Međimurske novine 1352

Čestitamo 15. kolovoza, blagdan Velike Gospe

Broj 1352

Čakovec, PETAK, 13. kolovoza 2021.

TRAGOM VAŠIH pitanja o Objedinjenom bolničkom prijemu

Zašto pacijenti satima čekaju na prijem? str. 3

Nije dočekao presudu za ubojstvo Tomislava Pergara PRIMALJSTVO POSTAJE DEFICITARNO ZANIMANJE, donosimo iskustvo čakovečkog rodilišta koje slovi kao jedno od najboljih u Hrvatskoj

TEMA BROJA

JOSIP DODLEK konstrukciju geodetske kupole iskoristio za pozornice

20 godina trajalo je od ideje do prve realizacije

Iskopavao sam antički kraljevski grad Gezer u Izraelu!

str. 49

str. 4-5

BRUNO ŠOLTIĆ, arheolog rodom iz Čakovca

BOŽENA MALEKOCI-OLETIĆ, novinarka Međimurskih novina, izdala prvu knjigu Makovo zrno

media 5

Foto: Marko Jurinec/PIXSELL

MATIJA MARČEC (37) KAWASAKIJEM u smrt na cesti između D. Koncovčaka i Vrhovljana

str. 8

Cijena 10 kuna

str. 7

Godina XXVI.

Nedostaje babica, tko će nas porađati? Biramo najbolje međimurske bake!

ŽELJKO HERMAN iz Strelca uzgaja zaboravljenu ljekovitu biljku

Ne kaže se badava zdrav k’o dren!

str. 20-21

BOŽA SLAVIČEK (61) iz Preloga

Baka je velika podrška u svemu str. 26

PRIJAVI SVOJU BAKU!

Imala sam potrebu ispričati priču o razvoju Međimurja SPOMENKA MRAZOVIĆ (49) iz N. Sela Rok

Unuke potiče na boravak u prirodi str. 27

ODLIKAŠI

Gospodarska škola Čakovec, OŠ Nedelišće (PŠ Dunjkovec i PŠ Pušćine), OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica str. 38

str. 47

Aktualno

BLAGDAN Velike meše ili Velike Gospe

Marijino uznesenje na nebo Petnaestog kolovoza obilježava se blagdan Velike Gospe ili, kako se to u Međimurju kaže, blagdan Velike meše. Otkako imamo samostalnu Hrvatsku, to je ujedno i državni blagdan. Blagdan je to kojim se slavi Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo koja je prema katoličkoj teologiji na nebo uznesena dušom i tijelom. Kao Isusova majka, u narodu je omiljena pod nazivom Blažena Djevica Marija kojoj su posvećene brojne molitve i pjesme. Među najpopularnijima molitvama svakako je Zdravo, Marijo. Za Djevicu Mariju posebno se vezuju i brojna marijanska svetišta koja svake godine u mjesecu kolovozu pohode milijuni vjernika. Među najpoznatijima u našoj su zemlji Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske

u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama i Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu. Međimurci najčešće hodočaste u najbližu Mariju Bistricu. Išlo se organizirano i u skupinama pješice, naravno uz molitvu i pjesmu. Iako ta tradicija polako zamire, još uvijek ima skupina koje se ne libe uputiti se na put od 70-ak i više kilometara do Svetišta, a potom još na obilazak Kalvarije ili Križnog puta s 14 postaja. Ne treba posebno spominjati Marijina ukazanja poput onih u Lurdu, u Fatimi i Međugorju koje crkva još uvijek ne priznaje, no vjernici ih svejedno pohode. Blagdan Velike meše dan je i brojnih mjesnih proštenja u Međimurju, tim više što je ona zaštitnica naših crkvi u Belici, Pušćinama i Svetoj Mariji. Uz njih proštenje tog dana ima i Sveti Martin na Muri. (vv)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FOTO

13. kolovoza 2021.

tjedna

Veseljaci uživaju na vodi veslima kućne izrade Prijatelji koji obožavaju odmor uz Dravu i na Dravi ne biraju sredstva kako se malo smočiti dravskom vodom. Smjestili su se u čon i zaplovili veslima domaće izrade. Bitno je da se plovi i da je društvo veselo.

200-tinjak mladih vatrogasaca bori se za titulu najboljih GRAD ČAKOVEC i Vatrogasna sportska udruga Žiškovec domaćini Svjetskog vatrogasnog natjecanja za mladež

atrogasna sportska udruga Žiškovec i grad Čakovec ovog tjedna imaju čast ugostiti najveće vatrogasno natjecanje koje je dosad održano u Međimurju. Svečano otvaranje Svjetskog vatrogasnog prvenstva za vatrogasnu mladež održano je u utorak, 10. kolovoza u samom centru Čakovca, ispred Centra za kulturu.

Brojna publika gromoglasnim pljeskom podržala je natjecatelje iz Latvije, Rusije, Slovačke, Indije, Češke, Bjelorusije, Bugarske, Estonije i Hrvatske te dva vatrogasna suca iz Poljske. Radovan Zadravec, predsjednik VSU Žiškovec, dopredsjednik Međunarodne sportske federacije vatrogasaca i spasitelja te predsjednik orga-

nizacijskog odbora natjecanja zaželio je 200-tinjak natjecatelja puno sportske sreće i uspjeha na natjecanju te da se u Čakovcu i Međimurju ovaj tjedan osjećaju kao kod kuće. Boje Hrvatske brani ekipa sastavljena od mladeži iz Međimurske, Varaždinske i Primorsko-goranske županije, a to su: Luka Matijević, Ivan Igrec, Dominik Jezernik, Tin

Kalac, Antonio Jurešić, Petar Đogo, Damijan Ninić, Rebeka Majdenić, Ivana Igrec, Ana Goričanec, Lucia Blatančić, Jelena Horvat, Dajana Zbukvić, Anabella Pokrivač, Enna Trupković i Ema Hajdarović. Zatvaranje Svjetskog vatrogasnog natjecanja u sportu održat će se u subotu od 20 sati, također ispred Centra za kulturu. (sh, Foto: dp)

13. kolovoza 2021.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TRAGOM VAŠIH pitanja zašto se na Objedinjenom bolničkom prijemu čeka satima pri čemu pratnja ne zna što se zbiva s pacijentom TRAGOM VAŠIH pitanja zašto se na Objedinjenom bolničkom prijemu čeka satima pri čemu pratnja ne zna što se zbiva s pacijentom

Predugo čekanje na hitnom bolničkom prijemu “ubija” pacijente i pratnju Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Doći na pretragu u bolnicu stresno je samo po sebi, doći na hitni prijem još je stresnije, a čekati u hodniku nakon prijema da vas pregleda liječnik, što se zna otegnuti i satima, još je teže. Nekoliko pacijenta nam se u zadnje vrijeme žalilo na to čekanje, a da im nije rečeno zašto i koliko moraju čekati. U takvim slučajevima uz pacijenta je obično i pratnja koja također čekajući svog bliskog sate proboravi u čekaonici, ne znajući zapravo zašto i koliko moraju čekati nakon što su zaprimljeni s uputnicom. Zašto je to tako i što se može promijeniti u komunikaciji s pacijentima i pratnjom da bi čekanje bilo ispunjeno s manje napetosti pitali smo Igora Šegovića, v. d. ravnatelja Županijske bolnice Čakovec. - Objasnite zašto se čeka satima od prijema do obrade pacijenta na Hitnom bolničkom prijemu? - Svakom pacijentu po dolasku na Objedinjeni hitni bolnički prijem medicinska sestra ili tehničar vrši trijažu te se na temelju tegoba pacijentu dodjeljuje trijažna kategorija. Od trenutka trijaže pa do početka pregleda pacijent je pod nadzorom (opservacijom), što znači, ako je pacijent u čekaonici OHBP-a, to ne znači da osoblje koje u tom trenutku zbrinjava drugog pacijenta za njega ne zna. Svaki hitni odnosno vitalno ugrožen pacijent zbrinjava se odmah. Uvidom u statistiku OHBP pacijenata te nakon razgovora s djelatnicima OHBP-a vidljivo je da često istovremeno u OHBP dođe više pacijenata s trijažnom

kategorijom 4 i 5 te se obrada ponekad produži. Smisao OHBP-a je da se utvrdi je li pacijent za prijem u bolnicu i bolničko liječenje ili se može otpustiti kući i dovršiti obrada preko polikliničkih ambulanti. Ono čega smo i sami svjesni jest da se u nekim ambulantama predugo čeka pa se često pacijenti upute u OHBP da riješe preglede koje bi inače bilo potrebno riješiti putem ambulanti u poliklinikama. Nakon COVID-19 pandemije radimo na tome da se liste čekanja u ambulantama smanje i da se na preglede dođe u najkraćem mogućem roku. Bitno je naglasiti da se veliki postotak pregleda i obrade: laboratorijska, radiološka ili mikrobiološka može obaviti kod nadležnog liječnika primarne zdravstvene zaštite, odnosno poboljšanjem suradnje između primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Obrada ponekad potraje jer se neki laboratorijski nalazi čekaju i više od 2 sata zbog specifičnosti pretrage, a ponekad se nalazi i ponavljaju kao npr. u slučaju sumnje na akutno koronarno zbivanje nakon nekoliko sati. - Zašto se s pacijentom ili pratnjom ne iskomunicira koliko će i zašto čekati? - Naši djelatnici daju sve od sebe i pokušavaju redovito komunicirati s pacijentom i pratnjom pacijenta. Sigurno je da se nekad dogodi propust u komunikaciji s obaju strana i na tome svi skupa radimo jer dobra komunikacija je osnova svega, a i utječe na ishod liječenja. - Dodatno nastaju gužve u čekaonici zbog pratnji pacijenata koji također čekaju. Može li se barem bolje komunicirati s prat-

Ravnatelj Šegović o ponašanju prema pacijentu

Ponašati se kao prema najbližima

Dugo čekanje na red na hitnom bolničkom prijemu je za pacijente i pratnje iznimno naporno njom pacijenata da satima ne provode u čekaonici u neznanju što se zbiva s pacijentom? - Najgore je kada je netko od naših najmilijih na pregledu, obradi ili liječenju, a da pratnja, odnosno obitelj, ne zna što se događa, odnosno u kakvom je stanju pacijent. Ova Uprava potiče ne samo da pratnja bude prisutna tijekom pregleda radi lakšeg dobivanja informacija o pacijentu, nego i redovite posjete pacijentima tijekom liječenja u bolnici. Najbolji primjer za to je odjel pedijatrije i pregledi u OHBP-pedijatrija gdje smo i

tijekom COVID-19 pandemije, za razliku od nekih drugih ustanova, omogućili hospitalizaciju roditelja uz dijete što je, zahvaljujući Međimurskoj županiji, potpuno besplatno. U hitnim je slučajevima ponekad teško davati prognoze o dužini liječenja, ali svakako da potičemo i da ćemo poticati još bolju komunikaciju s pacijentom i pratnjom, a sve s ciljem pružanja što kvalitetnije skrbi za pacijenta. Na kraju moram napomenuti da smo svjesni da se na OHBP-u ponekad čeka predugo i s naše strane radimo na tome da poboljšamo situaciju,

Moramo imati na umu da pacijent i medicinsko osoblje moraju djelovati kao tim, kaže dr. Igor Šegović, v. d. ravnatelja Županijske bolnice Čakovec. Naglasio je: - Osobno uvijek ponavljam da bi se zdravstveni djelatnik prema pacijentu i pratnji morao ponašati kao što bi se ponašao da je pacijent netko od njegovih najbližih. I dalje ćemo poticati poboljšanje komunikacije, ljubaznost i

npr. zaposlit će se više sestara na OHBP-u, raspisane su nove specijalizacije iz hitne medicine za što imamo kandidate i poboljšat će se suradnja s primarnom zdravstvenom zaštitom. Svjesni smo da je pacijentu njegova tegoba najhitnija i teška, no pacijenti moraju znati koji je smisao OHBPa, a koji sam naveo ranije, a to je zbrinjavanje hitnih i akutnih pacijenata, a sve tegobe koje se mogu riješiti kod nadležnog liječnika moraju se rješavati na razini primarne zdravstvene zaštite ili polikliničkih ambulanti.

profesionalnost u pristupu pacijentu. (BMO) Dok se to ne dogodi, mnogima bi melem na ranu bila lijepa riječ zdravstvenog djelatnika pacijentu ili njegovoj pratnji u stilu: Budite strpljivi, imamo hitnije, životno ugroženije slučajeve od vas. Morat ćete zbog toga čekati 3 sata na svoj red. Vaša obrada trajat će zbog potrebnih nalaza satima dok teče infuzija ili slično. Ili poruka pratnji: Dođite za npr. tri sata da ne stvarate gužvu u čekaonici ili pozvat ćemo vas kad bude vrijeme i slično. Takva vrsta odnosa u mnogome bi smanjila napetost i nervozu onih koji čekaju na red.

ROBERTO SETNIK iz Donjeg Hrašćana pokazao nevjerojatnu snagu duha i tijela

Biciklom prošao 4450 kilometara od Italije do Norveške!

Roberto Setnik ostvario je svoj san i u 16 dana biciklom stigao na cilj – Nordkapp u Norveškoj

Odvažiti se na put od nekoliko tisuća kilometara na biciklu prava je rijetkost, no ne i za Roberta Setnika iz Donjeg Hrašćana kojem je takav vid avanture i adrenalina, mogli bismo, reći konstantan. Nakon svakog ostvarenog zacrtanog cilja tjera svoje

tijelo, ali i svoj duh, stepenicu više. Ovog puta stepenica više bila je ultrazahtjevna utrka Northcape4000. U samo 16 dana Setnik je na biciklu prošao ukupno 4450 km, i to od Italije, gdje je bio start, pa sve do Norveške. – Utrka je startala kod jezera Garda u Italiji, a pro-

lazila je kroz Sloveniju, Mađarsku, Slovačku, Poljsku, Litvu, Latviju, Estoniju i Finsku, rekao nam je 49-godišnji avanturist Setnik. Ultrabiciklizmom bavi se godinama pa je to, kako nam je rekao, logičan iskorak od klasičnih distanci od 1500 km.

– Utrka je inače dosta zahtjevna, a startalo je ukupno 200 natjecatelja iz svijeta, dodao je Setnik, sretan što je uspješno došao do cilja. Podsjetimo također da je Setnik bio prvi Hrvat koji je završio deseterostruki Ironmanm, i to na izvrsnom drugom mjestu. (sh)

Aktualno

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

esna Kirić iz Črečana 40 godina radi kao primalja u rodilištu Županijske bolnice Čakovec i u svojem je radnom vijeku porodila više od 15 tisuća djece. Svaki je porod drugačiji, svaka je žena drugačija pa zato Vesna kaže da joj nijedan dan na poslu ne može biti isti. - Prvotno sam željela biti medicinska sestra, ali me moja baka preusmjerila da postanem primalja. Rekla mi je da je to poseban poziv i zaista je tako. Ovo je zapravo jedini dio bolnice na koji se ne dolazi zbog bolesti, već novog života, rekla nam je na početku razgovora primalja Vesna koja je 7. srpnja napunila 40 godina radnog staža na Odjelu za ginekologiju, porodništvo i neonatologiju Županijske bolnice Čakovec. Dočekala nas je nakon noćne smjene i rekla da ju mnoge žene pitaju kako i nakon 40 godina taj posao radi s lakoćom. Tajna je ljubav prema primaljstvu i novom životu koji se gotovo svakodnevno rađa na tom odjelu. Da mora opet birati zanimanje, ponovo bi odabrala primaljstvo. Naravno, ima i ružnih trenutaka, no oni su srećom rijetkost.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Posao kojem moraš biti maksimalno posvećen - Radimo smjene po 12 sati, a moramo biti maksimalno posvećene poslu. Sve svoje probleme moramo ostaviti doma, ponekad kad je u pitanju bolest bližih članova obitelji ili čak smrt i na radnom mjestu biti prvenstveno primalja, uz ženu i pružiti joj psihičku i fizičku podršku, nastavlja primalja Vesna. Nije uvijek sve bilo idealno na odjelu porodništva. U 40 godina svašta se promijenilo, u primaljstvu, kao i u čakovečkom rodilištu. Kao najveću razliku promjena Vesna ističe odnos prema rodilji. - Nekad kad su žene došle roditi, nismo ih previše pitali za njihove želje. Često nisu ni znale koji im se lijekovi daju i zbog čega. Danas je to sasvim drugačije. Žene dolaze s planom poroda koji maksimalno ispoštujemo, o svakom su postupku i zahvatu pravodobno informirane, ističe primalja. U ovo se vrijeme ponovno vraćamo što prirodnijem porodu. Činjenica je i da se žene često dobro pripreme pa dođu u bolnicu već sa svojim trudovima, pa time i porod traje kraće. Nema više toliko indukcija poroda, čekaju se prirodni trudovi.

Karmen Cecarko-Vidović, prva magistra primaljstva u Međimurju O tome koliko je obrazovanje u primaljstvu važno govori prva magistarska diploma koju je u Međimurje donijela Karmen Cecarko-Vidović koja je ljetos ponosno obranila diplomski rad i time postala prva magistra primaljstva u Međimurju. Nakon dviju godina diplomskog studija na Sveučilišnom Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci, Karmen je sredinom srpnja s ocjenom izvrstan obranila diplomski rad pod naslovom Poslijeporođajni stres kod muškaraca u prvoj godini života djeteta. Uvjet za upis magisterija je prvostupništvo primaljstva, što je Karmen završila prije desetak godina. Magisterij primaljstva Karmen je upisala 2019. godine kad se taj studij otvorio te je tako među prvih 22 diplomiranih primalja i 23. iz Crne Gore. Diplomiralo ih je dosad 11 u cijeloj Hrvatskoj. U dvjema godinama studija položila je 33 predmeta. - Primalje su konačno došle do visokog stupnja

Karmen Cecarko-Vidović prva je magistra primaljstva u Međimurju i među prvih 22 diplomiranih primalja u Hrvatskoj sa završenim najvišim stupnjem obrazovanja

obrazovanja. Nama su predavali liječnici, dok će novim generacijama na preddiplomskom studiju predavati i primalje koje će prenijeti svoje praktično znanje i dugogodišnje iskustvo, rekla je u razgovoru Karmen Cecarko-Vidović. Na magisteriju su u prvoj generaciji bile primalje starije i od 50 godina. Upravo to govori koliko je tom zanimanju važno cjeloživotno obrazovanje.

Brojke:

12 47

13. kolovoza 2021.

TEMA BROJA

PRIMALJSTVO POSTALO DEFICITARNO ZA donosimo iskustvo čakovečkog rodilišta koje s jedno od najboljih u Hrvatskoj

godina ima najmlađa rodilja 2020. godine u čakovečkom rodilištu

godina ima najstarija rodilja 2020. godine u čakovečkom rodilištu

Danas rađaonica i rodilište u Čakovcu koje je prije par godina kompletno obnovljeno pruža visok standard za naše rodilje. Trenutno se čeka novi ultrazvučni aparat namijenjen isključivo za rađaonicu i neonatologiju koji bi trebao stići idućeg tjedna. Nažalost, operacijska sala za carske rezove i druge opstetričke zahvate i dalje nije u funkciji.

Čakovečko rodilište na visokom nivou

U rađaonici rodilje se mogu koristiti rajskim plinom za smanjivanje bolova kod trudova koji je prvi uveden upravo u čakovečkom rodilištu, loptom za pilates, strunjačom, krevetom koji se modificira kao stolac za rađanje, difuzorom s mirisom, može slušati glazbu i prilagoditi glasnoću, slobodne su za vrijeme trudova, mogu se kretati unutar sobe za rađanje, mogu piti tekućinu za vrijeme trudova, a uz rodilju može biti njoj bliska osoba koju ona odabere.

Informiranost je važna, ali ne na Facebooku... - Sve to prije 39 godina kada sam počela raditi na odjelu nije bilo zamislivo, ali voljom, radom i trudom liječnika i primalja, promjene su značajne. Nije se samo stav liječnika i primalja promijenio da bi porod bio humaniji, već i rodilje dolaze s puno informacija i želja. Dobro je ako su te informacije dobivene na trudničkim tečajevima od zdravstvenog osoblja ili na zdrastvenim portalima, a nike dobro da se skupljaju na raznim forumima, Facebooku ili slušajući neka tuđa „loša“

Primalja Vesna Kirić, rodilja Petra Andrašec koja u naručju drži malenog Florijana, glavna primalja Karm

Tko će na

U vrijeme pandemije protekle godine čakovečko rodilišt i mogućnost pratnje, za što se izborila pročelnica odjela

iskustva jer svaki je porod drugačiji, jedinstven, kao i percepcija boli ili neugode, rekla je Sanja Topličanec, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije, subspec. fetalne medicine i opstetricije, pročelnica Službe za ginekologiju, porodništvo i neonatologiju. Kada žena dolazi s planom poroda, mi ga primjenjujemo tako dugo dok on ne ugrožava život djeteta ili majke, s čim je rodilja upoznata pri dolasku, dodaje pročelnica odjela.

O našem rodilištu pišu i američki portali… Na američkom portalu opendemocracy.net među brojnim svjetskim rodilištima spomenuto je i naše u Čakovcu kao primjer dobre prakse dozvole pratnje na porodu bez obzira na pandemiju koronavirusa. Kako u prijevodu piše: U Hrvatskoj se u maloj čakovečkoj općoj bolnici osoblje opiralo zabrani pratnje na

porodu dok je to bila praksa u 90 % slučajeva u ostalim bolnicama u zemlji. Umjesto toga odlučili su nabaviti brze antigenske testove za buduću majku i njezinu pratnju da bi se osiguralo da majke mogu biti u svakom trenutku sa svojom bebom, što je ispravna i najbolja praksa za optimalne zdravstvene ishode.

13. kolovoza 2021.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

i Ljubica Ladić. Šest primalja već iduće godine ima prve uvjete za mirovinu pa to zabrinjava pročelnicu odjela i glavnu primalju jer se trenutno može organizirati rad u smjenama, ali odlaskom na bolovanje ili za vrijeme godišnjih odmora organizacija postaje problem.

ANIMANJE, slovi kao

Primaljstvo postalo vrlo deficitarno zanimanje

men Cecarko-Vidović i dr. Sanja Topličanec, pročelnica Službe za ginekologiju, porodništvo i neonatologiju ŽB Čakovec

as porađati?

te zabilježilo je 93 poroda više nego u 2019. godini. Razlog je otvorenost a, doktorica Sanja Topličanec Upravo je ona zaslužna da u suradnji s upravom bolnice samo dva mjeseca u vrijeme pandemije koronavirusa nije bila dozvoljena pratnja na porodu. Izborila se na vlastitu odgovornost da se to promijeni, a uveden je obavezni antigenski test za pratnju koji je omogućio ulaz u rađaonicu. Prošle je godine u našoj bolnici rođeno 1134 djece (1120 poroda, 7 pari blizanaca). U usporedbi s 2019. godinom zabilježena su čak 93 poroda više. Razlog je upravo

taj što je u vrijeme pandemije koronavirusa partnerima bila osigurana mogućnost pratnje na porodu pa su se tako žene iz drugih krajeva Hrvatske odlučile roditi u Čakovcu. - Zbog toga smo prošle godine imali više rodilja iz drugih gradova poput Koprivnice, Varaždina, Zagreba, Siska i Malog Lošinja. Županijska bolnica Čakovec trenutno zapošljava 22 primalje. One su Karmen Cecarko-Vidović, mag. obs.; Jelena Zadravec, bacc. obs.; Ivana Šantek, bacc. obs.;

Slađana Debelec, bacc. obs.; Silvija Tisaj Pigac, bacc. obs. koja je na na prvoj godini magisterija primaljstva; Lana Ružić, Marija Ivanušić Kosi, treća godina prvostupništva primaljstva; Nikolina Vrbanec, treća godina prvostupništva primaljstva; Lea Srša i Sara Radek, primaljske asistentice; primaljski asistent Danijel Kovačić, Ana Fodor, Silvija Melnjak, Anica Blažeka, Marija Zvornik, Vesna Kirić, Tanja Valpatić, Tanja Radek, Vlatka Hokman, Gordana Horvat, Suzana Krznar

Primaljstvo je postalo vrlo deficitarno zanimanje u cijeloj Hrvatskoj, tako i u Međimurju. Raspisan je natječaj u kojem čakovečko rodilište traži tri pripravnika primaljstva na koji se zasad nitko nije javio. Razlog je jednostavan, novih primalja nema. Primalje se traže i za stalno zapošljavanje. - Nema ih više na tržištu rada. Ovo nije problem samo u Čakovcu nego u cijeloj Hrvatskoj. Kad kolegice odu u mirovinu, ne znamo tko će doći raditi. Ispočetka nas je bilo dovoljno, prije nekih 10 do 15 godina, pa su tako i neke primalje otišle na prvostupništvo za medicinske sestre ili otišle raditi i školovati se u druga zanimanja, rekla je glavna primalja čakovečkog rodilišta Karmen Cecarko-Vidović. Zapravo, problem je i u tome što obrazovni sustav ne prati potrebe tržišta. Primjer toga je da se srednja škola za primalje nalazi jedino u Zagrebu, u krugu Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice. Upisuju se dva razreda, ali važno je naglasiti da je to škola za primaljske asistentice i, objašnjava Karmen Cecarko-Vidović, ne mogu raditi u rađaonici bez prvostupnice primaljstva ili magistre ili ginekologa. - Primalje su u svijetu visokoeducirane osobe koje zapravo često rade samostalno bez prevelikog prisustva liječnika, dodaje. Problem je i taj što je prvostupništvo primaljstva jedino dostupno u Rijeci i Splitu, nema ga u Zagrebu. S našom licencom, nastavlja Karmen, mi kao primalje možemo jedino raditi na odjelu Ginekologije, porodništva i neonatologije. Često nas zovu sestre, ali mi

Tko su zapravo primalje i što rade? Od trenutka primanja trudnice u rađaonicu primalja čini sve da bi se buduća majka osjećala dobro i sigurno. Upoznaje ju s osobljem i odjelom te objašnjava što će se i kada raditi. Ona je cijelo vrijeme uz trudnicu. Pruža joj podršku i prati njezino stanje – disanje, puls, tlak, temperaturu te snagu, učestalost i

trajanje trudova. Prati otkucaje srca nerođena djeteta i o svemu tome obavještava liječnika. Nadalje, primalja pomaže trudnici da se smjesti u što udobniji položaj, potiče na pravilno disanje i opuštanje između trudova te poduzima i druge mjere kako bi ovo razdoblje ženu što manje iscrpilo.

smo primalje, što je zapravo sasvim drugo zanimanje od medicinskih sestara. Naravno, ne smeta nama kad nas se zove sestra, ali taj se termin često brka. Upravo zbog toga jer je primalja prije par godina bilo dovoljno, one koje su željele postati primalje, upisale su druge medicinske smjerove. Dio njih otišao je i van Hrvatske. Tako primalja nema ni za lijek.- S tim da je potrebno napomenuti da mlade primalje koje su nedavno došle nisu još stekle dovoljno iskustva za samostalan rad. One su u radu sa starijim primaljama i potrebno je minimalno pet godina radnog iskustva da počnu samostalno raditi, ističe doktorica Topličanec. Važno je prepoznati u kojem je trenutku potrebno pozvati liječnika jer su u tom poslu dovoljne sekunde koje mogu dovesti do neželjenih situacija.

Sanja Topličanec, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije, subspec. fetalne medicine i opstetricije

Rađanje i korona Važno je naglasiti da se od 1. kolovoza u rodilištu Županijske bolnice Čakovec rodiljama više ne radi antigenski test, već samo PCR test, jedino u slučaju simptoma, kao i očevima koji nisu cijepljeni ili koji nisu preboljeli. Trudnica i njezina pratnja, ako su cijepljeni ili su preboljeli koronavirus unazad devet mjeseci, ne moraju vaditi bris ni raditi test. Osoba koja je pratnja, a nije preboljela ili cijepljena mora nositi FFP2 masku koju dobiva u bolnici te ništa ne mora kupovati ni nositi sa sobom za prisustvo na porodu.

2019. 2020. 2021. godine: 1027 poroda

godine: 1120 poroda, rođeno 14 blizanaca

godine do 11. kolovoza: 651 porod

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U SRPNJU je za 6,2 % porasla nezaposlenost u odnosu na prethodni mjesec

13. kolovoza 2021.

Prosvjetari i učenici povećali su nezaposlenost Krajem su srpnja 2021. godine u evidenciji bile 2223 nezaposlene osobe. U usporedbi s lipnjem, nezaposlenost je porasla za 6,2%. Porast nezaposlenosti sezonskog je karaktera, a na nju je utjecao povećani priljev novoprijavljenih direktno iz redovnog obrazovanja (96) i novoprijavljenih direktno iz radnog odnosa iz djelatnosti obrazovanja (107), što je karakteristično za kretanje nezaposlenosti u to doba svake godine. Takav priljev postepeno se smanjuje do kraja rujna kada se srednjoškolci zaposle ili upišu na fakultet, a novoprijavljeni direktno iz radnog odnosa iz djelatnosti obrazovanja, ponovo zaposle s početkom školske godine, stoga razlog porasta nezaposlenosti u srpnju nije posljedica otežanih poslovnih okolnosti zbog pandemije koronavirusa. Tijekom srpnja poslodavci su prijavili potrebe za 609 radnika, odnosno 20,8 % više nego u lipnju, pretežito u prerađivačkoj industriji (227), građevinarstvu (167), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (50) i trgovini (46). Iz evidencije nezaposlenih izašle su 324 osobe, od čega 231 osoba zbog zaposlenja. Na temelju radnog odnosa zaposlene

su 203 osobe, dok je 28 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Zbog ostalih razloga iz evidencije nezaposlenih obrisane su 93 osobe. Najviše zapošljavanja realizirano je u sljedećim djelatnostima: prerađivačka industrija (63 osobe), trgovina (29 osoba), djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (24 osobe) i građevinarstvu (20 osoba). Tijekom srpnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su 453 osobe, što je porast za 45,7 % u odnosu na lipanj. Najviše novoprijavljenih na burzu došlo je direktno iz radnog odnosa, čak 298 osoba, od čega 107 iz djelatnosti obrazovanja. Nadalje, 96 osoba na burzu je prijavljeno direktno iz redovnog obrazovanja te 59 osoba iz neaktivnosti. Stopa registrirane nezaposlenosti u Međimurskoj županiji u srpnju iznosila je 5,0 %. Promatrano prema spolu, u ukupnom broju nezaposlenih, žena je 1317, odnosno 59,2 %, a muškaraca 906, odnosno 40,8 %. U srpnju 2021. godine novčanom se naknadom koristilo 607 nezaposlenih osoba, od toga 437 korisnica naknade i 170 korisnika naknade. (BMO)

Naš izlagač na pretprošlogodišnjem Sajmu jer lani AGRA zbog epidemioloških razloga nije održana.

AGRA 2021., najpoznatiji međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam u regiji, otvara svoja vrata od 21. do 26. kolovoza

Upoznajte inovacije u poljoprivredi i uživajte u okusima nagrađivanih delicija Na sajmu će se moći vidjeti inovacije poput prskalice sa senzorskim sustavom za preciznu primjenu fitofarmaceutika, s integriranim sustavom za pročišćavanje otpadnih voda i oporabu hranjivih tvari uz pomoć algi Od 21. do 26. kolovoza 59. Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA otvara sajamsku aktivnost i zdravo druženje u Gornjoj Radgoni u Sloveniji. Uz široku paletu ponude opreme za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu, na sajmu ćemo se svaki dan “cijepiti” zdravom i prirodnom hranom, nagrađenim vinima i dobrim raspoloženjem. Ovogodišnji sajam posvećen Međunarodnoj godini voća i povrća promicat će ekološku poljoprivredu.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Osigurano je kušanje sigurne hrane iz najbliže okolice, a prezentirat će se i zaštita šuma racionalnom upotrebom drva. Prikazat će se kako se brinuti o okolišu, očuvanju čiste vode i bioraznolikosti te sprječavanju posljedica klimatskih promjena. Na sajmu će se moći vidjeti inovacije poput prskalice sa senzorskim sustavom za preciznu primjenu �itofarmaceutika, s integriranim sustavom za pročišćavanje otpadnih voda i oporabu hranjivih tvari uz

CIMERMAN

Tko su izlagači iz Hrvatske? Arosa grande d.o.o., Bačvarija Srnec, vl. Siniša Srnec; Bravarija Kralj-Kocijan, Čalopek strojarstvo d.o.o., HIMD d.o.o., Horvat Univerzal d.o.o., Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Sisak, Medičarna i svjećarna ARKO, vlasnik

pomoć algi. Zemlja partner je Francuska koja će predstaviti svoje prehrambene proizvode pod sloganom Okusite Francusku! Sajam je prodajnog karaktera pa će se na njemu moći kušati i kupiti po prihvatljivim sajamskim cijenama proizvodi nagrađeni međunarodnim ocjenama kvalitete mesa i mliječnih proizvoda, bezalkoholna pića, med i medna pića te vina pod pokroviteljstvom sajma AGRA. Na sajmu AGRA

Brigita Mihina; Mega metal d.o.o., Osatina Grupa d.o.o., Petrokemija d.d. – Tvornica gnojiva, Pinova d.o.o., Poliklinika Medikadent d.o.o., Raguž obrt, Sandukar, drvna galanterija i pilana; SMT dent d.o.o., Zadružna Štampa d.d. (BMO)

predstavit će se 1100 izlagača iz 29 država na sveukupno 53.800 m2 otvorene i zatvorene izložbene površine. Sajam AGRA bit će otvoren od subote 21. do četvrtka 26. kolovoza, od 9 do 18 sati. Cijena jednodnevnih karata je 6 eura za odrasle, za učenike i studente 4 eura, umirovljenike i starije 5 eura, a obiteljska ulaznica koja uključuje 2 odrasle osobe i 5 djece do 15 godina 12 eura. (BMO, foto: N. Šardi)

POGLED ODOZDO

Druženje uz kavu čuva mentalno zdravlje

vog ljeta ipak smo mrvicu odahnuli od zabrana i ograničenja druženja. Spasile su nas terase, a bilo je i ponešto manifestacija na otvorenom. Da nije bilo tako, već bismo do kraja puknuli i prolupali. Godišnja doba dolaze i prolaze, a s njima toplina i sezona terasa. Gdje ćemo piti kavu kad zahladi i kad bismo se rado uvukli u tople prostore? Nije to samo pitanje uživanja u omiljenom napitku, već se

pitanje ka�ića pretvorilo u prvorazredno društveno, političko i gospodarsko pitanje. Tko će moći, a tko neće moći ući? Podjela građana na cijepljene i necijepljene. Je li to pitanje društvene segregacije ili zaštite od zaraznih bolesti? Je li to isto kao kad se odjeljuje pušače od nepušača? Naime, i pušenje je zabranjeno u zatvorenim prostorima. To je i gospodarsko pitanje. Hoće li zbog zabrana

jedna grana ugostiteljske djelatnosti izumrijeti? U ovom slučaju prodaja i posluživanje kave. Druženje uz kavu ima snažnu socijalnu dimenziju. Ispijanje kave i čavrljanje ima psihoterapeutski učinak. Ako taj običaj nestane, ljudi će se još više osamiti i izolirati, a to je put prema narušavanju mentalnog zdravlja. Loše za ljude, dobro za farmaceutsku industriju koja ima pune šake lijekova za depresivne i usamljene

ljude koje kemijskim sredstvima čini funkcionalnima i normalnima. Ipak, nema te tablete koja će vas usrećiti kao druženje s ljudima, čavrljanje i povjeravanje. Ako ste sami, najviše što možete učiniti je upaliti televizor i svađati se s omraženim političarima ili likovima s ekrana. Njima možete predbacivati, psovati ih do mile volje, ali do njih to ne dopire. S frendom ili frendicom na kavi uključena je željena

interakcija. Oni vam odgovaraju na pitanja, podržavaju vas, hvale, kude i savjetuju. Od tih se razgovora živi. Usamljen čovjek može razgovarati sam sa sobom, ali takav brzo uvene kao biljka. Zato parolu Ostanimo odgovorni! pod hitno mora zamijeniti Ostanimo mentalno zdravi! U tom kontekstu sadašnji stožer više nema što reći, pregazio ih je dolazak cjepiva. Došlo je vrijeme za novo normalno 2.0.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

13. kolovoza 2021.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JOSIP DODLEK konstrukcijom geodetske kupole otvorio je vrata glazbenim pozornicama i manifestacijama na otvorenom

Od ideje do prve realizacije 20 godina Od 2006., kad je postavljena prva, do danas, kupola od elegantnih metalnih cijevi postala je pozornicom za mnoge estradne umjetnike i manifestacije na otvorenom. Danas se čini normalnim i jednostavnim rješenjem, ali na početku je izazvala čuđenje i pitanja čemu ta konstrukcija služi. Piše: Božena Malekoci-Oleić Foto: Zlatko Vrzan

uglasta pozornica u obliku saća, zapravo geodetska kugla na koncertu Evelin Novak i prijatelja u Železnoj gori bila je povod da razgovaramo s Josipom Dodlekom koji je zamislio i napravio kupolastu pozornicu. Geodet je po struci i glazbenik koji svira

Kupula može bi� otkrivena ili prekrivena

nekoliko instrumenata pa je bio potaknut na izradu elegantne pozornice koja bi svojom veličinom omogućila nastupe većim bendovima. Od prvog izračuna o pretvaranju geodetske kupole u elegantnu pozornicu 1986. godine prošlo je 20 godina. Kad se njezina loptasta konstrukcija pojavila 2006. godine u vrtu kuće preko puta nekadašnje adrese Međimurskih novina u Mažuranićevoj ulici, ni nama nije bilo jasno što predstavlja ta konstrukcija sastavljena od metalnih cijevi spojenih u trokute. Arhitektonsku skulpturu ili građevinu? Prvi smo pisali o njoj razgovarajući s njezinom tvorcem, Josipom Dodlekom. Od tada do danas ona je postala

Budućnost su obiteljske kuće Josip Dodlek surađuje s domaćim partnerima na konstrukciji kupola. Koristi se njihovim pokrovima, bilo da je riječ o ceradi ili materijalu za suncobrane. Njegove konstrukcije mogu biti gotove za tri dana. Njihova je budućnost u stambenoj gradnji. Objašnjava: - Ako se od kuglaste kupole vratimo pentagonalnoj gradnji, konstrukciju kuće izradimo od drvenih nosača, a mogu biti kombinirani i

s metalnim cijevima. Nosiva se konstrukcija ispuni građevinskim pločama i izolacijama čime se dobiva najjeftinija gradnja obiteljskih kuća. Drvena je gradnja elegantna, a uz upute kuća bi se mogla izvesti u samogradnji. Omogućava tipsku gradnju, a unutarnje uređenje je individualno. Zašto bi kuća trebala biti pravokutna, kad pentagonalni oblik omogućuje veću površinu i stabilnost?

pozornica mnogim estradnim umjetnicima, ali i prostor za brojne manifestacije na otvorenom, pogotovo kad je presvučena nepromočivim pokrovom koji štiti od oborina. Danas se kupola čini normalnim i jednostavnim rješenjem, ali njezin je početak izazvao čuđenje i pitanja čemu bi mogla služiti.

Pozornica nastala od geodetske kupole

Službeni naziv te konstrukcije jest geodetska kupola, objasnio je Dodlek. Nastavlja: - Po struci sam geodet, diplomirani inženjer kulturne tehnike i u sklopu studija učio sam o drvenim konstrukcijama, među kojima o drvenoj kupoli. Takvu je konstrukciju službeno patentirao 1952. godine Buckminster Fuller. U mojoj je priči bitno da sam napravio matematički izračun za njezinu konstrukciju, ručno 1986. godine. Danas je to lakše jer kompjutor izbaci sve podatke za nju. No, nekada nije bilo kompjutorskog programa AutoCad pa sam 20 godina kasnije, 2006. godine, stavio te papire na svjetlo dana, u AutoCadu malo “provrtio” te svoje izračune i projekcije te shvatio da mogu od te konstrukcije napraviti pozornicu. Na to me navelo muziciranje i ljubav prema glazbi, s obzirom na to da se njome

Josip Dodlek ispred geodetske kupole bavim pa mi je bilo zanimljivo izraditi pozornicu za nastupe. Prvu kupolu napravili su u suradnji sa mnom majstori TIOŠ-a i tamo je dugo stajala. Zanimljivo je da su njenu pravu funkciju prva prepoznala djeca. Kod Dječjeg vrtića Vjeverica u Čakovcu, gdje je također bila postavljena, djeca su ga pitala: - Striček, je li to kuća? Što zapravo jest. Multifunkcionalna konstrukcija koja itekako ima budućnost. Geodetskom se kupolom među ostalim koriste u istraživačkom centru CERN gdje im te loptaste konstrukcije služe za istraživanje čestica. Geodetske kupole se kao oblik sigurnih i funkcionalnih nastambi predviđaju za buduće koloniziranje Marsa. To je budućnost, a današnja realnost nešto je drugo. Dodlekova prva konstrukcija postavljena je u Prelogu za susret Hrvatske katoličke mladeži 2008. godine gdje je služila kao prostor za bogoslužje. Od tada do danas geodetske su kupole u dosta širokoj primjeni i vrlo popularne, a tome su pridonijele brojne manifestacije na otvorenom koje su se pojavile posljednjih godina. - Nakon te prve javne prezentacije u funkciji u Prelogu do mene su došli Zagrepčanci kojima sam iznajmio dvije drvene i dvije metalne kupole za jedan event na Bundeku. Osim što su unajmili moje kupole, oni su ih prekopirali i sad smo

u tom segmentu konkurentske �irme, kaže. Dodaje, nema veze, posao ide dalje. Interes za kupole raste. Prisjećajući se gdje su sve niknule njegove kupole, Dodlek se sjetio one u Vrsaru na aerodromu koja je postavljena 2010. godine u kao ka�ić i izložbeni prostor za letačke artefakte. Ondje je u funkciji već nekih 15 godina. U Zoološkom vrtu u Zagrebu postavljena je jedna kao kupola za dječje radionice, sa svojom je ekipom postavio kupolu za festivale u Novigradu u Istri, prije petnaestak godina postavio je jednu kupolu za MEF, pod kojom je Bojan Jambrošić nastupio kao vrlo mladi pjevač. Naposljetku, Neda Ukraden je u Pribislavcu održala svoj koncert u Dodlekovoj kupoli.

Džamija u Ljubljani od Dodlekove konstrukcije

- U međuvremenu sam se bavio razvojem tih kupola i sada imam različite modele i prešao sam na njihovu proizvodnju. Mogu biti u rasponu od nekih 5 do 25 metara i težine od 300 kilograma do jedne tone. Najveću kupolu promjera 19 metara postavili smo kao džamiju u Ljubljani. U Osijeku smo prošle godine postavili multifunkcionalnu kupolu za razna događanja, a u Varaždinu za održavanje Adventa. Naše su kupole bile na Forestlandu. U suradnji s

Enverom Muminovićem, vlasnikom Radija 1, razvili smo kupolastu pozornicu sa stupovima za razglas, uključujući i razglase. Kombiniramo upotrebu prednje rampe i kupole kao školjke u pozadini. U tom slučaju školjka drži prednju rampu, a prednji stup drži kupolu. Geodetska je kupola u odnosu na klasične pozornice s četirima stupovima puno elegantnija, lakša za postavljanje, iziskuje manje materijala za njezinu konstrukciju i izrazito je efektna u odnosu na klasičnu četvrtastu pozornicu. U Rakovu Potoku postavili smo dvije velike spojene kupole za svadbene svečanosti i druge evente. Dakle, kupole se mogu se nadograđivati u module, primjerice pet kupola može se spojiti u oblik cvijeta. Prvi sam se počeo baviti takvim kupolastim pozornicama, a vjerojatno prvi u svijetu nadograđenim rampama za razglas u suradnji s Muminovićem. Ako znamo da se tome mogu dodati i svjetlosni efekti, one postaju posebno atraktivne. Prednost tih konstrukcija je u tome da iziskuju malo ljudi za postavljanje. Uz to, Dodlek je razvio i vlastitu teleskopsku dizalicu koja omogućuje da se kupolasta konstrukcija spaja i podiže od vrha prema dnu uz inteligento razrađena rješenja za spajanje cijevi da to bude bude što lakše i jednostavnije.

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. kolovoza 2021.

Rotor kod Parka Rudolfa Kropeka mjesec će dana biti izvan prometne funkcije

KREĆE REKONSTRUKCIJA rotora kod Kišovice u Čakovcu

Od 16. kolovoza naoružajte se živcima! U ponedjeljak, 16. kolovoza 2021. godine, započinju radovi na sanaciji kružnog raskrižja Ulice dr. Ante Starčevića, Ulice Otokara Keršovanija, Ulice Stjepana Radića i Trga Eugena Kvaternika u Čakovcu. Tijekom odvijanja radova promet će se odvijati otežano prema privremenoj regulaciji prometa. - Mole se građani za razumijevanje i strpljenje tijekom trajanja radova i da se, ako je moguće, koriste zaobilaznim pravcima te da poštuju privremenu regulaciju prometa. Radovi će trajati približno 30 dana, javljaju iz Grada Čakovca. Kako nam je rekao Dražen Barić, pročelnik Upravnog odjela za komu-

nalno gospodarstvo Grada Čakovca, kružni tok ide u sanaciju zbog dotrajalosti. Sanirat će se rubnici, mrežaste pukotine, prometna signalizacija i stavit će se fini sloj asfalta. Taj će dio ceste biti zatvoren tako da će se građani morati koristiti obilaznim pravcima. Iz smjera Preloga prema gradu najbolje je ići južnom obilaznicom nadvožnjakom ili preko Pribislavca do čakovečke Vojarne. Oni koji iz grada idu prema Prelogu, mogu se koristiti Sudskom ulicom (Ulica Ruđera Boškovića) pa prema Ulici Ante Starčevića prema Buzovcu ili pokraj Čakovečkih mlinova (Mlinska ulica). (dv, zv)

Policija je mladiće uhvatila prije nego su stigli do kraja šetnice

TKO JE PORAZBIJAO žardinjere u centru Čakovca?

Vikali, bacali stolice i čupali cvijeće U subotu, 7. kolovoza 2021. godine, oko pola noći u Čakovcu, u Ulici kralja Tomislava, javni red i mir su na naročito drzak i bezobrazan način narušavali pod utjecajem alkohola 20-godišnjak s područja općine Kotoriba, 25 i 19-godišnjak te maloljetnik s područja grada Preloga i 21-godišnjak s područja općine Sveti Juraj na Bregu. Kretali su se centrom

OPOROVEC

grada Čakovca, Ulicom kralja Tomislava od Franjevačkog trga prema Trgu Republike pri čemu su vikali i galamili te čupali cvijeće i zemlju iz žardinjera te ih razbacivali po šetnici, kao i stolice s terasa ugostiteljskih objekata. Svi su uhićeni te će se protiv njih podnijeti Optužni prijedlog nadležnom prekršajnom odjelu Općinskog suda. (dv)

Na radu pao s visine i teže se ozlijedio U utorak, 10. kolovoza 2021. godine, oko 16:25 u Oporovcu je tijekom izvođenja građevinskih radova na obiteljskoj kući 50-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine, djelatnik tvrtke s područja grada Zagreba, na katu kuće izgubio ravnotežu i pao s visine od četiriju metara

na tlo. Ozlijeđeni muškarac je vozilom hitne pomoći prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec gdje su mu utvrđene teške tjelesne ozljede. O događaju je obaviještena inspektorica Zaštite na radu i podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetniku. (dv)

Poprište strašne nesreće kod Vrhovljana

MATIJA MARČEC (37) KAWASAKIJEM se odvezao u smrt na cesti između Donjeg Koncovčaka i Vrhovljana

Nije dočekao presudu za ubojstvo Tomislava Pergara Zbog smrtnog premlaćivanja 2011. godine ispred Gurua čekao je pravomoćnost presude 10 godina. Prošlog je petka, 6. kolovoza, na prvoj vožnji novim motorom poginuo u teškoj nesreći Piše Dora Vadlja Foto: Tomislav Novak/ Arhiva Međimurske novine

atija Marčec, 37-godišnjak iz Varaždina, prošlog je petka, 6. kolovoza 2021. godine, na motoru izgubio život na cesti između Donjeg Koncovčaka i Vrhovljana. Stradali mladić javnosti je već od ranije poznat kao jedan od trojice koji su ispred narodnjačkog kluba Guru u Čakovcu krajem siječnja 2011. godine nasmrt pretukli tada 22-godišnjeg Tomislava Pergara iz Vukanovca.

Kobna vožnja novim motorom

Taj je slučaj još prije deset godina odjeknuo javnosti, a iza sebe ostavio tugu i gnjev. Matija je punih deset godina na slobodi čekao pravomoćnost presude, ali nije ju dočekao. Poginuo je u teškoj prometnoj nesreći motorom koji je kupio tog kobnog petka. U zavoju je prešao na suprotnu traku, sudario se s dvama osobnim automobilima i time tragično završio svoju prvu i posljednju vožnju novim Kawasakijem. Zbog nedjela iz siječnja 2011. godine čekao je pravomoćnu presudu za kazneno djelo teškog premlaćivanja sa smrtnom posljedicom deset godina. Za premlaćivanje na smrt Matija je čekao presudu zajedno s Denijem Piklom i Brunom Hančićem iz Čakovca.

Novim motorom Matija Marčec odvezao se u smrt

Prva je nepravomoćna presuda kojom je trojka osuđena na 3,8 godina zatvora donesena tek 2017. godine. Nakon toga su uslijedile žalbe, a Viši sud poništio je presudu i vratio postupak prvostupanjskom sudu. Čakovečka sutkinja Renata Marciuš u veljači ove godine kaznu je smanjila na dvije godine i deset mjeseci zatvora.

O nesreći je izvijestila međimurska policija - U petak, 6. kolovoza 2021. godine, oko 15 sati i 15 minuta na cesti između Vrhovljana i Donjeg Koncovčaka dogodila se prometna nesreća u kojoj je 37-godišnji vozač s područja grada

Varaždina upravljao motociklom čakovečkih registarskih oznaka, bez upisane A kategorije vozila u vozačkoj dozvoli, kojom prilikom se u zavoju nije kretao sredinom obilježene prometne trake koja se proteže uz desni rub kolnika.Zbog toga je vozilom prešao na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera, gdje je udario u osobni automobil čakovečkih registarskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljala 28-godišnjakinja s područja općine Sveti Martin na Muri te je u nastavku kretanja udario u drugi osobni automobil čakovečkih registarskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljao 29-go-

dišnjak s područja grada Mursko Središće. Od siline udara drugi osobni automobil odbačen je djelomično izvan kolnika.Nakon udara motocikl se prevrnuo, a vozač pao na kolnik. Hitna pomoć je, nažalost, utvrdila smrt vozača motocikla. Cesta je od 15:35 do 17:50 bila zatvorena za promet koji se odvijao obilaznim pravcima. Na mjesto događaja izašla je zamjenica državnog odvjetnika koja je obavila očevid uz prisustvo prometnog vještaka. Vozač osobnog automobila, 29-godišnjak, u prometnoj je nesreći zadobio lake tjelesne ozljede. O događaju će se podnijeti posebno izvješće nadležnom državnom odvjetniku.

13. kolovoza 2021.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Crveni alarm Z Izgled budućeg Centra DOSTI u Podturnu

U PODTURNU kreće izgradnja Centra DOSTI za osobe s invaliditetom s područja Međimurske županije

Moderan dnevni boravak za osobe s tjelesnim invaliditetom Centar DOSTI, vrijedan preko 17 milijuna kuna, izgradit će se u Podturnu te će moći primiti 20 osoba s invaliditetom s područja Međimurske županije. Izgradnjom Centra DOSTI pružit će se prilika za kvalitetniji život osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima, ali i mogućnost razvoja njihovih potencijala kako bi bili vidljiviji i ravnopravniji. Tom je prigodom potpisan ugovor za izgradnju objekta Centra DOSTI u Podturnu između nositelja projekta Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije sa partnerima Međimurskom županijom i Općinom Podturen i izvođačem radova, tvrtkom Izgradnja d.o.o. Domašinec.

Projekt vrijedan preko 17 milijuna kuna

Cilj projekta je unapređenje socijalne infrastrukture gradnjom i opremanjem građevine javne i društvene namjene pod nazivom Centar DOSTI. Osnovna namjena Centra DOSTI je osiguranje usluge boravka za osobe s invaliditetom. Sam projekt „Centar DOSTI“ financiran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 17.197.122,40 kuna, dok udio bespovratnih sredstava iznosi 14.346.088,59 kuna. Razdoblje provedbe projekta je od 11.7.2018. – 01.06.2023. godine. U sklopu projekta formiran je projektni tim koji se sastoji od predsjednice nositelja projekta Društva osoba s invaliditetom Me-

đimurske županije Miljenke Radović, voditeljice projekta Erne Treska Sorić te voditelja nadležnog za nadzor gradnje i financijsko-računovodstvene poslove Davora Maričića. Centar DOSTI sadržavat će dvoranu za vježbanje sa svim popratnim sadržajima, sobu za fizioterapeuta, dnevni boravak, blagovaonicu i kuhinju te sobe za rad psihologa, logopeda i socijalnog radnika. U podrumu će se nalaziti vešeraj, spremište, kotlovnica te soba za odlaganje pomagala, dok će se na katu nalaziti 3 sobe za odmor korisnika boravka, soba za grupni rad i prezentacijska soba. Zgrada će imati prilagođeni ulaz za osobe s invaliditetom te okoliš građevine koji će biti prilagođen za kretanje osoba u kolicima, a između katova ugradit će se lift kako bi se omogućilo kretanje osoba s invaliditetom. Predsjednica Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije Miljenka Radović istaknula je kako je Centar osmišljen za pružanje usluge poludnevnog i dnevnog boravka te je ujedno i najveći projekt koji provode udruge za tu vrstu korisnika na području sjeverozapadne Hrvatske. „Našu uslugu poludnevnog boravka pružamo od 2011. godine, uglavnom za osobe srednje odnosno starije životne dobi. Kako su potrebe za pružanjem usluge poludnevnog i dnevnog boravka povećavaju iz godine u godinu, prostor koji trenutno koristimo postao nam je premalen. U želji da u svojoj vlastitoj, poznatoj sredini osiguramo boravak osobama s invaliditetom,

Predsjednica Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije Miljenka Radović i direktorica tvrtke Izgradnja Maja Ovčar Jambrošić potpisale su ugovor s namjerom da spriječimo institucionalizaciju osoba s invaliditetom krenuli smo s projektom Centar DOSTI.“ objasnila je predsjednica Društva.

Radovi kreću drugog tjedna

Maja Ovčar Jambrošić, direktorica tvrtke IZGRADNJA d.o.o. rekla je kako imaju dovoljno iskustva i odgovarajuće kapacitete za provođenje radova kao i za praćenje same izgradnje. Ugovorena vrijednost radova iznosi 11.601.947,96 kuna, dok radovi kreću drugog tjedna. Župan Matija Posavec rekao je kako Međimurska županija gradi društvo socijalne pravde te socijalnih pogodnosti za osobe s invaliditetom. „Međimurska županija ima više od 9000 osoba s invaliditetom, oni su ravnopravni članovi našeg društva i kroz svu moguću infrastrukturu, sufinanciranje njihovih programa i projekata moramo biti senzibilizirani

kako bi im olakšali njihovu svakodnevicu.“ Završetak izgradnje i opremanje Centra očekuje se do ljeta 2023. godine što će uvelike omogućiti unapređenje kvalitete socijalnih usluga na području Međimurske županije.

nanstvenici iz 66 država svijeta čovječanstvu su objavili crveni alarm, znak da ljudi na planetu imaju sve pogubniji utjecaj na klimu. Prema predviđanjima, prosječna temperatura na planetu Zemlji bi se do 2040. godine i tijekom ovog stoljeća zbog utjecaja ugljikovog dioksida mogla povećati za najmanje 1,5 Celzijev stupanj. Razlog zbog kojeg je upaljen crveni alarm jest velika vjerojatnost da se zagrijavanje planeta i efekt staklenika više neće moći zaustaviti. Ako se čovječanstvo ne promijeni, što zapravo znači prestanak ili veliko smanjenje upotrebe ugljikovodika i ugljena, nikome neće biti dobro. Estremi poput velikih suša, požara i poplava postat će uobičajeni, kao i njihove razorne posljedice. Već se danas zna da će se razina mora podići za 1–2 metra za koje desetljeće, a to znači da će neki naši obalni gradovi i luke biti pod morem. Do kraja stoljeća moguće je podizanje razine mora od čak 4–8 metara. Hoće li se vlade svih zemalja dogovoriti, još je uvijek neizvjesno, već postignutim sporazumima o klimi usprkos. Države se ne smiju ponašati kao građani. Svaki čovjek na planetu, pa i naš, jednostavno će na svu tu galamu oko klime najčešće odmahnuti rukom i reći: Neće baš mene. Dakako da neće baš njega i baš u tom trenutku pogoditi požar ili poplava ili velika suša, no on ne razumije globalne posljedice takvih promjena. Kad bi primjerice znao da će do kraja stoljeća stoti-

nu ili dvije stotine milijuna ljudi iz Afrike ne zbog politike, već zbog nedostataka vode i zbog gladi doći u Europu, možda bi razmišljao malo drugačije. Tada bi mu više stalo do utjecaja na klimu jer bi razmišljao o tome kako će živjeti njegova djeca. Drugim riječima, što kad bi Sava i Drava presušile ako Alpe ostanu bez vode? Kamo bi se tada iselili? Takva i slična pitanja nisu na dnevnom redu jer nam životni stil govori: Neće baš mene. Dakako, ima onih koji znaju što se događa, no kao pojedinci mogu malo utjecati na promjene, osim sadnjom pokojeg drveta ili drugačijim ponašanjem u trgovini. Vjera da će nas znanost spasiti kao i mnogo puta do sada ipak je samo vjera, ako nije i akcija. Ako to znamo mi koji smo daleko od važnih odluka na razini planeta, sasvim sigurno to znaju i vlade. Zbog čega se neke vlade ili skupine ponašaju manje odgovorno, jasno je, treba se obogatiti na račun drugih. U takvom svijetu, u kojem ne vjerujemo jedni drugima, odavno živimo. Zato su znanstvenici zbog svoje savjesti upalili crveni alarm.

Moderna elektronička komunikacija s korisnicima vodnih usluga Međimurskih voda d.o.o. e-Građani Stanovanje i okoliš (3) Vodne usluge Međimurskih voda Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra - ZIS OSS Komunalne usluge i naknade Koristite elektroničku uslugu. Prijavom u sustav e-Građani omogućen je pristup portalu na kojem građani mogu za svoja potrošna mjesta imati uvid u pregled zaduženja i uplata, pregled upisanih stanja vodomjera, te ispis računa za razdoblje do godinu dana unatrag. Ujedno možete od Međimurskih voda d.o.o. zatražiti ukidanje slanja papirnatih računa. Elektroničkom uslugom unapređujemo odnos s potrošačima!

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Grad ČAKOVEC Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Grad MURSKO SREDIŠĆE Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Grad PRELOG

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Općina SELNICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Općina GORIČAN Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina NEDELIŠĆE

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Općina DONJA DUBRAVA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina OREHOVICA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Općina SV. MARTIN NA MURI Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Općina BELICA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Općina KOTORIBA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Općina STRAHONINEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Općina DEKANOVEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

13. kolovoza 2021. Općina PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Općina DOMAŠINEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Općina ŠENKOVEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Općina GORNJI MIHALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Općina SV. JURAJ NA BREGU Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Općina DONJI KRALJEVEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Općina MALA SUBOTICA

Općina DONJI VIDOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Općina VRATIŠINEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Općina ŠTRIGOVA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

13. kolovoza 2021.

Dobro je znati 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Svim žiteljima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe Župan Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec Predsjednik Županijske skupštine Dragutin Glavina Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina SVETA MARIJA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Općina PRIBISLAVEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

NED-KOM d.o.o.

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Nedelišće

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

15. kolovoza blagdan Velike Gospe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Ljekarna Petek

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. kolovoza 2021.

Čestitka gradonačelnice Čakovca povodom blagdana Velike Gospe

Molimo ju da nam da snagu za životne izazove Povodom blagdana Velike Gospe, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, uputila je čestitku u kojoj stoji: „Poštovane sugrađanke i sugrađani! Na blagdan Velike Gospe katolički vjernici slave uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo. Majka Božja ima posebno mjesto u hrvatskim srcima jer ju je naš narod tijekom povijesti smatrao svojom vjernom nebeskom zaštitnicom i zagovornicom. O tome svjedoče mnoga svetišta diljem Hrvatske te brojne procesije i vjerska slavlja koja se upravo na ovaj blagdan održavaju diljem naše domovine. U najtežim povijesnim, ali i osobnim trenucima, naši su ljudi svoje molitve upućivali upravo njoj, zazivajući njen blagoslov. Upravo zato je štovanje Djevice Marije

duboko ukorijenjeno u našu narodnu tradiciju i upravo ju zato zovemo Kraljicom Hrvata. Stoga, uzdajući se u njenu dobrotu, vjeru i bezgrešnost, molimo ju da u naša srca i živote unese ljubav i mir te da nam da snagu za životne izazove. Želim Vam sretan i blagoslovljen blagdan Velike Gospe! gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini

FORMIRA SE Suradničko vijeće za zelene površine Grada Čakovca

Hoće li se zaustaviti rušenje parka? Nakon bure izazvane na posljednjoj javnoj tribini u Centru za kulturu Čakovec o projektu Revitalizacije Perivoja Zrinski gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini donijela je 26. srpnja 2021. godine rješenje o imenovanju Suradničkog vijeća za zelene površine Grada Čakovca. Podsjetimo, rušenje više od 150 stabala u Perivoju Zrinskih u Čakovcu koje bi se trebalo odvijati već ove zime u sklopu projekta Eco Bridge već duže vrijeme izaziva revolt među građanima. Zbog toga je i održana tribina na tu temu, ali na njoj nije bilo jasnog zaključka osim toga da će se projekt nastaviti. Prema imenovanju u Suradničkom vijeću su Renata Hrastić Baksa, mag.

ing. horti. kao predstavnica Grada Čakovca; Sara Srša, mag. ing. silv. kao predstavnica Međimurske prirode; Martin Geček, mag. ing. kraj. arh., predstavnik GKPa Čakom; Daniel Hampamer, predstavnik inicijative Park je naš, a ne samo vaš!; Branka Marciuš, dipl. arheolog i prof. povijesti, predstavnica Muzeja Međimurja; Robert Sambolek dipl. ing. šum., direktor poduzeća Cedrus Forest i Silvija Kolar-Fodor, univ. bacc. oec., predsjednica udruge Biovrt. Gradonačelnica će formiranjem tog vijeća ipak malo smanjiti vatru vezanu za rušenje drveća u parku, no što i kako, to ćemo tek vidjeti kad se vijeće oformi i krene s radom, nadamo se nakon godišnjih odmora. (dv)

U holu Gimnazije J. Slavenskog od dragih kolega oprostili su se brojni profesori

KOMEMORACIJA za preminule profesore latinskog i njemačkog jezika Branka Stojka i Marka Rašića

Gimnazija se oprostila od dugovječnih profesora Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

U Gimnaziji Josipa Slavenskog u Čakovcu održana je u petak, 6. kolovoza 2021. godine komemoracija za preminule profesore njemačkog i latinskog jezika Marka Rašića i Branka Stojka. Gotovo je nevjerojatno da su nas obojica napustila jedan za drugim u tako kratkom razmaku s obzirom na to da su predavali iste predmete i godinama radili u istoj školi. Rijetko tko za njih nije čuo i ostavili su dubok trag u povijesti Gimnazije. I dok je Marko Rašić slovio kao “strah i trepet” čakovečke gimnazije, njegovi će ga se učenici prisjećati po poznatoj uzrečici: “Ne daj se, Ines!”. Branko Stojko svojom je mirnoćom unosio jednu posebnu energiju u učionicu.

Preminuli jedan za drugim…

- S velikom tugom i nevjericom primili smo čak dvije tragične vijesti. Napustili su nas, jedan za drugim, dva velika profesora njemačkog i latinskog jezika, Branko Stojko i Marko Rašić koji su predavali ta dva jezika u Gimnaziji J. Slavenskog Čakovec, rekla je ravnateljica škole Sandra Breka-Ovčar. Na komemoraciji u Gimnaziji J. Slavenskog od dvojice profesora oprostili su se brojni profesori od kojih je većina dugi niz godina dijelila zbornicu i školske hodnike. Teško je u par rečenica prisjetiti se svih dogodovština i utisaka koje su ti profesori ostavili na školskim hodnicima Gimnazije.

Marko Rašić i Branko Stojko bivšim će učenicima ostati nezaboravljeni

Branko Stojko rođen je 1944. godine u Murskom Središću gdje završava i osnovnu školu. Godine 1959. upisuje Dijecezansku gimnaziju, a zatim upisuje germanistiku i klasičnu filologiju – smjer latinski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svoj je radni vijek u Hrvatskoj počeo u Ljubeščici. Od 1. rujna 1968. godine do 2010. godine ustrajno je i s puno elana podučavao njemački i latinski jezik. - Kao ljubazna i odgovorna osoba s istančanim smislom za humor ostao je u lijepom sjećanju mnogim generacijama gimnazijalaca. Uvijek je bio spreman saslušati kolegu, pomagati i dati miran i mudar savjet po uzoru na latinsku poslovicu Natura nihil frustra facit. – Sve se događa s razlogom, rekla je u svom govoru ravnateljica Breka-Ovčar. Branko Stojko imao je mnogo talenata od čega je jedan bila i fotografija. Kao

dugogodišnji predsjednik, voditelj i mentor Foto-kluba u Gimnaziji, uspješno je prenosio znanje na mnoge učenike. Bio je član Izvršnog odbora Zajednice tehničke kulture Međimurske županije u nekoliko mandata, od čega je jedan mandat bio predsjednik.

Rašić poznat po postavljanju visokih kriterija

Marko Rašić rođen je 1947. godine u Gornjim Božincima, maturirao je na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom. Studirao je latinski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a posljednji semestar apsolvira na Filološkom fakultetu u Musteru. Godine 1977. zaposlio se u tadašnjem Srednjoškolskom centru Čakovec i čitav svoj radni vijek proveo je predano predajući latinski i njemački te je 2012. godine

otišao u mirovinu. - Marka Rašića upoznala sam u svojstvu profesora njemačkog jezika. Slovio je kao strog i zahtjevan profesor koji je imao visoke kriterije. Upravo ti visoki kriteriji te predanost i ustrajnost u radu dovode do visokih rezultata na državnim natjecanjima iz latinskog i njemačkog jezika. Mnogi njegovi bivši učenici upravo su njemu zahvalni za odabir budućeg zanimanja, a jedna od njih sam i ja, istaknula je ravnateljica. Svoju stručnost i prevoditeljsku kompetenciju dokazao je i u svom dugogodišnjem radu na prijevodu knjige Josipa Bedekovića Natale Solum, sada pod naslovom Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju, s latinskog na hrvatski jezik, koju je objavila Ogranak Matice hrvatska u Čakovcu, a kojom je prof. Rašić ostavio neizbrisiv trag u kulturi i povijesti našeg Međimurja.

13. kolovoza 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBITELJ POZVEK iz Dunjkovca podijelila avanturističko ljetno iskustvo

U dva tjedna kamperom prevalili 4000 kilometara Umjesto klasičnog putovanja odlučili su unajmiti kamper kojim su prešli Austriju, Njemačku, Francusku, Italiju i Sloveniju Piše: Dora Vadlja

even i Ivana Pozvek iz Dunjkovca oduvijek su bili avanturisti i putnici. Tako svoju ljubav prema putovanjima prenose i na svoje sinove: Antonija (10), Rajana (7) i Marka (5). - Suprug i ja oduvijek volimo putovati i neprestano tražimo nove avanture, a sad suda vodimo i svoju djecu. Želimo da upoznaju druge kulture, ljude i običaje, kao i svu ljepotu različitih mjesta, rekla nam je na početku razgovora Ivana Pozvek.

Od želje za prekooceanskim letom do kampera…

Ove su godine na umu imali sasvim drugu destinaciju, ali zbog situacije s pandemijom koronavirusa odustali su od putovanja izvan Europe. Pariz i Disneyland bili su im druga opcija. - Tražili smo letove i pokušali sve uskladiti sa svojim željama i mogućnostima, ali nekako nam se neprestano činilo da to nije to. Odjednom je suprugu na pamet pala ideja putovanja kamperom. Nakon početnog smijeha i zezanja na tu temu, počeli smo istraživati o putovanjima kamperom. Već drugi dan našli smo kamper kod gospodina koji se bavi najmom, sve dogovorili i nakon deset dana krenuli, nastavlja naša sugovornica. Velika je prednost što je kamper opremljen svime što je potrebno za svakodnevni život. Namijenjen je za pet osoba, ima minikuhinju s

Obitelj Pozvek putovanje je ovjekovječila zajedničkom fotografijom ispred stadiona Parka Prinčeva (PSG) u Parizu s Disneylandom i centrom hladnjakom i zamrzivačem, zene pa su kao pravi resorti, Pariza. S obzirom na to da tuš-kabinu i toalet. Dodatna prisjetila se putovanja Ivana. je bilo prilično hladno i niPrvu su noć spavali u Au- smo imali planove kamo su mu oprema stolice za terasu, stol i roštilj, a mogli su striji blizu granice s Njemač- ćemo nakon Pariza, odlučili voziti i bicikle. kom, dok su drugu noć proveli smo krenuti prema obali. - Prema preporuci vla- blizu granice s Francuskom. Put nas je odveo do turisnika kampera upotrebljavali Nakon toga krenuli su stičkog mjesta Palavas u smo aplikacije koje su nam u Francusku gdje su bili pet blizini Montpelliera gdje pomagale u pronalasku par- dana, od toga dva dana u smo uživali u suncu i mokinga na kojem smo mogli Disneylandu i nakon toga u ru. Kamp je bio na samoj prenoćiti. Parizu. obali. Na putu kući još smo Iznenadili smo se koliko je posjetili Torino i na kraju Od Disneylanda parkinga koji nude besplatno završili u mjestu Jesolo koje do Torina parkiranje za jednu noć i puse nalazi poslije Venecije no kampova koji su vrhunski - Našli smo kamp u blizini prema Sloveniji, gdje su opremljeni. Svi kampovi imaju Pariza uz rijeku Seinu koji je duge pješčane plaže. dječje igralište, restoran ili ispred imao autobusnu poŠto se tiče troškova trgovinu, a pojedini imaju i ba- staju i bio je odlično povezan putovanja, Ivana kaže da su prošli čak i malo povoljnije nego da su se uputili automobilom. - Da smo išli automobilom, platili bismo hotele, a i bili bismo orijentirani samo na Pariz. Tako da, ako stavimo sve na papir, ispada da smo manje potrošili kamperom, ističe. Njihova je avantura završila nakon četrnaest dana u kojima su prešli preko 4000 kilometara, posjetili pet država i doživjeli nezaboravne trenutke. - Klincima se najviše svidio Eiffelov toranj, Disneyland i stadion u Münchenu i Parizu jer sva trojica treniraju nogomet i to je neizbježno, a već jedva čekaju neko novo putovaAntoniju, Rajanu i Marku u kampu u Münchenu dobro raspoloženje nije omela ni kiša nje, zaključuje Ivana.

Središnje Međimurje 13 Čestitka župana Međimurske županije povodom blagdana Velike Gospe

Marija ima posebno mjesto u srcima vjernika Poštovane Međimurke i Međimurci! 15. kolovoza slavimo svetkovinu Velike Gospe, dan kada su nam crkve najposjećenije, a marijanska svetišta prepuna hodočasnika. Naš narod prepoznao je marijanska svetišta kao posebna mjesta, mjesta u kojima se na poseban način može iskusiti Božja blizina i Njegova ljubav. Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika krenut će na svoje hodočašće gdje će se pokloniti Mariji u svom duhovnom miru, pjesmi, molitvi, ispunjenju zavjeta i produbiti svoju vjeru. Uznesenjem Blažene Djevice Marije na nebo slavimo završnicu njena zemaljskog života koji je u potpunosti bio predan Bogu. Taj najveći marijanski blagdan uči nas načinu koji trebamo usvojiti za mirniji prolazak životom, uz ljubav, nadu i dobrotu slaveći pritom dostojanstvo žene kao simbola nježnosti i dobrote, nositeljice života. Marija ima posebno mjesto u srcu hrvatskog naro-

ŠENKOVEC

da i vjernika, smatramo ju svojom vjernom zaštitnicom – Kraljicom Hrvata, a u teškim trenucima upravo od Nje tražimo pomoć, mir i sigurnost kako za sebe, tako i za svoje obitelji i prijatelje. Uz želji da se svojim molitvama upravo na današnji dan približite Blaženoj Djevici Mariji i njenom prisutnošću skupite snagu za sve izazove koje donose ljudski i kršćanski život, svim stanovnicima Međimurske županije koji svetkuju Uznesenje Blažene Djevice Marije, želim sretan i blagoslovljen blagdan Velike Gospe. Župan Matija Posavec, mag. ing.

Jednokratna pomoć za školski radni materijal Općina Šenkovec osigurala je sufinanciranje radnog materijala svim osnovnoškolskim i srednjoškolskim učenicima s područja Općine Šenkovec. Sufinanciranje se svodi na jednokratnu pomoć od 200 kn za osnovne škole te 400 kn za srednje škole u svrhu pomoći oko kupnje radnih materijala. Pravo na sufinanciranje imaju učenici koji imaju prebivalište na području Općine Šenkovec i čiji roditelji/skrbnici imaju prebivalište na području Općine Šenkovec. Svi koji zadovoljavaju uvjete, javljaju se na adresu: julija. hajdarovic@senkovec.hr sa sljedećom dokumentacijom (sken originala ili dobra foto-

STRAHONINEC

grafija): osnovna škola: kopija kartice s IBANOM ili dokaz banke o IBAN-u te dokaz prebivališta (osobna iskaznica) barem jednog roditelja/skrbnika čije dijete pohađa OŠ Petar Zrinski Šenkovec, a srednja škola: kopija kartice s IBANOM ili dokaz banke o IBAN-u te dokaz prebivališta (osobna iskaznica) barem jednog roditelja/skrbnika te potvrda o upisu djeteta u srednju školu. Dokumentaciju je potrebno predati do 1. prosinca 2021. godine. Nakon predaje potrebne dokumentacije, predviđeni će se iznos uplatiti jednokratno na IBAN roditelja/skrbnika. (dv)

Učenici otkrivali znanost kuhanjem Uspješno je završena četverodnevna besplatna ljetna radionica za djecu i mlade Otkrivanje znanosti kuhanjem, koja je provedena u organizaciji udruge Međimurski informatički klub (MIK), u partnerstvu s udrugom Mladi informatički stručnjaci (MIS). Radionica se održala u prostorijama Razvojno-edukacijskog centra za metalsku industriju – Metalska jezgra i u cijelosti je bila financirana sredstvima Međimurske županije u sklopu projekta udruge MIK – STEM Kamp Međimurske Županije. Nakon dobivenih osnovnih znanja iz kemije petnaest je učenika od 4. do 8. razreda osnovne škole, pod mentor-

stvom voditeljice Andreje Poljanec, uvidjelo važnost prirodnih znanosti i kemije te njihovoj primjeni u svakodnevnom životu. Edukativni i zabavni pokusi potaknuli su razvoj intrinzične motivacije kod djece koja vodi prema dubinskom pristupu učenju i razumijevanju koncepta. Djeca su se na početku upoznala s osnovnim laboratorijskim priborom i posuđem, pravilnim mjerenjem volumena tekućine i vaganjem, nakon čega su svaki pokus mogli izvesti samostalno, vodeći se pritom pravilima zaštite na radu koristeći se zaštitnim naočalama, rukavicama i pregačama. (dv)

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MURSKO SREDIŠĆE ukratko

13. kolovoza 2021.

Roberta Bogdana i Sašu Matića dočekao je na šetnici gradonačelnik Dražen Srpak

Sašu i Roberta na kraju biciklističke ture dočekao gradonačelnik Dvojica prijatelja i avanturista, Saša Matić iz Peklenice i Robert Bogdan iz Murskog Središća, prijatelji i avanturisti, odlučili su se na još jedan avanturistički pothvat, zaputivši se biciklima od Münchena, preko Alpa i natrag. Ukupno su prošli 989 kilometara kroz pet različitih država. Ovo im je bila peta i po profilu najzahtjevnija ruta do Murskog Središća, s ukupno više od 9000 metara uzbrdice.

Sedmodnevno putovanje završili su putovanjem kroz Hrvatsku, a u subotu, 7. kolovoza, stigli su zdravi i veseli u Mursko Središće gdje ih je dočekao gradonačelnik Dražen Srpak. Gradonačelnik Srpak naglasio je da je ponosan na podvig svojih sumještana zahvalivši im na lijepoj promociji Murskog Središća te ih je počastio ručkom u lokalnom restoranu. (BMO)

Rebecci Posavec potpora za Glazbeni fakultet u Los Angelesu Mlada i talentirana Rebecca Posavec primljena je na Glazbeni fakultet u Los Angelesu. Kako su troškovi studiranja iznimno visoki, grad će ju financijski poduprijeti u realizaciji njezinog projekta. Rebecca Posavec će na blagdan Velike Gos-

pe, 15. kolovoza, s posebnim gostom i maestrom klavira nastupiti na ljetnoj pozornici na šetnici uz Muru. Troškovi koncerta iznose 10.000 kuna. Trošak koncerta financirat će se iz EU projekta. (BMO)

Za Doru Rebernik grad je iz proračunskih sredstava odobrio sufinanciranje stručnog usavršavanja na Ljetnoj pijanističkoj školi

koja se održava u Grožnjanu od 14. do 23. kolovoza u visini od 50 % predviđenih troškova. (BMO)

Tomislav Rob otpadni metal pretvorio u metalne skulpture

TOMISLAV ROB iz Vratišinca izrađuje unikatne radove od metalnog otpada

Stari metal vraća u život uz zvuk heavy metala Svojim se radovima Tomislav ponosi najviše zato što na taj način reciklira te odbačenim predmetima daje novi život i ulijeva im vječnu dušu U Vratišincu smo pronašli umjetnika koji svoje radove izrađuje od otpadnog metala. Sve je počelo kad je slučajno naišao na „zlatni rudnik“ metalnog otpada: dijelove starih odbačenih strojeva, alata i slično pa je dobio ideju da od tih neobičnih elemenata izradi veliki cvijet, a to je bio prvi njegov rad te vrste. Tom umjetnošću, iako ju Tomislav Rob ne voli zvati umjetnošću, nego hobijem, zabavlja se već skoro 5 godina. U tom je razdoblju izradio brojna djela koja se

u potpunosti mogu dočarati samo fotografijama. Motivi su mu raznovrsni, a često vuku na teme iz heavy metala 80-ih uz koji je odrastao.

Posao mu daje “štofa” za kreativnost

Tomislav radi na održavanju u jednom poduzeću. Zahvaljujući tome ima sve potrebne vještine da njegova djela budu kvalitetno i lijepo izrađena. Poznaje strukturu i svojstva metala jer je po struci kemijski tehničar. Služi se aparatom za varenje, a i kod

Podrška Dori Rebernik za pijanističku školu u Grožnjanu

Za Utrku grada financijska potpora Atletskom klubu Ove godine održat će se tradicionalna 15. Utrka grada Mursko Središće u subotu, 28. kolovoza. Grad utrku podržava sredstvi-

ma iz proračuna pa će za tu namjenu izdvojiti 10.000 kuna za organizaciju utrke Atletskom klubu Mursko Središće. (BMO)

Nogometni klub Torpedo iz Križovca slavi 50. rođendan. U pokroviteljstvo nad proslavom uključio se i grad Mursko Središće. Za

troškove obilježavanja zlatne obljetnice osnutka i postojanja nogometnog kluba iz proračuna izdvojili su iznos od 5.000 kuna. (BMO)

NK Torpedo slavi 50. rođendan

kuće ima radionicu u kojoj u slobodno vrijeme pušta mašti na volju i slijedi svoju bogatu kreativnost. Za jedan rad od metala, doznali smo, u prosjeku mu je potrebno 12 sati rada, što ovisi o materijalu na kojem se radi i o složenosti ideje koja je poslužila kao inspiracija. Svaki rad nakon grubog oblikovanja treba pobrusiti, lakirati, hladiti var i slično. Otkako je počeo izrađivati takve metalne skulpture, Tomislav je izradio po gruboj računici 25 radova od kojih je većinu poklonio obitelji i prijateljima. U zbirci koju ima kod sebe nalaze se različite skulpture: stolne lampe, kukci, pijetao, ribe iz prapovijesti, gavran i mrav.

Oslikani reljefi u drvu drugi su krak njegova stvaralaštva

Osim metalnih skulptura, ovaj neobičan umjetnik izrađuje i slike za čiju mu podlogu

Oslikani reljefi u drvu

VRATIŠINEC raskopan zbog radova na kanalizaciji

Kukci su mu omiljeni motiv za radove i okvir služi komad starog drveta koji izdubi u zamišljenom reljefnom obliku i potom ga temperom, uljanim bojama i lakom dovodi do željenog izgleda, čime također na svoj način stvara posebna umjetnička djela nesvakidašnjeg izgleda.Svojim se radovima Tomislav ponosi najviše zato što na taj način reciklira i odbačenim predmetima daje novi život i ulijeva im vječnu dušu. Umjesto da završe na smetlištu, stari metalni dijelovi ponosno ukrašavaju dom ovog simpatičnog umjetnika. (Aleksandra Sklepić)

Treba preživjeti do ponovnog asfaltiranja cesta Izgradnja kanalizacije u Vratišincu u punom je jeku, ali to znači da su zbog radova raskopane sporedne ulice i glavna cesta kroz Vratišinec. Teški strojevi svakodnevno kopaju rovove, polažu cijevi i ponovno iz zatrpavaju šljunkom. U takvim uvjetima otežan je promet kroz Vratišinec. Zastoji u prometu uobičajena su stvar, a uz to potrebno je

pažljivo i sporo voziti jer razrovani dio kolnika pun je rupa i debelog kamenja koje treba izbjegavati da ne oštetite vozilo. Do ponovnog asfaltiranja proći će tjedni i mjeseci jer se tlo nakon iskopa mora dobro slegnuti. Do tada, ako možete izbjegavajte, vožnju kroz Vratišinec ili računajte na otežano prometovanje kroz mjesto. (BMO)

Kroz Vratišinec vozi se slalom

13. kolovoza 2021.

Gornje Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RADOVI na Sportskom parku Mladost u Gornjem Mihaljevcu u punom su zamahu

Do siječnja 2022. planiran je završetak svih radova! Sportski park na 4 hektara obuhvaćat će uz dograđene svlačionice nogometni, rukometni i košarkaški teren, pomoćno nogometno igralište, teren za tenis i odbojku na pijesku te dječje igralište Piše: Sanja Heric

Sportski objekt u sklopu Parka Mladost polako dobiva polako svoj konačni oblik

Gornji Mihaljevec uskoro će dobiti sportski park kakav nitko nema u okolici. Mjesto od oko 2000 stanovnika prema posljednjem popisu stanovništva imat će tako priliku živjeti sport punim plućima. Projekt vrijedan preko 12 milijuna kuna na lokaciji dosadašnjeg nogometnog igrališta NK-a Jedinstvo obuhvaća rekonstrukciju i dogradnju postojećeg sportskog objekta te izgradnju novih šest sportskih terena za različite sportove.

- Uspjeli smo dobiti još 2,3 mil. kuna bespovratnih sredstava, rekao je načelnik Lovrec

DRAGOSLAVEC BREG

Niknuo Sportski dom Dragoslavec Breg nakon niz godina priželjkivanja konačno je dobio svoj Sportski dom. Tvrtka GIT iz Varaždina sazidala je objekt te je pripremljen teren za asfaltno i

dječje igralište. U sportskom će domu biti smješten mjesni odbor, kao i prostorije udruge Sport za sve, u okviru koje djeluje i Stolnoteniski klub. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

1. Ljetna noć za Krolovo Udruga Luna iz Gornjeg Mihaljevca 21. kolovoza za Krolovo organizira 1. Ljetnu noć uz koncert violinistice i pjevačice Sashe Cui s početkom u 18 sati. Nakon njezinog

Šest velikih igrališta i nove svlačionice s kafićem

U sklopu Sportskog parka Mladost, kako je nazvan novi park, moći će se na za to predviđenim terenima igrati nogomet, rukomet, košarka, tenis i odbojka na pijesku. Za one najmlađe izgradit će se i dječje igralište, a u planu je i uređenje trim-staze koja je već otprije postojala, ali je u jako lošem stanju i potrebna joj je obnova.

Sazidan je novi sportski dom u centru mjesta

SVETI URBAN

nastupa možete se opustiti uz DJ-a i 80-e godine prošlog stoljeća. Organizatori će pripremiti osvježavajuće koktele i slatke deserte. (sh)

Rokovsko proštenje

Trenutno su u tijeku intenzivni radovi na rekonstrukciji i građenju Sportsko-rekreacijskog centra Mladost. Usporedno s tim radovima, radi se i na dogradnji sportskog objekta gdje je već postavljena i stolarija, no predstoji još dosta radova. U sklopu tog objekta predviđen je i novi kafić. Usporedno s tim u tijeku su i intenzivni radovi na uređenju sportskih terena na ukupnoj površini od 4 hektara. - Radi se na nogometnom igralištu, radnici rade na drenaži, uređuje se podloga. Nakon šljunka ide geotekstil, a zatim pijesak. Završni korak bit će sadnja trave kada to dopuste vremenski uvjeti, istaknuo je načelnik Gornjeg Mihaljevca Goran Lovrec.

BREŽNA PRIČAONICA

Na terenu oko svlačionica i igrališta uređuje se odvodnja oborinskih voda te sustav navodnjavanja. - S desne strane trenutno se uređuju tereni za tenis, odbojku, rukomet i košarku, navodi Lovrec, ponosan što je projekt u punom zamahu. Svi radovi, kako napominje u nastavku, trebali bi biti gotovi 6. siječnja 2021. Izvođač radova je inače tvrtka Team građenje iz Čakovca.

Novih 2,3 mil. kuna za Mladost

Projekt je ukupno vrijedan oko 12 milijuna i 300 tisuća kuna, no kada se tome pribroji još nadzor, dolazi se do konačne brojke od oko 13 milijuna kuna. Podsjetimo, općini je za projekt odobreno milijun

eura europskog novca iz mjere 7.4.1. No, kako nam kaže načelnik, to nije sve. Nedavno su dobili nove sretne vijesti, a to je da su uspjeli dofinancirati projekt u iznosu od 2,3 milijuna kuna iz natječaja Ministarstva regionalnog razvoja. Tako će za cijeli projekt ukupno dobiti 10 milijuna kuna. Ostatak iznosa pokrit će općina iz naravno, iz kredita, jer je u tako velikim projektima to neizostavno. - Financijska sredstva dobit ćemo nakon što se projekt završi. U nekim su općinama već prije dviju godina završili slične projekte pa još nisu dobili bespovratna sredstva iz EU natječaja. Za sad nemamo informacije kad bi to moglo biti, zaključio je načelnik Lovrec.

U Svetom Urbanu u nedjelju, 15. kolovoza, održat će se 18. susret oldtimer traktora i postavljanje klopoca. Okupljanje će trajati od 11 do 12:30,

SELNICA

a u 11 sati zakazana je sveta misa. Za dobru atmosferu pobrinut će se TS Podrumari. (sh)

Troškove predizborne kampanje Općinsko izborno povjerenstvo u Selnici donijelo je odluku o pravu na naknadu i visini naknade troškova izborne kampanja za načelnika i članove općinskog vijeća. HDZ je za sedam vijećnika dobio ukupno 10.000 kuna, SDP i

HSU 3.000 kuna za dva člana, a koalicija Matija Posavec NL, NS Reformisti, HDSS Demokrati i Centar za 3.000 kuna za dva člana. Ervin Vičević je za prvi izborni krug dobio 1093 kn. (sh)

SVETI JURAJ NA BREGU

Trail u čast Stjepanu Koraju Tradicionalan Trail u Općini Sveti Juraj na Bregu održat će se u subotu, 21. kolovoza s početkom u 17 sati. Utrka se održava u spomen na Stjepana Koraja, tragično preminulog dugoprugaša i

predsjednika AK Međimurje. Start i cilj bit će na terenima PG Geler u Malom Mihaljevcu, a građani će moći trčati dvije utrke, dulju od 11,3 i kraću od 4,3 km. (sh) Piše: Sanja Heric

Više ne primamo narudžbe, probajte negdje drugdje!

uristička sezona u Hrvatskoj nadmašila je sva očekivanja po pitanju brojki. S datumom 10. kolovoza primili smo ukupno 7,769.179 turista i tako premašili ukupan broja turista u Hrvatskoj u 2020. godini. Svi u turizmu na Jadranu trljaju ruke i u potpunosti je nestala ona neizvjesnost koja je postojala zbog pandemije koronavirusa na početku sezone. S pravom se pretpostavlja da

će sezona biti bolja od one rekordne u 2019. Plaže i jadranski gradovi dupkom su puni, a do smještaja je jako teško doći, pogotovo ako se traži u posljednji čas. Ono što je primjetno ovih dana jest da su društvene mreže pune ispovijesti o otkazanim rezervacijama smještaja od strane iznajmljivača. Javljaju se prevareni turisti, i to mahom naši Hrvati, kojima su iznajmljivači u posljednji

čas otkazali smještaj. Što je razlog? U najvećem broju slučajeva snižena cijena koju su iznajmljivači ponudili još na proljeće. Sada kada su shvatili da bi ipak mogli puno više zaraditi, jednostavno su se odlučili na potez: Tko ponudi više, njegovo. I onda SMS-om pošalju otkaz rezervacije. Bez objašnjenja i isprike na dugo i široko. Nadam se iskreno da to niste doživjeli. Na kontinentu se naravno ne možemo

pohvaliti takvim brojkama, no vidljiv je pomak samo ako se vozite brežnim Međimurjem. Kuće za iznajmljivanje popunjene su, turisti posjećuju najpoznatija odredišta kao što su Mađerkin breg i Mlin na Muri. Proteklog vikenda bila sam u Trakošćanu. Nakon šetnje oko jezera htjeli smo nešto pojesti, ali taman kad smo mi htjeli naručiti pastrvu na žaru, konobar nam je re-

kao da su upravo dobili grupu i da više ne uzimaju narudžbe za kuhinju. Pih, kakvo razočaranje! Otišli smo zatim u restoran uz sam dvorac i tog puta imali sreće. S druge strane, nisu ju imali strani turisti koji su došli samo nekoliko minuta nakon nas. Njima su rekli da je naša narudžba bila posljednja i poslali su ih u restoran na vodi na kojem smo mi nešto ranije dobili odbijenicu i tako dobili dvije

odbijenice u popodnevnim satima. Zaista nimalo lijepa slika za tu turističku atrakciju.

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SPORTOVI NA VODI prvi put organizirani na preloškoj Marini

13. kolovoza 2021.

Super je bilo, da nam je bar više toga!

- Trebalo bi nešto takvo stalno organizirati, nemamo svi kajake i čamce doma, nemamo daske za veslanje, a voljeli bismo isprobati nešto novo, kažu prijatelji Martin i Renato. Piše: Vlasta Vugrinec

Proizvođači će nuditi i svoje domaće proizvode

DONJA DUBRAVA

Dođite na Dane ljuka Općina Donja Dubrava i Duga, društvo za biološko-dinamičko gospodarenje Čakovec, pozivaju na 14. Dane dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje 29. 8. 2021. u dvorištu zgrade Zalan. Svi zainteresirani izlagači mogu se prijaviti do 25. 8. 2021. Program: • 10 sati – Okupljanje izlagača

• 11:30 – Službeno otvaranje 14. Dana dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje • 12 sati – Otvorenje izložbe slika (Zoran Horvat Art) • 15 sati – Ljekovita i nutritivna svojstva luka (Željko Sobotka) • 16 sati – Kulturno zabavni program (KUD Seljačka sloga) Izlaganje kolača Udruge žena u prostorijama Infocentra. (vv)

Članovi dobravskog UDVDRa i članovi njihovih obitelji proslavili su Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja raftingom na rijeci Dravi. Zbog lošeg vremena, rafting je održan ove nedjelje. Start je bio kod brane HE Dubrava, odakle su se

starim tokom rijeke Drave spustili do mjesta okupljanja. Tijekom pet sati plovidbe imali su nekoliko „stanica“ na kojima su pekli kobasice, kupali se i krijepili. Nakon spusta slijedilo druženje uz natjecanja u odbojci na pijesku, visećoj kuglani, beli.(vv)

Spust rijekom Dravom dobravskih branitelja

KOTORIBA

- Dobro je to, lijepo je, voda nije hladna i odlični su uvjeti za vožnju kajakom, rekao nam je Martin Kemec iz Draškovca kojeg smo minule subote zatekli po završetku vožnje po rijeci Dravi na prostoru preloške Marine. S prijateljem Renatom Ružmanom iz Preloga pridružio se ljubiteljima sportova na vodi koji su prvi put organizirani na tom području. - Vozio sam se već kajakom. - Organizatori su nam osigurali kajake i iako se nisam često vozio ni veslao, za divno čudo, bilo je super.

DONJI VIDOVEC

pravne osobe da dostave svoje prijedloge Povjerenstvu za dodjelu javnih priznanja. Prijedlog mora biti pismeno obrazložen. Prijedlozi dostavljeni nakon roka neće se uvažavati. (vv)

KUD-ovci u Koprivnici KUD Donji Vidovec i Kalinke putuju krajem mjeseca u Koprivnicu gdje će nastupom prezentirati tradicijsku baštinu svog kraja kao nematerijalno kulturno dobro. Uz njih naći

GORIČAN

će se i njihovi kolege, amateri članovi kulturno-umjetničkih udruga i društava iz Brodskoposavske županije, Bjelovarske i Koprivničko-križevačke kao domaćini. (vv)

Načelniku Sinkoviću maksimalnih 5000 kuna Odlukom općinskog izbornog Povjerenstva Goričana određeni su iznosi prava na naknadu i visina naknade troškova izborne promidžbe kandidatima za izbor općinskog načelnika te članova općinskog vijeća. Shodno tome, načelniku Emanuelu SInkoviću pripada

maksimalnih 5000 kuna, a njegovu protukandidatu 2250 kuna. HDZ za svojih 7 članova ima pravo na naknadu u ukupnom iznosu od 8799,38 kuna, a lista Matije Posavca, HSS i HSLS dobiva 9000 kuna za 6 osvojenih vijećničkih mjesta. (vv)

Mladi dvojac isprobao je i ostale ponuđene rekvizite, od veslanja na dasci za vodu do raftinga. Naravno, nije izostalo ni kupanje jer su temperature dobro pripekle pa je Drava bila pravo osvježenje i spas od vrućine.

Marina se puni sadržajima

Preloška Marina koja je godinama bila prepuštena tzv. stihijskom turizmu, ako se to tako uopće može nazvati jer nije nudila ništa, ove godine doista je puna organiziranih događanja. Slobodno se može reći da se društveni ljetni život preselio na lijevu obalu rijeke. Istina, velik dio tih sadržaja organiziran je zahvaljujući EU projektima, no tamošnjim je građanima svejedno, glavno je da se nešto događa. Osim toga, u vrijeme pandemije kojoj se još ne nazire kraj, taj prostor je dušu dao za različita doga-

đanja jer osigurava boravak na otvorenom i siguran razmak među ljudima. Prostor Sportsko-rekreacijske zone Marina u subotu 7. kolovoza bio je rezerviran za događanje pod nazivom Dan otvorenih vrata sportova na vodi. Organizirali su ga Udruga sportske rekreacije Croatian Outdoors i Društvo športske rekreacije ČAKI iz Čakovca, i to u sklopu projekta Međimurje – Europska regija sporta. S obzirom na broj zainteresiranih građana koji su besplatno mogli sudjelovati u nekoliko sportova za koje su bili osigurani svi potrebni rekviziti te instruktori, može se reći da je to bio pun pogodak. Što drugo reći za mališane od svojih 4–5 godina koji su bez ikakve bojazni, naravno s prslucima za spašavanje, sjedali u kajak i hvatali veslo, djevojčice koje su učile prve zaveslaje na

dasci, a po povratku na obalu skakali u vodu. Nije im bilo hladno i nije ih bilo strah jer su se jednostavno prepustili osvježavajućoj vodi i uživali. Odahnuti su mogli i roditelji jer su svaki pokret mališana pratili spasioci.

Vodeni sportovi kao dio turističke ponude

OBILJEŽEN BLAGDAN sv. Lovre u Cirkovljanu

- Trebalo bi nešto takvo stalno organizirati, nemamo svi kajake i čamce doma, nemamo daske za veslanje, a voljeli bismo isprobati nešto novo. Tim više što nam je Marina tu blizu, odmah pod nosom, poručio je Renato Ružman. Njegovu poruku valjda će čuti i mjerodavni u gradu Prelogu te se pobrinuti da se atraktivni sportovi na Marini nastave i idućih godina, naročito u kontekstu njene revitalizacije i pretvaranja u turističku destinaciju Preloga i okolnih naselja.

Blagdan sv. Lovre poseban je dan za mještane Cirkovljana jer se održava mjesno proštenje. Već se zna da svako mjesto ima svoje proštenje, samo Cirkovljan ima Lovreče. Vjersko slavlje ove je godine bilo u znaku četrdeset godina svećenstva prečasnog Stjepana Najmana, 35 godina svećenstva prečasnog Antuna Štefana te trideset godina svećenstva prečasnog Stjepana Berljaka. S druge pak strane, središte ostalih događanja odvijalo se već u nedjelju, uoči Lovreča, na stadionu tamošnjeg nogometnog kluba. Uz Večeri međimurske kuhinje, odojak s ražnja, jela od dravske ribe i nezaobilaznih langoša, kruna svega bio je na-

Regicu, a naročito Franca Ožbolta i Presvetloga i ostale Gruntovčane.

Prijavite svoje kandidate! Do 15. kolovoza traju prijave za dodjelu javnih priznanja Općine Kotoriba, stoga se pozivaju općinski vijećnici, građani, udruge građana, političke stranke, vjerske zajednice i druge

Daska za veslanje na vodi bila je najpopularniji rekvizit

Martin Kemec i Renato Ružman bili su oduševljeni vožnjom kajakom

Na Lovreče stigli čak i Gruntovčani

Gruntovčani uvijek garantiraju sigurnu zabavu stup Kulturno-umjetničPublika, koja je tražila kog društva Gruntovec s mjesto više, ponovno je predstavom Gruntovčani. tako uživala uz Dudeka i

13. kolovoza 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 17

RAZGOVOR s načelnicom Đurđicom Slamek uz Dan općine Sveta Marija

Dosanjali smo san o izgradnji sportske dvorane

Mislim da su sada svi Svetomarčani i Mihaljevčani posebno sretni činjenicom da na jesen kreće izgradnja naše sportske dvorane. I ne samo to, ide još i izgradnja dviju učionica čime će se osigurati uvjeti za jednosmjensku nastavu, kaže načelnica Slamek Đurđica Slamek, načelnica općine Sveta Marija Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

očetkom kolovoza bogatim kulturno-sportskim i vjerskim aktivnostima, Općina Sveta Marija započela je obilježavanje svog dana koji se obilježava 15. kolovoza, odnosno na sam blagdan Velike Gospe. Po već ustaljenom običaju, prilika je to i za poduži razgovor s načelnicom Đurđicom Slamek koja se najprije osvrnula na razdoblje od “Veljke meše do Veljke meše”. - Bez obzira na pandemiju, 2020. godina bila je dosta radna. Uredili smo naš Dom kulture, rješavala se LED rasvjeta pa su nam sada oba naselja sa svom rasvjetom. Bilo je i puno manjih projekata koji možda nisu vidljivi golim okom, ali ipak dosta znače za život naše općine. Naravno, itekako je vidljiva dogradnja i obnova općinske zgrade i novih boljih uvjeta rada na koje se još uvijek privikavamo. Ove godine bavimo se uređenjem okoliša naše crkve, a pred nama je i završetak postojećih investicija i ono čemu se svi posebno radujemo – izgradnja nove sportske dvorane. - Dugo se sanjala i priželjkivala ta sportska dvorana i sada ćete ju napokon i dobiti. - Mislim da su sada svi Svetomarčani i Mihaljevčani posebno sretni činjenicom da na jesen kreće izgradnja naše sportske dvorane. I ne samo to, ide još i izgradnja dviju učionica čime će se osigurati uvjeti za jednosmjensku nastavu. Naime, trenutno su viši razredi u jednosmjenskoj nastavi dok niži razredi nastavu polaze u dvije smjene. Osim toga, time

se u budućnosti otvara i mogućnost produženog boravka. Čekamo i otvaranje natječaja za energetsku obnovu zgrade škole što je za našu Osnovnu školu Sveta Marija jako bitno. Nije tu u pitanju samo fasada kako bi škola ljepše izgledala, već je bit da se promijeni kompletna stolarija koja je loša od samog početka jer se kondenzira vlaga. Uz to, riješit će se i grijanje te hlađenje. Projekti su spremni i čekaju novi datum natječaja koji je prolongiran s lanjskog travnja na ovu godinu. Nakon toga, još bismo uredili okoliš škole i time bi naša djeca dobila uvjete kakve trebaju imaju i kakve zaslužuju sva djeca koja polaze osnovnu školu. - Premda Vam je dvorana prioritet tu ne stajete već pripremate i dogradnju postojećeg vrtića! - Godine 2013. imali smo 32 mališana u našem vrtiću. Praktički smo nagovarali roditelje da upisuju svoju djecu u predškolsku ustanovu. Međutim, nije baš bilo prevelikog odaziva, ali smo svejedno krenuli u gradnju vrtića jer smo htjeli osigurati i jasličku skupinu što se s vremenom pokazalo kao pun pogodak. Naime, nema više baka i djedova koji bi pazili svoje unuke pa se sve više roditelja oslanja na dječji vrtić. Shodno tome, danas smo došli do 60 upisanih mališana, s time da ih je još 15 na listi čekanja. Prvenstvo imaju isključivo ona djeca čija su oba roditelja zaposlena pa čak ni tu nismo uspjeli sve njih obuhvatiti, a da ne govorim o obiteljima gdje samo jedan roditelj radi. Osim toga, ako uzmemo u obzir kvadraturu koja je propisana po pedagoškim standardima za određenu dobnu skupinu, ni u tom

pogledu nam ne odgovaraju postojeći prostorni kapaciteti. Drugim riječima, dogradnja vrtića nam je neophodna. Prema planu dogradnje i rekonstrukcije, dvije postojeće prostorije u prizemlju spojit će se u jednu namijenjene djeci jasličke dobi, dok ćemo na kat smjestiti starije mališane. Naravno, radovima će se objekt u potpunosti prilagoditi pedagoškim standardima tako da je predviđena i praona, peglaona pa roditelji više neće morati krevetninu nositi doma na pranje. Svoju prostoriju dobit će i odgajateljice, ugradit će se lift što je jedan od uvjeta objekta koji ima kat. Projekt dogradnje i rekonstrukcije kandidirat ćemo na Mjeru 7.4.1., kao i samo opremanje prostorija. - Općina posljednjih godina izdvaja znatnu pomoć za mlade obitelji. Je li i to jedan od razloga povećanja broja djece u vrtiću? - Ne možemo govoriti o nekakvom demografskom cvatu, ali primjetan je broj novorođene djece od oko 15 %. Naravno, daleko je to još do onoga što bismo mi htjeli,

ali svaki napredak, pa kako malen bio, čovjeka veseli. Htjela bih izraziti svoje zadovoljstvo jer nas mlade obitelji zovu u nadi da će se naći koja starija kuća za prodaju, odnosno kupnju. Nažalost, takvih baš i nema previše. Iako Sveta Marija ima malo više cijene nekretnina od okolnih naselja, mladi bi kupili, međutim teško se može naći kuća koja bi bila odmah useljiva, odnosno koja je izgrađena 70ih i 80-ih godina. S druge strane, imamo dosta kuća koja su puno starije, godinama nitko već ne stanuje u njima, praktički su propale i jedino što se može s njima je rušenje. No, vlasnici ih ne žele prodati ili pak traže nerealno visoku cijenu. To nam je danas veliki problem, apeliramo na vlasnike da ili prodaju takve ruine ili da ih saniraju. Takve kuće s kojih padaju crijepovi i žbuka i čija neodržavana dvorišta predstavljaju leglo puževa, miševa, štakora i zmija predstavljaju opasnost za zdravlje i sigurnost mještana. - Već na samom ulazu na područje općine svakom putniku je jasno da su u ti-

jeku radovi na aglomeraciji jer su ceste razrovane, semafori reguliraju promet i prašina se diže na sve strane. Kad će mještani odahnuti? - Što se tiče samih radova na aglomeraciji, mislim da je ono najgore iza nas jer su radovi praktički završili. U obama naseljima nema se više puno toga za odraditi, ali nas čeka sanacija prometnica. Ulice su raskopane i problema je bilo i ostalo je koliko ti srce zaželi, od neuređenja prostora ispred okućnica, prekinutih vodova za plin, vodu, telefon do poravnanja prometnica koje su prepune udarnih rupa. Zahvaljujem mještanima na dosadašnjem strpljenju i molim ih da se još malo strpe jer uskoro kreće sanacija. Asfaltiranje bi trebalo krenuti još ove godine. Pokušala sam to malo odgoditi i prebaciti na sljedeću godinu kako bi se ipak teren, odnosno šljunak malo slegnuo, međutim projekt ima svoj rok završetka i prisiljeni smo ići dalje s asfaltom. Tu nam je veliki problem njegova cijena jer se one prometnice po kojima je

išla kanalizacija saniraju sredstvima iz projekta, dok ostale ostaju nama na dušu i naš proračun. One pak koje su šire od triju metara u kojima su bili radovi su�inancira se 50:50 %, odnosno pola Općina, a pola ŽUC. Ima tu još dosta spornih situacija i iako je to za naš proračun strahovito velika investicija, pokušat ćemo sve ulice u obama naseljima sanirati, rekonstruirati i izgraditi. Hoćemo li to uspjeti s iznosom od 8 milijuna kuna, vidjet ćemo. Ostane li što, sanirat će se na godišnjoj razini - Kako se gospodarstvo nosi s izazovima današnjice i osjeti li se pandemija na općinskom proračunu? - Nažalost, o nekakvom gospodarstvu na području naše općine ne može se govoriti. Imamo tek nekoliko malih poduzetnika dok nam u gospodarskoj zoni raste kukuruz. Parcele su u zoni pokupovali privatnici, u ugovoru nije postojao nikakav uvjet u kojem se vremenu na njoj treba nešto izgraditi i to je sada tako. Sreća je jedino da su naši ljudi zaposleni i ipak pune općinski proračun.

Svim mještanima Općine Sveta Marija

čestitamo

Dan Općine Općinska načelnica i Općinsko vijeće

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

USUSRET ROKOVU u Međimurju 2021.

13. kolovoza 2021.

Sveti Rok zaštitio nas je i od pandemije koronavirusa Novi stroj trebao bi ubrzati obradu biootpada

PRELOG

Peti stroj za kompostanu Krajem srpnja isporučena je nova biodrobilica Willibald Mini Shark EU projektom Opremanje i modernizacija Kompostane Prelog. Vrijednost isporučenog stroja iznosi 1.244.000 kuna bez PDVa. Biodrobilica peti je stroj isporučen u sklopu tog EU projekta, a dosada su isporučeni: utovarivač obični;

utovarivač teleskopski; stroj za prosijavanje komposta i linija za punjenje komposta u vreće. Početkom rujna očekuje se nova dozvola za gospodarenje otpadom za kompostanu i time će se projekt privesti kraju. Isporučeni stroj ubrzat će obradu biootpada i time pridonijeti povećanju kapaciteta kompostane. (vv)

Ljubomir Kolarek, preloški gradonačelnik koji je novi mandat prvog čovjeka grada izborio u prvom izbornom krugu, ima pravo na naknadu troškova izborne promidžbe od 10.000 kuna. Njegov protukandidat Nikola Oto za tu namjenu dobit će 2000 kuna.

Za osvojenih 7 vijećničkih mandata koaliciji HDZ-HSS pripada 14.000 kuna, listi Matije Posavca-HNS-HSLS-Demokrati 10.000 kuna za 5 vijećnika, dok za jednog kandidata SDP dobiva 2000 kuna. (vv)

Tradicionalno se i ove godine održava zanimljiv triatlonski događaj namijenjen svima, a ponajprije onima koji se prvi put žele okušati u spoju plivanja, biciklizma i trčanja. Jedanaesti po redu Divlji triatlon održava se na šoderici u Cirkovljanu u supersprint distanci (375 m plivanja, 12 km vožnje biciklom, 2,5 km trčanja) u nedjelju, 22. kolovoza 2021. s početkom u 10 sati. Osim puno dobre volje, za sudjelovanje je

potrebno imati više od 16 godina, bicikl i biciklističku kacigu. Nakon utrke druženje se nastavlja na Marini Prelog uz proglašenje najboljih, dodjelom nagrada te ručkom i pićem za sve sudionike. Sa željom popularizacije triatlonskog sporta opuštenom i prijateljskom atmosferom, organizatori pozivaju da im se pridružite bez obzira na dosadašnja sportska iskustva i okušate se u Divljem triatlonu. (vv)

Iako se čini da je listopad još mjesecima daleko, za preloške knjižničarke to se vrijeme brzo bliži. Naime, u tijeku je planiranje i prijava programa za ovogodišnji

Mjesec hrvatske knjige koji je programski posvećen hrvatskoj književnosti, autorima i jeziku. Svi prijavljeni programi, osim natječaja, odvijat će se uživo. (vv)

Gradonačelniku 10.000 kn

Starta i Divlji triatlon

- Kada je korona zavladala, svi smo se u našoj crkvi molili svetom Roku i tražili ga da nas zaštiti. Zato i imamo najmanje zaraženih ljudi, ističe Matija Vonić, draškovski župnik Piše: Vlasta Vugrinec

- Na blagdan svetog Roka ili Rokovo ne održava se obično seosko proštenje Draškovčana, već je to proštenje cijelog Međimurja i svih Međimuraca, kaže Matija Vonić, župnik Župe Draškovec.

Crkva u Draškovcu jedina je zavjetna crkva u Međimurju

Svoju izjavu utemeljio je na dalekoj povijesti koja seže još 18. stoljeće. Polovicom tog stoljeća, kako je već poznato, u Međimurju je vladala stočna kuga koja je u donjem dijelu Međimurja pokosila stočni fond. Posljedica tog događaja bila je veliko osiromašenje stanovništva i nastanak teških gospodarskih prilika. - Tadašnji gospodar Međimurja, grof Althan, zavjetovao se da će u Draškovcu sagraditi crkvu ako kuge nestane, dodaje župnik Vonić. Juraj pl. Osterhuber, opunomoćenik Mihaela Ivana Althana III. (1710–1778), glavnog donatora crkve, potpisao je 27. 5. 1760. u Legradu ispravu o utemeljenju crkve

Mjesec hrvatske knjige

Matija Vonić, župnik župe Draškovec

MEĐIMURSKA POSLA

sv. Roka u Draškovcu. Župa je osnovana 30. 11. 1789. kada dolazi prvi župnik, pavlin Vinko Horvat. Crkva se gradila od 1774. do 1779. u kasnobaroknom i klasicističkom stilu. Danas je jedina zavjetna crkva u Međimurju, a karakteristična je i po dvama crkvenim tornjevima. Kako je grof Althan bio gospodar Međimurja, njegov zavjet vrijedio je, odnosno obvezivao sve stanovnike Međimurja da ga poštuju i obnavljaju svake godine. Treba naravno reći da se svinjska kuga povukla s našeg područja. Stoljećima su gotovo sve međimurske župe hodočastile na Rokovo u Draškovec održavajući zavjet do Drugog svjetskog rata. Kako je vrijeme prolazilo, javljale su se nove i jače “kuge” koje nisu kosile samo životinje već i ljude.

Obnavljanje zavjeta svake godine

Jednoj takvoj “kugi”, pošasti našeg doba, svjedočimo danas. Riječ je o pandemiji koronavirusa koja traje i oko nas je još od proljeća 2020. godine. - Kada je korona zavladala, svi smo se u našoj crkvi molili svetom Roku i tražili ga da nas zaštiti. Zato i imamo najmanje zaraženih ljudi, ističe draškovski župnik. Dakle, iako je crkva sv. Roka u Draškovcu izgrađena po zavjetu zaštite od stočne kuge koja je praktički iskorijenjena, danas smo nažalost svjedoci drugačijim i pogubnijim kugama, kako za ljudsko zdravlje, tako i za društvo. Što reći za već spomenutu pandemiju koronavirusa, tumore, posljedice klimatskih promjena, pohlepu i robovanja materijalnim i prolaznim stvarima koja se prenose na obiteljski i društveni život?

Sveti Rok zaštitnik je protiv kuge

Sveti Rok - zaštitnik

Sv. Rok je općenito biran kao zaštitnik protiv kuge, a na selima su ga seljaci zazivali u pomoć protiv bolesti domaćih životinja i prirodnih nepogoda, dok su ga u vinorodnim krajevima zazivali u pomoć i protiv filoksere. U stivanskoj zavjetnoj pjesmi moli ga se za kišu («dažd obilni»). Najčešće spominjani sveci zaštitnici od kuge jesu sv. Rok, sv. Sebastijan i sv. Fabijan. Zaštitnik je zatvorenika te protiv kuge i čireva. Sveti Rok, uz to što je bio zaštitnik od kužnih bolesti, postao je u nekim krajevima i zaštitnik od rana na nogama i općenito svih bolesti nogu i ruku. To

područje njegove zaštite nastalo je pod utjecajem likovnih prikaza te pučkog alogičnog načina razmišljanja. Ono se posebice razvilo u 20. stoljeću, nakon što se učestalost velikih zaraznih bolesti smanjila pa se svetački patronat nadopunio i promijenio. Novo je vrijeme donijelo daljnju nadopunu patronata svetog Roka, stoga ga danas neki vjernici smatraju i zaštitnikom od AIDS-a pa i najnovije bolesti Covid-19. Sveti Roko, koji se u narodu štuje kao zaštitnik od kuge i ostalih kužnih bolesti (kolere u 19. stoljeću), te kao zaštitnik kod bolesti nogu, ruku i rana na tijelu.

Odgoj se uči od najranije mladosti, a temelj je obitelj

neređene žardinjere u samom središtu grada Čakovca ovih su dana, pa slobodno mogu reći, bile najvažnija tema razgovora na kavama i prepucavanja na popularnim društvenim mrežama. Tražili su se krivci, osuđivalo se ne samo njih već i kojekakve institucije. Na tapeti su bili kontakt-policajci, komunalni redari i tako dalje. Naime, svi bi oni trebali budno paziti

24 sata na obijesnu mladež kojoj je očito dosadno i više ne zna što bi iz obijesti. Da se razumijemo, ne branim ni policajce ni komunalce i njihov rad koji, u konačnici, plaćamo svi mi jer mi nisu trenutno u fokusu. Moj fokus je na mladima, ovog puta vandalima koji su se okomili na nedužnu žardinjeru. NIje mi jasno i ne razumijem taj mentalni sklop, sklop uništavanja,

iskaljivanja bijesa na imovini koja je ujedno i njihova, a ne gradska, županijska ili tko zna čija. Možemo mi sad uperiti prst i u naše vrtiće, škole, društvo, sustav općenito, no zna se da sve počinje i završava u obitelji te da je obitelj temelj odgoja djeteta. Ima doista divnih roditelja koji upiru sve snage u odgoj i obrazovanje svog potomka. Istina, ne ispadne uvijek sve

onako kako bi roditelj htio jer ipak svako dijete jedinka je za sebe, ali barem je vidljiv mar. No, druga su krajnost oni koji svoje dijete gledaju ružičastim naočalama, sve mu dopuštaju pod izlikom: Ma, pusti, on je samo dijete. I to dijete odraste, naučeno je da mu je sve dopušteno, nema nikakvih ograničenja i što je još važnije, nikakve odgovornosti ni spram svojih postupaka ni tuđe imovine.

A da se ne napominje da je to osoba bez srama i ikakvih skrupula, ako uopće i zna što to znači. Te se vrijednosti djetetu usađuju u najmlađoj dobi, a ne kad prijeđe 15. godinu i kad stigne u “one” godine u kojima je “normalno” da rade hormoni. I onda nisu krivi hormoni za potrgano cvijeće u žardinjeri, klupe i kante za smeće u parku, išarane fasade i slično. Kriv je

Piše: Vlasta Vugrinec

neodgovoran mladac koji nema nikakvog interesa u životu, kroči, ustvari baulja kroz život šutirajući stvari na koje naiđe i to onako, iz dosade. (vv)

13. kolovoza 2021.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Šljive spremne za pripremu pekmeza Hit naše tržnice i dalje je mladi grah i njegova cijena od 50 kuna. Istina, puna je sezona rajčice, paprike i krastavaca tako da štandovi trpe pod njihovom težinom. Kako smo doznali od prodavača, rajčica se teško prodaje jer je ove godine obilno rodila i većina Međimuraca ju ima u svom vrtu. To se nažalost ne može reći za grah koji je suša opustošila, stoga ima i takvu cijenu. Uz obilje povrća, na ponudu se ne mogu požaliti ni ljubitelji sezonskog voća. Ima svega, od kupina, ribiza, borovnica, dreneka do šljiva i bresaka. Posebno se ovih dana ističu baš šljive s cijenom od svega 10 kuna za kilogram jer su zaista fine za pravi domaći pekmez, a kupuju se jer je proljetni mraz opustošio urod u pojedinim dijelovima Međimurja. Tko još nije zasadio gredice sa jesenskim salatima, ne treba brinuti jer presadnica radiča i endivija ima u izobilju. (vv)

CIJENE NA TRŽNICI Paprika:

10 kn/kg

Feferoni:

25 kn/kg

Rajčica:

10 kn/kg

Krastavci:

10 kn/kg

Mahune:

30 kn/kg

Tikvice:

5 kn/kg

Češnjak:

40 kn/kg

Mahune:

20 kn/kg

Grah očišćeni:

50 kn/kg

Grah u mahuni:

20 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Luk:

6 kn/kg

Krumpir:

3–4 kn/kg

Salate:

10–15 kn/kg

Šljive:

10 kn/kg

Breskve:

15 kn/kg

Breskve, gorične: 10 kn/kg

Klupa Marijana Podveza iz Dragoslavca prepuna je domaćeg voća

Borovnice:

15 kn/kg

Kupina:

10 kn/kg

Drenek:

10 kn/kg

Jabuke:

8–10 kn/kg

Presad. povrća:

1 kn nadalje

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 i nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Postupak s dlakavom divljači nakon odstrela Piše: Horvat Miljenko, dr. vet. med.

Odstrel divljači predstavlja završnu mjeru uzgojnog rada kojom izuzimamo iz uzgoja nepoželjnu i prekobrojnu divljač ili divljač koja se nalazi na vrhuncu razvoja, a nakon kojeg slijedi opadanje. Prema tome razlikujemo različite vrste odstrela poput sanitarnog, uzgojnog, redukcijskog ili redovitog. Prema Zakonu o veterinarstvu ovlaštenik prava lova dužan je obavijestiti nadležnu veterinarsku službu o odstrelu divljači u roku od 12 sati po odstrelu, a u cilju pregleda i kontrole mesa divljači. Nužan je preduvjet za očuvanje mesa što hitnija obrada. Najvažnije mjere uključuju evisceraciju (vađenje unutarnjih organa) i što brže hlađenje trupa. Upravo se stoga spomenutoj obradi divljači pristupa odmah na mjestu odstrela ili na najbližem prikladnom mjestu. Na mjestu odstrela zabranjeno je skidanje kože, rasijecanje trupa i vađenje unutarnjih organa. Naime, otvaranje trupa, osim uklanjanja probavnih organa bogatih

bakterijama i enzimima, ima za ulogu i pospješivanje hlađenja divljači. Pritom valja paziti da sadržaj, prvenstveno probavnog sustava, ne onečisti meso pa je u tu svrhu dobro podvezati jednjak i završno crijevo. Podvezivanje jednjaka je naročito bitno u preživača, poput srna, jelena, divokoze i muflona. U muških životinja, a posebice u veprova, naglasak se stavlja na što hitnije uklanjanje spolnih organa, a kod jazavca i podrepne mirisne žlijezde. Ovaj čin nužan je kako divljačina ne bi poprimila neugodan miris sekreta navedenih žlijezda. Prilikom vađenja unutarnjih organa valja naglasiti potrebu pohranjivanja srca, pluća, jetre i bubrega, a po mogućnosti i slezene za naknadni veterinarski pregled. Tu valja naglasiti kako žučni mjehur ostaje uz jetru. Vrećice valja označiti kako bismo pouzdano znali od koje divljači potječu uzorci. Neiskorišteni dio utrobe potrebno je duboko zakopati ili neškodljivo uništiti. Pri odstrelu divlje svinje, medvjeda i jazavca naročitu pozornost treba obratiti na T. spiralis te uzeti uzorke ošita za pregled. Podrazumijeva se da meso treba

pohraniti i ne konzumirati do dolaska rezultata pregleda na trihinelu. Nakon evisceracije sljedeća je briga, ali i dužnost lovca i posjednika divljači, dopremiti trup divljači do objekta za hlađenje gdje se isti ohlade do +7 Celzijevih stupnjeva. Krupnu divljač treba objesiti za stražnje noge kako bi pospješili istjecanje krvi. Da bi se divljačina bolje hladila, posebice u ljetnim mjesecima, uputno je razdvojiti polutke pomoću drvenih ili metalnih klinova, ali i djelomice odvojiti plećku od grudnog koša. Uputno je s trupa ukloniti kožu guljenjem, a kod zeca i divljeg kunića moguće je skinuti i svlačenjem. Trupove divljači nužno je dopremiti u objekte za rasijecanje i obradu u narednih 24 sati. Prvenstveno treba utvrditi je li divljač uginula ili je odstrijeljena, je li sumnjiva na oboljenje i utvrditi je li meso svježe, odnosno je li zahvaćeno procesom gnjiljenja. Pri pregledu veterinar mora isključiti nazočnost zoonoza, malignih otoka i apscesa, parazita, otrovanja, brojne ozljede, krvarenja i edeme, znakove raspadanja usred prekasno obavljene evisceracije ili kasno pronađene odstreljene divljači, promjene boje, okusa i

konzistencije, pojavu vodnjikavosti, prekomjerne mršavosti i onečišćenja koja se ne mogu ukloniti. Ako je meso proglašeno higijenski neispravnim, nužno ga je odmah neškodljivo ukloniti. Divljač koja je ocijenjena kao pogodna za prehranu ljudi označava se okruglim žigom ili ovalnom etiketom na kojoj je otisnut pečat, naravno s registracijskim brojem odobrenog objekta. Ako s trupova nije skinuta koža, isti se obilježavaju žigom koji se stavlja s unutarnje strane na obje strane potrbušine. Trupove divljači nikada ne smijemo stavljati na hrpu, čak ni tijekom hlađenja, jer to može vrlo brzo dovesti do smrdljivog zrenja mesa. Način obrade zečeva i divljih kunića u pravilu je isti, osim što je jedna od prvih mjera izmokravanje. Izmokravanje (istiskivanje mokraće iz mokraćnog mjehura) radi se tako da se zec ili divlji kunić podigne za prednje noge i mokraća se istisne pritiskom dlana na donji dio trbuha. Na taj način uklanjamo mokraću koja negativno utječe na očuvanje mesa i njegov miris.

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Poljoprivreda

SAVJETI za poljoprivrednike

Mjere u poljoprivredi za ublažavanje klimatskih promjena Da bi se ublažio utjecaj poljoprivredne proizvodnje na okoliš i klimatske promjene, poljoprivredna politika Europske unije različitim zakonskim legislativama pokušava poticati poljoprivredne proizvođače na provođenje dobrih poljoprivrednih praksi tijekom obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Poljoprivredna se gospodarstva na svim poljoprivrednim parcelama na kojima se obavlja poljoprivredna djelatnost trebaju pridržavati uvjeta višestruke sukladnosti. Višestruka je sukladnost veza između obveznih postupaka kojih se moraju pridržavati poljoprivredna gospodarstva u obavljanju poljoprivredne aktivnosti i izravnih plaćanja koje ostvaruju poljoprivrednici. Uvjeti višestruke sukladnosti minimalni su uvjeti upravljanja na poljoprivrednim gospodarstvima kojih se poljoprivredna gospodarstva moraju pridržavati u obavljanju poljoprivredne djelatnosti, a sastoje se od: 1. Dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta (engl. pokrata GAEC) – minimalni uvjeti upravljanja vezani za zaštitu tla od erozije, zaštitu i upravljanje vodama, održavanje strukture tla i razine organske tvari u tlu i osiguravanje minimalne razine održavanja da bi se spriječilo uništavanje staništa. Primjena GAEC uvjeta obvezna je od 1. siječnja 2012. godine. 2. Obaveznih zahtjeva za upravljanje (engl. pokrata SMR) – minimalni uvjeti upravljanja vezani za zaštitu okoliša, zdravlja ljudi, životinja i bilja te dobrobit životinja. Primjena SMR uvjeta uvodila se postupno, od 2014. godine do 2018. godine. Provedba kontrole ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti ustrojena je na tri načina: • administrativna kontrola • inspekcijski nadzori koji su u nadležnosti ovlaštenih inspekcijskih tijela • kontrola koje su u nadležnosti APPRRR-a. Utvrđena nesukladnost predstavlja neispunjavanje uvjeta višestruke sukladnosti, a vrijedi i prati se u bilo kojem trenutku u godini podnošenja zahtjeva za potporom, za

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić što je izravno odgovoran obveznik koji će snositi posljedice. Preciznije, ako je kontrolom utvrđena nesukladnost s uvjetima višestruke sukladnosti u bilo kojem trenutku u godini podnošenja zahtjeva za potporu i ako je takvo neizvršavanje obveza posljedica nemara ili namjere za koje je izravno odgovoran obveznik, ukupni iznos izravnih plaćanja i odgovarajućih mjera ruralnog razvoja koja su dodijeljena ili koja se trebaju dodijeliti tom obvezniku, APPRRR će umanjiti ovisno o namjeri ili nemaru, opsegu, ozbiljnosti, trajanju i ponavljanju utvrđenog neizvršavanja obveza. Minimalni su uvjeti upravljanja koji se odnose na tlo i zalihe ugljika (poljoprivredni su ih proizvođači obvezni poštivati od 2015. godine): minimalna pokrivenost tla (GAEC 4); minimalno upravljanje poljoprivrednim zemljištem prema speci�ičnim karakteristikama (GAEC 5) i očuvanje organske tvari u tlu kroz primjerenu praksu koja uključuje zabranu spaljivanja biljnih ostataka na poljoprivrednim površinama i sprječavanje zarastanja poljoprivrednih površina neželjenom vegetacijom (GAEC 6). Osim višestruke sukladnosti koje se poljoprivrednici moraju pridržavati na svojim gospodarstvima, utjecaj poljoprivrede na okoliš, ruralni prostor i bioraznolikost nastoji se smanjiti provođenjem jedne od mjera M10 (Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene). Provođenje mjere M10 dobrovoljno je za poljoprivredne proizvođače, a ulaskom u sustav potpore moraju se poštivati obveze propisane u operaciji za koju se podnio zahtjev prilikom podnošenja zahtjeva za izravnu potporu.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. kolovoza 2021.

ŽELJKO HERMAN iz Strelca jedan je od rijetkih uzgajivača zaboravljenog dreneka

Ne kaže se badava zdrav k’o dren!

Sedam od deset ljudi ne zna što je drijenak, is�če Željko Herman ŽELJKO HERMAN iz Strelca jedan je od rijet Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

rijenak je tzv. voće koje je gotovo izumrlo, bezrazložno zaboravljeno i nepovratno nestalo iz naših dvorišta, šuma i šumaraka, kaže Željko Herman iz Strelca, možda jedini u Međimurju koji taj grm uzgaja zbog �inih bobica i izrazito blagotvornog djelovanja na ljudski organizam. Prava je to šteta jer se bobice drijenka, osim vitaminima i mineralima, odlikuju i velikom prehrambenom vrijednošću. Naime, sadrže veliku količinu antioksidansa koji štite od štetnih slobodnih radikala koji se danas povezuju sa sve većim brojem oboljenja od tumora i srčanih bolesti. Antocijani iz plodova imaju antioksidacijska i protuupalna svojstva. Bobice sadrže i šećere, sluzi, organske kiseline i pektine. Vrlo su bogat izvor vitamina C, a ovisno o genotipu i podrijetlu, mogu sadržavati i do dva puta veću količinu u odnosu na plod naranče. Zdravo je sve, od kore do ploda Svoje grmove, odnosno stabla drijenka Željko

Herman sam je razmnožio slučajno naišavši na jedan grm u šumi. - Nekad sam volio šetati šumom i kad sam naišao na jedan stari drenek, uspio sam tijekom godina dobiti sadnice i zasaditi ih par u nadi kako će barem jedna

opstati, prisjetio se naš sugovornik. U njegovu dvorištu raste uglavnom sve bilje koje uspijeva na našem podneblju pa je svoj nasad želio obogatiti i za autohtoni drijenak. - To je starinsko drvo, izuzetno zdravo. Zdravo je

Bobice drijenka sinonim su za zdravlje

sve na njemu, od kore, ploda, lista do cvijeta i ploda. Istina, a i lijepo mi ga je vidjeti. Istina, lijepo ga je vidjeti jer gradi oku ugodnu krošnju, no najljepši su njegovi žuti cvjetovi koji se javljaju rano u proljeće kao njegovi vjesnici, već u veljači i

13. kolovoza 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Priče i legende o drijenku Kao i svako starinsko drvo, drijenak ima svoju bogatu povijest, naročito u narodnoj predaji gdje je dobio višestruko simbolično značenje. Među ostalim, pridavalo mu se izrazito velik značaj za ljudski organizam i bio je sinonim za zdravlje. Tako i dan danas svi znamo ili smo barem načuli uzrečicu Zdrav kao drijen. Budući da se smatralo da štiti od udara groma, posvećene puške na Cvjetnicu obvezno su se bacale na krov kuće, a mislilo se čak i da štiti od uroka i vještica te da umivanje vodom u ko-

tkih uzgajivača zaboravljenog dreneka

ožujku. Međimurci su od tih cvjetova pravili puške koje su nosili na posvećenje u crkvu u nedjelju uoči Uskrsa, odnosno na Cvjetnicu. Tada nije bilo maslinovih i palminih grančica. Drugim riječima, što je našim južnim, medite-

Bobice sadrže veliku količinu antioksidansa koji štite od štetnih slobodnih radikala koji se danas povezuju sa sve većim brojem oboljenja od tumora i srčanih bolesti. Antocijani iz plodova imaju antioksidacijska i protuupalna svojstva

ranskim sugrađanima bila maslina, to je kontinentalcima bio drijenak. Rascvjetala krošnja bila je i bogata pčelinja paša. Nekada je bio vrlo zastupljen u Međimurju, i to ne samo u šumama već i kao živa ograda vrtova i dvorišta. Danas ga se mora povećalom tražiti, što zbog krčenja šuma, što zbog prodora stranih vrsta voća. Mi smo naime čudni jer nam je uvijek trava zelenija kod susjeda, a takvo je i njegovo voće. Drugim riječima, prigrlili smo goji bobice, aroniju i niz sličnog voća za koje nam se uvoznici i prodavači kunu da vrve zdravljem, a pod nosom imamo drijenak, sinonim zdravlja. Nije čudno da se u svijetu ulažu veliki napori da bi se njegova upotreba i konzumacija ponovno popularizirale upravo zbog njegova povoljnog utjecaja na zdravlje i visoke prehrambene vrijednosti. Drijenak spada u samoniklo listopadno bilje koje može rasti svugdje, ali je najviše zastupljen na suhim i sunčanim te kamenitim

stranama svijetlih listopadnih šuma u zajednici s drugim grmljem i šibljem. Drijen može biti rasprostranjen i na 1300 m nadmorske visine. Nije zahtjevan pa može rasti i na škrtoj zemlji, jedino ima povećanu potrebu za vodom u fazi zriobe bobica koje su duguljaste, crvene boje, s velikom košticom, ugodnog su kiselkastog okusa i dozrijevaju početkom jeseni. - Činjenica je da je on tu kod nas rastao na rubu šuma i sigurno ga još negdje ima, ali u Međimurju ga već dugo nisam primijetio, sa žaljenjem kaže Željko koji bobice drijenka prodaje na placu. Može reći da od deset ljudi koji vide te bobice, njih sedam ne zna za drijenak. Ne čudi se mlađoj generaciji, ali među tih sedam osoba ima i podosta ljudi u zreloj životnoj dobi.

Najbolje ga je jesti svježeg Plodovi drijenka mogu se konzumirati na različite načine, od tek ubranog s drveta, kuhanih u pekmez, čaj ili sok, a mogu se i osušiti. Posebno je hvaljena rakija, a pokoja bobica zna se baciti u domaće likere. Kao iz svake koštice, tako se iz njegove može iscijediti pokoja kap jestivog ulja, dok pak pržene, a potom mljevene sjemenke mogu biti izvrsna zamjena za kavu. - Najveći problem predstavlja njegova berba, naročito zreloga kada su plodovi potpuno ljubičasti. To je praktički nemoguće jer su plodovi jako mekani i raspadaju se u ruci, pojašnjava naš sugovornik, stoga se bere kad dostiže 70-ak posto zrelosti i već nakon dva-tri da-

joj se močila drijenova šiba pridonosi zdravlju i ljepšem tenu. Legenda govori i da je Isusov križ napravljen upravo od drijenka. Naime, u to je vrijeme navodno bio veliko drvo poput hrasta te ga je Bog prokleo da nikad više ne naraste tako visoko. Prema grčkom piscu Pauzaniji, od drva drijenka bio je napravljen trojanski konj, kao i Odisejev luk, koji je samo on mogao upeti i kojim je gađao prosce. Antička koplja makedonske falange dužine 5–6 m (sarisa) također su bila izrađena od drijenka, kože i metala.

Supruga Dušanka priprema ﬁni džem od drijenovih bobica

na stajanja postane mekan i poprimi karakterističnu ljubičastu boju. - Znam gospođu koja redovito priprema marmeladu, mužu daje svako jutro jednu žličicu i kaže da nema nikakvih problema s crijevima i želucem. Osim ploda, za čaj se može iskoristiti kora drveta za ublažavanje bolesti crijeva, protiv groznice i protiv svih vrsta proljeva. Samo pak drvo zbog svoje tvrde i teške građe može poslužiti u različite namjene poput ljestvi, dijelova za alat i ostale drvene proizvode.Iako mu je stablo puno plodova od kojih puno njih padne na zemlju samo pokoja koštica nikne. - Uspio sam dobiti tek nekoliko takvih sadnica, neke sam poklonio, a dio zasadio. Uglavnom, razmnožavanje sjemenom je dugotrajno uz obaveznu strati�ikaciju, odnosno period hladne vlage pa se to uglavnom radi reznicama, povaljenicama krajem ožujka ili cijepljenjem na spavajući pup u kolovozu.

Poljoprivreda 21 OPASNOST OD POŽARA vrlo je visoka

Dražen Srpak Strogo zabranio paljenje vatre na otvorenom Murskosredišćanski gradonačelnik Dražen Srpak u jeku velikih vrućina strogo je zabranio paljenje vatre na otvorenom prostoru zbog velike opasnosti od požara. Posebno je pozvao Mjesni odbor Sitnice da u suradnji s komunalnim redarom i policijom spriječi ili svede paljevine koje se događaju na tom području na najmanju moguću mjeru, a stanovnike ulice Sitnice da se suzdrže od takvih radnji koje najviše štete njima zbog otrovnih plinova koji se stvaraju, a u ovim ekstremnim vremenskim uvjetima s visokim temperaturama i zasigurno vrlo veliku potencijalnu ugrozu požara u naselju. - Svjedoci smo jako velikih vrućina i suša, a to su savršeni uvjeti za požare zbog velike količine suhog gorivog materijala svuda oko nas. I bez te stroge naredbe zabrana paljenja vatre na otvorenom na snazi je od 3. svibnja do 4. listopada 2021. godine, a u ovim ekstremnim uvjetima iznimno je važno striktno poštivanje te odredbe. Svakodnevno svjedočimo velikim i katastrofalnim požarima diljem svijeta i na našoj obali, a zabilježeno ih

je više i u našoj županiji pa je suzdržavanje od paljenja vatre posebno važno. - Građane pozivam na veliki oprez i poštivanje svih mjera i željenog ponašanja da bi se mogućnost neželjenih događaja svela na minimalnu mjeru, poziva gradonačelnik Srpak. Također je naložio dobrovoljnim vatrogasnim društvima s područja grada na postupanje po Planu motrenja, čuvanja i ophodnje otvorenog prostora za vrijeme žetvene sezone na području grada radi osiguravanja protupožarne zaštite te na pojačani nadzor naselja i onih površina na kojima se zbog većih količina gorivog materijala posebno može dogoditi požar. Također se nalaže komunalnom redaru pojačano kontroliranje te upozoravanja građana na zabranu paljenja, a one koji se ogluše, potrebno je sankcionirati. (BMO)

SPALJIVANJE DOZVOLJENO pod nadzorom DVD-a

Kazne za građane 15.000 kuna ili dva mjeseca zatvora Tragom stroge zabrane na koju se odlučio gradonačelnik Murskog Središća ispitali smo pod se kojim uvjetima smije paliti vatra na otvorenom i kakve su kazne ako se građani toga ne pridržavaju. Odluka o zabrani paljenja raslinja i korova ne odnosi se na organizirano spaljivanje i na loženje vatre. Ipak, kako bi to bilo moguće i pod nadzorom, vlasnici zemljišta dužni su o tome obavijestiti najbliže dobrovoljno vatrogasno društvo. Obavijest o spaljivanju daje se neposredno DVD-u ili telefonom tri sata prije i mora sadržavati: naziv i površinu, broj osoba, planirano vrijeme, opis i količinu materijala te preventivne mjere koje će se primjenjivati. - Moguće je paliti raslinje i korov, ali mještani moraju nas vatrogasce obavijestiti o tome. Imali smo nekoliko primjera ovo ljeto gdje su nas mještani pozvali u nadzor i sve je

prošlo u takvim kontroliranim uvjetima u najboljem redu, rekao nam je predsjednik DVD-a Selnica Davor Debelec. Prema Zakonu o zaštiti od požara, za �izičku osobu koja izazove požar, propisana je novčana kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 2000 do 15.000 kuna. Također, propisana je i novčana kazna od 1000 do 15.000 kuna za prekršaj �izičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru. Za pravnu osobu koja propustom izazove požar, predviđena je kazna od 15.000 do 150.000 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 2000 do 15.000 kuna. (sh)

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Zalijevanje biljaka II. dio

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Spremanje sjemenja rajčice fermentirati ili ne? Druga polovica kolovoza kod mene u Međimurju vrhunac je sezone rajčica, pa kako spremam i rajčice u različite umake i salse, tako spremam i sjeme rajčica za iduće godine. Sjeme rajčica uvijek prikupljamo s prvih, najljepših plodova, i to s najotpornijih i najzdravijih biljaka. Rajčice su samooplodne, dakle dovoljno je da malo zapuše vjetar i zatrese im cvjetove pa se oslobađa pelud i cvjetovi se sami oprašuju. Najbolje je uzeti sjeme s prvih plodova jer je tada najmanja mogućnost da je došlo do križanja s drugim sortama ako ih uzgajate jer tijekom sezone pelud s cvijeta ipak prenose pčelice i bumbari. Najjednostavniji način spremanja sjemenja rajčice je da jednostavno uzmete sjeme iz ploda rajčice, malo isperete u cjedilu pod mlazom vode i stavite na sušenje. Pred dosta sam se godina upoznala s tehnikom fermentiranja mokrog sjemenja, ali djelovalo mi je kao prava gnjavaža i trebala mi je ipak slučajnost da mi sjeme ostane u staklenki jedan dan prije nego sam ga stavila na sušenje. Kad sam isprobala fermentiranje i uvidjela koliko manje posla sa sjemenjem imam nakon sušenja, koliko se brže sjeme posuši i lakše spremi, zadnjih nekoliko godina sjeme spremam samo postupkom fermentiranja. Dakle, kod postupka fermentiranja sjeme rajčica koje uzmemo iz plodova stavljamo u čaše ili staklenke na fermentiranje na nekoliko dana – to je proces koji priroda sama

odradi, vi samo sjeme morate ostaviti u vlastitom soku. Ako nema dovoljno soka, dodajte malo vode. Kako su otvorene čaše zbog mirisa i mogućnosti da se to razlije nespretna solucija, ja sjeme rajčica fermentiram u staklenkama s poklopcima. Jednom na dan otvorim poklopac i pustim zrak u samu staklenku da se proces može normalno odvijati. Tijekom procesa fermentiranja dolazi do razgradnje vanjske mekane opne koja se nalazi oko sjemenke i do eliminacije raznih patogena koji mogu biti u sjemenju. Ovo je imitacija prirodnog procesa koji se događa kad prezrela rajčica padne na tlo i kad u samom prezrelom plodu dolazi polako do fermentacije i truljenja. U staklenki može doći do prilično neugodnih mirisa, plijesni, ponekad i na površini naraste vrsta gljive – kao kožica na mlijeku – sve je to sasvim normalno. Sjeme fermentiramo oko 3 dana, može i malo duže te nakon toga sve isperemo u cjedilu pod mlazom vode. Tako dobijemo čisto sjeme koje se stavlja na papir i suši. Takvo sjeme se puno brže posuši i ne lijepi se za papir kako je to slučaj s nefermentiranim sjemenjem pa je spremanje suhog sjemenja vrlo jednostavno. Doduše, ako i nefermentirano sjeme posušite na staklu ili pekarskom papiru, neće se zalijepiti, ali i dalje ostaje činjenica da se suši puno duže, tako da zbog toga prednost dajem procesu fermentiranja.

13. kolovoza 2021.

13. kolovoza – Dan korijena Spremamo rani krumpir, luk, češnjak i zrelo sjeme biljaka korijena. 14. kolovoza – Dan korijena Njegujemo biljke korijena. Da bismo sačuvali plodnost zemlje, zadržavamo vodu u zemlji. U praksi takve metode ne dolaze u obzir. Možda je podzemna voda preduboko, polja nisu u ravnici, možda je kopanje bunara zabranjeno... Seljaku u tom primjeru ne ostane drugo nego da se brine o dobroj plodnosti tla. Tla koja su dobro opskrbljena humusom, koji će ostati tako duboko, daju biljkama za njihov život dovoljno vlage čak i ako već dugo nije kišilo. Izvrsna pomoć kod reguliranja vlage jest okopavanje. Načelno vrijedi pravilo: ako okopavamo ujutro i prijepodne, pomažemo tlu da vlagu izdahne. Dakle, ako su tla

VRTLARICA

prevlažna, okopavamo prijepodne da se tla prije osuše. Ako je suho, morali bismo kopati poslijepodne i navečer. Time ojačavamo i disanje jer tla mogu vezati zračnu vlagu i tako je daju na raspolaganje biljkama. Okopavanjem tla uvijek razgibavamo i otvaramo, što znači da u njih ulazi više zraka. Budući da zrak sadrži mnogo dušika, mikroorganizmi ga u tlu drže i vežu. Dušik je odlično gnojivo i tako je na kraju krajeva svako okopavanje, posebno okopavanje u dane korijena, lagano gnojenje dušikom. Biljke se na okopavanje odazivaju pozitivno što pokazuju jakom zelenom bojom.

15. kolovoza – Dan cvijeta U danima za cvijet poslijepodne prskamo ciklu i mrkvu preparatom 501 jer je Mjesec ispred Vage. 16. kolovoza – Dan lista do 13 sa� Nakon 13 sa� nepovoljno za rad s biljkama. 17. kolovoza Nepovoljan dan za rad s biljkama zbog Perigeja. 18. kolovoza – Dan ploda Odličan dan za žetvu i obrezivanje voćaka. 19. kolovoza – Dan ploda Odličan dan za preradu voća, pogotovo bobičastog voća.

U VRTU OBITELJI Vadlja u Mihovljanu

Ljubičasti patlidžani u punom sjaju Iako ga mnogi ne vole jesti jer ima vrlo speci�ičan okus, patlidžan je korisno imati u kuhinji jer se od njega mogu pripremiti različita jela. To je povrće proslavila jedna od glavnih uloga u glasovitom francuskom jelu ratatouille, specijalitetu od povrća na bazi paprika, tikvica i patlidžana uz dodatak luka, češnjaka, maslinova ulja i začinskog bilja. O tome koliko je zdrav ne moramo previše govoriti. To naravno zna i Danijela Vadlja koja u visokoj gredici uspješno uzgaja ovo povrće te ga rado priprema i u svojoj kuhinji. (dv)

Danijela Vadlja u visokoj gredici uspješno uzgaja patlidžane

13. kolovoza 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 23

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 RAZGLEDNICA iz prašnjavog Vratišinca

Zašto se u Vratišincu ne polijevaju prašnjave ceste kao u Murskom Središću? U redakciju Međimurskih novina javio se čitatelj, podaci poznati redakciji, koji je nezadovoljan još uvijek raskopanim cestama u Općini Vratišinec. - Prometna je situacija u Vratišincu užasna. Velike rupe veličine da u njih stane pola automobilske gume, gromade kamenja po cesti među kojima moraš voziti slalom, nagli prijelaz s asfalta na šljunak bez prometne signalizacije i prašina na doslovno svakom koraku svakodnevno nama mještanima Vratišinca izazivaju frustraciju. Zašto se ne urgira kod nadležnih tvrtki koje obavljaju posao da se taj posao obavi bolje? Bili bismo zadovoljni kad bi se barem popravile rupe koje se pojave nakon svake kiše pa da nam se automobili ne tresu kao da

Druženje HSS-ovaca nakon mise

MISA ZADUŠNICA za Stjepana Radića u Hodošanu

Obilježena 93. obljetnica smrti prvog predsjednika i osnivača HSS-a Slika prašnjave i raskopane ceste koju nam je poslao čitatelj iz Vratišinca su traktori! Isto tako, pitamo se zašto se naše ceste ne polijevaju pa da ima manje prašine, kao što se to primjerice

čini u gradu Mursko Središće. To je primjer koji pokazuje da se može bolje, samo je potrebno malo “pošpotati”

tvrtke koje odrađuju poslove izgradnje kanalizacije. Dokle ćemo se morati tako voziti? Čitatelj iz Vratišinca

Ogranak Hodošan i preloška gradska organizacija HSS-a u nedjelju 8. kolovoza prisjetili su se prvog predsjednika i osnivača stranke, Stjepana Radića. Pod motom Vjera u Boga i seljačka sloga, na 93. obljetnicu njegove smrti služena je misa zadušnica u mjesnoj crkvi u Hodošanu. Uz 50-ak članova stranke svečanosti su

prisustvovali i Zoran Vidović, županijski koordinator HSS-a te predsjednik općinskog vijeća Donji Kraljevec, Mladen Taradi. Nakon mise uslijedilo je tradicionalno druženje s temom sjećanja na Stjepana Radića, a nije nedostajalo ni onih vezanih za trenutno stanje u međimurskom HSS-u. (vv)

NAJAVA RADIONICE

Postani mali gardist Zrinske garde Čakovec

OPĆINA MALA Subotica dobila 220.000 kuna potpore za održavanje i razvoj predškolske djelatnosti

Roditelji u rujnu neće morati platiti vrtić Navedena sredstva iskoristit će se za financiranje plaća odgojitelja, podmirenje režijskih troškova, troškova prehrane, dezinfekcijskih sredstava i sl. Općini Mala Subotica stiglo je 220.000 kuna iz Središnjeg ureda za demografiju. Zahvaljujući tome, roditelji polaznika Dječjeg vrtića Potočnica oslobođeni su plaćanja vrtića za rujan 2021. godine. Navedena sredstva iskoristit će se za financiranje plaća odgojitelja, podmirenje

režijskih troškova, troškova prehrane, dezinfekcijskih sredstava i sl. Ta će potpora omogućiti oslobađanje roditelja od plaćanja za usluge vrtića u rujnu 2021. godine. Središnji državni ured za demografiju i mlade raspisao je u svibnju 2021. godine Javni poziv za financijsku potporu

za održavanje i razvoj predškolske djelatnosti. Općina Mala Subotica je kao osnivač na navedeni javni poziv prijavila Dječji vrtić Potočnica i tražila iznos potpore od 220.000 kuna koji je u cijelosti odobren. U 2021. godini Općina Mala Subotica Dječji vrtić Potočnica prijavila je na tri

Javna poziva koji su u potpunosti odobreni – dogradnja dječjeg igrališta i izgradnja nadstrešnice, nabava informatičke opreme za provođenje e-upisa te potporu i održavanje predškolske djelatnosti. Ukupna vrijednost projekata iznosi gotovo 450.000 kuna. (BMO)

Zrinska garda Čakovec po drugi put organizira besplatnu radionicu Postani mali gardist Zrinske garde. Radionica će se održati u petak, 3. rujna, od 16 do 19 sati i u subotu, 4. rujna 2021., od 9 do 13 sati u atriju Palače Zrinskih u Čakovcu. U radionici mogu sudjelovati djeca od 5 do 12 godina starosti. Na radionici će se mališani upoznati s povijesnim značenjem Zrinskih za Međimurje, s osnivanjem Zrinske garde i njezinim aktivnostima te kako postati gardist i koje su njihove zadaće. Voditelj radionice bit će prvi gardist i prvi zapovjednik Zrinske garde Čakovec Mladen Obadić kojem će se u pojedinim dijelovima radionice pridružiti drugi gardisti, topnik i konjanik.

Za stručno-edukativni dio radionice materijale će pripremiti članica Zrinske garde Petra Srnec, magistra razredne nastave. Radionica će završiti u subotu mimohodom kroz grad i smjenom straže gdje će sudjelovati polaznici radionice te će im na kraju biti uručene svjedodžbe i majice Zrinske garde. Uz to, razgledat će nedavno otvorenu Riznicu Međimurja. Radionica će se održati uz potporu Grada Čakovca. Zainteresirani se mogu prijaviti do 30. kolovoza 2021. na mail tajnik@zrinska-garda.hr ili SMS porukom na broj mobitela 0915546581 ili 0914888090. Potrebno je navesti ime i prezime djeteta, njegovu dob, adresu, broj mobitela roditelja i po mogućnosti e-mail adresu.

OPASKA

Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. kolovoza 2021.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza

blagdan Velike Gospe

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Kralja Tomislava 30, 40000 Čakovec, Tel: + 385 (0)40 492-999, Fax: + 385 (0)40 492-986, E-mail: ck@euroherc.hr

13. kolovoza 2021.

Dobro je znati 25

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

AC BAUMGARTNER

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Nagradni natječaj

BAKA BOŽA SLAVIČEK (61) iz Preloga

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. kolovoza 2021.

UPOZNAJTE NAJBOLJE

Baka nam je velika podrška u svemu - Kako je sin sve preuzeo, nemam više toliko stresa i brige pa više pazim na unuke, uskačem gdje treba, a koji put i ne treba, kaže baka Boža Piše: Vlasta Vugrinec

mirovini sam i sad za unuke imam puno više vremena nego što sam imala za svoju djecu, kaže Boža Slaviček iz Preloga, naša ovotjedna natjecateljica nagradnog natječaja kojom biramo najbolju baku. Za natječaj ju je prijavila snaha Marija koja s njenim sinom Goranom i djecom Katjom (4) te Mihaelom (18 mjeseci) živi u zajedničkom kućanstvu. Uz sina Gorana, baka Boža ima i kćer Anu koja joj još nije podarila unuke te sina Ivana koji pak ima malog Luku (6), Gabrijela (4) i tek rođenog Jakoba (2 mjeseca). Svi oni žive na Malom Lošinju i ne viđaju se tako često.

Baka nam je oslonac u svemu

Svoj radni vijek baka Boža započela je u preloškoj ispostavi nekadašnje Poljoprivredne zadruge Čakovec radeći u upravi. No, nije se tamo zadržala jer su otvorili vlastito obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo i počeli se baviti voćarstvom, ratarstvom i cvjećarstvom. Nadomak Svete Marije zasa-

dili su veliki voćnjak u kojem rastu jabuke, breskve, šljive, kruške, postavljen je plastenik s oko 15.000 krizantema, a po terenu šeću patke i kokoši. Iako je posao preuzeo sin Goran, baka Boža se i dalje, naročito u ovo vrijeme, svakodnevno vozi na gospodarsvo jer traje doba zamračivanja krizantema. - Kako je sin sve preuzeo, nemam više toliko stresa i brige pa više pazim na unuke, uskačem gdje treba, a koji put i ne treba, dodaje naša baka. Mala Katja i Mihael svakodnevno su s njom, igraju se, šeću, crtaju, ona im priča priče i uživaju međusobno se družeći. Istina, Mihael tek sada kreće u vrtić pa on praktički ima bakinu pažnju cijelog dana. Istina, baka Boža još uvijek “radi” prodajući poljoprivredne proizvode na preloškom placu. Trenutno su u punom rodu breskve i šljive.

Uživa na moru, ali ne voli se kupati

Nažalost, troje unuka živi dosta daleko, no posjeti ih nekoliko puta godišnje.- Tada sam samo njihova i ničija druga, prepustim im se da se

U krugu obitelji sa sinom Goranom, malom Katjom, snahom Marijom i unukom Mihaelom

Baka Boža Slaviček

izguštamo jedni u drugima. Ipak, to ne znači da na moru ne uzme trenutak i za sebe samu. Uzme knjigu, ručnik i uživa u hladovini plaže. - Često sam na moru jer imamo kuću u Lošinju, no ne volim se kupati, odaje nam baka Boža. - Čak iz Preloga ne nosim ni kupaći kostim. Ma ja sam prava Međimurka, dajte mi posla i ja sam zadovoljna. Upravo zbog toga teško joj se odlučiti otići na putovanja koja inače obožava i sve to s izlikom kako je doma puno i previše posla. Srećom, tu veliku ulogu ima sin Goran koji ju naprosto natjera da malo odahne, odmori se i napuni baterije. - Navikli smo na baku, ona nam je velika podrška što se tiče čuvanja djece, posla na OPG-u, ali i općenito u životu, ističe sin Goran.

Ponekad zna biti gusto i bučno u njihovoj velikoj obitelji, ali oni su po vokaciji glasna obitelj, brzo se smire i nastavljaju tamo gdje su stali prije vike i buke.Za njih je to razmjena mišljenja, borba za bolju ideju i misao, odnosno sve u žaru borbe za što bolji i uspješniji posao. Nije članica nijedne udruge, no nikad joj nije dosadno. Ako ništa drugo, priprema ručak za obitelj koja se posebno veseli pečenoj raci s domaćim mlincima. Vješta je baka i s mikserom pa su na stolu gotovo uvijek neki kolačići, bilo da se radi o prfkačima, zdiganima ili pak kremačima. Uostalom, vrsna je i iskusna kuharica kojoj svako jelo uspije i sve se pojede do zadnjeg komadića ili žlice. Čak se i tanjur zna pomastiti koricom kruha.

U tim delicijama uživaju i njena djeca s mora koju uz to uvijek razveseli i nekim domaćim proizvodima iz voćnjaka ili vrta. Vitalna baka, uvijek je nasmijana

bez obzira na teškoće jer kako i sama kaže, smijeh je najbolji lijek. Za sebe i obitelji želi samo puno zdravlja jer će potom i sve drugo doći.

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA nagrađuje sve sudionice natječaja Moja najbolja baka

Sve prijavljene bake nagrađujemo izletom! Međimurska županija pridružila se natječaju jer i sama prepoznaje važnost dostojnog i zadovoljnog života svojih građana seniora. Zahvaljujući njima sve sudinice našeg nagradnog natječaja po-

vest ćemo na zajednički izlet. Za najbolju baku, koju će izabrati naš stručni žiri sastavljen od profesionalnih novinara i marketinških stručnjaka, pripremili smo i posebnu nagradu.

13. kolovoza 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nagradni natječaj 27

E MEĐIMURSKE BAKE

Slobodno vrijeme posvećuje svojim unucima Jani, Svenu, Jakovu i Klari

BAKA SPOMENKA MRAZOVIĆ (49) iz Novog Sela Rok

Baka unuke potiče na boravak u prirodi - Zajedničke trenutke volim obilježiti fotografijom i kasnije se s osmijehom ponovo prisjetiti svega, kaže Spomenka Mrazović Piše: Lea Novaković

pomenku Mrazović iz Novog Sela Rok na naš je nagradni natječaj prijavila kći Silvija Cerovec koja kaže da je njezina mama najbolja baka jer joj uvijek pričuva djecu, najbolje kuha i uvijek je tu za njih.

Kod bake je uvijek veselo Budući da je naša ovotjedna baka Spomenka domaćica, s unucima provodi puno vremena. Ima dvije unuke, 7-godišnju Janu i 11-mjesečnu Klaru i dva unuka, 5-godišnjeg Svena i 4-godišnjeg Jakova. U nastavku su nam ispričali kako provode zajedničko vrijeme. - Volim svoju baku jer je kod nje uvijek veselo i uvijek se svi zajedno igramo i zabavljamo, rekao nam je 5-godišnji unuk Sven koji najviše voli kad mu baka za ručak pripremi špagete, a za desert neke čokoladne kolače.

Najstarija unuka Jana baki već pomaže peći kolače, ali i saditi cvijeće po dvorištu, pogotovo ono koje je njezine najdraže boje, ružičaste. - S bakom se ustvari najviše voli družiti Sven, ali svi unuci vole doći na vikend kod bake i djeda te prespavati kod nas. Spomenku Mrazović na natječaj je prijavila kći Silvija Cerovec

Jakov i mala Klara žive u Zagrebu pa s njima provedem nešto manje vremena, ali viđamo se što češće možemo. Jana je već velika cura pa zajedničko druženje znamo napraviti u kuhinji uz pečenje kolača i klipića koje ona najviše voli, kaže baka Spomenka Mrazović.

Unuke uči starinskim igrama Baka Spomenka ljubiteljica je prirode i životinja pa tako svoje unuke potiče da što više vremena provode u prirodi. - Ne volim kad djeca previše gledaju televizor ili igraju igrice na kompjuteru. Baka je popustljiva, ali djed još i više. Svoje unuke uvijek radije potaknem na igru vani, naravno, kad to vrijeme dozvoljava. Vodimo ih tako u toplice na kupanje i plivanje. Sven i Jakov vole ići hraniti bambije. Svi jako vole naša dva psa s kojima uvijek trče po dvorištu. Životinjama su okruženi od malih nogu pa im je valjda u prirodi da ih jako i vole. Imaju i pješčanik u kojem se mogu igrati, a naučila sam ih preskakati vijaču, igrati gumi-gumi, školice i razne igre loptom. Ljeti najviše vole ići na sladoled i u lunaparke na svim manifestacijama u našem kraju. Bitno da su što više na svježem zraku. Pomažu nam i oko uređenja okućnice pa zajedno kopamo, kosimo travu, beremo voće i sadimo cvijeće, priča naša

ovotjedna baka. Kad je vani loše vrijeme, unuci i baka najviše vole igrati Čovječe, ne ljuti se, ići u igraonicu ili crtati. Za kraj kaže da je tijekom godina skupila puno zajedničkih uspomena ko-

jih se možda u određenom trenutku čovjek ne može ni sjetiti, ali ih zbog toga voli obilježiti fotografijama. Uvijek, kada vidi neku dragu fotografiju, ponovo se može vratiti u taj trenutak i od srca se nasmijati.

SALON LJEPOTE Perla Čakovec nagrađuje

Najbolja baka osvaja makeover Međimurske novine pokrenule su nagradni natječaj Moja najbolja baka za koji smo pripremili odlične nagrade (vidi i mali okvir). Natječaj je započeo 25. lipnja, a trajat će do rujna, ovisno o broju prijava. Salon ljepote Perla iz Čakovca najbolju baku nagrađuje kompletnim makeoverom, koji uključuje frizuru, šminku, tretman lica i uređivanje noktiju. Najboljoj baki posvetit će se tim od 4 vrhunske kozmetičarke iz Perle, koji u Čakovcu na adresi Franje Punčec 2 postoji već više od 6 godina. Tim iz Perle pobrinut će se da najbolja

Kristina Perčić, vlasnica Salona ljepote Perla

baka, pobjednica ovog natječaja, dobije upravo ono što zaslužuje, a to je kompletni makeover i vrijeme posvećeno samo njoj.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

13. kolovoza 2021.

JER…

ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage)

Pra�te nas na facebook stranici

NOVA PROLJETNA KOLEKCIJA S našim čitateljem Zlatkom Novakom na fotograﬁji je i prodavačica Suzana Mađarić

PRODAVAONICA METSS BR. 252 Zebanec Selo

Čitatelj Zlatko Novak: Međimurske novine čitam oduvijek! Vrećicu za kupnju s logom Međimurskih novina ovaj smo tjedan darovali Zlatku Novaku iz Zebanec Sela kojeg smo zatekli u jutarnjoj kupovini u Metssovoj trgovini.

Na pitanje čita li Međimurske novine, kazao je: - Ma oduvijek, obavezno! Posebno sport i aktualna događanja, ma cijele novine volim pročitati.

Prodavačica Suzana Mađarić također je naša vjerna čitateljica, a kad stigne novi broj, prvo pročita zadnju stranicu i anketu, a potom čakovečku špicu. (nš)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Bebe 2021.

Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina

Treći kupon novog 77. kola natječaja Novo 77. kolo našeg nagradnog natječaja Tri kupona skupi i naočale pokupi započinje u ovom broju. I u kolovozu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona

koja objavljujemo u ovom i u narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 13. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka, 24. kolovoza. Sretnog dobitnika 77. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. kolovoza. (mk)

kupona skupi i naočale poku p

Ime i prezime:

BROJ KUPONA

Adresa:

Davor i Jelena Borković iz Čakovca dobili su Klaru koja ima tri mjeseca. Starija Laura ima 3 godine.

Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 24.8. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Međimurske novine i BluKids vas daruju

Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotograﬁje

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Elena Mesarek; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Vjesnik d.d., Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Božena Malekoci-Oletić, dugogodišnja novinarka Međimurskih novina, izdala prvu samostalnu knjigu Makovo zrno Foto: Zlatko Vrzan

media

13. kolovoza 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend VIKEND VODIČ

3. UTRKA MURŠČAK 14. kolovoza

petak

Trka po ulicama Turčišća i Domašinca

13. kolovoza ČAKOVEC Ljeto u pivovari Norman Beaker Trio 21:00 ŽABNIK Vino i tambure TS Kumovi 20:00

subota

14. kolovoza SVETI MARTIN NA MURI Skelarska kuća Koncert grupe Čarobnjaci 20:00 ČAKOVEC Ljeto u pivovari Let 3 21:00 DOMAŠINEC 3. Utrka Murščak 17:00

I ove godine NK Dinamo u suradnji s Atletskim klubom Međimurje i pod pokroviteljstvom Općine Domašinec organizira 3. Utrku Murščak. Utrka će se održati u subotu, 14. kolovoza 2021. godine. Od 17:20 započet će dječje utrke na 100 metara vrtić, 2015. godište i mlađi; 100 metara predškolci, 2014. godište; 300 metara djeca 2013. i 2012. godište; 300 metara djeca 2011. i 2010. godište i 600 metara djeca 2008. i 2009. godište. Start i cilj utrke bit će kod sportske dvorane NK-a Dinamo Domašinec. I ove se godine utrke odvijaju ulicama i Turčišća i Domašinca pa molimo mještane za razumijevanje i strpljenje jer će neke ulice za vrijeme utrke biti dijelom zatvorene, poručuju organizatori. Utrka na 12 kilometara počinje u 18:05, a kreće od dvorane NK-a Dinamo Ulicom Martina Pušteka, nastavlja se na Glavnu te na Ulicu Vladi-

Očekuje nas još jedna utrka Murščak u Domašincu

mira Nazora, trkači na kraju Ulice V. Nazora skreću u polje gdje nastavljaju do asfaltirane ceste za Muru, po kojoj nastavljaju do nasipa uz Muru gdje skreću desno prema Vrbulji te izlaze na glavni leš (poljski put) i vraćaju se u Domašinec u Glavnu ulicu. Glavnom se ulicom trči do

ROKOVO U DRAŠKOVCU od 13. do 15. kolovoza

nedjelja 15. kolovoza MURSKO SREDIŠĆE Šetnica uz Muru Koncert Rebecce Posavec 19:00

13.–16. kolovoza DRAŠKOVEC Rokovo u Međimurju

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Niz misnih i svjetovnih događaja Sveti Rok posebno se u našem kraju slavi u Draškovcu. Štovanje se sveca proširilo praktično po cijeloj Europi, uključivši i cjelokupno hrvatsko jezično područje. Na selima su ga seljaci zazivali u pomoć protiv bolesti domaćih životinja i u raznim prirodnim katastrofama. U vinorodnim krajevima zazivaju ga u pomoć protiv filoksere. Svečevo su štovanje naročito širili franjevci i kapucini. Rokovo u Međimurju ove će se godine održati u Draškovcu od 13. do 15. kolovoza 2021. godine. S molitvom Sveti Rok, zaštitniče Međimurja, moli za nas, održat će se niz vjerskih i svjetovnih događanja. Od petka do subote svete mise su na rasporedu od 20 sati, a trodnevnice će predvoditi

vlč. Ivan Kljunić, vlč. Darko Kelemenić i vlč. Mirko Pilaj. Na Rokovo, odnosno u nedjelju 15. kolovoza, jutarnja misa bit će u 7:30, sveta misa uz poseban blagoslov bolesnika služit će se u 9 sati, a središnje misno slavlje od 11 sati predvodit će monsinjor Josip Mrzljak, uz blagoslov hodočasnika, pješaka i bolesnika, procesiju oko oltara te ljubljenje moći sv. Roka. U poslijepodnevnim satima kreće tradicionalni Draškovski sejem, zatim događanje pod nazivom Draškovec Art, razgledavanje umjetničkih instalacija i dječje radionice na Trgu sv. Roka. Održat će se izložba međimurskih pasa međija i zanimljiva utrka u brzom hodanju, uz zanimljive i vrijedne nagrade. Sve će završiti večernjom misom u 18 sati. (dv)

skretanja u Ulicu Marka Kovača i nastavlja se do OŠ Domašinec i prema cilju na igralištu NK-a DINAMO.Utrka na 4,5 kilometara počinje u 18 sati. a kreće od dvorane NK-a Dinamo prema Turčišću glavnom cestom, Ulicom M. Pušteka do Ulice Pere Pintara te kroz gospodarsku zonu

i uz igrališe NK-a Borac na nasip uz Trnavu do drvenog mosta u Dvorišću-Turčišću. Tu skreću desno i trče prema glavnoj cesti te skreću desno prema Domašincu do cilja na igralištu NK-a Dinamo. - Mole se mještani za razumijevanje i strpljenje te da tijekom utrke obavezno

zatvore svoje ljubimce kako ne bi došlo do neželjenih nezgoda, a ujedno se pozivaju i da bodre trkače kako bi se što ugodnije osjećali u našoj sredini. Uz međimurske, očekuju se trkači iz cijele Hrvatske, pa i iz susjedne Republike Mađarske. (dv)

5. ZELINSKA ŠATORIJADA od 13. do 15. kolovoza

Doživljaj kampiranja u Sv. Ivanu Zelini Pozvani ste na 5. Zelinsku šatorijadu, manifestaciju kojoj je cilj opuštanje i zabava u pozitivnoj atmosferi. Nakon što ispraznite ležaljke na plažama, dođite u park zelinskog ŠRC-a od 13. do 15. kolovoza 2021. godine. Postavite svoj šator, organizirajte "dom" u prirodi, zabavite se

i veselite. Podijelimo zajednički doživljaje i družimo se pred sam početak novog radnog ciklusa za odrasle i povratka u školske klupe za djecu i mlade. U sklopu manifestacije organizirat ćemo odbojku na pijesku, igru graničara i druge zabavne igre. Očekujemo da

dođete s vlastitim šatorom i/ili opremom za kampiranje, javljaju organizatori. Svi zainteresirani mogu se detaljnije informirati i obvezno prijaviti organizatoru, Turističkoj zajednici grada Svetog Ivana Zeline na mail tzg@zelina.hr ili telefonom na 01/2061-808. (dv)

MLINARSKA KUĆA ŽABNIK u petak 13. kolovoza

Vino i tambure uz Kumove Nastavlja se program u Centru za posjetitelje Žabnik pokraj Mlinarske kuće koja priprema Vinski vrt u režiji Vina Preiner gdje ćete od 18

sati moći degustirati neka od njihovih Decanterom nagrađenih vina, a od 20 sati sve okupljene zabavljat će poznati međimurski

Tamburaški sastav Kumovi. Datum 13. kolovoza rezervirajte za dobru kapljicu i zvuk tambure i harmonike. (dv)

13. kolovoza 2021.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail:vikend@mnovine.hr MJESEČNI VODIČ

21. kolovoza

ŽABNIK Koncert u labirintu ljubavi violina, violončelo, kontrabas Obitelj Chauvel 20:00 GORNJI MIHALJEVEC Ljetna noć Kralovo 2021. Koncert Sashe Cui

22. kolovoza PRELOG Šoderica Divlji triatlon 10:00

27.–29. kolovoza MAĐERKIN BREG Jazz u vinogradu

Bogat ulični program neće izostati ni na ovogodišnjem Španciru

28. kolovoza PRELOG Nagrada grada Preloga 1. fletni i stekli autoslalom 14:00

ŠPANCIRFEST na ulicama Varaždina od 20. do 29. kolovoza

Pregršt koncerata na dvjema glavnim pozornicama

29. kolovoza

Od 20. do 29. kolovoza 2021. bit će održan 23. Špancirfest, jedan od najdugovječnijih hrvatskih ljetnih festivala. Nakon što prošle godine festival nije bilo moguće održati na programskoj i sadržajnoj razini koju se povezuje s njegovim imenom, u 2021. Špancirfest će ponovno zaintrigirati srca tisuća posjetitelja i na ulice, trgove, parkove i perivoje varaždinske povijesne jezgre vratiti bogatstvo, raskoš i veselje koji su ga i pretvorili u najsnažniji turistički brend svojeg rodnog grada.

4. rujan

Koncerti: Četiri glavne pozornice, mnogo manjih

Koncertni program Špancirfesta održavat će se na čak četirima službenim pozornicama i brojnim uličnim i drugim lokacijama raspoređenima po cijeloj povijesnoj jezgri. Najveća promjena je da će glavna pozornica, kod Starog grada, ove godine biti vraćena na vanjsku stranu zapadnog bedema, uz ulicu Stanka Vraza. Vanjska livada Starog grada pruža mnogo više otvorenog prostora, što je vrlo važno zbog epidemioloških mjera i sigurnosti posjetitelja. Na njoj će u deset festivalskih dana biti održano šest koncerata hrvatskih izvođača

odabranih da zadovolje široku lepezu ukusa. Koncertni program Špancirfesta i pozornice kod Starog grada otvorit će legendarni Goran Bare i Majke u petak 20.8., a prvi vikend emocijama do kraja ispuniti velikani iz Parnog valjka u subotu 21.8. Nekoliko dana koncertne pauze kod Starog grada itekako će nadoknaditi Gibonni u četvrtak 26.8., nakon kojeg slijedi nezaustavljivi energični koncertni niz s Hladnim pivom u petak 27.8., svjetska atrakcija s hrvatskom adresom Jonathan u subotu 28.8. te nepoderivi Psihomodo pop posljednje večeri Špancirfesta, u nedjelju 29.8. Koncertni program Vile Bedeković otvara klapa Cambi Koncertni program Vile Bedeković otvorit će odlična glazbena suradnja Varaždinskog tamburaškog orkestra i klape Cambi odmah prvog dana Špancirfesta, 20.8., a već iduće večeri, u subotu 21.8. iznimna svjetska gitaristička atrakcija – 40 fingers. Nakon što pozornicu potom na nekoliko dana preuzmu kazališne predstave, glazbeni program vraća se druge festivalske subote, 28.8. kada će se na predivnu pozornicu kod „Bedekovićke“ popeti miljenici publike, Urban & 4, a posljednja večer Špancirfesta, u nedjelju

29.8., rezervirana je za istinsku glazbenu divu – jedinstvenu Josipu Lisac. Koncerti na pozornici kod Starog grada besplatni su dok će ulaznice za koncerte kod vile Bedeković koštati 80,00 kuna (bez naplate za djecu do 6 godina starosti i osobe s invaliditetom) i mogu se kupiti u sustavu EVENTIM. Megapopularni Vinski grad, mjesto druženja, upo-

ČAKOVEC LJETO U PIVOVARI

Stižu Let3 & Norman Beaker Trio Ljeto u pivovari u Mihovljanu u sklopu Pivovare Lepi Dečki nastavlja se koncertom glazbenih sastava Let 3 & Norman Beaker Trio. U petak 13. kolovoza dolazi Norman Beaker, legenda i član Blues Hall of Fame, dok je subota rezervirana za Let 3. Ulaznica nema puno, ograničene su i koncert će biti uz sve mjere, strogo limitiran, bez potrebe za COVID potvrdama, poručuju organizatori. (dv)

znavanja i uživanja u probranim vinima i njima sljubljenim zalogajima ove će godine iz dvorišta palače Sermage iskoračiti na otvoreno i prostrano zelenilo ispod zidina samog Starog grada te zauzeti čak dva platoa. U njemu će svoje vrhunske proizvode nuditi 15 hrvatskih vinara, a osim vina i prigodnih zalogaja moći će se uživati i u posebno osmišljenim koktelima. U perivo-

ju oko Starog grada smjestit će se i raznolika Street food zona u kojoj će se iz kućica i food-truck vozila nuditi različiti specijaliteti.Na kraju, organizatori Špancirfesta pozivaju sve posjetitelje na odgovornost i pridržavanje propisanih mjera da bi svi koji na njemu nastupaju, rade i posjećuju ga mogli u svemu što se nudi uživati bez brige za sigurnost i zdravlje.

DONJA DUBRAVA Dani ljuka

3.–5. rujna 3FF Čakovec Festival alternative

SELNICA Tradicionalni susret starih traktora 10:30

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

13. kolovoza 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

događaj tjedna

Koncert su svojim glasovima uveličali Martina Menegoni, Matej Predojević Petrić, Evelin Novak i Matija Meić

ZMAJEV VRT obitelji Valkaj u Železnoj Gori mjesto nezaboravnog opernog događaja na otvorenom

Bajkovit koncert Evelin Novak i prijatelja u pratnji Orkestra mladih glazbenika Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

prekrasnom ambijentu Zmajeva vrta održan je koncert Evelin Novak, međimurske operne dive, i prijatelja u Železnoj Gori. Evelinin sopran oplemenio je dodatno Zmajev vrt obitelji Valkaj, a uz nju su nastupom oduševili bariton Matija Meić, mezzosopranistica Martina

Menegoni i tenor Matija Predojević Petrić, pod dirigentskom palicom Matije Fortune.

Poseban doživljaj koncerta u Zmajevu vrtu

Koncert koji je zapravo bio cijeli doživljaj zbog posebne okoline Zmajeva vrta trajao je uz kratku pauzu otprilike dva i pol sata. Na pozornici su se izmjenjivale poznate svjetske

opere, a sve su to pratili mladi glazbenici iz Orkestra mladih glazbenika pod dirigentskog palicom Matije Fortune. Za najave se pobrinuo poznati voditelj Dejan Buvač. Organizacija mladih glazbenika osnovana je 2017. godine na inicijativu studenata Muzičke akademije u Zagrebu, s ciljem šireg upoznavanja i promicanja klasične glazbe te njegovanja glazbene kul-

Mnoštvo posjetitelja “napunilo” je cijeli breg obitelji Valkaj gdje se koncert održao

Orkestar mladih glazbenika predvođen dirigentom Matijom Fortunom

turne baštine, posebice među mladima. Orkestar mladih glazbenika ostvario je brojne nastupe u koncertnim dvoranama i drugim prostorima u Zagrebu, Varaždinu, Pregradi, Šibeniku, Tribunju, Makarskoj i Podgori. Da se ovaj koncert ne propušta, jasno je pokazala mnogobrojna publika koja je uživala u poznatim svjetskim operama. I ove je godine bio veliki interes za koncertom iako je uoči početka bio pljusak. No, iako zvuči kao klišej, iza kiše zaista uvijek dođe sunce. Građani su ponijeli dekice, stolice i ugodno se smjestili na livadu Zmajeva vrta te uživali u ovom nezaboravnom koncertu za svjetske pozornice.

Glavna zvijezda naša Evelin O sopranistici Evelin Novak, inače rodom iz Gornjeg Mihaljevca, već puno znamo. Članica je ansambla Državne opere Unter den Linden u Berlinu, nedavno je impresionirala svojim debijem u Bečkoj državnoj operi, gdje su je novinari proslavili odličnim kritikama poput nikad subreta, uvijek lirska i u svim registrima dobro fokusiranog glasa te pohvalama za debi u ulozi Donne Anne u operi Don Giovanni u njezinoj matičnoj kući u Berlinu. Pjevanje je učila kod Darije Hreljanović, a diplomirala je u klasi Dunje

Vejzović na državnoj akademiji u Stuttgartu. Usavršavala se na majstorskim tečajevima kod Mirelle Freni, Brigitte Fassbaender, Deborah Polaski i Trish McCaffrey. - Hvala vam što ste se i ove godine okupili u ovakvom broju u bajkovitom ambijentu Zmajeva vrta. Do kraja je bilo neizvjesno hoće li se zbog zbog moguće kiše uopće koncert i održati. Vrijeme nas je poslužilo jer je nakon kratkotrajnog pljuska stiglo sunce i omogućilo nam ovaj događaj. Želja mi je da od ovog koncerta nastane festival, rekla je na kraju koncerta operna diva vidno dirnuta pljeskom publike.

13. kolovoza 2021.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati

BOŽENA MALEKOCI-OLETIĆ, novinarka Međimurskih novina, izdala prvu samostalnu knjigu Makovo zrno

Imala sam potrebu ispričati priču o razvoju Međimurja - Tko će pisati o Međimurju, ako ne Međimurci i čini mi se prirodnim da pišeš o onome što poznaješ. Dugo je u meni tinjala potreba da napišem priču o Međimurju, ali nikako da nađem pravu polugu od koje bih počela, istaknula je spisateljica Piše: Dora Vadlja

ijetko tko u našem kraju nije čuo ili nije imao doticaj s dugogodišnjom novinarkom Međimurskih novina, Boženom MalekociOletić iz Peklenice, koju ćemo ovom prilikom predstaviti i kao spisateljicu. Niz godina u njoj je tinjala želja i potreba da napiše knjigu o Međimurju što se napokon i dogodilo te je izdala svoju prvu autorsku knjigu pod naslovom Makovo zrno. Knjiga je nastajala četiri godine, preživjela je i pandemiju koronavirusa pa dočekala svoju promociju koja se dogodila proteklog vikenda, 7. kolovoza u romantičnom okruženju Centra za posjetitelje Žabnik u Svetom Martinu na Muri – upravo simbolično jer je to mjesto odakle priča kreće.

Glavni likovi Franjo Makovec i Sveti Martin na Muri

Na predstavljanju koje je vodio Siniša Golub govorili su autorica Božena MalekociOletić, glavni lik priče Franjo Makovec i Nevenka Šardi. Knjiga je priča o vizionaru, Franji Makovcu, koji je iz potencijala malih kao makovo zrno preobrazio svoj kraj. Naslov Makovo zrno govori o Svetom Martinu na Muri i njegovu širem zavičaju, Međimurju, kraju koji je dugo bio manji od makova zrna. Božena se u novinarstvo zaljubila još kao srednjoš-

kolka i prvi joj je kontakt s tim zanimanjem bio Radio Čakovec. Nakon toga upisala je politologiju, a novinarstvo se u to doba moglo studirati kao paralelni studij tek u 5. semestru. - Kako mi je trebala stipendija, u ondašnjem GK-u Međimurje imali su službu za informiranje, interni list, koji je doduše imao veliku tiražu od 10.000 primjeraka jer je bilo puno radnika, partnera i umirovljenika. Tako sam se tamo i zaposlila. Nisam baš bila najsretnija prvenstveno kad sam došla, ali kasnije se to pokazalo kao ogroman kapital, započela je svoju životnu priču. U to je vrijeme puno naučila o terenskom radu, pisanju tekstova, ekonomiji, fotografiranju i razvijanju fotografija te radu na pisaćoj mašini. Osim rada u GK-u Međimurje, Božena je prepoznatljiva u društvu kao dugogodišnja kolumnistica kolumne pod naslovom Prolazim i promatram. U 80-im godinama bila među začetnicima čakovečke televizije. Od 1996. godine radi u Međimurskim novinama. Potreba da uz svakodnevni posao u novinarstvu napiše i knjigu u Boženi je postojala dugo. - Imam dvije velike ljubavi. To su obitelj i pisanje. Dok je trebalo podizati djecu, obitelj sam stavila na prvo mjesto, a svoje ambicije malo odgodila za kasnije. Neke stvari valjda

KAMO SUTRA

za nas je vikend kulturnih događanja koja su se odvijala u gornjem Međimurju. Evelin Novak još je jednom pokazala kakva je diva svjetskih pozornica koncertom u Zmajevom vrtu obitelji Valkaj u Železnoj Gori. Mnoštvo posjetitelja uživalo je

Božena Malekoci-Oletić i Franjo Makovec na promociji knjige Makovo zrno u Žabniku

moraju sazrijevati. Tko će pisati o Međimurju ako ne Međimurci i čini mi se prirodnim da pišeš o onome što poznaješ. Dugo je u meni tinjala potreba da napišem priču o Međimurju, ali nikako da nađem pravu polugu od koje bih počela. Mislim da svaka knjiga mora imati priču, nastavlja Božena.

Ideja se rodila kad je pljevila vrt

Prije četiri godine, nastavlja Božena, ta je ideja postajala intenzivna i čekala je trenutak da se rodi. Dok je pljevila vrt u jednom joj je trenutku kliknula ideja da bi Sveti Martin na Muri i Franjo Makovec bili ti glavni likovi. - Iako nisam kao novinar direktno pratila Sveti Martin na Muri, uvijek sam promatrala

što se tamo zbiva. Poznavala sam to područje jer sam preko ujaka tamo dolazila još od djetinjstva. Nakon što sam nakon jednog mjeseca konačno skupila hrabrost, nazvala sam Franju i objasnila mu što želim. Htjela sam odabrati prave riječi da pristane. Razradila sam teme i poglavlja te smo se našli na benzinskoj u Martinu gdje smo se sastajali godinu i pol dana, pisali i razrađivali cjeline, ističe. Božena je priču podijelila po poglavljima o kojima je onda Franjo govorio. Trajalo je to i po dva sata u komadu, nakon čega je kasnije Božena sve skidala s diktafona i pretvarala u tekst. - Po prirodi sam takva da mi je trebalo vremena da se

ohrabrim. I kad sam se odlučila da ću napisati knjigu, nisam znala koji su mi sve koraci potrebni, zato sam išla korak po korak. Čini se da je pisanje knjige usamljenički posao, ali to nije točno. Iziskuje tim ljudi s kojima se trebaš okružiti i naučiti nešto tražiti. Doživiš da ljudi vole pomagati i više nego mislimo, samo možda nemamo dovoljno hrabrosti zamoliti, kaže autorica knjige Makovo zrno. Nije baš bilo jednostavno dnevni posao novinarstva uskladiti s obvezom pisanja knjige, no Božena je to ipak uspjela. I dok je knjiga iz tiska izašla još u listopadu 2020. godine, pandemija koronavirusa promociju je malo prolongirala.

U cijelom procesu veliku je podršku imala od svoje djece i supruga. Božena je zasigurno zainteresirala javnost svojom knjigom o čemu svjedoče mnogobrojni posjetitelji koji su stigli na promociju u Žabnik. U sat vremena koliko je promocija trajala posjetitelji su mogli čuti o nastanku knjige kao i o tome kako se Sveti Martin na Muri razvio u kraj kakav je danas. Mnoštvo je kasnije pohrlilo po potpis autorice, a atmosferu je dodatno uljepšala na klaviru Žana Žganec. - Moja je želja da ne završi na ovome. Imam još dvije ideje koje bih htjela realizirati. Već mi se vrte ideje te je vrijeme da to počnem zapisivati i raditi na tome, zaključuje Božena Malekoci-Oletić.

Kulturno uzdizanje na najjače! na operi pod dekicama s još boljim pogledom na zelenilo, prirodu i međimurske brege. Iako smo se pred kraj već skoro i smrzli, ovo je koncert koji će se dugo pamtiti. Subota je bila rezervirana za Žabnik u Svetom Martinu na Muri gdje je osim promocije

knjige naše kolegice novinarke Božene Malekoci-Oletić (što možete pročitati na ovoj stranici iznad kolumne) odvio i tradicionalni koncert Klasika uz Muru u režiji domaćina Dominika Padarića. Svoja mlada vokalna iskustva pokazali su uz Dominika,

Gabriela Hrženjak, Barbara Suhodolčan i na klaviru virtuoz Patrik Zamuda. U svakom slučaju mogu vam reći da mi je tako nešto baš falilo. Iako smo mi novinari poznati po tome da smo “svugdje”, ova korona je i nas umirila. Tako smo kulturne događaje pre-

stali pratiti jer ih jednostavno nije bilo. Sad se ipak sve to polako, ali sigurno vraća na velika vrata. I Klasika uz Muru i koncert u Zmajevom vrtu već su tradicija, a koliko su ljudi željni ovakvih događaja govori velika posjećenost.

Piše: Dora Vadlja

media

13. kolovoza 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura VODE VAS U KINO

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ISKLJUČIVO OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA, ZAKLJUČNO S DATUMOM 25 KOLOVOZA 2021. U CINESTARU VARAŽDIN.

U opuštenom ambijentu slušala se klasika

KLASIKA UZ MURU 2021. godine u Centru za posjetitelje u Žabniku

DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za ﬁlm “Miris ruža” (projekcija u Varaždinu) Ulaznice za ﬁlm “Miris ruža” dobila je:

Danijela Mrčela

Fantastična operna večer uz Dominika Padarića, Gabrielu Hrženjak i Barbaru Suhodolčan Cijela večer bila bi nezamisliva bez vrhunske klavirske pratnje Patrika Zamude koji je još jednom dokazao kakav je pijanistički virtuoz Piše: Dora Vadlja Foto: TZ Sveti Martin na Muri

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog ﬁlma na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

sklopu Dana turizma Svetog Martina na Muri održana je još

jedna prekrasna Klasika uz Muru u Centru za posjetitelje Žabnik tik do Mlinarske kuće. Ovaj koncert na otvorenom u režiji baritona Dominika Padarića, studenta

Patrik Zamuda, Gabriela Hrženjak, Barbara Suhodolčan i Dominik Padarić uoči uspješnog koncerta u Žabniku

Mladi pijanistički virtuoz Patrik Zamuda očarao je svojim iznimnim glazbenim umijećem

HENA COM nagrađuje LEONARDO PADURA: NGUYEN PHAN QUE MAI: Zbogom, Hemingway Planine pjevaju

kupon br. 1352

Ime i prezime:

poklanja knjigu

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Dobitnik iz broja 1351 je Vlatka Dobranić iz Čakovca (VICTORIA MAS: Bal luđakinja). Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

Kraljevne glazbene akademije u Ujedinjenom Kraljevstvu, te organizaciji Turističke zajednice Općine Sveti Martin na Muri ponovno je doživio svoju uspješnicu. Mnogobrojni posjetitelji uživali su u klasičnim skladbama koje

su izveli mladi i perspektivni glazbenici i umjetnici. Uz baritona Dominika Padarića na pozornici su se svjetskim opernim klasicima pridružile mlade umjetnice Barbara Suhodolčan i već dobro nam znana soprani-

stica Gabriela Hrženjak koje su svojim glasovima stvorile bajkovitu atmosferu. Cijela večer bila bi nezamisliva bez vrhunske klavirske pratnje Patrika Zamude koji je još jednom dokazao kakav je pijanistički virtuoz.

NGUYEN PHAN QUE MAI: Planine pjevaju Godina je 1972., a u Hanoiju bjesni rat. Djevojčica Guava i njezina baka pokušavaju umaknuti bombama dok čekaju da im se najmiliji vrate s bojišta. Kada baka počne unuci prepričavati svoj život, rasplete se dugačka i zamršena nit njezine sudbine, prepuna prepreka, patnje i ustrajnosti. Guava uviđa da je u članove njene obitelji duboko utisnut pečat vijetnamske trnovite povijesti: Velike gladi, zemljišne reforme i rata te da čovjek samo ljubavlju, oprostom i unutarnjom snagom može nadići sve nevolje i besmisao sukoba. Odlučne da pronađu ratom razbacanu obitelj i stanu na noge, baka i unuka ne zaziru ni od čega dok ne ispune svoj cilj…Ispisan prekrasnim, liričnim stilom, roman Planine

pjevaju otvara prozor u bogati vijetnamski svijet. Planine pjevaju djelo je sa snažnom porukom o važnosti dobrote, nade i hrabrosti čak i u najmračnijim trenucima čovječanstva te je s razlogom višestruko nagrađivan i proglašen bestselerom.

Barbara i Dominik na pozornici su čak i zaplesali

13. kolovoza 2021.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena i moda LUMINI Shopping centar u Varaždinu

Ulovite posljednja ljetna sniženja

EMA KOVAČ (25), manekenka iz Čakovca, u Italiji kreće u glumačke vode

Više nego ikad potreban nam je mali odmak od svakodnevice, bio to obiteljski izlet u prirodu, kava s prijateljicama ili pak odlazak na more. Zaslužili ste malo ljetne zabave, avantura, koncerata – i sve to u elegantnim modnim kombinacijama po super cijenama! Bilo da se tek spremate na godišnji odmor ili ste se već vratili, završni krug ljetnih sniženja uvijek je dobra ideja. Ako ste čekali da se temperature podignu, a cijene spuste – došlo je to vrijeme jer su u Trgovačkom centru Lumini sniženja još veća. Lepršavu odjeću, kvalitetnu obuću, modne dodatke, sunčane naočale ili trendi šešir koji već duže želite sada možete pronaći po povoljnijim cijenama u bogatoj ponudi svjetski poznatih brendova. Pravo je vrijeme za kupnju potrebnih stvari jer ljetni se popusti kreću do 70 %.

Uvijek je gajila strast prema televizijskom platnu Trenutno snima televizijsku seriju koja će uskoro biti emitirana u Italiji, ali prema šuškanju u veljači 2022. našu Emu očekuju u SAD-u Piše: Dora Vadlja

ma Kovač, čakovečka manekenka s adresom u Italiji, stiže na veliko platno svjetske kinematogra�ije. Nakon što je bila među glavnim protagonistima na 19. izdanju Ischia Global Film & Music Festivala 2021. u organizaciji Pascala Vicedominija, uz pratnju svojeg menadžera nije ostala nezapažena. Ponovno je privukla središnje svjetlo pozornosti na sebe kao cijenjena i talentirana mlada glumica u nastajanju među važnim i najpoznatijim američkim i međunarodnim producentima, redateljima, muzičarima te ostalim slavnim osobama svjetske scene.

Od manekenstva do televizije

Ema Kovač u Italiji je postala poznata kao uspješan model, kao posljednja prava Majka prirode u programu Ciao Darwin i kao jedna od natjecateljica reality showa Peking Express gdje je osvo-

jila treće mjesto. Ema, koja je oduvijek gajila strast prema srebrnom platnu, odlučila je nastaviti �ilmsku karijeru uz pomoć svog menadžera Alexe Paci�ica. Već su na prvim audicijama redatelji, producenti i voditelji castinga shvatili da ispred sebe imaju pravi talent. Trenutno snima televizijsku seriju koja će uskoro biti emitirana u Italiji, ali prema šuškanju u veljači 2022. našu Emu očekuju u SAD-u gdje ju čeka važno i veliko životno putovanje. U svakom slučaju, Italija ju zasigurno neće gledati samo u televizijskoj seriji koju trenutno snima i gdje je Ema sastavni dio glumačke ekipe, već se čini da bi mogla imati ključnu ulogu u �ilmu koji će uskoro biti snimljen, a čija bi radnja, prema informacijama, bila jedno od najgnjusnijih ubojstava počinjenih u Rimu u posljednjih 20 godina. Ukratko, veliko je zadovoljstvo za Emu, koja je tek ušla u svijet kinematogra�ije, to što se može pohvaliti i nizom važnih nagrada. Veliko

je oduševljenje koje se čulo na �ilmskom festivalu prozivajući njezino ime s jedne strane bila potvrda glumičina uspjeha, a s druge strane veliki predznak za sigurnu i brilijantnu karijeru. Na Ischia Global Film & Music Festivalu dodijeljena joj je čast da preda nagradu Zlatni otok velikom talijanskom glumcu i komičaru Andrei Roncatu. Ema je morala napustiti Zlatni otok Ischia jer ju je čekala dodjela nagrade na Magna Grecia Awards 2021. u Pugli. Za Emu Kovač s kolegama Mariom Ermitom, Andreom Pretiem, Stefanom Saleom i Antoniom Lorenzonom uz pratnju njihovog menadžera Alexe Paci�ica bila je to nezaboravna svečana večera pod nazivom Chasing the Dreams. Pozdravljena ovacijama javnosti Ema je primila nagradu Kristalna zvijezda Magna Grecia Awards 2021. za svoju predanost, inovativnost i sva svoja postignuća u modi i glumi koja su uvijek

ishodila velikim rezultatima svima pred očima.

Glavna uloga u promotivnom spotu

Na dodjeli nagrada veliko iznenađenje večeri bilo je i to da je prvi puta nagrađen menadžer. Priznanje je primio Emin veliki prijatelj i menadžer Alex Paci�ico za svoje napore u jačanju talenta drugih te promociju i podršku umjetnika svih vrsta. Isto tako, dvije općinske uprave otoka, Capri i Anacapri Capri, odlučile su sklopiti sporazum s dvjema tvrtkama za �ilmsku i televizijsku produkciju i postprodukciju GG Studio 8 i Purple Neon Lights koje su snimile promotivni video Plavog otoka Capri. Glavni glumci u spomenutom videu su Ema Kovač i Gennaro Lillio. Promotivni video prikazuje mit o legendarnim ljubavnicima otoka Capria, a prikazuju se sve glavne atrakcije i znamenitosti Plavog otoka kojim će poboljšati naturalistički, pjesnički i kozmopolitski šarm.

Treba li vam malo inspiracije za kupnju, pogledajte ponudu centra Lumini u web-rubrici Lumini style. Svake srijede do 21. kolovoza pratite našu Facebook stranicu Lumini – shopping centar nove generacije jer traje nagradni natječaj Dugo toplo ljeto u kojem svaki tjedan možete osvojiti poklon bon od 1000 kuna. Ljeto u igraonici Twister najbolje je i najzabavnije jer nudi odlične pogodnosti i zabavni program. Do kraja kolovoza iskoristite 50 % na najam igraonice za proslavu dječjeg rođendana ili 20 % na osnovne rođendanske pakete u periodu od ponedjeljka do četvrtka. Kada dođe vrijeme za pauzu od kupnje, pravo mjesto za klopu ili kuglanje je Medonja Bowling & Pub, u kojem traje posebna ljetna ponuda tijekom tjedna, a vrijedi za pizze, burgere i kuglanje.

7. FESTIVAL KOMORNE GLAZBE u Centru za kulturu Čakovec

Bogat program 26. i 27. kolovoza Centar za kulturu Čakovec 26. i 27. kolovoza organizira 7. Festival komorne glazbe. U četvrtak 26. kolovoza u 20 sati održat će se koncert Kvarteta saksofona ENDeM u sastavu Marko Gerbus, sopran saksofon; Deni Pjanić, alt saksofon; Nereo Arbula, tenor saksofon i Erna Čizmić Rebić, bariton saksofon te

Trio Krpan u sastavu Anđelko i Martin Krpan na violini te Ivan Krpan na klaviru. Ulaznica je 30 kuna. U petak 27.8.2021. s početkom u 20 sati nastupaju Jurica Jurasić Kapun, bariton i Viktor Čižić na klaviru kao i Duo Eolian u sastavu Lucija Stilinović na �lauti i Veronika Ćiković. Ulaznica je 30 kuna. (dv)

media

13. kolovoza 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica Petra i Dino u sportskom izdanju

Foto: Zlatko Vrzan Piše: Dora Vadlja

Obitelj Grd u lepršavom ljetnom izdanju

Zanimljiva frizura i odlična ljetna haljina

Prijateljice Sakina i Josipa

Mladi roditelji ponosni na špici Mateja i Sanja te psići Kiam i Zara

Ina i Saša na špici pokazali velik osmijeh

13. kolovoza 2021.

Mozaik 37

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i TZ Međimurske županije - Čiji je vrt najljepši?

CVJETNI RAJ Pauline Plačko iz Kotoribe

Osvojili su me kaktusi i dravsko kamenje

Prijavite se i predstavite čaroliju svoje okućnice

- Posebno volim bodljikavce, nemojte me pitati zašto. I nije mi gušt otići u cvjećarnicu i kupiti ih, nego uzeti (ukrasti) pelcer, gledati ga kako pušta korijen, polako raste i cvjeta, ističe Paulina Plačko Piše: Vlasta Vugrinec

Pravo iznenađenje svojoj majci Paulini priredila je kći (17) Ciara prijavivši je na naš nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši. Naime, nije joj ni riječ rekla o prijavi pa smo se pred vratima njenog cvjetnog raja pojavili, onako kako nam je rekla – iznebuha.

Kaktuse uzgaja otkako zna za sebe Paulina Plačko dobro je poznata međimurskoj javnosti kao vrsna trkačica na duže pruge, no malo je poznata njena ljubav prema bilju, posebno kaktusu i različitim sukulentima. Da je tome tako, svjedoči njeno dvorište gdje su kaktusi zauzeli gotovo svaki kutak. I ne samo to, ima ih u kući, na prozorskim daskama, stepenicama i terasi. Stoga je teško reći koliko ih je, a kamoli nabrojiti svaku vrstu zasebno. - Posebno ih volim, nemojte me pitati zašto, kaže naša zaljubljenica u biljne

bodljikavce. - I nije mi gušt otići u cvjećarnicu i kupiti ih, nego uzeti (ukrasti) pelcer, gledati ga kako pušta korijen, polako raste i cvjeta. Cvjetaju pak u svim bojama – od crvene, bijele, ružičaste, žute i krem. Jedina je šteta što cvijet ne traje dugo već propada nakon dan-dva. Osim toga, treba proći dosta vremena da procvjetaju. - Uostalom, sve što je lijepo, kratko traje i treba čekati, sa smiješkom dodaje Paulina. Premda nije tipični kaktus, u moru bilja ističe se i poveća agava, također ljubimica obitelji. Naime, iako je cvijeće i dvorište ljubav i strast naše ovotjedne natjecateljice, u pomoć rado uskače suprug Zoran i kći. Puno bilja zahtjeva puno posla, no ništa joj nije teško, čak ni nositi kante s vodom kad se vrati s popodnevne ili noćne smjene. Pola sata s biljem, kaže, isiše iz čovjeka sav stres, umor i svu onu napetost koju čovjek danas nosi s posla kući. Ljepotu

Iz Drave ne nosi samo kamenčiće već i panjeve

Vrtno jezerce pravi je smiraj za dušu Pauline Plačko

njenog vrta prepoznala je njena općina pa je tako već nagrađena prvom nagradom u tamošnjem natječaju za najljepše dvorište.

Vrtno jezerce središte je dvorišta Kako ne bi ispalo da uzgaja samo kaktuse, valja spomenuti i ruže stablašice, perunike, lavandu, vodenike, paprati, prkose i tako dalje. Posebnost dvorišta je vrtno jezerce u kojem obitavaju koi šarani te domaće žabe. Jezerce nadvisuje drveni mostić na koji se voli nasloniti i gledajući mirnu vodu smirivati dušu i tijelo. Jezero je obrubljeno dravskim kamenom jer ipak je ona više dravski nego murski čovjek. Kamenja ima i po dvorištu te stazama i stazicama. - Volim osjetiti kamen u ruci i mogla bih ga svuda staviti, a trava mi uopće ne bi falila, kaže naša sugovornica. Pelcanje, plijevljenje, zalijevanje i njegu bilja nadopunjuje izradom različitih ukrasa. Tako je kćerima

čizmica postala tegla, oveći panj izvrsna cvjetna podloga, a stari i nepotrebni plastični sanduci sastavljeni su u simpatičan vlakić, prepun

Sponzori su osigurali: • BAT: 1. nagrada bon 1000 kn 2. nagrada bon 500 kn 3. nagrada bon 300 kn.

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

• Međimurka BS: vrtna pumpa Inox 800 (vrijednost oko 600 kn) - za najoriginalniji ručno rađeni vrtni ukras.

Teško je nabroji� sve vrste kaktusa

SVE ZA MOJ DOM

telefon: 095/ 815 52 58 Strahoninec - Poleve, Dravska 70

cvijeća. Kao svaki ljubitelj cvijeća, ona već godinama nabavlja posljednji cvijet, posljednju teglu jer teško je odoljeti ljepoti tog carstva.

I ove godine MEĐIMURSKE NOVINE nastavljaju s tradicijom biranja najljepših okućnica u natječaju “Čiji je vrt najljepši”. Akciju i ove godine provodimo u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije. Naš natječaj prilagođujemo novim trendovima. Primijetili smo da Međimurci sve više uređuju zelene, minimalističke, lijepo uređene oaze koje služe za odmor na terasama, balkonima ili dijelu dvorišta za odmor. Budući da se nagradni natječaj zove Čiji je vrt najljepši?, mnogi svoje male zelene oaze nisu prijavili, pogrešno misleći da njihova minimalistička rješenja nisu vrijedna prijave. Međutim, nije tako. Svaki trud koji ste uložili u uređenje okoliša svog doma je vrijedan prijave. Stoga prijavite svoj vrt ili okućnicu, ali isto vrijedi i za mali obiteljski otok za opuštanje.Pokažite svoje cvjetne ideje i inspirirajte druge. Prijavite svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje ili rođake na naš nagradni natječaj: na marketing@mnovine.hr ili telefon: 323 600. Obavezno navedite adresu osobe čiji vrt prijavljujete i ostavite kontakt telefona kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo. Prijave su već krenule i traju sve do ponedjeljka, 23. kolovoza. I ove godine očekuju vas vrijedne nagrade za vaš trud. Imamo šest nagrada u sklopu natječaja Čiji je vrt najljepši. (BMO)

h�ps://vrtnicentariva.hr

Planirate sadnju? POZIVAMO VAS NA DANE OTVORENIH VRATA

• Vrtni centar Iva: poklon-bon 500 kn - za najljepši cvijet vrta. • Vrtlarija Vijenac: poklon-bon 500 kn - za najegzotičniju biljku vrta. • Osim toga svi koji sudjeluju bit će nagrađeni priznanjima TZ Međimurske županije.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. kolovoza 2021.

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2020./2021.

Gospodarska škola Čakovec 1.cv (pomoćni cvjećar/ pomoćni vrtlar) Razrednica: Dunja Geršak Učenici: Karmela Frančić, Dorotea Katalenić, Petar Kelkedi 1.cg (cvjećar/poljoprivredni gospodarstvenik) - Razrednica: Karmela Radošević Učenici: Klara Ferlin, Tena Lukman 1.pvo (pismoslikar/vozač motornog vozila) - Razrednica: Ines Šarić Učenica: Tea Kerovec 1.fk (frizer/kozmetičar) Razrednica: Romina Levačić Učenici: Ines Vrbanec, Vanesa Panić, Katarina Petak, Nina Štefulj, Nadja Žerjav 1.ko (krojač/obućar) - Razrednica: Sanja Jančec Učenici: Tina Gregorinčić, Marija Magdalena Jalšovec 1.k (pomoćni krojač) - Razrednica: Ana Kraljić Učenici: Stela Lovrec, Maja Oršoš 2.at (agrotehničar) - Razrednik: Zvonimir Siladi Učenici: Stjepan Miser, Luka Treska, Lea Koša, Dino Kovač 2.ckv (pomoćni cvjećar/pomoćni vrtlar/pomoćni krojač) - Razrednica: Martina Šoltić Učenici: Nevena Horvat, Lea Meglić, Lena Novak-Đura 2.cp (tehničar cestovnog prometa) - Razrednica: Danijela Cofek Učenici: Sara Sermek, Domagoj Madić 2.cvo (cvjećar/vozač motornog vozila) - Razrednica: Mateja Vlašić Učenici: Karlo Horvat, Filip Hrnčić, Maja Vugrinčić 2.fk (frizer/kozmetičar) - Razrednica: Nives Kocijan Učenici: Valerija Kos, Jelena Ramić, Simona Švenda, Laura Zorković 2.ko (krojač/obućar) - Razrednica: Katica Korunek Učenici: Tara Dominić, Valentina Modlic, Tina Žigmund 2.mt (modni tehničar) - Razrednica: Željka Mihalic Učenici: Lana Herman, Nera Vrbanec 3.fpk (frizer/pediker/ kozmetičar) - Razrednik: Kristijan Fučko Učenici: Lorena Burjek, Natali Koprivec, Sabina Lukša, Marina Žnidarić 3.kc (pomoćni krojač/ pomoćni cvjećar) - Razrednica: Vesna Stunković Učenici: Andreja Golubić, Ema Srša, Antonia Tratnjak 3.ko (krojač/obućar) Razrednica: Dijana Kontrec -Horvat (Marija Lisjak) Učenici: Sara Čurin, Danjela Novak

3.vo1 (vozač motornog vozila) Razrednica: Maja Radek Sklepić Učenik: Tin Zamuda 3.cgp (cvjećar/poljoprivredni gospodarstvenik/pismoslikar) - Razrednica: Nataša Sternad Učenici: Marija Paula Cvija, Martina Kristofić, Nikola Mesarić 4.cp (tehničar cestovnog prometa) - Razrednica: Ivana Roža Kermeci Učenici: Marija Lukovnjak, Simona Slamek

OŠ NEDELIŠĆE (PŠ Dunjkovec i Pušćine) 1.A Razrednica: Melita Tkalec Učenici: Leona Balić, Elina Bašek, Nesa Fučec, Dina Janeš, Manuela Logožar, Leon Mikolaj, Una Srnec, Emina Tomašković 1.B Razrednica: Ivana Slukić Učenici: Lora Bezek, Lorena Ciceli, Kiara Črepinko, Bruna Horvat, Leon Mesarek, Leon Novak, Pia Novak, Klara Perhoč, Filip Pintarić, Leon Podvezanec, Selim Posavec, Zola Treska, Mia Tučić 1.D Razrednica: Gordana Crnčec – Filipić (zamjena: Dajana Novak) Učenici: Gabrijela Cofek, Ian Ganzer, Noel Ganzer, Klara Kirić, Karla Korunić, Ino Kregar, Evan Leček, Karlo Logožar, Asja Mikulan, Maša Mlinarić, Ervin Pertlik, Gašpar Pleh, Petar Pokrivač, Stjepan Sečan, Kiara Ana Srnec 1.P Razrednica : Snježana Topolnjak Učenici: Lovro Camplin, Hana Cvrtila, Vilim Đuran, Mirta Grubić, Maja Novak, Dita Topolnjak 2.A Razrednica: Željka Klamfar Kirić Učenici: Jura Barbić, Tia Bašek, Tanja Braniša, Hana Ganzer, Jakša Jalušić, Lorena Karlović, Leona Košak, Matija Mikulić, Azra Novak 2.B Razrednica: Marija Kovač Učenici: Ana Bacinger, Mia Bacinger, Andro Dominić, Jakov Ivanuša, Jakov Kirić, Nikol Kirić, Fran Korošic, Pia Korošic, Ema Lepoglavec, Doris Sekirnik, Anna Tkalec, Ognjen Zlatarek 2.D Razrednica: Melanija Šalamon Učenici: Danea Bistrović, Ivan Bistrović, Maja Dovečer, Karla Florjanić, Rino Genc, Elena Kovačić, Rea Marciuš, Evan Pertlik, Lana Petran, Nola Podvezanec, Bruna Soldat, Filip Strah 2.P Razrednica: Tamara Ceilinger Učenici: Vinka Ceilinger, Ruben Hutinec, Dean Jalušić, Petar Kirić, Laura Košir, Petar Logožar, Franjo Obersnel, Jakov Perenc 3.A Razrednica: Ana Marciuš Knezić

Učenici: Lucija Bacinger, Zvonimir Horvat, Ivan Hunjadi, Marta Kutnjak, Arijana Lončarić, Luka Magić, Korina Posavec, Roko Štefulj, Marin Trupković 3.B Razrednica: Snježana Novak Učenici: Roko Ciglarić, Niko Dobša, Adrianna Fernandez Polanec, Vito Golub, Beata Horvat, Katja Kelenc, Zara Krizman, Luka Maček, Evan Novak, Maša Oreški, Franka Pintarić, Gabriel Preložnjak, Sara Trupković 3.D Razrednica: Suzana Baksa Učenici: Marko Burela, Dominik Cindrić, Vita Dolar, Niko Fučko, Jan Gerenčer, Magdalena Kirić, Vito Korent, Lorena Kregar,Tena Krnjak, Lorena Novak, Nikola Podvezanec, Žan Posavec, Antonia Preložnjak, Jelena Tkalec, Erik Toplek, Lorena Vidović 3.P Razrednica: Bernardica Posel Učenici: Gabriel Gal, Mia Gašparlin, Klara Josipović, Ivor Kovačić, Filip Šengula, Fabijan Vaser, Dorotea Zita 4.A Razrednica: Marija Topolnjak Učenici: Filip Baljak, Eva Bedić, Korina Horvat, Anijan David Jalušić, Adriano Juras, Vito Mesarek, Paulo Nomo Nemi, Bella Posavec, Lea Rešetar, Bea Slaviček, Fran Šegović, Anja Žganec Rogulja 4.B Razrednica: Renata Posavec Učenici: Karla Damjanović, Magdalena Dolar, Ivano Ivanuša, Leona Klišan, Borna Kovačić, Luka Krznarić, Erin Maček, Domagoj Marčec, Karlo Pintarić, Kala Rihtarec, Karlo Serec, Matej Sklepić, Petar Slukić 4.D Razrednica: Višnja Špicar Učenici: Lea Branilović, Nikša Dovečer, Alexandar Dragaš, Deni Đukes, Teo Fegeš, Borna Janeš, Zara Kravaršćan Hidanović, Jakov Marodi, Ivan Novak, Antonio Pozvek, Borna Špiranec, Marta Topolnjak, Matej Trupković, Ivona Vidović, Matija Vidović, Elena Vinko 4.P Razrednica: Sanja Marciuš Učenici: Eva Branilović, Lana Črep, David Horvat, Lana Kirić, Jan Lesjak, Ema Mezga, Petar Patafta, Ivan Zdolec 5.A - Razrednik: Filip Car Učenici: Augustina Cmrečnjak, Aleksandar Gašparlin, Vid Kirić, Kajo Kozar, Niko Mošmondor, Vinko Sabol i Niko Trupković. 5.B - Razrednica: Karmen Habijan Buza, prof. Učenici: Magdalena Blagović, Lea Kovačić, Nela Marciuš, Noa Molnar, Petar Novak, Jakov Petričević, Niko Senčar, Anja Strah, Lovro Škvorc, Anja Žarković 5.C - Razrednica: Ivana Strbad Učenici: Leo Flinčec, Mia Krizman, Paulina Magdalenić, Ema Mikulić, Nina Pašić, David Rušec, Anja Šnajcer, Dora Takač, Katja Zorković

5.D - Razrednik: Nikola Bistrović Učenici: Blagović Lucija, Fotak Elena, Hutinec Nela, Legin Zoja, Logožar Hana, Novak Fran Noa, Pintarić Sara, Pokos Leona, Preložnjak Vilim, Treska Asja i Vučković Krsto 6. a - Razrednica: Jasna Pevec Učenici: Noa Gerenčer, Leona Graf, Marko Lepoglavec, Lorena Lukša, Fran Novak, Mateo Posavec, Mia Risek, Vedran Štefulj, Dino Vinko 6.b - Razrednik: Veljko Posavec Učenici: Matija Ceilinger, Alana Horvat, Lovro Kutnjak, Lora Marciuš, Franka Mesarić, Stela Novak, Lovro Perenc, Nika Podvezanec, Ivan Lukas Posavec, Matija Žarković 6.c - Razrednica: Kristina Horvat Učenici: Mia Bratko Štorga, Borna Horvat, Mateo Horvat, Vittorio Kapelari, Lana Lovrek, Nikki Lovrek, Dalia Novak, Patrik Pintarić, Lovro Podvezanec, Ida Posavec, Niko Toplek 7.a - Razrednica: Sanja Špiranec Učenici: Dora Barbić, Fran Hutinec, Rea Lehkec, Lana Mezga, Fabijan Novak, Jura Novak, Ema Posavec, Lucija Posedi, Noela Trstenjak, Tara Vidović 7.b - Razrednica: Jelena Sršan Pavlic Učenici: Orlando Marciuš, Valeria Marčec, Tena Perenc, Tena Trupković 7.c - Razrednik: Aleksandar Puklavec Učenici: Val Branilović, Vito Ciglarić, Melisa Dominić, Hana Fegeš, Loris Kripner, Petar Oreški, Sara Pintarić 8.A - Razrednica: Tina Grofelnik Učenici: Filip Borko, Tena Klišan, Emerik Novak, Petar Tkalec, Bruno Vučković, Stela Zorković 8. B - Razrednica: Dubravka Vukšić Učenici: Matija Maslać, Martin Molnar, Hana Pintarić, Patrik Srnec 8.C - Razrednica: Martina Puklavec Učenici: Lorena Branilović, Luka Kirić, Iva Krunić, Luka Logožar, Zara Maček, Ivan Novak, Luka Škvorc, Nina Vugrinec 8. D - Razrednica: Smiljana Colar Učenici: Stela Dobranić, Matej Dobša, Tin Gašparlin, Matija Lesinger, Karina Šarić, Ema Topolnjak, David Vibovec

1.b - Razrednica: Nina Cmrečak Učenici: Lara Ciglar, Ida Držanić, Ema Grašić, Domenika Juras, Jakov Kušanić, Niko Lacković, Vito Marković, Edo Novak, Tibor Ovčar, Mario Piknjač, David Sečan, Tea Tkalec, Erin Vrbanec 1.c - Razrednica: Suzana Švigir Učenici: Alehandro Horvat, Petra Oršoš, Manirela Oršuš, Nives Oršuš 1.d - Razrednik: Tomislav Podgorelec Učenici: Viktorija Oršuš, Damjan Oršuš, Marko Oršuš 1.e - Razrednica: Valentina Gregorinčić-Sečan Učenici: Dorijan Kolarić, Gordana Oršuš 2.a - Razrednica: Slavica Švec Učenici: Tesa Balog, Edo Brnadić, Duje Domjanić, Jakov Držanić, Florian Halić, Matija Kocijan, Lota Kovačić, Andrija Lovrenčić, Leo Marčec, Dorijan Mihocek, Alisa Novak, Sara Žulić 2.b - Razrednica: Jasminka Drabić Učenici: Šimun Baranašić, Isabela Bedić, Nika Drk, Lena Fažon, Ian Herman, Sandro Juras, Sebastian Kapelari, Lukas Mihinjač, Roko Pavlic, Iva Puklek, Mila Štampar, Nika Štampar, Filip Trabe Baranašić, Ivan Zadravec 2.c - Razrednica: Dajana Škvorc Učenica: Amela Kalanjoš 3.a - Razrednica: Marija Jelenić Učenici: Marta Ciglar, Ania Čekunec, Adrian Međimurec, Julija Kovačić, Lucija Kovačić, Violeta Golubić, Laura Palfi, Nina Novak, Luka Marčec, Ivan Mihalic, Arian Drvenkar, Sara Marušić, Antonela Husić 3.b - Razrednica: Blaženka Palatinuš Učenici: Monika Bartolić, Karlo Bedić, Deni Brodarić, Neda Gregurina, Roko Habula, Ivano Horvat, Ena Janković, Erika Kovačić, Matija Marodi, Jakov Vilić, Katina Vurušić 3.c - Razrednica: Jasminka Cikač Učenici: Mihaela Horvat, Dorian Mirić, Sanijela Oršoš, Klaudija Oršuš 3.d - Razrednica: Bojana Mikulić Učenik: Katarina Oršoš

OŠ TOMAŠA GORIČANCA MALA SUBOTICA

4.a - Razrednica: Štefanija Hajdarović Učenici: Teo Dominić, Vana Gal, Vito Horvat, Zara Jevtić, Franka Kocijan, Karlo Kocijan, Rea Kovačić, Alana Magdić, Lea Palfi, Roko Plantak, Karla Sklepić, Sebastian Vidović, Kevin Vurušić

1.a - Razrednica: Ljiljana Rinkovec Učenici: Vida Brodarić, Tea Dodlek, Karlo Gavez, Noel Lukačić, Eva Mlinarić, Igor Puklek, Mara Strnad, Klara Škvorc, Dorian Tizaj, Greta Zamuda

4.b - Razrednica: Nada Črep Učenici: Vito Andročec, Grga Brnadić, David Držanić, David Grabar, Klara Granatir, Deni Mannschatz, Blaž Patafta, Alex Pintarić, Rena

Rušanec, Nina Šegović, Mia Škvorc, Tena Vurušić 4.c - Razrednica: Ružica Maček Učenici: Eduardo Balog, David Oršuš 4.d -Razrednica: Janja Fažon Učenici: Karolino Oršoš, Leonardo Oršuš 4.e - Razrednica: Sanja Kovač Učenici: Viktorija Oršuš, Vanesa Horvat 5.a - Razrednik: Rajko Trojko Učenici: Leona Drvenkar, David Horvat, Fran Horvat, Vili Markač, Ana Martan, Ema Novak, Neva Novak, Marta Škvorc 5.b - Razrednica: Mateja Čerepinko Učenici: Abel Baranašić, Nika Halić, Nina Horvat, Julija Juras, Noa Nađ, Marta Novak, Gabrijel Sovar, Magdalena Srnec, Leonarda Vilić 5.c -Razrednica: Ana Jambrović Učenici: Hana Drk, Lovro Horvat, Maksim Juras, Elena Krnjak, Deja Martan, Mia Medvedec, Mateo Rebernik 6.a - Razrednica: Zvjezdana Šafarić Učenici: Ivano Barić, Lara Berend, Vida Ciglar, Lovro Cirkvenčić, Domagoj Debelec, Ema Horvat, Hrvoje Horvat, Corina Kovačić, Marija Šergić, Matija Škvorc, Aida Trstenjak, Zita Zamuda 6.b - Razrednica: Ljerka Jezernik Učenici: Lana Jančec, David Krčmar, Marin Mlinarić, Franka Novak, Matija Puklek, Mila Živčec 7.a - Razrednica: Natalija Štefanić Učenici: Luka Dominić, Josipa Horvat, Lucija Jančec, Robi Kovačec 7.b - Razrednica: Nevenka Polanec-Petek Učenici: Nina Cirkvenčić, Tin Horvat, Sven Hrastić, Ana Jurčec, David Konjević, Karlo Magdalenić, Lena Marčec, Lea Špiranec 8.a - Razrednica: Nikolina Hampamer Učenici: Ena Jančec, Niko Jančec, Julia Matić, Mia Novak, Hana Purić, Ela Purić, Lana Šergić 8.b - Razrednica: Olivera Šercer Žokalj Učenici: Mia Mannschatz, Eni Sečan, Sara Sečan

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.



18. svibnja 2018.

TENIS

ATLETIKA

Mar�n Mlinarić (desno) i njegov trener Aleksandar Puklavec

SVJETSKO JUNIORSKO prvenstvo u Nairobiju Konačan poredak: Rusiji zlato, Hrvatskoj srebro, Francuskoj bronca i četvrto mjesto Mađarskoj koje nema na slici

MLADA OREHOVČANKA budućnost hrvatskog tenisa

Antonia Ružić s reprezentacijom do europskog srebra Piše: Luka Maruševec

Orehovičanka Antonia Ružić proteklog je tjedna još jednom potvrdila svoju kvalitetu osvojivši s hrvatskom ženskom teniskom reprezentacijom do 18 godina izvrsno drugo mjesto u završnici teniskog turnira European Summer Cup. Samo 10 dana nakon osvajanja zlata na Europskom prvenstvu do 18 godina u švicarskom Klostersu, čime se upisala u redove teniskih velikana, mlada međimurska tenisačica ponovno se našla u redovima najboljih, no ovaj put s hrvatskom reprezentacijom. Turnir European Summer Cup u organizaciji Tennis Europe održava se diljem kontinenta tijekom ljetnih mjeseci, a za plasman u završnicu potrebno osvojiti prvo odnosno drugo mjesto u kvali�ikacijama. U kategoriji ženskog tenisa do 18 godina postoje ukupno četiri kvali�ikacijske skupine, dok je domaćin našim predstavnicama bio češki grad Most. Hrvatske tenisačice nastupile su u sastavu: Antonia Ružić, Lucija Ćirić Bagarić i Petra Marčinko. Ogledi između reprezentacija uključuju tri utakmice (dvije pojedinačne i jednu u parovima), a Antonia je igrala samo pojedinačne susrete.

Kvalifikacije u Češkoj

Premijera turnira odlično je otvorena uvjerljivom pobjedom protiv Bugarki ukupnim rezultatom 3:0. Aktualna europska prvakinja Antonia Ružić nadjačala je Katerinu Dimitrovu (6:3 i 6:3) te su

Martin Mlinarić predstavlja Hrvatsku

Martin Mlinarić iz Nedelišća, član AK-a Sloboda iz Varaždina, inače aktualan prvak Hrvatske u skoku u vis za juniore, putuje s atletskom juniorskom reprezentacijom na Svjetsko juniorsko prvenstvo koje će se od 17. do 22. kolovoza održati u glavnom gradu Kenije, u Nairobiju. S njim će na put njegov trener, dr. sc. Aleksandar

Puklavec. Martin je bio i uspješan sudionik Europskog atletskog prvenstva koje je prošli mjesec održano u Estoniji. Od tog mladog visaša iz Nedelišća očekujemo da će dostojno braniti boje Hrvatske na svjetskoj smotri ponajboljih atletičara u konkurenciji juniora te naravno i dobre rezultate. (jp)

Prvenstvo Balkana za mlađe juniore i mlađe juniorke održati će se u Kraljevu (Srbija) u subotu 14. kolovoza, a izbornik juniorske reprezentacije Drago Palčić odredio je sastav reprezentacije za nastup na tom natjecanju. Tamo će nastupiti 14 mlađih juniorki i 13 mlađih juniora, među kojima je i međimurska atletičarka Ana Dobša, članica AK-a Međimurje. U ovoj je godini Ana najveći uspjeh ostvarila u So�iji na Prvenstvu Balkana kada se kući vratila s brončanom 20 medaljom. U Bugarskoj je nastupala u štafeti, dok će

u Srbiji našu reprezentaciju predstavljati u utrci na 800www.mnovine.hr • r metara. (nl)

Ana Dobša predstavljat će Hrvatsku na Prvenstvu Balkana

Petra Marčinko, Lucija Ćirić Bagarić i Antonia Ružić u društvu izbornika Jurja Dusparića pobjede upisane i u ostalim dvama susretima. Drugo kolo nije bilo toliko uspješno pa je naša reprezentacija izgubila rezultatom 2:1. Čehinje na domaćem terenu bile su prevelik zalogaj pa je Antonia upisala poraz protiv Dominike Salkove (4:6, 6:4 i 6:3). Preostale naše predstavnice nisu uspjele izbjeći poraze pa su oči bile uprte u odlučujuće posljednje kolo. Nije bilo vremena za tugu i predah jer samo je pobjeda vodila naše tenisačice u završnicu. Plasman na završni turnir osam najboljih sastava osiguran je pobjedom nad Švedskom 2:1. Antonia je rutinski pobijedila Louisu Wikander u dvama setovima (6:3 i 6:2), a prolaz je osiguran drugom hrvatskom pobjedom u sljedećoj utakmici pa su naše predstavnice predale utakmicu parova. Kao drugoplasirane uzele su zasluženi pehar i uputile se na završnicu turnira u francuski Granville.

Završnica u francuskom duhu Omaleni francuski grad pružio je idiličnu atmosferu nastavka turnira u kojem su naše reprezentativke u četvrt�inalu čekale tenisačice Italije. Ogled je bio riješen nakon prvih dvaju susreta gdje je nastavak turnira otvorila naša Orehovičanka. Pobjedom u dvama setovima protiv Lise Pigato (7:5 i 6:4) dala je našoj reprezentaciji odličan startni položaj. Nakon što je druga naša reprezentativka Petra Marčinko u narednom kolu upisala pobjedu, sve je bilo riješeno pa dvoboj parova, iako je završio porazom, nije bilo relevantan (ukupno 2:1). Prolaz u završnicu turnira naše djevojke tražile su protiv Mađarske u kojem Antonia nažalost nije nastupila zbog ozljede. Ipak, Hrvatska je uspjela slaviti 2:1 te izboriti �inale turnira u kojem ih je dočekala jaka Rusija. U �inal-

nom susretu zbog problema s trbušnim zidom nije nastupila naša Orehovičanka, dok su naše tenisačice izgubile pojedinačne dvoboje nakon kojih je sve bilo riješeno pa su predale susret parova.

Svijetla budućnost

Izostanak Antonie u posljednjim dvama susretima bio je veliki udarac našoj reprezentaciji, no osvajanjem odličnog drugog mjesta, kvali�ikacijskim i završnim turnirom pokazalo se da je pred Hrvatskom svijetla budućnost ženskog tenisa. Osvajanjem europske krune u singlu u konkurenciji do 18 godina Antonia je postala prva Hrvatica kojoj je to pošlo za rukom. Izvrsnim drugim mjestom na turniru Europe Summer Cup, jednim od najvećih natjecanja juniorskih momčadi u tenisu na otvorenome u Europi, još jednom je potvrdila svoju kvalitetu i ishod turnira sigurno bi bio zlatan da nije bilo ozljede.

Dobro je znati

Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 www.sgc-aton.hr e-mail: info@sgc-aton.hr



13. kolovoza 2021.

NOGOMET NK MEĐIMURJE

NK MLADOST KOMET

Međimurje uz Polet prvi kandidat za naslov prvaka 3. HNL-a Sjever

S novim trenerom Ivanom Habušom pucaju na sam vrh

Pripreme čakovečkog trećeligaša primiču se kraju, nova je sezona pred vratima. Nakon triju sezona provedenih u drugoligaškom društvu, NK Međimurje stepenicu je niže, u 3. HNL-u Sjever. Prema riječima direktora kluba Rajka Topleka i trenera Nikole Goričanca, već ove sezone žele povratak u Drugu ligu. Iako su u trećem rangu natjecanja, trener Goričanec uspostavio je gotovo prvoligaški režim treninga. - Pa da, želimo prvenstvo dočekati maksimalno spremni, pogotovo u kondicijskom pogledu. U trenažnom procesu tijekom tjedna imamo najmanje sedam aktivnosti plus utakmice i to se mora odraziti na formu ekipe. Ono što je bitno jest da smo zadržali stožerne igrače iz prošle sezone – Hranilovića, Glavinu, Zanjka, Hlišća, Jesenovića i njima priključili mlade perspektivne igrače, rekao je trener Goričanec. U klub je došlo nekoliko igrača, a očito je da će to biti mlada momčad sastavljena od sedamnaestogodišnjaka i osamnaestogodišnjaka. - Mogu reći da sam ugodno iznenađen tim mladim igračima. Ratajcu pogotovo dobro ide na tim utakmicama. Perspektiva su i Ivančić i Marić, a na prvoj utakmici ugodno me iznenadio mladi Turk. Mendelski se polako diže jer je nespreman došao na pripreme i bit će sve bolji. Levak-Panić trebao bi biti novi fantazist, ima dobra rješenja, jedino mora pokazati veći voljni moment i više agresivnosti. Od ostalih mladih igrača još je tu Marđetko koji ima dobar duel, ali mora popraviti pas-igru. Da ne zaboravim, tu su još

+18

Bitno je da smo zadržali stožerne igrače prošle sezone i nadopunili ih mladim perspek�vnim igračima, rekao je trener Nikola Goričanec

povratnici Rališ i Bacinger, kao i Mihoković koji je u fazi rehabilitacije. Sve u svemu, skupina mladih igrača koji se imaju priliku promovirati u ovoj ligi, zadovoljan je rekao strateg Međimurja. Međutim, za napasti sam vrh tablice treba nešto pitati i konkurente, Polet iz Svetog Martina na Muri i Mladost iz Ždralova. Osim toga, čini se da je roster Čakovčana dosta tanak, osim trojice vratara, u polju konkurira samo 16 igrača. - Naravno da ima kvalitetnih ekipa, ali mi ne bježimo od toga da smo favoriti i vjerujem da ćemo na kraju prvi presjeći ciljnu vrpcu. Prijelazni rok za nas još nije završen, u pregovorima smo s nekolicinom provjerenih, iskusnih igrača i ako to realiziramo, još ćemo bliže biti našem cilju, optimističan je trener Međimurja Nikola Goričanec. Do početka prvenstva ostalo je još sedam dana, a osim pripremne utakmice s Nedelišćem, Čakovčani moraju odigrati utakmicu 1. kola međimurskog kupa ove nedjelje, a gostuju kod Naprijeda u Cirkovljanu. (Miljenko Dovečer) Prvenstvo u 3. HNL-a Sjever počinje iduće subote, a u 1. kolu Međimurje gostuje u Virovitici kod istoimenog domaćina.

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

U novu sezonu četvrtoligaš iz Preloga ulazi s novim trenerom. Stara, odnosno nova uprava na čelu sa Željkom Sokačem odlučila je na trenerskoj klupi dati priliku Ivanu Habušu, mladom i perspektivnom treneru rođenom u susjednom Čehovcu. Kao igrač, Ivan Habuš četiri je godine igrao u 1. HNL-u za čakovečko Međimurje, a u tom je klubu još kao igrač počeo trenersku karijeru u školi nogometa. Jedno vrijeme bio je trener i igrač prvo u Mladost Kometu, zatim u čehovskom ČŠK-u da bi naposljetku samostalno s B licencom počeo raditi sa seniorima ČŠK-a 2016. godine. Nakon toga 2019. godine preuzima Jedinstvo iz Gornjeg Mihaljevca, člana 1. županijske lige, na čijoj se klupi nalazi dvije godine nakon čega odlazi u Draškovec. Iako je s Draškovcem ove godine ušao u viši rang, nije odolio pozivu NK Mladost Kometa gdje je proveo dio igračke i trenerske karijere. Ove će sezone u 4. NL-u Čakovec – Varaždin, gdje se uz 6 međimurskih natječe i 8 varaždinskih klubova, pokušati dohvatiti sam vrh. - Nisam uopće dvojio kada sam primio poziv svog bivšeg kluba da sjednem na trenersku klupu. Zadovoljan sam s onim što me je zateklo prvog dana priprema. Ostala je većina igrača iz prošle sezone, a otišli su mladi Vuk u Čehovec i vratar Kanižaj u Varteks. Nama su pristupili vezni igrači Knežević iz čakovečke Sloge i Filip Reif iz Cirkovljana, a

u potrazi smo samo za vratarom jer sve ostale pozicije dobro su popunjene, rekao je u uvodu trener Habuš. Ekipa iz Preloga i u prošloj je sezoni najavila visoke ciljeve, ali unatoč dobrom rosteru i dobroj kombinaciji iskusnih i mladih igrača, završila je na tek 11. mjestu. Prevelike oscilacije imali su igrači Mladost Kometa, međutim ipak su jako zadovoljni jer su ušli u �inale Županijskog kupa gdje ih je porazilo Međimurje. Kao sudionici pretkola Hrvatskog kupa za protivnika su izvukli Belišće gdje će gostovati 25. kolovoza. Pripreme za novu sezonu počele su 26. srpnja jer je prošla sezona završila dosta kasno, tek 11. srpnja i igrači su imali malo vremena za odmor. Trenažni proces uglavnom odrađuju na svojim terenima. - Uz navedena pojačanja s nama treniraju i dva igrača iz Brazila – jedan je stoper, a jedan vezni, a preporučio ih je Andre Silva, moj bivši suigrač iz NK-a Međimurje kad smo igrali prvu ligu. Oni su za sada na probi, a treninzima i kontrolnim utakmicama odlučit ćemo o njihovom daljnjem statusu. Uglavnom treniramo 3–4 puta tjedno uz odigravanje pripremnih utakmica. U prvoj utakmici poraženi smo od Nedelišća 2:1, a zatim slijede dvije istovjetne pobjede od 3:0 protiv Ivanovca i Goričana, a do početka prvenstva još ćemo odigrati četiri utakmice. Prva nam slijedi protiv Nedelišća, zatim ovaj vikend dupli program, u subotu međimurski kup protiv Preseke,

Ivan Habuš novi trener preloškog NK Mladost Komet a u nedjelju protiv Podravine u Ludbregu. Svakako najteža, a i najvažnija utakmica u ovom periodu ona je u Belišću u pretkolu Hrvatskog nogometnog kupa 25. kolovoza. Tri dana nakon toga započinje natjecanje u 4. NL-u lokalnim derbijem, gdje kao domaćin dočekujemo susjedni Naprijed iz Cirkovljana. Slijedi vam dakle još dosta utakmica da se pripremite za zahtjevni cilj koji ste si postavili, jer osim vas, na vrh pretendiraju standardno Bednja iz Beletinca, a pohod na prvo mjesto najavila je i Ivančica iz Ivanca. - Ne zanimaju nas druge ekipe, ja vjerujem u naše dečke i da ćemo biti spremni da se dignemo malo više

KUP Međimurskog nogometnog saveza 2021/22.

nego je Mladost Komet bila svih ovih godina. U radu će mi pomagati trener vratara Davor Čonkaš, a veliku pomoć očekujem i od Davora Balenta koji će povremeno igrati i imati pod kontrolom juniore koji kandidiraju za prvu ekipu. Igrački će kadar biti dosta širok, imat ćemo na raspolaganju dvadeset igrača kojima će biti priključeni perspektivni juniori. Ambicije su nam ulazak u viši rang, igračku kvalitetu imamo, škola nogometa dobro radi, a sve to prati kvalitetna uprava na čelu s predsjednikom Željkom Sokačom, ambiciozno je konstatirao novi trener Ivan Habuš koji je pred završetkom školovanja za UEFA A licencu. (Miljenko Dovečer)

Rasplet pretkola i raspored prvog kola KUP MNS – SENIORI – 2021/22. – PRETKOLO

Proteklog vikenda igralo se pretkolo kupa Međimurskog nogometnog saveza, dok će se idućeg vikenda odigra� kompletno prvo kolo tog natjecanja. Protekle nedjelje odigran je i uzvratni susret kvaliﬁkacija za popunu II. MNL-e – B skupina gdje je Budućnost iz Miklavca slavila sa 1:0 u Preseki. Podsje�mo, u prvom susretu Miklavčani su slavili s 3:0 na domaćem terenu. Budućnost će od iduće sezone osta� u II. MNL-i – B skupina, dok Bratstvo (P) postaje županijski trećeligaš.

(8. 8. 2021.) GRANIČAR (Novakovec) – KRALJEVČAN 38 (Donji Kraljevec) 3:0, MLADOST (Dekanovec) – HAJDUK (Štrukovec) 3:2, NAPREDAK (Gornji Kraljevec) – Vidovčan (Donji Vidovec) 0:3, PLAVI (Peklenica) – DINAMO (Žiškovec) 3:0 pf., OTOK – MURA (Hlapičina) 3:1, BUDUĆNOST (Miklavec) – DRAVA (Kuršanec) igra se 11. 8. (srijeda) u 17:30

Uzvratni susret kvaliﬁkacija za popunu II. MNL – B skupina Bratstvo (P) – Budućnost (M) 0:1

14. 8. 2021. (subota) u 17:30 TORPEDO (Križovec) – RUDAR (Mursko Središće), BRATSTVO (Preseka) – MLADOST

KUP MNS – SENIORI – 2021/22. – 1. KOLO

KOMET (Prelog), DINAMO (Palovec) – SLOGA (Čakovec), NK NŠ MEĐIMURJE-ČAKOVEC – MLADOST (Sveta Marija), PODTUREN – GALEB (Oporovec), VUČETINEC – BUDUĆNOST (Podbrest), DONJI KONCOVČAK – ČSK (Čehovec), HAJDUK (Brezje) – SOKOL (Vra�šinec), BRATSTVO (Savska Ves) – MALI MIHALJEVEC, CENTROMETAL (Macinec) – OMLADINAC (Mačkovec), PUŠĆINE – DUBRAVA (Sivica), DRAVA (Donji Mihaljevec) – DUBRAVČAN (Donja Dubrava) 15. 8. 2021. (nedjelja) u 17:30 NAPRIJED (Cirkovljan) – MEĐIMURJE (Čakovec), PLAVI – POLET (Sve� Mar�n na Muri), MLADOST (Ivanovec) – GRANIČAR (Kotoriba), JADRAN (Štefanec) – MEĐIMUREC (Dunjkovec-Pre-

te�nec) igra se 18. 8. (srijeda) u 17:30, STRAHONINEC – OMLADINAC (Novo Selo Rok), MLADOST (Selnica) – NEDELIŠĆE, SPARTAK (Mala Subo�ca) – PARAG, POBJEDA (Gornji Hrašćan) – POLET (Pribislavec), OMLADINAC (Držimurec-Strelec) – TRNAVA (Goričan), Graničar (N) – TRNOVEC, CROATIA – BSK (Belica), Otok – DRAŠKOVECGEOTHERMAE, RADNIČKI (Gardinovec) – BRATSTVO (Jurovec), BORAC PMP (Turčišće) – HODOŠAN, Vidovčan – JEDINSTVO (Gornji Mihaljevec), Mladost (D)– VENERA PMP (Sve� Juraj na Bregu), Pobjednik Budućnost (M) – Drava (K) – BORAC (Donji Hrašćan), DINAMO (Domašinec) – SLOBODA (Slakovec) SLOGA (Štrigova) – SLOBODA (Mihovljan), JEDINSTVO (Novo Selo na Dravi) – ZASADBREG 77 (dj)



13. kolovoza 2021.

NOGOMET

Mladost Ivanovec pobjednik prvog izdanja Turnira grada Čakovca Turnir Grada Čakovca pokazao se kao odlična ideja koju su podržali brojni ljubitelji nogometa. Sam turnir trajao je tri dana, a na turniru je sudjelovalo šest momčadi: Jedinstvo (NSD), Jadran, Omladinac (M), Bratstvo (SV), Mladost (I) i domaćin Sloga (Č). Trećeg dana Turnira grada Čakovca igrala se sama završnica koju su izborili Sloga (Č), Bratstvo (SV), Mladost (I) i Omladinac (M). U prvom polufinalnom susretu snage su odmjerili novi županijski prvoligaši Sloga (Č) i Bratstvo (SV), a pobjedu 3:1 upisali su nogometaši Bratstva. U drugom susretu igrali su Mladost (I) i Omladinac (M), a s 3:0 bolji su bili Ivanovčari.

Mladost Ivanec – fotografija za osvajanje Turnira Grada Čakovca

Sve prolazi, samo Marko i Nikola ostaju Radilo se o utakmici, druženju, treningu ili turniru, na igralištu čakovečke Sloge uvijek ćete pronaći dva nasmijana momka. Naravno, radi se o pomoćnim trenerima i legendama čakovečke Sloge, Nikoli i Marku Hančiću. Oni su uvijek na raspolaganju, cijelog sebe daju za klub pa su zato omiljeni među klincima i roditeljima. Baš tako bilo je tijekom triju dana na odličnom Turniru Grada Čakovca. Nikola i Marko Hančić sve su utakmice pratili budnim okom, znali su sve rezultate, a na kraju turnira podijelili su pehare najboljim ekipama. Bilo im je teško što

Marko i Nikola Hančić u finalu nije bilo njihove Sloge, ali dečki su to na kraju sportski prihvatili i čestitali

Bratstvu (SV) i Mladosti (I) na sjajnoj utakmici koju su odigrali u finalu.

SVE JE SPREMNO za nogometni turnir Međimurec U-14 ovoga vikenda

U Međimurje dolaze najbolji mladi nogometaši iz deset različitih zemalja Do početka 23. izdanja jednog od najjačih europskih nogometnih turnira za mlađe kategorije, Međimurca U-14 2021. ostalo je još par dana, a organizatori poručuju kako je sve spremno za početak još jedne prekrasne međimurske sportske priče. Predsjednik NK Međimurec i predsjednik Organizacijskog odbora turnira Mišel Ganzer najavio je kako će turnir ponovno opravdati status kojeg uživa na Starom kontinentu. - Nakon prošle godine koju je obilježila pandemija koronavirusa i situacije kada smo imali samo hrvatske ekipe vraćamo se starom formatu. Imat ćemo 16 ekipa iz deset različitih država i kada se uzmu u obzir brojna epidemiološka ograničenja koja postoje to je veliki uspjeh, izjavio je Ganzer. U Međimurju će tako od petka 13. do nedjelje 15. bora-

viti najbolje nogometne ekipe iz Švicarske, Italije, Mađarske, Poljske, Slovačke, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Hrvatske. - Utakmice će biti igrane u subotu i nedjelju na igralištima u Dunjkovcu-Pretetincu i Nedelišću, a zbog epidemioloških preporuka odustali smo od tradicionalnog svečanog otvaranja. Umjesto toga u petak ćemo ugostiti ekipe u Čakovcu i u Starom gradu im organizirati zanimljivo poslijepodne, kazao je Ganzer i najavio kako će cijelu priču iznijeti prava mala vojska volontera. Ovakav turnir, dodaje ne bi bilo moguće organizirati bez podrške brojnih prijatelja nogometa u našem dijelu Međimurja, ali i pokroviteljima koji su u teškim trenutcima za gospodarstvo prepoznali Međimurec U-14 kao događaj kojeg vrijedi podržati. Shodno tome, može se reći kako će Međimurje ovoga

vikenda moći nositi laskavu titulu prijestolnice europskog nogometa za mlade. Kroz više od dva desetljeća održavanja na turniru su igrali brojni mladi nogometaši koji su kasnije izrasli u velike zvijezde svjetskog nogometa. Prilika da se buduća velika nogometna imena vide uživo se ne smije propustiti. Budite i vi dio sportskog spektakla u Dunjkovcu-Pretetincu, dođite, navijajte i uživajte u čarima nogometne igre.

Ekipe koje sudjeluju:

GNK Dinamo Zagreb, HNK Hajduk Split, NK Osijek, FK Crvena Zvezda Beograd, FC Legija Varšava, FC Lugano, NK Varaždin, NK Maribor, NŠ Mura, FK Adria Podgorica, FC Udinese Calcio ŠK Slovan Bratislava, FC MTK Budapest, NK Slaven Belupo Koprivnica, NK Međimurje Čakovec i NK Međimurec Dunjkovec-Pretetinec. (vv)

U utakmici za treće mjesto Slogaši su s pet pogodaka u mreži (5:0) slavili protiv Omladinca (M). U velikom finalu susrele su se dvije najbolje ekipe na tom turniru, Bratstvo (SV) i Mladost (I). Samo finale bilo je vrlo zanimljivo, na trenutke i pregrubo, ali na kraju je ipak završilo sportskim pozdravom. Pregršt prilika vidjeli smo s obiju strana, ali samo je jedna završila u mreži. Jedini pogodak vidjeli smo u prvom dijelu kada je Krištofić (Mladost) opalio s 30 metara i pogodio pod samu gredu nemoćnog vratara Kocijana (Bratstvo) . Pehare najboljima podijelili su legendarni treneri čakovečke Sloge, braća Nikola i Marko Hančić. (nl)

Lokomotivi turnir posvećen Vlatku Markoviću

Škola nogometa DinamoZelenko organizirala je 3. Međunarodni nogometni turnir pionira U-15 koji je posvećen Vlatku Markoviću, legendarnom igraču, treneru i najdugovječnijem predsjedniku HNS-a. Dvodnevni turnir igrao se na terenima u Domašincu i Novakovcu, a na turniru je sudjelovalo ukupno 10 ekipa iz četiriju država koje su raspoređene u dvije grupe. Brončane medalje iz Domašinca idu u Beograd. Crvena zvezda porazila je mađarski ZTE s 4:0. Lokomotiva i Hajduk odigrali su vrlo čvrstu utakmicu bez puno prilika i bez pogodaka. Pobjedu nakon izvođenja jedanaesteraca odnijela je momčad Lokomotive tek u sedmoj seriji. Najboljim igračem turnira proglašen je Avdić Adem iz Crvene Zvezde, najviše pogodaka zabio je Filip Dropulić iz Lokomotive, a najbolji vratar bio je Toni Pažur iz Hajduka. (nl)

NOVI RASPORED III. HNL Sjever - Seniori

Raspored natjecanja – Jesenski dio 2021./22. godine Zbog brisanja NK Papuk iz natjecanja napravljen je novi raspored III. HNL Sjever – Seniori. Kao domaćin Varteks igra u Varaždinu, Podravina u Ludbregu, Virovitica u Virovitici, Kopriv-

nica u Koprivinici, Rudar u Murskom Središću, Bjelovar u Bjelovaru, Mladost u Ždralovima, Radnik Križevci u Križevicma, Međimurje u Čakovcu, Polet u Sv. Martinu na Muri.

1. kolo – 21.08.2021., 17,30 sati Varteks – Mladost, Podravina – Polet, Virovitica – Međimurje, Koprivnica – SLOBODNA, Rudar – Radnik Križevci, Bjelovar – Podravac

8. kolo – 09.10.2021., 15,00 sati Mladost – Međimurje, Polet – SLOBODAN, Varteks – Radnik Križevci, Podravina – Podravac, Virovitica – Bjelovar, Koprivnica – Rudar

2. kolo – 28.08.2021., 17,00 sati Mladost – Podravac, Radnik Križevci – Bjelovar, Rudar – SLOBODAN, Međimurje – Koprivnica, Polet – Virovitica, Varteks – Podravina

9. kolo – 16.10.2021., 15,00 sati Rudar – Mladost, Bjelovar – Koprivnica, Podravac – Virovitica, Radnik Križevci – Podravina, Varteks – SLOBODAN, Međimurje – Polet

3. kolo – 04.09.2021., 17,00 sati Podravina – Mladost, Virovitica – Varteks, Koprivnica – Polet, Rudar – Međimurje, Bjelovar – SLOBODAN, Podravac – Radnik Križevci

10. kolo – 23.10.2021., 14,00 sati Mladost – Polet, Varteks – Međimurje, Podravina – SLOBODNA, Virovitica – Radnik Križevci, Koprivnica – Podravac, Rudar – Bjelovar

4. kolo – 11.09.2021., 16,30 sati Virovitica – Mladost, Koprivnica – Podravina, Rudar – Varteks, Bjelovar – Polet, Podravac – Međimurje, Radnik Križevci – SLOBODAN

11. kolo – 30.10.2021., 14,00 sati Bjelovar – Mladost, Podravac – Rudar, Radnik Križevci – Koprivnica, Virovitica – SLOBODNA, Međimurje – Podravina, Polet – Varteks

5. kolo – 18.09.2021., 16,00 sati Virovitica – Mladost, Koprivnica – Podravina, Rudar – Varteks, Bjelovar – Polet, Podravac – Međimurje, Radnik Križevci – SLOBODAN

12. kolo – 06.11.2021., 13,30 sati Mladost – Varteks, Polet – Podravina, Međimurje – Virovitica, Koprivnica – SLOBODNA, Rudar – Radnik Križevci, Podravac – Bjelovar

6. kolo – 25.09.2021., 15,30 sati Mladost – SLOBODAN, Međimurje – Radnik Križevci, Polet – Podravac, Varteks – Bjelovar, Podravina – Rudar, Virovitica – Koprivnica

13. kolo – 13.11.2021., 13,30 sati Podravac – Mladost, Bjelovar – Radnik Križevci, Rudar – SLOBODAN, Koprivnica – Međimurje, Virovitica – Polet, Podravina – Varteks

7. kolo – 02.10.2021., 15,00 sati Koprivnica – Mladost, Rudar – Virovitica, Bjelovar – Podravina, Podravac – Varteksk, Radnik Križevci – Polet, Međimurje – SLOBODNO

14. kolo – 20.11.2021., 13,30 sati Mladost– Podravina, Varteks – Virovitica, Polet – Koprivnica, Međimurje – Rudar, Bjelovar – SLOBODAN, Radnik Križevci – Podravac

 ŠAH

NOGOMET – TRANSFERI

Jozef Kuqi otišao u kosovski prvoligaš Međimurski nogometaš Jozef Kuqi još uvijek nije dobio pravu priliku u seniorskom nogometu, a u potragu za potrebnim minutama krenuo je put Kosova. Nova je destinacija mladog međimurskog nogometaša klub KF Dukagjini. Njegov novi klub osnovan je 1958. godine, a u protekloj sezoni zauzeli su drugo mjesto na drugoligaškoj ljestvici i tim su plasmanom izborili najviši rang kosovskog nogometa. Na društvenim mrežama prati ih 10.000 ljudi. Kuqi je u dosadašnjoj seniorskoj karijeri upisao 6 nastupa u 2. HNL-u, a jednu polusezonu odradio je u Omladincu (NSR). Kuqi je nogometno školovanje započeo u NŠ-u Međimurje – Čakovec, a zatim je kre-

nuo put Rijeke iz koje je otišao u ljubljansku Olimpiju. Juniorski staž završio je u Varaždinu. Još 2015. godine odigrao je pet susreta za reprezentaciju Hrvatske do 15 godina. (nl)

Jan Marcijuš pronašao drugoligaški angažman U lipnju je trenirao i igrao u kampu Nogometnog sindikata, zatim je bio na probi u Rudešu, pa se priključio Međimurju, da bi potom pred kraj srpnja pronašao novi angažman. Jana Marcijuša i u sljedećoj sezoni gledat ćemo u drugoligaškom nogometu. Dosadašnji krilni napadač Međimurja u novoj sezoni branit će boje zaprešićkog Intera s kojim je potpisao profesionalni ugovor.

13. kolovoza 2021.

Marcijuš je rođen 1998. godine, a u seniorskoj karijeri igrao je za Međimurje, Varteks i Krško. Prošle sezone branio je boje Međimurja, a u prvenstvu je postigao tri pogotka. U protekloj sezoni Inter je od ispadanja spasio najpoznatiji brk hrvatskog nogometa, Ilija Lončarević. U novoj sezoni s klupe će ih voditi Mirko Labrović, iskusni trener s drugoligaškim iskustvom. (nl)

ŠAHOVSKI KLUBOVI STRIDON I ČAKOVEC organiziraju

Otvoreno prvenstvo grada Čakovca u šahu U organizaciji šahovskih klubova Stridon Štrigova i Čakovec te pod pokroviteljstvom Grada Čakovca u subotu, 21. kolovoza, održava se VII. Otvoreno prvenstvo grada Čakovca u Srednjoj školi Čakovec s početkom u 9 sati. Pravo sudjelovanja imaju svi registrirani igrači iz Hrvatske i inozemstva, svi registrirani igrači iz Hrvatske i inozemstva rođeni 2006 g. i kasnije sudionici s A

1. mjesto

Pozivnog turnira šahovskih nada. Tempo igre bit će 7 minuta po igraču plus dodatak od 3 sekundi za svaki potez. Turnir će biti rejtingiran za FIDE blitz rejting listu (A i B turniri). Sustav natjecanja je švicarski sustav u 9 kola, i FIDE varijanta. Upisnina je za grupe A/70 kuna, B/40 kuna, C/20 kuna. Nagradni fond iznosi 3000 kn.

2. mjesto

3. mjesto

800,00 kn 600,00 kn 400,00 kn

najbolje plasirani igrač/ica do 2000 ELO 300,00 kn

4.mjesto 300,00 kn

najbolje plasirani igrač/ica do 1900 ELO 300,00 kn

najbolje plasirani igrač/ica do 1800 ELO 300,00 kn

ODRŽAN OPĆINSKI KUP Male Subotice u ribolovu

Pobjedu je odnijelo ŠRD Linjak iz Palovca Protekli vikend na ribnjaku u Palovcu održan je Općinski kup općine Mala Subotica. Ove godine natjecala su se tri športska ribolovna društva: domaćin ŠRD Linjak Palovec, ŠRD Šaran Mala Subotica i ŠRD Klen Držimurec-Strelec.

NOGOMET

Pobjedu je odnijela ekipa ŠRD-a Linjak Palovec, druga je bila ekipa ŠRD-a Šaran Mala Subotica, a treća ekipa ŠRD-a Klen Držimurec-Strelec, dok je pojedinačno 1. mjesto osvojio Filip Sklepić, 2. mjesto Ivan Lehkec i 3. mjesto Ljubomir Žuljić.(vv)

Saša Stojko i Emanuel Mihalić s predsjednikom kluba Miroslavom Novinščakom

Polet (SMnM) doveo dvojicu igrača pred početak prvenstva Treneru Poleta Matiji Kristiću na raspolaganju su još dva nova lica. Riječ je o povratniku u njihove redove, Emanuelu Mihaliću i o mladom Saši Stojku. Emanuel Mihalić dobro je poznato lice navijačima Poleta. Naime, on je ove zime iz kluba otišao na pripreme prvoligaša HNK-a Rijeka koja ga je poslala u NK Hrvatski Dragovoljac. Ubrzo nakon dolaska u Siget, Emanuel se teže ozlijedio pa je cijelo proljeće bio izvan pogona njihove

momčadi. Namjera HNK-a Rijeka je da se opet vrati u poznatu sredinu te da nakon završetka rehabilitacije i faze oporavka opet zaigra trećeligaški nogomet da bi se vratio u staru formu. Osim Emanuela Mihalića klubu je ovih dana pristupio je Saša Stojko. Riječ je o mladom igraču koji je ponikao u NŠ-u Međimurje – Čakovec, a prošlu sezonu nastupao je u 4. MŽNL-u Čakovec – Varaždin za ekipu NK-a Omladinac iz Novog Sela Rok. (nl)

Lea, Kaja, Ema i Dora s trenericom Stellom Gotal. Foto: Dražen Patarčić/HNS

Četiri Međimurke trenirale u reprezentativnom kampu Ljetni kamp nogometašica (U-15) organiziran je u Velikoj od 1. do 5. kolovoza 2021. godine, a treninzi i međusobne utakmice odigrale su na stadionu NK-a Papuk Velika. Ukupno su održana četiri treninga, a odigrana je i jedna međusobna utakmica. Dio Ljetnog kampa HNS-a bile su četiri članice NŠ-a Međimurje – Čakovec Lea

Bartolić, Kaja Županić, Ema Čurin i Dora Kuzmić, a uz njih je bila trenerica u školi Stella Gotal. Ovo je za NŠ Međimurje – Čakovec veliko priznanje za sjajan rad u ženskom nogometu u proteklih nekoliko godina. Također, nagrada je to za djevojke, za njihov nogometni razvoj i za angažman koji ostvaruju u NŠ-u Međimurje – Čakovec. (nl)

1. mjesto

2. mjesto

3. mjesto

pehar

1. mjesto

2. mjesto

3. mjesto

medalje za svako godište, za rođene od 2006. do 2015. godine pehar

Igrač/ica može osvojiti samo jednu nagradu. Organizator će dodijeliti i nekoliko posebnih nagrada. Program: Prijave do 21.08.2021. do 8:40 sati. Početak turnira je u 9:00 sati. Za sve sudionike turnira biti će osiguran ručak. Obaveze sudionika: Svaki sudionik mora ponijeti ispravan digitalan šahovski sat.

pehar

Prijave : Željko Matkun, email: zeljko.matkun@vz.ht.hr Informacije: 0917997427 Roland Tomašić 0994398326 Mladen Trbojević Napomena: Zbog epidemioloških mjera broj učesnika je ograničen i bilo bi dobro da se zainteresirani što prije prijave i osiguraju svoje mjesto na turniru.

RUKOMET

Zrinskice krenule s pripremama, stigla tri pojačanja Nakon vrlo uspješne sezone u kojoj su igrale polufinale kupa Hrvatske te osigurale ostanak nekoliko kola prije kraja, rukometašice Zrinskog ponovno su se vratile treninzima. Prije početka treninga sve prisutne igračice pozdravila je sportska direktorica Ljubica Vrbančić i ispred Upravnog odbora Miljenko Topličanec. Topličanec je iskoristio priliku i čestitao rođendan našoj Gabrijeli Gudelj koja je jučer proslavila rođendan. Sportska direktorica predstavila je pojačanja za novu sezonu. Klubu su tako pristupile perspektivna golmanica iz Sinja Ana Ugrin, iz Zameta juniorska reprezentativka Sara Krizmanić koja igra na poziciji organizatora igre, a s posebnim je veseljem Ljubica Vrbančić predstavila pojačanje iz Podravke, Dragicu Džono. Dragica Džono igra na poziciji kružnog napadača, a zadnjih je sedam sezona igrala za Podravku s kojom je nastupala u Ligi prvakinja. - Dragica će sa svojim iskustvom sigurno pomoći u razvoju mladih igračica, istaknula je direktorica Vrbančić. Stručni stožer nije se promijenio

u odnosu na prošlu sezonu i čine ga Goran Mrđen, trener; Darinka Pavleković, pomoćna trenerica i Ines Okun, trenerica zadužena za fizičku pripremu. Prvi trening pod vodstvom trenerice Darinke Pavleković (trener Mrđen službeno je odsutan) odradile su jučer u dvorani Ekonomske i trgovačke škole u Čakovcu. Početak prvenstva zakazan je za 18. rujna, a ždrijeb je našim Zrinskicama dodijelio otvorenje sezone protiv aktualnih prvakinja Podravke Vegete Koprivnici. U 2. kolu Zrinskice ugošćuju Trogir, dok u trećem gostuju kod Trešnjevke. Trener Mrđen za novu sezonu računa na sljedeće igračice: Kozjak M., Ugrin A., Potočnjak D., Strbad B., Balić M., Blagus L., Mihalković K., Vukojević L., Siročić N., Gudelj G., Bartolić L., Laptoš H., Balent A., Krizmanić S., Vuljak H., Radek L., Car D., Rebernik V., Resman I., Džono D. i Zanjko K. Pripremama su priključene i perspektivne igračice Rajher Z., Škrobar E. i Brzuhalski L. (nl)

13. kolovoza 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 43

NOGOMET

SVE JE SPREMNO za nogometni turnir Međimurec U-14 ovog vikenda

U Međimurje dolaze najbolji mladi nogometaši iz deset različitih zemalja Do početka 23. izdanja jednog od najjačih europskih nogometnih turnira za mlađe kategorije, Međimurca U-14 2021., ostalo je još par dana, a organizatori poručuju da je sve spremno za početak još jedne prekrasne međimurske sportske priče. Predsjednik NK-a Međimurec i predsjednik Organizacijskog odbora turnira Mišel Ganzer najavio je da će turnir ponovo opravdati status u kojem uživa na Starom kontinentu. - Nakon prošle godine koju je obilježila pandemija koronavirusa i situacije kada smo imali samo hrvatske ekipe, vraćamo se starom formatu. Imat ćemo 16 ekipa iz deset različitih država i kada se uzmu u obzir brojna epidemiološka ograničenja koja postoje, to je velik uspjeh, izjavio je Ganzer. U Međimurju će tako od petka 13. 8. do nedjelje 15. 8. boraviti najbolje nogomet-

ne ekipe iz Švicarske, Italije, Mađarske, Poljske, Slovačke, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Hrvatske. - Utakmice će se igrati u subotu i nedjelju na igralištima u Dunjkovcu-Pretetincu i Nedelišću, a zbog epidemioloških preporuka odustali smo od tradicionalnog svečanog otvaranja. Umjesto toga u petak ćemo ugostiti ekipe u Čakovcu i u Starom im gradu organizirati zanimljivo poslijepodne, kazao je Ganzer i najavio da će cijelu priču iznijeti prava mala vojska volontera. Takav turnir, dodaje, ne bi bilo moguće organizirati bez podrške brojnih prijatelja nogometa u našem dijelu Međimurja, ali i pokrovitelja koji su u teškim trenucima za gospodarstvo prepoznali Međimurec U-14 kao događaj koji vrijedi podržati. U skladu s tim, može se reći da će Međimurje ovoga vikenda nositi laskavu titulu prije-

stolnice europskog nogometa za mlade. Tijekom više od dvaju desetljeća održavanja, na turniru su igrali brojni mladi nogometaši koji su kasnije izrasli u velike zvijezde svjetskog nogometa. Prilika da se buduća velika nogometna imena vide uživo se ne smije propustiti. Budite i vi dio sportskog spektakla u Dunjkovcu-Pretetincu, dođite, navijajte i uživajte u čarima nogometne igre!

Ekipe koje sudjeluju:

GNK Dinamo Zagreb, HNK Hajduk Split, NK Osijek, FK Crvena Zvezda Beograd, FC Legija Varšava, FC Lugano, NK Varaždin, NK Maribor, NŠ Mura, FK Adria Podgorica, FC Udinese Calcio, ŠK Slovan Bratislava, FC MTK Budapest, NK Slaven Belupo Koprivnica, NK Međimurje Čakovec i NK Međimurec Dunjkovec-Pretetinec. (vv)

NAZIV PROJEKTA

“Povećanje konkurentnosti i učinkovitosti kroz razvoj podatkovnog centra poduzeća Međimurje informacijsko projektantski centar d.d.” (KK.03.2.1.19.0994) Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj PODACI O KORISNIKU Međimurje informacijsko projektantski centar d.d., Mihovljanska 72, 40 000 Čakovec OPIS PROJEKTA Projektom ulaganja nabavljena je IT oprema za razvoj i unaprjeđenje podatkovnog centra poduzeća Međimurje informacijsko projektantski centar d.d. koja obuhvaća poslužitelja i pripadajuću mrežnu opremu. Riječ je o modernim poslužiteljima bazira nim na aktualnoj generaciji procesora sa dovoljnom količinom radne memorije i diskov nog prostora. Ulaganjem u IKT stvorit će se podatkovni centar na visokoj tehnološkoj razini te će se omogućiti proširenje spektra specijaliziranih usluga. Novi hardver i sof tver unaprijedit će i povezati poslovne procese i povećati protok i točnost informacija, smanjiti gubitak efektivnih sati, poboljšati internu komunikaciju, povećati zadovoljstvo zaposlenika i kupaca te poboljšati strateško pozicioniranje poduzeća u IT sektoru. CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI PROJEKTA Cilj projekta: Povećanje učinkovitosti i konkurentnosti tvrtke unaprjeđenjem poslovnih procesa kroz ulaganje u IKT, jačanje tržišne pozicije tvrtke na postojećim i novim ciljnim tržištima, doprinos jačanju konkurentnosti MSP-ova. Očekivani rezultati projekta: Povećanje produktivnosti i profitabilnosti kroz uvođenje IKT-a. UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA I IZNOS KOJI SUFINANCIRA EU Prihvatljivi troškovi projekta: 543.757,00 kuna Iznos sufinanciranja EU: 348.004,48 kuna

RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: od 01.03.2020. do 01.09.2021. godine UKUPNO TRAJANJE PROJEKTA U MJESECIMA: 18 mjeseci KONTAKT OSOBA ZA VIŠE INFORMACIJA: Željka Kavran, direktor E-mail: zeljka.kavran@ipc.hr

Za više informacija o EU fondovima pogledajte web stranicu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije https://razvoj.gov.hr/ i na poveznici www.strukturnifondovi.hr Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost poduzeća Međimurje informacijsko projektantski centar d.d.

Dobro je znati

13. kolovoza 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

KABELSKO DISTRIBUTIVNI SUSTAV Čakovec, Vukovarska 5 040/313 - 012 Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

13. kolovoza 2021.

Dobro je znati 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Svim građankama i građanima sretan i blagoslovljen Božić, novogodišnje blagdane, obilje sreće, zdravlja, uspjeha na poslovnim planu u 2018.g.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

HRVATSKA NARODNA STRANKA

želi Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo Hrvatska demokratska seljačka stranka

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza Blagdan Velike Gospe

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. kolovoza 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Temeljem članka 9. Zakona o savjetima mladih („Narodne novine“ broj 41/14), članka 3. Odluke o osnivanju Savjeta mladih Općine Mala Subotica („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 11/14), te članka 32. Statuta Općine Mala Subotica („ Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 12/15, 2/18, 3/20, 5/21), Općinsko vijeće Općine Mala Subotica raspisuje

JAVNI POZIV

ZA KANDIDIRANJE ČLANOVA SAVJETA MLADIH OPĆINE MALA SUBOTICA I. Raspisuje se Javni poziv za kandidiranje članova Savjeta mladih Općine Mala Subotica u mandatu od 2021. do 2023. godine.

II. Savjet mladih Općine Mala Subotica osniva se kao savjetodavno tijelo Općinskog vijeća Općine Mala Subotica u cilju aktivnog uključivanja mladih u javni život Općine Mala Subotica.

III. Kandidati za članove Savjeta mladih Općine Mala Subotica mogu biti osobe u dobi od petnaest (15) do trideset (30) godina života, s prebivalištem na području Općine Mala Subotica.

Savjet mladih Općine Mala Subotica ima pet članova, čiji mandat traje tri godine, a za svoj rad ne primaju naknadu. Pravo predlaganja kandidata za članove Savjeta mladih imaju : • udruge koje su sukladno statutu ciljno i prema djelatnostima opredijeljene za rad s mladima i za mlade, • učenička vijeća, • studentski zborovi, • pomladci političkih stranaka, sindikalnih ili strukovnih organizacija u RH, • neformalne skupine. V. Ovlašteni predlagatelji moraju ispuniti obrasce za svakog kandidata kojeg predlažu, a obvezno sadržava sljedeće: • IME / NAZIV i SJEDIŠTE OVLAŠTENOG PREDLAGATELJA, • IME I PREZIME KANDIDATA TE NJEGOVO PREBIVALIŠTE, • DATUM I GODINA ROĐENJA, • OBRAZLOŽENJE • detaljno navesti razloge zbog čega bi kandidat bio pogodan za člana Savjeta mladih Općine Mala Subotica, da li je i na koji način aktivno sudjelovao u radu udruge ili druge organizacije kao njihov član, kojim se vrstama problema bavio, da li se isticao svojim radom te njegov daljnji interes za pomoć mladima, • POTPIS/PEČAT OVLAŠTENOG PREDLAGATELJA, • Potpisano OČITOVANJE O PRIHVAĆANJU KANDIDATURE ZA ČLANA SAVJETA MLADIH od strane predloženog kandidata.

VI. Prijedlozi se, uz kopiju osobne iskaznice ili rodnog lista kao dokaz o dobi kandidata, podnose na propisanim obrascima koji se mogu preuzeti u uredu Općine Mala Subotica ili s web stranice Općine te se dostavljaju osobno ili poštom na adresu: OPĆINA MALA SUBOTICA, Glavna 29a, 40321 Mala Subotica s naznakom „Javni poziv za kandidaturu u Savjetu mladih – NE OTVARAJ“ u roku od 15 dana od dana objave Javnog poziva.

VII. Odbor za izbor i imenovanja Općinskog vijeća obavlja provjeru formalnih uvjeta prijavljenih kandidata. Lista kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor u Savjet mladih biti će objavljena na oglasnoj ploči i web stranici Općine Mala Subotica u roku od 15 dana od dana isteka roka za dostavu prijedloga.

VIII. Izbor članova Savjeta mladih Općine Mala Subotica provest će Općinsko vijeće Općine Mala Subotica sukladno Odluci o osnivanju Savjeta mladih Općine Mala Subotica. Predsjednik Općinskog vijeća Općine Mala Subotica Mladen Križaić, dipl.inf.

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite Međimurske novine i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE sa uključenom poštarinom mjesečna: 40 kuna tromjesečna: 130 kuna polugodišnja: 260 kuna godišnja: 520 kuna

Naručite pretplatu

• putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr • mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr • osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • telefonom: 040/323-600

Dobro je znati 47

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. kolovoza 2021.

LORENA NOVAKOVIĆ iz Turčišća odradila je dentalnu kliničku praksu u Rusiji

Jedna od osam izabranih studenata u svijetu - Svi su bili jako iznenađeni što smo iz Europe došle u Rusiju. Uvidjela sam priliku za jedno novo profesionalno, ali i životno iskustvo, ispričala je Lorena Novaković Piše: Lea Novaković

Zamjenik zapovjednika JVP Čakovec Leon Krištofić, vozač Mario Lončar i zapovjednik JVP-a Čakovec Mladen Kanižaj preuzeli su novu autocisternu u Zagrebu

JVP Čakovec

Dobili novu autocisternu vrijednu više od 1,5 mil. kuna Predstavnici JVP-a Čakovec preuzeli su u srijedu, 11. kolovoza, novu vatrogasnu autocisternu koja je zadnje u nizu od ukupno četiriju vatrogasnih vozila kojima će se međimurski vatrogasci opremiti u sklopu EU projekta opremanja vatrogasnih vozila u RH, u provedbi Ministarstva unutarnjih poslova. Riječ je o autocisterni marke Volvo kapaciteta 7000 l koja je opremljena sa pregršt dodatne opreme. Vrijednost vozila je 1.520.000 kn plus PDV. Danas je u trećoj primopredaji isporučeno zadnje vozilo iz navedenog projekta, a do sada je u prvoj isporuci isporučeno dugo i kratko navalno vozilo za JVP Čakovec i DVD Kotoriba, a u drugoj

vozilo za gašenje šumskih požara za DVD Štrigova. Vozila koja će biti u operativnoj upotrebi značajno će podići operativnu spremnost i učinkovitost međimurskog vatrogastva. Isto tako, tijekom mjeseca svibnja u sklopu nabavke vozila koja su najvećim dijelom sufinancirana iz sredstava OKFŠ-a, isporučeno je 8 vatrogasnih kombija marke Opel Vivaro dobrovoljnim vatrogasnim društvima Šandorovec, Mala Subotica, Macinec, Donji Mihaljevec, Martinuševec, Križovec, Dekanovec i Donji Kraljevec. Navedena vozila i oprema podignut će sigurnost Međimuraca te njihove imovine na višu razinu, što je i naša osnovna zadaća i briga. (sh)

OPĆINA PRIBISLAVEC priprema bogat program za Dan općine

Puno zabave, ali i grofovska kotlovina Općina Pribislavec slavi Dan Općine uz raznolik zabavni program za građane koji traje od petka, 20. kolovoza, do utorka, 24. kolovoza. Raspored sadržaja donosimo u nastavku:

20. kolovoza, petak • 20:00 Polet: Pokazna vježba DVD-a Pribislavec • 21:00 Ribnjak: Memorijalni kup Gordan Novak i Rudi Makar 21. kolovoza, subota

• 8:00 Teniski tereni: Teniski turnir Metuzalem • 9:00 Društveni dom: Biciklijada putevima Pribislavca • 13:00 Društveni dom: Grofovska kotlovina • 16:00 Društveni dom: Sportske igre, radionica za djecu Kreativci Međimurja • 19:00 Društveni dom: Nastup KUD-a Kaštel Pribislavec, dodjela nagrada, zabava

22. kolovoza, nedjelja • 8:00 i 11:00 Župna crkva: misa • 08:00–12:00 Društveni dom: Sajam rukotvorina i domaće radinosti • 16:00 Dvorac Kaštel: Mali teatar – Tata Slikovnica (predstava za djecu) • 17:30 Polet: NK Polet – NK Nedelišće (Prvenstvena utakmica 1. kolo 1. MNLa) • 20:00 Dvorac Kaštel: Novo normalno – stand-up comedy show by LAJNAP 23. kolovoza, ponedjeljak • 20:00 Dvorac Kaštel: Koncert Rebecca Posavec i gosti 24. kolovoza, utorak • 6:00 Budnica • 18:00 Dvorac Kaštel: Svečana sjednica Ulaz je na sva događanja besplatan, a svi događaji organizirani su u skladu s uputama stožera civilne zaštite. (BMO)

orena Novaković iz Turčišća 22-godišnja je studentica dentalne medicine Sveučilišta u Rijeci. Nedavno se vratila iz Rusije, točnije Ekaterinburga, gdje je preko IADS Clinical Exchange programa odradila dentalnu kliničku praksu. Iako je prvotno htjela upisati medicinu, nije požalila upis na dentalnu medicinu. Upravo suprotno, kroz predavanja i praksu shvatila je da je to ono čime se u budućnosti želi baviti.

Između Portugala i Rusije izabrala Rusiju

Ova 22-godišnja studentica dentalne medicine s odličnim je uspjehom završila 4. godinu studija i uspjela biti odabrana na dvotjednu dentalnu kliničku praksu programa IADS u Rusiju među 8 studenata diljem svijeta. Program IADS ili The International Association of Dental Students obuhvaća oko 60 zemalja diljem svijeta. Fakultet dentalne medicine u Rijeci dio je tog programa i za razmjenu su studentima ponudili Portugal i Rusiju. - Na našem fakultetu u Rijeci s kliničkim predmetima krenuli smo na 3. godini, ali nam je pandemija koronavirusa poremetila planove i nismo mogli odraditi sve prema planu i programu. Tako da bih rekla da je zapravo ova, četvrta godina bila dosta obuhvaćena kliničkom praksom. Prijavila sam dentalnu kliničku praksu i u Portugalu i Rusiji. Uvjeti za prijavu bili su životopis, motivacijsko pismo, prosjek ocjena, znanje engleskog jezika i potvrda o redovnom upisu na fakultet. Bila sam primljena na oba sveučilišta, no odlučila sam se za Rusiju, odnosno Ural State Medical University u Ekaterinburgu. Razlog za to bio je što je Ural State Medical University treći po redu najbolji fakultet dentalne medicine u Rusiji, a osim toga program je trajao dulje od onog ponuđenog u Portugalu. Isto tako, željela sam vidjeti njihov način rada i upoznati njihovu kulturu, kaže Lorena Novaković. Od onoga što je do sada imala prilike naučiti i isprobati na fakultetu najdraža joj je dentalna medicina dječje dobi jer objedinjuje sve grane dentalne medicine. Radi se i endodoncija i restaurativ-

22-godišnja studentica dentalne medicine u kliničkoj je praksi pronašla priliku za jedno novo profesionalno, ali i životno iskustvo na dentalna medicina, čak i protetika, a na kraju krajeva i psihologija jer treba znati pristupiti djeci. U Rusiji studij dentalne medicine traje pet godina, dok kod nas u Hrvatskoj traje šest. - Obrazovni sustav u smislu plana i programa također se dosta razlikuje od hrvatskog. Studenti u Hrvatskoj tijekom studija imaju puno više kliničke prakse naspram ruskih studenata. Što se tiče načina rada, mogu reći da ne primjećujem neku preveliku razliku između našeg i ruskog sveučilišta. Novost mi je bila raditi endodonciju mikroskopom i uzimati intraoralni digitalni otisak CAD CAM-om. To je novija tehnologija koja osim znanja doktora dentalne medicine zahtijeva znanje i stručnost tehničara, ističe studentica dentalne medicine.

Odlično znanje pružilo joj mogućnost za dodatnim vježbama

Budući da su profesori u Rusiji bili oduševljeni znanjem djevojaka, zbog svoje zainteresiranosti imale su prilike odraditi dodatne vježbe.

- U kliničkoj praksi vidjela sam priliku za jedno novo profesionalno, ali i životno iskustvo. Mislim da sam jako dobro iskoristila vrijeme u Rusiji. Puno svega sam vidjela i isprobala u ta dva tjedna. Obično je radni dan trajao od 9 do 14 sati, ali znala sam ostajati dulje da bih isprobala nešto novo. Imala sam prilike asistirati doktoru na kirurgiji pri postavljanju implantata. Tvrtka koja proizvodi dentalne materijale dala nam je mogućnost isprobati ih. Bila sam i u privatnoj poliklinici koju smo posjetili zbog njihove suvremene tehnologije. Tamo sam radila na intraoralnom skeneru. Vidjela sam i 3D printere i programe na kojima rade. Na kraju prakse dobili smo certifikat za uspješno svladani program kliničke prakse rekla je Lorena Novaković.Osim edukativnog kliničkog programa, imale su i društveni program gdje su odlazile na izlete, a zanimljiva je sama činjenica da se Ekaterinburg nalazi na granici Europe i Azije. - Tako sam imala priliku vidjeti gorje Ural koje je prirodna granica Europe

i Azije, napušteni glinokop kojeg Rusi nazivaju “Uralski Mars”, jezero tirkizne boje, odnosno Bali Urala, pješačila sam stazom nacionalnog parka “Oleny Ruchy”, posjetila sam muzej posvećen prvom ruskom predsjedniku, Ruski nacionalni muzej, galeriju slika poznatih slikara poput Claudea Moneta. Posjetila sam i Crkvu Svih svetih ili kako ju oni zovi Crkvu na krvi koja je sagrađena na mjestu gdje je pogubljena posljednja ruska carska obitelj Romanov, svetište Ganina Yama, te vidikovac “Vysotsky” koji pruža predivan pogled na Ekaterinburg iz ptičje perspektive. Osim organiziranog djela, u vlastitom angažmanu posjetila sam i Moskvu, najveći ruski grad, za koji se vidi da je turistička destinacija, te da je mnogo razvijeniji od Ekaterinburga. Za kraj, zaključuje da bi svim studentima koji imaju mogućnost preporučila da isprobaju nešto takvo jer, osim što čovjek proširi vlastite vidike, stvori neka nova prijateljstva, a na kraju razvije i mogućnost za neke buduće poslovne suradnje.

13. kolovoza 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 49

BRUNO ŠOLTIĆ, arheolog rodom iz Čakovca, fasciniran je bliskoistočnim zemljama

Iskopavao sam antički kraljevski grad Gezer u Izraelu!

Nakon studija u Zagrebu otišao je u SAD gdje je izgradio svjetsku karijeru arheologa Piše: Sanja Heric

Za 36-godišnjeg Brunu Šoltića može se reći da živi svoj san. Kao desetogodišnji dječak ostao je fasciniran Bliskim istokom, a danas se bavi arheološkim istraživanjima upravo u tim zemljama. To je za arheologe iznimna prilika i najveći vrh koji mogu ostvariti u svojoj karijeri. Tek rijetki uspiju u tome, a naš sugovornik, rođeni Čakovčanin, ispričao nam je kako je krenula njegova strast prema arheologiji i kako je završio kao arheolog u bliskoistočnim zemljama. U Međimurju nije bio posljednjih pet godina pa je svoj godišnji odmor iskoristio kako bi posjetio rodni kraj. U trenutku predaha između posjeta obitelji, rodbini i prijateljima ispričao nam je svoju životnu priču.

Radio na Bahamima da bi mogao na studij

- Kad sam bio mali, u Čakovcu sam bio na preda-

Međimurac i arheolog Bruno Šoltić koji živi na Floridi u SAD-u

vanju na kojem su govorili u Jordanu, Egiptu, Libanonu, Izraelu, Turskoj, Anatoliji, Iraku i Iranu. To je bio trenutak u kojem sam se jako zainteresirao za te zemlje, ispričao nam je Bruno Šoltić. Nakon srednje škole na Sveučilištu u Zagrebu upisao je teologiju koju je završio 2008. godine. Slijedom okolnosti otišao je u SAD gdje je u Texasu na Abilene Christian Universityju magistrirao teologiju na smjeru Hebrejska Biblija. Točku na i na svojem obrazovnom putu stavio je kada je upisao doktorat na temu arheologije Bliskog istoka na Sveučilištu Lipscomb. - Moja disertacija bazira se na hramovima na Bliskom istoku i tamošnjih naroda. Inače, dobio sam stipendiju za magisterij, ali nisam imao 100-postotnu stipendiju pa sam se zaposlio na brodu i radio na otoku na Bahamima. Zaradio sam novac da mogu ići na fakultet, prepričao nam je Šoltić svoj put do Amerike. Trenutno živi na Floridi, između Orlanda i Miamija, u gradu Vero Beach, a radi kao profesor na Indian River State Collegeu. Tempu života u Americi odmah se prilagodio. Svaki dan ima ispunjen raspored, kako bi se reklo, od jutra do sutra. Često se zna dogoditi da ujutro izađe iz kuće, a vrati se tek navečer oko 22 sata, prespava i potom drugi dan ponovo. Napominje da su mu u posljednjih pet godina u posjet često dolazili roditelji bez kojih ne bi uspio na svom putu. - Često se dogodi da u kasni sat dođem doma i samo prespavam. U Americi je to takav stil života. Normalno je primjerice da se samo na

Prastari grad Gezer u Izraelu uslikan iz zraka

Na iskapanju prastarog grada Gezera u Izraelu posao vozimo po dva sata, istražujemo i zapravo na nedodaje u nastavku razgovora. ki način stvaramo povijest. Osim što radi na fakultetu, Najrealističnija slika povijesti obavezno odlazi u teretanu dolazi od arheologa. Pobjeddva puta tjedno, na trčanje, a nici pišu i stvaraju povijest, vježba i jogu. Uz sve to, radi a kod arheologa se dokazuje i kao nogometni sudac. Isti- je li ta povijest realistična ili če da Amerikanci ne znaju ne. Za arheologe bismo iludobro pravila nogometa i da strativno mogli reći da su zapravo tamo puno stranaca to forenzičari za jako stare sudi nogomet. i mrtve ljude, objasnio nam je Šoltić uz smiješak na licu. Istraživao grad kojeg Na arheološka iskopavaje pokorio faraon nja išao je na mnoga nalazišta, a istaknuo je ona u KazahstaMerneptah - Arheologija spada pod nu, Jordanu, Grčkoj i Izraelu. antropologiju. Mi arheolozi Arheološka istraživanja vrlo

su neizvjesna i većinu vrijednih dokaza, kako kaže, nađu tek posljednji dan. - Jedan od najboljih trenutaka koje pamtim u svojem istraživačkom radu bio je u Izraelu gdje smo iskopavali prastari grad Gezer. Da pojasnim, u 13. stoljeću prije Krista faraon Merneptah išao je kroz Izrael i uništavao je gradove. Napisao je svojoj Stelli, između ostalog, da je uništio Gezer koji smo mi došli iskapati. U tom se statutu spominje prvi put Izrael. Mi nismo imali dokaz da je pokorio Gezer sve dok moj kolega nije slučajno, posljednjeg dana, pronašao kostur i dodatno još tri kostura koje smo datirali na taj događaj. Tada smo imali dokaz da je to što je faraon Merneptah napisao točno, objašnjava nam naš sugovornik i dodaje da je to za njih bilo zaista veliko otkriće. Za Ameriku kaže da je to mlada nacija i da nemaju puno svojega zbog toga što Indijanci nisu ništa zapisivali. Drugačije je bilo u Europi. - Indijanci su ubili bizona i to je to. Nisu ništa gradili. U Europi su nas prvo tukli Rimljani, pa su nas tukli Tur-

ci i onda Mađari te Nijemci. Stalno smo sve morali obnavljati i usporedno s time imali smo rast. Iliri su bili puno razvijeniji od Grka, ali nisu ništa zapisivali pa sad imamo grčko-rimske utjecaje na sve nas. Zapadni je svijet pod grčko-rimskim utjecajem. Spomenuo bih još i Azteke u južnoj Americi. To je nešto neviđeno, luda kultura, ali nisu ništa zapisivali pa se ništa ni ne zna. Fascinantno je što su sve gradili, dodaje u nastavku.

U Sudanu će istraživati piramide

- Ove godine trebali smo ići u Izrael, ali zbog korone nije bio dopušten dolazak turista. U Izrael si mogao ući samo ako si bio cijepljen Pfizerom, a ja sam bio Modernom tako da nisam mogao doći, govori Šoltić. Nada se da će se u sljedećem razdoblju situacija s pandemijom koronavirusa popraviti pa da će moći konačno otići i u Sudan, u siječnju sljedeće godine, gdje piramide podjednako zadivljuju svojom poviješću, strukturom i ljepotom kao one u Egiptu.

Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVI model iz VW-a

13. kolovoza 2021.

Tiago, prvi Volkswagenov coupe SUV Godinu nakon južnoameričkog tržišta, uz novo ime i prilagodbu europskom tržištu, najesen konačno stiže prvi coupe SUV kompaktnih dimenzija – Taigo, a dolazit će isključivo s turbobenzinskim motorima, a za pogon na sve kotače nije moguće ni doplatiti.

olkswagen Taigo, to je puno ime prvog coupe SUV-a koji stiže iz Volkswagena, a ustvari je riječ o prilagođenoj izvedbi Volkswagena Nivus, modela koji se u Južnoj Americi prodaje već jednu godinu. Doduše, osim novog imena, Taigo je dobio bolju opremu, više sigurnosnih elemenata i minijaturne kozmetičke promjene, a sve kako bi bili zadovoljeni istančani ukusi europskih kupaca. Taigo je postavljen na poznatu Volkswagenovu MQB platformu, poput njegovih bliskih rođaka – Pola i T-Crossa, a za razliku od njih, ovaj je model dug 4266 mm, širok je 1757 mm i visok 1494 mm, a međuosovinski se razmak protegnuo na 2566 mm. Sve nabrojeno dovoljno je da bi u unutrašnjosti bilo dovoljno prostora za putnike, a kažu da bi dovoljno mjesta za gla-

vu trebalo biti i na stražnjim sjedalima. Uz to, dostupan je prtljažnik od 438 litara, uz mogućnost preklapanja sjedala – sasvim dovoljno i za duža putovanja. Zanimljivo je da ovaj model neće biti dostupan ni s dizelskim motorima, ni kao hibrid, već će se ponuda svesti na tri turbobenzinca. Početni TSI razvija maksimalnu snagu od 70 kW/95 KS i dolazi u kombinaciji s 5-stupanjskim ručnim mjenjačem, dok je nešto snažnija izvedba, koja razvija 90 kW/110 KS dostupna sa 6-stupanjskim ručnim ili pak 7-stupanjskim automatskim DSG mjenjačem s dvjema spojkama. Najbolji će model pokretati 1,5-litreni TSI motor koji ima četiri cilindra i razvija maksimalnu snagu od 110 kW/150 KS, a objavljeno je da je maksimalna brzina

ovog modela 212 km/h, a može povući teret težine do 1200 kg. Već serijska oprema svih modela uključuje prednja i stražnja LED svjetla, dok će kupci moći izabrati IQ.Light Matrix LED svjetla s poprečnom osvijetljenom letvicom na maski motora. Najmanji kotači koji dolaze na modelu Taigo promjera su 16 inča, dok se mogu doplatiti i ona od 18 inča, a bit će dostupan i u 8 boja karoserije. Od toga su dvije uni boje, pet metalik boja te jedna

s bisernim efektom, a sve će boje, izuzev deep crne, biti dostupne s kontrastnim crnim krovom. Dizajnerskih iznenađenja u unutrašnjosti nema jer je sve već viđeno na ostalim modelima, a Taigo će serijski dolaziti s digitalnom instrument pločom i središnjim multimedijskim zaslonom dijagonale tek 6,5 inča. Naravno, na fotografijama je prikazan veći, 10,25-inčni zaslon koji je dodatna oprema. Za pohvalu je što su komande klima uređaja

odvojene od zaslona, no ne posjeduju fizičke tipke, već se sve podešava na dodir, što nije uvijek najsretnije rješenje. Infotainment sustavi temelje se na najnovijoj generaciji modularne infotainment platforme (MIB3), uključujući Online-ControlUnit (eSIM) i 'App-Connect Wireless'. Volkswagen je napravio nove pakete opreme, pa sada početna oprema dolazi pod imenom Style, a onda se dijeli na Style i R-Line, a dodatna oprema ovog modela izni-

mno je bogata i uključuje veliki panoramski podizni i pomični stakleni krov, presvlake sjedala ArtVelours, Beats audiosustav snage 300 W sa šest zvučnika s pojačalom koje je smješteno u udubljenje za rezervni kotač, kao i niz druge opreme. Uz to, zna se da će Volkswagen Taigo na naše tržište stići krajem godine, a službena cijena nije objavljena, no prema našim procjenama će ona započinjati između 150 i 160 tisuća kuna.

13. kolovoza 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam 51

Internationale Automobil-Ausstellung 2021.

Volkswagen najavio i prvi električni coupe SUV – ID.5 GTX Gotovo usporedno s kompaktnim modelom Taigo, Volkswagen je najavio i skoro predstavljanje prvog električnog coupe SUV modela ID.5 GTX, koji pokreću dva elektromotora, a pogon je na sve kotače. Svega je nekoliko dana prošlo od objave informacija o prvom coupe SUV modelu Taigo, a Volkswagen već najavljuje i prvi električni coupe SUV koji će biti predstavljen na predstojećem IAA salonu automobila u Münchenu, a održavat će se od utorka, 7. rujna do nedjelje, 12. rujna. IAA salon će ujedno biti prvi veći europski sajam automo-

bila koji se održava od pojave koronavirusa. Novi model zvat će se ID.5 GTX, a taj se model uvelike oslanja na model ID.4. Najveća sličnost ovih dvaju modela vidljiva je sprijeda, dok se bočne linije, posebice iza B stupa, uvelike razlikuju, pa će one kod novog modela početi brzo padati, a sve da bi se dobio željeni sportski izgled

koji će dodatno biti naglašen spojlerom. Volkswagen je bio prilično štur s informacijama oko novog modela pa je rečeno samo da će ga pokretati dva elektromotora,

od kojih će svaki biti postavljen na jednu osovinu, a pogon će biti na sva četiri kotača. Iako još nije objavljena ukupna snaga sustava, iz Volkswagena kažu da će taj model biti istinski na-

sljednik sportskih modela koji su dolazili pod oznakama GTI, GTD i GTE. Li-Ion baterija bit će postavljena u podnicu ispod kabine, a iako njen kapacitet

nije objavljen, kažu da će njena autonomija omogućiti prelazak do 497 km. Za točne specifikacije ipak trebamo još malo pričekati, no već je poznato da je početak prodaje zakazan za prvu polovicu sljedeće godine, a taj bi model trebao dodatno poboljšati prodaju električnih Volkswagen automobila. Naime, Volkswagen želi da do 2030. godine ukupan udio električnih vozila u njihovoj prodaji čini prilično visokih 70 %. Hoće li u tome uspjeti? Pa s ovim modelom teško jer bi se svi proizvođači ipak trebali potruditi tržištu ponuditi i pristupačnija električna vozila.

Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć) Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1 TAXI

Čakovec dr. Karmela Matjan – Bogdan A.K. Miošića 16, tel. 040/395-286 dr. Jana Vrbanec - zamjena Kristina Hutinec I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308 dr. Brigita Haubrich Hrandek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340 dr. Renata Hranjec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

Donja Dubrava dr. Božidar Poljak Trg Republike 1, tel. 040/688-914 Goričan dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538 Lopatinec dr. Bošnjak Željka Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subotica dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220 Mursko Središće dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578 Podturen dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040 Prelog dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855 Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065 Sveti Martin na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177 Šenkovec dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

Imendani i proštenja kroz tjedan od 13. do 19. kolovoza 2021. P S N P U S Č

13 Poncijan i Hipolit; Filomena 14 Maksimilijan Kolbe 15 VELIKA GOSPA; Titular: Belica, Sveta Marijana; Proštenje: Nedelišće (Pušćine), Sveti Martin na Muri 16 Stjepan Ugarski; Rok; Titular Draškovec, Gornji Hrašćan, Benkovec, Novo Selo Rok 17 Hijacint; Liberat; Miron 18 Sv. Jelena Križarica; Klanjanje Šenkovec 19 Ivan Eudes; Ljudevit; Tekla

Sretan Vam imendan!

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

Matični uredi Matični ured Čakovec

tel. 374-176

tel. 384-333

Matični ured Prelog

tel. 645-125

tel. 310-651

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

tel. 313-619

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

1212 za ČK birati 8

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Školska medicina

tel. 312-157

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec

tel: 310-595

Taxi Cammeo

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 14. kolovoza

tel. 112

Zdravstvene ustanove

Gradovi i općine Grad Čakovec

tel. 314-920

Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 0800 300 404 besplatni info telefon: • za opće informacije, prigovori i zahtjevi: info.dpcakovec@hep.hr

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

tel. 390-859

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Općina Domašinec

tel. 863-240

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Komunalni redar za grad Čakovec

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

GKP Čakom, Mihovljanska 74

tel. 372-466

- odvoz otpada - pogrebne usluge 0 - 24 h

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Ispostava Prelog

tel. 371-430

13. kolovoza 2021.

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI: Oliver Kuzmić, Sin Nataše i Davora Gašpar Kovačić, Sin Martine i Zdravka Petar Baranašić, Sin Melite i Mire Vito Pongrac, Sin Anite i Vinka Mark Mesarić, Sin Sandre i Marina Elias Ignac, Sin Elene i Daria Pavel Petković, Sin Petre i Jurice Dino Oršoš, Sin Senade i Josipa Simon Sačer, Sin Julije i Adriana Indi Kićmanović, Sin Đurđice i Anđelka Viktor Horvat Ritonja, Sin Melite i Ljube Liam Novak, Sin Kristine i Maria Teo Hrušoci, Sin Jelene i Martina Jakov Savanović, Sin Katje (Čakovec) VJENČANI: Petra Vidović i Ivica Novak (Čakovec) Ivona Vadlja i Dominik Goričanec (Čakovec) Vedran Šuman i Violeta Jalšić (Čakovec) Saša Vuković i Zuzana Hrješik (Čakovec) Karmenka Tomašek i Denis Kovač (Čakovec) Valentina Majdandžić i Tomislav Bogović (Čakovec) Viktorija Topličanec i Toni Trojak (Nedelišće)

UMRLI: Ana Zadravec R. Mezga R. 1950. (Čakovec) Katarina Tremski R. Lovrenčić R. 1937. (Čakovec) Stjepan Đurđek R. 1959. (Čakovec) Barbara Jarni R. Barić R. 1939. (Čakovec) Terezija Kralj R. Hren R. 1932. (Čakovec) Spomenka Brodarić R. Pečatnik R. 1963. (Čakovec) Josip Čmrlec R. 1947. (Čakovec) Danilo Erlih R. 1952. (Mala Subotica) Nada Cvrtila R. 1957. (Nedelišće) Petar Slaviček R. 1955. (Prelog) Marija Najman R. Režek R. 1938. (Prelog)

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

Općina Vratišinec

tel. 866-469, 866-966

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

www.mnovine.hr

facebook.com/MedimurskeNovine

13. kolovoza 2021.

Informacije 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBAVIJEST O SMRTI

Pavčec Vlado iz Cirkovljana preminuo u 45. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Zadravec Marija iz Svete Marije

OBAVIJEST O SMRTI

Regina Vurušić rođ. Halić

Katarina Horvat rođ. Radek

iz Čakovca preminula u 90. godini života

iz Čakovca preminula 8. kolovoza u 79. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Lipić Božidar

iz Čakovca preminuo 9. kolovoza u 78. godini života

iz Čakovca preminula 9. kolovoza u 98. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

iz Mačkovca preminuo u 78. godini života

iz Nedelišća preminula 5. kolovoza u 65. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Čmrlec Josip iz Donje Dubrave

Dragica Vuković rođ. Zadravec iz Čakovca preminula u 68. godini života

OBJAVITE

OBAVIJEST O SMRTI

Vera Čirjak rođ. Mesarić

Frano Brajković

iz Donjeg Kraljevca

OBAVIJEST O SMRTI

dr. Zdenka Majerić Varga

Stjepan Kosalec

David Nada iz Donjeg Hrašćana

OBAVIJEST O SMRTI

Mikec Pavao iz Otoka preminuo u 74. godini života

zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 70 kuna PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600

Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži m/ž servisnog savjetnika (rok prijave 19.8.) i m/ž djelatnika u računovodstvu (rok prijave 4.9.) na neodređeno. Javiti se osobno na gornju adresu. 2. AG PROJEKT PLUS j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž projektanta u arhitekturi i građevini na neodređeno, javiti se na email: info.agprojekt@gmail.com do 1.9. 3. AGRO BIBER d.o.o. Podturen, traži 1 m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na tel: 040 847 075 ili 099 869 7916 ili mailom: agrobiber@ gmail.com do 16.8. 4. AGROPON d.o.o., Goričan, Prvomajska 62, traži m/ž radnika u hortikulturi na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 321 208 ili na mob. 095 7570 936 do 15.8. 5. ALFA CAR d.o.o., 3. travnja 58, D. Dubrava, traži m/ž referenta nabave, 5 m/ž radnika u proizvodnji i m/ž tehnologa u održavanju na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 688 225 ili na mob. 098 493 007 ili pismena zamolba na adresu ili na email: arian@alfacar.hr do 30.8. 6. ALZAS ALARMS d.o.o. Čakovec, traži 5 m/ž zaštitaračuvara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno Kalnička 58, Čakovec, na tel: 040 384 100 do 5.9. 7. ANIMALOGIC zadruga za proizvodnju, usluge i trgovinu, Črečan, traži 1 m/ž radnika na imanju s konjima na neodređeno, javiti se na mob: 098 939 2113 do 22.8. 8. ARNO d.o.o., Čakovec, Športska 6, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na email: transporti.arno@ck.t-com.hr do 31.8. 9. ASC MLADEN d.o.o., Otok, traži 1 m/ž pomoćnog radnika u autoservisu na neodređeno, javiti se na mob: 091 5670 784 do 31.8. 10. ASFALT-GRADNJA d.o.o., Žabnik, traži 3 m/ž radnika niskogradnje i rukovatelja građevinskim strojevima na neodređeno, informacije na mob: 098 241 323 do 15.8., više info na: www.hzz.hr 11. Atlantik komerc d.o.o., Peklenica, traži 1 m/ž vozača teretnog vozila C i E kat. na neodređeno, zamolbu poslati na mail: atlantik.hrvatska@ gmail.com do 14.8., više info na: www.hzz.hr

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

12. Autokuća Gašparić d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž logističara - komercijalistu za rad u odjelu prodaje vozila i viličara-back office prodaje na neodređeno, javiti se mailom: info@autokuca.hr do 31.8. 13. Autoprijevoznik Branko Kliček, Šandorovec, traži m/ž vozača C i E kat. na neodređeno, javiti se na mob. 098 426 949 do 31.8. 14. Autoprijevoznik Marciuš Vladimir, V. Nazora 15d, Nedelišće, traži m/ž vozača kipera sa C kat. na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 821 442 ili na mob. 098 242 436 ili na email: tomi. marcius@gmail.com do 31.8. 15. BALI d.o.o., D. Dubrava, traži m/ž šivača, 2 m/ž inženjera tekstilne tehnologije, 2 m/ž predradnika u proizvodnji tekstilnih proizvoda i m/ž tekstilnog tehnologa na određeno, javiti se na email: infobalidoo@gmail.com do 10.9. 16. BELMONT d.o.o. Prelog, traži 2 m/ž spremača na neodređeno, javiti se tel: 040 645 088 ili 095 364 7754 ili mailom: info@belmont.hr do 31.8. 17. B.TEX d.o.o., B. Radić 48, Belica traži 8 m/ž šivača, m/ž pomoćnog radnika u doradi i m/ž skladišnog radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: gliber@ btex.hr do 31.8. 18. BERNARDA d.o.o., Čakovečka 136/a, Pušćine, traži 2 m/ž stolara, 2 m/ž tesara, m/ž vatrogasnog tehničara i m/ž vozača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mail: bernarda@bernarda. hr do 2.9. 19. Beauty VIVA j.d.o., Čakovec, traži m/ž frizera na neodređeno, javiti se na email: beautyviva.ck@gmail.com do 31.8. 20. BOGDAN-TRADE j.d.o.o., traži m/ž radnika na montaži roleta za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 098 977 9697 ili na email: info@ bogdan-trade.hr do 31.8.

21. Bujan tim d.o.o., Pretetinec 96, traži m/ž zidara, m/ž tesara - krovopokrivača i m/ž građevinskog radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 974 5950 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: bu.jan.tim@ gmail.com do 31.8. 22. Dimnjačarski obrt Ivan Zver, Čakovec, Putjane 89, traži m/ž dimnjačara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 293 985 do 8.9. 23. DOMINA-M d.o.o., Čakovec, Čakovečka 9, traži 1 m/ž vozača - dostavljača na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na mail: posao@dominam.hr do 20.8. 24. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Vinka Žganca 3, Prelog, traži 1 m/ž njegovatelja i 1 medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno, javiti se na tel: 040 646 788 ili 098 460 403 ili pismena zamolba na adresu ili mailom: dommesmar@gmail.com do 31.8. 25. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži medicinsku sestru ili tehničara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: sara.jambres@ domnovinscak.hr do 15.8. 26. Domjanić tekstil d.o.o., Slemenice 37, traži 3 m/ž šivača za poslove pakiranja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 865 230 do 31.8. 27. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, Čakovec, traži m/ž osobnog asistenta za mjesto rada Turčišće na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mob. 098 9606 523 ili na email: info@dmsmz. hr do 15.8. 28. DRVOTRADE d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije, 3 m/ž viljuškarista i 8 m/ž radnika na sortiranju dasaka na neodređeno, javiti se osobno na adresu: Vladimira Nazora 32a, Nedelišće, do 21.8.

29. Drvotrade d.o.o., Nedelišće, traži 4 m/ž rukovatelja tračnom pilo-trupčarom, 2 m/ž radnika na sortirnici trupaca, 2 m/ž radnika na glodaču kore trupaca i 3 m/ž vozača viličara na neodređeno, javiti se osobno ili na mob. 099 3290 515 ili 091 796 8668 na adresu do 1.9. 30. DT PROM d.o.o. Donji Kraljevec, traži 1 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob: 098 1391 672 ili mailom: danijelb0910@ gmail.com do 31.8. 31. DG SPORT d.o.o., Prelog, traži m/ž m/ž konobara i m/ž konobara bez radnog iskustva na određeno, javiti se na email: info@dg-sport.com do 18.8. 32. Cvjetna poklon galerija FLORA j.d.o.o., Svetojelenska cesta 25, Čakovec, traži m/ž cvjećara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 321 176 ili na mob. 098 9298 770 ili na mail: flora. galerija@gmail.com do 20.8. 33. Fodor ugostiteljstvo j.d.o.o., traži 1 m/ž konobara za mjesto rada Čakovec na neodređeno, javiti se na mob: 091 2382 175 ili mailom: drazen.fodor@gmail. com do 15.8. 34. Ekonomat d.o.o. Pleškovec, traži 1 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na mob: 098 347 372 ili mailom: ekonomat1@gmail.com do 30.8. 35. EKO-LAMARS d.o.o. Donja Dubrava, traži 1 m/ž pomoćnog građevinskog radnika na neodređeno, javiti se mailom: ekolamars@gmail.com do 24.8. 36. ELEKTRO BONERA j.d.o.o., traži 2 m/ž elektičara-elektroinstalatera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mail: melsa.jdoo@gmail.com do 15.8. 37. Elektroinstalacije EL-EM Židov, Čakovečka 52, Prelog, traži 4 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili tel: 040 646 817 ili mob: 099 269 7787 ili mailom: e.zidov@el-em.com.hr do 20.8. 38. EL-COMM d.o.o., Žiškovec, traži 4 m/ž samostalna električara za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se tel: 040 310 546 ili 098 241 559 ili mailom: elcommdoo@gmail.com do 22.8. 39. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, Hrupine 7b, traži m/ž dimnjačara, 1 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, 1 m/ž kv stolara - kv tesara, 4 m/ž komunalnog radnika vozila za sortirnicu i održavanje na neodređeno. Javiti se na tel. 040 645 458 ili na mob. 099 3344 451 ili pismena zamolba na adresu ili na email: marina@pre-kom.hr do 6.9.

40. INPIRIO d.o.o., D. Kraljevec, traži 4 m/ž bravara na neodređeno, javiti se na tel. 040 360 888 ili na mob. 095 906 8025 ili pismena zamolba na adresu ili na email: inpirio@ inpirio.com do 13.9. 41. Instalacije Bočkaj d.o.o., traži 5 m/ž instalatera centralnog grijanja i klimatizacije i 5 m/ž vodoinstalatera za mjesto rada Domašinec, te 10 m/ž instalatera centralnog grijanja i klimatizacije i 10 m/ž vodoinstalatera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob: 098 745 412 ili mailom: bockaj-instalacije@ post.ht.hr do 15.8. 42. Instalomont Termocentar d.o.o., Zrinsko Frankopanska 21a, Čakovec, traži 3 m/ž montera grijanja i klimatizacije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 241 519 ili pismenom zamolbom na adresu ili na mail: termocentar@email.t-com.hr do 31.8. 43. Interijeri Živković j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž kv stolara, 5 m/ž parketara, 10 m/ž radnika na postavljanju knaufa i 5 m/ž stolara za rad u Austriji i Njemačkoj na neodređeno. Javiti se na mob. 098 984 1949 ili na mail: interijerizivkovic@gmail.com do 4.9. 44. IDA COMERC d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž vozača C+E kat. na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 299 ili na mail: id.comerc@ck.t-com.hr do 30.9. 45. Jurčec-transporti d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kategorije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 241 479 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@jurcec-transporti.com do 31.8. 46. Kavana i catering ARKA, Sveti Martin Na Muri, Trg Svetog Martina 8, traži 2 m/ž konobara za radno mjesto Sveti Martin i 1 m/ž konobara za radno mjesto Jurovec na neodređeno, javiti se na tel: 040 868 154 ili 098 181 2074 ili osobno na adresu do 25.8. 47. Keramika Friščić d.o.o., traži 1 m/ž inženjera građevine za radno mjesto Njemačka na neodređeno, javiti se mailom: friscick@gmail.com do 30.8. 48. Klasika d.o.o., Domašinec, Glavna 44, traži 3 m/ž soboslikara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 900 2692 do 31.8.

13. kolovoza 2021.

Otvoreni 49. Klesarstvo Baranašić, Palovec, Glavna 103, traži m/ž pomoćnog radnika u klesarstvu na neodređeno, javiti se na mail: klesarstvobaranasic@ net.hr do 31.8. 50. KRIKA obrt, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 822 190 ili na mob. 098 632 113 ili pismena zamolba na adresu ili na email: krika@ krika.hr do 31.8. 51. KOCKA TIM d.o.o., M. Subotica, traži m/ž kuhara - pizza majstora i 3 m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 139 3037 ili na email: kockatm63@ gmail.com do 3.9. 52. Krojački salon Ružica d.o.o., Trg Republike 6, Čakovec, traži m/ž djelatnika za rad u fast foodu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 503 2857 do 31.8. 53. KTC d.d., Mursko Središće, traži m/ž konobara na određeno, javiti se na mail: irena. tuksa@ktc.hr do 20.8. 54. LAV NEKRETNINE j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zidara, 5 m/ž tesara, 5 m/ž armirača i 1 m/ž voditelja gradilišta - građ. poslovođu na određeno, javiti se na mob: 095 1868 004 ili na mail: lavnekretnine1@gmail. com do 20.8. 55. Ljekarna Vjera Štefan, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije na neodređeno, javiti se na tel. 040 363 799 ili na mob. 091 508 1699 do 15.8. 56. L&P tehnologije d.o.o., Prelog, Hrupine 4, traži m/ž help desk analitičara, 4 cnc operatera, m/ž poslovođu u strojogradnji, 15 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž radnika na pripremi materijala u strojogradnji, 2 m/ž radnika na montaži (mehatroničar/strojobravar), te 3 m/ž radnika u bravariji na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao.lpt@leggett.com do 31.8. 57. LTH ALUCAST d.o.o., Čakovec, Republike Austrije 3, traži m/ž voditelja projekata, m/ž transportnog radnika - viličaristu, 4 m/ž alatničara, 4 m/ž operatera u strojnoj obradi, 3 m/ž operatera ćelije za lijevanje i 1 m/ž tehnologa na određeno, javiti se pismenom zamolbom ili mailom: info. alucast@lthcastings.com do 31.8.

13. kolovoza 2021.

Informacije 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

natječaji za zapošljavanje u Međimurskoj županiji 58. MARAVIĆ-inženjering i konstrukcije d.o.o., Nedelišće, Livadarska 53, traži 3 m/ž inženjera elektrotehnike za led rasvjetu, m/ž bravara - strojobravara i m/ž električara u pogonu na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: knjigovodstvo@mik. com.hr do 15.8. 59. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži m/ž mig-mag zavarivača, 2 m/ž bravara - zavarivača, m/ž tig zavarivača, m/ž bravara, m/ž radnika na obradi drva, m/ž tehnologa u proizvodnom procesu na određeno, 4 m/ž brusača i 2 m/ž građevinska radnika. Javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 630 730 ili na email: info@ marti.hr do 31.8. 60. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, traži 3 m/ž šivača na određeno, javiti se na mob. 098 260 087 ili na mail: mario.nadj@ ck.t-com.hr do 8.9. 61. Međimurska hiža j.d.o.o. Čakovec, Gajeva 35, traži m/ž konobara, m/ž dostavljača hrane i m/ž pomoćnog kuhara na neodređeno, javiti se osobno ili pismeno na gornju adresu ili na email: info@ medjimurska-hiza.com ili mob. 098 9580 727 do 15.8. 62. Mesna industrija Vajda d.d. Čakovec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnom pogonu na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: info@vajda.hr do 31.8. 63. Metalne konstrukcije vl. Marko Šamarija, Kuršanec, Glavna 158, traži 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 389 155 ili 098 9839 701 ili mailom: mirko.samarija@ck.t-com.hr do 31.8. 64. Metalne konstrukcije Švenda d.o.o., Glavna 64, Palovec, traži 2 m/ž bravara i 1 m/ž tehnologa - kontrolora na neodređeno, javiti se osobno do 31.8. 65. METALPRODUKT d.o.o., Belica, Palovečka 1, traži 2 m/ž skladišna radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 845 806 ili na mob. 099 271 4461 ili na email: robert.krajner@abmetalpromet.hr do 19.8. 66. METSS d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesto rada Frkanovec, Čakovec, Mačkovec, Zasadbreg, Kri-

žovec, Goričan, Savska Ves, Gornji Kuršanec, Mihovljan, Čehovec, Mala Subotica, Palovec, Orehovica, 1 m/ž vozača za Čakovec i 1 m/ž prodavača građevinskog materijala za Nedelišće na određeno vrijeme. Javiti se na email: kadrovska@metss.hr do 31.8. 67. MN PROJEKT j.d.o.o., Krištanovec, traži m/ž pomoćnog bravara sa znanjem zavarivanja na neodređeno, javiti se na mob. 098 776 291 ili na email: info.mnprojekt@gmail.com do 31.8. 68. MM-maschinenbau d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž bravara - zavarivača na neodređeno, javiti se na mob: 091 900 4874 ili mailom: info@mm-maschinenbau.com do 31.8. 69. Montage tehnik d.o.o., Zagrebačka 99, Čakovec, traži 10 m/ž zavarivača tig i mag postupkom - samostalnog bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 507 5353 ili na email: info@montagetehnik.com do 31.8. 70. NOVI PROJEKTI j.d.o.o. Podturen, traži 1 m/ž kv/pkv bravara i 1 m/ž radnika na montaži na neodređeno, javiti se na mob: 095 844 2824 ili 040 500 920 do 31.8. 71. NMP–PRODUKT d.o.o., Čakovec, dr. I. Novaka 46, traži m/ž tehnologa proizvodnje, 2 m/ž pomoćnog bravara i 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 241 204 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt. hr do 4.9. 72. Number One d.o.o., D. Mihaljevec, Čakovečka 42, traži m/ž konobara za radno mjesto Village bar na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 660 246 ili na mob. 098 186 3044 do 15.8. 73. Obiteljski dom MARA, Otok, traži m/ž radnog terapeuta, medicinsku sestru ili tehničara i m/ž socijalnog radnika na neodređeno, javiti se na mob. 091 933 5666 do 31.8. 74. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži 2 m/ž vozača u međunarodnom transportu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 776 203 ili na email: prijevoznistvo-pavlic@ck.tcom.hr do 15.8.

75. Oluk d.o.o. Nedelišće, traži 1 m/ž pomoćnog limara na neodređeno, javiti se na mob: 095 9121 436 ili mailom: oluk. nedelisce@gmail.com do 31.8. 76. OKNO d.o.o., Pušćine, Čakovečka 107/a, traži m/ž radnika na izradi i montaži alu stolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 821 666 ili na mob. 099 4242 642 ili na email: info@okno.hr do 15.8. 77. PANDA, Čakovec, ul. K. Tomislava 13, traži m/ž prodavača na neodređeno, javiti se na mob. 099 6699 660 do 31.8. 78. PEKARA IN, Čakovečka 57, Nedelišće, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 821 502 ili na mob. 091 613 4377 do 17.8. 79. PERUTNINA PTUJ – PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, traži m/ž održavatelja postrojenja, m/ž operatera na istovaru i transportiranju sirovina i utovaru krmne smjese, m/ž radnika u proizvodnji mesa, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž vozača C+E kat. i m/ž radnika na izradi predmjese na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na mail: ljudski. resursi@perutnina.hr do 31.8. 80. Podrum Štrigova d.o.o., Štrigova 71, traži 1 m/ž voditelja vinograda na određeno, javiti se osobno ili nazvati na mob. 099 380 4662 ili na mail: lela@podrum-strigova.hr do 15.8. 81. POZITIVA FOOD j.d.o.o., Glavna 29, Prelog, traži m/ž kuhara za rad na roštilju i m/ž dostavljača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 602 042 ili na mob. 098 9755 465 ili na mail: 1310emina@gmail.com do 9.9. 82. PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA d.d. Čakovec, traži 1 m/ž vozača na određeno, javiti se mailom: rajko.zizek@ vajda.hr do 31.8. 83. PRIMABIRO d.o.o., Zrinskofrankopanska 23, Čakovec, traži 1 m/ž radnika za savijanje limova na cnc savijačici na određeno (rok prijave 16.8.), 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž lakirera, 3 m/ž brusača, 2 m/ž zavarivača mig-mag, 3 m/ž bravara, 1 m/ž dizaličara, 2 m/ž sačmara i 3 m/ž pomoćna bravara na

određeno (rok prijave 23.8.). Javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 396 553 ili na mob. 098 1830 293 ili pismenom zamolbom na mail: info@primabiro. hr 84. PRO-LIM obrt za montažu limarije, Nedelišće, R. Boškovića 4, traži m/ž limara –pomoćnog limara –građevinskog radnika na neodređeno, javiti se na tel. 040 660 095 ili na mob. 098 9010 777 do 31.8. 85. PROMMING d.o.o., dr. I. Novaka 48, traži m/ž skladištara, m/ž voditelja montera opreme na terenu i m/ž lakirera drvenih površina na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@promming. hr do 17.8. 86. PROKONA obrt za projektiranje, konzalting i trgovinu u strojarstvu, Prelog, N. Tesle 19, traži m/ž inženjera strojarstva - cad konstruktora INVENTOR i/ili SolidWorks na neodređeno, javiti osobno na adresu: Poduzetnički centar Prelog, Hrupine 7b, Prelog ili na tel: 040 295 398 ili 098 426 457 ili mailom: danijela@ prokona.com ili putem linka: www.prokona.eu do 16.8. 87. RAGUSA d.o.o., Čakovec, traži m/ž knjigovodstveno - računovodstvenog administratora i m/ž skladištara na određeno, javiti se na email: mirjana.kuster@ragusa.hr do 23.8.

ili pismena zamolba na adresu: Palovec, Športska 17 ili na mail: info@stil-bv.hr do 15.8. 93. Stojko Vision d.o.o., Mursko Središće, Ul. J. Šajnovića 1, traži 1 m/ž kuhara i 1 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 091 9066 338 ili osobni dolazak na adresu do 15.9., više info na: www.hzz.hr 94. STS-TECH d.o.o. Mursko Središće, traži 2 m/ž zavarivača i 5 m/ž bravara na neodređeno uz mog. zapošlj. umirovljenika, javiti se na mail: info@ sts-tech.hr ili 099 8270 648 do 31.8., više info na: www.hzz.hr 95. ŠTEFOK-TING trade d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž soboslikara na određeno, javiti se na mob. 098 195 8111 do 16.8. 96. Trans-Kukovec d.o.o., Strahoninec, Dravska 59d, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 352 7030 do 13.8. 97. TE-PRO d.o.o. Vrhovljan, Gospodarska 7, traži 3 m/ž programera robota za zavarivanje na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom ili na tel. 040 500 849 ili 040 500 831 ili mailom: office@te-pro.net do 16.8.

88. Ružić gospodarstvo d.o.o., Hodošan, traži 1 m/ž vozača na neodređeno, javiti se na mob: 098 553 022 do 23.8.

98. Toplice Sveti Martin d.o.o., Toplice Sveti Martin, Izvorska 3, traže 4 m/ž sobara, 2 m/ž kupališna spasioca, 4 m/ž konobara, 3 m/ž pizza majstora, 4 m/ž kuhara i 1 m/ž kućnog majstora - električara na određeno, javiti se na mob 099 439 5018 ili mail: posao@ termesvetimartin.com do 31.8.

89. SINO GRADNJA j.d.o.o., Bogdanovec, traži 2 m/ž zidara na određeno, javiti se na mob. 091 5767 681 ili na mail: sinogradnja@gmail.com do 2.9.

99. Tradicijski sirevi d.o.o., Šenkovec, traži 3 m/ž radnika u sirani na neodređeno, javiti se mailom: vladimir.balent@ tradicijski-sirevi.hr do 31.8.

90. SLIM FASADE j.d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž fasadera na određeno, javiti se na mob. 099 417 0183 do 24.08.2021.

100. Trgovina Panda - PEKSNACK, K. Tomislava 18, Čakovec, traži m/ž prodavača za prodaju fornet peciva na neodređeno, javiti se na mob. 099 6699 660 do 25.8.

91. SOVA d.o.o. Čakovec, traži 1 m/ž cnc operatera za radno mjesto cijela Hrvatska na neodređeno, javiti se na tel: 040 391 805 ili 098 1788 856 ili mailom: sova.gradnja@gmail.com do 26.8. 92. STIL d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž bravara na neodređeno, javiti se na adresu ili na tel. 040 639 127 ili na mob. 098 879 457

101. VAGE BUKOVIĆ d.o.o., Čakovec, traži m/ž servisera vaga i mesoreznica na neodređeno, javiti se na tel. 040 660 562 ili na mob. 098 195 7407 do 23.8. 102. Stolaraska radionica Dario j.d.o.o., Nedelišće, Dravska 4a, traži 2 m/ž stolarska rad-

nika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 385 2322 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: stolarija.dario@gmail.com do 30.9.

103. SVAM-LIM d.o.o., Novo Selo Rok, I.L. Ribara 31, traži 2 m/ž limara i 2 m/ž radnika za radove na visini na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 853 813 ili na mob. 091 5722 091 ili pismena zamolba na adresu ili na mail: svamlim1@gmail.com do 6.9. 104. Ugostiteljstvo Kavana BRACO, Čakovec, traži 1 m/ž kuhara i m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu: Novakova 46 ili na tel: 040 328 505 ili 099 738 2010 ili mailom: info@braco.hr do 15.8. 105. UO VENERA vl. Sandra Vuković, traži m/ž pizza majstora na neodređeno, javiti se na mob. 098 242 898 do 31.8. 106. Virtus d.o.o., traži 5 m/ž montera instalacije vode, 4 m/ž montera ventilacijskih kanala i klimatizacije, 5 m/ž montera instalacije grijanja, m/ž keramičara i 5 m/ž bravara (cjevara - izometričara) za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na email: virtustem.info@gmail.com do 18.8. 107. VOLVO-HRVATSKA d.o.o., traži 1 m/ž automehaničara za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na: Rudolfa Steinera 6, Čakovec ili mailom: tihomir. jancec@volvo.com do 16.8. 108. Z&M KNAUF j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž soboslikara na neodređeno, javiti se na mob. 099 506 9063 do 20.8. 109. ZADOL Grupa d.o.o., Čakovečka 107, traži m/ž pomoćnog radnika za sastavljanje pvc stolarije na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 646 944 ili na mob. 099 2580 747 do 16.8. 110. ZMAJ d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 87, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 1.9. 111. ZOKI PAL d.o.o. Turčišće 167, traži 2 m/ž radnika za izradu i obradu paleta na određeno, javiti se na mob: 098 632 455 ili mailom: zoran.lisjak@ ck.t-com.hr do 31.8.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

13. kolovoza 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec Kupon mora bi� izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sa�. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za ﬁzičke osobe. Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnos� (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priloži� sljedeće podatke: ime i prezime/ ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su naves� energetski cer�ﬁkat.

Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za is�nitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa.

U suprotnom nećemo objavi� vaš oglas.

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE CITROEN C4 1.4 95KS 2011. god., prijeđeno 130tkm, reg. do 10/2021., redovito servisiran, cijena 37.000 kn. Info na mob. 091/9720-323, Ivan. PRODAJEM FORD C-Max, 1.6 TDCI, 2011., registriran do 31.05.2022., 195 tkm, u odličnom stanju. Info 098/90 30 337 PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 razmaka s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-505 PRODAJE SE MB A 160 CDI 2009.god., 129 tkm, registr. do 7/2022., te autoprikolica za prijevoz automobila kiperica, info na mob 098/241-569 KUPUJEM TOMOS MOPEDE svih vr s ta i stanja,isplata odmah. mobitel 098 965 6624

PRODAJEM TRAKTOR IMT 549, u ispravnom stanju ali neregistriran, te se prodaju poljoprivredni strojevi: tanjurača, plug, šprica, vadilica krumpira. Kontakt: 097 660 7144 PRODAJEM dva krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 POLJOPRIVREDA

PRODAJU SE INOX bačve za vino (300, 400, 480, 600 i 750 lit). Upitati na tel. 040/364-354

MUŠKA OSOBA u mirovini traži dodatni posao dostave ili slično. Mob. 098/857-562

PRODAJE SE RAKIJA kvaPOZNANSTVA litetna viljamovka, šljiva i smokva, jačina 47-49 posto alkohola. Tel. 857-065 SLOBODAN MUŠKARAC PRODAJE SE čekičar s (41g), zaposlen, ne pije, 3-faznim motorom i ku�- ne puši, traži ženu za ozjom, stroj izmir za prženje biljnu vezu. Molim da se kave od 150 kg, mlinac i javljaju samo ozbiljne. stroj za pakiranje. Info na Mobitel: 098/9334-291 mob. 099/287-2453

PRODAJE SE POLA KUĆE IZNAJMLJIVANJE u Ivanovcu na glavnoj ces�. Nazva� poslije 12 sa� na mob. 098/552-813 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni cimerski stan na Vrbiku, TRAŽIM U NAJAM ILI KU- dvije sobe (4 kreveta), PUJEM poljoprivredno te kuhinja s dnevnom i zemljište. Tel: 091/428- blagovaonom. Pogodno 617 . za 4 studenta kojima ne PRODAJE SE KUĆA KAT- smeta društvo. Vlasnik NICA u Trnovcu, sa svim nije u stanu. Za pušače priključcima i dvorištem, ima balkon. Blizina FiloEC/D, cijena 60.000 eur. zofskog fakulteta, FakulInfo na mob. 098/9422- teta strojarstva i brodo821 gradnje, FER-a. Za cijenu PRODAJE SE ORANICA od najma kontak�rajte broj 600 čhv, između Gornjeg 098 632 598.

MUŠKARAC (50g.) traži TORPEDO DIJELOVI - ku- PRODAJEM DVIJE INOX ženu nižeg rasta i mršapujem neke dijelove od BAČVE Le�na od 100 i 130 viju, za vezu ili brak. Tel: traktora torpedo 90 ili od litara. tel. 098/915-0044 097/738-4072 Hrašćana i Prete�nca. Inkombinirke torpedo. info fo na mob. 091/4822-122 NEKRETNINE PRODAJEM ZOB proljetna mob. 091 528 3234 nu-žutu, cijena 150 kn/m. PRODA JE SE KUĆ A u PRODAJE SE ORANICA od Tel: 091 539 2870 gradu Pagu, potpuno 600 čhv, između Gornjeg SMS uređena od 220 m2 s tri Hrašćana i Prete�nca. In- PRODAJEM CRNO VINO. NEKRETNINE apartmana i terasama, fo na mob. 091/4822-122 info na mob. 098-942Agencija za promet te velikim dvorištem, nekretninama PRODAJE SE KOSILICA za 7646. cca. 150 metara od moČakovec, travu Iskra, kao nova. info PRODAJE SE osovina za ra i hotela Pagus, u cenR. Boškovića 21 na tel. 312-231 tel: 040/390-766, tru grada. ER/C, cijena cirkular sa šajbom promob: 099/325-5230 280.000 eura. Više info mjera 600, malčer prowww.sms-nekretnine.hr na tel: 099/681-5389. mjera 1150 (vlastiti proizvod) i aparat Varstroj PRODAJE SE DRVENA KU1805 s bocom. info na tel. ĆA u Merhatovcu od 117 091/979-2546 PRODAJE SE KUĆA u Do- m2, pogodna za stanovanjoj Dubravi od 115 m2 sa nje ili turizam, sa okolnim PRODAJE SE KOSILICA dvije gospodarske zgrade, građevinskim zemljištem MTD s košarom, tel. 091 vrtom i voćnjakom, na ze- od 11.000 m2. ER/C, či970 1929 mljištu površine 1158 m2. sto vlasništvo 1/1. Može Info na tel. 095 869 6055 i zamjena za novi stan. USLUGE PRODAJE SE GRAĐEVIN- Info: 098/214-107 SKO ZEMLJIŠTE ukupne PRODAJE SE VIKENDICA ODŠTOPAVANJE ODVOD- površine 855 m2 kod juž- s vinogradom i šumom NIH CIJEVI s posebnim ne obilaznice Čakovec, u Donjem Koncovčaku strojem, rješavam pro- Martane-Zapad. Mob ukupne površine 1005 bleme septičkih jama. 091/410-1988 čhv. Upita� na 040/364Stručno i povoljno. Tino 354 obrt, mob: 098/931-7570 PRODAJE SE POSLOVNI PRODAJE SE KUĆA na odPROSTOR U ČAKOVCU (uređeno prizemlje od ličnoj lokaciji u Čakovcu POSAO 125,95 m2), kuća s pona Jugu, ul. Luje Bezedrumom i mog. uređenja redija 59, EC/C. Info na TRAŽIM ISKUSNOG ZI- potkrovlja. Ulaz s ulične mob. 098/973-1849 DARA za popravke zidova nakon vlage. Prelog, Prenoćište po potrebi osigurano. Dogovor. Tel. 091/972-8867

strane. Bočni ulaz iz haustora s eventualnim parkiranjem odostraga i malim dvorišnim vra�ma. EC/F. Info: 098/214-107

VIKEND KUĆA u Dragoslavcu na lijepom položaju s malim vinogradom i voćnjakom, povoljno, EC/G. Info: 099 6714 888

IZNAJMLJUJE SE NOVI NAMJEŠTENI STAN od 43m2 u Zagrebu, kvart Malešnica, 300 eur, useljiv odmah, info na tel. 098 912 7271 IZNAJMLJUJEM U ČAKOVCU poslovni prostor od 70 m2, kafić i garsonijeru u Svetojelenskoj ul. 9. Info na mob. 092/146-5716 ŽIVOTINJE

Dana 3. kolovoza u jutarnjim sa�ma ispred veterinarske ambulante Bioins�tut u Čakovcu pobjegao je mačak koji se odaziva na ime Loki. Ukoliko netko ima bilo kakve informacije ili ga je našao, molimo javi� na telefon 099 5005 221 (Irena Tomiek). Nalazniku je zajamčena novčana nagrada.

PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce - �grice i ﬁšere. Tel: 098/944-3339

13. kolovoza 2021. RAZNO

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841

PRODA JEM S amsung Galaxy A50 128GB/4GB, Octa core, 25 MPx, 6,4 inč, očuvani 10/10, zaš�tna maska i zaš�ta stakla, cijena 1399 kn, info na mob 091/5060-821 PRODAJEM omron compressor nebulizer NEC28P po cijeni od 600 kuna. Info na mob. 099/4047517 PRODAJEM LAPTOP Packard Bell Easynote 15.6 inča P5WS0 - i7 - 4 GB 500 GB HDD, cijena 1899 kn, mob 091/5060-821

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRODAJEM NOVU KUTNU GARNITURU, manje dimenzije, veoma povoljno. Info na mob. 091/881-3569 PRODA JEM L APTOP Lenovo ThinkPad ® T410 INTEL ® Core i7 2.66 GHz 14,1 inča 1280x800 4GB 320GB WIN 10, cijena 1899 kn, mob 091/5060-821 PRODAJE SE POTPUNO OČUVANI KAUČ. Tel. 312-783 ili 098/546031

PRODAJE SE ralica za snijeg Stiga model GPS M50 1.7 KW typ ST 301 po cijeni od 2200 kuna (nije korištena), elektr. bojler Ariston od 80 lit. (300 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu, el. kuh. peć Gorenje (neispravni šalter) sa staklokeramičkom površinom za kuhanje (200 kn). Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM iPhone 6 sivi 16 GB, 8 MPx, 4,7 inča sa zaš�tom stakla i zaštitnom maskom, cijena 750 kn, info na mob 091/5060-821 PRODA JEM iPhone 5 boje grafit crne 16GB, PRODAJEM dva kom- Dual-core, 8 MPx, 4 inč, pleta kuhinjskih noževa zaštita stakla i zaštitna i tri tacne s pozlaćenim maska, cijena 500 kn, inokvirima. Info na mob. fo na mob 091/5060-821 098/1760-256 PRODAJE SE UREDSKI PRODAJE SE nova kada STOL, malo korišten i s tuš kabinom, cijena sobni ormar crni sa stapo dogovoru. i Info na klima. Tel: 040/822-362 mob 099/404-7517 ili 099/5166-780

SPRAVA za vježbanje trTRAŽIM 10 smeđih azbes- bušnih mišića i termotnih ploča. mob 098 944 akumulaciona peć. Tel. 3339 682-175

PRODAJE SE BICIKL original ženski Rog, specijalka, vrlo očuvan. info na tel. 312-231

PRODA JEM L APTOP Toshiba Tecra S11-11G Intel Core i7-620M @ 2.66 GHz, 4GB RAM, 120GB SSD+NVIDIA Win10, cijena 1999 kn, info na mob 091/5060-821 PRODA JEM L APTOP HP EliteBook 8440p i7 6GB RAM, 14 inča SSD Samsung 120GB + Docking station, očuvan cijena 2099 kn, na tel: 091/5060-821

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

PRODAJU SE rabljeni kuhinjski elementi po cijeni od 1000 kn, stolice za 200 kn, škrinja za 200 kn i prazna plinska boca za 250 kn. Na broj telefona 040/524-079 PRODAJE SE HARMONIKA Weltmeister 60 basova. info na tel. 091/979-2546 PRODAJE SE HARMONIKA Serenada s koferom. tel. 091 970 1929 OČUVANE GRAMOFONSKE PLOČE s omotima, rock, pop, metal, jazz, blues... kolekcije - otkupljujem po najpovoljnijim cijenama! mob 098-486285, Robert GRAH MLADI - prodaje se grah u ljusci. Narudžbe za sljedeći tjedan. Cijena na kućnom pragu je 15 kn. info na mob. 091 633 6223

Zeus

Zamislite šok i stres kad je došao u sklonište među sto�ne pasa, a sad zamislite koliko bi mu lakše i ljepše bilo da se nađe netko tko bi otvorio svoje srce i ponovo mu vra�o vjeru u ljude. Zeus se polako opušta, voli igrice, super se slaže sa svojom cimericom, a vjerujemo da će doći dan kad će opet bi� is�nski sretan. Rođen je u kolovozu 2014., visok oko 50 cm. Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

Rollo

nam je došao iz romskog naselja, a bio je vezan lancem za banderu jer je bio agresivan. On se u bi� samo bojao. Od prvih dana kod nas želio je doći nam blizu, želio se igra�, ali bio je sramežljiv i nesiguran pa je to onda na neki način izgledalo i simpa�čno i pomalo tužno u isto vrijeme.. Danas je Rollo veseo i dobar pas koji samo želi bi� voljen i želi ima� nekog svog.. Rođen je u lipnju 2019., visok oko 53 cm. Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

Viktor Šarko

Bio je toliko pothranjen da su mu već i bubrezi počeli slabije radi�. Izborili smo se za njegov život. Osvojio je već sva naša srca i postao još jedno od srca azila. Viktor je rođen u siječnju 2013., visok je oko 65 cm. Zauvijek će mora� jes� posebnu hranu, ali vjerujemo da negdje neko srce i za njega kuca te da će svoje zadnje godine proživje� u sreći i ljubavi sa svojom obitelji.Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

Sherlock

Sherlock je rođen u prosincu 2014., što znači da ima 6 godina i možda tako izgleda, ali kad ga vidite u akciji, možete samo zaključi� da mu duša uopće ne stari i da je zadržao ponašanje šteneta. On je jedan veseo, ak�van, zaigran dječarac koji obožava trča� i istraživa�. Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.

PRODAJE SE BICIKL za 600 kuna. Upita� na telefon: 098/946-1880

1352

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Berta Bacinger Klobučarić, psihologinja

Tjelesno samopoštovanje tinejdžerice Alkoholizam je praćen Pada mi na pamet da će jama pojedinih dijelova tije- na svoje teoretsko znanje. velikom stigmatizacijom na stranici prije ili poslije, a možda i na objema, blistati neko fotošopirano žensko lice i tijelo savršenih proporcija, a u borbi s takvom vizualnom konkurencijom preostaje mi samo nada da novine ipak imaju svoje čitatelje. Da, i ja ću progovoriti o tjelesnom izgledu, pod pretpostavkom da moju kolumnu čitaju uglavnom odrasli koji su osim toga i roditelji pa ne očekuju da će ovdje pronaći instantne savjete kako njihove kćeri mogu postići atraktivan izgled te bez najmanje sumnje da će same tinejdžerice baciti oko na ove retke. Ne, tinejdžerice ne čitaju novine. One imaju druge sadržaje i brige u životu. Istraživanja pokazuju da većina tinejdžerica, za razliku od svojih muških vršnjaka, kao prvu i najvažniju brigu u životu navodi vlastiti tjelesni izgled. Svakodnevno razmišljaju o obliku i veličini vlastitog tijela, o proporcijama i disproporci-

la te o načinima da postignu promjene u skladu s nekim propisanim kriterijima ženske ljepote. Eh, ti kriteriji, te nametnute norme dobrog izgleda, iza kojih stoji čitava industrija ljepote i prateća propagandna mašinerija! Pritisak koji mlade djevojke osjećaju oko sebe i svojeg izgleda uzrokuje drastično povećanje broja oboljelih od poremećaja prehrane, od kojih je u toj populaciji najprisutnija anoreksija. Što možemo učiniti mi odrasli, ponajviše majke i žene, da bi mlade djevojke bolje prihvaćale sebe i svoj izgled ne robujući pretjerano medijski nametnutim normama? Dobro bi bilo, ponajprije, osvijestiti koje sve poruke mi same šaljemo svojoj djeci o našem vlastitom, a i o njihovom tjelesnom samopoštovanju. Krenimo od sebe. Majka koja je nezadovoljna svojim tijelom teško to može prikriti i djeluje nevjerodostojno, bez obzira

Ona može riječima govoriti ispravne stvari, ali veći i važniji dio informacije je onaj neverbalni i kći će ga sigurno dobro detektirati. Ako majka misli za sebe da je ružna i debela, a ne govori o tome i stidi se svoga izgleda, ona u kćerinom postizanju boljeg izgleda može vidjeti kompenzaciju za vlastito nezadovoljstvo. Kći može nesvjesno pokušati odraditi zadatak još dok je mala djevojčica. Tinejdžericama je teže, one preziru naše dvostruke poruke i kriterije, a istovremeno im robuju. Naglašavam da problem nije toliko u tome kako majka izgleda, nego u tome kako pristupa svojem izgledu i koliko sama robuje klišejima o dobrom ženskom izgledu. Upitajte se sasvim iskreno, drage majke, kakav odnos imate prema vlastitom tijelu i volite li svoj izgled. Upitajte se to i zbog sebe i zbog svojih kćeri.

NOVO U PONUDI Poliranje vozila, farova. Čišćenje tvrdokorne nečistoće laka vozila. Odstranjivanje manjih oštećenja laka te čišćenje kožnih sjedala vozila.

AUTOWELLNESS ČAKOVEC JUŽNA ZAOBILAZNICA Tel. 097/651-8668

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

13. kolovoza 2021.

NARUČITE PRETPLATU • PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

Tekst je inspiriran i temeljen na autobiografiji S. P. Hinshawa, Druga vrsta ludila: putovanje od stigme do nade

Stigmatiziranje je obilježavanje osobe na temelju pripadnosti nekoj društvenoj skupini kojoj društvo pripisuje negativne karakteristike, čime se nastoji poniziti i osobu i tu skupinu. Nekad, u prošlosti, ljudi su stigmatizirali osobe s bolestima kao što je guba, stigmatizirala su se različita stanja poput tjelesnih deformacija ili invaliditeta, pa i ljevorukost se nekad smatrala sramotom. No, razvojem kultura, ova stigmatizirajuća svojstva danas postaju prihvaćena i normalna, jer osviještenost i tolerancija prema različitosti rastu. No, mentalne bolesti, a osobito bolesti ovisnosti, uglavnom i danas nose stigmu. Dok onkološki ili kardiološki bolesnici otvoreno pričaju o svom zdravstvenom problemu i dijele svoje zdravstvene brige s drugima, bolesnike koji pate od ovisnosti o alkoholu se često doživljava na negativan način. Stigmatiziranjem se koristi za obezvređivanje pojedinaca koji se po nečemu razlikuju od “normalnog” standarda, a najčešća slika u glavama ljudi pri spomenu alkoholičara je prljav i zapušteni beskućnik, pijan cijeli dan, ne može zadržati posao ni obitelj, svađa se sa svima... Ovakav široko rasprostranjen stereotip vezan za alkoholičara podloga je stigme, a kod ovisnika rezultira osjećajem manje vrijednosti i diskriminiranosti i razlog je zašto se ovisnici stide priznati da su ovisnici. Mišljenje koje u manjih

narodu prevladava o tipičnoj ličnosti alkoholičara jest da su oni slabići jer se ne mogu oduprijeti alkoholu i sami kontrolirati pijenje te da nemaju snagu volje. Mnogi smatraju da je alkoholičar sȃm kriv za svoje stanje, a važno je istaknuti da ovisnost nije izbor, već složena bolest mozga. No, upravo je stigma česti razlog što u strahu od priznavanja problema ne traže pomoć, već pate sami. Povezanost riječi ‘alkoholičar’ s mnogim negativnim karakteristikama pridonosi osjećaju sramote i krivnje, stoga mnogi nastavljaju tajiti svoje probleme i tonu dublje u ovisnost. Stigmatiziranje dovodi do toga da ovisnik počinje doživljavati sebe jednim od njih, a ne ravnopravnim članom društva. Kad su pojedinci dio stigmatizirane skupine, neizbježno čuju poruke društva o toj skupini i vrlo je vjerojatno da će i sami upiti taj sadržaj. Drugim riječima, stigma se pretvara u samostigmu. Takav stav o sebi – da je pun moralnih mana i nevrijedan, nosi sa sobom negativne psihičke posljedice. Pojedinci postanu uvjereni da su puni slabosti, ne vjeruju u vlastite sposobnosti, pa ni u mogućnost uspješnog izlječenja, te se teže odlučuju na traženje pomoći. Sram povezan s ovisnošću produbljuje samostigmu koja pak produbljuje osjećaj beznađa. Navedeni problemi kompliciraju se pojavom koja se naziva stigma po asocijaciji koja se odnosi na težnju društva da obilježi pa i degradira svakog tko je povezan sa stigmatiziranim pojedincem. Tako članovi obitelji ovisnika

o alkoholu nose teret stigme po asocijaciji. Obitelji, pored toga što se suočavaju s objektivnim problemom povezanim s ovisnosti njihovog člana i uz česte financijske probleme koji nastaju kao posljedica pijenja (trošenje novca na alkohol, gubitak posla koji je česta posljedica pijenja…), nose se i sa subjektivnim teretom koji je povezan sa sramom i poniženjem, nelagodom i tjeskobom pri eventualnom priznavanju da u obitelji postoji alkoholizam. Tako mnogi članovi obitelji misle da, ako se u društvu sazna da je jedan član obitelji ovisan o alkoholu, svi drugi će ih izbjegavati zbog „moralne mane“, uz strah da će izgubiti ugled i društveni položaj. Stigma po asocijaciji sprječava članove obitelji da se informiraju i educiraju o problemu što bi ovisniku moglo pomoći, međutim već i samo propitivanje o alkoholizmu moglo bi dovesti do pitanja koja bi mogla razotkriti obiteljski problem. Budući da je ovisnost o alkoholu bolest, ne bi trebalo biti nikakve sramote povezane s njom. Kao i kod drugih bolesti, najvažnije je liječiti se. Liječenje alkoholizma počinje sa stručnjakom koji je osposobljen za problem ovisnosti i koji pacijentima – ovisnicima o alkoholu – prilazi s poštovanjem. Liječenje podrazumijeva i uključenje u klubove liječenih alkoholičara koji svojim stalnim aktivnim djelovanjima u zajednici rade na razbijanju stigme o alkoholizmu. No unatoč rasprostranjenoj stigmi koja prati alkoholizam, ljudi imaju vrlo pozitivno mišljenje o onima koji su prevladali alkoholizam.

VATROGASCI MEĐIMURJA

13. kolovoza 2021.

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Pobjednička ekipa DVD Draškovec

JUBILARNO 25. NATJECANJE zaprežnim špricama u Svetoj Mariji

Muška ekipa DVD Draškovec te ženska DVD Svete Marije na postolju Piše: Vlasta Vugrinec

Nakon prošlogodišnje stanke zbog pandemije koronavirusa, DVD Sveta Marija ove je godine nesmetano organizirao svoje tradicionalno natjecanje zaprežnim špricama i ujedno obilježio 25. godišnjicu održavanja tog natjecanja. Istina, do posljednjeg je dana cijela organizacija visjela u zraku i na kraju je održana uz pridržavanje epidemioloških mjera, u nešto manjem opsegu od uobičajenog i s nešto manje natjecateljskih ekipa. No, zato su se 23 ekipe, od kojih 19 muških i 4 ženske, borile svim srcem i punom snagom. U Svetu su Mariju došli iz cijelog Međimurja, susjedne Varaždinske županije, Karlovačke županije, a doputovala je i jedna ekipa iz mađarskog Murakeresztúra. Prema riječima Gabriele Jakupek, potpredsjednice domaćeg DVD-a Sveta Marija, manifestacija se prvi put odvijala bez pokrovitelja, ali pratili su ju Mario Medved, predsjednik VZ Međimurske

Zlatna ekipa DVD Sveta Marija županije, počasni predsjednik VZ Međimurske županije Zlatko Orsag i tajnik Nikola Besedić.

Pehari i medalje za najbolje

I sam tijek natjecanja bio je malo izmijenjen pa su tako natjecatelji morali najprije savladati bale slame koje su morali zaobilaziti da bi došli do šprice, napunili ju vodom te pumpati punom snagom da bi voda potekla kroz šmrk i da bi se u što kraćem vremenu pogodile i srušile postavljene mete.

Josip Lončarić, najstariji natjecatelj

Natjecateljsku stazu budnim su okom pratili suci u standardom i provjerenom sastavu: Miroslav Oreški i Branimir Grabar s Jadrankom Sermek na čelu. Srećom, problema nije bilo jer je sve prošlo u fer i korektnom tonu. Zbrojeni bodovi pokazali su da je kod muških ekipa najviše spretnosti i brzine pokazao DVD Draškovec, drugi je bio DVD Donji Mihaljevec, dok je treće mjesto pripalo DVD-u Donja Dubrava. Svi su oni dobili zaslužene medalje i pehare. Interesantno je bilo vidjeti i četvrtu plasiranu ekipu, DVD Kotoriba, kojem je bila uručena drvena medalja. Ekipa iz Draškovca uz to je još dobila i veliki prelazni pehar. Kako su kod žene bile svega 4 ekipe, sve su dobile svoju medalju. Domaće natjecateljice okitile su se zlatom, ekipa DVD Selno srebrom, DVD Kotoriba broncom, dok je ženama DVD-a Donji Mihaljevec pripalo četvrto mjesto i drvena medalja. Po dobrom ustaljenom običaju nagrađen je i najstariji natjecatelj. Ove godine ta je čast pripala 84-godišnjem Josipu Lončariću iz ekipe ve-

Pojedini vatrogasci iz DVD-a Velika Jelsa bili su prvi put na natjecanju

terana Vatrogasne zajednice Međimurske županije. Nije izostalo ni proglašenje najljepše šprice, a nagrada je otišla vatrogascima Čičkovine koji su se natjecali na šprici koja datira iz daleke 1934. godine.

Neki vatrogasci natjecanje vidjeli prvi put

Put Svete Marije uputili su se i vatrogasci iz Velike Jelse, iz Karlovačke županije, koji su se s međimurskim vatrogascima upoznali prije 10-ak godina u kampu u

Fažanama. Upoznali su se, sprijateljili i počeli međusobno surađivati, pa tako i na natjecanjima sa zaprežnim špricama. - Pozvali su nas u Svetu Mariju, svidjelo nam se i od tada se natječemo svake godine, kaže Luka Mejašić iz DVD-a Velika Jelsa. Mi smo jedini vatrogasci iz Karlovačke županije koji trenutno njeguju tradiciju natjecanja zaprežnim špricama i prenosimo tradiciju na svoje kolege. Nemaju čak ni svoju špricu. Prije su ju za vježbanje

posuđivali od vatrogasaca iz Svete Marije, a sada pak od obližnjeg DVD-a Brod Moravice. Starih šprica ima u njihovu kraju, ali kaže, ljudi su još uvijek emotivno vezani za njih i nisu ih se spremni odreći. U nedjelju je bilo i natjecanje za natjecatelje koji su po prvi puta na takvom natjecanju pa nisu ni očekivali neke posebne rezultate, ali rade na tome da se poboljšaju. Iako su završili kao posljednji, 19., nisu nezadovoljni jer kažu, najvažnije im je druženje i stjecanje novih iskustava.

Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. kolovoza 2021.

Risotto al pomodoro na način restorana Boccone Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

a čakovečkom jugu možete uživati u brojnim jelima pripremljenim prema tradicionalnim talijanskim receptima i namirnicama iz Italije. Pizze, paste, rižota, burgere, salate, talijanske slastice i druga jela s talijanskim prizvukom nudi restoran i bar Boccone. Na adresi Tomaša Go-

ričanca 1 posjetitelje očekuje ugodan i jedinstven ambijent, vrhunska usluga i ukusna hrana s naglaskom na autentična talijanska jela. Djelatnici tog sve poznatijeg ugostiteljskog objekta pripremit će jelovnik za sve prigode: bilo da želite pojesti nešto �ino i toplo, počastiti obitelj i prijatelje za rođendan, godišnjicu ili neku drugu priliku, izvesti društvo na neobavezno

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

druženje ili obitelj na ručak ili večeru. Vrsni kuhar Tomislav Pašalić iz bogate lepeze ponude restorana Boccone odabrao je recept za pripremu rižota. Rižoto spada u jedno od najpopularnijih jela, a u nastavku saznajte kako ga sprema kuhar Pašalić, a prepoznatljivo je pod imenom risotto al pomodoro. Luk se nasjecka i lagano poprži. Na poprženi luk i češnjak

Sastojci:

Kukuruzna zlevka Priprema:

Pjenasto izmiješajte jaja i šećer. Potom postepeno dodajte jogurt, vrhnje, ulje, mlijeko, sol, kukuruzno brašno i prašak za pecivo. Sve zajedno dobro izmiješajte da dobijete jednoličnu smjesu. Smjesu izlijte u dobro nauljeni lim, te je prelijete slatkim vrhnjem. Pecite oko 30 min na 180-200 stupnjeva. Pečenu i ohlađenu kukuruznu zlevku posipajte šećerom u prahu i poslužite.

-2 jaja -25 dkg kukuruznog brašna Čakovečkih mlinova -5 dkg šećera -200 ml jogurta -200 ml kiselog vrhnja -100 ml ulja -500 ml mlijeka -1 žličica soli -1 žličica praška za pecivo -100 ml slatkog vrhnja

treba dodati vino, narezane sušene rajčice i datterine. Što su datterine? Riječ je o talijanskoj vrsti rajčica. Zatim treba ubaciti rižu carnaroli koja je čest izbor chefova za izrazito kremasti rižoto. Carnaroli bijela riža dugog zrna može se upotrijebiti za pripremu ukusnih rižota i ostalih �inih jela od riže. Riža se glazira i zalije povrtnim temeljcem, začini prema želji

RECEPT PLUS

(sol i papar). Jelo se zalijeva povrtnim temeljcem do željene tvrdoće kuhanja riže (preporučuje se al dente). Pred sam kraja kuhanja u jelo se doda prije pripremljena pečena buča nasjeckana na kockice. Jelo serviramo na tanjur, posipamo grana padano sirom i ukrasimo listićima mente. Dobar tek želi vam kuhar Tomislav Pašalić i djelatnici restorana Boccono.

Lignje na žaru Za ljetne dane domaćice vole pripremati laganija jela s okusom mora. Preporučujemo pripremiti lignje na žaru i kao prilog blitvu s krumpirom. Lignje očistite, osolite i na grill tavi lagano ispecite. U međuvremenu očistite blitvu i krumpir. U lonac stavite vodu i pustite da zavrije. Vodu malo posolite. Stavite kuhati krumpir narezan na kockice. Kad je krumpir već skoro kuhan, dodajte blitvu koju ne treba dugo kuhati, već ju pustite da omekša. Kapnite par kapi mlijeka jer tako će blitva zadržati

lijepu zelenu boju. Krumpir i blitvu ocijedite te zagrijete na malo maslinova ulja. Lignje servirajte uz krumpir i blitvu. (rr)

Sastojci:

- lignje - krumpir - blitva - maslinovo ulje - sol - malo mlijeka

Sastojci:

- riža carnaroli - luk, češnjak - bijelo vino - sušene rajčice - povrtni temeljac VINO TJEDNA

Pošip – Hvar Hills Matija Hajdarović iz restorana i bara Boccone uz jelo risotto al pomodoro preporučuje servirati bijelo vino. Odabrao je pošip koji proizvodi i njeguje vinarija Hvar Hills. Riječ je o vrhunskom vinu (13 % alk.) limunsko žute boje sa zelenim odsjajem. Bogatog je mirisa i odiše svježinom uz začinske arome drva, breskve i limete. Živog i intenzivnog okusa te uravnoteženih i ugodno naglašenih kiselina, srednjeg do punog tijela. Svakako kušajte! Živjeli! (rr, zv)

13. kolovoza 2021.

Narodna kuharica 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

MARIO PALER iz Gardinovca majstor u pripremi ukusne peke

Za Mariovu peku postoji lista čekanja - Priprema jela ispod peke, iako izgleda lako, nije jednostavna i za to je potrebna vještina, dobar izbor posude, priprema kvalitetnog žara od dobrog drveta i kreativnost Piše: Alekasandra Sklepić

Pripremanje jela ispod peke tradicija je stara više od dvije tisuće godina. Iako su nam dostupne sve vrste suvremenog pripremanja mesa i povrća u posudama i svakojakim modernim uređajima, čovjek je ostao vjeran vatri, žaru i pepelu, pa tako jela ispod peke predstavljaju posebnu deliciju koja je omiljena svim ljubiteljima dobrog mesa. Tradicija pripreme jela ispod žeravice u Hrvatskoj također seže u davnu prošlost. Na području Slavonije nađeni su ostaci glinenih posuda (peka) starih gotovo 500 godina prije Krista. Željezna peka, čija se inačica i danas upotrebljava, razvila se za vrijeme Osmanlija i ostala u svom današnjem obliku sve do danas. Međimurci su, kao i sve dobro, rado prihvatili taj običaj pa se našim dvorištima često širi miris mesa ispod peke. Priprema jela ispod peke, iako izgleda lako, nije jednostavna i za to je potrebna vještina, dobar izbor posude, priprema kvalitetnog žara od dobrog drveta i kreativnost. Ukratko, za dobru peku, potreban je pravi majstor.

Majstor za peku živi u Gardinovcu

Jednog majstora pronašli smo u Gardinovcu. Mario Paler, rođeni Gardinovčan, poznat je po pripremi savršene peke. Zatekli smo ga u

vatri i dimu, u svojoj kući u Gardinovcu gdje živi sa svojom izabranicom Andreom i malim, tromjesečnim kćerkicama, blizankama Miom i Tiom. Mario je po struci mesar i jedan je od rijetkih sretnika koji zaista vole svoj posao i koji nije pogriješio u izboru zanimanja. Još od djetinjstva, u roditeljskoj je kući bio okružen domaćom pripremom specijaliteta od mesa jer su mama i tata, ali i djed i baka, bili pravi stručnjaci za kolinje i domaća jela. Tako je Mario zavolio posao mesara, čemu se kasnije i posvetio. Spretan je u izradi svih tradicijskih mesnih prerađevina: kobasica, krvavica, sušenog mesa, prezvušta, svega što međimurska tradicija nalaže i što ljudi vole. Zaposlen je kao mesar u jednom trgovačkom centru, a njegova vedra narav i vrijedan rad privlače brojne mušterije na poslu, a i prijatelje u slobodno vrijeme. Meso ispod peke Mario je najprije pripremao u posuđenoj peki nedugo nakon što je završio srednju školu, a onda ga je njegova Andrea počastila jednom pekom koju mu je poklonila za rođendan. Otada, peka se redovito sprema i još uvijek se u njoj uživa, kako u pripremi, tako i u slasnom zalogaju, otkrili su nam naši simpatični mladi domaćini. Mario nam je priznao da mu priprema povrća nije jača strana pa tu uskače Andrea, bez koje jelo ne bi

bilo ovako savršeno. Ljepota pripreme jela ispod peke je i u druženju, okupljanju oko ognjišta što nam je usađeno u gene još od davnina. Mario, kao majstor u pripremi jela, i njegova Andrea, ljubitelji su dobrog društva, zabave i pjesme i savršeno se uklapaju u ovaj koncept, pa ih prijatelji i rodbina rado posjećuju, ali i pozivaju na sva druženja. Mario često uskače pripremom mesa ispod peke za nečije rođendane ili obiteljske proslave, a posebno je ponosan na svoj nedavni pothvat

Sastojci za 1 peku (za 5 do 6 osoba):

- 2 kg svježe svinjske vratine - 1.5 kg teleće lopatice - 1 kg svinjskih rebara - 1.5 kg pilećih bataka - 2 kg krumpira - 0.5 kg gljiva - 0.5 kg mrkve - 3 luka - 3 rajčice - 3 paprike - malo začina po želji (sol, vegeta, biber)

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Mario sa svojom ukusnom pekom kad je pripremio tri peke za trideset ljudi. U šali je dodao da se ljudi zapisuju da bi došli na red za njegovu peku. Koliko je Mario dobar u pripremi jela ispod peke, možemo posvjedočiti i iz vlastitog iskustva te jedva čekamo da nas ponovo put dovede u Gardinovec.

Priprema peke:

Meso u komadu nasoliti, dodati začine dan prije i ostaviti da se okusi prožimaju. Pripremiti drva, a najbolje je drvo bukve ili graba. Drva ložiti dok se ne dobije dobra žeravica koju treba rasporediti ispod peke i po cijeloj peki. Važno je negdje sa strane cijelo vrijeme imati u pripremi „svježu“ žeravicu da bi se peka mogla stalno prekrivati. Meso i povrće staviti u peku koja je prethodno namazana

međimurskim slaninama (to je tajna uspjeha našeg kuhara). Posložiti meso i pripremljeno povrće u komadu. Na meso i povrće dolijati 0,5 dl vode ili vina, ovisno o ukusu. Piletina se dodaje sat vremena kasnije. Peka se otvara tri puta: najprije da bi se nakon 1 sata dodala piletina, a zatim nakon 2 sata od početka pečenja da bi se meso narezalo na manje komade da se lijepo zapeče. Nakon rezanja, vratiti meso u peku i peći još pola sata. Treće otvaranje peke znači serviranje i uživanje u nevjerojatnom okusu te mekoći mesa i povrća pripremljenog na taj način. Meso i povrće iz peke servira se vruće, a najbolje je pripremiti i salatu, zelenu ili miješanu sezonsku, ovisno o želji kuhara ili gostiju.

Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji. Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela. S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji s Optikom Briljant - Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pre-

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

gled koji poklanjamo je utorak, 17. kolovoza do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 20. kolovoza. Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Vida Novak iz Strahoninca

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

br. 1352 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 17. kolovoza 2021. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 20. kolovoza.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Mnogi će se osjećati pomalo usamljeno i mučit će ih svakodnevne čežnje. Oni u vezama prolazit će jedno izazovno razdoblje kad je trezvenost nužna da izdrže. To neće trajati još dugo, zato jednostavno prođite kroz to. Vjerovat ćete da ste vi zaslužni za poboljšanje poslovnih rezultata. Ipak, to neće biti sasvim točno. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Idućih par dana vaša će ljubavna stremljenja biti uglavnom platonskog karaktera. Osjećat ćete, doduše, sve veću potrebu za ljubavlju, ali i za tim da sanjarite o svojim idealima. Zbog toga će neki biti u dilemi izaći ili se povući. Suradnja s uglednim ili utjecajnim ljudima polako dolazi u prvi plan. LAV (23.7. - 23.8.)

Bit ćete sretni što vas drugi razumiju i više ćete se otvoriti za ljubav. Otuda će porasti i povjerenje u vezama, ali i vaša očekivanja prema voljenoj osobi. Oni koji još traže srodnu dušu lako će ju sresti na sasvim običnim mjestima. VAGA (24.9. - 23.10.)

Prva polovina tjedna donijet će mirno uživanje u zajedničkoj vezi ili diskretno traženje srodne duše. Drugi dio tjedna ljubav će vas povremeno mimoilaziti. Bit će lijepih susreta, ali malo rjeđe. Možda će vam dosaditi djelovati iz sjene i zapravo jedva čekate da dođete u prvi plan. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Moguće je da ste očekivali nešto drugo od onog što živite i osjećate, no to je samo privremena i prolazna faza s kojom se trebate suočiti na mudar način. Metoda da se jednim udarcem ubiju dvije muhe ovaj put neće sasvim upaliti, no vaša sposobnost da radite dvije stvari u isto vrijeme hoće. VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Imat ćete prilike za sretanje i upoznavanje novih lica. Komunikacija s osobama suprotnog spola bit će kvalitetna, a vi šarmantni. Oni u vezama bit će otvoreni jedno prema drugome. Nakon što ste riješili jedan problem, od sada ćete raditi s manje napetosti i s više ugodnosti.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

13. kolovoza 2021.

Piše: Magdalena Vrbanec, kustosica povijesnih zbirki

Oni koji vole, voljet će punim srcem, a druga strana će im uzvraćati malo manje intenzivno. Ipak, neka prihvate ono što imaju jer nismo svi u paru uvijek u istoj fazi. Samci će osvajati brzo i lako. Dani su dobri za ljubav i društveni život. Funkcionirat ćete poput sportaša koji svoje treninge odrađuje s lakoćom. RAK (22.6. - 22.7.)

Ako još tražite srodnu dušu, obratite pažnju na osobe koje srećete preko posla. Netko vas već određeno vrijeme promatra i pomalo čezne za vama. Ako ste u vezi, vaš odnos bit će stabilan, a obje strane težit će zajedništvu. Neki će započeti male kućne radove i uzeti nešto slobodnih dana da ih obave. DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Vaše ljubavno raspoloženje bit će manje, prilike za poznanstva počet će se prorjeđivati, a oni u vezama malo će se distancirati jedno od drugog. Činit će vam se da drugi manipuliraju kako vama, tako i vama bliskim suradnicima. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Vaše emocije neće biti ništa manje nego prije, no ojačat će i potreba za sigurnošću u ljubavi. Otuda ćete povremeno biti u borbama sami sa sobom, jer će vas intenzitet emocija vući da dramite, a ziheraštvo da stanete. Nađite zlatnu sredinu. Sve što je shematski sada vas sputava. JARAC (22.12. - 20.1.)

Nećete se dati vidjeti na društvenim okupljalištima, nego ćete radije boraviti u prirodi ili kod kuće. Oni koji još traže srodnu dušu također neće mnogo izlaziti, pa će najvjerojatnije ostati sami. Mnogi će ići na sigurno jer će im nedavna iskustva i iskušenja govoriti da čine tako. RIBE (20.2. - 20.3.)

Ako ste u vezi, zanemarite prigovaranja od strane partnera. Kako tjedan bude odmicao i ljubavne prilike će se poboljšati. Zato idite korak po korak pa će i rezultati biti trajniji. Ne navaljujte sa svojim idejama jer, premda su se neka vrata malo otvorila, još nije vrijeme da se eksponirate.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1349

Slikovni prikazi iz rukopisne knjige gatalica Sibile. Sibila – knjiga gatalica Zrinskoga dvora u Čakovcu. 2007. Priredio Bartolić, Z. Matica hrvatska. Čakovec – Zagreb.

Društveni život plemstva u ranom novom vijeku Z

rinski su bili bogata i utjecajna plemićka obitelj koja je živjela visokim životnim standardom te pripadala vrhu hrvatsko-ugarskog plemstva. Njihovi posjedi bili su smješteni u neposrednoj blizini i uz samu granicu s Osmanskim Carstvom što je uvelike oblikovalo njihov život. Većinu svojeg vremena Zrinski su provodili na bojištima i utvrdama te bili zaokupljeni ratovanjem protiv Turaka, Osmanlija. U takvim okolnostima bilo je teško opušteno i bezbrižno uživati u blagodatima plemićkoga života, a zasigurno nije ostavljalo ni mnogo slobodnog vremena.

Kako su se zabavljali na dvoru? Kad nisu bili zaokupljeni ratovanjem i obranom Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva, rijetkim slobodnim trenucima rado su se koristili za druženja i razonodu. Idealne prilike pružale su različite obiteljske i društvene prigode, svečanosti i proslave poput vjenčanja, krunidba, dvorskih zabava ili viteških turnira. Na dvoru Zrinskih se kartalo, igrao se šah i društvene igre poput labirinta i tavole. Za društvenu raz-

bibrigu uz pomoć knjiga gatalica proricala se budućnost, a primjerak pod naslovom Sibila posjedovala je i njime se koristila obitelj Zrinski. Ovisno o prigodi, druženja su bila uveseljavana glazbom koju je posebno volio Juraj IV., pa je često na svoje dvorove pozivao glazbenike i priređivao glazbene večeri. Druženja nisu bila samo prigodna, Zrinski su rado primali goste, a kako su se njihovi posjedi protezali od Ugarske do Jadranskoga mora, često su putovali i posjećivali obitelj i prijatelje. Ratovanje s Osmanskim Carstvom doprinijelo je održavanju ratničke tradicije u ovom dijelu Europe, stoga je dokolica plemića često bila ispunjena borbenim aktivnostima. Osim na bojnom polju, svoju snagu, borbenost i ratničke vještine plemići su odmjeravali na viteškim turnirima na kojima su, prema sačuvanim izvorima, sudjelovali Nikola IV. i njegov sin Juraj IV. Zrinski. Na viteškim se turnirima osim sportskog održavao i zabavni dio programa na kojem su priređivane kostimirane zabave, plesovi i kazališne predstave. Viteški su turniri postali svojevrstan društveni

događaj koji je postepeno uklopljen u različite svečane prigode poput krunidbe, vjenčanja visokodostojanstvenika i proslava vojnih pobjeda. Kao posljedica dugogodišnjih protuturskih ratova kojima je oružje ušlo u svakodnevicu, svjetonazor i kulturu hrvatskoga i ugarskoga graničnog prostora, tradicija viteških turnira duže se zadržala na području Habsburške Monarhije nego što je to bio slučaj u zapadnoj Europi.

Lov za razonodu Za razonodu plemstva bile su organizirane utrke pasa i konja, a plemići su rado sudjelovali i u konjičkim sportovima te streličarstvu i streljaštvu. Lov kao privilegija i često prakticirana razonoda plemstva omogućavao je plemićima da usavrše jahanje i borbene vještine te bio prilika za druženje. Zrinski su rado odlazili u lov i bili iskusni lovci. Za potrebe lova na svojem su dvoru držali sokolove i jastrebove te lovačke pse hrtove i prepeličare. Međimurske šume bile su guste i pune krupne divljači koju su gonili konjima i lovačkim psima, a sitniju divljač, poput fazana i prepelica, lovili su uz pomoć sokolova i jastrebova. Osim

lova, svoje slobodno vrijeme posvetili su čitanju i književnom stvaranju, učenju jezika, vrtlarenju i drugim interesima. U vremenima stalne turske opasnosti i neizvjesnim okolnostima vojničkog života, rijetke slobodne trenutke Zrinski su izrazito cijenili i njima su se prema vlastitim interesima koristili za različite intelektualne, društvene i sportske aktivnosti. Više o ovoj i drugim zanimljivim temama o obitelji Zrinski možete saznati na izložbi Zrinski i čakovečki Stari grad koja se nalazi u stalnom postavu palače Muzeja Međimurja Čakovec. MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 1. listopada Ponedjeljak – petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

13. kolovoza 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 63

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pučka meteorologija

Vruće od ponedeljka VREMENSKA SLIKA: Početak kolovoza nam je donio kraći predah od vrućine, mjestimice s pljuskovima. No, sve je to samo mali prekid jer ljeto punom snagom ide dalje. Sredinom i krajem ovog tjedna će biti sunčano, vruće i suho. Temperatura će praktički cijeli tjedan biti oko ili preko 30 Celzijevih

stupnjeva, najviša za vikend. Prema sredini sljedećeg tjedna moguće je osvježenje s pljuskovima. Opširnije o prognozi za sljedećih sedam dana u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Još malo toplije vrijeme bi se trebalo nastaviti u petak i za vikend. Suho, pretežno sunčano i vruće. Puhat će slab do umjeren južni

i jugozapadni vjetar. I noćna i dnevna temperatura u daljnjem porastu. Noći tople s temperaturom bliže 20°C, a dnevni maksimalac oko 33, ponegdje i 34 Celzijeva stupnja u hladu! Vjerojatno će najtopliji dani biti nedjelja i ponedjeljak kad bi se temperatura mjestimice mogla popeti i preko 35°C! Potkraj ponedjeljka raste

SKANDINAVKA Autor: MILAN ĐURIĆ, Nedelišće

OTAPALO

SLUŽBENI SPISI

SLIKAR IZ PRELOGA

JEDINICA EL. ENERGIJE

PUČKO M.IME

NASELJE U BLIZINI OSIJEKA

ZMAJ, AŽDAJA

mogućnost za lokalni grmljavinski pljusak. Vjetar će okrenuti na sjeverne smjerove pa će se malo lakše disati. Utorak bi mogao donijeti puno ugodnije vrijeme uz mjestimične pljuskove, ali uzmite ovu prognozu s rezervom. Još je nejasno koliko će i gdje biti kiše, ali vjerojatno ćemo dobiti barem jednu kišnu epizodu. Nadajmo se da neće biti nevremena. Temperatura bi u utorak cijeli dan mogla ostati ispod 25 Celzijevih stupnjeva. Po prvim pokazateljima u srijedu ćemo imati promjenjivo i svježije vrijeme. Velika je mogućnost za kišu ili pljusak s grmljavinom, ali vjerojatno će biti i sunčanih razdoblja. Ostat će svježije. U če-

zu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060555-555. Cijena 3,49 KN/ min. iz �iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 08001234, prognoza izrađena 12.8.)

METEOROLOŠKI KALENDAR • 16. kolovoza 1981. godine temperatura je Kninu narasla na 40°C

IZLAZI

ZALAZI

18.8. u 05:59 h 18.8. u 20:00 h 23.8. u 06:05 h 23.8. u 19:51 h

• 20. kolovoza 1898. godine veliko nevrijeme i vihor kod Čazme

VICOTEKA - Dragi gospodine, znam da vam vaša plaća ne omogućava da se oženite, ali vjerujte mi: jednoga dana ćete mi biti zahvalni što sam vas ovako slabo plaćao.

RAZVOJ

SLIKE IZRAĐENE VODENIM BOJAMA

Snaga

OKO STOTINU

PJESNIK UJEVIĆ (1891-1955)

SAUDIJSKA ARABIJA

KISIK

ŽITELJ AMERIKE

SROK,SLIK

BLATO, GLIB

VANADIJ

GRAFIČKI OBLIKOVANI SOUTH OGLAS AMERICA VELIKOG FORMATA

MORSKI GREBEN

PAMET, RAZBOR

TRICIJ

RIJEKA U AZIJI

GLAS ZMIJE

TVARI ZA AROMATIZACIJU GRAD U ITALIJI METAK

“DECIMETAR” PODRUČJE VLASTI EMIRA

TIGANJ NAPRAVA ZA PRENOŠENJE BOLESNIKA

GRAD U IZRAELU

BOCA PD 1,5 LITARA (MN.)

GLUMICA I KNJIŽEVNICA, ARIJANA

FOSFOR OSAMLJENOST

ETO! ENO” RIM.BOG LJUBAVI JEDAN UMJETNI JEZIK

RIJEKA U AZIJI CILJ U KOJI SE GAĐA NSTANITI SE MLIJEČNI PROIZVOD

PRIPADNICI STAROŽIDOVSKE VJERSKE SJEDBE

NEKAD VLADAR U ETIOPIJI “NORMA SAT”

GLUMAC HARRIS OREGON U ONOM SMJERU

ANTENA U KUKACA

RIMSKI: 50 ASTRONOM SAGAN (1934-1996)

FILMSKA ZVIJEZDA

STROJ ZA STLAČIVANJE ZRAKA I PLINOVA

- Ljudi kažu da mlijeko daje snagu. Probajte popiti 4 čaše mlijeka i pomaknuti neki zid. Nemoguće, zar ne? Sada probajte popiti 4 čaše šljivovice: zid se pomiče sam od sebe.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

PIJANIST POGORELIĆ

OPERNA PJEVAČICA, MARIJANA (1913-1973)

ARGON

tvrtak vrijeme izgleda ljepše uz više sunca i većinom suho. Jutro svježe, a danju malo toplije. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Progno-

Plaća

ZVONKI SMIJEH, HIHOT

“METAR”

Ako kolovoz žeže, vino teče

Aktualno

BOGATI SPORTSKI VIKEND MLADA OREHOVČANKA u dvorani Graditeljske škole budućnost hrvatskog Čakovec tenisa

PRETKOLO NK MLADOSTODIGRANO KOMET www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Hrvatskog nogometnog Prelog kupa

Antonia Ružić s reprezentacijom do europskog srebra

S novim trenerom Ivanom Habušom pucaju na sam vrh

III. HNL Sjever – Seniori TRADICIONALNI teniski turnir Punčec završen 11.Open svibnja 2018. je u Čakovcu

Donosimo novi raspored natjecanja za jesenski dio 2021/22. godine

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Sosedina je navek bolša J

eden od nestareših zanatov na sveto je gledanje prek blanjki, očem reči, prek ograde k sosedima. Kaj sosed ima, kaj dela, kak dela, s kim to dela i još hajdi sakefele drugoga. K sosedo se gledalo dok ga niti ne bilo blanjki. Navek so nam pripovedali kak je sosedova trava bole zelena, sosedova krava je vekša i bolša, a kcoj još doji par litri mleka vejč, sosedove kokoši so navek nesle vejč jejci od naših i se so bile debleše, kaj nem pripovedal kak so sosedovi pajceki navek bile debleši i meli so deblešega špeha kaj je negda bila mera za pajcek. Ak se to tak vagalo unda je čistam normalno da je i sosedova sneha bila mlajša, lepša, bole lopošnata i bole frčna od naše, a stopram se je to bilo ak je bila hajdi mlajša ili pak je došla z grada pak se je znala zrihtati: složiti frizuro, počesati, našminkati, kaj nem spominjal male voske hlačice i lajbeke šteri so vejč otkrivali nek skrivali. Ve vidite o ovomo zadjemo bi štel par reči napisati. Več smo POD VUROM

rekli kak smo mi sosedi furt gledali, očem reči, furt nam je oko bežalo prek blanjki kaj smo se znali ravnati je li naše gazdinstvo vredi vejč ili meje od sosedovoga, I otod je se počelo. Stari ljudi so rekli kak si navek moramo biti zdobra z sosedima i to bole nek z familijom jerbo nam je sosed vu semo prvi ak se nam pripeti kakša nevola. Toga smo se navek držali i sosedima smo se seposot parili. Po cele dneve smo skupa delali, očem reči, jeni smo drugima pomagali dok se je sadil kalamper, dok se je sejala kuruza, dok se je kopal kalamper ili pak kuruza. Unda je i čistam normalno bilo kaj smo skupa hodali i redit kuruzo, sušit i spravljat seno, otavo… A i žetvo smo navek skup zbavljali. I se fešte smo meli skupne: rođendane, gostuvanja, prve pričesti, ferme kaj se dece dotikavle, a i fešte so navek bile dok so se krave stelile ili pak prasice sprasile ili pak dok je kvočka zvalila vejč od petnaest picekov. V nedelo se je nigdar ne v zemli rovalo i nejso se delali teški posli. Bil je to den Gospodnji, pak smo se si svegtešje sprajli i išli smo k meši, a posle smo se, do obeda, podružili z kavom, čajom ili

zvedilo se je kak bi jen i druga šteli meti nekaj skupa, ali je trelo hajdi cajta dok je do toga došlo. Na grunto je navek tak bilo da mamičino oko se okoli gledi i se vidi i nikaj mo se ne dalo skriti. Velijo stareši da se je niti na parmo ne moglo oditi, a kaj mamica ne bi došla glet kaj se tam dela. To sam vam spripovedal kaj bodete znali da so postavleni kameni temeljci za nejstareši zanat na sveto. Denes ga čuda več priliki za to no ne znači da se čuda vejč toga i dela. A mortik se i dela da znamo da so jako srditi oni šteri so ne ožejeni, a još bole oni šteri so ožejeni ili kak veli sosed Tonča; oni šteri so nutri (ožejeni), oni bi vum, a oni šteri so vuni oni bi nutri. Za to je zmišlena jena fajna izreka štera veli: Ak se bodeš oženil ili pak bodeš ostal ledičen sikak bo ti žal! Verjem da ona denes več ne vredi jerbo denes i ovi ledični hodajo od hiže do hiže i lohnijo med ženskimi nogami, a niti ne pitajo je li je srce fraj. Kaj reči, denes se mladi jako kesno ženijo, ali se zato fčasi rezidejo. Nikak nebrem razmeti da deset let skupa hodajo i živijo, a unda da se oženijo unda se ne poznajo. Brzčas se posle tulikši let zavolijo jeden drugoga i odidejo k

„sosedo“ de je se mlajše i bolše. Bar tak dugo dok se ne sproba. Ne bi vam znal reči što je zmislil i zafremal to sprobavanje puci predi gostuvanja? Ne znati što nebre zdržati dečki ili pak puce. Najbrž so puce te štere jemlejo stvari vu svoje roke, Barika je priznala: Da sam ja na Jožeka čakala niti deco ne bi meli. Morem vam reči da te ljucke posle delajo i jeni i drugi, očem reči, i moški i žene i nikak sam ne uspel zazvediti što je to prvi počel. Čiji si ti mali? Ja i tata ne znamo, a mama neče reči! Morem vam reči taman se je se posložilo v tem moški – žena odnosima i hajdi se je posli delalo vu fušo, a unda so došli mobiteli. Negda so krčmarice i natakarice bile glavne vu tem poslo jerbo saki drugi se je za jiv zahačil. Dobro so zgledale, navek so bile napete, vesele i prepravlene za saki posel, a denes dojdem v krčmo, pet dečki je naslijeno na šanko, saki drka po svojemo mobitelo, a sam ja gledim konobarico v pišek, bregece ili pak v mađerkin breg. To sam več parpot doživel tak kaj sam moral oditi k doktoro vu Vrapče pitat je li sam ja normalen. Moram vam spripovedati kak je naš Pišta zišel kak zet

vu Varaždino. Dobil je stana na Ban�ici na šestomo kato, a črez dva-tri mesece se je vu isti soliter doselili i Feri, pajdaš z posla. Bili so si pajdaši na poslo, a i doma so se družili. Črez par let je Feri zbetežel i kak se to veli, prek noči, je hmrl. Pišta je unda dohajal k sosedi Bariki na tretji kat da je ova kaj nucala: strujo je popravljal, šporhote slagal, vodovoda… i tak mic po mic počel je Ferija mejati i posteli. Pasalo Bariki, pasalo Pištijo. I črez jen cajt je Barika prosila Pištija kaj bi bil par dni bil pre joj po cele dneve i noči. Kak je Barikina centrifuga bila bolša od Maričikine doma Pišta je pristal. Zrihtal si je službenoga pota, no, tak je bar doma rekel, i odišel je na službeni pot z šestoga na tretji kat. Se bi to bilo vredo da je Pištijo ne bilo dosadno pak je tretji den smetje nesel v kontejner z Barikinoga stana, a dok je išel nazaj je mesto kaj bi na tretjemo kato postal otpelal se na šesti. Pozvonil je na svoja vrata, otprla mo je Marika, dok ga je spazila zapitala ga je: - Pak de se bil? – Kaj desam bil, pak sam smetje odnesel. Kak je to se na se zadje završilo ovi z hitne nečejo reči!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Branimir Dragović, Čakovec - Ja sam se cijepio, ali mislim da svatko posebno odlučuje o tome. Zbog toga sigurno ne bih radio podjelu na cijepljene i necijepljene i mislim da bi svi trebali imati pravo otići na kavu kamo i kad požele.

Cijepljeni ili ne, svi trebamo imati jednaka prava Već svima dobro poznata podjela na cijepljene i necijepljene građane mogla bi doseći svoj vrhunac jer su od 15. kolovoza najavljene mjere prema kojima bi u ka�iće mogli ići samo oni koji su cijepljeni. Pitali smo građane bi li podržali ovu najavljenu mjeru i što općenito misle o podjelama na cijepljene i necijepljene. (ln, foto: zv)

pak smo sprobavali kolače ili pak pr�kače štere je gazdarica na stol dela predi nek je obed bil gotov. Unda smo meli čas gledati jeni druge i kaj smo se upoznali i kaj smo zazvedili što je kaj, što je koga i kuliko vredi. Tu so nejglavneše bile stare mame ili pak mamice i jivim preštimanim očima je nikaj ne moglo pobeči. Dok so ljudi, a i žene meli čas unda so se i oni počeli pariti, onda se je moglo videti što je na koga oko hitil, što je komo fajni, što je komo po volji i što bi z kim štel nekaj meti. Te skrite želje so nekak po skrivečki dohajale do izražaja dok so se kuruze trebile, očem reči, luščile.Unda se je znalo pripetiti kaj so dečki ili pak več moži znali spod pod luščijom pustiti roko malo dale tak da so žene zahačili po kolenima ili pak nedaj Božek još malo globleše i ak so puce, žene ne podmeknule ono kaj je roka stisnula unda je posajeni kamen temeljac za druženje ili pak švaleraj šteri je stoga mogel ziti. Tak vam je to bilo negda, još zdavnja dok je greh bil ak je čovek sam pomislim kaj bi s deklom (čitaj: pucom) štel nekaj meti. No, šteli imi to priznati ili ne , ali od kuruze i z luščija je se počelo. V luščijo je to počelo po skrivečki i za-

Nenad Sobočan, Zebanec Selo - Slažem se s tim mjerama da oni koji nisu cijepljeni ne mogu u kafić jer se nadam da će ih to potaknuti da se cijepe. S obzirom na to da je prema povijesnim činjenicama i znanstvenim dokazima svaka epidemija i pandemija riješena cijepljenjem, trebala bi biti i ova.

mi prodiremo dublje

Robert Kovač, Čakovec - Cijepljen sam, ali ima manifestacija i događaja gdje se ljudi skupljaju u velikom broju i šeću ulicama svi zajedno pa mislim da nema nikakvog smisla raditi podjelu i braniti nekome ulazak u ka�ić ako nije cijepljen.

Nikolina Silaj, Donji Zebanec - Zdravstvena sam radnica, ali nisam se cijepila i ne planiram se cijepiti. Cjepivo još nije dokazano. Čemu cjepivo ako ljudi koji se cijepe isto mogu oboljeti kao i ovi koji se ne cijepe? Mislim da svi moramo biti jednaki.

www.teamgradjenje.hr

Ajla Karahasanović, Zagreb - Nije u redu da se na taj način diskriminira ostatak stanovništva koji nije cijepljen, ali pozivam sve koji se nisu cijepili da se cijepe jer nam očigledno nema druge. Da bi sve to funkcioniralo, trebalo bi možda uvesti malo strože mjere.