Međimurske novine 1322

Godina XXVI.

Čakovec, PETAK, 15. siječnja 2021.

Broj 1322

KOLAPS pandemije u Međimurju

Više ne brojimo mrtve, a samo je jedan pacijent na respiratoru

Cijena 10 kuna

BORIS BISTROVIĆ iz Čakovca i drugi međimurski ugostitelji o produženju zabrane rada kafića i restorana

Dajte nam da radimo!

str. 7

ISTRAŽILI SMO kakva je sigurnost naših građevina u slučaju zemljotresa kao što je bio u Petrinji

6,2 Richtera

str. 4-5

može li Čakovec izdržati?

Problem su stare zgrade čija sigurnost se samo nagađa VERA TRUPKOVIĆ iz Murskog Središća ima 66 godina, a proglašena najrekreativkom grada

Bit će posla i za str. 8 međimurske firme!

GRADONA­ČELNIK STJEPAN KOVAČ o aktualnom čako­ ve­čkom trenutku i otvorenim pitan­ jima koja traže od­ govore

Veliki interes za život u Čakovcu potvrđuje gradnja stanova str. 12

TEMA BROJA

DOBAR POSAO POLICIJE doveo do opadanja broja krađa

str. 3

KRISTINA I GORAN KOŠAK iz Turčišća sretni i zadovoljni što se bave kozarstvom

RAZGOVOR s ministrom Darkom Horvatom uz predstojeću obnovu nakon potresa

22

Uživamo u uzgoju str. 14 koza i Vježbam, šećem, lopova iščekivanju poslali iza jarenja igram odbojku, a ni rešetaka str. 18 tablete ne trebam

ŽIVOTNI I POSLOVNI IZAZOVI Sabine Er iz Strahoninca na Dalekom istoku

Umjesto očuvanja umjetnina Kineze učila engleski str. 13

www.teamgradjenje.hr str. 21

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKA BOLNICA opet omiljena politička tema

FOTO

SDP izvijestio o odlasku dr. Tanje Potočnik-Hunjadi Odjel infektologije čakovečke Županijske bolnice ostao je ovih dana bez svoje specijalistice Tanje PotočnikHunjadi, dr. med. koja je dala otkaz i otišla raditi u susjednu županiju.

Vijest o njenom odlasku i razlozima otkaza javnosti je objavio međimurski SDP. Između ostalog navodi se kako se kulminacija problema dogodila u rujnu 2020., kada je, nakon odbijanja ravnatelja da posluša savjete struke, tj. koordinatora-doktorice Potočnik-Hunjadi, prisilio je da podnese ostavku na mjesto koordinatorice.

- Za „nagradu“ odmah idući dan smijenio ju je s mjesta voditeljice Odjela infektologije. Do danas Odjel infektologije u našoj bolnici radi bez voditelja odjela-infektologa. Unatoč da bude maksimalno angažirana u sustavnom zbrinjavanju oboljelih od COVID-19, nastavilo

15. siječnja 2021.

tjedna

Međimurski SDP žali zbog odlaska dr. Tanje PotočnikHunjadi iz čakovečke bolnice se njeno šikaniranje i omalovažavanje te je potom bila prisiljena dati otkaz, tvrde u priopćenju međimurskog SDP-a iza kojeg se nitko nije potpisao. Do dr. Tanje Potočnik-Hunjadi nismo mogli doći do zaključenja ovog broja novina. (vv)

BRIGA NJIH, BEZBRIŽNO SE DRUŽE KAD NAMA SLINE CURE Blago njima, za njih zabrana ne važi, mogu se družiti, cuclati sok, kavu ili pivce kao što to poručuju u preuređenom Park’s Jug kafiću koji nestrpljivo čeka reopening. Grijte nam stolice do otvaranja lokala!

KOLAPS epidemije koronavirusa u Međimurju

Samo jedan pacijent na respiratoru!

U trenutku pada broja zaraženih i bolesnih postavlja se logično pitanje, nije li vrijeme da se počne vraćati barem dio normalnog života jer očito će i dalje biti itekako važan utjecaj i odabir mjera Piše: Dejan Zrna

I

dalje se pokazuje kako su Međimurske novine, kao jedan od rijetkih medija koji je od prvog trenutka tražio balansirano izvještavanje o nemiloj zdravstveno krizi i to radio na odmjeren način mjesecima unatrag - bile u pravu.

Zaraza koronavirusom u Međimurju u konstantnom je velikom padu šesti tjedan i sve bliže smo kolektivnom imunitetu (prokuženosti) koji bi, u što smo uvjereni (jer stručnjaci ionako još uvijek ništa ne znaju, osim da su potrebne što čvršće mjere, sada zbog “trećeg vala”!?), čak mogao ugasiti koronavirus krizu kad se procijepi naše starije stanovništvo.

Zašto i dalje panične umjesto dobrih vijesti? Što se tiče brojki zaraženih koronom u Međimurju, one su sve manje (386 u četvrtak), više nema iz dana u dan umrlih, dok je u četvrtak samo jedna osoba bila u nešto težem stanju (na respiratoru).

I u cijeloj zemlji slična je situacija, ali, nažalost, ove dobre vijesti nikako da prošire hrvatski mainstream mediji koji i dalje šire uglavnom paniku i strah oko ove bolesti i nikako da balansirano analiziraju što se zaista događa.

Teško je razumjeti ovu agendu glavnih hrvatskih medija, kao i većine hrvatskih epidemiologa i dijela znanstvenika koji su se donedavno svakodnevno javljali iz Njemačke,

Kanade i Velike Britanije, predviđajući da ako nećemo napraviti potpuni lockdown i uvesti policijskih sat, upravo ovih dana u Hrvatskoj brojati stotine mrtvih, a bolnice zakrčene teško bolesnima.

Međutim, crni scenarij koji su predviđali nije se dogodio niti približno.

Nažalost, u Hrvatskoj ljudi umiru, ali kad je korona u pitanju, to je uglavnom zbog teških posljedica koje im je u tijelu izazvao virus.

- Točnu smrtnost je teško procijeniti jer ukupni broj zaraženih nije poznat, ali u Hrvatskoj je taj IFR oko 0,3 posto, izračunali su znanstvenik Gordan Lauc i matematičar Nenad Bakić koji su bili žestoko napadani jer nisu bili “na istom putu” kao oni koji

Dio učenika opet u školskim klupama Nakon obavljenih konzultacija s epidemiološkom službom i ravnateljima škola odlučeno je da će se nastava u drugom polugodištu za učenike od 1. do 4. razreda osnovnih škola te učenike 4. razreda srednjih škola odvijati prema A modelu nastave,

odnosno u školi, dok će se za ostale učenike, od 5. do 8. razreda osnovnih škola te od 1. do 3. razreda srednjih škola odvijati po C modelu, odnosno online.

U skladu s takvim potrebama ponovno je organiziran besplatan prijevoz za učenike. Pročelnica UO za

obrazovanje i kulturu MŽ Blaženka Novak istaknula je da će se nastava odvijati u prijepodnevnoj smjeni, a nastave li se iduća dva tjedna povoljni epidemiološki trendovi, razmotrit će se odvijanje nastave u školi za sve učenike. (dv)

su predviđali katastrofu, već su uvijek realno sagledavali stvari uz optimizam da će sve ovo uskoro ipak biti iza nas.

S obzirom na evidentni pad broja zaraženih i činjenicu da je još uvijek zima kada se čovjek može razboljeti od respiratornih bolesti, postavlja se pitanje kako da se iskontrolira epidemija i počne vraćati život.

- Ključ kontrole epidemije je evidentno smanjiti reprodukcijski faktor Rt ispod 1 (Rt ili samo R označava reprodukcijski faktor u nekom trenutku, za razliku od inicijalnog) i stabilno ga održavati ispod ili oko 1. Elementarna je činjenica da visoka prokuženost (postotak ljudi koji su stekli imunost prebolijevanjem) značajno smanjuje R. Sve je veći konsenzus da imunitet nastao prebolijevanjem traje dugo, prema posljednjim radovima i preko 8 mjeseci (a za veći interval nemamo podataka zbog trajanja epidemije), a sva dosadašnja istraživanja pokazuju da prebolijevanje štiti i od svih do sada evidentiranih novih sojeva, ističe u svojoj analizi Lauc.

U trenutku pada broja zaraženih i bolesnih postavlja se logično pitanje, nije li vrijeme da se počne vraćati barem dio normalnog života jer očito će

Cijepljeno 1674 osoba S 15. siječnjom u Međimurju je cijepljeno 1674 osoba. Riječ je o prvoj fazi koja obuhvaća zdravstvene djelatnike, korisnike domova za starije i nemoćne te njihove zaposlenike. Idući tjedan kreće i docjepljivanje drugom dozom onih

i dalje biti itekako važan utjecaj i odabir mjera.

- Epidemiološke mjere ograničavanja kontakata među ljudima jedan su od temeljnih elemenata ograničavanja brzine epidemije.

S druge strane, mjere poput zabrane napuštanja doma, zabrane javnog prijevoza, zabrane napuštanja mjesta prebivališta, zabrane rada trgovina i neesencijalnih firmi i sl. pokazano je da imaju vrlo ograničeni učinak na širenje epidemije.

Ključ u odabiru mjera je odabrati najbolji skup mjera s kojim se može kontrolirati epidemija. Mjere trebaju biti razmjerne i treba izbjegavati one koje su društveno najskuplje, primjerice zatvaranje škola (odnosno prelazak na online nastavu). Neproporcionalne i ishitrene mjere rezultiraju otporom i prema

koji su među prvima primili cjepivo. Početkom veljače ide druga faza, odnosno na redu su kronični bolesnici i osobe starije od 65 godina a tek krajem proljeća i početkom ljeta cjepivo bi moglo dobiti i ostatak stanovništva. (vv)

razumnim i učinkovitim mjerama, poručuje Lauc.

Odmah vratiti stanje prije mjera 29. studenog

Možemo zaključiti da bi što prije trebalo vratiti stanje koje je bilo na snazi prije 29. studenog, kad je Hrvatska imala najblaže mjere u Europi, a Vlada i Stožer bili su odmjereni u pristupu. Srećom da se usprkos pritisku nije dogodio potpuni lockdown, jer kao što to pokazuje primjer susjedne Slovenije, ne donosi ništa dobroga. Stoga bi međimurski Stožer trebao pokazati već ovih dana inicijativu prema središnjici i zatražiti od 1. veljače povratak rada ugostiteljskih objekata uz pridržavanje mjera distance, kao i povratak svih učenika u škole te dopustiti sport i rekreaciju posebice mlađima od 18 godina.

15. siječnja 2021.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GDJE su “nestali” lopovi za vrijeme korona-krize?

Policija strpala u zatvor 22 višestrukih lopova Prošle godine međimurski su policajci zabilježili pad teških krađa od 35 posto u odnosu na pretprošlu godinu. Što se tiče krađa, zabilježili su pad od 42,47 posto u usporedbi s 2019. godinom Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Prema policijskim izvješćima koje smo primali na adresu redakcije Međimurskih novina, posljednjih nekoliko mjeseci uočili smo pad broja krađa i teških krađa u Međimurju. Pokazuje li to i cjelokupna statistika u policiji te što je razlog padu ove vrste kriminala u Međimurju raspitali smo se u PU međimurskoj kod policijskog djelatnika Josipa Jalšovca, vođe opće grupe za kriminalitet.

Opći kriminalitet je najzastupljeniji i on čini u prosjeku obično 70 do 80 posto ukupnog kriminaliteta na području PU međimurske.

Najzastupljeniji u općem kriminalitetu su imovinski delikti, teške krađe, krađe i razbojništva. Udio imovinskih delikta u općem kriminalitetu kreće se oko 80 posto.

Imovinski delikti i dalje najzastupljeniji

- Kaznena djela protiv imovine konstantno u posljednjih nekoliko godina imaju blagi pad ili se zadržavaju na istoj razini.

Ako gledamo 2015. godinu, tada smo imali 1064 kaznenih djela protiv imovine, a 2020. godine njih 595.

To je pad za skoro 50 posto.

Pad ovih kaznenih djela je uočen i u odnosu na pretprošlu godinu. Prošle, 2019. godine u Međimurju je počinjeno 746 kaznenih djela protiv imovine, a 2020. godine njih 595, ističe Jalšovec. Isto ta-

ko, kako naglašava Jalšovec, broj teških krađa konstantno pada posljednjih pet godina.

Prošle godine međimurski su policajci zabilježili pad teških krađa od 35 posto u odnosu na pretprošlu godinu. 2019. godine u Međimurju je zabilježeno 367 teških krađa, a 2020. godine njih 236.

- Što se tiče krađa, imamo pad od 42,47 posto u usporedbi s 2019. godinom. Obradili smo 299 krađa u 2019. godini, a u 2020. njih 172, dodaje vođa grupe za kriminalitet u PU međimurskoj. Što se tiče teških krađa, razriješenost je 2020. godine bila 29,24 posto, a u 2019. 27 posto. Povećanje razriješenosti bilježi se i kod krađa, ona je 2020. iznosila 29,65 posto.

Jalšovec naglašava da su kao policijska uprava zadovoljni rezultatima jer su oni bolji su od predviđanja.

PU međimurska u godini obilježenoj koronom zabilježila je i 585 krađa do 1000 kuna, koje se progone privatnom tužbom. U usporedbi s 2019. godinom, takvih krađa bilo je 781.

- Policija je kod krađa do 1000 kuna dužna napraviti sve da dođe do počinitelja takvih krađa. Ako utvrdimo tko je počinitelj, dolazimo do oštećene osobe i dajemo joj podatke o počinitelju te ga potom žrtva može privatno tužiti. Jedan od primjera takvih slučajeva je krađa bicikla u vrijednosti od 700 kuna.

Mi ga oduzmemo od lopova, vratimo ga žrtvi i dajemo joj podatke o počinitelju i onda

Nema straha jer imamo solidnu gradnju S čakovečkim magistrom građevine Darkom Žagarom razgovarali smo o stanju građevina, od obiteljskih kuća, javnih zgrada i crkava u Međimurju jer se nakon neprestanog podrhtavanja tla praktički cijele prošle, ali i početkom ove godine strah od potresa, bio on stvaran ili imaginaran, uvukao u sve nas.

Boje se oni koji imaju stare, starije, ali i novije kuće, žive u stanovima novije ili starije gradnje, ali i oni koji rade u zgradama koje su napravili još austro-ugarski građevinari u doba turskih ratova i kasnije. Temu broja donosimo na str. 3.-4.

Vježbam i ni jedna tableta mi ne treba

Dolijali lopovi koji su haračili po Međimurju

Tko je najčešće na meti lopova?

- Teške krađe događaju se uglavnom u obiteljskim kućama i vikendicama.

Najčešće se u njima krade novac i nakit koji se može unovčiti. Rijetko se kradu, na primjer, mobiteli i televizija. To se nekada kralo.

Danas imamo i slučajeve provala u sportske objekte gdje se krade piće.

Josip Jalšovec, vođa grupe za kriminalitet

Kako se zaštititi od lopova?

• U stanove se najčešće provaljuje kroz ulazna vrata pa se osigurajte dobrom bravom i čvrstim zasunom za djelomično otvaranje vrata.

•Na obiteljskim kućama česte su mete lopova prozori, velike staklene površine na vratima i slično pa ugradite dodatnu zaštitu.

• Postavite vanjsko osvjetljenje jer lopovi vole mrak. Možete odabrati rasvjetu tijekom cijele noći (automatski se pali u sumrak), svjetiljke sa senzorom za kretanje ili osvjetljenje upravljano s

VIJEST(I) TJEDNA

(NE) SVIĐA NAM SE

SAVJETI GRAĐANIMA

• Uvijek zaključavajte ulazna vrata bez obzira na to koliko dugo ćete biti odsutni. Ako idete nakratko iz stana u posjetu susjedu, prijatelju ili porodici, ne ostavljajte otvorene prozore ili balkonska vrata jer lopovi vješto koriste takve prilike, neopaženo ulaze u Vaš stan i u kratkom vremenu odnose novac, zlatni nakit ili vrijedniju tehničku robu • Nemojte tik uz kuću ostavljati predmete koji omogućavaju lakše penjanje, poput ljestava ili sanduka.

3

automatskim vremenskim prekidačem.

• Ne držite novac i dragocjenosti u posudama na kuhinjskim policama, pod jastukom, među rubljem i slično, lopovi znaju da ondje treba tražiti.

• Nemojte razglasiti “na sva zvona” da ste upravo dobili plaću, kupili nove kućanske uređaje ili uštedjeli veću svotu.

• Imovinu koja vam je udaljena od mjesta stanovanja ili rada u dogovoru sa susjedima ili prijateljima češće obilazite. (Izvor: PU međimurska)

ga ona može tužiti ako to želi, pojasnio nam je Jalšovec.

Što je razlog padu broja krađa?

Kao jedan od razloga padu broja krađa Jalšovec navodi široku mrežu preventivnih aktivnosti koje međimurska policija provodi tijekom cijele godine već neko duže razdoblje.

- Drugi je razlog taj što smo 2020. prijavili i predali pritvorskom nadzorniku 22 počinitelja kaznenih djela protiv imovine, i to multirecidiviste, kojima je određen zatvor i sada odslužuju kazne koje imaju. Svaki od njih je minimalno bio prijavljen za 4 teške krađe, naglašava naš sugovornik.

U nastavku navodi još jedan od razloga pada broja krađa i teških krađi: - Tu je i ta nesretna korona koja je u prvom dijelu utjecala na mobilnost kriminalnih skupina.

Tada smo imali lockdown, ograničeno kretanje i pojačane policijske kontrole. Ljudi su

U dućane se danas više ne provaljuje toliko jer svi dućani imaju više-manje alarm.

Imali smo, primjerice, slučaj provale iz tjedna u tjedan u benzinsku u Murskom Središću sve dok nisu postavili alarm. Tada su krađe prestale, napominje Jalšovec.

bili doma i nije bilo jako puno kuća bez nadzora.

U prilog ovim padajućim brojkama svakako treba i spomenuti da je posljednjih nekoliko godina povećana i svijest građana o samozaštitnom ponašanju. Odlična je i suradnja policije i građana u sprječavanju i otkrivanju ovakvih kaznenih djela.

- Jedna od loših navika naših žitelja je ostavljanje ključeva stana, kuće ili drugih prostorija u bravi ulaznih vrata, prilikom kratkotrajnih odlazaka od kuće. Vlasnici mnogih nekretnina često skrivaju ključeve na raznim lokacijama, npr. ispod otirača, tegli za cvijeće, kao i na drugim, ne baš skrovitim mjestima. Lopovi tako „skrivene“ ključeve mogu vrlo lako pronaći te ih potom iskoristiti za nesmetani ulazak u vaš dom. Izbjegavanjem takvih navika uvelike ćete smanjiti mogućnost da postanete žrtva kaznenog djela, posebno upozoravaju iz PU međimurske.

Vera Trupković nedavno je dobila laskavu titulu najrekreativke Murskog Središća na prijedlog svoje Udruge Sport za sve. Od početka, dakle od prije 25 godina redovito vježba u Udruzi i uključuje se u sve aktivnosti u gradu. - Nijedna akcija ne prođe bez nje, kazala nam je Ani- c a Varga, predsjednica Udruge Sport za sve, ali i duša i srce udruge.

U malim gradićima kao što je Mursko Središće sve udruge, osim onim čime se bave, uključuju se i u sve moguće manifestacije.

A gdje je akcija, tu je i Vera. Posjetili smo je u njezinu domu, u Istarskom naselju u Murskom Središću. Priču pročitajte na str. 16.

Bilo je teško, a sad je nepodnošljivo

Nakon 27. studenog 2020. godine, kad je kafićima zbog epidemioloških mjera zabranjen rad, takve su se mjere ponovno produžile do 31. siječnja 2021. godine. Dok građani kave piju kod kuće, na benzinskim pumpama ili u pekarnicama, ugostitelji su morali zatvoriti svoja vrata, nije im omogućeno ni da imaju mogućnost prodaje kave “za van”. Što kažu međimurski ugostitelji na produženja mjera, pročitajte na str. 7.

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. siječnja 2021.

ISTRAŽILI SMO kakva je sigurnost građevina u Čakovcu i Međimurju u slučaju katastrofalnog potresa procijenjene jačine od 5,5 do 6,5 stupnj

Može li Čakovec potres 6,2 Richte - Građevine građene sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća i kasnije kod potresa 5,5 stupnjeva po Richteru mogu očekivati malo napuknuće žbuke i to na spojevima zidova i stropa. A ako nas pogodi nešto jači potres, moguće su tek male pukotine u zidu, ističe Darko Žagar, građevinski inženjer iz Čakovca Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

- Mogu reći kako sam jako zadovoljan, ako se to tako uopće može reći nakon strahota potresa u Petrinji od 6,2 Richtera , ali i u Zagrebu od 5,5, kako su se ponijele zgrade i kuće koje su građene sredinom 60-ih godina i kasnije, kratko je opisao aktualno stanje u građevinarstvu Darko Žagar, magistar građevinskih znanosti iz Čakovca, koji je bio i glavni konstruktor obnove zagrebačke kate-

drale koja je započela 2002. godine.

Jer građevine koje su rađene kako treba, odnosno u skladu s protupotresnim pravilima ostale su čitave, eventualno je došlo do pojave slabijih pucanja po rubovima zidova. No, statika je ostala nenarušena i sve to zahvaljujući gradnji koja počiva na armirano betonskim temeljima i isto takvim okomitim stupovima koji omeđuju zidove, tj. stručno rečeno vertikalnom serklažom.

S čakovečkim magistrom građevine Darkom Žagarom

razgovarali smo o stanju građevina, od obiteljskih kuća, javnih zgrada i crkava u Međimurju jer se nakon neprestanog podrhtavanja tla praktički cijele prošle, ali i početkom ove godine strah od potresa, bio on stvaran ili imaginaran, uvukao u sve nas. Boje se oni koji imaju stare, starije, ali i novije kuće, žive u stanovima novije ili starije gradnje, ali i oni koji rade u zgradama koje su napravili još austro-ugarski građevinari u doba turskih ratova i kasnije. Naravno, tu su i naše crkve. Neke od njih su preživjele potrese prije 100 i više godina uz minimalna oštećenja, dok pak su druge, poput preloške, ponovno građene na temeljima stare.

Eventualna pucanja na spojevima zidova i stropa

- Stavimo li kutiju šibica na stol i drmamo ga u svim

Darko Žagar

O stanju sigurnosti čakovečkih zgrada može se samo nagađati Javne građevine u vlasništvu Grada Čakovca građene su u različitim vremenskim razdobljima, od onih koje su s kraja 19. stoljeća do recentnih građevina.

Kakvo je konkretno stanje sigurnosti i otpornosti na potres, pitali smo Ninoslava Šipoša, pročelnika čakovečkog UO za urbanizam i prostorno uređenje.

- Stanje je zadovoljavajuće, zgrade se redovno održavaju prema potrebama i zahtjevima korisnika, sredstvima koja su na godišnjoj razini predviđena u proračunu grada Čakovca, u kojem kontinuirano postoje za to predviđene pozicije i to prema vrstama zgrada – zgrade za kulturu, sportske zgrade, vrtići, škole, stanovi u vlasništvu Grada, ostale zgrade u vlasništvu Grada, zgrada Gradske uprave...

Snimka stanja zgrada na terenu ne postoji jer, ka-

Ninoslav Šipoš, pročelnik UO za urbanizam i prostorno uređenje grada Čakovca

že, Ministarstvo graditeljstva dosada je tražilo ocjenu stanja samo za mostove, nadvožnjake i vijadukte i to nakon rušenja vijadukta u Italiji.

- S obzirom na potrese koji se u posljednje vrijeme događaju kod nas, organiziramo preglede i ocjene stanja konstrukcije za sve javne objekte (osobito za one starije, izgrađene prije 1968. godine) i prema potrebi provjeru

protupotresne otpornosti s predviđanjem interventne i planske metode sanacije i ojačanja.

Jedna od najstarijih javnih građevina u Čakovcu je zgrada I. OŠ Čakovec, građena krajem 19. st. u vrijeme kada se prilikom projektiranja i gradnje nije uzimalo u obzir i potresno opterećenje.

Nosivu konstrukciju čini sistem masivnih opečnih zidova, boltanih stropova između nosivih čeličnih traverzi, dok je krovna konstrukcija drvena. Sukladno tadašnjem načinu gradnje, nisu korišteni armirano betonski elementi konstrukcije koji bi istoj dali poželjnu čvrstoću i krutost.

U smislu protupotresne otpornosti pozitivno je to da se radi o masivnoj konstrukciji koja se sastoji od dobro povezanih uzdužnih i poprečnih zidova velike debljine koji osiguravaju određenu seizmičku stabilnost, opisao nam

je pročelnik stanje najstarije zgrade.

Slična je situacija i s ostalim građevinama građenim prije II. svjetskog rata, kao što su zgrada Pučkog otvorenog učilišta izgrađena 1902., zgrada Gradske uprave iz 1919., Macanov dom izgrađen 1938.

Javne zgrade građene iza II. svjetskog rata, posebno poslije razornog potresa u Skoplju 1963., projektirane su i građene sukladno propisima koji su se u pogledu seizmičke otpornosti zgrada znatno postrožili.

III. OŠ Čakovec građena sedamdesetih godina 20. stoljeća, Centar za kulturu i knjižnica iz osamdesetih, II. OŠ Čakovec s početka 21. stoljeća su zgrade projektirane i izgrađene sukladno protupotresnim propisima. Njihova konstrukcija se sastoji od armirano betonskog skeleta, tj. sistema horizontalnih i

vertikalnih armirano betonskih serklaža i armirano betnonskih stropova koji građevinu, do određenog stupnja, čine otpornom na potresna opterećenja. Zgrade dječjih vrtića u Čakovcu građene su nakon 1963. godine po istom sistemu tako da im je konstrukcija proračunata i izvedena da izdrži predviđena potresna opterećenja. Čakovec se nalazi na seizmički aktivnom području, međutim kako nije moguće predvidjeti intenzitet/jakost potresa, tako nije moguće ni garantirati potpunu sigurnost građevina od potresa. Ukoliko bi se dogodio jak potres velike amplitude (npr. iznad 7 i više stupnjeva po Richteru), tada ni za jednu zgradu ne bismo mogli tvrditi da je sigurna.

Detaljna procjena građevinskog fonda Čakovca u pogledu seizmičke ugroženosti analizirana je u okviru

Procjene rizika od velikih nesreća za područje Grada Čakovca.

Za svojstva građevine kao što su npr. mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara i dr. odgovorni su sudionici u njenoj izgradnji, a to su investitor, projektant, izvođač, nadzorni inženjer i revident. S druge pak strane, tijekom eksploatacije građevine, tj. tijekom njezina korištenja odgovornost za njezina svojstva leži na vlasniku građevine koji ju je dužan redovito održavati. Stoga, Grad Čakovec tijekom svake godine u svojem proračunu osigurava sredstva potrebna za održavanje javnih građevina. Time se osigurava da javne građevine tijekom korištenja, osim funkcionalnih, zadovolje i sve ostale zahtjeve kojima moraju udovoljavati. (vv)

15. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

jeva po Richteru

izdržati era?

smjerovima, neće joj biti ništa. No, ako složimo kućicu od karata i napravimo isto, ona se odmah raspadne. E, sad, ako se kućica poveže selotejpom, možemo stol drmati koliko želimo i neće se srušiti. I u tome je bitna razlika između načina gradnje do početka 60-ih godina prošlog stoljeća i kasnije.

Naime, 1963. godine dogodio se veliki potres u Skopju koji je bio 6,1 po Richteru i grad je doslovno sravnio sa zemljom.

- Od tada su se počela primjenjivati pravila protupotresne gradnje, prije svega uvode se temelji odnosno ploča od armiranog betona, fert gredice u privatnoj gradnji i sve je to monolitizirano, povezano u krutu cjelinu. Bitno je da ta ploča bude kruta jer na nju pri potresu djeluju horizontalne sile. Ona se tada oslanja na okomite zidove koji su u slučaju potresa labilni,

TEM A BR OJA

5

Starije zgrade čija konstrukcija nije ojačana doživjele bi sudbinu Petrinje

Održavanje zgrade i njena sigurnost u rukama je njenog vlasnika

- Stavimo li kutiju šibica na stol i drmamo ga u svim smjerovima, neće joj biti ništa. No, ako složimo kućicu od karata i napravimo isto, ona se odmah raspadne. Poveže li se ona selotejpom, možemo stol drmati koliko želimo

Aktualno

no kako su ukrućeni s pločom koja je dobro usidrena u tlo, građevina se ponaša poput kutije šibica na stolu i ne može joj biti ništa.

A velika većina stanogradnje, bilo da se radi o obiteljskim kućama ili pak stambenim i poslovnim zgradama u Međimurju, građena je upravo po principima protupotresne gradnje, što je i zakonska obveza tako da, kaže naš sugovornik, straha od rušenja nema.

Naime, shodno procjenama koje su rađene temeljem stoljetnih iskustava u koja je ugrađen i potres u 18. stoljeću u Šenkovcu, očekivani potres u Međimurju kretao bi se oko 5,5 stupnjeva po Richteru.

- Tada se može očekivati da malo napukne žbuka i to na spojevima zidova i stropa.

A ako nas pogodi i nešto jači potres, moguće su tek male pukotine u zidu.

Istina, to ne znači kako nema starijih i nestabilnijih kuća, no Međimurci ipak drže do svoje nekretnine u kojoj žive.

Sasvim pak je druga priča sa starim zgradama, poput onih u središtu Čakovca koje su gradili još austro-ugarski vladari. Uvid u njihovo pravo stanje nemamo, a teško da ga ima i netko drugi, ali su neke stvari, kaže, ipak jasne. Zna se kako većina njih ima svodove u prizemlju, drvene grede iznad prizemlja, a vjerojatno

i iznad kata te ispod tavana te da su u stanju u kakvom jesu, odnosno kakvom mogu i biti s obzirom na svoju starost.

- Kod njih se očekuju znatno veća oštećenja nego kod novograđenih objekata.

Prije svega tu su pukotine u zidovima, a mogu otpadati i komadi dimnjaka. Sve je stvar u tome koliko je zgrada održavana, koliko je vrijeme nagrizlo građevinski materijal i koliko su jaka, ako uopće i postoje, željezna pojačanja.

Olakotna okolnost kod njih je u tome što su uglavnom građene od zidova čija se debljina u nekim slučajevima mjeri i na metre te se ne očekuje da ih potres sruši poput kule od karata.

Ali da ima mjesta i potrebe za njihovim ojačanjima, ima i to stoji. Ali….

Sve je stvar financija

Svako naselje i grad ponosi se svojom “povijesnom jezgrom ili starom ljepoticom” koju je kupio, dobio ili naslijedio. Načelno pravilo

Do prošle godine rijetko tko je razmišljao o mogućnosti razornog potresa pa se shodno tome i nije baš nešto ulagalo u ojačavanje postojećih starih zgrada

kaže da ju mora održavati u stanju u kakvom ju je zatekao, odnosno svojim nemarom ne smije joj pogoršati stanje.

- Oko starih i povijesnih zgrada stalno se lome koplja koliko zbog mjerodavnosti konzervatora toliko i zbog financijskih sredstava, pojašnjava dalje. Zakonske obveze nema, uostalom one su i neprovedive jer je njihovo održavanje, a naročito ojačavanje jako skupo.

Uostalom do lani rijetko tko je razmišljao o mogućnosti razornog potresa pa se shodno tome i nije baš nešto ulagalo u ojačavanje postojećih starina. A sama ojačanja mogu biti vrlo skupa i radikalna te podrazumijevaju zamjenu drvenih greda armiranim pločama.

No, može se ići i na nešto jednostavnije i prihvatljivije ojačanje putem željeznih armatura.

- Drugim riječima, u visini drvenih greda stave se čelične šipke kojima se obuhvate svi vanjski zidovi i po mogućnosti i poprečni.

Uz to što je zahvat jednostavan, lakše se dogovoriti s konzervatorima koji “ne priznaju” beton na nekretninama koje su pod njihovom zaštitom.

I sad je samo stvar svakog vlasnika kako će, ako će uopće to htjeti ili moći, da se pobrine za svoju nekretninu jer ga nitko na ništa ne tjera niti primorava.

Potres s epicentrom na Banovini osjetio se i u Međimurju, naravno manjeg intenziteta jer ipak radi se o udaljenosti od oko 150 kilometara od epicentra. Dragutin Matotek, građevinski inženjer, nakon potresa izašao je na poziv i pregledao više privatnih kuća i pojedine zgrade na području Čakovca. - Pregledao sam palaču Starog grada. Na bastionu koji se renovira potres nije ništa oštetio, kazao je. Dodaje: - Neoštećena su tri krila palače, osim sjevernog koje gleda na Globetku.

Uz postojeće pukotine koje su se proširile, nastale su i nove. Došlo je i do pomicanja krovnog crijepa i otpadanja sljemenjaka na tom krilu. Oštećenja su vidljiva i na protupožarnom zidu koji pregrađuje tavan. Idući tjedan trebala bi doći projektantica iz Zagreba koja se otprije bavi palačom da utvrdi statičku stabilnost i potrebne radnje za sanaciju tog krila.

Inženjer Matotek je pregledao i nekoliko privatnih objekata na poziv građana.

U većini slučajeva ništa značajno se nije dogodilo, osim što su se pojavile pukotine u žbuci, ali većina vlasnika nema uvid u to koje su pukotine od ranije, a koje su nove pa je teško precizno utvrditi utjecaj potresa. Na zgradi u Ulici Kralja Tomislava 2 vidljivo je napuknuće vanjskog vijenaca, manje pukotine na žbuci unutar

Dragutin Matotek, građevinski inženjer

zgrade, a na boltanom svodu na jednom mjestu bit će potrebno skinuti žbuku da se vidi radi li se o napuknuću na žbuci ili će biti potrebno sanirati svod dodatnim ojačanjem.

Inženjera Matoteka pitali smo ukoliko bi se dogodio potres jačine kao u Petrinji, bi li centar Čakovca izgledao kao njihov. - Nažalost, neke starije zgrade čija konstrukcija nije ojačana doživjele bi tu sudbinu. S druge strane, neke starije zgrade u centru su konstrukcijski ojačane i izdržale bi potres. Pojedine zgrade unatoč njihovoj starosti štiti i njihova masivnost, debeli zidovi i temelji. Primjerice, temelji i zidovi Starog grada debeli su četiri i pol metra, što doprinosi nosivosti zgrade, kazao je Matotek.

(BMO)

Gospodarstvo

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. siječnja 2021.

RAZGOVOR s ministrom Darkom Horvatom uz predstojeću obnovu nakon potresa kao prilike za novi društveni i gospodarski uzlet

Puno posla za sve u građevinskom sektoru!

Piše: Božena Malekoci-Oletić

D

arko Horvat, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovne, ni sanjao nije da će ga zadesiti kompleksna zadaća obnove nakon razornih potresa u Zagrebu i Banovini.

Zamolili smo ga da nam odgovori na ključna pitanja o tom procesu. Kako idu pripreme za obnovu, postoje li mehanizmi zaštite novca poreznih obveznika od muljatora koji bi se uvukli u obnovu te kakve su šanse za domaći građevinski sektor da ojača stručno i gospodarski jer posla će biti napretek.

- Dokle su stigle pripreme za obnovu Zagreba nakon proljetnog potresa?

- Do današnjeg dana za područje Zagreba i dviju županija koje je pogodio potres u ožujku prošle godine donesen je Zakon o obnovi, prateći podzakonski akti u vidu Prvog programa mjera, kojim se utvrđuju konkretne mjere obnove zgrada te se detaljnije raspisuje procedura podnošenja zahtjeva te Pravilnik o sadržaju i tehničkim elementima projektne dokumentacije. Njime se ustvari skraćuju procedure, odnosno definira novi pravni okvir unutar kojeg će se projektirati, revidirati, kontrolirati, ugovarati i vršiti realizacija projekata obnove. Također, osnovan je i Fond za obnovu kao operativno tijelo koje će organizirati čitav proces obnove, dok je Ministarstvo nadležno za donošenje odluka o obnovi. Kako bismo krenuli u taj proces, važno je da prije svega građani što prije krenu s pripremom potrebne dokumen-

POGLED ODOZDO

tacije i predaju zahtjev, kojim iskazuju interes i potrebu za obnovom, za onaj projekt koji će provoditi na svojoj nekretnini. Oni se mogu pronaći na web stranici Ministarstva, a trenutno radimo i na aplikaciji eObnova koja bi omogućila prijavu i digitalnim putem što bi, siguran sam, uvelike ubrzalo proces i olakšalo ga građanima. Transparentnost procesa i kvaliteta izvedbe projekata dvije su ključne stavke na kojima inzistiramo te ćemo uskoro krenuti s objavom javnih poziva za ugovaranje projektanata, revidenata, tehničko-financijske kontrole i nadzornih inženjera, a također i za ugovaranje projektne dokumentacije za obnovu kulturne baštine te bolnica i škola.

- Kakav koncept obnove se priprema za Banovinu?

Postoji li hodogram rušenja i odvoza otpada nastalog uslijed potresa. Hoće li se taj građevinski materijal preraditi? Ima li u Hrvatskoj dovoljno kapaciteta i interesa za preradu građevinskog otpada, primjerice u Međimurju postoje takve firme?

- Na jučerašnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojili smo prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obnovi, kojim se predviđa proširenje zakona na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju, koje su u ovim posljednjim potresima najteže stradale. Kad govorimo o samom konceptu obnove kakav je zamišljen, važno je prije svega shvatiti razliku u specifičnosti područja koja ćemo obnavljati. S jedne strane imamo više-manje urbanu sredinu Zagreba, koju u većini

slučajeva čine višestambene, poslovne i stambeno-poslovne zgrade, dok se na području Sisačko-moslavačke županije velikim dijelom radi o ruralnom kraju na kojem se nalaze većinom obiteljske kuće, koje će ipak biti nešto jednostavnije obnavljati.

Stoga, ideja je da sve poslove i ingerencije u procesu obnove, rušenja ili izgradnje zgrada ostanu u nadležnosti Fonda za obnovu, dok će za projekte obiteljskih kuća nadležnost preuzeti Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje. Vjerujem kako ćemo tim potezom uvelike ubrzati i olakšati cjelokupnu obnovu. Što se pak tiče građevinskog otpada, već sad imamo definirane deponije, odnosno reciklažna dvorišta na koja će se taj materijal odvoziti, a zatim i sortirati. Konačni cilj trebao bi biti uporabljivi građevinski materijal koji bi se zatim mogao staviti na raspolaganje jedinicama lokalne i regionalne samouprave iz kojih je i dovezen.

- Kakav je plan za obnovu, montažna ili čvrsta gradnja? Što je s infrastrukturom na tom području, hoće li paralelno ići i infrastrukturno uređenje?

Kojim mehanizmima će se štititi novac poreznih obveznika od pokušaja muljanja i loše gradnje?

- Mi smo još prošlog tjedna na Građevinskom fakultetu organizirali sastanak s predstavnicima akademske zajednice, komora inženjera te građevinskim tvrtkama upravo s razlogom da otvorenim dijalogom razmotrimo sve mogućnosti, prednosti i nedostatke pojedinih rješe-

Darko Horvat, predsjednik Stručnog savjeta za obnovu nakon potresa i ministar graditeljstva (Foto: Davor Puklavec/PIXSELL) nja. Ono što se nametnulo kao svojevrstan zaključak jest da se može obnavljati i klasičnom i montažnom gradnjom, s time da ova potonja može imati više različitih vrsta. Komore i akademska zajednica dobile su zadatak da iznjedre nekoliko tipskih modularnih rješenja temeljem kojih bi se cijeli proces mogao odvijati puno brže. Dakle, ništa se neće događati bez struke. Što se tiče infrastrukture, svi koji su bili na licu mjesta mogli su na vlastite oči vidjeti brojna oštećenja koja su nastala na prometnicama, ali i u pojedinim segmentima energetske, vodoopskrbne te cijele komunalne infrastrukture.

Jedan dio toga sigurno će se obnavljati paralelno sa stambenim i gospodarskim objektima, a kojom brzinom ovisit će o dinamici izrade projektne

dokumentacije, odnosno pribavljanja potrebnog novca iz kojeg će se financirati obnova.

Dobro ste istaknuli u svom pitanju, potrebni su određeni mehanizmi kako bi se maksimalno zaštitio proračunski novac, ali isto tako potrebno je gradnju izvesti kvalitetno, na dugoročno održiv i siguran način za građane koji će u njima živjeti. Upravo će se to činiti izradom kvalitetne projektne dokumentacije i pripadajućih troškovnika od strane ovlaštenih projektanata, zatim odabirom institucija koje će biti nadležne za tehničko-financijsku kontrolu, a isto tako i angažiranjem kvalitetnih ovlaštenih nadzornih inženjera. Sve će morati biti transparentno i točno će se znati što je čija odgovornost.

- Je li država izvukla pouke iz fenomena firmi tipa

Feniks, bez referenci i radnika koje su u poslovima s državom zbog javne nabave po principu najjeftinije ponude potopile respektabilne građevinare nelojalnom konkurencijom?

- To se pitanje točno nadovezuje na ovo o čemu pričamo. Dakle, uspješnost provedbe pojedinog natječaja i ugovaranja posla danas uvelike ovisi o kvaliteti projekata i tenderske dokumentacije jer i danas Zakon o javnoj nabavi poznaje institut najpovoljnije ponude, a ne nužno ponude s najnižom cijenom. U ovom trenutku ne postoji bojazan po pitanju ugovaranja poslova s niskim cijenama, s obzirom na obim posla koji se planira odraditi.

- Vaša poruka građevinskom sektoru, kako se pripremiti za val predstojećih radova na obnovi koji su nova prilika da ojača struka i građevinarstvo kao sektor?

- U osmišljavanju modela obnove prioritetno se razmišlja o projektnim rješenjima koja se mogu proizvesti u Hrvatskoj, od strane naših poduzetnika, odnosno njihovih dobavljača. U tom smislu, a s obzirom na razmjere štete nastale od potresa, ne samo na području Sisačko-moslavačke županije, već i na prostoru Grada Zagreba i okolnih županija, sigurno je da će posla biti za sve.

Građevinski sektor već je u mnogim slučajevima pokazao da može biti generator novog gospodarskog uzleta, kojeg zatim prate i brojne druge industrije. Ovo je ustvari prilika za općenito brži oporavak i obnovu te dugoročno i snažniji rast BDP-a.

Čišćenjem pred svojim pragom vlast će zadobiti povjerenje građana

K

ako premostiti raskol između javnog i privatnog sektora koji je zbog potresa postao još vidljiviji. Premostiti jaz između građana i vlasti jer je nakon potresa bilo bolno očito da građani i privatni sektor nemaju povjerenje u državu, već u sebe i svoju inicijativu.

Građani i privatna inicijativa u toj krizi pokazali su da su brži, okretniji i efikasniji. Javne službe bile su korak iza te privatne inicijative. Pokazao je to i

slučaj pripreme toplih obroka u sinergiji Udruge ugostitelja, volontera, prehrambenih i poljoprivrednih tvrtki, koje su u suradnji s kuharima praktički u dva rana jutarnja sata dogovorili i dopremili namirnice za sutrašnji meni za tisuće ljudi.Kad se u kuhanje uključila državna tvrtka, prvo smo saznali da trojica prvih ljudi firme zarađuju kao da su premijeri, da će obroci koštati znatno skuplje nego u saborskom restoranu, a kakva će biti kvaliteta obroka, znat će korisnici. Nadamo se da ne-

će biti, što se u žargonu kaže, “splačine”, a u troškovniku namirnice prve klase.

Za vlast je ovo i test efikasnosti državnih tvrtki i pokazatelj trošenja poreznog novca. Dobra prilika da pokažu odgovornost prema građanima, a ne za zaštitu podobnika. Da se novac za područje pogođeno potresom prikupljan od građana slučajno ne bi slijevao u prenapuhane platne vrećice Pleterovih čelnika, umjesto u tople obroke građana pogođenih potresom.

Građani su u ovoj situaciji pokazali da se mnoge stvari mogu organizirati i kad država prespava alarm.

Sigurno da je to one na vlasti zaboljelo. Bilo je bjelodano da je tako. Danas se sve događa u stvarnom vremenu i potres i kolanje informacija i pružanje pomoći. Malo je toga moguće sakriti pod tepih i dobro je da građani bdiju nad svakom lipom koja je uplaćena u državni proračun. Nema veze pušemo li na hladno, nakon što smo se puno puta opekli.

Potres je izbacio iz skrivenih

ormara razne pletere koji su ležali na lovorikama državnog proračuna.

Sad je prilika da se sve to počisti i pročisti. Udruga ugostitelja i brojni volonteri pokazali su primjer dobre prakse. Ako državna tvrtka ne zna kako, neka preuzme model. Ako ne mogu, ima tko zna i može.

Nećemo za njima suze liti. Čišćenjem pred svojim pragom državna vlast će to prije zadobiti narušeno povjerenje građana, bez čega neće biti zdravijeg i boljeg društva.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

15. siječnja 2021.

Aktualno 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BORIS BISTROVIĆ i drugi međimurski ugostitelji o produženju mjera koje im i dalje zabranjuju rad

Otvorite kafiće jer oni nikad nisu bili izvor zaraze!

- Što se tiče pada prometa, i kad smo bili otvoreni, ugrubo je pao za 70 posto na nivou cijele prošle godine. Najveći problem u bilo kakvom poslovanju, kao i u našem, je nemogućnost planiranja jer kod nas se ništa ne zna, ističe čakovečki ugostitelj Boris Bistrović

MARIJAN MARTINJAŠ, Međimurski dvori, Lopatinec - Stvar je svakoga kako se snalazi. Definitivno je jako puno ljudi odlučilo zauvijek zatvoriti ugostiteljske objekte. Neki su čak odlučili prodavati stvari samo kako bi opstali. Mjere su bile napravljene da nas izigraju, nisu nam nikako mogle pomoći. Trebali bismo svi podići kolektivnu tužbu protiv Vlade Republike Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića. U našem restoranu zasad nismo nikoga morali otpustiti.

Ako ćemo doći u situaciju da ćemo morati sve zatvoriti, onda ćemo svi mi zajedno s djelatnicima ostati bez posla.

Piše: Dora Vadlja, Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Nakon 27. studenog 2020. godine, kad je kafićima zbog epidemioloških mjera zabranjen rad, takve su se mjere ponovno produžile do 31. siječnja 2021. godine. Dok građani kave piju kod kuće, na benzinskim pumpama ili u pekarnicama, ugostitelji su morali zatvoriti svoja vrata, nije im omogućeno ni da imaju mogućnost prodaje kave “za van”.

Kako na tu cijelu situaciju gledaju, što predlažu Stožeru koji im i dalje kroji sudbinu te koliko su zbog mjera i nemogućnosti rada oštećeni, pitali smo nekolicinu međimurskih ugostitelja.

I kad smo bili otvoreni, bilo je teško, a sad je nepodnošljivo

Boris Bistrović vlasnik je dvaju čakovečkih kafića, Case Latine i Zrina. U prošloj godini dva je puta morao zatvoriti svoja vrata, kao i svi ostali ugostitelji. Prvi put na proljeće na 9 tjedana te sad, na već mjesec i pol dana. Također, ističe Boris, važno je naglasiti da i u vrijeme kad su stalno radili, bili su pod određenim uvjetima i ograničenjima što se tiče radnog vremena, a to je vuklo i manje prometa.

- Što se tiče pada prometa, ugrubo je pao za 70 posto na nivou godine. Najveći problem u bilo kakvom poslovanju je nemogućnost planiranja. Prepušteni smo stihiji donošenja odluka iz dana u dan. Uređenije države imaju planove koje mi nemamo.

Kako nemamo plan, gledamo iz dana u dan njihove odluke kako bismo se i mogli prilagoditi. To povlači cijeli niz drugih stvari, od

Čakovečki ugostitelj Boris Bistrović ističe kako računi dalje uredno stižu, a zbog zabrane rada priljeva novaca nema

dobavljača, banaka, radnika koji isto žele nešto planirati, kaže Bistrović.

Također, veliki je problem i što će se događati kad se kafići ponovno otvore. Postavlja se pitanje koliko su se navike građana promijenile u ovo vrijeme kako su kafići zatvoreni.

- Iz razgovara s ljudima koje sretnem na ulici ima onih koji jedva čekaju da se sve ponovno otvori, dok s druge strane sigurno ima onih koji su promijenili navike. Nema točne prognoze što će se događati, kaže čakovečki ugostitelj. Međutim, kako ističe, nema razloga da kafići i restorani budu zatvoreni jer svi pokazatelji govore da je broj oboljelih, koji je u konstantnom padu u Međimurju i u cijeloj zemlji, počeo padati ranije nego su mjere zatvaranja lokala mogle dati rezul-

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Što o nemiloj situaciji kažu međimurski ugostitelji?

tata. Očito su izvori širenja zaraze bili negdje drugdje, a ne u kafićima i restoranima u kojima je tijekom dana ionako bio puno manji broj ljudi, odnosno svi su se pridržavali epidemioloških mjera.

Stoga Bistrović, kao i cijela udruga Glas poduzetnika čiji je član traže da se ugostiteljski objekti što prije otvore jer nema razloga da oni budu zatvoreni, posebice sad dok je epidemija u kolapsu.

Traže da se kafići otvore već 1. veljače

On osobno, kao i njegovi međimurski kolege, traži da to otvaranje bude što prije, odnosno već od 1. veljače. I da se odmah dopusti rad kakav je bio moguć do 27. studenog prošle godine jer nekakva mogućnost rada terasa našim kafićima sve do travnja nema smisla. Jer računi i dalje ured-

no stižu, a zbog zabrane rada priljeva novaca nema. Kad će doći vrijeme normalizacije te ponovne zarade, trenutno je samo puko nagađanje. Ovo vrijeme idealno je jedino za uređivanje prostora kafića, kaže čakovečki ugostitelj.

Ako postoje ikakve financijske mogućnosti, sad je vrijeme za obnovu i “friškanje” prostora.

No, osim toga za sada nema svjetla na kraju tunela.

Stoga, Bistrović poručuje da je krajnje vrijeme da Nacionalni stožer opozove mjeru zabrane rada ugostiteljskih objekata ili da odluku o tome prepusti lokalnim stožerima zavisno o epidemiološkoj situaciji u pojedinoj županiji.

U suprotnom ako se bude čekalo do proljeća, mnogi bi ugostitelji mogli zaista staviti “lokot na bravu”, kao što se već događa.

SMILJANA ZORKO UJLAKI, Rock caffe, Kotoriba - Jako smo nezadovoljni. Kasne nam još potpore koje smo trebali dobiti za 11. mjesec. Imam jednu djelatnicu na bolovanju i nisam za nju dobila ništa još za srpanj. Vlada je predvidjela samo mjere za očuvanje radnih mjesta, a za ostalo ne. Troškovi režija nam stalno dolaze na naplatu, a prihoda nema.

Ne možemo, na primjer, otpojiti internet jer stalno čekamo kad ćemo moći početi raditi, internat nam treba radi fiskalizacije. Još su u goroj situaciji oni ugostitelji koji plaćaju najam, njima je voda došla ne preko grlo, već preko glave.

SANDRO HERMAN, Caffe bar Šampion, Domašinec - Zabranjeno nam je Ustavno pravo na rad.

Doslovno zabranjeno bez ikakvih logičkih objašnjenja. Ili bi nas trebao zadovoljiti odgovor Krunoslava Capaka, ravnatelja HZJZ-a, “Odgovor je nemoguć?”.

Ovo je ukratko kazalište apsurda. Treba odmah otvoriti kafiće, restorane, teretane, ukinuti sulude mjere.

MARTINA FILIPOVIĆ, Caffe bar Šajnović, Sveti Urban - Teško je, nisam ni mogla pretpostaviti da će nam tako biti. Trenutno se nalazim na porodiljnom pa sam stoga imala zaposlene 2 radnice. Nakon prvog zatvaranja u proljeće smo još nekako progurali, ali na jesen, kad su uveli obvezne maske, krenulo je sve nizbrdo. Zbog pada prometa morala sam otpustiti jednu radnicu.

Sada nemam prihoda, ne mogu plaćati mjesečne obveze prema banci, sve stoji. Slušajući prošlog tjedna da produljuju mjere, potekle su i suze, pitala sam se kako dalje, prijeti li mi bankrot? Bilo bi mi lakše da sam možda sama kriva za propast, ali nas na propast tjera Stožer.

ŽELJKICA BIBER, Caffe bar Tri breze, Čakovec - S obzirom na to da imam obrt i jednu zaposlenicu s potporom, nekako ćemo preživjeti. Ja sebi ne moram isplatiti plaću pa s tim novcima uspijem platiti račune i zube objesim na klin. Isplate kasne, a krediti i minusi idu. Zatvorili su nas kad se najviše radi, za Uskrs i Božić. Obećali su nadoknadu dijela troškova bez PDV-a, ali prvo plati. S druge strane, benzinske su pretvorene u kafiće.

SAŠA ŠESTAN, Caffe bar Paladin i Park’s, Čakovec - Kao ugostitelj nadam se da će se sve pokrenuti natrag 1. veljače. Mjere traju do 31. siječnja i nadamo se da ćemo se nakon toga moći ponovno otvoriti. Ovo smo vrijeme iskoristili za renovaciju kafića na čakovečkom Jugu, kao i otvaranju još jednog na sajmištu. To bi već sve bilo otvoreno da možemo normalno raditi. Što se tiče radnika, svi su zadržani i dalje će raditi kad se otvorimo.

8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. siječnja 2021.

Tri nova kućišta stižu u Nedelišće kako bi se dodatno nadzirao promet na ovom prometnom potezu

STIŽE NOVI NADZOR prometa na trima lokacijama u Nedelišću

Nove kamere u Nedelišću, Pušćinama i G. Hrašćanu U suradnji s Policijskom upravom međimurskom i Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske Općini Nedelišće odobreno je postavljanje još triju novih kamera koje bi trebale usporiti i regulirati i ovako vrlo prometno Nedelišće.

Na trima novim lokacijama postavit će se kućišta za kamere. Kućište kakvo se trenutno nalazi u Varaždinskoj ulici u Nedelišću nalazit će se u Gornjem Hrašćanu, iz smjera Trnovca, u Nedelišću u Ulici Vladimira Nazora,

ČAKOVEC

smjer Dunjkovec te u Pušćinama u Čakovečkoj ulici u smjeru Varaždina.

U tijeku su ponude te se čeka datum postavljanja. Kako kažu iz Općine Nedelišće, kamere će osvanuti u narednih mjesec dana.

Najveći razlog postavljanja kamera je gustoća prometa, nepoštivanje brzine koje su zadane kroz naselje, ali i česte prometne nesreće.

Također, kamere će služiti i za ostala kaznena djela na području Nedelišća. (dv)

Bankarica s dječjih štednji neovlašteno podizala novce Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 31. prosinca podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatske državljanke (1987.) zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, izvijestio je DORH. Okrivljenicu se tereti da je od listopada 2018. do siječnja 2019. godine u Čakovcu kao blagajnica u poslovnici

PARAG

banke bez znanja i ovlaštenja vlasnika u osam navrata podigla s tri računa dječje štednje klijenata banke ukupno 40.000 kuna i preko 1.900 eura te novac neovlašteno zadržala za sebe.

Tereti ju se da je pritom izrađivala naloge za isplatu koje je vlastoručno potpisivala imenima zakonskih zastupnika ovlaštenih za podizanje novca. (sh)

Dijete u šumi pronašlo ručnu bombu U nedjelju, 10. siječnja 2021. godine oko 11 sati u šumskom predjelu nedaleko od Paraga dijete je pronašlo ručnu bombu, koju je potom odnijelo u dvorište obiteljske kuće, izvijestila je PU međimurska.

Izlaskom na mjesto događaja policijskog službenika protueksplozijske zaštite Policijske uprave međimurske utvrđeno je da se radi o inertnoj ručnoj bombi M75 (bez inicijalnog sklopa i eksplozivnog punjenja). Bomba je izuzeta te pohranjena u skladištu Policijske uprave međimurske do uništenja.

Na sreću, u ovom slučaju radilo se o inertnoj bombi bez inicijalnog sklopa i eksplozivnog punjenja, ali svaki pronalazak minsko-eksplozivnog sredstva predstavlja

potencijalnu opasnost te stoga treba biti iznimno oprezan. Posebno upozoravamo da se takva sredstva ne diraju, niti ne donose u dvorišta ili domove. U slučaju pronalaska minsko-eksplozivnog sredstva u prirodi potrebno je dobro upamtiti lokaciju i označiti ju nekim iz daljine vidljivim predmetom te po mogućnosti utvrditi točnu lokaciju uz uporabu GPS sustava navigacije. Nakon toga potrebno je odmaknuti se na sigurnu udaljenost od pronađenog ubojitog sredstva i pronalazak odmah dojaviti policiji na broj 192. Na teren će izaći stručne osobe protueksplozijske zaštite koje će na siguran način ukloniti sredstva i primjereno ih uništiti ili uskladištiti. (sh)

Oružje koje su oduzeli djelatnici PP Prelog

U PIŠKOROVCU pretražene obiteljske kuće 65-godišnjaka i 41-godišnjaka

Oduzeli im oružje, streljivo i novac Policajci su pronašli pretragom i nepoznatu biljnu materiju nalik na drogu Piše: Dora Vadlja

Upravo u cilju pronalaska oružja i droge koju pojedini neodgovorni pojedinci nedozvoljeno i nezakonito posjeduju, policijski službenici Policijske postaje Prelog temeljem naloga prekršajnog odjela Općinskog suda u Čakovcu pretražili su prostorije obiteljskih kuća i dr. pripadajućih prostorija u Piškorovcu, a kojima se koriste 65-godiš-

njak i 41-godišnjak. Pretragom kuće i dr. prostorija kojima se koristi 65-godišnjak policijski službenici su pronašli i oduzeli automatsku pušku nepoznatog proizvođača, pušku M-48, zračnu pušku, stotinjak komada puščanog streljiva kalibra 7,9 mm te pedesetak grama zelenosmeđe biljne materije nalik na drogu.

Pretragom kuće i drugih prostorija kojima se koristi 41-godišnjak, policijski službenici su pronašli i oduzeli

zračnu pušku s optičkim nišanom, digitalnu vagu, dvjestotinjak grama nepoznate biljne materije svijetlo zelene boje nalik na drogu te novac u domaćoj i stranoj valuti.

Do sada provedenim kriminalističkim istraživanjem osnovano se sumnja da je 65-godišnjak počinio kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari te će se protiv njega podnijeti kaznena prijava nadležnom

državnom odvjetništvu. Ujedno, istraživanjem je utvrđeno kako je 65-godišnjak počinio i prekršaje iz Zakona o nabavi i posjedovanju oružja te će se protiv njega podnijeti optužni prijedlog prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu.

Pronađena nepoznata biljna materija nalik na drogu dostavit će se na toksikološko vještačenje Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić” u Zagrebu.

POŽAR u Krištanovcu

Vatrena stihija progutala kontejner 13. siječnja 2021. godine u večernjim satima u Krištanovcu izbio je požar u unutrašnjosti limenog kontejnera, vlasništvo 54-godišnjaka. U požaru je izgorjela drvena konstrukcija kontejnera te namještaj koji se nalazio u njegovoj unutrašnjosti.

Požar su ugasili pripadnici JVP-a Čakovec te članovi lokalnih DVD-ova. Prema izjavi vlasnika, tijekom popodneva

u kontejneru je boravio 30-godišnji član obitelji koji je u peći naložio vatru te se potom udaljio iz kontejnera. Materijalna šteta prema izjavi vlasnika procjenjuje se na dvadesetak tisuća kuna.

Tijekom požara nije postojala opasnost za ljude i imovinu drugih vlasnika, dok 54-godišnji vlasnik izgorjelog kontejnera nije zahtijevao daljnje postupanje policije. (dv)

Požar je izbio u unutrašnjosti limenog kontejnera

ČAKOVEC

Krš i lom nakon sudara kod Vajde

Krš i lom nakon prometne na križanju Zagrebačke i Kolodvorske ulice

U ponedjeljak, 11. siječnja 2021. oko 19:50 došlo je do prometne nesreće na križanju Zagrebačke i Kolodvorske ulice u Čakovcu, potvrdili su iz Policijske uprave međimurske.

Riječ je o raskršću kod trgovine mesne industrije Vajda. Prema informacijama s terena, sudarila su se dva vozila i to zbog oduzimanja prednosti. (sh)

15. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BAZNE STANICE teleoperatera i nakon dvije godine dalje na istim pozicijama u Nedelišću

Život u Međimurju GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Jedino HT-ova antena na Quo vadis Amerika? pošti seli van naselja?

N - Ponovno smo poslali dodatne dopise prema teleoperaterima te ćemo i dalje inzistirati da se antene maknu, rekao je načelnik Darko Dania Još prije dvije godine načelnik Nedelišća Darko Dania odlučio je skinuti sve antene teleoperatera koje se nalaze u centru naselja. No, nakon dvije godine antene su i dalje na istim lokacijama iako je bilo ponuđeno desetak alternativnih lokacija van naselja na kojima bi mogle biti. Prva je na meti za premještanje bazne stanice trebala biti ona koja se nalazi na zgradi DVD-a Nedelišća u Čakovečkoj ulici. No, zbog nemogućnosti trenutnog raskidanja ugovora izgleda da će ona i dalje biti na istoj poziciji još neko vrijeme.

Ugovori sklopljeni pred više od 15 godina

Vatrogasci su pristali na njezino izmještanje, ali pod uvjetom da im se nadoknadi izgubljena zarada na najmu od teleoperatera. Tako su još u prošlom proračunu pronađena sredstva. Odluka se odnosila na davanje suglasnosti za potpisivanje sporazuma o izmještanju bazne stanice mobilne telekomunikacijske mreže i naknadu od kojih 100.000 kuna godišnje koje će umje-

Stup kod pošte u Nedelišću jedini je koji ima šanse da se u neko skorije vrijeme izmjesti iz centra naselja sto dva teleoperatera vatrogascima plaćati Općina Nedelišće.

DVD Nedelišće je na svojoj sjednici donijelo odluku da izađe u susret inicijativi Općine Nedelišće i načelnika Darka Dania da se pokušaju izmjestiti repetitori i antena s tornja Vatrogasnog doma koji su vlasništvo A1 i TELE 2 s kojima imaju važeće ugovore o najmu vatrogasnog tornja.

Načelnik Darko Dania i dalje inzistira na preseljenju antena, ali teleoperateri su “tvrdi” u pregovorima

O tome smo razgovarali s predsjednikom DVD-a Nedelišće Zlatkom Marcijušom.

- Sklopili smo sporazum s Općinom o naknadi financijske štete koja bi bila raskidom ugovora i ona bi se svake godine isplaćivala DVD-u. U razgovoru načelnika i operatera oni nisu izrazili ni volju ni želju da to učine tvrdeći da oni imaju važeće ugovore s nama i da bi troškovi preseljenja bili više od 400.000 kuna koje oni u ovom trenutku nisu spremni podnijeti. Točno je da u važećim ugovorima nema točke ugovora gdje mi njima možemo otkazati ugovor, osim ako ne plaćaju najam, no oni to uredno podmiruju.

Ugovori su sklopljeni pred više od 15 godina i nitko tada nije na to obraćao pažnju te su se takvi aneksom i produživali. Znamo da Ministarstvo financija ima itekakvu korist od operatera te je za malo vjerovati da bi Vlada svojom uredbom te stvari mogla izmijeniti, poručuje Marcijuš.

Općina ugovor ima s dva teleoperatera, Tele2 i A1. Pitali smo načelnika jesu li raskinuli ugovore, u kojoj je to fazi te zašto se antene još nisu izmjestile.

Općina i dalje inzistira na izmještanju antena

- Mi kao Općina i vatrogasci ponovno smo poslali dodatne dopise prema teleoperaterima te ćemo i dalje inzistirati da se antene maknu. Osigurali smo im desetak lokacija na području općine gdje mogu antene izmjestiti. Ponudili smo i lokacije na kojima je generalno loš signal, primjerice područje Slakovca, Pretetinca i Dunjkovca. Besplatno smo im ustupili zemljište, ako su zainteresirani, gdje mogu postaviti stupove.

Najdalje do toga su došli iz HT-a, oni moraju još ishoditi neke dozvole i maknut će stup koji se nalazi iza pošte, rekao je načelnik Darko Dania. (Dora Vadlja, foto: Zlatko Vrzan)

a europskim sveučilištima se uči da je vanjska politika samo svojevrsni nastavak unutarnje politike. Ako je unutarnja politika prema svojim građanima agresivna, to će biti i prema drugim narodima i zemljama.

Najkonkretnije, što će biti s Amerikom idućih godina važno je Hrvatskoj i Europi, ali i cijelom svijetu.

Najnoviji događaji u Americi i zauzimanje Capitola od strane prosvjednika bez oružja ili s njim samo je krajnji čin jedne duboke drame koja u Americi traje već više desetljeća. Svoj vrhunac drama će doseći ovih dana, FBI je već u svojem izvješću naglasio da se spremaju oružane demonstracije u više gradova.

Za razliku od Europe, gdje je oružje zabranjeno na javnim mjestima, osim onih koji ga moraju imati, u Americi je oružje nešto što služi osobnoj zaštiti i smatra se da ga svatko ima pravo imati. Po svemu sudeći, takav stoljetni zakon Divljeg zapada sad dolazi na naplatu. Upravo zbog oružja koje je izvan kontrole vlasti dvije se suprostavljene strane plaše jedna druge, a taj strah prerasta u paranoju i već je itekako vidljiv.

Kako se sustav vlasti u budućnosti može obraniti ako je protiv njega potencijalno sedamdeset milijuna ljudi s oružjem koji su glasali za Trumpa, pitanje je, ali i protupitanje, kolika je represija potrebna da bi se takva politička volja pacificirala?

Drugim riječima, ako je politika Trumpa zazivala nedemokratske metode i određeno uništenje demokracije, što će zazivati sadašnja američka garnitura na vlasti ako krene stopama političke repre-

9

sije i osvete. U što će se pretvoriti takva država?

U oba slučaja nije dobro, u Europi smo to već davno vidjeli. Nema demokracije bez poštivanja procedure i zakona.

Izjave koje dopiru do nas rječite su. Tako je globalno poznati glumac Schwarzenegger podsjetio na početak fašizma i Noć dugih noževa u Europi, a američki senator Schumer rekao da je napad na Capitol jednak japanskom napadu na Pearl Harbor 1941. godine. Je li to priprema za lov na vještice?

Uostalom, koga će loviti, bogate konzervativce ili američku sirotinju koja je uz Trumpa jer joj je pružio nadu riječima „Amerika opet velika“.

Slutnja zbog mogućeg poraza u budućnosti se uvukla u politički establišment jer je jasno da bi na nekim idućim izborima ova druga desna republikanska konzervativna opcija opet mogla pobijediti. Zbog toga tolika strka oko opoziva predsjednika Trumpa, kako se ubuduće ne bi mogao kandidirati.

U svakom slučaju novi predsjednik Biden ima sad svu vlast u svojim rukama.

Političko klatno okrenulo se na lijevu stranu i malo treba do političkog jednoumlja, ovaj put lijevog, demokracija je već u Americi ionako bila duboko ranjena s obje strane.

10

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. siječnja 2021.

15. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 11

12

Čakovec

15. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

STJEPAN KOVAČ, gradonačelnik Čakovca, o planovima za ostatak mandata

Bujanje novih kvartova govori o sve većem interesu života u gradu - Osobno bih htio vidjeti više zelenila i zajedničkih površina u novim kvartovima. Vjerujem da će to riješiti tržište jer stanovi koji imaju uređen i osmišljen okoliš s dostupnim javnim sadržajima bit će traženiji od onih koji to nemaju Stjepan Kovač Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

P

očetak godine obično je prilika da se na stol stave planovi, ali i sagleda što se sve napravilo u protekloj. Stjepan Kovač, gradonačelnik Čakovca, za Međimurske novine u tom duhu odgovorio je na nekoliko pitanja o daljnjem razvoju Čakovca.

- Koji su projekti značajni za kvalitetniji život građana na tapeti u prvim mjesecima nove 2021. godine? Što je obilježilo prošlu godinu?

- Svima nama 2020. godinu obilježila je pandemija koja će se protegnuti i na ovu godinu, a čije ćemo neposredne i posredne posljedice osjećati još duže vrijeme. Lani smo se novonastaloj situaciji morali prilagođavati u hodu, uvodeći mjere kojima je u prvom redu cilj bio pomoći građanima koji su zbog uvedenog ograničenja rada ostali bez primanja ili posla. Također, posebnim mjerama nastojali smo pomoći i gospodarstvu.

Lani je završena obnova nadvožnjaka u Kalničkoj ulici, s njegove sjeverne strane izgrađen je novi kružni tok, SRC „Mladost“ dobio je nogometni teren s umjetnom

podlogom, jedini takav u Međimurju. Dograđeni su vrtić u Ivanovcu i Društveni domovi u Novom Selu Rok i Totovcu, rekonstruiran Sportski dom u Mačkovcu.

Završeno je i uređenje stambeno-poslovne zone Brezje u Mihovljanu. Pred završetkom je i uređenje infrastrukture u Gospodarskoj zoni Istok u Čakovcu, počeli smo s I. fazom izgradnje Regionalnog društvenog teniskog centra te s rekonstrukcijom Gradske tržnice u Čakovcu.

Uskoro bi trebala početi i gradnja otvorenih bazena koje velika većina građana već duže vrijeme iščekuje. Na proljeće kreću i radovi na izgradnji Centra za privremeni smještaj, koji prema Ugovoru s Gradom vodi Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec. U planu je postavljanje novog središnjeg križa na čakovečkom groblju u Mihovljanu, izgradnja biciklističke staze u Ulici Ivana Gorana Kovačića, kao i niz investicija po mjesnim odborima.

- Jesu li građani već osjetili ukidanje prireza, poreza na potrošnju i skraćivanje vremena trajanja naplate parkiranja u središtu?

- Odlučio sam prirez koji je uveden za mandata mog prethodnika u potpunosti

JAVNI POZIV za organizaciju manifestacija u Čakovcu

Preko 2 milijuna kuna za čakovečke događaje Grad Čakovec je objavio Javni poziv korisnicima proračuna Grada Čakovca za dostavu prijava za financijske potrebe projektima i programima namijenjenim zadovoljavanju javnih potreba organizacija tradicionalnih manifestacija na području Čakovca u 2021. godini. Ukupna planirana vrijednost dodijeljenih financijskih sredstava iznosi 2.650.000 kuna. Iznos od 2

milijuna kuna namijenjen je Javnim programima koji obuhvaćaju tradicionalne manifestacije, sajmove te manifestacije u kulturi.

Ovaj Javni poziv bit će otvoren do 10. veljače 2021. godine, a prijavitelji mogu pronaći sve dodatne informacije, uključujući i potrebne obrasce, uvjete i sadržaj prijave na službenim stranicama Grada Čakovca. (dv)

ukinuti. Građani Čakovca su zbog toga već u siječnju dobili veće plaće, koje će vjerujem potrošiti na području Čakovca, tako da bi to trebali osjetiti i naši trgovci.

Ukidanje poreza na potrošnju ugostitelji traže već duže vrijeme, a kako je taj sektor najviše stradao uvođenjem mjera, red je da im se pomogne. Kad govorimo o parkiranju u središtu, riječ je o kompleksnijem problemu od pukog plaćanja korištenja parkirališta. Ono nije skupo, cijena je tri kune po satu, no godinama nam govore da je naplata jedan od razloga manjeg broja ljudi u gradskom središtu. Besplatnim parkiranjem u poslijepodnevnim satima na najvećem parkiralištu nastojimo građane navesti da dođu u grad te koriste sadržaje koji se nalaze u centru.

Hoće li to vratiti ljude u centar, pokazat će vrijeme.

- Haustori u centru grada su zapušteni, često puni smeća. Zašto se to bolje ne održava?

- Slažem se s vašom tvrdnjom da su neki haustori u središtu zapušteni. No, morate znati da su oni u privatnom vlasništvu te da je obveza vlasnika da vodi računa o izgledu, posebno ako su u središtu grada. Naši komunalni reda-

ri opetovano pišu opomene, pa čak i kazne. Na nekim bi zgradama trebalo obnoviti i pročelja, no ponovno, to ovisi o vlasnicima. Nedavno je obnovljeno pročelje na rodnoj kući Bulcsa Lászla preko puta Gradske uprave, prije nekoliko godina obnovljena je i Gradska kavana. Koristimo sve mehanizme kako bi vlasnike naveli da obnove svoje prostore, sufinancirali smo i uređenje preko Spomeničke rente. To ima veze i s vraćanjem ljudi u središte te vjerujem da će i vlasnici vidjeti da od obnove i uređenja samo mogu imati dugoročne koristi.

- Čakovec je u nekoliko godina dobio nekolicinu novih kvartova. Svjedočimo da nema zajedničkih prostora, više klupica, zelenih klupica i igrališta, je li prostor samo za stambene kvadrate?

- Novo doba donosi nove načine gradnje i nove standarde u stanovanju. Za razliku od vremena prije pola stoljeća investitori nastoje iskoristiti građevinsku česticu do mjere koje im zakon dopušta. Više je i automobila te gušća gradnja i velik broj vozila parkiranih kod tih zgrada daje dojam natiskanosti.

No, kako su mi rekli u resornom upravnom odjelu,

sve su zgrade građene poštujući prostorno-plansku dokumentaciju koja dopušta maksimalnu izgrađenost na parceli od 40 posto. Također, kod većeg dijela novogradnji parkiranje je riješeno izgradnjom podzemnih garaža.

Osobno bih htio vidjeti više zelenila i zajedničkih površina u novim kvartovima, pogotovo u onima gdje živi veći broj ljudi. Vjerujem da će to riješiti tržište jer stanovi koji imaju uređen i osmišljen okoliš s dostupnim javnim sadržajima bit će traženiji od onih koji to nemaju.

- Gdje je sve predviđena gradnja kuća ili stanova u Čakovcu?

- Za gradnju postoji interes u Martanama Istok, Martanama Zapad, Brezju Mihovljan, Vojni vrtovi do sjeverne zaobilaznice, Globetka Zapad, kod Srednje škole Čakovec. Na nekim od tih lokacija gradnja će biti moguća nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

- Kako će izgledati centar zgrada nakon što se sredi bivši prostor MTČ-a, što bi tu zapravo trebalo biti te kako će izgledati? Hoće li biti kakvog dodatnog sadržaja?

- Prostor na kojem su se nalazili pogoni MTČ-a za Ča-

kovec je vrlo vrijedan prostor, a ono što će se tamo nalaziti, usudio bih se reći, usmjerit će razvoj središta u narednim desetljećima. Kako je riječ o privatnom vlasništvu, pozorno pratimo što se tamo planira graditi.

Taj prostor treba gledati isključivo zajedno s okruženjem, s Perivojem Zrinskih, Starim gradom, Trgom Republike, pješačkom zonom pa čak i s bivšim nogometnim igralištem MTČ-a. Svi oni dobivaju ili će uskoro dobiti novi izgled.

Stari grad pred završetkom, Perivoj Zrinskih uskoro kreće u temeljitu obnovu, ove godine raspisat će se natječaj za uređenje Trga Republike, a nakon što se izgradi Regionalni društveno-teniski centar, trebat će se pozabaviti i tim prostorom. Svoju riječ, naravno, trebaju dati i konzervatori i struka.

To je najstrože središte grada, javni interes i javni sadržaji trebaju biti ispred privatnih te duboko vjerujem da to nikome nije sporno.

Konkretno, za prostor bivših pogona MTČ-a u pripremi je izrada Urbanističkog plana uređenja, koja će definirati način gradnje na tom prostoru. O tome će se u javnom diskursu još mnogo govoriti.

ZIMSKE RADOSTI stigle su u Čakovec uz pomoć topa za umjetni snijeg

Sanjkanje i praznici dobitna su kombinacija Sanjkalište na čakovečkom Jugu od ovog tjedna ponovno je spremno za zimske radosti. Naime, djelatnici Gradskog poduzeća EKOM su tijekom ove noći i jutarnjih sati uređajem za proizvodnju umjetnog snijega stvorili potreban sloj snježnog pokrivača.

Tako će već u popodnevnim satima brežuljak kod 2. osnovne škole Čakovec moći biti ispunjen saonicama, a kako školski praznici još uvi-

jek traju, bit će to dodatno veselje za najmlađe.

Kako je najavio direktor Gradskog poduzeća EKOM, Miodrag Novosel, zadrže li se u narednim noćima relativno niske temperature povoljne za održavanje umjetnog snježnog pokrivača, ovog tjedna će zasigurno proraditi i sanjkalište u centru Čakovca, točnije, u „jezeru“ podno zidina Starog grada. (dv, foto: zv) Dječje radosti na snijegu

15. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 13

ŽIVOTNI I POSLOVNI IZAZOV Sabine Er iz Strahoninca koja je nakon diplome na Likovnoj akademiji odlučila raditi nešto posve drugo i to na Dalekom istoku

Promijenila posao i učila Kineze engleski

Utovar stočne hrane za Marinbrod

Piše: Aleksandra Sklepić

MALA SUBOTICA

Poslali stočnu hranu za pomoć seljacima u Marinbrod

Mlada žena Sabina Er iz Strahoninca nakon što je završila Likovnu akademiju u Zagrebu, smjer konzervator umjetnina, nije uspjela u potrazi za mjestom gdje bi stažirala i mogla pristupit polaganju stručnog ispita koji je potreban u ovoj struci. Zbog toga se 2015. godine odvažila na novi korak i otišla volontirati u Armeniju.

Kao učiteljica engleskog pronašla posao u Kini

Nakon Armenije put ju je odveo u potrazi za poslom kao učiteljice engleskog jezika u neke nama daleke zemlje: Kinu, Vijentnam i Maleziju.

Međutim, osim što je bila uspješna u novoj profesiji dogodilo joj se nešto najljepše u životu. Zaljubila se i udala, rodila prekrasnu kćer, da bi za vrijeme ove zdravstvene krize odlučila vratiti se kući i okušati se u nekom novom izazovu. Doživljaje koje je s nama podijelila prepuni su zanimljivosti koje dočaravaju svijet koji većina Međimuraca ne poznaje i nikada neće imati priliku upoznati ga.

Sabinin put započeo je odlaskom u Armeniju, kamo je otišla na volontiranje. U Armeniji je kao volonter podučavala engleski i francuski, čak i hrvatski, ali nažalost nije bilo većeg interesa studenata sveučilišta gdje je radila pa je nastavila svoj put prema Kini.

Njezina obitelj nije bila zadovoljna odlukom da se umjesto povratka kući preseli u Kinu, ali Sabina je, bez obzira na njihovo neodobravanje, odlučila i izvršila svoju želju.

- Moja obitelj me čekala da se vratim u Hrvatsku, a ja sam predavala privatno engleski početnicima da bih zaradila za kartu za Kinu, pješačila sam na fakultet svaki dan oko 5 km da bih uštedila, nosila sam što su mi dali, jela hranu iz

Sabina i njezin suprug koji je porijeklom malezijski Kinez zaliha koju su volonteri na odlasku ostavili, ispričala nam je Sabina.U Kinu je došla sa sto dolara u džepu i tamo dobila posao učiteljice engleskog u vrtiću, smještaj i topli obrok.

U Kini je boravila od 2016. do 2018. godine. Nakon nekog vremena života u manjem kineskom gradu, preselila se u veći grad, Shenzhen, gdje je počela raditi za poslodavca koji je nudio edukaciju o profesionalnom načinu predavanja engleskog te dobila stan i potporu prilikom izrade nove vize. Bila je smještena u stanu s još tri djevojke i dva dečka koji su bili Ukrajinci, Mađari i Rusi. Zajedničko im je bilo to što su u svojim zemljama bili teško zapošljivi, no Kina im je ponudila dostojnu zaradu, studiranje i usavršavanje. Kako se puno družila s djecom i imala stabilan život (i ušteđevinu), poželjela je imati dijete.

- Kineska djeca nose nadimak m ̋ ali carevi ,̋ ispričala nam je Sabina, jer su godinama imali posebno mjesto u društvu zbog politike jednog djeteta.

U potrazi za poslom pronašla ljubav

Put je Sabinu iz Kine odveo u Maleziju gdje je upoznala svog supruga, a zatim su svi zajedno otišli živjeti u Vijet-

Male Kineze učila je engleski gotovo tri godine

nam, gdje je također provela izvjesno vrijeme sa suprugom i kćeri. Kako je zbog pandemije nastupio lockdown, vratili su se u Maleziju gdje su ostali neko vrijeme. Međutim, zbog problema oko vize za europske državljane u ovoj krizi s djetetom se odlučila vratiti u Međimurje, a uskoro će im se pridružiti i Sabinin suprug.

- Sada je Vijetnam vrlo zatvoren, u Kinu još nekako ljudi odlaze. Međutim, oni koji odlaze tamo radit imaju izvrsne i iznose, npr. učitelj engleskog čak do 30.000 kn mjesečno. Suprug je u međuvremenu pronašao online posao u Maleziji, ali uskoro bi trebao doći za nama u Međimurje jer se veseli vidjeti snijeg i zimu i puno nam nedostaje.

Brojna iskustva iz zemalja koje je obišla i u kojima je živjela našim su čitateljima vjerojatno nezamisliva, od susretanja s različitim vjerskim shvaćanjima, do načina života u velikim gradovima.Različitosti među ljudima u svijetu koji ne poznajemo Sabinu su fascinirale od samog početka.

Iako vrlo mlada, uspješno se prilagodila na život u ovim dalekim zemljama, potpuno stranim za naš mentalitet.

- Malezija je tropska zemlja bez zime, 365 dana u godini 25-35°C stupnjeva. U šumarku

preko puta naseljenih kuća živi obitelj majmuna, iguane, krokodili u kanalu, divovski leptiri, tukani ujutro pjevaju pod prozorom.

S druge strane, svaki sklop zgrada ima teretanu i bazen, portira na ulazu koji uzima osobnu iskaznicu posjetitelju, svaki stan ima ventilator na stropu i klimu za hlađenje.

Hrana je jako popularna, puno njih živi od kuhanja ili sanja o otvaranju restorana. Muževa obitelj živi blizu mora tako da sam se puno kupala i uživala po djevičanskim pješčanim plažama koje nisu vidjele turiste i stihijsku gradnju. Moj muž nije uživao u kupanju, Kinezi imaju usađen strah i gađenje od kontakta s prirodom i dive joj se samo iz daljine, opisala je uz smiješak.

Moj muž, malezijski Kinez, kad je ranije bio ovdje šokirao se kad smo ga odveli na Varaždinsko groblje u šetnju jer Kinezi idu jednom godišnje na groblje, a ostale dane ga zaobilaze, ispričala je neke zanimljivosti i različitosti između tamošnjeg i našeg svijeta i običaja.

Sudbina je uglavnom htjela da tražeći posao pronađe i ljubav, tako da je na svom višegodišnjem izbivanju upoznala i svog supruga i zasnovala obitelj.

Danas živi u svom rodnom Strahonincu s kćeri i nestrpljivo očekuje dan kad će im se pridružiti i njen suprug, koji trenutno radi online u inozemnoj firmi i zbog posla još nije u mogućnosti preseliti se u Hrvatsku. Iskustva iz nama egzotičnih zemalja dala su joj nova znanja i vještine, tako da je sada, nakon svega, spremna raditi i više različitih poslova kao što je podučavanje engleskog jezika, u nadi da će se zaposliti i sa svojom obitelji doći do što kvalitetnijeg života i ekonomske stabilnosti.

Nakon dostavljene donacije i pomoći s područja Male Subotice uključili su se i poljoprivrednici s tog područja. Prikupljali su stočnu hranu za potresom pogođena područja. Tako je prikupljeno više od 4 tone kukuruza, tritikala i druge stočne hrane. Za besplatan prijevoz pobrinuli su se tvrtka Carin transporti, Općina Mala Subotica i Zoran Lacković, zapovjednik DVD-a Držimurec Strelec koji je navedenu donaciju prevezao u Marinbrod, blizu Gline. Hrana će se u narednim danima dostaviti vlasnicima

stoke kojima je potrebno.

Dogovoreno je da će se, ako bude potrebno, dovesti još hrane. Osim stočne hrane dostavljeni su još i prehrambeni paketi, higijenski paketi, odjeća te građevinski materijal.

Mještani su bili sretni što je osim hrane i potrepština za ljude pomoć dostavljena i životinjama. Donatori stočne hrane: OPG Horvat Držimurec, OPG Šestan Ivanovec, OPG Novosel Držimurec, OPG Oreški Palinovec, Mladen Lacković i Ivan Strelec te Dragutin Obadić Držimurec.

(BMO)

Knjige samo čekaju svoje nove vlasnike da ih udome u svoju biblioteku

PALOVEC

Mještani, uzmite donirane knjige za svoju biblioteku Udruga oboljelih od leukemije i limfoma nastavlja uspješnu suradnju s Policijskom upravom osječko-baranjskom. Nakon čepova u Međimurje je stigla bogata donacija knjiga raznih žanrova.

Policijski službenici Odjela za prevenciju osječke policije knjišku donaciju dopremili su u dva kombija i predstavnicima Udruge predali u društvenom domu u

NEDELIŠĆE

Palovcu. Općina Mala Subotica i Mjesni odbor Palovec pozivaju sve udruge i mještane da dođu i razgledaju donirane knjige te obnove svoje biblioteke.

Knjige su besplatne te se mogu razgledati u subotu, 16. siječnja od 12 do 14 sati ili nazvati na broj Općine Mala Subotica 040/631-700 te dogovoriti odgovarajući termin.

(BMO)

Stipendije za 81 studenta Općina Nedelišće do akademske godine 2020./2021. imala je aktivne ugovorne obveze za 51 stipendista.

Kada se tome pribroji 30 novih stipendista, Općina Nedelišće u aktualnoj akademskoj godini stipendira ukupno 81 studenta. Iz općinskog proračuna za nove će se stipendiste izdvojiti 188.000 kuna, za postojeće studente 322.000 kuna, odnosno ukupno 510.000 kuna.

U natječaju su se gledala i

deficitarna zanimanja na području općine Nedelišće, strojarstvo, građevinarstvo, radna terapija, medicina, računarstvo, elektrotehnika, matematika i fizika nastavnički smjer, anglistika, germanistika, rehabilitacija i psihologija, logopedija, rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Iznos stipendija kreće se od 600 kn za studij u Zagrebu i ostalim gradovima Hrvatske te 800 kn za studij u inozemstvu. (dv)

14

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VERA TRUPKOVIĆ iz Murskog Središća ima 66 godina, a proglašena je najrekreativkom grada

Mihaela Mesarić i Zoran Turk pišu monografiju o rudarenju

MURSKO SREDIŠĆE

Novi sadržaji u parku rudarstva i monografija Rudarenje je na širem području Murskog Središća bilo dio industrijske, povijesne i društvene baštine tog kraja. Grad Mursko Središće odlučio je ovu veliku baštinu prezentirati široj javnosti uz pomoć sredstava iz EU fondova. Uspjeli su kao partner na projektu Energy Tour.

Osim novih sadržaja na parku rudarstva i naftaštva predviđena je i izrada monografije o rudarenju na području Murskog Središća.

Monografija će se temeljiti na znanstveno-istraživačkom radu, a kod izrade će se voditi računa o tome da bude atraktivna i pristupačna za sve čitatelje.

Kao stručni suradnik za izradu monografije izabrana je dr. sc. Mihaela Mesarić koja je godine 2015. uspješno obranila doktorsku disertaciju na temu „Zaštita i valorizacija rudarske ge-

obaštine na primjeru Murskoga Središća“, a sada će rezultate svojih istraživanja prezentirati i široj publici.

Uz nju, autor monografije bit će i povjesničar Zoran Turk.

Za potrebe izrade monografije već su napravljena opsežna arhivska istraživanja, a pronađene su i do sada nepoznate videosnimke Murskog Središća iz razdoblja eksploatacije ugljena, kao i svi sačuvani primjerci službenog glasila Međimurskih ugljenokopa koji su izlazili od 1964. do 1967. godine.

Ukupna vrijednost projekta je 762.094 eura, uručujući sve partnere na projektu. Udio koji otpada na Mursko Središće iznosi 294.150 eura za sve predviđene sadržaje. Projekt traje do kraja kolovoza 2022. godine, međutim monografija bi mogla ugledati svjetlo dana i ranije. (BMO)

Po kojem načelu se određuje broj ukrasa?

Na posljednjoj lanjskoj sjednici Gradskog vijeća Mursko Središće, koja je održana elektroničkim putem, vijećnica Martina Cimerman Teljega (MDS) uputila je pitanje gradonačelniku po kojem načelu se određuje koliko će se svjetlećih božićnih ukrasa staviti na električne stupove po ulicama. Zasmetalo joj je što su u Školskoj ulici u Hlapičini dva ukrasa skinuta ubrzo nakon postavljanja.

- Jedan dio tih ukrasa je više godina u uporabi te se s njima pojavljuju određeni problemi u vidu kratkih spojeva.

Posljednjih godina se nadopunjuje obuhvat božićnog ukrašavanja, a i nabavljaju se dodatni božićni ukrasi, odgovorio je gradonačelnik Srpak. Obećao je da će se proširiti obuhvat ukrašavanja i nabaviti novi božićni ukrasi.

(BMO)

Vatrogasci na ispomoći u Sisku Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Mursko Središće, Peklenica i Selnica ponudili su pomoć i stavili se na raspolaganje Javnoj vatrogasnoj postrojbi Sisak.

Pomagali su na potresom stradalom području Siska i u okolnim naseljima na uklanjaju oštećenih dimnjaka te saniranju i prekrivanju oštećenih krovova.

(BMO)

15. siječnja 2021.

Vježbam, šećem i ne trebam tablete Na rekreaciju je odlazila po sat vremena utorkom i četvrtkom, a petkom na odbojku u mješovitom muško-ženskom sastavu u sportskoj dvorani. Korona je, nažalost, prekinula te aktivnosti. Ali i dalje svaki dan bez obzira na vremenske prilike odlazi na jednosatnu šetnju s prijateljicama Piše: Božena Malekoci-Oletić

Vera Trupković nedavno je dobila laskavu titulu najrekreativke Murskog Središća na prijedlog svoje Udruge Sport za sve. Od početka, dakle od prije 25 godina redovito vježba u Udruzi i uključuje se u sve aktivnosti u gradu. - Nijedna akcija ne prođe bez nje, kazala nam je Anica Varga, predsjednica Udruge Sport za sve, ali i duša i srce udruge.

U malim gradićima kao što je Mursko Središće sve udruge, osim onim čime se bave, uključuju se i u sve moguće manifestacije. A gdje je akcija, tu je i Vera. Posjetili smo je u njezinu domu, u Istarskom naselju u Murskom Središću.

A što bih sjedila u stanu?-

Meni su tjelesna aktivnost i druženje s drugim ljudima važni. Na rekreaciju sam odlazila još u nekadašnju dvoranu Partizan i prije nego je s radom počela Udruga Sport za sve. Više ne pamtim kad sam se točno uključila u rekreaciju, priča.

Nastavlja: - Odlazak na rekreaciju u svoju srednju grupu u sklopu Udruge Sport za sve za mene je nešto posebno. Potrebno mi je društvo, naročito otkad je umro moj Branko. Nema šanse da propustim odlazak na rekreaciju ili na odbojku. Odlazim na rekreaciju i igram odbojku, a stara sam 66 godina. Jako je važno vježbati.

Otkriva nam da se puno žena pred koju godinu uključilo na rekreaciju, i to starijih.

Priznale su da se nisu usudile dugo uključiti da im se drugi ne bi podsmjehivali. Ali kad su počele dolaziti na rekreaciju, više nisu mogle zamisliti biti bez nje.

Na rekreaciju je odlazila dva puta tjedno po sat vremena utorkom i četvrtkom, a petkom i na odbojku u sportsku dvoranu u mješovitom muško-ženskom sastavu.

Nažalost, sada je korona prekinula te aktivnost, nadamo se privremeno. Uz to svaki dan bez obzira na vremenske prilike odlazi u šetnju s prijateljicama. Naprave krug od 3,5 kilometra, a šetnja traje oko sat vremena. Jednostavno

ne može zamisliti da ne ide u šetnju jer se poslije toga osjeća odlično.

- A što bih drugo, sjedila u stanu. Za života muž se uz nju nije uključivao, ali ju je poticao da se bavi svojim omiljenim aktivnostima, kaže.

Nije htio ni čuti da zbog njegove bolesti ne idem na Ožujske susrete s grupom iz rekreacije ili izlete koje smo si organizirale.

Ta zajednička druženja uz one na satovima rekreacije su nam posebna. Ljubav prema rekreaciji po svemu sudeći od Vere je naslijedio i unuk Noa. - I on se od malena rekreira, a sad je već 18- godišnjak.

Igra odbojku i ne dira ga što smo u ekipi različite dobi. Sa mnom odlazi i na Vincekov pohod, ali vodila sam ga i na izlete s grupom iz rekreacije, ispričala nam je.

Za rekreaciju je bitna volja

- Mnoge žene pogrešno misle da je za zdravlje dovoljno kretanje kada se obavljaju razni poslovi po kući ili na poslu. Ne, to nije kretanje kakvo se preporu-

VRATIŠINEC

čuje za zdravlje. Svakoj bih preporučila dolazak na rekreaciju jer se tu rade vježbe prilagođene raznim mišićima.

Time se tijelo razgiba i dobiva gipkost. Meni rekreacija puno znači, hvala Bogu ne moram popiti ni jednu tabletu, niti sam prehlađena, a imam 66 godina, kaže Vera.

Dodaje: - A tu je i društvo.

Razgovori s drugim ženama.

Nakon što su se ohrabrile i uključile u rekreaciju, mnoge žene su otkrile koliko je to važno za dobro raspoloženje.

Iz nekog pogrešnog razloga su bile zatvorene u kući umjesto da se uključe u društvo i naprave nešto dobro za svoje tjelesno i mentalno zdravlje.

Ističe: - Za rekreaciju nije potreban nikakav veliki novac, niti oprema. Nitko tu nikoga ne gleda s kakvom je opremom došao. Svatko od nas u kući ima običnu pamučnu majicu i neku rastezljivu trenirku u kojoj može doći na rekreaciju.

Bitna je samo dobra volja i želja da se uključiš. Vježbanjem i kretanjem činimo dobro za svoje zdravlje i raspoloženje, zaključuje Vera.

Sanacija Ulice Novi Brodec U Vratišincu je započela dugo očekivana sanacija asfalta u Ulici Novi Brodec.

Mještani se već dulje vrijeme bore s oštećenjima na kolniku koja su nerijetko ispunjena vodom i otežavaju kretanje i normalno funkcioniranje. Česta su i oštećenja vozila, a voda ulazi i u dvorišta. Nadamo se da će ova akcija napokon riješiti problem. (as)

Ulica Novi Brodec dobiva dugo očekivani bolji asfaltni kolnik

15. siječnja 2021.

Gornje Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TRAKAVICA vezana uz vidikovac na Mađerkinom bregu i dalje se nastavlja

Općinski put novi problem između Rebernika i vinara - Upit vinara vezan je uz to kako je put koji prolazi kroz Mađerku postao općinski. Mi smo taj put morali prema Zakonu o cestama provesti na općinu. Sada traže elaborate o tom općinskom putu, rekao je načelnik Stanislav Rebernik Piše: Sanja Heric

Nakon što je dogovorom između načelnika Stanislava Rebernika i vinara Cmrečnjaka i Štampara, vlasnika Mađerkinog brega, dogovoreno da izgradnja vidikovca Goričko sviralo na Mađerkinom bregu ide dalje svojim tijekom, pojavila se nova nesuglasica koja je vezana uz makadamski put na toj lokaciji.

- Stigao nam je dopis od odvjetnika vinara Cmrečnjaka i Štampara u kojem objašnjavaju dio vezan uz njihov zahtjev za raskid ugovora o kupoprodaji zemljišta na Mađerkinom bregu. Istaknuli su da su svakako za to da se projekt nastavi, ali i da razmatraju nove modalitete u ugovoru, rekao nam je načelnik Stanislav Rebernik, što objašnjava u nastavku razgovora.

Sporan je put koji prolazi kroz Mađerku?

Kako kaže, prvi se tiče transparentnosti davanja informacija o samom projektu.

Sve informacije vezane uz

Načelnik Stanislav Rebernik

Na proljeće bi trebali početi prvi radovi na izgradnji vidikovca

Dragutin Ladić i Josip Novak transportirali su donirane stvari u dvoranu Mesapa

SVETI JURAJ NA BREGU

Prikupili pomoć za stradale u potresu

projekt izgradnje vidikovca su im, kako ističe načelnik, dostavili tako da je ta stavka zatvorena.

- U drugom dijelu spominju sporan općinski put koji prolazi kroz Mađerkin breg.

Njihov je upit vezan uz to kako je taj put postao općinski.

Mi smo taj put morali prema Zakonu o cestama provesti na općinu. Sada traže elaborate o tom općinskom putu. Inače, to je put koji postoji već nekoliko desetaka godina i on je javni, dodaje u nastavku štrigovski načelnik i dodaje da je bio iznenađen jer o tom putu ranije nisu ni razgovarali, niti je to kao spornu stavku itko prije spomenuo.

- Nastojimo izbrusiti naše odnose s vinarima i postaviti ih na jedne zdrave temelje,

zaključio je načelnik Rebernik na naš upit.

Trenutno je cijeli projekt izgradnje vidikovca u uvodnoj fazi kada se radi na promidžbi projekta i na zapošljavanju ljudi na projektu. Izgradnja vidikovca trebala bi početi nakon što vremenske prilike dopuste da se krene u bilo kakve građevinske zahvate. To bi se trebalo dogoditi, prema riječima štrigovskog načelnika, najkasnije na proljeće.

Potpisivanje ugovora s Hidroingom iz Varaždina

Ovih dana ujedno je završena javna nabava za izgradnju vidikovca na Mađerkinom bregu. Općinsko vijeće odabrat će najpovoljnijeg ponuđača, a to je tvrtka Hidroing iz Varaždina

koja je dala najpovoljniju ponudu od 5.803.720,65 kuna u usporedbi s ostalim tvrtkama koje su se javile na natječaj.

- Ne očekuju se žalbe na odabir izvođača radova jer je situacija više nego jasna.

Izabrani izvođač ponudio je daleko najpovoljniji ponudu između ostalih četiri građevinskih firmi, istaknuo je Rebernik.

Podsjetimo, osim Hidroinga iz Varaždina ponude su poslali i Tekeli projekt-inženjering iz Murskog Središća.

Oni su poslali ponudu s PDVom od 6.428.346,69 kuna, NDK iz Štrigove 8.499.862,76 kuna, Đurkin iz Čakovca 8.109.635,94 kuna, dok je tvrtka Tehno-elektro iz Đakova dala ponudu od 8.863.445,94 kuna.

Općina i Župa Sveti Juraj na Bregu su organizirale 30. i 31. prosinca 2020. u prostorima općine prikupljanje pomoći za stradale u potresu u Petrinji, Glini, Sisku i drugim pogođenim krajevima. Prikupljala se hrana, piće, higijenske potrepštine, odjeća i obuća.

Prikupljene potrepštine dostavili su u sabirni centar za Međimursku županiju, dvoranu Mesapa u Nedelišću. Volonteri će doniranu robu pakirati u obiteljske pakete i organizirano distribuirati na

područja koja su pogođena potresom.

- Hvala vam svima na donacijama. Zahvala Dragutinu Ladiću za korištenje kombi vozila i Josipu Novaku za pomoć kod transporta. I dalje radnim danom od 8 do 15 sati prikupljamo donacije, a preporuka iz Crvenog križa je da se više ne doniraju odjeća i obuća, nego prehrambeni i higijenski proizvodi te grijalice, peći, lampe i strujni kablovi, rekao je načelnik Anđelko Nagrajsalović. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

Sedam stipendija za studente Načelnik općine Gornji Mihaljevec Goran Lovrec donio je odluku o dodjeli stipendija redovitim studentima s područja općine za akademsku godinu 2020./2021. Studentima koji studiraju na području Čakovca i Varaždina dodjeljuje se mjesečna stipendija u iznosu od 300 kuna, a za studente koji studiraju u ostalim gradovima

BREŽNA PRIČAONICA

Republike Hrvatske te u inozemstvu dodjeljuje se mjesečna stipendija u iznosu od 500 kuna. Stipendije su dobili: Damjan Flinčec iz Prhovca, Dominik Bogdan iz Tupkovca, Lara Kralj iz Gornjeg Mihaljevca, Lucija Pokrivač iz Dragoslavec Sela, Tena Komar iz Badličana, Valentina Zadravec iz Preseke i Marin Zadravec iz Bogdanovca. (sh) Piše: Sanja Heric

Gdje se vidite u budućnosti?

K

aže se da osoba koja ćeš biti za pet godina ovisi o tome koje knjige čitaš, s kojim se ljudima družiš, kakvu hranu jedeš, kakve razgovore vodiš te kakve su tvoje svakodnevne navike. Početak nove godine vrijeme je da pogledamo gdje smo trenutno zapeli te kakve ciljeve želimo ostvariti u sljedećih godinu dana, sljedećih pet godina te gdje se vidimo za 10 i 15 godina. Kada to

znamo, tada se moramo pokrenuti da to i ostvarimo, a tu nam pomažu mali rituali, navike koje moramo uvesti u svoj život kako bi sve naše ciljeve u budućnosti i ostvarili.

Prvih nekoliko dana smo jako motivirani, ali nakon nekog vremena brzo splasne motivacija kod uvođenja novih navika. Primjerice, kada pokušavamo uvesti svakodnevne šetnje ili neku vrstu tjelovježbe. Prva tri-četiri

dana napravimo sve vježbe koje smo si zadali, no potom se počne javljati onaj osjećaj “nedanja”. Javlja nam se misao da bismo možda mogli “samo danas” preskočiti vježbu. Pa onda dođe i drugi dan kada nam se također ne da i tako se naša nova navika jednostavno ugasi.

Da se to ne bi dogodilo, naše nove navike koje želimo uvesti u svoj život trebale bi biti lagane, privlačne, ugod-

ne i očigledne. Nove navike bismo morali odrađivati uvijek u isto vrijeme i na istom mjestu, u kontinuitetu. Drugi korak u procesu usvajanja navike je povezivanje nje s onim što nam pruža zadovoljstvo. Kako ne bi već u prvom tjednu odustali od novih navika, pomaže i to da si te navike maksimalno olakšamo. Primjerice, ako želimo početi vježbati, neka to bude za početak 10 minuta

na dan, a ne 1 sat. Nakon toga, tih deset minuta postupno povećavajte do 1 sata.

Posljednji korak koji bismo morali primijeniti kod usvajanja navika jest da to nešto čemu težimo bude ugodno.

Na našem primjeru to znači da ćemo za početak početi vježbati s laganijim vježbama, a ne s onima od kojih nakon vježbanja dobijemo višednevnu upalu. Krenite malim koracima. Postupno

nakon nekog vremena povećajte intenzitet vježbanja do one granice koju ste si na početku zacrtali. Zvuči lako, zar ne?

16

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TEREZIJA GAL, neslomljiva umirovljenica iz Kotoribe

15. siječnja 2021.

Cjepivo nam daje nadu ka povratku u život Kućica je otpremljena u Majsku Poljanu

Piše: Vlasta Vugrinec

DONJI KRALJEVEC

Poslan prvi stambeni kontejner na Baniju Ovih dana i Donji Kraljevec se pridružio akciji pomoći stradalom stanovništvu Banije te je poslan prvi stambeni kontejner za jednu obitelj koja je ostala bez kuće uslijed potresa.

Kontejner će biti smješten u području koje je najviše stradalo, mjesto Majske Poljane. Uz kontejner doniralo se i paket hrane kao i paket higijenskih potrepština. (vv)

Općina Donji Kraljevec uplatila je 4. siječnja ove godine 170.000 kuna za rabljeno navalno vozilo DVD-u Donji Kraljevec.

Navalno vozilo će se nabaviti iz Njemačke i očekuje se da će biti u izvrsnom stanju i služiti dugi niz godina. (vv)

Općina pomaže svojim vatrogascima

KOTORIBA

Organiziraju humanitarni virtualni petoboj Dobravski duatlonci, preloški biciklistički klub i kotoripski begači, tijekom ovog i idućeg mjeseca organiziraju humanitarni virtualni petoboj. Riječ je o kombinaciji trčanja i hodanja od 5 kilometara i bicikliranja 15 km. Utrke

DONJA DUBRAVA

nisu natjecateljskog karaktera i nema proglašenja pobjednika, već će se na kraju petoboja objaviti imena svih sudionika i iznos donacije.

Sav prikupljeni novac uplatit će se u humanitarne svrhe odlukom organizatora utrke. (vv)

Više umrlih nego krštenih Mirko Pilaj, župnik u Donjoj Dubravi, dostavio je statistiku župe za minulu godinu koja i nije baš optimistična što se tiče kretanja broja stanovništva. Tako je u 2020. godini u crkvi sv. Margarete kršteno 13

Zaboravit ćemo tu nesretnu 2020. godinu i ova će nam biti najljepša i najbolja na svijetu.

Samo da dođemo na red za cijepljenje. Ma, jači smo mi od svega pa i od tog malog, nevidljivog, ističe kotoripska rekreativka

djece, 5 dječaka i 8 djevojčica. Godinu prije krstilo se 9 djece.

S druge strane, umrle su 33 osobe, 9 muškaraca i 24 žene. Vjenčala su se 2 para, dva manje u odnosu na godinu ranije. (vv)

MEĐIMURSKA POSLA

Svaki četvrtak od 9 do 11 sati redovni je dan u prostorijama Podružnice umirovljenika Kotoribe. Ako treba, tu su i žurni sastanci čelništva.

Dvije su rečenice koje stoje na ulaznim vratima kotoripskih umirovljenika, koja se nisu praktički otvorila godinu dana.

- Nebremo nikam, život je naprosto stal. Još da nam nema tih telefona, živjeli bismo kao pustinjaci. Jedino izlazimo do trgovine, ljekarne i naše liječnice obiteljske medicine, požalila se Terezija Gal, sedamdesetogodišnja umirovljenica iz Kotoribe.

Život je stao, ali mi se nedamo

Nema druženja, nema pikada, kuglanja, zajedničkog kartanja ni ispijanja kavica.

Nema ničega. Zbog vlastitog zdravlja, a u konačnici i očuvanja života jer mahom svi pripadaju tzv. ugroženoj kategoriji života, umirovljenici su se zatvorili u vlastite domove, u svoja četiri zida.

- Stvarnost je takva kakva je i moramo se pridržavati novih pravila života, dodaje naša umirovljenica. Svatko od nas okrenuo se sebi, pronašao neki hobi kojim upražnjava puste sate i dane. Jedno je sigurno, televiziju rijetko tko gleda jer se mogu čuti i vidjeti same strahote.

Nije bilo dosta korone i brojanja mrtvih, a sad još i potres koji je mnoge, kaže, psihički dokrajčio.

- Prevalili smo mi mnogo toga preko glave pa ćemo tako i tu koronu i taj potres. Zabo-

Uvijek optimistična Terezija Gal sigurna je kako je došao kraj nevoljama s koronavirusom ravit ćemo tu 2020. godinu i ova će nam biti najljepša i najbolja na svijetu.

Samo da dođemo na red za cijepljenje. Ma, jači smo mi od svega, pa i od tog malog, nevidljivog.

Praktički nema tog umirovljenika iz kotoripske podružnice koji se već prvih dana nije predbilježio kod svoje liječnice za spasonosno cjepivo koje im život znači. Čekaju ga kao ozeblo sunce, kao sigurnu nadu prema vraćanju normalnom životu iako su svjesni kako će maske morati nositi i dalje. Uostalom, već su navikli na njih i bez njih su kao goli. Hekla, veze, čita, a naučila je i izrađivati cvijeće od plastičnih vrećica. Dru-

gim riječima, bavi se svime i svačime.

Na selu je ipak lakše

A kad joj i to dosadi, izađe u dvorište, porazgovara sa susjedima preko plota, prošeta vrtom, razmišlja što će i gdje sijati te saditi dolaskom proljeća.

- Nama je tu, s obzirom na sve, i jako dobro, kaže. Ne mogu ni zamisliti kako je onima u gradu, u zgradi oko koje je samo i jedino beton, a prvog susjeda ni ne poznaš.

Kako je već rekla, u ovoj, najboljoj godini na svijetu koja je počela teći nadoknadit će sa svojim kolegama iz podružnice sve propušteno. Kao prvo, ove godine puni 70 godina ži-

vota i već razmišlja gdje i kako će svi sedamdesetogodišnjaci zajednički proslaviti vrijedni životni jubilej, kao što su to slavili prije 5 godina. U mislima prebire i putovanja koja su morali odgoditi, mjesta koja nisu posjetili, izložbe koje nisu vidjeli, toplice u kojima se nisu brčakali, rođendane koje nisu proslavili, blagdane koje nisu obilježili, pjevuši pjesme koje su se odvrtjele bez plesa. Doduše, neće biti svi na broju kao i prije korone jer je virus ipak ostavio svoj trag i na njihovoj maloj skupini umirovljenika.Ali, kako kaže, nakon kiše i nevremena uvijek zasja sunce i to još jačim sjajem pa će tako i 2021. godina pokazati ono najbolje od sebe.

Piše: Vlasta Vugrinec

E, ne ide to tako jednostavno!

Ž

ivot je stao, nebremo nikam, zatvoreni smo u svoja četiri zida. Riječi su kojih smo se naslušali prošle godine, a slušamo ih i sada, a sve zbog sveprisutne opasnosti od zaraze koronavirusom.

A ta zatvorenost, nemogućnost izlaska i druženja s članovima obitelji, bližom i daljnjom rodbinom te prijateljima natjerala nas je da se okrenemo prema sebi i svojim hobijima. Dodamo

li tome još i zimu, siječanj koji slovi kao najduži mjesec u godini, kraće dane i duže noći, vremena imamo napretek, pa čak i za bacanje. Bavite se hobijima kako biste očuvali svoje psihičko zdravlje, preporučuju i brojni znani i neznani stručnjaci.

I tako smo štrikali, heklali, izrađivali špangice, ogrlice i narukvice, rezbarili, bavili se keramikom, svilom, papirom, najlonskim vrećicama, betonom i svime što nam

se našlo pod rukom. Rekli bismo, reciklirali smo stare stvari. I onda smo shvatili kako nam se nakupilo toga i previše pa bi bilo zgodno, onako za par kuna nešto i prodati, unovčiti rad i trud, ako ništa drugo, da kupimo konac ili akrilne boje zas dalje.

Ali brus, ne ide to samo tako. Bez obrta, dopunske djelatnosti, kućne radinosti i ostalih poreznicima poznatih inačica izbijanja

naših kuna iz džepova.

Naravno, reda mora biti, to nitko ne spori i ne daj Bože da se država ošteti za koju kunu PDV-a jer ipak živi jako lijepo od njega.

Nakon iskustava pojedinih kolega i poznanika koji su pokušali prodati nekoliko svojih rukotvorina preko svemoćnih društvenih mreža, naravno više se nitko ne usudi oglasiti prodaju par jedinstvenih dječjih špangica s kojima se igrao i

izrađivao ga tijekom dugih i tmurnih zimskih dana. I sad se postavlja pitanje, kako unovčiti tih nekoliko sitnica? Jer činjenica je da špangice nećemo izrađivati cijele godine, da se od tog nećemo obogatiti ni mi ni država.

Ima li kakvo jednostavno rješenje, a da nije varanje ili pak plaćanje dvostrukog poreza. Kad se krene u potragu za odgovorom, čovjek već odustane na prvoj stepenici, prikupljanju papira i

zaključi da je te špangice bolje rastaviti i ostaviti ih za sljedeću zimu i novo “ubijanje” vremena.

15. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 17

NADNASLOV: PRE-KOM započeo s podjelom plavih, žutih i smeđih spremnika

Umjesto plastičnih vreća dodatne tri kante za otpad U prvoj isporuci stiže oko 3000 žutih spremnika. Do kraja veljače očekuje se završetak isporuke oko 22.000 spremnika i to 10.750 plavih, 10.750 žutih i 500 smeđih U žute kante za smeće ide plastična ambalaža i boce plastičnih tuba, vrećice, folije, metalni poklopci, čepovi, limenke i konzerve. Papir, karton i višeslojna kartonska ambalaža odlaže u plave kante, dok su smeđe rezervirane za biorazgradivi otpad. Upravo su se takve kante počele dijeliti na području jedinica lokalne samouprave u kojima je za zbrinjavanje otpada zaduženo komunalno poduzeće PRE-KOM. PRE-KOM je nabavku kanti za odvojeno sakupljanje otpada prijavio na natječaj

PRELOG

putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

- Sukladno pozivu 85 % iznosa su bespovratna sredstva EU-a, a ostalih 15 % su obaveza jedinica lokalne samouprave i spremnici postaju njihovo vlasništvo te će biti podijeljeni na korištenje svim kućanstvima i dijelu pravnih osoba. Kako je prvi natječaj bio poništen, on je nakon toga ponovljen i ovih dana kreće isporuka spremnika koji se čekaju više od dvije godine, kaže Siniša Radiković, direktor preloške komunalne tvrtke.

Osigurali stanovanje za obitelji iz porušene G. Mokrice Obitelji iz mjesta Gornje Mokrice, blizu Petrinje, koja je u nedavnom potresu ostala bez svog doma, Grad Prelog poslao je stambeni kontejner, proizveden i opremljen u tvrtki Tehnix iz Donjeg Kraljevca.

Kontejner je kompletno namješten, sa svim potrebnim priključcima i opremom za stanovanje za četveročlanu obitelj. Vrijednost mu je 52.000 kuna.

- Kontejner nismo slali na slijepo, već točno određenoj obitelji čija je kuća porušena, objasnio je Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga. Riječ je o četveročlanoj obitelji s dvoje djece čiji je otac ratni vojni invalid, a majka je bolesna.

Do adrese obitelji došli su preko liste tamošnjeg Stožera civilne zaštite. I prije same donacije kontaktirali su ih, javili im točne dimenzije kontejnera kako bi se pripremio teren za njegov smještaj. Naravno, temelje kontejnera pripremile su i izradile tamošnje terenske ekipe. I tek kad je sve bilo spremno, kontejner je krenuo put Gornjih Mokrica. Vrlo brzo stigla je i povratna informacija i zahvala sretne obitelji.

- Kućica je postavljena, uvedena je struja i voda, a i obitelj se već uselila u nju.

Do sada je Prelog na račune gradova Sisak, Petrinja, Glina i Općini Majur poslao oko 65.000 kuna, a ovo je samo nastavak, ali ne i kraj pomoći. (vv)

Kuharski dvojac, Amos Novak i Dario Rodeš, nekadašnji učenici preloške Srednje škole, uključio se u akciju pomoći građanima u područjima pogođenima potresom. Naime, na poziv Hrvatskog kulinarskog saveza odlučili su se bez razmišljanja pridružiti svojim kolegama u nesebičnoj akciji kuhanja toplih obroka za volontere u

Sisačko-moslavačkoj županiji. Riječ je o mladim kuharima koji su svoje znanje već imali prilike pokazati na najvećem međunarodnom kulinarskom natjecanju na svijetu, Kulinarskoj olimpijadi na kojoj su osvojili sjajne brončane medalje, u konkurenciji više od 2500 kuhara i slastičara iz 70-ak zemalja svijeta. (vv)

Grad Prelog je u svom ovogodišnjem proračunu osigurao 291.000 kuna za sufinanciranje tradicionalnih manifestacija na svom području.

Najveći dio financijskog kolača otpada na Ljeto u Prelogu, za što je osigurano 50.000 kuna, slijede Advent i Sajam cvijeća s po 40.000 kuna, 30.000

kuna ide za Operu pod zvijezdama, po 20.000 kuna je za Festival Kre Mure i Drave, Proslava Dan Grada Preloga te doček Nove godine. Tu je još niz manjih manifestacija poput Festivala KAM, Baroknih večeri, Rokovo u Draškovcu, Seoske igre u Čukovcu, Dani Kalmana Mesarića. (vv)

Amos Novak i Dario Rodeš u humanitarnoj misiji

Oko 300.000 kuna za tradicionalne manifestacije

U prvoj isporuci stiže oko 3000 žutih spremnika. Do kraja veljače očekuje se završetak isporuke oko 22.000 spremnika i to 10.750 plavih, 10.750 žutih i 500 smeđih.

Nakon potpisa zapisnika i ugovora krenut će i njihova podjela u općinama Donja Dubrava, Kotoriba, Donji Vidovec, Sveta Marija, Goričan, Donji Kraljevec, Belica, Dekanovec, Domašinec, Martijanec, Podturen i gradu Prelogu. Vrijednost svih 12 prijava za sve JLS-ove vlasnike PRE-KOM-a iznosi blizu 4 milijuna kuna. (vv)

Oko 11.000 žutih kanti bit će do kraja veljače raspoređeno korisnicima PRE-KOM-ovih usluga

18

Poljodjelstvo

SAVJETI za poljoprivrednike

Kakvoća sjemena Kakvoća sjemena ispituje se na određenoj partiji sjemena iste kategorije. Partija sortnog sjemena određena je količina sjemena iste vrste, sorte i kategorije ujednačene kakvoće, koju je proizveo isti proizvođač iste godine u istom klimatskom području. U cilju održavanja i povećanja produktivnosti sjemena, njegova proizvodnja se obavlja po određenim postupcima i tijekom uzgoja se obavlja pod nadzorom znanstvene ustanove. Na sjemenu žitarica se ispituju: krupnoća, apsolutna masa, hektolitarska masa, specifična masa, čistoća, klijavost, životna sposobnost, probojna snaga klice, uporabna vrijednost, vlažnost zrna, caklavost, lijepak, količina i kakvoća lijepka, količina bjelančevina, sedimentacijska vrijednost i druga ispitivanja.

Krupnoća sjemena i masa 1000 zrna

Krupnoća sjemena i masa 1000 zrna pokazatelji su stupnja razvoja sjemena.

Na osnovu veličine sjemena mogu se kalibriranjem razdvojiti različite frakcije, što se utvrđuje prosijavanjem kroz sita različitih veličina otvora. Za svaku kulturu postoje odgovarajuća sita za krupno, srednje i sitno sjeme. Za precizno utvrđivanje veličine sjemena služi mikrometar. Masa 1000 zrna je masa 1000 zrna izražena na suhu tvar, a izračunava se prema formuli: (100-c) x a A= ----------------------100 gdje je: A – masa 1000 zrna c - vlaga naturalno sjemena a - masa 1.000 zrna s vlagom c Primjerice, ako je vlaga naturalnog sjemena 18 %, a masa 1000 zrna s tom vlagom 45 g, onda masa 1000 zrna iznosi: žitarica pšenica raž ječam zob kukuruz sirak proso riža heljda

Piše: dipl. ing. agr.

Suzana Pajić (100 – 18) x 45 A = --------------------- = 36,9 g 100

Hektolitarska masa

Ovo svojstvo zrna najčešće se koristi u prometu krušarica u cilju ocjenjivanja kakvoće. Hektolitarska masa je masa volumena 100 litara zrna izražena u kilogramima. Određuje se hektolitarskim vagama.

Ovo svojstvo zrna povezano je s ispunjenošću zrna, oblikom i veličinom, sadržajem primjesa, vlagom zrna te apsolutnom masom. Primjese mogu smanjivati, ali i povećavati hektolitarsku masu.

Povećanjem vlage smanjuje se hektolitarska masa zato što se povećava volumen zrna, tj. zrno postaje specifično lakše jer voda ima manju masu od tvari zrna.

Ponovnim sušenjem povećava se hektolitarska masa, ali se ne može dosegnuti prvobitna vrijednost prije vlaženja zbog razgradnje suhe tvari. Hektolitarska masa kao svojstvo zrna povezana je i s količinom brašna pa se tako porastom iste povećava randman brašna (količina brašna od 100 kg zrna). U tablici dane su orijentacijske vrijednosti mase 1000 zrna i hektolitarske mase sjemena žitarica.Tablica Mase 1000 zrna i hektolitarske mase sjemena žitarica

masa 1000 zrna (g) 30 - 50 28 - 44 38 - 54 26 - 40 240 - 480 15 - 25 04.09.21 27 - 40 24 - 30

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. siječnja 2021.

KRISTINA I GORAN KOŠAK iz Turčišća sretni i zadovoljni što su se odlučili baviti kozarstvom

Uživamo u uzgoju koza i iščekivanju jarenja Stanje u kozarstvu danas se normaliziralo i može se sasvim solidno živjeti od toga.

Mogu čak reći kako je posljednje dvije godine stanje odlično jer je isplata redovita, a i cijena mlijeka je u redu, ističe Goran Košak Piše: Vlasta Vugrinec

- Kolegice s bivšeg posla su mi znale reći, pa kak vi to možete, nebrete na more, pa nebrete sim, pa nebrete tam, morate stalno biti doma, ispričala nam je Kristina Košak, koja je udajom za Gorana preselila iz rodne Vularije u Turčišće i trgovinu zamijenila štalom punom koza.

Doduše, kaže, kao prodavač također je radila i petkom i svetkom, a o slobodnoj nedjelji mogla je samo sanjati.

Uzgoj koza jednostavno je prihvatila kao svoj život i uopće ne razmišlja o dugotrajnom odmoru na moru.

- Dalo bi se sve posložiti i išla bih s djecom na more jer imamo prijatelje koji bi uskočili ali…

Kozarstvo joj nije samo posao, već nakon rada u trgovini s ljudima prava rehabilitacija.

Sada, kaže, uživa u svakom danu sa svojim životinjama. Koze su prilagodljive životinje i stvorila se međusobna spona i ljubav i ne može si zamisliti dan u kojem bi morala ići na drugi posao.

Jer ni za što ne bi mijenjala ovaj opušten život na farmi sa suprugom i djecom.

Obiteljski posao nastavlja druga generacija

Uzgoj koza pasmine francuska alpina obiteljski je posao kojeg su započeli roditelji Gorana. Shodno tome, odrastao je s kozama i uz koze te mu nije bilo teško 2014. godine u potpunosti preuzeti posao. Istina, budući da su spali na svega dva para ruku, smanjili su stado s 240

Uzgajat ćemo koze dok god budemo mogli, složno kažu supružnici Kristina i Goran na 150 grla i taj broj drže i danas. Po struci je ratar jer u razredu za kozare nije bilo dovoljno zainteresiranih, ima sve u malom prstu, od jarenja preko njege koze do klanja i proizvodnje hrane za njih.

- Živimo isključivo od kozarstva, odnosno od prodaje kozjeg mlijeka i to sa dvoje djece, jedno od 8, a drugo od 15 godina, kažu složno supružnici Kristina i Goran.

Desetljećima uhodan posao s kozama prije tri godine došao je u pitanje jer je na tržištu vladao kaos i stanje je bilo neodrživo.

- Stanje se normaliziralo u vezi s naplatom mlijeka i može se sasvim solidno živjeti od uzgoja koza. Mogu čak reći kako je posljednje dvije godine stanje odlično jer je isplata redovita, a i cijena mlijeka je u redu, kaže Goran koji isporučuje kozje mlijeko varaždinskoj Vindiji.

hektolitarska masa (kg 75 - 80 65 - 75 60 - 76 40 - 62 70 - 80 60 - 70 70 - 75 60 - 70 50 - 70

Koze su plahe i prilagodljive životinje, vrlo zahvalne za uzgoj

Budući da se poslom bave samo njih dvoje, dalje od isporuke mlijeka zasad ne razmišljaju jer jednostavno ne stignu. Naime, posla je poprilično na gospodarstvu jer obrađuju i 40 hektara zemlje.

- Većinom su nam poljoprivredne površine pod travom za sijeno i nešto malo imamo žitarica zbog slame, dodaje supruga Kristina.

Suprug Goran uglavnom je zadužen za poslove oko obrade zemlje i koliko stigne pomaže Kristini oko koza koje treba dojiti ujutro i navečer. Doduše, imaju muzilicu, no posla svejedno ima.

- Ne možemo se požaliti niti na količinu mlijeka jer nam koze daju u prosjeku oko 2,5 litre mlijeka. Naravno, ima onih koje daju i 4-5 litara, no to je vrlo rijetko.

Loša situacija na tržištu za jariće

A za uzgajivače koze trenutno posla vani na polju nema, već su sve oči uprte u ženski dio životinja koje ili su se počele jariti ili im to tek predstoji. Obitelj Košak svoj podmladak tek očekuje i to s velikim nestrpljenjem.

Ne toliko zbog posla, koliko zbog malih koza.

- Puštamo koze da se same ojare, ne želimo im unositi dodatni stres, kaže naša Kristina. Kad jarenje počne, mali se pojavljuju samo tako, po njih deset na dan i najednom je staja prepuna kozlića koji trče i jure na sve strane. Zna biti i do 250 malih. Naravno, najbolje bi bilo kad bi sve

bile ženke jer ih ostavljaju za podmladak, a i tražene su na tržištu upravo iz tog razloga. I što je još važnije, postižu vrlo dobru cijenu. Za svoje potrebe ostavljaju od 140-150 koza, a ako nešto i ostane, ide na tržište.

No, zato male jariće praktički poklanjaju jer ih se ne isplati hraniti.

- Jariće uglavnom kupuju ljudi koji imaju doma krave i onda ih dohranjuju kravljim mlijekom do optimalne težine za klanje. Inače, nema nikakvog drugog tržišta gdje bi ih mogli plasirati.

Prisjećaju se kako se ne tako davno puno govorilo i pričalo oko pokretanja brenda međimurske jaretine no, kažu, sve je ostalo samo na tome. I naravno entuzijastima i zaljubljenicima u francuske alpine i bijele sanske koze.

- Nek nas to sad sam tak i dalje drži. Išli bi do 200 komada i uzgajat ćemo koze dok god budemo mogli. A daj Bože da to što dulje potraje, otkrili su nam svoje želje.

Supružnici su tek zašli u svoje 40-e godine života, posao, kažu, nije težak jer životinje nisu zahtjevne poput krava. Iz dana u dan zarađeno ulažu u svoje gospodarstvo kako bi farmu osuvremenili i time si još više olakšali dnevni raspored.

Koza ima svoju budućnost, tražena je, a druga pak je stvar što mlađe generacije bježe od poljoprivrede i napuštaju naselja seleći u gradove.

15. siječnja 2021.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Voćem i povrćem protiv minusa i virusa Sve se nekako ovoga tjedna stislo na našoj tržnici. Naravno, u skladu s temperaturama, naročito onim jutarnjim, koje su napokon pokazale da smo u zimskom periodu godine.

Prorijedili su se prodavači jer ni kupaca nije bilo previše, a i osjetljivije povrće na minusima propada ako se ne proda odmah. Stoga se ono u prvim jutarnjim satima štitilo i prekrivalo debelim dekama. Drugim riječima, bez problema nudile su se samo namirnice poput graha, oraha, lješnjaka, kiselog zelja, meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Nešto više išli su i citrusi, prije svega limuni i kivi kao voće koje nudi obilje vitamina C, tako potrebnog ljudima u ovo zimsko vrijeme.

A i prodavači su se zabundali, grupirali se i više su cupkali sa šalicom toplog čaja ili kave u ruci nego što su prodavali. (vv)

CIJENE NA TRŽNICI Salate:

20-25 kn/kg

Brokula:

25 kn/kg

Cvjetača:

25 kn/kg

Kelj:

12 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Zelje:

6-8 kn/kg

Kiselo zelje:

16 kn/kg

Kisela repa:

18 kn/kg

Poriluk:

15 kn/kg

Krumpir:

3-4 kn/kg

Luk:

6 kn/kg

Češnjak:

40 kn/kg

Grah:

25-30 kn/kg

Orasi:

80-90 kn/kg

Lješnjaci:

80 kn/kg

Domaća tjestenina: 10 kn/paketić

Klupa Gordane Špoljarić iz Puščina puna je i ljeti i zimi

Med:

45-60 kn/flašica

Jabuke:

6-8 kn/kg

Mandarine:

7 kn/kg

Kivi:

20 kn/kg

Kaki:

20 kn/kg

Limun:

20 kn/kg

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Fizikalna terapija kod pasa i mačaka Piše: Hrvoje Hrastić, dr. med. vet.

Fizikalna terapija životinja ima važnu ulogu u svakodnevnom radu u veterinarskoj praksi. Primjenjuje se u kliničkom radu kako bi životinjama povratili funkciju ozlijeđenog tkiva, poboljšali ili pak optimizirali fiziološke funkcije. Povoljno utječe prilikom oporavka od ortopedskih kirurških zahvata, prilikom oporavka od ozljeda mekih tkiva, kod životinja koje imaju artritis ili pak kod onih koje imaju neuroloških problema.

Fizikalna se terapija može provoditi na više različitih načina: kao terapijske vježbe, masaža, elektroterapija, magnetoterapija, terapija ultrazvukom i laserom, termoterapija ili pak hidroterapija.

Sama ideja o fizikalnoj terapiji u veterinarskoj medicini, iako nije toliko nova, postaje popularna od sredine 90-ih godina.

Brojni protokoli preuzeti su iz humane medicine, ali sve veći broj istraživanja radi se i u veterinarskoj medicini kako bi našim pacijentima pružili adekvatnu terapiju. Sve veća očekivanja vlasnika u kombinaciji sa sve većim znanjem

veterinara iz područja fizikalne terapije rezultirali su i većim zanimanjem za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju U veterinarskoj medicini masaža se najčešće upotrebljava u fizikalnoj terapiji malih kućnih ljubimaca. Svojim neposrednim djelovanjem na pacijenta pomaže u smanjenju boli, anksioznosti i nemira. Masaža također djeluje i na skeletnu muskulaturu. Mišići imaju svoj fiziološki tonus koji se može povećati u napetosti mišića kod vanjskih utjecaja kao što su hladnoća ili pak stres. Pretpostavka je da će cirukulacijski učinak koji se postiže prilikom masaže smanjiti bol mišića i tako se životinji pomaže kod kliničkih znakova ozljeda mišića.

Masaža također smanjuje tonus mišića te se tako smanjuje bol pri kasnijem vježbanju. Masaža se također koristi i kao priprema za mišiće kako bi daljnji postupci fizikalne terapije bili učinkovitiji.

Ispravna tehnika masaže pomaže mišićima da budu podatniji, a samim time daljnji postupci u fizikalnoj terapiji su bolji. Masaža pomaže vezivnom tkivu da postaje savitljivije što rezultira većom gibljivošću.

Postoji nekoliko indikacija za masažu kao jedan od oblika fizikalne terapije. Mehanička

indikacija – Ukoliko pas ima kronične probleme vezane uz muskuloskeletni sustav, mogu nastati sekundarne promjene koje se očituju u vidu nepravilnog držanja, a s vremenom to može prerasti u primarni problem koji rezultira promjenom u mekim tkivima. Kirurške indikacije – Ako je životinja bila podvrgnuta kirurškom zahvatu masaža, može poboljšati mobilnost životinje, pomaže u smanjenju bola i nelagode. Ukoliko je životinji zbog kirurškog zahvata onemogućeno kretanje ili korištenje jednog od ekstremiteta, masažom se održava tonus mišića i njihova kondicija – sprječava se atrofija. Bolesna stanja – Za životinje koje imaju početne oblike degenerativnih bolesti kao što je osteoartritis, masaža prije terapijskih vježbi pomaže u poticanju protoka krvi, održavanju rastezljivosti mekog tkiva.

Isto tako postoje stanja kod kojih je masaža kontraindicirana, a to je stanje šoka, povišene tjelesna temperatura, akutne upale, kožne bolesti, infektivne bolesti te maligni procesi.

Pokazalo se da masaža sa svojim mnogobrojnim postupcima kojima se primjenjuje

povoljno djeluje na pse i mačke.

Tijekom primjene prakticiraju se serije ritmičkih pokreta ruku koji imaju vrlo povoljno djelovanje na tkivo. Prilikom izvođenja masaže, pas ili mačka najčešće se nalaze u bočnom položaju, a terapeut zauzima udoban položaj pored životinje.

Postoji više postupaka izvođenja masaže, a ovo su samo neki od njih. Glađenje je postupak koji je najbolji za sam početak terapije. Glađenje životinje pomaže u relaksaciji, smanjenju tonusa mišića, isteže mišićna vlakna te pojačava mobilnost tkiva. Uvijek se prakticira na početku i na kraju masaže, na gotovo svim dijelovima tijela. Gnječenjem/ stiskanjem pojedini mišići reagiraju pojačanim tonusom, vrlo su djelotvorni oblici masaže te se lako izvodi. Gnječenje pomaže u limfnoj drenaži, pojačava mobilnost, obnavlja mobilnost, povećava rastezljivost i snagu vezivnog tkiva. Trljanje kao oblik masaže stimulira lokalnu cirkulaciju, izaziva hiperemiju te povećava pokretljivost tkiva.

Lupkanjem postižemo bolju lokalnu cirkulaciju, izazivamo reflekse mišića i tetiva te se stimulira mišićni tonus.

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

20

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

Što se događa sa Zakonom o sjemenju u RH? ovog se predviđa samo za ekološke proizvođače, dok za većinu ostalih registriranih poljoprivrednih proizvođača ne. Iako je zakon predvidio izuzeća malih gospodarstava od dorade sjemenja, on ne predviđa izuzeća za mala gospodarstva za upotrebu registriranih sorti i to je sporni dio na koji upozoravaju udruge.

Posljedica je da se poljoprivrednicima onemogućava da prodaju proizvode dobivene iz vlastite neregistrirane sorte koju su naslijedili od svojih djedova ili dobili razmjenom s drugim proizvođačima. Dakle, postavlja se pitanje kako da poljoprivredni proizvođač npr. proda na tržnici rajčicu u tipu jabučara uzgojenu iz sjemena kojeg skuplja već godinama s vlastitog imanja, jer je to u njegovom slučaju neregistrirana sorta, a njegovo vlastito sjeme nije certificirano? Odgovor je trenutno– nikako!

Ovdje ponovno napominjem da se ne radi o tome da poljoprivredni proizvođači žele na tržište stavljati tj. prodavati dotično sjeme neregistrirane sorte. Pitanje je mogućnosti prodaje proizvoda nastalog iz vlastitog neregistriranog sjemena/ sorte, koja je nemoguća ako je onemogućena proizvodnja samog tog sjemena na vlastitom gospodarstvu. Tako da ovakav prijedlog Zakona ipak ograničava upotrebu neregistriranih starih sorti za vlastitu upotrebu jer sigurno nisu sve niti na nekoj od lista, niti pohranjene u banke gena. Štiteći oplemenjivačka prava, ne smijemo raditi na način da (nenamjerno) kršimo prava poljoprivrednika da uzgajaju kulture koje su naslijedili od svojih djedova ili dobili razmjenom s drugim proizvođačima. Ima načina da se prava nikome ne zakidaju i da usput preveniramo bolesti na našim poljima, ali za to su svakako potrebne dodatne dorade Zakona i dijalog s Udrugama.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Temelj preživljavanja je nasljedstvo prošlosti

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

U RH je u tijeku donošenje novog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorata poljoprivrednog bilja. Tim ljudi iz udruga, u koju je uključena i udruga Biovrt, više od mjesec dana radi na proučavanju i analizi prijedloga novog Zakona o sjemenju. Zakon smo proučili temeljito, konzultirali smo se s raznim stručnjacima, pa čak i inozemnim udrugama i odvjetnicima koji rade na ovom području.

Reagirali smo na javno savjetovanje koje je bilo otvoreno do 10. prosinca 2020. i nakon našeg reagiranja Ministarstvo poljoprivrede je uključilo dio naših primjedbi u novi tekst nacrta. Međutim, ovu su proceduru napravili prebrzo i novu su verziju Zakona poslali u saborsku proceduru 23. prosinca 2020. bez da su se prije konzultirali s udrugama. Posljednja verzija prijedloga Zakona o sjemenju još uvijek sadrži vrlo sporne dijelove pa čak krši i neke od međunarodnih zakona. Prije samog izglasavanja apsolutno je potreban dodatni dijalog udruga s Ministarstvom poljoprivrede jer Članak 16 u Nacrtu prijedloga Zakona zaista jest sporan s obzirom na to da će imati posljedice koje je Zakonodavac možda u dobroj namjeri ipak predvidio.

U prijedlogu zakona sporan je način kako je Članak 16, stavak 1 trenutno sročen jer je njegov utjecaj dalekosežniji od same komercijalne proizvodnje sjemena kojom se bavi zakon. Naime, iako bi se zakon trebao baviti uređenjem tržišta sjemenja, ovim se prijedlogom zakona uvodi pojam „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za sjeme koje poljoprivrednici uzgajaju za uzgoj svojih proizvoda i to sjeme ne smiju stavljati na tržište. A u Članku 16, st. 1 se ograničava upotreba sjemenja na vlastitom imanju samo na registrirane sorte – odnosno sorte koje se nalaze na nekoj od sortnih lista. Izuzeće od

15. siječnja 2021.

15. siječnja Nepovoljan dan za rad s biljkama zbog silaznog čvora.

16. siječnja Nepovoljan dan za rad s biljkama zbog silaznog čvora.

17. siječnja - Dan cvijeta Obrezujemo voćke i vinovu lozu. Čovjek je golgotom pušten da se brine za prirodu i sebe. Dotada je iz kulturnih epoha crpio znanja ako mu je trebalo. Savladavao je znanje iz lova i ribolova, o kulturnim biljkama, o domaćim životinjama, kako proizvesti svoju hranu, temelje matematike i astronomije. Čovjeku je od tada na raspolaganju njegova duhovnost, sposobnost raspoznavanja dobrog i zla i pravo slobodne volje, naš današnji problem. Neposredno

VRTLARICA

doživljavanje duhovnog svijeta se sve više izgubi, čovjeku ostanu poruke, evanđelja i religija. Ako je može slijediti, ali se je može i odreći. Čovjek živi na zemlji i od zemlje.

Temelj preživljavanje je nasljedstvo, u prošlosti to su kulturne biljke i životinje. One se šire u druge klimatske prilike i prilagođavaju načinu rada s njima. Razvoj u duhovnom svijetu, koji se razvio i koji sve omogućuje je prisutan, seljak odnos do duhovnog njeguje i sada.

18. siječnja - Dan lista Uređujemo zatvorene prostore (staklenike, plastenike) u kojima uzgajamo povrće.

19. siječnja - Dan lista Nastavljamo uređivati zatvorene prostore, okapamo lisnate biljke.

20. siječnja - Dan lista Nastavljamo uređivati i njegovati biljke lista ako nam vremenske prilike dozvole.

21. siječnja - Dan ploda Obrezujemo voćke i vinovu lozu.

NA IMANJU obitelji Sarač iz Čakovca

Ušećereni lješnjaci koje bi i anđeli jeli Stisla je zima pa vrtlari trenutno miruju. Istina, to se odnosi samo na one fizičke radove oko kopanja, štihanja i uređenja gredica.

Trenutno u toplini svog doma prebiru po sjemenju, odabiru ono najbolje i planiraju predstojeću sezonu. No, isto tako bave se i jesenskim plodovima dorađujući ih na svakojake načine. Obitelj Sarač tako svoje lješnjake čisti, peče

i zaslađuje ih različitim okusima. Drugim riječima, uobičajeni ušećereni plodovi obogaćuju se okusima cikle, cimeta, kurkume i špinata. Doduše, više je u igri boja šećera nego okus.

U svakom slučaju lijepo je vidjeti različite dekorativne boje lješnjaka koje mame poglede. A ako netko i ne voli šećer ili ga zbog zdravlja ne smije, vrlo ga je lako skinuti. (vv)

- Dodatkom boja i okusa obični lješnjak postaje primamljivija delicija, kaže Nadin Sarač

15. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 21

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 ŠTO VAS ŽULJA

Smeće u šumi naše je ruglo!

Predrag Kočila posebno naglašava za tešku 2020. godinu ostvarenu suradnju s kulturnim udrugama hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj i Vojvodini

PREDRAG KOČILA o aktivnosti KUD-a Mihovljan u 2020. godini

Ponosni na suradnju s Hrvatima iz Mađarske i Vojvodine Usprkos nezavidnoj epidemiološkoj situaciji KUD Mihovljan je u 2020. godini uspio realizirati neke od zacrtanih projekata na polju međunarodne kulturne suradnje, a poglavito suradnje s pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj i Vojvodini.

Na poziv predsjednika manjinske udruge gradišćanskih Hrvata iz Šoprona u Mađarskoj gospodina dr. sc. Franje Pajrića, a uz financijsku pomoć Grada Čakovca, duh hrvatskog i međimurskog kulturnog identiteta vrijedne članice i članovi KUD-a Mihovljan prenijeli su pjevačkim nastupom na otvorenju izložbe „Gradišćanski Hrvati u zapadnoj Ugarskoj“, organizirane povodom „XIX. Hrvatskih Šopronskih dana“.

Zanimljivo i poučno je bilo slušati predavanje gospodina dr. sc. Pajrića o kulturnom nasljeđu i povijesti gradišćanskih Hrvata, ali i o problemima s kojima se susreće nacionalna manjina gradišćanskih Hrvata koja je nažalost zajedno s hrvatskim jezikom u ovom dijelu Mađarske u izumiranju.

Zahvaljujući financijskim sredstvima Ministarstva kulture i medija, a u sklopu projekta „Tavankut u Mihovljanu“, tijekom 2020. naš Mihovljan i Čakovec posjetili su članice i članovi Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva Matija Gubec iz Tavankuta u Vojvodini. Društvo je to koje pod vodstvom predsjednika Ladislava Suknovića i tajnika Ivice Dulića danas broji oko 150 članova aktivnih u različitim sekcijama.

Folklorni i tamburaški odjel pjesmom i plesom pronose tradiciju i običaje bunjevačkih Hrvata, dok je u likovnoj sekciji po svojoj umjetnosti naivnog slikarstva u tehnici slame nadaleko poznati slamarski odjel.

HKPD Matija Gubec osnovan je daleke 1946. godine, tako da ove 2021. obilježava punih 75 godina aktivnog djelovanja, a na kojem jubileju im od srca čestitamo.

Naravno da smo sve radili pridržavajući se naputaka stožera i pridržavajući se svih epidemioloških mjera tako da nije bilo ni jednog slučaja zaraze Covidom-19 vezanog bilo uz naš odlazak u Šopron bilo uz dolazak grupe Bunjevaca u Mihovljan.

Mišljenja sam da je veoma važno u ovo vrijeme pandemije održavati kulturnu i društvenu suradnju kako sa drugim društvima diljem naše domovine tako i s nacionalnom manjinom Hrvata u drugim zemljama.

Nikako ova pandemija ne smije zaustaviti čuvanje i promociju međimurske i hrvatske kulturne i tradicijske baštine jer ako se to dozvoli, tada ćemo postati narod bez povijesti. Stoga, apeliram da svatko u svojim okvirima čuva tradiciju i običaje iz kraja kojeg dolazi i neka bude ponosan na narodnu nošnju i kulturu kraja iz kojeg potječe.

Svima Vam želim puno uspjeha i zdravlja u ovoj 2021. godini!

Predsjednik KUD-a Mihovljan dr. sc. Predrag Kočila

OPASKA

Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Prazne limenke piva, konzerve hrane za životinje, plastični kanistri, automobilske gume, ostaci starog kompjutera, plastične vrećice pa čak i ostaci zaklane svinje bačeni su nesavjesno u šumu zvanoj Projnice, kod ulaza u Vratišinec nedaleko od Štrukovca. I to ne na jednom mjestu, nego smo takve hrpe smeća uočili i nekoliko

metara dalje, požalio nam se čitatelj.

Umjesto da uživamo u prirodi i nastojimo je očuvati, neodgovorni mještani pretvorili su ovu šumu, ljepotu prirode u pravo ruglo. Drugim riječima, ovo je velika sramota! Ovim putem apeliramo na sve građane da svoje smeće odlažu na za to predviđeno mjesto, a ne u naše šume.

Hrpe smeća koje smo zatekli u šumi kod Vratišinca

22

Mozaik

15. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pratite nas na facebook stranici

SUPER blagdanski popusti!

ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage)

VOLIM

JER…

Katarina Kovač i Valentina Kalšan rado su stale pred naš fotoaparat s novim vrećicama

TRGOVINA TP 34, Ludbreška 2, Donji Kraljevec

Katarina također bira svoj najbolji kolač!

Kao i svakog dana Katarina Kovač skoknula je u svoju kvartovsku trgovinu po nekoliko sitnica u vrijeme kad smo ju i mi posjetili. Naravno, u žurbi je zaboravila ponijeti torbu pa se itekako obradovala našoj ekološkoj platnenoj vrećici u kojoj su odmah završile kupljene sitnice. Trpajući u nju stvari, ispričala nam je kako obavezno pročita naše novine od početka do kraja.

3

Kao i sve najviše ju interesiraju teme vezane uz njen Donji Kraljevec. No, to ne znači da ostale nisu zanimljive i privlačne za pročitati. Naročito se to tiče recepata iz narodne kuhinje te recepata božićnih kolača iz našeg nagradnog natječaja. S istim zanimanjem recepte, ali i kućne uratke prati i Valentina Kalšan, djelatnica trgovine, koju smo također darivali vrećicom. (vv)

Bebe 2020.

BluKids vas daruje

Jelena i Ivan Kranjčec iz Donjeg Kraljevca dobili su 16. studenoga sina kojemu su dali ime Matej, a imaju i trogodišnjeg Jakova.

FOTKAJM

O NAJMLA

ĐE

Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljit e fotografije na e-mail

Tajana i Nikola Varga iz Vularije dobili su 21. prosinca 2020. kćer kojoj su dali ime Tia (gore). Imaju i četverogodišnju Emu, kao i dvogodišnjeg sina Jana koji su se također fotografirali sa sekom (dolje).

zvrzan1@ gmail.com urednik@ mnovine.h r

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas •

kupona skupi Kupon br. 3 za siječanjsko 70. kolo i naočale poku pi Ime i prezime: BROJ KUPONA

Adresa: Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 26.1. do 12 sa�.

Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Novo, 70. kolo našeg nagradnog natječaja Tri kupona skupi i naočale pokupi približava se kraju. I u siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn.

Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj

igri, trebate skupiti tri kupona. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 15. do 26. siječnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 70. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. siječnja. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Elena Mesarek; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Vjesnik d.d., Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Rusa Trajkova, slikarica iz Pribislavca

2

media

15. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme BOJAN JAMBROŠIĆ, čakovečki pjevač, izbacio novu baladu Straža

Povratak nježnijem zvuku za početak nove godine Osim glazbenih noviteta Bojan već sad snima novi crtić Jojo i brojevi koji će se ove godine prikazivati na HRT-u Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Bojan Jambrošić, poznati pjevač iz Čakovca, ima novu pjesmu, a riječ je o baladi koju ćete rado slušati. Nova pjesma naziva Straža već na prvu ulazi u uho, a za tekst i glazbu zaslužan je Martin Žunec.Nakon što je u glazbeni eter donio dvije brze, ritmički totalno razigrane pjesme Plavi mjesec i Sve boje, Bojan Jambrošić, glazbenik poznat prema svojim vokalnim transformacijama i odličnim interpretacijama, predstavlja novu suradnju i povratak nježnijem zvuku. Straža je njegova nova pjesma i prva suradnja s

autorom i producentom Martinom Žunecom. Kako nam je pojasnio čakovečki pjevač, Straža je pjesma koja zastupa klasični pop s nijansom modernog zvuka i vrlo otvorenim i fragilnim stihovima.

Obiteljski duo, Krunoslav i Martin Lajtman

Emocija prepoznatljiva u tonu pjesme

Od trenutka kad je nastala, tražila je pjevača poput Bojana koji može vjerodostojno oživjeti njezinu emociju i sad kad se pogleda što smo stvorili, mislim da se nije teško složiti da je uspio, kaže autor i producent pjesme Martin Žunec o svojoj prvoj suradnji s Bojanom.

ZNANJE nagrađuje

VI KEELAND: Uobraženi gad Ni u svojim najluđim snovima Aubrey ne bi mogla zamisliti nekoga kao što je Chance, a kamoli da će na takvog lika nabasati usred pustoši, za vrijeme kratke stanke na putu prema drugome kraju zemlje.

Kada joj se pokvari automobil, taj seksi, bahati Australac ponudit će joj pomoć i, prije nego što bi čovjek to očekivao, njih dvoje zateći će se na zajedničkom putovanju provodeći noći nabijene sputanim strastima te neplanirano skrećući s puta.

Dobitnica iz broja 1321 je Marija Vabec iz Čakovca (Hena com: SASKIA DE COSTER: Noćni roditelji). Knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

VI KEELAND: Uobraženi gad

kupon br. 1322

Znanje poklanja knjigu

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

- Ovo je moja prva suradnja s Martinom i moram reći kako je izvrsno raditi s njim jer, osim što je talentiran, daje se maksimalno u pjesmu i istinski želi da sve bude savršeno.

Straža je balada koju sam s guštom snimao i pjevao jer je pogođen moj senzibilitet i iskreno se nadam da će se publici svidjeti emocija pjesme koju smo pokušali, vjerujem i uspjeli, prenijeti,

kaže Bojan. Spot je snimljen u ovoj jesensko-zimskoj, hladnoj i maglovitoj atmosferi i fokus stavlja na stihove Straže koje je, kako kaže, s guštom snimao i pjevao jer je cijela pjesma baš pogodila njegov senzibilitet, a u konačnici tu je emociju svojom izvedbom uspješno prenio. A osim što se za potrebe snimanja budio u rane jutarnje sate, Bojan je spot i montirao.

Jojo i brojevi novi Bojanov projekt No, nije to jedini novi projekt u Bojanovom poslovnom svijetu. 13. veljače uz Ashley se priprema na odlazak na Doru u Opatiju gdje će se boriti za Eurosong 2021. godine.

Uz to Bojan pronalazi vremena i za svoj sad već uhodani “hobi” - snimanje crtića i pjesama. U prošloj

godini napravio ih je preko 20-ak, a s tim nastavlja i dalje.

Za HRT-ovu emisiju priprema novi crtić Jojo i brojevi, to je crtić za djecu do 3 godine koja uče brojiti.

Scenarij, crtanje, gluma i glazba su u Bojanovoj produkciji.

Kako nam je rekao, to mu je baš gušt i super mu je raditi s djecom, a prvih 10 epizoda već je u nastajanju.

15. siječnja 2021.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

intervju tjedna

RUSA TRAJKOVA, akademska slikarica i umjetnica iz Pribislavca

Slike nikada ne miruju, uvijek šapću sa zida i traže pažnju - Svaka boja pulsira svoju suštinu i ima svoju simboličku dimenziju. Sve je moguće. U tome i jest draž. Moje slike nikada nisu dovršene, uvijek nešto nedostaje ili je nečeg previše, kaže Rusa Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Rusa Trajkova slikarica je i umjetnica iz Pribislavca.

Formalno obrazovanje završila je u Sarajevu na Akademiji likovnih umjetnosti, dok se neformalno obrazuje uz internet, ali i iz raznih izvora, kako zna i umije.

Radi u Gospodarskoj školi u Čakovcu, dok po potrebi “gostuje” u Tehničkoj školi Čakovec i na Učiteljskom fakultetu u Čakovcu. Svoje slikarske vještine te od kud crpi ideje podijelila je u intervjuu koji donosimo u nastavku.

- Kako je počelo vaše likovno stvaralaštvo?

- Bilo je to otprilike 1985. godine kada su mi prvi put dali olovku u ruke. Ne sjećam se kako je počelo, vjerojatno sasvim spontano. Ne kažem da je u tom vremenu to bila moja konačna odluka, ipak tada sam imala svega dvije godine. Šalu na stranu, doista se ne sjećam kada sam svjesno odlučila baviti se umjetnošću. Umjetnost je oduvijek bila prisutna u mojoj obitelji, na razne načine i u raznim oblicima. Odrastajući u takvom okruženju, za mene nije bilo logičnijeg izbora.

Umjetnost se jednostavno živjela i živi. Pokušat ću objasniti, no morate shvatiti da kad bih bila toliko vješta u izražavanju riječima, sigurno ne bih slikala. Ta previranja iz mira u nemir pa obratno, razni kontrasti i sva ta osjećanja postala su

moj zanat, a s vremenom sam se odvažila pokazivati djela.

U tim trenucima odvažnosti iz prikrajka grickam nokte i promatram publiku kako doživljava moje slike. To vam je kao da sam šifrirala poruke i sad čekam tko će ih i kojom brzinom dešifrirati.

Te izložbe su za mene kao neke adrenalinske igre.

- Kojim tehnikama najviše radite te što vam najbolje “leži”?

- Isprva su to bili crtački pokušaji olovkom, ugljenom, kreonom ili kredom. Uvijek su bili odraz raspoloženja za koje mi se činilo da odgovara mojim osjećanjima s dominantnim linijama i žestokim, energičnim potezima, zamagljenim konturama, neprimjetnim prijelazima, činilo mi se da me u tom vremenu samo korak dijelio od slikarstva.

A slikarstvo je upravo ono čemu sam stremila. Najlakše se izražavam bojom. Boja je moje primarno izražajno sredstvo. Puno boja, umorne boje, koje jedva čekaju da ih ostavim na miru. Dakle, boja na platnu. Bilo da se radi o akrilu ili ulju. Bitna mi je punina boje i njezina osjetilna snaga. Katkad crvena postane crna ili crna postane crvena. Svaka boja pulsira svoju suštinu i ima svoju simboličku dimenziju.

Razumijete. Sve je moguće.

U tome i jest draž. Moje slike nikada nisu dovršene, uvijek nešto nedostaje ili je nečeg previše. One nikada ne miruju i uvijek šapću sa zida i traže

KAMO SUTRA

I

ako izgleda teško, nema toga na što se čovjek ne može naviknuti. Kažu da je za stjecanje neke navike, bilo pozitivne ili negativne, potrebno 21 dan. Naravno, to se ne odnosi na sve vrste ovisnosti, ali primjerice ako se svaki dan, 21 dan budiš u 6:15, organizam to počinje upijati kao svoj novi bioritam.

Nakon toga tijelo se počinje automatski buditi. No, kako

Saksofonist Daniel Đunđuš

pažnju. U slikarskoj akciji uvijek je kaotično, gubim kontrolu, perspektivu, mogućnost da se zaštitim. Što je veći zamah i prepuštanje, veći je kaos. Ono što vam možda ne bih smjela reći jest da smatram to darom i u tajnosti mu se prepuštam jer tijelo je savršeno dizajnirano da osjeća, šteta bi bila uskratiti mu to.

- Kako nastaju vaša umjetnička djela? Odakle crpite ideje za vaše radove?

- Iz jednostavnih svakodnevnih žanr scena. Nema tu glamura i intrigantnosti.

Moja nadahnuća nalaze se

oko mene. Nedavno sam se oduševila spoznajom plave kao takve. I to me drži. Čini mi se da sam ju čitav život tražila. Generalno govoreći o poticajima i podražajima, gledam tamo gdje se čini da nema nečeg, tamo najviše gledam, tamo se zapravo i najviše vidi. Također moja djeca, moji roditelji, moja crnokosa seka… Imam brojnu obitelj za koju sam izrazito vezana i svatko od njih je osebujna nijansa svojstvena samo sebi. Posljednju sam izložbu posvetila upravo tim nijansama. Ideje dolaze u snovima i u budnosti. Kad

spavamo u jednom svijetu, budni smo u drugom.

U svakom od tih svjetova postoje nadahnuća za neke nove poteze i u njima potraga za smislom i oblikom koje bilježim kao dnevnički zapis imaginacije ili iskustva.

- Koliko ste imali samostalnih izložbi i jeste li stvarali nešto novo ove godine?

- Do sada je bilo osam samostalnih izložbi, na devetu vas pozivam ovog proljeća u Muzej Međimurja Čakovec.

Mućkam nešto novo, što će reći da jesam stvarala ove godine. Trenutno sam u fazi

kreacije. Faze inkubacije, kreacije, destrukcije i stagnacije su mi vrlo bitne. To su ritmovi koji se izmjenjuju. Ritam je sveprisutan, važan, a što li je drugo umjetnost nego ritam? No, svakako bi bilo dobro da faza destrukcije ne krene prije otvorenja izložbe.

Držite mi palčeve!

- Imate li kakve planove u ovoj godini?

- Što dan donese, to se živi. Nisam planski tip, ne funkcioniram na taj način.

Planova nemam, ali smatram da imam sreće! Gdje me sreća odnese, tamo sam. Naravno, kako drukčije nego sretna.

Nema toga na što se čovjek ne može naviknuti se to odnosi na situaciju kad nam je nešto oduzeto? Zbog korone već su po drugi put zatvoreni kafići, restorani, kazališta… Mjesta na kojima se družimo. Svima je upravo to i zajednički nazivnik - društveni život. Korona je društveni život zabranila, a svi znamo da je slatko baš ono zabranjeno.

To su dokazale i propusnice. Moglo se apelirati da

građani što manje putuju, ali i ta zabrana i propusnica nije ništa donesla jer oni koji su željeli putovati, našli su način. Kafići su pak jedna posebna društvena kategorija. Svi znamo da se bez nje može živjeti, i dapače u nekim situacijama je i bolje da se ne ide prečesto, ali kava u kafiću posebno je fina. Zima je pa se kava ne može popiti u parku na klupici, ali zato se uvijek

može otići u goste. Naravno, ako si korona free. Putovati se može, barem na području Hrvatske. No, ima onih koji su otišli u Tursku, Zanzibar ili u Bosnu na kavu i skijanje.

Tu se ponovno vraćamo na ono - tko želi, naći će način.

No, na to da su kafići zatvoreni, teško da se tako lako možemo naviknuti. Tek kad se to sve zatvorilo, shvatili smo da je to dio našeg ge-

netskog koda. Jednostavno volimo takav oblik druženja.

Ljudi smo, prirodno nam je da se družimo, grlimo i volimo. Nadam se da će proljeće donijeti neku vrstu normalizacije i da ćemo malo više cijeniti ljude koje volimo i koji su oko nas.

A do onda, probajmo se priviknuti da je kava doma i doma, na benzinskoj ili iz aparata.

Piše: Dora Vadlja

4

media

15. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Foto: Zlatko Vrzan Piše: Dora Vadlja

Čakovečka špica Anja je uskladila majicu i zimsku kapu

Nasmijane Natalija i Rina na čakovečkoj špici

Adela i Vanda u zimskim kombinacijama Eva i tata Kristijan izveli se u grad

Maja i Damir su se izvrsno uskladili

Čakovečki zamjenik gradonačelnika Mario Medved



18. svibnja 2018.

RUKOMET U NOVOM RUHU ŽRK Zrinski u nastavku Prve HRL u kojoj je cilj ostati u društvu najboljih

FILIP BARANAŠIĆ nakon prvih nekoliko mjeseci u njemačkoj Bundesligi

odradio u jakom Prvoligaški opstanak ne Prosinac drugoligašu Dormagenu bi smio doći u pitanje!

Igračka pojačanja su Gabrijela Gudelj, Marija Borković i povratnica Lea Vukojević, dok je trenersku palicu preuzeo Goran Mrđen Sva nova pojačanja Zrinskog, kao i novi trener predstavljeni su prošli četvrtak na konferenciji za medije koju je sazvala sportska direktorica Ljubica Vrbančić.

Na početku je predstavljen novi stručni stožer. Stari, novi trener je Goran Mrđen, povratnik u redove Zrinskih.

Većina igračica koju je trener Mrđen trenirao prije godinu dana još je uvijek tu i za trenera nema puno nepoznanica.

Darinka Pavleković je pomoćni trener, a stručni stožer je pojačan trenericom za fizičku pripremu igračica Ines Okun.

Jasno je da je za ostvarenje jedinog cilja ove sezone, a to je ostanak u Prvoj ligi, bilo potrebno dovesti igračka pojačanja. Sportska direktorica je rekla da je uz veliki angažman cijele uprave, a pogotovo nekih novih članova klubu pristupila Gabrijela Gudelj, lijevoruka vanjska igračica koja igra poziciju desnog vanjskog.

Gabrijela je u karijeri igrala u Splitu, Lokomotivi, Sinju, a ima i internacionalnog iskustva.

Drugo igračko pojačanje je Marija Borković, organizator igre koja je igrala u Bjelovaru, a posljednju sezonu se vratila u rodni Sisak od kuda je pristupila u čakovečki klub.

Posljednje pojačanje, ali ne manje bitno je Lea Vukojević, povratnica u klub gdje je odigrala svoje najbolje utakmice.

U prošlom mandatu trenera Mrđena bila je jedna od najboljih igračica Zrinskih.

Budući da prijelazni rok završava tek 28. veljače, uprava i dalje radi na dovođenju pojačanja. Sportska direktorica nije nam htjela otkriti tko su novi članovi uprave i kako je došlo do realizacije ovih pojačanja, već je tražila da se strpimo do izborne skupštine koja će biti organizirana čim to epidemiološke mjere dopuste.

Na kraju je Vrbančić još je jednom zahvalila treneru Mrđenu što je prihvatio doći u klub u ovoj složenoj situaciji.

Trener je obećao svoj puni angažman i rekao da vjeruje

Nova igračka pojačanja, Gabrijela Gudelj, Marija Borković i Lea Vukojević da uz kvalitetan rad i pristigla pojačanja možemo svi zajedno izboriti opstanak u ligi.

Posebno je napomenuo da mu je žao što se igra bez publike jer Zrinskice su u

svojoj dvorani imale možda i najbolju domaćinsku atmosferu u ligi, a što je igračicama uvijek bio dodatan podstrek.

Darinka Pavleković je trener U-16 ekipe, jedine

ekipe koja se smije trenutno natjecati uz seniorsku ekipu.

Radovan Petek je trener U-14 i U-12 ekipa, a za rad sa najmlađima u klubu biti će zadužena Ljubica Vrbančić. (nl)

Tijesan poraz u Umagu Zrinski je nakon novogodišnjih praznika nastavio s pripremama za nastavak prvenstva i već prošle subote odigrao prvenstvenu utakmicu. S gostovanja u Umagu, gdje su igrale zaostali susret, naše Zrinskice vratile su se s minimalnim porazom 32:31.

Protiv favoriziranog domaćina Zrinski je odolijevao samo u prvih desetak minuta kada je i u tri navrata bio u vodstvu. Nakon što su domaće igračice u 10. minuti izjednačile na 6:6, do kraja poluvremena samo povećavaju vodstvo i na odmor Umag odlazi s 3 gola prednosti (17:14).

U drugom dijelu rutiniranom igrom domaće rukometašice drže gošće na stalnom odstojanju i tek u 48. minuti Zrinski se približio na gol razlike (27:26).

Nakon toga Umag ponovo povećava vodstvo i u 55. minuti je na nedostižnih +4 (31:27). Do kraja utakmice igračice trenera Mrđena sa-

TABLICA 1.

Lokomotiva Zagreb

7 6 0 1 12 6

2.

Podravka Vegeta

6 6 0 0 12 6

3.

Osijek

9 6 0 3 12 6

4.

Bjelovar

5 5 0 0 10 4

5.

Umag

6 5 0 1 10 4

6.

Murvica

7 4 1 2 9

3

7.

Split 2010

7 4 0 3 8

3

8.

Dalmatinka

9 3 2 4 8

2

9.

Koka

8 2 2 4 6

2

10. Dugo Selo '55

7 3 0 4 6

2

11. Sesvete

8 2 0 6 4

2

12. Sinj

7 1 1 5 3

2

13. Zrinski

9 1 1 7 3

0

14. 1234 Virovitica

9 0 1 8 1

0

mo uspijevaju smanjiti na snošljivih 32:31. Ovim porazom ostale su i dalje na 3 boda i predzadnjem mjestu.

U redovima Zrinskog istaknula se Ira Resman sa 6 pogodaka, dok je najefikasnija bila Borković s 9 zgoditaka.

Slijedi dvotjedna pauza i prilika da se ekipa uigra, a narednu prvenstvenu utakmicu Zrinski igra 23. siječnja kada u Čakovec dolazi Sinj.

Ovu utakmicu u Umagu Zrinski je igrao u dosta izmjenjenom sastavu jer su dva

dana prije u klub pristupile Borković, Gudelj i povratnica Vukojević, a u klub se vratio i trener Mrđen.

Iako nije bilo puno vremena za uigravanje novih igračica u redovima Zrinskog, Marija Borković, Gabrijela Gudelj i povratnica Lea Vukojević pokazale su da će biti pojačanja. Uz iskusnog trenera Gorana Mrđena vjerujemo da će klub krenuti uzlaznom putanjom i ostvariti jedini cilj, opstanak u ligi.

- U ovoj utakmici nismo imali što izgubiti, odigrali smo dobro i u nekim trenucima nadahnuto. Treba nam vremena da se uigramo, a moramo se pokazati protiv direktnih protivnika za opstanak. Sad kad ćemo morati doma doći do bodova, tu ćemo morati biti pravi. Tada će pritisak biti na nama i tu moramo pokazati karakter, kazao je novi-stari trener Goran Mrđen. (md)

Početkom listopada mladi međimurski vratar Filip Baranašić, rodom iz Hodošana, krenuo je put Njemačke. Pristupio je novom klubu iz tamošnje najbolje njemačke Bundeslige Ballingenu.

Doveden je da brani za 2. ekipu, koja igra u trećem razredu njemačkog rukometa, gdje igraju uglavnom mladi igrači koji se pripremaju za nastup u Bundesligi, tako da je to velika prilika i za našeg vratara da pokuša napraviti isto.

Iako mu je tek 20 godina, Filip iza sebe ima dvije sezone u najvišem hrvatskom rangu u kojem je branio boje Varaždina.

Njegovi sjajni nastupi u Premijer ligi i juniorskoj reprezenatciji nisu ostali nezapaženi te je bio pod okom inozemnih klubova, a svoj put odlučio je prošle jeseni nastaviti u njemačkom bundesligašu.

- U Njemačkoj sam se za sada snašao jako dobro. Na početku nije išlo sve baš glatko, no s vremenom sam naučio kako stvari tamo funkcioniraju te sam se prilagođavao svakoj situaciji. Nakon nekoliko mjeseci smatram da sam se odlično snašao. Jezik polagano učim i sretan sam što su mi svi izašli u susret s engleskim jezikom. Ekipa je super, dečki su me jako dobro prihvatili što se tiče i 1. i 2. ekipe. Također sam jako zadovoljan s klubom, puno profesionalizma, odnosi uprave i igrača su odlični, sve fer i korektno. Što god treba, sve se jako brzo riješi, rekao je o prvim dojmovima.

Filip trenira s prvom i drugom ekipom, a ističe kako mu je velika čast dijeliti svlačionicu s rukometnim zvijezdama.

- U klubu se kvalitetno trenira, za sada treniram i s 1. i 2. ekipom, ali nastupam za 2. ekipu koja trenutno igra 3. Bundesligu i jako dobro stojimo na tablici.

20 Nažalost, budući da pravila na-

Dobro je znati

Filip Baranašić u prosincu je nakratko pristupio Dormagenu

lažu ako imamo prvu ekipu u 1.

Bundesligi, 2. ekipa ne može ići u ligu više, tj. u 2. Bundesligu tako da s 2. ekipom igramo trenutno na najvišoj mogućoj razini. Što se tiče treninga s 1. ekipom, to je sasvim drugačiji svijet, okružen poznatim igračima poput Vladana Lipovine, jednog od najboljih desnih vanjskih u ligi i Vladimira Božića, koji je jedan od najboljih i najiskusnijih golmana u ligi. Puno znači trenirati s 1. ekipom jer sam još mlad i ima još puno prostora za razvitak te da se stekne puno iskustva. Što se tiče hrvatskog i njemačkog rukometa, jako je velika razlika, puno je brža i kvalitetnija igra i ima puno više mjesta za napredak, opisao je prvih stotinjak dana u njemačkom rukometu.

Pri kraju protekle godine Ballinegen je Filipa poslao na trotjednu posudbu u drugoligaša Dormagen, koji je ostao bez drugog vratara te im je mladi međimurski vratar priskočio u pomoć.

Naime, na golu je ostao također hrvatski vratar Martin Juzbašić.

U prosincu su odigrali čak šest utakmica, ali je Juzbašić branio izvrsno, tako da naš vratar nije dobio previše prilike. Ali opet je to bilo za Filipa dobro iskustvo. S obzirom na to da je stanka zbog SP-a u rukometu, ostaje za vidjeti hoće li se ova posudba nastaviti ili će naš vratar opet u redove www.mnovine.hr • reda matičnog Ballingena. (nl)

Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 www.sgc-aton.hr e-mail: info@sgc-aton.hr



15. siječnja 2021.

NOGOMET NAŠI NOGOMETAŠI u koprivničkom prvoligašu

Zvonarek najmlađi na pripremama Slavena Belupa Prethodne godine za mlade reprezentativne vrste igralo je sedam međimurskih nogometaša, a jedan od njih bio je Lovro Zvonarek.

Mladi i talentirani nogometaš s dobrim igrama u Slavenu Belupu nastavio je i ove sezone te je ponovno član reprezentacije, a kao šlag na tortu trener Tomislav Stipić pozvao ga je na pripreme seniorske momčadi. Na zimskim pripremama odigrao je i utakmicu protiv Orijenta. Sa Zvonarekom u Slavenu Belupu imaju velike planove, a to su pokazali i time da su ga kao 15-godišnjaka priključili prvoj momčadi. Naime, on još uvijek uopće nema pravo igrati službene utakmice za seniore jer to pravo stječe tek u svibnju kada navršava 16 godina. Međutim, njegov talent i kvaliteta nogometa već je na takvom nivou da može biti al pari ili vrlo blizu Slavenovih profesionalaca.

Veliku podršku na pripremama Lovro ima od svih igrača, ali onu najveću dobiva od Ivana Krstanovića, najstarijeg nogometaša u svlačionici Koprivničanaca.

Lovro dolazi iz Preloga, a nakon što je završio OŠ Prelog, upisao je sportsku gimnaziju Fran Galović u Koprivnici. Nogometom se počeo baviti već sa šest godina, a na prvi trener odveo ga je tata Josip.

Dva poraza protiv prvoligaša uz žestok ritam treninga Trener Kovačević bio je usprkos porazu iznimno zadovoljan prvim dijelom u susretu s Lokomotivom

Najstariji i najmlađi igrač Slavena Belupa: Ivan Krstanović (37) i Lovro Zvonarek (15) Na priprema je također još jedan međimurski nogometaš Luka Liklin iz Murskog Središća tako da su pozivom, koji je dobio i za ove, sa seniorima u klubu pokazali da ozbiljno računaju na njega. U prvom dijelu sezone bio je na posudbi u Rudešu za kojeg je odigrao 13 drugoligaških susreta, a pritom se jednom upisao u strijelce. Za Slaven Belupo debitirao je prošle sezone u susretu s Osijekom.

Nakon Osijeka trener Stipić dao mu je minutažu u susretima s Hajdukom i Dinamom.

U 2019. godini bio je član U-19 reprezentacije upisavši dva nastupa u prijateljskim susretima. Nakon vrlo dobre jeseni u Rudešu Stipić ga je pozvao da provjeri i dobije priliku da se nametne i ostane u kadru za nastavak prvenstva. (nl)

MEĐIMURSKI INTERNACIONALCI u Sloveniji i Slovačkoj

Bobičanec i Bušnja zabili u kontrolnim utakmicama Međimurski internacionalci pripremaju se sa svojim klubovima za nastavak sezone.

Slovenska Mura odigrala je prijateljsku utakmicu s austrijskim Kapfenbergerom, a ulogu favorita opravdali su pobjedom 5:1. Luka Bobičanec se u strijelce upisao u 40. minuti.

Bušnjin Sered trebao je igrati protiv Dubnice, ali je taj susret otkazan pa je slovački prvoligaš odigrao međusobnu

PRIPREME nogometaša Međimurja u Medulinu

utakmicu. Bušnjina momčad, koja je igrala u crnim dresovima, svladala je crvene sa 5:1, a naš nogometaš bio je dvostruki strijelac.

U prijateljskim susretima za svoje klubove u prvoligaškim ekipama ovih dana igraju Martin Pajić za Šibenik, Matej Vuk za Istru 1961, Daniel Štefulj za Rijeku, dok su za Varaždin igrali Fran Cerovčec, Luka Mezga i Leonard Vuk. (nl)

Nogometaši Međimurja od kraja prošlog tjedna nalaze se u Medulinu gdje obavljaju prvi dio priprema za nastavak sezone. Trener Kovačević na raspolaganju ima 25 igrača, od kojih je nešto više od polovice iz prošle sezone, dok je dosta i novih imena. Osim mlađih tu je i nekoliko igrača iz agencije koja financijski pomaže klubu, a ostaje vidjeti hoće li netko od tih igrača, Stajev, Gabrić, Prenkpalaj, Jevšenak i još neki od njih, biti pojačanja za naš sastav.

U prvoj utakmici, dok je još bilo “svježine”, Međimurje je odigralo dobru prvu utakmicu Arena cupa protiv prvoligaša Lokomotive i bilo ravnopravni protivnik većinu susreta.

Dobro su naši igrali u prvom dijelu te su pogotkom Havelke došli u vodstvo u 32. minuti. Pri kraju prvog

dijela Lokomotiva se vraća i zabija gol za izjednačenje preko Čokaja.

U drugom dijelu riješili su susret u samo dvije minute pogocima u 54. i 56. minuti i to istog igrača, Korejca Kim Jeong Hyuna.

Trener Kovačević bio je usprkos porazu iznimno zadovoljan prvim dijelom u susretu s Lokomotivom.

Njegova momčad pokazala je zrelost i nije se preplašila hrvatskog prvoligaša.

Nakon toga krenuo je naporni režim treninga jer se i zato otišlo na zajedničke pripreme, tako da se protiv Šibenika, koji ima puno više treninga u nogama, nije moglo očekivati nešto više u drugoj utakmici kupa.

Prvoligaš za kojeg je nastupio i naš međimurski igrač Martin Pajić bio je prejak za Međimurje. S dva pogotka u prvom i tri

Stjepan Igrec bit će i u nastavku sezone jedan od glavnih napadačkih aduta našeg sastava u drugom dijelu nanijeli su našem drugoligašu težak poraz, 5:0. Posljednji susret na Arena Cupu Međimurje će odigrati u subotu, 16. siječnja, a protivnik će biti Istra 1961.

Trener Kovačević u prve dvije utakmice započeo je uglavnom s okosnicom sastava iz jesenskog dijela

TAJNIK MNS-a Darko Jambrović o preregistraciji nogometaša

sezone: Jesenović, Palić, Jakupak, Hranilović, Zanjko, Mamić, Radošević, Havelka, Hajdinjak, Marcijuš, Igrec.

U kadru su još bili: Gabrić, Stajev, Bacinger, Kuzminski, Stojko, Prenkpalaj, Vrbanić, Radiković, Novak, Hlišć, Jevšenak, Dukić. (nl, dz, foto: zv)

Klubovi, poštujte rokove da se sve obavi na vrijeme U ponedjeljak, 18. siječnja počinje preregistracija igrača koja je na rasporedu ove 2021. godine.

- U 2021. godini preregistraciju svih igrača i igračica trebaju obavezno obaviti svi klubovi s područja Međimurske županije. Preregistracija se obavlja putem elektroničkog sustava Comet, a sukladno članku 11/a Pravilnika o registraciji klubova i igrača HNS-a. Preregistracija koja se ne obavi putem sustava Comet je ništavna, ističe tajnik Darko Jambrović.

Preregistracija igrača obavljat će se u dva razdoblja: za igrače II. HNL u razdoblju od 18. siječnja do 15. veljače 2021. i za igrače III. HNL-sjever, Četvrte NL Čakovec-Varaždin, svih međimurskih liga, kao i igračice II. HNLŽ od 18. siječnja do 22. veljače 2021.

Tajnik Jambrović objašnjava i tko sve podliježe preregistraciji.

- Obvezi preregistracije podliježu svi igrači koji su registrirani zaključno s posljednjim danom koji prethodi prvom danu preregistracije, odnosno s 31. 12.

2020., i to: igrači neamateri, ustupljeni igrači u matičnom klubu i klubu u kojem je igrač ustupljen, igrači amateri ko-

je klub želi preregistrirati.

Preregistracija se ne obavlja za igrače koji se redovno registriraju u vrijeme trajanja preregistracije s tim što za te registracije vrijede odredbe ove odluke vezane za obrasce za registraciju uključujući nove sportske iskaznice.

Pojasnio je i što se događa s igračima koji se ne preregistriraju.

- Svi igrači iz točke 3/c ove odluke koje klub do posljednjeg dana (22. 2. 2021.) utvrđenog za preregistraciju ne preregistrira, automatski prestaju biti registrirani članovi kluba te se mogu registrirati za bilo koji klub po odredbama članka 34. Pravilnika o registraciji klubova i igrača, s tim da su obavezni u prijavi za registraciju u rubrici “dosadašnji član” upisati ime kluba u kojem je igrač bio registriran do preregistracije, a u rubrici “napomena”

Darko Jambrović, tajnik Međimurskog nogometnog saveza upisati “nije preregistriran”.

Ukoliko igrač nakon što nije preregistriran mijenja područje ŽNS, obavezan je izvaditi brisovnicu matičnog saveza. Nakon isteka roka

Počinje prijelazni rok U ponedjeljak, 18. siječnja počinje i zimski prijelazni rok za sve igrače međimurskih nogometnih klubova, tj. od II. HNL pa sve nadalje do međimurskih liga. Za drugoligaše je regi-

striranje igrača koji prelaze iz drugog kluba moguća do 15. veljače, a za sve ostale klubove do 22. veljače.

Svaki igrač koji prelazi u zimskom prijelaznom roku mora imati istupnicu. (dz)

za preregistraciju igrača za klub, mogu nastupati samo igrači koji su preregistrirani po odredbama ove odluke kao i igrači koji su redovno registrirani tijekom razdoblja preregistracije i čije su registracije objavljene u službenom glasilu HNS-a i službenom glasilu GOOL, zaključuje tajnik.

U svrhu obavljanja preregistracije svaki klub obvezan je dostaviti povjereniku za registracije MNS sljedeće: popis registriranih igrača koje želi preregistrirati u dva primjerka isključivo iz COMET sustava (jedan ostaje savezu, a drugi klubu) sa sljedećim podacima: prezime i ime igrača, datum i mjesto rođenja, broj dosadašnje registracije, članak po kojem je igrač registriran (dosadašnji članak) i OIB. Popis u ime kluba potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje kluba.

Odlukom Izvršnog odbora MNS-a preregistracija igrača mlađih od 15 godina (2006.) je besplatna, a za starije od 15 godina po igraču je 10 kuna. U postupku preregistracije igrač zadržava registracijski broj unutar MNS-a koji je imao prije preregistracije. (nl, dz)



15. siječnja 2021.

JUDO

ODBOJKA

NENAD VRBANEC pokazuje u judu da nikakav hendikep nije prepreka za ozbiljno bavljenje sportom SUPERLIGA MUŠKI

Ne odustaje ni od jedne vježbe, ni od jednog zahvata!

- Evo jednog primjera. Dok, recimo, odrađujemo pojedine vježbe s većim volumenom na vrijeme, Nenad, koji je vidljivo umoran, ne želi odustati i svaki put kad ga pitam je li umoran, njegov odgovor je uvijek ne. Mislim da je to jedan od razloga zašto ostvaruje dobre rezultate kako u judu tako i u ostalim sportovima koje trenira, istaknuo je trener Šeketi Piše: Nikola Lukman

NIŽE TROŠARINE, VEĆI POPUSTI

NIŽE TROŠARINE, VEĆI POPUSTI

u društvu judaša, ali nakon nekog vremena i sam je promijenio odnos prema kolegama, drugim ljudima te se uozbiljio i postao je odgovoran, riječi su Nenadovih roditelja.

Velike zasluge napretku u judu idu treneru Filipu Šeketi koji je s Nenadom više od tri godine, a zajedno su prošli baš sve.

- U sportskom smislu definitivno bih istaknuo osvajanje drugog mjesta na Svjetskom prvenstvu za osobe s Down sindromom koje se održalo 2019. godine u Portugalu, a kao osobnost bih istaknuo upornost, a sigurno se pitate zašto upornost? Pa, evo jednog primjera. Dok, recimo, odrađu-

NIŽE TROŠARINE, VEĆI POPUSTI

NIŽE TROŠARINE, VEĆI POPUSTI

NIŽE TROŠARINE, VEĆI POPUSTI

NIŽE TROŠARINE, VEĆI POPUSTI

- Sasvim slučajno na poziv Milivoja Bujanića priključio sam se klubu. Poziv je bio poslan u udrugu, a javilo se više mojih kolega iz udruge, ali ja sam jedini zavolio taj sport i ustrajao s treniranjem. Naravno, rezultati nisu izostali, a moj najbolji rezultat je 2. mjesto u Portugalu na natjecanju osoba s Down sindromom, rekao je Nenad.

Do sad je ostvario sjajne rezultate, a njegovi roditelji priznali su kako u početku nisu shvaćali ozbiljno njegovo treniranje.

- U početku mi kao roditelji nismo ozbiljno shvaćali taj njegov izlet u judo. On se odmah osjećao dobro i sigurno

OGRANIČENA KOLIČINA VOZILA

NIŽE TROŠARINE, VEĆI POPUSTI

NOVI

PICANTO već od

RIO već od

89.999 kn 87.999 kn UŠTEDA DO

14.000 kn

NOVI

UŠTEDA DO

8.000 kn

NOVI

NOVI

STONIC

već od

104.999 kn

UŠTEDA DO

15.000 kn

CEED već od

109.999 kn UŠTEDA DO

14.000 kn

NOVI

SPORTAGE već od

150.999 kn UŠTEDA DO

14.000 kn

DINAMIC TRADE d.o.o., Braće Graner 6, 40000 Čakovec, 040 329 123 Slike su simbolične. Prosječna kombinirana potrošnja: 3,9 – 8,4 l/100 km. Emisije CO2: 109 – 149 g/km. Ponuda je informativnog karaktera, a istaknute cijene vrijede prilikom korištenja KIA Bonus Joker financiranja te iste već uključuju popust joker Kia Bonus financiranje. Istaknute cijene odnose se na modele KIA PICANTO 1,0 GAS EX FUN M/T, KIA RIO 1,2 GAS LX FUN ISG M/T, KIA STONIC 1,2 GAS LX FUN M/T, KIA CEED 1,0 T-GDI LP ISG LX URBAN M/T, KIA SPORTAGE 1,6 GDi LX ACTIVE M/T 2WD prilikom korištenja KIA Bonus Joker financiranja uz kupnju na financijski leasing. Cijene uključuju sve navedene popuste i uštede, ali ne uključuje trošak metalik boje i pripreme vozila. Popusti i uštede se međusobno isključuju. Posebni uvjeti za financiranje vozila putem financijskog i operativnog leasinga u suradnji su s UniCredit Leasing Croatia d.o.o. Za financiranje putem financijskog leasinga godišnja fiksna kamatna stopa vezana za EUR iznosi 5,90%, trošak obrade iznosi 1,90% od cijene vozila u koju je uključen PDV i PPMV ukoliko su primjenjivi (dalje: cijena vozila) te EKS iznosi od 6,78% do 7,64%. Period financiranja je od 36 do 84 mjeseca, učešće iznosi minimalno 20,00% od cijene vozila, a otkupna vrijednost 1,00% od D O K A Z K VA L I T E T E cijene vozila. Leasing rata je mjesečna te se prilikom financiranja u EUR plaća do datuma dospijeća u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju Zagrebačke banke d.d. za EUR na dan izdavanja računa.

Reprezentativni primjer ugovora o financijskom leasingu sa potrošačem sukladno Zakonu o potrošačkom kreditiranju: U slučaju kada cijena vozila iznosi 20.000 EUR, učešće je u iznosu od 4.000 EUR, a iznos financiranja je 16.000 EUR. Za financiranje putem financijskog leasinga na period od 60 mjeseci godišnja fiksna kamatna stopa vezana za EUR iznosi 5,90%, trošak obrade iznosi 380 EUR, leasing rata iznosi 305,71 EUR, otkupna vrijednost iznosi 200 EUR, a EKS iznosi 7,04%. Leasing rata je mjesečna, s PDV-om, izražava se u EUR i plaća do datuma dospijeća u HRK prema prodajnom tečaju Zagrebačke banke d.d. na dan izdavanja računa. Ukupan iznos koji primatelj leasinga mora platiti iznosi 22.922,60 EUR.“ Slike su simbolične. Količine su ograničene, a ponuda vrijedi do isteka zalihe. Za tiskarske greške ne odgovaramo. Dodatne informacije potražite na www.kia.hr ili kod ovlaštenih Kia zastupnika.

GODINA JAMSTVA

NIŽE TROŠARINE, VEĆI POPUSTI

NIŽE TROŠARINE, VEĆI POPUSTI

NIŽE TROŠARINE, VEĆI POPUSTI

NIŽE TROŠARINE, VEĆI POPUSTI

NIŽE TROŠARINE, VEĆI POPUSTI

NIŽE TROŠARINE, VEĆI POPUSTI

NIŽE TROŠARINE, VEĆI POPUSTI

NIŽE TROŠARINE, VEĆI POPUSTI

Trener Filip Šeketi i Nenad Vrbanec

NIŽE TROŠARINE, VEĆI POPUSTI

Pri prvom upoznavanju shvatili smo da je Nenad Vrbanec pun dobrote, topline, ljubavi i zahvalnosti. Naš prvi susret dogodio se 2019. godine kada smo pripremili poklone iznenađenja u akciji “Međimurski sportaši daruju” za Klub Mura. Nenad je uspješan judaš, ali mi smo ga tada upoznali kao nogometnog vratara koji se u humanitarnom susretu istaknuo s nekoliko bravuroznih obrana. Nenad je 30-godišnjak, a uz judo, koji trenira u JK Zrinski, pohađa dnevni boravak u Centru za odgoj i obrazovanje. Uz judo voli se baviti i ostalim sportovima te je aktivan član folklornog društva.

Sportom se počeo baviti s 10 godina i to plivanjem.

Nenad je na početku bio neplivač, a velike zasluge što je proplivao idu pokojnom profesoru Valentu Purgaru.

Nakon plivanja priključio se i sportsko-rekreacijskoj grupi u Udruzi osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije, gdje je trenirao mnoge sportove kao što su mali nogomet, pikado, kuglanje, bowling. U svim sportovima bio je na natjecanjima u sklopu Specijalne olimpijade Hrvatska gdje je ostvario zapažene rezultate.

Prije četiri godine Nenad se sasvim slučajno našao u judu u kojem je i dandanas.

jemo pojedine vježbe s većim volumenom na vrijeme, Nenad, koji je vidljivo umoran, ne želi odustati i svaki put kad ga pitam je li umoran, njegov odgovor je uvijek ne. Mislim da je to jedan od razloga zašto ostvaruje dobre rezultate kako u judu tako i u ostalim sportovima koje trenira, istaknuo je trener Šeketi i nastavio govoriti o treniranju.

Zajedno su puno toga prošli pa anegdota nije manjkalo. Jednu takvu trener Filip nikad neće zaboraviti.

- Jedna meni draga anegdota je sa Svjetskog prvenstva nakon što je pobijedio prvu borbu, od uzbuđenja istrčao je s borilišta i skočio meni u zagrljaj te nakon 30 sekundi grljenja u zraku zatrčao prema predsjedniku kluba i njemu također skočio u zagrljaj.

Najveći ponos u Nenadovom životu općenito je to što se osoba s Down sindromom bavi sportom i što je aktivan u svakom pogledu, a naravno njegova upornost je rezultirala i rezultatima.

- Prvi put sam osjetila što znači biti ponosna je kad je osvojio 5. mjesto u malom nogometu na specijalnoj olimpijadi u Los Angelesu kao golman malonogometne reprezentacije, a drugi put je to bilo nakon vijesti iz Portugala kada je Nenad postao viceprvak svijeta u judu, na kraju je radosno istaknula Nenadova majka Biserka Vrbanec.

NIŽE TROŠARINE, VEĆI POPUSTI

Sigurna pobjeda našeg Centrometala protiv Zadra Odbojkaši Centrometala u subotu su krenuli u novu godinu i igrali odgođenu utakmicu Superlige protiv Zadra.

Igralo se bez nazočnosti publike, ali klub je osigurao stream za svoje navijače. Protivnik je bio devetoplasirani Zadar protiv kojeg je Centrometal pokazao svu svoju snagu pobjedom 3:0.

Prvi set otišao je stranu domaćina glatko, 25:9. U drugom su gosti pružili malo bolji otpor, a završio je pobjedom 25:18. U trećem, ujedno i posljednjem, Centrometal je potvrdio sigurnu pobjedu s 25:16. Oba trenera tijekom

KOŠARKA

utakmice u igru su ubacili sve igrače koji su upisani u zapisnik.

Centrometal je stigao do pete pobjede te se približio šestom Varaždinu na bod zaostatka. U slučaju pobjede protiv Siska stigli bi na samo dva boda do trećeplasirane Kaštele. Naime, našima još preostaje zaostala utakmica protiv Siska. Ali zbog teške situacije u tom gradu uslijed potresa nije bilo sigurno kad će se ta utakmica odigrati. Na kraju je odlučeno da se usprkos svemu igra već u subotu, 16. siječnja s početkom u 17 sati. (nl)

HT PREMIJER LIGA

Jambrović igra zapaženu rolu u Zaboku Dok niže lige u kojima igraju međimurski klubovi miruju, a već neko vrijeme nažalost nema ni treninga svih kategorija (poražavajuće!), hrvatski košarkaški profesionalci igraju. Među njima je Međimurec Patrik Jambrović koji igra za Zabok. Iznimno agresivna i borbena momčad Adria Oil Škrljeva pobijedila je na gostovanju u Zaboku rezultatom 75:66 u 16. kolu HT Premijer lige. Gosti su od početka nametnuli agresivnu igru na koju Zabok nije imao odgovora.

Patrik Jambrović je na terenu proveo 30 minuta, a postigao je 11 koševa. Također, Jambrović je u susretu upisao 7 skokova, 6 osvojenih lopti i 1 asistenciju i bio ponajbolji igrač svoje ekipe.

- Čestitam Škrljevu na pobjedi. Sve što smo se dogovorili u svlačionici, nismo uspjeli realizirati. Treba to proanalizirati i vidjeti gdje smo griješili. U obrani smo isto neke stvari propustili, a izgledalo je kao da smo igrali bez glave i repa, kazao je Jambrović nakon susreta. (nl)

ATLETIKA MEĐIMURSKA TROJKA U VARAŽDINU

Roko Farkaš želi nastup na EP do 18 godina Unatoč trenutnoj situaciji u svijetu najbolji atletičari i atletičarke AK Sloboda pripremaju se punim snagama za novu trkaču sezonu. Većina atletičara se priprema za dvoranska natjecanja, dok će pojedinci preskočiti dvoranska i spremiti se samo za vanjska natjecanja.

Svatko od njih se priprema za određena natjecanja u nadolazećoj sezoni gdje će imati priliku ostvariti svoj najbolji rezultat u jakoj konkurenciji. +18

Među atletičarima AK Sloboda su i tri vrlo talentirana međimurska atletičara. Višebojac Roko Farkaš se sprema za Europsko prvenstvo U18 u Rietiju. Roko još nema normu za navedeno natjecanje, ali prema posljednjim nastupima, gdje je rušio hrvatski kadetski rekord na 60 m i 60 m s preponama, se može reći da je više nego spreman. Ciljevi Gabrijela Stojanovića i Karla Marciuša su istrčati osobni rekord na 400 m odnosno na 100 m i 200 m te ulazak u seniorsku reprezentaciju. (nl)

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

30

Automobilizam

Brojni “srebrni” elementi raspoređeni po unutrašnjosti daju mu čak i dašak ekskluzivnosti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Materijali u unutrašnjosti kvalitetniji su od prethodnika

15. siječnja 2021.

Putnici na stražnjim sjedištima nemaju naročiti komfor, USB utičnice ni ventilacijske otvore

TEST RENAULT CLIO INTENS TCe 100 LPG

Clio s plinom troši kao upaljač Novi Clio je osim u benzinskoj, dizel i hibridnoj izvedbi dostupan i u izvedbi s tvornički ugrađenom plinskom instalacijom koja je kombinirana s jednolitrenim benzincem sa 100 KS, a pokazalo se kako je navedena kombinacija i uspješno izvedena

K

ada je Clio 5. generacije predstavljen na Ženevskom autosalonu 2019. godine, mnogi su se složili kako je evolucija dizajna u odnosu na prethodnika uspjela i Renault je napravio još jedan oku privlačan automobil.

Osim u benzinskoj i dizelskoj inačici, novi Clio je dostupan i kao hibrid, a od prošlog ljeta u ponudu je stigla i izvedba s tvornički ugrađenom plinskom instalacijom, odnosno Clio LPG. Clio i dalje izgleda atraktivno, posebice u Flamme crvenoj metalik boji koja se doplaćuje 4.400 kuna, a serijski 16-inčni naplatci Philla su se odlično uklopili. Tu su i Full LED svjetla s C LED dnevnim svjetlima koji su već poznati Renault potpis, kao i LED stražnja svjetla te krovni spojler koji zaokružuju ukupan dojam i daju mu pomalo sportski štih.

A iako je kod ovog modela prvenstveno riječ o modelu koji je namijenjen štedljivoj vožnji, ovako pokretan Clio nije spor.

Pod poklopcem motora je smješten 1,0-litreni turbo benzinac koji raspolaže sa 100 KS i uparen je s 5-brzinskim ručnim mjenjačem, iako bismo ovdje voljeli da je ugrađen onaj sa 6 brzina jer bi onda i potrošnja na autocesti bila manja. Doduše, Clio LPG ni ovako ne troši puno. Što se tiče vožnje na benzin, potrošnja je u prosjeku 6,5 litara, dok je potrošnja pri vožnji na plin nešto viša i iznosila je oko 7,7 litara.

No, iako je potrošnja na plin nešto viša, zahvaljujući puno nižoj cijeni plina, u trenutku pisanja ovog teksta ona je 4,78 kuna, što znači kako ćete za 100 km vožnje platiti 36,80 kuna, dok vas istovremeno 100 km vožnje na benzin košta 59,35 kuna. To je ušteda od oko 40 %, što će cijeniti svi oni koji godišnje prelaze puno kilometara.

LPG izvedba Clia se proizvodi u Revoz tvornici u Novom Mestu, a kako je plin ugrađen tvornički, tako je i sama instala-

cija napravljena decentno. Tako je spremnik plina ugrađen na mjesto rezervnog kotača i ima obujam od 32 litre, a punjenje plina se vrši putem priključka koji je smješten tik do otvora za punjenje benzina. Pokazivač napunjenosti spremnika plinom i tipka za ručno prebacivanje za vožnju na plin su decentno smještene lijevo od upravljača, pa je na prvi pogled teško razlikovati ovu inačicu od klasične benzinske. No, mana ovakve izvedbe je nedostatak putnog računala, stoga ćete potrošnju morati voditi ručno.

Kao i svaki automobil koji ima plinsku instalaciju, Clio se uvijek pali na benzin i tako se vozi sve dok se ne postigne dovoljna temperatura motora, kada sustav automatski prebacuje na vožnju na plin, naravno, ako u spremniku ima dovoljna količina plina. Ako plina nestane, motor se prebacuje na benzin. Samo prebacivanje s benzina na plin i obrnuto se u vožnji ni ne osjeti.

Što se tiče same vožnje, ovaj motor nam se čini kao idealan za Clio. Dovoljno je snažan i za nešto bržu vožnju, a potrošnja goriva i plina je i više nego prihvatljiva. Dapače, Clio djeluje startnije nego na papiru, a i međuubrzanja su mu dobra, što će cijeniti svaki budući vlasnik. Maksimalna brzina ovog modela je i više nego dovoljnih 188 km/h, dok mu za ubrzanje od 0 do 100 km/h treba 12,5 sekundi.

No, ponavljamo, u praksi se to čini brže. Osim toga, motor je dorađen u tvornici i u njega se ugrađuju izdržljiviji ventili koji su otporni na više temperature koje se postižu pri vožnji na plin, pa je i garancija jednaka ostalim izvedbama.

A to je detalj zbog kojeg će mnogi izabrati baš ovakvu izvedbu.

Unutrašnjost testnog Clia je za svaku pohvalu jer nudi bogatu opremu i prilično kvalitetne materijale. Naime, od ove generacije Clia, materijali

Stražnja led svjetla i krovni spojler daju Cliu snažniji vizualni dojam

15. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Sjedala su udobna i dobro drže vozača

Centralno mjesto zauzima 9,3 inčni zaslon iznad 5-brzinskog mjenjača

Potpis LED svjetlima u obliku slova C prepoznatljiv je za Renault

Prekidač na konzoli za prebacivanje na plin ujedno je i indikator vrste vožnje plin/benzin

Ispod haube, oko malog turbobenzinca prilična je gužva jer su dodane i plinske instalacije

Otvori za punjenje LPG-a i benzina smješteni su pod poklopcem jedan kraj drugog

Automobilizam 31

Flamme crvena metalik boja uvelike doprinosi atraktivnom izgledu Clia koji se koriste u uređenju unutrašnjosti su puno bolji nego kod prethodnika, pa na tvrde materijale možete naići tek na sasvim donjim dijelovima, koje vjerojatno nećete nikada ni dotaknuti, osim kad čistite unutrašnjost. Osim toga, srebrni detalji na prekidačima imaju mnogo detalja i daju Cliu čak i dašak ekskluzivnosti, a svi prekidači daju dovoljnu povratnu informaciju kako biste bili sigurni jeste li nešto pritisnuli ili ne. Jednostavnim rječnikom, uređenje unutrašnjosti je u odnosu na prethodnika miljama daleko.

Vozačko sjedalo je udobno i dovoljno veliko, a svaki vozač će lako pronaći željenu poziciju. Tu je i novi središnji naslon za ruke koji je ugrađen u konzolu, a ne na sjedalo, što je puno bolje rješenje, no voljeli bismo da je malo više podstavljen. Suvozač će također imati mnogo mjesta, dok će se straga ugodno osjećati samo djeca.

Naime, iako je prostora više nego kod prethodnika, viša po-

zicija sjedala i niža linija krova smanjuju prostor za glavu, dok je prostora za koljena na razini ove klase. Šteta je samo što stražnji putnici nemaju ni ventilacijske otvore, ali ni 12V utičnicu ili pak koji USB kako bi mogli puniti svoje uređaje. Doduše, sprijeda su ugrađena dva USB priključka, no za punjenje ćete morati imati dovoljno dug kabel kako bi putnici na stražnjim sjedalima mogli koristiti uređaj.

Kako je plinski spremnik smješten na mjesto rezervnog kotača, prtljažnik je ostao netaknut i time nudi čak 391 litru obujma, odnosno nudi prostora koliko i klasa više. Šteta je što je prilično dubok pa će teške stvari trebati dosta podizati kod utovara i istovara, a stražnja se sjedala mogu preklopiti.

Voljeli bismo vidjeti da Renault napravi i dodatnu policu kako bi utovar nekih stvari mogao biti lakši, a i kako bi se predmeti mogli sakriti ispod podnice, kako ne bi smetali.

Ovakva izvedba Clia dostupna je s dva paketa opreme – Limited i Intens, a naš testni primjerak je bio opremljen bogatijom Intens opremom, a uz dodatnu opremu cijena mu se popela na 139.250 kuna.

Od dodatne opreme je imao metalik boju, LED unutrašnju rasvjetu, paket City camera, paket Udobnost i paket Navigacija s 9,3-inčnim zaslonom.

Bez dodatne opreme cijena mu je 128.900 kuna, odnosno 120.900 kuna s Limited paketom opreme.

Uzimajući u obzir kako je točno 6.000 kuna skuplji od izvedbe s 90 KS snažnim benzincem i kako štedi na svakih 100 km 22,55 kuna, ušteda kreće već od prijeđenih 26.600 km. A kako ovakav automobil kupuju oni koji godišnje prelaze više od prosjeka, ispada kako ušteda počinje već nakon godinu i pol od kupnje. Stoga je računica jasna. Prelazite li puno kilometara, Clio LPG je odličan izbor.

32

Informacije IN MEMORIAM hrvatski branitelj

BOŽIDAR HORVAT 16.1.1995. - 16.1.2021.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

BRANKO VLAŠIĆ 19.1.2008. - 19.1.2021.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

STJEPAN MALEK 21.1.1995. - 21.1.2021.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Sanjković iz Čakovca preminuo 10. siječnja u 79. godini života

15. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SJEĆANJE na

ĐURU BRKINJAČA iz Trnovca

18.01.1997.- 18.01.2021.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Sin Franjo s obitelji

SJEĆANJE na voljenog sina i brata

SJEĆANJE na dragog

IVANA ZRNU iz Hodošana 18.1.2016. - 18.1.2021..

Prošle su godine kako nisi s nama.

S ljubavlju, tugom i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

Tvoji: supruga Marija, kćerka Ivana s obitelji: Srećko, Iva i Lea, sin Dejan s obitelji Lea i Franko

DAVIDA STRAHIJA

(01.12.1996. - 18.01.2020.)

Zauvijek si u našim srcima, mislima i molitvama.

Neka te čuvaju anđeli.

Tvoji: brat, sestre i roditelji

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Šoltić rođ. Ošterijaš iz Šenkovca preminula u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dragica Kuhanec rođ. Mlakar

SJEĆANJE na dragog

IVANA ZRNU iz Hodošana 18.1.2016. - 18.1. 2021.

Zauvijek si u našim srcima i mislima!

brat Zvonko i šogorica Božena i obitelj Zrna iz Preloga

OBAVIJEST O SMRTI

Vladimir Novak iz Čakovca preminuo 10. siječnja u 85. godini života

iz Čakovca preminula u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Leonard Pavlic iz Čakovca preminuo u 91. godini života

OBJAVITE zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 70 kuna

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600

15. siječnja 2021.

OBAVIJEST O SMRTI

Branko Šoštarić iz Čakovca preminuo 10. siječnja u 64. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ankica Cimerman rođ. Matjačić iz Čakovca preminula 7. siječnja u 60. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Roman Levačić iz Grabrovnika preminuo 8. siječnja u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Mikulčić

iz Novog Sela na Dravi preminuo u 68. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Dobša rođ.

Toplek iz Čakovca preminula 6. siječnja u 86. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Terezija Polak iz Ivanovca preminula u 83. godini života

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBAVIJEST O SMRTI

Sabina Kozar rođ. Šantl

iz Čakovca preminula 8. siječnja u 78. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Hajdarović iz Čakovca preminuo 7. siječnja u 76. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dolenec Jelena

iz Turčišća preminula u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Balog Ljubica iz Goričana preminula u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Krčmar Dragica iz Turčišća preminula u 90. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Kalšan Dragutin iz Preloga preminuo u 80. godini života

Informacije 33 OBAVIJEST O SMRTI

Igor Gyofi

iz Čakovca preminuo 8. siječnja u 51. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Mirjana Mlinarić rođ. Vidović preminula 2. siječnja u 63. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Peter Marija

iz Svete Marije preminula u 85. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Mihoci Ivan

iz Draškovca preminuo u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Selimović Jasmin iz Donjeg Vidovca preminuo u 34. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Rođak Magdalena

iz Preloga preminula u 72. godini života

34

Informacije

15. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

Čakovec dr. Nina Knežević I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

Macinec dr. Željka Lovrić Glavna 26, tel. 040/858-475

dr. Verica GrkavecMađarević I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

Mala Subotica dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

dr. Đuro Pervan I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

Mursko Središće dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

dr. Franjo Carović I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

Donji Kraljevec dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170 Kotoriba dr. Snježana Permozer Hajdarović Kralja Tomislava 119/a, tel. 040/682-059

Nedelišće Dom zdravlja Varaždinska 23 a, tel. 040/822-209 Prelog dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860 Sveti Martin na Muri dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/866-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svaku nedjelju i u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

tel. 374-176

Matični ured Prelog

tel. 645-125

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

tel. 310-651

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

tel. 313-619

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

1212 za ČK birati 8

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 384-333

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1 TAXI

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec

tel: 310-595

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

tel. 371-700

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402

Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara

371-600

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Školska medicina

tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Gradovi i općine Grad Čakovec

tel. 314-920

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

tel. 390-859

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Općina Domašinec

tel. 863-240

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

Komunalni redar za grad Čakovec

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

GKP Čakom, Mihovljanska 74 - odvoz otpada - pogrebne usluge 0 - 24 h

DEŽURNA DENTALNA ORDINACIJA radi svaku nedjelju i blagdan u vremenskom razdoblju od 8 do 18 sati na lokaciji ambulante u Nedelišću uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/866-033

Matični uredi Matični ured Čakovec

Autobusni kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 16. siječnja

tel. 112

tel. 372-466

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Općina Vratišinec

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

tel. 866-469, 866-966

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI:

EMA TOMAŠIĆ, Kći Marijane i Nina LUCIJA MARČEC, Kći Lidije i Maria NOA HOBOR, Sin Tamare i Nikole LIAM VADAS, Sin Tamare i Mihaela ŠIMUN MAGDALENIĆ, Sin Monike i Ivana NIKOL HAČEK, Kći Sare i Ivana FRAN SKOKOVIĆ, Sin Ivane i Denisa RENATO ORŠUŠ, Sin Emine i Elvisa TOMA SOKOLIĆ, Sin Monike i Roberta NOLA KOŠTARIĆ, Kći Ivane i Jurice FRAN SRŠA, Sin Amele i Gorana ZARA PERVAN, Kći Mihaele i Jure LUKAS BAKSA, Sin Renate i Davida BORNA ŠTRUC, Sin Kristine i Luke MARTA POZVEK, Kći Magdalene i Davora LUKAS JANKOVIĆ, Sin Dajane i Denisa LORENA DRK, Kći Jelene i Siniše MATTHIAS KOVAČIĆ, Sin Natalije i Marina HELENA PROKEC, Kći Katarine i Slobodana ELLA MEDVED, Kći Melani i Jurice TIMOTEJ HABIJAN, Sin Mirele i Nikole ERVIN BOGDAN, Sin Jasmine i Romana (Čakovec)

VJENČANI:

-

UMRLI:

Franjo Radek R. 1940.

Draga Rihtarec R. Debelec R. 1942.

Franjo Mihac R. 1930.

Matija Klobučarić R. 1939.

Jelena Šipuš R. Kolac R. 1939.

Josip Zamuda R. 1940.

Genovefa Horvat R. Komar R. 1942.

Ana Rusak R. Mikulan R. 1946.

Josip Jagec R. 1949.

Ilija Bjelobrk R. 1948.

Dragica Kinderić R. Bondžić R. 1941.

Stjepan Barlović R. 1948.

Ivan Radiković R. 1928.

Kata Vild R. Mikulčić R. 1927.

Stjepan Sokač R. 1942.

Jelena Vurušić R. Kurunić R. 1929.

Marija Pintarić R. Kolac R. 1934.

Josip Horvat R. 1950.

Ana Habuš R. Marčec R. 1940.

Kata Košterbanj R. Kovačić R. 1926.

Feliks Horvat R. 1953.

Franjo Kolac R. 1946.

Stjepan Frančić R. 1936.

Josip Božić R. 1944.

Ivan Leskovec R. 1952.

Ladislav Krištofić R. 1931.

Marija Julijana Dobša R. Toplek R. 1935. (Čakovec) Ivan Vinković R. 1922. ( Dekanovec) Kata Lilek R. 1924. (Kotoriba) Katarina Štefić R. Žinić R. 1941. (Kotoriba) Augustin Kutnjak R. 1929. (Mursko Središće) Stjepan Sobočan R. 1931. (Mursko Središće) Rozalija Bistrović R. Bačić-Krklec R. 1923. (Mursko Središće) August Breznik R. 1936. (Mursko Središće) Zlatica Mesarić R. 1961. (Prelog) Karolina Varga R. Novak R. 1935. (Prelog) Julija Mikec R. Slaviček R. 1933. (Prelog) Alojzije Sabolić R. 1944. (Prelog) Marija Delladio R. Brkljačić R. 1933. (Prelog) Magdalena Rođak R. Pintarić R. 1949. (Prelog) Ivan Brezovački R. 1933. (Štrigova)

Imendani kroz tjedan od 15. do 21. siječnja 2021.

PET SUB NED PON UTO SRI ČET

15 16 17 18 19 20 21

Pavao pustinjak; Mavro Marcel; Oton; Mislav 2. KROZ GOD. Antun Opat; Vojmil; Lavoslav Margareta; Izabela; Priska Mario; Kanut; Ljiljana Fabijan i Sebastijan Agneza; Janja; Neža

Sretan Vam imendan!

Povodom božićnih i novogodišnjih blagdana čestitali su nam: Etno duo Goga i Željko, Gemius Zagreb, Morana Kiš - Međimurska županija, AK Varaždin, Ministarstvo poljoprivrede Zagreb, DVD Mihovljan, Općina Selnica, Međimurske vode d.o.o., Općina Vratišinec, Grozdana Žagar - ravnateljica Dječjeg vrtića Dječja mašta, djelatnici Knjižnice "Nikola Zrinski" Čakovec, Centar za socijalnu skrb Čakovec, gđa Alenka Bilić, Sveučilište u Zagrebu - Učiteljski fakultet u Čakovcu, Horvatić Marija i Ivan Holzelfingena u Njemačkoj, Murs-ekom d.o.o. Mursko Središće, FIO SHOW, Hrvatska gospodarska komora Čakovec, Institut za razvoj obrazovanja Zagreb, Muzej Croata insulanus Grada Preloga, Hrvatska Demokratska Se-

ljačka stranka - predsjednik Ivan Martan, Dnevni boravak djece “Dr. Antun Bogdan” Čakovec, NK “Međimurje” Čakovec, Zlatne ruke Čakovec, Općina Sveti Juraj na Bregu, Domina-M d.o.o. Nedelišće, VTV Ilonka Zrnić, NK Nedelišće, Alias Consulting Čakovec, Općina Mala Subotica, Udruga za promicanje zaštite ljudi u radnoj i životnoj okolini Međimurske županije, Centar za kulturu Čakovec, Policijska uprava međimurska, EcoMission d.o.o.

Varaždin, Općina Sveta Marija, Državni arhiv za Međimurje, Županijska uprava za ceste Međimurske županije, Didasko jezično edukativni centar i ustanova, Udruga Mlada pera Međimurje, Kazalište

Planet Art, Ljekarne Bećirović Vratišinec, Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu, Ronis, PK Vidra, Tajnik udruge UPZMŽ, Hrvatsko društvo skladatelja, ŽOK Kaštel Pribislavec, Josip Grivec, Savez udruga osoba s invaliditetom Međimurske županije, David Vugrinec - pročelnik Upravnog odjela za društvene, protokolarne i europske poslove Grada Čakovca, Općina Nedelišće, Dvije lije, OK Međimurske županije, Školska knjiga, Đurkin, Auto klub Čakovec, OŠ Veliki Bukovec, Plesni studio Vivona - Karmen Jambor, Zajednica tehničke kulture grada Varaždina, Međimurska županija - Marko Puškadija, Muzej Međimurja Čakovec, Muzej Grada Preloga,

Dječji vrtić Dječja mašta, Područni ured za zaštitu i spašavanje 112 Čakovec, Udruga inovatora Međimurje INOMA Čakovec, Pomurski sejem, Reci Da, Općina Domašinec, Udruga za podršku žrtvama i svjedocima, Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatski kuharski savez, Hrvatski sabor kulture, Članovi HGSS Stanice Čakovec, Zlatko Nedeljko Pepsi i obitelj, GEMIUS, OPG Daniel Držanić "Ljutomania" Mala Subotica, Prijatelji životinja Zagreb, MEISO, Udruga žena BREST Podbrest, Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata, TEGRA, Općina Strahoninec, Međimurska zaklada solidarnosti Katruža Čakovec. ... zahvaljujemo i uzvraćamo čestitke...

15. siječnja 2021.

SLOBODNA RADNA MJESTA

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara-čuvara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 27.1.

4. AUTOUSLUGA d.o.o., Čakovečka 42, Strahoninec, traži m/ž autolimara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 591 8889 ili na email: autousluga @ck.t-com.hr do 23.1.

5. Autopraonica i vulkanizacija vl.

Zlatko Kračun, traži m/ž djelatnika za poslove u autopraonici i vulkanizaciji na određeno, javiti se na mob. 098 242 169 do 7.2.

6. Bali d.o.o., Trg Republike 3, D. Dubrava, traži m/ž administrativnog radnika, m/ž skladištara, 10 m/ž šivača i 5 m/ž krojača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 688 511 ili mob. 098 802 286 ili pismena zamolba na adresu ili na email: infobalidoo@gmail.com do 21.1.

7. Biljna mehanika j.d.o.o., Vučetinec, traži m/ž tehničara u ispitnoj stanici na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob.

099 489 5115 ili na email: biljna. mehanika@gmail.com do 31.1.

8. BRA-MAR obrt za bravarske usluge, Pušćine, Čakovečka ulica 70, traži m/ž zavarivača migmag na neodređeno, javiti se na mob. 097 7888 198 ili na email: bravarija.marusic@gmail.com do 31.1.

9. B&O Prelog d.o.o., Hrupine 12, Prelog, traži m/ž tehničara administratora, 2 m/ž keramičara, 2 m/ž vodoinstalatera i 5 m/ž montera prefabriciranih kupaonica na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: boprelog@boprelog.hr do 15.1.

10. Bratić d.o.o., Sveti Križ, traži m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž krovopokrivača, m/ž građevinskog limara i m/ž fasadera na neodređeno, javiti se na mob. 091 532 8716 do 17.1.

11. Daiva j.d.o.o., Brezovička cesta 21, Novi Zagreb, traži m/ž terenskog komercijalistu, javiti se na adresu zamolbom i motivacijskim pismom na gornju adresu ili na email: daiva.cro@gmail.com do 31.1.

Otvoreni natječaji za zapošljavanje u Međimurskoj županiji Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

2. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička 3, Čakovec, traži m/ž djelatnika u računovodstvu na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 22.1.

3. Aqua instalacije d.o.o., Augusta Šenoe 88, Šenkovec, traži 2 m/ž montera centralnog grijanja i ventilacije i 2 m/ž vodoinstalatera na neodređeno, javiti se na mob. 098 190 5489 ili email: andrejas@aqua-instalacije.hr do 31.1.

Informacije 35

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr 12. Denis graditeljstvo d.o.o., Dragoslavec selo, traži m/ž pomoćnog radnika i m/ž zidara na neodređeno, javiti se na mob. 095 795 6305 do 20.1.

13. DOBRANIĆ d.o.o. R. Končara 71, Mursko Središće, traži 1 m/ž automehaničara - strojobravara na održavanju teretnih vozila i silo-kompresora na neodređeno, info na mob 098 493 250 ili mail: marija.dobranic @silo-dobranic.hr do 20.1., više info na: www.hzz.hr 14. Dom za prihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, traži medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 628 806 ili na mob. 098 377 304 ili na email: ravnatelj.kotoriba@dombistricak.hr do 29.1.

15. Dom za starije i nemoćne Mesmar, V. Žganca 3, Prelog, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 460 403 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dommesmar@gmail. com do 31.1.

16. ECON d.o.o., Hrupine 10, Prelog, traži 5 m/ž bravara, 5 m/ž montera ventiliranih fasada, m/ž voditelja projekta i m/ž zavarivača mag postupkom na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: econ@econ.hr do 15.1.

17. ELCOP d.o.o., Čakovec, Športska 60, traži 2 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: elcop@ elcop.hr do 18.1.

18. FERROMONT-KR d.o.o., traži za rad u Njemačkoj - 3 m/ž montera transportnih i reglanih sustava, 2 m/ž vozača motornih vozila, 2 m/ž industrijska mehaničara, 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž cjevara - savijača cijevi, 3 m/ž voditelja gradilišta i 2 m/ž elektrotehničara na određeno, javiti se na email: jobs.kr@fmt.biz do 22.1.

19. Frizeraj Kozjak j.d.o.o. Čakovec - mjesto rada Pizzerija Gricko Čakovec, traži m/ž pizza majstora na određeno, javiti se mob. 097 767 4301 do 17.1.

20. FizioCentar Mali Princ j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž prvostupnika fizioterapije na neodređeno, javiti se na email: info@fmp.hr do 15.1.

21. Galivet d.o.o., K. Zvonimira 51, Prelog, traži 2 m/ž peradarska radnika na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 645 422 ili pismenom zamolbom na adresu ili na mail: racunovodstvo@ veterinarskaprelog.hr do 31.1.

22. JB-MODELARIJA-BLAŽEKA d.o.o., Čehovec, traži 3 m/ž radnika na završnoj obradi modela na neodređeno, javiti se na email: dijana.strahija@ jb-modelarija.hr do 10.1.

23. Kraljevske slastice d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača pekarskih i slastičarskih proizvoda za mjesto rada Pušćine i D. Kraljevec, m/ž voditelja maloprodaje za mjesto rada D. Kraljevec i Prelog; m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji kolača, m/ž tehnologa u proizvodnom procesu i m/ž skladištara za mjesto rada Donji Vidovec te m/ž voditelja slastičarskih proizvoda za mjesto rada Pušćine na određeno vrijeme. Javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 098/419-457 ili na email: vjekoslav@cvek.hr ili info@ kraljevske.slastice.hr do 31.1.

24. LIMARIJA BLAŽON d.o.o.

Novakovec, traži 1 m/ž građevinskog limara na neodređeno, javiti se na mob: 095 510 4666 ili mailom: blazonivan@ gmail.com do 31.1.

25. L&P tehnologije d.o.o, Hrupine, Prelog, traži 3 m/ž cnc operatera i m/ž bravara na neodređeno, zvati na telefon: 040 644 340 ili pismena zamolba na adresu ili e-mail: posao. lpt@leggett.com do 20.1.

26. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Nedelišće, Livadarska 53, traži 2 m/ž dipl. inženjera elektrotehnike za razvoj i proizvodnju led rasvjete, 2 m/ž zavarivača za rad s robotom, 2 m/ž strojobravara i m/ž industrijska lakirera na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: mik@mik. com.hr do 30.1.

27. MARTI d.o.o., Prelog, Hrupine 5, traži 1 m/ž djelatnika na brušenju pozicija - brusača u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: info@marti. hr do 15.1.

28. MM-Maschinenbau d.o.o., Pušćine, Obrtnička ulica 1, traži 10 m/ž bravara - zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 900 4874 ili na email: matia.kozar@ mm-maschinenbau.com do 31.1.

29. Mura-Metal d.o.o., Kotoriba, traži 3 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na tel. 040 682 130 ili na email :info@mura-metal.hr do 31.1.

30. Muraplast d.o.o., Sajmišna 16, Kotoriba, traži 4 m/ž strojara konfekcije papira i 3 m/ž strojara tiska na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@muraplast. com do 17.1.

31. NEORES d.o.o., Tekstilna 1, Mursko Središće, traži 1 m/ž mehaničara - održivača tekstilnih strojeva, 20 m/ž šivača/ica, 20 m/ž pom. radnika u tekstilnoj proizvodnji, m/ž account managera i m/ž inž. tekstilne tehnologije na neodređeno, javiti se na mail: tina@neores.hr ili neores@neores.hr ili na gornju adresu do 30.1.

32. NMP-PRODUKT d.o.o., dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži m/ž cnc tokara, m/ž tehnologa proizvodnje, m/ž cnc programera i m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt. hr do 31.1.

33. Novi Feromont d.o.o., D. Kraljevec, traži 4 m/ž lakirera, 4 m/ž bravara, m/ž viličarista - kranistu i 4 m/ž zavarivača na određeno, javiti se na tel. 040 655 331 ili na email: jkrznar@noviferomont.hr do 23.1.

44. Tkalec trans d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž vozača u međunarod. prijevozu sa C kat. i 3 m/ž vozača u međunarodnom prijevozu sa C+E kat. na neodređeno, javiti se na email: info@tkalectrans. hr do 28.2.

34. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž inž. građevine, m/ž inž. rudarstva, m/ž voditelja asfalterske grupe, 4 m/ž rukovatelja samohod. građ. strojevima, m/ž poslovođu na gradilištu, 2 m/ž armirača, 3 m/ž asfaltera, 2 m/ž bravara, 3 m/ž zidara, 3 m/ž radnika niskogradnje, 3 m/ž tesara, 3 m/ž električara, 3 m/ž autoelektričara, 2 m/ž građevinska tehničara na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 525 do 30.1.

45. Tradicijski sirevi d.o.o., Šenkovec, traži 3 m/ž radnika u sirani na neodređeno vrijeme, javiti se mailom: vladimir.balent@ tradicijski-sirevi.hr do 15.1.

35. P-MTČ d.o.o., J. Broza 88, 40315 Mursko Središće traži 2 m/ž djelatnika na digitalnom tisku uskog tekstila i 2 m/ž djelatnika na bojanju uskog tekstila na neodređeno, životopis i molbu poslati na mail: posao@pmtc.hr do 18.1., više info na: www.hzz.hr

47. Usluge građevinskom mehanizacijom Blažon, Martinska 106, Mursko Središće, traže 1 m/ž rukovatelja građ. strojevima, 1 m/ž vozača teretnih vozila, 1 m/ž zidara i 1 m/ž pomoćnog radnika na neodređeno, mogućnost smještaja. Info na mob. 098 784 951 do 31.1.

36. PRE-KOM d.o.o., Hrupine 7B, Prelog, traži 3 m/ž komunalna radnika vozila za sakupljanje otpada na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 645 458 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marina@pre-kom.hr do 25.1.

37. Promming d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača na određeno, javiti se na tel. 040 386 301 ili na mob.

098 215 999 ili na email: posao@ promming.hr do 31.1.

38. Pozvek d.o.o., I. G. Kovačića 2, Dunjkovec, traži 3 m/ž pomoćna radnika u drvnoj proizvodnji na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 829 232 ili na mob. 091 282 9234 ili na email: pozvek-225@net.hr do 18.1.

46. Toni d.o.o., Kolodvorska 80a, D. Kraljevec, traži m/ž radnika u poljoprivrednoj ljekarni i otkupnoj stanici za žitarice na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: info@ toni-marodi.hr do 31.1.

48. Urbia d.o.o., Čakovec, traži m/ž suradnika na projektima visokogradnje na određeno s mogućnošću stalnog zaposlenja, potrebno min 2 g. radnog iskustva na suradnji u izradi projekata visokogradnje, SSS/VŠS/ VSS arhitektonske ili građevinske struke, javiti se na mail: igor. perhoc@urbia.hr do 1.2.

49. Valionica Fabić, Kotoriba, traži m/ž radnika u peradarniku na neodređeno, mog. zap. umirovljenika javiti se na mob. 098 426 377 do 31.1.

42. TECTUM d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž izolatera na neodređeno, javiti se na email: info@tectum.hr do 22.1.

50. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži m/ž montera centralnog grijanja, m/ž operatera, m/ž keramičara, m/ž montera vodovodnih instalacija, m/ž bravara, m/ž montera ventilacije, 3 m/ž montera centralnog grijanja, 2 m/ž zavarivača tig ili autogenim postupkom, m/ž inž. za strojarske instalacije, m/ž cjevara – izometričara za mjesto rada Njemačka i m/ž električara na određeno za mjesto rada Nedelišće, 1 m/ž rukovatelja samohodnih strojeva - strojara - bageristu za mjesto rada Nedelišće i 1 m/ž vozača teretnog vozila s kiperom za mjesto rada Čakovec.

Javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 341 004 ili mob. 095 112 3469 ili 095 541 8886 ili na mail: zgradarskatehnika@gmail.com do 30.1.

43. TEKELI PROJEKT - inženjering d.o.o., M. Kovača 72, Mursko Središće, traži 1 m/ž automehaničara ili vozača C+E kat., 1 m/ž tesara, 1 m/ž zidara i 1 m/ž stolara za rad na području Međimurja na neodređeno, info na mob 098 240 131 ili 098 240 181 do 31.1.

51. ŽGANEC d.o.o. Gornji Kraljevec, Marof 19, traži 1 m/ž automehaničara i 1 m/ž disponenta za međunarodni prijevoz, javiti se na mob: 098 493 006 ili mail: info@transporti-zganec.hr do 20.1.2020., više info na www. hzz.hr

39. San-10 d.o.o., Pribislavec, traži m/ž tehničara u proizvodnji kozmetike na određeno, javiti se na email: san@san10.hr do 26.1.

40. Solektra d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se mailom: lara. klovar@solektra.hr do 08.02.2021.

41. Summa-con d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača tig postupkom i m/ž cjevara za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mob. 099 655 4618 ili na email: info@summa-com.hr do 31.1.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

36

Oglasnik

15. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

Kupon mora biti izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sati. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe.

Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za istinitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa.

MOTORNA VOZILA PRODA JEM SAVA Zimske gume 205 55R16 dot 2018, očuvane, malo vožene, info na mob. 091 970 1929 PRODAJE SE VW PASSAt karavan, dizel, 1999. godište, br. mob. 098 723 135.

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-515.

PRODAJU SE GUME SAVA dim 205/55,R16, 4 kom., cijena po komadu 100 kn, god. proizvodnje 2016., info na: 099/808-7586

PRODAJE SE MB E220 CDI 2007.g., avang. automatik, odličan i MB B 200 CDI automatik 2008.g., te autoprikolica za prijevoz automobila kiperica, info na mob 098/241-569 PRODAJE SE SEAT CORDOBA 2008. godine, redovito servisiran, očuvan, 202 tkm, cijena 19.000 kn, info na mob 098 562 632 PRODAJEM PEUGEOT 307 HDI dizel 2003. god., registr. do 7/21., 260tkm, odličan, klima, podizači stakla, povoljna cijena 11.000 kn.

Upitati na tel. 095/7572320

PRODAJEM dva krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858-424 ili 098/9422821 PRODAJEM GOLF benz, registr. do 10. mj./2021., za 1.000 eura. info na tel. 091/6017219

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priložiti sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib.

Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su navesti energetski certifikat.

U suprotnom nećemo objaviti vaš oglas.

PRODAJE SE čekičar s 3-faznim motorom i kutijom, stroj izmir za prženje kave od 150 kg, mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob.

099/287-2453 TRAŽIM U NAJAM ILI KUPUJEM poljoprivredno zemljište. Tel: 091/428-617

POLJOPRIVREDA

PRODA JEM ječam i žutu zob, info na mob. 098 957 5932

TRAŽIM ORANICE U NAJAM, nazvati na mob 098 9575 932

TRITIKAL i ZOB prodajem, uvrećani sa BESPLATNOM dos tavom Tel: 0 91 539 2870

PRODAJE SE RAKIJA kvalitetna viljamovka, šljiva i smokva, jačina 47-49 posto alkohola. Tel. 857-065 PRODAJE SE KVALITETNO SIJENO u kockastim balama, cijena 15 kuna/bala.

Tel. 099/214-2123 PRODAJE SE čekičar-krunjač, drvena bačva za vino od 200 lit. i preša za grožđe. Tel. 682-175 KUPUJEM BAČVE plastične od 60-80 lit., s obručom i poklopcom, od inoxa 100200 lit. Tel. 857-065 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,00-1,50 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/8087586.

PRODAJE SE VEĆA količina stajskog gnoja (dostajalog), povoljno. Info na mob.

098/171-3961 KUPUJEM valjak za zemlju, mob. 098 957 5932 PRODA JEM MED planinska livada i bagrem, cijena 30 kn/tegla. Zagreb, mob.

098/9084-675

PRODAJEM SADNICE - tajberi, polane, aronije, joste, ogrozda, ribizla, maline, šaljem poštom, cijena 15 kn/kom, Zagreb, mob.

098/9084-675 PRODAJEM crno vino povoljno, info na mob. 098942-7646.

PRODAJEM gotov “kom” za peći rakiju (voće u bačvama, šljive, kruške, breskve), očišćene orahe i domaća jaja. Info: 343-557

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH C IJE VI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO u proizvodnji, stolarska radiona ili bilo što drugo, može i inozemstvo. Mob. 097/7289476.

POZNANSTVA SLOBODAN MUŠK AR AC (41g), zaposlen, ne pije, ne puši, traži ženu za ozbiljnu vezu. Molim da se javljaju samo ozbiljne. Mobitel: 098/9334-291 MUŠKARAC (50 g) traži ženu za vezu ili brak, nižeg rasta i mršavija, okolica Čakovca. telefon: 097/738-4072

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

Prodaje se VIKENDICA s vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv. Upitati na 040/364354 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ukupne površine 855 m2 kod južne obilaznice Čakovec, Martane-Zapad.

Mob 091/410-1988 PRODAJE SE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Totovcu, 5718 m2. Kontakt: 098 987 3600

TRAŽIM U NAJAM ILI KUPUJEM poljoprivredno zemljište.

Tel: 091/428-617 .

PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR U ČAKOVCU (uređeno prizemlje od 125,95 m2), kuća s podrumom i mog. uređenja potkrovlja. Ulaz s ulične strane. Bočni ulaz iz haustora s eventualnim parkiranjem odostraga i malim dvorišnim vratima. EC/F. Info: 098/214107 PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob.

098/9422-821 PRODAJE SE KUĆA u gradu Pagu, potpuno uređena od 220 kvadrata s tri apartmana i terasama, te velikim dvorištem, cca. 150 metara od mora i hotela Pagus, u centru grada. ER/C, cijena 280.000 eura. Više informacija na tel: 099/681-5389.

PRODAJE SE KUĆA u Mihovljanu. Cijena 35.000 eur, dogovor. Kontakt: 095 5770 362 PRODAJEM MANJU NOVIJU KUĆU u Čakovcu, info na mob. 098/184-3098 PRODAJE SE LIVADA u Selnici od 1833 m2, pogodno za vikendicu. Nazvati na mob.

095/813-8133 poslije 16 sati

IZNAJMLJIVANJE

PRODA JEM ADAPTIRANU OBITELJSKU KUĆU U ČAKOVCU – mogućnost dva stana ili stambeno-poslovno. EC/D. Info: 098/214-107

IZNAJMLJUJEMO 3-SOBNI novonamješteni stan od 70 m2 + 25 m2 ograđene terase na jugu Čakovca, cijena mjesečno 3.300 kn + režije. Info na mob. 098/426-862

PRODAJE SE POLA KUĆE u Ivanovcu na glavnoj cesti. Nazvati poslije 12 sati na mob.

098/552-813

IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u kući, na katu, u Čk na Jugu, wifi, perilica, EC/F. Info 091/7237-999

15. siječnja 2021.

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN NAMJEŠTENI STAN u Murskom Središću, EC/D. info na mob. 091 1680 470

U S T U PA M O B I T E L J S K U GROBNICU (do 6 osoba) u Svetoj Mariji. Tel: 091/5467841

IZNAJMLJUJE SE NOVI NAMJEŠTEN STAN od 43m2 u Zagrebu, kvart Malešnica, 300 eur, useljiv odmah, info na tel. 098 912 7271

PRODAJEM LAPTOP Dell Latitude E6420 14 inča Intel Core i7 2.70 GHz, RAM 4GB DDR3, 320GB, cijena 1850 kn, info na mob 091/5060-821

IZNAJMLJUJEM SKLADIŠNOPOSLOVNI PROSTOR od cca 150m2, omogućen pristup kamionom, te skladište na otvorenom od 300-1000 m2 na jugu Čakovca. Mob. 091/7237-999

PRODAJEM ELEKTRIČNU GITARU novu sa stalkom i futrolom, cijena 1.500 kn. Zagreb, mob. 098/9084-675

ŽIVOTINJE PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce - tigrice i pjevajuće. Tel: 098/944-3339

RAZNO PRODA JEM L APTOP Packard Bell Easynote 15.6 cola, P5WS0 - i7 - 4GB - 500GB HDD, cijena 1899 kn, mob 091/5060-821 PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata, Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, širina štitnika 35 mm, dužina štitnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467 PRODAJEM LAPTOP Lenovo ThinkPad ® T410 INTEL ® Core i7 2.66 GHz 14,1 cola 1280x800 4GB 320GB WIN 10, cijena 1899 kn, mob 091/5060-821

Oglasnik 37

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRODAJEM iPhone 5 boje grafit crne 16GB, Dual-core, 8 MPx, 4 inča, zaštita stakla, cijena 550 kn, info na mob 091/5060-821 PRODAJE SE FRIŽIDER s gornjom ledenicom, visine 150 cm, u ispravnom stanju, za 600 kuna. Info na mob 099/404-7517 ili 099/5162742 PRODAJEM LAPTOP Fujitsu Celsius H700 / Intel Core i7 M620 2.66 GHz 4GB RAM HDD 500GB 15,6 cola, cijena 1749 kn, info na mob 091/5060-821 PRODAJEM MASTER 100 (grijač zraka) za 1700 kn. mob.

091 503 4863 PRODAJEM PODNICU Hespo dim. 200x90, fotelju očuvanu, te ormarić s policama - cijena 150 kn/kom. Info na mob.

098/173-9167 PRODAJEM iPhone 6 sivi 32 GB, 8 MPx, 4,7 inča sa zaštitom stakla, 4G, Bluetooth, senzor otiska prsta, prednja kamera, GPS/navigacija, internet, stražnja kamera, prepoznavanje glasa, cijena 899 kn 091/5060-821

SPRAVA za vježbanje trbušnih mišića i termoakumulaciona peć. Tel. 682-175 PRODAJEM LAPTOP HP Elitebook 8540w Intel Core i7, 8GB RAM, 500GB HDD, 15.6 cola, cijena 1949 kn, info na mob 091/5060-821 PRO DA J E S E P OT PU N O OČUVANI KAUČ. Tel. 312783 ili 098/546-031 PRODAJEM iPhone 6 sivi 16 GB, 8 MPx, 4,7 inča sa zaštitom stakla, cijena 850 kn, info na mob 091/5060-821 PRODAJE SE dva kompleta kuhinjskih noževa i tri tacne s pozlaćenim okvirima. Info na mob. 098/1760-256 PRODA JEM caf fe aparat PHIL IP S SENSEO L AT T E DUO. info na mob 091 970 1929 PRODA JEM L A P TO P HP EliteBook 8440p i7 6GB RAM, 14 cola SSD 120GB + Docking station noviji, očuvan cijena 1999 kn, na tel: 091/5060-821 PRODAJEM Samsung Galaxy A50 128GB/4GB, Octa core, 25 MPx, 6,4 inča, skoro novi, cijena 1549 kn, info na mob 091/5060-821 Prodaje se SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob: 091/761-3467 PRODA JEM potpuno novi zapakirani mobitel Samsung Galaxy A20 e. Cijena 800 kn. Na broj mobitela 099 245 9039.

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag.

Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE (poštarina uključena u cijenu)

TONI d.o.o.

Kolodvorska 80A DONJI KRALJEVEC Prodaje se ugljen lignit, drveni, suhi, komad – uz mogućnost dostave!

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Telefon: Donji Kraljevec: 040/655-444 Podturen: 040/847-159

PRODAJE SE elektr. bojler Ariston od 80 lit. (300 kn); nova kuhinjska peć na drva, nekorištena, dim. 85x40x60 cm (180 0 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije neispravne kosilice (100 kn/kom); dvije el. pumpe za vodu, jedan novi stolni el. gril, el. kuh. peć Gorenje (neispravni šalter) sa staklokeramičkom površinom za kuhanje (200 kn).

Tel. 858-424 ili 098/9422821 PRODAJE SE pvc prozor s roletom, troslojno staklo, punjen argonom, Salamander 35 materijal, te se prodaje plinska boca od 10 lit., pvc kada od 600 lit. i hoblerica Makita 800W širine 85 cm. info na mob. 091/520-5576

Elvis

je rođen u kolovozu 2017., visok je 50 cm.

Došao nam je s dubokom ranom koju je dobio jer je udaren lopatom. Iako su mu ljudi nanijeli bol, Elvis je tako jedno veselo i prijateljski raspoloženo stvorenje da je to teško opisati. Vrlo je veseo, razigran, drag, dobar na uzici. To su te posebne duše koje mi nekad teško razumijemo, a od kojih bismo toliko toga mogli naučiti. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Santos

voli akciju, voli donositi loptice, voli se igrati.. Ako nema nikoga od djelatnika s njim na livadi za istrčavanje, on će jednostavno sjesti kraj vrata i čekati da se vrati u svoju garsonjeru. Udomljava se kao ravnopravni član obitelji, gdje će biti voljen, pažen i mažen. Rođen je u lipnju 2016., visok oko 50 do 55 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Vlad

je rođen u travnju 2013., a u skloništu je od 2018. Visok je oko 55 do 60 cm. Vrlo je aktivan dečko i treba mu puno prostora i akcije da se riješi svoje energije koje ima puno. Stres, lavež i buka skloništa ne idu mu baš na ruku i teško pronalazi svoj mir.

Osim akcije, Vlad jako uživa i u pažnji i milovanju. Možda negdje postoji netko tko mu može darovati i jedno i drugo, zapakirano u poklon kojega zovemo Dom. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Fiete je jedan od naših posebnića, naš medvjedić. Nije naviknut na ljudski dodir i na tome ćemo trebati raditi, ali neko veselje ipak ima - loptice!! A to je onda nešto s čime ga lako „potkupimo“. Fiete je rođen u siječnju 2018., a došao nam je iz romskog naselja.. Visok je oko 50 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

PRODAJEM KUTNU GARNITURU na razvlačenje za 700 kuna, potpuno ispravna. info na tel. 310-745 PRODAJE SE uredski stol, kao nov, malo korišten. Tel: 099/516-6780 ili 040/822362

MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

1322

NARUČITE PRETPLATU

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

38

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Berta Bacinger Klobučarić, psihologinja

Alkohol i poremećaji prehrane

Ljudi za ljude Čovjeku je za psihičku ravnotežu potrebna stabilnost, da zna što je sad i što će biti sutra, što može očekivati i na što se može osloniti. Iza nas je godina u kojoj smo naučili živjeti s manjkom kontrole nad događajima, sada znamo da i kada uzde svoga života ne držimo čvrsto u rukama, svejedno opstajemo i idemo dalje. Čini se da nam svima nedostaje jasna orijentacija i nitko ne zna pouzdano što nosi budućnost. Latentni strah od opasnih zaraznih bolesti i prirodnih katastrofa tinja u ljudskoj vrsti oduvijek, a ipak nas takvi događaji uvijek iznenade. Nakon početnog šoka krene suočavanje i prilagodba i nema toga zla i nevolje koji u ljudima ne pokrenu neke dobre obrambene mehanizme, mi smo vrlo izdržljiva i snalažljiva vrsta. Potresi koji su pogodili Hrvatsku pokazali su nam kako smo nemoćni pred silom prirode, ali su oni isto tako potaknuli snagu spontane ljudske akcije, solidarnosti i sposobnosti za samoorganizaciju na razrušenom terenu.

15. siječnja 2021.

Pokrenula se lavina ljudske dobrote koju bi sposobna i odgovorna vlast znala dobro artikulirati i koordinirati. Mi znamo da nemamo takvu vlast i pitanje je što ćemo učiniti s tom svojom dobrotom i potrebom za djelovanjem, osjeća se sve veće nezadovoljstvo građana zbog njihovih zakašnjelih i dvojbenih poteza na potresom pogođenom području. Vladati znaju samo tako da siju sjeme razdora među napaćenim ljudima, kao da im smeta što ovih dana dobri ljudi različitih etniciteta hrle jedni drugima u pomoć.

Stradao je višenacionalni kraj čija je povijest toliko složena da se u mnogim detaljima ni povjesničari ne mogu složiti, a ljudima koji tamo čuvaju svoja vjekovna ognjišta, koji su uglavnom stari, skromni i siromašni, sada i bez krova nad glavom, ne trebaju politički motivirane rasprave o tome zove li se njihov kraj Banija ili Banovina, kako bi se skrenula tema s nečije nesposobnosti da uspostavi i vodi sustav pomoći nakon potresa. Ljudi

su skloni na temelju manjeg broja nepotpunih informacija donijeti neki stav, odluku ili objašnjenje jer nastoje razumjeti problem, ali uz subjektivan odabir informacija koje podržavaju onu priču kojoj je netko sklon vjerovati. Zato je ljudima lako manipulirati, lako ih je polarizirati i razjediniti, a tako ih je lakše kontrolirati. Nisam teoretičar zavjere, ovo su tek osnove socijalne psihologije. Koliko ja znam, u potresu su stradali ljudi, a pomoći im mogu samo ljudi, zar ne? Ostanimo dobronamjerni i solidarni i pripazimo da nam se koronavirus opet ne provuče ispod radara.

Trenutno se epidemiološka slika nešto popravila, ali valjda smo naučili lekciju: manje kontaktiranja među ljudima znači manje zaraženih i bolesnih. Budimo i dalje strpljivi i odgovorni, pandemija neće brzo završiti. Ne možemo se opustiti jer živimo „u doba korone“, ležernost bez kritičkog promišljanja opet bi nas mogla odvesti u krivom smjeru. Ma neće, naučili smo!

Uska je veza između poremećaja prehrane i prekomjernog konzumiranja alkohola, učestalost njihove istodobne pojave je visoka. Alkohol je često korišteno sredstvo za emocionalnu regulaciju (npr. kod suočavanja s brigama, tjeskobom…), a u podlozi poremećaja prehrane također su emocionalni problemi. Uz to osobe s problemom poremećaja prehrane često se okreću alkoholu kao načinu suočavanja sa stresom uzrokovanim tim poremećajem zbog kojeg pate. Dodatna veza između ta dva poremećaja jest što kod nekih ljudi pijenje puno alkohola uzrokuje da konzumiraju veće količine hrane, a u nekim slučajevima alkohol onemogućava (ili otežava) konzumaciju hrane.

Način funkcioniranja osobe i obrasci istodobne pojave ova dva problema razlikuju se ovisno o vrstama poremećaja prehrane - razlikujemo anoreksiju, bulimiju i poremećaj prejedanja.

Anoreksiju karakterizira odbijanje hrane: osoba ima intenzivan strah od debljanja, provodi ekstremne redukcijske dijete, odbija održati normalnu i zdravu tjelesnu težinu te je pothranjena.

Ljudi koji pate od anoreksije često će negirati ozbiljnost svoje nezdrave težine. Zbog pothranjenosti javljaju se medicinske komplikacije ili čak smrt. Većina pojedinaca koji pate i od anoreksije i od poremećaja uzimanja alkohola koriste alkohol za suzbijanje apetita. Stoga krenu s pijenjem alkohola već ujutro pa i natašte, što je posebno opasno jer povećava rizik

od trovanja alkoholom, ozljeda povezanih s alkoholom i drugih težih zdravstvenih komplikacija.

Bulimija je poremećaj prehrane koji podrazumijeva epizode prejedanja (kojemu u pravilu ne prethodi stvarna glad, nego je riječ o takozvanom ‘emocionalnom jedenju’), a zatim zbog prejedanja slijedi jak osjećaj krivnje te pročišćavanje kako bi se suzbili učinci prekomjerne količine unesene hrane. Rutinski se koriste ekstremne metode čišćenja poput povraćanja, zlouporabe laksativa ili energične vježbe. Ljudi s bulimijom i poremećajem uzimanja alkohola često unose i hranu i alkohol u prekomjernim količinama, a zatim pročišćavaju i jedno i drugo.

Osobito je opasno kada se pije veća količina alkohola u kratkom vremenskom razdoblju i kad se to prakticira opetovano jer brže dolazi do težih oštećenja mozga, jetre i drugih organa u tijelu.

Osoba s poremećajem prejedanja trpa u sebe goleme količine hrane, obično visoko kalorične. Prejedanju, kao i kod bulimije, ne prethodi stvarna glad nego rješavanje emocionalnih problema, no ovdje izostaje “ritualno” čišćenje koje se koristi kod bulimije. Poremećaj prejedanja predstavlja povećani rizik od pretilosti i općih medicinskih komplikacija koje prate prekomjernu težinu (dijabetes, povišen krvni tlak, visok kolesterol, kardiovaskularne bolesti, itd). Osobe koje pate od poremećaja prejedanja često pretjeruju i u količini konzumiranog alkohola, a zbog

svoje prekomjerne tjelesne težine oni moraju konzumirati veće količine alkohola da bi osjetili njegove učinke, povećavajući zdravstvene rizike povezane s alkoholom poput ciroze jetre i drugih bolesti.

Postoji još jedan ozbiljan i nezdravi fenomen. Radi se o ograničavanju prehrane na malo ili nimalo, tako da se pojedinac može posvetiti prekomjernom pijenju bez debljanja. Kalorije kojih se lišava nejedenjem nadoknađuje​​ kalorijama koje konzumira iz alkohola. Budući da alkohol nema hranjivu vrijednost, ljudi s ovim stanjem lako se mogu pothraniti, a istovremeno pate od svih zdravstvenih i socijalnih rizika povezanih s alkoholizmom.

I poremećaj prehrane i prekomjerno pijenje su zdravstveni problemi koji iziskuju liječenje. No, kad dolaze zajedno posebno su zabrinjavajuća kombinacija te je potrebno njihovo istodobno liječenje, i to se provodi na višeobuhvatan način. Pri tome se pomaže pacijentu da nauči zdrave vještine suočavanja sa svakodnevnim problemima kako bi upravljao uznemirujućim osjećajima bez zloupotrebe alkohola ili hrane, a uključeni su edukacija i liječničko praćenje, učenje kontrole impulsa, planiranje prehrane, razvijanje odupiranja žudnji za alkoholom i općenito zdravo vođenje svakodnevnog života.

Stručnjaci Savjetovališta za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam dostupni na broju telefona 099 222 1 888 mogu biti prva stepenica u rješavanju navedenih problema.

VATROGASCI MEĐIMURJA

15. siječnja 2021.

39

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Vrijedni članovi DVD-a Gornji Kraljevec

DVD GORNJI KRALJEVEC, malo, ali brojno vatrogasno društvo

Vrijeme pandemije iskoristili za uređivanje prostorija Društvo ima u svojim redovima sve kategorije članstva, od onih najvrednijih, vatrogasnog podmlatka do vatrogasnih veterana. U svome članstvu broje 40-ak aktivnih članova Piše: Dora Vadlja

Tradiciju vatrogastva na području Međimurske županije već desetljećima njeguje Dobrovoljno vatrogasno društvo Gornji Kraljevec, koji je u sastavu Općine Vratišinec. O tome kako djeluju te koje sve aktivnosti obavljaju u vrijeme prije pandemije, razgovarali smo s Milenom Granatir, tajnicom DVD-a Gornji Kraljevec.

Dobrovoljno vatrogasno društvo u Gornjem Kraljevcu osnovano je na poticaj mjesnog učitelja Ivice Kučmanića 1933. godine.

O okupljanju inicijatora i

ostalih mještana koji su utemeljitelji dobrovoljnog vatrogasnog društva postoji zapis, koji govori o sastanku na kojem će se osnovati dobrovoljno vatrogasno društvo. Tu su redom zapisani Stjepan Bednjak, Valent Tuksar, Martin Sabolčec, Josip Varga, Ivan Varga, Imbra Leček, Đuro Matoša i učitelj, ujedno i zapisničar Ivan Kučmanić.

Još u 19. stoljeću imali ručnu štrcaljku

Ovi Kraljevčani su utemeljitelji vatrogastva u svom mjestu. Na tom dogovoru, kako piše u prvom zapisu o nastanku vatroga-

Vatrogasni dom i vozni park DVD-a Gornji Kraljevec

stva u mjestu, oni proglašavaju sastanak za 29. listopada na kojem će se osnovati Vatrogasno društvo. Mjesto Gornji Kraljevec već u 19. stoljeću posjedovalo je ručnu štrcaljku. Razvoj gospodarskih objekata, po čemu je Gornji Kraljevec nadaleko poznat, u to vrijeme prisiljava gospodare na zaštitu štagljeva od požara, nakon što je na početku 20. stoljeća jedan ozbiljno zaprijetio mjestu i to 1902. godine. U tadašnjem Kraljevcu tada je izgorjelo 17 domaćinstva.

O tome govore i stihovi nepoznata autora. Poznati rudar i kopač bunara Pavao Škvorc posljednji je pjevač

i recitator tih stihova. Djelovanjem više od 80 godina, približavajući se obljetnici za 90 godina aktivnog rada članovi DVD-a Gornji Kraljevec godinu iza nas, koja je oduzela normalne aktivnosti društva, iskoristili su da pod najstrožim epidemiološkim mjerama uređuju svoje prostorije. Najstarije društvo u Gornjem Kraljevcu osnovano davne 1933. godine uz sve probleme uspjelo se održati aktivnim radom svih godina postojanja. Od 1933. godine društvo vode tada aktivni mještani, sve do početka 80ih godina prošlog stoljeća pa do danas, kada palicu vodstva preuzima zapovjednik Ivan Srpak.

Ivan Srpak sudjelovao na Svjetskoj olimpijadi

U tom razdoblju društvo je uspješno uz pomoć Općine Vratišinec posljednjih godina sagradilo i uredilo vatrogasne prostorije, obnovilo vozni park, uspješno sudjelovalo na svim natjecanjima VZP-a i VZMŽ-a, redovito se ulagalo u opremu, obrazovanje i razvoj vatrogastva.

Zapovjednik Ivan Srpak kao dugogodišnji djelatnik u profesionalnom vatrogastvu ujedno je i jedan od rijetkih vatrogasaca koji je dva puta sudjelovao na Svjetskoj olimpijadi vatrogasaca, 2003. godine u Češkoj i 2013. godine u Francuskoj s muškom

Josip Tkalec, najstariji član DVD Gornji Kraljevec

B ekipom koja se vratila sa zlatnom medaljom. Danas, nakon više od 30 godina na mjestu zapovjednika Ivan Srpak daje svojim znanjem i stručnošću veliki doprinos društvu.

Društvo ima u svojim redovima sve kategorije članstva, od onih najvrednijih, vatrogasnog podmlatka do vatrogasnih veterana. U svojem članstvu broje 40-ak aktivnih članova većinom sa zvanjima vatrogasac, nekolicinom članova sa zvanjima vatrogasnog dočasnika I klase, vatrogasnog dočasnika, vatrogasnog časnika.

Osim nekoliko intervencija manjih požara na otvorenom članovi su u protekloj godini organizirano provodili kontrole i ophodnje u vrijeme trajanja epidemije kada je

za to postojala potreba.

Polagano se pripremajući za bolju godinu, vježbe, natjecanja i druženja vatrogasci su u protekloj godini nabavili dodatnu vatrogasnu opremu kako bi rad bio što lakši, kvalitetniji i sa što boljim rezultatima. Društvo je uspješno aktivno na natjecanjima s više ekipa, vatrogasnom mladeži, vatrogasnim podmlatkom, muškom A ekipom i muškom B ekipom.

Uz sve zasluge, medalje i postignuća Dobrovoljno vatrogasno društvo Gornji Kraljevec izuzetno je ponosno na natjecanja uporabom podzemnih hidranata koje su prije više od 25 godina osmislili tadašnji aktivni članovi DVD-a Gornji Kraljevec.

Vrijeme pandemije DVD-u Gornji Kraljevec donijelo je zatišje u društvenim aktivnostima, kao i svima ostalima.

Na početku pandemije, u ožujku i travnju sudjelovali su kao dio civilne zaštite na terenu te upozoravali građane na držanje socijalne distance.

U nadi da će pandemija uskoro završiti vatrogasci Gornjeg Kraljevca spremni su za nove intervencije, vježbe, natjecanja te sve ono što čini vatrogasni život.

40

Nagradni natječaj

15. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIRAMO NAJBOLJE božićne ukrase SUZANA SUŠEC iz Kotoribe

Božićni ježić od pšenice Na naš nagradni natječaj Biramo najbolje božićne ukrase prijavila se Suzana Sušec iz Kotoribe. Obožava izrađivati različite ukrase posebice za vrijeme božićno-novogodišnjih blagdana. U tome joj pomažu kćeri četverogodišnja Eva i dvogodišnja Bruna, koje također uživaju u kreativnom stvaranju.

- Imam dvije princeze s kojima najviše volim provoditi slobodno vrijeme. One

Simpatični pšenični ježevi

uživaju izrađivati ukrase s mamom, rekla nam je Suzana Sušec. Ukrase izrađuju od svega što im se nađe pri ruci. Tijekom cijele godine spremaju sitnice na koje naiđu, koje bi bile zgodne za izrađivanje ukrasa. Ističe da najviše vole izrađivati ukrase za Božić pa tako svake godine izrađuju nove. Ove su godine posadile pšenicu u obliku ježeva te kuglice za bor. (sh)

Djevojčice Eva i Bruna pomažu mami Suzani izrađivati božićne ukrase

MATEJA JELEN iz Čazme

Mateja Jelen s božićnim ukrasima iz obiteljske radionice, koje izrađuju ona, sestra Ivana Sever i kći Tiffany

Kuća puna ručno rađenih ukrasa U nagradni natječaj za božićne ukrase uključila se i Mateja Jelen iz Čazme. Predstavila je zajedničke radove koje je napravila sa sestrom Ivanom i svojom osmogodišnjom kćeri Tiffany.

Malena jako voli izrađivati stvari od glinamola, gipsa i šarenih papirića, obožava

crtanje i lijepljenje. Tako u svojoj kolekciji ima čestitke od papira i štapića za uha, malene zdjelice, hranu i čovječuljke od glinamola te svijećnjak od gline i šljokica i puno crteža. Izradila je snjegovića od dva brezina koluta od panja, dvije grančice, krep papira i običnog kolaž papira.

Završile su prijave za najljepše božićne ukrase I ove godine otvorili ste nam svoje domove i slali svoje najljepše božićne ukrase kojima ste ukrasili svoje domove.

Trud će vam se isplatiti jer ćemo ga nagraditi. Natječaj je bio otvoren do 2. siječnja ove godine. Tako da objavljujemo sve prijave koje ispunjavaju upute iz našeg natječaja. Unatoč tome što je prošla godina bila sve samo ne za radovanje, ipak ste u svojim domovima stvorili blagdansko ozračje i dali si puno truda i mašte u stvaranju ukrasa za svoj dom. Preostaje nam još samo da objavimo sve pristigle da bi nakon toga mogli proglasiti pobjednike.

Od ostataka boce mineralne vode bor, na kojeg je stavila kokos kao da je posut snijegom te božićne kuglice od papira. - Najljepše i najbolje nam ide kad smo zajedno i jedna drugoj pomognemo u izradi ukrasa, napisala je u svojoj prijavi Mateja.

(BMO)

MARINA Pavlić iz Zagreba

Ručno rađeni anđeli od tkanine Marina Pavlić iz Zagreba na naš je nagradni natječaj poslala figurice anđela koje je sama sašila. Po struci je

• poklon-bon u BAT-u u od 500 kuna • 3 promo paketa BAT-a • 1 poklon-bon Bime od 300 kn

Sponzori nagradnog natječaja Božićni ukrasi:

• poklon-bon od 300 kuna

učiteljica te obožava raditi s bojom, iglom i koncem.

- Radim svašta za male i velike. Ove godine osmisli-

la sam anđelice kao ukrase za bor ili kuću. Sašila sam ih mnogo i podijelila svima, istaknula je Marina Pavlić i dodala da je na svoj ručni rad jako ponosna. Osim Slatki anđeli Marine Pavlić

NAGRADE

• 3 promo paketa BAT-a • poklon-bon u BAT-u od 500 kuna

Anđeo od komušine uz malo čipke i zlatnih ukrasa

Vjenčić za vrata

ljupkih anđela od tkanine, izradila je i vijenac za vrata od prirodnih materijala i na njih zalijepila ukrase anđela, mašnice, kao i slatke boriće od tkanine. (sh)

15. siječnja 2021.

Nagradni natječaj 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIRAMO NAJBOLJE božićne ukrase NINA BAJKOVEC iz Čakovca

Kada kreativno stvaram, nestaju svi problemi Nina Bajkovec iz Čakovca obožava raditi s tkaninom i iz nje crpi različite ideje.

Ukrase od tkanine radi tijekom cijele godine, a posebni joj je gušt raditi ukrase za vrijeme božićno-novogodišnjih praznika.

- Od tkanine radim cvijeće, životinjice, aranžmane,

torbice, dječje igračke, ukrasne jastuke i naravno božićne ukrase za vrata i stol. U jesen izrađujem plodove, tikvice i gljivice. Nadam se da se iz mojih radova dade iščitati ljubav prema kreativnom stvaranju i prema tkanini.

To je ljubav koja mi ispunjava svaki slobodni trenu-

tak, ističe Nina Bajkovec. Za Božić je izradila adventske vjenčiće za stol i vrata te figurice anđela i patuljke.

Kako kaže, kad ode u svoju kreativu, u svoj svijet, za nju problemi više ne postoje.

Trenutno je još uvijek zaposlena te joj samo malo fali do mirovine, što jedva čeka.

Prekrasan anđeo od tkanine

Nina Bajkovec uz svoje ukrase od tkanine

MIHAELA KOLAR iz Podturna

MARTINA LEVANIĆ iz Pušćina

Adventski vijenac na saonicama Božićni ukrasi od drvenih dasaka Martina Levanić 24-godišnjakinja je iz Pušćina koja u slobodno vrijeme izrađuje božićne vjenčiće i ukrase. Zaposlena je u jednoj tvrtci koja se bavi drvom pa je tako ove godine dobila inspiraciju za malo drugačiji adventski vijenac.

- Svake godine se trudim napraviti nešto novo za naš stol. Pa sam tako ove godine, uz malu pomoć prijatelja, napravila saonice sa sobovima i Djedom Mrazom koji žurno razvozi poklone.

Sobovi i saonice su od drveta, djedica je od tkanine, vate, igla, konca, malo ljepila i brusnog papira.

Lampice su dodatni efekt na saonicama, koje su kupljene u trgovini, ali za sve ostalo koristim prošlogodišnje ukrase, recikliram, ispričala je mlada kreativka iz Pušćina.

U kreativi uživa i naša sljedeća sudionica nagradnog natječaja Biramo najbolji Božićni ukras. Mihaela Kolar dolazi iz Podturna te uz pomoć svoga supruga Dejana izrađuje ukrase od drveta, točnije drvenih dasaka.

- Najveću inspiricaju nam daje naš klinac koji svaki dan ima nove ideje. On ih crta na papir, a mi onda nastupamo s izradom. Ovo je naš novi božićni ukras koji smo suprug i ja sami napravili doma. Uz malo mašte i volje sve se može, rekla je Mihaela Kolar. Božićno drvce od dasaka ukrasili su bijelim mašnama i žaruljicama, a na postolje su stavili bijelu vatu te crvene saonice.

Uz drvce, stavili su i velikog patuljka u sivobijeloj boji. (sh)

Martina ispred svojeg originalnog adventskog vjenčića

Ove godine Mihaela Kolar uz pomoć supruga Dejana izradila je bor od dasaka

KATARINA MIHALIĆ iz Pešćenice Viničke

Umjetni kamini iz kartonskih kutija za topli ugođaj

Kamin izrađen od kartonskih kutija

21-godišnja Katarina Mihanić izrađuje umjetne kamine iz kartonskih kutija.

Materijali koji su joj bili potrebni za izradu su: nekoliko manjih ili jedna velika kartonska kutija, vruće ljepilo, selotejp, škare te bijeli i crveni papir.

- Kamini se nadalje mogu ukrasiti po volji. Ja sam na svoje dodala girlandu i špagicu na koje sam sitnim drvenim kvačicama prikvačila drage slike.

Na kamin sam stavila vatu, božićno drvce, božićne kutije i izradila sam božićnu posudu s božićnim

poklonima pomoću stiropora, ukrasne trake, krep papira i ukrasnog papira, rekla je Katarina Mihalić.

U ogrjev kamina stavila je žaruljice kako bi dale dojam ogrjeva. Napravila je dva kamina u kući. Jedan za svoju sobu, a drugi za dnevnu sobu pored bora. (sh) Katarina Mihalić

42

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. siječnja 2021.

BIRAMO NAJBOLJE božićne ukrase RENATA HORVATIĆ iz Okruglog Vrha

Vunom stvara čaroban i bajkovit svijet Renata Horvatić iz Okruglog Vrha predstavila je svoj čarobni svijet vune. Riječ je o čistoj, neopredenoj ovčjoj vuni i tehnici zvanoj filcanje s kojom se bavi tri godine. Sve je krenulo slučajno, pronašla je zanimljiv video na internetu koji joj je privukao pažnju i to je bilo to, kaže Renata.

- To je moj hobi, ljubav na prvi pogled, onako usput za moju dušu. Jednostavno kad sam pogledala taj video, morala sam to probati. Bila sam

ustrajna, znatiželjna, uporna i eto, isplatilo se. Međutim, nije to baš tako jednostavno kako se činilo. Budući da sam samouka, trebalo je pregledati jako puno videouradaka da pohvatam prvo osnove pa onda sve dalje, ispričala je filcerica.

Volim izrađivati vile, vilenjake, patuljke, anđele, gljive, cvijeće i slično. Inspiraciju nalazim u pričama, bajkama, pjesmama i prirodi. Takva prava ovčja vuna može se

koristiti i za izradu uporabnih predmeta, poput papuča, kapa, šalova, torbica i slično.

Moram napomenuti da sam se okušala i u slikanju vunom tzv. akvarel vunom i jako sam ponosna na svoju sliku Proljetni pejzaž.

Za izradu akvarela potrebna je vuna, škare, pinceta, okvir za slike, podloga, ruke, strpljenje, koncentracija.

Još uvijek učim, proučavam i istražujem. Hobi je stvoren za mene, kaže. (dv)

Renati Horvatić hobi je filcanje od ovčje vune od kojih izrađuje bajkovite likove i puno toga drugog

ANA KRANJČEC iz Štefanca

Impozantne jaslice od prirodnog materijala U kući Ane Kranjčec iz Štefanca Božić je poseban blagdan. Tih se dana okuplja brojna obitelj pa se i “glavna gazdarica” brine da obiteljski dom doista odiše blagdanskom atmosferom.

Naravno, središte svega je božićno drvce i impozantne jaslice koje slaže i po nekoliko dana. Svake godine jaslice su drugačije jer uvijek pronalazi neki novi dodatak.

- Nema tog Božića kod nas, a da nismo imali velike i pomno složene jaslice,

Jaslice u kući Ane i Ivana Kranjčeca središnje su mjesto okupljanja obitelji za Božić

poručila je kreativna Ana Kranjčec. Sve što koristim je od prirodnog materijala pronađenog oko kuće i u okolnom šumarku. I naravno, kroz cijelu tu kompoziciju, koja zauzima gotovo cijelu sobu, provučene su božićno-novogodišnje žaruljice koje daju dodatnu čar. Možda i nisu najljepše jaslice, kaže, ali su njenih ruku djelo i mjesto okupljanja njene brojne obitelji za koje ispod božićnog drvca pripremi i male, simbolične poklone. (vv)

MIRJANA DEBAN, umjetnica iz Pribislavca

Izrađuje anđele od satenske vrpce

Anđeli u svečanoj zlatnobijeloj kombinaciji

Mirjana Deban iz Pribislavca u slobodno vrijeme voli izrađivati razne kreativne radove pa su tako nastali i ovi anđeli od satenske vrpce i raznih ukrasa i cirkona. U božićno vrijeme voli ih pokla-

njati prijateljima i unucima.

Oni ponosno ukrašavaju naše božićno drvce i dekoracije po kući. Savršeni su za božićni poklon koji se savršeno može uklopiti u svaku božićnu dekoraciju.(dv)

Mirjana Deban i njezini unikatni anđeli

Ana Marija Balent Žemlić sa svojim malim pomagačima

ANA MARIJA BALENT ŽEMLIĆ iz Donjeg Vidovca

Božićni ukrasi od kartonskih wc rola Iz Donjeg Vidovca na naš se nagradni natječaj prijavila Ana Marija Balent. Kao i prethodnih godina i ove godine potrudila se da ukrasi svoj dom, ali i da izradi ukrase koje je poklonila svojim najdražima.

Ove godine imala je malog pomoćnika - sina Mihaela.

- Izradili smo popularne gnomove koji nas dočekuju pri ulasku u kuću. Marljivo smo skupljali kartonske wc role, koje je Mihael obojao i od njih smo izradili - sobove, božićna drvca i snjegoviće. Izradili smo i naše personalizirane sobove, kojima otisci naših ruku služe kao rogovi, naglasila je Ana Marija Balent Žemlić.

Već se godinama bavi hekla-

njem i izradom ukrasa od platna kao hobijem koji ju ispunjava i veseli. Sve je naučila sama preko interneta, gledajući filmiće na Youtubu i pretražujući Pinterest.

- Ove godine izradila sam božićne kugle koristeći kugle do stiropora (10 i 12 cm) i platno s božićnim motivima. Neke kugle su heklane i ukrašene. Od ostatka platna izradila sam platnene zvjezdice, dodaje u nastavku.

Većinu ukrasa koje su izradili podijelili su bakama, djedovima, tetama, a nešto su iskoristili za ukrašavanje vlastitog doma, ali i kao uspomenu na radišno i kreativno adventsko razdoblje. (sh)

15. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nagradni natječaj 43

NAGRADNJAČE

BIRAMO NAJBOLJI božićni kolač ŽELJKA ĐERI iz Šenkovca

Umjesto klasične ispecite voćnu mađaricu Neobičnu verziju mađarice na naš je nagradni natječaj poslala Željka Đeri iz Šenkovca. S nama je podijelila postupak voćne mađarice.

Najprije je potrebno zamijesiti tijesto sa 60 dkg glatkog brašna, 2 jaja, 20 dkg mljevenog šećera, 5 dkg masti, 2 dcl kiselog vrhnja i 1 prašak za pecivo. Tijesto je potrebno podijeliti na 5 jednakih dijelova. Potom tijesto morate razvaljati i peći na obrnutoj strani lima veličine oko 25 x 35 cm. Kore se peku na 200 stupnjeva oko 7 mi-

nuta. Za bijelu kremu u malo mlijeka razmutite gustin.

Ostatak mlijeka sa šećerom staviti na vatru da provrije, ukuhati gustin, cijelo vrijeme miješajući dok ne zgusne (510 min).

Potom skinuti s vatre i ohladiti, povremeno miješajući da se ne napravi korica.

U ohlađenu kremu dodati margarin.

Za voćnu kremu potrebno je najprije voće usitniti štapnim mikserom i propasirati. U voćnu smjesu dodati vode da ukupna količina bu-

Za pripremu ove mađarice Željka je koristila maline

de 0,5 l. U 2 dcl vode dodati 2 pudinga i izmješati.

Voćnu kašu potom zajedno sa šećerom staviti na vatru. Kad provrije, dodati smjesu s pudingom i stalno miješajući kuhati dok ne zgusne. Ohladiti povremeno miješajući.

Glazuru napravite tako da slatko vrhnje zagrijate do vrenja, skinite s vatre i dodajte čokoladu i miješajte

dok glazura ne postane glatka. Malo ohladite i prelijte po kolaču.

Kremama premazivati kore, red bijele pa red voćne kreme. Umjesto glazure kolač se može posipati i sa šećerom u prahu. Za pripremu ove mađarice Željka je koristila maline, a vi možete koristiti jagode, borovnice, šumsko voće ili voće koje vi najviše volite. (sh)

Recept - Voćna mađarica Tijesto: 60 dkg glatkog brašna, 2 jaja, 20 dkg mljevenog šećera, 5 dkg masti, 2 dcl kiselog vrhnja, 1 prašak za pecivo.

Bijela krema: 7 dcl mlijeka, 6 žlica šećera, 5 žlica gustina, 15 dkg margarina.

Voćna krema: 50 dkg voća (izmiksanog i propasiranog), 3 žlice šećera, 2 pudinga od vanilije, dodati

vode do ukupno 7 dcl tekućine.

Glazura: 15 dkg bijele čokolade, 1 dcl slatkog vrhnja.

Željka Đeri iz Šenkovca pripremila je zanimljivu, voćnu mađaricu

MAJA BOGDAN iz Čakovca

Zdrava verzija kuglofa s mandarinama Recept - kuglof s mandarinama

Maja Bogdan za blagdane pripremila svoju verziju kuglofa

Maja Bogdan (27) iz Čakovca kulinarstvom se ozbiljnije počela baviti nakon završetka srednje škole. Odmalena se mami motala po kuhinji, a božićno vrijeme bilo je idealno za prve kolačiće. Otud se rodila i ljubav prema slasticama. Ove godine na ljeto otvorila je i

svoj Instagram profil pod nazivom Zeleni tanjur gdje objavljuje zdrave recepte kako bi ljudima pokazala da zdravo može biti jednako ukusno.

Za ovaj Božić pripremila je zdravu verziju kuglofa s mandarinama. Priprema kolača. Mandarine oguliti i

Sastojci: - 6 manjih ili 3 veće mandarine - 2 jaja - 2 šalice pirovog glatkog brašna - 1 dcl maslinovog ulja - 1 šalica smeđeg šećera - 2 vanilin šećera

izblendati u pulpu. Jaja izmiksati pjenasto sa šećerom i vanilin šećerima. Dodati brašno, prašak za pecivo, ulje i sok mandarina. Sve dobro izmiksati. Smjesa mora biti srednje gustoće. Ako je prerijetka, kuglof se neće dobro ispeći. Stranice kalupa za kuglof dobro namastiti i

- 1 prašak za pecivo *Šalica je od 2 dcl

pobrašniti. Sipati smjesu u kalup. Peći kuglof u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva oko 30-40 minuta.

Ohladiti kuglof pa ga pažljivo uzeti van iz kalupa. Po želji posipati kuglof šećerom u prahu. Gustoća smjese za kuglof ovisit će o samoj sočnosti mandarina. (dv)

GLAVNI sponzor nagradnog natječaja Božićni kolači je METSS koji nagrađuje:

• glavna nagradna poklon bon u vrijednosti 1.000 kn • 3 poklon bona svaki u vrijednosti 500 kn

Nagrađene objavljujemo u sljedećem broju Došli smo do kraja našeg blagdanskog natječaja Biramo najbolji božićni kolač kojeg sponzorira METSS. U proteklih nekoliko brojeva objavili smo sve koji su se prijavili i povratno nam poslali sve što je bilo potrebno za sudjelovanje.

Zahvaljujemo svima koji su se prijavili, a nagrađene objavljujemo u našem idućem broju 22. siječnja. (mn)

44

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše:Roberta Radović Foto:Zlatko Vrzan

MEĐIMURSKA KUHARICA

Sastojci:

- sir gauda - jaje - brašno - krušne mrvice - svinjska mast (ili ulje)

15. siječnja 2021.

Pohani sir s pomfritom Gradska kavana Lovac nalazi se u samom centru Preloga. Ovaj ugostiteljski objekt u aktualnim epidemiološkim mjerama ima organiziranu dostavu hrane, a tjednu ponudu jelovnika možete pogledati na njihovom profilu FB društvene

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

mreže. Jedno od jela koje pripremaju za dostavu je između ostalog pohani sir s pomfritom, a predstavlja ga Aldijana Jusić.

Jelo je pripremio kuhar Davor Vadlja. Donosimo recept.

Sir gaudu narežemo na deblje komade (šnite), uvaljamo

ga u brašno, razmućena jaja, pa u krušne mrvice te ga pečemo u dubokoj masti. Pohani sir kad izvadimo iz masti stavimo na ubrus kako bi se upila suvišna masnoća. Serviramo uz pomfrit i miješanu salatu.

Dobar tek!

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Lijevana pita Salata s mozzarellom i bučinim uljem Priprema: Mozzarelu i rajčicu narezati na ploške i poredati na tanjur. Sve začiniti solju, paprom, usitnjenim bosiljkom i origanom.

Začiniti octom i bučinim uljem. Ova se salata može poslužiti i kao predjelo.

Sastojci:

- 120 g mozzarelle - 4 rajčice - origano - listići svježeg bosiljka - 2 žlice octa - bučino ulje Čakovečkih mlinova

Jabuke oguliti i naribati.

Na tavu staviti malo ulja, jabuke, šećer pomiješan s vanilin šećerom i sve dobro dinstati da se šećer otopi. Tijesto napraviti tako da se izmiksaju jaja s drugom vrećicom vanilin šećera.

Dodati ulje, mlijeko i na kraju postepeno dodavati brašno pomiješano s praškom za pecivo. U namašćen lim izliti pola smjese i peći na 220 stupnjeva.

Kad je tijesto polupečeno, na njega rasporediti nadjev od jabuka i preliti ostatkom smjese za tijesto. Pitu do kraja

ispeći, a kad je pečena, po želji posipati šećerom u prahu. (rr)

Sastojci:

- 4 jaja - 4 čaše (od jogurta) brašna - 1 čaša šećera - 2 vanilin šećera - 1 čaša ulja - 1 čaša mlijeka - 2 praška za pecivo - 1 vanilin šećer

Silvanac zeleni obiteljske vinarije Novak Uz pohani sir i pomfrit preporučujemo servirati bijelo vino odnjegovano u obiteljskoj vinariji Novak. Silvanac zeleni kvalitetno je suho vino (11,5 % alk.) Svojom će zavodljivom svježinom i aromom nadopuniti okuse i mirise pohanog sira i pomfrita. Svakako kušajte. Živjeli! (rr, zv)

15. siječnja 2021.

Kuharica 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NARODNA KUHARICA

JANJA I NIKOLA KONTREC iz Murskog Središća sve obroke pripremaju zajedno

Zapečena pileća prsa s vrhnjem i sirom File je omiljen brojnim našim kuharicama jer se pomoću njega može spremiti brz, ukusan i hranjiv obrok, a vole ga i djeca Piše: Aleksandra Sklepić

Svježe pileće meso bogato je visokokvalitetnim bjelančevinama i esencijalnim kiselinama potrebnim za pravilan razvoj djece, ali i očuvanje zdravlja odraslih osoba.

File je omiljen brojnim našim kuharicama jer se pomoću njega može spremiti brz, ukusan i hranjiv obrok, a vole ga i djeca. Prednost pilećeg mesa je i mala količina zasićenih masnih kiselima, što ga čini izvrsnim dijetnim obrokom.

Zajedno osmišljavaju što je za ručak

Na koji način pripremaju pileći file, ispričali su nam

Janja i Nikola Kontrec iz Murskog Središća. Njihova velika obitelj broji sedmero članova: mama Janja, maserka, tata Nikola, policijski inspektor i djeca Veronika (3. razred srednje škole, smjer fizioterapeut), Emanuel (8. razred), Ruta (6. razred), Joakim (2. razred) i najmlađa Judita (u srpnju navršava 4 godine).Zasigurno nije lako osmišljavati dnevne jelovnike za ovako veliku obitelj, ali u obitelji Kontrec oduvijek vlada sloga, ljubav i razumijevanje, a to su sastojci koji obogaćuju svaki obrok, čak i ako on u sebi ne sadrži kraljevske namirnice.

Janja i Nikola sve rade zajedno pa su tako i ovu večeru pripremili zajednič-

Janja i Nikola sa svojim gostom na večeri

ki, a poseban gost bio im je fra Mate Kolak, njihov dragi obiteljski prijatelj. Za

Sastojci:

- pileća prsa, količina po želji - sol, papar - malo glatkog brašna - 1 vrhnje - sir gauda ili edamec Slasni file spreman za kušanje

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

svoju obitelj i prijatelje Janja i Nikola često pripremaju druženja na kojima mogu uživati u pripremanju različitih jela, u razgovoru i dijeljenju lijepih trenutaka koji su najvažniji u životu.

Obitelj Kontrec u svim se situacijama uzda u vjeru u Boga i tako postižu brojne uspjehe u životu, svladavaju razne poteškoće i pronalaze snagu i inspiraciju.

Priprema jela

Pileći file narezati, začiniti samo solju i paprom (bez vegete i drugih zači-

na). Svaki komad umočiti u brašno i poslagati na namašćen pleh u kojem će se peći.

Premazati vrhnjem i na meso naribati sir. Peći u pećnici na 220 stupnjeva 20 minuta, dok sir poprimi zlatnožutu boju. Poslužiti uz pire krumpir i salatu od svježe naribanog kupusa.

Naša je kuharica dodala i klice rukole koje jelu daju zanimljiv i svečan izgled, a sadrže bogate hranjive sastojke koji blagotvorno djeluju na imunitet.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji. Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela.

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)

“Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan” U suradnji s Optikom Briljant - Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj.

U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pre-

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

gled koji poklanjamo je utorak, 19. siječnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 22. siječnja Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Dobitnik iz ovog baroja: Josip Pivar iz Podturna novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

br. 1322 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 19. siječnja 2021. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 22. siječnja.

46

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Između vas i voljene osobe svakim će danom biti sve više razmjena ideja i razumijevanja, a povjerenje će rasti.

Bit ćete zadovoljni i sretni.

Oni koji su još sami kontakt će započeti na intelektualnoj razini. U poslovnim komunikacijama i kontaktima izbjegavajte otvoreno pokazivanje emocija.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Oni koji imaju obitelj ovih će joj se dana potpuno posvetiti ili će jedan član obitelji zahtijevati njihovu pažnju. Oni u novim vezama prolazit će prve krize u kojim će trebati pokazati malo više razumijevanja za drugu stranu. Uspjet će.

LAV (23.7. - 23.8.)

Ako izađete van među ljude, naići ćete na niz prilika za ugodna poznanstva površnog karaktera. Dobro za zabavu. Zato smanjite svoja ljubavna očekivanja.

Nije loše, ali sjećate se i boljih dana. Oni u vezama bit će uglavnom dobro.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Vaša znatiželjna priroda postat će malo umjerenija, a vi na neki način mirniji.

Barem kad se radi o ljubavi. Više vam neće biti važne atrakcije, nego ćete uspjeti uživati u sasvim malim i običnim situacijama.

To je zrelost, bilo para, bilo osobe.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Suradnja s mladim osobama bit će najbolji dio posla ovaj tjedan. Sve ostalo bit će povezano sa stresovima ili malim borbama u kojim ćete izgarati. Uspjet ćete postaviti neke stvari, ali na kraju ćete se pitati koliko sve ima smisla. Ima.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Isprobavat ćete različite opcije poslovanja. Neki će se čak usuditi i riskirati.

Ova igra donijet će vam i određenu radost jer neće biti dosadno.

Umjetnici pred publikom imat će sve više posla, a pljesak neće izostati.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

15. siječnja 2021.

BIK (21.4. - 20.5.)

Većinu ovog tjedna vaš privatni život neće biti sasvim miran. Trebat će dosta diplomacije i strpljenja kako bi razgovori napredovali u konstruktivnom pravcu.

Nastojte vagati svaku svoju riječ.

Postat ćete realniji i smanjit ćete svoja ljubavna očekivanja.

RAK (22.6. - 22.7.)

Dobar razvoj ljubavnog i društvenog života ohrabrit će vas da idete dalje. Mnogi će u svoju vezu unijeti dašak svježine odlaskom na neko zanimljivo mjesto. Oni koji su još sami trebali bi češće izlaziti van iz kuće. Bit će im bolje među ljudima.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Obiteljski izazovi će dobrim dijelom zaokupljati vašu pažnju u privatnom životu. Oni u vezama balansirat će između partnera i obitelji iz koje potječu s tim da će im odnos s voljenom osobom malo škripiti. Samci će ostati kod kuće.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Neki će sve više držati do toga što okolina misli o njima i partneru. Ovaj stav učinit će to da svako malo pazite kako izgledate i gdje se pojavljujete. Ne zaboravite da je uvijek važnije ono što je unutra nego ono izvana. Samo iskrenost donosi sreću.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Rado biste promijenili svoj sustav procjene ljudi.

Poradit ćete na tome. Ovaj put vaši kriteriji bit će viši, a pratit će ih i vaša veća otvorenost prema drugima.

Putem jasnije komunikacije sklapat ćete nove poslovne dogovore.

RIBE (20.2. - 20.3.)

U temama povezanim s financijama ili nekretninama doći će do malog zatezanja, a vi ćete sve to morati sagledati, proanalizirati i donijeti odluke koje će usmjeriti daljnji tijek razvoja. Pokušajte biti što objektivniji i ne žurite.

Detalj s izložbe Utvrda u srebrnoj žlici

Muzej Međimurja i što je sve odrađeno u 2020. godini Zbog koronavirus krize organizirane školske posjete i ciljane grupne dolaske stranih turista zamijenili su tek povremeni dolasci pojedinaca. No, to nikako ne znači da je naš posao u muzeju stao Piše: Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica

U dosadašnjem postojanju Muzeja Međimurja Čakovec prvi put susreli smo se s radom pod posebnim uvjetima uvjetovanima pandemijom nekog virusa. U 2020. godini suvremena pošast zvana COVID-19 ostavila je traga i na svakodnevnom životu našeg muzeja. Muzejskim hodnicima već odavno nije se čula dječja vika, a otvorenja izložbi prestala su biti ugodna druženja i pretvorila se u virtualne sadržaje. Organizirane školske posjete i ciljane grupne dolaske stranih turista zamijenili su tek povremeni dolasci pojedinaca. Autobusi na parkingu za sada su samo sjetna slika boljih prošlih vremena.

No, to nikako ne znači da je naš posao u muzeju stao.

Posvećeni našim projektima, građevinskim radovima na obnovi, radu na digitalizaciji i katalogizaciji fundusa, pripremanju i digitalizaciji izložbi i dodatnog online sadržaja za

našu publiku, naš muzej nastavio je potiho živjeti dalje.

U statističkom zaključnom pregledu protekle godine naš posao može se predstaviti sljedećim brojkama: 11 ukupno postavljenih izložbi, od toga: - 7 u Izložbenom salonu muzeja (Noć muzeja: Povijest Selnice, Čudesan svijet Petra Sabola, Kristina Horvat Blažinović: Zabava za kralja, Tihomir Lončar: Harmonija nejednakog, Vizura 2020 // Vrijeme extrema – V. Zrinski Art Festival, Utvrda u srebrnoj žlici, Falat zemlje šteri ima dušu); - 1 u galeriji Scheier (Domorodci! Medjimurci! Suženjstvu je našemu kraj!), - 1 u Centru za kulturu Čakovec (U ritmu vremena: grafički dizajn Pavla Vamplina), - 2 sudjelovanja s našim predmetima na zagrebačkim izložbama (Ako tebe zaboravim… - Holokaust u Hrvatskoj 1941.-1945. / zadnje odredište Auschwitz, Moć zlata),

- 8 virtualnih izložbi (www.mmc.hr), 3 manifestacije (Noć muzeja, znanstveni skup o Nikoli VII. Zrinskom, predavanje o vješticama Kristijana Petrovića), 131 dijete na muzejskim radionicama (u doba bez karantene), 1 novoosnovana muzejska zbirka (Memorijalna zbirka Vinko Žganec), sudjelovanje s izlaganjem kustosa na 3 znanstvena skupa, 70 objavljenih članaka u tisku, 56 objavljenih stručnih članaka kustosa u muzejskoj web kolumni, 2 projekta EU fondova u tijeku, 1 dobivena nagrada Hrvatskog muzejskog društva (Projekt s autističnom djecom Muzej za Pogled), 4115 ukupnih posjeta muzeju.

Odrađeni su završni građevinski radovi za novi stalni postav na temu Zrinskih na 2.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. listopada - 31. ožujka Ponedjeljak - Petak: od 7 do 15 sati Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

katu JI krila palače, nastavljeni radovi na statičkoj sanaciji 2. kata JZ krila palače, kao i na obnovi fortifikacije Starog grada.

Vjerujemo da nas u 2021. godini čeka puno lijepih i novih iskustava uz završetke projekata koji upravo ulaze u finale te nove izložbe, manifestacije i projekti.

KNJIŽNICA Nikole Zrinski Čakovec predstavlja humanitarnu izložbu Petra Sabola

Izložba Svijet boja u prirodi do 8. veljače U Knjižnici Nikola Zrinski Čakovec od 11. siječnja do 8. veljače 2021. godine bit će postavljena izložba fotografija Svijet boja u prirodi fotografa Petra Sabola Sharpeyea.

Izložba obuhvaća dio fotografija iz bogatog opusa jednog od najnagrađivanijeg fotografa u Hrvatskoj Petra Sabola Sharpeyea. Izložba se može razgledati na Općem odjelu knjižnice te je humanitarnog karaktera. Radovi s izložbe moći će se kupiti uplatom određene donacije

na račun Hrvatskog Crvenog križa kao pomoć stradalim u potresu koji je krajem 2020. godine pogodio Petrinju i Sisak.

Petar Sabol Sharpeye rođen je 1981. godine u Čakovcu. Fotografijom se bavi od 2007. godine, a posebnost njegovih fotografija krije se u otkrivanju bogatog svijeta prirode često ljudskom oku nevidljivom.

Od 2012. godine sa svojim radovima sudjeluje na brojnim međunarodnim izložbama

umjetničkih fotografija pod pokroviteljstvom FIAP (Federation Internationale de l’Art Photographique), PSA (Photographic Society of America) te na drugim specijaliziranim fotografskim natječajima diljem Hrvatske i svijeta.

Fotografije su mu bile izložene u više od 40-ak zemalja svijeta.

Dobitnik je preko 600 međunarodnih nagrada, priznanja, nositelj brojnih počasnih titula na području fotografije (MFIAP, EFIAP/d1, EPSA) te

Sony Europe Imaging ambasador.

Jedna od najpoznatijih njegovih fotografija Natural abstract nagrađena je zlatnom medaljom u kategoriji makro fotografije na 7. salonu fotografije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima te je trajno pohranjena na čuvanje u Nacionalnoj knjižnici u Parizu. Izložba je napravljena uz suradnju Fotokluba Čakovec te privatne arhive fotografija Petra Sabola Sharpeyea. (dv)

15. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 47

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Prava zimska hladnoća VREMENSKA SLIKA: Nakon blagog početka mjeseca čini se da je siječanj polako poprimio svoje karakteristike. Povremeno je bilo snijega, ovdje na sjeveru najmanje, a u gorskom dijelu Hrvatske i preko pola metra. Ide na sve hladnije pa ćemo sljedećih dana imati i ozbiljnije minuse. Neke veće oborine nisu na vidiku, ali povremeno može naletjeti slab snijeg. Hladnoća bi trebala popustiti sredinom sljedećeg tjedna uz izraže-

niju južinu i zatopljenje.

Opširnije u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak naši proračuni prognoziraju suho i djelomično sunčano, ali malo hladnije vrijeme.

Temperatura će ujutro biti oko -6°C, ponegdje i niža.

U najtoplijem dijelu dana će narasti dva-tri stupnja u plus. Vjetar će oslabjeti, a s dolaskom večeri brzo opet idemo u minus.

Za vikend najave pokazuju uglavnom suho vrije-

me. Izmjenjivat će se oblaci i sunčana razdoblja. Još će malo zahladiti, osobito u noćnim i jutarnjim satima.

Ni danju neće biti toplo, moguće je da čak i sredinom dana ostanemo ispod nule.

Tek ponegdje može zalepršati malo snijega, zasad nije na vidiku neki obilniji snijeg.

Taj slab snijeg najvjerojatniji je u noći na subotu i u subotu ujutro, ali ponavljamo, radi se o maloj količini, samo dekorativno. Puhat će slab do umjeren vjetar sjever-

SKANDINAVKA Autor: MILAN ĐURIĆ, Nedelišće SREDSTVO ZA POTICANJE PROBAVE

MEĐIMURSKI PIJANIST

GLUMAC MEŠIN

ŽELATINOZNA KOLOIDNA TVAR

6

UNUTRAŠPODNIJETI NJOST SKRBNIK, TUŽBU PROSSTARATELJ PROTIV TORIJE, KOGA INTERIJER

RIMSKA BOŽICA SRDŽBE

nih smjerova koji dodatno pojačava osjećaj hladnoće.

Noćna temperatura između -10 i -5 stupnjeva. Najviša dnevna oko nule. U ponedjeljak i dalje hladno, osobito ujutro.

Popodnevna temperatura bi uz sunčana razdoblja mogla malo narasti i dogurati do +1 ili +2°C. Slično vrijeme i tijekom utorka – uglavnom suho sa sunčanim razdobljima.

Počinje lagana južina pa će temperatura polako rasti.

Sredinom tjedna hladnoća bi trebala popustiti.

Ide na južinu što će značajno povećati i noćne i dnevne temperature. Prema četvrtku moguće su i oborine, vjerojatno slaba kiša.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu.

JAP.GLUMAC ISHIDA OBASIPATI KOGA ČIME

FOSFOR RUDO KOLA S VOLOVSKOM ZAPREGOM

DOBAR GOVORNIK

NJEMAČKA

.

ANA U PRIMORJU

UKRASNI PRIDJEV, PRIDJEVAK PISMENI DOKUMENT

ZAJEDNICA DRŽAVA ILI NACIJA

NASTAMBA ZA DRŽANJE STOKE

KAMILA

“SATELLITE DATA SYSTEM” OTOK U JADRANU

SLIKAR JORDAN (1934-2019)

VRPCA LIKER OD VIŠNJE MARASKE

KISIK

JEDINICA EL. ENERGIJE

NAPRAVA, UREĐAJ

TRICIJ

GLAZBENA MJERA

SLIJEV RIJEKA KOSITAR

OPONAŠATI

STARI SLAVEN

.

PROTUNAPAD (SPORT.)

NASELJE NA OTOKU UGLJANU PJEVAČICA BELOVARI

NAPAD, NASRTAJ

PRIMORSKI IZRAZ ZA MJESTO

16.1. u 07:33 h 20.1. u 07:30 h

ZALAZI

16.1. u 16:40 h 20.1. u 16:45 h

• 14. 1. 1985. god. počelo razdoblje ledostaja kod Radenaca na Kupi koje je trajalo 7 dana • 14. 1. 2013. god. obilan snijeg u središnjoj Hrvatskoj, u Zagrebu rekordnih 68 cm • 16. 1. 1985. god. kod Slavonskog Broda brodovi ostali okovani ledom • 18. 1. 1770. god. Marijan Lanosović zamijetio i prvi u nas opisao polarnu svjetlost • 20/21. 1. 1998. god. u mnogim predjelima Hrvatske polomljeni stupovi dalekovoda zbog obilnog snijega, kiša koja se ledi i jakog vjetra

VICOTEKA

PRISTOJBA ZA SUDJELOVANJE U TRCI

Ljubavnik Vjerovao je da je odličan ljubavnik, sve dok nije otkrio da ona boluje od astme.

Autor: Mladen Mrčela

RUKOVATELJ STROJEM INDIJSKO ŽIČANO GLAZBALO

ARGON

IZLAZI

METEOROLOŠKI KALENDAR

MOZGALICA

POKRAJINA U ŠPANJOLSKOJ

PATULJCI

Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“.

(Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 14.1.)

Susjedi U jednim lokalnim novinama je izašao oglas: “Tražim suprugu”.

Dan nakon oglasa, oglašivač je dobio tisuće pisama u kojim je pisalo: “Uzmi moju”.

LABORATORIJSKI PRIPRAVAK ZA ISPITIVANJE

IRIDIJ

Topla siječanja da nas Bog sačuva

Uspavanka - Profesore, kako to da vam je trebalo godinu dana da komponirate ovu uspavanku?

- Zato što bih se uspavao kada sam radio na njoj.

“VOLTAMPER”

OBAVLJANE AGENTSKOG POSLA UOPĆE NAPON STRUJE IZRAŽEN U VOLTIMA

Pučka meteorologija

“UNITED NATIONS” ODVIRAK RIJEKE

GRADIĆ KOD ZADRA

KALIJ

“RADIJUS” ONO ŠTO BRTVI, ZABRTVLJUJE

48

Aktualno

BOGATI SPORTSKI VIKEND VRATAR FILIP BARANAŠIĆ iz u dvorani Graditeljske škole Hodošana o prvim dojmovima iz Čakovec Bundeslige

PRETKOLO TAJNIK MNS-aODIGRANO Darko Jambrović www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Hrvatskog nogometnog o preregistraciji nogometaša i kupa prijelaznom roku

Prosinac odradio u jakom drugoligašu Dormagenu

Klubovi, poštujte rokove da se sve obavi na vrijeme

S TRENEROM MRĐENOM i TRADICIONALNI teniski turnir Punčec Open završen pojačanjima ŽRK u nas-2018.

11.Zrinski svibnja je uPrve Čakovcu tavku HRL

Deni Žmak slavio Prvoligaški opstanak ne bi drugu uzastopnu smio doći u pitanje pobjedu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Malo, malo pak sam pod stolom J

oš navek je teško nekaj napisati, a kaj se nej bar malo doteknol korone, štera je več ne kvarteljo na ovomo našemo jedinomo sveto, a ruon tak i vu ovoj Lepoj Našoj več hajdi dugo, točneše rečeno celo jeno leto. No neje sam korona tua z šterom se leguvle spat, a žnjom se i stajamo, šteli to mi priznati ili ne. Ak mene pitate moram vam reči da se več niti na korono ne muoči osloniti. Najme kaj, pred mesec dni ga je bilo vejč nek vuši vu vušivaj gačaj, a ve dok se je leto brnulo, očem reči, dok je ovo prestupno 2020. leto odišlo v ropotarnico povjesti žnjim kak da je odišla i korona. Znate, kak so nas Međimorce si prozivali i norca se z nas delali kak smo nejhujši na sveto, nejveč nas je pozitivnih, očem reči, da imamo nejveč zaraženih. Meli smo jako čuda zaraženih, negda ga jiv bilo vejč od

POD VUROM

pol testeranih tak da smo bili bolši i od Amerikancov, a ve se je to najempot zmirilo i spremenilo. A kak i zakaj, to nam nišči ne zna reči. Ruon tak nam je nišči ne znal reči kak je došlo do toga kaj smo bili nejhujši na sveto kaj se toga sveckoga betega dotikavle, a tak nam ve nišči ne zna reči kaj se je to pripetilo črez novo leto kaj smo se tak naglo popravili. Čuden je beteg tua korona!!?? Kak bilo da bilo čuda je lepše ovak kak je ve i kaj saki den imamo meje zaraženih i kaj nam se naša bolnica pomalem prazni od korona betežnikov tak da bodo ve mogli i ostali betegi dojti do zraka, očem reči, čuda je bole biti betežen od betega šteroga poznaš i šteromo znaš šego nek od korone štera se je dotepla z Kine i to tak naglo kaj nišči ne zna kakše falinge ima i kak jo je muoči sfondati. Moramo priznati da je svetlo na krajo toga korona virosa se jakše i jakše, očem reči, otkak je počelo dohajati cepivo (makar se o lekeco protiv korone još nišči ne spomina) nekak se leži

Naše v labodoritanjo! Bo se načakal!

Si znamo da so prvi posle potresa došli na Banovino labodoritaški kibici BBB; Torcida, Armada, Fancuti, Demoni, Kohorta, Huncvuti i ostali „huligani“ šteri so se prijeli posla i pomagali onima šteri so nastradali odma ili mam i to so tak fletno došli kaj se je zemla još stepala, a črepi i rafungi so cureli z krovov. Nebrem nikak razmeti kak je nigdi ne bilo antifašistov, a morali so biti prvi kaj pomorejo Sisko v šteromo je rođeni antifašizam 41. leta i to v Brezovici. A Brezovica je prvo selo polek Siska kak Kuršanečka šumica polek Čakovca.

Več sam rekel zadji pot da smo se mi Međimorci mam genuli i mam smo počeli skupljati sakefele pomoč kak kalampera, jabuke, mrkvo, olje, meljo, cukora, rižo, konzerve, vodo i se drugo za jesti kak i se drugo kaj ljudi na Banovini nucajo. HVIDR-a Jug i Zrinska garda so za tri – štiri dni nabrali 10 tona sega (jesti, postelina…) kaj

so otpelali v Sisak, a posle so još otpelali deset posteli, agregata i grijalice. Moram pofaliti Đureka Horvatovoga i jegov Tehnix, šteri je za par dni napravil kučice za stanuvanje i poslal je mam par komadi doli na vuglede, a ve dela još sto kučici i to po sindikalnoj ceni. Neje niti gospođa Bernarda ostala po strani, ona puni Đurekove kučice z madracima i posteljaj i se to po sindikalnim cenama, a bode donirala još 300 madracov sam dok javijo kak velike ili kak male nucajo, de i da. Naši ljudi pomažejo furt i navek tam de treba i da treba. Nemamo se kaj bi šteli i dobra srca imamo i z tem se moremo štimati.

Kaj se dotikavle te nevole na Banovini javil se je Milorad Pupovac Pupi i pak je zahuzal, očem reči, vritnul v kmico. Rekel je kak so v potreso poginuli dva Srbijanci i jedna pucka z mešanoga braka, kaj bi rekli da so poginula dva i pol Srbina. No, ali je ne rekel kaj to znači mešani brak, jerbo so si braki mešani šteri imajo deco i ak so v brako mož i žena!

Civilnoj zaštiti i Črlenomo križo je trelo tjeden dni kaj se posložijo i počnejo reda delati po Glini, Petrinji, Sisko… i celi Banovini, ali zato so več drugi den bili barajt si profiteri, tati, očem reči, cigani šteri so jemali pomoč štera je dohajala i skladali so vu svoje kombije i kamijončeke, vozili 50 ili 100 kilometrov fkrej i prodavali po pol cene. Hajdi je dugo trelo kaj so policaji tem ttima stali na rep. Bilo je i onih čije so hiže ostale cele, ali jim je to ne nikaj smetalo pak so i oni punili svoje garaže, pelnice, komore ili pak škedje. Vidite kak te vuteske fletno dojdo kcoj i služijo na ljuckim nevolama, a oni šteri bi morali biti barajt od prve minote jiv ga nigdi ne.

Dok tre delati teško jiv je kcoj dobiti, ali zato si saki mesec na vreme dojdo po plačico, a i božičnico so si pomehnatili.

Kak se nam odrekel minulogo leta, makar je bilo prestupno, ak sam vejč pot bil pod stolom zbog potresa neg zbog pijače!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Jesu li građani promijenili naviku ispijanja kave?

Od 27. studenog kafićima je zabranjen rad zbog epidemioloških mjera koje su i dalje na snazi. Ta je odluka produžena do 31. siječnja. Do tada građani moraju pronaći alternativne puteve ispijanja kave. Dok većina prakticira kućnu kavu, ima i onih koji kavu za van uzmu na benzinskim pumpama ili pekarnicama. Često se kaže kako je ispijanje kave u našem mentalitetu.

To je dio našeg društvenog života. Pitali smo građane kako su promijenili naviku ispijanja kave te hoće li se vratiti u kafiće jednom kad se ponovno otvore. (dv, zv)

diše jerbo je slamka (čitaj: cepivo) za štero se moremo prijeti se jakše i jakše. Oni ili mi šteri bodemo preživeli to nevolo od korona vuteske bodemo to pripovedali svojim vnukima. A oni šteri so zgubili trko z koronom te so ne meli srečo!!??

Kak sam vam rekel antikorona cepivo je došlo i saki den dohaja se vejč kak staro tak i novo zmišleno, ali nebremo si najempot biti cepleni i moramo čakati svojega reda. Navek so je oni šteri morajo biti predi na redo, a si mi drugi bodemo došli na red jenoga lepoga dneva, a mortik i predi. Znate kak je to več, nešterni morejo čakati svojega reda, a nešterni so nestrplivni pak se rivlejo prek reda. Fčera sam videl jenoga mlajšega v našemo parko, bil je dosti bledi, zbešeni i pene je kosal (najbrž je bil „zaraženi“) i sam se je cepil. Saka čast takšima kuražnima.

Moj pajdaš Tonča je čistam drugačeši, on se norca dela z korone i veli da se bode cepil unda dok bode jegov Hajduk prvak Lejpe

Nenad Avramović, Koprivnica - Pa bar dva put dnevno inače pijem kavu u kafiću. Ne vjerujem da bih se dugoročno mogao priviknuti na ovakav režim. Ma, fali to svima i meni normalno. Sad kavu pijem doma, ali ne mogu si skuhati kao u kafiću.

Draga Keler, Kotoriba - U kafić idem popiti kavu kad idem s posla, a vlak mi dugo kasni.

Morala sam promijeniti tu naviku i sad vlak čekam vani na hladnoći.

Kavu pijem doma ujutro, ali nije to to. Jedva čekam da se opet otvore.

Laura Furdi, Novo Selo Rok Fali mi pijenje kave u kafiću. Ne pijem baš svaki dan, ali dva puta tjedno sigurno. Volim otići kavu popiti u kafić zbog društva, mogu se naći s prijateljima kad god hoću, a i finija je kava nego kod kuće. Trebalo bi otvoriti kafiće, sad se i smanjio broj zaraženih.

mi prodiremo dublje

Mirjana Mošmondor, Zasadbreg - Inače radim u kafiću, sad trenutno ne, ali dok radim, popijem dvije kave dnevno sigurno. Sad idem kolegici na kavu, ali dugoročno se ne bih mogla naviknuti na kavu bez kafića. Jedva čekam da se ponovno otvorimo i počnemo raditi.

www.teamgradjenje.hr

Jura Lajtman, Čakovec - Fali mi i jedva čekam da se to vrati na staro. Inače pijem barem jednom u danu. Zapravo, ne pijem sad kavu. Kad se sve vrati i otvori, svakako ćemo ponovno piti kavu u kafiću.