Međimurske novine 1350

Čestitamo 5. kolovoza Dan pobjede!

Godina XXVI.

Broj 1350

Čakovec, PETAK, 30. srpnja 2021.

Cijena 10 kuna

DR. SC. ALEKSANDAR PUKLAVEC doktorirao je na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu i otvoreno progovorio o povezanosti sporta i znanosti

PORCIJUNKULOVO u Čakovcu

Na koncerte i s antigenskim testom za 25 kn media 3

U sportu znanstveni doktorat ne znači ništa bez ostvarenih rezultata

ODJEL INFEKTOLOGIJE Županijske bolnice Čakovec

Zadnji bedem obrane od opasnih virusa i bakterija

str. 13

TEMA BROJA

str. 24,33

BRAČNA NEVJERA DONOSIMO PRIMJERE: Kako Međimurci varaju, a kako peru savjest?

str. 4-5

Jedni od problema bježe u alkohol ili drogu, a ja preko plota

SVETI MARTIN NA MURI

Biramo najbolje međimurske bake!

MONIKA MOLNAR (66) iz Podturna:

Moderna baka koja igra str. 8 videoigrice str. 23

PRIJAVI SVOJU BAKU!

25-godišnjak ukrao alat iz firme vrijedan 127 tisuća kuna str. 8 NADA VIDOVIĆ (62) iz Držimurca:

Baka je uvijek tu kad zatreba

str. 22

Liječenje matičnim stanicama bolnih zglobova, tetiva i mišića mijenja život nabolje

Nevjernike, bolesne i odbačene prigrlio kao svoje! str. 3

ODLIKAŠI

Odlični učenici iz OŠ Kuršanec, OŠ Mursko Središće, OŠ Gornji Mihaljevec

str. 37

str. 38

OTVARA SE Poliklinika Zdravlje u Čakovcu

VELEČASNI IVAN VUGRINČIĆ iz Gornjeg Mihaljevca nakon 45 godina svećeničke službe odlazi u mirovinu

2

Dobro je znati

30. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čestitka župana Međimurske županije povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja

Zauvijek zahvalni našim braniteljima “Poštovane Međimurke i Međimurci!

Prošlo je točno 26 godina od dana kada su Hrvatska vojska i hrvatski redarstvenici oslobodili okupirane dijelove Republike Hrvatske u pobjedničkoj i oslobodilačkoj vojno-redarstvenoj akciji „Oluja“. S neizmjernim pijetetom i poštovanjem prisjećamo se i svakog od 78 poginulih međimurskih branitelja koji su se borili diljem Hrvatske i dali svoj život u jednoj od najvećih pobjeda našega naroda, na čemu ćemo im zauvijek biti zahvalni.

Zajedništvo, snaga i hrabrost svakog našeg branitelja podsjetnik je i priznanje na 84 sata u kojima su oslobodili više od 10.000 četvornih kilometara hrvatskog teritorija te pobjedonosno oslobodili Knin i tako ispisali hrvatsku povijest. Operacija Oluja ostat će upamćena u hrvatskoj povijesti kao simbol zajedništva i pobjede, simbol vrijednosti zbog kojih s ponosom čuvamo uspomenu na hrvatske branitelje, invalide Domovinskog rata i članove obitelji poginulih, preminulih i nestalih branitelja te svima čija je patnja i žrtva omogućila stvaranje slobodne Hrvatske.

Iznimno je važno usaditi vrijednosti snage i zajedništva, dozu zahvalnosti prema onima koju su stvarali našu povijest i položili ono najvrjednije, svoj život na oltar domovine.

Dugujemo im vječnu zahvalnosti zbog koje imamo obavezu, ali i potrebu našoj

djeci stvarati uvjete za dostojan i sretan život. Na dan kada slavimo veličanstvenu pobjedu Hrvatske vojske, trebamo biti posebno ponosni jer zajedništvo koje se tada izgradilo naša je snaga.

Upravo tom snagom trebamo udružiti svoje znanje i sposobnost kako bismo uspješno prebrodili razne krizne situacije koje nam posljednjih godinu dana mijenjaju način života te pronaći rješenja za mnogobrojne izazove s kojima se svakodnevno susrećemo, a najvažnije od svega osigurati bolju budućnost našoj djeci.

Drage Međimurke i Međimurci, najiskrenije Vam čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, ali i obljetnicu velike vojno redarstvene operacije „Oluja“.

Bila je to sudbonosna akcija koja je vratila nadu hrvatskom narodu i omogućila povratak tisućama prognanika svojim domovima.” ŽUPAN Matija Posavec

Od iduće godine brže do juga Hrvatske (Ivo Cagalj/PIXSELL)

SPOJEN JE Pelješki most

EU novac, slovenski projektant i kineski izvođači spojili Hrvatsku Hrvatska je napokon u jednom komadu. Kineski izvođači spojili su Pelješki most i zauvijek spojili jug i sjever Hrvatske. Glavni je projektant slovenski inženjer građevine Marjan Pipenbaher sa svojim tvrtkama Ponting – Pipenbaher Consulting Engineers. Posao su dobili na natječaju na koji su se prijavili zajedno s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. U Laboratoriju za materijale

Instituta IGH provedena su opsežna ispitivanja različitih sastava betona s ciljem zadovoljavanja uvjeta iz projekta za Pelješki most, a Institut IGH odabran je za nositelja ugovora o stručnom nadzoru. Izvođač radova je China Road and Bridge Corporation. Most je ukupne vrijednosti 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a), sufinanciran iz EU fondova s bespovratnih 85 % sredstava.

(BMO)

Ulov iz Drave kakav se rijetko viđa!

Mišel Rubin iz Dunjkovca uspio je u Dravi uloviti amura teškog čak 21,6 kilograma. Time je oborio svoj osobni rekord u ribičiji. Njegova supruga Mihaela ponosno u rukama drži još jednog amura kojeg je suprug Mišel istog dana upecao, a on je težio 19 kilograma. Uz njih upecao je još amure od 17, 15 i 10 kilograma te ih je sve, kako nam je priznao, pustio nazad u vodu. (sh)

FOTO

tjedna

TOMISLAV ĆORIĆ, ministar gospodarstva i održivog razvoja, obišao Pribislavec kako bi se upoznao s problemom divljeg odlaganja otpada kraj naselja

Obećao uklanjanje otpada u sljedećim mjesecima To pretpostavlja i neke druge korake, kreiranje infrastrukture, razgovor na razini Općine s koncesionarom, kao i integraciju ljudi koji žive u ovom dijelu naselja Pribislavec, kazao je ministar Ćorić Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić i saborski zastupnik Veljko Kajtazi posjetili su Pribislavec radi radi problema velikog divljeg odlagališta uz područje romskog naselja. Najprije su s načelnikom Matijom Ladićem sa suradnicima održali radni sastanak u Općini u cilju pronalaska održivog rješenja za sanaciju ilegalnih odlagališta otpada. Nakon obilaska terena na ulazu u romsko naselje Pribislavec održali su konferenciju za novinare.Ministar Tomislav Ćorić tako je dobio

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi, načelnik Matija Ladić i ministar Tomislav Ćorić za vrijeme obilaska naselja

Cijepljenje Roma dolaskom u naselja Saborski zastupnik Veljko Kajtazi odgovorio je tom prigodom na pitanje slabe procijepljenosti Roma od svega 10 posto te nisu li zbog toga više pogođeni bolešću izazvanim virusom COVID-19.

Kad sam bio u kontaktu s ministrom i prof. Capakom, nije bilo dosta cjepiva.

Kasnije, kad je to omogućeno zahvaljujući društvenim mrežama koje su širile dezinformacije, o čipiranju i ostale gluposti i budalaštine, došlo je

do pada kako kod većinskog tako i romskog stanovništva, što mi je jako žao, kazao je.

Radim na tome da obiđemo svih 60 naselja minibusom, jer su to naselja udaljena od centra i po nekoliko kilometara. I na takav način ćemo cijepiti.

Na pitanje je li zbog male procijepljenosti bilo više oboljelih, kazao je da je moguće da je i bilo, ali ne pribavljenih i da osobno nema te podatke.

(BMO)

uvid u stanje na terenu. Baš u vrijeme sastanka u Općini Pribislavec opet je po tko zna koji put buknuo požar na odlagalištu gdje su gorjele gume i drugi otpad, a vatrogasci intervenirali istodobno s njegovim obilaskom naselja.

Tako da je ministar igrom slučaja dobio zaokruženu sliku problema.

Nakon obilaska obećao je da će pitanje divljeg odlagališta na području Pribislavca biti riješeno sljedećih mjeseci.

Prije svega, čišćenje i deponiranje gomile miješanog

i glomaznog otpada treba, kako je kazao, riješiti jednom zauvijek. Dodao je da to pretpostavlja i neke druge korake, kreiranje infrastrukture, razgovor na razini općine s koncesionarom kao i integraciju ljudi koji žive u ovom dijelu naselja Pribislavec. Moj je dojam da moramo poraditi na ekonomskoj integraciji i zapošljavanju pripadnika romske nacionalne manjine, a to zahtijeva njihovo obrazovanje i pozitivne primjere, naglasio je Ćorić.

(BMO)

30. srpnja 2021.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

VELEČASNI IVAN VUGRINČIĆ iz Gornjeg Mihaljevca nakon 45 godina svećeničke službe odlazi u mirovinu

Nevjernike, bolesne i odbačene prigrlio kao svoje!

-- Dok sam bio u vojsci, sjećam se kako su jedanput dečki izašli van i gledali cure. Govorili su o njima proste stvari. Mene je to ponižavalo i špotao sam ih. Tada sam shvatio prvi put da sam bolji od njih i da bih mogao ipak postati svećenik, ispričao nam je velečasni Vugrinčić Piše: Sanja Heric

Jednostavan, skroman i uvijek na strani siromašnih, odbačenih, bolesnih i grešnih. Tim bi se riječima mogao opisati dosadašnji 45-godišnji rad svećenika Ivana Vugrinčića iz Župe sv. Katarine u Gornjem Mihaljevcu.

Zbog toga je među tamošnjim župljanima, a i mnogo šire, bio vrlo omiljen i poštovan.

Nikad se nije izdizao iznad svojih župljana samo zato što je svećenik, a to je ono što su svi posebice cijenili. U usporedbi s drugim svećenicima uvijek je bio samozatajan ne želeći se eksponirati javnosti.

Mangup iz Kotoribe postao svećenik Sada, nakon 45 godina rada odlazi u zasluženu mirovinu, a s nama je podijelio nekoliko crtica iz svoje duge svećeničke službe.

Rodom dolazi iz Kotoribe gdje je rođen usred rata, 24. siječnja 1945. Treće je dijete Gizele i Karola Vugrinčića, a za svećenika je zaređen u Goričanu 6. studenog 1971.

Svećeničku službu započeo je u Šestinama u Zagrebu, a u Gornji Mihaljevec došao 6. ožujka 1976.

Nećkao se između bogoslovije i željezničke škole.

U početku je mislio da nije

dovoljno pobožan, da je mangup te da kao takav ne može postati svećenik. Prijelomni trenutak u odluci dogodio se tijekom služenja vojske.

- Sjećam se kako su jedanput dečki izašli van i gledali cure. Govorili su o njima proste stvari. Mene je to ponižavalo i špotao sam ih. Govorio sam im neka si zamisle da im je to sestra ili majka. Tada sam shvatio prvi put da sam bolji od njih, a mislio sam da sam zbog svojeg temparenata najhujši.

Tek tada sam shvatio da sam itekako za svećenika. Spoznao sam koliko sam različit od svojih vršnjaka. U vojsci je onda do kraja dozrijela moja odluka da postanem svećenik, ispričao nam je velečasni Vugrinčić.

Nakon vojske otišao je u bogosloviju. U mladosti je volio planinariti, pa se tako na Velebit popeo čak sedam puta i to potpuno sam, a prošao je i s tadašnjim svetomartinskim velečasnim Blažom Totom sve planine u susjednoj Sloveniji. Od velike pomoći na župnom dvoru bila mu je majka Gizela koja je sve do svoje smrti živjela s njim.

- Vjernike sam prigrlio kao svoju obitelj. To je bio moj princip. Posebno sam prigrlio one koji su bili hendikepirani, bolesni ili su imali nekakve poroke. Takvima sam dao posebnu pažnju. Usprkos tome što nisu nikad hodali u crkvu, niti pomagali crkvi.

Prilazio sam im kao obitelj i sad se vidi rezultat mog dje-

Velečasni u Gornjem Mihaljevcu Ivan Vugrinčić odlazi u mirovinu

lovanja. K meni dolaze kao u svoj dom. Kad su ih svi drugi prezirali, sa mnom su osjetili dostojanstvo. I to ljudi pamte i zbog toga me i danas svi pozdravljaju, poštuju me i prilaze mi, istaknuo je Vugrinčić.

Kao i svi drugi ljudi imao je mnogo padova i iskušenja u životu. Borio se u svojim bitkama i uspio ih je prebroditi. Priznaje da ponekad nije bilo nimalo lagano, no nije se dao obeshrabriti na svom svećeničkom putu.

Nit vodilja bila mu je uzrečica sv. Franje, a ona je glasila: - Magare, kreni! Svaki put kada bi mu ponestalo motivacije tijekom studija i kasnije tijekom svećenstva ili ga je morio roj neobuzdanih misli, sam je sebi ponavljao spomenutu uzrečicu. Ona ga je uvijek tjerala na akciju, da se pokrene i odradi svoj posao do kraja i kako treba.

Ne uspoređujte novog župnika sa mnom

Došao sam među dobre i mudre ljude koji su me svemu poučili, čak i delati v goricaj.

Imali smo i klijet, no dao sam gorice u najam na 30 godina, rekao nam je u nastavku.

- Ova župa je za mene bila i ostala moj jedini i pravi dom, a svi vjernici duhovna obitelj i prijatelji, zaključio je na kraju 76-godišnji velečasni Vugrinčić, koji, kako nam je najavio, uskoro odlazi u Svećenički dom u Varaždinu.

Oproštaj od vjernika organiziran je za blagdan

VELIKE PROMJENE u svećeničkim redovima

U čak 11 međimurskih župa novi svećenici Vlč. Tomislav Leskovar razriješen je službe župnika u Selnici i imenovan je župnikom u Đurđevcu. U Selnicu pak dolazi vlč. Mario Križanac. Vlč. Pavao Mesarić razriješen je službe župnika u Vratišincu i imenovan je župnikom u Velikom Bukovcu.

Umjesto njega u Vratišinec dolazi vlč. Josip Blažon koji je razriješen službe župnika u Mačkovcu. Župnikom u Mačkovcu imenovan je preč. mr. sc. Anđelko Košćak koji je razriješen službe pastoralnog suradnika u Sračincu.

Vlč. Branko Sajković razriješen je službe župnika u Strahonincu i upućen je na bolovanje. Umjesto njega u Strahonincu je imenovan preč. Vladimir Kolarić koji je razriješen službe župnika u Šenkovcu. Župnikom u Šenkovcu imenovan je vlč.

Antun Štefan. U Gornjem Mihaljevcu umirovljen je vlč. Ivan Vugrinčić, dok je novim župnikom imenovan vlč. Mislav Mikac koji je do sada bio u Ludbregu.

U mirovinu je otišao i vlč. Đuro Vukalović u Maloj

Velike gospe, 15. kolovoza, a na njegovo mjesto dolazi vlč. Mislav Mikac iz Ludbrega.

- Novog župnika prihvatite kao što ste mene te vas

Subotici, a umjesto njega dolazi vlč. Tomislav Kos koji je do sada bio u Pribislavcu. U Pribislavec dolazi vlč. Marko Rac iz Đurđevca.

Vlč. Mario Rukelj razriješen je službe župnika u Belici i imenovan je pastoralnim suradnikom u Đurđevcu.

Vlč. Mirko Pilaj razriješen je službe župnika u Donjoj Dubravi i službe župnog upravitelja u Donjem Vidovcu i imenovan je župnikom u Svetoj Mariji. U Donjoj Dubravi novim župnikom je imenovan vlč. Stjepan Berljak, a isto tako imenovan je i župnim upraviteljem u Donjem Vidovcu. Vlč. Marko Zadravec imenovan je pastoralnim suradnikom u Nedelišću.

Vlč. Leonardo Šardi razriješen je službe župnog upravitelja u Svetoj Mariji i imenovan je župnikom u Varaždinu (Sv. Josip – Banfica).

Na prijedlog mjerodavnog redovničkog poglavara, fra Darko Grmača, ofm, imenovan je župnim vikarom u Župi sv. Nikole biskupa u Čakovcu. (sh)

molim da ga ne uspoređujte sa mnom, a za mene se molite, poručio je za kraj velečasni Vugrinčić svojim vjernicima.

Aktualno

4

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

V

olim svoju ženu i djecu i spreman sam za njih preokrenuti svijet ako treba. Skakanje preko plota za mene je bio vid bijega od problema koji su mi se nagomilali u životu.

Osim toga, bio sam puno među ljudima i prilike su se ukazivale na svakom koraku, iskreno i bez ikakve zadrške ispričao nam je svoje razloge za bračne preljube jedan Međimurac koji iz razumljivih razloga nije želio istupiti u javnost punim imenom i prezimenom.

Nekoliko je vrsta bračnih nevjera

Iako se pod bračnom nevjerom uobičajeno smatra bračni trokut, odnosno ulazak treće osobe koje se umiješala među supružnike, ipak je taj pojam puno širi.

Nažalost, mnogi parovi čak nisu ni svjesni upravo tog pojma. Jer, nevjera je izdaja povjerenja bilo koje vrste, a ne samo fizički odnos s trećom osobom.

To je gaženje zavjeta i prisege “u dobru i zlu” koji su si partneri međusobno pred svjedocima dali na njihov najveći i najsvečaniji dan, dan njihova vjenčanja.

Istina, dani zavjeti iskazani su u vrijeme zaljubljenosti, velike ljubavi i zanosa koji ne traju čitav život. Osim toga, kako se to zna reći, i najveći oganj se ugasi ako se ne stavljaju drva dalje. Tako se i međusobni odnos dviju osoba mora graditi i izgrađivati, mora postojati međusobno razumijevanje i prije svega poštivanje različitosti. Jer, iako su u braku, osobe nisu postale jedno tijelo i jedan duh, već je i dalje svaka za sebe.

No, život je takav kakav je i obično se još cvijeće na vjenčanom buketu ne osuši i već počnu problemi koji upravu tu ljubav, taj odnos dviju osoba stavljaju u iskušenje.

Naravno, svaki čovjek je jedinka za sebe i nema te knjige, udžbenika ili pak stručnjaka koji će dati jedinstveno rješenje kako probleme bezbolno riješiti i nastaviti dalje kao da se ništa nije dogodilo. Jedino što je jedinstveno je to da je narušena bračna idila te da su partneri nesretni. Stoga se svaka osoba s njima nosi kako zna i umije, odnosno kako misli da je u datom trenutku za nju najbolje. Nekad to budu zajedničke odluke na obostrano zadovoljstvo, u dijelu brakova tzv. slabiji partner sve prepušta onom jačem, a nekad svatko od njih kreće u rješavanje na svoj način. Dolazi do otuđenja, razgovori postaju trivijalni kao da se radi o tek dva usputna poznanika. Partneri žive dva odvojena svijeta u istoj kući koje eventualno spajaju zajednička djeca, zajednička imovina.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nažalost, često to budu i stranputice u stilu one poznate izreke kako je put u pakao popločen dobrim namjerama.

Dakle, umjesto da se sjedne za stol i u miru problem uhvati za gušu, pogleda u oči i krene u rješavanje, pojedinci jednostavno zatvaraju oči i pronalaze najjednostavnije rješenje. A to rješenje je bijeg.

Bijeg u alkoholizam, uživanje droga, kockanje ili traženje utjehe u naručju treće osobe, odnosno skakanje preko plota.

E sad, pitanje je kako to utječe na povrijeđenog partnera. Hoće li on zatvarati oči pred novonastalim stanjem i praviti se da se ništa nije promijenilo, hoće li uzvratiti istom mjerom i krenuti također put nevjere, hoće li spakirati kofere i pokrenuti razvod ili pak će oboje živjeti u nesretnoj zajednici nezadovoljni do kraja života, što je vrlo često, stvar je odabira.

Jer preljub u Hrvatskoj nije zakonom zabranjen, nema kazni za njega, već je čisto pitanje morala, karaktera osobe, dostupnih prilika itd. Uostalom, nismo mi tu da sudimo, već da pokušamo razumjeti ono što je nekome normalno, drugome nemoralno…

Preljub kao ispušni ventil od problema

Naš sugovornik u bračne je vode ušao prevalivši tek 20. godinu života. Bio je mlad i do ušiju zaljubljen u svoju djevojku, odnosno suprugu. Prvih godina zajedničkog života tekli su samo med i mlijeko pa su uživali tim više što im se rodilo i dijete. Ali kako su godine išle, gradila se kuća, dizali su se krediti, probijalo se na poslu, vremena za duže razgovore bilo je sve manje, a problema sve više.

- To treba znati savladati i nositi se s cijelom situacijom, poručuje naš sugovornik. Netko se u takvoj situaciji oda alkoholu, netko ode u kockarnicu, a meni se pružila prilika i skočio sam preko plota. Da nisam otišao s drugom ženom, tko zna, možda bi me put odveo također u alkoholizam.

Ne znam.

Naravno, nije to bilo samo tako jednostavno i preko noći.

Sjetio se priča u društvu kako to i nije nešto, ali i velike hvale muškaraca oko sebe.

- Mi smo još uvijek, nazovimo to, konzervativno društvo gdje muškarci govore Halo, kaj mi muški, mi to moremo, mi to smemo i niko nam niš nebre. Moremo sa ženinom sestrom ili tetom, prijateljicom, susjedom, kumom… Se moremo, ali žene nebrejo.

Nakon prvog slatkog izleta u nepoznato uslijedilo je jutro poslije puno grižnje savjesti koje se nije mogao riješiti ni puno kasnije, ali ni dandanas kada je sve to iza njega.

Jer voli i cijeni majku svoje djece i jednostavno, kaže, mo-

ra ti biti žao, mora te kopkati nekaj u glavi.

Ti kratkotrajno uživaš, a tvoja žena za to vrijeme tebi sprema jelo, brine se o djeci, sprema kuću, a i zaposlena je, umorna.

Iako je znao da to nije dobro, skakanje preko plota postao mu je redovni sport.

Partnerica nije manjkalo jer uvijek ima nesretnih i osamljenih žena, neudatih i udovica. Obično su ih znale zbližiti nesretne priče, duži razgovori i sve je završavalo pod plahtama. Trajalo je to poduže vrijeme, no onu pravu bliskost nije razvio ni s jednom. Uvijek se vraćao svojoj ženi pokunjena repa jer je tjelesno zadovoljstvo došlo i prošlo, a sve ostalo bilo je tamo gdje je i ostavio.

Nažalost ili nasreću, ni sam ne zna kako bi to opisao, izleti su se vidjeli na njemu, nije ih mogao sakriti jer ga je žena čitala kao otvorenu knjigu.

- Bilo je dugih i napornih razgovora, potražio sam čak i pomoć stručnjaka, ali nije išlo. To mi je valjda zapisano u genima. Tada smo doista dijelili ne dobro, već zlo.

U međuvremenu se udaljio od supruge koja se više nije željela nositi s njegovim preljubima, a bilo je i govora o razvodu. Jedno vrijeme čak su živjeli i na odvojenim adresama.Ali… naravno, tek kad je zapao u prave životne nevolje i stigle su ga godine, a s njima i bolesti, ni jedna dama nije ga ni pitala kako je, može li, već je leđa podmetnula, a tko drugi nego supruga.

- I tada čovjek shvati što je najvrednije u životu, što je gotovo prokockao te da stvarni život nisu samo tjelesna zadovoljstva, već puno više od toga. Danas je sve to iza njih, žive ponovno u slozi i razumijevanju s time da su se dogovorili kako se prošlost ne spominje. Što je bilo, bilo je, ne može se promijeniti i ako žele nastaviti zajednički život, a žele, onda će taj period zaboraviti i zakopati duboko u sebi.

Morao je dokazivati kako je pravo muško

- Gad jedan, sve je uništio svojim švrljanjem. I to s kim, s konobaricama koje bi mu mogle biti kćeri. S užitkom

- Ako može on, zašto ne i ja.

Zašto da se nerviram, život je prekratak za nešto takvo. Nisam htjela glumiti patnicu koju će selo sažaljevati, a zlobnici joj se smijati iza leđa, govori pak jedna Međimurka

30. srpnja 2021.

BRAČNA NEVJERA - istražili smo na koji nač

TEMA BROJA Svi znaju sve, a nitko nema hrabrosti progovoriti o tome. Prevare.

Jesmo li prevareni ili ustvari varamo?

Varamo li nekog drugog ili sami sebe?

Ova tema neke ljude zabavlja, a druge uznemiruje pa čak i vrijeđa.

Bračna nevjera nije (više) zabranjena zakonom, no krši uobičajene moralne norme. Nekome stvara osjećaj nesigurnosti, a nekome diže samopouzdanje.

No možda je najznanimljivije na koji se sve način pronalazi opravdanje...

Neki od p bježe u a drogu, a skačem pr

Smatram se tradicionalistom bez obzira na sve s mogu si pomoći. U jednom momentu čak sam p

30. srpnja 2021.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čin Međimurci peru svoju savjest zbog nevjere

problema alkohol ili ja radije reko plota

svoje bračne preljube, ali karakter mi je takav i ne potražio i savjet stručnjaka, ističe naš sugovornik

S užitkom sam mu pobacala stvari kroz prozor i gaće su mu letjele po cijeloj ulici.

Nek selo vidi kakvu nam je sramotu napravio.

Ionako su mi se svi smijali iza leđa jer su znali i nitko nije imao obraza reći mi istinu u lice, u jednom nam je dahu ispričala Međimurka koja se i danas, nekoliko godina nakon rastave braka pjeni na sam spomen imena svog bivšeg supruga.

Pravdao se kako se morao dokazati da je još uvijek muško, da je poželjan ženama, da može imati svaku koju poželi. I nek si ih sad ima, dodaje.

I njihova je priča započela bajkovito, ona najljepša cura, on najljepši i najpoželjniji dečko. Nije mogla vjerovati svojoj sreći da je baš nju odabrao za svoju životnu partnericu.

Kuća, djeca, a potom paf! Nije bila jedina u njegovom životu.

Prijateljice su je sažaljivo gledale, ali nisu izustile ni riječi.

Ništa nije znala tako dugo dok ga nije u vlastitom bračnom krevetu zatekla s drugom.

- Šok, nevjerica, ostala sam bez daha. Zašto ja, zašto moj obožavani suprug, prisjetila se nemile scene koja ju je, kaže, izula iz cipela.

Još veća nevjerica kad sam doznala da to traje već duže vrijeme i njegovim objašnjenjem da to nije ništa strašno te da to većina muškaraca radi.

Badava se pravdao kako mu ta žena ništa ne znači, kako se radi samo o običnoj tjelesnoj zadovoljštini, usputnom seksu kojeg muškarac treba više nego žena.

A ona ništa nije znala preopterećena svakodnevnim poslom i brigom za djecu.

Prokuhala je jer nije imao pojma o njenim potrebama, njenim željama. Puknuo joj je film, otvorila je ormare i ladice, bacala stvari, vikala, psovala, drugim riječima, ponašala se kao prava luđakinja.

Pokunjeno se pokupio i otišao, ali nije ju ostavio na miru te su postali najveći neprijatelji, susrete im obilježavaju svađe, optužbe i borba za imovinu.

- I nakon svega ima me obraza tužiti za kuću u kojoj žive njegova djeca, za koju ni ne pita niti pak daje lipu. Unuke nikad u životu nije vidio jer su ga se i djeca odrekla.

Naravno, njegova konobarica ga je ostavila i sad živi sam kao pas, kaže, niti drugo ne zaslužuje jer imao je sve i sve je uništio.

Ako može on, mogu i ja

Nisu neprijatelji, ali nisu ni prijatelji, već su moderan bračni par koji ima tzv. otvoreni brak, doznajemo od jednog suvremenog para. Žive u malom međimurskom mjestu, imaju dvoje odrasle djece, rade i vode svoje samostalne živote. Istina, spavaju u odvojenim sobama, nikuda ne idu zajedno, a skupa su za

stolom jedino kad dođu djeca s obitelji. Na pitanje zašto su onda i dalje zajedno, ne znaju.

- Valjda iz navike, ističe supruga. Navikli su jedan na drugoga, ne smetaju si i tako im odgovara.

A tako im odgovara jer je supruga na bračni preljub odlučila uzvratiti istom mjerom, skakanjem preko plota. - Ako može on, zašto ne i ja, kaže.

Zašto da se nerviram, život je prekratak za nešto takvo.

Istina, prvotno razočaranje, ljutnja, bijes i bol bili su veliki jer je za preljub saznala slučajno i to od prijateljice kojoj se preljubnica pohvalila.

Bilo je, kaže, pitanje rastave jer nije htjela glumiti patnicu koju će selo sažaljevati, a zlobnici joj se smijati iza leđa.

- Promijenila sam stil odijevanja, počela paziti na izgled, šminkati se te više trošiti na njegu i krenulo je.

Muškarca uopće nije bilo problem naći jer su uvijek spremni za akciju. S užitkom sam mu se prvi put pohvalila s prevarom jer sam uzvratila istom mjerom.

Uzbuđenje joj se svidjelo i od tada je redoviti gost tuđih kreveta i to bez grižnje savjesti. Više ni ne pričaju međusobno o tome, pomirili su se s postojećim stanjem i žive, kaže, mirno i sasvim solidno. A što selo priča, nije ju previše briga jer su pričali i prije. A sada je bar i ona zadovoljna, a ne samo suprug.

Svake godine 20-dnevni užitak na moru

Bile su dobre prijateljice, vrijedne domaćice, majke i vjerne žene čiji su muževi radili po cijele dane. Kući bi tek došli uvečer, pojeli nešto s nogu, strovalili se pred televizor i za čas zahrkali.

- Usamljenost se uvukla u nas i nas dvije, odlučile smo otputovati na more, kaže jedna od prijateljica iz malo većeg međimurskog naselja.

Muževi su bili presretni jer će ih barem 20-ak dana pustiti na miru, neće ih kinjiti s kućnim obavezama i sličnim glupostima.

- Već na putu do destinacije, onako u šali, pričale smo kako bismo mogle ići “u kvar” bez ikakve ozbiljne primisli.

Osamljenim dušama, pogled na preplanula muška tijela ubrzo je u zaborav potisnuo nezainteresirane i umorne muževe pa su s oduševljenjem prihvatile poziv na kavu. Jedna kava, pa druga, onda malo alkohola, ples i noć koja ima svoju moć.

Popustile su sve kočnice, svi obrambeni mehanizmi i naše su se prijateljice prepustile trenutku koji se produljio na cijeli odmor. Sreća zbog avanture nije ih napustila ni po povratku kući tim više što ih muževi pravo nisu ni pitali kako im je bilo. A bilo je fantastično i idućih godina jer uživaju daleko od očiju i

5

- Mi smo još uvijek, nazovimo to, konzervativno društvo gdje muškarci govore Halo, kaj mi muški, mi to moremo, mi to smemo i niko nam niš nebre. Moremo sa ženinom sestrom ili tetom, prijateljicom, susjedom, kumom… Se moremo, ali žene nebrejo, kaže naš Međimurac.

- Pa s kim onda to radi ako one nebrejo? - pitamo se mi

daleko od srca i koliko znaju, bez ikakvih javnih saznanja. I ne misle se toga odreći.

Bolje rastanak nego patnja cijelog života

I što sad zaključiti na kraju. Ništa pametnoga osim da nevjera nije iznimka već više pravilo. Čovjek je društveno biće, nije stvoren za život samotnjaka. Jedino je pitanje kako će urediti zajednički, partnerski život i prilagoditi mu se. Pretpostavka je da se radi o zajedničkom skladnom životu punom povjerenja bez tajni.

A nevjera, bila ona fizička ili koja druga, znalo se za nju ili ne, ipak nagriza temelje toga. Pitanje je samo kako će tko odgovoriti na izazov jer prag tolerancije nije isti kod svakog čovjeka. Isto tako, pojam nevjere ne doživljavaju svi na isti način.

Ali ozakonjeni brak ipak, koliko-toliko, povlači sa sobom neke moralne obveze koje bi trebalo poštivati ako smo već pristali na brak.

U suprotnom bolje se ne obvezivati. S druge strane, u danas popularnoj izvanbračnoj zajednici ne obvezuju se partneri ni na što, već se jednostavno raziđu kad im paše. Doduše, nitko ne kaže da ni u takvim vezama nema preljuba.

Razvod braka danas je civilizacijski doseg, nije bauk i jedno je sigurno. Bolje se rastati u miru, skupiti komadiće ponosa i nastaviti dalje nego patiti cijeli život kraj nevjernog partnera, a usput nezadovoljstvom uništavati i živote djece.

Može i pomirenje, ali uz posebnu napomenu da se prošlost ne spominje te da ne bude vječiti kamen smutnje. Uostalom, svatko je kovač vlastite sreće i ne treba tonuti s nezadovoljavajućim partnerom. Pitanje je samo što je za koga nezadovoljavajuće.

6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UZ 5. KOLOVOZA, Dan pobjede i Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja (I)

30. srpnja 2021.

Klizeći napad tenkova s Dinare bio je potpuno iznenađenje Ulazak tenkovima u Knin

Završna vojno-redarstvena operacija Domovinskog rata za oslobođenje zemlje, kodnog imena „Oluja“, trajala je samo 84 sata, a u njoj je bilo angažirano blizu 200 tisuća hrvatskih vojnika i policajaca. Započela je 4. kolovoza u jutarnjim satima 1995. godine istodobno na cijelom ratištu dugom 700 kilometara Piše: Josip Šimunko Foto: Privatna arhiva

O

slobođeno je više od 10.000 četvornih kilometara dotad okupiranog područja, Hrvatska vojska stala je na međunarodno priznate granice zemlje, osim na istoku zemlje.

U borbenim djelovanjima poginula su 204 hrvatska vojnika i policajca, 1100 ih je ranjeno, a dva se vode kao nestali. Bila je to najveća vojna operacija nakon Drugog svjetskog rata u Europi na ratištu u kojoj su sudjelovala sva tri roda Hrvatske vojske: pješaštvo i oklopne mehanizirane snage, zrakoplovstvo i ratna mornarica.

Operacija Oluja je za samo 25 sati preduhitrila veliku srpsku vojnu operaciju “Vaganj”.

Srbi su u toj operaciji trebali vratiti Kupres i Livno, napredovati u dolini Neretve prema Metkoviću i, najvažnije, napadom na Bihać i Zapadnu Bosnu slomiti bihaćku enklavu, što Hrvatska nikako nije smjela dopustiti.

Za početak, državni blagdan „Oluja“ se svake godine slavi 5. kolovoza zbog svojeg simboličnog značaja. Tog je dana oslobođen Knin, srce srpske pobune, ali i glavni grad pobunjenih Srba. Političkim rječnikom, bio je to kraj pa-

radržave pobunjenih Srba u Hrvatskoj te kraj autonomne pokrajine Zapadna Bosna, kao i deblokada Bihaća kako ne bi postao još jedan Srebrenica.

Oslobođenje Knina imalo je na srpske postrojbe porazan utjecaj zbog pada morala, što je ubrzalo cijelu akciju „Oluja“ na svim bojištima.

Sama operacija „Oluja“ završni je čin dugo pripremanog planiranja oslobođenja zemlje.

Neslaganje između Glavnog stožera i ministra Šuška

Na brzo oslobođenje Knina u jutarnjim satima 5. kolovoza 1995. godine utjecao je faktor iznenađenja, ali i dugotrajne pripreme hrvatskih snaga na Dinari.

General Rahim Ademi piše u svojim memoarima da je u to vrijeme postojao sukob koncepcija, jednu koncepciju imao je Glavni stožer Hrvatske vojske, a drugu ministar Gojko Šušak, odnosno Ministarstvo obrane.

Razlika je bila u tome što je Glavni stožer podržavao plan napada na način kako je Knin oslobođen u Drugom svjetskom ratu preko Strmice, a Šušak podržavao plan da oslobođenje krene preko Dinare i Crvene zemlje, poligona JNA na obroncima Dinare.

Ulazak pješaštva 7. gardijske u Knin

Taj su plan zastupali i general Gotovina i general Ademi, što je i logično, oni su bili na Dinari.

Generali Gotovina i Ademi znali su da je na Strmicu koncentrirana velika snaga neprijatelja i da bi taj proboj skupo stajao Hrvatsku vojsku mnogim životima poginulih.

Usput, akcija „Oluja“ zvala se u Splitskom zbornom području kodnim imenom „Kozjak 95“.

„Klizeći“ napad tenkova s Dinare

Iznenađenje neprijatelja bilo je kraju potpuno, naime JNA je smatrala pravac prema Crvenoj zemlji neprohodnim za tenkove, no grdno su se prevarili. Naime, nagib padina Dinare prema Crvenoj zemlji je ponegdje i od 35 do 40 stupnjeva, što je neprohodno za tenkove i teške topove.

O proboju preko Crvene zemlje i spuštanju s Dinare prema Kninu kazuje general Željko Dvekar, u to vrijeme satnik i zapovjednik 1. bojne 7. gardijske brigade. On pojašnjava:

- Bosansko Grahovo je oslobođeno 28. srpnja, a nakon toga nije bilo ni trenutka odmora. Snage 7. gardijske brigade odmah su bile usmjerene prema Kninu i postupno se napredovalo prema vojnom poligonu Crvena zemlja koji se nalazi na obroncima Dinare, iznad Knina. Četničke su snage tu postavile dvije jake otporne točke na dominantnim visovima Igli i Samaru, s koji su nadgledale ulaz u Knin. Naime, prema strategiji JNA, kojom su se vodile četničke snage, zbog kon�iguracije terena u Knin nije bilo moguće doći preko Crvene zemlje oklopnim sredstvima kao što su tenkovi.

Zapovjedništvo brigade je znalo da je 1. pješačka bojna na ulazu u Crvenu zemlju, a 30. srpnja dobili smo zadatak da krenemo dalje. Potom smo nekoliko dana našim tenkovima dolazili iz Bosanskog Grahova nadomak poligonu Crvena zemlja. Vozili bismo se s dva tenka gore, a jednim vraćali dolje pa smo do 4. kolovoza gore u šumi, na ulazu u Crvenu zemlju, grupirali gotovo

cijelu 2. tenkovsku satniju 7. gardijske brigade.

Zapovjednici svih postrojbi bili su 3. kolovoza pozvani u zapovjedništvo 7. gardijske brigade gdje im je izložen plan napada na Knin koji je obuhvaćao i oklopne snage, ali ne odmah na način kako se to i dogodilo.

Oklopna sredstva bila su tada predviđena za djelovanje sa stacionarne crte zbog njihove zaštite i važnosti. To je promijenjeno.

Naime, zapovjednik 7. gardijske brigade, general Ivan Korade, pitao nas je kakve imamo potrebe, pa je tako mene pitao što treba 1. pješačka bojna za uspješan završetak zadaće. Zatražio sam jedan TG, odnosno građevinski stroj ili buldožer.Gledajući me s nepovjerenjem, pitao me idem li ratovati ili graditi ceste.

Tada sam mu izložio zamisao ulaska u Crvenu zemlju i razbijanja neprijateljske prve crte „klizeći“ tenkovima po padinama sa sadašnjih položaja, a za to TG treba izgraditi 300-tinjak metara prolaza (ceste).

Napad na Knin počeo je 4. kolovoza u pet sati ujutro, prvo žestokom topničkom pripremom po prvoj crti neprijatelja, što znači da smo topništvom najviše tukli Iglu i Samar da omekšamo neprijateljsku obranu koja je tu bila izuzetno dobro utvrđena.

Potom smo napali pješačkim postrojbama, a istovremeno krenuli i s manevrom oklopnim sredstvima.

Tenkovi su se počeli spuštati kroz duboki klanac s položaja u smjeru Oštrog kuka prema Crvenoj zemlji, odnosno prema Igli i Samaru, a prije njih je išao – buldožer.

Vozio ga je gospodin star oko 60 godina iz Splita koji je mobiliziran prethodne večeri.

Objasnio sam mu što se od njega očekuje, što treba napraviti. Slabo je čuo, pa mi je poručio da mu pokazujem rukama što treba i da nema brige.

Nakon što se buldožer spustio u klanac, odmah je počeo kopati. Kod spuštanja, srećom, nije pogođen jer nije ni zamijećen, a dok je kopao prolaz na uzbrdici, nisu ga mogli vidjeti.

Dok su tenkovi kretali na poligon Crvene zemlje, pješaštvo je već bilo u bliskom kontaktu. Nakon što smo ušli na Crvenu zemlju i tu se uklonili, stali smo 4. kolovoza u 16 sati i prekinuli napredovanje, sukladno dobivenoj zapovijedi.

Tako smo mi čitavo popodne, odnosno od 16 sati i čitavu noć gledali kako se četnici i civili izvlače iz Knina.

Jedan jedini metak tijekom tog vremena nismo ispalili prema Kninu, a kamoli granatu.

U noći sa 4. na 5. kolovoza uz borbeni raspored 1. i 2. pješačke bojne 7. gardijske uvedene su snage 4. gardijske brigade, koja je krenula u smjeru Golubića.

U međuvremenu se 1. satnija 1. bojne 7. gardijske brigade tijekom noći spustila do prvih kuća Knina, da bi očistila put od minsko-eksplozivnih sredstava i mogućih zaostalih četničkih skupina, sjeća se general Željko Dvekar.

(Nastavak u idućem broju)

30. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POLIKLINIKA ZDRAVLJE u Čakovcu nudit će zdravstvene usluge renomiranih specijalista kakve do sada Međimurcima i šire nisu bile na raspolaganju

Liječenje matičnim stanicama bolnih zglobova, tetiva i mišića mnogima će promijeniti život Vrlo skoro, 9. kolovoza u Čakovcu se otvara Poliklinika Zdravlje koja će Međimurcima, ali i svima u okruženju ponuditi zdravstvene usluge kakve se do sada nisu mogle dobiti nigdje u blizini. U Poliklinici Zdravlje će zdravstvene usluge pružati osam vrhunskih liječnika specijalista dokazanih i renomiranih u struci. Radit će isključivo po dogovoru s pacijentom u rezerviranom terminu. Klinika je privatna, bez ugovora s HZZO-om i namijenjena je onima koji traže vrhunske medicinske usluge u vrijeme kada to njima odgovara, i usklađene s liječnikom koji će se u tom vremenu posvetiti samo njihovu zdravstvenu problemu.

Prije samog službenog otvaranja zavirili smo u suvremeno uređenu i opremljenu Polikliniku Zdravlje koja se prostire na 280 četvornih metara u Ulici Stjepana Radića 27 u Čakovcu, u prizemlju novoizgrađene stambeno-poslovne zgrade na nekadašnjem Sajmištu.

Akupunkturom protiv bolnih sindroma

Poliklinika Zdravlje pružat će usluge kardiologa, preglede kirurga i kirurške zahvate, ortopeda, anesteziologa s uslugama akupunkture kod raznih bolnih sindroma, primjerice za pripremu trudnica za porod, kod pripreme za umjetnu oplodnju i drugih bolesti koje se mogu liječiti u sklopu akupunkture. Akupunktura je posebno efikasna kod svih vrsta glavobolja (osim cluster glavobolja).

Pružat će se i usluge liječnika fizijatra i reumatologa prije upućivanja na fizikalnu terapiju uz pregled, davanje

POGLED ODOZDO

Gospodarstvo REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC GRADONAČELNICA

KLASA: 021-05/21-01/69 URBROJ: 2109/2-01-21-01 Čakovec, 29. srpanj 2021.

Na temelju članka 6. Zakona o kulturnim vijećima (NN RH 48/04, 44/09 i 68/13) te članka 5. Odluke o osnivanju Kulturnog vijeća Grada Čakovca (Sl. gl. Grada Čakovca 7/13), Gradonačelnica Grada Čakovca objavljuje

JAVNI POZIV ZA PREDLAGANJE ČLANOVA KULTURNOG VIJEĆA GRADA ČAKOVCA I.

Kulturno vijeće Grada Čakovca osniva se radi predlaganja ciljeva kulturne politike i mjera za njezino provođenje, sudjelovanja u predlaganju godišnjih programa javnih potreba u kulturi te ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na donošenje odluka važnih za kulturu i umjetnost, a nadležno je za područja: • glazbu i glazbeno – scenske umjetnosti • dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti • knjižnu, nakladničku i knjižničarsku djelatnost • vizualne umjetnosti • kulturno – umjetnički amaterizam • inovativne umjetničke i kulturne prakse • međunarodnu kulturnu suradnju, • financiranje međunarodnih projekata.

Monika Rajter, medicinska sestra, prvi je kontakt pacijentu pri naručivanju na pretragu ili terapijski postupak u Poliklinici Zdravlje

dijagnoze i upućivanje na fizikalnu terapiju.

Terapiju će biti moguće obaviti u Poliklinici Zdravlje s vrhunskom opremom uz tim fizioterapeuta. Opremljeni su za svaku ambulantnu uslugu za fizikalnu terapiju uz primjenu modernih oblika liječenja primjenom TECAR visokofrekventne magnetne indukcije, svih vrsta struja i udarnog vala, kao vrhunskog načina liječenja u fizikalnoj terapiji.

U sklopu Poliklinike Zdravlje radiolog će obavljati kompletnu obradu ultrazvukom od standardnih pregleda trbuha, kolor dopler ruku nogu, vrata, štitnjače, dojke, dječjih kukova i drugih pretraga koje se mogu obaviti ultrazvukom.

Ginekološka ambulanta opremljena je vrhunskim 3D uređajem za pregled trudnica i općenito svih ginekoloških pregleda.

Uz sve navedene usluge u Poliklinici Zdravlje je i vrhunski opremljena sala za operativne zahvate za potrebe ortopedije, kirurgije, ginekologije, a koje se mogu napraviti u lokalnoj anesteziji.

Poliklinika Zdravlje se po više usluga ističe u odnosu na druge. U njoj će se primjenjivati liječenje matičnim stanicama i PRP metodom koji se primjenjuju kod svih degenerativnih bolesti zglobova, tetiva i mišića.

Certificirani i iskusni liječnik bavit će se ranama koje teško zarastaju Za naglasiti je da će u Poliklinici Zdravlje liječnik s certifikatima i velikim iskustvom u liječenju kroničnih rana pacijentima omogućiti primjenu svih modernih sustava liječenja rana koje teško zarastaju. U Poliklinici Zdravlje će primjenjivati sustav čišćenja rana mlazom vode, negativnim tlakom,

kompresivnom terapijom i svim modernim oblogama.

Metode koje će se primjenjivati u Poliklinici Zdravlje novost su kako u Međimurju, tako i širem okruženju do Zagreba.

Kardiološka ambulanta je opremljena vrhunskim uređajima renomiranog švicarskog proizvođača i u njoj će se moći dobiti kompletna usluga ergometrije, holter tlaka i holter srca, EKG i ultrazvuk srca.

Praktički će sva neinvazivna obrada biti moguća u Poliklinici.

Ovime Međimurci dobivaju novi standard zdravstvene usluge koju neće morati tražiti daleko, već će ju od strane vrhunskih specijalista dobiti “kod kuće” i na dogovor u terminu bez čekanja. Predbilježbe su moguće već od 2. kolovoza na telefone 040 347 100 ili 099 48 97 100.

(BMO, foto: Z. Vrzan)

II. Za članove Kulturnog vijeća mogu biti kandidirani kulturni djelatnici i umjetnici te drugi stručnjaci koji svojim dosadašnjim dostignućima kao i poznavanjem problema vezanih uz utvrđivanje i provedbu kulturne politike mogu pridonijeti ostvarivanju ciljeva zbog kojih je Vijeće osnovano. Član Kulturnog vijeća ne može sudjelovati u raspravi i izuzet je od odlučivanja Vijeća o pitanju koje se odnosi na umjetnički ili kulturni projekt u kojem sudjeluje on ili s njim povezane osobe (srodnik po krvi u ravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, bračni ili izvanbračni drug) ili se odnosi na kulturni ili umjetnički projekt koji je predložila pravna osoba u kojoj član Vijeća ili s njim povezane osobe imaju vlasnički ili osnivački udio ili sudjeluju u njezinom upravljanju.

III. Kulturno vijeće ima 5 članova koje na prijedlog Gradonačelnice Grada Čakovca imenuje Gradsko vijeće Grada Čakovca, na mandat od četiri godine.

IV. Pozivaju se ustanove i udruge s područja Grada Čakovca koje u svom djelovanju imaju programe u naprijed navedenim područjima iz nadležnosti Kulturnog vijeća, da podnesu svoje pisane i obrazložene prijedloge za članove Kulturnog vijeća Grada Čakovca.

V. Prijedlozi s obrazloženjem, u skladu s Odlukom o osnivanju Kulturnog vijeća Grada Čakovca (Sl. gl. Grada Čakovca 7/13) podnose se u roku od 15 dana od objavljivanja ovog poziva na web stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr na adresu: GRAD ČAKOVEC UPRAVNI ODJEL ZA UPRAVU KRALJA TOMISLAVA 15 40 000 ČAKOVEC Ili skenirano na email: dragica.kemeter@cakovec.hr S naznakom „PRIJEDLOG ZA KULTURNO VIJEĆE“ Ovaj javni poziv objaviti će se i u jednom od tjednih tiskovina Međimurske županije.

GRADONAČELNICA Ljerka Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

Tuđe strahove nećemo razbiti fanatičnim uvjeravanjem

T

ko bi rekao da će otvoreni kišobrani asocirati na povratak života u normalu, a ne na kišni, tmurni dan. Ali eto, život je pun neočekivanih obrata. Otvoreni kišobrani iznad Čakovca nisu više samo simbol Porcijunkulova. Nisu više samo odlična scenografija za selfije iz Čakovca. Oni su sada postali simbol slobode. Nakon dugo vremena znače povratak u ljetni život: koncerte, štandove, muving.

Znače zadovoljenje za dugo

7

ograničenu slobodu kretanja.

Zadovoljenje za strahove koje smo proživljavali u pandemiji s kojom živimo, a koja nas još nije napustila.

Nitko nije bio pošteđen strahovanja kakvo do sada nismo poznavali. Strahova koji su nas i podijelili. Jedni su prihvatili cjepivo kad se pojavilo unatoč strahu od nuspojava, drugi su strahovali da će biti prisiljeni na cijepljenje protiv svoje volje. Farmaceutska industrija sad proizvodi dovoljne

količine cjepiva i dakako da zarađuje. Sada ju treba imati na uzdi da joj se cijepljenje zbog profita previše ne omili.

Prošlo je vrijeme kada se riječ doktora prihvaćala kao zakon. Njihova riječ bila je neupitna, a pacijent je sve bespogovorno slušao. On danas ima pravo na svoj glas, mišljenje i pristanak.

Pravo da odluči o svojoj sudbini. No to za sobom povlači i osobnu odgovornost čijeg značaja mnogi nisu svjesni.

Javnost je u tom smislu uzbrukalo i otvoreno pismo Dražena Bregleca, nekadašnjeg gradonačelnika Murskog Središća, svojedobno ministra, a sada poduzetnika. Čovjek koji se cijepio i prozvao “cijepljenim antivakserom”.

Javno se upitao koja granica imuniteta je potrebna da se pacijenta ne cijepi bez razloga više puta?Medicinska struka do sada nije dala taj decidirani odgovor. Dva liječnika, dva mišljenja. Kome

vjerovati, kako postupiti? Do sada smo naučili da apsolutne zdravstvene sigurnosti nema, ali da je jednako važno sačuvati osobne slobode. I otuda brojni protesti, od straha da se ne skrene na stranputice diktature. Struka bi nam u tome trebala pomoći tako da nas prosvijetli. Na nama pak je da odaberemo put koji nam više odgovara, da znamo što možemo ako smo cijepljeni, a kako se ponašati ako nismo. Odnos između tih dviju

skupina treba se odvijati s uvažavanjem i poštivanjem jer tuđe strahove nećemo razbiti fanatizmom niti ih preobratiti.

8

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CRNA KRONIKA

30. srpnja 2021.

TEŠKO STRADAO MALOLJETNIK na nepreglednom raskrižju u Selnici

Motorom izletio na glavnu cestu pred auto

13-godišnjak je neregistriranim motociklom ušao u opasno raskrižje te oduzeo prednost prolaska osobnom automobilu Piše: Sanja Heric

Teško ozlijeđen maloljetnik epilog je prometne nesreće koja se u utorak, 27. srpnja oko 14 sati dogodila u Selnici na raskrižju Čakovečke ulice i Ulice Ograd.

Svi koji se voze tom dionicom znaju da je riječ o opasnom i problematičnom raskrižju gdje je i iskusnom vozaču teško procijeniti treba li stati ili dati gas, što zbog loše preglednosti, što zbog spoja sporedne i glavne ceste kojom vozači većinom jure s većim brzinama od 50 km/h.

Minulog utorka krivu procjenu je donio vozač neregistriranog motocikla za kojeg je policija nakon očevida utvrdila da je ustvari maloljetnik, 13-godišnje dijete. Vozeći se Ulicom Ograd te dolaskom do raskrižja s Čakovečkom ulicom na znaku stop nije propustio sva vozila koja su se kretala cestom s prednošću prolaza.

Zbog toga je automobil čakovečkih registarskih

Opasno i nepregledno raskrižje na ulazu u Selnicu iz smjera Svetog Mar�na na Muri na kojem je teško stradao maloljetnik (Foto: PU međimurska) oznaka, koji se kretao Ča- međimurska policija u svom kovečkom ulicom, udario u izvješću nakon prometne motocikl. Tim je autom uprav- nesreće. ljao 22-godišnjak s područja Prema riječima njegovih općine Selnica. Udarac je bio sumještana, teške prometne toliko silan da su maloljetnik nesreće nikako da zaobiđu i motor završili nekoliko me- obitelj stradalog. Naime, tara dalje u jarku. prethodni tragičan događaj Iz međimurske policije dogodio se 28. rujna prije 3 izvijestili su da je u prometnoj godine, kada je u vožnji quanesreći dijete zadobilo teške dom poginuo 39-godišnji otac tjelesne ozljede, dok je na vozi- dječaka vozeći se kao putnik lima nastala materijalna šteta. u quadu. Quad je vozio brat - Motocikl je oduzet od preminulog kojem je zbog majke djeteta radi utvrđi- toga prije mjesec dana dovanja činjenica u postupku. nesena nepravomoćna presuO događaju će se podnijeti da s kaznom na šest mjeseci posebno izvješće nadležnom bezuvjetnog i godinu dana državnom odvjetniku, rekla je uvjetnog zatvora.

NEUGODNI EPILOG FORESTLANDA

Tko je zapalio slamnatu kapiju?

Dan nakon završetka Forestlanda izgorio je slamnati ulaz na “festivalsku livadu” čime je izazvana šteta od oko 15.000 kuna Nakon što je proteklog vikenda završio Forestland festival, organizatori su nakon cjelodnevno pospremanja otišli oko 17 sati. Namjeravali su se vratiti idući dan i dovršiti posao. No, samo 15-ak minuta kasnije dogodio se požar.

Naime, kako se ispostavilo, nepoznati počinitelj iz samo njemu poznatih razloga zapalio je bale slame od kojih je napravljen monumentalni ulaz na područje festivala.

Stradala je električna instalacija, rasvjeta i zaštitne ograde.

Zapovjednik JVP-a Mladen Kanižaj potvrdio nam je kako je JVP dobio dojavu o požaru u 17:11 i odmah obavijestio lokalne vatrogasce. Na intervenciju su izašli

Tomas Rebernik, Danijel Sirok i Patrik Hrustek pomogli su pospremi� izgorjele ostatke vatrogasci DVD-a Mali Mihaljevec i Brezje. Od svakog DVD-a na teren su izašla po tri vatrogasca.

– Zahvaljujemo na brzoj reakciji lokalnih vatrogasaca.

Ne možemo vjerovati da je nekome ovaj čin bio zabavan. Dobra je stvar što je sva skupocjena oprema već

SVETI MARTIN NA MURI

bila pospremljena. Nastala je materijalna šteta koju procjenjujemo na oko 15.000 kuna.

Ne znamo tko je ovo napravio, ali vjerujemo kako je ovo djelo ljubomornog i zlog uma, jer se lako, osim ove materijalne štete, mogla dogoditi i neka ljudska žrtva, komentirao je Krešimir Biškup. (ln)

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 22. srpnja podiglo optužnicu 25-godišnjeg mladića zbog počinjenja kaznenog djela pronevjere pred Općinskim sudom

u Čakovcu, izvijestio je DORH. Okrivljenog 25-godišnjaka s područja općine Sveti Martin na Muri, kako neslužbeno saznajemo, tereti se da je od lipnja 2020. do ožujka 2021.

godine iz svetomartinske, metalske �irme, u kojoj je bio zaposlen, uzeo i zadržao za sebe 54 glodala i više od 1350 pločica za glodalo ukupne vrijednosti veće od 127.000 kuna. (sh)

25-godišnjak ukrao alat vrijedan 127 tisuća kuna

30. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE

Život u Međimurju GLOBALNO I LOKALNO

9

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

SVJETSKI DAN RENDŽERA - 31. SRPNJA

Ljudi i mostovi Kamp za mlade čuvare prirode na Matulovom gruntu L

Čuvari prirode imaju svoj dan – Svjetski dan rendžera. Obilježava se 31. srpnja u spomen na sve rendžere koji su stradali obavljajući svoje dužnosti. Slave se rendžeri i njihov posao zaštite 23. srpnja 2021. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 svjetske prirodne i kulturne baštine

Mozaik

Piše: Roberta Radović

Ideja o Svjetskom danu rendžera potekla je od Međunarodne federacije rendžera (IRF), neprofitne organizacije osnovane s ciljem podizanja svijesti i potpore rendžerima kod njihove uloge u očuvanju našeg prirodnog i kulturnog naslijeđa. IRF je osnovan 1992. godine. Jedna od članica federacije je i udruga Hrvatski rendžer. Obilježavanjem Svjetskog dana rendžera (31. srpnja) daje se spomen čuvarima prirode koji su dali živote obavljajući dužnost. Godišnje u svijetu u prosjeku strada stotinjak rendžera, najčešće od krivolovaca. U Hrvatskoj nema smrtnih slučajeva, ali opasnih situacija ima. Tako o povodu i ideji obilježavanja dana čuvara prirode govori Velimir Bašek.

Glavni je čuvar prirode u Javnoj ustanovi Međimurska priroda i posao rendžera radi već jedanaest godina. Njegovo radno vrijeme nije čvrsto određeno jer njegov ured nije samo između četiri zida. Danas je na obali rijeke, a već sutra na livadi i u šumi. On je veza između prirode, životinjskog i biljnog svijeta te čovjeka koji s tim živim bićima dijeli životni prostor. Predstavlja autoritet javne vlasti na terenu i ima određene ovlasti sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Svoj identitet dokazuje značkom i službenom iskaznicom. Za

Velimir Bašek, glavni čuvar prirode vrijeme obavljanja službe nosi nog djelovanja, što znači da službenu odoru, znak čuvara rendžeri pokušavaju spriječiti prirode i znak javne ustanove kažnjiva i nedozvoljena ponačiji je zaposlenik. šanja. Međimurska priroda iz Uz Bašeka u Međimurskoj godine u godinu različitim akprirodi kao čuvarica prirode tivnostima obilježava svjetski od prosinca 2018. godine ra- dan čuvara prirode. Ovog ljeta, di i Sara Srša. Po zvanju je točnije ove subote, 31. srpnja magistra inženjerka urbanog Međimurska priroda – Javna šumarstva, zaštite prirode i ustanova za zaštitu prirode okoliša. Međimurski čuvari obilježit će Svjetski dan renprirode na terenskim poslo- džera organizacijom kampa za vima surađuju s komunalnim mlade čuvare prirode. redarima jedinica lokalne saČuvar prirode Velimir mouprave. Na listi suradnje su Bašek najavljuje planirane Policijska uprava Međimurska, aktivnosti: HGSS Stanica Čakovec, Lovač- Kamp će se održati na ki i Ribički savez, inspektor za- Matulovom gruntu u Frkanovštite prirode, vodopravna in- cu. Početak kampa je u 16 sati spekcija, građevinska inspek- i planirano vrijeme trajanja je cija, posebice kod nezakonite i do 21 sat. Program koji smo ilegalne izgradnje, te ekološke pripremili namijenjen je za udruge. Dakle, u fokusu posla djecu od 7 do 12 godina, a na rendžera je nadzor zaštićenog kamp su pozvani sudionici područja s ciljem preventiv- naših ljetnih radionica. Djeca

B R I L J A N T O P T IK A I S AT OV I

VELIKO o

jl etn

SNIŽENJE

OD 20% D O 50%

N A S VE SUNČANE NAOČALE U svim poslovni cam a Br iljanta

judi oduvijek sanjaju mostove. Od vremena Ive Andrića pa od rimskih do turskih vremena i sve do danas mostovi su spajali ljude i gradove.

Tako je i s Pelješkim mostom, koji spaja južni dio Hrvatske. Nema 21sumnje da završetak spajanja mosta zaslužuje veliku svečanost, no još je više svečanosti u srcu svakog stanovnika južnog dijela Hrvatske koji i najviše znaju zašto je most bio potreban. Sad kad je pri završetku, već djeluje kao da je tu oduvijek, grandiozan i lijep, ali i skup. Da nije bilo novca iz Europske unije, tko zna bi li ikad bio izgrađen.

U prošlom stoljeću bilo je više inicijativa da se značajan broj dalmatinskih otoka spoji mostovima ili tunelima. Jedna od takvih inicijativa došla je i iz Rijeke, predlagana je otočka magistrala koja bi mostovima povezala otoke Krk, Cres, Lošinj i spojila se preko otočića Grujica i Premude na zadarske otoke i zatim na Jadransku magistralu. Na najširem dijelu gdje nije bilo otoka trebalo je izgraditi tunel dužine oko sedam kilometara. Dakako da su to bili samo snovi pojedinih većih ili manjih stručnjaka za mostove i otoke, ljudi dobre volje, koji su zatim odreda proglašavani svojevrsnim idiotima. Sve je to bilo preskupo i gotovo neizvedivo.

Danas je ipak drugačije.

Pelješki most omogućio je

Međimurske čuvare prirode zovite na kontakt broj 095 904 43 64 će moći istraživati prirodu u okolici Matulovog grunta uz raznolik pribor za istraživače.

U aktivnosti smo uključili i članove Hrvatske gorske službe spašavanja Stanica Čakovec koji će organizirati vježbe za djecu (zipline, prva pomoć u prirodi). Posebno svečano će biti u 19 sati kada će biti upriličena dodjela nagrada najboljim Mladim čuvarima prirode u 2021. godini. Nakon toga slijedi druženje uz gulaš i logorsku vatru.

da se opet sanjaju mostovi koji spajaju obale i ljude, pa makar bili i skupi.

U Dubrovačkoj županiji već je krenula inicijativa da se otok Korčula spoji s Pelješcom. Taj most bio bi kraći za kilometar od Pelješkog, bio bi dugačak oko 1¸3 kilometra i bio bi znatno jeftiniji. No cijena prilaznih cesta s obje strane poskupila bi to spajanje u rang cijene Pelješkog mosta, a to si Hrvatska ne može priuštiti. Europska unija sigurno neće financirati još jedan sličan most u bliskoj budućnosti, a Hrvatska to ne može sama.

Ideja o spajanju Korčule i Pelješca već je dobila zamah, danas je to i službena varijanta koja čeka samo bolje vrijeme.

U međuvremenu će biti uređene luke za bolji prihvat trajekata i prometa, što je također dobra varijanta, s obzirom na to da je udaljenost za trajekte mala. Bude se i druge otočne sredine koje žele svoje veće ili manje mostove, poželjno je opet sanjati mostove.

Elektronički računi za vodne usluge za građane – ekološka i moderna usluga Prednosti: • Jamstvo dostave elektroničkog računa na razini je slanja papirnatog računa s povratnicom. Svaki račun uručen je na vrijeme i nije ga moguće zagubiti budući da je uvijek dostupan putem internetskog ili mobilnog bankarstva.

• Jednostavnost i praktičnost - račune je moguće pregledavati i plaćati u bilo kojem trenutku s bilo kojeg mjesta, bez prepisivanja s papira, uz samo jedan klik, ali i potpunu kontrolu kada se račun želi platiti.

• Ušteda novca i vremena naših korisnika - naknade za plaćanje računa putem internetskog ili mobilnog bankarstva najniže su bankovne naknade.

Kako ugovoriti i koristiti elektronički račun:

• Podnijeti zahtjev putem internetskog bankarstva svoje banke.

• Međimurske vode d.o.o. odgovaraju na zahtjev – korisnik odgovor vidi u internetskom bankarstvu svoje banke.

• Međimurske vode d.o.o. šalju podatke o računima za plaćanje, ali i sam račun u internetsko i mobilno bankarstvo, a banke porukama obavještavaju korisnike o dobivenom računu.

• Korisnika račun čeka u internetskom i mobilnom bankarstvu i može ga platiti u bilo kojem trenutku jednim klikom. Prije, ali i nakon što je račun plaćen, korisnik putem internetskog i mobilnog bankarstva može preuzeti elektronički račun u PDF verziji koja je izgledom identična papirnatim računima.

10

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Grad ČAKOVEC Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

5. kolovoza - Dan pobjede

Grad MURSKO SREDIŠĆE Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

5. kolovoza - Dan pobjede

Grad PRELOG

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

5. kolovoza - Dan pobjede Općina SELNICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina NEDELIŠĆE

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina OREHOVICA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede Općina SV. MARTIN NA MURI Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede Općina BELICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede Općina KOTORIBA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede Općina STRAHONINEC

30. srpnja 2021.

Općina PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede Općina DOMAŠINEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede Općina ŠENKOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede Općina GORNJI MIHALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede Općina SV. JURAJ NA BREGU

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

5. kolovoza - Dan pobjede

Općina DEKANOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

Općina DONJI KRALJEVEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

Općina MALA SUBOTICA

Općina DONJI VIDOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

5. kolovoza - Dan pobjede

5. kolovoza - Dan pobjede

5. kolovoza - Dan pobjede

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

5. kolovoza - Dan pobjede

5. kolovoza - Dan pobjede

Općina GORIČAN

5. kolovoza - Dan pobjede

Općina DONJA DUBRAVA

Općina VRATIŠINEC

Općina ŠTRIGOVA

30. srpnja 2021.

Dobro je znati 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Svim žiteljima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede Župan Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec Predsjednik Županijske skupštine Mladen Novak

Općina SVETA MARIJA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede Općina PRIBISLAVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

5. kolovoza - Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

5. kolovoza - Dan pobjede

5. kolovoza - Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

NED-KOM d.o.o.

5. kolovoza - Dan pobjede

5. kolovoza - Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Nedelišće

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

5. kolovoza Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

5. kolovoza - Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

5. kolovoza - Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede Ljekarna Petek

12

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

30. srpnja 2021.

MARIJA BELALOV iz Čakovca stalni je dobitnik certifikata na gradskoj tržnici

Stranci najprije pročitaju papir i tek onda se odlučuju za kupnju ČESTITKA GRADONAČELNICE ČAKOVCA povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja

Prisjetimo se želja i ideala s kojima su branitelji išli u rat Poštovane sugrađanke i sugrađani!

Svi mi, koji imamo dovoljno godina da se sjećamo kolovoza 1995. godine, nikada nećemo zaboraviti trenutak kad smo na vijestima čuli da se na kninskoj tvrđavi zavijorila hrvatska trobojnica. U tim televizijskim i radijskim sekundama sažeta su stoljeća borbe naših predaka za hrvatsku samostalnost, a činom podizanja zastave hrvatska je državnost potvrđena za nebrojene godine koje su pred nama. Vojno-redarstvena akcija „Oluja“, koja je započela dan ranije, bila je posljednja bitka u kojoj smo kao narod svijetu pokazali snagu i odlučnost te potvrdili da se možemo sami brinuti o svojoj sudbini.

Iako je trebalo proteći još dobrih nekoliko godina do potpune kontrole cijelog državnog teritorija, oslobađanjem Knina velikosrpski projekt u potpunosti je poražen, a samostalna i suverena Hrvatska upisana na političku kartu svijeta. Upravo je zato 5. kolovoza jedan od najsvjetlijih i najsvetijih datuma ukupne hrvatske povijesti te zaslužuje da ga s ponosom slavimo.

Završetkom „Oluje“ došao je kraj i nametnutom i krvavom ratu za golu opstojnost, ali su i započele bitke za život u uređenoj, modernoj i razvijenoj zemlji. Uz želju za neovisnošću i samostalnošću, upravo to su bili motivi zbog kojih se išlo u rat te zbog kojih je toliko mnogo branitelja dalo svoj život. Njih se prije svega prisjećamo na obljetnicama poput ove, još jednom komemorirajući sve poginule i nestale.

No, neka ovaj praznik bude i prilika da se još jednom prisjetimo njihovih želja i ideala s kojima su išli u rat. Potrudimo se svi zajedno da njihova smrt nije bila uzaludna te da naša Hrvatska bude zemlja za kakvu će vrijediti živjeti.

Država u kojoj će građani moći razvijati svoje potencijale i pristojno živjeti od svog rada. Zemlja koja će mladima otvarati vidike i uspješno ih pripremati za život, zemlja koja neće zaboravljati svoje umirovljenike.

Svima Vam želim sretan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te sretan Dan hrvatskih branitelja!

Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini

Župa sv. Nikole biskupa u Čakovcu priprema se za proslavu Blažene Djevice Marije od Anđela, poznata i kao Porcijunkula.

Trodnevna duhovna priprema započinje u petak, 30. srpnja, a pripremom će predsjedati mladomisnik fra Vjeran Lazić. Sveta ispovijed sva tri dana bit će moguća u 17:30, u 18:00 moli se franjevačka krunica, a u 18:30 počinje sveta misa.

Na blagdan Gospe od Anđela svete mise na hrvatskom jeziku održavaju se u 6:30, 8:00, 10:00 i 18:30. U 9:30 sati kreće

Procesija s Gospinim likom na Trgu Republike prema dvorištu samostana gdje će se slaviti euharistija. Središnjem euharistijskim slavljem u 10 sati predsjeda varaždinski biskup mons. Bože Radoš. Svete mise na na slovenskom i mađarskom jeziku održavaju se u 11:45.

Porcijunkulski oprost može se dobiti u franjevačkim i župnim crkvama. Da bi se dobio ovaj oprost, potrebno je pohoditi crkvu i u njoj izmoliti Oče naš i Vjerovanje, ispovjediti se i pričestiti te izmoliti molitvu na nakanu svetog oca. Oprost se može dobiti samo jedanput. (sh)

DUHOVNA PROSLAVA Porcijunkule

Raspored svetih misa

- Certifikate dobivamo svake godine od kako su ih uveli, ističe Marija Belalov iz Čakovca koja svoje proizvode nudi svakodnevno na čakovečkoj tržnici sa svog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.

Ona je bila samo jedna od 48 proizvođača koji su minule subote primili ovogodišnje certifikate koji se na našoj gradskoj tržnici dodjeljuju još od 2012. godine. Tada je, naime, ona postala certificirana seljačka tržnica. To znači da na njoj proizvode mogu prodavati i lokalni proizvođači, a da je uistinu riječ o domaćim proizvodima, jamči certifikat koji se prodavačima dodjeljuje svake godine. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ujedno njime ostvaruje pravo uporabe oznake Proizvodi hrvatskog seljaka, koja je namijenjena označavanju poljoprivrednih proizvoda i prerađevina standardne kvalitete proizvedenih na području Hrvatske koji se izravno prodaju na tržnicama.

Od 48 dobitnika, čak 43 su stalni, a tek 5 nova dobitnika certifikata.

Iako većina kupaca već dobro poznaje našu sugovornicu i znaju da se radi o njenim vlastitim proizvodima, certifikat joj ipak dobro dođe za slučajne i povremene kupce te one koji

nisu iz naših krajeva. Stranci najprije pročitaju papir i tek onda se odlučuju za kupnju.

- Službeni papir potvrđuje ono što se zna, odnosno da se radi o domaćem proizvodu, koje stvarno ne tretiramo i sve radimo ručno, dodaje dalje.

No, dokument sa sobom povlači i povremene kontrole, pa se njegovi vlasnici ne mogu opustiti, već moraju cijelu godinu pravdati njegovo postojanje.

- Bila nam je kontrola, baš tu na prodajnom mjestu i rekli su mi kako imam jako lijepo i uredno i baš sam bila ponosna, pohvalila se naša Marija.

Naravno, kontrola je bila nenajavljena i kaže kako je tek na kraju doznala kad su joj se predstavili da su u inspekciji.

Inspekcija je bila i kod njih doma, na obiteljskom imanju kako bi provjerila je li baš sve povrće koje nudi na tržnici ubrano s njihovoih polja.

- Inspektorici je bilo smiješno kako nemamo baš previše preparata za prskanje, nego da je motika u prvom planu te prirodni preparati na bazi koprive, vrbe i takvih stvari.

Certifikate je proizvođačima uručila Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca. Tom prilikom je naglasila kako trendovi i briga za zdravlje, građane s kupnje povrća i

Marija Belalov, Čakovec voća u supermarketima ponovno okreće prema domaćim, lokalno uzgojenim proizvodima. Stoga je važno da je roba koja se prodaje na Gradskoj tržnici uistinu proizvedena na našim seljačkim gospodarstvima. Upravo certificiranje, istaknula je Cividini, svima nama potvrđuje da je ono

MEĐIMURSKI ŠTACUN proslavio 2. rođendan

što kupimo kod prodavača, plod rada i truda naših poljoprivrednika. Važno je i to što kupnjom takvih proizvoda pomažemo i našim seljacima te tako pridonosimo očuvanju domaće poljoprivrede, koja se teško nosi s konkurencijom velikih trgovačkih lanaca.

(Vlasta Vugrinec)

Zadruga broji preko 50 kooperanata

U tijeku je projekt izgradnje sušare, a trenutno traje faza edukacije. Osim toga, radi se i na uvođenju web shopa, kaže vlasnik Ivan Blažon Piše: Lea Novaković Foto: Zlatko Vrzan

Već su prošle dvije godine otkako je s poslovanjem započeo Međimurski štacun. 23. srpnja proslavili su 2. rođendan. Od početka poslovanja promijenili su lokaciju pa se sada nalaze na adresi Svetojelenska cesta 13.

Međimurski štacun u ponudi ima odabrane poljoprivredno-prehrambene proizvode okupljajući najkvalitetnije proizvođače s područja Međimurja. Tijekom ove godine u ponudi su imali preko 300 različitih proizvoda dopremljenih direktno s OPG-ova.

– Posljednjih godinu dana smo jako puno napredovali.

Promijenili smo lokaciju, došli smo do zadrugarstva i danas naša Zadruga broji 10 članova, od toga 8 poljoprivrednika i 2 stručnjaka za razvoj poslovanja. Dućan broji preko 50 različitih kooperanata čiju robu nabavljaju ovisno o sezoni, rekao nam je vlasnik Zadruge Ivan Blažon.

Planiramo i dalje rasti, ustvari stalno kontinuirano rastemo. U tijeku je projekt

Vlasnik Zadruge Ivan Blažon u dućan kontinuirano uvodi nove kooperante i proizvode izgradnje sušare. Radit će se biljni preparati i biljni pesticidi koji će se prodavati, a trenutno traje faza edukacije.

S opremanjem sušare krećemo u listopadu ove godine, a služit će za potrebe samog zadrugarstva, ali će biti uslužna sušara za druge poljoprivrednike. Uslužni dio trebao bi biti

spreman na proljeće iduće godine. To je i jedan od razloga zbog kojeg smo se preselili i na novu lokaciju, da dućan i sušara bude jedan kompleks, odnosno jedna cjelina. Osim toga, radi se i na uvođenju web shopa.

Da se dobar glas daleko čuje, potvrđuje i dolazak

mnogih stranaca koji vole kupiti međimurske domaće proizvode, a posebno je popularan paket Međimurskog pinkleca koji mnogi vole kupiti kao uspomenu ili poklon.

Popularne su i personalizirane poklon-kutije koje sami možete izraditi sa željenim proizvodima.

30. srpnja 2021.

Središnje Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DR. SC. ALEKSANDAR PUKLAVEC doktorirao je na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu i otvoreno progovorio o povezanosti sporta i znanosti

Bez ostvarenih sportskih rezultata znanstvenika se ne pita ništa - Nije rijetko da se trenerskim poslom bave osobe bez formalne edukacije, a bez toga su upitne njihove kompetencije za rad sa sportašima, posebno djecom. Veliki sportski rezultati u Hrvatskoj nisu proizvod odličnog sustava, nego entuzijazma pojedinaca koji su spremni uložiti svoj život u sport

Piše: Božena Malekoci-Oletić, Foto: Zlatko Vrzan

A

leksandar Puklavec iz Strahoninca je 1. srpnja doktorirao na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, ali uz ulaz u područje znanosti uspijeva objediniti i druga područja vezana uz sport. Radi kao profesor tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim školama Nedelišće i Mursko Središće. Volonterski radi i kao atletski trener u AK Nedelišće i AK Sloboda Varaždin, gdje između ostalih trenira i Martina Mlinariča, perspektivnog skakača u vis kakvog Hrvatska do sada nije imala, s predispozicijama za svjetska �inala. Aleksandar Puklavec je i sam bio odličan sportaš, što govori da se radi o čovjeku zadivljujuće energije i discipline zbog čega smo ga zamolili za razgovor.

- Što Vas je uvelo u sport, a uz to i u znanost?

- Vodila me ljubav prema onome u čemu sam bio dobar. Atletikom sam se počeo baviti u osmom razredu, a ozbiljnije od drugog razreda srednje škole. Atletski staž nastavio sam po završetku Kineziološkog fakulteta, jer predavanja i vježbe na tom fakultetu i sustavni atletski

trening ne idu zajedno, previše iscrpljuju. Bio sam višebojac i skakač u vis, što zahtijeva drugačiji trening od onog koji pružaju vježbe na fakultetu.

Kao dobrog studenta i višebojca, profesori s katedre za atletiku angažirali su me da budem demonstrator, vanjski suradnik, a nakon toga su predložili da postanem mlađi asistent. Uvjet za to bio je upis poslijediplomskog doktorskog studija, koji sam i upisao. Međutim, na kraju je bio primljen netko drugi.

- Jeste li se zbog toga razočarali?

- Nije mi žao što je tako ispalo. Zadovoljan sam svojim životom i ne žalim ni za čim.

Premda sam upisao postdiplomski, nisam odmah na njega i krenuo, tek 2009. godine.

Treba imati na umu da, ako nisi zaposlen na fakultetu, doktorski studij plaćaš sam, a ja u tom trenutku nisam imao toliko novaca. Kasnije, kad sam stekao �inancijsku stabilnost, studij sam nastavio i u konačnici završio. U cijelu priču nije me uvukla �inancijska računica. Znanost je moj prirodni teritorij, ali da bi se ozbiljno bavio znanošću, moraš biti na Kineziološkom fakultetu, na kojem je broj znanstvenika limitiran. Po-

sljedično, radim u osnovnoj školi, i lijepo je raditi s djecom od petog do osmog razreda jer kod njih vidiš dnevno napredak. Djecu modeliraš iz dana u dan, a kod odraslih je svaka preinaka teška.

- Je li moguće iz Međimurja baviti se znanošću?

- Da bi se znanstvenik razvijao, mora se nalaziti u sredini koja mu omogućava razvoj. Mi smo premala sredina da bih tu mogao postati ozbiljan znanstvenik na polju kineziologije. Prije svega, trebao bih otići u Zagreb, biti uporan, postići međunarodne rezultate i nadati se da ću jednog dana postati profesor na fakultetu. Mogu pisati znanstvene radove, ali ne mogu biti dovoljno konkurentan, jer se znanost odvija u timu. Znanstvenik ne može biti sam za sebe. Ako mi se pruži prilika da se znanošću bavim na daljinu i uspijem se ubaciti u neki takav tim, to ću i prihvatiti. Važno je napomenuti da u Međimurju postoji znanstvena zajednica kineziologa, od kojih bih izdvojio dr. sc. Nevenku Breslauer, dr. sc. Damira Markuša i buduće doktore znanosti Marka Možeka i Tomislava Hublina, tako da je i tu moguća suradnja.

Dr. sc. Aleksandar Puklavec

Nisam odustao od bavljenja znanošću u budućnosti.

Ali da bih to ostvario, morao bih otići u neki veći centar: Zagreb, Split, Osijek ili van.

Prije nekoliko godina imao sam priliku otići u Katar i raditi kao atletski trener. Da sam trčao za novcem, sigurno ne bih ostao ovdje.

Ni u sportu nisam trčao za novcem. Atletika kao sport ne donosi zaradu.

- Kako spojiti znanost i sport?

- Tema mog doktorskog rada je: Učinci različite količine i vrste povratnih informacija u procesu učenja skoka u dalj. To zvuči obično, ali u pozadini rada je uključena psihologija (motoričko učenje) i biomehanika (kinematika) što je složenije nego što se čini. Zbog toga sam imao čak dva mentora na radu, jer jedan nije mogao pokriti cijelo područje. Mene je oduvijek zanimalo povezivanje znanosti i struke. I u sportu bi, kao primjerice u medicini, znanost trebala voditi struku, ali, nažalost, to nije tako. I to je problem, zbog čega imamo velik broj ispadanja djece iz sporta. Nije rijetko da se trenerskim poslom bave osobe bez formalne edukacije, a bez toga su

upitne njihove kompetencije za rad sa sportašima, posebno djecom. Veliki sportski rezultati u Hrvatskoj nisu proizvod odličnog sustava, nego entuzijazma pojedinaca koji su spremni uložiti svoj život u sport, bez obzira na �inancijsku kompenzaciju. S druge strane, uređene zapadne zemlje grade sustav, ulažu u sport i maksimalno se trude da znanstvene spoznaje budu implementirane u sportski trening. U tim zemljama znanstvenici čine barem 50 posto predavača na trenerskim seminarima, a kod nas znanstvenik nije poželjan predavač, jer se smatra da znanstvenik ne posjeduje praktično iskustvo, kaže Puklavec. Bez ostvarenih sportskih rezultata znanstvenika se ne pita ništa, bez obzira na znanje. A upravo znanstvenici unose nove spoznaje u struku. Po tom pitanju situacija u sportu u Hrvatskoj je zaista paradoksalna.

- Kako planirate budućnost?

- Uz posao u školi i usavršavanje nadam se da ću uspjeti kao trener napraviti neki ozbiljniji rezultat. Izazov mi je da povežem znanost i struku, a to će biti moguće tek ako postignem rezultate

u svom poslu. Moji trenerski planovi s Martinom, koji je perspektivni sportaš, ići će korak po korak, jer on može dostići europska i svjetska �inala. Prvi korak nam je svjetsko juniorsko prvenstvo u Kolumbiji, a htio bih da se iduće godine približi juniorskoj medalji. Pri tome treba paziti da se ne ozlijedi.

- Što poručujete atletičarima koje trenirate?

- Uvijek govorim svojim atletičarima: Nemojte nikad razmišljati o atletici kao izvoru zarade u budućnosti, važno je biti stručnjak u nečemu, a to se postiže edukacijom.

Eventualno, ako se ostvari izvanredan rezultat, možemo razgovarati o odgodi fakulteta godinu, dvije, ali školovanje im treba biti prioritet. Davati nekakvu nadu, čak i ako su dobri, nije u redu, jer karijera može brzo završiti, dovoljno je jednom uganuti nogu. Život postoji i nakon sporta i zato je završetak obrazovanja važan.

Toga sam svjestan zato što sam se i sam bavio sportom, ali sam pored toga završio fakultet, doktorski studij i tek sada znam koliko toga ne znam, kaže Aleksandar Puklavec. Koliko bi ljudi to iskreno i otvoreno reklo za sebe kao on?

14

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

30. srpnja 2021.

Humoristične predstave i stand up Vlatka Štampara popunjeni su do posljednjeg mjesta

MURSKO SREDIŠĆE ukratko

Humor je tražena roba, podijeljeno 1200 ulaznica Velik dio programa Ljeta uz Muru u Murskom Središću je završen. Odraslima je bio humoristični program tri predstave u izvođenju Kerekesh Teatra i nastup stand up komičara Vlatka Štampara. Kako je i sam Međimurac, savršeni je poznavatelj mentaliteta i problema ovdašnjeg stanovništva, smijeh na šetnici uz rijeku Muru nije prestao odzvanjati punih sat i pol. Zbog epidemioloških ograničenja na svakoj od predstva moglo je prisutvovati 300 gledatelja na otvorenom i ograđenom prostoru uz Muru. Karte za sve predstave bile su be-

splatne, dijelile su se na ime i prezime i sve su planule.

Jedna osoba mogla je podići maksimalno 4 karte. Tražila se i karta više, kazao nam je Zoran Turk, ravnatelj Centra za kulturu Rudar. Ukupno je podijeljeno 1200 karata za sve predstave. Humor je očito najtraženija roba i publika ga je gladna. Koncerte je u zadanim epidemiološkim uvjetima teže organizirati, jer je ograničen pristup publike teško izvediv. Ali da ne budu zakinuti ljubitelji glazbe, u nedjelju je posjetitelje šetnice uz Muru zabavljao tamburaški sastav Prim.

(BMO)

Potraga za gusarskim blagom za malene U sklopu manifestacije Ljeto uz Muru svoj dio zabave dobila su i djeca. Na zabavnoj i ujedno edukativnoj predstavi za djecu Eko jeka i potraga za gusarskim blagom, gusar Balaram upoznao je najmlađe kako što bolje očuvati četiri elementa prirode: zemlju, zrak, vodu i vatru. Kroz zabavne

i smiješne trikove približio im je pojam važnosti planeta na kojem živimo. U drugom dijelu predstave klinci su uživali u raznim gusarskim trikovima, a po završetku predstave djeca su na poklon dobila balone u obliku mačeva i zajedno s gusarom tražili slatko blago po šetnici. (BMO)

U Hlapičini na sv. Anu proštenje i krštenje U Hlapičini je u nedjelju, 25. srpnja svečano proslavljeno proštenje sv. Ane. Svetu misu je predvodio Mladen Gorupić, župnik Župe svetog Martina biskupa u Svetom Martinu na Muri. Hlapičinsko proštenje je uveličalo i krštenje djevojčice Tie

Stojko. Mjesto Hlapičina administrativno pripada Gradu Mursko Središće, a župi Sveti Martin na Muri pa je na misu došao i i gradonačelnik Dražen Srpak u društvu predsjednika Mjesnog odbora Dragutina Stojko. (BMO)

Pješačko-biciklistička kroz Štrukovec zagrebačkoj firmi Dugo iščekivana gradnja pješačko-biciklističke staze Mursko Središće - Slemenica opet se za jedan korak približila početku izvođenja.

Gradonačelniku Draženu Srpaku uručena je odluka o odabiru izvođača za spomenutu dionicu duljine

7,69 kilometara. Procijenjena vrijednost nabave je bila 37.500.000,00 kuna, dok je ekonomski najpovoljniju ponudu dala tvrtka PEDOM ASFALTI d.o.o. iz Zagreba s cijenom ponude 32.060.715,85 kuna.

(BMO)

Program je pjesmom započela Vokalna skupina KUU Društvo žena Gornji Kraljevec

KUU Društvo žena Gornji Kraljevec ponovo uživo pred svojom publikom

Domaćem stanovništvu vratile osmijeh i pjesmu Piše: Božena Malekoci-Oletić

Žene iz KUU Društvo Žena Gornji Kraljevec jedva su dočekale popuštanje epidemioloških mjera da bi mogle organizirati zabavno nedjeljno popodne ispred Društvenog doma. Povod tomu bila je prva Međunarodna proslava Dana djedova i baka, na blagdan Joakima i Ane, Isusovih djeda i bake. Ali ni u doba kada se javne manifestacije zbog epidemioloških razloga nisu smjele održavati, članice KUU Društvo žena Gornji Kraljevec nisu mirovale.

Tijekom korone obnavljale zbirku

Poznato je da u sklopu društvenog doma imaju veliku i bogatu etnografsku zbirku starih uporabnih predmeta u domaćinstvu. Tako su vrijeme, kad se nisu mogle održati priredbe i probe, koristile za uređenje zbirke.

- Dogradili smo prostor za čuvanje zbirke, očistile prostor i eksponate, uveli centralno grijanje, popisale smo sve eksponate, a zbirka je postala još bogatija. Ulaz u zbirku preuredile smo kao

mini repliku nekadašnje stare kuće, postavile zdenček, ukrasile cvijećem. Sastajale smo se najviše po dvije i pomalo sve to uređivale, ispričala nam je Štefica Jambrošić, predsjednica KUU Društvo žena Gornji Kraljevec, te dodala da im je u vrijeme zabrane okupljanja telefon bio veza za dogovore i razgovore.

No, napokon su dobile priliku i za nastup uživo pred svojom vjernom publikom.

Odabrale su nedjelju popodne za nastup na otvorenom.

Predstavile su se pjesmom, šaljivom predstavom i omogućile nastup dječjoj glumačkoj družini KUU Gornji Kraljevec.

- Bit će uzbudljivo nakon prisilnog prekida vidjeti hoće li se ljudi odazivati, a i ponovno se okupljati na pripremama za nove programe, kazala je Štefica Jambrošić.

No, publika ih nije iznevjerila. Smjestila se u hladovinu pod razgranata stabla i odatle pratila program koji su otvorile pjevačice Vokalne skupine Društva žena Gornji Kraljevec, pod vodstvom Julijane Kočila.

Prigodne recitacije i poruke bakama i djedovima izrekle su djevojčice iz Dječje dram-

Moto club Miners

Štefica Jambrošić i Milena Granatir u predstavi Domaće je domaće ske družine KUD-a Društvo žena Gornji Kraljevec.

Milena i Štefica iskazale se kao glumice

A šećer programa bile su dvije šaljive predstave. Gostujući KUD Kaštel iz Pribislavca izveo je humoristični skeč: Na mene najte računati, a članice Društva žena Gornji Kraljevec predstavu Domaće je domaće.

U predstavi se radi o sukobu mišljenja dviju sumještanki u pogledu na život, zarađivanje

za život i općenito provlačenje kroz život.

Milena Granatir, inače predsjednica OV Vratišinec, pokazala se kao odlična glumica u liku sitne poduzetnice – prevarantice, a Štefica Jambrošić, predsjednica Društva žena Gornji Kraljevec, u dva lika: seoske jalnuše i u drugom liku inspektorice.

Možemo samo poželjeti da će epidemiološke mjere dozvoliti da se publika i kulturni amateri sa svojim programima češće sastaju.

Dobili Zahvalnicu gradonačelnika iz Murskog Središća prošle je godine obilježio dvadeset godina aktivnog rada, pri čemu su se članovi nebrojeno puta uključili u razne humanitarne akcije i organiziranje raznih događanja. Iznimka nisu bile ni elementarne nepogode koje su obilježile 2020. i 2021. godinu, kada su se samoinicijativno uključili u akciju prikupljanja i otpreme humanitarne i financijske pomoći krajevima pogođenim potresom u koju su se uključili i njihovi prijateljski klubovi iz Švedske (Hawgz MC) i Austrije (Outsider MC).

Zbog dugogodišnjeg nesebičnog rada dobitnici su i

Zahvalnice koju dodjeljuje gradonačelnik Dražen Srpak.

Kako su bili spriječeni primiti Zahvalnicu na svečanoj sjednici Gradskog vijeća, gradonačelnik ju je osobno uručio Miroslavu Lisjaku, predsjedniku MC Minersa.

Kao što članovi MC Miners vole naglasiti, oni nisu klasična udruga, već je to život koji iziskuje stalnu predanost klubu koju smatraju drugom obitelji. Imaju i dvije podružnice, u Varaždinu i Svetoj Mariji, koje ove godine obilježavaju deset godina postojanja. Grad Mursko Središće stavili su na moto kartu Europe, a Središćancima

priuštili tradiciju održavanja međunarodnog moto susreta.

Jedan su od osam MC klubova u Hrvatskoj s izrazito naglašenom i strogom hijerarhijom te su ostvarili odličnu suradnju, kako s ostalim klubovima u Hrvatskoj, tako i s onima u inozemstvu.

Zbog situacije s pandemijom koronavirusa ove godine nisu bili u mogućnosti održati moto susret na lokaciji u Murskom Središću, pa je tradicionalni „Hammer Meeting“ prebačen na prostor podružnice u Varaždinu koji su zbog blizine uređenih klupskih prostorija zadovoljavali

Gradonačelnik Dražen Srpak uručio Zahvalnicu Miroslavu Lisjaku, predsjedniku MC Minersa

sanitarne i higijenske uvjete i omogućili dobivanje dozvole za održavanje susreta. Nakon normalizacije situacije s pandemijom namjeravaju vratiti moto susret na lokaciju Icojove grabe u Murskom Središću.

(BMO)

30. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 15

S RADOM ZAPOČEO općinski vrtić Selnički zvončići

Ravnateljica Mateja Tuksar: Naš vrtić i tijekom ljeta pohađaju djeca s posebnim potrebama Piše: Sanja Heric

Zvuk dječjeg smijeha od 1. srpnja prolama se novoizgrađenim dječjim vrtićom Selnički zvončići u Selnici.

Ravnateljica vrtića Mateja Tuksar rekla nam je da vrtić trenutno pohađa ukupno 74 djece u četiri skupine, od kojih najmlađi pohađaju skupine Ježići i Pačići, a oni stariji skupine Medići i Delfinići.

- Još uvijek se uhodavamo.

1. rujna, odnosno iduće pedagoške godine trebali bismo imati popunjeni kapacitet.

Primit ćemo ukupno do 100 vrtićaraca. Radno vrijeme nam je od 5:30 do 16:30 kako bismo što više išli na ruke roditeljima koji rade, istaknula je Mateja Tuksar, inače i trenerica nogometa u ŠK Sveti Marko iz Selnice.

Na listi čekanja i trudnice

- Cijena vrtića za djecu u jaslicama iznosi 1800 kuna, dok je za stariju djecu cijena mjesečnog boravka u vrtiću 1500 kuna. Općina Selnica inače pomaže u sufinanciranju vrtića i to 50 posto ekonomske cijene vrtića, odnosno za one obitelji od kojih jedan roditelj radi vani 30 posto cijene. Vrtić pohađa i dosta djece iz Štrukovca, a u tom slučaju Grad Mursko Središće sufinancira cijenu vrtića od 60 posto.

- Djeca su odlično reagirala na promjenu, moram istaknuti, i ona koja su došla iz drugih vrtića. Sada su se malo pomiješali, ali vrlo brzo su se svi priviknuli na novu okolinu. Više je nama djelatnicima bilo potrebno vremena za prilagodbu i to u pozitivnom smislu. Malo tko danas ima ovakve dobre uvjete u kojima

Mateja Tuksar, ravnateljica vrtića Selnički zvončići

Svetomartinski Rimljani privlačili su poglede u Žabniku u novim odorama

SVETI MARTIN NA MURI

Rimljani plijenili pažnju prolaznika Nakon poduže stanke zbog korone lijepo je bilo vidjeti u nedjelju, 25. srpnja članove HKUU Sveti Martin iz sekcije Rimljani, koji su se ponovno vratili svojim aktivnostima. Obučeni u rimske haljine i vojničke odore mi sada radimo, napomenula je ravnateljica Tuksar.

Vrtić pohađaju i djeca iz susjedne općine, u prvom redu iz Štrigove i Svetog Martina na Muri. Ravnateljica Tuksar nadalje ističe kako i dalje imaju dosta upita za upis. Već postoji lista čekanja, a na listi imaju i trudnice.

U vrtiću trenutno radi šest odgojitelja, jedna medicinska sestra, domar i servirka te sama ravnateljica. Zbog povećanja broja djece vrtić je raspisao još jedan natječaj za odgojitelja koji je zatvoren ovog tjedna.

Tako da bi uskoro u vrtiću trebalo raditi ukupno sedam odgojitelja.

- Pripremamo godišnji plan i program za predškolu, strane jezike i pokušavamo pokrenuti maksimalno što možemo, dodaje u nastavku i ističe da u radu s djecom osoba mora imati puno em-

BREŽNA PRIČAONICA

patije, volje i ljubavi prema djeci kako bi taj posao radila najbolje što može.

Razvoj samostalnog, odgovornog i kreativnog djeteta

Zajednički cilj i smjer kojem teže svi djelatnici je vrtić kao ustanova u kojoj se poštuju prava i potrebe djece te se potiče razvoj samostalnog, odgovornog i kreativnog djeteta.

Kako bi dječje zadovoljstvo bilo još veće, svakodnevne aktivnosti pomažu im u tome.

Mališani uživaju u igri na dječjem dvorištu, u prigodnim pjesmicama, pričama i igrama te likovno-kreativnim aktivnostima.

Kao jedno od posebnosti novog vrtića, ravnateljica Tuksar naglasila je da njihov vrtić i preko ljeta pohađaju djeca s posebnim potrebama, iako nemaju asistente.

- Prema našim zakonima i pravilnicima, koji su strašno šturi i drago mi je da se sada ide u njegove izmjene, vrtići nemaju obvezu preko ljeta uzeti djecu s posebnim potrebama.

Mi ovdje pokušavamo ne raditi razliku. Jest da tijekom ljeta nema asistenata, no mi smo u ovom slučaju napravili iznimku. Nije nam imalo logike da u ljeto ne bismo primili djecu s posebnim potrebama.

Ova djeca mogu pohađati vrtić kao i sva ostala djeca, komentirala je ravnateljica Tuksar.

- Odgojitelji su preuzeli one zadatke koje imaju asistenti i nitko se nije pobunio da mu je to teško. Svoju pažnju posvećuju svim vrtićarcima podjednako.

Znam da neki ostali vrtići nemaju tu mogućnost, mi smo odlučili krenuti u tom smjeru, dodala je završno.

te uz prigodne rekvizite prošetali su od Skelarske do Mlinarske kuće i plijenili pažnju svih prolaznika.

Za izradu i pripremu novih haljina zaslužna je Kristina Šardi, predsjednica sekcije Rimljani. (sh)

Ide se u izgradnju sportske dvorane Na zadnjem aktualcu OV-a bila je riječ i o izgradnji sportske dvorane u Svetom Martinu na Muri. Usuglašeno je da se definitivno ide u taj projekt, pa se moraju napraviti preinake posto-

jećeg projekta jer je on već zastarjeli. - Izgradnja sportske dvorane u interesu je svih mještana i učenika, istaknuo je načelnik Martin Srša. (sh)

Preko 170 tisuća za sanaciju cesta Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine donijelo je odluku o sufinanciranju projekta sanacije lokalnih cesta nakon izgradnje kanalizacije na području općine Sveti Martin na Muri u iznosu od 171.240 kuna.

Inače, Općina Sveti Martin na Muri će za sanaciju cesta nakon izgradnje kanalizacije iz proračuna morati izdvojiti ukupno oko 1,5 milijuna kuna. Početkom kolovoza, kako saznajemo, morala bi se asfaltirati cesta u Marofu. (sh) Piše: Sanja Heric

Nekome dosadne muhe, a za druge spas!

V

elike poplave u Njemačkoj i tornado u Češkoj proteklih tjedana potaknuli su nas da se zapitamo što se to događa s našom prirodom. Što joj to činimo i ima li trenutno ikakve šanse da popravimo stvari? U ljudskoj je prirodi da se počnemo brinuti tek onda kada se nešto događa u našoj blizini, a sve one udaljenije prirodne nepogode

skoro pa ne doživljavamo.

Jer to se nas kao ne tiče i kao da ne živimo na istoj planeti.

Slučajno ili ne, upravo dok o svemu ovome razmišljam, u ruke mi je dopala knjiga Tihi zov Australije autorice Marlo Morgan.

U romanu autorica opisuje pleme nomadskih Aboridžina s kojima je mjesecima putovala kroz australsku pustinju i divljinu. Od

Aboridžina uči kako živjeti u skladu s prirodom što ju je naposljetku dovelo do toga da duboko preispita svoje postojanje i doživi osobnu preobrazbu.

Scene u kojima opisuje svoju borbu s dosadnim muhama samo je jedan od primjera kako se drugačije može gledati na jednu te istu stvar. Na muhe svi mi gledamo kao nekorisna zabadala

koja nas iritiraju u ljetnim mjesecima, a za Aboridžine muhe su važna karika za preživljavanju u divljini.

Primjerice, uvlače im se u uši i čiste im vosak i pijesak koji se svakog dana uvlači u sve njihove pore. Zbog toga imaju tako savršen sluh.

Uvlače im se i u nos i savršeno ih čiste.

Naime, Aboridžini imaju jako velike noseve. Zašto? Jer

za velikih vrućina u pustinji ne smiju otvarati usta. Čist nos im je, dakle, od presudne važnosti. Muhe se lijepe i za njihovu kožu i čiste ju. To je razlog iz kojeg imaju tako lijepu mekanu kožu.

Pouka te priče glasila je da na kraju ljudi ne bi opstali kada bi sve što im je neugodno počeli eliminirati.

Iako banalna usporedba, daje nam zapravo tako moćnu

poruku koju bi svi Zemljani trebali usvojiti i početi živjeti u skladu s prirodom.

16

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

30. srpnja 2021.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

Svim građanima Međimurja čestitamo Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

lipnja 5.25.kolovoza - Dan pobjede

Dan državnosti

5. kolovoza - Dan pobjede

Kralja Tomislava 30, 40000 Čakovec, Tel: + 385 (0)40 492-999, Fax: + 385 (0)40 492-986, E-mail: ck@euroherc.hr

30. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 17

ZLOTNE DEKLE, jedina ženska ekipa na 11. lovu na zlatarski prsten

Prve smo u ženskoj konkurenciji!

Lorena Lukša, Rika Pahek i Martina Lovrek tri su djevojke koje su hrabro sjele u čamac, uzele vesla u ruke i uputile se u lov na nagradu uz bok puno starijim i iskusnijim ekipama Piše Vlasta Vugrinec

Sv. misa uz priločko prošćenje

- Nastupamo drugi put i to je ve to, garant prva nagrada, ispalile su u jedan glas ko iz topa članice jedine ženske ekipe nazvane Zlotne dekle u ovogodišnjem Lovu na zlatarski prsten u Donjem Vidovcu te dodale, naravno, ako Bog da.

Lorena Lukša, Rika Pahek i Martina Lovrek tri su djevojke koje su hrabro sjele u čamac, uzele vesla u ruke i uputile se u lov na nagradu uz bok puno starijim i iskusnijim ekipama.

PRELOG

Obilježen blagdan sv. Jakoba

Drava im je u srcu

Uoči same utrke mlade djevojke bile su pune entuzijazma i sigurne u svoju pobjedu. Tim više što im to nije bilo prvo natjecanje. Uostalom, rasle su i vezane su uz rijeku Dravu koju poznaju u dušu. Doduše, jedino Rika nije iz Donjeg Vidovca, već je iz obližnje Donje Dubrave i nikad do sada nije imala veslo u ruci.

- Prvi put nastupam, cure su me nagovorile i sve objasnile, pa ni ne sumnjam u naš uspjeh, poručila je Rika.

Pripremale se nisu ništa posebno, čak ni u čamcu nisu bile. Pouzdavale su se u svoje prijašnje iskustvo s time da su novoj natjecateljici dale zadatak da gađa u “prsten”.

Nažalost, entuzijazam i veliko srce nije im bilo dovoljno jer su na kraju zasjele na kraj ljestvice.

- Ma kaj, bile smo prve u ženskoj konkurenciji, našalile su se na kraju napornog dana.

Ali djevojke su se lijepo provele, međusobno su se bodrile, a podršku su imale i s obje strane rijeke Drave. I što je još važnije, nisu izgubile motivaciju za sljedeći Lov iduće godine, kada ponovno obećavaju pobjedu.

Moto nautički klub Vidovski zlatari jedva su

Trodnevna duhovna priprema bila je uvod u ovogodišnju proslavu blagdana sv. Jakoba, zaštitnika župe priločke. Trodnevnicu je predvodio vlč. Antun Štefan, ravnatelj Papinskih misijskih djela u Hrvatskoj, a pjesmom su molitvu pratili Mješoviti pjevački zbor Župe Sv. Jakoba Prelog, Zbor Sv. Lovre Cirkovljan te Pjevački zbor Udruge umirovljenika Prelog.

Sam blagdan Jakoblja posebno je proslavljen sre-

dišnjim misnim slavljem u nedjelju, 25. srpnja koje je predvodio Krunoslav Novak, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije, s domaćim i susjednim svećenicima predvođenim domaćim župnikom, prečasnim Antunom Hoblajem.

U večernjim satima na Trgu Slobode, ispred Doma kulture održan pak je koncert Klape Hrvatske ratne mornarice Sveti Juraj i Orkestra Hrvatske ratne mornarice. (vv)

Gradnja obilaznice bila je tema još jednog radnog sastanka u nizu u Prelogu.

Ovoga puta u Prelog su stigli predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, Tomislav Mihotić, državni tajnik za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju u Ministarstvu mora prometa i infrastrukture, te Davor Bobičanec, rukovoditelj Poslovne jedinice Varaždin. Sastanku je nazočio i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat te tajnike kabineta ministra Goran Gotal. Trasa

obilaznice dužine 6835 metara započet će od državne ceste D20 i zapadno od ulaska u grad, prolaziti preko poljoprivrednog zemljišta sjeverno od naseljenog područja, preko županijske ceste ŽC 2026 te se nastaviti prema naselju Cirkovljan kojeg također obilazi sa sjeverne strane. Istočno od Cirkovljana obilaznica se spaja na postojeću trasu D20. Cijena realizacije ovog projekta je približno 60 milijuna kuna, a krene li sve po planu, mogla bi krenuti u gradnju već ove godine. (vv)

Gradnja obilaznice sve bliža

Lorena Lukša, Rika Pahek i Martina Lovrek dočekali primirje s koronakrizom i s velikim oduševljenjem krenuli u organizaciju ovogodišnje manifestacije Lova na zlatarski prsten koja se, nažalost, lani nije mogla održati. Stoga ni ne čudi da je Lov minulog vikenda okupio čak 18 ekipa.

Manifestacijom Zlatari njeguju uspomenu na poznate donjovidovske ispirače zlata koji su uvršteni na popis nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, ali i na vidovske ratnike, tzv.

Vidovske voke, koji su se u doba Zrinskih hrabro borili protiv Turaka.

MEĐIMURSKA POSLA

Koliko je utrka popularna, svjedoči i činjenica da je u čamac sjela i načelnica Bojana Petrić, također iskusna natjecatelja što se i vidjelo po prvoj sridi koju je uspjela pogoditi u prvoj vožnji. Naravno, zahvala ide i njenim veslačima, Josipu Grivcu, zamjeniku međimurskog župana, te Dariu Friščiću, načelniku Kotoribe.

Lanjsku godinu bolje je zaboraviti

Propozicije su nalagale da svaka ekipa ima dva pokušaja u gađanju alke koja je visjela s vidovskog mosta.

Bodovi su na kraju pokazali

da je najspretnija i najpreciznija bila ekipa Fljojsar II iz Donje Dubrave u kojoj su bili Dražen Miser, Tomo Radmanić i Darko Punčikar. Iza sebe su na drugom mjestu ostavili prelošku ekipu Labud II za koju su nastupali Katarina Novak, Božidar Novak i Leo Novak, dok je bronca pripala ekipi Gorčki voki koju su činili Mario Moharić, Dubravko Vadlja i Krunoslav Vuk. Ne treba posebno spominjati kako je cijelu manifestaciju pratio i bogati zabavni program, a nije nedostajalo ni mirisa s roštilja te languša.

KOTORIBA

Dobre vijesti za roditelje!

Općina Kotoriba ovih je dana dobila 220.000 kuna i to iz programa Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Dodijeljena sredstva namijenjena su općinama indeksa razvijenosti od I. do IV. skupine kao financijska potpora za održavanje i razvoj predš-

kolske djelatnosti. Cilj ove mjere je osigurati rad dječjih vrtića koji bi zadovoljio potrebe obitelji s djecom rane i predškolske dobi.

Zahvaljujući tim sredstvima, Dario Friščić donio je odluku da se roditelje oslobodi plaćanja vrtića u rujnu. (vv) Piše: Vlasta Vugrinec

Mali dućan na kraju grada!

G

otovo svako naše malo mjesto ima svoj mali dućan, koji ruku na srce, vrlo često izbjegavamo jer odlazimo u velike trgovačke centre. Centri su nam postali meka za veliku tjednu ili mjesečnu trgovinu a koristimo ih i kao razlog za izlazak u grad, kupovinu i nezaobilaznu kavicu. Shodno tome, naši seoski, mjesni i kvartovski dućančići gube mušterije, promet i na rubu

su rentabilnosti. Veliki dio njih je iz tih razloga i zatvorio svoja vrata. Ali, slučaj malog mjesta koje je zbog nesretnog slučaja ostalo bez njega tek sada vidi koliko mu je značio. Dok je radio, nitko od mještana nije previše razmišljao o njemu, bio im je tu pod nosom i bilo je normalno da se skoči u njega po sitnicu koja mu je nestala u ključnom trenutku. Nije se trebalo posebno oblačiti, moglo se

otići, onako u staroj trenirci i zgužvanoj majci, pješice ili na biciklu. Nije se gledalo je li to subota navečer, kada su se pekli kolači i ponestalo je praška za pecivo, dva rebra čokolade ili pak je obitelj tijekom dana pojela sav kruh pa je nedostajalo nekoliko kriški za večeru. Tek kad su ga izgubili i tko zna kad će opet proraditi, shvatili su na koliko su komocije, ako se to tako danas uopće može reći,

navikli. Jer sada nema više običnog skoka do trgovine jer ili treba ići u susjedno mjesto ili do grada. Treba paliti auto, donekle se srediti i počešljati i to za pola kilograma kruha.

Nema više nonšalantnog odnosa spram stanja u frižideru ili kuhinjskim ormarićima jer trgovina nije nadohvat ruke. A zna se da u slučaju pomanjkanja koje namirnice uglavnom gazdarica mora u nabavu.

Mali dućan nije bio mjesto samo za redovnu dnevnu kupnju. To je bilo i mjesto jutarnjeg sastanka umirovljenika i kupaca koji su razmjenjivali mišljenja, raspredali o dnevno-političkim događajima u Međimurju i Hrvatskoj. No, najviše o zbivanjima u mjestu jer ni jedne novine, nijedan radio ili portal nisu imali toliko obimne i točne informacije kao dežurne duše u selu. One su točno znale gdje je tko i s

kime bio, što je radio, kada je otišao i došao, dakle nije im promakao ni jedan bitan događaj za društveni i javni život zajednice. A sada im je s prestankom rada trgovine i to oduzeto. (vv)

18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŽETVA MAKA na polju obitelji Perko iz Preloga

SAVJETI za poljoprivrednike

Svođenje računa nakon žetve Na većini poljoprivrednih parcela pod ječmom, uljanom repicom i pšenicom na području Međimurske županije žetva je završila. Tijekom vegetacijske sezone njihova uzgoja u određenim fazama rasta i razvoja vremenske prilike im nisu bile naklonjene.

Blaga zima, nakon koje je u razdoblju provođenja prve prihrane nastupio sušni period, mraz početkom travnja i visoke temperature uz manjak oborina tijekom lipnja nisu ukazivale na ostvarenje dobrih ili visokih prinosa.

Međutim, ova godina pokazala je da nikad ne treba predviđati visinu prinosa tako dugo dok kombajn ne uđe u polje. Kod poljoprivrednih proizvođača koji kod uzgoja provode visoku i pravovremenu agrotehniku uz stalnu brigu o utjecaju poljoprivredne proizvodnje na okoliš i stanje tla, izuzetno visoki prinosi ozimih ratarskih kultura nisu izostali. No, na poljoprivrednim parcelama s manje plodnim tlima, na kojima se nisu poštivale osnove dobrih poljoprivrednih praksi, ostvareni su niži prinosi.

Na proizvodnom pokusu uljane repice prosjek ostvarenog prinosa 21 hibrida iznosio je 4579 kg/ ha suhog zrna.

Prosjeci prinosa uljane repice kod proizvođa-

Piše: Vlasta Vugrinec

Piše: dipl. ing. agr.

Suzana Pajić ča koji se bave uzgojem ove kulture kretao se do 4 t/ha. Proteklih nekoliko godina ova kultura na tržištu ostvarivala je cijenu od oko 2,5 kn/kg na bazi 9 % vlage. U ovoj godini uljana repica je ostvarila rekordno visoku otkupnu cijenu od 3,7-3,8 kn/kg.

Nažalost, mada je uljana repica vrijedna kultura u plodoredu, veliki broj poljoprivrednika odustaje od uzgoja uljane repice zbog povećanog napada štetočinja (biljnih bolest i štetnika) za koje nema dopuštenih registriranih sredstava za zaštitu bilja. Uspoređujući otkupne cijene zrna merkantilnog ječma, također je vidljivo značajno povećanje. Prethodnih godina otkupna cijena kretala se od 0,88-0,90 kn/kg, dok je ove godine iznosila 1,2 kn/kg.

GODINA-kn/kg

I KLASA

1,15

II KLASA

III KLASA

IV KLASA

2019.

2020.

2021.

1,06

1,02

1,31

1,22 0,97

U našim proizvodnim uvjetima zbog manjeg broja sunčanih dana nego na istoku Republike Hrvatske te manjem sadržaju humusa, veoma mali postotak proizvedenog uroda zrna pšenice ostvaruje razrede više kvalitete. Svakako je potrebno naglasiti da kod proizvodnje pšenice viših razreda kvalitete svakako su i ulaganja u proizvodnju viša. Također, kod viših ostvarenih prinosa ove kulture ne može se očekivati da će se ostvariti urodi koji će biti u višim razredima kvalitete. U ovogodišnjem proizvodnom pokusu pšenice ispitivano je 39 sorata različitih proizvođača. Veliku bojazan ostvarivanju visokih prinosa pšenice

Luka Perko: Eksperimentirali smo i ve kaj bu, bu!

Zbog sadržaja alkaloida u tobolcima bili smo dužni u roku od 30 dana od datuma sjetve maka parcelu prijaviti, kaže Luka Perko

KLASA

PREMIUM

30. srpnja 2021.

1,18 1,1

0,95

0,88

1,5 1,4

1,25 1,2

uzrokovale su visoke temperature u vrijeme nalijevanja zrna pšenice, no ovakvi vremenski uvjeti utjecali su samo na kasniji sortiment.

Ostvareni prosjek prinosa pšenice u sortnom pokusu iznosio je 10.528 kg/ ha, dok se kod većine poljoprivrednih proizvođača kretao oko 8 t/ha. Ovo je jedna od rijetkih godina u kojoj su ostvareni zavidni prinosi pšenice, ječma i uljane repice uz izuzetno dobre otkupne cijene, no hoće li se ovakva godina ponoviti, jako teško je znati. No, poznato je da je na svjetskoj razini broj stanovništva u porastu te je proizvodnja hrane strateški važna i ne smijemo je zanemariti.

- Prvi put smo krenuli s makom i to na hektar i pol površine, kaže Luka Perko, mladi poljoprivrednik iz Preloga. To nam je za sada eksperiment i što će dalje biti, tek će se vidjeti.

Naime, ovoga tjedna krenula je i žetva maka na međimurskim poljima. Istina, proizvođači ove kulture na većim parcelama mogu se nabrojiti tek na prste jedne ruke. Kako smo doznali u našoj Savjetodavnoj službi, uglavnom se sije u donjem dijelu Međimurja.

Doduše, to ne znači da ga baš nitko drugi ne sije. Dapače, siju ga manja obiteljska gospodarstva, ali onako više za sebe ili sitniju prodaju na kućnom pragu.

A nekad se mak mogao vidjeti gotovo pa na svakom vrtu, na svakoj oranici, no bez ozbiljnijeg komercijalnog uzgoja.

Unosna kultura tražena na tržištu

Kako kaže naš poljoprivrednik, u proizvodnju maka nisu krenuli na buf, već su dobro proučili tržište te su došli do zaključka kako se radi o vrlo traženoj i unosnoj kulturi.

- Mak ima dobru cijenu i puno je isplativiji od krumpira, kukuruza ili pak pšenice.

Barem je tako bilo do sada, ističe Luka Perko. A fini su nam i kolači s makom.

Iako su ga posijali za tržište, nemaju ugovorenu proizvodnju, već ga se nadaju prodati nešto na kućnom pragu, a ostatak onome tko ponudi višu cijenu. Trenutno mu se cijena kreće od 10 do 15 kuna za kilogram, a po hektaru očekuju oko tonu sitnih zrnaca.

Kako se radi o kulturi koja sadrži alkaloid, morali su u roku od 30 dana od datuma sjetve uzgoj maka, odnosno

Zrela zrnca maka

Luka Perko u maku polja neposredno pred žetvu najkasnije do 1. svibnja prijaviti Ministarstvu poljoprivrede RH, odnosno poljoprivrednoj inspekciji te policiji.

Zasijali su ga krajem ožujka uz poštivanje svih agrotehničkih mjera, odnosno dali su novoj kulturi sve što joj je potrebno za stabilan rast i razvoj. Naravno, sjeme je bilo uvozno, čak iz Češke jer ga u Hrvatskoj nema.

- Po onome što se vidi, u jako je dobroj kondiciji, očekujemo dobar urod, ali i isto takvu cijenu, kaže.

Hoće li to tako i biti, saznat će tek nakon što kombajn izađe iz polja i čisti mak stigne na njihovo gospodarstvo. Do toga, plavkasta zrna moraju još podosta toga proći.

U ovotjednu žetvu nisu išli samo oni i kombajn, već

i poljoprivredna inspektorica kako bi se odvijalo sve “po zakonu”. I ne samo to.

Žetva se odvija pod povećalom

- Žetvene ostatke moramo odmah pospremiti, odnosno usitniti i zaorati kako nekome ne bi palo na pamet neki dio biljke uzeti i eventualno zloupotrijebiti.

Srećom, za sada u polju nisu imali nepozvane goste, a i posljednjih dana policija je malo jače patrolirala jer se zna kako se do opijuma dolazi zarezivanjem tobolaca i cijeđenjem tekućine.

- I nas su upozorili da ako nešto takvo primjetimo, da im odmah dojavimo, posebno je naglasio.

Naime, ne tako davno, Međimurci su imali običaj kuhati makovinje kao sredstvo za uspavljivanje djece.

Nažalost, bilo je i tragičnih posljedica.

Kao i kod ječma, problem je sa čišćenjem te pranjem zrnja jer sadrži dosta nečistoća.

- Ubrani mak treba prvo dobro ohladiti i potom ga prevesti u Sloveniju jer kod nas taj posao čišćenja nitko ne radi, dodaje. I onda bumo tek vidjeli kaj smo napravili.

Kako i bi, kad se mak sije tek na 90-ak hektara. S druge strane, procjenjuje se da su za kućanstva (kolače), ali se sve više uvozi i sjeme maka

koje se koristi u pekarskoj i konditorskoj industriji.

Budući da se mak lako kvari zbog visokog sadržaja ulja, nakon žetve treba ga dobro osušiti. No, kako su naši poljoprivrednici imali dobro vrijeme, kažu da neće biti potrebe za sušarama. Dovoljno suh može stajati i do godinu dana, naravno ne mljeveni.

- Bez obzira na to kako prošli nakon svega, mak ćemo sijati i iduće godine, poručuju.

Ovog puta probat će i s jesenskom sjetvom jer postoji i jesenski i proljetni mak. Nije jako zahtjevna kultura, a tržište ga i te kako traži.

Opijumi u maku

Opijum je osušeni mliječni sok koji curi iz zarezanih nezrelih glavica opijumskog maka. Sadrži 40-ak alkaloida, koji se još nazivaju i opijati, a među njima su najzastupljeniji morfin i kodein. Sadrži i papaverin i tebain, a upravo iz tebaina biljka sintetizira kodein i morfin. Sastav ovisi o podneblju u kojem raste, a zanimljivo je da najkvalitetniji mak (prema sadržaju morfina) raste u Makedoniji.

Navedeni alkaloidi našli su primjenu i u medicini kao analgetici za smanjenje boli (morfin, kodein), antitusici za smirivanje suhog kašlja (kodein, noskapin) i spazmolitici za opuštanje glatkih mišića (papaverin).

30. srpnja 2021.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Bogatstvo sezonske ponude predvode rajčica i paprika Tijekom ovih ljetnih dana prava je uživancija prošetati našom čakovečkom tržnicom jer doista ima svega. Puno je ljudi, šetača i kupaca te povrća, voća i cvijeća. I što je još najvažnije, sve to stiže s imanja naših obiteljskih poljoprivrednih proizvođača. Ponudu predvode rajčica, paprika i krastavci, a sve je više i patlidžana, tikvica, zelja i kelja. Istina, pozornost plijeni mladi grah čija se cijena popela u nebeske visine jer kilogram očišćenog doseže čak 40 kuna.

Istina, kažu proizvođači, muka ga je brati, no u vrućinama se bere i ostalo povrće i voće. Stoga većina ljubitelja ove grahorice ipak čeka veću ponudu koja znači i lagani pad cijene.

Uz marelice i breskve, ponuda voća i dalje je u znaku bobičastih vrsta poput malina, ribiza, borovnica, a stigle su i bobice dreneka.

Iako je pred nama novi tzv. četvrti val vrućina, vrijeme je i za presadnju jesenskih salata, pa ne nedostaje ponuda presadnica raznih vrsta radiča i endivije. (vv)

CIJENE NA TRŽNICI

Nevenki Vugrinec iz Nedelišća u poslu pomaže unuka Lana Kirić

Tikvice:

10 kn/kg

Patlidžan:

10 kn/kg

Cikla:

10 kn/kg

Paprika:

10 -15 kn/kg

Rajčica:

10-15 kn/kg

Krastavci:

8-10 kn/kg

Mladi grah:

40 kn/kg očišćeni

Mladi grah:

15 kn/kg u mahuni

Mladi krumpir:

4 kn/kg

Mrkva:

10-12 kn/kg

Celer:

20 kn/kg

Zelje:

8-10 kn/kg

Kelj:

10 kn/kg

Šampinjoni:

22 kn/kg

Marelice:

10 kn/kg

Breskve:

15 kn/kg

Šljive:

15 kn/kg

Borovnice:

12 kn/mjerica

Drenek:

10 kn/mjerica

Ribiz:

10 kn/mjerica

Malina:

10 kn/mjerica

Presad. povrća:

1 kn na dalje

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 i nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

Sjemenke u prehrani Piše: Melita Makovec, mag. ing.mol.biotech.

Visoku energetsku vrijednost sjemenke duguju visokom udjelu masnoća.

Radi se o visoko vrijednim uljima, koja u malom dijelu čine zasićene, dok su većina nezasićene masne kiseline. Značajan udio čine proteini (20-25 %), minerali (kalcij, magnezij, željezo, kalij, selen, cink), vitamini (vitamin A, vitamin E, svi vitamini B kompleksa…), prehrambena vlakna.

Sjemenke lako užegnu (zbog visokog udjela ulja), pa je posebnu pažnju potrebno posvetiti njihovom čuvanju. Najbolje je držati ih na hladnom i suhom mjestu u tamnim posudama koje se mogu dobro zatvoriti (da ne propuštaju zrak). Sjemenke se mogu grickati same, dodati kruhu i pecivima, juhama, varivima, salatama, ribljim i mesnim jelima…

Pitanje koje se nameće kao iznimno važno kada su u pitanju svi benefiti koje sjemenke pružaju jest njihova probavljivost

ČAKOVEC

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje i iskoristivost u organizmu.

Biološka svrha sjemenki je reprodukcija i širenje na nove lokalitete, a to je razlog zbog čega je priroda dizajnirala sjemenke da budu teško razgradive u probavnom sustavu.

Neke sjemenke je stoga poželjno usitniti mljevenjem prije konzumacije, kako bi se olakšala probavljivost i povećala iskoristivost hranjivih tvari (npr. sjemenke lana, sezama, konoplje).

Sjemenke sadrže i antinutrijente - tvari koje interferiraju s probavnim enzimima,

apsorpcijskim proteinima i time otežavaju razgradnju i apsorpciju nutrijenata, npr. fitinska kiselina, inhibitori probavnih enzima (inhibitori proteaze, amilaze i pepsina).

Fitinska kiselina je skladišni oblik fosfora koji naše tijelo ne može iskoristiti pa se u tom obliku veže na druge minerale tvoreći fitate koje ne možemo razgraditi, što dovodi do pomanjkanja minerala u organizmu. Neki od navedenih antinutrijenta raspadaju se već i kratkotrajnim kuhanjem ili pečenjem, što je slučaj s an-

titripsinom. Najučinkovitiji način uklanjanja fitinske kiseline je namakanjem u vodi uz dodatak soli ili soka od limuna tijekom nekih 6-8 sati čime se aktivira enzim fitaza koji neutralizira fitinsku kiselinu, nakon čega se sjemenke osuše i čuvaju u takvom obliku.

Ovaj postupak poželjno je primijeniti i kod orašastih plodova te žitarica iz istog razloga. Tako dobiveni plodovi finijeg su okusa i hranjiviji odnosno lakši za probavu.

radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

20

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

30. srpnja 2021.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Zalijevanje biljaka Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Kada i kako pobrati zucchini tikvice Ljeto je vrijeme obilja kada ubiremo plodove na vrtu. Nadam se da redovito berete vaše tikvice i krastavce, jer na taj način zapravo i potičemo biljke iz obitelji tikvenjača na stvaranje novih plodova. Kad bismo ostavili plodove da prerastu i odu u sjeme, biljka se fokusira na to i više ne rađa obilno plodovima.

Mnogi se pitaju kada je najbolje vrijeme za berbu zucchini, grmolikih tikvica.

Moja preporuka je – nemojte predugo čekati. Što se tiče veličina plodova, nije prednost da zucchini tikvice budu čim veće.

Naime, čim su one veće, time su i starije, postaju sve tvrđe i žilavije, kora je sve tvrđa, a koštice u njima su sve veće.

Tikvice je stoga najbolje brati dok su još manje, ili ih možete maksimalno ostaviti da narastu na neku srednju veličinu. Tada možete iskoristiti cijeli plod za pripremu raznih jela, on je mekani, hrskavi i ukusan. Obratite pažnju na koru – sve dok je ona mekana pod prstima i dok osjećate da ju možete oštetiti prstima ili noktima, i samo „meso“ tikvice je još hrskavo i ukusno. Tada ju

Tikvice spremne za pripremu

možete pripremati zajedno s korom. Čim kora tikvice postane čvrsta i tvrda, tada ćete iznutra morati vaditi dio s košticama jer on postane spužvasti i ne tako ukusan, a samo meso nije više tako hrskavo i svježe. Kad tikvica potpuno naraste i dozori, jedino ju možete iskoristiti naribanu za neka jela ili pogače s tikvama, jer je za ostalo pretvrda i žilava. I samo guljenje onda postane problem, jer i kora postane tvrda.

KAKO POBRATI TIKVICE (BEZ ALATA) Berbe u vrtu radim bez vrtnih škara i sličnih alata. Tikvice možete vrlo jednostavno ubrati bez da joj stapku režete nekim alatom. Sve što trebate napraviti je – vrtjeti plod tako dugo dok se stapka koja drži plod sama ne otkine. Dakle, jako je bitno da plod ne vučete – jer tako možete iščupati cijelu biljku, nego ga okrečite sve dok se sam ne otkine.

Više o svemu pogledajte i u novom videu na mom YouTube kanalu na: https://www.youtube.com/user/xeenaa13/ videos

30. srpnja - Dan lista Okopavamo i njegujemo biljke lista.

31. srpnja - Dan ploda Njegujemo biljke ploda.

1. kolovoza - Dan ploda Do 21 sat obiranje, prerada i orezivanje bobičastog voća, njega biljaka za pridavanje vlas�tog sjemenja.

U sušnom razdoblju potrebno je biljke zalijevati.

Najjednostavnije je da vodu izvučemo iz bunara i zalijevamo ogromnim vodenim topovima. To je također i najgore.

Potrošnja vode je vrlo velika (u pravilu se prska dan i noć) i razina podzemne vode se snižava. Ta voda je vrlo hladna, makar je prskaju nekoliko metara kroz zrak. Ako bismo topove uključili samo noću, bila bi potrošnja vode bolje učinkovita jer tla po noći bolje prihvate i isparavanje nije tako veliko. Kod zalijevanja na bilo koji način, morali bismo uzimati u obzir udah zemlje, koji je noću aktivniji. Po danu,

VRTLARICA

posebno prijepodne, zemlja izdiše i zalijevanje nije tako učinkovito. Prskanje donosi još druge opasnosti. Gornji sloj tla se lako brzo ispere i opasnost da se približno na dubini 30 cm oblikuju slojevi nepropusne zemlje se povećava. Ti slojevi su tvrdi i korijenje ih ne može probiti i biljke imaju na raspolaganju samo zemlju iznad tog sloja.

U tom sloju nastaje problem zastoja, manje plodne vlage.

Takva isprana tla unatoč vlazi u pravilu ne djeluju već kao harmonički izvor vlage. Rudolf Steiner je govorio: ...biljka neka raste iz oživljene zemlje, a ne iz oživljene vode...

2. kolovoza - nepovoljan dan za rad s biljkama Zbog Apogeja i pomrčine do 14 sa�, a od 14 sa� povoljno za biljke korijena.

3. kolovoza - Dan ploda do 11 sa�, a od 12 sa� povoljno za biljke korijena.

4. kolovoza - Dan korijena Sijemo i njegujemo biljke korijena.

5. kolovoza - Dan cvijeta 5. i 6. kolovoza dobar je dan za rad s pčelama. Spremamo dozrelo sjeme cvijeća i počinje period presadnje.

U VRTU Angele Ciglar iz Male Subotice

Povišene gredice za lakšu obradu Angela Ciglar iz Male Subotice bliži se 80. godini života i unatoč visokim godinama života od vrta ne odustaje. Istina, kosti osjećaju breme godina, pa više nisu savitljive kao nekad.

Stoga je velike vrtne gredice na kraju obiteljskog imanja zamijenila višestruko manjim i to na povišenom. Nove gredice izradio joj je sin, neposredno uz obiteljsku kuću kako ne bi morala hodati daleko na vrt.

Osim toga, povišene gredice danas su moderne i preporučljive jer povrće stiže ranije u rod

i daje više uroda od onoga na običnim gredicama.

Gredice je popunila krastavcima i rajčicama koji su u punoj kondiciji pa i nisu ostavili mjesta za druge kulture. Ali naša vrtlarica se snašla te je upotrijebila i iskoristila velike tegle u kojima umjesto cvijeća raste salata, paprika, peršin, odnosno sve ono što jednoj tročlanoj obitelji treba u svakodnevnoj prehrani.

I ne samo to, povrće čak ni ne stignu sve pojesti tako da dio toga završi u zamrzivaču, a ponešto bude i za kiseljenje. (vv)

Angela Ciglar u svom novom vrtu prepunom povrća

30. srpnja 2021.

Otvoreni stupci 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601

Vrhunska hrana uz živu muziku za vikend Klet “Potrti kotač” nalazi se u jedinstvenom okruženju međimurskih brežuljaka, nedaleko od poznatih međimurskih vinograda i KLET POTRTI KOTAČ

• Jurovčak 79, 40313 Sv. Martin na Muri • +385 40 868 318 • potrti.kotac@gmail.com • www.potrti-kotac.com

stoljetnih šuma, u ambijentu u kojem se osjeća duh starinskog obiteljskog seoskog života.Blizina termalnog kupališta Toplica Sveti Martin i vinska cesta pružit će ponešto svakom posjetitelju.

Boravak u prirodi, mogućnost šetnje po ovom živopisnom kraju učinit će vaš boravak radosnim i ugodnim. Za djecu je uređeno veliko dječje igralište gdje djeca mogu uživati u igri.

Posebnost kleti “Potrti kotač” su starine i antikviteti koji čine etnološku zbirku. Ovdje možete vidjeti pomagala i oruđa koja su se koristila u svakodnevnom životu prije 100 i više godina. Dijelove ove zbirke možete vidjeti i u galeriji slika na ovoj stranici.

Raspolažu sa 150 mjesta i ljetnom terasom s dodatnih osamdeset mjesta.

Osim uobičajene restoranske usluge, nude i uslugu

organiziranja velikih svečanosti poput svadbi, krštenja, krizmi, rođendana, raznih obilježavanja godišnjica, poslovnih večera i slično.

U raznolikosti ponude kleti “Potrti kotač” ističu domaću međimursku kuhinju i druge kulinarske specijalitete te bogatu ponudu kvalitetnih vina.Vikendom uz glazbu uživo možete se zabaviti do ranih jutarnjih sati… (sz)

Framos Technologies d.o.o. međunarodna je tvrtka koja se bavi visokotehnološkim rješenjima u području obrade vizualnih informacija u industriji. S preko 150 zaposlenika, smješteni smo u 6 zemalja diljem svijeta, a najveći tim zaposlenika nalazi se u Hrvatskoj.

Slijedivši razvoj naše tvrtke, tražimo nove članove koji će se pridružiti našem timu u uredu u Čakovcu.

OSNOVAN HRVATSKI sindikat radnika migranata sa sjedištem u Varaždinu

Štite radnike od pretjeranog oporezivanja Sindikat je sklopio suradnju s odvjetnikom Željkom Kaseljem iz Zagreba koji je preuzeo poslove pravne zaštite članova sindikata Početkom godine osnovan je Hrvatski sindikat radnika migranata čiji je predsjednik Franjo Lazar sa sjedištem u susjednoj Varaždinskoj županiji. Priopćenjem su obavijestili javnost na

čemu je fokus njihova djelovanja. Sindikat je osnovan s ciljem zaštite materijalnih, socijalnih, pravnih te društvenih interesa radnika migranata. Fokusirani su na zaštitu interesa radnika migranta s naglaskom na prava onih koji rade u Austriji, Sloveniji, Njemačkoj i Italiji te u drugim zemljama. Zakonska regulativa u Hrvatskoj, u području pore-

zne politike, nije u potpunosti usklađena s regulativom ostalih država članica EU, a primjena odredbi poreznog zakona u Hrvatskoj je u velikoj mjeri neujednačena. Hrvatski sindikat radnika migranata sklopio je suradnju s odvjetnikom Željkom Kaseljem iz Zagreba koji je preuzeo poslove pravne zaštite članova sindikata. Time će ostvariti

mogućnost obavljanja razgovora u poreznoj upravi u nazočnosti odvjetnika Željka Kaselja, koji će se snažno zauzeti za interese radnika. Za sve zainteresirane objavljujemo kontakt: Hrvatski sindikat radnika migranata Ulica kralja Petra Krešimira IV 5, Varaždin, mob. +385 99 528 2833, +385 91 888 5165, e-mail: sindikat@hsrm.hr (BMO)

Željko Tomašić

DRUŠTVO BRANITELJA Domovinskog rata Veteran iz Gornjeg Mihaljevca

Moraju li se poštovati hrvatski zakoni?

U našu redakciju stiglo je otvoreno pismo za Gorana Lovreca, načelnika općine, i Općinsko vijeće Gornjeg Mihaljevca koje potpisuje Društvo branitelja Domovinskog rata i njegov predsjednik Željko Tomašić, umirovljeni pukovnik.

Branitelji se žale na nepoštivanje prava mjesnih odbora kao pravnih osoba. Pa tako pišu: Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/2001) još iz 2001. godine pa sve do danas je propisano da su mjesni odbori pravne osobe. Statut Općine Gornji Mihaljevec od 29. 1. 2019. određuje da su to mjesni odbori: Badličan, Bogdanovec, Dragoslavec Breg, Dragoslavec Selo, Gornja Dubrava, Gornji Mihaljevec, Martinuševec, Preseka, Prhovec, Tupkovec, Vugrišinec i Vukanovec. Ujedno je određeno, sukladno zakonu, da je Mjesni odbor pravna osoba.

Pitamo javno načelnika općine Gornji Mihaljevec i Općinsko vijeće zašto se ne poštuje Zakon i Statut te nijedan od navedenih mjesnih odbora nema pravnu osobnost?

Statutom Općine može se mjesnom odboru povjeriti obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga općine koji su od neposrednog

i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana na području mjesnog odbora. U tom slučaju sredstva za obavljanje poslova povjerenih poslova se osiguravaju u proračunu Općine.

Nadalje, Statutom je određeno da prihode mjesnog odbora čine prihodi koje posebnom odlukom utvrdi Općinsko vijeće (ne znamo postoji li ta Odluka) te pomoći i dotacije pravnih ili �izičkih osoba, što je nemoguće ostvariti jer mjesni odbori nemaju pravnu osobnost.

Mjesni odbori za svoj rad odgovaraju načelniku općine, a sadašnjem načelniku općine Gornji Mihaljevec ovo je treći mandat te je zabrinjavajuće ignoriranje hrvatskih pozitivnih propisa. Zabrinjavajuće je i da su građani povjerili na izborima treći mandat za kršenje hrvatskih pozitivnih propisa.

Mi branitelji smo se borili za pravnu i pravednu državu te se ne možemo miriti s anarhijom i samovoljom ljudi na vlasti i tražimo da se i u općini Gornji Mihaljevec poštuju propisi i zakoni.

VETERAN, Društvo branitelja Domovinskog rata umirovljeni pukovnik Željko Tomašić

OPASKA

Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

22

Nagradni natječaj

BAKA NADA VIDOVIĆ (62) iz Držimurca

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

30. srpnja 2021.

UPOZNAJTE NAJBOLJE

Baka je uvijek tu kad zatreba - Bez naše bake ponekad ne bismo uspjeli izvršiti sve tjedne obveze. Ona ima vrlo veliku i važnu ulogu u svim segmentima naših života i zbog toga mislimo da je upravo ona zaslužila titulu najbolje bake, rekla je kći Ivana Topličanec Piše: Lea Novaković

Nadu Vidović iz Držimurca na nagradni je natječaj za najbolju baku prijavila njezina kći Ivana Topličanec kojoj je mama desna ruka u svemu.

S obzirom na to da puno radi, tjedan bez bakine pomoći joj je nezamisliv.

U nastavku nam je zajedno s unucima ispričala zbog čega je njezina mama, odnosno baka Nada Vidović zaslužila nagradu našeg natječaja.

Svaki tjedan barem termin jedan Tjedan bez pomoći bake, osim kćeri nezamisliv je

i unucima. Ugostila nas je u svom domu u Držimurcu.

- Kada sam vidjela vaš nagradni natječaj, zbog svega što je mama napravila za nas, sinula mi je ideja da ju prijavim kako biste svi vidjeli kako je naša baka vrijedna, započela je priču Ivana Topličanec.

Nada Vidović baka je troje unuka i jedne unuke. Najstariji je 17-godišnji Kristian, slijedi 16-godišnja Mia pa 15-godišnji Nikola i najmlađi je 11-godišnji Sebastian.

16-godišnja Mia svoju baku najviše voli jer joj je uvijek pri ruci kad nešto zatreba, brižna je i nježna i s njom može pričati o svemu.

Baka Nada Vidović upravo je stigla u zasluženu mirovinu, a već ima spremne termine za svoje unuke

Na Nagradni natječaj prijavila ju je kći Ivana Topličanec, a unuci Kristian, Mia, Nikola i Sebastian su s veseljem podržali ovu ideju

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA nagrađuje sve sudionice natječaja Moja najbolja baka

Sve prijavljene bake nagrađujemo izletom!

Međimurska županija pridružila se natječaju jer i sama prepoznaje važnost dostojnog i zadovoljnog života svojih građana seniora. Zahvaljujući njima sve sudinice našeg nagradnog natječaja povest ćemo na zajednički izlet. Za najbolju baku, koju će izabrati naš stručni žiri sastavljen od profesionalnih novinara i marketinških stručnjaka, pripremili smo i posebnu nagradu.

- Baka je uvijek tu kad treba pomoći, a posebno kada nas treba voziti na treninge, natjecanja ili pokupiti nagrade. Zbog toga ju najviše volimo, kažu unuci Kristian i Nikola.

Od malih nogu unuke Kristiana i Nikolu vozila je na treninge gimnastike i karatea.

- Kad su trenirali gimnastiku i karate kao djeca, treninzi su bili i po tri puta tjedno. Vozila bi se iz Držimurca u Čakovec gdje bi pokupila unuke, odvezla ih na trening i tamo čekala sve dok trening ne završi jer joj se nije isplatilo, ni vremenski ni financijski, odlaziti doma i vraćati se po njih.

Danas oboje treniraju karate i vrlo su uspješni sportaši u svijetu i Europi, pa mi nije žao niti minute potrošene na čekanje, ističe baka Nada koja je posebno ponosna kada treba biti uz unuke za vrijeme dodjele nagrada.

Tu su, naravno, i odlasci kod doktora i na roditeljske sastanke.

Najbolji su bakini kolači Baka Nada nakon posla većinom je obavljala sve poslove po kući i oko vrta.

Unuk Sebastian rekao je kako mu je najdraže brati jagode iz bakinog vrta jer one imaju posebno sladak okus.

- Osim domaćeg voća i povrća iz bakinog vrta, obožavamo i bakine kolače.

Najviše volimo kokosove kocke, breskvice i mađaricu, koje baka s ljubavlju sprema. To je uvijek spremno kad dođemo, kažu unuci.

Upravo je došla u zasluženu mirovinu, pa će za svoje unuke imati još više vremena. - Ljeto je već rezervirano za “ferje” kod bake, a do tada ju posjećujemo kad god stignemo.

Volimo provoditi vrijeme s njom jer je dosta popustljiva, nasmijali su se unuci.

- Majka uz strah i brigu za djecu ima i odgovornost

u odgoju, zato je ozbiljnost i strogost na prvom mjestu.

S druge strane, baka se isto tako brine i strepi nad unucima, ponekad i više od majke, ali ona je zbog iskustva sa svojom djecom opuštenija i zbog toga puno više popušta, priča baka Nada Vidović.

Baka iz Držimurca već ima rezervirane termine kada mora uskočiti.

- Bez naše bake ponekad ne bismo uspjeli izvršiti sve tjedne obveze.

Ona ima vrlo veliku i važnu ulogu u svim segmentima naših života i zbog toga mislimo da je upravo ona zaslužila titulu najbolje bake.

30. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

E MEĐIMURSKE BAKE

Nagradni natječaj 23 BAKA MONIKA MOLNAR (66) iz Podturna

Baka Monika uvijek se rado druži sa svojim unucima i stvara nezaboravne uspomene

Moderna baka koja igra videoigrice - Najviše mi se sviđa što me unuci uče svakakvim novim stvarima da mogu biti u toku s modernim vremenima, a ja njih tradicionalnim i važnim životnim vrijednostima, tako se međusobno nadopunjujemo, kaže baka iz Podturna Piše: Lea Novaković

Baku Moniku Molnar na naš je nagradni natječaj prijavila unuka Karla Molnar.

Uz 19-godišnju Karlu, baka Monika ima još troje unuka i dvije unuke. Najstarija je 26-godišnja Klaudija, slijedi 22-godišnji Matija pa 16-godišnji Leon, 12-godišnja Lorena i najmlađi 8-godišnji Jan.

Osim unuka, vole ju i ostala djeca

Već je pet godina u mirovini, a prije je sa suprugom Josipom živjela u Švicarskoj.

I danas se rado vrate u Švicarsku posjetiti kćer, zeta i unuke Lorenu i Jana.

- Trenutno su unuci iz Švicarske kod nas u Podturnu, a mi se uskoro spremamo putovati u Švicarsku kako bismo mogli biti s njima i pričuvati ih kad roditelji rade, kaže naša sugovornica.

Zet Goran kaže kako je Monika Molnar, osim što je

najbolja baka, i najbolja punica jer je uvijek spremna pomoći, smirena je i strpljiva sa svima, a ponajviše s djecom. Osim što ju njeni unuci obožavaju, vole je i druga djeca koju je za vrijeme boravka u Švicarskoj čuvala i koja joj i dandanas šalju pisma i rado joj dođu u posjetu.

- I unucima i općenito djeci puno popuštam, naravno do određene granice, ali trudim se uvijek svima udovoljiti, priča baka iz Podturna.

Baka je uvijek bila naše utočište kad bismo se svađali s roditeljima, jer je ona uvijek bila na našoj strani, rekao je 16-godišnji unuk Leon.

Uspomene s bakom nezaboravne su

O svojoj voljenoj baki raspričali su se i unuci koji su se rado prisjetili svih uspomena.

- Sestrična Karla i ja uvijek smo ju, kad bi baka dolazila kući iz Švicarske, s nestrpljenjem čekali 7 sati i na svaki

zvuk automobila odlazili do prozora. Čim je baka stigla, čekali smo da kaže da odemo po kofere jer smo znali da nam je baka opet sa sobom donijela slatkiše i poklone, uz osmijeh priča unuk Matija.

12-godišnja unuka Lorena, koja živi u Švicarskoj, baku ne viđa često, ali se najradije sjeti zajedničkih izleta u zoološki vrt u Švicarskoj i slaganja puzzli s bakom.

- Baka za nas uvijek sprema kolače i peče najbolje klipiće. Svaki put kad nam se jedu kolači, znamo na čija vrata moramo pokucati.

Naša baka uvijek je bila moderna.

Vodila nas je u Švicarsku, a kad bi ljeti bila kod kuće, znali smo kod nje na praznicima provesti tri tjedna.

Naučili smo ju s nama igrati videoigrice i sad igra najbolje od svih. Mi nju učimo tehnologiji, a ona nas nekim drugim vrijednostima poput kuhanja i ostalog, kaže Karla.

Omiljena večera koju nam je baka svakog dana pripremala i čiji okus još danas dobro pamtimo je bio švicarski topljeni sir koji je podgrijala u mikrovalnoj i uz njega kakao, prisjetili su se unuci.

Baka Monika za kraj je istaknula da se voli opustiti uz igranje videoigara i kako unucima pruža više ljubavi nego kad je imala svoju djecu jer je tada radila i nije imala toliko slobodnog vremena za njih. Nasuprot tome, danas za unuke ima puno vremena, pa im stigne pomoći i oko škole i voditi ih na izlete, šetnje,

Moniku Molnar osim njezinih unuka vole i sva ostala djeca jer je uvijek brižna i strpljiva

pripremati im kolače i družiti se s njima.

Najviše joj se sviđa što ju oni uče svakakvim novim stvarima da može biti u toku s modernim vremenima, a ona

njih tradicionalnim i važnim životnim vrijednostima.

Sve su to vrijednosti kroz koje se ova baka i unuci međusobno nadopunjuju i grade složnu zajednicu.

SALON LJEPOTE Perla Čakovec nagrađuje

Najbolja baka osvaja makeover Međimurske novine pokrenule su nagradni natječaj Moja najbolja baka za koji smo pripremili odlične nagrade (vidi i mali okvir). Natječaj je započeo 25. lipnja, a trajat će do rujna, ovisno o broju prijava. Salon ljepote Perla iz Čakovca najbolju baku nagrađuje kompletnim makeoverom, koji uključuje frizuru, šminku, tretman lica i uređivanje noktiju. Najboljoj baki posvetit će se tim od 4 vrhunske kozmetičarke iz Perle, koji u Čakovcu na adresi Franje Punčec 2 postoji već više od 6 godina.

Tim iz Perle pobrinut će se da najbolja baka, pobjed-

Kristina Perčić, vlasnica Salona ljepote Perla nica ovog natječaja, dobije upravo ono što zaslužuje, a to je kompletni makeover i vrijeme posvećeno samo njoj.

24

Čuvari našeg zdravlja

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PREDSTAVLJAMO Županijsku bolnicu Čakovec, Odjel infektologije

30. srpnja 2021.

COVID-19 pandemija izazov za djelatnike i Odjel infektologije u brojkama Liječnici:

2 2

liječnika specijalista

liječnika specijalizanta

Medicinske sestre:

3

prvostupnice sestrinstva

3

medicinske sestre

1

bolničar

Broj hospitaliziranih na Odjelu:

1104 (Infektologija + COVID)

Broj pregleda u hitnim ambulantama:

- Povijest nas je naučila da će borba makroorganizma s mikroorganizmima stalno biti prisutna. Čovječanstvo su pratile pandemije kuge, velikih boginja, španjolske gripe, a u bližoj prošlosti AIDS, svinjska gripa, ptičja gripa, Zika virus te aktualno COVID-19. To iziskuje liječnike i zdravstveno osoblje sa specifičnim znanjima i vještinama u zbrinjavanju zaraznih bolesti, ističe Mahmoud Al-Mufleh, v. d. voditelj Odjela infektologije Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

L

iječenje infektivnih bolesti i Infektologija u Međimurskoj županiji ima dugu tradiciju. Prvi zapisi o pojavi i liječenju zaraznih bolesti datiraju još iz 1904. godine.

Kao samostalni odjel u našoj bolnici postoji od 1976. godine kao Zarazni odjel u sklopu internističke službe.

Od 2007. godine Infektologija se nalazi u zgradi nove bolnice na petom katu, čime su se stvorili preduvjeti za poboljšanje kvalitete rada i omogućen razvoj „moderne“ infektologije u našoj županiji. Službeni kapacitet Odjela je šest soba s osam kreveta. Dnevna bolnica s četiri kreveta je odvojena od Odjela. S obzirom na sve veći priljev bolesnika i opseg posla, povremeno se traži i krevet više.Infektološki bolesnici se pregledavaju i zbrinjavaju u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu,

a specijalistička konzilijarna služba se obavlja na prvom katu bolnice. - Na samom Odjelu liječimo infektivne bolesti kao primjerice: sepse, pneumonije, meningitis, erizipele, hepatitise, gastrointestinalne infekcije, urinarne infekcije s multiplorezistentnim bakterijama, vrućice nepoznata podrijetla i drugo, a bolesnike s lakšom kliničkom slikom nastojimo zbrinuti kroz Dnevnu bolnicu i/ili specijalističku konzilijarnu djelatnost, pojasnio je Mahmoud Al-Mu�leh, dr. med., specijalist infektolog, voditelj Odjela.

Danas se svakom slučaju pristupa interdisciplinarno

Nastavlja: - Dojma smo da je nekad liječenje bilo lakše i jednostavnije. Danas svaki slučaj mora imati holistički pristup o kojemu se brine multidisciplinarni tim, a u sklopu toga i ciljano

liječenje. Poseban izazov za cijelo društvo, a posebno za nas djelatnike infektologije, je COVID-19 pandemija. Trenutno su bolesnici s COVID-19 hospitalizirani na Odjelu za otorinolaringologiju, a za vrijeme drugog i trećeg vala su bili stacionirani i na odjelima gastroenterologije, oftalmologije, povremeno neurologije i kirurgije, „COVID-palijative“. Zbog velikog priljeva bolesnika neko vrijeme su manje zahtjevni bolesnici liječeni i u tercijarnom centru u Hotelu Park. U zbrinjavanju bolesnika su veliki obol i ogroman doprinos uz infektologe dali internisti, anesteziolozi, kirurzi, neurolozi te radiolozi. Od iznimne su pomoći bili i svi liječnici u bolnici, posebno specijalizanti, uz ogroman angažman sestara sa svih odjela i kadrova iz drugih ustanova. U bržem oporavku bolesnika pomagali su nam i dalje nam pomažu

2252 (Infektologija + COVID)

Prosječan broj dana ležanja:

5,12 (Infektologija+COVID)

Broj kreveta

8 kreveta (+3)

Dnevna bolnica: 4 kreveta

NAPOMENA:

Broj hospitaliziranih i pregleda na Odjelu odnosi se na prošlu, 2020. godinu.

Postupak lumbalne punkcije

Regionalna zvijezda Senidah tijekom nastupa na glavnoj pozornici Forestlanda u Brezju Foto: Zlatko Vrzan

2

media

30. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend VIKEND VODIČ

MAĐERKIN BREG

Uživajte tri dana u Jazzu u vinogradu!

petak 30. srpnja

ČAKOVEC Perivoj Zrinskih Koncert Željko Bebek 21:30

JAZZ u vinogradu trodnevni je međunarodni jazz festival na čarobnom Mađerkinom bregu, pod ravnanjem umjetničkog direktora i našeg proslavljenog jazz gitarista – Ratka Zjače.

3 dana iskustva glazbe, prirode, hrane i vina upotpunjuju nagrađivana vina obitelji Štampar te chef Marko Palfi i njegova nova međimurska kuhinja.

Ciljevi festivala su obogatiti ovaj vinorodni kraj vrhunskim međunarodnim glazbenim događajem i gostima te pokazati najbolje što Međimurje nudi kroz jedinstvenost lokacije te autentičnu ponudu vrhunskih vina i hrane. Ovo neponovljivo trodnevno iskustvo ograničeno je na 500 gostiju koji će slaviti život u njegovom najboljem izdanju.

Lokacija festivala je čarobni Mađerkin breg okružen kaskadnim vi-

Vinograd 18:00 Pozornica Tomislav Koncert Nina Kraljić 19:00

subota 31. srpnja

ČAKOVEC Trg Eugena Kvaternika Međunarodni oldtimer susret 7:00 - 12:00 Perivoj Zrinskih Vinograd 18:00 Koncert Opća opasnost 21:30 Pozornica Tomislav Blacksoul/PEZNT 19:00 ŽABNIK Murakon 20:00

PETAK 27. 8.

16:00 DJ Ozren Kanceljak 19:00 live Jazz band – Marktl 21:00 DJ Ozren Kanceljak

SUBOTA 28. 8.

16:00 DJ William Collins 19:00 live Jazz band – Vox Arsana 21:00 DJ Pepi Jogarde

NEDJELJA 29. 8.

11:00 Sunday jazz brunch by M. Palfi 13:00 DJ Jazzozo 16:00 live Jazz band – Simone Zanchini

nogradima obitelji Štampar, gotovo najviša točka Međimurja s pogledom na 4 države u neposrednoj blizini – Austriju, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku.

Rezervirajte zadnji vikend kolovoza za jedinstvenih tri dana doživljaja za sva osjetila. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

nedjelja 1. kolovoza ČAKOVEC Perivoj Zrinskih Vinograd 18:00 Koncert Klape Iskon 21:30 Pozornica Tomislav Koncert Kristian Marolt 19:00

ponedjeljak 2. kolovoza ČAKOVEC Perivoj Zrinskih Vinograd 18:00 Koncert Nina Badrić 21:30 Pozornica Tomislav Ladies night stand up 19:00

Festival suvremene poezije Murakon u Žabniku Pred nama je osmi međunarodni festival suvremene poezije MURAKON, koji se održava na otvorenom prostoru, u prekrasnom ambijentu na obali rijeke Mure u Svetom Martinu na Muri. Festival se u tih nekoliko godina prema mišljenju poznatih pjesnika i stručne javnosti smjestio u kvalitetnu manifestaciju, možemo reći na nacionalnoj i međunarodnoj razini i kao takav dobiva primjeren prostor u medijima.

Do sada su na festivalu nastupala značajna imena srednje europske književnosti - Božica Jelušić, dr. Stanislava Chrobakova Repar, Feri Lainšček, dr. Lajos Bence, dr. Primož Repar, Admiral Mahić, dr. Gloriana Veber, Emir Sokolović, Borče Panov, dr.

Albert Halasz, Radovan

Vlahović, Jurij Hudolin, Marko Gregur, Szalinger Balasz, Peter Smolič, dr.

Judit Zagorec Csuka, Ištvan Teri, Marko Kravoš, Darija Žilić, Jasz Atilla, Barbara Korun, dr. Emilija Kovač i drugi.

Ovogodišnji gosti će biti M. Grakalić i mladi pjesnik Vladimir Tomaš iz Hrvatske, Suzana Tratnik iz Slovenije i Ištvan Teri za mađarsko govorno područje.

Gosti ovogodišnjeg Murakona bit će i predsjednik Društva pisateljev iz Slovenije D. Merc i novoizabrani predsjednik Društva hrvatskih književnika g. Z. Krilić.

Njihovo prisustvo i pohvala festivalu znak su da unatoč poteškoćama koje su nas sve snašle u doba „Corone“ ipak pokušamo održati festival „nad vodom“.

Murakon se održava u idiličnom ambijentu u Žabniku usred labirinta ljubavi

Svake godine dodjeljuju i priznanje „Zaštitnik rijeke“ umjetniku/aktivistu koji uspješno svojim djelima i aktivnostima doprinosi zaštiti prirodnog okoliša rijeke. Kao poveznicu će ove godine povodom Festivala postaviti djela slikarice T.

Mijatović povezane s tematikom rijeke.

- Srdačno Vas pozivamo da posjetite Festival i uživate u dobroj literaturi, zanimljivim autorima iz više zemalja, predivnom ambijentu i djelima umjetnika. Festival će se održati u subotu, 31. srpnja

2021. s početkom u 20:00 sati uz obalu rijeke Mure u labirintu ljubavi kod Centra za posjetitelje Žabnik ili u slučaju kiše na istoj lokaciji u etnografskoj zbirci na katu Mlinarske kuće, poručuju organizatori. (sh)

30. srpnja 2021.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail:vikend@mnovine.hr MJESEČNI VODIČ

5.- 7. kolovoza ŠTRIGOVA GO!VGOrice

5. kolovoza

ŽELEZNA GORA Zmajev vrt Koncert Evelin i prijatelji 19:00

7. kolovoza

SVETI MARTIN NA MURI Dani vina i jabuke 15:00 Promocija knjige Makovo zrno autorice Božene Malekoci-Oletić 19:00

POČINJE NAJVEĆA MANIFESTACIJA - PORCIJUNKULOVO u Čakovcu i traje od petka, 30. srpnja do 2. kolovoza

Pod kojim uvjetima ćemo moći na koncerte?

Vrhunac duhovne kompoAko želite na koncerte Željka Bebeka, Nine nente festivala bit će u obliku Badrić, Klape Iskon i Opće opasnosti, morat svečane centralne mise u fraćete ispuniti određene uvjete njevačkoj crkvi svetog Nikole

57. Porcijunkulovo - najveća manifestacija u Međimurju, počinje u petak, 30. srpnja i traje do ponedjeljka, 2. kolovoza. Pitanje svih pitanja koje ovih dana muče žitelje Međimurja jest tko će sve moći na najavljene koncerte Željka Bebeka, Nine Badrić, Klape Iskon i Opće Opasnosti. Budući da se na tim događajima predviđa najveća posjećenost, odgovore smo potražili kod organizatora Turističke zajednice Grada Čakovca.

- Na koncertima će moći prisustvovati osobe koje imaju EU digitalnu Covid potvrdu s kodom, zatim osobe s negativnim testom, kao i djeca do 12 godina u pratnji roditelja koji su cijepljeni, rekao nam je pomoćnik direktora

Turističke zajednice Grada Čakovca Marijo Krčmar, u ime organizatora.

Prilikom ulaska na koncert organizatori će provjeravati imate li važeće Covid potvrde ili negativni test. Isto tako, pomoćnik direktora TZ-a potvrdio nam je da će medicinske maske biti obavezne za cijeli grad ako se neće moći organizirati minimalni fizički razmak od 1,5 metara.

Vrhunac duhovne proslave 2. kolovoza

Osim Perivoja Zrinskih i Pozornice Tomislav, na kojima će se održati većina koncerata, cijeli grad Čakovec će biti jedna velika pozornica, navode iz TZ-a grada Čakovca.

Biskupa, koja se izvodi na čak trima jezicima: hrvatskome, slovenskome i mađarskome, poznata i po porcijunkulskom oprostu, kojim se brišu svi grijesi. Naime, i to je pokazatelj nastavka tradicijskog vjerskog proštenja koje se godinama razvijalo privlačeći vjernike i trgovce iz Hrvatske, Mađarske i Slovenije. Prije središnjeg slavlja ulicama grada proći će procesija s likom Gospe od anđela.

Jedna od prepoznatljivih karakteristika Porcijunkulova su i ulični svirači, čija energija i prpošnost će izazvati smiješak na svačijem licu! Osim brojnih glazbenih događanja, nude se i drugi kulturni sadržaji, a organizatori nisu zaboravili ni na mališane, za koje će se organizirati brojne igraonice, radionice i još mnogo, mnogo

GO!VGORICE od 5. do 7. kolovoza u međimurskom vinogorju

toga. Važni dio predstavljanja i očuvanja kulturne baštine nastupi su brojnih kulturno-umjetničkih društava, koja su vitalni instrument čuvanja međimurske popevke kao stavke

s UNESCO-ove Reprezentativne liste nematerijalne kulturne baštine čovječanstva te brojni prikazi starih zanata i djelatnosti koji su nekad bili dijelom ljudske svakodnevice. (sh)

Svi posjetitelji mogu se testirati za 25 kuna

Kako bi svima pružili neometan ulazak na ovogodišnje koncerte Porcijunkulovog, svi će se posjetitelji moći testirati tzv. brzim antigenskim testom. Testovi, kako napominju organizatori vrijede samo za ulazak na koncerte te je potrebno napomenuti da je razlog testiranja odlazak na koncerte Porcijunkulovog.Test vrijedi 48 sati.

Cijena testiranja iznosi 25 kuna, a ono će se provoditi na sljedećim lokacijama: Dom zdravlja Čakovec: Petak, 30.7. od 15 do 19 sati Subota, 31.07. od 8 do 13 sati Nedjelja 1.08. od 8 do 13 sati Ponedjeljak 2.08. od 8 do 13 sati Perivoj Zrinski: Svakim danom od 16 do 20 sati

Guštajte u finim međimurskim vinima i odličnoj hrani Nakon uspješnog prvog ovogodišnjeg izdanja GO!VGOrice, od 5. do 7. kolovoza održat će se drugi datum te manifestacije.

– Ove godine uspjeli smo održati Otvorene podrume koji su bili veoma uspješni.

Samim time rodila se ideja da nastavimo s manifestacijom GO!VGOrice s ciljem da se oživi Vinska cesta. Sami ste svjedoci da je dosta vinara otvorilo nove

vinoteke, podrume i razne vrste ugostiteljske ponude, rekao je predsjednik Udruge Hortus Croatiae David Štampar.

GO!VGOrice je manifestacija koja će se održati jednom mjesečno u srpnju, kolovozu i rujnu s ciljem približavanja vinarija i vina zaljubljenicima u vinsku kapljicu i finu hranu. 6 vinarija otvorit će svoje podrume: Vinarija Cmrečnjak,

Vinarija Dvanajščak-Kozol, Izletište "Vinska kuća Hažić", Vinarija Kocijan, Vina Medenjak i Vinarija Štampar. Svaka od vinarija osmislila je svoj individualni program od vođenih degustacija do uživanju u sljubljivanju hrane i vina. Detaljan program objavit će uskoro na službenoj Facebook stranici manifestacije. (sh, foto: Matej Ščavničar/Terca art)

ŽABNIK Koncert Klasika uz Muru 20:00

13. kolovoza

ČAKOVEC Ljeto u pivovari Let3&Norman Beaker Trio

14. kolovoza

SVETI MARTIN NA MURI Skelarska kuća Koncert grupe Čarobnjaci 20:00

13.–16. kolovoza DRAŠKOVEC Rokovo u Međimurju

21. kolovoza

ŽABNIK Koncert u labirintu ljubavi violina, violončelo, kontrabas Obitelj Chauvel 20:00

27.–29. kolovoza MAĐERKIN BREG Jazz u vinogradu

29. kolovoza DONJA DUBRAVA Dani ljuka

Međimurske vinarije bit će ponovno omiljeno odredište za uživanje i opuštanje

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

4

media

30. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

događaj tjedna ZAVRŠIO IX. FORESTLAND s čak 45 DJ-eva u dva dana

Forestland srušio vlastiti rekord posjećenosti

Organizator Forestlanda Sasha Mikac bio je jedan od izvođača na glavnoj pozornici

- Sretan sam što smo upravo u Međimurju uspjeli održati prvi i jedini festival u Hrvatskoj. Mislim da smo napravili projekt na koji Međimurje može biti ponosno u svim segmentima, naglasio je Krešimir Biškup Piše: Lea Novaković Foto: Zlatko Vrzan

P

roteklog vikenda održan je najveći festival na sjeveru Hrvatske, IX. Forestland festival. Forestland je prvi i jedini festival koji se ovog ljeta održao u Hrvatskoj.

Trajao je dva dana, a na dvjema pozornicama nastupilo je čak 45 DJ-eva i producenata.

Srušen je i rekord posjećenosti, što govori o sve većoj popularnosti ovog festivala.

Na prvi festival na kojem se partijalo bez mjera moglo se ući s Covid potvrdama, dok je ostalima na ulazu bilo omogućeno antigensko testiranje.

Sveukupno je obrađeno 2000 testova, a organizatore Forestlanda je na organizaciji pohvalio i Stožer civilne zaštite.

Na Forestlandovoj glavnoj pozornici nastupila je i

slovenska kraljica rap i trap glazbe Senidah kojoj je ovo bio prvi nastup u Međimurju. Posjetitelje je rasplesala uz popularne hitove Replay, Mišići, Viva Mahalla i druge.

Na glavnoj pozornici atraktivan nastup u subotu su izvele i plesačice iz Plesnog studia Korak.

Osim nje, publiku su zagrijali Umek, Nusha, Tea Vučković, Mark Sixma, Matroda, TimoG, Yakka, Corti Organ, Lawrence Apaga, Noel Holler, Salkin, Sid Cisse, Dino DZ, Ted Funke, Soundmasterz, varaždinski izvođači Kay Zrill, Pintha i E-Base, domaći Alan & Luksi, Arien i Mo Keep te organizator Forestlanda Sasha Mikac.

- Dovesti 45 DJ-eva iz svih krajeva svijeta u ovo doba bio je poseban izazov.

Ponosni smo što je sve prošlo kako je planirano i što

Djevojke su na događaj stigle u pravom festivalskom izdanju

Društvo je uživalo u kutku za opuštanje

Veselog mladenačkog duha nije nedostajalo

smo imali prvi i jedini za sad veliki festival u ovom dijelu Europe, rekao je Saša Mikac.

Srca posjetitelja još je jednom nakon dvije godine priprema osvojio naš domaći festival, a cijeli događaj kratko je komentirao i jedan od organizatora.

- Za nas kao organizatore ovo je bio najzahtjevniji i najteži festival i zbog toga zahvaljujem svima na strpljenju i podršci.

Sretan sam što smo upravo u Međimurju uspjeli održati prvi i jedini festival u Hrvatskoj. Zadovoljni smo svime, a najviše brojem posjetitelja koji su pokazali kako je upravo druženje, ples i zabava ono što nam je svima nedostajalo u protekle dvije godine. To potvrđuje i sam broj posjetitelja kojih je bilo oko 3000 u petak te oko 4000 u subotu, istaknuo je Krešimir Biškup.

30. srpnja 2021.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

Dobro je znati

Bajkeri na Harley-Davidsonima

Ove godine družili se na Ribnjaku Bernarda u Črečanu Hrvatska udruga vlasnika i ljubitelja Harley-Davidson motora Pleter Chapter Croatia (koja je dio međunarodne organizacije vlasnika HarleyDavidsona, Harley Owners Group) prošli vikend, od 23. do 25. srpnja održala je svoj tradicionalni HD RELAX WEEKEND po međimurskom i varaždinskom kraju sad već sedmi put.

Ove godine okupilo se rekordnih stotinjak vozača ovih osebujnih mašina. Svake

godine ova brojka je sve veća i veća.

Organizatori napominju da se prije 7 godina počelo s 20-ak zaljubljenika. Svake godine pred njima je drugačija ruta i program druženja po međimurskom i varaždinskom kraju. Ove godine posebno atraktivna bila je večera na Ribnjaku Bernarda u Črečanu uz fiš paprikaš, srneći gulaš i tzv. Self made BBQ - roštilj koji si je svaki bajker mogao osobno roštiljati. Sve to uz

tipičnu bajkersku, ali i živu glazbu romskog glazbenog sastava Zlatna korita.

Naravno, njegovan prirodni ambijent uz ribnjak, karakterističan zrak i prijateljsko druženje posebno su doprinijeli doživljaju zalaska sunca u Međimurju.

Prema programu kolona Harley-Davidsona posjetila je još najsjeverniju točku Hrvatske, Žabnik te prvo naftno polje na svijetu u Peklenici.

Na proputovanju zastali su u

središtu Čakovca te građanima pripremili malu izložbu motora.

S istom namjerom posjetili su i grad Varaždinske Toplice gdje su u centru na terasi pizzerije BERNARDA pizza, pasta, burger počašćeni Križevačkom kraft pivom. Nakon Toplica zaputili su se kolonom svojih Harleya prema centru svijeta – gradu Ludbregu. Ručkom su, već tradicionalno, počašćeni u Garaži Hrman u Trnovcu Bartolovečkom. Nakon ručka kolona je nastavila prema

Toplicama Sveti Martin gdje je uz predvečernje kupanje organizirana večera na bazenu te koktel party do ranih jutarnjih sati.

Harley Relax Weekendu pridružuje se sve više motociklista iz cijele Hrvatske, ali i gosti iz drugih zemalja

poput Austrije, Njemačke i Bosne i Hercegovine, a naš ih kraj, ističu organizatori, uvijek iznova oduševi. Hvale ljepotu i raznolikost krajolika, susretljivost domaćina, a poseban dojam ostavlja uređenost, od obrađene zemlje i polja do uređenih dvorišta i okućnica.

6

media

30. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U novom ruhu nova SUPER ponuda!

Metss 21 Mačkovec,J.B. Jelačića 114, Mačkovec radno vrijeme radnim danom 7-20 sati nedjeljom i praznikom 7-11 sati

Gel za tuširanje 300 ml 4,99 kn (1l=16,63 kn) Kruh Obiteljski omotani 700g 6,99 kn (1 kg=9,99 kn) Sok jabuka, naranča 2l 7,99 kn ( 1l=4,00)

Studenac 6x1,5l 19,96 kn (1l=2,22 kn)

Sladoled kornet Gigolo 115 ml 5,55 kn ( 1l=48,26) Ariel 1,5 kg 22,99 kn (1 kg=15,33 kn) Hrenovke Kudelić 1kg 49,99 kn Napolitanke s kakaom 750 g 9,99 kn (1kg=13,30 kn)

Ponuda vrijedi u svim prodavaonicama Metss-a do 11.8.2021.

30. srpnja 2021.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

kultura

ZORAN LISJAK u atriju Starog grada predstavio novi roman “Izbrisani”

Svečana promocija oduševila publiku, pisca nagradili pljeskom

Zoran Lisjak s vlasnicom izdavačke kuće Beletra Sandrom Pocrnić Mlakar

U

predivnom ambijentu atrija Starog grada u Čakovcu u subotu, 24. srpnja održana je promocija romana Zorana Lisjaka “Izbrisani”. Promociju je moderirala Lea Novaković, a gošća promocije bila je vlasnica izdavačke

kuće Beletra Sandra Pocrnić Mlakar.

Okupio se popriličan broj ljudi koje je zanimao ovaj ratni roman i što je to potaknulo pisca da ga napiše. Zoran Lisjak inače je uspješan poduzetnik koji u slobodno vrijeme piše,

a knjiga Izbrisani njegov je već treći roman.

- Za pisca nema ljepšeg od toga da svojom promocijom zainteresira publiku za knjigu i usadi im neku misao koju mogu ponijeti sa sobom, to i jest cijeli smisao održavanja promocije, rekao je Zoran Lisjak.

Na promociji su bili pročitani i odlomci iz knjige nakon čega su autor i gošća Sandra Pocrnić Mlakar komentirali odlomke, a autoru su postavljena i neka pitanja vezana uz roman.

Promociju su glazbeno popratili pijanist Nikola Grabar

i pjevačica Gabrijela Hrženjak koji međimurskim pjesmama Vuprem oči, Vehni, vehni �ijolica i Međimurje kak si lepo zeleno nikoga nisu ostavili ravnodušnim.

Autor se emotivno prisjetio i prerano preminulog književnog kritičara Božidara Alajbegovića koji je uredio roman Izbrisani.

Bio je to posljednji roman koji je Alajbegović potpisao kao urednik. Zoran Lisjak istaknuo je kako mu je njegova podrška u spisateljskom radu bila veoma važna i da je praznina koju je Alajbegović ostavio iza sebe neopisiva riječima.

BARITON DOMINIK PADARIĆ i ŽVS Stridonne oraspoložili publiku u Žabniku

Izdavačica Sandra Pocrnić Mlakar istaknula je kako ju veseli ovoliki broj ljudi na promociji i kako je veoma ponosna na autora Zorana Lisjaka s kojim uvijek rado surađuje.

Pisac je za kraj zahvalio svima na podršci i dolasku, a publika ga je u znak zahvale i oduševljenja nagradila gromoglasnim pljeskom. Nakon promocije mogli su kupiti knjigu po promotivnoj cijeni s potpisom autora. Druženje s autorom kasnije je za sve goste i publiku nastavljeno uz domjenak u atriju Starog grada Čakovec. (ln)

Spojili glazbu i čar Mure na jedinstvenom koncertu na skeli Piše: Sanja Heric

- Uz prekrasno muziciranje, svih koji su nastupili, slušajući divne melodije i žuborenje naše Mure, lijepo je bilo vidjeti izraze lica publike koji su u lijepom broju došli uživati i podržati sve nas. Mislim da je Mura opet dala svoj doprinos jer energija i pozitiva koja je vladala tijekom koncerta bila je zaista zapanjujuća, rekao nam je bariton Dominik Padarić nakon koncerta Murska dekla održanog u Žabniku u nedjelju, 25. srpnja.

Red smijeha, glazbe i književnih stihova

Murska dekla ideja je glazbenika Dominika Padarića, studenta Kraljevne glazbene Akademije u Ujedinjenom Kraljevstvu, prvi put izvedena prošle godine na skeli na

ZNANJE nagrađuje

rijeci Muri kod Mlinarske kuće u Žabniku.

Vrsni glazbenici koji su startali na ovom koncertu uz pokretača koncerta Dominika Padarića prošle godine bili su Matija Turk, Nikola Mutvar i Josip Brdar.

Ove godine su Mursku deklu, osim Matije Turka na klavijaturama, kao gošće krasile dame: ŽVS Stridonne, Chriztel Aceveda te voditeljica programa Anđelka Klemenčić. Koncert je bio isprepleten različitim glazbenim žanrovima uz red smijeha, glazbe i divnih književnih stihova.

- Takve bi koncerte trebalo raditi što više uz rijeku Muru i prirodu koja ju okružuje te osim glazbe educirati sve nas da što više brige damo upravo Muri i prirodi te da ju očuvamo za generacije koje će tada, eto, moći uživati u budućim lijepim

DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film “Krstarenje džunglom” (projekcija u Varaždinu) Ulaznice za film “Krstarenje džunglom” dobila je:

KAKO DO ULAZNICA? Pozornica nasred rijeke Mure pokazala se izvrsnom idejom

koncertima, naglasio je Padarić u nastavku.

Klasika uz Muru uz gošću Barbaru Suhodolčan

Već 7. kolovoza poziva sve da se opet pridruže, naravno uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, na Klasici uz Muru koja će ove godine slaviti svoje sedmo izdanje. Cijeli glazbeni događaj uveličat će božanski glasovi sopranistica Barbare Suhodolčan, koja će prvi put nastupati na mojoj pozornici,

te glas sopranistice Gabriele Hrženjak, već dobro znane ovoj publici. Klavirska pratnja bit će Patrik Zamuda.

Na repertoaru će biti skladbe velikih majstora od Mozarta, Schuberta, ruskih tradicionalnih, međimurskih tradicionalnih, Verdija, Dvoraka i drugih.

- Općina Sveti Martin i TZ Sveti Martin, na čelu s direktorom TZ Davidom Novinščakom, pokazali su želju za kulturnim događajima, daljnji rad i suradnju te takav jedan

TAFFY BRODESSER-AKNER: Fleishman je u nevolji

kupon br. 1350

Znanje poklanja knjigu

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona:

pokušava saznati gdje je ona, a istodobno žonglira između posla i očinskih dužnosti, prisiljen je sagledati stvarne razloge raspada svog braka. Je li priča koju je cijelo vrijeme govorio sam sebi doista istinita?

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ISKLJUČIVO OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA, ZAKLJUČNO S DATUMOM 11.KOLOVOZA 2021. U CINESTARU VARAŽDIN.

Ana-Marija Goričanec

TAFFY BRODESSERAKNER: Fleishman je u nevolji Nedavno razvedeni doktor Toby Fleishman odjednom se, u svojoj četrdeset prvoj godini, našao okružen ženama koje ga žele i kojima ne smeta njegova visina, te će ga spremno odvesti u krevet nakon samo nekoliko klikova na mobilnoj aplikaciji.

Nakon trinaest godina braka, ovo je sasvim novi način života u kojem posebno mjesto zazimaju još samo njegova djeca. Međutim, Tobyjev novi život potpuno se promijeni jednog jutra kad njegova bivša supruga Rachel ostavi djecu u njegovom stanu i nestane. Toby ne zna gdje je jer ne odgovara ni na pozive ni na poruke. I dok Toby očajnički

VODE VAS U KINO

Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Dobitnik iz broja 1349 je Ana Marija Vidović iz Varaždinskih Toplica (RUTA SEPETYS: Vrela �šine). Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

klasičan koncert može biti samo veliki plus svima nama dokazujući da glazba zaista jest božanstvena, da glazba spaja i mora spajati te da na kraju klasična glazba jest pri samom vrhu kulture, a na nama je da je i dalje održavamo živom, zaključio je Padarić.

No, to naravno nije sve.

Ambicioznog i talentiranog Dominika Padarića moći ćete slušati i 8. kolovoza na ljetnoj pozornici u Murskom Središću s početkom u 19 sati u okviru manifestacije Ljeto uz Muru.

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri.

Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

8

media

30. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica

Foto: Zlatko Vrzan Piše: Sanja Heric

Mirjana je očarala crvenom kombinacijom i ljetnim cekerom

Anamarija i Tina u savršenom šik izdanju Afričke pletenice uvijek su trendi!

Vanesa i pas Pablo u ležernoj šetnji našim gradom

Haljina koja definitivno privlači poglede Boho stil haljina ponovno je u modi!

Zarazan osmijeh je omiljeni modni dodatak za Melani i Milovana

30. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari našeg zdravlja

a bila je posebni infektologije

33

VODITELJ ODJELA: Mahmoud Al-Mufleh, dr. med., specijalist infektolog Medicinski fakultet završio u Rijeci, a nakon pripravničkog staža, radio u ambulanti obiteljske medicine u Štrigovi.

Za vrijeme specijalizacije iz infektologije završio je poslijediplomski specijalistički studij. Član je povjerenstva za bolničke infekcije, povjerenstva za kvalitetu te je jedan od koordinatora za koronavirus.

Glavna sestra Odjela: Barbara Kolac, bacc. med. techn.

Djelatnici Odjela infektologije specijalisti fizikalne medicine i fizioterapeuti, ispričao je dr.

Al-Mufleh.

Na Odjelu infektologije trenutno radi jedan liječnik specijalist infektologije koji radi puno radno vrijeme, jedan liječnik specijalist infektologije na pola radnog vremena te dva specijalizanta infektologije. U slučaju potrebe „uskoči“ i specijalist infektologije koji je u mirovini. Uz glavnu sestru Odjela radi pet sestara, od toga dvije sestre prvostupnice sestrinstva, a u timu je i jedan bolničar. Oprema na Odjelu infektologije je zadovoljavajuća, kaže dr AlMufleh, voditelj infektologije.

Ističe: - Dodatno smo se opremili s aparaturom koja nam pomaže u liječenju bolesnika sa COVID-19 (HFNC, NIV). Od dijagnostičko-terapijskih postupaka specifičnih za našu

djelatnost obavljamo lumbalnu punkciju kod sumnje na meningitis (upalu mozga), bez koje se ne može bolest potvrditi (ili isključiti), i koja nas dodatno usmjerava prema ciljanom liječenju.

- Povijest nas je naučila da će borba makroorganizma s mikroorganizmima stalno biti prisutna. Čovječanstvo su pratile pandemije kuge, velikih boginja, španjolske gripe, u bližoj prošlosti AIDS-a, svinjske gripe, ptičje gripe, Zika virus, aktualno COVID-a. Tim potrebniji su liječnici i zdravstveno osoblje sa specifičnim znanjima i vještinama u zbrinjavanju zaraznih bolesti, ističe Mahmoud Al-Mufleh, voditelj Odjela infektologije.

Dodaje: - Imamo izvrsno sestrinsko osoblje, a nadamo se da će u skorašnje vrijeme

doći do kompletiranja liječničkog kadra našega Odjela.

U radu Odjela aktivno sudjeluje i pomaže sa svojim savjetima veliki kliničar i još kvalitetnija osoba prim. mr. sc. T. Maretić, koji je radni vijek proveo na Klinici dr.

Fran Mihaljević. Trenutno imamo dvoje odličnih liječnika specijalizanata, a planiraju se raspisati još dvije specijalizacije iz infektologije.

Uskoro otvaranje ambulante i za urogenitalne i spolno prenosive infekcije

Nada se da će uskoro moći otvoriti ambulantu za urogenitalne i spolno prenosive infekcije, uz Opću infektološku i ambulantu za hepatitise koje su u funkciji.

Posebno su ponosni na to da se bolesnici u njihovim

ambulantama promptno rješavaju i da nema listi čekanja, a ako su bolesnici nepokretni, a opće stanje bolesnika to dozvoljava, nastojimo preglede realizirati i putem A5 uputnice, u dogovoru s nadležnim obiteljskim liječnicima.

S obzirom na napredak medicine i sve većom potrebom za antibiotskom terapijom, u planu im je i da jedan od infektologa sudjeluje u ordiniranju antibiotske terapije na razini cijele bolnice, čime bi se s jedne strane, vjerujemo, smanjio trošak liječenja, ordinirao antibiotik prvoga izbora, a i smanjila rezistencija na antibiotike.

Planiraju nakon ekipiranja djelomično proširiti opseg posla na alergologiju, s obzirom na srodnost struke, a sve većom potrebom žitelja Međimurske županije. Pla-

nira se i dodatna edukacija i subspecijalizacija iz područja intenzivne medicine. - Ovim putem želimo javno zahvaliti i našoj krovnoj ustanovi Klinici za infektivne bolesti dr.

Fran Mihaljević na potpori i prekrasnoj suradnji, stalnoj dodatnoj edukaciji, posebno iz područja COVID-19, te pomoći u realizaciji premještaja bolesnika koji zahtijevaju specifično dijagnostičko-terapijske postupke i liječenje u tercijarnoj ustanovi, ističe v. d. voditelj Odjela infektologije.

Naglašava: - Od velike pomoći su nam u ovim turbulentnim vremenima bili i epidemiolozi, mikrobiolozi, odnosno cijeli ZZJZ Međimurske županije, s kojima imamo izvrsnu, ljudsku i profesionalnu suradnju, veselimo se takvoj suradnji i ubuduće.

Uz srednju medicinsku završila je i studij sestrinstva na Zdravstvenom Veleučilištu u Zagrebu. Radila je 8 godina na Klinici za inf. bolesti Dr. Fran Mihaljević. U ŽB Čakovec radi od 1988. godine. 2003. godine imenovana je glavnom sestrom Odjela što obavlja do danas.

Aktivno sudjeluje u kreiranju sestrinske prakse kroz Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestra - tehničara te Hrvatsku udrugu medicinskih sestara, gdje obavlja funkciju predsjednice Glavnog odbora. Aktivno sudjeluje u IO infektološkog društva HUMS-a. Završila je tečaj trajnog medicinskog usavršavanja: Prevencija i kontrola infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi.

Najstariji specijalizant Odjela: Jelena Ljubić, dr. med. specijalizantica infektologije Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci je završila 2015. godine. Po završetku pripravničkog staža radila je u ZZHM Međimurske županije, a na Odjelu za infektologiju ŽB Čakovec je od 2016. godine. Daljnje profesionalno usavršavanje voljela bi nastaviti subspecijalizacijom iz intenzivne medicine.

34

Mozaik

30. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

JER…

ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage) Ana Čurin i Ivanka Horvat rado su pozirale sa svojim novim vrećicama

PRODAVAONICA METSS BR. 254 Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4

Ivanka Horvat: Pratim nagradne natječaje tražeći poznate Platnenim crvenim vrećicama ovoga tjedna zaustavili smo se u Cirkovljanu i u tamošnjoj trgovini nas je dočekala djelatnica Ana Čurin iz Podbresta. A u svoju redovnu dnevnu kupnju svratila je Ivanka Horvat koja

je rado stala pred naš objektiv sa svojom poklon-vrećicom. Odmah ju je iskoristila za kupljene namirnice. Tim više jer obavezno čita naše novine i to od prve do zadnje stranice. Naravno, prvo čita recepte, poljoprivred-

ne teme te prati naše nagradne natječaje u nadi da će pronaći nekoga koga poznaje. Ipak ju najviše interesiraju teme iz njenog kraja. Uz novine, redovni je pratitelj i naše internet stranice, kao i Ana Čurin. (vv)

Pra�te nas na facebook stranici

NOVA PROLJETNA KOLEKCIJA

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Monika Bistrović iz Strahoninca sretna dobitnica vrijednih naočala 76. kola Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 500 kn.

U našu redakciju i ovog puta je stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih na sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.

Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Monika Bistrović iz Strahoninca. S dobitnicom ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade. (mk)

Novo, 76. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” ulazi u svoju završnicu. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti

tri kupona koja objavljujemo u ovom i u naredna tri broja.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 16. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor po-

kraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 24. kolovoza. Sretnog dobitnika 76. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. srpnja. (mk)

Počinje novo 77. kolo natječaja

3

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime:

BROJ KUPONA

Adresa: Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 24.8. do 12 sa�.

Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

DJEVOJČICE IZ Dramske družine KUU Društvo žena Gornji Kraljevec

Izrekle puno lijepih riječi svojim bakama i djedovima U nedjelju se prvi put slavio Dan baka i djedova. U Gornjem Kraljevcu nisu propustili obilježiti taj dan na svečani način. A tko će ljepšu čestitku uputiti svojim bakama i djedovima nego unuci.

Djevojčice iz Dramske družine KUU Društvo žena Gornji Kraljevec baš su se iskazale u tome.

(BMO)

Bebe 2021.

Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina

Međimurske novine i BluKids vas daruju Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Elena Mesarek; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Vjesnik d.d., Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr



18. svibnja 2018.

TENIS

NOGOMET

MLADA OREHOVČANKA osvojila Europu

IVAN DOMINIĆ na odlasku iz Hajduka

Na meti talijanskog Milana

Zlatna Antonia Ružić piše povijest hrvatskog sporta PIŠE: Luka Maruševec

Talentirana međimurska tenisačica rodom iz Orehovice u nedjelju, 25. srpnja je u švicarskom Klostersu pobjedom u �inalu osvojila zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u tenisu do 18 godina. Time nije samo potvrdila svoju kvalitetu već je postala i prva Hrvatica s europskom krunom u singlu u konkurenciji do 18 godina.

U �inalnom dvoboju njezina je suparnica pri zaostatku 7:5 i 2:0 u prva dva seta zbog ozljede ramena odlučila odustati i prepustiti titulu našoj Antoniji koja je učinila Međimurje, a i cijelu Hrvatsku ponosnima do neba.

- Mislim da je ovo potvrda mojeg dosadašnjeg rada jer svi su mi govorili da sam dobra i imam „ono nešto“, no nije se pokazivalo rezultatima. Ovo je velika sklopka

NOGOMET

u glavi da mogu više, rekla je u uvodu za naše novine Antonia Ružić te dodala kako nije očekivala osvajanje turnira.

- Kako je turnir išao dalje, počela sam sve bolje igrati te na kraju osvojila Europsko prvenstvo i pobijedila neke odlične igračice, dodala je mlada tenisačica te skromno priznala kako je sretna zbog ovog iznimnog uspjeha.

Počela je trenirati s pet i pol godina, šest dana u tjednu, a jedini dan odmora je nedjelja. Kada nije imala školu, trenirala je dva puta na dan uz jedan kondicijski trening, no učenica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec nakon uspješno položene mature otkrila nam je svoje planove.

- Sada sam završila gimnaziju i odlučila pauzirati jednu godinu s fakultetom i fokusirati se na tenis, rekla

Antonija Ružić sa zlatnom medaljom Europskog prvenstva u tenisu do 18 godina je te priznala kako su joj najvažnije da bude zdrava i gimnazija i prijatelji bili dis- sretna u tome što radi. trakcija i odmor od tenisa.

- Najveća podrška su mi Cilj mi je napredovati roditelji i treneri koji su uvina WTA ljestvici i zaigra- jek uz mene, zaključila je Anti na Grand Slamu, što je tonia koja se ovom titulom san svakog tenisača te na europske prvakinje upisala Olimpijskim igrama jer biti u povijest hrvatskog sporta olimpijac je nešto posebno jer nitko prije nje nije uspio u životu, spomenula je u osvojiti Europsko prvenstvu nastavku i dodala kako je u ovoj kategoriji.

I Kljajić nezadovoljan, no Antolovićev prijedlog nisu ni razmatrali Nakon što je u utorak Izvršni odbor ŽNS Varaždin donio konačnu odluku o sastavu 4. NL Čakovec-Varaždin, dan kasnije, u srijedu održan je i sastanak Izvršnog odbora Međimurskog nogometnog saveza na kojem je glavna točka bila sastav međimurskih liga za sljedeću sezonu 2021./2022.

Koliko je do sada poznato, u 3. HNL Sjever participirat će Međimurje, Polet i Rudar, a u 4. NL ČK-VŽ Mladost Sveta Marija, Mladost Komet Prelog, Dinamo Domašinec, Naprijed Cirkovljan, Galeb Oporovec i Draškovec.

Prijedlog Međimurskog nogometnog saveza je da se

preostali klubovi natječu u sljedećim ligama: Tako bi 1. ŽL brojila 18 klubova, 2. ŽL A skupina 16 klubova, 2. ŽL B skupina 16 klubova i i 3. ŽL 11 klubova.

Kristijan Antolović koji ima namjeru da se kandidira za predsjednika MNS-a na predstojećoj Izvanrednoj skupštini, smatrao je ovakav prijedlog saveza lošim i predložio svoj: - Preglomazan je ovaj sustav i nije dobar za klubove pogotovo jer bi se u 1. ŽL i 2. ŽL A skupina igralo 34 kola, a u u protekloj sezoni svjedočili smo ogromnim problemima u provedbi natjecanja radi pandemije. A ko zna kako će biti na jesen i te lige bi predugo trajale,

na odlična generacija 2003. godišta koja je na Međunarodnom turniru Međimurec U-13 osvojila drugo mjesto. Nakon turnira Dominić se zaputio put Splita, a za Hajduk je igrao posljednjih pet godina. Tada je proglašen za nasljednika Roberta Jarnija, a kako se sada čini, iz Hajduka će otići prije nego li okusi seniorske minute.

Dominić je odnedavno U-18 reprezentativac, a svoj prvi nastup upisao je u susretu s Bosnom i Hercegovinom. (nl)

BESPLATNI pokazni trening

Darko Stamenović za buduće trenere vratara Međimurski nogometni savez u suradnji s trenerom vratara Darkom Stamenkovićem organizira pokazni trening vratara za sve zainteresirane trenere. Trening će se održa� 17. kolovoza u 18.00 h na SRC Mladost Čakovec. Prijave za pokazni trening se zaprimaju do 15. 8. 2021. na mob. 099 332 8804 i e-mail: damirlepenjurak@gmail. com. Pokazni trening besplatan je za sve polaznike. (nl)

Međimurske lige u sezoni 2021./2022.

IZVRŠNI ODBOR MNS-a

Piše: Miljenko Dovečer

Slavni klub Ivana Dominića želi dovesti uz odštetu od 800 tisuća eura, što je iznos ispod cijene jer mladi bek ima stipendijski ugovor s Hajdukom samo do lipnja iduće godine.

Milan je zato krenuo u akciju koja tjera Hajduk da zadrži Dominića tako da mu ponudi profesionalni ugovor.

Dominić je u protekloj sezoni bio nezamjenjiv član prve postave juniorskog sastava koji je osvojio naslov prvaka Hrvatske.

Prve nogometne korake napravio je u NK Spartak iz Male Subotice da bi s deset godina došao u NŠ Međimurje Čakovec. U čakovečkoj školi nogometa tada je stasala jed-

I. Međimurska liga

Mato Kljajić

Kris�jan Antolović

praktički do sredine ljeta.

Osim toga zbog ukidanja 4. NL iz 1. ŽL ispalo bi čak 10 klubova. Zato predlažem uvođenje Međimurske Premier lige s 10 klubova, koja bi se igrala trokružno, dakle s 27 kola, te 1. ŽL s 14 klubova i dvije skupine 2. ŽL u kojoj bi svaka imala također po 14 klubova. Tako bi se u tim rangovima natjecanja igralo po 26 kola, dok bi u 3. ŽL bilo 9 klubova.

Na sjednici taj njegov prijedlog nije ni razmatran tako da će se lige formirati po prijedlogu IO MNS-a.

Predsjednik Mato Kljajić je naglasio kako nije zadovoljan ovim sastavom, ali ovaj prijedlog smatra jedinim dobrim u ovom trenutku.

Natjecanja bi trebala započeti 21. kolovoza, a kako bi lige trebale izgledati sljedeće sezone pogledajte u tablicama sa strane.

Na početku sjednice dodana je još jedna točka – Sazivanje izvanredne skupštine te glasanje o nepovjerenju dosadašnjem predsjedniku saveza. Što se tiče izvanredne skupštine i glasanju za nepovjerenje predsjedniku, zahtjev je ocjenjen legalnim, a održat će se tijekom 30 dana.

Na samom kraju članovi Izvršnog odbora su otvorili temu o izbacivanju iz lige NŠ Sloga i ŠN Međimurec – Sloboda. Svi su stava kako će Međimurski nogometni savez dati maksimalnu podršku školama nogometa i založiti se za njih.

1. PODTUREN 2. SLOGA (Čakovec) 3. POLET (Pribislavec) 4. TRNAVA (Goričan) 5. CROATIA (Orehovica) 6. DUBRAVČAN (Donja Dubrava) 7. BRATSTVO (Savska Ves) 8. CENTROMETAL (Macinec) 9. BSK (Belica) 10. BRATSTVO (Jurovec) 11. JEDINSTVO (Gornji Mihaljevec) 12. VENERA PMP (Sve� Juraj na Bregu) 13. GRANIČAR (Kotoriba) 14. MEĐIMUREC 15. OMLADINAC (Novo Selo Rok) 16. NEDELIŠĆE 17. DINAMO (Palovec) 18. SLOGA (Štrigova)

II. Međimurska liga skupina A 1. BUDUĆNOST/P 2. ČSK 3. OMLADINAC/DS 4. DRAVA/DM 5. MLADOST/I 6. VIDOVČAN 7. JADRAN 8. OTOK 9. MLADOST/D 10. BORAC PMP 11. BORAC/DH 12. DRAVA/K 13. RADNIČKI 14. HODOŠAN 15. SPARTAK 16. KRALJEVČAN

II. Međimurska liga skupina B 1. SOKOL 2. STRAHONINEC 3. PLAVI 4. HAJDUK 5. ZASADBREG 77 6. VUČETINEC 7. SLOBODA/M 8. SLOBODA/S 9. MURA 10. HAJDUK/Š 11. OMLADINAC/M 12. POBJEDA 13. MALI MIHALJEVEC 14. TRNOVEC 15. BUDUĆNOST/M ili BRATSTVO PRESEKA nakon kvalifikacija 16. PUŠĆINE

III. Međimurska liga 1. GRANIČAR/N 2. NŠ MEĐIMURJE_ČAKOVEC 3. JEDINSTVO/NSND 4. NAPREDAK 5. TORPEDO 6. DINAMO/Ž 7. MLADOST/S 8. DUBRAVA 9. PARAG 10. DONJI KONCOVČAK 11. BUDUĆNOST/m ili BRATSTVO PRESEKA

 PREDSTAVLJAMO PRVAKE MEĐIMURSKIH NOGOMETNIH LIGA

NOGOMET

30. srpnja 2021.

NK MEĐIMURJE

U novoj sezoni s domaćim snagama cilja vrh tablice Čakovečko Međimurje nakon ispadanja iz Druge lige polako konsolidira redove.

Pripreme za prvenstvo u 3.

HNL Sjever započele su pred dva tjedna pod vodstvom trenera Nikole Goričanca.

Prvenstvo u Trećoj ligi započinje 21. kolovoza, a u 1. kolu Međimurje gostuje u Virovitici. Čakovčani će uglavnom trenirati na terenima SRC Mladost, a u radu će treneru Goričancu pomagati Dalibor Kišić, kondicijski trener i Darko Stamenković, trener vratara. Što se tiče igračkog kadra, mnogo je odlazaka, a ostali su uglavnom domicilni igrači kojima su priključeni perspektivni juniori.

Tako su od igrača iz prošle sezone ostali vratari Jesenović, Bratuša i Kirić te igrači u polju Hranilović, Glavina, Hlišć, Jakupak, Zanjko i Marcijuš. Iz Omladinca gdje su prošle sezone bili na posudbi vratili su se Bacinger i Levak-Panić. Njima su priključeni ulazni perspektivni juniori 2004. godište, Ratajec, Mendelski i Ivančić, kao i Marđetko 2003. i Matej Marić 2002. godište koji dolazi iz susjednog Varaždina. Osim njega od novih igrača tu su Karlo Mihoković koji dolazi iz austrijskog GAK iz Graza, inače dugo godina igrao u mlađim selekcijama Dinama, Leon Rališ, bivši igrač Međimurja i Omladinca, a zadnji klub mu je bio Novigrad. Iz varaždinskog drugoligaša dolazi i osamnaestogodišnji Daniel Turk, također povratnik koji je u mlađim selekcijama još igrao za Osijek i Slaven Belupo.

- Još se ekipiramo u hodu, dosta je promjena u

+18

ekipi. Okosnica od domaćih igrača manje više je zadržana i tu smo nadodali mlade perspektivne igrače koji će, vjerujem, stasati uz iskusne Glavinu, Hranilovića i ostale.

Naravno da bi bilo dobro da se još malo pojačamo posebno na poziciji ofenzivnog veznog i centralnog napadača. Sigurno nam treba vremena da se posložimo, shodno tome je i naš cilj biti među vodećim klubovima. Kako će vrijeme teći, vjerujem da ćemo biti sve bolji i bolji, kazao je trener Goričanec i nastavio: - U pripremama tijekom ovih pet tjedana siguran sam da ćemo trkački biti među vodećim ekipama jer imamo prekaljenog lisca, specijalista za tjelesne pripreme Dalibora Kišića. Što se tiče vratara, još je jedan prekaljeni as u stožeru Darko Stamenković, popularni Zmija tako da ćemo i u tom segmentu biti dobro pokriveni. Na meni je da uskladim mladost i iskustvo, a u tjednu ćemo imati obično osam trenažnih aktivnosti i jednu utakmicu, ili sedam trenažnih aktivnosti i dvije utakmice. Prvu utakmicu rutinski smo odradili na gostovanju u Kućanu Donjem kod Zelengaja, kojeg smo pobijedili 3:0. Ove srijede imali smo zahtjevnu test utakmicu protiv druge ekipe Dinama, a u subotu nam u goste od 18 sati dolazi Bednja, prvak 4. NL. Do početka prvenstva, osim ove utakmice koja se igra u vrijeme Porcijunkulova, Međimurje je dogovorilo još 3 kontrolna susreta, u subotu, 7. kolovoza s Podravinom Ludbreg, u srijedu, 11. kolovoza s Nedelišćem, a u subotu, 14. kolovoza „generalka“ s varaždinskim Varteksom. (md)

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

NK Croa�a iz Orehovice s�gla je do naslova prvaka u posljednjem kolu

NK CROATIA OREHOVICA - prvak II. MNL skupina A

Slatka titula u neizvjesnoj završnici Nakon odigranih 30 susreta u II. MNL – A skupina titulu najmomčadi ponijela je momčad Croatije iz Orehovice. Do naslova prvaka stigli su u neizvjesnosnoj završnici u kojoj su prestigli ciljnu vrpcu ispred svojih susjeda i rivala Budućnosti iz Podbresta. Ostvarili su 19 pobjeda, 3 neriješena ishoda te su 8 puta poraženi.

Osvojili su 60 bodova, druga

je bila Budućnost iz Podbresta s 58, a treći ČSK sa 55.

Imali su peti napad lige sa 73 postignuta zgoditka, dok je naje�ikasnija momčad Budućnost iz Podbresta sa čak 88 postignuta zgoditka.

Uz Mladost iz Ivanovca imaju najčvršću obranu lige sa svega 36 primljena zgodikta.

Pod vodstvom trenera Josipa Gavranovića naslov prvaka

osvojili su: Krunoslav Patarčec, Nino Bajkovec, Alen Čić, Mateo Hanžeković, Ivan Ivanušić, Nikola Ivanušić, Martin Jelenić, Karlo Kocijan, Marijan Krčmar, Antonio Martinec, Bojan Mihaljković, Denis Poljanec, Leon Ružić, Marko Ružić, Miroslav Šafarić, Stiven Šamarija, David Turk, Nikola Turk i Dino Varga.

Iz kluba poručuju da su prezadovoljni osvojenim

prvim mjestom te im je cilj zadržati momčad na okupu, kao i dovesti nekoliko kvalitetnih pojačanja na de�icitarnim pozicijama. Zahvaljuju i vjernim navijačima, koji su ih pratili na domaćem terenu, kao i na gostovanjima.

Posebno zahvalu posvećuju vjernim sponzorima, koji su uvelike pomogli oko rada kluba. (dj)

Deset godina djelovanja NK Parag U subotu, 25. srpnja Nogometni klub Parag organizirao je malonogometni turnir povodom proslave 10 godina postojanja kluba. Na turniru je sudjelovalo 8 ekipa + 2 do-

maće ženske ekipe iz Paraga koje su otvorile turnir. Prvo mjesto osvojili su domaćini NK Parag, drugo je pripalo Strmcu, a treće Cobri 11. Povodom 10 godina aktivnog

MEĐIMUREC 2021. Dunjkovec - Pretetinec

Opet dolaze jake internacionalne ekipe Jedan od najjačih europskih nogometnih turnira za mlađe dobne kategorije, Međimurec 2021. opet će okupiti eminentne ekipe tog uzrasta. Nakon prošlogodišnjeg koji je bio održan u sjeni pandemije koronavirusa 23. izdanje turnira opet okuplja i brojne strane ekipe.

- Prošle godine su na turniru mogle sudjelovati samo hrvatske ekipe zbog preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i mišljenja Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Kretanje preko granice je bilo otežano i uopće je samo održavanje kontinuiteta turnira bio veliki uspjeh, izjavio je predsjednik NK Međimurec i predsjednik Organizacijskog odbora turnira Mišel Ganzer.

2021. godina ipak je donijela bolju epidemiološku situ-

aciju. Opet će na dvodnevnom turniru biti ugošćeno 16 ekipa iz deset različitih država. U naše Međimurje doći će najbolje ekipe iz Švicarske, Italije, Mađarske, Poljske, Slovačke, Slovenije, Srbije, Crne Gore i, naravno, Hrvatske.

- U14 je nešto po čemu smo prepoznatljivi diljem starog kontinenta, promocija je to i Međimurja i Hrvatske.

Zbog svega onoga što smo dobro i pozitivno učinili prijašnjih godina nije bilo teško pronaći ekipe koje će sudjelovati, poručio je čelni čovjek nogometne priče u Dunjkovcu i Pretetincu koji s optimizmom dočekuje novu stranice možda i najbolje nogometne priče u našem kraju. Turnir Međimurec U-14 bit će igran 14. i 15. kolovoza. (nl)

sudjelovanja Nogometnog kluba Parag podijeljene su zahvalnice te počasne medalje.

- Ovim putem želim svima koji su sudjelovali na turniru

zahvaliti, a posebno tajniku Međimurskog nogometnog saveza Darku Jambroviću na svom dolasku te sucu Nikoli Grafu, kazao je predsjednik kluba Davor Oršoš. (nl)

NK Mladost Komet i NK Draškovec

Popunjene upražnjene trenerske stolice Dosadašnji trener županijskog prvoligaša Draškovca Ivan Habuš u sljedećoj će sezoni s klupe voditi Mladost Komet, četvrtoligaša koji je u prvenstvu zauzeo 11. mjesto na ljestvici. Habuš se u trenerskom poslu već dokazao u Jedinstvu (GM)

i Draškovcu, a sada će svoje znanje pokušati prenijeti na preloške nogometaše. Umjesto Habuša na klupu Draškovca sjeda poznati međimurski trener Željko Domjanić. Posljednji angažman imao je u Rudaru (MS) kojeg je vodio u protekloj sezoni. (nl)

KOŠARKA

Patrik Jambrović put Šibenika po nove izazove u karijeri Novi igrač Šibenke je 24-godišnji Patrik Jambrović.

Talen�rani 203 cm visoki krilni centar s�že u Šibenik iz redova Košarkaškog kluba Zabok gdje je nastupao posljednjih pet sezona.

Košarkašku karijeru Jambrović započinje u rodnom Čakovcu gdje igra za Međimurje. Njegov talent zapazili su iz Kvarnera čije će boje brani� sljedeće dvije sezone, nakon čega prelazi u Zabok. Jambrović je bio član U20 reprezentacije, a na posljednjoj

Univerzijadi bio je član studentske reprezentacije Hrvatske.

- Izuzetna mi je čast što sam postao dio Šibenke. Sviđa mi se plan i program koji mi je prezen�rao trener Milačić kada me nazvao. Brzo smo se i lako dogovorili i nadam se da ću opravda� to njegovo povjerenje u svemu ovome i povjerenje kluba ukazano meni. Nadam se da ćemo dobro odradi� ovu sezonu, da ćemo svima bi� prijetnja na terenu i da za nas nema izgubljene utakmice, kazao je Patrik Jambrović.



30. srpnja 2021.

ODBOJKAŠKI KLUB PLAVI PEKLENICA

Proslavili 50. rođendan

U subotu je Odbojkaški klub Plavi iz Peklenice slavio 50 godina svojeg postojanja. Događaj se odvijao na betonskom igralištu u Peklenici, uz Društveni dom.

Bila je to prilika da se sastanu i podruže više generacija odbojkašica i odbojkaša Odbojkaškog kluba Plavi.

Događaj je započeo odbojkaškim utakmicama. Prve su na redu bile odbojkašice. Odbojkašice Plavih dočekale su odbojkašice iz Štrigove. Štrigova je bila bolja i pobijedila 2:0 u setovima.

Nakon odbojkašica na red su došli odbojkaši. Seniori su

igrali protiv bivših igrača (veterana). Iako su veterani odigrali odlično i pokazali da nisu zaboravili igrati odbojku, seniori su bili uspješniji i pobijedili 2:0 u setovima. Nakon toga seniori i veterani su se pomiješali i odigrali još dva seta.

Nakon utakmica slijedila je zabava uz Privatt band koja je trajala do dugo u noć.

Odbojkaški klub Plavi zahvaljuje svim posjetiteljima koji su subotnje popodne i noć proveli uz odbojkaški teren i dostojno proslavili 50 godina postojanja kluba. (nl)

RUKOMET RUKOMETNI KLUB Krim Mercator Ljubljana

Paula Posavec krenula s treninzima u velikom europskom klubu Početkom lipnja Paula Posavec potpisala je za slovenski Krim Mercator, klub koji redovno osvaja trofeje u svojoj državi, a sjajne rezultate bilježi i na europskoj razini.

U novoj sezoni slovenski rukomet bit će obogaćen jednom od “Kraljica šoka”, Paulom Posavec koja je za Krim potpisala do kraja sezone uz mogućnost produljenja ugovora.

- Ekipa ovako na prvu djeluje super. Ima nekoliko vrhunskih starijih i iskusnijih igračica kao što su Andrea Lekić, Dragana Cvijić, Pineau, a s druge strane tu su igračice približno mojeg godišta tako da je neki spoj mladosti i iskustva koji će vjerujem dobro funkcionirati. Uz to, podosta je Balkanki što mi također ide na ruku, opisala nam je Paula prve dojmove.

Slovenska ekipa u ponedjeljak je započela s pripremama, a Paula nam je kazala kako se početak pripremnog djela ne razlikuje od onog u Lokomotivi.

- Trenutno smo u uvodno/pripremnom dijelu koji zahtijeva odrađivanje ponekih testiranja i rad na temeljnim segmentima kao što su snaga, kondicija, izdržljivost. U ova četiri dana nisam nailazila na neke veće razlike ili nešto potpuno nepoznato. U Lokomotivi se također odlično radilo pa mogu reći da imam dobru podlogu.

Paula je stigla u veliki, ambiciozni klub koji u sljedećoj sezoni želi biti među četiri najbolje ekipe u Europi.

- Svakako se očekuje osvajanje prvenstva i kupa. Što se tiče Lige prva-

Paula Posavec potpisala je za slovenski Krim Mercator

ka, s obzirom na pojačanu ekipu cilj je ostvariti bolji plasman nego je bio prethodnih nekoliko sezona, a to je ulazak u Final4. Nastupi u Ligi prvaka svakako će biti jedno veliko iskustvo za mene. Nadam se da će mi dosadašnje utakmice u reprezentativnom dresu gdje se igralo protiv većih, jačih ekipa i igrača pomoći da se bolje snalazim na takvoj razini natjecanja, poručila je Paula.

Od samog početka, izuzev jedne godine, uz Paulu je uvijek bila sestra blizanka Stela. U sljedećoj sezoni sestre će biti razdvojene, ali Paula vjeruje kako će se brzo prilagoditi bez Stele.

- Stela je jednu sezonu prije otišla u Zagreb, dok sam ja ostala u Zrinskom tako da nam nije strano biti odvojene i u suparničkim ekipama. Ali da, s obzirom na to da smo većinu vremena trenirale i igrale zajedno, svakako je sada pomalo čudno biti ovdje bez nje. Na nama je da se prilagodimo, a i dosadašnje iskustvo nam je pokazalo da se dobro snalazimo i jedna bez druge, zaključila je sjajna međimurska rukometašica.

38

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

30. srpnja 2021.

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2020./2021.

OSNOVNE ŠKOLE OŠ KURŠANEC 1.A - Razrednica: Spomenka Švenda Učenici: Luka Bacinger, Rahela Bajsić, Ema Ignac, Larisa Ignac, Lucija Kozar, Luka Kralj, Lea Medved, Emir Pec, Marijana Petrović 1.B - Razrednica: Ljerka Lacković Vuić Učenici: Nikolina Bogdan, Karolina Horvat, Jessica Ignac, Dorijan Pec, Karla Savić 2.A - Razrednica: Ivana Žganec Učenici: Nino Bezek, Leonardo Bogdan, Ivor Čurila, Ivan Gal, Benjamin Ignac, Lena Ivković, Monika Oršuš, Karla Pintarić, Lana Vugrinec 2.B - Razrednica: Svjetlana Zlatarek Učenici: Selma Ignac, Karlo Ignac 3.A - Razrednica: Sanja Šmaguc Učenici: Filip Grabar, Leon Lajtman 4.A - Razrednica: Zvonka Rakuša Učenici: Julija Gal, Marija Kozar 4.B - Razrednica: Jasmina Šoltić Učenici: Romeo Horvat, Marijana Kalanjoš, Anamarija Knežević 4.D - Razrednica: Biserka Đurđek Učenici: Petra Horvat, Danijela Ignac, Dino Ignac 5.A - Razrednica: Tamara Kronast Učenik: Nikola Grabar 6.A - Razrednica: Suzana Glavina Učenik: Đulijano Ignac 6.B - Razrednica: Anamarija Mihić Učenici: Tin Čurila, Benedikt Đurđek, Magdalena Panić, Lana Wertheim 7.A - Razrednica: Jasminka Poljanec Učenici: Roan Posavec, Anja Vinković

8.A - Razrednica: Marija Šobak Potočnjak Učenici: Filip Bezek, Lana Janković, Rebeka Matkun, Petra Mihalic, Lana Novak, Marko Tomašić PRO A - Razrednica: Lana Dominko Učenici: Milena Ignac, Damijan Oršuš PRO B - Razrednica: Mirjam Grabovac Učenici: Enis Horvat, Maja Horvat, Nikola Ignac, Zoran Oršoš, Karlo Oršoš PRO C - Razrednica: Lana Mlinarić Učenici: Renato Gavran, Lara Halilović PRO D - Razrednica: Mateja Talan Učenik: Valentino Oršuš

OŠ MURSKO SREDIŠĆE 1.A – razrednica: Lidija Vuri Učenici: Jakov Bezek, Adian Božić, Evan Božić, Lana Hoblaj, Ana Malović, Isabel Markulin, Estera Novak, Leona Novak, Stela Perčić, Karla Rebernik, Petra Štefanić, Mak Vurušić 1.B – razrednica: Dubravka Posavec Učenici: Mia Bićanić, Lovro Bobičanec, Mia Branda, Kaja Hozjan, Ela Jakopić, Lena Jambrošić, Jurica Medvar, Vita Petek, Sven Trbuhović, Franko Vinko, Lucija Žerjav 1.PE – razrednica: Tajana Rihtarec Višnić Učenici: Luka Goričanec, Lukas Govedić, Eva Jalšovec, Aleks Jambrošić, Vilim Krumpić, Patrik Lajtman, Mia Medved, Vilim Srnec, Eva Sršan, Adam Strojko, Kevin Strojko, Viktoria Trstenjak, Elena Tuksar, Matija Vinković 1.HL – razrednica: Martina Horvat Učenica: Katarina Šupljika 2.A – razrednica: Mirjana Mošmondor Učenici: Edi Cilar, Bruna Fodor, Anela Golubović, Mila Horvat, Aleksander Saša Ikodinović Kodba, Lara

Mihaljević, Niko Nemec, Karlo Novak, David Puklavec, Adrian Ribarić, Luka Vačić, Sara Živčec 2.B – razrednica: Aleksandra Novak Učenici: Jakob Čurin, Noa Čurin, Lana Goričanec, Nika Hoblaj, Daria Horvatić, Jan Hrženjak, Jona Jakšić, Joakim Kontrec, Lana Lešnjak, Zara Perčić, Rok Prša, Lara Srpak, Ivan Srša, Vito Strahija 2.PE – razrednica: Željka Repalust Učenici: Kaja Drk, Neli Hižman, Mia Jambrošić, Kjara Koss, Lena Kovačić, David Kustec, Dora Munđar, Kaja Novak, Matej Varga 2.HL – razrednica: Lidija Pintarić Učenici: Mia Balažinec, Leona Franjo, Kirtana Janiška, Pia Kokalj, Fran Vinković, Ena Vuri 3.A – razrednica: Vesna Čalopa Učenici: Sergej Danilović, Leon Jakopić, Igor Kukulić, Leona Kuternik, Petar Leško, Maks Marđetko, Paul Munđar, Edvin Nedeljko, Leona Perčić, David Šprajc, Klara Štumberger 3.B – razrednica: Andrea Dobranić Učenici: Klara Antolašić, Noa Augustić, Franka Božić, Jakov Nestić, Josipa Radiković, Nika Strahija, Roko Štefan, Karla Tuksar 3.PE – razrednik: Marinko Pintarić Učenici: Paola Bratinščak, Filip Filip, Sara Hoblaj, Lovro Lesjak, Rafael Okreša, Sara Radiković, Marija Strojko, Teo Tomašić, Kristijan Turk, Saša Vinković

briel Murković, Erik Šimek

Trstenjak, Moris Tuksar

4.B – razrednica: Zvjezdana Balent Učenici: Dolores Ciglarić, Sara Hranilović, Ino Kraljić, Leon Lešnjak, Denis Meznarić, Ivan Palnec, Luka Petek, Vita Tkalec

6.D – razrednica: Maja Herman Učenici: Koko Božić, Lena Hrženjak, Gabriel Lesjak, David Palnec, Josip Zadravec

4.PE – razrednica: Lidija Škvorc Učenici: Adrijan Bedić, Fabian Frančić, Toma Frančić, Filip Goričanec, Sara Hižman, Adela Kovačić, Klara Lovrić, Helena Novak, Kaja Pevec, Filip Špoljarić, Dino Tomašić, Ana Zadravec, Borna Županec 4.HL – razrednica: Martina Horvat Učenici: Anamarija Matijašec, Leon Štefanić, Patrik Trstenjak 5.A – razrednica: Ružica Pahor Učenici: Idora Gogić, Ena Halimić, Loa Lisjak, Martin Mihaljević, Kiara Nemec, David Pahor, Sven Tot 5.B – razrednik: Tomislav Hajdarović Učenici: Matej Fućak, Asia Hoblaj, Lovro Nedeljko, Niko Novak, Ena Oletić, Josip Oletić, Nikol Strahija 5.C– razrednica: Biserka Hren Učenici: Tena Cerovec, Lovro Cimerman, Dina Hižman, David Jambrošić, Katja Kovačić, Mia Majsan, Anja Medved, Antun Sršan, Marta Trstenjak, Hana Tuksar, Noa Varga 6.A – razrednica: Jasminka Jagečić Žerjav Učenici: Borna Fućak, Ariana Novak, Nikša Novak, Bea Šajnović, Jan Tropša, Lukas Trstenjak

3.HL – razrednica: Gabrijela Purić Učenici: Iva Cimerman, Filip Franjo, Vito Katalenić, Lorena Kodba, Dorian Teljega

6.B – razrednica: Ksenija Bilas Učenici: Mateo Drk, Kaja Đuranec, Hana Filip, Ivan Frančić, Ruta Kontrec, Matija Mikolaj, Dora Tkalec

4.A – razrednica: Željka Žganec Učenici: Alex Bakač, Kain Bogdan, Erik Črešnjovec, Tea Hrženjak, Lucija Klujber, Ida Kolac, Sebastian Kordiš, Ena Mavrek, Ga-

6.C – razrednica: Srebrenka Puklavec Trstenjak Učenici: Hana Edišar, Elena Frančić, Dino Horvatić, Nicole Mavrič, Ivor Petričević, Ela Slamek, Lana

7.A – razrednik: Sanjin Tomšić Učenici: Erin Božić, Ena Branda, Iva Horvat, Ivan Medvar, Elena Modlic, Viktoria Novak 7.B – razrednica: Milena Bogdanović/ Ksenija Vabec Učenici: Vanja Bestijanić, Noa Mavrek, Ivan Novinščak, Hrvoje Posavec, Isabell Sršan, Franjo Vrtarić 7.C – razrednica: Marina Drvarić Učenici: Nikolina Kutnjak, Martin Murković, Emil Švenda, Mislav Tuksar, Dino Zadravec 8.A – razrednica: Jelena Rajter Učenici: Marsel Bedi, Fran Debelec, Sara Debelec, Ema Horvat, Magdalena Jepure, Niko Kolman, Emanuel Kontrec, Laura Kukovec, Erik Tuksar, Anamarija Turk, Vito Turk, Emili Vičar, Alma Vuglač 8.B – razrednica: Nataša Radiković Učenici: Laura Hranilović, Manuela Jezernik, Lea Kukan, David Lebar, Nika Maltarić, Saša Matić, Eva Varga 8.C – razrednica: Anamarija Novak Učenici: Dolores Kodba, Dora Kutnjak, Lukas Novak, Ema Sakač, Dino Vuri, Petar Žganec

OŠ Gornji Mihaljevec 1. razred - Razrednik: Goran Mikulan Učenici: Ema Košir, Lea Krobot, Gabriel Kuzma, Arian Lovrec, Vita Mikulan, Helena Novak, Noa Novak, Ema Posavec, Leon Škrobar, Nikola Škvorc 2. razred - Razrednica: Gordana Polundak Učenici: Maja Gregorinčić, Jakov Jakopić, Maja

Krobot, Elena Lovrec, Denis Novak, Kaja Novak, Zara Perko, David Posel 3. razred - Razrednica: Silvija Soldat Učenici: Rene Fegeš, Leon Kuzma, Emerik Novak, Eva Novak, Laura Posavec, Ervin Srnec, Gabrijela Stubičan, Ena Škrobar, Elena Vurušić, Tomo Zadravec 4. a razred - Razrednica: Ljubica Žabek – Horvatić Učenici: Jan Bogdan, Marin Branda, Mia Dovečer, Anesa Knezić, Borna Ladić, Nicole Lesinger, Eva Novak, Luka Novak, Lana Serec 4. b razred - Razrednica: Nada Panić Učenici: Tijana Bogdan, Jan Boršić, Petar Jurković, Marta Ladić, Kiara Leskovar, David Polanec, Magdalena Srnec 5. razred - Razrednica: Ivana Štimec–Protrka Učenici: Dina Drakulić, Katarina Flinčec, Domagoj Heric, Karlo Jambrović, Filip Krištofić, Saša Pilaj, Nika Škorjanec, Leo Trupković 6. razred - Razrednik: Pero Obadić Učenici: Tia Bogdan, Gabrijela Flinčec, Hana Glogovec, Tia Kos, Rene Mikulan, Paola Novak, Vanessa Šimunković, Karlo Štampar, Fran Vurušić 7. razred - Razrednica: Marta Lončar–Vinković Učenici: Mateo Čurin, Sven Dimač, Hana Horvat, Ela Jambrović, Kim Košir, Ivona Lovrec, Borna Pilaj, Fran Tomašić, Luka Tomašić 8. razred - Razrednica: Andrijana Perčić Učenici: Jakov Hrašćan, Matea Jakopić, Luka Krčan, Mihael Štrok, Filip Zadravec, Lea Zadravec, Leona Zeman U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

30. srpnja 2021.

Dobro je znati 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede AC BAUMGARTNER

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

40

Dobro je znati

30. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

5. kolovoza Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

KABELSKO DISTRIBUTIVNI SUSTAV Čakovec, Vukovarska 5 040/313 - 012

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

30. srpnja 2021.

Dobro je znati 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Svim građankama i građanima sretan i blagoslovljen Božić, novogodišnje blagdane, obilje sreće, zdravlja, uspjeha na poslovnim planu u 2018.g.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

želi Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Hrvatska demokratska seljačka stranka

5. kolovoza Dan pobjede

HRVATSKA NARODNA STRANKA

5. kolovoza - Dan pobjede Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza - Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza Dan pobjede

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza Dan pobjede

42

Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

30. srpnja 2021.

AUDI RS3 SPORTBACK I RS3 SEDAN

Pogon na sve kotače i 400 KS za novi Audi RS3 Iz Ingolstadta nam stižu dva nova paprena kompakta – RS3 Sportback i RS3 Sedan, koji osim atraktivnog izgleda nude i snagu od 400 KS, 500 Nm okretnog momenta, pogon na sve kotače, 7-stupanjski S-tronic automatski mjenjač, ali i veliku novost – RS Torque Splitter

G

otovo istovremeno kada je objavljeno kako gradski Audi A1 neće dobiti nasljednika, Audi je objavio prve fotogra�ije i informacije o najsnažnijim izvedbama još uvijek iznimno traženog mo-

dela A3. A kako bi zadovoljio sve ukuse, novi RS3 je dostupan kao Sportback izvedba s 5 vrata te kao Sedan limuzina s 4 vrata. A moramo priznati kako su obje izvedbe jednako atraktivne, svaka na svoj

način.A atraktivnosti svakako pridonose izrazito sportski elementi i detalji u vanjskom dizajnu kao što su prednji i stražnji branik, a prednji se ističe velikom maskom koja se proteže gotovo čitavom visinom branika i crne je boje, a tu su i dva dodatna velika otvora sa svake strane.

Nova Prednja LED svjetla s novom gra�ikom imaju u donjem izbočenom dijelu prikazati slova i brojke, kao i gra�iku. Tako se tamo mogu vidjeti slova R, S, 3 te ciljna zastava kojom se dodatno naglašava sportski nastup ovih modela. Stražnji branik također ima crni umetak po sredini, a crni je i difuzor, a njega sa svake strane okružuje po jedna veća ispušna cijev.

I dok Sportback izvedba ima krovni spojler, Sedan izvedba ima decentni spojler na poklopcu prtljažnika, a za obje izvedbe su karakteristični i novi 19-inčni aluminijski naplatci crne boje. Gledajući s boka, tu su i novi sportski pragovi s crnim detaljima.

Sada kada smo prošli vanjski dizajn, pogledajmo što nas očekuje ispod poklopca motora. Tamo je smješten 2,5-litreni TFSI motor s 5 cilindara koji razvija maksimalnu snagu od 294 kW/400 KS, koja je

NOVI

RENAULT MEGANE CONQUEST hibrid po prirodi

Prosječna potrošnja u mješovitoj vožnji: 4,9–6,1 l / 100 km. Emisija CO 2: 111–138 g/km. Slika automobila je simbolična.

Renault preporučuje

AUTOCENTAR KOS Cehovska 18, Varaždin, Tel: 042/403-300, www.autocentarkos.hr

www.renault.hr www.renault.si

dostupna između 5700 i 7000 okretaja, a nudi se i okretni moment od 500 Nm koji je dostupan od 2250 okretaja, pa sve do 5600 okretaja.

Motor je uparen s dorađenim 7-stupanjskim S-tronic automatskim mjenjačem s dvije spojke, a snaga se prenosi prvenstveno na prednje kotače, ali može i na sve kotače.

Osim toga, velika novost je i RS Torque Splitter koji omogućuje aktivno vektoriranje okretnog momenta na stražnjim kotačima. Kako sve to radi?

Pa ako se vozite ravnom cestom, snaga se prenosi samo na prednje kotače, no ako počnete skretati, a pritom je pedala gasa snažnije pritisnuta, RS Torque Splitter preuzima kontrolu pri distribuciji okretnog momenta između prednjih i stražnjih kotača, a posebno treba naglasiti i između stražnja dva kotača.

Naime, RS Torque Splitter uopće ne posjeduje stražnji diferencijal, no ima dvije spojke, po jednu za svaki kotač.

Postoji i 5 načina rada, a oni ovise o tome koji je način rada odabran.

A sve to omogućuje vrhunske performanse, pa tako novi RS3 za ubrzanje od 0 do 100 km/h treba tek 3,8 sekundi, dok mu je maksimalna brzina elektronski ograničena na 250 km/h. No, ne mora biti tako, pa uz doplatu maksimalna brzina može biti 280 km/h, a ako doplatite i za RS Dynamic paket, onda je maksimalna

brzina ovih modela 290 km/h.

Na kraju se svodi na to koliko vam je dubok džep, toliko brzo možete i voziti.

Vrijeme je da se pobliže upoznamo i s unutrašnjošću koja donosi sportski volan presvučen Alcantarom te sportska sjedala koja u doplati mogu biti presvučena i naj�inijom Nappa kožom.

A kad se smjestite na vozačko sjedalo, ispred vas se nalazi i 12-inčna digitalna instrument ploča, a odmah pored nje je ugrađen i 10,1-inčni središnji multimedijski zaslon.

Oba sadrže i posebne prikaze i izbornike koji su vezani uz RS model i gdje ćete moći saznati sve detalje koji vas interesiraju u pojedinom trenutku.

Standardno dolazi i RS tipka na volanu putem koje su postavke automobila podešene tako da možete postići najbolje vrijeme na pojedinoj stazi.

Kao što smo već i spomenuli, Audi RS3 nudi 5 načina rada, a to su Comfort, Auto, Dynamic, Individual i Ef�iciency.Novi Audi RS3 Sportback i RS3 Sedan na tržište stižu već u kolovozu, s prvim isporukama kupcima tijekom jeseni, a zasad su objavljene cijene samo u Njemačkoj i tamo kreću od 450.000 kuna, no tu cijenu uzmite samo kao okvirnu, jer će kod nas biti sigurno dosta viša, no one će biti poznate tek pri dolasku novog modela na naše tržište.

30. srpnja 2021.

Dobro je znati 43

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vinarija Cmrečnjak

5. - 7. kolovoza 2021.

PROGRAM Društvo vinogradara i vinara Međimurja „Hortus Croatiae“ Štrigova

Sv. Urban 273, Štrigova T. +385 40 830 103 M. +385 98 295 206 vinarijacmrecnjak@gmail.com www.cmrecnjak.hr Datum: 5. – 7. kolovoza 2021.

Radno vrijeme: • 5. kolovoza (12:00 – 22:00) • 6. kolovoza (16:00 – 22:00) • 7. kolovoza (12:00 – 22:00) Ponuda vina: sva vina iz ponude vinarije Ponuda jela: hladni naresci Dodatni program: 5. kolovoza STAND UP nastup Aleksandra Lazića u večernjim satima

Vinarija DK Dvanajščak – Kozol Dragoslavec 81, Lopatinec T. +385 40 857 438 M. +385 99 407 1192 vinska.kuca.dvanajscak. kozol@gmail.com www.vina-dvanajscak.hr Datum: 5. i 6. kolovoza 2021.

Radno vrijeme: • 5. kolovoza (15:00 – 20:00) • 6. kolovoza (15:00 – 20:00) Ponuda vina: sva vina iz ponude vinarije Ponuda jela: Daska Katarina (domaće meso 'z tiblice, sir s vrhnjem, polutvrdi sirevi, bučino ulje, sezonska salata i kruh) Daska Anđela (sir s vrhnjem, polutvrdi sirevi, bučino ulje, sezonska salata i kruh) Napomena: 7. kolovoza Kušaona je zatvorena

Izletište Vinska kuća Hažić

Vinarija Knehtl - Medenjak

Jurovčak 72, Sv. Martin na Muri M. +385 99 219 9411 info@opg-hazic.com www.opg-hazic.com Datum: 5. – 7. kolovoza 2021.

Radno vrijeme: • 5. kolovoza (12:00 – 20:00) • 6. kolovoza (12:00 – 20:00) • 7. kolovoza (12:00 – 20:00) Ponuda vina: Pjenušac Toni, ostala vina iz ponude vinarije i prirodni sokovi Ponuda jela: GLAVNO JELO: Međimurski sendvič ili plata domaćih sireva DESERT: Međimurska gibanica Dodatni program: Glazba iz DJ playliste

Sv. Urban 82, Štrigova T. +385 40 830 167 M. +385 91 931 4368 vina.medenjak@gmail.com Datum: 5. i 7. kolovoza 2021.

Radno vrijeme: • 5. kolovoza (14:00 – 20:00) • 7. kolovoza (14:00 – 20:00) Ponuda vina: Silvanac zeleni, Sauvignon, Muškat žuti, Rizling rajnski, Pinot sivi, Graševina Ponuda jela: Meso 'z tiblice, sezonska salata, kruh

Vinarija Kocijan Štrigova 131, Štrigova M. +385 98 182 6118 vinarstvo1@gmail.com Datum: 5. – 7. kolovoza 2021.

Radno vrijeme: • 5. kolovoza (12:00 – 20:00) • 6. kolovoza (12:00 – 20:00) • 7. kolovoza (12:00 – 20:00) Ponuda vina: Pušipel, Sauvignon, Rajnski rizling, Anno Bona,Traminac mirisavi i Cabernet sauvignon Ponuda jela: nešto slano, nešto slatko Napomena: pratite nas na našim facebook ili instagram stranicama i saznajte sve o našoj ponudi za GO!VGOrice

Vinarija Štampar Sv. Urban 2, Štrigova M. +385 91 276 7058 stampar@vinarija-stampar.hr www.vinarija-stampar.hr Mjesto: VIDIKOVAC MAĐERKIN BREG, Robadje bb Datum: 5. – 7. kolovoza 2021.

Radno vrijeme: • 5. kolovoza (09:00 – 22:00) • 6. kolovoza (16:00 – 22:00) • 7. kolovoza (09:00 – 00:00) Ponuda vina: sva vina iz ponude vinarije Ponuda jela: BURGERI BY STARI HRAST: Burger Čakovčanec, Burger Međimurec i Mađerkin pinklec Dodatni program: DJ Tomo Napomena: Na Google maps upisati: Vidikovac Mađerkin breg, nije potrebna rezervacija

info@urbanovo.hr www.urbanovo.hr

44

Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć) Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1 TAXI

Čakovec dr. Anja Vidović I.G. Kovačića 1e Dekanovec dr. Zdenka Ivanović-Azenić Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013 Donji Vidovec dr. Marija Haramija Strbad R. Končara 7, tel. 040/615-006

Goričan dr. Tonja Haničar Školska 16a, tel. 040/601-162 Prelog dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860 Sveti Martin na Muri dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

Imendani i proštenja kroz tjedan od 30. srpnja do 4. kolovoza 2021.

P S N P U S

30 31 1 2 3 4

Petar Krizolog; Rufin; Anđa Ignacije Lojolski; Vatroslav 18. KROZ GOD. Alfons Liguori; Vjera; Nada Gospa od Anđela; Euzebije V. Bl. Augus�n Kažo�ć, Lidija Ivan Marija Vianney, Jus�n

Č

5

Gospa Snježna; Nives; Snježana

Sretan Vam imendan!

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

Ma�čni uredi Ma�čni ured Čakovec

tel. 374-176

tel. 384-333

Ma�čni ured Prelog

tel. 645-125

tel. 310-651

Ma�čni ured M. Središće

tel. 543-600

Ma�čni ured M. Subo�ca

tel. 631-112

tel. 313-619

Ma�čni ured Nedelišće

tel. 821-806

1212 za ČK bira� 8

Ma�čni ured Štrigova

tel. 851-012

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Ma�čni ured Kotoriba

tel. 682-136

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Ma�čni ured Dekanovec

tel. 849-017

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Školska medicina

tel. 312-157

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec

tel: 310-595

Taxi Cammeo

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 31. srpnja

tel. 112

Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 besplatni info telefon: • za opće informacije, prigovori i zahtjevi:

0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

tel. 390-859

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Komunalni redar za grad Čakovec

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turis�čki ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

GKP Čakom, Mihovljanska 74

tel. 372-466

- odvoz otpada - pogrebne usluge 0 - 24 h

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Ispostava Prelog

tel. 371-430

30. srpnja 2021.

Zdravstvene ustanove

Gradovi i općine Grad Čakovec

tel. 314-920

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Općina Domašinec

tel. 863-240

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subo�ca

tel. 631-700

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

Općina Sve� Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sve� Mar�n na Muri

tel. 868-231

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Općina Vra�šinec

tel. 866-469, 866-966

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI: Jana Kalanjoš, Kći Silvije i Maria Astrid Karažinec, Kći Melani i Nikole Ela Zvonar, Kći Valen�ne i Tomislava Luka Horvat, Sin Jelene i Andreja Ilan Železnjak, Sin Melite i Kris�jana Ena Ružić, Kći Jasne i Jurice Emily Bogdan, Kći Severine i Nedeljka Borna Ignac, Sin Sabine i Roberta Andrejas Ignac, Sin Valen�ne i Mladena Oto Habijan, Sin Jelene i Nikole Denis Horvat, Sin Đulijane i Zorana Arian Cerovec, Sin Monike i Mihaela Kiara Novak, Kći Brigite i Elvisa Hana Bistrović, Kći Nine i Jurice Yara Baksa, Kći Paule i Ma�je Karmen Blagus, Kći Nade i Kris�jana Lana Dolenec, Kći Mihaele i Damira Anea Gosarić, Kći Josipe i Zorana (Čakovec)

VJENČANI: Leona Jakovljev i Aleksandar Kavran (Čakovec) Kris�na Paman i Ma�ja Mihalinec (Čakovec) Veronika Žganec i David Hrženjak (Čakovec) Vlatka Čolak i Danijel Lovrec (Čakovec) Nikolina Škvorc i Filip Svaty (Čakovec) Dijana Borko i Edvin Ambruš (Čakovec) Leonarda Perko i Deni Pata�a (Čakovec) Barbara Lisjak i Ivica Mikulić (Dekanovec) Anja Mezga i Ilija Mihalic (Dekanovec) Severina Horvat i Nedeljko Bogdan (Kotoriba) Jasmina Korent i Abel Posavec (Mala Subo�ca) Marta Balent i Ivan Bartolić (Prelog) UMRLI: Mirko Kolarek R. 1962. (Čakovec) Ivan Bručić R. 1949. (Čakovec) Ivan Kojter R. 1928. (Čakovec) Blaženka Strah R. 1971. (Čakovec) Ana Radmanović R. Hošpel R. 1935. (Čakovec) Marija Bubek R. Posavec R. 1937. (Čakovec) Franjo Oreški R. 1940. (Čakovec) Vera Baksa R. Špoljarić R. 1962. (Čakovec) Mijo Bratko R. 1948. (Čakovec) Larisa Horvat R. 2015. (Čakovec) Ana Kolarić R. Baksa R. 1942. (Čakovec) Josipa Runjak R. Vidović R. 1929. (Čakovec) Ivan Levačić R. 1933. (Čakovec) Božo Horvat R. 1957. (Čakovec) Stjepan Kralj R. 1940. (Čakovec) Stjepan Novak R. 1939. (Dekanovec) Saša Novak R. 1974. (Dekanovec) Ivan Kirić R. 1956. (Nedelišće) Ivan Horvat R. 1931. (Nedelišće) Siniša Mak R. 1971. (Nedelišće) Dragu�n Kralj R. 1938. (Nedelišće) Anđelka Kirić R. Dolar R. 1934. (Nedelišće) Marija Rožman R. Novak R. 1938. (Nedelišće) Ivan Kovačić R. 1955. (Mursko Središće) Josip Tuksar R. 1930. (Mursko Središće)

30. srpnja 2021.

Informacije 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAHVALA

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, prijateljima i znancima na riječima utjehe i podrške na posljednjem ispraćaju

Mirjane Narandža rođ. Benko iz Pribislavca preminule u 59. godini života

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj majci

Stjepan Kralj

“Ima neka moć u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti.

iz Čakovca preminuo 22. srpnja u 81. godini života

Mirjani Narandža

Događa se da i dalje žive po svojim riječima i djelima, a najviše po dobroti srca.”

Kći Anita i zet Mario te sin Goran Čuvali te anđeli na nebu, a mi u srcu zauvijek.

Veliko hvala djelatnicima Službe saniteta na nesebičnoj pomoći i podršci, dr. Tamari Sokač, med. sestri Ivani Baksa, djelatnicima i osoblju ŽB Čakovec te svima koji su je ispratili na posljednji počinak.

Posebno hvala članicama Županijske lige protiv raka i članicama Kluba žena operiranih od raka dojke „Nova nada“ na dirljivom ispraćaju.

Obitelj Narandža

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Fekonja rođ.

Režek iz Nedelišća preminula 23. srpnja u 78. godini života

IN MEMORIAM

POSLJEDNJI POZDRAV

Mirjani Narandža Čuvali te anđeli.

OBAVIJEST O SMRTI

Zvonimir (Učo) Pavić hrvatski branitelj iz Svetog Jurja na Bregu preminuo u 78. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Monika Gal rođ.

Borković

Zdenka Bilić preminula 25. srpnja u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Julijana Tuksar rođ. Cirkvenčić IN MEMORIAM hrvatski branitelj

3.8.1998. - 3.8.2021.

1.8.1995. - 1.8.2021.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Mama, svekrva, braća, sestre i nećaci

hrvatski branitelj

ALEN HIŽMAN

OBAVIJEST O SMRTI

GORAN HORŽIĆ

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

iz Čakovca preminula u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Vanja Mesarić iz Novog Sela Rok preminula u 28. godini života

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

46

Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 31.7.

2. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži m/ž servisnog savjetnika na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu do 19.8.

3. AGROBELA d.o.o., Belica, traži m/ž voditelja proizvodnje i m/ž skladištara viličara na neodređeno, javiti se na email: info.agrobela@gmail.com do 30.7.

4. AGRO BIBER d.o.o. Podturen, traži 1 m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na tel: 040 847 075 ili 099 869 7916 ili mailom: agrobiber@gmail. com do 16.8.

5. ANIMALOGIC zadruga za proizvodnju, usluge i trgovinu, Črečan, traži 1 m/ž radnika na imanju s konjima na neodređeno, javiti se na mob: 098 9392113 do 22.8.

6. ASC MLADEN d.o.o., Otok, traži m/ž pomoćnog radnika u autoservisu na neodređeno, javiti se na mob. 091 5670 784 do 31.7.

7. AQUA-INSTALACIJE d.o.o., traži 5 m/ž montera centralnog grijanja, vodovoda i ventilacije i 10 m/ž električara - elektroinstalatera na određeno, javiti se na tel. 040 361 037 ili mob. 098 190 5489 ili pismena zamolba na adresu ili na email: andrejas@aqua-instalacije.hr do 31.7.

8. ARNO d.o.o., Čakovec, Športska 6, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na email: transporti.arno@ck.t-com.hr do 31.7.

9. ASFALT-GRADNJA d.o.o., Žabnik, traži 3 m/ž radnika niskogradnje i rukovatelja građevinskim strojevima na neodređeno, informacije na mob: 098 241 323 do 2.8., više info na: www.hzz.hr 10. Atlantik komerc d.o.o., Peklenica, traži 1 m/ž vozača teretnog vozila C i E kat. na neodređeno, zamolbu poslati na mail: atlantik.hrvatska@gmail.com do 14.8., više info na: www.hzz.hr 11. Autoprijevoznik Branko Kliček, Šandorovec, traži m/ž vozača C i E kat. na neodređeno, javiti se na mob. 098 426 949 do 7.8.

12. Autoprijevoznik Marciuš Vladimir, Nedelišće, traži 1 m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima i 1 m/ž vozača kipera C kat. na određeno, javiti se osobno na adresu: V. Nazora 15D ili na tel: 040 821 442 ili mob: 098 242 436 ili emailom: tomi.marciuš@gmail.com do 1.8.

13. Autowellness d.o.o., Čakovec, dr. T. Bratkovića 1a, traži m/ž radnika za rad na unutarnjem čišćenju vozila na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: autowellness@autowellness. com.hr do 30.7.

14. AVM d.o.o., Hemuševec, traži m/ž djelatnika na montaži automatskih vratiju na određeno, javiti se na mob. 098 426 178 ili na email: avm@avm.hr do 31.7.

15. Bali d.o.o., Trg Republike 3, D. Dubrava, traži 10 m/ž šivača, 2 m/ž predradnika u proizvodnji tekstilnih proizvoda, m/ž tekstilnog tehnologa i 2 m/ž inženjera tekstilne tehnologije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 688 511 ili mob. 098 802 286 ili pismena zamolba na adresu ili na email: infobalidoo@gmail.com do 31.7.

16. BELMONT d.o.o. Prelog, traži 2 m/ž spremača na neodređeno, javiti se tel: 040 645 088 ili 095 364 7754 ili mailom: info@belmont.hr do 31.8.

17. Bernarda d.o.o., Pušćine, traži m/ž vozača, 2 m/ž stolara, 2 m/ž tesara i m/ž vatrogasnog tehničara na neodređeno, javiti se na email: bernarda@bernarda. hr do 31.7.

18. Beauty VIVA j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž frizerku na neodređeno, javiti se na email: beautyviva.ck@gmail.com do 30.7.

Otvoreni natječaji za zapošljavanje u Međimurskoj županiji

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

19. BILIĆ-ERLIĆ d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž zaštitara na određeno, javiti se na email: ljudski.potencijali@bilic-eric.hr do 30.7.

20. BLAŽEKA d.o.o., Donji Pustakovec, traži m/ž knjigovođu na određeno, javiti se mailom: monika.blazeka@gmail.com do 31.7.

21. B.TEX d.o.o., B. Radić 48, Belica traži 8 m/ž šivača, m/ž pomoćna radnika u doradi i m/ž skladišnog radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: gliber@btex.hr do 31.8.

22. BOGDAN-TRADE j.d.o.o., traži m/ž radnika na montaži roleta za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 098 977 9697 ili na email: info@bogdan-trade.hr do 31.8.

23. Bujan tim d.o.o., Pretetinec 96, traži m/ž zidara, m/ž tesara - krovopokrivača i m/ž građevinskog radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 974 5950 ili pismena zamolba na adresu ili na email: bu.jan.tim@gmail. com do 31.8.

24. Bukal elektronika d.o.o., N. Pavića 4, Čakovec Jug, traži 4 m/ž prodavača za rad u Čakovcu i Prelogu na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 363 396 ili na mob. 095 9400 502 ili na email: zarko@ bukal.hr do 31.7.

25. CROMATIC d.o.o., Prelog, traži m/ž referenta nabave na neodređeno, javiti se na email: nk@cromatic.hr do 30.7.

26. CRODUX DERIVATI DVA d.o.o., traži 2 m/ž prodavača - konobara - radnika u autopraoni za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se na mail: posao@crodux.hr ili putem linka: https://www.crodux-derivati.hr/posao-i-karijera/ do 31.7.

27. ČALOPEK STROJARSTVO d.o.o. Pušćine, Čakovečka 136, traži m/ž voditelja proizvodnje, m/ž bravara - zavarivača, m/ž lakirera i m/ž konstruktora na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: info@strojarstvo-calopek.hr do 31.7.

28. Čakovečki mlinovi d.d., Mlinska 17, D. Kraljevec traži m/ž pomoćnika voditelja smjene, m/ž električara i m/ž radnika u proizvodnji na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: ivanka. okostel@cak-mlinovi.hr do 31.7.

29. Dječji vrtić ZVJEZDICA, Varaždinska 25B, Nedelišće, traži 2 m/ž odgojitelja na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom ili na email: anne.panic@gmail. com do 2.8.

30. DOBRANIĆ d.o.o., Mursko Središće, traži 1 m/ž disponenta u međunarodnom prijevozu na određeno, zamolbu poslati na mail: marija.dobranic@silo-dobranic. hr ili na mob. 098 493 250 do 31.7., više info na: www.hzz.hr 31. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, Hodošan, traži m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 368 ili na mob. 098 242 319 ili pismenom zamolbom na adresu ili na mail: dom@strahija. com do 31.7.

32. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Vinka Žganca 3, Prelog, traži 1 medicinsku sestru ili tehničara te 1 m/ž

30. srpnja 2021.

njegovatelja na neodređeno, javiti se na tel: 040 646 788 ili 098 460 403 ili pismena zamolba na adresu ili mailom: dommesmar@gmail.com do 31.8.

33. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži medicinsku sestru ili tehničara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: sara.jambres@domnovinscak.hr do 31.7.

34. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, Kotoriba, traži m/ž medicinskog tehničara i 3 m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na tel. 040 682 806 ili na mob. 098 377 304 ili na pismenu zamolbu ili na mail: ravnatelj. kotoriba@dom-bistricak.hr do 31.7.

35. Dom za starije i teško bolesne odrasle osobe Zlatne godine, Praporčan, Zrinskih 42, traži 1 m/ž njegovatelja ili med. tehničara ili sestru na neodređeno, nazvati na mob. 099 199 4041 ili mail: loncaricsonja2605@gmail.com ili osobno do 31.7.; više info na: www.hzz.hr 36. Dom za starije i nemoćne osobe Stubičar, Kolodvorska 32, M. Središće, traži 2 m/ž njegovatelja na određeno. Javiti se osobno ili poštom na gornju adresu ili na mob 098 989 7674 ili na email: stubicardom@gmail.com do 31.7.

37. Domjanić tekstil d.o.o., Slemenice 37, traži 3 m/ž šivača za poslove pakiranja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 865 230 do 31.8.

38. DpDt montaža j.d.o.o. Šenkovec, traži 5 m/ž električara za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 095 8766 127 ili na email: dpdtmontaza@gmail.com do 31.7.

39. Drvni centar FILO, Čakovec, traži m/ž montera namještaja i m/ž prodajnog savjetnika na neodređeno, javiti se na email: posao@filo.hr do 30.7.

40. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, Čakovec, traži m/ž osobnog asistenta za mjesto rada Turčišće na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mob. 098 9606 523 ili na email: info@ dmsmz.hr do 15.8.

41. DRVOTRADE d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije, 3 m/ž viljuškarista i 8 m/ž radnika na sortiranju dasaka na neodređeno, javiti se osobno na adresu: Vladimira Nazora 32A, Nedelišće, do 21.8.

42. FERROMONT-KR d.o.o. Čakovec, traži m/ž zavarivača i m/ž industrijskog mehaničara za Njemačku, m/ž elektromontera i m/ž projektnog voditelja za Austriju, te m/ž voditelja gradilišta (industrijska montaža), m/ž elektromontera, m/ž cjevara i m/ž vozača motornih vozila za Švedsku na određeno. Prijave na email: jobs.kr@fmt.biz do 31.7.

43. Ferro-Preis d.o.o., T. Bratkovića 2, Čakovec, traži m/ž operatera na automatskoj liniji, m/ž operatera lijevanja i m/ž operatera elektropeći na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: hr.croatia@preisgroup.com ili putem linka: https://forms.gle/ Jd392BBZp8KBPVyv6 do 31.7.

44. Fodor ugostiteljstvo j.d.o.o., traži 1 m/ž konobara za mjesto rada Čakovec

na neodređeno, javiti se na mob: 091 2382 175 ili mailom: drazen.fodor@gmail.com do 15.8.

45. ECON d.o.o.o., Hrupine 10, Prelog, traži 2 m/ž zavarivača mig-mag postupkom, 5 m/ž bravara i 5 m/ž pomoćnih bravara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: econ@econ.hr do 31.7.

46. EDIŠAR j.d.o.o., D. Dubrava, traži m/ž bravara - montera na određeno, javiti se na mob. 099 841 5956 ili na mail: edisar. office@gmail.com do 31.7.

47. ELEKTRO BONERA j.d.o.o., traži 2 m/ž elektičara-elektroinstalatera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mail: melsa.jdoo@gmail.com do 15.8.

48. Elektroinstalacije EL-EM Židov, Čakovečka 52, Prelog, traži 4 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili tel: 040 646 817 ili mob: 099 269 7787 ili mailom: e.zidov@el-em. com.hr 49. Eko Međimurje d.d., Šenkovec, traži m/ž rukovatelja dizalicom, m/ž građevinskog radnika na održavanju, 5 m/ž priučenih bravara i bravara za osposobljavanje na radnom mjestu, 5 m/ž strojobravara i 5 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na email: posao@eko.hr do 31.7.

50. EKO-TERRA d.o.o., Pušćine, traži m/ž prodavača poljoprivrednih strojeva na određeno, javiti se na email: aleksandra. horvat@eko-terra.hr do 31.7.

51. EL-COMM d.o.o., Žiškovec, traži 4 m/ž samostalni električara za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se tel: 040 310 546 ili 098 241 559 ili mailom: elcommdoo@gmail.com do 2.8.

52. ELIMEA d.o.o., Prelog, traži m/ž montera grijanja i klimatizacije i m/ž bravara - zavarivača na neodređeno, javiti se na mob: 098 168 7042 ili na mail: drazenko@ elimea.hr do 1.8.

53. GP PRE-KOM d.o.o., Prelog, Hrupine 7b, traži m/ž dimnjačara na neodređeno, javiti se na tel. 040 645 458 ili na mob. 099 3344 451 ili pismena zamolba na adresu ili na email: marina@pre-kom.hr do 6.9.

54. Galivet d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 51, traži m/ž peradarskog radnika na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 645 422 ili na mob. 098 491 649 do 31.7.

55. Hilding Anders d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38, traži m/ž radnika u proizvodnji madraca, m/ž radnika na cnc stroju za rezanje spužve, m/ž radnika u proizvodnji, m/ž radnika na cnc stroju u proizvodnji namještaja i 2 m/ž radnika u skladištu na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 650 043 ili na mob. 099 390 7520 ili pismenom zamolbom na adresu ili na mail: lucija.horvat@hildinganders. com do 30.7.

56. IM-COMP d.o.o., Pribislavec, A. Starčevića 63 e, traži 4 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, m/ž tehničkog komercijalistu i 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba na adresu do 30.7.

57. INPIRIO d.o.o., D. Kraljevec, traži 4 m/ž bravara na neodređeno, javiti se na tel.

040 360 888 ili na mob. 095 906 8025 ili pismena zamolba na adresu ili na email: inpirio@inpirio.com do 13.9.

58. Instalacije bočkaj d.o.o., traži 5 m/ž instalatera centralnog grijanja i klimatizacije i 5 m/ž vodoinstalatera za mjesto rada Domašinec, te 10 m/ž instalatera centralnog grijanja i klimatizacije i 10 m/ž vodoinstalatera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob: 098 745 412 ili mailom: bockaj-instalacije@post.ht.hr do 15.8.

59. Instalomont Termocentar d.o.o., Zrinsko Frankopanska 21a, Čakovec, traži 3 m/ž montera grijanja i klimatizacije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 241 519 ili pismenom zamol-

bom na adresu ili na mail: termocentar@ email.t-com.hr do 31.8.

60. INTERIJERI ŽIVKOVIĆ j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž kv stolara, 5 m/ž parketara, 10 m/ž radnika na postavljanju knaufa i 5 m/ž stolara za rad u Austriji i Njemačkoj na neodređeno. Javiti se na mob. 098 984 1949 ili na mail: interijerizivkovic@gmail. com do 15.8.

61. Jezgra d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž građevinskog radnika, m/ž rukovatelja građ. strojevima, m/ž zidara i 4 m/ž tesara na neodređeno, javiti se na tel. 040 341 117 ili na mob. 098 211 771 do 30.7.

62. JB-modelarija Blažeka d.o.o., Čehovec 194, traži 2 m/ž radnika u pripremi proizvodnje na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili mailom: info@jb-modelarija.hr do 31.7.

63. JVM metalik d.o.o., Ivanovec, traži 3 m/ž djelatnika na brušenju i kitanju na neodređeno, Javiti se na mob. 098 160 2237 ili na email: info@jvm-metalik.hr do 31.7.

64. Jurčec-transporti d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kategorije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob.

098 241 479 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@jurcec-transporti. com do 31.8.

65. IVEK-NAMJEŠTAJ, Vučetinec 100a, traži m/ž stolara na neodređeno, javiti se na mob. 098 546 209 do 31.7.

66. Kavana i catering ARKA, Sveti Martin Na Muri, Trg Svetog Martina 8, traži 2 m/ž konobara za radno mjesto Sveti Martin i 1 m/ž konobara za radno mjesto Jurovec na neodređeno, javiti se na tel: 040 868 154 ili 098 181 2074 ili osobno na adresu do 25.8.

67. Klasika d.o.o., Domašinec, Glavna 44, traži 3 m/ž soboslikara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 900 2692 do 31.8.

68. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zaštitara i 3 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se na email: zaposljavanje@klemmsecurity.hr ili na mob. 099 802 3299 do 31.7.

69. KOMET d.o.o. Prelog, traži 1 m/ž bravara na određeno, javiti se mailom: info@ komet.hr do 31.7.

70. Kraljevske slastice, Čakovečka 82, Pušćine, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda za mjesto rada Donji Kraljevec, 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji za mjesto rada Donji Vidovec, m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji i m/ž pekara za mjesto rada Pušćine. Javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 419 457 ili na email: vjekoslav@cvek.hr do 31.7.

71. Krojački salon Ružica d.o.o., Trg Republike 6, Čakovec, traži m/ž djelatnika za rad u fast foodu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 503 2857 do 31.7.

72. KRIKA obrt, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 822 190 ili na mob. 098 632 113 ili pismena zamolba na adresu ili na email: krika@ krika.hr do 31.8.

73. LAV NEKRETNINE jdoo ČAKOVEC, traži 5 m/ž zidara, 5 m/ž tesara, 5 m/ž armirača i 1 m/ž voditelja gradilišta - građ. poslovođu na određeno, javiti se na mob: 095 1868 004 ili mailom: lavnekretnine1@gmail.com do 20.8.

74. Ljekarna Vjera Štefan, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije na neodređeno, javiti se na tel. 040 363 799 ili na mob. 091 508 1699 do 15.8.

75. L&P tehnologije d.o.o., Prelog, Hrupine 4, traži m/ž help desk analitičara, 4 cnc operatera, m/ž poslovođu u strojogradnji, 15 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž radnika na održavanju proizvodnih pogona, 2 m/ž radnika na mon-

taži (mehatroničara/strojobravara), te 3 m/ž radnika u bravariji na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao. lpt@leggett.com do 31.8.

76. LTH ALUCAST d.o.o., Čakovec, Republike Austrije 3, traži 1 m/ž radnika na održavanju strojeva, 4 m/ž alatničara, 1 m/ž transportnog radnik - viličaristu, 3 m/ž operatera ćelije za lijevanje, 4 m/ž operatera u strojnoj obradi, 1 m/ž operatera u mjernoj stanici i 1 m/ž kontrolora u proizvodnji II na određeno, javiti se sa pismenom zamolbom na gornju adresu ili mailom: info.alucast@lthcastings.com do 31.7.

77. MARAVIĆ-inženjering i konstrukcije d.o.o., Nedelišće, Livadarska 53, traži 3 m/ž inženjera elektrotehnike za led rasvjetu, m/ž bravara - strojobravara i m/ž električara u pogonu na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: knjigovodstvo@mik.com.hr do 15.8.

78. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži m/ž mig-mag zavarivača, 2 m/ž bravara - zavarivača, m/ž tig zavarivača, m/ž bravara, m/ž radnika na obradi drva, m/ž tehnologa u proizvodnom procesu na određeno, 4 m/ž brusača i 2 m/ž građevinska radnika. Javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 630 730 ili na email: info@ marti.hr do 31.8.

79. Marketing, Trgovina, Konzalting, Nedelišće, Žarkovice 15, traži 3 m/ž ručna pakirera na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 822 250 ili na email: mtk@ck.t-com.hr do 9.8.

80. MATKOVIĆ Engineering Technics d.o.o., Strahoninec, Čakovečka 118, traži 2 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača i m/ž cnc operatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 586 1464 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: m-tech@m-tech.com.hr do 30.7.

81. MN PROJEKT j.d.o.o., Krištanovec, traži m/ž bravara sa znanjem zavarivanja na neodređeno, javiti se na mob. 098 776 291 ili na email: info.mnprojekt@gmail. com do 31.7.

82. Međimurska hiža j.d.o.o. Čakovec, Gajeva 35, traži m/ž konobara, m/ž dostavljača hrane i m/ž pomoćnog kuhara na neodređeno, javiti se osobno ili pismeno na gornju adresu ili na email: info@medjimurska-hiza.com ili mob. 098 9580 727 do 15.8.

83. METAL–EURO d.o.o., Goričica 1, Nedelišće, traži 2 m/ž brusača metalnih pozicija, m/ž zavarivača mig-mag i 2 m/ž samostalna bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 9951 559 ili na email: posao@metal-euro. hr do 31.7.

84. Metalne konstrukcije vl. Marko Šamarija, Kuršanec, Glavna 158, traži 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 389 155 ili 098 9839 701 ili mailom: mirko.samarija@ ck.t-com.hr do 31.8.

85. Metalne konstrukcije Švenda d.o.o., Glavna 64, Palovec, traži 2 m/ž bravara i 1 m/ž tehnologa - kontrolora na neodređeno, javiti se osobno do 31.8.

86. METALPRODUKT d.o.o., Belica, Palovečka 1, traži 2 m/ž skladišna radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 845 806 ili na mob. 099 271 4461 ili na email: robert.krajner@ab-metalpromet.hr do 9.8.

87. METSS d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesto rada Štefanec, Čakovec, Orehovica, Palovec, Novo Selo Rok, Prelog, Gornji Hrašćan, Mala Subotica i Palinovec te m/ž vozača na neodređeno, 1 m/ž prodavača građevinskog materijala za mjesto rada Nedelišće, 1 m/ž prodavača za mjesto rada Frkanovec i 1 m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec (rok prijave 15.8.) na određeno vrijeme. Javiti se na email: kadrovska@metss.hr do 31.7.

30. srpnja 2021.

Mozaik 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i TZ Međimurske županije - Čiji je vrt najljepši?

Prijavite se i predstavite čaroliju svoje okućnice

Supružnici Verica i Marko Sente uz grm crvenih ruža na koji su izuzetno ponosni

CVJETNA IDILA Verice i Marka Sente iz Pretetinca

Bujne ruže tijekom cijelog ljeta ostavljaju bez daha Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Bračni par Verica i Marko Sente iz Pretetinca gaje veliku ljubav prema cvijeću i zelenilu, a ono im vraća istom mjerom prekrasnim cvjetovima i bujnim lišćem tijekom cijele godine.

Svaki kutak dvorišta pomno su uredili i uskladili sa skulpturama čineći tako jednu skladnu zelenu oazu.

U mirovini se posvetili uređenju vrta i okućnice Na naš nagradni natječaj prijavile su ih kćeri Snježana Đunđuš i Sonja Kolmanić koje ističu da je bakina i djedova ljubav prema vrtu i cvijeću neprocjenjiva.

Marko i Verica u penziji su preko deset godina, a cijeli su svoj radni vijek proveli u

Detalj u vrtu Senteovih

Schwarzwaldu. Upoznali su se u Schrambergu i uskoro oženili. U braku su već 57 godina, a sada uživaju u zasluženoj mirovini.

Najdraže im je provoditi vrijeme u svojem vrtu. Marko inače dolazi iz Vojvodine, ali mu je Međimurje posebno lijepo, stoga su odlučili skrasiti se u Pretetincu.

- Sada smo nanovo uredili još jednu terasu. Volimo se ovdje opuštati, posebice kada nam dođu kćeri i unuci, rekla nam je Verica u prisustvu supruga Marka vodeći nas u razgled svojeg vrta.

Njihov vrt krase prekrasne ruže u crvenoj, roza i bijeloj boji, vodenike, hibiskusi, kranjčeci, različiti čempresi, borovi, šimšir i začinsko bilje.

- Ponekad zalijevamo ujutro, a ponekad navečer.

Najbolje je kada padne kiša, tada ne trebamo. Cvijeće kupujemo na sajmu. Jako volimo ruže, sada su upravo procvale, ali za deset dana morale bi dobiti nove cvjetove, dodaje suprug Marko kojemu je Verica prenijela ljubav prema cvijeću.

- Suhe cvjetove obavezno potrgamo nakon što ocvate.

U svaki kutak vrta bračni par Sente ulaže posebnu pažnju Ovo nam je malo rekreacija, da imamo nekakvu zanimaciju i da nam ne bude dosadno, ispričao nam je Marko Sente.

Skulpture i vrtne vjetrenjače

Poseban dio vrta obitelji Sente čine skulpture. Tako se u prednjem dijelu vrta nalazi prekrasna skulptura sirene i fontana, dok stražnji dio dvorišta krasi lav i labudovi. Uz njih, u vrtu su ukomponirane i dekorativne vrtne vjetrenjače.

Osim lijepo uređene okućnice, imaju i voćnjak i veliki vrt kojima isto tako posvećuju puno ljubavi.

- U Njemačkoj nismo imali vrt. Tamo smo živjeli u stanu pa sada ovdje na rodnoj grudi konačno možemo uređivati vrt, zaključila je sa smiješkom na licu Verica Sente.

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

Sponzori su osigurali: • BAT: 1. nagrada bon 1000 kn 2. nagrada bon 500 kn 3. nagrada bon 300 kn.

Ružmarin u kombinaciji sa žu�m i narančas�m kranjčecima

SVE ZA MOJ DOM

h�ps://vrtnicentariva.hr

I ove godine MEĐIMURSKE NOVINE nastavljaju s tradicijom biranja najljepših okućnica u natječaju “Čiji je vrt najljepši”. Akciju i ove godine provodimo u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije.

Naš natječaj prilagođujemo novim trendovima. Primijetili smo da Međimurci sve više uređuju zelene, minimalističke, lijepo uređene oaze koje služe za odmor na terasama, balkonima ili dijelu dvorišta za odmor.

Budući da se nagradni natječaj zove Čiji je vrt najljepši?, mnogi svoje male zelene oaze nisu prijavili, pogrešno misleći da njihova minimalistička rješenja nisu vrijedna prijave. Međutim, nije tako.

Svaki trud koji ste uložili u uređenje okoliša svog doma je vrijedan prijave.

Stoga prijavite svoj vrt ili okućnicu, ali isto vrijedi i za mali obiteljski otok za opuštanje.Pokažite svoje cvjetne ideje i inspirirajte druge. Prijavite svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje ili rođake na naš nagradni natječaj: na marketing@mnovine.hr ili telefon: 323 600. Obavezno navedite adresu osobe čiji vrt prijavljujete i ostavite kontakt telefona kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo. Prijave su već krenule i traju sve do ponedjeljka, 23. kolovoza.

I ove godine očekuju vas vrijedne nagrade za vaš trud. Imamo šest nagrada u sklopu natječaja Čiji je vrt najljepši. (BMO)

• Međimurka BS: vrtna pumpa Inox 800 (vrijednost oko 600 kn) - za najoriginalniji ručno rađeni vrtni ukras.

• Vrtni centar Iva: poklon-bon 500 kn - za najljepši cvijet vrta.

• Vrtlarija Vijenac: poklon-bon 500 kn - za najegzotičniju biljku vrta.

• Osim toga svi koji sudjeluju bit će nagrađeni priznanjima TZ Međimurske županije.

48

Oglasnik

30. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec Kupon mora bi� izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sa�. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe.

Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnos� (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priloži� sljedeće podatke: ime i prezime/ ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su naves� energetski cer�fikat.

Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za is�nitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa.

U suprotnom nećemo objavi� vaš oglas.

MOTORNA VOZILA PRODAJEM 4 ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-505 PRODAJEM FORD C-Max 1.6 TDCI 2011.god, registriran do 31.5.2022., 195 tkm, u odličnom stanju. mob 098/90 30 337 PRODA JE SE MB E220 CDI 2007.g., avang. automa�k, odličan i MB B 200 CDI automa�k 2008.g., te autoprikolica za prijevoz automobila kiperica, info na mob 098/241-569 PRODAJEM dva krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 KUPUJEM TOMOS MOPEDE svih vrsta i modela i stanja, info na mob. 098/9656-624

PRODAJEM PEUGEOT 307 HDI dizel 2003. god., registr. do 7/21., 260tkm, odličan, klima, podizači stakla, povoljna cijena 11.000 kn. Upitati na tel.

095/757-2320 POLJOPRIVREDA PRODAJEM ELEVATOR za kukuruz (9m nova traka) i trebljačicu za kukuruz s novim valjcima. info na tel. 099/799-1086 PRODAJE SE ORANICA od 600 čhv, između Gornjeg Hrašćana i Pretetinca. Info na mob.

091/4822-122 PRODAJEM KVALITETNO MIJEŠANO VINO za gemišt, rinfuza ili flaširano! Moguća dostava! 098 99 22 643 PRODAJE SE RAKIJA kvalitetna viljamovka, šljiva i smokva, jačina 47-49 posto alkohola. Tel. 857-065

PRODAJE SE čekičar-krunjač, drvena bačva za vino od 200 lit. i preša za grožđe. Tel. 682-175 PRODAJEM TRITIKAL i ZOB po cijeni od 1.5 kn/kg uz mogućnost dostave. Tel: 091/539-2870 Prodaju se INOX bačve za vino (300, 400, 480, 600 i 750 lit).

Upita� na 040/364-354 KUPUJEM BAČVE plastične od 60-80 lit., s obručom i poklopcom, od inoxa 100-200 lit.

Tel. 857-065 PRODAJE SE VEĆA količina stajskog gnoja (dostajalog), povoljno. Info na mob. 098/171-3961 PRODAJE SE čekičar s 3-faznim motorom i ku�jom, stroj izmir za prženje kave od 150 kg, mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob.

099/287-2453 PRODAJEM DVIJE INOX BAČVE Letina od 100 i 130 litara. tel.

098/915-0044 PRODAJEM tri�kal, slamu u kockas�m balama i mladi krumpir.

Tel. 095/5402-505 PRODAJEM plug-dvije brazde Olt i okretač sijena Panonija. Mob. 097/728-9476.

Prodajem CRNO vino kvalitetno povoljno. info. 098-942-7646.

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570 POSAO MUŠKA OSOBA ELEKTRO STRUKE traži posao u proizvodnji, stolarska radiona ili bilo što drugo, može i inozemstvo. Mob. 097/728-9476.

MUŠKA OSOBA u mirovini traži dodatni posao dostave ili slično. Mob. 098/857-562 TRAŽIM POSAO DOSTAVLJAČA ili slično, imam 50 godina i u mirovini sam. Info na mob.

091/900-5177 POZNANSTVA SLOBODAN MUŠKARAC (41g), zaposlen, ne pije, ne puši, traži ženu za ozbiljnu vezu. Molim da se javljaju samo ozbiljne.

Mobitel: 098/9334-291

MUŠKARAC (50g.) traži ženu nižeg rasta i mršaviju, za vezu ili brak. Tel: 097/738-4072 ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 godina za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, kune, eure... fali samo malo ljubavi.

Molim zva� popodne ili navečer na mob. 099/382-1067 NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE KUĆA u Donjoj Dubravi od 115 m2 sa dvije gospodarske zgrade, vrtom i voćnjakom, na zemljištu površine 1158 m2. Info na tel. 095 869 6055

KUPUJEM NOVIJU KUĆU u Čakovcu, može i zamjena za stan.

Info na tel. 098/184-3098 TRAŽIM U NAJAM ILI KUPUJEM poljoprivredno zemljište.

Tel: 091/428-617 .

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ukupne površine 855 m2 kod južne obilaznice Čakovec, Martane-Zapad.

Mob 091/410-1988

PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob. 098/9422821

PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR U ČAKOVCU (uređeno prizemlje od 125,95 m2), kuća s podrumom i mog. uređenja potkrovlja. Ulaz s ulične strane. Bočni ulaz iz haustora s eventualnim parkiranjem odostraga i malim dvorišnim vra�ma. EC/F. Info: 098/214-107

Prodaje se VIKENDICA s vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv. Upita� na 040/364354

PRODAJE SE POLA KUĆE u Ivanovcu na glavnoj ces�. Nazvati poslije 12 sati na mob.

098/552-813

PRODAJE SE GRAĐEVINSKA PARCELA vel. 22x55 m na odličnoj lokaciji u Pušćinama. Posla� sms na broj 098/9640-763

PRODAJE SE ORANICA od 600 čhv, između Gornjeg Hrašćana i Pretetinca. Info na mob.

091/4822-122

30. srpnja 2021.

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC Daje se obavijest da se na temelju Zaključka gradonačelnice Grada Čakovca, Klasa: 940-01/20-01/21, Urbroj: 2109/2-01-01-21-03 od dana 26.07.2021. godine, raspisuje

JAVNI NATJEČAJ ZA PRODAJU ZEMLJIŠTA U ČAKOVCU

Dana 9.08.2021. godine, ponedjeljak, održat će se javna dražba s početkom u 12:00 sati, na licu mjesta, na zemljištu u Čakovcu, upisano u: zk.ul.br. 5750, k.o. Čakovec, čest.br. 1135/24, livada, Ulica Vatroslava Lisinskog, površine 116 m2, (ident. s kčbr. 3050/8, k.o. iste) u vlasništvu Grada Čakovca.

2. Početna cijena za zemljište iznosi 29,44 EUR/ m2, (slovima: dvadesetdeveteuraičetrdesetčetiricenti) u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB-a na dan održavanja javne dražbe.

Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr

PRODAJE SE KUĆA u gradu Pagu, potpuno uređena od 220 kvadrata s tri apartmana i terasama, te velikim dvorištem, cca. 150 metara od mora i hotela Pagus, u centru grada.

ER/C, cijena 280.000 eura. Više informacija na tel: 099/6815389.

PRODAJE SE DRVENA KUĆA u Merhatovcu od 117 m2, pogodna za stanovanje ili turizam, sa okolnim građevinskim zemljištem od 11.000 m2. ER/C, čisto vlasništvo 1/1.

Može i zamjena za novi stan.

Info: 098/214-107

PRODAJEM GRADILIŠTE na Jugu Čakovca (Pustakovec) veličine 1008 m2. Info na mob.

091/613-9942 PRODAJE SE KUĆA na odličnoj lokaciji u Čakovcu na Jugu, ul.

Luje Bezeredija 59, EC/C. Info na mob. 098/973-1849 IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u kući, na katu, u Čk na Jugu, wifi, perilica, EC/F. Info 091/7237-999

IZNAJMLJUJE SE NOVI NAMJEŠTEN STAN od 43m2 u Zagrebu, kvart Malešnica, 300 eur, useljiv odmah, info na tel. 098 912 7271

PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce �grice i fišere. Tel: 098/9443339

IZNAJMLJUJEM SKLADIŠNOPOSLOVNI PROSTOR od cca 150m2, omogućen pristup kamionom, te skladište na otvorenom od 300-1000 m2 na jugu Čakovca. Mob. 091/7237999

RAZNO

Gradonačelnica Ljerka Cividini, mag.ing.traff./univ.soec.oec.

PRODAJE SE BICIKL za 600 kuna. Upitati na telefon: 098/946-1880

TRAŽIM 10 smeđih azbestnih ploča. mob 098 944 333 9

ŽIVOTINJE

PRODA JEM NOVU KUTNU GARNITURU, manje dimenzije, veoma povoljno. Info na mob.

091/881-3569

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841

PRODAJEM omron compressor nebulizer NE-C28P po cijeni od 600 kuna. Info na mob.

099/404-7517

PRODAJE SE ralica za snijeg S�ga model GPS M50 1.7 KW typ ST 301 po cijeni od 2200 kuna (nije korištena), električni bojler Ariston od 80 lit.

(300 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim.

85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim.

200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu, el. kuh. peć Gorenje (neispravni šalter) sa

staklokeramičkom površinom za kuhanje (200 kn). Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 SPRAVA za vježbanje trbušnih mišića i termoakumulaciona peć. Tel. 682-175 PRODAJE SE POTPUNO OČUVANI KAUČ. Tel. 312-783 ili 098/546-031 PRODAJEM dva kompleta kuhinjskih noževa i tri tacne s pozlaćenim okvirima. Info na mob. 098/1760-256 PRODAJE SE nova kada s tuš kabinom, cijena po dogovoru. i Info na mob 099/404-7517

1350

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

50

Savjeti

30. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Piše Ivona Orlović, dr. med., specijalizan�ca psihijatrije

Alkohol u adolescenciji

Roditelji i tinejdžeri Kad su djeca u tinejdžerskim godinama, odgojna uloga roditelja može postati puno teža nego što to oni očekuju. Iako su puno puta čuli poznatu izreku: mala djeca - mala briga, velika djeca - velika briga, pravo značenje te stare mudrosti shvate tek kad je osjete na vlastitoj koži. Što najviše iznenadi roditelje? Udaljavanje njihove djece, i �izičko i emocionalno odvajanje koje može biti manje ili više izraženo u raznim fazama tinejdžerstva, a obično na roditelje ostavi neugodan dojam odbačenosti i nedovoljnog prostora utjecanja na vlastito dijete. Roditelji žele ostati povezani, a dijete, njihovo dijete, uskraćuje im onu važnost u svom životu na koju su se ranije naviknuli. Roditelji to možda i ne osvijeste, izostane uvid da je njima samima bolno biti gurnut na margine djetetovog života, krene borba za povratak na staro, a to je nemoguća misija, jer dijete odrasta i ništa više neće biti isto. Roditeljska borba da sačuvaju opseg kontrole i utjecaja koji su imali dok je dijete bilo mlađe uzaludan je i štetan napor, dobro je da

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam

to shvate što prije. Ovo je razdoblje života kada roditelji mogu ponovno preispitati svoja životna načela i iznad svega je važno kakav model ponašanja oni sami pokazuju mladima. Riječi sad više nisu dovoljne, gotovo da nemaju nikakvog učinka ako nisu potkrijepljene roditeljskim primjerom.

Da djeca više nisu djeca, postane jasno kad svojim nastupom roditelju pokažu kritičnost prema njegovoj nesavršenosti i čvrsti stav da više nije nedodirljivi autoritet. Vrlo je teško podnijeti degradaciju u statusu, je l’ da?

To je značajan uvid koji svakom roditelju može pomoći da izađe iz onih zabluda i obmana kojima sam sebi godinama maže oči. Djeca nam, dakle, daju ogledalo, i to nam se ne mora baš svidjeti... Ali je dobro i za nas i za njih. Oni se u ovom razdoblju života formiraju, a mi imamo priliku uvidjeti da smo se deformirali, vrijeme je da se preispitamo. Što smo kritičniji prema sebi i trudimo se bolje voditi vlastiti život, to nas naši tinejdžeri više cijene. Što bolje kontroliramo svoj život, to se oni osjećaju

sigurniji. Ako roditelji teško izlaze na kraj sa svojim poslovnim, bračnim, �inancijskim, zdravstvenim i tko zna kakvim još problemima, pa bi htjeli da im barem roditeljstvo bude lako i ugodno a njihova djeca dobra, sretna i uspješna u školi, onda su upali u zamku iz koje nema izlaza. Jer roditelji moraju dobro upravljati raznim segmentima vlastitog života kako bi mladi dobili dokaze da je to moguće. Ako smo mi izgubljeni i iscrpljeni, kakav im primjer dajemo?

Mladi su velikim dijelom u pravu kad pokazuju otpor i prkos, a nama je njihova pobuna prilika za samokritiku. Roditelji se usprkos njihovim teško podnosivim oblicima ponašanja moraju truditi da održe tople odnose i emocionalnu povezanost, donekle i nadzor i disciplinu, ali bez strogog kažnjavanja. Ovo je uzrast u kojem kažnjavanje gotovo da nema pozitivnog učinka, samo može pojačati pobunu i trajno udaljavanje tinejdžera od roditelja.

Oni će odrasti, otići će, bit će svoji na svome... Želite li sačuvati mjesto u njihovom životu?

Alkohol je najčešće psihoaktivno sredstvo izbora kod adolescenata, vrlo rašireno među mladima, a može izazvati mnogobrojne posljedice. Mladi najčešće alkohol piju vikendom, uklapajući se tako u kulturu pijenja alkoholnih pića koja se svakodnevno promiče.

Alkohol je lako dostupan i primamljiv, jer ako mogu odrasli piti, zašto mladi ne bi oponašali svoje uzore. Na djecu najjače utječu njihovi roditelji, oponašaju način na koji izražavaju osjećaje, rješavaju probleme, kopiraju obrazac o načinu života. Adolescenti mogu biti znatiželjni zbog učinka alkohola, misle da će tako izgledati „cool“ i biti prihvaćeni u društvu, djelovati odraslo, suzbijaju dosadu ili se pak na taj način bune protiv odraslih. Alkohol je prihvaćen i toleriran, a njegov učinak čini običan izlazak zabavnijim. Poruka je to koja se svakodnevno implantira u mladi mozak.

Iako, u pozadini ostaju činjenice kako alkohol smanjuje inhibiciju, a i prosudbu, pri čemu sudjeluje u mnoštvu rizičnih situacija, često u onima koje završe tragično.

Zakonska dob za pijenje alkoholnih pića je osamnaest godina, iako se alkohol počne piti puno ranije, često i u

obiteljskom domu. Veća je vjerojatnost da će adolescenti koji su rano tijekom života bili izloženi alkoholu kasnije razviti problematičnu uporabu alkohola i ovisnost.

Alkohol nije samo nepovoljan čimbenik u socijalnim situacijama kod adolescenata, već djeluje štetno na razvoj mozga. Mlada osoba koja prolazi period puberteta i adolescencije još uvijek je u razvoju, a pijenje alkohola može narušiti taj proces.

Alkohol može djelovati na hipokampus koji služi za pohranjivanje kratkoročne i dugoročne memorije, zbog čega neke osobe nakon pijenja doživljavaju „zamračenja“ te se ne mogu sjetiti događaja za vrijeme pijenja. Studije pokazuju da adolescenti koji prekomjerno piju mogu imati manji hipokampus od svojih vršnjaka, zbog štete koju uzrokuje alkohol. Takva šteta nanesena hipokampusu, u tako mladoj dobi, može kasnije utjecati na potencijal mozga za učenje i pamćenje novih informacija. Također, prefrontalni korteks mladog mozga, koji je odgovoran za racionalno razmišljanje, planiranje i kontrolu impulsa, sazrijeva, a pijenje alkohola može narušiti njegovu funkciju. Alkohol utječe na nagradne centre u mozgu, što

kasnije u životu uzrokuje poremećaje mentalnog zdravlja, borbu s ovisnosti i probleme u ponašanju. Međutim, ne strada samo mozak, već i jetra i endokrini sustav.

Mladi koji piju imaju povećan rizik izostanaka iz škole i školskog neuspjeha, agresivniji su i češće imaju pokušaje suicida, češće sudjeluju u rizičnom seksualnom ponašanju ili u prometnim nesrećama. Alkohol također povećava rizik pušenja cigareta te eksperimentiranja i zlouporabe droga, osobito marihuane. Pijenje alkohola kod adolescenata može maskirati postojeću anksioznost i depresivno raspoloženje.

Mlade je važno educirati o štetnom djelovanju alkoholnih pića. S djecom i mladima je potrebno razgovarati, objasniti rizike, potaknuti pitanja, omogućiti otvorenu komunikaciju. Nužno je pažljivo ih nadgledati ako se uključuju u rizična ponašanja, a ako je kod roditelja ili skrbnika prisutan osjećaj gubitka kontrole nad situacijom, uvijek može potražiti pomoć stručnjaka koji se bave problematikom ovisnosti.

I za kraj, ono što uvijek treba imati na umu, kakvu poruku šaljemo svojoj djeci kad pijemo alkoholno piće?

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag.

Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

NOVO U PONUDI Poliranje vozila, farova. Čišćenje tvrdokorne nečistoće laka vozila.

Odstranjivanje manjih oštećenja laka te čišćenje kožnih sjedala vozila.

AUTOWELLNESS ČAKOVEC JUŽNA ZAOBILAZNICA Tel. 097/651-8668

manjih

NARUČITE PRETPLATU • PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

VATROGASCI MEĐIMURJA

30. srpnja 2021.

51

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

MUŠKA A ekipa DVD-a Savska Ves plasirala se na Državno vatrogasno natjecanje

Nadamo se trećoj prvenstvenoj sreći Piše: Lea Novaković

DVD Savska Ves poznat je po uspješnim vatrogascima, a posebno se ističe muška A ekipa koja se još 2019. po treći put plasirala na državno natjecanje u najtežoj i najjačoj kategoriji.

- Posljednje natjecanje bilo je 2019. godine i tada smo se po treći put kao ekipa plasirali na državno natjecanje.

Nažalost, pandemija je poremetila planove, pa se državno natjecanje održava tek ove godine krajem rujna. Prije smo za državno natjecanje znali vježbati cijelu godinu, dok sada to nije bilo moguće, ali evo, započeli smo s pripremama i pokušat ćemo izvući vježbu bez greške i ostvariti najbolji mogući rezultat, rekao je zapovjednik DVD-a i član muške A ekipe Darijan Bolarić.

Kao ekipa, uz sitne promjene pozicija, zajedno vježbaju već 12 godina, a ovako bi trebala izgledati postava ekipe

Zapovjednik DVD-a Darijan Bolarić preuzeo je ključeve novog kombi vozila

DVD SAVSKA VES dobio novo kombi vozilo

Ključeve novog vozila uručio je predsjednik VZMŽ Mario Medved

za državno natjecanje u Varaždinu koje se održava u rujnu ove godine.

Zapovjednik ekipe bit će Ivan Vurušić, teklić Jurica Marciuš, strojar Saša Lehkec, navalni 1 Martin Hanžeković, navalni 2 Filip Posavec, vodni 1 Igor Dragović, vodni 2 Goran Žganec, cijevni 1 Darko Bolarić i cijevni 2 Darijan Bolarić.

Mentor ekipe od 2009. godine je predsjednik društva Robert Pevec.

- Za vježbanje je najvažnija volja. Ovi dečki su izrazito disciplinirani i strašno voljni žrtvovati svoje slobodno vrijeme kako bi bili prisutni na vježbama, a rezultati na kraju to i pokazuju.

U ovoj kategoriji biti 6. ili 37. može biti sekun-

da razlike. To je strašno jaka konkurencija i budući da nam je ovo treće državno, nadamo se trećoj sreći, rekao je naš sugovornik.

Robert Pevec za kraj je istaknuo da, ako se vježba s vremenom koje dečki izvode napravi bez greške, plasman na Vatrogasnu olimpijadu, koja se održava iduće godine, trebao bi biti osiguran.

Na vatrogasnom vježbalištu u Savskoj Vesi danas je održana svečana primopredaja kombi vozila vatrogascima DVD-a Savska Ves. DVD Savska Ves od danas je ponosni vlasnik novog kombi vozila koje im je uručio predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Mario Medved. Vrijednost vozila je nešto više od 200.000 kuna, a pri predaji ključeva zapovjedniku društva Darijanu Bolariću čestitao je na novom vozilu i poručio da ga koriste u maniri dobrih gospodara.

Vozilo je, naime, kupljeno prošle godine, no zbog

nepovoljne epidemiološke situacije svečana primopredaja nije se mogla održati.

Na svečanosti je osim članova DVD-a Savska Ves bila prisutna i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini.

Predsjednik DVD-a Savska Ves, Robert Pevec zahvalio je Vatrogasnoj zajednici Međimurske županije na novom vozilu i svima na dolasku, a novo kombi vozilo blagoslovio je vlč. Hrvoje Damiš.

Na samom kraju vozilo je trebalo i isprobati, pa se tako na trenutak uključila i vatrogasna sirena. (ln, mg)

52

Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Stari hrast preporučuje Alo - Italia pizzu Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

M

nogo je poklonika jela koje se u cijelom svijetu prepoznaje pod nazivom pizza. Ovo jelo potječe iz talijanske gastronomije i to posebice iz napolitanske regije. Priprema se brzo i jednostavno, a popularnost je postigla diljem svijeta jer su za pizzu

osnovni sastojci cjenovno povoljni i lako dostupni.

Radi se od tankog tijesta, na koje se stavi umak od rajčice i različiti dodaci kao što su sir, masline, panceta. Zatim se sve peče, najbolje u krušnoj peći. Bar i pečenjarnica Stari hrast u Čakovcu u svom jelovniku nudi, između ostalog, i petnaest vrsta pizza. Između Međimurske, Grčke, Kranjske,

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Težačke, Meksičke… za našu stalnu rubriku kuhar Starog hrasta Zvonimir Miholček izdvojio je recept za pripremu Alo - Italia pizzu. Donosimo je u nastavku.

Od brašna, soli, šećera, kvasca, maslinova ulja i vode umijesimo �ino tijesto. Na odabrani lim za pečenje stavimo tijesto. Na razvaljano tijesto stavimo pelat, gauda sir,

rajčicu narezanu na ploške i stavimo peći na 330 stupnjeva da porumeni.

Zatim pizzu izvadimo iz pećnice i na nju stavimo Mozzarellu. Potom je vratimo u pećnicu. Kad se Mozzarella rastopi, ponovo pizzu izvadimo iz pećnice i na nju složimo dimljenu šunku, masline, bosiljak i sve posipamo s grana padano sirom i origanom. Kratko se još

RECEPT PLUS

zapeče i pizza je gotova.

Dobar tek želi vam kuhar Zvonimir Miholček i ostali djelatnici bara i pečenjarnice Stari hrast.

Kad nemate vremena ili volje za pripremu jela, uvijek ste dobrodošli na craft pivo i najljepšu čakovečku terasu gdje uz pizze možete svoj gurmanski apetit udovoljiti velikim izborom jela s okusom BBQ roštilja.

30. srpnja 2021.

Sastojci:

- brašno - sol, šećer - kvasac - maslinovo ulje - voda - masline - dimljena šunka - mozzarella - gauda - grana padano - svježa rajčica - bosiljak PIVO TJEDNA

Tikvina pogača s makom

Medaljoni od krupice Priprema:

U posoljeno zavrelo mlijeko postepeno uz stalno miješanje na laganoj vatri dodajte krupicu. Kuhajte neprestano miješajući 10 do 15 minuta.

Kad se smjesa ohladi, dodajte žumanjke i jednu trećinu količine parmezana i maslaca te promiješajte. Smjesu razvaljajte na debljinu od 2 cm i pustite da se ohladi. Okruglim kalupom ili čašom izrežite medaljone i posložite ih u nauljenu vatrostalnu zdjelu. Pospite preostalim parmezanom i tankim komadićima

izrezanog maslaca. Na isti način posložite još dva reda. Pecite u pećnici na 180 stupnjeva oko 20 do 30 minuta, tj. dok ne postignu zlatno smeđu boju.

Sastojci:

- 1 l mlijeka - 1 žličica soli - 250 g pšenične krupice Čakovečkih mlinova - 2 žumanjka - 4 žlice parmezana - 80 g maslaca

Sezona tikvica i buča u punom je jeku. Domaćice sjevera Hrvatske ovih će dana razveseliti svoje ukućane tikvinim pogačama s makom. Evo odličnog recepta. Mlijeko s dvije žlice šećera kuhajte za nadjev.

Još dok je kipuće umiješajte mak i ostavite ohladiti. Dodajte kiselo vrhnje i dobro ocijeđene naribane tikve. Dodajte 2 žlice šećera. Razvucite lisnato tijesto (kupljeno ili domaće koje ste prije pripremili), malo pouljite, rasporedite nadjev i zarolajte pogače. Premažite ih otopljenim maslacem te premazom od vrhnja koje ste prethodno pomiješali jajetom.

Pecite u zagrijanoj pećnici na 200 stupnjeva oko 40 minu-

ta. Pečene pogače posipajte šećerom u prahu. (rr)

Sastojci:

– lisnato �jesto – 1 kg buče (mlade �kve) – 200 g mljevenog maka – 250 ml mlijeka – 4 žlice šećera – 400 ml kiselog vrhnja – malo maslaca – 1 jaje – šećer u prahu

Craft pivo KAJ - EL Pivovara Međimurski Lepi Dečki u svojoj paleti nudi različite vrste craft piva. Tihana Jusup uz Alo - Italia pizzu preporučuje servirati i kušati KAJ - EL pivo. Riječ je o ne�iltriranom i nepasteriziranom pivu (APA ALC 5,1 %) IBU 32. Pivo karakterizira balansirani slatko-gorki bakreni ale.

Ime ovog piva svojevrstan je hommage najboljem Lepom Dečku – Kal-Elu, ili Supermanu, i kajkavskom dijalektu. Grejpasta aroma, srednja gorčina čine savršeno pivo za svaki dan. Živjeli! (rr, zv)

30. srpnja 2021.

Narodna kuharica 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MARIJA PERŠAK iz Domašinca pripremila je poznato starinsko jelo

Trganci po starom bakinom receptu

––Više volim i jesti i pripremati tradicionalna i starinska jela, a recepte najradije razmjenjujem sa svojim prijateljicama, kaže naša ovotjedna kuharica Piše: Lea Novaković

T

rganci su tjestenina čija će vam priprema oduzeti minimalno vremena, a odlično se slažu s dodacima poput slanina, kiselog vrhnja, truskova ili u slatkom obliku s orasima. Ova tjestenina često je jelo u međimurskim domaćinstvima, a recept je s nama podijelila umirovljenica Marija Peršak iz Domašinca.

Marija Peršak u mirovini je već dulje od 10 godina, a prije toga radila je u Austriji. Trenutno je aktivna u Udruzi umirovljenika Domašinec.

- Kuhati sam naučila sa 16 godina nakon što sam se udala, čak je moj suprug u to vrijeme znao

kuhati više od mene. Baka je bila kuharica u Beogradu, ali budući da smo mama, sestre i ja radile na polju, ručak nas je uvijek čekao gotov na stolu, pa nisam imala prilike puno gledati baku kako kuha. Znala je jako fino kuhati, a okusi njezinih jela i dandanas su mi u sjećanju. Ipak, od bake sam uspjela naučiti upravo ovo jelo koje sam spremila za vas, trgance, priča naša sugovornica.

Trganci se spremaju tako što se najprije od bijelog brašna, malo soli, 1 jaja i oko 300 ml mlake vode zamijesi tijesto koje se tada ostavi da odstoji. Umiješeno tijesto razvaljati, trgati na male komade i stavljati ih u posoljenu kipuću vodu. Nakon toga na trgance se stavlja dodatak po želji. Marija Per-

šak prema bakinom receptu trgance je polila slaninama.

- Baka je uz trgance znala skuhati i čistu juhu s krumpirom da bismo si kasnije popravili. Ja i danas pokušavam držati tu bakinu tradiciju, dok je mlađima to neuobičajeno. Moderne recepte baš ne spremam, za to je više zadužena moja kći. Starinske i tradicionalne recepte pak volim razmijeniti sa svojim četirima prijateljicama s kojima se svakodnevno družim, rekla je za kraj Marija Peršak.

Sastojci

- 1 kg brašna - sol - 1 jaje - 300 ml vode

Umirovljenica Marija Peršak iz Domašinca rado se sjeća bakinog recepta iz djetinjstva

Trganci su često jelo u međimurskim domaćinstvima

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Recepti iz domaće međimurske kuhinje Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji.

Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela.

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji s Optikom Briljant - Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj.

U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pre-

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

gled koji poklanjamo je utorak, 3 kolovoza do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 6. kolovoza.

Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Silvija Hren iz Selnice

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

br. 1350 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 3. kolovoza 2021. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 6. kolovoza.

54

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Nalazite se u zanimljivoj ljubavnoj fazi u kojoj neće nedostajati ni strasti, ali ni opuštenosti u odnosu s osobom koju volite. Neki će rado izlaziti s prijateljima. Možda još čekate odgovore na neka pitanja. Kako će oni zasad izostati, morat ćete se snaći s onim što znate i imate. Za vas to neće biti neki problem, ali bit će onih koje će i dalje trebati upućivati. Pomozite im svojim znanjem.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Bogatstvo koje sad živite reflektira se na vaše osobne odnose jednako raznoliko. Možete bježati, možete trpjeti, možete se ironično smijati. Vi ćete vjerojatno prolaziti sve te reakcije, ali snagu ćete uvijek crpiti iz svoje ljubavi i međusobnog povjerenja. Bit će još nekih malih borbi čiji će rezultat ovisiti o vašoj sposobnosti suradnje s drugima. Budite profesionalni.

LAV (23.7. - 23.8.)

Pomišljat ćete da ste mogli učiniti i više, ali nema razloga za nezadovoljstvom. Sad ćete svoje snage usmjeriti na učvršćivanje onog što ste postigli u privatnom životu.

Malo manje atrakcija, više intimnosti i sve vam u konačnici ide u prilog.

Bit će sve više poslova, a posebno onih uslužnog karaktera. Ponekad od svega nećete moći predahnuti.

Redovno se odmarajte.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Bit ćete sve skloniji skrivanju svojih pravih osjećaja. To će katkada izazivati zbrku u odnosima jer drugima nećete biti jasni. Pazite da takvim stavom ne propustite dobru ljubavnu priliku ili da netko ne odustane od udvaranja prema vama. Nastavljate razvijati sve bolju poslovnu budućnost.

Ostalo je još malo vremena da se dovrše pripreme. Zanemarite male brige.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Blago nesnalaženje bit će povezano s vašom potrebom za sigurnošću. Brzo ćete se probuditi. Imat ćete osjećaj da ste povezani s cijelim svijetom, a to će na vas djelovati poticajno. Osobni odnosi razvijat će se u pozitivnom pravcu. Dobit ćete očekivane odgovore. Sad možete nastaviti raditi mirnije, a i planiranje se može nastaviti sa svim potrebnim informacijama. Samo budite ono što jeste.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Kako tjedan bude prolazio, primijetit ćete da sve bolje komunicirate s osobama suprotnog spola. Pored toga, bit ćete vrlo atraktivni i poduzetni. U takvim okolnostima možete zavesti mnoge. Napokon ćete dobiti potrebne informacije na osnovu kojih se mogu procijeniti vaše zasluge.

Na vidiku bi moglo biti i promaknuće.

Sada možete potegnuti još više i još bolje.

Radite jer vi to sigurno volite.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

30. srpnja 2021.

Piše: Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec

U idućim danima doći će do postepenog poboljšanja u vašem privatnom životu. Ljudi će opet postati otvoreniji prema vama, a i obratno.

Mnogi će svoju vezu obnoviti nekim izlaskom na lijepo mjesto. Samci će se opet probuditi i izaći iz kuće.

Vi ćete biti osoba od povjerenja.

Nekima ćete biti primjer kako treba raditi. Istraživat ćete sve oko sebe.

RAK (22.6. - 22.7.)

Uvjerljivost kojom ćete zračiti privlačit će čak i one koji vam inače nisu skloni. Ako tražite srodnu dušu i još ste sami, oslonite se na svoje samopouzdanje. Čak i ako u početku sve ne bude išlo glatko, stvari će se razviti u vašu korist.

Konačno će se i drugi pokrenuti. To će razbistriti neke stvari u samoj operativnoj razini posla, pa ćete početi raditi lakše, jasnije i znat će se što je čiji zadatak.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Okolnosti će vam u privatnom životu uglavnom ići na ruku. Voljena osoba će vas podržavati, premda će povremeno dolaziti do manjih verbalnih nesporazuma. Istovremeno će se pojaviti i mnoge lijepe ljubavne prilike za one koji su još sami. Dva koraka prema naprijed pa jedan prema nazad. Tako bi se mogao opisati vaš radni tjedan ovih dana. Ipak, kad sve zbrojite, otišli ste barem jedan korak prema naprijed. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Kako tjedan bude prolazio, vi ćete primijetiti da se vaši osobni odnosi sve više počinju poboljšavati. To će vas ohrabriti da budete otvoreniji i da smjelije pristupate osobama suprotnog spola. Oni koji već jesu u vezi bit će još bliži jedno drugome. Povezivat ćete se s ljudima i novim suradnicima brže i bolje nego što mislite. Pred vama su dinamični dani. Štedite svoju snagu.

JARAC (22.12. - 20.1.)

U društvu svoje najdraže osobe nalazit ćete utjehu i mir nakon burnih radnih sati. Oni koji su još sami teško da će nakon posla naći dodatnu energiju za ljubavna osvajanja. Radije će se opuštati u tišini ili u krugu dragih im prijatelja. Pokušat ćete obnoviti neke stare kontakte koji obećavaju. To će zapravo biti najbolji dio radnog tjedna. Nađite pet minuta samo za sebe.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Vjerojatno ćete se dobro zabavljati.

Mnogi će osjetiti privlačnost prema osobi koja je mlada ili koja će im unijeti veliku svježinu u život. Oni u duljim vezama bit će vrlo kreativni i odlazit će zajedno na vrlo zanimljiva mjesta. Sve što je povezano s kreativnošću, mladima, sportom i pozornicom ovih će se dana kod vas aktivirati. Tko radi u spomenutim profesijama, imat će sve više posla.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1349

Inovativna građevinska rješenja u obnovi Starog grada u Čakovcu

K

ompleks Starog grada Zrinskih u Čakovcu najveći je profani spomenik Međimurske županije sa statusom zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja za Republiku Hrvatsku.

Nalazi se na Listi zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-908 te na Listi kulturnih dobara nacionalnog značenja pod brojem N-23. Kompleks se sastoji od vanjskih obrambenih zidina (fortifikacije) sa snažnim bastionima i od središnje palače čija četiri krila formiraju unutrašnje dvorište. Ime Zrinski je dobio prema poznatoj obitelji hrvatskih banova i branitelja granica ugarskohrvatskog kraljevstva od prodora Osmanlija. Od 1954. godine u Starom gradu djeluje Muzej Međimurja Čakovec. Klasični stalni postav zavičajnog muzeja postavljen je unutar centralne palače.

No, ove godine muzej je dobio novu muzejsku jedinicu Riznicu Međimurja u sklopu obnovljenih prostora fortifikacije.

Projek t: „Rekonstrukcija i revitalizacija fortfikacije Starog grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine“ sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) u vrijednosti od 85 %, dok je preostalih 15 % financirao glavni investitor Međimurska županija, koja je izdvoji-

la i dodatna sredstva za troškove statičke sanacije. Projekt se provodio u partnerstvu s Javnom ustanovom za razvoj Međimurske županije REDEA-om, Muzejom Međimurja Čakovec i Turističkom zajednicom Međimurske županije. Razdoblje provedbe projekta bilo je od 1. 5.

2017. do 30. 6. 2021.

Radi se o financijski najvrjednijem projektu ulaganja u kulturnu baštinu na području Međimurske županije, ali isto tako i izvedbeno najzahtjevnijem projektu. Uz potpunu građevinsku obnovu odrađena je i statička sanacija fortifikacije i samih bedema, koja se pokazala iznimno važnom tijekom potresa koji su nedavno zahvatili naše područje. Obnovom je obuhvaćeno: - rekonstruirana i revitalizirana fortifikacija Starog grada Čakovec površine 2.426 m2 - rekonstruiran faksimil srušene barokne zgrade iz 18. stoljeća površine 764 m2 - osnovan i opremljen namještajem, izlošcima i inovativnim tehnološkim rješenjima novi Muzej nematerijalne baštine pod imenom Riznica Međimurja - opremljena suvenirnica i dodatni komercijalni sadržaj (caffe bar pod zvonikom) - opremljeni prostori za dodatne edukativne

sadržaje (izložbe, konferencije i radionice) - ostvarena prilagodba za osobe s invaliditetom s naglaskom na osobe smanjene pokretljivosti te slijepe i slabovidne osobe (podizna platforma, dizalo, linije vodilje, višejezični opisi postava i katalozi na Brailleovom pismu, višejezični audio vodiči, taktilne mape).

Projektom obnove implementirana su i neka suvremena arhitektonska rješenja poput staklene nadstrešnice iznad terase glavnog bastiona te oblaganja vanjskog stubišta uz sjeverni bočni bastion čeličnom opnom.

Terasa središnjeg bastiona ima funkciju vanjskog natkrivenog višenamjenskog prostora s ulazom u toranj - vidikovac. Nova nadstrešnica nad terasom izvedena je iz drvenih lameliranih nosača i pokrivena staklenim pločama. Vidljivi rubni dio podgleda ove nadstrešnice koji se nalazi iznad grudobrana obložen je pločama od inoxa u crnoj boji sa završnom reflektirajućom obradom i ima efekt crnog stakla.

Novodograđeno stubište uz sjeverni manji bastion nalazi se na lokaciji nekadašnjeg srušenog stubišta, a specifično je po tome što su zidovi i krov stubišta obloženi Corten čelikom. Njegovo svojstvo je da prirodno patinira pod utjecajem promjena vlažnosti zraka

te na površini formira patinu boje hrđe. Corten čelik posljednjih se godina koristi kao završni i ukrasni materijal umjesto klasične fasade.

Iskoristili smo i mogućnost rezanja materijala te je pročelje vanjskog plašta stubišta perforirano u formi uvećanog logotipa novog Muzeja.

Logotip korespondira s prilagodbom muzeja za posjet slijepih i slabovidnih osoba pa je u tom smjeru i dio logotipa koji nosi naziv „Riznica Međimurja“ zamijenjen Brailleovim pismom.

Metoda interpolacije, tj. uvođenja suvremenih materijala u već postojeću povijesnu strukturu princip je revitalizacije baštine u arhitekturi koja je u praksi u Europi na snazi još od sredine 20. stoljeća i toga se ne trebamo bojati. Svaka je radnja dobila prethodno odobrenje od strane konzervatorske struke.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 1. listopada Ponedjeljak – petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

30. srpnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pučka meteorologija

Od nedjelje ugodnije VREMENSKA SLIKA: U drugu polovicu srpnja ušli smo uz puno sunca. Nekoliko dana temperatura je bila ugodnija, noćna ispod 15°C, a dnevna ispod 30 stupnjeva, ali prema kraju prošlog tjedna opet smo prešli trideset u hladu. To je bila dobra najava vremena za ovaj tjedan. Dominiraju sunce i jaka vrućina, svaki dan smo preko 30°C. Krajem tjedna nije isključena mogućnost za lokalni pljusak s grmljavinom i manje

osvježenje, ali već na početku sljedećeg tjedna opet se nastavlja ljetno vrijeme. Opširnije o prognozi za sljedećih sedam dana u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I u petak bi se trebalo nastaviti većinom sunčano, vruće i sparno vrijeme.

Vjetar povremeno umjeren jugozapadni. Ovdje kod nas bi temperatura u popodnevnim satima mogla narasti do 34, možda i 35 Celzijevih stupnjeva. Petak i subota bi

mogli biti najtopliji dani u ovom tjednu. U Sloveniji i Austriji može biti grmljavinskih pljuskova, ali kod nas je mogućnost za to minimalna.

Subota nam u početku donosi puno sunca, južinu i vrućinu. Poslijepodne i osobito navečer moguć je jači razvoj oblaka uz lokalni grmljavinski pljusak. Temperatura još uvijek između 32 i 35°C, prema večeri bi vjetar trebao okretati na sjeverac pa će se lakše disati.

SKANDINAVKA Autor: MILAN ĐURIĆ, Nedelišće DRŽAVA U SREDNJ0J AMERICI

U nedjelju ugodnije i nestabilnije. Raste mogućnost za lokalni grmljavinski pljusak, ponegdje i nevrijeme. Vjetar će okrenuti na sjeverne smjerove pa će se temperatura spustiti i vjerojatno nećemo preko 30°C, osobito u slučaju pljuska.

Moramo napomenuti da kiše možda neće biti u svim mjestima, nego kako naleti pojedini oblak.

Ponedjeljak bi onda opet izgledao većinom suho, djelomično sunčano i ugodno.

Mala je mogućnost za neki izolirani lokalni pljusak. No svježa uz minimalnu temperaturu oko 15°C, a dnevna temperatura bit će ugodnih 27 ili 28 Celzijevih stupnjeva.

Slično i tijekom utorka – pretežno sunčano i vrlo toplo, a prema srijedi postoji neka manja mogućnost za lokalni pljusak. U četvrtak možda ponovno

6

• 3. kolovoza 1877. godine veliko nevrijeme s pijavicom na otoku Braču • 4. kolovoza 1981. godine u Pločama izmjerena dosad najviša temperatura u Hrvatskoj od 42.8°C

1.8. u 20:21 h 5.8. u 20:16 h

VICOTEKA

Mladost

OTOK U JADRANU VRSTA VRBE

HRVATSKA VALUTA

JAVLJATI SE GLASOM DRONJCI, ZEMLJIŠNA “HEKTAR” KRPE MJERA(MN.) ILI ZVUKOM

VITIČASTA ZAGRADA PROKOPI U ZEMLJI VRSTA KOBASICE, ĆURKA

“KNOCK OUT” GLUMICA STIPIČEVIĆ

ŠIROKA UVALA OKRUŽENA STRMIM STIJENAMA

NAČIN OPHOĐENJA S LJUDIMA FRANCUSKA RIJEKA

BAŽULJ, FAŽOL AM. SAVEZNA DRŽAVA

UVODITI INOVACIJU

UPALA UHA

STRUČNJAK ZA VINA KISIK PRATIOCI BOGA EROSA EGIPAT

PLUĆNA BOLEST RUDARA

PJEVAČ HRŽICA “ANNO DOMINI” ALEKSANDAR OD MILJA

PISARI (POV.) AFRIČKA PTICA TRKAČICA PRIPADNIK NARODA NA NILU

ANCONA “EUROPEAN NORM”

PANAMA OBAVITI PASOM OKO STRUKA ITALIJA GLUMAC BEŠLAGIĆ

Starija žena žali se prijateljici: Kad sam bila mlada, imala sam glatko lice i zgužvanu haljinu, a sad je obrnuto!

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

RADOVATI SE

SMRTNA BORBA, UMIRANJE

• 30. srpnja 1776. godine katastrofalna tuča u Osijeku

Kad Mujo grli svoju ženu?

Samo kad vozi u rikverc.

NAPJEV

PJEVAČ, VINKO (1954-2013)

1.8. u 05:34 h 5.8. u 05:39 h

ZALAZI

METEOROLOŠKI KALENDAR

Zagrljaj

ERBIJ

CRNA ŠUMARSKA KREDA

IZLAZI

�iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 29.7.)

Ove tablete za putovanje uopste ne djeluju!!!

Popih trecu i dalje sam kod kuce!!!

PLANINA U BiH

SOPRANISTICA ORŠANIĆ

malo osvježi uz lokalne pljuskove.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu.

Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555555. Cijena 3,49 KN/min. iz

Ne djeluje

STUDENT RIMSKI CAR, DIO PLESNI OULJEDA “INTERNAT. IZGRAĐENE ŠARENA TEOLOGIJE, MARKO PAPIGA IZ THEATRE STUDIO IZ TESTAMENT TKIVA SJEMENILUČKE ULPIJE J.AMERIKE INSTITUTE” ČAKOVCA ŠTARAC OBALE(MN.) (53-117)

LIJEČNIK KIRURG

“RADIJUS”

Prva kiša u augustu rashladi zemlju i more

56

Aktualno

BOGATI KLUB SPORTSKI RUKOMETNI Krim VIKEND u dvorani Graditeljske škole Mercator Ljubljana Čakovec

ODIGRANO PRETKOLO MLADA OREHOVČANKA www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Hrvatskog nogometnog osvojila Europu kupa

Paula Posavec krenula s treninzima u velikom europskom klubu

Zlatna Antonia Ružić piše povijest hrvatskog sporta

IZVRŠNI ODBOR TRADICIONALNI teniski turnir Punčec završen MNS-a 11.Open svibnja 2018. je u Čakovcu

I Kljajić nezadovoljan, no Antolovićev prijedlog nisu ni razmatrali

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Nek se zna več jempot N

esam kanil pisati o onomo kaj se je pripetilo predi nekaj vejč od sedamdeset let ili pak meje od osemdeset, ali nesam mogel zdržati dok sam čul, videl i čital kaj se je pak pripetilo v Srbo. Ve vidite mesto kaj bi pisal o lanjskim Olimpiskim igrama, štere se zbog radi pandemije korona virosa po celomo sveto, odigravlejo v Japano kak je to več zdavnja bilo zebrano.

Ruon tak bi mogel pisati o Pelješkomo mosto šteroga so kineski meštri postajli ober debele plave vode, plavoga morja tak da bodemo, dok bode do kraja gotov, mogli dojti v Dubrovnik, a kaj ne bodemo morali pivo spiti v Bosni ili pak Hercegovini, očem reči v Neumo.

Ruon tak bi mogel i moral pisati o glavnomo čakoskomo proščejo Prcinkulovomo, štero je prvo čakosko proščeje štero obslužavle nova gradonačelnica Ljerka Cividini. Moral bi nekaj zbajati onomo što je zbiral mamrele za proščeje jerbo POD VUROM

mamreli ga sake fele, ali ga nega belih, pak ne plavih, a si znuomo da ga v Čakovco i Međimorjo nejveč navijačov zagrebečkih plavih (čitaj: Dinamovcov), nekaj malo Hajdukovci, a kuliko vidimo oni nemajo svoje mamrele.

Nekaj bi moral reči i o tomo kak posle Škorijovoga Demokrackoga pokreta, šteroga je ostavil Škoro jerbo mo je političko telo več preveč zmuočeno od politike i političkih igri i SDP-e meja svoje glavne igrače. Dok je Demokracki pokret zmenil sam precednika esdepeovci so počeli restepati svoje članstvo ito one nejvredneše, sabornike. Ne znati kaj bode, na se zadje, ostalo od DP i SDP-a, ali v ropotarnici povesti ga jega dosti mesta i za jene i za druge, polek Živoga zida.

No, dok sam prečital kak so Srbi organizerali proslavo ustanka Hrvatov 1941. leta protiv okupatorov moral sam nekaj o tomo reči. Več sam hajdi pot pisal kak so Hrvati ne meli niti jeno drugo mesto v Lepoj našoj de bi se pobunili i zdigli ustanka protiv okupatora nek so to morali naprajti v Srbo. A si znuomo kaj se je pripetilo v

(885.712 meje) i 7.783.046 pravoslavaca ( 997.547 vejč), a pripovedali so nam, i još nam pripovedajo kak je v Jasenovco sfondano prek 700 jezer pravoslavaca, očem reči Srba. Nekaj tu ne drži vodo, jene so sfondali, a drugi falijo.

Na leta so nas vučili kak so partizani bili pobedniki v sim ofenzivama, štere so Švabi organizerali na hataro negdašje Juge, ali paperi i švapski dnevniki govorijo čistam nekaj drugo. Bitka na Neretvi, bitka za ranjenike bila je v zimi i to na početko 1943. leta. Partizani so meli cirka štiri jezere ranjenikov i zrušil so mosta v Jablanici kak bi spasili ranjene i zvlekli se vum z obruča švapskih jedinici. Most je zrušeni, partizani so skup z ranjenikima prešli prek privremenoga mosta, ali na drugoj strani so jiv Švabi dočakali i se so jiv potukli.

Pišejo knige, kak partizanske tak i švapske, da je na Neretvi poginulo sih 4000 jezere ranjenikov, a kcoj i vejč od 3500 partizana. Švabi so meli nekše male gubitke, nekaj prek tristo. Tuliko o velikoj pobjedi partizana na Neretvi.

Posle Neretve prva velika bitka bila je na Sutjeski bli-

zo Tjentišta. Vučili so nas v školi kak je to bila, ruon tak, još jena velika pobjeda Titija i jegovih partizana. No, dok se malo bole prelistajo i prečitajo stare prašnate knige unda zazvedimo da je to na Sutjeski bilo se čistam nekak drugač. Švabi so potukli partizane kak se to veli do nogi.V bitki na Sutjeski je nabrojano cirka 7500 poginulih partizana, a kcoj treba dodati još cirka pet jezer sfondanih i umrlih od zaraze štere je nišči ne štel točno brojiti jerbo so bili strahom kaj se nej zarazili. Na drugoj nemačkoj strani je bilo nekaj meje od 600 poginulih.

Kuliko vidimo Tito i partizani so se velike poraze pretvorili u lažne pobjede.

Kak so se skrivale žrtve za vreme rata tak so se skrivale i žrtve štere so partizani naprajli posle rata (Jazovka, Huda jama, Macelj, Goli otok, Križni pot…) tak da je hajdi ljudi nastradalo posle rata i to bez soda i krivice. Hajdi ljudi je završilo pod zemljom, a ne zna se de i zakaj, ne zna jim se za grob, a v masovnim grobnicama se niti ne zna što je se zakopani. Tak je bilo po celoj Lepoj našoj, a ruon tak je i prinas v Međimorjo. Verjem

da bi več bila skradja vura kaj se zazvedi što je de zakopani, ak se več nebre zakaj, i da rodbina more svojima vužgati svečo i pomoliti se.

Posle rata se se je skrivalo kaj je ne pasalo partizanima, očem reči, komunistima. Več je prešlo nekaj meje od osemdeset let od rata i celo vreme so komunisti lagali nas, pak verjem da bi bila skradja vura kaj bi si mi zazvedili istino.

Ak so več lagali nas kaj mi nej morali lagati našo deco, vnuke ili pak prevnuke. Čim predi istina dojde na svetlo dneva, makar se ona nebre spremeniti, a i se meje je živi onih šteri so posle rata vedrili i oblačili, ali tua istina bi sprečila hajdi svaji med nami. Z tem bi zaprli knigo o Drugomo rato v šteromo još ratujemo jerbo još hajdi oni šteri nedajo kaj bi ga završili.

A zakaj? Zato jerbo jim tak paše! Drugoga rata moramo završiti i genuti na Domovinski rat kaj se ne bode i tu preveč sega nutri dovleklo, a kaj se je nigdar ne pripetilo. V Domovinskomo rato smo mi Hrvati bili pobedniki i unda je red da i mi napišemo kaj se je pravzaprav o 1991. do 1995. leta pripetilo!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Međimurci uglavnom podržavaju uvođenje eura Samo je pitanje dana kada će Hrvatska uvesti euro. Bez obzira na to koju ćemo valutu nositi u novčaniku, eure ili kune, zanimalo nas je što Međimurci misle o tome. Pitali smo ih podržavaju li uvođenje eura i zbog čega te hoće li im nedostajati kune. Većina ih se slaže s uvođenjem eura, a u nastavku pročitajte zbog čega. (ln, foto: zv)

Srbo makar se to več osedeset let skrivle od nas. Ne sam da se osemdeset let skrivalo nek se još navek skrivle, ali je na svetlo dneva došla istina kak so Srbi na kolac nabili velečasnoga Gospodnetiča i posle ga spekli kak ražnjiča.

Znova je Milči održal govora i neglavneše mo je pak bilo kaj se jempot zanavek zabrani stari hrvatski pozdrav ZDS, a za črleno petokrako je ostalo dosti mesta pod ovim našim soncem nebeskim tak da se more i malo povečati ak nešči oče i dale žnjom mahati.

Kaj se zvezde dotikalvle tu se nikša zabrana ne kaže. Slovenci (čitaj: Janša) je hitil v ropotarnico povjesti zastavo NOB-e, a prinas je to još ne na dnevnomo redo.

Več par pot sam pisal o tomo kuliko ga ljudi bilo predi rata, a kuliko pak posle rata na placo de je negda hercuvala Nezavisna država Hrvacka.

Po zadjemo popiso ljudi predi početka Drugoga rata, šteri je bil 1931. leta v Kraljevini SHS je bilo 6.085.482 katolika i 6.785.499 pravoslavaca.

Po prvomo popiso, šteri je bil zbavleni v kratkom časo posle rata, 1948. leta, prebrojeno je 5.199.770 katolika

Antun Mikac, Čakovec - Naravno da sam za uvođenje eura i podržavam to jer će tada sve biti stabilnije. Iako će nas sada malo iskoristiti i povećati cijene. Jednom kad se sve to posloži, trebalo bi biti kako treba.

Antonio Švagelj, Čakovec - De�initivno podržavam uvođenje eura jer ne bi trebalo biti tečajnog rizika. Nadam se da će sve biti lakše i što se tiče kredita.

Valuta mi ne igra nikakvu ulogu tako da mi kune neće faliti.

mi prodiremo dublje

Natalija Blažon, Čakovec - Ako bi bile dobre plaće i ako bi ljudi mogli ostati raditi u Hrvatskoj, ne igra mi nikakvu ulogu hoćemo li uvesti euro ili ostaviti kune. Važno da nam bude bolje.

Branka Mlinarić, Čakovec - Slažem se s uvođenjem nove valute, ali se isto tako nadam da će onda i plaće biti prilagođene većim cijenama, odnosno da će se i plaće povećati.

www.teamgradjenje.hr

Adam Vrbanec, Pribislavec - Po meni bi bilo bolje da ostavimo kunu, jer čim Hrvatska uvede euro, mislim da ćemo zbog poskupljenja svega živjeti teže.