Međimurske novine 1324

Čakovec, PETAK, 29. siječnja 2021.

Broj 1324

Cijena 10 kuna

POPUŠTANJE MJERA manje od očekivanog s obzirom na rapidan pad broja bolesnih

IVAN BOŽIĆ iz Murskog Središća spojio je nemoguće i stvorio Humanu Novu, prepoznatljivi brend socijalne zadruge u Međimurju i Europi

str. 3

Godina XXVI.

Osnovce u škole, a ugostitelje na koljena

str. 6-7

NIJE SVE TAKO CRNO, mlade obitelji Borko iz Čakovca i Tisaj iz Donjeg Kraljevca s troje djece prkose demografskoj slici

Treba znati iz čovjeka izvući ono najbolje

TEMA BROJA Sretna obitelj Borko na okupu: Majka Suzana, otac Tino, kćerkica Jana i sinovi Teo i Toma

Ljubav se ne može kupiti, ali se može roditi

str. 17

str. 32

str. 11

Vlado Vuk: Ja sam prvi Kada Rausove str. 12 za to da nastupaju, smijeh se Život uz afričkog tvora se to vredi prolama dvoranom!

ENA VLAH iz Čakovca vlasnica je egzotičnog kućnog ljubimca

IGNAC ŠARDI iz Selnice, dobitnik županijske Nagrade Zrinski

KATARINA I SIMONA RAUS, baka i unuka glumice iz Štrigove

str. 15

ŠTO KAŽU pre­loški zaljubljenici u Dravu o uređenju prostora Marine u novo ruho

Tijelo ubijene Jasmine nije stavljeno u škrinju u kući!?

str. 8

str. 3-4

ČAKOVEČKI ODVJETNIK Krešimir Golubić na Vrhovnom sudu pokušava srušiti presudu od 15 godina zatvora Smiljani Srnec

Priznanje je nagrada za moj prekovremeni rad

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. siječnja 2021.

Iskrcavanje stambenog kontejnera u Glini u koji je uselila četveročlana obitelj Barukčić čija je kuća teško stradala u potresu

GRAD ČAKOVEC glinskoj obitelji Barukčić osigurao krov nad glavom

Obnovu kuće dočekat će u komfornom kontejneru Zahvaljujući Gradu Čakovcu još jedna glinska obitelj ima krov nad glavom.

Potres, koji je 29. prosinca prošle godine pogodio Sisačko-moslavačku županiju uz nenadoknadive ljudske žrtve, mnoge je obitelji ostavio bez krova nad glavom.

Jedna takva je i četveročlana obitelj Barukčić, koja od danas, zahvaljujući Gradu Čakovcu, obnovu obiteljske kuće čeka u novom stambenom kontejneru. Ova obitelj i bez potresa vrlo teško živi, otac Dragan skrbi se za dvoje malodobne djece te teško bolesnu suprugu. Kuća im je teško stradala u potresu, a sa svakim novim podrhtavanjem tla pojavljuju se nova napuknuća. Stoga im je Čakovec, na inicijativu Grada Gline, odlučio pomoći te u donjokraljevečkom poduze-

ću Tehnix kupio stambeni kontejner. Ovaj mali privremeni dom ima 24 četvorna metra korisnog prostora te će Barukčićima omogućiti da povratak u svoju kuću čekaju u primjerenim životnim uvjetima.

Gradonačelnik Kovač naglasio je solidarnost našeg grada s potresom pogođenim područjima: - Odmah nakon potresa financijski smo pomogli i Glini i Petrinji te osigurali da se brojni građani donacijama uključuju u akcije i pomoći.

Procijenili smo da je stambeno zbrinjavanje trenutno prioritet te vjerujem da će i ostale sredine pomoći da krov nad glavom dobiju svi oni koji zbog oštećenja ne mogu živjeti u svojim kućama.

(BMO)

MEĐIMURSKI SPORTAŠI na čelu s Nikolom Lukmanom skupljali sredstva za Luciju Fleten

Lovro Rusak kupio Ronaldov dres za 7000 kuna U humanitarnoj aukciji Međimurski sportaši daruju za Lucijin normalan život (kupnju proteze) sudjelovali su mnogobrojni sportaši iz Međimurja, ali i ljudi dobre volje iz cijele Hrvatske koji su kupovali dresove koje smo nudili na aukciji. Na aukciji je ponuđeno 36 raznih sportskih artikala, a ukupno je sakupljeno 31.365 kuna.

Pokretač akcije je Nikola Lukman iz Čakovca koji se humanitarnim radom bavi od malih nogu, a aktivnije se počeo baviti osnivanjem vlastitog sportskog portala.

- Cilj je bio prikupiti što više sredstava kako bi se Luciji pomoglo u realizaciji humanitarne akcije. Sam odaziv sportaša ugodno ga je iznenadio i ovim putem zahvaljuje svim međimurskim, ali i ne međimurskim sportašima koji su sudjelovali u akciji.

Također, veliko hvala i ljudima koji su kupovali dresove.

Zajedno smo učinili jako puno i ponovno pokazali kako Međimurje, ali i Hrvatska mogu disati kao jedno. Na aukciji za najvišu cijenu prodao se dres Cristiana Ronalda kojeg je ku-

Praktična vrećica Međimurskih novina dobro dođe i u Tanzaniji!

Zbog humanitarne volonterke Martine Strahije iz Novog Sela Rok vrećica Međimurskih novina stigla je i do Tanzanije. Afrička djeca vrećicu koriste kao školsku torbu. (dv, foto: Martina Strahija)

pio međimurski košarkaš i poduzetnik Lovro Rusak za 7000 kuna.

- Budući da osobno poznajem Luciju, htio sam pomoći u akciji. Veliki sam ljubitelj Cristiana Ronalda, a kupnjom njegovog dresa spojio sam ugodno s korisnim. Dres ću uokviriti i staviti na zid kao uspomena na humanitarnu akciju, rekao je Lovro Rusak. Podsjetimo da je humanitarna akcija uspješno okončana u rekordnom roku u kojem je prikupljeno i više od potrebnih 70.000 eura. Zahvala svima koji su se uključili. (dv)

tjedna

IZUZETNO VELIKI INTERES Međimuraca za cijepljenje protiv koronavirusa

Prijave za cijepljenje i elektroničkim putem Piše: Vlasta Vugrinec

- Zaključno s 27. siječnjom u Međimurskoj županiji je cijepljeno 2482 osobe. Drugu dozu je primilo 703 osoba, a još će u ovom tjednu prema planu biti cijepljeno drugom dozom 316 osoba, odgovorila je za naše novine Višnja Smilović, voditeljica Djelatnosti za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo, na upit o tome kako protječe cijepljenje s obzirom na to da Hrvatska, kao i većina zemalja EU, neće dobiti tako brzo naručene količine cjepiva.

Svi koji su cijepljeni dobivaju drugu dozu na vrijeme

Nikola Lukman pokrenuo je akciju u kojoj su se skupljala sredstva za stradalu Luciju iz Cirkovljana

FOTO

Kako sada stvari stoje, plan cijepljenja stanovništva, koji je početkom ove godine bio pomno razrađen i podijeljen u tri faze, očito će se morati mijenjati i vremenski pomicati. Stvar je samo u tome što u ovom trenutku nitko ne zna niti pak se usudi s bilo kakvom sigurnošću bilo što konkretno reći jer sve ovisi o raspoloživosti, odnosno dostupnosti cjepiva.

- Distribucija cjepiva je ograničena, odnosno količine su smanjene i za RH, ali i za cijelu EU, no mi za sada uspijevamo cijepiti sve osobe s drugom dozom prema previđenim razmacima, jedino će sljedeći tjedan oko 64 % osoba primiti drugu dozu u predviđenom razmaku od 21 dan od prve doze, a preostalih 36 % drugu će dozu primiti u sljedećem tjednu s razmakom od 25 do 27 dana

od prve doze, navodi dalje dr.

Smilović.

Iako se ne zna kad će krenuti druga faza cijepljenja kojom su obuhvaćeni kronični bolesnici i osobe starije od 65 godine, građani neumorno zovu u pozivni centar i prijavljuju se za svoju prvu dozu. Poziva je toliko da je centar zagušen i jednostavno 4 osobe koje u njemu rade ne stignu odgovoriti na sve njih.

- Dnevno zove i po 500 ljudi, a naši su kapaciteti oko 300, kaže Branko Vrčić, ravnatelj čakovečkog Doma zdravlja.

Prijave za cijepljenje elektroničkim putem

Istina, na naš prošlotjedni upit poručio je ukoliko dođe upravo do takve situacije, oslobodit će se još koja linija ili pak će se uvesti i rad u

popodnevnoj smjeni. Centar, naime, pozive prima svakim radnim danom od 7:30 do 15 sati. Očito je kako od toga neće biti ništa, već je rješenje ovog problema najavljeno uvođenjem tzv. informatičke platforme, odnosno svi zainteresirani moći će se sami prijaviti za cijepljenje elektroničkim putem.

- U izradi je informatička platforma koja bi svjetlo dana mogla ugledati tijekom desetak dana, dodatno nam je pojasnila Sonja Tošić Grlač, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb.

To znači da će se svi građani moći upisati putem prijavnice koja će biti dostupna u prvo vrijeme samo na internetskim stranicama Doma zdravlja Čakovec. Uz prijavnicu, bit će tu i upitnik, naravno uz popratna objašnjenja,

Autor karikature: Damir Novak u koji će se morati upisivati svi traženi podaci od imena i prezimena, OIB-a, povijesti bolesti i ostalim stvarima koje su potrebne kako bi se pristupilo cijepljenje. Drugim riječima, o svemu onome što su do sada građane ispitivali djelatnici u pozivnom centru.

Važno je reći kako se ne moraju prijavljivati svi članovi jedne obitelji ponaosob, već to može učiniti samo jedan u ime svih. Nakon prijave i kad će se konkretnije nešto više znati o početku druge faze kampanje cijepljenja, svi će dobiti povratne informacije o mjestu, vremenu i datumu cijepljenja na svoj e-mail.A svi oni koju se su već prijavili kod svog obiteljskog liječnika ili pak su zvali u pozivni centar, ne moraju to ponavljati.

Jer svi pozivi i prijave ujedinit će se na jednom mjestu.

29. siječnja 2021.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

VIJEST(I) TJEDNA

Marijana Tisaj: Zašto ne bi imali troje i više djece!?

Ugostitelji su opet ostali razočarani, tako da neće moći ponovno otvoriti ni terase o čemu se pričalo posljednjih dana

OD OČEKIVANOG popuštanja mjera samo povratak svih osnovaca u škole

Ništa od kave u kafiću, nema popuštanja za ugostitelje Uzalud smo se veselili značajnijem popuštanju mjera. Vlada se na kraju odlučila samo na povratak svih osnovaca u škole Koronavirus je popustio stisak i epidemiološka situacija, kako u Međimurju tako i u ostatku Hrvatske, je puno povoljnija nego u studenom i prosincu prošle godine. Potkraj prošlog tjedna zbog povoljnijih trendova iz Nacionalnog stožera dali su naslutiti da će popustiti neke mjere.

U opciji je bila mogućnost otvaranja teretana, a za kafiće prodaja kave za van. Međutim, uzalud smo se veselili značajnijem popuštanju mjera. Vlada se na kraju odlučila samo na povratak svih osnovaca u škole.

Uoči sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković dao je do znanja da od 1. veljače u škole na nastavu mogu krenuti učenici viših razreda osnovnih škola, a omogućit će se i veći broj sportskih aktivnosti na otvorenom.

Pritom je najavio kako će se mjere revidirati sredinom veljače.

- Što se tiče koronavirusa, situacija je i dalje povoljna u odnosu na onu od prije nekoliko tjedana.

Padaju brojevi i novozaraženih i smrtnosti. Nakon rasprave s cijelom Vladom i sa Stožerom, u poziciji smo da pošaljemo određene poruke koje bi od 1. veljače značile popuštanje mjera u samo dva segmenta, po-

vratak osnovaca u škole i određenih aktivnosti na otvorenom, kazao je premijer. Dodao je: - S obzirom na usporavanje distribucije cjepiva, vrijeme je za visoki stupanj opreza.

Ugostitelj Davor Kocen: Na koljenima smo!

Ugostitelje neublažavanje mjera vodi u sve nezavidniju situaciju. Što su duže zatvoreni, to se više u pitanje dovodi njihovo poslovanje. Na trenutnu situaciju u ugostiteljstvu za Međimurske novine osvrnuo se Davor Kocen iz Svetog Martina na Muri.

- Na koljenima smo. Teško je za izdržati. Još ide nekako s dostavom hrane, ali s druge strane u kafićima nam dolaze na naplatu računi za internet, struju, vodu i telefon. Tu su uz sve to i troškovi najma, a prihoda u kafićima uopće nemamo, rekao nam je u razgovoru Davor Kocen, koji uz kavanu Arku u Svetom Martinu na Muri i u Pleškovcu, u najmu ima Caffe bar Bazu u Jurovcu, kao i Mlinarsku kuću, poznatu turističku točku u Žabniku kod Svetog Martina na Muri.

Nije teško samo poslodavcima ugostiteljima, već i radnicima koji itekako osjećaju teret ove krize, kaže naš sugovornik. Naknada

od 4000 kuna nije dovoljna za normalan život i pokrivanje svih mjesečnih, tekućih troškova.

- Otvaranje terasa neće nam pomoći. Teško da će se lokalnim kafićima isplatiti raditi za deset kava koje će netko naručiti izvana, zaključuje u nastavku Kocen.

Nastava u razredu, tjelesni na otvorenom Stožer civilne zaštite Međimurske županije održao je konferenciju za novinare u četvrtak na kojoj su potvrdili sve ono o čemu je odlučio Nacionalni stožer.

Od ponedjeljka svi međimurski učenici osnovnih škola od 1. do 8. razreda vraćaju se u školske klupe.

Za srednjoškolce ostaje odluka da nastavu u razredu imaju samo maturanti. Za ostale epidemiolozi nisu dali zeleno svjetlo za povratak u školu, kazao je župan Posavec, ali će se za tjedan ili dva ponovno odlučivati hoće li i oni u razrede.

- Preporuka za nastavu tjelesnog odgoja je da se što više održava na otvorenom, a u zatvorenom kad to veličina dvorane dopušta. Ostale rekreacijske i amaterske sportske aktivnosti još su na čekanju, kazala je Blaženka Novak, pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu.

(BMO, S. H.)

BROJKE OBOLJELIH od koronavirusa u Međimurskoj županiji u padu

U bolnici sve manje oboljelih od težih posljedica korone U Međimurskoj županiji je do četvrtka bilo ukupno 270 pozitivnih osoba na koronavirus.

U mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo MŽ do sada je uzeto 37.345 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije. Trenutačno su na bolničkom liječenju 53 pacijenta zbog koronavirusa. U protekla 24 sata hospitalizirana su 3 pacijenta, a otpušteno je 7 pacijenata. Na invazivnoj respiraciji se nalaze 3 pozitivna pacijenta, a preminulih osoba nije bilo.

- Daleko je to od dobrog i od opuštanja, kazao je oprezno Tomislav Novinščak, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec.

Dodao je da je zdravstvena struka svjesna postojanja uobičajenog obrasca epidemije u tri vala (!?) i stoga nema mjesta nekom značajnijem opuštanju.

Inače optimistični Novinščak ovaj put “puše na hladno”, kao i većina njegovih kolega liječnika i epidemiologa koji zazivaju i dalje “oštre mjere” iako je posve vidljivo da je samo dio njih opravdan. Naime, sada je već posve sigurno da smo

u Međimurju sve bliže “imunitetu krda” jer je više od 40 posto Međimuraca došlo u dodir s virusom i da su mnogi od njih stekli prirodni imunitet.

Stoga je prava šteta što je zakazala pretjerano birokratizirana EU koja je izgubila borbu za cjepivo protiv SAD-a, Izraela i Velike Britanije. Naime, da su se u ova dva-tri zimska mjeseca cijepili svi stariji i kronično bolesni, do proljeća bismo vjerojatno bili županija koja je dobila “rat” protiv korone.

Ipak, s obzirom na povoljnije brojke, prošli tjedan je reaktiviran kirurški odjel, a ovaj tjedan i internistički odjel, također je kazao ravnatelj bolnice.

Dodao je da se popunjavaju i liječnički timovi zahvaljujući cijepljenju ili preboljelom koronavirusu, tako da su na COVID-19 trenutačno pozitivna 4 liječnika.

- Današnja 7-dnevna incidencija iznosi 166, a 14-dnevna incidencija iznosi 347 te bilježimo stagnaciju epidemioloških podataka. Od 3. prosinca 2020. godine u Međimurskoj županiji bilježimo silaznu putanju, što budi optimizam, poručio je župan Matija Posavec. (bmo, dz)

U vrijeme naših djedova i baka najnormalnije je bilo imati petero, šestero ali i više djece. S vremenom su se trendovi mijenjali, pa se danas mlade obitelji odlučuju za jedno do dvoje djece. U novom broju Međimurskih novina istražujemo aktualne demografske trendove na području Međimurja. Razgovarali smo s dvije mlade obitelji, Borko iz Čakovca te Tisaj iz Donjeg Kraljevca koje su odlučile imati troje, ali i potencijalno više djece. Kakva je demografska slika Međimurja, komentira dr. sc. Hrvoje Šlezak, a donosimo i u kojim mjestima protekle godine nema novorođene djece. Više pročitajte na str. 4.-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Ignac Šardi dobitnik Nagrade Zrinski Malo tko je u Međimurju aktivan u svim segmentima društva kao što je to Ignac Šardi iz Selnice. Stoga i ne čudi da je ovogodišnji dobitnik Nagrade Zrinski za postignute izvanredne rezultate na području jačanja tehničke kulture i širok angažman u gospodarskom i društvenom životu. Ako to netko zavređuje, bez ikakvog kalkuliranja možemo reći da je to ovaj Selničanin koji je u utorak, 26. siječnja proslavio 68 godina pa mu ova nagrada dođe i kao najljepši rođendanski poklon koji je mogao dobiti. Članak donosimo na str. 11.

Lažno nazvao vatrogasce i hitnu Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 20. siječnja podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1999.) zbog počinjenja produljenog kaznenog djela lažne uzbune. Optužnicom se 22-godišnjaka tereti da je 2. lipnja 2020. u Pribislavcu nazvao javnu vatrogasnu postrojbu, lažno se predstavio i dojavio da je u tom mjestu došlo do požara na automobilu te bi moglo doći do eksplozije. Više pročitajte na str. 8.

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. siječnja 2021.

KAKVA je trenutna demografska slika Međimurja otkrili smo u razgovoru s dr.

U

vrijeme naših djedova i baka najnormalnije je bilo imati petero, šestero ali i više djece.

S vremenom su se trendovi mijenjali, pa se danas mlade obitelji odlučuju za jedno do dvoje djece. Naravno, i dalje ima obitelji koje se odluče imati troje ili više djece, ali ne u opsegu kako je to bilo prije. Krika, smijeh, veselje, ali i dobra organizacija vremena obilježje su obitelji koje odluče imati više djece.

Jedni su od njih supružnici frizerka Suzana (30) i elektrotehničar Tino Borko (38) iz Čakovca. Ponosni su roditelji troje djece, petogodišnjaka Tea, dvogodišnjaka Tome i najmlađe kćerkice Jane kojoj je tek četiri mjeseca.

Kako nam je rekla majka Suzana, dolazi iz velike obitelji, pa je oduvijek maštala o troje djece.

- Za sad sve uspješno organiziramo i trudimo se provesti zajedno čim više kvalitetnog vremena. S obzirom na komplikacije u prošloj trudnoći te duži boravak u bolnici, bilo je dosta planiranja vremena, no sve smo uspjeli, rekla je 30-godišnjakinja iz Čakovca.

Za više djece odlučila se i mlada obitelj Tisaj iz Donjeg Kraljevca. Marijana (29) i Martin (33) roditelji su trojice sinova, Ariana, koji će uskoro navršiti šest godina, Artura, koji će navršiti četiri godine te najmlađeg Arona, koji je napunio sedam mjeseci. Kako nam je rekla Marijana Tisaj, kad su se vjenčali, znali su da odmah žele dijete, a tako je i bilo, nakon nekoliko mjeseci su saznali da dolazi beba.

Obitelj Tisaj: Djeca su blagoslov, a ne teret

- Nikada se nismo ograničavali brojem djece. Možda je to zbog toga jer sam iz

Hercegovine pa je kod nas normalno imati više djece.

Nas je pet sestara u obitelji, stric mi ima petero djece, teta četvero. S druge strane, muž Martin ima samo sestru i svi s njegove strane imaju jedno ili maksimalno dvoje djece, rekla je Marijana.

Jedino četiri općine imaju veći broj rođenih nego umrlih. To su Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica i Pribislavec, općine u kojima se nalaze i najveća romska naselja u Međimurju Kad su rodbini rekli da će imati i treće dijete, susreli su se i s predrasudama.

- Neki su nam rekli da što će nam još djece, jer imamo dvoje, a opet drugi dio je rekao koliko je to prekrasno, ali da se oni ne bi usudili. Nekada stvarno ne razumijem kakvu prijetnju ljudi vide u tome da imaju više djece. Naravno, moraš se više boriti u životu, moraš se nekih stvari odreći na određeni period, ali samo dok je zdravlja i dok se oni dobro slažu, svega će biti. Jer ljubav se ne može kupiti, ali se može roditi, rekla je Marijana Tisaj, inače rodom iz Hercegovine koja se skrasila u Donjem Kraljevcu.

- Što se tiče pitanja hoćemo li imati više djece, nećemo nikada reći ne. Nama su djeca blagoslov, a ne teret.

Bezveze možda to naglašavam, jer tako bi trebalo i biti.

Ne kažemo da nema izazovnih perioda i da nekada zna biti, neću reći teško, ali naporno je možda prava riječ, ali i to se organizira, prespa-

va i slično, zaključuje mlada majka trojice sinova.

U Međimurju u 2020. godini rođeno 1163 djece

Kakvo je zapravo brojčano stanje u Međimurskoj županiji, istražili smo u novoj temi Međimurskih novina.

Na početku svake godine izlaze brojke za prošlu, pa je tako u državne matice rođenih u 2020. godini upisano 1163 djece u Međimurju, prema podacima matičnih ureda za 2020. godinu u Međimurju. Od ukupnog broja rođeno je 565 ženske djece i 598 muške djece te je od toga u braku rođeno 619 djece, a izvan braka 544.

Usporedno, 2019. godine u državne matice upisano je 1091 živorođene djece.

Prema nacionalnoj pripadnosti rođeno je 855 Hrvata, 292 Roma te ostalih nacionalnosti 16. Rođeno je 15 parova blizanaca. U državne matice umrlih u 2020. godine upisane su 1350 umrle osobe. Od ukupnog broja umrlih osoba upisano je 688 žena te 662 muškaraca. Po nacionalnoj pripadnosti u maticu umrlih upisana su 1305 Hrvata, 21 Rom te ostale nacionalnosti 24.

Ako pratimo broj rođenih i umrlih po međimurskim naseljima, jedino četiri općine imaju veći broj rođenih nego umrlih. To su Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica i Pribislavec, općine u kojima se nalaze i najveća romska naselja u Međimurju.

Slemenice, Otok, Donji Pustakovec, Preseka, Prhovec, Merhatovec, Plešivica, Zebanec Selo, Čestijanec, Grkaveščak, Jurovčak, Kapelščak i Leskovec naselja su u Međimurju u kojima protekle godine nije rođeno niti jedno dijete.

Martin i Marijana Tisaj iz Donjeg Kraljevca kažu kako je imati veliku obitelj pravo bogatstvo

Bezuvjetna lju može kupiti, a

Obitelj Borko iz Čakovca ima troje djece te poručuju da je sve obaveze moguće savladati uz dobru organizaciju vremena

Demografske brojke na našem području već duži niz godina proučava dr. sc.

Hrvoje Šlezak, predavač na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Odsjeka u Čakovca. Predaje geografiju

te sva četiri kolegija vezana uz metodiku prirode i društva. Hrvoje Šlezak i sam je otac petero djece, a ujedno je i jedan od rijetkih na našem području koji barata s brojkama i trendovima vezanih uz demografiju. Na samom početku razgovora naglasio je kako demografski stojimo loše.

Hrvoje Šlezak: Demografski stojimo loše - Svi pokazatelji koji su se uzimali u obzir prilikom nekih demografskih procjena ukazali su na brojke koje sad i zaista ostvaruju. Generalno, uopće ne stojimo dobro.

Donedavno smo bili u prosjeku Hrvatske, sada ako gledamo većinsko stanovništvo, izuzevši romsko, stojimo ispod hrvatskog prosjeka.

Stopa nataliteta Republike Hrvatske je 8,9 promila, što je broj rođenih na tisuću stanovnika, dok je Međimurska županija prošle godina bila na 10,7 promila, što je iznad hrvatskog prosjeka.

Šlezak objašnjava i zbog čega je to tako.

- Ako gledamo stope prirodnog kretanja prema nacionalnosti, tako još uvijek iznad prosječnu vrijednost možemo zahvaliti upravo romskom stanovništvu. Ako uzmemo u obzir samo većinsko stanovništvo, stopa nataliteta je i ispod hrvatskog prosjeka s vrijednošću od 8,6 promila, dodaje Šlezak.

Ipak, kad se gleda indeks starenja, Međimurska županija je naspram cijele Hrvatske u nešto povoljnijem položaju. No, Šlezak kaže kako je to daleko od onoga što bi u nekoj doglednoj budućnosti moglo omogućiti demografski oporavak ili pozitivne trendove.

- Sva društva prolaze proces demografske tranzicije. U početnim fazama društva imamo visoke faze i rodnosti, ali i smrtnosti.

Samim društveno-tehnološkim napretkom određene društvene zajednice dolazi do znatnog pada smrtnosti te dolazi do toga da još uvi-

29. siječnja 2021.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

. sc. demografom Hrvojem Šlezakom

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

jubav se ne ali se može roditi

Hrvoje Šlezak, dr. sc. predavač na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Odsjeka u Čakovca

jek postoje visoke stope rodnosti i niske stope smrtnosti.

To je period najintenzivnijeg porasta broja stanovnika.

No, daljnjim društvenogospodarskim razvojem toga društva polako i te stope rodnosti počinju padati te se zadržavaju na završetku procesa na niskim razinama. Bilo bi najpovoljnije kad bi stope rodnosti bile više od stopa smrtnosti, ali nažalost, kod nas već desetljećima imamo obrnutu situaciju u kojoj je veći broj

umrlih od rođenih, nastavlja demograf Šlezak. Jedan od velikih uzroka, dodaje Šlezak, je snažna emigracija stanovništva koja je prisutna u Hrvatskoj. Emigriraju većinom mladi, radno sposobni ljudi. Kad odlazi čovjek od 20 do 25 godina, s njim odlaze i njegova potencijalna djeca koja su se trebala roditi u Hrvatskoj. Tako se odlaskom mladih ljudi gube i buduće generacije.

Hoće li korona donijeti “baby boom”?

- Trenutno su u periodu umiranja generacije rođene nakon 2. Svjetskog rata, u poslijeratnog periodu. Teorije su dokazale da nakon rata imamo neku vrstu “baby booma”, to jest nadoknađuje se rađanje koje se odgodilo tijekom rata. Mislim da korona, koja se percipira kao jedno vrlo krizno razdoblje, neće donijeti novi babyboom.

Laično je razmišljanje da su ljudi puno doma jedni s drugima pa će to donijeti i novu

djecu. Dapače, procjenjujem da će biti obratno zbog toga jer je korona donijela novu nesigurnost. Ponajviše u smislu posla i egzistencije, odnosno onoga što je važno u planiranju djece i obitelji, kaže Hrvoje Šlezak.

U zadnje dvije, tri godine emigracijski val se ipak malo stišao, jer su se počeli događati gospodarski pomaci u Hrvatskoj. No, kako nastavlja Šlezak, vjerojatno će zbog korone ponovno doći do problema, time i novog vala iseljavanja. Za očekivati je da će nama susjedne razvijenije zemlje ranije izaći iz krize uzrokovane pandemijom koronavirusa u kojima će se javiti potreba za novom radnom snagom. To će uvjetovati novi val iseljavanja iz našeg prostora. Time ćemo ponovno gubiti mlado stanovništvo i na taj način ulazimo u začarani krug nemogućnosti demografskog oporavka. Uz iseljavanje stanovništva dogodio se i pomak početka reproduktivnog razdoblja. To je prvenstveno zahvaljujući

obrazovnom sustavu. Žene često studiraju do 24, 25 godine. Nakon toga kreće početak poslovnog razdoblja, a kad se sve to ostvari, žene su često već u 30-im godinama.

- Nekad se na pragu dvadesetih godina počelo s rađanjem, dok se danas to pomaknulo na početak 30-ih godina. Tu se sigurno, u ge-

5

TEMA BROJA

Broj rođenih po svim naseljima u Međimurju Iz najnovijih podataka matičnih ureda za 2020. godinu u Međimurju može se iščitati brojčano stanje rođenih za svako naselje u Međimurju. Tako je u glavnom gradu Međimurja, Čakovcu, uz sva okolna mjesta koja mu pripadaju, prošle godine rođeno 288 djece. U Gradu Mursko Središće, uz okolna mjesta koja mu pripadaju rođeno je 58 djece, u Gradu Prelogu 80 djece. U Općini Belica rođeno je 31 dijete, Općini Dekanovec 8, u Općini Domašinec 12, Općini Donja Dubrava 18, Općini Donji Kraljevec 27, Općini Donji Vidovec 8, Općini Goričan 27, Općini Gornji Mihaljevec 19, Općini Kotoriba 27, Općini Mala Subotica 70, Općini Nedelišće 138, Općini Orehovica 48, Općini Podturen 45, Općini Pribislavec 62, Općini Selnica 25, Općini Strahoninec 23, Općini Sveta Marija 13, Općini Sveti Juraj na Bregu 43, Općini Sveti Martin na Muri 19, Općini Šenkovec 25, Općini Štrigova 34 i Općini Vratišinec 15 djece. Prema tome možemo zaključiti da na području Međimurske županije samo četiri općine imaju više rođenih nego umrlih. To su Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica i Pribislavec, općine u kojima se nalaze i najveća romska naselja u Međimurju.

Tako je u Maloj Subotici 54,3 posto rođenih Roma, u Nedelišću 47,1 posto, Orehovici 64,9 posto te u Pribislavcu čak 67,7 posto rođenih Roma. (dv)

neracijskom smislu, izgubilo deset godina reproduktivne zrelosti koja nije iskorištena.

Time i oni koji žele imati više djece, a jednostavno to više ne stignu, dodaje Šlezak. No, kaže kako se takvi trendovi ne viđaju samo kod visokoobrazovanih osoba. Trend osnivanja obitelji pomaknuo se gotovo kod većine mladih. Državne mjere bi, kaže Šlezak, trebale odreagirati te stvoriti osmišljenu demografsku politiku u kojoj bi mlade obitelji, koje već imaju zaposlenje, potaknuli na osnivanje obitelji.

- Treba priznati da Hrvatska nema kvalitetno razrađenu demografsku politiku, prvenstveno u smislu pronatalitetne politike.

Imamo čitav niz mjera, koje su međusobno nepovezane, te često samo parcijalno donose neke rezultate. Jedno od toga je pitanje dječjeg doplatka. Ono ključno što država nije napravila je što pitanje imanja djece nije postavljeno na razinu vrijednosnog sustava. Neophodna nam je snažna kampanja

Popisivanje stanovništva kreće početkom travnja

Popis stanovništva provodi se svakih deset godina.

Tako će popisivači izaći na teren u travnju 2021. godine.

Prema zakonu koji je donesen, popis stanovništva će se održati tijekom mjeseca travnja, a kako je naglasio Šlezak uskoro bi trebale početi i edukacije popisivača. Tako građani mogu očekivati da će popisivači doći u njihov dom od 16. travnja 2021. do 7. svibnja 2021. No, Šlezak napominje kako ove je ove godine postoji mogućnost da će dio stanovništva i sam moći upisati svoje podatke putem sustava e-građanin, a da će popisivači doći potpisati onaj dio ljudi koji nisu sami kroz sustav unijeli svoje podatke.

Popisivači će u manjem broju slučajeva, doći i u kućanstva koja su sama odradila popis, u smislu formalnosti i kontrole obuhvata i kvalitete podataka prikupljenih Popisom, jer je to prvi put da se podaci prikupljaju samostalnim upisom. (dv)

Slemenice, Otok, Donji Pustakovec, Preseka, Prhovec, Merhatovec, Plešivica, Zebanec Selo, Čestijanec, Grkaveščak, Jurovčak, Kapelščak i Leskovec naselja bez novorođene djece u protekloj godini koja kaže će reći da je dobro, lijepo i potrebno i lijepo imati djecu. Naravno, takva kampanja ne smije ostati samo na načelnoj razini, već kroz čitav niz međusobno povezanih mjera olakšati takvim obiteljima uzdržavanje te djece od adekvatno plaćenog zaposlenja, preko financiranja boravka djece u jaslicama i vrtiću raznih drugih oblika potpora i olakšica.

Dječji doplatak je zgodna mjera, ali ona je kod nas socijalna mjera, a ne pronatalitetna. Trebalo bi razmišljati, kaže Šlezak, da se dodatno stimuliraju roditelji koji već sad imaju dvoje ili troje djece.

Kao primjer jedna od mjera može biti smanjenje poreza na automobil sa sedam sjedala za višečlane obitelji kojima je takav automobil nasušna potreba a ne nikakav luksuz.

Također, zaključuje Šlezak važno je i osmisliti i mjere koje će težiti usklađivanju profesionalnog i privatnog života roditelja, prvenstveno u smislu organizacije radnog vremena za majke koje bi više kvalitetnog vremena mogle trebale moći posvetiti svojim obiteljima.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IVAN BOŽIĆ iz Murskog Središća spojio je nemoguće i stvorio prepoznatljivi brend socijalne zadruge u Međimurju i Europi

29. siječnja 2021.

Treba znati iz čovjeka izvući ono najbolje!

- Zapošljavamo osobe s intelektualnim poteškoćama, slabovidne, s multiplom sklerozom, osobe starije životne dobi, one koji su dugo bez posla ili nikad nisu bili zaposleni te Rome. U tako šarolikoj skupini svatko vuče na svoju stranu i sve to treba uštimati i stvoriti sklad, ističe Ivan Božić Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

- Davali su nam 6 mjeseci, no i dalje smo tu, izborili smo se za svoje mjesto ne samo na hrvatskom tržištu, već smo proizvode počeli izvoziti u Austriju, Švicarsku i Njemačku, pohvalio se Ivan Božić, upravitelj socijalne zadruge Humana Nova iz Čakovca, koji je krajem prošle godine proglašen drugim najboljim menadžerom društvenih poduzeća za radnu integraciju u Europi!

Socijalna zadruga Humana Nova, kako je već dobro poznato, potiče zapošljavanje društveno isključenih osoba stvaranjem novih vrijednosti odbačenih predmeta i proizvodnjom kvalitetnih i inovativnih proizvoda. Na ovaj način Zadruga aktivno doprinosi održivom razvoju lokalne zajednice, smanjenju siromaštva i očuvanju prirode.

Osnivanje zadruge kao odgovor na izazove društva

Priča Humane Nove, koja je među prvima osnovana na postulatima socijalnog poduzetništva, započela je prije desetak godina. Bio je to svojevrsni odgovor na tadašnje izazove, vrijeme najveće gospodarske krize i propasti poduzeća, poput

MTČ-a, kada se u Međimurju našao velik broj tekstilnih radnica na burzi rada.

- Uz te žene, Međimurje se suočilo i s duplo većim postotkom osoba s invaliditetom u odnosu na ostatak zemlje, tu je i gotovo 9 % romske populacije, nabrojio je presudne trenutke.

Jedina olakotna okolnost bila je što se od 2005. godine selektivno odvajao otpad u domaćinstvu, pa tako i tekstil.

Svi su se ti momenti zaokružili po principu prakse koju je Teo Petričević vidio u Europi i prvi počeo primjenjivati u svojoj ACT grupi.

Istina, u vrijeme osnivanja zadruge nekako se vodilo i mišlju da smo blizu članstva u EU, tamošnjih socijalnih fondova i da će biti lakše i drugačije.

- Ne bude, nije bilo i još uvijek nije, kaže.

Ne zna u kom segmentu nije bilo poteškoća. Tu je, prije svega, bilo unutarnje (ne)shvaćanje jer je trebalo posložili različite mentalne sklopove. Jer zadruga zapošljava osobe s intelektualnim poteškoćama, gluhonijeme, slabovidne, s dijagnozom multiple skleroze, cerebralne paralize pa osobe starije životne dobi, one koji su dugo bez posla ili nikad nisu bili zaposleni, mladi nadobudni ljudi, a tu je i romska popula-

cija. U takvoj šarolikoj skupini, naravno, svatko vuče na svoju stranu i sve to treba uštimati i stvoriti sklad.

S druge strane, politika je bila da zadrugarstvo nudi mogućnost zajedničkog donošenja odluka i svi su u jednom trenutku postali važni u tome. No, to je tek segment međusobnih odnosa kojima treba dodati i uvođenje u proizvodne procese, osmišljavanje proizvoda, traženje i izlazak na tržište.

Država je 2016. godine donijela strategiju za razvoj društvenog poduzetništva koja, kaže, nije u primjeni ni dandanas. Zašto, ni sam nezna.

- Sada je već 2021., a zadruge i dalje nisu prihvatljiv oblik za razne natječaje, dok je to vani obrnuto. Ne postoji ni zadružni savez, ukinut je prije dvije godine kada su nas pripojili Ministarstvu gospodarstva. Stoga, zadruga postoji kao pravni oblik, kao i svaka druga firma. A to što smo takvi kakvi jesmo i što zapošljavamo ljude koje zapošljavamo, naša je unutarnja odluka.

Uvažavanje različitosti i odgovornost

Unutarnji dogovor bio je i da se sva dobit natrag reinvestira u nova kapitalna ulaganja, odnosno nove

U Humani Novoj nema norme, nema radnih subota ni minimalne plaće

strojeve, novu opremu i nova radna mjesta.

- Ako smo čemu pridavali punu pažnju i još to uvijek radimo, onda je to planiranje koje se detaljno radi na mjesečnoj bazi. I mic po mic, iz situacije u situaciju, negdje se dokažeš pa te netko prigrli k sebi, kao Čakom, Sobočan interijeri, Tehnix, na koje smo se uvijek mogli osloniti. I tako smo uspjeli pregrmiti te startne poteškoće, no to još uvijek nije bila garancija da će sve štimati.

Naime, nikad se nije znalo tko će sutra doći na posao, a zbog profila ljudi češća su bolovanja pa su se planovi morali često mijenjati i prilagođavati trenutnoj situaciji. Ono na čemu se jako puno radi i polaže velika pažnja je jednakost, uvažavanje različitosti, tolerancija i, naravno, odgovornost. Ljudi koji tu rade došli su sa svojevrsnim etiketama koje su ih pratile tijekom života.

Već na samom ulazu, prije nego kroče kroz vrata prvo im se one skidaju dok je sa stečenim navikama malo teže izaći na kraj. Ne mogu ih promijeniti, ali zato mogu iz ljudi izvući ono najbolje što je u principu zadatak zadruge.

- Razgovaramo o tome da svatko ima pravo na loš dan, one dane u mjesecu ili što već. Bitno je biti otvoren i ne ljutiti se. Danas nam je puno lakše jer to radi socijalna radnica koja im je doslovno rame za plakanje i podrška u svemu. Istina, lijepo to zvuči, no praksa govori kako se svako malo vraćaju na tzv. tvorničke postavke te da treba sve ponavljati iznova.

Znali su se svaki dan prije posla okupiti i ponavljati zašto su ovdje i što žele postići.

- Mantrali smo svi skupa.

I taj tekst još uvijek stoji na našem starom webu. Stajali bismo u krugu, gledali se i uvijek bi netko krenuo s pričom o vrijednostima, zajedništvu, toleranciji i brizi za druge, dodaje.U želji da odu još i korak dalje, zaposlenike žele poučiti i o poslovanju kako bi uopće razumjeli taj

Ivan Božić krajem prošle godine proglašen je drugim najboljim menadžerom društvenih poduzeća za radnu integraciju u Europi

pojam, a ne da se komentira tuđi posao, koji naravno svi znaju, tuđa plaća, već da se gleda najprije na sebe, svoj posao i mogućnost poboljšanja.

- Pristup ljudima i ono što smo od njih stvorili je prepoznato i cijenjeno, korporacije nas respektiraju, na neki način nam se čak i klanjaju.

Na tržištu smo kao i svako drugo poduzeće

Radno vrijeme im je od 6 do 14 ili 7 do 15 sati, kako kome odgovara, s time da se subotom ne radi. 38 ih je zaposleno od čega su 22 osobe s invaliditetom. Nema normi niti pak minimalne plaće. Ali je zato cijena robe i usluga nešto viša kako bismo mogli pokriti takav način rada. Sav materijal od kojeg izrađuju majice, platnene torbe, zastave je od kvalitetnog i lokalnog materijala što je opet dodatni moment koji se vrednuje na stranom tržištu. I tražište su osvojili malo drugačijom taktikom.

- Svaka tvrtka koja ima više od 20 djelatnika mora zaposliti jednu osobu s invaliditetom, otkriva nam dalje.

U suprotnom plaća penale. Te penale je moguće ne plaćati

ako se kupuju naši proizvodi, što je uobičajena praksa u cijeloj Europi.

Danas imaju 30-ak proizvoda koje uspješno plasiraju kroz te penalizacije. Radi se o raznim pamučnim majicama, platnenim torbama, prslucima od flisa. Tako su došli do sigurnog tržišta kroz 90-ak takvih firmi koje naručuju njihovu robu i usluge pa imaju serijsku proizvodnju, ne moraju se mučiti sa zalihama, a i anulirali su rizična ulaganja.Istovremeno razvijaju i svoj web shop. Svoje poznate smeđe kontejnere za tekstilni otpad morali su maknuti jer su bili devastirani na dnevnoj bazi. No, zato se otpadni tekstil može donijeti kod njih. Onda ga sortiraju, ostavljaju si ono što mogu upotrijebiti, a sve ostalo ide u zabočku Regeneraciju uz uredno plaćanje zbrinjavanja. Tamo se tekstil reciklira u fils i vraća im se na uslužno pakiranje i šalje se dalje na tržište.Nakon svega može se reći kako je sve posloženo te da problema nema.

- Mi sad govorimo o posljednjih godinu poslovanja za koju možemo reći kako smo napokon stali na svoje noge i počeli naplaćivati minulo vrijeme i sav onaj trud i muku.

29. siječnja 2021.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Unapređenje poslovnih procesa u poduzeću Kermek d.o.o. uz EU potporu Poduzeće Kermek d.o.o. uspješno je provelo projekt Nabava i razvoj softverskog modula, pripadajuće IT opreme i softvera za razvoj i unapređenje poslovnih procesa - KK.03.2.1.19.0390, po pozivu na dostavu projektnih prijedloga - Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) - 2.

Cilj projekta bio je povećanje konkurentnosti implementacijom informacijsko-komunikacijske tehnologije. Provedbom projekta stvorit će se preduvjeti za daljnji rast i razvoj poduzeća, modernizirati poslovanje, povećati efikasnost poslovnih procesa i poboljšati komunikacija sa partnerima i kupcima.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 265.250,00 kuna dok je iznos EU potpore 135.808,00 kuna što je implementirano kroz razdoblje provedbe projekta od 1. veljače 2020. godine do 1. veljače 2021. godine.

Projektom je sufinancirana nabava IKT opreme i programske podrške koja će omogućiti optimizaciju skladišnog poslovanja, unaprijediti praćenje aktivnosti na gradilištima te povećati dostupnost, stabilnost i sigurnost podataka u poduzeću. Provedene aktivnosti unaprijedit će brojne poslovne procese, smanjiti operativne troškove, povećati kvalitetu proizvoda i usluga te produktivnost u svim segmentima poslovanja što će rezultirati boljom organizacijom i efikasnijim upravljanjem poduzeća.

Poduzeće Kermek d.o.o. ulazi u 2021. godinu usmjereno na dobrobit zaposlenika i kupaca te spremno na izazove u poslovanju u situaciji pandemije te se strogo pridržava svih propisanih mjera za sprečavanje širenja zaraze Covid 19 virusom.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

Dosadašnji bogat asortiman parketa, laminata, tepiha, tapisona i toplih podova u poslovnicama u Čakovcu - Neumannova 3 te u Zagrebu - Slavonska avenija 52g dodatno je proširen ponudom visokokvalitetnih LVT podova koji u posljednje vrijeme diktiraju trendove u kreiranju interijera ističući se lakoćom postavljanja i održavanja te postojanošću i širokom lepezom dezena. Kupcima se uz najširi program podova u ovom dijelu zemlje nude i svi prateći materijali za njihovu ugradnju, održavanje i čišćenje s posebnim naglaskom na ekološki prihvatljive proizvode. Mogućnost ugradnje svih podova iz asortimana jedna je od prednosti koja poduzeće izdvaja od konkurencije.

Više informacija o projektu dostupno je na www.kermek.com. www.strukturnifondovi.hr

CIMERMAN

https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/op-konkurentnost-i-kohezija/ Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Kermek d.o.o.

POGLED ODOZDO

U poplavi informacija čovjeku je teško razlučiti što je za njega najbolje

I

nformacija je danas najveće bogatstvo.

Najveći kapital današnjih svjetskih elita, veći od bilo kakvih sirovina ili materijalnih dobara. Potpuno je pogrešno uvriježeno mišljenje da smo svi danas bolje informirani.

Samo smo zasićeni obiljem vijesti iz kojih teže razlučujemo bitno od nebitnog. Što se doista događa, znaju samo političke, gospodarske elite na visokoj svjetskoj

razini sastavljene od poduzetnika, visokotehnoloških i istraživačkih kompanija i informacijskih divova koji kreiraju i javno mnijenje.

Opasnost od koronavirusa to je dodatno razgolitila. Virus ne bira bogate ili siromašne. On bira ljude, neovisno o njihovu statusu.

Ali procijepljenost vam daje određeno jamstvo da će vas zaobići. Pa kad je već tako, krenula je jagma za cjepivom, za koje je jasno da ne može za sve biti proizvede-

no u istom času. Netko će se cijepiti prvi, netko kao milijarditi. A za nekoga ga neće ni biti.

U poplavi informacija običnom čovjeku je teško razlučiti što je za njega najbolje.

A svijet je postao previše složen da bi postojalo jedno relevantno mjesto ili autoritet koji bi bio sveznajući u smislu potvrđivanja pravovaljanih odluka.

Skepsu oko toga je li cjepivo sigurno zbog toga što

je brzo došlo u primjenu, zamijenila je jagma za njim. Što misliti o tome? Biti zbunjen. Potiče li potenciranje jagme želju kampanje u korist veće procijepljenosti, teško je razlučiti. Skeptike, s druge strane, teško da argumenti mogu pokolebati.

Stavovi se najteže mijenjaju.

Tradicionalne elite koje su bile šire rasprostranjene dobivaju samo djelomične informacije od kojih teško mogu složiti cijelu sliku. Koji obiteljski liječnik vam može

s potpunom sigurnošću reći sve o cjepivu? I to ne zato što je antivakser, nego zato što su i njegove informacije o tome ograničene. A danas svi žele stopostotna korisnička jamstva, koja gotovo nitko ne može dati.

Zbog toga nepovjerenje i zbunjenost kod ljudi. Imaju otvoreno polje informacija na internetu, lažni privid da mogu znati sve o svemu, a relevantne informacije su jednako kao i prije u vlasništvu odabranih elita.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

7

8

Crna kronika

PRELOG

Policija sumnjiči odvjetnika da je oštetio klijente punomoć. Nakon dobivene punomoći osumnjičeni je od oštećenih u više navrata u razdoblju od 2018. do 2020. godine uzimao novac, opravdavajući se kako ima određene troškove u tim postupcima.

Tako je na ime troškova zastupanja od oštećenih primio ukupan iznos od više desetaka tisuća kuna iako nije započeo sudske postupke niti je na učestala traženja oštećenima vratio primljeni novac. Protiv osumnjičenog podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna kaznenoj prijavi. (sh)

MURSKO SREDIŠĆE

46-godišnjak teško ozlijedio maloljetnika

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem osnovano se sumnja kako je 46-godišnjak s područja grada Murskog Središća počinio kazneno djelo teške tjelesne ozljede. Naime, sumnja se kako je osumnjičeni u utorak, 26. siječnja ove godine oko 11:20 u Murskom Središću, Ulici

Sitnice, u dvorištu obiteljske kuće zbog ranijih nesuglasica s drvenim predmetom u predio glave udario maloljetnika te ga pritom teško ozlijedio.

Protiv 46-godišnjeg osumnjičenika podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

PRIBISLAVEC

Lažno nazvao hitne službe Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 20. siječnja podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1999.) zbog počinjenja produljenog kaznenog djela lažne uzbune, izvijestio je DORH. Optužnicom se 22-godišnjaka tereti da je 2. lipnja 2020. u Pribislavcu nazvao javnu vatrogasnu postrojbu, lažno se predstavio i dojavio da je u tom mjestu došlo do požara na automobilu te bi moglo doći do eksplozije.

Tereti ga se da je potom nazvao Zavod za hitnu medici-

nu i lažno se predstavio te dojavio da je u istom mjestu došlo do masovne tučnjave sjekirama i palicama i da ima ozlijeđenih osoba.

Također je opisano učinio iako je znao da sve što je dojavio nije istina jer nije bilo nikakvog požara niti je došlo do tučnjave, a sve službe su stigle na obavljanje hitne intervencije. Okrivljenom 22-godišnjaku optužnicom se stavlja na teret i krađa da je 8. rujna 2020. u istom mjestu u osnovnoj školi ukrao motorni trimer u vrijednosti oko 1500 kuna. (sh)

DONJI VIDOVEC

Iz dvorišta ukrao agregat U razdoblju od 2. do 26. siječnja 2021. godine u Donjem Vidovcu, Ulici Matije Gupca, iz otvorenog dvorišta obiteljske kuće u izgradnji, vlasništvo 25-godišnjakinje, nepoznati počinitelj

29. siječnja 2020.

ČAKOVEČKI ODVJETNIK Krešimir Golubić, koji rješava žalbu Smiljane Srnec nepravomoćno osuđenu za ubojstvo sestre na 15 godina zatvora, nakon ročišta na Vrhovnom sudu u Zagrebu

UKRATKO

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem, koje je provedeno temeljem zahtjeva nadležnog državnog odvjetništva, osnovano se sumnja kako je 51-godišnjak s područja grada Preloga počinio kazneno djelo zlouporabe povjerenja, izvijestila je PU međimurska.

Kako navodi policija, osumnjičeni je u svojstvu pravnog zastupnika tijekom 2018. godine predložio dvojici 64-godišnjaka pokretanje sudskih postupaka pred nadležnim sudovima radi ostvarivanja njihovih pravnih i imovinskih interesa.

Oštećeni su prihvatili njegov prijedlog te su mu dali

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ukrao je benzinski agregat za struju. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Presuda se temelji na indicijama!

- Nama je bitno da se utvrdi čiji je muški DNA na čarapi žrtve, odnosno je li taj muškarac rodbinski bio povezan sa žrtvom, naglasio je odvjetnik Golubić u razgovoru za naše novine Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Ovog je tjedna na Vrhovnom sudu održano ročište o žalbi na presudu na slučaj Smiljane Srnec, koja je nepravomoćno osuđena na 15 godina zatvora. Tim smo povodom razgovarali s odvjetnikom okrivljene Smiljane Srnec iz Palovca, koji nam je pojasnio na čemu se temelji njihova žalba ispisana na 77 stranica.

Nema neposrednog dokaza tko je ubojica

Kao temelj žalbe navodi povredu odredaba kaznenog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Najdulji dio žalbe su proturječnosti sadržaja presude.

- Sud je obrazlagao svoja utvrđenja na način da govori o sadržaju iskaza svjedoka proturječno onome što su svjedoci sami rekli.

Nadalje, o nekim bitnim činjenicama nedostaju razlozi o tome kako je sud došao do zaključka. To je sve važno jer sud temelji odluku na nekoliko indicija. Nema neposrednog dokaza tko je ubojica Jasmine Dominić, postoje samo indicije, ističe Krešimir Golubić.

Primjerice, na jednom mjestu u presudi piše da su bile same u kući, a na drugom mjestu piše da su povremeno u kući bili i roditelji. To je samo jedan primjer proturječja koje navodi Smiljanin odvjetnik.

Od svih provedenih dokaza nije ni utvrđeno gdje je i do kada Jasmina Dominić stanovala kada je studirala u Zagrebu.

- Postoje bilješke policije samo o tome gdje je Jasmina stanovala na prvoj godini fakulteta 1996./97., a ne i kasnije. Druge stanodavce i druge adrese nisu tražili.

Neobično je da nije tražen podatak o adresi i imenu stanodavca kod kojeg je Jasmina stanovala nakon toga, kao ni da u vrijeme traženja nestale osobe, 2005. godine nisu traženi podaci o studiju.

Tada to nitko nije istraživao, pojašnjava i dodaje da je sud odbio njegov prijedlog da se istraži do kada je žrtva boravila u Zagrebu i zašto.

Čakovečki odvjetnik Smiljane Srnec Krešimir Golubić

U samom postupku, kako ističe odvjetnik okrivljene, zanemareno je nekoliko bitnih okolnosti za utvrđivanje je li Smiljana Srnec ubojica svoje sestre, a to su sijeda vlas pronađena na prstu žrtve, muški trag na najlonskoj čarapi, kao i očito premještanje škrinje ispod podesta i stavljanje tijela žrtve u nju.

Čija je sijeda vlas i muški trag na žrtvi?

- Kod sijede vlasi, koja se nalazila na kažiprstu, je najbitnije to da u zapisniku o obdukciji nije izuzeta, a vidi se na fotografiji. Nitko nije to zabilježio, a kamoli izuzeo, sačuvao da se vještači DNA, da se provjeri čija je, ističe Smiljanin odvjetnik i dodaje da je to samo dio neučinkovite istrage, odnosno, kako kaže, nepravičnog postupka.

Na najlonskoj čarapi, koja je bila omotana oko tijela žrtve preko velike crne vreće, pronađeni su tragovi petero osoba. Jedan trag pripada Jasmini Dominić, drugi Smiljani Srnec, treći njihovoj majci Katarini Dominić, četvrti pripada nepoznatoj muškoj osobi, a peti je trag ženske osobe za koju je vještak bio siguran da nije član obitelji.

- Nama je bitno da se utvrdi čiji je muški DNA, pa čak i samo je li taj muškarac rodbinski bio povezan sa žrtvom ili ne. U istrazi smo tražili od vještaka da ponovi

postupak, a on je rekao da je to nemoguće. Kasnije je ta čarapa završila na polici u međimurskoj policiji, na sobnoj temperaturi gdje su svi DNA tragovi propali, objašnjava Smiljanin odvjetnik.

Branitelj Smiljane Srnec tvrdi i da ona sama zbog svojih problema s kralježnicom dijagnosticiranih prije 2000. godine nije mogla pomaknuti škrinju ni u nju ubaciti tijelo Jasmine Dominić.

- Tijekom postupka sam predlagao sudu kombinirano vještačenje, ne samo po sudsko-medicinskom vještaku, nego i uz neurologa i ortopeda da utvrde je li Smiljana uz dijagnoze mogla podizati terete. No, to nam je sud odbio kao nevažno, dodaje u nastavku.

Škrinja nije bila u kući dok se dogodilo ubojstvo?

U nastavku dodaje da su htjeli da sud vještačenjem utvrdi je li se na tom skučenom mjestu ispod stubišta tijelo uopće moglo ubaciti u škrinju, odnosno da se utvrdi da se na tom mjestu to nije moglo učiniti zbog jako malog prostora. Njihova je teza da je škrinja bila negdje drugdje, na nekom prostranijem mjestu i da se tamo tijelo ubacilo u škrinju i nakon toga je škrinja dopremljena ispod podesta stepenica, na mjesto visine oko jedan metar gdje

se poklopac mogao podići tek oko 20 cm.

U zatvoru ne pokazuje ni trunku agresivnosti

- Očekujemo ukidanje presude i ponavljanje postupka, uz jasnu uputu Vrhovnog suda Županijskom sudu u Varaždinu za ponovno suđenje, i to u čemu su nedostaci u utvrđivanju činjeničnog stanja, posebno u odlučivanju o dokaznim prijedlozima kao i u odnosu na pravno odlučne činjenice koje treba raspraviti u ponovljenom postupku, istaknuo je odvjetnik Golubić.

Podsjetimo, Vrhovni sud može potvrditi kaznu od 15 godina za Smiljanu Srnec, preinačiti je, odnosno povećati ili smanjiti. Treća opcija da se suđenje vrati na početak, u kojem je slučaju čak moguće da se okrivljenu pusti da se brani sa slobode.

- Mi smo predložili da je se pusti na slobodu. U zatvoru nije pokazala ni trunku agresivnosti. Nema nikakav zabilježeni incident. Mislim da je dvije godine istražnog zatvora bez pravomoćne osude i više nego dovoljno, da je krajnje vrijeme da se brani sa slobode, zaključio je naš sugovornik.

Vrhovni sud će odluku objaviti naknadno i to najvjerojatnije u roku od mjesec dana, kao što je to bila do sad praksa u ostalim slučajevima.

29. siječnja 2021.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE

GLOBALNO I LOKALNO

9

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Novi pogled na svijet (II)

UZ SVJETSKI DAN MOČVARNIH STANIŠTA

Prvo Rašpergerovo penkalo N stiglo Murom iz Austrije - Želim da odvodnim kanalima teče čista voda. Vjerujem da će se to dogoditi sada kad će se riješiti kanalizacija na području općine Sveti Martin na Muri. Revitalizaciju ovdašnjih rukavaca i prirodnih staništa treba staviti na prvo mjesto, kaže Juraj

Umirovljenik Juraj Rašperger neraskidivim je nitima vezan uz Muru. Rođen je u Marofu, osnovnu školu polazio je u Svetom Martinu na Muri, a veći je dio profesionalne karijere proveo radeći u Policijskoj upravi Međimurskoj u Murskom Središću. Živi u Vrhovljanu, a kao aktivni član Sportskog ribolovnog društva "Čikov" Sv. Martin na Muri gotovo svakodnevno obilazi svoju rijeku. S ostalim ribičima organizira radne akcije čišćenja i uređenja ribolovnog područja, a kad i ako se javi potreba, nadležnim institucijama podnosi prijavu o eventualnim onečišćenjima.

Opaža promjene rijeke, ljudske nepoželjne nasrtaje na njezin tok, ali i pronalazi smiraj kad sjedne uz Muru i uživa u njezinoj veličini. Razgovor s njime objavljuje se prigodno uz vikend obilježavanja Svjetskog dana močvarnih staništa (2. veljače).

Rašpergerova sjećanja sežu do 1960. godine, kad je Mura bila, prema njegovim riječima, prava Mura. Djeci je tada kupanje u Muri bilo najveće uživanje. Kako mu je otac bio rudar, a majka radila na polju, udičarenju ga je poučio ujak Franjo, nekadašnji skelar. U vrijeme Rašpergerova djetinjstva vodotokom Mure doplutale su razne stvari.

- Mi smo kao djeca svašta nalazili uz obalu Mure. U ono vrijeme bile su popularne igračke kao što su plastični

- Mura je nekad kod Žabnika "vinglala" kao zmija, prisjeća se Rašperger kauboji i Indijanci. Mura je u ono vrijeme plavila i donosila te igračke kao i druge brojne stvari iz Austrije. Tu je "vinglala" kao zmija, pa se u Žabniku nakupljalo smeće.

Sjećam se i svog prvog penkala. Našao sam u tom nakupljenom smeću kod mlina penkalo jednog austrijskog poduzeća. Imam ga i dandanas kao uspomenu. Kumovao je i brinuo se o

mlinu, pomogao u ostvarenju Mlinarove poučne staze, a danas s radošću opaža rekreativce, sportaše, obitelji i sve koji rado provode slobodno vrijeme na šetnici Svetomartinska Mura.

Napominje kako je značajna revitalizacija rukavca jer se u njega slijevaju otpadne vode iz Sv. Martina, te oborinske vode, one iz domaćinstva i industrijske zone.

Budno prati i zbivanja oko aktualne izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, kanalizacije općine Sveti Martin na Muri. Ne bi htio da višak iskopane zemlje i šljunka završi za zatrpavanje poplavnih i močvarnih područja koja su važna staništa brojnih vrsta.

Podsjeća kako je Žabnik dobio ime po žabama i kako su stare žabničke grabe bile poznate po žabama.

Međutim, određeni su dijelovi tih graba isušeni, pa se ljeti više ne čuje kreket žaba.

S uzdahom ribič Juraj gotovo pjesnički kaže: Nesta žaba i žabničkih graba!, te nastavlja: - Labudove i kormorane na Muri ne pamtim iz svoje mladosti. Mi smo bili područje gdje je bilo divljih gusaka i pataka te drugih ptica močvaraca.

Kasnije se pojavila vidra i dabrovi. Nedavno sam bio na hlapičinskom području. Vidio sam hrpu školjki, ljuštura. Slatkovodna školjka je pokazatelj da je ta voda prirodno čista, što je jako dobro.

Kao najveću želju ističe: Da odvodnim kanalima teče čista voda.

Vjerujem da će se to dogoditi sada kad će se riješiti kanalizacija na području općine Sveti Martin na Muri.

Revitalizaciju ovdašnjih rukavaca i prirodnih staništa treba staviti na prvo mjesto.

ajteža kriza u posljednjih sto godina koja je zadesila cijeli svijet odjednom je postavila niz pitanja onima koji vladaju i tu se ne misli samo na države, već i superstrukture.

Ponajprije, svaka je kriza ujedno i razvojna šansa pa tako i ova sadašnja. Kinezi su još 1979. godine za svoje potrebe lansirali poštapalicu “Nije važno je li mačka crna ili bijela, važno je da lovi miševe”. Prevedeno, nije važno je li na vlasti komunizam ili kapitalizam, važno je biti tržišno uspješan. To je bilo prije četrdeset godina i od tada je Kina postala velesila. Zbog čega je ta poštapalica, koju je usput, izrekao Deng a ne Mao, danas ponovno aktualna, ali u suprotnom smjeru?

Odgovor na to pitanje tiče se biti blokovske podjele svijeta. Činjenica je da smo geopolitički omeđeni blokovima država, čitaj Europska unija i NATO, pa smo postali pravovjernici, kud Europa okom, Hrvatska skokom. U redu je fascinacija Europom u prvi mah, no već bi bilo vrijeme da jednostavno mislimo svojom glavom.

Paradoksalno je da je cjepivo trebalo biti kamenčić u ujedinjavanju Europe, a sad postaje nešto drugo, što je razotkrilo i slabosti europske birokracije i njezinu bolnu točku.

Najnovije zaplete o nedostatku cjepiva protiv virusa kojeg je Europa debelo platila i naručila u ime zemalja članica danas čitamo kao sapunicu, spominje se zavjera i ucjena multinacionalki i slično. Da nije ozbiljno, bilo bi smiješno.

Svaki će pametan čovjek ubuduće postavljati pitanje: Zbog čega Europska unija nije sama proizvela cjepivo, zar je to tako teško, zašto se da staviti u podređen položaj?

Dakako, tu je i neizgovoreno pitanje zašto i sami ne proizvodimo cjepivo.

Uz bogatu Europu lako je zamisliti europski institut, poput našeg istraživačkog zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković, u Čakovcu, Prelogu ili Murskom Središću koji bi se bavio istraživanjem virusa na najvišoj europskoj i svjetskoj razini. Ako Švicarska ima europski CERN, zašto mi ne bismo imali nešto drugo?

Mnogi će odmah reći da je to ludo i nemoguće. No, stvarnost ih već demantira i to ona komunistička. Nije riječ o Kini niti Rusiji, već o Kubi. Zbog ulaganja u školstvo po stopi od čak 15 posto Kuba danas ima možda najobrazovanije ljude u svijetu koji su, doduše, siromašni upola kao Hrvati. No, Kuba već ima četiri cjepiva protiv virusa, jedno cjepivo je u suradnji s Iranom u trećoj fazi ispitivanja. Zašto s Iranom?

Zbog toga što na Kubi nemaju dovoljno bolesnih od korone pa im treba prostor na kojem ljudi boluju. Konkretno, Hrvatska je duplo manja po broju stanovnika, ali ima deset puta veću smrtnost od Kube. Ujedno je to velika pljuska Europi, Kuba može, a Europa ne, a sve zbog dijelom pogrešnih prioriteta. Isto je s Hrvatskom.

Ukratko, nije važno je li mačka crna ili bijela, važno je da Europa lovi zdravstvene miševe, da više ulaže u fundamentalna istraživanja i zdravlje ljudi koje je u Kubi besplatno, u Europi kako tako, a u Americi veći ili manji biznis.

ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE OD SMRZAVANJA! Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objektima gdje se voda ne koristi.

Potrebno je instalacije zaštititi od smrzavanja.

Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera naručuje se na telefone 370 – 730 i 0800 – 313 - 111.

10

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DODJELA NAJVEĆIH javnih priznanja Međimurske županije održana u Centru za kulturu

29. siječnja 2021.

11 nagrada za trud u javnom djelovanju Svečanost dodjele najvećih javnih priznanja koje dodjeljuju Međimurska županija održana je 22. siječnja u skromnom izdanju u Centru za kulturu Čakovec. Zbog nemogućnosti održavanja svečane sjednice Međimurske županije na kojoj se tradicionalno dodjeljuju najveća javna priznanja, za podjelu je izabran simbolični datum, 22. siječnja, dan rođenja akademika dr. Vinka Žganca, jednog od najistaknutijih Međimuraca u hrvatskoj povijesti.

Dobitnici Nagrade Zrinski i županijske Povelje

Nagradu Zrinski dobili su Ignac Šardi, Ana Vrbanec, Branimir Magdalenić, Marija Prekupec i Udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.

Ignac Šardi nagradu je dobio za izvanredne rezultate na području jačanja tehničke kulture i širok angažman u gospodarskom i društvenom životu, a u njegovo ime nagradu je preuzeo sin Marko Šardi. Ana Vrbanec primila je Nagradu Zrinski za sveukupno uloženo znanje, trud i energiju, kao i cjeloživotni doprinos u odgoju i učenju te za mentorsko i stručno vođenje učenika na natjecanjima

Dobitnici najvećih županijskih priznanja s čelnicima županije. U prvom redu (s lijeva na desno): Marija Prekupec, dr. sc. Antun Mikec, Danica Pongrac Krhač (za Udrugu obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja), Ana Vrbanec, Danica Kovačić, Marija Trstenjak (za KUD Mura). U drugom redu (s lijeva na desno): Gordana Prebeg, Branimir Magdalenić, Slavko Bregović, Anica i Dragutin Bogar. Treći red (s lijeva na desno): Dejan Šardi za dobitnika oca Iganca Šardija, Dejan Horvat za dobitnika oca Ivana Horvata te čelnici županije župan Matija Posavec, Mladen Novak, predsjednik Skupštine i njegovi zamjenici Franjo Makovec i Dragutin Glavina

i istraživačkim projektima.

Branimir Magdalenić je nagradu dobio za izuzetan doprinos u očuvanju i promociji glazbene baštine Međimurja.

Marija Prekupec je nagradu dobila za nesebičan društveni angažman u promicanju zdravlja i socijalnih aktivnosti te za razvoj sportske rekreacije.

Udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Međimurske županije za istaknuti rad i doprinos u traženju istine o nestalim i zatočenim braniteljima Domovinskog rata.

Povelja Međimurske županije dodijeljena je Danici Kovačić, Gordani Prebeg, Ivanu

Horvatu, KUD-u Mura Mursko Središće i Obiteljskom domu za djecu Bogar Štrigova. Danici Kovačić u znak priznanja i zahvalnosti za promicanje razvoja Javne ustanove Međimurske prirode, promociju sela Križovec i grada Mursko Središće, za ekonomski razvoj i zaštitu prirode Međimurske županije. Gordani Prebeg za nesebičan volonterski rad u udruzi Veliko srce Malom srcu i za postignute rezultate u području zdravstva. Ivanu Horvatu u znak priznanja i zahvalnosti zbog zasluga i izvanrednog doprinosa u razvoju i unapređenju vatrogastva na području Međimurske županije, u čije je

ime nagradu preuzeo sin Dejan Horvat. KUD-u Mura iz Murskog Središća Povelja je dodijeljena za očuvanje i promociju međimurskog folklora i narodnih običaja kroz glumu, pjesmu i ples.

Obiteljskom domu za djecu Bogar Štrigova za požrtvovnost, humano i društveno djelovanje te za izvanredne rezultate u zaštiti i radu s djecom bez potrebne roditeljske skrbi.

Prvi Počasni građanin Međimurske županije

Prvi put u povijesti naše županije dodijeljeno je javno priznanje “Počasni građanin

Međimurske županije“, a laskavu titulu je dobio dr. sc.

Antun Mikec rodom iz Cirkovljana za postignute rezultate u znanstvenom, gospodarskom i dobrotvornom radu. Uspješan je poslovni čovjek koji iza sebe ima bogatu znanstvenu i poduzetničku karijeru.

Osnivač je obiteljske zaklade Mikec koja djeluje od 2016. godine.

Zaklada je osnovana s ciljem dodjele stipendija za srednje škole i visokoškolsko obrazovanje nadarenih učenika i studenata iz Međimurja, a dio sredstva je namijenjen za općekorisne društvene svrhe.

Za tu plemenitu svrhu godišnje se izdvaja 750.000 kuna, a kroz Zakladu je dodijeljeno više od 200 stipendija.

- Antun Mikec pomaže zajednici koja ga je odgojila te pruža primjer svima i daje nam poticaj da naše Međimurje činimo boljim mjestom, zaključio je župan Međimurske županije Matija Posavec.

Da nagrada ide u prave ruke, istaknuo je predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak dodavši da su ovo ljudi koji su svojim cjeloživotnim trudom i radom doprinijeli boljoj slici Međimurja.

(BMO, foto: Z. Vrzan)

29. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Život u Međimurju 11

IGNAC ŠARDI gospodarstvenik, kreativac i društveni entuzijast iz Selnice dobitnik najviše županijske nagrade

Nagrada Zrinski je priznanje za moj prekovremeni rad Vlasnik je prvog hrvatskog muzeja oldtimera u Selnici. Od zaborava i propasti spasio je i mnoge uporabne predmete, ali i međimurske riječi koje se danas sve manje koriste Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

M

alo tko je u Međimurju aktivan u svim segmentima društva kao što je to Ignac Šardi iz Selnice. Stoga i ne čudi da je ovogodišnji dobitnik Nagrade Zrinski za postignute izvanredne rezultate na području jačanja tehničke kulture i širok angažman u gospodarskom i društvenom životu. Ako to netko zavređuje, bez ikakvog kalkuliranja možemo reći da je to ovaj Selničanin koji je u utorak, 26. siječnja proslavio 68 godina pa mu ova nagrada dođe i kao najljepši rođendanski poklon koji je mogao dobiti.

- Nagrada mi je zadovoljstvo za sve što sam u životu radio. To je priznanje mom uloženom trudu, nagrada za moj prekovremeni rad.

Uložio sam svoje slobodno vrijeme kao lovac, vinogradar i vinar, pjesnik i pisac, kao osnivač i vlasnik prvog hrvatskog muzeja oldtimer vozila. Kad sam bio načelnik, radio sam bez da sam kune primio za to. Nagrada mi je ujedno i podstrek za moj daljnji rad, naglasio je Šardi u razgovoru kada nas je primio u svojoj obiteljskoj kući.

Na svečanu dodjelu nagrada, koja je održana u Centru za kulturu Čakovec prošlog tjedna, nažalost nije mogao otići jer je tek prebolio teži oblik koronavirusa zbog kojeg je čak mjesec dana proveo u bolničkoj sobi i izgubio ukupno 17 kilograma. Sretan je što je to sve sada napokon iza njega i što

je izvukao živu glavu. Umjesto njega nagradu je preuzeo sin Marko kojeg je, uz kćer Karmen, dobio u braku sa suprugom Biserkom, svojom najvećom potporom.

Osnovao prvi hrvatski muzej oldtimer vozila Rodom dolazi iz Gradiščaka u Svetom Martinu na Muri. Rođen je kao sedmo od ukupno desetero djece. U Ljubljani je izučio bravarski zanat te je tamo ostao raditi, odnosno odradio svoje naukovanje. Međutim, kao radnik stranac osjećao se nedobrodošlim u tuđoj sredini te se vratio svom rodnom kraju. Najprije se zaposlio u Muralu u Murskom Središću, a nakon 1977. zapošljava se u GK-u Međimurje. U to vrijeme uz rad je u Varaždinu završio smjer strojarskog tehničara.

Na području proizvodnje građevinske ALU stolarije 1990. godine pokreće posao, najprije kao obrtnik.

- U garaži obiteljske kuće počeli smo s poslom, a kasnije, 1995. uselili smo se na mjesto gdje je sada Muzej.

Djeca su sada uspješno preuzela posao te su proširili poslovanje u gospodarskoj zoni, ističe ponosno Šardi.

Raspadom bivše države uključio se i u politički život svoje općine. Sa svojim stranačkim kolegama zaslužan je da je 1993. za Selnicu izborio status samostalne općine jer u pripremnim kombinacijama Selnica nije bila predviđena kao samostalna jedinica lokalne samouprave. Tijekom obnašanja dužnosti načelni-

Pri kraju je i Šardijeva četvrta knjiga “Međimurski spominki” Pred samim je završetkom i četvrta Šardijeva knjiga, zbirka humorističnih i ozbiljnih razgovora pod naslovom “Međimurski spominki”, a koja opisuje životne puteve ekonomskih emigranata. Jedna od priča

prati tri Međimuraca: jedan je 1959. pobjegao preko granice, drugi je 1964. legalno otišao u Njemačku, a treći je ostao doma u Međimurju.

Knjiga se tek treba ukoričiti, ali i uprizoriti na kazališnim daskama.

ka zaslužan je što je Selnica dobila sportsku dvoranu.

Godine 1996. jedan je od osnivača Lovačkog društva Srndać u Selnici, a od 2000. postaje i predsjedatelj društva čiju funkciju obnaša i danas. Za njegovog predsjedanja izgrađen je i Lovački dom u Selnici. Osim toga, potrebno je napomenuti da se istaknuo i kao vinogradar i vinar te je za svoja vina dobio mnogobrojna priznanja i nagrade. Član KUD-a Obnova bio je punih deset godina s dva humoristična igrokaza.

U sam vrh tehničke kulture, odnosno kulturne baštine RH Šardi ulazi osnivanjem prvog hrvatskog muzeja starodobnih automobila u Selnici s prebogatom zbirkom starih vozila i marki. Svojim dugogodišnjim radom i financijskom potporom uspio je od zaborava i propasti spasiti mnoge uporabne predmete.

U muzeju se uz vozila nalaze i primjerci nošnji, starih novčanica, raznog oruđa, pribora i opreme vezane uz naš kraj. Svake godine nečim novim upotpuni muzej pa je tako trenutno u procesu restauracije vojno vozilo marke Renault AFB iz 1934. godine, što će u muzeju biti veoma rijedak primjerak vozila, ne samo u ovom dijelu Balkana, već i u cijeloj Europi.

Potrebno je istaknuti njegov humanitarni rad koji je postao dio njegovog životnog stila. Gdje god se pokaže potreba, Šardi se svojim donacijama uključuje i pomaže sportskim, katoličkim, civilnim, humanitarnim i vatrogasnim udrugama, kao i pojedincima iz svog okruženja, pogotovo bolesnima i starijima.

U mirovini se posvetio pisanju međimurske reči

Nakon odlaska u mirovinu posvetio se pisanju iz razloga da “međimurska riječ nigdar ne ftijhne.” Najprije je objavio autobiografsko djelo

Ignac Šardi s Nagradom Zrinski

“Tragom snova iz međimurske zipke,” a potom zbirku pjesama “Japičin hroum” koja je napisana jezikom selničko-svetomartinskog kraja te oslikava život i običaje međimurskog čovjeka.

Posebno vrijedno Šardijevo ostvarenje je pjesma „Selnica“ koja je uglazbena te je postala svečanom pjesmom Općine Selnica. Prvi put službeno je izvedena na svečanoj sjednici Općinskog vijeća u Bukovcu, 25. travnja 2019.

Trenutno završava još jedan kulturni projekt. U

tijeku su završne pripreme za promociju nove knjige pod nazivom „Tri Franceka“ koja opisuje život stvarnih osoba tijekom i nakon Drugog svjetskog rata u našem kraju.

U knjizi se opisuje život triju vojnika Franceka, uz posebnu napomenu da su svi bili, ili jesu mještani Selnice. Promocija knjige trebala bi se održati za Markovo u travnju.

- Poznavao sam sudbinu triju Franceka koji su bili u ratu i odlučio ih zapisati. Knjigu sam napisao

u dvije godine. Svaki dan potrošio sam oko tri sata istraživajući, razgovarajući s mještanima i pišući. Knjiga je ujedno i dvojezična: na međimurskom i standardnom hrvatskom jeziku.

Puno je truda utrošeno u nju, odlazio sam u mađarske arhive i tamo tražio podatke za knjigu, ispričao nam je Šardi.

Ponosan je na sve svoje rezultate koji su uslijedili nakon dugotrajnog i napornog rada, a koji je bio nošeni ljubavlju prema rodnoj grudi i sredini iz koje je ponikao.

12

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ENA VLAH iz Čakovca vlasnica je afričkog tvora Timona

29. siječnja 2021.

Egzotični ljubimac šest je godina dio obitelji - Timon je životinja iz porodice kuna i dolazi iz našeg područja. Ime je dobio po liku iz Kralja lavova, merkatu Timonu jer me jako podsjećao na njega, ispričala je vlasnica Ena Senior Timon rado šeće na uzici, baš kao i svaki ljubimac Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Ena Vlah iz Čakovca i njezin neobičan ljubimac plijene pažnju na svakom koraku. U šetnji gradom sreli smo ju s njezinim šestogodišnjim ljubimcem Timonom, koji je afrički tvor ili pitoma vretica.

- Za tvora se nisam odlučila ja, nego moj bivši dečko. Kad smo ga uzeli, nisam znala apsolutno ništa o tvorovima pa čak ni kako

izgleda jer svima odmah dođu asocijacije na američkog tvora. Tako da sam uz svog tvora učila sve o njemu i uz pomoć udruge Tvorum iz Dugog Sela.

Timon je životinja iz porodice kuna i dolazi iz našeg područja. Ime je dobio po liku iz Kralja lavova, merkatu Timonu jer me jako podsjećao na njega. Odmalena odrastam uz pse i mačke, a trenutno s nama uz njega žive i dva mačka: Pumba i

Zazu, započela je zanimljivu priču Ena, koja će uskoro postati i majka.

Timona je našla preko oglasa na Njuškalu, ali je odmah naglasila kako to nije dobar način za nabavku ovog egzotičnog ljubimca.

- Kasnije sam saznala da sam napravila grešku jer u Hrvatskoj nema registriranih vlasnika i nema odobrenih legla.

Dakle, pare ih među bliskim srodnicima u svrhu čim

veće prodaje. Ako se odlučite za tvora, morate ga uzeti u Sloveniji ili Mađarskoj gdje uz tvora dobite i njegov “pedigre”, to jest rodovnicu s putovnicom, ispričala je Timonova vlasnica.

Tvor dok je mali je velika briga. Definitivno se ne preporučuje za djecu jer tvorovi kao mali svi grizu.

Uz dovoljno socijalizacije vlasnika prestanu gristi, a prema ostalima se ponašaju zavisno o karakteru. Mogu gristi sve, samo određene ili nikoga. Jedu isključivo sirovu prehranu, piletina, puretina, zečetina te jednom tjedno žutanjak. Kada im se poslužuje meso, moraju jesti i meso i kosti i iznutrice. I ne smije se im ponuditi svinjetina jer kod nas nije testirana na bolest koja njima smeta.

Odmalena je naučen hodati na uzici

- Timon je pušten, dakle nema kavez. Odmalena je naučen hodati na uzici za male mačiće ili kuniće, jako je vezan uz vlasnika, do te mjere da nakon nekog vremena ako vlasnik dulje izbiva, prestane jesti. Voli se igrati skrivača i

U centru grada Timona su prošetale svekrva Sandra i Ena

lovača, s lopticama i sličnim igračkama za mačke. U kući mora sve biti prilagođeno njima jer se oni penju.

U slučaju da nabavite tvora, niti slučajno ne ostavljate sok, čokoladu ili kremu jer u protivnom morate s njim trčati k veterinaru koji su kod nas samo dostupni u Zagrebu ili ćete morati produžiti za Ljubljanu, istaknula je.

Timon je sad već senior, ima šest godina, pa kako kaže Ena, nema s njim previše problema. Većinu dana spava, nuždu vrši na podloge za prematanje beba. Voli šetnje te putuje s Enom po cijeloj Hrvatskoj i Europi.

Prosjek života im je sedam godina

- Ljudi na njega znaju lijepo reagirati: “Joj, kak je slatki” ili “Fuj! Gle štakora”.

Naišla sam na svakakve reakcije.

Većina ljudi misli da je hrčak. I uvijek ista pitanja: Kaj je to? Kaj jede? Možemo ga fotografirati, podragati?

U većini slučajeva je raspoložen za fotografiranje, ali ima dana kad mu sve ide

na živce i samo želi uživati u prirodi, dodaje. Ena nije sigurna hoće li u skoroj budućnosti ponovno odabrati tvora za ljubimca. Prvi razlog je taj što je strašno vezana uz njega, a prosjek života im je tek sedam godina.

- Drugi razlog je taj što ću uskoro roditi, a već sam prije navela kako ne vole djecu jer su i oni vječne bebe, kaže.

Za sve one koji žele nabaviti tvora, Ena kaže kako je najbolje kontaktirati s udrugom Tvorum.

Udrugu vodi Petra Logožar rodom iz Preloga. Tvorovi vole druge životinje, ali ih se odmalena mora učiti na njih, a s mačkama su najviše kompatibilni, ako već nemaju doma drugog tvora.

- Svaki tvor je poseban na svoj način, od boje do ponašanja. Primarna boja je smeđa, a moj je srebrni. I većinom ne ispuštaju zvukove, osim tijekom igre što se zove “dokanje” i dok slučajno staneš na njih.

Vole se jako zavlačiti u rupe, ispod kuhinje i obožavaju dekice, kaže vlasnica ovog simpatičnog tvora koji je dio njihove obitelji.

DONACIJA ORGULJA za crkvu u Štefancu zahvaljujući sumještaninu Ivici Kameniću koji živi i radi u Njemačkoj

Rodni kraj nikad se ne zaboravlja Mala crkva Svete obitelji iz Štefanca, koja iduće godine obilježava 20-u obljetnicu, napokon dobiva i svoje prve prave crkvene orgulje. Misna slavlja do sada je pratila glazba sa sintisajzera Dragutina Kranjčeca. Klasični električni instrument, o čijoj se nabavci u mjestu već duže vrijeme razgovora, neočekivano je stigao iz Njemačke i to kao donacija zahvaljujući njihovom sumještaninu, Ivici Kameniću koji tamo živi i radi.

- Ivica je slučajno listajući tamošnje oglase naišao na obavijest u kojoj čovjek poklanja svoje orgulje, ispričao nam je Dragutin Kranjčec.

Nazvao ga je i spojio ga sa

mnom.Uslijedilo je nekoliko telefonskih razgovora, slanja fotografija crkve, mjesta gdje bi se orgulje postavile i dogovor je pao.

- Poslao nam je potom svoju adresu i mi smo odmah organizirali prijevoz, dodaje naš sugovornik. I evo, orgulje su tu i još samo čekaju da se instaliraju na svoje trajno mjesto i puste prve tonove na misnom slavlju.

Nije zgorega za spomenuti kako je i Bojan Barlović, privatni prijevoznik iz Donjeg Kraljevca, instrument dopremio iz Erbacha, grada u saveznoj državi Baden-Virtemberg bez kune naknade.

Vrijednost donacije, kaže,

kreće se oko 10.000 eura.S obzirom na to da je do sada naš sugovornik svirao na svom sintisajzeru, on će naravno preuzeti i sviranje na doniranom instrumentu jer službeni orguljaš za sada još ne postoji.

- Ja bum sviral tak dugo dok si ne nađem zamjenu, kaže Dragutin.

Klasične orgulje s pedalama smjestit će se na korošu gdje se i inače takav instrument nalazi. Orgulje su, naime, najprimjereniji instrument za izvođenje crkvene glazbe te su kao plemenit instrument najprikladnije za crkvene prostore. (vv)

Bojan Barlović, Dragutin Kranjčec i Karlo Medlobi istovarili su pristigle orgulje

29. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 13

U PUŠĆINAMA nastala obrada poznate pjesme kojom se daje podrška ljudima i kraju stradalom u potresu

Mladi glazbenici snimili spot Hrabri ljudi Društvo Međimuraca u Zagrebu i međimurski glazbenici uz ponekog gosta pjesmom i spotom snimljenim u Pušćinama žele zahvaliti volonterima, zaposlenicima službi spašavanja, ali i svim dobrim ljudima koji su pokazali veliko srce, hrabrost i snagu, kao i brzu reakciju za pomoć građanima potresom pogođenih mjesta.

- Pomoć ovom području bit će potrebna još danima i mjesecima nakon što se podrhtavanja smire, stoga

pjesmom Hrabri ljudi želimo, uz zahvalu, svakog pojedinca motivirati i ohrabriti u ustrajnosti u obnovi, pomoći i zajedništvu, kazala je ekipa glazbenika.

Novom izvedbom poznate pjesme Hrabri ljudi, koju inače u originalu izvodi Gabi Novak, međimurski glazbenici i gosti: Irma Dragičević, Tamara Korunek, Gabriela Hrženjak, Igor Baksa, Nikola Grabar i Marino Tomasović žele dati svoj mali doprinos akciji #zajednozaglazbenu,

kojom se skupljaju sredstva za obnovu stradalih građevina, Glazbene škole Frana Lhotke u Sisku i Područnog odjela u Petrinji. Cilj je da se tamošnja glazbena scena revitalizira i ponovno bude u mogućnosti educirati mlade talentirane ljude toga kraja.

Akciju #zajednozaglazbenu možete podržati uplatom sredstava na GoGetFunding platformi na linku: https:// gogetfunding.com/togetherformusicschool/. (sh, dz)

Pjesmu Hrabri ljudi snimili su: Irma Dragičević, Tamara Korunek, Gabriela Hrženjak, Igor Baksa, Nikola Grabar i Marino Tomasović

UKRATKO

IM-COMP d.o.o. unapređuje poslovanje optimiziranjem poslovnih procesa

Tvrtka IM-COMP provodi EU projekt “Povećanje konkurentnosti i učinkovitosti IM-COMP d.o.o. ulaganjem u IKT” Tvrtka IM-COMP osnovana je 1992. godine sa sjedištem u Čakovcu i danas je jedna od vodećih tvrtki u jugoistočnoj Europi u obradi i oblikovanju stakla s više od 195 zaposlenika.

Već dvadeset i devet godina IM-COMP pruža podršku klijentima u svakom segmentu prerade, obrade i oblikovanja stakla kroz kontinuirano usavršavanje proizvodnih i organizacijskih procesa, investiranje u novu tehnologiju, stvaranje i educiranje stručnjaka u staklarskoj industriji.

Primarne aktivnosti poduzeća: • Obrada i oblikovanje stakla – rezanje, brušenje, fazetiranje, bušenje, graviranje, CNC obrada stakla, proizvodnja izolacijskog stakla, kaljenje, laminiranje, emajliranje, sitotisak, HST • Završni radovi u građevinarstvu – staklene fasade, spider fasade, strukturalne fasade, staklena vrata, pregrade, ograde, nadstrešnice, interijer od stakla Tvrtka trenutno provodi projekt “Povećanje konkurentnosti i učinkovitosti IM-COMP d.o.o. ulaganjem u IKT”

sufinanciranog iz EU fondova. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.859.060,92 kn od čega su prihvatljivi troškovi projekta 1.502.812,42 kn, od čega je 976.828,07 kn sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.Projektom ulaganja će se unaprijediti cjelokupno poslovanje kroz optimiziranje poslovnih procesa i učinkovito korištenje raspoloživih resursa.

Aktivnosti projekta odnose se na nabavu dva integrirana poslovna sustava kojima će se upravljati proizvodnim i poslovnim procesima poduzeća te nabavu informacijsko komunikacijske opreme.

CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI PROJEKTA

Zbog dotrajalosti stabala, lipe kod vatrogasnog doma je bilo potrebno srušiti

NEDELIŠĆE

Kod vatrogasnog doma srušena stabla lipe Prije nekoliko mjeseci zatvoren je restoran Lipa u okviru vatrogasnog doma u Nedelišću, a sada u povijest odlaze i lipe po kojima je dobio naziv. Zlatko Marciuš, predsjednik DVD-a Nedelišće i predsjednik općinske vatrogasne zajednice, rekao je kako je lipe jednostavno trebalo maknuti.

– Prošle godine prilikom jačeg vjetra jedna od lipa se srušila u dvorište vatrogasnog doma. Pokazalo se da

su i druge lipe trule iznutra.

Kako se nalaze tik uz ulice, predstavljaju opasnost za sve prolaznike, ali i okolne objekte, objasnio je Marciuš.

Kako već postoje projekti za skoru izgradnju novih garaža i pripadajućih prostorija za rad DVD-a, ovaj će prostor poprimiti nove obrise, a nakon toga uredit će se i okoliš te zasaditi nova stabla. Kako je rekao i načelnik Darko Dania, na to će se mjesto posaditi nešto novo. (dv)

CILJ PROJEKTA: Ulaganjem u IKT za poslovno upravljanje i proizvodnju povećati će se efikasnost poslovnih procesa i na taj način povećati protok i točnost informacija, smanjiti vremenski ciklus od narudžbe do isporuke, smanjiti gubitak efektivnih sati, optimizirati proizvodni procesi, omogućiti bolje planiranje isporuka, poboljšati interna komunikacija, povećati zadovoljstvo zaposlenika kao i kupaca i doprinijeti boljem donošenju odluka od strane menadžmenta poduzeća i posljedično povećati konkurentnost poduzeća na domaćem i na inozemnom tržištu.

REZULTATI PROJEKTA: (1) instaliran i implementiran IKT za poslovno upravljanje i upravljanje proizvodnjom; (2) instalirana i funkcionalna IKT oprema.

UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA I IZNOS KOJI SUFINANCIRA EU Ukupna vrijednost projekta:

1.859.060,92 kuna

Prihvatljivi troškovi projekta: 1.502.812,42 kuna Iznos sufinanciranja EU:

976.828,07 kuna

RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: od 15. 10. 2019. do 15. 2. 2021.

Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost tvrtke IM-COMP d.o.o.

Članovi ogranka Domovinskog pokreta Pribislavec

PRIBISLAVEC

Osnovan ogranak Domovinskog pokreta Krajem siječnja osnovan je ogranak Domovinskog pokreta Općine Pribislavec. Za predsjednika ogranka izabran je Alen Pancer, uloge potpredsjednika obnašat će Vesna Sobočanec i Željko Pokupec, a rizničar je Matija Makar.

Iz dana u dan pristupa sve više ljudi jer u Domovinskom pokretu prepoznaju snagu koja donosi promjene, kaže Tin Hrgović ispred Domovinskog pokreta Međimurske županije. (dv)

14

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UKRATKO

Etno kuća prikazivat će svakodnevicu rudara Kako je izgledao svakodnevni život u Murskom Središću, današnje generacije moći će vidjeti u etno kući Rudarovoj hiži. Grad je kuću kupio 2015. godine i od tada je svake godine adaptira i aplicira na različite fondove radi dobivanja financijskih sredstava. U tijeku je prenamjena kuće u centar za posjetitelje. Trenutno se provodi uređenje okućnice, za što je i osigurano 300.000 kuna iz EU fondova. U dvorištu kuće uredit će se i dječje igralište na korist domaćoj djeci i djeci posjetitelja, a sadržavat će, između ostaloga, i metalnu ljuljačku za djecu u invalidskim kolicima.

Uz Spomen-dom rudarstva i Spomen-park naftaštva, koji se uređuju pomoću

projekta Energy tour iz programa INTERREG HU-HR, Rudarova hiža kompletirala bi priču o posebnostima i značajkama središćanskih težaka i rudara.

Dok će u Spomen-domu rudarstva biti interpretiran spomenuti tehnološki napredak, radni dan rudara i utjecaj rudarstva na demografske, gospodarske i ostale trendove, Rudarova hiža imat će cilj posjetitelju približiti onaj drugi dio dana, kad su se rudari vraćali na svoj grunt, obrađivali zemlju, pecali ribu na Muri, brinuli se o domaćinstvu i činili sve što i njihovi preci stoljećima prije. Grad čeka natječaj na koji bi mogao aplicirati uređenje interijera etno kuće.

(BMO)

Otvoren poziv za poticaje za kupnju i gradnju nekretnina Grad Mursko Središće uputio je javni poziv za dodjelu poticaja za kupnju i gradnju nekretnina za stanovanje na području grada Mursko Središće za 2021. godinu. Poticaj se odobrava korisnicima koji su od 10. studenog 2020. do 10. studenog 2021. godine kupili ili

počeli graditi nekretninu za stanovanje na području grada u iznosu od 10.000 kuna ili 15.000 kuna, ovisno o ispunjavanju uvjeta propisani Odlukom Gradskog vijeća.

Potrebna dokumentacija i način slanje prijava mogu se potražiti i na službenoj stranici Grada. (BMO)

Nagrada za najbolji diplomski rad na temu grada Grad potiče studente da se u svojim završnim i diplomskim radovima dotaknu tema vezanih uz područje kulturnog, sportskog, gospodarskog i inog života vezanog uz područje grada Mursko Središće. Zadužuju se pročelnik Ureda grada, voditeljica Odsjeka za opće društvene djelatnosti, turi-

zam, europske integracije i protokol i ravnatelj Centra za kulturu Rudar za osmišljavanje teksta Javnog poziva studentima radi izbora najboljeg rada. Nagrada za najbolji rad iznosi 4500 kuna, a birat će ga Povjerenstvo u sastavu: Zoran Turk, Miljenko Cmrečak i Mirjana Mošmondor.

(BMO)

Besplatna užina za sve učenike osnovne škole Na prijedlog gradonačelnika Dražena Srpaka od 1. travnja ove godine školska užina za sve osnovnoškolce s područja grada Mursko Središće treba biti financirana iz gradskog proračuna, odnosno besplatna za roditelje. Dodatna sredstva za

financiranje užine osigurat će se rebalansom proračuna na idućoj sjednici Gradskog vijeća koja će se održati početkom ožujka. Grad već i sada financira besplatni topli obrok za drugo i svako sljedeće dijete koje pohađa osnovnu školu. (BMO)

Asfaltiranje odbojkaškog igrališta u Peklenici Za uređenje vanjskog odbojkaškog igrališta s asfaltiranjem u Peklenici određen je iznos do 50.000 kuna, a rok za pokretanje

postupka jednostavne nabave je 30. ožujak ove godine, kako bi se nakon toga izveli radovi.

(BMO)

29. siječnja 2021.

Danica Kovačić ispred stare škole

DANICA KOVAČIĆ iz Križovca ispričala nam je s kakvim se otporima susretala kad je pristala dati staru školu za Javnu ustanovu Međimurska priroda

Predbacivali su mi: “Prodala je staru školu!”

- Sada su prezadovoljni, fotografiraju se ispred nje, a djeca im se igraju na igralištu ispred ustanove. Neću govoriti da je to moja zasluga, nego tadašnjeg kompletnog Mjesnog odbora koji je znao prepoznati priliku da se sačuva i obnovi stara škola Piše: Božena Malekoci-Oletić

Danica Kovačić iz Križovca prije tjedan dan primila je veliko javno priznanje Povelje Međimurske županije u znak priznanja i zahvalnosti za promicanje razvoja Javne ustanove Međimurske prirode, promociju sela Križovec i grada Mursko Središće, za ekonomski razvoj i zaštitu prirode Međimurske županije.

Upravo je Danica Kovačić zaslužna da se Javna ustanova nalazi u Križovcu i da je to mjesto dobilo prvorazrednu ustanovu. No, ako mislite da su mještani u početku bili oduševljeni, varate se. Bili su vrlo nepovjerljivi. U prvi mah mnogi su doživjeli da im se “oduzima” i ta stara škola za koju su bili vrlo vezani. Danica Kovačić morala je progutati mnoge gorke kritike na svoj račun. Povelja koja je došla iz Županije priznanje je da je učinila pravu stvar. Došla je u zaslužene ruke jer je mali, nepoznati Križovec smjestila na svjetsku kartu prirodne baštine.

Bilo je grubih riječi

- U to vrijeme bila sam predsjednica Mjesnog odbora, počinje priču Danica. Škola je bila u rasulu, derutna zgrada koju smo svake godine krpali koliko smo mogli. Krovište je propuštalo, ali nismo imali toliko novaca u Mjesnom odboru da bismo ga u cijelosti sanirali. Pokojni Andrija Tot, legenda Križovca i moj prethodnik, stalno je govorio da se u staru školu moraju smjestiti vatrogasci, čak i Mjesni odbor. No, novaca da

se preuredi za tu svrhu nije bilo nikada. I onda se pojavio Siniša Golub s prijedlogom da se u školu smjesti Javna ustanova Međimurska priroda, ispričala je. Nastavlja: - Meni je odmah sinula ideja da je to prilika da se škola obnovi i da ju selo, koje je veoma vezano za nju, ne izgubi u daljnjem propadanju, nego da se u njoj počne nešto događati.

Ali ni jedan veliki projekt nije uspio bez otpora putem, tako ni Danica nije prošla bez otpora svojih mještana.

Kao članovi Mjesnog odbora bili su složni i odmah su se dogovorili da daju školu za Javnu ustanovu, jedino je Deda - Andrija Tot, bio skeptičan. - Dala buš i školu, dala si i dom, mislio je pritom na trgovinu koja je radila u njemu. Ništa ne bu ostalo u Križovcu! - prigovarao joj je.

Sve bu nam ostalo, uvjeravala sam ga. Ne bu zgrada nikud otišla. Mjesni odbor se složio, ali on nije, a ni cijelo selo. Srećom, tadašnji gradonačelnik Rudolf Klennert dao im je slobodne ruke podržavajući ih te ako postoji mogućnost da se škola obnovi, zašto ne.

No, obnova nije odmah krenula. Trebalo je proći nekoliko godina da se osiguraju sredstva iz kojih će se škola obnoviti da se u zgradi nešto počne događati.

- Taj period mi je bio najteži, da ne pričam kako, kazala je naša sugovornica.

Predbacivali su mi: - Prodala je staru školu. Bilo je grubih riječi. Došli su i izbori, a kako je građanima škola bila najveća boljka, Danici je to bio minus. Stizale su joj poruke: - E, ovaj put nećeš pobijediti za Mjesni odbor. I tako je bi-

lo, kaže Danica. Inače nikada nisam bila u nekoj stranci, kandidirala sam se kao nezavisni kandidat i takvi su bili i moji članovi za Vijeće Mjesnog odbora. Za Danicu Kovačić je završilo tako da je “podigla školu”, a izgubila izbore.

- Još su mi neke stvari zamjerili, nogostup do groblja i oštri zavoj koji, doduše, nema veze sa mnom, nego s projektantom i ŽUC-om, ali kritike su išle na moj račun.

Napadale su me žene koje po njemu hodaju na groblje.

Naslušala sam se pogrdnih riječi i zbog toga što je u Križovcu zatvoren lokalni vodovod, a u Hlapičini ostao.

Boli me koliko sam si truda i muke dala da ga sačuvam, ali Hlapičini je ostao dandanas, a naš je zatvoren.

U vrijeme kad sam vodila Križovec, bila je potpuno druga situacija, nije bilo toliko sredstava na raspolaganju.

Danas je puno više novaca iz EU fondova i neusporedivo je drugačije nego onda kad sam se s voljom i borbom morala izboriti za svaku sitnicu. No, sada Križovec ima prvorazrednu ustanovu i muzej prirode svjetskog ranga s dječjim igralištem na kojemu bi mu pozavidjeli i veliki gradovi. Pitanje je jesu li sada mještani Križovca zadovoljni svojom ustanovom i zgradom.

To je meni spomenik

- Sada su prezadovoljni, fotografiraju se ispred nje, a djeca im se igraju na igralištu ispred ustanove.

Neću govoriti da je to moja zasluga, nego mojeg tadašnjeg kompletnog Mjesnog odbora koji je znao pre-

poznati priliku da se sačuva i obnovi stara škola.

Mogli su biti protiv toga da se škola da za Javnu ustanovu i do sada bi propala i bila ruglo. Sada su zadovoljni, ali riječi koje su mi bile upućene dok još nije bila završena bile su ubitačne.

Znala sam se pitati, kome na čast? U tom trenutku sam imala majku u krevetu, pazila dvije male curice i uz sve to odlazila sam u gradsku upravu rješavati sve što je trebalo, kaže.

Dodaje: - Ima ljudi koji su razumni, koji me hvale, ali i onih koji me ni dandanas ne mogu smisliti. Ali svatko ima svoju glavu i nek njome misli.

Hvala Siniši Golubu i cijeloj njegovoj ekipi koji me poštuju i uvijek me pozovu na sva događanja. Predložili su me za županijsku nagradu iako moja malenkost to nije zaslužila, skromna je Danica.

Dodaje: - To je prevelika nagrada za mene, ali ta zgrada sada puno vrijedi i tko zna i što će još iz nje izaći.

Da nismo u Mjesnom odboru prepoznali trenutak, zgrada bi sada bila ruina. Meni je to spomenik koji će, ako nitko drugi, pamtiti moje unuke. Da je baka Danica malo pripomogla, podmetnula leđa.

Nije mi bilo lako, kod kuće sam plakala kad su do mene dolazile neke teške riječi. Ne vjeruješ kako ljudi teško mogu optuživati. S druge strane, ostale su stvari iza mene koje se vide, a škola je vrhunac, kaže Danica.

Njezina odluka oko škole promijenila je značaj Križovca na način koji njezini sumještani u prvi mah nisu mogli ni zamisliti.

29. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 15

KATARINA I SIMONA RAUS, baka i unuka iz Štrigove koje svojim glumačkim talentom nasmijavaju publiku

Kada Rausove glume, smijeh se prolama dvoranom!

Glumačkim stopama bake Katarine Raus krenula je i unuka Simona, koja ju je još odmalena vjerno pratila na probama dramske sekcije KUD-a Sveti Jeronim Piše: Sanja Heric

Katarina Raus, 77-godišnjakinja iz Štrigove, aktivna je članica dramske skupine Sveti Jeronim. Kolege glumci zovu je Grofica zbog lika Grofice koji je odigrala u predstavi Stara apoteka.

U istoj predstavi apotekaricu je glumila njezina unuka Simona kojoj je prenijela ljubav prema glumi, humoru i kazališnim daskama. Zajednički čine glumački tandem koji do suza nasmijava štrigovsku publiku već nekoliko godina unazad.

S bakom Katarinom i unukom Simonom susreli smo se i razgovarali u Društvenom domu u Štrigovi u sklopu kojeg se nalazi i novoobnovljena kino dvorana u kojoj su nebrojeno puta nastupale. Jedva čekaju ponovno stati na kazališne daske kako bi domaćoj publici pružile još jednu dozu smijeha, zajedno sa svojim kolegama glumcima. Njima je gluma ispušni ventil i odmak od svakodnevnih obaveza.

U penziji otkrila glumački talent

Gluma je u život bake Katarine došla sasvim spontano kada je zakoračila u penziju sredinom devedesetih godina 20. stoljeća.

Prije toga radila je preko 30 godina kao prodavačica u centru Štrigove. Na početku je mislila da nije za glumu, no kako je sve više

Obnovljena međimurska hiža u Frkanovcu

FRKANOVEC

Matulov grunt uskoro u novom ruhu Međimurje će početkom proljeća biti bogatije za još jedan turistički sadržaj, Edukacijsko-istraživački centar Matulov grunt u Frkanovcu, koji će zaokružiti priču oko projekta Med dvemi vodami.

U kajkavskom narječju za riječ leptir koristi se izraz

SVETI MARTIN NA MURI

Baka Katarina Raus usadila je unuci Simoni ljubav prema glumi

vježbala, tako je izbrusila svoj glumački talent.

- Prvo sam kao statist sudjelovala u predstavi Smrt predsjednika mjesne zajednice s kojom smo išli na državno natjecanje na otok Murter. Bila je to provokativna predstava za ono vrijeme.

Prikazana je bila tek 2005. godine na televiziji i tad je bila cenzurirana, priča nam baka Katarina.

Jedna od omiljenih predstava joj je Z črne zemlje ljubav rose s kojom su nastupali na Festivalu kazališnih amatera i u susjednoj Sloveniji, u Raskrižju, gdje su oduševili publiku. Najizazovnija joj je svakako bila uloga mrtvaca u predstavi Skuporitjak.

- Najteže je glumiti pred domaćom publikom. Treme prije nastupa uvijek ima, ali kad predstava započne,

onda ona nestane. Na natjecanjima gdje nas nitko ne poznaje nekako nam je uvijek lakše glumiti, dodaje baka Katarina.

Pljesak publike najveća je nagrada

Njezinim glumačkim stopama krenula je i unuka Simona koja ju je još odmalena vjerno pratila na probama.

S užitkom je gledala kako baka glumi, a posebice joj se sviđala atmosfera koja je vladala među glumcima.

Uvijek je bilo veselo, a nerijetko su se znali nasmijati do suza. To ju je privuklo da se i sama okuša u glumi.

- Najdraža uloga koju sam glumila bio mi je lik Jožice u predstavi Prodana sneha iz 2013. Publika je umrla od smijeha kada me ugledala, čak mi je glumi-

ca Barbara Rocco rekla da sam izgledala povampireno, ispričala nam je 32-godišnja Simona, koja je dobila dvije nominacije za najbolju sporednu žensku ulogu na KAM-u. Na samom početku bavljenja glumom puno su joj pomogli bakini savjeti poput onoga da nikad ne smije gledati u publiku, već preko nje, kao i preporuka kako se opustiti i smiriti prije samog nastupa.

- Na kraju dok nam publika plješće, onda nam nije žao ni za jednu sekundu slobodnog vremena koju smo posvetili predstavi. Tempo života je danas takav da se malo tko ima vremena priključiti KUD-u. Najviše moramo zahvaliti našem voditelju Iveku na trudu i energiji koje ulaže da nas sve okupi, rekla je završno Simona Raus.

Četiri mjesta bez dojenčadi Prema podacima matičnog ureda, u prošloj godini na području općine Sveti Martin na Muri rođeno je ukupno 19 djece, od čega

Jednokratne pomoći za studente Načelnik Goran Lovrec donio je odluku za dodjelu jednokratne novčane naknade redovitim studentima s područja općine Gornji Mihaljevec. Na temelju pristiglih zamolbi dodjeljuje se ukupno 30 novčanih naknada u iznosu od 500 kuna. Naknade će dobiti: Anja Posel, Anja Trstenjak, Danijela Cmrečnjak, David Kerman, Dejan Lesničar, Dominik Bogdan, Dorotea

U

Miljančić, Filip Posel, Iva Polanec, Lara Kralj, Lidija Pokrivač, Lucija Pokrivač, Maja Pokrivač, Marin Zadravec, Mario Borko, Mario Moharić, Mario Novak, Martina Srša, Martina Vuk, Mateja Kraljić, Matija Zadravec, Natalija Brezarić, Neven Srša, Nives Čurin, Patricia Miljančić, Sanja Gregorinčić, Sanja Srša, Tena Komar, Tiara Žibek i Valentina Gregorinčić. (sh) Piše: Sanja Heric

Hoćemo li s trona skinuti Žiniće i njemu slične? ko-moslavačku županiju te pod svjetla reflektora javnosti iznio župana Ivu Žinića i njegove dugogodišnje tajne o nekretninama.

Ovaj je čovjek čak 25 godina živio u kući koju mu je dodijelila država plaćajući najamninu samo sto kuna, a od 2008. ni kune. Potom se otkrilo i da je suvlasnik kuće u Marinbrodu, a njegova supruga suvlasnica jedne kuće u Glini. Uz to koristi jednu

7 ženskih, a 12 muških. Nijedno dijete nije rođeno u čak četiri naselja u općini: Čestijancu, Grkaveščaku, Jurovčaku i Kapelščaku. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

BREŽNA PRIČAONICA

političkim krugovima izbija afera za aferom.

To znači samo jedno.

Izbori kucaju na vrata. Razotkrivaju se stare tajne, pokušavaju se oboriti protivnici. Sve što smo već imali prilike vidjeti i prethodnih godina. No, koliko je njih za svoje grijehe platilo svoju kaznu? Kakvu smo poruku time dobili? Odgovor na to ni ne moramo pisati. Potres je dobro prodrmao i Sisač-

matul, a za parcelu odnosno posjed riječ grunt. Stoga je u duhu međimurske kajkavštine centar nazvan Matulov grunt. Nalazi se na području ekološke mreže Natura 2000, nedaleko od lokaliteta Bedekovićeve grabe. (sh)

drvenu kuću kojoj formalno nije vlasnik. Sve to njemu nije nimalo sporno. Živi lagodno na grbači države. Pitam se koliko samo takvih Žinića ima u Hrvatskoj, a da ih još nitko nije razotkrio?

Hoće li se na izborima karte promiješati, zapuhati neki novi vjetrovi i baciti s trona sve Žiniće u Hrvatskoj?

S obzirom na sve već viđeno kod nas, nisam neki optimist po tom pitanju. Ljudi glasaju

više-manje za iste. Novih lica je zaista jako, jako malo i nisu previše poznati javnosti.

Ako se samo malo osvrnemo oko sebe u Međimurju, na čelu općina su jedni te isti ljudi već godinama, a neki i desetljećima. Posebno je to vidljivo u jako malim sredinama.

Neki od njih rade i dva posla, i to u državnim institucijama. Svaka čast onima koji jedan i drugi posao obav-

ljaju korektno. No, nikako nije korektno nazivati se volonterom i za to primati volontersku naknadu. To je pljuska svim onim pravim volonterima koji zaista volontiraju bez da na tome zarade jednu kunu. Ako si volonter, budi zaista volonter. I nazovi svoju naknadu pravim imenom. Ako dobro radiš svoj posao, normalno je da se i to pošteno plati. Osim ako je obrnuto.

16

Donje Međimurje

PRELOG

Dogovor sa susjedima oko izložbe artefakata Predstavnici grada Preloga ovih su dana bili u radnom posjetu hrvatskom Konzulatu u Mađarskoj gdje ih je primio počasni konzul dr. Atila Kos, a organiziran je i radni sastanak s gradonačelnikom Nagykanisze Lászlóm Baloghom. Između ostaloga, razgovaralo se i o mogućoj zajedničkoj izložbi, na kojoj bi se izložili predmeti pronađeni uz lijevu obalu Mure, koju danas pretežno naseljavaju Hrvati. Radi se o danas dijelu Murakeresztúra, nekad mjestu Kalaciba. Naime, Murakeresztúr je nastao 1964.

KOTORIBA

godine spajanjem dvaju naselja, Kalacibe (Kollátszeg) i Kerestura. Od te godine ime Kalaciba gubi se iz upravnog sustava te postupno nestaje iz javne uporabe.

Ovdje je posebno istaknut nalaz mača, koji je pronađen prije nekoliko mjeseci u Mađarskoj, u blizini Murakeresztúra. Mač sličnih karakteristika, koji najvjerojatnije potječe iz devastiranog groba avarskoslavenske nekropole, pronađen je na šljunčari Diven, kod Cirkovljana te se danas čuva u Muzeju Međimurja u Čakovcu. vv)

Božica Novak, nova tajnica umirovljenika Kotoripska udruga umirovljenika dobila je svoju novu tajnicu. Naime, krajem prošle godine preminula je Slavica Maltar koja je na tom poslu radila dugi niz godina.

Sad tu ulogu preuzima Božica Novak koja se odmah prihvatila posla, prije svega prikupljanja članarina za oko 350 tamošnjih članova. (vv)

DONJA DUBRAVA

Potpore za novorođene i uređenje nekretnina Novčane potpore za novorođenu djecu te poticaj za uređenje nekretnina podijeljene su u općini na kraju prošle godine. U skladu s aktualnom epidemiološkom situacijom, potpore je na kućne pragove raznosio načelnik Marijan Varga i pročelnica Monika Žinić.

Podijeljeno je 12 potpora

za novorođenu djecu te 1 za novorođeno treće dijete.

Ukupno je podijeljeno 27.000 kn potpore za djecu. Poticaj za uređenje nekretnina dobilo je 6 osoba i njima su podijeljene odluke i ugovori.

Ukupni iznos za poticanje uređenja nekretnina na području općine Donja Dubrava je 120.000 kn. (vv)

Stiže informatizacija u vrtićki sustav Dječji vrtić Klinčec Donja Dubrava prijavio se na Javni poziv 3. srpnja 2020. godine za projekat Informatizacija procesa i uspostava cjelovite elektroničke usluge upisa u odgojne i obrazovne usluge. Ovih dana našao se na popisu ustanova koje su zadovoljile nužne uvjete za uključivanje u informatizi-

rani sustav za prijavu i upis djece.

Isto tako, u sklopu projekta prijavio je i nabavku informatičke opreme koju mu je potrebna za što bolje funkcioniranje pa mu je i ona dodijeljena. Sada se samo čeka potpisivanje ugovora i uvođenje informatizacije. (vv)

SVETA MARIJA

Unosan prihod od državnog zemljišta Općina Sveta Marija tijekom ove godine planira uprihoditi 172.000 kn na ime raspolaganja državnog poljoprivrednog zemljišta na svom području.

Glavnina toga, odnosno 171.000 kn odnosi se na prihod od zakupa i dugogodišnjeg zakupa, dok preostalih tisuću kuna od promjene

namjene poljoprivrednog zemljišta.

Dio tog prihoda raspoređuje se dalje prema stavkama, 26.000 kuna za deratizaciju i dezinsekciju te 23.000 kuna za zbrinjavanje nepropisno odbačenog otpada u okoliš. Ostatak pak se prenosi i bit će iskorišten iduće godine. (vv)

29. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PORUŠENOJ BANOVINI pomažu i pobratimljene općine, naš Donji Kraljevec te općine iz Mađarske i tamošnji Hrvati

Zajedničkim snagama kupljena su dva stambena modula - Prijateljska suradnja pograničnih općina Hrvatske i Mađarske traje već 15 godina, iako su susreti prestali zbog aktualne pandemije. U teškim trenucima nađe se načina kako pomoći, istaknuo je tom prilikom načelnik Sumartona Martin Capar Piše: Vlasta Vugrinec

Ove srijede, 27. siječnja iz kompanije Tehnix kreću još dva stambena stambena modula put potresom porušenog područja. Ovoga puta destinacija nije Petrinja, već grad Sisak. Istina, trenutno to i nije neka vijest jer stambeni moduli za Banovinu iz Donjeg Kraljevca i tvrtke Tehnix putuju na dnevnoj bazi.

Zajedno i u dobru i u zlu

No, ovog puta pomoć stiže iz susjedne države, a riječ je o donaciji Hrvata iz Mađarske i to općina koje su se prije 16 godina pobratimile s općinom Donji Kraljevec. Točnije rečeno u pitanju su pogranična Općina Sumarton i 15. Okrug Budimpešte i zajednica tamošnje hrvatske nacionalne manjine.

- Već 16 godina aktivno surađujemo s tim mađarskim općina i do sada se to uglavnom svodilo na druženje, kul-

Mladen Čavlek, zapovjednik CZ, Miljenko Horvat i Dubravko Horvat turno-umjetničke nastupe i predstavljanje, rekao nam je Miljenko Horvat, načelnik općine Donji Kraljevec.

Uz to, posljednjih 7 godina deset mališana redovito je boravilo u kulturno-umjetničkom mađarskom kampu koji se nalazi blizu češke granice.

Tamo su deset dana učili crtati, slikati i družiti se sa svojim vršnjacima.

Nažalost, kaže, lani je pandemija koronavirusa spriječila druženje. S druge strane,

Donji Pustakovec bez novorođenih u 2020.

Odnosom broja rođenih i umrlih ne može se pohvaliti ni općina Donji Kraljevec.

Lani je izgubila 59 svojih sumještana, a dobila 32 novorođena. Od 6 naselja jedino je u plusu bio Sveti Juraj u Trnju, koji je zabilježio tri rođene bebe i 2 umrle ženske osobe. S druge strane, bez novorođenih bio

je Donji Pustakovec koji je istovremeno izgubio 4 stanovnika. Ništa bolja situacija nije ni u Donjem Hrašćanu, koji je dobio jednu bebu, ali je zato zabilježio 9 umrlih.

Hodošan ima 4 novorođena i 20 umrla, Donji Kraljevec 13 umrla i 10 rođenih, a Palinovec 9 rođenih na 11 umrlih. (vv)

Donji Kraljevec ne raspolaže s nečim takvim, no rado ugošćuje svoje prijatelje s druge strane Mure. Uvijek ih poziva na obilježavanje Dana općine i ostale značajnije datume.

Kako se to kolokvijalno kaže, suradnja se do sada uglavnom svodila na zabavu i druženje, jelo i pilo, igru i veselje.

Samoinicijativno ponudili pomoć Banovini

No, stigle su i nevolje i pokazalo se da te pobratimljene mađarske općine svoje prijatelje poznaju i u nevolji.

Naime, hrvatska nacionalna manjina u Mađarskoj oko Budimpešte i pojedinih pograničnih općina samoinicijativno se javila i ponudila svoju pomoć u ovim teškim vremenima na potresom pogođenoj Banovini. Nisu željeli slati novac, već konkretnu pomoć i odluka je pala na stambene module.

Tako su tri pobratimljene zajednice u Sumartonu prošlog tjedna potpisale sporazum

o zajedničkom sufinanciranju stambenih kontejnera za pomoć obiteljima stradalima u potresu na području grada Siska, vrijednih oko 85.000 kuna. Svaki od potpisnika ponudio je pomoć koliko je to bilo u njegovoj moći. Općina Sumarton odlučila je donirati oko 20.000 kuna, a zajednica Hrvata iz Budimpešte milijun forinti, odnosno oko 24.000 kuna. Isti toliki iznos pak je dala i Općina Donji Kraljevec, a na inicijativu hrvatske nacionalne manjine.

- Prijateljska suradnja pograničnih općina Hrvatske i Mađarske traje već 15 godina.

Iako su susreti prestali zbog aktualne pandemije, projekti se nastavljaju. U teškim trenucima nađe se načina kako pomoći, istaknuo je tom prilikom načelnik Sumartona Martin Capar.

Potpisivanju su nazočili veleposlanik Hrvatske u Mađarskoj Mladen Andrlić i državni tajnik u Ministarstvu inovacija i tehnologije Mađarske.

MEĐIMURSKE VODE ugovorile vrlo važnu investiciju u aglomeraciji donjeg Međimurja

49 milijuna za pročistač Donja Dubrava U prostorijama Međimurskih voda u Čakovcu potpisan je Sporazum za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Donja Dubrava. Sporazum, čija je ukupna vrijednost 49.042.960,14 kuna uvećana za pripadajući iznos poreza na dodanu vrijednost, potpisali su direktor Međimurskih voda Vladimir Topolnjak i za zajednicu ponuditelja, Loveco Rijeka kao vodeći član i Izgradnja Domašinec kao član zajednice ponuditelja, Stjepan Barbarić.

- Današnjim svečanim potpisivanjem završava

postupak javne nabave za šestu komponentu aglomeracije Donja Dubrava, čime je aglomeracija u potpunosti ugovorena, rekao je direktor Međimurskih voda Vladimir Topolnjak.

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Donja Dubrava kapaciteta je 13.000 ekvivalent stanovnika s uključenim III. stupnjem pročišćavanja i kompletnim postrojenjem za obradu mulja. Uređaj će pročišćavati sanitarne otpadne vode s područja grada Preloga za naselja Oporovec, Cirkovljan, Draškovec, Hemuševec i Ču-

Vladimir Topolnjak, u sredini sa Stjepanom Barbarićem i Majom Ovčar Jambrošić. Iza stoje Dario Ban i Željko Bedić

kovec te općine Sveta Marija, općine Donji Vidovec, općine Donja Dubrava Dubrava i Kotoriba. Predviđeni rok za kompletan završetak radova

je 26 mjeseci, što uključuje projektiranje, izgradnju, testove po dovršetku, pokusni rad te puštanje u pogon.

(BMO)

29. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 17

Željko Sokač, Mario Naranđa i Vlado Vuk jasno su izrazili želju za uređenjem prostora kojeg su koristili i do sada

VIKENDAŠKO NASELJE na preloškoj Marini uskoro kreće u rekonstrukciju i preuređenje

Vlado Vuk: Ja sam prvi za to da se to vredi Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

- Je, to je sve bila divlja gradnja na zemljištu Hrvatske elektroprivrede. Sad je Grad Prelog to dobio na korištenje i prostor će se urediti, kaže Vlado Vuk iz Preloga, jedan od vlasnika koji je svoju kućicu već maknuo. Ja sam prvi za to da se to se vredi.

Uz njega, na tom području zapadnog dijela Sportsko-rekreacijske zone Marine Prelog montažne kućice imalo je ili još ima 70-ak osoba, kako iz Preloga i Otoka tako i iz drugih dijelova Međimurja. Teško je reći da se tu radi o ilegalnom boravku jer su svi oni s Gradom potpisali ugovore i godišnje su plaćali po 300 kuna kako bi se mogli koristiti s tim parcelama.

Nikoga se neće tjerati s tog područja

Zaljubljenici u prirodu, a prije svega u rijeku Dravu taj su dio Marine “privatizirali”, napravili su kućice, uredili staze, zasadili drveće, sami su sve to održavali i kosili.

Uz to brinuli su se i za obalu Drave, vezove za čamce jer, kažu, tko zna kako bi to izgledalo. Doduše, nije ni sad neka ljepota, ali glavno je da se

ipak koliko-toliko održavalo.

Održavala su se tu obiteljska slavlja, okupljala se rodbina oko zajedničkog roštilja, igrao se nogomet, kartalo se, lovila se riba i, naravno, kupalo se i plovilo rijekom.

Trajalo je to godinama i naravno da je nekima teško prihvatiti promjene, naročito ako se još ništa konkretno ne zna.

- Ništa se neće raditi prije druge polovice ove godine, poručuje pak Željko Sokač, administrativni tajnik gradonačelnika Preloga. Čeka se, naime, mogućnost održavanja skupa kako bi se ljudima potanko objasnilo što će se raditi i kako.

Bitno je reći kako se tu ništa neće betonirati i rušiti jer to nikome nije u interesu.

Ali je isto tako bitno naglasiti kako svaka intervencija nužno sa sobom nosi i promjene pa će se tako morati maknuti postojeći drveni objekti, a stradat će i pokoje stablo.

- Već smo svi mi tu rušili svoje kućice i ne samo jedanput jer smo bili svjesni da smo izgradili na tuđem terenu, ističe Vlado Vuk. Zato smo i gradili montažne objekte kako bismo, ako do čega i dođe, sami mogli jednostavno sve maknuti.Budući da se još ništa konkretno ne zna, počele su

MEĐIMURSKA POSLA

se širiti razne (dez)informacije kako će se na tom potezu rušiti sve, od grmlja, drveća do kućica, molovi, kako će se zatvoriti cesta, a samim time i pristup obali… Drugim riječima, da neće ostati kamen na kamenu. Ali nije to baš tako, smiruju situaciju iz Grada.

Naime, uz uređenje pristupnih staza postavit će se 62 tipske drvene kućice s pripadajućim sadržajem za odmor. Također, uz kućice će se izgraditi sanitarni kompleks s toaletima, tuševima, garderobom, ostavom, za što ugodniji boravak na tom području. Svoje mjesto tu će dobiti i drvena promatračnica s pripadajućom opremom za monitoring autohtonih vrsta ptica, kao i čamci za monitoring na vodi.

Prostor se ne uređuje kao turistička destinacija, već isključivo za ljepši i ugodniji boravak u prirodi koji će biti interesantan prije svega domaćim ljudima.

Zainteresirano 70-ak osoba

Svi koji su i do sada boravili na tom prostoru moći će i dalje biti tu, naravno, uz novi i drugačiji ugovor. Za sada je svojim potpisom zainteresiranost izrazilo 70-ak osoba. Neki

od njih će možda i odustati jer im se neće svidjeti novonastalo stanje ili im možda neće odgovarati uvjeti koje će Grad morati još definirati, od načina održavanja pa do iznosa plaćanja.

Ima različitih mišljenja, od toga da se napokon prostor uredi do onih koji ne pristaju na promjene.

- Tko će kositi, održavati, kaj to znači da je to projekt, koliko će to koštati, samo su neka od pitanja koje muče vikendaše na Marini, ispričao nam je sugovornik Vlado.

Nekima nije bitno kolika će biti cijena, samo da nemaju nikakve daljnje brige, dosta je toga što još visi u zraku i što treba definirati.

Stoga će, vjeruje, dio njih i pričekati da najprije vide kako će sve to izgledati, pod kojim uvjetima će se moći zakupiti kućica, a potom odlučiti.

Shodno projektu, sve bi se kućice iznajmile, ali bi nekoliko ostalo i za povremeno korištenje. Time bi se priča o zapadnom dijelu Marine, koja je u stvari i najjednostavnija, riješila. Ostaje puno teža i kompleksnija priča uz samo lučicu, ondašnje kućice, a o onima skrivenim u šumicama i šumarcima dravskih otoka da se i ne priča.

Pak se čudimo kak picek glisti!

K

ako je to lijepo zvučalo tijekom cijele prošle godine kad se govorilo o udruživanju snaga, pameti i naravno eura, dolara te ostalih valuta, a sve u cilju da se zajedničkim naporima istraži, a naposljetku i na tržište izbaci cjepivo protiv našeg sveprisutnog virusa.

Naprosto je čovjeku bilo toplo oko srca slušajući svakodnevno o poduzetim koracima koji će donijeti spas čovječanstvu. Tekli su bise-

ri iz usta svjetskih čelnika o pravilnoj raspodjeli cjepiva, humanosti spram svakog čovjeka u bilo kojem kutku zemlje. Isticale su se brojke naručenih i ravnomjerno prema broju stanovnika rezerviranih doza cjepiva Moderne, Pfizer/BioNTech-a i AstraZenece.

Nije ništa značilo da se cjepivo istražuje i proizvodi najvećim dijelom u američkim farmaceutskim tvrtkama s tek pokojim udjelom onih iz

EU. Jer išlo se u boj prema zajedničkom neprijatelju koji ne bira ni spol, ni godine, ni boju kože ni mjesto rođenja niti pak iznos novca u džepu.

I gotovo da smo svi povjerovali u to svjetsko bratstvo i jedinstvo, naročito kad je krenula distribucija cjepiva.

O, kako smo samo bili naivni, kako smo ponovno nasjeli ili smo to htjeli biti. Jer bratstvo i jedinstvo ne postoji, naročito kad su u pitanju svjetske sile ili bar one koje to žele biti i po-

kušavaju demonstrirati svoju moć. Dolari i euri, a bogami i juan ipak se i dalje nadmeću.

I u svemu tome, a povijest je to već milijun puta pokazala i dokazala kako papir može svašta podnijeti, i nema veze sa stvarnim životom.

Može se EU busati u prsa i pozivati se na svoje eure i ugovore, ali Amerikanci ipak drže farmaceutske tvrtke i naravno da će se najprije pobrinuti za svoje i one koji će dati najviše para za spa-

Županijskoj bolnici u Čakovcu predstavnici preloškog LPT-a donirali su Monitor za praćenje vitalnih funkcija BSM-3562

LPT d.o.o. Prelog

Donacija medicinskim ustanovama iz tri županije Za kompaniju LPT d.o.o. iz Preloga uvijek je, a posebice u ovim zaista izazovnim, drugačijim vremenima, zdravlje i sigurnost njihovih djelatnika jedan od osnovnih prioriteta. Povedeni time te svjesni ozbiljnosti situacije u zdravstvenom sustavu uslijed prisutne Covid-19 pandemije donesena je odluka da sredstva namijenjena uobičajenim poklonima za poslovne partnere preusmjere u pomoć glavnim medicinskim ustanovama u tri županije iz koje dolaze zaposlenici LPT-a, a to su Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija.

Zdravstvene ustanove u ove tri županije skrbe se o zdravlju svih nas i naših obitelji te uslijed trenutne zdravstvene situacije s koronavirusom nose najveći teret. Upravo zato je LPT odlučio pokazati koliko cijene njihove napore tako da je nabavio medicinsku opremu potrebnu za kva-

sonosnu dozu. Uostalom, dok EU istjera pravdu, svi će biti procijepljeni, a onda komu što ostane. Pa tako i nama u maloj Hrvatskoj za koju volimo reći da je ravnopravna i punopravna članice te europske asocijacije. U ovakvoj krizi svatko najprije gleda svoje interese, a o pravnoj formi razmišljat će se kasnije. Sad se ponovno vidi omjer snaga, vođenje politike razvoja, upravljanje kriznim situacijama. Umjesto spasa cjepivo je

litetnu brigu i sigurno liječenje pacijenata, ne samo u vrijeme pandemije, već i nadalje.

Tako su Županijskoj bolnici u Čakovcu donirali Monitor za praćenje vitalnih funkcija BSM3562, Općoj bolnici Varaždin uručen je EKG uređaj SE601C-EDAN, a Općoj bolnici Dr. Tomislav Bardek u Koprivnici donirana su dva komada Pulsnog oksimetra Nonin 7500.

Kompanija LPT također je financijski sudjelovala u inicijativi Grada Preloga za zajedničku nabavku respiratora za čakovečku bolnicu, predanog krajem 2020. godine.

Ove su donacije mali doprinos svih zaposlenika LPT-a da pokažu koliko cijene svakodnevni iscrpljujući rad i značajne napore medicinskog osoblja u našim bolnicama te njihov način da im na tome zahvale i izraze svoje poštovanje. (nš) Piše: Vlasta Vugrinec

dovelo svijet gotovo na rub rata, a mi se čudimo, kao i obično, kak picek glisti. (vv)

18

Poljodjelstvo

SAVJETI za poljoprivrednike

Uloga stanja tla i vremenskih prilika za ostvarenje stabilnih prinosa usjeva ozimih žitarica Posljednjih dana na našim oranicama veoma često možemo primijetiti parcele s izuzetnim žućenjem usjeva. Usprkos tome što se ozimi ratarski usjevi nalaze u periodu mirovanja, postoji potreba njihovog pregleda kako bi se na vrijeme provele potrebne agrotehničke mjere u vrijeme kretanja vegetacijske sezone. Uspoređujući zabilježene količine oborina na i-Metos uređaju, mjerna postaja Mursko Središće, posljednja tri mjeseca 2020. godine s višegodišnjim prosjekom 1990. – 2002. godine, (podaci DHMZ-mjerna postaja Čakovec) vidljivo je povećanje oborina u mjesecu listopadu i značajno povećanje oborina u mjesecu prosincu 2020. godine (tablica 1.).

29. siječnja 2021.

VESNA I SREĆKO NOVAK iz Novog Sela Rok polako pripremaju i pune plastenike novom turom cvijeća

Online prodaja lani nas je spasila

Korona-kriza koja je gotovo pokopala cvjećare otvorila je s druge strane jedno novo poglavlje, a to je online prodaja. Internet tako postaje novi kanal za plasman cvijeća Piše: Vlasta Vugrinec

Piše: dipl. ing. agr.

Suzana Pajić uzgajati na tlima neutralne reakcije koja imaju pH vrijednost 6,8 – 7,2. Zbog plitko razvijenog korijenovog sustava (najpliće od svih žitarica), usjevi ječma nisu se u mogućnosti koristiti hranivima iz dubljih slojeva tla.

Ječam vrlo racionalno koristi vodu, ali nije sklon tlima s visokim podzemnim vodama niti tlima koja ima-

Mjesec

Prosjek 1990. – 2002. Oborine 2020.

DHMZ mjerna postaja (mm/m²) Čakovec (mm/m²)

Listopad

95,5

131,6

Studeni

76,6

25,8

Prosinac

58,4

103,8

Povećana količina oborina uzrokuje ispiranje hraniva u dublje slojeve tla.

Korijenov sustav ozimih žitarica nalazi se u plićem sloju tla u vrijeme kretanja proljetnog dijela vegetacijske sezone i usjevi u tom sloju neće imati na raspolaganju dovoljne količine hraniva, naročito dušičnih.

Plodnost i fizikalna svojstva tla također imaju veliku ulogu u ostvarivanju stabilnih prinosa uzgajane vrste. Visina uroda i kvaliteta zrna pivarskog ili običnog ječma ovisna su o genetskim odlikama uzgajanog kultivara, provedenim agrotehničkim mjerama, no veliki utjecaj imaju i vremenske prilike tijekom vegetacijske sezone uzgoja i plodnost tla. Usjevi ječma preferiraju rastresita tla osrednje plodnosti s dovoljnim sadržajem humusa.

Na tlima kisele reakcije u dosta slučajeva možemo primijetiti propadanje usjeva ječma. Ječam je najbolje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ju nedostatak vlage. Međutim, u velikom broju slučajeva poljoprivredni proizvođači uzgajaju ječam na tlima slabije plodnosti, lošijih fizikalnih svojstava, nepovoljne pH vrijednosti te tlima lošijeg vodozračnog odnosa i stanja vode u tlu. Pregledom stanja usjeva primijećena je sjetva ječma na području s tlima koja imaju izrazito nisku pH vrijednost. Na parcelama je zamijećeno žućenje i propadanje usjeva već pred sam početak mirovanja usjeva.

Povećana količina oborina tijekom zimskih mjeseci, osim kiselosti tla, uzrokovala je ovakvo stanje usjeva. Poljoprivrednim proizvođačima koji žele ostvariti stabilne prinose i dobru kvalitetu uroda bez obzira na uzgajanu vrstu u interesu je poznavati stanje tla na kojima proizvode poljoprivredne proizvode.

Trenutna dubina razvoja korijenovog sustava

Pogled na rascvjetale ciklame, dodir njihovih prekrasnih latica čovjeka natjera da zaboravi na zimu, na sive i tmurne dane i naprosto mu udahne dašak života. Ciklame su, naime, trenutno u punoj kondiciji i najpopularniji su cvijet koji se traži i kupuje ovih dana. A izbor je doista bogat, od niskih, srednjih i velikih varijeteta s običnim ili čipkastim laticama do bijelih, crvenih, tradicionalnih ciklama i onih šatiranih. Istina, i cjenovno su pogodne za svaki džep. A svu tu ljepotu, između ostalih, imaju i Vesna i Srećko Novak iz Novog Sela Rok koji se uzgojem cvijeća u plasteniku bave gotovo četiri desetljeća naslijedivši posao od Srećkove mama i bake.

Drugim riječima, cvijeće je pustilo duboko korijenje u obitelji Novak.

Novi kanali prodaje cvijeća, ali i dalje neizvjesnost

Kao i u svakom poslu tako i u cvjećarstvu, odnosno proizvodnji cvijeća u plastenicima, izmjenjuju se dobra i loša vremena. No, lanjska godina bila je sve samo ne uobičajena jer je pandemija koronavirusa sve preokrenula. U vrijeme lockdowna, od kraja ožujka do sredine svibnja, trebala je cvjećarima biti glavna sezona prodaje cvjetnih sadnica, no zatvorile su se tržnice, sajmovi, cvjećarnice. Kad je kriza koliko toliko popustila, u ljetnim i jesenskim mjesecima smanjio se broj svadbi, a i ostale svećanosti ili su svedene na minimum ili ih uopće nije bilo pa se i to također odrazilo na plasman cvijeća.

Istina, ta ista korona-kriza otvorila je i jedno novo poglavlje, a to je online prodaja čemu su sklone mlade generacije. Web shop tako postaje i novi prodajni kanal za plasman cvijeća i upravo je taj način rada mnoge spasio lani od potpunog debakla sezone. I oni sami uviđaju koliko im moderna tehnologija može olakšati posao, odnosno ostaviti im više vremena za bavljenje primarnom proizvodnjom.

Ali kriza nije prošla, stoga i u novu sezonu ulaze sa stanovitim grčem u želucu jer ne znaju što ih čeka.

Nježne ciklame u plasteniku Vesne Novak trenutno su u punoj kondiciji - Mi idemo dalje, sijat ćemo i saditi kao da se ništa nije dogodilo, kaže uzgajivačica cvijeća Vesna Novak iz Novog Sela Rok. - Ne želim ni razmišljati što bi bilo kad bi bilo, dodaje.

Istina, i sada se u njihovim plastenicima osim ciklama polako otvaraju jaglaci dok se cvatnja tulipana i zumbula tempira za Valentinovo i Dan žena.

Veljača pak je mjesec kada kreće intenzivna sadnja i presadnja i ostalog sezonskog cvijeća.

- Međimurci su poznati po tome da vole imati lijepe okućnice i balkone i nije im žao izdvojiti novce za kupnju cvijeća, dodaje. Doduše, najviše se traže pelargonije, surfinije, bakope te kadifice, tratinčice, maćuhice…

Shodno takvoj potražnji planira se i proizvodnja. Jer tijekom dugogodišnjeg rada zasadili su i uzgojili brojne vrste koje ipak nisu uspjele osvojiti srca kupaca pa su velik dio morali baciti. Kako

pak se sve mora kupovati za uzgoj, od sjemena preko humusa, kaže, jednostavno im se ne isplati ulaziti u prevelike rizike i eksperimentirati, već ići na sigurno.

- Sjeme i sadnice su iz uvoza jer se naprosto više ništa od toga ne proizvodi u Hrvatskoj, ističe naša sugovornica.

- Nemamo ni jednu sjemenarsku kuću koja bi na tržište izbacivala bilo kakvo sjeme cvijeća. Isto tako, nema više ni tzv. matičnjaka koji pak bi davali domaće presadnice, opisuje situaciju vezano uz sjeme.

To i ne čudi jer se, između ostaloga, proizvodnja cvijeća i ukrasnog bilja u našoj zemlji svela svega na 0,5 % vrijednosti te proizvodnje u EU prema podacima HGK iz 2019. godine. Pa tako proizvodnja na tristotinjak hektara nije dostatna za domaće potrebe, zbog čega smo usmjereni na uvoz i uvozimo sve, od sjemena, sadnica i presadnica do rezanog cvijeća.

Plastenike griju na drva U plasteničkoj proizvodnji nije zanemariva stavka ni grijanje.

Budući da imaju peć na drva, to znači da noću ustaju kako bi održali vatru. I ne samo to, svaka biljka traži svoju temperaturu tijekom rasta tako da ih u različitim vegetacijskim fazama različito griju, što opet znači da ne mogu sve biti u istom plasteniku.

- Imamo ih desetak. Primjerice, tek posijano bilje traži višu temperaturu kako bi moglo niknuti, a potom sve zavisi od nje same ili kada želimo postići cvatnju.

Uz presadnice uzgajaju i rezano cvijeće, prije svega gladiole, ljiljane i neizostavne krizanteme uz blagdan Svi sveti. Pronađe se tu i pokoja vrsta sukulenata, a od nedavno i eukaliptus, zanimljiva biljka koju su Međimurci otkrili i prigrlili jer ima vrlo dekorativne grane, dodaje naše sugovornica. Tim više što uspijeva vani i ne mora se nužno uzgajati u teglama.

29. siječnja 2021.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Prodavači zazivaju sunce i povratak života na plac Tek što je prošlog tjedna zatoplilo, zima nam se ponovno vratila. Doduše, ne u punom smislu riječi, no jutarnji minusi ponovno su stisli sve na čakovečkoj tržnici pa su se vadile deke kako bi se zaštitilo osjetljivo povrće. Shodno tome, više se pričalo, pijuckalo kavu i čaj te naslanjalo na klupe nego što se prodavalo. Naime, uz zimu tu je i visoki datum, kako to znaju popularno reći naši umirovljenici i ostali kupci u očekivanju svojih mirovina i plaća. Pa se tako kupovalo samo ono nužno, povrće za juhu, eventualno kelj ili zelje za varivo ili pak grah. Svijetlu točku na plac unijeli su proizvođači cvijeća koji su stigli s prvim ovogodišnjim cvjetnicama. Naravno, riječ je o rascvjetalim jaglacima koji su se dobro prodavali jer je svima već dosta sivila zime i željni su malo živosti i boja u svom domu, pa makar to bio samo jaglac za 10 kuna. (vv)

CIJENE NA TRŽNICI Kiselo zelje:

16 kn/kg

Kisela repa:

18 kn/kg

Zelje:

8-10 kn/kg

Kelj:

12 kn/kg

Poriluk:

15 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Peršin:

30 kn/kg

Celer:

20 kn/kg

Salate:

15-20 kn/kg

Luk:

6 kn/kg

Matovilac:

10 kn/hrpica

Cikla:

6-8 kn/kg

Brokula:

25 kn/kg

Cvjetača:

20-25 kn/kg

Domaća tjestenina: 10 kn/paket

Bruna Horvat iz Palinovca i ovoga je tjedna imala viška slobodnog pod “radnim vremenom”

Med:

45-60 kn/flašica

Jaja:

1,5 kn

Orasi:

80-100 kn/kg

Jabuke:

6-8 kn/kg

Mandarine:

7 kn/kg

Naranče:

12 kn/kg

Jaglaci:

10 kn

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Čir želuca u svinja (ulcus ventriculi) Piše: Sandro Korent, DVM

Klinički podaci: ulcerogastrični sindrom se sve češće pojavljuje kao samostalna bolest kod svinja pri intenzivnom uzgoju, a temelji se na erozivno-ulceroznim promjenama ezofagogastričnog, rjeđe žljezdanog dijela želuca.

Najčešće obolijevaju krmače i tovljenici. Bolest je učestala otkako se iz komercijalnih razloga u koncentriranom krmivu za svinje povećava udio kukuruza na račun ječma i zobi (premalo proteina u hrani), od prirodnih čimbenika za pojavu čireva na želucu svinja treba napomenuti još: malo vlakana u hrani, previše pšenice u hranidbi - više od 55 %, deficit vitamina A i selena, deficit cinka, previše željeza, kalcija i bakra u hrani, hranidba sa sirutkom i obranim mlijekom. Pokazalo se da povećana kiselost želučanog sadržaja pridonosi

učestalosti ulcusa i erozija u želučanoj sluznici (to se događa prilikom gladovanja životinja), stresori kao što su povećana gustoća životinja u boksu, loše upravljanje s krmačama u prasilištu, transport, nedostatak vode ili hrane, neodgovarajuća temperatura i vlaga u objektima, kondicija (dob svinja), pasmina, virusi, bakterije i, vrlo važno, genetski čimbenici jako pogoduju pojavi čireva na želucu svinja.

Budući da ulcerozne promjene na želucu imaju

veliku sklonost krvarenju, glavni i karakteristični simptom bolesti je crni feces (melena), a ponekad se javi i povraćanje krvavog sadržaja iz želuca. Tijek bolesti može biti perakutan, a najčešće je subakutan ili kroničan. Kod perakutnog tijeka bolesti svinja ugine naglo i iznenadno zbog krvarenja u želudac i crijeva.

Kod subakutnog tijeka se krvarenja pojavljuju periodično i različitog su intenziteta, pa uvjetuju anemiju i mršavljenje životinje, tako da životinja na kraju ugine

zbog iznemoglosti. Najčešći je ipak kroničan i supklinički oblik bolesti, koji se otkriva tek nakon klanja (oko 60 % svinja na klanju ima ulcerozne promjene na sluznici želuca).

Dijagnoza: temelji se na više-manje tipičnim patološko-morfološkim promjenama u želucu.

Ulcerozni proces obično uzrokuje smrt, najčešće zbog perforacije čira u trbušnu ili mnogo rjeđe u prsnu šupljinu.

Liječenje: pokušaj liječenja redovito kasni i ne daje nam željene rezultate. Da bi se učestalost bolesti smanjila, možemo pokušati s promjenama krmne smjese, tako da udio umjetno sušenog kukuruza u koncentratu bude manji, a udio ječma, zobi i pšenice veći, a najvažnija od svega je prevencija u liječenju ulcusa tako da se smanji količina stresora (koji su nabrojani u tekstu) na najmanju moguću mjeru.

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

20

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

29. siječnja 2021.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Mjesečev sjetveni priručnik Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Uzgojite svoju hranu!

Ljudi u hrvatskim selima su do pred nekih 20-30 godina većinom i uzgajali hranu za vlastite potrebe i bili samodostatni po tom pogledu. Nažalost, posljednjih smo desetljeća postali jako komotni što se toga tiče i nekako je više postalo uvriježeno mišljenje da se „ne isplati mučiti na zemlji i jednostavnije je kupiti sve što je dostupno u dućanima“. Ali to u dućanima nije ni približno jednako onome što si čovjek sam uzgoji na svom imanju, pogotovo ako se koristi organskim metodama – što je i logično jer čemu si vlastoručno trovati hranu koju ćemo poslije jesti. Tržište ima svoja pravila, a ona nisu briga za okoliš i zdravlje, nego u čim kraćem roku što više zaraditi, čim više smanjiti troškove, što u konačnici ne daje niti najzdraviji niti najbolji proizvod, upravo suprotno. Posljednjih desetljeća sve više raste svijest ljudi o tome koliko je konvencionalna poljoprivreda jedan od najvećih zagađivača i uzročnika klimatskih promjena, a i da osim negativnog utjecaja na planet i bioraznolikost ima negativni učinak na ljudsko zdravlje i zbog ostataka pesticida, ali i zbog sve manje nutrijenata koje u sebi sadrži.

Proljetno zatvaranje prošle godine zbog epidemioloških mjera je mnoge dodatno osvijestilo da opskrba hrane ipak nije tako sigurna i da se lako može dogoditi da ostanemo gladni.

Zato je prošle godine diljem svijeta više nego ikad nakon Drugog svjetskog rata puno ljudi ponovo počelo uzgajati vlastitu hranu. U Hrvatskoj smo tu u prednosti jer većina ili ima svoj komadić zemlje ili ga može kupiti – jer u mnogim razvijenijim zemljama EU nemoguće je kupiti zemljište. I tako lako možemo na tom komadiću zemlje napraviti vrt, voćnjak, svoj mali raj.

Uzgoj vlastite hrane ljudima je postao prekrasan, motivirajući hobi, ali i najveći aktivistički čin koji možete danas napraviti. Jer ne zaboravite – kome novac dajete – njegov rad podržavate. A jesti moramo svaki dan, više puta dnevno. Stoga, upravo

kroz ono što najviše trebamo i što trebamo svaki dan mi svi skupa stvarno možemo svakodnevnim odlukama, bez radikalnih promjena života stvarati bolji svijet.

Vrtlariti možemo i na terasama, u teglama na balkonima i prozorskim daskama. I sama uz veliko imanje imam i mali vrt oko kuće u teglama. A ako nemate prostora za uzgoj hrane, uvijek imate izbora naći lokalne ekološke proizvođače i od njih kupovati hranu te tako plaćati onima koji čuvaju okoliš, umjesto onima koji truju i zagađuju, iskorištavaju radnu snagu i sl.

Smatram da za uzgoj vlastite hrane, u količini koja je dovoljna za jednu obitelj, ne treba previše prostora niti vremena. Ako imate svoj mali komadić zemlje, dovoljan vam je voćnjak s 2-3 voćne vrste, samo iskombinirajte rane i kasne sorte te povrtnjak u kojem sadite ono što volite jesti. Vrt treba biti radost i zadovoljstvo, a ne tlaka – a to je moguće samo ako se vratite prirodi i budete u skladu s njom, pustite da ona odradi dio posla za vas. Nemojte ratovati protiv prirode jer čim se ljudi više bore da vrt bude bez ijedne travke ili ijednog kukca, samo si rade veću neravnotežu, a time više posla i više brige.

Opustite se, naučite prepoznavati i kukce i korovne biljke i zašto se pojavljuju, a kad počnete primjenjivati biovrtlarske tehnike poput malčiranja i mješovite sadnje, uvidjet ćete da možete uzgajati hranu i bez ikakvih otrovnih „zaštitnih“ sredstava i s puno manje vremena.

Sva ova znanja možete steći učeći i od mene, u mojim tekstovima na mojoj web stranici www.biovrt.com, mojoj knjizi „Vrtlarenje u skladu s prirodom“ i online edukacijama koje uz već dostupnu edukaciju „Planiranje vrta“ pripremam za ovu godinu.

Znam da mnogi upravo zbog straha da neće znati kako napraviti ravnotežu na vrtu ne počinju s vrtlarenjem, i zato sam tu dostupna kao mentorica da vam pomognem steći dovoljno znanja i naučiti vas kako uz manje rada i više radosti sami stvorite obilje i prekrasan vrt.

29. siječnja - Dan lista do 13 sati Poslijepodne nepovoljno vrijeme za rad s biljkama zbog pomrčine.

30. siječnja - Dan ploda Radimo s biljkama ploda, s našim voćkama.

31. siječnja - Dan ploda Možemo presaditi voćke jer je vrijeme za presadnju.

1. veljače - Dan korijena Do 15. veljače se meditativno bavimo štetočinama kao što su šojke, divlje svinje, jeleni, srne, voluharice, rovci te im postavimo međe. Naše unutarnje držanje mora biti odlučno.

2. veljače - Dan korijena Pred nama je naš priručnik kojeg smo željno očekivali, no još je zima te ga možemo proučiti do početka sjetve i rada s biljkama. Od 1996. godine imamo naš priručnik na hrvatskom jeziku te su mnogi već navikli raditi s njime, pa smo se obradovali kada je s dosta kašnjenja stigao do nas.

U ovoj kalendarskoj godini

VRTLARICA

kada ga pregledamo (što ja prvo pregledam), imamo 22 pomrčine koje nam pokazuju promjene.

Ako imate priručnik i koristite se njime, kada postoji naznaka opasnosti u prometu, budite oprezni u vožnji jer su mnogi vozači uspavani te ako ste vi oprezniji, možete izbjeći nesreću.

Sadimo luk, sijemo korjenasti celer i rotkvicu.

3. veljače Nepovoljan dan za rad s biljkama zbog perigeja.

4. veljače Nepovoljan dan za rad s biljkama do 9 sati, a od 9 sati nastupa povoljno vrijeme za biljke cvijeta.

U DVORIŠTU obitelji Lipović iz Novog Sela Rok

Veličanstveno drvo limuna imuno je na našu zimu Dvanaest godina staro stablo limuna Vesne Lipović iz Novog Sela Rok neumorno godinama rodi. Zagasito žuti plodovi i sada se ističu u zelenoj krošnji i čovjek naprosto ne zna bi li ih samo gledao ili pak pokoji i ubrao. No, kako nam je rekla njegova vlasnica, veći dio uroda već su ubrali i pojeli. I ne samo da su grane otežale pod plodovima, već su se pojavili i novi cvjetovi koji samo što se nisu otvorili. A poznato je da imaju prekra-

san, intenzivan miris. Osim toga i miris samog limuna nikako se ne može mjeriti onim iz trgovine. Naime, dovoljno je da se čovjek samo očeše o krošnju ili pak dlanom protrlja plod i već se širi prepoznatljiv miris citrusa.

Najinteresantnije pak je što je drvo limuna praktički cijelu zimu vani, ispred kuće i zima mu uopće ne smeta.

Doduše, tek kad se najave jači jutarnji minusi, naša sugovornica ga sprema pod krov. (vv)

Stablo citrusa ponos je Vesne Lipović

29. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 21

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 ŠTO VAS ŽULJA

Zašto je rotor na čakovečkom jugu u mraku? Čitatelj Ivan Mihaljević iz Čakovca poslao je upit vezan uz najnoviji rotor na čakovečkom Jugu. Primijetio je kako je slabo osvijetljen te prema tome i nepregledan.

- S obzirom na kriterije koji se danas promoviraju vezano uz rasvjetu, a to je da rasvjeta mora izazvati čim manje svjetlosnog zagađenja, to jest da mora biti usmjerena i da mora biti energetski učinkovita, reklo bi se da je odgovarajuća. Ali

s obzirom na stanje, a što znači da su navedena ulica i raskršće prometni i da se odvija značajan pješački promet, posebno prema školi i trgovačkom centu, mišljenja smo da bi trebalo provjeriti stanje za što će se angažirati stručna ovlaštena osoba ili tvrtka da utvrdi stanje i predloži mjere za poboljšanje. Navedeno će se provesti u najkraćem mogućem roku, odgovorili su iz resornog odjela Grada Čakovca. (dv)

Rotor na čakovečkom Jugu znatno je doprinio prometnoj sigurnosti, ali noću je slabo vidljiva prometna signalizacija, tako da naš čitatelj predlaže da stručnjaci naprave poboljšanje

OPASNO RASKRIŽJE na Buzovcu u Čakovcu uskoro kreće u rekonstrukciju

Rotor na glavnoj cesti za veću sigurnost Prema podacima Policijske uprave međimurske, na buzovečkom raskrižju u protekle tri godine dogodile su se dvije prometne nesreće Čitatelj Vlado Sedlar iz Čakovca još se prije nekoliko mjeseci javio u našu redakciju pismom u kojem se osvrnuo na problematiku raskrižja u Čakovcu kod Buzovca koje zbog svoje nepreglednosti smatra vrlo opasnim.

- Problematika se odnosi na križanje triju ulica, Preloške ulice te Buzovečke ulice i Ulice Tomaša Goričanca kao sporednih. Samo raskršće ne bi bilo toliko problematično da ono cijelo nije u "zavoju" te je totalno nepregledno i samim time opasno. Raskršće je opasno i za vozila, a još više za pješake kojima je tu smještena zebra, koja je nepregledna, kako pješacima da na vrijeme uoče nadolazeća vozila, tako i vozačima da uoče pješake, požalio se Čakovčanin Vlado Sedlar.

Redari svakodnevno nadziru promet

Upit smo poslali u Grad Čakovec iz kojeg je stigao odgovor vezan uz navedeno raskrižje.

- Grad Čakovec, UO za komunalno gospodarstvo naručio je projektnu dokumentaciju za sanaciju navedenog raskršća i ona je izvedena te je pokrenut postupak ishođenja građevinske dozvole za navedeni zahvat u prostoru.

Stručne službe grada napravile su procjenu svih ulica na cijelom administrativnom području Grada Čakovca te se ulice saniraju sukladno vrijednosti i mogućnosti Proračunskih sredstava Grada Čakovca, odgovor je dao Dražen Barić, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo.

Nastavno dodaje kako prometni redari Grada Čakovca redovito svakodnevno obilaze područje Grada u nadzoru prometa u mirovanju, osobito na lokacijama koje je nužno pokriti prisustvom službenih osoba na licu mjesta. Sve ove aktivnosti provode se u koordinaciji sa službenicima nadležne policijske uprave. Najznačajnije aktivnosti u području regulacije prometa u 2020. godini provodile su se nadzorom prometa kod osnovnih škola na početku školske godine, a osobito usmjereno na zaštitu djece u prometu.

- Na području Čakovec – Jug komunalni i prometni redari također su prisutni svakodnevno u postupanju na javno-prometnim površinama. Između ostalog u više navrata redovito su pokrivali područje raskršća ulica T. Goričanca-Buzovečka-Preloška radi sigurnosti odvijanja pješačkog prometa. Prema izvješćima koja su podnesena, pješački promet na predmetnoj lokaciji malog je intenziteta i kao takav je sporadičan. Tijekom proteklih godina na prilazima predmetnom raskršću redovito se obnavlja horizontalna i vertikalna signalizacija koja upozorava na prisutnost pješačkog prometa kao i na blizinu škole. Na pješačkom prijelazu postavljeni su svjetleći katadiopteri koji upozoravaju vozače na postojanje istog, dodaje Barić.

Isto tako, kao dodatna vertikalna signalizacija u Preloškoj ulici postavljeni su svjetleći prometni znakovi koji trepćućim svjetlom upozoravaju vozače na pješački

Prema skici koju smo dobili iz Grada Čakovca, na raskrižju Buzovec predviđena je gradnja kružnog toka prijelaz. U Preloškoj je ulici također iz pravca Ivanovca postavljen svjetleći pano koji upozorava vozače na trenutnu brzinu i obvezu usporavanja. Glede usporavanja prometa postavljanjem usporivača, ovaj je Upravni odjel upozoren od strane projektanata kao i Hitnih službi da treba voditi računa o izbjegavanju postavljanju takvih naprava na pravcima koji su značajni za intervencije, a nemaju drugih alternativnih pravaca, nastavlja.

Dvije nesreće na spornom raskrižju

S ciljem utvrđivanja stanja sigurnosti u predmetnom raskršću Grad Čakovec je od Policijske uprave međimurske zatražio podatke o svim nezgodama u prometu koje su se dogodile u protekle tri godine. U navedenom perio-

du dogodile su se dvije prometne nezgode. 2018. godine prometna nezgoda u kojoj su sudjelovala dva osobna vozila, uzrok je bio neprilagođena brzina kod ulaska u raskršće s manjom materijalnom štetom, a učesnici su zadobili lakše tjelesne ozljede. Te 2020. godine, prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo i pješak, uzrok je bio pretrčavanje pješaka na nedopuštenom mjestu, uslijed čega je došlo do ozljeđivanje pješaka. Vozilo se zaustavilo, ponudilo pomoć uz poziv policije, a pješak odbio tvrdeći da nema posljedica, da bi nakon više sati prijavio nezgodu i vozača – policija je utvrdila odgovornost pješaka i podnijela prijavu protiv njega kao uzročnika prometne nezgode, rekao je u odgovoru Dražen Barić. (Dora Vadlja, foto: Zlatko Vrzan)

GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEĆE U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI

Treba učiniti sve za zaštitu radnih mjesta, socijalnog i zdravstvenog sustava Hrvatski sabor na sjednici održanoj 12. listopada 2007. godine donio je Odluku o obilježavanju 21. siječnja Danom socijalnog partnerstva. Institucionalni model suradnje Vlade, poslodavaca i sindikata u Republici Hrvatskoj uspostavljen je 21. siječnja 1994. godine stupanjem na snagu Osnovnog teksta Sporazuma o osnivanju, nadležnosti i djelovanju Gospodarsko-socijalnog vijeća te se taj dan opravdano smatra začetkom tripartitnog socijalnog dijaloga u Republici Hrvatskoj.

Socijalno partnerstvo uključuje sve oblike pregovora, konzultacija ili razmjene informacija između predstavnika vlasti, poslodavaca i sindikata o temama od zajedničkog interesa vezanih uz gospodarstvo i socijalnu politiku.

Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji osnovano je u svibnju 2002. godine i redovito na svojim sjednicama raspravlja o svim socijalnim i ekonomskim problemima koji se javljaju na našem području.

Na više od sto održanih sjednica GSV Međimurske županije nastojao je promovirati uspostavu međusobnog konsenzusa, povjerenja i tolerancije te razvoj socijalnog dijaloga.

Treba imati na umu da se temelji učinkovitog socijalnog dijaloga i partnerstva nalaze upravo u toleranciji i uvažavanju svih aktera u socijalnom dijalogu te spremnosti preuzimanja obveza i odgovornosti za uspostavu najboljih mogućih uvjeta i rješenja za gospodarski rast i razvoj. Članovi GSV-a Međimurske županije nezadovoljni su činjenicom da se zaključci sa sjednica, doneseni konsenzusom svih socijalnih partnera, ne poštuju i ne implementiraju u rad mjerodavnih držav-

nih, ali i lokalnih institucija, regulativa i zakonskih okvira. I dalje će se zalagati da Gospodarsko-socijalno vijeće ne bude samo savjetodavno tijelo, već da njegove odluke imaju i obvezujući karakter prema nadležnim institucijama ili pojedincima.

U prošloj godini koju je obilježila pandemija virusa COVID-19, Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji poslalo je poruku svim mjerodavnim institucijama, općinama i gradovima, sindikalnim središnjicama i medijima da se mora učiniti sve kako bi se pomoglo gospodarstvenicima, zaposlenicima i svim građanima, da se zaštiti socijalni i zdravstveni sustav te da se očuvaju radna mjesta.

Dobar rad Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji prepoznat je i na nacionalnom nivou. Članovi GSV-a Međimurske županije poručuju kako se nadaju da će suradnja biti bolja i konkretnija jer su radom dokazali da ih treba uvažavati.

Sva tri socijalna partnera nastojat će i dalje pridonositi cjelokupnom razvoju Međimurske županije. Spremni smo raspravljati o svim temama, prijedlozima i sugestijama.

Na suradnju pozivamo sve koji žele doprinijeti kvalitetnijem radu Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji jer bolji put od socijalnog dijaloga ne postoji. Unatoč različitosti mišljenja socijalnih partnera, potrebno je razvijati zajedničku suradnju na daljnjem razvoju i unapređenju društva.

Svaki se problem, pa makar i po nastanku štete u političkom, radnom, materijalnom ili bilo kojem drugom obliku, mora riješiti dijalogom.

Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji

OPASKA

Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

22

Mozaik

29. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pratite nas na facebook stranici

SUPER blagdanski popusti!

ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage)

JER…

VOLIM

Bebe 2020.

BluKids vas daruje FOTKAJMO NAJMLAĐE

Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail zvrzan1@gmail.com urednik@mnovine.hr

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas • ZAVRŠENO 70. kolo nagradnog natječaja Briljanta i Međimurskih novina Prodavačica Natalija Grabar

TRGOVINA ANICA u Dragoslavcu

Natalija Grabar: Čitam sve od početka do kraja Ovog smo tjedna u sklopu naše akcije Volim Međimurske novine, u kojoj dijelimo platnenu ekološku vrećicu, posjetili trgovinu Anica u Dragoslavcu.

Tamo smo zatekli ljubaznu prodavačicu Nataliju Grabar iz Slemenica, koja vrlo dobro poznaje navike svojih kupaca te im uvijek stoji na usluzi.

3

- Čitam sve u novinama, od politike pa do sporta, rekla nam je prodavačica Grabar i dodala da uz novine obavezno prati i naš portal. U trgovini su nam rekli da su Međimurske novine s vremenom stekle vjerne čitatelje koji svaki petak obavezno kupe svoj primjerak naših novina. (sh)

Ana Antonović iz Štefanca sretna dobitnica vrijednih naočala Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 500 kn.

U našu redakciju i ovog puta je stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjer-

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime:

BROJ KUPONA

Adresa: Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 23.2. do 12 sa�.

Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

nim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih na sudjelovanje u ovom našem tradicionalnom natječaju.

Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Ana Antonović iz Štefanca. S dobitnicom ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade. (mk)

71. kolo počinje u ovom broju Novo, 71. kolo našeg na-

gradnog natječaja Tri kupona skupi i naočale pokupi započinje u ovom broju. I u veljači, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koja objavljujemo u ovom i u naredna tri broja. Džokerkuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene ku-

Naša djelatnica izvukla je sretnu dobitnicu 70. kola

pone od 12. veljače možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i na-

očale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 23. veljače. Sretnog dobitnika 71. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. veljače. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Elena Mesarek; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Vjesnik d.d., Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Đuro Bel iz Čakovca izdao je novu knjigu kajforizama Spameten zapišuvle Foto: Zlatko Vrzan

2

media

29. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme SLIKAR IVAN ŠEBESTIJAN iz Šenkovca

“Mir i nemir mora” od Međimurja do Grenlanda Piše: Roberta Radović

Umjetnička reprodukcija likovnog djela „Mir i nemir

LJEVAK nagrađuje

BJØRN RASMUSSEN: Koža je rastezljiva futrola za cijelo tijelo Koža je rastezljiva futrola za cijelo tijelo Bjørna Rasmussena roman je koji razrađuje psihološko-emocionalni prostor odbojnosti i čežnje, prostor možda nepoznat svima, ali temeljito istražen na iznenađujući, naglašeno poetski način.

Centriran oko Bjørnove sadomazohističke afere sa starijim instruktorom jahanja, roman se širi u nezamislivim smjerovima.

Na dijelove izazovna ili izazivajuća, priča ponire u najmutnije i najmračnije dijelove požude i stida. Sram postoji samo kao posljedica jer je želja jača od razuma.

Rasmussen ne pomiče granice tjelesnosti jer one za njega ni ne postoje. Sve je

mora‟ slikara Ivana Šebestijana nastala je prema originalnoj slici u tehnici ulja na platnu.

Original je izrađen 1988. godine te se kao izvornik originala ovjeren od autora plasira na tržište. Slikar Šebestijan nesebično je ovu umjetničku reprodukciju u vrijeme božićnih blagdana darovao svojim prijateljima i suradnicima. Što se krije iza naziva slike? Autor nam otkriva poruku i ideju vodilju: - Od Jadran plave do pariške modre, dašak je to mora “z Međimurja”, što vale kovitla sve do Grenlanda. Konjugirano kompleksni je to zapis kistom i uljanom bojom s predznakom kataklizmičkog preslojavanja voda u zen – nadrealnoj varijanti, apostrofirajući sintezu – zalazećeg, potonućeg i izranjajućeg u metafizičke slike, materiju i oblike. More je viskozan planetarni medij koji svojim silovitim energijama strujanja oblikuje i oplakuje obale i okamine stvarajući tako umjetnička djela, koja nekada nalikuju na oble statue, dok su drugi put ti oblici nagriženi i okrhnuti kao da ih je zapljusnuo zub vremena, čemu generacijama svjedočimo, a i sami sve više u njima

Slikar Šebestijan samostalno je izlagao na 50-ak izložbi u galerijama i muzejima

sudjelujemo. Podsjetimo, Ivan Šebestijan, slikar (Kotoriba, 30. 12. 1956.) diplomirao je hidrotehniku na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu, Sveučilišta u Zagrebu. Slika

imaginarne krajolike prožete fantastikom. Osim pojedinačnih vrijednih slika, među koje se ubraja i “Mir i nemir mora”, ostvario je i više značajnih ciklusa. Priznati je hrvatski

slikar od 1995. godine, uvršten u 1. Enciklopediju hrvatske umjetnosti. Izražava se u raznim slikarskim tehnikama, a od 1977. specijalizirao se za ulja na platnu.

JELENA ŽNIDARIĆ pjesmom Ova ljubav osvojila Cesaricu moguće i dozvoljeno i autor to svesrdno koristi. Ovo djelo zasigurno nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Roman je dobitnik nagrade Europske unije za književnost.

Zsa Zsa osvojila prestižnu glazbenu nagradu

Dobitnica iz broja 1323 je Jasmina Brlek iz Pribislavca (JO SPAIN: S našim blagoslovom). Knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

BJØRN RASMUSSEN: Koža je rastezljiva futrola za cijelo tijelo

kupon br. 1324

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona:

Mozaik knjiga i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail: oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Zsa Zsa i Hiljson Mandela, najviše glasova publike dobila je pjesma Ova ljubav

Najviše glasova publike ikad u finalu hrvatske glazbene nagrade Cesarice dobila je pjesma Ova ljubav Zsa Zse i Hiljsona Mandele. Kako je napisala na društvenim mrežama, ovo je pjesma u koju mnogi nisu vjerovali.

- Čak je nisu htjeli pustiti na nekim radijima, zbog raznoraznih razloga. No, nikome nismo zamjerili jer smo mi znali da imamo nešto drugačije i dobro, zato što je došlo iz srca, zato što je došlo bez kalkuliranja.

Riskirali smo s cijelim soundom i spojom. To je ono što sam planirala napraviti posljednje tri godine. Otišli smo direktno glavom kroz zid. Baš onako kako najviše volim! I sad imamo Cesaricu, napisala je na svom Facebook profilu Međimurka Zsa Zsa. Ovo je samo još jedan dokaz da od 1000 usputnih glasova uvijek vjerujte onom svom unutarnjem, naglasila je u nastavku. (dv)

29. siječnja 2021.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

intervju tjedna

ĐURO BEL iz Čakovca izdao je knjigu kajforizama naziva Spameten zapišuvle

Satirične Đurine misli sad su obuhvaćene u knjizi U knjizi je obuhvaćeno oko 600 aforizama, iako Đuro kaže kako u svojim bilješkama i bilježnicama ima puno više Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Teško je u nekoliko rečenica predstaviti svestranog Đuru Bela iz Čakovca, koji je javnosti poznat kao gospodarstvenik, predsjednik Zrinske garde, ekonomist, matematičar, satiričar i spisatelj. Rođen je 1953. godine u Čakovcu, a do 1990. godine radio je u Trgocentru na opremanju objekata. 1990. godine s demokratskim promjenama osniva vlastitu tvrtku koja se bavi opremanjem objekata i prodajom namještaja, a koja je uspješna sve do danas.

Završio je Ekonomski fakultet u Varaždinu. Titulu

diplomiranog ekonomista osim svojoj upornosti duguje i svojevrsnom obećanju stricu Ignacu Belu, nekadašnjem predsjedniku općine Čakovec, direktoru Trgocentra i saborskom zastupniku, da će završiti visoke škole. Dopredsjednik je prvoligaša ŽRK Zrinski, ali tu funkciju ne konzumira.

Uvijek u blizini ima olovku i papir

Đuro sa sobom uvijek ima kemijsku olovku i papir te kad mu padne na pamet, može zapisati određenu misao.

Gotovo iz svake životne i svakodnevne situacije, kao i iz raznih aktualnosti nasta-

ne nekakva kratka rečenica koju Đuro potom stavi na papir. Tako je došlo do ideje, nakon malo dužeg vremena da satiru sažme, koliko je to moguće, na jedno mjesto. Tako je nastala i knjiga kajforizama Spameten zapišuvle koju je Đuro predstavio u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu s čijom je suradnjom knjiga i nastala. Đuro inače već godinama piše za Kajkavski kalendar Matice hrvatske u Čakovcu, a surađuje i s Međimurskim novinama u kojima njegovu satiru čitamo svaki tjedan na posljednjoj stranici.

Počeo je pisati još u srednjoj školi, kasnije je pisao povremeno, a aktivniji je postao

prije dvadeset pet godina kao kolumnist u župnom listu čakovečkih franjevačkih župa Zvona. Svoje je aforizme “prebiral” i skupljal za sebe i to na kajkavskom, sve dok ih nije počeo objavljivati u Kajkavskom kalendaru, godišnjaku čakovečkog ogranka Matice hrvatske čiji je redoviti suradnik već dvadesetak godina.

Ideju o knjizi aforizama nosio je u sebi već dosta dugo, kako kaže, i predugo, tako da su aforizmi čekali, ali i dočekali svoj red.

Nakladnik knjige je Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu, urednik je Tomo Blažeka, a recenzenti Dragutin Feletar i Ivan Pranjić. Za

Predstavljanju knjige odazvali su se Tomo Blažeka, Đuro Bel, župan Matija Posavec, Anita Novak i Ivan Pranjić

KAMO SUTRA

D

a je normalno vrijeme, sad bi se već naveliko radile pripreme za fašnik. Iza nas je Vincekovo koje se nakon duge tradicije nije organiziralo na klasičan način. Sve što je i bilo organizirano bilo je na simboličan način, u privatnoj organizaciji. Kraj je siječnja, već svi jedva čekamo hoće li se konačno otvoriti kafići i

crtež na naslovnici pobrinuo se Boris Jeđud, a kroz knjigu susrećemo karikature Damira Novaka, dok se na kraju nalaze i njegove nagrađene karikature. U knjizi je obuhvaćeno oko 600 aforizama, iako Đuro kaže kako u svojim bilješkama i bilježnicama ima puno više. Knjiga se sastoji od uvodnog dijela “Zakaj pišem” u kojem je Đuro Bel opisao razlog nastanka kajforizama. U deset cjelina Đuro je rasporedio kajforizme, a na kraju uz recenzente Feletara i Pranjića nalazi se i rječnik manje poznatih, kajkavskih riječi. Đuro kaže kako je kajkavski njegov materinski jezik pa ga zbog toga koristi u svojoj satiri.

Pranjić i Feletar o utiscima na knjigu

- Spontanost Belova spisateljskog postupka proistječe iz spontanosti njegovoga svakodnevnog izričaja. Malo koji kajkavski pisac, danas, uistinu i govori jezikom kojim piše. Đuro Bel jedan je od rijetkih i to čini bez ikakvog dvoumljenja, u svakom svom javnom i osobnom obraćanju, napisao je, između ostalog, o Belovoj knjizi profesor Ivan Pranjić. Svoj je osvrt dao i publicist i akademik Dragutin Feletar. Na početku knjige pod nazivom “Dužen sam, znači postojim!” napisao je:

Neki od aforizama iz nove knjige “Pesimist je brzčas optimist šterome su se lađe potonule.”

“Nikak nebrem ženi dopovedati da sam ja za mir, ona bi furt ratovala.”

“Vinograd je jedini grad v šterome bi štel biti gradonačelnik.”

“Ni dok režem luka mi tak ne tečejo soze kak unda dok penzijo primim v roke.”

“Hamlet z Svetog Vrabana: Piti ili ne piti, opče je ne v pitanju.” “Što rano rani, prestigel je i kokota.”

“Po punome kontejneru se dober gazda pozna.”

- Čakovčanec Đuro Bel, prije podne poduzetnik, poslije posla istaknuti društveni djelatnik, već godinama u Međimurskim novinama piše svoju popularnu kolumnu o hrvatskoj (međimurskoj) svakodnevnici. Dakako, na kajkavskom, kojeg ionak si razmejo. Piše Đuro i puno drugih stvari, ali najdraže su mu kozerije i aforizmi. Ako već imaš nešto duhovito reći, onda to napiši kratko.

Kad će konačno neka fešta? restorani, pa da barem malo imamo osjećaj da se situacija normalizirala.

Iako se već dugo nisam maskirala za fašnik, već mi toliko fali nečeg društvenog da bih s guštom otišla na neku veselicu. Možda se u jednom trenutku dogodio i premor jer je zaista bilo toliko događaja da smo jedva uspjeli sve popratiti, ali sad,

nakon godinu dana svima sve fali. Društvena smo bića i iako izgleda da smo se kao navikli na nošenje maski i ne druženja, s druge strane većina jedva čeka neki event, svadbu, krstitke, ma bilo što.

Pišući ovo, sjetila sam se da ove godine slavimo 10 godina od završetka srednje škole. Malo sam u šoku da je prošlo već pet godina od

prošle fešte, ali se neizmjerno veselim ako se bude moglo održati. Vidjeti svoju generaciju, malo se srediti, otići nekud plesati i veseliti se.

Ako se to ostvari, mislim da ćemo se svi “povampiriti” i feštati kako dugo nismo. No, to će ipak morati pokazati vrijeme.

Bilo kako bilo, svi smo gladni neke zabave, izlaska,

sređivanja. Dosta je bilo patika i trenirka, kose u repu.

Iako smo se prošle godine konačno nakon dugo vremena opustili, izgleda da je ipak lijepo i važno ponekad se srediti i skockati.

Dolazi proljeće, sve se budi, a nakon ove sad već i dosadne zime, svi jedva čekamo terase, druženja i normalu.

Piše: Dora Vadlja

4

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica Simpatične Dubravka i Lana Janči te Tamara

29. siječnja 2021 Foto: Zlatko Vrzan Piše: Dora Vadlja

Simona se bojom kose ističe u masi

Gabrijela i pas Jogi podarili su široki osmijeh

Mirela Mikulić u odličnoj tamnoplavoj jakni

Marina i Željka na gradskoj špici

Ksenija Horvat u super crno-bijeloj zimskoj kombinaciji

Lara i Ian prošetali čakovečkom špicom



18. svibnja 2018.

NOGOMET TALENTIRANI LIJEVI BOČNI HNK RIJEKE, mladi međimurski nogometaš Daniel Štefulj stopama oca Danijela stigao u redove hrvatskog prvaka, zagrebačkog Dinama

Međimurska dinastija Štefulj u dresu Modrih Nogometni geni kad su u pitanju Štefuljovi očito su itekako nasljedni, tako da su sin Danijel i unuk Daniel iskoristili dobre predispozicije i naslijedili oca i djeda Ivana kojeg su svi znali kao Floki. On je također svojevremeno u ljeto 1975. godine stigao u Maksimir, ali je odustao i ostao u čakovečkom MTČ-u Kakve su to “vode” u Strahonincu kad iznjedre tako dobre sportaše. Nakon sestri Posavec, ovaj tjedan svjetla reflektora su uperena u obitelj Štefulj koja također po ocu i djedu Ivanu Štefulju Flokiju vuče korijene upravo iz tog međimurskog mjesta.

Naime, ovaj tjedan potvrđeno je ono što se u nogometnim kuloarima šuškalo već neko vrijeme. Nakon kratkotrajnih pregovora mladi međimurski nogometaš, član HNK Rijeke Daniel Štefulj potpisao je s Dinamom višegodišnji ugovor, a na raspolaganje treneru Mamiću stavit će se na početku sljedeće sezone.

Do kraja ove odigrat će u dresu matične Rijeke.

Nisu poznati detalji ugovora, ali prema Transfermarktu Danielova nogometna vrijednost iznosi 1 milijun eura, a koliko je platio Dinamo za njega, to tek treba vidjeti (špekulira se 1,5 milijun eura keša) jer je u pitanju, po svemu sudeći, vezani posao u kojem se očekuje i prelazak iz Rijeke vratara Nevistića te odlazak nekih igrača Modrih u Rijeku.

ne u devedesetima, ukupno Krškog slijedila je posudba četiri naslova prvaka. Daniel, u Varaždinu, a u varaždinčije se ime razlikuje jedino skom prvoligašu upisao je 13 po tome što nema slovo “j”, utakmica, najviše je pokazao rođen je 8. studenoga 1999. upravo u utakmici protiv Diu njemačkom Langenhagenu nama kada je bio asistent za u vrijeme kada je otac branio jedini pogodak. boje Hannovera. Igrao je za Dobre igre u varaždinČakovec, Varaždin i Zagreb, skom prvoligašu nisu ostale a s 18 godina prešao je u Ri- nezamijećene u njegovoj Rijeci jeku, da bi kasnije još igrao koja ga je već u zimi povukla na posudbama za slovensko s posudbe i dala mu priliku Krško i Varaždin, objavile su u početnoj postavi, što je naš SN nakon što je potvrđen Međimurac iskoristio. U 34 transfer. odigrane utakmice bio je pet - Sretan sam zbog potpisa puta asistent, a za Rijeku je ugovora, ovo je nova stepeni- nastupio u HT Prvog ligi, kupu ca u mojoj karijeri. Vjerujem i Europskoj ligi. da ću u Dinamu dodatno Sin Daniel krenuo je tako napredovati i svojim igrama stopama tate Danijela, postao opravdati dolazak. Želio bih je novi Štefulj u Dinamu. Otac svakako zahvaliti Rijeci u kojoj je u dresu modrih igrao od sam dobio priliku ostvariti se 1996. do 1999., a sin bi trebao kao igrač i za koju ću do kraja debitirati u dresu zagrebačsezone davati sve od sebe u kog kluba u novoj sezoni. želji za što boljim rezultatom, Svi Štefuljovi rekao je po potpisu ugovora u Dinamu i dodao: - Bit ću maksimalno koncentriran na svaki sljedeKada sin govori o svojim ći trening i utakmicu. Sretan nogometnim uzorima, priča sam zbog puta kojim ide mo- staje samo na jednom imenu: ja karijera, a na meni je da njegova imenjaka i prezimebudem ponizan, skroman i njaka, oca Danijela Štefulja, pravog pristupa te da radim nekadašnjeg igrača Varteksa, na sebi najbolje što znam. zagrebačke Croatije iz njezinih Novi iskorak Daniel Štefulj u mlađim slavnih dana, Slavena Belupa, u karijeri uzrastima igrao je za Me- Međimurja, Hannovera, NürDinamo je u ponedjeljak đimurje, Varaždin, Zagreb i nberga, Paderborna i Essena. predstavio svojeg novog člana, Rijeku. Prve seniorske minute Danijel ima i dva nastupa za sina Danijela Štefulja koji da- upisao je u tadašnjem sloven- hrvatsku nogometnu reprenas sa suprugom živi u Nedeli- skom prvoligašu NK Krško zentaciju. Sin Daniel također šću i koji je s Modrima osvojio za kojeg je kao 19-godišnjakwww.mnovine.hr kandidira za reprezentaciju 20 • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 tri uzastopne dvostruke kru- odigrao 33 utakmice. Nakon U-21 koja nastupa ove godine na EP-u.

– Tata je oduvijek moj najveći uzor, oslonac, ali i kritičar. Dovoljno je toga prošao u životu da mi može u pravom trenutku dati pravi savjet, reći mi što još moram popraviti u svojoj igri, ukazati mi na pogreške. Ja sam još na početku, znam da je preda mnom još jako puno posla, ali vjerujem da sam na pravom putu, rekao je u jednom od ranijih intervjua nakon zapaženih partija Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće u dresu najprije Varaždina, a tel: +385 (0)40 821 990 - centrala zatim i Rijeke. fax: +385 (0)40 373 456 Tako se međimurska nogometna obitelj Štefulj može www.sgc-aton.hr ponositi kao rijetko koja u e-mail: info@sgc-aton.hr cijeloj zemlji da su otac i sin

Dobro je znati

6. rujna 2019.

Daniel uspješno kroči stopama profesionalnog nogometaša oca Danijela Štefulja zaigrali za višestrukog hrvatskog prvaka Dinama iz Zagreba.

I ne samo to, manje je poznato da je i Danijelov otac, a Danielov djed Ivan Štefulj Floki također trebao zaigrati za Dinamo u ljeto 1975. godine, ali se umjesto ostanka u Zagrebu, odlučio za povratak kući na poljoprivredu i igranje u čakovečkom MTČ-u, u kojem je također igrao zapaženu rolu i postao igrač o kojem se pričalo.

- Djed mi je pričao zašto nije ostao u Dinamu, ali o to-

me ne bih govorio, rekao je ranije u razgovoru za SN uz smiješak dodajući: - Tako nije igrao za Modre nego za MTČ Čakovec. Ako sam dobro zapamtio, i on je bio obrambeni igrač. Koliko sam upoznat s obiteljskom poviješću, bio je prvi nogometaš. S njim kreće ta tradicija. Usporedio je također sebe i oca Daniela koji je bio desni bek.

- Malo je bio fizički jači od mene. Neću reći spremniji, ali snažniji je bio.

Mi smo Štefulji takvi, moćni, igramo u oba pravca, od

jednog do drugog kaznenog prostora, očito je da sam to “pokupio” od njih. Moji geni su mi velika prednost, ispričao je.

Nogometni geni kad su u pitanju Štefuljovi očito su itekako nasljedni, tako da su sin Danijel i unuk Daniel iskoristili dobre predispozicije i talent koji su pretvorili u zapažene profesionalne karijere.

Danijelova je bila vrlo uspješna, a sin Daniel je na najboljem putu da ga dostigne i prestigne. (dz, nl, foto: Mario Naranđa/PIXSELL)

 NOGOMET

NOGOMET

MEĐIMURSKI nogometni reprezentativci u mlađim kategorijama

Četiri velika talenta zaigrala za Hrvatsku U protekloj godini razna natjecanja i prijateljske utakmice igrale su se koliko je dopuštala epidemiološka situacija. I u takvim uvjetima četiri međimurska nogometaša upisala su nastupe za mlade nogometne reprezentativne vrste.

Karlo Lukman (Varaždin)

Svoj premijerni nastup za U-17 reprezentaciju upisao je u Nedelišću protiv Slovačke.

Tri dana kasnije po drugi put nosio je reprezentativni dres protiv Slovačke, a taj susret igrao se na stadionu SRC Mladost. Karlo je nogomet počeo igrati sa šest godina u NK Spartak iz Male Subotice. U Spartaku je proveo pet godina, da bi potom otišao u NŠ Međimurje – Čakovec. U čakovečkoj školi nogometa proveo je dvije i pol godine, nakon čega je slijedio rastanak te odlazak u Varaždin. Na početku varaždinskog staža bilo mu je vrlo teško, ali brzo se uklopio i postao standardni igrač, a od kada je stigao

MATIJA KRISTIĆ, trener Poleta iz Svetog Martina na Muri, zajedno sa svima u klubu jedva čeka zeleno svjetlo Stožera za početak priprema

Najveće pojačanje bit će povratak ozlijeđenih

- Već smo svi željni zajedničkih treninga i utakmica, tako da se nadam da idući tjedan krećemo s pripremama. Za sada imamo dogovorene susrete protiv Zagorca Krapina 6. veljače, Nafte 13. veljače i St. Anna (Austrija) 20. veljače. Jedan period, 3-4 dana moguće su i mini pripreme u Medulinu, rekao je trener Kristić

Lovro Zvonarek (Slaven Belupo)

Mladi preloški nogometaš u četiri navrata nastupio je za U-16 reprezentaciju. Sveukupno je upisao 208 minuta, a u susretima s Katarom i Rumunjskom postigao je po jedan pogodak. Lovro dolazi iz Preloga, a nakon što je završio osmogodišnje obrazovanje u svom gradu, upisao je sportsku gimnaziju Fran Galović u Koprivnici.

Nogometom se počeo baviti već sa šest godina, a na prvi trener odveo ga je tata Josip.

Nakon sjajnih igara u preloškoj Mladosti zamijetili su ga u Slavenu Belupu, a prije nego što je otišao u Koprivnicu, morao se dokazati na trima probnim turnirima. Ove zime 15-godišnji Lovro odradio je cjelokupne pripreme sa seniorskom momčadi, a trener Stipić priliku mu je dao u četiri utakmice.

29. siječnja 2021.

Karlo Lukman upisao je premijerni nastup u reprezentaciji U-17 u Varaždin, uvijek igra u najvišem rangu natjecanja. Ove sezone nastupa za juniore koji se natječu u najvišem rangu. Najbolja pozicija mu je lijevi bek, a po potrebi može odigrati i stopera. Za najveće vrline ističe brzinu, izdržljivost i dobar pas.

Viktor Kanižaj (Dinamo)

Mladić iz Donjeg Mihaljevca kockasti dres nosio je u četiri navrata. Nije postigao pogodak, a ukupno je na terenu proveo 218 minuta. Karijeru je počeo u domicilnoj Dravi, nakon čega je dvije godine proveo u čakovečkoj školi nogometa, a član Dinama je od 2015. godine. Motorički besprijekoran, a u ovoj ligaškoj sezoni nastupa za juniorsku momčad.

Fran Cerovčec (Varaždin)

Cerovčec je član U-19 reprezentacije. Oba nastupa upisao je u veljači kada je Hrvatska igrala protiv Austrije.

U prvom susretu igrao je dvije minute, da bi u drugom na terenu proveo svih 90 minuta. Standardni je član prvog sastava juniorske momčadi, a u drugom dijelu sezone konkurirat će za sastav seniorske momčadi. U prosincu je prvi put zaigrao u 1. HNL i to protiv Dinama na Maksimiru. (nl)

Matija Kristić, trener trećeligaša Poleta, prve trenerske korake započeo je 2016. godine kao pomoćni trener u Međimurju. Čakovečki klub vodio je i kao glavni trener u 3. i 2. HNL da bi 2019. raskinuo suradnju. Prije dolaska u Polet iz Svetog Martina na Muri kratko je vodio Zelinu i Podravinu iz Ludbrega. Od listopada prošle godine na kormilu je našeg najsjevernijeg trećeligaša s kojim se nakon 14 kola nalazi na 3. mjestu iza križevačkog Radnika i lidera Mladosti iz Ždralova.

Najvažnije je da se vraćaju ozlijeđeni

- Polet ste preuzeli sredinom jesenskog dijela prvenstva, kakvi su dojmovi nakon prvog dijela sezone?

- Klub na čelu s predsjednikom Miroslavom Novinščakom super je posložen, sve funkcionira maksimalno, uvjeti za rad su više nego dobri, a svakim danom se sve više poboljšavaju. Evo, ovih dana gotov je i fitnes centar u kojem ćemo moći vršiti fizičku pripremu, naravno kad uvjeti dozvole. Ljudi koji su zaposleni u klubu maksimalno se brinu da nam ništa ne fali i da se koncentriramo samo na trening, rekao je u uvodu u razgovor.

- Svake sezone puca se visoko u Svetom Martinu na Muri. Jesen je bila turbulentna zbog problema s koronavirusom, tako da je patio rezultat, između ostalog došlo je i do vašeg angažiranja umjesto trenera Kovačevića. Na kraju prvog dijela ste ipak završili na visokom trećem mjestu.

- Moramo na kraju biti zadovoljni jer imali smo dosta neprilika vezanih uz ovu epidemiju koronavirusa. Ekipa je zbog toga propustila dva

Trener Poleta Matija Kristić tjedna priprema jer su dečki morali biti u samoizolaciji.

Osim toga i ozljede nas nisu mazile tako da smo velik dio prvenstva igrali bez stožernih igrača Brezovca, Mezge i Šarića. Ne znam jesmo li i u jednoj utakmici bili kompletni. Pred kraj prvenstva uhvatili smo ritam i upisali četiri pobjede i samo jedan remi. Jedino mi nije sjeo poraz od Rudara i u prvenstvu i u županijskom kupu. I dalje smo aktivni za visoki plasman u prvenstvu 3. HNL Sjever.

- S kojim igračkim kadrom krećete u proljetni dio priprema?

- Za sada nema promjena i ne vjerujem da će ih previše biti. Najveća pojačanja bit će da se nam vrate prije spomenuti ozlijeđeni igrači Šarić, Mezga i Brezovec.

Da, otišao je mladi Mihalić koji je bio na pripremama Rijeke, a ona ga je usmjerila u drugoligaš Hrvatski Dragovoljac. Eventualno bi nam dobro došao neki mlađi igrač

DRUGOLIGAŠ Međimurje marljivo trenira

na poziciji lijevog ili desnog bočnog.

Poznati plan priprema, čeka se zeleno svjetlo

- Izgledno je da će se konačno dozvoliti treninzi na otvorenom da možete krenuti s pravim pripremama.

- Još u prosincu prošle godine poslao sam igračima plan individualnih priprema koji korigiram svaki tjedan.

Ako bi se prvenstvo nastavilo 27. veljače, imamo 4 tjedna za prave pripreme, što je možda premalo, ali što možemo. Već smo svi željni zajedničkih treninga i utakmica, a za sada imamo dogovorene susrete protiv Zagorca Krapina 6. veljače, Nafte 13. veljače i St. Anna (Austrija) 20. veljače.

Jedan period, 3-4 dana mislimo otići u Medulin gdje bismo vjerojatno odigrali i jednu utakmicu.

- Liga je dosta izjednačena u odnosu na prošlu sezonu, kakva su očekivanja u nastavku?

- Pa rekao sam da nas zanima biti pri samom vrhu tablice, a ako se ukaže prilika, biti i prvakom lige. Do kraja će biti dosta neizvjesno jer uz Mladost, Radnik tu su dobre ekipe poput Tehničara, Rudara, Bjelovara. Osim toga volio bih da se situacija u vezi s ovom pandemijom popravi, da su dečki zdravi i naravno da pobjeđujemo. (md)

RUDAR Mursko Središće

Napadač Marko Šoltić otišao u Austriju Drugi naš predstavnik u 3. HNL Sjever u drugi dio prvenstva krenut će s malo promijenjenim kadrom.

Nakon 10 godina aktivnog igranja u Rudaru iz kluba je otišao Marko Šoltić koji će karijeru nastaviti u Austriji.

Marko je za Rudar odigrao 213 službenih utakmica, a pritom je postigao 61 pogodak. Velikim slovima upisan je u povijest kluba, a na terenu je bio jedan od

vođa. S klubom je prošao sve od 2. MNL pa sve do 3.

HNL i susreta protiv Slaven Belupa u sklopu 1/16 finala hrvatskog kupa.

Klubu su pristupila dvojica mladih nogometaša, a oba dolaze iz lendavske Nafte. Mateo Šupljika je 20-godišnji veznjak koji može pokriti više pozicija u veznom redu te Dino Murković, izdanak Rudareve škole nogometa. (nl)

Postava iz jeseni dobro izgleda Nogometaši Međimurja danas su na stadionu SRC Mladost odigrali međusobni susret.

Susret se igrao po kišnom vremenu na pomoćnom terenu s umjetnom travom, a

završio je pobjedom crvenih 7:0. Dvostruki strijelac bio je Havelka, dok su po jedan pogodak zabili Hranilović, Marcijuš, Kuzminski i Prenkpalaj te Hasanović. Ekipu crvenih činili su igrači koji bi trebali

biti glavne karike za drugi dio sezone, dok su za bijele igrali juniori te igrači koji se nalaze na probi.

Međimurje bi pripremnu utakmicu trebalo igrati s Mladosti iz Ždralova koje se

našlo ovih dana u medijima u negativnom kontekstu jer su trenirali usprkos tome što hrvatski trećeligaši to još uvijek ne mogu. Hoće li se nešto promijeniti do kraja tjedna, ostaje za vidjeti. (nl)



29. siječnja 2021.

NOGOMET

ANTUN JUKIĆ - JUKA, trener Međimurca iz Dunjkovca-Pretetinca, iako je zagazio tek u četrdesete godine života, iza sebe ima bogatu igračku i trenersku karijeru u međimurskim klubovima

Ne zanima me prosječnost, uvijek želim titulu!

A

ntun Jukić - Juka jedan je od osebujnih trenerskih ličnosti na nogometnoj sceni u Međimurju. Uglavnom vodi amaterske klubove, ali kamo god dođe, uvijek se nešto događa, pokrene se nešto ambicioznije od onoga što je bilo ranije.

Zbog ozljeda brzo se okrenuo trenerskom poslu - Četrdesetogodišnji međimurski zet koji je već dosta dugo u trenerskim vodama bio je također i dobar igrač, a prvi klub bio mu je u neposrednoj blizini.

- Nogomet sam počeo igrati u tadašnjem NK Varteksu jer sam živio 500 metara od stadiona i tu sam igrao do svoje 15 godine, kada odlazim u Slobodu u kojoj kao kadet igram za juniore na poziciji napadača.

Kao mlad četrnaestogodišnjak izgubio sam oca i stric, koji je živio u Njemačkoj, me pozvao da probam igrati u Fortuni Dusseldorf kamo odlazim sa 17 godina. Igrao sam i u Bayer Leverkusenu u juniorima, stekao ogromno iskustvo, tamo sam upoznao i braću Kovač i Živkovića. Nakon toga dobio sam ponudu tadašnjeg drugoligaša Fortune Koeln i to me prevarilo što sam prihvatio. Naime, bio sam još uvijek premlad.

Tada sam dobio poziv za vojsku, uhvatila me nostalgija, iako mlad, morao sam se brinuti o sebi i odlučio sam se vratiti u Hrvatsku u Slobodu iz Varaždina. Poslije toga nogometni put me 2001. godine naveo u Međimurje, gdje prvo igram u Prelogu i nakon toga u još brojnim drugim klubovima, ispričao je u uvodu početak svojeg nogometnog puta.

- Igrao je pozicije koje su danas vrlo tražene, a

to je plemeniti ofanzivni vezni ili napadač, međutim nije imao sreće s ozljedama.

- Moju igračku karijeru nažalost su obilježile mnoge ozljede, a prva je bila odmah vrlo teška jer su otišli križni ligamenti. Doživio sam je odmah na početku međimurske epizode. Nakon Preloga većinom sam igrao u međimurskim klubovima, Kraljevčanu, dva puta u Slogi, Poletu Pribislavec, Pušćinama, Dinamu Domašinec, a između toga u tri navrata odlazio sam igrati u austrijske klubove, gdje sam 2007. godine završio svoj igrački put. Moram spomenuti još jednu tešku ozljedu, trostruki lom noge i gležnja i oporavljao sam se skoro dvije godine i tu je moja karijera nogometaša bila pri kraju. U tom trenutku bio sam u Slogi gdje je bila super klapa i nakon oporavka tu sam guštao i uživao.

- Već kad si bio igrač, i to dosta mlad, imao si prva trenerska iskustva.

- U ekipama u kojima sam igrao većinom sam bio lider, kapetan i vrlo rano, s 22 godine, odlučio sam postati trener. S 23 godine prvi trenerski posao mi je bio u Šemovcu, a kad sam igrao u Prelogu, bio sam trener u mlađim dobnim kategorijama. žPrvi samostalni posao bio mi je u Čukovcu, kamo 2013. odlazim na poziv Stjepana Igreca koji je vjerovao u moju ludost kad sam mu rekao da ćemo biti prvi, što se i ostvarilo.

Nakon kratke epizode u Kotoribi odlazim prvi put u Međimurec na poziv Mišela Ganzera koji su tada ušli u 1. međimursku ligu. Imali smo tada jedan fenomenalni niz s 35 utakmica u nizu bez poraza, bili smo drugi iza Mladosti Palinovec, koja je odustala od ulaska u 4.

ligu, pa smo ušli i mi. Poslije me put vodi u Domašinec s kojim također ulazim u 4. ligu. Dobri rezultati doveli su me da sam nakon toga vodio dva trećeligaša, varaždinski Varteks i nakon toga slovensku Polanu. U proljeće 2019. godine vraćam se u Međimurec gdje ste me zatekli sada, opisao je svoj bogati trenerski put.

- Što je po tvojem mišljenju bitno za trenera koji radi u ovakvim amaterskim klubovima?

- Najvažnija u cijeloj priči je suradnja predsjednika i trenera, zajednički jezik i ciljevi koji se postave moraju biti ekvivalentni kvaliteti ekipe. Nakon toga treba oformiti momčad koja je radna u smislu odaziva na treninge. Napominjem da iza rada mogu stajati, a iza nerada ne. Važna je i pozitivna atmosfera, sprega navijača, kluba i uprave. Što se same igre tiče, poznato je da su moje ekipe uvijek među najspremnijima s velikom količinom trke i stvaranjem puno šansi.

Također, jako je bitno poznavati i protivnike u ligi jer ne možeš istom taktikom protiv, naprimjer prvog u gostima i zadnjeg doma.

Cijeli tjedan pripremaš ekipu za sljedeću utakmicu, pogotovo na taktičkom planu. To sve mogu raditi u sadašnjem klubu jer nam je predsjednik Mišel Ganzer s upravom napravio izvanredne uvjete što se tiče infrastrukture i postoje vrhunski uvjeti za dobro funkcioniranje kluba i ekipe. Većina ljudi koja me pozna zna da za mene vrijede samo titule, a prosječnost me ne zadovoljava.

Na proljeće ću dati sve od sebe da se Međimurec uključi u borbu za vrh, a u kupu da probamo maksimalno. Čeka nas Sloga u četvrtfinalu i ako ih prođemo, možemo i do finala.Posjeduješ trenersku licencu UEFA A,

iznad je samo UEFA PRO do koje se ne dolazi tako lako.

- Da, licenca koju posjedujem dozvoljava mi da vodim seniorske klubove najviše do 3. HNL i s time sam za sada zadovoljan. Vjerojatno ću, naravno ako ću se moći upisati, pokušati doći i do najviše trenerske licence u Hrvatskoj.

Škole nogometa trebaju izbacivati kvalitetnije igrače - Kakva je po tvojem mišljenju kvaliteta ove skupine 4. NL Čakovec-Varaždin i kako se uklapaju tu mladi igrači?

- Pa moram u početku reći da se dosta igrača koji dođu iz drugih sredina i inozemstva ugodno iznenade kvalitetom lige koja je po mojem mišljenju iz godine u godinu sve bolja.

Poboljšala se konkurentnost i zadnji može pobijediti prvoga, nitko nije apsolutni favorit. Što se tiče mladih igrača ispod 21. godine, mislim da su za sada dvojica koji moraju početi utakmicu dovoljna jer za više trenutno nema kvalitete. Da bi se to ostvarilo, trebalo bi dosta mijenjati u radu u školama nogometa.

- Većinom si fokusiram na seniore, bi li mogao voditi, recimo, kadete u 1. HNL, bi li to bio za tebe izazov?

- Život piše razne priče i svaka sezona je novi izazov i naravno da ako se ukaže prilika i procijenim da je to dobro, prihvatio bih. Ja sam mentalno spreman, a za svaki uzrast postoje programi rada kojima se mogu bez problema prilagoditi.

- Što bi po tvojem mišljenju trebalo napraviti da u Međimurju dobijemo kvalitetne igrače barem za 2. HNL? - Šteta je da se stvara premalo kvalitetnih ne samo nogometaša, nego svih sportaša, s obzirom na to

Antun Jukić Juka, uvijek ambiciozni u trenerskim vodama

da ima ekonomski moćnih tvrtki koje bi trebale jače pomoći sportu i sportskim školama.

Većina naših nogometaša koji stasaju ovdje s 18, 19 godina izlaze iz škole nogometa i teško mogu igrati u četvrtoligašu, a kamoli u trećeligašu.

Moji standardi rada s mladima su visoki po tom pitanju. Mislim da izostaje kvalitetni pristup i igrač koji završi 1. HNL juniorsku ligu mora biti kvalitetan drugoligaški igrač, dobar trećeligaški, a za četvrtu ligu trebao bi biti pojačanje.

To nije ono kaj posljednjih godina izlazi iz škola nogometa. Što se tiče selekcije i načina rada, s obzirom na to da sam upoznao rad u Njemačkoj, volio bih da u nekom segmentu budemo kao oni. Tamo sa 16 godina ako nemaš pluća i aerobni kapacitet, nikad nećeš ni imati. Sa 17 godina već si anaeroban i moraš biti kompletan, dok se kod nas priča, ah razvit će se do 21, 22 godine, a to je već kasno.

Prekasno se kod nas počinje s razvojem aerobnih kapaci+18

teta i zato mladi igrači kad uđu među seniore, teško konkuriraju.

Htio bih u perspektivi da proizvodimo kvalitetne igrače, ne za Prvu HNL, već za reprezentaciju. Nitko me ne može uvjeriti da tu ne valjaju geni, da puše drukčije vjetar, da sunce drugačije sija jer talenata ima.

Dokaz tome su ovi dečki koji igraju Prvu ligu u Hrvatskoj i vani, Vizinger, Bušnja, Štefulj, Vuk, Pajić, Bobičanec, da ne zaboravim nekoga. No, što želim reći, većina njih je mlada, s 15 godina napustila Međimurje.

Ja bih volio da tu u našoj županiji proizvedemo igrače koje moramo tesati već od 12, 13 godina i da sa 17 godina lagano budeš al pari sa seniorima u 2. ligi. Znači treba promijeniti način rada puno prije nego sada jer se može trenirati npr. po načinu rada Jozaka ili Nijemca Rangnicka.

Ja sam optimist i vjerujem da u skoroj budućnosti moramo to provesti, poručio je Juka za kraj.

(Miljenko Dovečer)

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

30

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. siječnja 2021.

POSJETITE NAS U NOVOOBNOVLJENIM DUĆANIMA U PRIBISLAVCU I DONJEM KRALJEVCU

METSS br. 12/2 Braće Radića 54, Pribislavec

SUPER PONUDA - ODLIČNE CIJENE Odlična ponuda i svakodnevne akcije čekaju Vas u Metss trgovinama METSS br. 45, Čakovečka 1, Donji Kraljevec



29. siječnja 2021.

RUKOMET

PRVA HRL za žene donijela očekivanu pobjedu ojačanog sastava čakovečkog prvoligaša

PRVA HRL Sjever muški

Porazi naših Naše Zrinskice nadigrale Sinjanke za važna dva boda predstavnika U derbiju začelja Zrinski je na svom parketu došao do važna dva boda protiv Sinja kojima ih je prestigao na tablici. S novim trenerom Goranom Mrđenom, povratnicom Leom Vukojević i dvije nove igračice Gudelj i Borković, Zrinski kao da je pronašao novu snagu.

Zrinskice su krenule furiozno od samog početka i u 5. minuti imaju već +4 (5:1).

Do kraja poluvremena raspucane Gudelj, Balić i Vukojević još više dižu vodstvo i Čakovčanke odlaze na odmor s visokih +7 (15:8). U našoj ligi rijetke su ekipe koje mogu sve to okrenuti u nastavku.

Početkom drugog dijela gošće su poduzetnije i uspijevaju malo smanjiti vodstvo Zrinskog i dolaze do zaostatka od tri gola u 45. minuti (20:17). U posljednjoj četvrtini ako je i bilo kakve dileme oko rezultata, ona je vrlo brzo nestala. Raspucala se Borković i s tri uzastopna gola dovela svoju ekipu na +6 (24:18). Do kraja susreta ra-

U zaostaloj utakmici 9. kola MRK Čakovec je poražen u međužupanijskom derbiju na gostovanju u Vidovcu 37:34. Od samog početka domaćini su nametnuli ritam i u 8. minuti imaju +4 (6:2).

Do odlaska na odmor rezultat stalno varira u prednosti domaćina od dva do četiri gola i na poluvremenu je 20:17 za Vidovec.

I u nastavku domaćini stalno drže Čakovčane na tom razmaku, da bi malo nade svojoj ekipi dao Krajner u 54. minuti kada smanjuje na dva razlike i ulazi se u neizvjesnu završnicu.

Međutim, domaćini predvođeni neuhvatljivim Težakom, koji je postigao 15 pogodaka, dolaze do pobjede 37:34.

Najefikasniji igrači u ekipi Čakovca bili su Nikola Vuković s 12 i Petar Sklepić s 8 golova. Prvenstvo se

TABLICA

Klara Balić bila je vrlo efikasna s krilnih pozicija

zlika se povećava i susret završava uvjerljivom pobjedom Mrđenovih igračica 29:20.

Najefikasnije u domaćim redovima bile su Borković i Gudelj sa 6 pogodaka, Vuko-

1.

Lokomotiva Zagreb

9

8 0 1

16

2.

Podravka Vegeta

7

7 0 0

14

3.

Osijek

10 7 0 3

14

4.

Umag

9

7 0 2

14

5.

Split 2010

10 5 1 4

11

6.

Bjelovar

7

5 0 2

10

7.

Dugo Selo '55

9

5 0 4

10

8.

Murvica

9

4 1 4

9

9.

Dalmatinka

10 3 2 5

8

10. Koka

9

2 3 4

7

11. Sesvete

10 3 0 7

6

12. Zrinski

10 2 1 7

5

13. Sinj

9

1 1 7

3

14. 1234 Virovitica

10 0 1 9

1

jević je postigla 5, a Balić 4.

Po 3 gola dale su Resman i Bartolić, a po 1 Blagus i Balent.

Nakon odigranih 10 kola Zrinski je s 5 bodova na 12. mjestu ispred Sinja i Virovitice kojoj u sljedećem kolu odlazi u goste.

Utakmica u kojoj se očekuju novi bodovi pred lokalni derbi s Kokom igra se u subotu, 30. siječnja. Susret 11. kola između 1234 Virovitice i Zrinskog u dvorani OŠ Ivane Brlić Mažuranić počinje u 19 sati. (md)

TABLICA 1.

Rudar

10 10 0 0

20

2.

Moslavina

11 9 0 2

18

3.

Ivanić

10 8 1 1

17

4.

Vidovec

9

13

6 1 2

5.

Čakovec

11 5 2 4

12

6.

KTC

9

5 1 3

11

5 0 4

7.

Osijek

9

8.

Požega

10 4 1 5

9.

Dugo Selo

10. Maksimir Pastela

10 9

10 4 1 5

9

9

8

3 2 4

11. Metalac

10 3 1 6

7

12. Medveščak ZG

11 2 0 9

4

13. Viro -Virovitica

10 1 0 9

2

14. Prelog

11 0 0 11 0

nastavlja tijekom 14 dana kada u 12. kolu 6. veljače MRK Čakovec dočekuje Dugo Selo, dok je Prelog domaćin Metalcu.

Prije toga oba naša prvoligaša imaju obaveze u kupu koje se prvo igra po regijama.

Prelog je u srijedu ugostio jaku ekipu KTC-a i doživio novi težak poraz, a Čakovec svoju kup utakmicu igra u subotu, 30. siječnja kod Koprivnice. (md)

CENTAR DR. RUDOLFA STEINERA proveo je opsežno istraživanje ekološke i biodinamičke poljoprivrede u RH

Preporuke za unapređenje stanja ekološke i biodinamičke proizvodnje Kako unaprijediti ekološku i

U

Centru dr Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu završeno je opsežno istraživanje pod nazivom "Analiza ekološke i biodinamičke poljoprivredne proizvodnje u RH, te mogućnosti za unapređenje kratkog lanca opskrbe – prodaje na kućnom pragu s naglaskom na utjecaj COVID -19 pandemije na stanje tržišta i potražnju ekoloških i biodinamičkih proizvoda". Ovo opsežno istraživanje financirano je sredstvima Programa ruralnog razvoja u sklopu Akcijskog plana Mreže za ruralni razvoj 2014. – 2020., godišnjeg provedbenog akcijskog plana Mreže za 2020. godinu U RH postoji manje od 6000 registriranih poslovnih subjekata koji proizvode hranu na ekološki način, a upisani su u Upisnik ekoloških proizvođača. Biodinamičke proizvođače se za potrebe ovog istraživanja smatra ekološkim proizvođačima.

Osim OPG-ova u Upisniku

su registrirani i drugi pravni oblici. Usporedbom površina na kojima se proizvode ekološki proizvodi prevladavaju pašnjaci, livade i općenito površine koje ne daju prinos u ovom trenutku (novi trajni nasadi).

Istraživanje koje je provedeno i rezultati

Slijedom metodologije uzorkovanja iz ukupne baze Upisnika izdvojeni su proizvođači koji u prijavljenom certifikatu i imaju konkretan proizvod. Slučajnim odabirom županijski uzorak sadržavao je do 20 poduzetnika po županiji što predstavlja vrlo velik uzorak (10 %).

Nakon istraživanja statistički su obrađeni podaci i neovisnom interpretacijom se može zaključiti kako rezultati istraživanja pokazuju solidan potencijal za ekološku proizvodnju u RH, dok se s druge strane naziru brojne mogućnosti za unaprjeđenje

sustava. Slijedom toga konstatirano je kako sljedi: 23 % ekoloških proizvođača sve svoje proizvode uspiju prodati na kućnom pragu, a gotovo 43 % ne prodaju ništa na kućnom pragu. Inače, prodaja na kućnom pragu može se smatrati mjerom samostalnosti obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva što je u kriznim situacijama kao što je bila covid pandemija značajno dolazi do izražaja.

Preko 54 % ekoloških proizvođača zainteresirano je za ulaganje u nove kapacitete za ispravno skladištenje i čuvanje ekoloških proizvoda kako bi im se produžila trajnost i dostupnost.

Preko 73 % ispitanika smatra kako bi ulagali u novu opremu za preradu, doradu, pakiranje i druga postrojenja kako bi došli do proizvoda više složenosti. Samo 12 % smatra kako im nije potrebna nova oprema jer su već dostigli tehnološku opremljenost ekološkog imanja.

Preko 71 % ekoloških proizvođača smatra kako je transport i dostava prisutno samo do 10 % ukupnih troškova poslovanja njihovog imanja. 3 % ispitanika smatra kako su troškovi 40 % cijene, a 2,6 % misli kako transportni troškovi čine 50 % cijene proizvoda. Ispitanici iz ove kategorije visokih troškova su otočani, što je vrlo znakovito.

Vrlo zanimljiv podatak je kako gotovo 50 % proizvođača plasira proizvode lokalno /misleći na županiju/, dok 10 % svih hrvatskih ekoloških proizvođača plasira svoje proizvode u Zagreb. Gotovo 10 % ekoloških proizvoda se izvozi u zemlje EU, a 30 % proizvođača sa svojim proizvodima pokriva osim lokalne zajednice i većinu hrvatskog teritorija.

Mr.sc.Andrija Petrović Amalka Vukelić, dipl.ing.agr Mr.sc.Dijana Posavec

biodinamičku proizvodnju na temelju dobivenih podataka

Temeljem rezultata istraživanja mogu se izdvojiti kategorije preporuka za unaprjeđenje sustava ekološke proizvodnje u RH:

prepoznavanjem karakterističnih proizvoda na razini županije te poticanja na osnivanje županijskih proizvođačkih udruga.

• Digitalizacija Upisnika i držanje upisnika aktualnim. Proširenje atributa koji opisuju entitete u bazi podataka Upisnika. Brojni ekološki proizvođači teško dolaze do informacije o tomu tko na ekološki način proizvodi sirovine koje oni trebaju.

• Budući da slični proizvođači trebaju i sličnu opremu potrebno je identificirati koja je to oprema i sukladno tomu opremiti zajedničku infrastrukturu /skladišta, hladnjače, postojenja za preradu, i drugo/. Uključivanje lokalne vlasti znači korištenje javnih objekata.

• Uključivanje eksperata za ekološku poljoprivredu na županijskoj razini može rezultirati kvalitetnim

• Omogućavanje proizvođačkim udrugama definiranje županijske ekološke košarice te sufinanciranje zajedničke dostave ekoloških proizvoda na kućni prag.

• Tako je potrebna izgradnja županijske platforme za ekološku poljoprivredu.

Platforma podrazumijeva umrežavanje proizvođača i lokalne vlasti.

• Pokretanje ekoloških sajmova na razini većih gradova i županija.

32

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ROTARY KLUB ČAKOVEC humanitarno pomaže zdravstvenim ustanovama

Čakovečki rotarijanci pomažu na sve strane Godina koju obilježavaju opća ugroza pandemijom koronavirusa i katastrofalni potresi dosad je najizdašnija donacijama i humanitarnim djelovanjem Rotary kluba Čakovec. Kad je bilo najpotrebnije, za vrijeme rasplamsavanja epidemije u prvom valu u proljeće, rotarijanci su donirali veće količine zaštitnih sredstava Županijskoj bolnici i Domu zdravlja Čakovec te organizaciji Crvenog križa Čakovec. Vlastitim sredstvima i prilozima svojih prijatelja nabavili su različita pomagala, koja su kod nas bila deficitarna. Ponajprije maske različitih tipova, zaštitne vizire, jednokratne rukavice i dezinficijense u vrijednosti većoj od 50.000 kuna.

Uz sufinanciranje hrvatskog rotarijanskog Distrikta Županijskoj bolnici Čakovec donirali su termografsku kameru vrijednu 40.000 kuna, koja je instalirana na ulazu u bolnički krug.

Ove zime odazvali su se i pozivu Županijske bolnice za prikupljanje dodatne financijske pomoći za nabavku potrebite antivirusne zaštite i opreme za novoformirani bolnički respiracijski centar te uplatili 10.000 kuna.

Dosad je Rotary klub Čakovec u novcu i opremi Županijskoj bolnici Čakovec donirao više od 120.000 kuna. Povrh pomoći u borbi protiv koronavirusa Rotary klub Čakovec je za Županijsku bolnicu nabavio i uređaj za liječenje djece s respiratornim smetnjama za bolnički Odjel pedijatrije u vrijednosti 37.000 kuna, a dio donacija prikupljen i uz pomoć međimurskih vinara iz udruge Hortus Croatia.

Rotary klub Čakovec provodi akciju prikupljanja novčanih priloga za pomoć stradalima u katastrofalnom potresu na Banovini. Članovi i njihovi prijatelji dosad su skupili 60.000 kuna. Dio tog novca udružen je s ostalim hrvatskim rotarijanskim klubovima na razini Dis-

trikta 1913. S tako prikupljenih ukupno 1,5 milijuna kuna stipendirat će se 300 srednjoškolaca s potresom pogođenog područja. Sam čakovečki klub novčano je pomogao nekoliko sisačkim i petrinjskim obiteljima, a ostatak novca usmjeriti će za nabavku opreme dječjim ustanovama iz Petrinje.

Rotarijanci su se uključili i u humanitarnu akciju pomoći obitelji Pilić, koju je pokrenula Općina Orehovica. Mlada obitelj započela je s gradnjom kuće, koja je zastala kad je smrtno stradao suprug i otac Martin, a supruga Arijana ostala sama s dvije male kćerkice. Rotary klub Čakovec odlučio je donirati namještaj i opremu za dječju sobu. Pritom mu se pridružila i tvrtka Hespo iz Preloga i donirala madrace. Čakovečki rotarijanci pomogli su i mladoj Luciji Fleten iz Preloga, koja je nesretnim slučajem ostala bez jedne noge.

Da ponovno stane na obje noge, za potrebite medicinske zahvate i specijalnu protezu bilo je potrebno sakupiti 70.000 eura. Akcija je u potpunosti uspjela. Rotary klub Čakovec pridružio se brojnim dobročiniteljima s iznosom od 8.000 kuna. U svom iznimno raznovrsnom humanitarnom djelovanju čakovečki rotarijanci su Centru za odgoj i obrazovanje Čakovec nabavili instrumente za dijagnostiku i procjenu poremećaja iz spektra autizma kod djece. Donacija je sufinancirana potporom hrvatskog rotarijanskog Distrikta, a vrijedna je 38.800 kuna.

Bez obzira na izazove, prioritete, uz niz akcija koje provode u Međimurju od onih najmlađih pa do najstarijih, ovo je još jedna od potvrda u kojem članovi Rotary kluba Čakovec razmišljaju globalno, a djeluju lokalno, što je ujedno i sama misija Rotary klubova u svijetu.

(Ivica Žišković)

29. siječnja 2021.

Damir Šafarić, Mladen Letina, Tomislav Novinščak i Franjo Kiš prilikom uručivanja vrijedne opreme za ŽB Čakovec

29. siječnja 2021.

Hitna je bitna! 33

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POSAO VOZAČA HITNE u Zavodu za hitnu medicinu Međimurske županije predstavlja Voditelj vozača Damir Tota i njegovi najiskusniji kolege

J

este li se ikada zapitali koliko je teško ili stresno biti dio tima u vozilu hitne pomoći? Koliko puta ste se zapitali tko vozi pacijente kojima se spašava život, tko vozi Hitnu kako bi se što prije stiglo na mjesto intervencije ili pacijenta u životnoj opasnosti u bolnicu? To su vozači hitne pomoći, jednako zaslužni i ravnopravni članovi tima u vozilu hitne pomoći S čim se sve susreću vozači Hitne prilikom spašavanja života pacijenata i vožnje u bolnicu, doznajemo od njih samih, vozača Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije.

- Vozni park našeg Zavoda čini 15 vozača i 9 reanimobila, a uskoro stiže i deseti koji će popraviti prosjek po prijeđenoj kilometraži i godinama starosti. Kao voditelj vozača mogu konstatirati da sam izuzetno zadovoljan sa stanjem voznog parka i sa svim svojim kolegama vozačima, rekao je u uvodu naš prvi sugovornik Damir Tota, voditelj službe vozača ZZHM MŽ-a.

Tota je u nastavku opisao ulogu vozača u Timu 1.

- Vozač ima važnu ulogu u Timu 1 prilikom odlaska na intervenciju i na povratku s nje zbog brzine kretanja vozila iz kojeg često izvlači maksimum, a odgovoran je za živote članova tima i za

Damir Tota, voditelj vozača Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije

Spašeni život satisfakcija za vrlo stresan posao!

- Ono što u meni stvara lavinu pozitivnih emocija i zadovoljstvo je svaki spašeni život.

To izbriše sve eventualno negativno na što znamo naići u svom poslu i pozivu, rekao je Tota živote pacijenata koje prevozi.

Stoga, apeliram na sve sudionike u prometu kad nas uoče na cesti s uključenim plavim svjetlima i sirenom da se ne

VOZAČI HITNE o svom poslu i pozivu

ukoče, odnosno da automatski ne stisnu kočnicu, već da svoje vozilo čim više pomaknu desnom rubu kolnika i propuste nas, poručio je. Ponekad

se znaju na cesti dogoditi i negativni komentari drugih sudionika u prometu, na što naš sugovornik kaže: - Možda će netko slabijih živaca reći

da smo nekad preagresivni u vožnji i prilikom pretjecanja, ali adrenalin i želja za što bržim dolaskom na mjesto intervencije čine svoje.

Nakon 32 godine rada u HMP mogu reći da me više nikakva situacija, poziv ili hitna intervencija ne iznenađuje, ali priznajem da me neke rastuže, što "ne" znači da me izbace iz takta.

To si kao profesionalac ne mogu dozvoliti. Posao koji obavljam u meni ne izaziva stres i napetost, pa ne bih govorio o potrebi za relaksacijom.

Ono što u meni stvara lavinu pozitivnih emocija i zadovoljstvo je svaki spašeni život. To izbriše sve eventualno negativno na što znamo naići u svom poslu i pozivu, opisao je.

Mnogima je možda nepoznato da vozač u vozilu Hitne nije samo vozač, već mora poznavati temeljne hitne medicinske postupke i opremu kako bi doprinio timskom radu u zbrinjavanju pacijenta.

- U svim područjima ljudskog rada i djelovanja ima mjesta za napredak pa tako i u poslu kojim se bavim.

Stoga, mi vozači rado prihvaćamo različite tečajeve i edukacije kojima stječemo nova znanja i vještine, koje nam pomažu i omogućuju da i nadalje ostanemo važna karika u Timu 1 HMP s liječnikom i med. sestrom/tehničarom, zaključio je Tota.

STJEPAN BOGDAN

ZLATKO KORUNIĆ

DRAGAN HUNJADI

STJEPAN POKRIVAČ

- Prije 35 godina zaposlio sam se kao vozač hitne u tadašnjem Medicinskom centru Čakovec, kao i moje kolege s kojima razgovarate.

Posao vozača tada i sad je neusporediv. U to vrijeme moj posao je bio isključivo vožnja i pomoć kod nepokretnih osoba. Danas je sasvim drugačije, uveden je timski rad u kojem i ja kao vozač sudjelujem u radu tima, rekao je u uvodu jedan od najiskusnijih vozača naše Hitne Stjepan Bogdan.

- Ovaj posao je izuzetno stresan i puno ljudi me pitalo kako to mogu raditi. Mislim da to ne može svatko. Da bi profesionalno odradio intervenciju, moraš isključiti emocije, što je jako teško. Bio sam na više intervencija bliskim osobama, a najviše me pogodila smrt djeteta u prometnoj nezgodi. Taj prizor bih i sad mogao u detalje opisati. Ima u mom poslu i lijepih trenutaka, osobito kada nekome spasiš život. Ne tako davno došao je pacijent na hitnu kojega smo prije nekoliko mjeseci reanimirali i htio je osobno upoznati tim, u kojem sam i ja sudjelovao, te zahvaliti. Takvi trenuci daju mi novi elan jer znam da radim nešto dobro, poručio je Bogdan.

- Od samog početka, već punih 36 godina vozač sam hitne medicinske pomoći. Hitna pomoć s radom je počela 1984. godine.

Tijekom godina rada i kontinuirane edukacije stekao sam licence te sam osposobljen za pružanje hitne medicinske pomoći u timu, rekao je u uvodu također iskusni vozač Zlatko Korunić.

- Kao vozač moram razmišljati o situaciji u prometu te se fokusirati na brzu i sigurnu vožnju. Na cesti se susrećem s raznim vozačima, postoje savjesni i oni koji to nisu.

U mom poslu treba biti staložen, maksimalno koncentriran i pravodobno reagirati.

Posao je dinamičan, stresan, pun adrenalina i što je najbitnije, human.

Jer spašavati nečiji život, boriti se za čovjeka nešto je najvrjednije što čovjek može dati čovjeku. Svatko od nas drugačije se nosi sa stresom. Moj ispušni ventil je moja obitelj, aktivan društveni život, rad u vinogradu te igra s mojim kućnim ljubimcima, ispričao je Korunić.

- Punih 36 godina vozač sam u Zavodu za hitnu medicinu Međimurske županije.

Do formiranja Zavoda radio sam na svim poslovima vezanim uz struku, a od 2013. godine radim isključivo u timu T1, ispričao je Dragan Hunjadi, također u vrhu po iskustvu u našem Zavodu.

- Dugi niz godina u takvoj službi svatko se nosi na svoj način, no svi smo svjesni prirode posla koji, nažalost, ponekad uključuje i smrtne ishode, a koji su opet prirodan dio životnog vijeka.

Kao što možete pretpostavljati, ljepše je raditi 12 sati i imati sve uspješne intervencije, nego kada naše intervencije unatoč svim naporima imaju smrtni ishod. Također, kao i u ostalim poslovima bitna je radna klima u timu te ona često pomogne ili odmogne u navedenoj situaciji. Najljepše epizode su svi uspješno reanimirani pacijenti i porodi koji prođu bez problema, a najteže su sve situacije koje uključuju smrt djece i mladih, ili veliki broj stradalih ili poginulih u nesreći, zaključio je Hunjadi.

- Vjerujem da je svakom dječaku želja da vozi hitnu pa je tako i meni bila. Srećom, želja mi se ispunila one davne 1988. godine kada sam mogao ići u tadašnji GK Međimurje za triput veću plaću, no ja sam se odlučio za Medicinski centar. Radim ovaj posao s ljubavlju i velikom žrtvom već više od 30 godina, rekao je u uvodu još jedan iskusni vozač Stjepan Pokrivač.

- Posao je težak i stresan. Zbog jedne teške prometne na koju smo došli imao sam nažalost 8 mjeseci noćne more iako nisam poznavao nastradalog. I sad mi je neki čudan osjećaj kad se toga sjetim. Lijepih trenutaka bilo je jako puno, no izdvojit ću onaj kad smo došli na porod koji je već bio gotov te smo spremili majku i dijete u vozilo, a ona je rekla: "Ide još jedan". Budući da su bila oba dječaka, dobili su imena po tehničaru Ivici i vozaču Stjepanu, poručio je Pokrivač.

Savjetovao bih sve sadašnje i buduće vozače da, kad vide vozilo hitne medicinske pomoći, ne usporavaju previše, da se pomaknu u desno i propuste vozilo hitne kako bi što brže stiglo na mjesto intervencije.

34

Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. siječnja 2021.

Stepway je podignut od podloge za 207 mm, što mu daje blagi off road karakter

Duljina automobila je 4089 mm, širina 1761 mm (bez retrovizora), međuosovinski razmak 2589 mm

TEST DACIA Sandero Stepway Proud 1.0 Tce 100 Eco-G

Najpovoljnija vožnja po kilometru Dacia Sandero Stepway s tvornički ugrađenom plinskom instalacijom povoljan je pri kupnji jer košta kao i benzinac bez plinske instalacije, a već pri prvom punjenju donosi višestruku uštedu po svakom prijeđenom kilometru Nekoliko tjedana prije dolaska nove generacije u ruke nam je stigla Dacia Sandero Stepway u Eco-G izvedbi, odnosno u narodu rečeno, izvedba s plinom koji je ugrađen već u tvornici. To znači kako je čitavo vozilo prilagođeno tome, pa je tako priključak za punjenje plina ugrađen odmah pored otvora za točenje benzina, spremnik za plin je ugrađen na mjesto rezervnog kotača, a prekidač za odabir vrste pogonskog goriva je sasvim solidno uklopljen pored ručice mjenjača.

Tako na prvi pogled niti ne možete primijetiti kako nije

riječ o sasvim običnoj izvedbi Stepwaya.

A iako je Sandero Stepway predstavljen još 2012. godine, uz jedan facelift 2016. godine, ne možemo reći kako ovakva izvedba još uvijek uspijeva odolijevati vremenu. Doduše, godine se i te kako primijete kad se pogleda unutrašnjost. Iako je tu 7-inčni zaslon s navigacijskim uređajem, automatska klima i plavi detalji specijalne Proud serije, jednostavno se vidi dizajn koji je danas već prevaziđen. Iako, oni koji cijene jednostavnost, bit će i više nego zadovoljni.

Dacia već neko vrijeme nudi tvornički ugrađenu plinsku instalaciju za svoje modele, a kako je cijena uglavnom ista ili slična za izvedbe s plinom i bez, nije ni čudno kako Dacia dominira u prodaji vozila s plinom.

Kao što smo već spomenuli, izvana se ne mogu vidjeti razlike, a na pogled nema ni razlika ispod poklopca motora, no ima onih koje se ne vide. Tako već u tvornici stižu ventili otporniji na veća termička opterećenja, kao i sigurnosni ventil, a sve kako bi Dacia mogla dati garanciju kao i za ostale modele.

Za pogon se koristi 1,0-litreni turbo benzinac ECO-G

koji razvija maksimalnu snagu od 100 KS. Motor je uparen s 5-brzinskim ručnim mjenjačem, a prebacivanje vožnje s benzina na plin je automatsko, čim se motor zagrije. Naravno, ako ima dovoljno plina u 32-litrenom spremniku za plin.

Ovakva motorizacija je i više nego dovoljna kako bi pokretala 1.165 kg tešku karoseriju, a 6. brzina će nedostajati samo pri vožnji na autocesti jer bi smanjila buku motora koja nastaje već pri 130-140 km/h.

E, sad dolazimo do onog najbitnijeg detalja – potrošnji i trošku vožnje. Kao što smo već rekli, uštede kreću već

pri izlasku iz salona jer je kod ovog automobila instalacija plina ''besplatna'', odnosno automobil košta kao i izvedba bez njega. No, potrošnja plina je nešto viša nego kod benzina, pa je tako trošio 7,2 l na 100 km plina, odnosno 6,1 l na 100 km benzina. Ako u obzir uzmemo cijene energenata na dan 26. 1. 2021., cijena plina je 4,85 kn/l, dok je cijena Eurosupera 9,49 kn/l. Jednostavnom računicom dolazimo do toga kako nam trošak za prelazak 100 km na benzin iznosi 57,89 kuna, dok nam za isti put pri vožnji na plin trošak iznosi 34,92 kuna. To znači kako je na svakih 100 km ušteda 22,97 kuna, odnosno na prosječnih 15.000 km godišnje ta ušteda iznosi 3.445,50 kuna. Čak i kad

uračunamo malo skuplju registraciju vozila s plinom, ušteda je neosporna. Naravno, navedene cijene su vrijedile na INA benzinskim postajama, a mnogi nude i nižu cijenu plina, pa se ušteda još više povećava.

Vožnja je sasvim solidna, a sjedala bi mogla imati bolje bočne oslonce. Naslon na ruku vozača je ugrađen u naslon sjedala, što je često rješenje kod francuskih vozila, no nama se to ne sviđa. Naime, površina mu je preuska, pa često ruka sklizne s naslona.

No, većina je proizvođača počela mijenjati i ugrađivati naslone koji su montirani na središnji dio konzole između sjedala, uključujući i novu generaciju Stepwaya. S druge strane, prostora je sprijeda sasvim dovoljno, a vozač će

Plava iron boja dolazi uz doplatu od 3.300 kn

Prostorom su stražnja sjedišta prvenstveno namijenjena djeci

29. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Centralni multimedijalni sustav opremljen je 7-inčnim dodirnim ekranom lako pronaći svoju povišenu poziciju, koja donosi i nešto bolju preglednost. Osim toga, povišena pozicija sjedala će uvelike olakšati ulazak i izlazak vozačima, ali i putnicima koji imaju problema s leđima i sa saginjanjem.

Oprema testnog modela je vrlo bogata i dobiva se gotovo sve što je na ovom modelu moguće naručiti. Svidio nam se kožni volan, odnosno njegova debljina koja je odlično pogođena. Instrument ploča je jednostavna, s brzinomjerom i brojačem okretaja, a s desne strane je postavljen ekran s podacima. Nažalost, ova generacija Stepwaya u kombinaciji s plinskom instalacijom ne nudi putno računalo, tako da ne možete vidjeti ni prosječnu potrošnju, ali ni doseg s preostalom količinom goriva i/ili plina. Također, na instrument ploči se prikazuje samo količina benzina, dok se pokazivač količine plina u spremniku nalazi kod tipke za prebacivanje vožnje i svjetlećim diodama

pokazuje koliko je spremnik pun, odnosno prazan.

Na stražnjim će se sjedalima ugodno smjestiti djeca, dok bi odraslima moglo ponestati prostora za glavu i koljena, no prostora je na razini klasi. Ništa više, ništa manje. Ista stvar je i u prtljažnom prostoru koji ima jednak obujam kao i izvedba bez plina – 320 litara, no tu je dodatno postavljen paket s kitom za krpanje guma, koji se dobiva umjesto rezervnog kotača.

Doduše, možete naručiti i rezervni kotač, no njega ćete morati držati u prtljažniku, što svakako nije najpraktičnije rješenje. Također, karoserija se voli ljuljati prilikom bržih prolazaka kroz zavoje.

Ništa dramatično jer i tada Sandero Stepway dobro prati zamišljenu liniju, no ne valja pretjerivati jer ovaj automobil tome nije ni namijenjen. Iako je odziv na gas snažan.

Dacia Sandero Stepway Proud 1.0 Tce 100 ECO-G je najskuplja izvedba ovog mo-

Brojka 15 označava ograničenu seriju Proud izdanu povodom 15. godišnjice (ozbiljnog) postojanja Dacie na europskom tržištu dela druge generacije, a cijena testne izvedbe se popela na 106.400 kuna. Tako je povrh bogate serijske opreme, koja uključuje automatsku klimu i navigaciju, dodatno opremljen i metalik bojom, paketom naziva Struja koji uključuje kameru za vožnju unazad, električne prozore straga i stražnje parking senzore, kartografiju istočne Europe i naslon za ruku vozača.

Iznimno bogata oprema za ovakvo vozilo, povišena karoserija, simpatičan izgled i plinska instalacija s tvorničkom garancijom glavni su aduti s kojima igra ova model.

Naravno, ima tu nedostataka kao što je tvrda plastika u unutrašnjosti ili jeftiniji materijali, no za prosječnog vozača je i više nego dovoljno. Nije bez razloga Sandero i kod nas i u Europi najprodavaniji model u klasi privatnim kupcima.

Automobilizam 35

36

Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. siječnja 2021.

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Klasa: 007-01/21-01/8 Ur.broj: 2109/11-21-01/1-1 Mursko Središće, 22.01.2021.g.

Temeljem članka 6. Odluke Gradskog vijeća Grada Mursko Središće o mjerama poticanja kupnje i gradnje nekretnina za stanovanje na području Grada Mursko Središće Klasa: 021-05/1901/466 (Službeni glasnik Međimurske županije broj 04/2019 i 20/2020) gradonačelnik Grad Mursko Središće objavljuje slijedeći

JAVNI POZIV

za dodjelu poticaja za kupnju i gradnju nekretnina za stanovanje na području Grada Mursko Središće za 2021. godinu Grad Mursko Središće raspisuje javni poziv za dodjelu poticaja za kupnju i gradnju nekretnina za stanovanje na svom području u 2021. godini.

Opći uvjeti i kriteriji za dodjelu poticaja: Poticaje za kupnju i gradnju nekretnina za stanovanje na području Grada Mursko Središće Grad Mursko Središće odobrava korisnicima poticaja koji su tijekom razdoblja od 10.11.2020.g. do 10.11.2021.g. kupili ili počeli graditi nekretninu za stanovanje na području grada u iznosu od 10.000,00 kuna ili 15.000,00 kuna ovisno o ispunjavanju uvjeta propisani Odlukom Gradskog vijeća Grada Mursko Središće o mjerama poticanja kupnje i gradnje nekretnina za stanovanje na području Grada Mursko Središće Klasa: 021-05/19-01/466 (službeni glasnik Međimurske županije broj 04/2019 i 20/2020).

1. Kupnja nekretnine za stanovanje

Pravo na ostvarivanje poticaja za kupnju nekretnine za stanovanje na području Grada Mursko Središće u iznosu od 15.000,00 kuna imaju korisnici poticaja do 40 godina starosti uz uvjet da: • korisnik poticaja ili supružnik korisnika poticaja u trenutku podnošenja prijave za poticaj na području Grada Mursko Središće imaju prijavljeno prebivalište najmanje 2 godine, • da nemaju u vlasništvu stan, kuću, kuću za odmor ili sličan objekt pogodan za stanovanje odnosno da imaju u vlasništvu samo jedan stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje higijensko-tehnički uvjeti za život, a koju prodaju radi potrebe kupnje većeg stana ili kuće zbog potrebe vlastitog stanovanja u kojem slučaju su korisnici poticaja u roku od 2 godine od dana sklapanja ugovora o dodjeli poticaja dužni Gradu Mursko dostaviti dokaz o prodaji stana ili kuće koju ima u vlasništvu u trenutku sklapanja ugovora, • da je minimalno jedan od njih zaposlen u Republici Hrvatskoj, • da nekretnina za stanovanje koja je predmet kupoprodaje ima uporabnu dozvolu.

Pravo na ostvarivanje poticaja za kupnju nekretnine za stanovanje na području Grada Mursko Središće u iznosu od 10.000,00 kuna imaju korisnici poticaja do 40 godina starosti uz uvjet da: • korisnik poticaja ili supružnik korisnika poticaja u trenutku podnošenja prijave za poticaj na području Grada Mursko Središće imaju prijavljeno prebivalište, • da nemaju u vlasništvu stan, kuću, kuću za odmor ili sličan objekt pogodan za stanovanje odnosno da imaju u vlasništvu samo jedan stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje higijensko-tehnički uvjeti za život, a koju prodaju radi potrebe kupnje većeg stana ili kuće zbog potrebe vlastitog stanovanja u kojem slučaju su korisnici poticaja u roku od 2 godine od dana sklapanja ugovora o dodjeli poticaja dužni Gradu Mursko dostaviti dokaz o prodaji stana ili kuće koju ima u vlasništvu u trenutku sklapanja ugovora, • da je minimalno jedan od njih zaposlen u Republici Hrvatskoj • da nekretnina za stanovanje koja je predmet kupoprodaje mora ima uporabnu dozvolu.

2. Gradnja nekretnine za stanovanje

Pravo na ostvarivanje poticaja za gradnju nekretnine za stanovanje na području Grada Mursko Središće u iznosu od 15.000,00 kuna imaju korisnici poticaja do 40 godina starosti uz uvjet da: • korisnik poticaja ili supružnik korisnika poticaja u trenutku podnošenja prijave za poticaj na području Grada Mursko Središće imaju prijavljeno prebivalište najmanje 2 godine, • nemaju u vlasništvu stan, kuću, kuću za odmor ili sličan objekt pogodan za stanovanje odnosno da imaju u vlasništvu samo jedan stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje higijensko-tehnički uvjeti za život, a koju prodaju radi potrebe kupnje većeg stana ili kuće zbog potrebe vlastitog stanovanja u kojem slučaju su korisnici poticaja u roku od 2 godine od dana sklapanja ugovora o dodjeli poticaja dužni Gradu Mursko dostaviti dokaz o prodaji stana ili kuće koju ima u vlasništvu u trenutku sklapanja ugovora, • je minimalno jedan od njih zaposlen u Republici Hrvatskoj.

• korisnik poticaja u trenutku podnošenja prijave dokaže da ima u vlasništvu građevinsko zemljište na kojem ima ishođenu pravomoćnu građevinsku dozvolu za gradnju stambenog objekta, te da ima sklopljen ugovor s izvođačem radova te prijavljen početak građenja.

Pravo na ostvarivanje poticaja za gradnju nekretnine za stanovanje na području Grada Mursko Središće u iznosu od 10.000,00 kuna imaju korisnici poticaja do 40 godina starosti uz uvjet da: • korisnik poticaja ili supružnik korisnika poticaja u trenutku podnošenja prijave za poticaj na području Grada Mursko Središće nemaju prijavljeno prebivalište, • nemaju u vlasništvu stan, kuću, kuću za odmor ili sličan objekt pogodan za stanovanje odnosno da imaju u vlasništvu samo jedan stan ili kuću koji su u takvom stanju upora-

bljivosti da postoje higijensko-tehnički uvjeti za život, a koju prodaju radi potrebe kupnje većeg stana ili kuće zbog potrebe vlastitog stanovanja u kojem slučaju su korisnici poticaja u roku od 2 godine od dana sklapanja ugovora o dodjeli poticaja dužni Gradu Mursko dostaviti dokaz o prodaji stana ili kuće koju ima u vlasništvu u trenutku sklapanja ugovora, • je minimalno jedan od njih zaposlen u Republici Hrvatskoj.

• korisnik poticaja u trenutku podnošenja prijave dokaže da ima u vlasništvu građevinsko zemljište na kojem ima ishođenu pravomoćnu građevinsku dozvolu za gradnju stambenog objekta, te da ima sklopljen ugovor s izvođačem radova te prijavljen početak građenja.

Visina poticaja: 10.000,00 kuna odnosno 15.000,00 kuna ovisno o zadovoljavanju uvjeta iz Odluke Gradskog vijeća Grada Mursko Središće o mjerama poticanja kupnje i gradnje nekretnina za stanovanje na području Grada Mursko Središće Korisnik poticaja i njegov supružnik moraju imati prebivalište na adresi nekretnine za koju je odobren poticaj za kupovinu neprekinuto sljedećih 10 godina od dana sklapanja ugovora o dodjeli poticaja.

Korisnik poticaja i njegov supružnik koji u trenutku podnošenja prijave za poticaj za gradnju nekretnine za stanovanje imaju prijavljeno prebivalište na području Grada Mursko Središće moraju zadržati prebivalište na području grada neprekinuto sljedećih 10 godina od dana sklapanja ugovora o dodjeli poticaja uz obvezu promjene prebivališta na adresu nekretnine za koju je dobiven poticaj odmah po početku njezina korištenja.

Korisnik poticaja i njegov supružnik koji u trenutku podnošenja prijave za poticaj za gradnju nekretnine za stanovanje nemaju prijavljeno prebivalište na području Grada Mursko Središće moraju prijaviti prebivalište na području grada odmah po početku korištenja izgrađene nekretnine a najkasnije u roku od 3 godine od dana prijave početka građenja i zadržati to prebivalište neprekinuto sljedećih 10 godina od dana prijave prebivališta na adresu nekretnine za koju je dobiven poticaj.

Korisnik poticaja radi osiguranja ispunjenja obveza prije zaključenja ugovora o dodjeli poticaja mora dostaviti Gradu bjanko zadužnicu najmanje u vrijednosti dodijeljenog poticaja ovjerenu kod javnog bilježnika.

Pozivaju se svi zainteresirani da u Ured Grada Mursko Središće podnesu prijavu za dodjelu poticaja za kupnju ili gradnju nekretnina za stanovanje na području Grada Mursko Središće pismenim putem na adresu: Trg braće Radića 4, 40315 Mursko Središće s naznakom „PRIJAVA – POTICAJI ZA KUPNJU/GRADNJU NEKRETNINA ZA STANOVANJE 2021“ najkasnije do 10. studenog 2021. godine.

Prijava treba sadržavati slijedeću dokumentaciju: • presliku kupoprodajnog ugovora (ovjeren kod javnog bilježnika), • zemljišno-knjižni izvadak za kupljenu nekretninu, • kopiju katastarskog plana za kupljenu nekretninu, • izjavu da korisnici poticaja nemaju stan, kuću ili kuću za odmor pogodnu za stanovanje ili izjavu da imaju stan, kuću ili kuću za odmor pogodnu za stanovanje, a koju prodaju radi potrebe kupnje većeg stana ili kuće zbog potrebe vlastitog stanovanja, • uporabnu dozvolu (za prijavu za poticaje za kupnju nekretnine za stanovanje), • građevinsku dozvolu ili drugi akt na temelju kojeg se može graditi i ugovor s izvođačem radova (za gradnju nekretnine za stanovanje), • prijavu početka građenja(za gradnju nekretnine za stanovanje), • podatke o bankovnom računu korisnika poticaja, • presliku osobne iskaznice.

Nepotpune i nepravodobno podnesene prijave neće razmatrati.

Nakon isteka roka za dostavu prijava za ostvarenje poticaja, Stručno povjerenstvo razmatra prijave na natječaj za dodjelu poticaja u skladu s kriterijima iz Odluke Gradskog vijeća Grada Mursko Središće o mjerama poticanja kupnje i gradnje nekretnina za stanovanje na području Grada Mursko Središće te predlaže Gradonačelniku listu korisnika poticaja. U sklopu razmatranja prijava Stručno povjerenstvo od prijavitelja može zatražiti pojašnjenja kao i drugu potrebnu dokumentaciju za ostvarivanje poticaja.

Na temelju prijedloga Stručnog povjerenstva, Gradonačelnik donosi Odluku o dodjeli poticaja za kupnju/gradnju nekretnina za stanovanje. Odluka o dodjeli poticaja za uređenje nekretnina objaviti će se na oglasnoj ploči Grada Mursko Središće.

O rezultatima ovog javnog poziva svi podnositelji prijava će biti obaviješteni pismenim putem najkasnije u roku od 30 dana od dana proteka roka za podnošenje prijava.

GRADONAČELNIK: Dražen Srpak

29. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAHVALA

SJEĆANJE

Informacije 37 SJEĆANJE

na

Julijanu Culjak iz Novog Sela Rok 03.02.2019. - 03.02.2021.

Godina za godinom prolazi a sjećanja ostaju S ponosom čuvamo uspomene na tebe

Naš dragi suprug, otac i djed

IVAN BENE

iz Čakovca zauvijek nas je napustio 21. siječnja 2021.g. u 72. godini života.

Hvala rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i svim dragim ljudima na podršci i pomoći te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak.

Hvala svim liječnicima, medicinskim sestrama i tehničarima na stručnoj pomoći i razumijevanju tijekom duge i teške bolesti.

Počivaj u miru Ožalošćena obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV Dragi naš deda

IVAN BENE

jako nam fališ Zauvijek ćeš ostati u našim srcima!

Vole te tvoji Ivan i Ena

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Kraljić rođ. Horvat iz Savske Vesi preminula 26. siječnja u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marica Ilić rođ. Majdandžić iz Čakovca preminula 25. siječnja u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Jelena Bujan rođ. Jagec iz Strahoninca preminula 20. siječnja u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dragica Kuhanec rođ. Mlakar iz Čakovca preminula 13. siječnja u 81. godini života

nećak Marijan Kolar sa obitelji

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Bujanić rođ. Lesjak iz Pribislavca preminula 27. siječnja u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Kolarić Kata iz Donjeg Hrašćana preminula u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Šustić Agneza iz Kotoribe preminula u 91. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Vlahek Kata iz Donjeg Kraljevca preminula u 85. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Gašparlin iz Gornjeg Hrašćana preminuo u 96. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Evica Hudiček rođ. Akšamović iz Čakovca preminula u 83. godini života

na dragog

JOSIPA IBRAHIMOVIĆA iz Gornjeg Hrašćana 2.2.2001. - 2.2.2021.

Vrijeme ne briše sjećanja na tebe, i dalje živiš među nama, u našim srcima, mislima i uspomenama.

Hvala svima koji su te zadržali u sjećanju i posjećuju tvoj tihi dom.

Tvoji: zet Ljudevit, unuci Goran, Bojan i Saša s obiteljima

OBAVIJEST O SMRTI

Markač Anđela iz Goričana preminula u 92. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Novak Marija iz Preloga preminula u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Petković Ivan iz Preloga preminuo u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Regina Jagec rođ. Korent iz Pribislavca preminula u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Mirko Vrbec iz Lendave preminuo 25. siječnja u 83. godini života

38

Informacije

29. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

Čakovec dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777 dr. Kristina Poljski I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916 dr. Renata Hranjec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

Donji Vidovec dr. Marija Haramija Strbad R. Končara 7, tel. 040/615-006

Goričan dr. Ivana JambrovićHorvat Školska 16b, tel. 040/601-538 Macinec dr. Amela Srša zamjena: Dragana Marušić Momčilović G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207 Prelog dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855 Pribislavec dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svaku nedjelju i u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

DEŽURNA DENTALNA ORDINACIJA radi svaku nedjelju i blagdan u vremenskom razdoblju od 8 do 18 sati na lokaciji ambulante u Nedelišću uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/866-033

Matični uredi Matični ured Čakovec

tel. 374-176

Matični ured Prelog

tel. 645-125

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

tel. 310-651

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

tel. 313-619

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

1212 za ČK birati 8

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 384-333

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1 TAXI Taxi Cammeo

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 30. siječnja

tel. 112

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec

tel: 310-595

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

tel. 371-700

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402

Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara

371-600

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Školska medicina

tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Gradovi i općine Grad Čakovec

tel. 314-920

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

tel. 390-859

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Općina Domašinec

tel. 863-240

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

Komunalni redar za grad Čakovec

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

GKP Čakom, Mihovljanska 74 - odvoz otpada - pogrebne usluge 0 - 24 h

tel. 372-466

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

Općina Šenkovec

tel. 343-250

www.mnovine.hr

Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Općina Vratišinec

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

tel. 866-469, 866-966

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

facebook.com/MedimurskeNovine

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI:

LEONARDO BALOG, Sin Tatjane VIKTOR RIBIĆ, Sin Paole i Filipa NATALI PAL, Kći Danijele i Maria DINO KOKIR, Sin Ide i Denisa NIAN FAJFAR, Sin Nikoline i Sandra DAVID BRANIŠA, Sin Maje i Dejana IVAN RUSAK, Sin Ines i Filipa BRUNA CAR, Kći Tamare i Dina ALLMIR ORŠOŠ, Sin Violete i Gordana MARIN I PATRIK TOPLEK, Sinovi Tajane i Nikole LOVRO VRTARIĆ, Sin Ane i Siniše (Čakovec)

VJENČANI:

Nataliia Borysova i Dalibor Blažon (Dekanovec)

UMRLI:

Katarina Repalust R. Židov R. 1929.

Dragica Kuhanec R. Kolarić R. 1940.

Marija Peter R. Hunjadi R. 1936.

Liljana Željeznjak R. Habijan R. 1957.

Ljubica Jančec R. Vranović R. 1936.

Viktor Trstenjak R. 1931.

Julijana Mlinarić R. Bermanec R. 1928.

Mario Okreša R. 1968.

Mirjana Jambrović R. Jančec R. 1967.

Marija Plevnjak R. Hren R. 1947.

Josipa Jelenić R. Posavec R. 1948.

Stjepan Gašparlin R. 1925.

Dragutin Kalšan R. 1941.

Angela Markač R. Vičar R. 1929.

Eva Kosmač R. Polanec R. 1926.

Ana Debelec R. Švenda R. 1943.

Agneza Šustić R. Svrta R. 1931.

Pavao Sršan R. 1926.

Roman Levačić R. 1940. (Čakovec) Franjo Varga R. 1930. (Dekanovec) Kristina Strahija R. Franjković R. 1926. (Dekanovec) Monika Kovačić R. Herman R. 1930. (Dekanovec) Jasmin Selimović R. 1987. (Kotoriba) Jadranka Špicar R. Juras R. 1969. (Mala Subotica) Marija Horvat R. Ljubić R. 1951. (Mala Subotica) Jelena Bergovec R. Golenja R. 1938. (Mala Subotica) Marija Žunić R. Mesarić R. 1960. (Mursko Središće) Antun Klopotan R. 1926. (Mursko Središće) Magdalena Sabol R. Lovrenčić R. 1926. (Prelog) Franciska Režek R. Kemec R. 1936. (Prelog) Milka Horvat R. Kramar R. 1944. (Prelog)

Imendani kroz tjedan od 29. siječnja do 4. veljače 2021.

PET SUB NED PON UTO SRI ČET

29 30 31 1 2 3 4

Valerije; Konstancije; Zdeslav Hijacinte; Martina; Gordana 4. KROZ GOD.Ivan Bosco; Marcela; Vanja Brigita; Miroslav; Sever PRIKAZ. GOSP. SVIJEĆNICA; Marijan Sv. Slaž; Sv. Vlaho; Tripun Andrija Corsini; Veronika Jeruz.

Sretan Vam imendan!

29. siječnja 2021.

SLOBODNA RADNA MJESTA

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara-čuvara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 27.2.

2. Aqua instalacije d.o.o., Augusta Šenoe 88, Šenkovec, traži 2 m/ž montera centralnog grijanja i ventilacije i 2 m/ž vodoinstalatera na neodređeno, javiti se na mob. 098 190 5489 ili email: andrejas@aquainstalacije.hr do 31.1.

3. ARNO d.o.o., Čakovec, traži m/ž administratora na recepciji na neodređeno, javiti se na mail: aquilafitnesscentar@gmail.com do 17.2.

4. Autopraonica i vulkanizacija vl.

Zlatko Kračun, traži m/ž djelatnika za poslove u autopraonici i vulkanizaciji na određeno, javiti se na mob.

098 242 169 do 7.2.

5. Autoprijevoznik Goran Nushol, Hodošan, Braće Radića 55, traži m/ž vozača motornog vozila C+E kategorije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 087 ili na mob. 098 693 471 do 1.3.

6. Auto servis Ivanović, obrt za usluge, Goričan, dr. V. Žganca 16, traži m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 12.3.

7. Bali d.o.o., Trg Republike 3, D. Dubrava, traži m/ž administrativnog radnika, m/ž skladištara, 10 m/ž šivača i 5 m/ž krojača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040 688 511 ili mob. 098 802 286 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: infobalidoo@gmail.com do 21.2.

8. Bat d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž skladištara i 2 m/ž prodavača na neodređeno, javiti se na mail: bat@ batprodajnicentar.hr do 29.1.

9. Bernarda d.o.o., Pušćine, traži m/ž vozača na neodređeno, javiti se na email: bernarda@bernarda.hr do 19.2.

10. Biljna mehanika j.d.o.o., Vučetinec, traži m/ž tehničara u ispitnoj stanici na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 489 5115 ili na email: biljna.mehanika@ gmail.com do 31.1.

11. BRA-MAR obrt za bravarske usluge, Pušćine, Čakovečka ulica 70, traži m/ž zavarivača mig-mag na neodređeno, javiti se na mob. 097 7888 198 ili na email: bravarija.marusic@ gmail.com do 31.1.

12. Brid trgovina d.o.o., Čakovec, Trg Republike 6, traži m/ž prodavača namještaja na određeno,javiti se osobno na adresu ili na email: brid-extra@brid-extra.hr do 4.2.

13. B.TEX d.o.o., B. Radića 48, Belica traži 2 m/ž pismoslikara za rad u doradi, m/ž šivača, m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji i m/ž tehnologa-odjevnog tehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: gliber@btex.hr do 1.6.

14. Bu-jan tim d.o.o., Pretetinec 96, traži m/ž građevinskog tehničara, m/ž zidara, m/ž tesara-krovopokrivača i m/ž građevinskog radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 974 5950 ili pismenom zamolbom ili na email: bu.jan.tim@gmail.com do 15.2.

15. City projekt d.o.o., Čakovec, V. Nazora 16, traži m/ž recepcionera na neodređeno javiti se na email: humanresources@castellum-cakovec. com do 15.2.

Informacije 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni natječaji za zapošljavanje u Međimurskoj županiji

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

16. Čevizović d.o.o., D. Kraljevec, Kolodvorska 68, traži m/ž cnc operatera, m/ž električara, m/ž frigomehaničara i m/ž elektromehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 26.2.

27. IDA COMERC d.o.o., D. Kraljevec, Mlinska 8, traži m/ž samostalnog knjigovođu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 241 299 ili na email: ida.comerc@sk.t-com.hr do 15.2.

17. Čalopek strojarstvo d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136, traži m/ž pomoćnog radnika u metalskoj proizvodnji i m/ž bravara-zavarivača na neodređeno javiti se osobno na adresu ili na mail: info@strojarstvo-calopek.hr do 19.02.

28. Industrijski aparati i fina obrada metala d.o.o., Slatine 22, Mursko Središće, traži 1 m/ž pomoćnog u radnika i 1 m/ž bravara-strojobravara s iskustvom na obradi inox-a na neodređeno, mog. smještaja, nazvati na tel. 040 544 450 ili poslati mail: office@iaf.hr do 28.2., više info na: www.hzz.hr

18. Daiva j.d.o.o., Brezovička cesta 21, Novi Zagreb, traži m/ž terenskog komercijalistu, javiti se na adresu zamolbom i motivacijskim pismom na gornju adresu ili na email: daiva. cro@gmail.com do 31.1.

19. DML LOGISTIKA d.o.o, Nedelišće, traži m/ž vozača teretnog motornog vozila i m/ž vozača motornog teretnog vozila na neodređeno, javiti se na mob. 091 182 1119 do 19.2.

20. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, traži medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 628 806 ili na mob. 098 377 304 ili na email: ravnatelj.kotoriba@dom-bistricak. hr do 29.1.

21. Dom za starije i nemoćne Mesmar, V. Žganca 3, Prelog, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 460 403 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dommesmar@gmail.com do 31.1.

22. Domjanić tekstil d.o.o., Slemenice, traži 3 m/ž šivača, javiti se na tel 040 865 230 do 28.2.

23. Ferro preis d.o.o., Čakovec, dr. T. Bratkovića 2, traži 4 m/ž operatera završne obrade, 2 m/ž operatera jezgraone, m/ž operatera kalupiranja, m/ž operatera elektropeći i m/ž modelara na neodređeno, javiti se do 31.1. na tel. 040 386 446 ili pismenom zamolbom na adresu ili na mail: hr@ferro-preis. com ili na link: https://forms.gle/ N5fWtyQM4WDryTkL9 24. Galivet d.o.o., K. Zvonimira 51, Prelog, traži 2 m/ž peradarska radnika na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 645 422 ili pismenom zamolbom na adresu ili na mail: racunovodstvo@ veterinarskaprelog.hr do 31.1.

25. Grabant,d.o.o., Otok, traži 2 m/ž instalatera grijanja na neodređeno, javiti se na tel. 040 646 425 ili mob.

099 214 2567 do 17.2.

26. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, Hrupine 7 B, traži 2 m/ž komunalna radnika vozila za skupljanje otpada-radnika u sortirnici na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040 645 458 ili mob. 099 334 4451 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marina@pre-kom.hr do 27.2.

29. Inter-viličari d.o.o., M. Središće, Slatine 25, traži 2 m/ž automehaničar, m/ž računovodstvenog referenta i m/ž administratora skladišnog poslovanja, javiti se na mob. 098 426 427 ili email: posao@inter-vilicari.hr do 31.1.

30. Kavran grupa d.o.o., Čakovec, Kalnička 63, traži m/ž kalioničara stakla i m/ž brusača stakla na neodređeno, javiti se pisanim putem na adresu ili na email: info@ kavran.hr do 8.2.

31. Klasika d.o.o., Domašinec, Glavna 44, traži 3 m/ž soboslikara-fasadera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob.

098 900 2692 do 20.3.

32. Kraljevske slastice d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača pekarskih i slastičarskih proizvoda za mjesto rada Pušćine i D. Kraljevec, m/ž voditelja maloprodaje za mjesto rada D. Kraljevec i Prelog; m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji kolača, m/ž tehnologa u proizvodnom procesu i m/ž skladištara za mjesto rada Donji Vidovec te m/ž voditelja slastičarskih proizvoda za mjesto rada Pušćine na određeno vrijeme. Javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 098/419457 ili na email: vjekoslav@cvek. hr ili info@kraljevske.slastice.hr do 31.1.

33. KOS d.o.o., K. Tomislava 139, Kotoriba traži 3 m/ž limara-izolatera, 3 m/ž mehatroničaraelektričara, 3 m/ž plin izolatera i 4 m/ž vodoinstalatera na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 139 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@kos.com.hr do 15.2.

34. LIMARIJA BLAŽON d.o.o., Novakovec, traži 1 m/ž građevinskog limara na neodređeno, javiti se na mob: 095 510 4666 ili mailom: blazonivan@gmail.com do 31.1.

35. L&P tehnologije d.o.o, Hrupine, Prelog, traži 3 m/ž cnc operatera i m/ž bravara na neodređeno, zvati na telefon: 040 644 340 ili pismena zamolba na adresu ili e-mail: posao.lpt@leggett.com do 30.1.

36. MARAVIĆ-inženjering i konstrukcije d.o.o., Nedelišće, Livadarska 53, traži 2 m/ž dipl. inženjera elektrotehnike za razvoj i proizvodnju led rasvjete, 2 m/ž zavarivača za rad s robotom, 2 m/ž strojobravara i m/ž industrijska lakirera na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: mik@mik.com. hr do 30.1.

37. MARKOV-TRADE d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž servisera plinskih bojlera na određeno, javiti se na mail: dominik@markov-trade.com do 26.2.

38. Matković Engineering Technics d.o.o., Čakovečka 118, Strahoninec, traži 2 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača i m/ž cnc operatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 586 1464 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mtech@m-tech.com.hr do 30.1.

39. Međimurje IPC d.d., Čakovec, traži m/ž ui/ux dizajnera na određeno, javiti se na email: zeljka.kavran@ipc. hr do 31.1.

40. METSS d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesto rada Novo Selo Rok, Donji Kraljevec, Kotoriba, Čakovec i Držimurec na određeno, javiti se na tel. 040 375 706 ili na mob.

091 322 1500 ili na email: kadrovska@metss.hr do 28.2.

41. Metal Dekor d.o.o., Ivanovec, traži 3 m/ž bravara i pomoćna bravara, na određeno javiti se na tel. 040 338 070 ili na email: info@metal-dekor. hr do 5.2.

42. Miha projekt d.o.o., Štefanec, M. Gupca 16, traži m/ž prodavača na neodređeno vrijeme, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: iva.vrtnicentar@gmail.com do 5.2.

43. MM-Maschinenbau d.o.o., Pušćine, Obrtnička ulica1, traži 10 m/ž bravara -zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob.

091 900 4874 ili na email: matia. kozar@mm-maschinenbau.com do 31.1.

44. MIVA strojobravarski obrt, Pribislavec, traži m/ž bravara, m/ž pomoćnog radnika u metalskoj proizvodnji i m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na tel. 040 361 017 ili na mob. 091 1360 733 do 22.2.

45. Mura-Metal d.o.o., Kotoriba, traži 3 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na tel. 040 682 130 ili na email: info@mura-metal.hr do 31.1.

46. Muraplast d.o.o., Kotoriba, Sajmišna 16, traži m/ž djelatnika odjela zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite okoliša i gospodarenje otpadom na određeno, javiti se na tel.

040 683 215 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao@muraplast.com do 22.2.

47. NEORES d.o.o., Tekstilna 1, Mursko Središće, traži 1 m/ž mehaničara - održivača tekstilnih strojeva, 20 m/ž šivača/ica, 20 m/ž pom. radnika u tekstilnoj proizvodnji, m/ž account managera i m/ž inž. tekstilne tehnologije na neodređeno, javiti se na mail: tina@neores.hr ili neores@ neores.hr ili na gornju adresu do 30.1.

48. NMP-PRODUKT d.o.o., dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži m/ž cnc tokara, m/ž tehnologa proizvodnje, m/ž cnc programera i m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt. hr do 31.1.

49. Novi Feromont d.o.o., D. Kra ljevec, traži 4 m/ž lakirera, 4 m/ž bravara, m/ž viličarista - kranistu i 4 m/ž zavarivača na određeno, javiti se na tel. 040 655 331 ili na email: jkrznar@noviferomont.hr do 23.1.

63. Tarandek transporti d.o.o., Lopatinec, traži m/ž vozača teretnog vozila u međ.prijevozu na određeno, javiti se na mob. 098 242 160 ili na email: info@tarandek-transporti.hr do 28.2.

50. NTT New Textile Technologies d.o.o., traži 5 m/ž šivača na odre đeno, javiti se na email: jelena.buhanec@ntt-hr.com do 31.1.

64. TEKELI PROJEKT - inženjering d.o.o., M. Kovača 72, Mursko Središće, traži 1 m/ž automehaničara ili vozača C+E kat., 1 m/ž tesara, 1 m/ž zidara i 1 m/ž stolara za rad na području Međimurja na neodređeno, info na mob 098 240 131 ili 098 240 181 do 31.1.

51. Obiteljski dom za starije i ne moćne osobe Sveta Ana, traži m/ž kuhara, m/ž čistača i 3 m/ž medi cinska tehničara na neodređeno, javiti se na tel. 040 853 943 do 18.2.

52. Obiteljski dom za starije i ne moćne osobe vl. Tamara Ahel, Praporčan, Zrinskih 55, traži 1 sss/všs medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno, bez noćnih smjena, zamolbu sa životopisom poslati na mail: aheltamara@hotmail.com do 31.1., više info na: www.hzz.hr 53. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž cnc operate ra na neodređeno, javiti se na tel.

040 338 120 ili mob. 098 803 355 do 28.2.

54. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž dipl.inž. rudarstva, m/ž laboranta u gra đevinarstvu, m/ž inž. građevine, m/ž inž. rudarstva, m/ž voditelja asfalterske grupe, 4 m/ž rukova telja samohod. građ. strojevima, m/ž rukovatelja strojem - finiše rom, m/ž poslovođu na gradilištu, 2 m/ž armirača, 3 m/ž asfaltera, 2 m/ž bravara, 3 m/ž zidara, 3 m/ž radnika niskogradnje, 3 m/ž tesara, 3 m/ž električara, 3 m/ž autoelektričara i 2 m/ž građevinska tehni čara na neodređeno, javiti se na tel.

040 655 525 do 20.2.

55. Peradarstvo, uzgoj, klanje i pro daja peradi, D. Blagus, D. Pustako vec 76, traži m/ž administratora na određeno, javiti se na mob. 098 282 147 do 31.1.

56. Promming d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača na određeno, javiti se na tel. 040 386 301 ili na mob. 098 215 999 ili na email: posao@promming. hr do 31.1.

57. Ragusa d.o.o, Športska ulica 6, Čakovec, traži m/ž skladištara i m/ž samostalnog knjigovođu na odre đeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: kadrovska@ ragusa.hr do 31.1.

65. Tkalec trans d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž vozača u međunarod. prijevozu sa C kat. i 3 m/ž vozača u međunarodnom prijevozu sa C+E kat. na neodređeno, javiti se na email: info@ tkalectrans.hr do 28.2.

66. Toni d.o.o., Kolodvorska 80a, D. Kraljevec, traži m/ž radnika u poljoprivrednoj ljekarni i otkupnoj stanici za žitarice na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: info@ toni-marodi.hr do 31.1.

67. Tremak d.o.o., Domašinec, traži 2 m/ž izolatera ravnih krovova, 2 m/ž vodoinstalatera, 5 m/ž djelatnika na montažama kuća, 2 m/ž limara i 2 m/ž keramičara na neodređeno, javiti se na tel. 040 863 920 ili na email: posao@tremak.eu do 28.2.

68. Usluge građevinskom mehanizacijom Blažon, Martinska 106, Mursko Središće, traže 1 m/ž rukovatelja građ. strojevima, 1 m/ž vozača teretnih vozila, 1 m/ž zidara i 1 m/ž pomoćnog radnika na neodređeno, mogućnost smještaja. Info na mob.

098 784 951 do 31.1.

69. Urbia d.o.o., Čakovec, traži m/ž suradnika na projektima visokogradnje na određeno s mog. stalnog zaposlenja, uvjeti: potrebno min 2 g. radnog iskustva na suradnji u izradi projekata visokogradnje, SSS/ VŠS/VSS arhitektonske ili građevinske struke, javiti se na mail: igor. perhoc@urbia.hr do 1.2.

70. Valionica Fabić, Kotoriba, traži m/ž radnika u peradarniku na neodređeno, mog. zap. umirovljenika javiti se na mob. 098 426 377 do 31.1.

71. Wang x d.o.o., Pleškovec, traži m/ž komercijalistu na neodređeno, javiti se na mail: mey@wang-x.com ili mob. 099 4536 555 do 25.2.

61. Sova d.o.o, Čakovec, traži m/ž stolara na neodređeno, javiti se na tel. 040 391 805 ili na mob. 098 1788 856 ili na email: sova.gradnja@ gmail.com do 18.2.

72. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži m/ž montera centralnog grijanja, m/ž operatera, m/ž keramičara, m/ž montera vodovodnih instalacija, m/ž bravara, m/ž montera ventilacije, 3 m/ž montera centralnog grijanja, 2 m/ž zavarivača tig ili autogenim postupkom, m/ž inž. za strojarske instalacije, m/ž cjevara – izometričara za mjesto rada Njemačka, m/ž električara i m/ž voditelja gradilišta strojarskih instalacija za mjesto rada Nedelišće na određeno vrijeme, te 1 m/ž rukovatelja samohodnih strojeva - strojara - bageristu za mjesto rada Nedelišće i 1 m/ž vozača teretnog vozila s kiperom za mjesto rada Čakovec. Javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 341 004 ili mob. 095 112 3469 ili 095 541 8886 ili na mail: zgradarskatehnika@gmail.com do 30.1.

62. Summa-con d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača tig postupkom i m/ž cjevara za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mob. 099 655 4618 ili na email: info@summa-com.hr do 31.1.

73. ŽGANEC d.o.o. Gornji Kraljevec, Marof 19, traži 1 m/ž automehaničara i 1 m/ž disponenta za međunarodni prijevoz, javiti se na mob: 098 493 006 ili mail: info@transporti-zganec. hr do 30.1., više info na www.hzz.hr

58. Reinox d.o.o., Lopatinec, Brezje 81a, traži 2 m/ž radnika na cnc savijačici, javiti se mailom: reinox@ reniox.hr ili poštom na adresu ili osobno na adresu do 31.1.

59. SLIKA PADARIĆ d.o.o. Žabnik, Zrinskih 22, traži 2 m/ž soboslika ra - ličioca na neodređeno, info na mob 099 188 2757 do 28.2.

60. Solektra d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se mailom: lara.klovar@ solektra.hr do 8.2.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

40

Oglasnik

29. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

Kupon mora biti izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sati. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe.

Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za istinitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa.

MOTORNA VOZILA PRODAJE SE RENAULT THALIA 2001.god., regist. do 5. mj., očuvan, prvi vlasnik, cijena 900 eur (nije fiksna). Info na mob.

099/8175-988 PRODAJE SE MB E220 CDI 2007.g., avang. automatik, odličan i MB B 200 CDI automatik 2008.g., te autoprikolica za prijevoz automobila kiperica, info na mob 098/241-569 PRODAJEM VOLVO XC60, automatik sa puno opreme, godina proizvodnje 2016., prijeđeno 150.000 km. Zvati na 099 245 9039.

PRODAJEM PEUGEOT 307 HDI dizel 2003. god., registr. do 7/21., 260tkm, odličan, klima, podizači stakla, povoljna cijena 11.000 kn.

Upitati na tel. 095/757-2320

PRODAJEM dva krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODAJU SE GUME Sava dim 205/55 R16 (4 kom), cijena po komadu 100 kn, god. proizvodnje 2016., info na: 099/808-7586 PRODAJEM automobil Opel Astra karavan 1.4 u ispravnom stanju, registriran. Mobitel: 099 272 7628 KUPUJEM TOMOS MOPED, ponude na mob. 098 9656 624

POLJOPRIVREDA PRODAJEM elevator, luščar i trodjelne brane. Info na tel. 040/682294 ili 099/8288-268 PRODAJE SE RAKIJA kvalitetna viljamovka, šljiva i smokva, jačina 47-49 posto alkohola. Tel. 857-065

PRODAJEM 2-rednu sijačicu kukuruza i rasipač umjetnog gnojiva od 300 lit., te dvije šivaće mašine Bagat i Singer, povoljno. Info na mob. 098/170-5311 PRODAJE SE KVALITETNO SIJENO u kockastim balama, cijena 15 kuna/bala. Tel. 099/214-2123 MED bagrem i livada, prodajem po 30 kn/tegla 900 gr. Zagreb, 098/9084-675

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priložiti sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib.

Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su navesti energetski certifikat.

U suprotnom nećemo objaviti vaš oglas.

POSAO TRAŽIMO NJEGOVATELJICU ZA STARIJU GOSPOĐU. Uvjet: nepušač. Od 1. Marta 2021! Molim javiti se na E-mail: lydia.ivanovski@icloud.com ili na telefon: 0043/67-6470-6690 ili 0043/73224-7590

POZNANSTVA

PRODAJE SE POLA KUĆE u Ivanovcu na glavnoj cesti. Nazvati poslije 12 sati na mob. 098/552-813

RAZNO

TRAŽIM U NAJAM ILI KUPUJEM poljoprivredno zemljište. Tel: 091/428-617 .

PRODAJE SE UGLJEN lignit, drveni, suhi, komad – uz mogućnost dostave! TONI d.o.o., Kolodvorska 80A, Donji Kraljevec tel. 040/655-444 ili Podturen 040/847-159

PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur.

Info na mob. 098/9422-821

SLOBODAN MUŠKARAC (41g), zaposlen, ne pije, ne puši, traži ženu za ozbiljnu vezu. Molim da se javljaju samo ozbiljne. Mobitel: 098/9334-291

PRODAJE SE KUĆA u gradu Pagu, potpuno uređena od 220 kvadrata s tri apartmana i terasama, te velikim dvorištem, cca. 150 metara od mora i hotela Pagus, u centru grada. ER/C, cijena 280.000 eura. Više informacija na tel: 099/681-5389.

MUŠKARAC (50g.) traži ženu nižeg rasta i mršaviju, za vezu ili brak.

Tel: 097/738-4072

PRODAJE SE KUĆA u Mihovljanu.

Cijena 35.000 EUR. Kontakt: 095 5770 362

PRODAJE SE VEĆA količina stajskog gnoja (dostajalog), povoljno.

Info na mob. 098/171-3961

NEKRETNINE

IZNAJMLJIVANJE

TRITIKAL I ZOB prodajem sa besplatnom dostavom po Međimurju Tel: 091/539-2870

SMS NEKRETNINE

IZNAJMLJUJE SE dvosoban namješteni stan od 55m2 u Murskom Središću, EC/D, info na mob. 091 1680 470

PRODAJE SE čekičar-krunjač, drvena bačva za vino od 200 lit. i preša za grožđe. Tel. 682-175 KUPUJEM BAČVE plastične od 6080 lit., s obručom i poklopcom, od inoxa 100-200 lit. Tel. 857-065 SADNICE ribizla, maline, aronije, joste, goji... šaljem poštom, 15 kn/kom. Zagreb, 098/9084-675

PRODAJE SE čekičar s 3-faznim motorom i kutijom, stroj izmir za prženje kave od 150 kg, mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob.

099/287-2453 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,00-1,50 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586.

KUPUJEM FREZU Labin Progres, Muta Gorenje, i priključke, može i neispravno, imt 539 s kabinom, ponude na mob. 099 888 7501 PRODAJEM metalne galge za vješanje svinja i korito za haranje.

Info na mob. 098/9363-490

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama.

Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

KUPUJEM KUĆU U ČAKOVCU. Ponude na mob. 098/184-3098 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ukupne površine 855 m2 kod južne obilaznice Čakovec, Martane-Zapad. Mob 091/4101988 PRODAJEM ADAPTIRANU OBITELJSKU KUĆU U ČAKOVCU – mogućnost dva stana ili stambenoposlovno. EC/D. Info: 098/214107 PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR U ČAKOVCU (uređeno prizemlje od 125,95 m2), kuća s podrumom i mog. uređenja potkrovlja. Ulaz s ulične strane. Bočni ulaz iz haustora s eventualnim parkiranjem odostraga i malim dvorišnim vratima. EC/F. Info: 098/214-107

IZNAJMLJUJE SE 2-sobni namješteni stan u centru Čakovca, 1.500 kn plus režije. Info na mob.

099 2822 014 IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u kući, na katu, u Čk na Jugu, wifi, perilica, EC/F. Info 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE dvosobni namješteni stan na jugu, Čakovec. Te. 098 241 583 IZNAJMLJUJE SE NOVI NAMJEŠTEN STAN od 43m2 u Zagrebu, kvart Malešnica, 300 eur, useljiv odmah, info na tel. 098 912 7271 IZNAJMLJUJEM SKLADIŠNO-POSLOVNI PROSTOR od cca 150m2, omogućen pristup kamionom, te skladište na otvorenom od 3001000 m2 na jugu Čakovca. Mob. 091/7237-999

PRODAJEM LAPTOP Dell Latitude E6420 14 inča Intel Core i7 2.70 GHz, RAM 4GB DDR3, 320GB, cijena 1850 kn, info na mob 091/5060-821 PRODAJE SE radi preseljenja kauč na razvlačenje i dvosjed (nije na razvlačenje), sve vrlo povoljno i malo korišteno. mob 095/872-9079 PRODAJEM Samsung Galaxy A50 128GB/4GB, Octa core, 25 MPx, 6,4 inča, skoro novi, zaštitna maska i zaštita stakla, cijena 1549 kn, info na mob 091/5060-821 PRODA JE SE elektr. bojler Ariston od 80 lit. (300 kn); nova kuhinjska peć na drva, nekorištena, dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim.

200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije neispravne kosilice (100 kn/kom); dvije el. pumpe za vodu, jedan novi stolni el. gril, el. kuh. peć Gorenje (neispravni šalter) sa staklokeramičkom površinom za kuhanje (200 kn). Moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422821

ŽIVOTINJE

PRODA JEM iPhone 5 boje grafit crne 16GB, Dual-core, 8 MPx, 4 inča, zaštita stakla i zaštitna maska, cijena 550 kn, info na mob 091/5060-821

PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce - tigrice i fišere. Tel: 098/944-3339

PRODA JEM GITARU novu, električnu/akustičnu, sa navlakom i stalkom, 1500 kn, Zagreb, 098/9084-675

29. siječnja 2021.

Oglasnik 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag.

Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE (poštarina uključena u cijenu)

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

U S T U PA M O B I T EL J S K U GROBNICU (do 6 osoba) u Svetoj Mariji. Tel: 091/5467841

PRODAJEM LAPTOP Toshiba Tecra S11-11G Intel Core i7-620M @ 2.66 GHz, 4GB RAM, 120GB SSD+NVIDIA Win10, cijena 1999 kn, info na mob 091/5060-821

Prodaje se ugljen lignit, drveni, suhi, komad – uz mogućnost dostave!

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

PRODAJEM iPhone 6 sivi 16 GB, 8 MPx, 4,7 inča sa zaštitom stakla i zaštitnom maskom, cijena 850 kn, info na mob 091/5060-821 PRODAJE SE POTPUNO OČUVANI KAUČ. Tel. 312-783 ili 098/546031 PRODAJEM LAPTOP HP EliteBook 8440p i7 6GB RAM, 14 inča SSD Samsung 120GB + Docking station, očuvan cijena 1999 kn, na tel: 091/5060-821 PRODAJE SE dva kompleta kuhinjskih noževa i tri tacne s pozlaćenim okvirima. Info na mob.

098/1760-256 PRODA JEM L APTOP Lenovo ThinkPad ® T410 INTEL ® Core i7 2.66 GHz 14,1 inča 1280x800 4GB 320GB WIN 10, cijena 1899 kn, mob 091/5060-821

• TELEFONOM: 040/323-600

PRODAJE SE FRIŽIDER s gornjom ledenicom, visine 150 cm, u ispravnom stanju, za 600 kuna.

Info na mob 099/404-7517 ili 099/516-2742

Kolodvorska 80A DONJI KRALJEVEC

SPRAVA za vježbanje trbušnih mišića i termoakumulaciona peć.

Tel. 682-175

NARUČITE PRETPLATU

PRODAJEM LAPTOP Packard Bell Easynote 15.6 inča P5WS0 - i7 - 4 GB - 500 GB HDD, cijena 1899 kn, mob 091/5060-821

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

Telefon: Donji Kraljevec: 040/655-444 Podturen: 040/847-159

MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

PRODA JEM iPhone 6 sivi 32 GB, 8 MPx, 4,7 inča sa zaštitom stakla i maskom, 4G, Bluetooth, senzor otiska prsta, prednja kamera, GPS/ navigacija, internet, stražnja kamera, prepoznavanje glasa, cijena 899 kn 091/5060821

TONI d.o.o.

Prodaje se SMEĐA FOTEL JA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob. :091/761-3467 PRODAJEM PODNICU Hespo dim.

200x90, fotelju očuvanu, te ormarić s policama - cijena 150 kn/ kom. Info na mob. 098/173-9167 PRODAJEM LAPTOP Fujitsu LifeBook E752 Intel Core i5 2.5 GHz 4GB RAM HDD 465GB 15,6 cola, cijena 1499 kn, info na mob 091/5060-821

PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata, Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, širina štitnika 35 mm, dužina štitnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467

Spike

Osim što je zgodan, on je i iznimno simpatičan i osvaja srca na prvu! Rođen je u svibnju 2019., visok 60-65 cm. Budući da uživa u mentalnim i fizičkim izazovima, moglo bi mu vrlo brzo postati dosadno u skloništu pa se nadamo da će ga napustiti prije nego se to dogodi.

Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Vlad

je rođen u travnju 2013., a u skloništu je od 2018. Visok je 55 do 60 cm. Stres, lavež i buka skloništa ne idu mu baš na ruku i teško pronalazi svoj mir. Možda negdje postoji netko tko mu može darovati Dom, omotan svilenom mašnom Ljubavi. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Charlie

U sklonište je došao kad je njegov čovjek umro, a nasljednici su nas zvali da je agresivan i da mu ne mogu ni prići. Nimalo agresivnosti u njemu nema. Dobio je novo ime, Charlie, postao je član naše velike azilske obitelji, dobio je svoje dvorište u našem skloništu, dobio je šansu. Dobio je i obećanje da ćemo mu pronaći dom u kojem će biti voljen. Rođen je otprilike u kolovozu 2013., visok skoro 60 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Leo

je tako dobar pas! Stigao nam je sredinom, sad već davne, 2014. kao mlad pas od godinu dana. Rođen je u srpnju 2013.

Visok je oko 60 cm, atletske građe. Dobar je, poslušan, strpljiv, veseo, voli ljude, slaže se s drugim psima, odličan je u šetnji, voli se igrati s vodom i u vodi. Vrijeme je da Leo konačno ode doma! Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

PRODAJEM Samsung Galaxy A71 128GB, Octa core, 25 MPx, 6,7 inč, skoro novi, zaštitna maska, cijena 2299 kn, info na mob 091/5060-821 PRODAJE SE uredski stol i ormar za spavaću sobu. Tel:040/ 822362, 099/ 5166-780

AGROMEĐIMURJE D.D. ČAKOVEC RUĐERA BOŠKOVIĆA 10 40000 ČAKOVEC OIB: 40122099785

1324

OGLAS ZA PRODAJU POLJOPRIVEDNE OPREME I MEHANIZACIJE

1. Prodaje se korištena (u ispravnom i neispravnom stanju) poljoprivredna oprema i mehanizacija.

2. Pregled poljoprivredne opreme i mehanizacije, pripadajuća foto dokumentacija, uvjeti prodaje i druge informacije nalaze se na internetskoj stranici naše tvrtke www. agromedjimurje.hr.

3. Za dodatne informacije vezane za ovaj Oglas molimo nazvati, svaki radni dan u vremenu od 8h do 14h, na telefon: 099/3968-216 ili 099/3698217.

Agromeđimurje d.d.

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

42

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

odrasli. Zašto bi djeca bila drugačija kad to vide svuda oko sebe?! Vratimo se osnovnim vrlinama i mudrosti dobrog roditeljstva… Znamo da nismo savršena bića, ali naša nas mala djeca upravo tako doživljavaju. Djeca znaju da za njih brinu svemogući roditelji, osjećaju se sigurno i zaštićeno na ovom svijetu. Riječi i djela roditelja su putokaz, imaju smisao i moć. Dok su nam djeca mala, mi smo za njih gotovo božanstva, a takvima se i ona čine nama. Kako vrijeme prolazi, ta se očaranost i posvećenost lagano topi ako ne radimo na njenom stalnom održavanju i razvoju. Odgovornost je na nama odraslima, mi smo primjer za sve što je važno da naša djeca usvoje i izgrade u

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Piše Ivona Orlović, dr. med., specijalizantica psihijatrije

Uloga krivnje u alkoholizmu

Riječi i djela roditelja Djeca imaju jak osjećaj za pravednost i poštenje, ozbiljna su i iskrena, jasna i temeljita. Sve rade punog srca i s jakom ambicijom, posvećena su svojim ciljevima i aktivnostima. Djeca su najbolji i najodgovorniji ljudi. Imam sreću da puno radim s djecom, pa me uvijek iznova iznenađuje snaga i ljepota dječjeg unutarnjeg svijeta, kao i sposobnost za razumijevanje bitnih istina o životu već u predškolskoj dobi. Volim raditi s djecom i još mi se nije dogodilo da neko dijete ne shvati neku bitnu stvar ili da ju okrene naglavačke, kao što to rade odrasli. Odrasli i kad govore ono što misle, često tako ne rade, ali pitanje je i misle li uopće onako kako govore, i kakve to veze ima s onim što rade... Joooj, već vidim da se počinjete ljutiti na mene zbog dosad napisanog jer slutite da se prethodna rečenica odnosi na sve nas odrasle. U pravu ste, odnosi se na sve nas, srećom, ne uvijek. Osim toga, mislite da je moj panegirik djeci obično pretjerivanje i idealiziranje. Opet ste u pravu, pohvala i divljenje dječjoj duši s kojom sam počela ovaj tekst jesu pretjerane i pojačane, iako u osnovi točne. Čemu sve to?? Da nas opet malo prodrmam iz uljuljkanosti koja nam dopušta da budemo onakvi kakvi ne bi trebali biti: površni, neodgovorni, neiskreni, pasivni, nedosljedni, lijeni... Često smo takvi, mi

29. siječnja 2021.

svom ponašanju. Pouku za život dajemo im svojim riječima i djelima koje su prvi i najsnažniji izvor životnih načela, ali će se on već u prvoj godini djetetovog života zamutiti informacijama koje dolaze iz ostalih okolinskih izvora. To je neizbježno, i nama se odraslima stalno događa da se čudimo svijetu u kojem živimo, da se uvijek iznova moramo snalaziti i razvijati nova znanja, a osim toga kao roditelji trebamo poticati svoju djecu u njihovom rastu i razvoju. Nema stanke, nema prekida. To je život. Djeca trebaju čestite i pouzdane odrasle osobe uz sebe, da bi i sama takva (p) ostala. Trebaju roditelje koji stoje iza svojih riječi i djela, da bi to isto mogli tražiti od njih.

Krivnja je bijes usmjeren na nas same - na ono što smo učinili ili nismo učinili.

Peter McWilliams Ponašanje osobe ovisne o alkoholu omogućuje iskustvo široke lepeze emocionalnih stanja. Dok ovisnik nema uvida u svoju ovisnost i njome je preokupiran, emocije su ignorirane i često se „guraju pod tepih“. Međutim, kada osoba pokuša izaći iz ovisničke problematike i uspostaviti apstinenciju, emocije izlaze na površinu, a među njima se u samom središtu uz sram ističe i osjećaj krivnje. Krivnja koja tinja već nakon popijenog prvog pića, dominira mamurnim danom nakon amnestičnog pijanstva, ulazi u srž osobe i muči ju u fazi prekida pijenja.

Uglavnom zbog onoga što je priuštila svojoj bliskoj okolini,

ali i sebi. Zbog nerazumnog ponašanja ili riječi izrečenih pod utjecajem supstance, kada njenom glavom upravlja neka tvar koja ima dopuštenje i pretvara ju u osobu koja vrlo često ne želi biti. Pojedinci se također mogu osjećati krivima jer su na ovisnost izgubili mnogo vremena i za štetu koju je njihova bolest nanijela njihovom zdravlju i zdravlju ljudi oko njih.

Krivnja je prirodni osjećaj, a javlja se nakon pogreške ili lošeg izbora, kada osoba vjeruje ili shvaća da je pogriješila.

Osjećaj krivnje proizlazi iz naše savjesti kao prosudba našeg ponašanja, odnosno vezana je uz osjećaj odgovornosti.

Krivnja može ići u smjeru samokažnjavanja kada je osoba koja ima problem s alkoholom više fokusirana na kažnjavanje sebe nego na ispravljanje pogrešaka. Pritom osjećaj krivnje može pridonijeti razvoju depresivnog poremećaja ili je sam po sebi dovoljan razlog za recidiv. Samoliječenje ponovnim pijenjem. Razlog zbog kojeg osoba ovisna o alkoholu ne napreduje u apstinenciji.

Jednim dijelom krivnja postaje i izgovor za neprilagođeno ponašanje i ponovni bijeg u ovisnost. Pojedinac ne čini ništa konstruktivno u nadoknađivanju nepravdi, a pretjerana krivnja uzrokuje još veću destrukciju.

S druge strane, krivnja može spriječiti ponovni povratak alkoholu, može dati motivaciju za ispravljanje pogrešaka djelujući u kombinaciji sa strahom od ponovnog činjenja štete ljudima oko sebe. Može utjecati na to da osoba sagleda svoje

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag.

Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

NARUČITE PRETPLATU

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

postupke i prizna sebi da učinjeno nije bilo dobro. Samim time na putu je nadoknađivanja pogrešaka, što je puno zdravije od samokažnjavanja. Kad pojedinac čini odgovarajuće pokušaje kako bi popravio situaciju, može sebi oprostiti. Osjećaj krivnje, a uz krivnju i sram, su vrlo česti kod osoba ovisnih o alkoholu. Iako su smatrane neugodnim emocijama, oni su zapravo ključni korak u oporavku i prekidu pijenja jer ukazuju da osoba počinje prihvaćati svoj problem. Prekidom pijenja i prihvaćanjem apstinencije moguće je saznati više o ponavljajućim naučenim uzorcima ponašanja kao i o pogreškama koje su često izvan kontrole ovisne osobe. Na taj način moguće je razumjeti vlastiti proces i prihvatiti ga.

S obzirom na to da je alkoholizam bolest ovisnosti, potrebno je vrijeme kako bi zacijelili psihički i fizički učinci alkohola na tijelo i um. Vrijeme zacjeljenja ovisi naravno o trajanju pijenja i opsegu štete te je ono bez pretjerivanja dulje od godinu dana. Alkoholizam je prožeo pore u različitim životnim aspektima osobe što podrazumijeva i štetu nanesenu članovima njegove ili njene obitelji. Osobi ovisnoj o alkoholu i njenoj obitelji je iz tog razloga potrebno sudjelovanje u nekom od oblika liječenja ili savjetovanja iz domene stručnjaka koji se bave mentalnim zdravljem, pri čemu naglasak stavljamo na uključivanje u Klub liječenih alkoholičara, ali već i samo prihvaćanje pomoći je na neki način put prema oporavku.

VATROGASCI MEĐIMURJA

29. siječnja 2021.

43

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Dio članova vatrogasnog društva Štefanec

DVD ŠTEFANEC jedva čeka povratak natjecateljske sezone i povratak društvenom životu

Kod mladih razvijaju ljubav i predanost prema vatrogastvu - Na taj način mladima pružamo i mogućnost da aktivno sudjeluju i korisno organiziraju svoje slobodno vrijeme, a i da vide koliko volontiranje, druženje u DVD-u pozitivno djeluje na duh i tijelo, rekao je u razgovoru predsjednik DVD-a Štefanec Branimir Mihalic Piše: Dora Vadlja

Tradiciju vatrogastva na području Međimurske županije već dugi niz godina njeguje Dobrovoljno vatrogasno društvo Štefanec. Kako nam je rekao Branimir Mihalic ispred DVD-a Štefanec, danas broje 30-ak odraslih članova te desetak djece.

DVD Štefanec čine dobrovoljci koji se žele baviti vatrogastvom. U upravnom odboru su predsjednik Branimir Mihalic, zamjenik predsjednika Danijel Mihalic, zapovjednik Željko Krčmar, zamjenik zapovjednika Dario Mesarić, tajnik Sara Bašek, blagajnik Marko Horvat. Nadzorni odbor čine tri člana koji održavaju sastanke s upravnim odborom i brinu se da bude sve u redu i protokolu.

- Bitno nam je kod mladih razvijati ljubav i predanost vatrogastvu kao osnovu budućeg opstanka i djelovanja društva. Na taj način mladima pružamo i mogućnost da aktivno sudjeluju i korisno organiziraju svoje slobodno

Ekipa vatrogasaca ronilaca DVD-a Štefanec vrijeme, a i da vide koliko volontiranje te druženje u DVDu pozitivno djeluje na duh i tijelo, rekao je u razgovoru Branimir Mihalic.

Na vrhu su međimurskog vatrogastva

DVD Štefanec je na samom vrhu međimurskog vatrogastva već više od 15 godina.

Gotovo svaki put je među prva tri DVD-a u Međimurju.

Posebno je bilo teško organizacijski posložiti dva natjecanja u razmaku od tjedan dana. Gradsko i županijsko 2018. godine, kazao je Mihalic.

Što se tiče opreme kojom raspolažu, od Grada Čakovca dobili su novo kombi vozilo.

Krajem 2020. su od Grada i Mjesnog odbora također dobili i spremište od 30-ak m2 za spremanje opreme i kombi vozila. Trenutno DVD raspolaže sa 40-ak kvadrata prostora, što je premalo za aktivnosti i spremište, pa je zbog toga nakon puno godina guranja i tiskanja konačno nabavljeno dodatno spremište pokraj staroga.

Tijekom razvitka i usavršavanja članova DVD-a sastavljena je ekipa od šest vatrogasaca, Josip Petrović, Zoran Kocijan, Danijel Mihalic,

Muška ekipa natjecateljske sezone 2018. godine Tomica Mihalic, Robert Pintarić i Željko Krčmar, koja je 2018. godine poslana na otok Pag na polaganje tečaja ronjenja CMAS R1.

Imaju 10 vatrogasaca ronilaca

Novo spremište, u kojem se drži razna oprema, pokraj nogometnog igrališta u Štefancu

Tijekom 2020. godine tečaj ronjenja CMAS R1 položilo je još četiri vatrogasca, Roko Kranjčec, Rajka Kocijan, Nino Kocijan i Josipa Petrović. Tako u DVD-u Štefanec danas imaju 10 vatrogasca ronilaca.

- Tijekom godina ronili smo na više lokacija, od otoka Paga, Kornata do otoka Šolte i šire. Nakon tri godine usavršavanja tehnike ronjenja

spustili smo se i preko 40 metara dubine. Cilj dobrovoljnog društva je da što više skupimo mladih članova koji će još više unaprijediti naše DVD Štefanec, istaknuo je Mihalic.

DVD Štefanec ponosan je i na dva člana koji su profesionalni vatrogasci. Jedan član i zamjenik zapovjednika Dario Mesarić radi i kao profesionalac u JVP Čakovec.

Dok zapovjednik Željko Krčmar radi kao vozač vozila hitne medicinske pomoći u Čakovcu.

2004. godine muška A ekipa je bila na državnom natjecanju u Osijeku. Dok je ženska A ekipa bila na držav-

nim natjecanjima 2008. godine i 2012. godine. - Od srca hvala svim volonterkama i volonterima DVD-a Štefanec što svojom srdačnošću pomažu onima kojima je najpotrebnije te čine naše društvo boljim, a naše mjesto sigurnijim.

Budući da volontiranje u DVD-u iziskuje puno truda i vremena, posebna zahvala i našim obiteljima koje nas u svemu podržavaju i nama se ponose.

Prije svega želim zahvaliti svojoj supruzi koja je uvijek bila podrška i puna razumijevanja pogotovo za, evo, moj već drugi mandat predsjednika, zaključio je Mihalic.

44

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. siječnja 2021.

Piše:Roberta Radović Foto:Zlatko Vrzan

MEĐIMURSKA KUHARICA

Sastojci:

- svinjetina - češnjak - crvena paprika - malo ulja - origano, lovor list - peršin, ajvar - sol, Vegeta - kiselo zelje - voda - kiselo vrhnje - malo brašna

Sekeli gulaš Kuhar čakovečkog Doma umirovljenika Dražen Polak donosi recept za pripremu jela poznatog pod nazivom sekeli gulaš. Odlično je za hladne zimske dane. U nastavku saznajte kako ga priprema kuhar Polak.

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

U visokoj posudi pirjamo luk narezan na kockice. Zatim dodamo češnjak, crvenu papriku i zalijemo s malo vode.

Nakon toga dodamo meso (svinjetinu koju smo prethodno narezali na kockice).

Dodajemo origano, lovorov

list, peršin, ajvar, kiselo zelje i na kraju začinimo po želji (sol, papar, Vegeta). Sve zajedno dinstamo oko sat i pol. Na kraju dodamo kiselo vrhnje i povežemo ga zaprškom. Sekeli gulaš serviramo s pire krumpirom. Dobar tek!

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Sastojci:

- marmelada za nadjev - čokoladna glazura

Kolutići od kukuruznog brašna Priprema: Umijesite glatko tijesto i razvaljajte. Čašom vadite pune krugove i krugove na kojima u sredini izrežete van manji krug. Kolačiće ispecite i premažite marmeladom tako da slijepite pune krugove i one s rupicama. Rubove umočite u čokoladnu glazuru.

Tijesto: - 25 dkg margarina - 10 dkg šećera - 1/2 praška za pecivo - 10 dkg kukuruznog brašna Čakovečkih mlinova - 20 dkg glatkog brašna Čakovečkih mlinova - 1 jaje - 1 vanilin šećer

Kocke od maka Jaja i šećer pjenasto izmiješajte. Zatim umiješajte ulje, dodajte brašno pomiješano s praškom za pecivo, rum, mlijeko i mak. Smjesu izlijte u namašćenu i pobrašnjenu tepsiju. Pecite u pećnici zagrijanoj na 180 stupnjeva oko 40 minuta. Za čokoladnu glazuru rastopite čokoladu, vodu i šećer na pari.

Kad dobijete glatku masu, maknite s pare i umiješajte rastopljeni maslac. Pečeni kolač ohladite te prelijte čokoladnom glazurom.

Sastojci:

Tijesto: - 3 jaja - 200 g šećera - 100 ml ulja - 150 ml mlijeka - 150 g pšeničnog glatkog brašna - pola vrećice praška za pecivo - 150 g maka - 1 žlica ruma Glazura: - 100 g čokolade - 80 g maslaca

Merlot Mađerka vinarije Cmrečnjak “Jedinstveni položaji terasa brijega Mađerka nose ime balerine Emilije, od milja zvane Mađerka. Ovo vrhunsko crveno vino iznimnog je karaktera, opojnih aroma i postojanosti”, poruka je s vizualno suvremeno i atraktivno oblikovane etikete ovog sjajnog vina (13 % alk). Kušajte ga uz tamna mesa, divljač ili pečenu ribu. Živjeli! (rr)

29. siječnja 2021.

Kuharica 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NARODNA KUHARICA

SAMANTA GRBAVEC iz Vratišinca voli pripremati zdrave obroke za svoju obitelj

Piletina s porilukom i palentom u umaku od vina Piše: Aleksandra Sklepić

Poriluk je namirnica idealna za zdrav obrok jer je ova biljka iznimno bogata vitaminom C i B6 te željezom, manganom i folnom kiselinom. Uz to poriluk pomaže regulirati šećer u krvi, odlično djeluje na probavu, snižava krvni tlak i razinu kolesterola u krvi.

Ovo povrće iznimno je važno za zimski period i preporučuje se uključiti ga u redovitu prehranu kako bi tijelo dobilo što više minerala i vitamina.

Kombinacija piletine i poriluka

Kao i svako povrće najbolje ga je konzumirati svježeg, ali odličan je i za razna variva, predjela i salate. Jela od poriluka su nešto slabijeg mirisa i blažeg okusa pa jela čini boljim i za one koji ne vole jake i nametljive okuse.

Istinska lagana domaća hrana. Stoga je naša ovotjedna

domaćica, 28-godišnja kuharica Samanta Grbavec, odlučila našim čitateljima predstaviti svoj recept pripreme piletine u umaku od poriluka. Odlično je ukomponirala ovu zdravu namirnicu s piletinom, što je savršen izbor za naše podneblje, gdje je piletina vrlo zastupljena u svakodnevnoj prehrani. Prepuna pozitivne energije naša simpatična domaćica Samanta velika je pobornica zdravog načina života, što prije svega uključuje zdravu prehranu, ali i rekreaciju i tjelovježbu. Kako radi u trgovini, jedva čeka izaći na svjež zrak i puno vremena provodi u prirodi. Sa svojom obitelji, suprugom Ivicom i djecom Lovrom (10), Jakovom (6) i Milom (3), kad god im obveze dopuštaju, vrijeme provodi u šetnji, a redovita je i u teretani i na rolanju.

Najstariji sin Lovro osvojio je već tri medalje na krosu u Čakovcu, a često svi zajedno odlaze i na plivanje, čemu se

djeca posebno vesele. Kuhati je naučila od oca koji je po zanimanju kuhar, tako da je zavoljela kuhinju, a kasnije su dobrodošli savjeti i pomoć svekrve.

Za svoju obitelj Samanta priprema zdrave obroke, bogate raznolikim namirnicama, a ponajprije povrćem i voćem.

Svekrva Snježana za vrijeme sezone zadužena je za svježe domaće namirnice koje rastu u vrtu, a koje rado uzgaja za svoju obitelj.Uz to što voli kuhati Samanta peče i odlične kolače i torte. Doznali smo da je za krštenje svoje kćeri Mile sama ispekla dvadesetak vrsta kolača, uz pomoć svekrve s kojom se dobro slaže.

Priprema jela

U nastavku donosimo recept za spremanje piletine u umaku od poriluka.

Nasjeckati poriluk i prodinstati ga na maslinovom ulju. U drugoj tavi zapeći pripremljeno pileće meso (naša

Sastojci:

- pileće meso (batak, zabatak ili file) - 3 komada poriluka - 2 dl bijelog vina - 1 dl vode - kurkuma - brašno - sol, Vegeta, maslinovo ulje Piletina u umaku od poriluka i vina s palentom kao prilogom

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Samanta sa svojim zdravim i ukusnim obrokom je kuharica pripremila batak i zabatak, ali može se koristiti i file), prethodno uvaljano u brašno, sve dok ne poprimi zlatnu boju. Kad je poriluk gotov, na njega stavimo meso, zalijemo vodom i vinom te

začinimo po želji. Palentu skuhamo u vodi, dodamo malo ulja i malo osolimo. Ukoliko želimo ljepši izgled, palenta se može oblikovati u različite maštovite oblike pomoću kalupa za kolače ili čaše.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji. Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela.

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji s Optikom Briljant - Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj.

U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

pregled koji poklanjamo je utorak, 2. veljače do 12 sati.

Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 5. veljače Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Dobitnik iz ovog broja: Vlado Reich iz Novog Sela Rok novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

br. 1324 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 2. veljače 2021. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 5. veljače.

46

Mozaik

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Neki bi se povremeno mogli osjećati usamljeno.

Najbolje je primiriti se i povući u tišinu i meditaciju.

Svoja očekivanja formirat ćete prema trenutačnom stanju, pa će ona biti skromna.

Ipak, bit će i lijepih događaja.

Zato se više otvorite. Pokušajte biti što objektivniji i ne žurite. Sve će doći na svoje s vremenom.

Pojavit će se niz pitanja povezanih s vašim privatnim životom. Neki će čačkati do kraja, a baš tu bi se trebali zaustaviti i malo pričekati. Najviše zato jer će odgovori s vremenom doći sami od sebe. Zato budite strpljiviji i pažljiviji. Uglavnom ćete raditi s lakoćom jer ćete imati motiva više nego drugi.

Sigurnost i stabilnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Svoju energiju usmjerit ćete na postizanje spomenutog.

Partner će biti ugodno iznenađen. Oni koji su još sami sada će birati samo sigurne opcije. Nećete biti zadovoljni s prihodima jer mislite da možete više.

Iz dana u dan bit će sve više događaja u vašem privatnom životu. Moguće su nove ljubavi, zaljubljivanja ili sreća u postojećem odnosu.

Svakim danom sve će se više povećavati obim poslova koje trebate vi obavljati, a s tim će ići i veći napori. Putem jasnije komunikacije sklapat ćete i slijediti nove poslovne dogovore.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

LAV (23.7. - 23.8.)

Zaokupljenost drugom stranom bit će velika, a vi spremni da se borite za vas dvoje do kraja. Oni u stabilnim vezama gledat će da svaki trenutak bude ispunjen, ali i organiziran.

Oni koji još traže srodnu dušu, u udvaranjima će biti vrlo uporni. Rado biste promijenili svoj sustav procjene ljudi. Poradit ćete na tome.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Bit ćete sigurni u svoje osjećaje i bez obzira na vanjske okolnosti koje neće biti savršene, nećete dati da vas ništa skrene s vašeg ljubavnog puta. Okolnosti, ljudi i događaji sve će vas više navoditi na to da trebate poraditi na svom profesionalnom razvoju i stručnom usavršavanju.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Povremeno će vam se činiti da stvari idu sporije nego što biste vi željeli.

Vaša želja za ljubavlju bit će jaka, ali će zahtijevati i više angažmana. Ipak, morat ćete se usaglasiti s drugom stranom kako biste išli zajedno. Uspjet ćete uz nešto strpljenja.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Ako ste u duljoj vezi, imat ćete potrebu za više kretanja. Vašoj najdražoj osobi to se ne mora uvijek svidjeti, pa se potrudite povesti je sa sobom ili objasniti svoju potrebu za društvenošću. Možda će vam se u prvi tren učiniti da se vaša znanja i stručnost ne vrednuju onako kako treba.

29. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAK (22.6. - 22.7.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Rijetki su oni koji će biti sami, a uglavnom će se oko vas motati drage vam osobe. Bit ćete ispunjeni i otvoreni za sve tipove ljudi.

Na radnom mjestu bit će zabavno i dosta opušteno, a vi to baš volite. Aktivirat će se određeni zadaci povezani s ljudskim odnosima, uvjetima rada, uslugama koje dobivate ili pružate. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Najbolje ćete se osjećati u krugu vlastitog doma ili u društvu poznatih i dragih vam osoba. Stoga nećete biti previše otvoreni za nova poznanstva. U takvim okolnostima vjerojatno je da će sve ostati više manje onakvo kako jest. Status quo.

Vrijeme je dobro za rad s mladima te za sport.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Vaša potreba za društvom neće biti jako naglašena pa ćete radije ostajati kod kuće nego izlaziti. Bit će doduše nekih neformalnih druženja s vama bliskim ljudima i prijateljima, ali značajnijih ljubavnih zbližavanja neće. Vezani će biti dobro.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Ono što zamislite u ljubavi bit će jače od stvarnosti, premda ni stvarnost neće biti loša. Neki će zato radije živjeti u mašti gledajući ljubavne filmove ili sanjareći na javi. Bit će i onih koji će osjetiti sve čari platonske ljubavne veze.

Nemojte odustajati od svojih snova.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC 16. noć muzeja - digitalna noć muzeja

Virtualno otvorenje izložbe “Zrinski i čakovečki Stari grad” Prema odluci Hrvatskog muzejskog društva kao glavnog organizatora manifestacije u Hrvatskoj, u 2021. godini 16. Noć muzeja održat će se kao DIGITALNA NOĆ MUZEJA. Ova odluka uvjetovana je epidemiološkim uvjetima vezanim uz pandemiju virusa Covid-19.

Virtualna noć muzeja u petak, 29. siječnja od 17 sati

Ovakav način održavanja manifestacije sukladan je funkcioniranju muzeja u uvjetima globalne svjetske krize, u okolnostima kada se većina kulturnih događanja odgađa ili potpuno seli u digitalnu kanale komuniciranja i prijenosa sadržaja.

Na ovogodišnjoj Noći muzeja omogućit ćemo muzejskoj publici da virtualno uživa u pripremljenim događanjima. Muzej Međimurja Čakovec za ovogodišnju je manifestaciju pripremio virtualno otvorenje izložbe „Zrinski i čakovečki Stari grad“.

Ovaj petak 29. 1. 2021. u 17 sati na Facebook stranici Muzeja Međimurja Čakovec našoj ćemo publici prikazati video sa snimkama nastanka izložbe, raspored i detalje postava izložbe, prezentaciju IT opreme na izložbi te popratna objašnjenja kustosica izložbe povodom virtualnog otvorenja.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. listopada - 31. ožujka Ponedjeljak - Petak: od 7 do 15 sati Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Vizual ovogodišnje Noći muzeja MMČ-a Čakovec koja će se održati kao Digitalna noć muzeja

Uz protekle božićne i novogodišnje blagdane naše vrijedne muzealke aktivno su privodile kraju postavljanje izložbe na novouređenom 2. katu JI krila palače Staroga grada.

Izložba na temu poznate povijesne čakovečke obitelji Zrinski sada je postala i dio stalnoga postava Muzeja.

Radovi uređenja prostora i postava izložbe sufinancirani su projektom „Living Castles“ iz Operativnog programa INTERREG V-A Slo-Hr 2014. 2020. u vrijednosti od 85 % dok je ostatak sufinanciran vlastitim sredstvima.

Za potrebe izložbe izrađene su nove vitrine i postamenti, osmišljen je izložbeni koncept koji elaborira život obitelji Zrinski kroz političke i vojne teme te teme iz svakodnevnoga života poput djetinjstva i obrazovanja, prehrane i blagovanja, mode i odijevanja, položaja žena, književnoga stvaralaštva i slično.

Za potrebe izložbe od Hrvatskoga povijesnog muzeja posuđeni su prekrasni primjerci hladnog i vatrenog

oružja iz razdoblja 16. i 17. stoljeća, kao što su puške, kubure, mačevi i samostrel, za što im posebno zahvaljujemo. U sklopu izložbe dostupne su hologramske naočale i tableti s posebno osmišljenom aplikacijom pomoću koje posjetitelji mogu kreirati izgled čakovečkoga Starog grada prema originalnom tlocrtnom predlošku iz 17. stoljeća.

Hologramska projekcija omogućuje realističnu 3D projekciju u prostoru, kao i interakciju s projekcijom.

Aplikacije su izrađene u suradnji s Međimurskim veleučilištem, partnerom na projektu „Living Castles“.

Osmišljena je i smartphone aplikacija koja omogućuje dodatne sadržaje o rodoslovlju obitelji Zrinski i njihovim biografijama. Za potrebe izložbe sašivene su i replike povijesnih kostima grofa Nikole VII. Zrinskog i njegove žene grofice Sofije Löbl.

Izradio ih je majstor krojač Ivan Debeljak iz HNK-a Varaždin. Na izložbi su radile kustosice Ana Šestak,

Naziv izložbe: “Zrinski i čakovečki Stari grad” Vrijeme događanja: 29.

1. 2021. u 17 sati

Mjesto događanja: virtualno - na mrežnim stranicama i društvenim mrežama MMČ (Facebook, Instagram, YouTube)

Magdalena Vrbanec i Maša Hrustek Sobočan.

Izložba se može pogledati pojedinačno ili u manjim grupama

Bez obzira na virtualno otvorenje izložbe, u planu je tijekom proljeća, kada situacija s koronavirusom prijeđe u status mirovanja, održati i realno otvorenje s uzvanicima i projektnim partnerima.

Za Noć muzeja masovne posjete nisu moguće, no već od idućeg dana izložbu možete pogledati pojedinačno ili u manjem broju u radno vrijeme Muzeja (ponedjeljak – petak od 7 do 15 sati; subota i nedjelja od 10 do 14 sati). (MHS)

29. siječnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 47

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Toplo, hladno, toplo VREMENSKA SLIKA: Nakon što je siječanj na svojoj sredini poprimio zimske karakteristike, hladnoća je popustila sredinom prošlog tjedna uz izraženiju južinu i zatopljenje. Toplo je bilo do subote, a zatim je u nedjelju došla fronta s kojom je ponovno zahladilo, ali ne u drastičnoj mjeri. Mjestimice je pao snijeg pa je početkom ovog tjedna temperatura u gorju ponovno pala ispod -10°C. Oko petka i

subote ponovno nas očekuje južina, zatim dvodnevno zahladnjenje pa vjerojatno nova južina sredinom sljedećeg tjedna. Opširnije u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Južinu ćemo izraženije osjetiti u petak i osobito u subotu. Uz povremeno više oblaka mjestimice može pasti malo kiše, vjerojatnije u petak popodne i u subotu prema večeri. Već od jutra toplije s temperaturom oko

ili iznad nule, a tijekom dana će uz umjeren jugozapadni vjetar temperatura narasti do desetak Celzijevih stupnjeva, u subotu možda ponegdje i do 12°C. U noći na nedjelju bi vjetar ponovno trebao okrenuti na sjeverne smjerove pa će temperatura biti u padu.

Kiša će postupno prelaziti u susnježicu i snijeg, najprije u gorju, a ponegdje i u nižem području. Zasad nije na vidiku

Pučka meteorologija

neki ozbiljni snijeg za nizine, ali možda se malo zabijelimo.

Do kraja dana će oborine oslabjeti i prestati.

Početak novog tjedna će nam donijeti malo hladnije vrijeme, ali i razvedravanje sa sunčanim razdobljima. Jutro bi moglo biti u laganom minusu, a dnevna temperatura između 3 i 5 Celzijevih stupnjeva. U utorak ujutro mraz, a danju izgleda suho i djelomično sunčano. Prema sredini

Ako je Svijećnica vedra, bit će duga zima tjedna izgleda na novu južinu pa će u srijedu zatopliti uz jugozapadni vjetar. Povremeno više oblaka, a nije isključeno ni malo kiše. Još viša temperatura se čini u četvrtak uz jugozapadni vjetar.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu.

Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad

IZLAZI

1.2. u 07:19 h 5.2. u 07:14 h

SKANDINAVKA Autor: MILAN ĐURIĆ, Nedelišće

OPERNI PJEVAČ RODOM IZ ČAKOVCA

AFRIČKA DRŽAVA

NEUROKIRURŠKI ZAHVAT NA MOZGU

MUŽJAK OVCE

ZAVARENO MJESTO

RUSKA MANEKENKA SHAYK

NAROD

ŽDRIJEBE (TURC.)

SUDIONIK U SKLAPANJU UGOVORA

RIBARSKI BROD(MN.)

GRAD U ETIOPIJI NOGOMETNI KLUB IZ LINZA

BRIT. GLAZBENIK STEVENS

PRISTAŠE KOŠARKAŠ RUMUNJSKA IZVRŠILAC ROKO PACIVALUTA ATENTATA LENI FIZMA POSUDICA ZA LIJEKOVE KOŠARKAŠKI TRENER SAGADIN

KORALJNI GREBENI

“JUG”

AFRIČKA ANTILOPA

SPOKOJ

4. PLANET SUNČEVA SUSTAVA ŠARKA, ZGLOBNICA

Autor: Mladen Mrčela

“GRADSKO” OBIČNI BAGREM(MN.) LEŽAJ BEZ NASLONA, KANAPE

NaŠ REDATELJ I SCENARIST TANTAL

GLUMICA VILENICA

IZRAEL BAR NEŠTO KOPLJE STARIH GERMANA

ŽENSKI ODJEVNI PREDMET ŽETALAČKA ALATKA

SPLIT

ITALIJA

“AIR FRANCE”

GL.GRAD AZERBAJDŽANA

K ....

EGIPAT RUČNO OBRAMBENO ORUĐE

DUŠIK SPIELBERGOV IZVANZEMALJAC

SUOSJEĆAJNOST

TRIICIJ

“OLYMPIC AIRWAYS”

LANTAN NALIVPERO

ONAJ KOJI SLABO VIDI,ĆORO

“ŠKOLA” NASELJE U BLIZINI ŽUPANJE

Pretplata Sretnu se dva prijatelja posle dužeg vremena: - Ma, gde si, čovječe, nema te...Kaži mi šta radiš?

- Ma evo idem da platim pretplatu za televiziju...

- A inače?

- Inače će mi isključiti…

MOZGALICA

OMOT, SMOTAK

UPISIVANJE

• 31. 1. 1234. godine jaka zima, rijeka Po i Jadransko more su se zaledili • 3. 2. 1929. godine u Čakovcu izmjerena temperatura -35.5°C • 4. 2. 1929. godine u Gospiću izmjereno -36.0°C

Žena Došao muž u policiju, te kaže: - “Nestala mi je žena!”

- “Kada?”

- “Prije sedam dana!”

- “A zašto dosad niste prijavili?”

- “Pa, do sada sam slavio s prijateljima!”

6

NIKAL

1.2. u 17:01 h 5.2. u 17:08 h

METEOROLOŠKI KALENDAR

VICOTEKA

DRVO JELE

POEN U DŽUDU ILI KARATEU

ZALAZI

će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 28.1.)

48

Aktualno

BOGATI SPORTSKI VIKEND DANIEL ŠTEFULJ, stopama oca u dvorani Graditeljske Danijela i djeda Ivana stigao uškole reČakovec dove zagrebačkog Dinama

ODIGRANO PRETKOLO MATIJA KRISTIĆ, trener Poleta www.mnovine.hr • na redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Hrvatskog iz Svetog Martina Muri,nogometnog jedva kupa čeka početak priprema

Međimurska dinastija Štefulj u dresu Modrih

Najveće pojačanje bit će povratak ozlijeđenih

ANTUN JUKIĆ - JUKA,teniski otTRADICIONALNI turnir Open završen voreno o Punčec svemu što je prošao 11. svibnja 2018. je u Čakovcu u igračkoj i trenerskoj karijeri

Žmak NeDeni zanima me slavio prosječnost, uvijek drugu uzastopnu želim titulu pobjedu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Argentinci so nas restepli kak resklimano leso

N

ekak sam se nadjal da bodem črez tjeden dni čuda spametneši kaj se korona virosa dotikavle i cjepiva protiv jega, ali vraga. Još je huje jerbo so ovi šteri so naprajli cjepivo ve otprli licitažo i cjepivo bo predi dobil on šteri bode vejč platil? A za zdraviče je niti jena cena ne prevelika i što ima vejč vejč i more dati.

Naučniki so zazvedili, a z tem se slaže i teca Franca, da cjepivo nejveč i nejbole pomaže onima šteri so ga naprajli ili pak (pre)prodali.

Minuli tjeden sam vam več rekel da niti sam ne znam štero, očem reči, čije bi cjepivo zel i pustil v sebe?

Domače (čitaj: evropsko), američko ili pak kinesko?

Malo sam se pospominal z Presvetlim (čitaj: sosed Pišta) i on je za cjepivo one fabrike štera dela i vijagro.

Veli sosed, ak so oni mogli naprajti plave tabletice štere so zdigle ovoga mojega na pol mrtvaca v gačaj unda najbrž znajo i zavordati

POD VUROM

ovo cjepivo protuv te kineski šišmiši. Morem vam reči či duže gruntam se sam bole na Pištijovoj strani. Čovek zna, pak on je hodal vu visoke škole i to hajdi dugo. I otpremnino je dobil dok je školo ostavil.

Morem vam reči, kak god mi mrgočemo, ali ipak je nekši hasen i od te korone. Očem vam reči kak mi penezi ostajajo, meje trošim na maske, dezinfekcijo, vitamine, žganico nek sam negda trošil po krčmama dok so bile otprte. Nebrem vam reči kak je negda bilo dauko od fabrike do doma dok sam pota dimo iskal od krčme do krčme. A ve sam predi doma nek porter zapre potno leso na fabriki.

Nekaj nebrem razmeti kaj je to z koronom? Najbrž se je preselila vum na friški zrak? Ne znati što je to pošepetnol našemo državnomo stožero, Krunijo, Davoro i Vilijo. Najme kaj, vu velike štacune kak so Kaufland, Pevec, Lidl… se slobodno ide i stisko dela, a po semo se čovek sam slobodno pela v auto i črez oblok kupuvle kaj nuca. I ne sam to, čovek šteri nema auta nema niti kaj iskati na semo. Kakša so

k meši i vrnoli so se z Egipta predi reda i to pofurjeni kak crkjene kokoši. Kaj reči, kaj god velim si velijo da se negda mora i nam pripetiti kaj bomo zgubili dok smo se nejmeje nadjali.

Se to razmem, ali puce so pokazale dečkima kak se igra za Lepo Našo, kak se tre trgati v dreso šteroga nejrajši imajo, a ne kaj so igrali kak babe. Na igrališčo smo ne znali kaj očemo, a dok čovek ne zna kaj oče, očem reči, kam ide unda niti nebre najti niti pravoga pota. Tak so kak zgledi zišli i naši Kauboji,igrali so kak da jiv je što poparil, kak da jiv je Lino pobral polek ceste de so štoperali, a niti znahe je ne bilo od onih negdašjih rokometašov šteri so rušili se pred sobom kak napriliko lani da smo osvojili srebrno želencijo na Evropskomo prvenstvo v Norveškoj de so sam Španjolci bili bolši od nas i to sam za jeden pedej.

A ne v Egipto de smo jedva čakali kaj nas pošlejo dimo kaj ne bodemo duže sramotili Lepo Našo i sramotili kockasto dresa štera so nosili. Kauboji so do včera bila svecka rokometna velesila, a ve so nas Argentinci spotrli

kak staro kanto. Kauboji so igrali kak da so prvič v životo rokometno labodo meli v rokami, a Lino je mahal kak vahtar cugo šteri foršiba.

Nebrem nikak razmeti kak nešči more zabiti se ono kaj je do pred kratek cajt znal: dečki so pozabili igrati, a Lino se je zgubil i neje se nikak mogel zmisliti kaj bi dečkima pokazal pota po šteromo morajo iti ak očejo pobediti.

So sreča kaj je korona tu pak bode ona kriva za se.

Verjem da ste i vi živčanili pred televizorom, kak i ja, dok smo igrali protiv Argentine. Naši rokometaši so se još niti ne hapili igrati, a Argentinci so več vodili pet razlike. No, naši Kauboji so se nekak zbudili pak so do poluvremena zglihali rezultata. Si mi v Lepoj Našoj smo se nadjali da bode v drugomo poluvremeno došlo se na svoje i da bodemo mi, doprvaki Evrope, išli dale, ali neje bilo tak jerbo so Argentinci igrali, a mi smo jiv gledali.

Rečite, kaj je bilo z našim rokometašima te den? Naš golman, Ivek Pešičov, je obranil petnejst labodi, a mi smo zgubili utakmico.

Naši rokometaši na sveckomo glaso so celo poluvreme

zabili sam 7 (slovima: sedem) golov. To nišči, ne v Lepoj Našoj, nek na sveto ne pamti. Zmislim se kak so nas Argentinci pobedili na Sveckomo prvenstvo v Portugalo v prvomo kolo, a unda smo posle postali svecki prvaki. Ali ve so nas osramotili v našemo glavnomo športo i poslali so nas dimo. Nemam vam kaj na to reči, ostal sam brez reči, makar se to meni jako retko dešavle.

Nekaj sam si gruntal kaj bi to moglo biti, Argentinci so živeli za to utakmico da nas bodo pobdili v našemo nejjakšemo športo kak smo mi jiv 2018. leta na Sveckomo prvenstvo v labodoritanjo. Verjem da se zmislite kak smo restepli Messija i družino v Rusiji i to 3:0 i poslali smo jiv dimo. Oni so čakali kaj nam to vrnejo i dočakali so. Razmem jiv, ali ne razmem nas i naše Kauboje šteri so jim to dopustili?

Nekaj si gruntam je li bodem doživel kaj bodo naši rokometaši vrnuli se ono kaj smo dužni Francozima, a ve je v Egipto bila prilika, ali so jo nam Argentinci zeli.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Kako građani komentiraju produživanje mjera?

Ipak ništa od popuštanja mjera, barem do sredine veljače. Iako su u prethodnim danima iz izvora bliskih Stožeru curile informacije o mogućem otvaranju teretana i terasa kafića, od toga zasad ipak neće biti ništa.

Naime, Plenković i Božinović su najavili tek da će se svi učenici osnovnih škola vratiti na nastavu i da će se dozvoliti treninzi na otvorenom. Iz toga slijedi da teretane do daljnjega ostaju zatvorene, baš kao i terase kafića odnosno restorana. Pitali smo građane kako komentiraju daljnje zatvaranje kafića, restorana i teretana. (dv)

vremena došla. Ve vidite ak vaše dete nema kompjutera, a hoda v školo prek HTV 3 unda mo minister kupi laptopa ili pak tableta, a po tomo bi morala i pajdašo Tončo ministrica kupiti nekšega polovnoga auta kaj bi mogel iti na sejam jerbo nuca kalampera, mrkvo i jabuke. Ali friško figo, Tonča se more slikati i mora sosedo Bariko prositi kaj mo z sema dopela se ono kaj nuca. A posle on to oddela pre Bariki; on joj čučike hrani, raciko šople i spat pospravlja.

Neje več niti Živi zid kaj je negda bil. Otkak je Sinčić završil v Briselo, a Vanč Pernarov je premenil klupskoga (čitaj: stranačkoga) dresa več jim nikaj nejde kak tre.

Kak smo vidli, zabadav so išli v Ameriko, nejso uspeli spasiti Donalda Trumpa od deložacije z Bele hiže!

Kuliko smo se minuli mesec veselili našim pucama rokometašicama of mesec smo to kanili naprajti i z našimi Kauboji. Napunili smo frižidere i pelnice kaj nam ne bi nikaj sfalilo dok bodo naši dečki igrali i krčili pota prema novoj želenciji, ali nikaj od toga jerbo so nam Kauboji odišli po riti

Bruno Horvat, Čakovec - Naravno da fali kava, teretane.

Vani sam, idem van na trčanje, hodanje, na Ivanščicu, ajde barem to možemo. Je to neka zamjena, ali jedva čekam da se otvore teretane i barem terase kafića.

Elvis Horvat, Novakovec - Naravno da mislim da bi trebalo otvoriti i teretane i kafiće.

Pa dosadno nam je, stalno smo doma. Kafići, kavica, mislim da to svima najviše fali. I ta kava za van ništa previše ne znači jer je vani još uvijek jako hladno.

mi prodiremo dublje

Aleksandar Andy Katić, Čakovec - Radim inače kao konobar, tako da mi je jako teško komentirati cijelu ovu situaciju oko zatvaranja, sve mi je to besmisleno. Sad čekam da se sve otvori. Što se tiče sporta, rekreativno vozim skejt, a i sviram.

Klaudija Fortun, Domašinec - Nadala sam se da će se otvoriti sve čim ranije, ali opet ništa. Sad šećem, trčim dva puta tjedno, a teretana najviše nedostaje mom dečku. Također, fali mi kafić zbog škole jer imam sat vremena slobodno.

www.teamgradjenje.hr

Zdenka Šalamon, Čakovec - Smatram da je to u redu što je i dalje sve zatvoreno s obzirom na to da nam prijeti taj novi soj koronavirusa. Opasno je. Radije bih da tako sad ostane pa onda dolaskom proljeća sve mjere ukinu. Više će ljudi biti i cijepljeno.