10 minute read
sati
DRUŠTVO GRAĐEVINSKIH inženjera i tehničara Međimurja proslavilo 60. obljetnicu djelovanja i prilika za usporedbu uloge građevinskih inženjera nekad i sada
Advertisement
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Graditeljstvo je desetljećima bila vodeća gospodarska grana u Međimurju, a međimurski građevinari poznati diljem Hrvatske i regije. Gradili su hotele, bolnice, stambene zgrade, industrijske pogone, ceste, infrastrukturne objekte. Osnivanje strukovne udruge dio je te tradicije i njihove međusobne povezanosti.
Društvo građevinskih inženjera i tehničara Međimurja je 60. obljetnicu djelovanja proslavilo u Hotelu Park u Čakovcu minuli petak. Osnovalo ga je 1961. godine 25 entuzijasta.
Tri počasna predsjednika,
Hunjadi, Švenda i Matotek
Prvi predsjednik bio je Svetomir Stare, a do sada je društvo vodilo sedam predsjednica i 12 predsjednika. U početku je Društvo u nazivu imalo Čakovec, a kasnije su se preimenovali u Društvo građevinskih inženjera i tehničara Međimurja. Danas je predsjednik Društva Ratko Matotek, Društvo trenutno okuplja 145 članova. Konstanta u radu DIGTM je stručno usavršavanje, stručna putovanja, a tijekom vremena izdali su i četiri publikacije o svom radu.
Povodom proslave 60. obljetnice rada odlučili su tri svoja zaslužna člana i prijašnja predsjednika nagraditi i titulama počasnih predsjednika. Dobili su ih diplomirani inženjeri Zdravko Hunjadi, Josip Švenda i Dragutin Matotek. Zaslužili su ih za poseban doprinos i unapređenje rada
Ratko Matotek, aktualni predsjednik Društva građevinskih inženjera i tehničara Međimurje, i trojica počasnih predsjednika, Zdravko Hunjadi, Josip Švenda i Dragutin Matotek
Društva građevinskih inženjera i tehničara Međimurja za vrijeme kada su vodili Društvo, ali i svojim angažmanom kao članovi. - Graditelji su oduvijek bili važna poluga gospodarskog razvoja, kazao je Ratko Matotek. Općepoznato je da je u nekoj državi potrebno samo vidjeti kakvo je graditeljstvo i koliki udio ima u BDP-u da bi se dala brza ocjena gospodarskog stanja. Graditeljstvo je grana koja prva ulazi u recesiju, ali i prva izlazi iz nje. Danas su građevinski inženjeri traženiji nego ranije, jer su zgrade različitih namjena te infrastrukturne građevine, mostovi, zračne luke, željeznice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda i slično tehnički, tehnološki i organizacijski zahtjevniji. Istaknuo je da i zanimanje građevinski inženjer postaje sve kompleksnije. - U graditeljskoj struci posljednjih desetljeća veliki je razvoj i primjena novih materijala. Stoga je biti građevinski inženjer danas kompleksno zanimanje u smislu obaveze kontinuiranog praćenja inovacija u materijalima. Posla ima jako puno, ali nažalost kronično nedostaje građevinskih radnika, što je jedan od velikih izazova za izvođače u današnjoj gradnji.
Važnost tehničara u projektiranju i građenju
U nazivu Društva su pored građevinskih inženjera i tehničari, no njihova uloga kao da je “istisnuta”. Nekada su vodili gradilišta, što danas nije slučaj. U današnjem građevinarstvu njihova je uloga transformirana. - Građevinski tehničari su oduvijek imali važnu ulogu u projektiranju i građenju. Isto tako je i danas. Međutim, s obzirom na to da je danas, moglo bi se reći, obrazovanje mnogo dostupnije, velika većina današnjih građevinskih tehničara nakon srednje škole ili tijekom rada nastavlja obrazovanje minimalno na trogodišnjim studijima.
Koliko im je važna uloga, govori i to da su od samog početka tehničari sadržani u imenu našeg Društva, istaknuo je predsjednik Društva Ratko Matotek. Šezdeseta obljetnica u radu Društva je velik jubilej i na njega su veoma ponosni. - Najviše smo ponosni na brojnost naših članova svih ovih godina, bez kojih Društvo ne bi postojalo već 60 godina.
Posljednjih godina intenzivno radimo na pomlađivanju Društva, učlanjivanju novih članova. Zatim smo ponosni i na tiskane publikacije o radu Društva: Monografije povodom 40. i 55. obljetnice koje smo obilježili 2001. i 2016. godine, knjigu Međimursko graditeljstvo objavljenu 2006. godine te Naših pola stoljeća, 2011. godine. A o naših prvih 60 godina smo snimili dokumentarni film koji je premijerno prikazan na proslavi Društva građevinskih inženjera i tehničara Međimurja, sastavnog djela Hrvatskog saveza građevinskih inženjera i jedno je od najaktivnijih Društava.
CIMERMAN Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.
Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
POGLED ODOZDO
Tajkuni su izašli iz mode, je li to moguće?
Tajkun je pogrdna riječ koja u sebi objedinjuje brojne negativne osobine u jednoj osobi. Pohlepnost, aroganciju, prelazak preko leševa do svojih ciljeva. No dugo su tajkuni ma kako u očima običnih smrtnika bili oličenje zla, jednako tako bili i predmet divljenja. Predatori na vrhu društvene džungle izazivali su opčinjenost masa, uz istodobnu pritajenu zavist prema njihovoj aroganciji i lakoći kojom su bez milosti gazili druge.
No ti antijunaci našeg vremena kao da su dozlogrdili podčinjenoj masi. Odjednom kao da su “jadnici” iz mase progledali. Posramili se svoje opčinjenosti običnim sirovinama i svojevoljnog podčinjavanja njihovoj sirovoj volji. Pristajanja na to da nam zlikovci čine zlo i kradu budućnost. Tako od njih smo učinili antiheroje.
Direktor “katedrale hrvatskog duha” unatoč preplaćenosti iz javnog novca još je “krkao” na sve strane. To je samo najnoviji slučaj koji će od sada na neko vrijeme provesti na stupu srama privedenog osumnjičenika. U ovoj fazi pravosudnog razvoja još nismo stigli do toga da bi netko za kaznu ostao bez nelegalno stečene imovine.
Trakavica koju je predsjednik Milanović zapodjenuo s premijerom i vladajućom većinom u Saboru prije svega ima ulogu skretanja pažnje javnosti na stanje u pravosuđu.Tome je prethodilo Mamićevo prokazivanje sudaca i njihovu skandaloznu korumpiranost u sustavu od kojeg očekujemo pravdu.
I tako se duh vremena okrenuo. Tajkuni su izašli iz mode. Više nisu junaci našeg doba.
Nisu promijenili ćud, čak ni dlaku, ali odjednom se moraju držati sjene. Izlaziti u sumrak, a po danu se pritajiti. Na danjem svjetlu izgledaju onako kakvi oduvijek jesu. Pohlepne spodobe, bez morala iza kojih se vuče vonj podzemlja.
Zbog te promjene u društvenoj svijesti i ozračja počelo je njihovo čišćenje s društvene scene, barem na razini uskočkih akcija.
Počelo je od centra u Zagrebu, ali kako se “lavina” zakotrljala, sigurno će se spustiti do svakog kutka zemlje. Bit će zanimljivo pratiti dođe li na naše područje, koga će poklopiti?
Bilo je u nedavnoj izbornoj kampanji kojekakvih grafita na račun naših političkih čelnika. Tko zna jesu li to znakovi
Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr
ANDRIJA LESAR IZ MAČKOVCA
Zloglasnu bakteriju uništava svjetlom i molekulom!
- Pojednostavljeno rečeno, radi se o tome da se kemijski spoj točno određenom valnom duljinom svjetlosti pobuđuje iz energetski nižeg nivoa u energetski viši nivo i tako nastaje singletni kisik koji ubija bakterijske stanice na potpuno drugačiji način nego do sada uobičajene antimikrobne tvari. Vjerujem da će vrlo brzo doći do praktične primjene. Stižu različiti upiti znanstvenih krugova iz
SAD-a, Njemačke, Kine, Brazila, Japana, najavljuje Lesar
Znanstvenik Andrija Lesar poznatu znanstvenu metodu prvi put na svijetu primijenio na legionele
Piše: Roberta Radović
Andrija Lesar iz Mačkovca četrnaest godina radi u Bioinstitutu u Čakovcu. Upravitelj je službe za sanitaciju i sustave kvalitete. Krajem veljače ove godine doktorirao je na Medicinskom fakultetu u Rijeci na temu „Mehanizam djelovanja amfipatskog kationskog porfirina TMPyP3C17H35 na legionele". U ovom nizu stručnih izraza laiku pozornost privlači riječ "legionela" koja predstavlja zdravstvenu opasnost za čovjeka zbog svoje visoke otpornosti na standardne metode dezinfekcije vode. Legionarska bolest ili legionela je teški oblik upale pluća. Uzrokuje ju bakterija iz roda Legionella. Ime bolesti povezano je s njezinim otkrićem. Potječe iz 1976. kada je u jednom hotelu među člano-
Andrija Lesar uz svakodnevne poslovne obveze i znanstvena istraživanja uspio se popeti i na vrh Mt. Blanca
Otac, suprug, znanstvenik i planinar
Lesar surađuje i s drugim znanstvenicima. Do kraja godine planira objavu još dvaju znanstvenih radova, usko vezana s legionelama. Jedan će se baviti razvojem legionela u odnosu na različite metalne ione, odnosno koliko prisutnost različitih iona utječe na brzinu razvoja legionela. Drugi će biti matematički modeli razvoja tih legionela. Slobodno vrijeme provodi uz obitelj, suprugu i dvije kćeri. Strast mu je i planinarenje koje je zbog znanosti malo stavio u drugi plan. S ekipom planinarskog kluba Extrem dosegnuo je 2012. godine vrh Mt. Blanc (4810 mnv). Želja mu je ostvariti uspon na Ararat (5165 mnv) u Turskoj ili Damavand (5610) u Iranu. vima Američke legije izbila epidemija bolesti dišnog sustava. Legionella se razmnožava u toploj vodi (20 do 45 °C) pa se ljudi njome obično zaraze udisanjem zaraženih kapljica vode. Epidemije ove bolesti bile su povezane s vodovodom bolnica, hotela ili bazena. U Europskoj uniji 2019. godine umrlo je oko 630 ljudi od legionarske bolesti, dok je broj slučajeva iznosio čak 11298, najviše oboljelih je u najrazvijenijim zemljama (Italija, Francuska, Njemačka). Klasične hidrične epidemije fekalnog podrijetla su u razvijenom svijetu gotovo iskorijenjene, no pojava legioneloza zabrinjavajuće raste, zato je ova tema vrlo aktualna i interesantna.
Pet godina istraživačkog rada
Dr. sc. Andrija Lesar, dipl. sanit. ing., surađujući s odličnim timom znanstvenika, došao je do novih spoznaja kako uništiti bakterije Legionelle, uzročnike ove bolesti. Istraživanje je trajalo pet godina: - Ekipa je bila iz različitih hrvatskih gradova. Prof. dr. sc. Nela Malatesti s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Ivana Gobin sa Zavoda za medicinsku mikrobiologiju i parazitologiju Medicinskog fakulteta i dr. sc. Martin Lončarić s Instituta Ruđer Bošković, laboratorij za fotoniku i kvantnu optiku. Surađivali smo i sa slovenskim znanstvenicima.
Rezultati ovog istraživanja su vrlo inovativni jer smo prvi put na svijetu metodu antimikrobne fotodinamičke terapije primijenili na Legionellu pneumopihillu. Profesorica Nela Malatesti sintetizirala je jedan potpuno novi amfipatski kationski porfirin, to je potpuno novi spoj, tj. molekula i mi smo ga testirali protiv Legionelle, dakle uništavanja legionela općenito. Naša metoda je potpuno drugačija od onog što se standardno upotrebljava kao metoda uništavanja bakterija. Taj novosintetizirani porfirin odnosno ta molekula se upotrebljava u vrlo malim količinama. Samostalno on nije aktivan, inertan je. Međutim, kad se osvijetli određenom valnom duljinom svjetlosti, npr. točno određenom ljubičastom svjetlošću, onda postaje aktivan i oslobađa se singletni kisik koji ubija te bakterije. Dokazali smo da nakon primjene naše molekule ovom metodom dolazi do razaranja stanične stijenke bakterijske stanice zbog čega stanični materijal, prvenstveno proteini i kalij, izlaze iz stanice te dolazi do jasnih fatalnih morfoloških promjena stanica. Na taj se način bakterijska stanica potpuno uništava, a ne samo inhibira odnosno sprječava njezin rast. Ovim mehanizmom bakterije ne postaju rezistentne. Također smo dokazali da je ovaj mehanizam potpuno učinkovit u razaranju biofilma legionela – tvrdokorne bakterijske naslage. Ova metoda je vrlo zanimljiva jer mi kontroliramo kad i gdje želimo aktivirati molekulu. Kolege s Instituta Ruđer Bošković dali su validirane, provjerene izvore svjetlosti koje smo mi potom istraživali. Lesar novu znanstvenu metodu slikovito opisuje: - Klasičnim metodama suzbijanja legionela u vodovodnim sustavima voda se mora zagrijati ili se mora upotrijebiti visoka koncentracija klora. Taj se klor teško kontrolira jer ga treba negdje ispustiti, također veliki je problem što legionele vrlo često postaju rezistentne, tj. otporne i vrlo se teško suzbijaju. Našom metodom naš spoj možemo staviti tamo gdje želimo uništiti legionele, a spoj aktiviramo osvjetljavanjem. Legionele su vrlo otporne. Nakon klasičnog antimikrobnog uništavanja one se nakon nekog vremena mogu revitalizirati, posebno ako su u biofilmu ili ako habitiraju unutar ameba, što je vrlo čest slučaj.
Pojava legioneloza zabrinjavajuće raste
Našom metodom bakterijska stanica se trajno uništava. Rastući problem je rezistentnosti. Mikroorganizmi postaju otporni na antimikrobne tvari, na antibiotike. Mikroorganizmi brzo razvijaju rezistenciju koju je poznatim antimikrobnim tvarima nemoguće suzbiti. Ovaj naš mehanizam drugačije djeluje i stoga je vrlo interesantan. Neću reći spektakularan, ali je jedinstven. Prvi u svijetu bavili smo se primjenom ove metode na legionelama. Dosad je primjena bila u onkološkoj domeni gdje su se određeni spojevi aplicirali na tkiva pogotovo u dermatologiji ili venerologiji, dakle površinskim tkivima. Određeno područje osvjetljavalo se svjetlom i na taj način su se tumorske stanice uništavale vrlo ciljano i učinkovito. Tom svjetlošću može se točno utvrditi gdje će taj spoj biti aktivan i tako vrlo malo neciljanih stanica stradava.
Novost u molekularnoj znanosti
Rezultati istraživačkog rada objavljeni su prošle godine u prestižnom časopisu International Journal of Molecular Sciences. Međunarodni je to znanstveni časopis koji objavljuje najnovija otkrića u području kemije, molekularne fizike i molekularne biologije. Lesar s ponosom ističe značaj ove svjetske potvrde njegovog znanstvenog rada: - Da se rad objavi u tom časopisu, mora biti doista nešto novo i značajno u svijetu molekularnih znanosti. Rad ocjenjuju međunarodni recenzenti i od vas traže obrazloženja za svaki zaključak i pojedinost koju iznosite. Ne može se opisati neki pokus, a da ga recenzenti ne mogu ponoviti. Mi smo radili na 18 različitih izolata, sojeva legionele. Danas je riječ soj jako poznata, (smiješak). Međutim, svaki soj nekog organizma ne reagira jednako na neku antimikrobnu tvar.
