42 minute read
Jesu li Plenković i Međimurci na istoj valnoj dužini? str
PREMIJER ANDREJ Plenković iskoristio posjet Međimurju za tri u jedan razlog, otvorio Riznicu Međimurja, razgovarao sa županom i rezimirao stanje u županijskoj organizaciji stranke
VIJEST(I) TJEDNA
Advertisement
Jesu li Plenković i Međimurje na istoj valnoj dužini?
Imamo muzej za 21. stoljeće, a prugu kojom bi Zrinski kočijom prije došao do Zagreba
Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan
Službeno otvorenje Riznice Međimurja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću bio je povod da posjet Međimurskoj županiji iskoristi za više razloga. Za radni sastanak sa županijskim čelnicima u maloj vijećnici u Međimurskoj županiji. Na njemu su bili i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina te gradonačelnici Preloga i Murskog Središća Ljubomir Kolarek i Dražen Srpak. A uz premijera iz Vlade ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Nakon otvaranja Riznice Međimurja premijer Plenković bio je na raspolaganju i za izjave novinarima. Bila je to prilika da za Međimurske novine predsjednika Vlade i župana ponovno pitamo za projekt obnove brze pruge do Zagreba. Tim više jer je s prošlotjedne Županijske skupštine upućena požurnica Vladi i resornom ministarstvu za bržu sanaciju spomenute pruge. - Na radnom sastanku s premijerom na stol smo stavili naše projekte i pla-
Andrej Plenković dodirnuo rep međimurskog pozoja za ostvarenje želje. Što je poželio u Međimurju?
nove. Očekujemo puno od mehanizma za oporavak u sedmogodišnjem proračunskom razdoblju EU, u kojemu je Hrvatskoj na raspolaganju 183 milijarde kuna, kazao je župan Posavec. Dodao je: - Nama je izuzetno važan razvoj željezničkog prometa. HŽ je za ovu i iduću godinu osigurao 22 milijuna kuna za obnovu od Kotoribe do Donjeg Kraljevca. Naravno da je problem voziti se vlakom 3 sata i 20 minuta do Zagreba u 21. stoljeću i očekujem da u sredstvima za oporavak vrlo važnu poziciju zauzme i obnova željezničke pruge Kotoriba-Čakovec, Varaždin-Zagreb, kazao je župan Posavec.
Premijer Plenković se ovog puta klonio spominja-
Obnova utvrde Starog grada vrijedna je 40,8 milijuna kuna. U njoj se sada nalazi Riznica Međimurja. Financirana je najvećim dijelom iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu do 85 posto u čemu je veliku ulogu igrala i potpora vlade kroz dva ministarstva: Ministarstvo kulture i Ministarstvo regionalnog razvoja, a u projekt su bili uključeni Redea i Turistička zajednica Međimurske županije. Time je napokon obnovljen najvredniji spomenik hrvatske kulturne baštine.
- Riznica Međimurja simbioza je povijesti, kulture, turizma, baštine i tradicije te vjerujem da završetak projekta predstavlja veliki trenutak zadovoljstva za sve uključene aktere. Stari grad Čakovec biser je europske obrambene arhitekture i zaštićena kulturna baština, a njegovim stavljanjem u funkciju obogaćena je kulturna i turistička ponuda kontinentalne Hrvatske, prigodom otvorena kazao je premijer Plenković, kome je pripala čast otvorenja Riznice Međimurja. nja bilo kakvih rokova oko modernizacije ove pruge. Zaobilaznim putem dotaknuo se nasušno potrebne obnove željeznica kazavši: - Što se tiče prometne infrastrukture, Hrvatska je u proteklom vremenu uložila ogromna sredstva u cestovnu infrastrukturu, osobito u autoceste, obnovu zračnih luka i renesansu gradnje luka na hrvatskoj obali. Dio infrastrukture u koji trebamo ulagati je željeznica. Na tom tragu smo nedavno usvojili sektorsko pismo, plan investicija u željeznice. - Naravno, jedan od projekata na kojem ćemo raditi je bolje i učinkovitije, brže povezivanje sjeverozapada Hrvatske. Prije svega sa Zagrebom. I na tom tragu i župan i svi ostali akteri vode razgovore i s resornim ministrom i s Hrvatskim željeznicama, kazao je premijer Plenković, izbjegnuvši govoriti o bilo kakvim rokovima oko bržeg željezničkog povezivanja sjeverozapada Hrvatske sa Zagrebom.
Predsjednik Vlade Plenković za posjeta Međimurskoj županiji držao se velikih projekta u kojima je sudjelovala država, tako je obišao i radove na rekonstrukciji i dogradnji Regionalnog centra kompetentnosti u strojarstvu u Tehničkoj školi Čakovec, projekt vrijedan gotovo 60 milijuna kuna.
Drugi dio posjeta premijera bio je rezerviran za razgovor s čelnicima međimurskog HDZ-a u prostorijama stranke. O sadržaju raz-
Cijepljenje neće biti obvezno, ali ubrzanje za zdravstvo, školstvo i socijalnu skrb
Obaveznog horizontalnog cijepljenja za sve neće biti, to ni jedna zemlja ne radi, to nećemo ni mi, ponovio je za posjeta Čakovcu premijer Plenković. Prvi cilj je sada da na različite načine, pa i ovom ozbiljnijom raspravom u javnosti koju imamo sada, govorimo da se treba cijepiti. To je veliki plus i to je dobro. Na razini Europske unije 50 posto stanovništva je cijepljeno s dvjema dozama. Mi smo na nešto više od 46 posto s jednom dozom, rekao je Plenković.
govora javnost su upoznali putem priopćenja u kojemu navode da se razgovaralo o rezultatima lokalnih izbora, aktualnoj političkoj situaciji, kao i o nastavku razvojnih projekata u Međimurju.
Prema onome što je poslano u javnost, Darko Horvat, predsjednik Županijske organizacije HDZ-a i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, posebno je naglasio potrebu izgradnje obilaznice Preloga i Murskog Središća, II. fazu izgradnje obilaznice Čakovec te obilaznicu Nedelišće. Spomenuo je i projekte Aglomeracije Goričan i Podbrest, ističući kako su sve to zajedno infrastrukturni projekti koji puno znače za Međimursku županiju. Horvat je, uz spomenute projekte, naglasio i važnost ulaganja u prugu od Čakovca do Kotoribe koja prolazi kroz šest poduzetničkih zona. Predsjednik Vlade i HDZ-a Plenković istaknuo je kako se Vlada brine o razvoju sjevera Hrvatske dodavši da će i dalje podupirati ulaganja u projekte koji su važni za kvalitetniji život u Međimurju. S druge strane, Horvat je naglasio kako je stranka na posljednjim lokalnim izborima napravila iskorak u rezultatima na razini cijele županije. Dodao je i kako se profiliraju novi, mladi stranački kandidati.
Predsjednik HDZ-a Plenković poručio je da je HDZ na lokalnim izborima ostvario vrlo dobar rezultat na sjeveru Hrvatske, što je potvrda povjerenja građana u politiku Vlade i HDZ-a. Posebno je istaknuo pobjednički rezultat u gradovima Prelog i Mursko Središće, ali i bolje rezultate u općinama gdje je HDZ došao na vlast ili sudjeluje u obnašanju vlasti. - HDZ se na ovim izborima isprofilirao u pojedinačno najjaču političku opciju u Međimurju, kada se uzmu u obzir i rezultati u općinama i gradovima te općinskim i gradskim vijećima, rekao je Horvat.
Pada li interes za cijepljenje u Međimurju?
Već dugo u društvu nije bilo teme koja je izazvala toliko polemike kao cijepljenje protiv koronavirusa. Masovno je cijepljenje u Međimurskoj županiji krenulo krajem veljače 2021. godine, a u tom je trenutku prioritet bila starija populacija koja je i najpogođenija virusom. U novom aktualnom broju razgovaramo s Marinom Payerl-Pal, dr. med. specijalisticom medicinske mikrobiologije i parazitologije te voditeljicom mikrobiološkog laboratorija u Županijskoj bolnici Čakovec. Donosimo i mišljenje građana koji su nam rekli svoje razloge za i protiv cijepljenja. Više pročitajte na str. 4.-5.
(NE) SVIĐA NAM SE
Otvorena Riznica Međimurja
Nakon što je u petak manifestacijom Noć Riznice Međimurja za građane otvoren muzej nematerijalne baštine, tijekom posljednja tri dana vikenda besplatno ga je razgledalo više od 1000 posjetitelja koji su oduševljeni viđenim. Tako je konačno otvoren novi impresivan muzej nazvan Riznica Međimurja. Multimedijalni i interaktivni postav muzeja podijeljen je u dvije glavne cjeline koje nude spoj povijesne i kulturne baštine s najmodernijom tehnologijom. Više pročitajte na str. 11.
Raskopane ceste stvaraju nervozu među vozačima
Cestovni radovi u Štefancu i dalje nisu gotovi iako je još u svibnju bilo rečeno da su pri kraju. Podsjetimo, radi se rekonstrukciji Štefanca kojom će ovo mjesto u sklopu Grada Čakovca dobiti novu cestu, biciklističke staze, novu vodovodnu i električnu mrežu. O tome kako napreduju radovi, prvo smo pitali Grad Čakovec. Odgovore donosimo na str. 10.
PADA LI INTERES ZA CIJEPLJENJE I U MEĐIMURJU?
Kako Međimurci razmišljaju o cjepivu protiv koronavirusa
Jesu li strah i otpor prema cijepljenju opravdani?
Pogubnih nuspojava od cjepiva dosad u Međimurju nije bilo. Prijavljene su 4262 neželjene nuspojave kod cjepiva, no doktorica Marina Payerl-Pal kaže kako je 76 posto očekivanih simptoma
Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan
Već dugo nije bilo teme koja je izazvala toliko polemike u javnosti kao cijepljenje protiv koronavirusa, koji i dalje živi među nama. U Međimurju se prvi put pojavio krajem ožujka 2020. godine nakon što je “uvezen” iz Austrije. Nakon toga korona je bila prisutna u Međimurju, ali pravi val zaraze nas je pogodio u studenom i prosincu prošle godine kad je najveći broj stanovnika bio zaražen britanskim sojem. U Međimurskoj županiji je od početka pandemije do danas oboljelo preko 16 tisuća stanovnika.
U Međimurju 16.103 oboljelih od početka pandemije
Već se dolaskom koronavirusa govorilo kako se priprema cjepivo. Masovno je cijepljenje u Međimurskoj županiji krenulo krajem veljače 2021. godine, a u tom je trenutku prioritet bila starija populacija koja je i najpogođenija virusom. Već prije dva mjeseca u Međimurju je uvedeno cijepljenje bez najave.
Kako nam je u razgovoru rekla Marina Payerl-Pal, dr. med. specijalist medicinske mikrobiologije i parazitologije te voditeljica mikrobiološkog laboratorija u Županijskoj bolnici Čakovec, osobno bi voljela da brojke cijepljenja budu još veće. - Međimurje je među županijama u Hrvatskoj koje imaju najveću procijepljenost. Grad Zagreb je prvi, dok se Varaždin i mi cijelo vrijeme izmjenjujemo na drugom mjestu. Varaždin ima procijepljenost 50,2 posto, a mi 50,1 posto. Nakon nas su Primorsko-goranska i Istarska županija. Osobno nisam zadovoljna jer bih htjela da se procijepimo barem do 70 posto kad se govori o nekom kolektivnom imunitetu koji štiti od virusa koji se i dalje nalazi u cirkulaciji, kaže dr. Payerl-Pal. Rezultati velikog broja već preboljelih osoba kao i cijepljenja sigurno doprinose i sve manjim brojevima zaraze na području Međimurske županije, ističe Payerl-Pal. Barem s prvom dozom je cijepljeno 43.940. Drugu dozu u Međimurju primile su 34.602 osobe. - Ako gledamo procijepljenosti s dvjema dozama, Međimurje je na 40,4 posto. To je čak i više od Varaždinske županije koja s drugom dozom ima cijepljeno 38,5 posto stanovnika. Do sad je u Međimurju 16.103 oboljelih od koronavirusa, barem onih registriranih. Ta je brojka u stvarnosti puno veća jer nisu svi došli na testiranje. Događa se da nas ljudi zovu kako su preboljeli, ali nisu nigdje registrirani, rekla je dr. Payerl-Pal.
Ono što ljudima u većini slučajeva stvara otpor prema cijepljenju je premali vremenski odmak između pojave virusa i stvaranja cjepiva. Sigurno ste već i u svojem društvu čuli da je argument protiv cijepljenja upravo premali razmak između pojave virusa i pojave cjepiva na tržištu.
Marina Payerl-Pal:
Cjepivo se razvijalo više od desetljeća
- Zapanjujuće je kod ovog virusa upravo pronalazak cjepiva u tako kratkom periodu. No, ja bih to rekla s ogradom jer istraživanje nije krenulo onda kada se pojavio virus. To istraživanje traje već dugi niz godina koje je krenulo 2003. godine pojavom SARS virusa, pa se nastavilo MERS virusom. Sve je to ista porodica korona virida. Prema tome, ta istraživanja izrazito su važna za ljudsku populaciju i još ih više treba poticati među znanstvenicima. Nije se cjepivo rodilo u jednu godinu. Ta su istraživanja trajala više od desetljeća i omogućila da u tom času, kada se shvatilo da se radi o globalnoj pandemiji, možemo primijeniti ta znanja i tu tehnologiju na stvaranje cjepiva maksimalnom brzinom. Upravo je to doprinijelo na smanjenju smrtnosti u cijelom svijetu, objasnila je Payerl-Pal.
Ovo nije prva pandemija koja je pogodila čovječanstvo. Svi znamo za kugu, ali najbliža je pandemija španjolske gripe koja je poharala svijetom neposredno nakon Prvog svjetskog rata. Iako se točna brojka i dalje sa sigurnošću ne zna, govori se o 250 milijuna ljudi u svijetu koji su umrli od španjolske gripe. Tijekom kasnije povijesti susreli smo se i s azijskom gripom, ptičjom i svinjskom. - Danas kad kažemo gripa, asocijacija je cijepljenje i prevencija. Naravno da postoji jedan višak smrtnosti za vrijeme gripe koja se javlja u našim krajevima u zimskim mjesecima. Ako obolijevaju stariji ljudi, dolazi do komplikacija koje kasnije dovode i do smrtnosti.
U Međimurju se dnevno od ponedjeljka do petka cijepi između 700 i 800 osoba
Sve te gripe koje smo naveli dovele su nas do toga da se s tom bolesti znamo nositi i ljude smo educirali zašto je važno cijepiti se. To se posebno odnosi na starije, rizične i kronične bolesnike koji su najugroženiji upravo zbog oslabljenog imunološkog sustava koji se potom i teže bori protiv virusa, ističe doktorica.
Što se tiče same strukture populacije koja se cijepila u Međimurskoj županija, doktorica Payerl-Pal ističe kako još nema točnog postotka vezanog uz radno aktivno stanovništvo, a potom i zdravstvenih i prosvjetnih djelatnika koji su vrlo izloženi virusu na svojim radnim mjestima. - Ono što sa sigurnošću mogu reći je kako zdravstveni djelatnici u Međimurju nisu pokazali otpor prema cijepljenju kako je to možda u nekim drugim dijelovima Hrvatske. Prosvjetni djelatnici su se također masovno odazvali cijepljenju još na punktevima na Mesapu. Također, veliki interes za cijepljenje su pokazali i odgojitelji predškolske dobi, kaže. Preko Gospodarske komore nabavljen je popis �irmi te je cijepljen i veliki broj zaposlenika.
Doktorica ponavlja kako svi koji se žele cijepiti mogu to učiniti bez prethodne najave svaki radni dan od 9 do 13 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije i od 13 do 18 sati u trijažnoj garaži Županijske bolnice Čakovec. Građani se mogu cijepiti i dalje s četirima vrstama cjepiva koja su dostupna: Moderna, P�izer, AstraZeneca i Johnson&Johnson.
Kod mladih postoji izvjesna nezainteresiranost za cijepljenje jer je riječ o bolesti koja nije toliko ugrožavala mlađe osobe, a i ako bi se i razboljeli, bolest je prolazila bez težih simptoma. Stoga su zaključili da za njih cijepljenje nije važno.
No, je li to zaista tako? Naime, ako se procjepljivanjem populacije ne dostigne kolektivni imunitet tijekom 2021. godine, to može rezultirati promjenama virusa i prouzrokovati značajno produljenje pandemije.
U takvim okolnostima sigurno je dodatno akumuliranje mutacija unutar virusnog genoma, tj. dogodit će se evolucijski razvoj posebnih sojeva virusa koji mogu imati sposobnost uzrokovanja ozbiljnijih simptoma bolesti i povećanu smrtnost, i to ne samo kod starije populacije nego i kod mlađih. Ovim putem doktorica Payerl-Pal posebno ističe kako je važno da se više cijepe mlađe osobe.
Je li skepsa prema cijepljenju opravdana?
Ipak, dio populacije se ne želi cijepiti. Zašto je to tako, doktorica ističe kako je strah i nepovjerenje dio ljudske prirode. Odbojnost prema cijepljenju dodatno potiču antivakserski napisi i snimke koje time utječu na dio populacije. To se vidi i kroz obavezno cijepljenje jer postoje roditelji koji svoju djecu ne žele cijepiti ni osnovnim cjepivima. No, Pal ističe kako je brojka takvih roditelja u Međimurju zanemariva.
Što se tiče pogubnih nuspojava cjepiva, u Međimurju ih dosad nije bilo, ističe doktorica. Prijavljene su 4262 neželjene nuspojave kod cjepiva, no PayerlPal kaže kako je od toga 76 posto očekivanih simptoma poput blage temperature i bolova u mišićima. Od toga je 24 posto težih simptoma kao što su osip i svrbež neposredno nakon cijepljenja. - To se dogodi kod osoba koje su i inače sklone alergijskim reakcijama. Neka komponenta virusa utječe na imunološki odgovor kod određenog broja osoba.
Što se tiče skepse prema cijepljenju, smatram da ljudi koji su informirani i upućeni, više vjeruju preporukama struke i prihvaćaju ovo cijepljenje, kaže.
Cijepljenje i dalje nije obavezno. Ono je odraz volje svakog pojedinca. Činjenica je kako informiranost o cijepljenju, kao i brojne posljedice nisu nigdje dovoljno vidljive. Samim time javlja se skepsa i otpor prema cijepljenju.
S druge strane, mnogi su se cijepili kako bi si olakšali putovanja ili druženja s drugima. Tako primjerice veliki festivali, poput Forestlanda koji će se održati idući vikend u Brezju, imaju uvjet za ulazak. Potrebno je imati Covid putovnicu ili negativan antigenski test. Svaki partijaner će se tako morati testirati ili pokazati putovnicu prilikom ulaska na festival.
Time se našao način da konačno imamo društveni život, nadajmo se bez prevelikih posljedica.
Prema anketi web portala mnovine.hr protiv cijepljenja 60 posto ispitanika
Na našem web portalu mnovine.hr proveli smo anketu s pitanjem: Hoćete li se cijepiti protiv korone u kojoj je sudjelovalo 357 glasača.
Prema rezultatima, čak 206 ispitanika (60,50 posto) reklo je da se neće cijepiti. Da su se cijepili izjasnio se 101 glasač (28,29 posto). Da, cijepit ću se rekao je 21 glasač (5,88 posto), a koronu je preboljelo 19 glasača (5,32 posto). Na ovako malom uzorku ipak je teško napraviti kompletnu sliku mišljenja građana oko cijepljenja, ali može se zaključiti da je većina glasača na društvenoj platformi protiv cijepljenja. (dv)
Hoćete li se cijepiti protiv korone?
a) Neću se cijepiti. 60.50% (216 glasova)
b) Cijepio/la sam se. 28.29 % (101 glasova)
c) Da, cijepit ću se. 5.88 % (21 glas)
TEMA BROJA
Što naši građani misle o cijepljenju?
U centru Čakovca proveli smo mini anketu u kojoj smo naše sugrađane pitali što misle o cijepljenju, jesu li se već cijepili i ako nisu, koji su njihovi razlozi. Odgovori, kao i razlozi vrlo su šaroliki.
Danica PongracKrhač cijepila se u travnju
- Cijepila sam se u travnju kako bih zaš� � la sebe i druge koji se druže sa mnom. Prije odluke da ću se cijepi� razgovarala sam sa svojom kćeri koja mi je potvrdila da je normalno da se cijepim. I inače se redovno cijepim pro� v gripe tako da nisam imala nikakve predrasude. - Da sam prije došla na red, i prije bih se cijepila. Cijepljena sam s dvjema dozama Pfi zera. Nisam imala koronu, na sreću. U svakom slučaju bih svima preporučila da se cijepe, jer što prije budemo procijepljeni, prije ćemo se vra� � normalnom životu. Što se � če an� vaksera, svatko ima pravo na svoje mišljenje, ali ipak, kad je u pitanju dobrobit cijelog naroda, trebalo bi se nakloni� većini. Dakle, ako je većina za cijepljenje, trebalo bi se tom mišljenju i nakloni� . Naravno, to se odnosi na zdravu populaciju. Cjepivo vjerojatno bude sezonsko, ali to me ne brine. Ako treba, cijepit ću se i treći put, rekla je Danica Pongrac-Krhač (61) iz Čakovca.
Zaručnici Filip Marciuš i Matea Hunjek oboje su za cijepljenje
- Nisam se još cijepio jer sam za Uskrs prebolio koronu. Bio sam u bolnici tjedan dana i nakon toga sam odlučio da čekam šest mjeseci.
Dobio sam upalu pluća. Prosvjetni sam djelatnik pa je to još dodatan razlog zbog kojeg bih se cijepio. Nisam an� vakser nego jednostavno mislim da još nije potrebno da se cijepim. Struka svoje zna tako da mi je svejedno koje ću cjepivo dobi� , rekao nam je Filip Marciuš (27) iz Čakovca.
Njegova zaručnica Matea Hunjek (25) iz Čakovca cijepila se AstraZenecom i imala je blagu reakciju nakon cijepljenja. - Preležala sam nakon prve doze dva dana, a nakon druge doze mi se cijeli dan malo vrtjelo. S druge strane, mislim da je bolje da sam imala reakciju jer barem znam da se � jelo borilo i da sam zaš� ćena od virusa.
Radim u školi tako da nisam previše razmišljala o tome trebam li se cijepi� .
Luka Klobučarić ne želi se cijepiti niti podržava bilo kakvu vrstu cijepljenja
- Nisam se cijepio ni� se planiram. Iskreno, uopće ne vjerujem u cjepivo. Svašta sam čitao i sve što sam pročitao su odmah izbrisali. Zašto bih se cijepio ako me cjepivo ne š� � 100 posto od korone i svakako se mogu zarazi� . Mlad sam i zdrav i ne vidim razlog zbog kojeg bih u sebe ubrizgao nešto što mi zapravo uopće ne pomaže. Ako se i budem zarazio, vjerujem da ću to preleža� i prebolje� . I inače sam pro� vnik cijepljenja i svoju kćer ne želim cijepi� . Puno mojih poznanika i prijatelja koji kao i ja rade i žive u Njemačkoj ili Austriji su se cijepili samo zbog toga jer im je lakše putova� i prelazi� granicu. No, meni ni� to ne treba jer sam tjedni migrant s
PREDRAG PRESEČKI, dipl. ing. građ., iz Čakovca dobitnik je prestižne nagrade Kolos za izvrsnost dipl. ing. građ., iz Čakovca dobitnik je prestižne nagrade Kolos za izvrsnost u graditeljstvu koju mu je dodijelila struka
Za dobivanje nagrade mora se napraviti iskorak u struci se napraviti iskorak u struci
Visoko priznanje dobio je za projekte tri kongresne dvorane velikih raspona preko 20 metara, bez stupova unutar dvorane koje su riješene tehnologijom naknadnog prednaprezanja. Naglasak je bio na svladavanju prostora bez stupova unutar dvorana što im daje dodatnu kvalitetu u estetskom i funkcionalnom smislu
Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan
Predrag Presečki, dipl. ing. građ., iz Čakovca dobitnik je godišnje nagrade Kolos za izvrsnost u graditeljstvu u kategoriji betonskih konstrukcija. Nagrada je tim značajnija što ju dodjeljuje struka, Hrvatska komora inženjera građevinarstva, a dodijeljena mu je u Opatiji na 15. Danima Hrvatske komore inženjera građevinarstva.
Ovo visoko priznanje dobio je za projekte tri kongresne dvorane velikih raspona. Radi se o kongresnoj dvorani uz hotel Royal u Opatiji, dvorani novog Convention centra Solaris kraj Šibenika te dvorane uz hotel Grand u Neumu. Sve tri dvorane imaju krovne konstrukcije raspona preko 20 metara, bez stupova unutar dvorane koje su riješene tehnologijom naknadnog prednaprezanja monolitnih ab stropnih ploča (PT ploče). Na ovim dvoranama naglasak je bio na svladavanju prostora bez stupova unutar dvorana što im daje dodatnu kvalitetu u estetskom i funkcionalnom smislu. Također, ove ploče karakteriziraju i njihove vitke dimenzije unatoč većim opterećenjima koja djeluju na njih, primjerice teret nasipa ili bazena.
Kao stipendist bivšeg GK Međimurja počeo raditi u IPC-u
- Nagrada mi puno znači jer dolazi iz struke. Kao što samo ime nagrade po grčkom
Predrag Presečki na dodjeli nagrade Kolos
mitskom junaku Kolosu kaže, mora biti napravljeno nešto u struci što teži simbolici imena samog junaka. Svake godine nagrada se dodjeljuje na danima ovlaštenih inženjera u vidu kipića od kristala koji je dizajnirao umjetnik Ivica Propadalo, objasnio nam je.
Premda trenutno radi u zagrebačkoj tvrtki BBR Adria u sastavu švicarske kompanije, Predrag Presečki korijenima je vezan za međimursko građevinarstvo. Ovdje je započeo svoju poslovnu karijeru nakon studija. - Bio sam stipendist nekadašnjeg GK Međimurja. Odmah nakon diplome pet godina radio sam u IPC-u, a zatim 20 godina u Međimurje inženjeringu, kasnije u Čakovec projektu. A kad se ta �irma ugasila, prešao sam u zagrebačku �irmu, ispričao je.
Poslovni put mu nije počeo na klasičan način za jednog građevinskog inženjera, ali se upravno takav način pokazao plodonosnim za njegov poslovni razvojni. - IPC, gdje sam počeo raditi, za ono vrijeme je bio avangarda za kompjuterizaciju.
A unutar njega je postojao Odjel za tehnički softver koji se bavio proračunima u građevinarstvu, tako sam ovladao i softverskim jezikom, ispričao je Presečki. Nastavlja: - Imao sam mlađeg kolegu Miljenka Kovača koji je ozbiljno zagrizao u to područje, a ističem ga zbog suradnje s njim koja je igrala važnu ulogu u mojoj poslovnoj karijeri. Tako smo 90-ih imali neka rješenja za složene konstrukcije i gra�iku iznad razine drugih rješenja na ondašnjem tržištu. No onda su se pojavila i neka druga rješenja, pa sam se ja više posvetio rastućoj tehnologiji naknadnog prednaprezanja, što mi je obilježilo karijeru, kazao je. - Zanimljivo je da smo ovu tehnologiju kolega Kovač i ja primijenili prvi u Hrvatskoj na gradnji MTC-a u Čakovcu, a kasnije u Varaždinu suvremenim rješenjem podzemne garaže na Kapucinskom trgu, kazao je. - U zagrebačkoj �irmi, gdje sada radim, samo se time bavim, pa smo tehnologiju naknadnog prednaprezanja monolitnih ab stropnih ploča primijenili na mnogim velikim projektima po Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori i Srbiji gdje je trenutno veliki građevinski zamah.
Posebice u Beogradu. Tamo se sada grade veliki stambeni blokovi, trgovački centri te mega projekt Beograd na vodi s ogromnim kompleksom stambenih i poslovnih zgrada, kaže naš sugovornik.
Uz to radio je preko svoje �irme i na projektu izgradnje velikog trgovačkog centra Delta u Nišu s primjenom iste tehnologije, jer omogućuje brže odvijanje gradnje, zbog ranijeg skidanja oplate s armiranobetonske konstrukcije. Brža gradnja i kraći rokovi završetka gradnje su veliki bene�it za investitora, posebno kada su u pitanju komercijalni objekti kao što su trgovački. Njima svaki dan poslovanja ranije donosi veću zaradu.
U Zagrebu radio na konstrukcijama Arena centra, zračne luke, tornjeva u
Strojarskoj ulici
Prilikom gradnje tornjeva u Strojarskoj ulici u Zagrebu ovim načinom gradnje štedjelo se po tri dana gradnje po etaži. Kad se to pomnoži s 25 etaža, dobivena je ušteda od 75 dana ranije izvedene građevine. Ne treba posebno objašnjavati kolika je to dobit za investitora. U Zagrebu je spomenuta tehnologija primijenjena i na izgradnji terminala nove zračne luke, zbog čega je izgrađena dva mjeseca kraće od zadanog roka. - Francuskom koncesionaru je taj naš rad bio interesantan, jer je upravo prednaprezanje betona između dva rata nastalo u Francuskoj, pa su bili ugodno iznenađeni našim konceptom i nekim poboljšanim rješenjima koje smo im ponudili, kazao je inženjer Presečki.
Dodao je da se navedena tehnologija sve se više počela koristiti i kod manjih gradnji: urbanih vila i manjih poslovnih zgrada. Pogotovo je tražena kod imućnije klijentele koji žele prostrane boravke s dobrim pogledom, bez nepotrebnih stupova u unutarnjem prostoru.
Unatoč tome što je profesionalnu karijeru nastavio u Zagrebu, Predrag Presečki se i dalje na različitim gradnjama
Predrag Presečki
susreće s međimurskim građevinarima. Međimurje graditeljstvo je radilo na trgovačkom centru Arena Zagreb, Team na neboderima u Strojarskoj ulici i Studentskom kampusu u Varaždinu.
Predrag Presečki ne prestaje nizati impresivne projekte na kojima radi. Najnovije na dijelu projekta kampusa Rimac te na novom hotelu Pical u Poreču. Osim što sudjeluje u pripremi projekata izračunima i analizama, u posljednje vrijeme i bavi se i menadžerskim dijelom posla, a sve više svoje znanje prenosi na mlađe kolege i nadgleda njihov rad. Uz to svoje znanje prenosi i studentima preddiplomskog studija Graditeljstva na Sveučilištu Sjever. No nije stao ni na vlastitom usavršavanju i obrazovanju. U Mariboru završava doktorski studij. Tema doktorskog rada je upravo usporedba teorijskih postavki i eksperimentalnih ispitivanja ploča na novom terminalu zračne luke Franjo Tuđman u Zagrebu. - Odabrao sam Maribor, čiji studij građevine je od nekada poznat i priznat u oblasti prednaprezanja, posebice u mostogradnji. Nije slučajno da je iz njihove škole građevine izrastao i projektant Pelješkog mosta, otkrio nam je.
Lijepo je i ugodno znati da je Predrag Presečki, dipl. ing. građ., put do prestižne nagrade Kolos profesionalno otpočeo u Čakovcu u međimurskom građevinarstvu, u doba kada je ono bilo na vrhuncu u regionalnim okvirima.
POGLED ODOZDO
Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr
Gdje bismo bili da za ideale ne ginu budale?
Uvrijeme moje mladosti bio je popularni stih pjesme: Za ideale ginu budale. Poznato je da u različitoj životnoj dobi na istu stvar gledamo s potpuno različite perspektive. U ono doba to smo smatrali prkosnom pjesmom, možda čak i svojevrsnom himnom generacije. Tim stihovima izražavali smo prijezir prema idealima koji nisu bili naši, jer nisu bili duh naše generacije. Gledano s današnje perspektive stihovi su univerzalna misao o vječnoj ljudskoj rezignaciji isplati li se živjeti za ideale? Ili je bolje prodati dušu vragu pa živjeti spokojno okružen ugodama sadašnjeg trenutka.
Prodati se za život slasti, imanja, obilja, jer život za ideale je drugačiji put. Nesiguran, nemiran. Pun prepreka, odricanja, razdoblja neimanja.
Čovjek koji živi za ideale svojim je suvremenicima odbojan, nije njihov, jer ne živi njihovu svakodnevicu. Blizak na neugodan način, jer ih podsjeća na to što bi mogli, a nemaju hrabrosti. Tako biraju trule kompromise, male kukavičluke samo da bi proživjeli život sa što manje neugodnosti.A onda jednog dana čemer zbog odustajanja od samoga sebe i napora priklanjanja lakšim putevima naraste kao golemi tumor da čovjeku u vlastitim plućima ponestane zraka za disanje. I više ga nema. Ne pogineš li od svojih ideala, satre te vlastiti čemer nakupljen od bezbrojnih odustajanja od sebe. Što je manje bolno?
Svatko tu odluku donosi za sebe. Kao što kažu da je lakše voljeti čovječanstvo nego čovjeka, tako je lakše živjeti dopadajući se drugima, nego u skladu sam sa sobom. No želja da ostavimo trag iza sebe i u jednima i u drugima je univerzalna.
Nema tog bića, religioznog ili ne, koje ne žudi za tim da traje neograničeno.
Prečesto mislimo da su si taj trag u vječnosti rezervirali oni koji su se već sada osigurali za “tri života”. I da oni žive život nepotrošivim plućima. Međutim, koliko se takvih moćnika srušilo u trenu kao stupovi od soli. Jest da za ideale ginu budale, ali budalaština jednog trenutka može se prevrnuti u mudrost drugog trenutka. A i gdje bi bio čovjek da nije zagledan u zvijezde, vođen idealima krenuo na
POTROŠAČKI KOMPAS
potrosac@mnovine.hr ili 323-601 VAŠ SAVJETNIK
Zastarijeva li naplata parkiranja?
- Došao sam po auto na parkiralište kod bivšeg MTČ-a u Čakovcu 15 minuta poslije isteka kupljene karte i našao zataknutu za brisač Dnevnu parkiranu kartu GKP ČAKOM d.o.o. u iznosu od 50,00 kn. Jednostavno sam zaboravio platiti tu kartu i sada nakon tri godine mi je stigla obavijest da je pokrenut postupak prisilne naplate tj. ovrha. Što da radim jer u prijedlogu Rješenja je ukupni trošak od 850,00 kn, a ne više 50,00 kn uvećano za kamatu. Imaju li pravo nakon 3 godine pokrenuti ovrhu, koliki je zastarni rok za račun za parkiranje, nije li godinu dana, pitao je čitatelj iz Selnice
Odgovor iz Društva potrošača Međimurja.
- U ovom pitanju je više zasebnih slučajeva, a koji su
Zatražite pomoć i savjet u zaštiti potrošačkih prava
Imate li kao potrošač neku primjedbu na kupljeni proizvod ili pruženu uslugu? Želite saznati više o svojim potrošačkim pravima? Kome i kako napisati prigovor u slučaju povrede istih? Za sve prije nabrojeno u suradnji s udrugom “Vukanovčar” - društvo za zaštitu potrošača Međimurja, u Međimurskim novinama otvaramo novu rubriku Potrošački kompas u kojoj će se svaki drugi tjedan obraditi i objaviti teme koje se tiču potrošačkih prava, donositi odgovore stručnjaka koji se bave ovim područjem u Savjetovalištu potrošača Međimurske županija i objavljivati savjete u kolumni Željka Tomašića.
Najvažniji dio ove rubrike ste vi - čitatelji i potrošači. Bez vašeg glasa ništa se neće promijeniti. Stoga pokušajte u suradnji s nama pronaći odgovore i rješenja ako su vam ugrožena potrošačka prava. Na sva pitanja možemo pronaći odgovor, stoga ih javite na email potrosac@mnovine.hr ili na telefon 040 323-601. (mn) objedinjeni u Dnevnoj parkirnoj karti.
Prvo ova vrsta tražbine zastarijeva za 5 godina jer se radi o vama kao potrošaču – �izičkoj osobi), da je vlasnik automobila prava osoba (�irma) zastarni rok bi bio 3 godine. No, „naplata parkiranja“ još nije javna usluga de�inirana Zakonom o zaštiti potrošača, te potraživanje ne zastarijeva za godinu dana. Doduše u tijeku je savjetovanja s javnošću (esavjetovanje) o novom Zakonu o zaštiti potrošača u kojem se predlaže da je „usluga parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama“ javna usluga, te će po stupanju na snagu Zakona, zastarni rok za potraživanja na osnovi naplate parkiranja biti godinu dana.
Valja uočiti da zastarni rok u bilo kojem slučaju ne nastupa automatizmom, već ako se potrošač izrijekom pozove na njega u protivnom se smatra da je potrošač pristao platiti potraživanje. Tako na npr. vjerovnik može zatražiti,
Piše: Željko Tomašić čak i ovrhom, naplatu potraživanja i za 20 godina i ako se potrošač izrijekom ne pozove na zastaru (prigovorom ili usmeno na sudu) smatra se na zastara nije nastupila tj. da je potrošač odlučio platiti potraživanje. Drugo je pitanje Dnevne parkirne karte. Kako se ta karta ne može kupiti na prodajnom mjestu (parkiralištu), prekoračenje vremena plaćenog parkiranja ili neplaćanje parkirne karte nikako se po nijednom zakonu ne može smatrati da je potrošač iskazao interes za
CIMERMAN Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.
Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
kupnju DPK, već isključivo da je iskazao interes za produženje parkiranja u sljedećoj najmanjoj obračunskoj jedinici, a to je 1 sat (ili 30 min). Ovo što rade svi naplatitelji parkiranja da na brisač ustvari stavljaju kaznu što mi je Ustavni sud zabranio naplaćivati, jer nisu ovlašteni za naplatu kazni, pa su se ti trgovci snašli i tu kaznu preimenovali u Dnevnu parkirnu kartu, koja je i u Čakovcu viša od zbroja satnih parkirnih karata (1 sat = 3 kn x 11 sati radnim danom koliko se naplaćuje parkiranje iznosi 33 kn, a DPK je 50 kn). Ne može se nikako smatrati da je satna parkirna karta “povlaštena karta“ pa je zato jeftinija.
Postoje pravosnažna sudska rješenja da su potrošači dobi spor i oslobođeni su od plaćanja DPK s obrazloženjem suda, da bez obzira na naziv DPK to potraživanje predstavlja kaznu, samo promijenjenog naziva i to naplatitelj usluge parkiranja nema pravo naplaćivati kazne.
No, kako se jako mali broj potrošača za 50 kn odlučuje na sudsko rješavanje spora, naplatiteljima parkiranja se isplati ići na rizik da izgube sudski spor, jer zarada od DPK višestruko nadmašuje trošak jednog izgubljenog spora.
CRNA KRONIKA
IZMEĐU Piškorovca i Gardinovca veliki otvoreni požar polja Izgorjelo 8 hektara slame i pšenice!
Vatrenu stihiju gasili su vatrogasci Male Subotice, Palovca, Držimurec-Strelca i JVP Čakovec
U srijedu, 14. srpnja 2021. godine u 18:40 u poljskom predjelu zvanom “Škarje”, nedaleko od naselja Piškorovec izbio je požar u kojem je izgorjela pšenica na površini od oko 1 hektara i slama na površini od oko 7 hektara.
Požar su ugasili članovi lokalnih dobrovoljnih vatrogasnih društva. Izvršenim očevidom uz prisustvo inspektora za zaštitu od požara utvrđeno je da je uzrok požara poduzeta ljudska radnja.
Materijalna šteta se procjenjuje na više tisuća kuna. Provode se kriminalistička istraživanja, izvijestila je policija.
Kako nam je rekao zapovjednik JVP-a Čakovec,plamen su gasili DVD Mala Subotica, Držimurec-Strelec, Palovec i JVP Čakovec. (dv)
RAZBOJNIŠTVO na autobusnom kolodvoru u Čakovcu Ponudili mu vožnju, a zatim ga opljačkali
Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 2. srpnja donijelo rješenje o provođenju istrage protiv dvojice hrvatskih državljana 1993. i 2001. godište zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo razbojništva.
Postoji osnovana sumnja da su okrivljeni 28-godišnjak i 20-godišnjak 28. lipnja 2021. na autobusnom kolodvoru u Čakovcu ponudili oštećeniku prijevoz svojim automobilom, što je on prihvatio, a potom su nakon kratke vožnje zaustavili automobil i silom izvukli oštećenika iz vozila te ga bacili na tlo. Osnovano se sumnja da su mu iz džepa hlača uzeli 940 eura, 800 kuna i mobitel te zadržali za sebe oštećenikovu putnu torbu i ruksak koji su bili u vozilu.
Sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu prihvatila je prijedlog državnog odvjetnika i odredila obojici okrivljenika istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela. (dv)
KRAĐE
TURČIŠĆE
Ukrao električne kablove
Između 10. i 12. srpnja 2021. godine na šljunčari u Turčišću nepoznati počinitelj je provalio u čamac vlasništvo tvrtke s područja grada Mursko Središće odakle je ukrao električne kablove. Materijalna šteta će se utvrditi naknadno.
(sh)
ČAKOVEC
Ukrao parfeme i nakit
U subotu, 10. srpnja 2021. godine u Čakovcu, iz trgovina u ulicama Kralja Tomislava i Valenta Morandinija nepoznati počinitelj je ukrao nekoliko parfema i nakit. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja kaznenih djela podnijet će se kaznene prijave.
(sh)
DONJI MIHALJEVEC
S polja nestala pumpa
Obiteljska kuća Smiljane Srnec u kojoj je u škrinji pronađena ubijena Jasmina Dominić
SMILJANA SRNEC podnijela ustavnu tužbu protiv presude Vrhovnog suda RH i Županijskog suda u Varaždinu
Tko je muškarac čiji je DNA pronađen oko Jasminine glave?
- Temelj ustavne tužbe je odbijanje ukupno 35 dokaznih prijedloga obrane bez valjanog razloga, rekao nam je odvjetnik Krešimir Golubić
Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan
Čakovečki odvjetnik osuđene Smiljane Srnec Krešimir Golubić podnio je ustavnu tužbu protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Županijskog suda u Varaždinu. Srnecova je, inače, osuđena na 15 godina zatvora zbog ubojstva sestre Jasmine Dominić. - Ustavnu tužbu protiv presude podnijeli smo jer i dalje vjerujemo u vladavinu prava i jednakost svih građana pred zakonom. Ustav jamči svakome pravičan postupak, a to obuhvaća obvezu Vrhovnog suda da ocijeni žalbene razloge i napiše zašto ne prihvaća argumente iz žalbe. Vrhovni sud to nije učinio, nego je samo sumarno prenio sadržaj prvostupanjske presude, istaknuo je Krešimir Golubić, branitelj optužene Smiljane Srnec.
Sud odbio 35 dokaznih prijedloga obrane
Obje presude, kako ističe, nisu uvažile temeljni zahtjev pravde u kaznenim stvarima da tužiteljstvo mora dokazati svoj slučaj izvan razumne sumnje. - Istim argumentima kojima je osuđena moja stranka osuđen je mogao biti bilo koji član njene obitelji, dodaje u nastavku.
Temelj ustavne tužbe je odbijanje ukupno 35 dokaznih prijedloga obrane bez valjanog razloga, kako nam objašnjava Golubić, i to što Vrhovni sud nije dao razloge zašto ne prihvaća argumente iz žalbe.
Golubić navodi da je sud nerazmjerno ograničio obrani mogućnost da stvarno iznosi i dokazuje tvrdnje u prilog svom predmetu čime ju je, u suštini, doveo u neravnopravni položaj u odnosu na suprotnu stranu u postupku.
Ističe da svatko prema Ustavu ima pravo na pravično suđenje temeljeno na dokazima koji su provedeni u postupku, a ne na predrasudama i neistinitim informacijama plasiranim javnosti. Svi trebamo biti, dodaje Golubić, jednaki pred zakonom. - Nakon rušenja početne teze tužiteljstva o ljubomori kao motivu, nakon što je sud nedvosmisleno naveo da motiv nije utvrđen, sud kao ključnu činjenicu zbog koje je osudio moju stranku utvrđuje da nitko drugi nije bio u kući osim žrtve i nje.
No, zbog toga mora odgovoriti na tri osnovna pitanja, tko je muškarac čiji DNA je pronađen na čarapama oko glave žrtve, čija je sijeda vlas na prstu žrtve te odakle tragovi majke na čarapama oko žrtve ako utvrđuje da nije boravila u kući, objašnjava detaljno Golubić.
Ni Vrhovni sud RH ni Županijski sud u Varaždinu, naglašava odvjetnik u razgovoru, ne daju odgovor na ta pitanja, a ta tri traga smještaju u kuću u vrijeme ubojstva jednog muškarca, osobu sijede kose i majku žrtve.
Zašto je sud zabranio korištenje policijske dokumentacije iz 2005.?
Odvjetnik Krešimir Golubić navodi da je sud obrani zabranio korištenje zakonite dokumentacije policije iz 2005. godine. - Ključni dokazi su izjave koje su 2005. godine dali Martin Dominić i Dražen Palfi, a dokazuju da je neistinita teza tužiteljstva da je Smiljana Srnec pet godina držala roditelje, obitelj i sumještane u zabludi. Obojica su 2005. godine izjavili da je Dražen Palfi posljednja osoba koja je vidjela žrtvu 2002. ili 2003., a moja stranka je osuđena da ju je ubila 2000., rekao je u nastavku.
Službena bilješka policije od 12. rujna 2005. glasi: “Martin Dominić daje policijskom službeniku sljedeće obavijesti: Zadnju informa-
Čakovečki odvjetnik Krešimir Golubić o razlozima podnošenja ustavne tužbe
ciju o Jasmini dobio je prije dvije ili tri godine kad se sreo sa Draženom Palfijem koji ga je pitao za Jasminu i rekao mu da ju je vidio u Zagrebu i da su kratko razgovarali. Nakon toga više ništa nije čuo o Jasmini.”
Vrhovni sud, dodaje, ignorira taj žalbeni navod kao i činjenicu da ta dokumentacija postoji u spisu, da ju je dostavio državni odvjetnik i da je sud u Varaždinu obrani odbio dokazni prijedlog čitanjem te dokumentacije. - Posve je neshvatljivo i zašto je odbijeno predloženo medicinsko vještačenje kojim bi se dokazalo da Smiljana Srnec nije mogla ni staviti tijelo u škrinju ni premještati škrinju po kući što bi je isključilo kao počinitelja. Ni na to pitanje Vrhovni sud ne daje odgovor, dodaje na kraju čakovečki odvjetnik.
IZ OTKLJUČANOG automobila u Belici ukraden novčanik sa svim dokumentima
Iskoristio PIN i dignuo s bankomata nekoliko tisuća kuna
Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je u četvrtak, 1. srpnja ove godine na bankomatu nepoznati počinitelj pomoću otuđene bankovne kartice vlasništvo 54-godišnjakinje u dva navrata uz pomoć PIN broja koji se nalazio u otuđenom novčaniku podigao novac u ukupnom iznosu od nekoliko tisuća kuna.
Naime, dana 2. srpnja u jutarnjim satima u prostorije Policijske postaje Čakovec osobno je pristupila 54-godišnjakinja te podnijela kaznenu prijavu iz koje je vidljivo da joj je nepoznati počinitelj u četvrtak, 1. srpnja u popodnevnim satima u Belici, Ulici kralja Tomislava iz otključanog osobnog automobila ukrao novčanik s novcem, bankovnim karticama i PIN brojevima i drugim dokumentima.
Protiv počinitelja kaznenih djela Računalna prijevara i Krađa podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetniku. - Ovom prilikom podsjećamo građane da zaključavaju vozila i da u njima ne drže vrijedne stvari na vidljivom mjestu te da uz bankovne kartice ne drže pripadajuće PIN brojeve kako bi izbjegli ovakve i slične situacije, odnosno omogućili kradljivcima da vrlo jednostavno podignu novac s njihovih bankovnih računa.
(dv)
Lopovu je krađa bila olakšana jer je u novčaniku pronašao PIN za bankovnu kar� cu
OPTUŽNICA protiv 35-godišnjaka zbog izazivanja nesreće između Štefanca i Čakovca Nesreća u kojoj je život izgubila 41-godišnjakinja
Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 9. srpnja, nakon provedene istrage, podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina 1986. godište zbog počinjenja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu. Optužnicom se okrivljenog 35-godišnjaka tereti da je 20. studenog 2020. na cesti između mjesta Štefanec i Čakovec upravljajući osobnim automobilom propustio držati svoje vozilo na desnoj prometnoj traci i na ravnom dijelu ceste prešao vozilom na lijevu prometnu traku.
Tereti ga se da je prednjim dijelom vozila udario u prednju stranu osobnog automobila kojim je pravilno svojom desnom prometnom trakom iz suprotnog smjera upravljala 41-godišnjakinja čije vozilo je odbačeno u desno izvan kolnika i udarilo u osobni automobil koji se kretao iza njenog vozila. U prometnoj nesreći je 41-godišnjakinja zadobila višestruke teške ozljede od kojih je preminula na mjestu nesreće. (dv)
GLOBALNO I LOKALNO
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Istine i laži
Ovih dana za javnost je otvoren drugi dio čakovečkog muzeja Međimurja nazvan Riznica Međimurja. Stari grad Čakovec konačno je ušao u 21. stoljeće kao spomenik nulte kategorije i nacionalne vrijednosti. Hrvatska kultura i politika Stari grad Čakovec najviše pamti po obitelji Zrinski, što se vidjelo i prije nekoliko dana, prigodom posjete premijera Plenkovića.
O povijesti obitelji Zrinski do danas je napisano mnogo radova s različitih aspekata. Ono oko čega se povjesničari još ne mogu složiti je je li Nikolu Zrinskog VII ubio vepar ili mu je presudila izdajnička ruka. Velika većina povjesničara temu o smrti Nikole Zrinskog nekako zaobilazi, u stilu “vjerojatno je vepar, ali...“
Tek pojedini povjesničari istražuju njegovu smrt na način današnjih detektiva iz TV serija, odnosno argumentirano. Jedan od njih je i hrvatski povjesničar Željko Vegh, koji u četverojezičnim Regionalnim studijama gradišćanskih Hrvata (Studia Regionalis, PannonIQm) još prije desetak godina, točnije 2009. godine, istraživanjem jednog povijesnog romana i zapisa sudionika događaja i kroničara, ustanovljuje da su ubojice Nikole Zrinskog VII. njegove sluge, odnosno dvorjanici Mailani i Angelini, koji su s njim bili u lovu u Kuršanečkom lugu.
U povijesnom romanu temeljenom na istinitom događaju oni se zovu Hartvig i Ruthard i pisac ih naziva “prijateljima“ Nikole Zrinskog, sakrivajući tako ono bitno, a da bi sakrio ubojstvo. Oni su bili njegove sluge, a nikako prijatelji.
Najvažniji dokaz je to što je nakon ubojstva hrvatskog bana Angelini od njemačkog cara Leopolda I. dobio cijeli grad kraj Beča i veće imanje. Ne daje car samo tako grad i veće imanje jednom sluzi.
Samo ubojstvo se dogodilo na način da su sluge djelovali kao tandem, jedan je hrvatskom banu skrenuo pozornost pucajući na vepra, a drugi mu je prišao odostraga i nožem mu prerezao vratnu žilu te ga potom nožem unakazio da izgleda kao da ga je vepar napao. Djelovanje ubojica u tandemu bilo je uobičajen način u političkim ubojstvima tog doba, a car Leopold I. se htio riješiti vođe pobune mađarskih i hrvatskih velikaša nakon sramotnog Vašvarskog mira. Također je povijesna neistina da je ban bio živ i da je umro na putu, Nikola Zrinski je odmah iskrvario.
Ubojstvom Nikole Zrinskog VII. promijenjena je povijest Hrvatske i Mađarske u korist njemačkog cara.
PODIGNUTA OPTUŽNICA protiv 28-godišnje medicinske sestre iz ŽB Čakovec Ubrizgala benzin umjesto fiziološke otopine
Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 30. lipnja, nakon provedene istrage, podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatske državljanke 1993. zbog počinjenja kaznenog djela nesavjesnog liječenja.
Optužnicom se okrivljenu 28-godišnjakinju tereti da je 29. rujna 2020. u županijskoj bolnici, kao medicinska sestra zadužena za brigu o pacijentu na hemodijalizi koji je bio u sobi za izolaciju zbog kontakta s COVID-pozitivnom osobom, prilikom otpajanja pacijenta s aparata za hemodijalizu nesmotreno
Fatalna greška dovela je do smr� pacijenta na hemodijalizi
ubrizgala u kateter na vratu pacijenta benzin umjesto �iziološke otopine. Benzin je ušao u krvožilni sustav što je dovelo do trovanja organizma i
VLAŽNE MARAMICE SU NEPRIJATELJ KANALIZACIJE
Nerazgradive su i zato Vas molimo da ih ne bacate u wc školjku, već u koš za smeće
Paketi pomoći dijelili su na dva punkta u Čakovcu i Kuršancu KURŠANEC
Podjela humanitarnih paketa pomoći
Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec nositelj je projekta Humanitarni paket za Međimurje sufinanciranog sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa za hranu i osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje 2014.-2020. iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije. Radi se o podjeli humanitarne pomoći najpotrebitijim građanima, a svi oni će primiti higijenske i prehrambene pakete u vrijednosti od 600 kuna po članu kućanstva. Na području cijele Međimurske županije bit će organizirano pet podjela prilikom kojih će se pripremiti 18.904 paketa hrane i 4.726 paketa higijene.
Prva podjela je već napravljena. U Čakovcu je podijeljeno 150 paketa u prostorijama Crvenog križa, dok je 630 paketa podijeljeno u dvorištu Obiteljskog centra u Kuršancu. U prvoj podijeli korisnici su primili pakete higijene, dok će sljedeća podjela, ona s paketima hrane, biti organizirana krajem srpnja ove godine.
Osim volontera Gradskog društva Crvenog križa Čakovec, u organizaciji podjele sudjelovali su i članovi Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata liječenih od PTSP-a Međimurske županije koji su redovito od velike pomoći u sličnim humanitarnim akcijama.
(dv)
ČAKOVEC
Sastanak s mjesnom samoupravom
Nakon konstituiranja novih saziva gotovo svih Vijeća mjesnih odbora i gradskih kotareva izabranih na prije mjesec i pol održanim lokalnim izborima, u srijedu je u čakovečkoj Gradskoj vijećnici održan prvi radni sastanak predsjednika s gradonačelnicom Čakovca Ljerkom Cividini. Osim gradonačelnice, sastanku su nazočili i pročelnici upravnih odjela Grada Čakovca.
Pozdravljajući prisutne predstavnike čakovečke mjesne samouprave, gradonačelnica Cividini rekla je da je obilazeći sva naselja u sastavu Grada Čakovca vidjela da u mnogima postoje problemi koji se duže vrijeme nisu rješavali. U razgovorima koje je obavila na terenu građani su skretali pozornost na potrebu ulaganja u obnovu i izgradnju komunalne infrastrukture, uređenje naselja te povećanje kvalitete društvenog života. Kako je rekla, od predsjednika mjesnih odbora i gradskih kotareva očekuje da artikuliraju te potrebe i zahtjeve te ih predlože za realizaciju. Sastanak je bilo prilika i da se novoizabrani predstavnici mjesne samouprave pobliže upoznaju s načinom funkcioniranja upravnih odjela te s procedurama s kojima će se susretati u svakodnevnom radu.
Kako je najavila gradonačelnica, ovakvi sastanci održavat će se redovno. Inače, od ukupno šesnaest predsjednika mjesnih odbora i gradskih kotareva osam je novih, sedam starih, a u jednom, Štefancu, Vijeće Mjesnog odbora još uvijek nije konstituirano. (dv)
Trenutno se priprema asfalt za pješačke staze u Štefancu
RASKOPANE CESTE kroz Štefanec i Mihovljan stvaraju nervozu među vozačima Radovi kroz Štefanec završit će tek sredinom rujna?!
Kako kaže Davor Bobičanec, rukovoditelj Poslovne jedinice Varaždin radovi, kroz cijelu dionicu do Donjeg Pustakovca radovi će se probati završiti do kraja godine
Cestovni radovi u Štefancu i dalje nisu gotovi iako je još u svibnju bilo rečeno da su pri kraju. Podsjetimo, radi se rekonstrukciji Štefanca kojim će ovo mjesto u sklopu Grada Čakovca dobiti novu cestu, biciklističke staze, novu vodovodnu i električnu mrežu. Kako smo već i ranije pisali, početkom 2020. godine počeli su radovi na kompletnoj rekonstrukciji državne ceste D3 koja obuhvaća prometnicu od Štefanca prema Maloj Subotici, Palovcu i Donjem Pustakovcu. O tome kako napreduju radovi, prvo smo pitali Grad Čakovec.
Što o radovima kaže
Grad Čakovec?
- Radi se o državnoj cesti D3 i dionica kroz Štefanec se rekonstruira u sklopu rekonstrukcije državne ceste Čakovec-Goričan.
Grad je u sklopu toga zahvata sudjelovao s HEP-om Elektra Čakovec u sufinanciranju rekonstrukciji niskonaponske mreže i rasvjete u iznosu od 250.000 kuna i sufinanciranje izgradnje dijela oborinske odvodnje ceste s Hrvatskim vodama i Hrvatskim cestama u iznosu od 80.000 kuna. Grad još ima obavezu riješiti imovinske odnose na dijelu trase oborinske odvodnje, rekla je gradonačelnica Ljerka Cividini.
O tome zašto radovi kasne, pitali smo investitora Hrvatske ceste Ispostavu Varaždin. Kako nam je ispred Hrvatskih cesta rekao Davor Bobičanec, rukovoditelj Poslovne jedinice Varaždin, radovi će kroz Štefanec biti gotovi najkasnije do sredine rujna.
Završni sloj asfalta u rujnu
- Stupovi javne rasvjete su se morali uskladiti s ostalim infrastrukturnim radovima. Trenutno se priprema asfalt za pješačke staze te se trebaju prilagoditi ulazi.
Početkom rujna ići će završni sloj. Radovi bi u Štefancu tako trebali biti gotovi najkasnije sredinom rujna, kaže Bobičanec. Što se tiče cijele dionice koja je raskopana do izlaza Donji Pustakovec, radovi će trajati do kraja ove godine. Radi se o trasi od 6,3 kilometara.
Iako je, kako naglašava Bobičanec rok za izvođenje i duži nadaju se da će vremenski uvjeti omogućiti i raniji završetak radova.
U Prvomajskoj ulici u Mihovljanu izvode se radovi na rekonstrukciji prometnice, oborinske odvodnje i izgradnji pješačko-biciklističke staze.
Radi se o izvođenju radova na dijelu Prvomajske ulice u dužini cca 500 metara od spoja s Ulicom Vladimira Nazora do Društvenog doma. Vrijednost radova je oko 2.100.000 kuna, a rok za izvođenje je 90 dana. Tako je predviđeni termin završetka radova polovica rujna. Izvođač radova je Tegra Čakovec. (dv, mg) Radovi kroz cijelu Prvomajsku ulicu do Društvenog doma u Mihovljanu
