravo ono što području Banovine upravo sada treba, a Tehnix i kooperanti to mogu izvesti u narednom razdoblju.

(Vlasta Vugrinec, foto: Zlatko Vrzan)

Kamo se vrti svijet nakon prirodnih i društvenih potresa?

S

vijet je potresen i protresen. Kao da je puknuo ogromni čir i izbljuvao na površinu svu društvenu prljavštinu skupljenu proteklih desetljeća.

Posljedica je posvemašnje nepovjerenje u institucije, kriza morala, pad vrijednosti. Život kakav smo živjeli do prošle godine ruši se naočigled. Kao i u svakom kaosu istodobno se događaju loše i dobre stvari. Strahoviti potres na Banovini otkrio je odnosno iznio svu bijedu na-

ših provincija. Dok je Zagreb još izigravao europski grad, a političari od saborskih i vladinih salona šetali do briselskih i mahali nam milijunima novaca koji teku prema nama iz EU fondova, na rubnim dijelovima Hrvatske sramotna zapuštenost, siromaštvo, iseljavanje i stanovništvo na izumiranju.

Potres je to ispljunuo na površinu, blato do koljena, ljude u sirotinjskoj odjeći, kao da su desetljećima bili odvojeni od blagodati civilizacije. I tzv. razvijenije županije samo su za dvije tri nijanse iznad ove

najsiromašnije. Posvuda se naziru pukotine zapuštenosti.

Anomalije današnjeg svijeta jedna za drugom kao potresi izbijaju na površinu.

Tko bi još pred koju godinu povjerovao u kaos koji se događa u Americi? Oni koji su nam dijelili lekcije kako treba izgledati demokracija! Predsjednik gubitnik ne priznaje poraz i ponaša se kao da je riječ o nekakvom diktatoru iz trećeg svijeta. Kakav će biti svijet koji izranja iz kaosa u kojemu se trenutno nalazimo? Velika Britanija povukla se u

izolaciju na svoj otok. SAD je šokirao svijet jer aktualni događaji nadilaze holivudsku produkciju snimljenu na tu temu. Demokracija ima tanku koricu i ispod kože je krvava. Svijet se suočava sa zabludama koje su ga proteklih desetljeća vodile prema provaliji vlastite propasti. S jedne strane stvorena su neizmjerna bogatstva, dostignut neviđeni tehnološki napredak, a s druge strane u svakoj zajednici, državi ili gradu na rubnim dijelovima nezamislivo siromaštvo, isključenost i zapuštenost.

Čemu će se okrenuti svijet nakon ovih prirodnih i društvenih potresa? U Hrvatskoj su građani nakon potresa ne čekajući institucije preuzeli inicijativu i nametnuli vrijednosti. Preduhitrili su državne institucije u pomaganju. Država se pokazala poslovično sporom i sa zakašnjenjem uključila u kanaliziranje pomoći koji su najvećim dijelom skupili građani i privatni poduzetnici.

Jesu li shvatili poruku ili će lamentirati o demontaži državnih institucija jer su ignorirali stvarni život dok ih potres nije probudio.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

8. siječnja 2021.

Gospodarstvo 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAJDA pomaže u Sisku, Petrinji i Glini uz svesrdnu podršku Pivac Grupe

Šalju svježe meso za tople obroke stradalima U pomoć postradalim područjima aktivno se uključila i Mesna industrija Vajda iz Čakovca, uz svesrdnu podršku Pivac grupe. - Dobio sam otvorene ruke oko slanja pomoći stradalom području, kazao je Alen Kajmović, direktor Vajde.

Pomoć građanima stradalim u potresu koju pruža Vajda ide u više pravca. Po našem mišljenju najvažnija je njihova opskrba pučke kuhinje svježim namirnicama u kojoj kuhaju poznati kuhari za postradalo stanovništvo.

- Povezao sam se s FB grupom Udruge ugostitelja “Šef kuha doma” koji u pučkoj kuhinji kuhaju tople obroke za ručak i večeru. Samo u Petrinji pripreme oko 5000 obroka za građane i volontere. Opskrbljujemo ih ne samo svježim mesom, već i drugim namirnicama kojima raspolažemo ili ih osiguravamo s nama povezanim partnerima.

Posebno bih izdvojio suradnju s Crvenim križom Čakovec, s kojim u suradnji osiguravamo potrebne namirnice, kazao je

Kajmović. Dodaje: - Kuhinja koju vodi spomenuta udruga obroke planira dan unaprijed, a ako je u pitanju vikend i dva dana ranije. Kuhari rano ujutro odluče što će kuhati idući dan, a do 9:30 im već osiguramo potrebne namirnice za sutrašnji jelovnik, pojasnio je Kajmović.

Drugi dio Vajdine akcije odnosio se na tri akcije dopreme namirnica i potrepština sa širom ekipom suradnika iz Međimurja za postradalo područje. Osim toga Vajda i Međi-

murska županija osigurali su svaki po dva stambena kontejnera u koje su smještene obitelji koje ne mogu biti u svojim razrušenim domovima.

Alen Kamović nam je ispričao da je više dana proveo na terenu na postradalomom području, kontaktirao s ljudima, među njima i s njihovim kooperantima od kojih su dobili informacije o potrebama iz prve ruke. - Vrlo je važno razmjenjivati informacije tko su potrebiti i povezati ih s onima koji mogu pomoći. I u

Tijekom noći s ponedjeljka na utorak ekipa iz Vajde pripremila sve za veliki konvoj te su poručili da su uz Petrinju

tom smislu povezujemo ljude, kazao je Kajmović.

Zaključuje: - Topli obroci i krov nad glavom sada su tim

ljudima najpotrebniji jer vremenska prognoza za vikend ukazuje i na mogući snijeg.

(BMO)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE OD SMRZAVANJA! Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objektima gdje se voda ne koristi.

Potrebno je instalacije zaštititi od smrzavanja.

Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera naručuje se na telefone 370 – 730 i 0800 – 313 - 111.

8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. siječnja 2021.

Usmrćena srna

POKOLJ DIVLJAČI u Železnoj Gori

Psi zaklali tri košute Zvonka Jakopića Na samu Staru godinu u ranojutarnjim satima psi su na ograđenoj livadi u Železnoj Gori zaklali tri košute.

Vlasnik ograđenog dvorišta Zvonko Jakopić zanijemio je kada je podno svoje kuće ugledao stravičan prizor usmrćenih košuta. Tri košute su bile zaklane, a jelen i još tri košute su pobjegli od krvoločnih pasa. U šoku i nevjerici vidio je i nepoznate pse kako lutaju ispod njegove kuće te ih je uspio fotografirati.

Bušotina BRP Zebanec 2 kod ulaska u Vratišinec na kojoj je došlo do curenja vode i kondenzata

HAVARIJA U VRATIŠINCU - u području zvanom Projnice došlo do istjecanja tekućine iz bušotine INA-e Zvonko Jakopić, vlasnik usmrćenih srna Sam Jakopić procjenjuje da je ovim događajem oštećen za 11 tisuća kuna. O događaju je obaviješten nadležni komunalni redar koji će poduzeti mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Na teren su izašli i djelatnici policije iz Murskog Središća. Lovci iz LD Fazan Štrigova mole vlasnike pasa da ih drže pod nadzorom ili u ograđenom dvorištu, a ne da lutaju sami po općini. (sh)

NESRETAN događaj u čakovečkom Perivoju Zrinski

Propustio cjevovod zbog mehaničkog kvara Očevidom je obavljen pregled te je utvrđeno da je na dubini od 1,80 metara na dijelu spajanja dviju cijevi kondenzatora usred mehaničkog kvara došlo do curenja plinskog kondenzatora Međimurska policija je u ponedjeljak, 4. siječnja u 20:32 zaprimila telefonsku dojavu djelatnika postrojenja plinske bušotine nedaleko od Štrukovca (BRP Zebanec 2) u smjeru Vratišinca.

Što se dogodilo?

Policiji je bilo dojavljeno da je prilikom obilaska postrojenja, koje se nalazi u području zvanom Projnice, primijećen izljev nepoznate tekućine na površini od oko 500 metara kvadratnih.

Mjesto događaja osigurali su policijski službenici i pripadnici JVP-a Čakovec, a idućeg dana obavljen je oče-

vid kako bi se utvrdile sve relevantne okolnosti ovog događaja. Očevidom je utvrđeno, kako nam je rekao glasnogovornik PU međimurske Radovan Gačal, da je na dubini od 1,80 metara na dijelu spajanja dviju cijevi kondenzatora usred mehaničkog kvara došlo do curenja plinskog kondenzatora.

O cijelom događaju su obaviješteni i vodopravni inspektor te inspektor za zaštitu okoliša kako bi poduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti.

Drugi dan nakon dojave o istjecanju tekućine oglasila se i INA, koja je potvrdila da su na jednom dijelu terena

udaljenom od naselja, a kojim prolazi podzemni cjevovod za otpremu s bušotine Zebanec 2 prema čvoru Međimurje, lovci uočili propuštanje fluida te o tome obavijestili nadležne službe.

Cjevovod je zatvoren

- Po zaprimanju informacije na teren su odmah izašli radnici INA-e. Prema prvim procjenama isteklo je 2 do 3 m3 fluida od čega oko 80 posto čini voda, a preostali dio kondenzat, napisali su u svom priopćenju.

Izvijestili su da je cjevovod rasterećen i zatvoren te je time zaustavljeno daljnje

propuštanje, a ujedno je zaustavljena i proizvodnja na bušotini Zebanec 2. Mjesto propuštanja je osigurano te se pristupilo, kako kažu iz INA-e, sanaciji cjevovoda po čijem završetku će uslijediti i sanacija okolnog terena.

- Događaj nije predstavljao opasnost za zdravlje ljudi, a s obzirom na manju količinu kondenzata u fluidu koji je iscurio neznatan je i utjecaj na okoliš. O nastaloj situaciji pravovremeno su obaviještene sve nadležne službe, a sama sanacija, koja je u tijeku, trebala bi utvrditi i uzroke ovog događaja, kažu iz INA-e.

(Sanja Heric)

NAKON DVA POŽARA kod Valentina Vnuka u Grabrovniku uslijedila i provala

Provalio u izgorenu kuću, ali nije ništa ukrao?!

Djelatnici Hitne pomoći pokušavali su oživjeti nesretnog muškarca

75-godišnjak se srušio i preminuo pri hodnji u parku 7. siječnja oko 9:20 naša novinarka Sanja Heric u Perivoju Zrinskih blizu Starog grada u Čakovcu našla je čovjeka koji je beživotno ležao na pločniku.

Radilo se o starijem muškarcu, koji je kraj sebe imao štap za hodanje. Brzo je nazvala hitnu pomoć, a do njihova dolaska, pokušala je s masažom srca.Nakon što su došli na mjesto doga-

đaja zdravstveni djelatnici su nastavili s intervencijom spašavanja.

Mjesto događaja je osiguravala i policija.

Kako je policija kasnije potvrdila nesretni muškarac iz Čakovca 1945. godište preminuo je prirodnom smrću na licu mjesta.

Utvrđeno je da je došlo do zastoja srca. (dv)

Kao da požari koje je u prethodna dva mjeseca doživio Valentin Vnuk iz Grabrovnika nisu dovoljni, u razdoblju od 2. do 4. siječnja u njegovu kuću, koja je stradala u požaru, je i provaljeno. Tu nam je informaciju potvrdio glasnogovornik PU međimurske Radovan Gačal.

- Nepoznati počinitelj provalio je u kuću, ali tom prilikom nije ništa ukradeno. Nastala je šteta na kući prilikom provaljivanja, dodao je Gačal.

Protiv nepoznatog počinitelja podnijeta je kaznena prijava za pokušaj teške krađe nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Nakon požara u kuću Valentina Vnuka je i provaljeno

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati

9

10

Redakcijski izbor događaja 2020.

8. siječnja 2021.

Po čemu ćemo pamtiti 2020.

PANDEMIJA KORONAVIRUSA obilježila je 2020. godinu i izazvala velike društvene podjele kako u zemlji tako i u našem kraju

Zbog prokuženosti korak ispred svih drugih i korone!?

Pokazuje se dobrim što se u Međimurju nismo do kraja zatvorili na jesen jer smo 31. prosinca 2020. pali s nezahvalnog 1. na 80. mjesto europskih regija sa 7-dnevnom incidencijom od 348 pozitivnih na 100 tisuća stanovnika koja je i na početku nove godine u stalnom padu Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan “Dajte nam one maske za Kineze”, bio je naslov prvog većeg teksta u našim novinama još u veljači ove godine. Simpatičan naslov nikoga nije mogao pripremiti na sve ono što se dogodilo od tada do danas.

Naročito ne na situaciju koja nam je život preokrenula naopačke, uvela nas u novo normalno vrijeme. Prvi put susreli smo se s nevidljivim neprijateljem koji nas je lišio bliskosti s dragim osobama, natjerao nas na nošenje maski, naučio nas što to znači lockdown, biti zatvoren u vlastitoj kući, općini. Prvi put došlo je do masovnog zatvaranja dječjih vrtića, nije bilo normalne nastave u školi, a i podosta radnika svoj je posao odrađivao od kuće. Zabranio nam je putovanja preko granice, skijanje, ispijanje kavice na terasama kafića, proslave rođendana, blagdana, održavanje svadbi i slično.

I sve to se još i nekako proguralo, sve dok ljudi nisu počeli masovno obolijevati i završavati u bolnici s teškim simptomima koji su često zahtijevali liječenje na respiratoru.

Strah i neizvjesnost postali su naša stvarnost

Svakog dana s puno povjerenja slušalo se dnevno izvješće Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu.

Umjesto u premijera Andreja Plenkovića oči su nam bile uprte u Davora Božinovića, Vilija Beroša i Alemku Markotić. Bili su naši heroji, glavni borci protiv koronavirusa i u početku im se bezrezervno vjerovalo. Vjerovalo im se jer smo se susreli s nama nepoznatom situacijom, nevidljivom prijetnjom o kojoj ništa nismo znali.

U prvom valu brojali smo svakodnevno oboljele, prilagođavali se novonastaloj situaciji, čitali i učili o zloglasnoj koroni, počeli shvaćati i uviđati manjkavosti epidemioloških mjera, naročito što se tiče strogog lockdowna. Kako to već biva u takvim situacijama, javljali su se i razni “stručnjaci”, teoretičari zavjere. Dru-

gim riječima, bilo je svega, a najviše zbunjenosti.

Srećom, tzv. prvi val praktički nas je zaobišao, barem što se tiče ogromnih ljudskih žrtava koje su brojile ostale zemlje, naročito one u našem okruženju. To se naravno ne može reći i za naše gospodarstvo jer je porasla nezaposlenost, kako zbog smanjenja obima poslovanja tako i zbog zatvaranja kafića, restorana i ostalih uslužnih djelatnosti.

Vlada je pobjedonosno prije parlamentarnih izbora proglasila pobjedu nad virusom premda su svi upozoravali kako nas ono najgore tek očekuje. Tim više što je pred nama bilo ljeto i svi su se uglavnom lijepo opustili i nadoknađivali propušteno tijekom proljetnog lockdowna.

Hoće li kombinacija prokuženosti i cijepljenje koje je 27. prosinca krenulo u domovima za starije i u bolnici donijeti Međimurju uskoro status prve korona free europske regije!?

Je li zaraženost doista veliki bauk?

Jedna obična svadba krajem rujna u Donjem Kraljevcu bila je početak naše najgore noćne more u Međimurju. Sa svega desetak novooboljelih dnevno broj novooboljelih naprosto je počeo divljati i samo se penjao i penjao.

- Kada je riječ o broju aktivnih slučajeva koronavirusa na 100.000 stanovnika, stanje je najgore u Međimurskoj županiji, gdje je broj trenutno zaraženih na 100.000 stanovnika 788,2, vrištali su naslovi svih dnevnih novina i portala u Hrvatskoj već početkom studenoga.

Uz novooboljele, nažalost, počeli smo brojiti i mrtve.

Međutim, Međimurske novine su prve i jedine počele propitkivali je li povećani broj smrtnosti posljedica korone kao virusa ili neadekvatnog pristupa liječenju njegovih posljedica.

U našim novinama o tome je progovorio i ravnatelj bolnice dr.

Tomislav Novinščak koji je upozorio kako ljudi predugo čekaju na terapiju antibioticima te da stoga razvijaju teške simptome, najčešće obostrane upale pluća i prekasno stižu na bolničko liječenje. Prepune bolnice, zdravstveni sustav u kolapsu,

bolničko osoblje koje spada s nogu od umora, covid odjeli, tercijarni centri, palijativni covid centar, i tako iz dana u dan, život se svodio na brojanje živih i mrtvih, borbu za slobodni krevet i jednostavni udah zraka koji život znači. I tako sve do 3. prosinca koji je označio prekretnicu uz očekivanje prve pošiljke cjepiva i prvog cijepljenja. Ako se i govorilo da je broj novooboljelih počeo padati kao posljedica uvođenja epidemioloških mjera, činjenično stanje, barem u Međimurju, govori drugačije. Naime, velika prokuženost i svijest građana o opasnosti ipak su bili jači i korona je počela slabiti, a time i rasti optimizam i nada kako je ono najgore iza nas.

S optimizmom u novu 2021. godinu

Korona nam je oduzela proslavu Božića i Nove godine, ali ne i vjeru i optimizam u bolje.

Jer se epidemiološka situacija poboljšavala iz dana u dan. Ako smo imali kontinuirani pad broja

novopozitivnih osoba od 3. prosinca 2020. godine, kao i udio pozitivnih u broju testiranja, posljednjih 20 dana bilježimo i evidentan pad broja hospitaliziranih osoba. Drugim riječima, veći je broj otpuštenih nego primljenih u zdravstvenom sustavu.

Prema statistici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), na dan 31. prosinca 2020. Međimurska županija bila je na 80. mjestu europskih regija sa 7-dnevnom incidencijom od 348 pozitivnih na 100 tisuća stanovnika, dok je u prvoj polovici prosinca incidencija bila veća od 1300. Kako je krenulo, očito u pitanju nije djelovanje mjera, već ono što se i dalje zbog nepoznatih razloga izbjegava govoriti - prokuženost.

Izgleda da smo danas ispred drugih zbog prokuženosti koja je puno veća od 10.000 ljudi koji su kod nas službeno preboljeli koronu.

S cijepljenom skupinom najugroženije kategorije stanovništva, zdravstvenih djelatnika i korisnika domova za starije i nemoćne, kod nas se po svemu sudeći među prvima u

svijetu epidemiji nazire kraj. Naime, 27. prosinca počelo je spasonosno cijepljenje s prvom turom cjepiva koje nadalje stiže na tjednoj bazi. Istina, treba pričekati barem 28 dana kako bi se stekao imunitet, no to je u ovom trenutku zanemarivo, ali u kombinaciji s prokuženosti to bi trebalo biti to. Glavno je da je ono najgore iza nas, da je prokuženost podosta velika, imamo cjepivo, a uz to i puno smo pametniji po pitanju zaraze.

Ostaje nam jedino da izrazimo sućut obiteljima čiji su članovi podlegli teškim posljedicama zaraze virusom.

Nažalost, do utorka, 5. siječnja crna se brojka u Međimurju zaustavila na broju 135. Je li smrtnost mogla biti manja da su bile žešće mjere kao što su ranije nekritički poručivali “lockdowneri” (liječnički lobi i najveći dio epidemiologa) koji su utihnuli ovih dana ili ipak netko drugi nije na vrijeme obavio svoj posao?

O tome bi se itekako trebalo javno raspravljati jer krizi nije kraj, ali i dalje o tome svi u liječničkim krugovima šute.

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11

DOGAĐAJ o kojem se pričalo

Konačno saniran čakovečki nadvožnjak Vijest koja je u 2020. godini najviše obradovala vozače u Čakovcu bila je završetak sanacije čakovečkog nadvožnjaka, koja se kao trakavica provlačila više od godinu i pol. Završetak radova sanacije nadvožnjaka i gradnja rotora te njihovo puštanje u promet bilo je 17. kolovoza 2020. godine.

Rekonstruirani nadvožnjak i novi kružni tok znatno su olakšali promet kroz središte grada te povećali protočnost.

Upravo je ovako dugo obavljanje radova stvaralo svakodnevnu nervozu među vozačima koji su bili prisiljeni koristiti se okolnim putovima za odlazak na posao.

Gradonačelnik Stjepan Kovač se nakon otvaranja građanima ispričao jer su se radovi otegli i zahvalio na strpljenju zbog svakodnevnih gužvi koje su se stvarale. (dv, foto: zv)

Radovi na čakovečkom nadvožnjaku završili su sredinom kolovoza 2020. godine

POMAGANJE, NESEBIČNOST I HUMANOST

građana u prvom planu za vrijeme korona-krize i katastrofalnog potresa

Pomoći drugima jedan je od najljepših osjećaja na svijetu!

Stotinjak Međimuraca dan nakon velikog potresa na Banovini otišli su na teren i obišli brojna zabačena sela kako bi pomogli onima koji su ostali bez krova nad glavom

Nakon ožujka i travnja veliku složnost i humanost Međimurci su ponovno pokazali krajem prosinca kad je potres zadesio područje Sisačko-moslavačke županije Humanost i pomaganje više su nego ikad isplivali na površinu u vrijeme korona-krize i za vrijeme potresa koji se dogodio početkom godine u Zagrebu, a posebice sad, nakon razorne sile zemljotresa pri kraju 2020. u Sisačko-moslavačkoj

županiji, u Sisku, Petrinji, Glini i okolici.

Pomoć starijima zatrebala je najprije u ožujku i travnju kad je bila zabrana kretanja i napuštanja prebivališta. To je bila prava noćna mora najviše za starije i nemoćne

građane kojima je bila potrebna pomoć volontera. Kako je prema mjerama Stožera najugroženija bila upravo starija skupina, bilo je potrebno brzo reagirati.

Tako su se brojne udruge, Crveni križ, vatrogasci, ujedinili i pomogli u

Mlade volonterke Anamarija i Fara dostavljale su hranu i lijekove u kuće starijih građana

nabavci i dopremanju prehrambenih i ostalih potrepština na adresu onih kojima je pomoć trebala.

U svakom dijelu Međimurja veliku su pomoć pružali vatrogasci, kao dio civilne zaštite Međimurske županije. Osim što su na cesti upozoravali građane da drže razmak i socijalnu distancu, s druge su strane odlazili u pomoć onima koji se nisu mogli sami opskrbljivati.

Uz vatrogasce i Crveni križ pomoć je pružao i Centar za pomoć u kući Međimurske županije, koja je neprofitna ustanova socijalne skrbi osnovana 2013. godine suradnjom javnog i privatnog sektora, odnosno Međimurske županije i tadašnjeg Acta, današnje Act Grupe.

Osnovani su s ciljem pružanja usluga pomoći u kući starijim i nemoćnim osobama na području Međimurske županije. Jedne od njihovih volonterki bile su Anamarija

Grkavac iz Pribislavca i Fara Filipan iz Čakovca, koje smo predstavili u našim novinama u lijepoj humanoj priči u toj cijeloj nemiloj situaciji.

Dva puta u tjednu vršile su nabavku namirnica i lijekova za osobe kojima je to potrebno.

Nakon ožujka i travnja veliku složnost i humanost Međimurci su ponovno pokazali krajem prosinca kad je potres zadesio područje Sisačko-moslavačke županije. U svega nekoliko sati organiziralo se skupljanje pomoći za tri grada, Sisak, Glinu i Petrinju. Organiziran je sabirni centar na Mesapu u Nedelišću gdje se sortira pomoć i šalje u mjesta gdje je potrebno.

U svakom slučaju građani su pokazali da su pomaganje i humanost u ovoj godini bili u prvom planu te kako je zaista lakše prebroditi svaku krizu kad se glave “stave skupa”. (dv)

12

Redakcijski izbor događaja 2020.

MEĐIMURSKO GOSPODARSTVO u još jednoj krizi pokazalo žilavost i inventivnost

8. siječnja 2021.

Korona ih nije pokolebala, nego inspirirala Maske, postrojenja za spaljivanje infektivnog otpada, kontejneri za izolaciju, vreće za pranje kontaminirane odjeće, mobilni ured za rad kod kuće, gradnja hotela za zdravstveni i poslovni turizam za dan poslije,

Bernarda Cecelja podiže hotel s 4 zvjezdice

Unatoč krizi, Bernarda Cecelja, vlasnica tvrtke Bernarda, nije ugasila niti jedno od 250 radnih mjesta niti je smanjila plaće svojim radnicima. U isto vrijeme privodi kraju realizaciju hotela Bernarda s četiri zvjezdice u Varaždinskim Toplicama, kako bi tom kraju, ali i hrvatskom kontinentalnom turizmu donijela novu razinu zdravstvenog, wellness, gastronomskog i poslovnog turizma. Bernarda Cecelja povukla je neočekivani potez u krizi. Nije zamrzla, već je u korona-krizi nastavila realizaciju hotela s 4 zvjezdice u Varaždinskim Toplicama. (BMO)

Tehnix predstavio inovativna rješenja važna za cijelo čovječanstvo

Kompanija Tehnix iz Donjeg Kraljevca u rekordnom je roku tržištu ponudila dva važna proizvoda za lakše prevladavanje zdravstvenih i drugih kriza. Specijalno postrojenje za spaljivanje i kremiranje infektivnog medicinskog otpada nazvano Kremator, koje spaljuje sve, od medicinskih igala do zaštitne odjeće i cipela, te korona kabinu osmišljenu za testiranje i izolaciju zdravih od bolesnih, za tvrtke i ustanove. U kompaniji Tehnix u Donjem Kraljevcu u vrlo kratkom periodu od početka

prodaja domaćih proizvoda na kućnom pragu smišljeni su i pokrenuti u korona-krizi. Odlika međimurskog gospodarstva je žilavost i prilagodljivost novonastalim okolnostima, što se pokazalo i prošle godine. Dok

i razmisliti što i kako dalje. Ubrzo je postalo jasno da ako stane gospodarstvo, to bi društvo moglo ugroziti više nego sam virus kao zdravstveni problem.

Postali smo svjesni oslanjanja na vlastite snage, zanemarenu

koronavirus krize osmislili su inovativno rješenje za testiranje i smještaj virusno oboljelih osoba. Izolacijsko smještajna karantena ima prednost mobilnosti smještaja, široku primjenu za prevenciju širenja virusa, visoke zaštitne i medicinske standarde i tehničku sigurnost. Kao inovativno rješenje opremljeno je i specijalno vozilo za prijevoz pacijenata. Osmislili su i druge inovativne proizvode, dizalo do petog kata pogodno je za uporabu kod starijih zgrada koje statički ne mogu podnijeti stari tip dizala, pogotovo nakon potresa u Zagrebu. Novo vozilo za skupljanje otpada nastalo u suradnji s tvrtkom Mercedes, novi razvijeni eko paneli te bioreaktorski komposteri.

(BMO)

domaću proizvodnju. Među prvima su se snašli tekstilci koji su umjesto dosadašnjeg proizvodnog programa počeli šiti maske kojih na početku krize nije bilo na tržištu.

(BMO)

Firma I KONG umjesto donjeg rublja počela šivati maske

- Dnevno proizvedemo do 3000 komada zaštitnih maski, a i to je premalo za sve narudžbe koje tijekom ovih dana dobivamo, kazala je Željka Tomašević, vlasnica firme, kada je u ožujku nastupio lockdown, a potražnja za maskama bila na vrhuncu. S proizvodnje donjeg rublja brzo su se preorjentirali za šivanje pamučnih perivih maski. U normalnim okolnostima za jednu švicarsku firmu bave se proizvodnjom donjeg ženskog i muškog rublja, muških i ženskih pidžama, majica i slično. Tako da je firma sa 46 zaposlenih u kriznoj situaciji ne samo našla traženu tržišnu nišu, već u najtežim okolnostima uz brzu prilagodljivost osigurala perspektivu za svoje zaposlenike. (BMO)

Bernarda Cecelja, korona-kriza nije ju pokolebala u podizanju hotela

Boom web tržnice i prodaje na kućnom pragu Domaće je domaće i upravo su novonastale okolnosti spojile proizvođače domaćih namirnica i potrošače. U spajanje proizvođača i potrošača uključili su se i gradovi.

Grad Čakovec je na inicijativu gradonačelnika Kovača formirao web tržnicu uz pomoć Čakoma, a Grad Mursko Središće javno je objavio kontakte domaćih OPG-ova. Građani su mogli proizvode naručiti telefonom, a preuzeti ih na kućnoj adresi proizvođača ili putem dostave vlasnika OPG-a. Branka Kraljić iz Murskog Središća se uključila u ovaj lanac distribucije.

Najtraženiji je bio njezin krumpir, pa mladi luk jer je bilo vrijeme pred Uskrs. Njezina domišljatost naplate u kešu uz držanje razmaka je legendarna. Pripremila je metlin

su drugi zatvarali, kod nas se smišljalo što treba proizvesti u ovoj velikoj krizi. Najveći šok je uslijedio u proljeće kada je koronavirus za sve bio novost i kad je uslijedio višetjedni lockdown. U prvi mah je sve stalo jer se trebalo sabrati

Od početka koronavirus krize osmislili su inovativno rješenje za testiranje i smještaj virusno oboljelih osoba, kontejner za smještaj i druge inovacije

Vuplastove vreće za pranje kontaminirane odjeće za bolnice diljem svijeta Vreće za pranje kontaminirane odjeće tvrtke Vuplast iz Savske Vesi pokazale su se iznimno važnima u vrijeme pandemije koronavirusa. Takve vreće se koriste za pranje kontaminirane odjeće u bolnicama, vrtićima i domovima za starije osobe.

Vreće su napravljene od 100 % reciklirajućeg materijala

koji se pri pranju raspadne bez negativnih učinaka na perilicu rublja. Vuplast danas surađuje s više od 70 bolnica diljem svijeta koje se koriste njihovim proizvodima za pranje kontaminirane odjeće, među kojima je i naša Županijska bolnica Čakovec. (dz)

Ivan (lijevo) i Nikola (desno) Marciuš s majkom Sonjom Vugrinec Marciuš iz tvrtke Vuplast Photo: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL

Tvrtka Sobočan osmislila Movo mobilni ured za rad od kuće

Branka Kraljić na kućnom pragu prodavala je krumpir

štil (dugi štap) na koji se nataknula novčanica i tako se obavljala i naplata uz pridržavanje razmaka.

(BMO)

Mobilni ured za rad kod kuće

Tvrtka Sobočan iz Murskog Središća ne samo da je osmislila novi proizvod u koroni, već je dobila prestižnu međunarodnu nagradu za inovaciju, za Movo mobilni ured. Uz sve promjene koje nam je donijela korona-kriza, jedna od važnijih promjena je i rad od kuće. Na njega nisu bili osuđeni samo učitelji, profesori, učenici, studenti, već i brojne profesije. Preko noći morali smo u vlastitim domovima stvoriti kućne urede. Firma Sobočan je vlastitim dizajnom osmislila cjelovito

radno mjesto, koje se nakon rada u nekoliko jednostavnih koraka pretvara u dizajnerski, moderni i inovativni element. Movo mobilni ured pri radu od kuće omogućuje profesionalne radne uvjete, a ujedno je i atraktivan dizajnerski element. Ovaj mobilni ured zauzima minimalan prostor, a korisniku osigurava maksimalan komfor pri obavljanju radnih zadataka. Po završetku rada se vrlo jednostavno zatvori, po potrebi i zaključa te odgura. (BMO)

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13

Brončanim rukometašicama Steli i Pauli Posavec priređen je doček za pamćenje u rodnom Strahonincu i dan kasnije, 22. prosinca 2020. u Čakovcu uoči prijema kod župana Matije Posavca

NAJBOLJE MEĐIMURSKE SPORTAŠICE I SPORTAŠI groznu prošlu 2020. pretvorili u godinu za pamćenje i veliko nadahnuće mladima za bolju budućnost

Veselje i suze radosnice za brončane Stelu i Paulu Posavec Što znači sport i zašto bi stožeri trebali što prije vratiti djecu i mlade u dvorane i na druga sportska borilišta, pokazala je i zaista životno grozna 2020. jer samo zahvaljujući uspjehu naših vrhunskih sportašica i sportaša, izmamljen je osmijeh na lica naših ljudi.Tijekom cijele prošle godine oduševljavao nas je golovima i sjajnim igrama u dresu Celja i Wolfsbergera mladi 21-godišnji nogometni reprezentativac iz Nedelišća Dario Vizinger, da bi u prosincu veliki povratak među osvajače najvećih medalja napravio iskusni Filip Ude osvajanjem srebra na EP-u u Turskoj.

Međutim, najveće oduševljenje priredile su nam rukometašice, među njima i dvije Međimurke Stela i Paula Posavec, koje su na EP-u u Danskoj osvojile brončanu medalju i na putu prema toj medalji svladale svjetske prvakinje Nizozemke, odlične reprezentacije kao što su Mađarska, Srbija, Rumunjska i Njemačka te, kao šećer na kraju, u borbi za broncu domaćina Dansku.

Nažalost, jer prava na prijenos nije imao HTV, već jedna privatna TV mreža, najveći dio ljubitelja sporta i svi drugi nisu mogli gledati njihovu rapsodiju od početka.

Međimurski napadač koji vrijedi 1,3 milijun eura Dario Vizinger prvi je međimurski nogometaš-napadač koji vrijedi milijun ili više eura.

Prema Transfermarktu, nogometnoj web stranici za transfere, tržišne vrijednosti i puno toga drugoga kad je nogomet u pitanju, nakon dužeg vremena opet imamo međimurskog nogometaša koji vrijedi više od milijun eura.

Nakon sjajnih igara u dresu austrijskog WAC-a u Europskoj ligi, u koji je mladi golgeter iz Nedelišća prešao u mjesecu rujnu, od 21. prosinca vrijednost mu je porasla na 1,3 milijun eura. Za čak pola milijuna eura više nego je to bio slučaj kad je tri mjeseca ranije prelazio iz slovenskog prvaka Celja. Upravo u Celju je tijekom 2020. godine eksplodirala njegova karijera, da bi izvrsne igre nastavio u dresu austrijskog Wolfsbergera, koji je ove jeseni izborio šesnaestinu finala Europske lige izbacivši zajedno s

Dario Vizinger u 2020. godini briljirao je u dresu slovenskog Celja i austrijskog WAC Wolfsbergera

našim Dinamom prije slavnih klubova kao što Feyenoord i CSKA. Vizinger je pritom sjajnim golom srušio CSKA usred Moskve.

Dario je također izvrstan primjer mladima kako se talent može samo uz trud i pomno građenje karijere isplatiti te se može uspjeti kao profesionalni nogometaš, a njegove prave godine tek dolaze. (dz, foto: zv)

Međutim, iz Danske su stizala izvješća o njihovoj požrtvovnosti, ustrajnosti, karakteru, zajedništvu, ali i kvaliteti s kojom su rušile protivnice koje su bile sve od redom favoritkinje protiv naših. Na kraju je ipak HRT otkupio prava prijenosa završnice, tako da se cijela zemlja mogla radovati i slaviti s našim brončanim rukometašicama.Mi smo svaku njihovu utakmicu, svaki potez, gol, a posebno osmijehe na licima pratili s velikim oduševljenjem.

Nakon čudesne pobjede protiv Danske, kojom su osvojile broncu, prvu veliku nagradu koju je nakon 20 godina osvojio inače od zajednice zanemareni hrvatski ženski ekipni sport, one su zaista prave sportske heroine, istinsko nadahnuće i nova nada ne samo za sport, nego i za cijelo hrvatsko društvo.

24-godišnje blizanke Posavec u rukometne vode ušle su sa samo osam-devet godina, zahvaljujući roditeljima koji su se aktivno bavili sportom, no velikim dijelom za početak njihove rukometne karijere zaslužna je susjeda koja se bavila rukometom te su blizanke nekoliko puta otišle s njom na trening, nakon čega su se zaljubile u taj sport. U našem ŽRK Zrinski Čakovec postale su juniorske reprezentativke.

Za novi iskorak u karijeri, u kojoj kombiniraju studiranje i rukomet, izabrale su ŽRK Lokomotivu Zagreb, gdje ih trenira izbornik Šoštarić i nisu pogriješile. U domu Posavčevih u Strahonincu sport i rukomet svakodnevna su tema razgovora, a svih tih dana “ponosa i slave” u prosincu vladala je prava ludnica.

– Još uvijek ne mogu doći k sebi.

Ponosan sam do neba na svoje cure.

Od početka sam znao i vjerovao u njih.

Ovo je čudo i veće nego kad su naši nogometaši osvojili srebro, uzbuđeno nam je rekao Dražen Posavec nakon osvajanja brončane medalje, koja se isti dan po povratku iz Danske bučno proslavila nakon dolaska Stele i Paule u rodni Strahoninec.

Dan kasnije pripremljen je doček uz svečani prijem kod župana za dvije međimurske sestre blizanke.

Točno u podne dočekane su uz puno emocija ispred zgrade Međimurske županije. Bila je tu njihova rodbina, prijatelji, navijači uz djelatnike i igračice čakovečkog rukometnog kluba Zrinski.

Baklje, skandiranje, suze radosnice, a župan Matija Posavec nije mogao zaobići "klasično" čestitanje, što je značilo da je morao prekršiti i neke epidemiološke mjere… Nitko mu nije zamjerio.

- Zahvalila bih svima vama koji ste stalno uz nas, koji nas bodrite i hrabrite jer bez vas ovo ne bi bilo moguće. Hvala našoj obitelji koja nas je stalno podupirala, iznimna je čast stajati danas ovdje i biti okrunjen ovom medaljom, kroz suze je rekla mlada rukometašica Paula Posavec za Međimurske novine.

- Stalno spominjemo da uopće nismo svjesne što se to dogodilo posljednja dva tjedna. Mislim da ćemo postati svjesne tek nakon nekoliko dana kad se slegnu sve emocije. Sad uživamo u ovim trenucima. Nemamo riječi kojima bismo zahvalili svima, ne samo onima koji su nas bodrili kroz prvenstvo, već tijekom cijeloga života, dodala je Stela Posavec.

Veliko hvala Steli i Pauli Posavec što su nam groznu 2020. godinu ipak učinile ljepšom i radosnijom. (dz, dv, foto: zv)

Filip Ude, posebno sretan nakon osvojene srebrne medalje na EP-u u Turskoj 13. prosinca 2020. godine

Veliki povratak virtuoza na konju s hvataljkama Filip Ude ima olimpijsko srebro iz Pekinga 2008. godine, svjetsko srebro iz Nanninga 2014. Ima i europsko srebro iz Lausanne 2008.

Ima i mediteransko iz Pescare 2009., i europsko juniorsko iz Ljubljane 2004., i 14 medalja s turnira svjetskih kupova. Ali, ova medalja iz Mersina, ova titula viceprvaka Europe na konju s hvataljkama Filipu Udeu u ovome trenutku karijere, života, trebala je možda više nego mnoge druge prije. Novo veliko srebro je osvojio sretnog 13. prosinca 2020. i tako se vratio na veliku gimnastičku scenu.

- Ova godina je svima nama bila turbulentna, svi je želimo čim prije zaboraviti. Za mene je ova godina privatno bila jako teška, ali i poslovno jer nismo imali natjecanja, nismo se mogli pripremiti kako treba… Jedina dobra stvar je bila da sam jako dobro trenirao cijele godine, trudio sam se i evo na kraju je ispalo sve dobro, rekao je Ude poslije osvajanja srebrne medalje koju je posvetio kćeri Evi. (dz, foto: zv)

14

Čakovec

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOM skraćuje vrijeme naplate parkinga kod bivšeg MTČ-a

Od 1. siječnja parking se plaća do 15 sati Iz ČAKOM-a je stigla obavijest u kojoj je donesena Odluka o izmjeni Pravilnika o javnim parkiralištima na području Grada Čakovca, Službeni glasnik Grada Čakovca broj 11/20. Mijenja se vrijeme naplate parkiranja

na parkiralištu kod zgrade bivšeg MTČ-a. Na tom će se parkiralištu, počevši od 1. siječnja 2021. godine, parkiranje naplaćivati radnim danom od 8 do 15 sati, a subotom od 8 do 13 sati. (dv)

ČAKOVEC

Stipendije za stotinjak studenata Grad Čakovec i u ovoj akademskoj godini nastavlja sufinancirati školovanje studenata sa svog područja. Tako je u razdoblju od 2000. do 2020. godine dodijeljeno 2176 stipendija odnosno novčanih potpora, dok je u ovoj akademskoj godini pravo na novčanu potporu ostvarilo novih 111 studenata.

Prema objavljenom natječaju za akademsku 2020./2021. godinu, Grad Čakovec prednost pri ostvarivanju prava na dodjelu novčane potpore daje deficitarnim studijima za područje Međimurske županije, a to su medicina, farmacija, elektrotehnika i računalstvo, rehabilitacija, logopedija, strojarstvo, građevinarstvo, matematika i fizika, psihologija, anglistika, germanistika, radna terapija, rani predškolski odgoj i obrazovanje.

Studenti koji studiraju u Čakovcu ostvarili su pravo na 400 kuna mjesečne

potpore, u Varaždinu 500 kuna, dok će za studiranje u Zagrebu i u ostalim gradovima Hrvatske te u inozemstvu studenti dobivati 900 kuna mjesečno. U ovoj akademskoj godini Grad Čakovec će ukupno stipendirati tristotinjak studenata na 36 studija i 81 studijskom programu za što će iz proračuna izdvojiti 2,5 milijuna kuna.

U proteklih 20 godina Grad Čakovec je za tu namjenu izdvojio ukupno 37 milijuna kuna.

Potpisivanje Ugovora o korištenju novčane potpore ove godine će se obaviti sukladno epidemiološkoj situaciji vezanoj uz epidemiju COVID 19, točnije, ugovori i sve potrebne obavijesti studentima korisnicima novčane potpore dostavit će se na njihove kućne adrese. Sve dodatne informacije mogu se potražiti na kontaktima Upravnog odjela za društvene, međunarodne poslove i Odnose s javnošću Grada Čakovca. (dv)

ČAKOVEC

Teniski balon uskoro i na novoj lokaciji Balon u kojem tenisači treniraju tijekom zimskog vremena uskoro će biti gotov i na novoj lokaciji. Već početkom jeseni počeli su radovi na izgradnji betonske podloge u Športskoj ulici. Kako nam je rekao glasnogovornik Čakovca David Vugrinec, Teniski

klub Franjo Punčec u svojoj režiji postavio je balon i ostali hardver.

Sve je spremno za početak rada, no pokušavaju dobiti neko zvučno tenisko ime za svečanost otvaranja.

Ono će u svakom slučaju biti u prvoj polovici siječnja, rekao je Vugrinec. (dv)

Povučen je fini sloj asfalta nakon čega se postavlja signalizacija

ZAVRŠETAK radova u Ulici dr. Ante Starčevića u Čakovcu u smjeru Buzovca

Otvaranje ceste normalizirat će promet u gradu - Kako doznajemo iz komunalnog ureda Grada Čakovca, cesta će biti otvorena za promet do kraja tjedna ako će to dopustiti vremenske prilike Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Sredinom listopada 2020. godine počeli su radovi na obnovi prvog drugog dijela Ulice dr. Ante Starčević u Čakovcu, Buzovec - centar grada.

Radovi su prema prvoj najavi trebali završiti

do kraja studenoga, ali su se prolongirali na početak siječnja 2021. godine. Kako doznajemo iz komunalnog ureda Grada Čakovca, cesta će biti otvorena za promet do kraja tjedna ako će to dopustiti vremenske prilike.

Planove za otvaranje jedino mogu poremetiti minusi koji, barem prema prognozi,

tijekom dana nisu predviđeni. Ovoga je tjedna povučen fini sloj asfalta nakon čega se postavlja prometna signalizacija.

U sklopu rekonstrukcije predviđena je zamjena vodovodne mreže, rekonstrukcija vodovodnih i kanalizacijskih priključaka, uređenje kolnika i pješačke

staze s istočne strane ulice.

Prema troškovniku, vrijednost radova je oko milijun i 500 tisuća kuna. Inače, dio Ulice dr. Ante Starčevića od pružnog prijelaza kod Buzovca do križanja s Ulicom Kalmana Mesarića rekonstruiran je prije nekoliko godina u sklopu projekta Aglomeracije Čakovec.

PREHRANA u čakovečkim osnovnim školama i ove godine osigurana

Za sedamsto učenika slabijeg statusa besplatan obrok Djeca koja dolaze iz obitelji slabijeg imovinskog stanja od početka ove školske godine oslobođena su plaćanja školskog obroka Projekt Prehrana u osnovnim školama Grada Čakovca, koji je gradska razvojna agencija ČAKRA zajedno s Gradom Čakovcem i osnovnim školama kojima je Grad osnivač prijavila za financiranje iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije, prihvaćen je za financiranje u maksimalnom iznosu prihvatljivih troškova.Sedam-

sto osnovnoškolaca iz I. i III. osnovne škole Čakovec, OŠ Ivanovec, OŠ Kuršanec te Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec, koji dolaze iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, u ovoj školskoj godini preko ovog projekta imat će svakog dana nastave osigurani besplatni obrok u školi. II. osnovna škola Čakovec besplatnu prehranu

za djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja osigurala je iz drugih izvora.U potpunosti su pokriveni troškovi prehrane za prijavljenu djecu, a ukupna vrijednost projekta, odnosno financiranja iznosi 709.793,22 kune.

Projekt se financira preko Operativnog programa za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje

2014. - 2020., osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva. Javni poziv objavljen je početkom listopada prošle godine, a početkom ove godine slijedi potpisivanje ugovora.

Dakle, djeca koja dolaze iz obitelji slabijeg imovinskog stanja od početka ove školske godine oslobođena su plaćanja školskog obroka.

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 15

STRAHONINCU dodijeljena titula Općina - prijatelj djece

Podupiru djecu od vrtića pa sve do fakulteta Općina se brine o svim dobnim skupinama svojih mještana, a posebno o djeci. Počevši od rođenja djeteta, kada isplaćuje roditeljima novčanu pomoć za opremanje novorođenčadi Na svečanosti u Zagrebu 21. prosinca 2020. godine načelnik Franjo Lehkec primio je priznanje Općina Strahoninec – prijatelj djece. Kruna je to rada na projektu koji je započeo još 2018. godine. Izniman ponos na novu titulu dodatno pojačava činjenica što Strahoninec čini prvom općinom u Međimurskoj županiji koja je dobila ovaj status. Brojne inicijative i projekti na dobrobit djece doprinijele su tome.

Općina se brine o svim dobnim skupinama svojih mještana, a posebno o djeci.

Počevši od rođenja djeteta, kada isplaćuje roditeljima novčanu pomoć za opremanje novorođenčadi, 1.500 kuna za prvo dijete i 2.500 kuna za drugo i svako sljedeće dijete.

Tu moramo istaknuti da u općini imaju već više godina pozitivan prirodni prirast, što je dovelo do potrebe dogradnje i obnove dječjeg vrtića. Povećanjem kapaciteta i odgojnih skupina upisana su sva djeca s područja općine i trenutno ih je u vrtiću 126. Troškovi su se sukladno povećanju standarda povećali s 350.000 kuna na

Načelnik Lehkec preuzeo je priznanje Općina Strahoninec - prijatelj djece 950.000 kuna, koji se podmiruju iz Općinskog proračuna.

Procedura za dobivanje statusa pokrenuta je prije dvije godine kada je za Božić otvorena i Školska sportska dvorana, što je predstavljalo najveću pojedinačnu investiciju u Općini, koja je financirana zajedno s Županijom u omjeru 40 % prema 60 % te se Općina u tu svrhu zadužila 5.000.000 kuna kreditom.

Sve rate kredita se redovito otplaćuju i kreće se u novu veliku investiciju, a to je dogradnja škole za jednosmjensku nastavu. Osim kapitalnih

investicija kontinuirano se radi na poboljšanju materijalnih uvjeta u školi. Ove godine za to je izdvojeno 150.000 kuna.

Povrh toga svim učenicima plaća se školska užina, što mjesečno iznosi 18.000 kuna. Tu moramo istaknuti da se tom mjerom povećao postotak djece koja se hrani na preko 90 %. Svim učenicima plaćene su radne bilježnice i svi dodatni materijali.

Općina stipendira učenike deficitarnih zanimanja koji nemaju druge stipendije. Ove godine ističu da je opet došlo do povećanja broja te će dodi-

jeliti 54 stipendije u ukupnom iznosu od 170.000 kuna.

Dobivanjem titule projekti vezani uz djecu se neće zaustaviti. Na području općine djeluju brojni sportski klubovi i udruge koji uz financijsku potporu Općine provode i organiziraju aktivnosti namijenjene djeci i mladima. Izgradnja optičke infrastrukture za uključivanje svakog kućanstva u eSvijet te besplatni WiFi na svim javnim prostorima. Izgradnja sportskog parka, obnova i izgradnja dječjih igrališta neke su od zadaće koje su u tijeku ili pred završetkom. (dv)

CENTAR za održivi razvoj u prostorijama bivše čakovečke vojarne

Klara Balić iz Strahoninca zahvalila je u ime svih stipendista

STRAHONINEC

Za marljiv rad učenicima i studentima stipendije Općina Strahoninec započela je godinu optimizmom i veseljem mladih.

Načelnik Franjo Lehkec uz prisustvo nekoliko studenata potpisao je ugovore za stipendiranje studenata s područja općine. Višegodišnja tradicija zajedničkog svečanog potpisivanja ugovora o stipendijama za učenike i studente ove se godine neće održati zbog epidemiološke situacije.

Učenici i studenti ugovore će potpasti pojedinačno uz pridržavanje mjera. Programom javnih potreba u obrazovanju i znanosti, u koje spadaju i stipendije, Općina Strahoninec nastoji svojim mladima stvoriti što bolje uvjete za stjecanje kvalitetnog obrazovanja i razvoj potencijala. Kontinuirano ulaganje u obrazovanje mladih donosi svoje rezultate.

- Mogu napomenuti da smo primjerice 2015. godi-

ne imali 23 studenta i za to izdvajali 62.500 kuna, a sad smo potpisali 53 stipendije za što će Općina izdvojiti 192.800 kuna. Sama brojka govori da smo u nekoliko godina došli do povećanja od 230 %. Ne tvrdim da je to isključivo jer Općina daje stipendije, ali smatram da je to jedan od poticaja na koji svi moramo biti ponosni jer ovi mladi ljudi bit će stup naše zajednice. Ulaganje u znanje je najbolja investicija, rekao je načelnik.

- Sad kad nemamo još vlastitih prihoda, poticaji u obliku stipendija puno nam znače. Na taj način Općina pomaže nama, ali i našim roditeljima koji su nam najveća podrška, rekla je studentica.

Klara Balić studentica 1. godine Međimurskog veleučilišta zahvalila je u ime svih za primljenu stipendiju. (dv)

MEV za razvoj dobiva vrhunske istraživačke laboratorije Zgrada Centra je veličine 689 m², a laboratoriji će se nalaziti u prizemlju i na katu zgrade. Prostorije su kompletno obnovljene i spremne za opremanje Piše: Dora Vadlja

Izgradnja Centra za održivi razvoj pri samom je kraju, a obnovljene prostorije bivše vojarne, u kojem je smješten Centar, obišao je župan Međimurske županije Matija Posavec s državnim tajnikom u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tomislavom Paljakom i dekanom Međimurskog Veleučilišta Igorom Klopotanom.

Za istraživačke i inovativne projekte može se kandidirati za EU projekte i sredstva, što se vidi i na ovom primjeru, a velika financijska omotnica za ovo područje bit će dostupna kako javnim ustanovama, kao što je u ovom slučaju Međimursko

veleučilište (MEV), tako i gospodarstvu i u narednom sedmogodišnjem razdoblju.

Uspostavom Centra želi se osigurati istraživačko-razvojna infrastruktura koja će poslužiti za provedbu istraživačkog i eksperimentalnog razvoja u području biokemije okoliša, ali i održive gradnje.

Zgrada Centra je veličine 689 m², a laboratoriji će se nalaziti u prizemlju i na katu zgrade. Prostorije su kompletno obnovljene i spremne za opremanje.

Laboratorij Biokemije okoliša bit će opremljen opremom vrijednom 2.872.500 kuna, a isporuka opreme se očekuje u siječnju 2021. godine. U tijeku je javna nabava za oprema-

nje Centra održivog razvoja te opremanje laboratorija Održiva gradnja, Primijenjena automatika i Proširena stvarnost.

- Ponosan sam što Međimursko veleučilište razvijamo kroz znanstvenu izvrsnost, a novi Centar održivog razvoja sa svojim će laboratorijima unaprijediti kvalitetu obrazovanja i istraživanja za potrebe gospodarstva i ojačati suradnju Međimurskog veleučilišta u Čakovcu s drugim istraživačkim institucijama. Centrom održivog razvoja osigurat ćemo istraživačko-razvojnu infrastrukturu te će se time u konačnici povećati broj primjenjivih istraživačkih i razvojnih projekata u

Zgradu novog istraživačkog Centra u bivšoj čakovečkoj vojarni obišli su župan Matija Posavec, državni tajnik Tomislav Paljak, dekan Igor Klopotan i pročelnica studija za Održivi razvoj Magdalena Zeko

Međimurskoj županiji, rekao je župan Posavec.

Državni tajnik Tomislav Paljak istaknuo je zadovoljstvo što se na prostoru bivše vojarne razvija Centar znanja oko kojeg su okupljeni studentski dom, studentski

restoran, Razvojno edukacijski centar za Metalsku jezgru i Tehnološko-inovacijski centar. Tijekom trajanja projekta, kako je naglasio dekan Igor Klopotan, provodi se organizacijska reforma Međimurskog veleučilišta u

Čakovcu s ciljem poboljšanja funkcioniranja kroz neformalne i formalne procese organizacijske strukture ustanove kako bi se u konačnici poboljšala kvaliteta, opseg i relevantnost istraživačkih aktivnosti.

16

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. siječnja 2021.

NOVOPEČENE srednjoškolke iz Selnice i Goričana izvrsne u nadoknadi državnog natjecanja osnovnih škola iz materinskog jezika

Marta Premuš i Dora Sisek najbolje u hrvatskom jeziku Zoran Turk, Dražen Srpak i Danijela Sabo s prvim primjercima monografije koja će biti predstavljena kad dozvole epidemiološke mjere

MURSKO SREDIŠĆE

Crkveni zbor župe dobio svoju monografiju Iz tiska je izašla monografija zbora Župe Marije Kraljice i sv. Ladislava Mursko Središće pod nazivom Punina vremena. Time je obilježeno tridesetak godina njihovog rada, a posebnost monografije leži u tome što je nastala zahvaljujući dobrovoljnom radu članova zbora i zajednice. Tisak monografije omogućio je Grad Mursko Središće. Uredili su je voditeljica zbora Danijela Sabo, ravnatelj Centra za kulturu Rudar Zoran Turk i povjesničarka Mirna Ladašić Turk.

Monografija ima 180 stranica i bogata je fotografskom građom, novinskim člancima, različitim priznanjima i notnim zapisima. Glavninu teksta, odnosno kronologiju djelovanja zbora potpisuje

Danijela Sabo, dok je kratki pregled povijesti župe napisao Zoran Turk. Knjiga sadrži i osvrte na zbor samih članova, ali i župljana i svih zaslužnih pojedinaca koji su se tijekom ovih tridesetak godina susretali s radom zbora. Kod prikupljanja građe svoj su udio uz urednike dali i brojni članovi zbora.

Korištene su i fotografije iz osobnog arhiva gradonačelnika Dražena Srpaka.

Izgled naslovnice osmislio je župnik Marijan Horvat.

Knjigu je grafički obradio Mihovil Lisjak. Predstavljanje knjige popraćeno koncertom zbora, kao i predstavljanje nosača zvuka, održat će se čim to epidemiološke mjere dopuste.

(BMO)

Zašto obnova kanalizacije samo u pola Ulice M. Kovača?

Pred kraj godine održana je još jedna virtualna sjednica Gradskog vijeća, uz mogućnost slanja pitanja kao na aktualnom satu.

Milorad Pilipović, vijećnik HSU-a, pitao je gradonačelnika Srpaka zašto se radovi na kanalizaciji u Ulici M. Kovača izvode samo na polovici te ulice, premda je dosadašnja stara kanalizacija i u dijelu ulice gdje se ne obnavlja u katastrofalnom stanju. Uz to navodi da ulica ima 14 slivnika i 8 šahtova, od kojih

su svi do jednog propali, tako da prolaskom vozila preko njih stvaraju buku, a kamioni vibracije koje se prenose na stambene objekte.

Dobio je odgovor da se žali Međimurskim vodama, koje su nadležne za radove i na kanalizaciji, uz prijedlog da će gradske službe rado njegov upit poslati investitoru, Međimurskim vodama.

Slivnici i šahtovi koji su propali bit će sanirani u skladu s vremenskim uvjetima i dostupnošću asfalta. (BMO)

BREŽNA PRIČAONICA

Piše: Aleksandra Sklepić

Marta Premuš iz Selnice i Dora Sisek iz Goričana ove su godine osvojile fantastične rezultate na državnom natjecanju iz hrvatskog jezika koje se zbog epidemioloških razloga održavalo na daljinu. Marta je osvojila prvo mjesto u državi, a Dora drugo.

Marta je uz hrvatski jezik na državnom natjecanju branila boje Međimurja i iz kemije, gdje joj je mentorica bila Dijana Premuš. Osvojila je deseto mjesto.

Iako su obje gimnazijalke, učenice 1. razreda Gimnazije Josipa Slavenskog, natjecanje se odvijalo za prošlu školsku

godinu, kad su još bile u završnom razredu osnovne škole.

Marta se pripremala s mentoricom Dubravkom Lajtman Janči iz OŠ Selnica, a Dora s mentoricom Snježanom Granatir iz OŠ Goričan.

Budući da se zbog epidemioloških mjera nisam mogla uživo pripremati s mentoricom koliko smo planirale, zadatke sam rješavala sama kod kuće, ali to je većinom bilo samo ponavljanje onoga što smo zajedno obradile još od šestog razreda pa do zatvaranja škola. Pripreme uživo bile su zanimljivije i zabavnije jer su na njima sudjelovale i moje prijateljice, no plasman na državnu razinu i što bolji

Dora Sisek i mentorica Snježana Granatir iz OŠ Goričan

Marta Premuš s mentoricom Dubravkom Lajtman Janči iz OŠ Selnica rezultat iz hrvatskog bili su mi velika želja te tako motivacije nije manjkalo ni u izolaciji, ispričala nam je Marta.

Za ove hvalevrijedne rezultate obje zahvaljuju ponajviše svom trudu, ali i pomoći mentorica.

Marta je posebno istaknula podršku svog brata Ivana koji također sudjeluje na državnim natjecanjima. Predznanje iz proteklih godina vrlo je važno za dobar uspjeh, otkrile su nam djevojke.

Obitelji mladih gimnazijalki ponosne su na njihove uspjehe, koliko smo doznali, više od njih samih.

MINI DVORAC plijeni pažnju u Malom Mihaljevcu

Drago Mesarić napravio bajku o Snjeguljici 61-godišnji Drago Mesarić iz Malog Mihaljevca obožava kreativnost i rad s rukama. To se vidi već prilikom dolaska u dvorište obiteljske kuće. U svakom kutku dvorišta nalazi se neka od skulptura koje je napravio Drago svojim rukama. Pažnju posebno plijeni mini dvorac, Snjeguljica i deset patuljaka koje je Drago izradio od betona, drva i stiropora.

- Brat Emil rekao mi je da ima kalupe za patuljke. Napravio sam jednog patuljka koji mi se jako svidio pa sam odlučio napraviti još jednog. Tu

nisam stao i tako ih je nastalo ukupno deset, ispričao nam je Drago, kojeg smo zatekli u dvorištu.

Kako patuljci ne bi bili usamljeni, napravio je i skulpturu Snjeguljice i mini dvoraca. Uz njih je dodatno napravio figurice konja, kokota i različitih ptičica te gljive.

- Godinu dana sam u mirovini. Radio sam u Jelenu i Haixu. S kreativnim radom bavim se već od malena. Kad god mi je dosadno, radim nešto s rukama, rekao je Mesarić.

(Sanja Heric)

Drago Mesarić u svom je dvorištu napravio mini izdanje dvorca sa Snjeguljicom i patuljcima Piše: Sanja Heric

Zašto se neki ljudi koriste tuđom nesrećom?

U

novu godinu ušli smo ponizni i zahvalni Bogu što imamo krov nad glavom. Nakon potresa i fotografija koje su dolazile iz Petrinje cijela se Hrvatska ujedinila i odmah uskočila pružiti pomoć onima kojima je to u tom trenutku bilo najpotrebnije. Nažalost, tlo još uvijek podrhtava i ljudi još uvijek imaju traume od svakog malo jačeg ljuljanja.

Kako seizmolozi kažu, to je normalno i potrajat će još neko duže vrijeme. Zato u svakom trenutku moramo biti na to spremni i ne dopustiti da panika prevlada nama samima.

Lijepe slike ujedinjenja i primanja pomoći nažalost su pokvarile informacije da su se javili pojedinci koji su tuđu nesreću, suze, tugu i bol iskoristili u svoju korist.

- Obitelj je najveća podrška. Oni su uvijek uzbuđeniji i radosniji zbog mojih uspjeha nego ja. Uvijek razglase vijest cijeloj rodbini i prijateljima.

Okružena sam nevjerojatnim ljudima koji uvijek sa mnom dijele ljubav, podršku, motivaciju i sreću. Uvijek sam zahvalna na vjetru u jedra koji dobivam od njih jer nije uvijek lako odolijevati strujama života, rekla nam je Dora.

Djevojke planiraju nastaviti s natjecanjima i opet se nadaju najboljim rezultatima. Čestitamo im na predstavljanju našeg Međimurja u najboljem mogućem svijetlu.

Prema informacijama koje ljudi šalju s terena, nakon što su u Petrinju i okolna sela stigli prvi kombiji pomoći, organizirale su se grupe pojedinaca koje su pljačkale kombije. Stanovnici stradalih sela u strahu su napustiti svoje domove pa spavaju ispred svojih porušenih kuća kako ne bi bili po noći opljačkani i ostali bez onog sitnog što im je ostalo. Kao točka na i u

selima su se pojavili poljoprivredni kupci nudeći daleko, daleko ispod tržišne cijene novac da bi kupili od ljudi njihovu teško stečenu stoku. Žalosno je sve to gledati.

Svaka čast svim volonterima koji su odmah priskočili u pomoć. Naravno, lijepo je pomoći, ali koristiti se tuđom nesrećom za vlastitu promociju na društvenim mrežama nije baš pohvalno. Oni istinski

humanitarci neće o svojim djelima na sav glas govoriti niti se fotografirati. Stihijski će pomoći, a glavna nagrada će im biti sreća i zahvalnost u očima onih kojima je ta pomoć potrebna. Takve ljude nećete vidjeti na TV ekranima, novinama i društvenim mrežama, a ima ih puno.

Srećom, puno više od onih koji su ovu situaciju odlučili iskoristiti za svoju korist.

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OTVOREN HUMANITARNI RAČUN za kupnju proteze 22-godišnjoj Luciji Fleten iz Cirkovljana

Pokažimo srce i pomozimo prikupiti 70.000 eura

- Otvorio sam račun na svoje ime, no od četvrtka, 7. siječnja sve ide preko posebnog računa koji je otvoren samo za ovu humanitarnu akciju. Novac koji je do sada prikupljen na moje ime prebacuje se na humanitarni račun, kako bi bilo sve transparentno i kako se ne bi vukli repovi poslije svega, ističe Alojz Fleten - Lucija u ponedjeljak, 11. siječnja ide u bolnicu u Božidarevićevoj ulici u Zagrebu.

Bit će tamo dva do tri mjeseca kako bi polako naučila hodati uz pomoć proteze. Ukoliko bude sreće, vratit će se u svoj Cirkovljan s protezom koja će joj omogućiti praktički normalan hod, ispričao nam je Alojz Fleten, otac teško ozlijeđene 22-godišnje djevojke.

Kako je već poznato, Lucija je lani u listopadu doživjela tešku nesreću prilikom spremanja kukuruza kada ju je zahvatio kardan. Hitno je prevezena u čakovečku bolnicu, gdje je utvrđeno da je zadobila teške ozljede opasne po život.

Nakon provedenih tri tjedna u našoj bolnici, prevezena je u Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, gdje je nastavila svoje liječenje. Srećom, nakon mnogobrojnih operacija spašen joj je život. Nažalost, za desnu nogu nije bilo spasa te su je morali amputirati.

- Ona je danas, hvala Bogu, dobro i fizički i psihički i još nam je samo želja da nabavimo tu protezu koja joj omogućava i savijanje u koljenu, hodanje po uzbrdici i nizbrdici, kaže njezin otac.

Grad pokrenuo akciju prikupljanja pomoći za kupnju proteze

Mlada djevojka ima pravo na protezu preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i to u iznosu od 40.000 kuna. No, taj iznos nije ni blizu cijeni proteze koju nudi današnja ortopedska tehnologija. Ona stoji oko 70.000 eura, a to je nedostižno za njezinu obitelj.

HUMANITARNA AKCIJA Pomognimo zajedno Luciji da prohoda!

Donje Međimurje 17 DONJA DUBRAVA

Mrtvačnica u novom ruhu Ovih dana završeni su radovi na obnovi mrtvačnice koji su započeli u listopadu prošle godine. Tijekom uređenja obojeni su vanjski zidovi, obnovljena su vanjska čelična vrata, zamijenjena je drvena stolarija i kompletno je preuređena unutrašnjost.

To znači da je proširen dio same mrtvačnice, izrađeni

su novi križevi, postavljene su nove klupe, odrovi, sprovedena je nova instalacija, dodan je novi klima uređaj te su postavljene i pločice.

Ukupna investicija je iznosila oko 200.000 kuna. Naknadno će se još postaviti pločice na vanjskom dijelu ispred mrtvačnice. (vv)

SVETA MARIJA

Napredak stigao i do osnovne škole

IBAN: HR2523900011500199869 Za plaćanja iz inozemstva:

Općina Sveta Marija donirala je tamošnjoj osnovnoj školi interaktivni ekran sa stalkom i zaslonom osjetljivim na dodir, a područnoj školi u Donjem Mihaljevcu školsku magnetnu ploču sa svim potrebnim materijalom, ukupne vrijednosti 20.000 kuna. Naime, svjesni činjenice da interaktivni ek-

ran daje niz mogućnosti za učenje uz najviše timskog rada, ali i zabave te da omogućuje da se multimedijski sadržaji prikazuju na napredan način, uvjereni su da će njegova primjena u nastavi pozitivno utjecati na način razmišljanja, percipiranja i usvajanja novih znanja učenika. (vv)

PRELOG

Uskoro stižu kućice na Marinu Nakon teških dana Luciji i tati Alojzu Fletenu osmijeh se vratio na lice U najboljoj namjeri da pomogne svom djetetu, otac Alojz pokrenuo je akciju prikupljanja pomoći putem virtualne humanitarne stranice GoGet Funding-a.

Međutim, u međuvremenu se obratio i Gradu Prelogu s kojim je dogovoreno da se pokrene humanitarna akcija s posebnim žiro računom kod HPB-a, koja je prijavljena nadležnim tijelima.

- Otvorio sam račun na svoje ime, no od četvrtka, 7. siječnja sve ide preko posebnog humanitarnog računa, pojašnjava Alojz Fleten. Sav novac koji je do sada prikupljen putem stranice GoGet Funding prebacuje se na taj

MEĐIMURSKA POSLA

račun humanitarne akcije kako bi bilo sve transparentno i kako se ne bi vukli nekakvi repovi poslije svega.

Njemačka tehnologija na zagrebačkoj klinici

Već smo spomenuli kako Lucija kreće put zagrebačkog KBC-a i tamošnjeg Kliničkog zavoda za rehabilitaciju i ortopedska pomagala gdje će učiti živjeti s protezom.

- Dugotrajan je to proces jer batrljak mora najprije u potpunosti zarasti, priviknuti se na opterećenje, ali i na protezu, kaže tata Alojz. Naravno, do one konačne Lucija će morati isprobati niz njih kako bi se privikla na jednu stalnu.

No, to je već puno manja briga i slađi problem u odnosu na stanje nakon nesreće koja ju je skoro stajala života. Sati i sati strepnje, straha i boli sada su iza svih njih i najvažnije je, kaže otac, što je Lucija psihički stabilna i željna povratka u normalu.

A da bi to uspjela, pozivaju se dobri ljudi da prema svojim mogućnostima uplate sredstva na račun koji je otvoren u Hrvatskoj poštanskoj banci pod nazivom: Pomognimo zajedno Luciji da prohoda!

Ova će humanitarna akcija potrajati do 6. veljače, a nakon završetka novac će biti uplaćen obitelji Fleten za nabavu proteze. (Vlasta Vugrinec)

Krajem 2020. godine potpisan je Ugovor o sufinanciranju projekta akronima Aqua Adventures iz sredstava Europske unije u vrijednosti 1.321.852,50 eura od kojeg se na Grad Prelog odnosi 662.807,50 eura, što je približno 5 milijuna kuna. Ostatak pak pripada partnerskoj mađarskoj općini Kistolmács U sklopu ovog projekta u Prelogu će se organizirati više od desetak turističkih manifestacija uz rijeku Dravu, studijska putovanja, a infrastrukturno će se urediti Sportsko-rekreacijska zona Marina.

Uređenje ovog prostora odnosi se na zapadni dio prostora, gdje će se uz

uređenje pristupnih staza postaviti 60 tipskih drvenih nadstrešnica, s pripadajućim sadržajem za odmor turista. Uz kućice će se izgraditi sanitarni kompleks s toaletima, tuševima, garderobom, ostavom, za što ugodniji boravak turista na području Sportsko-rekreacijske zone Marina. Svoje mjesto tu će naći i drvena promatračnica s pripadajućom opremom za monitoring autohtonih vrsta ptica, kao i čamci za monitoring na vodi.

Partneri će u sva događanja uključiti i osobe s posebnim potrebama. Projekt je započeo 1. studenog 2020, a trajat će dvije godine. (vv) Piše: Vlasta Vugrinec

Nevjerojatna lakoća postojanja

C

ijele prošle godine jednim okom pratili smo zbivanja u našoj bolnici i oko nje, brinuli se o svojim roditeljima, djedovima i bakama, pomagali starijim susjedima odlaskom u trgovinu, ljekarnu, drugim riječima, činili sve kako bismo smanjili njihov doticaj s opakim virusom.

Isto tako nestrpljivo smo iščekivali svaku novu vijest o cjepivu, njegovom odobrenju, dolasku u Hrvatsku te u ko-

načnici i u naše Međimurje.

Informacija da je ono napokon stiglo te da kreće prvo cijepljenje bila je ne samo vijest te nedjelje, 27. prosinca, već vijest mjeseca, a sigurno i vijest godine. Jer tih se dana ni o čemu drugome nije pričalo, već samo o prvom cjepivu, kad će krenuti, kojim redom i tko će biti taj koji će ući u “povijest” s prvom spasonosnom dozom u ruci.

Prvi na redu uz zdravstvene djelatnike bili su korisnici

domova za starije i nemoćne, što je za svaku pohvalu jer su se domovi zatvorili za posjete upravo iz straha od zaraze. I svi su to znali, svi su se pripremili na to, osim djelatnika koji većinu tih korisnika smještaju u dom.

Nije za zgorega pri cijelom tom procesu spomenuti i Tantalove muke rodbine.

Naime, u čemu je bila stvar? Korisnici domova su i osobe lišene poslovne sposobnosti i to djelomično

ili pak u potpunosti. To znači da imaju svoje odabrane ili dodijeljene skrbnike koji se brinu o njima i naravno, njihovom zdravlju. Bez suglasnosti skrbnika korisnici se nisu mogli cijepiti, što je posve razumljiva stvar. No, nije razumljivo ni shvatljivo da vlasnici domova telefonski, poimence zovu jednog po jednog, objašnjavaju cijelu proceduru kako bi doznali mogu li svog korisnika cijepiti ili ne. Kad su

već pristali, skrbnici su prije samog spasonosnog čina morali donijeti suglasnost.

I to napisanu na običnom papiru i vlastoručno potpisanu kako bi se majka, baka, otac ili djed mogli cijepiti. I sve su te suglasnosti nakon cijepljenja vlasnici domova proslijedili u nadležnu instituciju, Centar za socijalni rad, jer eto oni baš tih dana nešto i nisu radili. No, ni to nije sve. Dobivši tu “dokumentaciju” iz Centra su potom

zvali skrbnike i dijelili im packe jer eto, kako su se pobogu bez njihove dozvole usudili cijepiti primjerice svog 90-godišnjeg djeda!?

18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI za poljoprivrednike

8. siječnja 2021.

Što trebamo znati o sjemenskom materijalu?

U poljoprivredni reprodukcijski materijal, kojeg poljoprivredni proizvođači koriste za daljnji uzgoj izabrane vrste, pripada poljoprivredno sjeme i poljoprivredni sadni materijal bilo kao sjeme, cijele biljke ili njihovi dijelovi kada se koriste za umnažanje i proizvodnju poljoprivrednog sjemena, za sjetvu ili sadnju s ciljem proizvodnje poljoprivrednog bilja. Sva „sjemenska roba“ prije stavljanja u promet mora imati ispitanu kakvoću i zdravstveno stanje, koje obavljaju ovlaštene institucije te na osnovi dobivenih rezultata ispitivanja izdaju uvjerenja o dopuštenju ili zabrani stavljanja sjemenske robe u promet. Ispitivanje sjemena ima dugu tradiciju.

Već davne 1869. godine kod Dresdena osnovana je prva ustanova za ispitivanje sjemena, a iste godine je donesen prvi zakon o kontroli sjemena u Engleskoj. U Republici je Hrvatskoj 1893. godine u Križevcima osnovana „Postaja za istraživanje sjemena”. Prvi zakon na našem području pod nazivom „Zakon o kontroli sjemena kulturnih biljaka pri uvozu i unutrašnjem prometu” donesen je 1922. godine. Međunarodno udruženje za ispitivanje sjemena „ISTA” osnovano je 1924. godine u Engleskoj, a kasnije je premješteno u Norvešku.

Prva međunarodna pravila i propisi utemeljeni su 1931. godine na međunarodnom kongresu ISTA-e u Vageningu. Utemeljene su metode za ispitivanje sjemena koje moraju koristiti sve članice tog udruženja. Temeljem navedenog donesene su zakonske legislative kojih se moraju pridržavati oplemenjivači, dobavljači, ovlašteni laboratoriji, dorađivači i ostali koji se nalaze u cijelom lancu od proizvodnje sjemena do krajnjeg korisnika. Sorta je skupina biljaka unutar najniže botaničke sistematske jedinice koja se odlikuje izražajnošću svojstava određenog genotipa ili kombinacije genotipova, a razlikuje se od druge sorte

Piše: dipl. ing. agr.

Suzana Pajić iste vrste barem po jednom od navedenih svojstava te kao cjelina ostaje nepromijenjena nakon umnažanja.

Za svaku sortu treba postojati službeni opis koji čini opis, koji uključuje svojstva koja karakteriziraju sortu, sastavljen na osnovi službenog testiranja različitosti, ujednačenosti i postojanosti predmetne sorte, vezan uz biljke uzgojene od certificiranog ili standardnog sjemena ili sadnog materijala.

Sjemenski materijal ovisno o stupnju kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala svrstava se u kategorije: oplemenjivačevo sjeme, predosnovno sjeme, osnovno sjeme, certificirano sjeme I., II., i III. generacije, standardno sjeme i komercijalno sjeme. Temeljem zakonske legislative Republike Hrvatske poslove s područje sjemenarstva i rasadničarstva i priznavanja sorata obavlja Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Poslovi HAPIH-a vezani uz sjemenski materijal su: - certifikacija sjemena i sadnog materijala, kroz postupak stručnog nadzora nad proizvodnjom, doradom, pakiranjem, plombiranjem i označavanjem sjemena i sadnog materijala te stručnu kontrolu dobavljača - priznavanje sorti krmnog bilja, žitarica, repa, krumpira i predivog bilja i loza - nadzor nad radom ovlaštenih laboratorija - nadzor nad radom ovlaštenih uzorkivača, itd.

Međimurje je spalo samo na mljekomate Milana Branovića

MILAN BRANOVIĆ, uzgajivač mliječnih krava iz Kuršanca, svojom kvalitetom nadmašuje postojeće parametre pravilnika

Masnoća u mom mlijeku ne može se ni izmjeriti!

- Za mjesec studeni rezultati su pokazali kako moja kravica daje mlijeko s preko 7 % masnoće, dok je prosječna vrijednost oko 3,8 %, ističe nagrađivani mljekar Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Doris, Desa, Cilika, Lola, Sevka, Dada, Ciba i tako dalje sve do broja 40. Imena su to krava dojilja Milana Branovića iz Kuršanca, našeg najuspješnijeg mljekara ne samo u Međimurju, već i u Hrvatskoj. Naime, dugogodišnji uzgajivač mliječnih krava simentalske pasmine nije najbolji po veličini svoje farme niti po broju krava ili po proizvodnji mlijeka. Njegova uspješnost mjeri se po kvaliteti mlijeka koju daju te kravice s kojima provodi, kako kaže, do 20 sati dnevno. A sukladno najnovijim rezultatima analize njegovog mlijeka, odnosno za mjesec studeni prošle godine, Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima uskoro bi morao donijeti novi pravilnik s novim, višim parametrima. Jer kravice Milana Branovića imaju toliko mliječne masti, bjelančevina, suhe tvari bez masti, broj somatskih stanica i ukupan broj mikroorganizama da ih pravilnik niti ne predviđa pa mu mlijeko nosi etiketu prve klase i nesukladno.

Sedam puta proglašen najboljim mljekarom Hrvatske

Hrvatska poljoprivredna agencija godinama je na početku svake kalendarske

godine izdavala svoj godišnjak u kojem su bili sumirani rezultati rada svih stočara i po tradiciji nabrajalo se 20 najboljih u svakoj kategoriji. Primjerice, navodila su se imena uzgajivača i krava koje su dale najviše mlijeka, koje su dojile najkvalitetnije mlijeko, itd. I na tom popisu upravo se naš Milan sedam godina za redom našao na samom vrhu, kako po količini mlijeka po jednoj kravi, tako i po kvaliteti.

- Je, sedam godina za redom okrunio sam se titulom najboljeg, a onda su to 2018. godine ukinuli. Valjda im je bilo dosta Branovića, napola u šali kaže Milan Branović.

No, on, bez obzira pisalo to u godišnjaku ili ne, svojom kvalitetom mlijeka i dalje nadaleko nadmašuje svoje kolege.

- Evo za mjesec studeni rezultati su pokazali kako jedna od mojih kravica daje mlijeko s preko 7 % masnoće, dok je prosječna vrijednost oko 3,8 %, ističe naš mljekar.

Tajna uspjeha njegovih krava dojilja je u ljubavi koju im iskazuje, pažnji i hrani za koju kaže da bi ju i čovjek jeo. Krave voli više nego sebe i one su mu cijeli svijet. Zbog lošeg odnosa prema njima čak je i dugogodišnjeg radnika otpustio. 40 krava dojilja i isto toliko podmlatka obilazi i pomazi pojedinačno dva puta na dan. Nikad nije legao u krevet

ma kako kasno bilo, a da se nije uvjerio da su mu životinje namirene i zadovoljne.

Svjestan toga da bez dobre hrane nema ni dobrog mlijeka, njegove životinje doista jedu samo kvalitetnu hranu baziranu na sijenu, sjenaži od ljulja i silaži. Naravno, sve to proizvodi sam na svom imanju i na oko 80-ak hektara zemlje. Jedino, kaže, naše podneblje nije stvoreno za dobro sijeno pa ga uvozi iz Njemačke.

- Ove godine nismo mogli normalno posušiti jedan plast sijena jer nismo imali tri dana za redom lijepo vrijeme, ističe dalje. Zato ga uvozim i ono ima 18 % proteina koliko nema ni naša smjesa. Sijeno uvozi iz okolice Bayerna od poljoprivrednika koji se bavi proizvodnjom sijena. Čovjek ima 2000 hektara livada i lani je do kolovoza osušio čak 4 otkosa trave. No, ne pod vedrim nebom, jer se ni taj kraj ne može pohvaliti optimalnom klimom, već u tzv. tvornici.

- To je napredna tehnologija, pojašnjava naš sugovornik. Riječ je o hali dugačkoj oko 150 metara u kojoj se trava suši toplim zrakom. Ujutro se pokosi, doveze u tvornicu i do večeri je suho sijeno u balama od 500 kilograma.

Je skupo, kaže, ali on to svojim kravicama priušti ne pitajući za cijenu. One pak mu uzvraćaju kvalitetnim mlijekom koje je jako traženo, na-

ročito na tri mljekomata koja ima u Šenkovcu te u Čakovcu.

Prikolica stajskog gnoja je neprocjenjiva

Iako je fiskalizacija mljekomata praktički zatvorila ili će zatvoriti sve postojeće samoposlužne uređaje, on svoje neda. Jer mljekomati mu dobro idu, kupci su zadovoljni.

Osim putem mljekomata mlijeko svojih krava isporučuje i varaždinskoj Vindiji. Zadovoljan je otkupnom cijenom, no kad bi mu se platila stvarna kvaliteta mlijeka, bio bi još zadovoljniji.

Osim uvoznog zelenog, mekanog i mirisnog sijena, naš sugovornik poznat je i kao stočar koji životinje drži na stelji pa ima stajskog gnoja u izobilju. Naime, on je prvi u Međimurju izgradio odlagalište gnoja u skladu s nitratnom direktivom. Dakle, bez propusnog dna i drži stajnjak na zrenju godinu dana. I onda je prikolica takvog gnoja neprocjenjive vrijednosti i najtraženija je roba. Poljoprivrednici, posebno povrtlari kojih u tamošnjem kraju ima podosta, ni ne pitaju za cijenu, ništa im nije preskupo, samo kako bi se dočepali pokoje hrpe organskog gnojiva. Zna to i Milan pa su njegove poljoprivredne površine sve uglavnom gnojene tim “blagom”. Onda nije ni čudno da dobiva zdravu i kvalitetnu hranu za svoje kravice.

8. siječnja 2021.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Dajte nam nešto zelenoga!

Tmurno i sivo vrijeme uvuklo se ovoga tjedna i na našu čakovečku tržnicu. Nestalo je živih boja božićnih zvijezda i novogodišnjih ukrasa, ali i blagdanske gužve. Kažu prodavači, što se kupilo, kupilo se, a sada slijedi preživljavanje najdužeg mjeseca u godini.

Drugim riječima, tu i tamo kapne koji kupac u potrazi za glavicom kelja, brokule, malo poriluka. Jer nakon obilja na blagdanskom stolu ljudi su se okrenuli lakšoj hrani baziranoj na povrću i to bez mesa. Tražilo se sve što je bilo zelene boje. Nešto više tražio se i grah i, naravno, voće. Pa su se tako kupovale jabuke, mandarine, ali i kivi te domaće mušmule. Nije se zaobilazila ni klupa s domaćim medom i ostalim pčelinjim proizvodima. Ovoga tjedna bilo je vrlo malo prodavača s cvijećem jer osim ciklama i nemaju što ponuditi jer se ostale cvjetnice tek pripremaju za cvatnju. (vv)

CIJENE NA TRŽNICI

Vanessa Groman Taradi iz Novog Sela Rok dobro se pripremila za postblagdansku potražnju povrća

Kelj:

12 kn/kg

Brokula:

25 kn/kg

Cvjetača:

20 kn/kg

Poriluk:

15 kn/kg

Kiselo zelje:

16 kn/kg

Zelje:

6-8 kn/kg

Salate:

20-25 kn/kg

Matovilac:

10 kn/hrpica

Špinat:

5 kn/hrpica

Mladi luk:

5 kn/vezica

Mrkva:

10 kn/kg

Peršin:

20 kn/kg

Celer:

15 kn/kg

Krumpir:

3 kn/kg

Grah:

25-30 kn/kg

Med:

45-55 kn/flašica

Jabuka:

6-8 kn/kg

Mušmule:

20 kn/kg

Mandarine:

7 kn/kg

Kruške:

20 kn/kg

Kivi:

20 kn/kg

Kaki:

20 kn/kg

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Suvremen način života čovjeka te sve intenzivnija kolektivna prehrana s čestim uzimanjem obroka izvan kuće omogućili su salmoneli da i samo jedna pogreška u pripremi hrane može izazvati zarazu većeg broja ljudi.

O rasprostranjenosti u prirodi i o svojstvu bakterija roda Salmonella, manje-više se sve zna, ali nije na odmet da neke podatke stalno ponavljamo i napominjemo SALMONELA VREBA. Salmonelu možemo naći kod svih životinjskih vrsta, ali za nas su najznačajnije one životinje čije meso i proizvode koristimo za prehranu ljudi. Salmonela je enterobakterija i obitava u probavnom traktu životinja i ljudi. Normalni je stanovnik crijeva peradi (zdravi nosioci) i kao takva može se izlučivati iz organizma peradi bez manifestacije bolesti. Kod obrade mesa peradi može se crijevnim sadržajem kontaminirati meso i zato bi trebalo svaku takvu namirnicu kad dođe u kuhinju smatrati i s njom

postupati kao s potencijalnim nosiocem salmonele. Isto tako i druge namirnice mogu biti nosioci salmonele (razne salate, voće, žitarice, čokolada), ali kod njih se radi o naknadnoj kontaminaciji prilikom skladištenja gdje namirnica može doći u kontakt s glodavcima, insektima ili uslijed nestručnog rukovanja prilikom obrade, dakle u kuhinjama.

Osvrnut ćemo se na, za nas sad aktualno, pogreške u pripremi hrane. Štetni mikroorganizmi ne mijenjaju okus, miris, boju ni konzistenciju namirnica, zato njihovu prisutnost ne možemo prepoznati našim osjetilima. Kontrola namirnica (sirovina) počinje od njezinog prijema, provjerom roka održivosti, načina dostave, ambalaže, i ono najvažnije mjerenjem temperature. Jedan termometar u našoj kuhinji može napraviti “čudo”, odnosno učiniti našu kuhinju sigurnom.

To malo “čudo” nam omogućuje da sami kontroliramo temperaturu pečene hrane, kuhane hrane, kolača ohlađene hrane, temperaturu hladnjaka, pećnice, i dr. I kad znamo da temperatura pečene hrane u sredini mora biti 75 stupnje-

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

Salmonela vreba Piše: Ksenija Marković, dr. vet. med.

ČAKOVEC

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475 va Celzijevih, i kad znamo da kuhanu hranu ukoliko želimo pospremiti, moramo naglo ohladiti na ispod 10 stupnjeva Celzijevih, a ako ne, onda treba biti zagrijana na 65 stupnjeva Celzijevih 2-3 sata i kad znamo da toplinski pripremljenu hranu ne smijemo dirati rukama ili iznimno samo s rukavicama za jednokratnu uporabu, onda nam salmonela ne može ništa.

Da nam se u kuhinji ne “desi” salmonela, potrebno je uvesti vlastite zaštitne sustave. Jedan takav sustav koji je uvelike priznat u svijetu, a polako dolazi u Hrvatsku, zove se HACCP (Hazard Critical Control Points). Konkretno taj koncept govori nam o analizi kritičnih postupaka u proizvodnji hrane. Dakle, ako u kuhinji analiziramo i utvrdimo sve kritične toč-

ke u pripremi i proizvodnji hrane i ako te točke možemo kontrolirati, onda time rizik od šteta možemo svesti na minimum.

Ono najvažnije je da ljudi koji rade s hranom moraju s time biti upoznati. Trebaju naučiti kada i kako često se peru ruke, zašto je potrebno nositi kape i zaštitnu odjeću, zašto treba obavijestiti poslodavca ako se boluje od kakve zarazne bolesti, zašto se s ranama na rukama ne može raditi u kuhinji bez rukavice, zašto se površine moraju dezinficirati svaka dva sata ili po potrebi češće i dr. Stručnjaci ističu da je oko 40 % svih oboljenja putem namirnica posljedica nečistih ruku.

I to možemo spriječiti sa standardizacijom sustava pranja i dezinfekcije radnih površina.

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

20

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

Vrtlarska sezona 2020 - obilje unatoč izazovima ma. I iako je u jednom trenutku izgledalo jako loše, one koje su rasle u dobrim uvjetima sasvim su se dobro nosile s ekstremnim uvjetima i izdržale sve do mraza. Tako da dok se sve zbroji, jako sam zadovoljna rajčicama ove sezone.

Naučila sam opet puno, ponovila gradivo da se ne moramo toliko bojati bolesti ako im osiguramo dobre uvjete rasta i da unatoč pojavi bolesti na vrtu, ne znači da je kraj sezone rajčica.

Luk koji sam sadila na jesen 2019. bio je prekrasan, puno bolji od onog koji sam sadila na proljeće 2020. I češnjak je bio prekrasan, zdrav i velik. Sikkim krastavci bili su rodni i prekrasni, obilno rodili sve do mraza.

I visoke mahune rodile su stvarno obilno, kao i niske mahune, pogotovo one koje sam sijala u srpnju za jesen.

Definitivno je 2020. bila i godina krumpira. Bio je rodni i veliki, a to sam isto čula od mnogih ljudi oko mene. Iako je mraz dosta smanjio urod trešanja, tako da je na donjim granama većina smrzla i većina plodova je bila samo na vrhu krošanja, imali smo obilje višnji i bobičastoga voća, ali i obilje grožđa.

Kad sve zbrojim, bilo je puno izazova, ali bilo je svega. Puno toga ovisi i o načinu na koji gledate svijet. Zato preporučujem svima da se veselite uspjesima i njih slavite, dok neuspjehe uzimajte ne kao poraz ili razlog za jadanje - nego kao dragocjene lekcije koje nam pomažu da napravimo sve još bolje u budućnosti. Svaka sezona nosi sa sobom nešto što nekim biljkama odgovara, a za neke baš i ne. Ali ako sadimo raznoliki vrt, sasvim je sigurno da ćemo nešto u tom vrtu svake godine i pobrati.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Preporučeni dani za sječu drveća posebne kvalitete u 2021. godini

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Na kraju godine zbrajam vrtlarske dojmove protekle sezone 2020. Bila je vrlo izazovna sezona, s jako puno kiše i dugim proljetnim hladnoćama.

Ovo je već drugu godinu zaredom da imamo jako dugo hladno proljeće s vrlo hladnim svibnjom te dugu jesen i kasni mraz - pravi mraz je bio tek početkom studenog. Klima se naočigled mijenja i sve su veći ekstremi u sezoni.

Prošle sam godine posijala puno graha, ali nije bio tako rodni kao nekih drugih godina zbog previše kiše. Pogotovo je podbacio niski grah, dok je visoki koji cvate malo kasnije ipak rodio sasvim solidno. Dugo smo ga brali na kraju godine, sve do prvog mraza početkom studenog, pogotovo mnogocvjetni grah.

Niti tikvice nisu baš obilno rodile, ali ipak je bilo dovoljno za najesti se tijekom cijele sezone. Zbog puno kiše vrt je bujao, tako da je i ove sezone tijekom srpnja i kolovoza potpuno zarastao, stoga je stvarno bilo teško prolaziti gredicama.

Kod mene u Međimurju bila je jako zahtjevna sezona i za paprike. Naime, zbog hladnih noći tijekom ljeta paprika je ove sezone dosta zaostala s rastom i nije rodila tako obilno i rano kao nekih prošlih sezona. Ove sam sezone imala nešto manje paprike, ali svejedno dovoljno da napravim nešto ajvara i da uživamo i u njima tijekom sezone. Jabuka se isto nismo baš nešto najeli, kao i krušaka, nažalost na proljeće je opet bilo zahlađenja u vrijeme cvatnje voćaka, pa je tako proljetni mraz “ubrao” marelice, većinu bresaka, jabuka i krušaka.

Sezona je ipak bila i za nešto odlična. Puno kiše ljeti pogodovalo je širenju plamenjače među rajčica-

8. siječnja 2021.

8. siječnja - Dan cvijeta 14. siječnja: breza, kruška, tisa, lipa 15. siječnja: hrast, trešnja, kesten, tisa 22. ožujka: bukva, grab, bor, šljiva, smreka, jela, tuja 17. travnja: javor, jabuka, crvena bukva, maslina, orah, breskva, marelica 2. svibnja: joha, tisa, brest 17. svibnja: jasen, smreka, jela, jarebika 3. lipnja: crvena bukva, maslina, orah 4. lipnja: tisa, jabuka, breskva 6. rujna: kruška, breza, lipa, vrba 20. rujna: jabuka, orah

VRTLARICA

25. rujna: bukva, grab, bor, smreka, jela, tuja, dunja 4. listopada: javor, crvena bukva, kesten, maslina, breskva 19. listopada: trešnja, kesten, javor, orah 1. studenog: jasen, smreka, jela, brijest, breskva 12. studenog: jasen, smreka, jela, jarebika 18. studenog: joha, brijest, breskva, marelica 29. studenog: hrast, trešnja, maron, kesten, tisa

Inače su dani za sječu najprimjereniji u danima za cvijet u vremenu za presadnju u studenom i prosincu.

Obrezujemo voćke i vinovu lozu.

9. siječnja Nepovoljan dan za rad s biljkama zbog perigeja.

10. siječnja - Dan lista do 12 sati Od 13 sati povoljno za biljke ploda.

11. siječnja - Dan ploda Završava period presadnje.

12. siječnja - Dan ploda 12. i 13. siječnja obrezujemo voćke i vinovu lozu.

13. siječnja - Dan ploda do 15 sati Do 15 sati obrezujemo voćke i vinovu lozu.

14. siječnja Nepovoljan dan za rad s biljkama zbog silaznog čvora.

U POLJU Dragutina Kranjčeca iz Ivanovca

Priroda se poigrala s korijenom mrkve Svi vrtlari pod obavezno na svojim vrtnim gredicama siju mrkvu bez obzira o kojoj se vrsti radi. Može biti krupnog i kratkog korijena, dugačkog i šiljastog ili pak oblog. U principu je svejedno, važno je da je korijen intenzivne narančaste boje i slatkastog okusa. Veličina i krupnoća korijena ionako ovisi o nizu faktora, od pripreme i kvalitete tla pa do vremenskih uvjeta.

No, teško je reći koji su uvjeti djelovali na mrkvu Dra-

gutina Kranjčeca iz Ivanovca.

Naime, nekoliko korijena se međusobno ispreplelo i stvorilo je neobični oblik kojim se, naravno, naš poznati proizvođač povrća posebno hvalio ovih dana. Ne treba posebno naglasiti kako se od te igre prirode u polju mrkve nije htio oprostiti jer mu je to bilo na ponos i diku.

Istina, nije to jedinstven slučaj jer se korijen mrkve zna “pogubiti” i često rezultira nesvakidašnjim oblicima koje je onda šteta izrezati za jelo. (vv)

- Ovo može narasti samo kod mene, kaže Dragutin Kranjčec pokazujući nesvakidašnji urod mrkve

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 21

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 IZVJEŠĆE Hrvatskog geološkog instituta o potresima

PISMO ČITATELJA

Potrese u Petrinji uzrokovala je aktivacija Zašto opet u Zagrebu? dva međusobno okomita rasjeda Razvidno je da se radi o sjecištu uzdužnih i poprečnih rasjeda na pružanje Dinarida.

Oba rasjedna sustava sastoje se od više rasjeda s horizontalnim kretanjem krila (strikeslip). Jedan je manje poznati rasjed koji je ovom prigodom označen kao lijevi Petrinjski rasjed, a drugi je poznatiji desni Pokupski rasjed Aktivnu tektoniku čitavog prostora Hrvatske pa tako i šireg epicentralnog područja Pokupsko-Petrinja-Sisak uzrokuje kontinuirano kretanje Jadranske litosferne mikroploče (Adrije) prema sjeveru. Zbog toga u gornjim dijelovima Zemljine kore, na kontaktu Dinarida i Panonskog bazena, dolazi do velikih naprezanja. Kad naprezanje dosegne kritičnu razinu, dolazi do (re)aktiviranja pojedinih rasjeda iz tog sustava, odnosno naglog pokretanja kilometarskih blokova kore dimenzija od nekoliko stotina do tisuća kubičnih kilometara, uslijed čega se oslobađa ogromna energija pa nastaju potresi.

Prema preliminarnim geološkim analizama znanstvenika i stručnjaka Hrvatskoga geološkog instituta, koje se temelje na geološkim kartama, brojnim podatcima s terena koji su objavljeni u medijima, terenskoj prospekciji, raspoloživim seizmološkim (https://www.pmf.unizg.hr/ geof/seizmoloska_sluzba/ izvjesca_o_potresima) te preliminarnim satelitskim podatcima (https://www. geof.unizg.hr), potres koji je pogodio Petrinju i okolicu 28.12.2020. aktivirao je sustav rasjeda u podzemlju

šireg područja Siska, Petrinje i Gline (slika 1).

Razvidno je da se radi o sjecištu uzdužnih i poprečnih rasjeda na pružanje Dinarida. Oba rasjedna sustava sastoje se od više rasjeda s horizontalnim kretanjem krila (strike-slip). Jedan je manje poznati rasjed koji je ovom prigodom označen kao lijevi Petrinjski rasjed, a drugi je poznatiji desni Pokupski rasjed. Takav sustav rasjeda školski je primjer deformacija koje nastaju u stijeni uslijed kompresijskog naprezanja po osi sjever – jug. Oba rasjedna sustava prikazana su na Osnovnoj geološkoj karti Republike Hrvatske 1:100.000, list Sisak koju je izradio Zavod za geologiju HGI (Pikija, 1987) te na preglednoj geološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000 (HGI, 2009). Sve geološke karte koje pokrivaju područje Republike Hrvatske dostupne su na zahtjev na mrežnim stranicama HGI www.hgi-cgs.hr.

Zbog velike količine oslobođene energije pri kretanju rasjednih krila, rupture u stijenama manifestirale su se i na površini terena pa na širem epicentralnom području duž rasjednih linija nalazimo razne površinske manifestacije tog kretanja

TRADICIONALNI OBILAZAK

SLIKA 1: Geološka karta područja Petrinje i Siska s naglašenim glavnim rasjedima iz aktiviranih sustava rasjeda koji su uzrokovali potrese 28. i 29.12.2020. Podaci o magnitudama i epicentrima prema: https://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/izvjesca_o_potresima. i vibriranja terena: otvorene pukotine i paraklaze, izlijevanje fluida, pješčane vulkane uslijed likvefakcije u porječju Kupe i Save, deformacije površine terena i infrastrukturnih linijskih objekata te brojne druge, za naše prostore dosad neuobičajene pojave, koje mogu uzrokovati i razne naknadne geohazardne događaje.

Dio deformacije površine terena između Petrinje i

Gline vjeojatno su posljedica urušavanja podzemnih hodnika rudnika smeđeg ugljena koji su radili u prvoj polovici 20. stoljeća i nisu adekvatno sanirani (zatrpani).

Više podataka i detalja o aktiviranom sustavu rasjeda bit će dostupno po završetku terenskih istraživanja timova HGI. Dr. sc. Tvrtko Korbar, znanstveni savjetnik HGI

U Zagrebu je u kolovozu prošle godine osnovan Institut za vode kao javna ustanova, koji nosi ime Josipa Jurja Strossmayera. Institut je osnovan temeljem odluke Vlade na osnovu Zakona o vodama, a financiraju ga Hrvatske vode.

Riječ je o preslaganju na razini države, do sada je sličnu ulogu obavljao Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda.

Razlika između laboratorija i instituta je u tome što institut ima status znanstvene organizacije, a to znači da po zakonu mora imati svoje zaposlenike, najmanje nekoliko doktora znanosti i drugo.

Kako se navodi, Institut za vode imao bi niz zadaća, ponajprije radi pružanja znanstvene i stručne podrške upravljanja vodama sukladno strategiji upravljanja vodama. Među ostalim, njegova je djelatnost provedba monitoringa površinskih, priobalnih voda te podzemnih voda.

Do danas su taj monitoring obavljale Hrvatske vode, a sad će to obavljati novoosnovani Institut za vode.

Osim toga, Institut za vode izrađivat će stručne podloge za izradu strategije za upravljanje vodama, za planove upravljanja vodnim područjima, podloge za predviđanje rizika od poplava i druge poslove.

Najviše mi smeta to što se opet jedan novi institut

osniva u Zagrebu, koji i inače ima niz znanstvenih organizacija, instituta i niz fakulteta. Nikako nije dobro da se sva znanost centralizira u Zagrebu. Na taj način i dalje ostajemo periferija glavnog grada, umjesto da se razvijamo sukladno interesima kraja. Interes Međimurja je da ima svoj Institut za vode kao znanstveni resurs kojeg valja razvijati, a na temelju stvarnog stanja i bogatstva voda u našem kraju.

Zbog toga predlažem da Hrvatske vode dio tog Instituta odmah presele u Čakovec i to iz više razloga.

Ponajprije zbog bogatstva voda u Međimurju koje treba zaštititi, ali i zbog opasnosti od poplava u našem kraju.

Zato predlažem da se domaća politika pod hitno izbori za podružnicu Instituta za vode u našem kraju, pa da konačno po nečemu postanemo prepoznatljivi kad je riječ o budućnosti, a ne da svako malo domaći ljudi jambraju zbog vodne naknade i da sve tu završava. Ne bune se oni protiv vodne naknade, već zbog toga što ne znaju kako se ti novci troše i tko ima koristi od toga, a ovako bi s osnutkom instituta i razvoja znanosti o vodama i vodi kao energetskom potencijalu sve bilo mnogo jednostavnije, ali i korak u budućnost za cijeli kraj, a moguće i značajan gospodarski potencijal. Čitatelj iz Čakovca

Župan obišao dežurne službe za Novu godinu Iako ove godine nije bilo organiziranih proslava dočeka Nove godine te je ukupna situacija drugačija nego ranijih godina, žurne službe na području Međimurja predano su radile te ih je, već tradicionalno, na novogodišnje jutro obišao župan Međimurske županije Matija Posavec zahvalivši im na svemu u protekloj godini te poželio mnogo uspjeha, kvalitetnog i organiziranog rada u novoj 2021.

Prilikom posjeta Službi civilne zaštite Čakovec, Županijskom centru 112, pročelnik Ladislav Söke istaknuo je kako je u 24 sata prelaska sa stare u novu godinu zaprimljeno ukupno 37 poziva od čega 23 namjenska poziva. Ti-

Župan i dežurna ekipa Hitne jekom 2020. godine zabilježeno je ukupno 22.183 poziva, u prosjeku 60 poziva dnevno, što je za 6,2 % manje poziva u odnosu na 2019. godinu. Od toga je 13.395 poziva, odnosno 60 % bilo namjenskih, a 40 % nenamjenskih ili zlonamjernih poziva. U odnosu na 2019. godinu, u 2020. godini

došlo je do pada ukupnog broja poziva (za 1472), a iskoristivost broja je porasla za 26,1 %. Od 15. 3. 2020. do 31. 12. 2020. zaprimljeno je i 2486 poziva vezanih uz pojavu koronavirusa.

Operativno komunikacijski centar Policijske uprave Međimurske u novogodišnjoj

noći zabilježio je tek nekoliko manjih intervencija te je sigurnosna situacija ocijenjena iznimno povoljnom, naglasili su voditelj OKC-a PU Međimurske Goran Đurašin i voditeljica smjene Ines Češnjaj.

Prilikom obilaska Javne vatrogasne postrojbe grada Čakovca, zapovjednik Mladen

Kanižaj naglasio je kako tijekom novogodišnje noći vatrogasci nisu morali intervenirati. Vatrogasci su tijekom 2020. godine imali 791 intervenciju, što je u odnosu na 2019. godinu, kada ih je bilo 845, manje za 154 intervencije. Župan Posavec posjetio je i Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije. Novogodišnja noć djelatnicima Hitne od 19 do 7 sati ujutro prošla je s 49 poziva i 10 intervencija. U istom vremenu prije godinu dana zabilježeno je 36 poziva i 10 intervencija.

Tijekom cijele 2020. godine djelatnici Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije primili su 29.239 poziva te obavili 6.831 intervenciju. Župan je posjetio je i službu sanitetskog prijevoza Doma zdravlja Čakovec i Zavoda za hitnu medicinu te Zavod za javno zdravstvo koji se u prošloj godini najviše suočio s koronavirus krizom, a bili su dežurni i za Novu godinu kada su radile inženjerka Nataša Lesar te laboratorijske tehničarke Anica Kocijan i Karmela Đud.

OPASKA

Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

22

Mozaik

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pratite nas na facebook stranici

SUPER blagdanski popusti!

ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage)

VOLIM

JER…

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas •

Dobitnik Stjepan Horvat iz Strahoninca preuzeo naočale Karmelina Bratinščak i Nina Strniščak u veselom blagdanskom ozračju

TRGOVINA METSS Križovec

Karmelina voli naša tiskana, ali i online izdanja Lijepo je biti kupac u prodavaonici u kojoj vlada pozitivan i vedar duh. Upravo takvo ozračje osjetilo se u prodavaonici u Križovcu gdje smo zatekli našu čitateljicu Karmelinu Bratinščak. Mještanka je Križovca i rado kupuje u ovoj METSS prodavaonici. Petkom su naravno i naše novine u košarici jer, kako Karmelina kaže, voli pročitati gotovo sve novosti i zanimljivosti iz našeg kraja. Također prati i online vijesti na našem portalu www.mnovine.hr jer kaže da brzo i kvalitetno donosi svježe informacije. U fokusu su

3

gospodarstvo, kultura, sport i druge aktualnosti. Našu vjernu čitateljicu nagradili smo platnenom poklon-vrećicom te prigodnim novogodišnjem darom, blokićem za pisanje.

Vrijedan poklon završio je i u rukama ljubazne i vedre prodavačice Nine Strniščak iz Peklenice. Poznavajući dobro navike svojih kupaca, sigurna je da će potražnja za tiskanim izdanjem Međimurskih novina i u novoj 2021. godini biti vrlo dobra. I sama voli pročitati naše novine od prve do posljednje stranice. (rr)

Najviše sreće u izvlačenju 69. kola imao je Stjepan Horvat iz Strahoninca koji je nagradu preuzeo u utorak u Optici Briljant, preko puta zgrade Županije. Naš sretni dobitnik je uz pomoć ljubaznog djelatnika Briljanta odabrao naočale koje će mu odlično poslužiti. Kao vjerni

čitatelj naših Međimurskih novina, gospodin Stjepan bio je ugodno iznenađen kad smo ga nazvali i javili da je osvojio naočale.

Ove dioptrijske naočale gospodinu Stjepanu odlično će pristajati. Ostat će i dalje čitatelj naših novina i klijent Briljanta. (mk, foto: zv)

Gospodin Stjepan obavio je također očni pregled u Optici Briljant

Naš čitatelj Stjepan Horvat preuzeo je u utorak svoje naočale u Briljantu

kupona skupi Kupon br. 2 za siječanjsko 70. kolo i naočale poku pi Ime i prezime: BROJ KUPONA

Adresa: Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 26.1. do 12 sa�.

Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Novo, 70. kolo našeg nagradnog natječaja Tri kupona skupi i naočale pokupi započelo je u prošlom broju. I u siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u

nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 15. do 26. siječnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kra-

lja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 70. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. siječnja. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Elena Mesarek; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Vjesnik d.d., Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Saksofonist Daniel Đunđuš iz Nedelišća Foto: Vicky Fellinger

2

media

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme KRUNOSLAV i MARTIN Lajtman, otac i sin, u glazbenoj suradnji

Napravili album međimurskih pjesama Herbarija

Obiteljski duo, Krunoslav i Martin Lajtman

Na albumu Herbarija nalazi se osam pjesama, od kojih su tri dobro poznate: Dremle mi se, dremle, Vuprem oči i Zelena Dobrava Piše: Dora Vadlja Foto: Bojan Miljančić

Glazbenici iz Male Subotice, Krunoslav i Martin Lajtman, otac su i sin koji su pred kraj godine napravili novu odličnu suradnju. Snimili su album s međimurskim pjesmama naziva Herbarija.

Ovi odlični glazbenici, otac i sin, surađuju od kad se rodio Martin, od prvog dana. Kako nam je ispričao Krunoslav, prvi javni zajednički nastup bio je

na vjenčanju rođakinje u dalekom Hamburgu u katedrali, Martin je svirao orgulje, bilo mu je 12 godina.

- Kasnije je sudjelovao na mojim snimkama obrada crkvenih korala. Kako je sazrijevao, tako je jačao njegov interes za jazz glazbu. Trenutno je student jazz klavira u Grazu.

Imao sam već neke snimke međimurskih pjesama, a na jednoj je također klavijature odsvirao Martin. Predložio sam mu da snimimo album

HENA COM nagrađuje

SASKIA DE COSTER: Noćni roditelji Saskia i Juli dvije su majke dječačića Saula, ali samo je Julino majčinstvo biološki određeno. Saulov otac plavokosi je Karl, Saskijina srodna duša, koji je pristao pomoći paru u naporima da dobije vlastito dijete. I dok Juli spremno prihvaća novonastale životne okolnosti, u Saskiji tinja opasan plamen sumnje.

Obitelj se otpravi na odmor na Aljasku, s planom da će tek kratko stati na Portesu, Karlovu rodnom otoku, na kojem zajedništvo i priroda uvjetuju kulturu i običaje.

Ime i prezime:

Album nastao u četiri dana

Samo snimanje je obavljeno brzo, u nepuna četiri dana.

Snimali su na terenu jer su trebali koncertni klavir, prisjetio se glazbenik.

- Ovim putem zahvaljujem Glazbenoj školi u Varaždinu i Euro-Unitu na posudbi klavi-

ra. Duže su, naravno, trajale pripreme. Odabir pjesama, osmišljavanje aranžmana i uvježbavanje programa. Iskoristili smo ljetne mjesece kada smo bili slobodni od školskih obaveza iako se Martin istovremeno intenzivno pripremao za prijemni ispit, kazao je.

Ton majstor albuma je njihov dugogodišnji suradnik Marko Lajtman iz Studio Jazbina. Na albumu Herbarija nalazi se osam pjesama, od kojih su tri dobro poznate: Dremle mi se, dremle, Vuprem oči i Zelena Dobrava, a ostale su prvi put snimljene. To su

FIO SHOW omiljena glazbena emisija

Dobitnica iz broja 1320 je Vida Novak iz Strahoninca (Znanje: SAMUEL BJORK: Dječak koji je volio jelene). Knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

SASKIA DE COSTER: Noćni roditelji

obrada međimurskih pjesama samo s klavirom i saksofonom.

U početku je ta ideja djelovala malo preambiciozna, ali smo vjerovali da je ostvariva, rekao je međimurski glazbenik Krunoslav Lajtman.

kupon br. 1321

poklanja knjigu

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

pjesme Večer, Zbogom, zbogom Međimurje i Imala sam sineka.

Međimurska popevka naše je blago

- Za prve dvije se zna da im je autor Florijan Andrašec iz Dekanovca. Odabrali smo međimursku popevku jer je to u prvom redu naše veliko bogatstvo. Melodije su, naročito one elegične i sjetne, izrazito lijepe i emotivne.

Vrlo su pogodne za obradu u raznim stilovima, od klasične glazbe pa do jazza. U kojem smjeru su otišle naše obrade, najbolje će procijeniti slušatelji.

Gosti večeri Jadranski Maestrali U novoj nedjeljnoj omiljenoj emisiji Fio show glazbeni gosti su bili Jadranski Maestrali. Također, uz puno glazbe iz kafića Fio showa s Raspašoj bendom.

Za prvu pjesmu snimili su i video. Snimatelj je Marin Cvetko, a u pripremi je i spot za pjesmu Dremle mi se, dremle.

Posebno nam je drago da je naslovnicu i dizajn izradio naš prijatelj, akademski slikar Bojan Miljančić, ističe Krunoslav.

Kratki osvrt za naziv Herbarija napisala je Lea Šprajc, a grafičko oblikovanje izradio je Goran Krmić.

Lijepo je znati da se ovaj obiteljski duo odlučio našoj glazbenoj sceni ponovno dati novu modernu notu, a opet povijesno i baštinski značajnu.

8. siječnja 2021.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

intervju tjedna

DANIEL ĐUNĐUŠ, voditelj Puhačkog orkestra općine Nedelišće

Virtuoz na saksofonu i flauti svjetskog glasa Daniel Đunđuš trenutno svira u ansamblu Spectrum koji se sastoji od 4 saksofona, član je novoosnovanog benda Maligani, vodi Puhački orkestar općine Nedelišće, a u Austriji u Gamlitzu predaje saksofon i klarinet Piše: Sanja Heric Foto: Vicky Fellinger

U novogodišnjem izdanju Međimurskih novina u intervjuu tjedna predstavljamo vrsnog glazbenika Daniela Đunđuša, koji vodi Puhački orkestar u Nedelišću. Daniel je rođen u Njemačkoj, u gradu Wolfach 1994. godine, a roditelji mu dolaze iz Međimurja, iz Nedelišća.

Trenutno živi u mjestu Feldkirchen bei Graz, ali je prije korone svakog tjedna zbog poslovnih obaveza dolazio u svoje Međimurje za koje veže vrlo lijepe uspomene. U intervjuu nam je otkrio kako je tekao njegov glazbeni put, tko su mu glazbeni uzori i kakvi su mu planovi za dalje.

- Opišite nam za početak kako je započela vaša glazbena karijera i kako je ona tekla?

S pet godina počeo sam svirati flautu. Godinu dana poslije bio sam na jednom koncertu na kojem je svirala mag. Petra Horvat, prof. saksofona u Varaždinu i Ljubljani.

Bio sam oduševljen zvukom tog instrumenta. Nakon toga sam htio uz flautu naučiti i svirati saksofon. Završio sam sedam razreda Glazbene gimnazije u Grazu i pripremni smjer za klasični saksofon.

S 15 godina sam upisao pripremni smjer klasičnog saksofona na fakultetu Kunstuniversität Graz. Tad sam počeo paralelno svirati

i električnu gitaru. Godine 2013. sam upisao orkestralni instrument saksofon, smjer klasika, a 2015. glazbenu pedagogiju s glavnim predmetima saksofon i električna gitara.

Više sam puta osvojio prvu nagradu na nacionalnom natjecanju Prima la Musica u Austriji. Bio sam pozvan na međunarodno natjecanje Woodwind festival. Svirao sam kao solist sa simfonijskim orkestrima Johann Josef Fux Konservatorija, Bläserphilharmonie Graz i Musikverein Heilbrunn. U Hrvatskoj sam sudjelovao s nuSynergetic orkestrom.

Trenutno vodim Puhački orkestar općine Nedelišće i u Gamlitzu u glazbenoj školi predajem saksofon i klarinet.

Sviram u ansamblu Spectrum koji se sastoji od 4 saksofona. Ove godine smo s kvartetom prošli među 7 kvarteta iz cijelog svijeta na Međunarodnom natjecanju u Münchenu.

- Kako je na vas utjecala ova korona-kriza?

- Korona je glazbenike stavila u vrlo tešku situaciju, pogotovo kada je glazba posao i nečija strast. Ostavila je i veliki utjecaj na psihu glazbenika. Građanima nedostaje kulturni život na kojeg su navikli prije korone.

Najteže je bilo kada smo morali uvesti nove mjere za održavanje koncerta ili nastupa. Nakon te teške tranzicije

KAMO SUTRA

I

dok su dalje vijesti pune tužnih i teških scena potresom pogođenih područja Siska, Gline i Petrinje, ušli smo u novu 2021. godinu. Potres je tema koja i dalje traje, isto kao i podrhtavanja.

Kao i ostalih šest milijuna ljudi i mi smo u Međimurju dobrano osjetili potres. Ona dva u ožujku, sad već prošle godine, dočekala sam u

dogodio se pad slušatelja i gledatelja zbog jedne od mjera, a to je održavanje razmaka. Svakako smo se trudili realizirati događaje s novim mjerama, ali je politika odlučila sve otkazati. Što je nerazumno.

Morali smo omogućiti da ima dosta razmaka između izvođača i gledatelja, da ljudi nose maske i da se redovno dezinficiraju, a s druge strane, na primjer, sportska događanja mogla su se održavati i crkva je bila normalno otvorena.

To je nepravda prema kulturi. Pitam se zašto je moguće da profesionalni nogomet postoji, a profesionalni kvartet ne smije nastupati. Nadam se da će se ova situacija čim prije normalizirati.

- Tko su vaši glazbeni uzori?

Moj glazbeni uzor je profesor Gerald Preinfalk, koji je ujedno moj profesor na glazbenom fakultetu u Grazu.

Ono što kod njega obožavam je njegova svestranost u glazbenim stilovima, od jazza, klasike ili suvremene glazbe.

Drugi glazbeni uzor mi je violinist Maxim Vengerov.

Saksofon je u klasičnoj glazbi jako mlad instrument.

Postoji tek kojih 200 godina.

Zbog toga imam mišljenje, što se tiče klasičnih saksofonista, da treba imati glazbenih uzora u drugim instrumentalnim grupama.

Saksofonist Daniel Đunđuš

- Koje značenje za vas ima glazba?

- Glazba za mene ima više značenja. Jedno od njih je životni stil. Glazba spaja ljude, nema granice jer je internacionalni jezik. Mi glazbenici možemo svirati s bilo kim iz cijelog svijeta jer “govorimo” istim jezikom.

Tako da sam imao sreću upoznati puno glazbenika i njihovu kulturu. Glazba u psihološkom smislu ima razne utjecaje. Može smiriti osobu ili dopustiti raznim emocijama pristup, strahu, bijesu ili sreći.

Tako da mislim da je glazba jednaka životu. Nekad si zamislim glazbu ko more.

Može biti mirno, valovito, burno. I to oblikuje čovjeka dodatno. Tako da vidim i koristim glazbu kao proširenje samog sebe. Pogotovo kad sviram, imam osjećaj da se mogu puno lakše izraziti.

- Kakvi su vam planovi za dalje?

- Za početak, nadam se da ću moći što prije otputovati u Hrvatsku u Međimurje. U 2021. svirat ćemo na Međunarodnom natjecanju u Münchenu s kvartetom, a u Zagreb idem na solo natjecanje. Također, s kolegama iz kvarteta pokušavamo organizirati Međunarodnu turneju i svirati na što većem broju koncerata i natjecanja.

S bendom Maligani radimo na promociji nove pjesme Svi znaju kako bi je približili ljudima. Mislim da je ovo najbolja pjesma Maligana do sada i da ćemo u budućnosti sigurno otvarati koncert s njom. Dok čekamo da se situacija s koronom smiri, razmišljamo o novim pjesmama koje spremamo za 2021. godinu, a ako bude sve išlo po planu, od Maligana možete očekivati i album tijekom koje godine.

Novu pjesmu planiramo za treći mjesec kada se malo posložimo.

Nadam se da se uskoro i svi vidimo na nekom od nastupa.

U 2021. ulazimo s hrpom novogodišnjih želja! krevetu. Možda zbog toga i nisam nešto previše uzela k srcu. Bilo mi je teško zbog onih meni dragih koji su u Zagrebu potres jako osjetili, ali nama se osobno ništa nije dogodilo osim ljuljanja kreveta i ormara.

No, ovaj potres dva dana prije Nove godine bio je strašan i stresan. Tek u toj situaciji shvatiš koliko smo

mali i nemoćni pred silom prirode. Tek male mrvice naspram velikih prirodnih pomicanja. Potres sam osjetila na poslu, u zgradi koja je nekad davno bila konjušnica u centru Čakovca. Trajao je 20-ak sekundi, istovremeno se činilo kao nekoliko sekundi, a u drugu ruku kao vječnost.

Meni popratni šok uvijek dođe kasnije pa sam tako shvatila

što je to bilo kad sam otvorila portale koji su uživo izvještavali iz Petrinje koja je bila rasuta. Takve scene gledamo negdje drugdje i strašne su, ali kad se to dogodi nekih stotinjak kilometara od tvojeg doma, onda postane bolno i strašno tužno. Drugi su dan dragovoljci iz Međimurja otišli pružiti pomoć ljudima u okolnim selima Petrinje koji

su ostali kao odsječeni od svijeta. U svojim ruševnim dvorištima, bez krova nad glavom. Kad takve stvari upijaš u sebe, shvatiš što nam je zaista važno u životu. Topli dom, obitelj na okupu, hrana, voda, krevet. Sigurnost.

Piše: Dora Vadlja Moje su novogodišnje želje vrlo jednostavne, da svi koje prestati pušiti, ali tu sam volim budu dobro i zdravo. želju ispunila već u prošloj Inače sam uvijek planirala godini.

4

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Foto: Zlatko Vrzan Piše: Dora Vadlja

Čakovečka špica Adela i Vanda u novoj godini podarile veliki osmijeh

8. siječnja 2021.

Obitelj Kavran na čakovečkoj špici

Ria, Pave i pas Vini

Dina, Romana i mali Mark u zimskim kombinacijama

Ekipa za pet - Matej, Vilma i Karlo

Danijel, Katarina i mali Ivano

Čakovečka vijećnica Karolina Juzbašić



18. svibnja 2018.

NOGOMET DONOSIMO TOP 5 međimurskih nogometnih profesionalaca prema Transfermarktu

Vizinger i Štefulj stigli u klub igrača vrijednih milijun eura Poznata nogometna stranica Transfermarkt ažurirala je nove vrijednosti nogometaša, a veliki rast na toj ljestvici dobili su međimurski nogometaši, kako oni koji igraju u inozemstvu, tako i oni u Prvoj HNL.

U posljednje vrijeme nogometni profesionalci iz Međimurja teško su dosezali milijunske iznose vrijednosti kad su u pitanju transferi. Posljednji je bio prijelaz Nikole Pokrivača iz zagrebačkog Dinama u Monaco 2008. godine koji je iznosio oko 3,5 milijuna

eura. U isto vrijeme dobru vrijednost imao je i Denis Glavina koji se ljetos vratio u rodni kraj i zaigrao za Međimurje, a najveću vrijednost, 1 milijun eura, imao je u sezoni 2009./2010.

Evo kakva je danas situacija s vrijednostima međimurskih nogometaša.

Luka Bobičanec (Mura Murska Sobota, Slovenija) 27-godišnji Luka Bobičanec napravio je veliki boom u dresu slovenskog prvoligaša Mure iz Murske Sobote. Nakon sjajne sezone 2019./2020. dosegnuo je rekordnu vrijednost od 550.000 eura, ali ipak je ostao u dresu slovenskog prvoligaša. Na ulasku u novu sezonu imao je određenih zdravstvenih problema zbog korone, tako da nije bio na nivou prošle. Međutim, opet je pokazao nekoliko vrhunskih partija, imao je 20 nastupa u prvenstvu, kupu i

4

Luka Bobičanec - 500.000 eura Iza sebe ima najbolju 2020. godinu u svojoj karijeri, a u aktualnoj sezoni nakon zdravstvenih problema u rujnu polako se vraća u staru formu i ponovno zabija i asistira kvalifikacijama za Europsku smanjena i na početku nove ligu te je postigao 5 golova. godine njegova vrijednost je Vrijednost mu je tek neznatno točno pola milijuna eura.

Martin Pajić (HNK Šibenik, Hrvatska) Prvu vrijednost na Transfermarktu dobio je i Martin Pajić, jedan od najstandardnijih igrača hrvatskog prvoligaša Šibenika. Martin sada na tržištu vrijedi 250.000 eura. Za Šibenik je u HT Prvoj ligi upisao 13 a ima i jednu Dobro je znati 20nastupa, asistenciju.

5

Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 www.sgc-aton.hr e-mail: info@sgc-aton.hr

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Martin Pajić - 250.000 eura Odigrao je vrlo dobru sezonu na desnom boku u dresu hrvatskog prvoligaša Šibenika, što mu je donijelo “plasman” na Transfermarkt i lijepu vrijednost na nogometnom tržištu Ovo je pet top međimurskih nogometaša profesionalaca po vrijednosti na Transfermarktu, a nadamo se da će oni još više poboljšati svoju vrijednost jer su zakoračili tek u dvadesete godine života pa je pred njima, nadamo se, svijetla budućnost i još eminentniji klubovi.

(Nikola Lukman, Dejan Zrna, foto: WAC/NK Rijeka/NK Istra 1961/NK Šibenik)

Dario Vizinger (WAC Wolfsberg, Austrija) Dario Vizinger, koji igra za austrijskog bundesligaša AC Wolfsberger ili WAC, nakon sjajne sezone u Celju vrijedio je 900.000 eura. Njegov transfer u redove WAC-a, koji se dogodio u rujnu, iznosio je prema Transfermarktu 800.000 eura. Nakon prve polusezone u austrijskom bundesligašu, u kojem se izvrsno snašao, cijena mu je porasla na 1,3 milijuna eura. Vizinger je postigao tri ligaška pogodaka, a jedan posebno lijep i vrijedan upisao je u Europskoj

1

Dario Vizinger - 1,3 milijuna eura Sjajnim golom, koji je postigao u Moskvi, svojoj momčadi donio je važne bodove u Europskoj ligi za plasman WAC-a u nokaut fazu u kojoj ih čeka Tottenham ligi na gostovanju u Moskvi standardni hrvatski mladi kod slavnog CSKA. Postao je reprezentativac.

Daniel Štefulj (HNK Rijeka, Hrvatska) U milijunsko društvo upao je sjajni lijevi bek Rijeke i aktualni mladi reprezentativac Daniel Štefulj. Njegova cijena na Transfermarktu do jučer je bila 300.000 eura, a sada se popela na milijun eura. Štefulj je ukupno ove sezone odigrao 20 utakmica u tri natjecanja (prvenstvo, kup i Europska liga), a upisao je dvije asistencije. Također, konkurira za mladu reprezentaciju Hrvatske, a početkom ove godine piše se da interes za njega pokazuje zagrebački Dinamo.

6. rujna 2019.

2

Daniel Štefulj - 1 milijun eura Igra već neko vrijeme vrlo zapaženu rolu na lijevom boku Rijeke tako da je prema posljednjim vijestima s nogometnog tržišta za njega interes pokazao i zagrebački Dinamo

Matej Vuk (NK Istra 1961, Hrvatska) Posudba u Istri 1961 pokazala se jako dobrim za Mateja Vuka, koji je inače također igrač Rijeke. Ove polusezone bio je jedan od najboljih igrača istarskog prvoligaša. Prije dolaska u Istru vrijednost mu je bila 300.000, a nakon odlične polusezone porasla je na 800.000 eura. Za Istru je nastupio u osam navrata, a pritom je postigao tri pogotka, dok je jednom asistirao.

Sa zapaženim igrama također je ušao u krug mlade reprezentacije U-21 koja ove godine igra EP.

3

Matej Vuk - 800.000 eura Iskočio je pomalo iz drugog plana u žižu nogometne javnosti nakon zapaženih igara u Slovačkoj i najesen u dresu Istre. Postao je hrvatski reprezentativac i sve bliže je ulasku u društvo nogometaša koji vrijede više od milijun eura



8. siječnja 2021.

NOGOMET

KREĆU PRIPREME našeg drugoligaša Međimurja kojeg očekuje odmah na početku nastup na jakom turniru u Medulinu

Tri utakmice na Arena kupu s hrvatskim prvoligašima Predsjednik Denis Magdić i trener Josip Šegović

DENIS MAGDIĆ, predsjednik NK Dinamo Palovec

Znatno poboljšani uvjeti za rad kluba i treniranje ekipe Nogometaši Dinama iz Palovca prvi dio polusezone u 4. NL završili su na petom mjestu s 18 osvojenih bodova. U 11 odigranih utakmica upisali su 5 pobjeda, 3 remija i 3 poraza, ukupno su postigli 26, a primili 25 pogodaka.

- Zadovoljan sam plasmanom, mogao je biti koji bod više, ali generalno sam zadovoljan. U drugoj polusezoni je važno što bolje se pripremiti te prvenstvo završiti u gornjem domu ljestvice, osvrnuo se predsjednik Denis Magdić na aktualnu sezonu.

Magdić je naglasio i angažirani rad cijele klupske uprave na poboljšanju klupske infrastrukture.

RUKOMET

- U samom klubu sam dosta dugo, a prošao sam sve funkcije. Unutar pet godina renovirali smo svlačionice, obnovili gornje prostorije, napravili dogradnju “Plavog salona”, zamijenili ogradu oko sportskog terena, napravili reflektore na glavnom, pomoćnom i dječjem igralištu, obnovili smo dječje igralište. To sve smo napravili u suradnji s Općinom Mala Subotica, MO Palovec i sa sponzorima i donatorima kojima zahvaljujem. U budućnosti imamo velike planove kad je u pitanju klupska infrastruktura i poboljšanje uvjeta za rad svih ekipa, kao i udobnost navijača (izgradnja tribine i dvorane). (nl)

IGRAČKI NAPREDAK najboljeg strijelca RK Prelog

Nogometaši Međimurja ovog petka, 8. siječnja pod trenerskom palicom Maria Kovačevića, koji je već u ljeto bio velika želja predsjednika Marijana Uršanića, koji se opet vratio u klub, kreću s pripremama, a već dva dana kasnije čeka ih prva prijateljska utakmica.

Naime, u subotu ekipa putuje na sedmodnevne pripreme u Medulin. Crveno-crni će prvi put nastupati na Arena Cupu u Medulinu na kojem će uz njih igrati Lokomotiva, Šibenik i Istra. Nastup na ovom jakom turniru prema dostupnim informacijama osigurali su zagrebački investitori koji u ovom trenutku pomažu rad kluba.

Raspored utakmica: 10. siječnja Međimurje – Lokomotiva (11 sati), 13. siječnja Međimurje – Šibenik (11 sati), 16. siječnja Međimurje – Istra 1961 (14:30).

Igrački kadar bit će smanjen u nastavku prvenstva, a za sada još nema službenih informacija o odlascima i dolascima u klub. Prema dostupnim informacijama, agencija koja pomaže rad kluba i menadžer Nikola Gavrić dovode najmanje 4-5 novih igrača koji bi se trebali odmah priključiti.

TENIS

- Što se tiče igračkog i trenerskog kadra, on će se rješavati u hodu. Jedino je sigurno da će ponovno ulogu trenera vratara obnašati Darko Stamenković. Iz kluba je otišlo nekoliko igrača, a trener nam je kazao kako se radi o smanjenju kadra, ali i da će se klub pojačati s nekoliko kvalitetnih nogometaša, kaže novi trener Kovačević.

Međutim, još je neizvjesna situacija tko će ostati.

Napadač Vuk vratio se u redove prvoligaša Varaždina, dok najbolji strijelac Patrik Mijić ide na pripreme s Dinamom II. Također je veliki interes za još jednog napadača i drugog najboljeg strijelca Stjepana Igreca. Njega bi jako želio angažirati drugoligaš Dubrava, ali našem napadaču, koji nije profesionalac, ta opcija, kako se priča, ipak nije prioritet.

- Ja sam trener i čovjek koji ne voli puno obećavati. U mom seniorskom radu moja ekipa je uvijek dala najviše golova, a primila najmanje.

Volim napadački nogomet, ali to ne ovisi o meni, nego i o igračkom kadru. Ja ću sve napraviti da igramo dobar i lijep nogomet, da ljudi koji

Mario Kovačević preuzeo je kormilo drugoligaša Međimurje budu dolazili mogu uživati u nogometu, poručio je novi trener.

Inače, kako se igrači i dalje žale, prema većem broju njih koji čine okosnicu ekipe

nisu ispunjene obveze iz jesenskog dijela sezone i njihova poruka uoči priprema je da bi to klub trebao riješiti prije nego se ide u Medulin. (nl, dz)

Vjeran Toplek prešao u redove Varaždina

NAJBOLJA MEĐIMURSKA TENISAČICA solidno odradila dva turnira u Tunisu

Rukometni klub Prelog ima polusezonu za zaborav u Prvoj HRL Sjever jer u 10 odigranih utakmica imaju isto toliko poraza. Svijetla točka preloške momčadi bio je Čakovčanin Vjeran Toplek koji je u 10 utakmica postigao nevjerojatnih 111 pogodaka te je sa svojim učinkom najbolji strijelac svih rukometnih liga u Hrvatskoj.

Prelog je ovu sezonu startao u dosta izmijenjenom sastavu u odnosu na prošlu zbog odlaska odnosno prelaska nekoliko igrača u druge klubove te prestankom aktivnog bavljenja rukometom. Ne mogu reći da sam zadovoljan nakon deset poraza u deset odigranih utakmica, ali tako se na kraju poklopilo.

Morali smo bolje reagirati u ključnim trenucima nekih utakmica i osvojiti barem 6 bodova. Time bismo konkurirali za ostanak u ligi, no sad je sve izgledniji pad u 2. HRL-sjever. Ekipa je poprilično mlada i ima puno

Antonia Ružić završila je uspješno posljednji nastup prošle godine na ITF-ovu turniru tenisačica koji se za nagradni fond od 15.000 dolara igrao na tvrdoj podlozi tuniškog Monastira. Antonia je prošla uspješno dva kola i savladala bolje rangiranje igračice, da bi u četvrtfinalnom dvoboju izgubila od Ruskinje Marije Bondarenko, 15. juniorke svijeta i 1064. na WTA ljestvici, koja je slavila s dva ispuštena gema – 6:1, 6:1.

Ruskinja je tijekom meča stigla do pet brea-

potencijala za napredak, što će, nadam se, i pokazati u budućnosti. Što se tiče moje igre, bilo je tu dobrih i manje dobrih utakmica.

Sve u svemu – solidno, uvijek može bolje, osvrnuo se Toplek na ovu sezonu.

Toplekove sjajne igre nisu ostale nezamijećene, a za njega je bilo zainteresirano nekoliko premijer ligaša, a Čakovčanin je karijeru odlučio nastaviti u Varaždinu.

Rukomet je ekipni sport i puno se tu faktora mora poklopiti. Mislim da ih većina ovisi o ekipi, a tek onda dolazi do izražaja individualna kvaliteta pojedinca.

Ponuda je naravno bilo iz drugih klubova. Odabrao sam GRK Varaždin 1930 za koji sam prve minute odigrao u posljednjoj prvenstvenoj utakmici protiv Dubrovnika, kazao nam je Toplek.

U debitantskom nastupu odigrao je prve minute, a na svojoj premijeri jednom se upisao u asistente. (nl)

Antonia Ružić na drugom turniru u četvrtfinalu ti. Ovom prilikom imala je puno problema igrajući iza ubačenog prvog servisa, iza kojeg je osvojila svega 42 posto poena.

Međutim, kad se sve zbroji i oduzme, dva tjedna

u Tunisu bila su uspješna jer je Ružić stigla do novih bodova za ITF listu. Na početku nove već su krenule pripreme za nove nastupe naše najbolje tenisačice. (dz)

Antonia Ružić bori se za bodove s kojima će u novoj godini pokušati igrati što jače ITF i WTA turnire kova, a Antonia je imala samo jednu break-loptu koju nije uspjela iskoristi-

Na SRC-u Mladost niče novi teniski centar Pred dovršenjem je prva faza izgradnje novog teniskog centra TK Franjo Punčec Čakovec na Sportsko-rekreacijskom centru Mladost na koji seli klub iz centra grada. Na mjestu gdje su sada teniski tereni trebao bi simbolički ostati jedan teren i vjerojatno sadašnja klupska zgrada. Na ostalom dijelu sadašnjih teniskih terena u centru grada predviđa se izgradnja stambenih zgrada.

Na SRC-u Mladost u rekordnom roku izgrađena su dva teniska igrališta s tvrdom podlogom koja su natkrivena novom balon dvoranom. Pred završetkom je postavljanje teniske podloge.

U drugoj fazi izgradit će se dvorana s četiri igrališta, klupskim prostorijama i komercijalnim sadržajima te s devet zemljanih igrališta. (nl)

+18

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700



8. siječnja 2021.

NOGOMET

MALI NOGOMETAŠ PAULO NOMO NEMI ne odustaje od sporta kojeg obožava usprkos neugodnom dijabetesu tipa 1

Ako nogomet s dijabetesom igra Nacho, mogu ga igrati i ja!

- Nogometni uzori su mi Paulo Maldini jer je čvrst u obrani, priča na terenu, vođa je ekipe i nikad ne odustaje. Zatim Paulo Dybala, Sergio Ramos i Nacho, koji također ima dijabetes, ispričao nam 10-godišnji dječak Paulo Nomo Nemi hrabro se nosi s dijabetesom i ne odustaje od nogometa je mala hrabrica, 10-godišnji dječak Paulo Piše: Nikola Lukman

Kada smo pozvonili na vrata Nomo Nemijevih, dočekao nas je jedan maleni, a već tako veliki dječak, 10 godišnji Paulo Nomo Nemi. Svojom toplom do-

brodošlicom osvojio nas je na prvi pogled. Naizgled Paulo je samo jedan od dječaka koji vole sve što vole djeca njegovih godina (čipsevi, Coca-Cola, razne grickalice, brdo slatkiša), ali nije tako.

Naš heroj ima dijabetes tip 1 koji je njegov životni suputnik već pet godina. Paulo se s njime naučio živjeti, baš kao i njegovi roditelji i prijatelji.

Paulo pohađa četvrti razred OŠ Nedelišće. U slo-

Obitelj Nomo Nemi: Paulo, mama Gordana, tata Kazo i sestra Larisa

Međimurski sportaši i klubovi za “Međimurske slatkiše” Humanitarna akcija „Međimurski sportaši daruju“ u organizaciji Međimurske Sportske Mreže održala se od 25. studenog do 18. prosinca. Akcija koja je trajala tri tjedna svoj finalni dan imala je krajem prosinca u prostorijama Udruge “Međimurski slatkiši”.

U samoj akciji “Međimurski sportaši daruju” prikupili su 7220 kuna, a za tu vrijednost kupili su se bomboni s grožđanim šećerom, lizalice s grožđa-

nim šećerom, Bolero sokovi namijenjeni dijabetičarima i čokolade za 30 članova te je za normalni rad Udruge doniran multifunkcionalni printer.

Na finalni dan akcije kao predstavnici međimurskih sportaša poklone najmlađim članovima Udruge “Međimurski slatkiši” dijelili su mladi reprezentativac Daniel Štefulj i poznati međimurski nogometaš Dino Škvorc.

Nakon službenog dijela slijedilo je darivanje i kratko

druženje, što je opet izazvalo mnogo emocija – što kod članova udruge, što kod organizatora.

Tako ovim putem svim srcem organizator zahvaljuje mnogim međimurskim sportašima i brojnim međimurskim klubovima što su izdvojili vrijeme i novac za ovu akciju: AK Mursko Središće, MNK Belica, NK Bratstvo (J), NK Mladost Komet, NK Međimurec i svima ostalima koji su na neki način podržali akciju. (nl)

- Prije mi je bilo teže jer sam se morao pikati svakih sat i pol, ali sada kada je tehnologija napredovala, puno je lakše živjeti te se pikam svaka tri dana u odnosu na staru tehnologiju, šećer si mjerim mobitelom, rekao nam je prilikom posjete kao da je već obavio desetke intervjua bodno vrijeme bavi se nogometom, pohađa dodatne sate informatike, a slobodno vrijeme krati igranjem na igralištu ili igračkim konzolama.

Paulo je naučio živjeti sa šećerom i uvijek je jači od njega. Život mu se promijenio, ali on uvijek teži pozitivi koja ga krasi.

- Šećer me ni u čemu ne sputava. Najteže mi je dok vidim da netko jede ono što ja ne smijem. Za sada mi je dobro i nisam imao težih problema i jako dobro se nosim s time i nadam se da bude i dalje tako. Prije mi je bilo teže jer sam se morao pikati svakih sat i pol, ali sada kada je tehnologija napredovala, puno je lakše živjeti te se pikam svaka tri dana u odnosu na staru tehnologiju, šećer si mjerim mobitelom, rekao nam je prilikom posjete kao da je već obavio desetke intervjua.

O Paulu i šećeru pričala nam je i njegova majka Gordana koja i sama kaže kako im je bilo jako teško na početku kada je Paulu utvrđen dijabetes.

- Taman kad je počeo igrati nogomet, dijagnosticiran mu je šećer pa smo

morali napraviti malu stanku. Svima nam je bilo jako teško to prihvatiti i nositi se s time. Prije nekoliko godina nabavili smo uređaj koji sam očitava šećer u krvi i uvelike nam pomaže u svakodnevnom životu.

On je jedan od dječaka kojemu dan mora biti ispunjen, a najviše ga veseli kada navečer ima nogometni trening.

- Prvo što napravim ujutro je kontrola šećera.

Dam si inzulin na aparat, pa krenem na doručak. Za doručak smijem jesti onoliko koliko sam si dao inzulina.

Nakon škole ponovno si dajem inzulin kako bi mogao ručati. Zatim pišem zadaću, igram se, a prije treninga si ponovno moram iskontrolirati šećer. Na treningu je aparatić u torbi, a kada završi trening, opet si stavljam aparatić, ispričao nam je kako se usprkos dječačkoj dobi hrabro nosi s ovim zdravstvenim problemom.

Njegovim prijateljima, suigračima i učiteljici trebalo je neko vrijeme da se opuste te shvate kako i što treba raditi ako nešto ne krene po volji.

- Prvi put kada su me vidjeli, svi su se čudili što ja to radim. Sada je puno lakše, navikli su se i svi znaju što moraju napraviti kada mi je šećer jako nizak te im je normalno što se ja pikam.

Učiteljica se na početku bojala, ali sada već zna sve i moram je pohvaliti, kaže mala hrabrica.

Do sada se bavio atletikom, gimnastikom, a najveću njegovu ljubav dobio je nogomet s kojim se želi baviti u budućnosti baš kao i njegov otac Casimir.

- Nogometni uzori su mi Paulo Maldini zato što je čvrst u obrani, priča na terenu, vođa je ekipe i nikad ne odustaje. Zatim Paulo Dybala, Sergio Ramos i Nacho, koji također ima dijabetes. U Hrvatskoj navijam za Dinamo i Međimurje, a u inozemstvu mi je dobar tko pobjedi. Jednog dana volio bih igrati u Manchester Cityju, Bayernu, Dinamu ili Rijeci.

Paulo uz NŠ Međimurje – Čakovec igra i za MNK Fotex Junajted te je član dijabetes reprezentacije.

- Najdraže utakmice su mi protiv čakovečke Sloge jer je s njima uvijek napeto, borbeno i žestoko. Takve utakmice ostaju mi u sjećanju, kaže.

Prije šest godina Nomo Nemijevi organizirali su pravu nogometnu feštu. Tada su se na Svjetskom prvenstvu susreli Hrvatska i Kamerun.

- Ja sam navijao za Hrvatsku, a tata za Kamerun.

Oba smo glasno navijali i nakon što je Hrvatska pobijedila, krenuli smo zezati tatu, prisjetio se s osmijehom.

U razgovor se uključio i Paulov tata, popularni Kazo, koji je ovog puta bio u sporednoj ulozi.

- Paulo ima volju za treniranjem. Ja ne sanjam da će Paulo napraviti veliku karijeru. To ako bude, doći će samo. Paulo ima ono što mi u Kamerunu nismo imali.

On mora sam pokazati volju ako želi nešto napraviti u nogometnoj karijeri. Za svoje godine je dosta ozbiljan, posvećen radu i trening je kod njega prioritet. Član je nogometne reprezentacije dijabetičara s kojom je napravio sjajne rezultate, poručio je ponosno otac Kazo.

30

Automobilizam

Nissan Leaf prve generacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nissan Leaf prve generacije

8. siječnja 2021.

Nissan Leaf e+

AUTOMOBIL koji je označio prekretnicu

Desetljeće inovacija za električni Nissan Leaf Nakon studije provedene Iako izgleda kako je prošlo puno više vremena, Nissan Leaf je proslavio svoj 10. rođendan, tak u vožnji. Nova litij-ionska a tijekom tih 10 godina tehnologija je višestruko napredovala. Leaf je ujedno bio i prvi au- baterija nije bila ništa veća od na originalnom modelu Leaf tomobil na svijetu koji se može voziti putem jedne papučice koja je ujedno i gas i kočnica prethodne generacije, ali je i kako bi se pokazalo koliko Kada je stigao na ceste Japana u prosincu 2010. godine, Nissan Leaf je bio prvi na svijetu potpuno električni automobil, a ubrzo kreće prodaja ovog pionirskog vozila u Europi i SAD-u. Druga generacija Leafa je dostupna u 59 zemalja svijeta, a od početka prodaje prodano je preko pola milijuna modela Leaf. Utro je put modernim električnim vozilima zahvaljujući mnogim inovacijama i tehnologijama, baterija može napajati urede i domove, a brojne Nissanove inovacije upotrijebljene u električnim automobilima temelj su mogućnosti upravljanja energijom koja se prenosi iz vozila u električnu mrežu. Osim toga, Leaf može i pomagati u kriznim situacijama kada nema električne energije, već je on može predati iz svojih baterija.

Bilo je to posebno putovanje, s brojnim prekretnicama. Donosimo neke od najvažnijih.

2010.: Povijest je napisana, prvi 100 % električni automobil na svijetu za šire tržište. Prva generacija modela Leaf odlikovala se snažnim ubrzanjima i voznim osobinama, uz uglađeno

razvijanje performansi. Već tada je vozačima omogućena upotreba mobitela za provjeru statusa baterije ili daljinsku aktivaciju klimauređaja. Prvu generaciju pokretala je litij-ionska baterija kapaciteta 24 kWh koja je omogućila doseg do 200 km.

Leaf je ujedno bio izabran za europski, svjetski i japanski automobil godine 2011.

Nissan je surađivao s vladama, lokalnim zajednicama i operaterima električne energije za promociju električnih vozila i razvoj široke infrastrukture punionica. Kad je LEAF premijerno predstavljen, Japan je imao 200 brzih punionica koje su radile na standardu CHAdeMO. Danas postoji 30.000 brzih punionica tog tipa.

2012.: Revolucionar, automobil koji napaja dom.

Dvije godine nakon predstavljanja modela Leaf, Nissan je postao prvi proizvođač na svijetu koji je predstavio sustav koji prenosi električnu energiju od automobila do kuće. Sustav povezivanja automobila i kuće omogućio je vlasnicima pohranu energije u baterijama automobila i zatim povratak energije u kuću kad god požele. Mogli

Proizvodna linija prve generacije Leafa

su puniti bateriju automobila u razdoblju nižih tarifa i niže potrošnje, a zatim je koristiti u kući tijekom vršnih opterećenja mreže. Istodobno se Leaf pokazao korisnim tijekom prirodnih katastrofa koje su onesposobile električne mreže. Služio je kao pokretni izvor električne energije koji je mogao pohranjivati energiju po potrebi. Na havajskom otoku Mauiju Leaf je sudjelovao u projektu pametne mreže koja je stabilizirala energetsku mrežu.

2012.: Prva poboljšanja povećala su doseg na 228 km. Poboljšanja električnog pogona dala su modelu Leaf više snage i pritom povećala njegov doseg na 228 km.

Veći doseg nije značio i veće komponente. Dapače, novi električni pogon manji je u odnosu na prethodnika.

Obujam je smanjen za 30 %, a masa za 10 %. Smanjena potrošnja energije donijela je i nove prednosti, kao što su grijana sjedala i upravljač.

2014. Leaf je dostigao brojku od 100.000 prodanih primjerka.

2015.: Drugo poboljšanje donosi nove prednosti i još veći doseg. Razvoj baterija znatno je ubrzan pa je

Nissan RE-LEAF

Leaf dobio bateriju kapaciteta 30 kWh i doseg od 280 km, bez smanjivanja prostora u unutrašnjosti i povećanja vremena punjenja. Čak i s dodatnim kapacitetom nova se baterija mogla napuniti do 80 % u istom vremenu koliko je bilo potrebno za punjenje prethodnika. Poboljšanja su obuhvaćala i nove sigurnosne tehnologije. Uključila su inteligentni sustav za kočenje u nuždi koji upotrebljava prednju kameru za otkrivanje vozila i pješaka.

U svega godinu dana nakon 100.000 prodanih primjeraka prodano ih je još toliko, pa je ukupna brojka dosegla 200.000 primjeraka.

2017.: Trenutak velikog napretka. Druga generacija modela Leaf ima doseg od 400 km, papučicu e-Pedal i sustav ProPILOT. Druga generacija uvela je tehnologije koje su povećale užitak u vožnji, praktičnost i učinkovitost. One su uključivale papučicu e-Pedal za vožnju s pomoću jedne papučice i napredni sustav za pomoć u vožnji ProPILOT. Novi električni pogon povećao je snagu za 38 % na 110 kW, a okretni moment za 26 % na 320 Nm, čime je osiguran uži-

imala 67 % veću energetsku gustoću od modela iz 2010. i ostvarivala je doseg od 400 km.

Leaf je 2017. najavio Nissanovu prvu uslugu dijeljenja automobila u Japanu pod nazivom e-share mobi. To je omogućilo svima da isprobaju Nissanov najnoviji električni automobil i njegove sustave za pomoć u vožnji. Do početka sljedeće godine na cestama je bilo već 300.000 primjeraka modela Leaf.

2018.: Više od mobilnosti, Nissan Energy nudi nove načine za uporabu Leafa. Inovacijama iz programa Nissan Energy Leaf je postao još korisniji. Rješenjima za pohranu energije i punjenje automobil je mogao dijeliti energiju s kućom ili uredom. Nissan Energy Home, rezultat rada i ideja odjela Nissan Energy, predstavljen je u galeriji Nissanova globalnog sjedišta u Yokohami.

Nissan je razvio sustave za ponovnu uporabu i reciklažu starih baterija. 4R Energy, Nissanova podružnica, otvorila je u gradu Namieju, u okrugu Futaba, prefekturi Fukushima u sjeveroistočnom Japanu, tvornicu koja se usredotočila na ponovnu uporabu litij-ionskih baterija električnih vozila.

62kWh baterija modela Leaf e+

još neiskorištenog potencijala leži u električnim vozilima, Nissan je proizveo LEAF NISMO RC (Racing Competition). Ljubitelji automobilističkih sportova svjedočili su tihom, ali uzbudljivom iskustvu vožnje bez emisija koje su omogućile Nissanove tehnologije elektrifikacije.

Prva generacija modela NISMO RC proizvedena je 2011. s istom baterijom, motorom i inverterom koji su se koristili i u serijskom Leafu. Ugrađeni su u središte vozila kako bi se konstruirao pogon na stražnje kotače.

Druga generacija modela NISMO RC stigla je 2018.

Dobila je dva motora, pogon na četiri kotača i karoseriju agresivnog dizajna. Litij-ionska baterija i inverter koristili su tehnologije druge generacije Nissana LEAF. Motor je razvijao 240 kW snage i 640 Nm okretnog momenta.

Bio je dvostruko snažniji od modela iz 2011.

2019.: Vrhunac ponude - Nissan Leaf e+. Novi električni pogon Nissana Leaf e+ stiže sa snažnijim motorom i većim dosegom. Baterija ima 55 % veći kapacitet, 62 kWh, čime je doseg povećan na 528 km, bez utjecaja na prostranost ili dizajn vozila.

Jedino što je ostalo isto jest trenutačno dostupan okretni

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nissan Leaf e+ i Leaf NISMO RC

Automobilizam 31

Nissan Leaf NISMO RC iz 2011.

Prva i druga generacija Nissana Leaf

moment koji Leaf čini tako zabavnim u vožnji.

Do 2019. više od 400.000 kupaca diljem svijeta kupilo je Leaf.

Automobili su izmišljeni prije više od stotinu godina.

U proteklih 10 godina Nissan Leaf bio je predvodnik tranzicije od motora s unutarnjim izgaranjem prema električnim vozilima bez emisija. Kad je stigao 2010., neki nisu dijelili tu viziju, a danas gotovo

svaki proizvođač automobila nudi svoje električno vozilo.

Nissan Leaf pomogao je srušiti mitove i predrasude o električnim automobilima.

Leafovo nevjerojatno putovanje pokazuje kako brzo kupci prihvaćaju električna vozila nakon što iskuse vožnju u njima. Revolucionarni kompakt pomogao je promijeniti ne samo način na koji proizvodimo automobile, već i način na koji živimo.

Nissan Leaf e+ i Leaf NISMO RC

Nissan Leaf kao božićno drvce

32

Informacije IN MEMORIAM hrvatski branitelj

ŽELJKO PAVLIC 10.1.1992. - 10.1.2021.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Ban rođ. Tkalčec iz Novog Sela na Dravi preminula u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

MARIJU DOVEČAR

9.1.2002. - 9.1.2021.

25.10.1932.-10.01.2014.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Kirić iz Črečana preminuo u 79. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dragica Ivanović

iz Pribislavca preminuo u 90. godini života

iz Pretetinca preminula u 90. godini života

Jelena Maček

iz Pribislavca preminuo 3. siječnja u 72. godini života

iz Strahoninca preminula u 90. godini života

Ilija Bjelobrk iz Ivanovca preminuo 3. siječnja u 73. godini života

S ljubavlju i sjetom čuvamo uspomenu na Tebe

sin Radoslav sa suprugom Jožicom te sinovima Nikolom i Simonom

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Pintarić rođ. Kolac iz Slemenica preminula 2. siječnja u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Damjanović rođ. Balažić iz Čakovca preminula 3. siječnja u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Jagec

OBAVIJEST O SMRTI

na našu dragu

STANISLAV VINKOVIĆ

Ladislav Krištofić

OBAVIJEST O SMRTI

SJEĆANJE

8. siječnja 2021.

OBAVIJEST O SMRTI

Rozalija Bistrović rođ. Bači iz Čakovca preminula 1. siječnja u 98. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Zdravko Farkaš iz Dunjkovca preminuo u 59. godini života

OBJAVITE zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 70 kuna

OBAVIJEST O SMRTI

Mikec Julija iz Draškovca preminula u 88. godini života

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600

8. siječnja 2021.

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Mladen Peti

Dušan Bacinger

iz Čakovca preminuo 2. siječnja u 77. godini života

iz Kuršanca preminuo u 48. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Kolac iz Brezja preminuo 1. siječnja u 75. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Vilus Suzana iz Preloga preminula u 50. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Matulin Julijana iz Donje Dubrave preminula u 85. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Štefić Katarina iz Kotoribe preminula u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Mesarić Zlatica iz Goričana preminula u 60. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Mihac Franjo iz Čehovca preminuo u 91. godini života

Informacije 33

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Bistrović iz Čakovca preminuo 2. siječnja u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Karolina Varga rođ. Novak iz Pribislavca preminula u 86. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Milenko Vidović iz Čakovca preminuo u 70. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Krznar Ivan

Sabol Magdalena

iz Goričana preminuo u 80. godini života

iz Palinovca preminula u 95. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Horvat Feliks iz Donjeg Vidovca preminuo u 68. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Delladio Marija iz Preloga preminula u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Habuš Ana iz Donjeg Mihaljevca preminula u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Sabolić Alojzije iz Oporovca preminuo u 77. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Kožnjak Ana iz Donjeg Kraljevca preminula u 70. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Paler Stjepan iz Zaprešića preminuo u 66. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Kovač Nikola

Mihalac Marija

iz Donjeg Kraljevca preminuo u 44. godini života

iz Donjeg Mihaljevca preminula u 83. godini života

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

34

Informacije

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

Čakovec dr. Karmela Matjan – Bogdan A.K. Miošića 16, tel. 040/395-286 dr. Jana Vrbanec zamjena Kristina Hutinec I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308 dr. Brigita Haubrich Hrandek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

Donja Dubrava dr. Božidar Poljak zamjena Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914 Goričan dr. Ivana JambrovićHorvat Školska 16b, tel. 040/601-538 Lopatinec dr. Bošnjak Željka Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subotica dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220 Mursko Središće dr. Mirjana Tarandek V. Nazora 19, tel. 040/544-578 Podturen dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040 Prelog dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855 Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065 Sveti Martin na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177 Šenkovec dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svaku nedjelju i u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

tel. 374-176

Matični ured Prelog

tel. 645-125

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

tel. 310-651

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

tel. 313-619

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

1212 za ČK birati 8

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 384-333

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1 TAXI

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec

tel: 310-595

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

tel. 371-700

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402

Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara

371-600

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Školska medicina

tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Gradovi i općine Grad Čakovec

UMRLI:

tel. 314-920

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Općina Domašinec

tel. 863-240

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

GKP Čakom, Mihovljanska 74 - odvoz otpada

tel. 372-466

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

ROĐENI:

MERI POKOPEC, Kći Ivane i Olivera PETRA MAGDALENIĆ, Kći Martine i Marka, TIOR KEROVEC, Sin Kriste i Nenada, TIA VARGA, Kći Tajane i Nikole, DORA TOPLEK, Kći Sanele i Luke, KARMEN JURINIĆ, Kći Anite i Davora, LIONEL BALOG, Sin Višnje i Mihaela, MARA FLETEN, Kći Maje i Gorana, ARIAN HUM, Sin Kristine i Anđela, KIM NOVAK, Kći Tajane i Darka, JOSIPA FILIPOVIĆ, Kći Marijane i Ivice, LUCAS HORVAT, Sin Elvire i Romana, MERI POKOPEC, Kći Ivane i Olivera, DOMINIK TOMAŠIĆ, Sin Ivane i Valentina, ANDREJ FRANČIĆ, Sin Mateje i Tomislava (Čakovec)

VJENČANI:

tel. 390-859

Komunalni redar za grad Čakovec

IZ MATIČNOG UREDA

Ane Mary Rodinger i Valentino Kočila (Čakovec)

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

- pogrebne usluge 0 - 24 h

DEŽURNA DENTALNA ORDINACIJA radi svaku nedjelju i blagdan u vremenskom razdoblju od 8 do 18 sati na lokaciji ambulante u Nedelišću uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/866-033

Matični uredi Matični ured Čakovec

Autobusni kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 9. siječnja

tel. 112

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Općina Vratišinec

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

tel. 866-469, 866-966

Branko Varga R. 1946.

Vladimir Breški R. 1952.

Ana Horvat R. Češnjak R. 1933.

Ivan Korbelj R. 1946.

Rozina Zadravec R. Horvat R. 1941.

Marija Gornik R. Horvat R. 1939.

Josip Lukša R. 1944.

August Hunjadi R. 1952.

Vladimir Soldat R. 1957.

Franjo Bujanić R. 1933.

Treza Toplek R. Pintarić R. 1935.

Josip Vuković R. 1947.

Ana Balić R. Lehkec R. 1933.

Ivan Nađ R. 1933.

Ilka Vadlja R. Krznar R. 1936.

Slavka Požega Krištofić R. 1936.

Julijana Tkalec R. 1949.

Marija Mihalac R. Šulj R. 1938.

Stjepan Kalšan R. 1945.

Slavko Kosec R. 1955.

Franjo Jambrović R. 1945.

Rozina Novak R. Varga R. 1938.

Marija Novak R. Pokos R. 1938.

Anika Novak R. Namesnik R. 1935. (Čakovec) Katarina Novak R. Novaković R. 1928. (Dekanovec) Stjepan Šantek R. 1951. (Dekanovec) Stjepan Trstenjak R. 1942. (Dekanovec) Franjo Golub R. 1956. (Kotoriba) Marija Vaš R. Cerković R. 1932. (Mala Subotica) Ana Steiner R. Novak R. 1944. (Nedelišće) Marija Mikula R. Janušić R. 1940. (Prelog) Ana Kožnjak R. Kučandi R. 1951. (Prelog) Kata Mikec R. Pavčec R. 1924. (Prelog)

Imendani kroz tjedan od 8. do 14. siječnja 2021.

PET SUB NED PON UTO SRI ČET

8 9 10 11 12 13 14

Gospa od brze pomoći; Severin; Teofil Julijan; Miodrag; Julijana Krštenje Gospodinovo. Agaton; Dobroslav Honorat; Higin; Neven Ernest; Tatiana Hilarije; Veronika Feliks; Srećko; Rajko

Sretan Vam imendan!

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SLOBODNA RADNA MJESTA

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58 , traži 5 m/ž zaštitara-čuvara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 27.1.

3. Aqua instalacije d.o.o., Augusta Šenoe 88, Šenkovec, traži 2 m/ž montera centralnog grijanja i ventilacije i 2 m/ž vodoinstalatera na neodređeno, javiti se na mob. 098 190 5489 ili email: andrejas@aqua-instalacije.hr do 31.1.

4. AUTOUSLUGA d.o.o., Čakovečka 42, Strahoninec, traži m/ž autolimara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 591 8889 ili na email: autousluga@ck.t-com. hr do 23.1.

5. Bali d.o.o., Trg Republike 3,D. Dubrava, traži m/ž administrativnog radnika, m/ž skladištara, 10 m/ž šivača i 5 m/ž krojača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 688 511 ili mob. 098 802 286 ili pismena zamolba na adresu ili na email: infobalidoo@gmail. com do 21.1.

6. BRA-MAR obrt za bravarske usluge, Pušćine, Čakovečka ulica 70, traži m/ž zavarivača mig-mag na neodređeno, javiti se na mob. 097 7888 198 ili na email: bravarija.marusic@ gmail.com do 31.1.

7. B&O Prelog d.o.o., Hrupine 12, Prelog, traži m/ž tehničara administratora, 2 m/ž keramičara, 2 m/ž vodoinstalatera i 5 m/ž montera prefabriciranih kupaonica na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: boprelog@boprelog. hr do 15.1.

8. Bratić d.o.o., Sveti Križ, traži m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž krovopokrivača, m/ž građevinskog limara i m/ž fasadera na neodređeno, javiti se na mob.

091 532 8716 do 17.1.

9. Bu-jan tim j.d.o.o., Pretetinec, traži m/ž građevinskog radnika, m/ž zidara i m/ž krovopokrivača na neodređeno, javiti se na mob. 098 974 5950 do 9.1.

10. Daiva j.d.o.o., Brezovička cesta 21, Novi Zagreb, traži m/ž terenskog komercijalistu, javiti se na adresu zamolbom i motivacijskim pismom na gornju adresu ili na email: daiva.cro@ gmail.com do 31.1.

11. Denis graditeljstvo d.o.o., Dragoslavec selo, traži m/ž pomoćnog radnika i m/ž zidara na neodređeno, javiti se na mob.

095 795 6305 do 10.1.

Otvoreni natječaji za zapošljavanje u Međimurskoj županiji Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

2. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička 3, Čakovec, traži m/ž djelatnika u računovodstvu na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 22.1.

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr 12. DOBRANIĆ d.o.o. R. Končara 71, Mursko Središće, traži 1 m/ž automehaničara - strojobravara na održavanju teretnih vozila i silo-kompresora na neodređeno, info na mob 098 493 250 ili mail: marija.dobranic@silo-dobranic.hr do 10.1., više info na: www.hzz.hr 13. 3 E d.o.o., Pribislavec, dr.

A. Starčevića 63A, traži 6 m/ž radnika na izradi i montaži stolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob.

091 5640 130 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: 3e.stolarija@gmail.com do 10.1.

14. ECON d.o.o., Hrupine 10, Prelog, traži 5 m/ž bravara, 5 m/ž montera ventiliranih fasada, m/ž voditelja projekta i m/ž zavarivača mag postupkom na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: econ@ econ.hr do 15.1.

15. ELCOP d.o.o., Čakovec, Športska 60, traži 2 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: elcop@ elcop.hr do 18.1.

16. FERROMONT-KR d.o.o., traži za rad u Njemačkoj - 3 m/ž montera transportnih i reglanih sustava, 2 m/ž vozača motornih vozila, 2 m/ž industrijska mehaničara, 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž cjevara - savijača cijevi, 3 m/ž voditelja gradilišta i 2 m/ž elektrotehničara na određeno, javiti se na email: jobs.kr@fmt. biz do 22.1.

17. Frizeraj Kozjak j.d.o.o. Čakovec - mjesto rada Pizzerija Gricko Čakovec, traži m/ž pizza majstora na određeno, javiti se mob. 097 767 4301 do 17.1.

18. FizioCentar Mali Princ j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž prvostupnika fizioterapije na neodređeno, javiti se na email: info@fmp.hr do 15.1.

19. Galivet d.o.o., K. Zvonimira 51, Prelog, traži 2 m/ž peradarska radnika na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040 645 422 ili pismenom zamolbom na adresu ili na mail: racunovodstvo@veterinarskaprelog.hr do 31.1.

Informacije 35

20. JB-MODELARIJA-BLAŽEKA d.o.o., Čehovec, traži 3 m/ž radnika na završnoj obradi modela na neodređeno, javiti se na email: dijana.strahija@ jb-modelarija.hr do 10.1.

21. KERAMIKA FRIŠČIĆ d.o.o.

Prelog, traži m/ž voditelja salona keramike i sanitarija na neodređeno, javiti se na mob 098 562 694 ili na email: friscick@ gmail.com do 10.1.

22. Kraljevske slastice d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača pekarskih i slastičarskih proizvoda za mjesto rada Pušćine i D. Kraljevec, m/ž voditelja maloprodaje za mjesto rada D. Kraljevec i Prelog; m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji kolača, m/ž tehnologa u proizvodnom procesu i m/ž skladištara za mjesto rada Donji Vidovec te m/ž voditelja slastičarskih proizvoda za mjesto rada Pušćine na određeno vrijeme. Javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 098/419-457 ili na email: vjekoslav@cvek.hr ili info@ kraljevske.slastice.hr do 31.1.

23. LIMARIJA BLAŽON d.o.o.

Novakovec, traži 1 m/ž građevinskog limara na neodređeno, javiti se na mob: 095 510 4666 ili mailom: blazonivan@gmail. com do 31.1.

24. L&P tehnologije d.o.o, Hrupine, Prelog, traži 3 m/ž cnc operatera i m/ž bravara na neodređeno, zvati na telefon: 040 644 340 ili pismena zamolba na adresu ili e-mail: posao. lpt@leggett.com do 10.1.

25. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Nedelišće, Livadarska 53, traži 2 m/ž dipl. inženjera elektrotehnike za razvoj i proizvodnju led rasvjete, 2 m/ž zavarivača za rad s robotom, 2 m/ž strojobravara i m/ž industrijska lakirera na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: mik@mik.com.hr do 30.1.

26. MARTI d.o.o., Prelog, Hrupine 5, traži 1 m/ž djelatnika na brušenju pozicija - brusača u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: info@marti. hr do 15.1.

27. Marodi d.o.o. Nedelišće, Gospodarska ulica 5, traži 2 m/ž rukovatelja strojevima u proizvodnji tjestenine i 2 m/ž djelatnika u proizvodnji i na pakiranju tjestenine, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: marodi@marodi. hr do 9.1.

28. MM-Maschinenbau d.o.o., Pušćine, Obrtnička ulica 1, traži 10 m/ž bravara - zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 900 4874 ili na email: matia.kozar@ mm-maschinenbau.com do 31.1.

29. MULTI-ING d.o.o., Draškovec, traži 4 m/ž montera panela za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob.

099 6655 006 ili na email: multi.ing.hr@gmail.com do 11.1.

30. Mura-Metal d.o.o., Kotoriba, traži 3 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na tel.

040 682 130 ili na email :info@ mura-metal.hr do 31.1.

31. Muraplast d.o.o., Sajmišna 16, Kotoriba, traži 4 m/ž strojara konfekcije papira i 3 m/ž strojara tiska na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ muraplast.com do 17.1.

32. NEORES d.o.o., Tekstilna 1, Mursko Središće, traži 1 m/ž mehaničara - održivača tekstilnih strojeva, 20 m/ž šivača/ica, 20 m/ž pom. radnika u tekstilnoj proizvodnji, m/ž account managera i m/ž inž. tekstilne tehnologije na neodređeno, javiti se na mail: tina@neores. hr ili neores@neores.hr ili na gornju adresu do 30.1.

33. NMP-PRODUKT d.o.o., dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži m/ž cnc tokara, m/ž tehnologa proizvodnje, m/ž cnc programera i m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt. hr do 31.1.

34. Novi Feromont d.o.o., D. Kraljevec, traži 4 m/ž lakirera, 4 m/ž bravara, m/ž viličaristkranist i 4 m/ž zavarivača na određeno, javiti se na tel. 040 655 331 ili na email: jkrznar@ noviferomont.hr do 23.1.

35. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Sveta Ana, traži m/ž kuhara i m/ž čistača na neodređeno, javiti se na tel.

040 853 943 do 13.1.

36. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž inž. građevine, m/ž inž. rudarstva, m/ž voditelja asfalterske grupe, 4 m/ž rukovatelja samohod. građ. strojevima, m/ž poslovođu na gradilištu, 2 m/ž armirača, 3 m/ž asfaltera, 2 m/ž bravara, 3 m/ž zidara, 3 m/ž radnika niskogradnje, 3 m/ž tesara, 3 m/ž električara, 3 m/ž autoelektričara, 2 m/ž građevinska tehničara na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 525 do 30.1.

37. Petcom keramika, Prhovec 5, traži 5 m/ž keramičara na neodređeno, javiti se na mob.

098 241 360 ili na email: keramika@petcom.hr do 14.1.

38. P-MTČ d.o.o., J. Broza 88, 40315 Mursko Središće traži 2 m/ž djelatnika na digitalnom tisku uskog tekstila i 2 m/ž djelatnika na bojanju uskog tekstila na neodređeno, životopis i molbu poslati na mail: posao@ pmtc.hr do 18.1., više info na: www.hzz.hr 39. PRE-KOM d.o.o., Hrupine 7B, Prelog, traži 3 m/ž komunalna radnika vozila za sakupljanje otpada na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 645 458 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marina@pre-kom.hr do 25.1.

40. Pozvek d.o.o., I. G. Kovačića 2, Dunjkovec, traži 3 m/ž pomoćna radnika u drvnoj proizvodnji na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 829 232 ili na mob. 091 282 9234 ili na email: pozvek-225@ net.hr do 18.1.

41. Sjaj metal d.o.o., Čakovec, traži m/ž bravara na određeno, javiti se na mob. 098 553 307 ili na email: sjajmetal@gmail. com do 9.1.

42. Summa-con d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača tig postupkom i m/ž cjevara za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mob.

099 655 4618 ili na email: info@summa-com.hr do 31.1.

43. TECTUM d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž izolatera na neodređeno, javiti se na email: info@ tectum.hr do 22.1.

44. TEKELI PROJEKT - inženjering d.o.o., M. Kovača 72, Mursko Središće, traži 1 m/ž automehaničara ili vozača C+E kat., 1 m/ž tesara, 1 m/ž zidara i 1 m/ž stolara za rad na području Međimurja na neodređeno, info na mob 098 240 131 ili 098 240 181 do 31.1.

45. TMT d.o.o., Kalnička 56, Čakovec, traži m/ž kontrolora za međufaznu i završnu kontrolu proizvoda na neodređeno, javiti se na tel. 040 370 999 ili pismenom zamolbom na adresu do 8.1.

46. Tradicijski sirevi d.o.o., Šenkovec, traži 3 m/ž radnika u sirani na neodređeno vrijeme, javiti se mailom: vladimir. balent@tradicijski-sirevi.hr do 15.1.

47. Toni d.o.o., Kolodvorska 80a, D. Kraljevec, traži m/ž radnika u poljoprivrednoj ljekarni i otkupnoj stanici za žitarice na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: info@ toni-marodi.hr do 31.1.

48. Usluge građevinskom mehanizacijom Blažon, Martinska 106, Mursko Središće, traže 1 m/ž rukovatelja građ. strojevima, 1 m/ž vozača teretnih vozila, 1 m/ž zidara i 1 m/ž pomoćnog radnika na neodređeno, mogućnost smještaja. Info na mob. 098 784 951 do 31.1.

49. Urbia d.o.o., Čakovec, traži m/ž suradnika na projektima visokogradnje na određeno s mogućnošću stalnog zaposlenja, potrebno min 2 g. radnog iskustva na suradnji u izradi projekata visokogradnje, SSS/ VŠS/VSS arhitektonske ili građevinske struke, javiti se na email: igor.perhoc@urbia.hr do 1.2.

50. Valionica Fabić, Kotoriba, traži m/ž radnika u peradarniku na neodređeno, mog. zap. umirovljenika javiti se na mob.

098 426 377 do 31.1.

51. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži m/ž montera centralnog grijanja, m/ž operatera, m/ž keramičara, m/ž montera vodovodnih instalacija, m/ž bravara, m/ž montera ventilacije, 3 m/ž montera centralnog grijanja, 2 m/ž zavarivača tig ili autogenim postupkom, m/ž inž. za strojarske instalacije, m/ž cjevara – izometričara za mjesto rada Njemačka i m/ž električara na određeno za mjesto rada Nedelišće, 1 m/ž rukovatelja samohodnih strojeva - strojara - bageristu za mjesto rada Nedelišće i 1 m/ž vozača teretnog vozila s kiperom za mjesto rada Čakovec.

Javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 341 004 ili mob. 095 112 3469 ili 095 541 8886 ili na mail: zgradarskatehnika@ gmail.com do 30.1.

52. ŽGANEC d.o.o. Gornji Kraljevec, Marof 19, traži 1 m/ž automehaničara i 1 m/ž disponenta za međunarodni prijevoz, javiti se na mob: 098 493 006 ili mail: info@transportizganec.hr do 10.1.2020., više info na www.hzz.hr

36

Oglasnik

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

Kupon mora biti izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sati. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe.

Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za istinitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa.

MOTORNA VOZILA PRODAJE SE FIAT GRANDE PUNTO 2006. godište, narančaste boje s efektom, benzinac, 1.4, 148.000 km, klima, el. spuštanje stakla, servo, airbagovi i puno druge opreme. Auto je registriran do 2/2021. Cijena 2700 eura.

Telefon: 091 561 57 93.

PRODA JE SE MB E220 CDI 2007.g., avang. automatik, odličan i MB B 200 CDI automatik 2008.g., te autoprikolica za prijevoz automobila kiperica, info na mob 098/241-569 PRODAJEM PEUGEOT 307 HDI dizel 2003. god., registr. do 7/21., 260tkm, odličan, klima, podizači stakla, povoljna cijena 11.000 kn. Upitati na tel.

095/757-2320 POLJOPRIVREDA

PRODAJU SE GUME Sava dim.

205/55 R16 (4 kom), cijena po komadu 100 kn, 2016. god., info na mob: 099/808-7586

PRODAJE SE RAKIJA kvalitetna viljamovka, šljiva i smokva, jačina 47-49 posto alkohola. Tel. 857-065

PRODAJEM dva krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858424 ili 098/942-2821

PRODAJE SE KVALITETNO SIJENO u kockastim balama, cijena 15 kuna/bala. Tel. 099/2142123

PRODAJE SE čekičar-krunjač, drvena bačva za vino od 200 lit. i preša za grožđe. Tel. 682-175 KUPUJEM BAČVE plastične od 60-80 lit., s obručom i poklopcom, od inoxa 100-200 lit.

Tel. 857-065 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,00-1,50 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586.

PRODAJE SE VEĆA količina stajskog gnoja (dostajalog), povoljno. Info na mob. 098/171-3961 KUPUJEM MOTOKULTIVATOR labin progres, muta gorenje i priključke, može i neispravno, mob 099 888 7501 PRODAJE SE čekičar s 3-faznim motorom i kutijom, stroj izmir za prženje kave od 150 kg, mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 PRODAJEM ZOB I TRITIKAL sa besplatnom dostavom po Međimurju i okolici. Tel: 091 539 2870 PRODAJE SE gotov “kom” (voće u bačvi) za peći rakiju od više vrsta voća, domaća jaja i očišćeni orasi. Info: 343-557 USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570 POSAO TRAŽI SE KVALIFICIRANA NJEGOVATELJICA za kućnu pomoć na 24 sata (smjena svaka 2 ili 4 tjedna), Info na mob. 098 919 2645 TRAŽIM POSAO rezanja vinograda i voćnjaka. info na mob.

091/7266-056

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priložiti sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib.

Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su navesti energetski certifikat.

U suprotnom nećemo objaviti vaš oglas.

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO u proizvodnji, stolarska radiona ili bilo što drugo, može i inozemstvo. Mob. 097/728-9476.

KUPUJE SE jednosoban ili dvosoban stan u Čakovcu, starosti do 20 godina. nazvati na mob 098 626 835

POZNANSTVA

KUPUJEM KUĆU u Čakovcu i okolici, do 60.000 eura. Javiti na: 098/954-6235.

SLOBODAN MUŠKARAC (41g), zaposlen, ne pije, ne puši, traži ženu za ozbiljnu vezu. Molim da se javljaju samo ozbiljne. Mobitel: 098/9334-291

PRODA JE SE POL A KUĆE u Ivanovcu na glavnoj cesti. Nazvati poslije 12 sati na mob.

098/552-813

TRAŽIM DAMU nižeg ra sta starosti do 50. godina, telefon: 097/738-4072 NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE ŠUMA u Macincu, 1600 čhv, hrast, bor, grab, kraj asfaltirane ceste, 12.000 EUR. Tel. 098/1760-088 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ukupne površine 855 m2 kod južne obilaznice Čakovec, Martane-Zapad. Mob 091/410-1988 PRODAJEM ADAPTIRANU OBITELJSKU KUĆU U ČAKOVCU – mogućnost dva stana ili stambeno-poslovno. EC/D. Info: 098/214-107 PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR U ČAKOVCU (uređeno prizemlje od 125,95 m2), kuća s podrumom i mog. uređenja potkrovlja. Ulaz s ulične strane.

Bočni ulaz iz haustora s eventualnim parkiranjem odostraga i malim dvorišnim vratima. EC/F. Info: 098/214-107

PRODAJU SE GRADILIŠTA od 787 i 548 m2 u Čakovcu-Martane Zapad, novootvorena ulica Dragutina Tadijanovića, cijena po dogovoru. info na tel.

040/384-244 TRAŽIM U NAJAM ILI KUPUJEM poljoprivredno zemljište. Tel: 091/428-617 .

PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob. 098/9422-821 PRODAJE SE KUĆA u gradu Pagu, potpuno uređena od 220 kvadrata s tri apartmana i terasama, te velikim dvorištem, cca. 150 metara od mora i hotela Pagus, u centru grada. ER/C, cijena 280.000 eura. Više informacija na tel: 099/681-5389.

PRODAJE SE GARAŽA na jugu Čakovca, naselje Travnik, nasuprot kuća u nizu, cijena 6500 eur (nije fiksna). info na mob 099 520 6871 IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN u Murskom Središću, ECD. info na mob. 091 1680 470 IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u kući, na katu, u Čk na Jugu, wifi, perilica, EC/F. Info 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE NOVI NAMJEŠTEN STAN od 43m2 u Zagrebu, kvart Malešnica, 300 eur, useljiv odmah, info na tel. 098 912 7271

IZNAJMLJUJEM SKLADIŠNOPOSLOVNI PROSTOR od cca 150m2, omogućen pristup kamionom, te skladište na otvorenom od 300-1000 m2 na jugu Čakovca. Mob. 091/7237-999 ŽIVOTINJE PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce - tigrice i pjevajuće. Tel: 098/9443339 PRODAJU SE DOMAĆI KRIŽANI KUNIĆI pogodni za rasplod ili daljnji tov. Obrađeni po cijeni 45 kn/kg. Moguća dostava. Info na mob. 098/284 - 245 RAZNO PRODAJE SE VITRINA, sačuvana. Info na mob. 099 854 6081 PRODAJE SE elektr. bojler Ariston od 80 lit. (300 kn); nova kuhinjska peć na drva, nekorištena, dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir.

30 cm različite dužine; dvije neispravne kosilice (100 kn/kom); dvije el. pumpe za vodu, jedan novi stolni el. gril, el. kuh. peć Gorenje (neispravni šalter) sa staklokeramičkom površinom za kuhanje (200 kn). Tel. 858424 ili 098/9422-821 PRODAJE SE HUAWEI y7 prime 2018., kupljen u Tele2, kao nov, tamno plave boje, bez ogrebotine, još je zaštitna folija na staklu, info na: 091/761-3467 PRODAJEM MASTER 100 (grijač zraka) za 1700 kn. mob. 091 503 4863 USTUPAM OBITELJSKU GROBNICU (do 6 osoba) u Svetoj Mariji. Tel: 091/546-7841 PRODAJEM iPhone 5, iPhone 6 (2 kom) i Samsung Galaxy A50.

Ostale info na mob. 091/5060821

8. siječnja 2021.

Oglasnik 37

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Elvis

je rođen u kolovozu 2017., visok je 50 cm.

Došao nam je s dubokom ranom koju je dobio jer je udaren lopatom. Iako su mu ljudi nanijeli bol, Elvis je tako jedno veselo i prijateljski raspoloženo stvorenje da je to teško opisati. Vrlo je veseo, razigran, drag, dobar na uzici. To su te posebne duše koje mi nekad teško razumijemo, a od kojih bismo toliko toga mogli naučiti. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Santos

voli akciju, voli donositi loptice, voli se igrati.. Ako nema nikoga od djelatnika s njim na livadi za istrčavanje, on će jednostavno sjesti kraj vrata i čekati da se vrati u svoju garsonjeru. Udomljava se kao ravnopravni član obitelji, gdje će biti voljen, pažen i mažen. Rođen je u lipnju 2016., visok oko 50 do 55 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Vlad

je rođen u travnju 2013., a u skloništu je od 2018. Visok je oko 55 do 60 cm. Vrlo je aktivan dečko i treba mu puno prostora i akcije da se riješi svoje energije koje ima puno. Stres, lavež i buka skloništa ne idu mu baš na ruku i teško pronalazi svoj mir.

Osim akcije, Vlad jako uživa i u pažnji i milovanju. Možda negdje postoji netko tko mu može darovati i jedno i drugo, zapakirano u poklon kojega zovemo Dom. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Fiete je jedan od naših posebnića, naš medvjedić. Nije naviknut na ljudski dodir i na tome ćemo trebati raditi, ali neko veselje ipak ima - loptice!! A to je onda nešto s čime ga lako „potkupimo“. Fiete je rođen u siječnju 2018., a došao nam je iz romskog naselja.. Visok je oko 50 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

TONI d.o.o.

Kolodvorska 80A DONJI KRALJEVEC Prodaje se ugljen lignit, drveni, suhi, komad – uz mogućnost dostave!

Telefon: Donji Kraljevec: 040/655-444 Podturen: 040/847-159

PRODAJE SE NOVA KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina štitnika 35 mm, dužina štitnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467 PRODAJEM PODNICU Hespo dim. 200x90, fotelju očuvanu, te ormarić s policama - cijena 150 kn/kom. Info na mob.

098/173-9167 PRODAJE SE POTPUNO OČUVANI KAUČ. Tel. 312-783 ili 098/546-031 PRODAJE SE dva kompleta kuhinjskih noževa i tri tacne s pozlaćenim okvirima. Info na mob.

098/1760-256 PRODAJE SE UREDSKI STOL, malo korišteni, Tel: 040/822-362

PRODAJEM više komada prijenosnih računala, cijene od 1800 do 2000 kuna. Upitati na mob 091/5060-821 Prodaje se SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob: 091/761-3467

1321

PRODAJE SE ČEKIČAR 3-fazni sa sandukom, povoljno, vrata dupla širine 1300, visine 1900, boce plin kisik komplet s brenerima, mob. 091/593-2273 SPRAVA za vježbanje trbušnih mišića i termoakumulaciona peć. Tel. 682-175 PRODAJE SE FRIŽIDER s gornjom ledenicom, visine 150 cm, u ispravnom stanju, za 600 kuna. Info na mob 099/404-7517 ili 099/516-2742

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

38

Savjeti

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

je situacijama najbolje okrenuti se oko sebe, vidjeti one koji su u goroj situaciji i pomoći im na neki način. Ljudska solidarnost, dobrota i proaktivno ponašanje brojnih građana ovih su dana naša glavna snaga, to je moć koju imamo u sebi. Potres koji je 29. prosinca zatresao Hrvatsku mnogima je traumatski događaj.

Nezahvalno je nuditi savjete jer nema čarobnog rješenja, trauma nikad ne nestaje tek tako, a naročito ne u situaciji potresa u kojoj je svakoga dana i sata i minute moguć novi potres i retraumatizacija. Ljudima u potresom pogođenom području mjesecima će trebati strukturirana i organizirana pomoć, njima se srušio svijet u kojem su živjeli. Naša dobra volja da im pomognemo ovoga trenutka nije dovoljna, radi se o sporom i dugotrajnom procesu uspostave normalnog života. Ne treba očekivati čuda jer svako neostvareno očekivanje potencijal je za novo razočaranje i novi lom u ionako narušenoj slici svijeta. Sad najprije treba rješavati konkretno i nužno, ljudi moraju biti na toplom i suhom, moraju moći jesti i spavati. Prvo

Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Piše Ivona Orlović, dr. med., specijalizantica psihijatrije

Gubitak kontrole u ovisnosti

Težak početak nove godine Početak nove godine obilježavaju dva teška događaja i dva dana žalosti u blagdanskom razdoblju. Razorni potres u Baniji je jedna od onih prirodnih katastrofa pred kojima ljudi osjećaju praiskonski strah i nemoć, a tragična smrt osmero mladih u novogodišnjoj noći užas je koji nas ostavlja bez riječi. Na trenutak smo zaboravili sveprisutnu pandemiju koronavirusne bolesti, koja je prošle godine značajno izmijenila našu svakodnevicu. Sve ovo predstavlja ogroman izazov za mentalno zdravlje građana, mnogima je uzdrman bazični osjećaj sigurnosti. Mi na sjeveru nismo direktno pogođeni, ali tjeskoba koja se širi u nevidljivim koncentričnim krugovima dopire i do nas. Poštujemo tuđu patnju i bol. Posljednju kolumnu u prošloj godini pisala sam s nadom da dolaze bolji dani jer ćemo polako prevladati pandemiju, a dan kasnije se dogodio potres. Dok ovo pišem, pitam se može li se dogoditi nešto još gore prije nego što tekst izađe u novinama. Svi imamo osjećaj ugroženosti, manji ili veći, potreseni smo i uznemireni. U takvim

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam

se treba pobrinuti o tijelu, bazičnim biološkim potrebama, a za emocionalnu proradu još nije vrijeme. Protiv preplavljujućih emocija teško se zaštititi, ali sve koje možete „odgoditi“, bolje je ostaviti za kasnije i uhvatiti se nečeg praktičnog i korisnog.

Minimum vijesti je dovoljno vijesti. Ograničite količinu vijesti ovih dana i pažljivo birajte izvore na kojima ćete ih tražiti, pogotovo ako ste tijekom korona-krize ili bilo kad tijekom života nečime bili teško pogođeni. Ne iscrpljujte nepotrebno svoje psihičke resurse. I još vas molim, zaštitite djecu. Osjećaj sigurnosti i povjerenja u svijet djeci su beskrajno važni. Svima nama su važni, ali odrasli ipak imaju izgrađene mehanizme i obrasce zaštite, kao i određeni stupanj mentalne čvrstoće koju djeca nisu imala priliku razviti. Posvetite se svojoj djeci ovih blagdanskih dana, dok još traju.

Ne zaboravite da i korona-kriza ide s nama u novu godinu, pridržavajmo se svih epidemioloških mjera. I još samo jedna stvar, na početku 2021. ponavljam: I ovo će proći, sve prolazi, da, kad-tad doći će bolji dani. Sretno!

Generalno govoreći, gubitak kontrole predstavlja gubitak sposobnosti reguliranja ponašanja, gubitak izbora između mogućih opcija ponašanja, odnosno manjak otpora kojim bi se spriječilo sudjelovanje u ponašanju.

Osoba ovisna o nekoj tvari ne može prekinuti uzimati tvar unatoč negativnim posljedicama te se ne može suzdržati niti nakon što je neko vrijeme apstinirala.

S biologijske strane ovakav mehanizam nemogućnosti kontroliranja ponašanja se pripisuje oštećenjima u području mozga koje je odgovorno za izvršne funkcije, uključujući autonomiju ponašanja i samokontrolu.

Oštećenja u prednjem (frontalnom) režnju mozga nakon dugotrajne uporabe neke tvari mogu rezultirati kompulzivnim ponašanjem. Kompulzivno ponašanje je prisilno i ponavljajuće ponašanje, nešto što osoba opetovano čini kako bi se bolje osjećala.

S vremenom ovisnost postaje primarna, centar i svrha života, sve se počne vrtjeti oko odabrane supstance.

Osoba počne koristiti više supstance kako bi stekla

osjećaj ugode i pritom se ne može zaustaviti. Ovisnost o supstanci povlači za sobom gubitak pojma o proteklom vremenu, a druge obaveze padaju u zaborav. Također, ovisnici podcjenjuju količinu tvari koju su potrošili, tako da će ovisnik o alkoholu koji u krvi ima izmjereno preko tri promila reći da je popio dva do tri piva.

Obitelj i prijatelji nagovaraju ovisnika da prestane s uporabom, ali čini se kao da ovisna osoba to ne može ili pak ne želi. Međutim, veliki broj ovisnika želi prestati, ali kao da su izgubili kontrolu nad situacijom, supstancom, sobom, svojim životom.

Uzevši u obzir stvorenu naviku i ugodu, supstanci se teško oduprijeti, ali ne i nemoguće. Neke osobe ovisnost doživljavaju kao potpuni gubitak kontrole te ih samo netko ili nešto drugo iz toga može izvući. S druge strane, postoje i osobe koje svoju ovisnost doživljavaju kao krajnju poteškoću u pružanju otpora snažnoj žudnji za užitkom, pri čemu gubitak kontrole nije potpun.

U slučaju razvijene ovisnosti, imati kontrolu nad

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

nekom tvari je teško jer negativne posljedice nisu trenutne, već nastupaju postupno. Postupno ovisna osoba izgubi radno mjesto, obitelj, prijatelje, fizičko i psihičko zdravlje. S vremenom, polako nestaje jedan po jedan segment dotadašnjeg života.

No, moguće je naučiti steći samokontrolu te iskusiti zdravije načine uživanja, najčešće uz stručnu pomoć.

Učenje suočavanja sa žudnjama ključno je za oporavak od ovisnosti. Ovisnost nastaje na temelju ponovljenog iskustva. Iskustvom saznajemo da je neka supstanca ugodna te razvijamo želju za ponovnim iskustvom onoga što je pričinjavalo ugodu. Neko vrijeme ulazimo u stanje blagostanja ili užitka nakon čega slijedi povratak u normalno raspoloženje. Zatim se žudnja vraća, vraća se ugodan osjećaj, a u zaborav pada sve nepovoljno što ovisnost o supstanci donosi. Tako ponovno započinje uzimanje supstance, osjećaj užitka, odmor od uzimanja i ponovna žudnja. Zatvara se krug ovisnosti, a gubitak kontrole tome značajno pridonosi, kao uzrok i kao posljedica.

Iako izgleda teško, moguće je prekinuti takav krug i uz pomoć povratiti izgubljenu kontrolu. Priznati si problem.

Uvidjeti značajnije iskustvo, iznad ugode uzimanja sredstva, naučiti o ovisnosti samoj, kao i onome što ovisnost učini osobi i međuljudskim odnosima. Izgraditi čvršće temelje. Ustrajati. Ne morati biti sam u tome.

VATROGASCI MEĐIMURJA

8. siječnja 2021.

39

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Osmero vatrogasaca JVP-a Čakovec koji su u prvoj smjeni otišli na stradalo područje

MEĐIMURSKI VATROGASCI neumorno pomažu u stradalom području Petrinje, Siska i Majura

Popravljaju potresom uništene dimnjake i krovove - Istog dana nakon potresa 150 naših dobrovoljaca, 10 profesionalaca te potražni pas Nero sa svojim vodičem Josipom Sušecom stavljeni su na raspolaganje Piše: Dora Vadlja

Samo nekoliko sati nakon razornog potresa koji je demolirao područje Sisačkomoslavačke županije, međimurski vatrogasci spremno su krenuli u pomoć. Kako nam je rekao predsjednik međimurske vatrogasne zajednice Mario Medved, 29. prosinca u 13:06 kontaktirani su zapovjednik vatrogasne zajednice Sisačko-moslavačke županije te glavni vatrogasni zapovjednik s ciljem stavljanja operativnih snaga vatrogastva Međimurja na raspolaganje te su ponudili svoju pomoć stradalom području.

- U 17 sati toga dana 150 dobrovoljaca, 10 profesionalaca te potražni pas Nero sa svojim vodičem Josipom Sušecom stavljeni su na raspolaganje čekajući da se izda zapovijed glavnog vatrogasnog zapovjednika. Do kraja dana imali smo preko 200 dobrovoljaca u pripravnosti, započeo je razgovor Mario Medved.

Već idućeg dana došla je zapovijed Glavnog vatrogasnog zapovjednika za izvanrednom dislokacijom u Sisak. Tog dana u 10 sati u

Sisak je otputovalo sedam profesionalnih vatrogasaca JVP-a Čakovec s dva kombi vozila te autocisternom za prijevoz pitke vode. Oni su raspoređeni na interventne radove u Sisku na sanaciji krovova i dimnjaka stradalih objekata.

Na poziv načelnice Majura upućeno 18 naših vatrogasaca

- Na Staru godinu direktno me kontaktirala načelnica općine Majur Klementina Karanović s molbom da joj pošaljemo pomoć u vidu interventnih radova na sanaciji krovišta kuća.

Na Staru godinu upućeno je 18 dobrovoljnih vatrogasaca iz dobrovoljnih vatrogasnih društava Domašinec, Čakovec, Gornji Vidovec, Selnica i Pretetinec, kazao je Medved.

Druga smjena vatrogasaca u Sisak upućena je s osam dobrovoljnih vatrogasaca VZP Belica-Orehovica-Mala Subotica jednim kombi vozilom. Prema zapovijedi glavnog vatrogasnog zapovjednika u Petrinju je upućen potražni pas JVP Čakovec sa svojim vodičem.

2. siječnja 2021. godine upućena je Druga smjena

vatrogasaca u općinu Majur s 15 vatrogasaca VZP Donji Kraljevec-Goričan tehničkim i manjim navalnim vozilom te četiri vatrogasaca DVD-a Nedelišće kombi vozilom.

Treća smjena vatrogasaca upućena je u Sisak na interventnu sanaciju krovišta stradalih objekata s 8 vatrogasaca DVD-a Strahoninec te kombi vozilom 3. siječnja.

Dan nakon toga upućena je treća smjena s 20 vatrogasaca iz VZG Čakovca u Općinu Majur, DVD Pustakovec-Buzovec-Putjane, DVD Mihovljan, DVD Novo Selo Rok, DVD Ivanovec, DVD Savska Ves, DVD Šandorovec, DVD Totovec s četiri kombi vozila.

Naši vatrogasci su još uvijek na terenu i bit će do daljnjega, odnosno dok se ne ukine zapovijed glavnog vatrogasnog zapovjednika, poručio je predsjednik međimurskih vatrogasaca.

- Što se tiče donacija, mi kao vatrogasna organizacija nismo skupljali novčane donacije, već smo upućivali na stranice Crvenog križa gdje su bili objavljeni detalji mogućnosti uplate novčanih sredstava.

Međimurski vatrogasci pomažu u sanaciji kuća na području Majura - No, Vatrogasna zajednica Međimurske županije je na dan potresa pozvala sva vatrogasna društva, sve

građane i građanke i tvrtke da svu pomoć koju prikupe dostave u sjedište zajednice gdje smo organizirali kamion za prijevoz donirane pomoći. Ovim putem zahvalili bismo i Gradskom društvu Crvenog križa Čakovec na ustupanju kamiona za prijevoz donirane pomoći, a s kojim vatrogasna zajednica ima dugogodišnju odličnu suradnju, kaže Medved.

Kamion pomoći već dan nakon potresa stigao u Sisak

Dobrovoljci iz Strahoninca ispred crkve u Sisku, gdje pomažu u iznošenju kipova i stvari

Tako je dan nakon potresa pun kamion prikupljene pomoći otputovao u Sisak. Vezano uz donacije,

u razgovoru s predsjednicima vatrogasnih zajednica sjevera (VZ Varaždinska, VZ Krapinsko-zagorska, VZ Koprivničko-križevačka, VZ Međimurska) dogovaramo zajedničku nabavku jedne mobilne kućice za jednu obitelj koja je izgubila svoj dom u razornom potresu, ističe Medved.

- Ovom prilikom još jedno veliko hvala svim ljudima, vatrogascima i tvrtkama na prikupljenim donacijama za potresom pogođena područja te svim volonterima koji cijelo vrijeme rade na sortiranju donacija, zahvalio je ovom prilikom Mario Medved.

40

Dobro je znati

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAVRŠNA KONFERENCIJA VOLONTERSKOG CENTRA

Volonteri javite se, projekt se nastavlja Dana 30. prosinca 2020. godine Volonterski centar „Za zajednicu“ održao je završnu konferenciju projekta „Mijenjam svijet, volontiram III“ financiranog sredstvima Ministarstva rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike. Na konferenciji su predstavljeni rezultati projekta, a ista je radi poštivanja mjera socijalne distance održana online.

Cilj projekta „Mijenjam svijet, volontiram III“ bio je doprinijeti promociji i razvoju volonterstva na području donjeg dijela Međimurske županije kroz aktivno sudjelovanje i informiranje građana, pogotovo mladih građana o volonterskim aktivnostima i

programima u lokalnoj zajednici. Kroz projekt povećana je uključenost mladih građana s područja Međimurske županije u volonterske aktivnosti, ojačani su kapaciteti volonterskog centra „Za zajednicu“ i ostvarena suradnja s drugim organizacijama koje djeluju na području razvoja i promocije volonterstva. Povećana je vidljivost dostupne ponude i potražnje volonterskih programa putem objava na mrežnim stranicama i društvenim mrežama. Ostvareni su bolji rezultati učenika kojima su bile pružene instrukcije od strane volontera. Edukativnim radionicama osposobljene su organizacije civilnog društva, koordinatori volontera, orga-

nizatori volontiranja i sami volonteri. Poboljšani je društveni život uključenih osoba s invaliditetom uključenih kroz inkluzivno volontiranje, te poboljšana kvaliteta života krajnjih korisnika.

Situacija s COVID 19 unijela je određene promjene i izazove u provedbu projektnih aktivnosti, ali i dala nove ideje i perspektive koje smo iskoristili u ponovnoj prijavi, istaknula je Karolina Kraljić, voditeljica projekta. Ovim putem najavljujemo i nastavak projektnih aktivnosti kroz dvogodišnji program „Mijenjam svijet, volontiram IV“ s početkom 2021. godine i pozivamo sve zainteresirane volontere da se uključe u naš rad.

INOVACIJE U POLJOPRIVREDNOJ MEHANIZACIJI – CENTAR DR. RUDOLFA STEINERA

B

iodinamička poljoprivreda spada u najviši oblik održivog poljoprivrednog gospodarenja, te je u potpunosti u skladu za novim Europskim zelenim planom koji će se očitovat kroz mnoge aspekte našeg života, pa tako i u poljoprivrednoj proizvodnji. Biodinamička poljoprivreda temelji se na određenim postulatima i načelima proizvodnje, te spada u radno intenzivne oblike poljoprivrede i kao takva je izuzetno vremenski konzumentna.

Centar dr. Rudolfa Steinera osmislio je i prijavio na Poziv za podnošenje prijedloga aktivnosti u provedbi Akcijskog plana Nacionalne ruralne mreže 2014.

- 2020., godišnjeg provedbenog akcijskog plana Mreže za 2020. godinu istraživanje, razvoj i izradu strojnog dinamizatora za biološko-dinamičke pripravke koje koristimo za prskanje tla i biljaka (pripravak 500 – gnoj iz roga i pripravak 501 – kremen iz roga).

Kroz dosadašnje mnogobrojne edukacije i radionice, te u suradnji s brojnim poljoprivrednicima kako u Hrvatskoj tako i izvan nje, uočena je potreba za razvoj ekonomski prihvatljivog strojnog dinamizatora biološko - dinamičkih pripravaka.

Ovakvo strojno rješenje koje se razvilo uvelike bi pomoglo proizvođačima koji su se ili će se odlučiti za biodinamički način proizvodnje, a koji obrađuju veće

Centar Dr. Rudolfa Steinera u tvornici Letina Intech d.o.o. iz Čakovca

Strojni dinamizator biološkodinamičkih pripravaka

površine i kojima je postao priličan izazov dinamiziranje biološko -dinamičkih pripravaka za prskanje.

Stoga je odlučeno, po uzoru ne neke već slične strojeve, koji postoje u zemljama centralne Europe, razvijanje nove verzije stroja koja bi ekonomski bila puno pristupačnija i financijski isplativija što većem broju naših i stranih poljoprivrednih proizvođača.

Cilj ovog istraživanja je stvoriti strojni dinamizator biološko-dinamičkih pripravaka koji je moguće koristiti na većini poljoprivrednih gospodarstava koji primjenjuju ovu metodu. Stroj sadržava sve parame-

tre koji odlikuju proces ujednačenog, pravilnog i temeljitog miješanja odnosno dinamizacije pripravaka, kvantitiativno ispunjava potrebe imanja za dinamiziranjem količine škropiva za do 2 ha površine, te je cijenovno pristupačan potencijalnim korisnicima.

U suradnji s tvrtkom Letina Intech d.o.o. iz Čakovca, koja zapošljava preko 200 stručnjaka u proizvodnji inox posuda u njihovom proizvodnom pogonu od 20 000 m2, postavljeni su temeljni projektni zadaci. Tvornica spremnika od nehrđajućeg čelika Letina opremljena je najsuvremenijim strojevima,

sposobnima za proizvodnju čak i tehnički najzahtjevnijih dizajna, te je jedan ovakav inovativni projetni zadatak bio izazov s kojim su se rado uhvatili u koštac.

Centar dr. Rudolfa Steinera osmislio je projektni zadatak kojeg su zajednički uspješno riješili, a na temelju istraživanja koje je provedeno za potrebe razvoja strojnog dinamizatora biodinmičkih pripravaka, bilo je neophodno napraviti analizu potencijalnih korisnika stroja.

Osmišljena je i provedena anketa među potencijalnim korisnicima stroja, te se pokazalo kroz istra-

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE (poštarina uključena u cijenu) MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

NARUČITE PRETPLATU • PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

živanje kako je razvoj strojeva u biološko-dinamičkoj poljoprivredi niša koja je nedovoljno istražena na našem području i predstavlja velik potencijal za razvoj.Ovom inovativnom tehnološkom suradnjom, Hrvatska se, uz Centar dr.

Rudolfa Steinera kao referencijalnu ustanovu za edukaciju, pozicionira i kao centar inovativnosti u biodinamičkoj poljoprivredi s ciljem promicanja domaće proizvodnje i poticanja izvoza.

Stvara se traženi proizvod na tržištu koji bi dodatno doprinio daljnjem rastu i razvoju biodinamičke poljoprivrede.

8. siječnja 2021.

Nagradni natječaj 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIRAMO NAJBOLJE božićne ukrase

NAGRADNJAČE

Sponzori nagradnog natječaja Božićni ukrasi:

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

• 3 promo paketa BAT-a • poklon-bon u BAT-u od 500 kuna • poklon-bon od 300 kuna

facebook.com/MedimurskeNovine MARIJA NOVAK, kreativka iz Križovca

Izrađuje ukrase od knjiga, gipsa i stiropora Marija Novak iz Križovca kreativka je kojoj mašta nikad ne miruje. U slobodno se vrijeme bavi izradom ručnih radova. Svoj dom i okućnicu ukrasila je u vrijeme blagdana svojim radovima. Ukrase izrađuje od raznih materijala pa se tu mogu pronaći ukrasi od starih knjiga, gipsa, drva pa čak i od stiropora.

U mojem božićnom carstvu na samom ulazu u skromni dom nalaze se saonice od stiropora koje "vuče" sob, isto napravljen od stiropora. U saonicama se nalazi Djed Mraz od istog materijala. Pored ulaznih vratiju nalazi se vjenčić od stiropora, a u hodniku vise ukrašene kuglice od stiropora i salveta. U blagovaonici i dnevnom boravku isti ukrasi

daju božićni duh. Na regalu u blagovaonici nalazi se štalica izrađena od drva i saonice od stiropora. Na ormariću pak se nalaze anđeli, bor i vaza izrađeni od starih knjiga. A u svakom kutku mog doma nalaze se gipsani anđeli, a

Kreativka Marija Novak ispred svojih božićnih rukotvorina

ispod bora bit će gipsana štalica. Uz sve te božićne ukrase bavim se i drugim dekorativnim radovima. Pa sam tako za Svetog Nikolu napravila i male čizmice od kartona i tkanine, ispričala je kreativka iz Križovca.

Anđeli od novinskog papira posebno plijene pažnju

IRENA LESJAK iz Belice

Ručno izrađeni orašari su pravi božićni hit Martina Kuzma ove se godine odlučila na nešto drugačije adventske vjenčiće

MARTINA KUZMA iz Vukanovca

Adventski vjenčići od rogova pronađenih u šumi Mar t ina Kuzma iz Vukanovca prava je umjetnica kad je u pitanju kućna radinost.

U svoje slobodno vrijeme voli izrađivati razne dekorativne predmete i personalizirane poklone za svoje najmilije.

- U ovo božićno vrijeme kad manje odlazim u kupovinu, svoje vrijeme provodim kod kuće izrađujući razne stvari s božićnim štihom. Kod mojih kreacija u pomoć mi priskaču moja dva

anđela Leon i Gabriel. Kod zahtjevnijeg posla društvo mi čini moja majka Ljiljana, ispričala je Martina. Ovog se Božića odlučila za malo drugačije adventske vjenčiće.

Izradila ih je od ponajviše prirodnog materijala, drveta, slamnatog koluta, oraha, rogova pronađenih u šumi, grančice jelke, imele, pa od željeznih šipka, malo boje, tkanine, nekoliko božićnih ukrasa i, naravno, od svijeća.

- Orašari su izrezani iz XPS-a i obojeni akrilnim bojama. Isto kao i natpis HO-HO-HO koji je krasio našu dekoraciju kod kućnog božićnog fotkanja. Ruže su napravljene od vate i štapića za uši te boja i glitera. Zeleni patuljci i mali borovi načinjeni su od prirodnih materijala, grana i češera bora. Pšenica je zasijana u klipove kukuruza i blata u obliku jelke, kaže kreativka iz Vukanovca. (dv)

Irena Lesjak iz Belice po zanimanju je odgojiteljica predškolske djece pa joj je kreativa skoro pa svakodnevica.

Inspirirana pričom o Orašaru, koju je čitala djeci u vrtiću, ove je godine kao božićnu dekoraciju za svoj dom izradila orašare.

- Za izradu orašara sam se koristila tuljcima, kola žom, plat nom, u k ra snom t ra kom, gumbima i vrućim ljepilom. Naravno, ovo je najzahtjevniji rad i izrada je trajala oko sat vremena. Većinu radova radim s djecom i ostaju u vrtiću. Orašare sam izradila za sebe i svoju obitelj. Visina orašara je 120 centimetara, rekla nam je Irena Lesjak.

Na slici s orašarom pozira njezin sin Erik koji je također bio oduševljen pričom o Orašaru. Orašar se trenutno nalazi kraj božićne jelke. (sh)

Irenin sin Erik oduševljen je pričom o Orašaru

42

Nagradni natječaj

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIRAMO NAJBOLJE božićne ukrase FRANCISKA ŠKVORC iz Vularije

Stvara čudo od konca i vune L ju bic a Sr p a k i z Palinovca voli kreativan rad i uživa stvarati. Tu kreativnu crtu naslijedila je od mame i upravo je nju prijavila na nagradni natječaj Božićni ukrasi. Ljubičina majka je Franciska Škvorc, ima 75 godina, živi u Vulariji i stvara čuda od konca i vune. Tijekom cijele godine šiva odjevne predmete, cvijeće, prigodne ukrase za Uskrs, Valentinovo i za Božić. Do sada je s velikom ljubavlju izradila na stotine prekrasnih radova.

- Moja majka je umjetnica.

Naučila je to davno, a od kada je u mirovini i noge ju ne služe kao nekada neprestance radi rukama, istaknula je Ljubica.

Za božićne blagdane i z r ad i la je m noš t vo dekoracija, bijele kugle na boru, zvončiće, pahuljice na lusteru i one dolje koje su "pale" na stolnjak, anđele na stolu, podmetač, jastuk s motivom betlehemske štalice, borić, zvijezdu repaticu s motivom sv. obitelji i tri kralja, pahuljice na vijencu, i ranije crveno zvono i zvijezdu na stolu.

- Danas sam se, uživajući u njezinim prekrasnim radovima, sjetila vašeg natječaja i nije bilo vremena za neko posebno snimanje, ali se nadam da sam uspjela dočarati ljepotu koju stvara.

Htjela bih ju razveseliti i na ovaj način da dobije nagradu.

Pogotovo jer unatrag 3 tjedna

ima probleme s prstima na rukama, a što zbog bojazni od korone, što zbog praznika nije otišla k liječniku, a fali joj rad s haklecom ili iglama.

Znam da joj nema premca u izradi božićnih ukrasa, a nadam se da sam to uspjela i vama dočarati, rekla je na kraju Ljubica.

Prekrasna bijela, heklana kuglica

Franciskin bor okićen heklanim kuglicama, zvončićima i anđelima

SILVIJA TILOŠANEC iz Donjeg Vidovca

Elegantni adventski vijenac Adventski vijenac krasi stol obitelji Tilošanec

Ljubici Ribić jaslice su najdraži božićni ukras jer ju podsjećaju na djetinjstvo

LJUBICA RIBIĆ iz Podturna

Jaslice kao tradicionalni božićni ukras Silvija Tilošanec iz Donjeg Vidovca obožava izrađivati ukrase, posebice božićne dekoracije. Po zanimanju je cvjećarica. Ukrase radi od papira, trakica, šibe te raznog zelenila.

- U svom domu ukrasila sam ono najbitnije, stol s adventskim vijencem koji naravno nije standardni okrugli, već dugoljastog oblika i ulaz pred vratima, što ostavlja dojam.

Na ulazu sam stavila adventski vijenac i borić koji sam sama izradila, ukrašen kuglicama, čempresom, nobilisom i svjetlucavim dekoracijama, a na vrhu zvijezda od šibe, istaknula je Silvija Tilošanec.

Silvija je ukrasila i unutrašnjost svoje kuće.

Silvija je po zanimanju cvjećarica i obožava izrađivati ukrase

Unutar kuće ukrasila je jedan kut koji je bio prazan. Popunila je policu gdje se nalaze slike. Uredila

je, naravno, i policu u hodniku što je, kako ističe, isto jako bitno kod ulaska u kuću. (sh)

49-godišnjakinja Ljubica Ribić iz Podturna u slobodno vrijeme uz ostale aktivnosti kojima se bavi voli izrađivati i ukrase.

Najv iše mater ijala za svoje radove i ukrase sakuplja uz rijeku Muru.

- Za izradu ovih jaslica trebala su mi 3 tjedna, a izrađene su od drveta vrbe, topole i grabra. Izrađivanje raznih ukrasa od drveta naučio me moj otac.

Sve je prirodni materijal osim figurica, one su kupljene. Kada su roditelji bili živi, jako smo držali do tradicije kićenja bora na Badnjak.

Toga se volim držati i dandanas jer me podsjeća na mladost. Božić mi je najdraži blagdan i posebno me dirne jer se sjetim

djetinjstva. Za jaslice sam se odlučila jer smo ih uvijek imali ispod bora kada sam bila mala. Tada se sjetim i

svojih roditelja i svih lijepih trenutaka s njima, završila je naša sugovornica. (ln)

Završile su prijave za najljepše božićne ukrase

I ove godine otvorili ste nam svoje domove i slali svoje najljepše božićne ukrase kojima ste ukrasili svoje domove.

Trud će vam se isplatiti jer ćemo ga nagraditi. Natječaj je bio otvoren do 2. siječnja ove godine. Tako da objavljujemo sve prijave koje ispunjavaju upute iz našeg natječaja. Unatoč tome što je prošla godina bila sve samo ne za radovanje, ipak ste u svojim domovima stvorili blagdansko ozračje i dali si puno truda i mašte u stvaranju ukrasa za svoj dom. Preostaje nam još samo da objavimo sve pristigle da bi nakon toga mogli proglasiti pobjednike.

NAGRADE

• poklon-bon u BAT-u u od 500 kuna • 3 promo paketa BAT-a • 1 poklon-bon Bime od 300 kn

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIRAMO NAJBOLJE božićne kolače

Nagradni natječaj 43

NAGRADNJAČE

KRISTINA BOGDAN iz Svetog Martina na Muri

Slasna torta Zimska bajka Kristina Bogdan iz Svetog Martina na Muri obožava peći kolače i torte. Na naš nagradni natječaj poslala je recept za kremastu tortu koja miriše na cimet, limun i jabuke, što je dovoljno da vas osvoji na prvu. Sastoji se od tri dijela: podloge, kreme od sira te premaza. Posebno je prigodna za božićne i novogodišnje blagdane, no može se raditi i tijekom cijele godine. U multipraktiku ili blenderu usitnite speculas kekse pa im dodajte otopljeni maslac. Pulsirajte još nekoliko minuta pa utisnite smjesu u kalup. Pećnicu zagrijte na 180°C. Jabuku nasjeckajte na sitne kockice.

Zagrijte smeđi šećer s maslacem i vrhnjem i kuhajte na laganoj vatri dok se šećer ne rastopi i umak postane

GLAVNI sponzor nagradnog natječaja Božićni kolači je METSS koji nagrađuje: Torta Zimska bajka

Recept - torta Zimska bajka Kristina Bogdan obožava peći kolače i torte sjajan. Prelijte nasjeckanu jabuku s 0,5 dl umaka te dodajte malo cimeta. Ostatak karamel umaka sačuvajte za serviranje. Krem sir miksajte sa šećerom, kiselim vrhnjem i škrobom, vanilijom i limunovom koricom pa

Podloga: • 100 g speculas keksa • 50 g maslaca

Krema od sira: • 340 g krem sira • 70 g šećera • 10 g kukuruznog škroba • 60 g kiselog vrhnja • 2 jaja • ekstrakt vanilije • limunova korica • 1 jabuka • malo cimeta

• 40 g maslaca • 80 g smeđeg šećera • 30 g vrhnja za šlag

Premaz: • 180 g kiselog vrhnja • 30 g vrhnja za šlag • 1 vanilin šećer • 10 g šećera

ANAMARIJA I ANESA KNEZIĆ iz Gornjeg Mihaljevca

• glavna nagradna poklon bon u vrijednosti 1.000 kn • 3 poklon bona svaki u vrijednosti 500 kn dodajte jedno po jedno jaje.

Ulijte kremu na podlogu od keksa pa nadjenite punjenjem od jabuka. Pecite 50 minuta.

Pomiješajte sve sastojke za premaz i rasporedite preko ispečene torte. Rashladite na sobnu temperaturu, a potom i u hladnjaku, najmanje par

sati, ali najbolje preko noći.

Prije serviranja ponovno zagrijte karamel umak.

Tortu ukrasite jabukom, mrvljenim keksom, karamel umakom, raznim začinima, po želji.

Svakako isprobajte Kristinin recept.

Talijanska poslastica Cantuccini snovi Gordana Knezić iz Gornjeg Mihaljevca na naš je nagradni natječaj prijavila svoje kćeri, 14-godišnju Anamariju i 10-godišnju Anesu koje su za Božić pr ipremile t alijansk u poslasticu Cantuccini snovi.

- Kolač nije tradicionalan, no u našem domu više je nego savršena slastica za svaku priliku. Jednostavan, sočan, lagan, miris prženih badema i crocanta. Dobar tek, rekla nam je Gordana Knezić. (sh)

Podloga: • 2 paketa cantuccini keksa

Krema: • 500 g grčkog jogurta • 500 g mascarpone • 1 limenka kompota breskve • 2 žlice mljevenog šećera • 2 vanilin šećera

Kolač Cantuccini snovi Kako pripremiti kolač?

Mikserom pomiješati jogurt, mascarpone, šećer i vanilin šećer. Breskve nasjeckati na kockice. U modlu za torte po dnu posložiti cantuccini kekse s bademima. Lagano ih poškropiti sokom od kompota. Breskve umiješati u kremu te ravnomjerno posložiti na kekse.

U tavici karamelizirati 3 žlice šećera, na karamel staviti listiće badema te lagano popržiti. Ohladiti i nasjeckati lagano u

Recept Cantuccini snovi

sjeckalici. Crocant servirati na odrezanom kolaču. Desert možete super složiti i u čaše.

Crocant od badema: • cca 80 g listića badema • cca 3 žlice šećera

Anamarija i Anesa Knezić vole pripremati kolače

SANELA BAJZEK iz Mačkovca

Raskošna mađarica Svaka domaćica ima svoj recept za omiljeni kolač, a Sanela Bajzek iz Mačkovca ispekla je i podijelila s nama svoju mađaricu koju je pripremala proteklih blagdanskih dana.

Sanela Bajzek

Recept - mađarica Za kore: 30 dag brašna, 20 dag oštrog brašna, 18 dag margarina kojeg morate omekšanog pomiješati s brašnom. Dodaju se 3 žlica kiselog vrhnja i malo mlijeka, otprilike koliko stane u ravnu žlicu i 15 dag šećera. Od tih sastojaka umijesiti tijesto za kore. Podijeliti na šest dijelova i razvaljati tijestom na pravokutnike veličine pleha za pečenje. Peći koru po koru na oko 200 stupnjeva dok ne dobiju zlatnožućkastu boju.

Izvaditi iz pećnice i ostaviti da se ohlade.

Za kremu: 1 l mlijeka, 15 dkg čokolade, 10 žlica šećera, 12 žlica oštrog brašna, 1 margarin. Odvojite 2-3 dl mlijeka i u njemu razmutite brašno kao kod priprema za puding. Ostatak mlijeka

stavite kuhati i kad se zagrije, polako umiješajte pripremljenu smjesu s brašnom u uzavrelo mlijeko, polako miješajući na vatri da se smjesa ne zgruda.

Smanjite vatru da lakše dobijete glatku masu. U tu smjesu umiješajte omekšali margarin i čokoladu u glatku smjesu kojom, kad se malo ohladi, redom mažete kore na pripremljeni pladanj.

Za glazuru: 15 dkg čokolade i dva dl šlaga.

Rastopljenu i ohlađenu čokoladu umiješajte u šlag za ukusnu glazuru. (BMO)

44

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše:Roberta Radović Foto:Zlatko Vrzan

MEĐIMURSKA KUHARICA

Sastojci:

- 1 kg batata - 1 gustin - 200 g šećera - 0,5 l vrhnja za šlag - 1,5 l mlijeka - lisnato tijesto

8. siječnja 2021.

Kremšnita od batata U ovo vrijeme epidemioloških mjera restoran hotela Panorama nudi bogatu listu jela po narudžbi uz dostavu. Potražite ih na njihovom profilu FB društvene mreže.

Restoran Panorama ne zaboravlja ni slastice pa tako Olena Zubal donosi recept za izradu kremšnita od batata. Kreni-

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

mo u slatki svijet kolača! Batat oguliti i staviti kuhati. Kad je kuhan, protisnuti ga u pire. U batat dodamo litru mlijeka i stavimo smjesu kuhati. Dok provrije, dodati gustin koji smo prije razmutili u 0,5 l mlijeka.

Kad se smjesa zgusne, maknemo je s vatre. Vrhnje miksamo dok ne postane šlag. Polovicu

vrhnja pomiješati s kremom od batata (ohlađenu), a drugu polovicu ostaviti za slaganje.

Od lisnatog tijesta peći dvije zasebne kore.

Slagati prvo koru, zatim kremu od batata, nakon toga ostatak šlaga i na kraju poklopiti drugom korom. U slast svima bilo!

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Srneći odresci Tijesto za pizzu od integralnog brašna

Priprema:

Izmrvljeni kvasac stavite u 100 ml mlakog mlijeka, dodajte žličicu šećera te ostavite na toplom da nadođe. Dignuti kvasac dodajte u posoljeno integralno brašno te zamijesite s preostalim toplim mlijekom i uljem.Razvaljano tijesto stavite u lim namazan uljem, nadjenite po želji i pecite oko 20 minuta na 200 stupnjeva.

Sastojci:

- 300 g integralnog pšeničnog brašna Čakovečkih mlinova - 180 ml mlijeka - 3 velike žlice ulja - 30 g kvasca - 1 žličica šećera - malo soli

U tavu stavimo maslac (25 g) i malo ulja. Srnetinu narežemo na odreske, posolimo ih i stavimo na tavu lagano peći. Nakon nekoliko minuta odreske okrenemo i kratko ih pržimo. Zatim ulijemo konjak i flambiramo te pričekamo da se vatra ugasi. Meso izvadimo, a na masnoću od prženja ulijemo vinski ocat, crno vino i med te prokuhamo. Kad umak provrije, dodamo malo soli i cimet u prahu, džem i preostali maslac te promiješamo. U umak dodamo odreske, malo ih sjedinimo s umakom te serviramo s domaćim kroketima od krumpira. (rr)

Sastojci:

- 800 g srnetine (leđa bez kosti) - 2 dcl crnog vina - 100 g džema od brusnice - 50 g maslaca - 30 ml konjaka - 30 ml vinskog octa - cimet - med - ulje - sol

Merlot obiteljske vinarije Lovrec Uz srneće odreske servirajte crveno vino. Preporučujemo merlot obiteljske vinarije Lovrec. Riječ je o poluslatkom crvenom vinu (13 % alk). Vino je harmonično i vrlo pitko, nježnije rubin boje. U aromi i okusu podsjeća na maline, kupine, borovnice. Potiče dobro raspoloženje i komunikaciju. Živjeli! (rr)

8. siječnja 2021.

Kuharica 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NARODNA KUHARICA

MILOJKA TUKSAR iz Štefanca oduševljava svoju obitelj domaćom puricom s krumpirom

Slatko-kiselkasta nota voća u tradicionalnoj pečenki - Jabuka, naranča, kruška i bobice grožđa oplemenjuju okus mesa, a donekle i neutraliziraju i ono malo masnoće koja se pojavi, kaže Milojka Tuksar Piše: Vlasta Vugrinec

Iza nas su božićno-novogodišnji blagdani. To znači da su nam stolovi naprosto stenjali pod težinom hrane, od raznih pečenki, priloga do kolača i nezaobilazne sarme.

Zasitili smo se svega i sada nam svima treba nešto laganija hrana, a opet domaća.

Najbolja je perad koja je još jučer trčala po dvorištu.

Purica ne mora biti samo s mlincima

Za nas je ovoga puta kuhala Milojka Tuksar iz Štefanca koja je vrlo spretna kuharica i, što je još važnije, voli se poigrati novim okusima. Tako od tradicionalnih, domaćih namirnica dobiva gotovo pa nova jela koju njena obitelj naprosto obožava.

Budući da je i ona nekoliko dana za redom pod-

grijavala sarmu te na stol nosila “blagdanske ostatke”, za nedjeljni je ručak obitelj odlučila iznenaditi pečenom puricom.

- Tko kaže da uz puricu idu samo mlinci, kaže naša ovotjedna kuharica. Odlučila sam se pečenki dodati voće koje imam kod kuće i tako promijeniti malo okus i mesa i krumpira.

Osim toga, kako se danas to već popularno kaže, voće daje onaj osvježavajući štih, a istovremeno kiselina donekle neutralizira i ono malo masnoće.

Umjesto zamornog posla pripreme domaćih mlinci, u takvoj kombinaciji savršeno je odgovarao i pečeni krumpir.

Priprema jela

Dan prije pripreme samog jela purica se nasoli i

natrlja s mješavinom začinom. Budući da je obrok pripremala samo za dvije osobe, umjesto cijele purice uzela je samo batke i prsovinu.

Već nasoljeno meso stavi se u dublju posudu za pečenje i doda se malo ulja. Potom se oko njega rasporede kriške krumpira te voće, bobice grožđa, kriške naranči, kruške i jabuke. Važno je za uravnoteženost okusa dodati i papar. Sve se to pokrije folijom, odnosno poklopcem i stavi u pećnicu na oko sat vremena. Pečenje je bolje ako je temperatura niža. Pred kraj pečenja makne se poklopac i komadi purice se premažu medom te se još peče 15-ak minuta kako bi se dobila korica.

Kako je prilog već uz meso, ovu kombinaciju jela

Sastojci:

- domaća purica - 5-6 većih krumpira - 5-6 bobica grožđa - 1 jabuka - 1 kruška - 1 naranča - sol, papar, mješavina začina - ulje za pečenje - med za premazivanje

Pečena purica u voćnom soku

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Milojka Tuksar purici je dala osvježavajući štih

upotpunjuje svježa zelena salata s črnim uljem i češnjakom, a može i salata od pečene paprike, kako preporučuje naša kuharica. Naime, tijekom jeseni marljivo je rog papriku iz vlastitig vrta pekla

na roštilju, gulila je i potom spremila u škrinju upravo za ovakve prilike. Sada ju samo izvadi, odmrzne, doda sol, črno ulje, ocat i češnjak i salata je to, kaže, za prste polizati.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji. Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela.

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)

“Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan” U suradnji s Optikom Briljant - Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj.

U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pre-

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

gled koji poklanjamo je utorak, 12. siječnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 15. siječnja Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Dobitnik iz ovog broja: Aleksandra Kovačić iz Banfija novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

br. 1321 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 12. siječnja 2021. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 15. siječnja.

46

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Zajednički jezik s voljenom osobom nalazit ćete u dalekim i pomalo filozofskim temama. Bit će i nešto nadmudrivanja. Pred vama su dani u kojim ćete razmjenjivati ideje o svemu i svačemu, ali će vas to oboje ispunjavati. Suradnici neće biti jasni u svojim namjerama.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Nije loše pričati, ali nemojte pričati previše jer bi cijeloj stvari mogli oduzeti na spontanosti. Pustite neka se vaša ljubavna priča razvija prirodno i bez previše analiza. Za njih će uvijek biti vremena kasnije. Jednostavno uživajte.

LAV (23.7. - 23.8.)

Zajedno s voljenom osobom prolazit ćete zanimljiva iskustva u kojim će obje strane otkrivati ponešto novo.

Shvatit ćete ne samo da se volite, nego i da dijelite mnogo toga zajedničkog.

Samci će također biti otvoreni za nova iskustva.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Obiteljski izazovi dobrim će dijelom zaokupljati vašu pažnju u privatnom životu.

Oni u vezama balansirat će između partnera i obitelji iz koje potječu s tim da će im odnos s voljenom osobom škripiti. Samci će ostati kod kuće. Ovaj tjedan za neke od vas mogao bi donijeti dosta borbe u poslu i karijeri.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Peripetije u vašem privatnom životu nizat će se bez plana i mogućnosti odgode. Okidač će biti potreba za dominacijom i kontrolom, a ništa nećete moći kontrolirati. Budite strpljivi i tolerantni koliko god možete te više uvažavajte partnera.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Aktivirat će se vaša mašta i kreativnost pa ćete služeći se spomenutim uspijevati rješavati sve dvojbe u privatnom životu.

Ako još uvijek tražite svoju ljubav, dotjerajte se i izađite među ljude. Bit ćete im zanimljivi i prihvatit će vas.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

8. siječnja 2021.

BIK (21.4. - 20.5.)

Vjerojatno je da će vam nedostajati izazova u privatnom životu. Atrakcije koje priželjkujete izostat će pa nemojte stvarati umjetne situacije pod svaku cijenu.

Prihvatite to kao prolazno zatišje i uživajte u sitnicama. I one imaju svoju vrijednost.

RAK (22.6. - 22.7.)

Mnogi će se predati traču i uživati ogovarajući.

Neće im pasti na pamet da su i oni i njihova ljubav možda meta nečijeg tuđeg trača.

Zato bi bilo najbolje prvo očistiti u vlastitom dvorištu, a tek onda analizirati tuđi odnos. Razmislite.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Većina vašeg privatnog života bit će usmjerena na sasvim obične aktivnosti kroz koje ćete uživati i nečiju naklonost. Bez velike pompe znat ćete cijeniti sitnice. Cijeli tjedan bit će usmjeren na rješavanje jednog važnog financijskog pitanja. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Kamo god išli, primijetit ćete da su mnoge oči uprte u vas. Bit ćete zanimljivi i privlačni drugima pa su ovo dani kad lako možete naći društvo. Oni u vezama bit će sretni i ispunjeni, a njihov ljubavni život bogat. Moguće je da će vam se neke stvari na poslu učiniti težim nego što one zapravo realno jesu.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Male nesuglasice u osobnim odnosima bit će povezane s nesporazumima ili neiskrenostima. Ne morate sve otkriti, ali ono što pokažete neka bude iskreno.

Također, ne gurajte glavu u pijesak i fokusirajte se na ono dobro između vas.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Oni koji imaju obitelj dane će najradije provoditi s njom. Oni u parovima prolazit će pomalo turbulentno razdoblje gdje će trebati otvoriti karte i jasnije definirati zajednički odnos. Moći ćete se bez imalo bojazni osloniti na svoje prethodne rezultate.

Radovi na postavljanju novog stalnog postava na temu Zrinskih u palači Starog grada

Radovi na objektima Starog grada Zrinskih u Čakovcu tijekom 2020. godine Piše: Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica MMČ-a

Muzej Međimurja Čakovec osim redovne muzejske, izložbene i edukativne djelatnosti ulaže veliki trud i u obnovu svih objekata Starog grada u Čakovcu. Stari grad podijeljen je na dvije veće cjeline: centralnu četverostranu palaču s unutrašnjim atrijem (površine cc. 5000 m²) i na vanjsku zgradu uz fortifikaciju (površine cc. 2700 m²).

U centralnoj palači nalaze se muzejski izložbeni prostori stalnog postava i Izložbenog salona, Muzejsko-informativni centar, uredi, čuvaonice, vjenčaona, prostor za kafić i prostorija Zrinske garde.

Vanjska fortifikacija do sada je bila neupotrebljiva i nesigurna za bilo kakvo korištenje. Održavanje cjelokupnog kompleksa zahtijeva konstano ulaganje i građevinske sanacije. Većina radova odvija se iza zatvorenih vrata i tek MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. listopada - 31. ožujka Ponedjeljak - Petak: od 7 do 15 sati Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

nakon i po nekoliko godina pronalaženja sredstava, ulaganja i truda javnosti otvaramo vrata prenamijenjenih i novouređenih prostora.

Radovi na fortifikaciji

Radovi na rekonstrukciji i

revitalizaciji fortifikacije Starog grada u Muzej nematerijalne baštine pod imenom „Riznica Međimurja“ traju od 2018. godine i sufinancirani su sredstvima EU fondova, iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. / Investicijska potpora u kulturu i očuvanje baštine u visini od 85 %, dok preostalih 15 % financira glavni investitor Međimurska županija. Projekt se provodi u partnerstvu s Regionalnom razvojnom agencijom REDEA-om i Turističkom zajednicom Međimurske županije. Građevinski radovi privode se kraju, no čeka nas još unutarnje opremanje novog muzeja, suvenirnice, kafića i servisnih prostorija.

Kraj svih radova i otvorenje novog muzeja očekuje se u travnju 2021. godine.

Radovi na centralnoj palači

Radovi statičke sanacije centralne palače provode se od 2008. godine i financirani su sredstvima Ministarstva kulture i Međimurske županije. Do 2013. godine završena je kompletna statička sanacija JI krila plače Starog grada, a radovi statičke sanacije od 2014. godine preusmjereni su na obnovu

Pogled na obnovljeni ulazni bastion fortifikacije Starog grada u Čakovcu

JZ krila te traju još i u 2020. godini. Trenutno se završava sanacija zadnjeg 2. kata.

Stalni tematski postav: Zrinski i čakovečki Stari grad

U ove novogodišnje dane veselimo se činjenici da dio tih radova privodimo kraju i da uskoro otvaramo za javnost 2. kat JI krila koji je uređen u novi dio muzejskog stalnog postava. U njemu će biti smješten tematski postav pod nazivom: Zrinski i čakovečki Stari grad. Za tu potrebu uređene su prostorije novim parketima u sobama, kamenom oblogom u hodniku, grijanjem, galerijskom rasvjetom, ofarbani su i sanirani zidovi te postojeći drveni prozori koji su dobili i nove zavjese s UV zaštitom. Sami izložbeni primjerci smješteni su u nove vitrine i postamente, a trenutno radimo i na vizualno atraktivnom dizajnu likovnog dijela postava.

Sastavni dio izložbe bit će i

hologramske naočale i tableti te aplikacija za mobitele na temu obitelji Zrinskih koju će svaki posjetitelj moći skinuti na svoj vlastiti smartphone.

Za potrebe izložbe sašivene su i replike povijesnih kostima grofa Nikole VII. Zrinskog i njegove žene grofice Sofije Löbl.

Radovi su financirani projektom „Living castles“ iz Operativnog programa INTERREG V-A Slo-Hr 2014.

- 2020. u vrijednosti od 85 %, dok je ostatak sufinanciran vlastitim sredstvima. S obzirom na epidemiološku situaciju otvorenje izložbe i novog dijela stalnog postava bit će u siječnju virtualno putem YouTube kanala i putem društvenih mreža.

Zahvaljujući konstantnoj brizi i statičkoj obnovi koja se vrši unazad nekoliko godina, Stari grad Čakovec nije pretrpio veće štete uzrokovane nedavnim potresom, osim popadalih crijepova sa sljemena krovišta JI krila.

8. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 47

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

STIŽE ZIMSKO VRIJEME VREMENSKA SLIKA: U prvom tjednu siječnja vrijeme je više nalikovalo na jesen nego na zimu i na siječanj koji je kod nas najhladniji mjesec u godini. Sad bi trebalo biti oštro i hladno, suho ili snježno, a ne kišno, magleno i blago kakvo je bilo posljednjih dana… Čini se da će siječanj polako poprimiti svoje karakteristike. Već tijekom petka će povremeno biti susnježice i snijega, čini se u manjoj količini, a onda bi još nešto snijega trebalo biti

u nedjelju i možda u ponedjeljak. Ide na hladnije pa ćemo u prvoj polovici sljedećeg tjedna imati i ozbiljnije minuse. Opširnije u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Tijekom petka bi trebalo doći još hladnijeg zraka pa će se temperatura sniziti u odnosu na sredinu tjedna. Vjetar bi trebao okrenuti na sjeverne smjerove. Povremeno će biti susnježice i snijega, a temperatura će biti malo iznad nule. Moguć je nastanak tanjeg snježnog pokrivača, osobito

u brdovitom području. Zimski dan.

Subota nam donosi većinom suho vrijeme uz kraća sunčana razdoblja. Ujutro će biti mraza i mjestimične magle, a tijekom dana vjerojatno ćemo imati malo sunca.

Vjetar većinom slab. Jutarnja temperatura između -5 i -1, a najviša dnevna se očekuje u blagoj pozitivi.

Nedjelja bi, prema trenutnim pokazateljima, trebala biti pravi zimski dan. Oblačno, vjetrovito i hladno. Povremeno

SKANDINAVKA Autor: MILAN ĐURIĆ, Nedelišće

HEAVY METAL BAND IZ ČAKOVCA

EPSKA POEZIJA

BIJKA NEDIRAK, PRSKAVAC

GL.GRAD LIBIJE

se očekuje snijeg, osobito u gorskim predjelima. Temperatura oko ili malo ispod nule. Zasad je teško reći hoće li kod nas na sjeveru pasti deblji snijeg jer još nije potpuno jasan položaj oborinske zone i hladnijeg zraka. Ako se oba faktora ispune istovremeno onda možda bude i više od 1015 cm snijega. Neki proračuni pokazuju da bi zona obilnijeg snijega ostala nešto južnije, nad Posavinom i prema BiH. U tom slučaju mi na sjeveru ćemo imati značajno manje snijega, možda tek pokoji centimetar.

Početak sljedećeg tjedna donosi nam više suhog vremena, ali čini se još hladnije.

Moguća su i sunčana razdoblja, a ako budemo imali vedre noći onda bi se temperatura mjestimice mogla spustiti i do -10 stupnjeva, po kotlinama možda i niže. Ali uvjet za to je da imamo snijeg na tlu i da bude mirna vedra noć. U protivnom će biti nešto viša temperatura.

6

ODRPANCI

UZVIK DOZIVANJA

TIM

MONGOL AVAR OSOBNA ZAMJENICA

MUŠKI KRATKI KAPUT

MORSKA RIBA, LOVRATA

DOJAM, UTISAK

DRUGA NEPOZNANICA U MATEMATICI

“EUROLIGA”

ŠAV NA ŽENSKOJ ČARAPI

ŽITELJ LIBANONA

1.1. u 07:36 h 5.1. u 07:36 h

ZALAZI

METEOROLOŠKI KALENDAR • 10. 1. 1993. god. najdublja atlantska ciklona (tlak u središtu 912-915 hPa) • 13. 1. 1968. god. u Zalesini ( Gorski kotar ) temperatura -35.2°C • 14. 1. 1985. god. počelo razdoblje ledostaja kod Radenaca na Kupi koje je trajalo 7 dana

1.1. u 16:20 h 5.1. u 16:24 h

VICOTEKA

ERBIJ GRABEŽLJIVA ŽIVOTINJA ADOLF OD MILJA

TORINO MIRISNI PODANAK VALERIJANE

SLIJED, NIZ

BIJES, SRDŽBA

“ENERGIJA”

NI U KOJE VRIJEME

ŠUMAR

FR.KIPAR, EDOUARD (1832-1883)

PJEVAČ GRDOVIĆ

TANTAL NOSEĆI SMJEŠTATI UNUTRA JEDINIČNI VEKTOR

LJEKARNICI

ONAJ KOJI BOLUJE OD CIROZE

Restoran Čovjek uđe u taxi sa sendvičem. Taksista protestira: - Oprostite, ovo nije restoran.

- Znam, zato sam si ponio nešto za pojesti.

Autor: Mladen Mrčela

ŽITELJI ARABIJE

TEREN, ZEMLJIŠTE

DRAMATIČAN. NESRETAN DOGAĐAJ

IZLAZI

d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 7.1.)

MOZGALICA

SVIJEĆA OD LOJA

NJEMAČKA KANTAUTORICA TAIBI

IZNENADNA POLICIJSKA PRETRAGA

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu.

Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT

Navike Ženama treba bar 10 godina da promijene navike svojih muževa i onda se žale da on više nije čovjek za kojeg su se udale.

RADNIK NA RAČUNALU

LEPEZA ZA SKLAPANJE

Ako nije siječanj u snijegu, teško njivi, vrtu, dolu i brijegu

Brak Treba mi žena. Poštena. Koja me neće varati.

I koja mi neće rasturiti sadašnji brak

OZLJEDA “ALBANSKA FRANCUSKA NaŠ TELEGRAF. POKRAJINA NOGOMETAŠ TKIVA AGENCIJA”

SREDIŠNJICA

.

Pučka meteorologija

STARIJI RAHIMOVSKI RUŽA ČAJNJAČA

LJETOVALIŠTE U ISTRI GLUMAC GALO

SITNO OGOVARANJE BJELOVAR NATKOLJENICE, BUTINE ITALIJA IRIDIJ

48

Aktualno

BOGATI SPORTSKI VIKEND DONOSIMO TOP 5 međimurskih u dvorani Graditeljskeprema škole nogometnih profesionalaca Čakovec nogometnoj stranici za transfere

ODIGRANO PRETKOLO MALI NOGOMETAŠ PAULO www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 nogometnog NOMO NEMIHrvatskog (10) ne odustaje kupa od sporta kojeg obožava

Tko su najvrijedniji i najskuplji međimurski nogometaši?

Ako može s dijabetesom igrati Nacho, mogu i ja!

PRELOŠKI RUKOMETAŠI kuTRADICIONALNI teniski turnir Punčec Open završen bure na zadnjem mjestu tablice2018.

11. svibnja jeHRL u Čakovcu Prve Sjever

DeniToplek Žmak slavio Vjeran prešao redove druguu uzastopnu Varaždina pobjedu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

2020. leta smo se rešili, a nevole so ostale

M

inulo je 2020. leto štero bodemo pamtili, ali ne po dobromo jerbo je započela z koronom, a završila z potresima. I neje to se, korona je još navek tu i dale vedri i oblači i nikak joj nebremo stati na rep, očem reči, nebremo joj najti slabo točko kaj bi jo sfondali ili pak bar deli pod kontrolo. Kak veli teca Franca, štera je pregrmela kajkakše nevole i dva rate, ali takšo nevolo kak je korona ne i da kuliko se ona razmi vu te kineski beteg, vu te preslabo kuhane šišmiše, za ve mo još ne vidimo kraja!

Na ovo staro leto smo ne išli vum kaj dočakamo novo leto nek smo bili pre sebi, očem reči, bili smo saki v svoji hižici i svoji izolaciji i to budni kaj bodemo sigurni da je ovo najhujše leto, štero je bilo puno sake fele nevoli, odišlo i prepustilo

POD VUROM

mesto novomo leti štero bode brzčas bolše od ove stare štere smo se rešili. Si se nadjamo da bode bolše, a v sebi si gruntamo sam kaj ne bode hujše.

Još navek so zaprti kafiči i krčme kak da so oni krivi za se nevole štere nam je priskrbel korona viros. A neso krivi niti kafiči, niti krčme, niti restorani, nego ljudi šteri so ne virosa ruon ozbiljno v pamet zeli pak se je viros rezrasel (čitaj: restepel) kak partizanka: mi smo se „pazili“, a saki den ga bilo se vejč i vejč betežnikov. Jako čuda jiv je zbetežalo, čuda jiv je ozdrajlo, a hajdi jiv je završilo i na grobjo. Si oni šteri so meli več duže nekšega betega, a unda se je dorivala i korona tak da je ona bila zadja kaplja štera je prelijala kupico živlenja.

Još nekaj nebrem razmeti, sam se je spremenil datum i kolendar tak da ve mesto 2020. pišemo 2021. i broj betežnikov se je zmenšal kak da je korona viroso stekel rok trajanja. Istina Božek, stiglo je cjepivo protiv korone, ali smo još ne došli si na red za pikanje i več se beteg povlekel, očem

stepalo v Glini i Petrinji, a i v mestima okoli teh gradov. I to ne bilo kakši potres nego jakši nek je bil v Zagrebo. Ne znati kaj smo krivi ili dužni našemo Božeko kaj tuliko nevoli dohaja v ovo Lepo Našo?

Nekak si gruntam da so negda, pred osemdeset let, v Sisko živeli čuda spametneši ljudi nek denes.

Si znamo da je 22. junjuša 1941. leta, na početko Drugoga rata, Nemačka napala Rusijo i to vjutro v peti vuri, a Sisčani so v šesti vuri več zafremali partizanskoga odreda v šumi Brezovici, a denes so niti za štiri-pet dni ne uspeli organizerati prihvat humanitarne pomoči štera je mam posle potresa genula prema Glini, Petrinji, Sisko… iz sih krajov Lepe Naše.

Morem vam reči da smo se mi Međimorci mam posložili i počeli smo skupljati pomoč za se postradale. Nekaj se je več odpelalo, a saki den se i dale skuplja i vozi. Jani davlejo jesti, jani se drugo kaj tre za čisščenje i popravljanje hiži štere so se zrušile, a oni tretji davlejo

peneze… Hajdi naših meštrov, ogjogascov i mladih ezermeštrov je odišlo na porušeni teren i pomažejo se kaj treba. Neje kaj bi falil nas Međimorce, ali da nekomo nekaj treba mi smo navek tu, očem reči, tam de treba. Tak je bilo v Domovinskomo rato, a tak je i v sim nevolama štere dojdejo, a nesmo jiv zvali. Navek je čuda bole da mi moremo pomagati drugima nek da čakamo kaj drugi pomažejo nam.

Ve dok je bil potres, dok se je stepalo se i to hajdi jako zazvedili smo da so se zrušile i nešterne hiže štere so zidane posle Domovinskoga rata. Ve se iščejo oni šteri so popravlali i zidali hiže posle rata, a zazidali so jiv bole nikak tak kaj jiv je of potres zrušil. A si oni šteri se nejbole razmijo v zidanje velijo da se te hiže nej smele zrušiti ak so jiv delali kak Bog zapoveda i kak so inžineri to rekli. Ali znate kak nešterni meštri to delajo, čim šef glavo krej obrne oni fušajo. Neso se nadjali kaj bi potres mogel biti pak kaj se bode zazvedilo de so zahuzali. Neje to lepo jerbo znamo kak

so toga posla šteroga so šlampavo oddelali dobili pošteno plačeno. Se smo to mi platili, a ve vidimo da smo dobili figo friško.

Dok je bil potres v Sisačko-moslavačkoj županiji i prinas v Međimorjo se je stepalo. Ne jako, ali se je poznalo. Bole nek prinas se je poznalo v belom Zagreb grado. Nejvekša zgrada v Zagrebo ima 25 kati, visoka je 95 metrov i zazidana je v Strojarskoj vulicu. Ona se je hajdi stepala i nuhala, a nejbole so se nuhali oni na 25. kato, ali je ostala cela i nikšega kvara ga ne bilo ak ne računamo to kaj se direktorovoj tajnici na 25.kato kava rezlijala i malo joj je poflekala kikljo. Štel sam vam pravzaprav reči da so to nejvekšo zgrado v Zagrebo zidali Međimorci, naši meštri šteri se razmijo v posel jerbo je i gazda te zgrade Međimorec i on je znal komo je posla dal.

Sa je sreča kaj Kinezi delajo našega Pelješkoga mosta jerbo da bi naši delali mortik bi i to delali bez železa, armaturi i cementa kak je to bilo v Petrinji!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Ines Kovačić, Slemenice - Najviše budem pamtila proslavu 18. rođendana koji je bio u svibnju, taman kad se malo ta situacija s koronom smirila. Ovako sve ostalo je bilo u znaku korone i online nastave. Ali eto, barem sam uspjela proslaviti rođendan.

Po čemu će građani pamtiti 2020. godinu?

2020. godina donijela je razne društvene promjene. Morali smo se naviknuti nositi maske u zatvorenim prostorima.

Piti kavu kod kuće ili ju ponijeti za van. Druženje je zbog korone svedeno na minimum. Sve je to stvorilo jednu turobnu i tjeskobnu atmosferu. Na sve to evo i potresa. Većini je građana ova prošla godina bila teška. No, pitali smo ih je li bilo i svijetlih trenutaka. (dv, zv)

reči, broj betežnikov se je zmenšal. I to hajdi.

Odišlo je leto vu šteromo so roke dobile vejč alkohola nek jetra.

Kak sam več rekel, cjepivo je stiglo i pomalem so doktori počeli ljude cepiti i ne znati kuliko bodemo nucali cajta kaj bodo si na red došli. Sosed Tonča je lepo rekel da bi bilo nejbole da se cjepivo dene v pivo i da se otprejo krčme. Za tjeden dni bo ceplena cela Lejpa Naša.

Korona viros se seposod poteple i nigdar nebremo znati de bodemo ga zišli i de nas bode napastuval. Kuliko sam mel za čuti jedino se je v cirkvi ne nišči zarazil od korone jerbo korona ne hoda v cirkvo. A kak bode hodala da je došla z komunističke Kine.

Kak da nam je ne bilo dosti korone vu minulomo leti, a i potres šteri je stepel i restepel beli Zagreb grad vu marcijošo, još smo niti Zagreba pravzaprav ne počeli popravljati, a predi nek smo 2020.leto sprajli v ropotarnico povjesti pak smo meli potresa i to v Banovini. Nejbole se je

Vesna Krnjak, Okrugli Vrh Pa ima i nešto dobro ove godine, snaha mi je zanijela. To mi je najljepša stvar. A ovo sve ostalo i sami znate, korona i potresi. Sve najgore što nas je moglo zadesiti, ali moramo dalje pozitivno misliti.

mi prodiremo dublje

Stjepan Posedi, Krištanovec - Ma normalno da je bilo nešto i pozitivno, ako ništa drugo neki obiteljski događaji pa je čovjek zadovoljan, ali ova korona i potres su nas pokosili. Treba biti čvrst i jak da se sve to preživi. Da nema ove korone, bila bi jedna prosječna godina.

Nataša Trstenjak, Krištanovec - Nažalost, prošlu godinu budem pamtila po lošemu. Bilo je više lošeg nego dobrog. Što se tiče zdravlja moje obitelji, bilo je dobro, ali ovako je bilo puno smrtnih slučajeva meni bliskih ljudi i to me jako pogodilo.

www.teamgradjenje.hr

Ivan Goričanec, Mala Subotica - Pa praktički ništa pozitivno mi se nije dogodilo prošle godine.

S druge strane, nije bilo ni toliko nešto loše. Mogu reći da je to bila jedna standardna godina. Nadam se da će ova nova ipak biti nešto bolja.