str

Svi članovi DVD-a Mar� nuševec na okupu

DVD MARTINUŠEVEC broji 95 godina postojanja Dok sirena zatuli, uvijek nam skoči adrenalin!

Novi predsjednik društva je 30-godišnji Alen Šoštarić, zapovjednik Nenad Nemec a blagajnik Denis Novak

Piše: Sanja Heric

Dati sebe i svoje slobodno vrijeme za zajednicu neizmjeran je doprinos koji pojedinac može dati društvu. Stoga je svaki

30-godišnji Alen Šoštarić novi je predsjednik mar� nuševskog DVD-a

trenutak kojeg vatrogasci provedu u svojim dobrovoljnim vatrogasnim društvima iznimno značajan i nešto što se u današnje vrijeme, svakako, premalo cijeni.

Jer vatrogasci su uvijek tu. Primjerice, kada nam voda poplavi podrum, kada nas snađe veliko nevrijeme ili pak, ne daj Bože, kada svjedočimo požaru građevine.

Nova lica na čelu DVD-a

DVD Martinuševec jedan je od takvih dobrovoljnih vatrogasnih društava. Ove godine proslavit će 95 godina od osnivanja društva, a tijekom proljeća promijenila se vodeća struktura društva. Novi predsjednik društva je 30-godišnji Alen Šoštarić, zapovjednik Nenad Nemec a blagajnik Denis Novak. Društvo trenutno broji 34 člana, od čega imaju pet veterana: Josipa Novaka, Ivana Novaka, Ivana Kolmanića, Stjepana Cmrečnjaka i Franju Novaka. Potrebno je pri tome spomenuti i Danijela Novaka, koji je jedan od najdugovječnijih zapovjednika. Naime, na toj je funkciji bio punih 28 godina. U tih 28 godina uvijek je bio prvi u svim akcijama i organizacijama i intervencijama i u svemu što se tiče rada i postojanja samog društva. - Ima nas sve više i više. Mladež nemamo oformljeno, ali imamo mlade članove DVD-a. Fasada je napravljena prošle godine uz pomoć Općine Gornji Mihaljevec, a vozni park je nadopunjen novim vozilima, ispričao nam je novi predsjednik društva Alen Šoštarić i dodao da im je

Kristiana, Nikolina i Silvija - jedine žene u DVD-u Martinuševec

Kristiana Lesničar, Nikolina Novak i Silvija Šoštarić nove su članice DVD-a Martinuševec. Svojim priključenjeom vatrogasnom društvu podebljale su žensku kvotu pa se tako sada DVD Martinuševec može pohvaliti svojom ženskom stranom. - Uz vatrogasce smo odmalena pa je nekako logično bilo da se priključimo DVD-u. Naši muški članovi obitelji su u vatrogascima tako da je i to bila jedna poveznica, rekle su nam Kristina i Silvija. (sh)

Ivan Novak i David Nemec - najstariji i najmlađi član društva

- Moj otac bio je osnivač društva i ja sam krenuo njegovim vatrogasnim stopama i to 1957. godine. Sada sam veteran i sudjelovao sam baš danas na snimanju emisije u Maloj Subotici.

Pokazali smo ispred kamera kako se to nekada gasilo u Međimurju. Nekada smo na intervencije išli biciklima, a danas imamo tri vozila naše društvo , ispričao nam je najstariji član DVD-a Martinuševec Ivan Novak, koji je bio tajnik 25 godina.

Najstariji i najmlađi član DVD-a Mar� nuševec Ivan Novak i David Nemec

Odmah do njega uslikali smo i trenutno najmlađeg člana DVD-a. 17-godišnji David Nemec priključio se DVD-u ove godine i to na nagovor starijih kolega vatrogasaca.

(sh)

u sljedećim godinama u planu uređenje unutrašnjosti Vatrogasnog doma. U svom voznom parku trenutno imaju navalno vozilo koje su nabavili iz inozemstva prije 15 godina. Zahvaljujući JVP-u Čakovec prošle su godine dobili drugo, novije navalno vozilo. Od Republike Hrvatske su dobili i kombi. - Zadnja intervencija bila nam je u Tupkovcu. Izašli smo ugasiti otvoreni šumski požar. Inače, najčešće izlazimo na tehničke intervencije nakon nevremena koje pogađaju naš kraj. U prvom redu mičemo stabla i granje s cesta čineći ih prohodnima, rekao nam je Nenad Nemec, novi zapovjednik DVD-a. Kako ističu, na požaru stambene zgrade nismo bili vjerojatno jedno pet godina i zbog toga su neizmjerno zahvalni. - U vatrogasne vode ušao sam oko 2004. godine. Na na-

Vozni park DVD Mar� nuševec podebljan je prošle godine s još dvama vozilima (desno)

govor tadašnjeg zapovjednika Danijela Novaka. On je po našem kraju vrebao mlade. Nakon ulaska u DVD odmah sam bio operativni član i počeo vježbati za prvu ekipu. U DVD je ušlo nas pet prijatelja i to je zapravo i bio poticaj. Uvijek je bila dobra atmosfera, ispričao nam je Alen Šoštarić o svojim počecima u vatrogastvu. - Dok sirena tuli, uvijek nam skoči adrenalin i pokušavamo se čim brže spremiti za intervenciju, zaključio je u razgovoru predsjednik Šoštarić.

Za pet godina slave veliki 100. rođendan

Na proštenju u kolovozu posvetit će novo kombi vozilo, a planiraju i malo okupljanje za 95. rođendan u kolovozu. Veliko slavlje pak je rezervirano za 2026. kada će proslaviti točno 100 godina od osnutka DVD-a Martinuševec.

Lungić u lisnatom tijestu i teletina ispod peke

Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Domaćin naše ovotjedne rubrike Međimurska kuharica jest popularan čakovečki restoran Kristal. Vrsna kuharica Natalija Krznar iz svoje bogate i raznolike palete recepata za vaš nedjeljni objed sa svečanim štihom odabrala je dvije vrste mesa, svinjetinu i teletinu. Preporučuje pripremiti svinjski �ile u lisnatom tijestu i teletinu ispod peke. U nastavku evo savjeta za ovu vrhunsku deliciju.

Za svinjski �ile u lisnatom tijestu najprije treba �ile začiniti (sol, papar) i lagano ga pržiti sa svake strane. Zatim je potrebno razvaljati lisnato tijesto i premazati razmućenim jajetom. File stavimo u lisnato tijesto, sve zarolamo i stavimo peći 15 minuta na 180 stupnjeva.

Kad je meso pečeno, narežemo ga i poslužimo uz umak od lisičarki i pečeni krumpir s vrhnjem i parmezanom.

Dan ranije treba krenuti pripremati teletinu ispod peke. Fini komad teletine začinimo (sol, papar, Vegeta) i ostavimo meso odstajati, da se začini �ino stope s mesom.

Drugi dan pripremimo luk, mrkvu, papriku i rajčicu (sve �ino očistimo i narežemo na komade).

Meso stavimo u lim za pečenje, obložimo ga povrćem, pokrijemo alu folijom i pečemo oko dva i pol sata na 150 stupnjeva. Na tanjuru serviramo svinjski �ile u lisnatom tijestu i teletinu ispod peke.

Za prilog stavimo domaće krokete, malo povrća lagano pirjanog na maslacu (brokula, tikvice, kar�iol, mrkva) i ukrasimo svježim listom peršina.

Dobar tek vam žele djelatnici restorana Kristal i kuharica Natalija Krznar.

Sastojci, svinjski file:

- svinjski fi le (lungić) - sol, papar, Vegeta - ulje za prženje.

Sastojci, teletina ispod peke:

- teleća lopa� ca (cca 1 kg) - sol, papar, Vegeta - ulje za prženje - luk, mrkva, rajčica, paprika

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA RECEPT PLUS VINO TJEDNA

Varivo od hajdinske kaše i kiselog kupusa

Priprema:

Na rastopljenoj masti popržite slaninu narezanu na kockice, dodajte nasjeckani luk i zajedno malo popržite. Zatim dodajte mljevenu papriku, kiseli kupus, lovorov list i zalijte vodom da sve bude prekriveno pa kuhajte na srednjoj vatri. Za vrijeme kuhanja po potrebi dolijte malo tople vode. Potkraj kuhanja kupusu dodajte opranu hajdinsku kašu i kuhajte sve zajedno još oko 25 minuta. Zgotovljeno varivo dosolite, popaprite, dodajte nasjeckani i zgnječeni češnjak i zajedno još malo kuhajte.

Sastojci:

- 20 dkg hajdinske kaše Čakovečkih mlinova - 50 dkg kiselog kupusa - 20 dkg suhomesnate slanine - 2 glavice luka - 2 češnja češnjaka - 1 lovorov list - mljevena slatka crvena paprika - mast, papar, sol - 1 dcl ulja

Popečci od tikvice Sauvignon

Sezona je tikvica. Mogu se pripremiti na mnogo načina. Donosimo recept za brzo jelo koje može biti prilog ili samostalni obrok. Tikvice operite, ogulite i naribajte. Posolite ih i ostavite stajati sat vremena. Potom ih dobro stisnite i višak tekućine ocijedite. Dodajte dva jaja, oštro brašno prema potrebi, nasjeckani svježi peršin, sol i papar. Formirajte popečke. Na lim za pečenje stavite papir za pečenje. Na papir pokapajte malo ulja i razmažite ga po papiru. Stavite peći na 180 stupnjeva oko 40 minuta. (rr)

Sastojci:

- 6 � kvica (srednje veličine) - 2 jaja - oštro brašno - svježi peršin - sol, papar

vinarije Tomšić

Zdenko Težački iz restorana Kristal uz svinjski �ile u lisnatom tijestu i teletinu ispod peke preporučuje servirati bijelo vino. Odabrao je sauvignon obiteljske vinarije Tomšić. Riječ je o kvalitetnom bijelom vinu (12,3 % alk.) koje će kombinacijom svježine, ali i punine ugodno iznenaditi vaša nepca u kombinaciji s jelovnikom. Uživajte u okusima. Živjeli! (rr, zv)

ANDREJA ZADRAVEC iz Zaveščaka pripremila ljetno jelo koje osvježava

Pretepeni vugorki osvježavaju u ljetnim danima

Ovo jelo, koje je Andreja naučila kuhati od svoje mame, i priprema, kao i priprema brojnih drugih maminih jela, draga su uspomena na nju i na dane provedene s roditeljima kojih više nema

Piše: Aleksandra Sklepić

Kad ljeto preuzme vlast, naše kuharice posegnu za receptima koji ne traže provođenje cijelog prijepodneva uz štednjak. Najčešće je riječ o jednostavnim varivima, koja se mogu konzumirati i vruća i hladna, a koja u sebi sadrže hranjive sastojke i vitamine potrebne za dobar, zdrav obrok.

Kuharica koja zna što vole ljudi svih generacija

Andreja Zadravec iz Zaveščaka po struci je kuharica, stoga nema problema s pripremom bilo kojeg jela. Iz njene kuhinje uvijek se šire opojni mirisi, kako na poslu, tako i kod kuće. Na poslu je svi vole, a posebno njeni dragi prijatelji, korisnici doma za starije i nemoćne, gdje radi kao kuharica. Kod kuće Andreja također nema problema s pripremom bilo kojeg jela. Suprug Zlatko i sin Dario vole sve što mama pripremi, a kći Maja, studentica, zajedno s mamom usavršava njihove obroke.

Ova obitelj ima brojne prijatelje, rado se druži, pa svoje kuharske sposobnosti Andreja često ima priliku pokazati na raznim prijateljskim, ali i obiteljskim druženjima. Svi joj se rado vraćaju jer znaju da ih čeka vesela atmosfera i, naravno, pun stol.

Krastavci, odnosno vugorki, u našem su kraju dio mnogih jela. Svaka ih kuća u sezoni ima u svom vrtu, a zbog svoje dostupnosti u trgovinama tijekom cijele godine sastavni su dio brojnih salata. Krastavci su idealna ljetna namirnica. Zbog velikog sadržaja vode i blagog, neutralnog okusa pru-

Pretepeni vugorki pripremljeni za serviranje

žaju pravo ljetno osvježenje. Vjeruje se da krastavci potječu iz sjeverne Azije gdje se uzgajaju preko 10.000 godina i otkuda su doneseni u Indiju i

Sastojci

- 3 kom većih svježih krastavaca - 2-3 kom krumpira - 1 manja glavica luka - 1 žlica mas� ili ulja - začini sol, biber, Vegeta, crvena paprika, malo češnjaka - svježi kopar ili sitno nasjeckan češnjak (po želji)

Za pritep

- 3 dl kiselog vrhnja - 1 dl jogurta (može i ne mora) - 2 žlice brašna - u jelo se može doda� svježi kopar ili sitno nasjeckan češnjak

Andreja s fi nim ljetnim jelom

ostatak Azije. Bili su popularna namirnica još u antičkim civilizacijama Egipta, Grčke i Rima, čiji stanovnici su ih osim u prehrambene svrhe koristili, kako su vjerovali, za zdravlje kože blagotvornog djelovanja.

Krastavci su idealni za ljetne vrućine, osvježavajući i lagani su za probavu. Riječ pretepeni u našem kraju predstavlja jelo s vrhnjem, a vrhnje je, kao i krastavci, sinonim za ljetno, hladno, kremasto osvježenje.

Pretepeni vugorki jelo je koje je Andreja naučila kuhati od svoje mame i njihova priprema, kao i priprema brojnih drugih maminih jela, draga su uspomena na nju i na dane provedene s roditeljima kojih više nema.

Priprema pretepenih vugorki

Krastavce oguliti i naribati na ribež ili narezati na tanke kolute. Ostaviti da odstoje i puste vodu pa ih ocijediti još rukama. Na malo ulja popržiti nasjeckani luk, dodati ocijeđene krastavce, promiješati i kratko popržiti.

Promiješati šalicu brašna s vodom da bude tekuće i bez grudica pa uliti u krastavce. Dolijati još malo vode (oko 1 dl), promiješati, začiniti Vegetom, soli i paprom pa uz povremeno miješanje kuhati oko 15 min. Kuhati na laganoj vatri jer ovo varivo lako zagori zbog dodanog brašna. Pred kraj kuhanja dodati kiselo vrhnje i još kratko prokuhati.

Krastavci tijekom kuhanja puštaju puno tekućine, pa je moguće da će se varivo kuhanjem razvodniti. U tom slučaju umiješati samo još malo brašna koje će ga zgusnuti i kratko prokuhati. Ovo jelo može se poslužiti samostalno ili kao prilog uz meso po želji. Kod konzumiranja u jelo se može dodati svježi kopar ili sitno nasjeckan češnjak.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji. Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela.

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji s Optikom Briljant - Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti

najmanje 3 različita kupona

označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan

pregled koji poklanjamo je utorak, 20. srpnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 23. srpnja.

Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Ivan Bidar iz Donje Dubrave

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javi� telefonski u Polikliniku Briljant i dogovori� termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike:

040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa� , ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa� .

br. 1348

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Ime i prezime: Adresa:

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Vaš šarm i sposobnost prilagodbe učinit će da vas mnogi požele u svom društvu. Neki će pokazati koliko mogu biti zabavni. Izlazaka neće nedostajati. Oni u vezama mnogo će se kretati među ljudima, a voljena osoba će ih slijediti. Volite uspjeh više nego prosječnost.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Većinu idućih dana ćete se dobro zabavljati i biti bez pritiska da se nešto mora postići. Otuda ćete zaista uživati s partnerom. Spontanost koja će se razviti među vama bit će dobrodošlo osvježenje. Vjerojatno će se mjeriti vaša postignuća u radu. Budite spremni na to.

LAV (23.7. - 23.8.)

Većinom ćete se snalaziti kako znate i umijete. Jedan dan bit će sjajno, a drugi nikako. Najbolje da se ovaj drugi dan osamite. Ne ulazite u rasprave jer one neće dobro završiti. Ono dobrog vremena između vas i voljene osobe provedite u ljubavi. Trenutno niste u najboljoj formi za rad.

BIK (21.4. - 20.5.)

Ništa više neće biti isforsirano, a dani će vam spontano donositi prilike za ljubav. Vaše osobno neraspoloženje dolazit će iz drugih područja života, pa to zanemarite. Koliko ste dugo planirali neke poslovne poteze, toliko sad imate prilike pokazati svoje poslovno umijeće ili znanje.

RAK (22.6. - 22.7.)

Bit ćete zanimljivi većini ljudi s kojim dolazite u kontakt. U takvim okolnostima možete lakše osvojiti nečije srce. Ako ste još sami, dotjerajte se i izlazite van. Oni u vezama bit će potpuno svjesni da je njihova ljubav jaka. Vjerojatno ćete odlično prosperirati u financijskom smislu.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Povremena otuđenost koju ćete primjećivati u osobnim odnosima ponekad će vas zabrinjavati. Prihvatite je kao priliku da poradite na svojoj unutarnjoj osobnoj inventuri. Ovo je prolazna faza kroz koju lakše prolazite s humorom. Posao će vam izgledati sve lakši.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Pred vama je tjedan intenzivnih izlazaka i brojnih prilika za ljubav. Vaš društveni život će oživjeti i postati toliko bogat da se u prvi tren možda nećete ni snaći.

Prihvatite pozive, dotjerajte se i idite među ljude. Izađite u susret jednoj osobi koja nije sigurna kako obaviti posao.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Male brige u privatnom životu kompenzirat ćete dobrim utjecajima u drugim područjima života. Mnogi će pobjeći u svoj posao ili društvo prijatelja i tamo ostati dok ne naiđu na neku obećavajuću privatnu atrakciju. Tražit ćete načine kako ih uklopiti u posao koji radite, a neki će se upustiti u novi posao.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Malo bolji vjetar u leđa nego dosad u ljubavnom životu osvježit će vašu vezu. Zato dajte sve od sebe da osigurate kvalitetan odnos s osobom do koje vam je stalo. Bit će malih nervoza i nesporazuma, ali nemojte im pridavati značaj. Pred vama su izazovi kreativnosti i hrabrosti.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Bez obzira na ne uvijek najpovoljnije ljubavne prilike, bit ćete optimist. Zato nećete samovati, nego ćete ići među ljude. Oni će vas rado prihvaćati zbog pozitivnog stava. Tako ćete sami svojim ponašanjem poboljšati privatni život. Sve što radite nekako će odlaziti u sjenu.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Voljena osoba zračit će više nego vi, pa joj slobodno prepustite neka vas vodi. Ona će ovih dana daleko bolje osmisliti vaše zajedničko vrijeme nego vi sami. Prepustite joj se s povjerenjem. Budite poput djeteta i uživajte u životu.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Oni koji su već u vezama trudit će se što više učvrstiti svoj odnos s voljenom osobom. Proradit će još neka mala pravila i utemeljiti stabilnije kriterije međusobnog ponašanja. Oni koji su još sami neće previše izlaziti, ali bit će dobro.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1347 MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Piše: Ines Virč

Ljetna Muzeologajnica - radionice za najmlađe

Radionice ponedjeljkom vodi muzejska pedagoginja Ines Virč, utorkom učiteljica Tehničke kulture i Fizike Renata Martinec, srijedom magistra primijenjene umjetnosti Kristina Pongrac, a četvrtkom i petkom djelatnici Međimurske prirode – Javne ustanove

Međimurska priroda – Javna ustanova i Muzej Međimurja Čakovec i ove godine za najmlađe organiziraju edukativno-kreativne ljetne radionice od 19. do 23. srpnja 2021. godine i od 26. do 30. srpnja 2021. godine.

Tema radionica je spoj kulture i prirode, Krajobraz – suživot ljudi i prirode.

Radionice ponedjeljkom vodi muzejska pedagoginja Ines Virč, utorkom učiteljica Tehničke kulture i Fizike Renata Martinec, srijedom magistra primijenjene umjetnosti Kristina Pongrac, a četvrtkom i petkom djelatnici Međimurske prirode – Javne ustanove.

Radionice se održavaju od ponedjeljka do petka od 9 do 11 sati za mlađu skupinu polaznika (7 – 9 godina) i od 12 do 14 sati za stariju skupinu polaznika (10 – 12 godina).

Ponedjeljkom, utorkom i srijedom radionice će se održavati u prostorijama Muzeja Međimurja Čakovec, četvrtkom u Centru za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu, a petkom u šumskoj učionici na Svetomartinskoj Muri. Organizatori osiguravaju (uz suglasnost roditelja) prijevoz polaznika iz Čakovca do lokacija na kojima se održavaju radionice. Svakoga dana mjesto susreta je Muzej Međimurja Čakovec.

Cijena paketa od 5 radionica s osiguranim prijevozom je 200 kn (radionice se uplaćuju u Muzeju Međimurja Čakovec).

Broj polaznika radionica je ograničen stoga požurite s prijavama na adresu e-pošte: ines.virc@mmc.hr.

Veselimo se susretu i s nestrpljenjem vas očekujemo!

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME:

1. travnja – 1. listopada Ponedjeljak – petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

MUZEJ CROATA INUSLANUS u Prelogu Otvorena izložba crteža Drage Juraka

U Muzeju Croata inuslanus Grada Preloga u petak, 2. srpnja, otvorena je izložba crteža Drage Juraka. O autoru i izložbi govorila je kustosica Muzeja Iva Kožnjak te pritom zahvalila kolekcionaru Stjepanu Pohižeku na posudbi djela Drage Juraka za izložbu, koja se može razgledati do 3. rujna u Multimedijalnoj dvorani Muzeja Croata insulanus Grada Preloga. Za glazbeni program zaslužna je bila Paula Novak. Grad izrastao iz broda, grad u obličju katedrale ili hrama, simetrični gradovi, zbirnog naziva fantazmapolisi, okosnica su umjetničkog stvaralaštva Drage Juraka.

Jedan od najznačajnijih crtača hrvatske naivne umjetnosti svoj opus posvetio je prikazima fantastičnih gradova i građevina što proizlazi iz izrade scenografija za koje je bio zadužen kao stolar u HNK u Zagrebu i drvenih maketa građevina i reljefa u različitim materijalima koje je izrađivao u slobodno vrijeme. Na vrhuncu umjetničkog stvaralaštva, sedamdesetih i osamdesetih godina, fantazmapolise slika na papiru i platnu, tintom i tušem, a rjeđe im dodaje nešto osnovnih boja. U pojedinim djelima papire lakira zlatnom ili srebrnom bojom. Poput naivaca udruženih u zagorski krug, Ivana Rabuzina, Franje Klopotana, Matije Skurjenog, prikazuje prizore nove stvarnosti, prostore nadrealnog i fantastičnog.

Kroz minuciozni crtež razgrađuje fasade sa sitnim dekorativnim elementima arhitekture, gotičkim tornjićima, istočnjačkim kulama, baroknim volutama, raznim oblicima mostova, satovima i razigranim freskama na fasadama. (gp)

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana Promjenjivi i svjež vikend

VREMENSKA SLIKA:

Početkom ovog tjedna opet smo imali dva sunčanija i toplija dana, u utorak se temperatura popela na 35°C uz mutnu atmosferu zbog afričkog pijeska!

Od srijede malo niža temperatura i nestabilnije – ujutro su došli lokalni grmljavinski pljuskovi. Nakon ljepšeg četvrtka, vikend u ovom trenutku djeluje promjenjiv i svježiji uz veliku mogućnost za kišu i pljuskove. I temperatura će se sniziti.

Početkom sljedećeg tjedna još uvijek promjenjivo, a prema sredini tjedna bi se trebalo vratiti sunčanije i toplije vrijeme. Opširnije o prognozi za sljedećih sedam dana u nastavku.

VREMENSKA PRO-

GNOZA: U petak ponovno nestabilnije pa uz jači razvoj oblaka mjestimice može biti grmljavinskog pljuska. Već ujutro, ali i poslijepodne, kako gdje uhvati. Nadajmo se da neće biti nevremena. Tijekom dana će biti i sunčanih razdoblja. Temperatura će se malo snizit, očekujemo 26-29°C, ali osjećat će se doza sparine.

Za subotu i nedjelju prognoza pokazuje više oblaka i povremenu kišu ili pljuskove s grmljavinom. Bit će možda i kraćih sunčanih razdoblja, ali općenito dosta promjenjivi dani, barem tako ukazuju prognostički proračuni u trenutku pisanja ove prognoze.

Mjestimice može pasti i obilnija kiša što će nakon sušnih mjesec i pol dana, nekima dobro doći. Temperatura zraka bit će niža pa možemo najaviti svježije vrijeme uz dnevne maksimalce između 22 i 26 Celzijevih stupnjeva.

I u ponedjeljak bi još uvijek trebalo biti promjenjivo. Izmjena oblaka, kraćih sunčanih razdoblja, a mjestimice će biti kiše ili pljuska s grmljavinom. Temperatura slična ili stupanjdva viša, ovisno o količini sunca.

Utorak nam donosi malo toplije vrijeme. I dalje nestabilno pa može naletjeti pljusak, ali općenito će biti više suhog vremena i više sunca.

Najniža temperatura oko 15°C, a dnevna bi trebala narasti na 26 Celzijevih

SKANDINAVKA

Pučka meteorologija

Ako su u srpnju kišni i hladni dani, budu žitarice i podrumi prazni

stupnjeva, ponegdje možda i 27°C.Srijeda bi trebala biti uglavnom suha, sunčanija i toplija.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu.

Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu

IZLAZI ZALAZI

17.6. u 05:21 h 21.6. u 05:25 h 17.6. u 20:39 h 21.6. u 20:35 h napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz �iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 14.7.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 15. srpnja 1841. godine jaka tuča je u Bistri kod

Zagreba ozlijedila mnogo seljaka na polju • 16. srpnja 1940. godine orkansko nevrijeme je poharalo Slavoniju

VICOTEKA

Pecanje

Plavuša peca ribu pola sata a riba ni da trzne. Nailazi ribočuvar i kaže plavuši: - “Izvinite gospođo ali ovdje možete pecati samo s dozvolom!” Na to će plavuša: - “Joj jesam ja glupa, ja čitavo vrijeme pokušavam s glistama.”

Pit bull

Bio Ivica na krovu. Pita ga tata: Šta radiš na krovu jesi li popio red bull pa si dobio krila? Nije red bull neg pit bull.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

56 Aktualno BOGATI SPORTSKI VIKEND u dvorani Graditeljske škole MLADI VRATAR MRK Čakovec zaigrao za Hrvatsku U17 na EuČakovec ropskom prvenstvu

Vito Horvat branio boje reprezentacije u Bugarskoj

Zadji tjeden furt je Međimorje, očem reči, grad Čakovec glavni grad cele Lejpe naše. Najme kaj, ve smo v čakoskomo staromo grado otprli ne sam prva vrata nek i zadja vrata ili kak je to lepo povedala teca Franca: v Staromo grado je napravlen rotor: črez jena vrata ideš nutri, a črez druga vum, a usput se vidiš kaj je obnovleno, zlišpano i novoga dopelano. Se kaj smo mogli smo znova nabavili i poiskali kak bi to zgledalo kak je negda bilo, očem reči, kak je bilo dok so Zrinski hercuvali z Starim gradom i z Međimorjom, a i sakefele gro�i i gazdi šteri so se posle šepurili v jemo. Znate i sami da je se ono kaj so Habsburgovci (čitaj: Bečki dvor i jegovi pajdaši) pokrali dok so Peter Zrinski i jegov šogor Fran Krsto Frankopan odišli za Beč i nastradali v Bečkim Novigrado nigdar ne i nigdar se ne bode vrnulo jerbo se niti

ODIGRANO PRETKOLO ČAKOVEČKI TRENER, sudac

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Hrvatskog nogometnog i sportski djelatnik na četvrtim

kupa Olimpijskim igrama

Mario Vukoja sudi gimnastiku na Olimpijskim igrama u Tokiju

TRADICIONALNI teniski ZAVRŠIO MARIN ŠUICA junior

11. svibnja 2018.turnir Punčec Open završen open veliki teniski turnir do 16

je u Čakovcugodina

Pobjednički pehari zasluženo otišli u Češku i Slovačku

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Nebre se niti Božek restrgati

ne zna pre komo je to, što to hasnuje i što si je dvore ili pak muzeje okinčil. Kak bilo da bilo Stari grad je zlišpani i si Čakovčanci i Međimorci se morejo i morajo žjim štimati. Verjem da bode cela Evropa (čul sam da so se i Kinezi i Japanci več najavili) došla glet, ovi z Osterajha so jako najgerek kak to zgledi i kaj itak imamo nutri jerbo je ono nejvredneše v jivim, mađarskim i drugim muzejima.

Morem vam reči da so zlišpani i si oni rešti z šterima se ruon nebremo faliti, ali kaj moremo ak so pelnice v Staromo čakoskomo grado i za to bile nucane. Ne znati što je, Zrinski ili pak nešči drugi, zapiral veštice v pelnice, ali ak oni šteri kopajo po ropotarnici povjesti velijo da so negda tu bile i veštice unda je najbrž tak i bilo makar jiv je nišči ne videl i nišči jiv je ne čul kak rožđijo!

Kaj reči, pak je nišči niti ne videl pozoja šteri je hercuval i roval pod Starim gradom pak se zna da je negda tu bil. Ne sam da se pripoveda kak je negda bil glavni gazda v Čakovco nek to več i v knigama piše. A si znamo da oni šteri pišejo knige se nejbole znajo i nigdar ne lažejo.

Mi Međimorci nej bili zdravi ak ne bi nekaj ostajli kak je to na leta bilo v Staromo grado. Ve ste najgerek kaj je itak to? Moram vam povedati po istini, nesam videl projektline po šterima so naši međimorski meštri lišpali Staroga grada, ali vidim da još navek po potnomo zido rastej drač, očem reči, mali lepi zeleni pušleki. Ne mi je moj črvek dal mira pak sam se odtepel v Štrigovo i tam v arhivo sam prelistal celi kup stari prašnati knigi i našel sam kaj sam iskal: i Nikola Zrinski Čakoski je ruon tak mel (tak se bar vidi na jeni sliki) kaj mo je črevec rasel vum zida.

Dok smo se mi špancerali po Staromo grado i okoli jega stiha je završilo labodoritaško prvenstvo Evrope. Znate kakši smo mi Međimorci, a i naši prvi sosedi Hrvati, čim so naši Vatreni odišli dimo za nas je prvenstvo završilo, a završilo je zato jerbo si je Tonček Rebičov za vreme utakmice mejal kopačke, a jegov pajdaš na levoj strani Jožek (moj imejak) Gvardijol je odišel na pijačo, ali so Španjolci ne meli razumijevanja za jegovo žejo, ne znajo kaj to znači ženoga napojiti. Kak bilo da bilo, si oni šteri so v Evropi zaduženi za labodoritanje so štimali na to kaj bodo Englezi postali prvaki Evrope i to 45 let posle kak so, ruon tak, na Vemblijo postali prvaki sveta. Kak veli moj pajdaš Štefek, šteri labodoritanje ima v malolomo prsto i to v nožnomo (bole kak Anton Samovojska) Englezi so ne uspeli osvojiti niti namešteno prvenstvo. Zakaj namešteno? Pak Englezi so se svoje utakmice igrali doma v Londono. Nejpredi so Englezi bili veseli kak vušive gače dok so Španjolci našim Vatrenima napisali potnoga naloga za dimo jerbo jedino mi moremo pobediti Engleze da se zmislimo. Ali kuliko vidimo to jim je ne bilo dosti, neso mogli pobediti Talijane, zgubili so na elvere. Ne znam je li se vi zmislite kak je to bilo 1966. leta vu �inalo Sveckoga prvenstva? Igrali so Englezi i Švabi. Švabi so vodili, unda so soci priznali Englezima gola makar je lopta ne bila v mreži i unda so v produžetkima Englezi pobedili. Negda je tak bilo, a ve pak je se bilo drugač. Najbrž bi Englezi pobedili i ovo leto da bi VAR mogel gola zabiti ili pak strelati penale. Nekaj si gruntam da bi čistam vredo bilo da so Englezi postali prvaki Evrope jerbo so to nigdar ne bili, a ipak so oni zmislili labodoritanje. No, denes več si znajo labodo ritati, a ne sam Englezi. To vam je kak i s žaruljom, naš Nikola Tesla je zmislil žaruljo, a ve pak si svetijo Najbrž jo je i zato zmislil kaj bodo jo si nucali! Ne bodete veruvali kaj sam zazvedil? Prislavec – Pupino selo je opčina z nejveč tužibabi (čitaj: nejveč kameri štere špehajo den i noč), a tam se nejbole i nejvejč krade. I ne bodete veruvali de? V opčini, z opčinske kase! Nejpredi je sfalilo nekaj vejč od pet milijonov kuni, a to se zazvedilo dok je blagajnica odišla ne na more neg k Božeko na račun. Ali to je ne bil kraj. Blagajnica, štera je za se bila kriva (koga ga ne jemo se hitimo na hrbet) je odišla po riti k meši, ali stari penez ga ne, ali i novi falijo. Da čovek ne poverje. Mortik dragi Božek zna što je to koristil opčinsko kaso za svojo kasico prasico, ali ak je te ne naše vere i ak je ne hodal na spoved unda niti Božek ne zna. Ne znati je li so ovi bogoboječi mogli i smeli dojti blizo opčinske kase? No, kaj si ve bodemo kazali �ige v žepo ili pak meseca vu vodi, ak so peneze zdiguvali sam oni šteri so meli opčinske kartice, pak se unda zna što je bil tuliko vreden kaj je mogel hasnuvati opčinsko kartico, ali ak se niti to ne zna unda je sreča kaj je biračko telo spremenilo opčinske oce (ili majke) i ključa od kase dalo v roke nekšim novim klincima. Nejgerek sam, jako sam najgerek je li bode ve vejč reda v prislaski opčinski kasi, očem reči, ne sam vejč reda nek i vejč penez?

POD VUROM

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Kamo će građani na godišnji odmor?

Ljeto i vrućine prva su nam asocijacija na godišnji odmor. Tako smo pitali naše građane gdje će oni na svoj zasluženi ljetni odmor. I dok si većina može priuštiti čak dva tjedna godišnjeg odmora na Jadranskoj obali, ima i onih koji će ljeto provesti u Međimurju. Neki će u Opatiju, drugi u Senj, treći u Biograd na Moru, dok će se neki morati zadovoljiti bazenom u svojem dvorištu. Kako god bilo, važno je napuniti baterije i dobro se odmoriti! (dv, zv)

Biserka Medved, Čakovec

- Idemo u Drage kod Biograda na Moru. Tamo muž na Vransko jezero odlazi na ribolov, a mi smo na moru. Idemo drugu nedjelju i ostajemo deset dana. S nama idu sin, snaha i dvoje djece. Tamo ljetujemo već deset godina.

Tea Hrnčić, Čakovec

- Ove godine, idemo u Senj. Bili smo tamo prošle godine bilo nam je lijepo i uživali smo, pogotovo djeca. Tako da ponavljamo i ove godine. Sve nam se dopalo. Idemo na dva tjedna.

Matija Žganec, Dekanovec

- Ovo ljeto smo doma. U tijeku su školski praznici tako da uživam. Ne radim ništa previše, odmaram. Inače svake godine idemo, ali ove ostajemo u Dekanovcu. Imamo bazen tako da je to super za ohladiti se.

Ružica Varga, Vučetinec

- Idemo u Opatiju gdje i inače ljetujemo. Imamo svoj smještaj. Sad ćemo biti dva tjedna, pa onda opet malo na jesen. Boravimo u Opatiji, ali si napravimo i neke izletiće.

Jadranka Telebuh, Čakovec

- Idemo u Biograd u hotel. Bili smo prijašnjih godina isto u Biogradu sigurno deset godina. Ove godine idemo čisto radi cijene. Šest dana za 5 tisuća kuna za dvoje, to je zaista super cijena u sezoni.