međimurske novine 1330

Broj 1330

Čakovec, PETAK, 12. ožujka 2021.

Cijena 10 kuna

AKTUALNI ŽUPAN Matija Posavec osnovao svoju stranku str. 2

PRELOŠKI POLJOPRIVREDNICI OGORČENI zbog podzakupa zemljišta voćnjaka Čehovec

ISTRAŽILI SMO

Osim za županiju i na izbore za gotovo sve gradove i općine

Mladen Novak: Želimo pravednu raspodjelu, to je i naša zemlja! str. 17

ZBOG ČEGA ČAKOVEČKA BOLNICA, kao i sve druge u Hrvatskoj, pliva u gubicima, a sav proračun pojedu plaće zaposlenih?

ZAŠTO SVAKI DAN zavijaju vatrogasne sirene

Vatrogasac Kanižaj: Ljudi, nemojte spaljivati biljni otpad bez kontrole! str. 3 VINSKI KAMP u Jurovčaku

Čak ni u socijalizmu bolnicu nisu vodili str. 4-5 doktori, već menadžeri!

Obitelj Hažić na bivšem voćnjaku izgradila kamp za 20 kampera str. 15 U KOTORIBI izgrađena rampa za čamce na rijeci Muri

Stanko Vugrinčić: Sad možemo i na našu rijeku!

str. 16

Godina XXVI.

DOMAGOJ OREŠKI iz Nedelišća

Osmislio igru za oštrenje moždanih vijuga str. 13

Napravil sam vlastitu međimursku pasminu svinja str. 18

str. 30

str. 8

RATKO HLIŠĆ iz Palovca

U naletu sumještanina poginula NESRETNA SUDBINA spojila majka Međimurca i Zagorca devetero Zajedničku bol pretvorili u djece neraskidivo prijateljstvo

str. 10-11

TUGA u Paragu zbog pogibije Terezije Oršuš u prometnoj nesreći

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKTUALNI ŽUPAN Matija Posavec osnovao stranku

12. ožujka 2021.

Na izbore za županiju i gotovo sve gradove i općine Stranka “Matija Posavec – nezavisna lista” 8. ožujka je i službeno registrirana, rekao je za Međimurske novine župan Posavec i najavio da će odluku o načinu izlaska na svibanjske izbore, ekipi ljudi i strategiji objaviti do kraja idućeg tjedna.

- Razlog tomu je što sam proteklih tjedana radio na osnivanju političke stranke koja je sada i službeno registrirana rješenjem Ministarstva pravosuđa i uprave.

Stranka sada postoji, ona je živa i izlazi pod mojim imenom na predstojeće izbore u gotovo svim međimurskim općinama, gradovima i, naravno, županiji. Narednih tjedan dana obavit ću razgovore s pojedincima i predstavnicima ostalih političkih stranaka oko samog načina izlaska na izbore. Prema informacijama kojima raspolažem, postoji interes i podrška ljudi u velikom broju. Tako ćemo sigurno do kraja drugog tjedna objaviti i ljude i sam sadržaj, odnosno na koji ćemo način pod okriljem nove političke stranke izaći na izbore, rekao je Posavec.

Na pitanje znači li to da još uvijek postoji dvojba hoće li se kandidirati za gradonačelnika Čakovca ili za još jedan mandat župana, Posavec

je kazao: - Da, dvojba postoji i ništa nije konačno, odnosno konačna odluka će biti onda kada s njom i službeno izađemo u javnost tijekom desetak dana.

O samoj odluci formiranja stranke Posavec je kazao kako je ona utemeljena na podršci koja je vidljiva na dosadašnjim rezultatima izbora, onim lokalnima od prije četiri godine i na parlamentarnima, gdje je dobio veliki broj preferencijalnih glasova, odnosno na zadnjim dvama parlametarnim izborima bio je među prvih osam po ukupnom broju preferencijalnih glasova u cijeloj Hrvatskoj.

- Podrška građana obavezuje me da se to sada stavi u okvir političke stranke koja ima svoj program i vrijednosti, a ona je vezana i uz daljnji razvoj cijelog Međimurja. Riječ je o stranci koja će imati i regionalni predznak i koja će nakon ovih izbora biti jedan snažni dionik okupljanja i još jačeg pozicioniranja cijelog Sjevera prema središnjoj vlasti, odnosno na ovim izborima prije svega Međimurja jer riječ je o lokalnim izborima.

Nakon toga u planu je i širenje na druge hrvatske regije, s naglaskom, kao što sam spomenuo, na cijeli hrvatski Sjever. (so)

Hrana bolje prija u društvu!

Malo janje ostalo je bez majke pa ga na flašicu hrani vlasnik Ratko Hlišć. A kako je ljepše jesti u društvu, oko flašice se uvijek okupi poveće društvo. Cijelu priču o zaljubljeniku u životinjsko carstvo iz Palovca donosimo na 18. stranici. (Foto: Zlatko Vrzan)

FOTO

tjedna

MARIO MEDVED (SDP) službeno predstavio kandidaturu za međimurskog župana uz osobnu potporu predsjednika stranke

Peđa Grbin: Mario je čovjek ogromnog iskustva, mirnoće i radišnosti Kao prioritet SDP-ov kandidat za župana kojeg podupire šest stranaka istaknuo je obrazovanje i uvođenje jednosmjenske nastave u sve osnovne i srednje škole gdje je nema Službeno smo doznali drugog kandidata za međimurskog župana. U četvrtak je na Trgu Republike u Čakovcu svog kandidata za župana predstavio SDP. Predstavljanje kandidata za župana otvorio je Peđa Grbin, predsjednik SDP-a, koji je Marija Medveda od milja nazivao Medo i isticao ga kao požrtvovnog i angažiranog vatrogasca, u skladu s vrijednostima solidarnosti i požrtvovnosti za koje se zalaže i SDP. Kao podrška Mariu Medvedu kao kandidatu za župana i njegovom zamjeniku Darku Daniji došli su i predstavnici stranaka koje podržavaju njihovu kandidaturu: HSS, HSU, MDS, Laburisti, Reformisti, ali i njegovi stranački kolege iz vrha SDP-a Međimurske županije i grada Čakovca te saborski zastupnici.

Mario Medved do sada je bio zamjenik gradonačelnika

Čakovca, a sada je prihvatio kandidaturu za župana Međimurske županije na čemu mu je Peđa Grbin, predsjednik SDP-a, zahvalio.

- Politika su ideje, programi i ideali, vrijednosti što želimo napraviti za boljitak društva, ali sve to ostaje mrtvo slovo na papiru ako nemamo prave ljude koji će ih realizirati, kazao je Grbin i istaknuo da je Mario Medved upravo takav, preko 30 godina vatrogasac, 12 godina na čelu Vatrogasne zajednice Grada Čakovca, osam godina na čelu Županijske vatrogasne zajednice i 8 godina zamjenik gradonačelnika Čakovca.

Predstavio ga je kao čovjeka velikog iskustva, mirnoće i radišnosti. Čovjek koji će biti u stanju stvarati novu sliku Međimurske županije, na vrijednostima za koje se zalaže i SDP: solidarnosti prema slabijima, poštenju, borbe protiv korupcije i osi-

guranja da zajendica bude jednako dostupna svima bez traženja veza i vezica.

Na pitanje Međimurskih novina koje je to vatre potrebno gasiti u Međimurju, Mario Medved, kandidat za župana, kazao je da je kao vatrogasac puno na terenu i da su ga ljudi dodatno potaknuli na ovu kandidaturu.

- Sretan sam što sam Međimurac, što živim ovdje, ovdje je lijepo, drugdje mi ne bi bilo ljepše, ali to nije dovoljno. Međimurje mora biti konkurentnije. Imamo samo 8 posto visokoobrazovanih, što je poražavajuće jer se od te brojke nismo pomaknuli posljednjih 8 godina.

To je nedopustivo i zato je obrazovanje apsolutni prioritet, kazao je. Zagreb je 100 kilometara udaljen od nas, a po mogućnostima i prilikama kao da je riječ o drugom svemiru. Međimurci su zanemareni, što od strane država, a što od onih

koji Međimurjem upravljaju, rekao je.

Kazao je da je 8 posto visokoobrazovanih u Međimurju nedovoljno da bi se stvorila bolja i više plaćena radna mjesta. Prvi korak će biti uvođenje jednosmjenske nastava u školama kojima je Međimurska županija osnivač, kako bi djeca imala više vremena za izvannastavne aktivnosti. - Obišli smo sve općine i imamo gotova rješenja za sve osnovne i srednje škole koje do sada nemaju jednosmjensku nastavu, a i europski fondovi u narednoj perspektivi bit će k tome usmjereni, naglasio je. Dodao je da je stručni tim ljudi stranke pripremio rješenja za to. Uz obrazovanje kao prioritete naveo je uvođenje dnevnog boravka za starije osobe, izgradnju zaobilaznica Nedelišća, Preloga i Murskog Središća te brzu prugu Čakovec – Zagreb.

(BMO, foto: Z. Vrzan)

Peđa Grbin, predsjednik SDP-a došao je osobno u Čakovec podržati kandidaturu za župana Marija Medveda

12. ožujka 2021.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

VIJEST(I) TJEDNA

Zašto je bolnica stalno u gubicima?

Bolnica konstantno pliva u gubicima, a proračun tzv. limit bolnice dostatan je samo za plaće djelatnika. Ne radi se o zluradoj konstataciji novinara, već činjenici prenesenoj iz službenog izvješća poslovanja bolnice dostavljenog na prihvaćanje Županijskoj skupštini. Dok se do ‘90-ih novac iz doprinosa i poreza prikupljenih u Međimurju, trošio i raspodjeljivao kod nas, bila je i veća odgovornost za njegovo trošenje. Više se s njime raspolagalo u maniri dobrog gospodara.

Po onoj bliže oku bolje pod kontrolom. Kad se odluke donose daleko, i trošenje je opuštenije.

Više o temi broja pročitajte na stranici 4. i 5.

Spaljivanje biljnih ostataka čest je uzrok požara otvorenog prostora

ZAŠTO VATROGASNE SIRENE svakodnevno tule

Zapovjednik Kanižaj: Nemojte spaljivati biljni otpad bez kontrole!

(NE) SVIĐA NAM SE Mladen Kanižaj, zapovjednik JVP Čakovec

- Od prvog siječnja pa do prvog ožujka ove godine zabilježili smo 48 intervencija na požarima otvorenog prostora duž cijelog Međimurja, što je puno više nego lani, ističe Mladen Kanižaj, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Čakovec Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Ove srijede, oko 11 sati u predjelu zvanom Bikovsko, nedaleko od Podturna, došlo je do požara suhe trave i niskog raslinja. Požar se proširio do obližnje šume, prilikom čega je nagorjelo više stabala mla-

dog nasada bijele topole, vlasništvo tvrtke koja gospodari šumama i šumskim zemljištem. Požar su ugasili pripadnici DVD-a Podturen, dok je pritom opožarena površina od oko 1 ha. I tako Policijska uprava međimurska izvještava praktički svakog dana jer požari otvorenog prostora postali

Apel Policijske uprave međimurske i vatrogasaca Ponovno upozoravamo sve žitelje Međimurske županije da budu posebno obazrivi prilikom paljenja vatre te spaljivanja suhe trave i niskog raslinja, kako bi se opreznim i savjesnim ponašanjem izbjegli veći požari u kojima može doći do neželjenih ugroza imovine, ali i ljudskih života. Također, upućujemo sve građane na poštivanje županijske Odluke o spaljivanju korova, trave i drugog otpadnog materijala biljnog porijekla u kojoj su propisani uvjeti za spaljivanje.

Posebno pak se podsjećaju osobe koje su izvršile spaljivanje korova ili loženje vatre na otvorenom prostoru da su dužne mjesto spaljivanja pregledati i ostatke u potpunosti pogasiti.

Zabranjeno je spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru za

vrijeme vjetra i noću. Ako se spaljivanje obavlja u prisutnosti više vlasnika, odnosno korisnika zemljišta koji organizirano vrše spaljivanje na većoj poljoprivrednoj površini, dužni su o tome obavijestiti vatrogasce.

Obavijest o spaljivanju daje se neposredno ili putem telefona tri sata prije i mora sadržavati naziv i površinu, broj osoba, planirano vrijeme, opis i količinu materijala te preventivne mjere koje će se primjenjivati.

U slučaju nekontroliranog širenja vatre potrebno je odmah o tome obavijestiti vatrogasce na broj 93, policiju na broj 192 ili Centar 112 na broj 112. Ako uslijed spaljivanja nastane požar koji je izazvao veću materijalnu štetu ili opasnost za ljudske živote, predviđena je novčana kazna od 2 do 15 tisuća kuna.

su naša svakodnevnica, ali i svakodnevnica vatrogasaca, barem ove godine.

- Od prvog siječnja pa do prvog ožujka ove godine zabilježili smo 48 intervencija na požarima otvorenog prostora duž cijelog Međimurja, ističe Mladen Kanižaj, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Čakovec. Od toga JVP je samostalno odradila 17, dobrovoljna vatrogasna društva pogasila su 29, dok su preostala dva odrađena zajedničkim snagama.

Vatra je uglavnom gutala suhu travu, nisko raslinje ili pak nezaorane biljne ostatke na poljoprivrednom zemljištu. Znala se proširiti i na obližnje šumarke, vinograde te se približiti kućama. A svi se sjećamo nedavnog približavanja naftnoj bušotini u gornjem dijelu Međimurja.

Suho vrijeme pogoduje požarima

U ovo vrijeme, točnije tijekom veljače, ožujka i travnja, ovisno o vremenskim prilikama uobičajeno je vidjeti Međimurce kako spaljuju biljne ostatke sa svojih dvorišta ili pak poljoprivrednih parcela. Najčešće se tu radi o suhom lišću, orezanim granama s voćaka ili vinove loze, biljnim ostacima s vrta ili cvjetnjaka. Shodno tome, požari otvorenog prostora

u ovo vrijeme nisu neuobičajeni jer se vatra često uglavnom zbog nepažnje zna oteti kontroli. Naročito se to odnosi na paljenje po vjetrovitom vremenu po čemu je ovo razdoblje i poznato. I ne samo to, vjetar često mijenja smjer, stoga se požar može proširiti i na više strana.

Ali, navodi zapovjednik, ova je godina specifična jer je intervencija na požarima otvorenog prostora jako puno, točnije bilježe se svakog dana, na pojedinim mjestima, poput Pribislavca i Podturna. I doista, ako se pogleda površina na potezu od trgovačkog centra Bat pa do ulaza u Pribislavec, i s jedne i druge strane ceste vidi se izgorjelo ili nagorjelo nisko raslinje i trava.

Kako pak ne bi došlo do nemilih incidenata pa čak i smrtnih ishoda kod spaljivanja, a imali smo već i takav slučaj, vatrogasci i policija upućuju apel građanima da ako već spaljuju, neka budu oprezni, da to ne čine po vjetru i nikako ne napuštaju “požarište” dok se vatra nije ugasila.

Mnogi će se zapitati pa zašto postoje smeđe kante i organizirano prikupljanje biljnog, odnosno organskog otpada. Uostalom, tu je i kampanja koja promovira kompostiranje, a ne spaljivanje. Ali, očito je lakše

spaliti suho lišće i granje jer ga je puno, treba ga rezuckati i staviti u kante. A ni kompostiranju nisu baš svi vični.

Spaljivanje na njivama nije dopušteno

Spaljivanje biljnih ostataka na poljoprivrednim površinama također nije “dopušteno”, posebno onim poljoprivrednicima koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika i u sustavu su poticaja.

- Spaljivanje biljnih ostataka u suprotnosti je s pravilima višestruke sukladnosti kojih se poljoprivrednici moraju pridržavati, ističe Suzana Pajić, viša stručna savjetnica u našoj Savjetodavnoj službi, odnosno Ministarstvu poljoprivrede.

Naime, biljka tijekom rasta iz zemlje crpi hraniva i time ju osiromašuje. Zaoravanjem njenih ostataka dio toga vraća se u zemlju čime se poboljšava njena struktura. Posebno se to odnosi na humus u kojem oskudjevaju sve naše parcele.

U poštivanju tog pravila ide se toliko daleko da inspekcije znaju kontrolirati kvalitetu zemlje i ako nađu tragove spaljivanja, poljoprivrednik može ostati bez poticaja.

Nesretna sudbina izrodila veliko prijateljstvo Tomasa Rebernika (36) iz Brezja i Daniela Plašća (21) iz Zlatara veže zaista posebno prijateljstvo. Iako ih je spojila velika nesreća, danas nakon šest godina mogu reći da imaju neraskidivo prijateljstvo. Upoznali su se 2015. godine na intenzivnoj njezi u Draškovićevoj bolnici, a nakon toga su se nastavili družiti na rehabilitaciji u Varaždinskim Toplicama. Više pročitajte na str. 10. i 11.

Terezija Oršuš smrtno stradala na cesti u Trnovcu Na državnoj cesti D-208 koja vodi iz Trnovca prema Gornjem Hrašćanu, u općini Nedelišće na biciklu je smrtno stradala 61-godišnja Terezija Oršuš. Teretnim vozilom na nju je naletio 20-godišnji sumještanin iz Paraga. Više pročitajte na str. 8.

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

12. ožujka 2021.

ZAŠTO ČAKOVEČKA BOLNICA, kao i sve druge u Hrvatskoj, pliva u gubicima, a sav proračun pojedu plaće zaposlenih,

Niti u socijalizmu nije Poslovanje bolnice tre menadžeri, a ne dokto - Zašto je na čelu bolnice prije ‘90-ih bio ekonomist menadžer, a ne liječnik? Zato jer on upravlja bolnicom kao svakom drugom firmom. Struka je struka, a upravljanje je upravljanje. Menadžer nema skrupula, a liječnik se liječniku nikada neće zamjeriti jer je to “kasta” koja se međusobno podržava, poručuje naš sugovornik koji je jako dobro upućen u to kako su zdravstveni sustav i bolnica funkcionirali nekad, a kako je to danas Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

B

olnica konstantno pliva u gubicima, a proračun tzv. limit bolnice dostatan je samo za plaće djelatnika. Ne radi se o zluradoj konstataciji novinara, već činjenici prenesenoj iz službenog izvješća poslovanja bolnice dostavljenog na prihvaćanje Županijskoj skupštini. Dok se do ‘90-ih novac i iz doprinosa i poreza prikupljenih u Međimurju trošio i raspodjeljivao kod nas, bila je i veća odgovornost za njegovo trošenje.

Više se s njime raspolagalo u maniri dobrog gospodara.

Po onoj bliže oku bolje pod kontrolom. Kad se odluke donose daleko, i trošenje je opuštenije.

Troškovi za 888 zaposlenih u bolnici iznosili su 2019. godine preko 135 milijuna kuna, a bolnica iz limita osigurava nešto iznad 143 milijuna kuna. Za lijekove je bilo potrebno 32 milijuna kuna, energente 4,9 milijuna kuna, a

živežne namirnice preko 1,6 milijuna kuna. Jasno je da se materijalni troškovi, lijekovi, liječenje, energenti, gomilaju u dugove, koji se rješavaju povremenim sanacijama ili interventnim plaćanjima od strane Vlade.

Također je dvaput povećana osnovica za isplatu plaća, a koje nije pratilo i povećanje limita.

U odnosu na 2018. godinu troškovi za zaposlene u 2019. porasli su za preko 7 milijuna kuna. Ove godine bolnicama dospijeva i dodatna obveza po postignutoj nagodbi za isplatu razlike osnovice plaće od 6 posto. Vlada je kolektivni ugovor otezala ispuniti, a sindikati pravo istjerali na sudu. Bolnice će i to morati isplatiti.

Naša bolnica je 2019. godinu završila s preko 9 milijuna kuna minusa, ali kad se tome pribroji preneseni manjak iz prethodnog razdoblja, tada se minus krajem te godine popeo na više od 53 milijuna kuna. Osim limi-

Dragutin Golubić, nekadašnji član Upravnog vijeća Bolnice, koja se i prije 20 godina kao i danas borila s gubicima jer limit nije pokrivao poslovanje

ta bolnica ima i druge izvore prihoda i rashoda, ali unatoč tome posluje u spomenutom gubitku.

Gubici u bolnici su konstanta duže od 20 godina

Čir u nezdravom poslovanju bolnice, kako drugih tako i naše, u pravilu se otvori na “obustavi” lijekova od strane veledrogerija. Prijetnjom da će veledrogerija uskratiti dostavu lijekova bolnicama, za taoce u istjerivanju dugova uzima pacijente. U poslovanju bolnica nema gospodarske logike pa tako ni odgovora gdje i zašto curi zdravstveni novac.

Tema reforme zdravstva otvara se prilikom svake veće krize, a na kraju se odgovor nađe u premalom izdvajanju za zdravstvo. Hrvatska iz proračuna izdvaja 6,8 posto za zdravstvo. Ispod nas po stopi su Mađarska, Slovačka, Litva, Estonija i Poljska.

Svaki zaposleni građanin u Hrvatskoj izdvaja 16,5 posto iz svoje bruto plaće za zdravstvo. U Njemačkoj 14,5 u Sloveniji 13,5 posto.

Svugdje građani plaćaju još i dobrovoljno dopunsko zdravstveno kako u Hrvatskoj tako i u spomenutim zemljama.

Građanima Hrvatske na nos se nabija da izdvajaju samo 861 euro za zdravstvo po glavi stanovnika. I po tome nismo na dnu EU, iza nas su Poljska, Bugarska i Rumunjska. Tih 861 eura više je od iznosa prosječne međimurske plaće, stoga se postavlja pitanje što za taj iznos dobivamo kad stvarno trebamo zdravstvenu uslugu. Kako “rašarafiti” sustav i otkriti gdje je “feler”?

Zbog toga smo se vratili malo u prošlost pokušavajući naći odgovor na zagonetku zašto bolnički gubici metastaziraju.

Pronašli smo dva sugovornika, pri čemu je jedan izričito zatražio da mu se ime ne spominje, a drugi nevoljko pristao na to. Dragutin Golubić, dugogodišnji županijski djelatnik, a sada umirovljenik, bio je u Upravnom vijeću bolnice šest godina i to krajem devedesetih i ranih dvijetisućitih godina. Tadašnji godišnji proračun bolnice se kretao oko 95 milijuna kuna godišnje, a oko 8 milijuna kuna bio je mjesečni proračun bolnice. I već tada bolnica je poslovala s gubicima, ali daleko manjih razmjera nego danas.

U početku se u poslovanju iskazivao manjak od oko 500.000 kuna mjesečno, a kasnije se minus penjao i na 2 do 3 milijuna kuna, ovisno kako su rasli drugi troškovi poslovanja, a limit stajao na mjestu. Kako su godine odmicale, plaće, bolje reći primanja, zdravstvenih djelatnika su počela naglo rasti i to preko prekovremenih sati i pripravnosti. U početku je odnos plaća i drugih materijalnih troškova bio oko 70:30 u korist plaća, a kasnije se udio plaća sve više povećavao.

Dug se gomilao na otezanju rokova plaćanja lijekova, energenata i namirnica. I prije dvadeset godina govorilo se o racionalizaciji i uštedi na energentima, ali to je bio nonsens koji nije značio ništa jer je, za usporedbu, trošak energenata u to vrijeme bio ravan cijelom gubitku, bio je slikovit Golubić.

I tada kao i danas gubitak je sanirala država, bez ulaženja u suštinu problema.

Osnivačka prava jesu na Županiji, ali sve ključne alate u poslovanju bolnica tada i danas u svojim rukama ima država. Uloga i Županije i Upravnog vijeća je upitna i konfrontirajuća, svedena na izbor ravantelja i Upravnog vijeća koje kontrolira rad i poslovanje bolnice, a da zapravo ni Upravno vijeće ni osnivač o poslovanju ne može odlučivati. Država je ta koja određuje i pregovara o plaćama i limitu, trasira poslovanje.

Teško da bi Osnivač, Međimurska županija, pristao na sebe preuzeti odgovornost ograničavanja terapija i lijekova pacijentima ili smanjivanja grijanja i hrane pacijentima da se smanji gubitak. Tako svu svoju energiju troše na izbor ravnatelja koji se uvijek bira iz političkog bazena jer Osnivač ima preglasavajuću većinu u Upravnom vijeću s nadom da će izabrani ravnatelj snagom svog autoriteta koliko-toliko obuzdati rupe kroz koje curi novac.

Do 90-ih gdje se zdravstveni doprinos brao, tu se i trošio

Od jednog od naših sugovornika, koji je jako dobro upućen u funkcioniranje bolničkog sustava, doznali smo dio odgovora gdje najviše curi zdravstveni novac.

Troškove nepotrebno generira fakturiranje unutar zdravstvenog sustava. Posebno ako svaki odjel ima svoj “proračun”, svoju zasebnu nabavu i pravo na troškove.

Kod izdataka za troškove radne snage samo dio čini plaća, znatni dio odnosi se na dežurstva i pripravnost, pri čemu je za preispitati se što je potreba službe, a što nabijanje osobnih primanja.

Da bismo dobili drugačiji rakurs oko poslovanja bolnice, zanimalo nas je kako se

upravljalo bolnicama i zdravstvenim novcem do 90-ih kada je cjelokupni zdravstveni sustav, izuzev ljekarni, bio pod kapom jedinstvenog Medicinskog centra Čakovec.

Danas je taj sustav rasparceliran na više zasebnih pravnih osoba: Bolnicu, Zavod za javno zdravstvo, Zavod za hitnu medicinu, Dom zdravlja i liječnike koncesionare. Sve ustanove imaju svoje zasebne uprave, administracije i svoje troškove, a sve to se naplaćuje iz istog izvora: uplata doprinosa koje prikuplja HZZO, sredstva dobrovoljnog dopunskog osiguranja ili proračuna države ako su u pitanju sanacije gubitaka.

Dakle, u tom slučaju poreznih prihoda.

- Do devedesetih su u Hrvatskoj, kao i cijeloj bivšoj državi, zdravstvom upravljali SIZ-ovi tzv. samoupravne interesne zajednice. Tako je bilo i na nivou nekadašnje Općine Čakovec, koja se administrativno poklapa s današnjom Međimurskom županijom. U SIZ Općine Čakovec su se slijevala sredstva iz doprinosa zaposlenih s područja cijelog Međimurja i tu su se trošila. Mali dio stope išao je iz Međimurja prema državi za tzv. izravnanje. U tom smislu Općina Čakovec je, kao i druge općine, uživala znatno veću decentralizaciju i pravo da na svom području kreira zdravstvenu politiku prema volji i potrebama svojih građana i raspoloživog novca. Naglasimo, doprinos koji se ubrao na području Međimurja, tu se raspoređivao i trošio, objasnio je kako je nekad funkcionirao sustav ubiranja i trošenja zdravstvenog novca.Naš sugovornik, koji se javno ne želi eksponirati, ali je dobar poznavatelj tadašnjih prilika kao aktivni sudionik u tadašnjem zdravstvu, objasnio nam je kako je izgledala raspodjela i trošenje sredstva zdravstvenog novca iz općinskog SIZ-a.

12. ožujka 2021.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

otkrio nam je čovjek koji zna sve o zdravstvenom sustavu još od socijalističkog vremena pa sve do danas

e bio takav high life!? rebaju voditi tori!

Upravljanje postaviti na ekonomsku logiku, a struku prepustiti liječnicima da se izađe iz zone dugova

U odnosu na 2018. godinu troškovi za zaposlene u 2019. porasli su za preko 7 milijuna kuna. Ove godine bolnicama dospijeva i dodatna obveza po postignutoj nagodbi za isplatu razlike osnovice plaće zaposlenih od 6 posto Trećina sredstava koja se slijevala u SIZ namijenjena je bila za financiranje tadašnjeg Medicinskog centra Čakovec.

Druga trećina sredstava prikupljenih doprinosom išla je za plaćanje svih lijekova izdanih na recept za osiguranike iz Međimurja. Ako je, primjerice, pacijentu iz Međimurja lijek na recept izdao ljekarnik iz Dubrovnika, lijek se plaćao iz naših sredstava iz našeg SIZ-a.

Treća trećina zdravstvenog novca prikupljenog iz doprinosa bila je namijenjena za financiranje Međimuraca koji su se liječili u drugim bolnicama izvan Međimurja. Bolnice izvan Međimurja ispostavljale su fakture za liječenje naših pacijenata našem općinskom SIZ-u. Da bi naš SIZ jeftinije prošao prilikom korištenja usluga naših osiguranika u ustanovama izvan Međimurja, sklapao je sporazume s drugim ustanovama u kojima su naši pacijenti češće koristili usluge, primjerice u Klenovniku ili Novom Marofu u vidu zakupa kreveta.

Posebno se financirala i vodila zdravstvena politika da se Međimurcima na svakih 8 kilometara osigura jedna zdravstvena ambulanta, a na svakih 5 km ljekarna.

Polovicu potrebnih sredstava je osigurao SIZ, a drugu polovicu namjenski ondašnje mjesne zajednice. Uz ambulante se gradio i namjenski stan za liječnika, bez stanarskog

Donosimo iznose plaće prema zadnjem dostupnom izvješću iz 2019. godine prava, već s pravom korištenja za vrijeme dok liječnik radi u ambulanti. Namjenski samodoprinos u svim mjesnim zajednicama izdvajao se i za sufinanciranje bolničkih prostora. Za razliku od drugih krajeva zahvaljujući tome imali smo jako dobru i dostupnu zdravstvenu zaštitu, dislociranu blizu mjesta stanovanja građana.

Medicinski centar Čakovec imao je na vrhuncu između 800 do 900 zaposlenih. Iz trećine prikupljenog doprinosa za zdravstvo naših zaposlenika morali su financirati plaće i materijalne troškove i poslovati bez minusa.

Danas se vode sramežljive rasprave oko toga bi li poslovanje bolnice trebao voditi menadžer ili liječnik, međutim, Međimurje ima iskustvo s kraja osamdesetih kada je upravljanje bolnicom vodio današnjim rječnikom menadžer, a ne liječnik. Za stručni dio je uz sebe imao

liječnika kao zamjenika i sastanke s šefovima odjela.

No, financijsko poslovanje čvrstom rukom držao je pod kontrolom. Bilo je situacija kada su i osobni dohoci zbog toga bili limitirani. Kratko i jasno, odgovor na pitanje kako je poslovanje bolnice držao pod kontrolom je u tome da nije svaki odjel mogao raditi što hoće. Odluke su se donosile koordinirano. Nitko nije mogao ništa kupiti ako nije dogovoreno s upravom. Šef odjela je lijekove mogao tražiti samo iz bolničke ljekarne, a odluke koji će se lijekovi nabavljati šefovi bolničkih odjela su mogli samo predlagati, ali su ravnatelj bolnice i njegov pomoćnik odlučivali i sklapali ugovore s veletrgovinama. Lijekove nije plaćala ni dugove pokrivala država, nego bolnica koja ih je naručivala. I tada su rokovi plaćanja bili nekad 60, nekad 90 dana. Bilo je situacija kada je nastala stiska za plaćanje

lijekova, ali je tada ravnatelj za početak molio lokalne dobavljače namirnica da pričekaju s plaćanjem. S plaćanjem lijekova nije se igralo kao danas, nego se pregovaralo. Veledrogerije su postavljale točno određenog čovjeka koji je desetljećima bio zadužen za Medicinski centar Čakovec.

Kad ravnatelj nije bio liječnik, upravljalo se kao firmom

- Dobra strana ravnatelja koji nije liječnik na čelu bolnice je to što on upravlja bolnicom kao svakom drugom firmom jer struka je struka, a upravljanje je upravljanje.

Menadžer nema skrupula, a liječnik se liječniku nikada neće zamjeriti jer je to “kasta” koja se međusobno podržava, kaže naš sugovornik.

No, devedesetih je zdravstveni sustav centraliziran i neke dobre prakse iz prethodnog sustava upravljanja bolnicom nisu preuzete, a ni

• 48.411 kuna - iznos najviše bruto plaće u redovnom radu s pripravnostima i dežurstvima

• 30.619 kuna - iznos najviše neto plaće u redovnom radu s pripravnostima i dežurstvima • 18.124 kune - iznos plaće ravnatelja s dežurstvima

• 10.872 kuna - prosječna bruto plaća po zaposlenom • 7641 kuna - prosječna neto plaća po zaposlenom • 3856 kuna - najniža bruto plaća

uzete u obzir. Puno je razloga tome. Štošta se promijenilo pa i način prikupljanja i raspodjele novca, koji je promijenio tijek i sada ide odozgo prema dolje. Dolaze famozni limiti za koje se već desetljećima govori da kriteriji po kojim se određuju nisu transparentni. Za našu bolnicu jedva dostani za plaće. S problemom nedostatnih limita različite uprave koje su se izredale u Bolnici različito su se nosile, ali je jedan dr.

Fundak ostao zapamćen po tome što je odbio potpisati odrezani limit našoj bolnici, ne želeći preuzeti odgovor-

nost za “programirano poslovanje u gubitku”.

Nije zbog toga čudno kad u nedostatku mogućnosti da kreira zdravu zdravstvenu politiku iz novaca koji se stvara na našem prostoru, Županija kojoj su data kvazi osnivačka prava nad bolnicom energiju troši na natezanje oko imenovanja ravnatelja i razmirice između ravnatelja i liječnika, a da, po drugoj strani, svatko iz dostupnog zdravstvenog kolača grabi prema osobnoj percepciji koliko mu pripada bez jasno omeđenih pravila, a kamoli prema učinku.

6

Gospodarstvo

12. ožujka 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEVEN KOSOR (33) nakon završetka studija Dizajna i tržišnih komunikacija odlučio promijeniti profesiju i postati profesionalni kuhar

Prekvalifikacijom u chefa ostvario životni san Još za vrijeme faksa u Zagrebu većinom je izbjegavao menze i kuhao doma za sebe i prijatelje. Poslije faksa odlučio se prekvalificirati jer se nije mogao zamisliti u nekom statičnom poslu za foteljom i laptopom Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

N

even Kosor (33) pred šest godina ostvario je svoj dugogodišnji san prekvalifikacijom u kuhara na Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu. Rodom je iz Čakovca, a već dvije godine živi u Vugrišincu. Osnovnu i srednju školu je završio u Čakovcu, dok je studij Dizajna i tržišnih komunikacija završio u Zagrebu.

Užitak kuhanja pretvorio u profesionalni poziv

Prije šest godina čvrsto je odlučio kako će mu izgledati buduća karijera i danas je uspješan kuhar - chef u poznatom međimurskom restoranu Terbotz u Železnoj Gori.

- Prekvalificirao sam se za kuhara pred 6 godina.

Kuhao sam od malih nogu.

Još kao klinac od šest, sedam godina mijesio sam i pekao kruh s bakom, a za vrijeme faksa u Zagrebu većinom sam izbjegavao menze i kuhao doma za sebe i prijatelje.

Poslije fakulteta odlučio sam se prekvalificirati jer me to jako zanimalo i nisam se

POGLED ODOZDO

mogao zamisliti u nekom statičnom poslu za foteljom i laptopom, započeo je životnu priču kuhar Neven. Nakon što se prekvalificirao i službeno postao kuhar, započeo je sa stručnim praksama u nekadašnjem prvom zagrebačkom francuskom restoranu Les Ponts u Radničkoj ulici u Zagrebu. Nakon toga je otišao u restoran 5/4 koji je vodio mladi chef Filip Horvat (sadašnji Theatrium), nasljednik Dina Galvagna. Poslije stručnih praksa jedno je ljeto odradio stažiranje u nekadašnjem Bistro Apetit, koji je tada slovio kao jedan od ponajboljih zagrebačkih i hrvatskih restorana u Jurjevskoj ulici, kod chefa Gorana Kočiša, bivši chef Noela koji ima jednu Michelinovu zvjezdicu.

- Budući da je u Hrvatskoj plaća kuhara početnika bila loša, otišao sam u Austriju u mjesto Hinterglemm, koje je jedno od najvećih skijaških područja u Austriji.

Tamo sam cirkulirao između hotela 4 zvjezdice superior i restorana istog vlasnika, odmah pored skijaške staze. Kapacitet restorana bio je oko 400 sjedećih mjesta. Izbacivali smo dvije do tri tisuće jela dnevno. Tu

sam prošao od salata i predjela do mesa i deserata. Iako su ga zvali da dođe raditi i ljetnu sezonu u Austriju, Neven se radije odlučio vratiti u Hrvatsku. Tri je ljetne sezone proveo na Čiovu u Laganini beach clubu, gdje je posljednju sezonu vodio kuhinju.

- Nakon toga sam se vratio iz Zagreba u Čakovec gdje sam se zaposlio u Međimurskoj hiži. Uz a la carte kuhali smo većinom gablece na veliko.

Nakon 5 mjeseci dosadili su mi gableci pa sam dobio priliku da vodim kuhinju u The Garden bar and the Kitchenu u atriju Starog grada gdje je Head chef bio Marko Palfi, prisjeća se Neven povratka u rodno Međimurje.

Godinu kasnije odselio se u Vugrišinec. Uz to otvorila se prilika da ode raditi u Terbotz, koji mu je na svega nekoliko kilometara od novog doma, gdje trenutno kuha oko godinu dana. Rade u dvije grupe, jedan su dan na poslu, drugi slobodni. Startaju u 10 ujutro.

- Čim dođemo na posao, potrebno je znati s kojom količinom hrane raspolažemo za taj dan. Obično chefica Silvija rasporedi poslove i onda kreće priprema. Oko 11 sati,

Neven kulinarsku inspiraciju često pronalazi u starinskim kuharicama ako još nema gostiju, s konobarima popijemo kavu i onda krećemo na posao, kaže Neven o rasporedu na poslu u Terbotzu. Vikendom rade po pet, šest sati u komadu bez stanke. Smjena preko tjedna završava oko 22, 23 sata, a vikendom se često ostaje i iza ponoći. Neven napominje kako mu se posebno sviđa to što rade s namirnicama lokalnih proizvođača, a iza restorana imaju i vlastiti vrt.

Sve je ručno rađeno, ništa nije kupljeno ili gotovo, kao i dvije vrste domaćeg kruha kojeg peku svako jutro.

Još i danas proviri u bakinu kuharicu

Korona je posebno utjecala na ugostiteljstvo. Neven kaže kako smatra da korona nije zezancija, ali da su isto tako mogli raditi uz smanjeni broj gostiju i poštovanje mjera. U vrijeme kad su bili kod

kuće, u proljeće prošle godine, kao i od kraja studenog, Neven se posvetio kuhanju svojim ukućanima.

- Volim kuhati kod kuće.

Zbog trenutnih životnih okolnosti živim malo kod roditelja, a malo kod djevojke pa se mama zna ljutiti jer kuham strastveno i zamažem joj kuhinju. Inače sam još od malih nogu spontano pekao kruh s bakom, žicao recepte za klipiće, kolače i slično. To još i danas radim skupljajući stare recepte jos od prabake, koje moja baka čuva u svojoj bilježnici. Dijelom su me zainteresirale i brojne kulinarske knjige koje konstantno kupujem posljednjih godina, kaže.

Neven je dva mjeseca radio u jednoj zagrebačkoj pizzeriji jer je htio barem malo naučiti posao pizzaiola.

Zato i doma voli ispeći pizzu u maloj krušnoj peći koju je zazidao njegov djed. Inače,

ne baš tipično za Međimurce, Neven obožava morske plodove, posebno škampe.

- Slab sam na umake svih vrsta, njih bih svakodnevno kuhao. U posljednje vrijeme kako sam doma, dosta radim i slatko. Posebno volim orašaste plodove, starinske kolače naših prabaka i baka i kvalitetne mousse torte.

Neven smatra kako je gastronomija jedan od važnijih dijelova turizma, ne samo u Međimurju već i u cijeloj Hrvatskoj. Ljudi su uvijek morali i uvijek će morati jesti, a tada je bitno da je to ukusno, domaće i reprezentativno.

- Što se tiče nekih budućih planova, možda ne u neko skoro vrijeme, ali jednom bih svakako volio otvoriti vlastiti mali restoran do nekih 30-ak sjedećih mjesta. To će biti u gornjem Međimurju ili na moru.

Njemačka uvodi novo zanimanje - integracijski savjetnik

P

rošlo je zlatno razdoblje Europe bez granica. Čvrste korijenje primio je slobodni protok robe i kapitala, nove drugačije granice su podijelile ljude.

Bilo je dovoljno da virus uđe u Europu da ona prestane funkcionirati kao zajednica ljudi. Munjevitom brzinom zemlje su se zatvorile premda virus ne poznaje administrativne granice. Svatko se unutar svojih granica borio s krizom kako je znao i umio.

Ni traga zajedničkoj politici

ili brizi za oboljele. Pa čak i zajedničko naručivanje cjepiva je doživjelo fijasko. Štoviše, i ono što je europska administracija predbilježila pokupovale su druge domišljatije zemlje dok se EU dogovarala. Naši političari sada zbunjeno uvjeravaju građane u nekakve rokove cijepljenja u koje ni sami nisu sigurni da su održivi.

Budući da je praksa u godinu dana pokazala da ni “zaključavanje” ne daje rezultate, virus se svejedno

neumoljivo širi, sve nade uprte su u cjepiva kojih nema dosta za sve. A ako ekonomije ovise i o mobilnosti građana, uvode se kovid putovnice. Tko je cijepljen, imat će slobodu kretanja, a tko nema, neće je imati.

Sad tek nastat će jagma za cjepivo jer će se u prve redove izgurati poslovno uvjetovano cijepljenje. Toliko o jednakosti i šansama za sve. No, ni to nije sve.

Nakon što virus popusti obruč nastat će utrka za

gospodarsku moć. Njemačka ni u krizi nije spavala. Oni su izradili plan uvoza radne snage, ali s novim pravilima.

Pripremu za uvoz počet će već u matičnim zemljama useljenika, gdje će najprije probrati deficitaranu i kvalificiranu radnu snagu za jačanje svog gospodarstva.

Kad dođu u Njemačku integrirat će ih integracijski savjetnici. Odustali su od koncepta “geta za zemljake”. Shvatili su opasnost od takvih zajednica koje nisu

integrirane u njihovu kulturu i društvo. Uzeli su u obzir da bi takve zajednice koje su sve veće i demografski brojnije mogle prevagnuti u odnosu na domicilno stanovništvo i njihovu kulturu. Angela Merkel je shvatila da je uspješna integracija način da ojača njemačku ekonomiju čineći svoju zemlju privlačnijom za život i useljavanje. Da bi useljenike prilagodili svojoj kulturi, osmislili su novo zanimanje - integracijske savjetnike.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

12. ožujka 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gospodarstvo

7

MATIJA ŽVORC, nadareni kuhar iz Turčišća, tri tjedna kuha na Tenerifima

Kuhanju me privukla sreća ljudi nakon jela Iako je u međuvremenu završio Srednju školu Prelog, u kojoj se školovao za kuhara, prihvatio je ponudu da zaostalu međunarodnu učeničku praksu odradi na Kanarskim otocima Piše: Lea Novaković

Matija Žvorc iz Turčišća 18-godišnji je kuhar s velikim potencijalom. To je prepoznala i Srednja škola Prelog koja osim prakse u školi nudi i priliku za inozemnu praksu, stoga je Matija u sklopu projekta ERASMUS+ postao jedan od 16 učenika koji su zadovoljili sve potrebne uvjete i dobili priliku za inozemnu praksu na Kanarskim otocima, odnosno otoku Tenerife.

- Srednju školu završio sam prošle godine i već je tada trebala ići jedna grupa u Španjolsku, a druga u Francusku, no zbog pandemije je sve bilo otkazano.

Sada su nam se povratno javili i ponudili da zasluženu praksu odradimo sad ako želimo, bez obzira što smo školu već završili. Volim upoznavati druge kulture i kuhinje, pa sam bez razmišljanja prihvatio ponudu.

Na otoku Tenerife tri tjedna ću kuhati u restoranu Edelweiss. Govorni jezici su španjolski i engleski, pa komunikacija nije problem jer znam engleski, kaže Matija.

Već je pri upisu u srednju školu znao da želi biti kuhar, a prve korake u kuhinji naučio je od bake Milke. Praksu u školi imao je sve tri godine školovanja, svaki tjedan po 8 sati, a tu je bila i ljetna praksa.

ŽENE poduzetnice Međimurja održale osnivačku skupštinu

- Kuhanju me privuklo zadovoljstvo i sreća koju ljudi osjećaju nakon jela, a budući da sam osoba koja voli vidjeti druge kada su sretni i usrećiti ih, to je bio ključan razlog. U 5. razredu osnovne škole za razonodu sam znao peći kolače ili palačinke. Danas najviše volim pripremati slana jela, a najkompliciranija namirnica za obradu i pripremu je riba. Važno je, naravno, hranu znati i dobro začiniti da ne bude preslana, a opet ne smije biti ni bezukusna, prisjetio se početaka Matija Žvorc.

Janja Varga izabrana za predsjednicu

Najveća želja je vlastiti restoran

U 2. razredu srednje škole mjesec dana kuhao je u Grill Baru Lanterna u Malom Lošinju, a nakon toga najboljima su ponuđene stipendije. Među najboljima je bio i on te je po završetku srednje škole otišao u Mali Lošinj raditi.

- Tamo sam pripremao jela s roštilja, jednostavne priloge, salate i deserte.

Gosti znaju biti zahtjevni.

Raditi s ljudima je, kao što svi znamo, najteže, ali ja to volim raditi i uvijek sam otvoren za komunikaciju, kaže naš sugovornik.

- Kada kuham u restoranu, gdje su određeni normativi za određena jela, držim se recepta, a u

Predsjednica Janja Varga i dopredsjednica Vesna Baranašić Horvat

Mladi kuhar Matija Žvorc voli upoznavati druge kulture pa je s veseljem prihvatio odlazak na otok Tenerife

slobodno vrijeme, kod kuće, volim improvizirati. Osobno preferiram indijsku kuhinju s puno raznih začina.

Naravno, nepce je od malih nogu najviše naviknuto na našu domaću kuhinju i to je

nešto što nikad ne bih mijenjao, ponosno ističe mladi kuhar.Kuharski uzor mu je Branko Ognjenović, a kao i svakom kuharu i Matiji je san jednog dana otvoriti vlastiti restoran.

Okupljene u Facebook grupi Žene poduzetnice Međimurja, osnovanoj u ožujku 2020. godine, u razdoblju karantene uslijed pandemije koronavirusa, međimurske žene poduzetnice odlučile su se na korak dalje i krenule u osnivanje udruge.

Na Dan žena održana je osnivačka skupština sa sjedištem u Čakovcu.

Skupštini je prisustvovalo dvadesetak žena iz cijelog Međimurja.

Za predsjednicu udruge izabrana je Janja Varga, dopredsjednicu Vesna Baranašić Horvat, a tajnicu Anja Švoger.

Cilj udruge je promoviranje ženskog poduzetništva i međusobno pomaganje za što bolji uspjeh u poduzetništvu s naglaskom na usavršavanju, redovitom informiranju i povezivanju. U konačnici bitna je i poslovna suradnja među članicama, a kroz sajmove i konferencije Udruga će promovirati svoje članice i razvijati poduzetničku kulturu.

Logo nove udruge

Na samoj skupštini izabran je i logo Udruge koji u sebi sadrži dva segmenta: stablo u obliku ženske siluete koje predstavlja žene poduzetnice kao nešto stabilno i sa čvrstim korijenima te cvijet lotus kao simbol vječnog preporoda (cvat) jer se žene poduzetnice kroz svoj posao i izazove koje uspješno savladavaju uvijek nanovo preporode (procvatu) i time postaju sve jače i sposobnije.

Budući da Facebook grupa trenutno broji više od 400 članica, a na popisu zainteresiranih žena za učlanjenje u Udrugu se nalazi oko stotinu poduzetnica, za očekivati je da će Udruga u budućnosti značajno utjecati na položaj međimurskih poduzetnica u društvu. (dv)

8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SMRT na cesti između Trnovca i Gornjeg Hrašćana

12. ožujka 2021.

Terezija Oršuš poginula u naletu svog mladog sumještanina

Terezija, majka devetero djece, pred tri je godine ostala udovica, dok joj najmlađe dijete ima 18 godina. Sin Srećko opisao ju je kao dobru osobu Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Ovo raskrižje u Maloj Subotici po prometnim nesrećama je na neslavnom glasu

MALA SUBOTICA

Unatoč semaforima sudar dvaju auta 8. ožujka 2021. godine nešto prije 6 sati u Maloj Subotici, na semaforiziranom raskrižju dogodila se prometna nesreća u kojoj su ozlijeđene dvije vozačice osobnih automobila.

Upravljajući Volkswagen Passatom čakovečkih registarskih oznaka kolnikom Glavne ulice 43-godišnja vozačica nailaskom na raskrižje s ulicama Braće Radić i Alojzija Stepinca, gdje se prometom upravlja uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semaforima), nije zaustavila svoje vozilo kada je za njezin smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo. Zadržavajući smjer kretanja, usprkos upaljenom crvenom svjetlu, ušla je u raskrižje zbog čega je u bočni dio njezina automobila udario Ford Focus čakovečkih registarskih oznaka, kojim je upravljala 65-godišnja vozačica. Vozačica Forda kretala se kolnikom Ulice braće Radić prema kolniku Ulice Alojzija Stepinca te je

ušla u raskrižje u trenutku kada je za njezin smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svjetlo. Nakon sudara VW Passat je u nastavku kretanja prednjim dijelom udario u metalni stup semafora.

Vozilom hitne medicinske pomoći 65-godišnja vozačica Ford Focusa prevezena je u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje joj je pružena liječnička pomoć te je utvrđeno da je lakše ozlijeđena.

Ujedno, 43-godišnjoj vozačici VW Passata pružena je liječnička pomoć na mjestu događaja te je utvrđeno da je u nesreći lakše ozlijeđena.

Zbog nezaustavljanja vozila na znak crvenog svjetla na semaforiziranom raskrižju i pritom izazivanja prometne nesreće 43-godišnja vozačica VW Passata sankcionirat će se izricanjem novčane kazne u ukupnom iznosu od 5.000 kuna, uz zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od jednog mjeseca. (dv)

POŽAR u Gospodarskoj zoni Prelog

Zapalio se u pogonu filter unutar stroja Rano jutros, 11. ožujka nešto prije 3 sata u Prelogu, u privatnom poduzeću u Gospodarskoj zoni sjever, Ulici Hrupine, u pogonu za proizvodnju zapalio se filter za prašinu smješten unutar stroja. Požar su ugasili pripadnici JVP-a Čakovec i DVD-a Prelog. Visina nastale materijalne štete utvrdit će se naknadno. Na mjestu

događaja uz stručnu pomoć inspektora za zaštitu od požara obavljen je očevid kojom prilikom je kao uzrok požara isključena poduzeta ljudska radnja, dok je utvrđeno da je do požara došlo zbog zapaljenja metalne prašine u filteru čistača žice. O požaru će se izvijestiti nadležno državno odvjetništvo. (dv)

SUSJED spriječio požar kuće u Dunjkovcu

Zapalila se ugradbena ploča u kuhinji Oko 23:30 sati u Dunjkovcu, Ulici dr. Ljudevita Gaja, u obiteljskoj kući, vlasništvo 37-godišnjakinje, došlo je do požara. U prostoriji kuhinje zapalila se ugradbena ploča te je izgorjela električna instalacija

ploče, a djelomično je nagorjela ugradbena pećnica.

Požar je ugasio susjed, koji je pravovremeno reagirao i spriječio daljnje širenje požara. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. (dv)

Na državnoj cesti D-208 koja vodi iz Trnovca prema Gornjem Hrašćanu, u općini Nedelišće, na biciklu je smrtno stradala 61-godišnja Terezija Oršuš. Kako je na mjestu nesreće ispričao njezin sin Srećko, Terezija se tog kobnog jutra uputila biciklom u Čakovec u Centar za socijalnu skrb. Tamo nikad nije stigla jer je na nju teretnim vozilom naletio 20-godišnji sumještanin iz Paraga.

- 11. ožujka u 6:55 sati na državnoj cesti D-208 između Trnovca i Gornjeg Hrašćana vozač teretnog automobila, muška osoba 2001. godište, udario je vozačicu bicikla koja je na mjestu prometne nesreće smrtno stradala. Cesta je zatvorena za promet u 7:05 sati zbog očevida, poručili su iz PU međimurske.

Terezija, majka devetero djece, pred tri je godine ostala udovica, dok joj najmlađe dijete ima 18 godina. Sin Srećko opisao ju je kao dobru osobu.

Kako je potvrdio glasnogovornik međimurske policije Radovan Gačal, do nesreće je došlo zbog nepropisnog

DONJA DUBRAVA

Neutješan Srećko Oršuš u nesreći je izgubio majku

Zbog nepropisnog pretjecanja prednjim desnim dijelom vozila mladi vozač udario je biciklisticu pretjecanja. Mladi vozač nije bio pod utjecajem alkohola prilikom vožnje, no prilikom očevida je utvrđeno da je manje teretno vozilo bilo tehnički neispravno. Tijekom daljnjeg očevida ulogu u nesreći će zasigurno igrati i neiskustvo vozača, koji je tek nedavno dobio vozačku dozvolu.

Kako je nadalje utvrdila policija, upravljajući kolnikom državne ceste, 20-godišnji

vozač započeo je pretjecanje bicikla, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu. Ujedno, vozač pritom nije vodio računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Uslijed opisane situacije prednjim dijelom vozila udario je u stražnji kotač bicikla, kojim je u istom smjeru upravljala biciklistica.

Uslijed siline udara došlo je do podizanja biciklistice na prednje vjetrobransko staklo, a potom i do odbacivanja izvan kolnika na travnatu površinu. Tijelo preminule biciklistice prevezeno je na Odjel patologije Županijske bolnice Čakovec zbog obavljanja obdukcije. Protiv vozača podnijet će se kaznena prijava zbog izazivanja nesreće u cestovnom prometu.

18-godišnjak s pet u autu prevrnuo se na krov Ozljede maloljetne putnice policija za sad još nije objavila, ali nije bila životno ugrožena U nedjelju, 7. ožujka 2021. godine oko 7:30 sati u Donjoj Dubravi, Ulici Mihovila Pavleka Miškine, dogodila se prometna nesreća u kojoj je ozlijeđena maloljetna putnica iz osobnog automobila.

Upravljajući Renault Meganom, čakovečkih registarskih oznaka, pod utjecajem alkohola od 1,28 promila, 18-godišnji „mladi vozač“ brzinu kretanja nije prilagodio osobinama ceste zbog čega je prilikom izlaska iz zavoja sišao vozilom izvan kolnika, gdje je bočnim dijelom udario u betonske stupove. Nakon udara u stupove Megan se prevrnuo na krov.

ČAKOVEC

U automobilu, osim vozača, nalazilo se još pet putnika.

U nesreći je ozlijeđena maloljetna putnica te je vozilom hitne medicinske pomoći prevezena u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje će se zadobivene ozljede naknadno okvalificirati. Ostalo troje maloljetnih i 19-godišnji putnik iz Megana na sreću nisu ozlijeđeni.

Nakon utvrđivanja težine zadobivenih ozljeda maloljetne sudionice nesreće kvalificirat će se i događaj u smislu prekršajne ili kaznene odgovornosti 18-godišnjeg vozača za skrivljenu prometnu nesreću, izvijestila je međimurska policija. (dv)

Nakon udarca u betonske stupove Megan se prevrnuo na krov

Uhićeni maloljetnici koji su nasrnuli i opljačkali mladića 8. ožujka 2021. godine u kasnim večernjim satima u prostorije Policijske postaje Čakovec pristupio je maloljetnik u pratnji roditelja te prijavio razbojništvo počinjeno na njegovu štetu.

Iz zaprimljene prijave proizlazi kako su oštećenom maloljetniku u ponedjeljak,

8. ožujka oko 20:40 sati u Čakovcu, Zrinsko-frankopanskoj ulici, prišla dvojica mlađih muškarca te su ga pritom zatražili cigarete i novac. Nakon što im je odbio dati novac jedan od napadača fizički je nasrnuo na oštećenog te mu pritom zaprijetio da će ga ozlijedi-

ti ako mu ne preda novac.

Odmah potom napadač je počeo pretraživati džepove jakne i hlača oštećenika te mu pritom oduzeo stotinjak kuna. Napadači su potom međusobno podijelili novac te napustili mjesto događaja.

U opisanom događaju oštećeni maloljetnik nije ozlijeđen.

Brzom reakcijom policijskih službenika Policijske postaje Čakovec na području grada Čakovca pronađena su dvojica maloljetnika, koji su prema opisu odgovarali počiniteljima razbojništva te su privedeni u policijsku postaju, a potom i uhićeni. (dv)

12. ožujka 2021.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Može li Europa postati supersila?

J

750 metara zaštitne ograde postavljeno je u Selnici

U Črečanu Neva Bašek i Josip Ceilinger

ODLIČAN ODAZIV: Vodozemce spašava stotinjak volontera

Tri generacije štite žabe! Čak 500 metara iznosi dužina "zebre za žabe", ove godine prvi put postavljene uz prometnicu kod retencije Križopotje Piše: Roberta Radović

Vrijedni sudionici volonterske akcije uz pomoć djelatnika Javne ustanove Međimurska priroda postavili su ukupno 1750 metara zaštitne ograde na crnim točkama najvećeg stradavanja vodozemaca u Međimurju.

Na relaciji prometnice Črečan - Macinec zaštitna ograda dužine je 500 metara, u Selni-

ci 750 metara te uz retenciju Križopotje, za koju su sredstva za postavljanje "zebre za žabe" osigurana unutar projekta Riverside, ukupno 500 metara.

Volonterska akcija spašavanja vodozemaca od stradavanja na prometnicama "pod kapom" i u organizaciji Međimurske prirode provodi se od 2013. godine, a ove je godine zabilježen osobito odličan odaziv broja volontera.

Učenice Srednje škole Čakovec na akciji u Križopotju

Volonterska akcija ne završava postavljanjem zaštitnih ograda. Naprotiv, tek nakon toga slijedi sve do kraja ožujka svakodnevno obilaženje lokacija u Črečanu, Selnici i Križopotju, ručno prenošenje vodozemaca preko prometnica do najbliže vodene površine, odnosno njihovih prirodnih mrijestilišta i bilježenje zatečenog stanja uz prepoznavanje vrsta. Sara Janković, stručna suradnica za opće poslove zaštite prirode, koordinirala je ovogodišnju akciju i sa zadovoljstvom istaknula uključenje brojnih volontera: - Već prvog dana akcije na postavljanju zaštitne ograde imali smo šezdesetak volontera. Svi su na poklon dobili reflektirajuće prsluke s logotipom Međimurske prirode.

Posebno ističem odaziv učenika osnovnih škola Selnica i Macinec, Gimnazije Josipa Slavenskog i Srednje škole Čakovec, Srednje škole Prelog, članove KUD-a Selnica te predstavnike općina na čijem se području akcije održava-

Volonter Ivan Majdandžić ju, a to su Nedelišće, Selnica i Gornji Mihaljevec. U Črečanu nam se na akciju svake godine odazivaju i članovi Ekološke udruge Platana Nedelišće. Sve do kraja ožujka u prenošenju žaba i drugih vodozemaca preko prometnica sudjelovat će i ostali prijavljeni volonteri, pa će u akciji biti uključeno stotinjak volontera. Raduje nas što se za žabe brinu sve tri generacije, od onih najmlađih, učenika, preko radno-aktivnih osoba pa sve do umirovljenika. Priroda, biljni i životinjski svijet ipak žive u srcima svih generacija. Po završetku akcije bit će poznat i broj žaba i drugih vrsta koje su spašene.

Ova objava je realizirana uz financijsku pomoć Europske unije. Sadržaj objave je isključiva odgovornost Međimurske prirode Javne ustanove za zaštitu prirode i ni pod kojim uvjetima ne odražava stav Europske unije i/ili Upravljačkog tijela.

oš prije desetak godina znalo se da će u ovom stoljeću najvažnije pitanje biti sigurnost ne samo zbog ratnih sukoba već i zbog bolesti izazvane virusima i otpornih bakterijama. Dogovor između Nijemaca i Francuza postignut ovih dana je da će Nijemci proizvoditi nove tenkove, a Francuzi novu generaciju zrakoplova.

Očekuje se i da hrvatska vojna industrija razvija svoj proizvodni potencijal, barem se tako nadaju proizvođači opreme i oružja.

Već više godina govori se i o zajedničkim europskim snagama za brze intervencije, čini se da se i to polako kreće naprijed. Ipak, Europa niti izdaleka nema potencijal da postane supersila kad je riječ o naoružanju. Kišobran zvan NATO tu je radi potencijalne ugroze s istoka, ali i radi unutarnjih opasnosti. U dvadesetom stoljeću izazvana su dva svjetska rata s golemim žrtvama.

Svaka supersila mora svojim građanima garantirati sigurnost slobode i zdravlja, inače nije supersila. To se najbolje pokazuje danas, cjepiva protiv virusa imaju Amerikanci, Rusi i Kinezi te mnogo manje Europljani. Stoga i nije nimalo čudno što je u Europi cijepljeno tri puta manje ljudi nego u Americi zbog nedostatka cjepiva.

Igre oko cjepiva i ugovora koji se ne poštuju imaju zapravo jedan cilj: oslabiti Europsku uniju.

Ono što je pri tome pomalo smiješno je što se EU i sama oslabljuje svojim birokratskim odlukama i čekanjem. Brojke su neumitne. Prema izračunima, direktne štete zbog virusa stajat će

EU oko sto milijardi eura, a indirektne preko 700 milijardi eura, što je svota koju je teško i zamisliti.

Ne zna se koliko će stajati poluraspad sustava zbog nedostatka cjepiva i kakve će to psihološke i druge štete donijeti u budućnosti.

Paradoksalno, Europska unija ipak ima šanse postati velesilom. Sam po sebi paradoks je nešto što se protivi razumu, a to se upravo događa u EU, svi vide sve posljedice loših odluka, ne samo kad je riječ o virusu. Kad je tako, jasno se vidi i izlaz iz paradoksalne situacije. Sad se pokušava nešto učiniti novom zajedničkom zdravstvenom politikom, no to nije dovoljno.

Da bi postala velesilom, Europa ne mora proizvoditi najmodernije oružje na svijetu, dovoljno je da prati trendove u naoružanju i samo u nečemu bude najbolja jer je tu i NATO odnosno Amerika.

No, ono što svakako mora učiniti je brzo naučiti proizvoditi cjepiva i lijekove za čuvanje zdravlja svojih građana jer bez toga nikad neće biti supersila. U ovom trenutku može samo čekati, ne može pomoći ni sebi ni drugima. Drugim riječima, vođe Europske unije zaboravili su onu narodnu da je zdravlje naroda najvažnije.

Moderna elektronička komunikacija s korisnicima vodnih usluga Međimurskih voda d.o.o. e-Građani Stanovanje i okoliš (3) Vodne usluge Međimurskih voda Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra - ZIS OSS Komunalne usluge i naknade Koristite elektroničku uslugu.

Prijavom u sustav e-Građani omogućen je pristup portalu na kojem građani mogu za svoja potrošna mjesta imati uvid u pregled zaduženja i uplata, pregled upisanih stanja vodomjera, te ispis računa za razdoblje do godinu dana unatrag. Ujedno možete od Međimurskih voda d.o.o. zatražiti ukidanje slanja papirnatih računa.

Elektroničkom uslugom unapređujemo odnos s potrošačima!

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

9

10

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KAKO JE NESRETNA SUDBINA spojila Međimurca Tomasa Rebernika iz Brezja i Zagorca Daniela Plašća iz Zlatara

12. ožujka 2021.

Zajedničku bol stradanja pretvorili u neraskidivo p Upoznali su se pred šest godina na intenzivnoj njezi u Draškovićevoj bolnici, a nakon toga su se nastavili družiti na rehabilitaciji u Varaždinskim Toplicama Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

T

omasa Rebernika (36) iz Brezja i Daniela Plašća (21) iz Zlatara veže zaista posebno prijateljstvo. Iako ih je spojila velika nesreća, danas nakon šest godina mogu reći da imaju neraskidivo prijateljstvo. Upoznali su se 2015. godine na intenzivnoj njezi u Draškovićevoj bolnici, a nakon toga su se nastavili družiti na rehabilitaciji u Varaždinskim Toplicama.

Upoznali se na intenzivnoj njezi Obojica su u ljeto 2015. godine doživjeli tragediju koja im je svakome ponaosob obilježila život. Tomas je stradao na motoru u Prelogu pokraj hotela Panorame 6. rujna. Postojalo je tek 2 posto šanse da će ikad samostalno ustati na noge. Daniel je stradao 31. kolovoza 2015. godine, dok je imao samo 16 godina na motoru u rodnom Zlataru.

- Bili smo u istoj sobi na intenzivnoj njezi u Draškovićevoj bolnici u Zagrebu.

Na rehabilitaciji smo bili u Varaždinskim Toplicama, Tomas je otišao kući za

Božić, a ja sam ostao do ožujka 2016. godine.

Više sam stradao od Tomasa te sam paraplegičar, a Tomas je pokretni paraplegičar. To je bila velika promjena u našim životima, fizička i emotivna.

U to sam vrijeme bio srednjoškolac, prisjetio se teških trenutaka nakon nesreće 21-godišnji paraplegičar Daniel.

Tomas i Daniel veliki su prijatelji već šest godina.

Uskoro će se i pokumiti.

Daniel će postati krsni kum malenoj Riti, Tomasovoj i Nikolininoj kćeri, koja je na svijet došla pred malo više od mjesec dana. Daniela, Tomasa, njegovu djevojku Nikolinu, kćer Ritu i roditelje Stanka i Ivanku posjetili smo na obiteljskom poljoprivrednom imanju u Brezju. Tomas vodi tvrtku Braća Rebernik koja se bavi šumarskim, komunalnim i poljoprivrednim poslovima.

Daniel pomaže malčirati na traktoru Tomas i Daniel pravi su borci, svaki na svoj način.

Tomasa prijatelji i obitelj opisuju kao najustrajniju osobu koju poznaju. Uz to i dalje neumorno radi na

Tomas je osmislio način pomoću kojeg Daniel može samostalno malčirati na traktoru

traktoru, a u svoj posao je uveo i prijatelja Daniela.

Osmislili su posebnu tehniku kako Daniela “staviti”

na traktor. Na svoje smo oči vidjeli “mehanizam” kojim Daniel samostalno može malčirati i pomagati

Daniel pomoću specijaliziranog odijela ustao na noge Trenutak ispunjen emocijama Danielu se dogodio krajem lipnja 2018. kad je pomoću vlastitog robotskog odijela, kao u filmu, ponovno stao na svoje noge u Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice. S robotskim odijelom Daniel može ponovno sam sjesti, ustati, prošetati te gledati čovjeka oči u oči. Za ovog sjajnog i nevjerojatno upornog mladića, koji je paraplegičar postao s tek 16 godina, odi-

jelo daje nadu u bolje sutra.

Robotsko odijelo ReWalk koristi se diljem svijeta, dok ih u rehabilitacijskim ustanovama koriste na tisuće pacijenata. ReWalk je nosivi robotski egzoskelet koji omogućuje pokretanje kuka i koljena kako bi ljudi s ozljedom kralježnične moždine mogli uspravno stajati i hodati. Također im egzoskelet omogućuje penjanje i spuštanje stepenicama. Baterije koje se

nalaze u robotskom odijelu traju osam sati. Takvo je odijelo namijenjeno za osobe koje imaju povrijeđenu leđnu moždinu te su ostali paraplegičari. Prema tome, ono se koristi u rehabilitacijske svrhe i za dnevne potrebe. Nakon što je Daniel sa svojim timom u Krapinskim Toplicama utrenirao kako se odijelo koristi, danas ga samostalno koristi kod kuće. (dv)

Daniel uz pomoć svojeg robotskog odijela može samostalno hodati

Tomasu u poslu. Uz pomoć ručne dizalice Tomas digne Daniela do visine vrata traktora, nakon čega se Daniel samostalno rukama “preseli” u kabinu traktora.

Pomoću ručnih komandi te automatika Daniel može sam upravljati ovom grdosijom od traktora koji su kupili pomoću poticaja.

- Nekoliko puta je probao samostalno malčirati.

Sad će raditi pripremu za sjetvu. Meni puno pomogne pa makar je to i pet puta na godinu, rekao je Tomas za svojeg prijatelja.

Tomasovi roditelji, Stanko i Ivanka, i nakon šest godina teško razgovaraju o velikoj nesreći koja je snašla njihovog sina. Tomasov otac Stanko prisjetio se kako je uvijek bio protiv motora jer mu je susjed iz mladosti smrtno stradao upravo na njemu. No,

Tomasova želja i upornost bila je veća.

- Bilo je užasno. Tomas je naš najmlađi sin. Imao je samo 2 posto šanse da ustane na noge. Došla sam u bolnicu, on je spavao. Dok sam ga tamo vidjela, to je nešto što se teško može riječima opisati. Nije se micao, samo je micao palac.

To je značilo da ima oštećenu kralježnicu. Nakon što su popustile injekcije protiv bolova, drugi dan je počelo grozno razdoblje. Tamo smo upoznali i Daniela, njegove roditelje s kojima smo odmah kliknuli. Jednostavno nas je snašla ista sudbina, ali od te velike tragedije nastalo je neraskidivo prijateljstvo, vrlo emotivno su ispričali Tomasovi roditelji.

- Oduvijek sam se bojala motora. Uvijek smo se protivili što Tomas voli

12. ožujka 2021.

Život u Međimurju 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

a na motoru prijateljstvo motore, ali jednostavno se nismo mogli s time boriti.

Tako je to bilo. Sudbina je to odredila, rekla je majka Ivanka.

Tomasa čvrsti karakter osovio na noge Tomas je, kažu, čvrstog karaktera te nevjerojatno pozitivnog duha. To ga je najvjerojatnije i osovilo na noge. Prve doktorske prognoze nisu bile previše optimistične. No, čak i danas, nakon šest godina od nesreće, Tomas osjeća posljedice nesreće. Bolovi u nogama često se javljaju navečer, pogotovo nakon napornog radnog dana.

No, Tomasu se život ipak posložio. Danas normalno radi, pronašao je djevojku s kojom je pred mjesec dana dobio i kćer.

- Bilo je teško na početku, ali brzo sam se vratio na posao. Brat me držao za leđa kad sam rušio prvo stablo jer nisam imao ravnotežu. Bio sam jako sretan što sam se vratio poslu, već u zimi nakon nesreće. To mi je bio već dobar znak da ću se moći vratiti poslu.

Prvo sam vozio kombi, a kasnije sam radio u firmi.

Radimo za gradove, općine, zapravo sve što ima veze sa čišćenjem, malčiranjem i rušenjem, ističe Tomas.

Dnevno napravi od 15 do 25 tisuća koraka Sigurno bi trebao i više odmarati, ali kaže da nema baš previše vremena zbog posla. Trenutno je sam u firmi pa tako dnevno napravi 15 do 25 tisuća koraka.

- Noge me svakodnevno bole. Ipak mi je slomljen živčani sustav. Naravno, s godinama sam razvio mehanizme koji mi pomažu.

Barem jednom godišnje idem na fizikalnu terapiju, ali najviše mi pomaže plivanje.

Tomas iza sebe ima jednu veliku operaciju za koju je zaslužan vrsni kirurg Vide Bilić koji se bavi

bolestima kralježnice. Bila je velika sreća što je ustao iz kolica i što danas može samostalno hodati. Jako je na tome zahvalan. Dobio je malu šansu od koje je napravio čudo.

- Bio je veliki šok kad su mi rekli da postoji velika šansa da nikad više neću hodati. Na štake sam stao nakon dva mjeseca od nesreće. To možda zvuči kao da je bilo brzo, ali vjerujte, bilo je jako teško i uložio sam puno truda da se to dogodi. Često sam gubio ravnotežu, a da ne govorim o bolovima. U noći sam znao napraviti dva koraka i to je bio napredak, prisjeća se Tomas. Kaže da su ga spasili prijatelji i posao.

To mu je davalo snage za dalje. Zanimljivo je to da Tomasa nesreća na motoru nije zastrašila.

Većini vjerojatno više ne bi palo na pamet ponovno nakon nesreće sjesti na motor, ali ne i Tomasu.

Pomoću ručnih komandi te automatika Daniel može samostalno upravljati grdosijom od traktora i malčirati - Vozio sam isti motor još dvije i pol godine nakon nesreće. Motor nije stradao, nego ja. No, vožnja mi je psihički puno pomogla. Čak sam vozio i više nego prije. No, onda je došao dan kad sam ga konačno prodao, kaže.

Tomasa i Daniela spojila je i povezala bol, ali i želja za povratkom u život. Trud, ustrajnost i volja igrala je glavnu ulogu u životima ovih mladića.

Daniel će uskoro postati krsni kum malenoj Riti, Tomasovoj i Nikolininoj kćeri

PROSTOR BIVŠE VOJARNE u Čakovcu dobiva i novi park koji će još više revitalizirati cijeli taj kompleks

Uredit će se pješačke staze, saditi zelenilo, biljke i cvijeće Prostor bivše vojarne u Čakovcu primjer je dobre prakse revitalizacije nekadašnjih vojarni u kvalitetan ekosustav javnih i obrazovnih institucija, poduzeća i udruga usmjerenih k razvoju gospodarstva. Ulaganjem Međimurske županije i europskim sredstvima prostor bivše vojarne razvija se u Centar znanja Međimurske županije unutar kojeg djeluju Tehnološkoinovacijski centar s trima poslovnim inkubatorima, Međimursko veleučilište u Čakovcu sa studentskim domom i restoranom, Međimurska energetska agencija, Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA, Turistička zajednica Međimurske županije i Razvojno-edukacijski centar za Metalsku jezgru.

- Na prostoru Centra znanja Međimurske županije dnevno migrira gotovo tisuću ljudi, stoga je važno da osim revitalizacije zgrada, novih poduzeća i sadržaja koji se razvijaju na ovom prostoru ulažemo u očuvanje prirode i stvaramo prostor ugodan za korištenje, istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec na predstavljanju projekta revitalizacije parka na prostoru bivše vojarne.

Zahvaljujući projektu, izvršit će se revitalizacija parka u Centru znanja uvažavajući povijesne,

prostorne i ambijentalne karakteristike. Uredit će se nove pješačke staze, zasaditi novo zelenilo i cvijeće. Prostor će se opremiti urbanom opremom, postavit će se pametne klupe i nova javna rasvjeta vodeći pritom računa o sinergiji s biljnim i životinjskim svijetom na tom području. Aktivnosti projekta, koji provodi Međimurska županija, predstavila je koordinatorica projekta Valentina Biševac naglasivši da će se infrastruktura prilagoditi u svrhu očuvanja prirodnih staništa različitih biljnih i životinjskih vrsta.

Revitalizacija parka jedan je od 15 projekata koji su Međimurskoj županiji odobreni kroz program prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. INTERREG. U izradu projektno-tehničke dokumentacije uložit će se 150.000 kuna, a ukupna vrijednost radova je oko 2.700.000 kuna, od čega će Međimurska županija izdvojiti 500.000 kuna. Da Međimurska županija drži titulu zelene županije i teži stvaranju boljih uvjeta rada na prostoru Centra znanja Međimurske županije, kazala je pročelnica UO za zdravstvo i socijalnu skrb Sonja Tošić-Grlač.

Osim infrastrukturnih radova i uređenja okoliša, formirat će se nova staništa za ptice, kukce, male životinje, biljke i drveće, čime se želi podići svi-

jest građana o važnosti bioraznolikosti, za što će biti zadužena Javna ustanova za zaštitu prirode Međimurska priroda. Sara Srša, stručna suradnica Međimurske prirode na projektu, pojasnila je da će jedna od osnovnih aktivnosti projekta biti izrada publikacije na temu šumskih ekosustava u urbanim sredinama, a bioraznolikost Međimurja nastojat će se povećati brojnim aktivnostima poput radionica, konferencija, izradom stručnih studija, nabavkom suvremene opreme za promatranje ptica te postavljanjem kućica i nastamba za divlje životinje.

- Prostor bivše vojarne nalazi se u centru Čakovca, stoga ne samo da u procesu pretvaranja ovog prostora u istinski Centar znanja vodimo računa o povezivanju gospodarstva i obrazovanja, stvaranju poduzetničkih potpornih, obrazovnih i znanstveno-istraživačkih institucija već se brinemo i o prirodi, prirodnim vrijednostima i želimo da vizura ovog prostora bude primjer. Ulaganje u Centar znanja se nastavlja, a uskoro slijedi otvorenje Centra održivog razvoja, zaključio je župan Posavec dodavši da je ovaj projekt ocijenjen kao najkvalitetniji projekt prijavljen na program prekogranične suradnje u segmentu zaštite okoliša i ekologije.

12

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEC

12. ožujka 2021.

Stop vandalima koji uništavaju javnu imovinu Iz Grada Čakovca stigao je apel građanima u kojem se mole da ne uništavaju javnu infrastrukturu.

- Unazad nekoliko tjedana primijećena su brojna oštećenja javne infrastrukture. Pretprošlog vikenda tako je oštećen stup javne rasvjete u središtu grada i to tako da je nasilno otvoren poklopac, uništen sklop te iščupane žice. O svemu je obaviještena policija koja traži počinitelja. Protekle pak je subote nekome smetao rasvjetni stup u Mažuranićevoj ulici.

- Apeliramo na sve građane da ako primijete uništavanje javne infrastruk-

ture, da počinitelje prijave nadležnim službama. Riječ je o zajedničkoj imovini, plaćenoj zajedničkim proračunskim novcem koji koriste svi. Sva uništavanja javne imovine mogu se prijaviti na besplatni telefon 112 ili putem e-adrese: cakovec@ cakovec.hr. Za sve izmjene na javnim površinama, uključujući i korištenje komunalnih instalacija, izvođači radova dužni su ishoditi suglasnost nadležnih gradskih službi. Radove mogu obavljati isključivo ovlaštene stručne osobe, primjereno zaštićene te sa svim potrebnim alatima, kažu iz Grada Čakovca. (dv)

INICIJATIVA čakovečkog HNS-a

Žele jednu ulicu u čast Savke Dabčević Kučar Kao i svake godine, tako i ove, povodom Međunarodnog dana žena HNS sugrađanke daruje cvijećem. Kako nastavlja Karolina Juzbašić, članica HNS-a, uz tradicionalno darivanje jaglacima, ove su godine odlučili ukazati na sustavno ignoriranje žena koje su odigrale značajnu ulogu kroz povijest te im odati priznanje i barem na jedan dan simbolički preimenovati ulicu ili trg imenima žena koje su nas zadužile tijekom povijesti.

Iako u gradu Čakovcu imamo nekoliko ulica ime-

novanih po ženama, to još uvijek nije dovoljno te smo danas prigodno preimenovali Ulicu kralja Tomislava u Ulicu Savke Dabčević Kučar, hrvatsku političarku i ekonomisticu, predvodnicu nacionalne reformske struje tijekom Hrvatskog proljeća, jedne od osnivačica HNSa i prva predsjednica te stranke.

HNS će pokrenuti inicijativu prema Gradskom vijeću Čakovca da se jedna ulica u gradu imenuje ulicom Savke Dabčević Kučar, dodala je Karolina Juzbašić. (dv)

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC GRADONAČELNIK

Klasa: 940-01/20-01/47 Urbroj: 2109/2-01-01-21-22 Na temelju Zaključka gradonačelnika Grada Čakovca, Klasa: 940-01/20-01/47, Urbroj: 2109/2-01-0121-20 od dana 9.3.2021. godine, daje se OBAVIJEST O

JAVNOM NATJEČAJU ZA PRODAJU

građevinskog zemljišta mješovite namjene u obuhvatu Detaljnog plana uređenja područja „Brezje“ u Mihovljanu

1. Dana 19.03.2021. godine, petak s početkom u 12 sati, održat će se usmena javna dražba na zemljištu upisanom u zk.ul.br. 1970, k.o. Mihovljan, -čest.br. 1117/28, oranica površine 1007 m2 u vlasništvu Grada Čakovca, 2. Početna cijena zemljišta iznosi 31,30 EUR/m2, u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB-a na dan održavanja javne dražbe, 3. Puni tekst javnog natječaja sa svim uvjetima i kriterijima usmene javne dražbe objavljen je na službenoj internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr

gradonačelnik Stjepan Kovač

Radovi na staroj lokaciji trebali bi biti gotovi do travnja

ČAKOVEČKA TRŽNICA se za mjesec dana vraća na staru lokaciju

Prodavači ne mogu dočekati preseljenje Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Još od početka prosinca prošle godine prodavači i kupci morali su se priviknuti na privremenu čakovečku tržnicu koja se nalazi na parkiralištu Valenta Morandinija, iza gradske ljekarne.

Prodaja na „privremenoj tržnici“ organizirana je kao i ranije, dijelom putem klupa, dijelom putem kioska.

Postavljeno je osamdesetak klupa i devet kioska. Iako se često među građanima čuju pitanja zašto je čakovečka tržnica ostala i dalje na tako skučenom prostoru te kako nema adekvatnog parkirališta, pitali smo prodavače kako se oni snalaze na privremenoj lokaciji.

Jedna od njih je Marija Bobičanec iz Strahoninca koja na čakovečkom placu svoje domaće proizvode prodaje od 1997. godine.

- Jedva čekam povratak na novu tržnicu. Inače proda-

jem cvijeće, voće i povrće koje sama uzgajam. U Bukovcu imam veliku poljoprivrednu površinu na kojoj uzgajam svoje proizvode. U mirovini sam i mislim da bih teško mogla funkcionirati samo od prodaje na tržnici, ali bezveze mi je kod kuće sjediti kad sve to uzgajam i imam puno viškova, kaže prodavačica.

Marija komentira kako je dobila nezavidnu lokaciju na privremenoj tržnici jer na nju pada sjena i kupcima kao da je nevidljiva. Zato ima manje prometa nego na staroj lokaciji.

- Ne mogu me ljudi naći. Kad me i nađu, drugi put zaborave gdje sam. Jedva čekam da se vratimo na novu tržnicu, ipak je tamo bolja frekvencija kupaca, dodaje.

Promet upola manji na privremenoj tržnici

Novakovčanka Marija Kovačić redovni je kupac na čakovečkom placu. Iako ne-

Ovako će prema nacrtima izgledati obnovljena gradska tržnica

Kako će izgledati nova Gradska tržnica?

Nova tržnica bit će koncipirana u tri prodajna dijela, zelena tržnica s osamdeset klupa za prodaju poljoprivrednih proizvoda, sedam vitrina za prodaju svježeg mesa i suhomesnatih proizvoda te šest vitrina za prodaju mlijeka i mliječnih proizvoda. Bit će i jedan zajednički spremišni prostor.

- Kiosci koju su sada postavljeni na privremenoj tržnici su u vlasništvu dosadašnjih korisnika i sami objekti (kiosci) se ne vraćaju na novu tržnicu. No, svi dosadašnji korisnici usluga tržnice, na klupama, u kioscima i vitrinama mliječne tržnice, će se moći javiti na javni natječaj i natjecati za svoje novo prodajno mjesto.

ke proizvode ima kod kuće, kaže da voli doći na tržnicu i kupovati domaće proizvode.

- Već godinama redovno kupujem na čakovečkom placu. Sad smo se već naviknuli na ovu privremenu lokaciju. Kupujem salatu, flance i domaću tjesteninu. Već poznajem kupce i znam da je domaće. Bolje da domaći ljudi zarade, nego da nosim novce u Sloveniju ili Mađarsku.

No, i dalje jedva čekam da se obnovi tržnica i da se vrati u normalu, kazala je Marija Kovačić iz Novakovca.

Terezija Zadravec iz Novog Sela Rok nije zadovoljna prometom na privremenoj lokaciji. Mušterija je manje, a promet joj je pao za 50 posto.

- To je velika šteta za nas, ali tako je. Moramo preživjeti.

Važno mi je prodati krumpir koji sam na staroj lokaciji uvijek dobro prodala, dok sad slabo. Ne znam zašto tu ne ide i jedva čekam povratak na obnovljenu lokaciju, kaže prodavačica Zadravec.

20. studenog 2020. godine potpisan je Ugovor o izvođenju radova na izvedbi uređenja trga i rekonstrukciji tržnice u Čakovcu s izvoditeljem radova, tvrtkom Đurkin Čakovec. Ugovorna vrijednost radova je 5.883.341,01 kuna bez PDV-a.

Radovi gotovi do travnja?

- Odmah nakon uvođenja u rad izvoditelja započeli su radovi na izgradnji. U skladu s Ugovorom, radovi bi trebali biti završeni u roku od 130 kalendarskih dana od dana uvođenja u posao, tj. početkom mjeseca travnja 2021. godine, rekao je David Vugrinec, pročelnik za društvene, međunarodne poslove i odnose s javnošću Grada Čakovca.

U skladu s terminskim planom izvođenja radova od ovog tjedna trebale bi

Marija Bobičanec kaže da ju ljudi baš ne pronalaze na ovoj privremenoj lokaciji započeti montaže čeličnih konstrukcija nakon čega slijedi izvedba završnih radova i montaža te opremanje tržnice, nastavljaju iz Grada.

Kako nam je rekla ispred GKP Čakom Nikolina Jelaš Varga, ugovori s korisnicima na staroj tržnici su raskinuti, a svim korisnicima koji su sa Čakomom imali sklopljen ugovor o korištenju klupe ili kioska je uz otkaz ugovora bio poslan obrazac „Izjava za iskazivanje interesa za rad na privremenoj lokaciji tržnice’’ tako da su vodili računa da svim korisnicima koji su im vratili popunjene izjave omoguće prodajno mjesto.

- Korisnici su među sobom postigli dogovor na koji način ćemo ih razmjestiti na klupama koje su postavljene na lokaciji privremene tržnice te je s njima sklopljen novi Ugovor o davanju na korištenje prodajnog prostora na privremenoj gradskoj tržnici u Čakovcu. Pronašli smo mjesta za sve korisnike koji su do sada iskazali interes za prodaju na tržnici na klupama. Trenutno je sklopljeno šezdeset i osam novih ugovora za korištenje prodajnog prostora na privremenoj gradskoj tržnici, a ima još desetak slobodnih klupa, gdje mogu prodavati prodavači koji nemaju sklopljen ugovor uz plaćanje dnevne placovine, kaže Nikolina Jelaš Varga.

12. ožujka 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 13

DOMAGOJ OREŠKI (26) iz Nedelišća osmislio novu logičku igru Kneževa šifra

Igra slična Sudoku za oštrenje moždanih vijuga

Bageri i dalje rekonstruiraju Ulicu Vinka Karlovića

Ova nova logička igra zasniva se na traženju tajne riječi na rešetci od m puta n polja

NEDELIŠĆE

Piše: Dora Vadlja

Nastavak radova u Ulici Vinka Karlovića

S

vestranog mladića iz Nedelišća Domagoja Oreškog već smo ranije predstavili u Međimurskim novinama kao kandidata televizijskog showa Ljepotice i genijalci pred dvije godine, kao i žonglera u Supertalentu. Studirao je na PMF-u i FOI-u.

Teško je obuhvatiti što sve Domagoj radi u svoje slobodno vrijeme. Može se pohvaliti plesnim umijećem jer je bivši državni prvak u standardnim i latinoameričkim plesovima, a ima i 11 oborenih svjetskih rekorda u žongliranju. Uz ples i žongliranje voli pisati.

Tako je napisao znanstveni i psihološki roman Maksimilijanova entropija u vlastitoj nakladi.

Od plesača i pisca do matematičara

- Pišem trenutno i Uvod u traktastiku, pokušaj matematičkog modeliranja prepiraka te Rođenje matematike, vrlo opširno objašnjenje matematike, sve od pojma broja pa do jednostavnijih integrala.

U svojoj privatnoj kolekciji krije još 150 neobjavljenih lirskih pjesama, a, kako kaže, možda će u

Općina Nedelišće na natječaj Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU prijavila je projekt „Rekonstrukcija ulice Karlović Vinka u naselju Nedelišće“.

Odlukom o odabiru projekata iz Programa podrške regionalnom razvoju odobrena su sredstva u visini od 200.000 kuna. Ovo je drugo sufinanciranje za istu ulicu jer je prošle godine Općina Nedelišće rekonstrukciju ulice Karlović Vinka prijavila na natječaj Ministarstva prostornoga uređenja, graDomagoj Oreški osmislio je novu logičku igru

budućnosti nastati i kakva zbirka.

Domagoj uz društvene aktivnosti ipak preferira one matematičke. Tako rado drži instrukcije iz matematike, fizike i algoritamskog programiranja za osnovnu i srednju školu te raniji faks, kaže, dok je gradivo svima još više-manje zajedničko i nespecijalizirano.

- Inače sam do sad osmislio 70-ak igara, od kojih su osam na ploči, šest na pa-

piru, dva sporta, nekoliko dvorišnih igara, a ostatak programirane kao računalne igre.

oni sami bili protagonisti u svojim igrama.

Domagoj je nedavno osmislio novu logičku enigmatsku zagonetku koju je nazvao Kneževa šifra. Igra se zasniva na traženju tajne riječi na rešetci od m puta n polja. Ime je takvo kako bi se iščitalo da je to hrvatska igra, dodaje Domagoj. Ovu zanimljivu igru za vježbanje moždanih vijuga Domagoj je do sad podijelio sa svojim prijateljima.

Osmislio oko 70 različitih igara

Jedan od tih dvaju sporta, imena „svop”, vodio sam kao demonstrator na Tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi na zagrebačkom PMF-u.

Mnogim poznatim balkanskim YouTuberima sam napravio vlastite igre, gdje su

Primjer igre Kneževa šifra Kakvo god da nam je „igralište” predstavljeno, 5×5 polja (kao na slici), 7×7, 6×10 ili bilo koje druge dimenzije, pravilo je isto: pronaći uzorke od 3×3 polja koji se negdje ponavljaju, bez obzira na koju stranu bili okrenuti. Parovi (ili trojke, četvorke...) uzoraka koji su isti na sredini sadrže slova koja ulaze u našu završnu riječ, tj. u slova anagrama koji ćemo morati na kraju presložiti.

Na sjecištu 4. stupca i 3. retka nalazi se slovo I, a oko njega je njegov „uzorak” od 3×3 polja. Vidimo da između ostalog sadrži i slova P, A i G u crnim poljima.

Taj isti uzorak se ponavlja i oko slova L na sjecištu 2. stupca i 4. retka, ali je okrenut za 90 stupnjeva.

Nema veze kako je okrenut, on predstavlja isti uzorak i to je njegov par. To znači da ta slova, I i L, ulaze u završni anagram.

Primjećujemo kako se slični uzorak nalazi i oko slova I na sjecištu 3. stupca i 2. retka.

On nije još par prethodnom uzorku jer se ne može nikako dobiti, bez obzira kako ga rotirali. Možemo ga dobiti zrcaljenjem, ali zrcaljenje nije dozvoljeno.

Samo „naginjanje” glave, tj. okretanje uzorka da ga na bilo koji način vidimo baš takvog kakav jest.

Još se jedan par uzoraka nalazi na sjecištima 3. stupca i 4. retka te 4. stupca i 4. retka.

Međusobno su rotirani za 90 stupnjeva. To znači da

diteljstva i državne imovine te su joj dodijeljena sredstva u iznosu od 168.000 kuna.

Osim rekonstrukcije prometnice investicijom je planirana i izgradnja pješačke staze po cijeloj ulici do najvećeg novog dječjeg igrališta u Nedelišću „Dolić“.

Prije same rekonstrukcije prometnice Međimurje plin izvodi rekonstrukciju plinske mreže, dok Međimurske vode vrše rekonstrukciju vodovodne mreže s kućnim priključcima te dijela kanalizacijskog konektora. (dv, zv)

Besplatna vožnja električnim Štromčekima Općina Nedelišće s Gradom Čakovcem uspjela je osigurati Štromčeke, bicikle na električni pogon, preko projekta Promicanje integriranog i inteligentnog prometa na lokalnoj i područnoj razini 2020., koji je raspisao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost vrijednog 531.226,25 kuna.

Projektom će se nabaviti 10

PODTUREN

električnih bicikala, 250W sa GPS sustavom, nova stanica za punjenje i ostavljanje bicikala s 10 postolja koja će biti postavljena ispred Sportsko-gimnastičkog centra Atona. Svi mještani općine moći će Štromčeke koristiti potpuno besplatno za prijevoz po općini i po gradu Čakovcu. (dv)

Kreće obnova ambulante Zaprimljena je obavijest od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU o odobrenju financiranja projekta uređenja unutrašnjosti ambulante s 300.000 kuna.

Ovim projektom kompletno će se zamijeniti sve instala-

cije, podovi, strop te će se u funkciju staviti prostorije koje su trenutno prazne.

Na ovaj način poboljšat će se zdravstvene usluge za mještane. Ostatak iznosa financirat će se iz proračuna Općine Podturen. (dv)

DEKANOVEC

Općina i dalje financira školsku prehranu

u završni anagram ulaze i slova G i A. Još malo gledajući sliku, vidimo da parova uzoraka od 3×3 polja više nema. Dakle, slova I, L, G i

A su sva koja imamo. Presloživši ih malo, dobivamo riječ IGLA. I to je naše rješenje, tj. to je skrivena šifra te slike.

I ove se godine kao i prethodnih Općina Dekanovec uključila u financiranje školske prehrane učenika Područne škole Dekanovec.

- Već dugi niz godina Općina Dekanovec provodi projekt “Ljudi” koji je usmjeren na sve stanovnike Općine, od mlađih do starijih. Tako smo se i ove godine u sklopu tog projekta uključili u financiranje školske prehrane učenika naše

Područne škole Dekanovec, kako bi pomogli roditeljima u rasterećenju troškova. Za to ćemo izdvojiti otprilike 30.000 kuna, rekao je načelnik Ivan Hajdarović.

Načelnik je tim povodom potpisao sporazum o financiranju školske prehrane učenika Područne škole Dekanovec s ravnateljicom Osnovne škole Domašinec Martinom Kivač. (ln)

14

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAPOČELI RADOVI na izgradnji kompostane Mursko Središće

12. ožujka 2021.

Uzimanje smeđih kanti za sada dobrovoljno - Nikoga nećemo prisiljavati na preuzimanje smeđe kante. Odlučili smo se za mekši pristup, objašnjavanje i edukaciju i tako s početnih 40 došli na 200 kanti za biootpad, kazao je Josip Sršan, direktor Murs-Ekoma Piše: Božena Malekoci-Oletić

Nakon što su prošle godine svi programi zbog korone otkazani sada vlada optimizam za dobru zabavu i druženje građana na Ljetu uz Muru kao što je to bilo svih ranijih godina

MURSKO SREDIŠĆE

Krenuli u organizaciju Ljeta uz Muru kao da je sve normalno Uz nadu da će epidemiološka slika biti povoljna Grad Mursko Središće krenuo je u organizaciju Ljeta uz Muru. Manifestacija bi počela za vikend uz Dan Grada, koji je 2019. godine pomaknut na Spomendan svetog Ladislava, 27. lipnja.

Tri vikenda za redom, od 25. lipnja do 10. srpnja, po poznatoj shemi, koncerti na šetnici, sajam domaćih proizvoda, Murski wine fest, Murska alka, Craft beer fest, građani bi se nakon dužeg vremena apstinencije trebali zabaviti i opustiti.

Za petak, 25. lipnja predviđen je koncert Opće opasnosti, uz tamburaše kao predgrupu i after koncert zabavu. U subotu, 26. lipnja u popodnevnim satima održat će se sajam domaćih proizvoda, a navečer koncert Klape Intrade. Prije i nakon koncerta posjetitelje će zabavljati Privatte Band.

U subotu, 3. srpnja na šetnici uz Muru održat će se Murski wine fest u suradnji s međimurskom udrugom vinara Hortus Croatiae, a riječ je o svojevrsnoj prezentaciji međimurskih vina i vinara uz mogućnost degustacije za posjetitelje. Prikladno, na šetnici će taj dan nastupiti

i Vlado Kalember i Srebrna krila s koncertom Vino na usnama. Prije Vlade Kalembera i Srebrnih krila posjetitelje će zabavljati tamburaši.

U nedjelju, 4. srpnja na ribnjaku Zalešće, također uz zvukove tamburice, održat će se tradicionalna gradska manifestacija Gradski kotlići.

Posljednji vikend proteći će u znaku piva i alke. U subotu, 10. srpnja u popodnevnim satima će se u lučici naprije održati Murska alka, a zabava se nastavlja na šetnici uz Muru organizacijom Craft beer festa. Zabavnu večer svim ljubiteljima piva dodatno će začiniti DJ. Čitavo vrijeme manifestacije na šetnici uz Muru bit će postavljen zabavni park za djecu, a moći će se voziti turističkim vlakićem po šetnici i jahati konje. Ribiči pa će održati natjecanje u pecanju ribe Napolitanke kup.

Svečana sjednica Gradskog vijeća za Dan Grada održat će se u nedjelju popodne, 27. lipnja u Centru za kulturu Rudar. Ujedno će se obilježiti i trideseta godišnjica zaustavljanja tenkova u Murskom Središću.

(BMO)

Izgradnja terase i opremanje igrališta DV Maslačak Nord-ing će izraditi i projektnu dokumentaciju za dogradnju ulazne nadstrešnice i pergola na objektu dječjeg vrtića Maslačak u iznosu od 17.250 kuna s PDV-om. Grad će temeljem te dokumentacije aplicirati projekt izgradnje nadstrešnice nad terasom

i južnom stranom zgrade vrtića i opremanje dječjeg igrališta dodatnim igralima u Središnji državni ured za demografiju i mlade, koji je uputio poziv za prijavu projekta usmjerenih na poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima.

(BMO)

U ponedjeljak, 1. ožujka uz reciklažno dvorište u Murskom Središću počela je izgradnja novog postrojenja za obradu biootpada kapaciteta 1700 tona, ukupne površine 6006 m2. Gradnjom kompostane riješit će se odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada i granja za sve korisnike odvoza Murs-Ekom.

Ukupna vrijednost izgradnje i opremanja iznosi 4,8 milijuna kuna. U siječnju ove godine od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Murs-Ekomu je isporučeno 1000 smeđih spremnika zapremine 80 litara.

Na smeđe kante već prešlo 200 domaćinstava

Što to znači, hoće li korisnici morati obavezno preuzeti smeđe kante, pitali smo Josipa Sršana, direktora Murs-Ekoma. Naime, kad su počele pripreme i za zbrinjavanje biološkog otpada, građanima je dana mogućnost da se pismeno izjasne hoće li sami kompostirati kućni biootpad ili će ga odlagati u odvojene smeđe kante.

Područje Murskog Središća

i okolnih općina na kojima Murs-Ekom skuplja i odlaže otpad većinom je ruralno i građani otpad koriste za gnojenje svojih vrtova ili polja.

- Nikoga nećemo prisiljavati na preuzimanje smeđe kante. Odlučili smo se za mekši pristup, objašnjenje i edukaciju i postupno uvođenje smeđih kanti. Nismo se odlučili ni za strogu kontrolu kućnih “kompostana” i provjeru jesu li one vodonepropusne kako bi voda, zrak i tlo bilo zaštićeno od bilo kakvih zagađenja, kako to nalaže zakonska regulativa. Vjerujemo da ćemo edukacijom postići više i da će građani shvatiti i prihvatiti pravilno zbrinjavanje biootpada, a prije svega, kućni otpad se više ne može odlagati u zelene kante za mješoviti komunalni otpad, pojasnio je Sršan. Prvenstveni cilj nam je da količina otpada koju prikupimo i odvozimo na deponiju, za sada na Totovec, a kasnije na Piškornicu, bude što manja. Što ćemo manje prikupljenog otpada odvoziti na jednu od spomenutih deponija, to će ukupni trošak zbrinjavanja otpada biti manji.

- Otkad smo uveli smeđe kante, s početnih 40 doma-

UDRUGA žena Križovec

ćinstava koja su prihvatila smeđe kante za biološki otpad, došli smo na 200 domaćinstava, tako da će se zasigurno, kako vrijeme bude odmicalo, povećati broj korisnika, kazao je Sršan.

Na kompostu namjeravaju uzgajati gljive

Nastavlja: - Cilj nam mora biti da tih odvoza bude što manje jer to znači i ukupni manji trošak za zbrinjavanje otpada. A to se može postići i razdvajanjem biološkog od mješovitog komunalnog otpada. Umjesto da sve završava u zelenoj kanti, biološki otpad iz posebne smeđe kante završit će na kompostani. Tamo će ga pretvoriti u kompost, a u daljnjem koraku dobiveni kompost će se koristiti za uzgoj gljiva, čime bismo uspostavili tzv. kružnu ekonomiju, pojasnio je Sršan.

U okviru projekta kompostane izgradit će se: ulazno – izlazna zona s vagom, garderoba i ured, sanitarni čvor, ploha za pripremu otpada, ploha za pripremu drvnog otpada (sječke), ploha za biostabilizaciju i kompostiranje, ploha za naknadno

Josip Sršan, direktor MursEkoma: Biološki otpad iz posebne smeđe kante pretvorit će se u kompost, koji će kasnije koristiti za uzgoj gljiva

postupanje, manipulativne površine te uređene zelene površine. Radove na izgradnji kompostane izvodi tvrtka Hidroing d.d. Gradnjom kompostane riješit će se problem odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada i granja za sve korisnike odvoza Murs-Ekom. Radi se o korisnicima s područja Grada Mursko Središće i općina Selnica, Sveti Martin na Muri i Vratišinec, koje su suvlasnici Murs-Ekoma svaka s udjelom od 5 posto, a preostali većinski udio ima Grad Mursko Središće.

Strpljivo čekaju manifestacije Udruga žena Križovec djeluje deset godina. Gordana Šoltić i Katarina Horvat, kao i ostale članice Udruge, strpljivo čekaju da ponovo krenu događanja i manifestacije u mjestu, ali i Murskom Središću gdje rado daju obol gradskim kulturnim, zabavnim i društvenim zbivanjima.

Posebno ih uvijek veseli svibanjsko proštenje u Križovcu i tradicija proslave zaštitnika njihovog mjesta Svetog Florijana. Sa ŠRD Verk Križovec sudjelovale su i na ovogodišnjoj manifestaciji Noći muzeja organiziranoj u Centru za posjetitelje Med dvemi vodami.

Gordana Šoltić ističe kako je ovaj Centar za njihovo mjesto nešto posebno: - Mještani su odlično prihvatili Centar, a posebno djeca koja su dobila atraktivno igralište. Mi žene, kad je

lijepo vrijeme, dođemo sjesti na klupice igrališta i planiramo aktivnosti. Tada navru i uspomene na ovu zgradu gdje je danas sjedište Javne ustanove Međimurska priroda i Centar Med dvemi vodami. U toj staroj zgradi pohađala sam prvi i drugi razred osnovne škole. Bilo nas je trideset i troje učenika u jednom razredu. Sve djeca iz Križovca.

Treći i četvrti razred smo išli u Miklavec. Kasnije, kad smo bili omladinci, obožavali smo ovu zgradu jer se tu u podrumu nalazio disko. Dolazila je omladina ne samo iz Križovca nego i iz okolnih mjesta, pa čak i iz donjeg Međimurja. Puštala se glazba osamdesetih, a imali smo i light show. Tu su nam opremu donirali ljudi koji su radili u Austriji. A u društvenom domu organizirali smo Susrete mladih. Svirao

Gordana Šoltić i Katarina Horvat, članice Društva žena Križovec

je bend, mi pjevači amateri smo pjevali. Na kraju je netko pobijedio, a poslije je bila zabava i ples do jutra. Lijepe su to uspomene na sjajna druženja. Sada pak nestrpljivo

čekamo da se smiri situacija s korona epidemijom, da se otvore događanja i da naše Društvo žena ponovo bude dio programa raznih manifestacija. (Roberta Radović)

12. ožujka 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GORNJI MIHALJEVEC

Tatjana Hažić s nestrpljenjem očekuje prve goste u svom kampu

Koje dvije firme dolaze u Gospodarsku zonu?

Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća u Gornjem Mihaljevcu vijećnici su jednoglasno odobrili prodaju parcela u Poduzetničkoj zoni Krč koja se nalazi na sjevernom rubnom dijelu naselja Gornji Mihaljevec uz županijsku cestu Gornji Mihaljevec - Železna Gora prema Štrigovi te je 12 kilometara udaljena od Republike Slovenije.

Riječ je o dvije firme od kojih jedna dolazi iz Međimurja, a druga iz Slovenije.

Tvrtka Industry S&P iz Pribislavca zainteresirana je za

VINSKI KAMP u Jurovčaku postaje novi dio turističke ponude u Međimurju

Obitelj Hažić na bivšem voćnjaku izgradila kamp za 20 kampera - Računamo na goste koji vole prirodu, oni koji drže do okoliša, koji su ekološki osviješteni, ali i financijski dobro potkovani jer dolaze s kamperima koji su mala kuća na kotačima, rekla nam je vlasnica Tatjana Hažić Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Na mjestu bivšeg voćnjaka obitelji Hažić iz Jurovčaka ove je godine niknuo kamp s 20 parcela na kojima će moći istovremeno boraviti 60 kampista. Kamp je napravljen na poznatoj turističkoj ruti u blizini Toplica Sveti Martin te se s njega pruža idiličan panoramski pogled na okolne brežuljke.

Ideja kampa je ponuditi smještaj turistima koji u svoje slobodno vrijeme žele uživati i stopiti se s prirodom. Primjerice, rano ujutro čuti cvrkut ptica, udahnuti svjež, jutarnji zrak koji nas napuni dobrom energijom ili pak uživati u povjetarcu i pogledu na zelenilo koje opušta, smiruje te ublažava stres. Sve to nabrojeno danas je postalo luksuz, posebice za one koji dolaze iz urbanih sredina gdje su gužve i zagađenje postali svakodnevica.

Stoga ne čudi da je kamping industrija posljednjih godina znatno porasla. U razgled novog kampa povela nas

Očekuju dolazak Austrijanaca, Nijemaca, Slovenaca, Talijana i Nizozemaca jer su to nacije koje imaju tradiciju kampiranja, ali i svih drugih koji preferiraju ovaj vid odmora

Gornje Međimurje 15

je vlasnica Tatjana Hažić, vinogradarka i voćarka te pasionirana ljubiteljica prirode i sportskih aktivnosti na otvorenom.

Otvorenje planirano u travnju

U samom kampu u tijeku su završni radovi kako bi sve bilo spremno za njegovo službeno otvorenje početkom travnja, uoči Uskrsa.

Uz 20 parcela za kampere s priključcima za struju, vodu i „sive“ vode postavit će se i osam mobilnih drvenih kućica površine 28 metara kvadratnih te 20 metara kvadratnog prostora za terasu. Glavna nit vodilja bila je osigurati prostor i objekte da što manje uzurpiraju okoliš. Cijeli prostor pokriven je zelenilom i drvećem, a sve s ciljem da se zadrži priroda i posebnost ovog brežuljkastog kraja.

Na ulazu u kamp nalazi se recepcija te muški, ženski i dječji grijani sanitarni čvor s tuš kabinama, umivaonicima i toaletima. Odmah do njih smješteni su vanjski i sudoperi za pranje posuđa i rublja.

U sklopu kampa nalazi se i dječje igralište te grill zona.

- To je ustvari prvi kamp na OPG-u u Međimurju. Nazvali smo ga Vinski kamp Hažić. Oko samog kampa zasadili smo starinsku vinsku sortu iz 1860. godine naziva Milo, a unutar njega različito drveće i bilje te voćke da si turist može i sam ubrati, primjerice, jabuku, opisuje nam Tatjana Hažić pokazujući svoj novi projekt.

- Dugo smo u obitelji raspravljali o kampu. Apartmani i kuće za odmor ovdje već postoje, a hotel je bila prevelika investicija. Logično nam je nekako bilo da krenemo s kampom. Za Urbanovo smo vidjeli kampere kako dolaze u naš kraj, kao i tijekom ljeta, a nisu se imali gdje smjestiti, pojašnjava u nastavku naša sugovornica i dodaje da joj kamp predstavlja izazov jer je dosad radila u hotelskom turizmu.

Cijela investicija izgradnje kampa, od početnog idejnog projekta pa do završnih postavljanja drvenih kućica, vrijedi oko 3,5 milijuna kuna. Iskoristili su Fondove Europske unije, prijavili su se na mjeru 6.4. Ulaganja u stvaranje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti te su dobili bespovratna sredstva od milijun i 400 tisuća kuna, što im je već skoro u cijelosti isplaćeno.

Kako će funkcionirati kamp?

Nekad se kamp smatrao jeftinim oblikom smještajne usluge, no danas ovaj oblik smještaja za vrijeme godišnjeg odmora koriste sve više putnici veće platežne moći.

- Ovo je drugačija klijentela gostiju, koji vole prirodu, oni koji drže do okoliša, oni koji su ekološki osviješteni i financijski potkovani. Kada pogledate, jedan od najjednostavnijih kampera košta oko pola milijuna kuna, ustvari je to kuća na kotačima. Očekujemo nešto starije goste koji će nas posjećivati, dodaje vlasnica Hažić.

Svjesna je da se ne može mjeriti s Jadranom, no to je nije pokolebalo u naumu o otvaranju ovakvog oblika smještajnih kapaciteta. Cijena parcele po noćenju za dvije osobe iznosit će oko 250 kuna, što je, kako smatra, prihvatljiva i pristupačnija cijena od kampova uz more, koji su dosta skuplji. Što se tiče korone, smatra da će ovaj vid turizma u pandemiji uvijek ići. Dodaje da u svom kampu očekuje dolazak Austrijanaca, Nijemaca, Slovenaca, Talijana i Nizozemaca jer su to nacije koje imaju tradiciju kampiranja.

Sam kamp nalazi se nedaleko od obiteljske kuće Hažić u sklopu koje se nalazi proizvodni pogon za preradu i skladištenje voća te njihova poznata Vinska kuća, stoga će se posjetitelji na licu mjesta moći upoznati s čime se sve obitelj Hažić bavi.

Svojim gostima ponudit će i mogućnost doručka u svojoj Vinskoj kući. Za pripremu doručka koristit će namirnice i s ostalih lokalnih OPG-ova koji se nalaze u blizini.

- Kamp je napravljen s idejom da sve ono što proizvedemo na kućnom pragu možemo tu i prodati, da nemamo druge i treće ruke. Za to se puno više naradiš jer se svakom gostu moraš maksimalno posvetiti, popričati s njim, ponuditi mu sadržaje i uputiti ga na njih, zaključuje uvijek nasmiješena Tatjana Hažić, koja s nestrpljenjem očekuje prve goste u svom kampu.

kupnju dviju parcela ukupne površine 3.968 metara kvadratnih po cijeni od 8 kuna po kvadratnom metru. Navedena se tvrtka bavi obradom i prevlačenjem metala te antikorozivnom zaštitom metala.

Druga firma je Tehnoles Andrej Kupčić iz Pesnice pri Mariboru koja je zainteresirana za kupnju parcele od 3.297 metara kvadratnih po cijeni od 7,70 kuna po kvadratnom metru. Primarna djelatnost firme je suhomontažna gradnja. (sh)

SVETI JURAJ NA BREGU

Osnovna škola u projektima Digitalni grad i Kreativno učenje U okviru programa Erasmus+ OŠ I. G. Kovačića provodi dva projekta. Tako je u školskoj godini 2019/20. započeti projekt pod nazivom Dijital Mahalle, odnosno Digitalni grad, koji će se, zahvaljujući produljenju koje je nedavno odobreno, provoditi do kraja 2022. godine. Koordinator projekta je partnerska škola iz Turske, a ostali partneri su iz Poljske, Rumunjske i Bugarske. Glavni ciljevi projekta su razvijanje digitalnih kompetencija kod učenika, jačanje jezične pismenosti na engleskom jeziku te proširivanje znanja o drugim državama i kulturama.

Drugi Erasmus+ projekt u kojem škola sudjeluje započeo je 1. rujna 2020. godine i traje dvije godine. Riječ je o projektu Kreativno učenje, poduzetništvo i tehnologija na usluzi onima kojima je

najpotrebnije. Koordinator projekta je partnerska škola iz Španjolske, a u projektu sudjeluju još i partneri iz Grčke, Portugala, Italije i Poljske. Cilj je da učenici izrađuju kreativne i edukativne sadržaje u online alatima te ih razmjenjuju s ostalim učenicima iz navedenih zemalja. Isto tako, uče o drugim zemljama i njihovim običajima, a kroz projekt postaju sve vještiji u engleskom jeziku.

Nadaju se kako će u skoroj budućnosti i njihovi učenici moći i posjetiti neku od zemalja te uživo upoznati svoje vršnjake u drugim zemljama. Projekti su financirani sredstvima EU, a u njima trenutno sudjeluje 26 učenika sedmih i osmih razreda OŠ I. G. Kovačića te učiteljice predmetne nastave Ružica Šikić, Ivana Varga, Marijana Belko i Jelena Pavlic. (so)

ŠTRIGOVA

Tko ima pravo na uskrsnicu?

Općina Štrigova obavještava svoje mještane da mogu predati zahtjev za isplatu Uskrsnice do 15. ožujka 2021. svaki radni dan u vremenu od 8 do 14 sati. Pravo na uskrsnicu imaju umirovljenici koji imaju ukupnu mirovinu manju od 2.000 kuna i imaju prebivalište na području općine Štrigova.

Uz zahtjev moraju priložiti rješenje/izvadak iz banke ili pošte o mirovini. Uskrsnicu

GORNJI ZEBANEC

mogu dobiti i nezaposlene osobe koje imaju navršenih 60 godina i imaju prebivalište na području općine Štrigove.

Dokaz za dob i prebivalište je osobna iskaznica.

Nezaposleni od 60 godina nadalje dobit će 400 kuna.

Umirovljenici koji imaju mirovine manje od 1.000 kuna dobit će 400 kuna, a koji imaju do 2.000 kuna mirovine dobit će 300 kuna. (sh)

Uređenje objekta uz igralište Uređuju se prostorije uz nogometno igralište u Zebanec Selu. Prošle godine postavio se video nadzor, riješeno je grijanje prostorija, a trenutno se ugovara posao zamjene i produžetka krovišta iznad sanitarnog čvora u koji će se uvesti i grijanje nakon izgradnje krova. Uz postojeće ulaganje odlična

suradnja postoji i sa Školom nogometa. Realizirana je nabava sprava za street-work u iznosu od 15.000 kuna.

Sprave će biti instalirane uz nogometno igralište u Zebancu. Tendencija je da se na tim prostorima uredi nogometni centar koji će biti na korist široj zajednici. (sh)

16

Donje Međimurje

PODBREST

Izgradnja zaobilaznice mjesta U tijeku su radovi u naselju Podbrest na izgradnji zaobilaznice naselja Podbrest.

Ukupna ugovorena vrijednost investicije je 1.838.806 kuna s PDV-om.

Cilj projekta je dovršiti izgradnju zaobilaznice oko naselja Podbrest, javnu rasvjetu i sustav oborinske odvodnje i to u svrhu unapređenja komunalne infrastrukture.

Za projekt je sklopljen Ugovor o sufinanciranju s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova u iznosu od 250.000 kuna.

Kako gospodarska zona Podbrest zadovoljava sve kriterije za pokretanje poslova u gospodarskoj djelatnosti i kako su radovi u završnoj fazi, ovim putem pozivamo sve zainteresirane investitore da iskažu interes za obavljanjem gospodarske djelatnosti te na taj način pridonesu gospodarskom razvoju općine

KOTORIBA

Orehovica i otvaranju novih radnih mjesta, a samim time i zadržavanjem stanovnika našeg i okolnih područja unutar našeg kraja, objavili su iz Općine.

Spomenimo kako su završeni i radovi na godišnjem održavanju javnih zelenih površina na području Orehovice, Podbresta i Vularije te su izvedeni radovi na uređenju eksterijera Župe Majke Božje Fatimske u Orehovici.

Izvedeni su radovi na orezivanju drveća, grmova, njezi biljaka te uklanjanju dotrajalih biljaka. Radove je izvela tvrtka Ambijenti iz Čakovca.

Općina Orehovica je za izvedene radove izdvojila iz proračuna 46.137,50 kuna s PDV-om, a sve radi podizanja kvalitete života te poboljšanja estetskog izgleda okoliša na zadovoljstvo svih mještana općine Orehovica. (so)

Sedam poticaja za nekretnine Mario Friščić, Tomislav Božek, Ana Perc, Alen Nestić, Karlo Žinić i Bernarda Dobranski novi su korisnici poticaja za uređenje nekretnina na području Kotoribe.

Ovoga puta Općina je za tu namjenu u proračunu osigurala 187.000 kn. Naime, 6 njih je dobilo po 30.000, a jedan korisnik 7.000 kuna.

Shodno odluci s kraja prošle godine, za kupljene nekretnine plaćene 120.000 kuna i više dodjeljuje se poticaj od 30.000 kuna, dok se za kupljene nekretnine plaćene manje od tog iznosa dodjeljuje poticaj u visini od 10 % iznosa sklopljenog kupoprodajnog ugovora. (vv)

SVETA MARIJA

Dražba nekretnine u Buzovici Općina Sveta Marija za 18. ožujka u 13 sati najavila je javnu dražbu četiri nekretnina u svom vlasništvu. Riječ je o oranicama u Buzovici koje će se ponuditi kao cjelina i

DONJA DUBRAVA

tako će se i morati kupiti.

Početna pak je cijena 137.735 kuna, a dražba će se odvijati u općinskim prostorijama po principu tko ponudi više, njegovo je. (vv)

Kad bi bilo više takvih donacija!

Mihaela Martinčić, općinska vijećnica, svoju je naknadu u iznosu od 1800 kuna za 2020. godinu donirala Osnovnoj školi Donja Dubrava u kojoj je zaposlena

kao pedagoginja. Donacijom je kupljen novi lektirni naslov za učenike 4. razreda Tajna mačje šape, autora Hrvoja Kovačevića, koji već dugo priželjkuju. (vv)

MEĐIMURSKA POSLA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U KOTORIBI je izgrađena rampa za čamce na rijeci Muri

12. ožujka 2021.

Stanko Vugrinčić: Sad možemo i na našu rijeku!

- I ne samo da su naši ljudi, a prije svega vatrogasci dobili svojevrsni prototip prave male riječne lučice već su tijekom radova dodatno utvrđene obale Mure, ističe načelnik Ljubomir Grgec Piše: Vlasta Vugrinec

Rijeka Mura plavi ih svako malo, a na vožnju čamcima odlazili su u obližnju Donju Dubravu i tamošnju rijeku Dravu. No, kako sada stvari stoje, Kotoripčani će napokon moći ploviti i svojom Murom jer su dobili rampu za čamce.

- Do sada veće čamce nismo mogli spuštati u Muru jer su bili teški i ogromni i bilo je gotovo nemoguće manevrirati s njima. Izgradnjom rampe stvar se promijenila jer se do obale može doći prikolicom i plovilo direktno spustiti u vodu, pojasnio nam je Stan- Danas rampa za čamce, sutra prava mala lučica ko Vugrinčić, predsjednik prave male riječne lučice, nam prijeti i moramo biti tamošnjeg DVD-a, novo kaže Ljubomir Grgec, općin- spremni za ne daj Bože situstanje na obalama rijeke. ski načelnik, već su tijekom acije, dodaje naš vatrogasac radova dodatno utvrđene i Vugrinčić. Želja idilična obale Mure. riječna lučica A kad se već išlo na neVatrogasci su inače ti što takvo, u Općini su razI ne samo da su stanovzbog kojih je sve ovo i pomišljali i korak dalje. Čemu nici, a prije svega vatrogasci čelo s namjerom da se dainvesticija ako će veći dio dobili svojevrsni prototip nas-sutra rampa za čamce godine stajati neupotrebljepretvori i u idiličnu mursku na, kad može biti praktički lučicu. Poznato je, naime, da svakog dana od koristi.

Kotoripčani u svom vlasnišKotač zamašnjak tvu imaju čamce, vole svoju za sve drugo rijeku, no nisu baš mogli Kotoriba i riba se vole uživati u plovidbi po njoj. odvajkada pa zašto se ne Ista je stvar i s vatrogascibi riba lovila i sa sredine ma koji su iz robnih rezervi dobili veliki čamac i još ga Mure, iz čamca, a ne samo s obale. Pored toga, nisu spustili u Muru.

- Odlazili smo u Donju za razliku od Drave koja Dubravu na Dravu gdje smo je većim dijelom toka kroz odrađivali naše vježbe, kaže Međimurje usmjerena utvrVatrogasac Stanko Vugrinčić naš sugovornik. Jer, Mura đenim obalama, rijeka Mura kaže da će rampa puno značiti za sve koji vole Muru nas oplakuje, svako malo je još uvijek nedirnuta, “div-

lja” priroda u kojoj obitava raznolik riblji svijet.

Nitko pak ne kaže da se čamcem ide samo u ribe.

Plovidba Murom, razgledavanje netaknute prirode, udisaj čistog zraka može i te kako biti terapija nakon radnog tjedna, lijep obiteljski izlet umjesto sjedenja pred televizorom ili kompjuterom. I to je bila jedna od ideja kod gradnje te rampe.

Seoski turizam, turizam donjeg Međimurja još uvijek čeka svoj zamašnjak. Kotač, odnosno kotači postoje, samo ih netko mora pokrenuti i zarotirati.

A do tada, ovo je tek početak i više će služiti individualcima i vatrogascima, a ne organiziranim grupama turista.

Piše: Vlasta Vugrinec

Jesmo mi Međimurci čudni ljudi!

N

aše malo Međimurje, hrvatski cvjetnjak, mala Švicarska, ma kako malo bilo ipak je sve veća razlika između njegovog gornjeg i donjeg dijela.

Ljudi iz gornjeg dijela postali su pristupačniji, otvoreniji i spremniji za suradnju, za istup u javnost, dok je to u donjem dijelu živa muka. Radišni i samozatajni, kao da su dovoljni sami sebi, teško je iz njih izvući riječi kao da

za svaku moraju platiti ne znam koliko kuna. A imaju toliko toga za ispričati, mogli bi se pohvaliti i hvaliti, ali to kao da je njima ispod časti.

Jer dovoljno je što oni znaju da su dobri i tu sve staje. Ne daj Bože da moraju popričati, a kamoli se fotografirati za novine jer niti im to treba niti pak imaju kakve koristi od toga. Krivo!

Za jug Hrvatske i njihovo maslinovo ulje, kojem, ruku

na srce, uz bok stoji i naše koščično ulje, znaju svi. A zašto? Zato što su non-stop u medijima, hvale to ulje kao da je od samog zlata. Gdje je tu naše meso z tiblice, sir turoš, naše jabuke, rakije, pekmezi, gibanice… I mogla bih tako nabrajati u nedogled.

Imamo doista kapitala koji je vrijedno isticati, pohvaliti se njime. Kako će ga drugi cijeniti ako nam nije dovoljno stalo da ga svuda spominje-

mo, ističemo, ako ga sami ne cijenimo. Gdje bi bili naši vinari da nisu istupili, izborili se za svoje mjesto pod suncem. Gornje Međimurje ima Toplice, počeli su graditi kuće za odmor, privlače turiste svim mogućim načinima.

A donje Međimurje? Ljudi rade li ga rade, grade i izgrađuju i za njih je to dovoljno.

Ne, nije i nikad neće niti pak smije biti. Jer Prelog, Donji Kraljevec, Kotoriba imaju pri-

ča, proizvode, imaju ljude, legende koje bi se i te kako slušale, samo nema nikoga ili bolje rečeno, nitko ih ne želi javno izreći, javno ispričati, istupiti kao da je to samo stvar jednog pojedinca, a ne cijelog našeg malog Međimurja, najmanje županije u Hrvatskoj, no pune bogatstva koje moramo sami pohvaliti, sami nametnuti.

Nastavimo li šutjeti, i dalje ćemo biti marljivi i radišni

ljudi koji znaju i razumiju se u sve, ali se nikad ne bune. Čak niti za najmanje plaće u zemlji. (vv)

12. ožujka 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 17 PRELOG

Kamere za brzinu i u Ulici Zrinskih

Poljoprivrednici Mladen Novak, Petar Petković, Vladimir Šalković, Mario Horvat, Bernard Matijević, Vlado Vuk i Zvonko Židov upiru prstom na niz nelogičnosti oko zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta

PRELOŠKI POLJOPRIVREDNICI NAJAVILI bespoštednu borbu za poljoprivredno zemljište voćnjaka Čehovec

140 ha atraktivnog zemljišta (ne)dostižan je san Voćnjak je u zakup dobilo poduzeće Agromeđimurje, koje danas više ne postoji, a zemljište je otišlo u podzakup poduzeću Fragaria. A svakome od nas u ugovoru o zakupu državnog zemljišta piše da ga ne smijemo dati u podzakup, ističe Mladen Novak Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

P

reloški poljoprivrednici, naročito se to odnosi na 20-ak jačih ratara i stočara, već nekoliko godina sa čežnjom gledaju njima nedostižne hektare zemljišta preko stare, zahrđale i šibljem obrasle žičane ograde koja omeđuje voćnjak Čehovec, vlasništvo nekadašnjeg Agromeđimurja. Intenzitet pogleda i čežnje tim je veći što se stare voćke jabuka krče i umjesto njih se sije kukuruz, uljana repica, ječam, jagode, lješnjak i ostale ratarske kulture. Po njihovom mišljenju to je eklatantno kršenje zakona o koncesiji koja je, kako kažu, izdana za trajne nasade. Grupa njih našla se s nama u voćnjaku Cirkovljan gdje je najavila bespoštednu borbu za to zemljište.

Revolt zbog dvostrukih mjerila o zakupu

- Najveći problem voćnjaka Čehovec je u tome što je dan u podzakup, ističe Mladen Novak, ratar iz Preloga koji je okupio poljoprivrednike i pokrenuo akciju. Voćnjak je u zakup dobilo poduzeće Agromeđimurje, koje danas više ne postoji, a zemljište je otišlo u podzakup poduzeću

Fragaria. A svakome od nas u ugovoru o zakupu državnog zemljišta piše da ga ne smijemo dati u podzakup.

Drugim riječima, pita se i on, ali i njegovi kolege poljoprivrednici kako to da oni ne smiju, a drugi, odnosno Agromeđimurje, može.

- Treba tu napraviti preraspodjelu zemljišta, dodaje Petar Petković, stočar iz Preloga, koji se bavi uzgojem krava. Prelog i Cirkovljan su tu najviše oštećeni. To je nekad bila naša zemlja, a sad je u rukama pojedinaca. I to sve zahvaljujući jednom Preložaninu koji je bježao u Čakovec s papirima.

- Teško je u tom našem kraju okrupniti zemljište, ima nas dosta, a zemlje je malo, ističe Zvonko Židov, ratar iz Cirkovljana. Rekao bih i da stranci nama tu pod nosom obrađuju našu djedovinu.

Cirkovljančani su tu nekad imali pašnjačka prava koja su im oduzeta formiranjem Agromeđimurja.

Nije mu ni jasno kako se to ugovorno koncesija nad državnim zemljištem može prenositi s tvrtke na tvrtku, a po njegovom mišljenju sada se već radi o 4. ili 5. poduzeću.

Svjestan je toga kako će biti teško, gotovo nemoguće doći

Koncesija za voćnjak vrijedi do 2046. godine Prema podacima koje smo dobili od gradonačelnika Kolareka, važeći ugovor o koncesiji između Agromeđimurja i Grada Preloga potpisan je 18. prosinca 2006. godine i to na 40 godina.

Drugim riječima, tek tada, naravno ako se nešto ra-

dikalno u međuvremenu ne dogodi, poljoprivrednici eventualno mogu računati na dodatne hektare poljoprivrednog zemljišta.

A do tada, tko zna koji će se od njih ili njihovih članova još uvijek baviti poljoprivredom. (vv)

ponovno do tog zemljišta, ali treba negdje barem početi. Mislim da druge općine više štite svoje zemljište. U Goričanu, primjerice, ne može upasti bilo koji poljoprivrednik sa strane, već zemlju dobivaju isključivo tamošnji ljudi.

A kakve muke imaju preloški poljoprivrednici s nedostatkom zemlje, posvjedočio je i stočar koji hrani 40 krava, a ne može dobiti ni kvadratni metar državnog zemljišta.

- Obrađujem 30-ak hektara zemlje na 60-ak parcela koje se nalaze na potezu od Svetog Križa do Svete Marije, požalio se preloški stočar Marijan Horvat.

U voćnjaku, ističe ratar Novak, trenutno je zaposleno deset osoba na oko 140 ha, a da se to rasporedi na OPG-ove, 15-ak njih i njihove obitelji živjeli bi sasvim solidno. - Imamo mlade ljude, školovane poljoprivrednike koji bi se htjeli baviti svojim poslom, no ne mogu doći do državnog zemljišta.

Pokušavali su razgovarati već sa svima, od gradonačelnika Ljubomira Kolareka pa na dalje, ali nakon početnog entuzijazma, ističu poljoprivrednici, sve je to stalo.

- Do vlasnika voćnjaka također ne možemo doći, a u principu ni ne znamo tko je to točno.

Ako im se ne bude nitko, kako su rekli, udostojio javiti, razgovaraju i o radikalnoj borbi poput mirnog prosvjeda u središtu Preloga.

Nema pravne osnove za raskid koncesije

Voćnjak Čehovec, koji je donedavno bio u sklopu poduzeća Agromeđimurje, raspadom poljoprivrednog međimurskog giganta po-

Nakon Čakovečke ulice i u Ulici Zrinskih u Prelogu, koja vodi prema preloškoj Marini i izlazu iz grada, postavljeno je kućište u koje se mogu instalirati uređaji za mjerenje brzine kretanja vozila. Rezultat je to suradnje Policijske uprave međimurske i Grada, a sve radi što sigurnijeg prometovanja kroz Prelog. U toj ulici nalazi se inače i preloška policijska postaja.

Policijska uprava međimurska raspolaže sa četirima kamerama, koje će se prema sigurnosnoj procjeni seliti s jedne lokacije na drugu, dok će prazna kućišta obavljati svoju preventivnu funkciju.

Osim nadzora brzine putem fiksnih kamera mogu se utvrđivati i prekršaji nepropisnog korištenja mobitela tijekom vožnje, prekršaji nekorištenja sigurnosnog pojasa i mnogi drugi prekršaji. (vv)

Stiže drobilica građevinskog otpada

Gradonačelnik Kolarek kaže Mladen Novak, ratar iz Preloga, pokretač je borbe za kako nema pravnog temelja zemljište voćnjaka Čehovec za raskid koncesije stao je samostalno pravno tijelo kojem je, ruku na srce, teško doći do pravog vlasnika, a još teže razgovarati s njim. Radi se kolokvijalno o dvama voćnjacima na oko 140 hektara površine koji se protežu lijevo i desno uz cestu Prelog-Donji Kraljevec.

Lijevo je voćnjak zvan Čehovec, a desno Cirkovljan.

I upravo taj voćnjak koji se prostire prema Cirkovljanu predmet je žudnje preloških poljoprivrednika o čemu smo već pisali u našim novina otprilike prije godinu dana. Naime, tada gradonačelnik Kolarek nije želio potpisati nastavak trajanja koncesije pozivajući se na nepoštivanje odredbi zakupa krčenjem voćaka i sijanjem ratarskih kultura pritom navodeći kako Gradu kronično manjka državno zemljište.

Bilo je to u trenutku kada je zakup poljoprivrednog zemljišta ponovno spušten na jedinice lokalne samouprave.

Međutim, u međuvremenu ga je ipak “morao” potpisati pod postojećim uvjetima.

- Slali smo dopise Ministarstvu poljoprivrede, bila je vani i inspekcija, ali

ništa nismo uspjeli postići, pojašnjava Ljubomir Kolarek.

Vlasnik voćnjaka je objasnio kako je iskričo stare voćke, a nove po pravilu struke ne smije saditi odmah na tu istu površinu. Drugim riječima, ratarske kulture su tu kao plodored, odnosno zemlja počiva neko vrijeme i onda potom idu nove, mlade voćke.

Dakle, poljoprivredna inspekcija je potvrdila kako tu nema kršenja odredbi o zakupu državnog zemljišta.

Kako pak koncesionar gradu Prelogu redovno plaća godišnju naknadu od 80.000 kuna za koncesiju, ni tu nema kršenja odredbi, ali ni zakonskog uporišta temeljem kojeg bi se tražilo poništenje koncesije.

Poljoprivredno je zemljište posljednjih godina i te kako tražena “roba”. Naime, mali, hobi poljoprivrednici praktički su nestali s lica zemlje da bi ostali samo oni veći i najveći koje više ne zanima parcela ispod nekoliko hektara. Shodno tome, bore se za okrupnjavanje postojećih, ali i kupnju novih parcela kojih je sve manje na tržištu ili pak se traži paprena cijena po kvadratu.

U Pre-komu je ovih dana potpisan ugovor za isporuku drobilice građevinskog otpada sa separatorom i stroja za zamagljivanje prašine.

Vrijednost potpisanih ugovora iznosi 1.828.000 kuna.

Isporuka strojeva očekuje se početkom listopada ove godine. Uz drobilicu poduzeće je pred potpisivanjem i ugovora o isporuci rovokopača s udarnim čekićem koji će se također koristiti u reciklažnom dvorištu za građevinski otpad, a njegova isporuka očekuje se početkom mjeseca travnja. Početak rada reciklažnog dvorišta za građevinski otpad Prelog za korisnike se očekuje krajem godine. (vv)

Sredstvima od zakupa do boljih poljskih putova

Programom korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta Grad Prelog ove godine planira uprihoditi 150.000 kn. Sredstva će se utrošiti za podmirenje troškova postupaka koji se vode u svrhu sređivanja imovinskopravnih odnosa i zemljišnih knjiga, za podmirenje troškova uređenja ruralnog prostora izgradnjom i održavanjem ruralne infrastrukture vezano uz poljoprivredu te za očuvanje ugroženih područja i biološke raznolikosti. (vv)

18

Poljodjelstvo

SAVJETI za poljoprivrednike

Što je potrebno znati kod proizvodnje industrijske konoplje i maka?

Prije odluke o proizvodnji industrijske konoplje ili maka poljoprivredni proizvođači trebaju biti upoznati s nekim činjenicama vezanim uz njihov uzgoj. U davnim vremenima mak se redovito nalazio kao kultura koja se uzgajala u vrtovima i koristila za pripremu kolača, dok se industrijska konoplja koristila za izradu grubljeg platna ili za proizvodnju užadi. Međutim, zbog korištenja ovih biljaka (kod konoplje korištenje Canabis indica) u proizvodnji opojnih droga, njihov uzgoj reguliran je zakonskom legislativom. Proizvodnja industrijske konoplje u RH regulirana je Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga (NN 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09) i Pravilnikom o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje i promet opojnih droga u veterinarstvu (NN 18/2012).

Do 2019. godine prilikom uzgoja industrijske konoplje moglo se koristiti samo sjeme, dok Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga (NN 39/2019) postoji mogućnost korištenja i ostalih dijelova industrijske konoplje. Rod Cannabis ima dvije vrste: Cannabis sativa – obična konoplja i Cannabis indica – konoplja za proizvodnju marihuane ili hašiša. U našim uvjetima uzgaja se obična konoplja (industrijska konoplja) koja se dijeli na europsku i istočno-azijsku. Podijeljena je prema geografskim tipovima koji su nastali pod utjecajem klimatskih uvjeta i tipa tla koji su mijenjali svojstva konoplje. Dopušteno je uzgajati industrijsku konoplju (Cannabis sativa L) u svrhu proizvodnje hrane i hrane za životinje.

Sadržaj psihoaktivne tvari tetrahidrokanabinola (THC) u suhoj tvari biljke ne smije prelaziti 0,2 %. Konoplja se može uzgajati samo na temelju izdane dozvole za uzgoj konoplje. Prije sjetve industrijske konoplje obavezno je Ministarstvu poljoprivrede podnijeti Zahtjev za dobivanje dozvole za uzgoj konoplje, najkasnije do 31. svibnja tekuće godine. Važno je pravovremeno podnijeti Zahtjev kako se ne bi kasnilo s agrotehničkim rokovima za sjetvu. U Zahtjevu osim općih podataka o podnositelju treba navesti broj/eve katastarske/ ih čestice/a i površinu zemljišta. Kod uzgoja različitih

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

12. ožujka 2021.

RATKO HLIŠĆ uzgaja pravo životinjsko carstvo na otvorenom u svom dvorištu u Palovcu

Napravil sam vlastitu međimursku pasminu svinja -- Moja svinja je križanac svih mogućih pasmina koje su se miješale kako su mogle i stigle. Ima tu piatrena, duroka, mangulice, jorkšira, vijetnamske svinjice, divlje svinje, sve je to miješano, ističe palovski poljoprivredni proizvođač Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Piše: dipl. ing. agr.

Suzana Pajić sorata konoplje na različitim katastarskim česticama obavezno treba navesti sortu zasijanu na određenoj katastarskoj čestici i svrhu uzgoja. Za dobivanje dozvole potrebno je ispuniti sljedeće uvjete: poljoprivredno gospodarstvo mora biti upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, sjetvu konoplje treba izvršiti na površini od najmanje 1 ha, osoba koja podnosi Zahtjev ne smije imati pravomoćne osude za kazneno djelo zlouporabe droga u posljednjih pet godina od datuma podnošenja Zahtjeva. Uzgoj maka (Papaver somniferum L.) pravna ili fizička osoba dužna je najkasnije u roku od 30 dana od datuma sjetve prijaviti poljoprivrednoj inspekciji.

Dozvole za uzgoj vrijede za jednu sjetvenu sezonu.

Konoplja je poznata kao biljka za proizvodnju vlakana od prije oko 5.000 godina, a znatno kasnije kao ljekovita biljka za korištenje hašiša. Potječe iz srednje Azije. Nastala je od divlje konoplje koja je prevedena u kulturnu biljku.

Njen uzgoj ne ograničavaju klimatski uvjeti jer se izvanredno dobro prilagođava tlu i klimi mijenjanjem svojih morfoloških i fizioloških osobina. Zbog vlakna koje se odlikuje velikom čvrstoćom upotrebljava se za proizvodnju užadi, cerada, platna. Muške biljke imaju veći postotak vlakna i vlakno im je bolje kakvoće od vlakna ženskih biljaka. Nakon dobivanja vlakna ostaje drvenasti dio stabljike koji se koristi za izradu papira i celuloze. Sjeme konoplje sadrži više od 30 % ulja, stoga se od njega dobiva ulje, koje se može upotrebljavati u ljudskoj prehrani i u proizvodnji boja i lakova, no može se koristiti i kao hrana za perad i ptice.

Urod sjemena se kreće od 1,5- 2 t/ha.

- Ne znam koliko ih točno imam, ali znam koje sve životinje obitavaju u mom dvorištu, rekao nam je odmah na početku razgovora Ratko Hlišć iz Palovca, poljoprivrednik i zaljubljenik u životinjski svijet.

Patke, guske, pure, kokoši, koze, ovce, svinje i konj hladnokrvnjak, uglavnom tzv. domaće pasmine. Drugim riječima, radi se o križancima za koje kaže da su puno otporniji od čistokrvnih pasminskih jedinki. No, to ne znači da na njegovom imanju nema i čistokrvnih životinja i to pod selekcijom.

- Imam zagorsku puru, brončani soj pod selekcijom, čekam domaću šarenu kozu koja će isto biti umatićena kao i kokoš hrvaticu, kaže naš sugovornik. Želja mu je nabaviti i magarca i telića kako bi i oni šetali dvorištem, ali to više iz ljubavi.

U oboru Ratka Hlišća teško je pronaći dvije iste svinje jer su se sve međusobno skrižale kratkom i dugom dlakom, Nije mu bitno hoće li ca, kozlića, odojaka, pataka, Svinje križanci svih izduženih i kratkih trupova, mu odojak za godinu dana pura… mogućih pasmina imati 110 ili 170 kilograDrugim riječima, uz debelih i mršavih…

Cijelo to životinjsko carSvinje ne obitavaju u ma jer zna da je hranjen uzgoj i tov životinja velik stvo živi na jednom dvorištu svinjcu, već slobodno rokću u domaćom hranom, gotovo dio posla otpada mu i na u suživotu. Šeću i hrane se svom ogromnom oboru, ruju na ekološki način. I upravo bavljenje ratarstvom kako bi jedni do drugih bez ikakvih u blatu i kupaju se u ovećem za takav ekološki i prirodni prehranio to svoje carstvo. obora, ograda i pregrada. jezeru. - I to je, recimo, kaj način uzgoja na otvorenom Shodno tome, čim je završila Jedine vrste koje imaju svoj se tiče kvalitete mesa nebo i najpogodniji su puno otpor- prošlogodišnja sezona, već ograđeni životni prostor su zemlja. To nije svinja izrasla u niji tzv. mješanci. Što se više je krenuo u novu. Trenutno svinje. Pitajući ga o kakvoj se zatvorenom, na smjesi i kon- križaju, kaže, to su otporniji. s pašnjacima obrađuje oko pasmini radi, jer je po izgledu centratima za tri mjeseca, već - Ja sam Međimurec i 26 ha poljoproivrednih poto nemoguće utvrditi, jedno- se hrani onime što sam proi- napravil sam si međimur- vršina. Isto tako, i životinje stavno je objasnio: - To su kri- zveo na svom imanju. sku pasminu svinja. Ne moraju jesti, tako da je za žanci svih mogućih pasmina Nemoguće je izdvojiti i zanimaju me ni slavonska njega nova ratarska sezona, koje su se miješale kako su istaknuti životinju koju odli- crna svinja, ni mangulica, može se reći na oko 26 ha, mogle i stigle. Ima tu piatrena, kuje najbolje meso jer je svaka a pogotovo ne vijetnamska u punom jeku. Prije svega, duroka, mangulice, jorkšira, povukla pojedinu pasminsku svinjica, sa smiješkom do- uz ozime kulture zasijao je vijetnamske svinjice, divlje karakteristiku od svog pret- daje naš domaćin. već i jare te stočni grašak. svinje, sve je to miješano. I ka. Jedno je sigurno, svaka U uzgoju se vodi motom - Sijem kukuruz, ječam, kad sam ih nabavljao, nisu daje meso izuzetne kvalitete čim prirodnije tim zdravije, zob, tritikal, suncokret jer to bile čiste pasmine i jed- zbog načina uzgoja i hranjenja. pa se samo dvorište prote- mi treba oko 30 tona žitanostavno sam ih pustio da Masti ne može biti puno jer že na oko hektar površine. rica godišnje. se same pare i razmnožavaju svinja slobodno šeće, a ako Tome treba pridodati i deset Uz ozime žitarice ove je kako im je volja. je i ima, ona je ravnomjerno hektara pašnjaka u nastav- sezone zasijao već jari zob i I doista, ima ih crnih i raspoređena među mišićnom ku na kojima koze i ovce stočni grašak, a kada vrijebijelih, šarenih i smeđih, s masom. cijele godine slobodno pasu. me dozvoli, kreće i sa sunNaravno, sve je to ograđeno. cokretom te kukuruzom. I pored toga kosi pašnjake i Troši 30 tona žitarica livade za sijeno tijekom zigodišnje me, a tu je i slama. Sve to OPG je naslijedio od pak mu je potom i izvrsno pokojnog oca koji je tako- organsko gnojivo koje ipak đer volio i uzgajao razne mora nadopuniti umjetnim životinje. On pak je samo kako bi proizveo dovoljno nastavio i, naravno, proširio hrane.

Našao se u tom poslu, te će nastojati to činiti i dalje.

Iako su mu životinje prira- uživa i ne bi ga mijenjao ni sle srcu, ipak se ne svodi za što na svijetu. Jedino što sve samo na ljubav, već i na ga ljuti, kaže, su Međimurci golu egzistenciju jer se od koji su previše samozatajni, nečega mora živjeti. Pa tako zatvoreni i ne žele se izbosvoj život bazira na uzgoju i riti za promociju vlastitih Kako bi prehranio svoje životinje, treba mu 30 tona žitarica godišnje prodaji mesa, odnosno janja- proizvoda.

12. ožujka 2021.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Uz presadnice cvijeća stigle i biljčice salata Mladi luk, rotkvice, matovilac, blitva samo je dio povrtnih kultura koje su preplavile našu gradsku tržnicu. Povrće je to koje je stasalo u našim vrtovima i plastenicima te praktički najavljuje novu povrtlarsku sezonu. Naravno, tome treba pridodati i prve presadnice ranih salata koje, ako ih se želi što prije konzumirati, treba zaštititi ili pak presaditi u plastenike.

S druge strane, glavice salata iz plastenika već su poprilično stasale i svakim danom ponuda je sve veća i bogatija. To pak znači da će se i cijena kilograma valjda spustiti za pokoju kunu.

U ovo doba ipak se najviše kupaca vrti oko klupa s ranoproljetnim cvijećem. Uz jaglace, vrlo su popularne, a time i tražene tratinčice crvene boje pa zumbuli, a nude se i razne sitne trajnice. Novine, odnosno novih artikala za sada još uvijek nema u ponudi voća. (vv)

CIJENE NA TRŽNICI

Terezija Zadravec iz Novog Sela Rok među prvima nudi presadnice ranih salata

Salate:

20-25 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Blitva:

5 kn/vezica

Mladi luk:

5 kn/vezica

Grincajg:

5 kn/vezica

Matovilac:

10 kn/hrpica

Rotkvice:

5 kn/vezica

Brokula:

25 kn/kg

Cvjetača:

20 kn/kg

Kelj:

12 kn/kg

Kelj pupčar:

25 kn/kg

Krumpir:

3 kn/kg

Med:

45-60 kn/flašica

Jabuke:

6-8 kn/kg

Kivi:

20 kn/kg

Grožđe:

30 kn/kg

Banane:

10 kn/kg

Naranče:

12 kn/kg

Jaglaci:

5 kn

Tratinčice:

2-3 kn

Zumbul:

8-10 kn

Presadnice salata:

1 kn

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Zašto je pH važan za kvalitetu svinjetine?

Piše: Emilija Cmrečak, dr. vet. med.

PH ima veliki utjecaj na kapacitet zadržavanja vode, što je usko povezano s kvalitetom mesnih proizvoda.

Za potrošača kao i za tehnologa u procesu proizvodnje kvaliteta svinjskog mesa i izmjerena vrijednost pH povezuje potrošača i proizvođača mesnih proizvoda. pH-vrijednost je objektivan mjerni pokazatelj u prosuđivanju mesa kao sirovine jer uz vrijednost pH vezan je okus mesa, boja mesa, njegova konzistencija i održivost proizvoda.

Što je to phvrijednost?

To je vrijednost koja se mjeri specijalnim uređajima, a izražava se kao negativan logaritam koncentracije vodikovih iona.

Meso životinje prilikom klanja ph iznosi 7 do 7,2.

Glikogen (šećer) koji se nalazi u mišićima djelovanjem enzima pretvorit će se u mliječnu kiselinu. Mliječ-

na kiselina je odgovorna za pad vrijednosti pH. Brzina pada vrijednosti pH usko je povezana i s temperaturom mesa. Pad vrijednosti nakon klanja je ubrzan i nakon 24 sata od klanja se stabilizira, što je ujedno i optimalan period sazrijevanja mesa koje nakon tog perioda postaje spremno za konzumaciju, odnosno spremno za daljnje tehnološke procese obrade mesa.

Ako su ispoštovana pravilna postupanja sa živom životinjom koja obuhvaćaju smireno postupanje prilikom utovara i istovara svinja, od-

maranje prije samog klanja ako je transport trajao više sati, pristup dovoljnim količinama vode kako bi se svinje napojile te na kraju kvalitetno omamljivanje svinja, pH svinja od početnih 7-7,2 za 45 minuta nakon klanja će rezultirati padom pH na 6,0, a nakon 24 sata ph će iznositi ispod 5,6-5,7 pH. Takvo meso će imati karakterističnu boju i karakterističnu konzistenciju i optimalno će vezati sol.

Svinjsko meso koje je izrazito bjelkaste boje i vodnjikavo rezultat je ubrzanog pada pH vrijednosti, a temperatura mesa je još uvijek visoka, što

je nastalo kao posljedica ubrzane razgradnje glikogena u mliječnu kiselinu, takvo meso dobro veže sol.

Prilikom termičke obrade mesa takvo meso vrlo brzo otpušta mesni sok, a rezultat je kruto, suho meso, čvršće konzistencije. Ovakvo meso pogodno je za izradu polutrajnih proizvoda.

Za razliku od njega, meso koje zadrži više vrijednosti pH, iznad 6,2, odlikuje se tamnijom bojom, slabije upija sol, a nastaje kao posljedica nastanka nedostatne količine mlječne kiseline, a usko je povezana sa svinjama koje su duže vrijeme izložene stresu i pritom su potrošile znatnu količinu glikogena.

Iz svih navedenih podataka vrlo je važno obratiti pozornost na sve čimbenike koji utječu na pH mesa jer kvalitetno svinjsko meso karakteristične boje i konzistencije podjednako je važno kako krajnjem potrošaču tako i tehnologu u procesu proizvodnje mesnih proizvoda.

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

20

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

12. ožujka 2021.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Uzgoj paprike Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Nova online edukacija „Sjetva i uzgoj presadnica u kućnim uvjetima“ Znate li da presadnice paprike, rajčice, patlidžana i ostalog povrća možete uzgojiti u vlastitom domu? Želite li biti sasvim neovisni kod uzgoja vlastite hrane i naučiti kako uspješno uzgojiti presadnice? Sve što vam treba za uspješan uzgoj presadnica u kućnoj radinosti je prozorska daska i dobra volja, a znanje kako to možete uspješno napraviti, dobit ćete u novoj online edukaciji „Sjetva i uzgoj presadnica u kućnim uvjetima“ Na edukaciji ću vas na jednostavan način, korak po korak, naučiti kako uspješno posijati i uzgojiti vlastite presadnice. Osim navedenog otkrit ću vam brojne trikove kako kod uzgoja presadnica imati čim manje posla sve do presadnje na otvoreno. Naučit ćete kako znati pravilno prepoznati i na vrijeme ukloniti potencijalne probleme, odnosno kako na vrijeme sve pravilno napraviti, pa da do problema i neuspjeha ne dođe.

U ovoj online edukaciji ćete naučiti: kako pravilno odabrati posude za sjetvu, kako pripremiti supstrat za sjetvu, kako pravilno posijati sjeme, na koji način održavati supstrat do nicanja, kako održati presadnice lijepima i zdravima.

Učit ćemo i kada je idealno vrijeme za sjetvu određenih kultura i kako ih posijati, koliko sjemenki posijati po posudici, kako i koliko zalijevati (o, da, to je jako bitno), koji su specifični uvjeti za sjetvu određenih vrsti i što ne smijete zaboraviti kod same sjetve.

Znam da se mnogi koji nisu do sada uzgajali presadnice boje neuspjeha i da mnogi misle da u kućnim uvjetima ne možemo uspješno uzgojiti vlastite presadnice – ali i ja sama presadnice vrlo uspješno već 15 godina uzgajam na prozorskim daskama u dnevnoj i spavaćoj sobi, bez ikakve posebne opreme.

U ovoj online edukaciji sa mnom ćete posijati i uzgojiti vlastite presadnice te tako postati istinski neovisni u uzgoju vlastite hrane.

Uštedjet ćete i vrijeme i novac, ali najbitnije – znat ćete točno što sadite na vrtu, neće više biti neugodnih iznenađenja kad npr. kupite jednu, a izraste vam neka druga sorta.

Pridružite mi se u ovoj online edukaciji i naučite sve što vam treba za prekrasnu samostalnu avanturu uspješnog uzgoja vašeg zdravog povrća. Više o edukaciji i online narudžbenici potražite na www. biovrt.com

Edukacija će se baviti pravilnom sadnjom presadnica kako bi dobili lijepe i zdrave plodove

12. ožujka - Dan cvijeta Kalemljenje 7. ožujka od 22 sata do 9. ožujka u 6 sati i od 11. ožujka u 10 sati do 12. ožujka u 4 sata. To je izvan vremena za presadnju pa prilikom toga treba obratiti pozornost na tip ploda.

Ovaj članak pišem na nagovor jedne novinarke Hrvatskog radija.

Plodonosne biljke sijem u dane ploda. Posebnu pažnju sam posvećivala paprici jer se u našim krajevima tada nije puno sadila. I danas rado pročitam što još ne znam.

Posebno me iznenadio poklon od jedne žene iz naših krajeva koja je uzgajala papriku i ta sorta paprike čuvala se u njezinoj obitelji 80 godina. Molila me da tu sortu uzgajam i čuvam dalje.

Tako sam zavoljela papriku koju sijem i volim je uzgajati.

Papriku posijem po mogućnosti u posude okruglog oblika i kada nisam imala vlastitog humusa to je bila zemlja koju sam skupila iz krtičnjaka, one zemlje koje izruju krtice.

Na toplom mjestu držala je do pikiranja i sađenja u čaše ili manje teglice i pazila da mi ne smrzne rasad. Najve-

VRTLARICA

će i najsnažnije biljčice sam presadila, a manje su imale dovoljno mjesta za rasti i njih sam posadila do zadnje u pogodno vrijeme. Sada mi puno pomaže priručnik po kojem radim. Zalijevam s uskrsnom vodom koju uzmem na Uskrs ujutro i to veće količine i promatram kada ih posadim u zatvorenom prostoru i na otvoreno kada nema mraza.

Nekad to bude kad su procvale. Na otvorenom ih sadim po dvije i u skupinama, one ne uspijevaju ako su posađene u duge redove.

Od srednjih paprika kada su zrele uzimam sjeme, a prve koje su na stabljici svakako otrgnem i koristim za hranu.

Od ostalih plodonosnih biljaka jako volim buče o kojima ću pisati.

Ako imate bilo kakva pitanja, rado ću na njih odgovoriti. Pitanja možete postaviti direktno meni ili ostaviti u redakciji.

13. ožujka - Dan lista Od 9 sati povoljno vrijeme za biljke lista.

14. ožujka - Dan lista Njegujemo i okopavamo biljke lista u zatvorenom prostoru te sijemo te iste biljke.

15. ožujka - Dan lista Za izradu vlastitog škropiva palit ćemo moljce ili voskove između 13. ožujka od 9 sati do 16. ožujka u 11 sati.

16. ožujka - Dan ploda od 12 sati Njegujemo plodonosne biljke za pridobivanje vlastitog sjemenja.

17. ožujka - Dan ploda Sijemo i presađujemo biljke ploda u zatvorenom prostoru.

18. ožujka - Dan ploda do 11 sati Od 13 sati povoljno vrijeme za biljke korijena. Ako samostalno uzgajate rasad ploda biljaka, možete to učiniti svaki put kada nastupa povoljno vrijeme.

U DOMU obitelji Trupković iz Šenkovca

Nježna mimoza cvate i u Šenkovcu San je gotovo svakog ljubitelja cvijeća imati u zbirci i nježni grm, odnosno stablo mimoze. I dok je to onima na našem priobalju i otocima vrlo lako, mi kontinentalci se ipak moramo puno više potruditi kako bi ju uspjeli uzgojiti. Trud i znanje u svoju mimozu već desetak godina ulaže Darinka Trupković iz Šenkovca, a sudeći po izgledu njene mimoze, i više je nego očito kako joj dobro ide. Jer stablo je puno njež-

nih, jarko žutih grozdastih cvjetova opojnog mirisa.

Kako smo doznali od naše sugovornice, u svoju biljku zaljubila se u Padovi, odakle je stigla u njen obiteljski dom. Po zimi je u kući, dok pak je u toplijem dijelu godine na otvorenom. S cvatnjom je započela krajem siječnja i tako će biti barem do kraja ovoga mjeseca. Ne treba posebno spominjati kako je biljka ponos cijele obitelji. (vv)

Darinka Trupković iz Šenkovca jedna je od rijetkih u Međimurju koja ima rascvjetalu mimozu

12. ožujka 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 21

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 ČITATELJICA IZ ŠENKOVCA požalila nam se na vreće pune perja i iznutrica peradi pobacane u prirodu

Što se to bijeli u šumi šenkovečkoj?

Naša vjerna čitateljica iz Šenkovca požalila nam se na neodgovorne sumještane koji su minulog tjedna u šumu, na potezu od ceste prema Ksajpi, oko 200 metara od nasipa odbacili bijele vreće pune perja, a vjerojatno i iznutrica peradi. Oko tog mjesta počeo se širiti neugodan miris, smrad koji je u suprotnosti s mirisom proljeća, vrba, visibaba i zvončića u cvatu.

- Nije normalno da se takve stvari ostavljaju, odnosno bacaju u prirodu, ljuti se naša čitateljica. I nije to prvi put jer često nailazimo na bačeno i razno drugo smeće, uginule životinje pa i napuštene kućne ljubimce, najčešće male mačiće i psiće.

To je inače područje tzv. zelene zone koju koriste stanovnici kako Šenkovca tako i okolnih mjesta za šetnju, rekreaciju, a mjesto je susreta i mnogih biciklista, trkača i djece.

Prema njenim riječima, nakon nailaska “eko bombe” kontaktirali su Sinišu Goluba, ravnatelja Javne ustanove Međimurska priroda, ali i sumještanina koji

JAVILI STE NAM

Nevjerojatna lakoća rješavanja kućnog otpada je alarmirao mjerodavne u općini. I doista, Saša Horvat, načelnik općine, potvrdio je za naše novine kako su dobili dojavu te da je istog trenutka izdao nalog općinskom komunalnom redaru da izađe na teren. Kako je dodao, u pitanju nije bilo samo odbačeno perje, već

i podosta toga drugoga.

Drugim riječima, svi otpaci nastali klanjem pilića u 6 vreća.

- Pozivam svoje sumještane da svaki takav nailazak prijave našem komunalnom redaru ili direktno na broj mobitela, ističe načelnik Horvat. Broj je na internet-

skoj stranici općine i svima je dostupan. Isto tako, kad se već nešto prijavljuje, trebala bi se dati točna lokacija kako redar ne bi morao lutati i tražiti točno mjesto.

Otpad je pokupljen i zbrinut na odgovarajući način, a o počinitelju za sada još ni traga ni glasa. (vv)

Očistili otpad na Bedekovićevim grabama Međimursku županiju krase jedinstveni običaji, tradicija, ljudi i priroda te se županija nalazi na samom vrhu Hrvatske u odvojenom sakupljanju otpada. Ipak, često nailazimo na primjere divljih odlagališta koji postaju više pravilo nego iznimka. Kako bi doskočili na kraj jednom takvom odlagalištu, prošli mjesec su Međimurci iz Udruge Baraka uzeli stvar u svoje ruke te očistili potok na području spomenika prirode Bedekovićeve grabe u općini Sveti Juraj na Bregu. U dvije akcije članovi udruge skupili su preko 70 vreća otpada pri čemu su pronašli otpad star preko 30 godina.

- Udruga prvenstveno okuplja muzičare, dramske i likovne umjetnike. Odlučili smo napraviti ekološku sekciju jer se dosta naših članova rekreira u prirodi, pogotovo u Međimurju, rekao nam je glasnogovornik udruge Nikola Švenda te dodao kako je žalosno da 20 metara od spomenika prirode postoji divlje odlagalište.

- Međimurje je gusto naseljeno, no izražena je defore-

U dvjema akcijama članovi Udruge Baraka skupili su preko 70 vreća otpada pri čemu su pronašli otpad star preko 30 godina. stacija, zagađenje te sve više polja i pesticida. Koliko god se predstavljalo zelenom oazom Hrvatske, ispada da je na terenu priča drugačija, ističe Švenda te dodaje kako su preuzeli inicijativu čišćenja okoliša počevši od ovakvih akcija. Švenda ističe kako planiraju pretvoriti akcije čišće-

nja u naviku barem jednom mjesečno jer ovo predstavlja dobar početak. Ovakvih lokacija u Međimurju ima bezbroj te je cilj udruge pokrenuti domino efekt kako bi potaknuli ljude na slične aktivnosti. Smatra da su ovo mali, ali konkretni koraci čiji je učinak vidljiv te da se u budućnosti organizira surad-

nja s komunalnim redarima i općinama.

- Smeće je opredmećena pohlepa koju čovjek baca i misli da će nestati, a ono ustvari nikada ne nestaje, zaključuje Švenda te dodaje kako akcije čišćenja i čista priroda ne predstavljaju pojedinačno, već zajedničko dobro. (lm)

ŽELJKO TOMAŠIĆ, tajnik Društva potrošača Međimurja

Novi dijalog Ministarstva gospodarstva s udrugama za zaštitu potrošača Nakon pozamašne stanke Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je nakon ustrojbene i kadrovske reorganizacije početkom ove godine pokrenulo dijalog s udrugama za zaštitu potrošača s ciljem kreiranja učinkovite nacionalne politike zaštite potrošača kako bi se hrvatski potrošači u konzumiranju potrošačkih prava i obaveza izjednačili s potrošačima Europske unije.

U realizaciji planiranog u petak, 26. veljače 2021. u Maloj dvorani Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja predstavnika Društva potrošača Međimurja Željka Tomašića, glavnog tajnika DPM, voditelja Info centra potrošača i glavnog urednika Prvog internetskog portala “Trošilica info”, primile su Nina Čulina, ravnateljica Uprave za trgovinu i politiku javne nabave, Branka Augustinović, načelnica Sektora za zaštitu prava potrošača, Mirela Skočić, voditeljica Službe za provedbu politike zaštite prava potrošača, i Danijela Marković Krstić, voditeljica Odjela za Europski potrošački centar.

Na sastanku je Tomašić prezentirao svoja iskustva kao dugogodišnji aktivist u civilnom sektoru, područje “zaštita prava potrošača” u organizaciji i radu civilnog sektora te je iznio prijedloge za učinkovitiju suradnju javnog i civilnog sektora (MINGOR, JL(R)S, savez udruga, udruge).

Težite Tomašićevog izlaganja je bilo na nužnosti kreiranja Strategije politike zaštite potrošača u republici Hrvatskoj u kojoj će svaki nositelj provedbe politike zaštite potrošača imati svoje mjesto i znati svoje obveze i zadaće s težnjom k zajedničkom cilju, a to je “zadovoljan potrošač”. “Činjenica je da kvalitetne suradnje udruga za zaštitu potrošača nema,

doduše, nema svađe, ali nema ni suradnje. I neće ni biti dok suradnja s udrugama ne krene preko saveza udruga, tj. dok se udruge ne udruže u jaki savez koji će moći pratiti i utjecati na potrošačku legislativu”, istaknuo je Tomašić te je konstatirao kako mlada ekipa koja ga je primila, neopterećena prošlošću, daje garanciju da se konačno mogu napraviti revolucionarne pomjene u sektoru zaštite potrošača kako u javnom tako i u civilnom sektoru u Republici Hrvatskoj.

Sastav ekipe koja je primila Tomašića pokazuje da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ozbiljno prionulo zadaći da se pored definiranja Nacionalne politike zaštite potrošača u jačanju zaštite prava potrošača stvori sinergija svih nositelja zaštite potrošača u javnoj uspravnici u čemu poseban značaj dobiva civilni sektor kao “glas potrošača”. Na sastanku je dogovorena daljnja komunikacija i jačanje ravnopravne suradnje.

Ujedno koristim priliku da proslijedim još jednu informaciju da u Međimurju, prema Registru udruga RH, postoji 6 udruga koje su upisale djelatnost “7.7. zaštita prava potrošača”.

Neki se predstavljaju kao “zaštitnici potrošača”, neki to koriste u političke svrhe, neki su tu djelatnost upisali “reda radi”, a mi Društvo potrošača Međimurja (do prošle godine “VUKANOVČAR” - društvo za zaštitu potrošača Međimurja, kada smo promijenili naziv) radimo, djelujemo i štitimo potrošače koliko nam to omogućavaju svojim potporama Međimurska županija i JLS, koje su prihvatile naš projekt “Info centar potrošača” (www.savjetovaliste.info). Željko Tomašić

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

22

Mozaik

12. ožujka 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pratite nas na facebook stranici

ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage) • Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas •

1.

Bebe 202

NOVA PROLJETNA KOLEKCIJA

BluKids vas daruje

Treći kupon 72. kola u ovom broju Novo, 72. kolo našeg nagradnog natječaja Tri kupona skupi i naočale pokupi ulazi polako u završnu fazu. I u ožujku, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn.

Najopterećeniji organ radno aktivnog stanovništva je vid i zato ga treba čuvati, kontrolirati i čuvati.

Stoga u čakovečkoj Optici Briljant već 30-ak godina svojim klijentima pružaju apsolutno sve vezano za optičke proizvode i satove.

Optika Briljant nudi najprofesionalnije te najkvalitetnije usluge pregleda vida, kupnje naočala, kontaktnih leća, satova te modnog nakita. Svaki mjesec, pa tako i ovaj u suradnji između Međimurskih novina i Op-

3

tike Briljant možete osvojiti dioptrijske naočale.

Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri za osvajanje dioptrijskih naočala, trebate skupiti tri kupona koja objavljujemo u ovom i u naredna tri broja.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 12. ožujka možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 23. ožujka. Sretnog dobitnika 72. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. ožujka. (mk)

FOTKAJMO NAJMLAĐE

Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail foto@mnovine.hr

Dino i Mateja Božek iz Preloga dobili su sina Marka, rođenog 6. veljače. Kći Lana ima 4 godine.

VOLIM

kupona skupi i naočale poku p

BROJ KUPONA

Adresa: Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 23.3. do 12 sa�.

Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Baka Kata čita novine kod susjede

i

Ime i prezime:

JER… METSS u Donjem Vidovcu

S crvenom platnenom vrećicom ovoga tjedna uputili smo se do Donjeg Vidovca i tamošnjeg prodajnog mjesta naših novina. U redovnoj dnevnoj kupovini naišli smo na Štefu Bartolić koju smo iznenadili s poklonom, ali više od svega obradovala se činjenici kako će prvi put, a napunila je 80 godina života, biti u novinama. Simpatična i vitalna baka unatoč godinama redovno čita novine, no

Naše vjerne čitateljice Štefa Bartolić, Renata Poljak i Karla Poljak

kod svoje susjede. Zanima ju sve, od politike do vrta i domaćih recepata. Poklone Međimurskih novina dobile su i djelatnice trgovine, Renata

Poljak i Karla Poljak iz Svete Marije. I one nas prate, no, kao i sve mlađe generacije, putem interneta, odnosno čitaju vijesti na našem portalu. (vv)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Elena Mesarek; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Vjesnik d.d., Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Modna dizajnerica Irena Mišić Fileš iz Preloga svojim kolekcijama torbica Mucca osvaja srca brojnih žena.

Foto: Zlatko Vrzan

2

media

petak 12. ožujka ČAKOVEC Muzej Croata insulanus Grada Preloga Izložba Edit Glavurtić 19:00

subota 13. ožujka ČAKOVEC CZK Filmski program 16, 18 i 20 sati

nedjelja 14. ožujka ČAKOVEC Centar za kulturu Palac sim, Palac tam Lutkarska predstava 16:00

slobodno vrijeme MILO SAKAČ, vrsni arhitekt i slikar, otvorio izložbu u Centru za kulturu

Apstraktne slike sve više krase domove mladih obitelji Poznati slikar i arhitekt Milo Sakač Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

U izložbenom prostoru Centra za kulturu Čakovec izložbu je održao Milo Sakač, slikar međimurskih korijena koji već 20 godina živi u Zagrebu. Vrsni slikar i arhitekt rođen

NAKLADA LJEVAK nagrađuje

KIRSTI LONKA: Fenomenalno učenje iz Finske Rezultati finskih učenika na PISA testovima razlog su sve većeg globalnog interesa za finske škole i finski način obrazovanja učitelja. Kojim će smjerom Finska ići u budućnosti? Ova knjiga, koja opisuje finski put prema kompetencijama za 21. stoljeće i uzbudljivi koncept učenja utemeljenog na fenomenima, pruža odgovor na to pitanje.

Put prema globalizaciji, digitalizaciji i automatizaciji popločan je brojnim izazovima s kojima se suočavaju zemlje diljem svijeta.

Autorica čitateljima živopisno otkriva kako je Finska od iznimno siromaš-

5. ožujka 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

je 1963. godine u Čakovcu, školu je pohađao u Lendavi i Mariboru a diplomirao na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1988. godine. Kako nam je rekao u razgovoru, radi kao arhitekt i paralelno slika. 2017. na 2018. otvara slikarski atelijer u Beču, ljeti boravi i radi u Omišu u atelijeru i galeriji. Član je grupe Q202 Leopoldstadt Wien te Produzentengalerie Wien te Hungarian visual artist Worldwide. Ove godine obilježava 33. godinu od svoje prve samostalne izložbe koju je održao u Čakovcu u galeriji Kavran. Od slikarskih tehnika Milo barata aquarelom, akrilom, kombiniranom tehnikom, tušem, ugljenom i kolažom.

Zanimljivo je da Milove slike sve više privlače mlade obitelji i parove koje krase zidove njihovih kuća.

Apstrakcija na platnu - Onaj tko razumije apstrakciju, dovoljno je otvoren i educiran, ulazi u moju publiku. Štimam se s tim da su mi 80 posto kupaca mladi doktori iz Rijeke, Zagreba i Varaždina. Čak sam nedavno i jednu polikliniku opremio s 12 slika.

Kupci su često mladi parovi koji su kupili stan, opremili ga, ali su ostali bez para, a ja im onda izađem u susret.

Prokopali su moje slike na društvenim mrežama koje vode moja supruga, kći i nećakinja, započeo je priču slikar.

U Hrvatskoj nema puno apstraktnog ekspresionizma.

Jedan od njih je Edo Murtić koji je ujedno i Milov domaći umjetnički uzor, nakon Franz Klinea, Roberta Motherwella, Cyja Twomblyja.

- To su za interijer jako zanimljive stvari. Mislim da

ne zemlje izrasla u stabilnu i bogatu državu stalno stavljajući pismenost i obrazovanje na prvo mjesto.

Dobitnik iz broja 1329 je Stjepan Čuček iz Čakovca (J.R. WARD: Progutana). Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

Izložba u CZK-u može se razgledati do 5. travnja KIRSTI LONKA: Fenomenalno učenje iz Finske

kupon br. 1330

sam se uzdignuo od toga da radim prema nekim predlošcima koje sam skinuo s interneta, prethodno pripremim/razradim kao skicu. To je sad ozbiljan rad, za koji puno delam. U ateljeu sam većinu vremena. Prije potresa prošle godine sam trebao imati dvije samostalne izložbe paralelno, u Mimari i Beču.

U Čakovcu sad izlažem slike od kojih nijedna nije bila planirana ni u Mimari ni Beču, kaže. Milo objašnjava kako, primjerice, od 100 komada slika koje napravi, štima se s njih 20 do 30. Do zasićenja nikad ne dolazi, oscilacija ima, ali u ateljeu uz slikarski rad ima i puno popratnog sadržaja, od pripreme platna, do izrade arhive.

- Platna su gore na zidu i zovu me. Kad me pozovu u datom momentu, onda kre-

nem raditi. Ima platna koja me muče, koja sam doveo do neke faze, ali i dalje čekam da se nešto dogodi.

Ako ne, stavljam ih u deponij i vadim nakon dva, tri mjeseca. Bavim se njima čak i kad ne slikam jer ih vrtim po glavi. To je jedan jako zgodan proces, objašnjava ritual nastanka.

Crna nije mračna nego “mrak” boja

U Milovim radovima često prevladavaju tamne boje. Crna nije tužna boja, već mrak boja objašnjava Milo. Nije mračna. Upravo se u izložbenom prostoru Centra za kulturu vidi koliko ima crnih i bijelih nijansi. Što se sve može postići, od nježnosti, praznine, do tone emocije.

- Za crnu boju, ali i za takve slike treba imati “vupača”, potrebno se s njom nositi.

Pustiti sliku da te odfura. Zato moje slike vole široki ljudi koji imaju potrebu otići u drugu dimenziju. Kad se slika gleda, uvijek se može pronaći novi detalj, struktura, finesu koja ih odvede u drugi svijet, kaže slikar. Milove slike nemaju naslove, oni nastaju tek kad kupac kaže na što ga ta slika podsjeća.

Milo kaže da je slika završena kad ga ispuni, nakon toga ode u hibernaciju, do momenta kad je izložena. Priča ponovno počinje kad netko osobno klikne sa slikom.

U umjetnost se nije potrebno razumjeti jer je to osobni moment povezivanja s emocijom.

12. ožujka 2021.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

intervju tjedna

ZAŠTO SVE ŽENE PRIČAJU o Mucci, prestižnoj modnoj torbi koja nastaje u Prelogu, a postala je čuvena kao da je riječ o svjetskom brendu

Irenine torbe obaraju s nogu žene u Hrvatskoj i šire Piše: Lea Novaković Foto: Zlatko Vrzan

DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film “Hodajući kaos” (projekcija u Varaždinu)

Ulaznice za film “Tajni vrt” dobila je:

Ivana Krajačić korice jednako je iščekivanju koje me prožima prije izlaska svake nove kolekcije torbi.

Strast prema dizajnu privlači me još od ranog djetinjstva.

Rasplamsala se na vrijeme i drago mi je zbog toga. Predana sam svom radu i obitelji, pa mi ne manjka temperamenta ni energičnosti.

- Čija je ideja bio brend Mucca?

- Iako je Mucca bila moja ideja, priznajem da nema boljeg suigrača u ovom poslu od mog muža Gorana. On je taj koji s lakoćom rješava situacije koje se meni u nekom trenutku čine nerješivima. S obzirom na to da oboje radimo u svojim poduzećima, Mucca kao naše zajedničko poduzeće zahtijeva podjednak angažman. Na meni je da osmislim kolekciju, odaberem najfinije komade prirodne kože i da krenem u proizvodnju. Uglavnom, nakon svog urednog radnog vremena nastavljamo s radom, ali

KAMO SUTRA

S

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ISKLJUČIVO OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA, ZAKLJUČNO S DATUMOM 24. OŽUJKA 2021. U CINESTARU VARAŽDIN.

Irena Mišić Fileš, dizajnerica ženskih torbica iz Preloga, koje danas obaraju s nogu brojne žene u Hrvatskoj i šire

D

a je modne dodatke važno dobro ukomponirati u cijelu odjevnu kombinaciju, dobro zna poduzetna i kreativna Preložanka Irena Mišić Fileš, čije su ženske torbe posljednjih godina osvojile mnoge žene. Ova poznata dizajnerica i vlasnica brenda Mucca, koji je osmišljen prije 11 godina, posebnošću svojih pomno dizajniranih, svevremenskih torbi privlači mnoge Međimurke, ali i poznate Hrvatice, od Antonije Blaće do Bojane Gregorić Vejzović.

Samozatajno što se tiče domaće pa i šire javnosti, ali uz puno “buke” tamo gdje je to najviše potrebno, u ženskom svijetu, napravila je istinski modni poduhvat.

Lansirala je ženski modni dodatak koji danas obara s nogu brojne žene u našoj zemlji i šire.

U razgovoru za naše novine doznajemo kako je upravna pravnica stigla u svijet poduzetništva i mode i izgradila ovu uspješnu modnu priču.

- Kako ste se našli u svijetu mode?

- Priča seže u vrijeme kada sam bila djevojčica. Kao dijete obožavala sam sate i sate provoditi u djedovoj radionici koji je bio postolar. Rezala bih kožu uz zvuk stare Singerice te uživala u mirisu svakog novog para čizmica koje bi izradio.

Predivan čovjek koji me nadahnuo za neki novi početak, u nekom novom svijetu.

Djed je birao cipele, a ja sam odabrala torbe. Kao prava Međimurka obožavam miris vrućeg kruha i domaće “mazalice”, a iščekivanje koje prethodi prvom zalogaju hrskave

VODE VAS U KINO

vima je i više nego jasno da od masovnog korištenja interneta i društvenih mreža, posebice Facebooka, živimo u jednom velikom izlogu.

Time je privatnost narušena do te mjere da ako se nešto ne “sazna” preko društvenih mreža, postaje čudno i postavlja se pitanje zašto se držalo u “tajnosti”. Danas, kad hodamo gradom, ni ne znamo

u Mucca d.o.o. Mucca je naš suživot te nas veseli i ispunjava.

- Kako je nastalo ime Mucca?

- Brend je dobio ime po našoj 15-godišnjoj kćeri Antoniji. Kad je bila beba, bila je sva mekana (mucasta), pa smo je nazvali Muca. Ime brenda bilo je sasvim siguran odabir, a da bi zvučalo svjetski, dodali smo mu još jedno slovo c i eto, nastala je MUCCA. Tu su još i naša dva slatka četverogodišnja sineka, pa tko zna, možda krene nadahnuće i za neka nova imena.

- Na što posebno pazite kod izrade i dizajniranja torbi?

- Naše torbe su vrhunske kvalitete te izrađene na način koji ne podliježe trendovima. Želimo omogućiti dragim Muccoljupkama njihovo nošenje tijekom svih dvanaest mjeseci u godini. Izrađene su da služe ženi i njenim svakodnevnim potrebama. U svom radu nikad

ne odstupam od jednostavnog dizajna i profinjenih linija jer za mene uvijek vrijedi pravilo “manje je više”.

- Kako ste se uspjeli probiti na žensko tržište?

- Prije jedanaest godina prvi put smo tržište upoznali s brendom i jedinstvenim modelom Mucca torbe. Krenuli smo polako, ali odrješito i profesionalno te smo damama u vrlo kratkom roku probudili znatiželju i interes za torbama.

S vremenom sam dizajnirala sve veći broj modela Mucca torbi, tako da su žene s lakoćom za sebe mogle odabrati onaj idealan.

“Tašnica” se pokazala kao “must have” torba srednje veličine, a “Beguša” slovi kao jedna od najpoželjnijh torbi većeg formata. Naravno, tu je još niz drugih modela od kojih izdvajamo Pursicu, Begušicu, Big Mamu, Glamicu, Monkey Bag, Ruksak i dr., odlično prihvaćenih od strane tržišta.

- Kako su Vaše torbe, jednako kao i torbe poznatih svjetskih dizajnera, osvojile naše celebrityje?

- Poznate smo osvojili ne samo kvalitetom i elegantnim dizajnom već i toplim pristupom te posebnom pažnjom koje ne manjka kad su u pitanju naši dragi Muccoljupci.

Tako surađujemo s mnogim poznatim damama kao što su Bojana Gregorić Vejzović, Ecija Ojdanić, Lejla Filipović, Nives Celzijus, Antonija Blaće, Lana Jurčević, Vanda Winter i druge.

- I za kraj, kako izgledaju poslovni planovi za budućnost?

- S obzirom na to da je Mucca brend već odavno zakoračao na područje Australije, Amerike, Švicarske, Velike Britanije, Njemačke, Austrije, htijenja smo da nastavimo sa stabilnim radom i da uveseljavamo drage Muccoljupce još dugi niz godina.

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napraviti je da do četvrtka do 12 sati napisati zašto biste baš vi trebali osvojiti besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi tiskani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime.

Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Živimo u velikom izlogu tko nas sve promatra s terase te koliko od njih drži u nas uperen teleobjektiv.

I sve bi to bilo okej da je to, recimo, samo u Čakovcu. Ipak je to glavni grad našeg lepog Međimurja, a i više-manje svi znaju da naš Zlatko Vrzan u prijepodnevnim satima u subotu “stražari” u gradu i fotka najzanimljivije kombinacije.

No, nije on jedini. S obzirom na to da u Međimurju imamo

sedam portala (da, dobro ste pročitali), oni s teleobjektivima počeli su vrebati na svakakvim lokacijama. Fotka se pokraj Mure u Murskom Središću, na Marini u Prelogu... To ljudima nabija (nekima) komplekse.

Da se moraju uvijek srediti jer nikad ne znaš tko se kad može snimiti.

Frizura mora biti sređena i ne daj Bože da izađeš u šetnju bez barem lagane

šminke. Recimo, mene to osobno nervira. Kad idem u prirodu, volim biti prirodna. I inače ne volim puno šminke, a pogotovo u nedjelju popodne kad idem u čišćenje mozga i pripremu za radni tjedan.

Srećom da sam s godinama odustala od toga da moram “zadovoljiti” javnost, stoga volim biti u trenirci i patikama u svakom trenutku kad to mogu. Na šetnju ću

uvijek u vrlo casual izdanju, u nadi da murskim i dravskim paparazzima to nije baš zanimljivo.

Isto tako, Facebook je još jedino tako jako popularan u Hrvatskoj, čak više nije ni popularan među novijim generacijama.

No, kako to ide u našim sporovoznim glavama, trebat će još jedno vrijeme da se život i kod nas makne s Fejsa.

Piše: Dora Vadlja

4

media

12. ožujka 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica

Foto: Zlatko Vrzan Piše: Dora Vadlja Branka, Ksenija i mala Kaja

Nikolina je čizme uskladila bundom Obitelj Kontrec na proljetnoj špici

David i Lukrecija u kapama na zubatom suncu

Antonio i Tajana u najslađem iščekivanju

Mirna i Dragan iskoristili sunčan dan

Nina i Matija baš su dobra kombinacija



18. svibnja 2018.

TENIS

NOGOMET

ČAKOVEČKI TENISKI TRENER Nikola Horvat i 45. igračica svijeta, Poljakinja Magda Linette treniraju u Čakovcu

Pohvala za izvrsne uvjete treniranja kakvih nema ni u njezinom Poznanu

-- Imate izvrsne uvjete za nas tenisačice, sve potrebne sadržaje koji su potrebni za pripreme (smještaj, tereni, fitness, bazeni, masaže, trčanje…op.a.) i sve je tako blizu. Zaista odlično, toga, nažalost, nema ni u mom puno većem rodnom Poznanu (poljski grad koji broji oko pola milijuna stanovnika op.a.), pohvalno je kazala o uvjetima u našem gradu vrhunska poljska tenisačica Piše: Dejan Zrna Foto: Zlatko Vrzan

Čakovečki teniski trener Nikola Horvat, nakon što je među najbolje tenisačice svijeta vratio našu ponajbolju tenisačicu Donnu Vekić, sada ima novi izazov. Od listopada prošle godine glavni je trener Poljakinje Magde Linette, koja se probila u tenisku elitu, među Top-50 tenisačica svijeta. Trenutno je po rankingu na WTA listi na visokom 45. mjestu najboljih svjetskih igračica i drugi poljski ženski reket.

Magda se nedavno vratila u trenažni proces nakon što je operirala meniskus koljena, zbog čega nije igrala pet mjeseci i morala je propustiti prvi Grand Slam sezone Australian Open.

Na povratku je s Nikolom dogovorila da tjedan dana priprema odrade u Čakovcu, što je bila prilika da ih posjetimo na treningu pod teniskom balonom nedavno izgrađenih terena s hard podlogom SRC-a Mladost u Čakovcu.

Poljska tenisačica je sa svojih 29 godina u zenitu svoje karijere, s još uvijek dovoljno motiva da u naredne dvije-tri 20 godine napravi svoje najbolje rezultate.

Nikola Horvat i Magda Linette čije je treniranje preuzeo krajem prošle godine – Magda je prvenstveno u sparingu s Antonijom Ružić put i u Zagrebu, uvijek se kod jako inteligentna osoba, veli- su joj bili prvi teniski poeni na- nas dobro osjeća, odgovara joj ki profesionalac i radnik, uz kon četiri-pet mjeseci. U ovom hrvatski mentalitet. Što se tiče igranje tenisa na ovom najvi- trenutku najvažnije je krenuti Čakovca i uvjeta za trening, šem mogućem nivou završava s turnirima, nemamo nekakva ugodno je iznenađena. fakultet i zaista sam jako za- velika očekivanja sada u ovoj - Imate izvrsne uvjete za dovoljan što sam dobio priliku fazi povratka, ali uvjeren sam nas tenisačice, sve potrebne trenirati tako kvalitetnu tenisa- da možemo napraviti dobre sadržaje koji su potrebni za čicu u svakom smislu, ispričao rezultate. pripreme (smještaj, tereni, je o početku nove suradnje naš Potvrdila je to i sama Mag- fitness, bazeni, masaže, trčatrener Nikola Horvat. da u razgovoru za naše novine. nje…op.a.) i sve je tako blizu.

Nick Horvat vratio je našu - Prvi put u svojoj karijeri Zaista odlično, toga, nažalost, Donnu Vekić nakon što je imala sam imala operaciju i u ovom nema ni u mom puno većem problema da se vrati u svjetski trenutku najvažnije je da ne- rodnom Poznanu (poljski grad vrh, tako da zna “recept” za po- mam problema s koljenom, da koji broji oko pola milijuna stavratak u vrhunski svijet tenisa. je ozljeda prošlost. Radimo na novnika op.a.). Uvijek se dobro www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 6. rujna 2019.

- Idemo korak po korak, tome da budem fizički spre- osjećam kad sam u Hrvatskoj, ovo što ste vidjeli u Čakovcu mna, da vidim kako će tijelo odgovara mi vaš mentalitet, reagirati na napore. Za sada uživam i sada u treningu ovdje, je sve u najboljem redu. rekla je na kraju zadovoljno s U nastavku razgovora polj- uvjetima poljska tenisačica. ska tenisačica je opisala kako Njezin čakovečki trener je došlo do suradnje s našim također je poručio: čakovečkim trenerom.

- Što se tiče uvjeta, Čako- Izo (Izo Žunić, Magdin vec ima ono što trebaju ne raniji trener koji ju je doveo samo naši tenisači(ce) već i do 55. mjesta na WTA listi i u najbolji tenisači svijeta. Još međuvremenu postao životni kad se presele i zemljani tepartner op.a.) i ja znamo se i s reni ovdje na SRC Mladost, to Nickom, tako da je bio u užem će biti vrhunski nivo. Koliko izboru nakon što je prošle godi- mogu, u svijetu tenisa uvijek Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće ne završila suradnja s Markom ću dati preporuku da i drugi Gellardom koji me vodio zadnje iz svjetskog vrha, kao i oni koji tel: +385 (0)40 821 990 - centrala dvije godine, objasnila je. streme k njemu, dođu kod nas fax: +385 (0)40 373 456 U razgovoru je Magda trenirati jer evo, kao što je i nahvalila našu zemlju u kojoj Magda rekla, zaista već sad www.sgc-aton.hr često boravi. Kaže da je često postoje uvjeti da se naprave e-mail: info@sgc-aton.hr u Splitu i Dalmaciji, bila je dva odlične pripreme.

Dobro je znati

Dario Vizinger (br. 20) zasluženo je na Bišćanovom spisku za EP (Foto: Josip Regović/Pixsell)

IZBORNIK Igor Bišćan objavio spisak za EP mladih U21

Od pet međimurskih kandidata ide samo Dario Vizinger Izbornik mlade hrvatske reprezentacije U-21 Igor Bišćan objavio je spisak igrača za Europsko prvenstvo koje krajem ožujka i početkom travnja organiziraju Mađarska i Slovenija.

Među 23 igrača mlade hrvatske reprezentacije očekivano je napadač iz Nedelišća Dario Vizinger.

Nažalost, nema još nekog mladog međimurskog nogometaša poput Štefulja i Vuka, ali se Bišćan odlučio za neke druge igrače, posebice na lijevom bočnom gdje je dobio A reprezentativca Bradarića. Tako da Daniel Štefulj nije dobio poziv.

Matej Vuk, rodom iz Čehovca, koji izvrsno igra u dresu Istre 1961, također nije dobio poziv. U srijedu je, primjerice, odigrao odličnu utakmicu protiv Lokomotive u kojoj je bio najbolji igrač susreta s postignutim zgoditkom i asistencijom, najbolji je klupski strijelac, dobio je priliku i u kvalifikacijama. Tako da pomalo iznenađuje što su ispred njega ili još nekih kandidata u ofenzivnom dijelu ekipe dobili prednost Divković i Sučić.

Ostaje također za vidjeti hoće li svi pozvani biti zdravi kad se bude morao predati konačni spisak UEFA-i ili će možda biti još nekih promjena s obzirom na to da su neki od igrača ozlijeđeni, primjerice Gvardiol.

Inače, Hrvatska će u grupnoj fazi zaigrati pro-

tiv Portugala (25. ožujka), Švicarske (28. ožujka) i Engleske (31. ožujka), a sve utakmice naši igraju u Kopru. Plasman u četvrtfinale izborit će po dvije najbolje reprezentacije iz svake skupine.

Vrlo jaka skupina u kojoj su Portugal i Engleska favoriti da idu dalje, pa je ovo prava prilika da naši pokažu koliko vrijede, posebice jer je izbornik A vrste već najavio neke od njih kao buduće seniorske reprezentativce (Bradarić, Sosa, Majer, Gvardiol...op.a.).

Na popisu igrača za Europsko prvenstvo nalaze se 23 imena, među kojima su trojica vratara. Vratari: Adrian Šemper (Chievo), Dominik Kotarski (Ajax), Ivan Nevistić (Rijeka); braniči: Borna Sosa (Stuttgart), Domagoj Bradarić (Lille), Marin Šverko (Saarbrücken), Joško Gvardiol (Dinamo), Martin Erlić (Spezia), Krešimir Krizmanić (Gorica), Mario Vušković (Hajduk); vezni igrači: Nikola Moro (Dinamo Moskva), Lovro Majer (Dinamo), Kristijan Bistrović (Kasimpasa), Darko Nejašmić (Hajduk), Mihael Žaper (Osijek), Bartol Franjić (Dinamo), Luka Sučić (RB Salzburg) i napadači: Luka Ivanušec (Dinamo), Sandro Kulenović (Rijeka), Petar Musa (Union Berlin), Dario Špikić (Gorica), Dario Vizinger (Wolfsberger), Marko Divković (Dunajska Streda). (dz)



12. ožujka 2021.

NOGOMET MIROSLAV NOVINŠČAK, predsjednik Poleta iz Svetog Martina na Muri

Želimo iskorak više, ulazak u 2. HNL

-- Nisam nametnuo imperativ da budemo prvi, ali uz dosta odricanja i to možemo ostvariti.

Glavica i Težak su igrači prvoligaškog profila i vjerujem da ćemo uz njih i povratnike u ekipi, Karlovčeca i mladog Lesara, biti do kraja u borbi za sam vrh, poručuje predsjednik

Davor Mladina

(Foto: Davor Višnjić/Pixsell)

PROMJENA na trenerskoj klupi drugoligaša Međimurje

Davor Mladina debitira kao trener protiv Hr. Dragovoljca Davor Mladina u ponedjeljak je postavljen za novog trenera našeg drugoligaša Međimurje, dok je dosadašnji Mario Kovačević imenovan za sportskog direktora nakon što je izgubljena još jedna domaća utakmica, ovaj put protiv Orijenta 1:3.

Nakon loše odrađenog prijelaznog roka u kojem nije dovedeno nijedno pravo pojačanje, a otišlo je pet-šest važnih igrača iz početnog sastava, odnosno rotacije nije bilo neočekivano da će patiti rezultat. Na kraju se dogodilo ono što se priča već proteklih petnaestak dana, da se priprema smjena trenera Kovačevića.

I to se dogodilo. Nakon domaćeg poraza od Orijenta i nakon što je u nastavku prvenstva 2. HNL Međimurje osvojilo tek dva boda, što je na kraju rezultiralo promjenom trenera.

Novi trener je Davor Mladina koji je figurirao kao moguća zamjena otkako je krenuo drugi dio sezone jer je navodno vezan za ekipu koja se vrti oko kluba s obzirom na to da prave Uprave i dalje nema. Što će biti dalje, ostaje za vidjeti, ali s obzirom na igrački kadar i sve drugo što se događa oko kluba, drugoligaški opstanak, kao i cijela priča oko nekog ozbiljnijeg nogometnog projekta u Čakovcu – sve su upitniji.

- Treneru je najteže kad nema utjecaj kod selekcije i pripreme momčadi, pogotovo u kondicijskom dijelu. Međutim, ja sam borac i pokušat ću iz ove momčadi Međimurja izvući maksimum. Gledao sam nekoliko snimaka utakmica i polako se upoznajem s ekipom. U ovom periodu prije reprezentativne stanke imamo dvije zahtjevne utakmice i naravno da ću u svakoj tražiti rezultat. Sigurno je ova prva protiv aspiranta na Prvu ligu Hrvatskog Dragovoljca teža

nego ona sljedeća s Osijekom II. Međutim, s druge strane će nam biti i lakša jer vjerojatno je Dragovoljac već upisao bodove i tako ću ja pripremiti ekipu u psihološkom smislu da se nema što izgubiti. Vjerujem u sebe i u svoje suradnike da ćemo ostvariti krajnji cilj, tj. ostati u 2. HNL. Od igrača ću tražiti da se maksimalno zalažu, daju sve od sebe jer samo velikim angažmanom, borbom i htijenjem možemo to i napraviti, rekao je uoči prvog trenerskog ispita na klupi Međimurja novi trener.

O promjeni trenera najbolji klupski strijelac Stjepan Igrec kaže: - Teško nam je pao odlazak Kovačevića koji je odličan trener i odlična osoba. Puno toga nas je naučio, naporno smo trenirali, ali, eto, nažalost kad smo trebali, nismo bili pravi. Ja sam mu zahvalan što mi je pomogao u nekim stvarima i želim mu sve najbolje u daljnjem životu. Dolaskom Davora Mladine, trenera koji ima puno iskustva i kvalitete, dolaze i nove ideje koje će on prenijeti na nas, a na nama je da slušamo i radimo.Pred Međimurjem je jedno od najtežih, ali možda i najlakših gostovanja jer se ne može puno izgubiti, ali može se puno dobiti.

Slijedi Hrvatski Dragovoljac ekipa koja se bori za ulazak u 1. HNL iako je dojam da u proljeće nije tako dobar kao najesen.

- Znamo da nas čeka jako teška utakmica. Isto tako znamo da mi već dugo nismo oni pravi.

Nadam se da ćemo se probuditi i pokazati sebi te drugima da mi možemo puno više, najavio je susret najbolji strijelac Međimurja koji je u dosadašnjem dijelu sezone zabio 8 golova. Susret Hrvatskog Dragovoljca i Međimurja na rasporedu je ovaj petak s početkom u 15:30. (dz, md, nl)

Predsjednik NK Polet iz Svetog Martina na Muri Miroslav Novinščak uvijek je zanimljiv sugovornik.

- Kao i svi poklonici nogometa i on s nestrpljenjem očekuje nastavak natjecanja.

- Nakon više od 4 mjeseca pauze očekivali smo da se nastavi prvenstvo u 3. HNL, protekli tjedan smo održali i online plenum. Iako HNS pritišće stožer, od toga ništa, mjere se ublažavaju na krivim mjestima, a u sportu koji se igra na otvorenom nema za sada odobrenja. Dečki treniraju već dugo, teško je držati tenzije bez natjecanja, a polako nedostaje i vremena za nadoknaditi propušteno. Ako prvenstvo ne krene tijekom sedam dana, ne znam hoće li se uopće i nastaviti.

- Od našeg zadnjeg razgovora, pred skoro godinu dana dosta toga se promijenilo u vašem klubu, radi se na infrastrukturi, novi je trener...

- Promjenom trenera dobili smo novu svježinu. Trener Kovačević je bio dobar, a novi trener Matija Kristić donio je osvježenje, drugi način treniranja. S njim smo dobili novu kvalitetu trenerskog posla, način na koji radi je priprema za iskorak, za skok u viši rang, u 2. HNL. Treninzi su dosta raznovrsni, igračima dosta zanimljivi i ekipa polako stasa za veće izazove. Doveli smo pojačanja s kojima se trebamo boriti za najmanje prva tri mjesta u ligi. Nisam nametnuo imperativ da budemo prvi, ali uz dosta odricanja i to možemo ostvariti. Glavica i Težak su igrači prvoligaškog profila i vjerujem da ćemo uz njih i povratnike u ekipi, Karlovčeca i mladog Lesara, biti do kraja u borbi za sam vrh. Klub je napustio zbog obiteljskih razloga Dejan Mezga koji je u Poletu ostavio neizbrisiv trag i mi mu želimo uspjeha u novoj sredini. Osim njega Mihalić je ciljano otišao u Rijeku koja ga je posudila Hrvatskom Dragovoljcu, dok je mladi Kirić otišao u Međimurec.

- Imate jedne od najboljih uvjeta za treniranje, ne samo u ligi nego rijetko tko u Hrvatskoj to ima.

- Pa nije baš tako, ali stalno radimo na poboljšanju infrastrukture, od našeg

zadnjeg razgovora napravili smo novu teretanu, malo igralište s umjetnom travom, pripremamo se za gradnju novih dvaju velikih terena, obnovili smo VIP ložu, snimateljsko mjesto. Osim toga uvidio sam da u našoj okolici nema specijaliziranih firmi za održavanje travnjaka pa sam ušao u tu novu investiciju preko svoje firme Termoprom.

Kupili smo strojeve koji su nužni za travnjake, traktor, dren, četku, stroj za prozračivanje i još čekamo jedan posebni mehanički stroj iz Engleske. Jedan dio smo već počeli raditi, a i poslali smo ponude u Nedeljanec, Tuhovec, Hotizu. Jer travnjak je živo biće koje zahtijeva pažnju, njegu, navodnjavanje, kvalitetno održavanje i naravno na kvalitetnim travnjacima igrati će se i bolji kvalitetniji nogomet. Što se tiče naših terena, izrazio sam želju da kupim državno zemljište, a to je postupak koji traje. Kad se to završi, ići ćemo graditi još dva velika travnata terena, grubi radovi su već napravljeni, a da spomenem da će se vjerojatno tu opet pripremati mlade reprezentacije Hrvatske. Od HNS-a smo dobili i pomoć od 50.000 kuna za to, polako zaokružujemo cjelinu, a HNS želi da se kod nas održava međunarodni turnir mladih reprezentacija.

Osim toga za potrebe Škole nogometa postavit ćemo tri kontejnera koji će služiti za svlačionice i prostor za opremu, kako bi oni bili odvojeni od prve momčadi.

Osim toga kada se sve to papirnato sredi, želimo aplicirati i na nivou EU za bespovratna sredstva kako bi sve skupa bilo još reprezentativnije.

- To je sve lijepo, međutim za školu nogometa nema djece, kako se tu snalazite?

- I sami vjerojatno znate da bismo se mogli natjecati u 3. HNL. Napravili smo suradnju s čakovečkom Slogom i na taj način popunili selekcije koje su potrebne za taj rang.

To je po mojem mišljenju privremeno rješenje jer i mnogi drugi klubovi imaju problem s djecom. Prvo, sve manje djece se rađa, osim toga puno drugih stvari zanima djecu, a ne samo nogomet.

Miroslav Novinščak Drugo, u našoj blizini je i trećeligaš Rudar koji isto tako treba mlade selekcije, desetak kilometara do nas, preko granice je drugoligaš Nafta koja uzima djecu iz Međimurja. Po mojem mišljenju tu bi se više trebao uključiti naš Međimurski nogometni savez jer da bismo dobili veću kvalitetu, trebalo bi prvo oformiti tri centra, Čakovec, Mursko Središće i Prelog.

Da djecu možemo zadržati, moramo im pružiti kvalitetni rad, ovako mi imamo desetak zajedničkih škola nogometa i kvantitetu. A za kvalitetu trebaju biti i kvalitetni uvjeti i klubovi moraju biti poželjna destinacija za djecu, a time bismo dobil i lakše sponzore.

Vezano uz to mislim da bi trebalo raditi i na promjeni propozicija što se tiče mladih ekipa jer ako klubovi imaju samo formalno selekcije, nema napredovanja tih mladih igrača.

- Poznavajući vas tu sigurno nećete stati.

- Cilj u životu svakog čovjeka je težiti boljem pa tako i u sportu. Već prije sam

rekao da nema imperativa za 2. HNL odmah, ali u roku dvije-tri godine svakako želim iskorak. Ta liga će biti ili već jednim dijelom je profesionalna, za sada mi to ne možemo jer dečki rade i teško je usklađivati obaveze.

U Drugoj ligi ako se želi napraviti iskorak, igrači se moraju baviti samo nogometom i kada ćemo to moći, evo nas u tom rangu. Osim toga želim imati dobru suradnju sa svim klubovima, a da spomenem da sam kroz nogomet upoznao puno više ljudi nego kroz biznis. Meni je nogomet ljubav, odrastao sam uz igralište i ne znam jesam li propustio koju utakmicu Poleta, možda pet maksimalno.

Subotnje ili nedjeljno popodne mi je nezamislivo da ne idem na tekmu, a vjerujem da i ostalim poklonicima ove najbolje igre. Samo da nam se dozvoli nastavak natjecanja, a naravno i dolazak gledatelja jer bez njih nogomet nema smisla. I kako su rekli stari latini "Panem et circenses" (Kruha i igara), kruha ima samo nam dajte igara. (md)



12. ožujka 2021.

KARATE

ODBOJKA SUPERLIGA muški

Centrometalu pobjeda za ukupnu 5. poziciju

Karate majstorice Ana i Sara s diplomama i crnim pojasom oko kimona

KK GLOBUS ponosan na svoje dvije karatistice

Ana Filipović i Sara Novak, nositeljice crnog pojasa Članice Karate kluba Globus iz Čakovca i Male Subotice Ana Filipović i Sara Novak uspješno su položile za majstorska zvanja crnog pojasa. Na polaganju su pokazale zavidni nivo karatea i to ne samo u borbama (kumite), u kojima su i inače vrhunske natjecateljice, nego i u tehnici (kihon) i katama.

RUKOMET

Kandidatkinje su s odličnim uspjehom položile pismeni dio ispita (od 100 pitanja) za crni pojas. Na napornom i detaljnom praktičnom dijelu polaganja u četvrtak kandidatkinje su opravdale očekivanja i položile za majstorice karatea.

Ana i Sara su kategorizirane sportašice HOO, stoga su im

dozvoljeni treninzi i pripreme koje su u ovo vrijeme bez natjecanja iskoristile na najbolji način i odlično se pripremile za polaganje.

- Lijepo je vidjeti da su u karateu pripadnice nježnijeg spola ravnopravne sa svojim muškim kolegama i ponosni smo što smo u klubu dobili dvi-

je nove majstorice. Naravno da su sve naše cure ravnopravne i u obavezama na treningu koje puno puta odrade i bolje od dečkiju. Čestitamo Ani i Sari na crnim pojasevima i nadamo se da će im stečena zvanja biti dodatna motivacija za još jači rad i rezultate u budućnosti, poručili su iz KK Globus. (nl)

Nakon dugo vremena Centrometal je u Rijeku doputovo kao veliki favorit. U početnoj postavi Centrometala zaigrao je veteran Palinkaš, a zbog smrtnog slučaja u obitelji izostao je Orešković.

Dobro su Međimurci krenuli u utakmicu, a brzo su imali 5:2 pa 8:3. Kako je set promicao, prednost je samo rasla, na semaforu je 14:7. Malo problema s prijemom i domaći su na minus četiri, ali Centrometal ponovno stišće gas i pobjeđuju sa sigurnih 25:18.

Početkom drugog seta nekoliko nepotrebnih grešaka Međimuraca i Rijeka je prvi put povela sa 4:3. Nakon dosuđene rotacijske pogreške Centrometalu kod prijema, prve u sezoni, imala je Rijeka i 8:7. Malo je bilo i problema sa skok servisom domaćina, no blok poeni i napad sve su

nadoknadili. Na servis je došao Martinko, ubacivao lopte i prednost je samo rasla. Domaći više nisu bili konkurentni i set je otišao gostima s velikih 25:14.

Dominacija gostiju nastavila se i u trećem setu, Centrometal je poveo 6:1. Prednost je samo rasla do konačnih 25:12.

Tek nešto malo više od sat vremena donijelo je najlakšu pobjedu u Rijeci.

Posebno valja pohvaliti Palinkaša koji je odigrao odlično i u napadu i u bloku. Pobjedom se Centrometal probio na peto mjesto na tablici, a u sljedećem kolu domaćini su posljednjeplasiranom Rovinju.

Utakmica se igra u subotu, 13. ožujka s početkom u 18 sati.

Publike, nažalost, ne smije biti, a opet će se osigurati stream za vjerne navijače i sve ljubitelje odbojke. (nl)

TIN TOMPIĆ, mladi čakovečki rukometaš, nakon mlađih selekcija u MRK Čakovcu sve je PRVA HRL sjever muški zapaženiji u redovima varaždinskog premijerligaša, koji je u samom vrhu hrvatskog rukometa Nema na vidiku pobjede za Prelog

Tek mu je 17, a već s 15 godina debitirao za seniorsku ekipu Varaždina

U nedavnoj utakmici 1. kola Hrvatskog rukometnog kupa, koji je donio veliki derbi Čakovec-Varaždin, Tin je bio najbolji igrač utakmice s 8 postignutih golova Dolazi nam novi val talentiranih rukometaša, a jedno mjesto u tom valu rezervirano je za Tina Tompića, 17-godišnjeg Čakovčanina koji nastupa u redovima varaždinskog premijerligaša. Iako je još tinejdžer, postao je standardno krilo seniorske ekipe Varaždina 1930 koja izvrsno stoji u najboljoj hrvatskoj Premijer ligi.

Tin pohađa treći razred općeg smjera Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, a rukometom se bavi od 2. razreda osnovne škole te od samih početaka igra na poziciji desnog krila. Ima više sportskih uzora, ali nikog posebnog. Neki od sportskih idola su mu Stephen Curry (NBA igrač) i Goku (fiktivni lik), no najvećim uzorom smatra svoje suigrače.

- Počeo sam trenirati u tadašnjem RK Međimurju. Bio sam prekomjerne težine pa sam zbog vlastitog zdravlja počeo trenirati rukomet. Već nakon prvih nekoliko treninga osjetio sam pripadnost, stekao nove prijatelje i veliki interes za rukomet, rekao je u uvodu u razgovor.

Na rukometnom putu pomoglo mu je nekoliko trenera, a nekima od njih posebno je zahvalan.

- Prvi trener bio mi je Davor Varga od kojeg sam naučio najviše o rukometu, zatim su uslijedili Dario Varga, Anto-

nio Anđel i Tomislav Horvat.

Nakon dolaska u Varaždin treneri su mi bili Damir Turković i Vladimir Malner, koji obojica danas uspješno vode prvu ekipu, biranim riječima, da ne zaboravi nekoga, govori o trenerima.

Nakon što je završio osnovnu školu, Tinu je stigao poziv iz susjednog Varaždina u koji je otišao sa željom da igra u najvišem kadetskom rangu.

- U prvom razredu srednje škole odlučio sam se za promjenu okoline zbog želje za igranjem 1. hrvatske kadetske lige te prešao u Gradski rukometni klub Varaždin 1930. U klubu sam bio dobro prihvaćen te sam u relativno kratkom vremenu osjetio veliki napredak zbog povećane ozbiljnosti i kvalitete treninga. Za seniorsku sam ekipu debitirao s 15 godina u Kupu Hrvatske protiv PPD Zagreba. To mi je bilo interesantno i veliko iskustvo. Za vrijeme provedeno u Varaždinu sklopio sam nova prijateljstva i naučio mnogo bitnih sportskih, ali i životnih stvari, kaže.

Varaždin ove sezone odlično stoji u Premijer ligi, a Tin se jako dobro snašao u seniorskim vodama.

- Ove sezone super stojimo u Premijer ligi (2. mjesto) i toplo se nadam da će se klub plasirati u ligu za prvaka. Razlozi dobre igre su zajedništvo

Tin Tompić sa samo 17 godina izborio se na krilu za početnu postavu premijerligaša Varaždina i dobri odnosi u ekipi, kvaliteta dogodila se nedavno upravo i zalaganje na treningu. Svaka protiv Čakovca, kluba u kominuta provedena u Premijer jem je proveo punih sedam ligi puno mi znači. Razlika u godina početnog rukometnog igri je jako primjetljiva, igra se odrastanja. Njegov Varaždin jako brzo, sasvim jedna nova slavio je pobjedu 31:26, a Tin razina. Za igranje u Premijer je bio najbolji igrač utakmice ligi potrebno se u potpunosti i najefikasniji igrač Varaždina posvetiti rukometu na terenu, s 8 postignutih golova. ali i izvan njega. Zbog dobre - Zbog pozitivnog testa na igre u Premijer ligi uvršten Covid-19 nisam igrao ozbiljsam u pričuvni sastav hrvatske nu utakmicu od 12. mjeseca kadetske reprezentacije. Dosa- pa sam na utakmicu protiv dašnjim dijelom sezone sam Čakovca došao iznimno izuzetno zadovoljan. Atmosfera motiviran, uzbuđen i željan u ekipi je super, imamo dobar igre. Utakmica je bila kao i spoj mladosti i iskustva i od- svaka druga, bez posebnih lične trenere. Svaki pojedinac osjećaja. Dao sam sve od daje sve od sebe za dobrobit sebe i odigrao dobro. Na ekipe, što pokazuju i rezul- kraju smo pokazali da smo tati, ispričao je o tome kako bolja i kvalitetnija ekipa i uz se dobro snašao u seniorskoj manje probleme smo uspjeli ekipi koja je u samom vrhu pobijediti, skromno je prokohrvatskog rukometa. mentirao derbi utakmicu u U seniorskom rukome- kojoj je pokazao svoj veliki tu njegova ponajbolja igra talent i efikasnost. (nl)

U 16. kolu 1. HRL Sjever Prelog je ugostio petoplasirani Osijek i upisao šesnaesti poraz nakon kojeg je i dalje posljednji na tablici.

Preložani su dobro otvorili utakmicu i poveli 3:0, gosti preokreću i postižu pet uzastopnih golova za vodsvo 3:5 u 10. minuti. Trener Huzjak uzima timeout i nakon toga Prelog preuzima vodstvo i u 16. i 21. minuti ima gol prednosti (8:7 i 11:10). Do odlaska na odmor još jedan preokret gostiju i Osijek na poluvremenu vodi 12:15.

Utakmica je riješena početkom drugog dijela kada Osijek sa šest uzastopnih pogodaka u 40. minuti odlazi na +8 (13:21). Do kraja utakmice gosti rutinirano privode susret kraju i pobjeđuju s visokih 23:36.

Najefikasniji u domaćim redovima bio je Mario Belić s 10 pogodaka. U sljedećem kolu Prelog gostuje kod zagrebačke Maksimir Pastele,

PRVA HRL žene

a utakmica se igra u subotu, 13. ožujka u neobičnom terminu, u 12 sati.

Drugi naš klub, MRK Čakovec, je gostovao u Ivanić Gradu i protiv Ivanića upisao poraz 27:19 (11:11). U prvom dijelu izjednačena utakmica, Ivanić je imao stalno vodstvo do 15. minute (7:6), da bi nakon toga Čakovec preokrenuo i vodio do 23. minute (7:9, 9:11). Do odlaska na odmor dva gola domaćih i na poluvremenu je 11:11. Početkom nastavka puno bolja igra domaćina koji u 40. minuti ima pet golova prednosti (19:14) i tu je očito utakmica bila riješena.

Do kraja se prednost Ivanića još povećala, a susret je završio njihovom pobjedom 27:19. Nakon ovog poraza igrači Zorana Jeftića nalaze se u sredini, na 8. mjestu sa 16. bodova. U narednom kolu u subotu, 13. ožujka ponovo gostuju, a domaćin im je Osijek. Susret počinje u 19 sati. (md)

Zbog obaveza Podravka Vegete rukometašice Zrinskog bile su slobodne protekli vikend, a utakmicu protiv Koprivničanki odigrat će naknadno.

Ove subote u sklopu 19. kola naše rukometašice u dvorani Graditeljske škole od 18:30 ugošćuju Dugo Selo 55.

U borbi za opstanak ovo je bitna utakmica i važni bodovi i vjerujemo da će igračice trenera Mrđena uspjeti u svom naumu. Dugo Selo je na tablici

sedmo sa 17 bodova, dok je Zrinski 12. s 11 bodova.

Jesenas u 6. kolu Dugo Selo je bilo uvjerljivo protiv rukometašica Zrinskog 34:21.

- Svakog protivnika cijenimo bez obzira na to gdje igramo. Nama su bodovi neophodni za očuvanje prvoligaškog statusa i vjerujem da ćemo biti angažirane i nadasve efikasne da osvojimo važna tri boda, kazala je iskusna Marija Borković, proljetno pojačanje Zrinskog. (md)

Zrinskice u borbi za ostanak



12. ožujka 2021.

ATLETIKA U ZAGREBU na Velesajmu održano Dvoransko PH za seniore

Ivan Dujić prvi put na 800 m ispod 2 minute Posljednje u nizu ovosezonskih dvoranskih natjecanja u atletskoj dvorani na Zagrebačkom velesajmu bilo je Pojedinačno prvenstvo Hrvatske za seniorke i seniore, na kojem su sudjelovali najbolji atletičari i atletičarke Hrvatske.

Na ovom natjecanju Međimurci su imali petero predstavnika, od kojih je četvero trčalo utrku na 800 m, dok je peti nastup bio u bacanju

kugle. U utrci na 800 m trčale su Ana Dobša, članica AK Međimurje, te Tena i Lea Marodi iz AK Mursko Središće. Njihov nastup rezultatski je bio na razini najboljih ovogodišnjih ostvarenja, a u cilju su ostvareni plasmani Ane Dobša na 4. mjesto, Tene Marodi na 6. i Lee Marodi, koja je istrčala svoj osobni rekord, na 7. mjesto. Dodajmo tome da su sve tri naše trkačice još uvijek mlađe juniorke, pa su

Rezultati naših: 800 m: 8. Ivan Dujić (Međimurje) 1:59,62; kugla 7,26 kg: 1. Sven Todorović (Međimurje) nm; Seniorke: 800

m: 4. Ana Dobša (Međimurje) 2:14,28 6.

Tena Marodi (M. Središće) 2:16,33 7. Lea Marodi (M.Središće) 2:17,91. (md)

JAVNI POZIV

ZA ISKAZ INTERESA ZA KUPNJU LINIJE ZA SORTIRANJE JABUKE PROIZVOĐAČA GREEFA Temeljem odredbi zakona i Statuta društva Agromeđimurje d.d. Čakovec, OIB: 40122099785, Ruđera Boškovića 10, 40000 Čakovec (dalje u tekstu: Društvo), Uprava Društva upućuje javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju osnovnog sredstva kako slijedi: I. Predmet oglašavanja: Linija za sortiranje jabuke proizvođača GREEFA (www.greffa.nl) Model: Geo Sort CDZ 95/D – 4 staze Tip: 070.181.120-01 Serijski broj: 30766-034 Godina proizvodnje: 2009.g.

Zadnji put u radu: 2019.g.

Fotografije dostupne na: http://agromedjimurje.hr/

II. Način iskazivanja interesa: 1. Društvo poziva sve zainteresirane pravne i fizičke osobe na iskazivanje interesa podnošenjem neobvezujućeg pisma namjere za kupnju predmetne linije za sortiranje jabuke.

III. Rok predaje pisma namjere: 1.Rok za podnošenje pisma namjere je 31.ožujka 2021. godine. Danom predaje pisma namjere smatra se dan zaprimanja na adresi sjedišta Društva, R. Boškovića 10, 40000 Čakovec, s naznakom "Pismo namjere za kupnju linije za sortiranje jabuke“ 2. Prilikom dostave pisma namjere potencijalni kupac dužan je dostaviti kontakt podatke (ime firme, OIB, ime odgovorne osobe, adresa, broj telefona, broj telefaksa, e-mail adresu) kao i podatke o svom bonitetu.

3. Pismo namjere se dostavlja isključivo na hrvatskom jeziku odnosno prevedeno na hrvatski jezik po ovlaštenom sudskom tumaču, ako se radi o stranom investitoru.

4. Zakašnjela pisma namjere neće se razmatrati.

IV. Dalji tijek postupka: 1. Nakon primitka iskaza interesa, potencijalni kupci će biti, u roku od 8 dana, pozvani da dostave svoju obvezujuću ponudu.

2. Kriterij za odabir najpovoljnije ponude je najviša ponuđena cijena, rok plaćanja i solventnost kupca.

3. Odluku o izboru najpovoljnije ponude donosi Uprava Društva.

4. U roku od osam (8) dana od primitka odluke o prihvaćanju najpovoljnije ponude s ponuditeljem čija ponuda bude prihvaćena kao najpovoljnija sklopit će se ugovor o prodaji.

5. Društvo pridržava pravo ne prihvatiti niti jednu ponudu bez snošenja bilo kakve odgovornosti prema ponuditeljima.

Za dodatne informacije kao i dogovor za obilazak linije za sortiranje jabuke možete se obratiti u Ured Uprave Društva: gđa. Jelena Glavina telefon: +38540390825 e-mail: jelena@agromedjimurje.hr www.agromedjimurje.hr

plasmani na 4., 6. i 7. mjesto u seniorskoj konkurenciji odličan doseg. Na 800 m u muškoj konkurenciji nastupio je i Ivan Dujić, član AK Međimurje, koji se rekordnom utrkom i svojim prvim rezultatom ispod dvije minute plasirao na 8. mjesto. U bacanju kugle Sven Todorović je bio jedan od ozbiljnijih kandidata za osvajanje medalje, no to se, nažalost, zbog ozljede nije ostvarilo.

+18

Nazovi napaljene

Medimurke!

Ivan Dujić (Međimurje) otrčao je svoju prvu utrku na 800 metara ispod dvije minute (1:59,62)

Telefonski sex uživo! 0-24

Tel

064/50 20 27 3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

12. ožujka 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Šafovci kod retencije Jegerseg

Sport i rekreacija 31

Dio staze Veliki Murai prolazi i Bedekovićevim grabama

LJUBITELJI CRTIĆA na rekreativnoj hodnji na području općine Sveti Juraj na Bregu

ŠAF proslavio 46. rođendan na stazi Murai! Članovi Škole animiranog filma Čakovec, ekipa Cipelcuga i planinari PD Bundek i PK Extrem obilježili su rođendan ŠAF-a prohodavši petnaestak kilometara staze Veliki Murai Piše: Roberta Radović

Na inicijativu Ede Lukmana povodom 46. rođendana Škole animiranog filma Čakovec u nedjelju, 28. veljače organizirana je rekreativna hodnja stazama na području općine Sveti Juraj na Bregu. ŠAF-ov obljetnički pohod u dužini od 15 kilometara krenuo je od Doma kulture Murai u Lopatincu. Prigodne riječi okupljenim poklonicima crtića i prirode uputili su Edo Lukman u ime Cipelcuga i ŠAF-a te Filip Živaljić kao predstavnik Kreativno edukativnog centra Murai. Hodnja je ujedno bila i javno predstavljanje staze Veliki Murai, koja prolazi atraktivnim točkama Međimurja kao što su retencija Jegerseg, Spomenik prirode Bedekovićeve grabe,

vrh Mohokos, izvor vode Margetica, crkva Sv. Juraj na Bregu.

Lukman je tom prigodom naglasio: - Ekipa Cipelcuga, članovi ŠAF-a i dragi prijatelji iz PD Bundek i PK Extrem obilježili su 46. rođendan ŠAF-a prohodavši petnaestak kilometara staze Veliki Murai. Osmišljena je u suradnji s Kreativno edukativnim centrom Murai, kao dio projekta popularizacije staza za hodanje u općini Sv. Juraj na Bregu. Dan je bio prekrasan za hodanje, atmosfera odlična i možemo samo poželjeti još ovakvih druženja i pohoda po lijepim krajolicima gornjeg Međimurja. Odlična atmosfera pohoda motivira nas da nastavimo s organizacijom obilježavanja rođendana Škole animiranog

filma rekreacijom i hodnjama međimurskom prirodom i sljedeće godine.

Cipelcug, čiji je član i Lukman, je grupa od desetak ljubitelja prirode koja je prije nekoliko godina počela povremeno odlaziti na kraće šetnje po brežuljcima i šumama u okolici Sv. Jurja na Bregu. Oduševljeni ljepotama malo poznatih međimurskih lokacija postupno su proširili područje svojih izletničkih pohoda – od kompletnog gornjeg Međimurja do Ivanščice, Kalinka, i sjeverozapadnog zaleđa Balatona u Mađarskoj. U suradnji s nositeljima projekta Kreativno edukativni centar Murai trasa na području općine Sv. Juraj na Bregu planira se opremiti edukativno-informativnim tablama.

I ove godine brojne aktivnosti u ŠAF-u Jasminka Bijelić Ljubić kazala je kako je dan prije hodnje i samog rođendana ŠAF-a u Centru za kulturu Čakovec održana projekcija novih filmova djece. Najboljim filmom projekcije nagrađen je film "Pjevajuće vešmašine". Šafovci puno rade i u uvjetima korona epidemije: - Prošle je godine do sredine srpnja realizirano čak 25 minuta animacije sa 64 šafovca. Stiglo je 5 državnih nagrada (filmovi “U šumi”, “Znatiželja je otpuhnula mačku”, “Evolucija”, i “Game run”) te međunarodne nagrade “You judge it” Fresh film festivala u Irskoj (Ema Puljić, “Ispod maske”).

Organizirana je izložba ŠAF-u u Knjižnici te proslavljen 45. rođendan uz otvorenje skulpture ŠAF-a i retrospektivu filmova. ŠAF je ugostio 300 djece na besplatnim predavanjima o animaciji.

Napravljen je animirani film za

Međunarodni dan sestrinstva te 10 minutna animacija za kazališni projekt “Pa to je čarobno!”. ŠAF je imao nekoliko retrospektiva, a filmovi su prijavljeni na 30-ak svjetskih festivala. Sudjelovao je u projektu s CZK Čakovec, “Film za vrtiće i osnovne škole”, a koji se nastavlja u 2021. godini te u projektu “Razlistaj se!” u suradnji s Općinskom knjižnicom Krapinske Toplice. Napravljene su tri velike radionice (KIKI festival, Međunarodna revija filmova za djecu, Škola medijske kulture Dr. Ante Peterlić), pri čemu su i realizirana tri filma u trajanju od 8 minuta. Polaznici Emi Bilaver omogućeno je da bude dio velikog žirija studenata animacije u Rimu na Metxesis film festivalu. Ema je ŠAF, sebe i svoj rad predstavila i direktoru Berlinale Talentsa. Šafovci su sudjelovali kao polaznici ili voditelji/asistenti i na

Jasminka Bijelić Ljubić "Videoradionicama" u Kraljevici te Školi medijske kulture Dr. Ante Peterlić. Filmovi ŠAF-a ušli su i u digitalne udžbenike za hrvatski jezik. Održana je i prva zimska radionica animiranog filma na daljinu te u suradnji s područnom školom Železna Gora realiziran crtani, dvominutni film “Brotva”.

32

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

12. ožujka 2021.

12. ožujka 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 33

34

Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

12. ožujka 2021.

HYUNDAI predstavio novi gradski SUV

Bayon u kompaktnim dimenzijama nudi puno prostora Hyundai Bayon dolazi kao drugačiji rođak već etablirane Kone, a iako je dimenzijama vrlo sličan, donosi više prostora u unutrašnjosti, pa će ovaj model više birati mlade obitelji kojima je važan svaki centimetar prostora Nakon što je nedavno predstavio novu generaciju Tucsona, Hyundai ne prestaje sa SUV novitetima te je prošli tjedan predstavio još jedan novitet, a riječ je o potpuno novom modelu Bayon, koji je dizajniran i napravljen u Europi jer je i namijenjen europskom tržištu. Inače, ime Bayon potiče od imena francuskog grada Bayonne.

Prvo što u oči upada je njegov poseban dizajn. Sprijeda su svjetla razdvojena kao i kod Kone, a tu je i prilično velika maska motora, dok su straga svjetla bumerang oblika, međusobno spojena LED trakom. Bočnom linijom dominiraju prilično velike limene površine, no da linija ne bi bila previše obična, brinu se mnogi ‘’izlomljeni dijelovi’’ karoserije koji mu daju dodatnu osobnost.

Novi Bayon je dug 4.180 mm, širok 1.755 mm i visok

1.490 mm, dok mu je međuosovinski razmak dug 2.580 mm, a uspješno je postavljen na platformu modela i20. Iako je dimenzijama vrlo sličan Koni, iz Hyundaija kažu kako nudi više prostora za putnike, ali i u prtljažniku. Sam prtljažnik u osnovnom obliku ima obujam od 411 litara, dok se preklapanjem obujam povećava na 1.205 litara. Prilično je pravilnog oblika, a postoji i prostor iza sjedala gdje se može sigurno pospremiti njegov pokrov, a kod preklopljenih sjedala podnica je bez stepenica.

U unutrašnjosti nas čeka već sve viđeno na novom i20.

Tako je u opciji i digitalna instrument ploča dijagonale 10,25 inča, a na vrhu središnje konzole dolazi serijski 8-inčni infotainment zaslon. Ako vam je on premali, može se doplatiti za veći koji u dijagonali mjeri 10,25 inča. Za pohvalu je i što

postoji podrška za bežično spajanje s Android Autom i Apple CarPlayom, a hvalimo i odvojene komande za upravljanje klimatizacijom.

Početni motor je 1,2-litreni atmosferski benzinac koji razvija maksimalnu snagu od 84 KS i uparen je s 5-brzinskim ručnim mjenjačem, a on će se vjerojatno moći dobiti samo sa slabijim paketima opreme.

Slijedi jednolitreni turbo benzinac koji razvija maksimalnu snagu od 100 KS, a koji će se moći dobiti i u kombinaciji sa 48V blagim hibridnim sustavom, a u obje izvedbe će biti dobavljiv sa 6-brzinskim ručnim ili 7-brzinskim automatskim mjenjačem. Iste mjenjače je moguće dobiti i na jednolitrenom turbo benzincu sa 120 KS koji uvijek dolazi sa 48V blagim hibridnim sustavom. U ponudi neće biti dizelaša, a u budućnosti bismo mogli vidjeti

eventualno plug-in hibridnu izvedbu.

Hyundai Bayon je model koji ‘’gura’’ prilično napučenu gradsku klasu SUV modela, a vrijeme će pokazati koliko će u tome biti uspješan. Prodaja bi trebala krenuti do ljeta, a do tada će se znati i cijene. Pretpostavljamo kako će osnovni model koštati oko 110.000 kuna.

RENAULT CLIO LIMITED COPYRIGHT: JAN STEINHILBER

bogato opremljen

već od 101.900 kn 0 % kamata Navedena je cijena neobvezujuća preporučena maloprodajna cijena, a uključuje PDV i PPMV te se odnosi na verziju Clio Limited SCe 65 (49 kW) s uključenim popustom od 5.000 kn. slučaju kada kupoprodajna cijena vozila iznosi 101.900 kuna s uključenim PDV-om, a učešće je u iznosu od 25.475 kuna, bez naknade za obradu kredita te anuitetsku otplatu, efektivna vozila kreditom Zagrebačke banke dostupni su na web stranici renault.hr. Prosječna potrošnja u mješovitoj vožnji: 5,1-7,8 l/100 km. Emisija CO2: 116-142 g/km. Slika automobila je simbolična.

Renault preporučuje

AUTOCENTAR KOS

Cehovska 18, Varaždin, Tel: 042/ 403-300, www.autocentarkos.hr

renault.hr

12. ožujka 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam 35

TAYCAN za avanturiste

Porsche Taycan Cross Turismo uz off-road mogućnosti i donosi više prostora Porsche predstavlja još jednu izvedbu Taycana, koja bi se mogla okarakterizirati kao povišeni karavan koji u odnosu na običan Taycan donosi više prostora, a na tržištu će se naći pod imenom Cross Turismo Iako je riječ o potpuno električnom automobilu, Porsche Taycan je doživio popriličan uspjeh i Porsche je predstavio već nekoliko njegovih izvedbi, a sada stiže još jedna – Cross Turismo. Razlika u odnosu na ostale izvedbe je vidljiva već na prvi pogled – povećana je udaljenost od tla za 20 mm, vozilo je odbilo plastične obloge oko čitave karoserije, a tu je i drugačiji stražnji kraj vozila kojeg bismo mogli okarakterizirati kao karavan.

Pa krenimo od udaljenosti od tla koja se, osim već spomenutih 20 mm, može i do-

datno povećati za još 10 mm zahvaljujući zračnom ovjesu, a sve kako bi vožnja izvan asfaltiranih prometnica bila što lakša. Taycan Cross Turismo je napravljen za sve koji vole puno vremena provoditi u prirodi, a s ovim će vozilom moći otići daleko od asfalta, a prvi se put nudi i mogućnost tvorničke ugradnje stražnjeg nosača za bicikle, kako bi budući vlasnici mogli nastaviti put i tamo gdje ovaj automobil ne može proći.

Okomitije napravljen stražnji dio vozila omogućio je veću prostranost na stražnjoj klupi, a prvenstveno se to

odnosi na prostor za glavu koji je kod ovog modela povećan za čak 92 mm, a nekoliko milimetara dodatnog prostora su dobili i putnici sprijeda. Kad se ide na izlete, važno je i koliko stvari možete ponijeti, a ova izvedba nudi i veći prtljažnik obujma 446 litara (405 litara kod Turbo izvedbi). Također, stražnja se sjedala mogu preklopiti, čime se dobiva ravna podnica, a obujam se povećava na 1.212 litara (1.171 litru kod Turbo izvedbi). Ostatak unutrašnjosti je jednak ostalim Taycan izvedbama.

Sve izvedbe serijski dolaze s Performance plus baterijom

kapaciteta 93,4 kWh, čije punjenje traje do 13 sati na 9,6 kW punjaču, a na brzom 50 kW punjaču punjenje do 80 % kapaciteta traje 93 minute.

Od početka prodaje bit će dostupne četiri izvedbe Taycana.

Početni model je Taycan 4 Cross Turismo s 280 kW/380 KS (uz overboost i Launch Control 350 kW/476 KS) s ubrzanjem od 5,1 sekundu i 220 km/h maksimalne brzine te dosegom od 389 do 456 km. Slijedi model Taycan 4S Cross Turismo s 360 kW/490 KS (uz overboost i Launch Control 420 kW/571 KS) s ubrzanjem od 4,1 sekundu i maksimalnom brzinom od 240 km/h, kao i dosegom od 388 do 452 km.

Taycan Turbo Cross Turismo nudi snagu od 460 kW/625 KS (uz overboost i Launch Control 500 kW/680

KS), ubrzanje od 3,3 sekunde, maksimalnu brzinu od 250 km/h i doseg od 385 do 452 km, dok top model čini Taycan Turbo S Cross Turismo koji nudi 460 kW/625 KS (uz overboost i Launch Control 560 kW/761 KS), ubrzanje za 2,9 sekundi, 250 km/h maksimalne brzine i doseg od 388 do 419 km.

Novi Porsche Taycan Cross Turismo na tržište stiže uskoro, a već su poznate cijene u Njemačkoj gdje ovaj model starta od 730.000 kuna, a cijena kod nas će se znati naknadno.

36

Informacije

Imendani i proštenja kroz tjedan

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

Čakovec dr. Karmela Matjan – Bogdan A.K. Miošića 16, tel. 040/395-286 dr. Jana Vrbanec - zamjena Kristina Hutinec I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308 dr. Brigita Haubrich Hrandek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340 dr. Renata Hranjec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

Donja Dubrava dr. Božidar Poljak - zamjena dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel.

040/688-914 Goričan dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601538 Lopatinec dr. Bošnjak Željka Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subotica dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220 Mursko Središće dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578 Podturen dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040 Prelog

dr. Zrinko Karlović Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/645-575

Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065 Sveti Martin na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177 Šenkovec dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svaku nedjelju i u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

DEŽURNA DENTALNA ORDINACIJA radi svaku nedjelju i blagdan u vremenskom razdoblju od 8 do 18 sati na lokaciji ambulante u Nedelišću uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/866-033

tel. 112

od 12. do 18. ožujka 2021.

Matični uredi

P

Matični ured Čakovec

tel. 374-176

Matični ured Prelog

tel. 645-125

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

tel. 310-651

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

tel. 313-619

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

1212 za ČK birati 8

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 384-333

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1 TAXI Taxi Cammeo

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 13. ožujka

12. ožujka 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec

tel: 310-595

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

tel. 371-700

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402

Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara

371-600

Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Školska medicina

tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Gradovi i općine Grad Čakovec

tel. 314-920

tel. 390-859

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Općina Domašinec

tel. 863-240

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

GKP Čakom, Mihovljanska 74 - odvoz otpada - pogrebne usluge 0 - 24 h

tel. 372-466

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

Č

18 Ćiril Jeruzalemski; Salvator; Klanjanje Mačkovec

Sretan Vam imendan!

Zdravstvene ustanove

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

Komunalni redar za grad Čakovec

S N P U S

12 Teofan; Bernard; Maksimilijan; Klanjanje Strahoninec 13 Patricija; Sabina; Ratka 14 4. Korizmena ¨Sredoposna¨ Matilda 15 Longin; Veljko; Vjekoslava 16 Hilarije i Ticijan; Smiljan 17 Sv. Patrik; Domagoj; Hrvatin

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Općina Vratišinec

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

tel. 866-469, 866-966

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI:

NIKITA VUK, Sin Natalije i Mihaela EVA I EDO MESARIĆ, Djeca Simone i Matije MIHAELLA BALOG, Kći Andreje i Đuzepa ELENA HRANILOVIĆ, Kći Anike i Marka VITO RUŽIĆ, Sin Miroslave i Daria SOFIA FILIPAN, Kći Ivane i Petra LUKA HORVAT, Sin Dolores i Gordana NOAH HORVAT, Sin Ivane i Alena ARMANDO BOGDAN, Sin Jasmine i Nikole ELENA BOGDAN, Kći Slađane i Ljerka ANDRIJA BERMANEC, Sin Renate i Antuna DINA VURUŠIĆ, Kći Martine i Tomislava ANDREJ VADAS, Sin Petre i Tomice INA PIGAC, Kći Ivane i Nikole STELLA KRZNAR, Kći Dijane i Antonia ARON ĐURINA, Sin Nade i Marijana BORNA ČEH, Sin Maje i Ivice JAN IGNAC, Sin Senade i Dražena PAVEL NOVAK, Sin Ive i Karla KLARA GAVEZ, Kći Viktorije i Matije TEO HORVAT, Sin Sanje i Adama (Čakovec)

VJENČANI:

Danijela Antolović I Zlatko Drk (Čakovec) Anamarija Sabol I Dževad Mešić (Nedelišće)

UMRLI:

Angela Horvat R. Pavlic R. 1934.

Josip Baksa R. 1941.

Antun Jalušić R. 1937.

Helena Strelec R. Komar R. 1931.

Nikola Lilek R. 1957.

Dragutin Vrbanec R. 1949.

Antun Novak R. 1936. Štefanija Janković R. Belec R. 1938.

Franciska Palfi R. Mesarić R. 1931.

Marija Lovreković R. Dolenčić R. 1944.

Radmila Novak R. Tomić R. 1955.

Stjepan Kraljić R. 1953.

Tomo Kalšan R. 1942.

Marija Čavlek R. Zadravec R. 1927. (Čakovec) Josip Kovač R. 1972. (Dekanovec) Terezija Vinković R. Srnec R. 1938. (Dekanovec) Vladimir Munđar R. 1962. (Dekanovec) Vera Matotek R. Štefić R. 1948. (Kotoriba) Olga Špirk-bali R. Špirk R. 1957. (Kotoriba) Ivan Blažinčić R. 1932. (Mala Subotica) Agata Antolašić R. 1937. (Mursko Središće) Marija Golub R. Hižman 1935. (Mursko Središće) Zdravko Horvat R. 1957. (Nedelišće) Sidonija Črep R. Jurman R. 1935. (Nedelišće) Nevenka Ludaš R. Juričan R. 1936. (Prelog) Eva Dolenec R. Mesarek R. 1937. (Prelog) Marija Belić R. Burić R. 1932. (Prelog) Predrag Lukovnjak R. 1973. (Prelog)

12. ožujka 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

Informacije 37 POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu, ocu, djedu, pradjedu i bratu

Miji Molnaru

na dragu

na dragu

KATARINU IBRAHIMOVIĆ rođ. Štefulj

KATARINU ZORKOVIĆ rođ. Ibrahimović

14.3.2007. - 14.3.2021. iz Gornjeg Hrašćana

14.3.2001. – 14.3.2021. iz Gornjeg Hrašćana

Tvoje veliko srce i brižna ljubav ostat će nam svima u trajnoj uspomeni.

Tvoji: zet Ljudevit, unuci Goran, Bojan i Saša s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV

Život prolazi, ali sjećanje ostaje zauvijek.

Hvala svima koji te se sjećaju.

Tvoji: suprug Ljudevit i sinovi Goran, Bojan i Saša s obiteljima

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

ŽELJKO NOVAK 13.3.1993. - 13.3.2021.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

JOSIPU HRASTIĆU Dragi moj prijatelju.

Prije 64 godine dao si mi ovu sliku u Austriji na kojoj si napisao: „Za trajnu uspomenu najboljem kolegi Ivici Martanu od Josipa Hrastića.

Kad gledaš ovu sliku uvijek se sjeti mene.„ Leibnitz, 9.9.1957 godine. Žao mi je što nisam mogao biti na tvojem zadnjem ispraćaju.

Suprugi, rodbini i svim prijateljima najiskrenija sućut.

Čuvat ću i nadalje tvoju sliku.

Zauvijek ćeš ostati u mojim mislima i sjećanju, kao korektna osoba.

Hvala ti moj prijatelju, neka ti je laka hrvatsko-međimurska zemljica.

Zauvijek tvoj prijatelj Ivica Martan

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Štefok Stanislav iz Donjeg Kraljevca preminuo u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Blagus Ivan iz Hodošana preminuo u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Kvakan Marija iz Svete Marije preminula u 94. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Kovačić Antun

Židov Terezija

iz Preloga preminuo u 73. godini života

iz Donjeg Mihaljevca preminula u 77. godini života

iz Čakovca preminulom dana 5. ožujka u 85. godini života Hvala ti za sve lijepe trenutke koje smo proveli zajedno.

Zahvaljujemo svima koji su nam izrazili sućut.

Ožalošćeni: supruga Marija, sinovi Dušan i Stjepan, snahe Milena i Marija, unuci Mihaela, Roko, Karlo i Patricija, praunuci David i Klara, brat Josip i sestra Marija s obiteljima, te ostala rodbina.

SJEĆANJE na dragu majku, svekrvu, baku i prabaku

ELIZABETU BRESLAUER rođ.

Dajč iz Čakovca 12.03.2015. - 12.03.2021.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Sin Želimir, snaha Marija, unuci Vjeran, Sandra i Željka s obiteljima

OBAVIJEST O SMRTI

Zdravka Ivaci iz Čakovca preminula u 68. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Slavko Rodi iz Čakovca preminuo 5. ožujka u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Zvonimir David iz Vratišinca preminuo 4. ožujka u 76. godini života

38

Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara-čuvara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 20.3.

2. ABART autolimarski obrt, D. Mihaljevec, Čakovečka 35, traži 2 m/ž autolimara - autolakirera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob.

098 426 232 ili na mail: josip@abart. hr do 20.3.

3. ALS d.o.o. Hlapičina 140/A, traži 6 m/ž izolatera na neodređeno, nazvati na mob 099/309-2575 do 31.3., više info na: www.hzz.hr 4. Alias d.o.o., Čakovec, traži m/ž stručnog suradnika za EU projekte i/ili financijskog savjetnika na neodređeno, javiti se na mail: info@alias.hr do 19.3.

5. Arno d.o.o., Čakovec, Športska 6, traži m/ž konobara mjesto rada Aquila bar na neodređeno, javiti se na email: transporti.arno@ck.t-com.hr do 31.3.

6. Athena d.o.o., Čakovec, traži m/ž tehnologa u metalskoj industriji na određeno, javiti se na email: info@ athena.hr do 8.4.

7. Bali d.o.o., Trg Republike 3, D. Dubrava, traži 10 m/ž šivača i 5 m/ž krojača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 688 511 ili mob.

098 802 286 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: infobalidoo@gmail. com do 31.3.

8. Boa Comida j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara u Restoranu Central Parku na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: ivana.fodor84@ gmail.com do 8.4.

9. B.TEX d.o.o., B. Radića 48, Belica traži 2 m/ž pismoslikara za rad u doradi, m/ž šivača i m/ž tehnologa-odjevnog tehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: gliber@ btex.hr do 1.6.

10. Bu-jan tim d.o.o., Pretetinec 96, traži m/ž zidara, m/ž tesara-krovopokrivača i m/ž građevinskog radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 974 5950 ili pismenom zamolbom ili na email: bu.jan.tim@ gmail.com do 30.3.

11. Čakovečki mlinovi d.d., Mlinska 1, Čakovec, traži m/ž pekara - priučenog, m/ž radnika u proizvodnji i skladištutraktoristu i m/ž vagara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@cak-mlinovi. hr do 31.3.

12. DG SPORT d.o.o., M. Gupca 102, Prelog, traži m/ž konobara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili mail: info@dg-sport.com do 31.3.

13. DML LOGISTIKA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž vozača teretnog vozila sa šumarskom dizalicom C i E kat. na neodređeno, javiti se na mob. 091 182 1119 do 31.3.

14. Dimos-dimnjačarski obrt Zver Robert, traži m/ž dimnjačara na neodređeno, javiti se na mob. 091 3000 268 do 31.3.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

17. Drvna galanterija i pilana Sandukar, V. Bakarića 12, Totovec, traži 5 m/ž pomoćnog radnika u pogonu drvne galanterije, javiti se osobno na adresu do 15.3.

18. ĐELAC INTERIJERI j.d.o.o., Vratišinec, Dr. V. Žganca 32, traži 2 m/ž soboslikara ili montera suhe gradnje ili podopolagača na određeno, mog. za stalno zaposlenje, info na 098 466 017 do 30.4.

28. HST AUTOMATIKA d.o.o., Štrigova, traži 2 m/ž instalatera/servisera grijanja - instalatera vodovoda na neodređeno, javiti se na mob. 099 735 2313 ili na email: info@hst-automatika. hr do 5.4.

29. Instalacije Bočkaj d.o.o., Domašinec, Glavna 223, traži 4 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije i 4 m/ž vodoinstalatera za rad u Njemačkoj i Domašincu na neodređeno vrijeme, javiti se osobno na adresu ili na mob.

098/745-412 ili na mail: bockaj-instalacije@post.hr.hr do 18.3.

19. Econ d.o.o., Prelog, Hrupine 10, traži 5 m/ž bravara, 5 m/ž pomoćnih bravara, 2 m/ž zavarivača mag postupkom, 5 m/ž montera ventiliranih fasada i m/ž pomoćnog montera ventiliranih fasada za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mail: econ@ econ.hr do 31.3.

30. Inpro d.o.o.,Čakovec, traži m/ž project managera na neodređeno, javiti se na email: branko@inpro.hr do 15.3.

20. ELECTA d.o.o. Mursko Središće, traži 5 m/ž elektroinstalatera-električara na neodređeno vrijeme, javiti se na mail: maja.gerencer@electa. hr te tražimo 1 m/ž voditelja skladišta i voznog parka, 1 m/ž uredskog asistenta sa znanjem njemačkog jezika i 1 m/ž projektanta elektroinstalacija na neodređeno, javiti se na mail: nenad.sabo@electa.hr ili na tel. 040/544-046 do 31.3., više info na: www.hzz.hr

32. JEZGRA d.o.o., Mihovljan, traži m/ž rukovatelja građ. mehanizacijom, m/ž zidara, m/ž tesara i m/ž građ. radnika na neodređeno, javiti se na mob. 098 211 771 do 31.3.

21. Ekonomat d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera - elektrotehničara na neodređeno, javiti se na email: ekonomat1@gmail.com do 18.3.

22. Ekos pekarnica d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž skladištara na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 125 ili na mob.

098 220 158 ili na mail: komercijala. dkraljevec@ekos-pekarnica.hr do 15.3.

23. Ferromont-kr d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž cjevara i m/ž djelatnika u uredu za dispoziciju osoblja za mjesto rada Njemačka te 4 m/ž elektromontera za rad u Austriji na određeno, javiti na email: jobs.kr@fmt.biz do 31.3.

24. Ferro preis d.o.o., Čakovec, traži m/ž operatera jezgraone, 2 m/ž operatera završne obrade i m/ž operatera elektropeći na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 204, ili pismenom zamolobm na adresu ili na mail: hr.croatia@preisgroup. com ili na link: https://forms.gle/ PDPzkHvaX7J9s4px8 do 3.4.

25. Frizeraj Kozjak j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž pizza majstora i m/ž dostavljača hrane za mjesto rada Pizzeria Gricko Čakovec na određeno, javiti se na mob.

097 767 4301 do 19.3.

15. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, traži 2 m/ž osobna asistenta na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mob. 098 9606 523 ili na mail: info@dmsmz.hr do 15.3.

26. Gradis d.o.o., Savska Ves, traži 3 m/ž građ. poslovođe, 5 m/ž zidara, 5 m/ž tesara i 5 m/ž građ. radnika na neodređeno, javiti se na mob. 099 601 7777 ili na mail: hrvoje.lonjak@gradis. hr do 25.3.

16. Drvni centar Filo, Čakovec, traži m/ž voditelja proizvodnje - stolara i m/ž radnika u proizvodnji - stolara na neodređeno, javiti se na mail: posao@ filo.hr do 1.4.

27. HOR-NA LIM d.o.o., Ivanovec, traži 5 m/ž građ. limara ili pomoćnog radnika na određeno javiti se na tel. 040 337 254 ili na email:hor-na.lim@ck.ht. hr do 31.3.

41. Kraljevske slastice d.o.o., Bistrička 35, D. Vidovec, traži 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji slastičarskih kolača na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 602 5365 ili na mail: info@ kraljevskeslastice.hr do 18.3.

42. Kruno-inn d.o.o., Sveti Križ, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na tel: 040 631 207 ili mob: 099 631 2070 ili na mail: info@kruno-inn.hr do 19.3.

43. KRIKA obrt za proizvodnju, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži m/ž radnika na izradi cerada na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 822 190 ili 098 244 090 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: krika@krika.hr do 5.4.

44. LTH Alucast d.o.o., Čakovec, traži m/ž tig zavarivača, m/ž transportnog radnika i m/ž operatera ćelije za lijevanje na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili email: info.alucast@lthcastings.com do 31.3.

45. L&P tehnologije d.o.o., Prelog, Hrupine 5, traži 4 m/ž cnc operatera, 2 m/ž radnika u skladištu, m/ž radnika na održavanju proizvodnih pogona, 4 m/ž radnika na izvlačenju žice i 15 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri na

12. ožujka 2021.

Otvoreni

neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao.lpt@leggett.com do 24.3.

51. Markov-trade d.o.o. Čakovec, traži 3 m/ž keramičara na određeno javiti se na email: zamolbe@markov.hr do 31.3.

46. M.N. INTERIJERI d.o.o., Zebanec selo 93, traži 2 m/ž stolara na neodređeno, javiti se na tel. 040 524 205 ili 098 948 9136 do 12.4., više info na www.hzz.hr

52. Marti d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži 2 m/ž građevinska radnika, m/ž djelatnika u metalnoj proizvodnji, m/ž bravara i m/ž djelatnika na brušenju pozicija u proizvodnji na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 630 730 ili na email: info@marti.hr do 31.3.

53. MD&V d.o.o., Čakovec, traži m/ž radnika za rad na stroju za glazure (estrih) i m/ž majstora za izradu cementne glazure (estrih) na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 533 do 6.4.

47. MALA MIMA j.d.o.o., Orehovica, traži m/ž radnika za rad u proizvodnji sprava za dječja igrališta na neodređeno, javiti se na tel. 040 384 175 ili na mail: info@mala-mima.hr do 31.3.

48. Međimurska hiža j.d.o.o., Čakovec, Gajeva 35, traži m/ž konobara i m/ž dostavljača hrane na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@medjimurska-hiza.com do 31.3.

49. Mariteks j.d.o.o., Svetog Mihovila 23, Mihovljan, traži 4 m/ž šivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 347 221 ili mob. 098 260 087 ili mail: mario.nadj@ck.t-com.hr do 31.3.

50. Marketing Žvorc, Sveti Križ, traži m/ž radnika na stroju za izradu kartonske ambalaže na određeno, javiti se na mob. 095 7411 046 ili na email: kartonaza-zvorc@net.hr do 15.3.

54. Međimurje PMP d.o.o., ZrinskoFrankopanska 21, Čakovec, traži 2 m/ž voditelja gradilišta, m/ž kontrolora kvalitete zavarenih konstrukcija, m/ž tehnologa proizvodnih procesa zavarene konstrukcije, m/ž strojobravara - bravara, m/ž zavarivača mag i m/ž industrijskog lakirera na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: josipa.bratkovic@m-pmp. hr do 15.3.

55. Metal sistem d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž bravara - montera na neodređeno, javiti se na mob. 098 608 964 ili na email: helena@metal-sistem.hr do 30.4.

31. Jelen Professional d.o.o., Belica, B. Radića 37a, traži m/ž voditelja prodaje ključnih kupaca na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: jelen@jelen. hr do 31.3.

33. Kečkeš d.o.o., Prelog, Trg sv. Florijana 25, traži 2 m/ž zavarivača mag postupkom i 2 m/ž zavarivača tig postupkom na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 607 1200 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: info@keckes. hr do 17.3.

34. Keramika Friščić d.o.o., Prelog, traži m/ž samostalnog knjigovođu na neodređeno, javiti se na email: friscick@gmail.com do 9.4.

35. Klasika d.o.o., Domašinec, Glavna 44, traži 3 m/ž soboslikara - fasadera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 900 2692 do 20.3.

36. Klemm sigurnost d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zaštitara na neodređeno, javiti se na mail: zaposljavanje@ klemmsecurity.hr do 31.5.

37. Klima LS d.o.o., Prelog, Hrupine 13A, traži m/ž bravara, m/ž cnc operatera i m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 601 008 ili mob.

091 160 1639 ili email: stjepan.lepoglavec@gmail.com do 18.3.

38. Kocka TM d.o.o., M. Subotica, traži m/ž kuhara - pizza majstora na neodređeno, javiti se osobno na adresu kavane ili na mob. 098 139 3037 do 5.4.

39. Komuna Toplek d.o.o., Žiškovec, traži m/ž vozača c i e kat. u međ. transportu na neodređeno, javiti se na tel.

040 337 392 ili na mob. 098 241 022 ili na email: m.komuna@gmail.com do 31.3.

40. 4Kpro d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž zidara na neodređeno, javiti se na tel.

040 333 513 ili mob. 091 886 8840 do 31.3.

RAD UKLJUČUJE: • Izvođenje mjerenja na tlačnim alatima i odljevcima pomoću 3- koordinatnih mjernih strojeva • Izvođenje klasičnih mjerenja • Izvođenje mjerenja za serijsku proizvodnju i PPAP dokumentaciju • Mjerenje sposobnosti procesa i strojeva statističkom obradom • Izrada mjernih programa • Briga i odgovornost za urednost i čistoću radnog mjesta • Rad u skladu s propisima zaštite na radu i ekologije • Izvršavanje drugih zadaća u skladu s osposobljenosti djelatnika i nalozima poslodavca OD KANDIDATA SE OČEKUJE: • Tehnička struka, minimalno SSS • Osnovno znanje engleskog jezika • Korištenje standardnih i specijaliziranih PC alata • Rad u smjenama • Timski rad, savjesnost, odgovornost i sposobnost dobre koncentracije NUDIMO VAM: • Dinamičan, samostalan i fleksibilan rad pun izazova • Mogućnost osobnog i stručnog razvoja • Rad na određeno vrijeme s mogućnošću zaposlenja na neodređeno vrijeme Kratke molbe ili životopise možete poslati do 21.03.2021, putem e-maila: info.alucast@lthcastings.com ili na adresu tvrtke: Republike Austrije 3, 40000 Čakovec.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

12. ožujka 2021.

Informacije 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

natječaji za zapošljavanje u Međimurskoj županiji 56. METSS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec, Držimurec i Vularija na određeno javiti se na email: kadrovska@metss.hr do 31.3.

57. MIA, prijevoz i usluge građ.mehaniz., Čakovec, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na email: stefan.kepe@ck.t-com.hr do 19.3.

58. Metal-euro d.o.o., Nedelišće, traži m/ž spremačicu u proizvodnom pogonu i m/ž brusača metalnih pozicija na neodređeno, javiti se na tel. 040 821 715 ili na mob. 098 9951 559 ili na mail: posao@metal-euro.hr do 26.3.

59. Metal-montaža d.o.o., Orehovica, Lj. Gaja 12, traži 7 m/ž bravara i m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 4322 038 ili na email: info@metal-montaza.hr ili putem linka: www.metal-montaza.hr do 15.3.

60. Multi-ing d.o.o., traži 4 m/ž montera panela za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na tel.

040 643 205 ili na mob. 099 6655 006 ili na mail: multi.ing.hr@gmail. com do 21.3.

61. NEORES d.o.o. Tekstilna 1, 40315 Mursko Središće, traži 1 m/ž inženjera tekstilne tehnologije na neodređeno. Osobni dolazak na adresu ili poslati molbu na mail: neores@ neores.hr ili najava na tel 099 364 9028, 040 543 492 do 18.3., više info na: www.hzz.hr 62. Novi Feromont d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž zavarivača na određeno, javiti se na tel. 040 655 331 ili na email: jkrznar@noviferomont.hr do 20.3.

63. Novi projekti j.d.o.o., Čakovec, Športska 2, traži 2 m/ž pomoćna radnika na montaži i 2 m/ž bravarapriučena bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040 500 920 ili na mob. 098 329 450 ili na email: novi.projekti.cakovec@ gmail.com do 19.3.

64. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Sveta Ana, traži m/ž kuhara, 3 m/ž medicinska tehničara i 3 m/ž njegovatelja na određeno, javiti se na tel. 040 853 943 ili mob 098/536-466 ili mail: ines.crep02@ gmail.com do 31.3.

HIDROTEHNIKA.d.o.o

1. POSLOVOĐA NA GRADILIŠTU/

1. SKLADIŠNO-TRANSPORTNI RADNIK 1 izvršitelj (m/ž)

GRAĐEVINSKI TEHNIČAR - jedan izvršitelj 2. VODOINSTALATER - više izvršitelja

• srednja škola u trajanju od tri godine • fizička sposobnost i predanost poslu

3. ZIDAR - više izvršitelja

Ako ste zainteresirani za gore navedeno radno mjesto i posjedujete tražene uvjete, nudimo odličnu plaću uz mogućnost stimulativnog dijela plaće, prigodne nagrade ( Božićnica, Uskrsnica, jubilarne nagrade, dar za djecu…) rad na neodređeno vrijeme sa probnim rokom.

Prijevoz se plaća u cijelosti.

MJESTO RADA: Pušćine Ponude za oglas molimo slati na adresu: BERNARDA d.o.o. PUŠĆINE, Čakovečka 136a, 40305 Nedelišće ili mail: bernarda@bernarda.hr

TRAŽIMO DJELATNIKE ZA SLJEDEĆA RADNA MJESTA INŽENJER STROJARSTVA / STROJARSKI TEHNIČAR (m/ž) Opis posla: - izrada kalkulacija i ponuda prema upitima kupaca - vođenje projekata/proizvodnih programa za određenog kupca - izrada sastavnica te sudjelovanje u razradi tehnologija izrade proizvoda - korespondencija s poslovnim partnerima Uvjeti: - SSS\VŠS\VSS – strojarskog smjera - napredno korištenje računalu (Autocad, SolidWorks…)

- odlično poznavanje strojarskih nacrta - visoka razina odgovornosti, komunikativnosti te sklonost timskom radu - poželjno radno iskustvo - vozačka dozvola B kategorija Vrsta zaposlenja: - stalni radni odnos

KONTROLOR (m/ž)

- međufazna i završna kontrola proizvoda Uvjeti: - SSS\VŠS\VSS – strojarskog smjera - napredno korištenje računala - poznavanje strojarskih nacrta - poznavanje mjerne i kontrolne opreme u strojnoj obradi metala - sa ili bez radnog iskustva - komunikativnost i sklonost timskom radu Vrsta zaposlenja: - stalni radni odnos

Opis posla:

OGLAS za popunu radnih mjesta

OGLAŠAVA SLOBODNO RADNO MJESTO

TMT d.o.o. obiteljska je tvrtka sa više od 50 godina iskustva u metaloprerađivačkoj industriji. Naši kupci su renomirane tvrtke sa zapadnoeuropskog tržišta (gotovo 99%) što nam omogućava kontinuirani rast i razvoj poslovanja. Ulaganjem u proizvodne kapacitete i vlastite ljude želimo ojačati poziciju naše tvrtke na svjetskom tržištu metaloprerađivačke industrije.

Opis posla:

Uprava Društva - direktor Hidrotehnike d.o.o. objavljuje

Radi povećanog obima posla

SKLADIŠTAR – REZAČ STROJNA PILA (m/ž)

Ulazna kontrola materijala, zaprimanje materijala na skladište, izdavanje materijala sa skladišta, rezanje materijala na strojnoj pili, disperziranje odrezaka u proizvodnju.

Uvjeti: - SSS – metalske struke - poznavanje strojarskih nacrta - visoka razina odgovornosti i sklonost timskom radu - sa ili bez radnog iskustva - vozačka dozvola B kategorija - poznavanje rada na računalu Vrsta zaposlenja: - stalni radni odnos

4. TESAR - više izvršitelja Radni odnos zasniva se na neodređeno vrijeme uz probni rad od 30 dana. Rad se obavlja na području Međimurske županije. Redovita primanja uz isplatu dodataka koji su zajamčeni Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo. Zamolba sa dokazima o ispunjavanju uvjeta (životopis, preslik domovnice, preslik svjedodžbe ili uvjerenja o stečenoj kvalifikaciji) dostaviti na adresu: Hidrotehnika d.o.o. Radnička 1A, Savska Ves, 40000 Čakovec ili na e-mail: info@hidrotehnika.hr Kontakt telefon: 040 396 270.

Poduzeće VARIS Lendava d.o.o. se bavi kompleksnim projektima, koji podrazumijevaju neprestano dokazivanje profesionalnosti i stručnosti, predanosti poslu i našim klijentima. Brojni ugledni klijenti širom Europe vjeruju našim proizvodima i uslugama, zato se zalažemo za čvrstu povezanost poduzeća i neprestan razvoj naše ekipe.

Zbog povećanog opsega posla tražimo motivirane i iskusne pojedince, kojima dinamičan rad u proizvodnji ili na terenu neće predstavljati problem. Ako ste se prepoznali u ovom opisu, pozivamo vas, da nam se pridružite. VARIS Lendava d.o.o. traži:

KERAMIČARE, MONTERE, MALARE, BRAVARE I VODITELJE GRUPE u građevinarstvu (m/ž)

koji su spremni aktivno sudjelovati u daljnjem rastu poduzeća Od kandidata očekujemo: • izobrazba tehničkog smjera KV/ srednja stručna sprema (građevinarstvo, strojarstvo ili druga stručna sprema) • poželjno je radno iskustvo u građevinarstvu, poželjno je iskustvo u vođenju grupa radnika u građevinarstvu • vozački ispit B kategorije • ozbiljnost i spremnost za rad u proizvodnji u Lendavi ili na terenu (Njemačka) • osjećaj za odgovornost i rad u timu Kandidatima nudimo:

• zaposlenje na neodređeno vrijeme (3 mjeseca probnog rada) • rad u uređenoj okolini, stabilnoj i dinamičnoj radnoj sredini • mogućnost osobnog i stručnog razvoja • osposobljavanje za rad • redovita i poticajna plaća s mogućnošću napredovanja • prehrana i putni troškovi • financijska stimulacija »dovedi novog suradnika« i korisni prijedlozi božićnica • najmanje 1.000 EUR regresa za godišnji odmor • poslovna uspješnost • uplata u 2. mirovinski stup Pismene prijave sa životopisom i opisom radnog iskustva pošaljite na adresu:

VARIS Lendava d.o.o., Industrijska ulica 4 B, 9220 Lendava, Slovenija ili na e-mail: matej.furlan@varis-lendava.si ili verena.horvat@varis-lendava.si Za sve dodatne informacije se obratite na telefon br. +386 2 577 65 39 ili osobno u općoj službi poduzeća (po prethodnoj najavi).

Rok za prijavu: 30 dana od dana objave.

Mjesto rada - pogon Čakovec.

Svim svojim zaposlenicima osiguravamo stalna i redovita primanja, sigurnost te kontinuirano napredovanje, svakome u okviru njegovog poslovnog djelovanja.

Zamolbe i životopis slati na e-mail: zamolbe@tmt.hr ili poštom na adresu firme.

Vaši osobni podaci koje šaljete u svrhu natječaja obrađuju u skladu sa Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka (EU) 2016/679.

Varis Lendava d.o.o. - finalist izbora najboljših zaposlovalcev v letu 2020 v Republiki Sloveniji

40

Oglasnik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

12. ožujka 2021.

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priložiti sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib.

putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec Kupon mora biti izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sati. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe.

Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINEprodaja ili iznajmljivanje dužni su navesti energetski certifikat.

Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za istinitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa.

U suprotnom nećemo objaviti vaš oglas.

MOTORNA VOZILA PRODAJE SE HYUNDAI GETZ 2003.god., reg. do 27.3.2021.g., plin, spreman za tehnički, cijena 6.500 kn, javiti na tel 040899-075.

PRODA JE SE MB E220 CDI 2007.g., avang. automatik, odličan i MB B 200 CDI automatik 2008.g., te autoprikolica za prijevoz automobila kiperica, info na mob 098/241-569 PRODAJEM PEUGEOT 307 HDI dizel 2003. god., registr. do 7/21., 260tkm, odličan, klima, podizači stakla, povoljna cijena 11.000 kn. Upitati na tel.

095/757-2320 PRODAJEM dva krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODA JU SE GUME Sava, 205/55 R16 (4 kom), cijena po komadu 100 kn, god. proizvodnje 2016., info na: 099/8087586 PRODAJE SE CITROEN Picasso, novo registriran, pod račun može neregistrirani auto ili nešto poljoprivrednih priključaka. Info: 091/517-5821 PRODAJEM HYUNDAI Accent dizel 20 0 6. go d., regis tr. do 16.11.2021., prijeđeno 126tkm, cijena 14.000 kn. Info na mob. 099/809-1948

POLJOPRIVREDA TRAŽIM ORANICE u najam. info na mob. 098 9575 932 PRODAJE SE RAKIJA kvalitetna viljamovka, šljiva i smokva, jačina 47-49 posto alkohola. Tel. 857-065 PRODAJEM Amazone žitnu sijačicu typ 25 i rasipač megametal 500kg. info na mob 098 957 5932 PRODAJE SE KVALITETNO SIJENO u kockastim balama, cijena 15 kuna/bala. Tel. 099/2142123 SADNICE ribizla i trajno rađajući malina šaljem poštom-pouzećem, 15 kn/kom 098/9084675 Zagreb.

PRODAJE SE čekičar-krunjač, drvena bačva za vino od 200 lit. i preša za grožđe. Tel. 682175 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora,jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,00-1,50 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586.

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM poljoprivredno zemljište na području Čakovca i okolice.

Info na mob 099 6620 219 PRODAJEM atomizer od 250 lit. KŽK, hidrauličnu prešu za grožđe od 250 lit., kotao za peči rakiju od 80 lit. info na mob.

099/220-3655 PRODAJEM JEČAM. info na mob 098 957 5932 KUPUJEM BAČVE plastične od 60-80 lit., s obručom i poklopcom, od inoxa 100-200 lit.

Tel. 857-065 PRODAJE SE VEĆA količina stajskog gnoja (dostajalog), povoljno. Info na mob. 098/171-3961 PRODAJE SE čekičar s 3-faznim motorom i kutijom, stroj izmir za prženje kave od 150 kg, mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 PRODAJEM TANJURAČE 20 diskova malo korištene, info na tel. 040 899 269 PRODAJE SE TRAKTORSKA prikolica nosivosti 3 tone i 2-brazdni plug 15 cola. Info na mob.

098/814-126 PRODAJE SE ORANICA od 600 čhv, između Gornjeg Hrašćana i Pretetinca. Info na mob.

091/4822-122 PRODAJU SE TANJURAČE 20 diska i plug 10 cola Slavonac, sve po 300 eur. Upitati navečer na mob. 098/966-3912

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570 Keramičarski radovi, adaptacije kupaonica. Keramika Grahovec, mob 099 8510 301

POSAO MUŠK A OS OBA EL EK T RO STRUKE traži posao u proizvodnji, stolarska radiona ili bilo što drugo, može i inozemstvo. Mob. 097/728-9476.

POZNANSTVA

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

STARA KUĆA sa dvorištem k.c.

1886 sa svom infrastrukturom u Pribislavcu ul. M. Gupca 11, prodajem povoljno. mob 098/17 678 21 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ukupne površine 855 m2 kod južne obilaznice Čakovec, Martane-Zapad.

Mob 091/410-1988 PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR U ČAKOVCU (uređeno prizemlje od 125,95 m2), kuća s podrumom i mog. uređenja potkrovlja. Ulaz s ulične strane. Bočni ulaz iz haustora s eventualnim parkiranjem odostraga i malim dvorišnim vratima. EC/F. Info: 098/214-107 PRODAJE SE POLA KUĆE u Ivanovcu na glavnoj cesti. Nazvati poslije 12 sati na mob.

098/552-813 TRAŽIM U NAJAM ILI KUPUJEM poljoprivredno zemljište.

Tel: 091/428-617 .

PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob.

098/9422-821 PRODAJE SE ORANICA od 600 čhv, između Gornjeg Hrašćana i Pretetinca. Info na mob.

091/4822-122 PRODAJE SE KUĆA u gradu Pagu, potpuno uređena od 220 kvadrata s tri apartmana i terasama, te velikim dvorištem, cca. 150 metara od mora i hotela Pagus, u centru grada. ER/C, cijena 280.000 eura. Više informacija na tel: 099/681-5389.

PRODAJE SE DRVENA KUĆA u Merhatovcu od 117 m2, pogodna za stanovanje ili turizam, sa okolnim građevinskim zemljištem od 11.000 m2. ER/C, čisto vlasništvo 1/1.

Može i zamjena za novi stan.

Info: 098/214-107

IZNAJMLJIVANJE

SLOBODAN MUŠKARAC (41g), zaposlen, ne pije, ne puši, traži ženu za ozbiljnu vezu. Molim da se javljaju samo ozbiljne.

Mobitel: 098/9334-291

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namješteni stan u Murskom Središću, EC/D, info na mob.

091/1680-470

MUŠKARAC (50 g.) traži ženu nižeg rasta i mršaviju, za vezu ili brak. Tel: 097/738-4072

IZNAJMLJUJE SE dvosobni namješteni stan na jugu, Čakovec. Te. 098 241 583

IZNAJMLJUJE SE 1-sobni stan u Šenkovcu, namješten i odmah useljiv, EC/D, parking, wi-fi. Info na tel. 099/3312-189 IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u kući, na katu, u Čk na Jugu, wifi, perilica, EC/F. Info 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE dvosobni namješteni stan na jugu, Čakovec. Te. 098 241 583 IZNAJMLJUJE SE NOVI NAMJEŠTEN STAN od 43m2 u Zagrebu, kvart Malešnica, 300 eur, useljiv odmah, info na tel. 098 912 7271 IZNAJMLJUJEM OPREMLJENI DVOSOBNI stan od 55m2 u Vukovarskoj 11, 4. kat. Sve informacije na 099 405 3179 IZNAJMLJUJEM SKLADIŠNOPOSLOVNI PROSTOR od cca 150m2, omogućen pristup kamionom, te skladište na otvorenom od 300-1000 m2 na jugu Čakovca. Mob. 091/7237999 TRAŽIM JEDNOSOBNI STAN u najam, u privatnoj kući ili prizemlju. Tel. 097 738 40 72

ŽIVOTINJE PRODAJEM GOLUBOVE paunaše, bijele i crno-štitaste, te patke karolinke. info na mob 098 912 3938 PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce tigrice i fišere. Tel: 098/9443339 PRO DA J EM KO M PL E T N O UREĐEN AKVARIJ sa ribicama i biljem za 300 kn. Slike šaljem mobitelom. Zagreb, 098/9084-675

RAZNO PRODA JEM GROBNICU u Čakovcu, polje 13, red 01, br. groba 0020. Info na tel.

01/45555-89 PRODAJEM LAPTOP Lenovo ThinkPad ® T410 INTEL ® Core i7 2.66 GHz 14,1 inča 1280x800 4GB 320GB WIN 10, cijena 1899 kn, mob 091/5060-821 PRILIKA - CPAP aparat za lakše disanje u snu (apneja), kratko korišten, kao nov. Uz komplet na poklon nova maska u original ambalaži. Povoljno 2800 kn. mob. 098/539-350 PRODA JEM iPhone 5 boje grafit crne 16GB, Dual-core, 8 MPx, 4 inč, zaštita stakla i zaštitna maska, cijena 550 kn, info na mob 091/5060-821

PRODAJE SE elektr. bojler Ariston od 80 lit. (300 kn); nova kuhinjska peć na drva, nekorištena, dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije neispravne kosilice (100 kn/ kom); dvije el. pumpe za vodu, jedan novi stolni el. gril, el. kuh. peć Gorenje (neispravni šalter) sa staklokeramičkom površinom za kuhanje (200 kn). Moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 Prodaje se SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob. :091/761-3467 USTUPAM OBITELJSKU GROBNICU (do 6 osoba) u Svetoj Mariji. Tel: 091/546-7841 PRODAJEM LAPTOP Fujitsu LifeBook E752 Intel Core i5 2,5 GHz 4GB RAM HDD 465GB 15,6 cola, cijena 1499 kn, info na mob 091/5060-821 PRODAJEM ELEKTRIČNU GITARU novu sa stalkom, remenom, futrolom za 1500 kn. Slike šaljem mobitelom. Zagreb, 098/9084-675 SPRAVA za vježbanje trbušnih mišića i termoakumulaciona peć. Tel. 682-175

PRODAJEM LAPTOP Toshiba Tecra S11-11G Intel Core i7620M @ 2.66 GHz, 4GB RAM, 120GB SSD+NVIDIA Win10, cijena 1999 kn, info na mob 091/5060-821 PRODAJE SE NOVA KVAKA ZA PVC VRATA Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina štitnika 35 mm, dužina štitnika 230 mm, cijena 100 kn, info na mob: 091/761-3467 PRODAJEM iPhone 6 sivi 16 GB, 8 MPx, 4,7 inča sa zaštitom stakla i zaštitnom maskom, cijena 850 kn, info na mob 091/5060-821 PR O DA J E S E FR I Ž I D ER s gornjom ledenicom, visine 150cm, u ispravnom stanju, za 600 kuna. Info na mob 099/404-7517 ili 099/516-2742 PRODAJEM Samsung Galaxy A71 128/6GB, Octa core, 25 MPx, 6,7 inč, skoro novi, zaštitna maska, cijena 2099 kn, info na mob 091/5060-821 PRODAJEM PODNICU Hespo dim. 200x90, fotelju očuvanu, te ormarić s policama - cijena 150 kn/kom. Info na mob.

098/173-9167 PRODAJEM LAPTOP HP EliteBook 8440p i7 6GB RAM, 14 inča SSD Samsung 120GB + Docking station, očuvan cijena 1999 kn, na tel: 091/5060-821

12. ožujka 2021.

Oglasnik 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD MURSKO SREDIŠĆE GRADONAČELNIK Klasa: 945-01/21-01/1 Ur.broj: 2109/11-21-01/1-1 Mursko Središće, 10.03.2021.g.

Na temelju članka 123. - 133. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), te članka 73. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj 59/18) objavljuje se

JAVNI POZIV

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena NERAZVRSTANA CESTA - PUT u naselju HLAPIČINA u k.o. HLAPIČINA, o započinjanju postupka evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123. - 133.

Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), temeljem kojeg se NERAZVRSTANE CESTE evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao - javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grad Mursko Središće.

Geodetski elaborat izvedenog stanja NERAZVRSTANE CESTE - PUT, u naselju Hlapičina izradit će ovlašteni inženjer geodezije Lovro Gradišer, RTK inženjering d.o.o. za geodetske usluge, T. Masaryka 7, Čakovec.

Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započelo je tijekom ožujka 2021. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 19.03 2021. godine u vremenu od 09:00 do 12:00 sati u prostorijama Društvenog doma u Hlapičini.

GRAD MURSKO SREDIŠĆE GRADONAČELNIK Dražen Srpak

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA OREHOVICA OPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 931-01/21-01/02 URBROJ: 2109/22-01-21-1 Datum: 10.03.2021.

Na temelju odredbi Zakona o cestama („Narodne novine“ br.

84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) i Objašnjenja Državne geodetske uprave Središnji ured; KLASA:932-01/12-02/182; URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012., Općina Orehovica objavljuje

JAVNI POZIV

PRODAJEM STARU CIGLU očišćenu i složenu na palete. Info na mob. 098/1705311

1330

PRODA JE SE POTPUNO OČUVANI KAUČ. Tel. 312783 ili 098/546-031 PRODAJE SE dva kompleta kuhinjskih noževa i tri tacne s pozlaćenim okvirima.

Info na mob. 098/1760256 PRODAJEM Samsung Galaxy A50 128GB/4GB, Octa core, 25 MPx, 6,4 inč, skoro novi, zaštitna maska i zaštita stakla, cijena 1549 kn, info na mob 091/5060821 KUPUJEM DIONICE Božjakovine, Eko-Međimurja, Čateksa, Agromeđimurja, Koke i druge. Telefon: 01 386 33 83

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

kojim općina Orehovica, kao pravna osoba u čijem su vlasništvu nerazvrstane ceste na području: k.o. Orehovica kat. čestica 1906/2, 1957/69, 1958/1, 1958/2, 1961/5 obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama, koje neposredno graniče s zemljištem na kojem su nerazvrstane ceste, o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstanih cesta u zemljišnu knjigu i katastar zemljišta u okviru kojeg se izrađuje snimka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i geodetski elaborat izvedenog stanja.

Predstavnici općine Orehovica započeti će s obilježavanjem granica zemljišta na kojem je izgrađena cesta dana 15.03.2021. godine uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera Ivica Miše dipl.ing. kut.teh. (Geo447), predstavnika tvrtke GeoTop d.o.o. Štefanec, PJ Čakovec, R. Boškovića 16, koji se brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje graniči s zemljištem na kojem su izvedene spomenute nerazvrstane ceste mogu obaviti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja u utorak 16.03.2021. godine, u vremenu od 08.00 – 14.00 sati, u prostorijama tvrtke GeoTop d.o.o. Čakovec, R. Boškovića 16.

Općinski načelnik Franjo Bukal,v.r.

42

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

Kako pomoći djetetu da se nosi sa stresom?

Stres je svaka promjena, pozitivna ili negativna, koja nas baca u stanje neravnoteže i mi se iznova trebamo prilagođavati da bismo uspostavili narušenu ravnotežu. Stres možemo definirati i kao jako fiziološko i emocionalno uzbuđenje koje osoba doživljava kad je suočena s prijetećom situacijom. Iako stres izazivaju i pozitivni događaji, uobičajeno ga vežemo uz neugodne i teške životne događaje u kojima nam se čini da gubimo osjećaj kontrole, pitamo se možemo li dalje, imamo li povjerenje u ljude i svijet koji nas okružuje.

Kad se dijete nalazi u stresnoj situaciji, dužnost je odraslih, ponajprije roditelja i stručnjaka koji rade s djecom, zaštititi ga i pružiti mu prvu psihološku pomoć. Iza nas je godina koja je bila vrlo neuobičajena i stresna, puno se napetosti i nervoze uvuklo u brojne obitelji pa i u djecu.

Roditelji se brinu za djetetovu dobrobit, ali što to znači?

Ne mogu staviti dijete pod stakleno zvono i zaštititi ga od života. Svako dijete mora proći kroz različite neugodne i teške situacije, a roditelj bi trebao biti poput gromobrana za djetetovu tugu, bol, ljutnju ili bilo kakvu psihičku reakciju koja nastupa u stanju stresom narušene ravnoteže.

Kao roditelji često smo u dilemi kako treba postupati s djecom u različitim uzrastima i u različitim situacijama jakih stresnih reakcija na bolesti, smrt, razvod braka, ljubavnih problema, neuspjeha u školi, nasilja... Mnoge su konkretne situacije veliki izazov i izvor frustracije i za nas odrasle i teško je pronaći jednostavan odgovor na pitanja kako te probleme olakšati vlastitoj djeci. Ali možda je upravo to odgovor na problem nošenja sa stresom, ta spoznaja da nema načina da objasnimo i posve pripremimo dijete ili sebe na neizvjesnost i neugodnost stanja koje moramo proživjeti.

12. ožujka 2021.

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Berta Bacinger Klobučarić, psihologinja

Društvene posljedice alkoholizma Nema amortizera koji bi mogli spriječiti emocionalnu bol, takvo nešto ne postoji. Djeca bi kraj nas odraslih trebala osjetiti da su sigurna i zaštićena, da se možemo nositi sa svim što nam život donosi, da smo otvoreni za emocionalnu razmjenu i razgovor, puni topline i smirenosti. Ne trebamo previše pričati, a sve što kažemo treba biti jasno i primjereno djetetovoj dobi. Više slušajmo, odgovarajmo što nas se pita, pitajmo ako zapne, provodimo više vremena zajedno, igrajmo se, pomazimo dijete, pomozimo da razumije što mu se događa, da se smiri i opusti.

Poučimo ga kako da samo sebe umiruje i ohrabruje, pokažimo mu vlastitim primjerom... Sve što dijete nauči tijekom djetinjstva ima veliki utjecaj na čitav njegov život, a roditelji su mu prvi i najvažniji učitelji. Mame i tate će najbolje pomoći djetetu ako dobro i odgovorno umiruju i jačaju sami sebe u stresnim životnim situacijama imajući u vidu dugoročnu stabilnost i sigurnost svoje obitelji.

Prekomjerno pijenje alkohola djeluje nepovoljno na cjelokupno zdravlje osobe, kako na fizičko tako i na psihičko. Međutim, socijalne posljedice prekomjernog pijenja često postanu očigledne i vidljive prije nego zdravstvena oštećenja. Zbog pijenja s vremenom počinju nicati problemi u svim ili gotovo svim aspektima života, zato što osobi koja je ovisna alkohol postane prioritet. Vrijeme i energija ranije posvećeni raznim poslovima, obavezama i omiljenim aktivnostima (obitelj, posao, druženja, hobiji…) usmjereni su na pijenje koje postaje sve važnije. Ovisnost će rezultirati zanemarivanjem svih životnih dužnosti.

Zanemaruje se ispunjenje svih obiteljskih uloga: uloga supružnika, roditelja, brata i sestre, ujaka… Ovisnik zakazuje kao roditelj, ne vodi osnovnu brigu o djeci, ne predstavlja im sigurnost. Brak u kojem je prisutan alkohol obilježen je napetom atmosferom, sukobima, iznevjerenim obećanjima, patološkom ljubomorom.

Alkoholizam donosi niz problema i na radnom mjestu.

Tijekom radnog dana ovisnik je najčešće lišen sna, energije i volje, često se bori s mamurlukom. Zakazivanje na poslu donosi netrpeljivost od strane kolega koji odrađuju njegov posao, ali i nezadovoljstvo od strane šefa jer ima lošeg radnika. Ti svi problemi često su razlog otkaza. Kod ovisnika o alkoholu povećani su i rizici od ozljeda na radu.

Kako se alkoholičar sve više posvećuje piću, tako je sve manje kontakta s ranijim prijateljima. Oni su postali prijatelji s jednom osobom, koja to sada više nije pa se postupno udalje i na kraju raskinu prijateljstva.

Visoka razina upotrebe alkohola povezana je s ozbiljnim financijskim problemima. Veliki su troškovi za alkohol, sve se teže plaćaju računi, prihodi od posla se smanjuju (zbog propuštenog posla ili nezaposlenosti), nastaju dugovi…

Alkohol dovodi do poremećaja raspoloženja, rastu razdražljivost, nervoza i svadljivost, niža je razina samokontrole emocija i ponašanja, što često rezultira ponašanjima koja imaju štetne posljedice za samu osobu ili njezinu okolinu. Stoga jedan od najvećih rizika zlouporabe alkohola leži u njegovu potencijalu da izazove nasilno ponašanje.

U stanju opijenosti smanjena je sposobnost ispravnog mišljenja, kao da prestane raditi centar koji donosi odluke, razmišlja o posljedicama i postavlja granice. Tako se bezazlene situacije poput slučajnog kontakta ili obraćanja nekome kod kuće, na poslu ili gdje god se nalazili, mogu protumačiti kao ozbiljna prijetnja ili provokacija te se može osloboditi agresivno ponašanje.

Pri takvom ponašanju obično ispaštaju prijatelji ili obitelj, a moguće i nepoznati prolaznici ili osobe koje se nađu u blizini pojedinca koji pije. Bitno je napomenuti da kada govorimo o agresivnosti, ne govorimo samo o onoj fizičkoj, već i onoj koja se postiže riječima, vrijeđanjem, omalovažavanjem i prijetnjama.

Vezano za prekomjerno pijenje alkohola susreću se i problemi kriminalnih radnji.

Alkohol je uključen u većinu incidenata koji se odnose na teške vrste kriminala. Visoki su postoci počinjenih ubojstava pod utjecajem alkohola.

Statistike kriminala povezane s alkoholom pokazuju visoke stope napada u zajednici, npr. napadi na otvorenom, na

stadionima, u ugostiteljskim objektima…

Ništa manje opasna i zabrinjavajuća nije vožnja u pijanom stanju. Nakon popijenog pića nema sigurne vožnje.

Ometena je motorika vozača pa su pokreti loše usklađeni.

Vizuopercepcija je zamućena.

Vozač pogrešno procjenjuje situaciju, ne donosi odgovorne odluke i ne reagira adekvatno.

Pod utjecajem alkohola nestaje opreza pa vozi rizično i opasno. Zabrinjava broj ljudi koji opijeni ili pijani sjedaju za volan i prometuju cestama, ugrožavajući kako sebe tako i druge, nedužne koji se nađu na putu. Ne iznenađuje brojka poginulih u prometnim nesrećama koje su uzrokovane vožnjom pod utjecajem alkohola. Osim smrtnih slučajeva velika je brojka onih koji su ozlijeđeni, izvučeni ispod olupina automobila s posljedicama težih bolesti, ozljeda ili invaliditeta. Iako su ekonomski gubici zbog popravljanja šteta na vozilima veliki, zdravstvene i tjelesne posljedice su nesagledive.

Jasno je da zloupotreba alkohola ima sveobuhvatne posljedice i utjecaj na svaku domenu života, i na obitelj, prijatelje, kolege, susjede, sumještane... Zbog pijenja dolazi do promjena načina cjelokupnog života, život postaje pustoš s nizom problema. Sve više prevladava osjećaj jada. Alkoholičara karakterizira kompletni angažman i podređenost alkoholnom piću, dok je u osnovnim područjima života evidentna neefikasnost.

Osnovni i najučinkovitiji korak koji se može poduzeti kako bi se obnovili zdravlje i život jest obratiti se stručnjaku koji može pomoći u motiviranju ovisnika da se usmjeri na prestajanje pijenja i na liječenje.

VATROGASCI MEĐIMURJA

12. ožujka 2021.

43

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

DVD Sveta Marija broji 83 člana starijih od 18 godina i 61 član vatrogasne mladeži i podmlatka

DVD SVETA MARIJA broji preko 100 članova društva

Najpoznatiji kao vrsni organizatori natjecanja sa zaprežnim špricama Od 2007. godine pa sve do danas zlatne su godine u povijesti DVD-a Sveta Marija jer smo od 2007. pa do sad kao društvo proglašeni najboljim središnjim društvom u Međimurskoj županiji, ponosno ističe predsjednik Ivan Pavlic Piše: Lea Novaković

D

VD Sveta Marija osnovan je davne 1926. godine na inicijativu nekoliko mještana Svete Marije. Na osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 14 članova, a prikupljenim sredstvima od upisnine, odnosno 100 dinara po članu, nabavljena je ručna štrcaljka i kape za sve članove. Društvo se polako razvijalo i okupljalo sve veći broj članova, pa tako danas broji 83 člana starijih od 18 godina i 61 član vatrogasne mladeži i podmlatka.

Dužnost predsjednika društva već 22 godine obnaša Ivan Pavlic, vatrogasni časnik 1. klase, koji nam je ispričao nešto više o društvu.

Najbolje središnje društvo u županiji

Nakon što je sredinom devedesetih društvo pred raspadom spasila inicijativa mladih članova uz pomoć starijih i iskusnih, danas je ovo društvo najbolje središnje društvo u Međimurskoj županiji.

- Sredinom devedesetih društvo je bilo gotovo pred raspadom. Na inicijativu starijih članova društva u rad su se uključili mladi članovi koji su polako preuzeli inicijativu i uz pomoć članova koji su bili stariji i iskusniji napravili zaokret u radu te je društvo krenulo novim putem. Uključuje se sve veći broj članova, na ruko-

vodeća mjesta izabrani su mladi ljudi. Možemo reći da je društvo oživjelo. Sve veći broj članova polazi tečajeve za vatrogasna zvanja, sudjeluje se na mnogobrojnim natjecanjima, proslavama, a i spremnost za slučaj intervencija je porasla, prisjetio se ranijih godina Ivan Pavlic.

- Od 2007. godine pa do danas naše društvo je proglašeno najboljim središnjem društvom u Međimurskoj županiji na što smo posebno ponosni. Jedna od najvažnijih aktivnosti koje obilježavaju bližu povijest je i organizacija tradicionalnog natjecanja sa zaprežnim špricama. Na spomenuto natjecanje rado dolaze vatrogasci iz cijele Hrvatske pa i iz inozemstva. Protekle godine natjecanje bi imalo svoj 25. jubilej, no zbog epidemiološke situacije odlučili smo da taj jubilej proslavimo kada situacija to dopusti, ističe. Što se tiče natjecanja, posebno ističu vatrogasnu mladež i podmladak koji su već dugi niz godina po rezulatima i radu u samom vrhu međimurskog vatrogastva, ali i vatrogastva na državnoj razini.

- Vatrogasna mladež postizala je na državnim natjecanjima zapažene rezultate na koje smo izuzetno ponosni, a to je pet državnih natjecanja na kojima smo osvojili dva puta 3. mjesto i jedno 2. mjesto, ponosan je na mlade vatrogasce predsjednik društva.

U sklopu društva formirana je interventna jedinica koja broji 20 članova

- U protekloj godini zabilježeno je ukupno 6 intervencija, od kojih su 3 intervencije gašenja požara otvorenog prostora, 2 gašenja požara poljoprivrednih strojeva i 1 intervencija gašenja građevine/pomoćnog gospodarskog objekta. Na sve navedene intervencije operativni članovi su se odazvali pravodobno te smo u najkraćem vremenu spriječili daljnje širenje požara i nastanak veće materijalne štete.

Ovim putem uputili bismo zahvalu svim mještanima općine Sveta Marija što poštuju preventivne mjere zaštite od požara te time doprinose relativno malom broju požarnih intervencija.

Također, obuka i stručno usavršavanje jedna je od najvažnijih smjernica u našim planovima rada, stoga nam je cilj da svaki punoljetni član ima završen barem temeljni ispit za vatrogasca, rekao je Ivan Pavlic.

Rad s djecom i mladeži zauzima posebno mjesto u planovima rada društva.

Mladež DVD-a Sveta Marija jedna je od najbrojnijih u županiji.

Mladež jedna od najbrojnijih kod nas

Izborili su plasman na ukupno šest državnih natjecanja, a u organizacijskom smislu prepoznatljivi su u cijeloj državi.

- Naša mladež aktivna je u svim segmentima naše općine. Sudjeluju u manifestacijama koje organizira općina, pomažu ostalim udrugama u mjestu i rado se odazivaju na sve radne akcije i druženja društva.

Tako osim natjecanja i treniranja, koji su glavna zanimacija vatrogasaca te dobi, naši vatrogasci sudjeluju u straži kod Isusova groba na Veliku subotu, pregledavaju hidrantske mreže, pomažu starijim članovima u realizaciji natjecanja sa zaprežnim špricama. Posebno želimo

istaknuti veliku slogu među mladeži koju sa svojim voditeljima Dominikom Šuljem i Gabrielom Jakupek ponosno predstavljaju diljem Lijepe Naše, ističe predsjednik društva.

Kako bi zadržali mlade u društvu, organiziraju brojne druge aktivnosti koje nisu direktno vezane uz vatrogastvo, no uvelike doprinose razvoju mladeži u vidu društvenih aktivnosti, suradnje s vatrogasnom mladeži drugih društava, kao i u svim društvenim događajima u mjestu.

- Organiziramo razne izlete, a kao nagradu za marljiv rad i trud biramo naj vatrogasce u svakoj skupini, što posebno motivira naše najmlađe članove da budu aktivni i marljivi. Svako proljeće organiziramo posjet Osnovnoj školi Sveta Marija i Dječjem vrtiću “Kockavica” te na taj način privlačimo nove članove i motiviramo ih da zavole

ovo plemenito zanimanje, rekao je naš sugovornik.

- Spomenuo bih Andreasa Lisjaka koji je uz rad u društvu od 1999. požrtvovno radio s podmlatkom i mladeži te uz postignute zavidne rezultate na natjecateljskoj razini u mlade vatrogasce utkao želju i volju da sudjeluju u našoj organizaciji. Dosta tih članova nedavno je primilo vatrogasne spomenice za 20 godina rada u našem društvu, a neki od njih su danas i na rukovodećim pozicijama u društvu. Također, tu je i Gabriela Jakupek, naša voditeljica mladeži i operativna članica koja danas vodi ekipe podmlatka i mladeži te ih u ova izazovna vremena, kada su društvenim aktivnostima konkurencija mobitel i računala, uspijeva animirati i angažirati da sudjeluju u svim segmentima našeg društva, za kraj je zaključio predsjednik društva Ivan Pavlic.

44

Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

12. ožujka 2021.

Doručak u Panorami Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Po jutru se dan poznaje, stoga je za početak dana mudro odabrati kvalitetan doručak.

Planirajte vrijeme za doručak pa makar morali zbog njega ustati i pola sata ranije. Višestruko će vam se isplatiti.

Ako ste gost hotela Panorama u Prelogu, doručkovat ćete jelo iz njihove bogate ugostiteljske ponude. Doručak koji će vam

pripremiti djelatnici ovog ugostiteljskog objekta zasigurno će vam dati dostatnu energiju za istraživanje kulturnih, prirodnih i drugih vrijednosti i posebnosti međimurskog kraja, nastavak poslovne i gospodarske aktivnosti ili sudjelovanja na nekom poslovnom skupu.

Ivana Ivanković, vrsna kuharica preloškog hotela Panorama, preporučuje započeti dan doručkom koji možete sami brzo i lako pripremiti. Nabava

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

potrebnih namirnica je jednostavna. A možda ih već sve imate u hladnjaku, samo blago provjerite ne nedostaje li vam možda koji detalj za potpuni užitak pripreme prvog obroka dana. Za doručak na način hotela Panorama i kuharice Ivane Ivanković potrebni su vam šunka, sir, jaje, komorač i ražnjić svježeg povrća. Postupak pripreme je jednostavan. U tavu za pečenje stavite šunku, sir i jaje. Sve zajedno pečemo

u pećnici oko deset minuta.

U međuvremenu napravimo smjesu od jaja, brašna i sira.

U toj smjesi pohamo komorač.

Odavno je poznata činjenica da su jaja nutritivno vrijedne namirnice, s izuzetnim proteinskim profilom. Vrijedno je imati jaje na listi namirnica za doručak. Također, komorač, bez obzira upotrebljava li se kao povrće ili začin jelu, sve je popularniji. Njegova intenzivna, slatkasta aroma služi kao začin

RECEPT PLUS

brojnim slatkim, ali i pikantnim jelima. Doda li se jajetu, doručak kao vrijedan obrok dana, bit će osobit. Na tanjuru servirajte jaje sa šunkom i pohanim komoračem. Dodajte i svežnjić svježeg povrća kao što su u ovim ranim proljetnim danima matovilac, rikula, rotkvica, mladi luk, peršin. Uživajte u miru blagovanja u jutarnjim satima. Dobar tek žele vam Ivana Ivanković i djelatnici hotela Panorama!

Sastojci:

- šunka - sir - jaje - komorač - ražnjić svježeg povrća VINO TJEDNA

Krpice sa sirom i vrhnjem Šarena rolada

Priprema: Jaja, maslac i mlijeko slojeva, da vam gornji budu dobro izmutite i dodajte im krpice. Na kraju zalijte vrubrašno. Tijesto dobro razra- ćim vrhnjem. dite i razvaljajte ga na pobrašnjenoj podlozi. Narežite ga na krpice. Skuhajte ih u vreloj slanoj vodi.

Kuhane krpice stavite u posudu u kojoj ćete poslužiti, pospite ih sirom, pa pokrijte krpicama i tako nekoliko

Sastojci:

- 2 jaja - 3 dl mlijeka, vode ili sirutke - 1500 g oštrog brašna Čakovečkih mlinova - 3 dkg sira - 1 šalica vrhnja - 2 žlice maslaca

Za šarenu roladu najprije izmiksajte bjelanjke sa šećerom. Kad je masa tvrda, dodajte jedno po jedno jaje te na kraju brašno u koje ste prethodno umiješali prašak za pecivo. Za tamni dio biskvita ponovite postupak, s time da u brašno dodate još i kakao. U namašćeni lim ulijte najprije žutu smjesu, potom je prošarajte tamnijom masom.

Za kremu najprije kuhajte brašno i mlijeko na laganoj vatri. Kad je kuhano, stavite na hlađenje. U hladno dodajte šećer i maslac sobne temperature, lagano miksajte te na kraju dodajte limunov sok.

Biskvit namažite kremom te zavijte krpom u oblik rolade.

U slast! (rr)

Sastojci:

Žuti dio biskvita: - 4 jaja - 4 žlice šećera - 4 žlice brašna - 1/2 vrećice praška za pecivo Tamni dio biskvita: - 4 jaja - 4 žlice šećera - 3 žlice brašna - 1 žlica kakao - 1/2 vrećice praška za pecivo Krema: - 2,5 dcl mlijeka - 3 žlice brašna - limun (sok)

Plemenita – pjenušavo vino obiteljske vinarije Dvanajščak-Kozol Mirjana Vađunec preporučuje uz doručak pripremljen na način hotela Panorama kušati čašu osobitog pjenušca. Plemenita – vrhunsko pjenušavo vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, proizvedeno je u obiteljskoj vinariji Dvanajščak-Kozol metodom classique (brut). Spoj jaja, komorača i pjenušca. Zvuči zanimljivo.

Svakako kušajte. Živjeli! (zv, rr)

12. ožujka 2021.

Narodna kuharica 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

MARIJA HAJDINJAK iz Šenkovca predstavila recept za zlevanjku od prosene kaše NARODNA KUHARICA

Dok se zlevanjka peče, cela hiža gustošno deši - V peći se pomalim kurilo, greli smo se, zlevajnka se pekla, fest i gustušno je dišala, rekla nam je naša kuharica Marija o tome kako je to nekad bilo Piše: Aleksandra Sklepić

Proso kao dio naše prehrane, nažalost, izlazi iz svakodnevnih prehrambenih navika iako njegova zdravstvena vrijednost nije zanemarljiva. Pomalo je zaboravljeno, ali moderna istraživanja dokazuju njegovu veliku vrijednost i važ-

Sastojci:

- 30 dag prosene kaše - ½ litre mlijeka - 4 jaja - 3-4 dl kiselog vrhnja - malo svježeg kravljeg sira - malo šećera i soli

nost, stoga se polako vraća na naše tanjure donoseći sa sobom brojne blagotvorne sastojke koji su potrebni organizmu, posebice u užurbanom tempu koji nam je nametnut.

Proso nezasluženo zaboravljena namirnica Proso kao lijek pomaže kod visokog kolesterola, loše probave, detoksikacije organizma – mnogi spojevi u prosu djeluju kao antioksidansi, odlično je u prevenciji razvoja dijabetesa zbog visoke koncentracije magnezija koju posjeduje. Pomaže i kod srčanih problema jer sadrži kalcij i magnezij, a to su elementi bitni za održavanje i kontroliranje srčanih funkcija i normalne vrijednosti krvnog tlaka.

Pomaže i u izlučivanju tekućine iz tijela – neki spojevi iz prosa djeluju kao blagi diuretici pa se na taj način

Marija sa svojom preukusnom poslasticom

poboljšava rad bubrega i štiti mokraćni sustav. Proso obiluje željezom pa pomaže i kod anemije.

Zlevanjka od prosene kaše, koju je u ovom broju predstavila Marija Hajdinjak iz Šenkovca, spada u skupinu jednostavnih, domaćih jela, koje je jako dobro prihvaćeno zbog svog blagog okusa i velike hranjive vrijednosti.

Zlevanjka je desert koji je jednostavan za pripremu, sastojci se u svakom trenutku mogu naći u svakom kućanstvu, a njeno ime, kao što smo već pisali, opisuje postupak njene izrade: sastojci se izlijevaju u lim i desert je spreman za pečenje, a nakon kratkog vremena i za degustaciju.

Marija Hajdinjak rođena je u Dekanovcu, a živi u Šenkovcu sa suprugom Rudijem.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Ima tri sina, Ivana, Miroslava i Nenada, snahu Tanju i unuku Laru. Svoj radni vijek provela je kao računovođa u Centru za odgoj i obrazovanje, a već dulje vrijeme je u mirovini.

Slobodno vrijeme provodi izrađujući predmete iz raznih materijala svojim vlastitim rukama i idejama (jaslice, razne figure, košare, ukrase za bor, taburee, cvijeće, patchwork posteljine, torbice, odjeću). Aktivna je članica Udruge Izvor iz Ivanovca te petke provodi u dobrom društvu marljivih žena Udruge. Često sudjeluje na sajmovima, a posebna čast joj je ukazana njezinim jaslicama izrađenim od tkanine koje su bile izložene u Vatikanu. Umijeće kuhanja domaćih jela naučila je od svoje mame, a svakodnevno

joj u kuhinji pomažu suprug i dva sina.

- Rado kuham, posebno starinska jela i kolače. Tak se zmislimo maminih i bakinih negdašnjih jednostavnih, zdravih jela. Svi sastojci su bili domaći, našli su se na malom gruntu. V peći se pomalim kurilo, greli smo se, zlevajnka se pekla, fest i gustušno je dišala, rekla nam je naša kuharica Marija.Njene su nas živopisne riječi vratile u vrijeme naših baka i dočarale miris zlevanjke koji se širio kućom.

Jednostavna priprema slastice Kašu skuhati u mlijeku i ohladiti. U ohlađenu kašu dodati šećera po želji, malo soli i sve ostale sastojke – jaja, vrhnje i sir. Sve promiješati i peći u limu za pečenje oko 30-40 minuta.

Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji.

Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela.

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji s Optikom Briljant - Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj.

U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

pregled koji poklanjamo je utorak, 16. ožujka do 12 sati.

Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 19. ožujka Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Dobitnica iz ovog broja: Branka Fegeš iz Nedelišća novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

br. 1330 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 16. ožujak 2021. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 19. ožujak.

46

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Tijekom ovog tjedna vjerojatno ćete se opustiti. Počet će vas zanimati različite teme o kojima ćete rado komunicirati s osobama suprotnog spola. Voljena osoba primijetit će ovu malu distancu, a kako vas ne bi krivo shvatila, više pričajte i s njom. Informacije koje trebate dobiti stižu.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Pred vama je tjedan intenzivnih izlazaka i brojnih prilika za ljubav. Vaš društveni život će oživjeti i postati toliko bogat da se u prvi tren možda nećete ni snaći. Prihvatite pozive, dotjerajte se i idite među ljude. Oni vas očekuju s veseljem. Sve što radite nekako će odlaziti u sjenu.

LAV (23.7. - 23.8.)

Prepreke i frustracije su na pomolu. Oni koji su u duljoj i stabilnoj vezi pa poznaju svog partnera znat će kako izdržati ovo pomalo neugodno razdoblje.

Oni koji tek počinju neki odnos vjerojatno će se privremeno udaljiti jedno od drugog. Trenutno niste u najboljoj formi za rad. Ne samo da vam se ne radi nego i okolnosti ne daju poticaje.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Izgledno je da ćete mnogo pričati s osobama suprotnog spola. To ipak ne znači da ćete na taj način povećati bliskost u odnosima. Bit će mnogo različitih tema, ali sve će to izgledati kao grebanje po površini. Vaše srce i dalje je prazno. Posao će vam izgledati nekako lakši. Ipak, to je samo vaš kut gledanja.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Malo po malo ćete svoje osobne odnose postaviti u stanje blage distance. Nekako vam više neće biti toliko važno da razmjenjujete nježnosti, nego tek toliko da se zna da ste skupa.

Ova površnost rezultat je nepovoljnih tranzita ljubavnih planeta.

Malim koracima napredovat ćete u jedinstvenim znanjima.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Mnogo ljudi svakodnevno će se motati oko vas. Bit ćete zaigrani, veseli, spremni sve dijeliti s njima, ali bez previše obveza.

Neki će svoju vezu postaviti u rang dobrog prijateljstva i odustati od većih intimnosti. Partner će biti zbunjen. Gledat ćete da što bolje iskoristite priliku koja je pred vama.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

12. ožujka 2021.

Piše: Magdalena Vrbanec, kustosica povijesnih zbirki

Mala zbunjenost bit će povezana vašom potrebom za sigurnošću. Imat ćete osjećaj da ste povezani s cijelim svijetom, a to će na vas djelovati poticajno.

Osobni odnosi razvijat će se u pozitivnom pravcu. Napokon ćete dočekati željene izazove kroz koje možete pokazati svoje talente.

RAK (22.6. - 22.7.)

Atrakcije na koje ćete svaki dan nailaziti budit će u vama uspavane snove o ljubavi iz bajke.

Nemojte zbog svega zapostaviti svoje dužnosti iz drugih područja života. Sve što je povezano s kreativnošću, mladima, sportom i pozornicom ovih će se dana kod vas aktivirati.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Možda ste mogli postići i više, ali nema razloga za biti nezadovoljan. Sad ćete svoje snage usmjeriti na učvršćivanje onog što ste postigli u privatnom životu. Malo manje atrakcija, više intimnosti i sve vam u konačnici ide u prilog. Novi suradnici u poslu pojavit će se iz drugog radnog okruženja ili čak druge sredine. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Okolnosti će vam u privatnom životu prilično ići na ruku.

Voljena osoba će vas podržavati. Istovremeno će se pojaviti i mnoge lijepe ljubavne prilike za one koji su još sami. Od vas će se očekivati više truda, a posebno u poslovima u kojima treba pokazati kreativnost ili tamo gdje postoji publika.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Nezainteresiranost ili frustracije sve će više pratiti vaš ljubavni život. Važno je da se s tim nosite strpljivo i da imate na pameti da je sve prolaznog karaktera. Zato svoju vezu čuvajte te mirom i tolerancijom održavajte status quo. Niste ni slutili da bi vam moglo krenuti ovako dobro.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Vaša najdraža osoba zračit će više nego vi pa joj slobodno prepustite neka vas vodi. Ona će ovih dana daleko bolje osmisliti vaše zajedničko vrijeme nego vi sami. Prepustite joj se s povjerenjem. Budite poput djeteta i uživajte u životu. Nastavljate razvijati sve bolju poslovnu budućnost.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1329

Oton Iveković, Katarina Zrinska u Veneciji (1919.), Hrvatski povijesni muzej

Položaj i uloga žena u ranom novom vijeku Plemići su često zbog političkih i vojnih obveza bili odsutni, pa su žene preuzimale njihove dužnosti te nadzirale i upravljale obiteljskim posjedima i gospodarstvom

U

ranom novom vijeku Europom je dominirao patrijarhalan sustav koji je ograničavao prava i slobode žena. Žene su prvenstveno promatrane kroz ulogu supruge i majke, a majčinstvo i odgoj potomstva smatrao se njihovom temeljnom zadaćom. Istaknute plemkinje iz obitelji Zrinski i Frankopan, uz svoje obiteljske obveze, afirmirale su se na područjima kojima su tradicionalno dominirali muškarci.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. listopada - 31. ožujka Ponedjeljak - Petak: od 7 do 15 sati Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Plemići su često zbog političkih i vojnih obveza bili odsutni, pa su žene preuzimale njihove dužnosti te nadzirale i upravljale obiteljskim posjedima i gospodarstvom.

Poduzetne žene iz obitelji Zrinski Ana Katarina Zrinski, rođena Frankopan, bavila se trgovinom te upravljala trgovačkom kućom u Zagrebu, dok je njezina kći Jelena Zrinski nadzirala proizvodnju vina i rad manufaktura. Doroteja Zrinski, sestra Jurja IV., kao udovica je trideset godina samostalno gospodarila obiteljskim posjedima.

Iako plemkinje nisu imale formalnu ulogu u svijetu politike, uz pomoć bogatstva, položaja i veza dio njih osigurao je svoj politički i društveni utjecaj. Među njima je svakako bila Ana Katarina Zrinski koja se bavila političkim i diplomatskim radom. Kod kraljice Margarete u Beču lobirala je 1669. za interese supruga Petra IV. glede kandidature za položaj novoga karlovačkog generala. Također, aktivno je sudjelovala

u političkim pregovorima i pripremi ustanka protiv bečkoga dvora.

U Veneciji i Beču pregovarala je s francuskim poslanicima o mogućoj potpori Francuske i njezina vladara Luja XIV. nezadovoljnim hrvatskim i ugarskim velikašima.

Pregovore koje je vodila u rujnu 1664. godine u Veneciji, još prije smrti bana Nikole VII. Zrinskog, kao scenu u polumračnom salonu prikazao je hrvatski slikar Oton Iveković. Njezina je kći Jelena pune dvije godine vodila obranu utvrde Munkács od napada carske vojske, što je kao senzacija odjeknulo diljem Europe.

Francuski kralj Luj XIV. prozvao ju je najhrabrijom ženom Europe.

Poticale razvoj književnosti Žene iz obitelji Zrinski poticale su razvoj književnosti i kulture te podržavale tiskanje knjiga na hrvatskom jeziku. Pod pokroviteljstvom Katarine Frankopan, supruge Nikole IV. Zrinskog, tiskan je molitvenik Raj duše (Padova, 1560.), dok je Ana Katarina pomogla izdavanju knjige

Dvoji dušni kinč (Beč, 1661.). I sama je doprinijela hrvatskom nakladništvu objavivši molitvenik Putni tovaruš (Venecija, 1661.) koji je posthumno doživio još dva izdanja, 1687. i 1715. u Ljubljani. Povod tiskanju knjige Ana Katarina dala je u predgovoru djela navodeći da se… skoro zmeda [među] vsega svita jezikov najmanje hervatckoga ovo doba štampanih knjig nahodi…

Kao obrazovana, samosvjesna i hrabra žena svojim je radom doprinijela hrvatskoj književnosti i kulturi. Sa suprugom Petrom Zrinskim i bratom Franom Krstom Frankopanom djelovala je u sklopu ozaljskoga jezično-književnog kruga, čiji se jezični izraz zasnivao na miješanju čakavskog, kajkavskog i štokavskog narječja. Sačuvan je i njezin rukopis Libar od spominka, svojevrstan dnevnik s četrdesetak pjesama vjerske, filozofske i domoljubne tematike. Osim što je ostavila značajan trag u ranobaroknoj hrvatskoj književnosti, Ana Katarina Zrinski među prvim je ženama u Hrvatskoj koja se bavila prevođenjem.

12. ožujka 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 47

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Najljepša će biti subota VREMENSKA SLIKA: Vrijeme je u prvih desetak dana ožujka bilo većinom suho i sunčano uz jedan kraći nalet kiše potkraj petka. S njim je i zahladilo pa nam je vikend donio nisku jutarnju temperaturu i mraz. S obzirom da je vegetacija već postupno krenula nadajmo se da neće biti veće štete.

U ovom tjednu prva četiri dana su ljepša i povoljnija, a zatim od petka počinje promjenjivo razdoblje s češćom kišom. Jedino će nam subota biti lijepa. Opširnije o

prognozi za sljedećih sedam dana u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Nova promjena vremena s povremenim oborinama očekuje se u petak. Izgleda oblačnije, ali relativno blago vrijeme.

Prijepodne će kiše biti manje, a poslijepodne i osobito navečer će kiša biti sve češća, raširenija i jača. Jutarnja temperatura će biti viša, a dnevna će se možda malo sniziti. U početku još uvijek jugozapadni vjetar, ali popodne i navečer okreće

na sjeverac. U višem gorju bi u drugom dijelu dana i u noći na subotu moglo biti i nešto snijega.

Tijekom vikenda će se nastaviti promjenjivo vrijeme – pravo ranoproljetno uz izmjenu oblaka, sunca i možda kakvog pljuska. Čini se da nisu u planu neke posebno niske temperature, ostalo bi u plusu, ali nema ni neke ozbiljne topline. Onako friško, tipično za rano proljeće.

Pritom će povoljnija i bolja biti subota. Još samo rano ujutro ponegdje malo

SKANDINAVKA Autor: PJESNIK IZ IZBORNIK TEREN, NaŠ MILAN DONJEG REPEZEN- ZENLJIŠTE KOŠARKAŠ ĐURIĆ, KRALJEVCA TACIJE Nedelišće

RIJEČNI OTOK

Pučka meteorologija

kiše, a zatim tijekom dana suho, djelomično sunčano i relativno toplo uz južinu.

Jutarnja temperatura oko nule, a dnevna bi mogla i do 13°C. Subota je svakako dan koji možemo planirati na otvorenom jer će vrijeme biti povoljno.

U nedjelju ponovno oblačnije uz mogućnost za kišu, sve više i jače popodne i navečer. U noći na ponedjeljak u gorju opet snijeg, a malo susnježice možda i u nizinama. Temperatura će tijekom dana ostati jednoznamenkasta.

Početak novog tjedna je malo bolji pa bi u ponedjeljak trebalo biti uglavnom suho. Nove slabe oborine su moguće oko utorka i srijede kad bi trebalo još malo zahladiti. Općenito će veći dio sljedećeg tjedna biti prohladan, još nema pravih proljetnih temperatura.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti pro-

BRIGITA OTVRDNUTI, PRIMORSKI POSTATI ŠIPAK, OD MILJA KAO KOST MOGRANJ

6

PUHAĆE GLAZBALO S KALVIJATUROM DODJELJIVAČ PO ODREĐENOM NACRTU

IZLAZI

ZALAZI

Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 11.3.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 15. 3. prosječni početak vegetacijskog razdoblja • 14. - 16. ožujka 1962. god. bura i hladnoća na Rabu usmrtile 500 ovaca • 17. 3. nadnevak najkasnijeg nastanka leda na Dravi kod Osijeka • 18. 3. 1947. godine na Dunavu kraj Vukovara opažena najkasnija pojava leda

14.3. u 06:12 h 14.3. u 18:00 h 18.3. u 06:03 h 18.3. u 18:07 h

VICOTEKA

Ljubav

PISAC ŠENOA EL. NABIJEN ATOM

KISIK “OPĆA ENCIKLOPEDIJA”

NEGACIJA

POGREBI, SAHRANE

PRKOSNICA TITANIJ ONA KOJA ŽELI ŠTO DOBITI BADAVA

ITALIJA

.

KENGUR

15. I 17.

SLOVO ABECEDE

UŽIVAOCI ETEROVIH ISPARINA UZVIK U KORIDI “LYMPIC AIRWAYS” LOV NA KITOVE PIRENEJSKE DIVOKOZE

SREBRNA NIT ZA UKRAŠAVANJE ODJEĆE “RADIJUS”

OČIGLEDAN

ZNANOST

ZAPARA, SPARINA

DIV, GOROSTAS POPUT NEČEG

PREMJEŠTATI NA VIŠE MJESTO

TRAVAR (TURC.) “NARODNE NOVINE” CRNA ŠUMARSKA KREDA(MN.)

ONA KOJA NA SVE PRISTAJE, KOJA SVE AMENUJE

JOD

UDARATI NOGOM

BLATO. GLIB

UZVIK DOZIVANJA

LITIJ RAZGRTAČ SNIJEGA

GLUMAC BALDWIN

SUMPOR

NJEMAČKA PJEVAČICA ŠUŠNJARA

POGON U KOJEM SE PREDMETI IZLIJEVAJU U KALUPE

-Što se to dragi događa s tobom? Nema više ljubavi?

Prije si me znao svakodnevno pomilovati po bradi…

-Pa prije si imala samo jednu bradu, draga...

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

ŽLIJEB BiČ S OLOVNIM KUGLICAMA ONA KOJI MODELIRA

GLUMAC OLIVIER

INDIJSKA ŽENSKA ODJEĆA

gnozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu.

Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d.,

Raspoloženje -Opet si došao sam na proslavu moga rođendana?

-Da, žena mi nije bila raspoložena.

-Zašto?

-Jer je nisam htio povesti!

ZAČINSKA BILJKA, TARKANJ

.

Kišni ožujak je seljaku zao, a suh travanj još gori

48

Aktualno

BOGATI VIKEND IZBORNIK IgorSPORTSKI Bišćan objavio u dvorani Graditeljske spisak za EP mladih U21 koješkole se Čakovec uskoro igra u Sloveniji i Mađarskoj

ODIGRANO PRETKOLO TENISKI TRENER Nikola Horvat www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Hrvatskog nogometnog i 45. igračica svijeta, Poljakinja Magda Linette kupa treniraju u Čakovcu

Od pet međimurskih kandidata ide samo Dario Vizinger

Pohvalila uvjete kakvih nema ni u njezinom Poznanu

PROMJENA na trenerskoj klupi TRADICIONALNI teniski turnir Punčec drugoligaša Međimurje kojizavršen od 2018.

11.Open svibnja je u Čakovcu ponedjeljka ima novog šefa stožera

Davor Mladina debitira kao trener protiv Hr. Dragovoljca

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Ne splati se z ogjom igrati!!!???

S

tari ljudi so navek govorili kak čovekove tajne ido žnjim v grob, očem reči, kaj god je čovek napravil vu svojemo živlejo to i odide žnjim, a mi šteri ostajamo o mrtvima govorimo sam ono nejlepše.

Odkak je došla korona na svetlo dneva se se je spremenilo pak tak i to i zato so o zagrebečkomo načelniko Milano Bandičo govorili se nejlepše dok je hmrl i dok je v kapuri čakal kaj mo zrihtajo grobnico, a dok so ga v rako spustili i se drugo, ono meje lepše je došlo na svetlo dneva. I ne sam na svetlo dneva nek i v novine, na televizijo, Fejsbuk… Prepoveda se o jegovim sivim i črnim poslima, a nejveč se pripoveda o tomo kak ga je djelatnica sprajla na od drugi svet i tok dok je odelaval iberštunde. Tak bar velijo oni šteri so bili bliže ogjo, a neso se greli nek so Bandičo i Nataliji svečo držali. Ak je to tak bilo, a bilo je, unda bode MiPOD VUROM

lanček najbrž završil v rajo (delal je do skradje vure), z raja Natalijinoga je odišel, a v raj Božekov je došel. Nekaj so ga gori nucali, nekaj jim se brzčas pohabilo? A drugi pak pripovedajo da ga je Lucifer pozval k sebi jerbo je v peklo malo prevroče i trelo je par vodoskoki (čitaj: fontani) postaviti ili se je, more biti, štera vlečnica ili žičara zdošla. Nekaj takšega jako važnoga je najbrž moralo biti. V pitanjo je bila nekša velika sila da je Milanček pozvani gori i to na pol posla , na pol štihanja vu Natalijinomo vrčako.

Z Milančekom smo i mi Međimorci zgubili jenoga svojega čoveka. Najme kaj, Milanček je bil naš međimorski zet, jegova punica je z Svetoga Martina, a okod ti je punica otod ti je i žena, a otkod ti je žena otod si i ti. Istina božek retko je dohajal na naš hatar jerbo je v belom Zagreb grado mel preveč posla, a si znamo da je ne delal sam od jutra do večera nek od jutra do zutra.

Jedino soseda Barika fali korono kak nekaj dobroga makar je korona ne bila na kvarteljo v jeni hiži, ali joj je

zacuriknul i postal sam z premišlavanjem. Del sam olovko fkrej i počel sam si gruntati onak zdravo-seljački. I znate do čega sam došel? Najte me krivo razmeti, ali hadeze se ne bode restepel. Morem vam reči da se je z tem i teca Franca složila, a čim si je i teca Franca pregruntala tak, unda morete biti sigurni da bode to stoprocentno tak: dok so cugle vlasti v rokaj navek ga bode dosti oni šteri jiv bodo držali.

Kuliko čujemo i vidimo saki den je se vejč oni šteri bi šteli biti čakoski gradonačelniki. Kak bode vreme sprehajalo tak bodo došli si vum z svojih stranački hižici šteri bodo šteli biti na listekima i iskali bodo svoje mesto pod biračkim suncom. Čakoski gradonačelnik je održal svojo reč i znova se je kandideral za prvoga čoveka grada Čakovca, očem reči, on bi štel još štiri leti sedeti vu svoji (bar za ve) gradonačelnički fotelji. Lepo je to da čovek bar negda održi svojo reč, a ve je na štiho čakosko biračko telo.

Ne znati je li se bode i ovo leto zbiral nejlepši ili se bodo iskale i nekše druge kvalite-

te. Si mi znamo da je čakoski gradonačelnik Štef Kovačov i esdepeov sabornik, ali o tomo nikaj ne piše v prometrnom zakono. Najme kaj, neje gradonačelnikima ili sabornikima dopuščeno kaj se vozijo v auto z jenom rokom na kormano, a v drugoj držijo mobitela na šteri se spominajo. Politika je nekaj drugo, ali v prometo smo si jednaki. No, bar bi tak trelo biti?

Verjem da se zmislite, pak je ne to tak zdavnja bilo, dok je postojala stranka ili strančica Živi zid. Ak se stranke ruon ne zmislite, ali bi se morali zmisliti jivoga sabornika Iveka Pernarovoga šteroga so podvorniki v sabornici nosili vum za vreme zestanka bar jempot saki den. On je bil tak dober i tak spameten kaj ga je sako malo precednik sabora tiral vum. Več vas vidim kak se na smeh držite kaj znači da ste se ga zmislili. Ak ste se jega zmislili unda se bode brzčas i vpotili kak so Ivekovi dečki i puce iz Živoga zida dohajali ak je trelo kaj negdi sprečijo deložacijo. Nejveč pot so to bili v pitanjo stani i stanari šteri so morali oditi vum z

stanov jerbo so negdi nekaj zahuzali, očem reči, nekaj so bili dužni državi ili pak bankaj. Se je to bilo lepo i dobro dok je trajalo. Ali po ono starinskoj i vekovečnoj saka rit dojde na šekret i riti članova Živoga zida so došle na šekret. Najme kaj, na adrese vlasnika teh riti iz Živoga zida so došle kazne od po 30 jezerač kuni za smetanje državnih i drugih službenika u obavljanjo poslov za štere so bili poslani. Mortik je malo dugo trajalo, mortik se je zavleklo, ali čeki so došli i nešči bo jiv moral platiti. Za ve, kuliko sam mel za čuti, je došlo 56 takših čekov po 30-ti jezerači, ali to je još ne kraj.

Najgerek sam što bode to platil? Znuomo da Živi zid ima svojega EU sabornika v Briselo Vilibora Sinčiča, ali sam jako najgerek je li bode on dosti tam zaslužil kaj plati se te čeke? Mortik bi mogel, ali od nečega mora živeti i jegova Vladimira Palfi na Belici, a i jivo dete.

Još jempot se je pokazalo da on što se z ogjom igra na se zadje se ipak zežge.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Ljiljana Grudić, Čakovec - Nisam se cijepila. Nitko me nije obavijestio, ali vjerojatno se budem cijepila kasnije. Covid putovnice slobodno naprave, meni trenutno ne treba. Ako budem putovala, onda ću se i cijepiti.

Što građani misle o Covid putovnicama?

Europska unija definirala je kako će izgledati certifikat o cijepljenju.

Krunoslav Capak objasnio je da će na njima biti ime i prezime cijepljene osobe, država iz koje dolazi, ime cjepiva koje je korišteno, datum cijepljenja, serijski broj i kod kojim će se moći očitavati podaci. Pitali smo naše građane jesu li se već cijepili te što misle o uvođenju Covid putovnica. (dv, zv)

posel tripot porasel. Moški so ne preveč lojsali okoli nek so ono kaj so nucali našli i dobili vu svoji vulici, očem reči, pre sosedi Bariki. Kak je Barika rekla, fala Božeko kaj smo ne sfondali korono tak da joj i dale posel cvete. Robe ga je dosti, si smo pozvani jerbo ne bode tak fletno sfalilo. Jedino vas prosim bodimo odgovorni i nesmemo se rivati, saki treba dojti dok je na redo! Kak pre doktoro!

Kaj je to z našim hadezeom? Čakoski doktori so odišli vum. I ne sam doktori nek se i drugi ravnajo vum, a nešterni so več hitili knigico na stol i trupnuli z vrati za sobom. Kuliko sam mel za čuti hajdi je oni šteri se ravnajo vum. A nesam čul za nikoga, a niti teca Franca, kaj bi se ravnal nutri. Ne znati kaj se bode pripetilo ak bodo sam ljudi odhajali vum, a nišči nutri onda bode siromaški hadeze ostal sam. Jako sam najgerek kaj se bode pripetilo ak do toga dojde jerbo što bode itak držal v rokaj cugle vlasti??? Najbrž je tu nekaj ne vredo? Hadezeovci so na vlasti, a počeli so se restepati??? Tu sam se malo

Ana Zadravec, Čakovec - Nisam se još cijepila jer nisam došla na red. Upisala se jesam.

O Covid putovnicama mi je teško reći, ali možda je i dobro za one koji putuju. I meni će biti potrebna ako budem išla kćeri koja živi u Njemačkoj.

mi prodiremo dublje

Nada Horvat, Sveta Marija Nisam se još cijepila, ali ako ćemo se svi morati, onda budem.

Mislim da će tako napraviti da ćemo se svi morati cijepiti ako ćemo htjeti negdje putovati turistički. Nisam protiv toga.

Tamara Kovač, Čakovec - Cijepila sam se i imam Covid potvrdu. Nakon prve doze nisam imala nuspojave, a od druge doze jesam. Blago povišena temperatura i bol u kostima. Što se tiče Covid putovnice, sigurno će mi dobro doći ako budem negdje putovala.

www.teamgradjenje.hr

Jerko Farkaš, Križovec - Nisam se cijepio, a nisam ni na popisu. Ima vremena, još sam mlad. Što se tiče Covid putovnice, to neće biti dobro za one koji se neće cijepiti. Trenutno ne planiram putovati, tako da mi najvjerojatnije ni neće trebati.