Međimurske novine 1335

Godina XXVI.

Čakovec, PETAK, 16. travnja 2021.

Cijena 10 kuna

DRAMA NA UTAKMICI U OTOKU: Dejanu Oršušu (23) VELIKA AKCIJA USKOKA i međimurske policije str. 8 pozlilo za vrijeme igre, izgubio borbu za život u bolnici

Tko su uhićeni Međimurci zbog šverca ljudima?

Igrač NK Otok preminuo zbog zastoja srca

DIANA PERCAČ, magistra farmacije iz Donjeg Kraljevca na čelu HUP-ove Koordinacije veledrogerija

ISTRAŽILI SMO

str. 57

Žao mi je što neki pacijenti nisu na vrijeme dobili svoj lijek

NISKE TEMPERATURE I MRAZ dovele u pitanje proizvodnju voća u Međimurju

str. 4-5 Marko Kudec jedan je od dva međimurska voćara koji su uspjeli spasiti urod zahvaljujući sustavu za orošavanje

Zoran Kocijan:

Šteta je ogromna, dođe mi da sve iskrčim

CIJEPLJENJE protiv koronavirusa u Međimurju ubrzanim tempom

Dvaput tjedno cijepi se 3000 ljudi str. 2 50 GODINA od hrvatskog proljeća - tadašnje ozračje opisuje Dragutin Glavina iz Preloga

Šteta što je Proljeće loše završilo str. 9

str. 61

Ljubav na prvi gas!

U LAPŠINI odbacili otpad

str. 15

AVANTURISTIČKA OBITELJ MEZGA NAČELNIK ERVIN VIČEVIĆ rekreativno vozi motocross na stazi povodom Dana općine Selnica Ljukač u Goričanu

Dječji vrtić službeno otvaramo 1. srpnja

Opasne salonitne ploče završile u Muri! str. 17

str. 62

str. 6-7

POSEBAN PRILOG

Broj 1335

NA GOSPODARSTVU Dragutina Kranjčeca iz Štefanca str. 20

Koliko imam posla, ne stignem živjeti!

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIŠNJA IVAČIĆ (HNS), načelnica Pribislavca povlači se iz aktivne politike

16. travnja 2021.

Sada mi je najvažnije zdravlje Posljednja sjednica općinskog vijeća Pribislavca koja je održana ovog tjedna, bila je posljednja politička aktivnost Višnje Ivačić (HNS), načelnice koja je na toj funkciji bila u tri mandata. Vrlo emotivno se oprostila od svojih kolega i poručila kako se više neće kandidirati niti za načelnicu niti bilo koju funkciju jer se povlači iz političkog života. - Nakon toliko godina normalno da su proradile emocije i da je oproštaj bio emotivan, rekla je za naše novine dosadašnja načelnica. Dosta je bilo i sada mi je zdravlje na prvom mjestu. Svojim nasljednicima, ostavlja stabilnu i sređenu općinu bez obzira na malverzacije bivše računovotkinje, rekla je Ivačić. - Odlazim ispunjena jer sam ostvarila svoj san, odnosno izgrađena je škola tijekom mog mandata, dodala je u kratkoj izjavi. Bit će zanimljivo tko će je naslijediti na predstojećim

Višnja Ivačić neće se kandidirati za novi mandat načelnice izborima i hoće li novi načelnik ili načelnica otkriti javnosti tajnu kako je iz općinske blagajne u nekoliko godina sve do 2019. godine nestalo gotovo 7 milijuna kuna, koji su navodno u više navrata uplaćivani na dva žiro i jedan tekući račun preminule računovotkinje. Naime, službeni rezultati ove istrage još uvijek nisu poznati. (vv)

Brum na labudici Tkogod da je došao na ideju, ispalo je simpatično postaviti dječji traktor na golemu labudicu i pričvrstiti ga po propisima kao da se radi o radnom stroju. Svatko tko je uživao u animiranom filmu o pustolovinama autića Brum, ovo će ga podsjetiti na to. (foto: Z. Vrzan)

FOTO

tjedna

NASTAVLJA SE masovno cijepljenje u Međimurju, do sada 20.000 procijepljenih

Čakovečki vijećnik Kočila priklonio se listi Hrvatske demokratske zajednice Grada Čakovca

PREDRAG KOČILA na lokalne izbore ide kao nezavisni kandidat na listi HDZ-a

Čakovec bi morao izgledati kao kineski Šangaj Čakovečki nezavisni vijećnik Predrag Kočila predstavio je svoju suradnju i izlazak na predstojeće lokalne izbore kao nezavisni na listi Hrvatske demokratske zajednice Grada Čakovca i kandidata za gradonačelnika Tomislava Markovića. - Smatram da je došlo vrijeme da se smjeni ovu nesposobnu i neadekvatnu vlast u Gradu Čakovcu. Došlo je vrijeme za promjenu. U posljednjih osam godina Čakovec ne da je nazadovao nego je propao. Ne samo Čakovec nego i prigradska naselja. Pogledajte kako nam izgleda centar grada i derutne zgrade. Netko će reći da je to privatno vlasništvo, ali Grad Čakovec ubire spomeničku rentu i jedan dio se sigurno može obnoviti, pogotovo uz dogovor. Iz gradskog proračuna se u centar grada nije ni-

šta ulagalo ja već ne pamtim koliko dugo, istaknuo je Kočila na predstavljanju. Prigradska naselja, kaže Kočila, u katastrofalnom su stanju. U Mihovljanu, iz kojeg dolazi, kaže, nije se godinama uredila niti jedna ulica. - Velik se dio sredstava odvaja u proračun, a što se napravilo, na koji način se vraćaju ta sredstva? Ako izračunamo da je samo u Čakovec iz gradskog proračuna uloženo svake godine 100 milijuna kuna, a i više, to ispadne 3 milijarde kuna. Za te novce Čakovec bi morao izgledati kao Šangaj. Međutim, očito je da se ta sredstva ne ulažu u Čakovec, dodaje. Na pitanje koja će biti njegova uloga ako HDZ pobijedi na izborima, Kočila kaže da će biti predsjednik gradskog vijeća. (dv)

Poziv na cijepljenje stizat će i mailom koji morate potvrditi Branko Vrčić, ravnatelj Doma zdravlja, naglasio je da će prijavljene zbog masovnijeg cijepljenja obavještavati i mailom, ako ga ne potvrdite, smatrat će se da ste odustali Do kraja ovog tjedana, uključujući i subotnje cijepljenje, u Međimurju će barem jednu dozu primiti ukupno 20.000 građana. Već ovaj tjedan stiglo je u Međimurje preko 3000 doza cjepiva, tako će se pojačanim tempom nastaviti i sljedećih tjedana. Još traje faza cijepljenja starijih od 65 godina, ali se polako spušta i u radioaktivno stanovništvo, tako su ovaj tjedan cijepljeni prosvjetari i policajci, a cijepljenje pro-

svjetnih djelatnika nastavlja se i u subotu. Branko Vrčić, ravnatelj Doma zdravlja, naglasio je da će prijavljene zbog masovnijeg cijepljenja obavještavati i mailom, no potrebno je odgovorom potvrditi dolazak na cijepljenje jer u protivnom će se smatrati da se od njega odustalo. Dr. Marina Payerl-Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, ponovno je apelirala na građane da na cijepljenje

Od ponedjeljka učenici nižih razreda i maturanti u razredu

Unatoč željama ravnatelja i roditelja da se od ponedjeljka svi učenici vrate na nastavu u razred, to još nije moguće, kazala je Blaženka Novak, pročelnica Upravnog odjela za školstvo. Epidemiološka situacija zahtijeva kompromisno rješenje. Učenici od 1. do 4. razreda osnovnih škola od ponedjeljka

se vraćaju na nastavu u razred. Njima je teško pratiti nastavu i gradivo online. Do daljnjega nastavu na daljinu pratit će učenici viših razreda osnovne škole i učenici srednjih škola, izuzev završnih razreda, koji se zbog završnih radova i mature od ponedjeljka također vraćaju na nastavu u škole. (BMO)

dođu u zakazano vrijeme, da se ne stvaraju gužve i nered na mjestima cijepljenja. Dr. Višnja Smilović, epidemiologinja iz Zavoda, kazala je da sve više pozitivnih ne želi otkrivati svoje kontakte, ali da je to potrebno. Naime, za ovaj soj virusa ne vrijedi više ono pravilo s početka pandemije da se zaraza ne prenosi ako ste s nekim bili u kontaktu duže od 10 minuta i u razmaku od 2 metra. - Ovaj soj praktički možete dobiti od zaraženog u prolazu, zato je važno da se izvori zaraze što prije detektiraju, kontakti čim prije samoizoliraju. Znam da nam je svima dosta pandemije, ali brojke nisu dobre, poručila je.Prema podacima u četvrtak, u posljednjih 24 sata od 244 testiranih bilo je 88 pozitivnih, odnosno 36 posto, a dan ranije postotak pozitivnih u odnosu na broj testiranih bio je i iznad 40 posto, kazao je župan Matija Posavec. U Županijskoj bolnici Čakovec trenutno je 49 hospitaliziranih pacijenata,

mnogi od njih su na high flow uređaju radi dobivanja kisika. Troje najtežih pacijenata je na respiratoru, rekao je dr. Tomislav Novinščak, ravnatelj bolnice. Dodao je da je u ovom valu bolesti dob hospitaliziranih nešto niža nego ranije. Na liječenju su pedesetogodišnjaci i šezdesetogodišnjaci ispod 65 godina. Djelomično je dobna struktura snižena i zato što su se starije dobne skupine i štićenici domova za starije osobe procijepili. - U ovom valu oboljeli brže padaju u reparatorne komplikacije i završe u bolnici već nakon 5 do 7 dana nakon obolijevanja. U ranijem valu to je bilo nakon 10 dana. No brža je i izmjena pacijenta u bolnici, dakle kraće borave u njoj, dodao je ravnatelj. To znači da se mlađi ipak bolje nose s bolešću i da, srećom, nema povećanog broja smrtnih slučajeva. Iz našeg Stožera pozivaju građane da se suzdrže od okupljanja i druženja, kako bi se smanjile brojke zaraženih i bolesnih. (BMO)

16. travnja 2021.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

USUSRET LOKALNIM IZBORIMA koji se održavaju 16. svibnja analiziramo što se sve promijenilo

Načelnici i 2 gradonačelnika ostaju bez zamjenika Vijeća su smanjena za dva vijećnika i to ne svugdje, a načelnici i gradonačelnici odredit će zamjenika iz redova vijećnika, a tijekom mandata mogu i promijeniti mišljenje i odlučiti se za drugog

lada RH je na sjednici u srijedu, 14. travnja donijela odluku o raspisivanju lokalnih izbora, koji će se održati u nedjelju, 16. svibnja. U četvrtak, 15. travnja prestao je mandat svih članova općinskih i gradskih vijeća i Županijske skupštine, koje su ovom odlukom raspuštene. Uoči izbora donosimo koje su promjene i što je novo kad je u pitanju izbor lokalnih dužnosnika. Unatoč najavama da će se u novom mandatu štedjeti na razini općina i gradova ukidanjem zamjenika načelnika i gradonačelnika u manjim sredinama i smanjiti broj vijećnika, što posljedično nosi i manje troškove u lokalnim proračunima, stvarne promjene na predstojećim lokalnim izborima su kozmetičke prirode. U većini međimurskih općina i gradovima Murskom Središću i Prelogu birači neće u paketu s gradonačelnikom birati i njegova zamjenika, no to ne znači da načelnici i gradonačelnici neće imati svoje zamjenike. Odmah na početku mandata oni imaju pravo iz redova vijećnika odrediti tko će ih mijenjati u slučaju njegove spriječenosti. ednako tako, mogu tijekom mandata promijeniti mišljenje i odluku tko će biti njihov zamjenik u slučaju spriječenosti.

Gdje će vijeća biti manja za dva vijećnika

U sva tri grada, ali i u nekoliko općina smanjit će se broj vijećnika za dva vijećnika manje. Broj vijećnika zakonskim izmjenama određen je prema broju stanovnika. U Međimurju nema većeg grada ili općine od 20 do 35 tisuća stanovnika, za koju skupinu je određeno pravo na 19 vijećnika, umjesto dosadašnjih 21. Gradovi Prelog i Mursko Središće su u grupi općina i gradova između 2500 do 10.000 stanovnika koji mogu imati 13 umjesto dosadašnjih 15 vijećnika. Mursko Središće u vijeću ima i pripadnika romske nacionalne većine s pravom na pristup sjednicama Vijeća.

VIJEST(I) TJEDNA

Što će se dogoditi s proizvodnjom voća u Međimurju? Peti, šesti, sedmi, osmi pa čak i deveti travanj naši će voćari i te kako pamtiti. Naime, temperature su se opet spustile ispod nule, čak do -7 i to u najosjetljivijoj vegetacijskoj fazi. U ovoj situaciji koja, nažalost, još uvijek nije gotova, jer nas još uvijek čekaju minusi, više ne govorimo o katastrofi, već o pravoj kataklizmi. Hoće li cvjetovi i plodovi jabuka, krušaka, bresaka, trešanja i drugog voća preživjeti ili ćemo jesti skupo uvozno voće? Kako se naši voćari nose s novom nepogodom, ima li spasa za njih te kako se ponašati dalje, samo su neka pitanja na koja smo pokušali naći odgovor s voćarima iz cijelog Međimurja. Temu broja pročitajte na str. 4.-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Slikama odškolovala svoju djecu i dala im kruh

Na lokalnim izborima 16. svibnja birači mogu glasovati samo u svom mjestu prebivališta. Nije moguće glasovanje u nekom drugom mjestu u Hrvatskoj ili inozemstvu.

Broj vijećnika neće se smanjiti, nego ostaje isti, 13, u sljedećim općinama: Belici, Kotoribi, Maloj Subotici, Orehovici, Podturnu, Svetom Martinu na Muri, Šenkovcu i Štrigovi jer ulaze u skupinu od 2500 i 10.000 stanovnika. U Gornjem Mihaljevcu i Vratišincu, općinama koje imaju nešto manje od 2000 stanovnika, broj vijećnika se smanjuje s 11 na 9. U Dekanovcu, općini s manje od tisuću stanovnika, broj vijećnika se smanjuje s 9 na 7. U Nedelišću, međimurskoj općini s najvećim brojem stanovnika, blizu 12 tisuća, broj vijećnika se smanjuje s 18 (17 plus 1 manjinski) na 15 (plus jedan manjski). Međimurska županija, koja ulazi u grupu od 100.000 do 200.000 stanovnika, također će imati manje vijećnika, 37 umjesto dosadašnjih 41 plus jedan manjinski. Novi zakon ograničio je godišnje vijećničke naknade, koje veže uz veličinu jedinice lokalne samouprave, odnosno prema broju stanovnika. U županijama veličine od 100.000 do 300.000 sta-

novnika, u čijoj grupi je i Međimurska županija, godišnja naknada isplaćena jednom vijećniku ne smije prelaziti 14.000 kuna. Za vijećnike u općinama veličine Nedelišća godišnja naknada ne smije prelaziti 10.000 kuna po vijećniku. U gradovima i općinama od 5000 do 10.000 stanovnika godišnja vijećnička naknada ne smije prelaziti 8000 kuna po vijećniku godišnje. U toj grupi je najviše naših općina i dva grada. U općinama od 1000 do 5000 stanovnika naknada se ograničuje do 6000 kuna godišnje, a u općinama do 1000 stanovnika 4000 kuna po vijećniku godišnje. To su gornje granice, a točne iznose će odrediti novi sazivi vijeća nakon što se konstituiraju

Upute biračima za izbore

U nedjelju, 16. svibnja održat će se lokalni izbori na kojima ćemo birati načelnike, gradonačelnike i župana. Biračka mjesta bit će od 7 do 19 sati. Ako se birač zatekne na biračkom mjestu u 19 sati, omogućit će mu

se glasovanje i nakon 19 sati.Na lokalnim izborima birači mogu glasovati samo u svom mjestu prebivališta. Nije moguće glasovanje u nekom drugom mjestu u Hrvatskoj ili inozemstvu. Birač koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto, o tome treba obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo najranije tri dana prije dana održavanja izbora ili birački odbor kojem pripada prema mjestu svog prebivališta do 12 sati na dan održavanja izbora. Birač koji zbog kakve tjelesne mane, sljepoća, slabovidnost, oštećenje gornjih ekstremiteta ili druga oštećenja koja mu onemogućavaju samostalno glasovanje ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao samostalno glasovati, može doći na biračko mjesto s drugom pismenom osobom koja će po njegovoj ovlasti i uputi zaokružiti redni broj ispred naziva kandidacijske liste odnosno redni broj ispred imena i prezimena kandidata za kojeg birač glasuje.Svaki birač koji želi pristupiti glasovanju

na biračkom mjestu mora se prethodno identificirati u pravilu pomoću osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole ili koje druge javne isprave s fotografijom, na osnovi koje se može nedvojbeno utvrditi identitet birača.Glasački listić se popunjava tako da se zaokruži redni broj ispred naziva kandidacijske liste za koju se glasuje. Glasački listić se popunjava zaokruživanjem rednog broja ispred imena i prezimena kandidata za kojeg birač glasuje. Zaokruživanjem rednog broja ispred imena i prezimena kandidata ujedno se glasuje i za njegova zamjenika kada se uz kandidata bira i njegov zamjenik. Nevažeći glasački listić je: neispunjeni glasački listić, glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasao, glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista odnosno na kojem je birač glasao za dva ili više kandidata. (BMO)

Tko je opasne salonitne ploče bacio u Muru?!

Krajem prosinca pisali smo o nesavjesnom odlaganju građevinskog otpada uz obalu Mure na slovenskoj strani uz naselje Peklenica, a ovih dana do nas su stigle fotografije građevinskog otpada koji je završio u Muri kod Lapšine. Prema fotografijama koje imamo u posjedu, riječ je o opasnim salonitnim pločama koje su završile u rijeci Muri na obali njezinog starog toka, prekrivene granjem i pepelom. Nedaleko od te lokacije nalazi se još jedan takav sličan primjer nesavjesnog odlaganja otpada. Više pročitajte na str. 17.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. travnja 2021.

ISTRAŽILI SMO što će se dogoditi s proizvodnjom voća u Međimurju dok naši voćari opet zbrajaju štete od niskih temperatura i mraza

Zoran Kocijan: Druge godine za redom izgubio sam sav urod bresaka - Nikad do sada u Međimurju nismo zabilježili 5 dana u kontinuitetu s tako niskim temperaturama. Nažalost, stvar još uvijek nije gotova pa više ne govorimo o katastrofi, već o kataklizmi, ističe Milorad Šubić, rukovoditelj naše Savjetodavne službe Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

- Ma nemojte me ništa pitati, zavapio je Zoran Kocijan iz Štefanca, vlasnik nasada bresaka. Ne želim ni ići pogledati u kakvom su voćke stanju. Mislim da ću sve iskrčiti i neću se više mučiti. Najradije bih sve ostavio i otišao raditi u Austriju, dodao je tužan što su njegov voćnjak proteklih dana pogodile niske temperature koje su uništile sav trud. Prema situaciji na terenu, voćnjaci izgledaju kataklizmično sa štetama koje se kreću od 70 do 100 posto, tako da je veliko pitanje kakav će biti urod breskvi, marelica, šljiva, trešanja, jabuka i drugog voća. I ove sezone Kocijan je pokušao sve napraviti kako bi nježne cvjetove breskve spasio od razarajuće snage hladne fronte. Čak je, kaže, uoči najavljene prve noći s minusima potegnuo i do Zagreba kako bi kupio pumpu pomoću koje bi orošavao svoj voćnjak. - Cijele noći sam orošavao, no sumnjam da sam išta spasio. Pojedini cvjetovi su pocrnili, nešto ih je otpalo, a priči o hladnim noćima još nije kraj. Zoran je i lani imao stopostotnu štetu od mraza i nije ubrao ni kilogram bre-

saka. Mučio se tada orošavanjem, no mlade su se voćke pod teretom leda polomile.

Hladna fronta kosi voćnjake u cijelom Međimurju

S obzirom na to da posao oko bresaka shvaća ozbiljno i posljednje četiri godine ulagao je u širenje nasada, voćnjak je bio osiguran. No, slaba vajda od toga jer je dobio tek toliko da pokrije troškove ulaganja. - Poučen iskustvom prijašnjih godina, osigurao sam voćnjak na stopostotnu štetu od mraza i niskih temperatura, kaže dalje. Ali od ukupne premije koje mi je osiguranje trebalo isplatiti, oduzeli su 20 % na ime franšize, daljnjih 20 % zbog izostanka troškova berbe jer je šteta bila stopostotna pa voćke nisu rodile i na kraju sam dobio tek 50-ak posto iznosa. Da stvar bude gora, od ove sezone premija osiguranja porasla je više od 50 % u odnosu na lani. - Policu osiguranja morao sam ugovoriti do 28. veljače s time da ona počinje teći od 10. travnja. Prijašnjih godina sve pak je ovisilo o stanju cvjetova tako da se ni tu ne nadam baš previše, ustvari

Ledom okovan voćnjak Marka Kudeca nakon orošavanja

ničemu dobrom. I nije on jedini koji je i ove sezone ostao bez uroda. - Ne znam što da velim, ni ja nisam uspio ništa napraviti u svom voćnjaku u Vratišincu, poručio je Zoran Lovrek, iskusni voćar i agronom. Uglavnom imam stopostotnu štetu. Ono malo što mi je ostalo sada bi trebalo tretirati kako bi se kod biljaka ublažio stres i pomoglo da se vrate u „normalno“ stanje. Štete zbrajaju i polako prijavljuju svojim općinama i u gornjem dijelu Međimurja gdje su minusi bili “tek” tri noći.

Mislim da bi najbolje bilo da Europa ne subvencionira osiguranje osiguravajućim kućama, već, ako misli pomoći, nek nama, malim voćarima subvencionira nabavku opreme za zaštitu od mraza

- Iako ćemo pravi razmjer šteta vidjeti tek za desetak dana, već sada mogu reći kako se kreću 70-90 %, zavisno o lokalitetu i vrsti

voćke, pojasnio pak nam je Mladen Dobranić, poznati voćar iz Brezovca i predsjednik Udruge voćara, vinogradara i povrćara općine Sveti Martin na Muri. Prema njegovim riječima, štete su i na trešnjama, kruškama i breskvama i naravno na jabukama. - Sorte poput Gale, Zlatnog delišesa te Jonatana koje kasnije pupaju prošle su puno bolje od kasnijih sorata jabuka koje ranije pupaju. Peti, šesti, sedmi, osmi pa čak i deveti travanj naši će voćari i te kako pamtiti. Naime, temperature su se opet spustile ispod nule, čak do -7 i to u najosjetljivijoj vegetacijskoj fazi. - Nikad do sada u Međimurju nismo zabilježili 5 dana u kontinuitetu s tako niskim temperaturama, rekao nam je Milorad Šubić, rukovoditelj naše Savjetodavne službe. U ovoj situaciji koja, nažalost, još uvijek nije gotova, jer nas još uvijek čekaju minusi, više ne govorimo o katastrofi, već o pravoj kataklizmi. Ni on sam ne zna što će na kraju biti jer voćke nije uništio mraz koji dođe i prođe, već minusi čije će se prave kataklizmičke štete vidjeti tek nakon lipanjskog opadanja plodova.

Cjelonoćnim orošavanjem Marko Kudec uspio je spasiti svoj voćnjak jabuka

U Međimurju inače mraz pravi štete uglavnom u dolinama uz rijeku Muru i Dravu, no ovoga puta fronta je pokosila i gornje Međimurje. Globalno zatopljenje ili zahladnjenje, našim voćarima je tako svejedno kako zvali ovo što se s vremenom događa posljednjih godina. Jedno je sigurno, klima je, kažu, “izašla” iz svojih uobičajenih okvira i nemilice ih kosi. Tako je bilo i ove sezone, najprije neuobičajeno visoke temperature tijekom veljače i ožujka, da bi se potom živa u termometru početkom travnja spustila ispod nule.

Kako se boriti protiv mraza U borbi protiv mraza naši voćari pribjegavaju različitim metodama, od najjefitnijeg načina loženjem vatre ili dimljenjem pa do vožnje voćnjakom mrazolovcima ili frost busterima. Svi se slažu kako je sustav orošavanja ili kišenja za sada najefikasniji, ali i najskuplji pa si ga malo koji voćar može priuštiti. Slično je stvar i s frost busterima koji su nešto jeftiniji, ali još uvijek ne dovoljno da bi bili svima dostupni.Voćke se mogu štititi i dostupnim aminokiselinama. Problem

kod njih je što ih treba upotrijebiti puno prije pojave mraza i niskih temperatura, čak dan-dva prije. Upijanjem kiselina voćke ne gube vlastitu energiju, već je u tom slučaju preusmjeravaju na “borbu” protiv mraza. I naravno, najjednostavnija i najjeftinija metoda je dimljenje, odnosno paljenje mokrih bala slame i sijena, guma, piljevine i slično. Gusti dim pritom se diže i sprječava prodor hladnog zraka. (vv)

Kritične su bile noći sa 6. na 7. i 7. na 8. travanj kada su se temperature kretale od -2 ⁰C pa čak i do -7 ⁰C. Temperature su to koje znače štete na voćnim vrstama, a njihov opseg ovisi o voćnoj vrsti i sorti te fenofazi u kojoj su se biljke nalazile. No kako je zbog ranije vegetacije većina voćaka bila u punom cvatu, samo se može nagađati kolike su štete. Sigurno je za sada da nisu male te da sežu i do 100 %. Štetu je sada moguće samo ublažiti, a prema preporukama Savjetodavne službe treba što prije izvršiti tretiranje aminokiselinama (biostimulatorima) kako bi se kod biljaka ublažio stres i pomoglo da se vrate u „normalno“ stanje. Kod potpunih, sto postotnih šteta tretiranje biostimulatorima nije potrebno jer su generativni organi odumrli, tj. urod će sigurno izostati. Po tisuću puta smo pisali kako je poljoprivredna proizvodnja tvornica pod vedrim nebom te da urod ali i njegova kvaliteta ovisi o vremenskim (ne)prilikama. Do nedavno voćari su se borili s tučom pa su morali posegnuti za protugradnim mrežama. Zatim su se pojavile visoke temperature i razdoblja bez kiše i morao se postavljati sustav za navodnjavanje. Sada pak prijete niske temperature i mrazevi i očito je kako će se nešto i po tom pitanju morati napraviti. Jer prevelika su ulaganja u proizvodnju, a da bi se sve prepustilo Božjoj volji. Ili postoji i jednostavniji način, a to je krčenje voćnjaka i odustajanje od uzgoja. No, onda pak se postavlja pitanje što ćemo jesti i koliko će koštati kilogram uvoznih jabuka ili bresaka i to tko zna od kud i kakve kvalitete. Hladna fronta ni sada nije pogodila Europu jednakom snagom. Tako Poljska, zemlja koja danas proizvodi najviše jabuka u Europskoj uniji, bilježi zanemarive štete. Razlog je to što

16. travnja 2021.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TEMA BROJA

Cvjetovi su pocrnili, a nešto ih je već i otpalo, kaže Zoran Kocijan

su tamošnje plantaže jabuka puno sjevernije od naših pa nisu još toliko propupale. Ista je stvar i sa štetama na voćnjacima u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji.

Spas je u uvođenju tehnologije

Dakle, naši voćari se trenutno opet nalaze na prekretnici. Ili će nastaviti dosadašnjim načinom rada i ulagati i po nekoliko desetaka tisuća kuna, a uz to i u police osiguranja i čekati što će biti, odnosno hoće li brati voće ili čekati isplatu štete, ili pak će okrenuti ploču. Voćka, imala ona plod ili ne, treba zaštitu i gnojivo ali i ljudske ruke. - Voćnjak ne mogu sada ni prodati jer tko će ga u ovakvoj situaciji kupiti, kaže Zoran Kocijan. Mislim da bi najbolje bilo da Europa ne subvencionira osiguranje osi-

guravajućim kućama, već ako misli pomoći, da nama, malim voćarima subvencionira nabavku opreme za zaštitu od mraza. Jer ulaganje u zaštitu od mraza nije jeftino, no žele li se ozbiljno i dalje baviti ovim poslom, doslovno nemaju izbora.

A da prava zaštita od mraza doista vrijedi, primjer je Marko Kudec, mladi voćar iz Hodošana. Njegova obitelj u blizini Čukovca posjeduje voćnjak s 32.000 jabuka zasađenih na oko 11 i pol hektara i to u jednom komadu. I oni se mogu “pohvaliti” velikim štetama od mraza i to čak 4 unatrag nekoliko godina. Kako je posao naslijedio od oca, odlučio se za nabavku sustava zaštite od mraza orošavanjem i to preko fondova EU iz Mjere pomoći za mlade poljoprivrednike. Za sada uz njega takav sustav ima još jedan mladi voćar iz Novog Sela na Dravi. - Dobio sam 50.000 eura bespovratnih sredstava i kupio sam dvije pumpe te razvukao cijevi za kišenje kroz cijeli voćnjak. Istina, sad već razmišljam o kupnji i treće pumpe jer se to poka-

Štetu je sada moguće samo ublažiti, a prema preporukama Savjetodavne službe treba što prije izvršiti tretiranje aminokiselinama kako bi se kod biljaka ublažio stres i pomoglo da se vrate u „normalno“ stanje

zalo kao vrlo dobra i isplativa investicija. Pumpe su ga već lani spasile od katastrofe jer je vrijeme također bilo nemilosrdno. Temperature su se spuštale i do -8,5 stupnjeva i neprestano se orošavalo 8 noći za redom. Drugim riječima, imao je normalnu berbu od oko 500 tona jabuka. A tako je bilo i ovih dana. U voćnjaku su pumpe tih kritičnih noći radile non-stop. - Jednom dok počnete orošavati i kad se voda počne smrzavati, ne smijete stati. Znači, meni sustav mora raditi tako dugo dok se sve ne otopi, odnosno temperatura ne poraste i nema više smrzavanja. Naravno, sustav cijevi s prskalicama kapaciteta po 450 litara vode na sat mora biti dobro složen kako ne bi izlazilo previše ili premalo vode. Isto tako i voćke trebaju imati stabilnu konstrukciju.

5 noći temperature ispod nule A evo kako su se noćne temperature kretale tih kritičnih datuma. Podatke smo dobili od Milorada Šubića iz naše Savjetodavne službe. Datum

Kotoriba

D.Dubrava

Sv.juraj/T.

Novakovec

M.Središće

5. 4.

-4,73°C

-4,15°C

-2,66°C

-2,29°C

-5,56°C

-2,00°C

-0,47°C

6. 4.

-2,82°C

-0,73°C

-1,10°C

-1,43°C

-2,14°C

-2,82°C

-2,13°C

7. 4.

-6,39°C

-6,36°C

-3,42°C

-3,65°C

-7,17°C

-5,25°C

-3,59°C

8. 4.

-5,71°C

-4,37°C

-4,44°C

-2,56°C

-5,54°C

-4,74°C

-2,67°C

Belica

Ž.Gora

Čeka se proglašenje elementarne nepogode Po pojedinim našim općinama već su se počele prijavljivati štete u nadi kako će župan Matija Posavec proglasiti elementarnu nepogodu. Ali poučeni prijašnjim razdobljima, voćari se nemaju baš i čemu radovati. Primjerice, Vlada RH za prošlu, 2020. objavila je kako za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda ukupno daje 9,2 milijuna kuna za sve županije Previše vode dovelo bi do stvaranja obilnog leda koji bi mogao slomiti grane pa čak i cijela stabla. Premala pak količina ne bi stvorila dovoljan ledeni oklop. Sustav orošavanja inače u Europi nije novost jer, primjerice u Tirolu u Austriji, mraz je normalna pojava. I upravo su im stručnjaci iz Tirola postavljali cijeli sustav prije tri godine. I uz sustav orošavanja voćnjak je i osiguran. - Osiguranje je skupo pa sam čak razmišljao bih ili ne bih osigurao, ali onda nek mi nekaj odide, pumpa se pokvari i slično, gdje sam onda. Uostalom, ako bude sve u redu, neće mi biti problem platiti osiguranje, a ako budu štete, bit ću sretan. Makar, kaže, osiguranja su danas takva kakva jesu. Neke kuće više ni ne žele

koje su imale štete od tuča, poplava, suša ili mraza i na koje su se prijavile stotine proizvođača voća. Kada se to prevede na voćnjak, na jednom hektaru se isplaćuje tek oko pet do deset posto štete od moguće dobiti. Upravo ovih dana neki naši voćari pobunili su se, kao što smo pisali, jer su za prošlu godinu dobili oko 100 kn odštete, što su zaista mizerni iznosi. (vv) osiguravati protiv mraza. Auto, kuća, život, sve može, ali voćnjak, ni čuti ne žele, a kamoli dati ponudu za sklapanje police. “Novo vrijeme” u smislu vremenskih prilika posljednjih godina sa sobom nosi i niz drugih problema. Pada puno kiše, ljeti su visoke temperature i javili su nam se štetnici i bolesti o kojima prije nismo znali ni imali s njima problema. I normalno, zareda li se nekoliko takvih godina, sasvim je izgledno da će mnogi odustati od uzgoja voća te će ostati samo oni najveći. - Mi smo se koncentrirali samo na naš voćnjak i od njega živimo. Zato se trudimo biti što efikasniji i svjesni smo nužnosti uvođenja suvremene tehnologije i novih postupaka u proizvodnju, dodaje Marko.

Gospodarstvo

U OŽUJKU došlo do smanjenja broja nezaposlenih, na burzi je 2346 osoba

Probudilo se tržište rada - Poslodavci u potrazi za 787 radnika U ožujku je u Međimurju zbog zaposlenja evidenciju Zavoda za zapošljavanje napustila 331 osoba. Time je udio brisanih zbog zaposlenja u odnosu na prethodni mjesec porastao za čak 32,9 posto. Na temelju radnog odnosa zaposleno je 319 osoba, dok je 12 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Tijekom ožujka poslodavci su prijavili potrebe za čak 787 radnika, što je značajan porast u odnosu na ožujak prošle godine. Potrebe su pretežito iskazane u prerađivačkoj industriji (257), građevinarstvu (166), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (75), trgovini (63) i obrazovanju (62). Tražili su se radnici za rad u obrtničkim radionicama (335), inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (130), jednostavna zanimanja (91), uslužna i trgovačka zanimanja (74) te stručnjaci i znanstvenici (65). U evidenciji je bilo 2346 nezaposlenih osoba, što je smanjenje njihova broja u odnosu na prethodni mjesec za 2,6 posto. U ožujku ove godine novčanu nakna-

du koristilo je 569 nezaposlenih osoba ili 24,3 % od ukupnog broja evidentiranih. U programe mjera aktivne politike zapošljavanja uključene su 154 osobe, od čega 74 u potpore za zapošljavanje, obrazovanje nezaposlenih (42), potpore za očuvanje radnih mjesta u sektorima tekstila, odjeće, obuće, kože i drva (15), potpore za usavršavanje (11) te potpore za samozapošljavanje (12). Krajem ožujka evidentiran je 581 aktivni korisnik mjera, od čega 134 iz tekuće godine te 447 osoba iz prošle godine. Najveći apsolut ni broj registriranih nezaposlenih osoba evidentiran je u Ispostavi Čakovec, 1675 osoba. U Čakovcu s pripadajućim naseljima evidentirano je 613 nezaposlenih osoba, a zatim slijede općine: Nedelišće (318), Pribislavec (141), Mala Subotica (118), Sveti Juraj na Bregu (86), Orehovica (78) i Podturen (71). U Ispostavi Prelog evidentirano je 396 nezaposlenih osoba, od čega su na području grada Preloga evidentirane 123 nezaposlene osobe. (BMO)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. travnja 2021.

DIANA PERCAČ, magistra farmacije iz Donjeg Kraljevca na čelu HUP-ove Koordinacije veledrog

Žao mi je što neki pa nisu na vrijeme dobil

- Važno je naglasiti kako veledrogerije ni na koji način ne sudjeluju u formiranju cijen cija za lijekove i medicinske proizvode sukladno pravilnicima koje donosi Ministarst dozvoljenu cijenu, ističe naša sugovornica Piše: Vlasta Vugrinec

Diana Percač, 54-godišnjakinja magistra farmacije iz Donjeg Kraljevca, ovih je dana najpoznatija i najeksponiranija osoba u zemlji. Naime, naša Međimurka članica je Uprave Medical Intertrade d.o.o., tvrtke iz Svete Nedjelje koja je registrirana za trgovinu neprehrambenim proizvodima te njihovu veleprodaju i maloprodaju, a osnovna joj je djelatnost promet lijekovima, medicinskim proizvodima i opremom, za što je ovlaštena rješenjem Agencije za lijekove i medicinske proizvode.

No, Percač je od prošle godine predsjednica HUPove Koordinacije veledrogerija koja je ovih dana u žiži javnosti jer su veledrogerije zbog velikih dugova zaustavile ili ograničile isporuku lijekova našim bolnicama . I upravo naša sumještanka pokušava “utjerati” dug države kako bi njena, ali i sve ostale tvrtke, mogle nastaviti s normalnim radom, odnosno redovnom isporukom lijekova. Stoga i nije čudno da ju često viđamo na malim ekranima, čitamo o njenim naporima u dnevnim novinama, a malo tko zna da je ona naše gore list.

Doduše, u donjem Međimurju svi ju znaju jer je višegodišnja članica preloškog Inner Wheel kluba. Poznata je i kao ponosna majka Paule Percač, Miss Međimurja 2017. godine te mlade stomatologinje koja je krenula putem svog oca, poznatog donjomeđimurskog stomatologa Zdenka Percača. - Koordinacija veledrogerija osigurava najširi asortiman lijekova i medicinskih proizvoda, što je čini neizostavnim partnerom u organizaciji zdravstvene zaštite. Zbog toga je financijska stabilnost sustava neophodna za osiguranje dostupnosti

Postignut dogovor Vlade i veledrogerija Ove srijede Diana Percač i ministarstvo, odnosno Vlada RH ponovno su sjeli za zajednički stol i pokušali pronaći zadovoljavajuće rješenje. - Dogovorili smo određeni otplatni plan do kraja godine i financijske injekcije, izvijestio je ministar zdravstva Vili Beroš te zahvalio svim dionicima tog procesa na razumijevanju. Između ostalog, rekao je kako je dogovor rezultat zajedničkog pristupa u rješavanju te problematike i s kratkoročnim ciljem da se riješi trenutna situacija.

Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je detalje otplatnog plana. - Iduća tri mjeseca, četvrti, peti i šesti mjesec, ćemo učiniti transfere prema HZZO-u, odnosno Ministarstvu zdravstva kako bi se održavale tekuće obveze ljekarni i bolnica prema veledrogerijama i dobavljačima, rekao je te pojasnio da će te transfere učiniti u okviru preraspodjele državnog proračuna. Mjesečni iznosi će biti 600 milijuna kuna za bolnice i 300 milijuna kuna za ljekarne. U lipnju računaju

na rebalans proračuna i dodatnu injekciju za ljekarne i bolnice koje će svesti rokove plaćanja bolnica na 180 dana, a ljekarni na 120 dana. Dodao je kako će se u šestom mjesecu izvršiti jednokratna isplata od 135 milijuna kuna prema ljekarnama i 760 milijuna kuna prema bolnicama i od onda, do kraja godine, održavanje rokova plaćanja. Nadamo se da to znači da će svi pacijenti koji trebaju skupe onkološke, kao i druge lijekove dobiti odmah. (vv)

POGLED ODOZDO

lijekova i medicinskih proizvoda potrebnih za njeno provođenje, rekla je Diana Percač prilikom izbora na visoku jednogodišnju poziciju. Dianu Percač kontaktirali smo i mi jer smo u našim novinama već u više navrata pisali o nestašici lijekova u našoj bolnici, pokušali objasniti različite cijene istih lijekova kod nas i u Sloveniji, a govorili smo i o dugovima bolnice. Istina, dio odgovora već smo imali prilike i čuti, no kako se situacija mijenja iz dana u dan, htjeli smo iz prve ruke doznati kako stvari stoje. - Koordinacija veledrogerija, između ostaloga, bavi se i rješavanjem ukupnih dugova bolnica, skraćivanjem rokova plaćanja. Kakva je trenutna situacija s dugovima jer veledrogerije barataju s jednim iznosom, a Vlada RH s drugim? - U HUP-Koordinaciji veledrogerija kontinuirano ističemo vrijednost ukupnog duga jer je riječ o potraživanjima koja će prije ili poslije doći na naplatu, odnosno dug nije manji od onoga koji realno postoji. Samo se u posljednje tri godine ukupni dug bolnica gotovo udvostručio s 2,2 milijarde kuna na čak 4,24 milijarde kuna te nastavlja kontinuirano rasti jer je od početka godine svaka peta bolnica potpuno prestala s plaćanjem već isporučenih, ali i davno potrošenih lijekova.

Kako smo postali stručnjaci za vitamine i minerale

jetar i hladno vrijeme rastjerali su goste s terasa. Koronavirus divlja. Brojke rastu. Ako je živo biće, nadamo se da i on ima svoj životni ciklus: “rođenje”, rast, razvoj i kraj. Priželjkujemo da mu je ovaj, što kažu, treći val ujedno i kraj. Smrtna agonija ranjene zvijeri koja je upravo u tom trenutku najopasnija. Zasićeni smo borbom s njime, ali smo i oguglali. Za razliku od prošle godine u

ovo doba, kad smo bili zastrašeni i zamrznuti od šoka pred nevidljivim neprijateljem od kojega nismo znali što očekivati. Prve smrti su nas šokirale. A sada, kada je u Hrvatskoj broj preminulih od posljedica koronavirusa prešao brojku od šest tisuća, osim ako se ne radi o bližnjima, prema toj statistici mrtvih odnosimo se kao i prema preminulima iz bilo kojeg drugog razloga. Svjesni smo da postoje različiti

ishodi. Opreznije ponašanje ušlo nam je u naviku. Jeste li primijetili da zbog nošenja maski ima manje ljudi koji šmrcaju, kišu i kašlju? Tko zna kako se to odrazilo na prodaju papirnatih maramica. Je li prodaja maski nadmašila prodaju maramica? Na dobitku su vrlo vjerojatno i proizvođači i prodavači vitamina, minerala i raznih pripravaka za podizanje imuniteta. Pune su

nam ladice takvih preparata za svaki slučaj. Postali smo priučeni ljekarnici, razmjenjujemo informacije o D-vitaminu, cinku, C-vitaminu, paketi za podizanje imuniteta najbolje podižu iz “mrtvih”, kao da razgovaramo o prognozi vremena za sutra. Zbog toga što su ljekarnici dostupniji za razgovor licem u lice, postali su traženiji savjetnici za preventivu od liječnika obiteljske medicine koji su zbog pandemije teško

dostupni. Tako ljekarnici postaju osobe od osobnog povjerenja kojima se obraćamo za savjet koji preparat uzeti. Ne pitamo za cijenu. Ne izlazimo iz ljekarne bez da smo ostavili 300-400 kuna kao od šale za preparate koji bi nam trebali pomoći u obrani od koronavirusa. Gotovo da su vitaminsko-mineralni preparati postali dio osobne higijene. Nešto poput jutarnjeg umivanja i pranja zubi. Go-

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

tovo da ne prođe svakodnevni razgovor bez pitanja, a što ti uzimaš?

16. travnja 2021.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POTROŠAČKI KOMPAS

gerija

potrosac@mnovine.hr ili 323-601

acijenti li svoj lijek

VAŠ SAVJETNIK

Koliko je sigurna internet trgovina?

na lijekova, već Hrvatska agentvo zdravstva određuje najvišu Ubrzani rast dugova generiraju bolnice, ali i neredovite uplate HZZO-a prema ljekarnama, zbog čega ljekarne ne podmiruju svoje obveze prema veledrogerijama. Unatoč ubrzanom povlačenju proračunskih sredstava u iznosu od 900 milijuna kuna, dugovi bolnica i HZZO-a ljekarnama početkom travnja dosežu čak više od 5,5 milijardi kuna. - Iz koje godine datira najstariji dug? - Među bolnicama, neredovitim platišama, imamo i one čiji rokovi plaćanja premašuju više od godinu dana. Zakonski rok plaćanja u Hrvatskoj je 30, iznimno 60 dana, što se prema veledrogerijama ne poštuje, pa govorimo o rokovima koji su čak 6 puta duži od onoga što je zakonom definirano. Dok ustanove u vlasništvu države krše odredbe Zakona o financijskom poslovanju, veledrogerije moraju redovito i u roku plaćati sve poreze i doprinose jer će ih u suprotnom ista ta država ovršiti. HUP-Koordinacija veledrogerija godišnje u državni proračun uplaćuje gotovo 500 milijuna kuna. - Zašto je tako težak dogovor oko naplate duga? - U razgovorima s nadležnima iz Vlade Republike Hrvatske nastojimo pronaći rješenja kako bi se rokovi plaćanja čim prije sveli u razuman i prihvatljiv vremenski okvir. Za veledrogerije to znači smanjivanje roko-

va plaćanja bolnica barem na 180 dana kako bi mogle redovno funkcionirati, odnosno ispunjavati obveze prema vlastitim dobavljačima te isporučivati lijekove i medicinske proizvode zdravstvenim institucijama. Nažalost, to se dosad nije dogodilo, a situacija je postala neizdrživa. Iz tog razloga pojedine veledrogerije su započele s ograničenom isporukom prema bolnicama, odnosno isporukom onoliko robe koliko zdravstvene ustanove mogu platiti, a primljenom uplatom se zapravo zatvaraju najstariji dospjeli računi. - Dok se veledrogerije i Vlada “natežu”, najteži pacijenti ostaju bez lijekova i terapije koja im život znači. Kakva je trenutna situacija s obustavom lijekova bolnicama, posebno našoj Županijskoj bolnici Čakovec? - To pitanje treba uputiti bolnici jer svaka veledrogerija interno donosi odluke o svojim postupcima. - Znamo da su i veledrogerije u problemima jer im dobavljači zbog dugova ne isporučuju robu. S kojim lijekovima je najteža situacija? - Teško je odgovoriti na to pitanje jer se situacija razlikuje od veledrogerije do veledrogerije. - Premijer naglašava kako Vi možete izdržati još dugo jer ostvarujete profit. Kakva je ustvari procedura s formiranjem cijene

Diana Percač, predsjednica HUP-ove Koordinacije veledrogerija lijekova i koliko Vam na kraju ostaje? - Važno je naglasiti kako veledrogerije ni na koji način ne sudjeluju u formiranju cijena lijekova, već Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode sukladno pravilnicima koje donosi Ministarstvo zdravstva određuje najvišu dozvoljenu cijenu. Drugim riječima, veledrogerije nemaju zakonske ovlasti dizati cijene lijekova kako bi u nju uključile zatezne kamate, odnosno financiranje zdravstvenog sustava. S druge strane, propisane su i veledrogerijske marže koje mogu iznositi do maksimalno 8,5 posto, iako su često i manje. U pravilu, što je lijek skuplji, marža je manja. Veledrogerije ne ostvaruju ekstraprofite, a govoreći o zaradi, ona je oko 1,5 posto. - Zašto je isti lijek, primjerice Tasigna, u Sloveniji jeftiniji nego u Hrvatskoj? - Kao što sam spomenula, formiranje cijena lijekova regulirano je pravilnicima, među kojima je i Pravilnik o mjerilima za određivanje najviše cijene lijeka na veliko. Isto tako se cijena određuje i u Sloveniji temeljem njihovih pravilnika. Razlika je u referentnim zemljama čije cijene se uzimaju u izračun. Slovenci u izračun uzimaju cijene iz Austrije, Francuske i Njemačke, a mi Italije, Slovenije i Češke. Cijenu koju će u konačnici plaćati HZZO je stvar pregovora i ugovora HZZO-

a s proizvođačima lijekova. Veledrogerije ne sudjeluju u tom procesu. - Zašto isti lijek u različitim hrvatskim bolnicama ima različitu cijenu? Veledrogerije ne mogu naplaćivati više od pravilnicima definirane maksimalne cijene lijekova. Ta cijena je ista za sve bolnice neovisno o njihovim rokovima plaćanja. Bolnica koja plaća u zakonom definiranom roku i bolnica koja plaća nakon 600 dana dobit će isti lijek po istoj cijeni. Postupkom objedinjene javne nabave takva cijena se još smanjuje, ali opet je ista za sve bolnice sudionike objedinjene javne nabave bez obzira na rokove plaćanja pojedinih bolnica. - I na kraju, je li pošteno i moralno da svi mi moramo na vrijeme plaćati svoje obveze, pa tako i zdravstveno i dopunsko, i onda kad nam lijek najviše treba ne možemo ga dobiti? - Izuzetno mi je žao što neki pacijenti nisu na vrijeme dobili svoj lijek i što su se uz neizvjesnost s ishodom terapije susreli i s neizvjesnošću dostupnosti lijeka, ali HUP Koordinacija veledrogerija je svojim apelima i upozorenjima zaista nastojala na vrijeme spriječiti nestašicu lijekova. Nadam se da ćemo svi iz ove situacije izvući pouku kako do nestašice lijekova više nikad ne dođe.

Kupio sam majicu u internetskoj trgovini. Kad sam dobio i isprobao, shvatio sam da navedeni brojevi veličina iz web shopa ne odgovaraju standardnoj EU podjeli jer mi majica nije došla ni do pupka. Mogu li vratiti majicu i tražiti povrat novaca, pita potrošač iz Vratišinca. Odgovor iz Društva potrošača Međimurja: - Kad kupujete putem interneta u EU imate pravo vratiti kupljeni proizvod u roku od 14 dana i dobiti povrat novca. Ne morate čak ni objašnjavati trgovcu zašto ste se predomislili. Pravo na povrat daje Vam mogućnost da provjerite proizvod na isti način kao što biste to učinili u dućanu. Trgovac Vam mora vratiti novac u roku od 14 dana otkad ste ga obavijestili o odluci da odustajete. Povrat novca uključuje i troškove standardne dostave od strane prodavača. Trgovac može pričekati s povratom dok ne dobije proizvod natrag ili dok ne dobije potvrdu da mu je proizvod poslan natrag. Ako trgovac želi da Vi snosite troškove povrata robe nakon što ste se predomislili, mora Vas prethodno o tome jasno obavijestiti, a u suprotnome on mora platiti troškove dostave. Neki potrošači selektivno i krivo tumače svoja prava, da imaju pravo povrata sve robe u roku od 14 dana. Ne, to se odnosi isključivo na kupovinu robe online i izvan poslovnog prostora trgovca. No, i kod takve kupovine ima izuzetaka, naime, pravo na povrat novca ne odnosi se na sve proizvode i usluge. Primjerice, pravo na povrat nećete imati kada

Piše: Željko Tomašić kupujete proizvode kojima ubrzo istječe rok trajanja (poput hrane), za proizvode napravljene po mjeri, avionske i karte za vlak, karte za koncerte, hotelske rezervacije za određene datume, unajmljivanje automobila ili za zapakirane nosače podataka, poput DVD-a čiji ste omot skinuli nakon primitka. Neki trgovci prihvaćaju povrat robe ako se potrošač predomisli, neki pri tome i vrate novac, a neki dozvole samo zamjene. No, to je dobra poslovna praksa trgovca, a ne zakonska obaveza za proizvode koje kupujete „na viđeno“ u trgovini. Kod online kupovine savjetujem: - Pažljivo provjerite trgovca. Ova prava imate samo kada kupujete od internetskih trgovaca sa sjedištem u EU. Internetske adrese koje završavaju s “.eu”, “.hr” ili “.co. uk” ne znače nužno da je to slučaj. - Plaćajte sigurno. Prije nego navedete bilo kakve osobne ili podatke o kreditnoj kartici, provjerite počinje li internetska adresa s “https:.” Malo slovo “s” govori Vam jeste li zaštićeni enkripcijom podataka. - Čuvajte dokumentaciju. Sačuvajte sve dokumente vezane za Vašu narudžbu. Time ćete uštedjeti vrijeme i izbjeći probleme ako ćete imati primjedbu ili zahtjev.

Crna kronika

VELIKA AKCIJA USKOKA i međimurske policije

UKRATKO MALA SUBOTICA

Direktoricu sumnjiče za neplaćanje poreza Provedenim izvidima kaznenih djela sumnja se da je 32-godišnjakinja s područja općine Mala Subotica, kao odgovorna osoba društva s područja grada Čakovca, od 1. lipnja do 31. prosinca 2018. godine s ciljem da izbjegne plaćanje poreznih obveza davala netočne i nepotpune podatke o činjenicama koje su od utjecaja na utvr-

DONJI KRALJEVEC

đivanje iznosa poreznih obveza, čime je oštetila Ministarstvo financija, Poreznu upravu za iznos od više stotina tisuća kuna. Protiv 32-godišnjakinje zbog sumnje da je počinila kazneno djelo utaja poreza ili carine podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Kontejner pao na nogu 28-godišnjaka U petak, 9. travnja 2021. godine oko 9:35 u tvrtki iz Donjeg Kraljevca prilikom izvođenja radova došlo je do pucanja drvene podloške na kojoj se nalazio kontejner uslijed čega je kontejner skliznuo i pao na nogu 28-godišnjem

radniku. Mladić je privatnim vozilom prevezen u Županijsku bolnicu u Čakovcu, gdje je utvrđeno da je zadobio teške tjelesne ozljede. O događaju je izvješten nadležni inspektor zaštite na radu. (sh)

DONJI VIDOVEC

Poskliznuo se i udario u metalnu oplatu Prilikom izvođenja zemljišnih radova na kanalizacijskom sustavu, u ponedjeljak, 12. travnja 2021. godine oko 9 sati u Donjem Vidovcu, Ulici Rade Končara 35-godišnji djelatnik poskliznuo se i pao niz zemljanu kosinu uz cestu, gdje je pri padu nogom udario u metalnu

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

oplatu koja je bila tamo odložena. Djelatnik je vozilom hitne pomoći prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje su mu utvrđene teške tjelesne ozljede. O događaju je obaviješten nadležni inspektor zaštite na radu. (sh)

KRAĐE

16. travnja 2021.

Šest Međimuraca uhićeno zbog šverca migrantima Cijena ilegalnog prebacivanja migranata iz BiH u Sloveniju kretala se u iznosu od nekoliko tisuća eura po migrantu U velikoj akciji međimurske policije koja je obuhvaćala suradnju s USKOK-om i PNUSKOK-om te još tri policijske uprave, PU zagrebačke, PU varaždinske i PU primorsko–goranske, provedeno je opsežno kriminalističko istraživanje nad devet hrvatskih državljana starosti 42, 37, 25, 22, 42, 25, 26, 32 i 40 godina i jednom hrvatskom državljankom starosti 31 godinu. Navedeni državljani sumnjiče se za počinjenje kaznenih djela Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u RH, drugoj državi članici EU ili potpisnici Šengenskog sporazuma u sastavu zločinačkog udruženja, a čak njih šestero je, kako saznajemo iz PU međimurske, iz Međimurja.

Kako su krijumčarili migrante?

Policija i USKOK sumnjaju da su spomenute osobe s ciljem pribavljanja protupravne materijalne koristi u vremenu od 6. listopada 2020. godine do 1. ožujka 2021. na širem području grada Zagreba i Međimurske županije organizirali, povezali i zajednički djelovali kako bi obavljali prijevoz većeg broja stranih državljana, ilegalnih migranata iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku, a potom u Republiku Sloveniju, izvan legalnih graničnih prijelaza. Nakon što su ilegalne migrante doveli na prostor Republike Hrvatske, članovi zločinačkog udruženja organizirali bi im prijevoz do sigurnog smještaja, gdje su migranti čekali daljnje pre-

Nesretni migranti i dalje su meta švercera ljudima voženje do državne granice s Republikom Slovenijom. Prijevoz ilegalnih migranata obavljan je na način da su članovi zločinačkog udruženja u rent-a-car poslovnicama na širem području Republike Hrvatske unajmljivali razna osobna i teretna vozila za prijevoz migranata, nakon čega bi angažirali vozače čija je zadaća bila na prethodno dogovorenoj lokaciji preuzeti ilegalne migrante i prevesti ih do dogovorenog mjesta. Na opisan način osumnjičeni su u 12 navrata prokrijumčarili iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku najmanje 77 ilegalnih migranata, a iz Republike Hrvatske u Republiku Sloveniju najmanje 16 ilegalnih migranata, za što su primili protupravno stečen novčani iznos.

Tijekom kriminalističkog istraživanja utvrđeno je da se cijena ilegalnog prebacivanja migranata iz Bosne i Hercegovine u Republiku Sloveniju kretala u iznosu od nekoliko tisuća eura po migrantu, dok ilegalan prijevoz kroz Republiku Hrvatsku od granice s Bosnom i Hercegovinom do granice s Republikom Slovenijom iznosi više stotina eura. Provedenim pretragama kod osumnjičenih pronađeno je i privremeno oduzeto više predmeta i to više mobilnih uređaja i SIM kartice različitih mobilnih operatera, više memorijskih kartica i računala, teleskopska palica, više preciznih vaga, manja količina droge, novac te dokumentacija o isplatama novca i najmu vozila.

Ilustracija, Foto: Zlatko Vrzan Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta podnesena je kaznena prijava protiv 10 osoba zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u RH, drugoj državi članici EU ili potpisnici Šengenskog sporazuma u sastavu zločinačkog udruženja te kaznenog djela Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u RH, drugoj državi članici EU ili potpisnici Šengenskog sporazuma.

Traga se za još jednom osobom

Osam osoba privedeno je pritvorskom nadzorniku, dok se jedna osoba od ranije već nalazi u istražnom zatvoru, a za jednom osobom se još uvijek traga. (sh)

NEDELIŠĆE

Provala na groblju U subotu, 10. travnja, u popodnevnim satima u Nedelišću, Grobljanskoj ulici, na parkiralištu mjesnog groblja nepoznati počinitelj je provalio u osobni automobil čakovečkih re-

gistarskih oznaka odakle je ukrao torbicu s novcem i drugim vrijednostima. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. (sh)

ČAKOVEC

Provalio, ali ništa nije ukrao U nedjelju, 11. travnja nešto iza ponoći u Čakovcu, Ulici Katarine Zrinski nepoznati počinitelj je provalio u prostorije trgovačkog obrta, no iz prostorija ništa

nije ukrao. Materijalna šteta utvrdit će se naknadno. Protiv počinitelja kaznenih djela podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Vozačica nije držala potreban razmak iza autobusa

Vozač je napustio mjesto događaja, ali je ostavio tablicu vozila

MAČKOVEC

ČAKOVEC

Autom udarila u bus sa sedam putnika

Pijan udario u prometni znak i pobjegao

U ponedjeljak, 12. travnja 2021. godine oko 14:30 sati u Mačkovcu, Ulici Balogovec 29-godišnja vozačica osobnog automobila čakovečkih registarskih oznaka s područja općine Sveti Juraj na Bregu nije držala potreban razmak kada se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Zbog toga je vozilom udarila u autobus čakovečkih registarskih oznaka kojim je ispred u istom smjeru upravljao

U subotu, 10. travnja oko 19:50 sati u Čakovcu, na kolniku Zrinsko-Frankopanske ulice s raskrižjem s kružnim tokom prometa (Vukovarska ulica) dogodila se prometna nesreća, gdje je 70-godišnji vozač s područja grada Čakovca upravljao osobnim automobilom čakovečkih registarskih oznaka dok je u krvi imao alkohola od 1,44 g/kg. Vozeći se desnom prometnom trakom južne kolničke tra-

59-godišnjak s područja općine Sveti Juraj na Bregu, a koji je smanjio brzinu kretanja vozila poradi skretanja na autobusno stajalište. U prometnoj nesreći vozačica osobnog automobila i 61-godišnji putnik iz autobusa zadobili su lake tjelesne ozljede. U autobusu se nalazilo još sedam putnika koji nisu zadobili ozljede. Vozačici slijedi obavijest o počinjenom prekršaju. (sh)

ke Zrinsko-Frankopanske ulice, vozač nije prilagodio brzinu kretanja osobinama ceste te je prije raskrižja sišao van kolnika na pješački otok, gdje je udario u prometni znak. Nakon toga je napustio mjesto događaja. Vozač je ubrzo pronađen po službenicima policije na adresi stanovanja. Protiv oboje vozača će se podnijeti obavijest o počinjenom prekršaju. (sh)

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KAKO JE Hrvatsko proljeće kao mladić doživio Dragutin Glavina iz Preloga

Šteta što je proljeće loše završilo Piše: Božena Malekoci-Oletić

rvatsko proljeće je niz zbivanja s kraja šezdesetih i početka sedamdesetih godina vezanih uz želju za većom hrvatskom nacionalnom emancipacijom, gospodarskim promjenama i raspolaganjem zarađenim devizama u višeslojnoj državi. Hrvatska je u to doba jače razvijala turizam, stjecala devize. Njezino gospodarstvo je bilo više izvozno orijentirano u odnosu na druge republike zbog čega je i željela raspolagati vlastitim prihodima.

Promjene se počele osjećati krajem 60-ih

Promjene u ondašnjoj federaciji Jugoslaviji je zagovaralo tadašnje republičko hrvatsko vodstvo na čelu sa Savkom Dabčević Kučar, znanstvenicom, sveučilišnom profesoricom i političarkom velikog kalibra, ali i sveučilišni studentski pokret s druge strane. Ozračje tog vremena pokušao nam je dočarati Dragutin Glavina, političar iz Preloga, suvremenik događaja koji su značajno utjecali na našu suvremenu povijest, s odmakom od 20 godina. - Nadolazeće promjene počele su se osjećati od potpisivanja Deklaracije o hrvatskom jeziku krajem šezdesetih. Kao mladić u to doba u potrazi za poslom htio sam bolji život potražiti u Njemačkoj, ali sam zakasnio na liječnički pregled za odlazak. Prijatelj i ja smo autostopom htjeli otići na pregled, a kako je tada rijetko tko imao auto, kad smo stigli, zbog velike navale za Njemačku sva su mjesta već bila popunjena.

Nakon toga zaposlio sam se u Poljoprivrednoj zadruzi Prelog, prisjeća se Glavina. Nastavlja: - Kad se osvrnem na to vrijeme, osjećalo se da su zapuhali novi vjetrovi. Osjećao se entuzijazam u društvu, najviše je dolazio iz Zagreba. Savka, Tripalo, Bijelić, Pirker, visokopozicionirani u tadašnjoj hrvatskoj politici, bili su zagovornici promjena i javno o tome govorili, tražeći promjene u odnosu na postojeće stanje. Unitaristički pristup je u tom trenutku slabio i činilo se da su promjene moguće. Studenti su bili nešto radikalniji, zahtijevali su, među ostalim, i služenje vojnog roka čim bliže domu, unutar republičkih granica. Sve do jeseni 1971. se nije osjećala neka napetost u društvu zbog zagovaranja tih promjena, niti su postojale zle slutnje da to neće izaći na dobro. Negdje na jesen te godine Tito je došao i u Varaždin i još se jednako klicalo njemu, ali i hrvatskom vodstvu, Savki i Tripalu. Osjećao se elan i zanos u traženju “hrvatskih prava”. No jačalo je i protivljenje tomu iz drugih republika, od političara koji su zagovarali postojeće stanje. Krajem studenog, početkom prosinca u Karađorđevu je stigao nagli preokret i smjena hrvatskog rukovodstva. Reakcija na to bili su prosvjedi studenata u Zagrebu. - U tom kolopletu događanja i ja sam se našao igrom slučaja. Trebao sam se oženiti u prosincu i išao sam pozvati u svatove neke prijatelje od koji su neki bili studenti, a drugi su tamo radili. Autom me vozio susjed Viktor. Zatekli smo se

Dragutin Glavina, bivši preloški gradolnačelnik ispričao je kakvo je političko ozračje vladalo u ovo vrijeme pred 50 godna

u jednoj krčmi nedaleko od tadašnjeg Trga Republike, danas Bana Jelačića, kad je gostioničar dobio telefonski poziv da se oko prosvjednika počela okupljati policija. Išli smo pogledati događaj, ali smo se ubrzo povukli i vratili u Prelog. Drugi dan u Prelogu sam prepričavao da smo bili u Zagrebu u vrijeme demonstracija. Nakon toga došli su službenici ondašnje milicije pitati me što sam tamo radio. Objasnio sam što sam radio i ne mogu za sebe reći da sam snosio neke posljedice, kaže Glavina.

Preloški studenti

Posljedice gašenja hrvatskog proljeća snosili su i neki preloški studenti koji su bili na studiju u Zagrebu. Njih desetak uključenih u tadašnja studentska gibanja. Pojedini su i procesuirani, čak i neko vrijeme bili u zatvoru u Varaždinu. Neki su odležali nekoliko dana, a neki i mjesec, dva. Čak smo ih kao svjedoci na sudu branili tada, moja već visoko trudna supruga i ja, kazao je Glavina. Promjene kojima su se nadali

HNS na Trgu Republike u Čakovcu

Teže prosperitetu i rezultatima U sklopu kampanje Vraćanje korijenima i obilježavanja 50 godina hrvatskog proljeća, na Trgu Republike u Čakovcu održana je konferencija za novinare Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata. Govorili su Stjepan Čuraj, predsjednik HNS-a, Ljerka Cividini, predsjed-

nica GO HNS-a Čakovec, i Dragutin Glavina, član Predsjedništva ŽO HNSa Međimurske županije. Stjepan Čuraj, predsjednik HNS-a, kazao je da je HNS uvijek stajao na temeljima zdravorazumske, umjerene politike prosperiteta i rezultata. Tim korijenima se želimo vratiti, istaknuo je.

Ljerka Cividini istaknula je da je Savka DabčevićKučar, jedna od najistaknutijih političarki naše novije povijesti i heroina hrvatskog proljeća, znala prepoznati trenutak za rješavanje nacionalnog problema njegujući istinske vrijednosti politike čistih računa. (BMO)

hrvatski proljećari su ugušene, nakon čega je zavladala potištenost u društvu, naročito do 1973./74. godine. Mogu samo reći da je šteta što je hrvatsko proljeće tako završilo jer su propuštene potrebne promjene, kazao je. No početkom 90-ih nastavljeno je ono što je prekinuto 70-ih. Savka Dabčević Kučar, ikona hrvatskog proljeća, bila je osnivačica HNS-a. Kad je vodila stranku, bila je beskompromisna političarka kojoj se nije milila politička trgovina. Često je dolazila u Međimurje, a Dragutin Glavina ju je i osobno sretao. Voljela je Prelog, gdje je rado odahnula nakon cjelodnevnog boravka u Međimurju. - Impresioniran njezinim viđenjem politike, bio sam među 4 osnivača HNS-a u Međimurju i prvi predsjednik i osnivač prve podružnice u Prelogu, podijelio je svoje iskustvo Dragutin Glavina. Zaključio je: - Hrvatsko proljeće nije se toliko po posljedicama osjetilo u Međimurju kao u Zagrebu, premda je i ovdje bilo ljudi koji su bili kazneno gonjeni.

Život u Međimurju GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Dječji metajezik U suvremeno doba metajezici znanstvenih disciplina su nešto što je uobičajeno, svaka znanstvena disciplina ima svoje pojmove i pojašnjenja tih pojmova i veličina. Svaki onaj koji ne zna ili ne razumije pojmove pojedine znanstvene discipline ili tehnologije je laik. Za računalne programere tako smo svi mi laici, bolje rečeno neznalice i to nije nešto negativno. Kad međimurski umirovljenik ne zna koliko je stvarno potrošio plina na mjesec i koliko je to energije i što sve to skupa znači, on je iz pozicije distributera plina jednostavno netko tko ne zna dovoljno. Da bi netko uopće mogao raspravljati sa stručnjakom, trebao bi biti, u najmanju ruku, slično obrazovan ili barem ponešto znati. To danas svi razumijemo, podjela rada i timski rad događaju nam se svakodnevno. Već barem desetljeće traje i obrnut proces, uporaba stručnih i znanstvenih disciplina kako bi se bolje vidjela stvarnost. Pritom zaboravljamo na činjenicu da nas jedna skupina ljudi nikako ne može razumjeti, a to su mala djeca. Kako trogodišnjacima u vrtiću objasniti metajezik potresa? Djeci u vrtiću se ne može samo tako govoriti o zakonima fizike i gibanju ploča ili Mohorovićevu diskontinuitetu i slično. Kako je potres nešto nepoznato, plaše ga se i odrasli, ali i djeca jer je to neka nepoznata opasnost kao što se to nedavno dogodilo i u Međimurju a još više na Baniji. U našem kraju ima lijepih primjera kako djeci objasniti što se događa u

potresu na način da ga razumiju. I ne samo to, da postanu pravi mali trogodišnji istraživači, kao što se to nedavno dogodilo u dječjoj skupini Zmajići u Područnom odjelu vrtića u Draškovcu odnosno vrtiću „Fijolica“ Prelog. Skupina trogodišnjaka je uz pomoć teta u vrtiću započela istraživati što je to potres, kad se zemlja trese. Da bi plastičnije djeci pojasnile što je potres, tete u Draškovcu su morale pronaći rješenje za opis planeta Zemlja u dječjem metajeziku. Planet Zemlja je u dječjoj mašti tako postao jedan ogroman sendvič, koji se sastoji od žumanjka (jezgre), kečapa (vanjske jezgre), majoneze (plašta), salame (zemljine kore) i zemlje (površine zemlje, livada potoka i šuma, mora i planina). Djeca su jedva čekala da dođu doma i da pitaju roditelje što je to kečap ili što je to žumanjak, što je salama, a nije salama koja se jede, a da bi roditelji bili na slatkim mukama. Ukratko, mali projekt „Zemlja se trese“ iz Draškovca već je dospio na nacionalnu razinu vrtićkog obrazovanja.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. travnja 2021.

POVODOM DRUGOG IZDANJA KNJIGE prof. em. dr. sc. Matije Berljaka „Sveti Jeronim iz Štrigove - bula Pape Nikole V.”, kojom se dokazuje

Sveti Jeronim rođen je Stridonu, današnjoj Št

Bula pape Nikole V. Sveti Jeronim iz Štrigove nam dokazuje da je sv. Jeronim rođen u Štrigovi (Stridonu) negdje između 340 i 350. (najvjerojatnije 345.) godine na granici Dalmacije i Panonije, a grad Stridon su kasnije razorili Goti

rošle, 2020. godine obilježili smo 1600. godišnjicu našeg i svjetskog velikana, sveca cijeloga svijeta, sv. Jeronima, crkvenog naučitelja i jednoga od četvorice velikih crkvenih otaca (sv. Augustin, sv Jeronim, sv. Ambrozije i sv. Grgur Veliki), tajnika pape Damaza, prevoditelja Svetoga pisma na latinski jezik nazvanog Vulgata, koja je postala službenim biblijskim tekstom latinske, zapadne Crkve, a nikako da

se utvrdi mjesto njegovog rođenja. U godini kada se obilježavala 1600. godišnjica smrti (Betlehem, 420.g), a za njegov blagdan, 30. rujna 2020. njegovo rodno mjesto i župa Štrigova dobila je poseban poklon i to drugo dopunjeno izdanje knjige Sveti Jeronim iz Štrigove - bula Pape Nikole V. Knjigu je uredio i podario vjernicima i štovateljima svetoga Jeronima prof. em.

dr. sc. Matija Berljak, koji je 2019. godine objavio prvo, a 2020. godine drugo dopunjeno izdanje preslika s komentarom ovog vrijednog i zanimljivog, a gotovo nepoznatog, rukopisnog latinskog izvornika bule pape Nikole V. Gloriosus Deusinsanctissuis (Bog slavan u svecima svojim) za crkvu rodnoga mjesta sv. Jeronima u Štrigovi, izdane u Rimu 10. studenog 1447. godine. Knjiga je trebala biti predstavljena za blagdan Sv. Jeronima u njegovoj crkvi u Štrigovi, ali zbog pandemije koronavirusa to predstavljanje nije održano ni do danas, pa vam je želimo predstaviti preko tiskanih medija.

Sveti Jeronim iz Štrigove - bula Pape Nikole V

Mons. Matija Berljak, istraživač rođenja sv. Jeronima koji je dokazao da je rođen u međimurskoj Štrigovi

Bilješka o autoru i istraživaču mons. Matiji Berljaku Matija Berljak naše je međimurske gore list, rođen je 1945. godine u Cirkovljanu. Diplomirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Za svećenika je zaređen 1970. godine. Na Pravnom fakultetu Papinskog sveučilišta Gregorijana u Rimu doktorirao je 1977. godine. U Rimu je završio i moralnu teolo-

giju na Papinskom Lateranskom sveučilištu. Bio je redoviti sveučilišni profesor u trajnom zvanju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je predavao na dodiplomskom i postdiplomskom studiju.Dugi niz godina bio je pročelnik Katedre kanonskog prava, a u nekoliko navrata vršio je i službu prodekana.

Bula pape Nikole V. Sveti Jeronim iz Štrigove nam dokazuje da je sv. Jeronim rođen u Štrigovi (Stridonu) negdje između 340. i 350. (najvjerojatnije 345.) godine na granici Dalmacije i Panonije, a grad Stridon su kasnije razorili Goti. U vrijeme rođenja Jeronima granica Dalmacije i Panonije je bila na Dravi i Muri. Na mjestu gdje je „nekad bio očinski dom“ sv. Jeronima, gdje je on bio „othranjen i odgojen“. Grof Fridrih Celjski je 1448. godine sagradio novu crkvicu posvećenu velikom crkvenom naučitelju. Papa je doslovno rekao da se u Štrigovi – „na mjestu gdje je nekada bila Jeronimova kuća u kojoj je on bio othranjen i odgojen“ – nalazi crkva njemu u čast posvećena. Kada je ta drvena crkvica izgorjela (1738. g.), pavlini su, na čelu s Josipom Bedekovićem, autorom knjige Natale solum magni Ecclesiae doctoris sancti Hieronymi (knjige o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju…), izgradili prekrasnu crkvu s dva tornja koju je kasnije oslikao svojim freskama poznati svjetski slikar Ivan Krstitelj Ranger iz Lepoglave. Brojne pokrajine, gradovi, mjesta svojataju čast zavičajne pripadnosti sv.

Jeronima. Neki mjesto njegova rođenja smještaju na području današnjeg Splita, Trogira, Kijeva, Grahova, Duvna, Šuice, Knina, Skradina, Lovreća, Otoka kod Sinja, Trsata, Kopra, Akvileje… ili negdje na području Istre, Kvarnerskog zaljeva ili na području današnje Slovenije, Italije ili Mađarske, no riječ je o nagađanjima koja autori ne potvrđuju ozbiljnim dokazima, već grade svoja razmišljanja na pretpostavkama. U posljednje vrijeme jako su glasni naši susjedi Slovenci, mada je njihov poznati povjesničar Weichard Valvasor (1641. – 1693.) u svom djelu „Historia et Topographia Carnioliae“ rekao: „Carniolija (Kranjska) nije rodila Jeronima, nego Stridon u Hrvatskoj ili Slavoniji, koji gleda prema Štajerskoj (Stiria). Ovo mjesto se u naše vrijeme na slavonskom naziva Stridova.“ Iako je to dokazano, ipak ima za posljedicu da se provincija Carniolia (Kranjska) hvali jer se sv. Jeronim katkada zadržavao u njoj, kako je u njoj rođen. Neki su htjeli prisvojiti svojoj slavi i časti mjesto rođenja slavnoga Sveca, a drugi su se pak djelomice zbog proširenih, djelomice zbog suženih granica Dalmacije i Panonije izgubili u zabludama. Poznato je da je Stridon bio utvrđen, vojno značajno mjesto, no ipak su ga Goti između 376. i 379. godine posve uništili i nakon toga više nikada nije bio obnovljen. U Jeronimovo vrijeme vjerojatno je bio biskupsko sjedište, veoma bogato, a latinska kultura u njemu je bila na zavidnoj razini. Sam Jeronim je u svom djelu De virisillustribus 392. godine napisao da mu je otac Euzebije i da je rođen u Stridonu, koji su razorili Goti, a grad se nalazi na granici, na razmeđi, gdje se dodiruju kao kod kakvog čvorišta Dalmacija i Panonija. Jeronim nikada sebe nije nazvao Dalmatincem, učinili su to tek kasniji štovatelji njegova djela pa se uvriježila predaja da je Dalmatinac. I izreka, usklik: „Oprosti mi, Gospodi-

Đuro Bel, predsjednik Zrinske garde Čakovec s knjigom “Sveti Jeronim iz Štrigove - bula Pape Nikole V.” kojoj je sunakladnik i koja donosi dokaze o rođenju Sv. Jeronima u Štrigovi ne, jer sam Dalmatinac“, koja se pripisuje sv. Jeronimu kao njegovo navodno kajanje radi žestoke naravi nastala je u kasnijim vremenima. Glede na to da se njegovo zavičajno mjesto nalazilo na „međi“ gdje su se u njegovo vrijeme dodirivale Dalmacija i Panonija, gdje je u njegovo vrijeme bila granica između Dalmacije i Panonije, pa su sv. Jeronima s jednakim pravom

mogli nazivati i Panoncem i Dalmatincem ili pobliže, ako se želi naglasiti samo rodno mjesto, Stridončanom ili Štrigovčancem…

Vatikanski arhiv čuva jedini dokaz

U Vatikanskom tajnom arhivu, u koji mons. Berljak ima dopusnicu za slobodan ulaz, pohranjen je originalni primjerak bule pape Nikole V.,

Kontroverze oko rođenja i “prisvajanja” sv. Jeronima Sv. Jeronim rođen je oko 340. godine u Stridonu. Po jednoj teoriji pretpostavlja se da je bio smješten blizu kninskog sela Strmica, po drugoj u obližnjem Grahovskom polju u današnjoj BiH, po trećoj tzv. liburnijskoj tezi, na području između Trsata (Hrvatska) i Ilirske

Bistrice (Slovenija). Međutim, to su tek pretpostavke za razliku od istraživanja o njegovom rođenju u međimurskom Stridonu, tj. današnjoj Štrigovi za što je mons. Berljak u ova dva izdanja knjige Sveti Jeronim iz Štrigove - bula Pape Nikole V. istražio i iznio opipljive dokaze.

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Život u Međimurju 11

e da je čuveni svetac rođen u Međimurju

eu trigovi

Crkva svetog Jeronima u Štrigovi tako da je Štrigova (Stridon) jedino mjesto na svijetu koje ima potvrdu spomenutog Pape da se upravo u njoj rodio sv. Jeronim. Preslik Bule mons. Berljaka je popraćen slikopisima koji dopunjuju i pojašnjavaju tekst i smisao bule. Poznato nam je da je sv. Jeronim boravio i radio u Dalmaciji, zatim da je bio tajnik pape Damaza I, da je govorio pet jezika i da je preveo Bibliju na latinski jezik. Iz Rima je, preko Ilirika, otišao u Palestinu, u Svetu Zemlju, tamo je dugo godina živio i radio, a svoj ovozemaljski život završio je u Betlehemu 30. rujna 420. godine. Izdavanjem bule Pape Nikole V. nedvosmisleno je potvrđeno da je sv. Jeronim rođen u Štrigovi na teritoriju današnjeg Međimurja i da je iz Štrigove krenuo u svijet jedan od najvećih svetaca katoličke crkve. Ova Bula je objavljena o 1600. obljetnici smrti sv. Jeronima te o 573. obljetnici izdanja spomenute bule (1447. god).

Ovom knjigom je dan mali doprinos znanosti sa željom da se sv. Jeronim vrati ne samo u Štrigovu nego i puno šire, a papi Nikoli V. je dano dužno priznanje, poštovanje i zahvalnost za sve što je učinio za hrvatski narod i naš katolički puk. Sunakladnik knjige je Zrinska garda Čakovec, čiji je mons. Berljak ponosni član i koja je zadužena za distribuciju. (đb, foto: zv)

Bilo koji drugi navod o mjestu rođenja sv. Jeronima (Dalmacija, Kvarner, Istra i dr.) govori o tome da je riječ o nagađanjima koja autori ne potvrđuju ozbiljnim dokazima, već grade svoja razmišljanja na pretpostavkama

Tko je sv. Jeronim i zašto je postao čuven? Sveti Jeronim rodio se u Stridonu na tadašnjoj granici između rimskih provincija Dalmacije i Panonije. Bio je sin ilirskih kršćanskih roditelja, no krštenje je primio kasnije, u Rimu, gdje je nadopunjavao svoj studij retorike. Polazio je školu uglednoga gramatičara Donata, koji ga je uveo u duboko poznavanje latinskih klasika. Bio je vrlo nadaren, ali teške naravi, nediscipliniran. Bio je iznimno inteligentan, dobro je pamtio i bio izvanredno osjetljiv, strastvena karaktera. Napustio je Rim i putovao u Galiju. Jedno se vrijeme zadržao u Trieru, zatim se vratio na jug u Akvileju, gdje je proveo nekoliko godina. Tada je bio posve oduševljen za asketski život. Marljivo proučavao Bibliju. Kako je bio teška karaktera, došlo je do sukoba te je pošao

na Istok, tamo gdje je cvao pustinjački i monaški život. U Antiohiji još je više produbio svoje biblijske nauke i usavršio se u hebrejskom jeziku. Nakon toga pošao je u Halkidsku pustinju u kojoj su mnogi monasi živjeli kao pustinjaci. Tu je živio u samoći, noćnim bdjenjima, pokori i radu. Zbog prepirki i raskola vratio se u Antiohiju. Mjesni biskup Paulin zaredio ga je za svećenika, ali uz uvjet da i dalje može biti monah te da se može kretati kuda želi. Od 380. do 381. g. boravio je u Carigradu radeći u bogatim gradskim bibliotekama. U tom je gradu izvršio na njega silan utjecaj sv. Grgur Nazijanski, koji ga je oduševio za Origena. Jeronim je u oduševljenju za Origena preveo njegovih 28 homilija. No to oduševljenje kasnije je

ne samo prošlo već će ga je Jeronim silovito i odbacio. Ne posve opravdano. Papa Damaz I. vrlo je cijenio Jeronima, pa ga je uzeo i za svoga tajnika. Tada mu je povjerio reviziju latinskoga prijevoda Evanđelja, tzv. Itale. No, Jeronim je stvorio veći dio novog latinskog prijevoda cijele Biblije, slavnu Vulgatu. Radio je preko 20 godina, stavivši tako u službu Crkve svoje veliko znanje i svoju izvanrednu kritičnost i radnu sposobnost. Tako je silno došao na glas, dobio na ugledu, da su neki u njemu već gledali budućeg papu, ali to se nije ispunilo. Kad je umro papa Damaz, Jeronim je otputovao opet na Istok. Došao je u Betlehem, gdje je osnovao jedan muški samostan, koji je sam vodio. I sada mu je još ostalo preko 30 godina plod-

noga književnoga rada. Dao se na prevođenje svetih knjiga s hebrejskog izvornika, a onda na pisanje komentara pojedinim knjigama. Ti su komentari veoma vrijedni zbog mnoštva povijesnih i arheoloških podataka. Njegovi pak povijesni spisi, osobito "De viris illustribus" (O slavnim muževima), puni su vrlo dragocjenih podataka. Od Jeronima imamo 157 pisama. Pisana su jer su se sa svih strana svijeta mnogi k njemu obraćali za savjet.Posljednje su Jeronimove godine bile u sjeni mnogih patnja. Zdravlje mu se pogoršalo, a počeo ga sve više ostavljati i vid. Iscrpljen, slijep i osamljen Jeronim je nakon tolikih borbi što ih je vodio cijeli život umro 30. rujna 420. (Izvor: Wikipedia)

Čakovec

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVOOBNOVLJENA kuhinja i blagovaonica I. osnovne škole Čakovec čeka povratak učenika

Najviše vole jesti gulaš i palačinke sa čokoladom No, s obzirom na to da su od ponedjeljka ponovno na online nastavi, školarci će svoju užinu iz nove kuhinje ipak morati još pričekati Ravnateljica Gordana Šoltić Siladi u prostorijama novog čakovečkog dječjeg vrtića Bambi

DJEČJI VRTIĆ BAMBI otvara svoja vrata u Čakovcu u Ulici bana Josipa Jelačića

S radom počinju dvije jasličke i jedna vrtićka skupina O djeci u Bambiju će skrbiti četiri odgojiteljice, jedna spremačica i jedna pomoćna kuharica. Radno vrijeme bit će od 6:00 do 17:30 Nakon više godina, kada je u prostorima Područnog odjela Bambi u Čakovcu radila privatna predškolska ustanova koja se tijekom prošlog ljeta preselila u nove prostore, vrtić u čakovečkoj Ulici bana Josipa Jelačića ponovno počinje raditi pod okriljem Dječjeg vrtića Cipelica. Naime, od ponedjeljka, 19. travnja u njemu će biti smještene dvije jasličke i jedna vrtićka skupina. Radovi na uređenju ovog predškolskog objekta trajali su nekoliko mjeseci. U radove i novu opremu uloženo je 280 tisuća kuna, tako da se u Područni odjel Bambi sada može uključiti 50 mališana s područja grada Čakovca. U jasličke skupine bit će smješteno ukupno 26 mališana, isključivo s liste čekanja. U vrtićku skupinu, kapaciteta 24 djece, također će se smjestiti djeca koja su prijavljena na listi čekanja, a dosad nisu polazila niti jednu predškolsku usta-

novu. O djeci u Bambiju će skrbiti četiri odgojiteljice, jedna spremačica i jedna pomoćna kuharica. Radno vrijeme bit će od 6:00 do 17:30. Grad Čakovec je u nacionalnim okvirima prepoznat kao sredina koja mnogo ulaže u obrazovanje. Na našem području djeluju dvije javne vrtićke ustanove, svaka s 5 područnih jedinica, 5 privatnih vrtića te jedne jaslice kojima je osnivač vjerska zajednica. U vrtiće na području grada smješteno je preko 80 posto djece dobi 3 – 6 godina, što je odličan rezultat. To pokazuje i da su roditelji svjesni važnosti što ranije socijalizacije djece te uključivanja u obrazovne programe. Polaznost jasličkih programa je manja, no ubrzano otvaranje novih kapaciteta te interes roditelja za smještaj djece u jaslice pokazuje da će i broj polaznika u dobi od 1. do 3. godine života uskoro izjednačiti s europskim prosjekom. (dv)

Učenici I. osnovne škole Čakovec ubuduće će jesti u novoobnovljenoj blagovaonici. Završeni su radovi na rekonstrukciji školske kuhinje i blagovaonice u ovoj čakovečkoj osnovnoškolskoj ustanovi. No, s obzirom na to da su od ponedjeljka ponovno prešli na online nastavu, školarci će svoju užinu iz nove kuhinje ipak morati još pričekati. – Vrijednost ove investicije je milijun kuna. S obzirom na to da je zgrada starija, radovi su se malo odužili zbog njezine specifičnosti. Uz ovu kuhinju obnovili smo i onu u Područnoj školi Krištanovec, vrijednost te investicije je 150 tisuća kuna, istaknuo je gradonačelnik Stjepan Kovač. U nizu redovnih i izvanrednih ulaganja u zgrade osnovnih škola čiji je osnivač Grad Čakovec, posljednjih se mjeseci radilo na obnovi kuhinje i blagovaonice u 1. OŠ Čakovec. Riječ je o najvećoj školi, ne samo na području grada Čakovca već i Međimurske županije, koju, uključujući i dvije područne škole, pohađa 800 učenika. Jedna je od najljepših javnih zgrada u Čakovcu, u kojoj je tradicija provođenja obrazovanja duga čak 123 godine. U samu zgradu se kontinuirano ulaže, obnavljaju se učionice,

Kuhari Bojan Žitnjak i Ivana Žganec u novoj će kuhinji još s većim guštom pripremati školske obroke izgrađena je i nova školska dvorana, dograđeni su prostori za odvijanje nastave. Osim samog uređenja prostora i opremanja kuhinje gdje je trebalo zadovoljiti sve propise i sanitarne uvjete za pripremu i konzumiranje hrane, obavljeni su i dodatni građevinski radovi kako bi se povećala sigurnost i građevinska stabilnost objekta. U obnovu tih prostora na katu škole uloženo je milijun kuna, od čega 230.000 u kuhinjsku opremu, a ostatak u građevinsko-obrtničke radove. Radove, koji su na sa-

mom kraju te se očekuje još tehnički pregled, u petak je obišao i gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač koji je izrazio zadovoljstvo krajnjim rezultatom, kojeg i učenici i djelatnici ove škole zaslužuju. - Kontinuirano dokazujemo nadstandarde u obrazovanju na području grada Čakovca, a ova je škola po ostvarenim rezultatima godinama vodeća na području Međimurja. Ravnatelj škole Siniša Stričak rekao je kako se od 670 učenika, koliko pohađa školu u Čakovcu, hrani njih 530. Uz

te obroke užine svakodnevno se priprema i 60 ručkova za učenike u produženom boravku. Iako je novoobnovljena blagovaonica prostrana, zbog zadovoljavanja epidemioloških mjera užina će se i dalje posluživati u dva termina, posebno za učenike nižih te posebno za učenike viših razreda. U školskoj kuhinji je zaposleno troje kuhara. Na pitanje što učenici najviše vole jesti, kuhar Bojan Perhoč kaže da je to gulaš i palačinke sa čokoladom. (dv, foto: zv)

EVA VUKINA otvorila samostalnu izložbu u Muzeju Međimurja Čakovec

Sveci i blaženici inspiracija mlade slikarice Mlada čakovečka akademska slikarica Eva Vukina u Muzeju Međimurja Čakovec otvorila je svoju izložbu pod nazivom Sveci i blaženici u našem narodu.

Izložba je otvorena u atriju palače Zrinskih, a četrdesetak slika hrvatskih svetaca, blaženika i službenika Božjih izloženo je u prostoru Izložbenog salona Muzeja Međimurja Čakovec. Na otvorenju je nazočio i glavni organizator monsinjor Antun Sente i međimurski župan Matija Posavec. Izložba se može razgledati u Izložbenom salonu MMČ-a do 9. svibnja 2021. godine. Sveci su dokaz da svetost nije nemoguća, kazala je na otvorenju svoje izložbe Sveci i blaženici u našem narodu mlada akademska slikarica, Čakovčanka Eva Vukina. Organizator izložbe, rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu, mons. Antun Sente, pohvalio je umjetničko nadahnuće Eve Vukine, koja, kako je istaknuo, svoje duboke i iskrene vjerske osjećaje izuzetno uspješno i uvjerljivo prenosi na slikarsko platno.

Mlada slikarica Eva Vukina na otvorenju svoje izložbe u Čakovcu O umjetničkom putu mlade Posavec. Kulturni program umjetnice govorila je rav- izveli su članovi obitelji Vunateljica Muzeja Međimurja kina: operna pjevačica Janja Čakovec Maša Hrustek So- Vukina Fučko te Vlatko i Vilko bočan, a izložbu je otvorio Vukina s prijateljima. međimurski župan Matija (dv, foto: mg)

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 13

VIJEĆNICI NEDELIŠĆA održali posljednju sjednicu u aktualnom sastavu prije lokalnih izbora

Vijećnik Cimerman: Zašto Čakom vara svoje građane? Vijećnici Nedelišća održali su posljednju sjednicu prije lokalnih izbora koji će se održati 16. svibnja. Na sjednici je tako posljednji put prisustvovao načelnik Darko Dania koji se neće više kandidirati za načelnika. Prvi se na aktualnom satu za riječ javio vijećnik Franjo Cimerman (HDS) te pitao zamjenika načelnika Nikolu Novaka postoji li financijski plan za prenamjenu Mesapa u poduzetnički inkubator, a drugo pitanje bilo je za načelnika Darka Daniju.

Čakom povećao cijene, a ne odvozi prema dogovoru?

- U siječnju 2018. godine na ovom smo vijeću donijeli odluku o sakupljanju otpada. Čakom je prihvatio novi način prikupljanja otpada 2018. godine i odmah je svim građanima značajno povećao cijene usluge odvoza otpada. Pritom je kao privremena mjera, dok se ne nabave nove kante, uvedeno skupljanje biootpada u plastične vreće. Dvije godine nakon te odluke upozo-

Državni tajnik Velimir Žunac, načelniku Općine Podturen Perici Hajdaroviću uručio je potpisani ugovor vrijedan 300.000 kuna

PODTUREN

Vijećnik Franjo Cimerman (HDS)

Načelnik Nedelišća Darko Dania

Nezavisna vijećnica Dijana Posavec

rio sam vas da Čakom vara građane te je povećao cijene kao da svaki tjedan prazni smeđe kante, a gotovo nitko od građana tada još kante nije dobio. Sada već većina građana ima smeđe kante, ali je Čakom promijenio politiku i smeđe kante prazni svakih dva tjedna. Vi ste, načelniče, direktno dogovorili cijenu sa Čakom-om, bez da ste pitali i druga poduzeća za ponudu. Koliko dugo će Čakom varati građane i naplaćivati uslugu koju ne izvršava, pitao je vijećnik Cimerman.

- Što se tiče poduzetničkog inkubatora, s obzirom na to da je ovo radna sjednica, posljednja u ovom mandatu, ne namjeravam ovu govornicu koristiti za propagiranje svoje predizborne kampanje, kratko je odgovorio Nikola Novak, trenutni zamjenik načelnika te kandidat za načelnika Općine Nedelišće. Nezavisna vijećnica Dijana Posavec napravila je kratki rezime svih pitanja koja su ostala u zraku u ovom mandatu, kako tvrdi.

Posavec smatra da nije bilo adekvatno odgovoreno od strane načelnika Danije. Što je s izmještenim antenama koje su i dalje na vatrogasnom domu u Nedelišću te u kojoj je fazi početak gradnje dugoočekivane obilaznice. - Na grupu pitanja koje je postavila Dijana Posavec naknadno ću poslati pisane odgovore, a imam osjećaj da su to predizborna pitanja. Što se tiče Čakom-a, ovih je dana došlo još dvije tisuće smeđih kanti, preko Fonda. Istina je da svaki drugi tjedan ide van smeđa kanta, ali je isto tako istina da svaki tjedan uz crnu kantu može ići i vreća s otpadom koji se skuplja u smeđoj kanti. Razlika je u tome što se vreća treba dodatno kupiti, a smeđa kanta je besplatna svakih dva tjedna. Hoće li se i kad proći u neko drugo komunalno poduzeće, ili će se osnovati svoje, o tome će odlučiti jedan od budućih načelnika i vijećnika, zaključuje načelnik. (dv)

Vrtić Zvončić zatvoren zbog korone Vrtić Zvončić u Nedelišću zatvara svoja vrata na najmanje tjedan dana zbog epidemiološke situacije u samom vrtiću. Budući da je velik broj djelatnika i tehničkog osoblja pozitivan na koronavirus ili je u samoizolaciji, a i među

djecom je naglo porastao broj zaraženih ili izoliranih, procijenjeno je da daljnji rad vrtića nije moguć. Donesena je odluka da se vrtić zatvara do 19. travnja 2021. godine i početak rada može biti najranije u utorak, 20. travnja 2021. godine. (dv)

Niz pitanja nezavisne Dijane Posavec

Pitanja su se odnosila na popis napuštenih kuća, što je načelnik Dania najavio na trećoj sjednici, nadalje, postoji li prijedlog rješenje da se objekti što brže obnove ili izgrade novi. Što je s prenamjenom MESAP-a, zašto se dogodio pad broja malih poduzetnika? Što se dogodilo s prijedlogom da se smanji cijena vode za kućanstva u općini? Sve to

OPĆINA STRAHONINEC pripremila idejni projekt za prijavu na EU fondove

Osmislili sportsko-rekreacijski park Sport, rekreacija i aktivni odmor u današnja su stresna vremena važniji no ikad. Vodeći se tom činjenicom te u želji da se dodatno poboljša kvaliteta života u mjestu, Općina Strahoninec isplanirala je veliki projekt rekonstrukcije i dogradnje sportskog objekta kod igrališta Nogometnog kluba Strahoninec. Idejnim projektom, čiji je autor Matija Orešković, postojeći objekt bit će pretvoren u višenamjensku modernu građevinu. Uz ostalo, zatvorit će se sadašnja natkrivena terasa te se u novom prostoru planira otvaranje ugostiteljskog objekta. U prizemlju je još predviđeno skladište, gospodarstvo, sanitarni čvorovi te svlačionice. Nadogradnja će zatim obuhvatiti i gradnju kata čiji će dio služiti i kao natkrivena tribina, soba za sastanke, ured, teretana te sanitarni

3,2 milijuna kuna našoj lokalnoj samoupravi U srijedu, 14. travnja u Društvenom domu u Podturnu državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Velimir Žunac potpisao je i uručio ugovore o financiranju projekata Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije s općinama i gradom s područja Međimurske županije prema Programu održivog razvoja lokalne zajednice, Programu podrške regionalnom razvoju i Programu podrške brdsko-planinskim područjima. - Društveni dom u Podturnu izabran je kao mjesto uručivanja ugovora upravo iz razloga jer je dom uređen uz financijsku pomoć Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, istaknuo je načelnik Općine Podturen Perica Hajdarović. Potpisano je ukupno 15 projekata s područja Međimurske županije u vrijednosti od 3,2 milijuna kuna. Ugovori su uručeni Općini Podturen, Općini Selnica, Općini Mala Subotica, Općini Dekanovec, Općini Vratišinec, Općini Gornji

Mihaljevec, Općini Donja Dubrava, Općini Donji Vidovec, Općini Sveti Martin na Muri, Općini Sveti Juraj na Bregu, Općini Nedelišće, Općini Sveta Marija te Gradu Mursko Središće. Načelnik Općine Podturen istaknuo je kako se trenutno radi na obnovi fasade Društvenog doma Podturen koja je kandidirana na projekt Ministarstva graditeljstva, a u ovom potpisanom ugovoru s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije radi se o sufinanciranju 300.000 kuna za rekonstrukciju unutrašnjosti ambulante u Podturnu koja je sagrađena prije 50 godina. - Vjerujem da ćemo uz pomoć tog projekta ambulanti pružiti potpunu novu unutrašnjost. S projektom se planira krenuti nakon izmjena i dopuna proračuna, odnosno u lipnju. U Općini se trenutno radi na uređenju pješačko-biciklističke staze u Podturnu, uređenju Društvenog doma i raspisan je natječaj za uređenje sivičkog bereka, završio je Perica Hajdarović. (ln)

ŠENKOVEC

Lovačkim kamerama protiv neodgovornih pojedinaca

Ovako je zamišljen idejni projekt sportskog parka čvorovi. Sportsko-rekreacijski park doista je posebna priča. Uz postojeće vatrogasno spremište bit će osiguran prostor za vježbu te za postavljanje šatora za proslave. Za mališane bit će rekonstruirano i postojeće dječje igralište. Nova igrala mahom će biti izrađena od drva, igralište će biti omeđeno klupama, a kako se nalazi neposredno uz prometnicu, radi zaštite

djece sa svih će strana biti i ograđeno. Također za djecu, u dobi od 5 do 12 godina, postavit će se umjetne stijene, visine tri metra. Penjanje će biti sigurno. Na tlu će biti postavljena podloga od pjene. Stari običaj u Strahonincu je podizanje visokog prvomajskog drveta – majge. Projektom je predviđena izgradnja platoa na kojem će se podizati majga. Moderno

vježbalište uz kavez opremljeno šipkama i nizom sprava rekreativcima i sportašima omogućit će izvođenje i najzahtjevnijih vježbi. U kompleksu će se ujedno izgraditi i košarkaško igralište, teniski teren, igralište za mali nogomet te ono za odbojku na pijesku, dok će na istočnom rubu lokacije ujedno biti uređeno 55 parkirnih mjesta. (sh)

Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Općine Šenkovec vijećnik Ivica Smolić ukazao je na jedan problem, a riječ je o nezakonitom odlaganju životinjskog otpada u šumarcima na području općine. Načelnik Saša Horvat tom je prigodom kazao kako je upoznat sa situacijom od prije nekoliko tjedana kada je na području općine netko nepropisno (u šumi) u najlonskim vrećama odbacio kokošje iznutrice i perje. - Prijava o tom događaju nije direktno došla do nas, već do jednog od mještana koji je mene o tome kontaktirao nekoliko dana nakon nemilog događaja, ističe Horvat.

Mi smo po prijavi urgentno postupili i uklonili taj otpad, a ovim putem ujedno apeliram da ubuduće o takvim stvarima mogu odmah kontaktirati i mene na broj mobitela koji je dostupan 24 sata kako bismo odmah reagirali i ne gubili dva, tri ili više dana. S obzirom na to da želimo da se takve stvari više ne događaju, odnosno da potencijalne prekršitelje u budućnosti uhvatimo na djelu i da ih se prema zakonu kazni, naručili smo “lovačke kamere” s memorijskim stickovima koje se postavljaju na određena mjesta u šumi i koje će ujedno zabilježiti ovakve i slične prekršaje. (so)

Lokalni izbori

MARIJAN FAJFAR, kandidat za načelnika općine Selnica ispred Nezavisne liste Matije Posavca

Želim dovesti mlade snage u općinu Kandidaturu za načelnika općine Selnica službeno je najavio ovaj tjedan i Marijan Fajfar ispred Nezavisne liste Matije Posavca. – Za načelnika se kandidiram jer bih htio promijeniti neke stvari u općini i dovesti mlade snage u općinu. Želio bih da neki projekti malo jače zažive. Jedan od ciljeva mi je i više povezati Selnicu s općinom Sveti Martin na Muri i gradom Mursko Središće. Htio bih da se između nas puno više surađuje, kaže Fajfar. Podršku kandidaturi Marijana Fajfara za načelnika pružio je aktualni međimurski župan, Matija Posavec, zatim ravnateljica OŠ Selnica Anica Rašperger, idejni začetnik i kreator međimurskog Centra izvrsnosti iz informatike Dejan Drabić te mještani općine Selnica Lenče Rihtarec, Ignac Pleh i Marijan Krajačić, koji je javnosti postao poznat zbog sumnje da u vlastitoj obiteljskoj kući vodi

Marijan Fajfar ilegalnu točionicu alkohola u kojoj se okuplja veći broj ljudi, što je već neko vrijeme javna tajna u tom mjestu. Marijan Fajfar po struci je elektrotehničar te radi za privatnu firmu, a u slobodno vrijeme aktivno se bavi letenjem i voli provoditi vrijeme u prirodi. Inače, Marijan Fajfar je uoči izbora ušao u SDP, ali se ubrzo nakon nekoliko tjedana ispisao iz njega. Konačno je odlučio svoju kandidaturu istaknuti ispred novoosnovane strane aktualnog župana Matije Posavca. (sh)

Interesi građana ispred osobnih

Kruno Živčec niji život u općini trebali bismo bolje iskoristiti novac iz EU fondova: u izgradnju cesta, pješačke i biciklističke staze, nastaviti ulaganje u izgradnju kanalizacije, saniranje divljih deponija, razvoj turizma te podupiranje kulturnih, sportskih i drugih društvenih inicijativa, poručuje Živčec. (sh)

KANDIDATKINJA SDP-a za načelničko mjesto u općini Podturen

Mirjana Murk ide u utrku za načelnicu Mirjana Murk kandidatkinja je za načelnicu općine Podturen i nositeljica koalicijske liste SDP-a i HSU-a. Mirjana Murk odlučila se kandidirati za načelnicu nakon 22 godine u politici gdje obnaša dužnost članice Glavnog odbora SDPa Hrvatske, članice Glavnog odbora Foruma žena SDP-a i predsjednice SDP-a Podturen. Također obnaša dužnost predsjednice Općinskog vijeća, članice Odbora za financije i proračun Međimurske županije i članice školskog odbora OŠ Podturen. - Svjesna sam

16. travnja 2021.

KANDIDAT HDZ-a Tomislav Marković najavio program za gradonačelnika Čakovca

Ključne točke programa za povjerenje građana! 1. sveobuhvatni program za mlade, umirovljenike, kulturu i sport, 2. razvoj gospodarstva Grada Čakovca, 3. oživljavanje centra grada i poboljšanje prometne infrastrukture i 4. digitalizacija i transparentnost poslovanja

KRUNO ŽIVČEC, SDP-ov kandidat za načelnika općine Selnica

Kruno Živčec SDP-ov je kandidat za načelnika općine Selnica uz podršku koalicijskog partnera HSU. Živčec trenutno obnaša dužnost predsjednika SDP-a Selnica i u zadnja četiri mandata dužnost općinskog vijećnika. - Otkad postoji općina Selnica, na čelu je kandidat HDZ-a ili njihovi koalicijski partneri, HSLS ili HSS s interesnim skupinama ljudi čiji je osobni interes ispred interesa općine i njezinih žitelja. Općina je zadužena za oko 7 milijuna kuna, od čega će se 6 milijuna kuna otplaćivati na rate u narednih 15 godina, a samo prošle godine se za kamate i odvjetničke usluge isplatilo 2,2 milijuna kuna iz općinskog proračuna. Za bolji i kvalitet-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mirjana Murk da bavljenje politikom nije citiranje pustih floskula, već djelovanje. Želimo li napredovati, važno je ponuditi konkretna rješenja, ističe Murk u najavi kandidature. (so)

Kandidat Hrvatske demokratske zajednice za gradonačelnika Čakovca na nadolazećim lokalnim izborima, Tomislav Marković, najavljuje ključne točke svoga programa kojim građanima poručuje da je vrijeme za promjene i za onakav Čakovec kakav su zaslužili: „Vrijeme je za TVOJ Čakovec!“ Program se sastoji od četiri osnovne točke, koje se odnosne kako na sam grad, tako i na pripadajuća prigradska naselja: 1. sveobuhvatni program za mlade, umirovljenike, kulturu i sport, 2. razvoj gospodarstva Grada Čakovca, 3. oživljavanje centra grada i poboljšanje prometne infrastrukture i 4. digitalizacija i transparentnost poslovanja. Program za mlade provodit će se kroz: stambeno zbrinjavanje mladih uz poticajnu stanogradnju (POS stanovi), novčani poticaji za svako novorođeno dijete, povećanje stipendija našim studenticama i studentima za minimalno 20 %, uvođenje jednosmjenske nastave u naše osnovne škole, veće subvencioniranje boravka u gradskim i privatnim vrtićima roditeljima i dogradnju ili izgradnju vrtića te Centra za odgoj i obrazovanje sukladno programu i odluci Vlade RH; izgradnju IV. osnovne škole sredstvima EU, sukladno budućim potrebama uz prevenciju nasilja u parkovima i na ulicama.

PRIBISLAVEC

Veća posvećenost najstarijoj populaciji provest će se kroz sufinanciranje neprofitnih organizacija koje se bave starijima – prvenstveno kulturno-umjetničkim društvima i udrugama umirovljenika, kako bi naši umirovljenici imali dovoljno društvenih aktivnosti. Uskrsnice i božićnice za umirovljenike podijelit će se u suradnji s Maticom i udrugama umirovljenika. Za sportske klubove i udruge izdvojit ćemo veća sredstva, sukladno postignutim rezultatima. Reorganizirat ćemo poslovanje Centra za kulturu, te uz postojeće avangardne kazališne skupine osnovati stalnu glumačku skupinu po uzoru na iste takve u drugim gradovima. Sklapanje ugovora i jasno definiranje poslovnog odnosa između Grada Čakovca i Teniskog kluba Frano Punčec vezano uz izmještanje i izgradnju novih teniskih terena (aktivno uključivanje HTS). U fokusu programa bit će i gospodarstvo, koje već duže vrijeme stagnira. Reorganizirat ćemo poslovanje i razvoj gradskih tvrtki, kroz povlačenje sredstava iz EU fondova. Stavit ćemo u funkciju 30 hektara gospodarske zone (normalizirati komunikaciju na relaciji gradonačelnik-župan i osigurati vertikalu prema Vladi RH). Subvencionirat ćemo kamatne stope za poduzetnike kroz kreditne programe banaka. Javno ćemo objaviti i napra-

Kandidat za gradonačelnika Čakovca Tomislav Marković i za zamjenika Nenad Mekovec

viti reviziju svih ugovora vezano uz izgradnju sportskih terena i gradskih bazena (isti su trebali biti građeni sredstvima iz EU fondova, tj. bespovratnim sredstvima). U gospodarsku zonu nužno je dovesti investitore koji se bave djelatnostima visoke dodane vrijednosti, gdje će plaće zaposlenika biti više. Također, gradsko poljoprivredno zemljište mora biti dodijeljeno OPG-ovima i malim poljoprivrednicima na korištenje Također će raditi na oživljavanju i uređenju centra grada. To znači: ukidanje naplate parkinga na svim lokacijama u gradu poslije 15:00 sati radi privlačenja sugrađana u centar i uređenje Perivoja Zrinskih uz

poštivanje mišljenja struke i rješavanje problema s vranama, sanacija opasnih raskrižja i neuređenih prometnica. Konačno, uvest ćemo transparentnosti poslovanja u Grad Čakovec i sve gradske tvrtke, što je već trebalo biti učinjeno prije 20 godina. Vaše je puno pravo svakoga trenutka imati uvid u to kako se troši svaka vaša lipa. Grad Čakovec nema svoj novac. Ima samo sredstva koja ste mu vi, građani, povjerili da se njime kvalitetno raspolaže, za vašu dobrobit. Što je veća digitalizacija i transparentnost u gradu Čakovcu i gradskim tvrtkama – to je manja korupcija, poručuje Marković. (PR)

Matija Ladić predstavio kandidaturu za načelnika U dvorištu dvorca Feštetić Matija Ladić (Demokrati) predstavio je svoju kandidaturu za načelnika općine Pribislavec. Uz njega, predstavljanju su se odazvali kandidati za Općinsko vijeće: Dina Korent, Nikola Bakoš, Ivana Lesjak-Možek, Nikola Lepen, Jasna Rakić, Zoran Tomašić, Lucija Lesjak, Karlo Korunek, Gabrijela Cilar, Željka Dežđek, Mladen Ladić i Saša Borković. Kako je istaknuo u svojoj kandidaturi, Pribislavec je unatrag nekoliko godina postao općina slučaj, na to je u proteklom razdoblju upozoravao kao vijećnik, ali sad je

vrijeme da sa svojim timom pokaže da se može drugačije i bolje. - Jedan od glavnih prioriteta je privlačenje novog stanovništva. Nakon popunjavanja kapaciteta u tzv. ZONI C u što kraćem roku, a nadajući se podršci Međimurske županije, potrebno je započeti s radovima na uvođenju komunalne infrastrukture u tzv. Crvenu zonu, pojas od sportskog kompleksa POLET do Čakovca, kako bi se mogla formirati nova gradilišta. Također, potrebno je i osmisliti model revitalizacije starih i napuštenih kuća.

Potporu mu je dao i župan Matija Posavec. - Riječ je o mladim ljudima koji žele nešto bolje, drugačije, imaju srčanost, otvorenost i kreativnost. Ovo je i moje poimanje politike kakvu želim u idućem mandatu. Želim politiku u kojoj će glavnu ulogu imati mladi ljudi, oni koji imaju puno ideja, energije i kreativnosti, a iskustva na svojim poslovima koje su radili. Ljudi koji nisu u političkim okovima, stranačkim okovima, koji nisu ideološki obojeni na način da ideologiju stavljaju u prvi plan i da ne gledaju

Matija Ladić, kandidat Demokrata za načelnika općine što je bilo jučer, već što će biti sutra, rekao je u svojoj podršci Matija Posavec. (dv, foto: zv)

16. travnja 2021.

Gornje Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR POVODOM Dana općine Selnica s načelnikom Ervinom Vičevićem

Vrtić službeno otvaramo 1. srpnja Nakon vrtića prioritet će biti izgradnja stambeno-poslovne zgrade, vatrogasnog doma i kampa na selničkom ribnjaku Piše: Sanja Heric

a blagdan Svetog Marka Evanđeliste, zaštitnika župe Selnica, u nedjelju, 25. travnja mještani ujedno slave i Dan općine. To je dobra prilika da saznamo od aktualnog načelnika Ervina Vičevića na čemu se protekle godine radilo u općini te kakvi su planovi za dalje. - Jedan od kapitalnih projekta ove godine bila je izgradnja općinskog vrtića. Kada se vrtić službeno otvara? - Izabrana je ravnateljica vrtića Mateja Tuksar. Konačno smo dobili kontakte s Ministarstvom, što je bilo otežano tijekom korone te očekujemo i zadnju suglasnost koju moramo dobiti, a ona se tiče broja djece koji će vrtić moći primiti. Tražili smo dozvolu za 96 djece. Natječaji za zapošljavanje za sva ostala radna mjesta su objavljeni te je na upravnom vijeću i ravnateljici izbor kandidata. Predstoji nam još javna nabava za dobavljače. Upravno vijeće predložilo je službeno otvorenje vrtića za 1. srpnja. Nadam se da će se to ostvariti. 1. rujna očekujemo puni zamah rada vrtića. - U kojoj je fazi izgradnja kanalizacije u Selnici? - Radovi na kanalizaciji započeli su u Zebanskoj ulici, Ulici dr. Vinka Žganca, Školskoj ulici, Ulici braće Radića i Frankopanskoj ulici. To su sve naše sporedne ceste koje se nadovezuju na glavnu cestu i cestu Ulice Zrinski. To je prva faza izgradnje kanalizacije i na njoj rade dvije ekipe. Nama je izuzetno važno da cijeli taj proces završi tijekom sljedeće godine upravo zbog stambenoposlovne zgrade koju smo

najavili i gdje je pri kraju odabir investitora. Nakon izgradnje kanalizacije nastavljamo s projektima koji su dugo čekali. To je produljenje pješačko-biciklističke staze od centra do crkve sv. Marka, rekonstrukcija raskrižja u suradnji sa ŽUC-om, usporenje prometa ispred škole te projekt za usporenje prometa u Ulici Zrinski. Općina će nakon kanalizacije morati sufinancirati i dio sanacije cesta u Frankopanskoj ulici, Ulici braće Radića, oko Trga bana Jelačića i još nekoliko uličica. To nam je još jedan dodatan trošak od 400.000 kuna. - Jeste li pronašli investitora za izgradnju najavljene stambeno-poslovne zgrade u Selnici? - Bila je sad točka na vijeću, koja je prihvaćena samo s jednim glasom protiv, ali to je politikanstvo SDP-a. Riječ je o tome da se meni odobri da nastavim s razgovorima vezanim uz izgradnju zgrade. Projekt se radi, dani su zahtjevi za posebne uvjete od strane projektanta i očekujemo građevinsku dozvolu jako

brzo, samim time i početak radova. Još će biti raspisan jedan službeni poziv za investitora, ali mislim da je jedan investitor najozbiljniji i da će on dobiti posao na kraju. Izgradit će se 18 stanova. Ima zainteresiranih kupaca i oni su već obavili razgovore s potencijalnim izvođačem radova o tome kako će njihov stan u konačnici izgledati. Općina će izgradnjom ove zgrade dobiti nove prostorije po niskoj ekonomskoj cijeni, a u sadašnjoj zgradi Općine napravit će se arhiva. Preostali prostori bi služili eventualno za neku udrugu. - Obnovljen je i društveni dom u Merhatovcu? - Društveni dom u Merhatovcu dugo je čekao na obnovu. Kako se rodila ideja o izgradnji vatrogasne staze, koja se u stopostotnom iznosu izradila na teret Općine, odlučili smo i društveni dom obnoviti pa da se on može ponovno koristiti. Izgrađen je novi sanitarni čvor s tuševima za potrebe sportskih natjecanja. Unutra je napravljeno grijanje, a preostaje još fasada. Stavila se i stolarija

Ervin Vičević, načelnik općine Selnica

koja je nedostajala, tako da sada to liči na nešto. U planu je i obnova društvenog doma u Zaveščaku, kao i dugogodišnja želja, izgradnja društvenog doma u Bukovcu. Čekamo trenutak kada će ga udruga koja je vlasnik igrališta prepustiti Općini, da ona onda dalje raspolaže njime i sagradi jednu veću prostoriju za potrebe mještana. Time bi svako selo dobilo svoj dom. - INA je zatvorila istražnu bušotinu na ulazu u Selnicu, što je ustvari tu bilo pronađeno? - Istraživanje je pokazalo da nečega dolje ima, ali da njima nije to trenutno u interesu eksploatirati. Postavljen je čep na određenoj dubini te su zemljišta vraćena u prvobitno stanje na korištenje. Hoće li to jednog dana krenuti u eksploataciju, to ostaje na njima. Selnica na temelju starih bušotina u posljednjih nekoliko mjeseci dobiva plinsku rentu od 50.000 kuna, prije je to bilo dosta smanjeno, na nekih 30.000 kuna. - Što će vam biti prioritet od projekata ako

Svečana akademija na Markovo, 25. travnja - Za sad planiramo u nedjelju, 25. travnja, na Dan svetog Marka održati malu svečanu akademiju na kojoj ćemo podijeliti nagrade, odnosno javna priznanja ovogodišnjim izabranim dobitnicima. Možda ćemo

pobijedite na sljedećim izborima? - U Selnici se sustavno gradi i radi, tako da nastavljam samo s onime što sam započeo. Nemam nikakvog straha od protukandidata. Ljudi vide što se radi i koliko se radi. Vidi se gdje je Selnica nekada bila, kao i gdje je Selnica sada. Prioriteti su završiti stambeno-poslovnu zgradu, vatrogasni dom i kamp na selničkom ribnjaku. U Ministarstvu turizma smo obavili razgovore vezane uz kamp i mogu reći da imam čvrsto obećanje tajnice Sandre Herman da

to simbolično upriličiti na otvorenom prostoru kod novog vrtića. Zbog epidemioloških mjera odgođena je Vatrogasna utrka u Merhatovcu, tako da ćemo samo ostati na svečanoj akademiji.

će se kamp u Selnici početi graditi njihovim sredstvima tijekom nekoliko godina uz malo sufinanciranje Općine. Ono što je boljka općine Selnica jest da imamo jako puno nerazvrstanih cesta. Očekujem da će se otvoriti Mjera 7.2. za nerazvrstane ceste, za što imamo spreman projekt izgradnje ceste Gornji Zebanec-Zebanec Selo s građevinskom dozvolom. Ujedno, Općina ima jako puno pripremljenih projekta s građevinskom dozvolom koji se sutra mogu početi raditi, samo treba za sve to pronaći izvore financiranja.

svim mještanima Općine Selnica

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Gornje Međimurje

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MURSKO SREDIŠĆE posljednjih godina prednjači u Hrvatskoj po razvoju i povlačenju EU sredstava

Po završetku sastanka sudionici sastanka obišli su radove u Murskom Središću

U gospodarskoj zoni Brezje otvoreno 350 radnih mjesta

U MURSKOM SREDIŠĆU održan sastanak ve-

Zona je popunjena, u njoj posluje 13 firmi, pa se planira njezino proširenje u nastavku

zan uz tijek radova na aktualnim gradnjama kanalizacije financiranim iz EU sredstava

Uz velike napore izvođači drže tempo radova U Gradskoj vijećnici Grada Mursko Središće održan je sastanak o tijeku radova na izgradnji odvodnje otpadnih voda Aglomeracija Mursko Središće i Donja Dubrava, koje su najvećim dijelom sufinancirane iz EU sredstava. Radi se o redovnom mjesečnom sastanku kako bi se rezimiralo stanje provedbe projekata Aglomeracija te od strane Hrvatskih voda pružila daljnja potpora u provođenju projekata investitoru Međimurskim vodama, izvođaču radova, ali i lokalnoj samoupravi na čijem području se izvode radovi. Na projektu Aglomeracija Mursko Središće vidljiv je pozitivni pomak na izvođenju te projekt ide u dobrom smjeru. Izvođač radova pojačao je broj ekipa koji rade na izgradnji kanalizacije. Prema očitovanju nadzornog inženjera, tempo kojim se obavljaju radovi su dobri, pri čemu vremenske prilike utječu na dinamiku izvođenja radova.

Izvođač radova istaknuo je da će se i dalje ulagati veliki napori u projekt kako bi bio završen u zadanom roku te će se, bude li to moguće, pojačati timovi na gradilištima. S obzirom na to da se ove godine radovi planiraju izvesti kroz centar grada, opterećen povećanjem teretnog prometa glavnom ulicom koja je zapravo državna cesta do graničnog prijelaza, gradonačelnik Srpak je službeno zatražio od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture da se prilikom odvijanja radova teretni promet preusmjeri na druge pravce, kako bi se mogli izvoditi radovi. I na drugom kraju Međimurja, na Aglomeraciji Donja Dubrava dinamika radova napreduje sve bolje u skladu s dogovorima na prethodnim koordinacijama. U sljedećim se mjesecima očekuje više radova na asfaltiranju ulica. (BMO)

Izradom nove web stranice Dječji vrtić Maslačak želi se na brži i efikasniji način biti u komunikaciji s roditeljima i svima koje zanimaju aktivnosti i programi vrtića. Dizajn stranice je razigran, jednostavan za snalaženje i prilagođen svim dobnim skupinama, poručili su iz Gra-

da Mursko Središće, koji je osnivač vrtića. Internet stranica nalazi se na adresi https://dv-maslacak.com/ i na njoj će se redovito ažurirati svi potrebni podaci, što će doprinijeti razvoju komunikacije između roditelja i dječjeg vrtića. (BMO)

Odsjek za društvene djelatnosti i Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo,zaštitu okoliša,stambene i komunalne poslove za organizaciju zaduženi su za organizaciju zelene čistke koja će se održati u subotu, 24.travnja. Odsjek za društvene djelatnosti dužan je dogovoriti s Mjesnim odborima i gradskim udrugama njihovo uključenje.

Prikupljeno smeće će se na adekvatni način zbrinuti putem komunalnog poduzeća Murs–Ekom. U dogovoru s Hrvatskim vodama, Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu Čakovec, potrebno je obaviti čišćenje i izmuljivanje gornjeg potoka od mosta na Martinskoj ulici do utoka u rijeku Mure. (BMO)

Zbog skorašnjeg početka radova na rekonstrukciji vodovodnih i plinskih instalacija i postavljanje fekalne kanalizacije u Ulici Josipa Broza Tita te glavnom raskrižju koji bi trebali trajati

do 15. lipnja, a nastaviti se u rujnu do 15. studenog će biti potrebno preusmjeriti teretni promet, uz suglasnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. (BMO)

Brži pristup do informacija

Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Ulazak u Europsku uniju i mogućnost povlačenja sredstva iz europskih fondova u Gradu Mursko Središće posljednjih su godina prilično dobro iskoristili za infrastrukturne projekte i dugo priželjkivane investicije koje su zbog nemogućnosti zatvaranja financijske konstrukcije bile na čekanju.

Sredstva iz EU fondova pogurala razvoj

Mursko Središće je godinama stagniralo nakon tranzicije iz jednog gospodarskog i društvenog sustava u drugi. Otežavajući faktor razvoju do ulaska u EU bio je i položaj uz granicu. Međutim, posljednjih nekoliko godina situacija se značajno promijenila nabolje. Od 2017. bilježi se stalni porast povlačenja financijskih sredstava iz fondova Europske unije. U tom razdoblju Grad Mursko Središće je bio posebno uspješan. Na nedavnoj listi portala grado-

nacelnik.hr, koja se temelji na službenim podacima Ministarstva financija za razdoblje 2017. - 2019. godine, osvanuo je na 9. mjestu najuspješnijih gradova po povučenim sredstvima po glavi stanovnika za godinu 2019. Napredak u promatranom razdoblju pokazuje povećanje za više od 20.000 %, što Grad Mursko Središće svrstava na treće mjesto u Hrvatskoj gledaju li se povučena sredstva po glavi stanovnika 2019. godine u odnosu na 2017. U tom razdoblju u gradu su se provodili i veliki infrastrukturni projekti poput izgradnje Dječjeg vrtića Maslačak i uređenja Gospodarske zone Brezje. U tom kontekstu zanimalo nas je koliko od toga je uloženo u gospodarski razvoj i radna mjesta, jer ona mogu zadržati ljude doma i nastaviti opstanak na području grada. Gospodarska zona Brezje nova je gospodarska zona koja se proteže na preko 12 hektara. Infrastrukturno je opremljena najvećim dijelom iz sredstava povučenih pre-

Firma Sobočan u zoni Brezje ima najviše zaposlenih

ko europskih i nacionalnih fondova.

urbanističkim planom, koji je osnova za izdvajanje šumskog zemljišta i pretvaranje u gospodarsku zonu. U Murskom Središću se trenutno provode i drugi veliki infrastrukturni projekti uz pomoć sredstava iz EU fondova, poput aglomeracije i uvođenja širokopojasnog interneta. Ukupna direktna korist za Mursko Središće kroz projekte koji su provedeni ili se provode je približno 175 milijuna kuna.

U zoni posluje 13 firmi

Zahvaljujući tome, u nju se smjestilo 13 firmi. Još je važnije da u njima radi oko 350 zaposlenih. Budući da je postojeća zona brzo popunjena, planira se njezino širenje na još dodatnih oko 12 hektara u nastavku postojeće zone. Prostorni plan proširenja postoji, a treba ga potvrditi

Priprema se zelena čistka

Uskoro teže kroz Ulicu J. Broza

Predstavnici udruga na dodjeli ugovora za sufinanciranje programa iz proračuna Općine Vratišinec

VRATIŠINEC sufinancira 12 udruga

Iz proračuna izdvojili 274.000 kune za javne programe Predstavnici udruga i Zdravko Mlinarić, načelnik općine Vratišinec, potpisali su u petak, 9. travnja ugovore o sufinanciranju programa ili projekata koji su od općeg interesa za Općinu Vratišinec, a sufinancirat će se iz proračuna u ovoj godini u ukupnoj vrijednosti od

274.000 kune. Sredstva su se odobrila temeljem javnog poziva, a podijeljena su na programe u kulturi, sportu, za aktivnosti umirovljenika, mladih, vatrogasaca i socijalne programe. Za 9 projekata iz kulture namijenjeno je 99.000 kuna. Po tri programa realizirat će

Mješoviti pjevački zbor Dr. Vinko Žganec Vratišinec, KUU Društvo žena Gornji Kraljevec i KUD Dr. Vinko Žganec Vratišinec. Za sportske projekte predviđeno je 96 tisuća kuna, dodijeljenih NK Sokolu, NK Napretku i RK Sokolu. Uz to iz općinskog proračuna

sufinancirat će se pristiglih i 13 projekata civilnog društva koje će provesti Podružnica umirovljenika Vratišinec, DVD Vratišinec, Udruga mladih Vratišinec, DVD Gornji Kraljevec, Udruga DOSTI i Udruga Ovršni. Za ovu namjenu predviđeno je ukupno 79.000 kuna. (BMO)

16. travnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 17 SVETI JURAJ NA BREGU

Projekt KEC Jurica Murai Općina je potpisala suradnju s Društvenim centrom Čakovec na novom projektu „KEC Jurica Murai” koji će se provoditi u domu kulture u Pleškovcu. Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 1.5 milijuna kuna.

GORNJI MIHALJEVEC

50 metara od Mure građevinski otpad prekriven pepelom i granjem na privatnoj parceli

NESAVJESNO odlaganje građevinskog otpada u Lapšini

Tko je opasne salonitne ploče bacio u Muru?!

Piše: Sanja Heric

Keramika i salonitne ploče prekrivene granjem

Prema fotografijama koje imamo u posjedu, riječ je o opasnim salonitnim pločama koje su završile u rijeci Muri na obali njezinog starog toka, prekrivene granjem i pepelom. Nedaleko od te lokacije nalazi se još jedan takav sličan primjer nesavjesnog odlaganja otpada i to na jednoj privatnoj parceli. - To je na ovo mjesto dopelano otprilike prije jedno 5 mjeseci. Poslije je građevinski otpad bio zatrpan granjem i pepelom. Ima uz salonitnih ploča i razne keramike, rekao nam je čitatelj, čiji su podaci poznati redakciji. U nastavku je dodao da je i cijeli slučaj prijavljen nadležnom komunalnom redaru, PU

međimurskoj i u sustav ELOO Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Naime, preko aplikacije ELLO građani sami mogu prijaviti lokacije s točnim koordinatama na kojima se nalazi odbačeni otpad. Trenutno u spomenutom sustavu na području Međimurja ima ukupno prijavljeno 38 slučaja odbačenog otpada u prirodu. Do trenutka pisanja ovog članka prijavljeni opasni otpad u Lapšini nije bio saniran iako je cijeli slučaj komunalnom redaru bio prijavljen 25. ožujka te je 31. ožujka komunalni redar izašao na mjesto i napravio zapisnik o slučaju. Načelnika Svetog Martina na Muri Dražena Crnčeca upitali smo je li upoznat sa slučajem i što građani trebaju učiniti ako nalete na neadekvatno odlaganje otpada negdje u prirodi. - Takav slučaj treba se prijaviti našem komunalnom redarstvu i tada on dalje postupa u skladu sa svojim ovlastima. Imali smo do sada nekoliko takvih slučajeva i sve smo ih riješili. Zadnju sličnu prijavu imali smo prije nekih tri do

Otvorenje ljekarne 1. svibnja Pri kraju su radovi na otvaranju ljekarne koja bi se trebala otvoriti do 1. svibnja, rekao je načelnik Goran Lovrec. Općina će dati prostor u najam bez

Najsjevernija utrka Hrvatske Općina Sveti Martin na Muri vas poziva na 2. utrku Svetomartinska Mura koja će se održati u subotu, 8. svibnja s početkom u 18

sati. Utrke na 3,9 i 7,8 km odvijat će se u prelijepom ambijentu uz rijeku Muru a partner utrke je AK Međimurje. (sh)

U subotu, 10. travnja Općina Sveti Martin na Muri potpisala je ugovore s ukupno 26 udruga na po-

dručju općine u skladu s raspisanim javnim pozivom. Ukupna vrijednost ugovora iznosi 447.000 kuna. (sh)

Hrvatski registar brodova odobrio je preinake vezane uz nadogradnju skele u Svetom Martinu na Muri. Tako da je sada na općinskoj

vlasti da pronađe izvore financiranja kako bi se skela mogla konačno urediti u turističke svrhe. (sh)

447.000 kuna za udruge

Opasne salonitne ploče i ostali građevinski materijal završili su u starom toku Mure četiri tjedana, odgovorio nam je na naš upit svetomartinski načelnik Dražen Crnčec.

Tko je dužan sanirati otpad u prirodi?

Prema Zakonu o gospodarenju otpadom i održivom razvoju, jedinice lokalne samouprave dužne su identificirati odbačeni otpad i preuzeti brigu o utvrđivanju počinitelja ili posjednika. U slučaju da je počinitelj nepoznat, tada komunalni redar ima ovlast da rješenjem naredi posjedniku nekretnine na kojoj je

nepropisno odložen otpad uklanjanje tog otpada. Ako komunalni redar utvrdi da obveza određena rješenjem nije izvršena, odnosno vlasnik parcele nije uklonio i zbrinuo otpad, jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati uklanjanje tog otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada. Općina potom ima pravo na naknadu troškova uklanjanja tog otpada od vlasnika odnosno posjednika nekretnine u slučaju kada vlasnik nije poznat.

Uskoro ide obnova skele

MERHATOVEC

Otvorenje Društvenog doma Otvorenje novouređenog Društvenog doma u Merhatovcu upriličit će se u subotu, 17. travnja, na način da mještani mogu pogledati

prostorije društvenog doma između 14 i 17 sati uz molbu da se pridržavaju epidemioloških mjera i izbjegavaju veće okupljanje. (sh) Piše: Sanja Heric

Brzinske kampanje odraz su nedostatka ideja ili pak natpise HDZ-SDP lopovi na plakatima ili zidovima zgrada. Malo tko je od novih kandidata predstavio svoj program s konkretnim prijedlozima kako bi u svojem mjestu ili gradu poboljšao standard za dobrobit svojih sugrađana. Sve što smo čuli dosad, uz nekoliko iznimaka, bilo je bez jasne vizije i programa na korist mještana. Nadamo se da će u idućim

naknade te će privremeno preuzeti režijske troškove. Radno vrijeme ljekarne bit će usklađeno s radnim vremenom ambulanti na području općine. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

BREŽNA PRIČAONICA

ahuktala se predizborna utrka. Kandidati, jedan po jedan, svakog dana ističu svoje kandidature, bilo za načelnika međimurskih općina bilo za funkciju gradonačelnika Čakovca. Iako službene kampanje još nisu počele, utrke za fotelje iznjedrila su i politička podmetanja. Tako prolaskom kroz našu županiju možemo vidjeti grafite Matija Posavec - Remetinec

Projekt će trajati dvije godine tijekom kojih će se provesti 16 kulturnoumjetničkih događaja i šest volonterskih programa na teme za razvoj kreativnih i umjetničkih vještina te nabava nove audiovizualne opreme i namještaja za njihovu produkciju. (sh)

tjednima biti zanimljivije po tom pitanju te da će nas zadiviti svojim konkretnim idejama. Inače, moglo bi ispasti da se pojedini kandidiraju samo reda radi ili jer stranka nije imala boljeg kandidata, a po naputcima iz Zagreba morali su imati kandidata u svakoj općini kako bi pokazali svoju stranačku “snagu” po cijeloj Hrvatskoj. Oni koji to sa strane gledaju mogli bi

reći da je za takve brzinske kampanje puno prekasno. Nekoliko tjedana prije samih izbora nitko ne može na brzinu osmisliti dobar program koji bi kandidatu donio pobjedu. U tom kratkom vremenskom periodu to može biti samo općeniti program, nazovimo ga “brda i doline”, bez ikakvih prijedloga kako sve to ostvariti. Izgleda kao da se kod nas kampanja vodi samo

prije izbora. Općinska vijeća uglavnom prođu bez nekih dobrih pitanja ili novih prijedloga vijećnika. Oni koji pak imaju nešto za reći, uglavnom, takoreći, pljuju po svojim političkim protivnicima. Kao da se uopće ne radi skupa za isti cilj. Tek pojedinci pripremaju teren za izbore nekoliko godina unaprijed, a kako će oni proći, vidjet ćemo u svibnju.

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRVA PRELOŠKA ULICA nazvana po slikarici Kati Dolenec iz Draškovca koja se udala u Cirkovljan, a umjetnički stvarala u Hlebinama

Škola arheologije, novitet goričanske nekropole pod tumulima

GORIČAN

Keltsko selo i nekropola novi turistički proizvod Na arheološkoj rekonstrukciji nekropole pod tumulima u Goričanu prvi put je organizirana škola arheologije. Interpretatorica baštine bila je Darija Dunjko koja je svojim stručnim znanjem uz pregršt povijesnih zanimljivosti uspjela dočarati život plemena Kelta koji su obilježili dio povijesti tog prostora. Detalji poput njihova života, vjerovanja u zagrobni život, svih legendi o kralju Arthuru i povezanosti s Asterixom i Obelixom su prestali biti misterija i postali su stvarnost. Glavni organizator je Općina Goričan, a Turistička zajednica Međimurske županije i Regionalni turistički centar su se priključili kao turistička podrška. Načelnik općine Goričan Mario Moharić sa svojom zamjenicom Ines Bašnec je

prezentirao nastavak razvoja navedenog turističkog proizvoda kroz novi projekt rekonstrukcije Keltskog sela koje će se u budućnosti sagraditi odmah uz samu nekropolu pod tumulima i samim time upotpuniti jednu cjelinu povijesne vrijednosti. Direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula je u kratkim crtama prezentirao ideju o izgledu i funkcionalnosti samog interpretacijskog centra koji svoje mjesto zauzima u Eko muzeju Međimurje malo. Voditeljica Regionalnog turističkog centra Jelena Berečić je u znak konkretne podrške ovakvim projektima organizirala dolazak grupe iz Zagreba koje je potaknula želja da upoznaju rodni kraj jedne članice njihove grupe, općinu Goričan. (dv, foto: Studio Vipro)

KOTORIBA

Ovoga tjedna krenuli radovi na obnovi sportskog terena Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju s 296.500 kuna sufinancirat će obnovu sportskog igrališta u Murskoj ulici u Kotoribi. Vezano uz to, ovih su dana sklopljeni ugovori s tvrtkama Trgooprema d.o.o., Zagreb-Dubrava za opremanje sportskih terena u iznosu od 42.881,25

kuna i tvrtkom Kabel-Mont d.o.o. Domašinec za rekonstrukciju igrališta i ograde i opremanje vanjskom rasvjetom sportskih terena u ukupnom iznosu od 260.251,25 kuna. Stručni nadzor ugovoren je s tvrtkom Teding d.o.o. Sveta Marija. Radovi su započeli početkom ovog tjedna. (vv)

Slikama naive odškolovala djecu i dala im kruh U jednom je momentu, živeći u inspirativnoj sredini u Hlebinama, počela crtati na zidu, najprije skice na papiru, a zatim i na zidu, a njezin sin Matija, koji živi u Koprivnici kaže da je iza nje oko 200 umjetničkih djela Piše: Josip Šimunko

Gradsko vijeće Prelog je donijelo je odluku da se jedna ulica na Jugu nazove imenom hrvatske i međimurske slikarice naive Kate Dolenec (Draškovec, 14. 4. 1910. - Hlebine, 13. 3. 1999.), a prije dvije godine dobila je kamenu bistu u Draškovcu uz župnu crkvu svetog Roka. Na taj je način barem malo vraćen moralni dug slikarici koja je rođena u Draškovcu 14. travnja 1910. godine u skromnoj seljačkoj obitelji Sokač. Bila je nadarena učenica u maloj osnovnoj školi, završila je tri razreda te kao dijete preživjela nedaće Prvog svjetskog rata. Uz kraće djevojaštvo, rano se udala za Đuru Doleneca iz Cirkovljana, rođenog 1908. godine. Nakon udaje nije bilo vremena za slikanje, a niti bi to sredina prepoznala. Najviše se brinula za djecu, kako bi im pružila što bolju priliku u životu.

DONJI VIDOVEC

20.000 kuna potpore za uređenje nekretnine Natječaj za dodjelu poticaja za uređenje nekretnina ovih je dana raspisala i Općina Donji Vidovec. Bespovratnih 20.000 kuna dodijelit će se fizičkim osobama za rekonstrukciju ili adaptaciju postojeće građevine, odnosno izgradnju nove građevine na području općine u svrhu rješavanja stambenog pitanja. Rok za prijavu počeo je teći danom

objave, a završava 31. prosinca 2021. godine. U skladu s planiranim i osiguranim proračunskim sredstvima za proračunsku godinu, Općina može odrediti dodatna mjerila i kriterije za dodjelu poticaja. U slučaju prevelikog broja odobrenih prijava, do potpune isplate svih prijava novi natječaj se neće raspisivati. (vv)

16. travnja 2021.

Njezina slika Mlin na Dravi

U nedalekom Cirkovljanu kao „sneha“ u obitelji Dolenec rodila je osmero djece, dva sina i pet kćeri, jedno dijete umrlo je pri porodu. U Cirkovljanu je djetinjstvo provelo šestero djece. Sin Matija rođen je 1945. godine i danas živi u Koprivnici. U obiteljskoj kući u Cirkovljanu Trg 2, danas živi Alojz Režek, unuk Kate Dolenec, sin njezine kćeri Jelene s obitelji.

Hlebine su je usmjerile u umjetnost

Zemlje je bilo malo, a u Međimurju je bila skupa, pa se suprug Đuro Dolenec uz poljoprivredu bavio trgovinom i preprodajom stoke da nešto zaradi. Našao je u međuvremenu malu kućicu u Hlebinama pa se obitelj u travnju 1954. godine preselila i napustila Cirkovljan. Sin Matija Dolenec, koji živi u Koprivnici, o svojoj majci Katarini, za javnost Kata Dolenec, ovako opisuje njezin život:

Sin Kate Dolenec Matija ispričao je za naše čitatelje kratku priču o svojoj majci samozatajnoj slikarici hrvatske naive

- Mama je bila osebujna i načitana, voljela je uvijek nešto zapisivati, no obitelj joj je bila svetinja. Koliko smo god bili siromašni, uvijek je vodila računa da kuća bude uredna. Kako je jako voljela boje, pomagala je susjedima uređivati kuće i sobe, danas bismo rekli: imala je likovni pristup. U jednom je momentu živeći u inspirativnoj sredini u Hlebinama, počela crtati na zidu, najprije skice na papiru, a zatim i na zidu. Boja nije bilo, svakako se snalazila, znala je cijediti „krep“ papir da bi dobila malo određene boje, ili je kuhala luk da bi dobila boju ili brala neke bobice iz prirode. Tako je bilo u početku, ispričao je. Oko 1959. godine nabavila je prve tempere, pa je stidljivo počela slikati. - Naši susjedi u Hlebinama bili su redom umjetnici naive, Dragica Belković, danas poznata kiparica u drvu s kojom se mama često družila, a drugi susjed bio je slikar naive Mijo Kuzman. Kasnije su mama i Dragica Belković kao prijateljice često zajedno izlagale na izložbama. Često je u kuću znao doći Ivan Generalić, rođen 1913. godine, pa je bio gotovo ista generacija kao mama Kata. Već je bio poznat. S mamom bi često raspravljao o bojama i izradi boja, o slikama, bio je svima u Hlebinama više kao mentor. Pod kraj 1959. godine počela je intenzivnije slikati na poticaj okruženja u kojemu je bila. - Najprije je napravila zidnu fresku u kuhinji obiteljske kuće u Hlebinama te odmah počela slikati na staklu. Kad se kasnije stara kuća obnavljala, tu je fresku sa zida spasila sestra koja živi u Njemačkoj. Prema onome što znam, naslikala je više od dvije stotine ulja na staklu. Najviše slika podijelila je rodbini i obitelji, uvijek je znala naslikati kakvu slika

kao prigodni poklon, a najviše portreta. Uz obitelj, drugo ishodište bila joj je vjera, bila je velika vjernica, kaže njezin sin. Kad je u osamdesetim godinama dvadesetog stoljeća Katu Dolenec u Hlebinama posjetio tada mladi i nadareni Franjo Ružman Brko iz Preloga, danas jedini doajen međimurske naive, povjerila mu se: - Ja sam svojim slikama odškolovala svoju djecu i dala im kruh, rekla mu je u povjerenju. Od početka sedamdesetih godina izlagala je na skupnim izložbama hrvatske naive u velikim svjetskim gradovima, tako u Beču, Grazu, na Siciliji, Rimu, New Yorku, Parizu. Njezine se slike danas mogu vidjeti u privatnim kolekcijama, a ponajviše kod šire obitelji Dolenec u Hlebinama, Koprivnici, Zagrebu, Munchenu, Cirkovljanu, ali i u muzejima. U Muzeju naivne umjetnosti u Hlebinama nalazi se nekoliko njezinih slika i jedna od najboljih slika „Prelja“. Nekoliko slika posjeduje i Muzej „Croata insulaanus“ u Prelogu, posredstvom dr. Matije Berljaka i njegove donacije.

Samozatajna slikarica

Kata Dolenec umrla je u Hlebinama 13. ožujka 1999. godine u dubokoj starosti od 89 godina. Nažalost, o njoj nećete pronaći niti jedan tekst u našim leksikonima i enciklopedijama jer ga naprosto nema, kako je za života bila samozatajna, tako je ostalo i nakon smrti. Na sreću, bila je ipak prepoznata kao dobra slikarica, no samo u krugovima znalaca. Posebno je plijenila njezina iskrenost na slikama, tako da njezine slike i danas izazivaju sjećanje ne neku davno zaboravljenu iskrenost.

16. travnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 19

Vrtić će dobiti 20-ak parkirnih mjesta

PRELOG

Uređuje se okoliš vrtića

Vera Kolar, dopredsjednica, Marija Jeđut, Dragica Štampar, Biljana Petrić, Nadica Blažeka, predsjednica, Štefica Mikec i Stjepan Mikec, počasni član

UDRUGA ŽENA Priločko srce djeluje za svoju dušu

Uvijek smo tu kad zatreba! U svom programu dogovorile su 3-5 donacija godišnje s po 3000 kuna. Naravno, uz sav humanitarni rad shodno svom planu i programu. U njemu je, između ostaloga, i doniranje starijih i bolesnih uz najveće blagdane, Božić i Uskrs Piše: Vlasta Vugrinec

Grad Prelog doista se može pohvaliti svojim udrugama, kako njihovim radom tako i njihovom brojnošću. Uglavnom su to udruge za koje se čuje i zna, koje svojim radom obogaćuju tamošnji kulturni, društveni i sportski život. Ali ima i jedna koja radi vrlo samozatajno, koja je registrirana za pomaganje potrebitima, odraslim osobama i djeci na užem i širem području.

Dobra volja i puno slobodnog vremena

Riječ je o Udruzi žena Priločko srce koja je 16. veljače 2011. godine izašla iz okrilja HSS-ove grupacije organizacija žena Hrvatsko srce. - Već deset godina nemamo nikakve veze s politikom, već smo isključivo orijentirane na pomaganje potrebitima, upoznaje nas Nadica Blažeka, predsjednica Udruge. Čak smo se htjele i registrirati kao humanitarna

udruga, no nismo to mogle. Bilo je previše uvjeta koje bismo trebale ispoštovati. No, bez obzira na način registracije, 23 aktivne članice te još desetak podupirajućih članova uvijek su tu kad god zatreba. Istina, kaže predsjednica, bilo ih je svojevremeno i više od 40, ali s vremenom su ostale samo istinske članice koje ne žale svoje vrijeme pa čak ni materijalna dobra utrošiti za dobrobit drugih. - Dobra volja, puno slobodnog vremena ali i situirano stanje, što ne mora biti i presudno, glavni je preduvjet za učlanjenje u našu udrugu, kaže naša sugovornica. Naime, nema te manifestacije u gradu u koju se članice ne uključuju i uglavnom nude svoje proizvode koje same financiraju ili pak nabavljaju uz pomoć donatora. Tako ih se često može vidjeti kako prodaju svoje kolače, staro međimursko bilje, svoje ručne radove, a sav “zarađeni” novac doniraju.

MEĐIMURSKA POSLA

U svom programu dogovorile su 3-5 donacija godišnje s po 3000 kuna. Naravno, uz sav humanitarni rad shodno svom planu i programu. U njemu je, između ostaloga, i doniranje starijih i bolesnih uz najveće blagdane, Božić i Uskrs. Naravno, nisu ostale neosjetljive ni na stradalnike potresa na glinskom području, kamo su također uputile pomoć u skladu sa svojim mogućnostima. Akcija Katruže, tamošnji crkveni caritas, božićni sajam, Dani kruha i zahvale, Sajam cvijeća, 8. mart tradicionalne su manifestacije koje bez njihovog sudjelovanje ne mogu proći. I ne samo to, rado se odazovu na svaki poziv tamošnje Turističke zajednice.

Bolesna djeca njihov su prioritet

- Godinama se uključujemo u akciju Humanitarne zaklade Katruža i mogu se pohvaliti kako uvijek skupimo barem 6-7 tisuća kuna, ističe predsjednica.

Empatija spram bolesnima nije slučajna jer su i neke članice prošle pravu zdravstvenu kalvariju i svjesne su koliko u takvim situacijama znači ma kako mala pomoć. Naročito se to odnosi na djecu pa su tako i našoj bolnici donirale vagu za nedonoščad. I moglo bi se tako nabrajati u nedogled. Ali, nije to cilj i svrha Udruge. - Mi smo samozatajne, ne radimo to što radimo kako bi svi znali i čuli za nas, već to radimo za svoju dušu, posebno naglašava Nadica Blažeka. I doista, ne reklamiraju se, ne piše se i ne priča puno o njima, ali svatko tko se nađe u potrebi, vrlo brzo sazna za njih. A one, sve redom žene s poprilično životnog iskustva, rado se odazivaju i najsretnije su kad pomoć stigne u prave ruke. Istina, najsretnije bi bile da je te pomoći sve manje, da se broj potrebitih smanjuje te da se njihov rad svodi na druženje, putovanje, ručni rad…

Preloški Dječji vrtić Fijolica ovih je dana ponovno postao pravo gradilište. Doduše, ovoga puta radi se o radovima na vanjskom uređenju, odnosno uređenju okoliša ispred samog objekta. Budući da vrtić polazi oko 170 mališana, neophodno je parkiralište, tako da se uređuje prostor za 20-ak automobila. Kako je tijekom dogradnje objekta bilo porušeno i povađeno sve zelenilo, kako su nam rekli u Gradu Prelogu, zasadit će

se dvostruko više zelenila. A kako bi se sve to moglo napraviti bez problema, bilo je potrebno izmjestiti i postojeću infrastrukturu poput vodovodnih i plinskih cijevi. I ne samo to, uz radove na uređenju okoliša probit će se i ulica koja će spajati Trg Franje Tuđmana s Trgom slobode. Drugim riječima, smanjit će se gužva kraj tamošnje Zdravstvene stanice jer će se do vrtića moći ući kraj trgovine METSS na Trgu slobode. (vv)

Eko akcija Za ljepši grad Grad Prelog već tradicionalno, povodom Dana planeta Zemlje, provodi veliku eko akciju čišćenja okoliša na svom području koja podrazumijeva čišćenje svih naselja, javnih površina, potoka, šumaraka i prostora uz javne prometnice. Eko akcija pod nazivom Za ljepši grad provodi se od 27. ožujka do 22. travnja 2021. godine. U akciju su uključeni Grad Prelog, Gradsko komunalno poduzeće PRE-KOM d.o.o., mjesni odbori u suradnji sa svojim udrugama, tamošnje osnovne škole te lovačka i ribolovna društva.

Pozivaju se svi ekološki osviješteni građani i građani dobre volje da se pridruže ovoj akciji. S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju i mogući prijenos bolesti COVID-19, eko akcija će se provoditi uz pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera. Grad će za sve sudionike osigurati vreće za otpad i zaštitne rukavice, dok će Pre-kom obavljati prihvat i odvoz prikupljenog otpada. Akciji su se već priključile neke udruge, poput Sportskoribolovnog društva Ostriž iz Cirkovljana i Planinarskog društva Prelog. (vv)

Tvrtka Tehnix isporučila je novo mobilno reciklažno dvorište vrijedno 110 tisuća kuna plus PDV. Mobilno reciklažno dvorište koristit će se na području 12 jedinica lokalne samouprave gdje PRE-KOM sakuplja otpad i u

svakom naselju bit će 4 puta godišnje. Novo nabavljeno mobilno reciklažno dvorište izrađeno je sukladno novom Pravilniku i nastavak je ulaganja u razvoj sustava gospodarenja otpadom na tom području. (vv)

Novo mobilno reciklažno dvorište

Piše: Vlasta Vugrinec

Kad će više to proljeće ući u naše svakodnevne živote!?

ijele zime bili smo zatvoreni u svojim kućama, kako zbog godišnjeg doba, tako i nepovoljne epidemiološke situacije. Nismo izlazili, nismo se družili i uglavnom smo kraj tople peći vrtjeli palčevima u očekivanju proljeća. Čekali smo to ozeblo sunce kako bismo na zraku protegli noge, prošetali, ako ništa drugo, barem na terasi ili u dvorištu popili kavu. I dočekali smo toplinu sunčevih zraka u veljači, pa u ožujku.

Zimske jakne smo oprali i spremili u ormare s vrećicom lavande u džepu i izvukli kratke rukave. Većina nas požurila je i s vrtom, iznijela van svoje tegle s cvijećem, ali i jurila kosilicom po pažljivo njegovanom travnjaku. Ali, brus! Vrijeme se urotilo, zima još uvijek maše svojim oštrim i dlakavim repom. Čovjek bi rekao kako joj se sviđa baš tu, u našem kraju te da jednostavno ne želi otići. Pritom, naravno, nas ne pita

za mišljenje, kao uostalom ni nitko drugi u zemlji, već vodi samo njoj svojstveni ples uz muziku koju je sama stvorila prema vlastitoj želji i afinitetima, živcira nas, iritira, baca u očaj. I nije ju briga, kao da se ugledala na vodstvo naše zemlje, naše političare koji se kunu da rade za opće dobro, za dobro svakog stanovnika naše male zemlje. Pa malo ovako, pa malo onako, vrte se kako vjetar puše. A za njih najčešće puše samo u jednu

stranu, onu njihovu. Pa tako sad imamo novce i za umirovljenike i veledrogerije, pa sad nemamo. Sad će sunce opićiti na plus 20 pa malo na -7. I tako okolo-naokolo. A mi, tko nas šljivi! Tko nam je kriv što smo na kraju dugačkog lanca i kao statisti stojimo sa strane. No, svi mi znamo ili bismo to trebali znati da je taj dugačak lanac snažan iliti jak koliko je jaka najslabija karika. Drugim riječima, koliko smo mi jaki.

I sada nam se pruža prilika da tu svoju jačinu ili slabost iskažemo, pretočimo u izlazak na izbore, kažemo dosta nam je statiranja i uvjeravanja da živimo bolje nego što smo svjesni toga. Istina, u šumi kandidata teško je vidjeti i prepoznati pravo drvo, ono najbolje, drvo koje će razviti lijepu i veliku krošnju koja će svojim hladom štititi od sunca i vrućine ali i pružati zaštitu u slučaju nevolja, nepogoda i

sličnih neprilika koje pred nas stavlja “klima koja je izašla iz svojih okvira”. (vv)

Poljodjelstvo

SAVJETI za poljoprivrednike

Crveni kukuruz sadrži više proteina od bijelog ili žutog

Crveni kukuruz Značaj kukuruza, osim velikog areala uzgoja, je mogućnost ostvarivanja visokih prinosa po jedinici površine i različite mogućnosti njegova korištenja. U posljednje vrijeme u razvijenim dijelovima svijeta vrlo često koristi se kao zdrava hrana. Kukuruzno zrno sadrži oko 8-9 % proteina, 5 % ulja, 1,5 % celuloze i u prosjeku oko 70 % škroba (Eckhoff and Pulser, 1996.). Osim navedenog kukuruzno zrno je također bogati izvor bioaktivnih komponenti ili mikronutrijenata koji su vrlo važni u prevenciji bolesti srca, osteoporoze, kontroli fizioloških procesa u organizmu i usporavanju starenja. Kukuruzno zrno je izvor vitamina B1, B2, B5, B12, vitamina E, beta karotena. U zrnu kukuruza ima visoki sadržaj fenolnih spojeva u koje pripada i antocijanin koji ima ulogu antioksidansa. Poboljšana hranjiva i tehnološka vrijednost zrna kukuruza vrlo je važna za njegovu upotrebu u prehrani te se u selekciji kukuruza posljednjih godina dosta pažnje usmjerava u tom pravcu. Nutritivno su značajni hibridi crvenog i plavog zrna čije je zrno s visokim sadržajem fenolnih spojeva. Crveni kukuruz je samo jedna sorta među tisućama sorata, odnosno hibrida kukuruza čija crvena boja zrna može biti nasljedna, dobivena križanjima ili u nekim zemljama se dobiva genetskom modifikacijom. U našoj zemlji je prilično egzotična biljka, no crveni kukuruz je uzgajan u Andama prije nekoliko tisuća godina, gdje se koristio za jelo, proizvodnju brašna koje ima visoku moć upijanja vode, boju za piće i proizvodnju alkohola. Široko se uzgaja i konzumira diljem andske regije Južne Amerike, uglavnom u Peruu, Ekvadoru, Boliviji i Argentini. U Južnoj Americi ekstrakti crvenog kukuruza široko se primjenjuju u bojanju domaćih slastica i napitaka poput chicha morada i mazamorra morada, popularnog pića i deserta pripremljenog od crvenog kukuruza. U davna vremena smatrao se svetim. Potrebno je naglasiti da crveni

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NA GOSPODARSTVU Dragutina Kranjčeca iz Štefanca posla uvijek ima

16. travnja 2021.

Koliko imam posla, ne stignem živjeti! -- Svi mi imamo brojnu mehanizaciju i stalno treba nešto popraviti, zamijeniti, zašrafiti i odšrafiti. Ako ništa drugo, sve treba pregledati kako ne bi u najžešćem poslu stroj umjesto u polju završio kod mehaničara, ističe Dragutin Kranjčec Piše: Vlasta Vugrinec

Loše vrijeme i niske temperature za ovo doba godine, odnosno sredinu travnja, prikovale su naše ratare i stočare za njihova gospodarstva. Inače u ovo bismo doba, da je normalno vrijeme, traktorima jurili po poljoprivrednim površinama te punom parom sadili krumpir, završavali pripreme ili već i sijali kukuruz.

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić kukuruz sadrži više proteina od bijelog ili žutog kukuruza. Antocijan, pigment od kojeg je zrno kukuruza crveno, antioksidativni su flavonoidi koji štite mnoge tjelesne sustave. Osim klorofila, antocijani su vjerojatno najvažnija skupina vidljivih biljnih pigmenata. Antocijani imaju protuupalna svojstva, djeluju na živčani sustav. Zrno crvenog kukuruza sadrži u usporedbi s uobičajenim žutim ili bijelim kukuruzom puno više antioksidansa. U brojnim studijama pokazalo se da fenolni spojevi iz zrna crvenog kukuruza imaju snažna antioksidativna, protuupalna, antimutagena, antikarcinogena i antiangiogenezna svojstva. Otkriveno je i da poboljšavaju bolesti životnog stila, poput pretilosti, dijabetesa, hiperglikemije, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti, na temelju njihove snažne antioksidativne moći koja uključuje poboljšanje biokemijske regulacije. Intenzivna boja crvenog kukuruza privukla je, također, pažnju prehrambene industrije jer bi moglo poslužiti kao izvor alternativa sintetičkim bojama. Sorte crvenog kukuruza pored povoljnih (povećane antioksidacijske vrijednosti) imaju niz nepovoljnih agronomskih svojstava: nizak prinos zrna, visoki postotak poleglih i slomljenih biljaka itd. Kvalitetniji hibridi domaće selekcije koje imaju crveno zrno su: Bc 462, Bc 572 i Kekec. U svijetu se uzgaja kao slatki kukuruz i ovisno o sorti ili hibridu visina im se kreće od 1 do 2,5 m.

Za poljoprivrednike ne vrijede tzv. kišni dani

Neki su već svoj rani krumpir zasadili i zaštitili ga akrilnim folijama, drugi su požurili sa sjetvom suncokreta za kojeg kažu da je dosta otporan na trenutačne vremenske uvjete. - Nisam siguran hoće li sjeme izdržati i proklijati ili ću ga morati ponovno sijati, rekao nam je Dragutin Kranjčec, poljoprivrednik iz Štefanca. A prema njegovim riječima, iako se ne može na oranice, posla ima preko glave. Naime, zatekli smo ga u pripremi traktora za redovni godišnji servis. - Ma tko kaže da posla nema, zapitao nas je naš sugovornik. Ovako loše vrijeme koristi se za sitne popravke kojih, hvala Bogu uvijek ima. Svi mi imamo brojnu mehanizaciju i stalno treba nešto popraviti, zamijeniti, zašrafiti i odšrafiti. Ako ništa drugo, sve treba pregledati kako ne bi u najžešćem poslu stroj umjesto u polju završio kod mehaničara. Drago Kranjčec je i stočar i ratar jer se bavi uzgojem mliječnih krava ali i hrane za njih. Stoga, redovno sije žitarice od kukuruza, pšenice i ječma a radi silažu i sjenažu.

KAJ JE NOVOGA?

Uvijek se nađe malo vremena za Fedoru i Andoru Kišno vrijeme pojačano koristi i njegov veterinar kako bi provjerio stanje životinja jer zna da “gazda” nije u traktoru i na oranici. Osim što je zadužen za zdravlje krava i njihovog podmlatka, veterinar redovno obilazi i Fedoru i Andoru, dvije pitome kobile, majku i kćer koje već godinama žive na njegovom imanju i ljubimice su njegove kćeri Jane. Premda ima posla preko glave, i kako u šali kaže, ne stigne ni živjeti, naš poljoprivrednik ipak uhvati malo vremena za konje. Baci im pokoje vile sijena, koju jabuku ili mrkvu te doda kantu zobi. Kobile na njihovom imanju nisu kako bi radile, odnosno nisu radni konji već su jednostavno ljubimice kojima se posvećuje velika pažnja i ljubav. Eventualni napor koji doživljavaju je jahanje za koje nažalost, Jana danas ima sve manje vremena. Inače je

redovno svaki vikend jahala po stazama duž Međimurja. Obitelj Kranjčec nije jedina koja na svom imanju drži konje jer se broj konja povećava iz godine u godinu.

Raste broj konja, koza i ovaca u Međimurju

Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije, s 1. travnjem 122 gospodarstva držala su konje i magarce i to 318 konja te 33 magaraca. Veliki je to porast u odnosu na isto razdoblje od prije 5 godina. Tada je naime kopitare držalo svega 97 gospodarstava i to 260 konja te 16 magarca. Tako je zabilježen porast broja ljubitelja lipicanera, arapskog konja, posavca, konja holstein pasmine. No, ne i međimurskog hladnokrvnjaka, odnosno autohtonog međimurskog konja koji je doista spao na kritični broj od svega 30-ak životinja.

Kad smo već kod statistike, ona nikako ne ide na ruku broju krava. Jer 1. travnja imali smo 2775 krava na 440 gospodarstava a samo pet godina ranije na 464 gospodarstava hranilo se 3819 grla. Porazne su brojke i po pitanju svinja čiji je broj unazad 5 godina pao s 63.749 na 43.207. Istina, tržište svinja polako se oporavlja i njihov broj je ponovno u uzlaznoj putanji. Ista je stvar i s kozama. Naime, i u tom sektoru je prije nekoliko godina bilo problema pa se podosta farmi zatvorilo. Usporedimo li petogodišnje razdoblje vidi se kako smo smo i dalje tu gdje smo bili. Jer povećao se broj gospodarstava, doduše sa svega 124 na 128 ali je broj koza povećan sa 4072 na 4808. Samo u odnosu na mjesec dana ranije brojno stanje koza uvećano je za gotovo 1000 životinja. Ne stagnira ni broj ovaca jer i njih je više, odnosno 2016. godine bilo ih je 654 a danas ih ima 912.

Počeli Dani otvorenih vrata u Vrtlariji Vijenac! Vrtlarija Vijenac u Strahonincu, Poleve, Dravska 70, godinama je omiljena meka svih koji vole cvijeće i vrtlarenje. Iz vlastite proizvodnje nude preko 200 vrsta različitog sobnog i vanjskog bilja. Od ljetnica, trajnica, presadnica povrća… Novost je što u vrtnom centru sada možete kupiti tegle, vrtni alat, svijeće. Po želji mogu aranžirati, posaditi cvijeće u tegle po dogovo-

ru ili pak, ako nemate ideju, možete izabrati među već zasađenim gotovim teglama. U tri dana, od 15., 16. i 17. travnja za vas pripremaju niz iznenađenja, a među njima je i posebna ponuda agruma u teglama te egzotičnih orhideja vanda. Za vrijeme Dana otvorenih vrata posjetite ih u petak, 16. travnja od 8 do 19 sati, a u subotu od 8 do 17 sati. (sz, foto: mh)

16. travnja 2021.

Poljodjelstvo 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Svi su u očekivanju toplijih dana! CIJENE NA TRŽNICI

Presadnice paprike Ivana Trupkovića iz Šenkovca kao na reklamnoj fotografiji Kako to i dolikuje sredi- kupiti nježne biljčice, a sve prostorima. Zato je ovih dana ni travnja, ponuda na našoj zbog straha od njihova stra- dobro išla zelena salata, kelj i središnjoj gradskoj tržnici u davanja od niskih temperatu- zelje, a nisu se mogli požaliti znaku je raznih presadnica, ra. Doduše, tu i tamo se nešto niti prodavači malih hrpica i kako povrća tako i cvijeća. i kupi, no samo za priručne vezica i to po 5 kuna. Mala Presadnice paprike, rajčice, plastenike. Tek u nešto boljoj pakiranja po pristupačnim salata i ostalih zeljarica u pra- situaciji su cvjećari jer njihove cijenama očito su kupcima voj su kondiciji za presadnju presadnice nisu tako nježne, jako dobro sjeli jer tako ipak u naše vrtove. Ali… a i ne kupuju se u tolikom mogu kupiti više različitih Vremenska prognoza je broju pa mogu pričekati to- sezonskih namirnica. (vv) takva da se rijetko tko usudi plije vrijeme u zaštićenim

Paprika:

30 kn/kg

Rajčica:

20 kn/kg

Salate:

20 kn/kg

Kelj:

12 kn/kg

Zelje:

8 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Krumpir:

3 kn/kg

Brokula:

25 kn/kg

Cvjetača:

20 kn/kg

Matovilac:

10 kn/hrpica

Špinat:

5 kn/hrpica

Blitva:

5 kn/vezica

Rikula:

5 kn/kupček

Maslačak:

5 kn/hrpica

Mladi luk:

5 kn/vezica

Rotkvica:

5 kn/vezica

Jagode:

30 kn/kg

Naranče:

12 kn/kg

Banane:

10 kn/kg

Kivi:

20 kn/kg

Jabuke:

6-8 kn/kg

Presadnice povrća: 1 kn na dalje

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Edem vimena krava Piše: Vedran Trogrlić dr.vet.med.

Edem vimena u vrijeme poroda fiziološka je pojava koja prati nalijevanje vimena i pripremu životinje za porod. Javlja se neposredno prije poroda i u najvećem broju slučajeva povlači se već dan – dva nakon telenja bez ikakvih posljedica. Ako je pak opsežan i ustrajan može značajno smanjiti mliječnost te prijeći u kronični edem. Češće se javlja u krava veće mliječnosti te u krava s obješenim vimenom i junica. Uzroci edema: Postoji veliki broj čimbenika koji uzrokuju edem vimena, a zajedničko je svima intenzivno nakupljanje tkivne tekućine u vimenu, tj. poremećen protok limfe kroz vime (stvara se više limfe nego što se može odvoditi). Tako se smatra da je pritisak ploda na krvne žile u zdjeličnoj šupljini i posljedično tome smetnje u venskoj drenaži, primarni uzrok edema u krava u kojih

on nastaje spontano nakon telenja. Unošenje velikih količina Natrija i Kalija tijekom suhostaja smatra se danas ključnim u nastanku edema, a napose u stajski držanih goveda (edem često spontano nestane kada goveda bivaju puštena na pašu). Stanoviti utjecaj na pojavu edema ima i količina pojedenog koncentrata, napose u junica. Misli se da važno mjesto u etiologiji ima i kompleksna interakcija spolnih hormona u vrijeme poroda. Također je zamijećeno da u nekim stadima postoji tendencija nasljeđivanja edema pa se smatra da prilikom selekcije treba obratiti pažnju i na ovo svojstvo. U krava s kroničnim edemom ključnu ulogu u pojavi edema ima porast krvnog tlaka u mliječnim venama i smanjen protok krvi kroz vime. Znakovi edema: Nakupljanje tekućine u vimenu čini vime povećanim, tvrdim, a površinu vimena neelastičnom. Najčešće su za-

hvaćeni donji dijelovi vimena i baza sisa. U nekim slučajevima edem se može proširiti do vulve, pupčane regije, a nerijetko i do prsne šupljine. Otekline su tjestaste konzistencije (pritisci prstiju ostaju kao udubljenja), nisu bolne i uvijek je jednakomjerno zahvaćeno cijelo vime. Ovo nam je važno kako bismo mogli isključiti upalu vimena. Ukoliko se opsežni edem ponavlja iz laktacije u laktaciju može izazvati zadebljanje i otvrdnuće kože vimena (skleroderma). Edematozno vime predstavlja značajan teret za životinju, otežava joj kretanje, uzrokuje natisak s unutarnje strane bedara, a može uzrokovati i rupturu suspenzornih ligamenata tj. viseće vime. Liječenje i preventiva: Ukoliko je edem opsežan i ustrajan preporučuje se češće izmuzivanje nakon telenja (barem tri puta dnevno) i masaža vimena uz utrljavanje masti koje smanjuju otekline i otvrdnuće vimena te primjena toplih obloga. Edem vimena se uspješno liječi i primjenom diuretika koji smanjuju resorpciju Na-

trija i Kalija u bubrezima što uzrokuje odvodnju tkivne tekućine. Najboljima su se pokazali Edovet bolusi (2-3 tablete jedanput dnevno peroralno kroz 1 do 3 dana, edem nestaje u velikom broju slučajeva već unutar 24 sata). Upotreba diuretika prije telenja može biti veoma opasna kako za plod tako i za rodilju zbog gubitka velikih količina tekućine. Preventiva se sastoji u pravilnoj opskrbi krava u suhostaju mineralima (Na, K), slobodno kretanje krava bilo na ispaši ili ispustima, te u manjem broju slučajeva ako se i tada pojavljuje opsežan edem može se početi s mužnjom prije telenja. Preporuča se početi s mužnjom 7-10 dana prije telenja, dvaput dnevno (jutro-večer). U takvim slučajevima treba imati rezerve kolostruma (duboko smrznuti kolostrum , najbolje miješani od više starijih zdravih krava, oteljenih u jesen koje su već duže vrijeme u stadu.

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

16. travnja 2021.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Sakupljanje biljaka za preparate i čajeve Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Kako se nositi s nametnicima u vrtu Pojava raznih nametnika/štetočina normalna je pojava u vrtu. Sa stajališta biovrtlarstva, oni nisu nužno „štetočine“, nego organizmi koji se hrane istim biljkama kao i mi. Problem je kada se pojave u velikom broju, pa mogu napraviti i znatnije štete u vrtu. To je većinom problema s neravnotežom i s invazivnim vrstama, te onima koje se isključivo hrane samo biljkama koje uzgajamo. Primjer invazivne vrste je španjolski puž koji se zadnjih godina jako širi u našim krajevima, a ima jako puno potomaka i dobro podnosi naše vremenske prilike, te nema puno prirodnih neprijatelja. Kada se pojavi u većem broju, može napraviti znatne štete na vrtu. Svako doba godine povezano je s pojavom nekog nametnika. Tako su puževi najaktivniji za toplijeg i vlažnijeg razdoblja u godini – u proljeće, dok ih za vrijeme ljetnih suša nema, pojavljuju se opet na jesen. Zelene stjenice (tzv. smrdljivi martini – Nezara viridula) pojavljuju se za toplijih razdoblja, dakle ljeti i najviše napadaju mahunarke i rajčice. Kupusni buhači vole suho vrijeme i tvrdu zemlju oko biljaka za skakanje, ne vole vlagu, u to razdoblje ih skoro pa nema. Lisne uši pojavljuju se na proljeće, one se hrane biljnim sokovima i najviše ih ima u doba godine kad su biljke sočne i mlade. U biovrtu je glavna linija obrane od nametnika bioraznolikost. Monokulture nisu normalna pojava u prirodi i one pogoduju razvoju bolesti i nametnika – jer imaju idealne uvjete za širenje – dok njihovi prirodni neprijatelji nemaju. Nasuprot tome, kada imate vrlo raznoliki vrt i pomiješano razno povrće, cvijeće i začinsko i ljekovito bilje, nametnici se ipak moraju malo pomučiti da bi pronašli hranu. Tako na primjer u mješovitoj sadnji

mrkve i luka – luk mirisom kamuflira miris mrkve i obrnuto, te se tako međusobno štite od nametnika. Cvjetovima crvene boje poput gailardije privlačimo bubamare, prirodne neprijatelje lisnih ušiju u vrt. Kada napravimo mješoviti vrt koji je zanimljivi i prirodnim neprijateljima, radimo na uspostavljanju prirodne ravnoteže gdje se uspostavlja prehrambeni biološki lanac u kojem ne treba toliko intervencije kao što je to slučaj u monokulturama. Kod lisnih uši koristim biljke mamce. Naime, uši jako vole kamilicu, osjak, štavelj i bijelu lobodu te u vrtu ostavljam dio tih biljaka kao mamce. Uši se onda nakupljaju većinom na njima, te nemam problem s njima na ostalom povrću. A kada imate uši, imate i hranu za predatore u vrtu: brzo će se tu nastaniti i predatori koji će se njima hraniti i tako održavati populaciju pod kontrolom. U sterilnom vrtu s monokulturama i stalnim tretiranjima protiv nametnika, nikada vam se niti neće naseliti predatori u većem broju, nego ćete se i dalje morati boriti protiv nametnika. Puno je mudrije postaviti vrt na taj način da priroda sama odrađuje taj posao za vas. Pomoću predatora – prirodnih neprijatelja sam riješila i problem invazije španjolskih puževa – kupila sam jato indijskih patki trkačica i one se njima hrane. Mješovitom sadnjom i raznim kombinacijama povrća i ostalog bilja na vrtu se nadmudrujem s voluharicama i ostalim nametnicima na vrtu – jer tako i oni nemaju nepregledno polje za hranjenje, pa tako niti ne unište sve na vrtu. Kako napraviti dobre kombinacije u vrtu, saznajte u mojoj online edukaciji „Planiranje vrta“ Više o tome na www.biovrt.com.

16. travnja - Dan korijena Do 12 sati nepovoljno za biljke korijena zbog uzlaznog čvora. Od 12 do 19 sati posebno pogodno za biljke korijena te sijemo, sadimo i njegujemo korjenaste biljke. 17. travnja - Dan korijena Posebno pogodno za biljke korijena do 10 sati, od 10 do 17 sati zbog djelomične pomrčine nije preporučeno raditi s biljkama. 18. travnja - Dan cvijeta Nadam se da ste uspjeli ubrati cvjetove maslačka za preparat i čajeve, a sljedeća biljka po redoslijedu je kamilica. Kamilicu skupljamo u dane cvijeta, a najbolja je da je uberemo prije Ivanja (24.6.). Cvjetovi ne smiju biti stari jer bi u košarici već sazrelo sjeme koje bi se potom kompostiranjem ponovno posijalo. Preparat 503 iz cvjetova kamilice prinosi energije podsunčanog toplinskog Merkura i uređuje procese kalcija, jača reproduktivne energije i biljci omogućuje tvorbu dobro klijavog sjemena. Maria Thun je mnogo puta spominjala tijekom raznih predavanja da sedam

biljaka koje beremo za preparate naberemo malo više i pripremamo tijekom godine kao čajeve za naše zdravlje.

Dobar dan za rad s pčelama i počinje period za presadnju. Obrezujemo voćke. 19. travnja - Dan cvijeta Još jedan dan za rad s pčelama. 20. travnja - Dan lista Od 20. do 21. travnja do 11 sati provodimo mjere protiv puževa. 21. travnja - Dan lista Povoljno vrijeme za rad s biljkama lista samo do 11 sati zbog uzlaznog čvora.

Ovogodišnji mjesečev sjetveni priručnik možete nabaviti kod Bernarde Orehovec. Javite se na tel. 040/384-052

22. travnja - nepovoljan dan za rad s biljkama zbog uzlaznog čvora

VRTLARICA

U VRTU obitelji Posavec iz Ivanovca

Sezona je finog mladog luka! Mladi luk je tako jednostavna povrtlarska kultura koju manje-više imaju svi vrtlari u svom vrtu i može se slobodno reći da ga ljudi ili obožavaju ili izbjegavaju. Obitelj Damira Posavca iz Ivanovca ga itekako obožava jer nema te hrane uz koju ne paše. Ide u salate, uz meso, naročito roštilj ili pečenku, može se dodati u varivo, juhu, glavno jelo… I to ne samo onaj bijeli dio već i zeleno lišće koje, nažalost, mnogi bacaju prem-

da je prepuno sastojka koji blagotvorno djeluju na naš organizam. Uostalom, dobro je već poznato kako je cijela biljka bogata vitaminima i mineralima i ima antibakterijska svojstva pa štiti od upala, pomaže kod prehlade, a odlična je i za poboljšanje probave. Što je još najvažnije, vrlo je jednostavna za uzgoj, može se saditi u jesen, proljeće pa čak i ljeti na otvorenom, u plasteniku, ali i u balkonskoj ili prozorskoj posudi. (vv)

Kao i većina vrtlara, Damir Posavec zasadio je luk još u jesen

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 23

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 ĐURĐICA SLAMEK reagira na istupe predsjednika Županijske skupštine Mladena Novaka

Kakav ste Vi čovjek koji dobrobit naše djece naziva političkom korupcijom? Iako prolazim teške trenutke sa svojom obitelji, ne mogu a da se ne osvrnem na istup predsjednika SDP-a Međimurske županije Mladena Novaka koji me svojim istupom vezanim za izgradnju sportske dvorane u Svetoj Mariji razočarao kao političar, a nadasve kao čovjek. Naime, svi znamo tko je Mladen Novak pa o njegovim raznim makinacijama i protuzakonitim radnjama neću ništa govoriti. No, moram reći da je on kao predsjednik Skupštine Međimurske županije sigurno znao da će se krenuti u izgradnju sportske dvorane u Svetoj Mariji još na početku ovog mandata. Osobno sam ga, kao koalicijskog partnera, molila da pomogne da se sportska dvorana u Svetoj Mariji konačno počne graditi. No, on to očito nije čuo jer je imao daleko važnijeg posla nego potruditi se da se naša sportska dvorana uvrsti u županijski proračun čim prije te da se njenom izgradnjom i našoj djeci osiguraju uvjeti kakve ima većina osnovnih škola u našoj županiji. Njemu nisu bili bitni projekti koji će se kroz proračun Međimurske županije realizirati, ali mu je uvijek bilo važno da njegova Stranka dobije čim više članova upravnih vijeća čije su sjednice dobro plaćene.

JAVILI STE NAM

Stoga ću Vas, predsjedniče Skupštine Međimurske županije, podsjetiti na tijek radnji i reći Vam zašto naša sportska dvorana sada već nije barem pod krovom iako biste Vi to sigurno trebali znati, a sigurna sam i da znate. Pa krenimo redom. Kako je projektnu dokumentaciju za sportsku dvoranu dala izraditi Općina Sveta Marija još 2005. godine, ona nije obuhvaćala energetsku učinkovitu fasadu, stolariju, rasvjetu i termotehničke instalacije. Pored toga nije bila predviđena dogradnja dviju učionica neophodnih za odvijanje jednosmjenske nastave. Iz navedenih razloga dogovorila sam sa županom da se krene u preprojektiranje postojeće projektne dokumentacije kako bi sportska dvorana bila izgrađena prema važećim standardima. Sportsku dvoranu trebao je preprojektirati projektant koji ju je projektirao jer se ne može bez njegove suglasnosti dati nekom drugom projektantu da u projektu napravi potrebne izmjene. Nažalost, on je bio teško bolestan pa se moralo čekati da mu se zdravstveno stanje poboljša. Stoga se u izmjene projekta krenulo tek krajem 2019. godine, a završen je u 2020. godini. Vi ste to kao predsjednik Skupštine Me-

đimurske županije znali jer je izmjene projekta platila Međimurska županija, što je bilo uvršteno u proračun Međimurske županije. To je, gospodine predsjedniče Skupštine Međimurske županije, jedini razlog zbog kojeg će se tek ove godine krenuti u izgradnju sportske dvorane u Svetoj Mariji koju svi mi, na dobrobit naše djece, čekamo više od 15 godina. Kakav ste to Vi čovjek koji dobrobit naše djece naziva političkom korupcijom? Kakav ste to Vi predsjednik Skupštine Međimurske županije i koalicijski partner koji se sve ove godine nije potrudio da se naša sportska dvorana koja ima izgrađene temelje 10 godina već nije izgradila? Razumijem Vas, za vašu Stranku, ali očito, prema Vašem mišljenju, bila su daleko važnija kadroviranja u upravna vijeća jer je očito da kroz cijeli mandat niste imali svoj program koji ste kao predsjednik Županijske skupštine i koalicijski partner u velikom dijelu mogli provesti. Što se tiče izlaska cijele OO HSS iz HSS-a, mogu Vam samo reći da je naša OO HSSa bila najjača u cijeloj Međimurskoj županiji, a izašli smo iz Stranke jer je za nas nedopustivo protustatutarno ponašanje predsjednika

na državnom nivou, a nadasve sramotno ponašanja Zorana Vidovića kojeg je Krešo Beljak postavio za koordinatora Međimurske županije i kojemu je dogovorno s predsjednikom SDP-a Peđom Grbinom osigurao da bude kandidat za zamjenika gradonačelnika, što sigurno nije po volji ni mnogim članovima Vaše Stranke, a vjerujem ni Vama, ali, eto, veliki šefovi se dogovorili. Znate li, g. Novak, da sam ja kao predsjednica ŽO HSS-a Međimurske županije saznala iz novina da HSS podupire kandidata SDP-a Marija Medveda za župana Međimurske županije? Znate li da se Vidović o tome nije konzultirao ni s predsjednicima OO HSS-a? Znate li da takvu odluku nije donio Odbor ŽO HSS-a, a što je prema Statutu HSS-a trebao? Da, g. Novak, izašli smo iz HSS-a jer više nismo mogli trpjeti nepravdu i nedolično ponašanje te štetu koju su time nanijeli stranci baš kao i Vaš stranački kolega koji je na sjednici Skupštine Međimurske županije javno obznanio da zbog Vašeg nedoličnog ponašanja izlazi iz SDP-a. Učinili su to i mnogi drugi, ali se nisu javno očitovali. Mislite li Vi da sam nakon svega trebala ostati u HSS-u? Đurđica Slamek

Održana humanitarna likovna kolonija u Palinovcu Međimurski demokratski savez i Udruga oboljelih od leukemije i limfoma zajednički organizirali dobrotvornu Likovnu koloniju. Nastalim umjetničkim djelima financirat će se potrebe oboljelih članova u kupnji lijekova, medicinskih pomagala ili terapije kada to ne financira HZZO u cijelosti ili djelomično. L i kov noj kolon iji odazvalo se 25 slikara iz Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske žu-

panije, tako da će ovo biti jedna od najvećih Likovnih kolonija ove godine u ovom dijelu Hrvatske. Likovna kolonija održana je se u nedjelju, 11. travnja uz jezero Športskoribolovnog društva Šaran u Palinovcu, u vremenu od 10 - 15 sati. Predsjednik MDS-a Željko Pavlic i UOLL-a Emil Vibović zahvaljuju svim sudionicima Likovne kolonije kao i svim donatorima koji su pridonijeli da se ova Likovna kolonija održi.

Slike koje su nastale tijekom održane likovne kolonije bit će ponuđene na humanitarnoj aukciji za financiranje potreba udruge UOLL u kupnji lijekova i dr.

FOTO KRITIKA

Stara fotelja odbačena uz cestu

Bezobrazluk bez premca, odbaciti fotelju uz cestu Riješiti se stare fotelje odbacujući je uz cestu je u najmanju ruku bezobrazno i nemarno. Pohabana fotelja koje je postala suvišna u nečijem domu odbačena je uz cestu Pe-

ŠTO VAS ŽULJA

klenica - Mursko Središće. Postoji reciklažno dvorište oko dva kilometra dalje u Murskom Središću i nepotrebno je otpadni namještaj odbaciti u šumarak uz cestu. (BMO)

Na ulici u Štrukovcu jedva se naziru ostaci asfaltnog sloja

Pola ulice u Štrukovcu asfaltirano, a pola u šljunku Zašto je Štrukovec zanemaren kao naselje u sklopu grada Mursko Središće, pitao je čitatelj iz Štrukovca. Pri tome se požalio na stanje u ulici koja vodi uz nogometno igralište. Ulica je godinama u lošem stanju. Zanimljivo, ali nevjerojatno da je za posljednje sanacije asfaltni sloj u spomenutoj ulici obnovljen do polovice ulice koja prolazi kraj nogometnog igrališta, a ostatak ulice koji vodi do obiteljskih kuća ostao je nesaniran. Od prometa i vremenskog utje-

caja na tom zapuštenom dijelu ulice svako malo se pojavljuju udarne rupe, koje su neugodne za prijelaz automobila. Povremeno te rupe zasipaju debelim šljunkom, zbog čega postoji opasnost da automobil u vožnji nekome odbaci kamen u glavu. Nadamo se da ovakvo stanje neće potrajati, nego da će barem malo asfalta biti bačeno s kamiona, lopatom u rupe i tako poboljšati stanje prije ozbiljnije sanacije spomenute ulice. (BMO)

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pratite nas na facebook stranici

16. travnja 2021.

NOVA PROLJETNA KOLEKCIJA

ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage) NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

1. Bebe 202

Međimurske novine i BluKids vas daruju Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije bebe i roditelja na e-mail

Donosimo novi kupon br. 3 aktualnog 73. kola Nagradni natječaj “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Optike Briljant i Međimurskih novina nastavili smo u travnju i u ovom broju donosimo kupon br. 3. aktualnog 73. kola. Najopterećeniji organ radno aktivnog stanovništva je vid i zato ga treba čuvati, kontrolirati i čuvati. Stoga u čakovečkoj Optici Briljant već 30-ak godina svojim klijentima pružaju apsolutno sve vezano za optičke proizvode i satove. Optika Briljant nudi najprofesionalnije te najkvalitetnije usluge pregleda vida, kupnje naočala, kontaktnih leća, satova te modnog nakita. Svaki mjesec, pa tako i ovaj u suradnji između Međimurskih novina i Optike Briljant možete osvojiti dioptrijske naočale.

I tijekom ovog mjeseca u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koja objavljujemo u ovom i u naredna tri broja. Džokerkuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 16. travnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 27. travnja. Sretnog dobitnika 73. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. travnja. (mk)

foto@mnovine.hr

Dario i Martina Janković iz Čakovca dobili su sina Marina rođenog 23. ožujka. Kći Julia ima 3,5 godine.

Poklon bon možete preuzeti u redakciji Međimurskih novina

VOLIM

kupona skupi i naočale poku p

Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 27.4. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK

Željka čita novine i prati naš web portal

BROJ KUPONA

Adresa:

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

TRGOVINA METSS broj 8, Mihovljanska ulica u Čakovcu

Ime i prezime:

JER…

Ovaj tjedan bili smo u METSS trgovini broj 8 u Mihovljanskoj ulici u Čakovcu. Osim ljubazne prodavačice Patricije Lukman, u kupnji smo zatekli i gospođu Željku Šarkanj. Ispričala nam je kako svakog petka pročita naše Međimurske novine, osobito Špicu, a čita i na web portalu. Prodavačica Patricija Lukman svakog petka pročita novine, a

Prodavačica Patricija i čitateljica Željka u METSS trgovini zanimaju je sve novosti našeg i Patricije nagradili smo platkraja. Vjernost gospođe Željke nenim vrećicama. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Elena Mesarek; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Vjesnik d.d., Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Iva Hlapčić, mlada plesačica iz Čakovca koja svoju plesnu vještinu brusi u Zagrebu Foto: Tina Kadoić

media

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje DOGAĐAJA osobne iskaznice. NAJAVA Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj 19. travnja igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo. ČAKOVEC

pondjeljak Centar za kulturu Samo crnjaci - by LAJNAP - stand up comedy show 20:00

utorak 20. travnja ČAKOVEC

Centar za kulturu Vlatko Štampar ZABEZEKNUT - stand up comedy show 20:00

ZNANJE nagrađuje

Ovogodišnja ekipa mladih gudača okupljenih u Umjetničkoj školi Miroslav Magdalenić

18. GUDAČKO NATJECANJE Rudolf Matz u organizaciji Umjetničke škole Čakovec

Violinist Matej Mijalić apsolutni pobjednik natjecanja Piše: Dora Vadlja Foto: Vjeran Žganec-Rogulja

U Čakovcu je završeno 18. gudačko natjecanje Rudolf Matz u organizaciji Umjetničke škole Miroslav Magdalenić i Hrvatskog društva. Ovo je natjecanje koje okuplja najbolje mlade gudače iz Hrvatske i iz okolnih zemalja.

VI KEELAND: Neodoljiva pogreška Rachel Martin i Caine West susreću se jedne večeri u baru kad ga ona optuži da njezinoj najboljoj prijateljici s kojom je spavao nije rekao da je oženjen. Nakon prilično strastvene svađe, Rachel otkriva da je njen bijes zapravo bio usmjeren na pogrešnog muškarca! Caine se samo našao u istome baru odjeven u košulju slične boje kao i preljubnik, koju njena pijana prijateljica nije dobro vidjela. Rachel se osjeća osramoćeno, no ne želi priznati svoju pogrešku niti se ispričati Caineu. Nakon osim obostrane ljubavi preneugodna početka, Rachel i ma glazbi, povezuje čudno Caine ipak otkrivaju da ih, međusobno razumijevanje.

Dobitnik iz broja 1334 je Biljana Bećirević iz Vratišinca (LJEVAK: Dorta Jagić: Noć na zemlji). Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

VI KEELAND: Neodoljiva pogreška

kupon br. 1335

Znanje poklanja knjigu

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Ove se godine natjecalo 44 kandidata iz Hrvatske, Slovenije i Italije. Apsolutni pobjednik natjecanja i dobitnik nagrade Grada Čakovca je mladi violinist Matej Mijalić iz Rijeke. Glazbena nagrada Grada Čakovca dodijelila se ovogodišnjem apsolutnom pobjedniku, uz novčanu nagradu od 5000 kuna te organizaciju svečanog

PRELOG

koncerta kojim će pobjednik Matej Mijalić otvoriti iduće, 19. gudačko natjecanje Rudolf Matz 2022. godine u Čakovcu. Prvi dan, u utorak 6. travnja prvu nagradu osvojila je Ema Burazin na violončelu, dok je posebnom nagradom nagrađen violinist Andrija Cukrov. Nadalje, taj su dan prvo mjesto osvojile violinistica Paula Novosel i na violončelu

Antea Čvorak te Maya Hong na violini. U srijedu su najbolji bili Hana Rabadan na violončelu, Lara Saliba violina, Lovre Tunuković violončelo, u četvrtak Nina Lucia Perina na violončelu, Letizia Ulika Roce na violoni, u petak: Jana Palac na violini, Ana Labazan Brajša mlada violinistica iz Čakovca te Matej Mijalić na violini.

Apsolutni pobjednik Matej Mijalić će otvoriti Gudačko natjecanje iduće godine

U Muzeju je otvorena izložba karikatura Nika Titanika U Muzeju Croata insulanus Grada Preloga otvorena je izložba karikatura Nika Titanika. Humor je bez sumnje nepresušna potreba duha, a Nik Titanik jedini karikaturist, vjerojatno i na cijelom svijetu, koji dnevno objavljuje dvije karikature u dnevnim novinama pri čemu britko, pronicljivo i ponekad oštro komentira aktualne događaje i pojave. Karikatura kao zasebno područje umjetnosti zahtijeva pronicljivo opažanje i aktivno promišljanje svijeta oko sebe. Ona se poigrava sa životnim činjenicama ukazujući pritom na ključne probleme u društvu, dok humor istovremeno ublažuje i potencira težinu istine. U svijetu karikature nema licemjerja

Nik Titanik, poznati hrvatski karikaturist izlaže u Prelogu

i lažnog morala, već ilustracija i tekst tumače ponekad okrutnu realnost zaodjevenu u britki humor. Nik Titanik proučava društvene fenomene i smišlja njihovu interpretaciju, ne

ismijava čovjeka, već kritizira postupke javnih osoba. Cilj Nikovih karikatura jest realizirati vizualno upečatljivu i sadržajno jasnu interpretaciju određene teme putem usklađenog odnosa prepoznatlji-

vog likovnog izraza i teksta, odnosno forme i sadržaja. Rezultat je spoj relevantne poruke, smiješnih likova i još smješnijih imena u čijoj se simbolici mnogi od nas mogu prepoznati. Od ožujka 2005. godine svakodnevno crta dvije karikature za dnevni list 24 sata i do danas ih je nacrtao i objavio oko 10.000. Također, od svibnja 2006. uspješno vodi vlastitu firmu Nik Titanik Studio u okviru koje, osim crtanja karikatura i ilustracija, radi i poslove vezane uz grafički dizajn. Nik Titanik za sebe kaže da je kroničar hrvatske gluposti, a u svojim karikaturama ne štedi nikoga pa niti samog sebe. Izložba je otvorena i može se pogledati do 12. svibnja 2021. godine. (dv, foto: Studio Vipro)

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA Posebni prilog MEĐIMURSKIH NOVINA u suradnji s MEĐIMURSKOM PRIRODOM

Siniša Golub:

Dva izazovna desetljeća: 2001. - 2021. Matija Posavec

Međimurje obiluje prirodnim ljepotama Čuvari prirode u akciji

Uklanjanje ilegalnih lovačkih čeka Prijetnje međimurskoj prirodi

Vratimo se tradiciji!

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DVADESET GODINA PROGLAŠENJA ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA RIJEKE MURE

16. travnja 2021.

Dva IZAZOVNA desetljeća: 2001. - 2021. 18. travnja 2001. godine Skupština Međimurske županije proglasila je šire područje uz Muru zaštićenim, što je označilo početak novog odnosa prema vrijednoj prirodi zavičaja, a taj dan obilježava se kao Međimurski dan rijeke Mure

Piše: mr. sc. Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode - Javne ustanove za zaštitu prirode

ao ni u slučaju proglašenja Yellowstonea prvim nacionalnim parkom na svijetu 1872. godine, tako se ni prilikom proglašenja značajnog krajobraza rijeke Mure (ZKRM) zemaljska kugla nije pomjerila iz svoje osi niti pak ubrzala svoju rotaciju. Ipak, nešto se važno jest dogodilo: Međimurje je ispisalo zlatnu stranicu svoje povijesti! Naime, do tog vremena u Međimurju su bila službeno zaštićena samo pojedinačna stabla i čakovečki Perivoj Zrinskih kao spomenik parkovne arhitekture. Progla-

šenje ZKRM-e označilo je prekretnicu u promišljanju vrijednosti prirode u širem i modernom smislu tog pojma. Postale su važne odrednice poput cjelovitosti područja, funkcionalnosti cjeline, ljepote krajobraza, usluga ekosustava, održivog turizma i rekreacije u očuvanoj prirodi. Sve što je u smislu zaštite uslijedilonakon travnja 2001.– proglašenjeRegionalnogparka Mura-Drava i njegovo uvrštenje na svjetsku listu Rezervata biosferepodkapomUNESCO-a – samo je logična nadgradnja na viziju koju je Međimurska županija imala na samom početku 21. stoljeća.

RAZUMIJEVANJE ZAŠTITE PRIRODE

Ponovimo po stoti put: kategorija zaštite “značajni

krajobraz” nije stroga niti isključuje čovjeka iz zone zaštite, nego omogućava regiji provedbu koncepta tzv. održivog razvoja u koji se zaklinju sve razine vlasti, od općinske preko državne do svjetske. A upravo je ZKRM omogućio Međimurcima da nauče prva znanja o tome što je današnja zaštita prirode. Naravno da bilo kakva zaštita u svojem začetku izaziva prijepore, pa tome nije izmaklo niti Međimurje. Tim više što do tog trenutka u Međimurju nije bilo zaštićenog područja većeg od točkastih lokaliteta pojedinačnih stabala te petnaestak hektara perivoja u središtu Čakovca. A tad se odjednom zaštićenim proglasila četvrtina županije, bez jasnih znanja što to znači na lokalnoj razini.

Namjerno pišem “znanja” jer informacije su uvijek postojale, samo nije bilo prohodnih kanala prema njima. Ti su kanali otvoreni tek 2007. godine kad je s radom krenula Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije koja je do današnjeg dana “skratila” svoj naziv u: Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode. Ustanova djeluje iz sjedišta u Križovcu i jedna je od najagilnijih ustanova za zaštitu prirode u Hrvatskoj. Djelatnici ustanove stalno su na terenu i neprestano šire informacije i dijele znanje, i opet ponavljaju: Zaštita prirode kakvu imamo u Međimurju ne donosi nikakva stroža ograničenja od onih koja su propisana drugim zakonima. Ilegalna gradnja, nedozvoljeno odlaganje otpada, pustošenje šuma krivolov i krivoribolov – sve je to već propisano kao prekršajno ili kazneno djelo u drugim zakonima. Javne ustanove za zaštitu prirode tu su kao dodatne oči na zaštićenom području kako se takve radnje ne bi događale na mjestima za koja smo se, kao društvo, složili da su vrednija i da zaslužuju posebnu zaštitu. Mangupi koji to drukčije tumače su manjina, doduše glasna, ali manjina.

ČEMU SVE TO?

Povijest je mnogo puta pokazala da će ljudi postupati razumno tek kad iscrpe sve druge mogućnosti. Tako je i u odnosu čovjeka spram prirode, čemu svjedoči današnje stanje planeta u cjelini. Zato se, kroz evoluciju odnosa prema zemlji, razvila institucionalna zaštita prirode, kako bi se neka područja proglasila svetinjom te očuvala od zahvata koji bi zauvijek izbrisali njezine izvorne odlike. Međimurje je

naučilo svoju lekciju s megazahvatima na rijeci Dravi, pa županijska politika nije htjela da ista sudbina snađe i Muru. Zato je proglašeno područje ZKRM te osnovana ustanova koja je po slovu Zakona o zaštiti prirode zadužena za sva zaštićena područja u Međimurskoj županiji. U dvadeset godina od proglašenja ZKRM-e u Međimurje je pristiglo mnogo europskog novca za brojne projekte koje je ovdje nemoguće popisati. Mnoga su radna mjesta otvorena ili održana jer su provedeni projekti kojima se status sveukupne međimurske baštine diže na višu razinu. Tko to niječe, tome nije jasan duh vremena u kojem živimo, niti pak razumije na koje je sve načine očuvana priroda važna za život neke (bilo koje!) lokalne zajednice.

SVRHA ZAŠTITE PRIRODE

Vrijedni projekti i investicije na temu prirode nisu osnovni cilj zaštite prirode, ali su ogledalo prioriteta nekog društva. Ulaže li neko društvo u zaštitu prirode ili samo otvara nove zone male privrede, mnogo govori o tome kako to društvo sebe vidi u desetljećima koja su pred nama. Svrha zaštite i očuvanja prirode ostaje trajno ista: osigurati dovoljno kisika i pitke vode tu gdje živimo, tj. bez potrebe da migriramo u druge dijelove svijeta kao što smo desetljećima iz Međimurja odlazili trbuhom za kruhom, omogućiti svim generacijama da žive život dostojan čovjeka u zelenilu i svježini, a ne samo u betonu i staklu. Čuti žabu u toplu ljetnu noć ili vidjeti pčelaricu na odronjenoj obali mnogima je vrednije od novog televizora ili automobila koji juri 200 prema zidu ekološke i ekonomske neizvjesnosti. Bila su potrebna dva desetljeća da Međimurci

Zaštita prirode kakvu imamo u Međimurju ne donosi nikakva stroža ograničenja od onih koja su propisana drugim zakonima. Ilegalna gradnja, nedozvoljeno odlaganje otpada, pustošenje šuma, krivolov i krivoribolov – sve je to već propisano kao prekršajno ili kazneno djelo u drugim zakonima

“

naslute svrhu zaštite prirode, a procesi kolektivnog sazrijevanja na tom polju još nisu gotovi. Evolucija odnosa prema prirodi kao vrednoti stalni je proces. Nedavni pomor pčela podsjetio nas je koliko je svijet oko nas krhka struktura, posebno dok se moćno oružje nađe u rukama neukih pojedinaca. Upravo zaštićena priroda služi kao rezervoar biološke raznolikosti iz kojeg se popunjavaju praznine koje nastaju tamo gdje se čovjek previše razmahao u svojim “civilizacijskim poduhvatima”. Iza nas su dva izazovna desetljeća, a pred nama još izazovnije vrijeme u kojem će se ljudska vrsta morati nositi s pandemijama, klimatskim promjenama i novim uvjetima okoliša u kojem ćemo morati živjeti. Značajni krajobraz rijeke Mure djelić je “geografije nade” da ćemo preživjeti. Mali, regionalni, ali naš. Zato, nemojmo ga se olako odreći jer on je dokaz da kao društvo ipak razmišljamo sedam generacija unaprijed.

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

RIJEČ MATIJE POSAVCA, ŽUPANA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

Međimurje - regija koja obiluje PRIRODNIM ljepotama

eđimurje je bajkoviti kraj smješten u samom sjevernom kutku Hrvatske koji okružuju dvije velike rijeke – Drava i Mura. Više od četvrtine površine naše županije pod nekim je oblikom zaštite prirode, a upravo je prirodno bogatstvo ono najvrijednije što imamo. Naše ravnice, brežuljci, rijeke, potoci, livade, polja i vinogradi pričaju mnoge priče o našim precima te je zajedno s međimurskom tradicijom dio našeg identiteta. Kako bismo zaštitili prirodnu i kulturnu baštinu Međimurja, posljednjih godina intenzivno radimo na projektima koji omogućuju da ih očuvamo za buduće generacije, ali i predstavimo naše ljepote i bogatstva drugima. Kroz jedinstveni model ekomuzeja ujedinili smo najvažnije vrijednosti Međimurja, međimursk u popevk u, ostavštinu obitelji Zrinskih, kulturu vina i tradicionalnu međimursku gastronomiju, tradiciju ispiranja zlata na Dravi i mlinarenje na Muri. “Ekomuzej Međimurje malo”,

čiji je središnji interpretacijski centar postavljen u prostorima Turističke zajednice Međimurske županije, u samom srcu međimurskog turizma, ogroman je iskorak, ne samo u promociji turizma na području Međimurja već i cijele Hrvatske i regije. Ekomuzej takve vrste jedini je u Hrvatskoj, a u široj regiji najbliži nam je u Italiji. Njegova važnost je i u tome što ujedinjuje turističke zajednice, lokalnu vlast, sve dionike u turizmu, ali i lokalno stanovništvo i poduzetništvo. To je ishodišna točka svakog turista, gosta, zaljubljenika u Međimurje i onih koji žele upoznati naš kraj. Posjetiteljima daje osnovne najvažnije informacije o Međimurju te ih potiče da istraže kulturnu, povijesnu i tradicijsku baštinu na desetak izvornih lokacija diljem Međimurja. Stoga će, zahvaljujući fragmentiranom muzeju, turisti moći posjetiti lokacije koje do sada nisu bile turistički dovoljno prepoznate, poput budućeg Centra “Hiža Međimurske popevke” u Donjoj Dubravi ili Arheološkog

parka Nekropola u tumulima u Goričanu. Prirodna i kulturna baština objedinjene u viziji Međimurske županije, županije snažnog poduzetništva zasnovanog na znanju i inovacijama, očuvane tradicije, vrijednosti i visoke kvalitete života. Naša Županija nadaleko je poznata kao “horvatski cvetnjak” te odavno više nije jednodnevna turistička destinacija, već je prepoznata kao kvalitetna turistička destinacija, najuspješnija destinacija kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Već nekoliko godina zahvaljujući sjajno osmišljenim i zaokruženim pričama, intenzivno privlačimo sve više turista. Pri samome kraju je i završetak najvećeg ulaganja u kulturnu baštinu Međimurja, rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine. U obnovljenu fortifikaciju smjestit će se prostor muzeja nematerijalne baštine Riznice Međimurja koji će sadržavati 9 muzejskih jedinica, a cijeli muzejski postav i popratni

Možemo biti ponosni na našu povijest, kulturu i vrijednosti te osjećati poštovanje prema precima koji su njegovali i očuvali tu baštinu koju ostavljamo u nasljeđe našim budućim generacijama

“

sadržaji bit će prilagođeni osobama s invaliditetom, što ovaj projekt čini posebno atraktivnim. Muzej će imati suvenirnicu, edukativne sadržaje koji se vežu uz očuvanje nematerijalne kulturne baštine i lijepo uređeni kafić koji će biti dostupan svim građanima neovisno o posjeti budućem muzeju. Riznica Međimurja sa svojim će popratnim sadržajima i odgovarajućom strategijom marketinških komunikacija odgovoriti na potrebe svih ciljnih skupina

i tako doprinijeti pozicioniranju i boljoj posjećenosti turističke destinacije Međimurja i postati vrhunska turistička atrakcija kakvu naša županija zaslužuje. U provedbi i planu imamo mnoge turističke projekte, poput projekta Med dvemi vodami, koji će spojiti turizam i prirodu, informirati i educirati posjetitelje o posebnostima prirodnih vrijednosti. Možemo biti ponosni na našu povijest, kulturu i vrijednosti te osjećati poštovanje prema precima koji su njego-

vali i očuvali tu baštinu koju ostavljamo u nasljeđe našim budućim generacijama. Važno je da promoviramo naše Međimurje koje je prepoznato kao prekrasno očuvana zelena oaza u srcu Europe. Jedinstveni smo po tome da unatoč tome što smo zemljopisno mali kraj, imamo toliko zanimljivih turističkih priča koje može ispričati svatko tko živi u naših 120 naselja u Županiji. Zato zajedničkim snagama trebamo čuvati naše Međimurje, naš lepi kraj med Murom i Dravom.

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VRATIMO SE TRADICIJI

Prijetnje međimurskoj PRIRODI U današnje vrijeme jako je popularan pojam održivi razvoj. No, je li on zaista održiv?

Piše: dr. sc. Mihaela Mesarić, prof., stručna voditeljica Međimurske prirode Foto: arhiva Međimurske prirode

eđimurska priroda nedvojbeno je vrijedna i raznolika, ali i ugrožena. Kako?

Napuštanjem tradicionalnog načina korištenja zemljišta

Ponosimo se raznolikim živičnjacima u donjem Međimurju, gmajnama uz Muru, raznolikim leptirima na livadama, poplavnim šumama i mrtvicama, ali s druge strane smo suočeni s alarmantnim napuštanjem tradicionalnog načina njihovog korištenja. Upravo je suživot čovjeka i prirode kroz održivo gospodarenje pro-

stornim resursima dovelo do krajobraznih vrijednosti koje je i UNESCO prepoznao kao svjetski značajno kroz svoj program Čovjek i biosfera. Nažalost, situacija je alarmantna posebice jer se živičnjaci uklanjaju ili zapuštaju, na gmajnama više ne pasu krave i konji, livade se ne kose jer nema više stoke koja bi pojela to sijeno te posljedično nema više ni leptira, poplavne šume više nisu poplavne zbog neprikladnih zahvata uz rijeke i sl. Vratimo se tradiciji jer ako pandemija koronavirusa nije dovoljno upozorenje, onda ne znamo što jest.

Nekontroliranim širenjem stranih invazivnih vrsta

Globalizacijom je došlo do širenja vrsta iz primjerice Azije i Amerika u Europu te obrnuto. Neke od tih vrsta su se odlično prilagodi-

Neizvjesna borba s invazivnom biljkom zlatošipkom

le novim uvjetima te sada predstavljaju problem za domaće vrste. Prošećemo li nekadašnjim livadama uz Muru, možemo uočiti monokulture biljaka koje do pred 20-ak godina nismo ni poznavali. U potpunosti zauzimaju prikladna staništa. Za neke od njih stručnjaci pronalaze potencijalna rješenja, a za neke još ne. Da bi se očuvala barska kornjača, prikladna je metoda izlov invazivnih crvenouhih u vodenim površinama gdje ih ima. S druge strane, kako se uspješno boriti s pajasenom, zlatošipkom ili žljezdastim nedirkom, ostaje pitanje.

Deruralizacijom i urbanizacijom

Međimurje je izrazito gusto naseljen kraj. Na kilometru kvadratnom nas ima prosječno 156, što je najveća gustoća naseljenosti u nekoj od hrvatskih županija. Sve je izraženiji trend napuštanja sela te preseljenje u grad s jedne strane ili širenje gradskog načina življenja u seoska područja. Pojedina međimurska sela imaju ozbiljnih demografskih problema, dok su s druge strane urbane zone oko Čakovca sve šire i naseljenije. Naravno da svatko ima pravo izbora gdje će i kako živjeti, ali trebalo bi konkretnije

Naselja se sve više šire na uštrb prostora

poticati one koji se odluče za nastavak života na selu i očuvanje djedovine. Ne samo u smislu kuće i gruntišta već i u smislu obrade zemlje ili gospodarenja šumama koje su baštinili od svojih predaka. A ako govorimo o gradskim

naseljima, potrebno je uvoditi održive prakse u gradnji i načinu života.

Fragmentacijom staništa

Analizirajući pojedine dijelove Međimurske županije,

Doza optimizma

U današnje vrijeme jako je popularan pojam održivi razvoj. No, je li on zaista održiv? Ako naša djeca živeći u Međimurju neće imati prilike vidjeti šarene cvjetne livade s leptirima, mrtvice pune žaba i vodenjaka ili priliku kupati se na Dravi? Onda taj razvoj nije održiv. Održivi razvoj znači zadovoljavanje potreba sadašnje generacije, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Zaista nije potrebno duplicirati aktivnosti u svakoj i pojedinoj jedinici lokalne samouprave. Ne trebaju nam isti sadržaji u prirodi na 25 lokacija koliko ima gradova i općina u Međimurskoj županiji. Zonacija korištenja zaštićenih područja nešto je što je neophodno te smo optimistični da će se definirati u nadolazećem razdoblju kroz proces izrade planova upravljanja.

dolazimo do zapanjujućih podataka koliko su pojedina područja ispresijecana različitom infrastrukturom. Primjerice, na području od 50 km² oko Murskoga Središća nalazi se preko 250 km cesta, što asfaltiranih, što šljunčanih. Zamislite da ste životinja koja treba doći od šumskog do vodenog staništa? Velika je šansa da ćete na tom putu stradati na nekom od navedenih cestovnih kilometara. Zapitajmo se trebamo li asfaltiranu prometnicu ili pristup automobilom i do svakog posljednjeg kutka uz Muru? Brojne vrste su pogođene fragmentacijom njihovog staništa te bismo trebali u budućnosti razmisliti o većem broju zelenih mostova, zaštitnih mreža ili tunela ispod prometnica.

VOLONTERSKA AKCIJA SPAŠAVANJA VODOZEMACA

Nije došla žaba cesti, već cesta žabi! Piše: Roberta Radović

olonterska akcija spašavanja vodozemaca od stradavanja na prometnicama u organizaciji Međimurske prirode - Javne ustanove za zaštitu prirode provodi se od 2013. godine u Selnici i Črečanu. Ove je godine prvi put provedena i uz retenciju Križopotje, za koju su sredstva za postavljanje “zebre za žabe” osigurana unutar projekta Riverside, ukupno 500 metara zaštitne ograde. Nakon postavljanja ograde volonteri svakog dana, ujutro i navečer, ručno prenose vodozemce pre-

ko prometnica do najbliže vodene površine, odnosno njihovih prirodnih mrijestilišta i bilježe zatečeno stanje uz prepoznavanje vrsta. Izgradnjom prometnica prepriječen je prirodni put vodozemcima, stoga je na “crnim točkama” prometnica potrebna čovjekova pomoć jer: - Nije došla žaba cesti, već cesta žabi! Tijekom ožujka i početkom travnja u prenošenju žaba i drugih vodozemaca sudjelovao je rekordan broj volontera, posebice učenika iz osnovnih škola Selnica i Macinec, Gimnazije Josipa Slavenskog i Srednje škole Čakovec, Srednje škole Prelog. U akciji su uz djelatnike

Vodozemce spašava stotinjak volontera, a među njima je i Miljenko Vrančić Serđo

Međimurske prirode sudjelovali i članovi KUD-a Selnica, predstavnici općina na čijem se području akcije održava-

ju (Nedelišće, Selnica i Gornji Mihaljevec). U Črečanu su kao i svake godine do sada volontirali članovi Ekološke

udruge Platana Nedelišće. Sara Janković, koordinatorica ovogodišnje akcije, istaknula je kako je spašeno mnogo jedinki, samo u jednoj večeri na Križopotju čak tisuću žaba. Miljenko Vrančić iz Zebanca svojim sumještanima je poznat pod nadimkom Serđo. Šira hrvatska javnost upoznala ga je kao jednog od sudionika popularnog zabavnog televizijskog showa “Ljubav je na selu”. Osoba je to koja neizmjerno voli svoje mjesto, svoj zavičaj i prirodu, što pokazuje brojnim aktivnostima u lokalnoj zajednici. Dugi niz godina se kao volonter pridružuje i akciji “Spašavanja vodozemaca od stra-

davanja na međimurskih prometnicama” u Selnici. - Volim se družiti s mladim naraštajima i prenijeti im poruku potrebe zaštite životinja. Kod nas prije svega na zaštiti žaba. I ove godine sam se pridružio volonterskoj akciji u organizaciji Međimurske prirode kad se postavljala zaštitna ograda na “crnim točkama” prometnice u Selnici. Kad god ću imati vremena, rado ću se odazvati na ovakve akcije. Ove je godine atmosfera i organizacija bila odlična. Bilo je mnogo srednjoškolaca, što me posebno razveselilo. A kad se marljive ruke ujedine i slože, mnogo se može učiniti, poručuje Serđo.

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

ČUVARI PRIRODE U AKCIJI

UKLANJANJE ilegalnih lovačkih čeka Uklonjeno je ukupno 7 ilegalnih lovačkih čeka s kojih se vršio krivolov na strogo zaštićene vrste pataka i gusaka

akciju uklanjanja predmetnih lovačkih čeka.

POTPORA LOKALNE SAMOUPRAVE Piše: Velimir Bašek, dipl. krim., glavni čuvar prirode JU Međimurska priroda

ijekom ožujka 2021. godine provedene su dvije akcije uklanjanja ilegalnih lovačkih čeka iz područja akumulacijskog jezera HE Dubrava, u blizini preloške Marine. Uklonjeno je ukupno 7 ilegalnih lovačkih čeka s kojih se vršio krivolov na strogo zaštićene vrste pataka i gusaka, a u akcijama su sudjelova-

li djelatnici javnih ustanova Međimurska priroda i Priroda Varaždinske županije, pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanice Čakovec i udruge Biom.

KRIVOLOV STROGO ZAŠTIĆENIH VRSTA

Čuvari prirode su dojavu o postojanju lovačkih čeka s kojih se vrši krivolov zaprimili od udruge Biom i na temelju te dojave izvršili nadzor područja te utvrdili postojanje 7 takvih čeka. Sukladno lovnogospodarskim osnovama

Akcije uklanjanja lovačkih čeka provedena je u dva dana

lovačkih društava čija se lovišta prostiru na tom području, za postavljanje lovačkih čeka unutar zaštićenih područja potrebna je suglasnost javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i suglasnost HEP Proizvodnje d.o.o. PP HE Sjever kao zakonskog upravljača zemljištem. S obzirom na to da nijedna od navedenih institucija nije izdala suglasnost za postavljanje lovačkih čeka na prostoru akumulacijskog jezera HE Dubrava, slučaj je prijavljen lovnoj inspekciji na daljnje postupanje. Nakon postupanja lovnog inspektora i zajedničkog nadzora čuvara prirode i lovne inspekcije te nakon što su se lovačka društva izjasnila da predmetne lovačke čeke nisu zavedene u njihovim lovnogospodarskim osnovama i da ih njihovi članovi ne koriste za lov, utvrđeno je da su lovačke čeke bespravno postavljene. Prema informacijama i dokaznim materijalima kojima raspolažu u udruzi Bi-

Jedna od bespravno postavljenih lovačkih čeka

om, s tih se čeka vršio krivolov i na strogo zaštićene vrste. Naime, tijekom 2020. godine nisu na akumulacijama zimovale lovne vrste guski. Na dravskim akumulacijama su bile opažene jedino siva guska (Anser anser), strogo zaštićena vrsta, i lisasta guska (Anser albifrons), divljač pod trajnim lovostajem. Upravo u to vrijeme, tijekom zimskog prebrojavanja ptica močvari-

ca u siječnju 2020. godine, na jednoj od predmetnih lovačkih čeka fotografirana su dva krivolovca u trenutku pucanja na ptice. Zimujuća jata guski su uobičajeno pomiješana sa strogo zaštićenim drugim vrstama gusaka (npr. siva guska, crvenovrata guska i sl.) te nije moguće organizirati selektivan lov na ovu vrstu. Temeljem svih tih saznanja odlučili smo da organiziramo

Mreža puna riba

Tijekom akcije iz vode je izvađena ribarska mreža zapletača duljine 20 metara puna riba kapitalaca – dokaz da se na preloškom jezeru ne vrši samo krivolov na ptice, već i ribolov pomoću mreža koji se tretira kao kazneno djelo. Ribe su spašene, a mreža je predana ribočuvarskoj službi Saveza športskih ribolovnih društava Međimurske županije.

Akcija uklanjanja lovačkih čeka provedena je u dva dana, 5. i 13. ožujka 2021. godine. Cijela je akcija organizirana i provedena uz suglasnost HEP Proizvodnje d.o.o. PP HE Sjever kao zakonskog upravljača područjem i uz potporu lovne inspekcije i inspekcije zaštite prirode. S obzirom na to da se područje na kojem su se nalazile čeke prostire kroz dvije županije, osim Međimurske prirode u akciju se uključila i Javna ustanova Priroda Varaždinske županije koja upravlja zaštićenim dijelovima prirode na području Varaždinske županije. Logističku podršku pružila je Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Čakovec ustupivši dva čamca i dva iskusna pripadnika koji su uvelike pomogli u realizaciji ove akcije. Akciju je podržala i lokalna samouprava – Grad Prelog se putem svog komunalnog redarstva i komunalnog poduzeća Prekom obvezao zbrinuti sav materijal nastao od rastavljanja ilegalnih objekata.

VOLONTERSKA AKCIJA ČIŠĆENJE OBALE ZA BREGUNICE

Očišćeno 250 metara obale za dolazak terminatora komaraca

Djelatnici Međimurske prirode i volonteri drugog dana akcije

Piše: Roberta Radović Foto: Mihaela Mesarić

regunica (Riparia riparia) je, može se reći, “sestrična‟ svima dobro poznatim lastavicama. Živi u kolonijama gradeći gnijezda u rupama na odronjenim obalama nizinskih rijeka. U njima buši duboke vodoravne rupe do jednog metra te najčešće ima dva legla godišnje. Osim na obalama strmih riječnih korita bregunica se gnijezdi i na obalama šljunčara, jezera i ribnjaka. Par bregunica u sezoni gniježđenja može pojesti i do 10.000 komaraca dnevno, stoga ih nazivaju “terminatori komaraca‟. Bregunice su trenutno na svom selidbenom putu i uskoro će se vratiti u naše krajeve. A kako

bi se uspješno gnijezdile na odronjenim obalama rijeke Drave i Mure, potrebno im je očistiti strmu obalu koju je rijeka tijekom visokog vodostaja odronila te više nije pogodna za gniježđenje velikog broja parova. Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode i ovog je proljeća organizirala volontersku akciju “Čišćenje obale za bregunice". Akcija se održala u petak i subotu, 9. i 10. travnja na obali rijeke Drave koja se nalazi u sklopu naselja Gornji Hrašćan. Odaziv volontera je bio odličan u oba dana tijekom kojih je očišćeno ukupno 250 metara obale. Oprema za akciju nabavljena je unutar projekta Riverside i Eco Bridge. Bregunice, dobro došle u Međimurje na gniježđenje.

U čišćenje obale uloženo je mnogo dobre volje i napornog fizičkog rada

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINA ŠTRIGOVA

Osjeti ŠTRIGOVSKI k-raj T ražite li kutak koji će obnoviti dušu i tijelo, a Vašim osjetilima pružiti odmor kakav zaslužujete, svakako svratite u štrigovski k-raj, mjesto gdje se prirodne ljepote, kultura, tradicija i enogastronomija spajaju u jedno. Odmorite se u pokretu i osjetite dodir buđenja proljeća koje prati bezbroj nijansi zelene boje i opojan miris cvjetova drveća i biljaka. U Štrigovi su na raspolaganju dvije rekreativne kružne staze koje vode kroz vinorodno područje i upoznavaju Vas s kulturnom i prirodnom baštinom, a možete ih prijeći biciklom ili pješice.

Pješačka staza “Terra Historica Stridon” i “Pušipelova biciklistička staza” vode vas kroz područje štrigovskog k-raja. Osim do, prestižnim nagradama nagrađivanih, vinara gdje možete kušati i autohtonu međimursku vinsku sortu “pušipel” te ostale sorte, odvest će vas i do spomenika kulturne baštine kao što je Crkva svetog Jeronima, poznata po svoja dva zvonika i freskama baroknog slikarskog virtuoza Ivana Rangera te mnogobrojnih pilova i kapelica koje pričaju o prošlom prohujalom vremenu, a njihove pozicije pružaju nezaboravne vidike.

Svi putevi i staze u destinaciji se isprepliću i vode prema Mađerkinom bregu, prirodnom vidikovcu koji se ističe svojim terasama na kojem su zasađeni vinogradi koji mame osjetila svojom zanosnom ljepotom. Na vidikovcu se otvara prekrasan pogled na 4 države, složili bi se mnogi da je upravo najljepši u doba buđenja proljeća za vrijeme izlaska i zalaska sunca. Pogled će uskoro dobiti novu dimenziju doživljaja jer će Mađerkin breg biti obogaćen vidikovcem Goričko sviralo. Biciklističko-informativni centar s vidikovcem počeo se graditi u sklopu “CSA-CycleSeeing

Attractour” projekta u sklopu programa prekogranične suradnje Interreg V-A Mađarska-Hrvatska 2004. - 2014., a sufinanciran financijskim sredstvima Europske Unije. Odmor od svih aktivnosti potražite u apartmanima, kućama za odmor i sobama koje će Vas uvijek dočekati širom otvorenih vrata i poželjeti Vam dobrodošlicu u oazu mira i netaknute prirode. Bez kušanja bogate enogastronomske ponude u restoranima i kušaonama štrigovskog k-raja ne biste smjeli napustiti destinaciju

jer ćete upravo kroz nju osjetiti pravu simbiozu čovjeka s prirodom. Dobro nam došli u štrigovski k-raj, bogat ljepotom i ispunjen vrijednim rukama i širokim prijateljskim srcem domaćih ljudi. Uvjerite se u jedinstvenost doživljaja koji donosi posjet ovome k-raju a u kojem će uživati sva vaša osjetila tako da će Vam boravak među nama biti odmor tijelu i blagoslov duši. U doba kad moramo biti odgovorni, čuvati svoje zdravlje i zdravlje drugih, idealne su šetnje kroz štrigovski k-raj, rado ćemo Vam pomoći

s dodatnim informacijama u Turističko informativnom centru Štrigova, na broju: +385 99 2 851 325, e-mailu: tz@strigova.info, a na našoj web stranici: www.stigova. info i društvenim mrežama možete detaljno proučiti sve što pruža i nudi Štrigova. Naši restorani, kuće za odmor, sobe i apartmani uključeni su u nacionalni projekt Hrvatske turističke zajednice “Safe stay in Croatia” kako biste bili sigurni da su na lokaciji poduzete propisane epidemiološke mjere i preporuke zdravstvene sigurnosne zaštite.

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI

Skelarska kuća - NOVA ATRAKCIJA na šetnici Povijest i djelatnost skelarenja na Muri detaljnije prezentira novouređena Skelarska kuća na Svetomartinskoj Muri

veti Martin na Muri u posljednjem desetljeću razvio se u jedno od najvećih gospodarskih i turističkih središta Međimurja, što je vidljivo iz aktivnosti privatnih gospodarskih subjekata, broja noćenja posjetitelja te dobivanjem brojnih nagrada. Razlog sustavnog rasta su dobar geostrateški položaj, poticajna suradnja s lokalnom samoupravom i brzim administrativnim rješenjima, uređena infrastruktura, kvaliteta radne snage te prepoznatljivost ekonomskog i turističkog razvoja općine. Nositelj turističkog razvoja s preko 147 tisuća noćenja (2019.) su Terme Sveti Martin. Terme uspješno posluju tijekom cijele godine kao wellness-kupališna destinacija te konferencijskosportski centar koji privlači tuzemne i inozemne posjetitelje. Zahvaljujući tome, Sveti Martin na Muri razvio se kao zaista respektabilna destinacija aktivnog odmora i kvalitetnog života te u današnje vrijeme može ponuditi različiti spektar turističkih resursa, atrakcija i proizvoda. Glavninu turističke ponude na području općine Sveti Martin na Muri čine visokokategorizirani turistički smještajni objekti te raznorazni turističko-ugostiteljski objekti, dok su najveće turističke atrakcije koje turisti

Dražen Crnčec, načelnik

rado posjećuju tijekom svog boravka u Svetom Martinu na Muri između ostaloga: Mlin na Muri, skela na Muri, etnografska zbirka “Jen den v živleju mlinara Franca Žalara”, labirint ljubavi, Mlinarska kuća, crkva Svetog Martina biskupa kao i niz označenih biciklističko-pješačkih staza poput eko-turističke poučne pješačko-biciklističke staze “Svetomartinska Mura”, a od ove godine i Skelarska kuća koja u funkciji interpretacijskog centra objedinjuje djelatnost skelarenja uz rijeku Muru i pruža prihvat, informacije i upućivanje turista u destinaciji. - Možemo reći da Sveti Martin na Muri, osim tradicije kupališnog turizma, posebno njeguje još dvije tradicije: mlinarenje i skelarenje, na čemu su postignuti zaista značajni rezultati. Izgrađena je Mlinarska kuća s muzejom mlinarstva i multimedijalnom interaktivnom etnografskom zbirkom, a upravo je dovršena i Skelarska kuća koja će u funkciji interpretacijskog centra ponešto detaljnije prezentirati djelatnost skelarenja uz rijeku Muru, a turistima pružati informacije o cjelokupnoj turističko-ugostiteljskoj ponudi destinacije Sveti Martin na Muri, ističe David Novinščak, direktor Turističke zajednice općine Sveti Martin na Muri.

Rekreacija u prirodi za sve generacije Svetomartinska Mura predstavlja pet kilometara staze za laganu šetnju, pješačenje, bicikliranje i slične sportske aktivnosti. Staza je pogodna za sve dobne skupine, od majki s djetetom u kolicima, preko vrtićkih i školskih skupina, do rekreativca i sportaša te umirovljenika. Uz stazu su uređene šumske učionice, a posjetitelji se rado fotografiraju na popularnom obnovljenom drvenom mostu. Svetomartinska Mura objedinjuje pojedinačne lokalne eko i etno atrakcije. Kroz dvadeset edukativnih tabli postavljenih uz stazu Međimurci i gosti ovog kraja mogu saznati i niz zanimljivosti iz domene prirodne baštine. Tko su zlikovci u prirodi, kako žive žabe u Žabniku, zašto je rijeka Mura glavna žila Međimurja i Prekmurja, kakav je životni ciklus vretenca letača iz močvara i niz drugih poučnih detalja iz flore i faune svetomartinskog kraja. Posjetiteljima se preporučuje, ovisno o raspoloživom vremenu i fizičkoj kondiciji, nekoliko opcija korištenja staza, a sve ih rado preporučuje načelnik Dražen Crnčec.

vi tragovi u prirodi, ovo je idealna kružna ruta. Počinjemo kod Skelarske kuće te osim rijeke Mure razgledavamo nekadašnje šljunčare oko Svetog Martina na Muri. (Predviđeno vrijeme obilaska: oko 45 minuta)

5. RUTA STARA MURA

Na šetnici se nalazi i popularan drveni most

1. MLINAROVA RUTA Želite do rijeke Mure, a nemate puno vremena? Ovo je idealna ruta za vas. Na području oko Mlina na Muri saznajte nekoliko zanimljivosti o prirodi koja ga okružuje. (Predviđeno vrijeme obilaska: oko 20 minuta)

2. RUTA MEĐIMURSKOG KONJA

Osim rijeke Mure i mrtvice zanima vas ugrožena pasmina međimurski konj? Odlazak u smjeru gmajne s međimurskim konjima je odličan izbor. Ova ruta omo-

gućava umjerenu šetnju, doživljaj prirodnih zvukova uz Muru te susret s konjima. (Predviđeno vrijeme obilaska: oko 60 minuta)

3. RUTA ŽIVA MRTVICA

Bili ste već nekoliko puta oko Mlina na Muri i želite nešto drugačiji obilazak prostora? Ova kružna ruta počinje kod najsjevernije turističke točke RH te nudi razgled murske mrtvice i njezinog živog svijeta. (Predviđeno vrijeme obilaska: oko 30 minuta)

4. DABROVA RUTA

Ako ne želite puno šetnje, ali vas zanimaju dabro-

Kod ove kružne rute cijelim putem se krećemo uz stari ili glavni tok rijeke Mure. Njezinim obilaskom uočavamo sve razlike između živog svijeta mrtvice te glavnog toka, kao i različite načine korištenja tih prostora. (Predviđeno vrijeme obilaska: oko 1 sat i 30 minuta)

6. RUTA SVETOMARTINSKA MURA

Želite malo više pješačenja? Ovo je najduža ruta te obuhvaća sve zanimljivosti na stazi. Živi svijet uz mrtvicu, glavni tok Mure, pašnjak s međimurskim konjima, šljunčare i tragove dabrove aktivnosti. (Predviđeno vrijeme obilaska: oko 2 sata)

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KOMUNALNO PODUZEĆE MURS-EKOM IZ MURSKOG SREDIŠĆA

16. travnja 2021.

ČISTOĆA I UREĐENOST naša je briga, ali i briga svih naših građana Komunalno poduzeće Murs-ekom osnovano je 1995. godine od strane privatnih ulagača za obavljanje raznih komunalnih usluga s posebnim naglaskom na gospodarenje otpadom. Početkom 2018. godine Murs-ekom kupuju Grad Mursko Središće te Općine Sveti Martin na Muri, Selnica i Vratišinec, čime tvrtka u cijelosti prelazi u javno vlasništvu četiri jedinice lokalne samouprave. Djelatnosti komunalnog poduzeća su sakupljanje, odvoz i gospodarenje otpadom, održavanje komunalne infrastrukture, održavanje vertikalne signalizacije, upravljanje grobljima, održavanje zelenih površina, košnja trave, sadnja cvijeća, održavanje čistoće prometnih površina, zimsko održavanje nerazvrstanih cesta i parkirališta, čišćenje ureda i poslovnih prostora te upravljanje tržnicom Mursko Središće. Komunalno poduzeće Murs-ekom d.o.o. svoje poslovanje uskladilo je s međunarodnim standardom ISO 9001. U cilju neprestanog poboljšanja kvalitete poslovanja i smanjenja utjecaja na okoliš tvrtka ulaže u sve segmente gospodarenja otpadom, dijelom samostalno, dijelom preko EU fondova. Sakupljanje otpada riješeno je na način da se gotovo sve frakcije otpada sakuplju na kućnom pragu korisnika bez

obzira radi li se o korisniku u obiteljskog kući ili višestambenom objektu. Korisnicima je dostupno fiksno i mobilno reciklažno dvorište, dok će po završetku EU projekta korisnicima biti puštena u funkciju i kompostana Mursko Središće. - U tijeku su dva projekta i to “Izgradnja i opremanje kompostane Mursko Središće” te “Nabava 2 komunalna vozila za odvojeno sakupljanje otpada za Murs-ekom d.o.o.” Cilj provedbe navedenih projekta je povećanje udjela odvojeno prikupljenog biootpada otpada u ukupnom komunalnom otpadu, što dugoročno doprinosi ponovnoj uporabi te smanjenju količine komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta. Provođenjem projekata želimo unaprijediti sustav gospodarenja otpadom i to posebno u području sakupljanja biorazgradivog komunalnog otpada. Modernizacijom, stalnim ulaganjem i opremanjem komunalnog poduzeća povećat će se efikasnost, unaprijediti komunalni standard, podići razinu komunalne usluge za građane Murskog Središća i mještane općina Sveti Martin na Muri, Selnica i Vratišinec. Dolazak proljeća i lijepih sunčanih dana označuje i početak proljetnog uređenja grada koje, među ostalim, uključuje i brigu o cvjetnim

Želimo da naš grad i sva naselja koje održava komunalno poduzeće budu uredna i čista

“

sadnicama koje se posade svake godine, u jesenskom i proljetnom periodu sadnje, a o kojima se tijekom cijele godine brinu vrijedne ruke naših hortikulturnih djelatnika, rekao nam je Josip Sršan, direktor Murs-ekoma, te je nastavio: - Velika pažnja poklanja se izgledu grada Mursko Središće i okolnih

naselja tako da se uređuju, održavaju i kose zelene površine, brine se o čistoći grada, groblja, uređuju se cvjetne gredice i sadi cvijeće u gradskim parkovima i zelenim površinama. Početkom ove godine komunalno poduzeće Murs-ekom preuzima košnju trave i održavanje zelenih površina općine Selnica i općine Vratišinec i to sve sukladno Odluci o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti. Djelatnici komunalnog poduzeća Murs-ekom d.o.o. trenutno su angažirani na poslovima proljetnog uređenja grada, održavanja i čišćenja javnih gradskih površina. Nakon zimskih aktivnosti započelo je proljetno uređenje javnih gradskih površina. Poslovi održavanja grada obav-

ljaju se u skladu s utvrđenim godišnjim planom. U sklopu proljetnih radova vrši se okopavanje, plijevljenje, orezivanje i uređenja ukrasnog bilja po šetnici, gradskim parkovima, zelenim površinama i drugim lokacijama gdje je bilje posađeno te se tijekom cijele godine održavaju nerazvrstani poljski putevi da ostanu prohodni i čisti. Želimo da naš grad i sva naselja koje održava komunalno poduzeće budu uredna i čista. Stoga moram skrenuti i pozornost našim mještanima da za čistoću i uređenost nije dovoljna samo briga naših djelatnika, već je to zajednička zadaća i svih građana, završio je svoju priču Josip Sršan, direktor tvrtke Mursekom.

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

GRAD RUDARA U ZNAKU ŠETNICA

Planira se viseći pješački most preko RIJEKE MURE Mursko Središće postaje poželjno mjesto za šetnju, biciklizam, sport, sportski ribolov i rekreaciju

rad Mursko Središće kontinuirano ulaže u podizanje k valitete života

građana, posjetitelja i turista. Izgrađena šetnica i obaloutvrda od 2010. godine nadopunjuje se novim sadr-

Spomen-dom rudarstva

Grad Mursko Središće godine 2018. otkupio je separator ugljena u kojem je postojeća zbirka kojom se pokušalo interpretirati rudarstvo na području grada. Dijelovi postojeće zbirke koji su vezani baš uz rudarstvo će ostati u prostoru separatora, dok će dio zbirke koji prikazuje svakodnevni život rudara preseliti u etno kuću “Rudarova hiža”. Spomen-dom je apliciran na prekogranični projekt Energy tour, koji je prošle godine odobren i krenuo u provođenje. Kroz taj se projekt osiguralo 112.000,00 eura za uređenje interijera multimedijalnom opremom, vitrinama, informativnim panoima i sličnom muzejskom opremom. Gotovo istovremeno s početkom provođenja projekta Grad Mursko Središće i Centar za kulturu “Rudar” javili su se i na poziv Ministarstva kulture za Programe gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture u 2021. godini s projektom Kultura u Gradu rudara. Projekt je ukupne vrijednosti 462.877,88 kuna. Službeno otvaranje sa svim novotarijama se očekuje u ljetnim mjesecima 2022. godine.

žajima. Podsjetimo, uređen je izvor pitke vode “Curek”, postavljen je info display, info table, skulpture, postavljene i oslikane su klupice, ležaljke za odmor, koševi za smeće, veliko dječje igralište, klupica za prematanje i dojenje, postavljene su Street workout sprave, izgrađena ljetna pozornica, sjenica… U planu je izgraditi i viseći pješački most preko rijeke Mure, uzvodno od dječjeg igrališta na šetnici. Prošle godine pokrenuta je ideja za spajanje šetnice uz rijeku Muru i poučne staze “Svetomartinska Mura”. Od ideje do realizacije je prošlo nekoliko mjeseci, a trasa je već probijena, ishođene su dozvole potrebne za uređenje, naravno, poštujući propisanu zaštitu prirode. U suradnji s Međimurskom prirodom - Javnom ustanovom za zaštitu prirode postavit će se poučne info ploče o flori i fauni uz rijeku Muru. Nova staza bit će dužine 12 km, a protezat će se od ŠRC “Zalešće” pa do ribnjaka u Lapšini. Nova staza bit će još jedan novi magnet za sadašnje ali i buduće šetače i

bicikliste. Stazom neće moći prometovati motorna vozila i quadovi, već isključivo vlasnici parcela, lovci i ribiči. Probijanjem trase i šljunčanjem napravljen je tek prvi dio jer slijedi označavanje staze, postavljanje informativnih ploča. Spajanjem svetomartinske i murskosredišćanske šetnice nastala je Poučno pješačka staza “Mura” koja već sada okuplja velik broj šetača i posjetitelja. Time izletište skela “Fusek” u Murskom Središću postaje kutak za uživanje u prirodi. Želja je da se izletište pretvori u atraktivan turistički proizvod sa sadržajima za sve dobne skupine i mogući cjelodnevni izlet. Kod skele “Fusek” uređuje se travnato igralište za mali nogomet, odbojkaško igralište na pijesku i postavit će se koš za košarku. Uz sve navedeno na prostoru skele postavit će se dječja igrala, koja će se preseliti iz prostora Etno kuće s obzirom na to da će se kod nje postaviti nova igrala. Također, u planu je da se otvori objekt jednostavnih usluga na kolicima ili sličnim napravama – ugostiteljski objekt.

Serjojnčarima nagrada Zrinski Nagrada Zrinski za 2020. godinu na prijedlog gradonačelnika Murskog Središća Dražena Srpaka dodijeljena je Sportsko ribolovnom društvu “Mura” Mursko Središće, u djelatnosti zaštite okoliša i drugih javnih djelatnosti. ŠRD Mura baštini tradiciju dugu više od šezdeset godina, a u godini 2020. svečano je otvoren prekrasan ribički dom na Zalešću, koji je financiran iz proračuna Grada Mursko Središće. Udruga se istaknula brigom o zaštiti i održavanju okoliša uz rijeku Muru, krajoliku koji polako postaje najveći brend najsjevernijeg grada u Republici Hrvatskoj. Veseli što je nagradu pokupio još jedan Serjojnčar. Milorad Šubić dobitnik je Nagrade Zrinski u djelatnosti gospodarstva i zaštite okoliša. Rođen je u poljoprivrednoj obitelji u Murskom Središću i tijekom godina je postao vodeći stručnjak za zaštitu bilja u županiji. Kako je današnji poljoprivrednik ujedno i važan gospodarstvenik, Milorad Šubić je Nagradu dobio u domeni gospodarstva.

Šetalište već sada okuplja velik broj šetača, a cilj je da i ostane poželjno mjesto za šetnju, biciklizam, sport, sportski ribolov i rekreaciju. U tu je svrhu važno spriječiti prometovanje vozila koja narušavaju sigurnost i mir pješaka i biciklista. Također, riječ je o staništima brojnih životinjskih vrsta koje se ne želi ugrožavati. Poučno pješačka staza “Mura” namijenjena je, dakle, pješacima i biciklistima. Od

navedene regulacije izuzimaju se Hrvatske vode koje put koriste za svoje potrebe, vlasnici parcela te lovci i ribiči koji stazu koriste za nadzor, obilazak ili za potrebe gospodarenja lovištem i otvorenim vodama kojima upravljaju. Pristup je moguć do skele “Fusek” i s druge strane cestom prije Hlapičine te desno prema području “Zeva”. Na stazi se ne dozvoljava promet osobnim, teretnim vozila, traktorima, motor kotačima i quadovima.

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mohokos, službeno najviša planinarska zemljopisna točka u Međimurju (344,4 m)

Retencija Jegerseg je vrijedno stanište za ptice i vodozemce

Jurovski kraj MAGNET za rekreativni turizam

Piše: Roberta Radović

pćina Sveti Juraj na Bregu je briježni dio Međimurja koji se od davnina zove Jurovski kraj. Graniči sa šest općina i gradom Čakovcem. Površina općine iznosi 30 km2. U sastavu općine je devet naselja: Brezje, Dragoslavec, Frkanovec, Lopatinec, Mali Mihaljevec, Okrugli Vrh, Pleškovec, Vučetinec i Zasadbreg. Sjedište općine je u Lopatincu iako je općinska uprava smještena u Pleškovcu. Anđelko Nagrajsalović, načelnik, s ponosom

Zaslugom zaljubljenika hodanja i ekipe Cipelcug te Ede Lukmana i Kreativnog edukativnog centra Murai kartirano je pet zanimljivih pješačkih staza

ističe kotače zamašnjake koji u ovaj kraj donose novu turističku ponudu, posebice u promociji prirodne baštine i tradicijskog načina života. Prije svega se to odnosi na edukacijsko-istraživački centar Matulov grunt u Frkanovcu, a potom i na predstavljanje novih rekreativnih staza za hodanje. Zaslugom zaljubljenika hodanja i ekipe Cipelcug te Ede Lukmana i Kreativnog edukativnog centra Murai kartirano je pet zanimljivih pješačkih staza. Mali Murai, Veliki Murai, Matulova staza, Školski Murai i Staza DK zasigurno će koristiti svim poklonicima hodanja, planinarenja, rekreacije i boravka u prirodi. Dionice staza se mogu pronaći na internet stranicama www.cipelcug. com.hr i pdcck.hr (Murai). Staze nastoje izbjeći glavne cestovne prometnice, vode šumskim i poljskim putevima koji uglavnom dosad nisu ucrtani na dostupnim mapama. Područje općine Sv. Juraj na Bregu obiluje takvim stazama, uključivši i značajnu dionicu Međimurskog planinarskog puta. Članovi planinarskog društva Bundek početkom ožujka uredili su je unutar akcije čišćenja

"Ne" quadovima u Bedekovićevim grabama Sve veći problem za prirodu i one koji vole provoditi slobodno vrijeme u prirodi u posljednje vrijeme je vožnja različitim motoriziranim vozilima po planinarskim stazama, šetnicama i drugim prirodnim predjelima. Kroseri, sve popularniji quadovi i razna druga vozila na dva ili četiri kotača voze i po međimurskoj prirodi. Takva vožnja predstavlja velik problem za krhka prirodna staništa, posebno za spomenik prirode Bedekovićeve grabe gdje neodgovornim ponašanjem postaju ugroženi leptiri plavci. S ciljem sprječavanja devastacije vlažnih livada i kažnjavanja počinitelja, intenzivirana je suradnja policije i čuvara prirode, pa su postavljeni znakovi zabrane prometa kroz Bedekovićeve grabe. Pješaci i biciklisti i nadalje su dobrodošli.

Načelnik Anđelko Nagrajsalović na Matulovom gruntu

okoliša i smeća na dionicama Međimurskog planinarskog puta (MPP-a). Posebno je atraktivna kružna staza Veliki Murai koja kroz 16 kilometara hoda pruža avanturu provjerenim i prohodnim putevima. Početna točka je kod Doma kulture Jurice Muraia u Pleškovcu. Stazom se nadalje promovira retencija Jegerseg koja je vrijedno stanište za ptice i vodozemce, potom

vlažne livade na lokalitetu Bedekovićeve grabe koje su spomenik prirode, Mohokos službeno najviši planinarski vrh Međimurske županije u Vučetincu, međimurske gorice i druga karakterisična obilježja ovog dijela Međimurja. Staza je prvi put predstavljena javnosti povodom obilježavanja 46. godišnjice djelovanja Škole animiranog filma Čakovec. Općina Sveti Juraj na Bregu formiranjem

Bedekovićeve grabe vrijedno su stanište leptira plavaca

ovih rekreativnih staza dinamizira suradnju na projektu s Platformom za društveni

centar Čakovec unutar kojeg je i revitalizacija aktivnosti u Domu kulture Jurice Muraia.

16. travnja 2021.

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA REZIDENCIJA ZA STVARANJE ZNANSTVENIH I KNJIŽEVNIH DJELA

U gospodarskoj zgradi nalazi se stara preša

Gruntište i hiža iz ptičje perspektive

Stara hiža u SRCU MEĐIMURJA nazvana Matulov grunt Priroda i književnost od davnina su bile povezane ljudima koji su inspiraciju tražili u prirodi, a riječi pretvarali u dijela

Piše: Sara Srša, mag. ing. silv., stručna suradnica za edukaciju, interpretaciju i promidžbu Međimurske prirode Foto: Davorin Mance

a adresi Frkanovec 30 prije godinu dana nalazila se stara trošna kuća, po međimurski “hiža” s popratnim objektom u kojem se nalazila stara preša. Projektom Med dvemi vodami, uz koji je u nekadašnju staru školu u Križovcu smješten centar za posjetitelje i jedan od nagrađivanijih postava vezan uz prirodnu baštinu u ovom dijelu Hrvatske te obnovljena zarasla i dotrajala poučna staza u općini Sveti Martin na Muri, red je došao i na treću veliku stavku projekta u kojem je život udahnut u staru “hižu” nazvanu Matulov grunt.

Stara “hiža‟ u Frkanovcu građena je prije više od stotinjak godina u duhu tradicije međimurskog kraja. Predstavlja dobro očuvani primjer seoske arhitekture Međimurja. Rekonstrukcijom i prenamjenom “hiže‟, pripadajuće gospodarske zgrade i gruntišta stvoren je edukacijsko-istraživački centar posvećen leptirima te značajnim staništima biljnih i životinjskih vrsta gornjeg Međimurja. U kajkavskom dijalektu za riječ leptir koristi se izraz “matul‟, a za parcelu odnosno posjed riječ “grunt‟. Stoga je u duhu međimurske kajkavštine centar nazvan Matulov grunt. Nalazi se na području ekološke mreže Natura 2000, nedaleko od lokaliteta Bedekovićeve grabe. Matulov grunt sadrži prostor za boravak i stvaralački rad, stalni likovni postav o livadama i leptirima gornjeg

Suvremena interpretacija leptira plavaca

Pogled s ceste na Matulov grunt

UZ OTVORENJA STIGLA I ZAVIDNA SURADNJA

ve za zaštitu prirode, i Zlatko Krilić, predsjednik Društva hrvatskih književnika. Znakovito ili ne, Matulov grunt je otvoren 10. ožujka, na 106. rođendan Jože Horvata, književnika i putopisca.

Kako Matulov grunt sadrži prostor za boravak i stvaralački rad, zamišljen je kao mjesto inspiracije, mira i novih ideja te je upravo dobrom idejom i zamišljen kao mjesto u kome će boraviti pisci iz Hrvatske, Slovenije i ostalih susjednih država te u njemu stvarati. Prvi rezidenti stižu temeljem suradnje s Društvom hrvatskih književnika. Sporazum o suradnji na dan otvaranja Matulovog grunta potpisali su Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode – Javne ustano-

Matulov grunt sadrži prostor za boravak i stvaralački rad, stalni interpretacijski postav o livadama i leptirima gornjeg Međimurja, kao i prostor za predavanja i radionice. Osmišljen je kao rezidencija za prirodoslovce, istraživače, ali i umjetnike. Matulov grunt koristit će se tijekom proljetnog i ljetnog razdoblja, točnije od 1. travnja do 30. rujna. Tijekom razdoblja korištenja veći dio vremena u

Međimurja, kao i prostor za predavanja i radionice. Stara “hiža‟ u Frkanovcu je mjesto rezidencije za prirodoslovce, istraživače, ali i umjetnike.

POSJET MATULOVOM GRUNTU

njemu će boraviti rezidenti: pisci i istraživači koji istražuju sastavnice prirode na području Međimurske županije. Temeljem sporazuma o suradnji Međimurske prirode i Društva hrvatskih književnika nekoliko rezidenata godišnje bit će na rezidenciji te će tijekom boravka organizirati predstavljanje svojih radova široj publici. Tijekom boravka rezidenata neće biti moguć klasičan posjet Matulovom gruntu. Također, tijekom godine Međimurska priroda će u suradnji s udrugama i drugim institucijama organizirati radionice čiji sadržaj će biti usko vezan uz tradicionalne djelatnosti Međimurja, a moći se održavati i organizirati skupštine, sastanci, radionice do maksimalno 15 osoba. Organizirat će se i dani otvorenih vrata kada će svi za-

interesirani pojedinci moći prošetati skrivenim kutcima stare hiže i preše. Posjetiti Matulov grunt i obići “gruntište” možete samostalno bilo kada, ali samo izvana. Posjetitelji mogu u sklopu grunta istražiti i pročitati nekoliko info ploča, sjediti na klupama te si na obližnjoj livadi samostalno organizirati piknik. Za najavu i rezervaciju posjeta te dogovor oko organizacije događanja (rezidencija, radionica, skupština, sastanka i ostaloga) javite se na broj telefona 095 928 4145 (Sara Srša) ili putem e-pošte: medjimurska.priroda@gmail.com Zaključimo kratko i jasno: Matulov grunt možete obići samostalno, ali samo grunt bez ulaska u unutrašnjost objekta. Za detaljniji razgled potrebna je najava ili dolazak na javna događanja.

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINA DOMAŠINEC

Uz rijeku Muru nađena su staništa dunavskog vodenjaka

Šume uz Muru prirodna su baština domašinečkog kraja

Mrtvica u Murščaku vrijedno STANIŠTE vodenjaka Prirodoslovne vrijednosti nađene u domašinečkom kraju podloga su za razvoj turizma s okusom znanosti

Piše: Roberta Radović

brendiranju prirodne baštine općina Domašinec u međimurskim okvirima prepoznatljiva je po poučnoj stazi Murščak koja prolazi najvećim područjem uz Muru, bez naselja, a obuhvaća oko 1.500 hektara. Murščak je veliki kompleks višestoljetne hrastove šume uz rijeku Muru. Toj je šumi autor Ljudevit Marđetko posvetio knjigu “Međimurska šuma Murščak” kroz koju donosi doku-

mentarističku priču o rušenju jedinstvenog ekosustava u međimurskom kraju. Autor je, kako ističe u predgovoru djela, “knjigu posvetio svim ljudima koji su za života zasadili ili spasili makar ijedno stablo, kao i svim ljubiteljima šuma”. Poučna staza Murščak zamišljena je kao učionica na otvorenom gdje učenici i posjetitelji mogu učiti o vodenim, šumskim, livadnim i oraničnim područjima ovog kraja. Jedna od točki staze je i stara karaula poznata pod nazivom Stara straža. Simbol je prastare granice na Muri još

iz turskih vremena. Na stazi su poučne table s informacijama o šumama vlažnih staništa, livadama košanicama, pticama, divljači i drugim životinjskim vrstama. Stazom se simbolično želi pokazati vječna povezanost šume i čovjeka, odnosno prirode i čovjeka. Od prošle godine ovo je naselje dobilo vrijedno mjesto i u prirodoslovnim znanstvenim krugovima. Naime, na pet lokacija u širem području uz Muru u Međimurju, a među njima je i Domašinec, pronađeni su veliki dunavski vodenjaci. Istraživanje je pro-

Radi se i na planu revitalizacije lokaliteta Stara straža

Na poučnoj stazi Murščak saznajte i priče o vilenjacima

vela zagrebačka Udruga Hyla u suradnji s Međimurskom prirodom - Javnom ustanovom za zaštitu prirode tijekom ožujka i travnja 2020. godine kada se vodenjaci vraćaju u vodena staništa radi razmnožavanja. Istraživanja se nastavljaju i ovog proljeća. Kao najbolja metoda istraživanja pokazale su se Ortmannove zamke odnosno kante s otvorima koje plutaju na vodi. Nalaz je značajan jer upotpunjuje poznati areal velikih vodenjaka u Hrvatskoj i daje smjernice za njihova daljnja istraživanja i zaštitu u Međimurskoj županiji. Veliki dunavski vodenjak (Triturus dobrogicus) vrsta je vodozemca koja nastanjuje različita vodena staništa kao što su močvarna područja, porječja nizinskih rijeka, rukavci, mrtvice, poplavna

područja, bare, jezera, kanali i jarci do 300 metara nad morem. Ugrožena je vrsta vodozemca, a najveća ugroza im prijeti zbog nestanka prirodnih staništa. Iako izgleda kao nježna vrsta, ako ste neoprezni, ugrize vas za prst. Srećom, ugriz nije jak. Ljudima je većinom nepoznata vrsta, što ne znači da je manje značajna. Jedna je od ciljnih vrsta koja se treba prema Europskoj uniji, njihovim zakonima i direktivama pratiti i bilježiti stanje. Mario Tomašek, načelnik, podsjeća kako je jedna od turističkih prilika ove općine prepoznata i na međunarodnoj razini. Riječ je o “Spustu murskih ladji”. U cilju razvoja sportsko-rekreacijskog turizma na rijeci Muri, upoznavanja i zaštite njezinih ljepota Domašinec je za-

bilježen na kartu ove manifestacije kao krajnja točka spusta održanog 2019. godine sa startom u Austriji (Cmurek), a završetkom u Domašincu, u Vrbulji (14. Spust murskih ladji). Domašinec redovito organizira i akcije čišćenja okoliša u kojima sudjeluju volonteri svih generacija, pa tako i osnovnoškolci i srednjoškolci. Tako su prošle godine za sudjelovanje na društvenoj akciji čišćenja okoliša brat i sestra, Florijan i Nika Tomašek iz Domašinca, primili od Javne ustanove Međimurska priroda priznanja za Najbolje mlade čuvare prirode 2020. godine u Međimurskoj županiji. Priznanja su im uručena 22. svibnja, na Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode Republike Hrvatske. (rr)

16. travnja 2021.

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINA PODTUREN

JEDINSTVENO u Međimurju - tri skele u jednoj općini U Podturnu je aktivna skela koju lokalno stanovništvo koristi za prelazak na drugu stranu rijeke. Na području općine nalaze se još dvije skele, u Miklavcu i Novakovcu

ABONOS - OSTATAK PRAŠUMA

dugotrajno potopljenog drva je njegova promjena boje i mehaničkih svojstava. Hrast abonos u Podturnu je izvorno iz vremena u kojem su ovdje uz rijeku Muru bujale nepregledne šume. No rijeka je mijenjajući tok potkopavala okolno tlo, pa su se moćni gorostasi rušili u njene vode završavajući nadzemni život i počinjući novi u tamnim dubinama nanosa u rijeci. Abonos u Podturnu je izvađen na površinu 2002. godine i danas je atrakcija uz koju se mnogi rado fotografiraju.

Subfosilno drvo koje se nalazilo dugi niz godina pod vodom naziva se abonos. Općina Podturen ima uz Muru primjer subfosilnog drva hrasta lužnjaka, što se može tumačiti kao ostatak nekadašnjih prašuma. Posljedica

Ogroman turistički resurs ovog kraja predstavljaju i rekreativne hodnje, ističe načelnik Podturna Perica Hajdarović. Pokazala je to Hodnja uz Muru organizirana 2020. godine. Suradnjom

Piše: Roberta Radović

pćina Podturen je aktivni partner i dionik u zaštiti prirode Međimurja. Naselje ima dugu povijest, a u svom nazivu nosi naziv “turen” crkve sv. Martina, jedne od najstarijih u Međimurju. Područje ovog kraja odlikuju gusti spletovi rukavaca i mrtvica karakterističnih za donji tok rijeke Mure.

REKORD NA HODNJI UZ MURU

Značaj Sivičke šume

Mještanima Sivice, koja je sastavni dio općine Podturen, Sivička šuma je u povijesnom smislu bila prije svega izvor ogrjeva, građevinskog materijala, izvor jestivih šumskih plodova i divljači. Iako je u novije vrijeme dio šume bio djelomično posječen, ipak se to područje u posljednje vrijeme revitalizira. Šuma je značajna po dobro očuvanim stablima hrasta lužnjaka i predstavlja prirodnu baštinu i vrijedan lokalitet. Stoga ga treba usmjeriti prema zaštiti i očuvanju.

Brodari skele njeguju umijeće i znanje upravljanja skelom

Međimurske prirode - Javne ustanove za zaštitu prirode i Općine Podturen organizirana je odlična hodnja koja je okupila 700 sudionika. Bio je to rekordan broj hodača otkako se pohodi uz rijeku Muru organiziraju. Hodnja uz Muru, podsjetimo, održava se simbolično 2. veljače, na Svjetski dan močvarnih (vlažnih) staništa, a domaćini hodnje su države Austrija, Slovenija i Hrvatska, naizmjenično svaka od njih svakih tri godine. Kružna staza sa startom u Društvenom domu Podtu-

ren ukupne duljine desetak kilometara prolazila je kroz vrijedna prirodna i kultivirana staništa zaštićenog Regionalnog parka MuraDrava, dok je dio puta išao uz sami tok Mure. Sudionici su mogli saznati o brojnim dobrobitima vlažnih staništa za naš planet putem mobilnih poučnih tabli postavljenih ciljano za potrebe hodnje. Namjera je bila skrenuti pažnju hodača na aktualne prizore u prirodi, primjerice na raznolike reljefne oblike, aktivnost dabra, usluge koje pružaju vlažna staništa i sl. Osnovnoškolka Ana Antolašić iz Podturna pomaganjem u serviranju toplih obroka za sudionike Hodnje uz Muru iskazala je svoju nesebičnu ljubav prema prirodi i zavičaju. Nagrađena je priznanjem za Najbolje mlade čuvare prirode 2020. godine u Međimurskoj županiji. Dodjeljuje ga Javna ustanova Međimurska priroda, a uručeno joj je 22. svibnja, na Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode Republike Hrvatske.

OČUVATI STANIŠTE ČAPLJI

Sudionici Hodnje uz Muru u Podturnu otkrivali su dinamiku rijeke Mure

Za ekološki senzibilitet mještana Podturna brine se i Zaštitarsko Ekološka

Abonos iz vremena kad su na ovom području bile nepregledne šume

Udruga Čaplja. Osnovana je 2003. godine na inicijativu nekolicine zaljubljenika u prirodu s ciljem promoviranja ekološke osviještenosti mještana Podturna. Članovi su aktivni svih ovih godina na radnim akcijama ekološkog značaja, organizaciji tribina, obilježavanju dana vezanih uz ekologiju i aktivnostima koje provodi Općina Podturen. Posebice se ulažu napori u čišćenje lokaliteta neodgovornog i ilegalnog odlaganja otpada na prostoru zvanom “Turenski dragulj - Mursko oko”. ZEU Čaplja ima još jedan cilj, a to je zaštita staništa bijele i sive čaplje, kojih još uvijek ima na ovom području.

Kružna staza sa startom u Društvenom domu Podturen ukupne duljine desetak kilometara prolazila je kroz vrijedna prirodna i kultivirana staništa zaštićenog Regionalnog parka Mura-Drava, dok je dio puta išao uz sami tok Mure

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

ŽIVOT IM OVISI O TRULOM DRVEĆU

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OTKRIJTE ŽIVI SVIJET RIJEKE DRAVE

POUČNA STAZA Kuršanski lug

Podatke o stanju jelenka na prošlogodišnjem monitoringu upisuju Velimir Bašek i Mihaela Mesarić iz Međimurske prirode

U šumi Čep jedna od najbrojnijih populacija jelenka Prošle godine zabilježen je rekordan odaziv volontera na praćenju stanja ove vrste kukaca

pćina Nedelišće je prepoznala vrijednost koju krije šuma Čep kao jedno od najboljih i najbrojnijih staništa jelenka na području cijele Hrvatske. Jelenak je jedan od najvećih kukaca Europe i pripada skupini kukaca nazvanoj kornjaši ili tvrdokrilci (Coleoptera). Pripada skupini životinja koja je dobila ime po tvrdom oklopu poput kornjačinog. Njegova staništa su šume, pošumljeni krajevi i veliki gradski parkovi. Mužjaci su prepoznatljivi po razvijenim čeljustima koja sliče jelenskom rogovlju, dok su kod ženki čeljusti znatno manje. Za jelenaka (Lucanus cervus) se u Međimurju koriste različiti nazivi, pa su zabilježene varijacije naziva kao što su jelenjak, hrgljoč, rogljoč ili rogač. Žive u listopadnim šumama sa staništem hrasta. Jelenci nestaju zbog uklanjanja većine mrtvog drva iz šuma jer tada ličinke nemaju dovoljno hrane da završe svoj životni ciklus. U Europi se bilježi trend opadanja populacija, stoga se nastoji vr-

šiti monitoring te vrste kako bi se moglo ustanoviti stanje ove vrste kukaca. Jedinka jelenka živi 4-6 godina. Većinu svog života provede u stadiju ličinke živeći u tlu do dubine 1 metar i jedući trulo drvo. Nakon stadija kukuljice, koji traje 45 dana, odrasli žive tek dva do tri mjeseca. Upravo u tom odraslom stadiju je najlakše zamijetiti njihovu aktivnost. Najaktivniji su u sumrak od svibnja do kolovoza kada proletavaju s grane na granu u potrazi za partnerom ili mjestom za polaganje jajašaca. (rr)

Jelenci nestaju zbog uklanjanja većine mrtvog drva iz šuma jer tada ličinke nemaju dovoljno hrane da završe svoj životni ciklus

16. travnja 2021.

Poučna staza nalazi se tik uz glavnu prometnicu Čakovec – Varaždin i duljine je nešto više od jedan kilometar

Piše: Sara Srša, mag. ing. silv., stručna suradnica za edukaciju, interpretaciju i promidžbu Međimurske prirode Foto: Luka Bahun

rećete u istraživanje prirode Međimurja i želite vidjeti i naučiti neštonovo?Ondajepoučna staza Kuršanski lug prava poslastica za vas. Poučna staza skrivena je u šumarku uz glavnu cestu na putu prema Varaždinu te u njoj možete pronaći pokojeg zalutalog posjetitelja. Na samomulazunalazisemalo parkiralište za nekoliko automobila, a da biste je obišli, potrebno vam je svega sat vremena. Možete je obići biciklom, trčeći ili pješice, ovisno o vašoj kondiciji. Kružna poučna staza Kuršanski lug rezultat je

Za obilazak poučne staze potrebno je oko sat vremena

suradnje policijske udruge IPA Međimurje i Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode. Staza duljine 1.200 metara nalazi se na području općine Nedelišće uz rijeku Dravu, unutar državne šume kojom upravljaju Hrvatske šume i zaštićenog područ-

ja Regionalni park Mura-Drava. Uz dvije ulazne info ploče na stazi se nalazi 15 točaka (info ploča) s poučnim sadržajem o prirodi rijeke Drave. Svaka od interpretacijskih ploča posvećena je jednom od poginulih međimurskih policajaca u Domovinskom ratu.

“

OTKUD IME STAZE KURŠANSKI LUG Toponim Kuršanski lug povijesno je značajan u Međimurskoj županiji. U povijesnim knjigama zabilježeno je da je upravo u Kuršanskom ili Kuršanečkom lugu u lovu na vepra stradao Nikola VII. Zrinski 1664. godine. U to vrijeme šuma Kuršanskog luga nije bila ograničena samo na jedan manji dio uz Dravu, već se protezala kilometrima diljem rijeke Drave oko Gornjeg Kuršanca i Kuršanca.

VAŽNOST RIJEKA I POPLAVNIH ŠUMA

Staza je smještena uz prometnicu (D3) koja spaja Međimursku i Varaždinsku županiju. Nalazi se na lijevoj obali rijeke Drave uz Most hrvatskog bana Josipa Jelačića

Poučna staza osmišljena je s ciljem podizanja svijesti posjetitelja o važnosti poplavnih šuma, bioraznolikosti poplavnog područja, utjecaju tradicijskih djelatnosti na kreiranje šireg krajobraza uz rijeke, uslugama šumskog ekosustava, dinamici prirodnog toka rijeke i staništima koje rijeka tvori. Kružna poučna staza nalazi se na području poplavne šume te uz stari rukavac rijeke Drave, a šećući se kroz stazu, možete upoznati njene stalne i povremene stanovnike.

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

OPĆINA OREHOVICA

NOVI ŽIVOT starog rukavca Drave O

pćina Orehovica već nekoliko godina radi na projektu Jezerčica, koji može postati značajna turistička točka. Projekt Jezerčica zapravo čini nekoliko točki, ponajprije uređivanje vodnog toka na potoku Jezerčica, zatim uređenje kompleksa starog mlina s gospodarskim zgradama u edukativno-turistički centar te izgradnja vidikovca kako bi se vidjelo jezero i stara Drava. Projektom je obuhvaćen i dio naselja Vularija. Načelnik općine Orehovica Franjo Bukal je ishodio lokacijsku dozvolu za projekt revitalizacije Jezerčica u listopadu 2019. godine. Do kraja ove godine općina Orehovica planira

započeti pripremne radove i ostvarivati plan revitalizacije uz pomoć sredstava iz fondova. Po svom obliku i hidrološkim uvjetima Jezerčica je očuvani stari rukavac rijeke Drave. Izgradnjom HE Čakovec 1982. trajno je izmijenjena u hidrološkom smislu, što se odrazilo i na njeno ukupno ekološko stanje. U Jezerčicu se ulijeva vodotok Melačka, koji je prije izgradnje HE Čakovec kontinuirano bio opskrbljivan vodom iz Drave, a lokalno ga je stanovništvo koristilo za pogon nekoliko mlinova. Zbog taloženje sitnih čestica na dnu akumulacije, bitno je smanjeno procjeđivanje iz akumulacije

HE Čakovec u zaobalje, što je dovelo do snižavanja razine podzemnih voda, pa posredno i protoka u Melački i Jezerčici – kaže se u elaboratu odnosno u studiji utjecaja na okoliš. Rješenje se vidi u povećanju sadašnjih količina vode koje se iz drenažnog kanala usmjeravaju u Jezerčicu, te zatim u vraćanju tih dodatnih količina vode nazad u drenažni kanal neposredno prije male HE Čakovec (koja je izvedena na ušću drenažnog kanala u odvodni kanal HE Čakovec. Kompleks i dvorište starog mlina postat će edukacijsko turistički centar s više sadržaja. Obuhvaća dvije prostorne cjeline međusobno udaljene oko 80 metara, zonu starog seoskog gospodarstva s više zgrada koje će se obnoviti i dograditi i zonu uz ostatke starog mlina na samom potoku Jezerčica. Stari mlin je zamišljen kao kampus za školu u prirodi, ali i pružanje usluga vanjskim korisnicima, prvenstveno cikloturistima u sklopu kampirališta i u sobama za iznajmljivanje.

Blizina hidrocentrale također predstavlja prednost u odnosu na neke od obrazovnih tema, a posebno o danas sveprisutnim temama proizvodnje i korištenja energije i održivog razvoja. Planirana je i izgradnja vidikovca. Izgradnja vidikovca kao vertikalnog ele-

menta referira se na hidrocentralu kao industrijski i tehnički element u krajobrazu, koji je u kontrastu s prirodom. Uz vidikovac se predlaže i izvedba ugostiteljskog sadržaja tipa caffe bar uklopljenog u okoliš izvedbom u formi ukopane, “hobitske” arhitekture.

Uz otok Jezerčica u šumi Lug kod Orehovice nekad je rastao i glasoviti hrast zvani Adam, koji je danas jedan od simbola Javne ustanove međimurska priroda, a kao podsjećanje na velike šume hrasta lužnjaka u našem kraju.

OPĆINA DEKANOVEC

“Pre jaki glavi” za DRUŽENJE I ODMOR

ekanovčanima je Mura i više nego pri srcu. Mnogi je obilaze svakodnevno i pri tome postaju “zapisničari” svih promjena koje se zbog djelovanja prirode, ali i ljudskih aktivnosti na njoj te uz njezinu obalu događaju. Posebice kad je riječ o lokalitetu u Dekanovcu popularno zvanom “Pre jaki glavi”. Može se reći da je to malo izletište koje mještani Dekanovca uređuju s ljubavlju, a time privlače i brojne posjetitelje rekreativce, bicikliste i sve one koji prakticiraju boravak u prirodi. Iako govorimo o najmanjoj općini u Međimurskoj županiji,

jer čini tek 0,83 % ukupne površine Županije, ovaj dio međimurske grude iz godine u godinu postaje u rekreativnom smislu Međimurcima sve zanimljivija destinacija. Podsjetimo, brojne posade iz Austrije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske koje su sudjelovale na tradicionalnim spustu rijekom Murom od austrijskog Mureka do međimurskog Dekanovca došle su do Dekanovca i lokaliteta “Pre jaki glavi”. Tada je ribička kućica ŠRD “Mura” iz Dekanovca bila krajnja točka 13. međunarodnog spusta murskih ladji MURA 2015. godine.

Nakon što su sudionici spusta uživali u prirodnim ljepotama rijeke Mure, Dekanovčani su pokazali svoju gostoljubivost upriličivši doček uz domjenak i zabavu u prirodi. Također, u smjeru ove lokacije organiziraju se i biciklijade u kojima sudjeluju sve generacije. Naravno, ovaj dio Mure na brizi imaju i lokalni ribiči okupljeni u ŠRD Mura Dekanovec koji ovdje često organiziraju i ribička natjecanja. Načelnik općine Ivan Hajdarović ističe kako se upravo ovaj prostor uz rijeku Muru nastoji brendirati kao ugodno mjesto za druženje, odmor, rekreaciju i sport. Prostor uz Muru zvan “Pre jaki glavi” i ubuduće će se koristiti za organizaciju bogatih kulturno-zabavnih programa i gastronomskih događanja. Naravno, i u ovom prirodnom okruženju bit će prilika da se oda i glazbena počast još jednom brendu Dekanovca, Florijanu Andrašecu. Hrvatski pučki pjesnik, sakupljač narodnog blaga, melograf, kipar, bačvar, izumitelj, zborovođa, orguljaš,

osnivač i kapelnik Limene glazbe u Dekanovcu Florijan Andrašec (Dekanovec, 28. IV 1888 – Dekanovec, 9. VII 1962) jedan je od zaštitnih znakova Dekanovca. Zapisima pučkih pjesama, običaja te stvarnih događaja i anegdota zadužio je Andrašec Dekanovec i svoje Međimurje. Andrašec je svirao gotovo sve instrumente, pisao pjesme, pripovijesti i članke, bilježio narodne običaje i

skladao. Radove je objavljivao u novinama i kalendarima, pa tako između ostalog i u Međimurskim novinama (1919, 1920, 1921). Ispred zgrade Općine Dekanovec stoji Andrašecov kip na kojeg su svi mještani i više nego ponosni. Krajem četvrtog mjeseca u godini, točnije 28. travnja, prigodom obljetnice njegova rođenja, Općina Dekanovec u suradnji s PŠ Florijana Andrašeca Dekanovec

organizira projekt “Florijan i ja” te razne druge programe u kojima često sudjeluju općinske udruge Limena glazba Dekanovec, DVD Dekanovec, NK Mladost Dekanovec, ŠRD Mura Dekanovec , LD Fazan Dekanovec-Podturen i KUU Florijan Andrašec Dekanovec. Neosporno je da je priroda i život uz rijeku Muru Andrašeca inspirirao na sva djela koja je ostavio u glazbenoj i kulturnoj baštini Međimurja.

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRAD PRELOG

I Prelog čuva svoj MALI KUTAK SVEMIRA

vi imamo odgovornost čuvati planet za buduće generacije, poruka je to koju je papa Franjo, govoreći o klimatskim promjenama, uputio cijelom svijetu. I imao je pravo. Jedan od glavnih izazova za današnju generaciju predstavlja pitanje kako ulagati, stvarati, graditi i uređivati na postojan i održiv način, a da trenutna i buduće generacije od toga imaju korist u pogledu boljeg, čišćeg i zdravijeg okoliša. Da Grad Prelog razmišlja za nekoliko generacija unaprijed, dokazuje i priznanje da iz godine u godinu predvodi u odvojenom sakupljanju komunalnog otpada. Trenutno se u Prelogu reciklira više

od 60 % prikupljenog otpada, a prvi u Hrvatskoj obrađuje, obnavlja i vraća u upotrebu glomazni otpad. Odgovornost prema prirodi i budućim generacijama dokazuje željom i planom da postane prva regija u Hrvatskoj “bez otpada”, odnosno da ispuni ciljeve međunarodne strategije “Zero Waste”. No, to nije jedino područje u kojem Grad vodi brigu o okolišu. Od listopada 2020. godine do listopada 2022. godine na području Sportskorekreacijske zone Marina Prelog provodi se europski projekt uređenja okoliša Marine i edukacije stanovništva o bioraznolikosti i očuvanju rijeke Drave. Kao vodeći par-

Da Grad Prelog razmišlja za nekoliko generacija unaprijed, dokazuje i priznanje da iz godine u godinu predvodi u odvojenom sakupljanju komunalnog otpada. Trenutno se u Prelogu reciklira više od 60 % prikupljenog otpada

“

tner u projektu, Grad Prelog iz europskih je fondova uspio dobiti 5 milijuna kuna za uređivanje parcela na zapadnom dijelu zone, postavljanje 60 tipskih drvenih nadstrešnica, nekoliko roštilja, uređenje pristupnih staza i gradnju sanitarnog kompleksa s tuševima, toaletima, garderobom i ostavom. Velika je to vrijednost koja će prvenstveno učiniti boravak lokalnih posjetitelja na Dravi ugodnijim, ali i turista koje će prošireni turistički sadržaji i uređeni okoliš zasigurno privući u većem broju. Osim infrastrukturnih zahvata, u sklopu projekta provodit će se i radionice o bioraznolikosti rijeke Drave, očuvanju ugroženih vrsta životinja i biljaka te će se postaviti drvena promatračnica ptica s muzejskom instalacijom. Održavat će se i radionice za dionike u turizmu o tome kako najbolje predstaviti nove i proširene sadržaje javnosti te kako ih vrednovati. Uz školu veslanja, kao način promicanja selektivnih oblika turizma poput vodnog, ekološkog i ribolovnog turizma uz rijeku Dravu, uskoro slijedi održavanje dviju manifestacija – Dani dravske ribe, čija je tematika priprema jela od slatkovodnih riba te promocija ribolovnog turizma, te Lov na labuđe pero, tradicionalno natjecanje u veslanju

u starim čamcima ili čonima na jezeru. Manifestacije će povezati dionike poput ribolovnih društava, ugostitelja i udruga s područja grada Preloga te posjetiteljima nuditi bogat i zanimljiv program. Cilj projekta je podržati i dalje razvijati ono što imamo, a to je prirodno bogatstvo uz rijeku Dravu, poboljšati ekološku svijest i obogaćiva-

ti turističku ponudu grada Preloga i okolice. Grad Prelog stoga se ponosi činjenicom što će budućim generacijama ostaviti zdrav i uređen okoliš, a sadašnja će se generacija pamtiti po tome što je započela s dobrom praksom, što je bila začetnik napretka, održivog razvoja i čuvar suživota s prirodom.

Ukratko o projektu Aqua Adventures

Krajem 2020. godine potpisan je Ugovor o sufinanciranju projekta akronima Aqua Adventures iz sredstava Europske unije. U sklopu 2. poziva Prekograničnog programa Interreg V-A Mađarska – Hrvatska 2014. - 2020., komponente 2.1.2. turističke atrakcije, Gradu Prelogu, u partnerstvu s mađarskom općinom Kistolmács, odobren je projekt Aqua Adventures u vrijednosti od 1.321.852,50 eura od koje se na Grad Prelog odnosi dio od 662.807,50 eura, što je približno pet milijuna kuna. Projekt Aqua Adventures simbolizira integrirani pristup povećanju turističkog, gospodarskog rasta i društvenog napretka obiju regija povezivanjem u tri komplementarna područja: vodeni turizam, okolišno obrazovanje i prekogranična suradnja, a sve u cilju jačanja prekograničnog područja između Hrvatske i Mađarske. Projekt će trajati do kraja 2022. godine.

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

DOŽIVITE DESTINACIJU NA TROMEĐI KELTSKE, GERMANSKE I SLAVENSKE KULTURE

Posjetite MEĐIMURJE na Steinerov način Brojni domaći, ali i strani posjetitelji, udruge i školarci sve više upoznaju svijet dr. Rudolfa Steinera kroz turistički doživljaj koji im preporučujemo, ističe ravnateljica Centra Dijana Posavec

eđimurje je regija koja cijeni tradiciju, a ujedno je u toku s modernim vremenima. Ljudi su radišni, ali i otvorenog duha. Sve je to mjesto gdje se grle rijeke Mura i Drava. U zagrljaju tih rijeka rođen je znanstvenik svjetskog glasa Rudolf Steiner. Upravo se u Steinerovom rodnom mjestu, Donjem Kraljevcu, nalazi poznati Centar dr. Rudolfa Steinera koji svojim posjetiteljima preporučuje zanimljive i inspirativne sadržaje. Kroz te sadržaje Međimurje se upoznaje na nov način, stoga ovo mjesto poznatog filozofa, odgajatelja, pisca, arhitekta, nadasve velikog mislioca rado posjećuju domaći, ali i strani posjetitelji. Centar dr. Rudolfa Steinera je multidisciplinarna institucija koja objedinjuje znanost, umjetnost i turizam, bazirana na nauku i znanju dr. Rudolfa Steinera. Kao centar za posjetitelje svojim suvremenim promišljanjem doprinosi razvoju turizma u novom dobu te održivoj valorizaciji kulturne baštine u turističke svrhe. Želja nam je da nakon pandemije nastavimo trend mnogobrojnih posjetitelja koji posjećuju kraj i rodno mjesto dr. Steinera kako bi se upoznali s njegovim svestranim

radom, vizionarstvom i idejama koje su itekako primjenjive u naše vrijeme. Drago nam je što nas sve više posjećuju domaći turisti i posjetitelji, udruge i školarci. Ipak je Rudolf Steiner najznačajnije svjetsko ime koje se još više treba vezati uz Međimurje i Donji Kraljevec, ističe ravnateljica Centra Dijana Posavec. Program posjeta jedne od najzanimljivijih turističkih atrakcija Međimurja prilagođava se raspoloživom vremenu samih posjetitelja, stoga svijet dr. Rudolfa Steinera možete upoznati u sklopu jednodnevnog ili izleta od nekoliko dana. Polazna točka doživljaja ovog fenomena je razgled same zgrade ustanove Centra dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, sagrađene u stilu organske arhitekture, gdje se posjetitelji mogu upoznati s prostorno-vremenskim kontekstom djelovanja dr. Rudolfa Steinera, kao i s radom same ustanove. Naravno da slijedi neizostavan posjet Steinerovoj rodnoj kući koja se nalazi u samom centru Donjeg Kraljevca. U potrazi za mjestom rođenja istraživači iz Švicarske tek 100 godina nakon Steinerova rođenja otkrili su da se radi o Međimurju, odnosno

Etnografska zbirka mons. dr. Juraja Kolarića u Donjem Hrašćanu

o Donjem Kraljevcu. Trag ih je doveo po željezničkoj pruzi, koja predstavlja jednu od znamenitosti koju rado posjećuju posjetitelji. Kao prva izgrađena pruga u Hrvatskoj, koja je puštena u rad 1860. godine, spajala je Budimpeštu i Pragersko, a prolazila je kroz Kotoribu, Donji Kraljevec i Čakovec. Ta dionica izravno je spojila Budimpeštu na magistralnu prugu Beč – Trst, a Hrvatsku povezala s europskom željezničkom mrežom. Steinerov otac, koji je u ono vrijeme radio kao telegrafist pri Carsko kraljevsko povlaštenom društvu Južnih željeznica, živio je sa svojom malom obitelji u kući koja danas slovi za rodnu kuću dr. Rudo-

lfa Steinera. Posjetitelji rado posjećuju željezničku postaju u Donjem Kraljevcu, koju je Matica hrvatska obilježila spomen-pločom. Stoga će se u svibnju ove godine upravo na tom mjestu otvoriti spomenpark Rudolfa Steinera. Posjetitelje, posebice strance i djecu, zanima način na koji se živjelo na ovim prostorima u vrijeme kad je rođen dr. Steiner, krajem 19. stoljeća. Taj odgovor vrlo zorno mogu sami doživjeti samo nekoliko kilometara od Centra dr. Rudolfa Steinera, posjetom etnografskoj zbirci mons. dr. Jurja Kolarića, jednoj od najljepših i najvećih etno zbirci u ovom dijelu Hrvatske koja se sastoji od šest zgrada s velikim brojem eksponata na imanju naziva Bohnecov grunt. U jednom od mnogobrojnih predavanja Steiner je o svom mjestu rođenja rekao kako je rođen na tromeđi keltske, slavenske i germanske kulture. Ta činjenica vodi posjetitelje do Goričana svega nekoliko minuta od Centra dr. Rudolfa Steinera, gdje mogu vidjeti tumule, keltske grobove iz željeznog doba, koji datiraju u vrijeme između 7. i 4. stoljeća prije Krista. Kako bi u potpunosti doživjeli kraj u kojem je rođen dr. Steiner, a koji je poznat po vrhunskoj etno-gastro ponudi, posjetitelji mogu posjetiti naše vrijedne biodinamičke

poljoprivredne proizvođače, što i najčešće traže, kako bi pribavili vrhunske prehrambene proizvode. U Međimurju postoje tri udruge biodinamičkih proizvođača koje ćete pronaći putujući Cestom biodinamike, na kojoj se nalaze i ugostiteljski objekti poput Hotela Kralj, Toplica Sv. Martin, Hotela Panorama, i onih zainteresiranih koji će gostima moći ponuditi barem jedan menu koji je spravljen od biodinamičkih namirnica, i to od predjela do deserta i, naravno, pića. Čak se mogu birati i različite slastice od Steinerove torte i kolača te Rudolfove batate i Steinerove bidrice. Posjetitelji se i sami mogu upustiti u pripremu jela od biodinamičkih namirnica u Etno art Chef kreativnoj kuhinji u Međimurskim dvorima, a mogu u određeno doba godine sudjelovati u radionicama izrade biodinamičkih

Centar dr. Rudolfa Steinera je multidisciplinarna institucija koja objedinjuje znanost, umjetnost i turizam

“

pripravaka, što je posebno čudnovata avantura. Kroz višednevni program oni koji žele mogu istražiti predivnu prirodu zaštićenog dijela Međimurja, raftingom po našim rijekama ili bicikliranjem mnogobrojnim bike rutama. Nabrojeno je samo dio atrakcija koje posjetitelji mogu doživjeti. Važno je samo da dopuste sebi upoznati regiju u kojoj je rođen dr. Rudolf tSteiner na jedan drugačiji način, otvorenog srca i uma. (Foto: Petar Sabol)

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINA DONJI VIDOVEC

Centar “Dravski zlatari” i etnopark sa starim zanatima i RUKAVCEM DRAVE Piše: Josip Šimunko Foto: Z. Vrzan

travnju prošle godine Općina Donji Vidovec započela je s realizacijom projekta etnoparka i interpretacijskog centra “Dravski zlatari”. Centar i etnopark grade se po fazama, u ovom momentu pri kraju su grubi radovi na interpretacijskom centru te strojarski i elektroinstalaterski radovi. Cijena radova iznosi 1,79 milijuna, odnosno 2,24 milijuna s PDV-om, a izvođač je TEAM Građenje d.o.o. iz Čakovca. U prvoj fazi izgradnju Centra “Dravski zlatari” sufinanci-

ra Ministarstvo turizma s 560.000 kuna, a ostatak Općina Donji Vidovec. Kad projekt bude završen, u izložbenom prostoru Centra nalazit će se informacije o vađenju zlata u Donjem Vidovcu, odnosno dravskim zlatarima. U drugom pratećem dijelu nalazit će se suvenirnica, sanitarni čvor i stubište s liftom na gornju etažu, gdje će biti multifunkcionalna dvorana za više namjena. Posjetitelji će uz centar kraćim putem uz visoko zelenilo doći do etnoparka s drugim sadržajima. U sklopu etnoparka uredit će se i dravski rukavac, radovi bi trebali stajati oko 400.000 kuna.

Kako bi projekt što prije bio dovršen, Općina Donji Vidovec je projektni partner u sklopu projekta Two Rivers one Goal II, koji je nastavak projekta koji je proveden od 2017. do 2019. godine, sufinanciran iz sredstava fondova EU. Cjelokupni projekt težak je 888. 876,76 eura, od čega je iznos bespovratnih sredstava 755.545,23 eura. Kako je poznato, nositelj projekta je Općina Goričan uz projektne partnere iz Mađarske i općine Donji Vidovec i Legrad, Regija Mura, a pridružen partner je turistička zajednica Međimurske županije. Kako je već poznato, carica Marija Terezija dodijelila je povelju prvom zlataru u Do-

Carica Marija Terezija dodijelila je povelju prvom zlataru u Donjem Vidovcu da smije ispirati zlato davne 1776. godine, što nije ukinuto do danas

“

njem Vidovcu da smije ispirati zlato davne 1776. godine, što nije ukinuto do danas. U najboljim danima ispirača zlata u Donjem Vidovcu je na

Dravi bilo i do 120 čamaca. Ispiranje zlata je zapravo bila dopunska djelatnost mještana koji su mahom bili siromašni poljoprivrednici. Ukupan iznos za provedbu projekta iznosi 94.866,25 €, od kojeg 85 posto odnosno 80.636,31 eura bespovratno daje Europska unija. Iznos vlastitog sufinanciranja Općine Donji Vidovec iznosi 14.299,94 eura. Projekt je pokrenut u rujnu 2020., a trajat će dvije godine. U sklopu projekta predviđene su i četiri demonstracije ispiranja zlata u organizaciji Općine Donji Vidovec. Tradicionalni etnopark sastoji se od pet kućica povr-

šine 11 metara kvadratnih, u kojima će biti izloženi tradicionalni alati u svrhu prezentacije i promocije zanata odnosno obrta. Kućice će biti posložene uz mali trgić sa zidićem i u njima će se nalazati prikazi starih zanata, kovačkog i medičarskog zanata, kao i mala etnozbirka i drugo. Načelnik općine Josip Matulin kaže da će taj projekt, kao i izgradnja vrtića te uređenje ulica nakon kanalizacije promijeniti Donji Vidovec i dati mu novo lice. Posebno ga raduje buduća multifunkcionalna dvorana jer će se u njoj moći održavati i izložbe i drugi događaji.

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

OPĆINA DONJI KRALJEVEC

PRIRODNO ograđene livade, dva muzeja, niz arheoloških lokaliteta Piše: Josip Šimunko Foto: Davorin Mance

pćina Donji Kraljevec ima nekoliko zanimljivih turističkih destinacija. U prirodnom elementu posebno su zanimljive živice odnosno prirodno ograđene livade. Nekad se uz rubove livada, jer se trava kosila za sijeno, nalazilo drveće, najčešće jalše ili vrba, bazga i pokoji lješnjak. Drvo je davalo ogrijev zimi, tako je dijelom i danas. Danas stoke više nema mnogo, no livade se još kose, ali već polako zarastaju i šume, što mijenja krajolik. Centar Rudolfa Steinera već se etablirao i spreman je na veće iskorake, ne samo turističke. No, tu su i drugi turistički sadržaji još nedovoljno poznati javnosti, dijelom u nastajanju. U Donjem Hrašćanu nalazi se etnografska zbirka dr. Juraj Kolarić, koja će prije ili kasnije prerasti u muzej. Zbirka se nalazi na Bohne-

covu gruntu i obuhvaća šest zgrada međimurske arhitekture. U Bohnecovoj hiži nalazi se knjižnica s djelima međimurskih autora te umjetnička galerija, u zgradi zvanoj “Hižec” nalazi se etnografska zbirka u šest prostorija. Nekad je Donji Hrašćan imao veliki broj tkalaca pa su tu izloženi tkalački stanovi i pređa. U drvenoj staroj hiži nalazi se uprava muzeja. U Maloj hiži nalazi se nekadašnja obiteljska soba i kuhinja, iza toga veliki škedenj, (nekad prostor za sijeno i kola), no tu su danas i knjige autora koji više nisu poželjni, a iza toga drvara s gospodarskim alatima i uređajima koji su bili potrebni u domaćinstvu. Među muzejskim eksponatima posebnu pažnju privlače i stare drvene maske, dijelovi odjeće, ali i dio nacionalne povijesti, tako na primjer metak kojim je ubijen vođa HSS-a Stjepan Radić. U zgradi željezničke stanice Donji Kraljevec uskoro

će biti otvoren mali muzej telegrafije i početka gradnje pruge kroz Međimurje, poznato je da je otac Rudolfa Steinera bio telegrafist, a u blizini i mali park sa spomenobilježjem Rudolfa Steinera. Malo je poznato da Donji Kraljevec ima više arheoloških lokaliteta koje tek treba otkriti javnosti. Na području Svetog Jurja u Trnju, kod župne crkve otkriveno je groblje na redove iz 11. stoljeća koje je dijelom istraženo. Na području Komparije, kod Graničnog prijelaza Goričan pronađeni su rimski ostaci, tako i mala statua Herkul koji se danas nalazi u Muzeju Međimurja Čakovec. Na graničnom području općine Donji Kraljevec i općine Goričan pronađeni su tumuli iz željeznog doba koji su dijelom istraženi. Kraj Hodošana postoji više arheoloških lokaliteta, no nisu istraženi. Na mikrolokaciji Gorice pokraj današnjeg groblja u Donjem Kraljevcu pronađeni su nalazi iz kasnog brončanog

doba, istraživanja su iz 1877. godine. Tu je teren viši za oko četiri metra i sigurno je da krije niz artefakata kulture polja sa žarama iz brončanog doba. Na zapadu Donjeg Kraljevca, na mikrolokaciji Za vrtima nalazimo povišeni kružni dio na kojemu je pronađena stara keramika,

pretpostavlja se iz starijeg željeznog doba odnosno od 7. do 5. stoljeća prije Krista. Zatim sjeveroistočno od Donjeg Kraljevca, na lokalitetu Gorenjka pronađene su stare cigle, a to je opisao i prvi učitelj u Donjem Kraljevcu Dragutin Kaniški. Lokalitet nije istražen. Svakako je nuž-

no mnogo više arheoloških istraživanja ako ih se želi smjestiti na turističku kartu. U posljednjih nekoliko godina razvoj turizma u općini Donji Kraljevec potaknuo je i hotel “Kralj” i više restorana i kafića, a ne treba zaboraviti i speedway stadion u vlasništvu Zvonka Pavlica.

OPĆINA SVETA MARIJA

NEZABORAVAN spust starom Dravom Piše: Josip Šimunko Foto: Goran Čižmešija

oživljaj divlje prirode i stare Drave posjetiteljima Međimurja nudi općina Sveta Marija. Od Svete Marije moguć je spust starom Dravom do Donje Dubrave i do Legrada, pa sve do ušća Drave i Dunav. Spust Dravom je i avanturistički pothvat, koliko se god pripremali, uvijek su moguća razna iznenađenja. U posljednjih nekoliko godina sve je veći interes za spust, sad u vrijeme koronavirusa malo je zatišje, no

s ljetom će opet biti turista i domaćih ljudi koji će poželjeti doživljaj Drave iz prve ruke. Načelnica općine Đurđica Slamek, koja je i idejna začetnica Centra izletničkog turizma na staroj Dravi, kaže da je posljednjih godina interes za spust izuzetno porastao, imaju upite iz gradova i od mnogih individualnih gostiju, a toga će biti sve više. Prema turističkom master planu Međimurske županije i općine Sveta Marija, na mjestu početka spusta Dravom izgrađen je vidikovac kao prva faza projekta izletničkog turizma.

Važno je napomenuti da su mještani Svete Marije shvatili da je turizam veliki potencijal i sudjeluju u akcijama čišćenja okoliša polazišne točke spusta. Osim toga, uz pomoć mladih iz Svete Marije i Općine očišćeno je mjesto spusta, a u uređenju okoliša pomogao je i HEP te je to postalo atraktivno mjesto za kupanje. Za sada je prvotno izgrađeno odbojkaško igralište, projekt je dobio i 160.000 kuna iz Ministarstva regionalnog razvoja, što je omogućilo izradu Glavnog projekta. Uz vidikovac i odmorište za bicikliste planira se u drugoj fazi urediti igralište za djecu kao i dva odbojkaška igrališta, malonogometno igralište i boćalište te postaviti klupe sa stolovima i roštilji. U trećoj fazi izgradit će se objekt površine 100 metara kvadratnih s ugostiteljskim sadržajem, koji će zbog poplave biti podignut od tla. Opskrba strujom je planirana agregatima jer bi dovod struje na parcelu stajao cca 600.000 kuna, dok će se vodom moći opskrbljivati preko pumpi. U budućnosti se planira i kamp

za ekstremni biciklizam na bivšoj deponiji te most preko kanala koji bi spojio dvije rečene destinacije. U Svetoj Mariji trenutno se uređuje mali park uz župnu crkvu koji će uljepšati prostor te ponuditi nove sa-

držaje mještanima i posjetiteljima. Planirano je posaditi divlji kesten i lipe, više ukrasnih grmova, zidane klupe koje bi imale vizualnu ulogu ograde, a ujedno bi služile za sjedenje te stalke za bicikle. No, važan element bit će i vo-

da, odnosno okrugla fontana, ali i podna ambijentalna rasvjeta oko fontane i na ulazu u prostor parka. Izgradnjom parka cijeli će prostor i župna crkva kao cjelina dobiti još ljepši spomenički karakter.

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TURISTIČKI POTENCIJALI KOTORIBE

RAJ za rode, ribiče i bicikliste K

otoriba, mjesto na samom jugoistoku Međimurja, nalazi se uz granicu s Mađarskom te je okružena vodama, šumama, livadama i oranicama. Upravo takav položaj Kotoribe veliki je potencijal za izletnički, ali i lovni te ribolovni turizam. Rijeka Mura, čiji je cijeli tok u Hrvatskoj proglašen regionalnim parkom MuraDrava, značajna je po visokoj razini biološke raznolikosti. Posebno su značajna vlažna staništa u kojima se gnijezde strogo zaštićene vrste ptica. Od ukupno 50 stanišnih tipova (prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa RH)

zabilježenih u regionalnom parku, 27 je rijetko i ugroženo te je zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode. Upravo u svrhu promatranja ptica na obali Mure u neposrednoj blizini Kotoribe izgrađena je promatračnica. Iz nje se lako mogu identificirati neke rijetke i zaštićene vrste kao što su divlja patka, lastavica, bregunica, kulik sljepčić, čigra i vodomar. Još jedna ptica, bijela roda, specifična je za ovo područje. U Kotoribi je prošlih godina uočen najveći broj aktivnih gnijezda, a 2017. i 2018. godine je u jednom gnijezdu bilo čak pet mladih roda što je rekordni broj od kada se

prati populacija ove ptice u Hrvatskoj. Općina Kotoriba je 2019. godinu proglasila Godinom bijele rode čime se dalo na važnosti ovoj prekrasnoj ptici. Mrt vi rukavci rijeke Mure također obiluju kako biljnim tako i životinjskim vrstama. Upravo jedna takva “mrtvica” je Žužička u kojoj i oko koje se mogu naći, uz impozantan broj riba i žaba, i neke vrlo rijetke vrste kao što su riječni rak, barska kornjača, lokvanj, rogoz i trska. Uz njih na Žužički se mogu vidjeti i labudovi, sive čaplje i vodomari, kao i dabrovi i rode. Uz sve to, tamo se može i predahnuti i odmoriti u prekrasnom objektu u vlasništvu SRD Žužička. Veći dio obale rijeke Mure, kao i spomenuti mrtvi rukavci, uređen je i lako dostupan kako pješacima tako i biciklistima. Kad smo kod biciklista, Kotoriba je dio više biciklističkih ruta, većina kojih je u neposrednoj blizini Mure, a vožnja bicikla uz sam nasip rijeke Mure nezaboravno je iskustvo prvenstveno

OPĆINA DONJA DUBRAVA

TAJNA VEZA mještana Donje Dubrave i Drave Piše: Josip Šimunko Foto: Goran Čižmešija

ezaobilazna vizura Donje Dubrave danas je pješački most preko kanala HE Dubrava uz samo mjesto, koji je ljubiteljima voda Drave dao nove poticaje. Rijeka Drava i Donja Dubrava neraskidivo su povezani stoljećima. U novijoj povijesti Drava je omogućila gospodarski razvoj mjesta u devetnaestom stoljeću. Danas su veze Drave i ljudi u Donjoj Dubravi ipak drugačije, u današnje vrijeme Drava je sinonim za boravak u prirodi, odmor i opuštanje. Tradicija ipak nije zaboravljena, što se najviše vidi po velikom broju mještana i gostiju koji se za lijepa vremena nađu na Dravi, svaki po nekom drugom poslu, no

svi zajedno na druženju s prirodom. Kao i nekad, i danas se mnogo mještani u Donjoj Dubravi bave ribolovom, no onim sportskim. Kako je voda u kanalu brza, ribiči raspravljaju i o tome koji povez treba upotrijebiti za soma da ih ne bi slučajno odvukao u vodu. Inače, u kanalu je najviše bijelki, bolena, ima i somova i mrena, ali i druge vrste riba, nađu se i štuke. Zbog obilja ribe i bistre vode, uz kanal se redovito održavaju mnoga ribolovna natjecanja, kako u organizaciji mjesnog ribolovnog društva “Štuka” iz Donje Dubrave, tako i Ribolovnog saveza Međimurske županije, ali i državna, pa i europska i svjetska natjecanja u ribolovu. Sezona natjecanja za seniore i kadete i za domaće ribolovce započinje u pro-

ljeće i traje gotovo do kraja listopada. Sportski ribolov postaje sve masovniji sport, tako da već dugo postoje i redovita ligaška natjecanja. Načelnik općine Marijan Varga kaže da Donja Dubrava ima izuzetno mnogo udruga, čak dvadesetak, od kojih su mnoge vezane za Dravu i vodu. U planu je izgraditi turistički centar na Dravi, no projekt je u zastoju i doradi zbog europskih zahtjeva. Do kraja godine bit će donesen novi Prostorni plan, pa će se plan početi ostvarivati. U ovom trenutku se obavljaju pripreme za Smotru dravskih plovila i starih čamaca 1. svibnja, a u organizaciji Nautičkog kluba “Fljojsar” Donja Dubrava. Udruga ZEUS iz Donje Dubrave dobila je potporu Ministarstva poljoprivrede u visini od 658.089,50 kuna za projekt “Vrata Pažuta”.

Vožnja bicikla uz sam nasip rijeke Mure nezaboravno je iskustvo

zbog prekrasnog krajolika kojim prolazi. Lovni i ribolovni turizam razvijeni su u ovom kraju prvenstveno zbog velikog broja divljači i riba te postojanja lovačkog i dvaju ribolovnih društva koji aktivno djeluju i posjeduju ribičke i lovački

dom koji su turistima na raspolaganju. Kotoriba može ponuditi razgledavanje očuvane prirode, ali i odmor i okrepu u neposrednoj blizini jer je mjesto Kotoriba od rijeke Mure udaljeno tek nekoliko kilometara, a na najbližem dijelu ni toliko.

Šumska poučna staza “Vrata Pažuta” uredit će se na postojećim stazama na lijevoj obali rijeke Drave. Uz osnovnu namjenu ekološke edukacije ujedno će omogućiti i pješačko povezivanje Donje Dubrave i revitaliziranog ribnjaka. Poučne staze su značajan element u zaštiti prirode i važan element interpretativnih programa u zaštićenim područjima. Zahvat se nalazi unutar Ekološke mreže i Regionalnog parka Mura-Drava. Tko bi očekivao da će danas jedna od glavnih atrak-

cija uz dravski kanal kod Donje Dubrave biti – nordijsko hodanje. Ipak je tako, organiziraju ga članice Kluba za nordijsko hodanje iz Donje Dubrave. Svi znaju da je nordijsko hodanje jako zdravo, ali ne i to da se pravilno hodanje i držanje štapova za hodanje uči. Zanimljivo je da se najčešće tim sportom bave žene, pa one i organiziraju festivale, a poznati su i susreti žena u nordijskom hodanju žena Donje Dubrave i Grada Preloga koje se susreću na petom kilometru od jednog i drugog naselja.

Putniku namjerniku koji dođe u Donju Dubravu možda će se činiti čudnim što uz Dravu ima i mnogo šetača sa psima. Druženje uz vodu je uvijek privlačno, pa i sa čovjekovim najvjernijim prijateljem. Tajna veza čovjeka i psa u Donjoj Dubravi očituje se u tome što već dugo udruga “Međimurska lastavica” uzgaja malog međimurskog psa kao posebnu pasminu, zahvaljući entuzijastima, a Kinološko društvo Međimurje i izložbe pasa koje se boduju, tako i u Donjoj Dubravi.

“

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

OPĆINA GORIČAN

Gradi se NAJLJEPŠI turističkorekreacijski centar u regiji Piše i foto: Josip Šimunko

općini Goričan nalazi se zasigurno jedan od najljepših, ako ne i najljepši, turističko-rekreacijski centar, na malom jezeru Šuderica koje se nalazi u sjevernom dijelu naselja. Prvi dio projekta "Two rivers one goal" završio je prije godinu dana uređenjem šetališta i rekreacijskih sprava oko jezera, što već obilato koriste mještani Goričana. Prije mjesec dana potpisan je ugovor o nastavku tog projekta, a nositelj je Općina Goričan. Načelnik općine Mario Moharić tada je izjavio: - Šuderica će biti najljepši rekreacijski centar u regiji te već idući tjedan potpisujemo još jedan ugovor za Šudericu. Izgradit ćemo modernu binu vrijednosti oko 330.000 kuna pomoću europskih sredstava iz Fonda za ruralni razvoj. Bina će biti gotova do 1. svibnja. Općina Goričan je sigurno najuspješnija općina po povlačenju europskih sredstava, ostvarili smo šest projekata iz Interreg programa Mađarska – Hrvatska.” Čak i kad nije nedjelja ili blagdan šetača i rekreativaca na stazi oko jezera je mnogo, a dječje igralište puno je djece i cike i vike. Započele su i izložbene aktivnosti na otvorenom, tako je prije desetak dana otvorena izložba i instalacija na panoima kraj šetnice pod nazivom “Život noću” Josipa Horvata Majzeka, zaljubljenika u međimursku prirodu i fotografa, koji je uspio fotografirati noćni život životinja infracrvenom kamerom. Kao

posebnu zanimljivost saznajemo da u Međimurju obitava i divlja mačka koju je Majzek uspio uloviti noćnom kamerom. Nastavak projekta nosi naziv "Two rivers one goal II". Na istom prostoru Ribnjaka izgradit će se objekt turističko-rekreacijskog centra, koji će istovremeno poslužiti i kao info točka za turiste, ali i kao izložbeni i interpretacijski centar, kao natkriveno odmorište za bicikliste, tzv. smart-bike point. Tu će ujedno biti i punkt za manje

popravke bicikala, ali i WIFI konekcija s biciklističkim rutama po Međimurju i okolici, kao i USB punjač za potrebe biciklista i turista. Riječ je o europskom biciklističkom pravcu koji nosi naziv Euro Velo 13, poznatiji pod nazivom “Željezna zavjesa”. Sam naziv “Željezna zavjesa” dolazi iz politike, tako se nekad u žargonu zvala granica između Istoka i Zapada koja je prolazila rijekom Murom i Dravom. Zahvaljujući toj istoj željeznoj zavjesi, danas tu imamo gotovo nedirnute rijeke Muru i

Dravu s prirodnim ambijentom pod zaštitom više država, tako i Hrvatske. Ukupna vrijednost drugog dijela projekta iznosi 888.876,76 eura uz bespovratno sufinanciranje iz fondova EU od 85 posto. Ukupan iznos za Općinu Goričan iznosi 334.170,01 eura, uz učešće Općine od 50.125,51 eura. Općina Goričan je nositelj kao vodeći partner projekta, a u njemu sudjeluju još i općine Donji Vidovec, Legrad, Totszerdedahely u Mađarskoj, zatim Regija Mura – Europska grupacija za teritorijalnu suradnju te kao pridruženi partner Turistička zajednica Međimurske županije. Prvi čovjek Međimurske županije, župan Matija Posavec ocijenio je projekt riječima: - Ovo je jedan od petnaestak projekata u Međimurskoj županiji koji će dati dodanu vrijednost u privlačenju kako domaćih tak i stranih gostiju te podići vidljivost Međimurja. Projekt je posebno značajan za Goričan i donje Međimurje jer obuhvaća više općina, gdje nema previše izgrađenih turističkih atrakcija, ali i jer diže kvalitetu života i domaćim ljudima.” Cijeli projekt trebao bi biti dovršen do sredine ljeta ove godine.

U neposrednoj blizini turističko-rekreacijskog centra Šuderica u Goričanu nalazi se Nekropola pod tumulima iz keltskih vremena, pa je već niknula ideja da se postojeći turističko-rekreacijski park spoji stazicom do nekropola u jednu širu turističku cjelinu, što se također može povezati s indoeuropljanima, ali u novo doba i djelovanjem dr. Rudolfa Steinera i njegove filozofske misli. U budućim planovima je i oživljavanje starog korita Mure odnosno potoka uz Goričan.

ŠUMA GORENJAK

Prema istraživačkom projektu o destinacijskom turizmu u Međimurju, dr. sc. Mihaele Mesarić i suradnica iz Javne ustanove - Međimur-

ska priroda, šuma Gorenjak spada u prvu destinacijsku klasu doživljaja ili skraćeno klasu ROS 1. U tu klasu spadaju područja koja su netaknuta suvremenom civilizacijom i daleko od prometnica ili imaju neku drugu važnu značajku, kao što je to šuma Gorenjak uz rijeku Muru. Zbog visokih vodostaja Mure šumu Gorenjak nije moguće posjećivati u vrijeme poplava inundacija. No, potrebna je barem najosnovnija infrastruktura, natpisi što se smije i što se ne smije, mjesto za parkiranje i drugo. Za sada je šuma Gorenjak tek mali prirodni biser nakon Murščaka koji je još neotkriven. Važno je reći i to da nije uputno u nju otići bez stručnog vodiča i poznavatelja tog područja.

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKE VODE D.O.O.

16. travnja 2021.

POŠUMLJAVANJE dijelova prve zone sanitarne zaštite vodocrpilišta Nedelišće i Prelog

eđimurska županija u administrativnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom. Međimurje je počašćeno nadimkom Hortus Croatie (Vrt Hrvatske ili Cvjetnjak Hrvatske). Podzemna voda jedno je od najvećih prirodnih bogatstava Međimurja. Podzemne vode teku polako, usporedno s rijekama i prirodno se pročišćavaju kroz naslage šljunka i pijeska kojima prolaze. Podzemna voda sve se manje zagađuje zahvaljujući

pozitivnim trendovima u izgradnji sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, u području zbrinjavanja otpada i u unapređenju poljoprivredne proizvodnje. Kvaliteta vode u rijekama poboljšava se i zahvaljujući pročišćavanju otpadnih voda na uzvodnom području, što dodatno doprinosi kvalitetnijem prihranjivanju našeg podzemnog vodonosnika. Međimurske vode d.o.o. u proteklih su 15 godina otkupljivale privatne parcele i na taj način se povećavala prva zona sanitarne zaštite izvorišta. Danas su površine prve zone sanitarne zaštite izvorišta daleko veće od minimal-

“Ulaganje u šume, ulaganje je u okoliš. Ulaganje u okoliš, ulaganje je u budućnost”.

“

nih, sve u cilju gospodarenja prostorom u blizini zahvata podzemne vode zdencima. Prva vodozaštitna zona ograđena je i u vlasništvu Međimurskih voda d.o.o. U Nedelišću ta je zona površine 48 hektara, a u Prelogu 25 hektara.

Stručni tim Međimurskih voda, Savjetodavne službe, Hrvatskih šuma i izvođača sadnje

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pošumljeni nasadi na vodocrpilištu Nedelišće

“Voda je krv krajolika, a šuma je njegovo srce.” - Hornsmann (prema Weberu, 2005)

“

Livadne površine unutar prve zone sanitarne zaštite uredno se barem dva puta godišnje kose putem zakupaca košnje i odvoza travesijena. No na tako velikoj površini željelo se i nešto više…

DEFORESTACIJA ŠUMA U MEĐIMURJU

Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu. 48 % kopnene površine Republike Hrvatske prekrivaju šume, od čega su 95 % šuma u Republici Hrvatskoj prirodne šume, što im daje posebnu vrijednost u usporedbi s drugim europskim zemljama. Područje Međimurske županije ima najmanji udio šumskih površina od svih županija na području RH. Ukupna površina šumskih površina na području Međimurske županije iznosi 10.802,32 ha. Od toga na privatne šume otpada 7.461,73 ha. Međimurje je nekad bilo prekriveno šumama i ispresijecano vodama. Uz velike rijeke Muru i Dravu prostirale su se šume, u sredini su tekle Trnava, Sratka, Bistrec, Rakovnica, Korenatica, drugi potoci i rječice. Rječice i potoci danas više ne obiluju vodama, dok je šumskih površina sve manje. Računa se da je u Međimurju ostalo samo oko 20 posto nekadašnjih šuma, u postotnom udjelu većina šuma otpada na šume privatnih šumoposjednika. Kako se gustoća stanovništva i potreba za drvom povećavala, tako su šume Međimurja

tijekom stoljeća polako nestajale. Zadnji veći šumski kompleksi iskrčeni su u Međimurju do 1925. godine. Gradnja višenamjenskih hidroelektrana na Dravi (Varaždin – u radu od 1975., Čakovec – u radu od 1982. i Dubrava – u radu od 1989.) također je utjecala na deforestaciju šuma. Uz velike rijeke Muru i Dravu rasle su nekad i danas miješane šume hrasta lužnjaka, brijesta, graba, jasena, vrba i topola. Danas Međimurska županija ima najmanju pošumljenost teritorija (manje od 10 % ukupne površine županije pokriveno je šumom) u odnosu na ostale županije u Republici Hrvatskoj. Šuma, kao najsloženiji ekosustav na planetu, znači život ljudima, životinjama i biljkama, ali i vodama. Ne kaže se uzalud, tko izgubi šume i vode, izgubio je sve.

POŠUMLJAVANJE KAO MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

Zarastanje poljoprivrednih površina, koje se prestaju obrađivati, predstavlja neželjene trendove u razvoju i izgledu krajolika. Jedno od mogućih rješenja je pošumljavanje zemljišta i formiranje šumskih površina koje će uz postojeće šume biti “pluća” određenog kraja te zadovoljiti potrebe za sport, rekreaciju ili odmor. Pri pošumljavanju i upravljanju tim površinama potrebno je koristiti šumarsku struku. Danas se pouzdano zna da je ekološka vrijednost šuma od sedam do deset puta veća od same vrijednosti drva jer tko sadi šumu, čini dobro djelo sebi i prirodi te ulaže u budućnost. Pošumljavanjem područja doprinosi se i smanjenju stakleničkih plinova u atmosferi, a time i ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Klimatske promjene značajno utječu na ljudsku svakodnevnicu, ali i na stanje prirodnih resursa.

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

Ekološka vrijednost šuma kao ulog u budućnost

Radovi pošumljavanja u Međimurju provode se u državnim šumama kao i privatnim. U pošumljavanju privatnih šuma u Međimurju prednjače Međimurske vode d.o.o. pošumljavanjem prve zone sanitarne zaštite vodocrpilišta. Šume podižu i ostali šumoposjednici i to prvenstveno s autohtonim vrstama šumskog drveća, uz nadzor jedinica lokalne samouprave i struke: lovci, ribolovci, udruge žena, sportske udruge, mjesni odbori… Pogotovo je to primjer u općini Nedelišće koja je za opći doprinos u zaštiti okoliša Republike Hrvatske 2004. godine dobitnik najveće državne nagrade EKO-OSKAR. Pohvalno je što lokalne samouprave, na čijem su području vodocrpilišta (Grad Prelog i Općina Nedelišće), i sama Međimurska županija imaju visoko razvijenu ekološku svijest. Tlo, zrak i voda ključni su dijelovi okoliša te jedan od najvažnijih prirodnih resursa za život čovjeka na Zemlji. Šume su od svih kopnenih ekosustava najbogatiji spremnik biološke raznolikosti. Šumski ekosustavi održavaju vodnu ravnotežu u prostoru raspoređujući oborinsku vodu zavisno o vrsti drveća, sloju grmlja, prizemnog raslinja, vrsti tla, reljefu te slojevitosti šumske vegetacije. Šumski ekosustavi svojim sklopom i građom sastojina te rizosferom djeluju na uravnoteženje vodnih odnosa u tlu. Kvaliteta voda pod utjecajem je šumskih ekosustava. Voda se prolaskom kroz šumsko tlo pročisti i postaje pitkom. Izvori vode u šumskim ekosustavima nikada ne presušuju i odlikuju se kvalitetnom i pitkom vodom. Sposobnost šumskih ekosustava zadržavanja većih količina vode u svojoj unutrašnjosti temelji se na sposobnosti prirodno podignutih šumskih sastojina da tvore znatno više šupljina nego zemljišta koja nisu obra-

sla šumskom vegetacijom. Na ovaj način se u šumskom tlu formira čitav splet međusobno povezanih kanala, koji imaju sposobnost da se u njima skuplja i zadržava velika količina vode. Šume imaju mogućnost propuštanja oborina kroz zemljišne slojeve te time pročišćavaju vodu, odnosno šumsko tlo je prirodni filtar vode čime osigurava pitku vodu. Prolaskom kroz šumsko tlo, koje je poput živog organizma i ima svoje funkcije, voda znatan dio kemijskih i bioloških tvari zadržava u tlu. Šumsko tlo djeluje poput filtra ispuštajući pročišćenu i pitku vodu u podzemne tokove odnosno kasnije u izvore. Dio vode koji uđe u tlo šuma iskorištava za svoje potrebe, dio ispušta u atmosferu, a dio u podzemne vodotoke. Prirodno podignute šume, kakvih je u postotnom udjelu najviše u Hrvatskoj, optimalne su za pročišćavanje vode. Očuvanjem i podizanjem prirodnih šuma i njihovim pravilnim gospodarenjem indirektno utječemo i na čistoću naših voda. U uvjetima sve intenzivnijeg čovjekovog utjecaja na prirodu još je važnije čuvati, podizati i pravilno gospodariti šumama u cilju očuvanja ostalih dobrobiti koje iz toga proizlaze. Šumska zemljišta su mnogo propustljivija za poniranje vode (bez obzira na geološku podlogu) negoli poljoprivredna zemljišta. Prisustvo šumske prostirke ispod stabala, kao i mnogobrojne pore i sitni kanalići u šumskom zemljištu, omogućavaju prodiranje padalina u unutrašnjost tla, kao i akumuliranje vode koja dospije iznenadnim ljetnim pljuskovima. Zbog takve strukture šumsko zemljište ima veću sposobnost akumuliranja vode od okolnih livada i pašnjaka. Šumske sastojine ublažavaju na susjednim naseljima i poljoprivrednim površina-

ma klimatske ekstreme, dok u većim prostorima osiguravaju izmjenu zraka. Ljeti povećavaju vlažnost zraka. Šumske sastojine raspadnute organske tvari iz svoje okoline (od listinca, grana, grmlja i ostalog bilja te životinja) erozivnim procesima sele na okolne poljoprivredne površine. Sve to povoljno utječe na poljoprivredne kulture koje se nalaze u zoni rasta šumskih sastojina.

MEĐIMURSKE VODE D.O.O. ZA POŠUMLJAVANJE KORISTILE SREDSTVA OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA

Radi ostvarivanja prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, Međimurske vode d.o.o. upisale su se prema Pravilniku o upisu šumoposjednika u Upisnik šumoposjednika. Od 2011. do 2019. godine Međimurske vode d.o.o. su podnosile prvo Hrvatskim šumama d.o.o., Uprava šuma Koprivnica, Šumarija Čakovec, kasnije Savjetodavnoj službi, a u posljednje vrijeme Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi zahtjeve za financiranjem radova u šumama šumoposjednika pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta, a na temelju objavljivanih javnih poziva. Uz zahtjev je prilagan Elaborat o potrebnim radovima biološke obnove šuma. Terenskim obilaskom utvrđivala se opravdanost radova propisanih Elaboratom biološke obnove šume te smo obavještavani o uvrštavanju Zahtjeva u Operativni godišnji plan za tekuću godinu. Sadnju šumskog reprodukcijskog materijala vršila je licencirana tvrtka Cedrus Forest d.o.o. iz Čakovca certificiranim sadnim materijalom. Na temelju Zakona o šumama i Pravilnika o postup-

ku za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama te kolaudacijskog zapisnika za izvršene radove biološke obnove šuma, nakon sadnje podnosio se zahtjev za isplatu sredstava općekorisnih funkcija šuma. U razdoblju od 2011. do 2019. godine na vodocrpilištu Nedelišće pošumljeno je 15 hektara šume (zasađeno 108.110 hrasta lužnjaka, 3100 običnog graba, 15000 crnog oraha, 1500 običnog bora i 1000 voćkarica), a na vodocrpilištu Prelog pošumljeno je 5 hektara šume (zasađeno je 32000 hrasta lužnjaka i 2350 običnog graba). Ukupno je u tom razdoblju zasađeno 163060 sadnica. U istom razdoblju vršena su i popunjavanja autohtonim sadnim materijalom jer na pojedinim dijelovima nije uspjelo pošumljavanje zbog sušenja sadnog materijala uzrokovanog sušom i zbog šteta od divljači. Sadnja i popunjavanja vršila su se za vrijeme mirovanja vegetacije (proljeće, jesen), a tijekom idućeg vegetacijskog razdoblja vršila se njega pošumljenog dijela. Šumski kompleksi izvedeni su s protupožarnim koridorima i ograđeni visokom ogradom. Za sadnice, sadnju, popunjavanje i njegu utrošeno je u razdoblju od 2011. do 2019. godine 660.000,00 kn, u potpunosti financirano od strane prvo Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Koprivnica, Šumarija Čakovec, kasnije Savjetodavne službe, a u posljednje vrijeme Hrvatske poljoprivredno-šumarsko savjetodavne službe, koji su ovom projektu pružali punu podršku. Vidi se da su Međimurske vode d.o.o. kao zakonski obveznik koji uplaćuje sredstva naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma višestruko iskoristile uplaćena sredstva u fond općekorisnih funkcija šuma, u cilju dodatne zaštite okoliša.

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAPOKON NA HRVATSKOM JEZIKU

Biblija EKOLOŠKOG pokreta K

ad se nešto čita kao nova i svježa knjiga podjednako diljem Wisconsina i diljem Hrvatske i još nakon sedamdeset godina od prvog izdanja, onda je riječ o doista vrijednom izdanju. “Ljetopis Pješčanog Okruga‟ autora Alda Leopolda dosad je u svjetskim razmjerima tiskan u preko 2 milijuna primjerka na 15 jezika. Krajem ožujka iz tiska je stiglo prvo hrvatsko izdanje

S obzirom na to da prevoditelj dugo surađuje sa Zakladom Aldo Leopold te je njezin član i dobar poznavatelj lika i djela Alda Leopolda, knjiga nije samo puki prijevod nego znalački prevedeno djelo

za koje su zaslužne domaće intelektualne i kreativne snage. Prije svega Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove Međimurske prirode, inicijator čitavog projekta i prevoditelj, a potom nakladnik SmartWay iz Svetog Martina na Muri i tiskara Letis iz Pretetinca.. S obzirom na to da prevoditelj dugo surađuje sa Zakladom Aldo Leopold te je njezin član i dobar poznavatelj lika i djela Alda Leopolda, knjiga nije samo puki prijevod nego znalački prevedeno djelo. Ujedno, knjiga će mnogim ljubiteljima prirode biti izuzetno vrijedno štivo jer će čitajući knjigu shvatiti da

nisu sami u svojim idejama i pogledu na svijet zaštite prirode. To je jedan od razloga zašto Ljetopis ima status Biblije ekološkog pokreta. Knjiga je tiskana u tisuću primjeraka i može se nabaviti u suvenirnici Centra za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu. Na koricama knjige stoji sažetak njezinog sadržaja, poruke i vrijednosti: “Aldo

Leopold zastupljen je u svim svjetskim antologijama ekološke tematike od druge polovice 20. stoljeća. Prirodoslovac, šumar, profesor, filozof i praktičar zaštite prirode i divljine, napisao je neke od najljepših eseja ikad posvećenih odnosu čovjeka i zemlje. Progovara iz bogatog iskustva, promišlja globalno, djeluje lokalno, piše izražajno i živopisno. U vremenu kad njegovu ideju Etike zemlje čovječanstvo treba više nego ikad, Leopoldova najpoznatija knjiga “A Sand County Almanac‟ konačno je dostupna na hrvatskom jeziku. Prvi put objavljena je 1949. godine, dubinski je

Siniša Golub, prevoditelj knjige

“

utjecala na svjetski ekološki pokret, a njezina aktualnost

ne jenjava do današnjih dana.‟

Pokreni se i doživi Medimurje Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav

Uređenost hortikulture i održivi razvoj

Uređenost krajobraza i uključenost mladih

www.visitmedimurje.com

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

NOVOSTI IZ CENTRA ZA POSJETITELJE U KRIŽOVCU

Mjesto koje predstavlja početnu točku u istraživanju prirode MEĐIMURJA Centar za posjetitelje Med dvemi vodami postaje sve poznatiji ne samo na regionalnoj već i na nacionalnoj razini

Piše: Sara Srša, mag. ing. silv., stručna suradnica za edukaciju, interpretaciju i promidžbu Foto: Davorin Mance, arhiva Međimurske prirode

nogi Međimurci već su istražili što je to mrtvica, ima li i Međimurje svog bakalara, zašto je bitno očuvati bregunice, tko su laporaši, o čemu pripovijeda legenda o dravskom vodenjaku, tko su fljojsari, koja ptica tropskog izgleda leti Međimurjem te zašto su kockavica i crnkasta sasa ugrožene vrste. No Centar za posjetitelje Med dvemi vodami postaje sve poznatiji na nacionalnoj razini te ga polako počinju istraživati i posjetitelji iz cijele Hrvatske.

U MANJE OD GODINU DANA CENTRU DVIJE NAGRADE

Clinica studio d.o.o., tvrtka sa sjedištem u Zagrebu, zadužena za produkt, IT i multimedija dizajn u realizaciji postava nominirala je Centar za posjetitelje Med dvemi vodami na dva velika događaja i natječaja. Prvi natječaj odvijao se u prostorima Tehničkog muzeja u Zagrebu, Zagreb Design Week, od 1. do 6. rujna 2020. godine na kojem je Centar nominiran u kategoriji dizajn interijera u kojoj je pomeo konkurenciju i odnio 1. nagradu. Druga

nagrada stigla je početkom ožujka na natjecanju Big SEE – where life is creativity u kategoriji Tourism design – Architecture and design as experience (Turistički dizajn – Arhitektura i dizajn kao iskustvo) gdje je Centar ponovno osvojio prvu nagradu. Nagrada Big SEE Tourism Design Award 2021 još jedan je pokazatelj kako tim Međimurske prirode ostvaruje projektne priče na ponos čitavom Međimurju, ali i Hrvatskoj. Vrijednost i značaj Centra Med dvemi vodami u Križovcu ponovo je prepoznala struka i međunarodna javnost. BigSEE nagrade dodjeljuje Zavod Big – Centar za kreativnu ekonomiju jugoistočne Europe, u okviru platforme BIG SEE za podršku i razvoj kreativne industrije. Nagrade BIG SEE doprinose promociji jedinstvenih i originalnih kreativnih dostignuća država jugoistočne Europe.

EDUKACIJOM DO NAJBOLJE INTERPRETACIJE PRIRODNE BAŠTINE

Iako je Centar za posjetitelje Med dvemi vodami neko vrijeme bio zatvoren za posjetitelje, djelatnici Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode, pod čijim se okriljem nalazi Centar, marljivo su radili na sebi i prihvaćali nove izazove te se educirali prema licenciranom programu za inter-

Osmijeh posjetitelja ipak je najveća nagrada

U Križovcu prvi licencirani vodiči interpretatori baštine - Certified Interpretive Guide (CIG)

Ljetno radno vrijeme Od 1. svibnja, na Praznik rada, Centar prelazi na ljetno radno vrijeme koje vrijedi do 30. listopada. Radno vrijeme je sljedeće: utorak, srijeda, četvrtak od 8:00 do 15:00 sati; petak, subota, nedjelja od 10:00 do 17:00 sati, posljednji ulaz u 16 sati. Novost je da će za vrijeme održavanja BIMEP-a Centar biti otvoren te će biciklisti moći obići centar po cijeni od 25 kuna. Na sam Praznik rada (1. maj) Centar će biti otvoren u redovno radno vrijeme te vas ovim putem pozivamo da ga nakon dobrog graha posjetite i istražite što se sve krije u prirodi Međimurja. Sve novosti možete pratiti na web stranici: med-dvemi-vodami.info. pretaciju baštine u Europi (Interpret Europe). Djelatnici su tijekom ožujka prošli petodnevnu edukaciju kroz koju su naučili nove vještine u interpretaciji prirodne baštine koje će primijeniti u radu s posjetiteljima i grupama u Centru. Upravo je interpretacija jedan od najvažnijih

alata djelatnika Međimurske prirode kroz koji prenose važnost očuvanja prirodne baštine. Upoznavanjem vrijednosti prirodne baštine, ponajprije vlastitog zavičaja, ključ je koji otvara vrata pojedincu k razumijevanju prirodnih procesa, a potom i poštivanju prirode.

Osvojena 1. nagrada u kategoriji najbolji dizajn interijera

Mura i Drava ekološki i kulturološki određuju Međimurje

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRAD ČAKOVEC

Počinje UREĐENJE čakovečkog Perivoja Zrinski U rujnu prošle godine Grad Čakovec je kao vodeći partner potpisao Ugovor o provedbi projekta “Eco Bridge” “Restauration of ecological diversity in the border area of Međimurje and Zala County”. Provodi se u sklopu Interreg V-A programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.2020, a osim Grada partneri na projektu su mađarsko Letenye, Međimurska županija, Park prirode Balaton te Javna ustanova za zaštitu prirode “Međimurska priroda”. Projektom je, među ostalim, predviđena potpuna revitalizacija čakovečkog Perivoja Zrinskih. Revitalizacija središnjeg čakovečkog parka uključuje zamjenu i sadnju drveća i grmlja te obnovu dijela infrastrukture. U ovom projektu će se provoditi Prva faza obnove Perivoja Zrinskih, a koja je izrađena prema elaboratu Hrvatskog šumarskog instituta “Studija obnove spomeničke parkovne arhitekture

Perivoj Zrinski” (2014 god.). U elaboratu, čiji je naručitelj Međimurska priroda - Javna ustanova za zaštitu prirode, vidljivo je da je zdravstveno stanje stabala loše. U pojedinim dijelovima pojavljuju se invazivne vrste, a utvrđeno je i prisustvo nametnika, kao i gljivične bolesti. U samom elaboratu su navedena stabla koje je potrebno ukloniti te ona za koje se preporučilo ispitivanje zdravstvenog stanja. Naime, stara i bolesna stabala, osobito krošnje koje imaju suhe grane, sve više postaju potencijalna opasnost za posjetitelje ili prolaznike kroz Perivoj. Prema projektu “Eco Bridge” u koji je uključena obnova Perivoja Zrinskih predviđeno je uklanjanje svih stabla i grmlja koji su predviđeni projektom te sadnja 456 stabla i grmova, od toga 80 stabla starosti od 4 do 6 godina. Posadit će se i preko 8 tisuća sadnica trajnica. Ovo je inače najveći zahvat na uređenju samog

Prekogranična regija - gdje rijeke spajaju, a ne razdvajaju

perivoja od njegovog proglašenja spomenikom parkovne arhitekture prije 46 godina. Samim projektom predviđena je zamjena i obnova dotrajalih klupica za sjedenje, njih 67, te će se postaviti 34 novih koševa za smeće. Ujedno je u planu uređenje pješačkih staza u Perivoju Zrinskih.

Ukupna vrijednost projekta je 1.372.557,10 eura, udio Grada Čakovca je 299.723,70 eura. 85 posto predstavljaju sredstva Europske unije, dok će ostatak osigurati Grad. Provedba je počela u rujnu 2020. godine, a završit će do kraja kolovoza 2022. godine. Nakon što projekt završi, osim promjene vizure čakovečkog Parka, obnovljeni ekosustav omogućit će i povećanje bioraznolikosti.

U sklopu projekta, u Perivoj Zrinskih instalirat će se i mjerni uređaji za mjerenje vrijednosti kvalitete zraka i tla, uključujući i interaktivni displej na kojem će posjetitelji grada i Perivoja Zrinskih u svakom trenutka moći očitati sve vrijednosti koje će biti mjerene. Osim na ekranu posjetitelji će istim informacijama moći pristupiti putem mobilnih uređaja te mrežne stranice.

Kako bi javnost bila upoznata s radovima na projektu Eco Bridge, održat će se javne tribine te će u suradnji s Međimurskom prirodom - Javnom ustanovom za zaštitu prirode biti tiskana knjiga o važnosti i ulozi zelenih površina u urbanim sredinama. Sadržaj je isključiva odgovornost Grada Čakovca i ni pod kojim uvjetima ne odražava stav Europske unije i/ili Upravljačkog tijela.

Dobra u svakom pogledu! m!

*Uštedi novac i vrijeme s roboto

Najbolje rješenje za savršen travnjak! ČAKOVEC

CENTRALA: Kalnička 67 Tel: +385 (0)40 312 950

Trg Republike 6 Tel: +385 (0)40 310 039

Servis: +385 (0)40 384 660

VARAŽDIN

PRELOG

Kukuljevićeva 41 Tel: +385 (0)42 232 887

LUDBREG

Kralja Zvonimira 59A Tel: +385 (0)40 645 607

P. Zrinskog 39 Tel: +385 (0)42 811 113

Servis: +385 (0)42 203 487

Servis: +385 (0)40 500 403

www.medjimurka-bs.hr

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

HEP-PROIZVODNJA PP HE SJEVER

Potičemo ODRŽIVI RAZVOJ prirode i čuvamo bioraznolikost

prošlosti je izlijevanje Drave iz korita predstavljalo stalnu opasnost naseljima i obrađenom poljoprivrednom zemljištu uz rijeku. Kako bi se omogućio suživot s rijekom Dravom, osigurao gospodarski razvoj, spriječile poplave te osiguralo korištenje obnovljivih izvora energije, 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća izgrađene su tri hidroelektrane na rijeci Dravi: HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava. U pažljivo osmišljenoj izgradnji elektrana vodilo se računa o utjecaju na okoliš i prirodu, ostavljajući starom koritu rijeke Drave poplavni (inundacijski) prostor. Rijeka Drava je zbog svojeg vodnog režima izuzetno povoljna za energetsko korištenje pa su na njoj izgrađene ukupno 22 hidroelektrane, od kojih su posljednje tri u Hrvatskoj. Sustav nasipa i brana štiti okolno područje od poplava na način da se velike vode kontrolirano provode kroz akumulacijska jezera te derivacijske kanale i stara korita. Takvim načinom provođenja velikih vodnih valova sprečavaju se poplave širih razmjera kakve su se događale 60-ih godina prije izgradnje hidroelektrana. Uz proizvodnju električne energije i obranu od poplava dodanu vrijednost hidroelektranama daju mogućnosti navodnjavanja i sportsko-rekreacijskih aktivnosti. Akumulacijska jezera predstavljaju objekte koji su iznimno povoljni za brojne sportove odnosno aktivnosti na vodi, a tu su i drenažni kanali, odvodni kanali te stara korita Drave i okolni rukavci. Uz osnovne ciljeve vezane uz proizvodnju i održavanje hidroenergetskih objekata, HEP-Proizvodnja PP HE Sjever sustavno posvećuje pažnju zaštiti okoliša i prirode provodeći različite projekte u suradnji sa stručnim

U razvijenom društvu raste potreba za električnom energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora

udrugama i lokalnom zajednicom. Posljednjih desetak godina realizirani su mnogi značajni projekti s ciljem obnavljanja i očuvanja prirodnih staništa te smanjenja utjecaja hidro-energetskih postrojenja na okoliš.

POVEZIVANJE LJUDI I RIJEKE

U razvijenom društvu raste potreba za električnom energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora, a time i vrijednost takve energije. Iako kompleksnost i cjelovitost hidroenergetskog prostora nameće pomno održavanje, ono se uvijek radi na način da se usklade zaštita stanovništva od poplava, proizvodnja energije te unapređenje kvalitete ekosustava i života stanovništva. Potvrda da se električna energija proizvodi iz obnovljivih izvora, pouzdano, sigurno i pod ekološki prihvatljivim uvjetima je “zeleni” certifikat koji su ove 3 elektrane dobile još 2003. godine, a upisane su u Registar OIEKPP te Registar jamstva podrijetla. Dio područja uz rijeku Dravu danas je preoblikovan u tri akumulacijska jezera koja predstavljaju, prema Okvirnoj direktivi o vodama, znatno izmijenjena vodna tijela. Područje akumulacijskih jezera obilježava visoka biološka i krajobrazna raznolikost s posebno značajnim vlažnim staništima ptica koja spadaju među najugroženija u Europi (jezera, poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci napuštena korita i meandri, riječni sprudovi, strme odronjene obale). Ova staništa zaštićena su na međunarodnoj razini, tako da je područje uz rijeku Muru i Dravu prepoznato kao ekološki vrijedno stanište te je postalo sastavnim dijelom NATURA 2000 područja, Regionalnog parka Mura-Drava te Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Akumulacijska jezera i kanali HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava uklopili su se u ciljeve bioraznolikosti, u Direktivu o staništima i Direktivu o pticama te su postali međunarodno važno područje očuvanja značajna za ptice (POP) i područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS). Više od četrdeset godina eksploatacije izgrađenih objekata i pomnog održavanja vodenog ekosustava koji

je do tada predstavljao prijetnju okolnom stanovništvu dokazuju da takav model upravljanja omogućava unapređenje održivog razvoja lokalne zajednice.

BOGATSTVO VRSTA

Bogatstvo ornitološke faune potvrđuje da su akumulacijska jezera postala značajna hranilišta i zimovališta ptica močvarica među kojima su i rijetke i ugrožene ptičje vrste. Ptice spadaju među najvažnije pokazatelje ukupnog stanja prirode. Uska vezanost za staništa i potreba za različitim staništima tijekom godine samo su neka svojstva brojnih ptičjih vrsta, ali ih upravo ona čine dobrim pokazateljima. Akumulacijska jezera su kao međunarodna staništa ptica proglašena NATURA područjem, a slovenski dio akumulacije HE Varaždin proglašen je “naravnim rezervatom” koji uključuje i zaobalno područje koje se navodnjava vodom iz jezera (Ormoške lagune). Opsežan projekt revitalizacije tog područja, u okviru projekta LIVEDRAVA, provelo je Društvo za opazovanje in proučevanje ptic Slovenije (DOPPS) koje se bavi zaštitom ptica, njihovog okoliša, znanstveno-istraživačkim i obrazovnim radom. U cilju održavanja visoke razine biološke i krajobrazne raznolikosti vlažnih i vodenih staništa, a u sklopu rješavanja problema nanosa, u akumulacijskom jezeru HE Varaždin izgrađen je otok za gniježđenje ptica. Akumulacija HE Varaždin postala je tako dom jedne od najvećih poznatih kolonija crve-

nokljune čigre (Sterna hirundo). U realizaciji cijele ideje sudjelovali su Državni zavod za zaštitu prirode te Udruga BIOM koja se bavi zaštitom prirode. DOPPS redovno obavlja prebrojavanja ptica u akumulacije HE Varaždin te s udrugom BIOM uklanja vegetaciju s otoka, kako bi se omogućilo gniježđenje crvenokljune čigre. U sklopu projekta “Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave” izrađen je i “Prekogranični protokol monitoringa crvenokljune čigre u porječju Save i Drave”. Uz navedene primjere Ormoških laguna i otoka za ptice održavanju bogatstva ornitofaune hidroelektrane dodatno doprinose pažljivom regulacijom razine vode za vrijeme gniježđenja močvarnih ptica. Popularnost ornitologije posljednjih godina raste, što uključuje promatranje i prebrojavanje ptica te se u budućnosti očekuje i sustavan pristup daljnjem istraživanju ptica na akumulacijama. Od izgradnje hidroelektrana sustavno se prati fizikalno-kemijsko, biološko i ihtiološko stanje voda, kao osnove u procjeni kvalitete vode i trofičnosti vodenog ekosistema. Ihtiološke analize, koje provodi Zoologijski zavod (PMF Zagreb), pokazuju stanje ihtiofaune (na području hidroenergetskog sustava evidentirano je ukupno 56 vrsta riba). Mjere zaštite za ukupnu ihtioprodukciju su očuvanje prirodnih mrijesnih područja i staništa gdje se ribe razmnožavaju te posebno regulacija razine vode na mrijesnim područjima za

vrijeme mrijesta, inkubacije i ranog razvoja ličinaka za što je potrebna uska suradnja sa sportskim ribolovnim društvima koja gospodare ovim područjem. Ribolovci su stalno prisutni uz rijeku Dravu te prvi uoče i dojavljuju sve promjene u vodenom ekosustavu, stoga je i suradnja s ljudima na terenu od izuzetne važnosti za praćenje stanja vodenog ekosustava. Na nasipima akumulacija nalaze se livade košanice koje se i održavaju kao takvo stanište, omogućivši zaštitu i opstanak rijetkih i ugroženih vrsta flore. Pažljiv promatrač livada može uočiti i vrlo lijepe divlje kaćune koji cvatu na nasipima pa je tako na nasipima identificirano četiri vrste kaćuna: kacigasti kaćun, mali kaćun, trozubi kaćun i bumbarova kokica. Šetači uz akumulaciju HE Dubrava mogu uživati i u pogledu na kebrač, izuzetno rijetku i najugroženiju vrstu srednje Europe, biljku čije jedinke su većinom označene i zaštićene od redovne košnje. Potkraj pleistocena kebrač je naseljavao rubove ledenjaka tvoreći šikare pa predstavlja glacijalni relikt. Danas raste samo uz obale brzih planinskih rijeka od središnje Azije do zapadne Europe predstavljajući pionirsku vegetaciju na šljunkovitom priobalnom području. Pravilno i ujednačeno održavanje nasipa kao livade košanice očito pogoduje opstanku ove izuzetno rijetke i zanimljive biljke. Uz objekte hidroelektrana nerijetko nailazimo na dabra, vrstu koja je reintroducirana u Hrvatskoj 1998.

godine, a postala je novi stanovnik hidroenergetskog sustava na Dravi. Zaštita dabra, kao i zaštita od dabrovih aktivnosti, na hidroenergetskim objektima usmjerena je na identifikaciju staništa, praćenje staništa, ali i zaštitu objekata od dabrovih aktivnosti. Reguliranje turističko-rekreativnih aktivnosti jedna su od mjera zaštite za područja ekološke mreže, značajna staništa za vrste i ptice. Velik broj ljudi na zaštićenom području, uništavanje šaša i šumaraka, bespravna gradnja ne pridonose njegovoj raznolikosti i očuvanju. Međutim, pravilno osmišljena ekoturistička ponuda može pomoći gospodarskom i turističkom razvoju krajeva uz Dravu. Biciklističke staze, šetnice i druge sportsko-rekreacijske aktivnosti uz sve hidroenergetske objekte PP HE Sjever, bioraznolikost prirodnih i sekundarnih umjetnih vodenih ekosustava pridonose prezentaciji turističke ponude i prepoznatljivosti identiteta područja uz rijeku Dravu. Zaštitom ovog područja ne zaustavlja se gospodarski, već potiče održivi razvoj današnje i budućih generacija. To nameće potrebu za uspostavom komunikacije i suradnje između struka koje se bave zaštitom prirode i energetikom. U cilju održanja bioraznolikosti i održivog razvoja ovog gusto naseljenog područja tradicionalno vezanog uz rijeke Muru i Dravu, ovakva suradnja je nužnost, ali i izazov koji otvara nove ciljeve i iznalazi nova rješenja.

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. travnja 2021.

Info-ploče postavljene su na mostu u Dravskoj park-šumi u Varaždinu IZVOR FOTOGRAFIJA: JAVNA USTANOVA “PRIRODA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE”

16. travnja 2021.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

IVA HLAPČIĆ, 27-godišnja strastvena plesačica i medicinska biokemičarka iz Čakovca

Newyorška pozornica ostavila je duboki plesni trag Od svih plesnih stilova koje je učila i još uvijek aktivno uči, najposebnije mjesto ima suvremeni ples pa njemu posvećuje najviše svoje energije i vremena, no smatra da je vrlo bitno ostaviti i druga vrata otvorena odrastanje u Čakovcu vežu ju brojna prijateljstva koja su svakako bila važan dio va Hlapčić, 27-godišnja u plesnom razvitku. je plesačica iz Čakovca, a - Smatram da je ples posljednjih devet godina doprinio razvijanju mojih živi u Zagrebu. Trenutno je radnih navika i kreativnozaposlena na Farmaceutsko- sti, stvaranju i preuzimanju biokemijskom fakultetu Sveu- odgovornosti, izgradnji samočilišta u Zagrebu kao asistent pouzdanja, a brojni nastupi na istraživačkom projektu u u Čakovcu i diljem Hrvatske sklopu kojeg izrađuje svoj uvijek su bili jedno posebno doktorski rad iz područja iskustvo kada se sve naučeno biomedicine i zdravstva. Uz i proživljeno u dvorani dijelilo to ima vremena aktivno i s publikom. strastveno plesati. Dolaskom u Zagreb ples je stavila na kratku pauzu, Prvi plesni koraci ali ne zadugo jer shvaća da u Vivoni bez plesa ne želi živjeti. Ivina - Teško definiram koliko plesna perspektiva naglo se se dugo bavim plesom jer proširila jer dolazi u doticaj kao plesač svoju definiciju s brojnim stilovima s kojima plesa mijenjam kroz učenje i se prije nije susretala. različite životne procese. Prvi - Nastavljam plesati u formalniji doticaj s plesom Plesnom klubu JazzElle pod dogodio se kad sam imala vodstvom Tihane Strmečki, 6 godina, no rekla bih da kasnije u Hip Hop Houseu sam se s plesom ozbiljnije i Marije Matković, a zatim u svjesnije počela povezivati hip-hop freestyle grupi C. od svoje 14. godine. flow koju vodi Anto PetričeSvoje plesno putovanje vić. Pod kreativnom palicom započela sam u Studiju VivoMarije Matković sudjelovala na Čakovec, gdje mi je prva sam u dvije plesne predstave. trenerica bila Karmen Kovačević Jambor, a kasnije su tu Krajem 2016. godine dobivam stipendiju za plesnu edukaciju ulogu u Vivoni preuzele u Broadway Dance Edita Gorski, Kristina Centru u New Plevnjak i Simona Yorku, a od Svoje plesno Kovač, započela proljeć a putovanje Iva je je svoju ple2017. gosnu priču Iva započela u Studiju Hlapčić. Vivona Čakovec, a prva dine tamo provodim Kako natrenerica bila joj je četiri mjestavlja mlada Karmen Kovačević seca gdje plesačica, svaka Jambor z av r š av a m od njih na svoj je internacionalni način utjecala na njen intenzivni program s foplesni razvoj i na tome im je zahvalna. U Vivonu se vrlo kusom na suvremeni plesni rado vraća kako bi mlađim izričaj. Trenutno svoje plesno generacijama prenijela svoje znanje stječem u D/E/P by znanje i iskustvo stečeno izvan Masa dance company u grupi Čakovca i Hrvatske. Uz plesno suvremenog plesa Aleksandre Piše: Dora Vadlja Foto: Anto Petričević

“

KAMO SUTRA

rotekli tjedan obilježila je smrt princa Filipa, snijeg i naravno nezaobilazna korona. Princ Filip doživel je lepa leta, kak bi se to reklo po “domačem”. Umrijeti u stotoj godini kao suprug najdugovječnije vladarice Velike Britanije, kraljice Elizabete, nije baš tako

VODE VAS U KINO

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ISKLJUČIVO OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA, ZAKLJUČNO S DATUMOM 28. TRAVNJA 2021. U CINESTARU VARAŽDIN.

Mišić te na heels i movement satovima Antonie Šimurina.

Veliki trag ostavlja New York

Primarno Zagreb, a kasnije New York City su joj definitivno otvorili mnoga vrata za koje nije ni znala da postoje, kako plesna, tako i životna, a za nju su jedna usko povezana s drugima. Kroz brojne izvore, koji su danas puno lakše dostupni nego starijim generacijama, istražuje svoj plesni identitet. Od svih plesnih stilova koje je učila i još uvijek aktivno uči, najposebnije mjesto ima suvremeni ples pa njemu posvećuje najviše svoje energije i vremena, no smatra da je vrlo bitno ostaviti i druga vrata otvorenima. - Isto tako, od velike je važnosti biti konzistentan u svom radu, a pritom to ne znači svaki dan provoditi trenirajući u dvorani jer ples se događa na mnogim drugim mjestima i u mnogim drugim formatima. Upravo u tome i sama pronalazim čar plesa. Svaki moj dan ispunjen je plesom te su mi misli svakodnevno angažirane u plesu i oko plesa, dodaje. Plesni uzori se mijenjaju s razvojem, no vrlo često upravo te uzore pokušava staviti u svoju blisku okolinu na način da uči od njih, istražuje kako razmišljaju, koja su njihova iskustva. - Voljela bih naglasiti da se ne volim ograničavati pa tako ljudi iz naizgled nepovezanih i različitih životnih sfera imaju izraženi utjecaj na moj plesni put. U skladu s time, vrlo mi je bitno istraživati različite stvari, biti aktivna u raznolikim područjima i

DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film “Mortal Combat” (projekcija u Varaždinu)

Ulaznice za film “Mortal Combat” dobila je:

Sandra Toplek

KAKO DO ULAZNICA?

Iva Hlapčić

razvijati različite vještine koje će mi u konačnici pomoći i u plesnom kontekstu. Upravo to mi najviše pomaže u trenutno aktualnom periodu kada vlada pandemija, a sve društvene aktivnosti, pa tako i kulturne, svedene su na minimum ili potpuno ugašene, ističe. U ovim uvjetima za plesače je vrlo teško i fizički i psihički održavati optimalno stanje s obzirom na njihove odabire i želje. Iako već dovoljno društveno marginaliziran, ples je u novonastaloj kriznoj situaciji ponovno zaboravljen, čak i zabranjen te stavljen u neki mračni i prašnjavi kutak gdje nikako ne bi trebao biti. - Nesvjesna situacije i prividno spremna, u početku sam odbijala prihvatiti ples koji je

online, no u konačnici sam došla do trenutka kada mi je bio prijeko potreban, kako za osjećaj povezanosti s drugim ljudima u sličnom procesu, tako i za lakšu prilagodbu na sadašnjost u ostalim segmentima svog života. Odnos s tijelom, u tijelu i prema tijelu koji se razvija plesom nešto je što je duboko utkano u svakom ljudskom biću. Tjelesna ekspresija, signali koji se dešavaju na tjelesnoj razini i senzacije koje proživljavamo veliki su i cijenjeni dar koji bismo trebali prihvatiti i razvijati ga. Upravo je ples jedna divna metoda od koje smo i organski sazdani, a koja nam pomaže ostati u konekciji s tijelom, nastavlja aktivna plesačica. Osim fizičkih dobrobiti, bitno je spoznati vrlo

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napraviti je da do četvrtka do 12 sati napisati zašto biste baš vi trebali osvojiti besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi tiskani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

vrijednu dobrobit koju ples ima u održavanju i poboljšanju mentalnog zdravlja. Zbog toga smatram da je ples vrlo bitan i da bi se trebao prakticirati od malih nogu tijekom cijelog života pa samim time biti i vrlo bitna komponenta u našem obrazovnom sustavu, zaključuje.

Princ Filip, snijeg i korona preloša stvar. No, nikad nije dobro vrijeme za umrijeti, pa je tako i mene ta vijest nekako pogodila. Možda i zbog toga jer sam pogledala sve epizode popularne serije “Kruna” koja prati život kraljevske obitelji. Snijeg nas je sve neugodno iznenadio. Čak i kad ga najave na vremen-

skoj prognozi, duboko u sebi se nadam da su pogriješili. Isto tako ne može stalno ni biti sunce i ugodnih 20 stupnjeva. Za takvo što bih se trebala preseliti u druge krajeve. No, isto tako snijeg u travnju, kad već sve propupa, nije normalno. Vrijeme se pomaknulo u naprijed za

jedan cijeli mjesec, pa je tako još i u svibnju vrlo hladno, a u studenom znamo biti u laganim jaknama. Korona je i dalje tu. Iako se sad već i meni čini daleko od kako sam se zarazila, svaki put kad pomislim, a pa ide sve to na bolje, brojke počnu rasti. Scenarij kolone ljudi iz

studenog i prosinca prošle godine kako čekaju na red za testiranje se ponavlja. Zbog uhodanosti i dobre organizacije sve se to odvija u relativno dobrom ritmu, sve veće brojke i u Međimurju nisu baš obećavajuće. No, mantra je i dalje ista, da će uskoro biti bolje.

Piše: Dora Vadlja

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica

Foto: Zlatko Vrzan Piše: Dora Vadlja Osmijeh je najdragocjenija stvar

16. travnja 2021.

Jura Vidović i Igor Šegović, doktori i prijatelji

Ema, Branko i Saša na čakovečkoj špici Damira, Branka i Mara u krasnom proljetnom izdanju

Prekrasna Jelena Novak Bais u odličnoj plavoj suknji Poznate čakovečke stomatologinje Kristina Božić i Ivona Posavec

Lorena, Tomislava i pas Arno



18. svibnja 2018.

NOGOMET

TENIS

UMRO IGRAČ NK Otok Dejana Oršuša nakon što mu je u nedjelju pozlilo na utakmici Otok - Radnički

Bolnica potvrdila smrt zbog zastoja srca -- Igrači su na najbolji mogući način reagirali u takvoj situaciji i Oršuš je nakon reanimacije došao k svijesti te je iznijet izvan terena, a ubrzo je stigla i Hitna, rekao nam je delegat utakmice Radovan Posedi. Nažalost Dejanovo srce nije izdržalo i preminuo je u noći na ponedjeljak u čakovečkoj bolnici Ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Tomislav Novinščak na upit Međimurskih novina potvrdio je da je Dejan Oršuš (23) preminuo zbog zastoja srca u ponedjeljak, 12. travnja u čakovečkoj bolnici. U izjavi za javnost stoji da je Oršuš dan ranije dopremljen u našu bolnicu u izrazito lošem stanju, a djelatnici Hitne medicinske pomoći vršili su stalnu reanimaciju. Nažalost, Dejanovo srce nije izdržalo. Preminuo je u 2 sata u noći na ponedjeljak. Preminuli 23-godišnjak bio je igrač NK Otok i pozlilo mu je u nedjelju 11. travnja na utakmici II. MNL koju je igrao za svoj klub nešto poslije 18 sati na igralištu u Otoku. Uslijedilo je dramatično spašavanje njegovog života koje je u tom trenutku bilo uspješno, iako na igralištu nije bilo osoba koje su čisto medicinske struke. Kao što je poznato, na utakmicama amaterskih klubova nema liječničke službe, a ulogu priručnog fizioterapeuta uglavnom obavlja netko iz kluba. U razgovoru s delegatom utakmice 16. kola II. ML skupina A Otok – Radnički Gardinovec koja se igrala u Otoku Radovanom Posedijem, potvrdio nam je odmah da se neželjeni događaj dogodio u 85. minuti, nakon što se igrač Otoka srušio usred igrališta. - Igrači su na najbolji mogući način reagirali u jednoj takvoj iznenadnoj i nemiloj situaciji i Oršuš je nakon reanimacije došao k svijesti, te je iznijet izvan terena. Utakmica je nakon toga nastavljena i privedena ubrzo kraju. Posedi napominje da je utakmica nastavljena jer se i sam uvjerio da je igrač bio pri

svijesti i da je odmah pozvana Hitna medicinska pomoć. Prvu pomoć igraču na terenu pružio je jedan igrač Radničkog zajedno s domaćim igračima Otoka, dodao je delegat. - Vrlo brzo stigla je i ekipa Hitne medicinske pomoći koja je ušla u teren, stigla do nesretnog igrača i nastavila s pružanjem pomoći. Igrač je nakon toga vozilom Hitne odvezen u ŽB Čakovec, rekao je Posedi za Međimurske novine. Nažalost, Dejan nije uspio u borbi za život i u noći na ponedjeljak u bolnici je nažalost preminuo. Njegov klub Otok oprostio se od svog igrača dirljivom porukom.

obitelji preminulog igrača i NK Otok. – Međimurski nogometni savez izražava iskrenu sućut obitelji Oršuš i nogometnom klubu Otok koji su izgubili svojeg člana obitelji i nogometaša Dejana Oršuša rođenog 1. 12. 1997. preminulog 12. 4. 2021. Za vrijeme utakmice igrane u Otoku dana 11. 4. 2021. u 85. minuti igre Dejanu je pozlilo toliko da se srušio na travu. Ubrzo mu se pomoglo da dođe do zraka kako je sam govorio. Istog trena pozvana je hitna medicinska pomoć iz Čakovca koja je ubrzo stigla i prebacila ga u Županijsku bolnicu Čakovec. Nažalost, u 2 sata iz ponoći Dejan Oršuš je preminuo u bolnici stoji u

Igrač Otoka Dejan Oršuš (23) preminuo je od zastoja srca u bolnici nakon što mu je pozlilo na utakmici kratkom priopćenju MNS-a kojeg potpisuje Mato Kljajić. Sućut zbog smrti igrača uputili su i sportski rivali iz Gardinovca čiji su igrači također hrabro reagirali u nemiloj situaciji. - Nažalost Dejan nije uspio pobijediti svoju najvažniju utakmicu. Izražavamo duboku sućut obitelji, Nogometnom klubu Otok, svim njegovim igračima i prijateljima. Držite se, stoji u objavljenoj FB poruci NK Radnički. Sućut je izrazio i predsjednik HNS-a Davor Šuker. (dz)

ITF MONASTIR

Antonia Ružić na 909. mjestu WTA liste Nažalost, dva teška i duga meča (osmina-finala i četvrtfinale) ostavila su traga Antoniji Ružić koja je prošle subote igrala polufinale ITF turnira u Monastiru. U drugom setu zbog ozljede morala je predati susret. Igrala je protiv 603. igračice svijeta, mlade Francuskinje Salme Djoubri. Iako ozlijeđena, Antonia nije htjela propustiti meč polufinala i suprotstavila se Francuskinji. Prvi set dobila je Djoubri sa 6:2. U drugom su odigrana dva gema te je Antonia zbog ozljede morala predati meč. Dan ranije, u petak je opravdala status favorit-

kinje i pobjedom protiv Talijanke Catini ušla je u polufinale. 21-godišnju talijansku tenisačicu naša Tonka svladala je opet nakon dužeg boravka na terenu, koji je trajao točno 2 sata s 2:0 7:6 (4), 6:3. Naša tenisačica pružila je jako dobre igre tijekom turnira u Monastiru. U ponedjeljak se spustila na 909. mjesto WTA liste, što je novi napredak od 17 mjesta i najbolja pozicija u dosadašnjoj karijer. Kad se pribroje bodovi osvojeni u Monastiru, od idućeg tjedna sigurno je čeka mjesto među 900. najboljih igračica svijeta. (dz)

GIMNASTIKA CRO GYM LIGA

Tijani Korent četvrto mjesto u 2. kolu Ana Đerek (GK Marjan) nedodirljiva je i drugo kolo CRO-GYM lige za redom. Hrvatska olimpijka pobijedila je jučer u Sportskom centru Lučko nakon što je odradila uvjerljivo najbolju vježbu na parteru (13,050 bodova). Ovime je splitska gimnastičarka potvrdila vrlo dobru formu pred odlazak na Europsko prvenstvo u Basel sljedećeg tjedna. Iza Ane u poretku su danas redom još tri putnice u Švicarsku: Christina Zwicker (ZTD Hrvatski 20Sokol) bila je druga na gredi

Dobro je znati

sa 12,000 bodova, treća je mlada Sara Šulekić (ZTD) na parteru (11,850), a četvrta Tijana Korent (GK MZ Macan) na preskoku (12,525). Prije spomenute četiri hrvatske gimnastičarke i šest gimnastičara (Tin Srbić, Filip Ude, Aurel Benović, Jakov Vlahek, Filip Boroša i Marko Sambolec) sa svojim trenerima, sucima i fizioterapeutom put Švicarske kreću u subotu. Europsko prvenstvo u Baselu na rasporedu je od 21. do 25. travnja. (nl) www.mnovine.hr • r

Ekipa NK Otok odala je posebnu počast svom suigraču Dejanu u srijedu na utakmici protiv NŠ Međimurje nakon što su prethodno svi bili na posljednjem ispraćaju - Našem uvijek vedrom i nasmijanom Dejanu, hvala ti za sve lijepe zajedničke trenutke koje si proveo sa nama. Hvala za svaki ispričani vic i podizanje atmosfere prije utakmice. Hvala ti što si bio dio naše ekipe. Iskreno saučešće obitelji i prijateljima. Dejan Oršuš, zauvijek u našim srcima, objavio je NK Otok povodom tragične smrti svog igrača. Međimurski nogometni savez izrazio je sućut

ATLETIKA ČAKOVEČKI POLUMARATON

Potvrđeno održavanje 25. travnja, prijavite se! Pozivamo vas da se prijavite za Čakovečki polumaraton Zrinskih koji će se održati u nedjelju 25. travnja s početkom u 9 sati. Link za prijavu nalazi se na stranici www.akm.hr, a

u tabeli popis prijavljenih već se abecednim redom nalaze svi oni koji su se prijavili i izvršili uplatu za 2020. godinu. Svi ostali moraju se ponovo prijaviti. (md)

Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 www.sgc-aton.hr e-mail: info@sgc-aton.hr



16. travnja 2021.

NOGOMET NEUSPJEŠAN VIKEND za međimurske predstavnike u 3. HNL Sjever

Polet i Rudar nikako da ulove kontinuitet Pravi debakl je Rudar doživio u subotu protiv Podravine. Nakon što su prošle srijede srušili vodeću Mladost, u subotu pravi potop i poraz 0:5 od gostiju iz Ludbrega. Već u 3. minuti vode gosti preko Horvatinovića, a na odmor odlaze prednošću 0:2 golom Tomaškovića. U nastavku jalova igra Rudara, a igrači Podravine s još tri gola Tkalčića, Žutog i Dedića u mreži Rajfa krunišu bolju igru i zasluženo slave 0:5. Ovim porazom Rudar je i dalje u gornjem dijelu tablice, na 6. mjestu koje jamči igranje u play offu. Do kraja prvog dijela natjecanja još su 4 kola, a Rudaru za 6. mjesto prijete Papuk, Varteks i Bjelovar kojemu odlaze u goste ove subote u sklopu 19. kola. Nakon toga u preostala tri kola još trebaju odigrati s Poletom, Tehničarom i Podravcom i sigurno im neće biti lako ostvariti ovaj cilj. Polet je upisao treći uzastopni identični remi 1:1, ovaj put protiv domaće Virovitice. Prvi su poveli domaćini u 42. minuti golom Suvajca, a bod

RUKOMET

Poletu u drugom dijelu donosi Glavica pogotkom u 59. minuti. U ove tri utakmice Polet je bio bolji i nadigrao svoje suparnike, međutim, napadači Matije Kristića puno toga su promašili zato ovakav siromašni bodovni saldo. Ovim remijem Polet je pao na treće mjesto, a u sljedećem kolu ima priliku da dostigne vodeću Mladost koja dolazi u Sveti Martin na Muri. Lider iz Ždralova unatoč brojnim pojačanjima loše igra u proljetnom nastavku, pa su poslije remija s gradskim rivalom Bjelovarom promijenili trenera. Umjesto Bradića angažiran je bivši trener Podravine, Međimurja i Poleta Mario Kovačević koji će svoj debi na klupi ekipe iz Ždralova imati ove subote u Svetom Martinu na Muri. Bit će to sudar svakako dvije najkvalitetnije momčadi i prilika da pokažu bolju formu nego do sada. Svakako će biti zanimljivo, a vjerujemo u pobjedu našeg Poleta. 19. kolo, subota, 17. travnja u 17 sati: Polet - Mladost, Bjelovar - Rudar. (md)

VELIKI BROJ KLUBOVA usprotivio se odluci IO HRS-a o prekidu svih liga

Neočekivana stanka zbog pogodovanja jednom klubu!? Hrvatski rukometni savez donio je prošli četvrtak pomalo neočekivanu odluku o privremenom prekidu svih prvenstvenih natjecanja. Iako u posljednje vrijeme nije bilo većeg broja odgoda utakmica, koronavirus je izbacio iz stroja većinu igrača PPD Zagreb zbog čega su izgubili bez borbe utakmicu od Flensburga u Ligi prvaka. Upravo zbog toga je predstavnik Nexea u Upravnom odboru kao jedini glasao protiv jer se stječe dojam da se ovom odlukom pogoduje jednom klubu koji se boji da bi mogao ostati bez titule prvaka. Evo cijele ove odluke: – Najvažnija odluka Upravnog odbora je ona o zastoju natjecanja u Paket 24 Premijer ligi, 1. HRL za žene, dvije Prve muške lige i Tri druge ženske lige do sredine svibnja. Procjena je čelnih ljudi HRS-a da bi se do tada sve igračice i igrače, stručne stožere, odnosno sve one koji sudjeluju u natjecanju, a misli na suce, delegate, mjeritelje vremena, moglo procijepiti. U danima kad koronavirus buja kao gljive poslije kiše, i sve je više igrača koji su zaraženi, a klubova u karanteni, briga za zdravlje mora nam biti najvažnija. Nakon iscrpne i dugačke rasprave ta je odluka prihvaćena uz deset glasova za i jedan protiv. Glas protiv bio je Rukometnog kluba Nexe koji je smatrao da treba nastaviti natjecanje pa

odgađati susrete kad dođe do zaraze pojedinih klubova. Kako prenose Sportske novosti, toj odluci su se suprotstavili ženski rukometni klubovi. Prvi korak prema tome je zajedničko očitovanje klubova o odlukama UO HRS-a i isti takav zahtjev, koji su u utorak uputili HRS-u. - Ženski rukometni klubovi članovi 1. HRL i 2. HRL sjever/ zapad/jug nisu suglasni s Odlukom UO HRS-a i hitno traže da se, što se tiče natjecanja u ženskom rukometu, poništi Odluka o zaustavljanju natjecanja za ženske rukometne klubove u 1. HRL i za sve 2. HRL te da se natjecanja u ženskom rukometu za 1. HRL i u svim 2. HRL nastave prema natjecateljskom kalendaru s početkom od subote 24. 4. 2021. Od 14 prvoligaša nisu se potpisala samo tri, a jednaka je brojka i među drugoligaškim klubovima, ali njih ima ukupno 33. Brojke su to koje daju itekakvu težinu ovoj inicijativi. Nije riječ o manjini, o samo nekoliko klubova, to je praktično kompletan ženski rukomet. Tako su prošli vikend zaustavljeni u igranju i sva tri međimurska predstavnika u 1. HRL za žene Zrinski i u 1. HRL za muške Čakovec i Prelog. Hoće li doći do promjene stava HRS-a, ostaje za vidjeti. (dz, md)

Kapetan Hranilović je doveo Međimurje u vodstvo i najavio pobjedu

JAKO VRIJEDNA tri boda Međimurja u 2. HNL protiv jakog Dugopolja

Uf, ova pobjeda je zlata vrijedna! Međimurje je u 25. kolu stiglo do važne pobjede i vrijedna tri boda u borbi za drugoligaški ostanak. Naš predstavnik u 2. HNL dočekao je u nedjelju kandidata za prvoligaško društvo Dugopolje. Bodovi su nasušno trebali i našima i na kraju su zasluženo došli do njih nakon više od 5 mjeseci pobjedom 2:1 (1:1). Iako su u prvom dijelu igrali protiv vjetra, velika je šteta što Međimurje nije vodilo nakon prvih 45 minuta. Bilo je na poluvremenu 1:1, ali Havelka je u 35. minuti promašio penal za vodstvo. Bolje su utakmicu također započeli naši i poveli u 16. minuti. Havelka je ubacio u kazneni prostor gostiju u kojem se odlično snašao kapetan domaćina Hranilović i iz blizine zabio 1:0. Gosti su većinu susreta imali više od igre, inicijativa je bila na njihovoj strani, ali kao rezultat toga uglavnom su dobivali kornere. Međutim, u 26. minuti jedan od njihovih brojnih udaraca iz kuta završio je golom i poravnanjem. Bio je to ubačaj unutar kaznenog prostora, Jesenović je ostao na crti, a Čerina je iz blizine zabio za 1:1. U 34. minuti penal je izborio najbolji igrač utakmice Jan Marcijuš. Nakon sjajnog prodora oboren je od gostujuće obrane.

TABLICA 1.

H. DRAGOVOLJAC

2. BSK

3. OPATIJA

4. DUGOPOLJE

5. RUDEŠ

6. KUSTOŠIJA

7. ORIJENT 1919

8. SESVETE

9. OSIJEK II

10. CIBALIA

11. CROATIA

12. DUBRAVA

13. HAJDUK II

14. INTER

15. MEĐIMURJE

16. DINAMO II

17. SOLIN

18. JUNAK

Havelka je s bijele točke prevario gostujućeg vratara, ali je poslao loptu pored gola. Bio je to veliki psihički udarac za domaće i gosti su do kraja poluvremena odigrali najbolju svoju dionicu te propustili priliku da povedu. Najbliže pogotku bili su u 41. minuti kad su pogodili prečku. Nastavak je donio sličan razvoj događaja na terenu, ali bez većih uzbuđenja. Domaći su se orijentirali na obranu i kontranapad. Nekoliko pokušaja gostiju ukrotio je domaći vratar Jesenović. I onda veliki trenutak na utakmici za domaće, kojima bodovi trebaju kao suho zlato. Marcijuš je pobjegao obrani gostiju, sjurio se prema vrataru Siliću i onda

KUP Međimurskog nogometnog saveza

nesebično u matnoj poziciji uposlio Havelku koji je poslao loptu u praznu mrežu. Gosti su do kraja pokušali sve da dođu barem do izjednačenja, ali nisu bili previše opasni po domaća vrata i domaći su slavili prvu pobjedu nakon 30. listopada prošle godine. Sada je Međimurje s ova tri boda na 27 bodova i opet izvan zone ispadanja. Da nije zabilježena pobjeda, situacija bi postala gotovo bezizlazna. Sada se barem malo lakše diše, ali predaha nema jer svi koji su u opasnoj zoni počeli su pobjeđivati. Po svemu sudeći, najvažnije će biti izbjeći zadnje mjesto koje znači obavezno ispadanje jer postoji moguć-

nost da druge ekipe Dinama, Hajduka i Osijeka odustanu od natjecanja, tako da bi sve drugo moglo biti spasonosno. U srijedu su u kombiniranom sastavu za koji su zaigrala čak četiri kadeta prošli protiv Rudara pobjedom 4:2 polufinale Kupa MNS jer je trener Marko Lozo odmarao šest-sedam standardnih igrača za gostovanja u Zmijavcima u subotu, odnosno Zaprešiću koje je na rasporedu već u srijedu. Međimurje uglavnom čeka težak raspored i bilo bi dobro da s ova dva gostovanja donese barem jednu pobjedu kako bi ostali izvan zone ispadanja. (dz, md, foto: Mario Golenko)

BIVŠI trener i sportski direktor

Mario Kovačević otišao iz kluba u Mladost (Ž) Mario Kovačević otišao je iz NK Međimurje. Prihvatio je novi trenerski izazov, vođenje Mladosti iz Ždralova. Nakon što je smijenjen kao trener drugoligaša Međimurje obavljao je dužnost sportskog direktora. U u dosadašnjoj trenerskoj karijeri vodio Međimurje, Varaždin, Polet Sveti Mar-

tin na Muri i Podravinu, a posljednji trenerski posao imao je u Međimurju gdje je vodio klub u pet utakmica, a pritom je upisao dva remija i tri poraza. (nl) Premijeru na klupi Mladosti (Ž) imat će protiv svog bivšeg kluba NK Polet kojeg je vodio početkom sezone. (nl)

Poznata tri polufinalista, traži se još jedan Međimurje, Međimurec i Mladost-Komet izborili su u srijedu polufinale Kupa MNS-a. U Murskom Središću gostavalo je Međimurje koje je praktički igralo bez cijele početne postave osim vratara Jesenovića i Zanjka. Kako Međimurje nema ozbiljniji juniorski sastav, priliku su dobili i neki kadeti. I nisu razočarali,

slavili su gosti 4:2. Rudar nije iskoristio dobru priliku da savladaju drugoligaša, posebice jer su kod 0:0 zapucali penal. Međimurju su pobjedu donijeli Hasanović, Mendelski i dvostruki strijelac Kuzminski. Strijelci kod Rudara bili su Vaš i Nedeljko. U derbiju “gradskih” klubova, Galeba i preloške Mladosti-Kometa, pobjeda je otišla trećeligašu.

Prvi dio završio je bez pogodaka, a u drugom Preložani zabijaju dva za prolaz u polufinale. Strijelci su bili Balent i Sabol. U Čakovcu su igrali dva četvrtoligaša Sloga i Međimurec. U golijadi na kraju su slavili gosti iz DunjkovcaPretetinca 5:3. Imali su gosti u 55. minuti tri pogotka prednosti, a mrežu domaćih tresli su Hojski, Mlinarić i Horvat.

Jurica Bajzek u 70. minuti vraća nadu Slogi, a onda, pet minuta kasnije Vabec postiže pogodak za prednost od tri razlike. No drami nije bilo kraja jer Sloga preko Kosaleca i Santane smanjuje na 3:4. Pobjedu Međimurca potvrdio je Lukovnjak u 89. minuti. Iduće srijede posljednji susret četvrtfinala odigrat će Draškovec i Nedelišće. (nl, dz)



16. travnja 2021.

NOGOMET

SEMAFOR međimurskih nogometnih liga

IV. NL Čakovec-Varaždin - završio prvi dio sezone

Podturnu derbi 14. kola I. MNL, Budućnost (P) vodeća u 2. MNL A

Omladinac slavio visoku pobjedu u Nedelišću

U I. međimurskoj ligi opet su domaćini bili vrlo uspješni, dok je jedinu gostujuću pobjedu ostvario Draškovec. Spomenuta momčad upisala je tri boda u susjedskom derbiju kod Naprijeda u Cirkovljanu. Pobjeda još više dobiva na težini, s obzirom na to da su gosti od 63. minute igrali s igračem manje jer je isključen Mladen Filipović. U derbiju kola Podturen je s tri komada ispratio kući momčad Poleta. Vrlo važnu pobjedu za ostanak u ligi ostvario je Spartak, koji je bio bolji od Dubravčana s dva zgoditka Leonarda Lackovića. Nakon neočekivanog poraza u Oporovcu BSK se vratio pobjedom protiv Hodošana. Graničar je ispravio kiks u Draškovcu pobjedom u ovome kolu protiv Trnovca. Uvjerljivu pobjedu ostvarila je Venera PMP protiv Galeba. Bratstvo iz Jurovca i Kraljevčan 38 sve do 82. minute imali su rezultat 1-1, tada pobjednički zgoditak za Jurovčane postiže džoker s klupe Luka Novinščak. U vrlo korektnom susretu nije bilo potrebe za disciplinskim mjerama. U lokalnom derbiju Sloge i Jedinstva nije bilo pobjednika. Rezultati: Podturen – Polet (P) 3-0 (Goričanec, Horvat, Petak), Bratstvo (J) – Kraljevčan 38 2-1 (Cvetković, Novinščak ; Novak), Graničar (K) – Trnovec 3-0 (Kos, Nađ, Brčić), Naprijed – Draškovec-Geothermae 1-3 (P.Horvat ; 2x Škvorc, Ivančić), Spartak – Dubravčan 2-1 (2x Lacković ; Jančijev), Sloga (Š) – Jedinstvo (GM) 2-2 (Marčec, Novko ; Bubek, Tkalec), BSK – Hodošan 4-0 (2x Malnar, Šarić, Lacković), Venera PMP – Galeb 4-1 (2x Levačić, Horvat, Hudoletnjak ; Žmuk). Trnava je bila slobodna. U sljedećem kolu igraju, subota: Hodošan – Venera PMP Škrobar, Ž. Novak, Paman, Da. Jambrović, Draškovec-Geothermae – Spartak Fleten, B. Križarić, Sokač, Radek, Polet (P) – Bratstvo (J) Đurđek, Filipić, Šegović, Vuk; nedjelja: Jedinstvo (GM) – BSK P. Kolarić, Čurila, R. Kolarić, Perko, Dubravčan – Sloga (Š) I. Križarić, Bacinger, Sokač, Podgorelec, Trnovec – Naprijed G. Žganec, Čižmešija, I. Žganec, Toplek, Kraljevčan 38 – Graničar (K) Srnec, Kantoci, Vlahek, Hajdinjak, Trnava – Podturen Dumančić, B. Križarić, I. Horvat. Galeb je slobodan. Utakmice se igraju s početkom u 16:30 sati.

TABLICA 1. MNL 1.

PODTUREN

2. GRANIČAR (K)

3. BSK

4. POLET (P)

5. TRNAVA

6. BRATSTVO (J)

7. GALEB

8. DUBRAVČAN

9. VENERA PMP

10. HODOŠAN

11. TRNOVEC

12. KRALJEVČAN 38

13. JEDINSTVO (GM)

14. NAPRIJED

15. SPARTAK

16. DRAŠKOVEC

17. SLOGA (Š)

U II. međimurskoj ligi skupini A sve susrete zasjenio je nažalost tragičan događaj na susretu Otoka i Radničkog o kojem pišemo na naslovnici. Inače, susreta Otok je bio bolji od Radničkog i slavio s 3-1. Jadran je minimalno slavio protiv Mladosti iz Dekanovca, s time da su mornari od 24. minute igrali s igračem manje zbog isključenja Josipa Kranjčeca. Budućnost (P) je sa četvorkom protiv Borca iz Donjeg Hrašćana zasjela na čelo prvenstvene tablice. Mihaljevčani su poveli u Čehovcu, međutim do kraja susreta ČSK uvjerljivo pobjeđuje rezultatom 5-1. Gostujuće pobjede ostvarili su Ivanovčani i Borac PMP, koji su slavili u Čakovcu odnosno u Orehovici. Presečani su u Kuršancu vodili sve do 75. minute, no do kraja susreta Drava dolazi do boda. U susretu prepunom uzbuđenja, Vidovčan i Omladinac (DS) odigrali su 3-3. Rezultati: Međimurje-Čakovec – Mladost (I) 0-2 (2x Fažon), Jadran – Mladost (D) 1-0 (Friščić), Otok – Radnički 3-1 (Belić, Tomašić, Tkalec ; Baksa), Drava (K) – Bratstvo (P) 2-2 (2x Štefulj ; 2x B.Novak), ČSK – Drava (DM) 5-1 (2x Lončarić, Kavran, Begović, Tišljarić ; Igrec), Budućnost (P) – Borac (DH) 4-0 (Janičar, D.Novak, Sraka, Halić), Vidovčan – Omladinac (DS) 3-3 (2x D.Horvat, M.Matotek ; Talan, M.Valentić, Lacković), Croatia- Borac PMP 0-1 (Cikač). Parovi sljedećeg kola: Bratstvo (P) – Otok Juračić, Dežđek, R. Novak, Šoltić; nedjelja: Croatia – NŠ Međimurje-Čakovec Koprivec, Korunek, Fodor, Di. Jambrović, Borac PMP – Vidovčan Rodrigue, Šegović, Juračić, Korunić, Omladinac (DS) – Budućnost (P) Turk, Felker, V. Baksa, Talan, Borac (DH) – Drava (DM) Đurđek, Čeke, Vuk, Novaković, ČSK – Drava (K) Velđi, Vlah, Trupković, Mesarić, Radnički – Jadran

Rijetko viđenim fair-play potezom igrača Ivančice Božaka, koji je u 87. minuti sucu utakmice rekao da je njegov suigrač dao Klarić, Hergotić, Pintarić, Križarić, I. Horvat,Sanjković, Mezga, Mladost (D) – Mladost Puklavec, Plavi – Omladinac gol rukom, Sloga je pobijedila 2:1 u Ivancu (I) Graf, Sanjković, J. Horvat, Posedi. Utakmice se igraju s početkom u 16:30.

TABLICA 2. MNL A

BUDUĆNOST (P)

2. CROATIA

3. MLADOST (I)

4. ČSK

5. JADRAN

6. DRAVA (DM)

7. BORAC (DH)

8. OMLADINAC (DS)

9. VIDOVČAN

10. DRAVA (K)

11. BORAC PMP

12. MLADOST (D)

13. RADNIČKI

14. BRATSTVO (P)

15. OTOK

16. MEĐIM.-ČAKOVEC

U II. međimurskoj ligi skupini B proteklog vikenda odigrani su svi susreti prvog proljetnog kola nakon dogovora klubova na plenumu održanom u Zasadbregu. U šest dvoboja slavili su domaćini, dok su samo dvije pobjede ostvarili gosti. Vodeće Bratstvo sa čak 7-1 bilo je bolje od Mure. Sokol i Strahoninec, momčadi sa samog vrha prvenstvene tablice, upisale su nova tri domaća boda. Jedine dvije gostujuće pobjede u ovome kolu, upisali su Plavi i Zasadbreg 77. U derbiju začelja Omladinac je bio bolji od Donjeg Koncovčaka. Nakon završetka utakmice igrač Donjeg Koncovčaka Danijel Kojter drsko je vrijeđao pomoćnu sutkinju Jelenu Horvat. Štrukovčani su rano poveli s 3-0 protiv Slakovčana, dok su gosti uspjeli ublažiti poraz postigavši dva zgoditka u drugom dijelu utakmice. U Mihovljanu je Sloboda uvjerljivo porazila Hajduk iz Brezja. Rezultati: Hajduk (Š) – Sloboda (S) 3-2 (Malek, Vrtarić, Goričanec ; Pintarić, Petek), Vučetinec – Plavi 1-2 (Sakač ag ; 2x Nerer), Bratstvo (SV) – Mura 7-1 (2x Vrbanec, Zanjko, Vutek, Vurušić, Murković, Radek ; Rožman), Sloboda (M) – Hajduk (B) 3-0 (Kovač, Sanjković, Culjak), Omladinac (M) – Donji Koncovčak 2-1 (Kuhar, Leskovec ; Kojter), Strahoninec – Budućnost (M) 3-2 (Kovačić, Lađević, Moharić ; David, Drk), Pobjeda – Zasadbreg 77 1-2 (F.Rodinger, Zadravec ; Lončarić), Sokol – Mali Mihaljevec 4-0 (2x Vincek, Đaković ag, Habek). Parovi sljedećeg kola, subota: Sloboda (S) – Mali Mihaljevec Dumančić,D. Novak, Vlah, Kovač, Donji Koncovčak – Strahoninec I.

(M) D. Horvat, Čeke, Pintarić, Modlic, Hajduk (B) – Vučetinec Aldić, I. Žganec, Korunek, Borko, Hajduk (Š) – Sloboda (M) J. Kukovec, Bašek, Vuk, Kopasić; nedjelja: Zasadbreg 77 – Sokol Filipčić, Sukanec, Ivanuša, Bacinger, Mura – Pobjeda Majetić, R. Novak, Grgić, Ma. Horvat, Budućnost (M) – Bratstvo (SV) Juras, D. Novak, Kočila, Sokač. Utakmice se igraju s početkom u 16,30 sati.

TABLICA 2. MNL B

BRATSTVO (SV)

2. SOKOL

3. PLAVI

4. STRAHONINEC

5. HAJDUK (B)

6. ZASADBREG 77

7. SLOBODA (M)

8. SLOBODA (S)

9. MURA

10. D. KONCOVČAK

11. HAJDUK (Š)

12. M. MIHALJEVEC

13. POBJEDA

14. VUČETINEC

15. OMLADINAC (M)

16. BUDUĆNOST (M)

U III. međimurskoj ligi vodeće Pušćine odigralo je 1-1 u Novakovcu. Poveli su gosti prekrasnim zgoditkom Karla Novaka, dok je bod domaćinu donio kapetan Valentino Bukal. Jedinstvu je pripao derbi kola na gostovanju u Križovcu. Domaćini nisu iskoristili kazneni udarac te su cijelo drugo poluvrijeme odigrali s igračem manje zbog ozljede jednog od igrača. Derbi začelja između Paraga i Napretka pripao je momčadi iz Gornjeg Kraljevca. Rezultati: Parag – Napredak 1-3 (Horvat ; 2x Tomašek, Vidra), Torpedo – Jedinstvo (NSnD) 0-3 (2x Krizman, Srnec), Graničar (N) – Pušćine 1-1 (Bukal ; Novak). Dubrava i Dinamo (Ž) su bili slobodni. Parovi sljedećeg kola, subota: Napredak – Dinamo (Ž) D. Mesarić, Fuček, J. Horvat, Kovačić, nedjelja: Jedinstvo (NSnD) – Graničar (N) Klobučarić, Tomšić, Bašek, Brezovački, Pušćine – Dubrava Fleten, Filipić, Tomašić, Hozjak.Parag i Torpedo su slobodni. Utakmice se igraju s početkom u 16:30. (dj)

TABLICA 3. MNL

PUŠĆINE

2. JEDINSTVO (NSnD)

40 36

3. DUBRAVA

4. TORPEDO

5. GRANIČAR (N)

6. NAPREDAK

7. MLADOST (S)

8. PARAG

9. DINAMO (Ž)

U 15. kolu 4. NL Čakovec - Varaždin u tri međimurska derbija dvije pobjede gostiju i remi u Prelogu. Visokim presingom protiv domaćeg Nedelišća Omladinac je pitanje pobjednika riješio već u prvom dijelu s dva gola Marka Prenkpalaja i jednim Marka Lukmana. U nastavku Boris Kosir smanjuje iz kaznenog udarca, a visoku pobjedu 1:4 potvrđuje Nikola Lesar. U Beletincu u derbiju kola podjela bodova. Međimurec je do odmora bio puno bolji i prvoplasiranoj Bednji postigao dva pogotka, a u strijelce su se upisali Marsel Štrukelj i Jan Horvat. U drugom dijelu u samo dvije minute Herceg i Kulji postižu dva pogotka za konačnih 2:2. U Macincu su Palovčani upisali svoju prvu ovogodišnju pobjedu golovima Karla Bakse i Nikole Štroka. Centrometal je vodstvo Dinama anulirao autogolom Jeđuda, a u 84. minuti mogao je poravnati Novak Dino koji nije iskoristio kazneni udarac. U donjomeđimurskom derbiju podjela bodova između dvije Mladosti. Preloška je povela golom Balenta, a gosti iz Svete Marije svoju bolju igru u drugom poluvremenu naplaćuju golom Gašparića. Najveće iznenađenje priredili su igrači Sloge savladavši u Ivancu domaćina golovima Brazilaca Fabricija i Santane. U 87. minuti kod rezultata 1:2 za goste bio je postignut gol domaće ekipe koji je sudac u prvom momentu priznao, ali rijetko viđenim fair play potezom domaćeg igrača Ivančice Dominika Božaka. On je sucu rekao da je njegov suigrač rukom ubacio loptu u mrežu, sudac je promijenio odluku i dosudio igranje rukom i bodovi su ostali Slogi. Sjajnom predstavom predstavili su se Domašinčani u Nedeljancu. Pobjedu Dinamu donio je dvostruki strijelac Stjepan Krznar koji ujedno predvodi listu strijelaca sa 17 golova. Prva četiri kola nastavka prvenstva su odigrana, a budući da je klubovima bilo +18

TABLICA

BEDNJA

15 10

2. MEĐIMUREC

3. OMLADINAC (NSR)

4. DINAMO (D)

5. IVANČICA

6. MLADOST KOMET

7. NEDELJANEC

8. NEDELIŠĆE

9. DINAMO (P)

10. MLADOST (SM)

11. JALŽABET

12. ZELENGAJ

13. DUBR.-ZAGORAC

14. SLOGA (Č)

15. CENTROMETAL

16. PLITVICA

obećano kako će se održati ponovni Plenum, predstavnici međimurskih klubova podsjetili su voditelje lige na dogovoreno. Klubovi žele u konstruktivnoj raspravi pronaći najbolji model za odigravanje drugog djela prvenstva u ovim otežanim uvjetima. Međutim, ta inicijativa nije prošla i prvenstvo se nastavlja prema prije ustaljenom rasporedu prema kojem se treba odigrati još 15 kola. I u ovom kolu očekujemo neizvjesne igre u tri međimurska derbija. Nedelišće je nakon šoka od Omladinca ponovo domaćin u utakmici u kojoj dočekuje probuđeni Dinamo iz Domašinca. Dinamo će biti oslabljen neigranjem Krznara zbog kartona i tu domaćin vidi priliku. Ekipa Mladost Kometa koja pretendira za ulazak u 3. HNL nije startala baš najbolje pa u susretu s direktnim konkurentom za sam vrh momčadi Međimurca vidi priliku da im se približi. U trećem međimurskom derbiju u Čakovcu u nedjeljno prijepodne Sloga protiv Mladosti (SM) traži nastavak pobjedničkog niza, ali nešto se pita i dobre goste. Svi parovi (16:30), subota: Mladost Komet - Međimurec, Nedelišće - Dinamo (D), Zelengaj - Omladinac, Centrometal - Jalžabet, Dubravak/Zagorac - Ivančica; nedjelja: Sloga - Mladost (SM) 10 sati, Nedeljanec Dinamo (P) i Bednja - Plitvica. (d)

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

 STRELJAŠTVO

16. travnja 2021.

KUGLANJE

PRVA hrvatska kuglačka liga ulazi u završnicu u kojoj su naši neočekivano poraženi u Otočcu

Saša Kralj, Stjepan Hamer i Ivica Takač s peharom osvojenim u Dubrovniku za 3. mjesto, dok je Hamer (u sredini) bio izvrstan peti pištoljaš Hrvatske u sklopu državnog prvenstva

POJEDINAČNO PH u zračnom pištolju i pušci održano je u Dubrovniku

Najbolji od naših Stjepan Hamer na 5. mjestu U Dubrovniku je održana završnica Walther hrvatskih streljačkih liga i Pojedinačno prvenstvo Hrvatske. Od međimurskih predstavnika najbolje rezultate postigli su Stjepan Hamer (Alzas) u zračnom pištolju, koji se probio u finale i na kraju zauzeo odlično 5. mjesto, te Anamarija Turk (Zelenbor) u pušci 11. mjesto – seniorke i 6. mjesto među mlađim seniorkama. Dobru formu na kraju sezone ekipa Alzasa potvrdila je i ekipno u 5. kolu Walther hrvatske lige u kojem je zauzela treće mjesto i osvojila još jedan pehar. U ukupnom plasmanu ekipno su peti. - Nisu bili baš idealni uvjeti u dvorani, posebice što se tiče svjetla, što se najbolje vidi po rezultatima, koji su daleko ne samo od europskog već i domaćeg nivoa. Odlično se snašao naš Hamer koji je izvrsno trenirao u posljednje vrijeme i to se vidjelo u Dubrovniku. Takač i Kralj sigurno mogu bolje i više, ali odradili su solidno svoj meč. Isto vrijedi i za našu jedinu žensku predstavnicu Maju koja je imala nesreću da joj sklizne pištolj pa je dobila kaznene poene, prokomentirao je nastup svoje ekipe trener Alzasa Marijan Turk i dodao da je zadovoljan s nastupom i u PH gdje kao jedini međimurski klub imaju na kraju i plasman, a to je peto mjesto. - Bilo bi i bolje da su uvažili naš prijedlog da se boduju najbolja četiri rezultata jer smo imali problema s

IN MEMORIAM

koronom kad nismo mogli pucati, ali, što je tu je, nismo mogli nastupiti i ostali smo bez važnih bodova s kojima bi vjerojatno konkurirati za ekipnu broncu. U disciplini pištolj od naših nastupili su još strijelci čakovečkog Mihovila, a u disciplini puška braća Turk iz Zelenbora. Nažalost, zbog problema oko pandemije međimurski seniorski sastavi osim Alzasa propustili su većinu nastupa u svojim ligama, tako da nemaju završni plasman u hrvatskim ligama i tek treba vidjeti kakav će biti njihov status za iduću sezonu. Rezultati naših predstavnika. PH pojedinačno puška seniori: seniorke: 11. Anamarija Turk Zelenbor, 6. kao mlađa seniorka, 39. Vitomira Turk, 34. mlađa seniorka, seniori: 24. Miroslav Turk Zelenbor i 27. Dragan Turk Zelenbor, PH pojedinačno pištolj seniori: seniorke: 29. Maja Krčelić Alzas i 17. kao mlađa seniorka; seniori: 5. Stjepan Hamer Alzas, 17. Ivica Takač Alzas, 18. Saša Kralj Alzas, 25. Zoran Horvat Mihovil, 28. Antun Ladić Mihovil, 33. Antun Grošanić Mihovil, 37. Jovica Jovankić Mihovil. 38. Vjeran Horvat Mihovil i 40. Miljenko Košak Mihovil. 1. WALTHER HRVATSKA LIGA - 5. kolo – 10 m zračni pištolj seniori, ekipa SK Alzas Čakovec 3. mjesto (Stjepan Hamer 558, Ivica Takač 550 i Saša Kralj 550). Ukupni konačni rezultat (pet kola): 3. SK Alzas Čakovec sa 6611 krug i 29 bodova. (dz)

Preminuo uspješan sportaš Ivan Novak - Gregor U čakovečkoj bolnici je nakon kratke i teške bolesti u 77. godini preminuo Ivan Novak - Gregor. Bio je uspješan igrač druge generacije mihovljanskih stolnotenisača, koji je osim u svojemu matičnom klubu branio boje stolnoteniskih klubova Partizan Čakovec, u kojem se okušao i kao trener, Lopatinec, Sveučilište Čakovec i Hrast Čakovec. Isticao se i kao uspješan nogometaš u nogometnim klubovima Omladincu iz Mačkovca, Poletu iz Pribislavca i Slobodi iz

Ivan Novak - Gregor preminuo je u 77. godini života Mihovljana. Sahranjen je u krugu obitelji na čakovečkom gradskom groblju u Mihovljanu. (ff)

Željezničar poražen od zadnjeg, ali drži šesto mjesto -- Žao nam je što nismo došli do pobjede protiv Velebita jer smatram da smo odigrali vrlo dobro, a oni su igrali nešto bolje nego u prijašnjim utakmicama, prokomentirao je po povratku poraz najbolji igrač u čakovečkim redovima Zoran Jagić Piše: Igor Maček

Posljednje ovosezonsko gostovanje kuglača čakovečkog Željezničara nije bilo uspješno. U 17. kolu 1. HKL naši kuglači propustili su doći do pobjede protiv posljednje ekipe lige, Velebita iz Otočca. Domaćini su slavili s minimalnom pobjedom od 5-3 uz 23 čunjeva razlike (35183495). Ni za ovu utakmicu trener Željezničara Zvonimir Žinić nije imao na raspolaganju najbolje igrače, ali gotovo svi koji su dobili priliku za igru, pokazali su borbenost i želju za pobjedom, što se i odrazilo za dobar ukupan rezultat. Nažalost po naše igrače, domaćini su odigrali puno bolje nego u većinu svojih prijašnjih utakmica ove sezone i zasluženo došli do dva boda.

Ponajbolja partija sezone Velebita

Prvi blok nije najbolje započeo za naše kuglače. Od tri mogućih poena osvojili su samo jedan, a to je pošlo za rukom Josipu Filajdiću (585) koji je došao do poena protiv Miroslava Kostelca (563). Gotovo za istu razliku izgubio je naš Igor Ružić (551) od Petra Zubčića (574), a od igrača od kojeg se puno očekivalo u ovoj utakmici, Luke Požege (577), ostalo je blago razočarenje. Naime, Luka je odigrao u skladu sa svojim ovosezonskim prosjekom, ali s obzirom na to da se igralo na kuglani koja je kamp Hrvatske kuglačke repre-

KOŠARKA

TABLICA 1. Mertojak Split

17 16 0 1 32

2. Zaprešić Zaprešić

17 12 1 4 25

3. Medveščak 1958 Zagreb

17 12 1 4 25

4. Bjelovar Bjelovar

17 8 1 8 17

5. Poštar Split

16 6 3 7 15

6. Željezničar Čakovec 17 6 1 10 13 7. Zadar Zadar

17 6 1 10 13

8. Grmoščica Zagreb

16 4 2 10 10

9. Novska Novska

17 5 0 12 10

10. Velebit Otočac

17 4 0 13 8

zentacije, te je kao seniorski reprezentativac dobro upoznat s tom kuglanom, Luka je morao pokazati puno više i biti veća prijetnja domaćem Branku Šebalju (623) kojemu nije uspio uzeti čak ni set. U drugi blok naši su kuglači krenuli s namjerom da preokrenu rezultat, ali više od dva poena nisu uspjeli osvojiti, a razlika u čunjevima je ipak bila teško dostižna protiv borbenih domaćina. Naš Zoran Jagić (625) odigrao je svoju najbolju utakmicu sezone i došao do poena protiv Dubravka Mesića (578), a uz njega do poena je uspio doći i Bojan Košak (579) protiv Krsta Lulića (570). Posljednji poen za domaćine, koji im je i donio pobjedu, osvojio je Dario Prađeno (610) protiv našega Ninoslava Mikaca (578). Našim kuglačima ovim je porazom propala svaka šansa da završe sezonu u gornjem dijelu tablice, ali ipak nisu izgubili mjesto na tablici te su i dalje na 6. mjestu s 13 bodova. Sljedeće, ujedno i posljednje kolo sezone naši

Zoran Jagić vjeruje da naš sastav može protiv jakih “medvjeda” potvrditi visoko mjesto na tablici za kraj sezone kuglači igraju na domaćoj kuglani protiv trećeplasiranog Medveščaka 1958 iz Zagreba. - Žao nam je što nismo došli do pobjede protiv Velebita jer smatram da smo odigrali vrlo dobro, a oni su igrali nešto bolje nego u prijašnjim utakmicama. Nažalost, ni u ovoj utakmici nismo bili kompletni. Nedostajala su nam naša dva najbolja igrača, Tvarog i Turk, a s njima u sastavu mislim da bismo sigurno slavili, prokomentirao je utakmicu u Otočcu najbolji igrač utakmice Zoran Jagić.

Za kraj u Čakovcu jaki Medveščak 1958

Osvrnuo se i na posljednju utakmicu ove sezone protiv Medveščaka 1958 kojeg je i sam bio član.

JUNIORSKA LIGA

Vindija superiorna protiv naših U ovogodišnjem izdanju koronom osakaćene Juniorske lige (s 4 kluba) varaždinski juniori su prejaki za sve ostale (međimurske) momčadi. Uostalom, ta ista Vindija je prije dvije godine igrala s tim godištem Jedinstvenu kadetsku ligu, dakle među 12 najboljih klubova Hrvatske. I što je još bitnije - nisu bili kanta za napucavanje, naprotiv! Dakle, prvoga do sebe, drugoplasirano čakovečko Međimurje, Vindija je deklasirala s 50 i kusur koševa razlike - 95:43, s tim da je rezultat na poluvremenu bio 56:14! No, Međimurje je

TABLICA

nakon toga dobilo i Donjega Kraljevca (58:39), ali i Dubravčana u jednoj prilično izjednačenoj utakmici rezultatom 73:65. Utakmicama Vindija - D. Kraljevec (110:48) i Donji Kraljevec - Dubravčan (82:45) završio je tzv. Prvi turnir Juniorske lige.

Tablica je vrlo jasna - na vrhu je Vindija sa sve tri pobjede, a slijedi Međimurje s dvije. (bh)

Međimurje - D. Kraljevec 58:39 MEĐIMURJE: Marčec 5, Herman 13, Gašparić 8, Šartaj 8, Bartolić 15, Mićanović 2, Legen 7. D. KRALJEVEC: Horvat 1, Štefok 4, Trupković 2, Fuš 14, Vlah 2, Kovač 4, Ujlaki 12. Vindija - D. Kraljevec 110:48 D. KRALJEVEC: Gudlin 2, Trupković 14, Fuš 9, Vlah 7, Kovač 4, Ujlaki 12. Dubravčan - Međimurje 65:73 DUBRAVČAN: Jakupak 19, Strbad 2, Miser S 12, Miser I 22, Krušelj 10.

MEĐIMURJE: Mićanović 4, Gašparić 9, Novak 2, Šartaj 4, Herman 19, Bartolić 13, Kranjčec 6, Marčec 16. D. Kraljevec - Dubravčan 82:45 D. KRALJEVEC: Horvat 4, Ujlaki 7, Štefok 6, Fuš 28, Trupković 11, Vlah 8, Kovač 9, Gudlin 9. DUBRAVČAN: Jakupak 14, Krušelj 6, Miser S 6, Žinić 4, MIser I 15. Vindija - Međimurje 95:43 MEĐIMURJE: Marčec 4, Novak 3, Gašparić 10, Kranjčec 2, Herman 11, Bartolić 6, Hren 5, Legen 2.

Vindija

0 6/165

Međimurje

1 5/-25

D. Kraljevec

1 4/-44

Dubravčan

3 3/-96

Rezultati i sastavi međimurskih klubova

- Oni su u ovoj sezoni ozbiljna ekipa. Pokazali su da se mogu nositi i s najboljima, tako da nisu slučajno 3. na tablici. Još nekad, kad sam igrao za njih su bili klub velikih ambicija, a to se do danas nije promijenilo, tako da dolaze u Čakovec samo po pobjedu. Najvjerojatnije ni ovu utakmicu nećemo biti kompletni, gotovo sigurno ni ovaj put neće moći nastupiti Tvarog. Turk je još uvijek upitan. Ako će on moći nastupiti, mislim da bismo mi mogli doći do dva boda i osigurati 6. mjesto na tablici, što bi bio najveći klupski uspjeh, poručio je optimistično. Utakmica je na rasporedu ove subote na kuglani SRC Mladost s početkom u 15 sati.

PREMIER LIGA

Jambrović nastavlja s dobrim igrama Košarkaši Zaboka su nakon prvog domaćeg slavlja u 3. krugu stigli i do prve gostujuće pobjede u 3. krugu HT Premijer lige, nakon što su u Osijeku pobijedili Vrijednosnice Osijek rezultatom 76:67. Ukupno je to 12 pobjeda Zaboka ove sezone u HT Premijer ligi i vrlo važan iskorak prema play offu. Veliku ulogu u pobjedi Zaboka imao je naš međimurski košarkaš Patrik Jambrović koji je na terenu proveo 25 minuta. U periodu provedenom u igri Jambrović je postigao 14 koševa, a pritom je upisao 1 asistenciju, 3 osvojene lopte i 7 skokova. (nl)



16. travnja 2021.

MOTOCROSS

Ugovor su potpisali župan Matija Posavec, direktor Tehnixa Đuro Horvat i predsjednik Zajednice sportova Mato Kljajić

TEHNIX D. Kraljevec snažno podupire projekt Međimurje - europska regija sporta

Vodeća eko industrija sponzorira 100.000 kn Nena, Edo i Leon u svojoj ful motocross opremi na stazi u Goričanu

AVANTURISTIČKA OBITELJ MEZGA Mama Nena i sinovi Leon (12) i Edo (10) rekreativno voze motocross na stazi Ljukač u Goričanu

Ljubav prema motorima na prvi zvuk gasa

-- Kod Đure nam je jako ugodno jer je on veliki entuzijast i zaljubljenik u motocross i quadove. Uvijek smo kod njega dobrodošli, a i ostala ekipa zaljubljenika, kaže Nena Piše: Dora Vadlja

Supružnici Nena i Igor Mezga svoju ljubav prema motorima prenijeli su i na svoja dva sina, 12-godišnjeg Leona i 10-godišnjeg Edu. Nena je porijeklom iz Orehovice, Igor iz Murskog Središća, a unatrag nekoliko godina žive i rade u Varaždinu. Motore su vozili i puno prije dolaska djece, a kako nam je ispričala Nena, motocrossom su se počeli baviti prošlog proljeća, u vrijeme prvog lockdowna. - Budući da suprug i ja cijeli život vozimo motore, a klinci su već malo narasli, odlučili smo svoju strast probati prenijeti na njih. Nakon malo razmišljanja odluka je pala na dječji motocross motor. Postojala je velika vjerojatnost da ih to uopće neće zanimati. No, dogodilo se točno ono što smo i očekivali. Rodila se ljubav na prvo odvrtanje gasa. Već za nekoliko dana na dvorištu trava više nije rasla, započela je zanimljivu obiteljsku priču Nena Mezga.

Nakon nekoliko dana trava na dvorištu više nije rasla

Kad su savladali ravno dvorište, vrijeme je bilo za nove izazove. Na sreću, kako nastavlja Nena, imaju prijatelja Đuru iz Goričana koji ima svoju privatnu motocross stazu Ljukač, pa su se tako odlučili okušati u ovom sportu. Naravno, nakon

toga dvorište više nije bilo tako zanimljivo. Na pitanje koliko se motocross motor razlikuje od klasičnog, Nena kaže kako za početak treba definirati što je to “normalan” motor. Svaki motor je napravljen za neku svoju namjenu, pa tako imamo sportske trkače motore, enduro motore, putničke, naked motore, choppere, supermoto te još neke druge da ih sve ne nabrajam, te na kraju krajeva imamo i motocroos motore, dodaje Nena. Inače motocross motori služe za vožnje po makadamu, blatu, vrlo neravnoj podlozi te svladavanju velikih uzbrdica i skokova. Karakteristični su po velikim ripnama na gumama, laganim agregatom s velikom snagom već u niskim okretajima, prijenosom za veliku snagu i ubrzanje, ali malom maksimalnom brzinom te mekanim i dubokim ovjesom. Karakterizira ih to što su dosta uski i lagani radi čim lakšeg upravljanja. Zapravo su to motori koji spadaju pod najnormalnije motore, ali izvan javnih prometnica. - Išli smo na stazu baš svaki vikend. Budući da mi nemamo iskustva u motocrossu, stariji iskusni vozači brzo su nam podučili klince svim trikovima. Klinci, kao i sva druga djeca, brzo su sve naučili i savladali, kaže Nena. I Nena se nakon 12 godina, od kad je postala majka, ponovno okušala u motocrossu. Od prve se

i njoj svidjelo pa je počela voziti malo po malo. - Igor nije htio voziti i ne vozi motocross. On vozi samo motor za cestu, ali bez njega ne bismo ni mi vozili jer nam je on glavni mehaničar koji nam popravlja i održava motore. Torbe s alatom uvijek su s nama, nastavlja. Motocross je vrsta rekreacije, ali je, s druge strane, iznimno naporan sport koji zahtijeva puno snage i kondicije. Nena, Leon i Edo voze amaterski te za sad nemaju previše ambicije baviti se time natjecateljski. Najvažnije je da se djeca bave nekom vrstom sporta kojeg vole i da nemaju baš vremena visjeti na videoigricama, ističe. Igor i Nena su se naravno pobrinuli i za sigurniju vožnju klinaca te im kupili i svu dodatnu opremu koja je neophodna za vožnju motocrossa. Dobra oprema važna je za samu sigurnost vožnje. - To su kacige dizajnirane baš za vožnju motocrossa, naravno u njihovoj veličini jer je važno da kaciga prijanja uz glavu da bi maksimalno zaštitila prilikom pada. Posebno dizajnirani ovratnik koji štiti vrat prilikom pada. Takozvana “kornjača” sa štitnicima za leđa, prsa, ramena i laktove. Štitnici za koljena, rukavice i čizme koje su namijenjene za vožnju motocrossa. I naravno, zaštitne naočale. Važno je napomenuti da klinci u taj sport ulaze već sa 6 godina, čak i prije. Što su manji bolje i lakše nauče sve trikove, tehnike.

Vožnja motocrossa puno je zahtjevnija od vožnje motora po cesti. Postoje i škole za vožnju motocrossa, što je dokaz da to nije ona “sjedni i vozi”, nastavlja Nena. Pošto motori nisu za cestu i ne mogu se registrirati, do staze ih voze na auto prikolici, dobro vezane da ne ispadnu tijekom vožnje. Sve je tako posloženo da Nena i sama može, bez problema, skinuti ili staviti motore na prikolicu.

Nema moto sporta, a da nema opasnosti

- Za sad nismo probali još nikakve druge staze, makar ih ima puno po Hrvatskoj i imamo ih u planu probati. Kod Đure nam je jako ugodno jer je on sam veliki entuzijast i zaljubljenik u motocross i quadove. Uvijek smo kod njega dobrodošli, a i ostala ekipa zaljubljenika s kojima se tamo susrećemo su pravi prijatelji, uvijek spremni pomoći i podijeliti svoja znanja i iskustva. Kao i svaki sport, motocross je naravno opasan. Nema moto sporta, a da nema opasnosti. Ako nema opasnosti, nema ni adrenalina. Najbitnija je dobra oprema za vozača i ispravan motor. Puno treninga i što više odvoženih krugova čini vozača iskusnijim pa s time i sigurnijim. Tko se uvijek boji da bi se nešto moglo dogoditi, neka sjedi doma i igra videoigre, zaključuje Nena.

U realizaciji svih aktivnosti u sklopu projekta Međimurje - europska regija sporta organizatori će imati snažnu financijsku podršku i Kompanije Tehnix iz Donjeg Kraljevca, vodeće hrvatske tvrtke u eko industriji. Tripartitni ugovor potpisali su u utorak direktor Tehnixa Đuro Horvat, međimurski župan Matija Posavec i predsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza Međimurske županije Mato Kljajić. Vrijednost potpisanog ugovora kako je rekao direktor Tehnixa Đuro Horvat iznosi 100 tisuća kuna, s time da će se tvrtka uključiti i na druge načine u sponzoriranje cijelog projekta. Direktor Horvat je ovom prilikom također naglasio da tvrtka Tehnix njeguje moralni kapitalizam i društvenu odgovornost. – Prepoznajemo znanje i vještine svakoga tko dobrim odnosom prema radnim obvezama, a posebno kvaliteti proizvoda i planiranim rokovima proizvodnje, stvara rezultate i time bolji standard kompaniji, sebi i svojoj obitelji. Također nastojimo povećati standarde društvenog razvoja, potaknuti i druge na sudjelovanje te doprinijeti općoj dobrobiti društva, a to je između ostalog ulaganje u razvoj rekreacije i sporta, rekao je Horvat. Župan Posavec nadovezao se na direktora Horvata i istaknuo zajednički crte koje imaju Tehnix i Međimurska županija, kao i ovaj projekt u odnosu prema Hrvatskoj i šire, a to su razvoj gospodarstva, vodeća uloga u novim projektima i briga za širu društvenu zajednicu. - Tehnix je na hrvatskom i europskom tržištu sinonim za liderstvo u eko

industriji te predstavljaju sliku gospodarstva kakvo želimo razvijati u Hrvatskoj kada govorimo o novim idejama i pristupu radnicima, a i naše Međimurje pozicionirano je kao primjer drugim županijama u obrazovanju, zdravstvu, gospodarstvu i drugim područjima. Druga komponenta koja nam je zajednička je inovativnost jer je Međimurska županija prva županija koja nosi titulu Europske regije sporta. On će zasigurno doprinijeti imidžu Međimurja u Europi jer ćemo ovu titulu iskoristiti za ulaganje u sportsku infrastrukturu, organizaciju manifestacija, kao poticaj mladima da se bave sportom i kao poticaj profesionalnim sportašima, a u konačnici će donijeti korist razvoju turizma i gospodarstva, poručio je Posavec. Mato Kljajić, predsjednik Zajednice sporta i načelnik Općine D. Kraljevec Miljenko Horvat zahvalili su Tehnixu na još jednom važnom sponzorstvu za razvoj rekreacije i sporta u Međimurju. Pandemija koronavirusa nažalost ne omogućava početak realizacije događanja koji su već tijekom ove godine trebali najaviti cijeli projekt Međimurje – europska regija sporta, kao što je primjerice BIMEP 2021. koji se ove godine neće održati. Međutim, kako je rekao župan Posavec uz pojačano cijepljenje koje se nastavlja idućih dana dva put tjedno i nadalje što bi uskoro trebalo dovesti do zaustavljanja pandemije i otvaranja svih djelatnosti, odnosno realiziranja predviđenih aktivnosti koje sada imaju tri snažna sponzora: Vajdu, Terme Sveti Martin i Tehnix, a očekuju se i novi. (dz, zv)



16. travnja 2021.

ATLETIKA "PATKARAJEM" se opet trči

Kros ligu Globetka otvorilo 125 sudionika Unatoč kiši, vjetru i za travanj izrazito hladnom vremenu na otvaranju desete sezone Kros lige Globetka okupilo se 125 sudionika. U utorak 13. travnja ovom omiljenom čakovečkom stazom na dužoj stazi sudjelovalo je 52 trkača, na kraćoj 63 trkača i 10 hodača. Domaćin i organizator ovog jubilarnog izdanja je Atletski klub Međimurje koji se pobrinuo da utrke proteknu u odličnom ozračju te u skladu s aktualnim propisanim epidemiološkim mjerama. Na stazi dužine 7,8 km u muškoj konkurenciji prvi na cilj je stigao Mladen Ignac (28:2, AK Međimurje), drugi je bio Siniša Škvorc (30:37, AK Međimurje) a treće mjesto je osvojio Ivan Čorba (30:42,TK Marathon 95). U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Valentina Vadlja (34:06, AK Varaždin). Drugo mjesto osvojila je Alenka Horvat (34:11, AK Varaždin), a treća kroz cilj je

prošla Anja Jambrešić (35:40, AK Mursko Središće). Kraću dionicu od 3,6 km najbrže je trčao Ivan Dujić (13:12, AK Međimurje). Drugi je bio Saša Horvat (13:24, AK Međimurje, a treći Leo Tilošanec (13:50, AK Međimurje). Među trkačicama najbrža je bila Ana Dobša (14:17, AK Međimurje). Druga na cilj je stigla Lea Kos (16:41, USR Sport za sve), a treća je bila individualka Tamara Filip (16:46). U konkurenciji hodača najbrži je bio Boris Lacković (21:53, AK Dinamo Zrinjevac), a najbrža hodačica bila je individualka Ira Branilović (29:23). Mario Dobša, predsjednik AK Međimurje izrazio je zadovoljstvo odazivom sudionika. Trkači su nakon što je prošle godine zbog pandemije otkazano niz utrka željni natjecanja. Stoga je s radošću najavio nove trkačke izazove koji uskoro slijede. Drugo izdanje utrke

ATLETIČARI Međimurja trčali u Osijeku

Postavili tri osobna rekorda AK Međimurje imao je svoje predstavnike na 17. Osječkom ferivi polumaratonu koji se održao 10. travnja. Svi su bili uspješni, no valja naglasiti da su pala i 3 osobna rekorda od strane Nade Siladi, Siniše Škvorca i Darka Balića. Osim na 21 km, četiri trkača na Utrci građana na 5 km su kući ponijeli dvije medalje. Svi rezultati predstavnika AK Međimurje: ekipni poredak: žene 10. (Siladi, Radovan i Pomor), muški: 15. (Horvat, Škvorc i Dodlek); polumaraton: (21.1 km) Ž40: 4. Siladi Nada 1:36:05 (uk. 31.)

19. Radovan Bojana 1:50:02 (uk.79.); Ž45: 7. Pomor Nives 1:49:54 (uk. 80.) 17. Sovar Sandra 1:59:50 (uk. 129.); Ž50: 8. Vusilović Renata 1:55:27 (uk.106.) MS: 34. Horvat Saša 1:25:02 (uk. 57.); M35: 33. Balić Darko 1:35:44 (uk.186.); M40: 10. Škvorc Siniša 1:27:06 (uk. 70.) 25. Dodlek Tomica 1:31:47 (uk. 127.); M45: 20. Sever Mario 1:35:16 (uk. 169.) Utrka građana Jel´ trčiš, lega? (5 km) ŽS: 2. Dobša Nina 21:18 (uk. 6.) 3. Zeljko Ivana 22:28 (uk. 8.) MS: 7. Horvat Igor 17:30 (uk. 8.) 8. Ignac Mladen 17:40 (uk. 10.)

Među brojnim natjecateljima nastupila su i dva člana TK Kotoripski begači Drago Pintarić i Dragutin Gašparić. Obojica su ostvarili odlične rezultate, pa je tako Drago Pintarić zauzeo 3. mjesto u kategoriji muškarci M70, dok

je Dragutin Gašparić u svojoj kategoriji bio na korak do postolja zauzevši 5. mjesto u kategoriji M65. Unatoč svojim godinama Drago i Dragutin ostvaruju sjajne rezultate te pripadaju u skupinu najaktivnijih članova kluba. (nl)

Odlični i Kotoripski begači

Svetomartinska Mura najavljeno je za 8. svibnja 2021. s početkom u 18 sati. Utrke na 3,9 i 7,8 km odvijat će se u prelijepom ambijentu uz rijeku Muru. Partner utrke AK Međimurje i voditelj natjecanja Mario Sever pozivaju na istinski užitak na ovoj “najsjevernijoj” utrci Hrvatske. U Čakovcu slijedi još jedan velik trkački "zalogaj". Četvrti Polumaraton Zrinskih održat će se u nedjelju 25. travnja s početkom u 9 sati. Raspis utrka i prijavnice

potražite na internet stranici www.akm.hr. Čakovečka polumaratonska staza od 21,0975 km posjeduje certifikat AIMS-a o točnoj izmjeri staze. Rezultati postignuti na toj stazi ulaze na rang listu Hrvatskog atletskog saveza, a priznaju se i prilikom prijave na neki od većih svjetskih maratona i polumaratona gdje je za nastup potrebna norma. Pozivaju se navijači da u što većem broju podrže polumaratonce. (Roberta Radović)

Kad ima dobre volje kiša nimalo ne smeta, suglasno kažu svi trkači

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 63

OPĆINA GORNJI MIHALJEVEC

Završen projekt obnove zgrade Doma kulture

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“

U cilju poboljšanja razine javnih usluga, energetske učinkovitosti i ugodnijeg života stanovništva na području općine Gornji Mihaljevec i uz pomoć sredstava europskih fondova i resornih ministarstava, Općina Gornji Mihaljevec uspješno je i u planiranom roku završila projekt energetske obnove zgrade doma kulture. Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.349.606,78 kuna, od čega sufinanciranje EU iznosi 1.434.302,52 kn. Osim sufinanciranja EU i resornih provedbenih tijela, projekt je u iznosu od 645.000,00 kn

GUMIIMPEX-GRP savjetuje

Kako donijeti najbolju odluku o tome koliko novca potrošiti na nove ljetne gume Za većinu vozača jedan je od znakova proljeća i toplijeg vremena zamjena zimskih guma ljetnima. Većina ih se suočava i s činjenicom da njihove ljetne gume više nisu u voznom stanju te da je vrijeme da svojoj najdražoj “igrački” nabave novi par “cipela”, no pritom se pojavljuje dobro poznata dvojba koji model odabrati i koliko novca potrošiti. Štednja na novim gumama i odabir jeftinijih guma, s nižom cijenom od premium guma, ne preporučuje se radi sigurnosti, ali ni zbog ekonomskih razloga, smatra Luka Širovnik, voditelj tehničke službe za korisnike Continentalova odjela za gume za jugoistočnu Europu. “Jeftine gume nesumnjivo imaju manju cijenu, no nisu nužno jeftiniji izbor ako ih je potrebno mijenjati češće nego premium gume. Sve gume podvrgavaju se također rigoroznim ispitivanjima i pregledima, stoga većina zadovoljava određene standarde kvalitete, no nije vjerojatno da će jeftine gume imati iste performanse kao gume u premium kategoriji. Gume premium robnih marki imaju dugu povijest u industriji guma. Velika konkurencija na tržištu znači da se standard neprestano povećava i da svaki proizvođač nastoji razviti najbolji mogući proizvod. Premium gume stoje više od jeftinih guma jer korisnik uz kvalitetu i zajamčene performanse plaća za tehnologiju i uloženo vrijeme.

Ta dva tipa guma izgledaju vrlo slično, no vrlo je važno znati da je postupak njihova projektiranja i razvoja vrlo različit. Gume iz premium segmenta dizajnirane su za zadovoljavanje najstrožih standarda i nude najbolje performanse, a time i sigurnost”, kaže Luka Širovnik. Iako se na prvi pogled čini da su jeftine gume cjenovno najpovoljnije zbog niže cijene, zapravo će vam premium gume uštedjeti novac. Razlog je tomu što su proizvedene od visokokvalitetne gume i dizajnirane s profilom gaznog sloja koji može izdržati trošenje gaznog sloja na potpuno drukčiji način od guma iz jeftinije kategorije. Stoga će vam premium gume pružiti veću sigurnost na cesti, učinkovitiju potrošnju goriva i dulje trajanje. “Budući da su gume jedini kontakt vozila s cestom, trebate razmisliti o tome isplati li se na njima štedjeti jer čak i ako vozite nešto stariji model automobila, one mogu biti jedan od ključnih čimbenika sigurnosti. Starija vozila nemaju moderne sustave pomoći i sigurnosti koji su sad sastavni dio svakog novog vozila, stoga je i važnije da se na njih montiraju kvalitetne gume. Zaključak je da nema smisla štedjeti na gumama jer o njima ovisi kako će se vozilo ponašati na cesti, bilo da je staro ili novo, zaključuje Širovnik, voditelj tehničke službe za korisnike Continentalova odjela za gume za jugoistočnu Europu.

financiralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU iz Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata, a Općina Gornji Mihaljevec uložila je i vlastita sredstva u preostalom iznosu ukupne vrijednosti projekta. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa ‘’Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.’’ Projekt je proveden od veljače 2019. do veljače 2021. godine. Nakon uspješno završene izrade projektne dokumentacije i potpisanog Ugovora o sufinanciranju, pristupilo

se samom izvođenju radova energetske obnove koji su završeni u rujnu 2020. godine. U svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti, a sukladno izrađenoj projektnoj dokumentaciji, izvedeni su radovi rekonstrukcije (toplinske izolacije) vanjskih zidova pročelja, sanacije izvedbe toplinskih mostova u skladu s tehničkim mogućnostima izvedbe, djelomične zamjene stolarije ovojnice, dodatne toplinske izolacije stropa prema tavanu izvedbom spuštenih stropova te zamjene dijela podova na tlu s toplinskom izolacijom. Radovima iz glavnog projekta

potreba za toplinskom energijom za grijanje zgrade u odnosu na postojeće stanje smanjila se za 84.237,73 kWh/a, odnosno za 63,47 % te je zgrada dovedena u energetski razred B. Također, emisija CO2 projektom se smanjuje za 53,65 %.

Energetska obnova doprinijela je smanjenju režijskih troškova, smanjenju troškova održavanja, poboljšanju toplinske ugodnosti i poboljšanju samog stanja zgrade. Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Općine Gornji Mihaljevec.

Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. travnja 2021.

DACIA na jeftin način riješila multimediju u automobilu

Pametni telefon kao središnji multimedijski zaslon Dacia je uvijek nudila mnogo toga za malo novaca, a tako je i s novom generacijom Sandera u koju je uveden i novi Media Control sustav u osnovne izvedbe koji nema središnji multimedijski zaslon, već se za prikaz informacija koristi vaš smartphone Može li smartphone odnosno pametni telefon zamijeniti središnji multimedijski zaslon u automobilu? Ako pitate Daciju – može. A rješenje koje je ponuđeno dolazi u vidu Media Control sustava koji je jednostavan, funkcionira dobro i uz to je jeftiniji, pa je i ukupna cijena vozila prihvatljivija. A o čemu je točno riječ? Media Control je sustav koji, osim radija, koji je serijska izvedba i najpovoljnijeg Sandera, uključuje posebno postolje za pametni telefon te besplatnu, prilagodljivu i praktičnu aplikaciju. Sastoji

se od radiouređaja, dva zvučnika, USB priključka i Bluetooth povezivosti, komandi na upravljaču i posebnog postolja za punjenje pametnog telefona na armaturnoj ploči. Od samog početka ovog projekta postolje za punjenje potpuno je integrirano u armaturnu ploču kako bi ukupan dojam i upotrebljivost bila dobra. Postolje je postavljeno na povišen položaj, odnosno na sam vrh središnje konzole i blago je okrenuto prema vozaču kako bi se osigurala odlična vidljivost informacija pametnog telefona i tako povećala sigurnost u vožnji.

Jednostavno preuzmete besplatnu aplikaciju Dacia Media Control na svoj pametni telefon i putem Bluetooth veze vaš će se pametni telefon u potpunosti stopiti s armaturnom pločom i zamijeniti multimedijski sustav. Navigacija, radio, glazba, telefon pa čak i pristup informacijama o vozilu: sve najvažnije funkcije dostupne su vam jednim dodirom, a zahvaljujući prepoznavanju glasovnih naredbi, možete ih aktivirati i glasom. Uklanjanjem pametnog telefona s postolja kućište se automatski zatvara.

U samoj aplikaciji je moguće stvarati prečace za omiljene widgete ili kontakte, a navigacija se temelji na bogatoj ponudi pružatelja usluga karata i navigacijskih uputa. Kada je riječ o multimediji, kupci imaju pregršt izbora: radio, reprodukcija glazbe s pametnog telefona, pretplata na platforme za streaming glazbe te reprodukcija glazbe s USB ili MP3 uređaja. Telefon nije rezerviran samo za upućivanje i primanje poziva, već obuhvaća i ostale osnovne funkcije: pretraživanje kontakata slobodnih ruku i pregled povijesti poziva ili

događaja u kalendaru. Funkcija preslušavanja SMS poruka već je dostupna za Android, a uskoro i za iOS uređaje. U okviru postavki automobila kupcima je na raspolaganju funkcija Driving ECO s prikazom potrošnje u stvarnom vremenu i prilagođenim savjetima za vožnju nakon svakog putovanja. Jednom kad stignu na odredište, zaboravni kupci

posebno će cijeniti upozorenje na ostavljeni pametni telefon u vozilu, ali i funkciju Go To My Car uz koju će lakše saznati gdje ste parkirali automobil. Riječ je o zanimljivom rješenju, a prema Nicolasu Legrosu, operativnom direktoru Odjela za crossovere, riječ je o ''multimedijskom rješenju u Dacijinu duhu''. Jednostavno je, praktično i pametno.

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam 65

SVJETSKA PREMIJERA: Citroen C5 X

Elegancija limuzine, dinamičnost karavana i povišenost SUV-a Citroen je predstavio potpuno novi C5 X, 4.805 mm dug automobil s prtljažnikom od 545 litara, u kojem će putnici uživati u prostranim Advance Comfort sjedalima i aktivnom ovjesu Citroen se ponovo vraća u visoku klasu automobila gdje je godinama nudio jedinstvene proizvode vrhunskog komfora, a istim putevima bi trebao nastaviti i najnoviji model C5 X. Iz Citroena naglašavaju kako su dugo radili na njegovom vanjskom izgledu koji spaja eleganciju limuzina, praktičnost i dinamičnost karavana te povišenog položaja sjedenja kakav je prisutan u SUV modelima. Vanjski izgled se uvelike oslanja na nedavno predstavljeni C4, no od njega je C5 X dosta veći i nudi drugačije bočnu liniju. Dug je 4.805 mm, širok 1.865 mm i visok 1.485 mm, dok je međuosovinski razmak produžen na prilično velikih 2.785 mm, a sve kako bi prostranost za putnike koji su smješteni na stražnju klupu bio što veći. Uz to, tu je i prtljažnik obujma 545 litara koji

će zadovoljiti sve potrebe, a po potrebi je moguće preklopiti sjedala i onda dobiti utovarni prostor obujma 1.640 litara. Sprijeda i straga su glavni dizajnerski elementi V oblik LED svjetala, koji su ujedno i potpis svih novih modela. Sprijeda se ona nastavljaju na linije Chevrona, a ujedno modelu C5 X daju dojam još veće širine. Unutrašnjost je uređena u tipičnom Citroenovom stilu, a tu su i Advanced Comfort

sjedala za veću udobnost. Novost je i novi 12-inčni središnji multimedijski zaslon visoke razlučivosti koji donosi i novi softver koji je brži u radu i modernijeg dizajna te se koristi lako kao i onaj na vašem smartphoneu. Tu je i novi, povećani Head-Up zaslon koji se može prilagođavati kako bi vam prikazivao samo one informacije koje vi želite. Putnike očekuju i četiri USB utičnice, kao i bežični

punjač, a nadogradnja softvera se odvija Over-The-Air. Tu je podrška i za prepoznavanje glasa, s prepoznavanjem prirodnog pričanja. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni najnovije sigurnosne sustave, kao ni sustave za pomoć vozaču, a C5 X nudi autonomnu vožnju drugog stupnja, što uključuje adaptivni tempomat s funkcijama Stop&Go, sustav za pomoć pri vožnji autocestom te sustav za

zadržavanje vozila unutar trake. Tu je i sustav za nadzor vozila u 360 stupnjeva, sustav za prepoznavanje nailaska vozila straga. Što se tiče pogonskih agregata, u ponudi će biti benzinske i plug-in hibridne inačice, a Citroen je tek otkrio kako će plug-in hibridna izvedba raspolagati s ukupnom snagom od 225 KS, a na struju će s jednim punjenjem moći prijeći do 50 km i pritom vo-

ziti maksimalnom brzinom do 135 km/h. Informacije o benzinskim izvedbama će biti poznate kasnije. Uz to, Citroen uvodi i novi adaptivni ovjes naziva Citroen Advanced Comfort, koji u kombinaciji s Advanced Comfort sjedalima omogućuje da se vozač i putnici i nakon dugih vožnji osjećaju odmorno, a ako se vozač osjeća dobro za volanom, i vožnja će biti smirenija, pa će se time i smanjiti mogućnost za prometnu nesreću. Novi Citroen C5 X dolazi pun tehnologije koja je zapakirana u zanimljiv izgled karoserije, a kako će sve to prihvatiti kupci, saznat ćemo do kraja godine jer će prodaja na zapadnoeuropskom tržištu započeti u listopadu, s prvim isporukama do kraja godine. Tada će biti poznate i cijene svih izvedbi.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 67

GRAD ČAKOVEC Čakovec, Ulica kralja Tomislava 15 Na temelju odredbe članka 31.st.5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/2018, 115/2018 i 98/2019 – u daljnjem tekstu: Zakon) i Odluke o raspisivanju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Čakovca, Službeni glasnik Grada Čakovca br.1/2021, Grad Čakovec daje Obavijest o objavi

JAVNOG NATJEČAJA za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Čakovca

Predmet javnog natječaja je zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Čakovca, na području katastarskih općina Čakovec, Gornji Pustakovec, Ivanovec, Krištanovec, Kuršanec, Mačkovec, Mihovljan, Savska Ves, Štefanec, Totovec i Žiškovec, koje je Programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za Grad Čakovec predviđeno za zakup ili ostale namjene. U zakup na rok od 25 godina daje se kčbr. 528/2, 528/3, 535/1, 536/1, 3527, 3537, 3541, 3548, 3545, 3546, 3547, 3557, 3558, 3601/3, 3603/8, sve u k.o.Čakovec, kčbr. 298/2, 299/2, 369, 379, 634, 832 i 848, sve u k.o. Gornji Pustakovec, kčbr. 1277, 1278, 1508, 2025/68, 388/32, sve u k.o. Ivanovec, kčbr. 202, 203, 204, 205, 283, 215, 219, sve u k.o. Krištanovec, kčbr. dio 553, dio 554, 556/1, dio 587, 694, 700, 702, 704, 1662, 1675, 1683, 1691, sve u k.o. Kuršanec, kčbr. 1834, 1856, 1879, 1908, 1911, 1965, 2010, 2011, 2017, 1471/2, sve u k.o. Mihovljan, kčbr. 992, u k.o. Savska Ves, kčbr. 1389, u k.o. Štefanec, kčbr. 209/143, 209/170, 209/160, 209/166, 209/168, 209/169, 210/3, 210/4, 647/18, 647/4, sve u k.o. Totovec i kčbr. 1134 u k.o.Žiškovec. U zakup na rok do 5 godina daje se kčbr. 3603/1, 3603/7, obje u k.o. Čakovec, kčbr. 290/2, 365, 371, sve u k.o. Gornji Pustakovec, kčbr. 1697, 2994, obje u k.o. Krištanovec, kčbr. 635/1, 636/1, 646/1, 646/2, 646/3, 646/4, 652/2, 653/1, 658/1, 680/1, 683/1, 1636, 1637/1, 1646/1, 1646/3, 1648, 1025/20, 1025/25 i 1025/26, sve u k.o. Kuršanec, kčbr. 536/8 i 1751/2, obje u k.o. Mačkovec, kčbr. 1280, 1279/1, 1279/2, sve u k.o. Štefanec i kčbr. 792/2 i 792/6, obje u k.o.Totovec. Početna cijena u natječaju za oranice na području katastarskih općina Čakovec, Gornji Pustakovec, Ivanovec, Kuršanec, Mačkovec, Savska Ves, Štefanec, Totovec i Žiškovec iznosi 422 kn/ha/godišnje, za livade 294 kn/ha/godišnje, a za pašnjake 203 kn/ha/godišnje. Početna cijena u natječaju za oranice na području katastarskih općina Krištanovec, Mačkovec, Mihovljan i Žiškovec, iznosi 342 kn/ha/godišnje, za livade 315 kn/ha/godišnje, a za pašnjake 208 kn/ha/godišnje. Pisane ponude šalju se poštom, preporučeno u zatvorenim omotnicama u roku od 30 dana od dana Obavijesti o objavi javnog natječaja u lokalnom tjedniku, koji se u istom roku objavljuje na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici Grada Čakovca. Rok se računa od dana objave ove Obavijesti u lokalnom tjedniku, dan predaje se smatra dan predaje preporučene pošiljke pošti. Prijave se šalju na adresu Grad Čakovec, Ulica kralja Tomislava 15, 40000 Čakovec, s naznakom: „NE OTVARAJ - Ponuda za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države“. Nepotpune prijave, kao i prijave dostavljene nakon isteka roka neće se razmatrati. Dodatne informacije mogu se dobiti u Upravi Grada Čakovca, Kralja Tomislava 15, Čakovec, soba 205, II kat ili na tel.040/314-937. Puni tekst Javnog natječaja, sa svim pravilima i uvjetima javnog nadmetanja, objavljen je na službenoj Internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr i na oglasnoj ploči Grada Čakovca. Klasa: 320-01/21-01/1 Urbroj: 2109/2-09-02-21-6 Čakovec, 16.travanj 2021.

Grad Čakovec Stjepan Kovač, gradonačelnik

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

Informacije

Imendani i proštenja kroz tjedan

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

Čakovec dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777

Kotoriba dr. Snježana Permozer Hajdarović Kralja Tomislava 119/a, tel. 040/682-059

dr. Nina Knežević I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

Macinec dr. Željka Lovrić Glavna 26, tel. 040/858-475

dr. Verica GrkavecMađarić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307 dr. Đuro Pervan I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917 dr. Franjo Carović I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445 Donji Kraljevec dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170 Donji Vidovec dr. Marija Haramija Strbad R. Končara 7, tel. 040/615-006

Mala Subotica dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182 Mursko Središće dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414 Nedelišće Dom zdravlja - tim bez nositelja Varaždinska 23 a, tel. 040/822-209 Prelog dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860 Sveti Martin na Muri dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/866-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svaku nedjelju i u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302. DEŽURNA DENTALNA ORDINACIJA radi svaku nedjelju i blagdan u vremenskom razdoblju od 8 do 18 sati na lokaciji ambulante u Nedelišću uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/866-033

tel. 112

od 16. do 22. travnja 2021.

Matični uredi Matični ured Čakovec

tel. 374-176

Matični ured Prelog

tel. 645-125

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 384-333

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1

tel. 310-651

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

TAXI

tel. 313-619

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

1212 za ČK birati 8

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

Taxi Cammeo

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 17. travnja

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec

tel: 310-595

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

tel. 371-700

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402

Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara

371-600

Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Školska medicina

tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Gradovi i općine Grad Čakovec

tel. 314-920

tel. 390-859

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Općina Domašinec

tel. 863-240

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

GKP Čakom, Mihovljanska 74 - odvoz otpada - pogrebne usluge 0 - 24 h

tel. 372-466

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

16 17 18 19 20

Josip Benedik L; Bernardica Rudolf, Robert; Šimun 3. Uskrsna. Euzebije; Anastazije Konrad; Ema; Rastislav; Marta Marcijan, Teotim, Vilim; Klanjanje Nedelišće 21 Anzelmo; Goran

22 Soter i Kajo; Teodor

Sretan Vam imendan!

Zdravstvene ustanove

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

Komunalni redar za grad Čakovec

P S N P U

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Općina Vratišinec

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

tel. 866-469, 866-966

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI: MISLAV SEČAN, Sin Adele i Maria ROKO GRADIŠČAJ, Sin Kristine i Ivice MATEO FAJIĆ, Sin Dajane i Miroslava MIA ŠTEFOK, Kći Helene i Gorana AURORA BRANIŠA, Kći Emine i Tomislava DAVID VIGO, Sin Ive i Gorana NIKOLA BALOG, Sin Sanje i Ivana MELISA IGNAC, Kći Klaudije i Gorana DAVID NESTIĆ, Sin Lane i Nevena SARA KALANJOŠ, Kći Tamare i Danijela KALI ČURIN, Kći Martine i Martina MELIS HORVAT, Kći Melani i Tomice MIA NOVAK METLIČAR, Kći Ane i Matije ILIJA BRATKOVIĆ, Sin Mandice i Gorana PETAR ŠVENDA, Sin Anamarije i Petra (Čakovec) VJENČANI: Maja Oršoš i Mladen Horvat (Mala Subotica) UMRLI: Ana Žerjav R. Tomašić R. 1947. (Čakovec) Elizabeta Baksa R. Škec R. 1929. (Čakovec) Marija Čurin R. 1945. (Čakovec) Mirjana Serec R. Marčec R. 1958. (Čakovec) Stjepan Lončarić R. 1957. (Čakovec) Ljubomir Vrbanec R. 1936. (Čakovec) Vladimir Marciuš R. 1950. (Čakovec) Josip Treska R. 1932. (Čakovec) Ivan Kolarić R. 1953. (Čakovec) Alojz Lukša R. 1946. (Čakovec) Ana Lukša R. Premec R. 1925. (Kotoriba) Blaženka Kranjec R. 1971. (Kotoriba) Petar Kovač R. 1936. (Mala Subotica) Magdalena Vidović R. Hlišć R. 1931. (Mala Subotica) Marija Vugrinec R. Horvat r. 1935. (Mala Subotica) Štefanija Jeđud R. Bacinger R. 1924. (Mala Subotica) Nada Cerovec R. 1961. (Mursko Središće) Ivan Klemenčić R. 1945. (Mursko Središće) Ivan Ter R. 1935. (Mursko Središće) Dragutin Mate R. 1953. (Prelog) Ljubica Kovač R. Dvorščak R. 1956. (Prelog)

16. travnja 2021.

Informacije 69

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Novak Gregor iz Čakovca preminuo 10. travnja u 77. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Vesna Jurišaga rođ. Šagud

iz Donje Dubrave preminula u 90. godini života

iz Goričana preminula u 83. godini života

Novak Marija iz Palinovca preminula u 86. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dražen Topolnjak iz Dunjkovca preminuo u 48. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Petar Hajdinjak iz Kuršanca preminuo u 79. godini života

EMILA KRIŽARIĆA

OBAVIJEST O SMRTI

Pintarić Katica

OBAVIJEST O SMRTI

na voljenog supruga, oca i djeda

iz Čakovca preminula 9. travnja u 66. godini života

Lisjak Klara

Supruga Ana, kćeri Sanja i Jasna, zetovi Dražen i Stanko, unuci Filip i Jakov

iz Draškovca preminuo u 76. godini života

iz Čakovca preminula 8. travnja u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Milena Mavrek rođ. Tomašek

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Kacun rođ. Herak

iz Čakovca preminula 8. travnja u 71. godini života

iz Ivanovca preminula u 86. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBJAVITE

OBAVIJEST O SMRTI

Verica Lesar rođ. Patafta

Horvat Pavao

iz Čakovca preminula u 88. godini života

iz Šenkovca 12.4.2020. - 12.4.2021. U srcu tuga, na grobu tišina, a u domu našem velika praznina. Ne vidimo ti oči i ne čujemo glas, al’ osjećamo da si tu, između nas. Zauvijek si u našim srcima.

OBAVIJEST O SMRTI

Anka Muršić rođ. Stepanić

TUŽNO SJEĆANJE

OBAVIJEST O SMRTI

Nina Trnovčanec rođ. Hat iz Totovca preminula u 42. godini života

zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 70 kuna PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600

Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara čuvara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 20.4. 2. Agro Biber d.o.o., Podturen, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na tel. 040 847 075 ili na mob. 099 869 7916 ili na email: agrobiber@gmail.com do 30.4. 3. ALFA CAR d.o.o. Čakovec, traži m/ž automehaničara na određeno, javiti se na tel. 040 365 300, mob. 098 9160 581 ili na email: dijelovi@ alfacar.hr do 19.4. 4. Arcus d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 091 314 6090 do 19.4. 5. Autoset Turek d.o.o., Prelog, traži m/ž komercijalistu na određeno, javiti se na email: info@autoset-turek. hr do 19.4. 6. Bali d.o.o., Trg Republike 3, D. Dubrava, traži 10 m/ž šivača i 5 m/ž krojača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 688 511 ili mob. 098 802 286 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: infobalidoo@gmail.com do 30.4. 7. Bernarda d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136a, traži 4 m/ž tapetara, 4 m/ž šivača, m/ž stručnjaka zaštite na radu i m/ž vatrogasnog tehničara (rok prijave 27.4.), m/ž vozača (rok prijave 8.5.), te m/ž tesara i 4 m/ž stolara (rok prijave 15.5.) na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 27.4. 8. Betaplast d.o.o.,V. Bakarića bb, Totovec, traži m/ž kuhara za rad u Kavani Stari krov Donji Kraljevec na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: marta@betaplast.hr do 26.4. 9. B.TEX d.o.o., B. Radića 48, Belica, traži 2 m/ž pismoslikara za rad u doradi, 10 m/ž šivača i 2 m/ž tehnologa - odjevna tehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: gliber@btex.hr do 1.6. 10. B&O Prelog, Hrupine 10, Prelog, traži 3 m/ž keramičara, 3 m/ž vodoinstalatera i 5 m/ž montera prefabriciranih kupaonica na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 648 024 ili na email: boprelog@boprelog.hr do 17.4. 11. Bistro Beška, Čakovec, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se na mob. 099 444 9220 ili na email: bistrobeska@gmail.com do 30.4. 12. Brasil d.o.o., Savska Ves, traži 2 m/ž konobara za mjesto rada u Caffe bar Kvartić - Galerija Sjever na neodređeno, javiti se na mob. 098 600 016 do 30.4. 13. City projekt d.o.o., V. Nazora 16, Čakovec, traži m/ž konobara za mjesto rada Castellum na određeno, javiti se na email: humanresources@ castellum-cakovec.com do 20.4. 14. CODE-IT j.d.o.o., Prelog, traži m/ž programera na neodređeno, javiti se mailom: dejan@code-it.hr do 23.4. 15. DG SPORT d.o.o., Prelog, traži m/ž kuhara na određeno, javiti se na email: info@dg-sport.com do 9.5. 16. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Prelog, dr.Vinka Žganca 3, traži m/ž njegovatelja starijih osoba na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 460 403 ili na email: dommesmar@gmail.com do 30.4. 17. Dom za starije i nemoćne osobe Japa, Mursko Središće, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se na tel. 040 333 933 ili na mob. 098 259 865 ili na email: mursko.sredisce@japa. com.hr do 22.4.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

18. Drvni centar FILO, Čakovec, traži m/ž radnika u proizvodnji - stolara na neodređeno, javiti se na email: posao@filo.hr do 1.6.

32. Frizeraj Kozjak j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž dostavljača hrane na neodređeno, javiti se na mob. 097 767 4301 do 25.4.

19. Drvna galanterija i pilana Sandukar, Totovec, V. Bakarića 12, traži 5 m/ž pomoćnih radnika u pogonu drvne galanterije na neodređeno, mogućnost zapošljavanja umirovljenika, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 939 3694 do 13.5.

33. Ginstal d.o.o., Čakovec, J.B. Jelačića 69, traži 5 m/ž keramičara, 5 m/ž vodoinstalatera i 5 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 396 410 ili na email: ginstal@ginstal. hr do 30.4.

20. ĐELAC INTERIJERI j.d.o.o., Vratišinec, Dr. V. Žganca 32, traži 2 m/ž soboslikara ili montera suhe gradnje ili podopolagača na određeno uz mog. za stalno zaposlenje, info na 098 466 017 do 30.4.

34. GKP PRE-KOM d.o.o., Hrupine 7B, Prelog, traži 2 m/ž komunalnog radnika za održavanje na neodređeno, javiti se osobno ili na tel. 040 645 458 ili na mob. 099 334 4451 ili pismena zamolba na adresu ili na email: marina@ pre-kom.hr do 1.5.

21. Elcop d.o.o., Čakovec, Športska 6a, traži 3 m/ž elektroinstalatera na određeno, javiti se na tel. 040 804 080 ili na mob. 099 211 8882 ili pismena zamolba na adresu ili na email: elcop@elcop.hr do 31.5. 22. Elektroinstalacije EL-EM Židov j.d.o.o., Prelog, traži m/ž elektroinstalatera na određeno, javiti se na tel. 040 646 817 ili mob. 099 269 7787 ili na mail: e.zidov@el-em.com.hr do 21.4. 23. ELECTA d.o.o. Mursko Središće, traži 1 m/ž projektanta elektroinstalacija i 1 m/ž voditelja skladišta i voznog parka, javiti se na mail: nenad.sabo@ electa.hr te tražimo 4 m/ž elektromontera - elektromehaničara, javiti se na mail: info@electa.hr ili na tel. 040 544 046, rok prijave do 15.5. 24. EL INSTALACIJE KS d.o.o., Prelog, traži m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na mob. 098 919 4990 ili na email: info@elinstalacijeks.hr do 31.5. 25. Eko Međimurje d.d. Šenkovec, traži m/ž strojobravara, m/ž zavarivača, m/ž kontrolora kvalitete i m/ž rukovatelja velikim obradnim centrom na neodređeno, javiti se mailom: posao@eko.hr do 5.5. 26. EMI STIL d.o.o., Novo Selo Rok, traži m/ž stolara na neodređeno, javiti se na mob. 091 528 5330 ili na email: ines@emistil.hr do 26.4. 27. Estra d.o.o., R. Končara 39, Novo Selo Rok, traži m/ž skladišnog radnika - dostavljača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 853 224 ili na mob. 098 241 282 ili pismena zamolba na adresu ili na email: stjepan.tratnjak@estra.hr do 25.4. 28. EUROLUX d.o.o. Križovec, traži 3 m/ž električara - elektromontera za rad u Njemačkoj, molbe na mail: eurolux1.info@gmail.com do 25.4., više info na: www.hzz.hr 29. Ferro-Preis d.o.o., Čakovec, traži m/ž tehnologa na neodređeno, javiti se na email: hr.croatia@preisgroup. com do 16.4. 30. Fodor ugostiteljstvo j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara za rad u Restoranu Barok, javiti se na email: drazen.fodor@gmail.com do 30.4. 31. Framos Technologies d.o.o., Čakovec, traži 20 m/ž djelatnika u proizvodnji električnih proizvoda na određeno, javiti se linkom: https:// framos-jobs.personio.de/job/160810 do 24.4.

35. Hilding Anders d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38 - upravna zgrada Hilding Anders, traži m/ž radnika na stroju, m/ž vozača - skladištara i 2 m/ž radnika u proizvodnji podnica na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 650 043 ili mob. 099 390 7520 ili pismena zamolba na adresu ili na email: lucija. horvat@hildinganders.com do 7.5. 36. IMB završni radovi u graditeljstvu d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž soboslikara -fasadera i 3 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno javiti se na mob. 098 39410 do 30.4. 37. Inter-viličari d.o.o., Slatine 25, Mursko Središće, traže 2 m/ž automehaničara i m/ž samostalnog knjigovođu na neodređeno, molba na adresu ili na mail: posao@inter-vilicari.hr ili mob. 098 426 427, više info na: www.hzz.hr 38. Interijeri Živković j.d.o.o. Čakovec, traži 5 m/ž radnika na postavljanju knaufa, 5 m/ž stolara, 5 m/ž radnika na postavljanju parketa i 3 m/ž soboslikara za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob. 098 984 1949 ili na email: interijerizivkovic@ gmail.com do 31.4. 39. Ivek-namještaj obrt za usluge, Vučetinec 100a, traži m/ž stolara - pomoćnog stolara na neodređeno, javiti se na mob. 098 546 209 do 30.4.

45. Kečkeš d.o.o., Prelog, Trg sv. Florijana 25, traži 2 m/ž zavarivača tig postupkom i 2 m/ž zavarivača mag postupkom na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 6071 200 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@keckes.hr do 30.4. 46. Keramika Friščić d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž građevinska tehničara na neodređeno, javiti se na email: friscick@ gmail.com do 23.4. 47. Klemm sigurnost d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zaštitara na neodređeno, javiti se na mail: zaposljavanje@ klemmsecurity.hr do 31.5. 48. Klesar Željko Bratković, Mihovljan, Prvomajska 55, traži m/ž pomoćnog radnika u klesarskoj radioni na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 098 393 199 do 30.4. 49. Komuna Toplek d.o.o., Žiškovec, traži m/ž vozača C i E kat. u međunarodnom transportu na neodređeno, javiti se na tel. 040 337 392 ili na mob. 098 241 022 ili na email: m.komuna@ gmail.com do 30.4. 50. Korunić transporti, Nedelišće, traži m/ž vozača-dostavljača na neodređeno, javiti se na email: korunic.transporti@ gmail.com do 30.4. 51. Kraljevske slastice, Čakovečka 82, Pušćine, traži m/ž pekara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 419 457 ili na email: vjekoslav@ cvek.hr do 30.4. 52. LTH Alucast d.o.o., Čakovec, traži m/ž tig zavarivača, m/ž transportnog radnika, m/ž alatničara, m/ž operatera u mjernoj stanici, m/ž tehnologa u metalskoj industriji, m/ž inž. za kvalitetu, m/ž operatera ćelije za lijevanje i 5 m/ž radnika na ručnoj obradi na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili email: info.alucast@lthcastings. com do 30.4. 53. L&P tehnologije d.o.o., Prelog, Hrupine 5, traži 4 m/ž cnc operatera, 2 m/ž radnika u skladištu, m/ž radnika na održavanju proizvodnih pogona, 4 m/ž radnika na izvlačenju žice i 15 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao.lpt@leggett.com do 30.4. 54. Manitu d.o.o., Čakovec, Poljska ulica 16a, traži m/ž tehničara za pripremu u proizvodnji namještaja i m/ž djelatnika na kanterici u proizvodnji namještaja na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: nikola. manitu@gmail.com do 23.4.

40. IZO-PANELI, Industrijska zona 8, Prelog, traži 3 m/ž pomoćna radnika na montaži na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 646 376 ili na mob. 091 900 1325 ili na email: bojan@izo-paneli.hr do 12.5.

55. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Livadarska 53, Nedelišće, traži m/ž dipl.inž. strojarstva, m/ž dipl.inž. elektrotehnike za razvoj i proizvodnju led rasvjetu, 2 m/ž zavarivača za rad s robotom i 2 m/ž strojobravara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: mik@mik.com. hr do 15.4.

41. Jančec d.o.o., D. Pustakovec, traži 3 m/ž pomoćnog radnika u klaonici peradi na određeno, javiti se na mob. 099 673 9401 do 23.4.

56. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, traži 3 m/ž šivača na određeno, javiti se na mob. 098 260 087 ili na email: mario. nadj@ck.t-com.hr do 31.5.

42. Jelen Professional d.o.o., Belica, Braće Radić 37a, Belica, traži 2 m/ž krojača gornjišta obuće na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jelen@jelen.hr do 30.4.

57. Mateja j.d.o.o., Macinec, M. Krleže 2, traži m/ž frizera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 170 3887 ili na email: matejaboj85@ gmail.com do 29.4.

43. Kabel-mont d.o.o., Hodošan, Prvomajska ulica 45, traži m/ž inž. ili dipl. elektrotehnike na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 863 700 ili na mob. 098 393 017 ili na email: administracija@kabel-mont. hr do 30.4. 44. KAVRAN GRUPA d.o.o., Kalnička 63, traži 2 m/ž cnc operatera na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@kavran. hr do 18.4.

58. Marti d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži m/ž tehnologa u proizvodnom procesu (rok prijave 21.4.) i 2 m/ž bravara (rok prijave 31.5.) na određeno vrijeme, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 630 730 ili na email: info@marti.hr 59. MD&V d.o.o., Čakovec, traži m/ž radnika za rad na stroju za glazure (estrih), m/ž majstora za izradu cementne glazure (estrih) i 3 m/ž majstora za strojno žbukanje na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 533 do 22.4.

60. Međimurska hiža j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 390 011 ili na mob. 098 9580 727 ili na email: info@medjimurska-hiza. com do 30.4. 61. Međimurje IPC d.d. Čakovec, traži m/ž administratora - konzultanta ERP sustava za knjigovodstvo na određeno, javiti se na email: zeljka. kavran@ipc.hr do 30.4. 62. Međimurje PMP d.o.o., ZrinskoFrankopanska 21, Čakovec, traži 2 m/ž voditelja gradilišta, m/ž kontrolora kvalitete zavarenih konstrukcija, m/ž tehnologa proizvodnih procesa zavarene konstrukcije, m/ž strojobravara - bravara, 2 m/ž zavarivača mag, m/ž industrijskog lakirera, m/ž viličaristu - skladištara, m/ž radnika na pripremi pozicije na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: m-pmp@m-pmp. hr do 30.4. 63. Metal sistem d.o.o., Kotoriba, traži 2 m/ž bravara - montera na neodređeno, javiti se na mob. 098 608 964 ili na email: helena@metal-sistem. hr do 30.4. 64. Metal-euro d.o.o., Nedelišće, ulica Gorčica, traži m/ž samostalnog bravara, m/ž zavarivača, m/ž montera - bravara i m/ž zavarivača mig-maga na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 995 1559 ili na email: posao@metal-euro.hr do 25.4. 65. Metal produkt d.o.o., Belica, traži 3 m/ž skladištara na određeno, javiti se na tel. 040 845 806 ili na mob. 099 271 4461 ili na email: robert.krajner@ ab-metalpromet.hr do 30.4. 66. METSS d.o.o. Čakovec, traži m/ž prodavača na određeno mjesto rada: Ivanovec, Gornji Hrašćan, Vularija, Čakovec, Strahoninec, Macinec i Držimurec, javiti se na email: kadrovska@metss.hr do 30.4. 67. Miha projekt d.o.o., Štefanec, M. Gupca 16, traži m/ž skladištara za rad u Vrtnom centru Iva Štefanec na neodređeno, javiti pismenom zamolbom na adresu ili na email: iva. vrtnicentar@gmail.com do 20.4. 68. Mikulaj ugostiteljstvo d.o.o., M. Mihaljevec, Prvomajska ulica 11, traži 2 m/ž konobara za rad u Restoranu Kneja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 865 707 ili na mob. 099 724 8638 do 16.4. 69. MMK-MATIĆ d.o.o., Čehovec, traži 2 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 488 181 ili na email: info@mmk-matic.hr do 25.5. 70. Modni studio Latea, D. Vidovec, Glavna 26, traži 3 m/ž šivača tekstila i m/ž radnik na pakiranju i kontroli odjevnih predmeta na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili tel. 040 615 113 ili mob. 098 553 140 ili na email: luksa.suzana@gmail.com do 23.4. 71. Muraplast d.o.o., Sajmišna 16, Kotoriba, traži m/ž strojara tiska, 2 m/ž strojara konfekcije papira i m/ž djelatnika odjela zaštite okoliša i gospodarenje otpadom na određeno, javiti se na tel. 040 683 215 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@muraplast.com do 22.4. 72. MW PRODUCT d.o.o., Lj.Gaja 2a, Goričan, traži m/ž zavarivača mag postupkom na određeno vrijeme, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 160 1013 do 17.4. 73. NMP PRODUKT d.o.o., Dr. Ivana Novaka 46, Čakovec, traži m/ž cnc operatera na većim obradnim centrima i m/ž kontrolora strojne obrade na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 328 432 ili na email: zaposljavanje@nmp.produkt. hr do 30.4.

16. travnja 2021.

Otvoreni 74. NTT New Textile Technologies d.o.o., traži 2 m/ž kontrolora kvalitete na određeno, javiti se na email: jelena. buhanec@ntt-hr.com do 30.4. 75. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Sveta Ana, traži m/ž kuhara na određeno, javiti se na tel. 040 853 943 ili mob 098/536-466 ili mail: ines. crep02@gmail.com do 30.4. 76. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Mario Mesarić, Štefanec, B. Radića 23, traži m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 337 268 ili na mob. 098 9150 855 do 15.4. 77. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž dipl.inž. rudarstva, m/ž inž. građevine, m/ž inž. rudarstva, m/ž voditelja asfalterske grupe, 4 m/ž rukovatelja samohod. građ. strojevima, m/ž rukovatelja strojem - finišerom, m/ž poslovođu na gradilištu, 2 m/ž armirača, 3 m/ž asfaltera, 2 m/ž bravara, 3 m/ž zidara, 3 m/ž radnika niskogradnje, 3 m/ž tesara, 3 m/ž električara, 3 m/ž autoelektričara i 2 m/ž građevinska tehničara na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 525 do 30.4. 78. Perutnina Ptuj – PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, traži m/ž održavatelja postrojenja, m/ž radnika na istovaru i transportiranju sirovina i utovaru krmne smjese, m/ž operatera na istovaru i transportiranju sirovina i utovaru krmne smjese, m/ž skladištara - viličara na određeno, javiti se pisanom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina. hr do 30.4. 79. Pib extra d.o.o., Štefanec, traži 2 m/ž djelatnika u odjelu kontrole kvalitete, m/ž pomoćna stolara u obradi drva, m/ž radnika - plastičara za rad s poliesterskom smolom, m/ž cnc programera i m/ž cnc operatera na određeno, javiti se na tel. 040 338 050 ili na email: pib-extra@pib-extra.hr do 30.4. 80. Pilana Novak - obrt za usluge, Gornja Dubrava 47a, Macinec, traži 3 m/ž radnika na pilani na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 899 366 ili na mob. 098 722 726 do 28.4. 81. Promming d.o.o. Čakovec, traži m/ž djelatnika u odjelu održavanja i m/ž montera namještaja - interijera na neodređeno, javiti se na tel. 040 386 301 ili na mob. 098 215 999 ili na email: posao@promming.hr do 31.5. 82. Prometal d.o.o., Savska Ves, Bratstva i jedinstva 12a, traži m/ž cnc tokara na neodređeno, javiti se na mob. 099 676 2864 ili na email: prometal. ck@gmail.com do 30.4. 83. Solektra d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na email: lara.klovar@solektra. hr do 30.4. 84. SOVA d.o.o., Čakovec, traži m/ž stolara na neodređeno, javiti se na tel. 040 391 805 ili mob. 098 178 8856 ii na email: sova.gradnja@gmail.com do 6.5. 85. Staf f ser vice d.o.o., traži 2 m/ž vozača za mjesto rada Irska na određeno, javiti se na email: staffservicedoo@gmail.com do 1.5. 86. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži m/ž krojača, m/ž šivača i m/ž voditelja procesa proizvodnje na neodređeno, javiti se na tel. 040 858 170 do 30.4. 87. TAGnology d.o.o., Ivanovec, M.P. Miškine 22, traži m/ž informatičara - programera juniora na određeno, javiti se na email: jobs@tagnology.hr do 30.4. 88. Tiskara Zrinski d.o.o., Čakovec, traži m/ž komercijalistu i 2 m/ž radnika u tiskari na stroju za meki uvez - binder na neodređeno, javiti se na email: mojca@zrinski.com.hr do 1.5.

16. travnja 2021.

Informacije 71

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

natječaji za zapošljavanje u Međimurskoj županiji 89. Tekeli Projekt - Inženjering d.o.o., M. Središće, M. Kovača 88, traži 1 m/ž vozača C i E kategorije, 1 m/ž automehaničara, 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, 3 m/ž tesara, 2 m/ž građevinska radnika i 3 m/ž pk/kv zidara na neodređeno, kontakt osobno ili na mob 098 240 181 do 30.4., više info na: www. hzz.hr 90. TE-PRO d.o.o., Vrhovljan, Gospodarska 7, traži 3 m/ž cnc glodača, 3 m/ž cnc tokara i 3 m/ž zavarivača na neodređeno, smještaj osiguran, javiti se na telefon: 040 500 831 ili mail: office@te-pro.net do 21.4. 91. Tesarski obrt LACI, Šenkovec, traži m/ž pomoćnog tesara na određeno, javiti se na mob. 091 520 1343 do 16.4. 92. TMT d.o.o., Kalnička 56, Čakovec, traži m/ž skladištara - rezača na strojnoj pili, m/ž inženjera strojarstva - strojarskog tehničara i m/ž kontrolora na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom ili na email: zamolbe@tmt.hr do 13.5.

16. travnja 2021.

93. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 352 7030 do 8.5. 94. Tremak d.o.o. Pribislavec, traži 2 m/ž stolara, m/ž tehnička crtača, m/ž kontrolora kvalitete, m/ž konstruktora i m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na tel. 040 863 920 ili na email: posao@tremak.eu do 30.4.

97. Trans-Kukovec d.o.o., Strahoninec, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz za upravljanje kiper vozilima i m/ž strojara na određeno, javiti se osobno Dravska 59 D, Strahoninec ili na tel. 040 333 063, mob. 091 125 7984 ili na mail: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 28.4.

101. Vlado d.o.o., Domašinec, traži m/ž skladištara na neodređeno, javiti se na tel. 040 863 863 ili na mob. 091 533 0879 ili na email: vladodoo@gmail.com do 2.5. 102. Virtus d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž bravara - cjevara - izometričara za rad u Čakovcu na neodređeno, javiti se na email: virtusteam.info@gmail.com do 18.4.

103. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži m/ž montera centralnog grijanja, m/ž operatera, m/ž keramičara, m/ž montera vodovodnih 95. Tremak d.o.o. Domašinec, traži 5 instalacija, m/ž bravara, m/ž montera m/ž djelatnika na montažama kuća, ventilacije, 3 m/ž montera centralnog 2 m/ž keramičara, 2 m/ž limara, 2 m/ž vodoinstalatera, 2 m/ž izolatera 99. Vajda d.d., Zagrebačka 4, Čako- grijanja, 2 m/ž zavarivača tig ili autogeravnih krovova i 2 m/ž pomoćna bra- vec, traži m/ž samostalnog vagara nim postupkom, m/ž inž. za strojarske vara na određeno, javiti se na tel. 040 skladišta svježeg mesa i m/ž energe- instalacije, m/ž cjevara – izometričara za 863 920 ili na email: posao@tremak. tičara - frigomehaničara na neodre- mjesto rada Njemačka, m/ž električara, eu do 30.4. đeno javiti se pismenom zamolbom m/ž voditelja gradilišta strojarskih inna adresu ili na email: info@vajda. stalacija i 1 m/ž rukovatelja samohodnih 96. TONI d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž hr do 30.4. strojeva - strojara - bageristu za mjesto voditelja poslovnice - agronoma za rada Nedelišće na određeno vrijeme, mjesto rada Donja Dubrava i m/ž dje- 100. Vendes d.o.o., Nedelišće, traži te m/ž bravara za radno mjesto Čakolatnika na održavanju sušare - meha- 5 m/ž montera motora brodova i 5 vec na neodređeno. Javiti se osobno ničara za mjesto rada Donji Kraljevec m/ž tokara cnc na neodređeno, javiti na adresu ili na tel. 040 341 004 ili mob. na neodređeno, javiti se na email: se na mob. 099 742 6262 ili na email: 095 112 3469 ili 095 541 8886 ili na mail: info@toni-marodi.hr do 30.4. info@vendes.hr do 30.4. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 zgradarskatehnika@gmail.com 601 do 30.4. 98. UO kavana i catering ARKA, Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 8, traži 2 m/ž kuhara - pizza majstora na neodređeno, info na mob: 098 181 2074 ili na mail: bistro.arka@gmail. com ili osobno na adresu do 2.5.

NATJEČAJNATJEČAJ

za radno mjesto za radno mjesto ~ Djelatnik u službi održavanja ~ ~ Djelatnik u službi održavanja ~

Uvjeti: • KV/SSS - strojobravar Uvjeti: • Opis poslova: održavanje proizvodnog pogona i strojnog parka• KV/SSS - strojobravar • Ovisno znanju i zalaganju mogućnost stalnogpogona zaposlenja • oOpis poslova: održavanje proizvodnog i strojnog parka • Sposobnost za samostalan rad • Ovisno o znanju i zalaganju mogućnost stalnog zaposlenja Kontakt: • Sposobnost za samostalan rad • 040/655-331 Kontakt: • Kolodvorska 80B, Donji Kraljevec • 040/655-331 • jkrznar@noviferomont.hr

Dobro je znati

• Kolodvorska 80B, Donji Kraljevec • jkrznar@noviferomont.hr

ZAVRŠNA KONFERENCIJA PROJEKTA

Nabava dva komunalna vozila za odvojeno sakupljanje otpada za GKP Pre-kom d.o.o. S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju u našoj zemlji završna konferencija projekta „Nabava 2 komunalna vozila za odvojeno sakupljanje otpada za GKP PRE-KOM d.o.o.“ neće se fizički održati. Sam projekt i njegovi glavni ciljevi javnosti će se predstaviti putem objave u medijima, te objavama na web facebook stranici Prijavitelja. U sklopu javnog poziva „Nabava komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada“ - Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014-2020“ tvrtki GKP PRE-KOM d.o.o. iz Preloga odobren je projekt „Nabava 2 komunalna vozila za odvojeno prikupljanje otpada za GKP PRE-KOM d.o.o.“ ukupne vrijednosti 1.817.602,50 kuna. Visina bespovratnih sredstava iznosi 1.480,000,00 kuna. Predmet poziva je nabava komunalnih vozila i /ili nadogradnje za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, kartona, biootpada, metala, plastike, tekstila, stakla i krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na mjestu nastanka otpada kod korisnika usluge, putem reciklažnih dvorišta i/ili na javnim površinama. Nabavljena komunalna vozila pridonijeti će cilju poziva te povećati udjela odvojeno prikupljenog komunalnog otpada u ukupnom komunalnom otpadu te tako doprinijeti oporabi otpada i konačno smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagališta. Nabavljena nova komunalna vozila koristiti će se na području provođenja projekta (Grad Prelog, Općina Kotoriba, Općina Donja Dubrava, Općina Donji Vidovec, Općina

Sveta Marija, Općina Goričan, Općina Donji Kraljevec, Općina Belica, Općina Dekanovec, Općina Domašinec, Općina Martijanec i Općina Podturen) čime je obuhvaćeno oko 11 000 kućanstva i 700 pravnih osoba. U sklopu projekta nabavljeno je komunalno vozilo nosivosti 26 tona i opremljeno nadogradnjom od 22m3 za sakupljanje biorazgradivog komunalnog otpada koje će se po potrebi koristiti za sakupljanje papira, plastike i tetrapak ambalaže. Drugo, manje komunalno vozilo nosivosti 12 tona koristiti će se za sakupljanje glomaznog otpada i granja te je opremljeno kranom za utovar navedenog otpada. Nabavljena komunalna vozila opremljena su novom najmodernijom tehnologijom koja koristi različite filtere koji znatno smanjuju emisije ispušnih plinova i prihvatljiviji su za okoliš. Novonabavljena vozila biti će opremljena opremom koja će ubrzati proces sakupljanja glomaznog otpada i granja te će jedno vozilo biti vodonepropusno i imati značajno manji utjecaj na okoliš u vidu sprečavanja istjecanja tekućine, širenja prašine i neugodnih mirisa prilikom sakupljanja biorazgradivog otpada posebice u ljetnim mjesecima. U sklopu projekta odrađene su planirane aktivnosti informiranja i vidljivosti za sve naše sadašnje i buduće korisnike usluga. Provedbom ovog projekta modernizirati će vozni park, optimizirati proces odvojenog prikupljanja otpada, povećati stopa odvojeno sakupljenog otpada i kvaliteta cjelokupnog sustava gospodarenja otpada.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

16. travnja 2021. Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priložiti sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib.

putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec Kupon mora biti izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sati. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe. Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINEprodaja ili iznajmljivanje dužni su navesti energetski certifikat.

Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za istinitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa.

U suprotnom nećemo objaviti vaš oglas.

MOTORNA VOZILA KUPUJEM Tomos mopede i Zastava automobile Z-750 ili kombi fićo. ISPLATA ODMAH! Zvati na mob 098 965 6624 PRODA JE SE MB E220 CDI 2007.g., avang. automatik, odličan i MB B 200 CDI automatik 2008.g., te autoprikolica za prijevoz automobila kiperica, info na mob 098/241-569 PRODAJEM HYUNDAI accent 1.5 dizel 2006. god., registr. do 12.mj. 2021., cijena 13.500 KN. Info na tel. 040/337-632 PRODAJEM 4 ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-515.

PRODAJEM dva krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODA JU SE GUME Sava 205/55 R16, 4 kom, cijena po komadu 100 kn, god. proizvodnje 2016., info na: 099/8087586 PRODAJEM LJETNE GUME Sava intensa hp 205/55R16 91H dot 2019g. vožene samo jednu sezonu. mob 091 970 1929 KUPUJEM KM-URE za stara vozila (oldtimere), mini cooper i mini moris. Poslati sms na mob. 098/9640-763

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM PEUGEOT 307 HDI dizel 2003. god., registr. do 7/21., 260tkm, odličan, klima, podizači stakla, povoljna cijena 11.000 kn. Upitati na tel. 095/757-2320

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,00-1,50 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586.

KUPUJEM MOTORE MZ I JAWA - može i za dijelove. info na mob 098 965 6624

PRODAJEM IMT 560 u odličnom stanju, cijena 23.000 kn. Info na mob. 092/3750-557

PRODA JEM HIDRAULIČNU PREŠU za grožđe zapremnine 400 lit. sa inox postoljem, informacije na br. mob. 098 723 135. PRODAJEM ELEVATOR za kukuruz (9m nova traka) i trebljačicu za kukuruz s novim valjcima. info na tel. 099/799-1086 PRODAJE SE ORANICA od 600 čhv, između Gornjeg Hrašćana i Pretetinca. Info na mob. 091/4822-122 PRODAJEM SADNICE krupnog ribizla i stalno rađajućih malina po 10 kn/kom. Šaljem poštom. Zagreb, 098/9084-675 PRODAJE SE RAKIJA kvalitetna viljamovka, šljiva i smokva, jačina 47-49 posto alkohola. Tel. 857-065 PRODAJEM plug dvije brazde Olt i okretač sijena Panonija. Mob.097/728-9476. PRODAJE SE KVALITETNO SIJENO u kockastim balama, cijena 15 kuna/bala. Tel. 099/2142123 PRODAJEM SAMOHODNU KOSILICU s košarom. info na mob 091 970 1929 PRODAJE SE čekičar-krunjač, drvena bačva za vino od 200 lit. i preša za grožđe. Tel. 682175 PRODAJEM električnu vrtnu pumpu, informacije na br. mob. 098 723 135. KUPUJEM BAČVE plastične od 60-80 lit., s obručom i poklopcom, od inoxa 100-200 lit. Tel. 857-065 PRODA JE SE VEĆA količina stajskog gnoja (dostajalog), povoljno. Info na mob. 098/171-3961 PRODAJE SE čekičar s 3-faznim motorom i kutijom, stroj izmir za prženje kave od 150 kg, mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 PRODAJEM ŠIBLJE za cijepanje (jabuka, kruška, breskva, trs, kostanj,...). Količinski kozlica cca 4x0,3x1,2 cijepana. Cijena 250 hrk . Šenkovec, Budina 27. Mob 097 6139 106 PRODA JEM DOMAĆA jaja od kokica na ispaši i jabuke nešpricane. Kontakt: 343-557

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

PRODAJE SE KUĆA u Mihovljanu. Cijena 35.000 EUR (može i dogovor). Kontakt: 095 5770 362 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ukupne površine 855 m2 kod južne obilaznice Čakovec, Martane-Zapad. Mob 091/410-1988

LIMARA GRAĐEVINSKOG sa iskustvom, samostalnog, obavezna B kategorija, plaća 44 kn po satu, plus božićnica, uskrsnica i regres, rad u međimurskoj i varaždinskoj županiji. Visinski radovi Draginić, info na mob. 098/172-9903

PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR U ČAKOVCU (uređeno prizemlje od 125,95 m2), kuća s podrumom i mog. uređenja potkrovlja. Ulaz s ulične strane. Bočni ulaz iz haustora s eventualnim parkiranjem odostraga i malim dvorišnim vratima. EC/F. Info: 098/214-107

TRAŽIM POSAO frezanja vrtova i košnja travnatih površina. Čakovec i okolica. Kontakt: 098/940-6033

PRODAJE SE POLA KUĆE u Ivanovcu na glavnoj cesti. Nazvati poslije 12 sati na mob. 098/552-813

GRAFIČKI DIZAJNER TRAŽI HONORARNI POSAO - Tražim poslove dizajna, ilustracije, animacije, pisanja. Googlajte Aleksandar Kostjuk za moj portfelj. Kontakt na mob. 091 788 3017 ili na mail: akostjuk2000@yahoo.com

PRODAJEM KUĆU u Dragoslavcu sa prekrasnim pogledom na 600 čhv, mali vinograd i voćnjak na blagom terenu, uporabna dozvola, EC/G. Info: 099/6714-888

MUŠKA OSOBA u mirovini traži dodatni posao dostave ili slično. Mob. 098/857-562

POZNANSTVA TRAŽIM ŽENSKU OSOBU ZA DRUŽENJE, provod, susrete, dopisivanje.. itd. Mogu udate i u vezi do 55 godina. Info na broj mobitela 099 854 2035 SLOBODAN MUŠKARAC (41g), zaposlen, ne pije, ne puši, traži ženu za ozbiljnu vezu. Molim da se javljaju samo ozbiljne. Mobitel: 098/9334-291 MUŠKARAC (50 g.) traži ženu nižeg rasta i mršaviju, za vezu ili brak. Tel: 097/738-4072

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

TRAŽIM U NAJAM ILI KUPUJEM poljoprivredno zemljište. Tel: 091/428-617 . PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob. 098/9422-821 PRODAJE SE ORANICA od 600 čhv, između Gornjeg Hrašćana i Pretetinca. Info na mob. 091/4822-122 PRODAJE SE KUĆA u gradu Pagu, potpuno uređena od 220 kvadrata s tri apartmana i terasama, te velikim dvorištem, cca. 150 metara od mora i hotela Pagus, u centru grada. ER/C, cijena 280.000 eura. Više informacija na tel: 099/681-5389. Prodaje se VIKENDICA sa vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv. Upitati na 040/364354 PRODAJE SE DRVENA KUĆA u Merhatovcu od 117 m2, pogodna za stanovanje ili turizam, sa okolnim građevinskim zemljištem od 11.000 m2. ER/C, čisto vlasništvo 1/1. Može i zamjena za novi stan. Info: 098/214-107

PRODAJE SE KUĆA na odličnoj lokaciji u Čakovcu na Jugu, ul. Luje Bezeredija 59, EC/C. Info na mob. 098/973-1849 MALA SUBOTICA: staro imanje, vl. 1/1, EC/G, površina 4528 m2 sa većom kućom, okućnicom i vrtom, veće parkiralište, pogodno za svaki obrt, povoljno. info na mob. 098/9267-959

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE dvosoban namješteni stan u Murskom Središću, EC/D. M0B. 091 1680 470 IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u kući, na katu, u Čk na Jugu, wifi, perilica, EC/F. Info 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE dvosobni namješteni stan na jugu, Čakovec. Te. 098 241 583 IZNAJMLJUJE SE NOVI NAMJEŠTEN STAN od 43m2 u Zagrebu, kvart Malešnica, 300 eur, useljiv odmah, info na tel. 098 912 7271 IZNAJMLJUJEM SKLADIŠNOPOSLOVNI PROSTOR od cca 150m2, omogućen pristup kamionom, te skladište na otvorenom od 300-1000 m2 na jugu Čakovca. Mob. 091/7237999

ŽIVOTINJE PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce tigrice i fišere. Tel: 098/9443339 PRODAJEM AKVARIJ lijepo uređen s ribicama i biljem za 300 kn, slike šaljem mobitelom. Zagreb, mob 098/9084-675

RAZNO PRODAJEM GITARU, električnu, novu, sa futrolom, stalkom, remenom za 1500 kn. Slike šaljem mobitelom. Zagreb, 098/9084-675 PRODAJEM MASTER 100 (grijač zraka) za 1700 kn. mob. 091 503 4863 SPRAVA za vježbanje trbušnih mišića i termoakumulaciona peć. Tel. 682-175

16. travnja 2021.

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

PRODAJEM Samsung Galaxy A71 128/6GB, Octa core, 25 MPx, 6,7 inč, skoro novi, zaštitna maska, cijena 1999 kn, info na mob 091/5060-821

CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

PRODAJE SE FRIŽIDER s gornjom ledenicom, visine 150 cm, u ispravnom stanju, za 600 kuna. Info na mob 099/404-7517 ili 099/5162742

NARUČITE PRETPLATU

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

PRODAJEM ZRAČNU PUŠKU IŽ 38, uredno reg. u MUP Čakovec, cijena 750 kuna. Peras Marijan, Budina 8c, Šenkovec, 40000 Čakovec. Info na mob. 098 911 5452 ili 097 613 9106 TRAŽIM 10 smeđih azbestnih ploča. mob 098 944 333 9 PRODA JEM NOVU KUTNU GARNITURU, manje dimenzije, veoma povoljno. Info na mob. 091/881-3569 PRODA JEM ispravan frižider/zamrzivač (190/68 lit) fresh&cool Gorenje, 60-60143 cm... Čakovec, mob. 091 904 1171 PRODA JEM iPhone 5 boje grafit crne 16GB, Dual-core, 8 MPx, 4 inč, zaštita stakla i zaštitna maska, cijena 500 kn, info na mob 091/5060-821 PRODAJEM LAPTOP Lenovo ThinkPad ® T410 INTEL ® Core i7 2.66 GHz 14,1 inča 1280x800 4GB 320GB WIN 10, cijena 1899 kn, mob 091/5060-821

Oglasnik 73

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRODAJEM NATUZZI kožnu garnituru boje bijele kave, dvosjed i trosjed. Cijena u trgovini 54.000 kn, prodajem za 23.000. Može na otplatu na 12 ili 24 mj. nova, neoštećena, kad smo je stavili u sobu vidjeli smo da ne odgovara kako smo zamislili. Koža je ugodna, mekana i ima relax opciju za čitanje i odmor. Informacije na tel 095 5055 442 PRODAJEM LAPTOP Toshiba Tecra S11-11G Intel Core i7-620M @ 2.66 GHz, 4GB RAM, 120GB SSD+NVIDIA Win10, cijena 1999 kn, info na mob 091/5060-821 PRODAJE SE NOVA NEKORIŠTENA KVAKA za pvc vrata Almar Handles, made in Italy, širina štitnika 35 mm, dužina štitnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE elektr. bojler Ariston od 80 lit. (300 kn); nova kuhinjska peć na drva, nekorištena, dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije neispravne kosilice (100 kn/kom); dvije el. pumpe za vodu, jedan novi stolni el. gril, el. kuh. peć Gorenje (neispravni šalter) sa staklokeramičkom površinom za kuhanje (200 kn). Moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 USTUPAM OBITELJSKU GROBNICU (do 6 osoba) u Svetoj Mariji. Tel: 091/546-7841 PRODAJEM iPhone 6 sivi 16 GB, 8 MPx, 4,7 inča sa zaštitom stakla i zaštitnom maskom, cijena 800 kn, info na mob 091/5060-821 PRODAJEM DRVENE PALETE 230x220 cm, informacije na br. mob. 098 723 135.

AKCIJSKA PRODAJA DO ISTEKA ZALIHA

PRODAJEM LAPTOP HP EliteBook 8440p i7 6GB RAM, 14 inča SSD Samsung 120GB + Docking station, očuvan cijena 2099 kn, na tel: 091/5060821

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

PRODAJE SE POTPUNO OČUVANI KAUČ. Tel. 312-783 ili 098/546-031 PRODAJE SE dva kompleta kuhinjskih noževa i tri tacne s pozlaćenim okvirima. Info na mob. 098/1760-256 PRODAJEM Samsung Galaxy A50 128GB/4GB, Octa core, 25 MPx, 6,4 inč, skoro novi, zaštitna maska i zaštita stakla, cijena 1549 kn, info na mob 091/5060-821 Prodaje se SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob: 091/761-3467 PRODA JEM L APTOP Packard Bell Easynote 15.6 inča P5WS0 - i7 - 4GB - 500GB HDD, cijena 1899 kn, mob 091/5060-821 OTKUPL JUJEM OČUVANE GRAMOFONSKE PLOČE s omotima, rock, pop, metal, jazz, blues... kolekcije. Mob. 098-486-285, Robert POVOLJNO PRODAJEM STARU CIGLU očišćenu i složenu na palete. tel. 098/170-5311

Leone

je u skloništu već više od 6 godina. Došao nam je jedne subote s presudom da ne voli kokoši i ničega se drugoga nisu mogli sjetiti nego ga izbaciti i dati u azil. Bez obzira na to što je predivan prema ljudima. Ali on je i dalje veseljak, unatoč tome što je većinu svog života proveo iza rešetki. Visok je oko 55 cm, a rođen je u ožujku 2012. godine. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Amiro

je živio u malom boksu u kojem se jedva okrenuo, u vlastitim govnima. A onda je, na sreću, došao k nama. Sad ima veliko dvorište u kojem voli trčkarati, lajati sa susjedima, ali i izvaliti se koliko je dug i širok i guštati na suncu.Onako bezuvjetno, onako kako psi to znaju. Rođen je u lipnju 2018., visok oko 60 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Sandor

je rođen u svibnju 2013., visok je oko 55 do 60 cm. Od svega najviše voli trčati! Naša velika livada je raj za njega. On je super na uzici i u šetnji je jako dobar, ali kad ga pustimo u ovaj veliki prostor, e to vam je onda veselje kakvog nema. Svi oni mirisi, pa svi oni grmovi i drveća, pa toliko zelene mekane trave… Voli se i maziti, voli plišane igračke, voli loptice, voli igrice. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Luke

Došao nam je iz potresom pogođenog područja. Glasan, ljut, uplašen. Čuvao je nešto svoje, ni sami ne znamo što, ali izgledalo je kao da će nekoga pojesti kad mu se približi. Sad bi se samo mazio i tiskao! Da, Luke očito treba period prilagodbe, treba strpljivost i ljubav i treba nekoga svoga koga će voljeti. Luke je rođen u svibnju 2014., visok je oko 55 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

1335

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Berta Bacinger Klobučarić, psihologinja

Lijepo im kažete, a oni Vas ne slušaju?!

Osjećaj tuge

Mnogi mi se roditelji žale da njihove lijepe riječi i molbe upućene djeci završavaju nepoželjno, djeca ih ne slušaju ili čak namjerno rade suprotno. To roditelje povrjeđuje jer misle da postupaju dobro, a zauzvrat dobivaju loše ponašanje. A postupaju li stvarno ispravno s djecom? Često je problem u stilu komunikacije, a da tog problema roditelji nisu svjesni. Sam verbalni sadržaj koliko god da je ispravan, čini tek manji dio značenja neke situacije. Jednostavno rečeno, događa se da djeci nije dovoljno jasno što roditelji misle i koliko ozbiljno misle to što kažu, a osim toga imaju svoju percepciju situacije i zato testiraju roditeljsku upornost i dosljednost u postavljenim granicama ponašanja. Djeca vrlo rano nauče detektirati neverbalne i paraverbalne komunikacijske znakove, a sadržaj izrečenog lako im prođe iz jednog uha kroz drugo uho van... Riječi koje roditelj izgovara djetetu daju mogućnost da traženje shvati kao da je to nešto što može i ne mora učiniti, a ne kao nešto što se od njega izri-

Tuga je emocionalno stanje koje je privremeno te ima jasan uzrok, poput velikog razočaranja, gubitka (nekoga ili nečega) ili loših vijesti. Intenzitet tuge može varirati tijekom dana i tijekom vremena. U određenim trenucima emocionalni teret tuge može se osjećati posebno teškim te se manifestira plakanjem, osjećajem iscrpljenosti ili umora i problemom koncentracije. Tuga nije vječna. Iako se u nekom obliku može zadržati danima, obično se počinje prirodno smirivati. Intenzitet tuge i njezino trajanje ovisi o tome koliko nam je gubitak bio značajan, odnosno koliko je teško razočaranje ili loša vijest. Tuga nije isto što i depresija. Tuga je normalan ljudski odgovor na nepovoljan događaj. Tuga koja iza sebe nema jasan razlog i koja se ne poboljšava može sugerirati da se događa nešto drugo. Kod depresije često nije sasvim jasno što ju je uzrokovalo, premda se i depresija može razviti poslije neugodnog događaja. Osjećaj tuge jedan je od primarnih znakova depresije, a uz tugu dolaze i drugi simptomi: osjećaj pesimizma i beznađa prema budućnosti, osjećaji krivnje, bezvrijednosti ili bespomoćnosti, osjećaj praznine i poraženosti, tjelesna napetost, bolovi (npr. u prsima, a da nemaju organsku podlogu), probavni problemi, povećana razdražljivost i sl. U tuzi postoje situacije koje nas mogu razveseliti, dok u depresiji ne postoji osjećaj radosti.

čito zahtijeva. Kad želimo da dijete nešto učini (ili da nešto prestane činiti), potrebno je to reći mirno, ozbiljno, jasno i precizno, ne ostavljajući prostora za nesporazum. Važno je da iz svog rječnika izbacimo sve nepotrebne fraze i stilske figure koje zamućuju značenje poruke. Dakle, koristite što manje riječi. To pravilo je tim važnije što je dijete mlađeg uzrasta. Kad rješavamo neke životne i problemne situacije, za djecu je dobro da smo ozbiljni. Ja u ovome tekstu ne moram biti preozbiljna jer znam da ga čitaju odrasli, pa ćemo se zabaviti s nekoliko primjera koji su uobičajeni u roditeljskoj praksi. Zamislite jednu finu i ljubaznu mamu, ili isto takvog tatu, kako ulazi u sobu svoje djece, kojom kao da je prohujala oluja, i kaže: „Bilo bi lijepo kad bi netko pospremio sobu“. Baš ljubazna rečenica, ali tko će to shvatiti sasvim ozbiljno? U dječjoj glavi vjerojatno nastaje tekst: „Da, bilo bi lijepo da netko pospremi sobu, a to sigurno nisam ja“. Ako želimo reći nešto što je obavezno, što zahtijevamo od djeteta, onda

naše upute trebaju biti direktne i odlučne, bez tona koji moljaka ili preklinje. Dobro mi je i čuveno roditeljsko pitanje: „Djeco, ne mislite li da je vrijeme za spavanje?“ Naravno da ne misle. Ili: „Voljela bih da siđeš sa stola, nije ti mjesto na njemu“. (Još bolje: „Mamica bi htjela da siđeš sa stola, sunčeko moje“). A dijete (odnosno sunčeko) si valjda misli: „Ma nemoj? Baš i nije najvažnije što bi ti voljela, mama, sa stola se stvari bolje vide nego sa stolice (samo ti nisi isprobala!)“. No dobro, drage mame i tate, da ne pretjeram s ovakvim primjerima, shvatili ste stvar. Uozbiljite se i polako, mirno i strpljivo postavite zahtjev, ako uopće imate zahtjev i želite odgovorno ponašanje od strane djeteta. Djeci ne treba ni naređivati niti ih treba moliti. Nije dobro stvarati im krivnju i prigovarati. Treba ih uvažavati i odgajati. I naravno, trebamo se svi skupa zabavljati i šaliti. Ali, tu postoji veliko ali: duhovitost i zezancija neka budu rezervirane za one situacije koje djecu zabavljaju i koje su njima - a ne vama razumljive i zabavne!

NOVO U PONUDI Poliranje vozila, farova. Čišćenje tvrdokorne nečistoće laka vozila. Odstranjivanje manjih oštećenja laka te čišćenje kožnih sjedala vozila.

AUTOWELLNESS ČAKOVEC JUŽNA ZAOBILAZNICA Tel. 097/651-8668

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

16. travnja 2021.

NARUČITE PRETPLATU • PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

manjih

Svi osjećaji važni su za ljudska bića i svi imaju svoju svrhu jer nas pripremaju na prilagodbu. Tuga ima važnu ulogu jer nas vodi do prihvaćanja novih okolnosti i snalaženja. Međutim, neki imaju problema s pronalaženjem olakšanja. Osjećaj tuge može otežati razmatranje potencijalno korisnih promjena i strategija da se nose s njom. Tu postoji zamka posezanja za alkoholom. Ljudi su često zavedeni opojnim učincima alkohola i koriste ga kao neku vrstu lijeka koji im pomaže odvratiti pozornost od neželjenih osjećaja jer čini se da alkohol privremeno ublažava tugu, ali i druga neugodna emocionalna stanja. Međutim, dugoročno alkohol pogoršava stanje. Pojedinac, poučen iskustvom uklanjanja tuge nakon što popije alkoholno piće, ponovo će u takvom emocionalnom stanju uzeti alkohol. Ako se takva praksa nastavi, stvara se navika pijenja i s vremenom razvije se ovisnost o alkoholu. No posljedice ovisnosti - koje su redom loše - i same dovode do doživljaja neugode odnosno težih neugodnih emocija. Uz to, dugotrajna zlouporaba alkohola može drastično utjecati na mnoge kemijske ravnoteže u mozgu. To se posebno odnosi na neurotransmitere mozga, koji šalju kemijske impulse i kontroliraju velik dio funkcioniranja tijela i uma. Te sustavne promjene mogu uzrokovati tugu pa i depresiju. Još je jedna uloga tuge: pruža informaciju da nam

je potrebna pomoć ili utjeha. Može nam čak pružiti informaciju o tome što nam je zapravo vrijedno i zbližiti nas s drugim osobama. Tuga nas povezuje s onima koje volimo. Tuga postaje manja kad je s nekim podijelimo i kad o njoj govorimo. Stoga je uputno u trenucima preplavljenosti tugom razgovarati s dragim osobama, dok će izoliranje samo pogoršati tugu. Razgovor i saznanje da imamo podršku mogu pomoći da teret tuge izgleda lakši. Korisno je i posvetiti se aktivnostima koje inače pružaju zadovoljstvo i užitak. Npr. kuhanje, čitanje omiljene knjige, gledanje televizijskih zabavnih emisija, maženje ljubimca i igra s njime, vrtlarenje, tjelovježba… I glazba nudi brojne blagodati za mentalno zdravlje jer može pomoći energizirati. Omiljeni hobiji mogu se činiti manje privlačnima u trenucima tuge, ali ako se ipak pokuša, mogu ponuditi pogodnosti za jačanje raspoloženja. Ove strategije suočavanja neće uvijek pomoći u ublažavanju tuge. Ako vam se čini da vam ništa ne pomaže, možda je vrijeme da razgovarate sa stručnjakom za mentalno zdravlje. Profesionalna podrška uvijek se preporučuje kada simptomi tuge odlaze, ali redovito se vraćaju ili pak se pogoršavaju, kad prekomjerna tuga počinje utjecati na svakodnevni život i odnose s drugima, sprječava brigu o odgovornostima (poslu, obitelji…), mijenja apetit ili dovodi do problema spavanja.

VATROGASCI MEĐIMURJA

16. travnja 2021.

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

DVD GORNJI MIHALJEVEC

Mišel Šafarić novi je predsjednik DVD-a

Zlatko Marcijuš, predsjednik DVD-a Nedelišće, i načelnik Darko Dania na prostoru gdje će uskoro biti nove garaže za vatrogasce

POČELI RADOVI na izgradnji novog vatrogasnog doma u Nedelišću

Prostorije Lipe spojit će vatrogasce i udruge Radovi će prema projektu trajati 12 mjeseci, a u to će vrijeme biti napravljene tri garaže, prostorije za opremu, dok će na prvom katu biti dvorana Piše: Dora Vadlja

Potpisivanjem ugovora u zgradi Općine Nedelišće, označen je početak radova na izgradnji novog vatrogasnog spremišta u Nedelišću. U ponedjeljak, 12. travnja 2021. godine službeno su počeli radovi na novom spremištu u nastavku postojećeg vatrogasnog doma, u dvorištu restorana Lipa.

Vrijednost radova 4 milijuna kuna

Ukupna cijena projekta procjenjuje se na više od 4 milijuna kuna i većinom će se financirati novcima Općine. Kako nam je rekao predsjed-

nik vatrogasnog društva Nedelišće Zlatko Marcijuš, nove su prostorije prijekopotrebne vatrogascima koji u ovom trenutku novo navalno vozilo, zbog nedostatka adekvatnog prostora, drže u Atonu. Radovi će prema projektu trajati 12 mjeseci, a u to će vrijeme biti napravljene tri garaže, prostorije za opremu, dok će na prvom katu biti dvorana, koju će osim vatrogasaca moći koristiti i ostale udruge. Sve to na površini od 400 kvadrata. - Vatrogasci su jedina operativna snaga u općini. U proteklih 12 godina imamo grozna iskustva s poplavom u Pušćinama. Svake godine

imamo po tri, četiri poplave u Slakovcu, Črečanu, Trnovcu i Macincu. Bez vatrogasaca bili bismo nemoćni, istaknuo je načelnik Darko Dania. Vatrogasci su dosad bili smješteni ispred Lipe u spremištu gdje drže dva kombi vozila. Kako ističe načelnik, prevelika su općina, imaju 11 naselja, zbog Drave i požara velika je ugroza. Nove prostorije su vatrogascima i više nego potrebne. Novo navalno vozilo, koje je nedavno nabavljeno, u vlasništvu je DVD-a Nedelišće, no ono se koristi za područje cijele općine. DVD Nedelišće prošli je mjesec posjetio i glavni za-

povjednik Slavko Tucaković koji je dao u ime Vatrogasne zajednice Hrvatske potporu u izgradnji.

Prostorije Lipe sad će koristiti udruge

- DVD je svoje prostore Lipe ustupio udrugama s područja Nedelišća, kao što su Sloga, tamburaši, mažoretkinje, puhači i glumci, koji nemaju adekvatan prostor na kojem će održavati svoje aktivnosti. Taj unutarnji prostor Lipe je uređen i mogao bi se, da nema korone, već i sad koristiti za razne udruge, kaže načelnik. (Dora Vadlja)

Prema epidemiološkim mjerama održana je u uskom krugu izborna skupština Dobrovoljnog vatrogasnog društva Gornji Mihaljevec. Inače DVD Gornji Mihaljevec prilikom intervencija pokriva matično mjesto Gornji Mihaljevec, Bogdanovec, Vukanovec, Vugrišinec, Tupkovec, Dragoslavec Breg i Dragoslavec Selo, a broje

oko 30 aktivnih članova. Na izbornoj skupštini birano je novo vodstvo, tako je novi predsjednik Mišel Šafarić, a dosadašnji predsjednik Zdravko Mikulan dopredsjednik društva. Novi zapovjednik je Božidar Moharić, dok je prije tu ulogu imao Mišel Šafarić, zamjenik zapovjednika je Franjo Šafarić, a tajnica Renata Bister. (dv)

DVD GARDINOVEC

Strahija ostaje predsjednik, Novaković zapovjednik Izbornu skupštinu imao je i DVD Gardinovec. U tom dobrovoljnom društvu predsjednik ostaje Andrej Strahija, kao i zapovjednik Hrvoje Novaković. Zamjenici zapovjednika osta-

ju Ivan Horvat i Mišel Potočnjak, dok je novi zamjenik predsjednika Davor Krznar. Blagajnik i dalje ostaje Petar Lisjak, a nova tajnica društva je Jelena Krznar. (ln)

DVD DONJA DUBRAVA

Zlatko Ljubek ostaje predsjednik društva Svoju je izbornu skupštinu održalo i Dobrovoljno vatrogasno društvo Donja Dubrava. Zlatko Ljubek ostaje predsjednik društva, dok mu je dopredsjednik Nenad Vučenik. Zapovjednik je

Vladimir Žinić, a dozapovjednik Mario Lisjak. Imenovan je još jedan zamjenik zapovjednika, a to je Admir Šujak. Tajnik je Zvijezdan Haramija, a blagajnik Branko Brljak. (dv)

DVD SVETA MARIJA

Novo vatrogasno spremište dobit će i DVD Mala Subotica

Ivan Pavlic i dalje ostaje predsjednik

Sklopljen je ugovor o javnoj nabavi za izgradnju vatrogasnog i općinskog spremišta u Maloj Subotici. 8. travnja 2021. godine nakon provedenog postupka javne nabave načelnik Male Subotice Valentino Škvorc i direktor tvrtke Bratić Anto Bratić sklopili su ugovor o javnoj nabavi za izgradnju vatrogasnog i općinskog spremišta u Maloj Subotici. Vrijednost radova s PDV-om iznosi 2.127.659,85 kuna. Radovi bi trebali početi najkasnije do 1. srpnja 2021. godine, a predviđeni rok trajanja je šest mjeseci. Površina novog objekta iznosi 245,64 m2, od kojih je 95,84 m2 vatrogasnog spremišta,

Dobrovoljno vatrogasno društvo Sveta Marija održalo je svoju izbornu skupštinu na kojoj je odlučeno da će predsjednik i dalje biti Ivan Pavlic, dok će dužnost dopredsjed-

79,63 m2 spremišta za potrebe Općine te 70,17 m2 zajedničkih prostorija – prostor za sastanke, garderoba i sanitarni čvor. Objekt je idealno pozicioniran i u odnosu na današnji poligon za vježbu DVD-a Mala Subotica. Provedbom ovog projekta naši će vatrogasci dobiti kvalitetan prostor za dio svojeg voznog parka koji nema mjesta u sjedišta društva u Ulici Alojzija Stepinca, dok će Općina konačno dobiti spremište za strojeve za održavanje javnih površina u koju je svrhu do sada koristila prostor mrtvačnice groblja Mala Subotica-Štefanec. (dv)

Radnici su već početkom tjedna počeli s radovima na novom prostoru vatrogasnog doma

nice obnašati Gabriela Jakupek. Zamjenik DVD Sveta Marija je Anđelko Gašparić, a njegov zamjenik Andreas Lisjak. Tajnik je Dražen Šulj, a blagajnik Antonio Pavlic. (dv)

DVD GORNJI KURŠANEC

Saša Zubić ostaje na poziciji predsjednika

Ovako će prema nacrtu izgledati novo vatrogasno spremište DVD-a Nedelišće

DVD Gornji Kuršanec održao je svoju skupštinu na kojoj je odlučeno da se vodstvo neće mijenjati za naredno razdoblje. Tako Saša Zubić ostaje predsjednik društva, Dejan

Felker dopredsjednik, Danijel Valjak zapovjednik, a dozapovjednik Davor Marčec. Dužnost tajnika i dalje će obnašati Leonard Kirić, a blagajnika Željko Kocijan. (dv)

Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. travnja 2021.

Svinjske rolice punjene sa šunkom i sirom Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

U proljetno doba odlično zvuči jelo naziva svinjske rolice. Preporučuje ih pripremiti čakovečki bistro La Veranda koji se nalazi na adresi Zagrebačka 87. Ovaj ugostiteljski objekt nudi maštovite jelovnike za doručak, ručak i večeru, a u ponudi je i gablec za van. Riblja jela pripremaju se prema narudžbi. Ali vratimo se mi svinjskim rolicama.

Sve što se rola u gastronomiji znači bezbroj mogućnosti i varijacija. Kuhar može iskazati puninu svoje maštovitosti. Kuharica bistroa La Veranda Elizabeta Kovač iz svoje knjige recepata izdvojila je ukusne rolice koje će zasigurno udovoljiti apetitu svih ukućana. Rolice zvuče poput čarobne riječi koja otvara apetit. Krenimo s radošću u kuhinju i u pripremu ovog i bojama živopisnog jela. Svinjske odreske treba najprije lagano

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

potući (stanjiti) batom za meso. Potom ih u tankom sloju premazati sa senfom, soli, Vegetom i malo papra. Zatim na odreske posložite šunku, sir i gljive te ih lagano zarolajte. Pričvrstite rolice čačkalicama. Stavite ih peći u zagrijanu pećnicu na 180 stupnjeva oko pola sata.Posteljicu od graška pripremite na sljedeći način. Ispržite malo sjeckanog luka i češnjaka. Na to zatim dodajte grašak i zalijte pilećim temeljcem (u nedostatku temeljca

možete dodati običnu vodu). Zatim sve kuhajte dok grašak ne omekša. Na kraju sve izblendajte i servirajte. Preporučujemo uvijek imati spreman jušni temeljac, bilo da je od povrća ili mesa. Lako i jednostavno se priprema, a poboljšava okus mnogih jela. Može se koristiti odmah nakon pripreme, ali također i čuvati u hladnjaku ili zamrznutog u manjim količinama. Za pileći temeljac dobro je pripremiti pileće ko-

RECEPT PLUS

sti, pileća krilca, luk, mrkvu, celer, korijen i list peršina, sol i crni papar. Povrće operemo i narežemo na komade. Zajedno s pilećim kostima stavimo u lonac i prekrijemo vodom. Dodamo začine i stavimo kuhati. Kad zakuha, uklonimo pjenu s površine i smanjimo vatru da temeljac lagano nastavi kuhati oko 2 sata. Pustimo da se ohladi i procijedimo. Dobar tek vam želi Elizabeta Kovač i bistro La Veranda.

Sastojci: - svinjski odresci - sol, Vegeta, papar - šunka - sir - gljive Za posteljicu: - grašak - luk - češnjak - pileći temeljac VINO TJEDNA

Brioši Priprema: Kvasac razmrvite, dodajte malo šećera, brašno i mlake vode pa ga ostavite na toplom mjestu 10-ak minuta. Brašnu dodajte ulje, šećer, vanilin šećer, malo soli i lagano istučena jaja. Promiješajte sve zajedno i dodajte kvasac. Dodavanjem toplog mlijeka izradite glatko tijesto i ostavite neka se diže 15-20 minuta. Nakon toga tijesto premijesite, razdijelite na jednake dijelove i svaki oblikujte u valjak. Zarežite tri kraka pa ispletite male pletenice čije

krajeve podvijte kako biste dobili okrugli oblik. Stavite ih u nauljen lim i nek se dižu 10 minuta. Premažite ih jajem i pecite na 200 stupnjeva oko 20 minuta.

Sastojci: - 40 g svježeg kvasca - 500 g brašna za dizana tijesta Čakovečkih mlinova - 100 ml ulja - 50 g šećera - 1 vanilin šećer - 2 jaja - sol - 100-200 ml mlijeka

Zapečena brokula, batat i karfiol Brokulu, batat i karfiol operite i narežite, natrgajte na manje komadiće. U slanoj vodi sve zajedno lagano nekoliko minuta prokuhajte i ocijedite. Duboki lim za pečenje lagano premažite maslinovim uljem te redajte povrće. Posipajte cvjetnom soli i zalijte kiselim vrhnjem ili vrhnjem za kuhanje. Pecite u pećnici oko 35 minuta. Servirajte kao prilog ili glavni obrok. Prema želji može se u povrće dodati sitno sjeckana dalmatinska panceta.

Sastojci: - maslinovo ulje - kiselo vrhnje ili vrhnje za kuhanje - dalmatinska panceta - brokula - batat - karfiol - sol

Ametist - vinarija Fadan Renata Kolarević uz svinjske rolice punjene šunkom i sirom sa čipsom od batata na posteljici od graška preporučuje servirati vino Ametist. Proizvedeno je i odnjegovano u vinariji Fadan. Riječ je o vinu pinot noir - rose (11 % alk.). Svojom aromom oduševit će sve vinoljupce. Svakako kušajte. Živjeli! (rr, zv)

16. travnja 2021.

Narodna kuharica 77

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

ANA MUNĐARKUHARICA iz Peklenice predstavlja recept za brzinski, NARODNA kremasti kolač

Griz kocke gotove za tren oka Brz i jednostavan desert bez pečenja te izuzetno laganog, kremastog okusa Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Slasni kolači koji se vrlo brzo mogu napraviti omiljene su slastice svake žene. U ovotjednoj rubrici Narodna kuharica jedan takav predstavila nam je Ana Munđar iz Peklenice. Ana je inače udomiteljica za starije i nemoćne osobe, a u svoje slobodno vrijeme obožava peći kolače za ukućane i svoje štićenike. I to joj odlično polazi za rukom.

Kremasti kolač koji svi obožavaju

Nama je pripremila jedan brz i jednostavan kremasti kolač bez pečenja, a koji je laganog, kremastog okusa.

Riječ je o vrlo popularnim griz kockama koje se pripremaju u svega najviše pola sata. Najviše gode nakon nedjeljnog ručka ili pak kao desert uz popodnevnu kavu. Neki bi rekli da je to najjednostavniji kolač koji se može pripremiti, a priprema se od sastojaka koje većinom sve domaćice imaju u svojem frižideru. Griz kocke u Aninoj obitelji vole svi jesti. Jednostavno se tope u ustima pa ih obožavaju i mlađe i starije generacije. - To je brzinski kolač, pogotovo za onda kada nemaš vremena dugo peći kolače. Ili dok se ti nenadano najave gosti. Ovaj kolač možeš u tren oka složiti, rekla nam je naša

simpatična sugovornica Ana. Inače, izraz griz dolazi od njemačkog naziva za grubo mljevene žitarice, ponajprije pšenicu. Postoji točno određena veličina granulata koju su njemački mlinari nazvali griess. Krupica se dobiva istim postupkom mljevenja kao i brašno, no granulat je nešto veći, od 0,3 do 1 milimetra. Tu je odgovor na prvu čestu nejasnoću što je griz, a što krupica. Postoji nekoliko vrsta griza, no svima nam je najpoznatiji onaj od pšenične krupice. No, popis grizeva na našim policama znatno se povećao tijekom posljednjih

Sastojci:

Krema: - 1 l mlijeka - 2 dcl šećera - 2 dcl griza - 10 dag čokolade ili ekstrakta vanilije prema želji - 25 dag margarina - 0,5 l šlaga

Brz kolač gotov za manje od pola sata

Podloga: - petit keksi - malo vrućeg mlijeka

Ana sa slasnim griz kockama

godina. Tako danas možemo kupiti pirov, rižin, heljdin i kukuruzni griz. Pa krenimo s radošću kuhati.

Priprema kolača

Petit keksi poškrope se s malo vrućeg mlijeka te se poslože na protvan ili tepsiju. Nakon toga slijedi priprema kreme. Za nju nam je potrebno litar mlijeka, dva dcl šećera, dva dcl griza i može se za okus dodati čokolada ili ekstrakt vanilije, banane ili neki drugi, prema želji i osobnim preferencijama. Potrebno je pomiješati griz i šećer pa skuhati s litrom mlijeka. Prema želji dodajte u

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

nju čokoladu ili ekstrakt koji volite. Pripremljenu kremu potrebno je dobro ohladiti. U hladnu kremu doda se jedan margarin te se sve skupa dobro izmiksa u glatku kremu. Na kraju stavljamo šlag. U ovoj verziji stavljeno je 0,5 litara šlaga, a moguće je staviti i manje šlaga. Nakon što na kremu stavimo šlag, kolač se može ukrasiti po želji. Naša sugovornica Ana stavila je mrvice čokolade prethodno naribane na ribež. Kolač stavite u frižider kako bi se dobro ohladio. Nakon hlađenja kolač izrežite na komade i poslužite. Dobar tek!

Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji. Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela. S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji s Optikom Briljant - Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pre-

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

gled koji poklanjamo je utorak, 20. travnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 23. travnja Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Dobitnica iz ovog broja: Ana Brdar iz Donje Dubrave novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

br. 1335 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 20. travnja 2021. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 23. travnja.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

U idealnom ste periodu za ostvarenje poslovnog napretka, posebno oni koji se već dulje vremena nadaju promaknuću ili povišici plaće. Uspješno ćete znati odabrati pravi trenutak, bez problema ćete preuzeti inicijativu, a svi projekti koje započnete imat će veliku šansu za uspjehom i to zato što ćete davati sve od sebe. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Prva polovica tjedna predstavlja idealan period za započinjanje novih projekata. Uspješno ćete pronaći balans između asertivnosti i inicijative pa tako lako utjecati na druge ljude. Bit ćete konstruktivni i produktivni, a u isto vrijeme dovoljno kreativni da biste u svemu mogli pronaći barem nekakvo veselje. LAV (23.7. - 23.8.)

Očekuju vas brojne prilike za privatni i poslovni napredak. Imat ćete dojam da vas prati nevjerojatna sreća, što će biti istina, ali sigurno neće biti nešto slučajno. Naime, prva polovina tjedna zapravo će predstavljati period koji će pokazati sve rezultate vašega prethodnog rada. VAGA (24.9. - 23.10.)

Sve do srijede ćete imati jednu posebnu energiju koja će na prvo mjesto staviti snagu. Iako je taj period idealan za fizičke aktivnosti poput bavljenja sportom, poseban uspjeh mogu očekivati oni od vas koji se profesionalno bave sportom ili općenito na poslu rade u okruženju koje je iznimno kompetitivno. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Imat ćete visoko samopouzdanje i neće vam nedostajati entuzijazma. Osjećat ćete se snažno i hrabro, bit ćete svjesni toga kako svojom inicijativom možete promijeniti stvari te ćete u svakom trenutku uspješno pronaći pravu mjeru. Slobodno slijedite intuiciju, čak i u onim situacijama kada vam se čini da se nitko neće s vama složiti. VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Iako u tome nećete vidjeti problem, već ćete početkom tjedna dosta uznemiriti osobu koja razmišlja tradicionalno ili je ćudljiva. Istovremeno ćete i vi sami biti skloni prepustiti se emocijama, što će utjecati na to kako se postavljate prema određenim aktivnostima i osobama. Da biste izbjegli probleme, pokušajte svu tu energiju usmjeriti na intelektualne aktivnosti

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Spontano ćete pokazati iskrenu empatiju i brigu za druge ljude, što će na njih pozitivno utjecati, a vas dovesti do novih aktivnosti povezanih uz zanimljive skupine ljudi. Kada je u pitanju posao, odlično ćete funkcionirati prilikom rada u timu, ali ćete jednako uspješni biti u obavljanju samostalnih zadataka RAK (22.6. - 22.7.)

Pred vama je tjedan koji je vrlo povoljan za opuštanje, kreativnost, komunikaciju i duhovnost. Iako ćete imati jasne strategije i planove, zapravo će vam najviše pomoći vlastita intuicija koja će vam pomoći da usput prikupite sve nove informacije pa onda i donesete najbolje moguće odluke. DJEVICA (24.8. - 23.9.)

U prvoj ćete polovici tjedna biti dosta osjetljivi na tuđu energiju, stoga je bitno da se držite osoba koje su ugodne i uvijek razmišljaju pozitivno. Ako tako ne napravite, previše ćete vremena potrošiti na bavljenje problemima koji to zapravo nisu ili onima koji uopće nisu vaši. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Sve do srijede ćete imati potrebu za ispravljanjem nepravde. Istovremeno se nećete morati odreći materijalnih stvari niti onoga što vam pruža komfor odnosno sigurnost. Rado ćete se zauzeti za tuđa prava, posebno kada je u pitanju posao i atmosfera na radnom mjestu. JARAC (22.12. - 20.1.)

Oni koji se dulje vremena nalaze u lošem ljubavnom odnosu, već početkom tjedna mogu očekivati izazove. Naime, na površinu će izaći sve skrivene tajne što će stvoriti jako napetu atmosferu. Borba s emocijama nikome neće lako pasti, ali je zato bitno da u svakom trenutku na prvo mjesto stavite svoje želje i potrebe. To će vas usrećiti. RIBE (20.2. - 20.3.)

Bit ćete emotivni, rado ćete saslušati druge ljude te ćete razmotriti svaku ponudu. Prva polovica tjedna idealna je za opuštanje s osobama koje poznajete dulje vrijeme, iako nećete proći loše niti ako nešto više vremena odvojite za one koje ste tek nedavno upoznali. Bit ćete popularni i karizmatični, drugi će vas lako prihvaćati pa ćete se osjećati ugodno.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1334

16. travnja 2021.

Piše: Janja Kovač, kustos etnografskih zbirki

Margeta Vuglač - jedna od najboljih pjevačica pjesmi Vinka Žganca Ovim putem ljubazno molimo sve čitatelje koji možda imaju neke informacije o Margeti, njenoj obitelji ili istraživanjima Vinka Žganca u Murskom Središću da nam se jave na broj 040 313 499 (tajništvo Muzeja Međimurja Čakovec) ili mailom na janja.kovac@mmc.hr Međimurje krije mnoge „male“ ljude. Ljude koji se naizgled ni po čemu ne ističu u svakodnevnom životu, ljude koje srećemo na ulici ili znamo kao nečije mame, susjede, djedove. Mnoge takve „male“ ljude zabilježio je Vinko Žganec tijekom svojih terenskih istraživanja. Obilazeći mnoga međimurska mjesta, tražio je ljude koji znaju i voljni su mu pjevati narodne pjesme, ali i one koji mu mogu pomoći oko organizacije samih terenskih istraživanja. To su najčešće bili učitelji i svećenici, no ponekad su to bili i „mali“ ljudi s afinitetom prema lijepome, duhovnome. U članku objavljenom 1964. godine u „Zagorskom kalendaru“ naslovljenom „Tri međimurske narodne pjevačice“ Vinko Žganec istaknuo je tri pjevačice. U gotovo šezdeset godina sakupljanja pjesama Žganec je surađivao sa stotinama pjevača. Svima im je bilježio ime i uredno ga navodio uz objavljene pjesme. Svatko je od njih bio poseban, ali MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 1. listopada Ponedjeljak – petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

po Žgančevom mišljenju, među svima njima ističu se tri pjevačice. Današnji tekst posvećujemo jednoj od njih. Ženi čije je ime gotovo nepoznato, a Žganec ju je izuzetno cijenio. To je Margeta Vuglač iz Murskog Središća. Margeta je rođena 29. lipnja 1906. godine u Murskom Središću kao Margeta Kontrec. Pjesme je učila prilikom zajedničkih radova poput komušanja. Imala je dobar sluh i brzo je pamtila pjesme. Pjevala je crkvene i svjetovne pjesme, a po Drugom svjetskom ratu je naučila i dosta pjesama koje Žganec naziva „borbenima“. Žganca je upoznala u Murskom Središću u razdoblju između dva svjetska rata. Pjevala je s Tončijem Perhočom, a Žganec je primijetio da je ona znala daleko više pjesama. Po Žgančevom mišljenju, ona je predstavnica tipa „gornjomeđimurskih pjesama“. To su pjesme koje se pjevaju samo u gornjem dijelu Međimurja, a u donjem su nepoznate. U njoj je Žganec našao ne samo izvrsnu pjevačicu već i suradnika na terenu. Vrlo brzo je usvajala sve naputke koje joj je Žganec slao, što je itekako olakšalo rad na terenu o čemu je u prije spomenutom tekstu napisao sljedeće: „Margeta je sjajna pjevačica, svježeg i prirodnog glasa, tipična folklorna interpretkinja izvornih narodnih pjesama, a uz to nenadoknadivo sposobna organizatorka terenskog snimanja. Odgovara na svako pismo koje sam joj pisao, priprema pjevače,

Margeta Vuglač, pjevačica “gornjomeđimurskih popevki” iz Murskog Središća

pjesme, tekstove, podatke, daje na raspolaganje svoj skromni stan za snimanje i na koncu još časti prisutno društvo. Njezinih pjesama sam snimio preko 250. Historijat zapisivanja i snimanja narodnih pjesama u Murskom Središću s ovim skupljenim materijalom bit će građa za posebnu knjigu o muzičkom folkloru ovog naprednog mjesta u gornjem Međimurju koje je ujedno i rudarski centar glasovitog ugljena koji je u kategoriji ogrjeva isto tako odličan, kako su sjajne narodne pjesme toga mjesta u kategoriji muzičkog folklora.“ U Margetinoj kući Žgancu su pjevali i Tonči Perhoč, Stjepan Horvat, Vida Premuš,

Jula Strnad, Martin Krauthaker, Margeta Goričanec, Muna Brodar i drugi. Tako je u Murskom Središću zapisao preko 200 pjesama. Nažalost, ideja o izdavanju zbirke pjesama samo iz tog kraja nikad nije realizirana. No, ime Margete Vuglač ostalo je zapisano kao i jedna njena fotografija objavljena u Zagorskom kalendaru iz 1964. godine. O samoj Margeti ne znamo više od ovih podataka. Ovim putem ljubazno molimo sve čitatelje koji možda imaju neke informacije o Margeti, njenoj obitelji ili istraživanjima Vinka Žganca u Murskom Središću da nam se jave na broj 040 313 499 (tajništvo Muzeja Međimurja Čakovec) ili mailom na janja. kovac@mmc.hr.

ZAKLADA ZAMAH i romske udruge Međimurja u Goričanu

Žele naučiti pisati projekte za natječaje U dvorani općine u Goričanu je u srijedu, 24. ožujka održan sastanak predstavnika Regionalne zaklade za lokalni razvoj ZAMAH iz Zagreba i predstavnika romskih udruga u Međimurju. Sastanak je organizirao Bojan Balog, predsjednik Udruge za boljitak Roma Međimurja uz nazočnost predstavnika Roma iz Kotoribe i drugih. Predstavnik Zaklade ZAMAH Roko Nakić, stručni su-

radnik za razvoj i upravljanje resursima lokalne zajednice, naveo je kao najvažnije teme sastanka jačanje uloge romskih udruga u zajednici, pronalaženje zajedničkih tema djelovanja, organizacijsko jačanje ljudskih kapaciteta u zajednici, kao i izrada modela komunikacije u zajednici. Konkretno, osnovni je cilj jačanje kapaciteta romske zajednice radi priprema projekata za kandidiranje, a to zna-

či bolju razmjenu informacija, zajedničke nastupe, odnosno timski rad i zajedničko definiranje zajedničkih interesa u zajednici. Naime, bez jačanja zajednice programi odnosno prijave na natječaje kako god dobro napisani teško mogu proći proceduru te ostaju bez dovoljno bodova za prolaz. Prema riječima Bojana Baloga, naredni korak bit će organizacija seminara o pisanju projekata na razini

županije. Romske udruge iz Međimurja okupit će mlade i obrazovane Rome te ih educirati u pisanju projekata uz pomoć Zaklade ZAMAH. Cilj je okupiti obrazovane mlade Rome te tako postići osnaživanje ljudskih resursa u zajednici, ali i edukaciju o detaljima pisanja programa. Ovdje nije riječ o školovanju, već o edukaciji i specifičnim znanjima koje treba savladati. (jš)

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 79

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Promjenjivo i prohladno VREMENSKA SLIKA: Nakon što je sredinom prošlog tjedna prvo pao snijeg, a potom je jak mraz nanio štete u poljoprivredi vrijeme ni ovih dana nije baš nalik pravom proljeću. Opet nam je utorak donio snijeg u gorju, kišu u nizinama, pad temperature i sjeverac. Ni u sljedećih tjedan dana se nemojte nadati nekoj pravoj toplini, bit će svježe i promjenjivo. Još je danas ujutro moguć i slab mraz. Nešto

malo više temperature se očekuju sredinom sljedećeg tjedna, ali još je to daleko od pravog proljeća. Opširnije o prognozi za sljedećih sedam dana u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Petak bi mogao biti još malo topliji pa će postati ugodnije. Ali ujutro opet ponegdje može biti slabog mraza jer će se temperatura spustiti malo ispod 0°C. Najviša dnevna možda se već približi brojci

od 13, ponegdje i 14 Celzijevih stupnjeva. Nakon prohladnog jutra danju sasvim ugodno i mirno pa bi petak mogao biti jedan od ljepših dana u ovom tjednu. Subota nam donosi većinom suho vrijeme, ali uz postupno sve više oblaka. Ponegdje može pasti i malo kišice, osobito krajem dana, ali ipak većina proračuna pokazuje uglavnom suh dan. Zapuhat će slab do umjeren sjeveroistočni vjetar.

Pučka meteorologija

Jutro malo toplije, a dan malo svježiji nego u petak. Nije sasvim loše, ali nije ni lijepo… U nedjelju oblačno, vjetrovito i opet malo hladnije uz veću mogućnost za kišu. Uz umjeren sjeverac temperatura bi mogla cijeli dan ostati ispod desetke. Pravi kasnojesenski dan, mokro, vjetrovito i prohladno. Početak novog tjedna trebao bi donijeti polagani porast dnevnih temperatura. Još uvi-

Travanjsko vrijeme potjera sedam puta dnevno ratare s polje jek se čini dosta promjenjivo vrijeme uz izmjenu oblaka i sunčanih razdoblja. Povremeno može pasti malo kiše ili neki proljetni pljusak, ali to ne bi trebale biti ni dugotrajne ni obilne oborine. Iz dana u dan polagano toplije pa ćemo sredinom tjedna ipak imati primjereniju temperaturu. Nemojte još očekivati neku veliku toplinu ni dugi niz suhih dana jer ipak ostaje promjenjivo, a noći su i dalje svježe. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobil-

IZLAZI

ZALAZI

19.4. u 06:00 h 19.4. u 19:43 h 24.4. u 05:51 h 24.4. u 19:50 h

SKANDINAVKA Autor: MILAN ĐURIĆ, Nedelišće

INSTRUPUTNI PJESNI- TVAR KOJA MENTALNA VODIČ, IZAZIVA KINJA IZ AMERIČKA POGODBENI OTOK KOD SKLADBA RAZRAĐEN ALERGORNJEG VALUTA VEZNIK ZADRA S VIŠE PLAN GIJSKU MIHAPUTOVANJA STAVAKA REAICIJU LJEVCA

LIVADA, UTRINA

DODJELJIVAČ PO ODREĐENOM NACRTU JELOVO DRVO

GRAD U INDIJI MJESTO NALAZA BAŠČANSKE PLOČE LJEKARNIK

TELUR

ETELA OD MILJA TEMELJNI DRŽAVNI ZAKON

ROŽNATA IZRASLINA NA KOŽI

ARSEN

GLUMICA SVRTAN SLAVAN UMJETNIK(ICA)

NOGOMET. SHARBINI RIM.BOŽICA PLODNOSTI, OPA

TEKUĆINA IZ VOĆNOG PLODA PAPIGA IZ J.AMERIKE

RAZMJERAN DIO KOJI NA NEKOGA PRIPADA

SPLIT GRAD NA ZAPADU TURSKE PISAC COELHO

VEZA KOJA SPAJA KRAJEVE LUKA

RIJEKA U GRĆKOJ ZVIJER UZ PORODICE MAČAKA BILJARSKI ŠTSAP,KE

POV. KONJ SINJSKIH ALKARA

KRAĆI NAZIV ZA LAPONCA POKLON DIJELOVI TJEDNA

IZNUĐIVAČ, REKETAŠ

. NISKA MONTAŽNA NASTAMBA

GLUMAC DIESEL

GLUMICA VALLI (1921-2006)

CEDULJICA NA ROBI

KISIK

• 22. travnja – Dan planeta Zemlje

OPUNOMOĆENIK ZA JEDNOKRATAN POSAO

OTOPINA, RASTVOR

Poklon Reci mi što da kupim ženi za rođendan? Najpametnije bi bilo da je pitaš! I ja sam to mislio, ali to je previše skupo!

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

SAUDIJSKA ARABIJA

“RIBONUCLEIC ACID”

• 18. travnja 1991. godine bura, ledena kiša i snijeg u Gorskom kotaru uništili puno dalekovodair

Šećer Kad sam kuhala kavu prosula sam malo šećera. Na to je naišao mrav i ode on po ekipu. Eno ih ide cijela ekipa, sad ću brzo počistiti šećer pa nek misle da ovaj laže.

PAPIN GODIŠNJI PRIHOD GLUMICA JOLIE

METEOROLOŠKI KALENDAR

VICOTEKA

ONAJ KOJI UPRAVLJA RADAROM

PREVLAKA NA MALAJI

noj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 15.4.)

GLUMAC TRAVOLTA RUSKA REPUBLIKA, TATARSTAN

INDIJ ŠVREDSKA

BELGIJA TRSTIKA

Aktualno

BOGATI SPORTSKI VIKEND POJEDINAČNO PH u u dvorani Graditeljske škole zračnom pištolju i pušci Čakovec održano je u Dubrovniku

ODIGRANO VELIKI BROJ KLUBOVA us-PRETKOLO www.mnovine.hr •IO redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Hrvatskog protivio se odluci HRS-anogometnog o prekidu svih kupa liga

Najbolji od naših Stjepan Hamer (Alzas) na 5. mjestu

Neočekivana stanka zbog pogodovanja jednom klubu!?

ODIGRANE tri utakmice TRADICIONALNI teniski turnir Punčec Open završen četvrtfinala Kupa Međimurskog 11. svibnja 2018. je u Čakovcu nogometnog saveza

Međimurje, Međimurec i Mladost-Komet izborili polufinale

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Moramo zebrati bolše ak več nebremo nejbolše!!!?

ima nam je poznato, očem reči, si znamo da sake štiri leti hodamo glase davat, jempot zbiramo sabornike, precednika zbiramo sakih pet let, a tretji pot zbiramo naše domače (čitaj: lokalne, ali neje od trpnoga glagola lokati) močnike, očem reči, hodamo glase davat i zbirat si one šteri bodo z nami hercuvali v našoj opčini, grado ili pak županiji. Predi nek genemo z doma podvlečemo crto i skubiciramo kaj so ovi do ve naprajli i je li so zaslužili kaj jim znova svoje glase damo. Tak delajo i Čakovčanke i Čakovčanci Zadji dvajsti let so v Čakovco cugle vlasti vu svojim rokama držali esdepeovci i pred sako novo davanje glasov „građevine“ Čakovca gombajo kak so ovi na vlasti ne bogzna kaj naprajli i da jim ne tre znova dati šanso kaj se popravijo. Z gombanjem i odhajajo glase POD VUROM

davat i sigurni so da bodo zebrale nešterne druge, bolše i spametneše, ali dok se glasi prebrojijo pak dojde do toga kaj so zebrani isti. Nigdar se je ne zazvedilo je li to čakosko biračko telo zbira iste i nebre se genuti fkrej od črlenih listekov ili pak zahuzajo ovi šteri brojijo glase? To mi se nekak vleče na soseda Tončija dok ide v krčmo: od fabrike do krčme furt pripoveda kak ide sam pogledati kelnerico Juliko i kak si bode sam jenoga gemišta spil, a dok prejde prek poceka krčme i dok spazi Juliko (balkone i stajnoga trapa) nebre oko genuti žnje, a gemišti sam tečejo i tečejo… Kaj reči za čakosko gracko vlast, za čakoske gracke oce zadjih dvajsti let, za esdepeovce šteri su hercuvali z Čakovcom i trdo držali cugle vlasti vu svojim ne preveč jakim ali preštimanim rokama. Moremo deti roko na srce i priznati da so hajdi toga zahuzali. Ak se prešpanceramo po glavnaj čakoskaj vulicaj mam bodemo vidli kak Čakovec, makar glavni međimurski grad, ali je još navek mali jerbo več hajdi

prti svoje gracke kavane, a čim so gradi dobili svoje gracke kavane mam so postali gradi i se je dale leži išlo. Pak gracke kavane so zbog radi toga i zmišlene, očem reči, napravlene, otprte kaj se tam shajajo oni šteri nekaj vredijo vu tom grado. Ve, ne znati je li Čakovčanci nemajo nikoga šteri bi vredil kaj so dopustlili kaj se vrata čakoske gracke kavane ne zaprejo nek zaklenejo. Bodete vidli čim dojde nova vlast i čim otpre kavano mam bode se lepše v Čakovco, em se bode leži dihalo, lepše se bode živelo i se bode nazaj precvelo. Dok se zmislim kuliko je sam poslov zafremano v čakoski gracki kavani, kuliko se je puci i dečki zišlo v kavani i z kavane odiišlo na venčaje, a kuliko se je vina i sega drugoga v kavani potrošilo i kuliko je zmočenih Međimorki spalo na stolo, a Međimorcov pod stolom. A tam se je čuda Čakovčancov navčilo plesati, popevati, kartati, a bormeš i venodjati. Kavana je naraštaje i naraštaje sprajla na pravi pot i zato joj treba znova dati mesto pod grackim suncom!!! Na

leta so sosedi (Podravci, Varaždinci, Zagorci, Janezi) hodali glet, ne sam glet nek i vučit se kak mora grad zgledati i kaj se mora meti, a več ve dugo nišči ne hoda jerbo nema kaj videti. Ne sam kaj stranjski ljudi ne dohajajo v Čakovec, ne dohajajo niti naši ljudi jerbo jiv čakoski gracki oci ne pustijo. Ne da jiv ne pustijo nek ak očete dojti v Čakovec morate si nejpredi kupiti karto. Ne karto kaj bote mogli v Čakovec nek karto kaj si bodete mogli sparkerati auta. Nema v Čakovco nikaj zabadaf. Ak nemaš peneze za parking kaj unda opče dohajaš v Čakovec. Plačanje parkinga so čakoski esdepeovi gracki oci naheznuli pred 18 let , unda so još bile stiske po Čakovco, a posle toga so se si štacuni zazidali okoli Čakovca i tam se šeft dela, ali čakoski gracki oci i dale ne puščajo ljude v Čakovec, ak predi ne pokažejo peneze. Mesto kaj bi ve prosili ljude, kak domače tak i stranjske, kaj bi znova dohajali v Čakovec gracki oci jiv ne puščajo, očem reči, nečejo dati parking placa zabadaf makar ga placa dosti, a ljudi

falijo. Držijo se toga plačanja parking placa kak pijan plota makar več skorom nišči ne dohaja zbog radi toga štrofa. Dok bi se to vugnulo, stoprocentno sam siguren da bi centar Čakovca znova živnul makar još gracka kavana i Plavi podrum ne delajo. Verjem da znate, a i neje teško zazvediti da saki grad, saka opčina vu našoj Međimorskoj županiji, a i županija ruon tak, sako leto za svoj den nagradi i pofali one šteri so minulo let bili nejbolši i po nečemo so odskakali. Pratil sam te naše nejbolše, ali vam morem reči da nekak ne razmem što itak zbira te ljude jerbo sam ovo leto primetil da ak nešči oče biti nejbolši v grado županiji mora meti nejmeje devedeset let ili pak nekaj malo meje. A nešterni so i hmrli predi nek so se dočakali nagrade ili pak priznanja. A i teca Franca mi je rekla da čovek nekaj vredi dok je živ, ak vredi, ali ak to zazvedimo posle unda se pitamo kam smo gledali? Mortik smo od šume ne vidli drevo? Mortik?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Jesu li ovo zadnji trzaji korone? Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 300.900 osoba zaraženih novim koronavirusom. I dok u protekla dva tjedna bilježimo visoke brojke novooboljelih, pitali smo građane je li ovo zadnji val korone te hoće li se konačno situacija smiriti. Većina smatra da je rješenje u cijepljenju, a ima i onih prognozera koji kažu da će sve biti dobro već do ljeta. (dv, zv)

let ne dela vjutro telovežbo kaj bi se tak ojačal. Ne sam da je mali nek je ostal i brez sega kaj je negda mel i kaj je od čakoske varoši naprajlo grada. Za dvajsti let se je zahuzalo se ono kaj se je pedeset let delalo i z čim smo se štimali mi Međimorci, a ne sam Čakovčanci i po čemo so nas si oni šteri so došli v grad Čakovec poznali. Nega več v Čakovco gracke kavane, nega več pivnice, očem reči, Plavoga podruma, nega več Ribljega restorana, nega več narodne kuhje, nega Gabreca, gracke slastičarne, a niti pak Kacunove krčme kam so žene hodale po kvasa na fašinski pondelek. Prosim vas lepo, denite roko na srce i pošteno priznajte je li Čakovec more bez teh „kulturnih ustanovi“ biti opče grad? Nebre opče biti grad, a ne kak se falijo gracki oci da so oni žjega naprajli nejbolšega i to velikoga grada? Najte prosim vas, rečite mi je li grad brez gracke kavane opče more biti grad? Kuliko so gradonačelniki Središča na Muri i Priločki potrošili cajta i kuliko pot so predi zašvicali nek so uspeli ot-

Mirko Krajačić, Brezovec - Mislim da je ovo zadnji val, ali ako nas procijepe. Mi stariji smo cijepljeni, žena drugi put, ja prvi put. Mislim da je problem nedostatak cjepiva i to sve usporava. Imamo tek 15 posto cijepljenih, a trebalo bi biti minimalno 50 posto da bude bolje.

Ivan Sršan, Belica - Teško da se nazire kraj. Problem je u tome da oni koji su bili prvi na cijepljenju, kad na red dođu zadnji, prvi će se ponovno morati cijepiti i tako u krug. Prognoze su loše, bit će ovo gore od španjolke.

mi prodiremo dublje

Katarina Škvorc, Strahoninec - Nadam se da će bolja situacija biti barem do ljeta. To ovisi o svima nama. Jedan faktor za bolje je sigurno cijepljenje, a drugi ponašanje ljudi. Ne pazimo se baš, čini mi se da zbog toga i tako dugo sve to i traje.

Martina Dohnal, Osijek - Mislim da će korona trajati dok se neće svi odlučiti cijepiti ili dok ne steknemo kolektivni imunitet. To bi moglo trajati čak do kraja iduće godine. Ne vjerujem da će biti nešto prije. Nisam ni ja sretna, ali tako je.

www.teamgradjenje.hr

Ivan Mandli, Čakovec - Još godinu dana bude trajalo, makar je to jako teško prognozirati. Ovisi o tome kako se ponašamo, a ne držimo se baš propisa i mjera. Ja sam cijepljen pa se nadam da će to pomoći.