6
Gospodarstvo
2. srpnja 2021.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
DRUŠTVO GRAĐEVINSKIH inženjera i tehničara Međimurja proslavilo 60. obljetnicu djelovanja i prilika za usporedbu uloge građevinskih inženjera nekad i sada
Danas su građevinski inženjeri više traženi nego nekad! Piše: Božena Malekoci-Oletić
Graditeljstvo je desetljećima bila vodeća gospodarska grana u Međimurju, a međimurski građevinari poznati diljem Hrvatske i regije. Gradili su hotele, bolnice, stambene zgrade, industrijske pogone, ceste, infrastrukturne objekte. Osnivanje strukovne udruge dio je te tradicije i njihove međusobne povezanosti. Društvo građevinskih inženjera i tehničara Međimurja je 60. obljetnicu djelovanja proslavilo u Hotelu Park u Čakovcu minuli petak. Osnovalo ga je 1961. godine 25 entuzijasta.
Tri počasna predsjednika, Hunjadi, Švenda i Matotek
Prvi predsjednik bio je Svetomir Stare, a do sada je društvo vodilo sedam predsjednica i 12 predsjednika. U početku je Društvo u nazivu imalo Čakovec, a kasnije su se preimenovali u Društvo građevinskih inženjera i tehničara Međimurja. Danas je predsjednik Društva Ratko Matotek, Društvo trenutno okuplja 145 članova. Konstanta u radu DIGTM je stručno usavršavanje, stručna putovanja, a tijekom vremena izdali su i četiri publikacije o svom radu. Povodom proslave 60. obljetnice rada odlučili su tri svoja zaslužna člana i prijašnja predsjednika nagraditi i titulama počasnih predsjednika. Dobili su ih diplomirani inženjeri Zdravko Hunjadi, Josip Švenda i Dragutin Matotek. Zaslužili su ih za poseban doprinos i unapređenje rada
POGLED ODOZDO
Ratko Matotek, aktualni predsjednik Društva građevinskih inženjera i tehničara Međimurje, i trojica počasnih predsjednika, Zdravko Hunjadi, Josip Švenda i Dragutin Matotek
Društva građevinskih inženjera i tehničara Međimurja za vrijeme kada su vodili Društvo, ali i svojim angažmanom kao članovi. - Graditelji su oduvijek bili važna poluga gospodarskog razvoja, kazao je Ratko Matotek. Općepoznato je da je u nekoj državi potrebno samo vidjeti kakvo je graditeljstvo i koliki udio ima u BDP-u da bi se dala brza ocjena gospodarskog stanja. Graditeljstvo je grana koja prva ulazi u recesiju, ali i prva izlazi iz nje. Danas su građevinski inženjeri traženiji nego ranije, jer su zgrade različitih namjena te infrastrukturne građevine, mostovi, zračne luke, željeznice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda i slično tehnički, tehnološki i organizacijski zahtjevniji. Istaknuo je da i zanimanje građevinski inženjer postaje sve kompleksnije.
- U graditeljskoj struci posljednjih desetljeća veliki je razvoj i primjena novih materijala. Stoga je biti građevinski inženjer danas kompleksno zanimanje u smislu obaveze kontinuiranog praćenja inovacija u materijalima. Posla ima jako puno, ali nažalost kronično nedostaje građevinskih radnika, što je jedan od velikih izazova za izvođače u današnjoj gradnji.
Važnost tehničara u projektiranju i građenju
U nazivu Društva su pored građevinskih inženjera i tehničari, no njihova uloga kao da je “istisnuta”. Nekada su vodili gradilišta, što danas nije slučaj. U današnjem građevinarstvu njihova je uloga transformirana. - Građevinski tehničari su oduvijek imali važnu ulogu u projektiranju i građenju. Isto
tako je i danas. Međutim, s obzirom na to da je danas, moglo bi se reći, obrazovanje mnogo dostupnije, velika većina današnjih građevinskih tehničara nakon srednje škole ili tijekom rada nastavlja obrazovanje minimalno na trogodišnjim studijima. Koliko im je važna uloga, govori i to da su od samog početka tehničari sadržani u imenu našeg Društva, istaknuo je predsjednik Društva Ratko Matotek. Šezdeseta obljetnica u radu Društva je velik jubilej i na njega su veoma ponosni. - Najviše smo ponosni na brojnost naših članova svih ovih godina, bez kojih Društvo ne bi postojalo već 60 godina. Posljednjih godina intenzivno radimo na pomlađivanju Društva, učlanjivanju novih članova. Zatim smo ponosni i na tiskane publikacije o radu
Društva: Monografije povodom 40. i 55. obljetnice koje smo obilježili 2001. i 2016. godine, knjigu Međimursko graditeljstvo objavljenu 2006. godine te Naših pola stoljeća, 2011. godine. A o naših prvih 60 godina smo
snimili dokumentarni film koji je premijerno prikazan na proslavi Društva građevinskih inženjera i tehničara Međimurja, sastavnog djela Hrvatskog saveza građevinskih inženjera i jedno je od najaktivnijih Društava.
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
CIMERMAN Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr
Tajkuni su izašli iz mode, je li to moguće?
T
ajkun je pogrdna riječ koja u sebi objedinjuje brojne negativne osobine u jednoj osobi. Pohlepnost, aroganciju, prelazak preko leševa do svojih ciljeva. No dugo su tajkuni ma kako u očima običnih smrtnika bili oličenje zla, jednako tako bili i predmet divljenja. Predatori na vrhu društvene džungle izazivali su opčinjenost masa, uz istodobnu pritajenu zavist prema njihovoj aroganciji i lakoći kojom su bez milosti gazili druge.
No ti antijunaci našeg vremena kao da su dozlogrdili podčinjenoj masi. Odjednom kao da su “jadnici” iz mase progledali. Posramili se svoje opčinjenosti običnim sirovinama i svojevoljnog podčinjavanja njihovoj sirovoj volji. Pristajanja na to da nam zlikovci čine zlo i kradu budućnost. Tako od njih smo učinili antiheroje. Direktor “katedrale hrvatskog duha” unatoč preplaćenosti iz javnog novca još je “krkao” na sve strane. To je
samo najnoviji slučaj koji će od sada na neko vrijeme provesti na stupu srama privedenog osumnjičenika. U ovoj fazi pravosudnog razvoja još nismo stigli do toga da bi netko za kaznu ostao bez nelegalno stečene imovine. Trakavica koju je predsjednik Milanović zapodjenuo s premijerom i vladajućom većinom u Saboru prije svega ima ulogu skretanja pažnje javnosti na stanje u pravosuđu.Tome je prethodilo Mamićevo prokazivanje sudaca i
njihovu skandaloznu korumpiranost u sustavu od kojeg očekujemo pravdu. I tako se duh vremena okrenuo. Tajkuni su izašli iz mode. Više nisu junaci našeg doba. Nisu promijenili ćud, čak ni dlaku, ali odjednom se moraju držati sjene. Izlaziti u sumrak, a po danu se pritajiti. Na danjem svjetlu izgledaju onako kakvi oduvijek jesu. Pohlepne spodobe, bez morala iza kojih se vuče vonj podzemlja.
Zbog te promjene u društvenoj svijesti i ozračja počelo je njihovo čišćenje s društvene scene, barem na razini uskočkih akcija. Počelo je od centra u Zagrebu, ali kako se “lavina” zakotrljala, sigurno će se spustiti do svakog kutka zemlje. Bit će zanimljivo pratiti dođe li na naše područje, koga će poklopiti? Bilo je u nedavnoj izbornoj kampanji kojekakvih grafita na račun naših političkih čelnika. Tko zna jesu li to znakovi
i vjesnici vremena koje je pred nama?
